OBITELJ je temeljni oblik ljudske zajednice!!! Postoji nekoliko definicija obitelji: 1. Sociološka definicija 2. Psihološka definicija 3.

Statička definicija OBITELJSKO PRAVO-skup pravnih pravila kojima se u pravnom sustavu uređuju odnosi među članovima obitelji Samostalna grana prava – ako su obiteljskopravne norme izdvojene u zasebnu cjelinu i čine samostalan dio pravnog sustava Dio građanskog prava – ako su odredbe obiteljskopravnog sadržaja dio šireg, tj. građanskopravnog uređenja. SADRŽAJ OBITELJSKOG PRAVA: Pravno uređenje specifičnih društvenih odnosa, onih koji su po svojoj naravi intimni i obiteljski. Pravno uređenje obiteljskih odnosa sadrži: @ propise koji određuju između kojih osoba i uz koje pretpostavke pojedini odnos nastaje @ koje pravne učinke ima nastali odnos

PRAVNI UČINCI OBITELJSKIH ODNOSA Za svaki pravno uređeni obiteljski odnos propisane su dvije osnovne kategorije pravnih učinaka (sustav prava i dužnosti): • osobnopravni učinci: osobna prava i dužnosti, statusni dio obiteljskih odnosa • imovinskopravni učinci:propisi koji uređuju materijalnu stranu života u obiteljskim odnosima U obiteljskom pravu težište je na PRAVNOM UREĐENJU osobnopravnih sadržaja (učinaka). OBVEZA UZDRŽAVANJA osobnopravne je naravi, ali ima imovinski sadržaj, namijenjena je zaštiti člana obitelji koji je ovisan o tuđoj pomoći PRAVNI UČINCI PRESTANKA OBITELJSKIH ODNOSA • osobnopravne posljedice (npr. pitanje prezimena rastavljenog bračnog druga) • imovinskopravne posljedice (predaja imovine štićeniku na samostalno raspolaganje) IZVORI OBITELJSKOG PRAVA su opće pravne norme koje se u suverenosti javljaju u pisanom obliku! USTAV, MEĐUNARODNI UGOVORI ZAKON PROVEDBENI PROPISI Značenje posrednih izvora prava u pravnom sustavu imaju: • pravna praksa • pravna znanost • običaji USTAVNE ODREDBE : «Obitelj je pod osobitom zaštitom države»čl.61 «Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom» čl. 61 «Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditeji. «Čl. 63 Ustavne odredbe o uređenju odnosa roditelja i djece čl. 63 «Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.» «Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti» «Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.» «Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje.» «Država štiti materinstvo, djecu i mladež, te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život» čl. 62

@

uz koje pretpostavke i s kojim posljedicama dolazi do njegova prestanka

S pravnog gledišta obitelj čini skupina osoba koje su međusobno povezane srodstvom, brakom ili kojom drugom pravno relevantnom odrednicom i između kojih postoje zakonom uređena prava i dužnosti. GLAVNE ZNAČAJKE OBITELJSKOG PRAVA • Obiteljske odnose PRAVNO uređuju propisi koji su po značajnosti poglavito stroga pravila (ius cogens – kogentna) • Većina pravnih sadržaja u pravnom uređenju obiteljskih odnosa propisana je pravilima koja zahtijevaju vrlo određena ponašanja i postupke ČLANOVA OBITELJI i DRŽAVNIH TIJELA koja ob. Pravo primjenjuju. • Strogost pravila tumači se činjenicom da su u svakoj društvenoj zajednici obiteljski odnosi izrazito važni. • Volja pojedinca ima određeno pravno značenje u vezi sa zasnivanjem pojedinog obiteljskopravnog odnosa (braka) i ponekog učinka odnosa (biranje prezimena). • Propisana je stroga forma za izjavu volje u vezi s važnim životnim odlukama i nije dopušteno izjavi volje dodati uvjet ili rok. Članovima obitelji smatraju se: • bračni i izvanbračni drugovi, • roditelji i djeca i drugi srodnici, • posvojitelji i posvojenici te • skrbnici i štićenici. OBITELJSKOPRAVNA ZNANOST: Posebna disciplina pravne znanosti koja se bavi svestranim istraživanjem i propitivanjem svih aspekata obiteljakog prava. OBITELJSKI ODNOSI: Vrsta društvenih odnosa presudnih za opstanak pojedinca i društvene zajednice.

1

MEĐUNARODNI UGOVORI KAO IZVORI OBITELJSKOG PRAVA Međunarodni ugovori čine dio unutrašnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi nalaze se iznad zakona. Izvorima obiteljskog prava smatraju se međunarodni ugovori u kojima postoje odredbe obiteljskopravnog sadržaja. Istaknuto mjesto pripada pravnim aktima Un-a: 1. OPĆA DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA (1948) 2. MEĐUNARODNI PAKT O GRAĐANSKIM I POLITIČKIM PRAVIMA (1966) 3. KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE PREMA ŽENAMA (1979) 4. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA (1989) U Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima ponovljena je odredba iz Opće deklaracije o pravima čovjeka da je obitelj: „prirodna i temeljna društvena jedinica i ima pravo na zaštitu društva i države“ O obitelji je u Konvenciji o pravima djeteta rečeno da joj „...kao temeljnoj jedinici društva i prirodnoj sredini za odrastanje i dobrobit svih njezinih članova, a osobito djece treba omogućiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi u potpunosti mogla preuzeti svoje odgovornosti u društvu“ BILATERALNI UGOVORI - ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske ZAKONI KAO IZVORI OBITELJSKOG PRAVA Temeljni i neposredni izvor: OBITELJSKI ZAKON koji cjelovito uređuje sve obiteljske odnose.

Obiteljski zakon određuje državna tijela koja su u zakonskom roku, dužna donijeti provedbene propise. Ministar nadležan za poslove pravosuđa i Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi dužni su propisati način vođenja određenih akata, očevidnika i sl. Što znate o pravnoj praksi kao izvoru prava? S obzirom na to da je u HR nositelj zakonodavne vlasti HR sabor i da su ovlasti za donošenje provedbenih propisa ograničene, drugi subjekti u državnom ustrojstvu ne mogu donositi opće pravne izvore. Pojedinačna odluka nadležnog tijela djeluje kao izvor prava samo za subjekte u postupku za koje je donesena. Značenje izvora prava ima odluku u kojoj je na ishod spora i sudbinu rješavanog zahtjeva utjecalo shvaćanje i tumačenje nekog općeg pravnog pravila ili pojma, odn pravnog standarda u zakonskoj odredbi. Postoji obveza VSRH da osigura jedinstvenu primjenu zakona i utječe na ujednačavanje sudske prakse.

BRAČNO PRAVO Skup propisa kojima se uređuju brak i odnosi u braku. Dio je obiteljskog prava. Brak pravno uređuju odredbe kojima su propisane: 1. pretpostavke i postupak za zasnivanje braka 2. pretpostavke i postupak za prestanak braka 3. odnosi u braku i u vezi s brakom uređeni su pravilima o učincima sklopljenog braka (osobna i imovinska prava i dužnosti bračnih drugova) 4. pravne posljedice prestanka braka STROGOST PROPISA važno je obilježje bračnog prava. Odredbe o pretpostavkama i postupku za zasnivanje odnosno raskid braka ne dopuštaju odstupanja od propisanih pravila ponašanja. Osobnopravni učinci koji nisu uređeni strogim propisima dopuštaju bračnim drugovima sporazumno uređivanje odnosa, npr. prezime, mjesto stanovanja, dio imovinskih sadržaja. BRAČNO PRAVO U HRVATSKOJ POVIJESTI PRAVA BRAK Brak se ne može definirati u sveopćem značenju za sve narode i sva vremena. Strukturalni elementi braka: 1. Načelo pristanka na brak – brak se može zasnivati samo na slobodnoj odluci žene i muškarca 2. Načelo monogamije – u kršćanskom kulturnom krugu brak se shvaća kao duhovna i tjelesna životna zajednica (jedne) žene i (jednog) muškarca. 3. Trajnost- u načelu do kraja života- što znači u načelu (ne apsolutnu) nerazrješivost braka. Iz tog razloga se ne dopušta sklapanje braka s rokom ili pod uvjetom. 4. Životna zajednica cjelokupnih osobnosti bračnih drugova koja je prožeta partnerstvom i jednakopravnošću. TEORIJE O PRAVNOJ NARAVI BRAKA BRAK = institucija ili ugovor? Institucionalno tumačenje pretpostavlja i vodi računa o obvezatnim sadržajima braka, a ugovorno tumačenje traži u ugovornom karakteru braka temelj za dispozitivnost dužnosti. Jednostranim se pristupom brak ne može definirati. On je i međusobni, ugovorom zasnovani odnos, ali i nadosobna društvena institucija, pa se radi tek o dvije strane jedne jedinstvene pojave.


• •

donesen je na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 22. srpnja, 2003.g. sadrži materijalnopravne odredbe kojima su uređeni pojedini odnosi postupovne odredbe propisuju pravila prema kojima postupaju sudovi u posebnim postupcima

U skladu s načelima ustavnosti i zakonitostii uvodna odredba Obiteljskog zakona navodi TRI NAČELA na kojima se temelji pravno uređenje obiteljskih odnosa: 1. načelo ravnopravnosti žene i muškarca te uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji 2. načelo zaštite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djece 3. načelo primjerene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama. PROVEDBENI PROPISI KAO IZVOR OBITELJSKOG PRAVA • određuju pojedinosti o načinu primjene pojedine zakonske odredbe • njima se ne može mijenjati ili dopunjavati pravno značenje ili smisao pravnog pravila koji zakonska odredba sadrži.

2

ZAKONSKE DEFINICIJE BRAKA Suvremena zakonodavstva u pravilu se ne upuštaju u definiranje braka i izjašnjavanje o njegovom smislu i cilju. „Brak je zakonom uređena zajednica žene i muškarca.“

• •

• •

U prvom dijelu definicije brak je određen kao zakonom uređena zajednica – tj. PRAVNI INSTITUT. Drugi dio definicije govori o temeljnom sadržaju bračnog odnosa - životna zajednica žene i muškarca- brak je namijenjen samo osobama različitog spola U sadržajnom pogledu brak je kao životna zajednica takav odnos u kojem žena i muškarac zadovoljavaju različite potrebe, ozakonjena prava i dužnosti samo su okvirna pravila ponašanja u braku. Pravnom normom ne mogu se obuhvatiti svi zahtjevi kakve imaju različite ličnosti niti se može osigurati kvalitetan međuljudski odnos. CILJ I SMISAO BRAKA nije zakonski određen.

Prema ObZ-u – brak se može sklopiti suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili vjerskom obliku. Pravo na sklapanje braka – priznato je i zaštićeno u međunarodnom sustavu prava čovjeka, pa odredbama o sklapanju braka država ispunjava obveze koje je preuzela kao stranka pojedinog međunarodnog ugovora. NAČELA ZA USPOSTAVU BRAKA: • Načelo konsenzusa • Načelo heteroseksualnosti

zakonski termini za ženu i muškarca koji međusobno žele sklopiti brak su «nevjesta» i «ženik» • pretpostavke za postojanje braka prosuđuju se prema stanju u vrijeme sklapanja braka, te naknadna promjena spola jednog od bračnih drugova ne bi mogla biti uzrokom postupka kojim bi se utvrđivalo postojanje braka, već bi se brak mogao razrješiti razvodom 2. Da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak na sklapanje braka • brak ne može pravno nastati bez odgovarajuće izjave volje žene i muškarca • propisi ne dopuštaju da umjesto nevjeste ili ženika pristanak na sklapanje braka izjavi ni zakonski zastupnik niti opunomoćenik. • izjavu o pristanku na brak nevjesta i ženik daju usmeno na upit matičara pred kojim se sklapa brak • za postojanje braka bitno je da je pristanak izjavljen, a ne zahtijeva se da izjavjeni pristanak odgovara pravoj volji osoba za koje se vodi postupak sklapanja braka. • onaj tko je sklopio brak protiv svoje volje pravno je u braku, ali bi mogao naknadno zatražiti prestanak takvog braka (tek nakon prestanka opasnosti od izvršenja prijetnje, osim prestanka braka može tražiti kaznenopravnu odgovornost i osudu onoga tko ga je prisilio na brak. 3. da je brak u građanskom obliku sklopljen pred matičarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen pred službenikom vjerske zajednice „Brak se u građanskom obliku sklapa pred matičarem“ - građanski brak: matičari – državni službenici u državnom tijelu uprave koje je nadležno za poslove osobnih stanja građana. Županijski ured ili gradski ured grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave. - Zakon o državnim maticama propisuje da su državne matice evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, sklapanja braka i smrti te drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom-vode ih matičari neposredno - u vjerskom obliku: prema vjerskim propisima pojedine vjerske zajednice „Brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa se pred službeniikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose„ S drugim vjerskim zajednicama u RH sklopljeni su ugovori nakon donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica u 2002. Zajednice: • Srpska pravoslavna crkva

Načelo monogamnosti

PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA 1. Pretpostavke za postojanje braka 2. Pretpostavke za valjanost braka PRETPOSTAVKE ZA POSTOJANJE BRAKA Smisao je zakonske odredbe o pretpostavkama za postojanje braka je da građani i nadležna tijela znaju koji je to minimum zahtjeva bez čijeg ispunjenja pravni poredak ne priznaje da je brak nastao. Zakonom su propisane tri pretpostavke za postojanje braka: 1. Da su nevjesta i ženik osobe različita spola 2. Da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak na sklapanje braka 3. da je brak u građanskom obliku sklopljen pred matičarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen pred službenikom vjerske zajednice. 1. Da su nevjesta i ženik osobe različita spola • naglašeno je u definiciji braka i u odredbi o osobama koje mogu sklopiti brak.

• • • • • • • • •

Sveta stolica Islamska zajednica Evangelistička crkva Evanđeoska (pentekostna) Kršćanska adventistička Savez baptističkih crkava Bugarska pravoslavna Hrvatska starokatolička Makedonska pravoslavna

3

Pretpostavke za valjanost braka su okolnosti određene zakonom koje se u teoriji nazivaju bračnim smetnjama. SPOR O POSTOJANJU BRAKA I POSLJEDICE UTVRĐIVANJA DA BRAK NE POSTOJI Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki NE NASTAJU PRAVNI UČINCI BRAKA- to znači da brak nije pravno uopće nastao iako je postojao pokušaj sklapanja braka. Navedene osobe nisu postale bračnim drugovima pa se na njih ne odnose prava i dužnosti koje proizlaze iz učinaka braka. Za njihovu zajedničku djecu ne vrijede odredbe o bračnom statusu i stoga se njihovo podrijetlo od oca mora utvrđivati prema pravilima o izvanbračnom očinstvu. Moguće je da netko tvrdi kako je u braku, ali to ne može dokazati izvatkom iz matice vjenčanih (uništene matične knjige). Isto tako osoba može tvrditi da brak ne postoji iako je brak upisan u matici vjenčanih. BRAČNI SPOROVI: • UTVRĐIVANJE POSTOJANJA BRAKA POSTOJI NEKOLIKO OKOLNOSTI KOJE UTJEČU NA VALJANOST BRAKA: • Maloljetnost • Lišenje poslovne sposobnosti ili nesposobnost za rasuđivanje • Srodstvo po krvi i odnos posvojenja

Trajanje prethodnog braka ženika ili nevjeste

• •

PONIŠTAJ RAZVOD

Pravo na tužbu (parnični postupak) radi utvrđivanja postoji li brak ili ne, ima SVAKA OSOBA koja za to ima pravni interes i CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB. Pravo na tužbu u bračnom sporu pa i radi utvrđivanja postoji li brak ili ne ne zastarijeva, isto tako pravo na tužbu za utvrđivanje postojanja braka nije ograničeno nikakvim rokom, pa do postupka može doći i nakon prestanka braka. Sudska presuda ima deklarativno značenje – takvom se presudom ne stvara novo pravno stanje. Općenito osoba koja ima pravni interes je netko tko od uspjeha u sporu očekuje neku korist. Motivacija za tužbu je njihov privatni interes. U bračnim sporovimu to su: • osobe koje su pristupile sklapanju braka, a nisu postale bračnim drugovima • potomci osoba koje su pristupile sklapanju braka • drugi krvni srodnici

BRAČNE SMETNJE MOGU BITI: • uklonjive: uz dopuštenje suda moguće sklapanje braka – maloljetnost (za osobe s navršenih 16 godina), i status potpunog lišenja poslovne sposobnosti • neuklonjive: sud ne može dati dopuštenje za sklapanje braka – maloljetnost( za osobe mlađe od 16 godina), trajanje prethodnog braka jednog od bračnih drugova, krvnog srodstva u ravnoj lozi i u pobočnoj lozi do četvrtog stupnja. Iznimno sklapanje braka može biti dopušteno: Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila osamnaest godina života. Iznimno sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila šesnaest godina života, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zaključenje braka postoji opravdan razlog. Prijedlog za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka može podnijeti samo maloljena osoba. U postupku sud će saslušati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti mišljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti značajne za odluku. Brak ne može sklopiti osoba lišena poslovne sposobnosti ili osoba nesposobna za rasuđivanje. Iznimno sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak očito u njezinu interesu. Prijedlog za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka može podnijeti samo osoba lišena poslovne sposobnosti. U postupku sud će pribaviti mišljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi o punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti i centra za socijalnu skrb.

bračni drug iz ranijeg braka jedne od osoba o čijem se braku spori

Centar za socijalnu skrb zastupa društveni interes da se primijeni obiteljskopravna sankcija na slučaj u kojem brak nije nastao jer nije bila ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka. «Centar za socijalnu skrb je javna ustanova koja djeluje na temelju javnih ovlasti, a obavlja i druge stručne poslove» zakon o socijalnoj skrbi PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST BRAKA Pretpostavkama za valjanost braka reguliraju se slučajevi u kojima se smatra da sklapanje određenog braka nije društveno poželjno.

BRAČNA SMETNJA SRODSTVA PO KRVI Srodstvo je biološka i sociološka kategorija, a znači povezanot među osobama koja proizlazi iz različitih činjenica (fizioloških, pravnih, moralnih..) Srodstvo po krvi se temelji na podrijetlu, tazbinsko se uspostavlja brakom, a posvojenje je primjer srodstva koje nastaje pravnim aktom. Brak ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom

4

djeca sestara i braće te polusestara i polubraće. NA DAN I U VRIJEME SKLAPANJA BRAKA MATIČAR: • objavljuje prisutnost nevjeste i ženika i postoje li ili ne zapreke za sklapanje braka • prigodnim govorom upoznaje nevjestu i ženika s odredbama obiteljskog zakona • upita poimence nevjestu i ženika pristaju li sklopiti brak • objavljuje nakon pristanka da je sklopljen brak između x i y • upisuje sklopljeni brak u maticu vjenčanih i daje na potpis nevjesti i ženiku i svjedocima • odmah poslije upisa uručuje bračnim drugovima izvadak iz matice vjenčanih SKLAPANJE BRAKA U VJERSKOM OBLIKU Nadležna tijela:matičar. iz opravdanih razloga. Obavještava nevjestu i ženika o osobnim pravima i dužnostima u braku te o mogućnosti uređenja imovinskih odnosa. Određuje dan sklapanja braka u građanskom obliku 30-45 dana od prijave namjere sklapanja braka. a ako ne – obavještava nevjestu i ženika da ne i piše bilješku o pokušaju sklapanja braka. Izbor prezimena 2. sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka između djece sestara i braće te djece polusestara i polubraće. Ako su ispunjene pretpostavke matičar uzima izjavu od nevjeste i ženika o izboru prezimena. sporazumijevanje o rađanju i podizanju zajedničke djeci i o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici 4. Matičar provjerava jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka.pravne posljedice. Odredbe se primjenjuju i na odnose nastale posvojenjem. Prestankom braka otpada bračna smetnja. Matičar nevjesti i ženiku preporučuje posjet savjetovalištu za brak i obitelj. tj. uzajamno pomaganje. obitelj. BRAČNA SMETNJA PRETHODNOG BRAKA Osobama koje su već u braku ne dopušta se sklapanje novog braka dok traje prethodni brak. društvo te za pravnu sigurnost. BRAČNA SMETNJA POSVOJENJA Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo.” Iznimno. 2. Pravilom da „BRAK NE MOGU SKLOPITI OSOBE KOJE SU VEĆ U BRAKU“ štiti se načelo monogamije koje se ostvaruje primjenom obiteljskopravnih i kaznenopravnih pravila. odredbom o kaznenom djelu dvobračnosti. sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka između djece sestara i braće te djece polusestara i polubraće. Iznimno u slučajevima kad za to postoje opravdani razlozi matičar može odobriti sklapanje braka prije 30og i najkasnije do 90 dana od dana prijave namjere sklapanja braka. službenik vjerske zajednice koja ima sklopljen ugovor s RH. Iznimno.svojega roditelja. koje regulira pravni sustav pojedine zemlje. neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze. Određivanje mjesta stanovanja. Pravni učinci braka – osobna i imovinska prava i dužnosti Zakonom su uređena ova prava i dužnosti: 1. Matičar također dlučuje o sklapanju braka izvan službenih prostorija. Budući da posvojenjem nastaje odnos sličan roditeljskom I ukoliko posvojitelji već imaju svoje dijete također postoji bračna smetnja jer su posvojenik I dijete posvojitelja u odnosu brat-sestra. Odredbe se primjenjuju i na odnose nastale posvojenjem. Ravnopravnost.. Nevjesta i ženik koji žele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit će od matičara nadležnog za mjesto u kojem žele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka. Ako nisu ispunjene pretpostavke za sklapanje braka i matičar ne dopusti sklapanje braka nevjesta i ženik podnose NADLEŽNOM UREDU ZA POSLOVE OPĆE UPRAVE ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE U UPRAVNOM POSTUPKU ISPUNJAVAJU LI PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA u roku od 8 dana od dana matičareva priopćenja. iz opravdanih razloga. Kaznenopravna zaštita načela monogamije osigurana je KZ. 3. SKLAPANJE BRAKA U GRAĐANSKOM OBLIKU Nevjesta i ženik svoju namjeru sklapanja braka u građanskom obliku osobno prijavljuju matičaru nadležnom za mjesto u kojem žele sklopiti brak. vjernost. To pokazuje slijedeće odredba: “Posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane. Nadležni ured dužan je donijeti odluku u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. međusobno poštovanje i održavane skladnih bračnih i obiteljskih odnosa 3. a time i pravna zapreka za valjano sklapanje novog braka. Izbor rada i zanimanja 5 . Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb. Da su brak u vjerskom obliku sklopili u roku od 3 mjeseca od dana izdavanja matičareve potvrde o ispunjavanju pretpostavki za sklapanje braka. propisane ovim Zakonom. OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH DRUGOVA Brak je pravni institut i njegovim sklapanjem nastaju za bračne drugove učinci. Da bi brak sklopljen u vjerskom obliku imao učinke građanskog braka moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi: 1. MONOGAMNOST braka važna je za ravnopravnost žene i muškarca. Nevjesta i ženik svoju namjeru sklapanja braka u građanskom obliku osobno prijavljuju matičaru nadležnom za mjesto u kojem žele sklopiti brak. te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane. a matičar je dužan upisati brak u maticu vjenčanih u roku od 3 dana od primitka. Nevjesta i ženik trebaju pribaviti od matičara nadležnog za mjesto gdje žele sklopiti brak POTVRDU o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka Službenik vjerske zajednice dostavlja matičaru ispravu o sklopljenom braku u roku od 5 dana od sklapanja braka.

da kao zajedničko uzmu oba prezimena. Brak prestaje poništajem ili razvodom kad presuda suda o poništaju ili razvodu braka postane pravomoćna 3.“ U ObZ je propisano da su u braku bračni drugovi ravnopravni. OZ 1. brak prestaje danom koji je pravomoćnom odlukom suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga 4. (Zakon o državnim maticama) Prestanak braka proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim ♥ ♥ ♥ Potrebno je pravomoćno sudsko rješenje Brak prestaje danom koji je pravomoćnim rješenjem suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga Brak definitivno prestaje i više ne može oživjeti. • • održavanje skladnih bračnih i obiteljskih odnosa Samostalno odlučivanje zanimanja. Ako je nestali bračni drug proglašen umrlim. VJERNOST I UZAJAMNO POMAGANJE „ Bračni drugovi dužni su jedan drugome biti vjerni. NEVALJAN BRAK SE PONIŠTAVA U PARNIČNOM POSTUPKU DONOŠENJEM ODLUKE O PONIŠTENJU BRAKA NA TEMELJU PODNESENE TUŽBE ZA PONIŠTAJ BRAKA Tužba se može podnijeti samo dok traju okolnosti koje čine brak nedopuštenim. 2. 4. Pravne posljedice prestanka braka proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim iste su kao i u slučaju prestanka braka smrću. Činjenica smrti upisuje se u maticu umrlih i dokazuje izvatkom iz matice umrlih. • uzajamno pomaganje • međusobno poštovanje bračnih drugova Članak 34. prestanak braka ne utječe na obveze bračnih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen. Provedba tog načela u osobnim odnosima žene i muža pridonosi poštovanju osobe i dostojanstva svakog bračnog druga bez diskriminacije. Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2 ovog članka. Do povrede dužnosti uzajamnog pomaganja dolazi kad jedan bračni drug treba I traži pomoć. a koje na drugom mjestu. Vjernost u seksualnom smislu I uzajamno pomaganje čine moralnu osnovu zajedničkog života bračnih drugova. Ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi. iako ju je mogao pružiti. uzajamno se pomagati. ♥ „U slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka. a koje na drugom mjestu.“ PONIŠTAJ BRAKA Brak koji bi bez sudskog dopuštenja bio sklopljen ne bi bio valjan i na takav brak primjenjuju se odredbe o poništaju braka. 3. Prilikom sklapanja braka nevjesta i ženik mogu se sporazumjeti: 1. PRAVO NA PODNOŠENJE TUŽBE ZA PONIŠTAJ BRAKA IMAJU:  bračni drugovi  czss  roditelji maloljetne osobe 6 . da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime bračnog druga i odluči koje će upotrebljavati na prvom. o izboru rada i Zakonske odredbe o tim dužnostima ne mogu se primjenjivati prisilno i nema pravnih sankcija za nepoštivanje osim pravne mogućnosti za rastavu braka. a tom se značenju pridaje posebna važnost zbog seksualne sastavnice braka kao životne zajednice dviju osoba različitog spola. da svako zadrži svoje prezime. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih. a drugi ju uskrati. • PRESTANAK SMRĆU BRAČNOG DRUGA ILI PROGLAŠENJEM NESTALOG BRAČNOG DRUGA UMRLIM U trenutku smrti prestaje bračni odnos. Dužnost vjernosti može se prekršiti u jednokratnom ili ponovljenom preljubu. Sporazumno uređivanje: • izbor prezimena mjesto stanovanja • rađanje i podizanje djece • obavljanje poslova u obiteljskoj zajednici RAVNOPRAVNOST „U braku su bračni drugovi ravnopravni. poništajem ili razvodom 2.“ Pojam vjernosti u užem značenju je vjernost u sferi seksualnog ponašanja. brak prestaje: smrću bračnog druga. međusobno se poštovati te održavati skladne bračne i obiteljske odnose.PRESTANAK BRAKA Kogentno značenje dano je onim sadržajima koji su načelno temelj svake bračne zajednice: • ravnopravnost • vjernost. proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim. Za neprihvatljivo ponašanje jednog bračnog druga kojim se načelo ravnopravnosti narušava ili grubo krši nema sankcije osim pravne mogućnosti razvoda braka. U slučaju sporazuma o prezimenu nevjesta i ženik odlučit će koje će prezime upotrebljavati na prvom. Izravne sankcije nema osim mogućnosti razvoda braka. pa je irelevantno je li bračni drug nestale osobe sklopio novi brak ili nije odnosno je li znao ili nije znao da je osoba proglašena umrlom zapravo živa. Preživjeli bračni drug može odmah sklopiti novi brak. Što se tiče uzajamnog pomaganja propis pokazuje da se u braku može tražiti I nalaziti potpora I zaštita raznolikih interesa kad je to jednom od bračnih drugova potrebno. Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen.

Kazneno djelo dvobračnost kažnjava se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. godina 3. TUŽBU ZA PONIŠTAJ BRAKA NE MOGU PODNIJETI: • roditelji nakon što je maloljetnik napunio 18 godina • maloljetnik – po isteku roka od godinu dana nakon punoljetnosti • bračni drug lišen poslovne sposobnosti po isteku od 1 godine od vraćanja poslovne sposobnosti SUD MOŽE ODBITI TUŽBU ZA PONIŠTAJ BRAKA u slučaju maloljetne osobe ako je u vrijeme sklapanja braka ili naknadno nastao opravdan razlog zbog kojeg je (izvanparnični) sud mogao dopustiti sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti koja je sklopila brak. ako je u vrijeme sklapanja braka bila ili je naknadno postala sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze SUD ĆE ODBITI TUŽBU ZA PONIŠTAJ BRAKA – osobama s pravnim interesom ako je prijašnji brak prestao do završetka glavne rasprave. pravo bračnog druga na uzdržavanje. Ako je od prestanka bračne zajednice protekla 1. Osim obiteljskopravne sankcije za povredu načela monogamije postoji i KAZNENOPRAVNA ODGOVORNOST. Ne prestane li prethodni brak prije ili tijekom prvostupanjskog sudskog postupka. CZSS 2. Ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka POSREDOVANJE POSREDOVANJE SE PROVODI: 1. osobe s pravnim interesom – bivši bračni drug i potomci  bračni drug lišen poslovne sposobnosti unutar roka  od jedne godine od pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne sposobnosti maloljetni bračni drug može podnijeti tužbu u roku od jedne godine od punoljetnosti Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života. sudskom presudom bit će naknadni/usporedni brak poništen. Osoba ovlaštena za pružanje stručne pomoći Posredovatelj poziva bračne drugove po pravilima o osobnoj dostavi da osobno bez punomoćnika sudjeluju u postupku. POSTUPAK RAZVODA BRAKA Kad bračni drug jednostrano zahtijeva razvod – PARNIČNI POSTUPAK – TUŽBA ZA RAZVOD BRAKA.u sudskoj praksi sporovi za poništaj braka vrlo su rijetki RAZVOD BRAKA Razvod braka je osnova prestanka braka odlukom suda kojom se brak razvodi zbog okolnosti nastalih tijekom braka ili na temelju sporazuma bračnih drugova. bez dopuštenja suda.regulirane su jednako kao prestanak braka rastavom: imovinski odnosi. Ako jedan od bračnih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva. a sud će uputiti bračne drugove na posredovanje. • Nastoji da se ti uzroci otklone • Upozna bračne drugove s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka PRAVILNIKOM JE PROPISANO DA POSREDOVATELJ U SAVJETOVALIŠTU ZA BRAK I 7 . Skrb i ako sud ocijeni da nema većih teškoća da sudjeluju u postupku posredovanja KAO POSREDOVATELJI PREDVIĐENI SU: 1. skrb za maloljetnu djecu nakon prestanka braka . Savjetovalište za brak i obitelj 3. a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede. SUD ĆE RAZVESTI BRAK: 1. takav zahtjev smatrat će se tužbom za razvod braka. • Ako je jednom ili oba bračna druga nepoznato boravište najmanje šest mjeseci • Ako jedan ili oba bračna druga žive u inozemstvu OSIM ako imaju maloljetnu djecu ili zajedničku posvojenu ili punoljetnu nad kojom ostvaruju rod. jednaka kazna slijedi onom tko sklopi brak s osobom za koju zna da se već nalazi u braku Pravne posljedice poništaja braka . NORMA O SADRŽAJU POSREDOVANJA OBVEZUJE POSREDOVATELJA DA: • Ispita bračne drugove o uzrocima koji su doveli do poremećenosti bračnih odnosa. kad se postupak razvoda braka pokreće sporazumnim zahtjevom a bračni drugovi imaju maloljetnu djecu ili zajedničku posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju skrb nakon punoljetnosti POSREDOVANJE SE NE PROVODI • Ako u braku koji se sporazumno razvodi bračni drugovi nemaju zakonske obveze prema djeci i ako djeca nisu zajednička jer je npr.bez ispitivanja okolnosti iz bračnog života MJESNO NADLEŽNI OPĆINSKI SUD – po mjestu boravka Ako jedan bračni drug podnese tužbu za rastavu braka. a drugi izričito izjavi da ne osporava opravdanost tužbenog zahtjeva. smatra se da su bračni drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za rastavu braka. kad se postupak razvoda pokreće tužbom 2.samo jedan bračni drug biološki roditelj • ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti. osim ako sud utvrdi da su sposobni shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze. najkasnije do ročišta na kojem je zaključena glavna rasprava. MJESNO NADLEŽNI OPĆINSKI SUD – po mjestu boravka Kad bračni drugovi zajednički traže sporazumni razvod – PARNIČNI POSTUPAK – ZAHTJEV ZA RAZVOD BRAKA. Ako utvrdi da su bračni odnosi trajno i teško poremećeni 2.

One koje se odnose na maloljetnu djecu. Ako djeca žive odvojeno od oba roditelja stručno mišljenje 8 . prema prebivalištu roditelja s kojim djeca žive. Kognitivno-bihevioralna. Izvanbračna zajednica se zasniva i raskida neformalno. Pravni učinci postojanja istospolne zajednice su: • pravo na uzdržavanje jednog od partnera/ice i • pravo na stjecanje i uređivanje međusobnih odnosa u svezi imovine te • pravo na uzajamno pomaganje PRAVNE POSLJEDICE RAZVODA BRAKA DIJELE SE NA: 1. ako to ne učine u roku od godine dana smatrat će se da je tužba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povučen. Bračni drugovi Bračni drugovi dužni su dostaviti stručno mišljenje sudu.OBITELJ MOŽE PRUŽATI STRUČNU POMOĆ AKO IMA: • Visoku stručnu spremu u zvanju profesor psihologije. Stručno mišljenje dostavlja se bračnim drugovima prema pravilima o osobnoj dostavi u roku od 15 dana od okončanja postupka posredovanja. Istospolnom zajednicom smatra se životna zajednica osoba koje: • su starije od 18 godina. Sud će odbaciti tužbu ili sporazumni zahtjev u slučaju da su bračni drugovi pokrenuli parnicu • prije okončanja postupka posredovanja • nakon što je centar za ss obustavio postupak u kojem se na poziv centra nije odazvao bračni drug • nakon godine dana od okončanja postupka posredovanja pred centrom za socijalnu skrb IZVANBRAČNA ZAJEDNICA Zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. međusobnog poštovanja i pomaganja. Realitetna. Ako je dijete smješteno bez odluke nadležnog tijela stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb boravišta djeteta. SVE POSREDOVATELJE PRAVILNIK OBVEZUJE DA STRUČNO MIŠLJENJE SADRŽI: • Broj i datum sudske odluke o izboru posredovatelja • Socijalnu anamnezu za bračne drugove • • Podatke o dinamici odnosa u obitelji Procjenu mogućnosti održavanja partnerskih odnosa u budućnosti Ustanova ili pojedinac koji je proveo posredovanje dostavit će stručno mišljenje i centru za socijalnu skrb ako bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti. Zajedničko obilježje braka i izvnb zajednice je da imaju sličan životni sadržaj jer se u oba slučaja radi o zajednicama u kojima se zadovoljavaju viševrsne potrebe odraslih osoba različitog spola (psihičke. brak se sklapa i prestaje na način i uz ograničenja propisana zakonom odnosno ima normirane pravne učinke. a u pobočnoj zaključno do četvrtog stupnja. te emotivnoj vezanosti partnera. posvojenike ili punoljetnu djecu nad kojom se ostvaruje roditeljska skrb PRAVNE POSLJEDICE KOJE SE ODNOSE NA DJECU: s kim će dijete živjeti djetetovo uzdržavanje susreti i druženje s roditeljem kod kojeg ne žive ostali sadržaji roditeljske skrbi CZSS ako ne provodi posredovanje i primi stručno mišljenje posredovatelja dužan je odmah razmotriti stručno mišljenje posredovatelja i poduzeti potrebne mjere za zaštitu dobrobiti djeteta AKO SE BRAČNI DRUGOVI TIJEKOM POSREDOVANJA NE DOGOVORE CZSS je po službenoj dužnosti DUŽAN ODLUČITI S KIM ĆE DIJETE ŽIVJETI. a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera. Pravni status osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama uglavnom nije uređen propisima. ISTOSPOLNA ZAJEDNICA Istospolna zajednica je životna zajednica dviju osoba istog spola (u daljnjem tekstu: partner/ica) koje nisu u braku. dipl. pa o sudskoj praksi u pojedinoj državi ovisi kako se rješavaju imovinski zahtjevi i sporovi koje pokreće žena ili muškarac nakon prestanka zajedničkog života ili smrti jednoga od njih. Odluka centra ostaje na znazi do pravomoćnosti sudske odluke o rastavi braka. itd. Naime. • nisu lišene poslovne sposobnosti • nisu krvni srodnici u ravnoj lozi. seksualne.socijalni radnik ili dipl. izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici. ZA ODLUKU O UZDRŽAVANJU NADLEŽAN JE SUD.) RAZLIKA između braka i izvnbračne zajednice je pravne naravi. Centar za socijalnu skrb dužan je odmah razmotriti stručno mišljenje i poduzeti potrebne mjere za zaštitu dobrobiti djeteta. Stručno mišljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb koji nije provodio postupak. ekonomske. One koje se odnose na bračne drugove 2. Trajanje postupka ograničeno je rokom od 3 mjeseca od dana kad je posredovatelj primio sudsku odluku da je izabran za posredovatelja.pravnik • Najmanje 5 godina radnog iskustva na stručnim poslovima u CZSS ili u savjetovalištu za brak ili obitelj • Završenu edukaciju iz tehnika savjetodavnog rada ili sljedeće psihoterapijske edukacije: Gestalt. emocionalne. Sistematska obiteljska terapija • Položen stručni ispit dostavlja se centru za socijalnu skrb na području kojeg je sjedište tijela koje je odlučilo o smještaju djeteta.

no s obzirom na odredbe o iznimnoj mogućnosti osporavanja majčinstva ženi koja je rodila dijete začetom jajnom stanicom druge žene ipak se radi o presumptio iuris. ius vendendi I ius vindicandi. U novije vrijeme Konvencija o pravima djeteta ustanovljuje najbolji interes djeteta kao kriterij za donošenje svih odluka u vezi s djecom.ODNOSI RODITELJA I DJECE Pravni položaj djece u odnosima s njihovim roditeljima određen je biološkom činjenicom – rođenjem i potjecanjem od majke i oca. Jednakost bračne i izvanbračne djece implicirana je u Ustavu RH. a takvu izjavu osoba može dati jedino OSOBNO. Još je rimsko pravilo tvrdilo „mater in iure semper certa est“. • Maloljetna osoba starija od 16 g. podrijetlo od majke i oca. O toj jednakosti izjašnjava se i Konvencija o pravima djeteta. ODREDBE O DJETETU ČIJE SE MAJČINSTVO PRIZNAJE • • • odnos međusobnog uzdržavanja nasljednopravni odnosi drugi obiteljskopravni učinci (bračna smetnja. UTVRĐIVANJE PODRIJETLA DJETETA OD MAJKE I OCA OBITELJSKI STATUS DJETETA: 1. a duševno zrela za roditeljstvo prizna majčinstvo njena izjava neće biti relevantna. te društvenom činjenicom – interesom društva da određenim odnosima dade pravno značenje s ukupnošću prava i dužnosti koje namjenjuje subjektima tog odnosa.st napušta se termin roditeljska vlast u korist roditeljskog prava koji je sadržavao prava I dužnost roditelja da skrbe o osobnim I imovinskim interesima svoje djece. Priznavanje majčinstva je NEOPOZIVO zato što je to formalan akt za čiju su valjanost i upis zakonom propisane pretpostavke te nadležnost tijela pred kojim se priznanje može izjaviti (iznimka – opoziv oporuke koja sadrži priznanje majčinstva).) Obiteljski status djeteta odrazumijeva razliku između rođenja djeteta u braku i izvan njega ali samo kao pretpostavku uz koju se vezuje način kako će se utvrditi podrijetlo djeteta od oca. a za roditelje kao pravni institut namjenjuje zajedničku odgovornost. RODITELJSKE VLASTI. bračno ili izvanbračno rođenje Pravne posljedice i učinci takvog (obiteljskog) odnosa: • roditeljska skrb • prava djece prema roditeljima Samo žena koja ga je rodila njegova je mati. 2. ozbiljnom namjeravanom te pravno relevantnom. Pravni odnos između roditelja I djece bio je uređen institutima OČINSKE VLASTI. Pretpostavke ( uvjeti) za priznanje majčinstva sadržane su u. • osoba nad kojom je produžena roditeljska skrb nakon punoljetnosti (kao i primjer iznad). ODREDBE O ŽENI KOJA PRIZNAJE MAJČINSTVO Pravo zahtjeva određene pravne kvalitete u osobi priznavateljice da bi se njena izjava o priznavanju smatrala : svjesno danom. itd. odredbama o tijelima pred kojima se majčinstvo priznaje. Dob i duševna zrelost su kumulativne pretpostavke Kad se radi o osobi djelomice lišenoj poslovne sposobnosti koja sudskim rješenjem nije ograničena u davanju izjava koje se tiču osobnih stanja majčinstvo će moći priznati. Prava i dužnosti između roditelja i djece slijede pravnu jednakost žene i muškarca. (koja shvaća znaćenje priznanja majčinstva tj. RODITELJSKA PRAVA I ZAJEDNIČKE ODGOVORNOSTI! U robovlasničko doba ocu kao pater familias pripadala je patria potestas. RAZLIKA IZMEĐU ROĐENJA DJETETA U BRAKU I IZVAN NJEGA – SAMO U NAČINU UTVRĐIVANJA OČINSTVA UTVRĐIVANJE MAJČINSTVA MAJČINSTVO je odnos koji nastaje između djeteta i žene koja je upisana u maticu rođenih kao njegova majka. Tijekom 20. Zakonska formulacija govori u prilog tvrdnje o neoborivoj predmnjevi (presumptio iuris et de iure). odredbama o ženi koja priznaje majčinstvo. Osoba koja je djelomice lišena poslovne sposobnosti (ako sudskim rješenjem nije ograničena u davanju izjava koje se tiču osobnih stanja). majka i otac kao roditelji imaju jednaka prava prema djetetu. „Djetetova majka jest se žena koja ga je rodila. UTVRĐIVANJE MAJČINSTVA PRIZNANJEM Priznanje MAJČINSTVA je pravni akt kojim izjavu volje daje žena koja sebe smatra majkom u postupku propisanom zakonom . imovinski odnosi. pripadnost djeteta određenoj obitelji. tj očinska vlast koja je podrazumijevala ius vitae ac necis. odredbama o suglasnosti na priznanje majčinstva. odredbama o djetetu čije se majčinstvo priznaje. Da bi priznanje bilo pravno valjano potrebno je da je žena koja ga je izjavila : Potpuno poslovno sposoba. Priznanje majčinstva daje osoba koja sebe smatra majkom pred TIJELIMA NADLEŽNIM ZA PRIZNANJE. Ako majka mlađa od šesnaest godina. te 3. U 19.st se pod roditeljskom vlašću nagovještava uvažavanje majke kao drugog ravnopravnog roditelja I bolja zaštita interesa djece. a sposobnost shvaćanja priznanja kriterij je za pravnu relevantnost priznanja materinstva .“ 9 . razumije pravno uređenje odnosa roditelja i djece sa svim pravnim posljedicama tog odnosa). Izjava volja je dobrovoljna i samoinicijativna.

već se za upis traže dodatne suglasnosti odnosno pristanak. pravni je interes žene da prizna materinstvo umrlom djetetu samo ako se time može uspostaviti njezin pravni odnos s unucima Ovisno o bračnom statusu priznavateljice u trenutku rođenja djeteta određivat će se podrijetlo kao bračno ili izvanbračno Za priznanje materinstva nije predviđen nikakav rok OBLIK PRIZNANJA Majčinstvo se može priznati na zapisnik. UTVRĐIVANJE MAJČINSTVA SUDSKOM PRESUDOM • • • • Dob djeteta i njegov status (bračni/izvanbračni) su irelevantni U pravilu se priznaje za života djeteta. 2. ona ga ujedno određuje za svojega nasljednika. bez obzira na dob djeteta iako je kad je dijete punoljetno više formalne naravi Aktivnost centra kod davanja suglasnosti na priznanje majčinstva odnosi se na provjeru navoda majke o mjestu i vremenu rođenja djeteta. Isključena je mogućnost da CZSS daje suglasnost nakon upisa. postupak se nastavlja a izjava o priznanju unosi se u zapisnik i cijeni se u prilog tužbe. PRIZNANJE MAJČINSTVA PRED MATIČAROM Osoba koja želi priznati majčinstvo može se obratiti bilokojem matičaru radi priznanja (pred matičarem na čijem je području izvršen upis činjenice rođenja djeteta. centrom za socijalnu skrb ili 3. Majčinstvo se može priznati i u oporuci. iskaze liječnika. Za valjanost upisa priznanja majčinstva potrebno je da djetetu u maticu rođenih nije upisano podrijetlo neke druge majke. odn dijete da daju suglasnost/pristanak. prikupljanje drugih dokaza (saslušanje svjedoka. PRIZNANJE SE DAJE SAMO OSOBNO i USMENO – NE MOŽE PREKO OPUNOMOĆENIKA. 10 . matičarom. Priznavatelj sudu upućuje PRIJEDLOG za priznanje pa na zakazanom ročištu na zapisnik priznaje.) no Zakon zabranjuje u tom slučaju donošenje presude na temelju priznanja. pristanak radi upisa priznatog majčinstva u maticu rođenih djeteta. da ODMAH nakon primitka priznanja majčinstva pozove CZSS. babice. Moguće je da sudac donese presudu o utvrđenom majčinstvu uz obvezu dostavljanja iste matičaru radi upisa podataka o majci – ovako utvrđeno majčinstvo neće se moći osporavati u nekom drugom postupku. OPORUČNO priznanje majčinstva žene MLAĐE OD 16 GODINA NEĆE BITI VALJANO zbog nezadovoljenih općih pretpostavki o nasljeđivanju (dob i rasuđivanje). Opoziv OPORUKE u kojoj je priznato majčinstvo je moguće prema zakonu o nasljeđivanju. a ne putem skrbnika koji mu je postavljen. Suglasnost na priznanje daje centar za socijalnu skrb u slučaju priznanja majčinstva UVIJEK. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih. itd. Tek nakon pribavljenih svih potrebnih suglasnosti i pristanaka majčinstvo se upisuju u maticu rođenih. Dužnost centra za socijalnu skrb je da u roku od trideset dana dostavi suglasnost . sudom. PRIZNANJE MAJČINSTVA U OPORUCI Zakon omogućuje priznanje majčinstva u oporuci.) Suglasnost mora prethoditi djetetovom pristanku kao i upisu materinstva. iznimno posthumno ako je dijete ostavilo potomstvo. jer je dijete pravno bez roditeljske skrbi. PRIZNANJE MAJČINSTVA PRED CZSS Priznanje pred centrom za socijalnu skrb može se dati u zapisničkoj formi jednako kao i pred matičarem. Suglasnost CZSS i djeteta traže se kumulativno kad je dijete starije od 14 god i kad shvaća značenje priznanja. provjeru okolnosti koje su prethodile odnosno uzrokovalo razdvajanje majke od djeteta. ODREDBE O NADLEŽNIM TIJELIMA Majčinstvo se može priznati na zapisnik pred: 1. ODREDBE O SUGLASNOSTI I PRISTANKU NA PRIZNANJE MAJČINSTVA Dužnost je matičara da nakon što primi izjavu o priznanju majčinstva od žene koja sebe smatra majkom pribavi izjave o suglasnosti i pristanku. iako možda shvaća bit priznanja i • kad je dijete starije od 14 g. CZSS i dijete imaju rok od 30 dana za davanje svoje izjave u vezi s priznanjem majčinstva. Samo dijete nikad ne daje priznanje!!!! Dužnost je matičara koji vodi maticu rođenih djeteta. osim ako to dijete ima potomstvo. Centar za socijalnu skrb sastavlja zapisnik o izjavi priznavateljice po pravilima upravnog postupka. a nakon svoje smrti.Majčinstvo se NE MOŽE priznati poslije djetetove smrti. OPORUČNO opozivanje RANIJE priznatog majčinstva i upisanog u maticu rođenih je nemoguće. Najvjerojatnije će žena koja se smatra majkom svoje priznanje dati u oporuci kad želi nasljednopravne učinke svog roditeljskog odnosa.odn. Do priznanja materinstva pred sudom može doći i tijekom parnice radi utvrđivanja materinstva (kad dijete tuži navodnu majku ili sl. Kad žena priznaje oporukom svoje majčinstvo nekom djetetu. Nakon ovjere zapisnik dostavlja matičaru. PRIZNAVANJE MAJČINSTVA PRED SUDOM Odvija se prema općim pravilima o izvanparničnom postupku. pedijatra. na čijem područjem majka ima prebivalište ili pred nekim drugim matičarem) Izjava priznanja daje se osobno na zapisnik u propisanoj formi Do automatskog upisa materinstva ne može doći. Žena koja sebe smatra majkom može podnijeti tužbu radi utvrđivanja majčinstva do navršene osamnaeste godine života djeteta. ali ne shvaća bit priznanja. Samo suglasnost centra će biti potrebna: • kad je dijete mlađe od 14 g. Dijete mora dati svoj pristanak OSOBNO. To je ujedno pretpostavka za upis.

U suprotnom traži se pristanak i majke i djeteta. 2. Presuda ima deklarativno značenje jer je taj odnos nastao rođenjem. PRISTANAK DJETETA Ako je dijete navršilo četrnaest godina i sposobno je shvatiti značenje priznanja. Ako tužba o utvrđivanju materinstva bude usvojena.tad se presumira da je otac djeteta kasniji muz u zakonodavstvu RH. Priznanje očinstva začetog a još nerođenog djeteta. PRISTANAK I SUGLASNOST NA PRIZNANJE OČINSTVA U ovom dijelu postupka značajna je uloga matičara. a smisao davanja njezinog pristanka nalazi se u ćinjenici da majka najbolje zna da li je muškarac koji priznaje očinstvo otac njezina izvanbračnog djeteta. CZSS ili pred sudom. Ako je za upis priznanja očinstva potreban pristanak djeteta. UTVRĐIVANJE IZVANBRAČNOG OČINSTVA Ako dijete nije rođeno u braku njegovo se očinstvo mora utvrđivati u posebnom postupku. a presuda je samo označila prirodni odnos i dala mu pravno značenje. proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim. PRISTANAK MAJKE Za upis priznanja očinstva uvijek je potreban pristanak majke. matičarom. proglašena je umrlom. odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb. Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva. Opoziv priznanja očinstva nije dopušten!!! Očinstvo se može priznati na zapisnik pred: 1. PREDMNJEVA O BRAČNOM OČINSTVU „Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka. koje rodi žena čiji brak ne postoji 3. centru za socijalnu skrb. koje rodi neudana majka 2. Ako se utvrdi da je majka u vrijeme rođenja bila u braku ili da je tio dijete rodila u roku od 300 dana od prestanka braka.a odnosi se na takvu situaciju kad majcin brak prestane. bračni ststus majke i očinstvo djeteta. onda će ono retroaktivno stvoriti sva prava i dužnosti s majkom i njezinim srodnicima. 11 . a ona u roku 300 dana od prestanka braka sklopi novi brak. Samo majčin pristanak za upis priznanja očinstva dovoljan je ako je dijete mlađe od 14 god ili ako je starije od 14 god. Svoj pristanak majka izjavljuje osobno u obliku zapisničke izjave pred matičarom. koje je rođeno za vrijeme trajanja braka ili u roku od 300 dana od prestanka braka ali je presumirano očinstvo majčina muža s uspjehom osporeno u sudskom postupku UTVRĐIVANJE OČINSTVA PRIZNANJEM Priznanje OČINSTVA je JEDNOSTRANI pravni akt kojim izjavu volje daje MUŠKARAC koja sebe smatra OCEM DJETETA u postupku propisanom zakonom . pa će do upisa doći bez djetetovog pristanka.a inace je razlicito regulirano u stranim zakonodavstvima. a majčin muž smatra se njegovim ocem. ženi koja sebe smatra majkom.Pravo na tužbu radi utvrđivanja majčinstva ObZ priznaje : djetetu. Pristanak djeteta se ne traži kad: • je mlađe od 14 godina iako shvaća značenje priznanja • kad je starije od 14 godina. potpuno je lišena poslovne PERTURBATIO SANGUINIS je institut koji u doslovnom prijevodu znaci "mijesanje krvi". ali ne shvaća značenje priznanja. SUGLASNOST CZSS „Ako je dijete mlađe od četrnaest godina ili je starije od četrnaest godina. odnosno boravišta djeteta zatražiti da u roku od petnaest dana dostavi izjavu djeteta. koje rodi žena koja je bila u braku. ili nakon isteka roka od 300 dana od prestanka braka (smrću. odnosno oporuku kojoj nije priložena izjava majke o pristanku na priznanje očinstva matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih odmah će pozvati majku po propisima o obveznoj osobnoj dostavi da u roku petnaest dana dade izjavu. Izvanbračni status imat će dijete: 1. odnosno boravišta. 4. potreban je i njegov pristanak na priznanje očinstva. ali ne shvaća značenje priznanja. Pretpostavke u osobi djeteta su kumulativne. mlađa od četrnaest godina. djetetu pripada bračni status. ali nije sposobno shvatiti značenje priznanja. proizvodi pravni učinak ako se dijete rodi živo. time je utvrđeno materinstvo ženi od rođenja djeteta. matičar će od centra za socijalnu skrb prebivališta.“ Tri su elementa bračnog statusa djeteta: trajanje braka i vrijeme rođenja djeteta. odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb. poništajem ili razvodom) 4. centrom za socijalnu skrb ili sudom te u oporuci Za upis priznanja očinstva potreban je pristanak djetetove majke i suglasnost CZSS. a majka više nije živa. pa su prema tome moguće dvije situacije: • kad se od djeteta traži pristanak za upis priznanja očinstva • kad se od djeteta ne traži pristanak za upis priznanja očinstva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivališta. 3. Ako djetetu ne bi pripao bračni status.

tužba radi utvrđivanja majčinstva. dijete 12 . U njemu je predviđena mogućnost priznanja očinstva djeteta rođenog na brodu. odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb. odnosno očinstva podnosi se protiv njezinih nasljednika. o tome će odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb prebivališta.“ U sporu radi utvrđivanja očinstva na strani djeteta kao samostalnog tužitelja mogu se naći sljedeće prepreke koje iziskuju da osoba koja ga po zakonu zastupa. a koja se zapisnički konstatira. odnosno otac djeteta ili u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju. pozvati imenovanu osobu.sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja ili joj boravište nije poznato najmanje dva mjeseca. tužbu u njegovo ime može podnijeti osoba koja ga po zakonu zastupa. Kad primi majčinu izjavu centar za socijalnu skrb će u roku od petnaest dana. nalaska napuštenog novorođenoga djeteta. i u nazočnosti zapovjednika broda. suglasnost na priznanje očinstva daje centar za socijalnu skrb. DUŽNOST NADLEŽNIH TIJELA U POSTUPKU PRIZNANJA OČINSTVA Životno češća situacija je da prilikom prijave rođenja izvanbračnog djeteta majka navodi ime oca djeteta. Ako pozvani prizna očinstvo. Ako prilikom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovom ocu. Ako je za upis priznanja očinstva potreban pristanak djeteta. • Samo dijete daje pristanak za upis priznatog očinstva kad je starije od 14 godina i shvaća značenje priznanja. osim ako je to učinila pred matičarom. Ako osoba. odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb. Posebna je situacija koju opisuje Pravilnik o postupku u slučaju rođenja ili smrti. Majku će se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem. Ako se u postupku očinstvo nije utvrdilo priznanjem. a nešto rjeđe se događa da majka prijavljuje rođenje i ime djeteta ne želeći navesti ime oca djeteta. odnosno boravišta djeteta zatražiti da u roku od petnaest dana dostavi izjavu djeteta. primitku izjave posljednje volje i postupku s imovinom umrlih osoba na brodu. a nije dobio pristanak ili suglasnost Centru za socijalnu skrb „Ako je dijete maloljetno ili je potpuno lišeno poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja. vodi u njegovo ime i za njegov račun parnicu: • maloljetnost • • potpuno lišenje poslovne sposobnosti (nakon punoljetnosti) djelomično lišenje poslovne sposobnosti kad je odlukom suda o takvom lišenju poslovne sposobnosti osoba ograničena za poduzimanje radnji koje se tiču osobnih stanja. Zbog razlike u rokovima za podnošenje tužbe u praksi je najčešći slučaj da se kao stranke u postupku kao tužitelj javi dijete. Centar za socijalnu skrb će u roku od petnaest dana od primitka obavijesti. Ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka o djetetovom ocu. za koju se tvrdi da je otac djeteta nije živa. po propisima o obveznoj osobnoj dostavi. centar za socijalnu skrb će o tome obavijestiti majku i upoznati je sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva sudskom odlukom. odnosno oporuku kojoj nije priložena izjava majke o pristanku na priznanje očinstva matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih ODMAH će pozvati majku po propisima o obveznoj osobnoj dostavi da u roku petnaest dana dade izjavu. UTVRĐIVANJE OČINSTVA SUDSKOM PRESUDOM Pravo na tužbu radi utvrđivanja očinstva pripada: • Djetetu rođenom izvan braka • • • Majci Muškarcu koji je priznao očinstvo. Tužba može se podnijeti u roku od godine dana od smrti osobe za koju se tvrdi da je majka. ali ne ograničena sudskim rješenjem u pravu na poduzimanje radnji koje se tiču osobnih stanja. matičar će upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava. U oba slučaja majka mora biti potpuno poslovno sposobna ili djelomično lišena poslovne sposobnosti. zastupano po majci i majka kao drugotužiteljica. matičar će od centra za socijalnu skrb prebivališta. Ako se pozvani odazove. Na taj način je moguće priznati očinstvo osim pred matičarem. centar za socijalnu skrb odmah će primjerak zapisnika o majčinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju očinstva dostaviti matičaru radi upisa očinstva u maticu rođenih. ROKOVI ZA DAVANJE PRISTANKA/ SUGLASNOSTI Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva. odnosno boravišta majke i dostaviti primjerak zapisnika o majčinoj izjavi. • Samo CZSS daje suglasnost kad na strani majke i na strani djeteta postoje okolnosti koje ih onemogućuju u davanju pravno relevantne izjave u povodu izjave muškarca o priznanju očinstva. pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem. centar za socijalnu skrb predočit će mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva.“ Ovdje su u nekoliko slučajeva nužna odstupanja: • Samo majka daje pristanak za upis priznanja očinstva kad je dijete mlađe od 14 godina i kad je starije od 14 godina ali ne shvaća značenje priznanja. CZSS i sudom. a na strani majke postoje prepreke da se ona suglasi.

a koji ne može biti duži od 3 mjeseca • sud osobno dostavlja poziv za vještačenje strankama uz naznaku ustanove i vremena vještačenja. sud nema ovlasti proširiti tužbu izvan granica tužbenog zahtjeva (tzv. Odlučujuće značenje u paternitetskim (i maternitetskim) sporovima imaju medicinska vještačenja i konačni nalaz temelji se na njima.pravilo NE EAT IUDEX ULTRA ET EXTRA PETITUM PARITUM).metoda a) serološkka analiza • ova metoda prvenstveno služi isključivanju očinstva. • • analiziraju se biološki tragovi ili uzorci tkiva. a ne utvrđivanju očinstva • ukoliko se vještačenjem ne postigne isključenje to ne znači da je tuženi otac djeteta. jer je oplodnu nesposobnost potrebno dokazivati retrogradno nakon rođenja djeteta (pitanje je kad je nastupila neplodnost) 3. neplodnost. U slučaju da dijete ne želi voditi parnicu majka će morati tužiti i dijete i navodnog oca.u praksi se rabi samo iznimno. vrijeme začeća • Trajanje trudnoće i dan začeća mogu se vrlo precizno odrediti. za djecu rođenu izvan medicinske ustanove ne dolaze u obzir određeni vjerojatni dan začeća ne podrazumijeva da je muškarac stvarno i otac djeteta (impotencija. Cjelokupni postupak je usmjeren prema utvrđivanju biološke veze između oca i djeteta.spermatogeneza).i majka imaju položaj jedinstvenih suparničara što znači da se učinci preude odnose na oba tužitelja. majčin i djetetov • dijete mora biti starije od šest mjeseci jer se tek tada stabiliziraju rh faktori • • oplodna nesposobnost genetske značajke iz krvi i drugih bioloških tragova i uzoraka iz tkiva b) HLA SUSTAV • počinje se koristiti u sporovima u očinstvu nakon otkrića postojanja tkivne podudarnosti (proučavano u vezi s transplantacijama) • utvrđen je način nasljeđivanja gena HLA sustava. a muškarac će biti tuženik. a u paternitetskim sporovima u uspoređivanju i analizi DNA majke oca i djeteta moguće je dokazivanje očinstva određenog muškarca i isključivanje svake osobe koja nije biološki otac 13 . pa se u postupku koriste stručna mišljenja pedijatra-neonatologa. SUD IMA OVLAST DA: • odredi rok do kojeg čeka izvođenje vještačenja. a treba uzeti da će u pravilu izvesti zaključak koji će biti nepovoljan za takvu stranku Nakon što zaprimi tužbu. MOGUĆE je da tuženi muškarac uopće nije sposoban za spolni odnos (tzv. 2. uz upozorenje na posljedice izostanka • neprovođenje dokaza sud će slobodno procijeniti. Tuženi muškarac mogao bi tijekom parnice istaknuti prigovor više suložnika (EXCEPTIO PLURIUM CONCUBENTIUM) tvrdeći da je majka u kritično vrijeme imala spolne odnose s više muškaraca. majke i navodnog oca b) HLA –sustav c) DNA. vještačenje o oplodnoj nesposobnosti . Majka bi samo u svoje ime mogla ustatu tužbom ako joj je oduzeta roditeljska skrb. Osnovno što treba utvrditi je vrijeme začeća izvanbračno rođenog djeteta i činjenice da je majka u kritično vrijeme održavala spolne odnose s osobom za koju se tvrdi da je otac djeteta. vještačenje o genetskim značajkama Metode u sporovima o podrijetlu djeteta: a) serološka analiza ispitivanje krvnih grupa i faktora i njihovo uspoređivanje – djeteta. dokazni postupak pred sudom usmjerit će se prema utvđivanju svih okolnosti relevantnih za dokazivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva. MEDICINSKA VJEŠTAČENJA Metode u vještačenjima o očinstvu: • vrijeme začeća • • ova se metoda koristi vrlo rijetko. POSTUPOVNE ODREDBE Postupak utvrđivanja očinstva pred sudom ♣ hitan ♣ ročište u roku od 15 dana ♣ javnost isključena ♣ do vrhovnog suda ♣ iz sredstava suda isplaćuje se predujam za troškove vještaka U parnicama radi utvrđivanja majčinstva i očinstva iz sredstava suda isplatit će se predujam za troškove vještaka.impotentia generandi) ili da pati od postojanja anatomsko – funkcionalnih promjena ili bolesti u stvaranju spolnih stanica (tzv. U slučaju da tijekom rasprave postane evidentno da bi neki drugi muškarac mogao biti ocem djeteta. već samo to da bi on biološki mogao biti otac • teorijska mogućnost isključenja pomoću određivanja genetskih značajki krvi je između 70-80% • metoda se zasniva na detektiranju krvnih antigena i uspoređuje se očev. obično kad su partneri imali spolne odnose u kratkom razdoblju. • bit je metode u paternitetskom postupku određivanje genskih produkata kojima se određuju fenotipska obilježja izraženaa već pri rođenju i koja ostaju stabilna tijekom života • hla sustav pridonio je mogućnosti isključenja odnosno utvrđivanja očinstva c) DNA metoda • omogućuje direktan uvid u samu nasljednu tvar 1.više spolnih odnosa s različitim muškarcima). Ako se dijete želi pridružiti majci zastupat će ga skrbnik (ili posvojitelj iz roditeljskog posvojenja).

Zakonodavac omogućuje nastavljanje postupka osobama s pravnim interesom. OSPORAVANJE MAJČINSTVA Pravo na tužbu radi osporavanja majčinstva pripada: • djetetu • ženi koja je upisana u maticu rođenih kao djetetova majka • ženi koja nije upisana. godine života djeteta (objektivni rok) žena koja sebe smatra djetetovom majkom može osporavati upisanoj majci njezino majčinstvo ako istovremeno traži da se utvrdi njeno majčinstvo – 6 mjeseci od saznanja do 7..73% da je tuženi otac. kad je dijete djelomično lišeno poslovne sposobnosti u odnosu na poduzimanje radnji koje se tiču osobnih stanja ŽENA • • • • • • • Učinci presude kojom se utvrđuje da je tuženi muškarac otac djeteta odnose se na uspostavljanje roditeljskog odnosa oca s djetetom i svih pravnih odnosa koji iz toga proizlaze. kad je dijete punoljetno. godine djetetova života – tužba s dvostrukim tužbenim zahtjevom. ali roditelji nad njim imaju roditeljsku skrb i nakon punoljetnosti 3. odn mjesec dana od pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju. Porod je okolnost na temelju koje nastaje presumpcija o majčinstvu određene žene. Osporavanje majčinstva. djetetu bi trebalo postaviti skrbnika za poseban slučaj Otac može imati ulogu jedinstvenog suparničara i to isključivo na strani tuženika Za razliku od povezivanja osporenog majčinstva s osporenim bračnim očinstvom. Protiv presude kojom se utvrđuje izvanbračno očinstvo stranke mogu uložiti reviziju o kojoj će u trećem stupnju odlučiti vrhovni sud presuda ima deklarativno značenje. ali sebe smatra majkom Tužbu za osporavanje majčinstva može podići: DIJETE • može osporiti upisano majčinstvo i očinstvo do 25. Nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje niti utvrđivanje majčinstva ili očinstva. Podrijetlo od oca se presumira (bračno očinstvo) ili se utvrđuje priznanjem oca ili sudskom presudom (izvanbračno očinstvo). kad je dijete maloljetno 2.• • • praktično dokazano očinstvo podrazumijeva vjerojatnost iznad 99. 14 . već treba sukcesivno voditi postupak o osporavanju majčinstva i osporavanju očinstva. Tuženi su majka i dijete. zakon ne predviđa takvu mogućnost za slučaj izvanbračnog očinstva. U vezi s pravnim statusom djeteta razlikuju se četiri situacije: 1. ako majka ili dijete nisu sami postavili taj zahtjev u tužbi sud mora odlučiti u svojoj presudi i o susretima i druženju djeteta i oca glede osobnog imena primjenjuju se odredbe zakona o osobnom imenu koje upućuju na potrebnu suglasnost roditelja koje ne živi s djetetom i pristanka djeteta na promjenu prezimena • • • • OSPORAVANJE MAJČINSTVA I OČINSTVA Podrijetlo od majke utvrđuje se presumpcijom da je žena koja je rodila dijete njegova majka. Sudska je obveza da ponajprije provede postupak osporavanja materinstva tužene (upisane majke).i da potječe od žene koja osporava materinstvo. a najkasnije do 7. Ako bi vještačenje pokazalo da tužiteljica nije majka ne bi mogao usvojiti tužbeni zahtjev žene premda bi dokazi da dijete ne potječe od majke bili jasni potrebna je kumulativna i paralelna izvjesnost da dijete ne potječe od žene upisane u maticu rođenih kao majka. bez obzira na obrazloženje zašto tako postupaju katkad treba provesti nadvještačenje – kad se nalaz vještaka ponavlja u drugoj ustanovi zbog sumnje u nalaz i mišljenje vještaka. odnosno očinstvo utvrđeno odlukom suda. osporavanje nije dopušteno. sud odluku donosi ex offo. Nije moguće primijeniti automatizam o osporenom očinstvu. odnosno očinstva nije dopušteno poslije djetetove smrti. a potom da utvrdi da dijete potječe od tužiteljice.godine života • • ObZ daje pravo ženi koja je upisana u maticu rođenih kao majka da ospori svoje majčinstvo u roku od 6 mjeseci od saznanja (subjektivni rok) za činjenicu koja isključuje njeno majčinstvo. Po zakonu im za nastavak postupka pripada rok od 6 mjeseci od smrti žene. stranke se nisu dužne odazvati pozivu na vađenje krvi. • • maloljetno dijete ili pod roditeljskom skrbi nakon punoljetnosti – tužbu podnosi poseban skrbnik kojeg imenuje czss dijete potpuno lišeno poslovne sposobnosti ili djelomično za osobna stanja – tužbu podnosi njegov skrbnik uz odobrenje czss-a PRAVNI UČINCI PRESUDE Razlozi zbog kojih se djetetu daje pravo na osporavanje majčinstva prepoznaju se u potrebi usklađivanja pravnog s činjeničnim stanjem. Posebice je regulirana situacija osporavanja majčinstva nakon smrti upisane majke koja je za života otpočela sudski postupak osporavanja svojeg majčinstva. s učinkom pravnog priznanja prirodnog odnosa roditelj dijete koje postoji od rođenja dijete postaje srodno s očevim srodnicima presuda suda sadrži i odluku o obvezi oca da uzdržava dijete. Ako je majčinstvo. kad je dijete potpuno lišeno poslovne sposobnosti 4.

• majci. jer po uspješnom prigovoru tuženika (npr. etc. neznanju ili svjesno pod prisilom pravna regulativa omogućuje osporavanje priznanjem utvrđenog očinstva. bilo u sudskom postupku. • Kad maloljetnom djetetu očinstvo osporava muž majke ili majka dijete će biti tuženo i zastupat će ga skrbnik za poseban slučaj OSPORAVANJE IZVANBRAČNOG OČINSTVA Majka nema pravo na tužbu radi osporavanja izvanbračnog očinstva. • 6 mjeseci (subjektivan rok) od saznanja do 7. imenovan od centra za socijalnu skrb. OSPORAVANJE OČINSTVA U slučaju izbanbračnog rođenja. Osporavanje majčinstva u slučaju posvojenja je zabranjeno. negirala ustavnu i načelnu ravnopravnost bračne i izvanbračne djece. subjektivni rok postaje irelevantan. žena tvrdi i dokazuje kako je saznao da dijete ne potječe od njega ranije. a ne i onog utvrđenog sudskom presudom.“ Majka može osporavati očinstvo djeteta rođenog u braku – samo u objektivnom roku 6 mjeseci od rođenja djeteta. da je rok od šest mjeseci protekao). • U slučaju bračnog očinstva – tuženik će biti upisani otac.)i moralnim (razni emocionalni i društveni čimbenici veze između roditelja i djeteta) razlozima Posljedica osporavanja očinstva je prestanak pravnog odnosa između majčinog muža i djeteta. a istekom objektivnog roka muž više ne može tražiti zaštitu svojeg dvojbenog očinstva • uspije li u svojoj tužbi. jer ona zna već od začeća čije je dijete. Očinstvo se može osporavati jedino u sudskom postupku!!! Pravo na tužbu za osporavanje očinstva pripada: • mužu majke. a majka samo ako se nije pridružila djetetovoj tužbi • rok je dvadeset i pet godina. prestanak krvnosrodničkog odnosa. Dijete može osporavati materinstvo. • ima pravo osporavati očinstvo djetetu koje je rodila njegova žena ako smatra da mu nije otac • interes muža za osporavanjem opravdava se pravnim (roditeljska skrb. Radi li se o bračnom očinstvu. ali i nova pravna konstelacija za srodnika muža u odnosu na dijete. • djetetu Majčin muž može osporavati očinstvo djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka ako smatra da on nije otac.“ Sporovi o materinstvu su iznimno rijetki.to je posljedica načela ravnopravnosti spolova. U slučajevima kad se javi sumnja u to da je muž otac djeteta pravni sustav dopušta različitim osobama da ospore očinstvo majčinog muža. • za vrijeme maloljetnosti vjerojatnije je da će se kao tužitelj za osporavanje bračnog očinstva pojaviti muž majke. sud će morati tužbu odbaciti kao zakašnjelu. nego li što će u njegovo ime tužbu podnijeti skrbnik postavljen za tu parnicu. odnosno očinstvo osobi koja je upisana u maticu rođenih kao njegov roditelj. a njihov je smisao u potrebi pravne sigurnosti. OSPORAVANJE BRAČNOG OČINSTVA U sukobu pravnog načela istine i prava djeteta na saznanje podrijetla s jedne strane i načela zaštite bračnog statusa djeteta s druge strane pravni poredak štiti istinu i prava djeteta tim više što bi bezrezervna podrška bračnom statusu.„Pravomoćnom odlukom o osporavanju majčinstva smatra se osporenim i očinstvo majčina muža odnosno muškarca čije je očinstvo utvrđeno priznanjem. podrijetlo djeteta od oca presumira se. a katkad i majka. nije dopušteno ostalim subjektima tražiti osporenje očinstva. a nema više pravo na tužbu. Zaštita interesa muža naročito je bitna za druge subjekte u slučaju da muž umre (nasljednopravni interesi). Osobe s pravnim interesom mogu samo nastaviti postupak ako ga je muž pokrenuo za života i umro usred postupka. Tužbom za osporavanje očinstva majka će postići da njezino dijete izgubi bračni status i poznato podrijetlo od oca. • u tužbi muž svakako mora naznačiti činjenicu kojom potkrepljuje saznanje o otpočinjanju subjektivnog roka. presuda suda bit će pravni temelj za brisanje upisa očinstva u matici rođenih djeteta.godine (objektivan rok) djetetovog života • rok počinje teći od rođenja djeteta tako da iako sazna za dijete prije rođenja muž mora čekati protek 6 mjeseci od rođenja djeteta. U tom sporu dijete će zastupati kolizijski skrbnik kao i u slučaju punoljetnog djeteta pod roditeljskom skrbi. „Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majčinstva ili očinstva u roku od šest mjeseci od smrti majke ili oca koji su pokrenuli postupak ili u roku od mjesec dana od pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju. Njezina je odlučnost u vođenju sudskog postupka veća što je odlučnija da nakon toga utvrdi očinstvo onog muškarca s kojim je začela dijete S obzirom na jednakost bračne i izvanbračne djece obiteljski zakon omogućava majci takvu tužbu bez obzira na to što će se potom dogoditi s osobnim statusom djeteta. tj. Dakle. Umre li dijete. između interesa djeteta za utvrđenim podrijetlom i interesa majke da zaštiti svoje osobne interese prednost se daje majčinim interesima. Kako očinstvo priznanjem može biti utvrđeno u zabludi. pa unaprijed pristaje biti tuženikom u sporu jer mu odgovara da se očinstvo ospori . djetetovo podrijetlo od oca utvrđuje se bilo priznanjem. Zakon ne dopušta tim subjektima samostalno podnošenje tužbe. Izvanbračno očinstvo utvrđeno sudskom presudom ne može se osporavati (vještačenje tijekom postupka ). Postupak osporavanja je ograničen samo na osporavanje očinstva utvrđenog priznanjem. nasljedno pravo. Presuda ima deklarativno značenje. • nakon proteka objektivnog roka. • Tu se radi o slučaju kad czss dobije obavijest od onog roditelja kojem je rok za tužbu protekao. Pravo na tužbu ima za osporavanje izvanbračnog očinstva pripada: 15 .

Muškarac koji je priznao očinstvo i kasnije saznao za činjenicu koja isključuje očinstvo može tužbom osporavati očinstvo u roku od 6 mjeseci (subjektivni rok) od dana saznanja za tu činjenicu. Hoće li se priznavatelj odlučiti na osporavanje očinstva ovisit će o tome da li je prijetnja još uvijek aktualna te također o tome koliko je priznavatelj hrabar I sposoban zatražiti zaštitu nadležnih tijela. OSPORAVANJE OČINSTVA NIJE DOPUŠTENO • ako je utvrđeno sudskom odlukom • nakon djetetove smrti POSTUPAK osporavanja očinstva je: • hitan • 1. a drugi slučaj vezan je uz to da mu matičar možda nije ni poslao potrebnu obavijest o izostanku potrebnih pristanaka ako je pokušao priznati jer izričita zakonska obveza matičaru ne postoji već samo ona koja govori o roku za pokretanje sudskog postupka nakon primitka obavijesti od matičara. Osporavanje očinstva dozvoljeno je i muškarcu koji je priznao očinstvo. Iz zakonskih odredbi proizlazida je sjemenom drugog muškarca moguće oploditi ženu koja je u braku samo uz suglasnost njezina muža. ali je svejedno priznao očinstvo da udovolji majci tjeteta. Naime. OBITELJSKE ODREDBE O POSLJEDICAMA MEDICINSKI POTPOMOGNUTE OPLODNJE 16 . Bez obzira na to koji od roditelja zastupa dijete za vrijeme njegove maloljetnosti.U ovom slučaju se radi o zaštiti muškarca koji je u pravni odnos s djetetom došao zbog prisile koja se odnosi na njegovu ugrozu ili ugrozu njemu bliskih osoba. • • • Djetetu Smisao je ove mogućnosti da zaštiti interes biološkog oca za utvrđivanjem očinstva. stupnja do vrhovnog suda SUD ĆE ODBITI TUŽBENI ZAHTJEV  ako nema odobrenja czss  ako vještačenje dokaže da nije otac  ako se ispostavi da nitko nije otac ili majka PRAVNO UREĐENJE MEDICINSKI POMOGNUTE OPLODNJE MEDICINSKE ODREDBE O POMOĆI NEPLODNIMA Zakon koristi pojam umjetna oplodnja i pod njim razumijeva oplodnu sjemenom muža (HOMOLOGNA INSEMINACIJA) i sjemenom drugog muškarca (HETEROLOGNA INSEMINACIJA). Ova odredba je rezervirana isključivo za osporavanje izvanbračnog očinstva. Ako sud udovolji tužbenom zahtjevu presuda će imati deklarativno značenje. Moguće nejasnoće oko rokova uključuju situaciju kad muškarac nije ni znao za rođenje svog djeteta pa ga nije mogao ni pokušati priznati. Darovatelj mora biti zdrav muškarac i nema pravo na naknadu. No. Isto tako ne postoji obveza matičara da ako dođe do priznanja od strane nekog drugog muškarca nakon što je prvom uskraćen pristanak i/ili suglasnost da obavijesti prvoga o upisu priznanja drugog muškarca. odn zabranu priopćavanja podataka o donatoru i ženi međusobno. a najkasnije do 7 godine (objektivni rok) djetetovog života Pravo na tužbu neće imati muškarac koji je u trenutku priznanja znao da nije otac. Muškarac koji sebe smatra ocem a istovremeno traži da se utvrdi njegovo očinstvo ima rok za tužbu 1 godinu od upisa priznanja očinstva u maticu rođenih.njenih uvjeravanja i neistinitih informacija dalo svoj pristanak Da li će centar za ss dati ili uskratiti odobrenje skrbniku za podizanje tužbe ili imenovati skrbnika za poseban slučaj ovisit će o procjeni koji su to interesi djeteta. Oba roka imaju značenje OBJEKTIVNIH ROKOVA jer tužbu nije moguće povezati s nekim subjektivnim doživljajem priznavatelja. u zaštiti prava djeteta na saznanje podrijetla. Muškarac koji je pod prisilom priznao očinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potječe od njega. Muškarac koji premda zna da je otac djeteta i želi osporiti i potom utvrditi svoje očinstvo djetetu kojem pripada bračni status i podrijetlo od ženinog muža neće imati pravo na tužbu. ali je i u interesu biološkog oca da mu bude utvrđeno očinstvo.Muškarcu koji je priznao očinstvo Muškarcu koji se smatra ocem djeteta Djetetu pripada rok do 25 godine života koji započinje danom rođenja. jer se govori o očinstvu koje je pravno nastalo na temelju priznanja. ročište 15 dana od zaprimljenja tužbe na sudu • • javnost isključena revizija do 3. dijete će u postupku uvijek zastupati skrbnik postavljen za taj slučaj Tužbeni je zahtjev djeteta za osporavanje očinstva uperen ne samo protiv oca već i protiv majke koja je omogućila upis priznanja očinstva svojim pristankom pred CZSS. Umjetna oplodnja može se obaviti samo ako se radi o punoljetnoj i zdravoj ženi u starosnoj dobi pogodnoj za rađanje. moći će tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od 6 mjeseci od priznanja do 7 godine djetetova života. Premda se odredba nalazi među onima koje govore o osporavanju očinstva. nije za vjerovati da će centar izdati takvo odobrenje ako je sam dao suglasnost na priznanje tog istog očinstva. Dijete iz istih razloga (davanja pristanka) nije isključeno iz prava na tužbu jer je najvjerojatnije pod pritiskom majke. njezino je osnovno značenje i važnost utvrđivanja očinstva. Zakon propisuje provođenje postupka umjetne oplodnje u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama te tajnost postupka za treće osobe. ali također pravo na umjetnu oplodnju pripada i neudanoj ženi. Hrvatsko zakonodavstvo de lege ferenda nema jasno izgrađen i jedinstven stav u vezi svih pitanja te se javljaju dvojbe. subjektivni rok za tužbu striktno je vezan za saznanje činjenice koja isključuje njegovo očinstvo. Zbog toga majka niti ne može u svoje ime osporavati izvanbračno očinstvo.

a roditeljima dao pravni legitimitet i pravna osnova prema trećima da skrbe o svom djetetu . • • posvojenjem. odnosno očinstvo djeteta koje je začeto u postupku oplodnje uz medicinsku pomoć i suglasnost donatora. Države stranke moraju Odboru podnositi izvješća. 17 . Žena čijom jajnom stanicom je dijete začeto bez njezinog pisanog pristanka ima pravo osporavati majčinstvo ženi koja ga je rodila ako istovremeno traži da se utvrdi njezino majčinstvo. Osnovni je razlog tomu što je u osnovi te pravne regulative leži kakav takav odgovor na najdublja ljudska pitanja nastanka i početka života. • • • • lišen roditeljske skrbi. sa svim etičkim i moralnim implikacijama razgraničenja a) Medicinskih mogućnosti b) Želje za roditeljstvom c) Financijskih interesa d) Etičke prosudbe o dopuštenosti zalaženja u ljudsku prokreaciju i ljudsko dostojanstvo Četiri pravna pristupa medicinskopravnoj regulativi pomogunute oplodnje: • Prohibitivni SADRŽAJ POJMA roditeljske skrbi . odnosno očinstva može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja da je do začeća došlo na ovakav način. ZAJEDNIČKI I SPORAZUMNO. 5. Djetetova prava dijele se na osobne i imovinske interese. POREDBENO PRAVO Pravni propisi o medicinskoj pomoći neplodnima odražavaju u poredbenom smislu nepremostive razlike između pojedinih pravnih sustava. 2.prava djece predstavljaju najnoviji način uređenja odnosa djeteta s članovima njegove obitelji. U okvirima obiteljskog prava .prava djece pronalazimo u svim granama prava u kojima se djeca pojavljuju kao ovlaštenici na poduzimanje neke pravne radnje. 3.„Nije dopušteno u sudskom postupku utvrđivati ili osporavati majčinstvo. Tužba radi osporavanja majčinstva. lišen potpuno poslovne sposobnosti. ima pravo osporavati majčinstvo ako je do oplodnje uz medicinsku pomoć došlo bez njezinog pisanog pristanka. Odbor za prava djeteta je zasebno tijelo unutar Konvencije o pravima djeteta. 4. PRAVA DJECE Djeci pripadaju raznovrsna prava svojstvena samo njima. koje je začeto jajnom stanicom druge žene. Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi • umro. Usvojena u UN-u 20 studenog 1989g. RODITELJSKA SKRB PRIPADA RODITELJU NAD:  maloljetnom djecom  iznimno i nakon punoljetnosti Obiteljski zakon točno propisuje razloge i načine intervencije u roditeljsku skrb.“ Nije dopušteno utvrđivati i osporavati majčinstvo i očinstvo djetetu začetom uz medicinsku pomoć OSIM: 1.Osnovni je pravni odnos između roditelja i djece i obiteljskopravni učinak koji nastaje rođenjem.obuhvaća ZAŠTITU osobnih i imovinskih interesa djeteta te ODGOVORNOST roditelja za njegovu dobrobit – to su ujedno i dvije funkcije roditelja. Ako su osobe saznale prije rođenja djeteta da je došlo do začeća tužbu radi osporavanja majčinstva. prvo u roku od 2 godine nakon stupanja na snagu • • • Oporezni Liberalni Laissez-faire pristup ODNOSI RODITELJA I DJECE RODITELJSKA SKRB Pravni institut koji postoji kako bi se djeci omogućilo ostvarivanje njihovih prava. a najkasnije do navršene sedme godine života djeteta. a majci i ocu pripada RAVNOPRAVNO. ali i šire svih pojedinaca i institucija s kojima dijete dolazi u neposredni dodir. odnosno kad su u posrednom smislu uključena u neki društveni odnos. odnosno očinstva mogu podnijeti u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta. smrću djeteta i roditelja. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA Izvršila je najveći utrecaj u pravnom oblikovanju odnosa roditelja i djece. djelomično lišen p.“ KONVENCIJA KAŽE: „Države ugovornice poduzet će sve napore da osiguraju prihvaćanje načela da su oba roditelja zajednički odgovorna za podizanje i odgoj djeteta“ PRAVA RODITELJA – dio roditeljske skrbi u odnosu na treće osobe na temelju njih roditelji su prije svih pozvani da skrbe o svojem djetetu. majčin muž može osporavati očinstvo djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka. a krajnji im je smisao zaštita djece u vremenu njihovog odrastanja i sazrijevanja u odraslu i odgovornu osobu. Roditeljska skrb PRESTAJE kad • dijete stekne poslovnu sposobnost. Sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb ili je spriječen. Žena koja je dijete rodila. U širem smislu . „Roditelji su dužni odgajati. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. ako je dijete začeto uz medicinsku pomoć sjemenom druge osobe bez pisanog muževa pristanka. Roditeljska skrb je NEPRENOSIVA. • proglašen umrlim.

Glavna uloga Odbora je da razmatra inicialna I periodična izvješća o stanju prava djece u zemljama.zaštita od ekonomskog iskorištavanja i obavljanja poslova koji mogu ometati školovanje. na težnji da dijete postane odgovorna i miroljubiva odrasla osoba s razumijevanjem za prirodni okoliš. a kasnije svakih 5 godina te po potrebi moraju podnositi dopunske informacije. na zaštitu od nasilja. na očuvanje osobnosti.  pravo na saznanje vlastitog porijekla. na slobodno udruživanje i mirno okupljanjeova su prava relativnog karaktera jer konvencija predviđa mougćnost da budu ograničena. NAVODI ODGOVORNOSTI. Odbor za prava djeteta predstavlja operativno tijelo koje se sastaje jednom godišnje. na slobodu informacija. na uvažavanju djetetovih roditelja i kulturno-jezičnih vrijednosti. slobodno izražavanje svojih pogleda u stvarima koje se njega tiču. Prava djece su po svom dosegu pozitivna prava (pravo na život.Konvencije u toj državi. socijalna prava-povlastice socijalne sigurnosti 6.zdravlje. PRAVA I DUŽNOSTI RODITELJA KAO PRIMARNOG ODGAJATELJA DJETETA: 1. pravo na zaštitu od izricanja smrtne kazne. biti opasni ili štetni za zdravlje te tjelesni.pravo na progresivno stjecanje znanja. na slobodu misli. etc. Posebna zdravstvena prava za djecu s duševnim ili tjelesnim nedostacima – imaju pravo na posebnu zaštitu. Države svojim mjerama moraju osigurati materijalnu potporu i dodatne programe.prava zdravog djeteta i onog ometenog u razvoju . Razlozi za ograničenost mogu biti dob i zrelost djeteta. pravo na čast i ugled) Postoji i skupina prava koja su negativno određena – jer im je bit u jamstvu zabrane određenog činenja ili nečinjenja (pravo na zaštitu od uporabe narkotika. na prijavu rođenja. obvezno i besplatno osnovno školovanje. Odbor za prava djeteta ima središte u Genevi I čini ga 18 članova koji ne predstavljaju svoje zemlje nego su u osobnom svojstvu stručnjaka. nacionalna sigurnost. na dostupnost višeg obrazovanja prema njihovim sposobnostima. duševni.) IZVORNA PRAVA DJETETA:  pravo djeteta na život i zdravlje. po pravu koje se primjenjuje na dijete punoljetnost ne stječe ranije. pravo na životni standard koji uvjetuje tjelesni. vještina i psihofizičkih sposobnosti. najviše standarde zdravlja i olakšice u liječenju i rehabilitaciji. pa su roditelji prije svih drugih odgovorni da takav standard djetetu osiguraju u skladu sa svojim mogućnostima. osim ako se. zdravstvena prava. na život uz roditelje. a svoja izvješća upućuje svake 2 godine Općoj skupštini preko Gospodarskog I socijalnog vijeća. socijalnu integraciju i individualni razvoj. psihologijski i funkcionalni tretman.smisao je povećanje razine obrazovanosti djece u užem smislu . a ne čovjeka općenito. ćudoređe i osnovna prava i slobode drugih 3. da bi se indicirali čimbenici I teškoće koje sprečavaju državu da ispuni obveze preuzete Konvencijom. duhovni. ćudoredni ili društveni razvoj djeteta. traženja. javni poredak.zdravoj djeci jamči se pravo na zdravlje. IZ DEFINICIJE PROIZLAZI DA: Prava djece postoje radi zaštite djeteta i pripadaju mu po kriteriju opstojnosti ljudske individue kao djeteta. na saznanje vlastitog porijekla. poštovanju ljudskih prava i temeljnih slobodu. na privatnost.  pravo na tjelesni. ♥ ♥ ♥ Pojam dijete označava ljudsko biće određene životne dobi. primanja i davanja obavijesti i ideja svake vrste i u svim oblicima. savjesti i vjeroispovjesti. DEFINICIJA DJETETA PREMA KONVENCIJI: Dijete je svako ljudsko biće mlađe od osamnaest godina. od protupravnog odvođenja i nevraćanja djeteta 2.. ekonomska prava. osobna prava: pravo na život. ćudoredni i društveni razvoj djeteta. Postoji podjela djetetovih prava na 4P: • Prevention • Protection • Provision • Participation Psihologijski pristup djetetovim pravima navodi tri skupine prava nazvane „3S“ Tri skupine prava 3S: • Sigurnost • • Skrb Sudjelovanje Prema svom dosegu prava djece mogu se nazvati: • Pozitivnim pravima • Negativnim pravima 18 . preventivnu zdravstvenu skrb i medicinski.  pravo na odgoj i obrazovanje. odgovornost prije svih ostalih da unutar svojih sposobnosti i novčanih mogućnosti osiguraju životne uvjete nužne za djetetov razvoj.. obrazovna prava: u širem smislu – pravo na pristup obavijestima iz sredstava javnog priopćavanja. Punoljetnošću prestaje potreba posebne skrbi za dijete Nije isključena primjena Konvencije na osobu koja je stekla poslovnu sposobnost prije punoljetnosti Različiti teorijski pristupi iznjedrili su različite podjele prava. ne isključivo u krvnosrodničkom odnosu. Tako postoji podjela djetetovih prava iz Konvencije sukladno kriteriju „4P“. Usmjeravanje i vođenje djeteta u ostvarivanju prava priznatih u konvenciji 2. osobno ime i stjecanje državljanstva. 4. zaštita od uporabe narkotika.. 5. društvena prava: prava djece kao članova društvene zajednice na slobodu mišljenja. pravo na poštovanje dostojanstva djeteta u provođenju školske stege Obrazovanje se treba temeljiti na razvoju djetetove osobnosti. duševni i emocionalni razvoj Podjela dječjih prava u sadržajnom smislu: 1. odgovornost prije svih ostalih za podizanje i razvoj djeteta 3.  pravo na život sa svojim roditeljima.

Kad se radi o posvojenju djeteta unutar jednog pravnog sustava posvojenje trebaju provoditi nadležna tijela uz pristanak za to potrebnih osoba uzimajući u obzir položaj djeteta prema roditeljima. Također su značajne Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece i Europska konvencija o priznanju i izvršenju odluka u vezi s roditeljskom skrbi i o ponovnoj uspostavi roditeljske skrbi. standardno ponašanje Potrebe djeteta kao kriterij podrazumijevaju primjenu objektivnog kriterija u određivanju koje su djetetove potrebe i u kakvom su međusobnom odnosu.odredba o dužnosti poštovanja roditelja i drugih osoba odgovornih za dijete primjenjiva je u obiteljskim i širim društvenim odnosima. Prema Konvenciji u svim djelovanjima koja se odnose na djecu.) započela je s redefiniranjem pojma djeteta.) po karakteru je međunarodnoprivatnopravna konvencija. prodaja i promet djecom. zakonskih zastupnika ili drugih pojedinaca koji su pravno odgovorni za dijete.MEĐUDRŽAVNO POSVOJENJE . pravosudno-zaštitna . osnažuju za primjenu u drugoj državi. OSTALI MEĐUNARODNI DOKUMENTI O PRAVIMA DJETETA Na međunarodnoj razini mogu se prepoznati dvije vrste dokumenata kojima se štite djeca: 1. ali odredivi pojam. te građanske postupke u vezi s roditeljskom skrbi nad zajedničkom djecom. 8. bez obzira poduzimaju li ih javne ili privatne institucije socijalne skrbi.kad je dijete objekt kaznenog dijela . Volja roditelja temelji se na činjenici da roditelji najbolje poznaju svoje dijete.) koja se odnosi na brakorazvodne postupke.pravo djeteta na pripadnost manjini.kad mu treba osigurati prava u području obiteljskih odnosa Konvencija štiti prava djece da ne budu spolno iskorištavana i zlorabljena . DOBROBIT I INTERES DJETETA Najbolji interes djeteta je kriterij za postupanje s djetetom I donošenje odluka u vezi s njim koji je postavila Konvencija o pravima djeteta. Njezin je glavni sadržaj uređenje pravila u vezi s pravima djeteta na kontakte s roditeljima koji živi u državi različitoj od djetetove. Ona argumentum a maiore ad minus obuhvaća i ljudska prava i temeljne slobode djece. Dobrobit djeteta bolji je. Najbolji interes djeteta ima u Konvenciji o pravima djeteta značenje jednog od općih načela.). odn posvojenje djeteta od strane posvojitelja koji su državljanstva različitog od djetetovog. Kriteriji za određivanje interesa djeteta: • Potrebe djeteta. optimalni status djeteta u odnosu na njega samoga i druge subjekte. pa svojom širinom uključuje i interes djeteta. Ovakav oblik posvojenja Konvencija predviđa kao zamjenski način zbrinjavanja djeteta ako se ono ne može posvojiti. Znatno proširenje prava i poboljšanje položaja djece u društvu proklamirala je Deklaracija o pravima djeteta (1959. uzimajući u obzir prava I dužnosti njegovih roditelja. Prema ovim odredbama najbolji interes djeteta je načelo prema kojem zakonodavac mora uskladiti sve svoje propise. Također je značajna Konvencija o kontaktima s djecom (2003. Haška konvencija o zaštiti djece (1996.odredba o najboljem interesu djeteta načelnog je značenja i primjenjiva je na sve situacije prosudbe o djetetu . Poznato je tzv. koji u svakom pojedinom slučaju zahtijeva da se prepozna neka određena potreba djeteta I da se na najbolji mogući način zadovolji. sudovi. njegovanje vlastite kulture. koje djetetu zaštićuju ili uskraćuju neko ili neka njegova prava. Identificirati dobrobit djeteta znači odrediti sve okolnosti.kad je stranka u kaznenom postupku kad je žrtva rata . kulturna prava. međunarodni dokumenti koji se bave ljudskim pravima 2. Države stranke obvezuju se da će kroz odgovarajuće zakonodavne I upravne mjere djetetu osigurati takvu zaštitu I skrb kakva je potrebna za njegovu dobrobit. 19 .supstitucionalna prava već uređuje pravila po kojima se odluke sudova u vezi s roditeljskom skrbi donesene u jednoj državi. sveobuhvatniji i primjereniji pravni izraz od interesa djeteta. upravna ili pravosudna tijela. Za kontinentalna zakonodavstva i pravne sustave važna je primjena Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. ispovijedanje vlastite vjere i uporabu vlastitog jezika. srodnicima I zakonskim zastupnicima. Također je propisana zabrana ostvarivanja nedopuštene novčane koristi u međudržavnom posvojenju. Na razini europskih dokumenata za obiteljsko pravo važnost ima konvencija Bruxelles II (1998. jer ne rješava tzv. Standardno ponašanje je kriterij uobičajenog postupanja koje se temelji na idealnim premisama.Interes djeteta neodređeni je. Njezina važnost je u tome što je u deset načela istaknula dijete kao osobu s posebnim potrebama i interakciju društva i odraslih na zaštiti djece. Posljednji u nizu dokumenata koji razrađuju pojedina prava djece iz Konvencije o pravima djeteta su Neobavezni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta u vezi s uključivanjem djece u oružane sukobe te Neobavezni • • volja roditelja.) i Opća deklaracija o ljudskim pravima (1948.) donesena u Vijeću Europe. njegovih prava i položaja u društvu. obično uvijek međuuvjetovane. Pravo na odmor i slobodno vrijeme na igru i rekreaciju i sklobodno kulturno i umjetničko izražavanje. Iza Drugog svjetskog rata nastaje Povelja UN-a (1945. rastavu ili poništaj braka. najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost. udomiti ili zbrinuti na primjeren način u zemlji svojeg porijekla.7.). • osiguranje priznanja zasnovanog posvojenja u državama ugovornicama. Odražava sveukupni. Donesena je Haška konvencija o međudržavnom posvojenju čiji su ciljevi: • stvaranje jamstva za poštovanje dobrobiti djeteta i njegovih temeljnih prava u slučaju međudržavnog posvojenja • promicanje suradnje među državama da bi se poštovala jamstva i spriječilo odvođenje djece. međunarodni dokumenti koji su ciljano namjenjeni djeci kao njihovim ovlaštenicima Ženevska deklaracija o pravima djeteta (1924.

izabrana od strane Hrvatskog sabora na prijedlog Vlade. Dijete ima pravo na skrb za zdravlje i život. PRAVO NA ŽIVOT I ZDRAVLJE PRAVO NA OBRAZOVANJE Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapošljavanje u skladu sa svojom sposobnostima i svojom dobrobiti. Trebaju mu ukazati na razliku između dozvoljenog I nedozvoljenog. Roditelji i ostali članovi obitelji ne smiju dijete podvrgavati ponižavajućim postupcima. Radi dobrobiti djeteta. Odgoj djeteta treba biti takav da kod njega stvori osjećaj sigurnosti. Prekršajno sankcioniranje obiteljskog nasilja odraz je dugotrajnih nastojanja da se učinkovito reagira na obiteljsko nasilje. no zajedničko je svima da štite građane. ali djelomice i izvan nje referiraju se samo na osnovne oblike. ObZ odgoj djece prepoznaje kao roditeljsku zadaću kojoj je podloga emocionalna povezanost roditelja I djece. Roditelji su dužni skrbiti o životu i zdravlju djeteta i omogućiti mu korištenje mjera za unaprjeđenje. umnim i osjećajnim potrebama. Punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad. roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama. nemoguće ih je promatrati izolirano. INSTITUT PRAVOBRANITELJA ZA DJECU Pravobranitelj u različitim pravnim sustavima ima različite ovlasti. Pravobranitelj za djecu osnovan je u HR na temelju Zakona o pravobranitelju za djecu iz 2003. Pravo na život i zdravlje preduvjet su ostvarivanja svih drugih prava. ObZ priznaje djetetu pravo na sigurnost I odgoj u obitelji. PRAVO NA OBITELJSKI ODGOJ Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim. koji mogu poslužiti kao temelj za izricanje neke od obiteljskopravnih mjera prema roditeljima. jer mu pripadaju određena subjektivna prava i pravna zaštita u slučaju kršenja tih prava. dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljima. a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. On je sasvim neovisna osoba. dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji. marljivu I osjećajnu osobu. Roditelji ne smiju dijete predškolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe. Ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja. čuvanje i vraćanje zdravlja. Zakon o zaštiti nasilja u obitelji sustavno obrađuje nasilje u obitelji. dobrog I lošeg te poželjnog I nepoželjnog ponašanja u društvu.) kojom se djetetu priznaju određena postupovna prava: • pravo da u postupku dobije sve relevantne informacije • pravo da dobije savjet i izrazi svoje mišljenje • pravo da bude obavješteno o mogućim posljedicama uvažavanja njegova mišljenja • pravo da traži posenog zastupnika DIJETE U OBITELJSKOM OKRUŽJU – PRAVA DJECE I ODGOVORNOST RODITELJA Dijete je na temelju odredbi Obiteljskog zakona postalo AKTIVNIM SUBJEKTOM pravnih odnosa roditelja i djece. NASILJE U OBITELJI Nasilje u obitelji vrlo je čest pojavni oblik negativnih interakcija među članovima obitelji. Važna je i Konvencija Vijeća Europe o ostvarivanju djetetovih prava (1996. Emocionalna stabilnost djeteta izgrađuje se životom uz oba roditelja. odnosno zlostavljanju. s mandatom od 8 godina. određuju se vrste prekršajnopravnih sankcija koje izriče sud i zaštitne mjere. Obiteljsko je nasilje moguće sankcionirati na tri razine: • kaznenopravnoj • prekršajnoj • obiteljskopravnoj Kaznenopravna odredba za nasilničko ponašanje u obitelji propisuje kaznu od 3 mj do 3 god za člana obitelji koji zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovede drugog člana obitelji u ponižavajući položaj. duševnom ni tjelesnom nasilju. Obitelj treba djetetu pružiti osnovni životni sadržaj i uzor te okvir njegovih temeljnih potreba. PRAVO NA OBITELJSKI ŽIVOT Dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima. Obiteljskopravne odredbe za zaštitu djeteta od nasilja unutar obitelji. a u skladu s njegovom dobi i zrelosti. Dijete ima pravo na slobodu savjesti I vjerskog uvjerenja te treba biti odgajano u religijskom svjetonazoru.g.protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece. 20 . u skladu sa svojom dobrobiti. ObZ NAVODI NEKOLIKO PRAVA: • pravo na izbor obrazovanja • pravo na izbor zanimanja • pravo na zapošljavanje • pravo na svestrano obrazovanje DUŽNOST DJECE Dijete je dužno poštovati svoje roditelje i pomagati im. Prava djeteta su međusobno isprepletena. U njemu se definira član obitelji. a nerijetko i posebne kategorije osoba koje imaju minoran položaj u društvu. pripadnosti I zadovoljstva. Također imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od šesnaest godina života zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. te biti obzirno prema članovima obitelji. moralnu. Noćnim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati. Roditelji trebaju dijete odgojiti kao slobodnu. Roditelji su dužni čuvati i njegovati dijete i skrbiti za njegove potrebe.

• djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na • roditeljsku skrb ili je spriječen. Pravilo je da roditelji zastupaju svoju djecu tako da svojim izjavama nadomještaju volju maloljetnika. kad dijete postaje stranka pravnog ugovora.upravljanje imovinom navedeno je kao dio roditeljske skrbi i podrazumijeva očuvanje i održavanje imovine. IZUZECI U OBITELJSKOM PRAVU KAD SE DJETETU DOPUŠTA DA SAMOSTALNO IZJAVLJUJE SVOJU VOLJU S NEPOSREDNIM PRAVNIM UČINCIMA: očinstvo. nasljedstvom. Roditelji zbog suprotnosti interesa ne mogu zastupati dijete kadgod su im interesi suprotni bez obzira na to da li se radi o nekom sporu ili međusobnom sklapanju pravnih poslova. Privremena nemogućnost zastupanja djece od strane roditelja postoji I u slučaju suprotnosti interesa između više djece te u svakom drugom slučaju kad su im interesi suprotni. Osnovni cilj rada pravobranitelja je zaštita. Roditelji maju dužnost i pravo uzdržavati dijete Imaju dužnost i pravo upravljati imovinom svog djeteta do punoljetnosti Smisao uzdržavanja nalazimo u potrebi osiguranja materijalnih uvjeta za egzistenciju djece i njihov razvoj. praćenje i promicanje djetetovih prava u skladu sa hrvatskim propisima i međunarodnim ugovorima. Postoji nekoliko situacija gdje su roditelji izuzeti od zastupanja djece. Ima obilježja moralnog i vrijednosnog pojma i postoji na strani roditelja kao pravno uobličenje prirodnih zakonitosti koje vladaju u odnosima roditelja i djece i kao pravni odgovor na potrebu djece za zaštitom roditelja. Obiteljski zakon roditeljsku skrb kao pravni odnos uređuje u pravilu kao pravni institut koji pripada majci i ocu zajedno 21 . DUŽNOSTI I PRAVA RODITELJA Smisao roditeljske odgovornosti je u označavanju roditelja kao osoba kojima je povjerena sveukupna skrb za razvoj i odrastanje djece. Maloljetno dijete mora imati osobu koja će ga pravno zbrinjavati kad to nisu roditelji onda posvojitelj ili skrbnik skrbe o djetetu uključujući dio koji nazivamo zastupanje djece. . Tada mu se postavlja poseban skrbnik kojeg imenuje CZSS kad se vodi postupak pred drugim tijelima. Može pristati s navršenih 12 godina na promjenu osobnog imena I narodnosti kod zasnivanja posvojenja te na upis posvojitelja kao roditelja. Predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava i interesa djece te za sprječavanje štetnih djelovanja koja ugrožavaju prava i interese djece. • lišen potpuno poslovne sposobnosti. Među dužnostima ObZ navodi zastupanje djece od strane njihovih roditelja i sklapanje pravnih poslova. Maloljetnik radom stečenom imovinom upravlja samostalno.Zalaže se za zaštitu i promicanje prava i interesa djece s posebnim potrebama. a sud kad se vodi postupak pred CZSS. ODGOVORNOSTI. ObZ dopušta maloljetnički brak I time ovlašćuje maloljetnika na podnošenje prijedloga za donošenje odluke o dopuštanju sklapanja braka s navršenih 16 godina I također na podnošenje žalbe ako je rješenjem odbijen u svom prijedlogu. osim kad zakon djetetu dopušta da samostalno poduzima pravne radnje. roditelji imovinom moraju upravljati kao dobri domaćini. . Dužnosti roditelja većinom su orijentirane prema zbrinjavanju djece u različitim situacijama. pa tako maloljetnik stariji od 16 godina može priznati • lišen roditeljske skrbi. Uzdržavanje nije vezano isključivo uz postojanje roditeljske skrbi. Odgovornost roditelja je pravni pojam koji podrazumijeva njihov AKTIVAN odnos prema djetetu i njegovim pravima. Obavještava javnost o stanju prava djece. Roditelji ne mogu zastupati dijete ni u slučaju kad traži zaštitu svojih prava pred nadležnim tijelima. Maloljetna osoba koja sklapa brak čini to samostalno. DJELOKRUG NJEGOVA RADA: Prati primjenu svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece. Ono ima pravo da osobno obavi uvid u spis o posvojenju te na posnošenje prijedloga za prijevremeno stjecanje poslovne sposobnosti. Smisao dužnosti roditelja je osiguranje ostvarivanja prava koje djetetu jamči obiteljsko zakonodavstvo Prava roditelja . • proglašen umrlim. Na strani roditelja ova dužnost postoji čak i kad im je roditeljska skrb oduzeta. mogu je steći radom. bez zastupanja od strane roditelja. upravnim ili drugim tijelima. Prati povrede pojedinačnih prava djece i proučava opće pojave i načine povreda prava i interesa djece. Također bez zastupanja roditelja maloljetna osoba može davati osobne izjave. Sklapanje pravnih poslova – ima značenje formalnog ugovaranja pravnog posla. Imovinski odnosi djece i roditelja zasebno su regulirani u posebnom dijelu zakona među dužnostima i pravima spominje se samo dužnost i pravo na upravljanje imovinom djeteta Dijete može biti vlasnikom neke imovine koja je odvojena od imovine roditelja.Roditeljsko zastupanje djece dolazi u obzir u svim slučajevima kad je potrebno zaštiti neki interes djeteta pred sudskim.postoje najprije radi ustanovljenja i prepoznavanja primarnosti roditelja u usporedbi s trećim osobama kao onih kojima je u pravilo najviše u interesu da budu glavni odgajatelji i pravno ovlašteni skrbiti o svojoj djeci. Ne smije pripadati ni jednoj političkoj stranci. a izvješće o radu jednom godišnje podnosi Saboru. I u tom slučaju CZSS postavlja djetetu posebnog skrbnika. S navršenih 14 godina može dati pristanak na priznanje majčinstva ili očinstva.Pravobranitelj ima svoje zamjenike. darovanjem ili na neku drugu pravnu osnovu Dužnost i pravo roditelja da upravljaju imovinom djece ne odnosi se jedino na imovinu koju je maloljetnik stekao radom. Dijete može samo dati pristanak na posvojenje I također može pristati kao maloljetan roditelj da njegovo dijete bude posvojeno. Osnovna načela po kojima roditelji upravljaju imovinom djece: a) upravljanje mora biti u korist djece b) imovina se može koristiti samo za potrebe djece c) otuđenje ili opterećenje imovine djeteta nemoguće je bez odobrenja centra za socijalnu skrb RAZDVOJEN ŽIVOT RODITELJA I DJECE Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi: • umro.

ako prestanu okolnosti koje su uvjetovale ograničenja ili zabranu. određujući nadležnost tijela koja su mjerodavna da donesu odluku o pojedinim sadržajima roditeljske skrbi. brat. sestra.Kad zajednički život nije moguć zakonodavstvo regulira situaciju podijeljene roditeljske skrbi. Zabrana susreta I druženja u potpunosti isključuje bilo kakav kontakt djeteta I odvojenog roditelja. Mišljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti. a prema okolnostima slučaja sud može odrediti osobu u čijoj će se nazočnosti održavati susreti i druženje. Ograničenje susreta I druženja odnosi se na vremensko skraćenje. imanja roditeljske skrbi. sud će odlučiti s kojim će roditeljem dijete živjeti te odrediti način i vrijeme susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem. polubrat. Također djeca imaju pravo na susrete I druženja s bratom/sestrom I polubratom/polusestrom koji ne žive zajedno. školovanju. izvanškolskim aktivnostima. odvođenje djeteta na neprilična mjesta itd. domu za djecu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi „ U postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu. 22 . U postupku donošenja odluke sud će uvažiti sporazum roditelja. a neka s ocem • da dijete bude povjereno drugoj osobi. dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja. NADLEŽNOST IZVANPARNIČNOG SUDA Institut ostvarivanja roditeljske skrbi razlikuje se od pojma pripadanja. prorjeđene susrete I strogo kontrolirana mjesta zajedničkih susreta. roditelja ili djeteta odlučiti izvanparnični sud. Osoba u čijoj se nazočnosti odvijaju susreti I druženja ima pravo na mjesečnu naknadu I naknadu opravdanih troškova I tu osobu može sudu predložiti CZSS. a kad CZSS da odluče o pojedinim sadržajima roditeljske skrbi. te traje u pravilu do djetetove punoljetnosti U nadležnosti je izvanparničnog suda da odluči u sljedećim situacijama koje se tiču ostvarivanja roditeljske skrbi: • S kojim će roditeljem dijete živjeti • Određivanju načina i vremena susreta i druženja s odvojenim roditeljem • Ograničenju ili zabrani susreta i druženja djeteta s roditeljem i ukidanju takve odluke • Određivanju osoba u čijoj će se nadležnosti susreti odvijati • O susretima i druženju djeteta s bakom/djedom te maloljetnom braćom/polubraćom te sestrama/polusestrama • O pojedinim dužnostima odvojenog roditelja u sklopu roditeljske skrbi • Kad ne postoji roditeljski sporazum o ostvarivanju roditeljske skrbi • U slučaju promjenjenih okolnosti s kojim će roditeljem dijete živjeti te o susretima i druženju i drugim sadržajima • Skrb o djetetu u slučaju da umre roditelj s kojim je dijete živjelo • Oduzimanju djeteta od osobe kod koje se nalazi bez pravne osnove SUSRETI I DRUŽENJA Ako roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici. roditelja ili djeteta. Sud može odlučiti da pojedine dužnosti obavlja roditelj s kojim dijete ne živi. polusestra navode djete na nepoželjan ponašanja I štete dobrobiti djeteta sud može odlučiti o zabrani susreta I druženja s djetetom. Odluku o prestanku ograničenja ili zabrane susreta i druženja sud će donijeti na prijedlog centra za socijalnu skrb. ako nije protivan dobrobiti djeteta. a ne može biti djetetova baka/djed ili brat/sestra. PREDAJA DJETETA Situacije odvođenja djece mogu se očekivati od roditelja s kojim dijete ne živi I koji dijete ne vraća nakon proteka vremena koje je imao pravo provesti s djetetom. Ukoliko djed. NADLEŽNA TIJELA ZA DONOŠENJE ODLUKE O RODITELJSKOJ SKRBI U nekim slučajevima život djeteta s oba roditelja nije moguć. odnosno posebnih sadržaja skrbi o djeci. Također može podrazumijevati I određivanje susreta I druženja u nazočnosti treće osobe koja mora biti podobna za ulogu skrbnika. Ukoliko im jedan ili oba roditelja brane susrete I druženja s djetetom o tome će odlučiti izvanparnični sud na prijedlog bake ili djeda I pritom kao osnovni kriterij uzeti djetetovu dobrobit. TEORETSKI POSTOJI NEKOLIKO MOGUĆNOSTI: • da sva djeca žive s jednim roditeljem • da neka žive s majkom. Sve odredbe o pravnoj intervenciji u roditeljsku skrb temelje se na. Sudsko rješenje o ograničenju susreta ili njihovoj zabrani može se ukinuti donošenjem novog rješenja. primjerice brinuti se o zdravlju djeteta. nekim poslovima zastupanja djeteta ili upravljanja njegovom imovinom i o drugome. Pravo na susrete I druženja s unucima imaju I baka ili djed. dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama uvažavanja njegova mišljenja. Roditeljska skrb pripada majci i ocu zajedno od trenutka rođenja djeteta ili njihova posvojenja tuđeg djeteta. Kao razlog za zabranu susreta I druženja moglo bi biti alkoholiziranje roditelja u vrijeme susreta I druženja s djetetom ili njegovi ispadi duševnog zdravlja. O tome će na prijedlog CZSS. Radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s roditeljem koji ne živi s djetetom mogu se ograničiti ili zabraniti. baka. pa obiteljsko zakonodavstvo intervenira u te odnose.“ Sud će donijeti rješenje o ograničenju I zabrani susreta I druženja s djetetom ukoliko susreti I druženja mogu biti štetni za dijete. • zaštiti dobrobiti djeteta • uvažavanju djetetovog prava na izražavanje vlastitog mišljenja • uvažavanju sporazuma roditelja ako nije suprotan dobrobiti djeteta • načelu zajedničke odgovornosti oba roditelja za podizanje i odgoj djeteta • ravnopravnost spolova Različite su situacije kad je nadležan izvanparnični sud.

Žalba na odluku ne odgađa njezinu ovrhu. One se izriču zbog djece. predložit će sudu donošenje mjere za zaštitu dobrobiti djeteta.Građanskopravne otmice s međunarodnim elementom regulirane su Haškom konvencijom o građanskopravnim aspektima odvođenja djece. a centar za socijalnu skrb smatra da to nije u interesu djeteta. CZss je dužan odmah po saznaju za takvu situaciju. Ako roditelji zatraže predaju djeteta i donošenje odluke o prestanku skrbništva. roditelji mogu zahtjev za predaju djeteta uputiti sudu. a ona se temelji na zahtjevu iz Konvencije o pravima djeteta o obvezi država stranaka da roditeljima pruže odgovarajuću pomoć u obavljanju njihovih dužnosti spram djeteta. tako da neke mjere imaju paralelnu svrhu promjene ponašanja roditelja prema djetetu kako bi nakon nekog vremena preuzeli svoju ulogu odgovornih roditelja. Centar za socijalnu skrb će odmah. Za sve osim za drugog roditelja ta je odredba samo moralnog značenja jer je bez pravne sankcije. Ako roditelj ne odabere osobu za čuvanje i odgoj djeteta. a ne zbog roditelja. no moguće je i potrebno da se postigne i promjena u odgovornostima roditelja u zadovodljavajućem ispunjavanju roditeljske uloge. Kad se odluče za ustanovu socijalne skrbi ili drugu osobu koja obavlja djelatnost socijalne skrbi potrebna je odluka CZSS. U ovoj situaciji roditelj je u nemogućnosti da sam skrbi o djetetu. Zakon dopušta roditeljima da čuvanje djeteta samostalno privremenopovjere osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika. Dužnost je CZSS da roditeljima pomogne kako bi pogreške ili propuste uklonili. Izvanparnični postupak radi predaje djeteta je hitan. Posebice se inzistira na razotkrivanju i obavještavanju o nasilju nad djecom pa ova odredba ima važnost u suzbijanju nasilja prema djeci kako u obitelji tako i izvan nje. tj sud mora rješenje donijeti bez odgode. Odluka CZSS o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj može trajati najdulje 60 dana. domu za djecu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. intervencija CZSS je potrebna jer se krši djetetovo pravo da živi sa svojim roditeljima. Roditelj ima priliku odabrati osobu kojoj će povjeriti svoje dijete na čuvanje i odgoj. NADZOR NAD RODITELJSKOM SKRBI Centar za socijalnu skrb odredit će nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi kad su pogreške i propusti u skrbi o djetetu viševrsni ili učestali ili kad je roditeljima potrebna posebna OBITELJSKOPRAVNE MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA Izriču se: Kad se roditelji iz bilokojeg razloga ne ponašaju u skladu sa zahtjevima Obiteljskog zakona. Sastoji se u ovlasti CZSS da roditeljima ukaže na pogreške u skrbi i odgoju djeteta ili da mu ukaže na određene propuste koje čine u vezi s odgojem i podizanjem svojeg djeteta. domu za djecu ili drugoj pravnoj ustanovi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. a najkasnije u roku od 8 dana dijete povjeriti fizičkoj osobi koju smatra podobnom za čuvanje i odgoj djeteta. Ova odredba obvezuje društvo u cjelini i njegove članove na obavještavanje CZSS o slučaju kršenja djetetovih prava. spriječena ili iz zdravstvenih ili sličnih razloga nesposobna skrbiti o djetetu. Smisao tih mjera je u zaštiti djetetove dobrobiti. POVJERAVANJE DJETETA NA ČUVANJE I ODGOJ Povjeravanje djeteta na čuvanje i odgoj zaseban je obiteljskopravni institut. a nisu ga povjerili na čuvanje i odgoj osobi koja ispunjava propisane pretpostavke za skrbnika. MJERE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PRAVA I DOBROBITI DJETETA Oblici intervencije pobliže su određeni kao: • Upozorenje roditelja na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta • Nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi • Oduzimnje roditelju prava da živi sa svojim djetetom i da ga odgaja • Upućivanje djeteta u ustanovu za socijalnu skrb • Lišenje roditeljske skrbi • Zabrana neovlaštenog približavanja i uznemiravanja djeteta • Polaganje računa o upravljanju imovinom i prihodima djeteta • Stavljanje roditelja u položaj skrbnika za djetetovu imovinu • Mjere osiguranja na imovini roditelja UPOZORENJE NA PROPUSTE I POGREŠKE U SKRBI I ODGOJU Svrha ove mjere je zaštita osobe djeteta. spolne zloporabe. Riječ je o nasilnom odvođenju djece preko granica države u kojoj dijete ima prebivalište. Zakonske mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta u određenom stupnju umanjuju i suzuju roditeljsku skrb. zanemarivanja ili nehajnog postupanja. kad ne postižu zadovoljavajuće rezultate u svojoj roditeljskoj skrbi 23 . Ako centar za socijalnu skrb ocijeni da okolnosti traju i po isteku roka od 60 dana donijet će odmah odluku o stavljanju djeteta pod skrbništvo. povjeriti dijete i bez pristanka roditelja na čuvanje i odgoj drugoj osobi. Tu je riječ o prenošenju dijela roditeljske skrbi s roditelja na pravnu ili fizičku osobu. a najkasnije u roku od osam dana od dana saznanja da su oba roditelja odsutna. U slučaju kršenja prava djeteta CZSS može biti informiran od bilo koga te je dužan odmah ispitati slučaj I poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava. a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja. zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. a ne u kažnjavanju roditelja. Ako centar za socijalnu skrb u roku od petnaest dana od zahtjeva roditelja ne pokrene postupak pred sudom. OPĆA PRAVILA ZA ZAŠTITU DJECE Svatko je dužan obavijestiti CZSS o kršenju djetetovih prava.

Zanemarivanje u većoj mjeri uključuje: nedovoljnu skrb o prehrani. ODUZIMANJE RODITELJU PRAVA DA ŽIVI SA SVOJIM DJETETOM i DA GA ODGAJA Oduzet će im se prava kad: a) Kad u većoj mjeri zanemaruju podizanje i odgoj djeteta b) Kad postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta c) Kad roditelj nije zaštitio dijete od štetnih postupaka drugih osoba. no moguće je odgoditi donošenje odluke ili njezina ovrha ako se roditelj obveže da će on napustiti obiteljsku zajednicu u trajanju od petnaest dana i da će redovito dolaziti u savjetovalište. a ne može biti srodnik u ravnoj lozi ni pobočnoj do drugog stupnja. odijevanju. uz posebno odobrenje ravnatelja. centar po službenoj dužnosti neovisno o tome jesu li roditelji suglasni ili ne. Nije moguće da roditelj zatraži ukidanje odluke. posebice članova obiteljske zajednice odnosno nije poduzeo ništa za zaštitu djeteta d) Kad roditelj nije obavijestio CZSS o zanemarivajućem podizanju i odgajanju djeteta od strane drugog roditelja Represivni karakter ove mjere ogleda se u činjenici da su na strani djeteta već nastupili nepovoljni učinci. higijeni. redovitom pohađanju škole. nesprječavanje djeteta u skitnji prosjačenju ili krađi. Kad su roditelji nemoćni spriječiti dijete u nekim devijantnim ponašanjima takva im se mjera neće izreći pod uvjetom da su se oni javili czssu za pomoć prije izricanja mjere. može se odnositi na jednog ili oba roditelja. Mjera se izriče u trajanju od godine dana uz obvezu centra da prije isteka tog roka ispita sve okolnosti slučaja. a na zahtjev centra za socijalnu skrb i češće. upućivanje roditelja i djeteta u zdravstvene i druge ustanove radi liječenja i druge stručne pomoći. pa dijete treba što prije zbrinuti fizičkim odvajanjem od roditelja . Roditelji zadržavaju sadržaje roditeljske skrbi koje dijete ne ostvaruje u ustanovi. Smisao je ove mjere potpuno onemogućavanje roditelja u njihovoj skrbi za dijete zbog štetnih postupaka. Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika. provodi izvan uredovnog vremena. uz susrete i druženje ako nije protivno dobrobiti djeteta. prava i dobrobiti. Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi ima pravo na mjesečnu naknadu kao i naknadu opravdanih troškova na teret sredstava socijalne skrbi. Pravo zatražiti ove mjere imaju oba roditelja ili skrbnici (rijetko). a da za to nema osobito opravdan razlog • ne skrbi za osnovne životne potrebe djeteta s kojim živi • ne pridržava se mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo • na drugi način grubo zlorabi djetetova prava Postupak: izvanparnični pokreće prijedlogom drugi roditelj ili centar za socijalnu skrb. tjedni ili dulji. Osoba koja provodi program nadzora podnosi centru za socijalnu skrb izvješće najmanje jedanput u dva mjeseca. Mjera se izriče u trajanju do godine dana. Trajnije oduzimanje roditelju i djetetu prava da žive zajedno nije poželjno uputno je da centar radi s roditeljima kako bi se obiteljska zajednica ponovno uspostavila. svrha je preodgoj djeteta kod kojeg je došlo do poremećaja u ponašanju. UPUĆIVANJE DJETETA U USTANOVU SOCIJALNE SKRBI Sud će u izvanparničnom postupku dijete kod kojeg je došlo do poremećaja u ponašanju povjeriti ustanovi za socijalnu skrb na čuvanje i odgoj. a radi zaštite djetetovih osobnih interesa. uz susrete i druženje ako nije protivno dobrobiti djeteta. LIŠENJE RODITELJSKE SKRBI Lišenje roditeljske skrbi najteža je obiteljskopravna mjera protiv roditelja. To je Obiteljskopravna mjera prema djetetu. Odluku o povjeravanju sud će bez odgode dostaviti centru za socijalnu skrb radi donošenja odluke o skrbi izvan vlastite obitelji. Službenik centra za socijalnu skrb ima pravo na mjesečnu naknadu kad nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi. Nadzor se određuje u najkraćem trajanju od šest mjeseci. Roditelji zadržavaju sadržaje roditeljske skrbi koje dijete ne ostvaruje u ustanovi. Tri su zakonske pretpostavke izricanja ove mjere: • riječ je o viševrsnim pogreškama i propustima roditelja u skrbi za dijete • riječ je o učestalim pogreškama i propustima roditelja u skrbi za dijete • roditeljima je potrebna posebna pomoć u odgoju djeteta Odlukom o nadzoru odredit će se program nadzora nad roditeljima i djetetom te imenovati osoba koja će program provoditi. Smatra se da roditelj zlorabi roditeljske dužnosti kad: • provodi tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom • izlaže dijete nasilju među odraslim članovima obitelji • spolno iskorištava dijete • izrabljuje dijete sileći ga na pretjeran rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi • djetetu dopušta uživanje alkoholnih pića • napustio je dijete • ne skrbi dulje od 3 mjeseca o djetetu s kojim ne živi • u roku od godine dana ne stvori uvjete za zajednički život s djetetom s kojim ne živi. a ne prema roditelju. školu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu u koju je upućen. medicinskoj pomoći. Izricanje ove mjere i njezina ovrha u nadležnosti su izvanparničnog suda. roditeljska skrb oduzima se na 24 . ako roditelji ili udomitelji nisu u mogućnosti valjano odgajati dijete. Boravak može biti dnevni poludnevni.pomoć u odgoju djeteta. Odluka o lišenju poslovne sposobnosti može se odnositi na jednog ili oba roditelja. Program nadzora može sadržavati upućivanje djeteta u dom za djecu u poludnevni ili dnevni smještaj.

roditelj nema pravnu osnovu obavljati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi osim uzdržavanja . U Općem građanskom zakoniku posvojenje se zvalo posinjenje. 2. dva oblika adopcije: a) adopitio plena. pa adoptirani mora biti barem 18 godina mlađi od adoptanta koji mora biti u braku. s vremenom se pojavljuje i kao nadomjestak za pomanjkanje vlastitog djeteta ili utjeha za izgubljeno dijete. Općom deklaracijom o pravima čovjeka 1948 2. izvrđenju te suradnji u predmetu roditeljske odgovornosti i mjerama za zaštitu djece (1996) JEDINSTVENI OBLIK POSVOJENJA Jedna od važnijih novina u obiteljskom zakonodavstvu je uvođenje samo jednog oblika posvojenja.on ne može posvojiti neko drugo dijete. Međunarodnim paktom o ekonomskim. Konvencijom o eliminiranju svih oblika diskriminacije žena 1979 5. Europska konvencija za zaštitu ljuskih prava i temeljnih sloboda (1950) 8. Tada je posvojenje imalo patrijarhalna obilježja I cilj mu je bio produžetak obitelji. neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze. POJAM I CILJ POSVOJENJA „Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovaajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo i stjecanje prava na roditeljsku skrb“ Posvojenje je obiteljskopravni institut kojim se pravnim putem zasniva roditeljski odnos između tuđeg maloljetnog djeteta i punoljetne osobe i to pravnim aktom nadležnog organa. socijalnim i kulturnim pravim 1966 4. Konvencija o nadležnosti. Deklaracijom o pravima djeteta 1959. da su navršili 50 godina života I da su najmanje 18 godina stariji od posvojenika. biološko potomstvo.“ PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA 25 . Posvojenik je imalo ista nasljedna prava kao i biološka djeca. Mogao se posvojiti ne samo sin ili kći. mjerodavnom pravu. a ranija očinska vlast se ne raskida kao ni nasljednopravne veze s ranijom obitelji U Kraljevini Jugoslaviji poznat je OGZ.nadomjestak za rođeno. Bitno obilježje posvojenja je neraskidivost odnosa srodstva koji nastaje posvojenjem „Posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane. unuk. Posvojiti se moglo odraslu osobu I dijete. Cilj. mogu muške i ženske osobe. Uspostavljalo se pred svjedocima. pa čak i kao otac. Posvojenik nije u potpunosti raskidao vezu sa svojom biološkom obitelji. Konvencija o nadležnosti. prelazak adrogiranog .posvojenje sui iuris. posvojče prelazi pod očinsku vlast novog patera familiasa. CILJEVI POSVOJENJA I NJIHOVA PRAVNA ZAŠTITA Objedinjuje dva prava: pravo čovjeka na roditeljstvo i na osnivanje obitelji i pravo djeteta na sigurnost i odgoj u obitelji. Regionalni dokumenti: 7.posvojenje raskidivo i neraskidivo. već i kao brat.oca obitelji (pater familias) sa svim podložnim mu osobama i imovinom pod očinsku vlast i u obitelj adroganta. adrogirani može biti samo muška osoba. Europska konvencija o posvojenju djece (1967) 9. bilo je raskidivo. Ta dva ljudska prava zajamčena su sljedećim globalnim dokumentima: 1. Za posvojitelje se tražilo da nemaju vlastite djece. kod raskida bez krivnje posvojenika posvojitelj je dužan osigurati otpremninu u iznosu od 1/3 svoje imovine Asirsko i Babilonsko pravo Uspostavljanje roditeljskog i srodničkog odnosa. ali i nesrodna osoba . adrogacija.zabilješke u državnim maticama i u zemljišnim knjigama potrebne su radi pravne dsigurnosti.posvojiti se moglo i kada su postojala rođena djeca. one upozoravaju treće osobe da roditelj više ne zastupa dijete.ulazi u obitelj i pod očinsku vlast b)adoptio minus plenaadoptirani stječe samo pravo nasljeđivanja. odrasle i djecu. adrogant je morao imati najmanje 60 godina bez djece i stariji od adrogiranoga. mjerodavnom pravu i priznanju u predmetima posvojenja (1965) 10.glede statusa roditelja.sudska odluka o oduzimanju i vraćanju roditeljske skrbi dostavlja se nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta i roditelja .ako je posvojenik bio u mogućnosti produžiti obitelj putem svojih potomaka imovina je pripadala posvojiteljivim srodnicima Rim Postoje dva oblika posvojenja: 1. Konvencija o pravima djeteta 1989 6.Cil j.dijete čijim se roditeljima oduzme roditeljska skrb obavezno se stavlja pod skrbništvo .u slučaju posvojenja neće se tražiti pristanak takvog roditelja . te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane. ali i da nikakav osobni pravni odnos ne postoji između njega i djeteta POSVOJENJE U STAROM I SREDNJEM VIJEKU Mezopotamija: Hamurabijev Zakonik.produženje obitelji. priznanju. 3. Stara Grčka Gortinski zakonik posvojiti se mogao srodnik. ne može biti imenovan skrbnikom . Adopcija – posvojenje alieni iuris. no posvojenik je mogao steći svu imovinu posvojitelja samo ako on nije imao vlastite djece Atensko pravo za posvojitelja se zahtijevalo da je pri zdravoj pameti i da nije nagovoren od žene na posvojemje cilj ondašnjeg posvojenja – osiguranje produžetka obitelji .neodređeno vrijeme. ukoliko dođe do promjene roditelju se ono može vratitii osim ako kod djeteta nastupi punoljetnost ili poslovna sposobnost Učinci sudske odluke o oduzimanju roditeljske skrbi: .

jedan ako je drugi roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan uz pristanak drugog roditelja. starija od posvojenika najmanje osamnaest godina. A to može biti ako ga posvaja netko od srodnika. samo iznimno stranac ako je to od osobite koristi za dijete. ili ako se radi o djetetu za koje je teže naći posvojitelje zbog toga što je starije dobi ili boluje od neke ozbiljne bolesti. Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina. koji je potpuno lišen poslovne sposobnosti. nemogućnost poduzimanja interventnih mjera za slučaj potrebe od strane nadležnog tijela matične države posvojčeta. Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja maćeha ili očuh. osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. Za roditelja koji se predomisli ostavljena je mogućnost da odustane od pristanka na posvojenje u roku 30 dana od potpisivanja zapisnika o pristanku na posvojenje. Europska konvencija o posvojenju djece kaže: „Nadležno tijelo će donijeti odluku o posvojenju djeteta samo ukoliko je steklo uvjerenje da će posvojenje osigurati dobro djetetu. Ako posvojitelji posvajaju sestre i braću. odn. Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta. sudovi.Razlikujemo dvije vrste pretpostavki: • Pretpostavke na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost) • Pretpostavke na strani posvojenika (pasivna adoptivna sposobnost) PRETPOSTAVKE NA STRANI POSVOJENIKA (PASIVNA ADOPTIVNA SPOSOBNOST) Da bi osoba bila posvojiva mora: • Biološki postojati • Pravno postojati • Biti subjekt prava • Maloljetna osoba Začeto. koji je maloljetan. POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA STVARNA I MJESNA NADLEŽNOST CZSS je stvarno nadležno tijelo za zasnivanje posvojenja. Dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima.bolesni. skrbi daje odobrenje. Životna dob posvojitelja uređena je prema načelu adoptio imitatur naturam !!! Posvojiti može osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina. Postojanje vlastitog potomstva i ranije posvojene djece nije prepreka posvojenju. polusestru ili polubrata. ne postoji prenatalno posvojenje . Posvojitelj ne smije biti krvni srodnik posvojenik u ravnoj lozi. preveliki)! U tom slučaju nadležni CZSS mora procijeniti postojanje osobite koristi za dijete. ministarstvo soc. Posvojenje mora biti u interesu djeteta. PRETPOSTAVKE NA STRANI POSVOJITELJA (AKTIVNA ADOPTIVNA SPOSOBNOST) Pretpostavke na strani posvojitelja koje ga čine podesnim i sposobnim za odgovornu i zahtjevnu ulogu posvojitelja Posvojitelj mora unaprijed pružiti garancije da posjeduje osobine i kvalitete koje će ga učiniti dobrim roditeljem Adoptivna smetnja – ako na strani posvojitelja postoji neka pretpostavka koja ne bi smjela postojati ukoliko on želi posvojiti dijete. koji je lišen roditeljske skrbi. a naknadno žele posvojiti njegovu sestru. a nerođeno dijete ne može se posvojiti. Potencijalni posvojenik mora biti maloljetna osoba. Mjesno nadležan je CZSS mjesta prebivališta ili boravišta djeteta koje se kani posvojiti. 26 . a nije sposoban shvatiti značenje posvojenja. Skrbnik ne može posvojiti štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi CZSS.“ „U svim djelima koje radi djece poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi. dovoljno je da jedan posvojitelj ispunjava dobnu pretpostavku samo za jedno dijete. Posvojiti mogu bračni drugovi zajednički. Posvojitelj je u pravilu hrvatski državljanin. brata. Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja: 1. Ako su posvojitelji posvojili dijete. 2. 3. polusestre ili polubraću. upravne vlasti ili zakonodavna tijela. neblagonaklonost je uzrokovana ograničenim mogućnostima detaljnije provjere sredine u koju dijete odlazi. interesi djeteta trebaju imati prednost!“ „Države ugovornice koje priznaju i dopuštaju sustav usvojenja osigurat će da se pritom najveća pozornost posveti dobrobiti djeteta!“ Dijete maloljetnih roditelja ne može se posvojiti osim u iznimnom slučaju. U HR mora proći i izvjesno vrijeme nakon poroda da bi ono postalo posvojivo (najmanje šest tjedana. iznimno osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete (najčešće «teže posvojiva» djeca.dobrobit procijenjuje czss. ako Zakonom nije drukčije određeno. mogu ga posvojiti bez obzira na svoju dob. ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od četrdeset pet godina. CZSS je javna ustanova koju osniva RH rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Ako se dijete nalazi pod skrbništvom potrebno je mišljenje djetetova skrbnika. niti u pobočnoj lozi do drugog stupnja srodstva. Posvojiti ne može osoba: • Koja je lišena roditeljske skrbi • Koja je lišena poslovne sposobnosti • Čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu. a mora proći i rok od 30 dana koji roditelji imaju za povlačenje suglasnosti). ako nakon godinu dana nema izgleda da će dijete biti odgajano u krugu maloljetnikove šire obitelji.

PRISTANAK DJETETA Dijete starije od 12. počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. s tim što se djetetu posvećuje dužna pažnja u skladu s njegovim godinama života I njegovom zrelošću. Bit će odlučujuće u prosudbi da li se takve osobe uopće mogu pojaviti kao pretendenti za posvojenje. PODACI O POSVOJENJU SU SLUŽBENA TAJNA!!!! Tko neovlašteno drugome priopći. odnosno ne upisuju kao roditelji. godinu i redni broj upisa u matici rođenih. a ako je starije dobi. Europska konvencija o ostvarivanju prava djeteta polazi od prava djeteta na izražavanje vlastitog mišljenja I prava na odgovarajuću informaciju. – za posvojitelje: osobno ime. SREDIŠNJA FAZA POSTUPKA Pristanak na posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb i prije pokretanja postupka posvojenja. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će metode kojima će se utvrditi podobnost za posvojenje i način izrade mišljenja o podobnosti. ali tek kada dijete navrši šest tjedana života. posvojitelji stječu pravo na roditeljsku skrb. osobno ime i adresu roditelja. Glede nasljednopravnih učinaka posvojenje je izjednačeno sa srodničkom i roditeljskom vezom. Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomoćna. Mišljenje sadrži psihološku obradu potencijalnih posvojitelja te socio-amnestičke podatke.g. To mišljenje će biti jamstvo kavalitete kasnijeg posvojiteljskog odnosa. Nakon 8 dana ako nema žalbe odluka o posvojenju postaje pravomoćna!!! Centar za socijalnu skrb dužan je pravomoćnu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta. UČINCI POSVOJENJA Posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika te posvojenika i njegovih potomaka neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze Pravomoćnošću odluke o posvojenju prestaje roditeljska skrb roditellja nad djetetom. – određenje da se posvojitelji upisuju. Ministar nadležan za poslove uprave propisat će način upisa posvojenja u maticu rođenih. Ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja. Može ga se nadopunjavati I mijenjati u slučaju promjene okolnosti. Protiv odluke o posvojenju stranka može podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka odluke. Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika. CZSS mora pribaviti I određenu dokumentaciju koja svjedoči o ispunjenim pretpostavkama na strani posvojitelja. ODLUKA O POSVOJENJU Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadrži: – za posvojenika: osobno ime. odmah nakon zasnivanja posvojenja. datum i mjesto rođenja te adresu. državljanstvo. Europska konvencija o posvojenju djece ne zahtjeva djetetovo suodlučivanje o posvojenju. datum i mjesto rođenja.TIJEK POSTUPKA ZASNIVANJA POSVOJENJA PRIPREMNE RADNJE Postupak za posvojenje provodi po službenoj dužnosti CZSS mjesta prebivališta ili boravišta djeteta. Takvo opredjeljenje hrvatskog zakonodavca motivirano je težnjom da se uspostave stvarne želje djeteta. Ako je kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili ako je riječ o vrlo tajnim podacima ili ako je djelo počinjeno da bi se podaci objavili ili uporabili u stranoj državi. DONOŠENJE ODLUKE O POSVOJENJU U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat će posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno. te uvažavanje pogleda I mišljenje djeteta o problemima koji ga se tiču. kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je od izrade mišljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo više od godinu dana centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat će bez odgode jesu li se promijenile okolnosti. koje je sposobno shvatiti značenje posvojenja. već samo njegovo mišljenje o predloženom posvojenju. Radi se o pristanku na posvojenje od strane njemu nepoznatih posvojitelja. daje svoj pristanak na posvojenje. 27 . U postupku posvojenja javnost je isključena. Centar za socijalnu skrb izdat će mišljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva. U postupku posvojenja javnost je isključena. narodnost. preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su službena tajna ili pribavi takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi. a drugi roditelj nakon isteka roka od 30 dana u kojem može odustati od pristanka na posvojenje prestaje biti strankom u postupku. Ono taj pristanak daje bez nazočnosti roditelja I osoba koje ga žele posvojiti. U pravnoj teoriji takav način pristanka naziva se bianco pristanak za posvojenje. Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja želi posvojiti zatražit će od centra za socijalnu skrb svojega prebivališta mišljenje o podobnosti za posvojenje. Konvencija UN o pravima djeteta pridaje posebno značenje pravu djeteta na suodlučivanje o svim pitanjima koja su u vezi s njim. Centar za socijalnu skrb savjetovat će posvojiteljima da kažu djetetu najkasnije do sedme godine života da je posvojeno. počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadrži i nove podatke o učincima posvojenja. Njegov sadržaj će olakšati rad CZSS koji je nadležan provesti postupak posvojenja. Kad dijete posvaja očuh bračni drug je stranka u postupku.

Pitanje osobnog imena posvojenika uređeno je Zakonom o osobnom imenu I Obiteljskim zakonom. a zdravstvene su osobe dužne na zahtjev CZSS ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke CZSS o duševnim smetnjama I drugim uzrocima zbog kojih se osoba nije u stanju brinuti o svojim pravima I interesima. SKRBNIK je osoba koja je rješenjem CZSS. njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.osim ako bi tijekom postupka zasnivanja posvojenja došlo do teških povreda proceduralne naravi. Posvojenik stječe pravo na državljanstvo . postavljena za skrbnika nakon što je utvrđeno da ima osobine I sposobnosti za obavljanje odgovorne skrbničke dužnosti te je pristala biti skrbnikom. pokretanje postupka glede osobnih stanja. itd. Czss je prvostupanjsko tijelo. iz zdravstvenog ili socijalnog osiguranja. bilo bi dobro da se ti podaci ne iskazuju rješenjem czssa Osporavanje majčinstva ili očinstva upisanog na temelju posvojenja nije dopušteno Posvojenje je neraskidivo. dijete stranog državljanstva stječe hrvatsko svojih posvojitelja U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji posvojčeta (u bilješki na izvodu iz matice rođenih ne smiju se iskazivati: prethodno ime djeteta. pravosudna tijela. OSNOVNA NAČELA SKRBNIŠTVA U domaćem pravu izvode se iz ustavnih i zakonskih odredbi. tada bi došao u obzir poništaj posvojenja tada se primjenjuju norme Zakona o općem upravnom postupku. a iznimno drugog nadležnog tijela. Sud je ovlašten ex officio pokrenuti postupak za lišenje poslovne sposobnosti. nepoznato boravište). ŠTIĆENIK je maloljetna ili punoljetna osoba koja je pod skrbništvom. a ispunjene su pretpostavke za izricanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta sud može posvojitelje lišiti roditeljske skrbi te se dijete može ponovno posvojiti ali od drugih osoba SKRBNIŠTVO Skrbištvo je pravni institut kojeg je svrha zaštita djece bez roditeljske skrbi. Poslovna sposobnost – sposobnost davanja pravno relevantnih izjava volje kojima se izazivaju promjene u pravnom prometu –sklapanje ugovora. iznimno ako je to u interesu djeteta centar za ss može odrediti da se posvojitelji ne upisuju kao roditelji. Mjesno nadležan CZSS mora pokrenuti postupak za stavljanje pod skrbništvo I imenovanje skrbnika ex officio. Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima.Stječe se kasnije u pravilu stjecanjem punoljetnosti. ObZ propisuje da posvojitelji određuju osobno ime posvojenika. Kad dijete posvaja samo jedna osoba tad u izvodu iz matice na mjestu drugog roditelja ostaje ime biološkog roditelja. STVARNA I MJESNA NADLEŽNOST ZA PROVOĐENJE SKRBNIŠTVA Stvarno nadležno tijelo za provođenje skrbništva je CZSS. i može imati više podružnica.pri odlučivanju o pojedinim pravima iz socijalne skrbi primjenjivat će se Zakon o općem upravnom postupku – zato što taj propis pruža postupovna jamstva zaštite građana o čijim se pravima odlučuje 28 . te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja. Svaka osoba kad se rodi stječe pravnu sposobnostsposobnost da bude subjekt u pravnom prometu i ima je sve do smrti bez obzira je li sposobna ili nije brinuti se o svojim pravima i interesima. To su načela: • primjerene skrbičke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama • društvene skrbi za osobe koje nisu u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima. U slučaju da se nakon posvojenja ispostavi da je odluka o posvojenju temeljena na pogrešnoj procjeni czssa.Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja. a posebice o svim oblicima zanemarivanja ili zlostavljanja djeteta. a obavijest o tome da neku osobu treba staviti pod skrbništvo dužni su mu dostaviti matičar. osniva se za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije ili Grada Zagreba. Ponekad neke osobe imaju poslovnu sposobnost. Czss je javna ustanova. Skrbičku zaštitu dužan je centar za ss pružati po službenoj dužnosti. osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem. prethodno državljanstvo i bilješka o upisu posvojenja. punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi ili nisu u mogućnosti štititi svoja prava i interese i osoba koje iz drugih razloga nisu u mogućnosti štititi svoja prava i interese. To znači da postaje nositeljem prava i dužnosti koje joj priznaje određeni poredak – pravo vlasništva. Ukoliko oni nemaju zajedničko prezime. srodnici te drugi članovi kućanstva I zdravstvene ustanove. Društvena priroda instituta skrbništva ogleda se na više načina. Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o kršenju djetetovih prava. Odražava se ustavnom odredbom prema kojoj je dužnost svih da štite djecu I nemoćne osobe te obiteljskopravnim propisom kojim se obvezuje najširi krug osoba I institucija da upozore nadležna tijela na potrebu zaštite djece. Osobno ime djeteta posvojitelji određuju sporazumno te posvojenik dobiva zajedničko prezime svojih posvojitelja. itd. bračni drug. osniva ga RH rješenjem ministarstva socijalne skrbi. Ako je posvojenik stariji od 12 godina za promjenu osobnog imena potreban je I njegov pristanak. podaci prirodnih roditelja. ali su spriječene štititi svoja prava i interese (npr. Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka. porezni obveznik. Svatko je dužan obavijestiti CZSS o potrebi pružabja zaštite punoljetnim osobama koje nisu u stanju brinuti se o svojim pravima I interesima. Posvojenik može zadržati ime I prezime koje je imao prije zasnivanja posvojenja ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja ako CZSS utvrdi da je to u interesu djeteta. Obiteljski zakin naglašava da skrbnička zaštita mora biti primjerena i individualizirana. odn osoba o čijim se pravima i interesima brine skrbnik. prezime posvojenika će se urediti u skladu sa Zakonom o osobnom imenu na temelju kojeg roditelji mogu odrediti da dijete nosi prezime jednog ili oba roditelja. druga državna tijela I tijela lokalne samouprave.

centar. koja svoje dužnosti obavlja na temelju rješenja o postavljanju skrbnika. koju treba staviti pod skrbništvo ili kojoj treba imenovati skrbnika za poseban slučaj. kad postoji sukob interesa između više osoba koje zastupa isti zakonski zastupnik. njegovo dostojanstvo i nepovredivost osobnog i obiteljskog života.skrbnik djelatnik centra Prema tome kome se pruža skrbnička zaštita: • Skrbništvo za maloljetne. Kad se odlučuje o temeljnim slobodama I pravima mora se poštivati načelo zakonitosti.sud. Osim formalnopravnog postupanja CZSS ovlašten je koristiti usluge savjetovanja koje mogu biti dragocjene u smislu prevencije i obiteljske terapije. Skrbnikom ne može biti imenovan ravnatelj niti službenik koji obavlja pravne poslove skrbništva u tom centru.preko imenovanog skrbnika OVLASTI CZSS PRI PRUŽANJU SKRBNIČKE ZAŠTITE Skrbničku zaštitu CZSS primjenjuje tako da: • Provodi skrbništvo • • • • • • • • • • • Donosi rješenje o stavljanju pod skrništvo maloljetne osobe Pokreće postupak za lišenje. Osobitost je neposrednog skrbništva da skrbnik ne mora dati pristanak na svoje imenovanje. mijenja se i mjesna nadležnost centra.ulaganjem žalbe ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb. Posredno skrbništvo provodi se preko imenovanog skrbnika. I tijelo pred kojim se vodi postupak može u navedenim slučajevima postaviti skrbnika no o tome je dužan obavijestiti czss. duševnih smetnji ili nesposobnosti za rasuđivanje. kad štićenik ima nekretnine na području nekog drugog czssa. nadležnost se veže uz mjesto prebivališta roditelja uvažavajući okolnost kako je pri pružanju zaštite često potrebno raditi i s roditeljima djeteta kako bi ih se osposobilo za ponovno preuzimanje skrbi o djetetu. Kolizijski skrbnik – podvrsta skrbnika za poseban slučaj.koji se imenuje za poduzimanje pojedinih pravnih radnji ili poslova. matičar). postupcima ♣ ♣ posredno. a one će ovisiti o okolnostima pojedinog slučaja te o obliku obiteljskopravne zaštite. U slučaju da takav skrbnik ima više štićenika i dalje se smatra individualnim skrbnikom svakog od njih Poseban skrbnik. Pri primjeni obiteljskog zakonodavstva zaposleni u CZSS moraju poštovati osobnost korisnika. kad osobi najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna a nije ostavila opunomoćenika. Ako štićenik promijeni prebivalište. a može se voditi i upravni spor. NEPOSREDNO SKRBNIŠTVO CZSS primjenit će kad procjeni da su okolnosti slučaja takve da je za dobrobit štićenika da poslove skrbnika obavlja netko od djelatnika CZSS. Poželjan je interdisciplinaran pristup radi zaštite osoba koje nisu sposobne brinuti o zaštiti svojih prava I interesa zbog maloljetnosti. posebno u vezi s obavještavanjem o potrebi stavljanja pod skrbništvo. ima pravo zatražiti naknadu te pokrenuti sudski postupak za naknadu štete Vodi očevidnike o osobama pod skrništvom i njihovoj imovini METODE RADA CZSS Centar mora primjenjivati metode stručnog rada. koja pretpostavlja suradnju svih tijela koja su uključena u skrbničku zaštitu (npr. a pravna zaštita mora se pružiti u razumnom roku. MJESNA NADLEŽNOST CZSS-a određuje se prema prebivalištu ili boravištu osobe koja je pod skrbništvom. • za poseban slučaj. Sve što su službeno saznali dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu. VRSTE SKRBNIKA Prema tome tko obavlja poslove skrbništva neposredno. Poseban skrbnik može se imenovati osobi kad postoji sukob interesa između nje i njezinog zakonskog zastupnika. Posebna pravila o mjesnoj nadležnosti za maloljetno dijete propisuje Zakon o socijalnoj skrbi. kao i za vraćanje poslovne sposobnosti te sudjeluje u njemu Donosi rješenje o stavljanju pod skrbništvo osobe lišene poslovne sposobnosti ili rješenje o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti Imenuje posebnog skrbnika kad je to predviđeno zakonom Imenuje skrbnika ili sam obavlja dužnost skrbnika Nadzire rad skrbnika i pomaže mu pri obavljanju dužnosti skrbnika Daje odobrenje za pravne poslove koji prelaze granice redovnog poslovanja te za poduzimanje važnijih mjera koje se odnose na osobu štićenika Određuje naknadu skrbniku Ispituje pritužbe na rad skrbnika Utvrđuje iznos štete koju je skrbnik nanio štićeniku. czss postavit će ga djetetu kad su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti (u sporovima o podrijetlu djeteta. Surađivati moraju I zdravstvene ustanove jer ih ObZ obvezuje na suradnju s CZSS. VRSTE SKRBNIKA • individualni skrbnik • posebni skrbnik • kolizijski skrbnik • privremeni zastupnik Individualni skrbnik – skrbnik imenovan jednoj osobi za cjelokupnu brigu o njezinim pravima i interesima. fizičke osobe. • punoljetne. Jedno od osnovnih načela je društvena zaštita 29 .

Skrbnikom ne može biti imenovan ravnatelj niti službenik koji obavlja pravne poslove skrbništva u tom centru. 4. koja je lišena roditeljske skrbi. Ostali primjeri su relativnog značenja jer isključuju osobu od obavljanja dužnosti skrbništva samo u odnosu prema određenom štićeniku. koja je lišena poslovne sposobnosti. prijatelja. razlika između privremenog zastupnika i skrbnika za poseban slučaj je u tome što prvog postavlja nadležni sud ili upravno tijelo u postupku. Skrbnik nije dužan živjeti sa štićenikom. s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom. lišen poslovne sposobnosti. Maloljetni štićenik odlukom centra za socijalnu skrb povjerava se na čuvanje i odgoj skrbniku. ZAŠTITA OSOBNIH PRAVA ŠTIĆENIKA Zaštita osobe štićenika obuhvaća zaštitu njegovih socijalnih i zdravstvenih prava. domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. Ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika. Maloljetni štićenik koji je navršio petnaest godina života i štićenik koji je djelomice lišen poslovne sposobnosti imaju pravo izjaviti žalbu na odluku o imenovanju odnosno razrješenju skrbnika kao i na odluke u kojima se odlučuje o njihovim pravima i dobrobiti. czss ga postavlja i određuje ovlasti. Izbor skrbnika ovisit će o vrsti skrbništva. Skrbnik ne može biti osoba: 1. 3.za to nije potreban pristanak. osobnih prava štićenika. 2. Ako treba imenovati individualnog skrbnika. naziva se još i curator ad litem ili ad actum. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. RJEŠENJEM O IMENOVANJU SKRBNIKA određuju se dužnosti i prava skrbnika ovisno o okolnosti pojedinog slučaja i vrsti skrbništva. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika. 5. te da ima neprikladno ponašanje čini potencijalnog skrbnika nesposobnim za obavljanje skrbničke dužnosti prema bilo kojem štićeniku pa ona stoga apsolutno onemogućuje osobu da bude skrbnik. sudjelovanje u postupcima u kojima se odlučuje o imovinskim pravima i sl. želje i osjećaje štićenika o pojedinoj važnoj mjeri prije nego što je skrbnik poduzme • Nastojati punoljetnog štićenika uključiti u svakodnevan život i slobodne aktivnosti ovisno o njegovom zdravstvenom stanju i sposobnostima Pojedine dužnosti skrbnika: • Zastupati štićenika • Poduzimati mjere za zaštitu štićenika • Osigurati sredstva za životne potrebe štićenika • Kao roditelj svjesno se brinuti o pravima maloljetnog štićenika • Podnositi izvješće o radu i stanju štićenikove imovine Zastupanje štićenika može biti: • u osobnim stvarima • u imovinskim stvarima • redovno • izvanredno U osobnim stvarima zastupanje štićenika obuhvaća izjavljivanje volje koja se odnosi na medicinske zahvate. ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika. Strogo osobne izjave volje poput izjave volje o sklapanju braka ili priznanja očinstva skrbnik za štićenika u pravilu nije ovlašten davati. ali ne ravnatelj niti službenik koji obavlja pravne poslove IZBOR SKRBNIKA Izbor osobe skrbnika zahtjevna je zadaća CZSS. s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. kao i kad su interesi više štićeniika u suprotnosti Privremeni zastupnik – vrsta je skrbnika za poseban slučaj. drugoj osobi. znanaca. Redovito zastupanje skrbnik provodi SAMOSTALNO. prisilnu hospitalizaciju i sl. Zastupanje u imovinskim stvarima obuhvaća sklapanje pravnih poslova. Postavlja se uvijek kad se vodi postupak za lišenje poslovne sposobnosti. Činjenica da je netko već lišen roditeljske skrbi. pravima. a drugog czss. DUŽNOSTI SKRBNIKA Osnovne dužnosti skrbnika su: • Svjesno se brinuti o osobi. 6. Dužnosti skrbnika ovisit će o vrsti skrbništva te potrebama pojedinog štićenika. Osim tih pretpostavki podrazumjeva se da skrbnik mora biti punoljetan I da mora imati poslovnu sposobnost.osporavanja majčinstva ili očinstva). Centar za socijalnu skrb donosi odluku o stavljanju maloljetne osobe pod skrbništvo i imenuje joj skrbnika. udomiteljskoj obitelji. 30 . dobro je da ga CZSS potraži između osoba bliskih štićeniku: srodnika. od koje se. ovlasti skrbnika prestaju kad sud pravomoćno odluči da činjenice ne ukazuju na potrebu lišenja poslovne sposobnosti ili kad czss donese odluku o imenovanju individualnog skrbnika PRETPOSTAVKE ZA SKRBNIKA • osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva • osoba koja pristane biti skrbnikom • osoba zaposlena u czssu. zaštitu njegovog osobnog stanja. Pretpostavke za imenovanje skrbnika propisuje ObZ I određuje ih negativno. dok mu je za izvanredno zastupanje štićenika potrebna suglasnost CZSS. odn treba li imenovati posebnog skrbnika ili individualnog skrbnika. centar za socijalnu skrb može odlučiti da neposredno obavlja dužnost skrbnika i u tu svrhu imenuje osobu zaposlenu u tom centru. no nema zapreka da s njim živi ako je to za štićenikovu dobrobit. obvezama i dobrobiti štićenika • Upravljati imovinom štićenika te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan život i rad • Razmotriti mišljenje.

već uz faktičnu sposobnost rasuđivanja.Centar za socijalnu skrb prati prilike u kojima štićenik živi. 31 . odn da imovinu očuva. Centar za socijalnu skrb u odluci o odobrenju poslova određuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu. pa se zahtijeva visok stupanj odgovornosti i savjesnosti skrbnika. pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća. najma nekretnine. jednokratnu pomoć. 2. Ovdje postoji iznimka od općeg pravila. osim ako umanjenje imovine nije nužno za dobrobit štićenika. Djelatnik centra za socijalnu skrb dužan je najmanje dva puta godišnje obići štićenika kao i kad to zatraži skrbnik odnosno štićenik. a skrbnik je dužan pokrenuti spor za uzdržavanje ako zakonski obveznik uzdržavanja ne želi svoju obvezu dragovoljno ispuniti. pomoć za uzdržavanje. a tek potom iz štićenikove imovine. Iznimno. Osnovni kriterij da centar da odobrenje bit će dobrobit štićenika. Skrbnik može uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika. drugih izvora. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati štićenika. Maloljetni ili punoljetni štićenik ovlašteni su tražiti uzdržavanje od osoba koje su ih po zakonu dužne uzdržavati. Za mjere koje se odnose na zdravstveno stanje medicinski i zdravstveni propisi ovlašćuju skrbnika da ima pravo izabrati između oblika medicinskih intervencija itd. a pomogućnosti i uveća. 3. a to su savjetovanje. ostvareno uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju I svi drugi izvori stečeni na zakonom dopušten način. rente. Na kraju dolazi u obzir otuđenje štićenikove imovine za što je potrebno odobrenje CZSS.. namiriti iz štićenikove imovine koja ne služi za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba štićenika i članova njegove obitelji. Štićenikovi prihodi mogu potjecati od rada ili mirovine. sredstava socijalne skrbi. raspolagati štićenikovim imovinskim pravima. Po toj odredbi smatra se da je oporučitelj u trenutku sastavljanja oporuke bio sposoban za rasuđivanje. PRIBAVLJANJE MATERIJALNIH SREDSTAVA Izdatci za životne potrebe štićenika namiruju se iz: 1. podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu sa tim znanjem. prije sredstava socijalne skrbi. Skrbnik koji JE dužan uzdržavati štićenika dužan je. 4. svake godine i kad to zatraži centar za socijalnu skrb. Drugi izvori prihoda mogli bi biti darovi. pomoć za podmirenje troškova stanovanja. NADZOR NAD RADOM SKRBNIKA Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci i kad to zatraži CZSS podnijeti izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine. Opće je pravilo da podneske koji se tiču važnijih mjera skrbnik može podnijeti samo uz odobrenje CZSS. odn lišenje poslovne sposobnosti. Poslove koji prelaze redovito poslovanje imovinom skrbnik može poduzeti samo uz odobrenje CZSS. Zastupanje u imovnskim stvarima jest zastupanje štićenika prilikom sklapanja nekih pravnih poslova ili u sudskim postupcima koji su imovinske naravi. Djelatnik centra za socijalnu skrb i njegov bračni drug ne mogu sa štićenikom sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju štićenikove imovine. Oporučitelj nije bio sposoban za rasuđivanje ako u tom trenutku nije bio sposoban shvatiti značenje svojeg očitovanja i njegove posljedice. a to je da se za namirenje štićenikovih životnih potreba zadire u njegovu imovinu tek nakon iskorištenih sredstava socijalne skrbi u slučaju kad štićenik ima veću imovinu. Ovlast skrbnika da zastupa štićenika ograničenog je dosega. 2. 3. UPRAVLJANJE IMOVINOM I ZASTUPANJE U IMOVINSKIM STVARIMA Upravljanje imovinskim pravima poslovno nesposobne osobe zahtjevna je dužnost. otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti. Iznimka od zastupanja štićenika predviđena je u Zakonu o nasljeđivanju koji sposobnost odlučivanja ne veže uz formalno stanje. Izdaci za životne troškove namiruju se prije svega iz sredstava koja predstavljaju redoviti ili privremeni prihod štićenika. sukladno odredbama posebnog zakona. otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine. Valjanost pravnih poslova koje sklapa poslovno nesposobna osoba uređena je Zakonom o obveznim odnosima. izdatci za njegove životne potrebe mogu se. Skrbnik je ovlašten brinuti se da štićenik ostvari zakonom predviđena prava iz socijalne skrbi ako za to ima potrebe. Tužbu može za osobu potpuno lišenu poslovne sposobnosti i osobu za koju je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja. ako je to za dobrobit štićenika. štićenikovih prihoda. podnijeti izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine. a osobito: 1. Poslovanje imovinom može biti: • redovito • uzvanredno Poslove redovitog upravljanja poduzima skrbnik samostalno. štićenikove imovine.. 5. Od skrbnika se očekuje da imovinom upravlja kao dobar domaćin.

ako je on 32 . centar za socijalnu skrb će izravno ili preko posebnog skrbnika podnijeti tužbu za naknadu štete. socijalne. ako se time ne ugrožava podmirenje osnovnih životnih potreba štićenika. Odgovornosti za počinjenu štetu skrbnik se može osloboditi ako dokaže da je nadzor obavljao na način na koji je obvezan ili da bi šteta nastala I pri brižljivom obavljanju nadzora. Centar za socijalnu skrb utvrdit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenom roku naknadi. Drugi je slučajrazrješenja kad skrbnik više ne želi ispunjavati skrbničke dužnosti te preda zahtjev za razrješenje. Razlozi za razriješenje skrbnika: • Da je nemaran • • • • Da ugrožava štićenikove interese Da zlorabi svoje ovlasti Ako ocijeni da bi za štićenika bilo korisnije imenovati drugog skrbnika Na zahtjev skrbnika U svim tim slučajevima CZSS će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika. CZSS dužan je razmotriti izvješće skrbnika i u slučaju potrebe poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite dobrobiti štićenika. Skrbnik zaposlen u CZSS ima pravo na mjesečnu naknadu za poslove skrbništva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan uredovnog vremena. Osobe mogu podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi pritužbu na rad centra za socijalnu skrb u svezi s obavljanjem pojedinih skrbničkih poslova. izvanbračni život s maloljetnom osobom PRAVA SKRBNIKA Skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadu. njegov bračni drug. te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura na skrbnikovoj imovini. te ♣ Podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom. O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazočnosti službenika centra za socijalnu skrb. ODGOVORNOST SKRBNIKA U slučaju utvrđenih nepravilnosti u radu skrbnika moguća je: • materijalna odgovornost skrbnika • kaznena odgovornost skrbnika • poduzimanje mjera CZSS prema skrbniku • razrješenje skrbnika i imenovanje novog skrbnika MATERIJALNA ODGOVORNOST SKRBNIKA Skrbnik je materijalno odgovoran za štetu u dva slučaja: • Kad skrivljeno nanese štetu štićeniku • Kad osoba koja je pod skrbništvom nanese štetu trećoj osobi U pravilu za štetu koju uzrokuje njegov štićenik odgovara sam skrbnik I to ako je u vrijeme počinjenja štete štićenik bio ili trebao biti pod skrbnikovim nadzorom. tijela državne uprave. Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti. PRESTANAK DUŽNOSTI SKRBNIKA Skrbnik preuzima skrbničke dužnosti u trenutku kad rješenje CZSS o imenovanju skrbnika postane pravomoćno. U izvješću skrbnik mora navesti: ♣ Kako se brinuo o osobi štićenika i ♣ O zaštiti njegovih prava i dobrobiti. ovisno o njegovu radu i zalaganju u zaštiti štićenikovih prava i dobrobiti. Do prestanka dužnosti dolazi: • smrću skrbnika • razrješenjem skrbnika dužnosti • prestankom skrbništva. Zaštita osobnih interesa maloljetnog štićenika su dva kaznena djela: 1. Centar za socijalnu skrb ispituje osnovanost pritužbe i poduzima zakonom određene mjere. Pravo na naknadu nema skrbnik koji je dužan uzdržavati štićenika. lokalne samouprave. centar za socijalnu skrb dužan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predviđene zakonom. ministarstvo daje upute centru za socijalnu skrb kako treba postupiti i određuje rok u kojem je dužan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama. pravosudna tijela. zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe. Rok od 2 mj postavljen je da se CZSS pruži dovoljno vremena da pronađe drugu osobu koja će biti voljna preuzeti skrbničke dužnosti. U slučaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb će zatražiti izvješće dosadašnjeg skrbnika i odrediti rok u kojem treba obaviti primopredaju dužnosti. zdravstvene i prosvjetne ustanove mogu podnijeti pritužbu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb. Kažnjivo je i propuštanje izvršavanja dužnosti i zlouporaba ovlasti.Izvješće podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. srodnici u ravnoj lozi. Štićenik. ♣ O prihodima i rashodima štićenika i ♣ Druge podatke značajne za osobu štićenika u proteklom razdoblju. Radi zaštite štićenikovih prava koja su povrijeđena nepravilnim skrbnikovim radom. KAZNENA ODGOVORNOST SKRBNIKA Kazneno odgovara za ponašanja određena Kaznenim zakonom koja vrijeđaju osobna ili imovinska prava štićenika. 2. Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih troškova koju mu odobri CZSS. Ako je pritužba osnovana. Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu. U slučaju neposrednog skrbništva izvješće podnosi osoba stručnom vijeću CZSS. Zlouporaba povjerenja djelo je koje nastaje ako zlouporabi zakonom ili ugovorom dane ovlasti i time ošteti osobu čije interese zastupa za što je kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine. obaju skrbnika i štićenika.

• sklapanjem braka prije punoljetnosti s navršenih 16 godina nakon provedenog izvanparničnog postupka za dopuštenje sklapanja braka. • NESTALI. nedovoljno duševno razvijena osoba. posvojenjem ili prestankom razloga zbog kojeg je stavljen pod skrbništvo • Smrću skrbnika SKRBNIŠTVO ZA MALOLJETNE OSOBE Pod skrbništvo će se staviti maloljetna osoba čiji su roditelji ČINJENIČNE OKOLNOSTI NA STRANI RODITELJA: • UMRLI. odgoju i obrazovanju štićenika. 2. 3. o čemu se sastavlja zapisnik. a osobito u pogledu zdravlja. svoja prava i interese • institut lišenja p. Zastupa maloljetnog štićenika kao i roditelj. .sposoban shvatiti o čemu se radi. Ako dosadašnji skrbnik nije podnio izvješće ili nije u mogućnosti biti nazočan primopredaji dužnosti. odgoju i obrazovanju «kao roditelj» Ako se dijete nalazi u ustanovi socijalne skrbi ili kod udomitelja dužnost skrbnika je posjećivati. redovno upravljanje imovinom samostalno.s. osoba s drugim duševnim smetnjama POSTUPAK ZA LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI O lišenju poslovne sposobnosti odlučuje sud u izvanparničnom postupku! Postupak može prijedlogom pokrenuti: • CZSS • Bračni drug osobe o kojoj se vodi postupak • Krvni srodnici u ravnoj lozi • Brat ili sestra Njegova je ovlast da: • • • Odluči o izboru i promjeni škole i zanimanja štićenika Odluči o prekidu školovanja Odluči o zapošljavanju maloljetnog štićenika Skrbnik može poduzimati važnije mjere u pogledu osobe maloljetnog štićenika. te da preda imovinu na upravljanje štićeniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju.duševno bolesna osoba. isprava o osobnom stanju i drugih osobnih prava i interesa maloljetnog 33 . za otuđivanje ili opterećenje nekretnina –potvrda czssa Podnosi izviješće svakih 6 mjeseci pismeno ili usmeno na zapisnik. • NEPOZNATI • ODSUTNI • SPRIJEČENI. Ima pravo na mjesečnu naknadu o čijoj visini odlučuje czss prema vlastitoj prosudbi. rjeđe s problemima tjelesnog zdravlja • OZ kao uzroke navodi duševne smetnje i druge uzroke • Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama definira pojam osobe s duševnim smetnjama: 1. 4. brinuti o zdravlju. DUŽNOSTI I PRAVA SKRBNIKA MALOLJETNOG ŠTIĆENIKA Skrbnik maloljetnog štićenika obavlja većinu dužnosti i prava iz sadržaja roditeljske skrbi. ovisnik o alkoholu ili drogama ili 5. Suda u slučaju da je maloljetnik postao roditelj a da je stariji od 16 godina Razlozi za lišenje poslovne sposobnosti • činjenice ili stanja zbog kojih osoba nije sposobna sama skrbiti za sebe. • odlukom izvnp. štićenika. U slučaju prestanka skrbništva centar za socijalnu skrb pozvat će skrbnika da u određenom roku podnese izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine. Predaja se obavlja u nazočnosti skrbnika. Skrbnik brine o obrazovanju svog maloljetnog štićenika. Njegove su dužnosti i prava da savjesno brine o djetetovim pravima.postoji radi zaštite osoba koje nisu sposobne odgovorno nastupati u pravnom prometu uz određivanje skrbništva • najčešće su razlozi povezani s određenim problemima normalnog psihičlkog funkcioniranja osobe. osim onih skrbnika koji su dužni uzdržavati štićenika. centar za socijalnu skrb upoznat će novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem štićenika. štićenika. a za roditelje znače jasnoću u prepoznatljivosti njihovih nedostataka u roditeljskoj skrbi koje će rezultirati društvenom skrbi za njihovo maloljetno dijete. ODN U NEMOGUĆNOSTI BRINUTI SE ZA SVOJU DJECU PRAVNE SU PRIRODE: • Nepoznato boravište roditelja • Lišenje poslovne sposobnosti • Lišenje roditeljske skrbi • Maloljetnost roditelja Ove pretpostavke znače za CZSS kad stavlja dijete pod skrbništvo da tu nema dvojbi. SKRBNIŠTVO ZA OSOBE LIŠENE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Poslovna sposobnost • stječe se punoljetnošću. roditelja ili posvojitelja i službenika centra za socijalnu skrb. zdravlju. osoba s duševnim poremećajem. • Razrješenjem skrbnika dužnosti Pravomoćna odluka o prestanku skrbništva dostavlja se matičaru i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi zabilježbe.razlog je načelo obiteljske solidarnosti SKRBNIŠTVO NAD MALOLJETNOM OSOBOM PRESTAJE: • Stjecanjem poslovne sposobnosti.

SKRBNIŠTVO ZA POSEBNE SLUČAJEVE Punoljetnoj osobi postavlja se poseban skrbnik kad ona nije sama odredila opunomoćenika koji bi je na temelju ugovora o zastupanju mogao zastupati. Psihijatar-sudski vještak izdaje stručno mišljenje bez kojeg se ne može donijeti rješenje o prisilnom zadržavanju.posebnim potrebama jer time ostvaruju neke povlastice iz radnog I socijalnog prava. Osobi koja se lišava poslovne sposobnosti posebnog skrbnika postavlja CZSS. czss i zakonskog zastupnika te osobe. Prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu Psihijatrijska ustanova je dužna u roku od 12 sati od donošenja odluke o prisilnom zadržavanju obavijestiti županijski sud. pravima. RODITELJSKA SKRB NAKON PUNOLJETNOSTI Zbrinjavanje osoba s duševnim smetnjama ili tjelesnim smetnjama moguće je institutom roditeljske skrbi nakon punoljetnosti. ako ona ne može shvatiti značenje i pravne posljedice odluke ili ako bi to bilo štetno za njezino zdravlje. Preduvjet je također da roditelji nisu lišeni roditeljske skrbi I da imaju poslovnu sposobnost. U prijedlogu za pokretanje postupka treba navesti činjenice na kojima se temelji prijedlog i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. fizičkih I pravnih osoba. sud može zastati s postupkom i odgoditi donošenje odluke. Da bi CZSS odlučio o tome preduvjet je da takva osoba ima roditelje koji su sposobni I koji pristanu skrbiti o svom djetetu I nakon punoljetnosti. CZSS može odlučiti da samo jedan ili oba roditelja imaju status roditelja produžene roditeljske skrbi. Njegova funkcija ograničena je na zaštitu intetresa štićenika. Razlozi za postavljanje skrbnika osobi za koju se vodi postupak lišenja poslovne sposobnosti je u potrebi posebne zaštite osobe koja se nije u stanju brinuti za svoja prava I interese uopće. U praksi se institutom roditeljske skrbi nakon punoljetnosti osobito koriste roditelji djece koja su u djetinjstvu osobito bila djeca s tzv. postupak utvrđivanja skrbi nakon punoljetnosti pokreće se na prijedlog roditelja. 34 . udruga. osobi koja se lišava poslovne sposobnosti. izvijestit će o tome centar za socijalnu skrb i nadležni sud radi pokretanja odgovarajućeg postupka. Punoljetni štićenik se može smjestiti prema ZSS I izvan vlastite obitelji I to u udomiteljsku obitelj. Roditelji su I dalje obvezni institutom prava I dužnosti roditelja pa će za njih vrijediti sve odredbe koje im zakon namjenjuje kao da imaju maloljetnu djecu. Sudac pojedinac u izvanparničnom postupku donosi konačno rješenje o nastavku prisilnog zadržavanja i to u roku od 72 sata od primitka obavijesti uz obvezu da osobi postavi punomoćnika-odvjetnika te da je posjeti u ustanovi i s njom obavi razgovor. Za poduzimanje važnijih mjera glede osobe. odnosno o nastanku pravnih posljedica te odluke kad te posljedice nastaju prije pravomoćnosti. a one će trajati do konačnosti rješenja o stavljanju iste osobe pod skrbništvo ili produženu roditeljsku skrb ili do pravomoćnosti sudske osobe kojom je utvrđeno da osobu ne treba lišiti poslovne sposobnosti. Osobu o kojoj se provodi postupak za lišenje poslovne sposobnosti treba. Javnost je u tom postupku isključena. ako se ta osoba podvrgla liječenju u zdravstvenoj ustanovi. njezinom skrbniku i centru za socijalnu skrb. ili štićenika I skrbnikova bliskog srodnika ili bračnog druga • Kad postoji spor između više štićenika istog skrbnika ili kad oni trebaju međusobno sklopiti pravni posao Odluka suda o lišenju poslovne sposobnosti dostavlja se stranci koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka. DUŽNOSTI SKRBNIKA OSOBE LIŠENE POSLOVNE SPOSOBNOSTI Skrbnik je dužan savjesno se brinuti o osobi. Sud ne mora odluku dostaviti osobi koja se lišava poslovne sposobnosti. osobnog stanja ili zdravlja štićenika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Prestanak dužnosti posebnog skrbnika ovisi o tome da li je došlo do lišenja poslovne sposobnosti osobe kojoj je bio postavljan kao privremeni skrbnik. u dom socijalne skrbi I u druge oblike smještaja različitih vjerskih zajednica. obvezama i dobrobiti štićenika. Ako utvrdi da neku osobu treba djelomice lišiti poslovne sposobnosti zbog zloporabe sredstava ovisnosti. uz njegov pristanak ili pristanak zakonskog zastupnika ili CZSS ako štićenik nije sposoban dati pristanak. Smještaj štićenika u psihijatrijsku ustanovu može biti dobrovoljan. Sud će po službenoj dužnosti obavijestiti centar za socijalnu skrb o pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti. pregledati liječnik koji će o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mišljenje. a prisilni smještaj ne može trajati dulje od 30 dana. Također se punoljetni štićenik ukoliko je lišen poslovne sposobnisti I ako je duševno bolestan može smjestiti u psihijatrijsku ustanovu. društava. upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan život i rad. Poseban skrbnik svoju funkciju obavlja samo tijekom postupka lišavanja poslovne sposobnosti.• Sud ex officio Ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo lišiti poslovne sposobnosti i postaviti joj skrbnika. po nalogu suda. Sud može pozvati podnositelje prijedloga da podnesu pisani nalaz i mišljenje liječnika ili drugu ispravu koja upućuje da se osoba nije sposobna brinuti o osobnim potrebama. Opseg dužnosti posebnog skrbnika odredit će CZSS svojim rješenjem. rješenje se mora izraditi u roku od 8 dana. Postavlja ga CZSS u slijedećim slučajevima: • Kad se vodi postupak lišenja njezine poslovne sposobnosti • Kad je nepoznatog boravišta najmanje 3 mjeseca • Kad je nedostupna • U imovinskim postupcima ili sporovima u slučaju postojanja sukoba interesa skrbnika I štićenika. pravima i interesima ili da ona ugrožava prava i interese drugih osoba.

“ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima. Zakon o istospolnim zajednicama. Uzdržavanje je pravni učinak pojedinih obiteljskopravnih odnosa. Prema ObZ Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece. Potrebe primatelja ovisit će o mnogobrojnim okolnostima: • njegovim prihodima • mogućnostima stjecanja prihoda postojećem životnom standardu PRAVNA PRIRODA UZDRŽAVANJA Pravna priroda uzdržavanja prema propisima obiteljskog prava: • Uzdržavanje je zakonska obveza • • • zdravstvenom stanju troškovima školovanja • • • • • • • Uzdržavanje je strogo osobna obveza Uzdržavanja se nitko ne može unaprijed odreći Uzdržavanje kao pravo ne zastaruje Uzdržavanje je privilegirano kod ovrhe u odnosu prema ostalim tražbinama Primanja na temelju uzdržavanja izuzeta su od ovrhe neke druge tražbine Isplaćeno uzdržavanje se ne vraća Nemo pro praeterito allitur 35 . s pojedinim državama ZAKONI ObZ.“ UZDRŽAVANJE je ustanova obiteljskog prava koja je osobne i imovinske naravi. te polubraće i polusestara nad kojima isti roditelj ostvaruje roditeljsku skrb • Djetetu strancu koje se bez zakonskog zastupnika zatekne na području RH • U drugim slučajevima suprotnosti interesa djeteta i roditelja UZDRŽAVANJE Uzdržavanje je obiteljskopravna ustanova koja se temelji na jednom od osnovnih načela obiteljskog prava – načelu uzajamnog pomaganja svih članova obitelji (NAČELO OBITELJSKE SOLIDARNOSTI)! PREMA ZAKONU O SOCIJALNOJ SKRBI „svatko je dužan brinuti se za zadovoljavanje svojih životnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj ustanovi dužan uzdržavati.) Propisi koji se primjenjuju kao pravni izvori za ustanovu uzdržavanja u RH su: USTAV RH MEĐUNARODNI MNOGOSTRANI UGOVORI i dvostrani ugovori Konvencija o pravima djeteta. a ujedno i pravo koje pojedinim subjektima obiteljskog prava pripada po zakonu u odnosu na zakonom određene članove obitelji. OSNOVNA NAČELA USTANOVE UZDRŽAVANJA: Iz ustavnih i zakonskih odredbi proizlazi da se uzdržavanje temelji na načelima: • Međusonog pomaganja članova obitelji (načelo obiteljske solidarnosti) • Osobite zaštite prava djeteta da ostvari uzdržavanje • Određivanja iznosa uzdržavanja prema potrebama primatelja i mogućnostima davatelja • Pravednosti Prema načelu obiteljske solidarnosti od članova obitelji se zahtijeva da se međusobno pomažu prije nego što od države zatraže sredstva socijalne pomoći. KZ. prihodima i imovinom dužan pridonositi sprječavanju. kao i socijalne ugroženosti članova obitelji koji se ne mogu sami o sebi brinuti“ Pravo na pomoć za uzdržavanje nema samac niti član obitelji koji.• U drugim slučajevima koji se odnose na zaštitu imovine nepoznatog vlasnika. a zakonom se može propisati da traje i nakon prestanka pojedinog oblika obiteljskopravnih odnosa (braka itd. Uzdržavanje se određuje uzimajući u obzir potrebe primatelja i mogućnost davatelja uzdržavanja. konvencija UN-a o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu PROVEDBENI PROPISI „Roditelji su dužni odgajati. Zakon o općem upravnom postupku Pravilnik o načinu vođenja očevidnika sudskih odluka o uzdržavanju i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb Maloljetnoj osobi poseban skrbnik se postavlja u slučaju: • Kad je dijete tužitelj u sporu radi osporavanja majčinstva ili očinstva • Kad se vodi izvanparnični postupak oduzimanju roditelju prava da živi sa svojim djetetom i da ga odgaja • U slučaju povjeravanja djeteta s poremećajima u ponašanju u ustanovu za socijalnu skrb • U slučaju lišenja roditeljske skrbi • U slučaju postojanja sukoba interesa između djeteta i roditelja u imovinskim postupcima ili sporovima • Pri međusobnom sklapanju pravnih poslova djeteta i roditelja • U slučaju postojanja spora ili sklapanja pravnog posla između braće i sestara. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. osim ako CZSS utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje. Zakon o parničnom postupku. zaštitu osobe tjelesnog invalida koja nije imenovala punomoćnika.“ „Svatko je svojim radom. zakon o obveznim odnosima... otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti. bračnih drugova i izvanbračnih drugova i srodnika u ravnoj lozi. kada je to predviđeno ovim Zakonom. zaštitu odsutnog stranog državljanina ili apatrida te osobe na izdržavanju zatvorske kazne. Ovršni zakon.

Prihode djeteta roditelji smiju koristiti samo za uzdržavanje djeteta. NEMA ZAPREKE DA NETKO SLOBODNO ISPLATI UZDRŽAVANJE ZA PROŠLO VRIJEME! UZDRŽAVANJE IZMEĐU POJEDINIH SUBJEKATA UZDRŽAVANJE IZMEĐU RODITELJA I DJECE Roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Prihode dijete može ostvariti od rada. odgoj. Prihode djeteta roditelji smiju koristiti za njegovo uzdržavanje bez prethodnog odobrenja CZSS. a ne može se zaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon školovanja. Punoljetno dijete koje je završilo školovanje. odn. UZDRŽAVANJA SE NITKO NE MOŽE UNAPRIJED ODREĆI: Odricanje od dužnosti i prava na uzdržavanje nema pravnog učinka. što znači da osoba koja ima pravo na zakonsko uzdržavanje može u sudskom postupku tražiti svoje pravo dok traju pretpostavke koje su pravno relevantne za ostvarenje njezinog prava.u bračnom sporu). Dijete koje se redovito školuje roditelji su dužni uzdržavati i nakon punoljetnosti. U statusnim stvarima i u stvarima uzdržavanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb. a ne može se zaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon školovanja. niti se nagoditi. Punoljetno dijete koje zbog bolesti. mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposobno za rad. ono se može namiriti prisilnim putem na prihodima ili imovini dužnika. NE OSLOBAĐA se dužnosti uzdržavanja djeteta Ako dijete ima prihode dužno je pridonositi za svoje uzdržavanje. obrazovanje ili za podmirenje drugih važnih potreba djeteta. a ukoliko nisu u mogućnosti mogu koristiti njegove prihode I sami procijeniti je li to za dobrobit djeteta. početni dan za uzdržavanje je uvijek dan pokretanja bračnog spora jer će sud u bračnom sporu I sporu o podrijetlu djeteta morati odlučiti I o uzdržavanju djeteta. liječenje. a otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati majku svog djeteta. tijekom bračnog spora. UZDRŽAVANJE JE PRIVILEGIRANO KOD OVRHE U ODNPSU PREMA OSTALIM TRAŽBINAMA: Ovrha je postupak prisilnog namirenja neke tražbine. Roditelj kojem je ograničena ili oduzeta roditeljska skrb ili roditeljsku skrb ne ostvaruje. PRIMANJA NA TEMELJU UZDRŽAVANJA IZUZETA SU OD OVRHE NEKE DRUGE TRAŽBINE: Primanja na temelju zakonskog uzdržavanja izuzeta su od ovrhe. Baka i djed dužni su umjesto roditelja uzdržavati unuka. Punoljetno dijete koje je završilo školovanje. Dijete koje se redovito školuje roditelji su dužni uzdržavati i nakon punoljetnosti. tad im je potrebno odobrenje CZSS koji će utvrditi da li je to u interesu djeteta. stranke se u postupku pred sudom ne mogu odreći svojeg zahtjeva. Pretpostavke za ostvarenje uzdržavanja roditelja od strane djeteta su da: • Roditelj nije sposoban za rad. roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobost traje. maćeha/očuh i pastorčad.UZDRŽAVANJE JE ZAKONSKA OBVEZA: Sve osobe koje su se dužne međusobno uzdržavati su zakonom izrijekom navedene. a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz vlastite imovine • Roditelj ne može od bračnog ili izvanbračnog druga ostvariti uzdržavanje. U slučaju kad se uzdržavanje određuje za maloljetnu djecu ili punoljetnu djecu nad kojima roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti. U HR zakonodavstvu međusobno su se dužni uzdržavati roditelji i djeca. imovine koju je steklo radom.da nisu ispunjene pretpostavke za ostvarenje uzdržavanja od drugih osoba • Je dijete punoljetno te da ima mogućnost plaćati uzdržavanje 36 . darovanjem ili na nekoj drugoj pravnoj osnovi. ISPLAĆENO UZDRŽAVANJE SE NE VRAĆA: zbog toga što se uzdržavanje zasniva na načelu obiteljske solidarnosti. roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.otkad je podnesen zahtjev za uzdržavanje u slučaju kad je postavljen nakon podnošenja tužbe (npr. nasljedstvom. Roditelji su dužni pridonositi za uzdržavanje djeteta. Iznosi koji se dosuđuju u pravilu su mali te najčešće dostatni tek za osnovne potrebe vjerovnika. Pravo na uzdržavanje predviđeno zkonom ne može zastarjeti. školovanje. a izvanbračni i istospolni partneri nakon isteka roka od 6 mj od prestanka izvanbračne/istospolne zajednice. odn. Sudska praksa je odredila da se kao početni dan uzdržavanja uzme dan kad je parnica počela teći. osoba koja je plaćala zakonsko uzdržavanje nema pravo tražiti povrat tih sredstava kad osobi koja je primala uzdržavanje bude mogla vratiti primljene iznose. priznati zahtjev protivne stranke. Punoljetno dijete koje zbog bolesti. U slučaju da dužnik ne želi platiti uzdržavanje. bračni i izvanbračni drugovi te istospolni partneri. Ukoliko žele otuđiti ili opteretiti djetetovu imovinu za njegovo uzdržavanje. NEMO PRO PRAETERITO ALLITUR u doslovnom prijevodu znači: “Nitko se ne hrani za prošlo vrijeme!” uzdržavanje se u pravilu dosuđuje samo za buduće vrijeme. Kad davatelj uzdržavanja umre njegovi nasljednici nisu dužni nastaviti uzdržavanje. mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposobno za rad. UZDRŽAVANJE JE STROGO OSOBNA OBVEZA: uzdržavanje se ne može prenijeti na neku drugu osobu i to niti za života niti za slučaj smrti. UZDRŽAVANJE KAO PRAVO NE ZASTARIJEVA. UZDRŽAVANJE RODITELJA OD STRANE DJECE Dijete je dužno poštovati svoje roditelje i pomagati im. te biti obzirno prema članovima obitelji. Neke od tih pretpostavki mogu biti vezane uz PREKLUZIVAN ROK tako bivši bračni drugovi ne mogu tražiti uzdržavanje nakon isteka 6 mjeseci od prestanka braka.

mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposoban za rad Njihova je obveza supsidijarna. i supsidijarna je. ne prestaju sudskom odlukom te je zbog toga teško objektivno odrediti trenutak njena prestanka. Baka I djed dužni su uzdržavati svoga unuka ili unuka: • Ako roditelj po kojemu su srodni ne uzdržava dijete • Ako baka. PRETPOSTAVKE ZA UZDRŽAVANJE SU: • Da je izvanbračna zajednica trajala najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. a ne može se zaposliti • Ako punoljetni unuk zbog bolesti. Saznanja suda o odnosima u braku mogla bi utjecati I na usvajanje ili odbijanje tužbe za uzdržavanje. ako su ga maćeha ili očuh uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme. ta se obveza dijeli prema njihovim mogućnostima. Sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog bake ili djeda. UZDRŽAVANJE IZVANBRAČNOG DRUGA I UZDRŽAVANJE MAJKE IZVANBRAČNOG DJETETA Obveza uzdržavanja predstavlja učinak izvanbračne zajednice. pa bi u sudskom postupku mogli biti oboje obuhvaćeni tužbenim zahtjevom. uzimajući u obzir dobrobit djeteta. • • do zaključenje glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka te • • iznimno u roku od 6 mj od prestanka braka ako u parnici za poništaj ili razvod braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje pod uvjetom da su pretpostavke za uzdržavanje postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za poništaj ili razvod braka I trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje. Postoji mogućnost da jedan od njih plaća cjelokupan iznos. Postoji nekoliko razloga zbog čega je taj rok postavljen. Sud će procijeniti prema kojem od njih I u kojem opsegu će dosuditi uzdržavanje. odn djed imaju mogućnost za uzdržavati dijete • Ako je dijete maloljetno Ako je punoljetno. Sud može odlučiti da obveza uzdržavanja traje do godine dana osobito kad je brak trajao kratko ili kad je tužitelj u mogunosti u dogledno vrijeme na drugi način osigurati sredstva za život. Obveza uzdržavanja traje sve dok je pastorak maloljetan. Punoljetni pastorak dužan je uzdržavati maćehu odnosno očuha. UZDRŽAVANJE IZMEĐU TAZBINSKIH SRODNIKA Maćeha i očuh dužni su uzdržavati maloljetnog pastorka ako on ne može ostvariti uzdržavanje od roditelja. Sud će lakše u bračnom sporu lakše utvrditi postoje li razlozi za odbijanje zahtjeva za uzdržavanje ako se tuženik poziva na to da bi uzdržavanje predstavljalo očitu nepravdu. Pravo na uzdržavanje prestaje sudskom odlukom ako sud utvrdi da razvedeni bračni drug ili iz poništenog braka to pravo koristi živeći u izvnb zajednici ili da je postao nedostojan tog prava ili ako nema više pretpostavki koje opravdavaju uzdržavanje.Maloljetno dijete uživa posebnu zaštitu pa ga zakonodavac ne obvezuje da pridonosi za uzdržavanje pojedinih članova obitelji. a redovito se školuje Do godinu dana nakon što je punoljetni unuk završio školovanje. Baka I djed istovremeno su obveznici uzdržavanja. Dijete se može osloboditi dužnosti uzdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije uzdržavao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza. donijeti odluku o susretima i druženju unuka s bakom. U opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja. Obveza pastorka je supsidijarna u odnosu na obvezu novog bračnog ili izvanbračnog druga. Nisu dužni uzdržavati pastorka ako je brak između roditelja i maćehe. odnosno očuha djeteta razveden ili poništen. odnosno djedom. Ako maćeha ili očuh imaju djecu. Javlja se problem jer su izvanbračne zajednice neformalne. odnosno djeteta. ili da iznos bude podijeljen na njih dvoje. a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti. Drugi razlog zbog čega je rok postavljen je zaštita sigurnosti drugoga bračnog druga u smislu hoće li ili neće biti obvezan uzdržavati svojeg bivšeg bračnog druga Sud može odbiti zahtjev ako bi uzdržavanje predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga. UZDRŽAVANJE DJECE OD STRANE BAKE I DJEDA BAKA i djed najbliži su srodnici djeteta nakon roditelja. Pravo na uzdržavanje prestaje kad razvedeni bračni drug ili bračni drug iz poništenog braka koji to pravo koristi sklopi novi brak. Ako više osoba po odredbama ovoga Zakona ima istovremenu obvezu uzdržavanja. Prema tome zahtijev za uzdržavanje može se podnijeti 37 . Tužba za produljenje može se podnijejti samo do isteka vremena određenog za uzdržavanje. Također će sud u bračnom sporu lakše ispitati stanje odnosa u braku osobito kad je postupak pokrenut tužbom zbog teške I trajne poremećenosti bračnih odnosa. Uloga suda u ovom slučaju biti će od velike važnosti jer on određuje kad je prestala izvanbračna zajednica što može utjecati na mogućnost podizanja tužbe jer i kod izvanbračnih zajednica govorimo o prekluzivnom roku. Za zahtjev za uzdržavanje bračnih drugova propisan je prekluzivni rok. Dužni su nakon smrti djetetova roditelja uzdržavati maloljetnog pastorka ako su u trenutku smrti živjeli s pastorkom. • Da niti jedan od izvanbračnih drugova nije u braku s trećom osobom. UZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGA Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. Sud mora odbaciti tužbu koja je podnesena nakon što je rok istekao. ima pravo na uzdržavanje od svoga bračnog druga. dužnost uzdržavanja zajednička je djeci i pastorcima. Uzdržavanje izvanbračnog druga nastupa tek prestankom izvanbračne zajednice. • Da je izvanbračna zajednica prestala.

• Da su je zasnovale osobe starije od osamnaest godina. REDOSLIJED OBVEZNIKA UZDRŽAVANJA Pravo na uzdržavanje od bračnog druga ostvaruje se prije uzdržavanja od srodnika. otuđivanjem imovine ili na drugi način izbjegava davanje uzdržavanja za osobu koju je na temelju ovršne odluke ili sudske nagodbe dužan uzdržavati ili tko odbija izvršenje takve obveze. Kao i kod izvanbračnih zajednica i ovdje se javlja problem dokazivanja trenutka zasnivanja. Uzdržavanje istospolnih partnera prestaje: • Kad partner/partnerica sklopi brak • Kad sud utvrdi da je partner/partnerica zasnovao izvanbračnu ili drugu istospolnu zajednicu • Ako više ne postoji koja od pretpostavaka za uzdržavanje OSTVARENJE PRAVA NA UZDRŽAVANJE Ako netko dragovoljno daje pravo na uzdržavanje zbog osjećaja savjesti prema osobi koju bi mogao po zakonu uzdržavati uopće neće trebati primjenjivati odredbe ObZ-a. Prema odredbama ZIZ-a. mijenjanjem radnog mjesta. ovlaštenik uzdržavanja morat će ga ostvariti u sudskom postupku. Otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati djetetovu majku godinu dana od rođenja djeteta pod uvjetom da su ispunjene sljedeće pretpostavke: • Da je očinstvo utvrđeno priznanjem ili sudskom odlukom. ako je postavljen zahtjev za uzdržavanje u roku od šest mjeseci od dana prestanka istospolne zajednice. Za određivanje uzdržavanja u pravilu je stvarno nadležan sud. počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. ZIZ navodi pretpostavke koje moraju biti ispunjene kako bi došlo do obveze uzdržavanja: • Da istospolna zajednica traje najmanje tri godine. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. UZDRŽAVANJE PARTNERICE/PARTNERA Uzdržavanje je u ovom slučaju regulirano Zakonom o istospolnim zajednicama te postoje odredbe koje se odnose na obvezu uzdržavanja za vrijeme trajanja istospolne zajednice ili nakon njena prestanka. • Da partneri ili partnerice nisu lišeni poslovne sposobnosti. U slučaju da uzdržavanje izostane. • Da nisu krvni srodnici u ravnoj lozi. ta se obveza dijeli prema njihovim mogućnostima. Primjenjujući uvjetnu osudu sud može počinitelju postaviti uvjet da isplati dospjele obveze i da ubuduće uredno ispunjava dužnosti uzdržavanja. Sud u kaznenom postupku može izreći kaznenu sankciju osobi koja izbjegava plaćanje uzdržavanja ili odbija plaćati uzdržavanje na koje je obvezan ovršnom odlukom ili nagodbom. trajanja i prestanka istospolne zajednice. PRESTANAK PRAVA NA UZDRŽAVANJE Pravo na uzdržavanje uvijek će prestati: • Smrću dužnika ili vjerovnika uzdržavanja 1 38 . Zahtjev za uzdržavanje može se postaviti: • Za vrijeme trajanja istospolne zajednice • U roku od 6 mjeseci od dana prestanka istospolne zajednice Vremenski je uzdržavanje po zakonu ograničeno: • • • • Za maloljetno dijete koje nije nastavilo redovito školovanje do njegove punoljetnosti Za punoljetno dijete koje je završilo školovanje. • • • Kad sud utvrdi da su prestale postojati pretpostavke na temelju kojih je određeno uzdržavanje Istekom roka na koji je određeno uzdržavanje Kad primatelj uzdržavanja sklopi novi brak ili kad sud utvrdi da je zasnovao izvanbračnu zajednicu Da li će sud odbiti ili usvojiti tužbeni zahtjev te da li će pravo na uzdržavanje vremenski ograničiti ovisit će o istim razlozima koji vrijede za uzdržavanje bračnog druga. Ako se obveza odnosi na uzdržavanje djeteta ili maloljetne osobe. • Da nisu u braku. u postupku određivanja uzdržavanja primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona. Uzdržavanje može tražiti partner ili partnerica koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine te onaj koji nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti.• • Da postoje pretpostavke na strani izvanbračnih drugova koje se odnose na mogućnost ostvarenja sredstava za život. do godinu dana nakon završetka školovanja Za pastorka ili pastorku dok ne postane punoljetan Za majku izvanbračnog djeteta do godine dana od rođenja djeteta. dužnost uzdržavanja zajednička je djeci i pastorcima. Majka da bi ostvarila svoje pravo na uzdržavanje ustat će s dvostrukom tužbom: tužba za utvrđivanje očinstva i tužba za uzdržavanje. izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici. • Da majka nema dovoljno sredstava za život. Da je tužba podnesena u roku od šest mjeseci od prestanka izvanbračne zajednice1. • Da majka skrbi o djetetu. Ako maćeha ili očuh imaju djecu. a ne može se zaposliti. Kazneni zakon predviđa povredu dužnosti uzdržavanja: Tko izbjegavanjem zaposlenja. mjesta boravka ili prebivališta. Pravo na uzdržavanje od bake i djeda ostvaruje se prije uzdržavanja od maćehe ili očuha. a u pobočnoj zaključno do četvrtog stupnja. Ako više osoba ima istovremenu obvezu uzdržavanja.

odnosno drugi isplatitelj stalnih novčanih primanja dužan je kod svake isplate postupiti po odluci o uzdržavanju. javnim bilježnikom. a nije u radnom odnosu ili je radno sposoban ali nezaposlen roditelj. sposobnost za rad. imovinsko stanje. Pri ocjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode. POSTUPCI U KOJIMA SE ODLUČUJE O UZDRŽAVANJU U pravilu se uzdržavanje određuje u sudskom parničnom postupku. Ovršenik uzdržavanja može pred sudom. Novčani iznos može se izraziti na dva načina: • u postotku od plaće. centrom za socijalnu skrb ili poslodavcem. te sve pravno relevantne činjenice. Drugačije će biti ako obveznik uzdržavanja ostvaruje prihode samostalnim obavljanjem djelatnosti osobnim radom ili po drugoj osnovi. Nekome tko je obrtnik bilo bi teško dokazati koliki su mu mjesečni prihodi jer postoji opasnost da ih iskazuje u umanjenom iznosu kako bi izbjegao plaćanje uzdržavanja. To bi moglo biti u slučaju da je roditelj zaposlen u inozemstvu te u slučaju velikuh razlika u mjesečnim primanjima. naknade plaće ili mirovine • u određenom novčanom iznosu (apsolutnom iznosu) Nakon što utvrdi potrebe uzdržavanja osobe. sud će iznos za uzdržavanje odrediti u određenom iznosu (pr. u slučaju kad bi obveznik uzdržavanja skrivao stvarne prihode ili kad plaću prima neredovito.slobodni umjetnik te ne prima plaću I stoga nema osnovice koja bi bila mjerilo uzdržavanja. zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. bez provođenja ovršnog postupka. koje će sud uzeti u obzir. ODREĐIVANJE UZDRŽAVANJA I OVRHA UZDRŽAVANJA U parnici za uzdržavanje primatelj uzdržavanja postavlja tužbeni zahtjev u kojem od obveznika potražuje uzdržavanje. osim ako je ovršenik pristao na administrativnu zabranu. Npr. OBA se roditelja dužna uzdržavati dijete. a kad se radi o uzdržavanju djece od strane roditelja CZSS može na ZAPISNIK primiti nagodbu roditelja i djeteta. sud će uzeti u obzir mogućnost roditelja.) Kad se uzdržavanje traži za dijete. To se odnosi I na slučaj ako netko nije u radnom odnosu jer je npr.30% i sl.Ako osoba koja je dužna prije ostalih uzdržavati nije u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potrebe. potrebe djeteta izražavaju se u novčanom iznosu. 39 . Uzdržavanje se u pravilu određuje u novčanom iznosu. a to je postupak u kojem sudovi provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava te osiguranje tražbine kad dužnik ne želi sam dobrovoljno ispuniti svoju obvezu. Na temelju pristanka ovršenika poslodavac. mogućnost zaposlenja. da je za uzdržavanje osobe A potrebno mjesečno 1 500kn) Nakon što utvrdi apsolutan iznos sud će utvrditi omjer određenog iznosa prema plaći uzdržavatelja te taj iznos izraziti u postotku od plaće (pr. njezine vlastite potrebe i zakonske obveze uzdržavanja. U parnici o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prijedlog sudu da odredi uzdržavanje u određenom novčanom iznosu daje osoba koja zahtijeva uzdržavanje. dužan mu je istodobno podnijeti i odluku o uzdržavanju. Sud će uputiti obveznika uzdržavanja da pristane na administrativnu zabranu. Sud može odrediti uzdržavanje u određenom novčanom iznosu.1500 kn mjesečno. Ovdje se dakle radi o ADMINISTRATIVNOJ ZABRANI! Ako ovršenik daje pristanak pred sudom. oni će poslodavcu. potrebe djeteta. Prosječne potrebe djeteta koje će sud sukladno odredbama ObZ uzimati u obzir kod određivanja visine uzdržavanja iznose: • 1 440 kn mjesečno za dijete predškolskog uzrasta • 1 600 kn mjesečno za dijete školskog uzrasta Potrebe djeteta sastoje se od mnogo elemenata: • Jedan je materijalni • Drugi je u obliku neposredne brige koja se ostvaruje u roditeljskoj skrbi za dijete. Pri ocjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade. Opravdanost razloga ocjenjuje se nakon što sud sasluša stranke i provede dokazni postupak. osoba koja traži uzdržavanje može razliku ostvariti od drugih obveznika uzdržavanja. a potom raspodijeliti obvezu između obveznika uzdržavanja. 20%. odnosno drugim isplatiteljem dati pristanak da se iznosi određeni za uzdržavanje isplaćuju iz plaće ili drugih stalnih novčanih primanja izravno osobi koja je u odluci suda označena kao primatelj uzdržavanja. Ministar nadležan za poslove pravosuđa objavit će jednom godišnje podatke o prosječnim potrebama djeteta s obzirom na troškove života. Ako je dijete smješteno kod treće osobe ili je u domu. Ako je ovršenik dao pristanak pred poslodavcem ili drugim isplatiteljem stalnih novčanih primanja. Kad sud utvrdi postojanje tih okolnosti po službenoj će dužnosti odrediti uzdržavanje u određenom iznosu. Sud će u postupku uzdržavanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti donijeti odluku o ovrsi i provesti ovrhu kad ovršenik ostvaruje plaću ili druga stalna novčana primanja. javnim bilježnikom ili centrom za socijalnu skrb. Tko je vjerovnik. a tko dužnik te iznos uzdržavanja određuje se: • sudskom presudom • nagodbom sklopljenom na zapisnik pred CZSS • rješenjem CZSS Često će biti potrebno provesti ovršni postupak. osim ako postoje opravdani razlozi da se osigura u naturi. U parnici o uzdržavanju djeteta sud će roditelju s kojim dijete živi posebno uzeti u obzir rad i brigu koju ulaže u podizanje djeteta i sukladno tome umanjiti njegov novčani doprinos za uzdržavanje djeteta. odnosno drugom isplatitelju stalnih novčanih primanja odmah dostaviti izjavu ovršenika i odluku o uzdržavanju. npr.

Pomoću očevidnika centar lakše izvršava svoju nadzornu ulogu koja uključuje provjeru ispunjava li dužnik uzdržavanja obvezu i to šest mjeseci nakon primljene sudske odluke ili nakon sklapanja nagodbe. vjerovnik ili dužnik uzdržavanja mogu tražiti da sud povisi ili snizi iznos uzdržavanja ili promjeni način uzdržavanja jer se na uzdržavanje primjenjuje klausula rebus sic stantibus (dok traju postojeće okolnosti)! Do sniženja iznosa uzdržavanja može doći smanjenjem potreba vjerovnika uzdržavanja (ako dio svojih potreba počne zadovoljavati iz još nekih prihoda. priznanje tužbenog zahtjeva i sklapanje nagodbe nije dopušteno!!! SUDJELOVANJE CENTRA U POSTUPKU PRED SUDOM Centar u postupcima o uzdržavanju: • može u ime djeteta pokrenuti postupak za uzdržavanje • mora sudjelovati u postupku uzdržavanja kao umješač sui generis • može imati ulogu kao posebni pomagač suda Sudjelovanje CZSS u postupku pred sudom zamišljeno je kao dodatna pomoć djetetu da ostvari svoje pravo na uzdržavanje. predlagati izvođenje dokaza i ulagati pravne lijekove. osoba s duševnim smetnjama. Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će način vođenja očevidnika sudskih odluka o uzdržavanju i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb. Dobrobit djeteta štiti se tako da: • Sud mora ex officio odlučiti o uzdržavanju djeteta • Se u postupcima o uzdržavanju djeteta ne može donijeti presuda na temelju priznanja ili na temelju izostanka • Se stranke ne mogu odreći svojeg zahtjeva za uzdržavanje. 40 . kad sud smatra da je to potrebno za donošenje odluke. Do povišenja uzdržavanja može doći zbog povećanih potreba vjerovnika (npr. Sud je dužan tijekom postupka osobito paziti da se zaštite prava i interesi djece. Centar za socijalnu skrb dužan je na zahtjev suda prikupiti podatke o osobnim i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u postupku.) ili smanjenjem mogućnosti dužnika uzdržavanja (npr. ZAŠTITA DOBROBITI DJETETA U POSTUPCIMA O UZDRŽAVANJU Dobrobit djeteta u postupcima o uzdržavanju štite odredbe ObZ koje propisuju iznimke od općih pravila od pretpostavki za uzdržavanje na strani davatelja uzdržavanja te postupovnim odredbama ObZ. CZSS u postupcima o uzdržavanju može u ime djeteta pokrenuti postupak za uzdržavanje.pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja) ili zbog povećanih mogućnosti uzdržavatelja (npr. NAGODBA O UZDRŽAVANJU PRED CZSS Kako bi dijete što prije ostvarilo svoje pravo na uzdržavanje te kako bi došlo do uštede vremena i novaca postoji mogućnost sklapanja upravne nagodbe pred centrom za socijalnu skrb koji će ga sastaviti u obliku zapisnika kad god je to moguće.ako postane roditelj pa mu se uspostavi obveza uzdržavanja djeteta. a posebice odgovaraju li njihovi iskazani prihodi stvarnom stanju. priznati tužbeni zahtjev ili nagoditi se Sud je dužan ex officio odlučiti o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje nije sposobno za rad te o roditeljskoj skrbi u bračnim postupcima koji završavaju tako da je očito da će roditelj živjeti odvojeno od djeteta te paternitetskim i maternitetskim sporovima kad god je moguće i potrebno s obzirom na ishod spora te okolnosti slučaja donijeti odluku o uzdržavanju.stjecanje boljih primanja itd. Zakon upućuje da bi nagodbu trebalo sklopiti: • Uvijek kad je to moguće • Vodeći računa o dobrobiti djeteta SADRŽAJ NAGODBE SU: • podaci o vjerovniku i dužniku • odredbe o iznosu mjesečnih novčanih obroka u postotku od plaće ili u određenom novčanom iznosu • navod kojega dana u mjesecu tražbina dospijeva Ovako sklopljena nagodba se smatra ovršnom ispravom što djetetu omogućava lakše ostvarivanje prava na uzdržavanje jer ne mora voditi ovršni postupak u slučaju da bude zakinuto u svom pravu. Centar za socijalnu skrb može u ime djeteta pokrenuti i voditi parnicu o uzdržavanju odnosno za povećanje uzdržavanja. ako se poboljša njegovo zdravstveno stanje itd.PROMJENA IZNOSA UZDRŽAVANJA Kad god se promjene okolnosti. mora sudjelovati u postupku uzdržavanja kao umješač sui generis I može imati ulogu kao posebni pomagač suda. Centar za socijalnu skrb dužan je na zahtjev suda u sporovima o uzdržavanju brižljivo ispitati imovinske prilike stranaka u postupku. ili osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima.). ako o djetetu skrbi druga osoba ili ustanova ili ako roditelj s kojim dijete živi to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga. ali pazeći pritom da je u skladu sa djetetovom dobrobiti. ako mu se smanje prihodi itd. a osobito iznositi činjenice koje stranke nisu navele. Odricanje od tužbenog zahtjeva za uzdržavanje. OSTALE OVLASTI CENTRA ZA ZAŠTITU INTERESA DJECE Centar za socijalnu skrb dužan je voditi očevidnik odluka o uzdržavanju djece koje mu dostavlja sud i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb . Nagodba može poslužiti za postizanje sporazuma između roditelja i djeteta oko visine doprinosa za uzdržavanje ili pak za povećanje ili smanjenje doprinosa ako promijenjene okolnosti to zahtijevaju.). Kad sudjeluje u postupku. centar za socijalnu skrb ovlašten je podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku radi zaštite prava i interesa djeteta.

izvanbračni drugovi te partneri. Dakle. a uređen je sljedećom odredbom: „Tko za drugoga učini kakav izdatak ili što drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti. imovinska korist od autorskih i autorskom pravu srodnih prava te dobitak od igara na sreću.a kao osnova moze biti samostalan ili zajednicki te neposredan ili posredan. 41 . odn partnerice međusobno te s trećim osobama • Pravna pravila o upravljanju i raspolaganju imovinom djeteta • Pravno pravilo o pravu majke na naknadu troškova poroda izvanbračnog djeteta IMOVINSKI ODNOSI BRACNIH DRUGOVA Uredenje imovinskih odnosa temelji se na nacelima: • ravnopravnosti BRAČNIH DRUGOVA • obiteljske solidarnosti u slučaju primjene zakonskog sustava • zastite autonomije volje stranaka Obiteljska solidarnost ogleda se u tome što bez obzira što netko od njih dvoje možda ima manje prihode. Bracnim ugovorom moze se mijenjati u vecoj ili manjoj mjeri zakonski sustav. rad može biti: • samostalan • zastite prava postenih trecih osoba • • • zajednički neposredan posredan Načelo ravnopravnosti ogleda se u tome što su bračni drugovi. što znači i gospodarska zajednica. imovinska korist od autorskih prava i drugih srodnih prava te dobitak od igara na sreću • da je stecena za vrijeme trajanja bracne zajednice • predstavlja suvlasnistvo Rad je nacin stjecanja nove imovinske vrijednosti. Treći ne moraju uvijek znati da netko raspolaže imovinom koja je u statusu suvlasništva pa ih u pojedinim situacijama pravni propisi posebno štite. odn suvlasništvo bračnih drugova. ZAKONSKI IMOVINSKI SUSTAV Brak je zajednica života.dijelovima u bračnoj stečevini. Bitna obiljezlja bracne stecevine: • da je stecena radom ili potjece iz imovine stecene radom. Zaštita prava poštenih trećih osoba ogleda se u posebnim pravilima koja ih više ili manje štite u pravnom prometu s imovinom koja je bračna stečevina. Taj zahtjev se naziva VERZIJSKI ZAHTJEV. Ako CZSS utvrdi da obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoju obvezu redovito mora poduzeti potrebne mjere za zaštitu interesa djeteta da ostvari uzdržavanje. pravo tražiti naknadu troškova od onog koji je bio zakonski obveznik uzdržavanja. Dvije su mogucnosti uredenja imovinskih odnosa: • zakonski i • ugovorni. Zakonski sustav ureduje odnose na nacin koji pretpostavlja da odgovara prosjecnom bracnom paru. oni solidarno sudjelouju u ostvarenju zajedničkog standarda. Uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova temelji se na nacelu obiteljske solidarnosti i ravnopravnosti supruznika. a to su: • Osigurati sredstva za privremeno uzdržavanje djeteta kad roditelj ne ispunjava svoju obvezu dulje od 3 mjeseca • Pokrenuti i voditi parnicu o uzdržavanju odnosno za povećanja uzdržavanja u ime djeteta • Tražiti ovrhu odluke o uzdržavanju djeteta Mogućnost osiguranja sredstava za privremeno uzdržavanje djeteta vezana je uz stanje odgovarajućih namjenskih fondova. ima pravo zahtijevati naknadu od njega“ Prema sudskoj praksi osoba koja plaća uzdržavanje može tražiti naknadu tih troškova ako: • Onaj tko je snosio troškove uzdržavanja neke osobe nije bio obvezan uzdržavati tu osobu • Je onaj od koga se naknada traži bio obvezan po zakonu plaćati uzdržavanje. ili ih uopće nema. a drugi veće. Zaštita autonomije volje stranaka pruža im mogućnost da sklope ugovor o uređenju svojih imovinskih odnosa u sadašnjoj i budućoj imovini na način koji smatraju prikladnim. Ako je CZSS umjesto drugoga obveznika uzdržavao dijete ima. ali to nije učinio • Troškovi uzdržavanja nisu učinjeni s namjerom da se obdari osoba koja je bila obvezna osigurati uzdržavanje • Su troškovi bili opravdani IMOVINSKI ODNOSI POJAM I OBILJEŽJA IMOVINSKIH ODNOSA U OBITELJSKOM PRAVU Pravno uređenje imovinskih odnosa u obiteljskom pravu obuhvaća: • Pravna pravila kojima se uređuju odnosi stvarnog i obveznog prava u koje ulaze bračni drugovi. ako ne ugovore drugačije suvlasnici u jednakim Samostalan rad je rad svakog od bračnih drugova pojedinacno. Stečevinom također upravljaju ravnopravno. kao i svaka druga fizička ili pravna osoba. Bracni supruznici mogu imati: • bračnu stečevinu • vlastitu imovinu BRACNA STECEVINA Bracna stecevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bracne zajednice ili potjece iz te imovine.

Raspolaganjem ne smije dirati u tuda prava. Jednako suvlasnistvo je presumpcija. ograniceno je zajednickim pravima supruznika. stvaranje nove • drugova ili iznajmljivanjem turističkog objekta u kojemu uslugu svojim osobnim radom pruža bračni drug koji nije njegov vlasnik ili suvlasnik Predmeti za osobnu uporabu Posredan rad je onaj kojim se ne stvara nova vrijednost.ako nisu drugacije dogovorili. bracne stecevine. bračni drug samostalno raspolaze.neposrednim radom na poljoprivrednom zemljištu koje je vlastita imovina jednog od bračnih 42 . Imovina koja potječe iz imovine stečene radom također je bračna stečevina jer se imovina može tijekom vremena mijenjati pr. ako je osnovano ulaganjem novčanih I drugoh vrijednosti koje predstavljaju bračnu stečevinu te predmeti koji služe obavljanju zanata (alati. Glede idealnog dijela. pa i cijelom bracnom stecevinom kao suvlasnickom zajednicom. a u slucaju izvanrednog upravljanja jedini izlaz jest da se trazi razvrgnuce suvlasnistva tj.Zajednicki rad je rad obaju bračnih drugova na zajednickom imanju. Za poslove upravljanja biti potreban sporazum supruznika izricit ili ne (to se odnosi na poslove izvanrednog upravljanja.kuhanjem…). Zastita takvim osobama propisana je: ♣ za poslove redovite uprave (smatra da je dao pristanak) ♣ za poslove u svezi s imovinom koja treba biti upisana u zemljisne knjige. Bracna zajednica predstavlja zivotni sadrzaj braka. Bračni drugovi su suvlasnici u stecevini u jednakim djelovima. • • Prihodi od bračne stečevine (kamate od ušteđevine. ili novcem ili na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanj • Vlasništvo trgovačkog društva ili obrta.ali i nad pojedinom stvari ili pravom dogovorom obaju supruznika.vozila…) o suvlasnistvu treca osoba imati upozorenje da je potrebna suglasnost i drugog supruznika. javne upisnike Tako ce upisom na posebne stvari u knjige (nekretnine. Ako se ne mogu usluglasiti glede upravljanja imovinom.od zajedničke ušteđevine iz plaće bračni drugovi kupe automobil koji poslije prodaju i kupe dionice. snosi troskove i terete djela a i zahtijeve glede idealnog dijela. ali pomaze bračnom drugu da ostvari povecanu vrijednost oslobadanjem brige za svakodnevne tekuce potrebe (brigom za djecu. honorar) • Vlasništvo nad pokretninama I nekretninama koje su nabavljene sredstvima stečenim radom. RAZVRGNUĆE BRAČNE STEČEVINE Razvrgnuce bracne stecevine moze BITI: • sporazumno • u sudskom postupku Suvlasnistvo se moze razvrgnuti nad cijelokupnom stecevinom. npr.potrebe kucanstva. Ono je suvlasnistvo. Bračni drugovi mogu dogovoriti da ce upravljanje prpustiti jednom od njih ili trecoj osobi. drugi nije nista pridonosio). a njezin predmet može biti: • Plaća (zarada. a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi“ PREDMET BRAČNE STEČEVINE Bračna stečevina je skup stvari I prava. • Ušteđevina u novcu Sudska praksa morat će rješavati i pitanja koja izazivaju novi oblici imovinskih prava: • prava iz životnog osiguranja ili dodatnog mirovinskog osiguranja • prava na temelju dionica i dividende trgovačkih društava • prava iz namjenske stambene štednje UPRAVLJANJE I RASPOLAGANJE BRAČNOM STEČEVINOM Treba razlikovati izvrsavanje prava vlasnistva glede idealnog dijela stvari i izvrsenje prava vlasnistva nad cijelom stvari. Svaki je bračni drug ujedno i vlasnik idealne polovice stvari i prava osim ako drugacije nije ugovorno dogovoreno.) • dobitak od igara na srecu Trajanje bracne zajednice vremensko je odredenje kad neka imovina mora biti unesena u zajednicu da bi usla u bracnu stecevinu. vlasnistvo vise osoba na istoj stvari u omjeru pola-pola. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima: „Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva. najamnina stana ili poslovnog prostora) Prihodi od vlastite imovine do kojih se došlo radom.predpostavlja se da je dao pristanak).plovila. instrumenti).izvod. tj.a za redovne i ne treba pristanak. Vrijeme prestanka braka sluzi u dokaznom postupku u kojem bi se utvrdivalo do kad je trajao brak kako bi se utvrdio dan do kojeg su supruznici stjecali bracnu stecevinu. Glede cjelokupne bracne stecevine..u suprotnom sklopljen posao bio bi nistav.uredu… Neposredan rad je neposredno vrijednosti. / dionice Za dvije skupine prava zakon predvidio da ulaze u bracnu stecevinu: • imovinske koristi od autorskih i autorskom pravu srodnih prava (umjetnicki. neoboriva zbog razloga pojedinacnih nepravdi (jedan radio.poduzecu.u slucaju redovnog postupka upravljanja odluku ce donijeti sud u izvanparnicnom postupku.moze iskazati u obliku place. računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari. Trece osobe moraju paziti prilikom ulaska u poslove s bračnim drugovima da bračni drug s kojim se dogovara ima pristanak drugog supruznika. sve su one suvlasnici te stvari.

ako je darovanje ucinjeno uz istodobnu predaju stvari.odredit ce sud. Ako se bračni drugovi ne sporazume o nacinu razvrgnuca.buduce-plodovi). Ovakvo razvrgnuce moguce kada to zele obje osobe. Kad darovatelj obecava darovanje trebao bi se sklopiti bracni ugovor u pisanom obliku.nije potreban poseban oblik. • mogla bi utjecati na mirniju rastavu posto su rjeseni imovnski odnosi na samom pocetku.pa su i zainteresirani da bitno drugacije urede imovinske odnose. prvi zadatak suda je odredivanje bracne stecevine. Sklapaju ga bracni drugovi samostalno.Jedan od supruznika zeli razvrgnuce predajuci zahtijev sudu pri cemu slijedi sudsko razvrgnuce. Opoziv darovanja.nasljedstvo) • imovina koju je stekao nakon prestanka bračne zajednice bez obzira na pravni temelj stjecanja • njegovo autorsko djelo • stvari i prava nakon razvrgnuca bracne stecevine ili pojedina prava temeljem bracnog ugovora. Ako se utvrdi da imovina gubi vrijednost dijeljenjm. Za bracnog druga lisenog poslovne sposobnosti.dugotrajni sporovi i štiti vrijednost imovine • mogao bi se imovinski zaštititi drugi bračni drug u odnosu na nasljednike koji bi mu konkurirali u ostavinskom postupku BRACNI UGOVOR je pravni posao nevjeste i zenika ili bračnih drugova o uredenju imovinskopravnih odnosa na postojecoj ili buducoj imovini. Nekad se moze traziti vracanje tj.prenosiva prava (ploduzivanje) ili imovina.no ako je medu supruzniciam sporno sto ulazi u bracnu stecevinu.OZ to ne ureduje. Darovati se mogu stvari (sadanje. • smanjuju se visoki sudski troskovi. Sud moze na zahtjev svakog od suvlasnika odluciti da svakom pojedinom pripadne odredena stvar ili skupina uzimajuci u obzir njihove potrebe. Primjenjivat ce se sudska razdioba po ekvivalentu. VLASTITA IMOVINA Odnosi se na imovinu kojom u odnosu na bračnog druga. Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuce suvlasnistva u svako doba osim: • kad bi to nastetilo drugom bračnom drugu • kad je pravo na razvrgnuce ograniceno zakonom • sam bracni drug ogranicio ocitavanjem svoje volje pravo na razvrgnuce suvlasnistva U razvrgnuca. Kad se utvrdi diobena masa moguce je nacin razvrgnuca postici sporazumom vodeci racuna o stvarima za koje imaju osobni interes.dugovi koji terete stecevinu. Moze se sklopiti za vrijeme braka ili prije sklapanja braka.o tome odlucuje u parnicnom postupku. a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni. poslovna sposobnost se stjece ex lega. Nepostojanje pristanka ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe.moze ga sklopiti skrbnik s prethodnim odobrenjem centra. drugi bračni drug upravlja i raspolaze kao samovlasnik. primjerice: • određivanje rezličitih udjela u bračnoj stečevini • određivanje prihoda kao vlastite imovine • • • • • • određivanje prava prvokupa na imovini odricanje od prava da zahtijevaju diobu bračne stečevine na određeno vrijeme da su darovi učinjeni iz bračne stečevine vlastita imovina daroprimca način razvrgnuća bračne stečevine tako da pojedine stvari ili prava uđu u dio jednog bračnog druga razvrgnuće bračne stečevine uspostava služnosti Propisan oblik pretpostavka je valjanosti ugovora. Vlastita imovina je bračnog druga je: • imovina koju je imao u trenutku sklapanja braka • imovina koju je stekao za trajanja braka na pravnom temelju različitom od rada (pr. a nekretnine geometrijski. Ako bi jedan dobio stvari u manjoj vrijednosti od drugog. Za darovanje nekretnina trazi ipak pisani oblik s ovjerenim potpisima darovatelja i daroprimca. Za poslove redovite uprave smatra se da je drugi bračni drug dao svoj pristanak ako se ne dokaže suprotno. što znači da bi svaki sporazum bračnih drugova koji nije protivan prisilnim propisima bio dopušten.no ne mogu se sporazumijeti kako podijeliti imovinu. Predmet bracnog ugovora nije zakonom određen.“ Iznimka od propisanog strogog oblika bračnog ugovora su poslovi redovite uprave imovinom. Odlucuje sud u vanparnicnom postupku. DAROVANJE Darovanje je ugovor u kojem jedna stranka (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimcu) neku imovinsku korist.a ona to prihvaca.a GP kaze da opoziva moze doci: • zbog osiromašenja darovatelja • zbog „grube nezahvalnosti“ obdarenika Osiromašenje darovatelja je pretpostavka za opoziv darovanja kojom se štite lakomisleni darovatelji koji poneseni emocionalnim zanosom daruju nesrazmjeran dio imovine 43 . Sklapanje bracnog ugovora ima svoje prednosti: • potice povjerenje izmedu partnera razgovorom o imovinskim odnosima. Od imovinske mase odbit ce se trazbine. ima pravo na isplatu razlike u novcu. civilno razvrgnuce. pa i maloljetni bracni drug moze sklopiti. Djeljive pokretne stvari podjelit ce fizicki. „Bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku.odluke suda UGOVORNO UREDENJE IMOVINSKIH ODNOSA U BRAKU (PACTA NUPTIALIA) Sve je vise gradana koji imaju znatne prihode. No. na javnoj drazbi prodati imovinu i podjeliti zaradu od prodaje izmedu supruznika.

Solidarno odgovaraju oba bračna druga: & Za poduzete redovite poslove iz bračne stečevine & Po općim pravilima građanskog prava o odgovornosti suvlasnika za tražbine koje proizlaze iz bračne stečevine & Za štetu koju posredno ili neposredno zajedno uzrokuju & Za štetu koju trećima počini njihovo dijete Bračni drugovi koji su roditelji odgovaraju za štetu koju trećima počini njihovo dijete solidarno. kao i prihodi iz autorskih prava i dobici igara na sreću nazivaju ZAJEDNIČKA STEČEVINA. dar). Stvari se mogu zakomplicirati odlukom suda da izvanbracna zajednica nije trajala dovoljno dugo. Izvanbracni drugovi mogu imati stecevinu (rezultat zajednickog rada i zivota u zajednici) i vlastitu imovinu (imali prije ulaska u zajednicu). DUGOVI PREMA TRECIM OSOBAMA Bračni drugovi mogu za dugove prema trećim osobama odgovarati: • pojedinačno • Pravo zahtijevati da mu se stvar koja je predmet ovrhe ustupi ako položi iznos koji odgovara vrijednosti ovršenikova udjela u toj stvari IMOVINSKI ODNOSI IZVANBRACNIH DRUGOVA ObZ trazi da zajednica traje duze vrijeme i da niti jedan od sudrugova nije u braku s trecom osobom. IMOVINSKI ODNOSI RODITELJA I DJECE Roditeljska skrb obuhvaca i zastitu imovinskih intersa djeteta. U slučaju samostalnog duga vjerovnik može tražiti ispunjenje ili iz vlastite imovine bračnog druga ili iz suvlasničke bračne stečevine. Tu roditeljsku duznost ovlasten je nadgledati centar. • solidarno Bračni drug odgovara pojedinačno za tražbine koje su nastale prije sklapanja braka i za tražbine koje proizlaze iz vlastite imovine. roditelji su odgovorni ako se pokaže da je šteta počinjena zbog lošeg odgoja maloljetnika. Zakon o radu zabranjuje zaposljavanje djece mlade od 15 g. IMOVINA DJETETA STECENA RADOM Imovinom koju je dijete steklo radom. Imovinski interesi djeteta proizlaze iz cinjenice da je dijete vlasnik neke imovine po bilo kojem pravnom temelju (rad.nakon navrsene 15.protiv njegove volje. a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio dužan uzdržavati.ili da nije doslo do prekida braka jednog od izvanbracnih drugova.bez ogranicenja. između ostalog I dužnost međusobnog pomaganja I poštovanja te vjernost. Imovinu stecenu radom (15.upravljanje imovinom djeteta itd. Ako je dijete bilo pod nazorom treće osobe.g. Za štetu koju počini njihovo dijete od sedme godine presumira se da su krivi. Darovatelja se može osiromašiti tako da više nema sredstava za nužno uzdržavanje. Tada se ne primjenjuju odredbe obiteljskog prava vec GP za imovinskopravne odnose. U slucaju ovrhe trazbine jednog bračnog druga . Ako dug ne bude placen.slijedi ovrsni postupak. Bračni drug ima dva prava: • Pravo namirenja iz iznosa dobivenog prodajom stvari prije namirenja ovrhovoditelja i drugih osoba koje se namiruju u ovršnom postupku i prije naknade troškova ovršnog postupka 44 .upravlja sam. djela itd. primjenjuju ista pravila kao i za bracni ugovor (pisani oblik. a potom i prema trećima.izvodenje i pripremanje umjetnickih scenickih i sl. sud obvezuje roditelje da naknade štetu potpuno ili djelomično iako za to nisu krivi.ako ima skrbnika tada mu je potrebno dopustenje centra. Dijete moze biti vlasnikom imovine jer je pravno sposobno.).uvijek raskinuti ugovor o radu ili ogranicit ovlasti koje je dao. S navrsenih 15 godina moze sklopiti ugovor o radu.ne dopusta se proglasenjem ovrhe nedopustenom u pogledu njegova djela. Za štetu koju počini dijete do sedme godine starosti roditelji su objektivno odgovorni (bez obzira na svoju krivnju). no moze raspolagati imovinom tek kad stekne poslovnu sposobnost.na suvlasnickoj cijeloj stvari nekretnini.pravni subjekt. osim ako ne postoje zakonom opravdani razlozi za isključenje odgovornosti. ali mogu dokazati suprotno. a ne roditelja. Zakonski zastupnik moze u ime maloljetnika. a partneri/partnerice mogu sklopiti UGOVOR O UREĐENJU IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA. koji nije predmet trazbine. Za razliku od bračne zajednice ovdje se umjesto bračne stečevine imovina koja je stečena radom ili potječe iz te imovine. IMOVINSKI ODNOSI PARTNERA/PARTNERICA Partneri zasnivaju istospolnu zajednicu koja tekođer ima obilježja i imovinske zajednice koja proizvodi različite učinke između njih.) upravlja sam.posvojitelji (ukljucuje sklapanje pravnih poslova.ovjereni potpisi.drugi supruznik moze traziti da sud ovrhu proglasi nedopustenom.. Mogu takoder sklopiti i izvanbracni ugovor. a u slucajevima predvidenim zakonom i ograniciti. nasljede. imovinom upravlja zakonski zastupnik.g. U slucaju ovrhe na pokretnim stvarima. U slučaju kad je maloljetnik odgovoran za štetu I sposoban je za rasuđivanje. Uz odredene iznimke (snimanje filmova. Imovina djeteta odvojena je od imovine roditelja jer je dijete zaseban pravni subjekt.svom bračnom drugu. Grubu nezahvalnost će primjenjivati sudska praksa cijeneći pritom zakonska određenja prava I dužnosti bračnih drugova.). U svakom slučaju može se tumačiti da je do grube nezahvalnosti došlo ako obdarenik učini kazneno djelo ili neko djelo kojim se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.zabrani primjene stranog prava).ako ga pisemno ovlasti zakonski zastupnik. a ako tako pozele. Također odgovaraju svi roditelji bez obzira da li su u braku ili ne za štetu koju trećima počini njihovo dijete. Do stjecanja poslovne sposobnosti o djetetu skrbe roditelji.sklopiti i prije izvanbracne zajednice. a ne može nadoknaditi štetu. oni mladi ne mogu upravljati tom imovinom.

sklapali brak s bračnim drugom koji ima različito državljanstvo itd. primijeniti i provesti u drugoj državi kad je to potrebno Odgovore na njih daje primjena kolizijskih propisa kojima se bavi MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO. odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ne isplaćuju na ruke roditelja nego da se tim prihodima podmiruju životne potrebe djeteta odn. Sve je to utjecalo na potrebu rješevanja obiteljskopravnih predmeta s međunarodnim elementom. TROSKOVI PORODA IZVANBRACNOG DJETETA Troskove nastale trudnocom i porodom izvanbracnog djeteta podmiruju majka i otac.dionica.no ako oni za to nemaju dovoljno sredstava mogu koristiti prihode. Pritom su kao prva pitanja prepoznata: ♣ koje nacionalno pravo treba primijeniti kad se vodi spor o nekom obiteljskopravnom slučaju ♣ kako neku odluku priznati.nekretnine) Prihode roditelji mogu koristiti za njegovo uzdrzavanje.st jedan od zanimljivih predmeta bavljenja obiteljskopravnih stručnjaka. OBZ razlikuje: • Upravljanje prihodima (kamate. Obiteljska zakonodavstva u europskim državama razvijaju se unutar pojedinih domaćih pravnih sustava pod jakim utjecajem društvenih običaja. U slučaju da roditelji ne ispunjavaju svoju dužnost na odgovarajući način CZSS može podnijeti mjere radi zaštite prava djeteta I izreći mjere za zaštitu imovinskih interesa djeteta: u svako doba može zahtijevati od roditelja polaganje o upravljanju djetetovom imovinom I o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta. Proces europskih integracija potaknuo je i olakšao slobodan protok dobara i ljudi. Promjena prebivališta imala je posljedicu i zasnivanje obitelji s međunarodnim elementom.st. U slucaju spora nadlezan je sud. tradicije i kulturnih posebnosti. a u RH ona su rješena zastarjelim Zakonom o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Pojedinci su sklapali brak i stjecali imovinu u drugoj državi. Roditelji su duzni uzdrzavati dijete. Harmonizacija obiteljskog prava na europskom području počela se odvijati kroz shvaćanje domaćih ustavnih sudova koji su primjenjujući standarde ljudskih prava i sloboda unijeli načela ravnopravnosti žene i muškarca te jednakost djece rođenih u braku i izvan braka.roditelji imaju pravni polozaj zakonskog zastupnika.UPRAVLJANJE IMOVINOM MALOLJETNIKA OD STRANE RODITELJA EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO U NASTAJANJU Kad upravljaju maloljetnikovom imovinom. Svaka država predviđa svoja pravila za ta pitanja. Ukoliko ugovor nije sklopljen u propisanom obliku nema pravnog učinka I ništavan je. Javnobilježnički akt sastavlja javni bilježnik I provjerava je li njegov sadržaj u skladu s prisilnim propisima. Ideja o potrebi iznalaženja IUS COMMUNE – zajedničkog procesnog. odnosno djeteta.bitno je da je utvrdeno tko je otac djeteta. • Pravnim uređenjem pojedninih zemalja unutar EU • Djelovanjem organizacija koje za cilj imaju harmonizaciju prava 45 . potrebno je da prethodno bude utvrdeno ocinstvo.najamnine.lijecenje. Da bi majka bila u stanju traziti naknadu troskova. Centar za socijalnu skrb može u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje računa o upravljanju djetetovom imovinom te o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta na temelju posebnih propisa. Irelevantno je jeli ocinstvo utvrdeno priznanjem ili sudskom presudom. Postoje nastojanja da se stvori jedinstvena kodifikacija europskog građanskog prava. koji ce na zahtijev jednog od roditelja odrediti udio svakog od njih u podmirivanju.skolovanje. Centar za socijalnu skrb može radi zaštite imovinskih interesa djeteta zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja. a ona bi značila da postoji sporazum određenog broja zainteresiranih država da zamijene svoje propise jednim novim pravnim aktom koji bi se primjenjivao u svim državama koje bi ga prihvarile. te odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ostvarenih po posebnim propisima ne isplaćuju na ruke roditelja. Proces se europeizacije materijalnih odredaba obiteljskog prava odvija na više razina: • stvaranjem zajedničkih standarda zaštite ljudskih prava primjenom osobito EKLJP unutar VE. Javni bilježnik mora provjeriti je li za sklapanje tog pravnog posla pribavljeno odobrenje CZSS. Centar za socijalnu skrb može radi zaštite imovinskih interesa djeteta donijeti odluku da roditelji glede upravljanja djetetovom imovinom imaju položaj skrbnika. nego da se tim prihodima podmiruju životne potrebe obitelji. kolizijskog i materijalnog prava javlja se od prijelaza 19 u 20. Svaki ugovor o raspolaganju imovinom maloljetnika mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.obitelji te može tražiti od suda izricanje mjera osiguranja na imovini roditelja. Imovinom moraju upravljati kao dobri domacini. To je predvidio Zakon o javnom bilježništvu.obrazovanje ili podmirenje vaznih potreba djeteta. Mogućnost stvaranja europskog obiteljskog prava postala je na prijelazu iz 19 u 20.dividende) • upravljanje samom imovinom djeteta (glavnica. staviti roditelje u vezi s upravljanjem djetetovom imovinom u položaj skrbnika. U suvremeno doba domaće pravo je moralo iznalaziti nova rješenja koja su se često tražila u poredbenim sustavima.odgoj. primjenom raznih poredbenih metoda koje bi trebale dovesti do otkrivanja zajedničkog načela. u skladu sa svojim imovinskim mogucnostima. Zagovornici jedinstvenog europskog građanskog zakonika govore o unifikaciji prava.

pravo da izraze svoje mišljenje koje će biti uzeto u skladu s njihovom dobi i zrelosti Pravo starijih osoba na dostojan život i neovisnost. U njezinoj nadležnosti nije usklađivanje materijalnih odredbi obiteljskog prava. odn tumačenje Europskog suda za ljudska prava . ekonomsku i društvenu zaštitu obitelji Na usklađivanje obiteljskog prava u Europi utječe i spontana djelatnost članova akademske zajednice. Važna je za države članice UREDBA BRUXELLES IIbis o nadležnosti.3.g osnovala KOMISIJU ZA EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO kojoj je CILJ harmonizacija obiteljskog prava u europskim prostorima.2005. nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja 6.g zamijenila uredbu BRUXELLES II. Ona je 1. zabrana mučenja. jednakost prava i dužnost bračnih drugova 5. U užem smislu riječi o europskom pravu govori se samo o pravu koje se nalazi u okrilju EU. te pravo da sudjeluju u društvenom i kulturnom životu Pravo osoba s invaliditetom da imaju koristi od mjera koje su postavljene tako da osoguraju njihovu neovisnost. izraženo u presudama koje su obvezujuće za države stranke. pravo na pravično suđenje 8. Koja ljudska prava relevantna za obiteljskopravne institute predviđa zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda? 1. POVELJA PRAVA EUROPSKE UNIJE JAMČI: • RODITELJSKA ODGOVORNOST • • • • • Zaštitu ljudskog dostojanstva Poštovanje privatnog i obiteljskog života Pravo na sklapanje braka i pravo na osnivanje obitelji. kao što je donošenje preporuka i rezolucija. pravo na obrazovanje i pravo roditelja na odgoj i poučavanje djece 4. redovito se organiziraju konferenvije i kolokviji na kojima se pokušavaju naći odgovori na novonastala pitanja primjene obiteljskog zakonodavstva. po uzoru na sličan postupak ujednačavanja obiteljskih odredaba u nordijskim državama i SAD-u. Tako je skupina profesora 2001. društvenu i profesionalnu uklopljenost Pravnu. pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života 2. U okviru VE djeluje KOMISIJA ZA GRAĐANSKA STANJA. pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji 3.Unutar VE najviše je na harmonizaciju utjecala primjena EKLJP. priznanju i izvešenju sudskih odluka u bračnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti. zabrana diskriminacije • • • • • Pravo roditelja da osigura svojoj djeci obrazovanje u skladu sa svojim vjerskim. NAČELA KOJA JE IZRADILA CEFL: • RAZVOD BRAKA • PITANJE UZDRŽAVANJA PORED EKLJP u okviru VE značajne su: • Europska konvencija o posvojenju djece • Europska konvencija o pravnom statusu djece rođene izvan braka • Konvencija o ostvarivanju dječjih prava • Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine • Konvencija o kontaktima s djecom VE poduzima i druge aktivnosti koje utječu na usklađivanje obiteljakog prava. pravo na slobodu i sigurnost 7. filozofskim i gospodarskim uvjerenjima Prava djece na zaštitu koja je u skladu s njihovom dobi i dobrobiti. ODBOR STRUČNJAKA ZA OBITELJSKO PRAVO. bez navođenja heteroseksualnog obilježja braka Zabranu diskriminacije Ravnopravnost žene i muškarca u svim područjima 46 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful