• udžbenik ike • CD za učen žnica • radna bilje učitelje s • priručnik za CD-om daci • kontrolni za akati • razredni pl

Geni uvijek djeluju u paru. Nazivamo ga dominantni (prevladavajući gen). Označimo ga velikim slovom . Uoči da su kod nekih ljudi ušne resice slobodne. Dominantni gen je prevladao u nasljeđivanju i zato dijete ima slobodne ušne resice – dominantna osobina. a od oca recesivni gen a.22. Primjerice. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti slobodne prevladava u nasljeđivanju.1. bakama i djedovima. Upoznat ćete koje pravilnosti postoje u njihovom nasljeđivanju i izražavanju. 1. kombinacija gena u njegovim tjelesnim stanicama je Aa. Gen koji određuje hoće li ušne resice biti sraštene ne dolazi uvijek do izražaja. a drugi od oca. oblik nosa. Razmisli – Kakve ušne resice ima dijete s kombinacijom gena AA? Pogledaj tablicu 1 i upoznaj još neke dominantne i recesivne osobine u čovjeka. Ako je dijete od majke naslijedilo dominantni gen A. a kod nekih su sraštene. Koje su tjelesne osobine djeca naslijedila od roditelja? [to odre|uje dominantna osobina dominantni gen recesivna osobina recesivni gen genetika te osobine? Zapažate da se djeca razlikuju od svojih roditelja. U{na resica slobodna U{na resica sra{tena Sl.22. 1. Poznato vam je da naše osobine određuju geni koji se nalaze u kromosomima. 68 UDŽBENIK .23. U slučaju da dijete u tjelesnim stanicama ima kombinaciju gena aa recesivni gen dolazi do izražaja pa su njegove ušne resice sraštene – recesivna osobina. Nazivamo ga recesivni (potisnuti gen). ali i međusobno (sl. ali se mogu i razlikovati. 1. Usporedi koliko sličnih i koliko različitih osobina imaš sa svojim roditeljima. Roditelji i potomci Bitni pojmovi KOMBINACIJE RODITELJSKIH OSOBINA U POTOMAKA Sl. Od oba roditelja nasljeđuješ gene za boju očiju.A.23. Dominantno i recesivno naslje|ivanje Pogledaj sliku 1.). Ti parovi gena za neku osobinu mogu biti jednaki. Označimo ga malim slovom – a. Oplođena jajna stanica ima 23 para kromosoma – jedan od majke. Geni se na potomke prenose spolnim stanicama. a drugi za smeđu boju očiju. Kromosomi u paru nose gene za ista svojstva. oba gena mogu biti za plavu boju očiju ili će jedan gen biti za plavu. boju kose.

25. U prosjeku. UDŽBENIK . Mendel je zaključio da u nasljeđivanju postoji pravilnost te da sjemenke graška u stanicama sadrže dvije „čestice“ koje određuju izražavanje boje cvjetova graška. Tjelesne stanice imaju dva gena za neku osobinu. Svojstvo koje prevladava Mendel je nazvao dominantnim. a svojstvo koje je potisnuto recesivan gen. a svojstvo koje nije došlo do izražaja recesivnim. X PRVA GENERACIJA POTOMAKA X DRUGA GENERACIJA POTOMAKA Sl. Provjeri znanje: 2. Zvao se Gregor Mendel (sl.26. a istraživao je prenošenje nasljednih svojstava. boju i oblik sjemenke.). ponovo su se pojavile biljke bijelih cvjetova i to u točno određenom omjeru. 1. Kada je križao međusobno potomke prve generacije u drugoj generaciji potomaka. Zbog važnosti Mendelovih otkrića smatramo ga utemeljiteljem genetike. 12. Mendelov pokus Saæetak 69 Genetika je znanost o naslje|ivanju. U a nicama. Iz sjemenki roditeljske generacije izrasle su sve biljke crvenoljubičastih cvjetova. 1. Gregor Mendel ‡ utemeljitelj genetike Biološka znanost koja proučava pojavu i zakonitosti nasljeđivanja naziva se genetika. Spolne stanice imaju polovi~an broj kromosoma i stoga samo jedan gen za svaku osobinu. 1. stoljeća.3. 1. 1. sredinom 19. Pratio je nasljeđivanje različitih osobina graška: boju cvjetova. jedan je tihi čovjek svojim pokusima započeo odgonetavanje tajne nasljeđivanja.Kombinacije roditeljskih osobina u potomaka Sl. 1. Svojstvo koje se ispoljava odre|uje dominantan. Za svoja je brojna istraživanja odabrao grašak. visinu stabljike. Te čestice danas zovemo geni.26.24. na tri biljke crvenoljubičastih cvjetova dolazila je jedna biljka s bijelim cvjetovima (sl.). ! @elite li saznati vi{e? Kako su otkriveni geni? U malom samostanskom vrtu.) • debele usnice • normalno razlikovanje boja • pjege na koži • drugi nožni prst dulji od palca • jamice na obrazima RECESIVNO • svijetla kosa • plave ili sive o~i • sitne o~i • ravna kosa • nemogu}nost uvijanja jezika • tanke usnice • sljepo}a za boje • koža bez pjega • drugi nožni prst kra}i od palca • obrazi bez jamica Str. Raznolikost unutar jedne vrste Tablica 1 Dominantne i recesivne osobine u ~ovjeka DOMINANTNO • tamna kosa • sme|e ili zelene o~i • velike o~i • kovr~ava kosa • mogu}nost uvijanja jezika (sl. U jednom od svojih pokusa križao je grašak s crvenoljubičastim cvjetom i grašak s bijelim cvijetom. Sl. [to prou~ava genetika? 3. Osobine živih bi}a odre|uju geni. Geni se u potomke prenose spolnim stanicama. Oplodnjom nastaje oplo|ena jajna stanica s potpunim brojem kromosoma. Bio je češki redovnik. Iz nje }e se razviti organizam koji }e ponovo imati dva gena za neku osobinu.25.

138. Do nje dolazi i prirodnim procesom starenja. 70 UDŽBENIK špinat . Masnoće se talože i ovapnjuju unutrašnje stijenke krvnih žila. Razvija se bolest arterioskleroza ili ateroskleroza (sl. Ateroskleroza ‡ razvoj i posljedica bolesti brokoli Aterosklerozom se sužavaju krvne žile. Ovdje hitna masaža srca te dolazak u bolnicu može spasiti bolesnikov život. zdrava arterija masne naslage na stijenkama arterije Rad zdravog srca za~epljenje arterije Sl. 51. što dovodi do smanjenog protoka krvi i mogućeg stvaranja ugruška. pušenje i prekomjerno pijenje alkohola povisuje krvni tlak i količinu masnoća u krvi. može zaustaviti protok krvi koja opskrbljuje srčani mišić. To izazove stvaranje ugruška ili tromba koji priječi prolaz krvi kroz krvnu žilu. nadalje. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 2. Dio srčanog mišića koji ne dobiva krv odumire. govora ili kretanja). Bolesnik iznenada osjeti jake bolove u prsima. Moguće posljedice su oduzetost ili paraliziranost zahvaćenih moždanih središta (izgubi se sposobnost. Sustav organa za optok krvi ZA[TITA I BOLESTI KRVNIH @ILA. 2. primjerice. manjak tjelesnih aktivnosti. Nastaje srčana kap ili infarkt. a može nastupiti i smrt. krvi i krvnih žila. Bolest zovemo tromboza. Bitni pojmovi leukemija slabokrvnost sr~ana kap ili infarkt Zdrav način života produžuje zdravlje srca. jedna je od najčešćih bolesti krvnih žila. SRCA I KRVI Srce neumorno radi. Zbog začepljenja krvne žile moguće je pucanje žile i izljev krvi iz nje. a krvne `ile podnose navalu krvi cijelog `ivota.6. Kako mi mo`emo utjecati na njihovo zdravlje? Str. Krvne pločice ili trombociti oštećuju se otežanim prolaskom kroz krvnu žilu.2. Trombozom se.138. Iznenadna smrt najčešća je upravo kod oboljenja srca i krvnih žila.). Dogodi li se to u mozgu govorimo o moždanoj kapi ili moždanom udaru. 2. Masna hrana.

Provjeri znanje: UDŽBENIK 1. Pravilo je da je točka pritiska između rane i srca. Uz hranu bogatu željezom potreban je vitamin C koji poboljšava ugradnju željeza u crvene krvne stanice (sl.139. • kompresivnim zavojem zamotamo ranu nakon zaustavljanja jačeg krvarenja. Navedi naj~eš}e uzroke ateroskleroze! 2. 2. • pritiskom prstiju na žilu kucavicu (arteriju) uz kost. govorimo o krvarenju. žeđa. Prva pomo} pri krvarenju Ako krv pri ozljedi izlazi iz krvne žile. osjeća mučninu) ozlijeđeni se stavlja u ležeći položaj s podignutim rukama i nogama. (sl.140. Lije~i se kemoterapijom. 2. Leukemija je rak krvi. gubi se dah zbog slabije opskrbe dijelova tijela kisikom. Zato treba primijeniti sve mjere zaštite pri pružanju prve pomoći. umora. U~eni~ke vježbe pružanja 71 Saæetak Zdrav na~in `ivota sprije~it }e pojavu mnogih bolesti sustava za optok krvi. Neke od njih su slabokrvnost. Pri sumnji na unutarnje krvarenje (ako je osoba slaba.140. a unutarnje nije. Leukemija se liječi kemoterapijom.140. a njihov broj se povećava u krvi. Pri jačem krvarenju potrebno je hitno zaustavljanje krvarenja kako bi se spriječilo iskrvarenje i smrt. c). Bijele krvne stanice ne sazrijevaju dovoljno te ne mogu obavljati svoju ulogu. Vanjsko krvarenje je vidljivo na površini tijela. a). Bolest se očituje u nedostatku željeza u hemoglobinu ili nedostatku crvenih krvnih stanica. U nekih tipova leukemije kod djece pomažu lijekovi uz veliku mogućnost ozdravljenja.). Kako zaustaviti vanjsko krvarenje • pritiskom na ranu preko sterilne gaze ili čiste tkanine (sl. ateroskleroza. Potrebno je znati gdje su točke pritiska na tijelu ovisno o mjestu krvarenja. Javlja se osjećaj slabosti. glava u ravnini trupa. c) pritisak prstiju na vratnu arteriju Sl. [to je anemija? krvi? .140. 2. 2. Kako nastaje sr~ana kap? 3. b). 2.Za[tita i bolesti krvnih žila. virus HIV-a). sr~ana kap i mo`dana kap. a) pritisak na ranu b) kompresivni zavoj Oprez! Opasan je dodir krvi s tuđom krvi jer se neke bolesti mogu prenijeti zaraženom krvlju (hepatitis C i B. srca i krvi Među bolestima krvi česta je slabokrvnost ili anemija. Primjerice pri krvarenju na glavi pritišće se vratna arterija (sl. Nezarazna bolest krvi je leukemija – rak krvi.

1 RAZMNO@AVANJE I RAZVITAK U ^OVJEKA PUBERTET — VRIJEME SAZRIJEVANJA 1.1. žlijezda koja potiče rad spolnih žlijezda u pubertetu 2. muška spolna žlijezda 6. prava su noćna mora mladih u pubertetu 3. Možda je to mala šala prirode. svaki mjesec sazrijeva u jednom od jajnika _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ ___________________ stanica M E N S T R U A C I J A H S C A M G C U E P H I I V T I A I F J B O D Ć P K E V N P A C R L S I O R M J B J Č M G U R T F I O G N D O B Z C T Š I N Z I C N C L R I V I Z I K K I N E M E J S R A Ž A A N J A J U A O P 2. žlijezda koja pojačano izlučuje znoj u pubertetu 4. tijelo opet počne izvoditi 72 RADNA BILJEŽNICA 17 . no upravo kad odrastaš i kad ti je vrlo važno kako izgledaš. pojava ljuštenja sluznice maternice uz krvarenje 10.2. Pubertetska osmosmjerka Traženi pojmovi: 1. složene kemijske tvari koje izlučuju spolne žlijezde su spolni 5. najčešće noću 9. ženska spolna žlijezda 8. Razmnožavanje i razvitak u ~ovjeka 2. spontano izbacivanje sperme. žlijezde koje pojačano izlučuju masnoću u pubertetu 7.

Ako se skupine razlikuju u mišljenjima. 14 godina: Prijatelji su me počeli ismijavati i kažu da imam neugodan miris. Tijekom rada koristite svoja iskustva. moram li to izbjegavati? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Lana. 14 godina: je izlazak zabranjen. A uskoro je tulum na koji silno želim ići.2. Ispiši promjene na tijelu u vrijeme puberteta koje su zajedničke djevojčicama i dječacima. Hrvoje. 13 godina: Neke su djevojke u školi pošteđene tjelovježbe kad imaju menstruaciju. ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ 4. sve što ste već naučili kao i podatke iz dodatne literature. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. Ja se volim baviti sportom. Proučite problem te zapišite svoja razmišljanja o načinu rješavanja problema. Ovo je grozno! Što da radim? 18 RADNA BILJEŽNICA . Nakon završenog rada iznesite rezultate. Bi li pomoglo da prestanem jesti čokoladu? 73 Nino. 14 godina: Čini se da dobivam prištiće baš kad hoću lijepo izgledati. Riješimo probleme vršnjaka! Probleme vršnjaka možete rješavati u skupinama. Što da radim? ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ Mateja. raspravite o problemu i donesite zajednički zaključak.

Nacrtaj bubreg u svoju bilježnicu. Na crtežu označi: ovojnicu. Izvana je bubreg obavijen ovojnicom. 2. i modelom bubrega. čašicu i nakapnicu.2.bubrežnu koru i unutrašnji dio formiran u obliku piramida .183 a) i b) u udžbeniku na str.bubrežnu srž. 4. Uoči gdje ulazi vrh svake piramide. Ručnom lupom promatraj bubreg i pronađi ovojnicu. koru. 129. sastavljena od bubrežnog tjelešca i cjevastog dijela. 6. Ucrtaj nefron na odgovarajuće mjesto u bubregu. 1. Prouči životinjski bubreg koji ti je dao učitelj.182. Sada usporedi životinjski bubreg s bubregom čovjeka na slici 2. Kakvog je oblika i boje bubreg? 3.8 Sustav organa za izlu~ivanje 2. srž. Osnovni element bubrežne građe je sićušna jedinica – nefron. 74 RADNA BILJEŽNICA 69 . Poredaj po logičnom slijedu pojedine etape u nastajanju mokraće tako da na praznu crtu staviš odgovarajući broj. 7. riješi sljedeći zadatak. 5.8 SUSTAV ORGANA ZA IZLU^IVANJE MOKRA]NI SUSTAV Upute za rad: 1. Služeći se slikom 2. Promotri unutrašnju građu bubrega te uoči površinski dio debljine 3-4 cm . 8. Prouči vanjsku i unutarnju građu bubrega 2.

u pripadajuće okvire. što izlazi iz bubrega. u pripadajuće okvire. upiši: što ulazi u bubreg. a) b) c) d) e) f) g) 4.2. upiši: što ulazi u bubreg. Gra|a i funkcije ljudskog organizma 3. te što se izlučuje bubregom. te što se izlučuje bubregom. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. 75 70 RADNA BILJEŽNICA . S desne strane. što izlazi iz bubrega. Na slici s lijeve strane označi dijelove bubrega. S desne strane.

RONILAC ISTRAŽUJE BIOLOŠKU RAZNOLIKOST PODMORJA . Da biste postali ronilac potrebno je proæi kompletnu obuku u ovlaštenoj školi ronjenja. Od prapoèetaka èovjek je težio otkrivanju mnogih tajni prirode i života oko sebe. graðevinarstvu. otkrivanje nepoznatog podvodnog svijeta. Zauzvrat. RONILAÈKI APARAT (BOCA) DISALICA MASKA 76 REGULATOR DISANJA IZBORNE TEME Slika 1. Jedna od najstarijih težnji. nagnala je istraživaèe i avanturiste na spuštanje u tamne dubine i traganje za naèinima boravka pod vodom. bilo uz zadržavanje daha ili pomoæu ronilaèkog aparata.IZBORNE TEME Djelovanje ronjenja na organizam Fiziologija ronjenja • Jeste li ikada s maskom i disalicom zavirili ispod površine mora? Ako jeste. onda ste vrlo vjerojatno u gotovo svakoj uvali doživjeli djeliæ tihog i prekrasnog podvodnog svijeta. tako i dobar ronilac mora poznavati osnovna pravila ronjenja. Stoga svakom roniocu sigurnost mora biti na prvom mjestu. Profesionalno se roni u vojsci. policiji. Razlikujemo sportsko (natjecanje ili rekreacija) i profesionalno ronjenje. Kao što vozaè mora nauèiti osnovna pravila vožnje i sigurnosti na cestama. sa sigurnosnom opremom te uz nadzor ovlaštenih instruktora. Što je ronjenje? Ronjenje je boravak ispod vodene površine. ronjenje pruža neopisiv doživljaj i avanturu. industriji i znanosti. Roniti bez odgovarajuæeg znanja opasno je po zdravlje i život èovjeka.

volumen pluæa se smanjuje Tablica 1. sinusi. To otežava odreðivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk. Spuštajuæi se lagano u dubinu. To je tlak koji djeluje na tjelesne šupljine koje su ispunjene zrakom (uši. plemeniti plinovi). tako da manje krvi protjeèe površinom tijela. Što smo dublje tlak vode jaèe pritišæe prsni koš. Ipak i pri tome dolazi do manjih nerealnosti u gledanju. zadržimo dah i zaronimo. To je zato što tijelo u vodi gubi toplinu dvadeset puta brže nego u zraku. pa se predmeti pod vodom èine približno 33% veæi i 25% bliži.FIZIOLOGIJA RONJENJA Kako ronjenje djeluje na ljudski organizam? Promjene vida u vodi Vid u vodi postaje slab. Izjednaèavanje tlakova u ušima treba zapoèeti veæ na poèetku zarona. a nakon toga sivo. 21% kisika. Stoga ronioci koriste svjetiljke kako bi osvijetlili tamne prostore i otkrili prave boje podmorja. neovisno o njenoj temperaturi. 0. Promjene sluha u vodi Zvuèni valovi kroz vodu putuju èetiri puta brže nego kroz zrak. može doæi do prsnuæa navedenih organa. U fizici ste veæ nauèili da tlak vode raste s poveæanjem dubine (kompresija). Ukoliko ne doðe do izjednaèavanja tlakova. pa se ono pokušava zagrijati trzanjem mišiæa koje nazivamo drhtanje. DUBINA TLAK VOLUMEN PLUÆA (KOD RONIOCA NA DAH) morska razina 1 bar 100% 77 Disanje pod vodom IZBORNE TEME Kod ronjenja na dah. . Ako je tijelo dulje vrijeme izloženo veæem gubitku topline. Ono što se zapravo dogodi je suženje krvnih žila u koži. Izjednaèavanje tlaka može se izvoditi i pomicanjem donje èeljusti ili gutanjem.035% ugljikovog dioksida. pluæa). Uporaba maske osigurava zraèni prostor ispred oka što omoguæuje stvaranje jasne slike. Gubitak topline Svaki plivaè osjeæa hladnoæu nakon skoka u vodu. Ispod 20 m sve izgleda blijedoplavo. smanjeni krvotok ne uspijeva tijelo održati toplim. Jedan od naèina je da ronilac zaèepi nos i pokuša lagano ispuhnuti zrak kroz nos. Za svakih se 10 metara dubine tlak u morskoj vodi poveæava za 1 bar (tablica 1). duboko udahnemo zrak (78% dušika. Uporaba odgovarajuæeg ronilaèkog odijela zaštita je od pretjeranog gubitka tjelesne topline. Na veæim dubinama možemo raspoznati sve manje boja. Privikavanje tijela na tlak u vodi Kad ronimo ispod površine. ronilac treba omoguæiti ulazak zraka u te šupljine kako bi se tlak izjednaèio u odnosu na okolni tlak. Slika predmeta je mutna kad golim okom gledamo pod vodom. voda koja nas okružuje pritišæe naše tijelo. Ali èovjek se na to brzo privikne.

• • • Radni listić iz biologije: UVODNA AKTIVNOST • Promatrimo mikroskopske preparate živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. Priprema: Poštujući zadatke postavljene HNOS-om. proučili građu i ulogu živčane stanice i živca čitanjem teksta u udžbeniku od 55-57. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. razreda na što djelotvorniji način – povezivanjem gradiva biologije. plastelin i sl.žica i plastelina prethodila je uputa za rad iz likovne kulture. likovne kulture i fizike.2. Usporedimo ulogu živčane stanice sa strujnim krugom u vježbi iz fizike. živčana stanica je tako građena zahvaljujući svojoj ulozi primanja i provođenja podražaja i reagiranja na podražaj. Trajanje radionice: 90 minuta Cilj radionice bio je da približimo građu i ulogu živčane stanice učenicima 8. prof. likovne kulture.malih skulptura. pripremile učenike i uputile ih da donesu žice. PRIRUČNIK 181 . Kako bi što bolje razumjeli građu i ulogu živčane stanice te lakše izradili modele živčanih stanica učenici su. uočimo da je građena od kratkih ogranaka (dendrita). likovne kulture i fizike PRIMJER IZ PRAKSE Radionica ostvarena u suradnji s učiteljicama Ivonom Biočić Mandić. tijela stanice s jezgrom i jednog dugačkog živčanog vlakna (aksona ili neurita). Radi bolje predodžbe prikazali smo slike živčanih stanica i animacije živčanih impulsa s CD-a. pokretački (od mozga prema organima) ili mješoviti. kratki ogranci primaju podražaj koji se na površini membrane živčane stanice pretvara u električni impuls i putuje preko tijela živčane stanice do živčanog vlakna i njime do druge stanice ili mišića i to uvijek samo u jednom smjeru.živčanih stanica dat će profesorica likovne kulture. materijale koje već imaju kod kuće i koji će poslužiti za izradu modela i skulptura živčanih stanica (likovna kultura). fizika). Izradi modela živčane stanice od odabranog materijala . str. Upute o korištenju materijala i izradi modela. Više živčanih vlakana udružuje se u živac. prema uputi na radnom listiću te kratkom objašnjenju učiteljice. pri tome obraćajući pažnju na povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. prof.žica i plastelina. J.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Korelacijsko-integracijska radionica biologije. Strossmayera u Zagrebu. 78 • • • • Proučimo građu živčane stanice. i Josipom Lukić. Dakle. fizike i politehnike u OŠ J. Uočimo povezanost građe i uloge pojedinog dijela živčane stanice. Gotovi modeli korišteni su za ponavljanje u završnom dijelu radionice uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. Ulogu živčane stanice učenici su usporedili sa strujnim krugom izvodeći vježbu iz fizike. izradile smo radne listiće (biologija. Aktivnosti učenika: • • U svijet živčanih stanica učenici su zavirili promatranjem mikroskopskih preparata živčanih tkiva različitih organa živčanog sustava-mozga i leđne moždine. Živci mogu biti osjetilni (od osjetila prema mozgu). Izradimo model živčane stanice ili model živca od odabranog materijala.

• Riješimo zadatke u radnoj bilježnici na str. Često se susrećemo sa raznim strujnim krugovima.33. Najmanja jakost struje koju osjetimo kao blago peckanje je 0.ZAVRŠNA AKTIVNOST • Pokažimo napravljene modele živčanih stanica i živaca uz objašnjavanje što prikazuju model i njegovi dijelovi. ali i nalazi primjenu u biologiji STRUJNI KRUG-radni listić iz fizike Strujni krug je spoj izvora i trošila međusobno povezanih električnim vodovima kroz koje električna struja prenosi električnu energiju. Prijenos živčanog impulsa u našem organizmu također asocira na prolazak struje kroz strujni krug. Fizika pomaže. U strujnom krugu jakost struje mjeri se ampermetrom. Izmjerimo jakost struje u strujnim krugovima prikazanim na slikama. Djelovanje struje na organizam ovisi o njezinoj jakosti. a strujni krug nalazi se i u našem srcu. X X X Ljudsko tijelo je električni vodič jer je tekućina u stanicama i oko njih elektrolit. a) X A X X A 79 b) X A X X A ZAKLJUČAK (učenici ga donose na osnovi mjerenja) 182 PRIRUČNIK . Spojimo strujni krug kao na slici! X X Pomoću sklopki brzo zatvaramo strujne krugove. U električni strujni krug mogu se dodavati prekidači i razni mjerni instrumenti.5 mA. a struja od 100 mA izaziva grčenje srčanog mišića. gdje kao izvor služi sinus čvor koji tjera struju kroz srce zbog čega se ono steže i pumpa krv.

to nije uključivalo sudjelovanje drugih profesora. GRAĐA I FUNKCIJE LJUDSKOG ORGANIZMA 2. Zadani materijali – žica i plastelin naveli su nas na istraživanje prostornog crteža. tj.2. Inače sve ostaje na zgodnim improvizacijama. učenike sam potaknula da osim po promatranju mogu ‘živčane stanice’ graditi nakon promatranja i doživljajno. ali on zahtijeva korjenite promjene u nastavi i bolje uvjete za izvođenje nastave.” Sadržaj radionice: Izrada modela živčanih stanica – likovno stvaralaštvo pomaže u dočaravanju građe živčane stanice Strujni krug – znanjem fizike do boljeg shvaćanja uloge živčane stanice«. prof.3 ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA Likovna kultura približava biologiju učeniku. Zanima me ovakav način rada. akademska kiparica.” Gotovi radovi su postavljeni u prostoru školske galerije “Branko Ružić” uz natpis.ŠTO JE TO. likovne kulture: “Iako smo imali zadane oblike koje smo promatrali pod mikroskopom.. da im zadani oblik bude poticaj za slobodno istraživanje linije i boje. iako sam i dosad radila korelacije.. a sama nalazi inspiraciju Sa stajališta likovne kulture temu promatra Ivona Biočić Mandić. Često s učenicima sudjelujem u muzejskim radionicama ili ih sama organiziram. ali i skulpture i reljefa. “ŽIVČANA STANICA . 80 PRIRUČNIK 183 .

put impulsa kojim se informacije iz mozga prenose do mišića 9. 3.Prilozi uz nastavnu jedinicu – Od živčane stanice do živca Riješi križaljku 2 5 3 4 6 8 7 9 10 11 1 Vodoravno: Okomoto: 2. središnji dio živčane stanice 5. dugi ogranak 8. dio živčane stanice u kojem se nalazi 23 para kromosoma 6. drugi naziv za živčanu stanicu 4. prostor između dviju živčanih stanica 11. nastaje udruživanjem živčanih stanica – živčano. prema ulozi može biti pokretački... ogranci kojima živčana stanica prima podražaje 10. živčani … 81 PRIRUČNIK . osjetilni i mješoviti 1. električni. put impulsa kojim se informacije prenose iz okoline do mozga 7.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful