Professional Documents
Culture Documents
ike
• CD za učen
žnica
• radna bilje
učitelje s
• priručnik za
CD-om
daci
• kontrolni za
akati
• razredni pl
1. Roditelji i potomci
DOMINANTNO RECESIVNO
69
Saæetak Provjeri znanje:
Genetika je znanost o naslje|ivanju. Osobine živih bi}a
odre|uju geni. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku
osobinu. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama.
2. [to prou~ava genetika?
Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga
3. U
UDŽBENIK
Str. 51.
Srce neumorno radi, a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. Kako
mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje?
Bitni pojmovi
leukemija Zdrav način života produžuje zdravlje srca, krvi i krvnih žila. Masna hrana,
slabokrvnost manjak tjelesnih aktivnosti, pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje
sr~ana kap ili infarkt krvni tlak i količinu masnoća u krvi. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje
stijenke krvnih žila. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl.
2.138.), jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. Do nje dolazi i prirodnim
procesom starenja.
zdrava arterija
masne naslage
na stijenkama
arterije
za~epljenje arterije
Oprez!
Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom
c) pritisak prstiju na vratnu arteriju
krvlju (hepatitis C i B, virus HIV-a). Zato treba primijeniti sve mjere zaštite
pri pružanju prve pomoći. Sl. 2.140. U~eni~ke vježbe pružanja
71
Traženi pojmovi:
1. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu _________________________
2. prava su noćna mora mladih u pubertetu _________________________
3. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu _________________________
4. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni _________________________
5. muška spolna žlijezda _________________________
6. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu _________________________
7. ženska spolna žlijezda _________________________
8. spontano izbacivanje sperme, najčešće noću _________________________
9. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje _________________________
10. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika ___________________ stanica
M H I P O F I Z A
E S V K R I N I Ž
N C T E M O Z K A
S A I V J G I K A
T M A N B N C I N
R G I P J D N N J
U C F A Č O C E A
A U J C M B L M J
C E B R G Z R E U
I P O L U C I J A
J H D S R T V S O
A I Ć I T Š I R P
2. Možda je to mala šala prirode, no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš, tijelo opet počne izvoditi
72
RADNA BILJEŽNICA
17
2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma
Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja
problema. Tijekom rada koristite svoja iskustva, sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Nakon
završenog rada iznesite rezultate. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima, raspravite o problemu i donesite zajednički
zaključak.
Hrvoje, 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. Što da radim?
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
Mateja, 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Ja se volim baviti spor-
tom, moram li to izbjegavati?
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________________
Lana, 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Bi li pomoglo da prestanem jesti
čokoladu?
73
Nino, 14 godina:
je izlazak zabranjen. A uskoro je tulum na koji silno želim ići. Ovo je grozno! Što da radim?
RADNA BILJEŽNICA
18
2.8 Sustav organa za izlu~ivanje
Upute za rad:
74
RADNA BILJEŽNICA
69
2. Gra|a i funkcije ljudskog organizma
3. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajuće okvire, upiši: što ulazi u bubreg, što izlazi
iz bubrega, te što se izlučuje bubregom.
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
4. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane, u pripadajuće okvire, upiši: što ulazi u bubreg, što
izlazi iz bubrega, te što se izlučuje bubregom.
75
RADNA BILJEŽNICA
70
IZBORNE TEME
Fiziologija ronjenja
Djelovanje ronjenja na organizam
Što je ronjenje?
Ronjenje je boravak ispod vodene površine, bilo uz zadravanje daha
ili pomoæu ronilaèkog aparata. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili
rekreacija) i profesionalno ronjenje. Profesionalno se roni u vojsci, policiji,
graðevinarstvu, industriji i znanosti.
Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi
ronjenja, sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora.
Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vonje i sigurnosti na cestama,
tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Roniti bez
odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i ivot èovjeka. Stoga svakom
roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Zauzvrat, ronjenje prua
neopisiv doivljaj i avanturu.
MASKA
76
REGULATOR DISANJA
IZBORNE TEME
Gubitak topline
Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu, neovisno o njenoj
temperaturi. To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta bre
nego u zraku. Ali èovjek se na to brzo privikne. Ono što se zapravo dogodi je
suenje krvnih ila u koi, tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. Ako
je tijelo dulje vrijeme izloeno veæem gubitku topline, smanjeni krvotok ne
uspijeva tijelo odrati toplim, pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa
koje nazivamo drhtanje.
Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka
tjelesne topline.
Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić, prof. likovne kulture, i Josipom Lukić,
prof. fizike i politehnike u OŠ J. J. Strossmayera u Zagrebu.
Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8. razreda na što djelotvorniji način
– povezivanjem gradiva biologije, likovne kulture i fizike.
Priprema:
Poštujući zadatke postavljene HNOS-om, izradile smo radne listiće (biologija, fizika), pripremile učenike i
uputile ih da donesu žice, plastelin i sl. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela
i skulptura živčanih stanica (likovna kultura).
Aktivnosti učenika:
• U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva
različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine.
• Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici
su, prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice, proučili građu i ulogu živčane
stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. str. pri tome obraćajući pažnju na povezanost
građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica
i animacije živčanih impulsa s CD-a.
• Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala - žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz
likovne kulture.
• Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike.
• Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju
model i njegovi dijelovi.
UVODNA AKTIVNOST
• Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne
moždine.
• Proučimo građu živčane stanice; uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita), tijela stanice
78 s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita). Više živčanih vlakana udružuje se u
živac. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu), pokretački (od mozga prema organima) ili
mješoviti.
• Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice; kratki ogranci primaju podražaj
koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane
stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru. Dakle,
živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na
PRIRUČNIK
podražaj.
• Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala- žica i plastelina. Upute
o korištenju materijala i izradi modela- malih skulptura- živčanih stanica dat će profesorica likovne
kulture.
• Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike.
181
ZAVRŠNA AKTIVNOST
• Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model
i njegovi dijelovi.
• Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str.33.
Fizika pomaže, ali i nalazi primjenu u biologiji
X
Pomoću sklopki brzo zatvaramo
strujne krugove.
Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. Djelovanje struje na
organizam ovisi o njezinoj jakosti. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0,5 mA,
a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića.
a) X X A
X A
79
b) X A X
PRIRUČNIK
Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić, akademska kiparica, prof. likovne
kulture:
“Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom, učenike sam potaknula da osim
po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno, tj. da im zadani oblik
bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na
istraživanje prostornog crteža, ali i skulpture i reljefa.
Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram, iako sam i dosad radila
korelacije, to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. Zanima me ovakav način rada, ali on
zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave. Inače sve ostaje na zgodnim
improvizacijama.”
80
PRIRUČNIK
183
Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca
Riješi križaljku
2
5
3
4 10
11
6
1 8 9
Vodoravno: Okomoto:
81
PRIRUČNIK