P. 1
Tehnologija TK prometa

Tehnologija TK prometa

|Views: 2,285|Likes:
Published by Zmajenka

More info:

Published by: Zmajenka on Sep 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/07/2013

pdf

text

original

Tehnologija TK prometa

1.predavanje PRISTUP PROUČAVANJU PROMETNOG FENOMENA U TELEKOMUNIKACIJSKOM SUSTAVU Težište proučavanja
je prometni fenomen, telekomunikacijske usluge i mrežni sustavi kojima se obavlja prijenos različitih oblika informacija (govorni, podatkovni, višemedijski)

P mt ro e

P tn k u ič i

T re i e tn

In rm c k fo a ijs i

 NE ulazi se u tehničku (elektroničku, HW i SW) konstrukciju niti detaljnu izvedbu mrežnih elemenata koji omogućuju promet
 inženjerski pristup s deskriptivnim opisima i kvantifikacijama prometa, korisničkih

zahtjeva, usluga i eksploatacijskih aktivnosti Temeljni cilj  pružiti FORMATIVNA znanja i informacije potrebne za sustavsko razumijevanje telekomunikacijskog prometa  usvajanje pristupa, metoda i postupaka za efikasnu i efektivnu eksploataciju tk sustava (javnih mreža, poslovnih i specijalnih)
Disciplinarno gledište n

sustavsko gledište

1

Prometni sustav

Pojednostavljeni komparativni prikaz sustavskog i klasičnog (disciplinarnog-ana litičkog) pristupa.
1

Sustavski pristup općenito sadrži sljedeće koraka :
I.

Identifikaciju objekta ili pojave (→predmeta proučavanja) kao relativno izoliranog dijela okruženja (veće cjeline) Pokušati definirati svrhu ili funkciju tog objekta Predmet proučavanja se definira kao sustav i definiraju se veze s neposrednim okruženjem Analiziraju se komponente sustava i njihove relacije (struktura) Rješenje problema traži se kroz drugačije povezivanje komponenti (restrukturiranje) ili reprogramiranje procesa Ako se ne može naći zadovoljavajuće rješenje na toj razini sustava prelazi se na višu razinu (gdje promatrani sustav postaje podsustav) Implementacija, odnosno postupak se ponavlja sve dok se ne postigne primjenjivo rješenje koje bitno poboljšava funkciju (perfomanse) cjeline

II.

III.
IV.

V.
VI.

VII.

Slojeviti modeli arhitekture za kompleksne socio-tehničke sustave:
Mđ og n a ijs a e u r a iz c k rz a a in
c v ilje i r z lta e u ti

O a iz c k r z a r n a ijs a a in g
U r v n i o lu iv n pa lja je d č a je

R z ate n lo ije a in h o g

Uz la i

S u po e ai a tiv o ti kp r cs k ns P dš a or k

Iz z la i

R z ate n k a in h ič ih k mo e ei o pnnt

 Telekomunikacijski promet (Teletraffic) je kompleksan fenomen neposredno asociran

uslugama prijenosa različitih oblika informacija angažiranjem resursa telekomunikacijske mreže (Network facilities).
 Prema klasičnoj (tehničkoj) definiciji telekomunikacije predstavljaju sustav ili proces

odašiljanja, prijenosa i prijema različitih oblika informacija (govor, tekst, podaci, nepomična slika, video) na daljinu putem elektromagnetskih valova kao nositelja informacija.
2

 Telekomunikacijski sustav promatra se kao tehnološki sustav čija se svrha iskazuje u

korisničkom okruženju (a ne unutar tehničkog okruženja). a) Svrha telekomunikacijskog sustava i temeljni ciljevi koje definiraju relevantni stakeholderi (korisnici, vlasnici mreže, davatelji usluga itd.) neposredno su vezani uz uspješno obavljanje telekomunikacijskih usluga angažiranjem adekvatnih kapaciteta telekomunikacijske mreže.

b) S prometnog aspekta važno je precizno identificirati različite vrste/klase telekomunikacijskih usluga i potrebne kapacitete telekomunikacijske mreže/opreme/komponente (facilities) koji omogućuju učinkovito i kvalitetno obavljanje usluga. Ukupni kapacitet mreže predstavlja cjelokupnu prometnu sposobnost mreže da zadovolji specificirane operacije (postupke) prijenosa i/ili procesiranja informacije u jedinici vremena. Odnos kapaciteta mreže i prometnog volumena mreže, predstavljen je izrazom: PVM = C • T gdje je: PVM – prometni volumen mreže

C – ukupni kapacitet mreže s m – uključenih elemenata C = {C1, C2,....Ci,...., Cm} T – vrijeme uporabe
3

Prometni volumen- svakog dijela telekomunikacijske mreže i čitave mreže mora biti dostatan za kvalitetno posluživanje korisničkih zahtjeva uz respektiranje kriterija racionalnosti i cjenovne prihvatljivosti. PV M ≥ ∑C s ⋅ t s
s =1 n

Obavljanjem telekomunikacijskih usluga zauzimaju se (“troše”) alikvotni dijelovi prometnog volumena mreže PVM, odnosno zauzimaju se određeni kapaciteti Cs tijekom vremena tS. Objašnjenje odnosa između:  komunikacija (KOM)  telekomunikacija (TK) i  telekomunikacijskog prometa (TP)
TP ⊂ TK ⊂ KOM

komunikacija ⇔ razmjena informacija (kodiranih, razumljivih) između odašiljatelja i primatelja

telekomunikacija ⇔ razmjena informacija na daljinu telekomunikacijskom mrežom (point to point, point to multipoint)

4

Različiti aspekti proučavanja kompleksa komunikacija i telekomunikacija

Telekomunikacijska mreža i usluge u tehnološkom okruženju Sustavni pristup proučavanja telekomunikacijskog prometa ističe dva osnovna komplementarna aspekta promatranja tk mreže:  telekomunikacijska mreža kao uređen sustav fizičkih (tehničkih) komponenti (hardware + software) → “facilities network”  prometne mreže → (traffic networks) asocirane s osnovnim vrstama teleusluga (govor, tekst, podaci, nepomična slika, video). Telekomunikacijska mreža - uređen skup prostorno distribuiranih tehničkih sustava (centrala, transmisijske tehnike) odnosno kapaciteta ili resursa (facilities) dizajniranih i izgrađenih prema temeljnom zahtjevu da uspješno poslužuju promet (traffic) na određenom području
Upravljanje m režom NM Dodatne (IN) funkcionalnosti Kom utacijska podm reža Transm isijska podm reža

Pristupna podm reža

Pristupna podm reža

LAN

Čvorišta telekomunikacijske mreže (nodes) su komutacijski sustavi (centrale) ili izdvojeni stupnjevi koji obavljaju funkcije koncentracije, usmjerenja prometa i dr.

5

radio) i odgovarajuća elektronička oprema.) 6 . zabavnim . Prostorna dostupnost  pristup mreži (priključenje.)  pristup informacijskim sadržajima (edukacijskim. Novija rješenja pristupne mreže uključuju svjetlovode i bežični pristup.• Transmisijski linkovi odnosno spojni vodovi (trunks) povezuju čvorišta pri čemu se rabe različiti mediji (bakreni. Korisnički (pretplatnički) terminalni uređaji u fiksnoj (nepokretnoj mreži) spojeni su na lokalnu pristupnu centralu najčešće bakrenim paricama.). (multipleksori. regeneratori i dr.. umrežavanje terminala)  pristup distribuiranim mrežnim resursima (VAS i dr. pristupom i procesiranjem informacija na daljinu. Temeljna zadaća telekomunikacijskih sustava jest da omoguće učinkovito. kvalitetno i ekonomski (cjenovno) prihvatljivo zadovoljenje potrebe korisnika za prijenosom.. svjetlovodni. Telekomunikacijska mreža i usluge u kontekstu tehnološkog okruženja Generički zahtjevi za telekomunikacijske prometnice  Potrebna svojstva telekomunikacijskih prometnica opisuju se kroz tri koncepta: 1) prostorna dostupnost (accessibility) 2) transparentnost prijenosa (transparency) 3) uslužna uporabljivost (usability).

Sporazum opisuje različite aspekte usluge (opis usluge. unosi kašnjenje (Tq)... korisnikovo ponašanje. efektivnost i zadovoljstvo korisnika povezano s ostvarivanjem specificiranih ciljeva u određenom okruženju  Korisnikovo zadovoljstvo uslugom ovisi o njegovim zahtjevima (očekivanjima) i tehničko-tehnološkim mogućnostima. pokazatelje kvalitete .. K risn i za tje o ičk h vi Qs o SO AU P RZ M 7 . Osnovni parametri prijenosa koji određuju vremensku i semantičku transparentnost su:  Propusnost ili širina kanala  Kašnjenje  Učestalost pogrešaka u prijenosu propagacijsko kašnjenje 0 pr> t x(t) y(t) Slabljenje: Ampl(y) < Ampl(x) τx disperzija τ y> τx Uslužna uporabljivost (→ noviji koncept)  efikasnost.Transparentnost -Vremenska -Semantička  TK mreža reducira transparentnost.. izobličenje (BER. atribute.) Ugovor obuhvaća uže područje od sporazuma i više je formalno-pravne naravi. PER).

Od korisnika se očekuje da priključi na mrežu odgovarajuću terminalsku opremu (terminal equipment) kojom će ostvariti potpunu telekomunikacijsku uslugu → teleuslugu od-kraja-do-kraja (end-to-end). ● Noviji pristup klasifikaciji telekomunikacijskih usluga u multiservisnim mrežama uvodi temeljnu podjelu usluga sa stajališta telekom operatora na: ● noseće ili nosive mrežne usluge ● teleusluge ● A P N T T (s č lje ue ) n s ć m ž a u lu a o e a re n s g te u lu a le s g te n lo k o ru e je ho šo k žn (p d č a a e o ru je n liz ) T le o u ik c k m ž e k m n a ijs a re a (s č lje ue ) N T T razne dodatne usluge (supplementary services and Value Added Services). Tehnologija telekomunikacijskog prometa fokusirana je na to: ● ● što i koje usluge korisnik doista želi.predavanje Telekomunikacijske mreža i usluge u tehnološkom okruženju • Svrha tk sustava tehnološki se ostvaruje pružanjem telekomunikacijskih usluga (telecommunication services) koje mrežni operatori i davatelji usluga isporučuju kao specificirane mogućnosti informacijskih transfera na završnim točkama mreže (NT – Network Termination).2. kako organizirati sustav → (mrežu) specificirati skup uslužnih mogućnosti → (telekomunikacijskih usluga) da bi se te potrebe korisnika efikasno i efektivno poslužile. A P 8 . Tehnika ključni omogučivač (enabler) tehnologije prometa. • • Telekomunikacijske usluge i mreže kojima su one realizirane tradicionalno su proučavane (klasificirane) s težištem na tehničkoj izvedbi mrežnih elemenata koja omogućuje obavljanje usluga.

Nosećim uslugama ostvaruje se prijenos korisničkih informacija između krajnjih priključnih sučelja (Interface-I) bez ikakva mijenjanja informacijskog sadržaja.to znači da mreža može prenositi bilo koji vrstu digitalnog koda. Kod ISDN-a osnovna noseća usluga naziva se 64 kbit/s unrestricted. 64 kbit/s 9 . javne/privatne.. I dvije vrste nosećih usluga s modom prijenosa paket ● paketni mod po B-kanal.. • Noseće usluge (bearer service) su mrežne “transportne” usluge kojima se ostvaruje prijenos prilagođenih digitalnih informacija između dvije točke u mreži ili između dviju različitih mreža . ● 64 kbit/s neograničeno ● • Govor (speech) s 64 kb/s.Prema zakonskoj regulativi podjela TK usluga uključuje (kombinira) više kriterija podjele (point-to-point i radiodifuzijske usluge. usluge nepokretna ili pokretne mreža . ISDN omogućava tri vrste nosivih usluga s modom prijenosa komutirani kanal: ● 3..) Telekomunikacijska usluga je specificirani skup funkcionalnosti ili mogućnosti prijenosa i/ili procesiranja informacija koje su dostupne i raspoložive korisnicima (krajnjim i drugim) na definiranim sučeljima odnosno mrežnim završecima.1 kHz audio. I Mreža Noseće mrežne usluge Teleusluge I Primjeri nosećih mrežnih usluga • PSTN ima samo jednu noseću uslugu – komutirani kanal koji je dizajniran i optimiziran za prijenos glasa u intervalu 300–3400 Hz.

G .gvr oo T . Teleusluga se temelji na uslugama noseće (transportne) mreže.6 kbit/s.te s kt D . o VS A "In r c eS tea tiv "M s a in S es g g "R tre ia S e v l "D tr u eS is ib tiv " " " " Ilustracija teleusluge i nosive usluge na primjeru telefonije I Mreža I Noseće mrežne usluge Teleusluge Dodatne usluge • Dodatne usluge mogu biti realizirane: ● distribuirano (u pristupnoj centrali) ● centralizirano u određenim čvorištima za čitavu mrežu Primjer za dodatne usluge jesu: 10 .d ta a F . • Teleusluga je kompletna end-to-end usluga i uključuje funkcionalnosti krajnjih terminalnih uređaja (npr. prilagodbu i prezentaciju informacije i dr. 9.v e id o On v e s on V F D T G Dd .● paketni mod po D-kanalu.fa x V .).

vrijednost VAS nije toliko vezana za postupke uspostavljanja poziva. preusmjeravanja.dvosmjerna komunikacija (transfer informacija) pri čemu jedan i/ili drugi sudionik sam odlučuje kad će uspostaviti poziv. korekcije i sl. kontrolu. pristup pohranjenim sadržajima i sl. VAS su više vezane uz sadržaj korisničke informacije. VAS se tretiraju kao “extra service” i naplaćuju po posebnoj tarifi. • Četiri tipa teleusluga s obzirom na način usluživanja i postupka s informacijama: • Interaktivne usluge. Tipičan primjeri jesu: 11 . osobni broj (personal number) i dr. CLIP (Calling line identification presentation) Prosljeđivanje poziva Zatvorena skupina korisnika besplatni poziv. Primjeri VAS su: ● usluge kućnog bankarstva (home banking) ● rad na daljinu (teleworking) ● učenje na daljinu (distance learning) ● voice mailbox ● e-mail (x-400) ● video-on-demand ● simultan prijevod jezika (buduća VAS). kad će prekinuti i sl.• • • poziv na čekanju. • • • • • VAS : • Usluge dodatne vrijednosti (VAS) usko su vezane uz osnovne teleusluge i predstavljaju njihovo obogaćenje u smislu ponude pohranjenog informacijskog sadržaja (information databases). Za razliku od dodatnih usluga. odnosno nude različite transakcijske mogućnosti. televoting. usluge buđenja/alarma i dr.

Tipični primjeri: ● ● ● EDI (Electronic Data Interchange). SMS (Short Message Service) i dr. bankama podataka. voice-mailbox.predstavljaju jednosmjernu (one-way) komunikaciju koja se ostvaruje prema većem broju primatelja: ● distribucija radio i ● TV programa • ili pak prema pojedinačnom korisniku ● distribucija telefaks poruka Kod usluga klasične distribucije radio i TV programa primatelj ne može birati vrijeme i sadržaj informacije. Novije VAS usluge koje to omogućuju (video-on-demond) imaju obilježja interaktivne (retreival) usluge. video) pohranjuju u odgovarajućim memorijskim kapacitetima tako da se poslije mogu očitati.odgovarajući oblici informacije (govor. fax. preslušati ili pogledati. • Usluge pretraživanja pohranjenih informacija.● klasična telefonija. tekst. Specifikacija komunikacijskih potreba i zahtjeva korisnika Sustavni pristup i nova telekomunikacijska paradigma  stavljaju u prvi plan korisnike i telekomunikacijsku potražnju na koju treba odgovoriti ponudom usluga i odgovarajućim mrežnim kapacitetima.različiti oblici informacije mogu biti pohranjeni u odgovarajućim datotekama. Distributivne usluge . data.  preokrenut je klasični pristup koji je polazio od gradnje mreže i ponude osnovnih usluga bez uvažavanja posebnih potreba i zahtjeva korisnika. na web stranicama i sl. ● dijaloška računalna komunikacija ● Videokonferencija • Usluge prijenosa poruka (messaging services). 12 .

-istraživanje -potreba i zahtjeva korisnika -usluga prilagođena korisniku i tehničko-tehnološkim mogućnostima -zajednička mrežna osnovica i međumrežni rad (sve više IP-orijentirane) Trend razvoja integrirane mreže-novija TK mreža koncipira se i gradi kao integrirana (digitalna) multiservisna mreža Odgovarajućim metodama nužno je istražiti postojeće i očekivane komunikacijske potrebe kako bi se dizajnirala ponuda usluga. komunikacijske potrebe korisnika specifični zahtjevi teleusluge i VAS mrežni kapaciteti Osposobljavanje za formuliranje sustavskih zahtjeva (systems requirements) vrlo je značajna kompetencija svakog prometnog tehnologa. prognozirao promet i planirali mrežni kapaciteti. Polazeći od temeljnih komunikacijskih potreba korisnika moguće je definirati generičke skupine telekomunikacijskih zahtjeva: 13 .

Segmentacija korisnika i kategorizacija izvorišta prometa Krajnji korisnici (End-users) ili „konzumenti“ su oni koji koriste telekomunikacijske usluge. pretplatnici mogu biti: informacija Mrežni operator -fiksni -mobilni. tj. krajnji korisnici 14 . TV.) telepristup informacijskim sadržajima (pretraživanje baze podataka. Iz naznačenih parametara mogu se dalje izvoditi tehnički parametri koji se razrađuju kroz “fundamentalne tehničke planove” (FTP): • • • • • plan prijenosa (transmission plan) plan frekvencija (frequency plan) plan sinkronizacije (synchronisation plan) plan numeriranja/adresiranja (numbering/adressing plan) plan signalizacije (signaling plan). bit rates) kašnjenje (delay) blokiranje poziva (blocking) odnos pogrešnih bitova i ukupno prenešenih bitova (BER). Davatelj usluga Broker usluga Davatelj sadržaja Prema načinu pristupa u mrežu korisnici. To znači da treba specificirati parametre: • prostornog pristupa mreži (accessibility) • • • • pojasne širine (bandwidth. radio) daljinsko procesiranje informacija (teleworking i dr. videokonferencija i dr.) Dobro definirane zahtjeve korisnika potrebno je povezati s tehničko-tehnološkim specifikacijama telekomunikacijskih usluga i mreža.• • • telepristup ljudima (razmjena govorne informacije.

• • ● Mali poslovni korisnici• imali su do nekoliko izravnih linija na javnu ATC i ostvarivali su promet 0.12 erlanga po liniji tijekom GPS. Klasična podjela korisnika telefonske mreže uključuje temeljnu podjelu na: ● Rezidencijalni (domaćinstva)• ostvareni tf. Tf. • Krajnje korisnike kao izvorišta (i odredišta) prometa moguće je segmentirati u različite kategorije ovisno o intenzitetu prometnih potreba i strukturi zahtijevanih teleusluga.05 erlanga tijekom GPS. promet 0. Nakon završetka radnog vremena promet na tim kanalima bio je vrlo mali. odnosno 20 do 80 minuta razgovora na dan Rastući udijel podatkovih usluga.6 erlanga tijekom GPS. mobilni pristup i nove VAS usluge putem Interneta bitno mijenjaju klasične parametre prometnih izvora i kategorizaciju korisnika. promet na pojedinom PBX vodu (kanalu) zbog koncentracije većeg broja kućnih korisnika znatno je veći i iznosi 0.-bežični (cordless) na ograničenom području.1 do 0.03 do 0.01-0. privatnu) centralu PBX (Private Branch Exchange) koja komutira lokalni/kućni promet i omogućuje vanjski promet preko određenog broja spojnih vodova (kanala). Za razliku od prosječnog trajanja telefonskog razgovora koji iznosi 2-3 minute. -rezidencijalni korisnici (“klasični”) • • rezidencijalni korisnici koji obavljaju rad na daljinu (teleworking) pokretni korisnici s manjom brzinom kretanja pokretni korisnici s većom brzinom kretanja 15 • . odnosno 6 do 30 minuta razgovora na dan uz faktor koncentracije KGPS = 10% do 12%. ● Veliki poslovni korisnici• u pravilu imaju vlastitu (kućnu. Internet pozivi su u prosjeku desetak puta dulji i imaju drukčiju razdiobu tijekom dana uz faktor koncentracije KGPS ~ 12% do 15%.

. f n cje po e i u k i ) Ns ć m ž oe e r e e ( S N IS N G M. u o oi) r g lai a g v r P t e e/ z hj v or b a te i k rs i a oi nk S e i icr n p cf i a e ul g su e T H OO I A ENL G J ( r c s.. S . ugovori) Potrebe / zahtjevi korisnika Specificirane usluge TEHNOLOGIJA (procesi. GSM..) 3. nego su nužno. D . .• • • • manji poslovni korisnici srednji poslovni korisnici veliki dislocirani (nacionalni) poslovni korisnici multinacionalne kompanije. P T .) 16 . . Proces kreiranja i specifikacije telekomunikacijske usluge na najvišoj razini apstrakcije E sen k nr l k t r a o t oa ( e u tv . funkcije) Noseće mreže (PSTN.predavanja PROCESNI PRISTUP RAZVOJU USLUGE PRILAGOĐENE KORISNIKU Slika!!! Zbog karakteristika masovnog posluživanja i nužne tehničke normizacije. ISDN. Proces kreiranja i specifikacije usluge Eksterna kontrola (regulativa. telekomunikacijske usluge ne mogu biti kreirane za pojedinačnog korisnika. tipizirane.

nekomutirane. Podjela telekomunikacijskih mreža i klasifikacija modova prijenosa (1/2)  Telekomunikacijske mreže mogu biti podijeljene prema sljedećim temeljnim obilježjima:  osnovnoj teleusluzi.Ocjena uspješnosti procesa razvoja telekomunikacijske usluge temelji se na mjerenju (procjeni) dispariteta između: -korisničkih potreba (očekivanja). podatkovna. paket. okvir. automatske) 17 . Poboljšanje usluge moguće postići djelovanjem prema: k r n k or ž n ois ič o ku e je (c s mrwr u to e old Oe iv n čk aa u lu a s g ) o r ž n d v te u lu e ku e je a a lja s g (s r ic po id rwr ev e r v e old S e if a ija p c ik c u lu e sg ) P r ip a a ec ir n u lu a s g P romn e ef r a c u lu e sg • • • korisničkim očekivanjima (uključujući njihovu modifikaciju) specifikaciji svojstava usluge nadzoru performansi usluživanja. analogne) Podjela telekomunikacijskih mreža i klasifikacija modova prijenosa (2/2)  načinu posredovanja veza (manualne. video)  načinu dijeljenja mrežnih kapaciteta (komutirane. -specifikacije usluge i -stvarnih performansi usluge. sa zakupljenim vodovima)  “point-to-point” i “point-to-multipoint” (distributivne mreže)  modu prijenosa (kanal. ćelija)  obliku signala (digitalne. odnosno vrsti prometa koji se dominantno poslužuje (telefonska. poluautomatske.

usluga D ) konekcijski beskonekcijski (VC . U svakom čvoru paketi se uskladištavaju (memoriraju). Me m . bežične. kanal (circuit ) M prijenosa od (transfer m ode paket (packet ) ) okvir (fram .transmisijski sustav (kabel s multipleksnom FDM ili TDM opremom ) Paketne mreže . Pojasna širina kanala je fiksna (stalna) i zauzima se čitav kapacitet kanala tijekom konekcije bez obzira na stvarni tijek korisničkih informacija kroz kanal. B i C ) (kl . Poziv se neće niti uspostaviti ako nema slobodnih kanala tj.korisnički terminalski uređaj SS . terestrijalne i satelitske)  području koje pokrivaju (lokalne. “inteligenciji mreže”  transmisijskom mediju (žične. TDM ) T (j) SS 1 SS 4 T . usluga A .) te usmjeravaju dalje prema odredištu.komutacijski sustav (čvorište ) TS . taj poziv će biti blokiran/izgubljen). gradske. 18 B1 . obrađuju (provjera pogreške. PVC ) (datagram C LS ) Komutirani kanal –uspostavlja fizička kanalska konekcija (put) od-kraja-do-kraja uz “ekskluzivno” korištenje kapaciteta kanala za čitavo vrijeme trajanja razgovora (konverzacije). SS 2 TS 2 snop od mkanala TS 3 T (k) SS 3 TS 1 (FDM . S aspekta generičke teorije prometa posebno je važna klasifikacija osnovnih modova prijenosa.FR ) e ćelija (cell . Mem.ATM ) konekcijski bezkonekcijski (kl . privatne) i dr. B2 B1 B2 B2 Mem.ne uspostavlja se fizička konekcija od-kraja-do-kraja. regionalne)  vlasništvu (javne. nego dijelovi korisničke poruke u sklopu adresiranih paketa putuju od-čvora-do-čvora u skokovima. Mem. rutiranje i dr.

Kao posljedica tomu samo 19 . telefaksni.7-SS7) može koristiti bilo koji slot osim slota 0. PDH • 125 mikrosekundi je su rezultat uzimanja uzoraka pojedinog govornog kanala 8000 puta u sekundi (8 000 Hz) tj 1/8000 =125*10-6 sekundi vremenski odsječak (Time slot) 0 u Europi je upotrijebljen za sinkronizaciju okvira. podatkovni i dr. umjesto toga jedan bit u svakom slotu u svakom šestom okviru je zamijenjen signalizacijskom informacijom. PLMN i dr. te učinkovit. a vremenski odsječak 16 može biti upotrijebljen za signalizaciju ili promet. U novije vrijeme u telekomunikacijskom rječniku rabi se izraz transportna mreža u značenju moderne upravljive mreže za prijenos različitih oblika informacija primjenom napredne transmisijske tehnike (SDH i svjetlovoda).). plesiochronous digital hierarchy. odnosno slojevitost mrežne arhitekture. odnosno kroz više slojeva.  PDH. Koncept transportne mreže znači da jedna zajednička transportna osnovica poslužuje različite oblike prometa (telefonski. odnosno transportna mreža funkcionira kao “jezgra mreže” za različite noseće mreže: PSTN. •  Američki PCM okvir sa 24 vremenska odsječka nema specijalnog vremenskog slota koji je dodijeljen za signalizaciju. synchronous optical network.Adaptacija korisničke informacije i prijenos zajedničkom transportnom (SDH) mrežom Adaptacija korisničke informacije do razine prijenosa elektromagnetskim signalima provodi se u više koraka.  Sva tri standarda se baziraju na digitalnom govornom kanalu 64 kbit/s dobivenim PCM tehnikom.  SONET. Izvedba mrežnih funkcija kojima se ostvaruje adaptacija za prijenos. (Signalizacijski Sustav No. synchronous digital hierarchy.  SDH. zaštićen i kvalitetan prijenos podrazumijeva složeno hijerarhijsko strukturiranje. Koncept hijerarhije odnosi se na multipleksiranje razina kapaciteta u nekoliko koraka od najniže do najviše razine. ISDN. Multipleksiranje Upotrebljava se zbog reduciranja transmisijskih troškova-nekoliko kanala na istoj ruti dijeli zajednički transmisijski medij (kao npr. optičku nit) Standardizirane multipleksne hijerarhije.

Ključne prednosti SDH su:  podržava veće brzine prijenosa i omogućuje bolje iskorištenje fizičkog medija (svjetlovoda)  omogućuje centralizirano upravljanje mrežnim elementima  kraće vrijeme uspostave iznajmljenih linija i dr.  SDH multipleksiranje se temelji na oktetu (byte) kao osnovnoj jedinici obrade i ne zahtijeva prilagodne bitove (justification bits).  Digitalizacijom su postignute znatne prednosti u odnosu na analogni prijenos. SDH  ITU-T standard SDH predstavlja ekstenziju američkog standarda sinkrone optičke mreže SONET (Synchronous Optical Network). “korak-po-korak” multipleksiranje  nije moguće obrađivanje sastavljenih kanala 64 kb/s  nedostaju kapaciteti u hijerarhiji potrebni za upravljanje mrežom.sedam od osam bitova je transparentno kroz mrežu i zbog toga je osnovni kapacitet za podatkovnu komuikaciju 56 kbit/s. japanska)  za brzine > 140 Mb/s nema nikakve zajedničke norme  pleziokrono. američka. Pritoci digitalnih informacija različitih brzina adaptiraju se odnosno pakiraju u kontejnere normiziranih veličina:  C-12 (2 Mb/s) 20 . no PDH sustavi imaju neke velike nedostatke:  postoje praktično tri norme (europska.

240 Mb/s)  VC – 2 (6. Nekoliko VC-ova može biti pakirano u veće virtualne kontejnere na koje se također dodaje POH (path overhead) i zajedno sa informacijama za kontrolu i nadzor nazvanom zaglavlje sekcijesection overhead (SOH) formiraju tzv. VC su dizajnirani tako da se mogu prilagoditi različitim prometnim potrebama i zahtjevima teleusluga. Stapanje pojedinih pritoka (individual tributories) u VC obavlja se procesom pridruživanja (mapping). C-2  C-3  C-4 (6 Mb/s) (34 Mb/s) (140 Mb/s)  Svakom se kontejneru dodaju upravljačke (nadzorne) informacije POH (path overhead) i tako stvaraju virtualni kontejneri VC (virtual containers):  VC – 12 (2.960 Mb/s)  VC – 4 (150.336 Mb/s)  Manji VC multipleksiraju se u veće prema definiranim SDH nazivima.848 Mb/s)  VC – 3 (48.  Strukturu SDH (pored C i VC) čine:  TU (tributerijska jedinica)  TUG (tributerijska skupina)  AU (administrativna jedinica)  AUG (administrativna skupina)  STM (sinkroni transportni modul).transportni modul 21 .

predavanje DINAMIČKO NEHIJERARHIJSKO 22 . Izvorišta i odredišta prometa. Iz toga slijedi da je u trajanju okvira od 125 μs kapacitet STM-1: 270 ⋅ 9 ⋅ 8[ bita ] = 155 .Struktura okvira za osnovni modul STM-1 može se prikazati kao dvodimenzionalna matrica od 9 redova i 270 stupaca (čiji je svaki element l bajt).TIME) 4.520 [ Mb / s ] 125 [ µs ] Telefonska mreža je posebna telekomunikacijska mreža dizajnirana u prvom redu za prijenos govornih informacija između pretplatničkih terminalnih uređaja uporabom dijeljenih mrežnih resursa (transmisijskih i komutacijskih). odnosno korisnički terminali fizički su povezani (paricom) na pristupne centrale koje su umrežene spojnim/magistralnim vodovima u različitim hijerarhijskim konfiguracijama. MC TC GC ČC KC STARI USTROJ M REŽE NOVI USTROJ M REŽE Usmjeravanje prometa u telefonskoj mreži AUTOMATSKO USMJERAVANJE FIKSNO HIERARHIJSKO ALTERNATIVNO ADAPTIVNO (REAL .

 vremenu odziva (javljanja).  Mjerenjem prometa dobivaju se podaci o:  vremenu zauzetosti mjerene opreme. 23 . tj.  broju poziva upućenih operateru (koliko je poziva primio i koliko je vremena utrošeno za prospajanje).  na bazi dobivenih rezultata moguće je utvrditi i eventualne kvarove na pojedinim dijelovima promatranog sustava (dobivaju se podaci koji se iskorištavaju u svrhu održavanja).  nejavljanju ili javljanju korisnika.  veličini ukupnog prometa  broju odbijenih poziva zbog zagušenja.  rezultatima mjerenja prometa dobivaju se podaci koji daju informaciju jesu li kapaciteti promatranog sustava dovoljni za obradu ponuđenog prometa. na osnovu mjerenja planira se razvoj telekomunikacijskog okružja.  vremenu utrošenom na jedan poziv.Mjerenje prometa  Svrha mjerenja prometa je:  dobivanje podataka kako su iskorišteni postojeći komutacijski i prijenosni kapaciteti za određeno telekomunikacijsko okruženje. Mjerenje prometa na ruti  Mjerenje prometa na ruti dobivaju se pokazatelji o:  broju odlaznih i dolaznih poziva u zadanom vremenu  koliko je kanala uključenih u mjerenje.  vrijeme kašnjenja itd.  broju blokiranih kanala.  broju poziva.

Primjer ispisa mjerenja Slika!!!!!!! Objašnjenje kratica  TRAFF – ukupni promet izražen u Erlanzima  CALLS – ukupni broj poziva za koje je izvršeno mjerenje  NDV – ukupni broj korisnika za koje je izvršeno mjerenje  NBLO – broj blokiranih korisnika 24 .  broj blokiranih korisnika.Primjer ispisa mjerenja Objašnjenje kratica  ROU .CALLS – broj dolaznih poziva  NDV – broj kanala  NBLO – broj blokiranih kanala  OFLO – preliveni promet  CONF – broj odbijenih poziva zbog zagušenja Mjerenje prometa na LIM-u  Mjerenje ovog prometa na kućnoj centrali daje slijedeće podatke:  veličina ukupnog prometa izražena u Erlanzima.  ukupni broj korisnika.broj rute na kojoj se promet mjeri  TRAF – ukupni promet izražen u Erlanzima  OUTG.CALLS – broj odlaznih poziva  INC.  ukupni broj poziva.

. .Proračun prometa na kućnoj centrali  Proračun prometa.0 E 6 rl 0. . LIM je modul linijskog sučelja – ima svoj upravljački sustav i komutacijsko polje i može funkcionirati kao samostalna kućna centrala ili kao sastavni dio većeg sustava. mogućnostima sustava i zahtjeva kupaca kućne centrale. centrala mora omogućiti veličine prometa po kanalu/linku kako slijedi:  jedinični lokalni promet Auk L = N ptp ⋅ a L 0.0 E 6 rl 0. .0 E 6 rl K C  promet s javnom centralom/mrežom . . Pri tome se vodi računa o slijedećem:  maksimalnom broju poziva po procesorskoj jedinici LIM-a (LPU – LIM procesor unit) u GPS-u. Dva LIM-a se mogu spajati direktno (poprečna veza) dok je za veće sustava potreban grupni stupanj. odnosno broj mogućih poziva u jedinici vremena. zasniva se na određenim iskustvenim pretpostavkama.  maksimalnom prometu preko kanala kojima su LIM-ovi povezani na grupni stupanj Analiza jediničnog prometa po vrsti  Na osnovu iskustava i uzevši u obzir specifičnosti objekta.0 E 6 rl 0. . Auk JM = m ⋅ aJM m K C Tfc 25 .  gubici na jednoj PCM vezi (30 kanala) ne smije prijeći 2%. .

.predavanje PRIJENOS NEGOVORNIH INFORMACIJA I DODATNE FUNKCIONALNOSTI TELEFONSKE MREŽE Poopćeni referentni model PSTN Upravljanje mrežom Dodatne funkcionalanosti VAS ) M Pristup Komutacija Transmisija FAX FAX (IN...  Pristupna podmreža realizirana je u pravilu bakrenim paricama koje povezuju korisničke terminalne uređaje do lokalne (pristupne) centrale. 26 . promet s poslovnom mrežom (dislocirani dio kućne centrale) K C L I M 1 T f c m L I M 1 Auk PM = m ⋅ a PM 5.1 kHz.. .. Pristup M Telefonska mreža ponajprije služi kao noseća mreža za telefonsku teleuslugu koja se ostvaruje komutiranim kanalom pojasne širine 3... odnosno brzinom prijenosa 64 kb/s kod digitalizirane mreže.. .

 Pretplatničke centrale (PBX) koje se spajaju na javnu centralu (najčešće PCM sustavima) poslužuju interni promet. odnosno telekomunikacijske upravljačke mreže (TMN). Terminalni uređaji priključeni na PSTN mogu biti:  telefonski aparati. svjetlovodi. Komutacijski sustavi. odnosno telefonske centrale. PSTN KAO PRISTUPNA I TRANZITNA MREŽA ZA PODATKOVNI PROMET Mogućnosti i ograničenja uporabe PSTN za negovorne usluge: Telefonska mreža PSTN ima najveću dostupnost odnosno razvijenost u odnosu na ostale point-to-point komunikacijske mreže (Upravo iz tog razloga dijelovi mrežnih kapaciteta telefonske mreže koriste se za različite negovorne usluge:  prijenos podataka  telefax  pristup Internetu i 27 .  računala (podatkovni terminali) uz korištenje modema. međusobno su povezani hijerarhijski. i dr.  bežični telefoni. radiolink) uz korištenje frekvencijskog ili vremenskog multipleksa (TDM) ili klasičnog frekvencijskog multipleksa (FDM).  Mrežna inteligencija (Network Intelligence) i funkcionalnosti koje omogućuju usluge dodatne vrijednosti (VAS) mogu biti centralizirane ili distribuirane na više komutacijskih čvorišta. te odlazni i dolazni promet prema javnoj telefonskoj centrali.  telefaksni uređaji.  Transmisijski sustavi realizirani su različitim medijima (bakrene parice.  Upravljanje mrežom (Network Management)) uključuje različite aktivnosti obuhvaćene klasičnim konceptom “eksploatacije i održavanja” (operations & maintanance) te novim konceptima kontrole i nadzora procesa.

Zapreke i ograničenja su ponajprije u sljedećem:  mrežni kapaciteti su prilagođeni prijenosu govorne informacije koja ima znatnu redundanciju tako da se tolerira veći stupanj pogrešno prenesenih bita (BER)  relativno dugo vrijeme uspostavljanja komunikacije (set-up-time)  ograničena i fiksna pojasna širina telefonskog kanala (3. pods.  Računala u pravilu imaju poseban komunikacijski podsustav koji obavlja funkcije u odašiljaču i prijamu podataka iz mreže. Prijenos podataka telefonskom mrežom uz uporabu modema I AP Kom. pods . analiza uključuje komunikacijske zahtjeve aplikacijskih procesa (AP) koji se obavljaju u računalima kao izvorištima i odredištima podataka.1 kHz) ne dopušta veće brzine digitalnog prijenosa uz prihvatljivi BER  poništivači jeke za telefoniju moraju biti isključeni kod prijenosa podataka  nema mogućnosti kontrole i ispravljanja pogrešaka u prijenosu i dr. I AP Kom.  Kod “end-to-end” teleusluge. 28 . te funkcionalnosti noseće mreže (PSTN) i pripadajuća prilagođavanja. usluge dodatne vrijednosti (VAS) Funkcionalne značajke PSTN u osnovi su prilagođene govornoj komunikaciji tako da postoji niz ograničenja u vezi s korištenjem PSTN za negovorne usluge. M PSTN M Prijenos telefaks poruka telefonskom mrežom Telefaks teleuslugom  ostvaruje se preslik dokumenata (nepomične slike) između dva udaljena telefaks (faksimil) uređaja. Prijenos podataka telefonskom mrežom uz uporabu modema Osnovne funkcionalne zahtjeve i mogućnosti prijenosa podataka uporabom PSTN.

šalju i primaju u obliku datoteke (file). M Host Internet 29 .. tada je uz PC potrebno imati optički čitač.. Pristup Internetu preko PSTN  Internet je globalna paketno-orijentirana mreža nad mrežama (network of networks) koja funkcionira prema TCP/IP skupini protokola. Komutirana telefonska mreža koristi kao noseća mreža za prijenos kodirane telefaks informacije.... Sadržaj dokumenata se skenira svjetlosnom zrakom te kodira i prenosi do krajnjeg uređaja koji ga reproducira. Ako se želi slati dokument s papira.  U samom telefaks uređaju ugrađen je odgovarajući modem  Mnogi korisnici imaju terminale kojima mogu obavljati i telefonske i telefaksne usluge sa jednim uređajem  Kao telefaks terminal može poslužiti i osobno računalo koje ima ugrađenu PC-fax karticu.  Brzina porasta korisnika Interneta uvjetuje da se izgrađeni resursi javne nepokretne telefonske mreže (PSTN) uvelike koriste za pristup Internetu. odnosno odgovarajući program.. Osnovne prometno-transmisijske značajke telefaksa su:  asimetričan prijenos  telefaks nije interaktivna isokrona usluga tako da se dopuštaju kašnjenja  mogućnost značajne kompresije informacijskog sadržaja koji se prenosi  osjetljivost na pogreške u prijenosu  digitalizacija PSTN povećava brzinu i kvalitetu prijenosa  relativno visoki zahtjevi za procesiranjem informacije u krajnjim uređajima. U tom slučaju telefaks poruke se izrađuju.  Komutirana veza do točke priključenja na Internet ostvaruje se uporabom modema koji obavljaju ekvivalentne funkcije kao kod pristupa u PDN. Prikaz komutiranog pristupa u Internet preko PSTN Modem pool M PSTN M .

 Dial-up pristup Internetu je obično jedini izbor dostupan za većinu ruralnih i udaljenih područja gdje nije omogućen širokopojasni (broadband) pristup jer je malen broj stanovnika i zahtijeva. a u mnogim slučajevima brzina prijenosa je zapravo niža i iznosi 33-43 kbit/s Usluge dodatne vrijednosti (VAS) u PSTN  Usluge dodatne vrijednosti (VAS) usko su vezane uz osnovne teleusluge i predstavljaju njihovo obogaćenje u smislu ponude pohranjenog informacijskog sadržaja (information databases). 30 . pristup pohranjenim sadržajima i sl. odnosno nude različite transakcijske mogućnosti. kontrolu. korekcije i sl.  U većini slučajeva maksimalna moguća brzina do 53 kbit/s zbog postojanja zaglavalja (overhead).ovisno o udaljenosti lokacije) i potrebna je sinkronizacija/usklađivanje (handshaking) prije nego počne prijenos podataka  Veličina troškova ovisi o trajanju konekcije  Modernani dial-up modemi tipično imaju maksimalnu toretsku brzinu 56 kbit/s (koristeći V. preusmjeravanja. Telefonski korisnik ostvaruje usluge dodatne vrijednosti (VAS – Value Added Services) ako njegov poziv ne završava na B-korisniku nego na drugoj opremi priključenoj na PSTN Usluge dodatne vrijednosti možemo klasificirati na:  pasivno preslušavanje snimljenih sadržaja  interaktivno pretraživanje s upitima i odgovorima  rukovanje porukama (message handling)  usluge telefonistice (telephonist service). vrijednost VAS nije toliko vezana za postupke uspostavljanja poziva.  Za Dial-up pristup karakteristično je veliko vrijeme uspostave telefonske veze (približno nekoliko sekundi. VAS se tretiraju kao “extra service” i naplaćuju po posebnoj tarifi.92 protocol).  VAS su više vezane uz sadržaj korisničke informacije.  Za razliku od dodatnih usluga.

Davatelj VAS usluga može biti:  mrežni operator koncesiju za obavljanje pojedinih usluga. Tarifiranje VAS usluga obavlja se prema posebnoj (višoj) tarifi i naplaćuje kroz telefonski račun /impulse.  posebni davatelj usluge koji sklapa ugovor s mrežnim operatorom ili dobiva  Davatelj VAS usluge može se posebnim ugovorom povezati s davateljima informacijskog sadržaja (content provider). 060 xxxxxx) prepoznatljivo definira vrstu usluge i tarifu koja se naplaćuje VAS usluge interaktivnog pretraživanja VAS usluge interaktivnog pretraživanja s upitom i odgovorima mogu se realizirati biranjem na tipkovnici/brojčaniku ili pomoću terminalnih uređaja izravnim prepoznavanjem govora (speech recognition) 31 . Pozivni telefonski broj za pojedinu vrstu usluge (9xx. Davatelj usluga Broker usluga Davatelj sadržaja Mrežni operator informacija krajnji korisnici Pasivno preslušavanje snimljenih sadržaja Korisnici pozivom na određeni broj govornog automata preslušavaju snimljeni sadržaj:  horoskop.  glazbu i sl.  priče.

mogu biti zaprimljene. telefaks ili drugih. -Govorne poruke u odgovarajućim uređajima (answering machine ili voice mailbox) služe za informiranje korisnika o stanju poziva. VAS usluge telefonistice VAS usluge telefonistice (u uvjetima automatiziranog prometa) čine:  tradicionalne usluge prespajanja veze (person-to-person connecting)  usluge telefonskog imenika (directory inquires)  usluge help-deska. PLMN) s ili bez podrške IN tehnologije. uskladištene i odaslane određenom korisniku.Da bi se telefonom korisniku olakšalo pretraživanje primjenjuje se sustav izbornika (menu) . Za inform acije pritisnite 1 Za rezervacije p ritisnite 2 Za inform acije pritisnite 1 Za rezervacije pritisnite 2  Pomoć telefonistice (telefonista) potrebna je korisniku koji ne zna telefonski broj osobe koji želi zvati. mogu biti zaprimljene. uskladištene i odaslane određenom korisniku. telefaks ili drugih. kad želi osigurati poziv u određeno vrijeme ili kad želi da se poziv tarifira na određen način. 32 . kao zamjena interaktivnoj komunikaciji i dr. kao zamjena interaktivnoj komunikaciji i dr. "D obro došli u H rvatske željeznice " "Za dom prijevoz aći pritisnite 1" "Za m eđunarodni prijevoz pritisnite 2" Rukovanje porukama -uključuje skupinu VAS usluga koje mogu biti realizirane u PSTN i drugim mrežama (kao što je npr. i dr. govornih. -Različiti oblici poruka – tekstualnih. prepoznavanjem govora i dr. PLMN) s ili bez podrške IN tehnologije. Rukovanje porukama -uključuje skupinu VAS usluga koje mogu biti realizirane u PSTN i drugim mrežama (kao što je npr. govornih.  Usluge telefonistice sve više su realizirane uz snažnu tehničku podršku (automatizaciju) sa snimljenim dijelovima poruke. -Govorne poruke u odgovarajućim uređajima (answering machine ili voice mailbox) služe za informiranje korisnika o stanju poziva. -Različiti oblici poruka – tekstualnih.

 Budući da se računalo sve više koristi kao telekomunikacijski terminal.  Pomoć telefonistice (telefonista) potrebna je korisniku koji ne zna telefonski broj osobe koji želi zvati. prepoznavanjem govora i dr.VAS usluge telefonistice VAS usluge telefonistice (u uvjetima automatiziranog prometa) čine:  tradicionalne usluge prespajanja veze (person-to-person connecting)  usluge telefonskog imenika (directory inquires)  usluge help-deska. i dr. Eksploatacijske aktivnosti i upravljanje mrežom 33 . Primjeri razvijenih aplikacija koje se temelje na CTI generičkim funkcijama su:  daljinsko trgovanje (prodaja dobara i usluga telefonom)  tehnička podrška korisniku (help desk)  interaktivni govorni odziv s pregledom stanja. kad želi osigurati poziv u određeno vrijeme ili kad želi da se poziv tarifira na određen način. tako da je funkcijska i strukturna integracija tih dviju informacijskih tehnologija povezana s nizom naslijeđenih neusklađenosti i problema.  neposredna rješenja govorne pošte  integracija različitih oblika (medija. nužno je da računalo djeluje na telekomunikacijsku (telefonsku) mrežu. Funkcionalna integracija telefonije i računala (CTI.  Posljednjih godina učinjeni su znatni napori da se smanje ili uklone problemi nedovoljno sustavnog (cjelovitog) razmatranja telefonske i računalske tehnologije.  Usluge telefonistice sve više su realizirane uz snažnu tehničku podršku (automatizaciju) sa snimljenim dijelovima poruke. prevođenjem jezika i sl.Computer Telephony Integration )  Telefonska i računalska tehnologija dugo su se razvijale gotovo neovisno. formata) poruka na računalu.

Područje djelovanja eksploatacijskih službi u širem smislu (uključivo s aktivnostima upravljanja mrežom) obuhvaća:  upravljanje uslugama (service management)  skrb o korisnicima (customer care)  klasične prodajne službe  centar za operativni nadzor mreže (Network operations)  centar za operativnu potporu (operations support)  službe za kontrolu i upravljanje kvalitetom  administrativne službe (računovodstvo. mrežu prikazanu poopćenim referentnim modelom. Operations support) trebalo bi znati odgovore na sljedeći splet pitanja:  što ponuditi korisniku (product/service)  po kojoj cijeni i načinu plaćanja (visoka ili niska priključna tarifa. statistika. određivanjem cijene i načina plaćanja usluga. i dr. prepaid ili postpaid)  kako nuditi (izravno ili putem posrednika) 34 . K nr l i o t oa u r v a jak a eo pa lj n v lit t m Mr ein ak t g (u r v n pa lja je u lu a a s gm A m isr t n d in t aiv e s že lu b (N ) M & IN ) Ur v n m ž m pa lja je r o e D d tn fu k ije o a e nc K mta ija o u c Ta s is k s s v r n m ijs i u ta i Pis p a r tu n mž r a e Pis p a r tu n mž r a e Po a i r d ja "C so e c r u t mr a e " "N t ok ew r o e aio s pr t n " "O e aio s pr t n s p ot upr "  U današnjim uvjetima optimalna ili dovoljno dobra ponuda usluga krajnjim korisnicima podrazumijeva službu tehnologijskog marketinga koja bi trebala integrirati aktivnosti upravljanja uslugama i skrbi o korisniku zajedno s drugim instrumentima/aktivnostima marketinga (promidžbenim aktivnostima.)  U suradnji s prodajom i “tehničkim službama” (Network operations.Područja djelovanja pojedinih “eksploatacijskih službi” mogu se pozicionirati u odnosu na tk. i dr. unaprjeđenjem prodaje.).

-male performanse usluge. 35 .neefikasno iskorištavanje frekvencijskog spektra Zahtjevi postavljeni pred GSM   Povećanje kapaciteta sustava uz bolju iskoristivost raspoloživog spektra Mogućnost korištenja GSM opreme neovisno o državnim granicama (roaming) Povećanje kvalitete radio-veze kao i povećanje opsega ponuđenih usluga Smanjenje cijene korisničke opreme kao i cijene infrastrukture Smanjenje veličine korisničke opreme Povećanje efikasnosti baterijskog punjenja mobilnih stanica Smanjenje veličine ćelija Kompatibilnost sa digitalnim ISDN mrežama Povećanje "sigurnosti" razgovora (smanjenje mogućnosti prisluškivanja)        Za razvoj novog mobilnog standarda razvijeni su kriteriji kao što su:   ISDN kompatibilnost. kako zainteresirati korisnika i promovirati uslugu  kakav “trening” ljudi koji su u kontaktu s korisnicima  kakav fizički ambijent i potpora uslugama (ambijent prodaje/ugovaranja. 6. bolje korištenje mrežnih resursa i sl.ograničeno područje posluživanja.). roaming funkcionalnost. upute)  koje su implikacije na prometne procese (preopterećenja. .predavanje Osnovne značajke pokretnih ćelijskih sustava Jedan od razloga za razvoj i implementaciju ćelijskih mobilnih sustava su bila ograničenja konvencionalnih mobilnih telefonskih sustava: .

  poboljšana kvaliteta govora. Važno je naglasiti da je GSM u potpunosti digitalni standard. ima kontrolnu jedinicu. Uloga mu je procesiranje i prospajanje poziva kao i upravljanje tarifiranjem. primopredajnik i sustav antene. radio kabinete. Podsustav bazne stanice omogućava vezu između podsustava mobilne centrale i mobilne stanice. prihvatljiva proizvodna cijena terminala i visoki standardi sigurnosti veze. Podsustav mobilne centrale predstavlja centralni element mreže za koordinaciju svih baznih stanica. podsustav bazne stanice i podsustav mobilne centrale M TC M obilna centrala (PC ) po kabelu M Povezuje BS na M TS BS downlink Bazna postaja R adio link Prom etni (govorni ) i kontrolni kanali D uplex : -uplink -dow nlink  Mobilna stanica ili mobilna telefonska jedinica sadrži upravljačku jedinicu. Komponente mobilnog ćelijskog sustava GSM mreža sastoji se od nekoliko cjelina:    mobilna stanica.   Koncept i temeljne prometno – tehnološke značajke Osnovni koncept efikasnog iskorištavanja spektra kod dizajniranja mobilnih 36 . antene i napajanje.

"izazov" je poslužiti maksimalni broj korisnika sa specificiranom kvalitetom sustava. handoff) dijeljenje ćelija  Budući su u sustavu ograničavajući faktor frekvencijski resursi.Osnovni elementi su:     koncept ponovne upotrebe frekvencijskih kanala redukcijski faktor istokanalne interferencije zahtijevani omjer signala nositelja i smetnje mehanizmi prekapčanja (handover. Stoga su osnovna pitanja koja se postavljaju pred inženjera teleprometa:    Koliki broj korisnika može biti poslužen u GPS? Koliki broj korisnika može imati jedan sustav/ćelija? Koliko frekvencijskih kanala je potrebno? Ćelijski koncept Jedan radio-kanal se sastoji od para frekvencija jedna za svaki smjer prijenosa (full-duplex rad). f1 D R euse distance B 1 S B k S f1 dB M inim alna razina signala za kvalitetan prijam Udaljenost [km ] Sheme ponovne upotrebe iste frekvencije 37 .radio-sustava može biti podijeljen u nekoliko elemenata i svaki element može biti analiziran u odnosu na druge. Jedna frekvencija f1 koja je upotrijebljena na jednom geografskom području koje se naziva ćelija sa radijusom pokrivanja R može biti upotrijebljena u drugoj ćeliji sa istim radijusom pokrivanja na udaljenosti D.

j = 2 1) Udaljenost na kojoj se ponovno može upotrijebiti ista frekvencija Minimalna udaljenost na kojoj se ponovno smije upotrijebiti ista frekvencija ovisi o mnogo faktora kao što su:     broj ćelija s istom frekvencijom u okolini promatrane ćelije geografske konture terena visina antene snaga na kojoj bazna stanica odašilje signal Udaljenost D može se odrediti iz: gdje K predstavlja uzorak ponavljanja iste frekvencijeK ⋅ R D = 3⋅ 38 .Koncept može biti upotrijebljen u vremenskoj i prostornoj domeni.Ponovna upotreba iste frekvencije u prostornoj domeni može biti podijeljena u dvije kategorije:   ista frekvencija dodijeljena je na dva različita geografska područje. Upotreba iste frekvencije u vremenskoj domeni rezultira zauzimanjem iste frekvencije u različitim vremenskim slotovima i to se naziva TDM (Time Division Multiplexing).6 K = 7 B C ll e n o 1 2 B A 4 1 0 3 4 5 1 1 1 2 9 8 7 6 1 0 9 2 1 5 1 1 6 1 0 3 4 8 A 5 1 1 1 2 9 j 8 7 6 A B i A B B A B D/R = 6 K = 1 2 B A A K = i2 + ij + j2 = 1 9 S ift p r m tes i h aa e r = 3 .Ponovna upotreba iste frekvencije (frequency reuse) je osnovni koncept ćelijskog mobilnog radio-sustava. ista frekvencija koristi se nekoliko puta na istom području u jednom sustavu Uzorci ponovne upotrebe frekvencije 4 3 2 1 4 3 2 1 1 3 6 1 R D 1 4 3 2 1 1 1 1 1 2 4 7 5 1 K = 4 q = D/R = 4.

Var(A) . Promet koji generira Nmob korisnika na području ćelije tijekom vremena T može se odrediti pomoću izraza: A= ∑t i =1 Nm Si [Erl] K = i 2 +i ⋅ j + j 2 T i raspoređuje se u m–kanala raspoloživih na području ćelije Broj potrebnih kanala u ćeliji ovisi o veličini dolaznog i odlaznog prometa. je dakle odrediti najmanji broj K koji će udovoljiti traženim performansama. broj kanala dodijeljenih svakoj od K ćelija postaje mali.3.46 R  4. Kada je K prevelik. Međutim ukupan broj dodijeljenih kanala je fiksan. PB ) pri čemu je: A = λ ⋅ Ts = N ptp ⋅ nC TS 60 Mehanizmi prekapčanja Prekapčanje je potrebno u sljedećim situacijama • kada se mobilna stanica nalazi na granici ćelije i jakost signala od mobilne baznoj je mala stanice ka • kada mobilna stanica dolazi u područje nepokriveno dovoljno jakim signalom (signalstrength holes) Područje gdje je BS snaga signala manja od dozvoljene 39 . m = ƒ ( Adol .55 R  K =4 K =7 K =12 K =19 Ako sve ćelije emitiraju signal istom snagom tada K raste i udaljenost na kojoj se ponovna može upotrijebiti ista frekvencija raste. a postiže se postavljanjem parametara i=1 i j=1 u formuli: Broj korisnika u sustavu prometni uvjeti na određenom području za vrijeme GPS su jedan od parametara koji pomažu pri određivanju veličina različitih ćelija i broja kanala u njima. Zadatak koji se nameće. Teoretski veliki K je poželjan.6 R  D =  6R 7. Aodl . Najmanja vrijednost od K je 3. vremenskom kolebanju prometa i dozvoljenim gubicima.

originalna ćelija može biti podijeljena u manje ćelije.Posebno treba razmatrati takozvano prekapčanje između dvaju sustava. Kada veličina prometa u ćeliji dosegne vrijednost da frekvencijski kanali ne mogu osigurati zadovoljavajući broj poziva (gubici su veći od dozvoljenih). Druga mogućnost za različito pokrivanje područja je u upotrebi prekrivajućih ćelija i podćelija E D1 D2 D3 G1 G2 G3 B1 B2 F1 B3 D1 F2 F3 D3 D2 A3 E3 A1 A2 E1 E2 B C B C1 C2 E1 E2 D1 D2 Prikaz ćelijske mreže prema poopćenom referentnom modelu telekomunikacijske mrež 40 . Dijeljenje ćelija Razlog cijepanja/dijeljenja ćelija je poboljšanje efikasnosti iskorištenja spektra. Postoje dvije vrste tehnika cijepanja ćelija:   permanentno cijepanje dinamičko cijepanje Da bi se izbjegla interferencija u malim i velikim ćelijama se moraju upotrebljavati različite frekvencije.Ponovna upotreba iste frekvencije je jedan koncept a cijepanje ćelija je drugi. jer poziv može biti započet u ćelijskom mobilnom sustavu nadziranom od jednog operatera i nastavljen u sustavu drugog operatera.

Mrežni elementi kojima se ostvaruje promet:   MS (Mobile Station) – pokretna stanica (uređaj.. prisutan u GSM-u. PSPDN . terminal) BS ili BTS (Base Transceiver Station) – bazna stanica kojom se ostvaruje radio– pristup do MS BSC (Base Station Controler) – kontroler za nekoliko grupiranih baznih stanica. a kod ostalih ćelijskih standarda funkcije BSC-a ugrađene su u MSC MSC (Mobile Switching Centre) – komutacijsko čvorište ćelijske mreže obavlja osnovne komutacijske funkcije (FSC) i specijalizirane funkcije (FMS) vezane uz pokretnu mrežu: GMSC – Gateway MSC prema drugim mrežama (drugim pokretnim mrežama PLMN ili fiksnim PSTN/ISDN.) FMSC = FSC ∪FMS    Ostali mrežni elementi ostvaruju sljedeće funkcije:  registriranje i ovjeravanje podataka o mobilnim pretplatnicima • HLR–(Home Location Registar). što uključuje: • • •   klasične funkcije nadzora i održavanja mreže (O & M) upravljanje uslugama (service management) podršku korisniku (customer care)  funkcije vezane uz dodatnu mrežnu inteligenciju (additional network intelligence) Ćelijska mreža ima već u osnovnom rješenju ugrađenu inteligenciju nužnu za: 41 .sadrži podatke o vlastitim pretplatnicima i pretplatnicima drugih mreža •  funkcije transmisije/transporta u jezgri mreže (core network) funkcije signalizacije u mreži funkcije vezane za upravljanje mrežom (Network Management)..sadrži podatke o svim pretplatnicima GSM mreže VLR–(Visitor Location Registar).

Kroz iste faze može se promatrati evolucija tehnologija za prijenos podataka u mobilnim mrežama.) redovito tarifiranje zaštitu (provjera) vjerodostojnosti pretplatnika: • •  Ki (authentication key) IMSI (International Mobile Subscriber Identity) time je olakšano uvođenje niza IN usluga:    osobni broj (personal number) za više mreža ćelijske VPN (virtual private network) prepaid calls posebno tarifiranje i dr.. pronalaženje .5 Downlink 25 kHz f 10[MHz ] Višestruki pristup s frekvencijskom podjelom kanala (FDMA) dupl . 467 .  ostvarivanje radio–pristupa (praćenje terminala.  Razvoj pokretnih ćelijskih sustava Razvoj ćelijskih sustava obično se razmatra kroz 3 generacije (2.5). razmak 463 [MHz ] Jedan prometni (duplexni ) kanal 457 ..5 Uplink 453 [MHz ] 42 t . generacija ima podfaze 2+ i 2.

5 generacije" vezani su u koncept PCS (Personal Communication Services) (→definirani u USA) kojim se:    proširuje spektar radijskih komunikacijskih usluga ukidaju ograničenja žične PSTN mreže omogućuje dostup do korisnika putem jedinstvenog broja (na bilo kojem mjestu) 43 .577 ms Sustavi "2. Primjenom TDMA (Time–Division multiple access) multipleksiranja više prometnih kanala (logičkih kanala) ostvaruje se jednim frekvencijskim kanalom Principi TDMA naznačeni su na slici (za TDMA s 8 govornih kanala preko jednog frekvencijskog kanala određene pojasne širine)   Vrem enski odsječak (time slot) koji nosi govorni kanal i "zaštitu“ ima dužinu 0.

/2001.5G 3G Prva faza WCDMA EDGE Evoluirana 3G HSDPA EUL VRŠNE BRZINE 9 kb/s do 40 kb/s Teoretska 171 kb/s do 120 kb/s Teoretska 473 kb/s do 384 kb/s Teoretska do 2 Mb/s 0. Osnovne značajke GPRS-a 2G GSM GPRS 2./2008.High Speed Circuit Switched Data Brzina prijenosa 57. 2003.General Packet Radio Service Brzina prijenosa do171. 2007.2 kbit/ s pri korištenju 8 vremenskih odsječaka (komutacija paketa) EDGE. 6 kbit/ s pri korištenju 4 vremenska odsječka (komutacija kanala) GPRS. POČETAK EKSPLOATACIJE Nazivi i značajke pojedine tehnologije su: HSCSD./2006.9-10 Mb/s Standardizacija Teoretska do u tijeku 14. CDMA – Code Division Multiple Access) bežične (wireless) sustave prema DECT standardu i dr.4 Mb/s 2000./2004. 2005.Enhanced Dana Rates for Global Evolution 44 . koncept nije ograničen na mobilnu telefoniju nego obuhvaća:  usluge prijenosa podataka  pohranjivanje i upravljanje porukama (messaging)  telefonske usluge  niz VAS aplikacija  PCS ne specificira poseban standard ili pristup nego uključuje različite mrežne tehnologije i tehnike pristupa (TDMA.

mogu se uočiti i određeni nedostaci: -Ograničen kapacitet ćelije -Niže stvarne brzine: oko 55 kbit/s -Neoptimalna modulacija: GMSK -Prijenosna kašnjenja 45 .Brzina prijenosa do 384 kbit/s pri korištenju 8 vremenskih odsječaka postiže se primjenom djelotvornije komutacijske modulacijske tehnike (komutacija paketa) UMTS.2 kbit/s Neposrednost: direktan pristup podatkovni mrežama GPRS aplikacije S aspekta operatera osnovne značajke GPRS-a su: -Komutacija paketa -Učinkovitost: efikasno korištenje radio resursa -Mobilni Internet -Kompatibilnost s TDMA i GSM: jedinstven put prema 3G mobilnim uređajima Pored prednosti koje GPRS ima u odnosu na prethodne tehnologije prijenosa podataka. S aspekta korisnika osnovne značajke GPRS-a su:    Veća brzina: do 171.Universal Mobile Telecommunications System Brzine prijenosa podataka od 144 kbit/s u svim uvjetima Brzine prijenosa podataka 384 kbit/s u otvorenom prostoru Brzine prijenosa podataka do 2 Mbit/s u zatvorenom prostoru Prijenos podataka se odlikuje usnopljenošću a u tom slučaju komutacija paketa je optimalno rješenje budući da omogućava korištenje mrežnih resursa samo onda kada korisnik zaista treba slati ili primati podatke.

Zadaci pojedinih elemenata su: Radio kanali za paketni prijenos Stanje modela Događaji koji prevode ovaj sustav iz jednog stanja u drugo su:     Dolazak GSM poziva ili prekapčanje u ćeliju Dolazak GPRS sesije ili prekapčanje u ćeliju Odlazak GSM poziva ili prekapčanje iz ćelije Odlazak GPRS sesije ili prekapčanje iz ćelije 46 .

buffer) Pri čemu: NGSM označava broj GSM korisnika u ćeliji (govorna usluga).4 kbit/s 47   . non-bursty. non-bursty označava broj sesija u neusnopljnom načinu generiranja paketa i K označava broj paketa koji čeka na posluživanje u memoriji CDT – Ostvaren podatkovni promet PLP – Vjerojatnost odbijanja paketa PST – Vrijeme boravka paketa ATU – Prosječna propusnost po korisniku Analiza performansi sustava Osnovne pretpostavke za promatranu ćeliju    Broj kanala ćeliji. NGPRS. stanje sustava može se opisati uređenom četvorkom kako slijedi: S= (NGSM. M = 20 Veličina BSC buffera. K .   Dolasci paketa Posluživanje paketa Promjena stanja u više praskovit ili manje praskovit dolazak podatkovnih paketa Broj stanja za ćeliju sa 20 kanala = 466 620 moguća stanja Pojednostavljenjem opisa ponašanja sustava. N = 20 Max broj GPRS korisnika. K = 100 paketa Brzina prijenosa po jednom PDCH (CS-2). μposluživanja paketa = 13. NGPRS označava broj GPRS sesija u ćeliji.

ATU teži ka 0. za 0 rezerviranih PDCH. propusnost je 6 kbit/s. 48 . propusnost se smanjuje.  Prosječan intenzitet dolazaka podataka. PST se povećava (gotovo) linearno.  ATU graf Ovisnost prosječne propusnosti po korisniku o ukupnom intenzitetu zahtjeva za različite postotke učestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva • • • za mali promet. povećanjem prometa. Za 4 PDCH. Treća generacija mobilnih ćelijskih sustava  ITU-T je definirao standard IMT-2000 (International Mobile Communication) koji definira rad budućih pokretnih sustava s multimedijskim uslugama u frekvencijskom području 2000 MHz. Kako promet raste. ovisnost o rezerviranim PDCH sve manja. ostvaren<i podatkovni promet je neovisan o broju rezerviranih PDCH. λavg = 6 kbit/s po sesiji CDT graf-ovisnost ostvarenog podatkovnog prometa o ukupnom intenzitetu dolazaka za različite postotke učestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva  za mali intenzitet prometa. PLP graf ovisnost vjerojatnosti odbijanja paketa o ukupnom intenzitetu zahtjeva za različite postotke učestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva • • Za mali promet. PST graf Ovisnost vremena boravka paketa (kašnjenje paketa na promatranom izoliranom dijelu mreže) o ukupnom intenzitetu zahtjeva za različite postotke učestalosti podatkovnih zahtjeva u ukupnom broju zahtjeva   ako nema rezerviranih PDCH. povećanjem intenziteta ovisnost je sve veća. PST se povećava polagano. svi su paketi posluženi.

bez ikakvih ograničenja omogućava prijenos govora. MultiMedia.  UMTS omogućuje konvergenciju tri dosad odvojena područja usluga:  Audio/video/data područje (radio i TV sadržaja na zahtjev)  Konvencionalno telekomunikacijsko područje (govor. ISDN usluge)  Računalno područje usluga (igre. Internet sadržaji) Specifikacija zahtjeva postavljenih pred UMTS može se sagledati kroz nekoliko točaka:           Pristup mreži ostvariv u cijelom svijetu. Ključno novo svojstvo (funkcija) je "air interface" za simetrični i asimetrični paketni promet sa širom (i fleksibilnom) pojasnom širinom.  Osnovan je UMTS Forum. ETSI (Europski Institut za Telekomunikacijske Standarde) definirao je standard za paneuropski sustav treće generacije nazvan UMTS (Universal Mobile Telecommunication System). Koncept UMTS-a tretira se više kao ekstenzija GSM-a nego kao njegova zamjena. podataka videa i multimedije (višeuslužna mreža) mora osiguravati visoku kvalitetu usluge (QoS) fleksibilno definiranje usluga (VHE) prilagodljiv za podršku multimedijalnim uslugama dinamičko dodjeljivanje resursa fleksibilna brzina prijenosa podataka do 2Mbit/s podržava i komutaciju kanala i komutaciju paketa (IP pristup) podržava terminale koji rade s više modova i na više frekvencija (GSM/UMTS) efikasan sustav koji nije skup Usluge u UMTS – u Evolucija UMTS sustava mobilnih komunikacija Scenarij razvoja UMTS sustava 49 .

razvijeni su principi posluživanja koji osiguravaju kvalitetu usluge kao što je dinamičko dodjeljivanje resursa. maksimalnu i garantiranu brzinu prijenosa. koje se bazira na davanju prioriteta određenim uslugama koje imaju veće kriterije. Pripadnost usluge/korisnika određenoj prometnoj klasi označava maksimalnu dozvoljenu alokaciju resursa PLMN-a pojedinom korisniku prema unaprijed utvrđenom prometnom ugovoru (subscription). itd Mreža će dozvoliti korisniku korištenje samo onog dijela resursa s obzirom na QoS atribute prometne klase koji su pozitivno identificiranom korisniku (prema U-SIM kartici) dodijeljeni u HLR-u (Home Location Register – baza podataka o korisnicima) prilikom ugovaranja korisničkog (pretplatničkog ili prepaid) odnosa. Radio pristupne mreže 50 . Prema 3GPP razlikuju se četiri vrste prometnih klasa: 1) konverzacijska 2) pozadinska (background) 3) interaktivna 4) streaming (prijenos podataka strujanjem) Svaka od ovih prometnih klasa ima specifične zahtjeve za resursima s obzirom na:    kašnjenje. Podaci o korisničkom odnosu zapisani su na U-SIM kartici koju je korisnik kupio prilikom sklapanja ugovora s davateljem UMTS usluga. dozvoljeni broj grešaka pri prijenosu – BER. te u HLR-u davatelja UMTS usluga.• • • • • 3G Release 99 – kompatibilan unatrag s GSM Release 99 specifikacijom 3G Release 4 – odvajanje transportne mreže od korisničke ravnine 3G Release 5 – “All IP” zasnovana mreža 3G Release 6 – plan daljnjeg razvoja sustava 3G Release 7- Novi koncept pružanja usluga u UMTS sustavu Usluge su opisane kao skup kombinacija atributa unutar prometnih klasa (Traffic Class). Budući da postoje različiti zahtjevi za kapacitetom resursa u odnosu na vrstu usluge.

te preuzeti funkcije 2G GSM. te W-PBX sustava koji postižu znatno manje brzine prijenosa. te može preuzeti funkcije 2G DECT.Radio Access Network) konceptualno je podijeljena na 4 zone: 1. brzini kretanja korisnika unutar područja pokrivenosti. Zona 2 – Urbana područja – pokrivenost Mikro ćelijama 3. tj. Zona 3 – Ruralna i prigradsaka područja – pokrivenost Makro ćelijama 4. te prema poznatom pridijeljenom kodu regenerira originalnu informaciju (de-spreading). U outdoor područjima korištenjem FDD (Frequency Division Duplex) pristupa može postići brzine do 480 kb/s.  Ovako kodirana informacija se širi (spreads) preko cijelog frekvencijskog pojasa (bandwidth) i šalje zajedno s širokopojasnim signalima ostalih korisnika. Proces proširivanja spektra može se iskazati kroz sljedeće: 51 . IS-95 i DCS sustava koji dostižu najviše 180 kb/s (GPRS). WLL. Zona 1 – Unutarnji prostori – pokrivenost Piko ćelijama 2. Zona 4 – Globalno područje – Mobile Satellite Systems pokrivenost. Za aplikacije s izuzetno velikim zahtjevima za brzinom WLAN tehnologija predstavlja zasad optimalno rješenje.   Tehnike višestrukog pristupa W – CDMA  CDMA je Spread Spectrum tehnologija.  U indoor područjima UMTS korištenjem TDD (Time Division Duplex) pristupa omogućuje brzine do 2Mb/s. pri čemu se svakom korisniku dodjeljuje jedinstveni kod unutar ćelije utiskivanjem u korisničku informaciju koja se odašilje – Spreading Code. Brzine prijenosa signala obrnuto su proporcionalne povećanju mobilnosti. te se u budućnosti planira integracija ove tehnologije s UMTS sustavima (4G).  Prijemnik prima zbir svih ovih signala.UMTS pristupna radio mreža (RAN.

tj. gubitak jednog chipa znači gubitak cijele korisne informacije. PDA. širi je bandwidth emitiranog signala Na prijemnom kraju radi se de-spreading. modulira se na širokopojasni nosilac. te takva šalje zrakom Najmanja jedinica informacije unutar koda naziva se Chip Što je veći intenzitet generiranja Chip-ova (Chip rate). laptop) Mrežni entiteti međusobno su povezani preko sučelja (interface)   52 . Binarna korisnička informacija (Bit) povezuje se u odašiljaču s kodnom sekvencom generiranom u Generatoru Koda (Spreading proces).     UMTS mreža podijeljena je na podsustave:   Core Network – jezgra mreže (sadrži UMSC/VLR. izdvajanje signala korisničke informacije iz zbira signala prema dodijeljenom kodu Djelovanje s obje strane mora biti sinkronizirano u vremenu. HLR. GGSN) UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network) UMTS zemaljska radio pristupna mreža (sadrži RNC. SGSN. Node B) UE (User Equipment) korisnička oprema (3G telefoni i pripadajuća terminalna oprema.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->