MARIJAN CINGULA

·V

MARINA KLACMER

FINANCIJSKE INSTITUCIJE I

v v

TRZISTE KAPITALA

VARAZDIN,2003.

SADRZAJ

1. POJAM I SVRHA PROUCAV ANJA DIONICARSTV A

2. FINANCIJSl(O TRZISTE ... 2.1. Pojam financijskog triista. 2.2. Vrste financijskih triista . 2.2.1. Triiste novca ...

2.2.2. Triiste kapitala .

3. TRZISTEKAPITALA ....

3.1. Pretpostavke za funkcioniranje triista kapitala ..

3.1.1. Strategijska odluka vodeeih politickih tijela u zemlji 3.1.2. Zakonski okvir i uredenje trlista kapitala

3.2. Ustanove na triistu kapitala .

3.2.1. Burze .

3.2.1.1. Zagrebaeka burza .

3.2.1.2. Varazdinska burza .

3.2.2. Uredena javna tdista .

3.2.3. Sredisnja depozitarna agencija 3.2.4. Brokerske kuce , . . . . . . . .

3.2.4.1. Brokeri .

3.2.4.2. Brokerske kuce u Republici Hrvatskoj .

3.2.5. Banke .

3.2.5.1. Poslovne banke .

11 13

· . 13

· . 16 · 19 .22

.25 .25 .27 .27 .35

... 36

J

· .40

· . 42 .44 · 45 .46 .47 .48 .48

. .. 49

3.2.5.2. Sredisnja banka-Hrvatska narodna banka 52

3.2.5.3. Svjetska banka , . . . . . . . . . . . . 53

3.2.5.4. Medunarodni monetarni fond ..

3.2.6. Investicijski fondovi . . .

3.2.6.1. Otvoreni fond .

3.2.6.2. Zatvoreni fond .

3.2.6.3. Depozitna banka .

3.2.6.4. Nadzor Komisije za vrijednosne papire .

3.2.6.5. Mirovinski fondovi .

3.2.7. Osiguravajuca drustva .

3.3. Nadzorno tijelo - Komisija za vrijednosne papire ..

3.3.1. Polozaj i uloga Komisije na triistu kapitala . 3.3.2. Postupci na trlistu i nadzor nad njima . . . .

· .54

· .54

· . 57 .58 .59 .59

· . 60 . ... 61

· . 64

· . 65 · .66

3.3.3. Ustroj Komisije . . . . . . . . . . . .

3.4. Sudionici na trzistu kapitala .

3.4.1. Izdavatelji dionica i drugih vrijednosnih papira

3.4.1.1. Dionicka drustva .

3.4.1.2. lediniee lokalne uprave .

3.4.2. Investitori. . . . . . . . . . . . . . . .

3.4.2.1. Pojedinacni (individualni) investitori

3.4.2.2. Institueionalni investitori. . . . . . . . . . . 3.4.3. Posrednici u prometu. . . . . . . . . . . . . . . . . 3.4.3.1. Brokeri i njihova uloga u prometu dionieama .. 3.4.3.2. Odgovornost brokera prema klijentima .

4. VRlJEDNOSNI PAPIRI .

4.1. Pojam i vrste vrijednosnih papira .. 4.1.1. Vlasnicki vrijednosni papiri .. 4.1.1.1. Dioniee, pojam i vrste " 4.1.1.1.1. Obicne dionice ...

4.1.1.1.2. Povlastene (prioritetne, preferencijalne) dioniee 4.1.1.1.3. Vrijednost dionica

4.1.2. Duinicki vrijednosni papiri .

4.1.2.1. Vrste obvezniea .

4.1.2.2. Karakteristike obveznica . . .

4.1.3. Financijske izvedenice (hibridni vrijednosni papiri) 4.1.3.1. Participativne obveznice

4.1.3.2.0peije .

4.1.3.3. Prava .

4.1.3.4. Varanti .

4.1.3.5. Rocnice (Futures) ..

4.2. Analiza vrijednosnih papira .....

4.2.1. Analiza vrijednosti dioniea .

4.2.1.1. Modeli trzisne kapitalizacije 4.2.1.2. Procjena politickog rizika ... 4.2.1.3. Procjena gospodarskog rizika

· 67

· 70 71 72 80 82 82 82 84

· 84 84

87 87

· 90

· 90

· 91 92

· . 93

· 94

· . 95

· . 98

· . 98

· . 99 ...... 99

100 101 103 106 106 113 114 114

4.2.1.4. Procjena unutarnjih prednosti i slabosti izdavatelja 114

4.2.2. Analiza vrijednosti obveznica . . . . . . . 115

4.2.3. Neovisne agencije za odredivanje rejtinga 116

5. IZDAV ANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA . 119

5.1. Izdavanje drzavnih obveznica. . . . . . 119

5.2. Izdavanje gradskih obveznica i obveznica lokalnih uprava .

5.3. Izdavanje korporativnih obveznica .

5.4. Izdavanje dioniea .

5.4.1. Prednosti i nedostatci primarne emisije . 5.4.2. Primarna emisija uz javni poziv

5.4.2.1. Prospekt .

5.4.2.2. Pokrovitelj (skrbnik) .

5.4.2.3. Postupak provjere izdavatelja 5.4.2.4. Ulazak u sluzbenu kotaciju ..

119 120 120 120 122 122 123 123 123

125

6. PROMET VRIJEDNOSNIM PAPIRlMA

6.1. Postupak trgovanja .

125 129 133

7. POPIS LITERATURE .

PRILOG: Skraceni prospekt Varazdinske banke d.d. Varaidin ..

PREDGOVOR

Skripta Financijske institucije i lriiSte kapitala namijenjena je studentima Fakulteta organizacije i informatike koji na cetvrtoj godini smjera Informacijski sustavi slusaju disciplinu pod istim nazivom Financijske instiuicije i triiite kapitala te studentima smjera Primjena informacijske tehnologije u poslovanju koji na drugoj godini slusaju disciplinu Triiite kapitala ..

Potreba za izucavanjem spomenutih disciplina nastala je u procesu tranzicije kad je triiste kapitala u Republici Hrvatskoj pocelo djelovati iznova, nakon polustoljetnog prekida. U nastojanju da se studentima olaksa svladavanje temeljnih pojmova 0 triistu kapitala te posebno 0 ustanovama i postupcima koji djeluju u sklopu tog trzista pripremljena su predavanja eiji je sazetak sastavni dio ove skripte.

Posebna je zanimljivost da su na istom mjestu obradene financijske institucije koje utjecu na svekoliko financijsko triiste, a uz to je posebno obradena i problematika funkcioniranja onog dijela financijskog triista koji obuhvaca dugorocna kapitalna ulaganja. Triiste kapitala prikazano je u obje svoje temeljne funkcije: na strani ponude obradeni su izdavatelji vrijednosnih papira koji u primarnoj emisiji vide mogucnosti financiranja razvojnih projekata, a na strani potrainje prikazani su pojedinacni i institucionalni investitori. Takoder, posebna je pozornost posvecena burzama i posrednicima u trgovanju te nadzornom tijelu. -

Ovako sastavljeno gradivo. prikladno je za postupno i temeljito svladavanje problematike razvoja triista kapitala. Autori stoga vjeruju da ce skripta Financijske instltucije i {riWe kapitala pomoci studentima u pripremi ispita te u njihovu buducern prakticnom radu, Zahvalnost za izdavanje ove skripte pripada voditelju projekta TEMPUS, recenzentu i svima ostalima koji su pomogli da se prikupi grad ivo s aktualnom tematikom 0 triistu kapitala.

U Varaidinu, rujan 2003.

9

1. POJAM I SVRHA PROUCAVANJA DIONICARSTVA

Dionicarstvo je skup pojmova vezanih uz izdavanje i promet dionieama. Dionice su trajni vlasnicki vrijednosni papiri kojima izdavatelj prikuplja novae za svoje poslovanje u procesu primarne emisije. Investitor ill njihov kupac, moze poslije stavljati te dionice u sekundarni promet te ostvarivati razliku u cijeni kao kapitalni dobitak, Buduci da su dionice najceSti vrijednosni papiri koji se javljaju na razvijenim trfistima kapitala (uz obveznice i citav niz izvedenlca), dionlcarstvo je sinonim za svekoliko djelovanje triista kapitala iza dionicarsko gospodarstvo.

Zato postoji potreba da se upoznaju temeljni pojmovi i mehanizmi koji su vezani uz triiste kapitala iii uz dionicarsko gospodarstvo. Poznavanje tih pojmova po- . trebno je poslovnirn Ijudima i organizacijama koji ce koristiti primarnu emisiju za prikupljanje kapitala, te svima anima koji ce ulagati u kupnju vrijednosnih papira sa spekulativnim namjerama (oeekujuci brzu zaradu zbog promjene cijena) iii s namjerom dugotrajnog ulaganja u gospodarsku djelatnost koja ce donijeti veci prinos od stednje u bankama.

U tranzicijskim zemljama narocito je vazno da se dobra upoznaju kategorije trZiSta kapitala jer je dionicarsko gospodarstvo bilo zanemareno tijekom vladavine drfavno-planskog gospodarstva. Zato ni pojedinci, niti poslovne organizacije nemaju jos dovoljno iskustva u radu s dionicama i ostalim vrijednosnim papirima. Bez ' dovoljno znanja 0 prednostima i nedostatcima financiranja gospodarstva putem vrijednosnih papira, svaka se drzava izlaze riziku sporijeg gospodarskog razvoja.

Osirn toga, na trzistu kapitala, vise nego igdje drugdje, moguci su utjecaji triisnog rizika i svih ostalih vrsta rizika, ukljucujuci zlouporabe informacija, prijevare i obmane. Zato je nuzno ne sarno stalno nadzirati sudionike u prometu na tdistima kapitala, nego omoguciti sto vecem broju Jjudi da budu obrazovani za aktivno sudjelovanje u transakcijama na burzama kako bi iskoristili prednosti, a izbjegli nedostatke funkcioniranja dionicarskog gospodarskog sustava,

11

2. FINANCIJSKO TRZISTE

Trziste je uvijek oznaka za mjesto na kojem se susrecu po nuda i potraznja za nekim dobrom. To mjesto moze biti fizicki dostupno i prepoznatljivo kao na primjer obicna zelena trznica na kojoj poljoprivrednici nude viskove svojih proizvoda, a gradani svakodnevno kupuju voce i povrce, Trziste moze biti i apstraktan pojam na razini narodnog gospodarstva na kojem se susrecu svi prodavatelji i svi kupci, bez obzira kupuju Ii robu iii usluge i bez obzira na nacin placanja,

Siri pojam od nacionalnog trZista jest neko regionalno triiste (na primjer tdiSte Europske Unije iii NAFTA North American Free Trade Association), a opci pojam je svjetsko iii globalno triiste. Buduci da je novae ekvivalent svih ostalih roba i novae se moze prornatrati kao roba. To znaci da na nekorn rnjestu postoje viskovi novca (stednja), ana drugom manjkovi iii potrebe za novcem. U suvremenom svijetu novae nije sarno gotovina iIi novae na bancinim racunima nego se stvaraju razliciti oblici njegova djelovanja koji svi povecavaju noveanu masu (na primjer mjenice, cekovl iii kreditne kartice-tzv. plasticni novac). Mjesto na kojern se susrecu ponuda i potraznja za novcem u bilo kojern obliku naziva se financijsko trziste.

2.1. Pojam financijskog triista

Kao pojam, financijsko triiste sastoji se od dvije medusobno povezane rijeci - koje obuhvacaju proces financiranja i oznaku mjesta gdje se to financiranje odvija. Stoga i opca definicija financijskog trZiSta glasi: financijsko triisteje zajednicki naziv za sva specijalizirana, medusobno povezana triista, na podrucju neke zemlje na kojima se susrecu ponuda i potrainja za razlicitim financijskim instrumentima. Financijski su instrumenti novae i njegovi surogati te sve vrste vrijednosnih papira.

Financijska trZiSta podlijezu nacionalnim pravnim propisima i postupcima, a to znaci da svaka drzava samostalno ureduje svoje financijsko triiSte. Nacionalna triista ne moraju po svojim elementima i sastavnicama bitno odgovarati financijskorn triistu neke druge zemlje, iako elementi medusobne povezanosti moraju postojati. Bez tih elemenata povezanosti ne 'bi bilo moguce obavljati gospodarske djelatnosti u razlicitim zemljama. Financijska triista moraju dakle, omoguciti robnu razmjenu i obavljanje svih ostalih gospodarskih aktivnosti u nekoj emlji, ali i medu razlicitim drzavama. Ono sto je vazno naglasiti jest da, usprkos medusobnoj povezanosti na nacionalnoj razini, pojedini dijelovi financijskih triista unutar kompleksnog financijskog sustava na drzavnoj razini, funkcioniraju i kao moguei konkurenti (pr. Zagrebacka burza i Varazdinska burza Hi New York Stock Exchange i American NASDAQ).

Financijsko trfiste, kao i svako drugo triiste u prikupljanju ponude i potraznje, reagira na visinu bilo koje strane sto znaci da je potpuno otvoreno konkurentnom djelovanju, Povecanje ponude obicno rusi cijenu, isto kao i smanjenje potraznje. Smanjivanje ponude, kao i povecanje potraznje najcesce dovodi do povecanja cijene na triiStu. Ako je novae roba kojom se trguje, onda drfavni mehanizam djelovanja na konkurenciju jest kamatna stopa koju propisuje Narodna banka. Kamatna stopa djeluje na ponudu i potraznju novca, ali. i svih ostalih instrumenata na financijskom tdistu (pr. dionica i obveznica).

Konkurentnost triista najbolje se moze zamijetiti kada recimo tdiste obveznica posluje s visokom kamatnom stopom pa ulagatelji traze druge oblike ulaganja. Tada se potencijalni investitori, koji su redovito trgovali na trziStu obveznica, odlucuju na privremeno ulaganje u vlasnicke vrijednosne papire, kao sto su to re-

13

dovne iii preferencijalne dionice. Upravo iz takvog ?dn?sa k~~atne sto.pe pr?izlazi odnos ponude i potraznje, te mogucnost za reguhranJem cijena na financijskorn

trZistu u cjelini.

Zavisno od visine karnatnih stopa ovisi i rizik samog ulaganja bilo u duznicke iii

vlasnicke vrijednosne papire. Potencijalni investitori prema vlastitim.mogucnost!ma ulazu bilo na tdistu kapitala bilo na trzistu novca. Promjene kamatnih stopa na jednom trzistu imaju direktan utjecaj na promjenu kamatnih stopa na drugom trzistu.

Ulaganje u drzavne dugove smatra se ulaganjem s relativno najnizim stupnjem rizika, a odvija se na sljedeci nacin: Kako bi fi~ancirala javni dug .\dakl~, neku

. drzavnu dospjelu obvezu) drzavna riznica posuduje ~ovac od stanovnistva 1 gospodarskih subjekata tako da izdaje obveznice koje kupuju poslovne banke, ne-bankarske institucije ali i dobro stojeci pojedinci. Novcana sredstva prikupljena od tih financijskih posrednika slijevaju se u drzavnu riznicu, ~ to znaci na r.ac~n u sr~disnjoj banci te zemlje. Prikupljenim novcanim sredstvima, .ddavnva nzmca .~.oze izvrsiti placanja odredenog drfavnog duga, a otplatu ?bvezmca ~oze produljiti na nekoliko godina placajuci zagarantiranu kamatu kupcima obveznica. Za ~upce obveznica takvo je ulaganje sigurnije od ulaganja u ostale gospodarske subjekte (na primjer: kupnju dionica) jer je trliSni rizik izdavatelja potpuno eliminiran.

Financijski instrument je specificna isprava k<;>ju primjenj~ju ~ve financijske institucije, a sastavljena je iskljucivo u pisanom obhku. Takav plsam dokum~nt za njezinog imaoca predstavlja mog~cnost p?trazivanja prema. i~ovin~ iii zarad.l d~gog subjekta, odnosno pred~ta~IJ~ financijsku ?bvezu ~a njezmog l~?a~ateIJa: FInancijski instrumenti zamjenjuju novae. NJlhovo lzda~anJe sl~ed.l u~~es~~ gotovinskog placanja te je neka vrst obecanja da ce to gotovinsko placanje uslijediti

nakon odredena vremena.

Povjerenje u financijske instrumente na uredenim triistima je veli~o te.se takvim instrumentima moze trgovati kao i svakom drugom robom. Buduci da izmedu trenutka izdavanja finaneijskog instrumenta i trenutka njegova dospijeca na napl~tu postoji odredena vremenska razlika, cijena za koristenje novca u tom razdoblju izrazava se kao kamata na taj financijski instrument. Prijevremenim otkupom nekog instrumenta, smanjuje se iznos kamate sto se naziva eskont.

Financijski instrumenti mogu se podijeliti u dviie ~sno~ne kategori)e, a t? su primami i sekundami financijski instrument!', kao sto je prikazano u sljedecoj ta-

blici.

Tablica 1.: Primarni i sekundarni financijski instrumenti

PRlMARNI FINANCIJSKI SEKUNDARNI FINACIJSKI
INSTRUMENTI INSTRUMENTI
• Financijska imovina (novae, cek, • Izvanbilancne stavke (financijski de-
mjenica, razna potraiivanja) rivati, garancije, akreditivi i sl.)
• Financijske obveze (cek, mjenica,
usluge, razne obveze prema vjerovni-
eima)
• Vlasnicki instrumenti (obicne i pre-
fereneijalne dionice) 1 Ivanovic Z; Financijski menedzrnent, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997., str. 81.

14

Bilo da se radi 0 primarnom iii sekundarnom finaneijskom instrumentu odnosno 0 bilancnim iii izvanbilancnim stavkama navedenim u racunovodstve~im izvjestajirna njima nastaje finaneijska imovina prikazana na strani aktive odnosno

financijske obveze prikazane na strani pasive. '

Osim ove podjele, finaneijski se instrumenti mogu dijeliti i po vremenu njihova dospijeca na kratkorocne (do devedeset dana ili najdulje do godine dana) i dugorocne (s rokom dospijeca od nekoliko godina) iii trajne (na pI. dionice).

Slika 1.: Klasifikacija financijskih triista prema vrsti potrazivanja

Fiksna potrazlvania

Potrafivanja udjela

Duznicki financijski instrumenti

Preferencijalne dionice

Redovne dionice

dionica

Triiste duznickih vrijednosnih papira

Trii~te redovnih dionica

lzvor: Fabozzi Frank 1., Modigliani F.; Capital Markets, Prentice Hall, Pearson Education, New Jersey, 2002., sIr 10.

Kako smo vee izvukli definiciju za naeionalno financijsko triiste, nije probJe~a~.icno tU.istu definiciju primijeniti na pojam Svjetskog financijskog trlista, a defirucija glasi: Svjetsko financijsko triillte je zbimi i unlficlran pojam za sva internacionalizirana triista, bilo da se radi 0 triiSlu DOVca iii triistu kapitala na kojima se odvija preces ponude i potraznje spe9ficne financijske robe, a to je no-

vac. I

Ono sta je karakteristicno za svjetsko financijsko triiste jest da one nema definirano stalno geografski oznaceno mjesto djeJovanja, odredeno radno vrijeme ili sredenu organizacijsku strukturu vee se mofe reel da posluje u virtualnom financijskom svijetu. Radno vrijeme svjetskog financijskog triista je 24 sati dnevno izuzev Il:ekih prazn.icni.h da.na individualno od zemlje do zemlje u kojima djeluju pojedine financijske institucije, Povezivanje mreze financijskih trzista, utemeljeno na kompjutorskoj tehnologiji i telekomunikacijama, omogucilo je stalno djelovanje medunarodnih financijskih institucija.

. Za~to 24 s.ata? Kada bi se kretali po vremenskim zonama na globusu, uvidjeJi bi da svjetsko financljsko triiste posluje neprekidno 24 sata dnevno, jer kada se jedno nacionalno tdiste otvara drugo se naeionalno triiste, zavisno od vremenske zone u ko~oj djeJuje, zatvara. Najbolji primjer virtualnog finaneijskog poslovanja po vremenskim zonama jest primjer Londonskog triista i tdista Dalekog istoka, jer

15

kada se Londonsko triiste zatvara, trziSta na Dalekorn istoku zapocinju sa svojim financijskim transakcijarna, sto predstavlja logican slijed vremenskog cinitelja.

Najveca europska financijska triista nalaze se u Londonu, Parizu, Zurichu, Frankfurtu; najvcca americka financijska triista nalaze se u New Yorku, Chichagu, Bostonu; najveca azijska financijska triista nalaze se u Tokiu, Singapuru, Hong

Kongu. .

Kao i na svakom triistu gdje se odvija proces ponude i potraznje, postoje dvije strane koje sudjeluju u tom procesu. Sudionici takvog procesa nazivaju se posudlvaci, odnosno nuditelji i potraiitelji za financijskim sredstvima, Osnovna karakteristika koja karakterizira posudivaca jest cinjenica da on raspolaze viskorn financijskih sredstava iznad vlastitih potreba, dok je osnovna karakteristika kojom je predstavljen potrafitelj cinjenica da on posjeduje manjak financijskih sredstava, te ima izrazenu potrebu za pokrivanjem vlastitog financijskog deficita. Izmedu posudivaca i potrazitelja dva su oblika krajnjeg odnosa, a to je neposredan financijski tijek koji se odvija bez izravne intervencije financijskih institucija, te posredan financijski tijek koji je cesCi i odvija se uz intervenciju financijskih posrednika.

Kako je financijsko triiste kompleksna struktura, te dvije krajnje strane u reaIan odnos ponude.i potraznje mogu stupiti preko financijskih posrednika. Vecinom se radi 0 poslovnim bankarna, medutirn ulogu posrednika mogu obavljati i ne-bankarskeinstitucije, a to su vecinom osiguravateljska drustva, investicijska drusrva, a u novije vrijeme i mirovinski fondovi.

Vidljivo je da skup financijskih institucija mozemo jOs nazvati i financijski posrednici, Financijski posrednici poslovanje na financijskom tdistu cine efikasnijim, a razlog efikasnog poslovanja je njihova strucnost na podrueju s kojirn se bave. Svoju strucnost financijski posrednici naplacuju visinom marie, odnosno kamate koju dobivaju za svoje sudjelovanje u financijskim transakcijarna. Takoder financijski posrednici nalaze se u prednosti dobivanja informacija vezanih za financijsko tdiste i transakcije koje se na njemu odvijaju. Kako financijske transakcije predstavljaju zamrseni proces, postojanje financijskih posrednika koji olaksavaju odnos posudivaca i potrazitelja te pruzaju niz korisnih usluga za krajnje strane cine pretvorbu izravnih potrazivanja u neizravna potraZivanja atraktivnijima.

Financijske institucije ne obavljaju sarno ulogu posrednika izmedu krajnjih subjekata na financijskom triiStu, vee vrse i pretvorbu neposrednih potrazivanja u posredna potraZivanja, na nacin da primaju primarne vrijednosne papire, pretvarajuci ih u vlastite, te ih dalje distribuiraju na sekundarnom tdistu kapitala, pri tome ostvarujuci odredeni profit. Takvim djelovanjem financijske institucije na sebe preuzimaju funkciju transformacije, koja im omogucuje stvaranje novih financijskih in-

strumenata.

2.2. Vrste liuancijskih triista

Financijsko je trziste vrlo slozena pojava koja se sastoji od velikog broja razlicitih subjekata i razlicitih aktivnosti koje se odvijaju medu tim subjektima. Radi lakseg snalazenja u tim brojnirn transakcijarna uobicajena je podjela financijskog tdista na rnanje segmente te specijalizacija sudionika trgovanja na samo neke oblike djelovanja. Segmentiranje financijskog tdista pociva na razlicitim kriterijima, a

to su2:

2 ViducicLj.; Financijski menadiment, RRIF·p1us, Zagreb, 2001., str. 68.

16

1. zavisnost od oblika trgovine financijskim instrumentima

2. formalnost strukture sekundarnih tdista vrijednosnih papira

3. nacin prodaje financijskih instrumenata

4. oblik u kojem su financijska sredstva pribavljena

5. metoda trgovine

6. dospijece financijskih instrumenata

.. 1. ~rema prvom kriteriju podjele financijska se trzista dijele na primarna (emiSIJSka) I sekundarna triista.

~.~ Na p:imarnom ~i~~ncijskom.~dis.tu ~oje s~ u pojedinim slucajevima naziva jos i trzl~t~ pnma:ne emlsl~~, potencl~allllm investitorima nude se novae i vrijednosni papIn po prvl. ~~ta, a cilj takve pnmarne emisije je pribavljanje novcanih sredstava. Pn~.~rnu. e~lsIJ~ novca I:'rovodi iskljucivo ~aro.d~a banka neke zemlje, a primarnu en:lslJu ~Iolllca I obve~llIca mogu provesti brojni gospodarski subjekti iii subjekti drzavne I lokalne vla~tJ. Posao v~za~.uz izdavanje vrijednosnih papira vrlo je komp~.eksan stoga su za .njegovu reahza~IJu zad~ene specijalizirane financijske institucije, poput ba~aka I ?roke:a za ~oJe se moze reci da su vladari primarnog trzista. Nadzor nad svim a~~:no~t~~a pn~arnog tdista posebno je zahtjevan te ga provode Narodna banka I 1'\.OmlslJa za vrijednosne papire,

. Na ~ekundarnim triist~~a, nakon p~e prodaje, vrsi se daljnji promet vrijedno- - snih p~plra, odnosno o~avIJ.aJu. se ~nancIJske transakcije putem burzi iii OTe triista na kOJln:~_ se .prepfDdaJu dlo~lce I obveznice izdane primamom emisijom. Sekundarna. trz~~ta rmaju zn,~tno vecu ul~.gu od pr!~arnih tdista kapitala jer se na njima obavlja vlses,tr~ko veer promet .kopm se ~rsl preraspodjela financijskih sredstava. On~ o~ogucuJ~ sva~odnevnu likvidnost 1 mobilnost jer investitor koji je ulozio u neb vrijednosni papir u svakom trenutku isti moze prodati te ostvariti novcana ~redstva: Kad ~e mo~ucnosti ne bi bilo tad a nitko ne bi sudjelovao niti u kupnji VIi· jednosnih papua kOJI se nude u primarnoj emisiji.

.. ~. Prema drugom kriteriju podjele, sekundarna financijska triista mogu se razvijati spontano iii u organizicanom obliku.

Spo?ta~. oblik s~kuodamog trzista zadire u prostor sivog triista odnosno kupoprod~Je vrijednosnih papira koja nije popracena zakonskom osnovom. Medutim osnovni :ad~tak ~~a~e drzavne politike je da uspostavi kontrolu nad procesim~ tr~n~akcIJe fma~~IJsklh sredstava kojise odvijaju na fmancijskim trlistima s ciljem za~tlte novca, ~h.l neno~c~nih ob~ika koji proizlaze kao produkt robno-novcane razmJ:ne. St?ga J~. I orga~~lranost I reguliranost trZista jedan od primamih zadataka drzavne financijske poIitike.

Or~anizacija financ~jskih institu~ija razlicita je od zemlje do zemlje, a njezina zakonska. 1 pravna ~egu!~hva usp~sta~l~a se ~~~ .naciooalnoj razini, od eega ce i zavisiti stupanj ~~mtrole I zashte na pojedinim trzistuna. U svim je zemljama za financijske tra~sa~cIJe vrlo vazno ?a ~e od~jaju pod nadzorom drlavnih organa, prije svega radi pla~anJ~ por~za, a ~atlDl I radi .s~recav~ja nezakonitog poslovanja. Sve financijske mst~tucl~e koje ?~prmo~e orpanlZl~nOStL financijskog trlista (banke, investicijski fondOVI, osiguravajuca drustva I ostah) pod stalnim su nadzorom driavnih sluzbi.

Dva su o~nov~~ obl~~~orga.niz~ranos~i dugorocnih financijskih trlElta, odnosno sekun~arna fmancl!~~a trzista dionicama 1 obveznicama mogu biti organizirana kao burze I kao OTC tnlsta (over-the-counter market), tj. tdiste preko saltera.

17

Burze predstavljaju strogo formalizirano i prema visokim kriterijima organizirano triiste na kojima se vrijednosnim papirima, odnosno standardiziranom robom i uslugama trguje prema strogo propisanim pravilima.

OTe triista predstavljaju manje formalizirana tdista s nizim kriterijirna organiziranosti i pravilima trgovanja Osnovna karakteristika OTe tri-iSta jest cinjenica sto takva triiSta najveCim dijelom nemaju propisana pravila,

3, Pre rna trecem kriteriju podjele financijsko trZiste kapitala dijeli se na otvoreno i dogovoreno, odnosno sporazumno triiste_

Kao sto vee i sarna podjela govori, otvoreno trZiste kapitala vee pri primarnoj emisiji vrijednosnih papira usmjereno je prema cjelokupno zainteresiranoj opcoj [avnosti. A na sporazumnom trzistu vrijednosni papiri se pri njihovoj primarnoj emisiji prodaju unaprijed poznatom investitoru. Investitor pri tome moze biti jedna osoba ili financijska institucija koja raspolaze s dovoljno velikom kolicinom kapitala iii grupa investitora, Unaprijed dogovorena emisija vrijednosnih papira ima dva cilja, a to su osiguranje interesa izdavatelja vrijednosnih papira te smanjenje troskova

ernisije.

4. Prerna cetvrtom kriteriju, odnosno obliku u kojem su financijska sredstva

pribavljena, trZiste se moze podijeliti na triiSte vlastitog kapitala i zajmovno (kre-

ditno) triiste.

Triiste vlastitog kapitala naziva se jos i triiste dionica jer poduzeca primarnom

emisijom dionica povecavaju viastiti kapital.

Kreditno trZiste ukljucuje sve tri kategorije zaduzivanja, od kratkorocnog, srednjorocnog do dugorocnog oblika. Kratkorocnc i srednjorocno zadufivanje odgovara triistu novca odnosno bankarskom triistu, dok se pod dugorocnim zaduzivanjem u najrazvijenijim zemljama podrazumijeva zaduzivanje emisijom ob-

veznica.

5. Prema petom kriteriju odnosno metodi trgovine financijska tdista se dijele

na draibovna, dilerska i hibridna triiSta .:

Vecina svjetskih burzi ima ulogu drazbovnih financijskih sredista, odnosno zadatak uravnotezenja cijene putem drazbe. Drazba predstavlja nacin na koji se dolazi u posjed nekog vrijednosnog papira koji [e ponuden.

Londonsko tdiste je dilersko trZiste na kojem dileri kotiraju cijene po kojima

kupuju odnosno prodaju vrijednosni papir.

Hibridna triista predstavljaju kombinaciju prije spomenutih triista. OCig\edan primjer hibridnog tdiSta je New York Stock Exchange na kojem oviasteni trgovci - specijalisti imaju dvostruku ulogu, odnosno mogu djelovati kao brokeri i kao dileri, Kada djeluju kao brokeri naloge kupoprodaje obavljaju bez vlastitog rizika uz odredenu proviziju, a kada djeluju kao dileri da me preprodaju vrijednosnih papira, ali samo onih u kojim su specijalizirani uz vlastiti rizik za vlastiti racun.

6. Prema dospijecu financijskih instrumenata, triista se dijele na triiste novca i

triiste kapitala.

TrZiSte novca obuhvaca promet novcanom masom i instrumentima koji imaju

rok dospijeca kraci od devedeset dana, a tdisle kapitala obuhvaca promet vrijednosnim papirima koji imaju rok dospijeca od godine dana i vise iii su trajne vrijednosti, poput korporativnih dionica. Ustroj financijskog triista najcesce se proueava

18

SUIJ:lrdav~ ~ol~~erilu dospijeca financijskih Instruments. Uobicajena je podjela kao na J e ecoj s IC1.

Stika 2,: Ustroj financijskog triista

Izvor: Prohaska Z; Analiza vrijednosnib papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 17. 2. 2. 1. Triiste novca

TrZiste novca je trziste na kojem se trguje kratkoroeni .. d . . "

i likvidnim novcanim sredstvirna s rokom dospijeca do ngl:d~~e d ilanoasnunT paplk~a koje se odvijaju t ~'Wt d . . ransa CIJe

na rz}.s ,u nov~a, 0 vijaju se s namjerom prikupljanja financiiskih

~;~i~~~~v;~d~~:~ n~\:~~lt~ ~~~~~~~~:~~~~ st~~;~n~:l~V~;js: ~~~!a~: :,a J t?ID

~Si,s~ravajubcakd~ustva, fondovi i os tale financijske insiitucije odnos~o ~r~:;:~ei lZIC e oso e oje raspolazu s novcanim sredstvima te u' . ".

~~gU ~o~~~~dnika izmedu ~aj~jih subjekata. Posred~ici ~ fi~a:~irS~:~~~~:~{j:~

na .. rz~s U novca preuzimaju ulogu duznika, Transakcije na tdistu novca mo se odvijati u dnevnom odnosno ponocnom terminu Sud' ici d ~ mo biti ' k ki . , . 10mCl nevnog trgovanja

steji~n:c~~Vl za ons sudionici, a prekonocnog sarno depozitne institucije, banke i

, !rg?vanj~ n~ tdistu novca odvija se uz minimalan rizik jer se radi 0 visoko '

;:~~:::~~~:~~~ :I:e:as~!~a ~to za potencijainog investitora predstavlja rela!~~

k d!trZ.iste ctnobvca obuhvac~"tdiste kratkorocnih vrijednosnih papira kratkorocnih

re 1 a 1 me u ankarsko trzlste novca. '

roko~ad~;~~~c~rfstko~ocn~~ vri~ednosnih ~ap!~a trguj: se s ,v~jjed~osnim papirima s emisije a i radi seP~ v~OJ'e~nu ~na, Ta~l vrijednosni papm imaju visoke troskove k d' ' .?osmm papmma bez pokrica, Na trzistu kratko ··h

re Ita poslovne banke svojnn komitentima odobravaju sarno one kredite koji ima-

19

ju rok dospijeca do godinu dana. A na medubankarskom trzistu novea poslovne banke se kreditiraju iz vlastitih viskova,

Slika 3.: Sastavnice trZista novea

;- -~ ---~-~-~ ~l

f • •

! t\'j kilo \(!\'{<"J I

'1._ .' _. _ ... __ ._~_~J

Izvor: Prohaska, Z: Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 19 Trgovanje na trlistu novea obavlja se koristenjem telefonskih !inija u najvecern broju slucajeva, a mose se obavljati i koristenjem ostalih raspolozivih nacina trgovanja, kao sto su: telefax, e-mail i sl,

Vrijednosni papiri predstavljaju osnovnu komponentu trgovanja na tciistu novca iz razloga sto svaku novcanu transakeiju prati odredena vrsta vrijednosnog

papira,

NajeesCi kratkorocni vrijednosni papiri koji sudjeluju u financijskim transakci-

jama na tciistu novca jesu:

a) blagajnicki iii trezorski zapisi

b) eertifikati 0 depozitu e) bankovni akcepti

d) komercijalni ili trgovacki papiri

e) sporazumi 0 reotkupu iii repo krediti

. Zavisno od zakonskih propisa i pravne regulative od zemlje do zemlje u kojoj se primjenjuju, kratkorocni vrijednosni papiri bitno se razlikuju jedan od drugih.

Blagajnicki iii trezorski zapisi su specificni kratkorocni vrijednosni papiri s rokom dospijeca od 3mjeseea do godinu dana, a omogucuju potpunu regulaciju novea u optieaju i uspostavljanje ravnoteze u likvidnom sustavu banaka. Za njihovo izdavanje zaduzene su dciavne institueije, kao sto su eentralne banke, drzavne agencije, te ministarstvo finaneija s ciljem ponovnog uspostavljanja ravnoteze izmedu clrlavnih prihoda i dciavnih rashoda. Blagajnicki zapis glasi na donositelja sto mu daje karakteristiku lako prenosivog vrijednosnog papira, a emitira se s kamatnom stopom koja se ugovorom dogovara.

Certilikati 0 depozitu spadaju u grupaciju najtrazenijih vrijednosnih papira koje izdaje depozitna banka kao potvrdu za primljena orocena sredstva. Certifikatom 0 depozitu depozitna banka se obvezuje da ce po isteku vremena orocenja isplatiti donosioeu certifikata 0 depozitu orocena sredstva zajedno s kamatama koje su utvrdene pri potpisivanju tog vrijednosnog papira. Talevi certifikati koji se sastavIjaju na vremenski period od 30 do 180 dana sluze kao svojevrsni oblik garancije banki da u tom vremenu ima na raspolaganju novae koji moze dugorocno plasirati.

Bankovni akcept je vrijednosni papir u obliku mjeniee koji banku stavlja u duznieki odnos prema imaocu takve mjenice. Komitent banke vukao je mjenieu na

20

banku koja ju je u SV?jstvu,duznika potpisal.a, ?dnosno akceptirala. Svojim potpis?m ba~ka. se obvezuje ~a ee akceptiranu mjerncu na dan dospijeca isplatiti dono:lOeu mJ.emee. Bankovni ak~ept predstavlja lako utrfivi vrijednosni papir iz razloga st.o komlten!.~anke nakon njenog akceptiranja ima mogucnost trgovanja s tom mjemcom na trzistu novea.

. K~merc~~lni iii t.r~ovacki papir je vrijednosni papir s rokom dospijeca do 6 mJes~el, a kOJI banku III poduzece koje ih izdaje stavljaju u duznicki odnos, Poduzeca I banke ih koriste radi pribavljanja kratkorocnih novcanih sredstava,

. Sporazumi 0 reotkupu iIi ~epo Iu:editi predstavljaju kratkorocne kredite koje ~Z1ma Vlada. El~ment ~slguranp takvih kredita su vrijednosni papiri cija se prodaja odnos~o kupnja OdVlP ~~tem brokera iii investicijskih banaka na neki unaprijed odreden~ datum ~o unaprlJed dogov?r~noj cijeni. Jedan ad primjera je izdavanje tre~o~ski~ obvezn~ea koje se po dospijecu duga otkupljuju po unaprijed dogovorenOJ cijern uvecanoj za kamate.

. Ka~ .:asebni o~lik, a opet ~io trzista novca na medunarodnoj razini djeluje i devlZ.no tl'Zlste na kojem se odvija po nuda i potraznja za onirn novcanim sredstvima koja glase n~ s~ane valute. Veli!ri broj financijskih institueija, ali i trgovackih dr~s~ava s~dJeluJe u. me~~na.rodmm transakeijama. Sve transakeije izmedu trgovackih drustva trebaju biti prikazane u valuti zemlje u kojoj je sjediste drustva, U me~ubank~r.sk~m sus:avu. d.eviz~?g lrZista poslovanje izmedu poslovnih banaka na - nacionalnoj 1 svjetskoj razmi odvija se preko telekomunikacijskih uredaja.

~~viz~ i efekti~ni strani novae koriste se na deviznom trlistu za sva placanja i napla.elvanJa po svim osnovama tekuceg poslovanja, medutim devize i efektivni st~~ym novae ne rnogu s~ kupovati i.prodavati izvan zakonskih granica deviznog tr~lsta. Tekuce poslo~anJe podrazumijeva redovni platni promet i kreditne poslove s mozemstvom, .a odvija se pre~o ovlastenih poslovnih banaka koje vlastitom likvid~oscu od~ovaraju ~~ sva plac.an~a pre~a i.~ozemstvu. Strane valute s kojima se trguje ~~ deviznorn .trz~stu fOfDllra}U svoJyu ~IJenu na osnovu kretanja deviznog tecaja, kO)1 je opet posljedica ponude I potraznje za devizama .

Glavni sudionici na deviznim triistirna su':

1. centralne i komercijalne banke

2. razne finaneijske institueije i investicijske kuce

3. vel ike svjetske korporacije

4. valutni brokeri i dileri

Uloga komercijalnih banaka II transferu nacionalnim valutama odnosno devizama)e najve~a u svirn financijsko razvijenim zemljama, iako se zadnjih 10 godina pov~eao prosjek tra~s~era kod ostalih financijskih institueija i investicijskih kuca, sto 1 odgovara razvoju I napretku modemih gospodarskih sustava,

yDe~i~ni . il~ valutni teCaj je u stvari cijena jedne valute izrazena brojem noveamh }:dlDlea druge valute, ~a ?i se odriala stabilnost deviznog tecaja i monet~rn~ p~h~lk:, eentralne b~nke l~aJu ffi?guenost utjeeaja i njegove regulaeije. Devizru tecajevi mogu se prikazati kao direktni i kao indirektni tecajevi, Direktni devi.z~i tee~j ~~ze se izraziti kao broj jedinica nacionalne valute potrebnih da se kupi jedna jedinica strane valute, dok je indirektni devizni tecaj broj jedinica strane valute koji se moze dobiti za jednu jedinieu naeionalne valute.

3 Ivanovic Z; Financijski menedzment, Hotelijerski fakultet, Opalija,1997., str. 360.

21

Primjer direktnog tecaja za odnos kune i eura racuna se kao: 7,3 kn

------- = 7,3 kune

1 euro

Indirektni valutni tecaj je reciprocni direktni valutni tecaj:

1 euro

------ = 0,136 eura 1,3kn

Valutni tecajevi mogu biti fiksni iii plivajuci, Za razliku ad fiksnih, koji se jedanput utvrdeni ad strane vlade neke zemlje ne mijenjaju, plivajuci valutni tecajevi se mijenjaju zavisno ad ponude i potraznje za tom odredenom valutom.

Devize kao sredstvo placanja mogu se nalaziti u nekoliko oblika':

1. u obliku prenosivih trazbina kod inozemnih banaka i financijskih organizacija

2. u obliku prenosivih inozemnih vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu (mjenice, cekovi, obveznice)

3. u obliku obracunskih jedinica, specijalnih prava vucenja i inozemnoga gotovoga novca

4. u obliku elektronskih izvjestaja 0 medunarodnim dugovanjima i potraZivanjima

Trgovanje valutama na medunarodnome planu podlozno je rizicima iz okoline, odnosno promjenjivosti gospodarske okoline unutar koje institucija koja vrsi transakciju posluje. Kako bi se zastitile od rizika promjene deviznih teeajeva fin~nc~jske institucije dogovaraju dva istovremena posla, odnosno promptnu transakciju 1 kupoprodaju deviza s rokom duljim o~ ~va dana (termins~o trziste). ~o~~o proI?P.tne kupnje iii prodaje odredene valute i istovremena terminska prodaja 111 kupnja iste naziva se devizni s ..... ap.

2.2.2. Triiste kapitala

Triiste kapitala je institucionalno organizirano financijsko triiste odredeno ponudom i potraznjom sIobodnih dugorocnih vrijednosnih papira. TdiSte kapitala u sustav djelovanja ukljucuje skup razlicitih financijskih institucija kako bi se transakcije kapitala odvijale u okviru zakonskih i pravnih re~lativa. Ono sto je cilj sva~ kog naeionalnog trZiSta kapi~ala je uspost~va t:~~vno s.lgurn~g:. transp~rent~og. 1 likvidnog trZista. TrZiste kapitala predstavlja trzrste naJzaslu~m]e za p~lkuplJanJe dugorocnih novcanih sredstava potrebnih poduzecu za ramo] perspektivne dugorocne strategije, Samim time dolazi se do zakljucka da kapi~al koji u stvar~ pr~dstavlja novae stvoren na trlistu kapitala ima osnovnu svrhu 1 ulagu, a to je njegovo koristenje u investicijske svrhe,

Sudionici na trZistu kapitala najcesce se grupiraju kao: investitori (oni koji posjeduju slobodna financijska sredstva), korisnici ka?~tala (trgovacka. drustva.koja me primarnu emisiju vrijednosnih papira), posrednici (banke, burze I ostale finan-

cijske institucije) i dclava.

4 Ivanovic Z.; Financijski menedimenl, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997., str. 359.

Investitori predstavljaju kategoriju sudionika bez koje trziste ne bi moglo djelovati, Njihova uspjesno ulaganje s ciljem ostvarivanja dobiti temelji se na uspjesnoj i toenoj prosudbi vrijednosti investicije u koju se ulaze, Bit uspjesnosti je kupovanje u pravom vrernenskom trenutku odnosno kada je cijena investicije niZa u odnosu na svoju pravu vrijednost. Koliko u datom trenutku moze pornoci iii ne financijski savjetnik ovisi iskljucivo od njegove strucnosti, znanja ali u vecini slucajeva i individualne procjene date situacije.

Korisnici kapitala su izdavatelji vrijednosnih papira koji u primamoj emisiji prikupljaju kapital za prosirenje svojih djelatnosti. Oni mogu doci do kapitala na razlicite nacine (osim prodajom vrijednosnih papira, mogu se zaduziti kod banaka iii kod dobavljaca oprerne), a odabir finaneiranja primarnom emisijom pokazuje kako oni zele imati u bilanci sto vecu vlastitu glavnicu spram posudene imovine.

Pesredniei na tdistu kapitala (braked) djeluju izmedu investitora i korisnika kapitala na nacin koji je propisan zakonirna i pod strogim je nadzorom dtZavnih tijela rnedu kojima je najvaznija Komisija za vrijednosne papire. Upravo taj nadzor i visoka profesionalnost brokera, trebaju omoguciti da korisnici kapitala ne prevare investitore uzimajuci eventualno njihov novae za sumnjive projekte i osobno bogacenje,

Osnovna i najjednostavnija podjela ttiista kapitala bila bi njegova geografska podjela na nacionalno i medunarodnotrfiste kapitala. Na nacionaInom trZistu su-" srecu se ponuda i potraznja unutar jedne zemlje, a ponuda odnosno prodaja se obavlja u nacionalnoj valuti, dok se na medunarodnom trzistu kapitala trguje izmedu razlicitih zemalja i u razlicitim valutama. Jedno nacionalno tciiste je sastavni dio medunarodnog tdista kapitala. Na medunarodnom trZistu mogu se nabaviti vrijednosni papiri pojedine zemlje, ali one sto je karakteristicno jest cinjenica da pristup medunarodnom sekundarnom tdistu imaju sarno ovlastene pravne osobe, kao sto su banke iii fondovi.

Ono sto je vazno istaknuti jest da trziste kapitaJa nesumnjivo imajak utjeeaj na nacionalno gospodarstvo zemlje u kojaj djeluje. Takva konstataeija proizlazi iz 1:injenice da se na tdiiltu kapitala prijenos novcanih sredstava moze vrsiti od subjekata s viskom financija prema anima s novcanim manjkom. Pokrivanje financijskog manjka postlze se prodajorn vrijednosnih papira onirn subjektima koji su voljni investirati, odnosno prenijeti visak svojih financijskih sredstava iz stednie u aktivne gospodarske tijekove.

22 23

Pitanja za provjeru znanja:

1. Sto je financijsko tdiste?

2. Kojim je elementima odredena konkurentnost na trziStu?

3. Sto su finaneijski instrumenti i po kojim se kategorijama dijele?

4. Sto spada u primarne, a sto u sekundarne finaneijske instrumente?

5. Sto je svjetsko financijsko tdiste?

6. Koje su tri kategorije sudionika na financijskom tdistu?

7. Nabrojite i objasnite sest osnovnih kriterija podjele financijskih tdista!

8. Objasnite ustroj financijskog trzista prema sliei 2., autora Zdenka Prohaske?

9. Nabrojite i opisite najceSce kratkorocne vrijednosne papire koji

sudjeluju u financijskim transakcijama na tdistu novca !

10. Sto je devizno tdiste?

11. Tko su glavni sudionici na deviznom tdistu?

12. Sto je valutni tecaj i koji su njegovi oblici?

13. Sta je to devizni swap?

14. Sto je tdiste kapitala? Objasnite njegov utjeeaj na nacionalno gospodarstvo neke zemlje!

24

3. TRZISTE KAPITALA

Trziste kapitaJa bitan je segment financijskog triiSta. Afirmacija nacionalnog financijskog trzista od izuzetnog je znacaja za opci razvoj i izgradnju trlisnog gospodarstva neke zemlje. Uspostavljanjem makroekonomske stabilnosti te reintegracijom u svjetske privredne i financijske tijekove, stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj nacionalnog trZista kapitala. Stvarajuci prihvatljivo okruzje za sustavni razvoj triista kapitaia, drzava ujedno stvara instrumente i modele kojima maze djelovati na razvojne ciljeve. Bez financijskog tciista, a pri tome se misli i na triiste novca i triiste kapitala, ne bi postojala rea Ina mogucnost prikupijanja velike novcane rnase, niti ekonomskog rasta gospodarstva. Triiste kapitala se u najsirern smislu moze podijeliti na dvije sastavnice, a to su: triiSte dionica, tj. vlasnickih vrijednosnih papira i triiste obveznica tj. duznickih vrijednosnih papira.

3.1. Pretpostavke za funkcieniranje triista kapitala

Tdiste kapitaJa dio je svekolikog financijskog triista neke zemlje i to onaj njegOY dio na kojem se prometuje kapitalnim (dugotrajnim) ulaganjima, za razliku od triista novca koje obuhvaca kratkotrajne novcane transakcije. Da bi triiste kapitala normalno funkcioniralo, potrebne su odredene pretpostavke:

• Drzavna politika kojom se podupire razvoj trlista kapitala

• Zakonska regulativa kojom se ureduje poslovanje na trlistu kapitala

• Potreba investitora za ulaganjem i potreba gospodarskih subjekata za prikupljanjem kapitala

• Institucije koje omogucuju izdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima

Tradicionalni nacin prikupljanja kapitala, koji dominantno koriste drustva u razvijenim zemljama pod anglosaksonskim utjecajem, jest izdavanje dionica prve emisije u trenutku osnivanja, a ponovljena izdanja dionica za kapitalne investicije. Tako prikupljena sredstva, primarnom emisijom dionica, postaju vlasnicki kapital i poduzece nema obvezu vracanja sve do likvidacije. To je najveca korist za poduzeca koja su izdala dionice: prikupljen je novae koji je postao temeljni kapital te se vise ne vraca vlasnicima. Svoju korist u tome vide i oni koji su kupili dionice. Oni ocekuju da ce poduzece dobro poslovati i ostvarivati dobitak. Iz tog dobitka, investitori dobivaju dividendu kao potvrdu dobrog poslovanja tvrtki u koje su ulozil! novae, ali njihova su ocekivanja usmjerena na sekundarno trgovanje i kapitalni dobitak, tj. razliku izmedu cijene dionice koju su oni platili i (ocekivane) vise cijene te iste dionice u trenutku prodaje. Da bi se _ova druga korist postigla, mora postojati likvidnost dionica, tj. mora postojati rnogucnost njihove prodaje u svakom trenutku. To se postize zajednickim djelovanjem svih sudionika i svih institucija na triistu kapitalao Burze omogucuju da se svakodnevno kupuju i prodaju dionice na strogo kontroliran nacin cime se stite interesi ulagatelja i omogucuje opca drustvena korist.

Osim kriterija Iikvidnosti, trliSta moraju ispuniti i zahtjeve efikasnosti sto znaci da tekuce triisne cijene moraju tocno i brzo odrazavati sve dostupne informacije. Cijene se ne bi smjele mijenjati pod utjecajem troskova transakcija, regulative iii drugih vanjskih cimbenika, ali ipak promjena regulative i tehnologija trgovanja imaju veliki utjecaj na promjene cijena na nekim, slabije ueinkovitim, trlistima vrijednosnih papira. Racunala se II prvim fazama razvoja triista, najvecim dijelom ko-

25

riste za statisticke obrade, manjim dijelom za sirenje podataka i slanje naloga, a skoro nista za automatsko trgovanje. Na suvremenim, razvijenim lriistima, infrastruktura mora biti takva da osigurava likvidnost, transparentnost i pouzdanost trzista. Uporaba racunala za trgovanje omogucuje automatsko uparivanje naloga za ponudu i potraznju te stroga kontrola redoslijeda obavljenih transakcija. Time se postizu nize cijene transakcija i informacija, a sve u interesu investitora, izdavatelja te ostalih sudionika na trZistu vrijednosnih papira, sto ujedno omogucuje efikasnu realokaciju kapitala.

Ako menadzment tvrtke ne zeli, zbog potreba dokapitalizacije, dirati postojeci vlasnicki ustroj nego je pripravan vratiti sva prikupljena sredstva (tj. i glavnicu i kamatu), tvrtka ce uzeti bancin zajam iii ce izdati obveznice, za koje se isto tako tocno zna u kojem roku dospijeva za naplatu pojedini dio glavnice uz pripadajucu kamatu. Identicno ce postupiti i drzavne vlasti na razlicitim razinama (republickoj iii 10- kainoj) kad izdavanjem obveznica trebaju prikupiti sredstva za financiranje posebnih i opcedrustvenih projekata koji nadilaze rnogucnosti redovitih proracuna,

Hrvatska je koristila, prije politlckih promjena koje su dovele do osamostaljenja, tek jedan dio mehanizama financijskog trzista i to samo onaj koji je obuhvacao bankovno poslovanjeudijelu gradanske stednje, klasicne kreditne odnose te platni promet pravnih osoba. Isti je slucaj i u ostalim tranzicijskim zemljama koje su u vrijeme socijalizma imale potpuno nerazvijeno financijsko tciiste, pa tako i tdiSte kapitala. U modernom svijetu politicke demokracije i trZisnog gospodarstva, tdista kapitala imaju veliku vaznost i brojne zadace spram svih gospodarskih cimbenika. Njihova temeljna zadaca jest osiguranje prijenosa kapitala izmedu razlicitih sudionika na trzistu, no u stvarnosti je to puno vise od selidbe novcanih viskova, Kapital puluje od onih koji ga imaju previse pa ga zele investirati, prema onima koji ga imaju premalo pa ga zele prikupiti (uzeti na zajam iii ukljueiti kao vlastito ulaganje u poduzetnicki pothvat). Prikupljanje kapitala koji nedostaje za nekog je pitanje opstanka, a plasman viska raspolozivog kapitala za drugog je pitanje najpovoljnije investicije. U svakom slucaju, promet kapitalom strategijsko je pitanje za sve sudionike u tom procesu, a formalna sloboda kretanja kapitaia preduvjetje njegove najrazumnije realokacije, Da bi kapital mogao slobodno kolati rnoraju postojati politicki, pravni i gospodarski preduvjeti, a lokalno trZiste mora biti ukljuceno u sve oblike medunarodnog trgovanja. Domace tdiste kapitala takoder mora biti ukljuceno u medunarodna tdista kapitala. Zato se slobodno moze reel da je slobodan protok kapitala najvaznija pretpostavka za funkcioniranje trzista kapitala.

Neke specificnosti razvoja hrvatskog triiSta kapitala

Hrvatska je svoju burzu uspostavila u prosincu 1918. godine, a vee u travnju sljedece godine poceo je promet vrijednosnim papirima da bi u kolovozu pocelo trgovanje i robom. Predmet trgovine bio je registriran ovako: zemaljski proizvodi, ostala roba, vrijednosni papiri, mjenice, devize, valute, plemenite kovine i kovani novae, Promet vrijednosnim papirima obustavljen je 1931. godine zbog bankarske krize, a nakon Drugog svjetskog rata imovina burze konfiscirana je u korist driave. Neste malo manje od pola stoljeca trebalo je proci prije nego su opet nastupili uvjeti koji su omogucili ponovno osnivanje Zagrebacke burze, a zatim i prvog hrvatskog uredenog javnog td:ista vrijednosnim papirima u Varazdinu,

26

.'

,

Ovaj kratki p.ovij.esni p:i.~az trebao bi podsjetiti da je Republika Hrvatska odavno.~.oznavaia Institute trzisnog gospodarenja, a cak i tijekom polustoljetne blokade tfZlsn.~~ g~sp~~arstva, mnoge su dornace tvrtke uspjesno nastupale u svjetskoj kon~ure.~cIF·. DlOnJcarsk~ ¥~spodarst~o medutim, palo je u zaborav. Bankovni zajrnovi naJcesCi su dugo~raJ~1 izvor nO,~cane aktive, a odgode placanja dobavljacima postale su ~e sarno trajan lZVOr tekucih sredstava nego i najveca kocnica gospodarskog razvoja.

Hn:.atsk~ dionicka. d~ustva nas~ala su vecinom u pretvorbi administrativnim pute~. Dr~ava!e n.ekadasnJe tzv. drustveno vlasnistvo pretvorila u obicno ddavna vlasnistvo time sto Je svaku .uplatu z~. p~od~na ~oduzeea u pretvorbi usmjerila u svoje f~nd?ve. Zato poduz~ea ~zda~ateIJI dl_O~lca.~lsu ~tekla nikakvu korist od prodaje tih d.lOm~a u trenutk~ pnvatizacije te su jos uvijek vise sklona uporabi kredita za financiranje svog razvoja.

3.1.1. Strategijska odluka vndeclh politickih tijela u zemlji

~tra~:gijska o~luka vodecih politiekih tijela u zemlji nuzna je kao ishodiste za ra:V0j trzista kapitala, Be~. opce sU¥lasnost.i ~arlamenta, Vlade i Predsjednika dr~ave ne mogu se us~glaSI1J. potrebni zakoni niti se mogu osnovati sve institucije ko~e.~u p~trebne.~a d~elovan]e siobodnog trzista kapitala. Osim toga, sarno ako su _ najvlsa. d.rzav~a tlJ:la lzrav~_o ~~Ijucena u potporu slobodnom razvoju tciista moze se postici povjerenje domacih I inozemnih investitora,

.. ~o je bil~.~oje drza~n~ tijelo izravno ukljuceno u trgovanje vrijednosnim papmrna izvan t!Zlst~.(na pnmjer: ako neki fond iii neko ministarstvo organiziraju samastaln,u drazbu ill ak? vla?a sa~os~alno dogovora s kupcima prodaju strateskih poduz~ca) ta~a ~e g.ub~ povJerenJe u jednakost svih sudionika. Bez tog povjerenja ne m_oze .se ocekivati mti slobodan protok kapitala niti ukljucivanje investitora u financrranje gospodarskog razvoja.

. Politi~~a stabii~ost u ze.~lji bita~ je preduvjet za medunarodna ulaganja jer se kapital s~h IZ zona v.lsokog rizika u mirnija podrucja na kojirna se osjeca veca sigurnost. TO.Je t~koder Je~an ~? razlog.a zasto sva politicka tijela moraju biti ukliucena u poduplfan~e ~rgova.nJa vnJe.dno~m~ papirima. Osim politicke stabilnosti u zemlji, zapovjerenje investitora vazna je 1 monetarna stabilnost koja ukljucuje brigu 0 te~.aJu ~omaee valute te mogucnost protoka kapitala s domaceg na medunarodna trzl~ta I obrnuto. Gospo.?arsk~. s.t~bilnost takoder je pretpostavka za razvoj tdista kapltal~ premda se moze ?OClti.l povratna veza: bez razvijenog triista kapitala nema ~.ltJ gospo~arsk~ stabl:noSh. Sve.su to cimbenlci koji ovise politickoj situaciji u .zeml]l, tako da je uvijek vazno naglasiti strategijske odrednice 0 jacanju hiista kapitala,

3.1.2. Zakonski okviri triista kapitala

. . Sv~k~ ureden~e dr.zavnih i~stitucij~, k~o i odredenih djelatnosti na driavnoj razinr, obiluje z~~oDlma I regulativama o~.eklv~nog ~o?a~anja. Poslovi na tcii~tu kapit~~a preds~avlJ3Ju vrlo sI?zene transakcije koje ukljucuju veci broj subjekata tako da n~je do;olJno. poznavanje sam~ jed~og propisa iii zakona kojima se regulira sarno dl~ a.ktlvnostl. ~ <:vo~ po~~~vlju pr~kazuju se oni zakoni i propisi koji su neosporno vazru za funkcioniranje trzista kapitala i uspostavljanje regularnih odnosa izmedu strana ukljucenih u transakcije.

27

• Zakon 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima"

U Zakonu 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima koji je kroz vrijeme dozivljavao odredene preinake s ciljern priblizavanja modernim tijekovima poslovanja na tniStu kapitala izneseni su okviri djelovanja triista vrijednosnih papira. Ovim zakonom odreduju se karakteristike i uvjeti trgovanja vrijednosnirn papirima, odnosno javni poziv na upis i/ili kupnju vrijednosnih papira.

Definicija vrijednosnog papira utvrdena tim zakonom glasi: Vrijednosni papir je isprava iii elektronicki zapis koji sadrfi prava koja se bez istih ne mogu ni ostvariti ni prenositi. Za razliku od vrijednosnih papira u obliku pisane isprave koji imaju tocno propisanu formu, vrijednosni papiri koji postoje iskljucivo u obliku elektronickog zapisa ne trebaju sadrzavati serijski i kontroini broj niti potpise ovlastenih osoba. Takav vrijednosni papir koji danas i prevladava na tdistu kapitala pohranjen je u kornpjuterskom zapisu Sredisnje depozitarne agencije. Vrijednosni papir u elektronickom zapisu definira se kao nematerijalizirani vrijednosni papir koji moze biti neograniceno prenosiv u pravnom prometu. Vlasnik takvog vrijednosnog papira ima otvoren racun kod Sredisnje depozitarne agencije te stalan uvid u stanje racuna, Istim zakonom Sredisnja depozitarna agencija se obvezuje da ce podatke 0 cianovima te stanju na njihovim racunima euvati kao najstrozu poslovnu tajnu.

Zakon 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima primarno se orijentira na vrijednosne papire do kojih se je doslo javnom ponudom odnosno javnim pozivom na upis iJili kupnju vrijednosnih papira. Kako se radi 0 javnoj ponudi usmjerenoj prema cjelokupnoj javnosti istim zakonom regulirani su sadrzajni elementi jayne ponude. Bitan element jayne ponude je prospekt, Prospekt predstavlja j avni poziv koji treba biti odobren od strane Komisije za vrijednosne papire, a bit ce odobren u onim uvjetima kada ispunjava formalne propise odredene zakonom. Uz pojam regulamog prospekta u zakonu se spominje i pojam skracenog prospekta, uvjeti potrebni za njegovo izdavanje, te nuzni elementi koje treba sadrzavati,

Uz Zakon 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima nalazi se i Pravilnik 0 uvjetirna i postupku izdavanja dozvola drustvu za poslovanje vrijednosnim papirima i ovlastenom posredniku za obavijanje poslova trgovine vrijednosnim papirima (NN br.56/97) unutar kojeg su regulirani uvjeti dobivanja registracijskih dozvola subjekata koji sudjeluju na tdistu kapitala.

Za kontinuirani nastavak rada na trZistu kapitala vazna je i kontinuirana edukacija broker a, te je iz tog razloga Komisija za vrijednosne papira koja je dobila nadleznost za obavljanje procesa edukacije donijela Pravilnik 0 ispitu za obavljanje poslova posrednika u trgovini vrijednosnim papirima (NN br. 69/97).

Unutar zakona donesen je i Pravilnik 0 tromjesecnlm financijskim i poslovnim izvjescima (NN br.38/00, 33/01) ciji je cit] prikazati transparentnost u poslovanju poduzeca koje je prisutno na tnistu kapitala. Trornjesecnim izvjesCivanjem zeU se motivirati i utjecati na potencijalne investitore i njihova ulaganja te im u svakom trenutku predociti stvarnu sliku poslovanja.

Ovim pravilnikom se propisuje:

1. nacin i razdoblje utvrdivanja ima li dionicko drustvo vise od 100 dionicara

2. nacin i rok dostavljanja tromjesecnih financijskih i poslovnih izvjesca, koja su drustva obvezna dostavljati Kornisiji za vrijednosne papire

5 ••• Zakon 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirirna, Narodne novine hr. 107/95, 142/98, 87/00

28

3. obvezni oblik i sadrzaj izvjesca

4. nacin na koji ce se izvjesca uciniti dostupnima javnosti.

Poduzece je financijske izvjestaje u za to predvidenom roku obvezno dostaviti K~m!siji z~ vrijednosne papire, ali iskljucivo putem poslovnice Financijske agencije koja ih zatun preko Javne informacijske knjiznice'' cini dostupnima javnosti,

• Zakon 0 investicijskim fondovima?

Zakonom 0 investicijskim fondovima propisani su uvjeti za njihovo osnivanje i osnivanje drustava za upravljanje investicijskim fondovima. Investicijski fond osniva se na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire i danas predstavlja najveceg sudionika procesa trgovanja na tdistu kapitala. Investicijski fondovi su financijske institucije nastale s ciljem javnog prikupljanja novcanih sredstava na na~in da se izdaju dokumenti ili dionice kojima se stijece mogucnost udjela u fondu. Pri tome treba treba uvafiti nacela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika.

. Investicijski fondovi danas irnaju apsolutnu dominaciju na svjetskim financijSkl?1 trZiStil_Ila. Posebnosu atraktivni za individualne investitore koji sami ne posjeduju dovoljno znanja za trgovanje vrijednosnim papirima, pa ce ulaganjem u investicijski fond mcci ostvariti manje iznose ulaganja, diverzifikaciju portfelja vrijednosnih papira, profesionalno upravljanje imovinom.!

Komisi~a za vrijednosne papire odobrava osnivanje investicijskog fonda u trenutku kada je statut fonda zadovoljio sve zakonski propisane normative uskladenja.

Komisija odobrava statut fonda ako on sadrii sljedece podatke9:

1. smije li fond stjecati vrijednosne papire iJili nekretnine,

2. osnovna nacela i granice ulaganja,

3. maksimalni dio fonda koji se smije drfati u depozitima,

4. drfi Ii se i koji se minimalni dio fonda drli u depozitima,

5. po kojoj ce metodi, u kojoj visini i na temelju kakvog Ce obracuna biti iz fonda isplacivane naknade troskova drustvu za upravljanje fondom, depozitnoj banci i trecim osobama,

6. kolikije.trosak. izdavanja dokumenata 0 udjelu, koliki ce se iznos od uplata vlasnika udjela upotrebljavati za pokrivanje troskova i kako ce se ti troskovi obracunavati,

7.0 poslovnoj godini fonda, 0 nacinu vodenja racunovodstva, 0 izvjescivanju 0 razvoju fonda i njegovu sastavu te 0 mjestu i nacinu objavljivanja tih cinjenica,

8. isplacuje Ii se ista dobit fonda iii se ponovno ulaze, postupak i nacin podjele ciste dobiti,

9. smiju Ii se i u kojem opsegu sklapati opcijski i terminski poslovi te primjenjivati slicni instrumenti i tehnike,

6 7 8

9

••• Pravilnik a javnoj informacijskoj knjiZnici, Narodne navine br. 83/99 ."* Zakon 0 investicijskim fondovima, Narodne novine br. 107/95, 12/96

Alajbeg D., Bubas Z.; Vedic kroz hrvatsko tnilite kapitala za gradane, Institut za javne financije, Zagreb, 2001, str. 42., dostupno na: htlp:/fwww.ijf.hr/trziste_kapitala!5_6.pdf

••• Zakon 0 investicijskim fondovima, Narodne novine hr. 107{95, ~1.3.

29

Investicij~ke fondove osniva i nji,rna ~~ravlj~ trgovacko ~rustvo koje moze ,~iti organizirano u obliku dionickog dru~tv~ ,!II drusn_:a s ogr~ll1:enom .odgovor~os:u. Ako je drustvo osnovano u obliku dionickog d~ustva moze Izda:,atL .sarno dionice koje glase na irne. Kornisija za vrijednosne pa~me odobrava oSnlvan!e fonda, ka~~ donese odluku 0 odobravanju njegova statuta 1 prospekta, J~dno drus.~v~ m?ze b~~l upravitelj nad vise investicijskih fondova. Zakonom su propIs~~a god~s~~a fma~cIJska izvjesca koje je drustvo obvezno jednom godisnje podnositi KO~.ISlJ.l za vrijednosne papire, te polugodisnja izvjesca koje je drustvo .obvezno .~o~mJ.etl u ~oku ?d dva mjeseca nakon isteka pol~god~sta p<:slovne ~?~me .. GO~IS~J: fman~lJsko lZ~ vje5ce treba sadrzavati pregled imovme, racun dobiti i gubitka, izvjesce 0 djelatnosti

protekle posiovne godine.

Periodicna izvjesca obvezno sadrze podatke 010:

1. stanju imovine fonda: .

- vrijednosnim papirlma,

- bankovnim depozitirna,

- nekretninama,

- drugoj imovini,

- imovini ukupno,

- obvezama,

- neto-stanju vrijednosti imovine,

2. broju dokurnenata 0 udjeiu ili dionica u optjecaju,

3. vrijednosti pojedinoga udjela,

4. strukturi portfelja vrijednosnih papira :

_ vrijednosnim papirima koji su sluzbeno uvrsteni za prodaju na burzi vrijednosnih papira,

_ vrijednosnim papirima kojima se trguje na nekom drugorn organiziranom trzistu, novim emisijama vrijednosnih papira,

- neuvrstenim vrijednosnim papirima.

Za svaku navedenu vrstu vrijednosnih papira treba naznaciti nji~ov ~dio u cj~lokupnoj imovini fonda i podatke 0 promjenama u sastavu portfelja vrijednosnih papira, i to za razdoblje na koje se odnosi izvjesce,

5. podatke 0 promjenama prihoda i rashoda fonda za razdoblje na koje se

odnosi izvjeSce:

- prihode od ulaganja,

- ostale prihode,

- troskove upravljanja,

- troskove za depozitnu banku,

- ostale troskove i pristojbe,

- neto-prihod,

_ ispiate dobiti vlasnieima dokumenata 0 udjelu iii dionicarima te ponovno ulozeni prihod,

- druge promjene koje se odnose na im?vinu i obveze fonda,

10 ••• Zakon 0 investicljskim fondovima, Narodne novine br, 107/95, cl.6.

30

6. usporedni pregled poslovanja u zadnje tri poslovne godine, pri cemu za kraj svake poslovne godine treba iznijeti:

- ukupnu neto-vrijednost portfelja,

- neto-vrijednost pojedinaenog udjela.

Investicijski fondovi posluju kroz dva oblika, kao otvoreni investicijski fondovi i kao zatvoreni investicijski fondovi.

Clankom 27. Zakona 0 investicijskim fondovima, otvoreni fond je definiran kao zasebna imovina, bez pravne osobnosti, sto ga uz odobrenje Komisije osniva drustvo za upravtjanje fondovima, kojemuje predmet poslovanja iskljucivo prikupIjanje novcanih sredstava. Novcana sredstva prikupljaju se putem javne prodaje izdanih dokumenata 0 udjelu u fondu. Bitna karakteristika otvorenog investicijskog fonda je ta da one ne izdaje dionice vee udjele, kojima se ne ostvaruju vlasnicka prava vee same prava na dobit iz plasmana fonda. Za osnivanje otvorenog fonda drustvo mora izraditi statut i prospekt fonda, u skladu s odredbama clanka 3. i 4. Zakona 0 investicijskim fondovima, Takoder drustvo irna i ovlastenja da otkaie upravljanje fondom sa otkaznirn rokom od tri mjeseca. Pravo drustva na upravtjanje investicijskim fondom prestaje i kada se otvori stecajni postupak nad drustvom,

Clankom 39. Zakona 0 investicijskim fondovima, zatvoreni fond je definiran kao dionicko drustvo sto ga uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire osniva i njime upravlja drustvo za upravljanje fondovima kojemu je predmet poslovanja prikupljanje novcanih sredstva i imovinske stvari javnom ponudom svojih neograniceno prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava. Zatvoreni fond ne smije izdavati povlastene dionice. Dionice zatvorenog fonda mogu se uplatiti u novcanim sredstvirna, vrijednosnim papirirna i pravima, ali njihov iznos mora biti u cijelosti uplacen prije nego se osnivanje zatvorenog fonda upise u sud ski registar.

Dionicama zatvorenog fonda trguje se na sekundarnom tdistu kapitala, a cijena tih dionica odredena je ponudom i potrainjom dionica tog fonda na tdistu.

Minimalni temeljni kapital zatvorenog fonda iznosi 4.000.000,00 kn.

Stvarna vrijednost zatvorenog investicijskog fonda izrazava se kroz dnevne oblike neto vrijednosti imovine, koja predstavlja ukupnu vrijednost svih vrijednosnih papira u portfelju uvecanu za vrijednost ostale imovine, kao sto je novae na racunima, depoziti, odobreni krediti i dr."

Drustvo za upravljanje fondovima mora izvjescivat! nadzorni odbor zatvorenog fonda najmanje jednom mjesecno 0 kupljenim i prodanim vrijednosnim papirima i imovinskim stvarima u ime i za racun zatvorenog fonda te 0 prihodima iz imovine fonda.

* Zakon 0 privatizacijskim investicljskim fendovima"

Ovim Zakonom uredeno je osnivanje i djelovanje privatizacijskih investicijskih fondova kao fondova posebne vrste te njihova pretvorba u zatvorene fondove sto je i uredeno Zakonom 0 investicijskim fondovima. Clankom 3. Zakona 0 privatizacijskim investicijskim fondovima, privatizacijski investicijski fond definiran je kao dionicko drustvo sto ga, uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire, osniva i njime upravlja drustvo za upravljanje fondovima javnim prikupljanjem privatizacijskih ku-

11 AJajbeg D., Bubas Z.; Vedic kroz hrvatsko trii§te kapitala za gradane, Institut za javne ftnancije, Zagreb, 2001, str, 44., dostupno na: http://www.ijf.hr/trziste_kapitala!5_6.pdf

12 ••• Zakon 0 privatizacijskim Investicijskim fondovima, Narodne novine br. 109/97

31

pona i njihovom zamjenom za privatizacijske dionice u kuponskoj privatizaciji. Drustvo za upravljanje privatizacijskim investicijskim fondovima zatim ulaze te dionice s ciljem da se struktura imovine Fonda uskladi s odredbarna Zakona 0 investicijskim fondovima.

Karakteristicno je za privatizaciJske investicijske f~ndove da ~rustvo. koje ~h j~ osnovalo smije upravljati sarno jedmm fondom za razliku od drustva koje osmva I upravlja investicijskim fondovima (otvorenim i zatvorenim), Takvo drustvo moze imati nadzor nad vise investicijskih fondova,

Clankom 14. iznos temeljnog kapitala privatizacijskog investicijskog fonda mjeri se kao procijenjena ukupna vrijednost svih prikupljenih dionica.

Clankom 24. koji govori 0 procesu uvrscivanja na burzu utvrduje se da se dionice PIF-ova uvrstavaju na bUIZU iii uredeno javno trziste naternelju prospekta fonda, statuta, izvjesea 0 osnivanju, odobrenja za osnivanje i upravljanje fond?m. te rjesenja 0 upisu fonda u sudski registar. Istim clankom receno je da sve dok dionice fonda De budu uvrstene na burzu iii uredeno javno triiste drustvo ne smije ni na koji nacin raspolagati s predmetima imovine fonda.

Njihova zakonska obveza je objavljivanje tromjesecnih, polugodisnjih i godisnjih financijskih izvjestaja kako bi potencijalni investitori dobili sto ejelovitiju sliku a poslovanju fonda s kojirn zele suradivati,

Primjer razvoja investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj1l:

PIF-ovi su najznacajniji zatvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj, a nastaIi su u sklopu kuponske privatizacije koja se pocela provoditi 1997. godine. U Hrvatskoj je do 2002. godine osnovano 7 privatizacijskih investicijskih fondova cija je zadaca bila prikupljanje privatizacijskih bodova investitora, pretezno sudionika Domovinskog rata. S tako prikupljenim privatizacijski~ b?do~.ima fondovi .~u sudjelova~i n~ posebnim drazbama Hrvatskog fonda za pnvanzaciju putem kojih su ostvarivali pravo na dionice u poduzecima.

Cilj koji se je zelio postici takvim poslovanjem je ostvarivanje prava na ulaganje u vrijednosne papire na dornacem i stranom triistu.

Danas na hrvatskom triistu djeluje mnogo drustava za upravljanje investicijskim fondovima ciji je cilj potencij alnim investitorima ponuditi mogucnost ulaganja u raznoIiki portfelj vrijednosnih papira.

Tablica 2.: Pregled privatizacijskih investicijskih fondova u Hrvatskoj

Ticker Naziv fonda Drustvo za Temeljni kapital
upravljaoje fonda
DOMF-R-A Doni-fond PIF d.d. I.C.F-Invest d.o.o. 8112159001m
EXPF-R-A Expandia fond PIF d.d. Bxpandia Invest d.o.o, 391 259745 kn
EXPF-R-A Emandia fond PIF d.d. ~andia Invest d.o.o. 391 259 745 kn
EXPF-R-A Exnandia fond PIF d.d. E~andia Invest d.o.o. 391 259 745 kn
EXPF-R-A Expandia fond, PIF d.d. ~andia Invest d.o.o. 391 259 745 kn
SNF-R-A Sredfuji nacionalni E-Invest d.o.o. 338 800 000 kn
fond-Plf d.d.
VLBT-R-A Velebit PIF d.d. Dalbank invest d.o.o. 340 655 000 kn
. . .. Izvor: AlaJbeg D.; Bubai Z.i Vodlc kroz hrvatsko triiite kapitala za gradane, Institut za javne financije, Zagreb, 2001, sir. 47.

13 Alajbeg D., Bubas Z.; Vodic kroz hrvatsko lriiste kapitala za gradane, Institut za javne financije, Zagreb, 2001, str. 46., dostupno na: http://www.ijf.hr/trziste_kapitala/5_6.pdf

32

• Zakon 0 postupku preuzimanja dioniekih drustava"

Ovim Zakonom ureduju se uvjeti kod davanja ponude za preuzimanje dionickog drustva, postupak preuzimanja dionickih drustava, te prava i obveze sudionika u postupku preuzimanja dionickih drustava, Preuzimanje se obvezno oglasava u trenutku kad netko preuzme 25% + 1 dionicu u vlasnistvu nekog drustva, Tada se sve ostale dionice moraju otkupiti po istoj cijeni po kojoj je kupljena ta posljednja dionica, naravno u slucaju ako ostali vlasnici pristaju prodati svoje dionice po toj cijerii. Time se stiti interes manjih vlasnika koji bi u slucaju da netko preuzme zadovoljavajuci paket dionica (na primjer 51% ili 75%) i tada prekine otkup, ostali bez ikakve mogucnosti da prodaju svoje dionice. Ova] problem ne postoji na trziStima koja imaju razvijen promet, ali i u slucaju zadovoljavajuce likvidnosti, opel se mora

proglasiti preuzimanje. .

Prerna clanku 7. ovog zakona, pravne iii fizicke osobe djeluju zajednicki ako jedna od njih izravno iIi neizravno kontrolira druge osobe, iii ako su te sve osobe pod kontrolom trece osobe, iii ako su takve osobe sklopile ugovor ili su se sporazumjele, ili je jedna ponudila, a druga prihvatila preuzimanje obveze da zajednicki iIi usuglaseno djeluju prema izdavatelju, iIi ako jedna osoba nastupa za racun druge osobe.

Prema clanku 29. Komisija za vrijednosne papire irna pravo uvida u svu dokumentaciju koja je povezana s postupkom za preuzimanje te pravo nadziranja postupanja sudionika u postupku za preuzimanje dioniekih drustava,

• Zakon 0 zastiti triisnog natjecanja"

Ovim zakonom propisana su pravila ponasanja i sustav mjera za zastitu slobodnog natjecanja na trfistu, Trzisno natjecanje pojam je koji se direktno veze na triiste i kretanja na triistu, a pokusava objediniti postupke kojima pojedinci djeluju na pridobivanje povjerenja svojih kupaca. Stoga kao sto se i govori u clanku 2., ovaj zakon Se primjenjuje na trgovacka drustva, trgovce pojedince, obrtnike i druge pravne i fizicke osobe koji sudjeluju u prometu s robom.

Clankom 17. propisano je da vladajuci polozaj vise poduzetnika na triistu iii di-

jelu triista postoji ako:

1. dva poduzetnika imaju zajednicki udjel na tom triistu veci od 50%

2. tri poduzetnika imaju zajednicki udjel na tom trlistu veci od 60%

3. cetiri poduzetnika imaju zajednicki udjel na tom triistu veci od 75%

4. pet poduzetnika imaju zajednicki udjel na tom triistu veci od 80%.

Svaka radnja koja ne odgovara postupcima propisanim zakonom je kaznjiva, te se zavisno od postupka odreduje visina novcane kazne. Clankom 39. Zakona 0 zastiti triisnog natjecanja odredeno je da se novcanom kaznom u iznosu od 1.500.000,00 do 25.000.000,00 kuna, kazni za prekrsaj svaki pcduzetnik koji:

1. sklopi sporazum kojim se znacajno ogranicava iii sprecava sloboda triisnog na tjecanja na triistu iIi dijelu triista

2. zlouporabi monopolisticki iIi vladajuci polozaj na triistu ili dijelu triista

3. sudjeluje u zabranjenoj koncentraciji

Navedeni instrumenti odnose se na pojam «narusavanja slobodnog triisnog natjecanja», odnosno smatra se da se njihovom realizacijom utjece na smanjenje

14 ••• Zakon 0 postupku preuzimanja dioniekih drustava, Narodne novine be. 124/97,57/01

15 ... Zakon 0 zastiti ldisnog natjecanja, Narodne novine be. 48/95, 52/97, 89/98

33

slobodno trzisnog djelovanja. Kontrola i.gra. vrlo v~~nu. ul~gu, o~.n0sno ima .zadat k stitlti ~udionike na trzistu od nedozvoljenih radnji koje bl narusile ravn?tezu p.~ad' t az·oJ·e Tri su instrumenta zastite proizasla iz pobrojanih kaznenih radnji:

nu e 1 po r . . . . blik

- Prvi instrument zastite slobode trzisnog dJel?vanJa O?nOSI ~e na 0 J e

u ovora kojima jedna ugovorna strana ~am~ce d~ugoJ s~~~m r~zna og:a':cenja koja imaju direktno negativan utjecaj na njeno tIZ1sn~ d~:lovan~e.

- Drugi instrument odno~j se n~ ~abr.anu zlouporabe m?nop.~l1st1ckog djelovanja Monopolisticki polozaj pnsutan Je u orum sJtuacIJ~ma ka~a ~~ tnistu poduzetnik nema stvarnu konkurenciju za robu koju kupuje III prodaje i usiuge koje obavlja. Po~ zloupora~om. se s~:tra plan~ko sniZavanje cijene poduzetnika.s n~~Jero.~ JZ~aClvanJa s trzista suparnika cija je ekonomska moe siabija I kOJI ne bi izdrzao nametnut~ borbu, .

- Treti instrument zastite odnosi se na ~r~c:~je ~o~centracIJe pod kojorn se podrazumijevaju postupci poput pnklJuclva~Ja Je~nog poduzeca drugom, povezivanja poduzeca, spajanja, te stjecanja udJ:.I~ U dr~gom p?~.uCu. Pri tome zakon ne sputava jedno poduzece da sm vl~stlte pozicije, ~:c definira prekomjernu koncentraciju koja ne dozvoljava slobodno

trlisno natjecanje." ...•. .

Potpuna zastita trlisnog natjecanja preduvjet J.e ukljucivanja ~rvatskog gospodarstva u medunarodne tdisne asocijacije. Tako ce 1 .ulazak_I~.epu~~~ke u Hr:'atsk~ u Europsku Uniju biti uvjetovan dosljednim provodenJem zastJte tfZ1snog natjecanja,

Pitanja za provjeru znanja:

1. Koje su dvije sastavnice na tdistu kapitala?

2. Koje su osnovne pretpostavke funkcioniranja.~riista k~pit~a?

3. Koja su dva osnovna kriterija sekundarnog tfZlsta kapitalai

4. Opisite specificnosti razvoja hrvatskog trii~ta .kap~tala.~. .

5. Objasnite utjecaj politickih tijela na funkcioniranje trztsta kapitala?

6. Nabrojite najvainije zakone vezane uz funkcioniranje triista ka-

pitala? . . .

7. Prema Zakonu 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papmma, de-

finirajte vrijednosni papir? . .• . .

8. Prema Zakonu 0 investicijskim fondovima, tko Je osruvac 1 .• upravltelj investicijskim fondovima, a tko vrsi nadzor nad njima na triistu kapitala?

9. Sto su privatizacijski investicijski fondovi i koja je njihova uloga?

10. Opisite specificnosti hrvatskih privatizacijskih fondova?

11. Koji su sve uvjeti za preuzimanje utvrdeni u Zakonu 0 postupku

preuzimanja dionickih drustava? • ? .•.

12. U kojem se trenutku preuzim~nje ~bvezno oglasava. 0plslte po-

stupak koji slijedi nakon preuzimanjal •.• . . ?

13. Koja su tri instrumenta zastite slobode trzisnog djelovanjai

16 Gasparovic A.; TdiSte kapitala u Republici Hrvatskoj, Sinergjja-nakladnistvo d.o.o., Zagreb, 2001., str. 53.

34

. -~ .. '

3.2. Ustanove na triistu kapitala

U razvijenim sustavima u kojima trgovina kapitalom ima neosporno vaznu ulogu, uz djelovanje burzi i drugih oblika uredenog triiSta kapitala, pretpostavlja se i rad ostalih ustanova koje svojim djelovanjem utjecu na regulaciju i kontrolu triista, te ga tako cine sigurnijim za obje strane ukljucene u trgovinsku razmjenu, Djelovanje institucija na triiStu kapitala uredeno je drzavnim zakonirna, ali i internim pravilima samih ustanova koje djeluju na trfistu, Postoje ustanove nad kojima drzava ima neposredan nadzor te moze izravno utjecati na njihov rad. Takva je na primjer, Komisija za vrijednosne papire, bez obzira sto ona samostalno djeluje u skladu sa zakonima i svojim ovlastenjima. Drzava ipak postavlja njezina predsjednika te je on odgovoran za svoj rad onorne tko ga imenuje (u Hrvatskoj Saboru, a u Arnerici Predsjedniku driave). Osim ustanova koje su pod neposrednim driavnim utjecajem, na triistu kapitala postoje i drugi sudionici koji imaju vecu samostalnost i neovisnost 0 drzavnim tijelima, premda su podjednako odgovorni pred zakonima kao i drzavne ustanove.

Slika 4.: Sudionici triista kapitala u Republici Hrvatskoj

Izvor: Komisija za vrijednosne papire RH, Vodic kroz triiite kapitala, Zagreb,

2000.g., str. 4. ~

Samoregulirajuce organizacije

Za promet vrijednosnim pa irima, a i za uredenost citavog trlista kapitala, posebno su vazne tzv, samoregulirajuce organizacije koje djeluju u skladu s drZavnim zakonima, ali bez izravne drzavne intervencije sto znaci po svojim unutarnjim pravilima. Pojam dolazi iz anglosaksonske prakse u kojoj SU tzv. Self Regulatory Organizations (SRO) na triistu kapitala poznate kao najvaznija sastavnica slobodnog trii§nog nadmetanja. One omogucuju da se promet vrijednosnim papirima odvija posteno i pravilno, ada ipak postoji triisna sloboda umjesto drzavne regulative. Regulativu dakle, umjesto drzave, provode sami sudionici svojima pravilima, statutirna, kodeksima casti i slicno,

Teorijsko pitanje je li bolja veta sloboda iii je bolje da ima vise regulative na trZistu kapitala ne moze dobiti jednoznacan odgovor. Potpuna trZisna sloboda do-

35

vela bi do stihije i brojnih prijevara, a potpuna drzavna re~ulacija ~nist~la ~i povjerenje investitora u triisne ins~itu~~je i slobodn~ nadmetanje, Zato.Je naJ?oIJe ~a na tdistu kapitala postoje zakoni kOJI~~ s~ .ureduJ.u s~e potrebne aktJ~nostJ :~vlaster:ja najvafnijih ustanova, te da posto)l JOS I autoritativno na~~orno tijelo u CIJU n~pnstranost ne moze nitko sumnjati. Sve ostalo mora biti u skladu s pravilima djelovanja slobodnog triisnog nadmetanja.

Samoregulirajuce organizacije mogu biti burze i brokerske kuce, ali je vrlo vaino djelovanje i udruge brokera koja moze djelovati temeljem svojih pravila i sto [e posebno vaino temeljem kodeksa casti, Upravo pozivanje na ugled i postenje brokerske struke rnoze unaprijediti tdiste kapitala vise nego sustavan drzavni nadzor. Ukoliko udruga brokera imajasno definirana pravila koja se primjenjuju i koja stite ugled struke, povjerenje investitora bit ce vece. Narocito je vazno da .u~rug~ putem svojih tijela (na primjer: sud casti) maze neke otvorene sporove rjesavati bri.e i bolje od nadleznih sudskih tijela koja su pretrpana ostalim obvezama. Time se postize i drustvena koristjer se mnogi problemi mogu rijesiti u samoj udruzi, prije pokretanja dugotrajnih i skupih sudskih pro.cesa .. Izbacivanjem .clana iz udrug~ automatski se ukida njegova licenca za trgovanje pa je stegovna mjera samoregulirajuce organizaclje vaznija od sudskog rjesenja za sve kojima je stale do aktivnog sudjelovanja na tciistu kapitala.

Udruga brokera, kao najvaznija samoregulirajuca organizacija, ne razlikuje se od ostalih slicnih profesionalnih udruga (udruga sudaca, udruga ovlastenih racunovoda, udruga revizora i dr.) te je u sferi svog djelovanja neposredno odgovorna za ostvarivanje interesa clanova-osnivaca, ali i svih ostalih sudionika u prometu vrijednosnim papirima. U Hrvatskoj Udruga brokera okuplja pojedince, tj. fizicke osobe s poloienim brokerskim ispitom koje zele biti aktivne na tdistu kapitala.

U Americi, na primjer, National Association of Security Dealers (NASD) okuplja brokerske kuce, tj. poduzeca koja se bave pro met om vrijednosnih papira, a ne pojedince, ovlastene brokere.

Prema hrvatskim zakonima, osobe ovlastene za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima jesu brokeri ili trgovacka drustva za poslovanje vrijednosnim papirirna, burza vrijednosnih papira, uredena javna trZista (na primjer: OTe trzista), banke, opera tori raeuna, transfemi agenti, sredisnja depozitarna agencija te druge pravne osobe (na primjer: mirovinski fondovi, investicijski fondovi) koje su ovlastene za to Zakonom 0 investicijskim fondovima'",

3.2_1. Burze

Burza (Exchange, Bourse, Burse) je trgovacka ustanova, odnosno organiz~ran~ i javno triiste na kojem se trguje .standardizira~om ~~bom, ushigama, domacom I stranom valutom sto je sve pobrojano u statutu.i pravilima 0 trgovanju burze. Trgovanje se odvija u toeno odredeno vrijeme i po unaprijed propisanim postupcima."

Povijest burze

Ime burza potjece iz 14. stoljeca, a smatra se da je nastalo od imena plemicke obitelji Van der Burse koja je zivjela u gradu Bruggeu u Belgiji. Kuca te obitelji na-

17 ••• Zakon 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, Narodne novine br. 107/95

18 Alajbeg D., Bubas Z,; Vodic kroz hrvatsko tniste kapitala, Institut za [avne financije, Zagreb, 2001. str.13.

36

lazila se na glavnom trgu, a oko nje i u njoj sastajali su se trgovci radi obavljanja trgovackih poslova s mjenicama i obveznicama,

Paralelno s poslovanjem i robnog i novcanog prometa razvija se i burzovno triiSte. Na pocetku, kada su se tek pocele razvijati, burze su predstavljale mjesto na kojem su se sastajali tadasnji trgovci da bi sklapali kupoprodajne ugovore u trgovanju robom i vrijednosnim papirima. Trgovina vrijednosnim papirima dozivjela je vrhunac u 18. stoljecu kad su se pocela zasnivati dionicka drustva, a uzrok naglog procvata je prijelaz kapitala i prosirenje spekulativnog djelovanja u prekomorske kolonijalne zemlje. Pocetak 19. stoljeca smatra se vrhuncem trzisnog djelovanja. Dionice su tada postale najvaznija investicija u gradnji cesta, zeljeznica i teske industrije. Upravo radi sve vecih drzavnih investicija javila se potreba za uvodenjem drzavnih obveznica sro je rezultiralo jos vecim obujmom spekulacija na triistu kapitala. Nakon nekog vremena trgovina vrijednosnim papirima odvojila se od triista robama i postala je dijelom svakodnevnih burzovnih transakcija,

Vrste burzi

S obzirom na predmet burzovnog djelovanja burze se mogu podijeliti na:

• burze vrijednosnih papira

• novcane burze (devizne burze)

• robne burze (zitne burze, naftne burze, burze zemnog plina, burze zlata, burze dijamanata, burze umjetnina) i

• burze usluga.

Po znacenju trgovacke djelatnosti, burze se dijele na: lokalne, nacionalne, regionalne i medunarodne, as obzirom na vrste burzovnih poslova, postoje promptni poslovi kod kojih se sklopljeni ugovori izvrsavaju odmah i terminski poslovi koji su uglavnom spekulativni.

Prema organizaciji burze se mogu podijeliti s obzirom na vlasnistvo, odnosno mogu djelovati kao privatne i drzavne institucije." Burze bi se jos mogle podijeliti s obzirom na nadine obavljanja burzovnih transakcija, na tradicionalne burze s parketom i elektronicke burze koje promet obavljaju iskljucivo na racunalima.

Novcane i devizne burze nazivaju se jos i valutne burze, a na njima se odvija trgovina efektivnim novcem. Najznacajnije svjetske valutne burze nalaze se u Londonu i Frankfurtu.

Robne burze su specijalizirane burze na kojima se trguje specijaliziranom vrstom robe, kao sto je recimo kava, psenica i dr. Najznacajnija svjetska specijalizirana burzaje Chicago Board of Trade, a cuvena europska burza za trgovanje robom nalazi se u Hamburgu.

Burze usluga takoder su specijalizirane burze na kojima se potpisuju specificni ugovori, kao sto je recimo prijevoz tereta u medunarodnom zracnom prometu.

Burze vrijednosnih papira su burze specijalizirane za trgovanje vrijednosnim papirima (obveznicama i dionicama). U skladu s odredbama hrvatskog Zakona 0 trgovackim drustvima burze vrijednosnih papira se osnivaju kao dionieko drustvo ad strane najrnanje 20 drustava za poslovanje vrijednosnim papirima, s minimalnim temeljnim kapitalom od milijun kuna. Obveza burze je raspolaganje potrebnom

19 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 22.

37

opremom, kvalifieiranim potrebnim osobljem, te odgovarajucim tehnickim i organizacijskim elementima. Burza moze biti speeijalizirana tako da se na njoj trguje samo nekim vrstama vrijednosnih papira, Burze vrijednosnih papira znatno utjecu na stanje u svjetskom gospodarstvu.

Najpoznatija svjetska burza dionica je New York Stock Exchange, popularno znana kao Wall Street. Osnovanaje 1792. godine. Poduzeca koja zele sudjelovati na toj burzi moraju zadovoljavati brojne zahtjevne elemente. Ti zahtjevi odnose se prvenstveno na minimalna neto sredstva, zaradu, kapitalizaciju i broj dioniea u javnom vlasnistvu."

NYSE je tipicno aukcijsko triiste na kojem se promet dionicama odvija temeljem licitarskog djelovanja izmedu brokera, a cltav proces odvija se "na parketu", Najvazniji dio u lancu trgovanja cine specijalisti koji su specijalizirani za odredene dionice. ani imaju dvostruku ulogu. U jed nom slucaju djeluju kao brokeri obavljajuci naloge za druge brokere na nacin da ostvaruju odredenu naknadu, a u drugom slucaju posluju kao dileri ostvarujuci naloge za vlastiti racun, U tomdrugom slucaju preuzimaju rizik trgovanja poslujuci vlastitim kapitalom. Specijalisti vise od ostalih sudjeluju u kreiranju postenog i stabilnog triista, nastojeci odrzati kontinuitet cijena. Moze se slobodno reci da oni predstavljaju i najbolje placenu kategoriju zaposlenih.

Specijalisti na NYSE imaju cetiri vazne uloge, odnosno oni mogu obavljati razlieite poslove poput:"

* Diler - radi za svoj vlastiti racun, ali sarno nakon izvrsenja svih javnih naloga,

* Agent (broker) - izvrsava naloge dobivene od drugih brokera i naloge koji cekaju da cijena dostigne odredenu razinu,

* Katalizator - pomaze u spajanju kupaca i prodavaca, '" Voditelj aukcije - naznacava trenutnu cijenu dionice.

Druga po velicini prometa, a prva po broju tvrtki u sluzbenoj kotaciji, je triiste vrijednosnica NASDAQ (National Association of Security Dealers' Automatic Quotation) koja djeluje u Washingtonu i New Yorku. Osnovano je 1971. godine. Cuvena je kao prva elektronicko triiste jer se sve transakcije zakljucuju pomocu racunala na posebnom informacijskom sustavu. Na tom tnistu nema drazbi, nema parketa niti burzovnih sluzbenika koji zastupaju ponudu i potraznju, Brokerske kuce koje su clanice na toj burn obvezuju se da ce djelovati kao tzv. market-makers tj, one u svakom trenutku omogucuju ponudu na prodaju ina kupnju neke dionice unutar prihvacenih granica cijene. Tako se postiZe veca likvidnost dionica.

London Stock Exchange (LSE) je jedna od tri najvece svjetske burze i najveca medunarodna burza. Na njoj kotira vise medunarodnih kompanija nego na bilo kojoj drugoj burzi u svijetu. LSE je dobila svoje ime u prosincu 1995. godine nakon sto se od tadasnje United Kingdom Stock Exchange odvojila Dublin Stock Exchange.

Ostale svjetske burze, pa cak i one najpoznatije u Europi i u Aziji manje su po prometima i po broju kompanija ukljucenih u sluzbenu kotaciju. U Hrvatskoj takoder postoje dvije burze, Zagrebacka burza ima stoljetnu tradiciju, premda vise od pedeset godina nije radila u kontinuitetu zbog promjene drzavnog politickog su-

20 Foley 1. B.; Trii1ita kapitala, Mate d.o.o., Zagreb, str. 52.

21 ••• http://www.nyse.com/f1oor/people.htrnl#specialist

38

stava. Varazdinska burza je nedavno osnovana, a zapocela je radom najprije kao obicno dionicko drustvo, a zatim kao uredeno javno tciiiile.

Na burzi postoje sluzbenici (specialists) koji obavljaju poslove za brokerske kuce, clanice burze. Mjesto na burzi vrlo je skupo kako hi se sprijecilo da se tim poslom bave neozbiljni spekulanti, U Zagrebu se mjesto na Burzi plata nekoliko stotina tisuca kuna, a u Londonu i New Yorku nekoliko milijuna dolara. Uz speeijaliste na burzi djeluju jos i: 22

1. brokeri koji rade za proviziju - komuniciraju s brokerskim kucama, te za njihov racun kupuju i prodaju vrijednosne papire

2. brokeri na parketu - u iznimnim situaeijama rade umjesto brokera koji djeluju za proviziju, a za svoj rad takoder ostvaruju odredenu naknadu

3. trgovci na parketu - trguju za svoju korist trai.eCi povoljne prilike za trgovanje

4. dileri koji trguju rasparenim lotovima - trguju dionicama u kolieini manjoj od 100 komada, a koje kupuju iii prodaju brokerima koji rade za proviziju.

5. dileri koji trguju blokovima - trguju blokovima koji sadrze vise od 10.000 komada dion,ica.

Vaznost burzi za gospodarski razvoj je veliko jer se na burzama provodi tran-sparentna prodaja vrijednosnih papira. ZahvaljujuCi tome, investitori imaju povjerenje da svi mogu trgovati pod jednakim uvjetima te da nitko nije privilegiran zbog toga sto raspolaze s vise novca iii vise informacija. Drzavni nadzorni organi, zajedno s burzom, nadziru trgovanje i paze da se postuju sva pravila trgovanja izastite investitora. Tako se na burzama svakodnevno odvija velik broj transakcija i znacajna se novcana sredstva ukljucuju u triiste kapitala. Zbog toga poduzeca stalno mogu izdavati nove dionice i prikupljati novae za prosirenje poslovanja. Investitori mogu vjerovati u likvidnost kupljenih dionica sto znaci da u svakom trenutku novae ulozen u vrijednosne papire mogu pretvoriti opet u novae, ako im to hitno treba.

Kapitalni dobitak (porast vrijednosti dionica izmedu trenutka njihove kupnje i trenutka prodaje) moguci je zato jer se u svakorn trenutku sve vise kapitala ukljucuje u trgovanje, potraznja raste pa i cijene rastu. To je tzv. bulls trgovanje iii trgovanje u znaku bika koji je jedan od burzovnih simbola, Bik oznacava stalno bujanje trgovine, porast cijena i porast vrijednosti burzovnog indeksa. Drugi burzovni simbol je medvjed (bear), a bear trgovanje pokazuje pad vrijednosti dionica, pad ukupne trzisne kapitalizacije i pad vrijednosti burzovnog indeksa. Spekulanti mogu ostvariti dobitak i ujednom i u drugom slucaju, Kad vrijednost dionica raste oni kupuju s namjerom da odmah prodaju po visoj cijeni, a kad cijene padaju tada se kupuje s namjerom cuvanja i kasnije prodaje po visim cijenama.

Burzovni indeksi slufe za procjenu triiSnih kretanja kroz odredeni vremenski period. Najcesce spominjani indeks je Dow Jones Industrial Avera~e. Drugi znacajni indeksi su S&P 500, NYSE Composite Index, Nasdaq Composite Index, FfSE 100 i dr. Razlike izmedu pojedinih indeksa su po broju i izboru elemenata za izracun indeksa, nacinu odredivanja relativne tezine pojedine komponente te metodi izracuna indeksa.

22 Ivanovic Z.; Financijski menedzment, Sveuciliste u Rijeci, Hoteliierski fakultet Opatija, 1997., str, 373.

39

Burzovni indeksi pruzaju opccnite i kvalitetne informacije potencijalnim investitorirna, djelatnicima burze, financijskim strucnjacirna i javnosti 0 kretanjima na triistu kapitala. Najvazniji svjetski burzovni indeksi obuhvacaju samo najveca i najkvalitetnija poduzeca,

Dow Jones Industrial Average obuhvaca 30 poduzeca, NYSE U.S: 100 sadrzi 100 najvecih americkih kompanija na burzi u New Yorku, NYSE International 100 Index sadrii 100 najvecih poduzeca na istoj burzi, FfSE 100 ukljucuje 100 najvecih poduzeca prema trZisnoj kapitalizaciji na londonskoj burzi, itd. Pretpostavka je da ce najveca poduzeca koja djeluju na globalnoj svjetskoj razini najbrze osjetiti gospodarske, ali i politicke promjene koje se dogadaju po eijelome svijetu, pa ce se re promjene odraziti i u kretanju burzovnih indeksa.

3.2.1.1. Zagrebacka burza

Zagrebacka burza u svorn povijesnom obliku osnovana je dvadesetih godina 20. stoljeca (03. prosinca 1918.), a na njoj se tada osim vrijednosnim papirima trgovalo i drugom robom, kao npr. sirovinama, valutama, dragocjenim metalima i sl,

Gospodarska kriza tridesetih godina odrazila se u cijelom svijetu, pa tako i na Zagrebackoj burzi gdje je 1931. godine napusteno trgovanje vrijednosnim papirima dok se trgovina raznom robom nastavila sve do kraja Drugoga svjetskog rata. Nakon rata, burzaje zatvorenajer je za postojeei rezim predstavljala simbol neprihvatIjivog, kapitalistickog drustva. Ponovno ozivljavanje Zagrebacke burze moralo je eekati gotovo pola stoljeca.

Zagrebaeka burza u danasnjem obliku osnovana je 1991. godine kao izraz stremljenja stvaranju stabilnog i suvremenoga financijskog trZista te kao svojevrsna anticipacija nadolazecih gospodarsko-politicko-financijskih promjena." Osnovana je od strane 25 banaka i osiguravajucih drustava koji su ocijenili potrebnim uloziti vlastita financijska sredstva u ponovnu reanimaciju tada zamrle burze i stvoriti okosnicu hrvatskog trzista kapitala,

Danas, Clanovi burze su 51 hrvatska banka, osiguravateljske tvrtke i privatne brokerske kuce, Za clanstvo na burzi potrebno je kupiti burzovno mjesto (seat) po cijeni od 182.000 kuna."

Kao i sva organizirana tdista na svijetu i Zagrebacka burza ima svoj indeks vrijednosti - CROBEX. CROBEX je sluzbeni indeks Zagrebacke burze d.d., a poceo se objavljivati 1.rujna 1997. CROBEX je vagan tctisnom kapitalizacijom najlikvidnijih dionica hrvatskih poduzeca i kao takav revidira se dva puta godisnje.

23 Gasparovic A; Trfiste kapitala u Republici Hrvatskoj, Sinergija, Zagreb, 2001.g., str. 3.

24 Leko V.; Financijske institucije i trzista I, Pornocni materijal za izucavanje, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb, 2002., str. 157.

40

:'

Grafikon 1.: CROBEX I promet dionicama u 2002.godini

-1.100 .,--------------------__,.211

;.tsO

..... '[ _--._ .. _ - --._ .. -.- _ -- _._. --, -'-'-' ._. _.-.-.

~ ~a¥) +- .. ·j- .• ···",V·oj-,······++j·-L·I:·.II- ... -··.-.,·····--." .... · ~:f~'"

c, .t~1D(JI

'05P

Izvor: *** http://wWH(.zse.hr/crobexgrafhtm~ 15.07.2003.

.. ':=RO~IS je sluzbeni obve~nicki indeks Zagrebacke burze koji se pocinje objavljivati 1. hstopada 2002. godine, CROBIS je cjenovni indeks vagan na osnovu - triisne kapitalizacije, pri cemu tezina pojedine obveznice u indeksu ne moze prijeci 35%.

Grafikon 2.: CROBIS

l~~.------------ ~

IOI.lO -- ••••••••• --- --- •• ----- •••••••

fJ) IOI~ Ei IOO.lO

fS

IOO~

1l9.lO ••••••• - •• ----- - •••••••••• ---- •••••••

~.oo ~ ~ ~ ~ ~ 9 S ~ ~ ~

~ 2 ~ ; ~ ~ ; ~ ~ ~

Izvor: *** hup.llwww.zsehricrobis-enghtml; 15.07.2003.

Trenutno na Zagrebackoj burzi postoji Prva kotacija, kotacija TN i kotacija ~avn~~ dion!~ki~ drustava, ~ajvisa kotacija je Prva kotacija koja je ujedno i najzahtjevnija. Kriterije 1. kotacije na Zagrebackoj burzi trenutacno zadovoljavaju 3 hrvatska poduzeca i to farmaceutska industrija Pliva, prehrambena industrija Podravka i brodogradiliste Viktor Lenac, 1N kotacija ima najblafi refim uvrstavanja, a trenutacno na njuje uvrsteno oko 50 poduzeca.

Novim Zakonom 0 triistu vrijednosnih papira utvrdena nova kategorija dionickih drustava tzv. 'Javnih dionickih drustava", Javnim dionidkim drustvima prema propisima iz Zakona 0 ttiistu vrijednosnih papira smatraju se sva dionicka drustva eiji temeljni kapitaI prelazi 30.000.000,00 kuna i imaju vise od 100 dionicara,

Takva drustva imala su zakonsku obvezu uvrstiti svoje dionice na domacem trfistu kapitala do 25. srpnja 2003. godine.

41

Komisija za vrijednosne papire, 16. sijecnja 2002. godine donijela je Pravilnik 0 uvrstenju u Kotaciju Javnih dionickih drustava u kojem se definirana pravila uvrstenja, ali i obveze poduzeca koje slijede nakon njihova uvrstenja u kotaciju.

Tabela 3.: Pregled trgovine dionicama u I. kotaciji za 2002. godinu (Cijene su u kunama, a prornet u tisucama kuna)

Silnbol Najl'iso N:J.iniza Zadnja Dalum Prouticiiii. .. ',lolinncn Pronicf ..
ciienc (%)
Kotacija I
PLVA·R-A 620,00 409,99 510,00 30.12,2002 23,8 738.540 378.248,0
PODR-R-A 246,00 153,00 206,00 30.12.2002 34,6 1.017.966 204.264,4
VLEN-R-A 105,00 39,00 44,99 30.12.2002 -57,2 32.834 2,845,0 Izvor: *** http.llwww.zse.hr

Trgovina vrijednosnim papirima na Zagrebaekoj burzi odvija se putem elektronickog trgovinskog sustava MaSTich.

~iCH

MOST Information Channel (MaSTich) je sustav za distribuciju burzovnih informacija u realnom vremenu putem Interneta, On svom korisniku cini dostupnim . informacije 0 ukupnom trgovanju i uvid u trenutno kretanje cijena bez odgode, on-line. Namijenjen je investitorima, dionicarima, onima koji to zele postati, menadzerima, analiticarima i svima koji zele imati brzu, pouzdanu i vjerodostojnu informaciju 0 trenutnorn stanju i cijenama na Zagrebackoj burzi. Svi podaci na MOSTich-u prikazuju vrijednosti samo za jedan dan, npr. kumulativni promet je promet ostvaren danas, a ne u nekom prethodnom povijesnom periodu.P

Brokerske kuce, clanice Zagrebaeke kuce povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedistern Zagrebacke burze i naloge za kupnju iii prodaju vrijednosnih papira unose izravno iz svojih maticnih ureda te u realnorn vremenu bez vremenskog pornaka zakljucuju transakcije s ostalim brokerima. Takav pristup omogucava jednakost na tdistu jer postoji mogucnost istodobnog primanja informacija 0 trenutacnoj ponudi i potraznji za vrijednosnim papirima. Dakle, ne postoji jedno fizicko mjesto (tradicionalni trading floor iii trading pit) gdje se odvija trgovina vrijednosnim papirima, vee se kupoprodaja odvija putem elektronickih veza.

3.2.1.2. Varaidinska burza

,~".tt·

VAQAZDIN&KA BUQZAdd

'l1fl·H1lW'DN67tXI aooa.

Varazdinska burza, kao mjesto organiziranog trgovanja vrijednosnim papirima osnovana je 16.srpnja 2002.godine do kada je djelovala kao triiste vrijednosnica

2S ••• http://www.zse.hr/rnostich/index.hlml. 15,07.2003.

42

(OTC market) pod nazivom Varazdinsko tdiste vrijednosnica. Varazdinsko trziste vrijednosnica je osnovano u ozujku 1993.g. kao prvo hrvatsko uredeno javno tdiste. Osnivaci su 23 fizicke osobe koje su uplatile jednak ulog u iznosu po 1.000 DEM, u protuvrijednosti u tadasnjoj domacoj valuti.

Varazdinska burza ima svoj indeks, nazvan V1N indeks koji je sluzbeni indeks Burze. Indeks je Laspeyresova tipa, a sastavljen je od dionica hrvatskih poduzeca na temelju njihove trZiSne kapitalizacije, s time da tezina pojedine dionice ne moze biti veca od 25%. Indeks je prvi puta uveden 1. listopada 1997., a njegova pocetna vrijednost iznosila je 1.000 bodova.

Varazdinska burza svoje poslovanje odvija u nekoliko kotacija ito: Prvoj kotaciji, Drugoj kotaciji, Kotaciji javnih dionickih drustava, PIF kotaciji i kotaciji "Pra-

vall.

Prva kotacija je kao i u slucaju Zagrebacke burze najzahtjevnija kotacija, a drustvo koje udovoIji uvjetima iz Pravila uvrstenja u Prvu kotaciju i koje nastavi postivati ista pravila nastavljajuci poslovati kao drustvo iz najvise burzovne kotacije na najboljem je putu da kapitalizira takvu poziciju kroz26: '

• transparentno trgovanje dionicama

• dnevnu prisutnost u medijima putem burzovnih izvjesca

• povecanje dostupnosti razvojnog kapitala

• podizanje imidza, prepoznatljivost imena i kredibiliteta tvrtke

• lakse upravljanje imovinom, stjecanje i otpustanje vlastitih dionica

Druga kotacija je namijenjena poduzecima koje jos nisu u rnogucnosti izvrsiti sve propisane uvjete koji proizlaze iz Pravilnika Prve kotacije. Postupak za uvrsten~e je slican kao i kod Prve kotacije samo sto su smanjeni kriteriji. Temeljni kapital izdavatelja mora iznositi najmanje 5.000.000 kuna prema zadnjoj bilanci i biti u cijelosti uplacen,

Sukladno zakonu 0 tdistu vrijednosnih papira dionieka drustva koja imaju vise od 100 dionicara, a njihov temeljni kapital iznosi najmanje 30.000.000,00 kuna sma~raj~ se javnim dionickim drustvima te su morala uvrstiti svoje dioriice u Kotaciju javnih dionickih drustava najkasnije do kraja srpnja 2003. godine. Iz togje razloga i Varazdinska burza d.d. formirala takvu kotaciju te izradila Pravila Kotacije javnih dionickih drustava kojirna se ureduju uvjeti i postupak uvrstenja vrijednosnihpapira.

. PI~ k~t~cija n~j~na~ajniju ulogu im~la je 1999. godine kada je svih sedam privattzaciisklh investicljskih fondova uvrstilo svoje dionice na tadasnje Varazdinsko tdiste vrijednosnica."

. . yaraidinska burza svoje p.oslovanje na triistu kapitala ostvaruje putem speciJal~~ra~og .softvera za trgovan~~, BTS~a, od~osno Burzovnog trgovinskog sustava kO]1 je clamcama burze ornogucio detaljan uvid u sva dogadanja na tdistu dajuci im pregledne i kvalitativne informacije za pravovremeno donosenje kupoprodajnih naIoga.

26 ... htlp:/Iwww.vse.hr(kotacije/prva _kotacija.asp#drustva, 09.07.2003.

27 ••• http://www.vse.hr!kotacije/pif_ kotacija.asp#opis, 09.07.2003.

Grafikon 3.: Usporedba trgovanja na Zagrebackoj i Varazdinskoj burzi tijekom 2002. godine

[iVsEl ~

Izvor: Statisticki podaci Varaidinske burze

3.2.2. Uredenajavna trlista

Uredena javna triista definirana su u hrvatskom Zakonu 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima kao mjesta na kojima se moze trgovati dionieama na isti nacin kao i na burzi, ali izvan sluzbene kotaeije. To znaci da izdavatelji ne moraju postovati sve odredbe 0 kotaciji pa na primjer, mogu zadrzati u svojim statutima pravo prvokupa iii neke slicne restrikcije koje se u slobodnom burzovnom prometu ne mogu tolerirati.

U Americi se takva triista zovu Over The Counter (OTC), sto znaci preko pulta iii preko saltera. Ona su najcesce povezana s poeetkom burzovnlh transakcija iii s dionicama takvih izdavatelja koji nisu u stanju ispuniti sve zahtjeve za sluzbene burzovne kotacije. Trlista "preko saltera" predstavljaju pocetke trgovanja vrijednosnim papirima kada su investitori kupovali vrijednosne papire na salterima svojih lokalnih banaka.

Povjerenje investitora u promet na OTe trlistima manji je nego u burzovni promet, zbog slabijeg nadzora nad poslovanjem izdavatelja. Ipak, promet na tim trlistima bolje je ureden nego slobodan promet dionieama bez ikakve institueionalne kontrole.

Tranzieijskim zemljama, koje nemaju razvijeno trgovanje vrijednosnim papirirna, vise odgovaraju uredena javna trlista od burzi - barem u prvim godinama razvoja trgovanja.

U SAD-u razlikuju se jos treca i cetvrta tdiSta vrijednosnih papira. Treca trlista oznacavaju direktno trgovanje vrijednosnim papirima koji kotiraju na burzi, a trgovina se obavlja izmedu brokera koji nisu clanovi NYSE. Ovakav nacin trgovine karakteristican je kada se trguje velikim brojem dioniea (blokovima) kako bi se postigla sto niza provizija. Cetvrto trziSte je pojam koji se koristi za direktnu trgovinu koja se odvija izmedu investitora bez posredovanja brokerskih kuca, Ovakvo trgovanje prihvatljivo je kod velikog broja vrijednosnih papira s kojima se trguje.

44

3.2.3. Sredisnja depozitarna agencija

Sredisnja depozitarna agencija jest nezaobilazna institueija svakog razvijenog, efikasnog i sigurnog trZista kapitala koja pruza investitorima jamstvo da ce se procesi prijeboja i namire (dearing i settlement) odvijati s punom pravnom sigurnoscu te nece biti nikakvih problema izmedu kupaca i prodavatelja vrijednosnih papira. Druga uloga koja je dodijeljena sredisnjem depozitoriju u Hrvatskoj je vodenje registra vri-. jednosnih papira izdavatelja u RH, dakle jedna od njenih uloga je i vodenje knjige dionica za sva dionicka drustva u zemlji. Sredisnja depozitama agencija cuva sve podatke a vrijednosnim papirima i njihovim vlasnieima u obliku elektroniekog zapisa. Rad ove agencije odreden je od strane Komisije koja je 29. travnja 1999. donijela rjesenje a poslovanju agencije i obavljanje sljedecih temeljnih poslova:

• Usluge depozitorija :

- Distribueijske korporacijske akcije: podjela dividende u novcu i vrijednosnim papirima, bonusnih dionica, placanje glavnica, izdavanje prava i varana ta

- Privilegijske korporacijske akcije: ostvarivanje prava i varanta, zamjenajednog vrijednosnog papira drugim, ponude za kupnju dioniea

- Kapitalizaeijske korporaeijske akcije: povecanje iii smanjenje kapitala, podjela iii spajanje dionica, javna po nuda za kupnju dionica, pripajanje, spajanje i preoblikovanje dionickih drustava, promjena tvrtke

• Usluge prijeboja i namire. Prijeboj i namira za transakcije sklopljene na

ZB-i ili VTV -u dijeli se na :

- Ugovornu namiru, koja nastaje kad SDA postaje druga ugovorna strana u svim transakcijama koje su prihvacene u postupak ugovome namire, odnosno kad SDA jamci ispunjenje obveze clana na predaju prodanih vrijednosnih papira i/iliplacanje kupljenih vrijednosnih papira

- Pojedinacnu namiru, koja nastaje kad se promet obavlja izmedu ugovornih strana transakcije koja se namiruje. Namira se obavlja pod uvjetom da su i novcana sredstva i vrijednosni papiri raspolozivi u trenutku namire, Pri tom SDA ne jamci isporuku vrijednosnih papira, a ni isporuku novca,

Osnivaci Sredisnje depozitarne agencije su brokerske kuce i burze koje temeljern osnivackih udjela irnaju pravo sudielovati u nadzoru Agencije, ali je njezina zadaca u pracenju prometa na burzama ponajprije vazna zato da se omoguti sto bdi i sigurniji prijenos prodanih dioniea na novog vlasnika. Osim toga, sredisnja evidencija 0 vlasnistvu nad dionicama iskljucuje mogucnost zloporaba u pojedinim drustvima izdavateljima eime se takoder povecava povjerenje investitora u svekoliki sustav trgovanja.

45

Tablica 4.: Vlasnici redovnih dionica Sredisnje depozitarne agencije

VJasnik Postotak (%) Kolidna
Republika Hrvatska 62,20 24.880
Financijska agencija FINA 15,10 6.040
S1 sudionik triista kapitala (banke, brokerske kuce, izdavatelji, 22,70 9.080
organizirana tIiisla)
Ukupno 100,00 40.000 Izvor: *"'* hup.Hwww.crosec.hr

3.2.4. Brokerske knee

Brokerske kuce spadaju u burzovne posrednike, a to su ovlastene osobe koje na burzama posreduju izmedu zainteresiranih prodavatelja i kupaca predmeta burzovnog poslovanja. One moraju imati dozvolu Komisije za vrijednosne papire da bi mogle posiovati. Kod nas su brokerske knee registrirane za obavljanje kupnje i prodaje vrijednosnih papira po nalogu klijenata i to i u svoje ime i na tudi raeun, za investicijsko savjetovanje, trgovinu u spekulacijske svrhe (kupnja i prodaja vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj racun), za poslove posebne burzovne trgovine, upravljaoje portfeljem vrijednosnih papira za racun klijenta, za poslove agenta izdanja pri izdavanju novih vrijednosnih papira, pokroviteljstvo izdanja i poslove transfemog agenta. Brokerske kuce s vecim kapitalom koje su poslovno vezane s bankama, uz odredene uvjete mogu preuzeti i financiranje povjerenih im poslova, sto ne spada u uobicajeni posrednicki posao na tdiStu. Takoder mogu davati i jamstva 0 kreditnoj sposobnosti kupca u poslu u kojem posreduju, za sto zaracunavaju tzv, delcredere proviziju.

Dakle, brokerske kuce su posrednici izmedu svojih komitenata - investitora koji su vecinom izjavnosti, i broker a na parketu burze koji su elanovi burze.

U Hrvatskoj, brokerske kuce pocele su se razvijati pocetkom 90 - tih godina 20. stoljeca, a njihov rad je bio reguliran Zakonom 0 poduzecima. Danas, brokerske kuce zbog prilagodbe novim tciisnim okolnostima prolaze kroz zakonske, organizacijske i poslovne prilagodbe."

Kontakt s brokerskom kucom prvi je korak prema realizaciji kupnje/prodaje vrijednosnog papira na burzi. Proces poslovanja preko brokerskih kuca zapocinje tako da investitor, koji je najcesee iz javnosti, otvara svoj racun kod jednog iii viSe burzovnih posrednika i na taj nacin postaje njihov komitent. Veci investitori kao sto su trgovci robarna, izvoznici iii investicijske banke, ne moraju placati posrednika, vee kupuju clanstvo na jednoj iii viSe burzi. Time dobivaju izravan pristup parketu burze, a tako imaju nife troskove trgovanja jer ne plaeaju nikome za posredovanje. Ti clanovi burze eesto daju odredene naloge za kupnju iii prodaju preko nezavisnog posrednika (premda bi mogli naloge otvarati samostalno) da bi prikrili izvor transakcije.

Svi burzovni posrednici prisezu da ee se u svom radu pridrzavati propisa, statuta i uzanci bUTZe. U slucaju nepostivanja pravila, uz dokazanu krivnju, posrednik

28' Leko v.; Financijske instltucije i triista I, Pornocni materijal za izuCavanje, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb, 2002., Sir. 157.

46

rnoze izgubiti sluzbeno mjesto i krivicno odgovarati za ucinjeno djelo. Brokeri morajuvoditi dnevnik 0 poslovima u kojima su posredovali iz kojeg rriogu izdavati zakljucnice koje predstavljaju jayne isprave.

Na sluzbenirn burzama, koje imaju javno - pravni karakter, posrednici se postavljaju odlukom upravnog odbora burze uz prethodnu suglasnost nadleznog ministra iii drzavnog komesara na burzi. Na privatnim burzama, koje posluju slicno kao i dionicka drustva, posredovanje obavIjaju clanovi burze (dionicari), koji su takoder i vlasnici burze.

Svaka burza odreduje na poseban naein posrednicke djelatnosti, uvjete i mogucnosti pristupa burzovnim sastancima i opcenito obavljanja burzovnih poslova. Pitanje burzovnih posrednika na burzi vrijednosnih papira se drukcije regulira, nego na robnim burzama kod kojih je organizacija poslovanja jednostavnija. Iz tog razloga postoji vlse burzovnih posrednika koji imaju razlicite uloge i ovlasti dobivene od burze i komitenta. U te posrednike spadaju: brokeri, dzoberl, agenti, agentimjenjaci, dileri, spekulanti, senzali i drugi. Fizicke osobe koje posluju na burzi iii rade u brokerskim kucama na poslovima trgovanja, a imaju polozen poseban strucni ispit nazivaju se brokeri. Brokeri su zapravo osobe koje samostalno ugovaraju poslove s komitentima i bez kojih ne bi bile} trgovanja.

Tijekom 2002. godine, u Hrvatskoj poslovalo je 78 broker a s Iicencom. Trenutacno na Zagrebackoj burzi djeluje 40-tak, a na Varazdinskoj burzi 30 brokerskih - kuca,

3.2.4.1. Brokeri

Broker (maker, courtier) je samostalan trgovac koji nema trajni ugovorni odnos, vee na temelju povremenih naloga posreduje izmedu kupca i prodavatelja pri sklapanju kupoprodajnog ugovora. ani dakle spajaju, dovode u vezu prodavatelja i zainteresiranog kupca na tdistu odredene robe. Brokeri nastupaju kao agenti svojih nalogodavatelja, te rade u njihovo ime i za njihov racun, ani su posebna vrsta strucnjaka koji su U potpunosti upoznati s robom i uvjetima prodaje na trl:istu. Broker mora u potpunosti izvrsiti svoj posrednieki posao koji je dobio od svog komitentao Nalogodavatelj mora imati potpuno povjerenje u svog brokera, Poslovi koje brokeri obavljaju za svoje komitente mogu biti najobicnija prodaja i nabava robe na tdistu, povjereni poslovi na robnoj burzi, medunarodnoj iii nekoj drugoj aukciji, iii kupoprodaja vrijednosnih papira na burzama efekata. Za uslugu posredovanja broker naplacuje proviziju (engl. brokerage, franc. courtage) koju obracunava od ugovorene vrijednosti predmeta kupoprodaje. NajceSce je dogovor takav da izdavatelj naloga placa svom brokeru, a moguce je i da svaka od ugovornih strana koje je broker povezao plata 50% njegove provizije.

Osim sto izvrsavaju naloge svojih komitenata, brokeri obavljaju i druge usluge

za njih kao sto su:

• vodenje komitentovih raeuna s kojih se financira trgovanje

• primanje i drfanje na racunima marie potrebne za drzanje odredene pozicije

• izvjescivanje svog komitenta 0 izvrsenju naloga i rezultatu transakcije

• vodenje evidencije 0 otvorenim pozicijama kod terminskih poslova

• vodenje evidencije 0 dobitku, gubitku

• pruzanje informacija 0 stanju na tciistu, 0 kretanju cijena itd.

Vazno je jos jednom naglasiti da prema sadasnjim pravilima burze njihovi clanovi mogu djelovati naizmjenicno kao posrednici ili kao trgovci u svoje ime, ali ni u

47

kojem slucaju ne smiju iskoristavati prednosti koje bi mogJi steel u odnosu na svoje komitente. Pravilo koje nikada ne smiju prekrsiti giasi: broker ne smije izvrsiti neku transakcija u svoje ime aka ima nalog svog komitenta a izvrienj« iste transakcije. Broker takoder ne smije bez komitentova pristanka ispuniti njegov nalog prodajom iii kupnjom iz svog viastitog racuna.

3.2.4.2. Brokerske kuce u Republici Hrvatskoj

Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske je donosenjern Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja dozvoia drustvu za poslovanje vrijednosnim papirirna i ovlastenom posredniku za obavljanje poslova trgovine vrijednosnim papirima, uredila i formalizirala uvjete i postupak registriranja brokera i brokerskih kuca, Izmedu 1992. i 1995. godine, do uspostave Komisije, fizicke su osobe polagale ispit za brokera u organizaciji Zagrebacke burze, koja je propisaia obveznu literaturu te organizirala i provodila ispite, U razdoblju od te tri godine evidentirano je 305 osoba koje su usvojile potrebno znanje i bile registrirane kao brokeri, Pravne osobe, brokerske kuce, u tom razdoblju nisu trebale posebne dozvole za rad, vee su bile registrirane kod Trgovackog suda s upisanim predmetom poslovanja s vrijednosnim

papirima, .

Grafikon 4.: Brokerske kuce s registriranim brokerima u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1997.·2000. 90

801k----------------------------

II Bnlj brekersklh ~ua.

III BI'01 reglslriranib broktra

1997. 1998. 1999. 2000.

Izvor: Komisija za vrijednasne papire Republike Hrvatske

Iz grafikona je vidijivo kako se broj brokerskih kuca u Hrvatskoj povecavao iz godine u godinu. Premda sve registrirane brokerske kuce nisu bile aktivne (posebno je uocljiv pad aktivnosti u godinama tzv, Azijske krize), moze se zakljuciti kako je interes za brokerskim poslovanjem rastao zajedno s razvojem trgovanja.

U Hrvatskoj se 1995. i 1996. godine dogodio tciisni boom vrijednosnih papira, a nevjerojatne uspjehe postigle su dionice Zagrebacke banke d.d. i Plive d.d. koje su takoder clanice Londonske burze. Medutim, svjetska financijska kriza 1997. godine pokrenuta u jugoistocnoj Aziji uzrokovala je kraj znaeajnijih medunarodnih aktivnosti na Zagrebackoj burzi. Do danas se tdiste kapitaia kod nas nije oporavilo u smisiu ponude, likvidnosti i volumena trgovanja. Postoji veci broj brokerskih kuca u Republici Hrvatskoj, a najjace su Brokeri Zagrebacke banke, Credit Anstaldt, FIMA i druge.

3.2.5. Banke

Banke obavljaju brojne poslove vezane uz financijsko tdiste, a uz tdiste kapitala najcesee su povezane preko svojih brokera ili u trenutku kad djeluju kao pokrovitelj izdanja neke nove emisije dionica ili obvezniea. Zbog toga su banke vrlo vazna

48

sastavnica triista kapitala.iiako se tradicionalno razumije da su glavni bancini poslovi krediti u izravnom interesnom konfiiktu s emisijom dionica kao vlasnickim oblikom financiranja gospodarskog razvoja, Bez obzira na taj konfiikt interesa (banka ce uvijek radije plasirati novae kao kredit nego kao uiaganje u dionice), vaznost banaka na triistu kapitala ne smije se zanemariti. Dapace, 5 razvojem trzista razvijaju se i posebni bancini proizvodi kojima se to triiste razvija. Pokroviteljstvo izdanja, razlicita jamstva pa i fizicke usluge distribucije dionica na bancinim salterima, sve to moze pridonijeti jacanju trgovanja, ali i povjerenju investitora u

dionicarstvo. .

S obzirom na ulogu koju su preuzele na financijskom tciistu, banke se mogu kategorizirati u nekoliko skupina: komercijalne, investicijske, odnosno univerzalne (mjesovite) banke.

Danas je bankarski sustav vrlo diverzificiran i podlozan stalnim promjenama prilagodbe financijskom okruzenju. Stika bankarskog sustava od njegovih pocetaka pa sve do danas naisla je na niz preinaka i promjene prioriteta. S razvojem tciista kapitala i stavijanjem veceg znacenja na njegovu vaznost, banka poprima sve vecu uiogu u okvirima investicijskog bankarstva.

3.2.5.1. Poslovne banke

Banke su vazan segment triista novca. Medutim, s vremenom su banke, kroz nekoliko stoljeca, razvile od svojih prvobitnih i osnovnih funkcija citavu paletu funkcija i aktivnosti vezanih uz financijsko posredovanje. Tako danas, banke cine vaznu sponu izmedu triista novca i tciista kapitala.

Tri su osnovne funkcije vezane uz same pocetke razvoja bankarskog poslovanja, a to su: rnjenjacka funkcija, funkcija primanja depozita i prijenosa i funkcija kreditiranja."

Mjenjacka funkcija je prvi korak ka poslovima vezanim uz dilersko-brokerske aktivnosti, odnosno na osnovu te funkcije prvobitni bankari obavljali su kupoprodaju mjenica sto je ujedno zacetak razvoja prvib. burzi, odnosno triista kapitala. Prve takve kupoprodajne transakcije vezane su uz glavne trgove vecih gradova i sajmove, a kasnije razvojem slozenijih oblika financijskih odnosa prerastaju u kupoprodaju vrijednosnih duznickih papira (obveznica) u kasnije osnovanim specijaliziranim institucijama.

Vezano uz mjenjacke poslove, banke sve vise razvijaju svoje funkciju depozitame institucije, ali razvijaju i sposobnost transfer a, odnosno placanja po nalogu deponenta. S funkcijom depozitara usko je povezana i funkcija kreditiranja.

Danas bankovni krediti predstavljaju znacajan izvor prvenstveno kratkorocnog financiranja poduzeca, Menadzer iIi vlasnik poduzeca ee u traZenju kredita od banke podnijeti zahtjev u kojem obrazlaze motive i ciljeve uzimanja bancinog kredita. Pri tome je vazna prezentacija poduzeca pred bankarskom institucijom. U takvim situacijama menadzer daje prikaz poslovanja poduzeca u proslom razdoblju, prikaz buducih ostvarenja i mogucnosti povrata kredita, te se iz tog razloga izraduje investicijski eiaborat koji se prilaze zahtjevu za kredit. Investicijski elaborat sadrzi financijski plan i financijske izvjestaje poduzeca za najmanje tri prethodne godine, na osnovu kojih je moguce doci do vecine informacija potrebnih za ocjenu kreditne

29 Perisin I., Sokman A; Monetarno-kreditna politika, Infonnator, 1992., Zagreb, SIr. 173.

49

sposobnosti poduzeca, Najcesci oblik osiguranja povrata. kredita je vlastita mjenica, koju duznik daje banci kao svojevrsni oblik garancije vracanja kredita.

Kreditna sredstva dobivena od banaka imaju odredene nedostatke i prednosti, Prednosti kreditnih sredstava koje se angaziraju u poslovni proces poduzeca

su sljedece30:

• vlasnici zadrzavaju istu razinu kontrole nad poduzecern

• upotrebom kreditnih sredstava mogu se ostvariti i niZi novcani izdaci

• kreditna sredstva su ponekad iskljucivi izvor kapitala (narocito kod malih poduzeca)

• kreditna sredstva mogu osigurati bolju financijsku i poslovnu fleksibilnost (kod sezonske pripreme poslovanja, povecanja zaliha)

• koriStenjem kredita mogu se ostvariti i porezne ustede (dio poslovnog dobitka koji se odvaja za vjerovnike smatra se poslovnim troskorn i ne podlijeze porezu)

Nedostatak uzimanja kreditnih sredstava od banaka ogleda se u cinjenici da poduzece zbogeventualnih poslovnih poteskoca nece biti u moguenosti na vrijeme vratiti posudena novcana sredstva, odnosno da u roku do dospijeca nece moci podmiriti glavnicu i kamatu.

Na osnovu prvobitno razvijenih funkcija, banke su nadogradivale i ostale funkcije, koje danas i prevladavaju u njezinim poslovnim aktivnostima. Tako se banke danas sve vise koriste kao posrednici u obavljanju financijskog poslovanja, zatim obavljaju aktivnosti kupoprodaje za svoj racun, a jedna od osnovnih aktivnosti je i orgaoizacija emisije vrijednosnih papira."

fu.Obieajeno je da se bankarski poslovi svrstavaju kroz tri osnovne podijele, a to su aktivni, pasivni i neutralni bankarski pOSIOVP2. Aktivni bankarski poslovi su oni poslovi u kojima se banka pojavljuje u ulozi vjerovnika, a medu najznacajnije spadaju:

• kontokorentni kredit, tj. kredit po tekucem racunu (tim poslom banke ostvaruju najveci i najstabilniji profit)

• eskontni kredii, tj. kredit na osnovi mjenice

• lombardni kredit je kredit na osnovu zaloga pokretnih stvari i drugih vrijednosnih papira, osim mjenice

• akceptni kredit je kredit koji banka daje akceptirajuci mjenicu svog komitenta; za akcept banka naplacuje proviziju i time postaje glavni mjenicni duznik

• rambursni kredit, naziva se jos i kreditnim pismom, a sastoji se u tome da banka za racun kupca (uvoznika) akceptira mjenicu koju je ispostavio prodavac (izvoznik); tim poslom uvoznik postaje dufnik prema banci koja je akceptirala mjenicu

30 Ivanovic Z.; Financijski menedzment, Sveueillste u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatjja, 1997., str. 65.

31 Perisin I., Sokman A., LovrinoviC I.; Monetama politika, Fakultet ekonomije i turizrna "Mijo Mirkovic", Pula, Sveul::ili~te u Rijeci, 2001., SIr. 262.

32 Perisin I., SOkman A, LovrinoviC I.; Monetama politika, Fakultet ekonornije i turizma "Mijo Mirkovic", Pula, Sveuciliste u Rijeci, 2001., str. 265.

50

Banka za svog klijenta moze voditi i aktivne fiducijarne poslove kod kojih je banka ovlastena da za racun klijenta, kao njegov opunomocenik utjece na strukturu portfelja vrijednosnih papira.

Pasivni bankarski poslovi su oni poslovi kod kojih se banka javlja u ulozi duznika, a oni su za banku vrlo znacajni jer ona putem njih prikuplja sredstva za svoje poslovanje. Najvaznijl pasivni bankarski poslovi jesu:"

• depozuni poslovi - njima se prikupljaju slobodna sredstva gospodarstva,

pojedinca, drzave I

• reeskont poslovi koji se obavljaju izmedu dvije banke, obicno ernisijske i kreditne banke, a sastoji se u tome da kreditna banka eskontirane mjenice ponovo eskontira kod emisijske banke

• relombard je slican reeskontu, same sto predmet relombarda nije mjenica, vee neki drugi vrijednosni papir

• izdavanje certifikata 0 depozuu i kratkorocnib zapisa - njihovom emisijom prikupljaju se sredstva kojima se banke koriste u kreditne svrhe

• emisija vlastitih dionica i obveznica

Kod fiducijarnih pasivnih poslova, banka kao opunomocenik vodi brigu 0 portfelju vrijednosnih papira klijenta i naplati prihoda koji oni donose.

Neutralni bankarski poslovi su oni poslovi u kojima banka nema niti ulogu duznika niti vjerovnika, vee iskljucivo ulogu komisionara, Takve posrednicke poslove banka obavlja uz proviziju. U te poslove spada izvrsenje drzavnog proracuna, vodenje drustvene evidencije i statistike i drugi poslovi."

Danas banka nije svoju primarnu ulogu zadrzala samo na poslovima vezanim uz kreditiranje, odnosno prikupljanje depozita, vee se usmjerava u vecoj mjeri na poslove investicijske prirode. Iz tog su se razloga, kao specifican oblik iz klasicne poslovne banke, razvile i tzv. investicijske banke. Zadatak i uloga takvih banaka, koje su narocito razvijene u SAD-u i Velikoj Britaniji, jest preuzimanje rizika kod primarne emisije vrijednosnih papira, te su kao takve dobile i vaznu i nezamjenjivu ulogu na primamom trzistu kapitala.Vecina zemalja Europa nema klasicnu podjelu banaka na poslovne i investicijske banke, vee unutar tzv. univerzalnih banaka postoje odjeljenja specijalizirana za investicijsko bankarstvo.

Takve banke, odnosno odjeljenja mogu preuzeti i skrbnistvo (custody) za tude vrijednosne papire. Najcesce je rijec 0 vrijednosnim papirima onih poduzeca kojirna investiranje nije osnovna djelatnost pa takve poslove prepustaju specijaliziranim institucijama ili odjeJjenjima. Skrbnistvo ukljucuje razne aktivnosti, odnosno usluge namire potrazivanja i evidencije transakcija.

Najvece svjetske investicijske banke su: Merrill Lynch, Goldman Sachs, First Boston, Morgan Stanely, Salomon Brothers, Lehman Brothers, Kider Peabody i

dr_35 .

33 Perisin 1., SOkman A., LovrinoviC 1.; Monetama politika, Fakultet ekonornije i turizma "Mijo Mirkovic", Pula, Sveuciliste u Rjjeci, 2001., str, 266.

34 Perisin 1., Sokman A., LovrinoviC I.; Monetama politika, Fakultet ekonomije i turizma "Mijo Mirkovic", Pula, Sveuciliste u Rijeci, 2001., str. 267.

35 Leko V.; Financijske institucije i trZista I, Pomocni materijal za izueavanje, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb, 2002., str, 66.

51

:...:{)

3.2.5.2. Sredisnja (centralna) banka - Hrvatska narodna banka

Emisijska (sredisnja) banka smatra se jednim od najvecih izuma eovjecanstva, pa se tako kaze da su tri otkrica u povijesti najvaznija: vatra, kotac i sredisnja barr ka".

Sredisnja banka najznacajnija je financijska institucija svake moderne drzave jer predstavlja vrhovnu viast nad svim bankama jedne zemlje. Iz tog razloga, a nezavisne od ponekih odluka vlade i postojecih zakona, njezina uloga je prilieno sarnostalna i centralizirana.

~IDi~n~ .... gediLle-U-Sv.edskQj_~..bil'!k_~ ':~cdjsb Riksbank", a 20-tak godina kasnije osnovana je sredisnja banka u Engleskoj - "Bank of England". Osamostaljenjem Republike Hrvatske, 1991. godine osnovana je Narodna banka Hrvatske kao sredisnja banka koja je proizasla iz Narodne banke Jugoslavije, te i u poeetku joj bila slicna po postojecim propisima i zakonima. Narodna banka Hrvatske je 1997. godine preimenovana u Hrvatsku narodnu banku.

Zadaci i funkcije Hrvatske narodne banke koji proizlaze iz propisa vazecih za

sve sredisnje banke jesu":

• utvrdivanje i provodenje monetarne i devizne politike,

• drzauje i upravljanje s medunarodnim pricuvama Republike Hrvatske,

• izdavanje novcanica i kovanog novea,

• izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadziranju poslovanja banaka i donosenju podzakonskih propisa kojima se regulira bankarsko poslovanje,

• vodenje racuna banaka i obavljanje platnog prometa po tim raeunima, da-

vanje kredita bankama i primanje u depozit sredstava banaka,

• reguliranje, unapredenje i nadziranje platnog sustava,

• obavljanje zakonom utvrdenih poslova za Republiku Hrvatsku,

• donosenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadleznosti,

• obavljanje ostalih, zakonom utvrdenih poslova.

Zakonom 0 Hrvatskoj narodnoj banci odreden je i poloza] Hrvatske narodne banke u maticnoj zemlji koji takoder proizlazi iz zakonitosti i propisa vazedih za sve Sredisnje banke.

• Hrvatska narodna bankaje sredisnja banka Republike Hrvatske.

• U obavljanju svojih poslova Hrvatska narodna banka je samostalna i neo-

visna i odgovorna Hrvatskom saboru.

• Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe.

• Sjediste Hrvatske narodne banke.je u Zagrebu.

• Hrvatska narodna banka se ne upisuje u sud ski registar.

• Hrvatska narodna banka ima statut, koji potvrduje Hrvatski sabor.

• Hrvatska naroda banka ima pecat koji sadrzava prikaz grba Republike Hrvatske i ime Hrvatske narodne banke.

36 Perisin 1., Sokrnan A, Lovrinovic I.; Monetama politika, Fakultet ekonomije i turizma "Mijo Mlrkovic", Pula, Sveuciliste u Rijeci, 2001., srr, 267.

37 ... Zakon 0 Hrvatskoj narodnoj banci, Narodne novine br. 36/2001,20. travnja 2001.

52

• Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner Hrvatske narodne banke.

• Hrvatska narodna banka je u iskljucivom vlasnistvu Republike Hrvatske.

• Hrvatska narodna banka je neovisna i pri donosenju i provodenju svojih odluka koje se temelje na ovom Zakonu ne rrazl niti je vezana na upute tijela Republike Hrvatske, tijela Europske unije iIi drugih osoba,

3.2.5.3. Svjetska banka/

Svjetska banka (The World Bank Group) predstavlja grupu ban aka koje su se razvile iz Medunarodne banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development - mRD), a zbog svojeg obujma poslovanja vee je u samom pocetku nazvana Svjetskom bankom. S vremenom Banka je i sirila svoje _ djelovanje na financijskom tdistu, te su kao potpora njezinim novim aktivnostima osnovane jos tri nove institucije: Medunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation - IFC), Medunarodno udruieoje za razvoj (International Development Association . IDA) i Agencija za multllateralno garantiraoje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency - MIGA).

Sredisnji ured Svjetske banke nalazi se u Washingtonu, ali banka zbog svog sirokog kruga djelovanja ima i urede po cijelom svijetu. Banka ima 184 zemIje clanice sto je priblizno broju zemalja cijeloga svijeta.

Bankom upravljaju 3 glavna upravna organa";

1) Odbor guvernera (Board of Governors) - najvise tijelo koje donosi smjernice politike i usvaja glavne poslovne odluke, sastaje se 1 godisnje na zajednickoj Skupstini s MMF-om, svaka Clanica ima 250 glasova plus glas za svaku dionicu koju posjeduje.

2) Izvrsni direktori (Executive Directors) - nadleian za provedbu politike Banke i donosenje tekucih poslovnih odluka, sastoji se od 12 izvrsna direktora koji su izabrani iz svih svjetskih regija, sastaju se najmanje 1 tjedno, nadlefan je i za IFC i IDA

3) Predsjednik - predsjedava Izvrsnim direktorima, nadlezan je i za IFC, IDAiMIGA

Cilj Svjetske banke je poticanje cjelokupnog gospodarskog razvoja svih sektora vaznih za opci razvitak, a posebiee za siromasno stanovnistvo u zemIjama u razvoju. Banka u svojoj politici orijentiranoj ka razvoju odobrava zajmove, daje jamstva za financiranje infrastrukture, potice i provodi projekte u industrijskim granama i poIjoprivredi, pruza tehnicku pomoc i daje strucne savjete pri razvoju nacionalne politike pojedine zemlje.

38 ••• http://siteresources.worldbank.orglEXTABOUTUS!Resources/bank.pdf, 17.07.2003.

53

3.2.5.4. Medunarodni monetarni fond - MMF V

Medunarodni monetarni fond je medunarodna institucija osnovana s ciljem promocije i nadzora nad meduna;odnom ~on.:tarn~m suradnjom, p.o~iean!a ~rie~ gospodarskog razvoja i stabilnosti, stvaranja vrseg nivoa zaposlenosti I pruzanJa finaneijske pomoci zemljama pri uravnotezenju bilanee placanja,

Medunarodni monetarni fond osnovan je nakon 2. svjetskog rata, kada je 29 zemalja potpisalo Povelju MMF-a, prethodno dogovorenu na konferenciji odrzanoj u Bretton Woods, USA, u srpnju 1944. godine.

Od samog svog osnivanja MMF je dobio zaduienja vezana uz nadzor meduvalutnih odnosa time se je zeljelo potaknuti stvaranje povoljnijih uvjeta za medunarodnu trgovinu i gospodarsku suradnju medu zemljama clanlcarna.

MMF kao i Svjetska banka ima 184 clanice, te je radi brzeg i jednostavnijeg provodenja nadzora i davanja fi~aneijs~e, ma.terijalne i te~n~cke. potpor~ ~jego~~ organizacija zasnovana na nekohko regionalnih centara smjestenih u Africi, AzI]I, Europi, Srednjem Istoku i Americi.

MMF se finaneira iz kotizacija koje uplacuje svaka zemlja koja ieli postati clanieom. Pri tome upisne kvote nisu jednake vee zavise o~ razvijenc:~ti i .finaneij~kih mogucnosti pojedine zemlje. Svaka kvota odredena je u. specijalnim pravima vucenja - SPY cime su joj odredena i glasacka prava. Na svakih ~OO 000 ~PV-a zemIja dobiva jedan glas plus 250 osnovnih glasova za svaku zemlJ~'vSp~elJ~lna pr~va vucenja predstavljaju umjetno kreiran novae zasnovan na prosjecnoj vnJednost~ 5 najjaeih svjetskih valuta. Ravnopravanje s ostalim valutama, a odobrava se zernljarna elanicama na ime zajma.

Grafikon 5.: Rast po broju zemalja clanica od osnivanja do 2003. godine

liM5 1955 Izvor: *** http://www.imforglexternal/about.htm. 27.07.2003.

3.2.6. Investicijski fondovi N. <;;: i~€;.\SF:l j

Jedna od najznacajnijih karakteristika trlista kapitala zadnjih godina jest rast institucionalnih investitora. U Americi je veci ukupni kapital ukljucen u investicijske fondove (najeesee tzv. mutual funds) nego u sve banke .zaje~no. To je ~oguee zato jer i same banke osnivaju investicijske fondove te s~o] kapital pl~~traJu ~ ~ospodarstvo najeesee kao ulaganje u dioniee, ~ ne kao kredlte.l.! Eu.ro~lJe Uobl~~~eno da poduzeca cesce uzimaju kredite umjesto da nude svoje dionice na trzistu kapitala. Ipak, i u Europi raste vainost investicijskih fondova koji omogucuju ,,:eee prinose ulagateljima nego stednja u banci, a ipak ne izlafu uloge prevelikorn riziku, o ulaganjima investieijskih fondova brinu kvalificirani fond menadzeri (to mogu biti pojedinci iIi tvrtke), a zakonima i pravilima fondova tciisni se rizik smanjuje tako da se postigne zadovoljavajuca disperzija ulaganja.

54

U Republici Hrvatskoj takoder su se razvili razliciti investicijski fondovi kao sto su ZB Plus (novcani), Select Eurobond (obveznicki), Select Europe (dionicki), Erste International (mjesoviti), eim se i mirovinski fondovi ukljuce na triiste kapitala, zastupljenost fondova kod nas ce biti potpuna.

Prema Zakonu 0 investicijskim fondovima", investicijski fond osniva se na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire iskljucivo radi javnoga prikupljanja novcanih i imovinskih sredstava javnom prodajom, odnosno izdavanjem dokumenata 0 udjelu u fondu iIi dionica, cija se sredstva, uz primjereno uvazavanje nacela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika, ulazu u prenosive vrijednosne papire ilili nekretnine te u depozite u financijskim institucijama. Investieijskim fo~. dom na temelju statuta fonda i odredbi Zakona, upravIja drustvo za upravljanje fondovima. Imovina fonda mora se driati odvojeno od imovine drustva,

Statut investicijskog fonda je njegov temeljni akt u kojem su naznaceni svi biti elementi i uvjeti pod kojima se fond osniva. Statu! fonda mora biti odobren od strane Komisije za vrijednosne papire, a odobrava se iskljucivo u slucajevima kada sadrsi sljedece podatke:

1. smije li fond stjecati vrijednosne papire i/ili nekretnine,

2. osnovna nacela i granice ulaganja,

3. maksimalni dio fonda koji se smije drzati u depozitima,

4. drzi Ii se i koji se minimalni dio fonda ddi u depozitima,

5. po kojoj ce metodi, u kojoj visini i na temelju kakvog ee obracuna iz Ionda biti isplacivane naknade troskova drustvu za upravljanje fondom, depozitnoj banei i trecim osobama,

6. koliki je trosak izdavanja dokumenata 0 udjelu, koliki ce se iznos od upJata vlasnika udjela upotrebljavati za pokrivanje troskova i kako Ce se ti troskovi obracunavati,

7. 0 poslovnoj godini fonda, 0 nacinu vodenja racunovodstva, 0 izvje.seivan· ju 0 razvoju fonda i njegovu sastavu te 0 mjestu i nacinu objavljivanja tih cinjeniea,

8. isplacuje Ii se cista dobit fonda iii se ponovno ulaze, postupak i nacin podjele eiste dobiti,

9. smiju Ii se i u kojem opsegu sklapati opcijski i terminski poslovi te primjenjivati slicnl instrumenti i tehnike.

Zakon 0 investicijskim fondovima propisuje oblik i sadriaj prospelcta kao dokurnenta usmjerenog prema javnosti, te se u istom prospekt definira kao javna ponuda i poziv na· kupnju dokumenata 0 udjelu otvorenog fonda i upis dionica zatvorenog fonda. Prospekt mora sadriavati one informaeije i podatke na osnovi kojih bi ulagaci mogli stvoriti utemeljeni sud 0 stvarnom stanju fonda. Prospektu se prilaze statut fonda, koji je sastavni dio prospelcta.

Imovinske stvari imovine fonda mogu biti prijenosni vrijednosni papiri, nekretnine i novcani depoziti. Nekretnine u smislu Zakona mogu biti:

1. nekretnine uknjizene na ime fonda u zemljisnim knjigama i

2. udjeli u drustvu, eiji je predmet poslovanja iskljucivo iii pretefito stjecanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina te upravljanje nekretni-

39 •• "Zakon 0 investicijskim fondovirna, Narodne novine hr. 107/95, 12/96

55

nama, ako pravo glasa iz udjela u svako doba drustvu omogucuje prevladujuci utjecaj na poslovanje drustva cije udjele drzi i na njegov prestanak.

Izvan depozitne banke novcani depoziti se smiju drzati u nekoj drugoj banci samo uz prethodno odobrenje Komisije, nakon pribavljenog misljenja Narodne banke Hrvatske.

Vrijednosni papiri, koji nisu sluzbeno uvrsteni za prodaju na nekoj burzi vrijednosnih papira iii se ne prodaju na nekom drugom organiziranom triiiitu, mogu se stjecati do 10% vrijednosti zasebne imovine. U vrijednosne papire jednog izdavatelja ne smije se ulofiti vise od 5% vrijednosti investicijskog fonda, ali se izuzetno moze u vrijednosne papire jednog izdavatelja uloziti do 10% vrijednosti investicijskog fonda pod uvjetorn da ukupna vrijednost takvih vrijednosnih papira drugih izdavatelja ne prelazi 40% vrijednosti investicijskog fonda. Obveznice Hrvatske drzave i drzava elanica Europske unije i drugih drzava clanica GECD-a, glede tih ogranicenja ulaganja, racunaju se sarno s polovinom vrijednosti. Obveznice istog izdavatelja investicijski fond moze stjecati samo ako njihov ukupni nominalni iznos ne prelazi 10% od ukupnog nominalnog iznosa svih obveznica istog izdavatelja ako su u optjecaju. Dionice istog izdavatelja mogu se stjecati za investicijski fond samo ako pravo glasa drustva iz dionica istog izdavatelja ne prelaze 10% od svih prava glasa iz dionica tog izdavatelja. Depoziti u financijskim institucijama i druga novcana sredstva investicijskog fonda smiju iznositi najvise 49% vrijednosti investicijskog fonda.

Vrijednost imovine fonda izracunava i utvrduje depozitna banka svakog burzovnog dana na temelju tecajnih vrijednosti njegovih vrijednosnih papira i depozita u financijskim institucijama te drugih imovinskih vrijednosti uz odbitak obveza, Depozitna banka utvrduje vrijednost vrijednosnih papira koji nisu uvrsteni za prodaju na burzi. Metode proejene i utvrdivanja vrijednosti moraju odgovarati medunarodno priznatim standardima. Za poslove procjene i utvrdivanja vrijednosti irnovine fonda depozitna banka moze koristiti usluge drugih strucnih institueija i savjetnika. Za procjenu nekretnina u imovini fonda drustvo mora imenovati odbor od najmanje tri sudska vjestaka. 0 imenovanju odbora i svakoj izmjeni clanova odbora mora izvijestiti Komisiju. Pri izracunavanju vrijednosti nekretnina mjerodavna je njihova prometna, odnosno trzisna vrijednost. Vrijednost imovine fonda za nekretnine utvrduje odbor sudskih vjestaka,

Drustvo za upravljanje fondovima jest trgovacko drustvo u smislu Zakona 0 trgovackim drustvima osnovano u pravnom obliku dionickog drustva iIi drustva s ogranicenom odgovornoscu, kojernu je predmet poslovanja iskljucivo osnivanje investicijskih fondova i upravljanje tim fondovima, odnosno ulaganja novcanih sredstava u vlastito ime i za zajednicki racun vlasnika udjela otvorenih fondova i u ime i za racun dionicara zatvorenih fondova te upravljanje tim sredstvima prema nacelima iz Zakona. Ako je drustvo osnovano u obliku dionickog drustva moze izdati samo dionice koje glase na ime. Jedno drustvo moze upravljati s vise investicijskih fondova,

Drustvo smije poceti poslovati tek kada dobije odobrenje od Komisije. Komislja za vrijednosne papire izdaje drustvu odobrenje za poslovanje ako drustvo zahtjevu za izdavanje odobrenja za poslovanje prilozi dokaze 0 ispunjavanju ovih uvjeta:

1. da temeljni kapital uplacen u trenutku podnosenja zahtjeva za izdavanje odobrenja iznosi najmanje 1.000.000,00 kuna,

56

"y

2. da su u drustvu zaposlena najmanje dva Clana uprave (direktora), koji imaju strucno znanje potrebno za vodenje drustya i iskustvo u upravljanju tvrtkama slicne velicine i vrste poslovanja. C1anom uprave ne moze biti osoba:

- koja je kaznjena za kazneno djelo uzrokovanja steeaja, povrede obveze vodenja poslovnih knjiga, ostecenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stecaja, neovlastenog otkrivanja I pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne iIi prijevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske, i to za vrijeme od pet godina nakon pravomocnosti presude kojom je osudena, a u to se vrijeme ne racuna vrijeme provedeno na izdrzavanju kazne ili

- protiv koje je izrecena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti iIi djelomicno obuhvaceno predmetom poslovanja drustva za vrijeme dok traje zabrana;

3. da statut drustva odnosno drustveni ugovor drustva koji se odnose na predmet poslovanja, pored poslova ulaganja vlastite imovine, dozvoljava osnivanje investicijskih fondova i upravljanje tim fondovima, odnosno ulaganje novcanih sredstava u vlastito ime i za zajednicki racun vlasnika udjela u fondu i u ime i za racun zatvorenog fonda te obavljanje s time _ povezanih sporednih poslova, ukljucujuci i drzanje udjela u drugim drustvenim iii slicnim inozemnim drustvima,

4. da je imenovan ovlasteni revizor.

o zahtjevu za odobrenje poslovanja odlucuje Komisija u roku od 60 dana od dana njegova podnosenja. Ako Komisija u tome roku ne donese odluku 0 zahtjevu za odobrenje poslovanja, smatra se daje poslovanje odobreno. Ako uvjeti navedeni u stavku 1. ovoga Clanka vise ne postoje, Komisija moze drustvu oduzeti odobrenje za poslovanje,

Naknada za upravljanje drustvu za upravljanje fondovima moze iznositi godisnje najvise 2% od ukupne vrijednosti imovine fonda, a troskovi izdavanja, uzimanje dokumenata 0 udjelu nazad i njihove isplate najvise 5% od vrijednosti dokumenata 0 udjelu i dionica,

Investicijska drustva (mutual fond), prema broju udjela/dionica dijelimo na zatvorene i otvorene fondove.

3_2.6.1. Otvoreni fond .;

Otyoreni fond jest z.a.s~l:>na imoviJ:l.~ravne osobnosti, S10 ga liZ odobrenJe Komisije osniva drustvo za upravljanje [ondovjma, kojemu je predmet poslovanw. iskljuCivo prikupljanje novcanih sredstava izdavanjem i javnom prodajom dokumenata 0 udjelu u fondu cija se sredstva ulazu u skladu s odredbom Zakona i ciji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na razmjerni udio u dobiti fonda, u svako doba zahtijevati isplatu dokumenata 0 udjelu, uz njegov povrat i na taj nacin istupiti iz fonda. No.vcan3 sredstva otvorenog fonda prikupijena izdavanjem i javnom prodajom dokumenta 0 udjelu II otvoreoom [aDdu te imovina stecena njihovim ulaganjem, ukljucujuci prihode i prava (imovinske stvari), tvore otvoreni fond, odnosno zasebnu imovinu u zajednickom vlasnistvu svih vlasnika udjela u fondu.J:;loycaoa .

sredstva riku l'a'u se ute' roda'e izdanih dokumenata 0 ud'elu u fondu

mvesticijskih kupona) iskljucivo za noyeana sredstva.

57

Dokument 0 udjelu u fondu mora sadrzavati:

• naznaku da se radi 0 otvorenom fondu,

• ime fonda, tvrtku i sjediste drustva za upravljanje fondovirna,

• serijski broj dokumenta 0 udjelu,

• broj udjela u imovini fonda na koje glasi dokument 0 udjelu,

• ime kupca dokumenta 0 udjelu,

• obveze izdavatelja, odnosno prava vlasnika dokumenta 0 udjelu,

• mjesto i nadnevak izdavanja,

• potpise ovlastenih osoba drustva za upravljanje fondovima i depozitne banke. Potpisi mogu biti izvedeni i mehanickim umnozavanjern potpisa.

stvo moze izdavati dokumente 0 ·elu tek osto mu Komisfa odobri statut i prospekt fonda, u skladu sa Zakonom. Dokurnenti 0 udjelu izdaju se te na on novcane uplate Rune clJene lZdavanJa. Novcana sredstva neodlozno se unose u irnovinu fonda, koja drustvo moze zahtijevati za pokrivanje troskova izdavanja dokumenata 0 udjelu ako je to predvideno statutom..Ako su dokurnenti 0 udjelu izdani, a VIr d . a nre hnovinu fonda, drustvo mora nadoknaditi nedostatni izno~ Cijena izdavanja dokumenta 0 u lelu jest vrijednost udjela u imOVlDl

~I iznos doplatka za pokrice troskova izdavanja koji je predviden statutom." Vrijednost udjela u fondu dobiva se dijeljenjem vrijednosti imovine fonda s brojem dokumenata 0 udjelu u optjecaju.

. Pri investiranju u otvorene fondo~e investitori moraju racunati na elacanje dvi,Je vrste naknada - pocetna naknada I naknada za upravljanje. Pri kupovini udjela plata se niska pocetna naknada za proviziju financijskim posreanicima koji sudjeluju u prodaji udjela tog fonda i placaju se administrativni troskovi, Godisnja naknada za upravljanje ide upravi fonda i sluzi za pokrivanje troskova poslovanja.

3.2.6.2. Zatvoreni fond V

Zatvoreni f.Q.lJdovi pojavjlj su se u devetnaestorn stoljecu - prvi je bio Foreign and ~ol.onia~ Invest.~~nt Trust (1868. ~.). Ovi fondovi se bav~ovjnom, jeT ~!ikupljem ~apltal ko 1 e ostvaren proda om\ilastltlfi dlODlca koristi za kupnju i pro-

. dru ih oduzeca. Time investitor automatski stice indirektno i udjeleu

drugim poduzecima.

. a·niZa nominalna svot merno a ka itala zatvorenog fonda iznosi

. ~~.OO.~~~ kuna. ~atyoreni f~nd moze nakon upisa osmvallja u su regis ar pro-

mnemtl !Znos temelmog kapltala sarno povecanjem temeljnog kapitala iz sredstava zatvorenog fonda.

Dionice::~reno~ fon~:s! ~e i neograniceno su prenosive. Zatvoreni fond ne smijPi7f!avati povl.e~a:JI.k; oi dionice s r~ m:_avlmi. Olomce ~fteg fonda megll se uplatiti u novcanim~a, vrijednosnim paplTima i pravlma te morajll hiti u cije~ti upla~e ~ije nego sto se osnivanje3IDYQrenog__

58

fonda upise u sudskl registar iii upisa povecanja temeljnog kapitala. Zatvoreni fond

. ne smije stJecan vlastlte dionice-. .

Zatvoreni fondovi imaju mnogo manje godisnje naknade za upravljanje nego sto je to slucaj s otvorenim fondovima: to je zbog toga sto otvoreni fondovi imaju vece troskove reklamiranja/marketinga - ocjenjuje se da su godisnji izdaci na upravljanju zatvorenih fondova izmedu 0,4 i 0,5 % vrijednosti ukupne imovine, u usporedbi s izmedu 1,25 i 1,5 % za otvorene toadove."

3.2.6~epozitna banka ~R6."r:A-

Depozitna banka jest ona banka koju izabere drustvo i koja, na temelju ugovora s drustvom i po njegovom nalogu, obavlja sve poslove iz Zakona. Izbor depozitne banke i svaku promjenu mora odobriti Komisija. Ugovor sklopljen izmedu drustva i depozitne banke stupa na snagu na dan kada ga odobri Komisija. Ako ispunjava sve zahtjeve odobrenje se depozitnoj banci smije uskratiti sarno kada je prethodno pribavljeno misljenje od Narodne banke Hrvatske da postoje ciojenice koje ukazuju da izabrana depozitna banka nije u stanju ispuniti obveze, u skladu s ovim Zakonom. Oepozitne banke investicijskih fondova mogu biti banke i stedionice sa sjedistem u RepubJici Hrvatskoj. Obveze i poslove drustva za upravljanje fondovima i depozitne banke ne smije obavljati isto drustvo, Drustvo i depozitna banka moraju u izvrsavanju svojih obveza djelovati neovisno i iskljucivo u interesu vlasnika udjela. -

Oepozitna banka, pored pohrane zasebne imovine fonda, obavlja i druge poslove:

1. osigurava da novcana sredstva od prodaje udjela u fondu iii dionica fonda odmah budu uplacena kod nje na posebnootvoreni racun investicijskog fonda,

2. izdaje dokumente 0 udjelu, uzirna nazad dokumente i isplacuje ih vlasni-

ku te isplacuje udjele u dobiti fonda,

3. utvrduje vrijednost pojedinacnog udjela u fondu,

4. isplacuje dividendu dionicarima,

5. izvrsava naloge drustva ako oni nisu protivni zakonsklm propisima i sta-

tutu investicijskog fonda, .

6. vodi racuna da se prihodi zasebne imovine upotrebljavaju prema zakonskim propisima i statutu investicijskog fonda,

7. ugovorom moze biti ovlastena i za obavljanje drugih strucnih poslova koji se odnose na upravljanje fondovima.

Depozitna banka ovlastena je u svoje ime ostvarivati potrafivanja vlasnika udjela prema drustvu, To ne Iskljucuje pravo vlasnika udjela da sami ostvaruju svoja potraZivanja .

3.2.6.4. Nadzor Komisije za vrijednosne papire J~~\R~1A-

Komisija za vrijednosne papire obavlja nadzor nad poslovanjem investicijskih fondova i drustava za upravljanje investicijskim fondovima. Na rad Komisije primjenjuju se odredbe Zakona 0 vrijednosnim papirima kojima je uredeno njezino osnivanje i djelovanje. Komisija moze bez ogranicenja pregledavati poslovne knjige

40 Foley 1. B.; TdiSta kapitala, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., sir. 191.

59

i dokumentaciju drustva koji se odnose na poslovanje investicijskih fondova. Pravilnik 0 reviziji i obavljanju nadzora nad poslovanjem drustva donosi Komisija.

Ako Komisija pri pregledu ustanavi nepravilnosti u poslovanju iii vadenju poslovnih knjiga drustva, donijet ce rjesenje kajim ce naloziti drustvu da utvrdene nepravilnosti ispravi u primjerenom roku. Drustvo je obvezno ukloniti nepravilnosti i dostaviti izvjestaj Komisiji 0 uklanjanju nedostataka te prilofiti dokaze da su nedostaci uklonjeni ili nepravilnosti ispravljene. Komisija moze drustvu oduzeti odobrenje za upravljanje fondom ako drustvo u roku iz rjesenja ne ukloni nedostatke i nepravilnosti.

3.2.6.5. Mirovinski fondovi .;

Kako u svijetu, taka i u Hrvatsko' mirovinski fondovi osta'u 'edni ad najznacaJnijih instituclona nih investitora na financlJskom trZi1itu.

p . . mirovinski fondovi potjecu iz Amerike gdje je 1875. godi-

ne osnovan prvi mirovinski fond na ze jeznict -

Mirovinski rondov' ri ei a. Mo u raditi rinei u medugenera-

wske soljdarnosti. gdje se mirovine ispla¢ujJl pIeko priloga osoba kOJl lOS ra e ili__ ~pgslenici mogu tiiekom svog radnog vijeka stedjeti za mirovinu koja ce im onda

gjti isplacP[311a -..k1!mulacija uplata.41 .-

U Republici Hrvatskoj je odnedavno na snazi mjesoviti sustav, Jos uvijek po· stoji medugeneracijska solidarnost, ali radnici i osobno stede u drugom stupu, a omogucena imje i dobrovoljna stednja u trecem stupu. .

VaZnost roirovinskih fondova je sve veca, a..predoost pred dmgim oblicima stednje je ta da su doI)(inosi mirovinskom fondu oslobodeni poreza, a i na bilo kakve dobitke na kapitalu koje se moze ostvariti temeljem fondovskih investicija se takoder ne plata porez. Kao dodatak tome, ni jedan obIik korporacijskog poreza ne primjenjuje se na prihod koji ostvaruje fond. Ovakav porezni tretman uglavnom objasnjava iznenadujuci rast velicine mlrovinskih fondova,

MirOliioskim fondom upravlja mirovinsko drustvo koje se formira kao dionicko ~Styo ig drustvo s ogranicenom odgovornoscu.Mirovinski fondov; mogu se osno,-¥ati kao obveznbi1i na gogro"oljnQj osnovi, a u aha slncajeva posluju kao otvarem 1 lik mirovinskog fonda u koji rooeu biti ukljuceni

svi puooijetni gradaoi, a zatvoreni se osnivaju sarno za jednu grupu potencijalnih _graaaea.

Mirovinska reform a u Hrvatskoj je dovela do oblikovanja tri stripa mirovinskog osiguraoja .. a osnovni joj je cilj da socijalnu odgovornost prenese s drzave na poje-' dinca. . ran'e na prvoj razini u sklo u mirovinske reforme (na temelju generacijske solidarnosti) roy e Hrvatski zav d za mirovinsko osi uran'e na drugoj razini (drugi stup) osebno osnovani 'rovinski fondovi i mirovinska osiguravajiif - diii'ftYa, a n3 trecoj razini uz mirovinska osig!J.ravajuCa druStva i dobrovo Jm ml 0-::-'"

~ . =- ~

U sklopu mirovinske reforme u Hrvatskoj osnovana je i HAGENA - Hrvatska agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja koja obavlja nadzor nad institucijama novog mirovinskog sustava, REGOS - Sredisnji regis tar osiguranika je tehnicko srediste reformiranog mirovinskog sustava, a osnovni zadaci vezani su uz

41 Foley J. B.; TIii~ta kapitala, Mate d.o.o., Zagreb, 1993., str, 184.

60

kontrolu i osiguranje uplate doprinosa, vodi evidenciju 0 clancvima mirovinskih fondova, izvjestava clanove i mirovinska drustva,

3.2.7. Osiguravajuda drustva-{

r I

._Osoivanje i posloyanje osiguravajutib drniitava regulirano je Zakonom 0 osiguranju iz 1994, i J 991 , te kasnijim zakonskim izmjenama. Ovim Zakonom ureduju se uvjeti i nacin obavljanja poslova u drustvima koja se bave osiguranjem imovine i osoba, kao i nadzorom nad njihovim poslovanjem."

U osigJlIavateljskim poduzeCima postoJe dllije vrste osiguranja Takozvano opcenito osiguranjs zakljucuje se na godiSnjoj osnoyi j predstavlja pakrice za stvoreni 811bitak imo"ille u sillcajn nesrece, palara, krade i dr. Neka od tih osiguranja mog\! biti obvezna. kao na primjer obvezatno automobi1sko esiguranje, sto osiguravatelju omogucuje siguran i konstantan priljev kapitala Dmgi obljk osiguranja od· nosi se na zivotno osiguranje osoba koje predstaylja dngorocni ugovor sklopljen fadi osiguranja od rizika smrti iIi nekib tdih bolesti i ozljeda. Uz to sto predstavlja oblik zivotnog osiguranja, takvo osiguranjeposebanje oblik dugorocne stednje. 41

Qsiguravajuca dmstva Yazna su za trZiste kapitala zato jer mogu svoje novcane viskove uputiti u kupnju dionica cime,povecavaju potrainju za vrijednosnim papiri-

rna. ~ihovo je poslovanje takoder podlozno drustvenom nadzoru. >

..,.S..Q zirom na vainost osi urava'uCih drustava koja svojom ulogom osiguraoja

~nih i fizickih osoba znatno utjecu na stabilnost u upnog oSlguranla, moze . za . _.,. "nosti ti'el "e se baviti n'ihovim nad ledanjem. Uvjet efikasnog djelovanja drustava za osiguranje je stvaranje jake kapitalne aze, prvenstveno kumu!iranjem premije osiguranja, ali i drugim ostvarenim prihodima U ovoj dome,ni s![akako se prikllplk, velika kapit~ snaga koja ukljucuje i veIik b~ ciji kapitaI neposredno ovisi 0 sigumosti drustava za osiguranje. S obzirom na to, jasno je zasto drzava smatra da se nad ovim dijelom gospodarstva kao i svim ukljucenim sudionicima, moraju formirati i provodjti mjere regll1acije j nadzora. Taj

nadzor pr~ebno ovlastena direkcii,a.. ~

Direkcija ~ definirana @redbama Zakona 0 osiguranju, kojima se odreduju filjeVl'. zadaci i oqgovor!!Q£ti te institl!cije kao i njezin pravni polozaj. Operativnim radom,Direkcije r~vodillirektor koji jll predstalllja i odgovoran je za njezin rad Pri vodenju Direkcije uz Direktora je i Upravni odbor ciji su osnovni zadaci donosenje :

• Statuta koji potvrduje Vlada RH

-

• Godisnjeg programa rada Direkcije i pracenje izvrsenja

• Proracuna prihoda i rashoda Direkcije

• Odluke 0 visini sredstava koja osiguravajuc~ruMxa izdvajaju za poslo-

vanje Direkcije. .

Osim toga, Upravni odbor odlucuje 0 izdavanju odobrenja za rad drustava za osiguranje i reosiguranje iii prestanku njihova rada,

Temeljni zadaci Direkcije jesu :

42 Leko V.; Financijske institucije i IrZi~ta I, Pomocni materijal za izucavanie, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb, 2002., str. 161.

43 Foley J. B.; Trfista kapitala, Mate d.o.o., Zagreb,1993., str, 181.

61

• utvrdivanje vrsta osiguranja i rasporedivanje rizika u pojedine vrste osiguranja

• provedba kontrole jesu li osigurana vlastita sredstva u godisnjern obracunu drustva i je Ii imovina ulozena u skladu sa zakonima i ostalim propisirna.

U sklopu nadzorne funkcije, Direkcija ima pravo u svako doba provesti kontro-

lu poslovanja i pritom moze :

• ukinuti odobrenje za obavljanje odredene vrste osiguranja

• predati zahtjev za otvaranje stecajnog postupka

• zahtijevati smanjenje isplate _osiguranja

• zahtijevati promjenu postojecih uvjeta osiguranja

• zabraniti poslovanje osiguravajucem drustvu

• obustaviti izvrsenje odluka i drugih akata drustva za koje ocijeni da su u suprotnosti s propisima i statu tom drustva,

Ovi podaci 0 radu nadzornog tijela za osiguravajuca drustva takoder pokazuju kako se 0 svlm apektima sigurnosti poslovanja na triiStu kapitala vodi stalna briga.

62

Pitanja za provjeru znanja:

1. Koje su temeljne karakteristike i uloga sarnorcgulirajucih organizacija?

2. Na koje se sve oblike mogu podijeliti burze s obzirom na predmet burzovnog

djelovanja burze? Opisite ukratko svaki oblik?

3. Koje su svjetski najpoznatije burze? Opisite njihove karakteristike!

4. Koji sudionici burze aktivno sudjeluju u njezinu funkcioniranju?

5. Koja su dva osnovna simbola burze? Koji su obliei trgovanja karakteristicni za

svaki pojedini simbol? .

6. Ukratko opisite povijest Zagrebacke burze!

7. Koja su dva indeksa prisutna na Zagrebackoj burzi i kako se oni izracunavaju?

8. Preko kojeg trgovinskog sustava se trguje na Zagrebackoj burzi? Ukratko ga opisite!

9. Navedite i opisite kotacije preko kojih se odvija poslovanje na Varazdinskoj burzi?

to. Preko kojeg trgovinskog sustava se trguje na Varaidinskoj burzi? Ukratko ga

opisitel

11. Sto su uredenajavna trZi~ta iii OTt triista?

12. Opisite trgovinu vrijednosnim papirima na trecem i cetvrtom trii§lu?

13. Koje su osnovne usluge koje prufa Sredisnja depozitarna agencija?

14. Koja je uloga brokerskih kuca i E~d cijim nadzororn se nalazi njihov rad?

15. Nabrojite burzovne posrednikel ..

16. Tko su brokeri i koje sve usluge izvrsavaju prema svojim komitentima?

17. Koja je uloga banaka na triistu kapitala?

18. Koje su tri osnovne funkcije poslovnih banaka?

19. Koje su prednostiI nedostaci kreditnih sredstava dobivenih od banaka?

20. Sto su pasivni, aktivni, a sto neuralni bankarski poslovi?

21. Koji su zadatci i funkcije Hrvatske narodne banke koji proizlaze iz propisa

vazecih za sve Sredisnje banke?

22. Kojaje uloga i funkcija Svjetske banke?

23. Koje su tri nove institucije osnovane kao potpora Svjetskoj banei?

24. Koja su tri glavna upravna organa u Svjetskoj banci?

25. Sto je Medunarodni rnonetarni fond i s kojimje eiljem osnovan? .26. Sto su spec:ijalna prava vucenja -Spy?

27. Kojije temeljni akt investicijskog fonda?

28. Kojaje uloga Drustva za upravljanje fondovima?

29. Koja su dva osnovna oblika investicijskih fondova? Navedite njihove osnovne

razlicitostil

30. Koja je uloga depozitne banke?

31. Koja su dva osnovna principa na temelju kojih rade mirovinski fondovi?

32. Koji je osnovni cilj mirovinske reforme u Hrvatskoj i kako se ona provodi?

33. Koje su dvije nove institucije osnovane u sklopu mirovinske refonne u Hrvat-

skoj?

34. Koja je vaznost osiguravajucih drustava za trZiste kapitala?

35. Koja su dva oblika osiguranja najcesca u osiguravateljskim kucama?

36. Opisite zadatke i funkcije nadzornog tijela zaduzenog za osiguravajuca drustval

63

3.3. Nadzorno tijelo - Komisija za vrijednosne papire J

Zemlje koje ieIe razvijati organizirano triiste kapitala moraju imati i razlicite

zakOnske instituci'e ko 1 rovode ·avnu kontrolu rometa vIlJednosnim papm:-

. rna odnosno regulaciju sveobuhvatnog naciona nog tdista kapita a. TVa 1 n3]poz- ..

~a takva a instituci"a d·elu·e u S·edinjenim Americkim Driavama, pod

sluzbenirn nazivorn Securities and Exchan e CommissIOn ormlran~. je

j933, godioe pakon ve ikog soma burze u New Yorku 1929. godine (tzv. «Cmi petak») iz potrebe umirivanja javposti i ponovnog stjecanja povjeren]a mvestitora, a S ciljem provodenja zakona i ostalih propisa. Burza u New Yorku dozivjela jeslo~

tr ov· .. dnosnim a irima ko·j nisu imali nikakvo okriee ali i zbog sve

prisutnijih burzovnih spekulaci~. Osnivanjem Komisije, stvoren je regu atorn~i nadzorni mehanizam, a ujedno i predlozak za sve ostale slicne zakonske institucije koje ce se nakriadno &nivati u drugim zemljama svijeta._Rrvi predsjednik Komisije bio je John Kennedy., otae kasnijeg arnerickog predsjednika, koji je vee tada 6io

oznat kao uspjesan bankar u amencKi:m flllancIJskim kiUgovlma. Njegovo-isKustvo

i ugle . uzi I ao opomena svima omma OJI I po usali nezakonitoj

djelovati na americkom tdiStu kapitala.

Poznata Churchillova izreka glasi: "Ako ne ze1is rijesiti problem, formiraj komisiju." Medutim, da li je to stvarno taka u slucaju s americkim triistem kapitala?

Danasnja Komisija za vrijednosne fl:ffi!a: jl AmeRsi ima alltoritet koji nadilazi tau opaj predsjednicki jer nakon imenoyanja predsjednika Komisije, americ~ p.redsjednik ddave viSe pe moze smijeniti tog duzDospika piti na bilo koji nacm ut-·, .jecati na njegov rad, Spajaju se dakle najviSi izvor drzavne moci u imenovanju voditelja Komisije te njegova potpuna samostalnost i neovisnost 0 bilo kojem drugom dciavnom tijelu tijekom Citava mandata. Ono sto se time postize jest mogucnost nesmetana djelovanja, a predsjednik americke Komisi"e za vri"ednosne papire ima na raspolaganju oko cetrdeset t1su a cinovnika sirom zemlje koji nadziru sve a tJvn~

u svezi s izdavanjem i prometom vrlJednosnih papjra Informaticka tehnologija i in-· formacijski sJlSta1l EDGA.R-elBoguGujy_relativno siguran dostup do najudaijeniii~.·., p_g.data.k.a_tako da se i u uvjetima brzih promjena azurno moze ispunjavati zahtjevan

"i odgovoran posao stalnog nadzora.

Na zalost, slucaj Enron (nekadasnja velika svjetska korporacija koju su menadzeri otjerali u stecaj dugogodisnjim prelijevanjem novca u svoje privatne kompanije) kao i mnogi slicni slucajevi prijevara i nezakonitog poslovanja pokazuju da niti u tim uvjetima ne postoji apsolutna garancija sigurnosti za ostale investitore da Ce njihovi interesi biti zasticeni od stjecanja pojedinacnih prednosti temeljem povjerljivih tzv. inside informacija. Ostaje medutim cinjenica da postoji ugraden sustav zastite koji trajno djeluje na tdistu kapitala, a s vremena na vrijeme pokazuje se potreba za njegovim usavrsavanjem, Ako se ima na umu da takav sustav funkcionira skoro stotinu godina te da se tijekom njegova djelovanja neprestano pronalaze nedostatci koji se pokusavaju rjesavati u hodu, sasvim je razumljivo postaviti pitanje pouzdanosti sustava nadzora u trgovanju vrijednosnim papirima na tdistima tranzicijskih zemalja kojima pripada nasa zemlja.

64

. "

,·:-9

1. suradnja radi osiguravanja jedinstvene regulacije tciista kapitala, i .to na domacem i medunarodnom trzistu

2. razmjena podataka radi razvoja triista pojedinih clanova

3. razvoj efikasnog nadzora nadposlovanjem vrijednosnim papirima

44 ••• Zakon 0 tdBtu vrijednosnih papira, Narodne novine br. 8412002

45 Gasparovic A.; Trfiste kapitala u RepubJici Hrvatskoj, Sinergija - nakladnistvo d.o.o., Zagreb, 2001., str. 65.

46 Komisija za vrijednosne papire, http://www.crosec.hr/HRJindex.hlm

65

4. zajednicko djelovanje u svrhu osiguravanja integriteta triista primjenom medunarodnih standarda,

Punopravno clanstvo u IOSCO-u daje mogucnost Komisiji za vrijednosne papire efikasnijeg povezivanja izmedu clanica sto joj sukladno tome ornogucava ubrzani razvoj i uvodenje medunarodnih standarda u podrucje njezina interesa i djelovanja, te brze i jednostavnije ukljucivanje u svjetske financijske tijekove.

3.3.2. Postupci na triistu i nadzor nad njima V'

\

"

svih z iv . . ont t _'¥ m ka itala u Hrvatskoj (Zagrebacka i Varaz m-

ska bJJ[za), te....w;Senj.e_nadzora i kontrole flida b~~~'!_!~_L<[llgeY~.J.a.JlIH-'!~.:":_ ljanje fondovima. _

Nadzor Komisije za vrijednosne papire odvija se obavljanjem poslova analize i uvida u financijska i poslovna izvjesca te u svu zakonski odredenu i zatrazenu poslovnu dokumentaciju koju su poduzeca koja djeluju na trZistu kapitala obvezna voditi i na zahtjev Komisije dostaviti. Uvid i kootroJII II dostayijeop dQk!lmentaci~ ima'u i ob v' 'u i 'ucivo osobe ovlastene od strane Komisi"e k 'e su duZn~]l-ve- . zati se n~~ornost cuvanJa p:?~a§.:~ao najstr_?ze poslovne tai2_e.

Rad Komistie Za vrijednosne pae!!:e odreden je Zakonom 0 trzistu vrijednosnih papira. Njime se proplsuju osnovne odredbe kojih se Komisija u svom djelovanju na trnstu kapitala treba pridrzavati. Jedna od takvih odrednica odnosi se na registraciju poduzeca koja zele javno prodavati vrijednosne papire, odnosno krenuti u postupak prima me emisije dionica. Komisija za vrijednosne a ire du~ knja hCGU " pril:!!e!!!'u emisij~l!!f~ aZI eta nu iz'avu_2 postupcima !l~ihove regjs,ua_gie. Ova izjava obunvaca sve bitne karakteristike i elemente koji se o nose na djelatnost poduzeca, njegovu financijsku sliku, odnosno takav dokument treba predstavljatijednu realnu poslovnu analizu sveobuhvatnog funkcioniranja poduzeca,

... Uz opee podatke 2..E,2sLuzecu L"povij~s.~e" podatke 0 nj~ovu poslovanju, po...:, duz~e KOmi~ treba, dati i obrazlO!ciM,"Q.Yf.$.!U •. ~Q!i§Ll!L~iieauQ$.6jfip!lpju.koje Ze1i eIW1iia1f z dosad"navedene podatke, izdavatelj vrijednosnih papira Komisiji treoa dos . i i zahf bren'e ekta v n dno' ira, uz koji prilaze

i ve izraden prospekt. KQmis~ je duina u zakonski odredenom~~ od mjesec .daDa ndgoyoriti I!,a ~~"AAdw:~ ~utiti poduzece.J!@'£yJ<!ltuil.uii::Riif~5~ ~q.kumen..~n!z.!.!lko to ne ucini U_~!Hil,lg9.W._lJl~ sl)l1l.~r.a.se,~~l).JJ~..Y za em~jom .J{!ijednosnili.papirjj.l pmspekt odobreni. Zakonom je propisano da_!;9misiJ~_jiijC.,~ o~Qa.~a koje sadrzi prospek.uli neb d:rng_a d~~uII1.~tasiia,< _~~ja,._a.dnosIlU.Ilj~?:ini analiticari samo utvrA4ju-o..{lll.1:.J;U!:~_

.' Jl0sti..~~~t~ Za even,}u!.lnu ..!lei~~~_UJ~~U1jth~0 . ne~~!llUlago.Yi!m.~~~eje..p.ildD.iJelo,za.h.lje\C..za.j;oda~ ~~~eJ/..U.prOYa.d.!m.iel1.ostupka prim~r..n_~sije.

U zakonski odredenom roku od 30 dana nakon odobrenja prospekta, izdavatelj vrijednosnih pap ira obvezan je javno objaviti prospekt, odnosno uciniti ga dostupnim potencijainim investitorima i siroj javnosti. Takoder, kad je izdavatelj vrijednosnih papira zavrsio s emisijom, duzan je u zakonski odredenom roku od 7 dana ad isteka roka za uplatu obavijestiti Komisiju 0 broju i postotku upisanih i uplacenih vrijednosnih pap ira te osobama koje su upisale i uplatile vrijednosne papire.

66

Uz poslove koje se odnose na ispravnost pri provodenju emisije vrijednosnih papira Komj§ijil. imaj!!J.n.eka vazna zaduzw,ja ka,Q S~ oa.prirnjer gdaua,*,doZ:... :!5!le za~€~.~:::liJ!ti~~EP"sJ.g¥..~.,YJ;ij~J!!lg~~~~~!?JE.gJ2odnQ~~~ odnosno'"iipiava drustva ovlastenog za poslovanje vrijednosnim papirima. Sukladno cinjenici 0 mogucnosti izdavanja dozvola za trgovanje vrijednosnim papirima, ako

. U!'1rqLned9.P...9!kpe .radnje=~!'\!.J!zistu. Komisija moze Qdm.ah...djt~ti t~'!i.~

.. .. Jl!~~!.~.~~cu oduze~i ~~1~~ . ..w9...!l3..!!'zilli!.: Odluku 0 prihvacanju odnosno

/ odJjlJanJu za~ozvo[6in Komisija mora donijeti u zakonski propisanom roku ne duljem od 60 dana. Prema clanku 51. Zakona 0 triistu vrijednosnih papira" ovlastena drustv a obavl'an'e oslova vezani nectnosnirn papir~ o vezna su ~v.J.WLKomisi.iu;2._~nj~.l~~JU?oslovavjy.) revi~irana fi!;ancij-:..

-sKnlz'v'jeSC'ilu roku od 60 dana od zavrsetka poslovne godine, a tromjese'tna 1zvjett'a '-0 pbslovanju i financijska izvjesea u roku od 30 dana od zavrsetka tromjesecja.

3.3.3. Ustro] Komisije 11

-J(o,!lliilia.n. vrij~~~~e d'elu"e kao samostalna i neovisna ravna osoba. Ono sto uvijek izaziva zabunu jest cinjenica da omisiia nw dio Ministarstva - rmreij~ izravno podredena i od~orna Hrvatskom ddavnom saboru koji i~' i~e~iije~jezi~,C1~~:'1Tm~se'ze!1 n~~aSiti.·s~mosta!fi0st1toiDisije sprarit poli-

~-trcki11promJena KOje su moguce u pojedinim mmistarstvima.

!ijegi~t8 ~mi6ije ftallls~ 11 Zagrebu, a njezino unutarnje ustrojstvo i poslovanje uredeno je Statutom, na koji suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske. Organizacija unutarnjeg ustrojstva bila je jedna od prvih zadaca Komisije. Komisiju za vrijednosne papire cini 5 Clanova, od kojih je jedan predsjednik. Clanove imenuje na duznost, odnosno razrjesava ih duznosti, Hrvatski saber na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Clanovi Komisije obvezni su jednom godisnje Saboru podnositi izvjestaje 0 svom radu,

Organizacijska struktura Komisije za vrijednosne papire postavljena je tako da

Komisija ima odjeJe, sluzbe i tajnistvo, a to SU48;

• Odjel za uredenje trfista vrijednosnih papira

• Odjel za pracenje investicijskih fondova

• Odjel za pracenje izdavanja vrijednosnih papira

• Odjel za nadzor

• Tajnistvo

• Pravna sluzba

• Sluzba racunovodstva

U odjelima Komisije za vrijednosne papire obavljaju se strucni poslovi vezani uz izradu propisa, izdavanje dozvola i odobrenja, nadgledanje i promicanje triista, nadziranje subjekata trziSta, vodenje knjiga i registara, suradnju sa srodnim organizacijama, informiranje i sirenje znanja 0 nacelima triista vrijednosnih papira te drugi strucni poslovi,

Tajnistvo Komisije zaduzeno je za pripremanje sjednica Komisije, razvijanje nonni radnih postupaka, organiziranje uredskog poslovanja. Takoder, uloga taj-

47 ••• Zakon 0 trZi~tu vrijednosnih papira, Narodne novine br. 84/2002

48 Kornisija za vrijednosne papire, hUp://www.crosec.hr/HRJindex.htm

67

nistva je da komunicira i odrzava stalan kontakt Komisije s opcom javnoscu i srodnim tijelima u zemlji i inozemstvu. Tajnistvo uz ostale poslove radi i na poslovima vezanim uz provodenje kadrovske politike i zaposljavanja, .

Pravna sluzba Komisije za vrijednosne papire zaduzena je za pravnu regulatiVU, stoga i sudjeluje u izradi njezinih akata, te obavlja sve pravne poslove za potrebe Komisije, odnosno ostalih njezinih strucnih sluzbi,

Sluzba racunovodstva vodi i obavlja poslove racunovodstva Komisije.

Slika 5.: Prikaz organizacijske strukture Komisije za vrijednosne papire

Odjel za pracen]e izdavanja vrijednosnih papira

Odjel za pracenje investicijskih fond ova

Odjel za uredenje trlista vrijetlnosnih papira

Odjel za nadzor

Izvor: Komisija za vrijednosne papire, hup.llwww.crosec.hrliiicindexhtm

Za razliku od ameriekog zakonodavca koji je trajanje mandata clanova SEC·a utvrdio na 5 godina, te propisao da najvise 3 od 5 clanova mogu pripadati istoj politicko] grupaciji, kako bi utjecao i time smanjio eventualne politicke mariipulacije, )u:;vatrki je ZakODQ4a¥aC-Odredio... 'an'e mandat . od 6 godina e z:tjj~ _PIWisao pri.{!adnost p_q.,ljYf_l<;.QmQ_lg:ufiu.

Zakonom je utvrdeno profesionalno ponasanje clanova Komisije, a odredene su i propisane situacije u kojima Sabor maze razrijesiti clana njegove duznosti.

Clankom 6. Zakona 0 trzistu vrijednosnih papira utvrdena su prava i obveze clanova Kornisije, a glase:

1. Za vrijeme obnasanja duznosti clanovi Komisije imaju pravo na placu i ostala materijalna prava sukladno opcim aktima Komisije.

2. Clanovi Komisije ovlasteni su pisati i objavljivati strucne ili znanstvene radove i sudjelovati u radu strucnih iii znanstvenih skupova,

3. Clanovi Komisije i zaposlenici u struenim slufbama i odjelima ne mogu biti clanovi uprave, nadzornih odbora ni drugih tijela izdavatelja vrijednosnih papira.

4. Godinu dana nakon razrjesenja s duznosti clanovi Kornisije ne mogu se zaposliti u brokerskim drustvima ni u drustvima za upravljanje investicijskim fondovima

68

5. Clanovi Komisije irnaju pravo na naknadu u visini posljednje place isplacene u mjesecu prije razrjesenja, do novog zaposlenja, a najdulje godinu dana od dana prestanka obnasanja duznosti

J:!n~~tski wor moze razrijesjtj d"ZA9&ti illafMl"'liemisije-pt'iji isteta mand.W...u.a.. prljedlog Ylf.lIie Repllb.lik.eJIDlat:ik~ ~:

--- . .- . ~ 1. to sam zahtijeva,

2. trajno izgubi sposobnost obavljanja duznosti,

3. pocini kazneno djelo protivimovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja, sluzbene dumosti ili kazneno djelo propisano ovim Zakonom,

4. povrijedi obvezu cuvanja sluzbene tajne u vezi s obavljanjem duznosti,

S. obavlja sluzbu, poslove ili aktivnosti koji su nespojivi s duinoscu elana Komisije,

6. bez opravdanog razloga ne obavlja duznost clana Komisije kroz dulje vrijeme.

Zakonorn je takoder propisano da tri cl~na cine kvorum, te da se sve odluke 0 opcim i pojedinacnim aktima donose vecinom odnajmanje tri glas, a niti jedan clan Kornisije ne moze biti suzdrz.an od glasovanja.

Komisija za vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj ima slozen i odgovoran posao jer radi na uspostavljanju trZista kapitala . kako njegovih institucija taka i' opceg povjerenja domacih i inozemnih investitora u te institucije. Nerazvijenost trgovanja nikako nije prednost za rad Komisije nego nedostatak koji se mora ukloniti u interesu opceg gospodarskog napretka.

Pitanja za provjeru znanja:

1. Koja je vaznost i uloga Komisije za vrijednosne papire?

2. Kada je i iz kojeg razloga osnovana Komisija za vrijednosne papire u SAD·u?

3. Koja je najvafnija rnedunarodna kontrolna organizacija na triistu kapitala i koji su njezini osnovni ciljevi?

4. Kojim je zakonom ureden rad Komisije za vrijednosne papire u Hrvatskoj?

5. Koja su osnovna zaduienja Komisije za vrijednosne papire?

6. Koja odjeljenja cine organizacijsku strukturu Komisije za vrijednosne papire u Hrvatskoj?

7. Navedite neke specificnosti Komisije za vrijednosne papire u Hrvatskoj u odnosu na Komisiju za vrijednosne papire u SAD·u?

49 .u Zakon 0 trZi~tu vrijednosnih papirima, Narodne novine br. 8412002, cl. 7.

69

3.4. Sudionici na triistu kapitala .J

_Kao i na svakw dmgom tciiiitu, va trlistu kapita1a llost9j@ d"ije "rste sudionika

u razm'eni: jed ' 'viskovima novea 0" Y asirati, a dTllgLs.u~ima

novae ne ost Wele dobiti, tijihova se raz~stoji u novcanim_ti~kovima..

koji iz stednje ili privatni pricuva transferiraju kapital u go~odarske djelatnosti i to s duljim rakovima ot late iii trajno, Dugorocno ula an'e obuhvaea razdobre od nar---

anJe jedne go me, a obieDO su to u' , tri do et odina a i vi!£

Tra'no u n e 0 darstvo kao i dugoroenoj.naziza se investiranje, a postupak

_..!!!aganJa-koji remltjra-prosirelljem tra.jne irnoyjne gospodarskog subjekta nazivase investicija.jnvestirati se moze u kUpD;U zemJiiSta, strojeva iIi GpIeme, zatim u gradnju objekata, a moze se ulagati i u nematerijalnu imovinu kao sto su na primjer parenti;- -' licencije, racunalni programi i slicno. Postoji i dnJ,gaciji oblik investiranja, a to je kup-

. _nja-wijedo(\Sllib papira: dionica iii obvezriki.Kupnjom-Vrijednosnih papira investitor nije izravno ukljucen u materijalne i nematrijalne oblike ulaganja, Odluku 0 tome kako Ce se iskoristiti kapital, investitor prepusta izdavatelju vrijednosnih papira. Takvo je ulaganje ipak vaZno za razvoj gospodarstva jer izdavatelji vrijednosnih papira koji prikupJjaju novae tzv, primarnom emisijom ne trebaju uzimati pozajmice, Vlastiti kapitaI u bilanci poduzeca uvijekje povoJjniji od kredita, Taj se kapital ne vraca vlasnicima citavo vrijeme ekonomskog vijeka poslovnog subjekta, a kod otplate kredita glavnica se vraca zajedno s kamatama.

3.4,1_ Izdavatelji dionica i drugih vrijednosnih papira J

Jzdavatelji vrijednosnih papira mogu biti poslovne organizaciie, ddava, grado- .

VII lne za'ednice L sve one pravne osobe ko'e mo u steei ovjerenje investito-

9 da Ce njihoy novac, investiran u upnju vrijednosnih papira, III IS ons en za' poslovnu aktivnost iii za opce dobra. Osim to~a izdav~ ~ednosnih papira mor~ju ~yje?ti.!nvestjtore d~ ce ?ni d~biti i od~ov~raj~.lei~a.syoja ul~nja: koa- . ImpDJe dlOn_u:a to su--kapltalOl dobltak (razhka u cijem dionice izmedu kupiije 1 se-kundarne prodaje) i..diYl.denda, a ko_c!.Q.bYeznica to su kamate, Kamate na obveiniee

;obicno Sll malo vise ad banCimli kamata na stednju pa je kuptija zanimljivija investl:. torima od same stednje. Ipak, to je ulaganje s umjerenim iii vrlo malim rizikom jer se ocekuje da su izdavatelji obveznica isto tako pouzdani kao j banke,

U naso' zemlji izdavan'e obve . a uobiea'eni ·e naCin rileu ranja novca za' .E_otrebe ddavnog proracuna, a tek su rijetka poduzeca na primer: Po ray a 1 0- kalne zajednice (na primjer: Istarska zupanija i grad Koprivnica) odlucile financirati dio svojih potreba emisijom obveznica.

Ulaganje u dionice vise je rizicno od stednje ili ulaganja u obveznice, ali zato investitori ocekuju i vise prinose od kapitalnog dobitka i od dividende,

3.4.1.1. Dionicka drustva t/

Naiveca s ietska oduzeca organizirana su kao dionicka drustva, odnosno veli-

ke korooradje, odu re u or anlZaCI]S najs ozem'l 0

po~toga su i.JroSkO"l ajisG"8 osnh'aaja, znO'!Lno vec:i.ueg&ie to SlllCaj kod ostalih oblika 1!Qduzeca (inokosno poduzece, ortacko poduzece). Medutim, unatoc slozenosti organizacijskog oblika i visini troskova u razdoblju njihova osnivanja, uloga kO!:poracija u gospodarskom razvo;u svake zemlje je nezamjenjiva, cymu u _prilog govori i cinjenica da uIl@vO dionicka drustva zaposljavaju najveei dio stanov- .

70

f:

nistva, utjecu na povecanje nacionalnog dohotka te pridonose porastu izvoznog segmenta i drugih pokazatelja uclnkovitosti/"

Naziv korporacija koji se koristi kao dopuna iIi u vecini slucajeva zamjena za dionicko drustvo_dolazi od am~rickQg naziva za djonicko dnlS.1to, koje glasi: joint stock company iii stock corporation, a u skracenorn obliku Corp,

._!?ionieka drustva 11 Hryatskoj zapoeela su djelovati jos 184Q godin,. ali su za~bamazahr.a.njena 1941Lgodine, Ponovno se javljaju uvodeojem de:~ti.dDnQsenjem Zakoua a trgovackim druStvima 1993, godine, Privatizacija i!J.OYonastale promjene u RepubJici HrvatskoJ dO"QQe do tinjenice d"i"se mnoga velika podu~ea pretvaraju u dionicka druStva.

--_ .....

Dionieko drustvo 'e tr ovaeko drustvo ka itala u ko·emu dionieari bilo da se radisamo 0 je nom dionicaru iii o'ih vise sud'elu'u s ulozima u temernom kapitalu ..KQ·i ' "el"en u vri"ednosno izrazenim pa irima, odnosno dionicama. rustvo djeluje kao specifican zakonski 0 ik koji svoju pravnu osobnost stjece upisom u sudski registar. Temeljni akt dionickog drustva je statut kojim se i ureduje unutarnji ustroj dionickog drustva,

Karakteristike dionickih drustva ,,/

Osnovna karakteristika dioniekog drustva koja ga razliku;e od ostalih oblika _ tr ovackih drustava jest cinjeDic~ da ono djeluje kaQ svojevrstan 5!bJik nevidljivog vlasnistv e 0 os ovanju postoji limitirana od ovornost dionieara. Li-

JDitirava odgovornost dionicara odnosl se na cmjenicu d~e odgovornost dionieara odredena visinom njihova uloga u dionickom kapitalu, odnosno da oni nacelno ne odgovaraju za obveze drustva, Upravb limlt1rana odgovornost povecava atraktivnost ulaganja potencijalnim investitorima, jer stupanj rizika kod takvih ulaganja je znatno nizi nego kod drugih oblika poduzeca,

..Jakoder jedna od Idjucnih karakteristika dionickog drustva jest i kontinuitet .!!i~gova poslovanja Kontinuitet posloyanja proizlazi iz cinjenice da je proces upravra . kod dionlCkih drustva odvo·en od vlasnistva nad dionicama korporaci"e. Proc .. oslovan'a ko oraci'e dvi'at ce se neOVlsno 0 samog ¥!asnistya sto je i omogueenQ prijenosom dionica s Ie oe osobe na drugu. Takva mobilnost vlasnistva prodajom, odnosno prijenosoni vrijednosnih papira s jednog -investitora na novog potencijalnog investitora takoder povecava atraktivnost ulagaoja u dionicka drustva i cini ga pristupacnijim manjim, a ne samo velikim potencijalnim investitorima.

Sve navedene karakteristike stvaraju odredene specificnosti u procesima djelovanja i upravljanja dionickim drustvirna, a takoder omogucuju mu i odredene prednosti koje se odnose na mogucnosti lakseg, brzeg i jednostavnijeg prikupljanja vecih iznosa kapitala.

. '~.

.'.

Temeljni kapital

Da bl uopce zapocelo sa svojirn poslovnim aktivnostima dionicko drustvo treba imati temeljni kapital koji je definiran kao zakonski minimalan iznos propisanih sredstava koje osnivac iIi njih vise moraju unijeti u drustvo. Temeljni kapital dio-

50 Cingula M., Grabovac D., Miletid N.; Poduzetnistvo, udzbenik, Skolska Irnjiga, Zagreb,

2000., str. 91. . .

71

nickog drustva, a takoder i dionice dionickih dru~t:'~. mor~ju gl~s.iti na nomi?alne iznose izrazene u valuti Republike Hrvatske. NaJn1Z1 nominalni iznos temeljnoga kapitala potreban za osnivanje dionickog drustva u R~publici ~rvatskoj j~ u kunarna izrazena protuvrijednost 15.000 eura. Iznos temeljnog kapitala obracunava se na dan podnosenja prijave za upis osnivanja drus.t~a. u s~dski.~e~istar p.rerna s~~~njem tecaju Hrvatske narodne banke, a mora biti rzrazen cijelim brojem kO]1 je visekratnik broja 100.

Temeljni kapital ujedno je i vazan pokazatelj irnovinskog pclozaja drustva, Na temelju uvida u financijske izvjestaje drustva patencijalni partneri najceSce i donose adluku a mogucim paslavnim odnosima s drustvom, Dionicko drustvo iznosom temeljnag kapitala adgavara za sve svoje obveze, taka da su partneri drustva sigurni da ce u svakaj situaciji biti u mogucnosti narniriti sva svoja potrazivanja,

Temeljni kapital dionickog drustva podijeJjen je na vrijednasno izrazene dijelove koji se nazivaju dionicama, odnosno vlasnickirn vrijednosnim papirirna. Dionice su temeljni vrijednosni papir, a svojim irnateljima osiguravaju odredena prava. Zakonam je propisano da nominalni iznos dianice ne moze biti manji od 5 eura izrazen u protuvrijednosti u hrvatskaj valuti, a izrazava se cijelim brojem koji je visekratnik broja 100.

Dionice, kao vlasnicki vrijednosni papiri, mogu se klasificirati u dvije grupacije: redovite i povlastene dionice. Zavisno od skupine kojoj upisana i uplacena dionica pripada, svom imatelju osigurava odredena specificna prava.

Redovite dionice daju imatelju prava glasa u glavnoj skupstini drustva, pravo na isplatu dividende i pravo na isplatu dijela ostatka stecajne mase,

Povlastene dionice daju imatelju odredena povlastena prava, kao sto je pravo na dividendu u unaprijed utvrdenom iznosu iii u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prednosti pri isplati dividende, isplati ostatka stecajne mase i druga prava koja proizlaze iz zakona i statuta drustva,

Naein osnivanja drustva V

J J zakoplI 0 trgovackim drnStvima predvidena SII dya oblika osnivanja dio!liCkng drustva a to su: simultano i sukcesivno osnivanje._

Dionicko drustvo moguce je osnovati simultanirn putern ako osnivaci drustva ispune odredene uvjete, a to su da":

1. osnivaei drustva preuzmu sve dionice drustva i a tome daju izjavu kod javnog biljeznika

2. prihvate i potpisu statut te 0 tome daju izjavu kodjavnog biljeznika

3. daju izjavu kod javnog biljeznika da osnivaju dionicko drustvo

51 Cingula M., Grabovac D., Miletic N.; Poduzetnlstvo, Skolska knjiga Zagreb, 1998., str. 93.

72

4. imenuju prvi nadzorni odbor i upravu dionickog drustva

5. izrade izvjesce 0 provedbenorn procesu osnivanja drustva

6. upisu dionicko drustvo u trgovacki registar

rEIiI jkom sirnultapog Qsnivanja drustva njegovi osnivaCi duzni su prema ZakODlI.. llleuWi .Bye dinDice OcljednoID DiQ!lice se preuzimaju na nacin da svakj ad osnivaca pojedinacno potpisuje kod javnog Di~jeZ~~ itia,yll .0 ?snjya~Lu dionic~og druSMI te 0 upIati ukupnog iznosa preuzehh dlOmca. Osruvacl droDlckog drustva_ duzni su doni'eti i rihvatiti statut drustva kao temeljni akt, a izjavu a njegovom prihvacanju potpisati kod javnog biljezm a. z potpisivanje izjave a prihvaca.nju statuta i druge pravne i zakonske reguJacije osnivaci dionickog drustva obv~zlll su lIDeooyati i prvi nadzorni odbor koji ce djelovati na toj funkciii do odriavama wve _glayne..skllp'itill.e Imenovanje nadzornog odbora jedan je ad osno~ih ~~eduVJeta

za osnivanje dionickog drustva, a clanovi tog nadzornog odbora moraju biti navede-

ni u prijavi za upis drustva u trgovaeki registar. Imenovanoj upravi i nadzarno?I o?boru Clanovi drustva duzni su podnijeti revidirani izvjestaj 0 procesu osmvanja drustva, Revizija osnivanja drustva provodi se na internoj razini, ali ad strane suda irnenovani su i ovlasteni revizori ciji je zadatak kontrola ispravnosti provodenja postupka osnivanja, Ina kraju, clanovi uprave i nadzornog odbora podnose prijavu za upis u trgovacki registar koja se mora ovjeriti od strane javnog biljeznika.

QjQnicko dmiHVQ l'Heg1:tee je 96RQ"3ti ; spkcesivno na nacin daS2:

1. osnivaci pribyate statut

2. preuzmu djo dionica_

3. upute javni poziv za upis preostalog dijela dionica, pa se one upisuju na -temelju tog poziva

4. upisu i uplate dionice nakon upucenog poziva

5. izrade izvjesce 0 provedbenorn procesu osnivanja drustva

6. sazovu i odrze osnivacku skupstinu

7. upisu dionicko drustvo u trgovacki regis tar

O~nivaci su duini rihvatiti Statut kao tern . . akt drus a IZJavu 0 njega-

yom prihvacanju potpisuju ko Javnog biljeznika, Osnivaci su takoder duzni up aU~1 iznos za sarno dio dlomca, a ujavorn kod Javnog biljemika prihvacaju obvezu OSDlvanja dionickog drustva i uplate preuzetih dionica. Javni poziv, odnosno prospekt bitna je razlika u odnosu na simultano osniva.~je ~io.nicko~ drustva, Ja~n~ ~oziYom osnivaci zele pridobiti siroki krug potencijalnih mvestitora. Potencijalni mvestitor clanom dionickog drustva ce postati ako upise i uplati dionice. Dionice s~

mogu upisati u stvarima kojima je potrebno izracunati imovinsku vrijedn~st, ?ra.vl- 'SVe rna ill novcu sto je istovjetno sa simultanim osnivanjem drustva, E?k za UplS diODica ~ze bjti dulji od tri mjeseca od pocetka roka za upis,

e- Ako u tom zadanom roku ad 3 mjeseca ne budu upisane i u skJadu s javnim pozivom uplacene sve dionice, osnivaci drustva mogu u roku od petnaest dana sam~ upisati iii preuzeti sve neupisane dionice. ~o ~lanovi dru~~a ni~u u .mog~u5~?Sh preuzeti neupisane dionice smatra se da osmvanje drustva D1Je uspjelo 1 osmva~1 su duzni 0 tome obavijestiti upisnike, te ib pozvati da u roku od petnaest dana pod~gn~ svoje uplate. Ako su sve dionice upisane u zadanom vremenskom roku, OSDlvaCI

52

Cingula M., Grabovac D., Miletic N.; Poduzetnistvo, Skolska knjiga Zagreb, 1998., sir. 95. 73

dionickog drustva petnaest dana nakon isteka roka za upis dionica trebaju izvrsiti

as od'elu dionica n'ihovim upisnicima i sazvati osnivacku sku stinu drustva, Prije upisa drustva u sudski registar potre no je izvrsiti vrijednosno uskladivanje stvari i prava, te ih je potrebno unijeti u cjelini kako bi se dobila stvarna vrijednosna slika. Osnivaci drustva duzni su kod javnog biljeznika dati izjavu kojom imenuju prvi nadzorni odbor drustva, a Cijom ce se odlukom imenovati Clanovi uprave, U obveze drustva spada i podnosenje prvog izvjestaja 0 provedenom osnivanju. Nakon izvrsene kontrole procesa osnivanja clanovi uprave i nadzornog odbora podnose sudu prijavu za upis drustva u sudski registar.

Prijava za upis u sudski registar treba sadrzavati sljedece podatke":

• naziv tvrtke, sjediste i predrnet poslovanja drustva

• Clanove drustva (ime i prezime, jedinstveni maticni broj gradana odnosno za strance broj putovnice i drzava koja je putovnicu izdala, prebivaliste odnosno tvrtka i sjediste)

• osobe ovlastene za zastupanje drustva i njihove ovlasti

• pravno ustrojstveni oblik

• datum prihvacanja drustvenog ugovora

• ukoIiko se subjekt osniva na neodredeno vrijeme, vrijeme njegova trajanja

• razlog za prestanak drustva

• visinu temeljnoga ili odobrenoga kapitala

• iznos za koji su izdane dionice

• ukupan iznos uplate za izdane dionice i u cemu su one uplacene

• izjavu clanova uprave da su upoznati s obvezom izvjescivan]« suda i da je rijee 0 osobama koje mogu biti clanovi uprave

• podatke 0 clanovlma uprave i nadzornog odbora Pored navedenih podataka, prijavi se prilazu:

• statut drustva i isprave na osnovi kojih je statut prihvacen te isprave na osnovi kojih su osnivaci preuzeli dionice

• ako se u osnivanju daje posebna pogodnost iii se ulaze odnosno preuzima ulog, ugovori kojima se to utvrduje i provodi

• dokaz 0 uplacenom iznosu, ulogu stvari i prava i 0 tome da drustvo moze njima slobodno raspolagati

• obracun troskova osnivanja u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troskova

• isprave 0 imenovanju uprave i nadzornog odbora

• izvjesea 0 osnivanju i reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je prilozena

• dozvola drZavnogtijela iIi institucije, ako se trazi za odredbu 0 predmetu poslovanja drustva iIi za neku drugu odredbu statuta

• izjava ovjerena odjavnog biljeznika da ni cianovi drustva, ni drustva u kojima imaju udjele ili dionice nemaju nepodrnirene dospjele obveze te potvrdu ovlastene pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa da ni' clanovl ni drustvo u kojem imaju dionice iii udjele nema na racunirna evidentirannepodmireni nalog za placanje, kao i potvrde Porezne upra-

53 ... http://www.hgk.hr/komora/hrvftrg_drustva/dd.htm

74

ve, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da ni clanovi ni drustvo u kojem imaju udjele iii' dionice nemaju prema njima nepodmirene obveze,

Organi dionickog drustva '/

:', .

U hrvatskim poduzecima predsjednik uprave djeluje kao rnenadzer najvise razine od kojeg se ne ocekuje neposredno obavijanje aktivnosti vezanih uz glavnu djelatnost poduzeca, vee na koordinaciji uspostavljanja odnosa izmedu svih raspolozivih resursa kako bi se odredena djelatnost sto bolje i efikasnije odvijala.

Prema clanku 243. Zakona 0 trgovackim drustvima , uprava je dufna da:

1. na zahtjev glavne skupstine pripremi odluke i opce akte cije je donosenje u nadleznosti glavne skupstine

2. pripremi ugovore koji se rnogu sklopiti sarno uz suglasnost glavne skupstine

3. izvrsava odluke koje glavna skupstina donese U okviru svoje nadleznosti,

54 .... Zakon 0 trgovackim drustvima, Narodne novine br. 111/93

75

Prema clanku 247. Zakona 0 trgovackim drustvima clanovi ullrayoog odbora ostvaru·u rava na na radu sto ·e odredeno i statutorn. Terneljno je nacelo da primiei Clanava uprave ne smiju biti nerazrnjerni s vrstam a 0 e 001 0 av JaJu i financijskim stanlem rustva. promJenJlvlm prilikama tesko je utvr 1 ISO je primjereni iznos poslova koje obavlja pojedini clan up rave i njegovih ukupnih primitaka. Skupstina mora na to paziti pri donosenju statuta.

Clankom 250. Zakona 0 trgovackim drustvima odredeno je da uprava ima obvezu izyjescivanja nadzornog odbora i to najmanje jednom godiSnje iznimno od situacija u kojima je doslo do promjena postojeceg stanja, i to 0:

1) poslovnoj palitici i 0 drugim nacelnim pitanjima buduceg vodenja poslova

2) rentabilnosti poslovanja drustva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala

3) tijeku poslova, napose prihoda i stanje drustva

4) paslovima koji bi magli biti od velikog znacaja za rentabilnast poslovanja i za likvidnost drustva,

Nadzorni adbor ima mogucnost svakadnevno traziti ad uprave da ga izvijesti 0 pitanjima koja su povezana s poslovanjem drustva i koja znacajnije utjecu na polozaj drustva iIi se razumno moze ocekivati da bi na to mogla utjecati.

PODUZEtE BROJtLANOVANADZORNOG
ODBORA
Dresdner Bank 12
Hewlett Packard 11
BASF 10
Ford 9
BMW 7
IBM 7
OJ)Cl 7
Shell 6
Audi 4
Di~ital Equipment 3 Izvor: Management Wzssen, broj 9/91, str.23.

Veliki broj clanova u nadzomim odborima Njemaeke tipican je za bankarska i osiguravajuca drustva, dok u industriji taj broj u pravilu iznosi oko 7 clanova.

76

.Q.@vna skupstina drustva bira Clanove nadzornog odbora na oajvise cetiri godine, ali clanovl magu biti panovo izabrani na iste pozicije. Da bi se uopce moglo djelovati kao Clan nadzornog odbora, clanovl moraju ispunjavati odredene kriterije propisane zakonom.

Clankom 255. Zakona 0 trgovackim drustvima propisano je tko ne moze biti

clanom Nadzornog odbora.

- clan uprave drustva

- Clan nadzornog odbora u 10 drustava

- clan uprave drustva koji je ovisan u odnosu na dionicko drustvo

- Clan uprave drugog drustva kapitala u cijem se nadzornom odboru nalazi

clan uprave drustva

Na ami odbo ·e oduzeca. Cla-

navi na zama adb ne mora·u biti samo iaOlcari. Zakonom 0 trgovackoni

drustvu nije tocno odredena i speeificirana potrebna strucna sprema za elana nadzornog odbora, ali se ona zavisno od poduzeca moze specificirati i ograniciti statutom. . statutu se magu navesti i ostale odrednice i u ·eti za ko·e se smatra da bi clan nadzorno odbora trebao IS unJavati ao n r. oznavan· e stranih jezika radno iskustva na odredenim poslovima 1 s .. Pozeljno Je da u djelovanju nadzornog odborasndjeluju i strucnjaC[ s pOJedi Ih podruCla kao sta su pravnici, kOmercIJ3lIstJ, bankari financi"ski strucnjaci, strucnjaci iz podruCja kojim se drustvo bavi i 51. Kako u • nadzorne odbore ne 1 ospijeva 1 poje lOCI ategonzirani prema svojun aslugama koje su abavili i ucinili vlasnicirna poduzeca, a ne prema kriterijima vlastitih sposobnosti i strucnosti, z;akooorn ·e zabran·eno imenovanje driavnih doZnosnika na

oloza·e u oadzornim odborima. 0 se (Yens en~ odnosi na Clanove Vlade, odnosoo minjstarstaya i nek;h drugl drlavnih instituclJa.

Tablica 6.: Dvanaest uloga C1anova nadzomog odbora

MUDRAC - unosenje znanja i iskustva u diskusiju i potpomaganje pri dono5enju odluka SPECIJALIST - osiguravanje speciialistickih umijeea i ekspertize za speeificna podruqa, koja inace nisu na raspolaganju u odboru.

PROZOR U SVIJEf - izvor ekstemih infonnacija za diskusije u odboru SUDAC - sagledavanje stvari u totalitetu, iz razlicitih perspektiva, i sposobnost objektivnog prosudivanja

COVJEK ZA KONTAK1E - povezivanje uprave 5 korisnim mrei.ama, organizacijama iii individualcima, npr. u bankarstvu, vladi ili medunarodnoj trgovini

KATALIZATOR - preispitivanje pretpostavki, uvodenje novih ideja i pristupa, simuliranje promjene

AMBASADOR - predstavljanje poduzeca u javnosti, npr. u vladinim komisijama OSIGURA VANJE STATUSA - unosenje stava, kredibiliteta i reputacije u upravu, MONITOR - objektivni pregled oad radom menaclZmenta i izvrsnim odlukama, unajmljivanje, otpustanje visih menadi:era

PAS CUV AR - nezavisan glas razlieitih interesa poduzeca, npr. maojih dionicara ili banaka zajmodavaca .

POVJERENIK - mjesto za prijedloge potekle ad claoova uprave, glavnog direktora i ostalih direktora

SIGURNOSNI VENTlL - posredovanje u krizama, npr. u k1jucnim konfliktima izmedu clanova uprave • iIi prevladavanje ozbiljnih neslaganja iii nestabilnosti u poslovanju

Izvor: Zugaj M.. Cingula M; Temelji organizacije, Varaidin Foing, 1992.

77

Clankom 256, Zakona 0 trgovackim drustvima utvrdeno je da clanove Nadzornog odbora bira glavna skupstina drustva, Statutom se utvrduje princip glasovanja,

~U n v s10 e dvi"e mo ucnosh, a to su:- Iasovan'e za svakog pojedinog clanar

lasovanie 0 Iisti kandidata clanova koju se rihvaca iii odbija u c e I, 0 ista

nije prihvacena, pristupa se g asovanJu 0 clanovima nadzornog odbora pojedinacno, _. -

,.... Clankom 263. Zakona 0 trgovackim drustvima propisane su nadleznosti nad-

zornog odbora, a to su:

1. Nadzorni odbor nadzire vodenje poslova drustva

2. Nadzorni odbor moze pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju drustva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor moze koristiti svoje clanove iii strucnjake,

3, Nadzomi odbor podnosi glavnoj skupstini pisano izvjesce 0 obavljenom nadzoru iz stavka 1. ovog clanka. U izvjescu je duzan posebno navesti djeluje Ii drustvo u skladu sa zakonom i aktima drustva te odlikama glavne skupstine, jesu li godisnja financijska izvjesca napravljene u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama drustva i pokazuju li ispravno Imovinsko i poslovno stanje drustva te stay koji ima 0 prijedlogu uprave glede dobiti i pokrica gubitka u drustvu, Clanovi koji se ne slazu s nekim dijelom izvjeSCa iii s izvjeStem u cijelosti, duzni su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skupstini svoje primjedbe.

4, Nadzomi odbor moze sazvati glavnu skupstinu drustva, On to mora • uciniti kada je to potrebno radi dobrobiti drustva, Odluku 0 tome nadzomi odbor donosi obicnom vecinom glasova.

5, Vodenje poslova drustva ne moze se prenijeti na nadzorni odbor, Statutom iii odlukom nadzomog odbora mofe se odrediti da se odredene vrste poslova mogu obavljati sarno uz suglasnost toga odbora. Odbije li nadzomi odbor dati suglasnost, uprava moze zatraziti od gIavne skupstine da ona dade potrebnu suglasnost. Glavna skupstina donosi odluku 0 davanju suglasnosti s vecinom od najmanje tri eetvrtine od danih glasova, Statutom se moze odrediti da je za to potrebna veca vecina a moze se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Za clanove nadzornog odbora komparabilna uloga bi bila uloga vlasnika privatnog poduzeca, odnosno kako pred vlasnike poduzeca, tako i pred cIa nove nadzornog odbora postavljaju se specificni zadaci i obveze, Primarno, njihov zadatak je oblikovan'e strate i'e odnosno formiran' rocnih strate i·skih ciJ'eva zatim likovanje i sustavna reor anizacija organizacijske strukture, izbor clanova u raIV osn loa, ali i odredivanie visine plata

-Z.asvoj Tad clanovj nadwt'llog odbora dobivaju odredene naknactU nagrade, U proslosti se nisu davali tocni podaci 0 iznosima primanja (\Ianova nadzornog odbora, osobito u Velikoj Britaniji, medutim danas su poduzeca sve vise otvorenija prema toj problematici. Polazi se od modela motivacije, jer praksa je pokazala da moraju postojati I primjerene nagrade za sve pozitivne i kreativne doprinose.

Place clanova nadzornog odbora jako variraju, Obicno sto je veta kompanija, to su i veca primanja, ali postoje i brojne iznimke,

.Y.rIo vaZoa uJoga "Ianaya narizornog odbora jest i predstavljanje dionickog drustva. Zadatak predstavijaRja pg(jl,lzeca mgz@ se fleeijeliti LLlri skup;ne .

78

a) odnos s dioniearima ( interna stvar drustva )

b) odnos s financijskirn ustanovama (eksterna stvar) C) odnos s medijima ( dio sireg odnosa s javnoscu ).

. Glallna rkupstiRQ

Glavna skupstina je tijelo drustva u kojem djeluju dionicari i time ostvaruju svoia prava II poslovirna drustva. Pravo sudjelovanja u glavnoj skupstini imaju svi ffionicari dm~b!aj aQIlQsoo sye {iziCke i pravne osobe koje u p[Qpi~om roku prije odrzavanja skupstine roogu drustvu dokazati da su valjani imatelji dionica.

Putem sku stine dionieari ostvar 'u svo'e ravo I visno od bro'a i zavi-

sno od visine vrijednosti IOnica koje posjeduju. Svaki ce ·pojedini imatelj dionica imati utjecaj na donosenje odluka zavisno od postotka koji on sa svojim dionicama ostvaruje u temeljnom kapitalu drustva,

Skupstina drustva se saziva u pravihLiednom godisnje, i to prilikom odlucivan-

ja 0 financiisk drustva u rotekloi obracunskoi odini. To je tzv, redov-

k ostoji i izvanredna sku stina, odnosno osnivateliska skupstina.

Osnivateljska skupstina se u pravilu odrzava samo jednom, a pravo su je ovanja imaju svi dionlcari, Na toj se skupstini donose odluke vezane za buduci status i fad drustva, Kada se govori 0 skupstini u praviluse misli mi. redovnu skupstinu,

Statutom SU odredene nadleznosti skupstine, a 0 njezinom radu i aktivnostima

vodi se zapisnik od strane javnog biljeznika. / .

Clanakom 275. Zakona 0 trgovackim drustvi~~ odrede~e su nadleznostl g!avne skupstine, a to su:

1) GIavna skupstina odlucuje 0 pitanjima koja su izricito odredena zako-

nom i statutom drustva, a osobito 0 :

- izboru i razrjesenju clanova nadzomog odbora, osim aka ih se ne imenuje u taj odbor

- godisnjim financijskim izvjescima i upotrebi dobiti

- davanju razrjesnice elanovima uprave i nadzomog odbora

- imenovanju revizora drustva

- izmjenama statuta

- povecanju i smanjenju temeljnog kapitala drustva

- imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju

drustva iii radnji vodenja pos!ova drustva

- prestanku drustva

2) 0 pitanjima vodenja poslova drustva glavna skupstina moze odluciti samo onda ako to od nje zatrazl uprava drustva,

Clankcm 277. ZTD propisane su odredbe koje se odnose na sazivanje glavne skupstine, a to se dogada u sljedecim situacijama:

1) Glavna skupstina mora se sazvati u slucajevima odredenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi drustva.

2) Glavnu skupstinu saziva uprava koja 0 tome odlueuje obicnom vecinom glasova. Za donosenje odluke 0 sazivanju glavne skupstine ovlastene su osobe koje su u trgovackom registru upisane kao clanovi uprave. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu

ovlastene sazvati glavnu skupstinu, .

79

3) Sazivanje glavne skupstine objavljuje se u glasilu drustva, Odluka a sazivanju glavne skupstine mora sadrzavati tvrtku i sjediste drustva, vrijerne i mjesto odrzavanja glavne skupstine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupstini te za koristen]e pravom glasa.

4) Ako u statutu nije drukcije odredeno, glavna skupstina se odrzava u sjedistu drustva, Kotiraju Ii dionice drustva na burzi, glavna skupstina se, ako statutom nije drukcije odredeno, moze odrzati i u sjedistu burze.

Sa 'van'e lavne sku stine ovedeno na'manje mjesec dana prije

dana n;ezjna odrzayanja I"

Clankom 285. Zakona 0 trgovackim drustvima propisana su prava sudionika / na glavnoj skupstini, a to su:

1. Na glavnoj skupstini mora se sastaviti popis svih prisutnih i zastupanih dionicata tenjihovih zastupnika uz navodenje imena, prezimena i prebivaliste kao i nominalnog iznosa svake od zastupljenih dionica i uz navodenje njezina roda.

2. Popis treba napraviti na temelju predocenih isprava 0 dionicama , potvrda 0 dionicama, odnosno na temelju punomoci za zastupanje dionicara na glavnoj skupstini,

3. Ako su financijskoj instituciji iii udruZenju dionicara dane punomoci za glasovanje na glavnoj skupstini i njihovi punornocnici glasuju u njihovo ime, treba posebno navesti nominalne iznose i rodove dionica glede kojih im je dana pravo da glasuju na glavnoj skupstini, Ne moraju se navesti imena dionicara koji su dali punomoc za glasovanje.

4. Onaj koga dionicar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unosenja u popis posebno navesti nominalni iznos i rodove dionica. To vrijedi i za dionice koje glase na ime za koje je ovlastenik dionicar koji je upisan u knjizi dionica.

5. Popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima glavne skupstine prije prvoga glasovanja. Potpisuje ga predsjednik glavne skupstine,

Glavna skupstina je jedini organ dionickog drustva u eijem radu sudjeluju svi dionicari, odnosno svi oni koji zele dati svoj doprinos upravljanju. U glavnoj skupstini izrazava se i realizira volja imateIja dionica sto je ujedno i njezina glavna

uloga. .

55 Marceta M.; Savjetovanje prvi dio: Novi oblici financiranja jediniea lokalne samouprave i uprave, Municipalne obveznice S osvrtom na njihovo trgovanje na uredenom javnom Irzislu, Varafdin, 26. studeni, 1998., sir. 2.

80

._8@ je primjer zemlje koja je l! najyecem hrojl! slncajeva koristila financiranje gomoeu municipalnih ohveznic3.II SAD-II prihodi ad takvih obveznica koriste se za financiranje javnih potreba i najfesce su barem djeiomicno, ako ne i u potpunosti, oslobodeni od poreza.

Mlloicipaine obvezniee S!! vrlo atraktjvan duznickj vrjjednosni papir koji se izdaje ad strane jedinica lokalne uprave .. !1Iteneijalniminvestitorima je atraktivan prvenstveno zbog niske rizicnosti ulaganja i fiksnih prihoda. Takvim pristupom tJnanciranju jedinice lokalne uprave postizu brii obrtaj kapitala sto neposredno utjece na podizanje standarda tih lokalnihjedinica.

Prikupljaajem f.iaaacijskih sredstava prodajom obveUlica stvara se duZnicko - ~rovDicki odnos u takvom odnosu potencijalni investitor uz unaprijed definiranu . kamatnu stopu te dinamiku isplate glavnice ulaze svoja raspcloziva sredstva u kupnju obveznica. Takoder, kupcu obvezniee osiguravaju se i visestruke garancije, kao sto je recimo garancija banke.

Nacelno, s osnova sistema amortizaeije, razlikuju se dvije grupaci;e obveznica:

1. obveznice s jednokratnim dos 'ecem: obveznice k d ko'i kroz

odredeno vriJeme Imate IU obveznice isplacuje sarno kamata na ulozena_ ~edstva, a glavnica se isplaCt~e adjednom na krajl! otplate obyeznica

2. obveznice s vi$ekratn;m dQspijecem (anuitetske): obveznice kod kQjih se - ~atom svake rate smanjuje ostatak duga, pa je posljednjom ratom u

~tpunosti namiren dug -

Cijena obveznica koje se pojavljuju na trYi;;t!! (arm ira se pod !!tjecajem viSe

cimbenika. Jedan od znacajnijih cimbenilcaje povjeren;e potencijalnih investitoc.a.g_ fldavatelja, te njegova financijska slika i kreditna sposobnost. Sukladno tome, u svijetu djeluje niz agencija eiji je zadatak utvrdivanje 1 proefeiijWanje obveznica prema kvaliteti njihovih izdavatelja.

. . emisre vrijednosnih papira, tako su i za emisiju obveznica

zadnzeni strucnjaci svih profila~ pravmci, e onomisu, racunovo e u~

vainiju ulogu na sebe preuzimaju posrednici u trgovanju. kaQ sto je blokerska ku~ ili poslovna banka koji na sebe preuzimaju ulogu pokrovltelja nad emisijom. Njihova uloga sastoji se u provodenju emisije obveznica~

ieloku ni ostu ak izdavania i rodaje o~wica orlvija se rema una rii

UPII"denim i propisanim pravilima, gdje luenu !Ilog" !! ispravoosti provodenja posnpka ima Komisija za yryednosne pap ire. Jedna od uloga Komisije za vrHednosne , .papke je ; odobravanje prospekta, odnosno javnog poziva na kupn;u obveznica.. Prospekt mon sadrZavati we informacije 0 navedenom izdaqju kako bi potencijalnom ulagatelju predocio sto realniju sliku 0 izdavatelju obveznica. Ako se radi 0 privatnom plasrnanu obveznica, izdavatelj je u mogucnosti izraditi skraceni prospekt koji se takoder odobrava od strane Komisije za vrijednosne papire, Potencijalni investitori kupuju obveznice, sto izdavatelju omogucuje dobivanje potrebnih novcanih sredstava.

Izdavanje mllnjcipalnih iIi lokalnib obveznica jedinica 19kalne uprave regulira-

_DO je i propisauo zakQnskim normama j p[ayilim~. Zakonskom regulativom je utvrdeno da uz kontrolni mehanizam Komisije za vrijednosne papire mora postojati i nadzor Drzavnog ureda za reviziju Ciji je primarni zadatak donosenje potrebne ocjene kako vracanje duga ne bi ugrozilo financiranje rashoda. Izdavanje municipal-

81

nih obveznica mora biti provedeno iskljucivo u svrhu financiranja projekata vaznih za lokalno stanovnistvo.

3.4.2. Investitori /

3.4.2.1. Pojedinaen! (individualni) investitori

Pojedinacni investitor je svaka fizicka osoba koja samostalno ili uz savjet ovlastenih osoba kupuje i prodaje vrijednosne papire. Skup razlicitih obveznica i dionica koje pojedinac ima u vlasnistvu naziva se portfelj. Svaki pojedinacni investitor moze investirati vlastiti novae u svoj osobni portfelj vrijednosnih papira. Medutim, ovakva aktivnost investiranja zahtjeva znatna fioaneijska sredstva da bi se utjecalo na diverzifikaciju (smanjivanje, rasprsivanje) rizika, Ujedno, investiranje u razlicite oblike vrijednosnih papira zahtijeva i odredena strucna znanja 0 nacinu i mogucnostima investiranja, a naravno, vazan cimbenik je vrijeme koje je potrebno da bi se izvrsila kupoprodajna aktivnost. Potreba pravovremenog reagiranja od neprocjenjive je vaznosti za ucinkovitost formiranja portfelja. Stoga je danas na financijskom triistu mnogo prisutniji trend da pojedinacni investitori ulazu u investicijske fondove jer oni raspolazu sa strucnirn kadrom koji posjeduje odgovarajute strucno znanje za obavljanje aktivnosti investiranja.

3.4.2.2. Institucionalni investitori

20. stoljece, te pocetak 21. stoljeca obiljezeno je stalnim promjenama na tdistu kapitala. Promjene koje se desavaju ponajviSe se odnose na napustanje tradicionalnih oblika financijskog posrednistva, kao sto su komercijaine banke, te prijelaz ka netradicionalnim oblicima posrednika kao sto su institucionalni investitori. Popularnost institucionalnih investitora sve je veca, sto izravno utjece i na povecanje njihove financijske snage i moci. U sastav institucionalnih investitora ubrajaju se investicijski fondovi, kao trenutacno najsnazniji financijski posrednici, zatim mirovinski fondovi, osiguravateijska drustva i dr,

Institucionalni investitori formiraju se kao drustva koja vlastiti kapital, te kapital prikupljen od pojedinaca iii poduzeca investiraju, odnosno ulazu na nacin da formiraju portfelj vrijednosnih papira. Takvim pristupom oblikovanja portfelja oni vrse diverzifikaciju rizika, sto znaci da umanjuju rizik investirajuci u siroki splet vri-

56 Marceta M.; Savjetovanje prvi dio: Novi oblici financiranja jedinica lokalne sarnouprave i uprave, Municipalne obveznice S osvrtom na njihovo trgovanje na ureoenom javnom trii~tu, Varazdin, 26. studeni, 1998., str. 3.

82

'?:

jednosnih papira. Postupak diverzifikacije cini investicije sigurnijima, sto je ujedno i jedan od glavnih razloga rastuce popularnosti investicijskih fondova. Kako raspolazu velikim kapitalom, njihova financijska snaga u vecini slucajeva moze utjecati i na formiranje cijena na trZistu kapitala. Ukljucivanje takvih drustava u procese koji se desavaju na trzistu kapitala, financijska triista postala su dinamicnija, sto je ujedno i dovelo do potrebe boljeg pracenja i izvodenja potrebnih informacija za daljnji rast i razvoj takvih globalnih investicijskih posrednika.

Medu najstarije institucionalne investitore ubrajaju se osiguravateljska drustva" koja su i danas vrlo aktivna i uspjesna, a njihovo podrucje rada ponajvise je orijentirano na podrucje nekretnina. Ta drustva djeluju na nacin da preuzimaju rizik klijenata u zamjenu za proviziju koja se naziva premija. Prikupljanjem premija osiguranja osiguravateljske kuce dolaze do znatnih iznosa kapitalnih sredstava, a koji zatim tradicionalno najveci dio ulazu u hipotekarne kredite.

Medutim, najveci svjetski rast, izrnedu svih institucionalnih investitora, zabiljezili su investicijski fondovi, U Hrvatskoj investicijski fondovi zapoceli su djelovati 1995. godine i danas predstavljaju vrlo atraktivne financijske institucije. Investicijski fondovi su specijalizirani fondovi kojima upravljaju fond menadZeri, a po hrvatskim zakonima to su drustva za upravljanje fondovima, s ciljem sto boljeg plasiranja sredstava malih investitora koji za uzvrat dobijaju vlasnistvo nad fondom odnosno odredeni broj vrijednosnih papira iii udjela u fondu. Investiranjem fond menadzeri stvaraju diverzificirani investicijski portfolio, a od njihovog pojedinaenog znanja i uspjesnosti i iskustva ovisit ce i efikasnost pojedinog fonda.

Mirovinski Iondovi" bave se osiguranjem stabilnosti i sigumosti prihoda pojedinaca u razdoblju kada svoj radnivijek pojedinci privode kraju. Sredstva za taj period ovi institucionalni investitori osiguravaju uplatama zaposlenih, poslodavaca i drzave. U novije vrijeme dosla je do izrazaja i njihova aktivna uloga na trZistu kapitala, odnosno investiranje u vrijednosne papire. Investicijama mirovinskih fond ova upravljaju unajmljeni investicijski menadzeri (takoder drustva za upravljanje fondovima), medutim zbog osjetljivosti sredstava s kojima takve institucije raspolafu njihov rad nalazi se pod strogom kontrolom drzave, prvenstveno HAGENE, REGOS-a i Komisije za vrijednosne papire. Drustva za upravljanje mirovinskim fondovima pravne su osobe, dionicka drustva ili drustva s ogranicenom odgovornoscu, eiji je predmet poslovanja osnivanje i upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Njihov zadatak jest upravljanje imovinom obveznih mirovinskih fondova, odnosno imovinom clanova mirovinskih fondova. Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA)59 je agencija koja vrsl nadzor i kontrolu rada svih sudionika novog mirovinskog sustava. Za svoj rad odgovoma je Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru. Sredisnji registar osiguranika (REG OS) je centralni subjekt novog sustava. Osiguranici izbor svog mirovinskog fonda vrse u REGOS-u. On prima uplate doprinosa i vodi osobne racune osiguranika te ih izvjescuje 0 stanju na njihovim racunima,

U institucionalne investitore, osim nabrojanih, spadaju i velika financijska poduzeca i fondovi, ali svi oni po svom obujmu trgovanja spadaju u znatno manje sudionike na financijskom trzistu.

~.

i···

sr.

.......

57 Dubravica V.; lnstitucionalni investitori u nekretnine, Vjesnik

58 Dubravica V.; Institucionalni investitori u nekretnine, Vjesnik

59 *** www.hagena.hr/zakoni/obrascLhtrn

83

3.4.3. Posrednlci u prometu J

3.4.3.1. Brokeri i njihova uloga u prometu dionicama

Erema etickom kodeksu brokera!_...broker je u svakoj situaciji duzao zastup'!!i interese nalogodavca, odnosno potencijalnog investitora, Iz tog razloga, beoker kao. osoba .koi!....~og pnrode svog posla treba biti u~ucena u stanje na financijsKom··_d trzisttuluin~avijestiti investitora 0 postojeco] situaciji na trliStu kapitala, te ga upozoriti na eventualne oegativne efekte ojegove kupoprodaje. Prije izvrsenja nalo~.

_s!-broker.imfl. zadatak i upoznati investitora sa svim moguCim troskovima_!9ji pro· ..

izlaze iz provodenja kupoprodajnog naloga. .. "

Kada.,investi!9r putem n_illoga inform ira brokera koii yrijednosni Rru2ir zeli_1s:.~.:_. piti ili prodati, po ko ·0' ci' eni i kroz a· .. broker· e duhn na10 trenutacno p·IosllJe It! na uredena trliSta na kojima se trguje specificiranim vrijednosnim papi-" rom. rvatsko ostaJe dva takva trlista - Z ~ . Iaz.dinska burza. Broke! kQji raspolase s na ogom investitora 0 kupnji. adnosno prodaji odredilLoJl; vtijednosnog papjr3, putem uredenog trljSta (Qy.i"ze) _nastoji stupiti u kontakt s d!!!~. gim brokerorg.,koji raspolaze s nalogom od strane svog irivestitora 0 kupnjI,Odnosno 0 prodaji odredenog vrijednosnog papira, te zajednickom inicijativom nastoje sklopiti posao koji ee zadovoljiti njihove nalogodavce.

3.4.3.2. Odgovomost brokera prema klijentima

jJ:ldnosenjem naloga za kllpnju, odnnsoo erodaju vrijednosnih papira .ud.stta.:._ ne investitora, broker oa sebe u odredenim situaci"ama reuzim i ul0 inv ...

....... S ag sax,if;toika. Medutim, s abziram da se cijeoe ua bllrzj cesto j nepredvidena mijenjaju hroker nije u mag"Cnosti garantirati da Ce se odredeni knpoproda,jill.na- ..... log i ispuniti. Unatac tame, zadatak brokera je da na temelju vlastitog iskustva,

.-- .

60 ••• www.crosec.hr/HR/zakoni/Pravilnici/jRasprava{pOIspBrok.htm

pracjene i misljenja donosi odluke na nacin da ni-u kojoj situaciji ne osteti investitora koji mu je poklonio povjerenje za abavljanje kupoprodaje vrijednosnih papira. Zadatak brak . ida se u svakoj situaciji asav·e· . . 0 ·er on sam . ne moze i ne smije "reuret; odgoyornast za ilo kakve pozitivne iii oegativne finan. cijske efe~ koje ce investitor imati nakon sto nalog bude izvrsen, Stoga, odgovornost brokera iskljucivo je odgovornost da se odredeni nalog provede, a s bilo kakvom akcijom s njegove strane u definiranju naloga, odgovornost brokera prestaje. Odgavoroost brokera ukljncnje garancijn ria fe se odredeni na log proyesti. zatim ..ili!.$ na10g izvrSeR prema realnoj tdisnoj sjtllacjji, te sve popratne radnje koje slijede nakon provodenja kupoprodajnog naloga.

Pitanja za provjeru znaDja:

1. Sto je dionicko drustvo i koje S11 njegove osnovne karakteristike?

2. Koji je osnovni vrijednosni element temeljnog kapitala dioaickog drustva i kako se odreduje?

3. Koja su dva oblika osoivanja dionickog drustva i koje su njihove

razlicitosti?

4. Opisite organe dionickog drustval

5. Koji je najvazniji organ dionickog drustva?

6. Kojaje vazna uloga clanova nadzornog odbora i kako se ona dijeli?

7. Koji je atraktivan oblik financiranja jedinica lokalne uprave?

8. S osnova sistema amortizacije, razlikuju se dvije grupacije obveznica. Koje?

9. Koji su kriteriji rangiranja obveznica?

10. Tko je individualni, a tko institucionalni investitor?

11. Na koji se nacin forrniraju individualni iovestitori?

12. Koji su najstariji, a koji najaktivniji institucionalni investitori?

13. Koje su drzavne institucije odgovorne za rad mirovinskih fondova?

14. Koji je osnovni zadatak brokera kao posrednika u prometu vrijednosnim papirima?

15. Sto sve ukljucuje odgovomost brokera prema klijentu?

4. VRUEDNOSNI PAPIRI

4.1. Pojam i vrste vrijednosnih papira

_Yrijednosni a ir'e isana isprava iii elektronicki za is ko'om se n'ezin izda~Ij 0 vezuje ispuniti zakonitom Imate JU obvezu upisanu u toj ispravi. Uz pomoc . vrijednosnog papira vlasnik dakle, ostvaruje odredena Imovinska prava koja proizlaze iz tog papira, Vrijednosni papiri najcesce se mogu prenijeti na trecu osobu pa se njjhoyjm prom~ povecava ukupna sum a novca u optjecaJu.

'lrijetjllo~Bi pHpiri isto'tfemeno 51! jnstmmenti fillanciranja dllgo[ocnih aktiv-.,. nosti a ovnih subjekata, Mo u ih izdavati oduzeca banke, financijske institucije, organizacije za oSlguranje, ddavna uprava i lokalne zajednice te os1a e pravne oso-

~ ~--

..lJz standardnu podjelu vrijednoSAib papjra na djonice, obyezojce j ostaJe...>trijednosne papire, mogucaje podjeJa i po ~ dwgim znacajAim krjterijirna61

",'

~.

61 Orsag S.; Financiranje emisijorn vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., Sir. 141.

62 Orsag S.; Financiranje emisijorn vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., sir. 139,

! .

87

Prema naznaci vlasnika vrijednosni se papiri dijele na ime, na donositeija i po naredbl, Vrijednosni papiri na ime kao vlasnika naznacuju pravnu iIi fizicku osobu lna eije ime giase. Osnovna razlika U odnosu na druge vrijednosne papire je ta sto se prenose punim indosamentom, ako na njima nije izricito naznaceno da se ne mogu prenositi. lndosament je pisana izjava 0 prijenosu prava, odnosno potrazivanja vrijednosnog papira s jedne osobe na drugu osobu, na nacin da indosant (prethodni vlasnik) na pozadini vrijednosnog papira potpise izjavu da se sva prava iz tog vrijednosnog papira pre nose na novog vlasnika (indosatar).

Imatelj prava u vrijednosnom papiru na donositelja nije posebno naznacen iz cega se izvodi zakljucak da svakom tko donese odredeni vrijednosni papir mora se splatiti iznos nave den na tom papiru. Vrijednosni papir koji glasi na donositelja

( renosi se predajom. Najznacajniji vrijednosni papiri na donositeija jesu: cek, mjeniea, dioniea i obvezniea. Vrijednosni papiri po naredbi imaju navedenu osobu koja se pojavljuje kao nositelj prava koja proiziaze iz odredenog vrijednosnog papira, ali i osobu koju ona odredi svojom posebnom naredbom. Takvi vrijednosni papiri sadrle klauzulu «platite po naredbi»,

9!ie pisani nalo~izdavatelja band da naznacenQj osohj isp1ati odre.denll.£Y.Q:_ tu s nJegovog racuna. ek se u svbjstvu vrijednosnog papira kao sredstvo lacanja

u .. om 0 Iku te mora sa z 1 sve e emente OJI su propisam zakonoih (62n&lta da se-rach 0 ceKu, iznos novea koji se mora ispiati, ime na koga cek glasi, mjesto i datum placanja, potpis onoga tko je izdao cek). Ukoliko nedostaje neki od navedenih elemenata, isprava nema syg1stvo ceka.

Postoji nekoliko kategorija ceka s obzirom na njegovu namjenu i oblik. Barira-

oi cek bio je isana is rava koja je s prednje strane recrtana dv'ema ara)elnim.~ oristio sekao instrument p acanja ez uporabe gotovog novca prema odredbama Zakona 0 ceku63• Imatelj ga je mogao naplatiti iskljucivo pre.k~..:._. Isplata se vrsila prijenosom sa ziro-racuna trasanta na iiro-racun korisnika. Barira-

ni cek bio je osnovni obrazae placanja Zavoda za platni promet, medutim 0..!L.._ sijecnja 2003. godine Fioandjska agendja ga je ukinula, a kao zamjena postepeno

se u poslovanje uvada cek poslovne banke kod koje klijent ima otvoren racun, Gotovinski eek'e isana is rava koja se koristi u obavljanju latno rometa kad cek

e a ce tra u otovo

novca flZickoj osobi. cunski cek se koristi u ist . ce _

Izdaje se kao sredstvo osiguranja placa~. ek po tekucem racunu je cek kojim ~lasnik. tekuceg racuna u band raspolaZe tim sredstvima na racunu. Takav oblik ceKa"''' konstl se za poiilZao'e otovine, za placanje roba iIi usluga. Osnovna karakteristika_ mu Je a Je neprenosiv na drugu pso u, te da mora 1 ati, pokrice po tekucem racunu.

63 u. Zakon 0 eeku, Narodne novine br. 74/94

64 ••• Zakon 0 mjenici, Narodne novine br, 74/94

88

,.

6S Orsag S.; Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., str. 144.

89

banei. Medutim, rizik ulaganja u vrijednosne papire se rnoze smanjiti ulaganjem u razlicite vrste vrijednosnica (dioniee, obveznice) na nacin da se formira svojevrstan portfelj vrijednosnih papira. Kod ulaganja u vlasnicke vrijednosne papire (dionice) postoji veci rizik od rizika ulaganja u obveznice. Medutim, taj rizik donekle se kompenzira s dobiti ostvarenom ulaganjem u dionice koja moze biti znatno veca od one ostvarene ulaganjem U obveznice. Prinos koji nosi obveznica je fiksno utvrden i unaprijed poznat, dok prinos od dionica nije moguce unaprijed utvrditi (dividenda, tecaj dionice na triistu).

Cetvrti prid'>lp je priSttifl S HHltriSta poduzeCa, odoosoo korporacije_koja emiti-. _ra vlasnicki viliednosni pl!Q!!_ (dioniee). S te pozicije vrijednosni papir se promatra kao instrument prikupljanja kapitala uz ciju pomoc je mcguce ostvariti povecanje vrijednosti poduzeca sto proizlazi iz ostvarenja osnovnog cilja takvog vrijednosnog papira,

4.1.1. Vlasnicki vrijednosni papiri

YJasnicki vrijedoosni papin daju imateliu odredena ylasnicka prava. Izdavatelju takvi vrijednosni papiri sluZe za prikupljanje novcanih sredstava koja cine dio temeJjne giavnice te se isplacuju sarno u slucaju Iikvidacije pravne osobe, U bilanci izdavatelja obveze pre rna vlasnicima prikazuju se kao vlastita imovina osnivaca,

4.1.1.1. Dionice, pojam i vrste

__ Dionice (stocks, shares) su vlasnicki vrijednosni paplO jer se njima prikuplja _!!]joa jIDoyjna za poduzeCe, koja ostaje u biIanci sve do njegove eventualne Iikvidacije~_Kapital pI=iklIpljeD izdavanjem dionica jest vlastita trajna imovina izdavatelja. Izdavatelj za prikupljeni kapital izdaje investitorima dionice, a prema vlastitim po=--

trebama svaki vlasnik dionica njima slobodno raspolaie. Dioni e uvrstavaju u

~~a~c~ih·u~d~u;o~r~o~c~nnjh~vdri1·e~d~n~0~s~nnjh~;a~·~ka~o~v~i~·e~d~n~o~t·~~~~~~~~~

.l. _,

sekundarnim tIiistem.

Dionicka drustva, odnosno korporacijejzdaju dionice pnteID eIDisije diooica kao jedan od nagna prikupljanja PQtrehnih fiBaBGijskih sreastav.a. Kupnjom dioni- - ceo iov~stitori ostvaruju odredena prava koia projzlaze iz prava vlasnistva u podu-

. zecu cije su dionice kupljene.

Vlasnici dionica ostvaruju:

• pravo na udjel u dobiti drustva

• pravo na udjel koji proizlazi iz likvidacijske mase u slucaju stecaja, odnosno likvidacije, te

• pravo sudjelovanja u odlucivanju 0 poslovanju drustva.

Pravo odlucivanja dionicar ostvaruje sudjelovanjem u radu skupstine drustva, ,__l4Se je fftdBga zhog kojih dionicka drustva prikupijaju financijska sredstva na _

_DaciR dame emisiju dionica.Jakay pristup dovodi do situacije da poduzeca postaju ja>ma i...tr.ansparentna, sto ujedno i povecava ugled poduzeca i znatno olaksava daljnja eventualna prikupljanja novcanih sredstava. l)·edno dionice su lako preno-

sjyi vrijedoosnj J2apir Sto olaksava praces nasijelfuania. Jedan 0 I DI

lakse prenosivosti dionica je i taj da vlasnici dionica odgovaraju za obveze pnduzeca (dionickog drustva) sarno do visine svog vlasnickog udjela u njegovoj glavnici.

Vlasnicki vrijednosnj papiri mogu se klasificirati na osnovu nekoliko !criterija.

90

.,

.'.~

Jedan od kriterija je redoslijed izdavanja djonjca. Prema tom kriteriju dioni~ _m.o.gu__Qiti osnivacke. odnosno dionice prve eIDisije i djonier novib elRisija..~ ..yacke dionice i dionice novih ernisija jesu raSiren naCin prjkupljanja potrebnog katala u zemljama an losaksonsko zakonodavstva. Tako prikupljena sredstva u aktivi bilance pn azujuse kao vlastita trajna imovina, a u pasivi se povecava vlasnicki kapital tj. obveza prema osnivacima,

Prema sadrzaju prava, Qjonice se IDORU podijeliti na Qbi~Re (redovne) iii priori-

tetne.1povlastene)..dlQ!iice. .

Dru i kIiteri· od·eJe dionica ·est ravo lasa. PIema tom kriteriju razlikuju se d~ez prava glasa. s pravom na jedan glas i s pravom na Vise glasova_ iomce ~asal;>Ue-su.teSt.e 11 proslosti, adavale su sarno pravo na isplatu dlVlden-=-de.

Podjela dionica vIsi se i s obzirom na to da Ii se radi 0 dionici na ime iii na dono:iiieU:!hDlomce na ime prenose se indosamentom (nasljedem). a one Da donosi~ J_elja pr-e~QSe se fizickom predajom

_Yazna karakterjstika dionice je ta da je to perm!lnentni (trajni) vrijednosni pa~rmanentnost je definirana neodredemm trajanjem dionice, tj. dionica & bin· postojana i valjana tako dugo do kada posluje poduzece koje je emitiralo dionice.

. Dva su osnOYDa djjeJa ~,kojib se sastoii tradicionalna dionica u materijalnom

.obliku, a to Sll plast dioniwi kuponski arak. -

Elementi ko·i su ras Oredeni unutar ., zDaka da se radi 0

dionici oznaka vrste di nice, tvrtka odnosno siediste izdavatelia dionica

nosnO ime kupca dionice iii ozna u na koga glasi dionica, uku~pi noveani iznos Da koje se izdajll dionice i broj dionica, rokove isplate diyiderde, mjestol datum izda- """'

• vanja i serijski broj s kontrolnim brojern dionice, faksimil potpisa ovlastenih osoba izdavatelja dionice i prava iz dionice .

.. ,

za na I tu dividende br . dionice a a dionice, godinu u kojoj se dividend a isplacuje i faksimil potpisa ovlastenih osoba - iZOavatelja dionica.

U novije doba viSe ne postoje dionice koje se izdaju u materijalnom obliku jer je to skupo i neprakticno, Umjesto toga, dionice se vode kao elektronicki zapisi u evidenciji Sredisnje depozitarne agencije koja vodi knjige dionica za sva dionieka drustva uvrstena u sluzbene burzovne kotacije .

4.1.1.1.1. Obicne dionice

91

Vlasnici obicnih dionjca ostvaruju rezidualna~ odnosno pravo potraziyaoja oa osnovu ostvarenog poslovnog rezultata, te pravo potrazivanja pre!!!l

imovini podllzeca Iz pr<p/.a{lQ1razivanja prema posLovnom rezultatu ostvaruju pra-. vo na d·· ndD i ro orcionalni udio u imovini oduzec luca·u likvidacije. Dividenda je yarijabilna naknada za sredstva oJa je investitor ulozio u 0 ie eno

poduzec redstavlja prinos na manice. N·ihova is lata ore u ri"edocfre(lena;

.:a oyjsit ~ 0 ostvare1l!lW poslovuom rezu tatu u prethodnoj.»os!pvnoj godini, 0 nosno 0 inicijativi uprave da izglasa njezinu isplatu. U slucaju provodenja stecajnog postupka nad poduzecem, vlasnicima obicnih dionica pripada i novae dobiven prodajom imovine poduzeca.

Medutim, bitna lika obiene dionice u odno una referenei"alnu dionieu je

qstvariyanje prava upravtiania poduzecem djgnjCara koil u vlasoistvu Hina 0 lenl!_ 9Jonieu, U redovnim uvjetima jmslovanja obieni diooieari jmajn pravo oa jedan glas po dioniciJroju imaju u vlasnistvu. Praya upravljanja dionieari ostvaruju glasovanjem.na sk,upstini diooiCar!!. Vlasnik obicne dionice ostvaruje pravo prvokupoje dm-.nica pri svakoj oovoj emisiji dionic!h.B.azlog definiranJa taJcxQg prava ie utjeeai!§___ smaojenje poteneijalnog rizika od gubitka kontrole nad posiovaojem poduzeca, jer svaka nova emisija moze dovesti do promjene hrukture vlasnika.

ilstala prawa gdno~ se na dmga individu~loa,prava koja su defioirana Statutom podlJzec~Tako vlasnik dionice ostyaruje pravQ uvida u posloyne knjige po&!!.:___ zeCa,1l.l"avo oeometaoe prodaje svojih dionica i druga prava. Vazno je naglasiti da obicne dioniee nose najveci rizik, ali za uzvrat daju najvecu potencijalnu dobit.

ledan od gSDovnih razloga zasto se investitor odillcllje na kIJpnjn djooice ie @kivana isplata dividende. Drugi, joS v3zoijj razIng klJpnje jest i ocekivani porast td.isne vrijednosti dionice."tzv. kapitalni dobitak.

4.1,1,1.2. Preferencijalne dionice

_ledng ed spef'Rih prava 11 raspolaganj!J diooicama jest i pravo prvok1lpa, tj_ mogucnost da QostQjeCi dionicari imaju prednost kod kupnjtulionica iz; nove emisije..u odnosu na sve Qstale ppteocijalne investitore, 'Thl\vo pravo takoder pokazuje

92

odredene karakteristike povlastenih dionica te se ne moze ostvariti kod obicnih dionica, Pray 0 0 anieava slobodnu trgovinu dionicama stavljaju6 postojece vlasnike u povlasten polozaj. Moderne burze ne opus pravoprvokupa izdavateljima cije su dionice uvrstene u sluzbene kotacije.

4,1.1,1.3. Vrijedoost dionica

Procjena vrijedoosti diooica kompliciranija je od proejene vrijednosti obveznica iz razloga sto one nose fiksnu kamatnu stopu i imaju utvrdeno vrijeme do dospijeca, Za razliku od njih, dionice su permanentni vrijednosni papiri, odnosno nemaju utvrdeno dospijece, a isplata dividende kao naknade investitoru nije fiksno odredena. Sve to analizu vrijednosti dioniee cini otezanom.

Dionica kada se oalazi na sekundarnom trZistu, odnosno kada ju imatelj zeli prodati ne vrijedi onoliko koliko na njoj pise iIi koliko je prvotno investitor platio za nju. Vrijedi onoliko koliko je za nju netko u trenutku prodaje spreman platiti.

Nominalna vrijednost dionice je nazivna vrijednost dionice, odnosno vrijednost dionice naznacen oa samoj dionici. Nominalna vrijednost oznacava knjigovodstvenu vrijednost dioniee u trenutku njezina izdavanja. Znaci, nominalna vrijednost dionice je prveostveno racuncvodstvena kategorija. Prema nominalnoj vrijednosti dionice racuna se udjel pojedinog dionicara, sto je povezano i s brojem njegovih glasova na skupstini.

Prema Zakonu 0 trgovackim drustvima, norninalna vrijednost dionica ne smije biti manja od 5 eura u kunskoj protuvrijednosti i istovremeno mora biti visekratnik broja 100 iz cega proizlazi da zakonski najmanja dozvoljena nominalna vrijednost moze biti 100,00 kuna,

Primjer: Ako je poduzece u trenutku kada se je odlucilo za postupak primame emisije procijenjeno na 5.000.000 eura, a izdalo je 100.0QO dionica, nominalna vrijednost jedne dionice je 50 eura.

Nominalna vrijednost ne mora biti nuzna sastavniea kao sto je slucaj s obveznica. Uobicajena je situacija da se nominalna vrijednost dionice bitno razlikuje od njene trZisne vrijednosti, te je i to glavni razlog da postoje dionice bez nominalne vrijednosti. Na dionicama bez nominalne vrijednosti nije oznacena pojedinacna vrijednost jedne dionice, medutim ona mofe imati oaznaku postotka koji oeposredno izrazava udio dionice u temeljnom kapitalu. Zakonodavstvo testo zabranjuje emisiju dionica na kojima nije naznacena nominalna vrijednost. Razlog tome je sto nominalna vrijednost sluZi trgovackom sudu za registraciju vlasnicke glavnice drustva."

Knjigovodstvena vrijednost dioniee je vrijednost po kojoj su dionice nabavljene i po kojoj se knjize u racunovodstvu, Posto su te cijene postignute u jednom trenutku, kao takve postaju povijesne cijene. Promjenom cijena dioniea mijenja se i vrijednost poduzeca, a time se i knjigovodstvena vrijednost dionice povecava iii smanjuje zavisno od promjena dionicarske glavnice, Knjigovodstvena cijena se mofe izracunati tako da se vlasnicka gIavnica podijeli brojem emitiranih dionica.

Triisna' vrijednost dioniee proizlazi iz odnosa ponude i potraznje na burzi i kao takva ne utvrduje se jednom zauvijek, vee se uvijek iznova odreduje. Takoder i

66 Orsag S.; Vrednovanje dionica, Prirucnik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analiticara, Zagreb, 2002., sir. 310.

93

drugi cimbenici, bilo da su domaceg iii medunarodnog karaktera mogu utjecati na trzisnu cijenu dionica. To su npr.: ugled poduzeca koje je izdalo dionicu, redovna isplata dividendi, gospodarsko okruzenje u kojem poduzece posluje, ocekivanja u buducem razdoblju i drugi cimbenici. Trzisna vrijednost moze biti veca iii manja od nominalne vrijednosti dionice, odnosno dionice se mogu kupovati iii prodavati po cijeni koja je ispod iii iznad nominalne vrijednosti.

Ukoliko je vise zainteresiranih za neku od dionica, njena tdisna vrijednost ce rasti, bez obzira na nominalnu vrijednost dionice, I obrnuto je pravilo da ukoliko postoji slaba zainteresiranost za kupnju odredene dionice i njena trZisna vrijednost biti ce manja.

4.1.2. Duinicki vrijednosni papiri

Duinicki vrijednosni papiri su uz vlasnieke vrijednosne papire osnovna vrsta dugorocnih vrijednosnih papira. Osnovni oblik duznickih vrijednosnih papira jesu obveznice. Obveznice se u vecini slucajeva izdaju na razdoblje koje je duze od 10 godina te time i stjecu karakter dugorocnih vrijednosnih papira. Medutim, postoje i situacije kada se obveznice izdaju na krace vremensko razdoblje.

Povijesno gledajuci, obveznice su najstariji oblik financijskih instrumenta. Uz pojavu Revolucionamih obveznica americkog rata za nezavisnost veze se i osnivanje najvece burze na svijetu - New York Stock Exchange (1792.godine).

Obveznice (bonds, obligation) su financijski instrumenti s razvijenim sekundarnim triistem, a definiraju se kao pisane isprave kojima se izdavatelj obveznice obvezuje da Ce primatelju obveznice 0 roku dospijeca isplatiti pozajmljeni iznos s unaprijed ugovorenom kamatom, Sekundarno tciiste oznacava tdiste na kojem se aktivno trguje obveznieama prije roka njihova dospijeca, Kad investitor kupi obveznieu on ju ne mora drzati kod sebe sve do vremena njezinog dospijeca, vee je moze prodati po njezinoj trlisnoj cijeni, a to znaci po unaprijed poznatoj cijeni na dan dospijeca, umanjenoj za kamatu do toga dana.

Emisijom obvezniea uspostavljen je duznicko - kreditni odnos izmedu izdavatelja i primatelja obvezniea. Investitori kupovinom obveznica mogu kreditirati orgaDe drzavne uprave, korporacije i druge izdavatelje, pri cemu za svoju uslugu dobivaju fiksnu kamatnu stopu koja se isplacuje unaprijed definiranim intervalima u razdobljima do dospijeca,

Obveznica se sastoji od dva dijela": - plast obveznice - talon

Na plastu obvezniee navedene su sve karakteristike koje proizlaze iz duznicko - kreditnog odnosa izmedu izdavatelja i primateija obveznice, Iz tog razloga, obvezniea mora sadrzavati sve bitne elemente utvrdene zakonom.

Elementi plasta obveznlce jesu: oznaka da se radi 0 obvezniei, naziv i sjediste izdavatelja obveznice, naziv i sjediste vlasnika obveznice, odnosno oznaka da glasi na donositelja, novcana svota na koju glasi obveznica, visina kamatne stope po obveznici ill pak visina udjela u poslovnom rezultatu emitenta, rokovi otplate glavnice i kamata, mjesto i datum izdavanja, serijski broj obveznice, te faksimil potpisa ovlastenih osoba izdavatelja obveznice,

67 Orsag S.; Finaociranje emisijorn vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., str, 249.

94

Talon obveznice sastoji se iIi od anuitetskih kupona iii od kamatnih kupona zavisno od oblika obveznice koja se emitira. Ukoliko se obveznica amortizira visekratno, radi se 0 anuitetskom kuponu, dok ce se kamatni kuponi nalaziti u talonu obveznice koja se amortizira jednokratno". Takcder, obvezniea ne mora imati talon. U tom slucaju rijec je 0 obveznici s jednokratnim dospijecem kod koje se isplata kamata vrsi odjednom nakon vremena isteka roka do dospijeca.

4.1.2.1. Vrste obveznica

Obveznice se mogu klasificirati s obzirom na razlicite karakteristike koje poje-

dine vrste obvezniea nose u sebi. Medutim, najcdea podjela obveznicaje:

a) s obzirom na izdavatelje obveznice

b) po karakteru kamate na obveznicu, i

c) po nacinu amortizacije obveznica

Uz navedene pokazatelje postoje i druga obiljeija obveznica na temelju kojih se vrsi klasifikacija, ali ona vee zadiru u strukturu slozenih karakteristika obveznice kao duznickog vrijednosnog papira.

,., Prema izdavatelju razlikuju se sljedece vrste obveznica: - driavne obveznice (government bonds)

- obveznice organa drzavne, regionalne ili lokalne uprave (municipal

bonds)

- korporativne obvezniee (corporate bonds)

- hipotekarne obvezniee (mortage and asset backed bonds)

- obveznice stranih drZava (foreign government bonds)

Driavne obveznice su duznicki vrijednosni papiri, a spadaju u grupaeiju najsigurnijih financijskih instrumenata. Za vracanje duga prema investitorima vlada svake drzave garantira cjelokupnom svojom imovinom. Razlogvisokog boniteta takvih obveznica lezi u cinjenici da svaka drzava ima mogucnost prikupljanja novcanih sredstava pomocu poreza iii emisijom novih novcanica, te gotovo da i ne postoji mogucnost da se kamate i glavnica ne bi isplatile u roku do dospijeca. Upravo zbog visoke sigurnosti povrata, odnosno niskog stupnja rizika koji nose, investitor kupnjom drzavnih obveznieama ostvaruje relativno mali prinos. Visina kamate, ipak ovisi 0 ugledu drzave tj. 0 njihovu investicijskom rejtingu jer ce tzv. rizicne zemlje placati visu kamatu od tradicionalno stabilnih i pouzdanih drzava.

Drzavna uprava, regionalni i lokalni organi uprave radi prikupljanja novcanih sredstava za financiranje projekata od javnog interesa izdaju municipa1ne obvezniceo U projekte od javnog interesa ubrajaju se projekti izgradnje skola, bolnica, autocesta i drugi projekti namijenjeni zajednickom koristenju. Ove VISte obveznica spadaju u grupaciju visoko bonitetnih obvezniea, a njima se postizu redoviti i predvidljivi dohoci, vis ok stupanj sigurnosti i likvidnosti. Atraktivnosti tih obveznica pridonosi i cinjenica da je prinos na te obveznice u vecini slucajeva izuzet od platanja poreza. Trziste municipalnih obveznica je jedan od najbrfe rastucih oblika svjetskog tdista kapitala, Hrvatsko trziste kapitala tek ocekuje rast trgovanja s takvim oblicima vrijednosnih papira.

68 Orsag S.; Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., str. 250.

95

Korporacijske obveznice su duznicki vrijednosni papiri koje emitiraju privatna iii javna poduzeca, Novae prikupljen od emisije obvezniea financirat ce se u tekuce projekte i planove poduzeca, kao sto je kupnja potrebne oprerne, uredenje i prosirenje poslovnog prostora, investieija u prosirenje poslovanja i slicne druge projekte. Korporativne obveznice u sebi nose vecu karnatnu stopu od prije navedenih oblika obvezniea, a tome je razlog veci rizik za investitora koji «posuduje» novae poduzecu, Medutirn, njihov stupanj rizicnosti je znatno manji nego kada je rijee 0 dionieama poduzeca. To proizlazi iz Cinjeniee da ukoiiko se poduzece nade u likvidaeijskom postupku imateiji obvezniea ce se iz likvidacijske mase isplatiti prije od vlasnika poduzeca, odnosno dionicara. Korporacijske obveznice obzirom na osiguranje koje daju mogu biti osigurane i neosigurane obveznice. Kao element osiguranja kod osiguranih korporacijskih obvezniea moze se koristiti fizicka i financijska imovina poduzeca, Kod neosiguranih obvezniea element garancije je ugled poduzeca koje vrsi emisiju obvezniea. Korporativne obveznice imaju vrlo dobro razvijeno sekundamo tciiste.

Postupak izdavanja obvezniea slozen je postupak koji ukljucuje aktivan angazman financijskih institueija s kojima poduzece suraduje. Ukoliko se poduzece odluci na prikupljanje novcanih sredstava emisijom korporativnih obvezniea, poslovna banka poduzeca u vremenskom roku unaprijed dogovorenom ugovorom priprema svu potrebnu dokumentaciju za provodenje postupka «due diligence», Nakon sto je postupak due diligenca proveden, prikupljena nova dokumentaeija i dobivene inforrnaeije salju se na uvid Komisiji za vrijednosne papire. Komisija za vrijednosne papire duzna je u roku do 30 dana odobriti emisiju obveznica, odnosno izvijestiti poduzece 0 negativnom rjesenju zatrazenog postupka. Ukoliko je Komisija za vrijednosne papire donijela pozitivno rjesenje 0 emisiji obveznica, poduzece aktivnom marketinskom politikom nastupa prema poteneijalnim investitorima, te ih nastoji pridobiti na kreditiranje poduzeca,

Poslovna banka poduzeca, kao i u slucaju emisije dioniea, moze na sebe preuzeti ulogu potpisnika (underwriter), odnosno pokrovitelja kompletnog izdanja korporativnih obveznica, U tom slucaju banka kupuje kompletno izdanje obvezniea ad poduzeca, a sve daljnje aktivnosti vezane uz trgovanje obveznieama odvijaju se preko racuna banke. Banka u tom slucaju zaraduje na razliei u visini kamatnih stopa.

U anglosaksonskim zemljama obvezniee predstavljaju najcesei nacin financiranja korporaeija. Nasuprot tome, u kontinentalnoj Europi dominiraju krediti, no i tamo se biljefi trend rasta financiranja daijnjega razvitka putem obveznica'".

Prve hrvatske korporativne obvezniee bile su obveznice tvrtke Belisce d.d. i obveznice Plave lagune d.d., a njihova emisija izvrsena je pocetkom 2002. godine. Korporacijske obveznice tvrtke Belisce izdane su u vrijednosti 17 milijuna kuna s rokom dospijeca od tri godine i godisnjim prinosom od 7,375 %. Obveznice Plave lagune takoder dospijevaju za tri godine, a godisnja kamatna stopa iznosi 6,75 %70.

Hipotekarne obvezniee su vrijednosni papiri koje investitor moze kupiti na sekundarnom tdistu iii odmah u trenutku njihova ernitiranja. Spadaju u grupaciju osiguranih obvezniea. Garancija da ce se izvrsiti isplata potrazivanja je hipoteka kojaje stavljena na postojecu imovinu izdavatelja obveznice. Najveci kupci hipotekarnih obveznica su institucionalni ulagatelji. Oni kupnjom hipotekarnih obvezniea

69 ••• Prve domaee korporativne obveznice, http://www.inet.hrf-mpongrac!obveznice.htm

70 ••• Prve domace korporativne obveznice, http://www.inet.hrf-mpongraC/obveznice.htm

96

stjecu vlasnicki interes nad hipotekarnim kreditima koje daju poslovne banke. Nakon sto hipotekarni dufnik podmiri svoje obaveze prema banei, investitoru se isplacuje glavnica zajedno s unaprijed dogovorenom kamatom. Hipotekarna garaneija Cini ih zanimljivima iz razloga sto osigurava visoku sigurnost povrata ulozenih sredstava.

* Prema karakteru kamatne stope, obveznice mogu biti: - obveznice s fiksnom kamatnom stopom

- obvezniee s varijabilnom kamatnom stopom

- obvezniee bez kamatne stope

Obvezniee s fiksnom kamatnom stopom su osnovni oblik obveznica, narocito u situaciji kada obvezniee predstavljaju instrument forrniranja dugorocnog duga poduzeca, Prednost takvih dionica je da izdavatelj tijekom cijelog vremena trajanja obveznice zna ukupan trosak kapitaia, sto mu i daje prednost pri poslovnom planiranju. Istovremeno fiksna kamatna stopa je i prednost za imatelja obveznice, jer ona stvara vecu sigurnost nego u slucajevima kada se posluje s obveznicama s promjenjivim kamatnim stopama. Rizik imatelja takve obveznice leZi u cinjenici da ukoliko opcenito porastu kamatne stope na tciistu, kamatna stopa te obveznice je fiksna, odnosno imateij ce dobiti manju kamatnu stopu nego da je novae ulozio na neki drugi trzisno prihvatljiv nacin, Izdavatelj takvih obvezniea ima rizik da ukoliko ka- - matne stope na tciistu padnu, on ce i dalje morat placat kamatu po visoj, prije definiranoj stopi. U takvim slucajevima, narocito ako se radi u velikim pomacima u rasponu kamatnih stopa, izdavatelj obveznica se osigura na nacin da u obveznicu ugradi pravo prijevremenog otkupa.

Obvezniee mogu imati i varijabilne kamatne stope. Tada je rijec 0 obliku obveznica s varijabilnom kamatnom stopom. U tom slucaju velicina isplacenih kamata maze ovisiti 0 ostvarenom poslovnom rezultatu poduzeca kroz vrijeme do dospijeca obveznice na naplatu, ali i 0 volji i suglasnosti uprave da ih uopce izglasa", Takav oblik obvezniee prisutniji je u uvjetima tciisne infiaeije.

Obveznice bez karnatne stope javljaju se kroz oblik obveznica bez kupona, a prodaju se uz diskont za iznos kamata prema triisnoj kamatnoj stopi.

* Prema sistemu arnortizacije razlilruje se nekoliko oblika obveznica: - obveznice s jednokratnim dospijecem

- obveznice s visekratnim dospijecem

- obveznice s kombiniranim dospijecem

Obveznice s jednokratnim dospijeeem amortiziraju se jednokratno na kraju vremenskog razdoblja na koje glase. Kod takvih oblika obveznica kamate se isplacuju periodicki, a najcesce u razmacima od sest mjeseei.

Obveznice s visekratnim dospijecem amortiziraju se periodieki, odnosno periodicno isplacenim jednakim anuitetima. I ti anuiteti kao j anuiteti kod obvezniea s jednokratnim dospijecem isplaeuju se najceS6e u razdobljima od sest mjeseci. Anuiteti se sastoje od kamate i otplatne kvote kojom se VISi amortizacija glavnice duga",

Obveznice s kombiniranim dospijecem jesu spoj najboljih karakteristika prije navedenih oblika obveznica. Kod takvog oblika obveznica izdavatelj obvezniea

71 72

Orsag S.; Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., str. 293. Orsag S.; Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., str, 296.

97

uplacuje vece iznose u onom vremenskom razdoblju u kojem ostvaruje bolje poslovne rezultate, a manje iznose u situacijama losijeg poslovanja.

4.1.2.2. Karakteristike obveznica

Obveznica predstavlja specifican vrijednosni papir koji se sastoji od razlicitih opcija. Opcije omogucavaju obveznici da promjeni svoje karakteristike kada to imatelj zeli, odnosno kada je to u njegovom interesu. Osnovno obiljezje svake obvezniee jest njezina konvertibilnost i mogucnost opoziva?' u trenutku kada irnatelju, odnosno izdavatelju obvezniee to najbolje odgovara.

ledna od osnovnih karakteristika obvezniee jest mogucnost njezine konverzije u drugi oblik vrijednosnog papira, a u vecini slucajeva u obicne dioniee koje je izdao isti izdavatelj. Takve obveznice nazivaju se konvectibilne obveznice. Konvertibilna obvezniea je slozen oblik vrijednosnog papira koji predstavlja svojevrsnu kombinaciju dva oblika vrijednosnih papira, ali pod uvjetorn da su emitirani od istog poduzeca, Ta dva oblika jesu: nekonvertibilna obvezniea i netriisni varant, odnosno pravo koje stoji uz obveznieu iii preferencijalnu dionicu, a omogucava kupnju obicnih dionica is tog izdavatelja. Konvertibilne dioniee u najvecem broju slucajeva izdaju se od strane manjih poduzeca, te su u veeini slucajeva kao takve neosigurane. Izdavatelj takvih obveznica nije u mogucnosti procijeniti sa sigurnoscu stvarni rizik kredita iii ih izdaje u onim situacijama kada dolazi do razilazenja u misljenirna izmedu menadzmenta i vlasnika, pa investitori nisu sigurni da li ce menadzrnent raditi u skladu s interesima vlasnika obvezniea. Upravo iz tih razloga poduzece nastoji privuci poteneijalnog investitora dajuci mu visoku kamatu, a uz mogucnost konverzije i udjel u vlasnistvu,

Obveznica moze sadrzavati pravo opoziva, odnosno prilikom emisije obvezniea izdavatelj obveznica moze u njih ugraditi pravo opoziva i otkupa tih opozvanih obveznica, Opozvane obveznice moraju se otkupiti po cijeni koja je navedena na samoj obveznici (cijena opoziva). Iz razloga sto izdavatelj obveznice mora njihovorn vlasniku platiti odredenu naknadu za gubitak koji on trpi zbog opoziva prije dospijeca, eijena opoziva mora biti veca od nominalne vrijednosti obvezniea.

4.1.3. Financijske izvedenice (hibridni vrijednosni papiri)

Financijske izvedenice iii kako se jos nazivaju financijski derivati posebna je grupacija vrijednosnih papira izvedenih iz drugih klasicnih oblika vrijednosnih papira. Klasicni oblici vrijednosnih papira su dionice i obveznice, a kombinacijom njihovih karakteristika nastaju hibridni vrijednosni papiri. Tipicni hibridni vrijednosni papiri jesu preferencijalne dioniee, partieipativne obveznice i izvedenice u koje ubrajamo prava, opcije, varante i futurese.

Osnovna karakteristika svih izvedeniea je da njihovirn irnateljima omogucavaju odredene aktivnosti u vezi s vlasnistvorn nad osnovnim vrijednosnim papirima, odnosno dionicama i obveznicama.

Poceci trgovine izvedenim vrijednosnim papirima vezani su za Chieagu u 19. stoljecu, a odnosili su na trgovinu zitom i stokom. lake je u svjetskim okvirima trgovanje s financijskim izvedenicama bilo vrlo aktivno SO-tih i 90-tih godina 20. stol-

73 Orsag S.; Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002., str. 286.

98

jeca, hrvatsku finaneijsku eru trgovanje takvim instrumentirna jos nije u potpunosti obiljezilo. U Hrvatskoj nije razvijeno trZiste za trgovanje takvim specificnim instrumentima, a takoder ne postoji ni zakonska regulativa koja bi omogucavala nesmetano odvijanje trgovine.

4.1.3.1. Participativne obveznice

Partieipativne obveznice jesu obvezniee kojima se ostvaruje pravo njezinog pretvaranja u dionieu iii pravokupa dionice sto proizlazi iz odluke 0 emisiji dioniea.

4.1.3.2. Opcije

Opcije su fleksibilni izvedeni vrijednosni papir u obliku pisanog ugovora kojim vlasnik opeije ostvaruje odredeno pravo na kupnju, odnosno prodaju vrijednosnog papira u unaprijed odredenom periodu i po unaprijed definiranoj cijeni. Opeijom se ostvaruje pravo, alinikako obveza u obavljanju kupoprodajne transakcije, U gospodarskim okvirirna opcijom se oznacava pravo izbora te samim time investitoru daje rnogucnost upravljanja vlastitim portfolijern vrijednosnih papira.

Opcija ima svoju cijenu stoga se njome kao i drugim vrijednosnim papirirna ostvaruje mogucnost trgovanja na burzi iii OTC triistu (Over-the-counter market). - Zavisno od toga na kojem mjestu se trguje ostvaruju se odredene prednosti, odnosno do laze do izrazaja nedostatci trgovanja. Trgovanjem na burzi ostvaruje se veca transparentnost, izvrsna eijena je javna, a takoder su standardizirani vremenski rokovi do dospijeca, Nakon sto prode vremenski rok do dospijeca, opcija, odnosno sva prava koja iz nje proizlaze prestaju vazitl.

Zavisno od toga da li se ostvaruje pravo kupnje iii pravo prodaje koje proizlazi iz osnovnih karakteristika opcije, opcija se moze podijeliti u dvije osnovne kategorije, a to su call (kupovna) i put (prodajna) opcija.

Imatelj kupovne opcije (call opcija), odnosno kupac ostvaruje pravo da od prodavatelja opcije iii njenog sastavljaca kupi unaprijed odredeni vrijednosni papir po unaprijed odredenoj cijeni i odredenom vremenskom razdoblju.

Prodajnom opcijom (put opeija) irnatelj opeije s tim karakteristikama ostvaruje suprotan efekt, Imatelj takve opeije ostvaruje pravo prodaje unaprijed odredenih vrijednosnih papira po unaprijed definiranoj cijeni u odredenom vremenskom razdoblju.

Opcije se mogu sastavljati na razlicite oblike imovine, medutim najveci broj opcija sastavlja se upravo na dioniee dionickih drustava.

Zavisno od vremenskog perioda (vrijeme do dospijeca) unutar kojeg se mogu izvrsiti prava koja proiziaze iz opcija, razlikuju se dva tip a opeija: europski i amerieki tip.

Europski tip opcije imateiju takvih opeija daje pravo da ih moze realizirati sarno na tocno odredeni datum koji je naveden u ugovoru, odnosno na datum njihova dospijeca,

Imate1j ameriekog tipa opcija, svoja prava koja proizlaze iz osnovnih karakteristika opcije moze ostvariti na bilo koji dan do datuma dospijeca, zakljucno sa samim datumom do dospijeca.

99

Slika 6.: Osnovne kategorije opcija /opellA

Kupoprodajna transakcija * Kupovna opcija

* Prodajna opcija

Vrijeme do dospijeca * Europski tip

* Americki tip

Opcije kao i ostali vrijednosni papiri kojima se trguje na sekundarnim trZistima imaju svoju vrijednost, odnosno cijenu. Cijena opcije je vrijednost prava opcije na kupnju, odnosno prodaju vrijednosnih papira po unaprijed utvrdenoj cijeni i u odredenom vremenskom razdoblju. Ukoliko se radi 0 duljem periodu do dospijeca i cijena opcije biti ce veca, Pri ugovaranju cijene opcije bitno je razlikovati dva termina eijene: premija i izvrsna cijena.

Izvrsna cijena je vrijednost vrijednosnih papira obuhvacenih u opciji u trenutku sklapanja ugovora 0 opciji, odnosno cijena po kojoj vlasnik opcije moze kupiti ili prodati imovinu koja je predmetom opcije. Premija je cijena koju imatelj opcije placa za prava koja iz nje proizlaze, odnosno to je iznos koji za prava iz opcije prima njen prodavac od njezina kupca.

Vrijednost same opcije usko je povezana s promjenama vrijednosti vrijednosnih papira na koje se i odnosi. Tako ce cijena kupovne opcije (call opcija) rasti ukoliko ce triiste registrirati porast vrijednosti vrijednosnih papira na koje se opcija odnosi. U situaciji kada vrijednost vrijednosnih papira raste, prodajna opcija (put opcija) reagirati ce suprotno. Njezina vrijednost ce opadati.

Izdavanje opcija, odnosno obavljanje kupoprodajnih transakcija vezano je uz spekulativne radnje prisutne na svakom tcliStu74• Iz tih razloga proizlazi, da ukoliko je manja izvrsna cijena, cijena kupovne opcije biti ce veca, jer se spekulira da ce vrijednost vrijednosnih papira na koje se opeija odnosi rasti, odnosno sto je veca izvrsna eijena, to ce vrijednost kupovne opcije biti manja. Za prodajne opcije vrijedi suprotna situacija, odnosno eim je izvrsna cijena veca, veca je i cijena opcije koja se odnosi na odredene vrijednosne papire.

Opcijska obracunska korporacija" (Option Clearing Corporation) osnovana je 1973. godine u Sjedinjenim Americkim Drzavama, a predstavlja najvecu svjetsku korporaciju ciji je rad posvecen stvaranju stabilnosti i financijske integriranosti trfista, Osnovni zadatak institucije jest preuzimanje garancijske obligacije da ce se ugovorene sastavnice izmedu dviju strana potpisnica u potpunosti provesti, odnosno korporacija obavlja i aktivnost provodenja obracuna i namire izmedu strana navedenih u ugovoru. Za svoj rad i provedene aktivnosti Opcijska obracunska korporacija odgovora Komisiji za vrijednosne papire (SEC).

Osnovni prihod opcijske obracunske korporaeije proizlazi iz obracunskih naknada koje se obracunavaju clanieama.

4.1.3.3_ Prava

Prava su izvedeni vrijednosni papiri kojima se trguje na sekundarnim trzistima kapitala, U Hrvatskoj «prava- je izdalo Ministarstvo graditeljstva i obnove, a razlog

74 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 199.

75 ••• http://www.optionsclearing . .com!about/who_we_are/who_we_are _3 .jsp, 08.07.2003.

100

za njihovo...izdavanje je pokrivanje obveza Ministarstva prema izvodacima radova u obnovi ratom unistene infrastrukture. Na drazbama koje se organiziraju od strane Hrvatskog fonda za privatizaciju, takva «prava) se mogu zamijeniti za odredene dionice".

Vlasnici prava ostvaruju mogucnost prvokupnje novoemitiranih dionica nekog poduzeca iskl] ucivo uz privilegiranu cijenu, a nj ihova vrijednost odredena je razlikom izmedu tdisne cijene dionica odredenog poduzeca i privilegirane upisne cijene.

4.1.3.4_ Varanti

Varanti su izvedeni vrijednosni papiri ill, toenije, dugorocne opcije za kupovinu dionica. Oni sadrze svojevrsne pogodnosti koje se nude uz emisiju vrijednosnih papira kako bi se njima utjecalo na povecanje prihoda, odnosno smanjenje troskova prilikom prikupljanja kapitala. Po svojim osnovnim karakteristika vrlo su slicni kupovnoj opciji, odnosno predstavljaju opcije u kupovini unaprijed definiranog br~ja dionica, po unaprijed utvrdenoj cljeni u toku odredenog vremenskog razdoblja. Medutim, za razliku od klasicne kupovne opcije koju izdaje nezavisni emitent opcija, varante izdaju poduzeca, a najcesce su sastavni element uz emisiju obveznica iii preferencijalnih dionica.

Postoje dvije vrste varanta:

1. kupovni varanti koji imateljima osiguravaju pravo kupnje

2. prodajni varanti koji imateljima osiguravaju pravo prodaje

Iako se izdaju uz emisiju vrijednosnih papira poduzeca, oni imaju odredenu vrijednost i njima se trguje kao samostalnim vrijednosnim papirima na sekundarnim trZistima kapitala. Iz razloga sto se njima trguje, varanti imaju svoju cijenu.

Cijena varanta odredena je kao razlika izmedu trZisne cijene dionica i cijene koj a se garantira varantom, a za odredeni je postotak niia od tekuce trZisne cijene.

Teorijska vrijednost varanta se mose izraziti kao": NPs - E N - broj dionica koje se mogu kupiti jednim varantom Ps - trZisna cijena jedne dionice

E - iznos reaiizacije koji je vezan za kupovinu N dionica

Praksa trgovanja dokazala je da se trgovanje varantima u pravilu odvija po cijeni koja je visa od njihove teorijske vrijednosti, te iz toga proizla~i da je vrijednos~ varanta pozitlvna i da se takva trgovina odvija «u novcu», dok je suprotan slucaj trgovanje «izvan novca- i tada je vrijednost varanta jednaka nuli (0).78

Trgovanje varantirna odvija se kroz duze iii krace vremensko razdoblje zavisno od oblika i karakteristika varanta s kojima se trguje.

Zavisno od razlike izmedu triisne vrijednosti dioniea i izvrsne cijene, trgovanje varantom moze biti":

76 AJajbeg D., Bubas Z.; Vodic kroz hrvatsko triiste kapitala, Institut za [avne financije, Za-

greb, 2001. sir .18. .,. . .. . ..

77 Veselica V.; Razurnijevanje poduzeca i njegovo Iinanciranje, Zlatna knjiga najuspijesnijih

poduzetnika 2000., http://www.zapi.hr/hrv{knjige/zk5_~.ht~ ..... . ..

78 Veselica V.; Razurnijevanje poduzeca i njegovo financiranje, Zlatna knjiga najuspijesnijih poduzetnika 2000., ht1p:/twww.zapi.hr/hrv/knjige/zk5_9.htm

79 ••• http://wv.w.starlingoutinwarrants.weblOoo.com!start.hlml. 08.07.2003.

101

1. izvan novca (Out of the money) - kada je trZisna cijena dionice manja od izvrsne cijene kupovnog varanta, odnosno kada je trZisna cijena dionice veca od izvrsne cijene prodajnog varanta

2. pri novcu (At the money) - kada je trzisna cijena dionice jednaka izvrsnoj cijeni varanta s opcijama kupovno i prodajno

3. u novcu (In the money) - kada je triisna cijena dionice veca od izvrsne cijene kupovnog varanta, odnosno kada je trzisna cijena dionice manja od izvrsne cijene prodajnog varanta

Varantna premija je cijena koju investitor placa za kupovinu varanta, a predstavlja zbroj vremenske vrijednosti varanta i njegove stvarne vrijednosti.

VARANTNA PREMOA = vremenska vrijednost + stvarna vrijednost

Stvarna vrijednost dobiva se iz odnosa razlike izvrsne cijene varanta i trzisne cijene dionica, a sve podijeljeno s koeficijentom konverzije varanta.

STVARNA VRUEDNOST =

Izvrsna cijena varanta - tdisna cijena dionice Koeficijent konverzije varanta

Ukoliko se je investitor odlucio za trgovanje varantima, tri su opceprihvacena

pravila trgovanja."

1. Varante eiji vremenski period trajanja istjece za 30 dana nije dobro kupovati

2. Varanti koji nisu visoko likvidni, ne kupuju se

3. Uvijekje bolje kupovati varante koji su «pri novcu» iii samo «izvan novca» Zavisno od karakteristika koje posjeduju, te od uvjeta pod kojima se trguje, va-

ranti se mogu ponasati kao americki, odnosno europski tip opcija. Na trzistu je naj~eSCa situacija da se varanti ponasaju kao arnericki tip kupovne opcije, odnosno da se mogu iskoristiti u bilo kojem trenutku unutar perioda od 5 iii 10 godina.

Nekoliko je einitelja koji ce zavisno od svog djelovanja utjecat na vrijednost varanta. NajeesCi su: cijena dionica, vremenski period unutar kojeg se definira varant, volatilnost, dividenda i kamatna stopa",

COENA mONICA - ukoliko raste cijena dionica, vrijednost kupovnog varanta ce takoder rasti, odnosno suprotan efekt cijene izazvat ce suprotnu reakciju kod kupovnog varanta, Kod prodajnog varanta cijene dionica ponasaju se suprotno nego je to slucaj kod kupovnog varanta

VREMENSKI PERIOD - sto je duze vrijeme unutar kojeg je varant vazeCi to ce i njegova vrijednost biti veca

VOLATILNOST - je mjera za rizicnost dionica; sto je volatilnost veca, povecava se rizik, a time i vrijednost varanta

DIVIDENDE - ukoliko dionice ne nose dividendu, vrijednost varanta biti ce manja

KAMATNA STOPA - ukoliko dolazi do porasta kamatne stope vrijednost varanta ce padati

80 81

••• http://www.startingoutinwarrants.webl000.com/start.html. 08.07.2003. ••• http://www.tricom.com.au/equities/Equities.html. 08.07.2003.

102

Tablica 7.: Prikaz utjecaja raznih cinitelja na promjenu cijene varanta

Cinitelji Promjena Promjena cijene Promjena cijene
cinitelja kupovnog prodajnog
varanta varanta
Cijena dionica • • •
Volatilnost • • •
Vrernenski • • •
period
Dividenda .- .- •
Kamatna stopa • • • Izvor: Tran 1.; Variables affecting the value of a warrant; http://www.tricom. com. au/equities/ Equities.html; 08.07.2003.

4_1.3.5. Roenice (Futures)

Rocnice su terminski ugovori koji se sklapaju izmedu dviju strana, odnosno - kupca i prodavatelja, a vezano uz prodaju, odnosno kupnju necega u buducnosti po cijeni koja se unaprijed odredi. Za razliku od opcija, jednom potpisan terminski ugovor je obveza.

Trgovanje terrninskim ugovorima zapocelo je 70 -tih godina 20. stoljeca u Americi, a koristili su ih ponajprije poljoprivrednici koji su se putem njih osiguravaIi od rizika koji je nastupao zbog fluktuacije cijena zitarica i drugih poljoprivrednih kultura. Danas je trgovina terminskim ugovorima iskljucivo prepusteno spekulautirna. Najveca svjetska burza na kojoj se trguje s terminskim ugovorima je "London International Financial Futures and Options Exchange".

Postoje razliciti oblici rocnica, Rocnice se mogu podijeIiti na dvije osnovne grupacije: robne i financijske rocnice.

Robne rucnice su se povijesno gledajuci prve oblikovale. Koriste se za osiguranje od rizika kod prodaje iJili kupnje fizicke robe. S obzirom da se odnose na fizicku robu, rnogu se podijeliti na poljoprivredne rocnice (najceSce psenica i kukuruz), rocnice na plemenite metale, rocnice na naftu, rocnice na drvene proizvode i dr,

Uloga robnih rocnica prvenstveno je stabilizacijska, odnosno koriste se za stabilizaciju cijena izmedu poduzeca na onim trZistima na kojima postoje ucestale promjene u cijenama proizvoda s kojima se trguje.

Financijske rocnice na triistu su se pojavile 70-tih godina, a odnose se na trgovinu valutama i vrijednosnim papirima.

Financijske rocnice se mogu podijeliti u tri karakteristicne skupine8222:

1. rocnice na karnatne stope

2. roenice na strane valute

3. rocnice na indekse dionica

82 Orsag S.; Terminski ugovori, Prirucnik za polagan]e ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analiticara, Zagreb, 2002., str, 605.

103

Roenlce na kamatne stope su standardizirani oblik terminskog ugovora, a koriste se U onim situacijama kada je predmet terminskog ugovora neka financijska imovina cija cijena ovisi 0 razini kamatne stope. Npr. to mogu biti: blagajnicki zapisi, bankarske obveznice, certifikati 0 depozitu i dr. Prvenstveno ih koriste institucionalni investitori kako bi svoj portfelj vrijednosnih papira osigurali od iznenadnih promjena kamatnih stopa.

Roenice na strane valute su najstariji oblik finaneijskih rocnica, Oblikovane su kao specifican oblik terminskog ugovora, a koriste se u onim slucajevima kada je predmet ugovora neka strana valuta. Najcesce se koriste od strane poduzeca koja posluju u medunarodnim okvirima, odnosno kod onih poduzeca koja izvezenu robu izvan svojih nacionainih granica naplacujuu stranoj vaiuti.

Rocniee na indekse dionica uvedene su 80-tih godina na americko terminsko trZiSte, a predstavljaju specifican oblik terminskog ugovora ciji je predmet isporuke trZisni indeks dionica. Koriste ih institucionalni investitori za eliminaciju rizika koji proiziazi iz kretanja cjelokupnog trZista dioniea.

Vremenski periodi unutar kojeg su terminski ugovori vazeti mogu biti razliciti, Uobicajena donja granica je 3 mjeseca, dok je gornja granica 3 godine, iako rnogu biti sklopljeni i na dufi period.

• 3 mjeseca (kratki terminski ugovori)

• 18 mjeseci (dugoroeni terminski ugovori)

• 3 godine (uobicajena gornja granica na financijskom trzistu)

Uobicajeno trgovanje terminskim ugovorima je trgovanje unutar jedne godine tj. sezonsko trgovanje materijainom iii financijskom imovinom.

104

,-

+

-r.

I

Pitanja za provjeru znanja:

1. SIO je vrijednosni papir?

2. Tko je sve u mogucnosti izdavati vrijednosne papire?

3. Pet je znacajnih kriterija podjele vrijednosnih papira, koji su to?

4. Koji vrijednosni papiri spadaju u konvertibilne vrijednosne papire i sto je oznaceno pod pojrnorn konvertibilnosti?

5. Koja je [edna od najvaZnijih karakteristika vrijednosnog papira i zasto?

6. Koji su najznacajniji vrijednosni papiri na donositelia i koje su njihove karakte-

ristike?

7. Koje su karakteristike zajrnovnih i korporativnih vrijednosnih papira?

8. Objasnite cetiri pristupa u analizi vrijednosnog papira?

9. SIO je dionica?

10. Koja su osnovna prava koja proizlaze iz vlasnistva nad dionicorn?

11. Navedite razloge dionickog drustva za prikupljanjem novcanih sredstava pu-

tern ernisije dionica?

12. Koji su kriteriji podjele dionica?

13. Sto se podrazurnijeva pod pojrnorn permanentnosti dionice?

14. Od kojih se dijelova sastoji tradieionalna dionica u materijainom obliku?

15. Koja prava proizlaze iz imanja obicaih dionica?

16. Koja prava ostvaruje irnatelj povlastenih dionica? 17, Na koji nacin se proejenjuje vrijednost dioniea?

18. Sto je norninalna, knjigovodstvena, a sto trfisna vrijednost dioniea? 19, Sto su duznicki vrijednosni papiri?

20. Od kojihje dijelovasastavljena obvezniea?

21. Koje su grupacije obveznica razlikuju prerna izdavatelju, te ih opisite?

22. Koje su grupacije obveznica prema karakteru karnatne stope, te ih opisite? 23, Koje su grupaeije obveznica prerna sistemu amortizacije, re ih opislte?

24. Koje su osnovne karakteristike obveznica?

25, Koji se vrijednosni papiri ubrajaju u hibridne vrijednosne papire?

26. Koja je osnovna karakteristika izvedenica?

27. Slo su participativne obveznice?

28. SIO su opcije?

29. Koje su osnovne kategorije opeije prema kupoprodajnoj transakciji i prerna

vrernenu do dospijeca?

30. Koja su dva terrnina cijene pri ugovaranju cijene opelje?

31. SIO je Opcijska obracunska korporacija?

32. Slo su prava?

33. Sto su varanti i koja su dva osnovna oblika varanta? 34, Kojaje najceUa situacija ponasanja varanata?

35. Kako glasi prikaz teorijske vrijednosti varanta?

36, Opisite oblike trgovanja varantirna?

37, Koji sve ciniteiji utjecu na stvaranje vrijednosti varanta?

38. Kako se izracunava varantna prernija, a kako stvarna vrijednost?

39. Sto su rocnice i kako se one dijele?

40. Koje su tri skupine finaneijskih rocnica i opisite ih?

41. Koji su najeesci vrernenski rokovi unutar kojih se skJapaju terminski ugovori?

105

4.2. Analiza vrijednosnih papira

Visestruki su razlozi (predvidljivi i nepredvidljivi) koji utjecu na smanjenje iii porast cijene vrijednosnih papira, stoga oni zahtijevaju stalno pracenje i kontrolu od strane profesionalnih analiticara tradicionalno prisutnih na tr2:istu kapitala. Bez kvalitetno obavljene analize svih cinitelja koji jace iii slabije mogu utjecati na poslovanje poduzeca, a time zahvatiti i vrijednost njihovih vrijednosnih papira, tesko je postici kvalitetno investiranje s prihvatJjivim povratom na ulaganja u buducnosti, Danas, kad financijsko triiste obiljezava pojava institucionalnih investitora, praviIno provedena financijska analiza kljucna je za odabir pojedinacnih vrijednosnih papira i stvaranje njihova portfelja.

Cinitelji koji ce u najvecoj mjeri utjecati na porast iii pad cijena vrijednosnih papira mogu proizaci iz politickog i gospodarskog okruzenja u kojem poduzece p~sluje, ali takoder mogu biti vezani uz poslovanje samog poduzeca, odnosno vazno je analizirati unutamje slabosti i prednosti promatranog poduzeca kao izdavatelja vrijednosnog papira.

U Hrvatskoj je financijska analiza jos u povojima. Rijetki analiticari uglavnom rade sarno za potrebe vlastitih institucija, a njihove analize cesto nisu dostupne javnosti. Broj, kvaliteta i dostupnost analiza bit cejedan od najboljih pokazatelja razvoja trZista kapitala u Hrvatskoj."

4.2.1. Analiza vrijednosti dionica

Nekoliko je razlicitih tehnika koje se bave procjenom vrijednosti dionica, medutim dva su najpoznatija pristupa, a to su fundamentalna i tehnicka analiza.

Fundamentalna analiza u svojoj procjeni vrijednosti dionica polazi od financijskih izvjeSca i tekuceg poslovanja promatranog poduzeca na temelju kojeg formira vlastite pokazatelje koje koristi pri daijnjoj usporedbi s ostalim dionicama prisutnim na triistu kapitala. Zbog relativne jednostavnosti pri izracunu pokazatelja koji se obuhvacaju fundamentalnom analizom, takvu procjenu vrijednosti dionica moze napraviti i sam potencijalni investitor na temelju dostupnih podataka iz financijskog izvjeSta.

Osnovna zamjerka fundamentalne analize jest povijesna okosnica njezinog izracunavanja sto u vecini situacija i nije pozitivan i kvalitetan pokazatelj investiranja u buducem razdoblju. Medutim, na temelju poznatih povijesnih podataka i trendova njihova kretanja izracunavaju se buduca kretanja vrijednosti dionica eime se daju osnovne smjernice i predispozicije buduceg stanja.

Metoda fundamentalne analize polazi sa stajalista da vrijednost dionica ovisi 0 ocekivanoj buducoj dobiti iIi dividendi, tj. od prihoda dionickog drustva." Na osnovu takve pretpostavke moze se zakljuciti da se fundamentalna analiza uz postojeca financijska izvjeSea orijentira i ka novcanom tijeku ocekivanom kroz buduce razdoblje, te razmatra rizike njegova ostvarivanja,

83 Galinec 1.; Analiticarima ne treba slijepo vjerovati, http://www.vecemji-list.hr/POSLOVNII 2002/05/081 Pages/analiticar.html, 11.07.2003.

84 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira,lnfoinvest, Zagreb, 1996, str. 77.

106

Svodenje na sadasnju vrijednost prihoda buducih razdoblja odvija se uz pomoc diskontne tehnike, odnosno rizici i nepoznanice koje nije moguce tocnije obuhvatiti u racunicu ukljucuju se u obliku diskontnih faktora."

Buducnost je gotovo nernoguce tocno predvidjeti stoga se analiticari u svojoj procjeni sluze pojednostavljenim pretpostavkama i iskustvenim cinienicarna.

Kod provodenja fundamentalne analize nije dovoljno sarno se usko koncentrirati na neke od pokazatelja, vee je potrebno pokazatelje promatrati kao skup, te na osnovu takvog skupa pokazatelja donositi kvalitetne i pouzdane investicijske odluke. Zasebni podaci cine tek manji dio investitorove odluke,

Financijski pokazatelji koji se koriste u okvirima izracuna i procjene koja se

postize fundamentalnom analizom mogu se podijeliti u cetiri osnovne kategorije=;

1. pokazatelji likvidnosti

2. pokazatelji zaduzenosti

3. pokazatelji pokrica

4. pokazatelji profitabilnosti

1. Pokazatelji likvidnosti su jedni od najcesce koristenih pokazatelja za procjenu sposobnosti poduzeca da pravodobno ispunjava dospjele tekuce obveze i da sve oblike kratkotrajne imovine na vrijeme pretvara u gotovinu kojom podmiruje te svoje kratkotrajne obveze. Likvidnost je najvazniji pokazatelj za trenutaenuuspjesnost poduzeca, stoga se i svi pokazatelji likvidnosti jednostavno utvrduju i prvi su u svakoj rasclambi 0 uspjesnosti nekog poduzeca."

Nekoliko je pokazatelja koji vode ka utvrdivanju sposobnosti poduzeca da podmiruje svoje tekuce obveze i oni se mogu klasificirati od najjednostavnijih do slozenijih oblika.

Ova grupa pokazatelja odnosi se na horizontalnu financijsku strukturu, odnosno pokazuje odnos dijelova kratkotrajne imovine i kratkotrajnih obveza.88

Najopcenitiji pokazatelj je omjer likvidnosti koji stavlja u omjer likvidna sredstva (ukupna kratkotrajna imovina) i kratkorocne obveze. Sto je dobiveni iznos iz omjera veci, to se pretpostavlja da ce veca biti i sposobnost poduzeca da podmiruje svoje tekuce obveze.

Likvidna imovina

Kratkorocne obveze

Tocniji pokazatelj likvidnosti je brzi test, koji od likvidnih sredstava (ukupna kratkotrajna imovina) oduzima zalihe i dobiveni iznos stavlja u omjer s kratkorocnim obvezama. Zalihe su najmanje Iikvidan dio Iikvidnih sredstava, te se stoga uz pomoc takvog oblika postiie tocnije mjerenje likvidnosti.

Likvidna imcvina- zalihe

,.
I
~
~ 85
~
t 86
,ll
87
\ 88
~ Kratkoroene obveze

Galinec J.; Analiticarima ne treba sJijepo vjerovati, http://www.vecemji-list.hr/POSLOVNI/ 2002/05 {OS/ Pages/ana 1 iticar.h trnl, 11.07.2003.

Van Home, C; Financijsko upravljanje i politika, Mate d.D.D., Zagreb, 1993., str. 76S. Cingula M.; Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRIF· plus d.o.o., Zagreb, 2001., sir. 76.

Tintor 1.; Financijski pokazatelji, Prirucnlk za polaganje ispita za obavIjanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analiticara, Zagreb. 2002., SIr. 35S.

107

2. Pokazatelj zaduzenosti koristi se za utvrdivanje sposobnosti poduzeca da udovoljava njegovim dugorocnirn obvezama,

Jedno od najvaznijih pitanja za uspjeh u poslovanju jest odnos vlastite i tude imovine, odnosno pokazatelj zaduzenosti poduzeca. Razlog sto se ovaj pokazatelj uzima kao mjerodavna oejena pri analizi vrijednosti dioniea je taj sto su mnoga poduzeca u pocetku postigla velike uspjehe zahvaljujuci tudem finaneiranju u nekim razvojnim fazama. Medutim, veliki je broj i onih koji koji nisu uspjeli takvo stanje prevladati i kod kojihje finaneiranje poslovanja ovisilo 0 tudim sredstvima u duzem razdoblju, te su najcesce takva poduzeca dozivjela slom."

Nekoliko je pokazatelja najcesce koristenih u praksi pri utvrdivanju dugorocne likvidnosti poduzeca,

Najjednostavniji pokazatelj stavlja u odnos ukupan dug poduzeca (ukljucujuci i kratkorocne obveze) i dionicki kapital. Odnos duga prema trajnom kapitalu zavisi od uvjeta pod kojima poduzece posluje i koji se odrazavaju na njegove novcane tijekove. Odnos duga i vlastitog kapitala zasnovan je na konzervativnom pravilu financiranja po kojem se poduzece ne bi smjelo zaduzivati preko visine vlastitog kapitala."

Ukupni dug

Trajni kapital dionicara

U izracunavanju pokazatelja zaduzenosti koristi se jos i pokazatelj koji uzima samo dugorocnu kapitaJizaciju poduzeca, odnosno dugorocna kapitalizacija predstavlja dugorocni dug i say trajni kapital dionicara, Ovakav pristup izracunu pokazatelja zaduzenosti je vrlo znacajan jer pokazuje vaznost dugorocnog duga u strukturi kapitala.

Oba prikazana pokazatelja izracunavaju se na temelju knjigovodstvene vrijednosti, medutim ponekad je preporucljivo ove pokazatelje izracunavati na temelju trziSnih vrijednosti.

3. Pokazatelji pokrica (solventnosti) stavljaju u odnos financijske troskove poduzeca s njihovom sposobnoscu da ih podmiruju. Poduzece je solventno ako je njegova imovina iii neki dio imovine veci od ukupnih obveza iii odredenog dijela obveza."

Pokazatelji pokrica su vrlo cesto koristeni pokazatelji, a jedan od najcesce koristenih je pokazatelj pokrica kamata, a dobiva se na naein da se zarada prije odbitka kamata i poreza za odredeno razdoblje podijeli s iznosom kamatnih troskova za to razdoblje. Metoda ukupnog pokrica naglasava potrebu pokrica svih fiksnih kamata poduzeca.

89 Cingula M.; Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRIF - plus d.o.o., Zagreb, 2001., str. 79.

90 Tintor J.; Financijski pokazatelji, Prirucnik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analitlcara, Zagreb, 2002., SIr. 357.

91 Tintor 1.; Financijski pokazatelji, Priruenik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih annliticara, Zagreb, 2002., str. 358.

108

Najobjektivnija metoda izracuna pokazatelja pokrica jest metoda prethodnih oduzimanja. Pri toj se metodi kamate na glavne obveznice oduzimaju od prosjecne zarade i dobiveni se iznos stavlja u omjer s kamatom na sporedne obveznice.

Najcesce koristena metoda je metoda kumulativnog oduzimanja. Tom metodom pokrice sporednih obveznica utvrdeno je zbrajanjero karnatnih troskova obiju obveznica i stavljanjem u odnos ukupne prema prosjecnoj zaradi."

Pokazatelji pokrica imaju nekoliko nedostataka, a jedna od osnovnih zarnjerki im je ta sto sposobnost poduzeca da otplacuje dug stavljaju u odnos i preroa otplati kamate i glavnice. Takva placanja se ne obavljaju iz zarade vet iz novca. Iz tog razloga pogodniji oblik izracuna pokazatelja pokrica je da se u odnos stavi tijek novca pcduzeca (EBIT + amortizacija)" u odnosu na zbroj kojeg cini placanje kamata i glavnica.

4. Pokazatelji profitabilnosti mogu se podijeliti u dvije osnovne grupacije, od kojih jednu cine pokazatelji profitabilnosti U odnosu na prodaju, a drugu pokazatelji profitabilnosti u odnosu na ulaganja.

Profitabilnost uvijek pokazuje odnos dobiti i ulozenog kapitala iii odnos dobiti _ spram ukupno ostvarenih prihoda. Orojeri kojima se dobit usporeduje S nekim drugiro velicinarna najvazniji su za vlasnike kapitala koji zele brzo utvrditi kako se njihovo ulaganje oploduje u poslovnom procesu,"

Prva grupa pokazatelja su pokazatelji profitabilnosti u odnosu na prodaju i oni se prikazuju kao bruto maria. Ovaj pokazatelj pokazuje profit poduzeca U odnosu na prodaju nakon sto se oduzme trosak proizvodnje prodane robe.

Prodaja umaojena za troskove prodane robe Prodaja iIi uku an rihod

Drugi pokazatelj unutar grupacije pokazatelja profitabilnosti u odnosu na prodaju je i neto profitna maria koja pokazuje efikasnost poduzeca nakon obracunavanja svih troskova i poreza na prihod, ali ne i.izvanrednih troskova. Neto profitna marza pokazuje uspjesnost menadzmenta da upravlja karoatnim opterecenjima koja proizlaze iz strukture financiranja."

Druga grupacija pokazatelja profitabilnosti u odnos stavlja profite nasprarn ulaganjima. Jedna od najcesce koristenih mjera unutar te grupacije je i stopa povrata na trajni kapital iii ROE. Ovaj pokazatelj se cesto koristi kod usporedbe dva iii

92 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996, str. 84.

93 Vise: EDIT - zarada prije odbitka troskova kamata i poreza (eng!. Earnings Before Interests and Taxes) EBITD - zarada prije odbitka troskova kamata, poreza i amortizacije (eng!. Earnings Before, Taxes and Depreciation)

94 Cingula M.; Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRIF - plus d.o.o., Zagreb, 2001., str, 78.

95 Tintor 1.; Financijski pokazatelji, Priruenik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analiticara, Zagreb, 2002., str, 353.

109

vise poduzeca iz istog industrijskog podrucja, a govori 0 velicini zarade na knjigovodstvena ulaganja dionicara, Takva usporedba poduzeca s drugim poduzecem je uvijek koristan pokazatelj iz razloga sto ukazuje na Cinjenicu da Ii je profitabilnost jednog poduzeca bolja iii losija u odnosu na drugo poduzece i zasto je to upravo tako.

Neto profit nakon oporezivanja - Dividende na preferencijalne dionice Traini ka ital dionicara

Opcenitija stopa koja se koristi pri razmatranju pokazatelja profitabilnosti je pokazatelj stope prihoda na sredstva iIi ROA.

Neto profit "ako" oporezivanja Uku na sredstva

U slucajevima kada su financijski troskovi visoki bolje je koristiti neto operativnu profitnu stopu povrata nego stopu povrata na sredstva. Razlog tome je sto u ovom drugom slucaju mozemo izuzeti razlicite financijske troskove poput kamata i dividendi na preferencijalne dionice time cemo dobiti omjer kojije neovisan od naclna financiranja poduzeca.

~~----~~~~~--~----~

Zarada prije odbitka kamata i poreza

Uku na sredstva

U uvjetima razvijenih financijskih trzista postoje mnogi pokazatelji koji se zasnivaju na dionicama i zaradama, a predstavljaju nacine uz pomoc kojih se mjeri uspjesnosti poduzeca. Nazivaju se jos i pokazatelji investiranja, a u tu grupaciju spadaju: Dobit po dionici (Earnings per Share), Cijena po dionici (Price per Share), Prinos od dividendi (Dividend Yield), Odnos cijene i dobiti (Price - Earning ratio), Odnos isplate dividendi (Payout ratio), Dividende po dionici (Dividend per Share).

Tehnidka analiza polazi ad toga da je taiste unutar kojeg poduzece posluje promjenjivo, dinamicno, ali istovremeno efikasno i transparentno sto dovodi do mogucnosti da svaki potencijalni investitor raspolaze s istim kvalitativnim i kvantitativnim informacijama, te ce ih stoga i znatan broj analiticara podjednako interpretirati.

Tehnicka analiza ima dugu povijest. Osnovne postavke tehnicke analize nalaze se u teoriji Charlesa Dow-a, osnivaca Dow Jonesa koji je iznio svoju "Dow" teoriju za identificiranje trend ova u cijenama dionica jos u 19. stoljecu,

Charles H. Dow je smatrao da se na osnovu promatranja trendova mogu predvidjeti opca kretanja na trzistu. Za njega su postojala tri osnovna trenda: primarni, sekundarni i tercijarni. Primarni trend je dugorocan i okrenut je prema opcenitom kretanju trZista dionica. Sekundarni trend je privremen i traje do nekolika mjeseci i njime se nastoji izmijeniti tercijarni trend, koji predstavlja svakodnevne oscitacije koje su za investitora nebitne".

Tehnicka analiza dugo nije bila prihvacena od strane financijskih analiticara, medutim 90-tih godina 20. stoljeca dokazano je da se upravo tehnicka analiza

96 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996, str, 88., Vise: Fisher D.E., Jordan RJ., Security Analysis and Portfolio Management, Prentice Hall, Englewood Cliffts, New Jersey, 1990., str, 592.

110

I,

uspjesno rnoze koristiti pri prognozi cijena dionica analizirajuci trendove u kretanju proslih cijena dionica.

Osnovni preduvjet uspjesno formirane tehnieke analize je taj da trgovanje dionicarna mora biti veliko po opsegu, te da se trgovina odredenim dionicama mora odvijati redovito, a pri trgovanju glavnu rijec moraju imati mali investitori. Iz tog razloga tehnicka analiza daje bolje vrijednosti kada se prirnjenjuje na dionice s Nasdaqua nego kada se primjenjuje na blue-chip dionice s Wall Streeta, gdje primarno trguju veliki investitori."

Osnovno polaziste tehnicke analize (chart analiza) je graficki prikaz kretanja tecajeva i volumena dionica.

Citj je tehnicke analize prognoziranje tecajeva dionica kako bi se mogao utvrditi povoljan trenutak za njihovu kupovinu odnosno prodaju. Za takvu prognozu koriste se posebni metodoloski postupci i to:98

1. Analiza kretanja tecajeva pojedinih dionica na osnovi metode pomicnih prosjeka, trend ova i sl,

2. Analiza ukupnog kretanja tecajeva dionica na nekoj burzi pomocu grafickog prikaza kretanja posebnih indeksa tecajeva dionica, npr. Dow Jones indeks na burzi u New Yorku koji predstavlja prosjek tecajeva 30 dionica velikih industrijskih poduzeca,

U tehnickoj analizi koriste se tri osnovne vrste grafikona, a to su histogrami (bar chart), linijski grafikoni (line chart) i grafikon tocaka i simbola (point and figure chart - P&F).99 Grafikoni, kao rezultat tehnicke analize uspjesno se koriste od strane najuspjesnijih investitora, narocito ukoliko je rijee 0 institucionalnim investitorima, Svi oni nakon niza godina zanemarivanja tehnicke analize dosli su do zakljucka da grafikoni sadrze niz kvalitetnih informacija 0 buducem kretanju cijena dionica.

Histogrami su specificni grafikoni koji prikazuju frekvencije pojavljivanja odredenih vrijednosti. Najcesce su koristeni grafikoni u tehnickoj analizi.

Histogrami na vertikalnoj osi imaju oznacene tecajeve pojedinih dionica, dok je na horizontalnoj osi oznaceno vrijeme. Zavisno od prikaza, vremenska osnovnlca moze biti sat, dan, tjedan iii mjesec itd. U prikazanom primjeru, svakom danu na horizontalnoj osi odgovarat ce vertikalna linija koja oznacava visinu cijena dionica tog dana, odnosno odredenog vremenskog razdoblja.

Prednosti njegovog koristenja su te sto daje prikaz najvlse, najnize, pocetne i zavrsne cijene za odredeni dan.

Linijski dijagram je graficki prikaz promjenjivosti neke vrijednosne velicine. Po svom prikazu nalikuje histogramu. U pravilu prikazuje kretanje zakljucnih vrijednosti na temelju kojih se prati kretanje cijena dionica kroz vrijerne, Zakljucne cijene se povezuju ravnim linijama na temelju kojih se nastoji uociti trend kretanja cijena vrijednosnih papira. Na primjeru indeksa vrijednosti Zagrebacke burze - CROBEX prikazuje se kretanje cijena dionica kroz odredeni vremenski period.

97 Galinec J.; Analiticarima ne treba slijepo vjerovati, http:/twww.vecernjj.Jist.hrIPOSLOVNI/ 2002/05/081 Pages/analiticar.htrnl, 11.07.2003 .

. 98 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Inloinvest, Zagreb, 1996., str, 87.

99 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Infcinvest, Zagreb, 1996., str. 89.

111

Grafikon 7.: Prikaz histograma

AT &.T..daDvOHlC oct

lEe, :P;: :~;;~~ :~:lE mE ~~ ~?t~1:mfi: %' f: :~:~ . ~iE'l~F' 30 Fl' WcEWt~ 'Ft.=£ ~i :. .:: ~*tJ:d~~ :§o;:~ :~-:-:tEE tE g m ~ 'it~;:I~..j.t 1f:I;ffi.ni~ ·g.I1':N:t~'±'~ i$;;:-.:: 5 ,B'Ji#f :;:tl:t;-:,n:'lm-r.. -; : ~1±i±~:":1: '!#f: :f.;:~~M~

: -j- Etf.Hj§lJ;'f~~ = :deEL. rr; .:;_. =., .. ~ a

__ .~ ~ r£E'~ E~ ;;.~:~ :1: _ • -. ~ r_

±J:IH:f: . : . : .;

o

8 6!9 2

DEC·DO JAN·OI FEll

As of02/23jOl ~ lIll'd1u1.c:mn

*** http://www.investopedia.com/university/technical/technical2.asp,

Izvor: 2003.

Grafikon 8.: Indeks CROBEX na Zagrebackoj burzi u razdoblju od 05. sijecnja 1999. godine do 30. Iipnja 2003. godine

16. 07.

1.350:r----------__:.---------.

1.300' _ - .. -- .

I.25U _ _ -....................... .

ulJa - ...

1.150 1.100 l1J50 1.000

950 SOD BSO 9G0 750 100'

850 600

550 .

~O+-~r;~-r-r~+-~~-+-r~+-~r;-+-r~ ~~~mm888ggo~oooSSg§g~aa .~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ ~~~~~~~~~~~:~~~~~~~~~~~

m ~ ~ ~ ~ = _ m ~ - v ~ ~ ~'~

Izvor: *** http://www.zse.hr/crobexgraJhtml. 14.07.2003.

Gralikon tocaka i simbola koristi se kako bi se identificirale svakodnevne razine promjena, odnosno rast i pad cijena pojedinih dionica. On u potpunosti ignorira vremensko razdoblje (ne postoji dirnenzija vremena) unutar kojeg se prornjena desava, te se u potpunosti koncentrira na promjenu u cijeni, Takav pristup omoguc~va da se napravi odredena selekcija onih promjena koje nisu znacajne, te da se stavi naglasak na najznacajnije trendove u kretanju cijena dionica.

Bit ovakvog grafikona je u tome da se ucrtavaju zakljucni tecajevi dionica koji formiraju trend unutar jednog stupca, te da se u sljedeci stupac prelazi tek kada se promijeni trend, odnosno tecaj dionice za odredeni unaprijed definirani iznos. Pri tome se rast tecaja vrijednosnog papira oznacava s «X)), a pad s «0))100.

100 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996., str. 91.

112

Grafikon 9.: Grafikon tocaka i simbola

,J .1::" - L~!;i -JJlli i 't li; ikU1,l!: J.ii ur: :11, 11:liI' ,n I i I ij_ II. [dilill,· il'"

Ii: il' : ; 1m!· - ;11 I i iln- :1: ·lITill ili !!!~ t~Hi;-j:I!---1' : § ~II' l 'J

· fltj :1:j'ILil til . '1: I::r.-

· In :1 I~r, 1'1, , ; 11:1..

.r: j, I jll:; f m : Il-i.'

[11 ,: ,ii' ,11 "'I->

ti, I I rI Hi i~ d i: ijH: r i ~

lJl 'I ~'~~! i I! I :. I Jll' I I : rl!

~I[ 1 ,. I I : : 1 II:. r <[I ,

· IT! zuumu ili 11 ! '~: i . ~Ji

:. .: I It,ll I. I !IIW"

Iii! Ji-'; ill: I j i ~ Ii I i III

'II Ie diH -.; I I IW t j H, lid: hti •

, .

Alcll::IlJU,ICI1 .... ....._

lzvor: "'** http://www.investopedia.com/universiJy/technical/technical4.asp. 14. 07. 2003.

4.2.1.1. ModeIi triisne kapitalizacije

Na vrijednost dionice utjecu razliciti cirnbenici koji se zavisno od svojih karak-teristika i razlicito procjenjuju i odreduju. Razvijeni su razliCiti modeli pomocu kojih se nastoji izracunati dobitak koji proizlazi iz posjedovanja dionica. Ocekivani buduci ucinci mogu se prikazati zaradama, dividendama, rastom poduzeca iii nekorn drugom velicinom koja se odrafava na vrijednost dionica.

U nastavku dat ce se prikaz dva najpoznatija modela vrednovanja dionica, a to su PIE model, odnosno model kapitalizacije zarada i model kapitaJizacije dividendi.

Najpoznatiji model je PIE model, odnosno model kapitaJizacije zarada, Ovaj model pokazuje odnos triisne cijene i zarada po dionici (dobiti nakon kamata i poreza) odnosno dobiti po dionici. Za investitora odnos cijene i zarada najvaZnija je mjera vrijednosti koju koriste u analizi dionica. Temeljem odnosa cijene i zarada moze se odrediti tdisna vrijednost dionica mnozenjem S ocekivanim zaradama po dionici. Na taj se nacin kapitaliziraju zarade, pa se ovaj model naziva i modelom kapitalizacije zarada.!"

~';__-----,

I PIE = :: I· Po = PIE X Eo

Model kapitalizacije dividendi odreden je umnoskom dividendi po dionici i odnos a cijene i dividende po dionici. Ima odredene prednosti, ali i nedostatke pred modelom kapitalizacije zarada. Jedan od bitnih nedostataka je taj sto prilikom vrednovanja ne uzima u obzir velicinu zadrzavanja zarada u poduzecu kao faktora moguceg rasta dividendi u buducnosti!",

~ ~

Po= PfDXDo I

101 Orsag S,; Vrednovanje dionica, Prirucnik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analiticara, Zagreb, 2002., SIr. 32l.

102 Orsag S.; Vrednovanje dionica, Prirucnik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analitlcara, Zagreb, 2002., str, 323.

113

4.2.1.2. Proejena politickog rizika

Pod politickim rizikom smatraju se sve eventualne politicke krize u onoj zemlji gdje promatrano poduzece ima sjediste, odnosno u onim zemljama u kojirna i s kojima isto poduzece posluje. Politicka kriza ima utjecaj na poslovanje poduzeca, odnosno pretpostavka je da ce moguca kriza umanjiti vrijednost emitiranih vrijednosnih papira od strane tog istog poduzeca. U situacijama kada potencijalni investitor radi vIastiti portfelj vrijednosnih papira (institucionalni investitor) izbjegavat ce trlista u kojima bi politicka kriza imala znacajan utjecaj na formiranje cijene vrijednosnih papira.

Politicki rizik ukljucuje analizu brojnih cimbenika koji bi potencijalno utjecali na njegovu vecu iii manju izrazenost, Prilikom analize potrebno je razmotriti polozaj odredene zemlje u medunarodnim odnosima, rizik uvodenja medunarodnih sankcija, a takoder analizirati i rizik izbijanja medudrzavnih sukoba.

Procjena politickog rizika bitan je element prospekta nekog poduzeca koje isto sastavlja prije izlaska na organizirano trliste kapitala. Velika poduzeca vee su u odredenoj mjeri stekla praksu da redovito i kontinuirano prate kretanja politickog rizika, te za takve procjene angaziraju konzultantska poduzeca,

4.2.1.3. Procjena gospodarskog rizika

Pri analiziranju gospodarskog rizika takoder je potrebno izvrsiti procjenu nekoliko vaznih cimbenika koji neovisno jedan od drugog iii u nekim slucajevirna povezano utjecu na dobivanje realnog i trenutacnog stanja gospodarstva za koje se i vcii procjena.

NajvaZniji cimbenici koji se analiziraju jesu: konkurentski polozaj poduzeca unutar drl.ave te u medunarodnim okvirima, konkurentnost na razini drzave, bankarski sustav, porezni sustav, tdiste kapitala, kamatne stope i tecaj domace valute. Posebna paznja posvecuje se stvaranju i analizi konkurentskog polozaja na glavnim ciljnim triiStima jer upravo konkurentska pozicija predstavlja najvaZniji pojedinacni cimbenik za trenutacnu i buducu poslovnu poziciju, profitabilnost, opstanak i razvoj poduzeca.

4.2.1.4. Procjena unutamjih prednosti i slabosti izdavatelja

Unutarnji rizici nekog poduzeca proizlaze iz opasnosti prisutnib unutar samog poduzeca, Takve opasnosti su individualne i iskljucivo zavise od unutarnjih karakteristika svakog pojedinacnog poduzeca, a vezane su uz njegovo poslovanje, postojeci praces rada i obveza, razvitak poduzeca i njegovu dugorocnu strategiju, te funkciju rukovodenja i upravijanja.

Jedan od najcescih mogucih rizika vezan je uz organizaciju poduzeca, Ukoliko organizacija poduzeca ne odgovara uvjetima poslovanja i velicini poduzeca potencijalni rizik je vise izrazen i smatra se najznacajnijirn elernentorn slabosti poduzeca, Prilikom analize prati se i procjenjuje struktura kadrova S obzircm na procese u poduzecu, odnosno nastoji se pronaci okosnica ravnotefe izmedu njibove strucne (ne)sposobnosti, a time posredno i (ne)motiviranosti za rad.

Procjena unutarnjih prednosti i slabosti izdavatelja jedna je ad kljucnih faza prilikom analize vrijednosti poduzeca i vrijednosnih papira emitiranib od strane tog istog poduzeca,

114

4.2.2. Analiza vrijednosti obveznica

Potencijalni investitor, da bi prikupio dovoljno kvalitetnib informacija da donese misljenje 0 kvaliteti ernisije obveznica, konzultira nezavisne rejting agencije kao sto su npr. na americkom tdistu Moodys Investor Services, Standard & Poors (S&P), Fitehs i dr. Razlog za detaljnu pretbodnu analizu je taj sto investitori koji kupuju obveznice nastoje izabrati duznicke vrijednosne papire od onib ernitenata koji ce osigurati isplacivanje redovitih kamata i naplatu glavnice po dospijecu.

Na tdistu kapitala u velikoj mjeri prisutne su i spekulacije obveznicama, odnosno investitori cesto ulazu u prije procijenjene obveznice s namjerom da spekulacljorn ostvare visoki profit, a tek u manjem broju slucajeva drfe ih do dana dospijeca. Spekulacije na triistu kapitala su visoko rizicne te investitori primjenjuju razlicite a!1alize ~ ~roejene kretanja kamatnih stopa kako bi rizik zadrzali u njima prihvatljivim okvirima,

Kamatna stopa kod ernisije obveznica predstavlja cijenu koju izdavatelj obveznica mora platiti za novcana sredstva koja je dobio ad investitora. Kamatna stopa za izdavatelja predstavlja trosak, dok za investitora predstavlja prihod. Visina kamatne stope, odnosno prihod bit ce jedan ad razloga kupovine obveznica ad strane investitora.

ViSe je razlicitih faktora koji utjecu na formiranje visine kamatnih stopa kod duznickih vrijednosnih papira s fiksnim prihodom, a mogu se izdvojiti u nekoliko - grupacija.P'

Inflacija je najznacajniji faktor koji utjece na odredivanje visine kamatnih stopa, a ujedno i predstavlja jedan od najznacajnijih problema gospodarskih sustava, InfIa.cija se. d.~finira k~o porast razine cijena svih dobara u jednoj nacionalnoj privredi, Empirijske analize pokazale su da postoji korelacija izmedu inflacije i visine kamatnih stopa.

Formirana kamatna stopa u sebi sadrzi i ocekivanu infIaciju sto se moze prika-

zati relacijom. .

Nominalna kamatna stopa = realna kamatna stopa + ocekivana stopa inDacije

Uz kamatnu stopu vezana su dva osnovna pojma, a to su pojam nominalne kamatne stope i pojam realne kamatne stope. Nominalna kamatna stopa je ona stopa koja se nalazi upisana na izdani vrijednosni papir, a realna kamatna stopa je stvarna. stop~ p~ kojoj se vrSi poyrat posudenih novcanih sredstava investitoru. Kada je u privredi pnsutan fenomen inflacije, realna kamatna stopa biti ce niZa od nominalne kamatne stope.

Rizik nepodmirenja obveze je svojevrsna opasnost i ogranicenje ad strane duznika da Ii ce on po dospijecu duga biti u stanju taj dug i vratiti. Zavisno 0 kojem obliku obveznice se radi (korporativna, drZavna, municipalna ... ) i rizik ce biti razlicit, sto ce se odraziti na visinu kamatne stope. Ukoliko je rizik na triistu kapitala veci, potencijalni investitor za ulozena sredstva dobit ce vecu naknadu koja se prezentira u obliku vise kamatne stope.

103 Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb, 1996, str. 126. (ViSe: Van Horne J.e.; Financial Management and Policy, Prentice Hall, Englewood Cliffts, New Jersey, 1986., str, 424.)

115

Oporezivanje utjece na odredivanje visine kamatnih stopa, jer se porezno opterecenje moze odraziti na ukupan prihod. U Americi, gdje vee tradicionalno postoji financiranje emisijom municipalnih obveznica iz kojih se podmiruju obveze za polove od javnog interesa, prihodi od kamata oslobodeni su porezne obveze.

Fungibilnost predstavlja mogucnost mobilnosti i prodaje duznickih vrijednosnih papira na sekundarnom trZistu kapitala, sto takoder utjece na odredivanje visine kamatne stope.

Mogucnost prijevremenog povlacenja emitenta obveznica je takoder jedan od faktora koji ce utjecati na oblikovanje kamatne stope. Takva mogucnost odgovara emitentu jer mu ostavlja mogucnost da kada su na trZistu kapitala nize kamatne stope novcana sredstva pribavi povoljnije, sto ce naravno biti suprotno ocekivanjima investitora koji ee u tom slucaju ostvariti niZu stopu prihoda.

Trosknvi posredovanja mogu biti jedan od faktora koji ce utjecati na oblikovanje kamatne stope. Zavisno od oblika obveznice posrednicka provizija se mijenja te, ukoliko je ona veca kamatna stopa takoder mora biti veca kako bi privukla potencijalne investitore.

Analizom svih ovih faktora koji utjecu na oblikovanje kamatne stope investitor moze donijeti realnu odluku 0 precijenjenosti iii podcijenjenosti obveznice te njihovom kupnjom, odnosno prodajom podcijenjenih obveznica ostvariti zadovoljavajuci prihod.

4.2.3. Neovisne agencije za odredivanje rejtinga

Agencije za odredivanje rejtinga procjenjuju kvalitetu emisija vrijednosnica i pri tome im je vaznije da se usredotoce na analizu financijskog polozaja izdavatelja obveznice nego na istrazivanje atraktivnosti iste emisije na trZistu kapitala. Agencije izdavatelju za odredivanje rejtinga vrijednosnice obracunavaju odredenu naknaduo Odredivanje rejtinga uvelike moze pospjesiti trgovinu vrijednosnim papirima sto je i dodatni poticaj svakom izdavatelju da osigura aktivno trziste za svoj vrijednosni papir.

Rejting agencije imaju transparentnu metodologiju po kojoj rade i prema tome omogucuju jednostavnu i nuznu usporedbu ekonomskih subjekata. Njihova metodologija ima svojih slabosti, ali zasada jos uvijek nema alternative.44

Jedna od najcjenjenijih agencija u svijetu za procjenu kredibiliteta poduzeca izdavatelja je agencija Standard & Poors. Ostale vrlo poznate organizaeije za proejenu kreditnog rejtinga su Moody i Fitch.

Najkvalitetnije obveznice Standard & Poors agencija oznacava oznakom AAA dok nifi rejting oznacava manjim brojem slova A, a najnifi slovima abeeede koja slijede nakon A. Na slican nacin i ostale agencije oznacavaju rejting obveznica.

116

Tabliea 8.: Kriterij rangiranja obvezniea ad strane ageneija

Investicij- Objas- Mo- Standard Objas- Napomcne
ska rubrika njenje ody's and Poor's njenje
Najvisi Vrhun- Dug najvise kvalitete: kapacitet
bonitet Aaa AAA ski bo- otplate karnata i glavniee bez
nitet sumnje
Visok Visok Dug visoke kvalitete: marginal-
Vrhunska bonitet Aa AA bonitet no se razIikuje od najvise oeje-
kvaliteta ne
Srednje Sred- Dug visoke srednje kvalitete:
visok A A nje vi- snazan kapacitet otplaCivanja
bonitet sok na kojega mogu utjecati nepo-
bonitet voljni ekonomski uvjeti
Srednji Dug sa srednjom ocjenom: veca
Srednja Srednji stupanj
kvaliteta bonitet Baa BBB bonite- mogucnost posljedica od nepo-
ta voljnih ekonomskih uvjeta
Pone- Ispod- Niia srednja oejena duga: visi
kad Ba BB pro- rizik izlofenosti nepovoljnim
speku- sjecni
lativno bonitet uvjetima
Spekulativ- Opceni- Speku- Dug koji dobiva ovakve ocjene
na kvalite- to slabi- B B spekulativan je u odnosu na ot-
ta ji lativno platu kamata i glavnice
bonitet
Slabi Izrazi- Dugje spekulativan u odnosu
Caa CCC-CC to
bonitet rizicno na otplatu kamata i glavnice
Visoko
speku- Ca
lativan
Slaba kva-
liteta Naj- Nepod- Obveznice s isplatom kamata
miren-
losiji C C je samo u slucaju ostvarivanja do-
bonitet obveza voljnih prihoda
Sumnjiva Dug koji se trenutacno ne ot-
DDD placuje: otplata kamata i glavni-
kvaliteta ee u zakasnjenju
Nepouzda- DD
na kvalite-
ta D Izvor: Lukic N.; Savjetovanje prvi dio: Novi oblici financiranja jedinica lokalne samouprave i uprave, Banke kao garanti za izdavanje vniednosnib papira, Varaidin, 26. studeni, 1998., str. 8.

117

Pitanja za proljeru znanja:

1. Koji su cinitelji koji utjecu na porast iii pad cijena vrijednosnih papira?

2. Ukratko opisite fundamentalnu i tehnicku analizu

3. Koja je osnovna prednost, a koja osnovna zamjerka fundamentalne analize?

4. Koji su financijski pokazatelji koji se koriste u okvirima izraeuna i proejene fundamentalnom analizom?

5. Sto je Iikvidnost i koji su pokazatelji likvidnosti?

6. Koji su pokazatelji najceSce koristeni u praksi pri utvrdivanju

dugorocne likvidnosti poduzeca?

7. Koje se metode koriste pri izracunu pokazatelja pokrica?

8. Kojaje osnovna zamjerka izracunu pokazatelja pokrica?

9. Sto je profitabilnost?

10. Koje su dvije osnovne grupacije pokazatelja profitabilnosti?

11. Navedite pokazatelje koji se zasnivaju na dionieama i zaradama?

12. Koji je osnovni preduvjet uspjesno formirane tehnicke analize?

13. 8to je cilj tehnicke analize?

14. Koje su tri osnovne vrste grafikona koriste u tehnickoj analizi i opisite ih?

15. Koja su dva najpoznatija modela vrednovanja dioniea i opisite ih?

16. Sta podrazumijeva politicki, a sta gospodarski rizik?

17. Sta podrazumijeva procjena unutarnjih prednosti i slabosti izdavatelja?

18. Navedite neke od najznacajnijih rejting agencija?

19. Kojije osnovni zadatak agencija za odredivanje rejtinga?

20. Koji su faktori koji utjecu na formiranje visine kamatnih stopa kod duznickih vrijednosnih papira s fiksnim prihodom i opisite ih?

118

5. IZDAVANJE VRUEDNOSNlli PAPlRA

Poduzece je financijsko - ekonomski sustav kojemu je cilj stabilno poslovanje sada i u buducern razdoblju, Da bi mogao postici stabilno djelovanje, poduzece mora pronaci izvore finaneijskih sredstava, odnosno novae za financiranje vlastitih aktivnosti, Financiranje je moguce na razlicite nacine, medutim u ovom poglavlju naglasak ce se staviti na financiranje emisijom vrijednosnih papira.

5.1. Izdavanje driavnih obveznica

Izdavanjem drzavnih obvezniea drzavna rizniea (odjel Ministarstva financija) trafi potencijalne ulagatelje koji bi kupnjom obveznica financirali akumulirani javni dug. Takvim pristupom, odnosno emisijom drzavnih obveznica drzava posuduje novae od stanovnistva, tj. pojedinaca, banaka i drugih finaneijskih institueija i posrednika na tdistu kapitala. Novae dobiven emisijom drzavnih obveznica koristi se za namirenje obveza nekog drzavnog, vee postojeceg duga iii moguceg drZavnog troska,

Javni iii drzavni dug cine iznosi koje je drzava pozajmljivala kalco bi finaneirala prosle deficite. Cesto se upotrebljava rijee "dug", a pri tom se misli na "deficit". Razlika izmedu ta dva pojma moze se jednostavno objasniti: ako su ddavni rashodi veci od drzavnih prihoda, proracun iskazuje deficit koji se mora financirati pozajmljivanjem. Iznos deficita povecava dug i sarno ga sufieit rnoze smanjitj_los

Drzavna rizniea moze novae posuditi i od eentralne banke na nacin da joj ponudi drsavne obveznice. Takav pristup naziva se monetizaeija duga, a primjenjuje se u onim situacijama kada banka zeli zadrzatl kamatne stope na postojecoj razini, odnosno u onim situacijama kada postoji mogucnost rasta kamatnih stopa zbog deficitarnog drzavnog trosenja.

5.2. Izdavanje gradskih obveznica i obveznica lokalnih uprava

Izdavanje gradskih obvezniea i obvezniea lokalnih upravajedanje od provjerenih nacina financiranja javnih potreba u SAD-u. Gradske obveznice u SAD-u su izuzete od placanja poreza na dohodak sto je ucinjeno kako bi se olaksalo financiranje lokalnih jediniea drzavne uprave. Zbog izuzeca od placanja poreza na kamatu od lokalnih obvezniea, mnogi su iskoristili priliku i kupili municipalne obvezniee.

Gradske uprave u Hrvatskoj odlucuju se na emisiju obveznica iz razloga 5tO u vecini slucajeva troskcvi financiranja municipalnih obvezniea su povoljniji od bankarskoga kredita. Takav pristup donosi odmak od klasicnih bankarskih kredita i povoljnije financiranje komunalnih projekata ad opceg interesa.

Munieipalne obveznice zbog viseg prinosa od orocene stednje su atraktivni izvor zarade, kako gradanima tako i poduzecima, Izdavanjem gradskih obveznica, grad i vodeca gradska struktura, stjeeu znacajni kreditni i financijski rejting koji ce im omoguciti daljnji bolji polozaj unutar gospodarskog i politickog sustava.

U Hrvatskoj je u tijeku proees izdavanja munieipalnih obvezniea ad strane grada Koprivnice. Prve municipalne obveznice na hrvatskom trzistu izdala je Istarska

105

••• htlp:/lwww.ijf.hr/old-web/pojrnovnikJjavni_ili_drzavni_dug.htrn. 21.08.2003.

119

zupanija i grad Opatija prije desetak godina, medutim municipalne obveznice grada Koprivnice su relativno nevi pristup financiranju zbog novih uvjeta koji postoje na hrvatskom financijskom trzism. Grad Koprivnica planira izdati 60 milijuna kuna vrijedne municipalne obveznice. Obveznice ce se izdavati u tri transe ad po 20 milijuna kuna, a zadnja transa trebala bi biti pocetkom 2004. godine. Rok otplate tih obveznica je sedam godina, kamatna stopa bila hi 6,5 %, a godisnja rata oko 11 milijuna kuna. Najveca prednost tih obvezniea je fiksna kamatna stopa, sto je vazno zbog otplate duga od sedam godina.

5.3. Izdavanje korporativnih obveznica

Korporativne obveznice su vrla atraktivni financijski instrumenti uz pornoc kojih se nastoji financirati gospodarski rast i razvitak poduzeca, Ukoliko se poduzece odluci na njihovo izdavanje, investicijska banka s kojom poduzece posluje priprema svu potrebnu dokumentaciju kako bi se proveo "due diligence", odnosno temeljna unutarnja kontrola poslovanja poduzeca. Takoder, sva prikupljena dokumentaeija salje se Komisiji za vrijednosne papire koja u maksimalno dozvoljenom roku od 30 dana, ukoliko su zadovoljeni svi propisani uvjeti, mora poduzeti potrebne korake za odobravanje izdanja. Zatim slijedi prezentacija poduzeca koja je usmjerena prema potencijalnim investitorima i medijima, au kojoj se objavljuje upis i prodaja korporativnih obveznica. Kada je prodaja izvrsena, obveznice je potrebno uvrstiti u kotacije domacih triista kapitaia.

Izdavanje korporativnih obveznica, kao oblika duznickih vrijednosnih papira ima niz prednosti nasuprot klasicnog bankarskog kredita. Najvece prednosti su njihoy relativno lagani plasman ukoliko se triiste kapitala nalazi na tom stupnju razvijenosti, manji troskovi izdavanja od izdavanja vlasnickih vrijednosnih papira (dionica), a ujedno su i jeftiniji izvor financiranja od bankarskih kredita.

5.4. Izdavanje dionica

Emisijom vrijednosnih pap ira poduzece izlazi u javnost i javnosti se predstavija na transparentan nacin, Koncept "going public" je opce prihvaceni koncept financiranja u suvremenim poslovnim sustavirna, a predstavlja proces ponude vlastitih vrijednosnih papira javnosti. Ono sto je vazno za naglasiti jest cinjenica da je takva odluka finaneiranja strategijska odluka i od nje ce ovisiti buduca egzistencija poduzeca.

Ponudom vlastitih vrijednosnih papira javnosti poduzecu se otvaraju nove mogucnosti pribavljanja potrebnog kapitala za poslovanje i ekspanziju poslovanja. Pretpostavka je da su poduzeca koja se tek "otvaraju javnosti", koja su jos i atraktivna i perspektivna VIla zanimljiva potencijalnim investitorima iz razloga sto pruzaju mogucnosti za ostvarivanje znacajnih zarada, Medutim, kod takvih oblika finaneiranja prisutanje efekt rizika za moguceg investitora,

5.4.1. Prednosti i nedostaci primarne emisije - Initial Public Offering (IPO) Prednosti pribavljanja kapitala emisijom vrijednosnih papira su mnogostruke, sto ce se i najbolje uociti iz sljedeceg prikaza.

120

Slika 7.: Prednosti primarne emisije vrijednosnih papira

Mogucnosti pribavljanja dodatnog kapitala

Mobilnost strukture kapitala

PREDNOSTI

Lak06 izvodenja poslovnih kombinacija

Ostale prednosti:

ugled i javno priznanje u poslovanju kvalitct na kadrovska osnovica

lakSe pribavljanje dodatnog kapitala

Najveca prednost ogJeda se u mogucnosti pribavljanja vece sume kapitala nego sto je to moguce sa neposrednim kontaktima s pojedinacnim investitorima. Primarnom emisijom dionica dobiva se mogucnost sirenja na sektor stanovnistva, odnosno cjelokupno stanovnistvo koje raspolaze znacajnom, ali pojedinacno minijatumom stednjom postaje potencijalni ulagatelj. Takoder, kupoprodajom dionica na sekundarnim triiStima kapitala, dionica postize svoj najveCi stupanj likvidnosti, te se u svakom trenutku mose mijenjati za novae (prodati), koristiti kao sredstvo garancije, osiguranje placanja i dr.

Struktura kapitala poduzeca formirana emisijom vrijednosnih papira mobiJnija je ad one strukture kapitala forrnirane drugim metodama prikupljanja kapitala, a razlog tome su moguce intervencije poduzeca izdavatelja da reagira na financijskom trzistu kako bi utjecao na poboljsanje strukture kapitala.

Pod poslovnim kombinaeijama podrazumijevaju su razlieiti oblici povezivanja poduzeca (akvizieija, fuzija) koji utjecu na promjene u njegovoj financijskoj strukturi, a time se i povecavaju mogucnosti za pridobivanje vecih kolicina novcanih sredstava.

Pod ostalim prednostima navedene su i bitne karakteristike dionickog drustva, odnosno karakteristike koje drustvo postize predstavljajuci se javnosti.

Unatoc visestrukim prednostima, prirnarna emisija ima i nedostatke koji ce se najbolje uociti iz sljedeceg prikaza ..

Slika 8.: Nedostaci primame emisije vrijednosnih papira

Tciisna ovisnost kapitala

Mogucnost gubitka nadzora nad poduzeeeffi NEDOSTACI ~~------~~=p=o=tr=az='n=ja==za=d=i~='=de=n=d=a=rn=a============~

Smanjena fleksibilnost

I Revizija poslovnih knjiga I

Elaborati

121

Pod trlisnom ovisnoscu kapitala podrazumijeva se ovisnost kapitala, odnosno poduzeca od zbivanja na financijskom trzistu. Pozitivan iii negativan utjecaj na strukturu kapitala moze proizlaziti iz okruzenja poduzeca iii pak iz njegovih unutarnjih karakteristika.

Mogucnost preuzimanja na trlistu kapitala uvijek je rnoguca, medutim razvijeni su i zakonski odredeni nacini sprecavanja takvog postupka, odnosno zastite prvotnog vlasnika. Osnovni cilj primarne emisije dionica je ponuda dionica siro] javnosti. Tek se takvom disperzijom dionica javnosti moze zadrzati nadzor nad poduzecem izdavateljem iako se posjeduju udjeli koji su i znatno manji od 50%. Takav primjer postoji u automobilskoj industriji Ford, gdje obitelj Ford ima 5-7% udjela u tvornici autornobila Ford.

Dividende svakako predstavljaju motivirajucu okolnost za potencijalnog investitora. Ali one nisu uvijek odredene, a takoder, realno je za ocekivati da se nece ni isplacivati u prvim godinama poslovanja poduzeca kao dionickog drustva,

5.4.2. Primarna emisija uzjavni poziv

Izdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima uz javni poziv Hi javnom ponudom za kupnju vrijednosnih pap ira pravno je regulirano Zakonom 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima.r" Emisija uz javni poziv, odnosno javna ponuda odnosi se na kupnju vrijednosnih papira od strane neogranicenog broja osoba, odnosno sire javnosti.

Ernisija vrijednosnih papira uz javni poziv moze se smatrati uspjesnom ukoliko je ostvaren unaprijed definiran postotak upisanog i uplacenog dijela prospektom ponudenih vrijednosnih papira. Clankom 18 b. Zakona 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, javna ponuda se drzi uspjesnom ako je u zakonski propisanim vremenskim okvirima upisano i uplaceno najmanje 80% vrijednosti predmetne emisije vrijednosnih papira.

Rok za upis temeljem jayne ponude ne smije trajati duze od 6 mjeseci osim uz naknadnu dozvolu Komisije za vrijednosne papire i to sarno u onim situacijama kada je obavljen upis najmanje 80% vrijednosnih papira, a uplaceno najmanje 50% ponudeoih vrijednosnih papira. U slucaju odobrenja od strane Komisije za vrijednosne papire izdavatelj moze prolongirati rok za upis i uplatu za jos najvise 2 mjeseca.

5.4.2.1. Prospekt

Uz pojam jayne ponude vrijednosnih papira, tehnicki i pravno veze se i pojam prospekta. Prospekt i njegovo sadrzajno znacenje obrazlozeno je u Zakonu 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, te se u njemu navodi da prospekt kao pisani zapis koji se odnosi na poziv za kupnju vrijednosnih papira treba sadrzavati sve informacije neophodne ulagatelju. Uz pomoc tih informacija ulagatelj ce rnoci stvoriti misljenje i realnu sliku 0 imovini i obvezama izdavatelja vrijednosnog papira, njegovom financijskom polozaju, ali i 0 strategiji, ciljevima izdavatelja i perspektivi poduzeca izdavatelja u buducnosti,

Osnovna svrha i cilj prospekta, kao jednog od osnovnih nacina informiranja siroke javnosti jest da potencijalnom ulagatelju pruii sve potrebne informacije kako

106 ••• Zakon 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, Narodne novine br. 87/00

bi on rnogao donijeti odluke presudne za njegovo investiranje u vrijednosne papire koji su predmetom emisije uz javni poziv. U uvodnom dijelu prospekta upozoravaju se potencijalni ulagatelji da se prospektom iznose iskljucivo vazne informacije, a nikako potice na kupnju predmetnih vrijednosnih papira. Takav pristup nastoji prebaciti odgovornost sa samog izdavatelja na potencijalnog ulagatelja, te se njime unaprijed izdavatelj ograduje od eventualnih posljedica donosenja krivih investicijskih odiuka od strane ulagatelja.

5.4.2.2. Pokrovitelj (skrbnik)

Banke se na financijskom triistu, uz svoju klasicnu ulogu, mogu pojaviti i kao pokrovitelji izdanja vrijednosnih papira (underwriteri). Uloga pokrovitelja je da neovisno od interesa i prodaje vrijednosnih papira na primarnom triistu, otkupi od izdavatelja Citavu emisiju, a zatim sam snosi rizik prodaje i preprodaje vrijednosnih papira, Iz tog razloga pokrovitelj izdanja vrijednosnih papira prije preuzimanja, narocito ako ne uzima u zalog imovinu poduzeca, procjenjuje njegov kreditni rizik.

5.4.2.3. Postupak provjere izdavatelja

Postupak provjere izdavatelja naziva se «due diligence», sto je u stvari temeljita kontrola poduzeca koje krece u emisiju vrijednosnih papira. Temeljita provjera_ odnosi se na istrafivanje i provjeru svih informacija 0 poduzecu i njegovom poslovanju, njegovom financijskom rezultatu, imovini, upravljackoj strukturi, znacajnijim dionicarima, ukoliko se poduzece vee nalazi na trlistu kapitala. Svi ti podaci se navode u prospektu, a zadatak radne skupine koja provodi (due diligence" je da provjeri da li su svi znacajni podaci navedeni potpuno i tocno, te da Ii je koji podatak znacajan za potencijalnog investitora izostavljen.

Postupak "due diligenca" je timski rad radne skupine, stoga se u SAD·u sastanci takvih radnih skupina nazivaju "all hands" sastancima.

Radnu skupinu eija je osnovna svrha kvalitetan i savjestan rad, nadgleda, ali i pctpomaze Uprava poduzeca koje krece u emisiju vrijednosnih papira. Uprava iz tog razloga mora pregledati i odobriti sve dokumente koji ce biti objavljeni, potvrditi da su informacije koje se u njima navode istinite i potpune.

5.4.2.4. Ulazak u slusbenu kotaciju

U Hrvatskoj, ulazak u sluzbenu kotaciju burze regutiran je Zakonom 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirima. Njime je odreden rad burzi i trZista na kojirna se trguje dionicima i ostalim vrijednosnim papirima.

Postoji vise razina kotacija na temelju kojih se i odreduju kriteriji uvrstenja vrijednosnih papira, odnosno razine transparentnosti. Kod prve kotacije kao sluzbene kotacije burze kriteriji uvrstenja su najstrozi. Sto je vrijednosni papir uvrsten pod strozim kriterijima, takva kotacija omogucava bolju inforrniranost za ulagace i analiticare sto i utjece na smanjenje rizika investiranja na trzistu kapitala.

Uvrstenjem u kotaciju burze, poduzece stvara dobru sliku (goodwill) a svom poslovanju, sto rnoze utjecati i olaksati nove emisije vrijednosnih papira od strane tog poduzeca. Postoji i suprotan, negativan efekt, koji polazi ad toga da ukoliko cijena dionica na burzi znacajno padne, za buduca izdanja nece se moci postici zeljeni efekt.

122 123

Pitanja za proljeru znanja:

1. Na koji nacin i s kojim razlogom se provodi izdavanje drzavnih obveznica?

2. 8to je monetizacija duga?

3. Iz kojeg se razloga gradska i lokalna vlast odlucuje na izdavanje

municipalnih obveznea?

4. Koje su prednosti, a koji nedostaei izdavanja korporativnih obvezniea? S. Navedite i opisite prednosti i nedostatke primarne emisije dioniea!

6. 8to je emisija uz javni poziva?

7. Koja je osnovna svrha i cilj prospekta?

8. Koja je uloga pokrovitelja iii skrbnika?

9. Opisite postupak provjere izdavatelja!

10. Koje su prednosti za poduzece uvrstenjem u sluzbenu kotaciju burze?

6. PRO MET VRUEDNOSNIM PAPIRIMA

Kupnja i prodaja vrijednosnih papira odvija se po posebnim pravilima koja se razlikuju od pravila za promet svih ostalih vrsta roba. To je i razumljivo jer su dioniee i obvezniee posebna roba koju svatko zeli imati, a prodavatelj vrlo lako moze zlorabiti povjerenje kupea. Tako su na primjer, poznati slucajevi prodaje dionica izmisljenih i nepostojecih poduzeca, zatim prodaja dioniea koje su potpuno izgubile vrijednost i slicno, Sve je to moguce ako kupae nije dovoIjno informiran iii prod avateIj ima zIe namjere. Da bi se zastitio investitor (kupac), na tdistu kapitala postoji strog drustveni nadzor koji se ocituje u zakonom propisanim pravilima i postupcima te u stalnoj provjeri svih sudionika i svih faza u trgovini vrijednosnim papirima.

Prije svega, kupac i prodavatelj vrijednosnih papira na uredenom tcliStu kapitala ne rnogu komunicirati izravno, nego samo preko posrednika - brokera. Posredniei mogu biti iskljucivo ovlastene osobe koje su zavrsile odredenu naobrazbu i stekle zvanje (lieeneiju) brokera. Oni su dufni postupati po zakonima, ali i po pravilima burzi i svojih organizacija (samoregulirajuce organizacije). NadaIje, brokeri su vezani odredbama kodeksa casti svojih udruga te su visestruko provjeravani i u svakorn trenutku javno odgovomi za sve svoje postupke. Njihov rad nadzire Komisija za vrijednosne papire, ali uz nju i sve ostale drzavne inspekcije koje nadziru rad _ trgovackih drustava, u skladu sa zakonima, Time se stvaraju uvjeti povjerenja za investitore koji zele ulagati novae na triistu kapitala.

Nadalje, promet vrijednosnim papirima odvija se na posebnim mjestima koja su specijalizirana samo za tu vrst prometa. To su burze i uredena javna tdista. Ove organizaeije svojim pravilima ureduju ponasanje ne samo brokera (trgovaca, posrednika) nego i izdavatelja vrijednosnog papira Cije se uvrstenje traii za pojedinu kotaciju. Izdavatelj ima duznost informirati javnost 0 svim znacajnim promjenama koje bi mogle utjecati na vrijednost kapitala, a time i na cijenu dionica. Uvrsteaje vrijednosnih papira u burzovnu kotaciju takoder se nadzire od Komisije za vrijednosne papire, a sudjelovanje banaka prokriviteIja izdanja u tim prigodama, rnoralo bi omoguciti dodatno povjerenje buducih investitora. Nakon primarne emisije, kad su dionice pustene u promet i ukljucene u burzovnu kotaciju, njima se trguje utzv. sekundarnom postupku i tada svaki vlasnik moze slobodno prodati sve dionice kojirna raspolaze.

Buduci da dionice ne postoje u materijalnom obliku, nego samo kao kompjutorski zapis u SrediSnjoj depozitarnoj ageneiji (SDA), jasno je da postupak trgovanja ne moze proteci bez sudjelovanja Sredisnje depozitame agencije (SDA). Njezini su izvodi s pojedinacnih racuna investitora-prodavatelja jedina garancija novim investitorima-kupcima da zaista postoje te dionice koje oni kupuju. Kupac je dakle zasticen visestruko: najprije brokerovim profesionalnim ponasanjem, zatim strogim pravilima burze i Sredisnje depozitarne agencije, a onda jos i nadzorom Komisije za vrijednosne papire,

6. 1. Postupak trgovanja

Ako netko feli kupiti vrijednosne papire, odlazi brokeru i otvara nalog za kupnju. Prilikom kupnje vrijednosnih papira broker upoznaje klijenta s trenutacnim triisnim prilikama, stanjem ponude i potraznje, te kretanjem cijena vrijednosnih

125

papira. Sve te podatke kupac rnoze provjeriti u dnevnom tisku i na Internetu. Dnevna izvjesca 0 trgovanju na burzama pouzdan su izvor podataka 0 kolicinama i cijenama za svaku dionicu koja je bila u prometu. Temeljem tih podataka, kupac zajedno s brokerom moze u nalogu za kupnju odrediti, vrst vrijednosnog papira, najvisu cijenu do koje se vrijednosni papir kupuje i kolicinu tj. broj vrijednosnih papira koji se zele kupiti, Umnodak kolicine i rnaksirnalne cijene, uvecan za troskove trgovanja i brokerske naknade, daje svotu koja se uplacuje na racun brokerske kuce, Racun kod broker a za te namjene obvezatno je odvojen od racuna za redovito poslovanje tako da novae investitora-klijenta ne moze biti ugrozen eventualnorn (nejlikvidnoscu brokera. Pravilo je da broker izvjestava klijenta 0 svirn troskovima vezanim uz transakciju te izracunava iznos koji klijent treba uplatiti da bi njegov nalog krenuo na triiSte. Ako se broker i investitor dobro poznaju, tj. ako imaju stalan poslovni odnos, moguce je otvaranje naloga i bez prethodne uplate.Tsto tako, prethodne uplate nema ako broker kreditira kupea za kupnju do odredene vrijednosti,

U slucaju da su dioniee ili obveznice koje se kupuju, uvrstene u sustav prijeboja i namire SDA, broker trazl instrukciju 0 registraciji vrijednosnih papira. Oni se prerna klijentovoj zelji mogu registrirati iii s brokerskom kucom ill s izdavateljem vrijednosnog papira, te su nakon toga pripravni za prodaju. Time je postignuta zastita buduceg kupca koji kupuje nematrijalno dobro, Ako se kolicina odabranih dioniea i njihova cijena uklapaju u triisne prilike, nalog ce u potpunosti biti realiziran. Brzina realizaeije naloga ovisi 0 trlisnom trenutku tj, 0 mogucnosti kupnje vrijednosnog papira uz uvjete utvrdene u nalogu. Broker se trudi ispuniti klijentov nalog uz najpovoljnije uvjete koje moze postici na triistu. Ako eijena ili kolicina u nalogu ne omogucuju njegovo zatvaranje, kupac moze promijeniti uvjete iz naloga kako bi ubrzao njegovu realizaeiju (najcesce to znaci prihvacanje nesto vise cijene).

Nakon kupnje, slijedi razdoblje prijeboja i namire. To je postupak reguliran zakonom, burzovnim pravilima i pravilima brokerske kuce, koji obuhvaca sve radnje vezane uz prijenos vlasnistva i placanje, U slucaju da je kupljeni vrijednosni papir u sustavu prijeboja i namire SDA, tada se vrijednosni papiri nalaze na racunu klijenta cetvrtog dana od transakeije, a u suprotnom se potvrda 0 vlasnistvu moze cekati i tjednima te postoji rizik pada cijene bez mogucnosti reakcije do dobivanja potvrde o vlasnistvu. U slucaju da na odvojenom racunu kod brokera postoji visak uplacenih sredstava, tj. broker je kupio jeftinije od maksimalne eijene iz naloga, s viskom sredstava se postupa prema dogovoru. Moguce je da se preostali novae uplati na racun koji klijent naznaci (npr. tekuci racun) iii se ostavlja na racunu brokerske kuce za buduce kupnje vrijednosnih papira.

Kod prodaje vrijednosnih papira, postupak je slican onome kod kupnje. Investitor koji posjeduje vrijednosne papire, a zeli ih prodati, takoder odlazi k brokeru. Broker upoznaje klijenta s triisnom situacijorn te se otvara nalog na kojem je utvrdena najniza cijena po kojoj je klijent spreman prodati svoje dioniee iii obvezniee i kolicina vrijednosnih papira koja se izlaze prodaji. Broker takoder izvjestava klijenta 0 svim troskovima vezanim uz transakciju. Ako vrijednosni papiri koji se prodaju nisu registrirani s brokerskom kucom, broker otvara zahtjev za registraciju kod SDA, a klijentu javlja broj zahtjeva koji tada telefonom zove Odjel za odnose s investitorima SDA, poziva se na svoj PIN i broj zahtjeva te potvrduje prodaju vrijednosnih papira. I ovdje realizacija naloga ovisi 0 triisnom trenutku, a sredstva ostvarena od prodaje umanjuju se za iznos troskova tdista i brokerske naknade, a

126

obicno su na raspolaganju klijentu nakon proteka pet do sedam dana od realizacije naloga, Ukoliko se zbog previsoke cijene nalog ne moze realizirati, a prodavatelj zeli ubrzati prodaju, rnoguce je snizenje eijene iz naloga te prodaja po nizoj 'cijeni.

Prilikom prodaje vrijednosnog papira, prodavatelj je takoder duzan podmiriti troskove trgovanja svom brokeru, Trosak trgovanja ukljucuje naknadu za otvaranje naloga i brokersku naknadu, a njima se pridruzuju jos troskovi tdista (burze) te provizija SDA, ako je vrijednosni papir u sustavu SDA Visina brokerskih naknada i provizija razlicita je od jedne brokerske kuce do druge, iako te razlike nisu znacajne, Naknada za otvaranje naloga za kupnju iii prodaju vrijednosnog papira Izrazava se u apsolutnom iznosu, a krece se u rasponu od 30 do 40 kuna. Brokerske provizije ovise 0 ulozenom iznosu, a izrazavaju se postotkorn investiranog iznosa i padaju kako investirani iznos raste. Brokerska provizija krece se od 1,5% na niZe, dok se minimalna brokerska provizija utvrduje u apsolutnom iznosu, najcesce oko 100 kuna. Vidimo da se, s obzirom na troskove, ne isplati investirati nekoliko stotina kuna jer tada troskovi nadmasuju proviziju pa je takva transakcija besmislena I brokeru (posredniku) i samom investitoru. Investitor koji ocekuje kapitalnu dobit nada se da ce ta dobit biti veca od troskova transakcije, a to se lakse postiZe s vecim ulozenim iznosima. Na sliei je prikazan postupak trgovanja, a oznacene su i veze medu sudionicima.

Slika 9.: Prikaz trgovanja vrijednosnim papirima

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPlRE

SREDISNJA DEPOZITARNA AGENCIJA

Veze medu sudionicima trgovanja prikazane su simbolicno te nema rnogucnosti prepoznavanja vrste tijekova koji se odvijaju. Izmedu brokera i njihovih klijenata razmjenjuju se informacije (nalozi), novae i dionice (tj, potvrde 0 vlasnistvu), izmedu brokera i burze razmjenjuju se informacije (nalozi, izvjesca, potvrde) I novae (troskovi prorneta), izmedu brokera i Sredisnje depozitarne agencije takoder se razmjenjuju informacije i novae, a isto je izmedu burze i SDA Sredisnja depozitarna agencija izravno kontaktira s kupcem i prodavateljem dioniea saljuCi izvode 0 stanju na njihovim racunima, Komisija za vrijednosne papire prima informaeije 0 trgovanju od burze, SDA i od brokera te ima pravo zatraziti pojasnjenja od svakoga od njih. Time se postize jaCi nadzor nad trgovanjem. U sekundarnom prometu (koji je prikazan na gornjoj slici) nema izdavatelja jer dionicka drustva-izdavatelji dionica ne sudjeluju U ovoj vrsti prometa, jedino u slucaju da su oni sami kupae iii prodavatelj svojih iii tudih dionica.

127

Pitanja za provjeru znanja:

1. Opisite odvijanje prometa vrijednosnim papirimal

2. Opisite aktivnosti broker a prilikom procesa prodaje!

3. Opisite razdoblje prijeboja i namire!

4. Opisite proces kupnje vrijednosnih papiral

5. Navedite sve institucije i pojedince koji sudjeluju u procesu trgovanja vrijednosnim papirima!

128

7. POPIS LITERATURE:

1. Alajbeg D., Bubas Z.; Vedic kroz hrvatsko triiste kapitala, Institut za javne financije, Zagreb, 2001.

2. Cingula M.; Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRIF - plus d.o.o., Zagreb, 2001.

3. Cingula M., Grabovac D., Miletic N.; Poduzetnistvo, udzbenik, Skolska knjiga, Zagreb, 2000.

4. Dubravica V.; Institucionalni investitori u nekretnine, Vjesnik, Documents and Settings \ mcingula \ Desktop \ INSTITUCIONALNI INVESTITORI \ Institucionalni investitori u nekretnine.htm

5. Fabozzi Frank J., Modigliani Franco; Capital Markets, Prentice Hall, Pearson Education, New Jersey, 2002.

6. Foley J. Bernard; TIiista kapitala, Mate d.o.o., Zagreb, 1993.

7. Galinec J.; Analiticarima ne treba slijepo vjerovati, hUp:!lwww.vecernji-list.hr /POSLOVNI/ 2002/051081 Pages/analiticar.htmI, 11.07.2003.

8. Gasparovic A; TIiiste kapitala u Republici Hrvatskoj - zakonodavni i institucionalni okvir, Sinergija-nakladnistvo d.o.o., Zagreb, 2001.

9. Ivanovic Z.; Financijski menedzrnent, Sveuciliste u Rijeci, Hotelijerski fakultet Opatija, 1997.

10. Leko V.; Financijske institucije i tciista I, Pomocni materijal za izucavanje, Ekonomski fakultet Zagreb, Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb, 2002.

11. Lukic N.; Savjetovanje prvi dio: Novi oblici financiranja jedinica lokalne samouprave i uprave, Banke kao garanti za izdavanje vrijednosnih papira, Varazdin, 26. studeni, 1998.

12. Marceta M.: Savjetovanje prvi dio: Novi oblici financiranja jedinica lokalne samouprave i uprave, Municipalne obveznice s osvrtom na njihovo trgovanje na uredenom javnom tIiistu, Varazdin, 26. studeni, 1998.

13. Orsag S.; Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb, 2002.

14. Orsag S.; Vrednovanje dionica, Prirucnik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analiticara, Zagreb, 2002.

15. Perisin I., Sokman A.; Monetarno-kreditna politika, Informator, Zagreb,1992.

16. Perisin 1., Sokman A., Lovrinovic 1.; Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma "Mijo Mirkovic", Pula, Sveuciliste u Rijeci, 2001.

17. Prohaska Z.; Analiza vrijednosnih papira, lnfoinvest, Zagreb, 1996.

18. Tintor J.; Financijski pokazatelji, Prirucnik za polaganje ispita za obavljanje poslova investicijskog savjetnika, Hrvatska udruga financijskih analiticara, Zagreb, 2002.

129

19. Tran J.; Variables affecting the value of a warrant; http://www.tricom.com. au/eq ui ties/ Equities. htm I

20. Van Horne c.; Financijsko upravljanje i politika, Mate d.o.o., Zagreb, 1993.

21. Veselica V.; Razumijevanje poduzeca i njegovo financiranje, Ziatna knjiga najuspijesnijih poduzetnika 2000., http://www.zapLhr/hrv/knjige/zkS_9.htm

22. Viducic Lj.; Financijski menadzment, RRIF-plus, Zagreb, 2001.

23. Zigman A., Ekonomija moderna 2002, Rejting agencije, http:// ekonomijamodema. inet.hr /azigmanrejting. htm, 16.07.2003.

24. Zugaj M., Cingula M.; Temelji organizacije, Varazdin Foing, 1992.

Internet stranice:

.... * http://www.investopedia.com/university/technicaVtechnicaI4.asp,

14.07.2003 .

.... http://WWW.zse.hr/crobexgraf.htmI. 14.07.2003 .

.... http://www.vse.hr/kotacije/pif _ kotacija.asp#opis, 09.07.2003.

**. http://www,inet.hr/-mpongrac/obveznice.htm, Prve domace korporativne obveznice

.... * http://wWw.optionsclearing.com/a bout/who _ we _ are/who_we _ are _ 3.jsp,

08.07.2003 .

..... http://www.startingoutinwarrants.weblOOO.com/start.htmI. 08.07.2003 . .... http://www.tricom.com.au/equities!Equities.html. 08.07.2003 .

• *. http://www.crosec.hrJHRlzakoni!Praviinici/jRasprava!pOIspBrok.htm *** http://www.crosec.hr/HR/index.htm. Komisija za vrijednosne papire ...... http://www.hagena.hr/zakoniJobrasci.htm

• * .. http://www.hgk.hrJkomora/hrv/trg_drustva/dd.htm * * .. http://www.hnb.hr/euro/index.htmi

* * * http://www.ijf.hr/old-web/pojmovnik/javni_ili_drzavni_dug.htm. 21.08.2003.

Zakoni i pravilnlci:

..... Zakon 0 mjenici, Narodne novine br. 74/94 .... Zakon 0 ceku, Narodne novine br. 74/94

••• Zakon 0 trgovackim drustvima, Narodne novine 111/93

.... Zakon 0 trzistu vrijednosnih papira, Narodne novine 84/2002

*** Zakon 0 izdavanju i prometu vrijednosnim papirirna, Narodne novine br. 107/95

.... Zakon 0 investicijskim fondovima, Narodne novine br. 107/95, 12/96

130

*** Zakon 0 Hrvatskoj narodnoj banci, Narodne novine br. 36}2001, 20. travnja 2001.

*** Zakon 0 izdavanju i prornetu vrijednosnim papirima, Narodne novine br. 107/95, 142/98, 87/00

*"'* Zakon 0 privatizacijskim investicijskim fondovima, Narodne novine br. 109/97

*** Zakon 0 postupku preuzimanja dionickih drustava, Narodne novine br. 124/97,57/01

.. U Zakon 0 zastiti trzisnog natjecanja, Narodne novine br. 48/95, 52/97, 89/98 .... Pravilnik 0 javnoj informacijskoj knjiznici, Narodne novine br. 83/99

131

PRILOG

Skraceni prospekt Varazdlnske banke d.d. Varasdin'"

107 ••• http:/twww.vse.hr/kotacije/jdd/vaba/index.asp. 26.08.2003.

133

~JF: VARAZDINSKA BANKA

Clanica Grupe Zagreba~ke banke

VARAZDINSKA BANKA d.d. Clanica Grupe Zagrebacke banke Varazdin, Kapucinski trg br.S

SKRACENI PROSPEKT

za uvr!tenje svlh redovnlh dionlca Izdavatelja VARAtDINSKE BANKE d.d. u Kotaclfujavnih dionicklh dru!tava Varaidinske butze d.d.

Savjetnlk prl uvritenju u Kotar;lJu javnlh dlon'~klh druitava ZS BROKERI d.o.o. Zagreb

Paromllnsfca 2

Varaidln. travanj 2003.

Svfh 1.647.101 redovnlh dlonlca na Ime I'l.davatelja Varaldlnsks banks, dlon/~ko drustvo (u daljn}em tekst»: Varaidfnska bankll) nomlnalns vrljednosU 100,00 kn svaka, bltl ce uvr§tene u Kotaclju Javnlh dlonfcklh druslava Varaldlnske burzs d.d.

Prlgodo'm uvriitenja nece bltl Jayne nlU bllo kakove druge ponude dfonlca Varaidlnske banke.

(;Ianovl Nadzomog odbora I Uprave Varai.dfnske banke clja su Imena navedena u ovom skracenom Prospektu prihvacaJu odgovomost za sadria) Prospelda.

Prema uVJerenJu I u skladu Sll svlm saznanJlma I podaclma ko}lma ciano vi Nlldzomog odbora, Upravs / osla/e osobe ko}e su potplsals ova} Prospekt raspo/afu, podacl tz ovog Prospekta cine c/e/ovit 1 IsUnlt prlkaz Imovlne I obveza. yubltaka I dobltaka, flnancljskog polola/a I paslovan/a Vllraidlnske banke, prava sadrianlh u vrl}ednosnlm paplrlma na kola se odnos/, a tlnJenlce ko/e bl mogle utjecatl na potpunost I Istlnltost ovog Prospekta nlsu Izostavljene .

Sukladno Zakonu 0 tIilstu vrl/ednosnlh paplra (N.novlne 8412002) I Pravllnlku 0 sadriaju skracenog prospekta 10 u'l'jeUma Izdavanja vrljednosnlh paplra prlvatnlm Izdanjem

(N.novine 61197) ova} skraceni Prospekt odobren}o dana 24. trevnja 2003. godine od strane Komlsljezll vrlJednosne paplre Republlke Hrvatske.

Odobren/em ovog skracenog Prospelda Kornlslja za vrl}ednosne paplre potvrdlla}e da skrai:eni Prospeld sadril sve zakonom proplsane podaUce ta da mole bltl ob}avljen.

Za Istfnllost I potpunost podataka ko}e sadril skracenl Prospekt, u granlcama onoga sto su male 1/1 mogle znati, odgovaraju osobe koje su skrei:enl Prospekt potplsa/e .

Ovlasfeni revizor Varaidinske banke za godinu kola Je zavriilla s 31.12.2002. godine bilo }e revlzorsko drust'l'o PrlcewaterhouseCoopers d.o.o., sa sjedUitem u Zagrebu, Alexandera von Humboldla 4.

Savjetnlk prl uvriiten}u u Kotllclju javnlh dfonlcklh drustava Varaidlnska burze}e drustvo ZB BROKERI d.o.o. sa sjedlstem u Zagrebu, Paromllnska 2 (u daljnjem tekstu : ZB BROKERI d.o.o.).

Ovaj Prospekt ne predstavlja ponudu za proda}u iii pozlv za kupn/u od strsn« 111 'loa racun Varaidinske banke, ZB BROKERA d.o.o., III odstrane III za racun druge osobe koja}e s njrma pove1:ana. Prospald sa ne smlje smatratl preporukom za kupnju dlonlca Varafdlnske banke, a svakl potencljalnl ulagatelj uputu/e se na v/astltu ocjenu flnancljskog polo la/a I poslo'l'anja Varaldlnske banke, te se upucuJe da pozomo rcrzmotrl Poglavlje "Clmbenlcl rlzlka".

SADRtAJ

Stnma

1. SAtETAK •.••.•••••.•••.•.......................................•••.•.......••••.•.•.••.•••.•••••.•.••••••..••..••.•••••.• 5

2. PODACI 0 VRIJEDNOSNOM PAPIRU •.....•...•................................................................. 9

2.1. Vrsta i opis karakteristika vrijednosnog papira 9

2.2. Oznaka dionice, knjiga dionica 9

2.3. Tw1ka, sjedisle I adresa izdavalelja 9

2.4. Dividenda ...................•......•....•...............................................................•........... 9 2.5. ZalO9 dlonlca ........................................•..............•.......................................... _ ... 9 2.6. V/as/ite dionice .......................................••..........•.•..............••...•.•.•..•.•.•...•.. , ..•...•. 10

2.7. Naziv I adresa InstilucUe preko koje izdavateU podmiruje financJjske obveze prema vlasnlclma vrijednosnih papira ...................•........................................................... .10 2.8. Naslov, sjed/ste I poslovne adresa Savjetn/ka pri uv~tenju ....................•...................... 10

3. PODACI 0 IZDAVATELJU VRIJEDNOSNOG PAPIRA 10

3.1. Tvrtka ,sjedWe I adresa izdavatelja,predmet pos/ovanja, pravni obl/k, Ie broj upisa

u sUdskom regls/ru 10

3.2. Podaclo kapilalu banke 10

3.3. Odobrenl, a nelzdanl kepital 11

3.4. Ukupan broj glasova u Glavnoj skupslinl, broj vlasutih redovnih dion/ca, ukupan broj dioniCara s pravom glasa, Ie popis dioniCara ko}7 imaju 5% i vise od ukupnog·broja

g/asova •.......................................................................................................... _ 11 3.5. Podacio vladajueemrusivu .....................................................•.•.....•..................... 11

3.6. Struktura aposlenih : .......•..................................................... 12

4. PODACI 0 PREDMETU POSLOVANJA IZDAVATEWA ..•.........•..••••••••••••••...•......•....•..... 12

4.1. Predmet poslovanja Varaidinske banke 12

4.2. Materijalnl ugovori 13

4.3. VainUe tekuCa Invesliclje 13

4.4. Sudskl poslupcl 13

5. CIMBENICI RIZlKA 13

5.1. Opcenilo 0 rizicima 13

5.2. Sislemski rizici 13

5.3. Rlzik hNatskog friis/a kapitala 13

5.4. Rlzik hNatskog pravnog sustava 14

5.5. Stanje u bankarslvu HNa/ske i konkurencija ..•.......................................................... 14

6. PODACI 0 IMOVlNI, ZADUtENOSTf. FINANCIJSKOM POLOiAJU, TE DOBITKU IU

GUBrrKU IZDAVATEWA .•••••.•.•................................•••....•.•.••...•..•............................... 14

6.1. Racun dobi/i igubilka ....................•...............................•..................................... 15 B.2. Bilanca ........................................................................•.................................... 16

6.3. Izvjesee 0 noveanom loku 17

7. IZVJESCE 0 OBA VLJENOJ REVlZlJI TEMELJNIH FlNANCIJSKJH IZVJESTAJA ZA

2002.GODINU •............... ~ ...............•.••••.•••••..•..•..••.••.....................•...•...•.•••..•.•....•..•••.... 111

8. PODACI 0 ODGOVORNIM OSOBAMA IZDAVATELJA ...•.••.••••••..•.••.••..•...••.•.••••••.••.••.•..• 18

8.1. Clanovi Uprave •. " " " 18

8.2. Clanovi Nadzomog odbore " " " 19

8.3. Intetes ~/anova Uprave i Nadzomog odbore.. " "."." " 19

9. STRUKTURA DIONICARA 20

10. TRiJ~NE INFORMACIJE 20

11. OPOREZlVANJE 21

12. OPCEfNFORMACfJE 21

13. POPIS SUDIONlKA 23

14. POTPISNICI PROSPEKTA 24

I. SAiETAK

VARAtDINSKA BANKA, dion/c;lco drustvo

Varatdinska banka d.d. je u 2002.godin/ pros/avila 46 godina postojanja. Dvadesefog kolovoza 1956. god/ne osnovana Je Komuna/na banka / §fadion/ca Varaz'dln. Pod prvlm nazlvom Banka je dje/ove/a do 12.oiujka 1966.godlne, kada mijanja ima u Komercijafna banka Varaidin.

Naziv Varatdinska banka dobiva 19B1.godina. Dakle, pod nazivom Varatdinska Banka dje/uje v~ punlh 21 godinu. Ubrzo nakon doblvanja novog imena banka izlazi iz rogiona/nog varaidinskog okvire. Dobivanjem velikog deviznog oviaStanja i konstifuirenja kao dionlkog drustva Banks nalazi svoje mjasto uz najva6e hrvatska banke, fa poolnja novo razdobfje intenzlvnog razvoja Varaidinska banke.

Krajem 1989.godlna Vara!dlnska banka poslaje drugo dloni3ko drustvo u tadasnjoj drtavi. Varaidlnska banks izdajs 10.000 osnivackih dionica u nomina/no} vrijednosti 10.000 dinara 11.430 DEMI. Na asniva~koj skup§tini kola je blla odrtana 11.prosinca 1989.godine banku je kao diontko dru§tvo osnova/o 177 osnlvaca kojl su up/atifi osnivacki kapita/ u vis/nf ad 13 mi/yuna USD. Dafum sluibenog polietka reda Varaidinske banka kao dion/Ckog drustva bio ja 1.SJ}eenja 1990.godine. Tako su osnivacke dlonlce Varaidlnske banke Jedna od pNih dion/ca koJa su /zdana u HNstskoj u njenoj novijoJ povyesti.

Nag/i razvoj Varaidinske banka polietkom davedesetih godina aktualizirao}e IdeJu 0 izgrednji nove - postovn» zgrade kola je zahvafjuJu61 dobrlm posfovnlm rozu/tatlma zaVr8ena IskljuClvo vlas!itim Izvorlma.

U citavom pariodu ad formlranJa Varatdfnsks banks kao dloniCkog drustva banka ja osJguravafa visoke rozeNacije za potanr;ijaJne rizike, Ie poveCava/a kapital kroz raspored dobiti u rezetve , a kasnijih godlna I ispJatu divldende.

Godina 1997. dionice Varaidinska banka uvr8tana su u / kolaciju ZagrebeCke burza eima js Varaidlnska banka postala tra6e dloni&..o drustvo u HNafskoj cija su dfon/ce uvr§tene u najvlsu kotaciju ZagrebaCke butze:

U proljece 2000.godlne Varaidinska banka posteje dlo Grupe Zagrebaeke banks koja otkupom vi§a od 70% dionica Varaidinska banke pastaja njazlnlm veCinsklm vlasnikom.

Dfonfce Varaidlnske banke su dana 30. pros/nca 2000. godina dalistans iz I koracfje ZagrebE£ke burza na zehljav same Varaidinske banka s obzirom da je ZBgrebaeka banka slekia udjet ad 93,80% tamaijnog kapitala Varaidfnska banke.

Pasfjednjih godina bankarsko tri!sta Hrvatska okaraktarizirala su dafjnja konSO/idacija pos/ovanja i okrupnjavanje bankarnkog saktora, vtto jaka konkuroncfja, o¢a po/mka smanjenja kamatnih stopa, trend sniienja troSkova bankarskih usluga ta promjene Institucionalnog okvira.

Dana§nja ad/ike Varaidfnske banks kontinuirano su stabifnost, bonitet, i visoka /ikvidnost, stabifna kamalna po/lIika, sigumost u/aganJa, visok stupanj inforrnatiziranosti. Po va/elni ukupnog leme/jnog kapita/a medu pos/ovnim bankama Hrvalske za 2001.godinu rangirana j9 kao para banka (rangiran}a objavljuje Prlvrednl vjesnik).

Kao dlo snaina financljske Grupe Zagroba&..e banke Varoidlnska banka je pro§irlla ponudu svojih proizvoda i uslU9B sa svim proizvadima i us/ugama Grupe ZegrebeCka banke .

Zakonskt temet} UVrStenja u kotacqu javnth dionicklh dro§tava

Sukladno 61.161. Zakona 0 !!tistu vrjadnosnlh pap/ra (N.novina 8412002.) dioni6ka drustva koja do dana slupanja na snagu Zakona ispunjavaju uvjels navedene u Clanku 114.sl.1. Zakona, obvezna su u roku od godine dana od dana slupanja na snagu Zakona uvrslill svoje dionlce u kotaciju }avnih dionifJkih drvstava burze iii uredenog IriIsta.

Sukladno {ilanku 114. Zakona 0 !!tislu vrijednosnlh pap/ra javnim dionftkim drustvima smalraju se dionl{ika drustva kola IzdaJu dlonlcs javnom punudom odnosno dfoni!Jka drustva koja Ima}u vise od 100 dionitara, a njihov lemaljni kapilal /mosi najmanje 30.000.000,00 kuna.

Ksko }a Vsrazdinska banks na dan 25.07.2002. god/ne imala 348 dionit!ara i lamaljni kapilal u iznosu od 164.710.100,00 kn ispunjava uvjale propisane Zakonom.

Temeljnl kapltal, dlem/ce, prevo glasa

Temeljnl kepllal Varazdinsks banke IznosI164.710.100,OO kune I podljaljenje na 1.647.101 radovnlh dlonlcs. 5ve dlonlce fmaJu nomlnalnu vrl}ednosl 100 kuns, Izdana su u nemalerlJallzlranom obllku I glase na Ime. Dlonlca Varaidlnske banks u potpunosll su slobodno pranoslve, a postoje U obllku slektronli!kog zap/sa u depoziloriju SredisnJe depozltame agenclje d.d. sa sjadl§tam u Zagrabu, Ksavar 200. Temeljn; kapital Varaidlnske banks u cjelosti}e uplaCen.

U odnosu prama Varazdinskoj banei vrijada kao dioniCari ani na {iijem se ra{iunu kod Sredisnje depozilame agencije vode dionice. Prijenos dionica kao i svaka druga promjena slanja evidenlira se na racunima dionil!ara kod Sredisnje depozilame agancije u skJadu s pozillvnim propisima i Pravilima SradisnJa dapozltame agenclje. Na GlavnoJ skupstlnl Varazdlnske banka za svaku dion/eu dionicari imaju prevo na jadan glas.

Odobrenl. a ne/zdanl temeljnl kepltal

Na dan izdavanja ovog Prospakta Varazdinska banka nema odobrenog, a neizdanog temeljnog /(apitala.

Dlvldenda

Odlukom Glavne skupstina VaraZdinske banka odobrava sa isplata / iznos dividende na dionlca Varaidlnska banka I to u roku od 30 dana od dana kada fe G/avna skupstlna ulvrdila godlsn}1 obratun za prelhodnu posiovnu godinu i donijela odluku 0 isplati dividenda.

Uvrf;tenje

Podnesan ja zal1tjev za uvrtlanja svih nedovnlh dlon/ca Varaidinske banka u kotae/ju javnlh dionlckih drustava Varaidinske burza. Savjalnlk uvr!Jtenja su ZB BROKERI d.o.o,

Clmbenlcl r/zlka

Pozivaju se polenc/jalni ulagatelji da pozomo rezmotre poglavlje "tfmbenlcl rizlka".

Seielak tinancljsklh Informac/je

U s/ijedacim labslama predocen ja saiatak financijskil1 informae/ja Varaidinske banks za pos/ovna godine koJa su zamile 31.pros/nca 2001. i 2002., la usporadni prikaz tinancijskih rozullala poslovanja za 2001.1 2002.godinu. Podaci za zsVltna poslovne godine preuzati su iz revidiranih finaneljskih izvjesta}a KPMG za poslovnu 2001.godlnu, te PricewalemouseCooper.; za pos/ovnu 2002.godinu i valja ih 6ilati u konlekslu izvjasca.

Revizlja godisnjih financljskih izvjesea obavljena js u skladu s Medunarodnlm nevizorsklm standardima, a sva financijska izvjesca u skladu su s Medunarodnim ratunovodstvenim slandardima.

RACUN DOBn71 GUarrKA
ZA GODINU ZAVR$ENU 31.PROSINCA 2002.
(svi iznosl izra2enl u tisucsma kuna) 2002. iDOl.
Prihod od kamala i slicni prihodi 221.946 221.893
Ras hod od kamala I slicni rashodi (85.808) (84.453)
Nato prlhod od kamala . 142.138 137.440
Prihod od naknada I provlzija 69.064 51.191
Rashodi od naknada I provlzlja (19.490) (8.074)
Nato prihod od naknada I provlzlJa 49.574 43.123
Poslovni prihodi 23.715 31.635
Doblliz poslovnlh aktlvnosti 215.427 212.198
Troskovi poslovanja (130.837) (131.360)
DobicV(gublcl) od umanjenja vrijednosti i ostala 7.016 2.958
rezerviranja
Doblt priJa poraza 91.606 77.796
Porez (18.336) (11.299)
Neto doblt za tekutu godlnu 73.270 66.497
Kn Kn
Zarada po dionici 44,5 40,4 BILANCA
NA DAN 31.PROSINCA 2002.
(svf iznosl Izrairmi u lisutama kuna) 31. prosinac 31. prosinRc
2002. 2001.
Aktlva
Golovina u blagajni I racunl kod banka 154.632 308.161
Obvezna rezerva kod Hrvalske narodne banke 324.019 296.638
Blagajnlcki zapisl 201.655 157.974
Plasmanl i zajmovi drugim bankama 572.242 756.737
OuZnlCke wijednosnlce 228.722 282.830
Za1mO'Ji komltentima 2.098.380 1.503.004
V1asnlCke vnlednosnlce 8.122 23.604
Ma!erlJalna I nematenlalna Imavina 215.284 232.070
Oslala aktiva 46.043 47.234
Ukupna akUva 3.849.099 3.608.25%
Paslva
TekuCl raCunl i depozitl banaka 25.639 25.586
TekuCl mooni I depoziti kornltanata 2.604.144 2.681.728
Uzeti zajmovi 573.693 316.930
Rezervaeije za obveze i troskove 8.668 17.210
Otiveza za perez 9.926 8.344
Ostale obveze 34.024 38.719
Ukupno obveze 3.%56.094 3.088.517
OlonlCk! kapital 164.710 164.710
Zakonske rezerve 9.150 9.150
Oslale rezerve 279.378 279.378
Zadriana dob~ 66.497
Dobit tekute godine 73.270 66.497
Ukupno dloniCki kapltal I rezerve 593.005 519.735
Ukupno obveze, dlonli!kl kapHaI I ruerve 3.849.099 3.608.252 2. PODACI 0 VRIJEDNOSNOM PAPIRU

2.1. Vrsta lopls karakterlstlka vrl/ednosnoq paplra:

Dionicki kap/lal (upisanll uptaeenQ ulvmen je u nominalnom iznosu ad 164.710.100,00 kuna i podijeljen j9 na 1.647.101 dionieu. Dionic9 Varaidinska banke St/ redovne dionice koje glase na ime; Nominalni iznos jedna redovne dioniee iznos! 100,00 kuna.

Svaka dionieEl Varazdinske banke imat9/ju dElja :

1) prevo glasa u G/avnoj Skups/lni, (jedna dionlea nosi pravo na jedan glas)

2) pravo na isple/u dij91a dobili Banke (dividenda),

3) prevone Isplatu dUe/a os/atka tlkvldaeljske odnosno steeajns mase Banke

D/onlee Valilzdinske banke lzdane su u nematerija/iidranom oblikU, a CuvaJu S9 u obliku 9/ek/ron/tkog zap/sa u d9pozitoriju Sredisnje d9pozitame agancije d.d. , Zagreb, Ksavar 200.

Dlon/es Banke mogu se pranosltJ baz ogranllanja poslujutl prl tom sfjecanju adradbe Zakona 0 benkama. Prijenos dion/ea kao i svaka druga promjena slanja evldenllra sena ratunima dioni~ra kod SredisnJs depoZi/ame agenelje u skJadu s pozltivnlm proplsima I Pravitlma SredisnJs depozitame aganc;ije.

Prljanosl dlon/ea u~/njanT unutar roka od desetog dana prije adr.t.avanja Glavne skupsline pa do dana ~k/jutenja G/avne skups/ine na daju pravo sudje/ovanja ne s8ZVanoj Gtavnoj skup!§tinl.

2.2. Oznaka dionfea , knpga dlon/ea

Sve dionics Varaldinska banke d.d. upisane su u depozitorij Sredlsnja depozitame agencije, pod oznakom:

- redovn9 dioniee oznake: VABA-R-1 /SIN: HRVABAR10009

CF/:ESVUFR

2.3. Tvrlka, sled/sle I adresa Izdavatflfla:

Trvtka Bank9 glasJ; VARAtDINSKA BANKA dionicko dru§1vo Skretena tvrtka Banke glasl: VARA1.DINSKA BANKA d.d.' Varaidln

Sjedis/a i adresa Banke je: VARAtDIN, Kapucinski try 5

2.4. Dlvldenda

Dividanda se isp/etuje dioniten"ma temeljem odluke Gfavne skupsline, u sldadu se njlhovim pravom na dividendu, zavisno od vrsle I broja dlonlea s koJima raspo/aiu I to u roku ad 30 dana ad dana kada je Glavna skup§tina utvrrJlla godisnjl obratun za prethodnu postovnu godinu i donijela odluku a isp/ali dividende.

Dividenda se ispta(;uje u noveu, ako G/avna skupstina ne odluel drugatije.

2.5. Zalog dlonlca

Redovne dlonlce na Ime mogu se zalagall bez oglilniCsnJa. slime da zalogoprimae moie traZiti upls zaloga u knjlgu dlonlca.

2.6. V1asl/le dlonlee

Banka mote stjeca/i vlaslil9 dlonice samo Iznimno I/o u sldadu sa Zakonom.

Na dan izdavanja ovog skraeenog Prospekia Varazdinska banka d.d. ne posjeduje nit; jednu vlaslitu redovnu dlonicu.

2.7.

Nazlv I adresa Insutuef/e preko kole Izdavalell podmlrule finanellske obveze prema v/asnlelma vrllednosnlh paplm

Sve isplate dionitarima Varaidinske banke obavlja Varaidinska banka, sa sjedistem u Varaidinu, Kapucinski trg 5, difllkino iIi preko Sredisnje depozilame ageneije d. d. Zagreb. Ksaver 200.

2.8. Nas/ov. sledlste I pos/oMa adresa Savlelnlka pr! uvr§tenlu

Savjetnik pri uvrS/enju dioniea Varai.dinske banke u Kolaeiju javnih dionlkih druslava na Varaidinskoj bum je ZB BROKERI drustvo s ogran~enom odgovomo&u za pos/ovenje vrijednosnim papirima sa sjedistain u Zagrebu, Paromlinska 2.

3. PODACI 0 IZDAVATELJU VRlJEDNOSNOG PAPIRA

3.1.

Tvrtlra, s/ed1ste. adresa Izdavalella. predmet paslovan/a, pmvnl obltk. Ie bral uplsa u sudskom reglslru

Tvrlka Banke glasi; VARAtD1NSKA BANKA dioniCko druslvo Skracena tvrlka Banke glasi: VARAiDINSKA BANKA d.d. Varaidin Sledlsle I adresa Banke je; VARAt.DIN, Kapueinski trg 5.

Varaidinska banka obavlja sve depozitne, kreditne I druge bankarske poslove u zemljlllnozemsivu u skledu sa zakonom i opt!im aldima Banke.

Varaidinske banka d.d. je kao dioniCko druslvo osnovana Odlukom 0 osnivanju Varaidinske banka d.d. kojale donesena na Osnivaekoj skupstini Banke u Varaidinu 11.prosinca 1989.godine.

Kod Trgovackog suda u Varaidinu vodi se registar u ko}i Ie uplsana Varaidinska banka d.d .. Varaidinska banlra d.d. je reglstrlrana kod Trgovaekog suda u Varai.dinu pod mafi(;nim brojem 070000561.

3.2. Podaclo kapllalu Banke

Dionitki kapital utvn1en je u nomina/nom iznosu od 164.710.100,00 kn i podjeljen je na 1. ~47.101 redovnih dioniea na ima.

Nominalnl iznos jedne redovne dionlee iznosi 100,00 kn.

Sve dionlca uplsane su I upla(;.ene u clja/osli.

Temeljni kepital moia sa poveeati lemaljem odJuke 0 poveeanju temeljnog kapitala ulozima, odluke 0 uvje/nom povecanju /emeljnog kapitala, odluke 0 odobrenom temeljnom kapitalu i odluke 0 poveeanju temeljnog kapitala Iz sredslava Banke, odnosno temeljem druge, na zakonu osnovane odluke.

OdJuka 0 poveeanju temeljnog kapi/ala ulozima, poveeanju /emeljnog kapi/ala iz sredstava Banke, izdavanju zamjenjivih obvemiea i obveznica s promjenjivom kamatom donosi se g/asovima koji predstav/jaju dvije !recine temeljnog kapitala zastupljenog na G/avnoj skup~tini pri donosenju odluke.

Teme/jni kapital Banke maze se smanjiti na temelju orJluke 0 redovnom smanjenju teme/jnog kapitala, odluke 0 pojednostavijenom smanjenju teme/jnog kapitata i odluka 0 smanjenju teme/jnog kapitala povlacenjem dion/ca, te na temelju droge ne zakonu osnovane od/uke.

Temeljni kapi/al Banke predstavlja dioniCki kapitat Banke (upta6eni kapital ostvaren prodajom vlastitih dionlca) I ulvlden je sukJadno odredbama ZTD-a za utvraIVanje nominalnag iznosa teme/jnog kapi/ata dlonlckog dru~tva.

Glavna Skup~tina Banke oviastena je da na prijed/og dan od Uprave Ballke mot» donijeU od/uku 0 prisilnom povlai!enlu dlonica.

G/avna Skup~!ina Banke donijet ee odluku 0 prisilnom pavlacenju dionica osobito kada je povlai!enje dioniea patrobno da bl sa ad Banke atkJam7a /eska steta kala neposredno prods/oji. Dionlce se povlaee uz naknadu po lrZiiinoj vrijednosti iii po nominalnom iznosu dianiea i/o po vrijednosli koja ja nlia.

Dlonlee se moraju prisilno povuc! u slueaju aka sa Wastite dionice ne otude ne naan I u rokovima ulvrt1en/m zakonom.

3.3. Odobrenl. a nelzdani teme/jnl kapital

Na dan izdavanja ovog Prospekia Varaidinska banka nema odobrenog, a neizdanog temeOnog

kapita/a. -

3.4, Ukupan bral g/asova u glavnol skupstlnl. bral vlaslitih redovnih dlon/ca, ukupan bral

dlonlcara s pmvom glasa, te popls dlon/cara 11.011 Imaiu 5% 111 vise od ukupnog brola glasova

Ukup~o Je izdano 1.647.101 redovnih dianica, od kojih svaka daje pravo na ladan glas, odnosno u G/avnoj skupstini Varaidinske banke Ima 1.647.101 glas.

Na dan Izdavanja ovog s/crat!enog Prospekia Varaidinska banka ne posjeduje niti jednu vlastilu redovnu dionicu.

U knjizi dionica na dan 31.12.2002. godine upisano je 352 dioneara kojl posjeduju redovne dlonice i lemeljem loga Imaju pravo glasa u G/avnaj skup~tinl Varaidinske banke .

Samo jedan dioniear Varaidinske banke, Zagrebacka banka d.d. Zagreb, ima 5 % Iii vi~e od ukupnog broja glasova u Glavnoj skup~tini.

3,5. Podaclo vJadalucem drustvu

Varazdinska banka je e/anica bankarske grupe ZagrobaCke banke d.d. sa sjedistem u Zagrobu, Parom/inska 2, MBS 080000014.

Zagrebacka banka d.d. a slijedom toga i Varai.dinska banka d.d. ctanice su grupe UniCredito Ualiano.

Stoga je Banka duma pos/upati u skladu s upulama mati&log druslva koje one ;zdaje u ispunjavBnju svojih upravljaeklh I koordinacijsl<ih dumosti kaka bi se osiguralo postupanje u skJadu s njanim pravnlm obvezama prama svakom mjerodavnom pravu i izvrSavanju naloga HNB-a, ukJjucujut!1 njene pravna obveze plSma maticnom druslvu Gropa Unlcredita Italiano, u kojoj je Zagrebaeka banka d.d. c/anica J obvezu Izvrllavanja naloga Banaa d~//alia, pod uvje(om da ti nalozi ne prodstavljaju povredu I<ogentnlh adlSdbl domlcllnlh propisa, sve u Interesu banke /II/I u Interesu slabilnost Grupe Zagrebatke banke i Grupe Unicrodito Italiano.

Na zahljev Zagrebacke banke d.d. Uprava Banke periodieki osigurava sve poda/ke I obawjesti potrebne Zagrebaekaj banei d.d. kako bi ona bila u moguenosli Izdavati takove upu/e,

Banka je duma koordinirati i izdavati smjemice trgovaCklm druslvlma pod njezinom kontrolom koje su uskladene s ogranicenjima postavfjenim od strane Zagrebaeke banke d.d.

Banka mora od Irgovackih drus/ava koje konlrolira zah/jevati de postupaju u skladu s uputama Zagrebacke banke d.d. I da proii sve poda/ks i obavijes// 0 svojim aldlvnostlma koje su potrebne da bl Zagrebaeka banka d.d. kao maticno drustvo mogla izdava/i gore navedens up ute.

3.6.

Struktura zaposfenfh

Na dan 31. 12.2002.gOOine u Varaidinskoj bancl bllo }e zaposleno 388 radnika sa slijeda!om lwalifikacijskom s//uldurom:

STRUCNA SPREMA BROJ RADNIKA
MR 7
VSS 94
VSS 61
SSS 215
VKY 1
KV 6
NSS 4 4. PODACI 0 PREDMETU POSLOVANJA IZDAVATELJA

4.1. Predmet pos/ovan/a Izdavatefla

Varazdinska banka obav/ja sva dapozitne, kredilne i druga bankarske paslove u zemiji i inzemstvu u skladu sa zakonom lopCim aldima Banke, a osobito:

1) obav/jenje pos/ova sa stranim sredstvima platanja u zemlji (mjenjacki posloVJ),

2) obav/janje novesnlh posredovanja,

3) primanje svih vrsta depozita,

4) dsvanje svih vrsla kredita, otvaranje dokumentamih akrediliva, izdavanje jamslava i bankovnih garancija /a preuzimanje druglh financijskih obaveza,

5) obavljanje pos/ova s mjenlcama, eekovima / cerlifikalima 0 depozilu za svo/ racun ill za ratun svojih komilenala,

6) pazajmljivanja, proda/a I kupnja za svoj ral5un iii za raeun svojlh komilena/a financijsklh izvedanica (roenica, opclja lsi.),

7) obavljanje poslova s vrijednosn/m papirima z.a svoj ral5un ii/ za ratun drugih asoba,

B) izdavanje I uprev/janje sredstvimapla;anja (ukljueujuGl karl/ca, putne cekove I bankovne

na/oge),

9) obavljanje poslova financijskog lizin9a I faktoringa,

10) davanje informac;ija 0 boni/a/u komi/enala n~ njihov zahljav, .

11) obav/janje kreditnih paslova s Inozams/vom I plalnog promela s Inozemslvom,

12) obav/janje pla/nog promela u zemlji (u skladu s odredbama Zakona 0 pla/nom proms/u u zemlj/),

13) pruianj9 ostallh financijskih usluga koje propise If I odred/ HNalska n?rodna ba~ka,

14) obav/janje slrutno-admln;strativnih pos/ova za osnivaee, deponente I droge konsnlke

usluga Banke,

15) neutralne-kom/sQske paslove,

16) proianjs In(armalieklh usluga,

17) davanje usluga u viau eleldroniCke obrade poda/aka, mikrofrlmskih usluga I drogo,

18) davanje usluga u obav/janju transporta novea, vrijsdnosnlh pap/ra I droglh vrijednostl,

19) poslove prodaje plemenitih me/ala i pro/zvoda od plemeni/lh metala,

20) prodaja na malo origlna/nih umje/ni!kih djela Iz slikarska. kiparske i grafltke umje/nos/i, proizvoda primjenjene umje/nos/i, suvenira lsI.,

21) obavlja pas/ove agenta izr;lanja pri izdavanju novih vrijednosnih papire,

22) obavlja poslove pokrovlte!/slva Izdavanja vrijednosnlh papira.

Sirueno adminislrativnim poslovima Iz lOCke 14. sma/raju se poslov; koji nisu bankarskl u utem smlslu riieel, ali naknadom koje ee se za njih naplaeivall iii pospjesivanjem bankarskih pas/ova - povecavaju dobit banke.

4.2.

Materi/a/"f uqovorl

Veraidinska banka unalrag dvanaest mjessci od datuma ovog Prospelda nema nikakovih ugovora tzven uoblcajene i redovne djelalnosli Varaidlnsks banke. Takeder ne posloje nikakove opc!le na dionice Varaidinske banke.

4.3. Vainiie teku{;e Investfelje

Varaid/nska banka nema znacajnijih tekuelh inveslicija. Izgradnjom novog Paslovnog centra koJi ja useljen Ujekom 2000.godlne Varaidlnska benks je okonta/a vi!egodlsnju InvesliC/]sku aktivnost. U novim pros/orima stvorenl su optimalnl uvje/i za odvijanje pos/ovnlh procesa.

4.4. Sudsllf postupef

Varaidinska banka d.d. Varazdin unatrag dvanaesl mjesec;i nema niti jedan nedomen iii dovrSen sudski predmet koji bi mogao imall znatajnlje posljedice na financijski poloiaj Banke.

5. CIMBENICI Rlz/KA

5.1. apcentto 0 riztelma

Inves/irori u nova 1r2f!/a, kao slo ja hrva/sko Ittis/e, trebaju biti svjesnl clnjanfca da 5U ta trilsta podloina vaeem stupnju rizike nego slo je 10 sliEaj s bolje razvijenim triistima.

Sukladno tome Investitori moraju s posebnom pozomoSw procljeniti prisutne rizike I saml donijeli odluku !reba Ii u svjat/u lakvih rizika donijeli odluku 0 Inves/icQi.

5,2. Sistemski rlzlcl

Repub/ici Hrvatskoj dodlje!/an Je dugora5ni kreditni rajling Baa3 (Moody's), BBB- (standarc/&Poor's) odnasno BBB- (FilchIBeA). Kreditnl rajting kojl ]e dodljeljsn Hrvatskoj na granic/ je Inves/icijskog I spekulativnog rejtlnga I pripada grop/ naJnlZlh InvesUcijskih rajlinga.

Republika HlValska denes uiiva medunarodnu potporu za uiazak u svjetske po/It/eke, veJne ; ekonomske asocljacije I na/azi se u pos/upku uskladen/a svojlh standarda I proplsa sa svjelskim. Sukiadno tome, mote se pratposlavlti da Hrvatskoj predstojl vriJeme veae polit/eke slabilnosti keo I daljnjeg postupnog gospodarskog razvllka.

5.3. Rlz/k hrvarskog !dlstll kaprta/a

Hrvatsko /rii§le kapl/a/a bitno}e manje I nes/abllnije te ma/no nelikvidnije u.odnosu na raZvijena zapadnoeuropska I svje/ska trZisla.

Malf broj drustva {ma neproporclonalno· vel/k udjel u tdi§noj kap/ta/lzacljl I obujmu trgovlne, !Io smanjuja likvldnost f povecava osc/fac/je na hrvalskom Irlfstu vrijednosnlca.

Tljekom 2002.godlne ukupan prome! na Varaidinskom triislu vriJednasnica (ad 17.07.2002. Varazdlnskoj burzl) tzn oslo }e 1.363.612.530,34 kn. Dionlc;e Varaidinske banke bile su uvr!ltene u segmentu Siobodnog trZisla Varaidlnske burze, no sa zanemariv/m prome/om obzJrom da}a veca likvidnos/ poslignu/a na TN ko/aciji Zagrebaeke burze.

Ukupan radovnl promet na Zagrebatkoj burzi 2002.g. blo je 2.094.915.764,00 kn, ad cega na promet dionicama Varaidinske banke o/pada 1.909.924,44 kn, iii 0,091 %.

U!<vidnast samih dioniea Varai.dinske banke bi/a je znatno bolja u vrijeme kada su dionice Varaidinske banke bile uVrSlene 1.1 kolaciju I lagrebacke burze od pocelka 1997.godine do 2000.godine, kad Je doslo do preuzimanja Varaidinske banke od slrane lagrabaeke banke.

Oeekuje sa da ce se pove~anjem Imovine pod upravJjanjem mirovinskih inveslieijskih fondova i daJjnj; razvoj inveslieijskJh fondova povBCati ukupnu Ii!<vidnosll volumen Irgovanja dionieame uvrnlenim 1.1 kalaeije burzi.

5.3. R/z/k hrvatskog pmvnog sustava

Kao rezultat osamoslaljivanja Repub/lke Hrvatske I priJelaza na IrZisno gospodarstvo zapadnoeuropskog lipa u zem!ii je zaiivio golovo polpuno novi pravni suslav. Republlka Hrvalska jos wiJek pro/azi procee lranzleije. Prop/sl kojl ure<fujll podru{;je Irgovacklh druslava, prellzimanja dionilJldh drustava, Irgovine, obvaznih odnosa, vlasnlslva, sleeaja, trilsne u/akmiea, vrijednosnlh papira, rada, poraza, privalizacije, privatizacijskih fondova, naknade prijasnjim vlasnicima za odllzelu imovinu, uglavnom su donesen/ relalivno nedavno. Mnogl od lih prop/sa su tijekom lranzle/je jednom iii vise pilla mijenjani. Sloga joS wijek ne posloji II dovo!inoj mjeri stabilna ,paznate f feleventna sudska I admlnfslralivna praksa. Pasta/I pravna zaslila od man/pulaelja / zloupotreba povlastenlh Infonnaelja u pos/ovanju vrljadnosnim pap/rima, all je ona sasvim nova / provadba lih zakona u praksi los nije provjerana.

S obzlmm na navedano, na mogu sa u potpunosli IskJjucili slu{;aJevi raz1ltila primjana III lumatanja lakona I proplsa.

5.4. Stanle u bankarstvu Hrvatske Ilronkurenc/{a

U Hrvalskoj posluja 46 beneks, 4 sladioniea ad caga tri slambena, to 5 predsfavniSlava fnozemnlh banaka.

U lijeku 1999. i 2000.godina sman/an je ukupan broj banaka 200g preuzlmanja I pripajanja.

U IiJaku 2001.f 2002.godine slrane banke slekJa su u Hrvalskoj veelnsk! IrZlsnl udio kupnjom nakollko najveCJh hrvatsklh banaka.

Konkurenelie meau bankama znaeajno ja porasla, a kamslne stope su pale ne rea/no nlske ~zina. Ponuda finacJjskJh pro/zvode l us/uga znaeajno sa pml§lrila, a neki od pro/zvoda poplll mlrovlnskih fondova pojavill su se po prvi pilla.

Banke su ofonnlla finaneijske grupe koje se bave ponudom navedenlh I aslalih prolzvoda I usluga ko}e su na hrvatsko triisle donije/e novu !<valitatu usluga I lehn%ski naprednija poslovanJe.

Hrvatsko gospodarslvo biljeil poresl bruto domoceg pmlzvoda,. te porest god/~nje stop» resla industrijske proizvorinje. Medulim, zabiljeifiln je znaeajan porast vanjskolrgovinskog deficita i vrlo vlsok resl bankovnlh kredita. Porasl plasmana banaka zasnovan na porastu Inozemna pas/va, a na na domatim depozilima, atil fe mak da su sredslva za poveeano kreditiranja doma~a potTDsnje pribavfJana Inozemnlm zeriuilvanjam banska. Ovakovo stanJe moze imali nepovoljne wlnke na p/atnu bl/aneu i rast inozamnog duga, a povremeno moze Izazlvali ojaeane apreeljaeijske priliska. Hrvatska narodna banka oeijenila ja da bi godlsnj/ porast plasmana za 16 poslo blo dovoljno vallk da porit1l gospOOarski rast, bez prekomjemog pritlska na platnu bllaneu I inozaduZivanja. stoga je Hrvalska narodna banka poduza/a niz re~triktivnih mjera I donlje/a nlz Odluka radi zeuslavljanja rasla plasm ana banaka.

Paslovanje banaka u Republici Hrva/skoj regu/ire Zekon 0 bankame (Nemdne novina br. 84/2002), Ie Zakon 0 Hrvatskoj narodnoj banei (Narodne novine br. 36(2001).

lakon 0 Hrvatskoj namdnoj banel ureduje polozaj, paslove, ",Iesnickl status, ov/al§tanje, ustmj HNalska narodna banka, te odnos Hrvatske narodna banke s Republlkom Hrvatskom, bankama I medunarodnlm Instltueljama lorganlzaeljama.

lakon 0 bankama ureduja uvjete za osnlvanje, poslovanje i prestanak reda banke, Ie nadzor nad poslovan}em banke.

6. PODACI 0 IMOVlNI, ZADUZENOSTI, FINANCIJSKOM POLOZAJU, TE DOBITKU ILl GUBITKU IZDAVA TELJA

U s/ijedecim tabe/ama pre daten ja saietak financijskih infonnaeija Varaidinske banke za posIovne godine kOje su zavrSi/e 31.prosinca 2001. i 2002., ta usporedni prikaz financijskih rezultata pos/ovan}a za 2001.1 2002.godinu. Poriael za zavrilne pas/ovna godlne preuzali su iz revldiranlh finaneljsklh /zvja~laja KPMG za pos/ovnu 2001.gOOlnu, Ie PricawatamousaCoopers zs poslovnu 2002.godinu {valja Ih cilatl u konlekstu izvjesea.

Revizija godlsnjih financJjskih Izvje§ta obavljene ja u skJadu s Medunarodnlm revizorskim standardima, a sva finaneijska izvjeSta u skladu su s Medunamdnim ratunovoristvenlm standard/ma.

e.r, RACUN ooem I GUSITKA
ZA GODINU ZAVR$ENU 31.PROSINCA 2002-
(s0 Iznosllzrazanl u tlsu~ma kuna) 2002. 2001.
Prihod od kamala i slicni prihodi 221.946 221.893
Rashod od kamala i slifni rashodi (85.808) (84.453)
Neto prlhod od kamala 142.138 137.440
Prihod od naknada i provizija 69.064 51.197
Rashodi od naknada i provizija (19.490) (8.014)
Nato prlhod oel naknada I provlzlja 49.574 43.123
Poslovni prihodi 23.7IS 31.635
Doblt Iz poslovnlh aktlvnosti 215.427 212.198
Troskovl pcslovanla (130.837) (131.360)
Dabici/(gublcl) ad umanjenja vrijednosU i ostala 7.016 '2.958
rezerviranja
Doblt prije poraza 91.606 77.796
Porez (18.336) (11.299)
Nato dobit za tekucu godlnu 73.270 66.491
Kn Kn
Zarada po dionici 44,S 40,4 6.2. BILANCA 6.3. Izvje§lie 0 lIovlianom toku
NA DAN 31.PROSINCA 2002. za god/nu koJaJe zavrf;lla 31.pros/nca 2002.godlne
(svt lznosl izraieni u tlsueama kuna) BUjd 2002. 200].
(svl/znosllzraieni u tisCJCama lama) 31. prnsmac 31. prosinac ka
2002. 2001. Poslovne aktlvnostl
Naplaeena kamata i sll~ni primici 226.963 215.690
Aktlva Naplacene naknade I provizije 68.020 51.308
Golovina u blagajni i ra¢uni kod banka 154.632 308.161 Placena kamata i s1i~ni Iroskovi (86.%0) (84.747)
Obvezna rezerva kod Hrvatske naroclne banke 324.019 296.638 Placens naknade I provizije (19.490) (8.074)
Blagajnlfiki zapisl 201.655 157.974 Primici od dividendi 440 661
Plaeeni adminlslrativni troskovi (106.383) (102.723)
Plasmani i zajmovi drugim bankama 572.242 756.73'1 Plaeani porez na dobit (16.'165) 6.996
DuZni~ke vnjednosnice 228.722 282.830 Ostali neto primlci 21.894 30.967
Zajmovi komitentima 2.098.380 1.503.004 Nato prllJev gotovlne Iz poslovnlh aktlvnosll 88219 110.078
V1asniCka vnjednosnlce 8.122 23.604 (PoveeanJe)lsmanJenJa postovna aktlve
MalariJalna I nematenJalna imovina 215.284 232.070 Plasmani I zajmovi drugim bankama 176.083 (195.358)
. Ostala aktiva 46.043 47.234 Zajmovi komitentima (621.896) (243.046)
Prodaja/kupnja vlasnlCke vrijednosnlca raspoloZivih za 12.%5 (217)
Ukupna aktlva 3.849.099 3.608.252 prodaju
Ostala aktiva 2.447 (2.721) -
Paslva Neto poveeanJe poslovne aktlve (430.901) (441.342)
TekuCi raeunl I depozifi banaka 25.639 25586 (SmanJenJe)/povBcanJe poslovnlh izvora
TekuCi racunl I depoziti komllenata 2.604.144 2.681.728 Depoziti po videnju (74.035) 336.207
Stednja i orOCeni depozlti 33.920 327.620
UzeU zaJmovi 573.693 3[6.930 Ostala paslva F·443) 507
Rezervaclja za obveze I troskove 8.668 [7.210 Neto (smanjan)e)/poveeanJB postovnlh tzvors 664.334
Obveza za porez 9.926 8.344 (47.sS8)
Ostale obveze 34.024 38.719 Nato (odljev)/priIJev gotovlne Iz poslovnlh aktlvnostl (390240) 333.070
Ukupno obveze 3.256.094 3.088.517 Ulagacke aktlvnostl
KupnJa zemlJista, Zgrada i opreme (7.650) (5337)
DloniCki kapilal Neto prodaja vlasnlCklh vrljednosnlca
164.710 164.710 Prim!ci od prodaje zemtjlsta, zgrada I oprema 1.609 5.803
Zakonske rezerve 9.150 9.150 Nalo kupnja duiniCklh Y1ijednosnlca koje se drZe 55.788 (5.962)
Ostate rezorve 279.378 279.378 do dospljaea
ZadrZana dobit 66.497 Nato prlIJ"vl(odIJev) golovine tz ulaga aklh aktlvnosU 49.747 (5.496)
Dabit tekuCe godina 73.270 66.497
FlnanclJske aktlvnosti
Ukupno dion~kJ kapltall rezerve 593.005 519.735 Neto poveeanjel(otpiale) uzetlh zajmova 256336 (32395)

Neto odlJev gotovlne iz financijskih 256.336 (32395)
Ukupno obveze, dlonlfkl kapitall rezerve 3.849.099 3.608.252 aktivnosti
Neto (odljBv)lpriljev gorovine (84.157) 295.179
U~lncl promjene deviznog tecaja 1.690 (4.133}
Nato (smanJenJe)/poveeanJe gotovlne I (82.467) 291.046
ekvlvalenata gotovlnB
Golovlna I okvlvalentl gotovlne na poCetku 29 762.773 471.7'27
godlne
Gotovlna [akvlvalentl gotovlne na kraJu godlne 29 680306 76'1..773 6.4. Detaljan preglad dvogodlsnjag posfovanja I osnovnl flnanelJskl pokazataJjl za Varai.dlnsku banku nalaze se u Godlsn]em IzvjeSl:u za 2002.godlnu, kojllde uz ova] skracenl Praspekt I lin; njegov sastavni dio.

7. IZVJESCE 0 OBAVLJENOJ REVIZJJI TEMELJNJIH FINANCIJSK/H IZVJESCA ZA 2002,GODINU

7.1. Financijska izvjeSca za Varaidinsku banku nafaze S9 u posebnom Godisn]em izvjdcu za 2002.godlnu , koJI Je sastavnl dlo ovog siuacenog Praspekta.

8. PODACI 0 ODGOVORNIM OSOBAMA IZDAVATELJA

8.1. Clanov; Uprave

Prama Slatutu Varaidinske banke Uprava Banke broji do 5 l:lanova.

Nadzomi odbor svo]om odlukom odraduje broj tlanova Uprave sukladno sa organlzacljskom srrukturom I po/rebama Banke.

Ciano vi Uprave Imanuju sa tako da Nedzorni odbor odredl Pradsjadnika Uprava I da mu mandai da zstraii Izbor clanova Uprava.

Predsjsdnika i tlanove Uprava Banke Imanuje Nadzoml odbor na vnJame od 5 godina. Uprava Banke vodl pas/ave Banke I uprav/ja njenom Imovinom ne v/astitu odgovomost.

Od/ukom Nadzomog odbore br. 912000 od 13.07.2000.godine Imsnovana Je Uprava Banke od trl i:lana, s tima da im mandat potlnje danom dobivanja prelhodne suglasnosti od stmn« Hrvatske namdna banke. Hrvatska narodna banka ja dana 26.07.2000.godlne dala suglasnost za gospodina Matu Lukinlr!a I gospodina Bomu Zana, a za gospodina Pavia Parala sug[esnost je izdana dana 06.09.2000.godine.

Mato Luklnli:, predsjednlk Uprave

Gosp'odin Mato Luklnlc ror:Jen je 1943 godlne. Svoju poslovnu karijeru vezao ja uz Varazdinsku banku u kojo} radl od 1973. godine. Prvo radno iskustvo U Bam;/ slakao je na radnom mJes/u· raferonla deviznih poslova s grar:Janima, da bi nakon dvije godins preuzeo mjaslo rukovodite/ja blagajnl , likvidalura i lrezora, gdje]e radio do 1980.godlns. Nakon loga preuzlma mjesto rukovoditelja Odjsla analiza i plana, kojim rukovodi do 1987. godine kada postaje genera[nlm direktomm Banke .

. Za preds}ednika Uprave Varaidinske banke imenovan ja u svibnju 1995. godlne.

Uz poslove Predsjadnika Uprave Vara:i.dinske banka obnasa I druga duinosll vezana U2 bankarstvo i gospodarstvo.

Slanuja u Varaidlnu, u Anino} ulici br.17.

Pavao Parat , clan Uprave I direldor Seldora gratlana

Gospodin Pavao Paral roden}s 1954.godine. U Varaidinsko} banei radi od 1983. godine, a prfje toga blo ie zaposlan u Zagrebackoj bane! u Zagrebu. Napredovao ie od radnog mJesta organlzalora Posiovne jedinlce Cenlar do rukovodite/ja Isle. Godina 1991.gOOlna imenovan je direktorom Saklora za poslovan}e s gradanlma, a 1995.godine imanovan]e za clana Uprave Vraidinska banke Ie nastavlo obnailati hlnkeifu dlreldora Sektora grer:Jana.

Znansiveili stupan} maglstra stekao }e na Ekonomskom fekultetu Svet£J/iilta u Zagrebu 2001.gOOlne s lemom Pmdajna us[uge u funkeiji uprav/janja kvaliialom zadovoljstva k/ijenata banke •

Uz profeslonalne duinosti u Varaidinskoj baneT angaZiran }e u radu strukovnih, druiltvenlh i sporlskih organizacija.

Slanuja u Varazdinu,u Utiel Boiana Plazzenano br.20.

Borna Zane, Clan Uprave

Gospodin Boma Zana rodan}a 1959.godina u Zagrebu. Zam/o}e Pravnl fakultet Svaut:/lista u Zagrebu, a profeslonalnu karlJeru}a zapoteo u odv}atnit:kom uredu. KraJam 1988.gOOlne zspo!J}ava sa u ZagrebaClroj bane/ keo referent za pravna paslova. Nakon dvija gOOlne poslaje voditelj SlIdbe kadrova 1 obrazovanja, a polom 1 diroktor Direkeije kadrovskih paslova. Od 1.sijefnja 1998.gOOlne postaja direktomm Sektora upravljanja /judskim resurslma , a u srpnju 2000.godine je 00 slrene Nadzomog adbore imenovan ~anom Uprave Varazdinske banke. Stanuja u Zagrebu, Prilaz B.DaZa/ica br.75.

Clanovl Nadzomog odbora

Adresa

8.2.

Tea Martint/c, predsjedn/ca , Dulllo Belit. zamJanlk pres}ednlka ,

Zagreb, Drenovalka 1 Zagreb, VrlIarska 8

Renala Babic, tlan ,

Zagreb, Maria! BariC 5

Manjana Brr:ko, Clan,

Zagreb, Ljudevi/a Gaja 35

Cedomi/ Cesarec, Clan,

Varazdin, F.Preilemova 19

Naknada l:lanovima Nadzomog OObora utvil1ena js u visini jedne prosjefne mjesetne neto placa zaposlenih u Band.

Naknade sa na isplacuje clanovima Nadzomog adbora: Tai Marlintic, Duiliu Belie, Renati Babic, Manjani Brcko, a u skladu S 0 lome pos/ignutom suglasnoilCu Banke I navedanih cIano va Nadzomog odbora.

8.3. Interns c/anova Uprav9 f Nadzomoq odbora

Na dan 31.12.2002.godlne ni clanovi Uprave niti clanovi Nadzomog odbora nlsu ima/i u v/asniil/vu dionice Varaidinske banka.

9. STRUKTURA DIONltARA

9.1. Dlonlcarl Banke

Dionicama Banke koj9 pripadaju dionitaru smatraju ss i dionlee Banke koje netko drugi drZi za dionlearev racun, dionice Banke koje pripadaju drustvu ovisnom 0 dionitaru, dionice Banke kole priprsdeJu druslv!.l ko}e fe u odnosu n8 dionfars v/adaju6e drustvo, dlonlea Banke koje pripradeju drufilv!.l kofe je s dionitarom povezano u ob/lleu koncema I dioniee Banke koje netko tre61 drii za racun tih drustava ("tnICi Imatel) dionlea?

Na dan 31. 12.2002.god/ne 10 najve(;lh dion/cars Varaidinske banks su:

DIONICAR BR. DlONICA VLASNISTVO

1 ZAGREBACKA BANKA d.d. 1.544.989 9380050
2 HRVATSKJ FOND ZA PRlVAT1ZACfJU 38.456 221334
3 INSTlTUT RUEJER BOSKOVl 6.600 040070
4 I?RZAVNA AGENCIJA ZA OS/GURANJE 4.200 0,25499
f>TEDNIH ULOGA
5 REPUBUKA HRVATSKA 3.360 020399
6 SUSKOVlC BRANKO 2.714 016902
7 AGROKOR d.d. 2.520 0,15300
I KONCAR-ELEKTROINDUSTRlJAd.d. 1.61D I) 10200
9 CEilMAKIVAN 1.512 009180
10 UM-MONT 1.344 008160
11 OSTAU 41.655 2,52906

UKUPNO 1.647.101 100,00 10. TRilSNE fNFORMACIJE

Tame/jni kapita/ Varaidinske banke d.d.sasto}1 se od senJe redovnlh dionlea na /me kojih je, na datum ovog skratenog Prospekta, fzdano ukupno 1.647.101.

Dionicama Veraidlnske banke do sada se Irgovalo na Varaidinskoj burzi u kotaelji Siobodno trZiste i na Zagreba{;koj burzi u TN koteeljl.

U 2002.godini zekljueno sa 31. 12.2002.na Zagrebaekoj burzi prosjecna eljene dion/ca Varstdinske banke bl/a je 182,17 kuna. Najniia ostvarena eijena iznosila ja 131.00 kunu (dana 15.03.2002.g.) a nejvisa 210,00 kn (dana 27. 12.2002.g.)

Slijedetl grafikon prikazuja kretanja cijena dionfca Varaidlnska banka na Zagreb~koj burz! u 2002.godinl .

KRl:TAWE CUENA 1lIONICA.. V_I od 1.1.2D02 do 31.12.2002

period po 10 dono.

11.0POREZJVANJE

SfljedeCi saietak poreznog tretmana vfasn/~tva dlonlca tame/jl se na hrvatsldm zakonlma / drug/m proplsima na snazi u vrijama sastavljenja ovog Prospakta.

Sve aventualna naknadne /zmjena propisa. tumaeenJa, sudske I uprsvna od/uke mogu rzmijenll avdja navadeno i Imatl porezne pos/jadice za vfasnlka dlanica.

Svakl budu~1 vlasnlk dlanlca lrebao bl sa savJatavatl sa svojlm poroznlm saVjatnlkom 0 poreznim posgad/cama koje ze njage mogu prolza(;/ iz vlasnl§tva III raspalaganja dlonlcema, ukJJrXuju~1 primjenjivost I ueinek paroznih propisa Rapublike Hrvatska I drugih zamalja iii poreznih madunarodnih ugavara, keo i eventualne izmjene relevantnih poreznlh propisa koje su u lijeku Iii su pred/oiene do dana izdavanja avog Prospekta .

Zakon 0 pareiu na doblt ( N.novina 127/2000) i Pravilnlk 0 porezu na dobit (N.novine 5412001) raguliraju oporezivenja dome~ih i inozamnih pravnih osoba, e Zekon 0 parezu na dOhadak( N.novine 12712002) i Pravllnik 0 porezu na dohodak ( N.navine 541 2001) roguliraju oporezivanje dom~h i Inozemnih fiziCklh osobe.

11.1. OpoTflz'van/e dIVidends

Dividende koju astvare hrvalska prevne osobe sa ne aparazuje. Dividenda kaju ostvare slrene pravne osaba oporazuja sa porezom na dobit I to kao porez po odbitku po stop/ ad 15 % oslm kad ie s drtavom u kojoj inozemnl primate/j dividenda ima sjadiste u primjeni ugavar 0 izbjegavanju dvastrukog oporozivanja.

Dividenda kaju oStvare domace i strane fizl~ka asaba oporezuje se po pareznaj stopi od 15 %. Na Iznos poreza u neldm opcinama obra~unava sa priroz po stopl odrsdsnaj odlukom loks/no uprava.

11.2. Oporezivan/e proda'e i druqlh raspolaqania dlonlcama

Prodaja i druga raspaleganja dionieama na aparazuju sa .

11.3. Oparez'vanla lrapltalne doblU

Sukladna hrvatsklm proplslma, kapitalne dobit se posabna ne aparezuje.

Kapltslna dobit koju astvare hrvetske pravna asobe ulazi u osnovicu poroza na dobit kao I svi drugl redovnl prlhod/. Dobit se oporezuja po stapl od 20 % .

Kapitalna dobit kaju ostvare fizit:ke osaba parezni obveznicl u Republlci Hrvalskoj na ulazl u poreznu osnovieu poreze na dohodak I nija oporeziva.

12. OPCE INFORMACIJE

Odobrenja

Izdavan}a ovog Prospakta odoM/a}a Komlslja za vrijednosna papire Republika Hrvatska.

1510 taka Prospakt su adabrili I potpisali njagavu kopiju svi ciano vi Nadzomog adbora i Uprava Varaidinske banka. Sva suglasnasti, a~abrenja 11111 ovla§tenja , su u skladu s pozitivnlm prop/sima RepublJke Hrvatske i Pravilima Kotacije javnih dioniCkih dflJiilava Varaidinske burze Izdana odnosno pribav/jena za ovaj Prospekt. '

U'o'rStenja u Kotaciju ja'o'nih dlonfcklh dru!tava

Ocekuje sa da ee dion/ce Varafdinske banks biti uv~tene u Kotaciju ja'o'n/h dionckih drustava Varai.dinsk9 burze dana 29. travnja 2003. gadine.

P/aeanje cljsne i prijenos v/asnis/va nad dian/cama za transakc!1e na Varazdinskoj burzi izvrsava/l ~a 1$9 u roku od caliri radna dana od dana transakc/ja (T +4).

ZnacaJne p_romjene

Od datuma pos/jadnjeg ravlzorskog ;zvjasca, a do dana objavljivanja ovog skracenog Prospekia, n/ja b/to znaeajn/h prom}ena u financijskom I pos/ovnom p%iaju Varazdinska banka, oslm onlh navadanlh u Prospekiu.

Revlzorl

Revlzlju financ/jsklh lzvjestaJa za 2002.godinu obavio}e Revlzor PrlcewatarhousaCoopers, a revlzlju za 2001.godlnu obavi/o je KPMG Croatia d.o.o.za 'revizlju .

Ja'o'ne ponude za preuzfmanJe

Do datums ovog Prospekta nije objav/jena nikako'o'a javna ponuda prama dionisrima Varazdinske banke, niti ja Varaidinska banka dala javnu ponudu Z8 preuzlmanje preme dionicarlma nekog drugog dionickog drustva.

Opclje i maferljafnf ugovorl

Na datum izdavanja ovog Prospekia ne postoje nikako'o'e opcije za dion/ce Varaidinska banke.

Ne posloja materijaln; ugovori ,odnosno ugovorllzvan uob/Cajene I redovne dje/atnost! Varaid/nske banke.

Dokumentl na uvld

Koplje stijede~ih dokumenata mogu sa dobill na uvid kod Varazdlnske banke d.d., Kapuc/nski trg 5, Varaidln, tijekom uobleajenog radnog vramona od poned}oljka do pelka, u razdoblju od mjesec dana po odobranju o'o'og sk~enog Prospekta:

1. Skracenl Prospekt

2. statui

3. Izvod iz sudskog registre

4. Revldimna finaneijska izvje&a za godinu koja zav~eva sa 31.prosineem 2002.godine

13. POPIS SUDIONIKA

VARAiDINSKA BANKA d.d.

KAPUC/NSKJ TRG 5 42000 VARAtDIN

Tel: +385 (42) 400-000 Fax:+385 (042) 4(J()..112

Revilor Varazdinske banke d.d.

PricewatehousflCoopers d.o.o. Alexsandera von Humbo/dta 4 10000 Zagreb

Tel: +385 (1) 6328888 Fax:t-385 (1) 6111 556

Ssvjetnik uvrti/enja ZB BROKERI d.o.o.

Parom/inska 2 10000 Zagreb

Tel: +385 (1) 6104 790 Fax:+385 (1) 6104 875

14. POTPISNICI PROSPEKTA

Prema nafem uvjerenju I u skladu sa svim nasim saznanJima I podaclma kojlma raspolaiemo, Izjavfjujemo da sv! podacl Iz ovog skra~enog Prospekta ~/ne cJelovlt I Istlnlt prlkaz Imovlne I obveza, gubltaka I dobltaka, financfjskog poloiaja I poslovanja Izdavafelja, prava saddana u vrlJednosnfm paplrlma na koJe se odnose, fe da cfnjenice koJe bl mogle utJecatl na potpunosf Ilstlnltost ovog prospelda nisu Izostavljene

NADZORNIODBOR:

2. -r-r- _

»: Be~~J".

3. D.uo..u-=..:...=...:=:"''-''-=:'V'>=-----,~rr(Zl:::oa~(C''''f'---

Renata BabIC '\

4. _

Marijana Brcko

~.----.----------------

eedom!1 Cesarac

UPRAVA:

1. ~~~_._---------

Malo LukiniC

2. __ --=:-----::::--~--------PavaoParat

~.---------------------------------

BomaZane

Salljetnik Uv~tenja :

Z8 BROKERI d.o.o.

Gontan Naglll: