• udžbenik ike • CD za učen žnica • radna bilje učitelje s • priručnik za CD-om daci • kontrolni za akati • razredni pl

Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). Označimo ga malim slovom – a. boju kose.). a od oca recesivni gen a. 1. U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne resice sraštene – recesivna osobina. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne ušne resice – dominantna osobina. Dominantno i recesivno naslje|ivanje Pogledaj sliku 1. ali se mogu i razlikovati. a drugi od oca. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u nasljeđivanju. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva. Upoznat ćete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeđivanju i izražavanju. oblik nosa.1.23. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne dolazi uvijek do izražaja. Oplođena jajna stanica ima 23 para kromosoma – jedan od majke. a drugi za smeđu boju očiju. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim roditeljima. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje dominantna osobina dominantni gen recesivna osobina recesivni gen genetika te osobine? Zapažate da se djeca razlikuju od svojih roditelja. 68 UDŽBENIK . Poznato vam je da naše osobine određuju geni koji se nalaze u kromosomima. a kod nekih su sraštene. Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen). Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A. Roditelji i potomci Bitni pojmovi KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA Sl. 1. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete s kombinacijom gena AA? Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čovjeka. Geni uvijek djeluju u paru.22. Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa.A. Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne. Označimo ga velikim slovom . U{na resica slobodna U{na resica sra{tena Sl. Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki.23. ali i međusobno (sl. Od oba roditelja nasljeđuješ gene za boju očiju. oba gena mogu biti za plavu boju očiju ili će jedan gen biti za plavu. 1.22. bakama i djedovima. Primjerice.

ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. 1. U jednom od svojih pokusa križao je grašak s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom.).24. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma.Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl. Zvao se Gregor Mendel (sl. a istraživao je prenošenje nasljednih svojstava. jedan je tihi čovjek svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja. boju i oblik sjemenke. U a nicama. [to prou~ava genetika? 3. ! @elite li saznati vi{e? Kako su otkriveni geni? U malom samostanskom vrtu. Osobine živih bi}a odre|uju geni. stoljeća.26. visinu stabljike. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. na tri biljke crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl.25. 1. U prosjeku. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama. Pratio je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova. Zbog važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike. Provjeri znanje: 2. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu.). Kada je križao međusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka. 1. a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen. Mendelov pokus Saæetak 69 Genetika je znanost o naslje|ivanju. Gregor Mendel ‡ utemeljitelj genetike Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja naziva se genetika. 1. Raznolikost unutar jedne vrste Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka DOMINANTNO • tamna kosa • sme|e ili zelene o~i • velike o~i • kovr~ava kosa • mogu}nost uvijanja jezika (sl. Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim.26. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan. Te čestice danas zovemo geni. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju izražavanje boje cvjetova graška.3. Sl. Iz sjemenki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova. Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. 1. 1.25.) • debele usnice • normalno razlikovanje boja • pjege na koži • drugi nožni prst dulji od palca • jamice na obrazima RECESIVNO • svijetla kosa • plave ili sive o~i • sitne o~i • ravna kosa • nemogu}nost uvijanja jezika • tanke usnice • sljepo}a za boje • koža bez pjega • drugi nožni prst kra}i od palca • obrazi bez jamica Str. a svojstvo koje nije došlo do izražaja recesivnim. Bio je češki redovnik. 12. sredinom 19. X PRVA GENERACIJA POTOMAKA X DRUGA GENERACIJA POTOMAKA Sl. UDŽBENIK .

Bolest zovemo tromboza. a može nastupiti i smrt. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 2.). pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i količinu masnoća u krvi. primjerice. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje? Str. Dogodi li se to u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru.6. što dovodi do smanjenog protoka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. 51. manjak tjelesnih aktivnosti.138. Masna hrana. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja. Bitni pojmovi leukemija slabokrvnost sr~ana kap ili infarkt Zdrav način života produžuje zdravlje srca. To izazove stvaranje ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu. krvi i krvnih žila.2.138. nadalje. Dio srčanog mišića koji ne dobiva krv odumire. Nastaje srčana kap ili infarkt. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje stijenke krvnih žila. SRCA I KRVI Srce neumorno radi. Krvne pločice ili trombociti oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu. Trombozom se. 70 UDŽBENIK špinat . Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila. 2. Sustav organa za optok krvi ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA. zdrava arterija masne naslage na stijenkama arterije Rad zdravog srca za~epljenje arterije Sl. Moguće posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta (izgubi se sposobnost. jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. Zbog začepljenja krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. Ovdje hitna masaža srca te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti brokoli Aterosklerozom se sužavaju krvne žile. 2. a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. može zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. govora ili kretanja). Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima.

virus HIV-a).140. Kako nastaje sr~ana kap? 3.139. sr~ana kap i mo`dana kap. Leukemija je rak krvi. • kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg krvarenja. Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela.140. Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi. Lije~i se kemoterapijom. b). U~eni~ke vježbe pružanja 71 Saæetak Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze! 2. Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu. Zato treba primijeniti sve mjere zaštite pri pružanju prve pomoći. 2. srca i krvi Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. c). Leukemija se liječi kemoterapijom. Pri jačem krvarenju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje i smrt.Za[tita i bolesti krvnih žila. Potrebno je znati gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. ateroskleroza.). Bolest se očituje u nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. glava u ravnini trupa. 2. c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl. a njihov broj se povećava u krvi. 2. Pravilo je da je točka pritiska između rane i srca. (sl. a unutarnje nije. Kako zaustaviti vanjsko krvarenje • pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl. Neke od njih su slabokrvnost. osjeća mučninu) ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama. 2.140. žeđa.140. [to je anemija? krvi? . govorimo o krvarenju. Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl. Provjeri znanje: UDŽBENIK 1. • pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. a). a) pritisak na ranu b) kompresivni zavoj Oprez! Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom krvlju (hepatitis C i B. umora. Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba. Prva pomo} pri krvarenju Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile. U nekih tipova leukemije kod djece pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja. gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. 2. Javlja se osjećaj slabosti. Primjerice pri krvarenju na glavi pritišće se vratna arterija (sl.

muška spolna žlijezda 6.1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA PUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA 1. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni 5. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica M E N S T R U A C I J A H S C A M G C U E P H I I V T I A I F J B O D Ć P K E V N P A C R L S I O R M J B J Č M G U R T F I O G N D O B Z C T Š I N Z I C N C L R I V I Z I K K I N E M E J S R A Ž A A N J A J U A O P 2. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje 10. najčešće noću 9. Možda je to mala šala prirode. tijelo opet počne izvoditi 72 RADNA BILJEŽNICA 17 . Pubertetska osmosmjerka Traženi pojmovi: 1.1. prava su noćna mora mladih u pubertetu 3. spontano izbacivanje sperme.2. ženska spolna žlijezda 8. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka 2. no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu 7. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu 4. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu 2.

moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana. Riješimo probleme vršnjaka! Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima. Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja problema. Nakon završenog rada iznesite rezultate. ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 4. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu? 73 Nino. 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Ovo je grozno! Što da radim? 18 RADNA BILJEŽNICA . raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak. 14 godina: je izlazak zabranjen. sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima. Hrvoje. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. Ja se volim baviti sportom. 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris.2. Što da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja. Tijekom rada koristite svoja iskustva. A uskoro je tulum na koji silno želim ići.

Služeći se slikom 2. sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjevastog dijela. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega 2. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu. Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj.183 a) i b) u udžbeniku na str. Na crtežu označi: ovojnicu. 2. 4. koru.bubrežnu srž.182.2. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu. 129. 74 RADNA BILJEŽNICA 69 . Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. 7. 1.bubrežnu koru i unutrašnji dio formiran u obliku piramida . i modelom bubrega. 8. 6. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu.8 Sustav organa za izlu~ivanje 2. 5. Kakvog je oblika i boje bubreg? 3. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2. riješi sljedeći zadatak. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj. srž. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE MOKRA]NI SUSTAV Upute za rad: 1. čašicu i nakapnicu. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm .

S desne strane.2. 75 70 RADNA BILJEŽNICA . u pripadajuće okvire. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane. upiši: što ulazi u bubreg. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. upiši: što ulazi u bubreg. u pripadajuće okvire. te što se izlučuje bubregom. što izlazi iz bubrega. što izlazi iz bubrega. a) b) c) d) e) f) g) 4. te što se izlučuje bubregom.

Od prapoèetaka èovjek je težio otkrivanju mnogih tajni prirode i života oko sebe. Roniti bez odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i život èovjeka. Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi ronjenja. Jedna od najstarijih težnji. industriji i znanosti. tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Profesionalno se roni u vojsci. nagnala je istraživaèe i avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka pod vodom. otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje.IZBORNE TEME Djelovanje ronjenja na organizam Fiziologija ronjenja • Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako jeste. Zauzvrat. Što je ronjenje? Ronjenje je boravak ispod vodene površine. RONILAÈKI APARAT (BOCA) DISALICA MASKA 76 REGULATOR DISANJA IZBORNE TEME Slika 1. Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vožnje i sigurnosti na cestama. onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doživjeli djeliæ tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora. RONILAC ISTRAŽUJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA . bilo uz zadržavanje daha ili pomoæu ronilaèkog aparata. ronjenje pruža neopisiv doživljaj i avanturu. policiji. graðevinarstvu. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu.

plemeniti plinovi). Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju. To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta brže nego u zraku. Ako je tijelo dulje vrijeme izloženo veæem gubitku topline. Promjene sluha u vodi Zvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta brže nego kroz zrak. To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši. a nakon toga sivo. To otežava odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk. voda koja nas okružuje pritišæe naše tijelo. Spuštajuæi se lagano u dubinu. Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku zarona. tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. može doæi do prsnuæa navedenih organa. Gubitak topline Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu. Ono što se zapravo dogodi je suženje krvnih žila u koži. DUBINA TLAK VOLUMEN PLUÆA (KOD RONIOCA NA DAH) morska razina 1 bar 100% 77 Disanje pod vodom IZBORNE TEME Kod ronjenja na dah. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja. neovisno o njenoj temperaturi. Ukoliko ne doðe do izjednaèavanja tlakova. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. sinusi. Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što omoguæuje stvaranje jasne slike. smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo održati toplim.035% ugljikovog dioksida. zadržimo dah i zaronimo. . ronilac treba omoguæiti ulazak zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline. pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa koje nazivamo drhtanje. 0. Privikavanje tijela na tlak u vodi Kad ronimo ispod površine. pluæa). Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti zrak kroz nos. Izjednaèavanje tlaka može se izvoditi i pomicanjem donje èeljusti ili gutanjem. Ali èovjek se na to brzo privikne. Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš. 21% kisika. volumen pluæa se smanjuje Tablica 1. duboko udahnemo zrak (78% dušika. Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica 1). Na veæim dubinama možemo raspoznati sve manje boja. pa se predmeti pod vodom èine približno 33% veæi i 25% bliži. U fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija).FIZIOLOGIJA RONJENJA Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam? Promjene vida u vodi Vid u vodi postaje slab.

pri tome obraćajući pažnju na povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica i animacije živčanih impulsa s CD-a. str. likovne kulture i fizike. kratki ogranci primaju podražaj koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru. likovne kulture i fizike PRIMJER IZ PRAKSE Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić. razreda na što djelotvorniji način – povezivanjem gradiva biologije.2. Priprema: Poštujući zadatke postavljene HNOS-om. pokretački (od mozga prema organima) ili mješoviti. Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala . Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. fizika).žica i plastelina.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Korelacijsko-integracijska radionica biologije. J. Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela i skulptura živčanih stanica (likovna kultura). Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike. Više živčanih vlakana udružuje se u živac. izradile smo radne listiće (biologija. prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice. Aktivnosti učenika: • • U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. prof. i Josipom Lukić. Strossmayera u Zagrebu. pripremile učenike i uputile ih da donesu žice. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. plastelin i sl. PRIRUČNIK 181 . 78 • • • • Proučimo građu živčane stanice. Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici su. Trajanje radionice: 90 minuta Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu). fizike i politehnike u OŠ J. Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike. proučili građu i ulogu živčane stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. likovne kulture. Dakle. • • • Radni listić iz biologije: UVODNA AKTIVNOST • Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. tijela stanice s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita).živčanih stanica dat će profesorica likovne kulture. uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita).malih skulptura. Upute o korištenju materijala i izradi modela.žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture. Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na podražaj. prof.

Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima. Fizika pomaže. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni instrumenti. ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listić iz fizike Strujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna struja prenosi električnu energiju. gdje kao izvor služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv. X X X Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama. Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug.ZAVRŠNA AKTIVNOST • Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. a) X A X X A 79 b) X A X X A ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja) 182 PRIRUČNIK . a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića.33. a strujni krug nalazi se i u našem srcu. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Spojimo strujni krug kao na slici! X X Pomoću sklopki brzo zatvaramo strujne krugove.5 mA. • Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str.

3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Likovna kultura približava biologiju učeniku. akademska kiparica. “ŽIVČANA STANICA . GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram.” Sadržaj radionice: Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane stanice Strujni krug – znanjem fizike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«. učenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno.” Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis. ali i skulpture i reljefa. Zanima me ovakav način rada.ŠTO JE TO. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. Inače sve ostaje na zgodnim improvizacijama. 80 PRIRUČNIK 183 . tj. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na istraživanje prostornog crteža.. prof. likovne kulture: “Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom.2. ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave. iako sam i dosad radila korelacije.. to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. a sama nalazi inspiraciju Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić.

nastaje udruživanjem živčanih stanica – živčano. 3.. drugi naziv za živčanu stanicu 4. živčani … 81 PRIRUČNIK .. dugi ogranak 8. osjetilni i mješoviti 1. prostor između dviju živčanih stanica 11. središnji dio živčane stanice 5. prema ulozi može biti pokretački.Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca Riješi križaljku 2 5 3 4 6 8 7 9 10 11 1 Vodoravno: Okomoto: 2. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do mišića 9. dio živčane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. električni. ogranci kojima živčana stanica prima podražaje 10.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful