You are on page 1of 15

• udžbenik

ike
• CD za učen
žnica
• radna bilje
učitelje s
• priručnik za
CD-om
daci
• kontrolni za
akati
• razredni pl
1. Roditelji i potomci

KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA


Bitni pojmovi
dominantna osobina Sl. 1.22. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje
dominantni gen te osobine?
recesivna osobina
recesivni gen Zapažate da se djeca razlikuju od svojih
genetika roditelja, ali i međusobno (sl. 1.22.). Po-
znato vam je da naše osobine odre-
đuju geni koji se nalaze u kromo-
somima.
Geni se na potomke prenose
spolnim stanicama. Oplo-
đena jajna stanica ima 23
para kromosoma – jedan
od majke, a drugi od oca.
Kromosomi u paru
nose gene za ista svo-
jstva. Od oba roditelja
nasljeđuješ gene za boju
očiju, boju kose, oblik
nosa. Geni uvijek dje-
U{na resica slobodna
luju u paru. Ti parovi
gena za neku osobinu
mogu biti jednaki, ali se
mogu i razlikovati. Pri-
mjerice, oba gena mogu biti
za plavu boju očiju ili će jedan
gen biti za plavu, a drugi za
smeđu boju očiju. Upoznat ćete
koje pravilnosti postoje u njihovom
nasljeđivanju i izražavanju.

U{na resica sra{tena


Dominantno i recesivno naslje|ivanje
Sl. 1.23. Pogledaj sliku 1.23. Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne, a kod nekih
su sraštene. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u
nasljeđivanju. Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen). Označimo ga
velikim slovom - A. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne
dolazi uvijek do izražaja. Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). Označimo
68 ga malim slovom – a. Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A, a
od oca recesivni gen a, kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je
Aa. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne
ušne resice – dominantna osobina. U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama
ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne
resice sraštene – recesivna osobina. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete
UDŽBENIK

s kombinacijom gena AA?


Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čo-
vjeka. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim
roditeljima, bakama i djedovima.
Kombinacije
Sl. 1.3. Raznolikost
roditeljskihunutar
osobinajedne
u potomaka
vrste

Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka

DOMINANTNO RECESIVNO

• tamna kosa • svijetla kosa


• sme|e ili zelene o~i • plave ili sive o~i Str. 12.
• velike o~i • sitne o~i
• kovr~ava kosa • ravna kosa
• mogu}nost uvijanja jezika • nemogu}nost uvijanja jezika
(sl. 1.24.) Sl. 1.25. Gregor Mendel ‡ utemeljitelj
• debele usnice • tanke usnice genetike
• normalno razlikovanje boja • sljepo}a za boje
• pjege na koži • koža bez pjega
• drugi nožni prst dulji od palca • drugi nožni prst kra}i od palca
• jamice na obrazima • obrazi bez jamica

Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja


naziva se genetika.

! @elite li saznati vi{e?


Kako su otkriveni geni?
U malom samostanskom vrtu, sredinom 19. stoljeća, jedan je tihi čovjek
svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja. Zvao se
Gregor Mendel (sl. 1.25.). Bio je češki redovnik, a istraživao je prenošenje
nasljednih svojstava. Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. Pratio
je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova, boju i oblik X
sjemenke, visinu stabljike. U jednom od svojih pokusa križao je grašak
s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom. Iz sjemenki PRVA GENERACIJA
roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova. POTOMAKA

Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim, a svojstvo koje


X
nije došlo do izražaja recesivnim. Kada je križao međusobno potomke
prve generacije u drugoj generaciji potomaka, ponovo su se pojavile biljke
DRUGA GENERACIJA
bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. U prosjeku, na tri biljke POTOMAKA
crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima
(sl. 1.26.). Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te
da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju
izražavanje boje cvjetova graška. Te čestice danas zovemo geni. Zbog
važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike. Sl. 1.26. Mendelov pokus

69
Saæetak Provjeri znanje:
Genetika je znanost o naslje|ivanju. Osobine živih bi}a
odre|uju geni. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku
osobinu. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama.
2. [to prou~ava genetika?
Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga
3. U
UDŽBENIK

samo jedan gen za svaku osobinu. Oplodnjom nastaje


oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. a
Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva ge-
na za neku osobinu. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje
dominantan, a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen. nicama.
2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA, SRCA I KRVI


2.6. Sustav organa za optok krvi

Str. 51.
Srce neumorno radi, a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. Kako
mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje?

Bitni pojmovi
leukemija Zdrav način života produžuje zdravlje srca, krvi i krvnih žila. Masna hrana,
slabokrvnost manjak tjelesnih aktivnosti, pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje
sr~ana kap ili infarkt krvni tlak i količinu masnoća u krvi. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje
stijenke krvnih žila. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl.
2.138.), jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. Do nje dolazi i prirodnim
procesom starenja.

zdrava arterija

masne naslage
na stijenkama
arterije

Rad zdravog srca

za~epljenje arterije

Sl. 2.138. Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti

Aterosklerozom se sužavaju krvne žile, što dovodi do smanjenog pro-


toka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. Krvne pločice ili trombociti
oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu. To izazove stvaranje
ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu.
brokoli
Bolest zovemo tromboza. Trombozom se, nadalje, može zaustaviti
70 protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. Dio srčanog mišića koji ne
dobiva krv odumire. Nastaje srčana kap ili infarkt.
Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. Ovdje hitna masaža srca
te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. Zbog začepljenja
krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. Dogodi li se to
u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru. Moguće
UDŽBENIK

posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta


špinat (izgubi se sposobnost, primjerice, govora ili kretanja), a može nastupiti
i smrt.
Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila.
Za[tita i bolesti krvnih žila, srca i krvi

Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. Bolest se očituje u


nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. Javlja
se osjećaj slabosti, umora, gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela
kisikom. Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava
ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl. 2.139.).
Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi. Bijele krvne stanice ne sazri-
jevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu, a njihov broj se povećava u
krvi. Leukemija se liječi kemoterapijom. U nekih tipova leukemije kod djece
pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja.
a) pritisak na ranu
Prva pomo} pri krvarenju
Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile, govorimo o krvarenju. Pri jačem krvar-
enju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje
i smrt.
Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela, a unutarnje nije.

Kako zaustaviti vanjsko krvarenje


• pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl. 2.140. a);
• kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg kr- b) kompresivni zavoj
varenja. (sl. 2.140. b);
• pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. Potrebno je znati
gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. Pravilo je da
je točka pritiska između rane i srca. Primjerice pri krvarenju na glavi
pritišće se vratna arterija (sl. 2.140. c).
Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba, žeđa, osjeća mučninu)
ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama, glava u
ravnini trupa.

Oprez!
Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom
c) pritisak prstiju na vratnu arteriju
krvlju (hepatitis C i B, virus HIV-a). Zato treba primijeniti sve mjere zaštite
pri pružanju prve pomoći. Sl. 2.140. U~eni~ke vježbe pružanja

71

Saæetak Provjeri znanje:


Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih 1. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze!
bolesti sustava za optok krvi. Neke od njih 2. Kako nastaje sr~ana kap?
UDŽBENIK

su slabokrvnost, ateroskleroza, sr~ana kap i 3. [to je anemija?


mo`dana kap. Leukemija je rak krvi. Lije~i se
kemoterapijom. krvi?
2.1. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka

2.1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA


PUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA
1. Pubertetska osmosmjerka

Traženi pojmovi:
1. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu _________________________
2. prava su noćna mora mladih u pubertetu _________________________
3. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu _________________________
4. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni _________________________
5. muška spolna žlijezda _________________________
6. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu _________________________
7. ženska spolna žlijezda _________________________
8. spontano izbacivanje sperme, najčešće noću _________________________
9. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje _________________________
10. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika ___________________ stanica

M H I P O F I Z A
E S V K R I N I Ž
N C T E M O Z K A
S A I V J G I K A
T M A N B N C I N
R G I P J D N N J
U C F A Č O C E A
A U J C M B L M J
C E B R G Z R E U
I P O L U C I J A
J H D S R T V S O
A I Ć I T Š I R P

2. Možda je to mala šala prirode, no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš, tijelo opet počne izvoditi

72
RADNA BILJEŽNICA

17
2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

3. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima.


________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________

4. Riješimo probleme vršnjaka!

Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja
problema. Tijekom rada koristite svoja iskustva, sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Nakon
završenog rada iznesite rezultate. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima, raspravite o problemu i donesite zajednički
zaključak.

Hrvoje, 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. Što da radim?
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________

Mateja, 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Ja se volim baviti spor-
tom, moram li to izbjegavati?
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________

Lana, 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Bi li pomoglo da prestanem jesti
čokoladu?

73

Nino, 14 godina:
je izlazak zabranjen. A uskoro je tulum na koji silno želim ići. Ovo je grozno! Što da radim?
RADNA BILJEŽNICA

18
2.8 Sustav organa za izlu~ivanje

2.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE


MOKRA]NI SUSTAV
1. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega

Upute za rad:

1. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj.


2. Kakvog je oblika i boje bubreg?
3. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu.
4. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2.182. i modelom bubrega.
5. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm - bubrežnu koru i unutrašnji
dio formiran u obliku piramida - bubrežnu srž.
6. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide.
7. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu. Na crtežu označi: ovojnicu, koru, srž, čašicu i nakapnicu.
8. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron, sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjev-
astog dijela. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu.

2. Služeći se slikom 2.183 a) i b) u udžbeniku na str. 129, riješi sljedeći zadatak.


Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš
odgovarajući broj.

74
RADNA BILJEŽNICA

69
2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma

3. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajuće okvire, upiši: što ulazi u bubreg, što izlazi
iz bubrega, te što se izlučuje bubregom.
a)

b)

c)

d)

e)

f)

g)

4. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajuće okvire, upiši: što ulazi u bubreg, što
izlazi iz bubrega, te što se izlučuje bubregom.

75
RADNA BILJEŽNICA

70
IZBORNE TEME

Fiziologija ronjenja
Djelovanje ronjenja na organizam

• Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako


jeste, onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doživjeli djeliæ
tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. Od prapoèetaka èovjek je težio
otkrivanju mnogih tajni prirode i života oko sebe. Jedna od najstarijih
težnji, otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta, nagnala je istraživaèe i
avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka
pod vodom.

Što je ronjenje?
Ronjenje je boravak ispod vodene površine, bilo uz zadržavanje daha
ili pomoæu ronilaèkog aparata. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili
rekreacija) i profesionalno ronjenje. Profesionalno se roni u vojsci, policiji,
graðevinarstvu, industriji i znanosti.
Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi
ronjenja, sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora.
Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vožnje i sigurnosti na cestama,
tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Roniti bez
odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i život èovjeka. Stoga svakom
roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Zauzvrat, ronjenje pruža
neopisiv doživljaj i avanturu.

RONILAÈKI APARAT (BOCA)


DISALICA

MASKA

76

REGULATOR DISANJA
IZBORNE TEME

Slika 1. RONILAC ISTRAŽUJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA


FIZIOLOGIJA RONJENJA

Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam?


Promjene vida u vodi
Vid u vodi postaje slab. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo
pod vodom. Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što
omoguæuje stvaranje jasne slike. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti
u gledanju, pa se predmeti pod vodom èine približno 33% veæi i 25% bliži.
Na veæim dubinama možemo raspoznati sve manje boja. Ispod 20 m sve
izgleda blijedoplavo, a nakon toga sivo. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako
bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja.

Promjene sluha u vodi


Zvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta brže nego kroz zrak. To otežava
odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk.

Gubitak topline
Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu, neovisno o njenoj
temperaturi. To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta brže
nego u zraku. Ali èovjek se na to brzo privikne. Ono što se zapravo dogodi je
suženje krvnih žila u koži, tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. Ako
je tijelo dulje vrijeme izloženo veæem gubitku topline, smanjeni krvotok ne
uspijeva tijelo održati toplim, pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa
koje nazivamo drhtanje.
Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka
tjelesne topline.

Privikavanje tijela na tlak u vodi


Kad ronimo ispod površine, voda koja nas okružuje pritišæe naše tijelo. U DUBINA TLAK VOLUMEN
fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija). PLUÆA
Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica (KOD
RONIOCA
1). To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši,
NA DAH)
sinusi, pluæa). Spuštajuæi se lagano u dubinu, ronilac treba omoguæiti ulazak
zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. Ukoliko morska razina 1 bar 100%
ne doðe do izjednaèavanja tlakova, može doæi do prsnuæa navedenih
organa. Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku
zarona. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti 77
zrak kroz nos. Izjednaèavanje tlaka može se izvoditi i pomicanjem donje
èeljusti ili gutanjem.

Disanje pod vodom


Kod ronjenja na dah, duboko udahnemo zrak (78% dušika, 21% kisika, Tablica 1.
IZBORNE TEME

0,035% ugljikovog dioksida, plemeniti plinovi), zadržimo dah i zaronimo.


Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš, volumen pluæa se smanjuje
2. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA

2.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA

Korelacijsko-integracijska radionica biologije,


likovne kulture i fizike
PRIMJER IZ PRAKSE

Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić, prof. likovne kulture, i Josipom Lukić,
prof. fizike i politehnike u OŠ J. J. Strossmayera u Zagrebu.

Trajanje radionice: 90 minuta

Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8. razreda na što djelotvorniji način
– povezivanjem gradiva biologije, likovne kulture i fizike.

Priprema:
Poštujući zadatke postavljene HNOS-om, izradile smo radne listiće (biologija, fizika), pripremile učenike i
uputile ih da donesu žice, plastelin i sl. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela
i skulptura živčanih stanica (likovna kultura).

Aktivnosti učenika:

• U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva
različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine.
• Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici
su, prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice, proučili građu i ulogu živčane
stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. str. pri tome obraćajući pažnju na povezanost
građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica
i animacije živčanih impulsa s CD-a.
• Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala - žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz
likovne kulture.
• Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike.
• Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju
model i njegovi dijelovi.

Radni listić iz biologije:

UVODNA AKTIVNOST
• Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne
moždine.

• Proučimo građu živčane stanice; uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita), tijela stanice
78 s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita). Više živčanih vlakana udružuje se u
živac. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu), pokretački (od mozga prema organima) ili
mješoviti.
• Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice; kratki ogranci primaju podražaj
koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane
stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru. Dakle,
živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na
PRIRUČNIK

podražaj.
• Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala- žica i plastelina. Upute
o korištenju materijala i izradi modela- malih skulptura- živčanih stanica dat će profesorica likovne
kulture.
• Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike.

181
ZAVRŠNA AKTIVNOST
• Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model
i njegovi dijelovi.
• Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str.33.
Fizika pomaže, ali i nalazi primjenu u biologiji

STRUJNI KRUG-radni listić iz fizike


Strujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna
struja prenosi električnu energiju. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni
instrumenti.
Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima, a strujni krug nalazi se i u našem srcu, gdje kao izvor
služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv.
Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug.
Spojimo strujni krug kao na slici!

X
Pomoću sklopki brzo zatvaramo
strujne krugove.

Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. Djelovanje struje na
organizam ovisi o njezinoj jakosti. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0,5 mA,
a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića.

U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Izmjerimo jakost struje u


strujnim krugovima prikazanim na slikama.

a) X X A
X A

79

b) X A X
PRIRUČNIK

ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja)


182
2. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA

2.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA

Likovna kultura približava biologiju učeniku, a sama nalazi inspiraciju

Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić, akademska kiparica, prof. likovne
kulture:
“Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom, učenike sam potaknula da osim
po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno, tj. da im zadani oblik
bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na
istraživanje prostornog crteža, ali i skulpture i reljefa.
Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram, iako sam i dosad radila
korelacije, to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. Zanima me ovakav način rada, ali on
zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave. Inače sve ostaje na zgodnim
improvizacijama.”

Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis;


“ŽIVČANA STANICA - ŠTO JE TO...”
Sadržaj radionice:
Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane
stanice
Strujni krug – znanjem fizike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«.

80
PRIRUČNIK

183
Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca

Riješi križaljku
2

5
3

4 10
11
6
1 8 9

Vodoravno: Okomoto:

1. drugi naziv za živčanu stanicu 2. nastaje udruživanjem živčanih stanica – živčano...


4. dio živčane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 3. središnji dio živčane stanice
6. dugi ogranak 5. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline
8. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do mišića do mozga
9. prostor između dviju živčanih stanica 7. ogranci kojima živčana stanica prima podražaje
11. električni, živčani … 10. prema ulozi može biti pokretački, osjetilni i mješoviti

81
PRIRUČNIK

You might also like