• udžbenik ike • CD za učen žnica • radna bilje učitelje s • priručnik za CD-om daci • kontrolni za akati • razredni pl

A. Označimo ga velikim slovom . Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). Primjerice. Poznato vam je da naše osobine određuju geni koji se nalaze u kromosomima. Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete s kombinacijom gena AA? Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čovjeka.23. Geni uvijek djeluju u paru. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne ušne resice – dominantna osobina. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim roditeljima. ali se mogu i razlikovati. U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne resice sraštene – recesivna osobina.). Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje dominantna osobina dominantni gen recesivna osobina recesivni gen genetika te osobine? Zapažate da se djeca razlikuju od svojih roditelja. Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A. Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki. Dominantno i recesivno naslje|ivanje Pogledaj sliku 1. Upoznat ćete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeđivanju i izražavanju. 1. Oplođena jajna stanica ima 23 para kromosoma – jedan od majke. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u nasljeđivanju. a drugi od oca. Od oba roditelja nasljeđuješ gene za boju očiju. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne dolazi uvijek do izražaja. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva. oba gena mogu biti za plavu boju očiju ili će jedan gen biti za plavu. boju kose. U{na resica slobodna U{na resica sra{tena Sl. oblik nosa. Označimo ga malim slovom – a. Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne.1. 1. a kod nekih su sraštene. bakama i djedovima. a od oca recesivni gen a.22.23. ali i međusobno (sl. a drugi za smeđu boju očiju. Roditelji i potomci Bitni pojmovi KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA Sl. 68 UDŽBENIK . Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen).22. kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa. 1.

Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. sredinom 19. a istraživao je prenošenje nasljednih svojstava. Provjeri znanje: 2. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. 12. a svojstvo koje nije došlo do izražaja recesivnim. 1. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu.). Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju izražavanje boje cvjetova graška. 1. stoljeća. ! @elite li saznati vi{e? Kako su otkriveni geni? U malom samostanskom vrtu. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama.Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl.) • debele usnice • normalno razlikovanje boja • pjege na koži • drugi nožni prst dulji od palca • jamice na obrazima RECESIVNO • svijetla kosa • plave ili sive o~i • sitne o~i • ravna kosa • nemogu}nost uvijanja jezika • tanke usnice • sljepo}a za boje • koža bez pjega • drugi nožni prst kra}i od palca • obrazi bez jamica Str. jedan je tihi čovjek svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja. Te čestice danas zovemo geni. [to prou~ava genetika? 3. U a nicama. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. Sl. U jednom od svojih pokusa križao je grašak s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom. Osobine živih bi}a odre|uju geni. ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. X PRVA GENERACIJA POTOMAKA X DRUGA GENERACIJA POTOMAKA Sl. Iz sjemenki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova. 1. na tri biljke crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl. a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen. boju i oblik sjemenke. Gregor Mendel ‡ utemeljitelj genetike Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja naziva se genetika. UDŽBENIK . 1.26. Bio je češki redovnik. Zbog važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike. Raznolikost unutar jedne vrste Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka DOMINANTNO • tamna kosa • sme|e ili zelene o~i • velike o~i • kovr~ava kosa • mogu}nost uvijanja jezika (sl.24.25. visinu stabljike.26. Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim. Kada je križao međusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka. Mendelov pokus Saæetak 69 Genetika je znanost o naslje|ivanju. 1.3.).25. Pratio je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova. Zvao se Gregor Mendel (sl. U prosjeku. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. 1.

Dio srčanog mišića koji ne dobiva krv odumire. Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti brokoli Aterosklerozom se sužavaju krvne žile. nadalje.6. Bitni pojmovi leukemija slabokrvnost sr~ana kap ili infarkt Zdrav način života produžuje zdravlje srca. 51. Bolest zovemo tromboza.138. 2. može zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja.138. Krvne pločice ili trombociti oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu. manjak tjelesnih aktivnosti. Zbog začepljenja krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. Nastaje srčana kap ili infarkt. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje stijenke krvnih žila. primjerice. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 2. što dovodi do smanjenog protoka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. 70 UDŽBENIK špinat . Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila. Dogodi li se to u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru. govora ili kretanja). a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i količinu masnoća u krvi. To izazove stvaranje ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu. Sustav organa za optok krvi ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. a može nastupiti i smrt. Masna hrana. Moguće posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta (izgubi se sposobnost. SRCA I KRVI Srce neumorno radi.). krvi i krvnih žila. 2. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje? Str. Ovdje hitna masaža srca te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. Trombozom se. jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila.2. zdrava arterija masne naslage na stijenkama arterije Rad zdravog srca za~epljenje arterije Sl.

a unutarnje nije. govorimo o krvarenju. Kako zaustaviti vanjsko krvarenje • pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl. umora. srca i krvi Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. c). Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba. Javlja se osjećaj slabosti. virus HIV-a). Primjerice pri krvarenju na glavi pritišće se vratna arterija (sl. [to je anemija? krvi? .140. 2. Lije~i se kemoterapijom. žeđa. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze! 2. a) pritisak na ranu b) kompresivni zavoj Oprez! Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom krvlju (hepatitis C i B.Za[tita i bolesti krvnih žila. Pri jačem krvarenju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje i smrt. Leukemija se liječi kemoterapijom.139. Kako nastaje sr~ana kap? 3. Provjeri znanje: UDŽBENIK 1. sr~ana kap i mo`dana kap. ateroskleroza. osjeća mučninu) ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama. Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl.140. 2. Potrebno je znati gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. Leukemija je rak krvi. Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi.140. 2. • pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. a). c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl. 2. Neke od njih su slabokrvnost. U nekih tipova leukemije kod djece pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja. b). • kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg krvarenja. Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela. Pravilo je da je točka pritiska između rane i srca. U~eni~ke vježbe pružanja 71 Saæetak Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. glava u ravnini trupa. Zato treba primijeniti sve mjere zaštite pri pružanju prve pomoći. Prva pomo} pri krvarenju Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile. a njihov broj se povećava u krvi.). (sl.140. Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu. gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. Bolest se očituje u nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. 2.

žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu 7. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica M E N S T R U A C I J A H S C A M G C U E P H I I V T I A I F J B O D Ć P K E V N P A C R L S I O R M J B J Č M G U R T F I O G N D O B Z C T Š I N Z I C N C L R I V I Z I K K I N E M E J S R A Ž A A N J A J U A O P 2. prava su noćna mora mladih u pubertetu 3. najčešće noću 9.1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA PUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA 1. Pubertetska osmosmjerka Traženi pojmovi: 1. tijelo opet počne izvoditi 72 RADNA BILJEŽNICA 17 . ženska spolna žlijezda 8. no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš. Možda je to mala šala prirode. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni 5. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu 4.2. spontano izbacivanje sperme.1. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka 2. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje 10. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu 2. muška spolna žlijezda 6.

Hrvoje. 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Riješimo probleme vršnjaka! Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. 14 godina: je izlazak zabranjen. Ja se volim baviti sportom. Što da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja. moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana. raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak. Tijekom rada koristite svoja iskustva. sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Nakon završenog rada iznesite rezultate. 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja problema. A uskoro je tulum na koji silno želim ići. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu? 73 Nino. 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Ovo je grozno! Što da radim? 18 RADNA BILJEŽNICA . ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 4.2.

Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega 2. i modelom bubrega. riješi sljedeći zadatak. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE MOKRA]NI SUSTAV Upute za rad: 1. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu.bubrežnu koru i unutrašnji dio formiran u obliku piramida . Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu. Na crtežu označi: ovojnicu. 6. 129. koru. 8. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide. 2. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu. sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjevastog dijela. srž.2.182. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm . 4.183 a) i b) u udžbeniku na str. čašicu i nakapnicu. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2. Kakvog je oblika i boje bubreg? 3. 74 RADNA BILJEŽNICA 69 . Služeći se slikom 2. 5. 7.bubrežnu srž.8 Sustav organa za izlu~ivanje 2. 1. Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj.

te što se izlučuje bubregom. a) b) c) d) e) f) g) 4. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3.2. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. upiši: što ulazi u bubreg. što izlazi iz bubrega. S desne strane. u pripadajuće okvire. te što se izlučuje bubregom. što izlazi iz bubrega. upiši: što ulazi u bubreg. S desne strane. u pripadajuće okvire. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. 75 70 RADNA BILJEŽNICA .

RONILAC ISTRAŽUJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA . graðevinarstvu.IZBORNE TEME Djelovanje ronjenja na organizam Fiziologija ronjenja • Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako jeste. Profesionalno se roni u vojsci. ronjenje pruža neopisiv doživljaj i avanturu. industriji i znanosti. onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doživjeli djeliæ tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Jedna od najstarijih težnji. otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta. nagnala je istraživaèe i avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka pod vodom. Što je ronjenje? Ronjenje je boravak ispod vodene površine. Roniti bez odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i život èovjeka. Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vožnje i sigurnosti na cestama. bilo uz zadržavanje daha ili pomoæu ronilaèkog aparata. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi ronjenja. Od prapoèetaka èovjek je težio otkrivanju mnogih tajni prirode i života oko sebe. policiji. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Zauzvrat. sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora. RONILAÈKI APARAT (BOCA) DISALICA MASKA 76 REGULATOR DISANJA IZBORNE TEME Slika 1.

Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku zarona. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline. Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica 1). a nakon toga sivo. pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa koje nazivamo drhtanje. voda koja nas okružuje pritišæe naše tijelo. DUBINA TLAK VOLUMEN PLUÆA (KOD RONIOCA NA DAH) morska razina 1 bar 100% 77 Disanje pod vodom IZBORNE TEME Kod ronjenja na dah. Ono što se zapravo dogodi je suženje krvnih žila u koži. Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što omoguæuje stvaranje jasne slike. Ali èovjek se na to brzo privikne. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju. 21% kisika. plemeniti plinovi). Izjednaèavanje tlaka može se izvoditi i pomicanjem donje èeljusti ili gutanjem. Na veæim dubinama možemo raspoznati sve manje boja. može doæi do prsnuæa navedenih organa.FIZIOLOGIJA RONJENJA Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam? Promjene vida u vodi Vid u vodi postaje slab. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja. Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš. To otežava odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk. . To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta brže nego u zraku. Ako je tijelo dulje vrijeme izloženo veæem gubitku topline. volumen pluæa se smanjuje Tablica 1. U fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija). Promjene sluha u vodi Zvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta brže nego kroz zrak. Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo. smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo održati toplim. To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši. 0. Privikavanje tijela na tlak u vodi Kad ronimo ispod površine.035% ugljikovog dioksida. ronilac treba omoguæiti ulazak zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. pluæa). zadržimo dah i zaronimo. neovisno o njenoj temperaturi. Ukoliko ne doðe do izjednaèavanja tlakova. sinusi. tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. duboko udahnemo zrak (78% dušika. pa se predmeti pod vodom èine približno 33% veæi i 25% bliži. Spuštajuæi se lagano u dubinu. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti zrak kroz nos. Gubitak topline Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu.

Aktivnosti učenika: • • U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Korelacijsko-integracijska radionica biologije.malih skulptura. likovne kulture. plastelin i sl. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. fizika). Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala . uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita). Strossmayera u Zagrebu. pokretački (od mozga prema organima) ili mješoviti. tijela stanice s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita). Priprema: Poštujući zadatke postavljene HNOS-om. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela i skulptura živčanih stanica (likovna kultura). likovne kulture i fizike PRIMJER IZ PRAKSE Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić. Više živčanih vlakana udružuje se u živac. pripremile učenike i uputile ih da donesu žice. Trajanje radionice: 90 minuta Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8.2. • • • Radni listić iz biologije: UVODNA AKTIVNOST • Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica i animacije živčanih impulsa s CD-a. prof. proučili građu i ulogu živčane stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. kratki ogranci primaju podražaj koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru.živčanih stanica dat će profesorica likovne kulture. Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi.žica i plastelina. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu). PRIRUČNIK 181 . Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala. i Josipom Lukić. Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. str. fizike i politehnike u OŠ J. razreda na što djelotvorniji način – povezivanjem gradiva biologije. Dakle. 78 • • • • Proučimo građu živčane stanice. pri tome obraćajući pažnju na povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice. J. izradile smo radne listiće (biologija. Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici su. prof. likovne kulture i fizike.žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture. živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na podražaj. Upute o korištenju materijala i izradi modela. Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike. Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike.

Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni instrumenti.33. a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića. X X X Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listić iz fizike Strujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna struja prenosi električnu energiju. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0.ZAVRŠNA AKTIVNOST • Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. gdje kao izvor služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv. Spojimo strujni krug kao na slici! X X Pomoću sklopki brzo zatvaramo strujne krugove. Fizika pomaže. a) X A X X A 79 b) X A X X A ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja) 182 PRIRUČNIK . Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama. • Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima. a strujni krug nalazi se i u našem srcu.5 mA.

učenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2.ŠTO JE TO..” Sadržaj radionice: Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane stanice Strujni krug – znanjem fizike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na istraživanje prostornog crteža. Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. prof. Zanima me ovakav način rada. to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. 80 PRIRUČNIK 183 . ali i skulpture i reljefa. tj. iako sam i dosad radila korelacije.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Likovna kultura približava biologiju učeniku. Inače sve ostaje na zgodnim improvizacijama.” Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis.2. ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave. akademska kiparica. “ŽIVČANA STANICA .. a sama nalazi inspiraciju Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić. likovne kulture: “Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom.

ogranci kojima živčana stanica prima podražaje 10. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7.Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca Riješi križaljku 2 5 3 4 6 8 7 9 10 11 1 Vodoravno: Okomoto: 2. nastaje udruživanjem živčanih stanica – živčano. prema ulozi može biti pokretački. središnji dio živčane stanice 5. 3. dio živčane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. živčani … 81 PRIRUČNIK . prostor između dviju živčanih stanica 11. drugi naziv za živčanu stanicu 4.. dugi ogranak 8. električni. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do mišića 9. osjetilni i mješoviti 1..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful