• udžbenik ike • CD za učen žnica • radna bilje učitelje s • priručnik za CD-om daci • kontrolni za akati • razredni pl

23. Roditelji i potomci Bitni pojmovi KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA Sl. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva.A. ali i međusobno (sl. Primjerice. Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki. oblik nosa.22. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne dolazi uvijek do izražaja. Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete s kombinacijom gena AA? Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čovjeka. 1. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne ušne resice – dominantna osobina. Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne. U{na resica slobodna U{na resica sra{tena Sl. Dominantno i recesivno naslje|ivanje Pogledaj sliku 1. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u nasljeđivanju. bakama i djedovima.22. a od oca recesivni gen a. 1.). U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne resice sraštene – recesivna osobina. 68 UDŽBENIK . Geni uvijek djeluju u paru. Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). Označimo ga velikim slovom . a drugi za smeđu boju očiju. a kod nekih su sraštene. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje dominantna osobina dominantni gen recesivna osobina recesivni gen genetika te osobine? Zapažate da se djeca razlikuju od svojih roditelja. Od oba roditelja nasljeđuješ gene za boju očiju. Oplođena jajna stanica ima 23 para kromosoma – jedan od majke. Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen). ali se mogu i razlikovati. 1. kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa.1. Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim roditeljima. oba gena mogu biti za plavu boju očiju ili će jedan gen biti za plavu.23. boju kose. a drugi od oca. Označimo ga malim slovom – a. Upoznat ćete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeđivanju i izražavanju. Poznato vam je da naše osobine određuju geni koji se nalaze u kromosomima.

Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim.3. Provjeri znanje: 2. 1. Raznolikost unutar jedne vrste Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka DOMINANTNO • tamna kosa • sme|e ili zelene o~i • velike o~i • kovr~ava kosa • mogu}nost uvijanja jezika (sl. Kada je križao međusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka. Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju izražavanje boje cvjetova graška. Te čestice danas zovemo geni.26. a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen. Bio je češki redovnik.Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. Sl. U jednom od svojih pokusa križao je grašak s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom. Iz sjemenki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan. Gregor Mendel ‡ utemeljitelj genetike Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja naziva se genetika. X PRVA GENERACIJA POTOMAKA X DRUGA GENERACIJA POTOMAKA Sl.). a svojstvo koje nije došlo do izražaja recesivnim. a istraživao je prenošenje nasljednih svojstava. Pratio je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova. jedan je tihi čovjek svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja.25. U prosjeku.). 12. visinu stabljike. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama. Zvao se Gregor Mendel (sl. Osobine živih bi}a odre|uju geni. 1. 1. 1. na tri biljke crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl. 1. Mendelov pokus Saæetak 69 Genetika je znanost o naslje|ivanju. ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. U a nicama. 1. Zbog važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike.26. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. UDŽBENIK .24. sredinom 19. ! @elite li saznati vi{e? Kako su otkriveni geni? U malom samostanskom vrtu. stoljeća. [to prou~ava genetika? 3.) • debele usnice • normalno razlikovanje boja • pjege na koži • drugi nožni prst dulji od palca • jamice na obrazima RECESIVNO • svijetla kosa • plave ili sive o~i • sitne o~i • ravna kosa • nemogu}nost uvijanja jezika • tanke usnice • sljepo}a za boje • koža bez pjega • drugi nožni prst kra}i od palca • obrazi bez jamica Str. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu.25. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. boju i oblik sjemenke.

pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i količinu masnoća u krvi.2. govora ili kretanja). Bitni pojmovi leukemija slabokrvnost sr~ana kap ili infarkt Zdrav način života produžuje zdravlje srca. 2. Nastaje srčana kap ili infarkt. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje stijenke krvnih žila. Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti brokoli Aterosklerozom se sužavaju krvne žile.138. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila. a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. a može nastupiti i smrt.). Ovdje hitna masaža srca te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. Trombozom se. jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. SRCA I KRVI Srce neumorno radi. Bolest zovemo tromboza. Zbog začepljenja krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. 51. Dogodi li se to u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru.6. Sustav organa za optok krvi ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA. primjerice. što dovodi do smanjenog protoka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. zdrava arterija masne naslage na stijenkama arterije Rad zdravog srca za~epljenje arterije Sl. 70 UDŽBENIK špinat . Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja. Dio srčanog mišića koji ne dobiva krv odumire. To izazove stvaranje ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu. nadalje. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje? Str. Masna hrana. 2. može zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. krvi i krvnih žila. manjak tjelesnih aktivnosti. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 2. Moguće posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta (izgubi se sposobnost. Krvne pločice ili trombociti oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu.138.

U~eni~ke vježbe pružanja 71 Saæetak Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. (sl. žeđa. virus HIV-a).140. Provjeri znanje: UDŽBENIK 1.140. Kako nastaje sr~ana kap? 3. 2. Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu.140. Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba. ateroskleroza. Neke od njih su slabokrvnost. c). Zato treba primijeniti sve mjere zaštite pri pružanju prve pomoći.140. 2. srca i krvi Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. a njihov broj se povećava u krvi.139. • pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. govorimo o krvarenju. glava u ravnini trupa. Pravilo je da je točka pritiska između rane i srca. gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. b). Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl. a) pritisak na ranu b) kompresivni zavoj Oprez! Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom krvlju (hepatitis C i B. umora. a). Leukemija se liječi kemoterapijom. 2. Lije~i se kemoterapijom. Javlja se osjećaj slabosti. U nekih tipova leukemije kod djece pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja. 2. Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela. c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl. a unutarnje nije. • kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg krvarenja. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze! 2.Za[tita i bolesti krvnih žila. Kako zaustaviti vanjsko krvarenje • pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl. Pri jačem krvarenju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje i smrt. Primjerice pri krvarenju na glavi pritišće se vratna arterija (sl. sr~ana kap i mo`dana kap. Potrebno je znati gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. 2. Prva pomo} pri krvarenju Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile. [to je anemija? krvi? . Bolest se očituje u nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. Leukemija je rak krvi. osjeća mučninu) ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama. Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi.).

Možda je to mala šala prirode.1. spontano izbacivanje sperme. najčešće noću 9. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni 5. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu 4. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu 7. muška spolna žlijezda 6. prava su noćna mora mladih u pubertetu 3. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica M E N S T R U A C I J A H S C A M G C U E P H I I V T I A I F J B O D Ć P K E V N P A C R L S I O R M J B J Č M G U R T F I O G N D O B Z C T Š I N Z I C N C L R I V I Z I K K I N E M E J S R A Ž A A N J A J U A O P 2. tijelo opet počne izvoditi 72 RADNA BILJEŽNICA 17 . žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu 2.1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA PUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA 1. no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš. Pubertetska osmosmjerka Traženi pojmovi: 1. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje 10. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka 2. ženska spolna žlijezda 8.2.

Tijekom rada koristite svoja iskustva. raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak. moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana. 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Nakon završenog rada iznesite rezultate. Što da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja. Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja problema. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima. 14 godina: je izlazak zabranjen. Riješimo probleme vršnjaka! Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. Hrvoje. Ovo je grozno! Što da radim? 18 RADNA BILJEŽNICA . sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima. Ja se volim baviti sportom. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu? 73 Nino. A uskoro je tulum na koji silno želim ići.2. ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 4.

i modelom bubrega. čašicu i nakapnicu. 8. 4. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron. 5.8 Sustav organa za izlu~ivanje 2. koru. Kakvog je oblika i boje bubreg? 3. Služeći se slikom 2. riješi sljedeći zadatak. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega 2. 2. 1. 6. 74 RADNA BILJEŽNICA 69 .183 a) i b) u udžbeniku na str. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom.bubrežnu koru i unutrašnji dio formiran u obliku piramida . Uoči gdje ulazi vrh svake piramide. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu.182. Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj. Na crtežu označi: ovojnicu. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm .2. sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjevastog dijela. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu. srž. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE MOKRA]NI SUSTAV Upute za rad: 1. 129. 7.bubrežnu srž. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu.

što izlazi iz bubrega. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. što izlazi iz bubrega.2. u pripadajuće okvire. S desne strane. u pripadajuće okvire. te što se izlučuje bubregom. S desne strane. te što se izlučuje bubregom. upiši: što ulazi u bubreg. upiši: što ulazi u bubreg. 75 70 RADNA BILJEŽNICA . a) b) c) d) e) f) g) 4. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega.

Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vožnje i sigurnosti na cestama. otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta. Što je ronjenje? Ronjenje je boravak ispod vodene površine. industriji i znanosti. Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi ronjenja. Roniti bez odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i život èovjeka. ronjenje pruža neopisiv doživljaj i avanturu. RONILAC ISTRAŽUJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA . sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora. nagnala je istraživaèe i avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka pod vodom. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Zauzvrat.IZBORNE TEME Djelovanje ronjenja na organizam Fiziologija ronjenja • Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako jeste. Od prapoèetaka èovjek je težio otkrivanju mnogih tajni prirode i života oko sebe. graðevinarstvu. Profesionalno se roni u vojsci. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. bilo uz zadržavanje daha ili pomoæu ronilaèkog aparata. tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. RONILAÈKI APARAT (BOCA) DISALICA MASKA 76 REGULATOR DISANJA IZBORNE TEME Slika 1. Jedna od najstarijih težnji. onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doživjeli djeliæ tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. policiji.

pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa koje nazivamo drhtanje. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja. To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta brže nego u zraku. Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo. 21% kisika. To otežava odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk. duboko udahnemo zrak (78% dušika. Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš. tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. volumen pluæa se smanjuje Tablica 1.FIZIOLOGIJA RONJENJA Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam? Promjene vida u vodi Vid u vodi postaje slab. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti zrak kroz nos.035% ugljikovog dioksida. Izjednaèavanje tlaka može se izvoditi i pomicanjem donje èeljusti ili gutanjem. Privikavanje tijela na tlak u vodi Kad ronimo ispod površine. sinusi. DUBINA TLAK VOLUMEN PLUÆA (KOD RONIOCA NA DAH) morska razina 1 bar 100% 77 Disanje pod vodom IZBORNE TEME Kod ronjenja na dah. Ono što se zapravo dogodi je suženje krvnih žila u koži. zadržimo dah i zaronimo. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju. voda koja nas okružuje pritišæe naše tijelo. plemeniti plinovi). a nakon toga sivo. neovisno o njenoj temperaturi. ronilac treba omoguæiti ulazak zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. Gubitak topline Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline. Promjene sluha u vodi Zvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta brže nego kroz zrak. Ako je tijelo dulje vrijeme izloženo veæem gubitku topline. pluæa). Ali èovjek se na to brzo privikne. smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo održati toplim. pa se predmeti pod vodom èine približno 33% veæi i 25% bliži. . Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica 1). Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što omoguæuje stvaranje jasne slike. Spuštajuæi se lagano u dubinu. Ukoliko ne doðe do izjednaèavanja tlakova. To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši. 0. može doæi do prsnuæa navedenih organa. U fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija). Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku zarona. Na veæim dubinama možemo raspoznati sve manje boja.

Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. pokretački (od mozga prema organima) ili mješoviti. kratki ogranci primaju podražaj koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru. str. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Korelacijsko-integracijska radionica biologije. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu). prof. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica i animacije živčanih impulsa s CD-a. likovne kulture. Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike. PRIRUČNIK 181 . plastelin i sl. likovne kulture i fizike PRIMJER IZ PRAKSE Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić. Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice.2. prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice. izradile smo radne listiće (biologija. pripremile učenike i uputile ih da donesu žice. • • • Radni listić iz biologije: UVODNA AKTIVNOST • Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala.živčanih stanica dat će profesorica likovne kulture. J. Više živčanih vlakana udružuje se u živac. fizike i politehnike u OŠ J. proučili građu i ulogu živčane stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. Aktivnosti učenika: • • U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. i Josipom Lukić. Priprema: Poštujući zadatke postavljene HNOS-om. likovne kulture i fizike.žica i plastelina. razreda na što djelotvorniji način – povezivanjem gradiva biologije.malih skulptura. prof. Dakle. fizika). uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita). Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici su. pri tome obraćajući pažnju na povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela i skulptura živčanih stanica (likovna kultura). Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala . Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike. živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na podražaj.žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture. Upute o korištenju materijala i izradi modela. Strossmayera u Zagrebu. tijela stanice s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita). 78 • • • • Proučimo građu živčane stanice. Trajanje radionice: 90 minuta Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8.

Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. • Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str.ZAVRŠNA AKTIVNOST • Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama. Spojimo strujni krug kao na slici! X X Pomoću sklopki brzo zatvaramo strujne krugove. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. X X X Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listić iz fizike Strujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna struja prenosi električnu energiju. gdje kao izvor služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv. Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima.5 mA.33. a strujni krug nalazi se i u našem srcu. Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni instrumenti. Fizika pomaže. a) X A X X A 79 b) X A X X A ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja) 182 PRIRUČNIK . a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića.

Inače sve ostaje na zgodnim improvizacijama. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. akademska kiparica. ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave. Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram. ali i skulpture i reljefa. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. likovne kulture: “Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom. tj..” Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis. Zanima me ovakav način rada.2. to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. iako sam i dosad radila korelacije. 80 PRIRUČNIK 183 . a sama nalazi inspiraciju Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na istraživanje prostornog crteža.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Likovna kultura približava biologiju učeniku.. učenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno. “ŽIVČANA STANICA .ŠTO JE TO. prof.” Sadržaj radionice: Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane stanice Strujni krug – znanjem fizike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«.

osjetilni i mješoviti 1. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7. prostor između dviju živčanih stanica 11. dugi ogranak 8. drugi naziv za živčanu stanicu 4. dio živčane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. središnji dio živčane stanice 5. nastaje udruživanjem živčanih stanica – živčano. električni. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do mišića 9.. 3. ogranci kojima živčana stanica prima podražaje 10.. prema ulozi može biti pokretački.Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca Riješi križaljku 2 5 3 4 6 8 7 9 10 11 1 Vodoravno: Okomoto: 2. živčani … 81 PRIRUČNIK .