Stati ki elektricitet

Nina Gradi ki

Kao to smo nau ili neki atomi imaju slobodne elektrone koji se mogu kretati od jednog atoma do drugog. Kada se takvi elektroni kre u od atoma do atoma nekog metala, ka emo da je potekla elektri na struja.

Stati ki elektricitet je jedna vrsta elektri ne energije koja za razliku od elektri ne struje miruje,

a definiran je kao elektri ni naboj uzrokovan neravnote om elektrona na povr ini materijala.

Neravnote a elektrona proizvodi elektri no polje koje mo e biti mjereno i mo e utjecati na druge objekte u okolini.

Elektrostatsko izbijanje je prijenos naboja izme u tijela razli itog elektri nog potencijala.

Kontroliranje elektrostatskog izboja po inje razumijevanjem kako on nastaje. Elektrostatski naboj se u ve ini slu ajeva stvara dodirom i odvajanjem dva sli na ili razli ita materijala.

Na primjer, stati ki se elektricitet generira kada balon punjen zrakom trljamo o kosu.

Atom materijala bez stati kog naboja ima jednak broj pozitivnih protona u jezgri i negativnih elektrona u orbiti oko jezgre. Na slici, materijal A sastoji se od atoma sa jednakim brojem protona i elektrona. Materijal B se tako er sastoji od atoma (ali mo da kvalitativno razli itim) brojem protona i elektrona. Oba su materijala elektri ki neutralni.

Kada se dva materijala stave u polo aj da se dodiruju, a onda se odvoje, negativno nabijeni elektroni prelaze iz povr ine jednog na povr inu drugog materijala. Koji materijal gubi elektrone a koji dobiva ovisi o prirodi materijala. Materijal koji gubi postaje pozitivno nabijen, a materijal koji dobiva elektron negativno nabijen.

Jednom kada je naboj stvoren na materijalu postaje ´elektrostatski nabojµ.

Da bi napravili pokus bili su nam potrebna dva balona vezana koncem. Ako trljamo balone ispunjene zrakom o kosu,

i postavimo blizu zida, balon e ostati priljubljen uza zid.

Pove emo dva kraja balona. Trljamo jedan i drugi balon, dr imo ih za vezu i pustimo da se pribli e jedan drugom. Nakon pribli avanja e se razdvojiti.

Za drugi su nam pokus bili potrebni e alj i mali komadi i papira.

Prolaskom e lja kroz kosu stvorio se stati ki elektricitet koji je na e alj privukao papiri e.

Trljanjem balona predaje im se stati ki elektricitet. Kada se balon trlja, on preuzima na sebe dodatne elektrone sa kose te postaje blago negativno nabijen. Negativno nabijeni balon privla i pozitivni naboj u zidu.

Dva balona koja vise na svojoj vezi su oba negativno nabijena. Negativni naboj uvijek odbija negativni naboj,stoga se oni odbijaju.

Jedan je oblik stati kog elektriciteta posebno zanimljiv ² munja. Oblaci postaju negativno nabijeni kada se kristali leda u njima taru jedni o druge. U me uvremenu se povr ina zemlje sve vi e pozitivno nabija (elektroni u oblacima odbijaju elektrone u zemlji). Oblaci postaju toliko jako nabijeni da elektroni presko e s oblaka na zemlju. To izaziva pojavu velike iskre na nebu, odnosno pojavu munje.

1. www.MojaEnergija.com 2. www. kolaenergetike.hr 3. www.pcekspert.com