• udžbenik ike • CD za učen žnica • radna bilje učitelje s • priručnik za CD-om daci • kontrolni za akati • razredni pl

Roditelji i potomci Bitni pojmovi KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA Sl. oba gena mogu biti za plavu boju očiju ili će jedan gen biti za plavu. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva. 1. oblik nosa. Primjerice. Upoznat ćete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeđivanju i izražavanju. a drugi za smeđu boju očiju. kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa. a drugi od oca. Poznato vam je da naše osobine određuju geni koji se nalaze u kromosomima. Dominantno i recesivno naslje|ivanje Pogledaj sliku 1. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u nasljeđivanju. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne dolazi uvijek do izražaja.). Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). U{na resica slobodna U{na resica sra{tena Sl.A. 1. boju kose. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete s kombinacijom gena AA? Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čovjeka. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim roditeljima. Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. Od oba roditelja nasljeđuješ gene za boju očiju. Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen). ali i međusobno (sl. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne ušne resice – dominantna osobina.22. ali se mogu i razlikovati. a kod nekih su sraštene.22. 68 UDŽBENIK . 1.23.23. a od oca recesivni gen a. Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki. Označimo ga malim slovom – a. bakama i djedovima. Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje dominantna osobina dominantni gen recesivna osobina recesivni gen genetika te osobine? Zapažate da se djeca razlikuju od svojih roditelja. U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne resice sraštene – recesivna osobina.1. Geni uvijek djeluju u paru. Oplođena jajna stanica ima 23 para kromosoma – jedan od majke. Označimo ga velikim slovom . Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A.

X PRVA GENERACIJA POTOMAKA X DRUGA GENERACIJA POTOMAKA Sl. U jednom od svojih pokusa križao je grašak s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom.). Iz sjemenki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova. Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim. stoljeća. Bio je češki redovnik. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama.26. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan. 1. ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. na tri biljke crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl. ! @elite li saznati vi{e? Kako su otkriveni geni? U malom samostanskom vrtu. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. jedan je tihi čovjek svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja. Provjeri znanje: 2. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu. U a nicama. sredinom 19.). a svojstvo koje nije došlo do izražaja recesivnim. Mendelov pokus Saæetak 69 Genetika je znanost o naslje|ivanju.26. Kada je križao međusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka. a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen. Osobine živih bi}a odre|uju geni.) • debele usnice • normalno razlikovanje boja • pjege na koži • drugi nožni prst dulji od palca • jamice na obrazima RECESIVNO • svijetla kosa • plave ili sive o~i • sitne o~i • ravna kosa • nemogu}nost uvijanja jezika • tanke usnice • sljepo}a za boje • koža bez pjega • drugi nožni prst kra}i od palca • obrazi bez jamica Str.Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl. a istraživao je prenošenje nasljednih svojstava. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. Te čestice danas zovemo geni. Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. Raznolikost unutar jedne vrste Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka DOMINANTNO • tamna kosa • sme|e ili zelene o~i • velike o~i • kovr~ava kosa • mogu}nost uvijanja jezika (sl. Gregor Mendel ‡ utemeljitelj genetike Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja naziva se genetika. 1. 12. visinu stabljike.25. Sl. 1.3. 1.25. 1.24. UDŽBENIK . U prosjeku. Zbog važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike. 1. Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju izražavanje boje cvjetova graška. Pratio je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova. Zvao se Gregor Mendel (sl. [to prou~ava genetika? 3. boju i oblik sjemenke.

138.138.). Nastaje srčana kap ili infarkt. a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i količinu masnoća u krvi.6. što dovodi do smanjenog protoka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. može zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. Masna hrana. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 2. Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. Bitni pojmovi leukemija slabokrvnost sr~ana kap ili infarkt Zdrav način života produžuje zdravlje srca. Trombozom se. Moguće posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta (izgubi se sposobnost. 70 UDŽBENIK špinat . 2. jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. Dogodi li se to u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru. Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila. Sustav organa za optok krvi ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA. krvi i krvnih žila. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja. SRCA I KRVI Srce neumorno radi. zdrava arterija masne naslage na stijenkama arterije Rad zdravog srca za~epljenje arterije Sl. nadalje. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje stijenke krvnih žila. manjak tjelesnih aktivnosti. Bolest zovemo tromboza. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje? Str. To izazove stvaranje ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu. primjerice. Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti brokoli Aterosklerozom se sužavaju krvne žile. Ovdje hitna masaža srca te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. 51. Krvne pločice ili trombociti oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. Zbog začepljenja krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. govora ili kretanja). 2. Dio srčanog mišića koji ne dobiva krv odumire. a može nastupiti i smrt.2.

Bolest se očituje u nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. govorimo o krvarenju. Provjeri znanje: UDŽBENIK 1.Za[tita i bolesti krvnih žila. Prva pomo} pri krvarenju Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile. [to je anemija? krvi? . Primjerice pri krvarenju na glavi pritišće se vratna arterija (sl. a njihov broj se povećava u krvi. Neke od njih su slabokrvnost.140. c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl.140. 2. b). Pravilo je da je točka pritiska između rane i srca. Kako nastaje sr~ana kap? 3. a unutarnje nije. U~eni~ke vježbe pružanja 71 Saæetak Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze! 2. 2. Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu. srca i krvi Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. virus HIV-a). (sl. a). U nekih tipova leukemije kod djece pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja. • kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg krvarenja.). Lije~i se kemoterapijom. a) pritisak na ranu b) kompresivni zavoj Oprez! Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom krvlju (hepatitis C i B. Leukemija je rak krvi. Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba. Potrebno je znati gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja.140. ateroskleroza. Leukemija se liječi kemoterapijom. 2. osjeća mučninu) ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama. 2. Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela. • pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi. 2.140. žeđa. glava u ravnini trupa. Javlja se osjećaj slabosti.139. sr~ana kap i mo`dana kap. Zato treba primijeniti sve mjere zaštite pri pružanju prve pomoći. Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl. c). Pri jačem krvarenju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje i smrt. Kako zaustaviti vanjsko krvarenje • pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl. umora.

prava su noćna mora mladih u pubertetu 3.2. no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš. Pubertetska osmosmjerka Traženi pojmovi: 1. spontano izbacivanje sperme. Možda je to mala šala prirode. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica M E N S T R U A C I J A H S C A M G C U E P H I I V T I A I F J B O D Ć P K E V N P A C R L S I O R M J B J Č M G U R T F I O G N D O B Z C T Š I N Z I C N C L R I V I Z I K K I N E M E J S R A Ž A A N J A J U A O P 2. muška spolna žlijezda 6. tijelo opet počne izvoditi 72 RADNA BILJEŽNICA 17 .1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA PUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA 1. najčešće noću 9. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu 4. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu 2. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni 5. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka 2. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu 7. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje 10.1. ženska spolna žlijezda 8.

Nakon završenog rada iznesite rezultate. 14 godina: je izlazak zabranjen.2. A uskoro je tulum na koji silno želim ići. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima. Hrvoje. Ja se volim baviti sportom. Riješimo probleme vršnjaka! Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima. Tijekom rada koristite svoja iskustva. 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Ovo je grozno! Što da radim? 18 RADNA BILJEŽNICA . Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja problema. ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 4. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu? 73 Nino. moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana. Što da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja. raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak.

koru.2. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj. čašicu i nakapnicu.8 Sustav organa za izlu~ivanje 2. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega 2. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu. 7. 8. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2. 6. sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjevastog dijela. Na crtežu označi: ovojnicu. 129. Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj.182.bubrežnu srž. Služeći se slikom 2. i modelom bubrega.bubrežnu koru i unutrašnji dio formiran u obliku piramida . 4. srž. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu. 2. Kakvog je oblika i boje bubreg? 3. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu. riješi sljedeći zadatak. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom.183 a) i b) u udžbeniku na str. 5.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE MOKRA]NI SUSTAV Upute za rad: 1. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm . 1. 74 RADNA BILJEŽNICA 69 .

što izlazi iz bubrega. S desne strane. te što se izlučuje bubregom.2. 75 70 RADNA BILJEŽNICA . te što se izlučuje bubregom. što izlazi iz bubrega. a) b) c) d) e) f) g) 4. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. u pripadajuće okvire. upiši: što ulazi u bubreg. S desne strane. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. upiši: što ulazi u bubreg. u pripadajuće okvire.

RONILAÈKI APARAT (BOCA) DISALICA MASKA 76 REGULATOR DISANJA IZBORNE TEME Slika 1. bilo uz zadržavanje daha ili pomoæu ronilaèkog aparata. Profesionalno se roni u vojsci. nagnala je istraživaèe i avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka pod vodom. RONILAC ISTRAŽUJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA . Roniti bez odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i život èovjeka. tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Od prapoèetaka èovjek je težio otkrivanju mnogih tajni prirode i života oko sebe. onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doživjeli djeliæ tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. graðevinarstvu. Jedna od najstarijih težnji. sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora. industriji i znanosti.IZBORNE TEME Djelovanje ronjenja na organizam Fiziologija ronjenja • Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako jeste. ronjenje pruža neopisiv doživljaj i avanturu. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. Što je ronjenje? Ronjenje je boravak ispod vodene površine. Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vožnje i sigurnosti na cestama. Zauzvrat. Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi ronjenja. policiji.

Ono što se zapravo dogodi je suženje krvnih žila u koži. ronilac treba omoguæiti ulazak zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. . pluæa). To otežava odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk. a nakon toga sivo. Gubitak topline Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu.035% ugljikovog dioksida. Ali èovjek se na to brzo privikne. Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo.FIZIOLOGIJA RONJENJA Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam? Promjene vida u vodi Vid u vodi postaje slab. DUBINA TLAK VOLUMEN PLUÆA (KOD RONIOCA NA DAH) morska razina 1 bar 100% 77 Disanje pod vodom IZBORNE TEME Kod ronjenja na dah. neovisno o njenoj temperaturi. plemeniti plinovi). volumen pluæa se smanjuje Tablica 1. To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši. Ukoliko ne doðe do izjednaèavanja tlakova. Ako je tijelo dulje vrijeme izloženo veæem gubitku topline. Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline. U fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija). duboko udahnemo zrak (78% dušika. sinusi. 0. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja. Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica 1). To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta brže nego u zraku. zadržimo dah i zaronimo. Na veæim dubinama možemo raspoznati sve manje boja. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. pa se predmeti pod vodom èine približno 33% veæi i 25% bliži. pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa koje nazivamo drhtanje. Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku zarona. Izjednaèavanje tlaka može se izvoditi i pomicanjem donje èeljusti ili gutanjem. Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš. Spuštajuæi se lagano u dubinu. voda koja nas okružuje pritišæe naše tijelo. Privikavanje tijela na tlak u vodi Kad ronimo ispod površine. Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što omoguæuje stvaranje jasne slike. Promjene sluha u vodi Zvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta brže nego kroz zrak. može doæi do prsnuæa navedenih organa. tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti zrak kroz nos. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju. smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo održati toplim. 21% kisika.

fizika). PRIRUČNIK 181 . Trajanje radionice: 90 minuta Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8. Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala. Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica i animacije živčanih impulsa s CD-a. izradile smo radne listiće (biologija. prof. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. plastelin i sl. pripremile učenike i uputile ih da donesu žice. likovne kulture.žica i plastelina.živčanih stanica dat će profesorica likovne kulture. Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici su. Dakle. Strossmayera u Zagrebu. Upute o korištenju materijala i izradi modela.malih skulptura. fizike i politehnike u OŠ J. likovne kulture i fizike. likovne kulture i fizike PRIMJER IZ PRAKSE Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić.žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture. • • • Radni listić iz biologije: UVODNA AKTIVNOST • Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu). 78 • • • • Proučimo građu živčane stanice. kratki ogranci primaju podražaj koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela i skulptura živčanih stanica (likovna kultura). uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita). prof. str.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Korelacijsko-integracijska radionica biologije. razreda na što djelotvorniji način – povezivanjem gradiva biologije. pri tome obraćajući pažnju na povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala . živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na podražaj. Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike. i Josipom Lukić. J. Priprema: Poštujući zadatke postavljene HNOS-om. pokretački (od mozga prema organima) ili mješoviti. proučili građu i ulogu živčane stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. tijela stanice s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita).2. Aktivnosti učenika: • • U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice. Više živčanih vlakana udružuje se u živac.

Fizika pomaže. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama. Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. a) X A X X A 79 b) X A X X A ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja) 182 PRIRUČNIK . Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0. ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listić iz fizike Strujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna struja prenosi električnu energiju.5 mA.33. gdje kao izvor služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv. Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Spojimo strujni krug kao na slici! X X Pomoću sklopki brzo zatvaramo strujne krugove. Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima. a strujni krug nalazi se i u našem srcu.ZAVRŠNA AKTIVNOST • Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. X X X Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića. • Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni instrumenti.

likovne kulture: “Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom. to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. “ŽIVČANA STANICA . prof. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na istraživanje prostornog crteža. ali i skulpture i reljefa.” Sadržaj radionice: Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane stanice Strujni krug – znanjem fizike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. Inače sve ostaje na zgodnim improvizacijama.ŠTO JE TO.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Likovna kultura približava biologiju učeniku. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. učenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno. a sama nalazi inspiraciju Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić. iako sam i dosad radila korelacije.. tj. akademska kiparica. Zanima me ovakav način rada. 80 PRIRUČNIK 183 .” Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis. ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave.2. Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram..

dio živčane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. prostor između dviju živčanih stanica 11. dugi ogranak 8. živčani … 81 PRIRUČNIK . 3. ogranci kojima živčana stanica prima podražaje 10. središnji dio živčane stanice 5. nastaje udruživanjem živčanih stanica – živčano. električni. osjetilni i mješoviti 1.. prema ulozi može biti pokretački.Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca Riješi križaljku 2 5 3 4 6 8 7 9 10 11 1 Vodoravno: Okomoto: 2. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7. drugi naziv za živčanu stanicu 4. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do mišića 9..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful