P. 1
Biologija covjeka

Biologija covjeka

|Views: 1,860|Likes:
Published by esoxl_lcs

More info:

Published by: esoxl_lcs on Aug 27, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/27/2013

pdf

text

original

• udžbenik ike • CD za učen žnica • radna bilje učitelje s • priručnik za CD-om daci • kontrolni za akati • razredni pl

1. oblik nosa. Geni uvijek djeluju u paru. Od oba roditelja nasljeđuješ gene za boju očiju.1.22. Primjerice. Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim roditeljima.A. ali i međusobno (sl. U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne resice sraštene – recesivna osobina.23. Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne. bakama i djedovima. U{na resica slobodna U{na resica sra{tena Sl. Dominantno i recesivno naslje|ivanje Pogledaj sliku 1. a od oca recesivni gen a. a kod nekih su sraštene. Oplođena jajna stanica ima 23 para kromosoma – jedan od majke. Roditelji i potomci Bitni pojmovi KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA Sl. 68 UDŽBENIK .23. Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva. boju kose. Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen).). Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. a drugi za smeđu boju očiju. Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje dominantna osobina dominantni gen recesivna osobina recesivni gen genetika te osobine? Zapažate da se djeca razlikuju od svojih roditelja. Označimo ga velikim slovom . Označimo ga malim slovom – a. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete s kombinacijom gena AA? Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čovjeka. ali se mogu i razlikovati. a drugi od oca. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne dolazi uvijek do izražaja. oba gena mogu biti za plavu boju očiju ili će jedan gen biti za plavu. Poznato vam je da naše osobine određuju geni koji se nalaze u kromosomima. 1. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u nasljeđivanju. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne ušne resice – dominantna osobina. 1.22. Upoznat ćete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeđivanju i izražavanju.

na tri biljke crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl. 1.) • debele usnice • normalno razlikovanje boja • pjege na koži • drugi nožni prst dulji od palca • jamice na obrazima RECESIVNO • svijetla kosa • plave ili sive o~i • sitne o~i • ravna kosa • nemogu}nost uvijanja jezika • tanke usnice • sljepo}a za boje • koža bez pjega • drugi nožni prst kra}i od palca • obrazi bez jamica Str. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan. [to prou~ava genetika? 3. 1. X PRVA GENERACIJA POTOMAKA X DRUGA GENERACIJA POTOMAKA Sl. Te čestice danas zovemo geni. Sl. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. a svojstvo koje nije došlo do izražaja recesivnim. jedan je tihi čovjek svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja. 12. Zbog važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike. visinu stabljike. Raznolikost unutar jedne vrste Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka DOMINANTNO • tamna kosa • sme|e ili zelene o~i • velike o~i • kovr~ava kosa • mogu}nost uvijanja jezika (sl. U prosjeku.). 1.25. a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen. boju i oblik sjemenke. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. U jednom od svojih pokusa križao je grašak s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom. Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. Provjeri znanje: 2.26.24.Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl. Zvao se Gregor Mendel (sl. 1. a istraživao je prenošenje nasljednih svojstava. stoljeća. Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. Iz sjemenki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova.3. Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju izražavanje boje cvjetova graška. Kada je križao međusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka.25. Pratio je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu. 1.). Gregor Mendel ‡ utemeljitelj genetike Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja naziva se genetika. UDŽBENIK . ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. Mendelov pokus Saæetak 69 Genetika je znanost o naslje|ivanju. U a nicama. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama. 1. Osobine živih bi}a odre|uju geni. Bio je češki redovnik.26. sredinom 19. ! @elite li saznati vi{e? Kako su otkriveni geni? U malom samostanskom vrtu.

2. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje? Str. 51. Krvne pločice ili trombociti oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu.). SRCA I KRVI Srce neumorno radi. manjak tjelesnih aktivnosti. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. može zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje stijenke krvnih žila. primjerice.138. govora ili kretanja). Moguće posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta (izgubi se sposobnost. 70 UDŽBENIK špinat . Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti brokoli Aterosklerozom se sužavaju krvne žile. Sustav organa za optok krvi ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA. krvi i krvnih žila. što dovodi do smanjenog protoka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. Zbog začepljenja krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i količinu masnoća u krvi. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja. Ovdje hitna masaža srca te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. a može nastupiti i smrt. Bolest zovemo tromboza. Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. Masna hrana.138. a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota. Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila. Trombozom se. 2. Bitni pojmovi leukemija slabokrvnost sr~ana kap ili infarkt Zdrav način života produžuje zdravlje srca. Nastaje srčana kap ili infarkt. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 2. jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. Dogodi li se to u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru.6. Dio srčanog mišića koji ne dobiva krv odumire. To izazove stvaranje ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu. zdrava arterija masne naslage na stijenkama arterije Rad zdravog srca za~epljenje arterije Sl. nadalje. 2.

Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi. umora. U nekih tipova leukemije kod djece pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja. srca i krvi Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. • kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg krvarenja. Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl. 2. Kako nastaje sr~ana kap? 3. Potrebno je znati gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. 2. b).140. ateroskleroza. Leukemija se liječi kemoterapijom. (sl.Za[tita i bolesti krvnih žila.140. Primjerice pri krvarenju na glavi pritišće se vratna arterija (sl. a unutarnje nije. 2. Zato treba primijeniti sve mjere zaštite pri pružanju prve pomoći. Kako zaustaviti vanjsko krvarenje • pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl.139. govorimo o krvarenju. Bolest se očituje u nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. a njihov broj se povećava u krvi. Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela. U~eni~ke vježbe pružanja 71 Saæetak Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba. a) pritisak na ranu b) kompresivni zavoj Oprez! Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom krvlju (hepatitis C i B. Leukemija je rak krvi. 2. Javlja se osjećaj slabosti. glava u ravnini trupa. Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu. Lije~i se kemoterapijom.140. Prva pomo} pri krvarenju Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile. Provjeri znanje: UDŽBENIK 1. Pravilo je da je točka pritiska između rane i srca. c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl.). sr~ana kap i mo`dana kap. 2. žeđa. virus HIV-a). osjeća mučninu) ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze! 2. • pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. Neke od njih su slabokrvnost. c). [to je anemija? krvi? . a). Pri jačem krvarenju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje i smrt.140.

muška spolna žlijezda 6. Možda je to mala šala prirode. ženska spolna žlijezda 8. najčešće noću 9.1.1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA PUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA 1. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje 10. no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš. prava su noćna mora mladih u pubertetu 3. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni 5. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu 7. tijelo opet počne izvoditi 72 RADNA BILJEŽNICA 17 .2. spontano izbacivanje sperme. Pubertetska osmosmjerka Traženi pojmovi: 1. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka 2. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu 4. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica M E N S T R U A C I J A H S C A M G C U E P H I I V T I A I F J B O D Ć P K E V N P A C R L S I O R M J B J Č M G U R T F I O G N D O B Z C T Š I N Z I C N C L R I V I Z I K K I N E M E J S R A Ž A A N J A J U A O P 2. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu 2.

Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja problema. A uskoro je tulum na koji silno želim ići. 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. 14 godina: je izlazak zabranjen. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu? 73 Nino. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima. Riješimo probleme vršnjaka! Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. Hrvoje. Tijekom rada koristite svoja iskustva. Nakon završenog rada iznesite rezultate. 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. Ako se skupine razlikuju u mišljenjima. ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 4. Što da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja. Ja se volim baviti sportom. sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature.2. moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana. raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak. Ovo je grozno! Što da radim? 18 RADNA BILJEŽNICA . 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris.

8. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide. Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj. 5. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu. Služeći se slikom 2. 2. 7.bubrežnu srž.bubrežnu koru i unutrašnji dio formiran u obliku piramida . srž. 1. 4.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE MOKRA]NI SUSTAV Upute za rad: 1. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu.182. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega 2. Na crtežu označi: ovojnicu.183 a) i b) u udžbeniku na str. koru. i modelom bubrega. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj. riješi sljedeći zadatak. čašicu i nakapnicu. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2.2.8 Sustav organa za izlu~ivanje 2. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm . 6. sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjevastog dijela. Kakvog je oblika i boje bubreg? 3. 129. 74 RADNA BILJEŽNICA 69 .

što izlazi iz bubrega. S desne strane. a) b) c) d) e) f) g) 4. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. u pripadajuće okvire. te što se izlučuje bubregom. upiši: što ulazi u bubreg. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega.2. upiši: što ulazi u bubreg. u pripadajuće okvire. te što se izlučuje bubregom. što izlazi iz bubrega. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. 75 70 RADNA BILJEŽNICA . S desne strane.

Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi ronjenja. Profesionalno se roni u vojsci. ronjenje pruža neopisiv doživljaj i avanturu. sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora. Što je ronjenje? Ronjenje je boravak ispod vodene površine. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doživjeli djeliæ tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. nagnala je istraživaèe i avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka pod vodom. Zauzvrat. graðevinarstvu. otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta. Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vožnje i sigurnosti na cestama. industriji i znanosti. Roniti bez odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i život èovjeka. policiji. Jedna od najstarijih težnji. RONILAÈKI APARAT (BOCA) DISALICA MASKA 76 REGULATOR DISANJA IZBORNE TEME Slika 1. bilo uz zadržavanje daha ili pomoæu ronilaèkog aparata. Od prapoèetaka èovjek je težio otkrivanju mnogih tajni prirode i života oko sebe. RONILAC ISTRAŽUJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA .IZBORNE TEME Djelovanje ronjenja na organizam Fiziologija ronjenja • Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako jeste. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja.

Ukoliko ne doðe do izjednaèavanja tlakova. a nakon toga sivo. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti zrak kroz nos. Ali èovjek se na to brzo privikne. Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što omoguæuje stvaranje jasne slike. pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa koje nazivamo drhtanje. 0. Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo. sinusi. tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. zadržimo dah i zaronimo. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju.035% ugljikovog dioksida. 21% kisika. ronilac treba omoguæiti ulazak zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. voda koja nas okružuje pritišæe naše tijelo. volumen pluæa se smanjuje Tablica 1. Spuštajuæi se lagano u dubinu. može doæi do prsnuæa navedenih organa. pa se predmeti pod vodom èine približno 33% veæi i 25% bliži. To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta brže nego u zraku. Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline. Ako je tijelo dulje vrijeme izloženo veæem gubitku topline. plemeniti plinovi). Gubitak topline Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu. Privikavanje tijela na tlak u vodi Kad ronimo ispod površine. Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš. DUBINA TLAK VOLUMEN PLUÆA (KOD RONIOCA NA DAH) morska razina 1 bar 100% 77 Disanje pod vodom IZBORNE TEME Kod ronjenja na dah. Ono što se zapravo dogodi je suženje krvnih žila u koži. Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku zarona. Izjednaèavanje tlaka može se izvoditi i pomicanjem donje èeljusti ili gutanjem. To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši. duboko udahnemo zrak (78% dušika. Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica 1). pluæa). neovisno o njenoj temperaturi. To otežava odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk. Promjene sluha u vodi Zvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta brže nego kroz zrak. . U fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija). smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo održati toplim. Na veæim dubinama možemo raspoznati sve manje boja.FIZIOLOGIJA RONJENJA Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam? Promjene vida u vodi Vid u vodi postaje slab.

prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice. uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita). GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. likovne kulture i fizike. pokretački (od mozga prema organima) ili mješoviti. Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica i animacije živčanih impulsa s CD-a.2. Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice.žica i plastelina. Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike. razreda na što djelotvorniji način – povezivanjem gradiva biologije. Više živčanih vlakana udružuje se u živac. Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala. likovne kulture i fizike PRIMJER IZ PRAKSE Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić. Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici su. Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi.malih skulptura.živčanih stanica dat će profesorica likovne kulture. str. Priprema: Poštujući zadatke postavljene HNOS-om. prof. izradile smo radne listiće (biologija. pripremile učenike i uputile ih da donesu žice. J. fizika). 78 • • • • Proučimo građu živčane stanice. Upute o korištenju materijala i izradi modela. kratki ogranci primaju podražaj koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru. Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike. PRIRUČNIK 181 . prof. Aktivnosti učenika: • • U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. fizike i politehnike u OŠ J.žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture. tijela stanice s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita). Trajanje radionice: 90 minuta Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8. proučili građu i ulogu živčane stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. plastelin i sl. Strossmayera u Zagrebu. živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na podražaj. pri tome obraćajući pažnju na povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. • • • Radni listić iz biologije: UVODNA AKTIVNOST • Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. Dakle. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela i skulptura živčanih stanica (likovna kultura). i Josipom Lukić.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Korelacijsko-integracijska radionica biologije. Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala . likovne kulture. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu).

Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama.5 mA. Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni instrumenti. ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listić iz fizike Strujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna struja prenosi električnu energiju. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0. a strujni krug nalazi se i u našem srcu. Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima. a) X A X X A 79 b) X A X X A ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja) 182 PRIRUČNIK .33. • Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str.ZAVRŠNA AKTIVNOST • Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića. gdje kao izvor služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv. Spojimo strujni krug kao na slici! X X Pomoću sklopki brzo zatvaramo strujne krugove. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. X X X Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. Fizika pomaže.

” Sadržaj radionice: Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane stanice Strujni krug – znanjem fizike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«.ŠTO JE TO.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Likovna kultura približava biologiju učeniku. iako sam i dosad radila korelacije. Inače sve ostaje na zgodnim improvizacijama. Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. a sama nalazi inspiraciju Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić. “ŽIVČANA STANICA . 80 PRIRUČNIK 183 .. to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora.. ali i skulpture i reljefa.2. tj. učenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno. Zanima me ovakav način rada. prof. akademska kiparica. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na istraživanje prostornog crteža. ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave.” Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. likovne kulture: “Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom.

.. osjetilni i mješoviti 1. 3. električni. živčani … 81 PRIRUČNIK . prostor između dviju živčanih stanica 11. dio živčane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7. središnji dio živčane stanice 5. drugi naziv za živčanu stanicu 4.Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca Riješi križaljku 2 5 3 4 6 8 7 9 10 11 1 Vodoravno: Okomoto: 2. put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do mišića 9. prema ulozi može biti pokretački. ogranci kojima živčana stanica prima podražaje 10. dugi ogranak 8. nastaje udruživanjem živčanih stanica – živčano.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->