P. 1
Oslobođenje [broj 22863, 21.8.2010]

Oslobođenje [broj 22863, 21.8.2010]

|Views: 296|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 21, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/19/2013

pdf

text

original

VI[E INFORMACIJA NA 15.

STRANI

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 21. 8. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.863

Vefahan Ocak,

ambasador Republike Turske u BiH

Na{i odnosi sa Izraelom zasnovani su na realpolitici
U Botani~koj ba{ti Zemaljskog muzeja BiH
Beriz Belki}

Penzionerima dati udio dr`avnih firmi
5. strana

Javni poziv strankama da otkriju svoje premijere

Otkrivanje tajni
Foto: Didier TORCHE

Strah od novih {piri}a
2. strana

zgo{}anskih ste}aka
20-21. strana

U @I@I
Javni poziv strankama da otkriju svoje premijere

2

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TRAGOM VIJESTI BiH i njezina imovina

Dodikov kolac u
srcu OHR-a
Vlasti Republike Srpske zavr{avaju posao koji im je, kao i onima u Federaciji, prepu{ten jo{ u Daytonu
Dragan STANOJLOVI]

Nakon Terzi}a i [piri}a, ko }e jo{ lo{ije voditi dr`avnu Vladu?

Strah od
Ne `elimo da nam se ponove Ned`adBrankovi} ili Nikola[piri}, kazao je Darko Brkan, predsjednik Udru`enja gra|ana Za{to ne koje je ju~er uputilo javni poziv strankama kojeu~estvuju na op}imizborima da obznane svoje kandidate za izvr{nu vlast u predstoje}em mandatu, prije svega, potencijalne predsjedavaju}e Vije}a ministara BiH te entitetske i kantonalne premijere. "Ne}emo da se ponovi ovo {to smo imali u mandatu koji je na isteku, da stranke nakon izbora na nekim tajnim i polutajnim dogovorima prave kadrovsku kri`aljku i postavljaju ljude za koje javnost nije ni ~ula, da ih onda poslije smjenjuju", kazao je Brkan za Oslobo|enje, o~igledno aludiraju}i na Ned`ada Brankovi}a.

novih {piri}a
Udru`enje gra|ana "Za{to ne" tra`i od politi~kih partija da ve} tokom predizborne kampanje iza|u sa imenima ljudi koje planiraju postaviti na najodgovornije pozicije u vlasti. Naravno, ako pobijede
}emo odgovor podnositeljima poziva, rekao je Veso Vegar, glasnogovornik HDZ-a 1990. Sli~an odgovor smo dobili i iz HDZ-a BiH. - Za sadazaista ne mogugovoriti o imena na{ih kandidata za izvr{nu vlast. Suvi{e je rano. No, poziv jesmo dobili i uskoro}emo na njega i odgovoriti, rekao je glasnogovornik ove stranke Mi{o Relota. Od ranije je, pak, poznato kako je kandidat NS Radom za boljitak za predsjednikaVije}aministaraMladen Lijanovi}. U medijima se u proteklomperiodu kalkuliralo kako bi, nakon Adnana Terzi}a i Nikole[piri}a, red bio da Vije}eministaravodipredsjedavaju}i iz reda hrvatskoga naroda. "Mislim da je malo rano za imena. Mislimo da premijera treba dati partija koja bude imala najvi{e mandata u Parlamentu BiH", kazao je Damir Ma{i}, portparol SDP-a BiH. Ina~e, u ovoj stranci misle da - ako SDPBiHbudenajja~astranka- mandat treba dati predsjedniku stranke.

U isto vrijeme dok je visoki predstavnik Valentin Inzko na sjednici CIK-a u Sarajevu "davao punu podr{ku u pripremama" jo{ jednih izbora suprotnih Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i vazio o nestanku strana~ke odrednice srpski i hrvatski u BiH, Milorad Dodik je u Banjoj Lu ci po tpi si vao odlu ku o usvajanju prijedloga zakona o statusu dr`avne imovine na teritoriji Republike Srpske, ko jim sva imo vi na, uklju ~uju}i i onu pod zabranom, postaje vlasni{tvo bh. entiteta srpskog imena.

Sirota dr`ava
Stupanjem na snagu ovog zakona Bosna i Hercegovina definitivno ostaje bez prava raspolaganja imovinom na bezmalo polovini svoje teritorije. Ovakvom raspletu doga|aja najvi{e je kumovala me|unarodna zajednica, koja je rje{avanje pitanja dr`avne imovine jo{ u Daytonu pre pus ti la do ma}im po li ti~kim snagama koje su u tom trenutku me|usobno komunicirale samo preko ni{ana. Epilog: BiH ni danas u svom imovinskom kartonu nema upisani ni hemijsku olovku, po ~emu je jedinstvena dr`ava na planeti. Me|unarodna zajednica je

zavrtanjem ruku tek u decembru 2004. privoljela Vije}e ministara da osnuje Komisiju ovla{tenu za izradu zakona o raspodjeli imovine izme|u dr`ave i entiteta te propisa kojim bi se ubudu}e njome upravljalo. Komisija u radu nikad nije makla dalje od osnivanja, pa tako nije ni popisala dr`avnu imovnu. Umjesto toga, pro{le godine formirana je Radna grupa istog tog Vije}a ministara s istim zadatkom, ali se ona ugasila sama od sebe po{to njeni ~lanovi nisu mogli da se dogovore doslovce ni o ~emu. Onda se ujesen pro{le godine popisa dr`avne imovine latio OHR, sa~inio neki spisak i ponovo sve prepustio - entitetima. Po{to su Bo{njaci i Hrvati u Federaciji (i) oko ovog pitanja sla`u kao rogovi u vre}i, {ansu je iskoristio Milorad Dodik i u direktnom obra~unu s me|unarodnom zajednicom osvojio dosad najja~i poen.

Inzko se nada promjenama, bez reakcije na kr{enje odluka svojih prethodnika

Saop{tenja i apeli
Naime, prisvajanjem cjelokupne imovine na teritoriji svog entiteta, Dodik prakti~no ukida Zakon o zabrani raspolaganja dr`avnom imovinom, {to ga je kao privremenu (?) mjeru u martu 2005. na me tnuo ta da{ nji vi so ki predstavnik Paddy Ashdown. Va`nost ovog privremenog

zakona kasnije }e svaka tri mje se ca pro du`ava ti As hdownovi nasljednici Christian Schwarz Schilling i Miroslav Laj~ak. U neprikosnovenost tog nametnutog zakona i danas se kunu Valentin Inzko i Upravni odbor PIC-a. Pritom su im saop{tenja kojima apeluju na doma}e politi~ke snage da kona~no rije{e ovaj problem u dlaku jednaka onima {to su ih potpisivali raniji visoki predstavnici obrazla`u}i razloge za produ`enje va`nosti Zakona o zabrani raspolaganja dr`avnom imovinom. Istom onom koja se {irom BiH nesmetano kr~mi i ve} 15 godina dodjeljuje na trajno kori{tenje ratnim oslobodiocima, nacionalnim i strana~kim odli~nicima...

Vlast i fotelje
"Ho}emo da nam ka`u koji su im programi i ~ime }e se baviti", dodao je Brkan. Strankama je dat rok do 10. septembra da dostavetra`enepodatke, a rezultati javnog poziva bit }e objavljeniputemmedija i direktnogkontakta organizacijapotpisnica- njih 28 - s potencijalnim glasa~ima. Ciljkampanje pod nazivom"Otkrijte nam premijere!" jeste da se potencijalni glasa~i upozore na va`nost ovih informacija i upoznaju o tome koje partije ozbiljno planiraju obna{anje vlasti, a koje za cilj imaju samo podjelu. No, izgleda da se najja~e politi~ke partije ne}e pretrgnuti da otkriju ljude koji }e - u slu~aju pobjede - voditi izvr{nu vlast. Iz HDZ-a 1990 isti~u kako za sada jo{ nemaju kandidate. - Jo{ u stranci nismo raspravljali o imenima eventualnog predsjedavaju}eg Vije}a ministara i premijera Federacije BiH. Javnipoziv da se o tomeo~itujemojesmodobili i on }e biti razmotren. Zasigurno }emo se o ovom temi javno o~itovati, a i uputit

Ko nije na listi
Ako Stranka demokratske akcije budenajja~astranka, pitanjekoga od kadrovamogupredlo`iti na najodgovornijepozicije u dr`avi je krajnjeproblemati~nog odgovora. Mnogi su skloniteoriji da SDA, zbogistro{enosti prvog e{alona nema namjeru predlo`iti dr`avnog mandatara. S druge strane, u svim poslijeratnim federalnim vladama - osim one Alijanse za promjene - SDA je bila ta koja je davalapremijera. MustafaMujezinovi} se ne nalazi ni na jednoj od listi ove stranke, ba{kao ni strana~kipredsjednik Sulejman Tihi}. Mujezinovi}ev kolega iz Vlade FBiH Vahid He}o, saznajemo, ima ambiciju da, ukoliko SBiH bude dio vlasti, pre|e na poziciju u Vije}u ministara. Ipak, zvani~an stav SBiH nismo uspjeli dobiti.
F. BORI]

V I J E S T I

Nakon odgode izru~enja Veselina Vlahovi}a Batka

Intenzivni kontakti sa [pancima
Napravljeni su znatni pomaci u vezi s izru~enjemVeselinaVlahovi}aBatka BiH, saop}eno je iz kabineta predsjedavaju}eg Predsjedni{tvaHarisaSilajd`i}a. Nagla{avaju}iva`nostovogpitanja po interese BiH i porodice `rtava, kabinet je saop}io da je ohrabren ~injenicom da je sud u Alicanteu, pred kojim je Vlahovi}osu|en na ~etirigodinezatvorazbogkrivi~nihdjela u [paniji, ju~erdoniopozitivnorje{enjekojeomogu}ava da se ekstradicija u BiH obavi u najkra}em mogu}em roku. Ambasada BiH u Kraljevini[paniji ve}dva dana radi intenzivno na rje{avanju problema u vezi s izru~enjem Veselina Vlahovi}a vlastima BiH, rekla je za Fenu ambasadorica BiH u [paniji @eljana Zovko. Ona je potvrdila da je 19. julaVlahovi}uizre~enakazna od ~etiri godine zatvora za krivi~na djela koja je po~inio u toj zemlji. "Ni{ta od ovoga ne uti~e na odluku da on bude izru~en BiH. Samo je pitanje vremena kada }e biti izru~en, ali se radi na tome da to bude {to prije", istakla je Zovko i dodaje da smatra da je "u na{emnajboljeminteresu da

se ne di`u nepotrebne tenzije o ~itavom slu~aju". Vlahovi} je trebalo da budeizru~en BiH 25. augusta, ali je postupak ekstradicije odgo|en. Predstavnice Udru`enja @ena - `rtva rata su, po saznanju o zaustavljanjuizru~enjaVeselinaVlahovi}a BiH, zatra`ileprijem kod ministra sigurnosti BiH Sadika Ahmetovi}a, glavnog tu`itelja BiH Milorada Bara{ina, ministra pravde BiH Bari{e ^olaka te ambasadoraKraljevine[panije u BiHAlejandraAlvargonzalesa. U zahtjevu za prijem istakli su da `rtve Veselina Vlahovi}a Batka svaki dan umiru, a pre`ivjele `ive za dan kada }e se s monstrumom pogledati licem u lice.

OSLOBO\ENJEgodine subota, 21. august 2010.

U @I@I

3

ALARMANTNO Iako je do{lo do blagog napretka u ispunjavanju uslova

BiH zaostaje u obavezama

iz evropskog partnerstva
U prvoj polovini ove godine izvr{eno je 59 posto planiranih aktivnosti iz Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za BiH. Tako je od ukupno 413 predvi|enih aktivnosti u potpunosti realizirano njih 244, dok je na prijedlog nadle`nih institucija prolongirano izvr{enje 169 aktivnosti, stoji u dokumentu Vije}a ministara BiH
Vlasti Bosne i Hercegovine u prvoj polovini ove godine izvr{ile su 59 posto planiranih aktivnosti iz Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za BiH. Tako je od ukupno 413 predvi|enih aktivnosti u potpunosti realizirano njih 244, dok je na prijedlog nadle`nih institucija prolongirano izvr{enje 169 aktivnosti. Ovo stoji u polugodi{njem pregledu realizacije aktivnosti iz Akcionog plana za realizaciju pri ori te ta iz do ku men ta Evropsko partnerstvo sa BiH za period 1. januar - 30. juni 2010. koji je na posljednjoj sjednici usvojilo Vije}e ministara BiH. Direkcija za evropske integracije zadu`ena je da prijevod ovog dokumenta dostavi Evropskoj komisiji.

Planovi i realizacija
Navedeno je da je u okviru Klju~nih prioriteta, od 37 planiranih aktivnosti realizirano 26, u dijelu prioriteta iz oblasti Politi~ki kriterij od planiranih 109 aktivnosti njih 70, a u segmentu onih iz oblasti Ekonomski kriterij od planiranih 55 realizirano je tek njih 25. U okviru prioriteta iz poglavlja Unutra{nje tr`i{te, od planiranih 96 aktivnosti realizirano je 59, u okviru prioriteta iz dijela Sektorske politike od planiranih 47 aktivnosti izvr{eno je samo 19, dok je u dijelu prioriteta iz oblasti Pravda, sloboda i sigurnost od planiranih 69 aktivnosti ispunjeno 45 zadataka. Najbolji rezultati postignuti su u oblasti Intelektualnog vlasni{tva, gdje je od planiranih devet realizirano osam aktivnosti, u oblasti Transportne politike, gdje je realizirano svih pet planiranih aktivnosti, te u dijelu Viza, grani~na kontrola, azil i migracije, gdje je od 22 planirane realizirano 15 aktivnosti kao i u oblasti Ljudskih prava i za{tite manjina, gdje je od 33 realizirano 27 aktivnosti. Najte`i posao predstoji u oblasti Finansijske kontrole, gdje je od osam planiranih aktivnosti realizirana je-

Polovi~an uspjeh Vije}a ministara
Dr`avna Vlada usvojila je i izvje{taj o realizaciji programa rada Vije}a ministara za period januar – juni 2010. godine. Ocijenjeno je da procenat realizacije programskih zadataka nije zadovoljavaju}i te je od svih nosilaca aktivnosti zatra`eno da ulo`e dodatne napore kako bi programske obaveze bile {to prije izvr{ene. U izvje{taju se navodi da je, prema programu rada, Vije}e ministara BiH u prvoj polovini ove godine realiziralo 206 od planiranih 349 programskih zadataka, {to procentualno iznosi 59 posto. za iz oblastievropskogpartnerstva, odnosno da to iznosi skoro duplo vi{e nego je to pokazivao raniji (tromjese~ni) izvje{taj“ .

TOTALNI PODBA^AJ Najte`i posao predstoji u oblasti Finansijske kontrole, gdje je od osam planiranih aktivnosti realizirana jedna, u oblasti Poljoprivrede i ribarstva, gdje je od 30 planiranih aktivnosti realizirano njih 13, kao i u oblasti Regionalna pitanja i me|unarodne obaveze, gdje je od 23 planirane realizirano samo devet obaveza

BiH ba{ i nije posve}ena evropskom putu

dna, u oblasti Poljoprivrede i ribarstva, gdje je od 30 planiranih aktivnosti realizirano njih 13, kao i u oblasti Regionalna pitanja i me|unarodne obaveze, gdje je od 23 realizirano samo devet obaveza. Predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za evropske integracije Parlamentarne skup{tine BiH Halid Genjac ocijenio je ju~er za Oslobo|enje „da ukoliko su informacije ta~ne, to predstavlja zna~ajan napredak u ispunjavanju obave-

Vi{egodi{nja ka{njenja
Me|utim, on upozorava da je procenat od 40 posto zaostatka u ispunjavanju obaveza iz evropskog partnerstva i dalje nezadovoljavaju}i, posebno ako se ima na umu da se za dono{enje pojedinih zakona ~eka vi{e od tri godine.

- Obaveze se gomilaju i to mo`e proizvesti odre|ene probleme. Imamo stalne zaostatke na polju ispunjavanja obaveza iz evropskog partnerstva. Prekr{ili smo i odredbe u okviru kojih smo trebali donijeti zakon o dr`avnoj pomo}i, a {to je obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju (SSP), naglasio je Genjac. Kao vi{egodi{nje ka{njenje obaveza koje vlasti BiH nisu ispunile u oblasti evropskog partnerstva, Genjac navodi dono{enje zakona o bankarskoj superviziji, obligacijama, energiji i gasu na dr`avnom nivou. Vije}e ministara BiH usvojilo je i informaciju Direkcije za evropske integracije o izradi programa integriranja, strate{kog dokumenta neophodnog kako bi se institucije BiH pripremile za ispunjavanje svih obaveza koje proizlaze iz procesa evropskih integracija. Njime je Direkcija za evropske integracija zadu`ena da izvr{i konsultacije s nadle`nim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH u vezi s izradom programa integriranja i taj postupak okon~a do kraja januara 2011. godine. Direkcija je zadu`ena i da u saradnji s nadle`nim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH pristupi izradi programa integriranja BiH u Evropsku uniju.
Almir TERZI]

Neboj{a Radmanovi}

Vlada FBiH

Slobodna Evropa

Adem Huski}

Povodom istupa predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajd`i}a u vezi s pitanjemdvojnogdr`avljanstva, ~lanPredsjedni{tva Neboj{a Radmanovi} ocijenio je da Silajd`i} "obmanjuje javnost i neosnovano optu`uje predstavnike RS-a za blokade i opstrukcije u vezi s tim pitanjem". "Ovdje se ne radi ni o kakvom diskriminatorskom pristupuprema bh. gra|anima ve}o pitanjupo{tivanjaUstava i zakona BiH", istaknuo je Radmanovi} i dodao da je zaklju~ensporazum o dvojnom dr`avljanstvu sa Srbijom, dok je takve sporazume s Crnom Gorom i Hrvatskom, koriste}i istu pri~u, sprije~io Silajd`i}.

Silajd`i} obmanjuje Samo odgoda Mujezinovi}u se ne Mjere privremenog obustavljanja izjavnost vr{enja bud`eta FBiH imaju za cilj za- svi|a program
ustavljanje preuzimanja obaveza i produ`enja rokova pla}anja, kao i zabranu preraspodjele bud`etskih sredstava radi stvaranja novih obaveza u periodu od 45 dana od dana stupanja odluke na snagu. Ovo su stvarni ciljevi ovakve odluke, saop}eno je iz ureda premijera povodom razli~itih interpretacija odluke o obus tav lja nju iz vr{a va nja po je di nih rashoda i izdataka u bud`etu FBiH za 2010. godinu, koju je, na prijedlog federalnog Ministarstva finansija, u ~etvrtak donijela Vlada FBiH.

Vasi}evi snovi
Poslanik u Predstavni~kom domu PSa BiH Adem Huski} reagirao je na stavove Rajka Vasi}a, generalnog sekretara SNSD-a koji je za Oslobo|enje izjavio da }e se BiH sama od sebe raspasti. "On nije prvi, a vjerovatno ni posljednji neprijatelj na{e zemlje, koji ovako misli i govori. Zbog namjere da se podijeli BiH, na nju je izvr{ena agresija, u~injen genocid nad Bo{njacima, pobijeno vi{e od sto hiljada ljudi, protjerano vi{e od milion, ali je Bosna opstala. Nema Vasi} ni njegov {ef avione i tenkove, koje su imali ]osi}, Milo{evi}, Karad`i} i Mladi}, da bi i poku{ao ostvariti njihove ciljeve", navodi se u saop}enju.

PremijerFBiHMustafaMujezinovi}uputio je pismo direktorici Radija Slobodna EvropaGordaniKne`evi} te {efudopisni{tva Sarajevo ove ku}eMilenkuVo}ki}u u kojem navodi da je neprijatnoiznena|enprilogom u informativnojemisiji ove ku}e, a koja je emitirana19. augusta. Mujezinovi}tvrdi da su u navedenojemisijiizre~enebrojneuop}ene, neutemeljene i tendencioznekvalifikacije, bez ikakve prethodne provjere. "Slobodan sam ovajprilogokarakteriziratijeftinimpolitikantskim i predizbornimpamfletom~iji je osnovni cilj bio dezinformirati, a nikako informirati javnost", navodi premijer.

4

DOGA\AJI

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Koriste}i svoje dugogodi{nje iskustvo iz zapadne Evrope i brojne kontakte, stupio sam u vezu sa samim proizvo|a~ima cigareta i ubrzo potpisao i prve ugovore o zastupanju i distribuciji za veliki deo jugoisto~ne Evrope

Nastavljeno glavno ro~i{te na su|enju Radovanu Karad`i}u

Mladi}eve

bilje`nice

uvr{tene u dokaze
Prema rije~ima istra`itelja Toma{a Bla{~ika, u pretresu od 23. februara ove godine zaplijenjeni su i mnogi drugi predmeti, ne samo bilje`nice
Istra`itelj tu`ila{tva Ha{kog tribunala Toma{ Bla{~ik potvrdio je ju~er na su|enju Rado va nu Ka rad`i}u auten ti~nost bilje`nica zaplijenjenih u stanu supruge Ratka Mladi}a u Beogradu, prilikom pretresa obavljenih u decembru 2008. i februaru 2010, izvijestio je dopisnik Srne iz Haaga.

Autenti~nost neupitna

Stanko Suboti} Cane tzv. kontroverzni biznismen

DOBAR

LO[

ZAO

VIJE]E MINISTARA BiH
Bolje ikad nego nikad, moglo bi se re}i kad je rije~ o usvajanju pravilnika policijskih tijela BiH, napokon odobrenom na sjednici Vije}a ministara. Bezvizni re`im sa EU ponovo ne izgleda kao nemogu}a misija.

VLADA RS-a
Milorad Dodik o~ito nastavlja sa politikom "Republika Srpska - to sam ja". Inicijativa za dono{enje zakona o delegaciji RS-a u Domu naroda Parlamenta BiH Dodikova je osveta za podr{ku PDP-a i DP-a Zakonu o popisu stanovni{tva i poku{aj da se Dom naroda obesmisli i pretvori u tijelo ovisno ne o svojim zastupnicima nego o entitetskom parlamentu.

VAHID HALILHOD@I]
Da je zagreba~ki Dinamo napravio pravu stvar dovo|enjem bosanskohercegova~kog stru~njaka, pokazalo se u Halilhod`i}evom debiju na klupi modrim i va`nom pobjedom u gostima koja je Dinamo dovela na korak do Evropske lige UEFA.

Karad`i} je naglasio da odbrana ne osporava da se radi o dnevnicima Ratka Mladi}a, ali smatra da dnevnik nije dokument po sebi, jer nije jezi~ki potpun. Njegov pravni savjetnik, ameri~ki advokat Piter Robinson naveo je da je tim odbrane pregledao sve bilje`nice u toku ljetne pauze u Tribunalu. Uz ocjenu da su one odbrane od ve}e koristi nego {to se o~ekivalo, Robinson je istakao da ne smatra da je fer da one budu u cijelosti prihva}ene u dokaze, jer ne postoji mogu}nost da se Mladi} o njima ispita. Sudsko vije}e je zaklju~ilo da, s obzirom na to da odbrana ne dovodi u pitanje autenti~nost bilje`nica, one mogu u cijelosti da budu usvojene u spis, a Vije}e }e na kraju postupka zaklju~iti o njihovoj dokaznoj te`ini. Opisuju}i kako je Tu`ila{tvo do{lo do Mladi}evih bilje`nica, Bla{~ik je rekao: - Oti{ao sam 25. ili 26. marta u Beograd da ih pregledam i odabrao sam najva`nije materijale za na{u istragu, pet bilje`nica i ~etiri videotrake, rekao je Bla{~ik, dodav{i da se po preostali materijal

Karad`i} i Mladi}: Odbrana smatra da dnevnici nisu potpuni

vratio u aprilu i sve predao jedinici za dokaze u Haagu. Prema Bla{~ikovim rije~ima, u pretresu od 23. februara ove godine zaplijenjeni su i mnogi drugi predmeti, ne samo bilje`nice, ali o tome ju~er nije bilo rije~i u sudnici. U skladu sa odlukom Suda, nije se govorilo o Mladi}evimtrakama, za ~ije su pregledanje timu odbrane odobrene dvije nedjelje tokom kojih}e glavnipretresprotivKarad`i}a biti obustavljen. Bla{~ik je rekao da se o autenti~nosti bilje`nica razgovaralo sa generalom Manojlom Milovanovi}em i da je za to iskori{tena prilika kada je on bio u Haagu kao svjedok na su|enju Jo vi ci Sta ni {i}u i Franku Simatovi}u. Milovanovi} je potvrdio da je ve}inu strana rukom ispisao Mladi}.

Unakrsno ispitivanje
Bla{~ik je naveo da je u bilje`nicama bilo i drugih rukopisa, odnosno dokumenata koji su u njih bili uba~eni, ali se u vrijeme dok je Tu`ila{tvo imalo samo skeniranu verziFoto: Amer KAJMOVI]

ju nije moglo zaklju~iti gdje su ti dokumenti bili uba~eni. Radi potvrde autenti~nosti bilje`nica, Tu`ila{tvo je Vije}u prikazalo dio snimka sa sastanka od 11. jula 1995. u hotelu Fontana u Bratuncu, kada je Mladi} razgovarao sa tada{njim komandantom holandskog bataljona UNPROFOR-a Tomom Karemansom i predstavnicima muslimanskog stanovni{tva. Na snimcima se vidi kako je, osim pukovnika VRS-a Radisava Jankovi}a, bilje{ke vodio i Mladi}, a one se poklapaju sa sadr`ajem razgovora zabilje`enog i na snimku. Bla{~ik je, u Karad`i}evom unakrsnom ispitivanju, rekao da je znao da je jedan pretres Mladi}eve ku}e bio izvr{en najvjerovatnije 2006. Odgovaraju}i na pitanje kako to da su prvi primjerci bilje`nica prona|eni u decembru 2008, Bla{~ik je odgovorio da je to zanimalo i istra`itelje i da im je obja{njeno da su tada tra`ili samo bjegunca, nije ih zanimala dokumentacija.
J. F.

SENIJAD IBRI^I]
Hrvatska }e, po svoj prilici, imati dva kluba u Evropskoj ligi UEFA, a kad je o Hajduku rije~, velike su zasluge bh. reprezentativca Senijada Ibri~i}a koji je sa dva gola preokrenuo (iznena|uju}e) vodstvo rumunjske Uniree i dao najve}i doprinos za visoku pobjedu od 4:1 koja garantira prili~no miran revan{.

VIJEST U OBJEKTIVU Rashla|ivanje
Stanovnici glavnog bh. grada, kako ko, trpe ili u`ivaju u ljetnim vru}inama. Jedni hladovinu nalaze pod suncobranima gradskih kafana uz hladne napitke, dok su se drugi, za koje je samo voda osvje`enje, uputili ka Ilid`i. Gra|ani ve}ine gradova u BiH imaju lijepe i ~iste rijeke na ~ijim obalama nalaze osvje`enje, Tuzlaci to ~ine na Panonskom moru, kako nazivaju slana jezera u okolini grada, a Sarajlije, ako im nov~anici nisu prazni, to uglavnom ~ine na ilid`anskoj Termalnoj rivijeri. Bilo bi ih i vi{e, ali finansijska kriza ~ini svoje.

VIJEST U

miliona dolara vrijedna je dijagnosti~ka oprema koju je dobila bolnica u Gradi{ci, a pla}ena je u sklopu kreditnog anga`mana sa vladom Ju`ne Koreje.

BROJU

27

OSLOBO\ENJEgodine subota, 21. august 2010.

INTERVJU

5

Beriz Belki}, potpredsjednik Stranke za BiH

Penzionerima dati udio dr`avnih firmi
Razgovarao: Dragan STANOJLOVI]

Pedeset hiljada novih radnih mjesta, penzija za sve Bosance i Hercegovce starije od 70, a doma}ice 65 godina, izlazak Tuzle iz saobra}ajne blokade autocestama do Ora{ja i Zavidovi}a - samo su neki od projekata ~iji autori tvrde da su sve prije nego predizborni spisak lijepih `elja
ti na{u ponudu. Jer, bez ruku u parlamentu i u~e{}a u izvr{noj vlasti vrlo je te{ko realizirati ciljeve. Dakle, koliko povjerenja, toliko i {ansi da izvr{ite obe}anja. Na{a obe}anja smo preto~ili u konkretan program, ali smo ovoga puta oti{li i korak dalje: napravili smo inventuru onoga {to smo do sada ura di li i u for mi iz vje {ta ja gra|anima to stavili na na{u web stranicu. • To nije problem, otvori se web stranica... - Ipak `elim da naglasim da je rije~ o vrlo va`nim stvarima, jer je na {a stran ka ima la odlu~uju}u ulogu u nekim vrlo te{kim situacijama za BiH kada je rije~ o ~uvanju dr`avne strukture i integriteta, zaustavljanju daljnje destrukcije njezine pozicije kao dr`ave, o enti tet skoj pri va ti za ci ji, gla sa nju, popisu stanovi{ta, dr`avnoj imovni, a uloga Stranke za BiH bila je presudna i za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju. ti zahvaljuju}i, za{to to ne re}i, do brim po li ti~kim ve za ma i ugledu predsjednika stranke. Posredno i neposredno, otvaraju}i tr`i{ta na{im kompanijama, ili unose}i svje` novac u BiH, mi smo na{oj zemlji obezbijedili investicije koje se mjere milijardama. Pokrenuli smo nekoliko krupnih projekata, poput energetskog, gdje, istina, imamo zna~ajne pote{ko}e, ali vjerujemo u njegov uspjeh jer je rije~ o jedinstvenoj {ansi za razvoj ove zemlje i zapo{ljavanje oko 50.000 ljudi u raznim prate}im sektorima. • A ostali projekti? - Svaki od segmenata na{eg izbornog programa pet plus pet rezultat je dugotrajnih konsultacija, kontinuiteta i konzistentnosti na{e politike, a od inovacija bih izdvojio one u oblasti socijalne politike. Recimo, penzionim fondovima namjeravamo u vlasni{tvo dati dio dr`avnog kapitala u elektroprivrednim, telekomunikacionim i drugim kompanijama u ve}inskom ili manjinskom vlasni{tvu dr`ave. Osim toga, projektom formiranja dopunskog penzionog fonda namjeravamo osigurati penzije svim osobama iznad 70 godina starosti, a doma}icama ~im navr{e 65 godina. • [ta je s projektima u vezi sa pojedinim regijama unutar BiH? - Neke vi{e, a neke manje, njima su obuhva}ene sve na{e regije. Izdvojio bih projekte vezane za Gora`de, Br~ko, a posebno tuzlanski bazen. Naime, Stranka za BiH smatra da tuzlanski bazen mora imati izravnu konekciju s koridorom 5c, i to izgradnjom autocesti Tuzla - Ora{je i Tuzla - Zavidovi}i.

• Kada se pojave uo~i izbora, svi dokumenti, poput ovog pod naslovom Pet ekonomskih i pet politi~kih prioriteta Stranke za BiH, neodoljivo podsje}aju na spisak lijepih, ali u pogledu ostvarivosti krajnje upitnih `elja. Je li se i u ovom slu~aju radi samo o tome? - Ne. Rije~ je o kontinuitetu i konzistentnosti ciljeva na{e stran ke, o do ku men tu ko ji pred stav lja ino va ci ju stra te {kih ciljeva kojih se ona dr`i ve} petnaest godina. Ta~no je da se po nu de ko je od po li ti~kih partija idu ka bira~ima mogu definirati kao spisak lijepih `elja. To je i logi~no jer put do sva kog ci lja po~inje idejom, `eljom i namjerom u ~ijem se ostvarivanju mora istra ja ti jer se ra di o ja vnim obe}anjima.

Upozoravaju}e pitanje
• To su ve} kapitalne investicije. No, kada je rije~ o njima, kod nas je neizbje`no pitanje mo`e li ijedna vlast u BiH tokom mandata napraviti vi{e od tri, ~etiri kilometra autoputa godi{nje? - To pitanje zaista je upozoravaju}e. Na{a ustavno-pravna arhitektura je vrlo delikatna. Ako jedan entitet ka`e da ovu dionicu ho}e, ali onu ne}e - ni{ta od posla. Ako jedan kanton ka`e da ne{to ho}e, a drugi da mu to uop{te ne treba, onda vi kao vlast nemate nikakvih drugih mogu}nosti osim pregovora, a znate kako to kod nas ide. Jer, BiH nema pretpostavki poput prostornog plana, mehanizma za rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa i sli~no. Kada se tome doda nesposobnost i nedovoljan anga`man ljudi odgovornih za tu vrstu poslova, eto nam na{e prave slike. Dakle, nije ta~no da se novac za putnu infrastrukturu ne mo`e dobiti. Pa mi smo imali otvorene kredite Evropske banke za razvoj, imali smo konkretne ponude prijateljskih zemalja, ali sve to ide veoma sporo. Recimo, dok se ratificira jedan ugovor o kreditu pro|u po tri mjeseca i vi danima morate nekoga zvati da ga kona~no izvadi iz ladice. • I {ta sad? - Mislim da smo potro{ili vrijeme za pri~u i da nam nema druge nego da se svi skupa prihvatimo posla.

Izvje{taj gra|anima
• Kako to mislite uraditi u zemlji poput na{e? - Zbog ukupne ustavnopravne arhitekture BiH i na~ina izbora kod nas niko ne mo`e pretendirati na rezultat koji bi mu dao poziciju da, kao u drugim zemljama, ima instrumente i na~in da u potpunosti koristi dr`avne institucije, zakonodavnu vlast i procedure i da re ali zi ra ono {to nu di gra|anima. Zato najprije morate pridobiti povjerenje bira~a, potom osigurati novac, a onda dolazi na red na{ specifikum u vidu okolnosti da sastav vlasti bude takav da prihva-

Politi~ke veze i ugled
• Govorite o politici, a od nje u ovoj zemlji dobro `ive samo politi~ari. [ta je s ekonomijom? - Stranka za BiH ima dokaze da je u ovu zemlju unijela novac i obezbijedila investicije, od onoga puta Brka - Br~ko, pre ko @elje za re, UNI TIC-a, autoputa itd. • Po znat je pro blem do ma}ih investicija. [ta je s inostranim? - Stranka za BiH zaista je lider u obezbje|ivanju tih mogu}nos-

DELIKATNA ARHITEKTURA Na{a ustavno-pravna arhitektura je vrlo delikatna. Ako jedan entitet ka`e da ovu dionicu ho}e, ali onu ne}e - ni{ta od posla. Ako jedan kanton ka`e da ne{to ho}e, a drugi da mu to uop{te ne treba, onda vi kao vlast nemate nikakvih drugih mogu}nosti osim pregovora, a znate kako to kod nas ide
TAKORE]I... TU@ALJKA

Predsjednik PDP-a Mladen Ivani}optu`io je ju~erSNSDda je partija koja jedno pri~a, a drugo radi, ilustruju}i to primjerima koje je sve nadle`nosti RS izgubio za vrijeme vlasti te stranke. Za vrijeme SNSD-a, kako je naveo, RS je ostao bez paso{a, li~nih karata, tablica na automobilima, platnog prometa sa Srbijom, bez Br~kog, za vrijeme te stranke je bombardovana Srbija, a SNSD se hvalio da je odr`ao mir i stabilnost u RS-u, kao i kada je progla{enonezavisno Kosovo. "SNSD je jedna velika prevara", zaklju~io je Ivani}.

6

DOGA\AJI

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Nakon jo{ jednog izgubljenog spora u Strasbourgu

Patriotizmom protiv

pravnih ~injenica
Reisova hutba
Reisu-l-ulema Mustafa Ceri} ju~er je imamio d`uma-namaz i odr`ao hutbu u d`amiji Kralj Fahd u Sarajevu, javila je Mina. Reis je, pored ostalog, naglasio da je ibadet posta u mjesecu ramazanu istinska pobo`nost, koja hrani du{u, koja obla~i tijelo, koja podi`e zgradu u kojoj su ljudska srca sjedinjena u mislima i u dovi Uzvi{enom Gospodaru - Stvoritelju da ovaj svijet obasja nürom (svjetlo{}u) i da svojom neizmjernom milo{}u obraduje tu`nog, ozdravi bolesnog, osna`i nemo}nog, opskrbi osiroma{enog, ohrabri upla{enog, utje{i uplakanog, osvijesti otu|enog, uputi izgubljenog, podigne posrnulog, pomogne obespravljenog i vrati prognanog domovini i domu svome. "Stoga, nemojte biti pakosni jedni drugima, nemojte jedni drugima zavjere kovati, nemojte prekidati me|usobnu komunikaciju! Budite bra}a u pokornosti Allahu Uzvi{enom", kazao je, izme|u ostalog, Ceri}.

Za{to federalni premijer Mustafa Mujezinovi} unaprijed odbija izvr{enje presude Evropskog suda za ljudska prava
Nakon {to su bh. politi~ki lideri odbili izvr{enje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi}&Finci protiv BiH, a Milorad Dodik nastavio da javno negira genocid u Srebrenici uprkos pra vo sna`nim pre su da ma Ha{kog tribunala, evropski pravni poredak dobio je jo{ jedan {amar iz zemlje koja se Ustavom obavezala na njegovo po{tivanje. protiv BiH". Rok za dostavu prigovora u Strasbourg je 27. august, ali on mora biti gotov ~etiri dana ranije (ponedjeljak) zbog prevo|enja na engleski jezik.

Posla preko glave
Ona nam je potvrdila da je Mujezinovi}evom kabinetu u ponedjeljak dostavila "samo poja{njenje obaveza tijela Vlade FBiH prema Uredu zastupnika kako bi interesi BiH bili {to adekvatnije i bolje zastupani pred Evropskim sudom za ljudska prava, i to u svim slu~ajevima, s posebnim osvrtom na slu~aj \oki}". Istovremeno je odbila da komentari{e najnovije premijerove optu`be. "To vi {e ne ma ni ka kvog smisla, a ja imam i previ{e posla. U tijeku je tu`ba dr`avljana BiH protiv Slovenije, Srbije, Hrvatske i BiH za povrat stare devizne {tednje u Ljubljanskoj banci i Invest banci. Radi se o velikom interesu gra|ana BiH da se kona~no utvrdi odgovornost za staru deviznu {tednju. To je samo jedan od tisu}u predmeta koji su kod nas u radu, a u na{em uredu, osim mene, jo{ su samo moja zamjenica i jedna pravnica", izjavila je Monika Miji} za Oslobo|enje.
D. STANOJLOVI]

Premijerov strah
Naime, povodom slu~aja \oki}, jo{ jednog koji je BiH izgubila u Strasbourgu, federalni premijer Mustafa Mujezinovi} izjavio je na BHT1: "Ne pada nam na pamet da uzimamo od onih koji su branili BiH i dajemo onima koji su je napadali, po cijenu bilo ~ega". Time je Mujezinovi} javno odbio izvr{enje zasad nepravomo}ne presude kojom je BiH nare|eno da biv{em oficiru JNA Branimiru \oki}u na ime obe{te}enja za oduzeti stan isplatiti 60.000 eura na ime materijalne i 5.000 eura nematerijalne {tete, kao i 200 eura za sudske tro{kove. Zbog ovog izgubljenog spora BiH prijeti veliki broj tu`bi sa sli~nim ishodom, {to bi Vladu FBiH, kako je Mujezinovi} izjavio pro{le sedmice, odvelo u bankrot. Za to je

Mujezinovi}: Ni po koju cijenu!

Miji}: To nema smisla

Protest Bo{njaka
U Blagaj Rijeci kod Novog Grada (Bosanski Novi) ju~er je odr`an protestni skup oko 150 Bo{njaka povodom nedavnog hap{enja njihovih sugra|ana Samira Blagaj~evi}a i Hajrudina Dedi}a. Njih dvojicu i jo{ tri osobe je 12. augusta uhapsio MUP RS-a zbog sumnji da navodno imaju veze s vehabijskim pokretom u BiH, a poslije saslu{anja pu{teni su na slobodu. Na kraju skupa govorio je i Samir Blagaj~evi}, koji je rekao da nikada nije pripadao ni paravojnim ni paravjernim organizacijama. Protestni skup u Blagaju protekao je mirno, uz prisustvo policije RS-a i brojne novinarske ekipe.

Mujezinovi} ponovo optu`io Moniku Miji}, zastupnicu BiH pred Sudom u Strasbourgu. Ovoga puta povod je pismo s Miji}kinim potpisom u kojem se, kako je rekao, navodi da su "{to se ti~e predstavnice Vije}a ministara BiH pred Su dom u Stra sbo ur gu, is crpljene sve mogu}nosti, te da bi njen kre di bi li tet bio ugro`en ako bi Vlada FBiH podnijela `albu na presudu ovog suda u predmetu Branimir \oki} protiv BiH". "Me|utim, treba sjesti i razgovarati, treba sve argumente pokupiti, jer ovo nije presuda za 60 ili 100.000 eura. Ovo je pre-

suda za nekoliko stotina hiljada, mo`da i miliona eura i za jedan mir onih koji su najvi{e dali za ovu zemlju", naveo je Mujezinovi} gostuju}i u programu BHT1. Federalni premijer bio je nedostupan za dodatna poja{njenja, a zauzeta je bila i direktorica ureda Vlade FBiH za zastupanje i saradnju pred Ustavnim sudom BiH Meliha Mujezinovi} - Katana. Za kratak telefonski razgovor vremena je imala samo Monika Miji}, pravdaju}i zauzetost "intenzivnim radom na sa~injenju {to kvalitetnijeg zahtjeva za preispitivanje slu~aja Branimir \oki}

Nevladine organizacije poma`u Podrinje
Identificirano 100 kori}anskih `rtava
Do sada je u Institutu za nestale osobe identificirano 100 `rtava na Kori}anskim stijenama, a to je oko polovine osoba za kojima se traga. "Ve}ina ekshumiranih posmrtnih ostataka je nekompletna, odnosno prona|en je manji dio skeleta, u mnogim slu~ajevima samo jedna kost, postoji i slu~aj gdje je prona|en samo jedan zub i na osnovu toga izvr{ena je analiza DNKa i utvr|en identitet `rtve, potvrdila je za Fenu portparolka Instituta za nesta le oso be Lej la ^en gi}. Pos to je slu~ajevi gdje su nakon ubistva posmrtni ostaci izmje{teni s primarnih lokacija masovne grobnice u sekundarne i tercijarne i na taj na~in vr{en zlo~in nad mrtvima. Na podru~ju op{tina Bratunac i Srebrenica od 22. augusta do 4. septembra, u organizaciji nekoliko nevladinih organizacija, bit }e odr`ani omladinski kamp, te cirkus Cap Carap. Tako }e sutra, u organizaciji nevladine organizacije "Nema frontiera" iz Italije, po~eti omladinskikamp u nekolikomjesnih zajednica na podru~ju op{tine Bratunac. "Kamp }e se odr`ati u Voljavici, Bjelovcu, Glogovi, Tegarama, Fakovi}ima i Osamskom – Polomu. Svakog dana od 18 sati bit }e organizovane animacije sa djecom, a od 21 sat projekcije filmova. Partneri na projektu su Omladinska organizacija Odisej, Forum `ena iz

Cirkus u Srebrenici,

kamp u Bratuncu
Bratunca i Me|unarodni forum solidarnosti", saop{tili su organizatori. Humanitarna organizacija "Seljaci poma`u seljacima Salzburg - Bratunac" }e u okviru svojih programskih aktivnosti podr{ke povratku i pomirenju u BiH, realizovati drugi projekt iz oblasti socio-psiholo{ke podr{ke djeci kroz radionicu cirkus "Cap Carap Srebrenica 2010". Manifestacija }e se odr`ati u Osnovnoj {koli u Poto~arima od 30. augusta do 4. septembra ove godine. "Sve aktivnosti koje se budu odvijale za vrijeme cirkusa }e u potpunosti biti multietni~ke, sa ciljem poticanja i izgradnje zajedni{tva kod dje-

Od 22. augusta do 4. septembra gra|ani ovog dijela BiH mo}i }e zaboraviti na otu`nu svakodnevnicu

ce, te timskog rada kao garanta uspje{nosti. Nakon provedenih aktivnosti na uvje`bavanju djece, uzrasta od {est do 16 godina, 4. septembra bit }e uprili~ena cirkuska gala predstava, na kojoj }e djeca pokazati {ta su nau~ila kroz {estodnevne radionice", saop{teno

je iz organizacije Seljaci poma`u seljacima Ova humanitarna organizacija je sa velikim uspjehom organizovala ovakvu manifestaciju i pro{le godine, a na zavr{nici je bio gost i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
S. K.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

DOGA\AJI

7

ja bora~kih udru`enja SLU^AJ \OKI] Koordinacisu16Suda u Strasbourgu FBiH o pre di

VIJESTI

Advokati preko
prigovor
Ne vjerujemo agentici Miji}. Zato i jesmo anga`ovali na{e advokate. Na}i }emo na~ina da njihov prigovor na odluku suda do|e do Strasbourga, ka`e Hebib
Koordinacija 16 bora~kih udru`enja anga`ovala je advokate Lutvu Mehonji}a, Ahmeda @ili}a i Esada Hrva~i}a da napi{u prigovor na presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je, podsje}amo, presudio da se Branimiru \oki}u, biv{em oficiri JNA, isplati 65.000 eura, budu}i nije uspio do}i u posjed svog stana u Sarajevu. Prigovor koji advokatska trojka napravi koordinacija }e ponuditi Moniki Miji}, agentici Vije}a ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. prigovor, od komesara Evropske unije u BiH tra`it }emo da pomogne kako bi i na{ prigovor na presudu suda do{ao do Strasbourga. Kako god, tra`it }emo od agentice Miji} da nam dostavi tekst svog prigovora na presudu kojeg je trebalo da napravi do 20. augusta. Zanima nas na ~emu ga je zasnovala, da li je uva`ila na{e argumente", rekao je Avdo Hebib, predsjednik Patriotske lige BiH, ~lanice koordinacije 16 bora~kih udru`enja. Rekav{i kako je presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu politi~ke naravi, Hebib je ustvrdio i kako je Branimir \oki} ovom sudu prilo`io falsifikovane dokumente. Naime, \oki} je zahtjev za otkup svog stana u Sarajevu podnio 9. marta 1992. godine, 18. februara 1992. Vlada RBiH zabranjuje otkup vojnih stanova, da bi \oki} donio potvrdu da je novce za otkup stana uplatio 18. februara. "Ispada, prvo ga je otku-

vikenda pi{u
Avdo Hebib: \oki} se slu`io falsifikovanim dokumentima

Djelimi~no prihva}en prijedlog
Radnici Hidrogradnje ju~er su prihvatili prijedlog koji im je ponudila Uprava, ali ne u potpunosti, dok se okvirno ne odredi datum kada bi po~ela realizacija tog dogovora. Uprava predla`e da po prilivu sredstava iz sporazuma s Metalnom i Litostrojem, po kojem Hidrogradnji pripada 2.750.000 dolara, za isplatu pla}a radnika direkcije i projekata zaklju~no s majem 2010. bude izdvojeno 2.436.248 KM, a za isplatu zaostalih pla}a radnika na ~ekanju i invalida rada zaklju~no s martom 2009. 312.845 KM. Prema prijedlogu Uprave, isplata zaostalih pla}a radnika na ~ekanju i invalida rada za period mart 2009 - maj 2010. bi se realizirala dijelom iz pozajmice o~ekivanog priliva PJ Libija, a dijelom naplatom zaostalih potra`ivanja od firme OKI Sarajevo.

Agentica i falsifikati
"No, agentica Miji} jednom je ve} odbila pomo} advokata koje smo ponudili, odbila je i da joj pomognemo pribaviti dokumente koji bi bili od pomo}i u sastavljanju prigovora. Mi joj ne vjerujemo! Zato i jesmo anga`ovali ove advokate koji }e preko vikenda napisati pregovor, a ako Miji}ka relevantne stvari ne uvrsti u svoj

pio, pa onda podnio zahtjev za otkup! \oki} je, imamo to rje{enje, u Ni{u dobio troiposoban stan. Podsje}am, sva dokumentacija vojno-stambenog fonda iz Sarajeva, zajedno s pe~atima, preba~ena je u Beograd. Za o~ekivati je, ako pre su da bu de pra vo sna`na, da se na stotine oficira biv{e JNA pojavi u Strasbourgu tra`e}i povrat svojih stanova sa falsifikovanim dokumentima", cijeni Hebib. U presudi, podsjetio je Hebib, stoji kako su stanovi biv{ih oficira JNA dijeljeni visokim oficirima, da je takvih stanova oko 16.000. Prema podacima do kojih je Koordinacija do{la u Vladi FBiH, radi se o 12.000 stanova. Podijeljeni su ratnim vojnim invalidima (26 posto), {ehidskim porodicama (17

posto), demobilisanim borcima (31 posto), dobitnicima najve}ih ratnih priznanja (osam posto) i oficirima OSBiH (osam posto).

Preminuo Jozo ^uljak
Jozo ^uljak, {esnaestogodi{njak koji je zbogkrvarenja u mozgu i aneurizme u subotu iz Mostara hitno preba~en na lije~enje u KBCRebro u Zagreb, preminuo je ju~er ujutro. Iako je dje~akov oporavak dobro krenuo, do{lo je do pogor{anja te je ju~er i preminuo. Mladi}a iz [irokog Brijega su u subotu nave~er zbog krvarenja u mozgu i aneurizmeprevezlihelikopterom MORH sa stadiona u Mostaru u Split, a iz Splita ga je avion hrvatske Vladeodveo u Zagreb, gdje je hitnooperiran. U povodu smrti ^uljka predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor uputila je ju~er brzojav su}uti obitelji ^uljak.

Rok 28. august
Napomenuo je Hebib da }e Vlada FBiH predlo`iti Vije}u ministara da agentica Miji} uva`i primjedbe Koordinacionog odbora bora~kih udru`enja u Federaciji BiH. Rok za pri go vor BiH na `al bu presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu isti~e 28. augusta. Ukoliko petero~lano Vije}e za `albu ocijeni da `alba nema osnova, presuda je pravosna`na. U tom slu~aju Koordinacija }e tra`iti odgovornost i, me|u ostalima, Monike Miji}.
A. BE^IROVI]

Predstavnici MMF-a kod Krnji}a

Vlada jo{ duguje PIO-u
Ekonomski eksperti zanimali su se za stanje u vezi s izradom strategije reforme penzionog sistema u Federaciji, kao i za zakonska rje{enja u oblasti povla{tenih penzija
Direktor federalnog Zavoda za mirovinsko/penzijsko i invalidskoosiguranjeZijadKrnji} sa saradnicima odr`ao je ju~er u Zavodu u Sarajevu redovni sastanak s predstavnicimaMe|unarodnog monetarnog fonda, ekonomistima Izabelom Karpowicz, Plamenom Iossifovom te njihovim saradnicima. Predstavnici MMF-a prvenstveno su iskazali zanimanje za finansijsko stanje u Zavodu, odnosno stanje prihoda od redovitih doprinosa kao i obavezama Vlade FBiH prema Zavodu. Tom prilikom re~eno je kako je federalni Zavod MIO/PIO u prvih {est mjeseci ove godine sa od 1.407.500,000 KM, u potpunosti biti ostvaren. Predstavnici MMF-a upoznati su s ~injenicom da je Vlada FBiH u ovoj godini uredno ispla}ivala obaveze prema korisnicima povla{tenih mirovina u mjese~nim iznosima od oko 13 miliona maraka, ali i s ~injenicom da dug Vlade prema Zavodu jo{ nije podmiren, te iznosi oko 168 miliona maraka. Predstavnici MMF-a zanimali su se i za stanje u vezi s izradom strategije reforme penzionog sistema u Federaciji kao i za zakonska rje{enja u oblasti povla{tenih mirovina.
B. F.

SDP: Pove}ati plate policiji
KO SDPHNK poziva Vladu HNK-a da umjesto {to posljednjih nekoliko mjeseci energiju tro{i na predizborne igranke u re`iji svojih stranaka, istu usmjeri na dono{enje neophodnih akata koji }e omogu}iti potpunu implementaciju zakona o pla}ama i naknadama policijskih slu`benika FBiH. "Mi iz SDP-a se iskreno nadamo kako i ovaj zakon ne}e ostati mrtvo slovo na papiru, ili kratkoro~ni predizborni trik, s obzirom na to da se radi o vrlo osjetljivoj oblasti, gdje su izvr{ioci vrlo odgovornih dru{tvenih zadataka kada je u pitanju za{tita imovine i gra|ana FBiH vi{e nego potpla}eni za svoj rad. Na kraju jo{ jednom pozivamo aktuelnu kantonalnu Vladu da u {to skorije vrijeme pripremi sve neophodne akte, kao i finansijske procjene istih kako bi se navedeni zakon u potpunosti implementirao", stoji u saop}enu SDP-a HNK-a.

S ju~era{njeg sastanka

ostvario prihode na osnovi doprinosa na pla}e od 686.139,159 KM, {to predstavlja 48,75 posto planiranih prihoda u ovoj godini. Istodobno, spomenuti iznos predstavlja pove}anje pri-

hoda u odnosu na istorazdoblje pro{le godine za 5,31 posto. Direktor Krnji} je kazao kako o~ekuje da }e do krajagodinefinansijski plan Zavoda, a koji predvi|a prihode od doprino-

8

CRNA HRONIKA
Protiv S. B. iz Vi{egrada nadle`nom tu`ila{tvu bi}e podnesen izvje{taj zbog kra|e nakon {to je priznala da je u mjestu Podma{i}i, Novo Gora`de, od S. M. ukrala 370 KM. Prema informaciji iz policijskog biltena, osumnji~ena je do{la pred porodi~nu ku}u S. M. i zatra`ila ne{to hrane ili odje}e. Po{to ju je pozvao da u|e u ku}u, iskoristila je njegovu nesmotrenost i slabu pokretljivost i iz ko{ulje ukrala 370 KM.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Ukrala 370 KM iz ko{ulje

Lopov odnio novac i nakit

Zeni~koj policiji za sada nepoznati kradljivac prekju~er je u Ulici Armije BiH na broju 13 izvr{io te{ku kra|u u stan ~iji je vlasnik osoba sa inicijalima S. [. Kako se navodi u biltenu Ministarstva unutra{njih poslova Zeni~ko-dobojskog kantona, lopov je iz ovog stana ukrao 800 maraka, jedan fotoaparat i jo{ neutvr|enu koli~inu zlatnog nakita.

Akcija Planta`a 2010. u Gradi{ci, [ipovu i Prijedoru

MUP Tuzlanskog kantona

Istraga prijave za seks

sa 13-godi{njakinjom
Policija zapo~ela saslu{anja u vezi sa prijavoml majke da je njena k}erka imala odnose sa dvojicoml odraslih mu{karaca iz Tuzle i Br~kogl
Pripadnici MUP-a Tuzlanskog kantona ju~er su saslu{ali osobe koje se dovode u vezu sa prijavom podnijetom u ~etvrtak ujutro, a u kojoj je navedeno da je S. J. (13) iz Tuzle imala seksualne odnose sa dvojicom odraslih mu{karaca iz Tuzle i Br~kog.

^etvero uhap{enih,

ZAPLIJENJENE
stabljike kanabisa
Pripadnici Centra javne bezbjednostiBanjaLukapretresli sutokom no}i sa ~etvrtka na petak, u akciji Planta`a 2010, vi{e ku}a, pomo}nih objekata i vozila na podru~ju Gradi{ke, [ipova i Prijedora te uhapsili~etiriosumnji~ename|ukojima je jedan maloljetnik. U mjestuSeferovci, op{tinaGradi{ka, uhap{en je 38-godi{nji Sa{a Stokrp kod kojeg su policajci otkrili dvijestabljikeindijskekonoplje. U istommjestuuhap{en je i maloljetnik. U akciji na podru~ju {ipovske op{tine uhap{en je 53-godi{nji Mladen Prole iz mjesta Dragni}. Od njega je oduzeto 13 stabljika indijske konoplje i 6,1 gram osu{enih listova marihuane. U prijedorskom mjestu ^erjeci slobode je li{en 34-godi{nji Marin Ba{kot koji je posjedovao 14 stabljika indijske konoplje. Od po~etka godine u ovoj akciji koju provodi policija RS-a zaplijenjena je ve}a koli~ina droge, a samo u jednoj izvedenoj u junu od {est uhap{enih oduzeto je stotinu stabljika indijske konoplje. Policajci su prilikom pretresa plijenili i pu{ke, bombe, novac te druge predmete koji su u vezi sa preprodajom narkotika. Podsjetimo i da je u sklopu ove akcije u okoliniRibnikaotkrivenalaboratorija za proizvodnju genetski modifikovanemarihuane tzv. skank.
A. S.

Ugledni privrednici
Prijavu je podnijela majka 13-godi{nje djevoj~ice, navode}i da je njena k}erka u protekla tri mjeseca imala dobrovoljan seksualni odnos sa dvojicom mu{karaca, navodno u iznajmljenom stanu koji se nalazi u tuzlanskom naselju Stupine. Majka je, nezvani~no saznajemo, navela i imena mu{karaca koji su navodno imali seksualniodnos sa djevoj~icom. Na osnovu te izjave, ju~er su se u vezu sa ovim doga|ajem dovodili Vahdet Mujkanovi}, ugledni politi~ar i privrednik iz Br~kog te privrednik [ain M. iz

Tuzlanski MUP: Djevoj~ica saslu{ana u prisustvu majke

Tuzle. Mujkanovi} je ju~er boravio na dvosatnom razgovoru u MUP-u Tuzlanskog kantona gdje je, nezvani~no, poja{njavao navode iz prijave, dok je [ain M, prema ju~er raspolo`ivim informacijama, van BiH i njegovo saslu{anje bi}e obavljeno nakon povratka u dr`avu.

Tjelesni pregled
Djevoj~ica je saslu{ana u prisustvu majke.

“Sve je jo{ u formi predistra`nih radnji i nakon {to MUP dostavi izvje{taj o~itova}e se i predmetni tu`ilac. Nare|en je tjelesni pregled djevoj~ice“ , kazao nam je Admir Arnautovi}, portparol Tu`ila{tva TK-a. Neslu`beno se moglo ~uti da je ura|eni pregled potvrdio sumnje da je djevoj~ica imala seksualne odnose.
A. [e.

Nakon predaje Tu`ila{tvu BiH

Samoubistvo vje{anjem
Sadika M. (65) izvr{ila je samoubistvo vje{anjem u mjestu Kozaru{a op{tina Prijedor, potvr|eno je u policiji RS-a. Ona je po~inila suicid prekju~er u 13.15 sati pomo}u antenskog kabla na spratu njene nedovr{ene ku}e. Pripadnici prijedorskog PS-a, uz asistenciju mrtvozornika, obavili su uvi|aj kojim je konstatovano da na tijelu nije bilo tragova nasilja.

Rute{i}u jednomjese~ni pritvor
Boris Rute{i} Ruta (1980) za kojim je bila raspisana me|una ro dna po tjer ni ca predao se ju~er Tu`ila{tvu BiH, a dr`avni Sud mu je odmah odredio jednomjese~ni pritvor. Dr`avno tu`ila{tvo Rute{i}a sumnji~i da je, kao jedan od organizatora i pripadnik organizirane kriminalne grupe koja je djelovala na {irem podru~ju Trebinja i Hercegovine, po~inio krivi~na djela organiziranog kriminala i krijum~arenja heroina, marihuane - skanka i spida. Pritvor mu je odre|en zbog bojazni od bijega te da bi na slobodi mogao uticati na svjedoke i sau~esnike ili ponoviti krivi~no djelo. Prema navodima iz Tu`ila{tva BiH, Rute{i} je jedan od osumnji~enih u predmetu Davor Jurkovi} i drugi. Rije~ je o grupi uhap{enoj 25. maja ove godine u policijskoj akciji kodnog imena Trebi{njica, provedenoj po nalogu Tu`ila{tva BiH. Akcija je zapo~eta jo{ u novembru 2009, od kada su prikupljani dokazi protiv vi{e~lane grupe za koju se sumnjalo da {vercuje drogu, oru`je, vojnu opremu i proizvode dvojne namjene. Policija RS-a je tog 25. maja ujutro u pretresima u Trebinju, Bile}i, Stocu i Grudama prona{la 70 kilograma skanka, dva kg heroina, 1,5 kg spida i ve}u koli~inu pi{tolja, a ukupna vrijednost zaplijenjene droge bila je procijenjena na oko 350.000 maraka. Davor Jurkovi}, Milan Simi}, Aleksandar Brati}, Sr|an Rute{i}, Ranko Koprivica, Zoran Tubi}, Vladimir Prodanovi}, Miljan Mi}anovi} i Gojko Tosovac, svi iz Trebinja, te Aleksandar Ivkovi}, Oleg Kun da~ina, Dra gan Ga~i}, Ve li bor Bo{ njak, Dra`enko Ivkovi}, Milan Kulji} i Bojan ]alasan, svi iz Bile}e, osumnji~eni su za pripaA. S. dni{tvo ovoj grupi.

Te{ko povrije|en voza~ golfa
Je dna oso ba te {ko je po vri je|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila prekju~er na magistralnom putu M-4, u mjestu Kra{evo kod Te{nja. Prema podacima iz biltena Ministarstva unutra{njih poslova Zeni~ko-dobojskog kantona, u ovom udesu su u~estvovali teretno vozilo ford (029-M-805), ko jim je upravljao D. K. iz Kiseljaka, i golf za ~ijim je upravlja~em bio N. M. iz Doboja. Tom prilikom je te{ke povrede zadobio D. M.

OSLOBO\ENJEgodine subota, 21. august 2010.

CRNA HRONIKA
Osoba ~iji su inicijali I. V. iz Br~kog prijavila je policiji da se prekju~er oko 13.30 sati vozio automobilom putem Kula Bijelo Polje - Lukavica i zaustavio kod autobuskog stajali{ta kada je pored njega stao sivi mercedes iz kojeg su iza{la dva mu{karca koja su ga napala i od njega otela mobitele nokia i sony ericsson, li~nu kartu, klju~eve od stana, kartice UniCredit i ProCredit banke te ugovor o teku}em ra~unu.

9

Razbojnici oteli mobitele i kartice

Uhva}en sa 13 paketi}a droge

Policija u Zavidovi}ima prekju~er je u Ulici Dobrovoljnih davalaca krvi prilikom legitimisanja i pretresa kod S. H. prona{la 13 paketi}a sa marihuanom. S. H. je uhap{en, a istog dana u 19.15 sati u Ulici Abdulvehab Ilhamije slobode je li{ena jo{ jedna osoba sa inicijalima S. H, tako|er iz Zavidovi}a, koja se zajedno sa S. H. dovodi u vezu sa zloupotrebom narkoti~kih sredstava.

Tu`ila{tvo BiH

Politi~ar, policajac

i profesor optu`eni ZA [VERC SKANKA
Zvonko Peri} je organizovao grupu ljudi radi krijum~arenja droge iz Crne Gore u BiH i dalje u Hrvatsku, a ostala petorica su sudjelovala u nabavci, krijum~arenju i prodaji droge
Tu`ila{tvo BiH podiglo je optu`nicu protiv {est osoba koje tereti za krijum~arenje oko 110 kilograma droge skank. Me|u optu`enim se nalaze v.d. predsjednik Mlade`i HDZ-a 1990 i ~lan predsjedni{tva stranke Zvonko Peri} zvani Cota (32) iz Stoca, pripadnik Odjela kriminalisti~ke policije iz ^apljine Vedran Falak (31) ro|en u Metkovi}u i nastanjen u ^apljini, automehani~ar i reli voza~ @eljko Rebac zvani @elja (40) iz ^apljine, potom profesorfilozofije, sociologije i psihologije u Srednjoj {koli Stolac Miro [utalo (36) iz Stoca, te dr`avljanin Crne Gore Dragan Orbovi} (40) ro|en u Gacku i Banjalu~anin Stanko Savi} (41).
Zvonko Peri} zvani Cota

Zaplijenjena droga

Inspektor bio “~ista~“
Me|u osobama koje su krajem maja 2010, na benzinskoj pumpi Masline, u istoimenom selu kraj Stoca uhap{ene zajedno sa politi~arom koji se na Facebooku razmetao poznanstvom sa aktu-

elnom hrvatskom premijerkom i {eficom HDZ-a Jadrankom Kosor, bili su i Goran Krtolica (33) ro|en u Bile}i, te Banjalu~anin AleksandarKajkut (35). No, oni su izostavljeni u ovoj optu`nici. U optu`nici koja je proslije|ena dr`avnomSudu na potvr|ivanjenavodi se da je Peri} organizovao

grupu ljudi radi nabavljanja, krijum~arenja i prodajeskanka iz Crne Gore u BiH i dalje u Republiku Hrvatsku, a ostalioptu`eni kao ~lanovizlo~ina~keorganizacije, sudjelovali su u nabavci, krijum~arenju, transportu i prodajidroge. Optu`eni su u nekoliko navrata prokrijum~arili skank, u

ukupnoj koli~ini od oko 108 kilograma, ~ija cijena na narko-tr`i{tu u zemljama zapadne Evrope iznosi vi{e stotina hiljada eura. Orbovi} i Savi} su u pritvoru, a ostali optu`eni su pod sudskim mjerama zabrane napu{tanja boravi{ta i redovnog javljanja policiji. Podsjetimo, istra`itelji SIPA-e, koji su du`e vrijeme pratili ovu grupu, prislu{kivanjem razgovora koje su vodili telefonom doznali su da }e se primopredaja droge obaviti 26. maja na pumpi u Maslinama te su napravili zasjedu i uhapsili Peri}a i njegove pomaga~e. Peri} je bio glavna karika u ovom lancu i posrednik izme|u crnogorskih i banjalu~kih dilera. Naime, Orbovi} i Krtolica su skank uvezli iz Crne Gore i trebali su ga predatiHercegovcima, koji su dalje drogu trebali dati dvojiciBanjalu~ana, a oni je daljeprebaciti do Hrvatske. VedranFalak, policijskiinspektor iz ^apljine bio je “~ista~“ koji je tre-

bao i}i ispred vozila s po{iljkom i osiguravatisiguranpolazak. Pred pumpu u Maslinamaprvi su stigli Crnogorci u bijelom golfu sa po{iljkom od 30 kg skanka~ija se vrijednostprocjenjuje na oko 200.000 eura. Potom je na pumpu stigao i Rebac, koji je iz skrovi{ta u golfu izvadio30 pakovanjaskanka i prebacio ih u drugo vozilo.

Banjalu~ani pali u Grudama
Tada su na scenu stupili pripadnici SIPA-e i pohapsili sve osim Banjalu~ana Savi}a i Kajkuta, koji su drogu trebali preuzeti od Hercegovaca. Savi} i Kajkut su uhap{eni naknadno, u Grudama. Cijena skanka u Albaniji, gdje se proizvodi, manja je od 1.000 eura po kilogramu. Me|utim, u Crnoj Gori isti skank vrijedi od 1.000 do 1.200, a u BiH oko 1.500 eura po kg. U Hrvatskoj kilogram skanka prodaje se za 25.000 kuna (oko 6.700 KM).
D. PAVLOVI]

Rasvijetljena kra|a vozila u sarajevskom naselju Otes

[ibenik

Upali u policijsku zasjedu
SarajlijaEmsudinHod`i} (25) i Fo~ak Adnan O`egovi} (30) uhap{eni su u ~etvrtak zbog kra|e vozila seat ibica, vlasni{tvo Hypo Alpe Adria Leasing d.o.o. i predati u Odsjek za zadr`avanje lica li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Postoje osnovi sumnje da su njihdvojica u no}i18/19. august sa Trga Ote{kog bataljona, u sarajevskom naselju Otes ukrali seat ibicu, koje je Zijad M. iznajmio. Sre}om, Zijad M. je te ve~eri uo~io kra|u i obavijestio policiju. Kradljivci vozila su ukradenovozilodovezli u Zujevsku ulicu i tu ga ostavili misle}i da ih policija ne}e uo~iti. Me|utim, policija je vozilo ubrzo locirala u naselju Bla`uj, i lopovima postavila zasjedu. Misle}i da }e ostati neprimije}eni, Hod`i} i O`egovi} su se u ~etvrtak u 12.15 sati u audiju dovezli do ukradenog vozila. ^im su iza{li i poku{ali u}i u ukradeni seat, policajci su ih opkolili i uhapsili.
D. P.

Dr`avljani BiH nisu platili hotel
Policija u [ibeniku privela je istra`nom sudiji dvoje dr`avljana BiH koji su 12 dana boravili u hotelu Niko u sklopu hotelsko-turisti~kog centra Solaris i oti{li ne plativ{i boravak. Kreditnom karticom ostavljenom kao polog pla}anja hotelskih usluga, na kojoj nije bilo novca, dvoje mladih turista iz BiH ugodno je provelo 12 dana u hotelu, nakon ~ega su spakovali kofere i iznenada napustili hotel. Zaposleni u Solarisu su radi podmirenja ra~una bezuspje{no poku{ali preko bankovne kartice da naplate 18.856 kuna, a nakon {to nisu uspjeli, slu~aj su prijavili policiji.

10

OGLASI

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

11

Prema pisanju slovenskih medija

Jan{a osumnji~en

VIJESTI

u aferi Patria
Biv{i slovenski premijer navodno znao da su novcem finske kompanije finansirane novine koje su njegovoj stranci poslu`ile za izbornu promociju
Biv{i predsjednik slovenske Vlade Janez Jan{a jedan je od osumnji~enih u korupcijskoj aferi Patria, ~ija je istraga u Sloveniji pred zavr{etkom, tvrde u petak neki slovenski mediji. Premanavodimaportalaslovenske televizije, protiv Jan{e jo{ nije podignuta optu`nica nego je kriminalisti~ka policija protiv njega podigla kaznenu prijavu, i to zbogsumnji da je kao predsjednikvladezloupotrijebio slu`beni polo`aj i nezakonito primao darove. Jan{a je za mariborski list Ve~er izjavio da do sada nije primionikakvuoptu`nicuvezanu uz taj slu~aj. Ljubljanski sedmi~nik Mladina tvrdi, me|utim, u svom novombroju da je istraga u Sloveniji o aferiPatria, koja se ina~e vodi i u Austriji i Finskoj, ve} zavr{ena. Kakotvrdisedmi~nik, istra`nasutkinjanavodno je napisala i sudu predala prijedlog optu`nice koja se odnosi na Jan{u, {to dr`avnotu`ila{tvonije potvrdilo ni opovrglo.

Glava{ primio presudu
Branimir Glava{ primio je 16. augusta pravomo}nu presudu Vrhovnog suda kojom je ka`njen sa osam godina za tvo ra zbog ra tnog zlo~ina u slu~ajevima gara`a i selotejp, potvrdio je za Hinu jedan od njegovih odvjetnika. “Glava{ je 16. augusta primio pravomo}nu presudu i od tog dana te~e 30-dnevni rok za podno{enje ustavne tu`be“, izjavio je odvjetnik Ante Maduni}. Ponovio je da }e presudu Vrhovnog suda odbrana poku{ati sru{iti svim pravnim sredstvima i dokazati pravu istinu o zbivanjima u ratnom Osijeku. Maduni} je opovrgao medijske tvrdnje da je Glava{ odbio primiti presudu od 30. jula kojom mu je Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku presudu, ali kao i ostalim optu`enicima, smanjio zatvorsku kaznu.

Jan{a tvrdi da do sada nije primio nikakvu optu`nicu u vezi sa Patrijom

ZLOUPOTREBA POLO@AJA Protiv Jan{e jo{ nije podignuta optu`nica nego je kriminalisti~ka policija protiv njega podigla kaznenu prijavu, i to zbog sumnji da je kao predsjednik Vlade zloupotrijebio slu`beni polo`aj i nezakonito primao darove
zija pet osoba, me|u njima biv{i ~asnici vojske i poslovni ljudi, te neki ~lanovi Jan{ine stranke. Biv{i predsjednik slovenske Vlade od izbijanja afere u ljeto 2008. ustrajno tvrdi da s aferom nemani{ta, te da su u medijima pri~e kako je od Patrije dobio proviziju bile lansirane kako bi ga se onemogu}ilo da pobijedi na izborima.

Prema tvrdnjama Mladine, Jan{u u slu~aju korupcijske afere Patria u istrazi kompromi ti ra ju po da ci na|eni u ra~unaru jednog od njegovih nekada{njih saradnika. Oni navodno svjedo~e da je Jan{a, kao predsjednik vlade u vrijeme vo|enja pregovora s finskim proizvo|a~em vojne opreme kod kojeg je slovenska vojska naru~ila oklopna vozi-

la u vrijednosti 278 miliona eura, znao za dogovor da se dio provizije upotrijebi za finansiranje dva besplatna sedmi~nika kojima se pred parlamentarne izbore 2008. promovisala njegova Slovenska demokratska stranka. Vode}i slovenski mediji objavili su u ~etvrtak da je u krugu osumnji~enih u Sloveniji za primanje nezakonitih provi-

Istraga o Hypo i u Sloveniji
Slovenski poslovni dnevnik Finance u petak je objavio da je i u Sloveniji u toku policijska istraga oko poslovanja slovenskih podru`nica austrijske Hypo banke. Policijska uprava Ljubljana potvrdila je za spomenuti list da je u toku istra`ni postupak u vezi sa slu~ajem Hypo banke, odbiv{i dati detalje. “O nalazima }e biti obavije{teno dr`avno odvjetni{tvo, ali zbog daljnjeg postupanja... ne mo`emo dati vi{e informacija“ naveli su u ljubljanskoj , policijskoj upravi, ne `ele}i odgovoriti je li zahtjev za istragu pokrenut iz Austrije, te ko je u krugu ispitanih, odnosno osumnji~enih.

ICTY demantovao pisanje The Guardiana

Nema istrage protiv Carle del Ponte
The Guardian je pogre{no interpretirao odluku suda, pi{u}i da se u spomenutoj odluci navodi da je istraga usmjerena protiv istra`itelja Tu`ila{tva, izjavila je Jela~i}
Ha{ki tribunal demantovao je navode britanskog lista The Guardian da je pokrenuta istraga protiv biv{eg glavnog tu`ioca Carle del Ponte i drugih tu`ilaca. U saop{tenju Ha{kog suda se nagla{ava da je Sudsko ve}e nalo`ilo imenovanje prijatelja suda koji bi istra`io mogu}a zastra{ivanja i pritiske nekih istra`itelja Tu`ila{tva. Osim toga, prijatelj suda bi trebalo i da istra`i tehnike kojima su se oni slu`ili kako bi dobili preliminarne pisane izjave svjedoka. Portparolka Ha{kog suda Nerma Jela~i} rekla je da je The Guardian pogre{no interpretirao odluku suda, navode}i da se u spomenutoj odluci navodi da je istraga usmjerena protiv istra`itelja Tu`ila{tva. Podsje}amo, Guardian je objavio vijest da su sudije Tribunala u srijedu nalo`ile pokretanje nezavisne istrage o postupcima Carle del Ponte kao i jo{ dvoje aktivnih tu`ilaca, Hildegarda Uertz-Reclaffa i Daniela Saxona, poslije `albi svjedoka da su bili uznemiravani, potpla}ivani i zlostavljani, kao i da su dokazi koje su pribavili bili protivzakonito mijenjani. “Kako je obja{njeno na preskonferenciji, imena tu`ilaca koja se pominju u naslovu odluke na{la su se tamo zato {to je sudsko vije}e, djeluju}i na vlastitu inicijativu, odlu~ilo da razmotri raniju odluku, od 2007, donesenu povodom podneska optu`enog Vojislava [e{elja, koji je ta imena naveo“ , isti~e se u saop{tenju. Predstavnik Tribunala Christian Chartier pojasnio je da je, donose}i odluku o imenovanju prijatelja suda, vije}e imalo u vidu istra`itelja Tu`ila{tva, a ne nekog od tu`ilaca.

Mesi} savjetnik UNDP-a
Biv{i predsjednik RH Stjepan Mesi} boravit }e od 23. do 31. augusta u Kirgistanu u svojstvu savjetnika Programa za razvoj UN-a (UNDP). UNDP `eli koristiti Mesi}evo iskustvo kako bi na najbolji mogu}i na~in podr`ao tu srednjoazijsku zemlju u njezinim naporima da unaprijedi sustav upravljanja, prevlada me|uetni~ke napetosti i uhvati se u ko{tac sa siroma{tvom. Mesi}a }e pratiti njegov savjetnik Tomislav Jaki} i stru~njak za regiju, biv{i hrvatski diplomat i dugogodi{nji dopisnik iz Moskve Bogoljub Lacmanovi}. J. D.

Carla del Ponte

Grupa Srba iz SAD-a
Na osnovu ~lana 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju, TRIGLAV BH OSIGURANJE DD Sarajevo objavljuje:

Tu`e ameri~ku firmu zbog Oluje
Grupa Srba u SAD-u tu`ila je ameri~ku kompaniju L-3 Communication Holding jer je, kako ka`u, voj ni kon zal ting te fir me, MPRI, obu~avao i opremao hrvatske snage za masovna ubistva Srba u Oluji, prenosi Bloomberg. Tu`ba je predana ove sedmice federalnom sudu u Chicagu, a tu`itelji, koji se nazivaju “@rtve genocida u Krajini“, tra`e 10,4 milijarde dolara od{tete. “Je li MPRI direktno u~estvovao u genocidu, nije poznato i nije predmet“ ka`e se u tu`bi. “Ono , {to se zna definitivno je da je MPRI davao sredstva koja su omogu}ila da se dogodi genocid.“ L-3 je kompanija sa sjedi{tem u New Yorku koja veliki dio svojih poslova obavlja za ministarstvo odbrane SAD-a. Kako pi{e Bloomberg, bavi se prikupljanjem obavje{tajnih podataka, nadzorom, izvi|anjem i obukom. MPRI je njihova podru`nica u Alexandriji koja ima 6.000 zaposlenih u gotovo 60 zemalja, a na web stranici firme L-3 opisuje se kao globalna kompanija za usluge, poja{njava Bloomberg.

RASKID UGOVORA
Sa dru{tvom za zastupanje u osiguranju «EUROFIN» d.o.o. iz Sarajeva, ul. Branislava \ur|eva br. 8, upisanim u Registru dru{tava za zastupanje u osiguranju kod Agencije za nadzor osiguranja FBiH pod rednim brojem ZOD 1, a po Ugovoru o zastupanju u osiguranju, br. 09-11528/07 od dana 23.11.2007. godine. Raskid Ugovora stupa na snagu 15.07.2010. godine.

12

SVIJET

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Zabrinutost za sigurnost poplavama pogo|enog Pakistana

Talibani poku{avaju ISKORISTITI HAOS
Islamske dobrotvorne organizacije, me|u kojima su i pojedine na koje se sumnja da su u vezi sa {irim pobunjeni~kim grupama, pritekle su u pomo} `rtvama, {to bi moglo pridobiti ljude u korist ekstremista
Pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari i ameri~ki senator John Kerry upozorili su da talibanski ekstremisti poku{avaju iskoristiti haos u kojem se zemlja nalazi zbog katastrofalnih poplava kako bi promovisali svoje ciljeve. Senator Kerry, koji je sa predsjednikom Zardarijem obi{ao pogo|ena podru~ja, kazao je da je neophodno poduzeti akciju radi spre~avanja mogu}nosti da ekstremisti iskoriste pove}an bijes i nezadovoljstvo, prenio je Reuters. “Dijelimo zabrinutost za sigurnost Pakistana“, rekao je Kerry i dodao da }e Sjedinjene Dr`ave oko 200 miliona dolara iz fondova za pomo} Pakistanu preusmjeriti na otklanjanje posljedica poplava. Islamske dobrotvorne organizacije, me|u kojima su i pojedine na koje se sumnja da su u vezi sa {irim pobunjeni~kim Pakistan je prihvatio pet miliona dolara pomo}i od Indije za `rtve poplava, u rijetkom pokazivanju dobre volje izme|u dva posva|ana susjeda u vrijeme kada Pakistan ustaje na noge nakon jedne od najte`ih prirodnih katastrofa u svojoj historiji. Pakistanski ministar vanjskih poslova Shah Mahmood Qureshi izjavio je za indijsku televizijsku stanicu NDTV da je vlada prihvatila ponu|eni novac. Islamabadu je trebalo nekoliko dana da donese takvu odluku, {to samo pokazuje slo`enost odnosa dviju zemalja. gdje se nalaze najja~a upori{ta pobunjenika. UN je saop}io da je nakon tri sedmice katastrofalnih poplava vi{e od ~etiri miliona Pakistanaca ostalo bez doma i pozvale na hitno osiguravanje ve}ih koli~ina humanitarne pomo}i, na koju ~eka oko osam miliona ljudi. U me|uvremenu je i Me|unarodna federacija dru{tava Crvenog kri`a i Crvenog polumjeseca, sa sjedi{tem u Genevi, pozvala na osiguravanje 73,6 miliona dolara za pru`anje pomo}i za oko 900.000 ljudi. Za pakistanski ogranak Crvenog kri`a radi ~ak oko 130.000 volontera. Poplave su pogodile gotovo tre}inu ukupne povr{ine Pakistana, uni{tiv{i ogromne koli~ine usjeva. U toj zemlji je do sada od posljedica poplava, klizi{ta i bolesti stradalo oko 1.500 ljudi.

Islamabad prihvatio pomo} Indije

Poplave pogodile gotovo tre}inu ukupne povr{ine Pakistana

grupama, pritekle su u pomo} `rtvama, {to bi moglo pridobiti ljude u korist ekstremista, navodi britanska agencija. SAD smatraju da su pakistanski ekstremisti povezani s talibanima u susjednom Afganistanu i da je zbog toga hitno potrebno sprije~iti daljnju ekspanziju njihovih aktivnosti. Washington je s tim

ciljem ranije osigurao 7,5 milijardi dolara koje na petogodi{njem nivou dostavlja toj ju`noazijskoj zemlji. Poplave su pogodile Pakistan u vrijeme kada su vladine snage na~inile napredak u borbi protiv talibana, a SAD nastavile s udarima bespilotnih letjelica na sjeverozapadu zemlje,

Independent o protjerivanju Roma
PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Na osnovu odluke Nastavno-nau~nog vije}a Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu od 15. 7. 2010. godine, raspisuje se

KONKURS
za popunu slobodnih mjesta za upis kandidata u I godinu studija u {kolskoj 2010/2011. godini na Prirodno-matemati~kom fakultetu Univerziteta u Sarajevu
Prirodno-matemati~ki fakultet Univerzitet u Sarajevu PREDVI\ENO trajanje prvog ciklusa studija (godine i (E)CTS)* BROJ STUDENATA

Odsjek za fiziku - Nastavni~ki smjer (Fizika) - Op}i smjer (fizika) - Nastavni~ki smjer (Fizika) - Nastavni~ki smjer (Fizika i informatika) Odsjek za geografiju - Nastavni~ki smjer - Regionalno i prostorno planiranje - Turizam i za{tita `ivotne sredine Odsjek za hemiju - Nastavni~ki smjer - Op}i smjer Odsjek za matematiku - Op}i (teorijski) smjer - Primijenjena matematika - Nastavni~ki smjer (matematika) - Nastavni~ki smjer (mat. i info.) - Teorijska kompjuterska nauka

4 4 3 3 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3

Redovni studij tro{kove studija snosi Osniva~ 42 12 18 4 8 7 5 2 11 11 19 9 2 1 7

Redovni Vanredni studij**- studij*** tro{kove studija snose sami studenti 20 20 5 5 5 20 5 16 31 6 9 7 10 3 12 30 10 20 14 15 2 2 2 2 2 3 3 3 5 5

Strani dr`avljani

Ukupno

Italija ve} godinama protjeruje Rome

1 1 54 9 5 4 1 1 -

83 17 24 29 13 20 19 15 50 26 24 49 13 6 6 7 17

Imigranti kao `rtveni jarci
Protjerivanje700 Roma iz Francuske i ru{enjenjihovih divljih naselja slu`beno je obja{njeno ~injenicom da su ta naselja postala baza za trgovinu ljudima, prostituciju i kriminal, ali kriti~arivjeruju da je pravimotivvlastiskretanje pa`nje javnosti od optu`bi za korupciju s kojima je suo~enavladapredsjednikaNicolasaSarkozya, pi{e u petak Independent. Ako je to ta~no, to ne bi bila nikakva novost. Imigranti ~esto postaju `rtveni jarci, naro~ito u doba ekonomske krize i Francuska ne predstavlja nikakav izuzetak. Italija ve} godinama protjeruje Rome, u Americi se koplja lome oko novog zakona u saveznoj dr`avi Arizoni koji policiji daje nove ovlasti u borbi s ilegalnim doseljenicima, a dva kandidata za novog premijera Australije se natje~u ko }e predlo`itistro`emjere za rje{avanjeproblema“ljudi iz ~amaca“ Rije~ je o te{kom licemjerju, konstatira In. dependent, jer su oba australijskaizbornakandidatadoseljenici, a francuski predsjednik Sarkozy je sin ma|arskog plemi}a koji je pobjegao u Francusku nakon Drugogasvjetskograta. Odgovornipoliti~kiliderimorajusmo}i hrabrosti da svojimgra|animaobjasnekakoimigrantinisu izvor njihovih problema, pi{e Independent.

Uz prijavu na konkurs za popunu slobodnih mjesta za upis u I godinu studija kandidat je du`an predati dokumente predvi|ene konkursom za upis studenata u I godinu studija na visoko{kolske ustanove Univerziteta u Sarajevu u {kolskoj 2010/2011. godini, objavljenog u dnevnoj {tampi 18. 6. 2010. godine. Konkurs traje od 23. 8. do 31. 8. 2010. godine. Prijave podnesene poslije utvr|enog roka, kao i nepotpune prijave, ne}e se razmatrati.

Kvalifikacioni ispit odr`at }e se 7. 9. 2010. godine sa po~etkom u 10 sati.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Sporni nuklearni program Teherana

SAD ubijedile Izrael DA NE NAPADA IRAN
Iranu }e biti potrebna godina, mo`da i vi{e, da dovr{i ono {to bi se moglo nazvati potezom ka nuklearnom oru`ju, tvrdi ameri~ka administracija
Ameri~ka administracija uvjerila je Izrael da }e Iranu biti potrebno oko godinu, mo`da i vi{e, da dovr{i ono {to bi se moglo nazvati potezom ka nuklearnom oru`ju, pi{e u petak New York Times. Zvani~nici administracije smatraju da je ta procjena, zasnovana na podacima o stalnim problemima s kojima se susre}e iranski nuklearni program, u~inila manje izglednom perspektivu preventivnog izraelskog napada na nuklearna postrojenja u Iranu idu}e godine, ~ime je Izreal zaprijetio u prili~no uvijenoj formi. “Mislimo da imaju oko gokao i na izvje{taje me|unarodnih inspektora. New York Times pi{e kako nije jasno da li su iranski problemi s oboga}ivanjem urana posljedica lo{eg dizajna centrifuge, te{ko}a u snabdijevanju komponentama, ili ve}im naporima Zapada da sabotira nuklearni program Teherana. U SAD-u i Izraelu se smatra da Iran ima dovoljno nuklearnog materijala samo za dvije atom ske bom be. Da bi ih proizveli, Iranci bi morali da izbace sve me|unarodne inspektore iz zemlje. Tako|er, bilo bi potrebno da transformi{u svoja nuklearna postrojenja za proizvodnju urana oboga}enog do nivoa dovoljnog za izradu oru`ja i naprave dizajn bojevih glava, za {ta je potrebno neko vrijeme. Ili nemaju ma{ine, ili je u pitanju tehni~ka kompetentnost, tvrdi Samore. Amerikanci priznaju da je slabost te procjene u tome {to se ne zna da li Iran ima skrivena postrojenja za proizvodnju nuklearnog oru`ja i to je ono {to Izraelce najvi{e brine, pi{e New York Times.

VIJESTI

Tajland }e Buta izru~iti SAD-u
Washington je u petak pozdravio potez Tajlanda da SAD-u izru~i navodnog trgovca oru`jem Viktora Buta, ruskog gra|anina, potvrdiv{i da }e su|enjeovom trgovcu biti apsolutni prioritet. “Zadovoljni smo {to je sud na Tajlandu dozvolio izru~enje Buta SAD-u” izjavio je Gary , Grindler, visoki zvani~nik ameri~kog ministarstva pravosu|a. “Su|enje Viktoru Butu predstavlja apsolutni prioritet za SAD, ali se optu`beprotivnjega ne ti~usamo SAD-a” dodao je on. Tajlandski `al, beni sud prihvatio je u petak ameri~ki zahtjev za izru~enje Viktora Buta, poznatog kao Trgovac smr}u. Viktor But, biv{i vojnik sovjetske vojne avijacije, od marta 2008. nalazi se u zatvoru u Bangkoku, ali je jedan prvostepeni sud odbio pro{le godine zahtjev za njegovo izru~enje, prenio je AFP. BBC je prenio u petak da je Rusija osudila odluku tajlandskog suda da izru~i navodnog ruskog trgovca oru`jem Viktora Buta SAD-u.

Iranska nuklearna centrala Bushehr

dinu za potez“ rekao je savje, tnik ameri~kog predsjednika za nuklearna pitanja Gary Samore, obja{njavaju}i da }e Irancima biti potrebno toliko

vremena da nuklearni materijal pretvore u nuklearno oru`je. Ameri~ke procjene oslanjaju se na obavje{tajne podatke,

Da bi se iranske vlasti ponovo uklju~ile u pregovore sa svjetskim silama, potrebno je da se njihov nuklearni materijal smatra sirovinom za proizvodnju goriva. Iranski predsjednik Mahmud Ahmedined`ad je najavio obnovu pregovora sa ~lanicama Vije}a sigurnosti UN-a i Njema~ke za kraj augusta ili po~etak septembra.

Ahmedined`ad najavio obnovu pregovora

“Obe}avamo da }emo smanjiti oboga}ivanje uranijuma za 20 posto ukoliko nam bude obezbije|eno snabdijevanje gorivom“, rekao je Ahmedined`ad. Iranski vrhovni vjerski vo|a ajatolah Ali Hamnei izjavio je u ~etvrtak da Islamska Republika ne}e razgovarati sa SAD-om o spornom nuklearnom programu Teherana ukoliko se ne ukinu sankcije i ne povuku vojne prijetnje. Hamnei je kazao da bi, prije otpo~injanja pregovora, prvo trebalo da se otklone sankcije i prijetnje.

Pentagon optu`io Kinu za {pijuna`u
Ameri~ke vlasti prvi put javno su upozorile da kineska vojska zloupotrebljava stru~njake za ra~unare kako bi tajno napadala ameri~ke kompanije i dr`avne agencije. Pentagon je optu`io Peking za {pijuna`uprekointerneta, tvrde}i da na taj na~in ugro`avaju tajnost i bezbjednost ameri~kih internet-mre`a. U izvje{taju Pentagon je ukazao da kineskaarmijakoristi posebne jedinice kompjuterskih stru~njakakako bi razvijalakompjuterske viruse i napadala neprijateljske sisteme i mre`e, prenio je AP.Ponekadje vrlote{ko dokazati da ti napadidolaze iz Kine, ali gotovosigurno iza tih cybernapadastojikineskavlada, naveo je Pentagon, dodaju}i da u Kinipostojehakerikojinisupovezani ni sa vojskom ni sa vladom, ali, tako|er, napadajuameri~kekompanije i agencije.

^etvorka bliskoisto~nih mirovnih posrednika dogovorila detalje

Uskoro direktni pregovori

Izraelaca i Palestinaca
Izrael je sve vrijeme insistirao da je za direktne pregovore bez postavljanja preduslova, dok Palestinci tra`e da se utvrdi jasan okvir pregovora, odnosno da cilj bude stvaranje palestinske dr`ave zasnovane na granicama prije rata 1967.
Ameri~ki predsjednik Barack Obama pozvat }e, kako se o~ekuje, izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa na direktne pregovore u Washingtonu, po~etkom septembra, pi{e u petak New York Times. Pozivaju}i se na anonimne diplomatske izvore, Reuters javlja da }e pregovori licem u lice po~eti 2. septembra i da }e svjetske sile pozvati Izrael i Palestince da sjednu za pregovara~ki sto. Predstavnici ~etvorke bliskoisto~nih mirovnih posrednika (SAD, UN, EU i Rusije) u ~etvrtak su navodno dogovorili detalje tih pregovora. O~ekuje se da }e obje strane pristati na pregovore, kojima }e prisustvovati Obama. Ne{to ranije su diplomatski izvori naveli da je ~etvorka razmatrala nacrt saop}enja kojim se pozivaju Izrael i Palestinci da po~nu pregovore s ciljem da postignu sporazum za godinu. Diplomate procjenjuju da bi ideja o unilateralnom progla{enju palestinske dr`ave mogla imati sve ve}u podr{ku ako pre go vo ri ne po~nu ili propadnu u narednih 12 mjeseci. Izrael i Palestinci zapo~eli su 9. maja indirektne pregovore nakon {to su direktni prekinuti krajem decembra 2008. zbog po~etka trosedmi~ne izraelske ofanzive na pojas Gaze. Indirektnim pregovorima posredovale su SAD ali ni{ta konkretno nije postignuto. Izrael je sve vri-

Avion zaustavljen zbog prijetnje
Benjamin Netanyahu Mahmoud Abbas

jeme insistirao da je za direktne pregovore bez postavljanja preduslova. Palestinci, me|utim, tra`e da se utvrdi jasan okvir pregovora, odnosno da cilj bude stva ra nje pa les tin ske dr`ave zasnovane na granicama prije rata 1967, kada je

osvojena Zapadna obala s isto~nim Jerusalemom i pojasom Gaze i da Izrael obustavi izgradnju naselja na okupiranoj teritoriji. Ostali nesporazumi izme|u dvije strane uklju~uju sigurnost Izraela i sudbinu palestinskih izbjeglica.

Avion Boeing 747 ameri~ke kompanije American Airlines koji je iz San Francisca trebalo da poleti za New York zaustavljen je neposrednoprijepolijetanjanakon {to je kalifornijska policija primila anonimnu telefonsku prijetnju, a poslije ovog incidenta dvoje ljudi je uhap{eno. Avion, koji su detaljno pregledali agenti FBI-ja, zaustavljen je neposredno prije polijetanja, putnici su odvedeni na sigurno, dok su dvije osobe privedene. Svih 167 putnika i 11 ~lanova posade je dobro, prenijeli su mediji.

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Poskupljenja {irom svijeta

[pekulanti gori
od po`ara i poplava
Berzanski {pekulanti i banke u skorije vrijeme ne trguju vi{e samo virtualno sa vrijednosnim papirima ovih sirovina, ve} zaista otkupljuju njihove zalihe
Uskoro bi {irom svijeta mogli poskupjeti p{enica i p{eni~ni proizvodi! Razlog nije lo{a `etva ve} berzanski {pekulanti i banke koji u namirnicama vide mogu}nost brzog boga}enja. P{enica, kukuruz, kafa i kakao - za neke ”zlata vrijedi” . Berzanski {pekulanti i banke u skorije vrijeme ne trguju vi{e samo virtualno sa vrijednosnim papirima ovih sirovina, ve} zaista otkupljuju njihove zalihe. Kada im zbog manjka ponude na svjetskom tr`i{tu poraste vrijednost, {pekulanti i banke koriste krizu i svoje zalihe prodaju po mnogo ve}im cijenama. Takav potez nedavno je povukao londonski Armad`aro Fond koji je za 780 miliona eura odjednom otkupio 241.000 tona kakaa. Kakao je dostigao najve}u cijenu u posljednjih 30 godina. Prvi ~ovjek Armad`aro Fonda, Anthony Word, kojeg sa da zo vu ~oko la dni prst, obja{njava: ”Mi smo se specijalizovali na kakao. Zaposlili smo stalnog meteorologa koji detaljno prati godi{nja doba i sva kretanja u {umama i planta`ama na kojim raste kakao. To je veoma va`no, jer kada bi neo~ekivano do{lo do mraza ili pretjerane toplote, izgubili bismo 10 posto na{eg profita.” Armad`aro Fond posjeduje sedam posto od ukupne godi{nje berbe kakaa u svijetu. Svojom zalihom kakaa, mo`e da proizvede pet milijardi ~okoladica. Bude li sljede}a berba kakaa lo{a, Armad`aro }e odrediti njegovu cijenu na tr`i{tu i prodajom svojih zaliha ostvariti ogroman profit. Thilo Bode iz njema~ke Centrale za za{titu potro{a~a potvr|uje legalnost ovakvog poslovanja. Ocje nju je, me|utim, da zbog toga najvi{e ispa{taju potro{a~i i da se protiv takvog na~ina poslovanja vrijedi boriti. ”To mora da bude rije{eno u okviru regulacije svjetskog finansijskog

Evropska sredi{nja banka mogla bi ve} u prvom tromjese~ju idu}e godine razmotriti povla~enje mjera odobravanja hitnih zajmova uvedenih radi lak{eg izlaska iz financijske krize, najavio je ~lan upravnog vije}a sredi{nje banke Axel Weber. “Mislim da }e se rasprave oko ukidanja tih mjera odvijati uglavnom u prvom tromjese~ju“ kazao je Weber, koji je i , ~elnik njema~ke sredi{nje banke Bundesbank, u intervjuu za Bloomberg televiziju. Webera, ~lana upravnog vije}a ECB-a koje odlu~uje o monetarnoj politici te banke, smatraju najvjerojatnijim nasljednikom sada{njeg ~elnika ECB-a Jean-Claude Tricheta ~iji mandat isti~e idu}e godine. “O~ito je da moramo pokre-

ECB }e razmatrati ukidanje hitnih zajmova
nuti proces normalizacije“ is, takao je Weber. U svojim je komentarima oko trajanja mjera izdavanja hitnih zajmova bankama u regiji Weber oti{ao korak dalje od Tricheta, kazav{i da bi se one trebale nastaviti najmanje do kraja godine. No, iz njegovih komentara proizlazi da ECB smatra da eurozona, nakon {to je Njema~ka u drugome tromjese~ju predvodila najsna`nijim rastom te 16-~lane regije od 2006, dobro izlazi nakraj s du`ni~kom krizom. Weber je tako|er kazao da }e ECB idu}i mjesec vjerojatno povisiti svoju raniju prognozu rasta za eurozonu. Banka je u junu prognozirala rast eurozone od 1 posto u ovoj, te 1,2 posto u idu}oj godini.

Vrijedi boriti se protiv {pekulanata

tr`i{ta. Amerika sa predsjednikom Obamom na ~elu je ve} u~inila nekoliko koraka po tom pitanju, Evropljani jo{ pregovaraju. To se mora {to prije regulisati, jer nije ispravno da zbog nekoliko opklada na berzi, ispa{ta cijelo ~ovje~anstvo“, prenosi Deutsche Welle.

MasterCard kupuje DataCash za

520 miliona dolara
Kompanija za izdavanje kreditnih kartica MasterCard objavila je da za 520 miliona dolara u gotovini kupuje firmu DataCash, koja se bavi osiguravanjem elektronskog pla}anja i spre~avanjem prevara pri kupovini putem interneta. Pro{le godine, ta kompanija je zabilje`ila zaradu od 58 miliona dolara, prenio je AP. Dionice Data Casha su, po objavi ove informacije, sko~ile vi{e od 50 posto, na 356 dolara, dok je vrijednost dionica MasterCarda pala 1,2 posto, na 210,26 dolara. MasterCard o~ekuje da kupo vi na Da ta Cas ha pru`i podstrek kori{tenju njegovih kartica u kupovinama preko interneta i pro{irenju njegovog poslovanja u Aziji.

Poljska i ^e{kaiako su ulaskom u Evropsku uniju prihvatile obavezu da pre|u na euro mogle bi tu obavezu odlagati u nedogled, jer su poslije svjetske ekonomske krize sve ja~i glasovi da se odugovla~i {to se du`e mo`e, ocjenjuju ekonomisti iz {vicarske banke UBS. “Ljudi koji odlu~uju u Poljskoj u vrijeme krize spoznali su koliko u periodu krize za ekonomiju mo`e biti spas nacionalna valuta. Slabljenje zlota krajem 2008. i po~etkom 2009. godine pomoglo je izvoznicima i vjerojatno spasilo poljsku ekonomiju da ne upadne u recesiju“ ocije, nio je u najnovijem izvje{taju te banke njen glavni ekonomist Andreas Hofer. Iako je u momentu izbijanja svjetske ekonomske krize poljska vlada liberala, premijera Donalda Tuska, ve} spremala ulazak Poljske u “~ekaonicu za euro“ , ERM 2 sistem te~ajeva u kojem kandidati za ulazak u eurozonu

Poljska i ^e{ka bje`e od eura

provode najmanje dvije godine, analiti~ari {vicarske banke sada ocjenjuju da }e Poljska po}i putem [vedske, koja svoju obavezu da se odrekne svojih kruna ne uzima pretjerano ozbiljno. TrenutnoPoljska, kao ni ^e{ka, ni ne ispunjava kriterije iz Maastrichta za ulazak u eurozonu a financijski krugovi ne predvi|aju da bi mogla da pre|e na euro prije 2019. godine. U ^e{koj poslije pobjede stranaka desnice i centra na parlamentarnim izborima, krajem maja, tako|e prestaje da se tra`i rok kada bi zemlja mogla da se oprosti od svoje valute, a euro u toj zemlji ima veoma mo}nog protivnika - popularnog predsjednika Vaclava Klausa. Euroskepti~na postaje i ^e{ka narodna banka, s obzirom na to da je Klaus na njeno~eloovogljeta imenovao dotada{njeg viceguvernera Miroslava Singera, kategori~nog protivnika ulaska ^e{ke u eurozonu.

Da li }e Ju`ni tok i}i kroz Sloveniju?
Direktor slovenske tvrtke Geoplin plinovodi Marjan Eberlinc ka`e da se te{ko mo`e re}i ho}e }e plinovod Ju`ni tok pro}i i kroz Sloveniju. “Na kraju }e neumoljiva biti brojka, ali je za sada te{ko re}i ho}e li Ju`ni tok i}i kroz Sloveniju ili ne” rekao je Eberlinc. , Prema njegovim rije~ima, kada bi bila dovoljna politi~ka odluka (o tome) ona bi bila ve} odavno usvojena. Da ne postoji apsolutno jamstvo da }e Ju`ni tok pro}i kroz Sloveniju, sla`e se i direktor

Uprave za energiju Janez Kopa~ koji ka`e da je neizvjesno usprkos tome {to je Vladimir Putin Borutu Pahoru rekao da

Rusija ima ozbiljne planove za odre|ivanje dionice i kroz Sloveniju i bio je ~ak vrlo optimisti~an o koli~inama plina.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

Za u~e{}e u nagradnoj igri potrebno je da u~esnik, ukoliko nakon skidanja emulzije s nagradnog kupona otkrije naziv nagrade i kontrolni broj nagradnog kupona, istog dana, pozivom na tel. broj 033 94 33 00, Prire|iva~u saop{ti podatke: kontrolni broj nagradnog kupona, vrstu nagrade i svoje li~ne podatke (ime i prezime, adresu, JMBG i kontakt telefon). Cijena telefonskog poziva je redovna cijena telefonskog saobra}aja. Pozivi se primaju svakim radnim danom isklju~ivo u vremenu od 08,00 - 16,30 sati. Neradnim danima pozivi se ne primaju. Neradnim danom u smislu ovih Pravila smatraju se subota, nedjelja i praznici. Za slu~aj da u~esnik ne prijavi nagradu istog dana u vremenu od 08,00 - 16,30 sati, istu mo`e prijaviti naredni radni dan. Ukoliko se radi o neradnim danima, u~esnik prijavljuje nagradu prvi radni dan nakon neradnog dana. Prijave pristigle nakon utvr|enih rokova ne}e se uva`avati.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Sirovinametal d.o.o. Bugojno

GIKIL me|u zaslu`nima za rast industrijske proizvodnje FBiH

Proizvodnja i izvoz

koksa u porastu
Ove godine je proizvedeno i 2.845 tona sirovog benzola koji se u prvih {est mjeseci 2009. nije nikako proizvodio u ovoj kompaniji
Predstavnici Global Ispat koksne industrije Lukavac (GIKIL) sastali su se u Sarajevu s novim veleposlanikom BiH u Indiji Seadom Avdi}em gdje su razgovarali o dosada{njim investicijama indijskih partnera u BiH i to konkretno o investiranju u to poduze}e. Cilj sastanka bio je upoznati veleposlanika BiH u Indiji s dosada{njim aktivnostima indijskih investitora radi u~vr{}ivanja suradnje i privla~enja novih investicija.

Upravljanje otpadom

u op}ini Bugojno
• [ta je projekt upravljanje otpadom u op}ini Bugojno?
Upravljanje otpadom je proces skupljanja, prevoza, obrade, recikliranja, odlaganja i pra}enja otpadnih materijala. Projekt kompanije Sirovinametal d.o.o. podrazumijeva uspostavljanje procesa upravljanja otpadom na podru~ju op}ine Bugojno. Dakle, ulaganje u sektor recikliranja i upotrebu objekta, kao i pogon za proizvodnju energije (elektri~ne energije i topline). Op}ina Bugojno ima 41.000 stanovnika, pri ~emu se u okolini nalazi jo{ dodatnih 90.000 stanovnika.

Stabilizacija
Tom prigodom veleposlanik Avdi} kazao je kako se investicije indijskih poduzetnika mogu uzeti kao primjer najuspje{nijeg modela investiranja i privatiziranja bh. poduze}a i kompanija. Zamjenik generalnog direktora GIKIL-a Faik Bu{evac informirao je veleposlanika Avdi}a o postignutim uspjesima GIKIL-a u proteklih {est mjeseci, priop}eno je iz spomenute kompanije. Po njegovim rije~ima, nakon te{ke borbe sa ekonomskom krizom u Global Ispat koksnoj industriji Lukavac do{lo je do stabilizacije proizvodnje.

Stabilizacija proizvodnje

• Za{to investirati u projekt?
- Zato {to predstavlja jedinstven projekt - Zato {to je na datom podru~ju potrebna i isplativa recikla`a otpada - Zato {to se radi o respektabilnoj firmi - Zato {to je energetski sektor najzna~ajniji i najperspektivniji u BiH - Zato {to ima podr{ku lokalnih vlasti kao i odre|enih EU institucija

Osnovne prednosti
- Ugled kompanije - Lokacija projekta - Siguran povrat investicije

“Rezultat je to zajedni~ke borbe menad`menta i uposlenika kompanije koji je doveo do pove}anja proizvodnje i izvoza koksa“ istaknuo je Bu{evac. , Proteklih {est mjeseci GIKIL je pored uspjeha u proizvodnji koksa, u odnosu na isti period pro{le godine ostvario i izuzetne rezultate u proizvodnji sirovog katrana od 246,40 posto, amonijak sulfata od 190,09 posto i koksnog plina od 414,64 posto.

Klju~ni oporavak
Ta ko je sa 269,76 pos to uve}anom proizvodnjom koksa u prvih {est mjeseci ove

Finansiranje
- Ukupna vrijednost investicije iznosi 947.689,00 eura - Tra`eni iznos investicije je 444.000,00 eura Bosna Bank International i Oslobo|enje }e u narednom periodu predstaviti projekte koji su prezentirani na Me|unarodnoj konferenciji Sarajevo Business Forum, koja je odr`ana 6. i 7. aprila. Stranim i doma}im investitorima i kompanijama ukupno je predstavljeno 157 projekata iz oblasti turizma, poljoprivrede, energije i infrastrukture. Svi projekti mogu se pogledati na www.sarajevobusinessforum.com.

godine Global Ispat koksna Industrija Lukavac jedna je od klju~nih kompanija zaslu`nih za rast industrijske proizvodnje u Federaciji BiH. “Ove godine je proizvedeno i 2.845 tona sirovog benzola koji se u prvih {est mjeseci pro {le go di ne ni je ni ka ko proizvodio u ovoj kompaniji“ , kazao je Bu{evac. On smatra da je kona~no do{lo do oporavkalukava~kogpoduze}a te da se to odmah odrazilo na pozitivan cjelokupan rast industrijske proizvodnje u Federaciji BiH koja je u prvih{est mjeseci ove godine zabilje`ila pove}anje od 2,5 posto.

Predstavljen bh. `eljezni~ki sektor
Ambasador BiH u Narodnoj Republici Kini Amel Kova~evi} odr`ao je prezentaciju bh. `eljezni~kog sektora na zajedni~kom sastanku diplomatskih predstavnika zemalja jugoisto~ne Evrope i Ministarstva `eljeznica NR Kine. Uputio je poziv delegaciji Ministarstva `eljeznica NR Kine da posjeti na{u zemlju da bi se upoznali o prilikama i konkretnim projektima. Kako je saop}eno iz MVP-a BiH, zamjenik ministra `eljeznica NR Kine Wang Zhiguo je istakao da kineski `eljezni~ki sektor mo`e biti, kao strate{ki partner, interesantan BiH. Kina je spremna da u|e u saradnju s BiH po principu obostranog interesa, posebno imaju}i na umu kreiranje novih radnih mjesta i podugovaranje poslova s lokalnim korporativnim sektorom. Tako|er, kineskoj strani odgovaraju razli~iti modeli finansiranja razvoja nove i modernizacije postoje}e `eljezni~ke infrastrukture u BiH.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 164 - 21. 8. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.362960 1.464011 26.771787 0.078658 0.261850 0.698261 1.797439 0.565032 0.244970 0.205880 1.483492 1.011793 2.381810 1.534844 0.050127 1.865568

1.955830 1.366376 1.467680 26.838884 0.078855 0.262506 0.700011 1.801944 0.566448 0.245584 0.206396 1.487210 1.014329 2.387779 1.538691 0.050253 1.870244 USD BAM

1.955830 1.369792 1.471349 26.905981 0.079052 0.263162 0.701761 1.806449 0.567864 0.246198 0.206912 1.490928 1.016865 2.393748 1.542538 0.050379 1.874920 1.51440 2.307508

Raste industrijska proizvodnja
Ostvarenaindustrijskaproizvodnja u Republici Srpskoj od po~etka januara do kraja jula ove godine ve}a je za ~etiri posto nego u istom periodupro{legodine, podaci su Zavoda za statistiku RS-a. U posmatranom periodu, najve}i rast od 11 posto registrovan je u va|enju ruda i kamena. U prera|iva~koj industriji od po~etka januara do 31. jula ove godine registrovan je rast od 3,3 posto, a u proizvodnji i snabdijevanju elektri~nom energijom, gasom i vodom ostvaren je rast od 1,7 posto u odnosu na isti period pro{le godine. Posmatrano prema ekonomskoj namjeni proizvoda, za ovih sedam mjeseci 2010. godine najve}i rast od 20,6 posto ostvaren je u proizvodnji netrajnih proizvoda {iroke potro{nje, dok je najve}i pad od 20 posto registrovan u proizvodnji intermedijalnih proizvoda. Julski nivo industrijske proizvodnje manji je od junskog za 8,9 posto.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 08. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 08. 2010 =

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE
1.467,16
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 17
891,57
SASX-10

943,56

SASX-30

821,58

BIRS

1.398,14

FIRS

654,34

ERS10

Sarajevska berza

Sa Banjalu~ke berze

PAD AKCIJA
Veletrgovine
Dnevni promet 262.825,57 KM

RASTU CIJENE
federalnih obveznica
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskojberzi– burziostvaren je ukupanpromet od 262.825,57 KM. U sklopu 63 transakcije ukupno je prometovano 607.749 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 178.171,58 KM, u sklopu 37 transakcija prometovano je 495.526 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 30.851,10 KM, u sklopu {est transakcija prometovano je 1.930 dionica. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 15,98 KM. Promet na kotaciji fondova iznosio je 2.917,10 KM,u skloputritransakcijeprometovano je 916 dionica. Na kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF BIG investiciona grupa d.d. Sarajevo. Kurs ovog fonda iznosio je 3,18 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 144.403,38 KM, u sklopu 28 transakcija prometovano je 492.680 obveznica. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 143.548,48 KM, dok je obveznicamastaredevizne{tednjeFBiHostvarenukupan promet u iznosu od 854,90 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 24.603,93 KM, u sklopu 21 transakcije prometovano je 1.545 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu od15.288,56 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 21,72 KM. Promet na sekundarnom slobodnom tr`i{tu iznosio je 60.050,06 KM, u sklopu 5 transakcija prometovano je 110.678 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta DC Te{anj Kra{evo d.d. u iznosu od 51.160,50 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 0,50 KM. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile suobvezniceFBiHza ratnapotra`ivanjaserijaC od 3,40 posto, dok je najve}idnevni pad registrirao emitent DC Te{anj Kra{evo d.d. od 25,37 posto i dostigao cijenu od 0,50 KM, saop}io je SASE.

Na trgovanju na Banjalu~koj berzi Akcije jednog fonda su ostvarile pad proju~er je ostvaren promet od 213.227,86 sje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fonKM, kroz 71 transakciju. dovima su akcije ZIF VIB fonda a.d. Banja Od akcija na slu`benom berzanskom Luka (-6,25 posto), i ovim se akcijama trgotr`i{tu lista B najve}i promet je ostvaren valo po prosje~noj cijeni od 3,00 KM. akcijama Elvaco a.d. Bijeljina, trgovalo se Od hartija od vrijednosti na slobou iznosu od 127.600,00 KM, po pro- dnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet sje~noj cijeni od 0,40 KM, ~ime je ostva- je ostvaren sa MPI Modri~a a.d. Moren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za 1,23 posto. Uku pan pro met ob ve zni ca ma na ju~era{njem trgovanju izno sio je 61.345,46 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 25.389,77 KM. Nije bilo promjene prosje~ne cijene. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet Ju~era{nji promet 213.227,86 KM je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgova- dri~a akcijama, trgovalo se u iznosu od lo se u iznosu od 4.920,00 KM, po pro- 620,00 KM, po prosje~noj cijeni od 0,10 sje~noj cijeni od 3,94 KM, {to predstav- KM. lja rast cijene za 0,77 posto. Od akcija na slobodnom berzanskom Akcije tri fonda su ostvarile rast pro- tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcisje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast je samo jednog emitenta, od ~ega su imale akcije ZIF Polara invest fonda a.d. akcije preduze}a Veletrgovina a.d. GraBanja Luka (7,46 posto), i ovim se akci- di{ka ostvarile pad od -2,90 posto i trgojama trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,60 valo se po cijeni od 0,301 KM po akciji, u KM. vrijednosti od 133,04 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 20. avgust/kolovoz 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Banjalu~ka berza Kursna lista za 20. avgust 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA 15,98 -0,10 16,00 15,30 1.930 30.851,10 6

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elvaco a.d. Bijeljina Rafinerija ulja a.d. Modrica Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova Trznica a.d. Banja Luka ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 1,1 2,6 6 2,81 4,63 3,6 1,51 3 3,94 0 0 0 0 0,65 7,46 0 -6,25 0,77 1,1 2,6 6 2,81 4,67 3,6 1,51 3 4 1,1 2,6 6 2,81 4,6 3,6 1,51 3 3,92 3.777 1.100 153 58 365 270 20 40 1.250 4.154,70 2.860,00 918,00 162,98 1.691,60 972,00 30,20 120,00 4.920,00 0,4 0,11(A) 1,29 -1,23 0 0,78 0,4 0,11 1,33 0,4 0,11 1,28 319.000 100 5.921 127.600,00 11,00 7.688,88

ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA J BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE POSTBANK BH D.D. SARAJEVO VRANICA D.D. SARAJEVO BORAC PROIZVODNJA OBUCE D.D. TRAVNIK DC TEsANJ KRAsEVO DD PROMET DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE SODASO HOLDING DD TUZLA, DD IHI TUZLA TRZ HADzICI DD

3,18 34,49 30,02 27,97 26,00 25,00

2,73 1,45 0,02 3,40 0,00 -0,01

3,20 34,50 30,60 28,00 26,00 25,00

3,10 916 34,00 119.738 30,01 109.441 26,91 76.319 26,00 91.791 24,51 94.361

2.917,10 41.302,42 33.445,29 21.347,06 23.865,66 23.588,05

3 3 5 4 4 11

83,00 21,72 4,20 77,00 27,50

-1,19 -1,25 0,00 2,58 -0,02

83,00 21,99 4,20 77,00 28,00

83,00 21,50 4,03 77,00 27,49

1.030 705 500 5 135

854,90 15.288,56 2.032,00 385,00 3.713,17

1 7 4 1 5

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA MPI Modrica a.d. Modrica Veletrgovina a.d. Gradiska Opstina Kotor Varos Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,1 0,301 32 30,4762 31,001 29,9067 0 -2,9 0 -0,69 0 0,15 0,1 0,301 32 31 31,001 30 0,1 0,301 32 30,2 31 29,42 6.200 442 0 22.000 38.918 81.900 56.866 620,00 133,04 0,00 7.040,00 11.908,97 25.389,77 17.006,72

20,00 0,02 11,85 0,42 0,09 0,00 0,50 -25,37 25,00 0,00

20,01 11,85 0,09 0,50 25,00

20,00 100 11,85 100 0,09 7.384 0,50 102.321 25,00 112

2.000,20 1.185,00 664,56 51.160,50 2.800,00

3 1 1 1 1

19,00 5,00

0,00 0,00

19,00 5,00

19,00 5,00

80 781

1.520,00 3.905,00

1 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

74,39

$ 1,21 %

4,12

$ 1,05 %

1.228,30

$ 0,57%

18,11

$ 1,46 %

2,103

$ 2,02 %

714,00

$ 0,04 %

425,50

$ 0,87 %

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Incident u D`amijskoj ulici u Hrasnom

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Isklju~enja du`nika po~etkom sezone grijanja

74 MILIONA
duga Toplanama
On }e se stalno pove}avati. Me|utim, niko na ovom svijetu nema pravo uzeti ne{to, a to ne platiti, upozorava Zeljkovi}
D`amijska ulica: Zakon niko ne po{tuje

Deset pasa
odvezeno, pet uspjelo pobje}i
“Akciju gra|ana“ omeli aktivisti grupe Av-Mau • Nekoliko pasa pu{teno u Nahorevu
Prava drama odvijala se u ~etvrtak nave~er u D`amijskoj ulici u Hrasnom kada je nekoliko mje{tana, zajedno sa predstavnicima jedne firme, ~ije je sjedi{te u ovoj ulici, u kombi strpalo deset pasa lutalica namjeravaju}i ih odvesti u Ni{i}e, op}ina Ilija{. - Nazvala su me djeca iz ove ulice i pla~u}i mi kazala da se psi nasilno ubacuju u kombi. Odmah smo do{li i pozvali policiju kojoj je trebalo 20 minuta da do|e. Kombi je, ipak, krenuo prema Ilija{u, a mi smo obavijestili tamo{nju policijsku upravu, kazao nam je ju~er Aldin Pa{i}, ~lan neformalne grupe gra|ana Av-Mau. No, voza~ kombija je odlu~io da ne ide preko Skenderije, nego Ilid`e, ~iji policijski slu`benici kombi preusmjeravaju prema PU Novo Sarajevo. Kada su do{li ~lanovi AvMau, voza~ kombija nehotice je otvorio vrata i u tom trenutku pet pasa uspjelo je pobje}i iz vozila. - Rekli smo da nam predaju ostale i da }emo se mi brinuti o njima, ali nisu htjeli. Stigao je i kantonalni tu`ilac, koji je kazao da se u ovom slu~aju ne radi o kr{enju zakona, dok ih je policija pustila kazav{i kako nisu du`ni po{tovati Zakon o za{titi `ivotinja. Kombi sa pet pasa potom je krenuo ka Nahorevu. Pratili smo ih, ali smo imali sudar u kojem nam je pukla guma. No, jedan od na{ih ~lanova svojim vozilom ih je nastavio pratiti i uspio je vidjeti kako su psi pu{teni negdje u Nahorevu. Obavijestili smo policiju op}ine Centar da su psi sigurni po okolinu, vakcinisani i da nisu bijesni. Sada lutaju ovim naseljem. Pet pasa, koji su pobjegli iz kombija, vratilo se u D`amijsku ulicu, isti~e Pa{i}, dodaju}i kako su nakon svega uspjeli samo zaraditi prijave - protiv sebe. Treba podsjetiti da po ~lanu 39. Zakona o za{titi `ivotinja, nalog za uklanjanje pasa mo`e dati samo Kantonalna veterinarska inspekcija, {to ovdje o~igledno nije bio E. HROMO slu~aj.

Po~etkom nove sezone grijanja, koja uobi~ajeno starta sredinom oktobra, KJKP Toplane ponovo }e po~eti isklju~ivati sa sistema centralnog grijanja korisnike koji ve} godinama za utro{enu toplotnu energiju ne izmiruju obaveze prema ovom kantonalnom preduze}u. - Tokomprethodnesezone od 2.500 radnihnaloga, koliko je bilo izdato, sa sistema smo isklju~ili 1.500 du`nika. Hiljadu korisnika koji su, tako|er, bili

na{i korisnici, kazao nam je direktor Toplana Suad Zeljkovi}. Isklju~enjima, dodao je Zeljkovi}, ne}e biti obuhva}eni potro{a~ikojiimajunepla}enjedan, dva ili tri ra~una, ve}oni koji kontinuirano, sistemski ve} godinama ne pla}aju i koji dugo, a neki od 1996. nisu uplatili ni{ta. - Nakon{to smo krenuli sa isklju~enjem, napravili smo jednu analizu i utvr|eno je da smo naplatili negdje oko 500 hiljada

Radnici Toplana i firme koje je ovo preduze}e anga`ovalo tokom ljetnog perioda provjeravaju ispravnost cijevi toplovodne mre`e, koja se u nekim ulicama mijenja, jer su pojedini toplovodi stari i 40 godina. Prema planovima, trebalo bi biti zamijenjeno oko pet kilometara mre`e. Kada je rije~ o trenutnomstanju akumulirani bruto dug korisnika centralnog grijanja prema Toplanama iznosi ~ak 74 miliona KM i, {to je najgore, ima tendenciju rasta. - On }e se sigurno stalno pove}avati. Struktura je {arolika, a evo, recimo, da je dug za grijanje u zape~a}enimstanovimamilionKM. Trenutno ih je 224 i situacija je, kada je pla}anje toplotne energije u pitanju, dosta jasnija, a ovaj milion je iz ranijeg periodakada se nijeznalo~ija je to nadle`nost. Ostalo je punonera{~i{}enih ra~una iz pro{losti, upozorio je direktorovogpreduze}a, dodaju}i da po~etaksezonegrijanjazna~i i novigubitak u poslovanju.
E. HROMO

Zamjena dotrajalih cijevi

Zamjena toplovodnih cijevi na Otoci

predvi|eni za isklju~enjereagovali su i izmirili dug ili smo dogovorili dinamiku i na~in isplate. Jasno je da }emo po~etkom i ove sezone grijanja nastaviti s ovompraksom, s obzirom na to da u ljetnom periodu to ne bi imalo nekog smisla. Niko na ovom svijetu nema pravo uzeti ne{to, a to ne platiti, pa tako ni

KM vi{e nego u istom periodu prijegodinu. Dakle, idemoprema visini duga od onih koji duguju po deset hiljada maraka, a ima i takvih, do du`nika sa dvije, tri hiljade. Prethodne sezone smo isklju~ivalikoliko se to fizi~ki moglosti}i, a to je izme|u 15 i 20 du`nika dnevno, napominje Zeljkovi}.

Na mjestu uklonjenog platana

Ulice Humska i Ru|era Bo{kovi}a

Priprema za asfaltiranje

Ure|enje prostora oko Katedrale
Po~elo je hor ti kul tur no ure|enje prostora kod Katedrale, uz Ulicu Mula Mustafe Ba{eskije, na mjestu posje~enog platana. Op}ina Stari Grad potpisala ugovor sa KJKP Park, ~iji su uposlenici ve} po~eli realizaciju ovog projekta. Trenutno se odvozi zemlja, a potom }e se pristupiti formiranju kamenobetonske arle kru`nog oblika, pre~nika dva i po metra. Po zavr{etku ovih radova pristupi}e se hor ti kul tur nom ure|enju, nabavci plodne zemlje, te sadnji ukrasnog grmlja i sezonskog cvije}a. Novo stablo }e biti zasa|eno u septembru s obzirom na to da trenutni vremenski uslovi nisu najpogodniji za sa-

Po~elo uklanjanje starog asfalta

Izgradnja separatne kanalizacione mre`e u Humskoj ulici, koja je po~ela u maju ove godine, privedena je kraju, nakon ~ega je planirano i asfaltiranje navedenog dijela ove ulice, te dijela Ulice Ru|era Bo{kovi}a. Radnici KJKP Rad po~eli su uklanjati stari asfalt

i pripremati teren za postavljanje novog, poslije ~ega }e uslijediti asfaltiranje Humske. Radove }e vr{iti firma Harysco, koja je bila i izvo|a~ izgradnje kanalizacione mre`e. Investitor je Op}ina Novo Sarajevo, koja je izdvojila oko 550 E. H. hiljada KM.

Drvo }e biti posa|eno najesen

dnju drveta. Podsje}amo, stoljetni platan pored Katedrale posje~en je nakon zahtjeva Vrhbosanske nadbiskupije. Op}ina se

saglasila sa uklanjanjem s obzirom na to da su se `ile korijena stabla pru`ale ispod objekta i prijetile o{te}enju E. H. Katedrale.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Nastavak sjednice kantonalne Vlade

Trnini}u novi mandat, Balta na ~elu Zavoda za javno zdravstvo
Za dekana Gra|evine izabran Mustafa Hrasnica • Alija Mulaomerovi} ide u penziju
Na nastavku 64. sjednice ~lanovi kantonalne Vlade imenovali su Slobodana Trnini}a za starog - novog direktora JU Dom zdravlja Kantona, ~ime je on dobio tre}i mandat. Pored njega, za direktoricu Zavoda za javno zdravstvo imenovana je Snje`ana Balta, Mirsada ^abaravdi} postala je direktorica JU Zavod za medicinu rada, dok je Amir Kreso ostao direktor Zavoda za sportsku medicinu. Sena Softi} imenovana je za direktoricu Zavoda za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo. - Alija Mulaomerovi} ide u penziju, a doktorica Softi} ve} je vi{e od 20 godina uposlenik Hitne pomo}i, kazao nam je ministarzdravstvaMustafaCuplov, te dodao kako su sa ovim odlukama zavr{ene procedure vezane za imenovanja u zdravstvu. ^lanovi Vlade donijeli su odluke i o imenovanjima iz oblastiobrazovanja, pa je za dekana Gra|evinskog fakulteta imenovan Mustafa Hrasnica, dosada{nji prodekan za nastavno-nau~ni rad. [kolski odbori dobili su saglasnost da za direktora Osnovne muzi~ke {koleIlid`aizaberuMehmedaBajraktarevi}a, za prvog ~ovjeka Ugostiteljsko-turisti~ke {kole JusufaMurti}a, AzruBaralija za direktoricu Srednje trgova~ke i EdinaPitu za direktora[kole za srednje stru~no obrazovanje i radno osposobljavanje. Kako je za Oslobo|enje kazao ministar nauke i obrazovanja Safet Ke{o, procedure oko ovih imenovanja po~ele su ve} u februaru. - Konkursi su tada ve} raspisani, od februara do aprila, a ovo je tek dio imenovanja iz obrazovanja, koja smo zavr{ili, kazao je Ke{o, te dodao kako }e insistirati da se na narednim sjednicama Vlade zavr{e sva imenovanja kako bi sa po~etkom{kolskegodinestatusuposlenika bio jasan. J. M.

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

Vlada Kantona: Po pet imenovanja iz zdravstva i obrazovanja

Kako nam je kazao ministar Safet Ke{o, ju~er su izabrani i vr{ioci du`nosti [kolskog odbora novoformirane Desete osnovne {kole u Osjeku. - Sada }e oni predlo`iti kandidate za direktora, koji }e se na}i na jednoj od narednih sjednica Vlade, dodao je Ke{o.

V.d. ~lanovi Desete O[

Potporni zid u Olovskoj ulici

Za{tita objekata od klizanja
Radnici Unigradnje su krajem pro{log mjeseca po~eli izgradnju potpornog zida u Olovskoj ulici, na Hrasnom Brdu. Zbog kompleksne konstrukcije planirano je da se navedeni objekt gradi u dvije faze u du`ini od 50 metara. Prva faza radova privodi se kraju, a ve} je izgra|eno oko 45 metara potpornog zida s temeljima dubine oko dva metra i visinom zida od nivoa ceste ~etiri metra. Novoizgra|eni zid bi}e u funkciji za{tite padine i stambenih objekata od eventualnog klizanja, jer iz Slu`be za komunalne poslove Op}ine Novo Sarajevo ka`u da se radi o uslovno stabilnoj padini. Investitor je Op}ina koja je za dosada{nje radove izdvojila oko 60 hiljada KM.
E. H.

Isklju~enja struje i vode
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 8.30 do 16 sati Adema Bu~e 3, od 9 do 15 Nova mahala, a od 9 do 16 sati Brije{}e 1. Zbog popravljanja kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju ulica i naselja: Turku{i}i, Novopazarska, Hrasno Brdo, Hasiba Brankovi}a, Kod`ina, Vi{egradska, Abdurahmana Sirije, Vrbovska i Milinkladska.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

Radi se o uslovno stabilnoj padini

4 11

DJEVOJ^ICE DJE^AKA
17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55,a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

VOZOVI

Dolasci:
Banja Luka 6.15 i 13.30, Istanbul 8.50, [tokholm 9.25, Cirih 11.05, Minhen 12.25, Be~ 14.35 i 20.55, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 15.45 i 22, Ljubljana 15.55, Keln 16.15, Dizeldorf 16.30, [tutgart 19.55, Beograd 21.40.

Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beo grad 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Ze ni ca 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe,

AVIONI
Polasci:

Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.15, Be~ 8 i 15.20, [tokholm 10.10, Dizeldorf 9.30, Banja Luka 12 i 18.45, Minhen 13, Budimpe{ta 15.20, Ljubljana 16.25, Keln 16.45, Istanbul 18.30, [tutgart 20.25.

[tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5

sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30,

20

KULTURA
U Botani~koj ba{ti Zemaljskog muzeja BiH

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Dubrova~ke igre

Otkrivanje tajni
Iz predstave

Premijera “Revizora“
Gogoljevudramu“Revizor“ kojaprika, zuje rusko dru{tvo 19. stolje}a {to je puno korupcije i nemorala (obrazac je primjenjiv danas i u cijelom regionu), imat }e priliku pogledati dubrova~ka publika u okviru svog ljetnog festivala. Za sve ljubitelje devetnaestostoljetne ruske knji`evnosti, za sve ljubitelje teatra i {kolarcekojima se ne da ~itatilektira, festivalski dramski ansambl u suradnji sa ZKM-om, udomljavajednogklasika, ovoga puta slavnog “Revizora“ ruskog pisca, ukrajinskog porijekla Nikolaja Vasiljevi~a Gogolja. Festivalska premijera odr`at }e se ve~eras u 21.30 satiispodMin~ete, dok su reprizezakazane za 23, 24.i 25. august na istom mjestu. Korumpirani predstavnici vlasti u malome ruskom gradu, predvo|eni gradona~elnikom, prestra{eni su vije{}u da u njihov grad dolazi inspektor (revizor) inkognito kako bi ih podvrgao istrazi... „Revizor“ je komedija koju je dramati~ar i romanopisacGogoljobjavio1836, a revidirana je za izdanje iz 1842. godine. Bazirano na jednoj anegdoti koju je navodno Gogoljuispri~aoPu{kin, ovo djelopripada`anrukomedijepogre{aka, a prikazujeljudskupohlepu, glupost i ogromnukorupciju u Carskoj Rusiji. Dubrova~kog“Revizora“ re`irao je JernejLorenci, sravnjen je premaprevodu Ive Pasari}a. Scenograf je Branko Hojnik, kostimografkinjaBelindaRadulovi}, skladatelj Branko Ro`man, koreograf Gregor Lu{tek... U predstaviigrajuVilimMatula, NinaVioli}, Karla Brbi}, Jadranka \oki}, Sreten Moktovi}, Doris[ari}- Kukuljica, FilipNola, Robert Ugrina, Miha Bezeljak, Jan Kereke{ i Edvin Liveri}.

ZGOŠĆANSKIH STE]AKA
Dokumentarni film {to ga radi Ferid Sokolovi} bit }e premijerno prikazan kad budu prikupljeni svi podaci
Godine 1913. u Botani~ku ba{tu Zemaljskog muzeja BiH donijeta su dva ste}ka na|ena na po dru~ju se la Zgo{}i. Jedan od njih te`ak je 14 tona i u minulim vremenima, pri plja~ki da se do|e do onoga {to se nalazi ispod njega uz “primjenu“ tada poznatih metoda, jedan od najljep{ih ste}aka koji se nalazi u Ba{ti Muzeja, doslovce je prepolovljen na dva dijela. O`iljci }e za sve budu}e vijeke njegova trajanja ostati vidljivi.

Tijek istra`ivanja
A {to je zbilja bilo ispod kamenih gromada saznalo se u periodu od 23. jula do 13. augusta kada su poduzeta istra`ivanja koja jo{ nisu zavr{ena. Cijeli tijek istra`ivanja terena gdje su se izvorno nalazili ste}ci, koji plijene svojom izuzetnom ljepotom izvedbe po kojoj su vi{e no upe~atljivi, postalo je temom dokumentarnog filma “Otkrivanje tajni zgo{}anskih ste}aka“ autora Ferida Sokolovi}a, odnosno “pre dme tom“ pro je kta “Taj na zgo{}anskih ste}aka“, koji predstavlja opet dio velikog projekta “Bosna kroz vrijeme“. Mul ti dis ci pli nar ni pro jekt “Taj na zgo{}anskih ste}aka“ baziran je na trima razinama: na de{ifriranju natpisa s obe lis ka ili stu pa, gdje su na izvornom terenu gdje se nalazio prona|ena tri sanduka, odnosno neka forma obiteljske grobnice s tri skeletna os tat ka (je dan mu {ki, `en ski i dje~ji). Natpis koji se nalazi na njemu je o{te}en i dosada{nji napori rezultirali su razli~itim mi{ljenjima i ~itanjima teksta, a kao jedan od najozbiljnijih znanstvenika u ~itanju tekstova

Jedan od najljep{ih ste}aka

sa ste}aka Marko Vego, ~itao je na njemu i rije~ ban. Zadatak revizije ~itanja teksta uz primjenu 3D tehnologije, odnosno nove elektronske metode, uradit }e doc. dr. Lejla Naka{ s Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozof-

skog fakulteta u Sarajevu, Katedra za staroslavenski jezik. O drugoj razini projekta saznalo se od mr. Lidije Feke`e - Martinovi}, arheologinje u Zemaljskom muzeju BiH i voditeljice poduzetih istra`ivanja i to na konferenciji za medije uprili~enoj stvaranje umjetni~kog do`ivljaja, koji daleko prevazilazi po je dnostavlje ne putanje informacijskog monologa. Projekt je nastao kao te`nja da se preispitaju mogu}nosti su ra dnje i di ja lo ga me|u umjetnicima koji `ive na ra zli~itim kra je vi ma svi je ta, a rezultirao je stvaranjem simfonije u koju promatra~ uranja cijelim svojim bi}em i osje}a svim svojim ~ulima. Kon cept i muzi ku ura dio je Viktor Stipsi} (Srbija/Brazil), slike - Helene Raynaud (Francuska), skulpture Ana Stipsi} (Srbija), 3D animaciju Marko Vuji} (Srbija/SAD), a tekstilne skulpture Vanja Ciraj i Irma Sa je (BiH). Sa ra jevska publika }e He lium Symphony mo}i pogledati do 9. sep tem bra, dok }e je publika u Pa ri zu vidjeti 2011, te u Sao Paulu i New Yorku 2012. go di ne.
Mr. S.

Sarajevo, Pariz, Sao Paulo, New York

Helium Symphony
Gradska galerija Collegium Artisticum ugostit }e grupu umjetnika 23. augusta
Sarajevo, odnosno Gradska galerija Collegium Artisticum ugostit }e grupu autora, koji `ive i stvaraju u me|usobno uda lje nim ze mlja ma (BiH, Srbi ja, Bra zil, Fran cus ka i SAD). Publici u glavnom gradu BiH predstavit }e se nesvakida{njim projektom pod nazivom Helium Symphony. Bit }e pri re|ena izlo`ba 23. augusta, koju je unutar programa Centra za savremenu umjetnost Sarajevo, pomoglo Mi nistarstvo kulture i sporta KS-a i ambasada Srbije u BiH. Helium Symphony, projekt je u ~ijem fokusu je komunikaci ja i ko la bo ra ci ja. Gru pa

autora poka za la je druga~iji na~in gle da nja na pro blem prezasi}enosti informacijskim tehnologija ma sa kojim se u

dana{njem svijetu svakodnevno suo~avamo. Isti onaj kanal, ko ji nam sva ko dne vno do no si pravu po plavu in for -

ma ci ja i uzrokuje preo bra`aj kriti~ki nastrojenog ljubitelja umje tnos ti u pu kog kon zu men ta, oni su is ko ris ti li za

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INA NOVO SARAJEVO Javna ustanova Osnovna {kola ^engi}-Vila I

21

Na osnovu ~lana 85. Pravila Javne ustanove Osnovne {kole ^engi}-Vila I, Sarajevo, [kolski odbor na sjednici odr`anoj 19. 8. 2010. godine donio je odluku o raspisivanju

KONKURSA
za prijem nastavnika/ce za {kolsku 2010/2011. godinu 1. Nastavnik/ica, profesor/ica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knji`evnosti za 10 sati na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2011. godine ............................................................ 1 kandidat/kinja, 2. Nastavnik/ica, profesor/ica informatike i tehni~kog odgoja za 8+12 sati na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2011. godine.........................................................1 kandidat/kinja, 3. Profesor/ica biologije za 10 sati na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2011. godine..........................1 kandidat/kinja. 4. Profesor/ica njema~kog jezika za 6 sati na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2011. godine ..............1 kandidat/kinja. 5. Nastavnik/ica, profesor/ica razredne nastave na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2011. godine ...........................................................................2 kandidata/kinje. Kandidati trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju. Uz prijavu potrebno je prilo`iti: 1. Ovjerenu kopiju diplome - dokaz o stru~noj spremi 2. Ovjerenu kopiju izvoda iz mati~ne knjige ro|enih 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu (original ili ovjerena kopija) 4. Uvjerenje o neka`njavanju (original ili ovjerena kopija) 5. Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 6. Konkurs ostaje otvoren osam dana od objavljivanja. Prijave dostaviti na adresu [kole: Javna ustanova Osnovna {kola ^engi}-Vila I, Sarajevo Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 2 ili li~no u Sekretarijat [kole od 9 do 12 sati. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Sa konferencije za novinare u Botani~koj ba{ti

Foto: D. TORCHE

ju~er u Botani~koj ba{ti Zemaljskog muzeja BiH. Prvi natpisi o otkrivenim ste}cima na mjestu zvanom Crkvine ili Kaursko groblje u Zgo{}i (da nas je to pred gra|e Ka knja) objavljeni su u Glasniku Zemaljskog muzeja 1891. godine, kada je i zate~ena oplja~kana grobnica ispod velikog ste}ka. Prenijeti ste}ci (monolitni sljemenjak s postoljem i obelisk) stajali su jedan naspram drugog na razdaljini od osam metara i taj prostor je za potrebe filma otvoren i u iskopima se prona{lo (i{lo se u dubinu do dva metra) 15 ste}aka i 46 odlomaka ili cijelih skeletnih ostataka, ~ije sveobuhvatne analize predstoje. Tako|er, saznat }e se od arheologi nje Fe ke`a - Mar ti no vi} da su na|eni i odlomci iz antike, jedan dio natpisa iz 2. st.n.e, kao i dio stupa oltarske pregrade kasnoanti~ke crkve, koja je tamo iskopana 1948. godine.

Proizvodno, gra|evinsko, trgova~ko, export-import dru{tvo GRADNJA-TRADE d.o.o. - u ste~aju Ul. Kralja Tvrtka br.1 TE[ANJ Ste~ajni upravnik Broj: St-21329/09-04/10 Dana : 18. 8. 2010. godine Na osnovu ~lana 101, 102. i 103. Zakona o ste~ajnom postupku (Sl. novine FBiH broj 29/03, 32/04 i 42/06), i Odluke Skup{tine povjerilaca od 17. 3. 2010. godine, ste~ajni upravnik raspisuje

OGLAS O PRODAJI - druga prodaja
1. Predmet oglasa je prodaja imovine usmenim javnim nadmetanjem, i to: - Zemlji{te upisano u PL 1790, parcela broj 66/24, naziv parcele „ciglana pa{njak“ povr{ine 2012 m2, sa neizgra|enim objektom, a koje se nalazi u Industrijskoj zoni CIGLANA u naselju Jelah, i na kome ste~ajni du`nik ima upisano pravo posjeda. Po~etna prodajna cijena ........................................................................................................................55.000,00 KM. 2. Navedena imovina se prodaje kao cjelina, a po~etna prodajna cijena je utvr|ena odlukom Skup{tine povjerilaca. 3. Prodaja imovine izvr{it }e se usmenim javnim nadmetanjem. 4. Pravo u~e{}a na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja neposredno prije odr`avanja javnog nadmetanja dostave: prijavu i dokaz o uplati sredstava na ime garancije (depozita). 5. Prodaja imovine usmenim javnim nadmetanjem }e se odr`ati 7. 9. 2010. godine (utorak) u 11 sati na navedenoj parceli u naselju Jelah. 6. Ponu|ena po~etna cijena iz ponude u zatvorenoj koverti ne mo`e biti manja od iste navedene pod ta~kom 1. ovog oglasa. 7. Na javnom nadmetanju mogu sudjelovati kupci koji, na ime garancije (depozita), uplate nov~ana sredstava u iznosu od 10% od po~etne cijene definisane ovim oglasom, na transakcijski ra~un GRADNJA-TRADE d.o.o. — u ste~aju Te{anj, broj: 1011600000637248 kod PBS d.d. Sarajevo , Filijala Te{anj, sa naznakom: osiguranje za u~e{}e na javnom nadmetanju . 8. Javno nadmetanje }e se odr`ati i ako na njemu u~estvuje samo jedan podnosilac prijave, a koji ispunjava uslove oglasa. 9. Sve poreze i tro{kove snosi kupac. 10. Prodaja se vr{i po na~elu «vi|eno-kupljeno», bez naknadnih prigovora, `albi vezano za predmet prodaje. 11. Imovina koja je predmet prodaje mo`e se razgledati svakog radnog dana od 8 do 15 sati, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 061/152-959 i 032/666-621. Ste~ajni upravnik

Starost kostiju
Obrada skeleta bit }e povjerena antropologinji - forenzi~arki dr. Evi Klo nov skoj, a ispi ti va nja sta ros ti kostiju i odre|ivanje DNA na srodnost sarajevskom Institutu za genetiku i biotehnologiju, tj. vodit }e ih dr. Damir Marjanovi}. Tre}u razinu projekta predstavljat }e izrada replike obeliska, koja je povjerena akademskom kiparu Samiru Su}eski. Replika }e biti ra|ena na javnom mjestu od iste vrste kamena kao i original pa }e svi koje to bude interesiralo biti u prigodi vidjeti nastajanje ste}ka.

Prona|ena tri skeletna ostatka ispod obeliska

Ono {to }e vidjeti na premijernom prikazivanju filma, a desit }e se kada bu du pri ku plje ni svi po da ci, mo`e se za hva li ti Udru`enju gra|ana Art-Sef iz Visokog, a od Ferida Sokolovi}a se saznalo da je potpora dobivena od federalnog Ministarstva kulture.
An. [IMI]

Rock u ravnici

Zabranjeno pu{enje u Vinkovcima

UNIVERZITET U SARAJEVU FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVO

O B AV I J E S T
Obavje{tavaju se kandidati za upis u I godinu studija akademske 2010/2011. godine na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu da }e se kvalifikacioni ispit za dodatni broj od 30 kandidata (20 doma}ih i 10 stranih dr`avljana), na istom polagati 3. 9. 2010. godine. Svih 30 kandidata je SAMOFINANSIRAJU]E. Vrijeme i mjesto polaganja bi}e naknadno objavljeni na oglasnoj plo~i Fakulteta. Dokumentacija kandidata za kvalifikacioni ispit koja je propisana konkursom Univerziteta u Sarajevu }e se primati od 26. 8. 2010 do 1. 9. 2010. godine u Studentskoj slu`bi, ulica Ko{evska br. 4. Svi zainteresovani kandidati obavezni su se ponovo prijaviti na II kvalifikacioni ispitni rok. Kandidati su du`ni sa sobom ponijeti samo identifikacioni dokument - li~nu/osobnu kartu, paso{/putovnicu ili voza~ku dozvolu. Nije dozvoljeno u amfiteatre unositi bilo kakve knjige, skripte, sveske i sli~no, POSEBNO MOBITELE, U PROTIVNOM ]E SVE BITI ODUZETO NA ULAZU U AMFITEATAR. DEKANAT FARMACEUTSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU Ul. ko{evska br. 4 SARAJEVO

Drugi open air festival Rock u ravni ci (RuR) otpo~eo je na vin ko va~kom izleti{tu Sopotu, uz nastupe rock grupa Sopotopot, Go Mars, Zircus i Dubioza kolektiv. Na festivalu, ~iji je organizator vinkova~ka televizija, nastupit }e dvanaest rock grupa iz Hrvatske, BiH, Srbije i Sloveni-

je, me|u kojima je najpoznatija sarajevska grupa Zabranjeno pu{enje. Tokom idu}a tri dana, koliko festival traje, posjetiteljima je uz dobru muziku, omogu}en i boravak u kampu, te sudjelovanje u nizu popratnih zabavnih, umjetni~kih i sportskih doga|anja.

22

OGLASI

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

24 Pogledi

21. august/kolovoz 2010.

Valentin Inzko

LI^NOST NEDJELJE

PLUS

MINUS

Kad neko bude pisao istoriju postdejtonske Bosne i Hercegovine, mogao bi posvetiti cijelo poglavlje visokim predstavnicima. Bilo je tu stvarno svakakvog svijeta. Nije te{ko primijetiti da je visokim predstavnicima generalno bivalo te`e {to je vrijeme prolazilo, odnosno da im je pozicija dodatno ote`avana gubljenjem interesa me|unarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu. U tom smislu, Valentin Inzko jest u nezahvalnoj poziciji, ali ona ne mo`e biti opravdanje za sve “bisere“ kojima nas velikodu{ne izla`e. Tako je Valentin Inzko na sjednici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ovih dana ovako govorio: “Do}i }e vrijeme kada }e odrednica srpski, hrvatski ili neki drugi politi~kih partija u Bosni i Hercegovini biti pro{lost. Daleko va`niji i bitniji }e biti sadr`aj. To se ne}e desiti ovaj put, ali u budu}nosti ho}e.” Inzko ovdje, svjesno ili nesvjesno, obr}e tezu s kojom je u Bosnu i Hercegovinu na mjesto visokog predstavnika onomad do{ao britanski diplomata Paddy Ashdown. On je govorio kako on sa nacionalistima mo`e i kako nacionalne stranke mogu Bosnu i Hercegovinu povesti u Evropu, dok Inzko, evo, poru~uje kako }e “nacionalne stranke biti pro{lost“ Sve to . divno zvu~i i nalik je na ve} anahronu re-

NEDJELJE
Zufer Dervi{evi}
“Nedopustivo je da Federacija BiH poslije vi{egodi{njih lo{ih iskustava sa upravljanjem novcem poreskih obveznika od strane menad`menta banke bez gotovo ikakvih objektivnih kriterija i mehanizama supervizije, prepusti nekoliko stotina mi li ona KM na (sa mo)vo lju Ramizu D`aferovi}u, ~ovjeku bez mo ral nog in te gri te ta i pro fe si onalnog autoriteta. Njegov obrazovni i profesionalni put od Vi{egrada preko Zenice i Sarajeva je markiran brojnim kriminalnim i ko rup ti vnim ra dnja ma. Ra miz D`afe ro vi} je pri je ra tne pra vo sna`ne sudske presude za finansijski kriminal javnosti predstavio kao politi~ki progon na nacionalnoj osnovi i u ratu i nakon njega debelo ih politi~ki i nov~ano kapitalizirao.” - Ovo je, izme|u ostalog, kazao pro{le subote u intervjuu za Poglede glavni inspektor Finansijske policije Federacije BiH i po ko zna koji put izazvao bijes Avazovih kerbera. Ostrvili su se na Dervi{evi}a i Arifovi} i D`aferovi} i Bi~ak~i}, i to bez argumenata, nego, po starom avazovskom obi~aju, samo uvredama. Ni{ta novo, uostalom: avazovci rade svoje, a karavani prolaze...

toriku s kojom su se sprdali jo{ i u Top listi nadrealista. ^injenica je, me|utim, da etni~ka nominacija pojedine stranke nije ono {to neku stranku ~ini nacionalisti~kom. Uostalom, u imenu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata nema nikakve etni~ke nominacije, {to nije razlog da ova stranka ne vodi najnacionalisti~kiju mogu}u politiku. Hrvatska selja~ka stranka ili Nova hrvatska inicijativa imaju u imenu etni~ku nominaciju, a

njihova se politika ba{ i ne mo`e prozvati tvrdonaciolnom. Me|u strankama koje okupljaju Bo{njake, jo{ od ga{enja Muslimanske bo{nja~ke organizacije i Liberalne bo{nja~ke organizacije i nema iole relevantne stranke koja u imenu ima etni~ku odrednicu. To tako|er ne zna~i da i me|u strankama koje ciljaju na bo{nja~ke glasove, najnacionalisti~kiju mogu}u politiku ne vodi ponovo jedan savez - naime, Savez za bolju budu}nost.

DOGA\AJ NEDJELJE

Nikola [piri}
Nikola [piri} je vjerovatno jedini dr`avni premi jer na svi je tu ko jem smeta {to je - dr`avni premijer. Kao i ve}ina kadrova iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, [piri} je alergi~an na sve {to Bosnu i Her ce go vi nu le gi ti mi ra kao dr`avu pa mu je najdra`e predstavljati se kao predsjedavaju}i Saveza ministara `ele}i izgledati vi{e kao “prvi me|u jednakima“ unutar koordinacionog tijela neke unije nezavisnih dr`ava, nego premijer jedne dr`ave. Da je tome tako, [piri} je pokazao i skandaloznom pro{lonedjeljenom izjavom za podgori~ki Dan gdje je pravio besmislene analogije izme|u Kosova i Republike Srpske. Iako i [piri} i njegov strana~ki {ef vrlo dobro znaju da su sve fantazije o secesiji Republike Srpske neostvarive, oni nastavljaju sa zapaljivom retorikom u svrhu osvajanju glasova. No, kako bi rekao Dragan ^avi}, ne mogu se ni bira~i vi{estruko prevariti na isti fol: ni referendumom, a ni “stopostotnom BiH” Pokaza}e se to vrlo brzo, ve} . tre}eg oktobra ove godine.

Dvadeset godina HDZ-a BiH
Po le mi zi ra ju}i ovih da na sa Ivom Lu~i}em, Ivan Lovrenovi} je precizno i efektno opisao ba{tinu dvodecenijskog pos to ja nja bo san sko her ce go va~kog HDZ-a: “^etiri su klju~ne dimenzije u kojima se ogleda nepovoljno stanje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Na prvome je mjestu demografska situacija. Nije rije~ samo o goloj brojci, iako je i ona zastra{uju}a: od cca 760.000 iz popisa 1991. godine, danas po aproksimacijama u BiH `ivi tek ne{to vi{e od 400.000 Hrvata. U usporedbi s druga dva naroda u postocima i u dinamici, stanje je jo{ poraznije, o ~emu je u vi{e navrata posljednjih godina pisao dr. Ilijas Bo{njovi}. Spram procentualnoga rasta Bo{njaka, prema podacima CIA-e (48% 2000. godine prema 43,5% 1991) i Srba (37% 2000. godine prema 31,2% 1991), Hrvati jedini bilje`e pad: od 17,4% 1991. na cca 14,3% 2000. godine. No, ni te brojke ne otkrivaju svu dubinu hrvatskoga deficita kad je rije~ o prisutnosti na cijelome prostoru Bosne i Hercegovine. Tek u kombinaciji s podacima o teritorijalnoj razmje{tenosti iskrsava slika katastrofe historijskih razmjera. Po popisu iz 1991. hrvatskoga stanovni{tva u Bosni bilo je cca 580.000, a u Hercegovini 180.000. Nakon etni~koga in`enjeringa u ratu i poslije njega, danas su brojke ‘izbalansirane’: Hercegovina je ne{to malo ‘poja~ana’, Bosna sasvim depopulizirana, s time da u Posavini skoro nema `ive du{e. (...) Ostale tri dimenzije su: ustavno-politi~ka neravnopravnost na nivou Federacije BiH i dr`ave BiH, neemancipiranost u odnosu spram dr`ave Hrvatske, te hipoteka iz rata (logori za nehrvate, etni~ki

progoni i zlo~ini, divlja~ka ru{enja “tu|ih“ sakralnih i kulturnih objekata, itd). Svemu tomu valja pridodati jo{ i mentalnopoliti~ku i identitetnu slu|enost, u kojoj su hrvatstvo i pripadanje Bosni i Hercegovini, prvi put u povijesti, postali dva nepomirljiva i nepoveziva pojma. Za svaki od ovih rezultata, i za sve njih zajedno, u ogromnoj mjeri “zaslu`an“ je upravo na~in na koji je zami{ljena, propagandno dirigirana, te na terenu ostvarivana ideologija op}ehrvatskoga nacionalnog interesa.” I za dobre i za lo{e strane dana{njeg polo`aja bosanskohercegova~kih Hrvata, najodgovorniji je HDZ BiH. To {to lo{e strane ovako dominantno prevladavaju, u najve}oj je mjeri krivica ove partije i ideologije koju je ona provodila. Zato su sve slavljeni~ke rije~i izgovorene povodom dvadesete godi{njice osnivanja HDZ-a zvu~ale i {uplje i cini~no.

21. august/kolovoz 2010.

Pogledi 25

TEMA NEDJELJE

Dodikovo kukavi~ije jaje
Ako se ba{ `eli povla~iti paralela izme|u Balkana i Bliskog istoka, Bosna i Hercegovina je Izrael, a ne Gaza, Zapadna Obala ili palestinska dr`ava. Izrael je, ba{ kao i BiH ~lanica Ujedinjenih nacija; Izrael od nezavisnosti ima vi{e-manje neprijateljsko okru`enje; narod Izraela je pre`ivio Holokaust, najve}i genocid od svih genocida
injenica da ve}ina novina(ra) u Izraelu nije na{la za shodno da javnost upozna sa nesebi~nom podr{kom Milorada Dodika svakoj akciji tamo{nje vlasti usmjerene protiv Gaze, Palestinaca i Turske, razbistrila je perspektivu. RSovski je premijer preko svojega intimusa, jednog veoma zlog i koristoljubivog bi}a koji se odaziva na ime ArieLivnelobista, javnosti, zapravo, otkrio da je njegov vanjskopoliti~ki polo`aj sadr`inski i formalno kri`anje bjeloruskog velmo`a Luka{enka i predsjednika niotkoga priznatog Prednjestrovlja Igora Nikolayevicha Smirnova.

^

Pre{u}ena posjeta
S obzirom na vidljivost i politi~ke posljedice Dodikova dvodnevnog hodanja po Tel Avivu i Jerusalemu, dakle na ~injenicu da nijedan medij nije izvjestio o ni~emu {to je Dodik rekao Avigdoru Libermanu i Shimonu Peresu, a pogotovo o onome {ta su predsjednik i {ef diplomatije Izraela rekli ovom wannabee ministru vanjskih poslova Republike Srpske, pokazuje da je akcija smi{ljena zbrdazdola i naopako, uz trulu mrkvu osmi{ljenu s ciljem nekakve deklarativne podr{ke RS-a u - po Bliski istok vrlo gadnom sukobu Ankare i Tel Aviva nakon masakra na humanitarnom brodu koji je stanovnicima Gaze nosio `ivotne potrep{tine pod Ataturkovom zastavom. Zapravo, jedina izjava koja je zabilje`ena u izraelskim medijima na engleskom jeziku jeste ta da je Do-

dik zabrinut zbog ja~anja turskog utjecaja na Balkanu, mada nije do kraja jasno na kojem je jeziku premijer izraelskom dr`avnom radiju izjavu dao - engleski mu, zna se, fluentan, a i hebrejski mu - {ta }e{ kad ga ne koristi svakodnevno - zapinje. Zato su izraelski zvani~nici, zaokupljeniopasnimzao{travanjem i zahla|enjemodnosa sa najja~im saveznikom me|u takozvanim muslimanskimzemljama, Dodikovu deklarativnu podr{ku do~ekali kao bizarnodolijevanjeulja na vatru, bez po njihikakvogbenefita: Da je, primjerice, nekakvavelesilastala na stranu Izraela u - ~ak i po tvrdnjama opreznih diplomata i analiti~ara- nepotrebnomsukobu nakon kojega je vje~no po pitanju Hamasovepolitike u GaziIzraelpopustio dopu{taju}i dopremu odre|enihartikalanapa}enimpalestinskimcivilima, neko bi se u Peresovomokru`enjupo~e{ao. Ovako, to izgleda kao da je, ne daj Bo`e, HarisSilajd`i} u vrijemesvog vi{egodi{njeg turskog odmora od BiH odletio u Iran i podr`aoAhmedined`adovobatinjanjestudenata i opozicije. Ili, na stvarnomvremensko-prostornomprimjeru, tu Dodikova podr{ka Izraelu izgleda kao kad je Carska Rusija po~etkom XX stolje}aobjavila rat Japanu, pa to isto u~inila i Crna Gora kralja Nikole. Da bi nelijeni \ukanovi}ev birokrata tek prijenekolikogodinaotkrio da taj rat jo{ uvijeknijeokon~an mirom na papiru. Prema tome, sva je Dodikova izbiflana verbalna skalamerija on

a turning away u Banjoj Luci bacanje pra{ine u o~i narodu i gra|anstvu: Kao, on je regionalni igra~ i zna {ta ho}e.

Trauma i nasilje
Pritom, bez obzira na ispravnu emociju koju ve}ina ljudi u BiH ima spram stradanja Palestinaca, Dodikgubi iz vidajednukrajnjeracionalnu ~injenicu: Ako se ba{ `eli povla~iti paralela izme|u Balkana i Bliskog istoka, Bosna i Hercegovina je Izrael, a ne Gaza, ZapadnaObala ili palestinskadr`ava. Izrael je, ba{ kao i BiH ~lanica Ujedinjenihnacija; Izrael od nezavisnosti ima vi{e-manjeneprijateljsko okru`enje; narod Izraela je pre`ivio Holokaust, najve}i genocid od svih genocida. Izvode}i do kraja analogiju, mo`e se re}i da su Bo{njaci- ba{kao i Izraelci- duboko traumirani tom ~injenicom. S druge strane, simpatije spram Palestinaca dio Bo{njaka ima i zbog religijske identifikacije, ali se zbog toga i zloupotrebljava. Kod nas su vehabijenaj~e{}iorganizatoriskupova podr{ke palestinskom narodu, iako sam li~no, na proputovanju kroz Izrael, upoznao i protestantskesve}enike i sekularnekiparske Grke i ateisti~ki militantne i vjerski fundamentalne Jevreje iz Izraela i Sjedinjenih Dr`ava koji su obilaze}i izraelska naselja i nikad legalizirane palestinske ~etvrti itekako svjesni svog vi{edecenijskog nasilja koje Vlada ~ini spram svojih sugra|ana drugog reda. Ba{ na na~in kako to, na kraju dana, Dodik ~ini u Republici Srpskoj.

GULOVA POSJETA Predsjednik Turske Abdullah Gul za desetak dana dolazi u posjetu Sarajevu. U glavnom gradu }e se sastati sa tro~lanim Predsjedni{tvom BiH, me|u ostalim i sa Neboj{om Radmanovi}em. Turski kolega sigurno ne}e poku{avati pojasniti Dodikovom partijskom sapatniku stav zvani~ne Ankare nakon masakra na humanirarnom brodu u Gazi niti tra`iti banjalu~ku podr{ku: takvu vrstu razgovora Gul mo`e imati sa Barackom Obamom koji je tra`io od Ankare da smanji tenzije prema Tel Avivu
Predsjednik Turske Abdullah Gul za desetak dana dolazi u posjetu Sarajevu. U glavnom gradu }e se sastati sa tro~lanim Predsjedni{tvom BiH, me|u ostalim i sa Neboj{om Radmanovi}em. Turski kolega sigurno ne}e poku{avati pojasniti Dodikovom partijskom sapatniku stav zvani~ne Ankare nakon masakra na humanirarnombrodu u Gazinititra`itibanjalu~ku podr{ku: takvu vrstu razgovora Gul mo`e imati sa BarackomObamomkoji je tra`io od Ankare da smanji tenzije prema Tel Avivu. Ve} je i ambasador Turske u BiH Vefahan Ocak na stranama koje slijede prenio stav Ahmeta Davutoglua: masakr na flotili je masakr na flotili, odnosi koje imaju Ankara i Tel Aviv su ne{to drugo i oni }e biti nastavljeni u korektnom maniru nakon {to Izrael priznakatastrofalnugre{kuu~injenu pred o~ima cijelog svijeta. izra`enu inertnost, nejedinstvo i neodlu~nost Evropske unije da spram BiH zauzme jasan stav (a i to se, sude}i po informacijama iz Bruxellesamijenja), kao i uneracionalnupodr{kuRusije({to se mo`e promijeniti za dobarpazar, u~i nas povijest), Dodik ne mo`epobijediti. Koji bod na u predizbornojutrci jo{ uvijek mo`e zaraditi, ali i sama njegovakandidatura za Kuzmanovi}anakonRajkagovorikakolekcije nau~ene na Fakultetu politi~kih nauka u Beogradu jo{ nisu isparile iz mislima o parama ispunjene glave. Percepcija da je i takavkakav je bolji od radikalskealternativenikadnijebilavi{epoljuljana. Najja~e karte koje dr`i ne nalaze se u Beogradu nego u Mostaru i Sarajevu, kod bra}e po lopovluku i fa{istoidnojretorici, Dragana^ovi}a i Fahrudina Radon~i}a. I, dodatno, u kontekstu koji Mustafa efendija Ceri}zagovara: Turska nam je mati, tako je bilo i tako }e ostati. Nije. Turska je prijateljska dr`ava sa svojim interesima koji nemaju nikakvurodbinsko-emocionalnupodlogu. Mo`da to jo{ ne dopire do gra|ana-bira~a, ali }e jednogdana doprijeti. Nikad nije kasno.
Faruk Bori}

Lekcije
U ratu sa Turskom, Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, Velikom Britanijom- verbalnoizazivaju}i na luka{enkovski na~in svaku od pomenutihvelesila bez realnesnage, uzdaju}i se u posljednjih godina

26 Pogledi

21. august/kolovoz 2010.

Vefahan Ocak, ambasador Republike Turske u BiH

Na{i odnosi sa Izraelom
na realpolitici

zasnovani su
Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Vefahan Ocak jedan je od najaktivnijih predstavnika diplomatskog kora u Sarajevu. Duhovit, proniciv i o{tar kad ustreba, svakom novinaru predstavlja zahvalnog sugovornika. ^injenica da predstavlja dr`avu koju predstavlja, svakom susretu daje dodatnu vrijednost, naro~ito kada intervju radite povodom velikih doga|aja poput masakra na flotili i posjete novog britanskog premijera Ankari. Ju~er smo u Oslobo|enju najavili da u posjetu BiH dolazi turski predsjednik Abdullah Gul, a neizostavni set pitanja za Ocaka se ticao doma}ih politi~kih tema i uloge Turske na Balkanu
Novi britanski premijer David Cameron nedavno je boravio u Ankari, te izrekao izuzetno sna`ne stavove podr{ke Tur skoj po se bno u slu~aju ma sa kra na flo ti li (Izraelskom napadu na humanitarni konvoj za Gazu, op. F. B), i ne samo u tome. Kako turska vlada vidi ovaj novi pristup Velike Britanije spram Turske i po dr{ke tur skoj bu du}nosti u Evropskoj uniji? - Da budem iskren, ja ne vidim da je u pitanju novi pristup Velike Britanije spram razumijevanja turske pozicije. Mi Turci shvatamo Veliku Britaniju kao dr`avu koja je uvijek gajila strate{ki pristup gledanju na svijet i poku{avala razumijevati politike drugih dr`ava i postavljanja politika u globalni kontekst. Velika Britanija je uvijek preferirala da koristi strate{ke perspektive. U tom smislu, uz mo`da druga~ije pristupe, Turska je uvijek do`ivljavala Veliku Britaniju kao prijatelja i saveznika. Stoga ne vidim veliku razliku izme|u biv{eg i sada{njeg premijera. Mo`da mo`emo govoriti o razlikama onako kako ih ja razumijem, a to je da je gospodin Cameron druga~ija li~nost, otvoren politi~ar, jasan u izra`avanju, iskren zagovornik otvorenog dijaloga, realisti~an lider, i moja impresija je da je u ovom kratkom vremenu njegov ured vrlo usmjeren na rad na zadanim ciljevima. Tokom posjete koju spominjete ostvaren je vrlo dobar dijalog. Nije tu bilo nekih iznena|uju}ih novih elemenata, tek otvoren i prijateljski razgovor. Toliko o Cameronovom stilu.

?

[to se ti~e njegove izjave glede masakra na flotili, mislim da je premijer Cameron bio vrlo jasan i ja tu nemam {ta posebno dodati. Ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutoglu je nedavno rekao kako Izrael mora preuzeti odgovornost u slu~aju masakra na flotili. Kako vidite dalji razvoj doga|aja, posebno u svjetlu razvoja odnosa izme|u Ankare i Tel Aviva? - Pa, mi te dvije stvari posmatramo donekle odvojeno. Flotila ma sa kr je flo ti la ma sakr. Odnosi izme|u Tel Aviva i Ankare ne{to su drugo. Odnosi su bazirani na vrlo realisti~noj politici. Mislimo da }e ti odnosi biti nastavljeni u vrlo pa`ljivom formatu, uz poku{aj pa`ljivog dociranja ideje mira na Bliskom istoku, kako na bilateralnom nivou izme|u Izraela i drugih dr`ava, tako i na vi{em nivou. Mislim da su ti odnosi vrlo va`ni. Ali, stav Turske generalno tako|er je pod utjecajem zbog inicijativa koje preduzimaju turski dr`avljani, ~ak i tamo gdje je rije~ o individualnim inicijativama, a ne vladinim, ne zvani~ne Ankare. To je upravo ono {to se i desilo sa flotila masakrom. To je bio projekat koji je za cilj imao dopremanje humanitarne pomo}i narodu Gaze. To nije bila turska inicijativa, nego inicijativa koju su uglavnom organizirali pojedinci, uglavnom Turci, ali i druge osobe iz mnogih drugih dr`ava. Nekada se pogre{no pretpostavlja da je brod bio turski. Da, bio je, ali u vlasni{tvu privatne kompanije, neva`no koje. Na taj brod se desio napad,

?

mogu re}i brutalan, na nenaoru`ane civile koji se nisu mogli braniti. Da, mnogi su bili turski dr`avljani, mnogi nisu bili, ali to je nerelevantno, rije~ je o napadu na nenaoru`ane civile na humanitarnoj misiji pomo}i narodu Gaze u me|unarodnim vodama. Gospodine Bori}u, ne postoji nijedan detalj koji opravdava pona{anje izraelskih snaga koje su upale na brod i masakrirali ljude. Vjerujte, kako ja shvatam politiku mojega ministarstva, mi }emo nastaviti pratiti situaciju i ulagati napore da sve bude ura|eno u kontekstu kako bi se uo~ile posljedice ovog inicidenta, naro~ito kroz rad dvaju tijela, UN-a i, nadamo se, kroz napore izraelske istra`ne komisije, kako god se zvala.

Globalni terorizam
State Department je nedavno objavio Izvje{taj o terorizmu za 2009. Politi~ari iz Republike Srpske su `estoko reagirali na ~injenicu da je u Izvje{taju ponovno spomenuto da RS opstrukcijom poku{ava obesmisliti dr`avni nivo zbog ~ega je “patila“ i borba protiv ove globalne po{asti. Kakav je va{ stav glede Izvje{taja State Departmenta? - Pretpostavljam da `elite da komentiram izvje{taj a ne reakcije na izvje{taj. Globalni terorizam je vrlo va`no pitanje. Mi u Turskoj smo veoma posve}eni borbi protiv terorizma. Mi smo dr`ava koja je patila i od lokalnog i od globalnog terorizma, u to nema sumnje. Pratio sam Izvje{taje State Departmenta koji se objavljuju ve} godinama, i

?

veoma sam dobro upu}en u ovogodi{nji izvje{taj. [to se ti~e aktivnosti u BiH koje su mo`da povezani, ohrabreni, rukovo|eni inspirirani od snaga ili elemenata globalnog terorizma, rije~ je o izuzetno va`nom pitanju s kojim se mora vrlo pa`ljivo odnositi i uraditi sve {to je mogu}e kako bi se postigao napredak u smislu pove}anja kapaciteta za borbu sa ovom opasnosti. Ono {to pi{e u Izvje{taju je ta~no to da postoje odre|ene aktivnosti koje su povezane ili ohrabrene od global nog te ro ri zma i na po ri odre|enih politi~ara u BiH su usmjereni upravo u pravcu koji onemogu}ava ja~anje kapaciteta institucija u dr`avi koje trebaju da se bave ovim pitanjem u smi slu izna la`enja no vih na~ina borbe protiv terorizma. Ministarstvo sigurnosti i druge sigurnosne agencije, prije svih. Izme|u njih svih mora postojati koordinacija. Ne samo da sve te institucije moraju pove}ati svoj kapacitet za borbu protiv terorizma, nego i pove}ati koordinaciju i zajedni~ko djelovanje. To je upravo ono {to pi{e u Izvje{taju. Postoje ljudi koji se pona{aju kontradiktorno prema osnovnim ciljevima. Taj kodeks pona{anja je upravo ono {to je prijetnja ja~oj borbi protiv terorizma. Besmisleno je ulaziti u debate i poku{avati nalaziti protuar gu men te. Ono {to svi mi mo`emo jeste da se pona{amo i djelujemo u skladu sa aritmeti~ki ta~nom percepcijom. Sad, za{to je gospodin Dodik odabrao da glasno progovori protiv sadr`aja ovog izvje{taja,

njegov je izbor. Ono {to me iznena|uje jesu napori da se ova informacija poku{ava protuma~iti u smislu da je relevantno je gdje }e terorizam da se desi. Niko nije sre tan zbog bu go jan skog slu~aja. Irelevantno je {to se desilo u Bugojnu, a ne u centralnoj Bosni, Republici Srpskoj, itd. Gdje god se desi, desio se u BiH i tretira se kao terorizam u BiH. Pretpostaviti da BiH mora biti tretirana u vezama sa globalnim terorizmom tako da se terorizam u jednom dijelu BiH de{ava a u drugom ne – je pogre{an. Mi svi moramo sebe izvla~iti iz takvog na~ina mi{ljenja, polako ali sigurno. To je od klju~ne va`nosti ne samo za dobrobit dr`ave, nego i za dobrobit ljudi u ovoj dr`avi.

Savjeti Beogradu
Me|unarodni sud u Haagu je okon~ao rad u slu~aju Beograd – Pri{tina, daju}i Kosovu pravo na nezavisnost. Turska je me|u prvim dr`avama prepoznala Kosovo, ali tako|er gradi sna`ne relacije sa Beogradom. Premda se ve} ~uju politi~ki zahtjevi iz Beograda za promjenom politike spram Kosova, o~igledno je da trenutna vlast Borisa Tadi}a te{ko mo`e da napravi sna`an zaokret. [ta ha{ka odluka mo`e promijeniti u odnosima u BiH, na Balkanu, ali i iz turske perspektive? - Da, mi smo bili jedna od prvih dr`ava koja je priznala Kosovo, i mi }emo nastaviti sa takvom politikom. To je na{ politi~ki izbor, ali to nema direktno nikakve veze sa naporima Turske da nastavi sa projektom pro-

?

21. august/kolovoz 2010.

Pogledi 27 Evropa u BiH
Evropska unija priprema ustanovljavanje nove institucije specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan. Postoje neke prepreke ali izgleda da je to realna opcija. Turska je ~lanica Vije}a za implementaciju mira i kao predstavnik Organizacije islamskih dr`ava. Kako vi gledate na novi razvoj i ulogu me|unarodne zajednice u BiH u pogledu budu}nosti OHR-a ali i drugih postoje}ih i eventualno novih institucija? - Da, postoji vje`ba od Evropske unije u reformuliranju prisutnosti u BiH kako bi se bolje nosila s problemima koji postoje i dodatno u onome {to EU o~ekuje da }e pomo}i u rje{avanju tih problema. Da, to je u toku, jo{ uvijek nije finalizirano, ali }emo svi, uklju~uju}i i mene, morati sa~ekati da vidimo {ta }e proces razmi{ljanja unutar EU iznjedriti kako bismo mogli dati eventualne sugestije i stav, te kako bismo mogli biti kreativni u smislu pozicioniranja vlastitih mi{ljenja glede toga. Postoji mnogo {pekulacija iz razli~itih izvora o tome, {to je razumljivo. Neke od tih {pekulacija govore o pozitivnom kontekstu. Na`alost, neke kroz me|unarodnu zajednicu govore o ve}em skepticizmu nego {to situacija opravdava. Postoji jedan klju~ni element s kojim }e se me|unarodna zajednica morati suo~iti, a kad ka`em me|unarodna zajednica mislim prije svega na PIC, a i mi smo tamo, kako ste spomenuli i u svojstvu predstavnika OIC-a, kao i dr`ave Evropske unije u PIC-u i ostale ~lanice poput SAD-a, Rusije, Japana, Kanada, svi moraju biti uklju~eni. Taj klju~ni element podrazumijeva pa`ljivo, ustrajno, kooperiraju}e razmi{ljanje o uslovima koji nam dopu{taju da se igramo sa prisutno{}u, strukturama me|unarodne zajednice i mogu}nostima njene izmjene u one strukture koje }e svrsi slu`iti bolje. To }e sigurno uklju~ivati i potencijal onoga {to mi radimo ili ne radimo sa OHR-om, {ta }e biti ili ne}e biti ura|eno sa EUSR-om u smislu dvostruke odgovornosti gospodina Inzka, uz dodatne EU mehanizme koje i{~ekujemo, i mi }emo na kraju uspostaviti balans izme|u nas svih koji }e sigurno zadovoljiti o~ekivanja ~lanica PIC-a, ali, prije svega, o~ekivanja politi~kih i dru{tvenih lidera u Bosni i Hercegovini.

?

dubljivanja prijateljskih odnosa sa Srbijom. Srbija je dr`ava koja je uvijek bila va`na za Tursku. Dijelimo stotine godina zajedni~ke historije. Srbija je bila va`an dio Otomanske imperije. Tako|er, danas je Beograd glavni grad koji nam zna~i mnogo. Smatramo da je Srbija sna`an i iskren prijatelj Turskoj. Razlozi koji su bili u razini {pekulacija o religiji ticali su se ~injenice da je Srbija pravoslavna dr`ava, ili nacionalna, no to je za nas irelevantno. Mi smatramo Srbiju ba{ kao i Tursku, kao i Bosnu i Hercegovinu, kao i brojne dr`ave diljem svijeta dr`avom koja nije razli~ita od drugih. U Srbiji ima ljudi razli~itih etni~kih i religijskih backgrounda, i to je Srbija koju mi vidimo. Sada, kako }e Beograd reagirati i djelovati nakon odluke Me|unarodnog suda pravde u Haagu je esencijalno pitanje za na{e prijatelje u Beogradu. Mi }emo nastaviti da razgovaramo o tom pitanju sa predstavnicima Srbije, ponudit }emo savjete i preporuke, ali je, naravno, na njima ho}e li ih prihvatiti. Moja li~na procjena je da }e Vlada Srbije biti veoma oprezna i dovoljno inteligentna u ispravnoj interpretaciji sudske presude i dodatno, o tome {ta presuda zna~i za srpsku naciju i dr`avu. Politika je ~udna igra, nekada se razvija situacija koja se lako mo`e percipirati kao dekonstruiraju}a, neprijateljska po dr`avu. Mogu se li~no prisjetiti sedam, ~ak i vi{e slu~ajeva iz moje diplomatske karijere kada su odre|eni lju di sma tra li odre|enu situaciju {kodljivom i

HA[KA ODLUKA Moja o~ekivanja, moja obazriva o~ekivanja, ~ak i u prisutnosti pogre{nih interpretacija odluke Me|unarodnog suda pravde u Haagu, moja iskrena procjena o tome {ta sudska odluka mo`e zna~iti BiH je vrlo jasna i jezgrovita da se mo`e svesti na dvije rije~i – apsolutno ni{ta
da su, na kraju, demantirani od mudrih dokaza istinskog `ivota. Toliko o sudskoj odluci koja }e mislim pomo}i Beogradu u novom formatiranju politike vi{e u skladu sa o~ekivanjima me|unarodne zajednice. To }e biti dobra stvar za srbijansku politiku. [ta }e to donijeti BiH, Balkanu i Turskoj? Dopustite da krenem s kraja. Odluka Turskoj ne}e donijeti ni{ta. Za nas su Srbija i Kosovo dvije dr`ave. Toliko o na{oj poziciji. Za Balkan? Za Kosovo, vjerovatno, odluka donosi olak{anje. Za njih je ovo podstrek da rade sna`nije i vi{e na miru i harmoniji u njihovoj dr`avi u skladu sa zah tje vi ma ra zli~itih etni~kih grupa me|u populacijom, u maniru koji }e donijeti najbolji mogu}i balans izme|u razli~itih o~ekivanja. Za druge dr`ave Balkana- ne mnogo. Za BiH posebno? Bit }u vrlo eksplicitan: Odluka MSP o Kosovu ne mo`e donijeti apsolutno ni{ta. BiH je dr`ava sa vlastitim mjerilima i odlukama. Odluka suda o

Kosovu ti~e se direktno Kosova i donosioca politi~kih odluka u dvje ma dr`ava ma, Ko so vu i Srbiji. To su strani elementi za BiH. Za{to bi ova odluka mogla imati bilo kakve posljedice po BiH je, zapravo, lakmus test za sve nas u razumijevanju mudrog pona{anja za budu}nost i o~ekivanja u vezi sa dru{tvenim integritetom BiH, u pomo}i BiH da se integrira u zapadni svijet kroz punopravno ~lanstvo u NATO i u Evropsku uniju, u suprotnosti sa lju di ma ko ji mo gu, ne ka`em da rade, poku{avati da se mo`e preuzme iz Odluke Suda u Haagu u takvom formatu da mo`e bi ti po ve za no sa bu du}nosti BiH. Moramo biti veoma oprezni, svi mi, u tom lakmus testu. Moja o~ekivanja, moja obazriva o~ekivanja, ~ak i u prisutnosti takvih pogre{nih interpretacija odluke, moja iskrena procjena o tome {ta sudska odluka mo`e zna~iti BiH je vrlo jasna i jezgrovita da se mo`e svesti na dvije rije~i – apsolutno ni{ta.

Neta~na postavka
Ve} ste spomenuli odnose izme|u Ankare i Beograda, kao i BiH i Turske. U svom posljednjem intervjuu beogradskom Ninu Dodik je rekao da se protivi sna`nom prisustvu Turske na Balkanu jer je jednostrana. Tako|er je rekao da ste imali samo jedan zvani~ni sastanak sa njim. Dodik je rekao i da ga zvani~nici EU stalno pitaju za{to je Srbija tako sna`no povezana sa Turskom, na {ta on nema odgovor. Moje pitanje je da li je turska diplomatija pristrasna u BiH, ali tako|er sna`no povezana sa Beogradom? - Da, va{e pitanje je didakcija onoga {to je premijer Dodik rekao na ovu i onu temu. Iz toga razloga mislim da je postavka neta~na. Dozvolite mi da objasnim neke stvari kako bi bile jasnije. Da, Dodik je upravu glede ~injenice da Turska zadr`ava

?

?

sna`no prisustvo na Balkanu i utjecaj u pozitivnom smislu, te da, zapravo, poku{ava da pove}a taj utjecaj, ponavljam u pozitivnom smislu. Dodik je tu upravu. Sad, za{to je protiv toga pitanje je na koje odgovor trebate tra`iti direktno od njega, a ne od mene jer odgovor ne znam. Ono {to je smije{no glede toga, mislim da bi gospodin Dodik trebao to pitanje iskreno postaviti samom sebi kako bi mo`ebitno i ponovno evaluirao odgovor na pitanje za{to je, zaista, protiv umije{anosti Turske na Balkanu, u Bosni i Hercegovini, u Srbiji ili bilo gdje drugdje. Ako mo`e do}i do nekog odgovora koji bi bio utemeljen na prihva}anju i podr{ci {ire javnosti izvan njegovog li~nog kru`oka, mislim da bi tada njegovo pona{anje bilo utemeljeno na smislu. Druga ispravna stvar koju je rekao: Da, sreo sam ga samo jednom zvani~no, kada sam putovao u Banju Luku i susreo se sa premijerom Dodikom izme|u ostalih du`nosnika Republike Srpske. U~inio sam nekoliko napora i tokom nekoliko susreta u Sarajevu kada sam zapo~injao uobi~ajenu konverzaciju sa njim, ali je ta~no da je bio samo jedan oficijelni sastanak u Banjoj Luci. Dozvolite da dodam jo{ ne{to kako bi dodatno rasvijetlio sadr`aj te posjete. @elio sam razgovarati i skrenuti pa`nju premijeru Dodiku na tri teme koje su trebale njegovu li~nu intervenciju kao premijera entiteta, kako bismo mogli u~initi korake naprijed u sva tri podru~ja suradnje izme|u Turske i razli~itih institucija u RS-u. Jedan je slu~aj turske kompanije koja je ulo`ila mnogo novca u Bosnu i Hercegovinu kroz razli~ite aktivnosti i koja je trebala kupiti drvnu gra|u za svoje proizvode od RS-a, i moj prijedlog premijeru Dodiku je bio da vidi mo`e li intervenirati kako bi se odre|ene prepreke koje je iskusila turska kompanija otklonile da bi mogla kupovati drvo od kompanija iz razli~itih dijelova Republike Srpske po tr`i-

{noj cijeni, tako da mogu vi{e proizvoditi i time pove}ati poslovne aktivnosti. Druga preporuka premijeru Dodiku je bila da jo{ jednom u detalje prou~i ponudu Turske za, u to vrijeme je bilo aktuelno, kontingent od stotinu vojnika Bosne i Hercegovine koji bi i{li u ISAF misiju u Afganistan, kako bi mogli staviti BiH u tu poziciju u svijetu. Vrlo sam jasno rekao da za to imamo dva preduslova – prvo, da mi pla}amo sve tro{kove, do zadnje pare, uklju~uju}i prijevoz, uniforme, tro{kove stanovanja, svega. Drugi preduvjet je bio da jedinica bude multietni~ka – tre}ina Bo{njaka, tre}ina Srba i tre}ina Hrvata, mladi}a iz Bosne i Hercegovine. Ja sam rekao premijeru da mi se ~ini kako kru`e brojne dezinformacije i da nije mogu}e razumjeti dalje odlaganje srpskih politi~ara u dono{enju politi~kih odluka. Tre}a stvar koju sam `elio mu re}i i predlo`iti je bila da li se mo`e ne{to u~initi da se otklone birokratske barijere prije nego {to Turska po~ne sa projektom rekonstrukcije mosta u Vi{egradu, projekta koji vrijedi tri miliona eura, kako bismo mogli i}i dalje. Moja nakana toga {to vam govorim koja su tri projekta bila jeste da otklonim mogu}e pogre{ne interpretacije koje mogu na osnovu Dodikovih izjava o tom sastanku navesti na pogre{an zaklju~ak. On je tada, prije dva mjeseca, u medijima kratko rekao kako sam ga posjetio samo jednom i samo zbog toga {to sam htio lobirati da otkloni probleme tri razli~ite turske kompanije. Rekao sam vam detalje sva tri slu~aja, iako sam tada odbio komentirati. Po{to ste me pitali, rekao sam vam. Spreman sam i}i u Banju Luku kad god, jednom sedmi~no, ako Dodik `eli, naravno, samo ako se iz Banje Luke vra}am sa dokumentacijom koja opravdava svrhu i vrijeme putovanja. Politi~ke packe i prepucavanja nisu moj posao. Ja sam du`nosnik

28 Pogledi
turske vlade, ne politi~ar, i moj posao je da proizvedem rezultate i prezentiram ih mojoj vladi kako bi moja vlada mogla eventualno dati dalje instrukcije kako da proizvedem dalje rezultate. To je opis mojega posla i mislim da sam spreman da se pona{am u tom okviru u momentu kada iz Banje Luke dobijem signal da }e moja posjeta tom prelijepom gradu uroditi plodom.

21. august/kolovoz 2010.
ocjene Istanbulske deklaracije. Govorim o konkretnim pogre{kama u procesu njihovog mi{ljenja: Deklaracija nije sporazum ovih dr`ava, deklaracija je ono {to dva predsjednika - Gul, Tadi} i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} deklariraju kao svoje dobre namjere. To je ono {to papir proizvodi, ni manje ni vi{e. Ja predla`em svima da jo{ jednom ocijene ono {to se desilo u Istanbulu u smislu prihvatanja. Ako se to ne desi, mo`e imati negativne posljedice u budu}nosti. Predsjednik Turske Abdullah Gül dolazi u slu`benu posjetu Bosni i Hercegovini. Koji su osnovni razlozi ove posjete? - Da, predsjednik Turske Abdullah Gull dolazi 2. i 3. septembra u Bosnu i Hercegovinu. Podsje}am vas da je Predsjedni{tvo BiH - @eljko Kom{i}, Neboj{a Radmanovi} i Haris Silajd`i} - u decembru 2008. boravilo u slu`benoj posjeti Ankari. Gulova posjeta je prije svega uzvratna posjeta. Povrh toga, posve je normalno, logi~no i od su{tinskog zna~aja da politi~ki predstavnici Turske posje}uju BiH, kao i ostale dr`ave, na raznim nivoima i u raznim kapacitetima, onoliko ~esto koliko to okolnosti opravdavaju. Drugi element koji ovu posjetu ~ini veoma va`nom jeste {to }e se desiti ta~no mjesec dana prije izbora u BiH. Predsjednik Gül }e razgovarati sa predstavnicima svih strana u BiH. Tako|er, sastat }e se i sa drugim po li ti~kim du`no sni ci ma u dr`avi i, ukoliko to raspored bude dozvoljavao, sa drugim bitnim faktorima u dr`avi iz sektora ekonomije, biznisa, u zavisnosti od kona~nog sastava delegacije o ~emu jo{ nemam potpunu informaciju. Mimo ovog generalnog konteksta i razgovora o izbornim o~ekivanjima, predsjednik Turske }e razgovarati i o tome {ta on li~no i Turska generalno preko premijera Recepa Tayyipa Erdogana i ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua poku{ava raditi u BiH. Predsjednik Gül }e poku{ati pribli`iti sagovornicima prirodu turske politike na Balkanu. Nadam se da }emo razgovarati o turskim o~ekivanjima na Balkanu u doglednoj budu}nosti u kontekstu prijateljstva sa BiH, ali mo`da va`nije od svih ovih detalja je moje iskreno vjerovanje da }e predsjednik Gül poku{ati ubrizgati veoma sna`nu injekciju pozitivnog osje}aja u razumijevanje me|unarodnih odnosa u ovoj dr`avi. On }e poku{ati ubrizgati nepovratan element nade u budu}nost dr`ave, u ~etiri miliona stanovnika ove dr`ave. Predsjednik Gül }e sugerirati svima koji su u BiH da dok god svi doprinose u dru{tveno i politi~ko zajedni{tvo, me|unarodna zajednica, i Turska posebno, bit }e vi{e nego spremni da pomognu kretanje BiH naprijed u euroatlantsku zajednicu i u veliku zajednicu dr`ava Evropske unije, ali i svjetsku zajednicu. To je osnovna nit razmi{ljanja predsjednika Güla pred ovaj put.

Pogre{no razumijevanje
Turska diplomatska prisutnost osjetno se poja~ala u posljednjih godinu dana, izme|u ostalog i trilateralnim sastancima koje je ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu inicirao u trouglu BiH – Srbija – Turska i Hrvatska – Turska – BiH. Rezultat je i Istanbulska deklaracija koja je proizvela razli~ite reakcije, od ~estitki do kritika, naro~ito od Dodika i predstavnika Republike Srpske. Jeste li zadovoljni sa postignutim i da li postoje neke prepreke za nastavak trilateralnih razgovora? - Da, bez sumnje smo veoma zadovoljni u~incima trilateralnih sastanaka, oba, i sa Hrvatskom i Srbijom, uz u~e{}e Turske i BiH u obje. Da li se nadamo da mo`emo uraditi? Pa, to nisu ekscesi nego dio kontinuiranog procesa. Potrebno je praviti pa`ljive korake i sve {to je postignuto. Problemi odnosa Srbije i BiH s jedne strane i Hrvatske i BiH sa druge strane, pa ~ak i Srbije i Hrvatske izme|u sebe iako je to izvan konteksta trilaterale o kojoj ovdjegovorimo, sve su to vje`be za izgradnju povjerenja, i vi na njima mo`ete biti kreativni koliko vas je volja u poku{ajima izgradnje povjerenja. Definicija iz rje~nika o izgradnji povjerenja je u jednostavnom poku{aju ~injenja stvari koje }e one druge u~initi povjerljivijim spram vas. To je definicija ove na{e dvije trilaterale. Sigurno, postoje stvari koje mo`emo dalje raditi u tim vje`bama, mnoge od njih su jo{ uvijek nedefinirane i isko~it }e tokom procesa. [to se ti~e Istanbulske deklaracije, mislim da ju je Dodik pogre{no razumio, kako u sadr`aju tako i u formatu. Sadr`aj je izra`aj dobrevolje. Predsjednici tri dr`ave, izra`avaju}idobruvolju i zadovoljstvo odnosom triju dr`ava, izra`avaju i spremnost da idu dalje, jo{ pa`ljivije i jo{ bogatije u budu}nosti u tu saradnju i pro{irivanje te saradnje u drugim poljima. Zaboga, budimo ozbiljni, {ta je lo{e u tome?! Ponavljam, {ta je lo{e u tome?! Djetinjasto je i ekstremno negativno biti protiv toga. To {to se ti~e sadr`ine. [to se ti~e forme, mislim da shvatam {ta je gospodin Dodik imao na umu kada je rekao da je Deklaracija nepostoje}a. Zapravo je, ~ak uz veliko po{tovanje spram njega, i srpski ~lan Predsjedni{tva Neboj{a Radmanovi} imao sli~ne

?

?

SEDMI^NO U BANJU LUKU Spreman sam i}i u Banju Luku kad god, jednom sedmi~no, ako Dodik `eli, naravno, samo ako se iz Banje Luke vra}am sa dokumentacijom koja opravdava svrhu i vrijeme putovanja. Politi~ke packe i prepucavanja nisu moj posao

Faruk Bori}

21. august/kolovoz 2010.

Pogledi 29

Nova pozicija Ankare na globalnoj mapi

Izbori sljede}e godine }e imati utjecaja na vanjskopoliti~ke aktivnosti

Regionalizam
Nekada{nji neupitni partner Zapada, koji je, kako Newsweek pi{e, bio “na no`“ sa svim svojim susjedima, sada gradi poziciju u kojoj je Turska u centru politike i ekonomije sopstvenog regiona
urska se ubrzano okre}e prema istoku. Uistinu, nesporna je ~injenica da turska diplomatija u zadnjih nekoliko mjeseci ubrzano afirmi{e i definira sopstvenu vanjskopoliti~ku poziciju, koja nije nu`no u skladu sa politikom zapadnih saveznika, EU ili SADa, te sve ~e{}e ide suprotno njihovim interesima. Stvari, me|utim, ne treba posmatrati jednodimenzionalno jer isuvi{e faktora uti~e na promjenu kursa Turske zadnjih godina. Ovaj novi kurs Turske bi se prije mogao nazvati regionalizmom s Turskom u centru. Da bi se na pravi na~in shvatila nova Turska, nu`no je posmatrati je u kontekstu ekonomskih veza, multipolarnog svijeta i regionalne sigurnosti. Nekada{nji neupitni partner Zapada, koji je, kako Newsweek, pi{e, bio “na no`“ sa svim svojim susjedima, sada gradi poziciju u kojoj je Turska u centru politike i ekonomije sopstvenog regiona.

s Turskom u centru
T
zvoja (AKP) pod vo|stvom aktuelnog turskog premijera Erdogana, je poduzela niz mjera u pravcu reforme Ustava iz 1982. kojim je uloga vojske u o~uvanju poretka, a kroz djelovanje Nacionalnog savjeta za sigurnost, postala smetnja EU integracijama. Interes AKP se ogleda i u ~injenici da bi promjena ustava promijenila odnos snaga i smanjila uticaj AKP-u i tradicionalnim politi~kim subjektima neblagonaklonog pravosu|a. Nu`no je naglasiti da opozicija u Turskoj smatra da prijedlog koji je AKP podnijela Parlamentu Turske sadr`i i pojedine odredbe koje ozbiljno naru{avaju nezavisnost pravosu|a. I pored evidentno obeshrabruju}ih izjava po pitanju prijema u EU, koje dolaze iz Njema~ke i Francuske, Turska je ozbiljno posve}ena nastavku procesa reformi u skladu za pristupnim pregovorima. Nakon {to je izostavljena iz procesa vizne liberalizacije koju }e, sve su prilike, do kraja godine u`ivati sve zemlje Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova, Turska je kompletirala sopstvenu zonu slobodnog kretanja sa Libijom, Jordanom, Sirijom i Libanonom. Iz ovog proizilazi da se veliki dio odgovornosti za proces okretanja ka istoku i gra|enja sopstvene pozicije u regionu ima pripisati upravo hipokriziji pojedinih dr`ava ~lanica EU

Vrijeme }e pokazati da je Turska potrebna EU, mnogo vi{e nego je EU potrebna Turskoj
spram Turske u procesu prijema koji traje od daleke 1959, kada je Turska predala zahtjev za pridru`eno ~lanstvo u EEZ. Na ekonomskom planu, glavni uvoznici u Tursku su Rusija, Njema~ka, Kina i SAD, dok Turci najvi{e izvoze u Njema~ku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Irak. Turske kompanije, me|utim, najvi{e investiraju u biv{im sovjetskim republikama i crnomorskoj regiji, a o~ekuje se da }e se trgovinska razmjena s Iranom pove}ati tri puta.

S druge strane, Turska je u junu 2009. potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Srbijom. Valja napomenuti da je sporazum asimetri~an, te da omogu}ava srbijanskim proizvodima slobodan ulaz na veliko tursko tr`i{te dok }e ulaz roba iz Turske biti liberaliziran u tri faze, a kulminira}e 2015. Nije te{ko po ve za ti ovaj spo ra zum sa po ja~anom diplomatskom aktivno{}u Turske u regionu Zapadnog Balkana, trilateralnim sastancima i medijacijom kod rje{avanja odre|enih bilateralnih problema me|u zemljama u regionu.

Nova par tnerstva
Na globalnom planu, Turska se uvezala sa Brazilom u poku{aju rje{avanja problema Irana i u tom smislu gradi nova partnerstva koja bi trebala samo upotpuniti, a ne zamijeniti, novu tursku poziciju na globalnoj mapi. Diplomatski spor izme|u Turske i Izraela u~inio je da se odnosi izme|u dvije demokratije u regionu

na|u na veoma niskom nivou, a mo`e se, opet, posmatrati u smislu pozicioniranja Turske kao nezaobilaznog faktora u budu}im pregovorima o miru na Bliskom istoku. O promjeni turskog kursa ne treba govoriti kao o ja~anju islamisti~kog segmenta unutar turskog dru{tva. Radi se, naime, o ja~em politi~kom i ekonomskom pozicioniranju Turske u region. Turska se sa pravom osje}a odba~enom od Evrope, a vrijeme }e pokazati da je Turska potrebna EU, mnogo vi{e nego je EU potrebna Turskoj. Jedino je upitno da li Turska posjeduje diplomatski i politi~ki kapacitet da nastavi sa zapo~etim aktivnostima na putu definiranja sopstvene pozicije kao lidera u regionu. Ne treba zanemari ti ni ~inje ni cu da Tur sku o~ekuju izbori u 2011. {to }e vje ro va tno ima ti uti ca ja na vanj sko po li ti~ke akti vnos ti Turske, a us pjeh u vanj skoj politici bi se mogao preliti u uspjeh na izborima.
(autor je predava~ na Sarajevo School of Science and Technology na predmetima Politika EU integracija i Me|unarodna sigurnost)

Smetnja integracijama
Na unutarnjepoliti~kom planu, vladavina Partije pravde i ra-

Adnan Huski}

30 Pogledi

21. august/kolovoz 2010.

Nova turska vanjska politika

Balkan Express
P
ostoji „neakademska“ definicija geografskog odre|enja Centralne Evrope, po kojoj taj pojam obuhvata podru~ja i zemlje u kojima se u slasti~arnama mo`e kupiti Sacher torta. Po toj definiciji Bosna i Hercegovina jasno pripada Centralnoj Evropi. Kada je u pitanju Turska, analognom metaforom bi se njenvanjskopoliti~kiuticajmogaoograni~iti na ona podru~ja do kojih je „dobacila“ baklava. Me|utim, potencijalna (zlo)upotreba naziva baklava ide u prilog tezi o granicama turskog uticaja na Balkanu. Na primjer, u Banjoj Luci vi{e se ne mo`e naru~iti baklava jer se ona tamo sad zove „carska pita“ Pitanje koje se name}e je za{to je . baklava – baklava jo{ uvijek u Beogradu, ali nije u Banjoj Luci? I je li BiH jo{ uvijek zemlja u kojoj se susre}u Sacher torta i baklava, ili je baklava upravo na teritoriji BiH do{la u sukob interesa sa Sacher tortom? Turska vanjska politika se tako jo{ jednom na{la u sredi{tu lo{ih definicija i terminolo{kih nerazumijevanja, ovaj put na teritoriji BiH. Jedna od osnovnih nedoumica koja se s vremena na vrijeme isprije~i na putu Turske ka EU uzrokovana je upravo nedostatkom precizne definicije, i to pojma Evropa. U Ugovoru iz Mastrihta jedino ~lan 49. tretira pro{irenje EU i njegova kontraverznost le`i u nepreciznosti formulacije koja ka`e da za ~lanstvo mo`e aplicirati svaka evropska zemlja. Naknadno je ova formulacija dopunjena kriterijima iz Kopenhagena, me|utim u nedostatku op{teprihva}enog shvatanja ko pripada ili ne pripada Evropi, ova kontroverza ostaje da slu`i kao izgovor ponovno probu|enim protivnicima ulaska Turske u EU. Zbog toga je prozvan turskim „Henryjem Kissingerom“ te dugo prije nego {to }e i zva, ni~no postati ministar vanjskih poslova smatran je za „ministra“ u sjeni, odnosno stvarnog kreatora turske vanjske politike. Knjiga „Strate{ka dubina“ koju je ministar Davutoglu objavio 2001. uvodi potpuno novi na~in promi{ljanja me|unarodne pozicije Turske. Termin „strate{ka dubina“ posu|en je iz vojneterminologije i ozna~ava prostor odnosno razdaljinu izme|u prvih borbenih linija, i civilnih i industrijskih podru~ja, odnosno gradova i naseljenih mjesta. Va`nost „strate{ke dubine“ je u mogu}nostima koje ona ostavlja za povla~enje i odbranu od napada, a da se pri tome izbjegne ugro`avanje vlastitih izvora i centara mo}i. Dakle, su{tina „strate{ke dubine“ je u odnosu izme|u vremena i prostora. U skladu s tim, osnovna teza Davutogluove knjige je da je uticaj jedne zemlje u me|unarodnim odnosima odre|en njenom geostrate{kom pozicijom i istorijskom dubinom. Prema Davutogluovoj teoriji, Turska je u tom smislu u dvostrukoj prednosti, jer je pozicionirana u geostrate{kim zonama jakog uticaja, a istorijski oboMe|utim, ostatkom svog govora ministar je izazvao i niz kontroverzi, naro~ito tvrdnjom da se „istorijska dubina“ nove vanjske politike Turske zasniva na povratku na naslije|e tradicionalnih, historijskih veza koje ima ta zemlja sa zemljama u tri regiona koja je okru`uju. Imaju}i u vidu upravo istoriju Balkana, ne samo otomansku, nego skora{nju istoriju odnosa izme|u zemalja u regionu, za o~ekivati je bilo vi{e politi~kog senzibiliteta za prostor i vrijeme, odnosno za unutra{nju „istorijsku dubinu“ samog Balkana. Iako je vrlo te{ko iz konkretnih rije~i ministra Davutoglua izvu}i bilo kakve neootomanske aspiracije, ~injenica je da }e svako stavljanje Balkana i atributa „otomanski“ u jednu re~enicu izazvati odre|ene politi~ke nelagode. Stoga je u svrhu {to vjernijeg prikazivanja namjera iskazanih tom izjavom nu`no direktno citirati rije~i ministra Davutoglua: „Mi `elimo novi balkanski region, utemeljen na politi~kim vrijednostima, ekonomskoj me|uovisnosti i saradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi }emo obnoviti ovaj Balkan. Ljudi to zovu neootomanskim. Zato ja ne upu}ujem na Otomanju je sa~injavalodesetturskihministara i preko stotinu privrednika, i u toku koje je odr`ana prva ikad zajedni~ka sjednica gr~ke i turske Vlade. Posjeta je naro~ito dobila na va`nosti s obzirom da je organizovana u jeku gr~ke finansijske krize, ~ime je pokazana barem simboli~na solidarnost sa turske strane, a tako|e je potpisano i niz me|udr`avnih sporazuma. Problem podijeljenog Kipra, naravno nastavlja da baca sjenu na odnose izme|u ove dvije zemlje, me|utim su{tina politike turske Vlade je uspostavljanje rapprochementa, a ne ishitreno rje{avanje svih spornih pitanja, i u tome treba tra`iti njenu vrijednost.

Prevazi|eni animoziteti
Rusija je danas najve}i trgovinski partner Turske, i njihova trgovinska razmjena iznosi oko 40 milijardi godi{nje, a Turska je i najve}i potro{a~ ruskog gasa nakon Njema~ke. U maju 2010. dvije zemlje su potpisale Sporazum o me|usobnom ukidanju viza, {to je naro~ito bitno imaju}i u vidu da godi{nje oko 2,2 miliona ruskih turista posjeti samo podru~je Antalije, a o~ekuje s da }e se taj broj pove}ati na pet miliona u naredne dvije godine. Uspostavljeno je i me|udr`avno vije}e za saradnju, te potpisano jo{ 17 bilateralnih sporazuma. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov bio je prisutan tokom potpisivanja protokola o saradnji izme|u Turske i Armenije u avgustu pro{le godine. Vize su tako|e ukinute za dr`avljane Libana prvi put nakon raspada Otomanskog carstva. Posjetom primjera Haririja Ankari otvoren je put za bolju saradnju izme|u dvije zemlje izme|u kojih su do sada postojali izuzetno jaki animoziteti uzrokovani nizom faktora kao {to su prelazak desetina hiljada Armena iz Turske u Liban u Prvom svjetskom ratu, te dobri odnosi izme|u Turske i Izraela, kojeg Liban zvani~no ne priznaje. Rezultat te saradnje je uspostava dijaloga izme|u sunita i {iita u Libanu. Ovom otopljavanju odnosa je prethodilo i niz susreta izme|u turskih i sirijskih zvani~nika, ukidanje viza za gra|ane Sirije, te uspostavljanje Me|udr`avnog vije}a za saradnju. Kao rezultat tih napora omogu}eni su direktni pregovori izme|u Sirije i Izraela. Turska se uklju~ila u pregovore oko nuklearnog naoru`anja u Iranu, te uspostavila intenzivniji dijalog sa Armenijom sa kojom je potpisala i niz bilaterlanih sporazuma, te potpomogla uspostavljanje dijaloga izme|u Armenije i Azerbejd`ana. Po sli~nom principu Turska je inicirala izradu Platforme za stabilnost i saradnju na Kavkazu nakon krize u Gruziji. Intenzivan politi~ki anga`man na me|unarodnoj sceni pra}en je i naglim razvojem turske privrede u posljednjih par godina. Turska je 17. najve}aekonomija na svijetu i osma najve}a u Evropi. Me|u rijetkim zemljama je koje su se relativno bezbolno i uspje{noizvukle iz ekonomskekrize, sa rastom od 6% u zadnjem kvartalu 2009. PrognozeGoldmanSachapredvi|aju da bi Turska do 2050. moglapresti}iNjema~ku po veli~ini ekonomije. Ubrzana je privatizacija energetskog sektora, sektora finansijskih usluga i gasa, te evidentirano veliko pove}anje direktnih stranih investicija u svim sektorima. U planu je formiranje regionalnog centra finansijskih usluga u Istanbulu koji bi obuhvatio Gr~ku i Bliski Istok, a ne-

Strate{ka dubina
I dok se EU bori sa vlastitim nedore~enostima koje se odra`avaju na percepciju njene uloge u najbli`em okru`enju, Turska je uvidjela da se centar gravitacije polako premje{ta, i to u njenu korist. Nova multipolarnost otvorila je slobodan prostor u kojem se stvaraju ve}e mogu}nosti za Tursku da uti~e na prilike u svom okru`enju. To je pomalo i stvar druga~ijeg poimanja geografije. Iz evropske perspektive, Turska se nalazi na kraju Evrope. Me|utim, nova turska vanjska politika stavlja Tursku u sredi{te {ireg regiona koji ~ine Rusija, Centralna Azija, Bliski Istok i Balkan. Ili, da odemo i korak dalje, geografija s tim vi{e nema veze. U ovakvom poimanju multipolarnosti, interesne sfere ne odre|uje geografija, nego potencijal i raspored razli~itih interesa, sigurnosnih, ekonomskih, energetskih, infrastrukturnih, kulturnih, itd. Iz takvog promi{ljanja proisti~e aktuelna turska politika “nulaproblema sa susjedima” koja je unijelaop{tu pometnju u me|unarodnu politiku, naro~ito iz perspektive EU i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Upravo iz ovakve konfuzije poteklo je niz razli~itih poku{aja da se objasni nova turska politika. Bitna neobi~nost i novina koju u tursku vanjsku politiku u 2009. uvodi ministar Ahmet Davutoglu poti~e iz ~injenice da je on akademik i teoreti~ar me|unarodnih odnosa, koji je pobjedom AK partije premijera Erdogana do{ao u priliku da na djelu primjenjuje vlastite paradigme koje je promi{ljao u svojim akademskim radovima.

I dok se EU bori sa vlastitim nedore~enostima koje se odra`avaju na percepciju njene uloge u najbli`em okru`enju, Turska je uvidjela da se centar gravitacije polako premje{ta, i to u njenu korist. Nova multipolarnost otvorila je slobodan prostor u kojem se stvaraju ve}e mogu}nosti za Tursku da uti~e na prilike u svom okru`enju. Ovaj tekst je skra}ena verzija analize think-tanka Vanjskopoliti~ka inicijativa BiH u opremi redakcije Oslobo|enja, a cjelokupnu verziju mo`ete pro~itati na www.vpi.ba
ga}ena uticajima Otomanskog carstva. Iako se turska vanjska politika do sad nije toliko obazirala na kulturne veze i zajedni~ku istoriju, Davutoglu u svojoj knjizi iz navedenih razloga zagovara ja~anje veza sa Balkanom, Bliskim Istokom i Centralnom Azijom. Na prakti~nom nivou, “Strate{ka dubina” zagovara uspostavu ravnote`e u odnosu na tursku ovisnost o Zapadu kroz stvaranje vi{e paralelnih alijansi u regionu. Time se onemogu}ava ovisnost Turske o bilo kojoj pojedina~noj sili, a umjesto toga se stvara ravnote`a u odnosima i savezima sa zemljama u regionu, ~ime se posti`e relativna nezavisnost i sadr`ajniji uticaj na regionalnom i globalnom nivou. sku dr`avu kao na vanjskopoliti~ko pitanje. Ono {to ja nagla{avam u naslovu je otomansko naslije|e. Otomanska stolje}a Balkana su uspje{na pri~a. Sada je treba obnoviti” . Dakle, iako se na prostoru Balkana nekad ~ini potpuno prirodnim dekontekstualizirati ne~ije politi~ke izjave i dati im potpuno emotivne konotacije, odbacivanje Davutogluove politike kao neootomanske bi bilo isuvi{e politi~ki povr{no i mo`e slu`iti samo u svrhu instrumentalizacije lokalnih politi~kih potkusurivanja. Davutoglu nagla{ava otomansku dimenziju ne zbog nostalgije prema kolonijalizmu, pa ~ak niti zbog odre|enih vjersko-nacionalnih emotivnih veza koje su naslije|ene, nego zbog vi{edimenzionalnosti tada{nje politike iz koje on crpi inspiraciju za prebacivanje aktuelne vanjskopoliti~ke igre na nekoliko regionalnih terena istovremeno. I ne samo to, nego na svakom od tih terena, nova turska vanjska politika se raspore|uje u vi{e dimenzija, politi~ku, ekonomsku, bezbjedonosnu, kulturnu, itd. Dokaza za multidimenzionalnost turske vanjske politike ima i previ{e, ali navodimo samo neke od primjera. Turska je intenzivirala odnose i promijenila pristup prema Iranu, Siriji, Izraelu, ali i Gruziji, Bugarskoj, Gr~koj, Rumuniji, i naravno, Rusiji. U maju 2010. premijer Erdogan je napravioistorijskuposjetuGr~koj, sa pratnjomko-

Centar Afro-Euro-Azije
Upravo ovakvo shvatanje turske vanjske politike je ministar Davutoglu prezentirao i u svom govoru 16. oktobra 2009. u Sarajevu na otvaranju konferencije Osmansko naslije|e i muslimanske zajednice Balkana danas. Govore}i o strate{koj dubini, Davutoglu je objasnio da misli na istorijsku dubinu izme|u Turske i Balkana: “ kada … govorimo o Balkanu obi~no govorimo da je Balkan periferija Evrope. Ne centar Evrope, nego periferija Evrope. Da li je region Balkana zaista geografska periferija? Ne. Ustvari, balkanski region je centar Afro-Euro-Azije.“

21. august/kolovoz 2010.
davno je formirana i Agencija za podr{ku i promociju investicija (ISPAT). Navedeni inventar turskog me|unarodnog anga`mana u posljednje dvije godine stavlja u jednu sasvim drugu ravan i odnos Turske prema zemljama Balkana. Iznena|ena naprasnom `eljom za saradnju koja se pojavila kod zvani~nika BiH i Srbije, javnost u BiH se jo{ jednom polakomila za idejom da je na{a zemlja u isklju~ivom sredi{tu pa`nje jedne svjetske sile. U skladu s tim, odnos bh. javnosti prema Turskoj je podijeljen na dvijestrane, emotivno-eufori~nu i pragmati~no-skepti~nu. Me|utim, Balkan nije ni~im posebno zaslu`io da bude u sredi{tu turske vanjske politike, nego se na{ao u toj politici kao rezultat geografske nu`nosti na koju upu}uje Davutogluova nova paradigma. Primjenom iste filozofije i metoda kao i u drugim problemati~nim regionima, Turska kroji politiku prema svakoj od zemalja Balkana, i u skladu sa procjenom vlastitih kao i interesa svake zemlje pojedina~no, odre|uje mehanizme i instrumente kojima uspijeva za sto dovesti zvani~nike zemalja koji to sami godinama nisu uspjeli. Ministar Davutoglu tvrdi da taj pristup nije stvar oportunizma, nego ~vrstih principa. Ti principi se ne mijenjaju, nego name}u istovjetan pristup u razli~itim regionima. uloga Turske i njen uticaj i kredibilitet na prostoru Zapadnog Balkana, kao {to je i velika uloga Srbije” Tadi} je najavio i izgradnju . velikog islamskog kulturnog centra, ~ime }e se, kako je rekao, “jo{ jednom pokazati multietni~nost i multireligioznost Srbije. To }e biti centar u kome }e se prou~avati islamska i turska kultura i na{e istorijske veze” . Tako|e, posjetaNovomPazarubila je propra}ena obiljem simbolike koja vi{e konstrui{e novu nego {to nagla{ava stvarnu povezanost Turske i Sand`aka. [irom grada su postavljeni natpisi dobrodo{lice na turskom jeziku, a vijorile su i zastave Turske te bo{nja~ka nacionalna zastava i zastave dvijenajve}ebo{nja~kepartije na Sand`aku. Istu no} na TRT Turk prikazan je dvosatni program o Srbiji, kulturnoj povezanosti dvije zemlje, jezi~noj povezanosti kroz upotrebu turcizama u srpskom jeziku, gastronomskim sli~nostima, turskom uticaju na srpski folklor i muziku, a turskoj javnosti se obratio i Sulejman Ugljanin na te~nom turskom jeziku. Turska delegacija je, me|utim, bila vrlo oprezna u zauzimaodnosa na Balkanu. Iako je Istanbulskoj deklaraciji iz aprila 2010. prethodilo niz trilateralnih sastanaka na nivou ministara vanjskih poslova BiH, Turske i Srbije, ipak, kao simbol novih odnosa izme|u BiH i Srbije, uzimamo ovaj dokument koji u pravnom smislu nema veliki zna~aj, ali je u politi~kom smislu izazvao burne reakcije. Na sastanku, koji su srbijanski mediji ocijenili istorijskim, dogovoreni su principi usmjereni na ja~anje bezbjednosti i saradnje u regionu. Ostatak ove pri~e i njen nastavak u BiH vi{e-manje je poznat i o~ekivan. Nakon evidentnog pobolj{anje odnosa Srbije sa Turskom, u javnim istupima zvani~nika RS-a mogle su se ~uti do skora nezamislive izjave da je „Srbija druga dr`ava“ . Iako svako politi~ko distanciranje izme|u Srbije i RS-a godi u{ima bo{nja~kih lidera, postavlja se pitanje dokle mo`e i}i i dobaciti pribli`avanje izme|u Sarajeva i Beograda bez uklju~ivanja Banje Luke, odnosno, u ~emu je interes u pribli`avanju sa Srbijom ukoliko to ide na {tetu bilo kakvog pri-

Pogledi 31
Turska je „skontala fol“ dok drugi jo{ nisu. , U odnosu prema Balkanu sa turske strane se ipak o~ekuje doza opreznosti. Iako su turski ciljevi jasni, ostaju nejasna o~ekivanja doma}ih politi~ara. Turski zvani~nici su se do sada u svojim javnim istupima jasno suzdr`avali od nagla{avanja tradicijskih i istorijskih veza, koje su, kao {to je ranije re~eno, podloga nove turske politike, odnosno poimanja “istorijske dubine” S druge . strane, doma}i politi~ari u Srbiji, BiH, pa i unutar BiH, u RS-u, ipak prevelik naglasak stavljaju na istorijske lekcije i tradicijske isprepletenosti. Time oni obezvrje|uju pragmati~nost turskih ciljeva i samim tim nisu u poziciji da iskoristeprednostikojepru`a nova multipolarnost, odnosno sasvim novi koncept multilateralizma koji nudi Turska. Za sada takav pristup ne {teti aktivnostimakoje je zapo~elaTurska na Balkanu, ~ak {ta vi{e, istorijska povezanost i tradicija se koriste kako bi se cijela pri~a {to ljep{e upakovala za doma}u javnost. Me|utim, nova turska vanjska politika je inteligentna politika i ona zahtijeva inteligentan, a ne emotivan odgovor. Odgovor bez pretjeranihpozitivnih ili negativnihemocija, bez bespotrebnih distanciranja ili prebrzog pribli`avanja. Kao {to to pokazuju primjeri zemalja iz drugih regiona, posebnosti i interesisvakezemljemogudo}i do izra`aja. Turska je za sada u stanju da koriste}i te interese pribli`i stavove razli~itih strana kroz konkretne inicijative i projekte. Vrijednosti koje kroz te napore propagira Turska su u su{tini evropske vrijednosti, vrijednosti mira, tolerancije, integracije, dakle one vrijednosti na kojima je i zbog kojih je osnovana i Evropska unija. Sude}i po rije~ima ministra Davutoglua, to je svjesna politika Turske – pokazati na primjeru saradnje sa susjedima da je Turska itekako spremna i sposobna prihvatiti i promovirati evropske vrijednosti. Turska sebi tu polako otvara prostor da bude ono {to EU poku{ava godinama - ne da bude isklju~ivo ekonomska ili vojna sila, nego i „normativna sila“ sila koja propagira vrijednosti. ,

Gdje je Isto~ni Balkan
Bitna odrednica tog anga`mana je osje}aj pripadnosti Turske regionu Balkana, {to se na jednom banalnom nivou manifestuje i kroz politi~ku terminologiju. Za razliku od EU, koja je za potrebe politi~ke korektnosti izmislila termin Zapadni Balkan, Turska sasvim samouvjereno koristi termin Balkan bez bojazni od impliciranja ikakvih negativnih terminolo{kih konotacija. Na cini~no pitanje {ta predstavlja Isto~ni Balkan, ako je ovaj region njegov zapadni dio, evropske diplomate nemaju odgovor, dok turske diplomate duhovito odgovaraju da je to onda Turska. U tom smislu, ministar Davutoglu nudi jasno obja{njenje za{to se Turska opredijelila da se ukrca ponovo na „Balkan express“: “[to prije oslobodimo Balkan njegovih problema, prije }emo oja~ati ekonomsku integraciju, te }emo omogu}iti lak{u integraciju na{eg regiona u evropske i euro-atlantske institucije kao {to su EU i NATO. ^lanstvo u NATO-u i EU je zajedni~ki cilj svih zemalja Balkana.” U prilog toj tezi ide i inventar aktivnosti Turske na Balkanu u posljednjih godinu dana. Turska se intenzivno anga`ovala na Kosovu, Sand`aku, u BiH, Albaniji, Hrvatskoj i Srbiji. Tokom julske posjete Srbiji, odr`ani su sastanci na najvi{em nivou sa velikim brojem predstavnika obje Vlade. Potpisan je niz bilateralnih sporazuma, prvenstveno ekonomske prirode i vezano za infrastrukturne projekte, te je objavljeno niz turskih investicija u Srbiji. Turska }e tako u~estvovati u izgradnji dijela autoputa Beograd – Ju`ni Jadran, Beograd - Po`ega, i dijela autoputa od Novog Pazara do Aljinovi}a. Razgovarano je i o otvaranju aerodroma La|evci kod Kraljeva. U toku samo jedne posjete turske delegacije Srbiji otvoren je put slobodnoj trgovini izme|u dvije zemlje, te uspostavi bezviznog re`ima. Do ovog Sporazuma, Srbija je bila jedina zemlja ne Balkanu koja je sa Turskom imala vizni re`im. Daju}i izjave za novinare tokom i nakon posjete Srbiji, premijer Erdogan i ministar Davutoglu su se konzistentno dr`ali politike zajedni~kih interesa dvije zemlje, ekonomije, prosperiteta i mira. To je bilo evidentno ~ak i tokom posjete Sand`aku. S druge strane, srbijanski zvani~nici nisu odolili da se ne pozovu na odre|ene emotivne i kulturolo{ke veze. Tako je i predsjednik Tadi} u vi{e navrata potencirao „istorijsku dubinu“ izjavama kao na primjer da “velika je

Novi deal
I u toj spoznaji le`i sr` onoga {to BiH i Balkan sa svoje strane mogu ponuditi Turskoj kao dio novog deala - priliku da Turska na terenu Balkana doka`e da je njen kona~ni cilj integracija Balkana i Turske u EU i NATO, a ne potpuno nova orijentacija zasnovana na tradiciji i naslije|u. Turska u svojim naporima za sada ima i podr{ku SADa {to se manifestuje i kroz nedostatak otvorenijih i o{trijih protivljenja aktivnostima Turske u prekrajanju odnosa na Bliskom Istoku. A konkretno u slu~aju aplikacije BiH za MAP, evidentno je bilo da su SAD prepustile inicijativu Turskoj iako je kod njihovih predstavnika vladalo druga~ije mi{ljenje. Tursko pribli`avanje Rusiji tako|e otvara Balkanu vrata prema istoku, prema investicijama, naro~ito u energetskom sektoru. Multidimenzionalnost novih prilika koje se stvaraju zahtijevaju multidimenzionalan pristup. Me|utim, pri tome svima treba biti jasno da Turska nije i ne `eli da bude alternativa ni EU ni NATO-u, pa ~ak ni odnosima sa prvim susjedima u regionu. Za razliku od svih pobrojanih, Turska ima ono {to konkretno EU ve} dugo nedostaje na Balkanu – viziju. I {to je jo{ va`nije, viziju koja nije u sukobu s onim {to bi mogla ili trebala biti vizija Evropske unije. Uspjeh dosada{njih turskih inicijativa na Balkanu time pokazuje da je u novonastaloj multipolarnosti me|unarodnih odnosa va`nije imati viziju nego sredstva. Nedostatak vizije stvarnu mo} ~ini impotentnom. U slu~aju BiH, ta vizija mo`e biti uspje{na samo ako omogu}ava da i baklava i Sacher torta nastave da koegzistiraju kao i do sada.
Denisa Sarajli}

Ministar Davutoglu, turski Henry Kissinger

nju strana u me|ubo{nja~kom sukobu na Sand`aku, te se, kao i u drugim primjerima koji su ovdje navedeni, opredjeljuje za dijalog i kompromis. Susreli su se sa vo|ama objebo{nja~kestranke, dok je prilikomotvaranja Kulturnog centra protokolom onemogu}eno prisustvo muftije Zukorli}a kao i delegacije Islamske zajednice Srbije na ~elu sa reisul-ulemom Ademom Zilki}em. Istovremeno dok je u duhu saradnje i izgradnje duhovnih mostova trajalo otvaranje Kulturnog centra, samo stotinjak metara dalje policija je morala da postavi vi{estruki kordon i sprije~i sukob izme|u pristalica dvaju islamskih vo|a. Me|utim, turski stav premaunutarbo{nja~komsukobu na Sand`aku nije nimalo naivan i odraz je izuzetno dobrogpoznavanjaaktuelnihprilika u regionu. Odraz toga je upravo i ~injenica da muftija Zukorli} nije obuhva}en ni jednom protokolarnom aktivno{}u za vrijeme posjete Novom Pazaru, a prethodno je navodno upozoren sa turske strane da su njegov istovremeni vjerski i politi~ki anga`man neprihvatljivi, s ~im se on navodno nije slo`io.

Klju~na Srbija
Kao vrhunac promjene smjera turske politike prema Srbiji stoje izjave premijera Erdogana i ministra Davutoglua da je Srbija klju~na zemlja u stvaranju nove ere

bli`avanja stavova izme|u Sarajeva i Banje Luke? Prema turskim diplomatama, to nije kona~ni cilj. Njihov kona~ni cilj je ukrcavanje svih aktera iz BiH u „Balkan Express“ . Me|utim, da li “Balkan Express” koji je ve} napustio stanicu mo`e prihvatiti „la`ne muzi~are“ poput likova iz istoimenog filma Branka Baleti}a, ili }e ovaj voz ipak moratisa~ekatinoveputnikekojimabaklavane}e smetati? Na novinarsko pitanje gdje vidi Tursku u budu}nosti, ministar Davutoglu odgovara da na stotu godi{njicu Republike Turske, 2023., vidi svoju zemlju kao ~lanicu EU, koja nastavlja da ima efektivnu ulogu unutar NATO-a, i koja ima prominentnu ulogu i u ekonomskim tijelima poput G20. To je ujedno i odgovor na pitanje turske orijentacije, odnosno da li se Turska okre}e prema istoku na u{trb zapada. S obzirom da su turski odgovori jasni, ovo je ipak pitanje vi{e za same predstavnike zapadnih sila, odnosno stvar njihovog poimanja nove turske uloge na me|unarodnoj sceni. U tom smislu ministar Davutoglu podsje}a da odnose u svijetu ne treba gledati hladnoratovski, nego je potrebno uzeti u obzir sasvim novu prirodu odnosa u svijetu, odnosno nove multipolarnosti u kojoj je Turska jasno prepoznala svoju ulogu i prihvatila je ne~ekaju}i na odobravanjadrugih. Kolokvijalnore~eno,

32 Pogledi POLEMIKE

21. august/kolovoz 2010.

Pogledi 33

Kameleonstvo
Na tekst Envera Kazaza, objavljen u pro{lim Pogledima (“Radon~i}ev vratar prema gomili“; Oslobo|enje, 14. avgust 2010.) kolumnista Globala, ve} ~etiri nedjelje posve}en analizi glavne urednice Oslobo|enja, odgovorio je na stranicama Avaza. Vlaisavljevi}ev tekst, umjesto argumentima strasno garniran kriglama piva, Kazaz analizira u ovom broju Pogleda
ve}inskim nacionalizmom, a svaki oblik kritike Vlaisavljevi}eve instrumentalizacije PENcentra BiH u svrhu za{tite svog gazde, nacionalisti~kom hajkom kojom se tobo`e progoni “Avazovog“ filozofa iz Sarajeva, dok on pi{e svoje tekstove u glasilima koja za sebe tvrde da zastupaju bo{nja~ke nacionalne interese. Stoga je ugoumlje manipulativan model mi{ljenja, sama bit avazov{tine, njen najradikalniji oblik ostvarenosti. A evo, kako sam obe}ao u pro{lonedjeljnom “Oslobo|enju“ nekoliko opaski o Vlaisavlje, vi}evoj mr`nji prema Sarajevu. U svom proljeto{njem dnevniku za “Radio Slobodna Evropa“ on je Sarajevo nazvao kotlinom, ru`e}i njegovu multietni~nost, a dive}i se viso~koj monoetni~nosti, te arhaizmima {to ih, prema njemu, upotrebljavaju Viso~ani. Nedugo iza toga je u intervjuu datom Vanji Furtuli na RTRS-u kazao da se u Sarajevu todu`nost da slu~aj prijavi nadle`nim organima koji su morali kazniti eventualni uposlenikov rasizam. On to ne ~ini, ve} na RTRS-u taj slu~aj koristi kao dokaz kojim potvr|uje Dodikovu politikantsku parolu u kojoj, taj negator genocida u Srebrenici, Sarajevo naziva Teheranom. Ukazao se, dakle, na RTRS-u “Avazov“ filozof da tu Dodikovu parolu podeblja i da je armira u glavama gledateljstva izmi{ljanjem hajke protiv njega, te insinuiranjem, preko pomenute situacije sa djetetom, da je Sarajevo obilje`eno ve}inskim nacionalisti~kim, ~ak rasisti~kim pogledom na nebo{njake. A ba{tih dana, da podsjetim~itateljstvo, Radon~i}ev ideolog branio je gazdinu rasisti~ku izjavu prema kojoj Du{ka Juri{i} ne mo`e biti urednica na FTV-u zato {to je “pripadnica manjinskog naroda“. I ba{ tih dana kritikovan je zbog toga u javnosti od strane nekolicine olo{kim maskama kojima ih legitimira, potvr|uje njegov stav iz jedne od nedavnih kolumni u “Globalu“ Tamo, naime, on iznosi te. zu o dr`avotvornosti bo{nja~kog nacionalizma, kojemu se u toj dr`avotvornosti trebaju pridru`iti onaj srpski i hrvatski. Tvrditi da nacionalizmi u multietni~koj dr`avnoj zajednici mogu biti dr`avotvorni mo`e samo preispoljni ideolog. Ako se njegova nebulozna teza prevede u logi~an poredak sudova, onda ispada da se srpski i hrvatski nacionalizam trebaju dobrovoljno odre}i sebe, postatibo{nja~kim, asimilirati se u nacionalisti~ko bo{nja{tvo i izgraditi npr. unitarnu BiH. Radon~i}ev ideolog na ovaj na~in nastoji dokazati svoju besmislenu tezu o pripitomljavanju nacionalizma. One, dakle, ideologije koja je u biv{oj Jugoslaviji prouzro~ila krvavi rat u poku{aju ostvarenja svojih velikodr`avnih fantazmi u koje je uklju~ila, kao izvo|a~e ra-

Avazovog filozofa
Ugo Vlaisavljevi}: Krajnji stadij ugoumlja

Pi{e: Enver KAZAZ

go Vlaisavljevi} je jo{ jednom potvrdio da sam bio u pravu kad sam skovao pojam ugoumlje. U svom odgovoru meni na stranicama “Avaza“ nije ponudio niti jedan argument, tek tipi~no avazovske uvrede, jeftine diskvalifikacije i priglupu insinuaciju da sam nekakav “profesor-profiter od Trogirskih ku}ica“ Smi. je{an mu je i jadan odgovor kojim me je po~astio, onako pokondireno s visoka, iz pozicije “Globalovog“ kolumniste, koji svoje kolumne potpisuje ne samo imenom i prezimenom ve} i profesionalnom titulom. Tako to ~ine malogra|ani – obavezno u novinskim {krabotinama uz ime i prezime dodaju i titulu. Na pamet mi ne pada da se bavim njegovim uvredama i diskvalifikacijama, te la`ima o meni. No, budu}i da se poziva na pojam “ugoumlje“ koji sam, igraju}i se jezikom, iskoristio proljetos u “Danima“ s namjerom da uka`em na svu besmislenost njegovih teza o tobo`njoj opasnosti lijevog jednoumlja u dana{njoj BiH koje, kako on tvrdi, nastoji uskrsnuti komunizam, slijedi nekoliko dokaza ba{o ugoumlju kao sistemumanipulacija i falsifikata koji proizilaze iz konstantinovi}evski shva}ene palana~ke filozofije Uge Vlaisavljevi}a.

U

porazom nacionalizma, ne i njegovim iluzornim pripitomljavanjem, mo`e rije{iti kriza u multietni~koj zemlji koju upravo nacionalizmi dr`e od Daytona do danas u stanju politi~kog rata. U tekstu “Tri nacije kao tri ratne naracije“ , objavljenom u zadnjem broju mostarskog ~asopisa “Status“ tvrdi “Avazov“ filozof: “Nisu lokalne (misli se na BiH, op. E. K.) etni~ke skupine jedna drugoj strane jer su

RADON^I]EV IDEOLOG Tvrdio je na Dodikovoj televiziji Radon~i}ev ideolog da se u Sarajevu u nekoj obrazovnoj instituciji jedan uposlenik, obra}aju}i se u javnom prostoru djetetu sa nebo{nja~kim imenom, prvo i{~u|avao njegovom “neobi~nom“ imenu, a onda, da bi rasisti~ki ponizio to dijete, rekao da se isto tako zove njegov pas. E, to je ve} krajnji stadij ugoumlja – sposobnost da se “Avazov“ filozof u~as dodvori razli~itim mo}nicima
bo`e vodi hajka protiv njega, aludiraju}i kako se to ~ini na nacionalnoj osnovi. Za ilustraciju netrpeljivosti Sarajlija prema nebo{njacima naveo je slijede}i (vjerovatno izmi{ljen) slu~aj. Tvrdio je na Dodikovoj televiziji Radon~i}ev ideolog da se u Sarajevu u nekoj obrazovnoj instituciji jedan uposlenik, obra}aju}i se u javnomprostorudjetetu sa nebo{nja~kim imenom, prvo i{~u|avao njegovom “neobi~nom“ imenu, a onda, da bi rasisti~ki ponizio to dijete, rekao da se isto tako zove njegov pas. E, to je ve} krajnji stadij ugoumlja – sposobnost da se “Avazov“ filozof u~as dodvori razli~itim mo}nicima. Ako je ta~no da se ovo uistinu dogodilo, Vlaisavljevi} je u skladu sa gra|anskim eti~kim normama i pedago{kom odgovorno{}u univerzitetskog profesora filozofije morao navesti i ime pomenutog uposlenika i naziv institucije, a imao je i moralnu obavezu i gra|ansku

ODBRANA RASIZMA A ba{ tih dana, Radon~i}ev ideolog branio je gazdinu rasisti~ku izjavu prema kojoj Du{ka Juri{i} ne mo`e biti urednica na FTV-u zato {to je “pripadnica manjinskog naroda“. I ba{ tih dana kritikovan je zbog toga u javnosti od strane nekolicine ~lanova PEN-centra BiH. Najo{trije kritike uputili su mu Ivan Lovrenovi}, Goran Simi}, @eljko Ivankovi}, Zdravko Grebo i ja, pa je tada na RTRS-u aludirao na nas kao svoje, ve}inskim nacionalizmom obuzete, progonitelje iz Sarajeva
dova na terenu, ba{ nacionaliste iz BiH. I eto ga, za~as }e, prema Vlaisavljevi}u, nestati sa scene dodikovski secesionizam i ~ovi}evski hercegova~ki autonomizam, pa }e oni, kad se pripitome, uvidjeti da im je interes BiH po mjeri bo{nja~kog nacionalizma, te postati dr`avotvornima i pridru`iti se npr. bo{nja~kom unitarizmu. Druk~ije re~eno, Radon~i}u i njegovoj ispraznoj, manipulativnoj paroli o za{titi bo{nja~kih nacionalnih interesa pristupi}e npr. Dodik i ^ovi} i evo sre}e za BiH, kona~no }e biti rije{ena dugogodi{nja agonija ove nesretne dr`ave i njenih jo{ nesretnijih gra|ana. To je Vlaisavljevi}ev recept za rje{avanje krize u zemlji u kojoj se nacionalizmi nisu odrekli svojih ratnih ciljeva i u kojoj ih oni svojom teritorijalizacijom nastoje ostvariti rigidnim politi~kim sredstvima u postdejtonskom miru kao nastavku rata u politi~kom prostoru. A jedino se politi~kim

DODIKOV A\UTANT Tako je Radon~i}ev ideolog u~as postao i Dodikov ideolo{ki a|utant, da bi legitimiraju}i stajali{ta Tu|manovog obavje{tajca Ive Lu~i}a advokatirao njegovom tu|manizmu. Zaista, u koliko uloga ideolo{kog sluge mo`e istodobno biti Ugo Vlaisavljevi}? I to je ugoumlje, ta kamelenoska sposobnost da se klizi du` razli~itih nacionalisti~kih diskursa i da se svaki od njih legitimira, te da se svakom od njih dodvorni~ki slu`i

ratu kao svoju interpretaciju ratne stvarnosti, te nastoji preko njih realizirati simboli~ki imaginarij za konstrukciju novih etni~kih identiteta i novo polje etni~kih identifikacija. Na taj na~in se ideolo{ka mo} u raznovrsnim politi~kim i kulturolo{kim ritualima neprestano obnavlja u ratnim naracijama {to ih proizvodi i nastoji predstaviti kao kona~nu istinu nove etni~ke stvarnosti. Nacionalizam, me|utim, nije tek puki kreator ratnih naracija, nego ih koristi i kao sredstvo stalnog {irenja me|uetni~kog straha i produbljivanja politi~kog sukoba, da bi na taj na~in neprestano ostajao na vlasti, bezo~no eksploatiraju}i gra|anstvo ovo zemlje. Tvrditi da se “poslijeratna etni~ka i me|uetni~ka stvarnost ne konstruira na osnovu ideologije“ zna~i amnestirati nacionalizam kao vladaju}u ideologiju od odgovornosti za u`asno stanje u zemlji, a optu`iti za to “naracije o posljednjem ratu“ kao nekakav samonikli, naddru{tveni fenomen, apriornu, prirodnu neumitnost koja je “te{ko}a za postizanje miroljubive koegzistencije“ izme|u ovda{njih etni~kih zajednica.

Dodvoravanje reisu
Ba{ u amnestiranju nacionalizma od svake odgvornosti krije se jo{ jedan Vlaisavljevi}ev cilj pisanja u “Avazu“ i “Globalu“ Ni. su za razli~ite vidove krize u zemlji krivi, prema “Avazovom“ filozofu, ovda{nji tajkuni i vlastodr{ci, nije kriv nacionalizam, nevin je bezo~ni, gramzivi etnokapitalizam, nedu`ni su kreatori privatizacije sa neobegovskim ideolo{kim fantazmama i strategijom ustoli~enja tranzicijskog neoplemstva. Jedini krivac je ta vlaisavljevi}evska ratna naracija. Takvo {to mo`e pisati jedino filozof-kameleon koji slu`i ~as Radon~i}u, ~as potvr|uje Dodikove nacionalisti~ke parole, ~as advokatira zastupnicima tu|manizma. A potom se dodvorava i reisu Ceri}u, ubje|uju}i nas kako je ovaj u pravu kad ka`e da u BiH dr`ava treba biti sekularna, ali ne i dru{tvo. O tom Vlaisavljevi}evom, tipi~no avazovskom, odobravanju jeftine politizacije vjerskih institucija, ideologizacije religije i religizacije ideologije, o njegovoj rogobatnoj sintaksi, te njegovim malogra|anskim iskazima u “Graciji“ op{irnije }u pisati drugom prilikom. Jer, “Avazov“ filozof to nedvojbeno zaslu`uje.

Preparirani Radon~i}
Ugoumlje je ni{ta drugo do progla{avanje la`i za neupitne istine, prepariranje tajkuna u nacionalnog za{titnika i vo|u, prikazivanje nacionalizma kao najve}e mogu}e vrijednosti i uzorne vrline, legitimiranje i odbrana Tu|manovog obavje{tajca i pseudohistoriografa od utemeljenih kritika, a pogano imputiranje nekakvog nacionalizma kriti~aru takvih ideolo{kih stajali{ta i historiografskih falsificiranja. Isklju~ivo u ugoumlju i nigdje vi{e mogu}e je stereotipizirati i demonizirati Sarajevo proglasiv{i ga kotlinom, da bi se na taj na~in potvrdio Dodikov stav o ovom gradu kao nekakvom bosanskom Teheranu. Ugoumlje je, uz to, i sistem la`nih sudova i zaklju~aka kojima se svaka vrsta gra|anskih politi~kih stavova u~as proglasi opasnim

~lanova PEN-centra BiH. Najo{trije kritike uputili su mu Ivan Lovrenovi}, Goran Simi}, @eljko Ivankovi}, Zdravko Grebo i ja, pa je tada na RTRS-u aludirao na nas kao svoje, ve}inskim nacionalizmom obuzete, progonitelje iz Sarajeva.

Ideolo{ki sluga
Tako je Radon~i}ev ideolog u~as postao i Dodikov ideolo{ki a|utant, da bi legitimiraju}i stajali{ta Tu|manovog obavje{tajca Ive Lu~i}a advokatirao njegovom tu|manizmu. Zaista, u koliko uloga ideolo{kog sluge mo`e istodobno biti Ugo Vlaisavljevi}? I to je ugoumlje, ta kameleonska sposobnost da se klizi du` razli~itih nacionalisti~kih diskursa i da se svaki od njih legitimira, te da se svakom od njih dodvorni~ki slu`i. A da se namjesto kriti~ke analize ovda{njih nacionalizama, palana~ki filozof koristi ide-

podlegle iluziji etno-nacionalizma. Glavna te{ko}a za postizanje miroljubive koegzistencije sastoji se u tome {to se poslijeratna etni~ka i me|uetni~ka stvarnost ne konstruira na osnovu ideologije kao nekog privida stvarnosti, nego na osnovu naracije o posljednjem ratu, koja ho}e da bude vjerodostojan opis stvarnosti svih stvarnosti: stvarnost rata.“ Kakav galimatijas i kakav zbir falsifikata. Vlaisavljevi}, dakle, tvrdi da rat, {to su ga za~ele i operacionalizirale ideologije nacionalizma sa njihovim velikodr`avnim projektima, sam od sebe u nekoj vrsti samorazumljivog i neminovnog prirodnog procesa tvori naracije o ratu, a ne ~ini to nacionalisti~ka ideolo{ka mo} i njeni aparati. Proizvodnja ratnih naracija i interpretacija rata u njima za~inje se i realizira ba{ potpuno suprotno Vlaisavljevi}evim falsifikatima. Naime, ideolo{ka mo} kreira naracije o

34 Pogledi

21. august/kolovoz 2010.

Slu~aj Glava{: BiH kao sigurna ku}a

Cestom generala Rojsa

na rezervni polo`aj
Mali je, ipak, na tatu
Od jeseni ove godine devetnaestogodi{nji Filip Glava{ bit }e sudac porotnik osje~kog Op}inskog suda, zbog ~ega je ovoga tjedna napustio stranku svoga tate Branimira. Te }e tako makar jedan od ove dvojice Glava{a po{tovati hrvatsko pravosu|e. Tako|er, ovoga tjedna Glava{ mla|i je kooptiran u Nadzorni odbor osje~ke Televizije Slavonije i Baranje, gdje bi se, javljaju tamo{nji mediji, trebao zalagati za novinarska prava. Maloga je Filipa ina~e Bog pogledao... 50 posto; Fizi~ki ne li~i na oca, ali zato ima njegovu narav. U svibnju pro{le godine nakon {to mu je otac nepravomo}no osu|en na desetogodi{nju zatvorsku kaznu, u Beli{}u je na skupu HDSSB-a zapalio zastavu HDZ-a. Ljubi ga tata!

Hrvatska mi je samo susjedna dr`ava, ispalio je Glava{ ovih dana, inzistiraju}i od toga trenutka pa na dalje samo na genima kamenim. Zanimljivo, a {to nije(?!) kada je u pitanju taj na{ (novi) Hercegovac, svoju je vilu Glava{ locirao uz cestu koju je svojedobno, dok je jo{ ministar Goja po zemlji hodao, izgradila vi{ekratno opjevana gra|evinska operativa Ljube ]esi}a Rojsa, generala i prvoborca {to se tako|er odmetnuo od HDZ-a
akon {to je po~etkom kolovoza Branimir Glava{ pravomo}no osu|en za ratni zlo~in nad srpskim civilima u Osijeku, aktualiziran je `ivotopis toga kontroverznog (nekada{njeg) hadezeovca za specijalne zadatke. A ve} je samo pokretanje sudskog procesa - ~ak i da na trenutak zaboravimo epilog - dovoljno za roman koji ne bi bio samo pri~a o Glava{u, nego, mo`da jo{ i vi{e, o Hrvatskoj - od demokratskih promjena do danas. Kada je, dakle, Vrhovni sud Hrvatske toga saborskoga zastupnika i osniva~a Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSSB) osudio na desetogodi{nju robiju, on je `urno sazvao konferenciju za novinare u svome hercegova~kom azilu u zaseoku Bovani, nadomak Drinovaca odakle puca pogled na Glava{evu domovinu - Hrvatsku. Tom je prigodom taj hrvatski domoljub kazao kako ne priznaje zlo~ina~ko hrvatsko pravosu|e, pa, dakle, niti tu dr`avu, te teatralno - ba{kao {to sve ~ini u `ivotu - s jarbola ispred vile od 300 kvadrata skinuo zastavu mrske mu, i sad ve}, biv{e domovine. Hrvatska mi je samo susjedna dr`ava, ispalio je, inzistiraju}i od toga trenutka pa na dalje samo na genima kamenim. Zanimljivo, a {to nije kada je u pi-

N

tanju taj na{ (novi) Hercegovac, svoju je vilu Glava{ locirao uz cestukoju je svojedobno, dok je jo{ ministar Goja po zemlji hodao, izgradila vi{ekratno opjevana gra|evinska operativa Ljube ]esi}a Rojsa, generala i prvoborca {to se tako|er odmetnuo od HDZ-a.

Sin razmetni
Samo nekoliko dana nakon {to je hrvatski stijeg zavr{io u nekome, pretpostavljam, skrovitome kutu troeta`ne vile, Glava{ je obznanio kako je nekome Hrvatu koji se, eto, sna{ao u dijaspori prodao svojih sedam ordena {to mu ih je osobno na juna~ke grudi oka~io poglavar Franjo. ^ime je, zapravo, preduhitrioaktualnogahrvatskogapredsjednika Ivu Josipovi}a koji je najavio kako }e (svakom) osu|enom za ratne zlo~ine oduzeti odli~ja. Malo prije toga Glava{ je, dodu{e, govorio kako odlikovanja mo`e vratiti samo onome tko mu ih je dodijelio. Budu}i za to postoji objektivna prepreka, shvatio je jednoga vru}ega hercegova~koga jutra, ni 100 tisu}a kuna - koliko mu je platio domoljubni simpatizer iz bijela svijeta, nije za baciti. A treba i ku}u od 300 kvadrata odr`avati. I to od pro{log mjeseca, kada mu je ukinulo saborsku pla}u, samo od mirovine.

Pri~a o Tu|manovom srebru i zlatu koje je Glava{ na odori hrvatskogageneralarado{etao~ak i po sudskim procesima, pri~a je, zapravo, o odnosu (i) danas vladaju}e hrvatske stranke i njezina posrnuloga sina. Prvi je hrvatski predsjednik znao da taj - u ratu, ali i poslije- slavonskigubernator ima kratak fitilj. No, glasovita je i ona generala Franje kako se s ~asnim sestrama ne mo`e dobiti rat. Ipak, Tu|man ga je znao dr`ati na (kratkoj) uzici, a kada bi pretjerao potpuno bi ga marginalizirao. Pri ~emu je, dakako, naivno vjerovati da Vrhovnik nije znao koliko je selotejp opasan u rukama toga njegova ~asnika. Prije desetak dana, nakon {to je - zbilja karakteristi~ni - Glava{ev lik preplavio novine i ekrane u obje njegove domovine, privukao me naslov: Bez Glava{a, ni Jadranka Kosor ne bi danas bila premijerka. Na prvi mah pomislio sam kako je to malo pretjerano.

Kad Glava{ broji
Ubrzo mi se, me|utim, vratila slika s konca travnja 2000. kada su se na Sedmom op}em saboru HDZ-a u zagreba~kom Lisinskom, za Tu|manova nasljednika, nadmetali Ivo Sanader i, mislili su ini, prirodni Vrhovnikov nasljednik Ivi} Pa{ali}. No, nekako se slabije

sje}amovihnekada{njihhrvatskih odli~nika, od kojih je, ~ini se, ovaj prvi krenuo Glava{evim stopama, te utekao u prijateljsku Ameriku. U pam}enju su mi vi{e ostali uredno o{i{ani momci, uglavnom ~etvrtastih glava u crnim uniformama i mrkih pogleda osje~ki za{titari “Boba{“ koje je , Glava{ doveo da nadgledaju brojenje glasa~kih listi}a. I izbroji{e: Sanader1005, Pa{ali}912. (Istovremeno, u srazu za potpredsjedni~ko mjesto: Jadranka Kosor 1041, Ljerka Mintas Hodak 920.) Tijesno, ali nakon toga je, u biti, po~eo HDZ-ov povratak na vlast. [to }e se i dogoditi 2003. Slijedom ~ega je dobrim dijelom prvoga desetlje}a 21. stolje}a Branimir Glava{ bio heroj, a ne zlo~inac. Idila, pak,nijedugotrajala, a ~im je ovaj, u biti, neprirodni savez puknuo, potkraj2006. Glava{ev je pouzdanik i trenuta~ni saborski zastupnik Ivan Drmi} na tiskovnoj konferenciji obznanio kako je krao glasove za Sanadera, ba{kao {to je, tvrdi, na Devetom op}em saboru HDZ-a krao glasove za Vladimira [eksa i Luku Bebi}a, jer je naredba bila: Hebrang ne smije pro}i. Budu}i se Drmi} tih godina dokazao, {ef mu je i dalje povjeravao delikatne zadatke. Tako ga se ovoga tjedna uglavnom identificira kao “osobu blisku Glava{u koja je

predsjednika Vrhovnoga suda Branka Hrvatina ispitivala(?!) o presudi“ Ili, u prijevodu; poku{a. la utjecati na Sud. [to je, zapravo, vrlo realno znali se da Drmi}a povezuju i sa aferom podmi}ivanja sudaca Vrhovnog suda, temeljem ~ega je - kako pi{e zagreba~ki Jutarnji list - Glava{u u Drinovce odaslana radosna vijest kako }e dio presude za ubojstvo 10 civila na obali Drave biti poni{ten, a da }e dio presude koji se odnosi na ubojstvo ^edomira Vu~kovi}a i \or|a Petkovi}a biti vra}en na ponovno su|enje.

Ne}e vila ostati prazna
Ovaj je projekt, sada znamo, propao. Sude}i, me|utim, po izjavama bosanskohercegova~koga ministra pravosu|a Bari{e ^olaka, Drinovci, pradjedovska zemlja hercegova~ka jo{ }e dugo za toga istom otkrivenoga Hercegovca biti sigurna ku}a. “Deseci drugih osu|enika }e prije Branimira Glava{a biti upu}eni na izdr`avanje kazne u BiH i regiji“ tvrdi^olak. Na , {to Glava{, s kraja toga ^olakova podu`ega reda, ljubazno odgovara kako ga nitko iz bh. pravosu|a ne uznemirava. A ni Hrvatska jo{ ne tra`i njegovo izru~enje. Nije, dakle, Rojs d`aba gradio cestu, a sedmerostruki Tu|manov junak Josip Vri~ko onoliku ku}u.

21. august/kolovoz 2010.

Pogledi 35 Reisofilija

U mraku
eisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} nije odolio politi~kom me{etarenju i ideolo{kim presudama ni u intervjuu za Televiziju Sarajevo povodom Ramazana. Umjesto samopreispitivanja, zalaganja za ~injenje dobrog, otvaranja prema drugima, izbjegavanja ru`nih misli i rije~i - kako prili~i tom sasma posebnom mjesecu hid`retskog kalendara - reis je optu`io za zavjeru protiv njega i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini neimenovane centre mo}i i “pojedine medije“ .

istinofobije
Progla{avanje svake kritike reisa i de{avanja unutar IZ u BiH islamofobijom je izraz totalitaristi~ke logike. Optu`ivati najuticajnije sarajevske medije za podupiranje velikosrpstva i velikohrvatstva, pa i za prozvo|enje genocida jeste prizivanje jednoumlja i poticanje na lin~. Glorifikacijom ef. Ceri}a i satanizacijom slobodnomisle}ih novinara `eli se reisa u~initi nedodirljivim i institucijom nad vjernicima, narodom, zakonom, dru{tvom, dr`avom

R

Talibanizacija ateista
Dnevni avaz prenio je 14. avgusta o.g. dijelove intervjua reisu-luleme TVSA objavljen dva dana ranije. Avazov vlasnik Fahrudin Radon~i} iskoristio je re~enice ef. Ceri}a za koje cijeni da njega favorizuju uo~i oktobarskih op{tih izbora. Najzanimljivija reisova ocjena iz toga razgovora je ~isto ideolo{ke naravi: “(...) ja ne vidim razliku izme|u onog {to se zove talibanizam i agresivnih ateista koji su, tako|er, isklju~ivi, ne dopu{taju argumentaciju, `ive u svom ideolo{kom mraku i netolerantni su prema drugim stavovima i mi{ljenjima (...)” . Ef. Ceri} ne ka`e ko su agresivni ateisti. Lako je zaklju~iti da je rije~ o kriti~arima njegovih postupaka i onima {to propituju za stav i odgovornost u IZBiH povodom radikalizacije me|u bh. muslimanima. Javne upite i poziv na razmatranje problema, reis ocjenjuje ideolo{kim mrakom i netolerancijom. Izjedna~avanjem talibanizma i, navodnog, agresivnog ateizma - ef. Ceri} najprije nastoji premjestiti pri~u o su{tini na one koji postavljaju bitna pitanja. Oni {to pitaju nemaju pravo da pitaju jer su isti kao i “talibani“ o kojima su pitanja. Reis izbjegava rije~i “vehabije“ , “selefije“ i “tekfirlije“ zgodnim mu , se ~ini da pri~u ve`e uz talibane. Prve tri kategorije prihva}ene su kao dio islamske zajednice u BiH, o toj kohabitaciji pi{e Preporod u posljednjim brojevima. Ima nade i za talibane.

E, sad, da li su “agresivni ateisti“ upadali u d`amije i osvajali ih u nastojanju da ih pretvore u ideolo{ke tribine, politi~ke radionice i akcione kru`oke; da li su slali prijete}e poruke nepodobnim i neposlu{nim ili su pitanja i kritike upu}ivali javno; gdje i kada su izvr{ili teroristi~ki atak i ubijali? Dnevni avaz prenio je vijest BBC-a: “Mu{karac i `ena koji su, navodno, odr`avali preljubni~ku vezu, nasmrt su kamenovani u sjevernoj afganistanskoj regiji Kunduz“ Koliko ta vijest . ima veze s talibanima u BiH a koliko s ovda{njim “agresivnim ateistima“? Nisu samo “agresivni ateisti“ u zavjeri protiv IZBiH, tu su i me|unarodni ~inioci. U Dnevnom avazu pro{le jeseni ef. Ceri}, obrazla`u}i navodnu islamofobi~nost u BiH, poru~io je: “Protest protiv vjeronauke do{ao je u Sarajevu, ne u Banjoj Luci niti Mostaru. Nama su ~ak i iz OHR-a poslali poruku da su protiv toga da se u vrti}ima u~i islam. [ta to zna~i? Da je neka druga vjera, bilo bi u redu?” Pri tom, reis . ka`e da je, navodna, islamofobija iskazana “naro~ito u javnim servisima koje i muslimani pla}aju“ . Prvo, rije~ je o vrti}ima kao javnim a ne vjerskim ustanovama. BiH je sekularna dr`ava, a reis bi da mu poreznici svih svjetonazora finansiraju islamsku indoktrinaciju dje~ice. Drugo, ef. Ceri} smatra da ve} od najranije dobi djecu treba razdvojiti po roditeljskoj (ne)vjeri i favorizovati islam u vrti}ima. Tre}e, s ogor~enjem {to kritike tim povodom dolaze iz Sarajeva a ne Banje Luke i Mostara (jer tamo je rahatluk za muslimane), poru~uje da je glavni grad BiH muslimanski a neki to ne prihvataju. ^etvrto, javne servise ne pla}a musliman, ve} obveznik po osnovu posjedovanja televizora. Mo`e biti da reis namjerava uvesti halal-televizore.

sa`alno i juna~no: “(...) Naravno da nije prijatno da vas, bez argumenata, s velikom dozom mr`nje, netrpeljivosti, nekorektnosti i zlonamjernosti tretiraju u medijima koji su o~ito slobodni da to rade, ali su zavisni od politi~kih centara koji im daju instrukcije. Ali sve moje kolege, prije mene, od Huseina ef. \oze, Ahmeda ef. Smajlovi}a, pa i Alije Izetbegovi}a, pro{le su mnogo gora isku{enja nego ja. Ne bojim se tih medija koji, o~ito, preuzimaju osobine islamofobije koja se {iri svijetom (...).” Ne ma tu ni jedne jedine re~enice koja bi potvrdila objede reisa spram “medija“ Zalud se i . Fatmir Alispahi} trudio da u pamfleti}u “Reisofobija“ doka`e tu nazovi urotu daju}i joj historijske razmjere:

GLORIFIKACIJA Glorifikacijom ef. Ceri}a i satanizacijom slobodnomisle}ih novinara, `eli se reisa u~initi nedodirljivim i institucijom nad vjernicima, narodom, zakonom, dru{tvom, dr`avom
“Nikada ni o nikome u povijesti i u dana{njici Bosne i Hercegovine nije pisano tako obilno, i tako negativno, kao o reisu-l-ulemi Mustafi ef. Ceri}u. ^ak ni komunisti~ko dru{tvo Josipa Broza nije bilo toliko opsjednuto ‘narodnim neprijateljima’ koliko je ovo dejtonsko opsjednuto reisul-ulemom Ceri}em“ . Alispahi}, koji ima velike probleme i s logikom i s jezikom, opsjednut je i rje~ju Dejton (“dejtonske reforme“ “dejtonska islamo, fobija“ “dejtonski mediji“ “Me, ...): diji oblikuju svijest, proizvode sliku stvarnosti, a medije oblikuje karakter ekonomske i politi~ke mo}i, koja se kroz dejtonske reforme apsolutizirala u velikosrpskom i velikohrvatskom po-

bratimstvu. S obzirom da ovo pobratimstvo ima profiliranu genealogiju, koja se zakonomjerno i isklju~ivo formirala na ambiciji uni{tenja Bosne i Bo{njaka, dobiv{i Dejtonskim sporazumom nezvani~nu verifikaciju, ustanovljena je ideologija, s planom i programom. Napade na reisu-lulemu Ceri}a nemogu}e je razumjeti bez konteksta ideolo{ke zainteresiranosti velikosrpskih i velikohrvatskih snaga za promjenu karaktera genocidne agresije na Bosnu i Bo{njake, a {to je u interakcijskoj relaciji s procesom ateizacije Bo{njaka kroz nametanje uvjerenja da je islam kriv za sve bo{nja~ke nevolje.” Nije mi poznat ni jedan napis, ni jedna emisija u prozvanim medijima u “Reisofobiji“ - Oslobo|enje, Dani, Slobodna Bosna, Start - koji ru`no govore o islamu, udaraju na Islamsku zajednicu u BiH i reisa kao institucije. Ni jedan od tih medija ne zala`e se za velikosrpstvo i velikohrvatsvo. Zagonetno je kako su to Alija Izetbegovi} i Mustafa Ceri} kolege. Nikako nisu mogli i}i u isti vrti}, mekteb, {kolu. Nisu kolege ni po svjetovnom ni po vjerskom zvanju. Slijedom mladomuslimanskog uvjerenja, Izetbegovi} nije podnosio imame. Ali traju}em reisu treba vertikala \ozoSmajlovi}-Izetbegovi}-Ceri}. Time sebe progla{ava nasljednikom sve trojice kao autoriteta po vjersko-alimsko-institucionalnoj i ideolo{ko-nacionalno-politi~koj liniji.

Islam to sam ja
Reis bi da se s pomenutom trojicom izjedna~i po statusu ideolo{kog junaka i polti~ke `rtve. U intervjuu za Dnevni avaz (rujan/septembar 2009.) ef. Ceri} tvrdi: “(...) postoji agresivni ateizam koji je posljedica komunisti~kog svjetonazora (...) Oni su se obra~unavali s ljudima, jer nisu mogli s idejom. I to je ono {to imamo u posljednje vrijeme agresiju na Islamsku zajednicu od odre|enih medija koji postavljaju moralne standarde i nas u~e vrijednostima koje navodno promoviraju. Omalova`avanje i

Kolega Izetbegovi}
U ramazanskom intervjuu za TVSA, ~elnik IZBiH }e samo-

poni`avanje islamskih autoriteta, kao simbola, jeste islamofobija, ma {ta oni govorili, jer nosioci islamofobije nisu uspjeli proizvesti konstruktivnu kritiku i pristup, nego su se fokusirali na iskazivanje mr`nje i netrpeljivosti (...) Ne mo`ete vi odvojiti islam od mene, niti odvojiti instituciju od islama. Ova institucija postoji radi vjere. Ako je napadate, to se odra`ava i na islam. Vi pla{ite Evropu tim muslimanima i na taj na~in proizvodite novi genocid. To je kristalno jasno“ . Sa`eto, reisova poruka je: “Islam to sam ja” A kristalno je ja. sno da je sve {to tvrdi reis i svita bez ~injeni~nog upori{ta, s druge je strane istine. “Reisofobija“ je reisofilijski panegerik. Reisofilija u mraku istinofobije. Osim jalovog osporavanja kritika reisa Ceri}a, u knjizi je i “Poglavlje plus“ na petnaest stranica sa naslovima: “Upoznajmo reisu-l-ulemu Mustafu ef. Ceri}a“ Biografija i aktivnosti“ , , “Priznanja“ “Utemeljitelj, suo, sniva~ i ~lan“ “U~e{}e u me|una, rodnim forumima i inicijative“ , “Istaknuti muslimani: Reisu-lulema me|u 100 najuglednijih“ , sa 19 fotosa u boji. Progla{avnje svake kritike reisa i de{avanja unutar IZ u BiH islamofobijom je izraz totalitaristi~ke logike. Optu`ivati najuticajnije sarajevske medije za podupiranje velikosrpstva i velikohrvatstva, pa i za proizvo|enje genocida jeste prizivanje jednoumlja i poticanje na lin~. Glorifikacijom ef. Ceri}a i satanizacijom slobodnomisle}ih novinara, `eli se reisa u~initi nedodirljivim i institucijom nad vjernicima, narodom, zakonom, dru{tvom, dr`avom. Ko sumnja da je tako, upozori}e ga Muhamed Veli} (imam i ideolo{ki kolumnista Preporoda), koji u pogovoru “Reisofobije“ zaklju~uje: “(...) a reisu-l-ulema je, podsje}amo i nagla{avamo, vrhovni vjerski poglavar bh. muslimana, ili Bo{njaka u {irem i preciznijem odre|enju. [to bi se narodski kazalo: Prvi u (vjeri) kod Bo{njaka“ Jah! .
Zija Dizdarevi}

36 Pogledi

21. august/kolovoz 2010.

Hrvatska

Oprez, idu fini de~ki iz susjedstva!
Stalna dopisnica Oslobo|enja iz Zagreba za Poglede pi{e o incidentu ~iji je motiv bio rasna diskriminacija, a koji je zgrozio gra|ane ovog grada

T

olerancija je uvijekiznova te{ko ostvariv ideal. Tolerancije nikada nije dosta. Ovakogovoreznanstvenici koji su se malo detaljnije pozabavili modelom ljudskog pona{anja u kojem se u potpunosti prihva}ajudrugi i druga~ijiobi~aji, narodi, uvjerenja i mi{ljenja. Pitanje jeste li tolerantni ili, je li tolerancija mo`da jedna od va{ih vrlina, rijetka su u danas tako modernim anketamajavnogmnijenja. Diskutira se o nekim drugim stvarima. Politika, afere, cijene, estrada, to su pitanja iz aktualnih istra`ivanja i analiza. Mada su izostala umovanjadoma}ihnovinskihkolumnista, tolerancija je ovih dana postala neizbje`na zagreba~ka tema.

Mra~na pri~a
U blagosti ljetne no}i u haustoru zgrade u kojoj stanuje nedavno je brutalno napadnut 27-godi{nji dr`avljanin Republike Kine koji `ivi i radi u glavnom gradu Hrvatske. Ova mra~na pri~a iz velegradske no}i tragi~no je zavr{ila. MladogKinezapoku{ao je obraniti 60-godi{nji otac njegove supruge, Zagrep~anke Maje s kojom ima 5-mjese~no dijete. Ali, zbog dobivenih udaraca i pretrpljenog {okaMajinotacpreminuo je od infarkta odmah nakon napada. Javnost je {okirana. Incident za koji bi mnogi pomislili da je rezerviran isklju~ivo za bijedu predgra|a i alternativneskupinemladihurbanih delikvenata dogodio se u samom srcu Zagreba. Jadni Kinez atakiran je u zgradismje{tenoj u eltinomrezidencijalnomkvartu na pet minuta hoda od glavnog gradskog Trga bana Jela~i}a, a surovu ekipu napada~a bez povoda ~inila su dva dotad navodno vrlo simpati~na tipa iz prvog kom{iluka. Dvojica bra}e iz susjedstva valjda nacugani vra}ali su se s no}nog tuluma a nesretni Kinez tako|er se vra}ao ku}i ali s posla. Negdje oko pono}i susreli su se u liftu zgrade u kojoj stanuju. Bra}a nasilnici u dobi od 32 i 37 godina prvo su po~eli vrije|ati Kineza na rasnoj osnovi, pa ga potom i divlja~ki tu}i. U napadudvojice na jednogaLingChenu je slomljen nos, zaradio je jo{ niz drugih ozljeda. Policija je odmah intervenirala i pohvatala siled`ije. Nakon obrade protiv bra}e Borisa i Marija Delonga iz zagreba~ke Domagojeve 14 policija je podnijela ukupno sedam kaznenih prijava uklju~uju}i i prijave za rasnu diskriminaciju, nano{enje te{ke tjelesne ozljede, prouzro~enje smrti iz nehaja i nasilni~ko pona{anje. Istra`ni sudac im je odredio pritvor i zadr`avanje zbog mogu}egutjecaja na svjedoke a oni su

se, kako se tvrdi, branili {utnjom. Prema zakonskim odredbama zbog rasne diskriminacije beskrupulozna bra}a mogu zaglaviti u zatvoru do 5 godina. Upravo rasna diskriminacija je policijska kvalifikacija napada a ne zlo~in iz mr`nje kako ga se u po~etku nazivalo u medijskim izvje{tajima, za koji je po zakonu u Hrvatskoj predvi|ena kazna od 6 mjeseci do 3 godine zatvora. U prvim naga|anjima, pretpostavlja se da }e bezobzirnim nasilnicima biti izre~ena jedinstvena kazna jer je, primjerice, samo za ubojstvo „iz nehaja“ predvi|ena kazna od 6 mjeseci do 5 godinazatvora. Na pitanje za{to su se prvi susjedi iz komfornezgrade u centrugrada te kobneno}ipretvorili u divljake`edne susjedove krvi vjerojatno bi najstru~nije odgovore dali psihijatri i sociolozi. No na de{ifriranje profila napada~a zasad su se bacili samo novinari crnih kronika. Dobrica i veseljak. To je deskripcija Borisa Delonge s nadimkom Buca. Za njega je policija utvrdila da je zapo~eo brutalni napad u liftu na Kineza. Me|utim, njegovi prijatelji za njegaimajusamohrpu komplimenata.

ZAGREB I TOLERANCIJA U Zagrebu je dosad registriran minimalan broj slu~ajeva nasilja iz mr`nje prema strancima, nasilje motivirano rasnom diskriminacijom krajnje je usamljena pojava. Najnovija reakcija javnosti, policije i pravosudnih tijela ukazuje na odlu~nost da se takvi incidenti sankcioniraju urgentno i bez oklijevanja. Povijest nas u~i da je nesno{ljivost prema drugima zapravo konstanta ljudskog roda. Plahte tekstova ispisane su dosad na temu kao {to je tolerancija
i dugogodi{nji ~lan zagreba~kog Pliva~kog kluba Medve{~ak, gdje volontira u svojstvu tajnika. Nije agresivan, ispri~ao je za ovog do sada„finogde~ka iz susjedstva“ njegov klupski trener plivanja. O drugom bratu Mariju javnosti je malo dostupnih podataka. Jedino {to se zna to je da je bratu u posjet do{ao iz Kanade. Frendovi su potvrdili i izvjesnu avanturisti~ku `icu zagreba~ke bra}e. Motorima su se ovog ljeta provozali po Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini, pa pliva~ki trener Medve{~aka postavlja retori~ko pitanje: zar je mogu}e da su osobe koje su s veseljem prijateljima u Zagrebu postirale razglednice iz BanjeLuke i Kosova– rasisti!? Zar je mogu}e da se rasisti~ki motivirani napadi danas doga|aju u gradu u kojem`ivimo? To su se upitalizgranutiZagrep~aninakontragi~nogslu~aja iz Domagojeve. Poslijeovogi`ivljavanjamnogimZagrep~anima je bilo hladno oko srca. Saznanje da se ~ovjekadruge rase samo zbog izgleda mlatilo usred grada te{ko im pada. U velikim urbanim sredinama ima sva~ega, incident poput ovoga za Zagreb svakako nije uobi~ajeni model pona{anja. U Zagrebu, sve ja~emturisti~kom sredi{tu, kao i u mnogim svjetskim gradovima luduje se za kineskim restoranima a dr`avljane ove daleke zemlje koji `ive i rade u Zagrebu do`ivljava se sugra|anima. Zagreba~ki gradona~elnikMilanBandi}nedavno je sve~ano otvorio kineski tr`ni centarkoji se prostire na vi{etisu}akvadratnihmetara. Kineskibiznismeni i turisti su u Hrvatskojdobrodo{li o ~emu se javnoizja{njavajunajvi{i dr`avni du`nosnici. Iako, ima i kuknjave. Povoljnije cijene kineske robe navodno gase lokalne obrte. Tko }e popravljati cipele ili satove, jadaju se lokalni {usteri i sajd`ije, kojima su za sve krive kineske cipele i satovi ~ija je cijena ~esto jednaka cijenama njihove usluge. U Zagrebu je dosad registriran minimalan broj slu~ajeva nasilja iz mr`njepremastrancima, nasilje motivirano rasnom diskriminacijom krajnje je usamljena pojava. Najnovija reakcija javnosti, policije i pravosudnihtijelauka-

zuje na odlu~nost da se takvi incidentisankcionirajuurgentno i bez oklijevanja. Povijest nas u~i da je nesno{ljivost prema drugima zapravo konstanta ljudskog roda. Plahte tekstova ispisane su dosad na temu kao {to je tolerancija. Nesno{ljivost podjednako karakteriziraobrazovane kao i neobrazovane, lako je zaraziti se nesno{ljivo{}u, ka`unekiistra`iva~i. Po njima, brzinakojom se {iri ta zarazajednaka je brzini {irenja prehlade.

Strah od nepoznatog
Tolerancija je oduvijekbilasli~na ljetunakonkojegslijedehladno}e i me}ave, stolje}ima se njenosunce i pomaljalo i zamicalo, da bi potomnestajalo kao da ga nikadanije ni bilo, zaklju~uju znanstvenici koji su ovu tematiku prou~avali s aspekta povijesti civilizacija. Jedno od stajali{takojeisti~u, to je vjerovanje da ~ovjekkojite`itolerancijimoranajprije da prikupidovoljno li~ne, vlastite snage, {to zna~i da se oslobodistraha od nepoznatog. Istinsko zanimanje za uvjerenja i na~inerazmi{ljanjadrugihljudikoji nas okru`uju, kontakti na individualnoj razini, sve su to potezi koji mogu donijeti vi{e razumijevanja i me|usobnoguva`avanja. Zagreba~ka tragedija jedne mirne i tihe familije revitalizirala je pitanje tolerancije ali i oja~ala svijest o tome da se svi tkz. fini de~ki iz susjedstva ipak mogu stopirati, neutralizirati i obeshrabriti efikasnom intervencijom dru{tva.
Jadranka Dizdar

Pliva~ i volonter
Navodno su {okirani jer doti~nomdosadnavodnonikadanisubilesvojstvenemaklja`e i fizi~ki obra~uni. A hobi mu je plivanje, taj sporttreniragodinama. Ovajnezaposleni Zagrep~anin je dipl. in`enjerprometa ali, kako se tvrdi,

21. august/kolovoz 2010.

Pogledi 37

Bh. ko{arka{i opet daleko od Evrope

Nemanja Gordi}: Na samom star tu kvalifikacija otpao zbog povrede

Proma{ene kvalifikacije

pokazale put
Ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine, po svemu sude}i, ponovo ne}e izboriti plasman na smotru najboljih evropskih selekcija, {to je, s obzirom na povrede kompletne prve petorke, kasni dolazak Sabita Had`i}a na klupu i java{luk Ko{arka{kog saveza Bosne i Hercegovine, i bilo za o~ekivati

M

u{ka ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine najvjerovatnije ostaje bez jo{ jednog velikog takmi~enja. U kvalifikacijama za odlazak na Evropskoprvenstvonarednegodine u Litvaniji bh. tim je na skoru od jednepobjede i tri poraza, pa je plasman na smotru najboljih evropskih reprezentacija u ovom trenutku u sferi nau~ne fantastike.

Povreda Teletovi}a
Me|utim, za razliku od nekih prethodnihkvalifikacija, kada su se bh. ko{arka{iznalipropisnoobrukati, u proteklim danima mogli smo vidjeti bh. reprezentaciju u jednom mnogo boljem svjetlu. Izabranici novog (starog) selektora SabitaHad`i}aodigrali su, objektivno, koliko su mogli protiv Velike Britanije u Skenderiji i Makedonije u Skoplju. Protiv ta dva direktna konkurenta za plasman na Evropskoprvenstvoupisani su porazi, ali igra je bila ohrabruju}a. To se, me|utim, ne mo`ere}i za gostovanje kod slaba{nih Ma|ara, kada je upisan poraz koji je pritvorio vrata odlaska u Litvaniju. Na`alost, bh. ko{arka{i i njihovselektor Sabit Had`i} uo~i i tokom kvalifikacija su ostali bez gotovo kompletnestartnepetorke. Had`i} nijemogaora~unati na svojenajboljeko{arka{e: MirzuTeletovi}a, Elmedina Kikanovi}a i Gorana Ikoni}a, dok su na samom po~etku

kvalifikacijazbogpovredaotpaliNihad \edovi} i Nemanja Gordi}. Ponajbolji krilni centar Evrope i ~lan prvaka [panije Caje Laboral Mirza Teletovi} u Sarajevo je na okupljanjestigaopovrije|en. BaskijskaekipaTeletovi}u je dalaodrije{ene ruke da sam odlu~i da li mo`eigrati za nacionalni tim, ali doktori su mu zabranili. Sre}a u nesre}i je da je Mirzaponovona{aomotiv da igra u dresu domovine, nakon {to je sa klupereprezentacijeoti{ao MensurBajramovi}, kojinije bio ljubitelj igre Teletovi}a i koji ga je (pre)~esto dr`ao na klupi.

Kikanovi}ev doping problem
Kikanovi} je imaodrugihproblema. Naime, neposredno po okupljanju reprezentacije 1. jula, AntidopingagencijaSrbijeobjavila je rezultate prema kojima je centar Crvenezvezde i reprezentacijeBosne i Hercegovine bio pozitivan na doping testu i Kikanovi} se sada suo~ava sa zabranom igranja u trajanju od osammjeseci do godine dana. Had`i}u je bilote{ko i zbogotkazivanja vrsnog {utera Gorana Ikoni}a, koji je imao problema sa koljenom, pa nije mogao zaigrati. \edovi} i Gordi} povrijedili su se ve} na samom startu kvalifikacija i to je bilo i vi{e nego dovoljno da izostanu rezultati. Me|utim, i poredsilnihpovreda, ostaje utisak da su bh. ko{arka{i ipak mogli napraviti vi{e. Dodu{e,

veliki dio krivicesnosi i Ko{arka{ki savez Bosne i Hercegovine, koji je samo mjesec dana prije po~etka kvalifikacija rije{io pitanje selektora, a pripreme su odra|ene „na vrat na nos“ KSBiHnije na vrijeme . obezbijedioodigravanjejakihkontrolnihutakmica, a ponovo su u pomo} usko~ili Crnogorci, koji su pristali odigrati prijateljske utakmica sa bh. timom. Tako|er, kod gotovo svih reprezentativaca primjetna je ljutnja na ~elnikesaveza, koji jednostavno nisu dovoljno sposobni da osiguraju adekvatne uslove na{im ko{arka{ima. Kada se pogledajuimenako{arka{a koji nastupaju za Bosnu i Hercegovinu jednostavno se ne mo`emo oteti utisku da ova generacija bh. ko{arka{a zaslu`ujeplasman na neko veliko takmi~enje. Me|utim, godinama ne{to ne {tima kako treba. Jer, kako druga~ije objasniti~injenicu da BiH od 2005. godine i Evropskog prvenstva u Srbiji i Crnoj Gori nije pri{la ni blizu EP-u.

HAD@I] ZA GORNJI DOM Dobra stvar po bh. ko{arku je {to se na kormilo vratio Sabit Had`i}, selektor koji itekako zna kako izboriti EP. Osim toga, za razliku od Bajramovi}a, Had`i} je stru~njak kojeg cijene svi reprezentativci i sposoban je na{u reprezentaciju vratiti tamo gdje joj je i mjesto, a to je gornji dom evropske ko{arke
imamo manje talentovane ko{arka{enego u vremenimakada su bh. dres nosili Nenad Markovi}, Gordan Firi}, Damir Mr{i}, Jasmin Huki} i ostali. I ova generacija bh. ko{arka{a ima potrebni kvalitet i dobrogselektora, ali }e za ne{tovi{e ipak biti potrebna i ve}a pa`nja od KSBiH. Svijet sporta ne trpi neulaganja i nebrigu. Talenat i kvalitet su, bez sumnje, veomava`ni u postizanju rezultata, ali bez ulaganja, kvalitetnih priprema i podr{ke to nije dovoljno. Dobra stvar po bh. ko{araku je {to se na kormilo vratio Sabit Had`i}, selektor koji itekako zna kako izboriti EP. Osim toga, za razliku od Bajramovi}a, Had`i} je stru~njak kojeg cijene svi reprezentativci i sposoban je na{u reprezentaciju vratiti tamo gdje joj je i mjesto, a to je gornji dom evropske ko{arke. To se moglo primijetiti i u ovim kvalifikacijama, kada je izuzetno oslabljeni bh. tim na trenutke djelovao kao onda kada su Markovi} i dru{tvo bili daleko najpopularniji sportisti u Bosni i Hercegovini. Samo da opet ne izostane podr{ka KSBiH.
Mirza Dautbegovi}

Nebriga
Nekada su ko{arka{i bili najboljisportskiambasadorisvojezemlje. U periodu od 1997. do 2005. godine ko{arka{ka reprezentacija je pet puta uzastopno u~estvovala na Evropskim prvenstvima, {to je i danasnajboljirezultatbilokojenacionalne selekcije u dr`avi. Me|utim, uslijedio je drasti~an pad. Ali, ne mo`e se re}i da sada

38 Pogledi

21. august/kolovoz 2010.

U labirintima svijeta

Sedamnaest
trenutaka prolje}a
Vratili smo se! I to zauvijek! Vladimir Putin Oh, taj ~ovjek je uvijek bio poluidiot! Joseph Conrad, Tajni agent Svaka istinska dr`ava je pokvarena. Ralh Waldo Emerson Ovogodi{nje vru}e i hirovito ljeto se za sve tajne agente ovog svijeta pretvorilo u neku stra{nu no}nu moru. [pijunske pri~e izli je}u na svje tlo dana kao vreli islandski gejziri. Pravi {ok je, recimo, u Washingtonu izazvao Wiki Leaks. Objavljivanjem vi{e od 91.000 tajnih dokumenata o ratu u Afganistanu. U Pentagonu su krivicu za curenje povjerljivih dokumenata naprtili nekada{njem {efu pakistanske obavje{tajne slu`be Isi Hamidu Gulu, znanom protivniku ameri~kog rata protiv talibana. Nikakva tajna nije da Pakistan u tom ratu sve vrijeme igra dvostru ku igru. Slu`be no na ime poma`e Amerikancima, a istovremeno i sve vrijeme i pa{tun skoj ta li ban skoj bra}i s one strane granice. A general Gul je naravno sve odlu~no demantirao. Po njemu je drama sa WikiLeaksom samo dokaz da je ameri~ka pri~a u Afganistanu uglavnom zavr{ena, zato Pentagon sada o~ajni~ki tra`i gre {nog jar ca za poraz.

Da rat u Afganistanu nije mogu}e dobiti bilo je jasno jo{ onog trenutka kad su se Amerikanci i njihovi vojni saveznici prije skoro devet godina upustili u njega
jo{ onog trenutka kad su se Amerikanci i njihovi vojni saveznici prije skoro devet godina upustili u njega. Zato vi{e od sadr`aja taj nih do ku me nata iznena|uju drugi podaci koji su ovom prigodom iza{li na svjetlo dana. Iskazalo se na ime da se oba vje {taj nom dje la tno{}u, bor bom pro tiv terorizma i unutarnjom sigurno{}u, u SAD danas bavi ni{ta ma nje ne go 1.271 ra zli~ita dr`avna ustanova i 1.931 privatno poduze}e. Pristup povjerljivim informacijama ima ~ak 854.000 njihovih tajnih i javnih slu`benika. Kako onda sprije~iti curenje povjerljivih dokumenata? Ove {pijunske nakaze jednostavno vi{e nije mogu}e kontrolirati. Samo u Washingtonu su nakon 11. septembra stasala (ili ih jo{ uvijek grade) 33 velika kompleksa gdje obitavaju tajne slu`be. Njihova povr{ina tri puta prevazilazi povr{inu Pen ta go na. Se na tor Frank Church, koji se sedamdesetih godina pro{log stolje}a puno bavio operacijama CIA, tu je obavje{tajnu organizaciju tada pro gla sio za ro gue elep hant, neposlu{nog slona, koji je pobjegao iz krda i tako umakao svakoj kontroli. Philip Zelikow, nekada{nji ameri~ki diplomata i stru~njak za borbu protiv terorizma, sada{nje je ame ri~ke si gur no sne slu`be jo{ slikovitije upore|ivao sa brontozaurom, monstrumom sa ogromnim trupom i velikom mi{i}nom masom, ali sa malenom i glupavom glavom... Pri tako glomaznom apara-

Predsjedni~ki doru~ak
Da rat u Af ga nis ta nu ni je mogu}e dobiti bilo je jasno

PUTINOV BIJES Vladimir Putin je ~vrsto uvjeren da su ruske {pijune u SAD izdali. On zna ko je to uradio. I {ta se desi sa izdajnicima, i to se zna. “Zavr{e kao pijanice ili narkomani iza kakvog plota!”, bio je precizan ruski premijer. Imena naravno nije spominjao, ali ~ini se da je imao na umu ba{ Sergeja Tretjakova, nekada{njeg njujor{kog {pijuna ruske vanjske obavje{tajne slu`be SVR, koji je 2000. godine prebjegao na ameri~ku stranu. Juna ove godine je umro u svom stanu na Floridi. Slu`beno zbog sr~anog napada. Ali zanimljivo je da su novost o njegovoj smrti objavili ba{ 9. jula, na dan kad je u Be~u do{lo do razmjene protjeranih {pijuna...

21. august/kolovoz 2010.
tu ameri~kih tajnih slu`bi se zato samo po sebi postavlja pita nje : o ~emu on da uop}e odlu~uje ameri~ki predsjednik Barack Obama? ^ini se da - jo{ samo o tome {ta }e si skupa sa fa mi li jom priu {ti ti za do ru~ak... ... Prethodni tjedan su njujor{ki kinematografi po~eli prikazivati film francuskog redatelja Chris ti ana Ca ri ona ‘Fa rewell’ To je pri~a o pukovni. ku KGB Vla di mi ru Ve tro vu, ko ji je osam de se tih go di na fran cus koj slu`bi si gur nos ti DST izru~io vi{e od ~etiri hiljade dokumenata o sovjetskoj industrijskoj {pijuna`i i razotkrio skoro 250 sovjetskih {pijuna koji su djelovali pod okriljem svojih veleposlanstava na Zapadu. Zbog veleizdaje Vetrov je u Moskvi naravno bio osu|en na smrt. Vetrov, in`enjer po struci i specijalista za visoku tehnologiju je u kagebeovskom direktoratu T provjeravao korist ukradenih informacija o novim znanstvenim dostignu}ima Zapada, koje su u centralu u Moskvi slali posebno za to obu~eni agenti. Ali u njemu je jednog dana do{lo do preloma. Od agenta KGB se pretvorio u disidenta. Tik pred smrt je u zloglasnom za tvo ru Le for to vo pri znao : “@ao mi je samo {to Sovjetskom Savezu nisam pouzro~io jo{ vi{e {tete...” . vo tada je snimao svoj novi film, za to je Fran cu zu pre dlo`io po pu lar nog rus kog glumca Sergeja Makoveckog. Ovaj je pristao na sudjelovanje, ali {est tjedana prije po~etka snimanja Carion je dobio – otkaz. Makoveckog su u Moskvi tvrdo uzeli pod svoje. “Sergej! Gledatelji te vole, zato nikada ne}e razumjeti za{to si u tom filmu odlu~io igrati izdajicu!” prepri~avao je francus, ki redatelj telefonski poziv koAvdejev, koji je bio sovjetski diplomata u Parizu u vrijeme kad je Vetrov okrenuo le|a kagebeovskoj domovini. Avdejev je tada bio morao oti}i iz Francuske, jer je slu`beni Pariz po~etkom osamdesetih godina zbog ‘Farewella’ protjerao ~itav niz sovjetskih diplomata. Izjava ministra Avdejeva da film o Vetrovu u Moskvi ne}e gledati dok god on bude `iv bila je zato posve logi~na. U Rusiji takve filmove o povijesti niput radije odlu~ili za {pijunski film novijeg datuma. Francuski ‘Fa rewell’ su po ne koj slu~ajnosti – ili mo`da i ne, ko bi to znao – u kinodvoranama po~eli prikazivati samo nekoliko tjedana nakon {to je tuce Putinovih {pijuna bilo raskrinkano, a {to je u javnosti imalo izuzetan odjek. Afera je digla na noge cijelu Ameriku koja se is tin ski upla {i la da je ame ri~ka politika ponovno doslovno prostrijeljena ruskim {pijunima, kao {to je bila nekada u vrijeme Sovjetskog Saveza. O tome govori izvrsna knjiga sa naslovom ‘The Rise and Fall of the KGB in America’ (eng. Uspon i pad KGB u Americi, op.p.), koju su profesor John Earl Haynes i Har vey Klehr skupa sa nekada{njim agen tom KGB Ale ksan drom Vasiljevim izdali pro{log ljeta. U njoj je podrobno predstavljeno vi{e od pet stotina pri~a uglednih Amerikanaca koji su u svoje vrijeme {pijunirali za Kremlj. Me|u njima je bio na primjer Harry Dexter, jedan od ar hi te ka ta Bret ton Wood sa, gdje su bili polo`eni temelji Me|una ro dnog mo ne tar nog Fonda i Svjetske banke, KGB je ~etrdesetih godina bio u vezi i sa nobelovcem Ernestom Hemingwayem, koji za Sovjete nije u~inio bog zna {ta korisno. Kao ni za Amerikance, kad je

Pogledi 39
s njima prepjevao domoljubne pjesme. Ne{to tako nakon Staljina, Berije ni Abakumova navodno nije uradio ni je dan so vjet ski vo|a. Svi ma je obe}ao zanimljiv, svijetao `ivot i ne go {ta – dos toj ne slu`be. Ali na {ta je mislio? Mo`da prijedlog dru{tva Vivid Entertainment, koja je crvenokosoj Anni Chapman, djevoja~kog prezimena Ku{~enko, ponudila glavnu ulogu u svom novom pornofilmu? Ili potez dru{tva Herobuilders, koje na ameri~kom tr`i{tu ve} prodaje lutke lijepe {pijunke Anjute? Po 29,95 dolara? Na susretu su se mogle naravno ~uti i ozbiljnije izjave. Vladimir Putin je ~vrsto uvjeren da su ruske {pijune u SAD izdali. On zna ko je to uradio. I {ta se desi sa izdajnicima, i to se zna. “Zavr{e kao pijanice ili narkomani iza kakvog plota!” , bio je precizan ruski premijer. Ime na na ra vno ni je spo mi njao, ali ~ini se da je imao na umu ba{ Sergeja Tretjakova, nekada{njeg njujor{kog {pijuna ruske vanjske obavje{tajne slu`be SVR, koji je 2000. godine prebjegao na ameri~ku stra nu. Ju na ove go di ne je umro u svom stanu na Floridi. Slu`beno zbog sr~anog napada. Ali zanimljivo je da su novost o njegovoj smrti objavili ba{ 9. jula, na dan kad je u Be~u do{lo do razmjene protjeranih {pijuna... Moskva propast sa {pijunima ne}e ba{ tako brzo preboljeti. Afera je te{ko ranila nacionalni ponos i ozbiljno ugrozila nacionalnu sigurnost. Zato se u SVR, koju Putin ba{ i ne voli previ{e, o~ekuju ozbiljne ~istke. I mo`da njeno ponovno uklju~enje u sa ve znu si gur nosnu slu`bu FSB, odakle se Putin zapravo i uspeo do Kremlja. Sve daje znake da ruski premijer `eli sve sigurnosne slu`be, za razliku od razbijenih Ame ri ka na ca, opet udru`iti pod zajedni~ku strehu. U jedinstvenu obavje{tajnu vertikalu po ugledu na sovjetski KGB. Kao u vrijeme hladnog rata. [pijunskim dramama i zapletima dakle jo{ nije kraj. I na njih sigurno ne treba ~ekati do sljede}eg vru}eg ljeta.
Sa slovena~kog prevela Nada Zdravi~

Glumac Kusturica
Dossier ‘Farewell’ je na zapadu tada prouzro~io prili~itu pometnju. Tada{nji francuski predsjednik François Mitterrand je bio tako na trncima , da je zbog ‘Farewella’ to je naime , bio na di mak pu ko vni ka Ve trova, otpustio ~ak i tada{njeg {efa obavje{tajne slu`be Yvesa Bonneta, a na gospodarskom summitu u Ottawi je tada{njem ameri~kom predsjedniku Ronaldu Reganu u ~etiri oka ipak znakovito priznao da su papiri Vetrova u njihovim rukama... Christian Carion je svoju filmsku pri~u `elio sni mi ti u Moskvi. Za glavnu ulogu u filmu je htio pridobiti Nikitu Mihalkova, znanog ruskog redatelja i uspje{nog glumca. Ali Mi hal kov, ko ji je vrlo bli zu ruske politi~ke vrhu{ke, upra-

FILM Prethodni tjedan su u njujor{ki kinematografi po~eli prikazivati film francuskog redatelja Christiana Cariona ’Farewell’. To je pri~a o pukovniku KGB Vladimiru Vetrovu
jeg je dobio Makovecki. Film je umjes to u Mos kvi tako snimio u Ukrajini, Kijevu i Harkivu, umjesto Makoveckog ulogu Vetrova, kojeg su u filmu prekrstili u Sergeja Grigorjeva, odigrao je Emir Kustu ri ca. Kad je film bio sni mljen, Carion ga je, opet preko Mihalkova, poku{ao predstaviti makar na tamo{njem filmskom festivalu. Ali tada se u doga|anje umije{ao ruski ministar za kulturu Aleksander kada nisu voljeli. Mnogo radije gledaju na primjer znamenitu filmsku epopeju ‘Sedamnaest trenutaka prolje}a’ o legendarnom sovjetskom {pijunu Von Stirlitzu, kojeg je na filmskom platnu uprili~io sada ve} pokojni Vja~eslav Tihonov. Taj film je na programu ruskih televizijskih kanala jo{ uvi jek ma kar ne ko li ko pu ta godi{nje. Ali Amerikanci, koji ina~e jako dr`e do legendi, ovaj su se svojim ribarskim ~amcem skupa sa pro bra nom piv skom dru`inom obalu Kube ~uvao od njema~kih podmornica...

Lutke
Zadnje nedjelje u julu kad su pod Vr{i~em davali misu za ruske ratne zarobljenike, koje je prije skoro cijelo stolje}e zasula snje`na lavina, Vladimir Putin, nekada i sam agent KGB u Dresedenu, ku}i se sastao sa protjeranim {ijunima. I

Branko Soban

Bakira Hase~i}, lovac na ratne zlo~ince

Ja sam pobjednik
Heike Drechsler, njema~ka atleti~arka i olimpijska {ampionka

Zvijezda koja je pre`ivjela pad Berlinskog zida
POGLED U EVROPSKU UNIJU

Prag

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

21. august/kolovoz 2010.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Munja prepolovila avion
U avion je prilikom slijetanja na otok San Andres u Kolumbiji udarila munja koja ga je prepolovila. Me|u putnicima je bila 121 odrasla osoba, ~etiri maloljetnika i {est ~lanova posade. Jedina `rtva ove nesre}e identificirana je kao Amar Fernandez de Barreto. Putni~ki avion boeing 737 vlasni{tvo je lokalne aviokompanije Aires. (Reuters)

Rijeke vode i blata
Monsunske ki{e su i u Kini uzrokovale katastrofalne poplave. Bujice vode, blata i kamenja nosile su sve pred sobom. Najmanje 36 osoba je poginulo, a 23 se vode kao nestale u gradu Longnan u provinciji Gansu. Povrije|eno je 295 osoba, vi{e od 6.000 ku}a je sru{eno, snabdijevanje elektri~nom energijom je u prekidu, a o{te}eni su i putevi. (Reuters)

Otklonjen kvar
Ameri~ki astronauti Doug Wheelock i Tracy Caldwell Dyson, s Me|unarodne svemirske stanice, zavr{ili su u ponedjeljak izlazak u svemir nakon {to su uspje{no postavili pumpu s amonijakom u sistem za klimatizaciju na stanici, saop}io je glasnogovornik NASA. Dva astronauta su provela ukupno 22 sata i 49 minuta u otklanjanju kvara, koji NASA smatra jednim od najte`ih otkako je po~ela izgradnja stanice 1998. godine. (Reuters)

Nezapam}ena
Pakistan je u stanju op{te katastrofe. Nezapam}ene poplave do sada su odnijele vi{e od 1.600 `ivota, 4.000.000 Pakistanaca je ostalo bez domova, a oko 20.000.000 ih je ugro`eno. Poplave i bujice su uni{tile puteve pa je pomo} ko-

21. august/kolovoz 2010.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Pravoslavno bogoslu`enje
Pravoslavci iz Gr~ke, Rusije i Gruzije prisustvovali su molitvi u manastiru Sumela koji se nalazi u crnomorskoj provinciji Trabzon u sjeveroisto~noj Turskoj. Turske vlasti dozvolile su bogoslu`enje, koje je predvodio gr~ki patrijarh Bartholomew, prvi put nakon 1923. godine. Bogoslu`enje je bilo posve}eno Djevici Mariji. (Reuters)

Snijeg u Keniji
Priroda se ne prestaje poigravati sa Zemljanima. Pojedini dijelovi planete trpe paklene vru}ine koje uzrokuju po`are, u drugim prolomi ki{e s neba stvaraju katastro fal ne bu ji ce, a u Ke ni ji, u Nyahururu distriktu, 210 kilometara od metropole Nairobia, nakon te{ke oluje, pao je snijeg. Skromne snje`ne padavine nisu pri~inile nikakvu {tetu, naprotiv priu{tile su radost mladim Kenijcima koji mo`da nikada u `ivotu nisu vidjeli ovo ~udo. (Reuters)

Bik u publici
Za vrijeme koride u {panskom gradu Tafalli, jedan razjareni bik je presko~io ogradu i usko~io u gledali{te. Bik je na tribinama gazio sve pred sobom i tom prilikom je povrijedio 40 gledalaca. Nakon petnaestak minuta je savladan i ubijen. (Reuters)

katastrofa
pnenimputemprakti~noonemogu}ena. U Pakistan je do{ao i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon koji je apelovao na svijet da pomogne unesre}enim stanovnicima ove zemlje. (Reuters)

42 Oglasi

21. august/kolovoz 2010.

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I
Tableta protiv holesterola

43

Va`an ~lan porodice: Za{to vas sestra ~ini boljom osobom?

NOVOSTI I PREPORUKE

Na{e dragocjeno blago
Istra`ivanje otkrilo da sestre puno vi{e uti~u na izgradnju atmosfere u porodici od bra}e
Iako se sa sestrama mo`da ~esto sva|ate, one su ipak dragocjeno blago. Tako pokazuje najnovije istra`ivanje koje sestre imenuje glavnim faktorima skladnih i zdravih porodica. Odrastanje uz bar jednu sestru, mla|u ili stariju, uklanja osje}aj usamljenosti, krivnje i straha te pove}ava samopouzdanje, otkriva najnovije istra`ivanje. Svaki dodatni ~lan porodice, a pogotovo sestra, uti~e na pove}anje velikodu{nosti te smanjuje rizik od depresije. Nau~nici su prou~avali 400 porodica, koje su imale najmanje dvoje djece. Otkrili su da sestre puno vi{e uti~u na izgradnju atmosfere u porodici od bra}e. One poti~u porodicu na me|usobno povjeravanje i bliskost te kvalitetniju komunikaciju. Osim toga, sestre su se pokazale vrlo bri`ne i pa`ljive. “Za kvalitetan razvoj porodice va`ni su i bra}a i sestre, ~ak va`niji od roditelja. Ipak, na{e je istra`ivanje pokazalo da su sestre u prednosti. One su tople i lju ba zne pre ma drugima te cijelu poro di cu po ti~u na nje`nost i velikodu{nost“ istakli su ame, ri~ki nau~nici sa univerziteta Brigham. Nau~nici su tako|er uo~ili kako se svaka osoba individualno puno bolje razvija kada je okru`ena ve}om porodicom. Ako roditelji imaju samo jedno dijete, njemu }e zbog nepostojanja bra}e i sestara u budu}nosti nedostajati neke prili~no va`ne odluke.

Stru~njaci uporno poku{avaju istaknuti koliko je brza hrana nezdrava, ali mnogi kao da ne slu{aju njihova upozorenja. Britanski ljekari odlu~ili su zato krenu ti drugim putem kako bi sa~uvali zdravlje onih koji takvu hranu ipak ~esto konzumiraju. Prema njihovu prijedlogu, uskoro bi se uz hamburgere mogla servirati i tableta statina, lijek koji smanjuje povi{eni holesterol. Ovako bi oni koji konzumiraju brzu hranu sa puno holesterola preduhitrili lo{e posljedice te konzumacije, pa tako i smanjili opasnost od sr~anih bolesti, kojima je povi{en holesterol ~esto uzrok. Tableta bi stajala otprilike koliko i vre}ica ke~apa u ovakvim restoranima. Statini ne bi bili potrebni osobama, koje brzu i nezdravu hranu jedu tek povremeno, ali bi oni koji je ~esto konzumiraju itekako osjetili pozitivan efekat ovih lijekova.

Jedite jogurt i mr{avite!
Nakondvanaestsedmicapromatranja, svi sudionici istra`ivanja izgubili su odre|enukoli~inumasnihnaslaga. Kontrolnagrupakoja je uzimalapreparatekalcijaizgubila je otprilike 3 kg u prosjeku, dok je grupakoja je uzimalajogurtizgubila 10 kg. Me|utim, to nije sve. Osobekoje su jele jogurt nakon studije nisu izgledale isto kao i sudionici iz kontrolneskupinekojinisujelijogurt. Osobamakoje su jelejogurt struk se smanjio za oko 4 cm. Za usporedbu, osobe iz kontrolneskupineizgubile su tek pola cm obujma struka. Pokazalo se da je 60 posto gubitka tjelesne te`ine kod osoba koje su jele jogurt otpadao na debljinu u podru~ju trbuha.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Hit boja devine dlake
Ve}ina zagreba~kih butika naoru`ala se {pic-cipelama, koje su do`ivjele pravu renesansu i u svojim su ih kolekcijama predstavili svi vode}i dizajneri, od Marca Jacobsa preko Johna Galliana do Karla Lagerfelda. “Devedesetih su takve cipele bile nezaobilazne, a sada se vra}aju i ponovo }e ih svi kupovati iako ih se mnogi groze. Sjetimo se samo tajica koje su prije dvije godine poharale modne piste“, ka`u stilisti. Hit boja bi}e sme|a, odnosno sve varijante boje devine dlake, a pravi je “must have“ pletena maksi haljina. D`ins }emo ove jeseni i zime no si ti u svim varijantama, od cipela, preko tajica do haljina, jakni i suknji. Kada su u pitanju modni do da ci, najve}i je nagla sak ba~en na torbice koje su ove sezone dam ske ve li~ine.

S obzirom na velike vru}ine, po`eljno je da koristite kozmeti~ke preparate lagane teksture. Jedan od novijih i efektnih proizvoda je gel za njegu lica, napravljen samo na bazi aloje ili u kombinaciji ove biljke sa drugim kvalitetnim sastojcima. Ovi gelovi se nanose na lice ujutro i uve~er poslije temeljnog ~i{}enja i umivanja. Osim {to pru`aju dubinsku i savr{enu njegu, osvje`avaju i smiruju ko`u, daju joj potrebu hidrantnost i elasti~nost, a odli~na su za{tita i od {tetnih sun~evih zraka. Prikladni su za sve tipove ko`e, a posebno se preporu~uju masnoj i ko`i sa aknama, jer veoma dobro reguli{u rad lojnih `lijezda i otklanjaju vi{ak sjaja. Zbog umiruju}eg dejstva na ko`u, idealni su i za njegu poslije sun~anja. Na ko`u najbolje djeluju u no}nim satima, kada ih nama`ete umjesto kreme, jer joj na visokim temperaturama omogu}avaju da lak{e di{e.

Gel za blistav ten

Tople lepinje
Potrebno:
850 g bra{na ka{i~ica {e}era 6 dl vode 14 g suhog kvasca 2 ka{i~ice soli

Priprema:
U 800 g prosijanog bra{na dodajte kvasac, so i {e}er. Dobropromije{ajte, pa dodajtehladnuvodu i mijesite oko 20 minuta. Voda bi trebalabiti{to hladnija, pa je dr`ite oko dva sata u fri`ideru. Dodajte ostatak bra{na, te zamijesite meko i glatko tijesto. Oblikujte poluloptu, prema`ite je vodom i ostavite da stoji na sobnoj temperaturi oko sat vremena. Tepsiju prema`ite uljem. Premijesite tijesto i podijelite na onoliko dijelova koliko lepinja `elite. Svaki dio jo{ jednom premijesite, napravite malu poluloptu, pa je razvijte na `eljenu veli~inu. U nauljenu tepsiju slo`ite lepinje, prema`ite ih mlakom vodom i ostavite da odstoje oko pola sata. Pecite ih oko 10 minuta na 200 stpeni C, a zatim smanjite temperaturu na 180 stepeni C i pecite jo{ 15 do 20 minuta. Gotove lepinje poprskajte hladnom vodom.

44

FELJTON

srijeda, 5. maj subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Vu~ji paso{ (19)

Po`udni pogledi I LJEPLJIVE RUKE
Pi{e: Evgenij JEVTU[ENKO

Jo{ je Pasternak u Za{titnoj povelji primijetio: ... odavno su postale podjednako banalne rije~i genij i ljepotica. I lijepu `enu i genija svi bi da zadobiju, ako ne podmi}ivanjem, a ono silom
ce na zvani~nim banketima, potpisivanje svakojakih kolektivnih peticija. S vremena na vrijeme, ka~ili bi mu novo ordenje i laureatske zna~ke, koje su mu pritiskale srce. Nisu ga zatvorili iza bodljikave `ice, ali bi ona iznenada izbila izme|u klavirskih dirki, pa su vrhovi prstiju krvarili. Kad su ga prinudno poslali u Ame ri ku, na kon fe ren ci ji za {tampu zbrzano je izgovorio zahvalnost partiji, jer su ~lanovi njegove porodice ostali kao taoci. Onda je i sam u{ao u partiju, nadaju}i se da }e ga tako pustiti na miru i da mu ne}e ulaziti u du{u onako bezo~no kao ranije, a porodica }e mu biti bezbjedna. Ali - ula`enje u du{u se nastavljalo. Dodu{e, ne{to pristojnije -dotadanja bezo~nost zamijenjena je laskavim ulagivanjem. Postao je predsjednik Saveza kompozitora RSFSR, da bi pomagao drugima; i pomogao je, koliko se moglo. @rtvovao je spoljnu slobodu, da bi sa~uvao tajne du{evne slobode. Ali, takva

A osa mna es tog de cem bra 1962. godine slu{ao sam ovdje (Moskovska konzervatorija) premijeru neobi~ne [ostakovi~eve simfonije, pod nesre}no-sre}nim brojem trinaest, mo`da jedine na svijetu na kojoj su ljudi i plakali i smijali se. Pod dirigentskom palicom, ta simfonija jednostavno je pretvarala dvoranu Konzervatorije ~as u Golgotu, ~as u zatvorsku }eliju, u kojoj je trunuo Drajfus, ~as u bjelostoksku ulicu, nad kojom se vije bijeli paspalj pogroma, ~as u }eliju Ane Frank, ~as u va{arski cirkus s lakrdija{kim frulama, ~as u mra~ne svodove pod kojima se sudi Galileju, ~as u moskovske radnje s jedva ~ujnim kretanjima `enskih poluprividenja. Cijela dvorana Konzervatorije ustala je kad se na pozornicu, izmedu muzi~ara koji su udarali gudalima po pultovima, po~eo nekako bu~no provla~iti, grozni~avo stiskaju}i {ake, ~ovjek s pomalo smije{no

ko~opernim ~uperkom i nakrivljenim nao~arima - [ostakovi~. Nikad nisam vidio nekoga ko bi tako li~io na svoju sudbinu. Sudbina njegova bila je isto tako grozni~ava, rastrzana, isto tako iskrivljena, kao i on sam. Cijela njegova pojava odavala je utisak o njegovoj neza{ti}enosti, a u isto vrijeme i o snazi - bio je jak jer se nije pretvarao da je jak i jer je preuzeo obavezu da {titi sve one koji su i od njega neza{ti}eniji.

Taoci
Njegova Lenjingradska simfonija postala je protivavionska odbrana rodenoga grada. Njegova muzika bila je, za vrijeme rata, jedina stvar koja se nije davala na kartice. A poslije rata postao je vlasti suvi{e nepo`eljno znamenit i tad, nakon snishodljivo - poni`avaju}ih moralizatorskih kritika, odlu~i{e da ga ponize bezobzirnim iskori{}avanjem. Neprekidno su mu nametali intervjue, razne govore, zdravi-

Slikar Mario Mikuli} (1924-1991) jako je volio poeziju Evgenija Jevtu{enka. Povodom desetogodi{njice njegove smrti izdava~ Goran Mikuli} knjigu “Vu~ji paso{“ posve}uje njegovoj uspomeni. Knjigu je izdala izdava~ka ku}a RABIC 2001. godine. Obo`avan u po~etku karijere poput rock zvijezda na Zapadu, Evgenij Jevtu{enko je dio skupine ruskih pjesnika poznatih pod imenom “{ezdesjatniki“ (“{ezdeseta{i), me|u kojima su i Andrej Voznesenski i Bela Ahamdulina, njegova prva supruga. Jedna od njegovih najslavnijih pjesama, napisana 1961, “Babi Iar” o mjestu u Kijevu gdje su nacisti masakrirali tisu}e @idova, te roman Aleksandra Sol`enjicina “Jedan dan u `ivotu Ivana Denisovi~a“, objavljen iste godine, obilje`ile su promjenu tona u sovjetskoj literaturi i po~etak disidentskog pokreta. Jevtu{enko je napisao: “Pripadao sam onima koji su gurali Rusiju kao kamion zaglibljen u blatu, ali kad nam je uspjelo da je pokrenemo, ona se istrgla iz na{ih ruku i zastra{uju}e krenula nizbrdo. Istorija nije pretekla samo Gorba~ova nego i sve nas s njim, poprskav{i nam lica blatom ispod svojih to~kova. Po{to je izgubila upravljanje, sovjetska imperija udarila je o najstra{niju stijenu - vakuum, i razbila se. Na nesre}u, nade naroda koje je iznevjerila komunisti~ka revolucija zasad su iznevjerene i od antikomunisti~ke revolucije. A mo`da i nema revolucija koje ne obmanjuju ljude. Zar je odista svim idealima su|eno da budu nedosti`ni” .

Sudija, advokat, sudija (25)

Bombe spasile optu`enog
Vrhovni sud FBiH odbio je `albu tu`ioca, a djelimi~no uva`io `albu optu`enog, te Emiru Londri izrekao kaznu zatvora u trajanju od {est mjeseci, upravo onoliko koliko je optu`eni bio u pritvoru u istra`nom postupku
Pi{e: Mehmed [ATOR

Ispitivanja su napokon po~ela, a Emir je svoju odbranu svodio na klasi~an primjer nu`ne odbrane, pa i krajnje nu`de, u ~emu sam ga i ja podr`avao. Porodica ubijenog u po~etku je bila nekorektna prema meni, ali sam im preko prijatelja, koji su bili bliski toj porodici, poru~io da me za kon oba ve zu je da okrivljenog branim kako najbo lje znam i umi jem. Ja vni tu`ilac je protiv Emira Londre podigao optu`nicu zbog krivi~nog djela ubistva. U istoj je naveo da je ubistvo rezultat netrpeljivih odnosa optu`enog i o{te}enog koji su nastali iz razloga {to je ubijeni Semir Me{i} preoteo Emiru suprugu, {to je, po mojoj ocjeni, stvarno i pravno bilo neodr`ivo. U zavr{noj rije~i, zamjenik javnog tu`ioca i predstavnici o{te}ene prodice zahtjevali su od suda maksimalnu ka-

znu, dok sam ja predlo`io da se optu`eni oslobodi od optu`be, jer je djelovao u nu`noj odbrani, navode}i da je optu`eni imao pravo da od sebe ili drugog odbije istovremeni neskrivljeni napad. Ukazao sam na realnu mo gu}nost dje lo va nja op tu`enog u krajnjoj nu`di. Su di ja Ra hi mi} Mu ne ve ra oglasila je optu`enog krivim i za krivi~no djelo ubistva izrekla mu je kaznu zatvora u trajanju od ~etiri godine, u koju kaznu mu je ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru u trajanju od {est mjeseci.

@albe
Na ovu presudu `alio se i javni tu`itelj i odbrana. Tu`itelj zbog blage kazne, a odbrana zbog po gre {no i ne po tpu no ut vr|enog ~injeni~nog stanja, bitne povrede odredaba krivi~nog postupka, povrede materijalnog prava i odluke o kazni. U

`albi Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine posebno sam istakao da prvostepeni sud na glavnom pretresu, iako je to bilo predlagano, nije saslu{ao radnika Ministarstva za unutra{nje poslove Ahmeda Idrizovi}a, koji je prvi do{ao na lice mjesta, odvalio {tok na vratima, a zatim opipom ispod tijela `rtve na-

{ao dvi je bom be ka {i ka re, pri~vr{}ene za opasa~. Zapravo, prijedlog odbrane prvostepeni sud je odbio kao nepotreban. Vrhovni sud Bosne i Hercegovine uva`io je `albu tu`itelja i odbrane i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno razmatranje i odluku. Gla vni pre tres je za ka zan

pred izmijenjenim vije}em, s tim {to je predsjednik vije}a bio sudija Halil Maksumi}. Ponovo su izvedeni dokazi kao i na ranijem pretresu, ali je na prijedlog odbrane pozvan svjedok Ahmed Idrizovi}, radnik MUPa. On je krunski svjedok ovog doga|aja i u svom iskazu naveo je slijede}e: - Svega nekoliko minuta posli je do ga|aja do {ao sam u stan Emira Londre, gdje sam, pored optu`enog, zatekao njegovu suprugu Vi{nju i Hasu Dobojka. Pitao sam optu`enog gdje se nalazi ubijeni, a on mi je rekao da se nalazi u toaletu i da se vrata ne mogu otvoriti, jer njihovo otvaranje sprije~ava tijelo `rtve. Pomo}u ostalih radnika MUP-a skinuo sam {tok vrata, a zatim u toaletu zatekao u o{te}enog Semira Me{i}a u lokvi krvi. Optu`eni je stalno insistirao da budem oprezan pri kontaktu sa tijelom ubijenog,

OSLOBO\ENJEgodine subota, 21. august 2010.

FELJTON
treperili nje`ni zvuci zvon~i}a finala, ~inilo se kao da vi{e nema tih ljepljivih ruku. Aplauzi su, kao snje`nobijeli galebovi, izlijetali iz svih rukava a genij je stajao na pozornici iznad tog zahuktalog aplauza i nespretno se klanjao... U jednom trenutku stupio je na sam rub pozornice i sam stao da nekome pljeska - isprva nisam mogao da shvatim kome. Ljudi iz prvih redova okrenu{e se, takode pljeskaju}i. Okrenuo sam se i sam, tra`e}i o~ima oso bu ko joj su apla uzi upu}eni. Onda mi je neko dodirnuo rame - bio je to direktor Konzervatorije. Mark Borisovi~ Veksler, ozaren i istovremeno ljut: “Za{to ne idete na pozornicu?! Pa to vas zovu...” Ako ho}ete, vjerujte, ako ne - nemojte ali, slu{aju}i simfoniju, gotovo da sam zaboravio da su rije~i bile moje - toliko me je zanijela snaga orkestra i hora. Uostalom, glavno u toj simforniji, naravno, i jeste, muzika. A kad sam na pozornici stajao pored genija, i [ostakovi~ uzeo moju ruku u svoju, vrelu, suvu, jo{ uvijek nisam mogao da shvatim da je to stvarnost... Ali, sasvim druga~ije, ljepljive ruke tek su predstojale... Istini za volju, i moj put do te pozornice u Konzervatoriji takode je prolazio kroz iste te ljepljive ruke.
(Sutra: Genij i zlodjelo ne idu zajedno)

45

1631. 1690. 1780. 1897. 1944. 1960. 1964. 1968. 1975. 1983.

NA DANA[NJI DAN

Umro knji`evnik i bosanski franjevac fra Matija Divkovi}. Prvi je od bosanskih franjevaca {tampao knjigu na bosan~ici. Knjige “Nauk krstjanski za narod slovenski“ i “Sto ~udesa“ {tampane su u Veneciji. Austrijski car Leopold I donio ukaz, poznat kao “Privilegij“, kojim su Srbi na teritoriji Austrije dobili odre|ene povlastice. Privilegij je garantovao slobodu vjere, upotrebu Julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sve{tenika. Ro|en slovena~ki slavista Jernej Bartol Kopitar. Pomogao Vuku Stefanovi}u Karad`i}u, kojeg je podstakao da skuplja narodne umotvorine i da napi{e gramatiku i rje~nik srpskog jezika. Mona Liza

Engleski ljekar Ronald Ros otkrio je vrstu komaraca koji prenose malariju, {to je bilo presudno za suzbijanje bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Ros je jedan od prvih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu (1902). U Dambarton Ouksu kod Va{ingtona po~ela konferencija predstavnika SSSR-a, SAD-a, Velike Britanije i Kine o osnivanju ~etiri glavna organa UN-a. Vije}a sigurnosti, Generalne skup{tine, Me|unarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata. D`omo Kenijata, nacionalni lider Kenije, pu{ten iz zatvora nakon devet godina robije, na koju su ga osudile britanske vlasti pod optu`bom da je vo|a nacionalisti~ke organizacije Mau Mau. Po povratku u Najrobi postao je predsjednik Kenijske afri~ke nacionalne unije, a nakon progla{enja nezavisne Republike Kenije (12. decembra 1964) postao je predsjednik i premijer. Umro italijanski politi~ar Palmiro Toljati, jedan od osniva~a Komunisti~ke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964. godine. Koncepcijom “italijanskog puta u socijalizam“ radikalno je raskinuo sa staljinisti~kom verzijom socijalizma.

1911. Italijanski konobar Vi}enco Peru|a ukrao je iz pariskog muzeja “Luvr“ sliku “Mona Liza“ Leonarda da Vin~ija. Slika je prona|ena i vra}ena u muzej 1913. godine.

Lenjingradska simfonija: Protivavionska odbrana ro|enoga grada

tajna sloboda nikad nije bila potpuna, kao {to potpuna nije bila ni u samog Pu{kina. Podmetali su mu dou{nike, zapisivali telefonske razgovore.

Prislu{kivanje
Jednom, piju}i - grozni~avo, kao i obi~no - odjednom se nervozno zakikotao kad ga je iz Amerike telefonom pozvao kompozitor Sem Barber a neko je o~ito po~eo da ih prislu{kuje - ~ak se, kao prijateljski, da bi ga upozorio, zaka{ljao u slu{alicu. - Zami{ljam, kako u njihovom Glavnom prislu{nom centru neko sjedi i premje{ta, priklju~uje bezbrojne `ice,

pjevu{e}i moju pjesmicu “Domovina ~uje, domovina zna...” Prema onom uvodu u bajku “Ne rodi me lijepom, rodi me sre}nom“, mo`emo re}i i “Rodio si se kao genije, prikupljaj strpljenje“. Jo{ je Pasternak u Za{titnoj povelji primijetio: ... odavno su postale podjednako banalne rije~i genij i ljepotica. A koliko je u njima zajedni~kog“. I lijepu `enu i genija svi bi da zadobiju, ako ne podmi}ivanjem, a ono silom. Sa svih strana dopiru po`udni pogledi i ljepljive ruke. ^itav `ivot je kroz stroj tih o~iju i ruku. Ali, na premijeri Trinaeste simfonije, dok su u vazduhu dvorane Konzervatorije jo{

Rabindranat Tagore

Trupe ~lanica Var{avskog pakta, izuzev Rumunije, okupirale ^ehoslova~ku. Oko 200.000 vojnika zauzelo je sve zna~ajne punktove u zemlji. Ovom okupacijom ustoli~en je princip “ograni~enog suvereniteta“ isto~noevropskih komunisti~kih zemalja. SAD ukinule 12-godi{nju zabranu izvoza na Kubu, ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD-a ostao na snazi. Vo|a filipinske opozicije Benjino Akino ubijen je po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodi{njeg izbjegli{tva u SAD-u. Ubistvo je organizovao filipinski diktator Ferdinand Markos ukloniv{i tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984. godine. Na centralnom gradskom trgu u Pragu 100.000 ljudi prvi put je slobodno obilje`ilo godi{njicu invazije Var{avskog pakta na ^ehoslova~ku (1968).

1941. Umro Rabindranat Tagore, indijski pisac i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1913. (“Gradinar“ “Gi, tand`ali“).

Djelo Mehmeda [atora „Sudija, advokat, sudija“ je autobiografskog karaktera. Autor upoznaje ~itaoce o svom `ivotu i radu kroz predmete iz bogate sudske i advokatske prakse i to ~ini na veomapristupa~anna~in, jednostavnomnaracijom, {to ~itaocu omogu}ava da shvati veoma komplicirane i te{ke slu~ajeve sudski procesuiranih krivi~nih dijela. Autor je izvr{io odabir najinteresantnijih slu~ajeva, {to knjigu ~ini lako ~itljivim i zanimljivim {tivom. Mehmed [ator je ro|en 1940. godine u Lokvama, op}ina Stolac, gdje je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1964. godine. Prvo zaposlenje stekao je u Stocu kao pomo}nik sekretara Op}ine. Bio je sudski pripravnik (1967-69), sudija Op}inskog suda u Stocu (1969-72), sudija i predsjednikOkru`nogsuda u Mostaru(197277, 1977-83), sudija Vrhovnog suda BiH (1983-95), advokat (1995-2003) te sudija Suda BiH. Sada je u penziji. Objavio je vi{e stru~nih priloga u ve}em broju ~asopisa iz krivi~ne oblasti te knjigu satire „Omerica brica“ Kao gimna. zijalac i student bio je saradnik Oslobo|enja, Borbe i Slobode i tada{njeg Radio Sarajeva. jer je za vrijeme sukoba kod Semira primjetio dvije bombe. Ja sam oprezno podvukao ruku pod tijelo ubijenog, koji je le`ao potrbu{ke, i zaista napipao jednu, pa i drugu bombu. Polako sam ih odvojio od opasa~a ubijenog i iznio iz toaleta. kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, u koju kaznu mu je ura~una to vri je me provedeno u pritvoru u trajanju od {est mjeseci. Dakle, po ovoj presudi optu`eni je trebalo da izdr`i jo{ {est mjeseci kazne zatvora. I na ovu presudu `alio se javni tu`ilac, a i ja kao branitelj op tu`enog, za tra`iv {i od Vrhovnog suda Federacije BiH da na sjednici drugostepenog vije}a pozove li~no optu`enog i njegovog branitelja. Na sjednici vije}a Vrhovnog suda FBiH, zamjenik federalnog tu`ioca i optu`eni i

Od{teta porodici
Iskazu sada ve} rahmetli Ahmeda Idrizovi}a sud je poklonio vjeru, a optu`enog Emira Londru oglasio krivim zbog kri vi~nog dje la ubis tva sa pre ko ra~enjem nu`ne odbrane i izrekao mu

njegov branilac ostali su kod prijedloga iz `albe. Vrhovni sud FBiH odbio je `albu tu`ioca, a djelimi~no uva`io `albu optu`enog, te prvostepenu presudu preina~io na na~in {to je optu`enog oglasio krivim zbog krivi~nog djela ubistva u prekora~enju nu`ne odbrane i za u~injeno djelo Emiru Londri izrekao kaznu zatvora u trajanju od {est mjeseci, upravo onoliko koliko je optu`eni bio u pritvoru u istra`nom postupku. Optu`eni je bio zadovoljan odlukom drugostepenog suda, jer kako on tvrdi, ne bi vi{e mogao izdr`ati zatvorsku atmosferu. O{te}ena porodica je, po pravomo}nosti presude Op}inskog suda II u Mostaru, podnijela od{tetni zahtjev za naknadu neimovinske {tete i izdr`avanja, zatra`iv{i naknadu u iznosu od 22.000,00 KM, a kasnije je ovaj iznos preina~ila na 14.200,00 KM. I u parni~nom postupku pre uzeo sam zas tu pa nje tu`enog, ali sam ovaj predmet zbog odlaska na sudsku funkciju u Sarajevo prepustio kolegi Zlatanu Dizdaru, advokatu iz Mostara.
(Sutra: Mladi} ubio svog najboljeg prijatelja)

1990. 1991.

Masa demonstranata sukobila se u Moskvi sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti su razbijali prozore na zgradi Uni{ten neboder KGB, Ljubjanki i sru{ili spomenik Feliksu \er`inskom. Nakon Oslobo|enja 60 sati provedenih u ku}nom pritvoru na Krimu, sovjetski 1992. Sa predsjednik Mihail Gorba~ov vratio se u Moskvu i preuzeo konsrpskih polo`aja trolu nad dr`avom nakon neuspjelog dr`avnog udara pristalica u Ned`ari}ima tvrde struje sovjetskih komunista. Latvija proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1991. 1991. 1993. 2000. 2001. 2005.

Hrvatske vlasti po~ele su blokadu kasarni JNA u Hrvatskoj i uskratile im snabdijevanje strujom, hranom i vodom. U narednim danima eskalirali su sukobi izme|u JNA i hrvatske vojske u mnogim dijelovima Hrvatske. Mirovne snage UN-a u{le su, prvi put nakon dva mjeseca, u isto~ni dio Mostara, gdje su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe izme|u HVO-a i Armije RBiH u Mostaru po~ele su u maju 1993. godine. Predsjednik Demokratske Republike Kongo Loran Kabila proglasio je privremenu skup{tinu, prvo zakonodavno tijelo od kada je on preuzeo vlast, u maju 1997. godine.

ponovo granatirana i zapaljena zgrada Oslobo|enja.

Abu Nidal

Arhiva Nacionalne bezbjednosti, istra`iva~ke organizacije sa sjedi{tem u SAD-u, objavila je dokument koji pokazuje da su zvani~nici SAD-a znali za umije{anost vlade Ruande u genocid 1994. godine, kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija. Mnoge zapadne zemlje su tada odbile da interveni{u. Biv{i predsjednik Poljske, general Voj}eh Jeruzelski, izvinio se, prvi put poslije gotovo ~etiri decenije, {to je poljskim vojnicima naredio da u~estvuju u intervenciji Var{avskog pakta u ^ehoslova~koj.

2002. Nekada najtra`eniji palestinski terorista na svijetu Abu Nidal izvr{io je samoubistvo u Iraku, gdje je u posljednje vrijeme ilegalno boravio.

46
Premijer liga BiH uta pob ner por

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
4. kolo d:p-g bod

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Fudbaleri Sarajeva do~ekuju Zrinjski
7 6 6 6 6 6 4 4 4 3 3 3 3 2 1 1

2 1 0 2 0 1 2 0 1 2 0 1 2 0 1 2 0 1 1 1 0 1 1 1 1 1 1 1 0 1 1 0 2 1 0 2 1 0 2 0 2 1 0 1 2 0 1 2 SUBOTA, 17 SATI Sloboda - @eljezni~ar (Sudije: Zrili}, [irko, Ibri{imbegovi}) Leotar - Travnik (Sudije: @ivkovi}, ^ule, Taborin) Drina - Olimpik (Parad`ik, Pro{i}, Dragojevi}) Vele` - Rudar (Begovi}, Smaji}, Mari}) SUBOTA, 20 SATI ^elik - Borac (Dominkovi}, Udovi~i}, Be~irovi}) SUBOTA, 21 SAT Sarajevo - Zrinjski (Valji}, Alispahi}, Tomas) NEDJELJA, 17 SATI Slavija - Budu}nost (^uji}, Topi}, Grabus) NEDJELJA, 20 SATI [iroki Brijeg - Zvijezda (Skaki}, Su~i}, Imamovi})

1. Rudar 2. Sarajevo 3. @eljezni~ar 4. Slavija 5. Zvijezda 6. Olimpik 7. Vele` 8. Borac 9. ^elik 10. Zrinjski 11. [iroki B. 12. Travnik 13. Sloboda 14. Budu}nost 15. Leotar 16. Drina

3 3 3 3 3 3 2 3 3 2 3 3 3 3 3 3

4:2 5:2 5:2 5:5 3:3 2:2 3:1 5:4 3:3 5:4 4:5 3:5 2:4 2:4 1:3 1:4

Vare{anovi}: Uvijek smo

FAVORITI NA KOŠEVU
Imamo nekoliko veoma umornih igra~a i mogu}e su odre|ene promjene u timu, istakao je Mirza Vare{anovi} • Sarajevo bez Veldina Muharemovića
Fudbaleri Sarajeva do~ekuju ve~eras u 21 sat ekipu Zrinjskog. Ovo je tre}i uzastopni susret bordo sastava na doma}em terenu nakon pobjeda nad Slobodom i ^elikom. Stru~ni {tab ko{evskog premijerliga{a poku{ao je prolongirati odigravanje me~a sa plemi}ima za sutra, ali klub iz Mostara to nije prihvatio jer mu u srijedu slijedi gradski derbi protiv Vele`a. „Ne mo`emo ra~unati na Veldina Muharemovi}a, kojem je pukao mi{i} i bi}e odsutan dvije do tri sedmice. Ima mo ne ko li ko ve oma umornih igra~a i mogu}e su odre|ene promjene u timu. Ekipa je dobro spremna {to se {to je Zrinjski, koji te`e nadigravanju. „Sve ekipe, pa i Zrinjski imaju odre|ene nedostatke. Analizirali smo njihovu igru i poku{a}emo iskoristiti slabosti. Vidje}emo da li }emo uspjeti u tome. Posmatrao sam Zrinjski na gostovanju kod ^elika. Mada je pora`en, mostarski tim je nadigrao Zeni~ane u svim elementima igre i svje sni smo da nas o~ekuje te`ak posao“, izjavio je Vare{anovi}. Vjerovatan sastav: Hamzi}, Arsenijevi}, Todorovi}, Torlak, Gu ti}, D`a kmi}, Hand`i}, Hamzagi}, Koja{evi}, [}epanovi}, Avdi}.
Z. RA[IDOVI]

Bordo tim `eli tre}u uzastopnu doma}u pobjedu

Foto: D. ]UMUROVI]

pokazalo protiv ^elika kada su na{i napadi krunisani golom u 94. minuti. Osvojili smo tri boda na krilima navija~a. Mislim da uz njihovu podr{ku, ne}e izostati pobjeda u

me~u sa Zrinjskim. U svakoj utakmici na Ko{evu imamo ulogu favorita“, istakao je Vare{anovi}. On smatra da je bordo timu lak{e igrati protiv ekipa kao

Plemi}i gostuju kod bordo tima

Travnik otputovao u Trebinje

Vrijeme je za prekid

negativnog niza
Zrinjski gostuje kod Sarajeva u jednom od derbija 4. kola u kojem plemi}i `ele prekinuti negativan niz od pet poraza u posljednjih pet duela na Ko{evu. Mostarski klub nije mogao udovoljiti molbi bordo kluba da se ova utakmica prolongira za nedjelju. [ef struke plemi}a Dragan Jovi} rekao je da ne bi bilo problema da se susret na na{em najve}em stadionu igra dan kasnije da Zrinjski u srijedu ne igra sa Vele`om. „Odmjerili smo snage sa ^elikom tri dana nakon revan{a protiv Odensea jer klub iz Zenice nije pristao da se utakmica odgodi za utorak. Apsurdne su tvrdnje sa Ko{eva da mi ulazimo odmorniji u ve~era{nji derbi. Za Sarajevo je ovo tek ~etvrti susret u sezoni, a mi smo dosad odigrali ukupno osam utakmica“, rekao je Jovi} i dodao: „Optimista sam jer }emo igrati kompletni. Protiv Slavije zabilje`ili smo prvu pobjeJedan od aduta Zrinjskog: Mladen @i`ovi}

Ned`ad Selimovi}

Oslabljeni

PROTIV Leotara
Nakon velike pobjede nad @eljezni~arom nogometa{e Travnika o~ekuje daleko gostovanje u Trebinju. Stoga su se igra~i i stru~ni {tab dan ranije uputili ka ovog hercegova~kom gradu kako bi {to spremnije do~ekali utakmicu 4. kola Premijer lige BiH . “Pobjeda nad @eljom ko{tala nas je povreda Ribi}a i Kara|uza, te suspenzije Saraj~i}a. Kada se tome doda i odranije povrije|eni Eri} jasno je da u Trebinje odlazimo zna~ajno oslabljeni“ ka`e Ned`ad Selimovi}, trener , Travnika . Pobjedu nad @eljezni~arom zasjenili su medijski napisi o novim sumnjivim utakmicama koje su pro{le sezone odigrali na Piroti . No, ~ini se da napisi nisu poremetili dobru atmosferu u timu pa Travnik na Police odlazi sa namjerom da se poka`e u dobrom nogometnom svjetlu . Vjerovatni sastav: Adilovi} - Terzi}, Varupa, Badrov, Helvida - [iljak, Kola{inac - ]uri}, Pranjkovi}, Mujaki} ENI news Faji} .

du, a na Ko{evu `elimo potvrditi da imamo kvalitet za osvajanje bodova u gostima. Ne}e biti lako jer je rival ambiciozan, no mi isto tako `elimo visok plasman. Bi}e nekih promjena u ekipi, ali ne i u

na~inu na{e igre. Kao i uvijek, igra}emo ofanzivno.“ Vjerovatan sastav: Had`i}, Rizvanovi}, [unji}, D`idi}, Ivankovi}, Stjepanovi}, Selimovi}, @i`ovi}, Sal~inovi}, Lendri}, Zadro (Su{i}). L. D.

U FK Sarajevo predstavljeno poja~anje iz Brazila

Botelho potpisao na dvije godine
Gledao sam posljednje dvije utakmice protiv Slobode i ^elika. Odu{evljen sam atmosferom i navija~ima. Jedva ~ekam da zaigram i poka`em {ta znam, rekao je Juninho Botelho
Brazilac Jorge Francisco da Silva Junior Juninho Botelho (23) potpisao je ju~e dvogodi{nji ugovor sa Fudbalskim klubom Sarajevo. On se do go vo rio sa ru ko vod stvom bordo kluba o saradnji godinu plus godinu nakon {to je proteklih osma dana trenirao sa ekipom. Igra na poziciji polu{pica i u napadu, a dobar je tehni~ar. Nastupao je za Gremio iz Porto Alegrea, u kojem je igrao Ronaldinho. Pro{ao je sve selekcije ovog kluba gdje je po~eo karijeru kada je imao devet godina i u kojem se zadr`ao 14 godina. „Prije dolaska saznao sam da je Sarajevo veliki klub. da zaigram i poka`em {ta znam. Na dam se da }u opravdati povjerenje. O~ekujem da za sedmicu i po zavr{im administrativne stvari kako bih stekao pravo nastupa“, re kao je Bo tel ho na ju~era{njoj konferenciji za novinare u klupskim prostorijama. Pred sje dnik Upra vnog odbo ra FK Sa ra je vo Zi jad Ble ki} za do vo ljan je na kon {to je Bra zi lac po tpi sao ugo vor. „U septembru }emo dogovoriti saradnju sa slavnim italijanskim klubom Milanom“, naglasio je Bleki}.
Z. R.

Odlikuje ga dobra tehnika: Botelho sa predsjednikom UO bordo kluba Bleki}em Foto: Fe|a Krvavac/Fotoservis

Zahvalio bih se na pru`enoj {ansi. Sarajevo je moj prvi klub u Evropi i prilika za dalji iskorak u karijeri. Gledao

sam posljednje dvije utakmice protiv Slobode i ^elika. Odu{evljen sam atmosferom i navija~ima. Jedva ~ekam

OSLOBO\ENJEgodine subota, 21. august 2010.
Menad`er @eljezni~ara Amar Osim uo~i Slobode

SPORT
ENGLESKA

47
Premiership

Me|unarodni nogomet
Subota: Arsenal - Blackpool, Birmingham - Blackburn, Everton Wolverhampton, Stoke - Tottenham, WBA - Sunderland, West Ham - Bolton, Wigan - Chelsea. Nedjelja: Newcastle - Aston Villa, Fulham Man. United. Ponedjeljak: Man. City - Liverpool.
NJEMA^KA Bundesliga

Bio bih zadovoljan i bodom
Plavi sa Grbavice u naredni me~ ulaze bez problema u igra~kom kadru • Na teren }e istr~ati najbolji pojedinci od kojih o~ekujem bolje izdanje nego u Travniku, rekao je Osim
Rijetko kada uo~i utakmice govorim o tome kako bih bio zadovoljan bodom, ali s obzirom kako nam slijedi te{ko gostovanje, onda sam primoran da potvrdim kako bismo bili zadovoljni i remijem protiv Slobode, rekao je {ef stru~nog {taba @eljezni~ara Amar Osim. Naime, aktuelne bh. prvake danas protiv Tuzlaka o~ekuje utakmica ~etvrtog kola Premijer lige BiH, a ranija gostovanja na Tu{nju su potvrdila kako su doma}ini te`ak protivnik, koji rijetko pristaje na poraz, ili podjelu bodova. “Posljednje utakmice na Tu{nju pokazuju koliko je Sloboda neugodan protivnik, te da }e nam biti te{ko da ku}i donesemo bodove. Dakle, tradicija na njihovoj strani, a pred nama je zadatak da popravimo utisak iz prethodnog kola kada smo pora`eni u Travniku“, nastavio je Osim, potvrdiv{i kako rezultat iz Travnika ne}e uticati na igru njegovih izabranika. “Naravno da poraz ne djeluje dobro na ekipu, ali se nadam kako rezultat iz Travnike svoje posljedice ne}e imati u Tuzli. Sloboda igra jako dobro na svom terenu, a jedino maksimalno ozbiljnim pristupom mo`emo osujetiti njihove napade, te ugroziti

Subota: Köln - Kaiserslautern, Freiburg - St. Pauli, Hannover Eintracht, Hoffenheim - Werder, Borussia (M) - Nürnberg, HSV Schalke. Nedjelja: Mainz - Stuttgart, Borussia (D) - Bayer.
FRANCUSKA Le Championnat

Moramo igrati maksimalno ozbiljno: Amar Osim

Muharemovi}: Informativni razgovor
Kako je UEFA-ina akcijasprje~avanjanamje{tanjautakmicezahvatila i regionalnifudbalnajbolje pokazuje ~injenica da su predstavnici @eljezni~ara i Borcasudjelovaliinformativnom razgovoru sa predstavnicimaevropskefudbalskeasocijacije. Naime, pod UEFA-inomlupom je revan{ susret finala Kupa BiH izme|u sarajevskog i banjalu~kogkluba, kojinerije{enimrezultatom 2:2 zavr{en na Grbavici. Podsje}anja radi, naslov je pripao fudbalerima Borca. “Bio sam u~esnik razgovora u Nyonu i monjihov gol” kazao je Osim. , Plavi sa Grbavice u naredni me~ ulaze bez problema u igra~kom kadru, a u prethodna gu potvrditi kako je on bio samo informativne prirode. Nije nam re~eno da smo pod sumnjom, ali su nam predstavnici UEFA-e kazali kako }e svoj tim poslati u BiH, te da o~ekuju maksimalnu saradnju“ rekao je sportski di, rektor @eljezni~ara D`elaludin Muharemovi}. “Pitali su nas mogu li utakmicu revan{ Kupa BiH smatrati sumnjivom, mi smo im odgovorili kako apsolutno ne postoji nijedan razlog za{to bi ta utakmica bila pod znakom pitanja“, doda je Muharemovi}. istr~ati najbolji pojedinci od kojih o~ekujem bolje izdanje nego u Travniku“, dodao je O. ZUKI] Osim.

Subota: Lens - Monaco, Lyon Brest, Marseille - Lorient, Nice Nancy, Rennes - Saint-Etienne, Toulouse - Arles-Avignon, Auxerre Valenciennes. Nedjelja: Montpellier - Caen, Sochaux - Lille, P.S.G. Bordeaux.
HRVATSKA HNL

Subota: Varteks - Hrvatski dragovoljac, Karlovac - Rijeka, Slaven Belupo - Dinamo, Cibalia - Split, Hajduk - Zadar, Lokomotiva - [ibenik, Istra 1961 - Osijek.
SRBIJA Merdian

tri kola su osvojili {est bodova savladav{i Olimpik i Zvijezdu. “Ne ma mo pro ble ma u igra~kom kadru. Na teren }e

Subota: BSK - Vojvodina, ^ukari~ki - Borac, Metalac - Rad, Sloboda - OFK Beograd, Jagodina - Sartid. Nedjelja: In|ija - Crvena zvezda, Javor - Spartak. Partizan - Hajduk (4. septembar).

Optimizam u redovima Tuzlaka

Na pobjedu protiv @elje!
U redovima Slobode pred dana{nji duel sa sarajevskim @eljezni~arom nema euforije, no optimizam je svakako primjetan. [ef stru~nog {taba Vlatko Glava{ napominje da je @eljo dobar protivnik, ali da njegovi momci, po`rtvovanom igrom, mogu do vrlo vrije dna tri bo da. Pro {lo se dmi~ni poraz u Sarajevu je zaboravljen, a navodno su iz njega izvu~ene bitne pouke, koje treba prakti~no primijeniti danas, od 17 sati. “@eljo je kvalitetna ekipa, iako su promijenili ekipu u odnosu na pro{lu sezonu. O~ekujem pun Tu{anj i pobjedu. Ekipa se psihi~ki vratila nakon poraza u Sarajevu i vjerujem da mo`emo do}i do pobjede“ kazao je Vlatko Glava{. , Ina~e, prema najavama iz tabora crveno-crnih, Glava{ ne}e puno mijenjati sastav koji je zapo~eo me~ u Sarajevu. Tek je dilema da li }e na poziciju desnog beka Darko Aleksi} ili novoprido{li Igor Ris ta ni}. Os ta lo je ja sno: me|u stative }e Mujki}, u zaVlatko Glava{: O~ekujem pun Tu{anj i pobjedu

Misimovi} mora ostati u Wolfsburgu
dnjoj liniji, pored pomenutih Aleksi}a, odnosno Ristani}a, igra}e Raca, Jogun~i} i Halilovi}. Vezni red }e ~initi Zoleti}, Gavari}, Daji} i ]ehaji}, dok je vrh napada rezervisan za Smajlovi}a i Muji}a. Ju~er je i potvr|eno da }e Sloboda pauzu koja nastupa po~etkom septembra, zbog reprezentativnih utakmica, iskoristiti za u~e{}e na turniru u ma|ar skom Pe~uhu, gdje }e pored doma}ina nastupiti ekipe iz Rumunije i A. [e. Hrvatske. ^elnici Wolfsburga objavili su u ~etvrtak da odustaju od lova na Juventusova veznjaka Diega (25), koji je u torinski klub stigao lani iz Werdera... Direktor vukova Dieter Hoeness priznao je kako su pregovori s italijanskim divom prekinuti i kako ne}e mo}i vratiti brazilskog nogometa{a u Bundesligu. “U Juventusu su stalno mijenjali mi{ljenje oko prodaje Diega. Situacija se u posljednjih nekoliko dana vi{e puta promijenila i da to nismo prekinuli, imali bismo pri~u bez kraja“, kazao je Hoeness za Kicker. Njegova je izjava stigla dan nakon {to je i Juventusov trener Luigi Delneri poru~io kako Diega vidi va`nim ~lanom svoje mom~adi u novoj sezoni. Neuspjeh u dovo|enjuDiegazna~i i da su vrata odlasku iz Wolfsburga zatvorena bh. veznjaku Zvjezdanu Misimovi}u. Za njegove su usluge zainteresirani Schalke, Galatasaray i Fiorentina, ali u Wolfsburgu su mu jasno dali do znanja da }e ga pustiti tek ukolikouspijudovestiDiega.

BUNDESLIGA Pobjeda Bayerna na otvaranju nove sezone

D`eko strijelac, Misimovi} asistent
Fudbalski reprezentativac BiH Edin D`eko je na otvaranju nove bundesliga{ke sezone postigao izjedna~uju}i pogodak za Wolfsburg u sino}njem porazu 1:2 od aktuelnih prvaka minhenskog Bayerna. Tako je najbolji strijelac iz pro{le ve} na startu nove sezone najavio pohod na prvo mjesto golgeterske ljestvice, a u tome mu je asistencijom iz kornera opet pomogao drugi bh. internacionalac u redovima Wolfsburga Zvjezdan Misimovi}. Naime, najprije su poveli doma}ini u 9. minuti pogotkom Thomasa Mullera na dodavanje Tonija Kroosa, da bi, nakon gostuju}eg izjedna~enja iz 55. minute, u sudijskoj nadoknadi Bastian Schweinsteiger poslao loptu u mre`u za uspje{no otvaranje nove sezone. Rezultat: Bayern - Wolfsburg 2:1 (Muller 9, Schweinsteiger 90 - D`eko 55).
O. Z.

48

SPORT

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

^elik ve} danas igra protiv Borca

Po pobjedu iz karantina
Nesretan poraz protiv Sarajeva je brzo zaboravljen, ve} ve~eras tim Abdulaha Ibrakovi}a ~eka te`ak susret protiv Banjalu~ana
Nedostatak sportske sre}e, suzavac i prekid od desetak minuta kao i nesretno primljeni pogodak u {estoj minuti sudijske nadoknade u derbiju sa Sarajevom nisu pokvarili atmosferu na Bilinom polju. Sve misli su ve} okrenute ka dana{njoj utakmici 4. kola kada u Zenicu sti`e Borac iz Banje Luke, koji je u maloj krizi rezutata. Tre ner Ab du lah Ibra ko vi} pred ovu utakmicu je na redovnoj pres konferenciji pozvao na oprez. “Sigurno je da ne}e biti lako protiv Borca, oni se nakon lo{eg otvaranja prvenstva `ele iskupiti svojim navija~ima i {ko, ali ja o~ekujem pobjedu ^eli ka“, ka zao je Ab du lah Ibrakovi} . Iskusni Samir Duro, uvjeren je da ^elik ima bolji tim i da pojeda ne smije do}i u pitanju. “Ve} smo zaboravili Ko{evo, okre}emo su su bo tnjem me~u. Siguran sam da }emo na kraju slaviti sa na{im navija~ima“, poru~io je Duro sa pres konferencije. Kako je najavio trener Ibrakovi}, ekipa }e do subote biti u karantinu. Utakmica 4. kola ^elik - Borac igra se na stadionu Bilino polje sa po~etkom u 20 sati.
ENI news

Van der Vaart `eli u United
Real Madrid je doveo Mesuta Özila, Angela di Mariju i Sergija Canalesa, a samim tim postala je neizvjesna budu}nost Rafaela van der Vaarta u dresu kraljevskog kluba. Mada je Holan|anin nedavno izjavio da ne `eli napustiti Real, mogu}nost prelaska u Manchester United promijenila mu je mi{ljenje: “Nikad ne bih mogao igrati za neki drugi klub u [paniji ako bi i{ao iz Reala. Me|utim, postoji samo jedan klub koji ne bi bio korak unatrag, a to je Manchester United. To je veliki klub i ako je stvarno istina da su zainteresirani za mene, onda }u sjesti s njima i saslu{ati ih. Ako bi mi mogli u Manchester Unitedu garantirati da }u igrati u prvoj postavi, bilo bi onda to vrlo te{ko odbiti“ rekao , je Rafael van der Vaart.

Ibrakovi} i Duro najavili su pobjedu

popraviti dojam. Sigurno }e po ku {a ti da is ko ris te na{ umor nakon ove utakmice i

vjerovatno }e se postaviti tako. Oni imaju neke od najboljih pojedinaca u ligi, bit }e te-

Igra~ Olimpika Nihad Suljevi} uo~i gostovanja Drini

Dobrom igrom

Ali Syed kupuje Blackburn?
Bogati indijski biznismen Ahsan Ali Syed namjerava kupiti engleskog premijerliga{a Blackburn Roverse, te je spreman izdvojiti 300 miliona funti za novu investiciju. Indijac je izrazio `elju da Davida Beckhama vrati u Premiership. Bude li mu dozvoljeno da kupi klub, onda }e dodatnih 80 do 100 miliona funti utro{iti na poja~anja. “Imao sam 26 godina kada sam po~eo pratiti Premiership. I tada sam navijao za Blackburn, ali sam i zbog Beckhama pratio Manchester United. Dozvole li mi finansije i bude li to njegova `elja, volio bih dovesti ga u klub“ , priznaje Ali Syed. Beckham je trenutno ~lan MLS tima Los Angeles Galaxy, s kojim je ugovorno vezan do kraja 2012. godine.

do pobjede
Fudbaleri Olimpika gostuju Drini iz Zvornika u ~etvrtom kolu Premijer lige BiH, a prvotimac sarajevskog sastava Nihad Suljevi} vjeruje da njegov tim uz kvalitetnu igru mo`e do pobjede. Upravo je biv{i igra~ Sarajeva postigao dva gola u prethodne dvije utakmice protiv Leotara i [irokog Brijega, te tako donio {est bodova izabranicima trenera Edina Prlja~e, koji imaju priliku da u Zvorniku potvrde posljednje rezultate. “U svaki me~ ulazimo ozbiljno, a upravo nam je takav pristup omogu}io bodove u posljednja dva kola. Bi}e te{ko igrati protiv ekipe koja tra`i svoju {ansu u najelitnijem doma}em takmi~enju, ali smo navikli da igramo dobro na gostuju}em terenu i vjerujem da mo`emo do novih bodova“ rekao je Sulje, vi}. Olim pik bi po bje dom izmakao u gornji dio tabele s najboljih u~inkom na gostovanjima, a Suljevi} ne krije ~injenicu da bi bio zadovo-

Olimpik je u dosada{njem toku sezone osvojio {est bodova

ljan i jednim bodom. “Kada bi mene pitali, potpisao bih podjelu bodova u Zvorniku jer sam svjestan ~inje ni ce da nas o~eku je

gr~evita borba za svaku loptu. [to se golgeterske forme ti~e, o~ekujem njen nastavak“, dodao je Suljevi}.
O. Z.

Nakon uspjeha MNK Orli} u Austriji

Muminovi} tra`i podr{ku
Ostvarili smo odli~an rezultat, koji mora biti obaveza nadle`nim dr`avnim institucijama da nas podr`e u narednom periodu, ka`e direktor Orli}a
Aktuelni prvaci BiH malonogometa{i Orli}a su u Austri ji os tva ri li is to rij ski us pjeh za na{u zemlju plasirav{i se na prvu poziciju Grupe C kvalifikacija za Ligu prvaka, a direktor kluba D`enan Muminovi} isti~e kako je za bolje rezultate potrebna podr{ka na dle`nih dr`a vnih institucija. Bh. predstavnici su zabilje`ili tri pobjede iz isto toliko me~eva, te se plasira li u na re dnu fa zu ta kmi~enja, a sljede}i turnir ih o~ekuje ve} 25. septembra u Ukrajini. “Iako smo bili prepu{teni sa mi se bi, os tva ri li smo odli~an rezultat, koji mora biti obaveza nadle`nim dr`avnim institucijama da nas podr`e u narednom periodu. Pred nam je turnir u Ukrajini, a ukoliko ostvarimo jednu od prve dvije pozicije u grupi, onda }emo biti u konkurenciji 16 najboljih ekipa iz Evrope“ re, kao je Muminovi}. Sa druge strane, kapiten Orli}a Nijaz Mulahmetovi} nije krio zadovoljstvo nakon pru`enih partija u Austriji. “Jedino smo prvi me~ protiv doma}ima igrali ispod svojih mogu}nosti, ali smo kasnije bilo izvrsni. Uspjeli smo ve} nakon drugog kola osigurati plasman u narednu fazu takmi~enja, ~ime smo stekli potrebno samopouzdanje i iskustvo. Moramo biti prezadovoljni i nastaviti u sli~nom ritmu“, dodao je Mulahmetovi}.
O. Z.

Gallas potpisuje za Tottenham
Francuski reprezentativac William Gallas (33), nekada{nji kapiten Arsenala, pred potpisom je ugovora s Tottenhamom. Britanski mediji prenose da }e Francuz paraf na ugovor staviti nakon ljekarskog pregleda. Trener Tottenhama Harry Redknapp je tra`io novog odbrambenog igra~a zbog povrede Jonathana Woodgatea i pote{ko}a sa koljenom kapitena Ledleya Kinga. Gallas je ostao bez kluba nakon {to se razi{ao sa Arsenalom od kojeg je tra`io 80.000 engleskih funti sedmi~no. Ukoliko potpi{e, Gallas }e nakon Brazilca Sandra biti drugo ljetno poja~anje pijetlova.

Malonogometa{i Orli}a }e 25. septembra nastupiti na turniru u Ukrajini Foto: S. GUBELI]

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

KO[ARKA Ukrajina - BiH 87:69

ATP Masters turnir u Cincinnatiju

O~ajan po~etak za kraj nadanja
Neshvatljivih 17:1 u petoj, te 31:10 u osmoj minuti za Ukrajince bili su siguran put ka gubljenju utakmice
Sportski centar Meteor u Dnjepropetrovsku. Gledalaca: 1.000. Sudije: Grzegorz Ziemblicki (Poljska), Ingus Baumanis (Latvija), Robert Viklicky (^e{ka). Rezultatom po ~etvrtinama: 31:14, 21:23, 18:16, 19:14. Pet li~nih gre{aka: Lis hchuk (Ukra ji na), Bav~i} (BiH). UKRAJINA: Pustozvonov 17, Lukashov 7, Gliebov 10, Onufrijev 4, Zabirchenko 3, Kryvych, Agafonov 13, Lishchuk 14, Pecherov, Fesenko 15, Kravtsov 4. Selektor: Vitaly Cherny. BiH: Ne{ovi} 11, Kojadinovi}, Hod`i} 2, Milo{evi} 8, Bav~i} 5, Jazvin 4, Varda 3, Domerkant 20, \edovi} 5, Bajramovi} 11, \urasovi}, Halilovi}. Selektor: Sabit Had`i}. Ko{arka{ka reprezentacija BiH upisala je ~etvrti uzastopni poraz u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2011. godine u Litvaniji. Na{i najbolji ko{arka{i izgubili su ju~e u Ukrajini 69:87 izgubiv{i bilo kakvu priliku da zaigraju na Eurobasketu. Bi}e to tre}i uzastopni put da BiH ne}e biti na zavr{noj smotri najboljih selekcija Evrope.
Nadal se namu~io protiv Benneteaua

Poznati ~etvrtfinalisti
Poznati su svi ~etvrtfinalni parovi ATP turnira Masters 1000 u Cincinnatiju koji se igra na tvrdoj podlozi. Rafaelu Nadalu su za pobjedu protiv Francuza Juliena Benneteaua u dvoboju tre}eg kola ATP turnira Masters 1000 u Cincinnatiju trebala dva sata i 48 minuta. Te{kom mukom je savladao 32. tenisa~a svijeta izboriv{i ~etvrtfinalni dvoboj protiv Baghdatisa, koji je iz turnira izbacio sedmog nositelja, ^eha Toma{a Berdycha, nakon velike borbe u tri seta. U ~etvrtfinale se bez borbe probio Federer. Kohlschreiber otkazao mu je me~ zbog ozljede desnog ramena. Mu~io se i Marrey protiv Gulbisa, dok je \okovi} u duelu sa Nalbandianom u drugom spasio ~ak {est set lopti i okon~ao me~ u dva seta. ATP Cincinnati, 3. kolo: Nadal ([panija, 1) - Benneteau (Francuska) 5:7, 7:6(6), 6:2, Baghdatis (Kipar) - Berdych (^e{ka, 7) 7:5, 6:4, \okovi} (Srbija, 2) – Nalbandian (Argentina) 6:1, 7:6(7), Federer ([vajcarska, 3) - Kohlschreiber (Njema~ka), predaja Kohlschreibera, Murray (V. Britanija, 4) – Gulbis (Latvija) 4:6, 6:3, 7:6(4), Fish (SAD) - Gasquet (Francuska) 7:5, 6:2, Davidenko (Rusija) - Ferrer ([panija) 4:6, 6:3, 7:5, Roddick (SAD, 9) - Söderling ([vedska, 5) 6:4, 6:7(7), 7:6(5). Parovi ~etvrtfinala: Nadal (1) Baghdatis, Federer (3) - Davidenko (6), Fish - Murray (4), Roddick (9) - \okovi} (2).

Najefikasniji u bh. selekciji: Henry Domercant

Kao {to je to bio slu~aj sa Ma|arskom i Makedonijom i ovaj put utakmica je izgubljena u prvom poluvremenu kada smo, u sva tri slu~aja gubili sa 20 ili vi{e razlike. Jednostavno, lo{e otvaranje i neshvatljivih 17:1 koliko je rezultat iznosio u petoj minuti vodili su u neizbje`no gubljenje utakmice. Fesenko pod ko{evima i Lishchuk izvana su radili {to su htjeli izgradiv{i prakti~no sami put ka pobjedi. Tek u na re dnom na pa du prve ko {e ve iz igre za BiH pos ti gao je Do mer cant, me|utim ve} u osmoj mi -

nuti Ukrajinci su imali plus 21 (31:10) po sli je po ena Krav tso va. Ne{to bolja igra u drugoj ~etvrtini, presing i zonska odbrana rezultirala je u 18. minu ti sma nje njem ra zli ke (45:37), ali su do poluvremena doma}i trojkom Agafenova i po eni ma Fe sen ka na odmor oti{li sa bezbri`nih 52:37. Takva slika vi|ena je i u drugom dijelu - u par navrata spu{tali bismo se do jednocifrene razlike, no na tome bi uvijek ostalo.
M. I.

WTA turnir u Montrealu

Favoritkinje u autu
Organizatori dva miliona dolara vrijednog WTA turnira Rogers Cupa u Montrealu su nakon kiksa prve nositeljice Jelene Jankovi} u drugom kolu protiv Ivete Bene{ove ostali i bez braniteljice naslova Elene Dementijeve. ^etvrta nositeljica u tre}em je kolu naletjela na raspolo`enu Zheng Jie, 24. igra~ica svijeta od olimpijske je pobjednice bila bolja po svim statisti~kim pokazateljima i slavila je posve zaslu`eno u dva seta. Kinesko slavlje nije upotpunila i Li Na. Deveta nositeljica nije bila na visini zadatka protiv 10. favoritkinje za odlazak do kraja Viktorije Azarenke i Bjeloruskinja nije gubila energiju, pri~u je zavr{ila za 84 minute (6:3, 6:3). Tre}e su kolo pro{le i Caroline Wozniacki, Kim Clijsters, Francesca Schiavone, Vera Zvonareva, Svjetlana Kuznjecova i Marion Bartoli. WTA Montreal, 3. kolo: Azarenka (Bjelorusija, 10) - Li Na (Kina, 9) 6:3, 6:3, Clijsters (Belgija, 5) - Kane-

Olimpijada mladih u Singapuru

D`umhur i Baluda
DANAS ZA BRONZU
Bosanskohercegova~ki i ruski teniser bori}e se za tre}e mjesto • Pliva~ Zlatko Ali} 18. u disciplini 200 metara delfin
Iako je prvobitno najavljen za petak, teniski me~ za tre}e mjesto na prvoj svjetskoj Olimpijadi mladih u Singapuru izme|u bh. tenisera Damira D`umhura i Rusa Viktora Balude naknadno je pomjeren za danas. Uo~i istorijskog me~a za bronzanu medalju, najbolji evropski junior je kazao kako je ve} imao priliku da igra protiv Balude. Iako je D`umhur u oba navrata pora`en, to ga, u psiholo{kom smislu, ne}e sprije~iti da ne odigra najbolje {to u ovom trenutku mo`e. “Igrali smo dva puta i ako se pozovem na te me~eve, onda me o~ekuje izuzetno te`ak posao. Baluda je jako do bar igra~, do slje dan svom stilu igre, uporan, ne pra vi mno go gre {a ka. Me|utim, tada ja nisam bio na nivou, nisam igrao svoj tenis pa o~ekujem da ovaj put budem mnogo bolji i osvojim bronzu“, kazao je D`umhur. Ina~e, iza obojice tenisera su ~etiri naporna dana u kojima su odigrali {est me~eva. Kako u Singapuru vladaju izuzetno visoke temperature uz veliku vla`nost zraka, pobjednik bi mogao biti onaj ko ji bo lje po dne se ta kve uslove. “Mislim da }e pobijediti izdr`ljiviji takmi~ar. Nadam se najboljem“, zaklju~io je D`umhur. Pliva~ Zlatko Ali} osvojio je u ukupnom plasmanu 18. mjesto u disciplini 200 metara delfin. Vrijeme 2:08:81 je novi juniorski i seniorski rekord BiH, a prethodni je postavljen 1990. godine.
M. ISLAMOVI]

Zheng Lie je izbacila braniteljicu naslova

pi (Estonija) 6:2, 6:1, Zheng Jie (Kina) - Dementijeva (Rusija, 4) 7:6(3), 6:4, Bartoli (Francuska) - Bene{ova (^e{ka, q) 6:0, 6:1, Kuznjecova (Rusija, 11) - A. Radwanska (Poljska, 7) 6:4, 1:6, 6:3, Zvonareva (Rusija, 8) Szavay (Ma|arska) 6:3, 6:3, Wozniacki (Danska, 2) - Pennetta (Italija, 15) 4:6, 6:3, 6:1, Schiavone (Italija, 6) - Safina (Rusija) 6:4, 6:3.

ITF turnir u ^akovcu

Gor~i} i Ba{i} polufinalisti
Bosanskohercegova~ki teniseri Ismar Gor~i} i Mirza Ba{i} plasirali su se u polufinale ITF turnira iz Futures serije u ^akovcu. U ~etvrtfinalu 10.000 dolara vrijednog turnira Gor~i} je kao prvi nosilac pobijedio jo{ jednog na{eg igra~a- TomislavaBrki}a sa 2:1 (3:6, 7:5, 7:5), dok je {estopostavljeniBa{i} bio bolji od doma}eg tenisera Ante Pavi}a, drugog nosioca i 590. igra~a na ATP listi, sa 2:1 (5:7, 6:4, 6:4). U me~evima za nastup u finalu Gor~i} }e igrati protiv Tonija Androi}a (Hrvatska, 1.148. na ATP listi), dok }e Ba{i} za protivnika tako|er imati doma}eg tenisera Kristijana Mesaro{a (594).

D`umhur: O~ekuje me te`ak me~, ali se nadam najboljem

50

MALI OGLASI
Босна и Херцеговина ФедерацијаБосне и Херцеговине Босанскоподрињски кантон Горажде МИНИСТАРСТВО ЗА ПРИВРЕДУ

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Bosanskopodrinjski kanton Goražde MINISTARSTVO ZA PRIVREDU

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM garsonjeru u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, c.g. 24m2, sa balkonom za stan u Banja Luci. Mob. 065/589-171. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino Polje. Tel. 061/749-305. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM vikend ku}u sa 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolica Sarajeva za vikend ku}u ili dvosoban stan, Novi Grad — RS. Tel. 065/674417. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan 89m2, I sprat na Dobrinji IV za manji u Sarajevu ili ku}u ili stan u novom Travniku. Tel. 061/381-918. MIJENJAM exstra sre|en trosoban stan 70m2 Hrasno, Aleja lipa za dvosoban na istoj lokaciji. tel. 061/205235. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

IZDAJEM stan na Marin Dvoru, I sprat, 70m2, cijena 1000KM. Tel. 061/906-923. IZDAJEM garsonjeru poseban ulaz, Stari Grad, Mihrivode 4. Tel. 061/842370. IZDAJEM dvosoban namje{ten samo `eni zaposlenoj uz pla}anje re`ija bez kirije. Tel. 061/594-613. IZDAJEM potpuno adaptiran i namje{ten dvosoban stan na ^engi} Vili. Tel. 06/183-437. IZDAJEM pos. prostor iznad porodili{ta Jezero, sve novo, 170m2, stamb. prost.+15 parking mjesta, cijena po dogovoru. Mob. 061/170-254. IZDAJEM ku}u novija gradnja i veliku obradivu oku}nicu, Tar~in donja Bio~a. Tel. 057/218-128. IZDAJEM u centru ve}i jednosoban stan luksuzno opremljen zaposlenim samcima. Tel. 061/320-843. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM lijepo namje{ten stan jednosoban na du`i period na Dobrinji kod Merkatora. Tel. 061/519-196. IZDAJEM trosoban stan kod Medicinskog fakulteta. Tel. 061/139-455. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan 60m2, video nadzor, kabl. tv, internet, IV kat, ^. Vila - Kvadrant. Tel. 061/074-131. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM stan vp, Vrbanja most, 90m2, isklju~ivo za kancelarije. Tel. 061/335-591. IZDAJEM poslovni prostor u Papagajci za sve namjene 3 prostorije sa wc-eima i prate}a oprema. Tel. 535165. IZDAJEM namje{ten stan 80m2, kod Holidayna, Marindvor, strancima, pos. ljudima. Mob. 061/897-959. IZDAJEM lijepo namje{ten dvoiposoban stan, sun~an, u Titovoj ulici kod BBI centra, 500 eura. Mob. 061/494120. DVOSOBAN namje{ten stan dvjema studenticama, centralno grijanje, ^engi} Vila ul. Grada~a~ka. Tel. 033/442-331. STUDENTICI ili srednjo{kolki izdajem namje{tenu sobu, centar kod muzi~ke {kole. Tel. 033/442-331. IZNAJMLJUJEM jednosoban stan dvjema studenticama, u blizini Ko{evo stadiona. Mob. 062/535-184. SOCIJALNO stan preko puta hotela Bristol, 80m2, namje{ten, V sprat, lift, 700 KM. Mob. 061/565-598. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Grbavici kod [opinga, II sprat. Tel. 061/167-930 i 00385 92 2444341 preko vikenda. IZDAJEM radnju na Ba{~ar{iji. Mob. 062/692-255. GRBAVICA, izdajem poslovni prostor 32m2. Tel. 033/649-851. NAMJE[TEN komforan dvosoban stan, na lijepom mjestu, samo `enskoj osobi. Mob. 061/505-473. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, neboder, blizina tram. stanice Pofali}i. Tel. 066/466-227, 033/524-936. IZDAJEM stan studentima, Pofali}i, blizina kampusa. Mob. 061/338426. IZNAJMLJUJEM namje{tenu garsonjeru, centar, blizina zdravstvene ustanove, satelitska antena, 300 KM. Tel. 063/876-590 i 033/205-784. IZDAJEM dvoiposoban stan u centru namje{ten, 500KM. Tel. 061/526243. IZDAJEM namje{ten stan ozbiljnoj studentici, blizu [umarskog fakulteta. tel. 033/237-323. IZDAJEM dvoiposoban stan 66m2 sun~an dva balkona, gara`a kod Medicisnkog fakulteta. Tel. 065/200-838.

IZDAJEM na Grbavici dvosoban stan na mje {ten stu den ti ma ili bra~nom paru, 400KM. Tel. 033/654038, 062/304-119. IZDAJEM poslo. prostor u Hrasnom, Azize [e~erbegovi} 49m2+30m2 galerija pogodna za sve namjene. Tel. 061/157-677, 033/202-590. IZDAJEM gara`u na M. Dvoru. Tel. 062/253-712, 033/668-994. JEDNOSOBAN namje{ten stan, Hrasno kod Robota, studentima. Mob. 061/867-756, 062/828-854. IZDAJEM trosoban ure|en stan kod Vije~nice. Tel. 061/130-575. IZDAJEM stan poslovnim ljudima. Tel. 033/567-279 od 8 do 16 sati. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Anex u zgradi, 30 metara od trolejbusa. Tel. 061/508-404. IZDAJEM namje{tenu sobu. Tel. 062/374-130. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u centru grada od 1.8.2010. samostalni objekt. Tel. 061/869-396. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM namje{tene stanove stranim dr`avljanima, Ned`ari}i- Sarajevo. Tel. 061/221-706. IZDAJEM prazan stan u Pofali}ima, ku}a, cijena 150KM. tel. 033/619419. IZDAJEM sobe sa upotrebom kupatila i kuhinje, poseban ulaz, kablovska. Tel. 062/568-023. IZDAJEM gara`u na M. Dvoru, Te{anjska 15m2. Tel. 061/273-995. IZDAJEM gara`u, Ul. Kranj~evi}eva, zvati iza 15h. Tel. 033/612-956. IZDAJEM gara`u na Pofali}ima preko puta tehni~ke {kole i tramvajske stanice. Tel. 061/497-592. IZDAJEM trosoban moderan i lijepo namje{ten stan u centru. Tel. 061/812-046. IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan na Grbavici. Mob. 061/812-046. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja sstudentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. DVOSOBAN namje{ten stan u centru bra~nom paru ili dvjema studenticama. Mob. 033/442-331. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM namje{ten stan 70m2 sa centr. grijanjem, kablovska tv. Tel. 033/657-697, 061/507-240. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. IZDAJEM radnju kod Begove d`amije. Tel. 061/229-422. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod stadiona Grbavica-Kupre{ka 11. Tel. 061/928-673. IZDAJEM i trosoban stan namje{ten 350KM. Tel. 212-563. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{ten stan, 75m2, Centar - Ko{evo, V sprat. Mob. 061/228IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM dvosoban stan u centru, ^obanija. Tel. 203-497. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, kod Hitne pomo}i, cen. grij. Mob. 062/943-021, 695-895. IZDAJEM stan 85m2, cen. grij. plin, parking, gara`a, Grbavica. Mob. 061/130-034.

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Bosnian-podrinic Canton Gorazde MINISTRY OF ECONOMY

Broj: 04-34-2516/10 Gora`de, 19. 7. 2010. godine Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH“ broj 49/05), Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za privredu Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de i odluke Vlade Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de, broj 0334-356/10 od 9. 3. 2010. godine, ministar za privredu Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de objavljuje:

za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika u Direkciji za ceste Ministarstva za privredu Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de na neodre|eno vrijeme NAZIV RADNOG MJESTA: - Vi{i samostalni referent za investiciono i redovno odr`avanje cesta i cestovnih objekata........................................................1 izvr{ilac, na neodre|eno vrijeme OPIS RADNOG MJESTA: - priprema projektni predra~un radova (tender) za investiciono i redovno odr`avanje cesta, - vr{i kontrolu stanja na cestama i daje nalog za rad izvo|a~ima radova u skladu sa potrebama usvojenim planom odr`avanja i zaklju~enim ugovorima, - prati radove izvo|a~a i prima izvedene radove po koli~ini i kvalitetu, - ovjerava izvo|a~ke situacije i uspostavlja fakture za izvedene radove, - obavlja poslove nadzora na izvo|enju radova, - daje jednostavnija tehni~ka rje{enja izvo|a~u na licu mjesta po ukazanoj potrebi, - prati i primjenjuje propise iz oblasti za{tite cesta, - radi i druge poslove koje mu odredi direktor Direkcije ili ministar. USLOVI: Pored op}ih uvjeta predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanstvo BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja internog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX ta~ka 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: - V[S - univerzitetski stepen VI - smjer gra|evinski ili saobra}ajni; - najmanje 1 godina radnog sta`a; - polo`en stru~ni upravni ispit; - poznavanje rada na ra~unaru. Uz prijavu na javni oglas prila`u se slijede}i dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. diploma o zavr{enoj {kolskoj spremi 2. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) i kopija CIPS-ove L.K. 3. rodni list (ne stariji od 6 mjeseci) 4. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 6 mjeseci) 5. ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX ta~ka 1. Ustava BiH. 6. ovjerena izjava da u posljednje dvije godine nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini 7. uvjerenje da nije ka`njavan (ne starije od 6 mjeseci) 8. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 9. uvjerenje o radnom sta`u 10. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (ms office, auto cad...) Sve tra`ene dokumente (original ili ovjerene kopije) treba dostaviti u roku od 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja u dnevnim listovima, putem po{te, preporu~eno ili li~no na adresu: Bosanskopodrinjski kanton Gora`de MINISTARSTVO ZA PRIVREDU Ul. mar{ala Tita br. 13 73 060 Gora`de sa naznakom "Prijava na javni oglas za prijem u radni odnos namje{tenika u Direkciji za ceste u Ministarstvu za privredu Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de". Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e se razmatrati. MINISTAR Mustafa Kurtovi}, prof.

J AV N I O G L A S

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova, pos. prostora i ku}a za prodaju i iznajmljivanje. Tel. 061/906-923. AGENCIJI za promet nekretnina potrebno vi{e stanova 50-80m2 za kupovinu i najam na podru~ju grada. www.sarajcity.com.ba. Mob. 062/649370 i 063/556-886. POTRENMO vi{e stanova praznih i namje{tenih za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/214-306, 033/203-127. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. tel. 061/437-732, 062/282-870.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Geteova 15/X, cijena po dogovoru. Mob. 062/965-966. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211945. IZDAJEM lijepo namje{ten trosoban stan u Centru i dvosoban na Grbavici. Mob. 061/812-046. IZDAJEM dvosoban stan, Ko{evo, blizu medicinskog fakulteta, namje{ten, centralno grijanje, kablovska tv. Tel. 033/678-573, 065/447-927. IZDAJEM pos. prostor 76m2 Obala Kulina Bana svi priklju~ci-klima, video nadzor, I sprat. Tel. 906-923. IZDAJEM poslovni prostor na Grbavici 260m2 sa gara`om, cijena povoljna. Tel. 061/906-923.

subota, 21. nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE
PONUDA

MALI OGLASI
HRASNO, jednosoban stan 38m2, II sprat, u dobrom stanju, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/555-949. PRODAJEM u Mokrom zidanu vikendicu sa posebnom gara`om i dva dunuma zemlje. Tel. 033/218-390, 061/486-751. PRODAJEM Pazari} - Resnik vikendicu sa oku}nicom, voda, struja, pored glavno puta, sve 1/1 bez posrednika. Tel. 061/224-704. GRBAVICA I, jednosoban stan 55m2, mogu} dvosoban, renoviran, vrlo povoljno. Mob. 061/350-448. PRODAJEM u Mi{evi}ima dunum zemlje sa vikendicom (25m2 +podrum), sa svim pa pi ri ma. Mob. 062/332-155. STUP — Ba~i}i, dvosoban, 52m2, namje{ten, VII sprat, lift, balkon, povoljno. Mob. 061/208-760 i 061/199312. PRODAJEM zemlju u Semizovcu u blizini benzinske pumpe Be{li}. Tel. 065/021-556. PRODAJEM jednosoban stan na Ko{evskom brdu Ul. Juki~eva 30m2, kompletno adaptiran. tel. 066/245550. PRODAJEM stan 84m2, I sprat, na Marijin dvoru ul. Valtera Peri}a. Tel. 065/021-556. PRODAJEM dvosoban stan 52m2 na Grbavici, [oping. Tel. 065/021-556. PRODAJEM apartmane u Neumu raznih veli~ina, apartmane @ivogo{}e - Blato, Hrvatska razne parcele. Tel. 061/906-923. PRODAJEM stan 118m2 strogi centar stambeno poslovni objekat sa 2 lokala, 2 stana, ba{ta sve 1/1. Tel. 061/906-923. PRODAJEM parcelu 4200m2 i ku}u 800m2 sa svim papirima Rajlovac 1/1, parcela 2500m2 sa objektom centar Had`i}i za sve namjene 1/1. Tel. 061/906-923. PRODAJEM garsonjeru sa gara`om u centru, 22m2 + 14m2, 1/1. Tel. 061/906-923. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici, ul. Zagreba~ka i 38m2 na socijalnom ul. Lo`ioni~ka. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 58m2 u Hrasnom kod Palme i 36m2 na Trgu Heroja. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 76m2 na Skenderiji, prizemlje i 75m2 na Marijin dvoru, prizemlje, pogodan za poslovni prostor. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Robota, useljiv. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan preko puta Veterinarskog fakulteta (Hrasno), 57m2, III sprat. Mob. 061/161-790 i 033/236134. PRODAJEM monta`nu vikendicu pored potoka i 2 dunuma zemlje u Nahorevu kod autobiske stanice. Mob. 061/161-790 i 033/236-134. NED@ARI]I Tibra Pacifik, novogradnja, stan 33m2, cijena 1.800 KM/m2 sa PDV-om. Mob. 061/072815. STAN ^engi} Vila, 56m2, Malta 96m2. Mob. 061/299-911. STANOVI, centar, Titova, 147m2 i 123m2, Marijin dvor 83m2 i 85m2. Tel. 061/299-911. STAN Grbavica, 36m2, V.P., 53m2, II sprat, Kolodvorska, 71m2, XIV sprat. Mob. 061/299-911. STAN, Centar, 40m2, ul. Tina Ujevi}a, Bolni~ka, 78m2, Had`iidrizova, 57m2, 65m2 i 103m2. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad na 320m2 placa kod Heco hotela. Mob. 061/299-911. PRODAJEM 2 dunuma vo}njaka, ku}a 10x8, 2 gara`e sve novo 8 km od Skenderije. Tel. 061/352-112. STAN, Ciglane, 83m2 + gara`a. Mob. 061/299-911. POSLOVNI prostor na Ba{~ar{iji, 350m2 i 80m2, centar 150m2 i 180m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM konforan dvosoban stan, na drugom spratu, 60m2, mo`e namje{ten, hitno. Mob. 061/594-613. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan, 68m2 u stro gom cen tru. Mob. 061/817-523. CENTAR, ku}a rezidencijalnog tipa sa 5 spava~}ih soba, nenamje{tena, ba{ta 766m2, parking (4) po dogovoru. Mob. 061/565-598. CENTAR, stan 63m2, ul. Asima Ferhatovi}a, II sprat, 2 balkona. Mob. 061/565-598. VELE[I]I, novogradnja, 48m2, prizemlje, stanje RAU-BAU zgrada je na toplane priklju~ena, 56.000 KM fiksno. Mob. 062/156-882. BJELAVE, ku}a sa ~etvorosobnim stanom 112m2 i jednoiposobnim 33m2, ga ra`om 30m2 i ba {tom 165m2. Tel. 033/201-051 i 065/097899. STA RI JA ku}a 96m2 sa 360m2 oku}nice, komplet infrastruktura, Zenica I, fiksno 32.000 eura. Mob. 063/445-060. OBALA kulina bana 59m2/3 sprat, Avdage [ahinagi}a pored tv Hayata, 59m2 13 sprat, Vele{i}i 48m2, 55m2, 65m2 novogradnja. Tel. 062/156-882. KU]A p+s, 80+80/160m2, Vraca, Ul. Dervi{a Numi}a 65, cijena 135.000 KM ili mijenjam za stan u Sarajevu i Vogo{}i. Tel. 062/119-415. GRBAVICA, troiposoban stan renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964-797 i 033/617-742. ILID@A, Plandi{te, ul. Bosanski Ljiljan 17, objekat p+1+p 150m2, oku~nice 150m2, uredni papiri 1/1. Mob. 062/319-563. MALE[I]I, Ilija{, ku}a 50 dunuma zemlji{ta, {uma, vo}e. Mob. 061/916258. POFALI]I — 48m2 kod FDS, ^engi} Vila — 64m2 i 55m2, Alipa{ino polje — 59m2 i 64m2, Marijin dvor — 121m2 (200.000 KM) i 86m2, Dobrinja — 49m2, 55m2 i 68m2, Anex — 40m2. Mob. 061/375-787. PRODAJEM poslovni prostor u centru grada, 130.000 eura. Tel. 061/762745. NEUM-Tiha luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Mob. 061/548365, 036/884-297. PRODAJEM u Starom Gradu devastiranu ku}u 330m2 zemlji{ta, Ul. Brusulje 77, cijena 11.000 eura. Tel. 061/543-853. PRODAJEM troiposoban stan 79m2, V sprat, lift, parking pod klju~em, Stari Grad, kod Doma zdravlja. Tel. 062/531-949. KU]A u Gladnom Polju, na 3 sprata+2000m2 placa, 50.000 KM. Mob. 061/702-881. IVAN^I]I, zemflja 2500m2, postoje temelji od vikendice, potok kroz parcelu, 1700 KM, 1/1. Mob. 061/702-881. STANOVI u Ned`ari}ima, novogradnja, razli~ite kvadrature. Mob. 061/702-881. STAN na Ma rin dvo ru, 3 sprat, 48m2/2.800 KM. Mob. 061/702-881. STAN u stro gom cen tru, Ul. Pru{~ako va, 1 sprat, adap ti ran, 85m2/2.800 KM. Mob. 061/702-881. BU]A POTOK, novogradnja, cijena 1.800 KM/m2 sa PDV-om. Mob. 061/702-881. GRA\EVINSKI plac, Bjelave-Dere bent 21, ku}a sta ra bo san ska, 300.000 KM. Mob. 061/702-881. DEREBENT, poslovni prostor 38m2, 130.000 KM. Mob. 061/702-881. STAN u novogradnji, Dolac Malta Paromlinska, sve novo, 92m2, luksuzan, 230.000 KM. Mob. 066/801-711. STAN na Otesu, Ul. Trg Ote{kog batalj. adaptiran, 49m2, 70.000 KM. Mob. 061/801-711. M. ]AZIMA ]ati}a, 73m2, 3 sprat, 2.300 KM/m2. Mob. 066/801-711. STAN na ^engi} Vili-Grada~a~ka, 5 sprat, 62m2/1.500 KM. Mob. 061/177556. STAN u Lu`ani ma, 3 sprat, 57m2/1.800 KM. Mob. 061/177-556. STAN u Centru-Josipa Vanca{a, VP, 84m2/2.900 KM. Mob. 061/177-556. STAN u Lo ga vi noj, VP, 50m2, 135.000 KM. Mob. 061/177-556. STAN na Marindvoru-K. Tvrtka, 2 sprat, 89m2/2.700 KM. Mob. 061/177556. STAN na Mejta{u-M.p. Sokolovi}, 1 sprat, 52m2/3.000 KM. Mob. 061/177556. KU]A u nizu u Sokolovi} Koloniji, na 3 eta`e+plac+gara`a, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. KU]A u Po fa li}ima, priz.+spr+oku}nica+gara`a, 110.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A u Do njoj vo go{}i, priz.+spr+1500m2 placa, na obali rije ke Bo sne, 160.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A na Vratniku, 160m2 stam. prost.+1500 oku}nice, 150.000 KM. Mob. 061/415-787. TRI dunuma zemlje u Rakovici, ravnica, 90.000 KM. Mob. 061/415787. STAN u Vogo{}i, 4 sprat, 67m2, 105.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A u Sta rom Gra du, sa po mo}nim objektima, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. PRODAJEM stan kod Vje~nice, nov, III sprat, 60m2, 2.200KM/m2. Tel. 062/202-305. PRODAJEM poslovni prostor 157m2, prizeemlje, parking, pogodan za sve namjene. tel. 061/304-599, 033/665419. PRODAJEM ku}u Nahorevska 10x11 s tri stana na tri eta`e, svaka eta`a ima po se ban ulaz. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM u Faleti}ima zbog selidbe ku}u 10x12 sa oku}nicom od 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM trosoban stan kod Stomatologije, Ul. Gabelina. Tel. 061/548390. PRODAJEM gara`u 1/1 na ^. Vili. Tel. 061/109-903. PRODAJEM trosoban stan 77m2, III sprat, Ciglane. Tel. 033/442-998, 062/139-085. PRODAJEM trosoban stan 105m2, I sprat, balkon, gara`a, Mejta{-^ekalu{a. Tel. 033/442-998, 062/139-085. PRODAJEM manju ku}u, gara`a, mogu~nost dogradnje, Vratnik-Nevjestina. Tel. 033/442-998, 062/139085. PRODAJEM stan 88m2 na Ciglanama ili mijenjam za jednoiposoban uz doplatu. Tel. 061/350-156. PRODAJEM jednosoban stan 38m2 staro Hrasno. tel. 062/549-426. PRODAJEM trosoban stan u Hrasnom 69m2 + bal kon + os ta va 2000KM/m2. Tel. 061/866-143, 033/646-812. DVO SO BAN stan, ^en gi} Vi la, B.M.Se li mo vi}a, 11 kat, 54m2, 105.000 KM. Mob. 061/320-439. JEDNOSOBAN u Gandijevoj, Dobrinja IV, 2 kat, 38m2+balkon+podrum, 63.000 KM. Mob. 061/320-439. DVOSOBAN stan, Vrazova, 59m2, 2 kat, cijena po vi|enju. Mob. 061/320439. DVOSOBAN stan, A. [a}irbegovi}, 13 kat, 58m2+2 balkona, 115.000 KM. Mob. 061/320-439. GARSONJERA u M. [najdera, 2 kat, 21m2, po tpu no adap ti ra na, 62.000 KM. Mob. 061/320-439. PETEROSOBAN stan u Gabelinoj, VP, 145m2+30m2 podruma (komplet eta`a). Mob. 061/320-439. DVOIPOSOBAN stan, A. Smailovi}a, 1 kat, 69m2x1.000 eura. Mob. 061/320-439. JEDNOSOBAN stan u had`i Idrizovoj, 3 kat, potkrovlje, 32m2 sa mogu}no{}u pro{irenja. Mob. 061/320439. TROSOBAN stan na Ko{evskom Brdu-M. Mikuli}a, 1 kat, 76m2, sve novo, adaptirano, 165.000 KM. Mob. 061/320-439. TROSOBAN stan, Trg me|. prijateljstva 4/2, 70m2, 115.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan u Porodice Ribar, VP, 58m2+2 balkona, djelimi~no adaptiran, u dobrom stanju, useljiv. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan na ^engi} Vili-D`. Bijedi}a, 1 kat, 52m2, 100.000 Km. Mob. 066/801-737. DVOIPOIPOSOBAN stan, Vojni~ko, 4 sprat, 78m2, 70.000 eura. Mob. 066/801-737. PETEROSOBAN stan, D. Ozme, 4 kat, nadogradnja, sve ekstra ura|eno, 136m2. Mob. 066/801-737. DVOIPOSOBAN stan, A. [a}irbegovi} 24/2, 68m2, 75.000 eura. Mob. 066/801-737. DVOSOBAN stan u Ljubljanskoj 7, kod OHR-a, novogradnja, jo{ nedovr{ena, stan ura|en, useljiv, 55m2, 50.000 KM. Mob. 066/801-737. DVO SO BAN stan, ^en gi} Vi la, B.M.Selimovi}a 31/16, 56m2, 100.000 KM. Mob. 066/801-737. TROSOBAN stan 77m2, 6 kat, Alipa{ina-N. Smailagi}a, 125.000 KM. Mob. 066/801-737. JEDNOSOBAN stan, ^engi} vilaGrada~a~ka, 3 sprat, 34m2, 70.000 KM. Mob. 066/801-737. DVOIPOSOBAN stan, Luja Patera, 2 kat, 68m2, 105.000 KM, Dobrinja CV. Mob. 066/801-737. POSLOVNI prostor u novogradnji, centar-\oke mazali}a, 30m2, 155.000 Km. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici-B. Muteveli}a, 1 sprat, 52m2/2.100 KM. Mob. 065/819136.

51

STAN u Kova~i}ima-Ljubljanska, 2 sprat, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji 5-S. Filipovi}a, 77m2/1.600 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Titovoj, potkrovni, 5 sprat, ima lift, 66m2, uknji`en, a fizi~ki ima 100m2, 200.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Otesu-Trg Ote{kog bataljona, 6 sprat, adaptiran, 77m2+gara`a 17m2, 115.000 KM. Mob. 065/819136. STAN na Grbavici-Radni~ka, VP, 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819136. GARSONJERA u Hrasnom-A. B. [imi}a, 2 sprat, 28m2, 73.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Vojni~kom polju kod studentskih domova, Ul. H. Su}eske, 6 sprat, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Centru, kod hotela Evropa, Muvekita, 3 sprat, adaptiran, dvoeta`ni, 67m2/3.500 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Malti-alojza Benca, 5 sprat, 56m2/1.850 KM, ima lift. Mob. 065/819-136. STAN u Kova~i}ima-Radni~ka, rezidencijalne zgrade, jedan stan na jednom spratu, fasadne cigle, 3 sprat, 86m2, 250.000 KM. Mob. 065/819136. STAN na Grbavici-Zagreba~ka, 1 sprat, 69m2/2.500 KM. Mob. 065/819136. STAN na ^engi} Vili-Fetaha Be}irbegovi}a, 5 sprat, 60m2/2.100 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Aneksu-Prijedorska, suteren, 54m2/1.300 KM. Mob. 065/819136. STAN na Mejta{u, 1 sprat, adaptiran, sve novo, 59m2/2.900 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Ko{evskom Brdu, adaptiran sa stvarima, N. Had`ijahi}a, 3 sprat, 69m2, 165.000 Km+2 balkona. Mob. 065/819-136. STAN u Centru-Had`iidrizova, VP, po go dan za kan ce la ri je, 40m2, 115.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom, A.b. [imi}a, VP, use ljiv, 60m2/2.300 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Lu`anima, 1 sprat, H. ^edenke+2 balkona, 55m2, 90.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM ku}u u Kladnju sa oku}nicom prizemlje, poslovni i gara`a i sprat, trosoban stan mo`e i zamjena za ku}u ili stan u Neumu, primorje. Tel. 033/522-228. PRODAJEM na Alipa{inom polju, Ul. Semira Fra{te, trosoban stan, I kat 78m2, ci je na 50.000 eura. Tel. 061/172-066. PRODAJEM plac u [aminom gajuRakovica 500m2 pola vo}njak. tel. 061/579-445.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod Katedrale 50m od Ekonomskog fakulteta. Mob. 061/198-929. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini studentskog kampusa, c.g. Tel. 652-293. IZDAJEM 2 ekstra luksuzna stana u zgradi Balgrabo na [ipu sa gara`ama (bazen, sauna, tenisko igrali{te) za strance. Jedan stan je 144m2 a drugi 103m2. Mob. 061/161-790 i 033/236-134. IZDAJEM stan sa gara`om na Aerodromskom naselju, 100m2, prazan, ozbiljnim osobama. Mob. 061/161-790 i 033/236-134. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom Brdu. Tel. 061/253-404, 033/227225. IZDAJEM kod Islamskog fakulteta ekstra sobu studentu ili samcu. Mob. 061/958-368. FERHADIJA 33/II sprat, poslovni prostor 86m2. Mob. 061/166-090. IZDAJEM jednosoban stan u prizemlju, poseban ulaz, ul. Pirin brijeg br. 38. Tel. 534-368. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na prvom spratu, Aneks. Tel. 649-033. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM dvosoban stan novogradnja, Ilid`a kod termaalne rivijere. tel. 061/205-235. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM sobu za dvije studentice kod Ho li day In na. Tel. 214-595, 061/279-428. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498.

PRODAJA
STAN na Grbavici 35m2, Ul. Behd`eta Muteveli}a br. 27 i stan u cen tru 65m2, Ul. Kranj~evi}eva br. 4 zgrada Karingtonke. Tel. 061/311-238. PRODAJEM gara`u na Grbavici kod vodoprivrede. Tel. 033/209-220. NEUM — Tiha luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. tel. 061/548365, 036/884-297. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM stan 54m2, II kat kod Merkura ure|en, 1/1, cijena 100.000 KM. Tel. 062/577-638. PRODAJEM na Cuglanama 83m2, troiposoban + gara`a, II sprat, zgrada Robota. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Rakovici 2.470m2 zemlji{ta za sve namjene, cijena po dogovoru. Tel. 033/534-179. PRODAJEM u Centru, ^ekalu{a 95m2, I sprat, sre|en, 2500KM/m2. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru 45m2 dvosoban, prizemlje, luksuzno adaptiran, 95.000KM. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru 40m2, dvosoban, exstra sre|en. tel. 061/205-235. PRODAJEM u strogom centru, garsonjera 26m2 kod predsjedni{tva mo`e i za kancelariju. tel. 061/205235. PRODAJEM u centru, Kevrin potok, 35m2, jednosoban. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Sepetarevac, 154m2, eta`ni, odli~an. Te. 061/205235. PRODAJEM u centru, Kotromani}a 106m2, II sprat, odli~an, 2500KM/m2. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Grbavici [oping, 80m2, XV sprat, odli~an 2100KM/m2. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru Avde Jabu~ice, exstra sre|en, 65.000KM. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Dolac Malti, Ferde ha up tma na 54m2, II sprat, lift, 108.000KM. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Hrasnom, Aleja lipa 53m2, II sprat, lift, 50.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru kod Katedrale 65m2, II sprat, novija gradnja, odli~an 83.000 eura. Tel. 061/205235. PRODAJEM poslovni prostor, Logavina 20m2. Tel. 061/205-235. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303 PRO DA JEM 3300m2 ze mlje po 8KM/m2 Perivoj prema @u~i, livada, 1/1. Tel. 061/709-430. PRODAJEM stan 88m2 na Ciglanama mo`e i zamjena za jednoiposoban uz doplatu po cijeni m2 za lokaciju. tel. 061/350-156. PRODAJEM u centru stan 96m2, II kat, useljiv, sre|en, papiri 1/1. tel. 061/335-591. PRODAJEM u Starom Gradu ku}u na sprat, dvori{te, gara`a 15,5m2, papiri uredni. Tel. 061/335-591. U NOVOM Sarajevu dvosoban stan 56m2, dva balkona, I sprat kod ^e{ke ambasade. Tel. 033/619-736. LUKAVICA ku}a i 1100m2 zemlje 15.000KM, Kasindo parcela 4000m2, 1100m2 Pale vikend ku}a, potoci 2000m2, Kriva~e 1800m2, BrezikSumbulovac 2000m2, ku}a Vasin Han, Bjelave, Pofali}i. Tel. 066/488818. PRODAJEM ku}u 280m2 (150m2) poslovni prostor, 2200m2 placa uz cestu za Kiseljak. tel. 062/577-638. PRO DA JEM vi ken di cu 65m2, 1700m2 placa, ravan i sun~an, struja, voda, 1/1 cijena od 60.000 do 85.000KM kod upijevog vo}njaka. Tel. 062/577-638. PRO DA JEM stan, Do bri nja IV, 60m2, cijena 1.500 KM/m2. Tel. 066/184-760. FALETI]I zbog selidbe prodajem ku}u 10x12 sa oku}nicom 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle —[i}ki Brod. Tel. 00385 20 715478. PRODAJEM ku}u u Neumu, gara`a, oku}nica, Hrvatskih velikana 41. Tel. 036/884-371. PRO DA JEM ~e tvo ro so ban stan, odli~na lokacija. Mob. 061/617-603. PRODAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili, grada~a~ka br. 27. Mob. 061/337-916. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, En ve ra [e ho vi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM 3,5 dunuma obradive zemlje sa ba{tom za gradnju ku}e, Tar~in — Vrbanja. Tel. 418-914. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701977. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM u Orebi}u ku}u 8x7m2, na sprat, 500m2 oku}nice, papiri ure dni, odmah use lji va. Mob. 061/852-393. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482516. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM adaptiran trosoban stan sa vrtom, 1/1 - centar. Tel. 061/688-975. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ija hi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8, 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Astru GTC sport cupe kraj 2008. god, 115 ks, crvena metalik, kupljena u BiH. tel. 061/173-947. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. PRODAJEM Audi 80 — 2,8ccm3, 1989. godina, ugra|en plin, veoma dobro stanje. Mob. 062/232-211. PRODAJEM Toyota Corola 2006. god, full oprema, 1.8T benzin, exstra stanje, pre{la 66.000 km. Tel. 061/715746. PRODAJEM Chrysler Sebering 2001. god, automatik, benzinac, full oprema, ko`a, pre{ao 102.000km, cijena 8.900KM. Tel. 061/715-746. PRODAJEM Fiestu 98. god povoljno. tel. 061/229-422. PRODAJEM D`etu 1987. god o~uvana, 2000 eura. tel. 061/866-143, 033/646-812. PRODAJEM Audi A6, 2,5 TDI, 1999. god ura|en veliki servis, 6 brzina, full oprema, pre{ao 212.000km, tek registrovan, 12.500KM. Tel. 061/715746. PRODAJEM BMW R 1100S, 2004. god, motor za prave bikere, pre{ao 24000 km kao nov, cijena 10.400KM. Tel. 061/715-746. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. PRODAJEM d`etski sa prikolicom i auto krajzer 2005, tek registrovan. Tel. 034/203-290, 063/700-372. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM ljetne gume 15 za karavan Golf 4 iz njema~ke 100KM 4 kom. tel. 061/159-597. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM 200m2 umjetne trave. Tel. 061/928-673. PRODAJEM kazan za pe~enje rakije. tel. 061/367-103. PRODAJEM novu bo{ pumpu za vozilo FAP 1616/1620. Tel. 061/820252. PRODAJEM klasi~nu gitaru sa futrolom. tel. 472-252. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparat. Mob. 061/323906. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aaparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM stolarska kopirka stol 70x70. tel. 061/480-492, 061/204-965. PRODAJEM elektri~arima ve}i broj nekori{tenih sklopki i drugog elektromaterijala po povoljnim cijenama. tel. 062/315-540. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM doma}u vunenu tkanicu dezen kockice, pravougaonici, 6 boja, 50KM. Tel. 210-736. PRODAJEM nove mre`ice br. m101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628, za elektri~ne brija~e Braun, Iskra i ruske. Tel. 033/651-556. PRODAJEM inkubatore kapaciteta 100 koko{ijih jaja sa elektronskim termostatom, cijena 200 KM. Mob. 062/535-184. PRODAJEM inkubator kapaciteta 1.200 koko{ijih jaja sa elektronskim termostatom. Mob. 062/535-184. PRODAJEM nove mre`ice br. 628, odgovaraju za elektri~ne aparate br. 3615, 3612, 3610, 3105. broj je na brija~em aparatu Braun. tel. 033/651556. PRODAJEM vrata po{tanskog sanduka 8x37 cm. tel. 033/651-556. PRODAJEM ma{inu elektri~nu pisa}u marke Triunph tip se 1005 dugi valjak 120 KM. Tel. 033/651-556. PRODAJEM pi{tolj zastava 7,65 mm Browing licu sa odbronjem. Tel. 032/221-258. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM sijeno u balama, povoljno zvati od 19-21. Tel. 033/241-235. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. MOBILNI telefon Nokia 6700, potpuno nov, 320 KM. Mob. 061/311-999. PRODAJEM komplet crno bijeli video interfon sa dva monitora, 250 KM. Tel. 200-143. PRODAJEM plinski rezervoar za kola 60 KM, usisiva~ 20 KM, monitor za kompjuter 17, 50 KM. Tel. 235627. PRODAJEM klavir Belarus. Mob. 062/007-926. SEHARA stara oko 100 godina, poklopac i prednja strana puni turski vez. Tel. 033/652-912. PRODAJEM kpt. mjera~ kompresije sa 200 kartica za beenzince. Tel. 061/820-252. PRIMAM na poklon ispravan Tv kao zahvalu poklanjam ustakljenu repo du kci ju sta rog Sa ra je va. Tel. 062/315-540. PRODAJEM vakum prozore, povoljno, {poret na ~vrsto gorivo u dobrom stanju. Tel. 443-620. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo-sa{iveno), br. 46-44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/447-69, 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545776.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. SVJE@A ljekovita jaja japanskih prepelica, cijena 9 KM/30 jaja. Tel. 061/297-341. PRODAJEM mangalu, seharu rezbarenu, 2 }ilima sarajevski i pirotski 2 x 3 m. Tel. 061/159-507. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

PRODAJA
PRODAJEM stan na M. Dvoru, I sprat 50m2 u Sarajevu. Tel. 061/209930. NA BA[^AR[JI prodajem ku}u i poslovni prostor, stara pekara, 187m2. Tel. 061/745-525. PRODAJEM ku}u na sprat 8,5x9 sa dva stana, dvori{na zgrada sa gara`om i prostorom od 36m2, Doboj, Ul. Kralja Aleksandra. Tel. 061/412643. PRODAJEM stan na ^. Vili (Grada~a}ka) 53m2, II sprat, balkon, renoviran, 1900KM/m2. Tel. 062/295919. PRODAJEM pos. prostor na ^. Vili, 60m2, dvostrano orjentisan, 2 mokra ~vora, izlog, 130.000KM. Tel. 061/526243. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2, I sprat, renoviran, 85.000KM. Tel. 062/295-919. PRODAJEM jednosoban stan, Trg heroja 36m2, 14 sprat, renoviran, balkon, 72.000KM. Tel. 062/295-919. PRODAJEM jednoiposoban stan u centru, II sprat, 120.000KM. Tel. 061/150-519. PRODAJEM stan na Bistriku 60m2, prizemlje sa ba{tom, plin, 83.000KM. Tel. 061/526-243. PRODAJEM jednosoban stan na ^. Vili-Vranica 35m2, 16 sprat, renoviran sa stvarima, 75.000 KM. Tel. 033/711-666. PRODAJEM na Ilid`i 59m2, 4 sprat, 2 lo|e, 2 mokra ~vora, podrum 15m2, 84.000KM. Tel. 061/526-243. PRO DA JEM Do brin ske bol ni ce 55m2, dvosoban, v.p, ustakljen balkon, 88.000KM. Tel. 061/526-243. PRODAJEM p.p u Novom Sarajevu, 18m2, wc, 60.000KM. Tel. 033/711665. PRODAJEM ili mijenjam ku}u u Doboju, Ul. Ra{ka bb za Sarajevo ili Makar ska ri vi je ra uz do go vor. tel. 053/236-430, 062/219-348. PRODAJEM parcelu 800m2 na lijepom mjestu Reljevo kod Doma, 1/1. Tel. 066/616-597, 057/343-015. PRODAJEM na Breci stan, III sprat, 70m2, Ul. Ismeta Mujezinovi}a, cijena 120.000 eura. Tel. 062/316-379. PRODAJEM u Rakovici, Kakrinjski put 115, struja, voda, tri dunuma zemlje, vo~njak u rodu. Tel. 033/443439. PRO DA JEM ku}u sa po slo vnim prostorom u centru gornjeg Vakufa sa urednom dokumentacijom. Tel. 030/254-093, 00387 62 213-412. PRODAJEM u centru kod Lovca, Petrakijina 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. PRODAJEM poslopvni prostor kod Robot komerca-Hrasno. Tel. 033/535052. PRODAJEM stan 100m2 idealan za po slo vni pros tor, po vo ljno. Tel. 061/215-033. PRODAJEM dvosoban stan 52m2 iznad op{te bolnice, ba{ta, eta`no grijanje, 90.000KM. Tel. 062/619-266. PRODAJEM u Crnoj Gori-Ulicinj, plac 500m2, 1/1, po vo ljno. Tel. 062/810-752. PRODAJEM trosoban stan 72m2, Ul. Lo`ioni~ka kod Socijalnog, stan renoviran. Tel. 00387 63 327456. PRODAJEM na Marin Dvoru, V. Peri}a 100m2, IV sprat, potkrovlje, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM vikendicu sa dva stana i 1500m2 zemlje, Rajski do-Trnovo, cijena 45.000 KM. Tel. 061/709-430. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733.

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tenju, obveznice, ratna od{teta, dionice, iplata odmah. Dolazim na adresu, u FBiH i RS, naj po vo ljni je. Mob. 061/517-897. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM kau~, dvosjed i 2 ~ilima po lo vno u do brom sta nju. Tel. 061/594-613. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM dionice, strau deviznu {tednju i ratnu od{tetu. Tel. 062/358-344. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata, najvi{e pla}am. Tel. 033/655-598, 061/553-640. KUPUJEM od Sarajevske Olimpijade baklje, medalje, plakete i ostalo. Tel. 061/553-640. KUPUJEM Reno clio, Pe`o 206, Citroen, Polo, Hundai za sve je bitno da je dizel da nije starije od 2004. god i 4 vrata. Tel. 061/217-897. KUPUJEM vozila ni`e vrijednosti, havarisana na stranim tablama. tel. 061/798-217. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, belenzuke i ostalo. Tel. 033/655-598, 061/553-640. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456505, 061/214-405.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM nov ugao na izvla~enje, vrata i prozore, invalidska kolica, {take. Tel. 061/411-096, 537-908. PRODAJEM komodu, rezbarenu i pe{kune rad Nik{i} stari 100 godina. Tel. 061/159-507. RADI selidbe prodajem dobro o~uvan trosjed, 80 KM. Tel. 033/610-071. PRODAJEM hitno sav namje{taj po vo ljno ra di pre se lje nja. Tel. 062/814-279. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. tel. 033/207-484, 066/285076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560.

ZAPOSLENJE
POTREBAN radnik u auto — praonici, Alipa{ino Polje — B faza. Mob. 061/172-518. POTREBAN radnik i radnica u kafe slasti~arni, Op{tina Stari Grad. Mob. 061/173-835. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. PENZIONER bi ~uvao va{u ku}u, stan, vikendicu, savjesno, pouzdano, povoljno. Tel. 062/417-695. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178, 061/225-424. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA radnica za rad u trafici. Mob. 061/252-663. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

OSTALO

VOZILA
VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 17.000 KM. Tel. 061/172-518. PRODAJEM Yamahu FJ 1200 ccm3 u dobrom stanju cijena po dogovoru. Tel. 062/889-289. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. PRODAJEM Audi jaje, 1990. god, motor 1.9, neregistrovan. tel. 061/510128. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078.

subota, 21. august 2010. godine POSLJEDNJI SELAM

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
POSLJEDNJI SELAM

na{em dragom mu`u, ocu, svekru i dedi

na{em dragom ocu, puncu i dedi

ATIF (OSMAN) TELA]EVI]
16. 7. 1937 - 20. 8. 2010.

ATIF (OSMAN) TELA]EVI]
16. 7. 1937 - 20. 8. 2010.

Neka ti dragi Allah podari lijepi d`ennet i neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Tvoji: supruga Nevzeta, sin Eldin, snaha Mirela, unu~ad Ajla i Afan
25972

Neka ti dragi Allah podari lijepi d`ennet i neka ti je vje~ni rahmet. S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji: k}erka Alma, zet Jasmin i unuk Harun
25972

SJE]ANJE

USLUGE
ALU @ALUZINE 20 KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU PVC roletne, tende, harmo vrata. Cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.

na na{u dragu unuku

Dvadeset prvog augusta 2010. navr{ava se 12 godina otkako nije vi{e sa nama na{ dragi otac, dedo, punac i svekar

MUSTAFA HAD@I]
1925 - 2010.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. SJAJ — Kirbi, dubinsko usisavanje i pranje tepiha, itisona i sjede}ih garnitura. Tel. 061/210-992. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KIRBY dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, 1m2/1KM, generalna spremanja stanova i firmi, itisona, firma GLANZ. Mob. 061/350688. KOMBI prevoz: selidbe, prevoz klavira, kabastih stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. MOLERAJ, gletovanje, priprema zidova, kvalitetno, besprjekorno ~isto, cijena po dogovoru. Tel. 062/453058. BRAVAR, ugradnja i popravljam brave, gara`na vrata, ograde i ostalo. dolazim na adresu. Mob. 061/233078. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. VR[IM prevoz putnika sa busom T5, 8 sjedi{ta, na svim destinacijama. Mob. 062/606-611. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292 i 063/121-524. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, prema katalogu i zahtjevu. Mob. 062/466093. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. VKV BRAVAR, popravljam brave, izvodim radove na kovanim ogradama, kao i opravljenje gitera. Mob. 062/907-356. VR[IMO ru~no pranje ~ilima, tepiha i itisona, dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141676, 204-805. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108779. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke, dolazi adresu besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306. SARAJEVO — more i ostala destinacija, putujte brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem. Tel. 061/222-310, 385 995 730 940. ELEKTRI^AR popravlja el. pe}i, bojlere, indikatore, automatske osigura~e, plafonjere i ku}ne instalacije. Tel. 062/180-021. VO DO IN STA LATER sa elektri~arom vr{i popravke i ugardnju novih instalacija, ugradnju sanitarija. Tel. 061/180-120. VODOINSTALATER vr{i popravke i ugradnju novih instalacija, ugrdanju sa ni ta ri ja i hi dro fo na. Tel. 061/389-112. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. INSTRUIRAM matematiku i fiziku za osnovne {kole, ddolazim va{oj ku}i. tel. 062/417-695. MOLERAJ ~isto, kvaliteteno i povoljno njema~ko iskustvo. Tel. 061/812664. ^UVALA bih stariju osobu imam iskustvo, mogu~nost kuhanja, 4 sata. tel. 061/524-578. UREDNO profesionalno, pedantno odr`avala bi ordinacije centar. tel. 061/524-578. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. tel. 061/513-948. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel. 061/073-285. RADIMO sve vrste elektroinstalacija, opravku ku~anskih aparata, monta`a i ~i{}enje klima ure|aja. Tel. 062/009-538. RADIMO sve vrste elektroinstalacija, opravku ku~anski aparata, monta`a i ~i{}enje klima ure|aja. tel. 061/552-628. INSTRUIRAMO |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, 6Km/~as. Tel. 033/621-976. NJEMA^KI jezik instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. tel. 061/181542. POSTAVLJAM parkete i laminat, bru{enje bespra{insko i lakirenje uz garanciju. Mob. 062/212-994.

D@EMAIL ZUKO
IVONU JURI]
22. 8. 2007 - 22. 8. 2010.

21. 8. 1998 - 21. 8. 2010.

Posljednji selam na{em plemenitom dedi. Njegovi unuci: Emin, Faruk, Nadja, Naida
5369

Pro{le su tri godine otkako si oti{la, ali si u na{im srcima uvijek ostala jednako voljena. Tvoji baka Vera i djed Pavo
DM

S ljubavlju i po{tovanjem, njegovi: Samir, Sanija, Suada, Naida, Amer, Aida, Senad, Ahmet i Sabina
5364

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani tik do mora. Klimatizirano. www.villa-bianca-neum.com ema il: in fo@vil la-bi an ca-ne um.com Tel: 036/884-125. Fax: 036/884-128.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

U PRELIJEPOM Orebi}u izdajem sobe, apartmane blizu glavne pla`e, parking, kuhinja i druge pogodnosti Tel. 00387 61 252-782 i 00 385 20 713-884. LJETOVANJE u Podacama u sobama i apartmanima veoma povoljno. Tel. 00385 98 817-104. NEUM, apartmani blizu mora. Mob. 061/141-752, 061/183-981, 036/884493. U IGRANIMA izdajem povoljno sobe i apartman. Tel. 00385 98 9479000. NEUM, izdajemo apartmane i sobe, tik uz more. Mob. 063/323-063 i 036/884-055. NEUM, izdajemo sobe i apartmane, blizu mora, povoljno. Mob. 063/322271 i 036/884-711. U BRISTU, izdajem 2 apartmana blizu mora, parking osiguran. Tel. 00385 21 699-445. NEUM, klimatizirani apartmani, blizu mora, parking. Mob. 061/183981, 061/141-752, 036/844-493. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene neposredno uz more. Tel. 063/327-098, 036/ 884-169. KONFORNI apartmani u Neumu. Mob. 066/872-217. NEUM — Centar, apartmani sa terasom, bli zu mo ra, po vo ljno. Tel. 036/884-710 i 062/970-364. APARTMA NI 2+1 iz da jem otok Kor~ula, mjesto Kor~ula. Tel. 00385 989305825. IZDAJEM apartmane u Igalu, pored lje~ili{ta, blizina pla`e, povoljno. Mob. 061/537-739. IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, balkon, parking, ro{tilj, povoljno. Tel. 036/880-178. DUBOKA, apartmani, 5m do mora. Tel. 0038520691493 i 003859974826. MAKARSKA rivjera — Drvenik mali, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. tel. 00385919542000 i 0038761157790. NEUM povoljno iznajmljujem apartmane i sobe uz more. Tel. 036/880-888. NEUM novi apartmani uz magistralu, parking, klima, terasa, 12 KM/le`aj. Tel. 036/884-676. DUBROVNIK — Lapad izdajemo apartmane za 2,4 i 6 osoba, vlastiti parking, povoljno. Tel. 00385 98 244031.

MUSTAFI HAD@I]U

Porodica Granov
5367

IZDAJEM dvije dvokrevetne sobe u Neumu, Hrvatskih velikana br. 41. Tel. 036/884-371. PODACA izdajem 2 trokrevetna apartmana sa posebnim ulazom, prizemlje 200 metara od pla`e. Tel. 00385 21 699-170. IZDAJEM apartman na Hvaru-Jelsa, pja{}ana pla`a. Tel. 00385 21 761507, 00385 91 9749505. NEUM luksuzni apartmani, udaljenost od pla`e 50m. Tel. 063/405-355, 036/884-135. OREBI], apartmani povoljno, blizu mora. Tel. 00385 20 713-769. PODACA, iznajmljujem trokrevetne apartmane sa posebnim ulazom — prizemlje, 200m do pla`e. Tel. 00385 21 699-170. GRADAC, izdajem povoljno apartmane. Tel. 00385958135010.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Danas se, beskrajno tu`ni, opra{tamo od na{eg
IN MEMORIAM

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MUSTAFE MU]E HAD@I]A
bad`e, zeta i tetka, a ponajprije iskrenog prijatelja. Ostajemo sa uspomenama na godine dru`enja, ljetovanja i zajedni~kih radosti i tuga koje nam je `ivot donosio. Neka ti je lahka zemlja bosanska, dragi na{ Mu}o. Mustafa [alaka sa porodicom
5318

IVANKA KALJANAC

prof. dr. ISMET KALJANAC

23. juni 2005 - 21. avgust 2010. 21. avgust 1992 - 21. avgust 2010. Dani prolaze, godine se ni`u! Sve ono {to nam je bilo zajedni~ko `ivi u meni i ~ini mi se, tek, kao da se dugo nismo sreli. Jasna sa porodicom
5359

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

OSMAN (AHMED) GLADOVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 19. augusta 2010, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 23. augusta 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Emina, sin Hamdija, k}erka Mu{a, snaha Pemba, bra}a Bego i Nurbeg sa porodicama, sestra Nura, unuci [eval, Kenan i Muamer, unuke Sajma, Samira i Alma, zetovi Mesud, Isam i Adis, praunuk Ismail, brati}i, brati~ne, te porodice Gladovi}, Pirgi}, [ehi}, ^av~i}, Karga, Habibovi}, Hukara, D`indo, Mehi}, Jusupovi}, Pali}, Zuki}, Kurtovi}, Begi}, Juki}, Sejdi}, Sinanovi}, Zejnilovi}, Udov~i}, Sulejmanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Zaima Imamovi}a 29, Sokolje. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa autobuskog stajali{ta Podlugovi sa polaskom u 12.30 sa ti, sa uspu tnim za us tav lja njem na autobuskim stajali{tima Ilija{ i Vogo{}a i iz Sokolja - autobusko stajali{te Ra{mer, sa polaskom u 13 sati.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

RASIM (RASIM) BE[I]
preselio na ahiret u nedjelju, 15. augusta 2010, u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Kemal sa porodicom, sestre [ljivi} Zekija sa porodicom, Be{i} Fatima sa porodicom, Omerovi} Ramiza sa porodicom, Be{i} Razija, Seferovi} Emina sa porodicom, Be{i} Ehlimana, brat Be{i} Aziz, ro|aci, rodice, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Hrasno.
RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

RAGIB (HUSO) PLANJA
preselio na ahiret u petak, 20. augusta 2010, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 17 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sin Dino, k}eri Izeta i had`i Zineta, bra}a Fehim i Miralem, snahe Alma, Marsela i Aida, zetovi Sakib Hasanovi}, had`i Faruk Ja`i}, Emir Huseinba{i} i Namik Merzi}, unu~ad had`i Renata, Erma, Berina, had`i Ammar i Jasmin, praunuka Esma, svastika Hasna Okanovi}, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Planja, Hasanovi}, Ja`i}, ]utahija, Muji~i}, Mori}, Goli}, Sara~evi}, Zup~evi}, Hod`i}, Pleh - ^oli}, Djedovi}, Kalamuji}, Mu{i}, Kustura, [uvalija, Muratovi}, Imamovi}, Huseinba{i}, Kuli} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Bakije sokak br. 80.
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

RASIM (MUHAMED) ^ENGI]
preselio na ahiret u petak, 20. augusta 2010, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Azra, sin Adnan, unuke Samra, Elma i D`enana, zet Emir, snaha Elvisa, sestre Bahra, Bedra, Kira, Hida i Sada, {ura Muhamed Ka{mo, porodice ^engi}, Ka{mo, Pjani}, Mulahasanovi}, Mufti}, Tataragi}, Obar~anin, Halimi}, @i{ko, Pra{o, Kapetanovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Topal-Osman pa{e br. 28/IV (zgrada Loris).
000

SULEJMAN (FEJZIJA) ]I[IJA
preselio na ahiret u ~etvrtak, 19. augusta 2010, u 81. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 21. augusta 2010. godine, poslije ikindija-namaza (17 sati) u haremu d`amije Japalaci - Tar~in, a ukop }e se obaviti na mezarju Vilovac (Djevoja~ko greblje). O`alo{}eni: supruga [efika, sinovi Muharem i Sead, k}erka D`emaila, brat Muharem, zet Mujo, snahe Amra, Bisera, Hasija, Mula, Latifa i Olga, unu~ad Albin, Alen, Aldijana, Nijaz, Mirsad, Mirsada, Mirsad, Emina, Jasmina i D`emal, praunu~ad, brati}i Ekrem, Indira i Nijaz sa porodicama, te porodice ]i{ija, Pijad`er, Drakovac, Hasanovi}, Crneta, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji Japalaci - Tar~in. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Dvadeset prvog augusta 2010. navr{ava se pet tu`nih godina od prerane smrti mog brata

IBRAHIM (HUSO) \ONLAGI]
iz Jelaha

Zaborav ne postoji, samo praznina i tuga u srcu. Sestra Esma
25071

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
IN MEMORIAM Pro{lo je deset godina otkad sa nama nije na{
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Voljenoj k}erki, na{em dobrom an|elu

IVONI JURI]
22. 8. 2007 - 22. 8. 2010.

ESMA (HASIB) FAZLI], ro|. LAGUMD@IJA

S ljubavlju i molitvom te ~uvamo u na{im srcima, kao najve}i Bo`iji dar i putokaz u vjeri i nadi da }emo se na}i tamo gdje Gospodin nikad ne gasi svoje svjetlosti i gdje te ~uva do na{eg ponovnog susreta. Tvoji mama i tata

ARSLAN RA^O RA[^I]
Kao i svake godine, okupit }emo se na njegovom mezaru na groblju Bare danas u 12 sati. S ljubavlju,

preselila na ahiret u petak, 20. augusta 2010, u 51. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 17 sati na mezarju Ora{ac - Mio~e - Rudo. O`alo{}eni: suprug Seid Peco, sin Nesef, k}erka Azra, brat Sabahudin, sestre Sena i Saba, snaha Anita, unu~ad Alen, Zlatko i Alvin, te porodice Fazli}, Lagumd`ija, Kadi}, Dedi}, Kulovac, Omerovi}, ]elovi}, Hamzi}, Hafizovi}, Had`i}, Durgut, radne kolege iz Bosna - Sunce osiguranja, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice sa polaskom u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

S ljubavlju te nose u srcima svi tvoji najmiliji.
DM

porodica
5357

Dvadeset prvog avgusta 2010. navr{ava se godina od prerane smrti na{eg dragog i plemenitog prijatelja

SJE]ANJE na uva`enu

NEDIMA DOGLADOVI]A
Uspomene i lijepo sje}anje na tebe i tvoj plemeniti lik ostat }e vje~no. Zlatan, Tina i Dijana
5335

prof. dr. DUBRAVKA POTKONJAK
S du`nim po{tovanjem ~uvamo uspomene na zajedno provedene dane. Jelena Had`ovi} i Dina Kapi}
5356

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ARSLAN (DULJKO) RASTODER
preselio na ahiret u ~etvrtak, 19. augusta 2010. u Sarajevu, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Radmance - Petnjica - Berane. O`alo{}eni: sinovi ^ako, Amir, [ahin, [eko, Mesud, Sadik i Fikret, k}eri Tima, [efika i Sadeta, snahe, zetovi, unu~ad, praunu~ad, bra}a Rasim i Nazif sa porodicama, sestra Meka sa porodicom, te porodice Rastoder, Ramdedovi}, Alikadi}, Turkovi}, Kala~, Mehovi}, Batilovi}, Li~ina, Hajdarpa{i}, ]opek, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije klanjanja d`enaza-namaza u porodi~noj ku}i umrlog, u selu Radmance. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV mojoj dragoj

TU@NO SJE]ANJE na

TU@NO SJE]ANJE Dvadeset prvog augusta 2010. godine pro{lo je 40 tu`nih dana otkako sa mnom nije moj dragi suprug

prof. dr. ESAD KULEN KULENOVI]
dipl. ing. geologije

dr. MAJI \ILAS, ro|. MILANOVI]
Tvoja tetka Seka
5355

D@EVAD TURKOVI]
17. 5. 1992 - 21. 8. 2010. Dragi na{ D`evade, danas se okupljamo i obilje`avamo godi{njicu na{e mature. Dolazimo sa razli~itih strana svijeta i sastajemo se prvi put nakon 20 godina. Ti danas nisi sa nama, ali si uvijek u na{im mislima i srcima. Neka Ti je vje~ni rahmet. Tvoj IV-2 srednje Ekonomske {kole u Sarajevu, generacija 1989-1990.
5263

Dan za danom ide, ali nijedan bez sje}anja na tebe, bez suze u oku, bez bola u srcu. Puno, puno mi nedostaje{... Tvoja Nerka Bilja
5319

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE na na{eg dragog

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

NE[ADA SARDUPALOVI]A
iz Jajca 21. 8. 1999 - 21. 8. 2010.

[PIRO ZUBI]
28. 2. 1913 - 6. 4. 1983.

NADA ZUBI]
15. 3. 1923 - 21. 8. 2005.

Tu`ni smo {to vas nema, ponosni {to smo vas imali. Alemka, Nedim i Adin
5360

Porodica
25970

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dvadeset prvog avgusta 2010. navr{ava se 18 godina od smrti na{e drage majke, nane i svekrve
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

ATIF (OSMAN) TELA]EVI]
preselio na ahiret u petak, 20. augusta 2010, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Nevzeta, sin Eldin, k}erka Alma, zet Jasmin, snaha Mirela, unu~ad Ajla, Harun i Afan, bra}a Asim i Rasim sa familijama, sestre Bekija, Vedija, Subhija, Senija, Enisa i Samija sa familijama, snaha Erzinama sa familijom, te porodice Tela}evi}, Brkovi}, Spahi}, ^ole, Kova~evi}, Kamenica, Mulovi}, Bambur, Sejfovi}, Kurtovi}, Selmanovi}, Ko{tovi}, Vajzovi}, Had`ihamzi}, Mahmutovi}, Suki}, Sijari}, Meki}, Ganibegovi}, Sarvan, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici humska 346.
000

PA[A ^AJO, ro|. HRKOVI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 19. augusta 2010, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: sin Hamdija Dado, k}erka Elvira, bra}a Mustafa i Murat, sestre Rabija, Sabrija i Emina, snaha Remza, zetovi Sead Kuli}, Muhamed Zametica i Ibrahim Liki}, unu~ad Ahmed, Muhamed i Amila, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djeveri Nurudin, Fahrudin i Muhidin sa porodicama, zaova Fatima sa porodicom, te porodice ^ajo, Hrkovi}, Husi}, [ujanovi}, Zametica, Liki}, Kuli}, Su}eska, Hukelji} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Hubijaraginoj d`amiji-medrese. Ku}a `alosti: Nerkesijina br. 41.
000

KADIRE (RAGIBA) HASIBOVI], ro|. MANOV
21. 8. 1992 - 21. 8. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
ASA

Dvadeset prvog augusta 2010. godine navr{ava se {est mjeseci otkako nas je napustio na{ plemeniti brat i ujak

JOVAN (BUDE) PUPAVAC

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MUSTAFA (IDRIZ) HAD@I]
profesor pedagogije i psihologije

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

S ljubavlju i po{tovanjem, sestra \enadija Ljuba sa djecom
5354

preselio na ahiret u ~etvrtak, 19. augusta 2010, u 86. godini. Dvadeset prvog augusta 2010. godine navr{ava se {est mjeseci otkako nas je napustio na{ plemeniti brat i ujak D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke D`enana i Ilvana, unu~ad Emir, Faruk, Na|a i Naida, brati}i Asim i Admir sa porodicama, zet Zahir, snaha Fata, svastika Zinka sa porodicom, te porodice Had`i}, Vrani}, [erak, Bukva, Murti}, Berkovi}, Demirovi}, D`aferovi}, Keki}, Tanovi}, [alaka, Bi~ak~i}, Divovi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ]ur~i}a d`amiji. Ku}a `alosti: Hamze ]elenke br. 64/I - Lu`ani Ilid`a. S ljubavlju i po{tovanjem, sestra Simurdi} Du{anka sa djecom
5354 000

HUSO (MUJO) LELO
preselio na ahiret u petak, 20. augusta 2010, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 21. augusta 2010. godine, u 17.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: sin Jasmin, k}erka Jasna, unu~ad Irfan i Amila, zet Ahmed, snaha \enita, bra}a Nail, Kadrija, Remzija i Suljo sa porodicama, sestre Naila i Fata sa porodicama, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, svastike Semka, Fata i Suada sa porodicama, prijatelji Sejo, Vahida i Alemka, {uri} Salko Hajdarevi} sa sestrama Nihadom i Suvadom i majkom Ramizom, te porodice Lelo, Hajdarevi}, D`afi}, Kahvi}, Kutlovac, Klico, Vra`alica, Bahtanovi}, Muj~i}, Omerba{i}, Halilagi}, D`indo, Grbo, Kozi}, Smaji} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Kromolj br. 12.
000

JOVAN (BUDE) PUPAVAC

POSLJEDNJI SELAM dobrom ~ovjeku i kom{iji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

PE\I MIKI]U
od Zoke, Nermine, Pa{age, Ivice, Fadila, Vrce, Sa{e i Vite
5352

OBAVJE[TENJE
had`i FERIDU DAUTBEGOVI]U
Sead Ali}
5350

Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Dvadeset prvog avgusta 2010. navr{ava se najtu`nija godina otkako nas je zauvijek napustila na{a draga, nikad pre`aljena supruga i majka

Danas, 21. septembra 2010, navr{ava se beskrajno tu`na godina od kada nije sa nama na{a voljena

prof. dr. DUBRAVKA POTKONJAK

ZIBA IM[IROVI], ro|. HASANBEGOVI]
iz Klju~a

Uvijek u na{im mislima. Porodica U 17 sati polo`i}emo cvije}e na njen grob.
5342

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju u na{im srcima. Hvala ti za svu ljubav koju si nam pru`ila. Suprug Muharem Hare, k}eri Selma, Razija i Azra
5286

SJE]ANJE na na{eg dragog

IN MEMORIAM

Dvadeset prvog avgusta 2010. godine navr{ava se 40 dana otkako je prestalo da kuca dobro i plemenito srce na{e drage

HARISA PILOTA NAD@A DARKO MOM^INOVI], MOM^INOVI] ro|. \UMHUR 16. 11. 1993 - 21. 8. 2010.
21. 8. 1992 - 21. 8. 2010.

RADOJKE MIHAJLOVSKI, ro|. GRBI]
Najmilija na{a, tvoj iznenadni odlazak ostavio je duboku prazninu i bol u du{i. Ni{ta vi{e nije isto, pa ni sunce. Hvala ti za svaki osmijeh, a njih je bilo puno za sre}u koju si donosila i ogromnu ljubav koju si nam darivala. Tvoja dobrota i plemenitost ostavila je dubok trag ne samo u nama, tvojim najbli`im, nego u svima koji su te poznavali. Pusto nam je bez tebe. S tugom, ponosom i velikom ljubavlju ~uvamo te u na{im srcima. Puno nam nedostaje{. Tog dana u 10 sati posjeti}emo njen vje~ni dom na groblju D. Miljevi}i. Tvoji: suprug Tode, k}erka Ljiljana, sin Ljiljan, snaha Marijana, unuk Stefan, unuka Marija sa suprugom Denisom i k}erkom Laurom.

Sejo i Bracko
5336

IN MEMORIAM na na{eg voljenog

S ljubavlju i po{tovanjem,

prof. STEVANA TANACKOVI]A
21. 8. 1992 - 21. 8. 2010. Nikada ne}emo zaboraviti tvoju dobrotu, plemenitost i ljubav kojom si nas nesebi~no darivao. S ljubavlju i tugom, tvoji najmiliji
5031

Bobo i Jo`ica, Nina i Kre{o, Vasko i Biba, Pero i Brankica, Ni|o i Ton~ika, Garo, Omer i Majda, Sejo i Branka, Fahro i Adela, Bero i Lidija, Du{ko i Na|a, Pero i Ilonka, Troka i Minka, Miro i Aida, Koka i Mira, Hamo i Beba i Zjajo Nerkes
5344

ZAHVALNICA
Ovim putem izra`avamo najiskreniju zahvalnost Jeleni i Dragi Karan, porodicama Grbi}, Karan, Todorovi}, Popovi}, Kerkez, Boki} i [tojs kao i svim prijateljima i kom{ijama koji na dostojanstven na~in isprati{e na{u Radicu i svima koji su sa nama, na bilo koji na~in, podijelili bol i tugu. Duboku zahvalnost izra`avamo ljekarima i cijelom osoblju internog odjeljenja II bolnice Kasindo koji su u posljednjim trenucima bili uz na{u Radicu. Svima neizmjerno HVALA. Porodica
5317

SJE]ANJE na drage roditelje

Dvadeset prvog avgusta 2010. navr{ava se sedam godina otkako nije sa nama na{ voljeni

MIROSLAV (STIPE) BILA]

RIFATA DIZDAREVI]A
21. 8. 1979 - 7. 4. 2010.

SAFIJU DIZDAREVI]
7. 4. 1996 - 7. 4. 2010.

Sve dok `ivimo mi koji Te volimo, `ivjet }e{ Ti u na{im srcima i mislima. Tvoji najmiliji
5276

Zahvalna djeca
5019

58

PREDAH

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Trenutni polo`aj Mjeseca uti~e na va{u emotivnu osjetljivost ili na neke lo{e procjene u poslovno-finansijskoj saradnji. Budite razumni, trenutni neuspjeh treba da vas motivi{e na dodatnu upornost ili na `elju za prevazila`enjem li~nih slabosti. Ne~ija poruka mo`e da se tuma~i na razli~ite na~ine, a za vas je istinito, prije svega ono {to vam je drago da ~ujete. Va`no je da {to bolje uskladite svoje misli i osje}anja. @elite da promijenite poslovne okolnosti i ne obra}ate pa`nju na osobu koja vas zamara kritizerskom pri~om. Ne mo`ete svima da ugodite, ali sve {to ~inite sa pozitivnom tendencijom ostavlja dobar utisak na va{e saradnike. Oslobodite se od nekih emotivnih ko~nica u skladu sa li~nim potrebama, poka`ite dobru volju i uprili~ite neku omiljenu zabavu udvoje. U`ivajte u lijepim stvarima, opustite se Ukoliko vas privla~e izazovne ili nepoznate situacije, potrebno je da prihvatite i odre|eni stepen rizika u poslovnim pregovorima. Ponekad blic procjena zna da zavara, obratite pa`nju na razli~ite komentare i na vrijeme zatra`ite ne~iji savjet. Susret sa jednom osobom za vas predstavlja emotivni vrhunac, ali na`alost taj vrhunac br`e i{~ezava i prolazi nego {to biste to `eljeli. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha i samokontrolu. Ne uspijevate da predvidite ne~iji odgovor na zadatu temu ili da uspostavite dobar odnos sa saradnicima. Nema razloga da se pona{ate previ{e razmetljivo, ve} zatra`ite ne~iju moralnu ili materijalnu podr{ku. Partner vje{to ignori{e va{e ideje, poku{avate da shvatite zna~enje skrivenih motiva. Ponekad je te{ko sagledati kompletnu istinu i odgonetnuti ne~ije namjere. Prija}e vam dijetalna ishrana, konzumirajte vi{e te~nosti. Izbjegavajte pretjerano eksponiranje u dru{tvu saradnika. Nema potrebe da pri~ate o stvarima koje izazivaju negativnu reakciju, bolje je da prihvatite kompromisnu varijantu. Uostalom, uvijek postoji faktor promjene i iznena|enja. Partner se iskreno trudi, ali ne razumije najbolje sve va{e ideje. Polako gubite strpljenje u ponavljanju poznate pri~e. Izbjegavajte situacije koje vas dodatno zamaraju ili optere}uju. Trenutno ljubav i li~no zadovoljstvo ne idu u zajedni~koj kombinaciji. Potrebno je da se opredijelite za prakti~nija re{enja. Iskustvo vas opominje, da ne treba vjerovati osobi o kojoj va{i saradnici govore vi{e u negativnom kontekstu. Prihvatili ste pasivnu ulogu u odnosu prema voljenoj osobi, uskoro }ete za`aliti zbog svojih lo{ih procjena. Prija}e vam neki vid psihofizi~ke relaksacije. Nema razloga da se povodite za la`nim utiscima ili da vas neko zavarava velikim obe}anjima. Provjeravajte nove informacije o poslovnim prilikama i potrudite se da za{titite svoje interese. Ukoliko vas iritira ne~ije prisustvo ili pona{anje, sa~uvajte prisebnost. Ne mo`ete re}i sve {to mislite, a da to ne izazove i odre|ene posljedice u zajedni~kom odnosu. Kontroli{ite impulsivnu stranu svoje prirode. Ukoliko se nalazite u nekoj osjetljivoj fazi, prepustite svojim saradnicima da obave te`i ili komplikovaniji dio posla. Morate imati dobru procjenu, ko mo`e da vas zamijeni u odlu~uju}em trenutku i u va`nim pregovorima. Izbjegavajte brzopletost. U ljubavnom `ivotu, nemojte dozvoliti svom partneru pretjeranu dozu samoljublje ili hirovito pona{anje. Sve ima svoju zdravu mjeru i granicu. Nemate dovoljno strpljenja za dodatne obaveze, ali postoje situacije koje zahtijevaju kreativno razmi{ljanje ili fazu inkubacije. Va`no je da na {to bolji na~in uskladite svoje `elje i mogu}nosti. Neko u vama pobu|uje emotivno interesovanje i dobro raspolo`enje. Ne budite nestrpljivi, ima}ete razloga za radost. Sa~ekajte da se neke situacije razjasne u skladu sa zajedni~kim potrebama. Komplikovana situacija u kojoj se nalazite proizilazi iz zajedni~kog poku{aja, da se napravi pravilna dioba poslovnih i finansijskih interesa. Nema potrebe da ponavljate pri~u, koja izaziva novo nerazumijevanje ili o{tro negodovanje u krugu saradnika. Razmislite na koji na~in treba da {armirate i da odobrovoljite svog partnera. Uvijek postoji novi ili dobar na~in da osvojite dragu osobu. Poku{avate da impresionirate okolinu svojim prepoznatljivim {armom i razli~itim sposobnostima. Ipak, sve {to ~inite podsje}a na klasi~no preuveli~avanje. Ne uspijevate da odredite svoje mjesto ili ulogu u poslovnim pregovorima. Nema razloga da kritikujete blisku osobu, bolje je da ozbiljnije analizirate svoje pona{anje kao i propuste koje ste u~inili. Va`no je da imate jaku motivaciju i dobru volju. Iznenada umijete da zablistate u susretu sa saradnicima i da ponudite neko neo~ekivano dobro rje{enje. Imate dobre ideje i stalo vam je da ostvarite zajedni~ke interese. Sposobnost dobrog prilago|avanja na razli~ite uslove nu`na je za poslovni uspjeh. Godi vam ne~ija pa`nja, tako da upijate svaku rije~ koju izgovara bliska osoba. Osmijeh zadovoljstva odaje va{u unutra{nju sre}u. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: imitatori, samir, lam, jarebica, renato, am, poriv, naga, o, opaziti, alav, potoci, atoli, ar, hamidovi}. pokvarenost, osobna karta, resa, kastro, ako, ~avka, zaova, kakao, kurijak, rt, kaa, asam, pustara, takmi~ar.

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Danas prete`no sun~ano i toplo. Poslije podne u brdsko-planinskim predjelima i Hercegovini umjereno obla~no sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab, isto~ni. Minimalna temperatura od 13 do 18, na jugu do 22, maksimalna dnevna od 25 do 32, na jugu do 36 stepeni C. Narednih dana prete`no sun~ano i toplo. U srijedu umjereno obla~no, u sjevernim i centralnim predjelima prije podne sa ki{om i pljuskovima, a temperatura u padu. U Sarajevu prije podne prete`no sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 16, maksimalna dnevna 27 stepeni C.

Danas }e u ve}em dijelu Evrope biti prete`no sun~ano. Ki{a se o~ekuje na Britanskim ostrvima i Skandinavskom poluostrvu, a lokalni pljuskovi sa grmljavinom na zapadu i jugu Balkanskog poluostrva. Najve}a koli~ina padavina bi}e u centralnoj Engleskoj. Maksimalna temperatura kreta}e se od 16 do 22 na istoku, i od 32 do 38 stepeni C na jugozapadu kontinenta. Na Balkanu prete`no sun~ano, u oblasti Dinarskih planina poslije podne umjereno obla~no sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od 27 u Sarajevu do 36 stepeni C u Atini.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
uloge: Nicholas Cage, Jay Baruchel, Monica Belluci... po~etak u 12.50, 14.30 i 16.45 sati. Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MUZEJI
MUZEJ GRADA
Izlo`ba slika sa V me|unarodne likovne kolonije Vranduk, otvorena je do 7. septembra. Izlo`ba slika Ivana Mijatovi}a “Odiseja sna i svjetlosti“ za posjetioce je otvorena do 2. septembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice od 9 do 20 sati.

INCEPTION
SF, triler, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Cillian Murphy, Michael Caine... po~etak u 17..10, 20 i 22.50 sati..

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

Alfred Molina, Ben Kingsley, Steve Toussaint, Toby Kebbell, Richard Coyle, Ronald Pickup, Reece Ritchie, Gisli Gardarsson... po~etak u 21 sat.

BANJA LUKA

PRI^A O IGRA^KAMA 3

KINA
CINEMA CITY
SALT

animirani, sinhronizovano, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, po~etak u 11.30 i 13.30 sati.

GALERIJE
CEH
Izlo`ba “Univerzalni jezik, u organizaciji Centra za promociju {panskog jezika i kulture - CEH Sarajevo i Udru`enja “Prijatelji umjetnosti“. Izlo`ba }e biti postavljena do 23. avgusta, a publika }e je u prostorijama CEH-a mo}i pogledati svakog dana od 17 do 20 sati.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Marian Wenzel izbliza“, otvorena za posjete do kraja avgusta ove godine. Wenzel je ameri~ka histori~arka umjetnosti i umjetnica koja je svoju nau~nu karijeru posvetila BiH, daju}i doprinos istra`ivanju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Muzej je za posjetioce otvoren svaki radni dan od 11 do 19, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
Revija 3D filmova

MOSTAR

[REK SRE]AN ZAUVIJEK
animirani, re`ija: Mike Mitchell, glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran Jevti}, Ra{a Vujovi}, Boris Milivojevi}... po~etak u 14.15 sati.

JAVA
Postavka fotografija mladih autora/ica “Mistika Sarajeva“, sa radovima raznolikih motiva, `anrova, slo`enih tuma~enja i iznena|uju}ih impresija. Izlo`ba fotografija biti }e otvorena do 26. avgusta 2010. Svoje radove su publici ovog puta predstavili Ranka Deli}, Vanja Jovi{i}, Davor Tomi}, Vanja Kur tovi} i Dejan Vladi}.

PRI^A O IGRA^KAMA 3
animirani, re`ija: Lee Unkrich, glasovi: Dragoljub Ljubi~i}, Gordan Ki~i}, Dubravko Jovanovi}... po~etak u 12 sati.

ZENICA KINA
OKC ABRA[EVI]
STARI FRAJERI
komedija, re`ija: Walt Becker, uloge: John Travolta, Robin Williams, Kelly Preston, Seth Green, Ella Bleu Travolta, Lori Loughlin i Matt Dillon, po~etak u 21.30 sati.

akcioni triler, re`ija: Phillip Noyce, uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor... po~etak u 15, 17.20, 19.30 i 21.40 sati.

PREDATORI
akcija, re`ija: Nimrod Antal, uloge: Adrien Brody, Tophen Grace, Danny Trejo... po~etak u 21.30 sati.

POSLJEDNJI VLADAR VJETROVA

UNDERGROUND
Izlo`ba slika umjetnika Hamzalije Muhi}a, postavljena je do 3. septembra 2010, a za posjetioce je otvorena svakim danom.

STEP UP 2

RAIFFEISEN GALERIJA
Radovi Snje`ane Idrizovi} i Romana Sulejmanpa{i}a, studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa odsjeka Kiparstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale banke, od 8 do 16 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
SALT
akcioni triler, re`ija: Phillip Noyce, uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

TUZLA
3D, plesni spektakl, re`ija: Jon Chu, uloge: Alyson Stoner, Harry Shum Jr, Adam G. Sevani... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sati.

avanturisti~ki spektakl, re`ija: M. Night Shyamalan, uloge: Noah Ringer, Dev Patel, Nicola Peltz... po~etak u 13.50, 16, 18.10, 20.15 i 22.20 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

POSLJEDNJI VLADAR VJETROVA
avanturisti~ki spektakl, re`ija: M. Night Shyamalan, uloge: Noah Ringer, Dev Patel, Nicola Peltz... po~etak u 12, 14, 16, 18, 20 i 22 sata.

POSLJEDNJI VLADAR VJETROVA

PLA]ENICI

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

avantura, re`ija: M. Night Shyamalanl, uloge: Dev Patel, Cliff Cur tis, Jackson Rathbone... po~etak u 17.30 i 19.30 sati.

INCEPTION

SALT
akcija, re`ija: Phillip Noyce, uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor... po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

^AROBNJAKOV U^ENIK
avantura, re`ija: Jon Tur teltaub, uloge: Nicholas Cage, Jay Baruchel, Monica Belluci... po~etak u 16 i 18.15 sati.

MUZEJI
akcioni spektakl, re`ija: Sylvester Stallone, uloge: Sylvester Stallone, Mickey Rourke, Jason Statham, Jet Li, Arnold Schwarzenegger, Bruce Willis, Eric Roberts, Dolph Lundgren... po~etak u 19.40 i 21.50 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

BIHA]

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

STEP UP 3
plesni spektakl, re`ija: Jon Chu, uloge: Alyson Stoner, Harry Shum Jr, Adam G. Sevani... po~etak u 11, 13.10, 15.20 i 17.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka,od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

triler, misterija, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Joseph Gordon-Levitt, Marion Cotillard... po~etak u 19 i 21.30 sati..

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Tadej Poga~ar & P.A.R.A.S.I.T.E. Museum of Contemporary Art “The Spring Collection“ iz Ljubljane, otvorena je za posjete do 19. septembra Izlo`ba Envera [talje otvorena je za posjetioce do 23. avgusta 2010. godine. Izlo`ba retrospektivnog karaktera sadr`i pedesetak djela - ulja na platnu, akvarela, crte`a i keramike, iz svih stvarala~kih faza Envera [talje.

[UMSKA DRU@INA
komedija, re`ija: Roger Kumble, uloge: Brendan Fraser, Matt Prokop, Brooke Shields, Dick Van Dyke, Ken Jeong, Samantha Bee, Wallace Shawn... po~etak u 11, 13 i 15 sati.

KINA
UNA
[REK SRETAN ZAUVIJEK
animirani, avantura, komedija, re`ija: Mike Mitchell, glasovi: Mike Myers, Cameron Diaz, Eddie Murphy, Antonio Banderas, Jon Hamm, Kathy Grif fin, Kristen Schaal... po~etak u 20 sati.

NO] I DAN
akcija, komedija, re`ija: James Mangold, uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz, Peter Sarsgaard, Paul Dano, Maggie Grace... po~etak u 19 i 21.20 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela

PISMA JULIJI
romansa, komedija, re`ija: Gary Winick, uloge: Amanda Seyfried, Vanessa Redgrave, Gael Garcia Bernal, Christopher Egan, Franco Nero... po~etak u 17 sati.

^AROBNJAKOV POMO]NIK
avantura, re`ija: Jon Tur teltaub,

PRINC OD PERZIJE
avantura, akcija, spektakl, re`ija: Mike Newell, uloge: Jake Gyllenhaal, Gemma Ar ter ton,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Kako vam drago
KOMEDIJA
Re`ija: Kenneth Branagh Uloge: Kevin Kline, Bryce Dallas Howard, Romola Garai, David Oyelovo, Alfred Molina, Richard Clifford

20.05
BHT

Nakon {to je Celin otac oduzeo prijestolje Rosalindinom ocu vojvodi Fredericku, on bje`i u {umu sa svojim vjernim sljedbenicima. I Celia odlazi sa njima. Dok su {etali {umom, Rosalind upoznaje Orlanda u kojeg se odmah zaljubi... Ali u strahu od potjere, Rosalind se mora preru{iti u dje~aka Ganymeda. Tokom ponovnog sustreta sa voljenim Orlandom, on je ne prepoznaje, a ona ne smije otkriti svoj identitet.

Nomad - ratnik
ISTORIJSKI
Re`ija: Sergei Bodrov, Ivan Passer Uloge: Kuno Becker, Jay Hernandez, Jason Scott Lee, Mark Dacascos

23.55
BHT

22.15
PINK

Meksi~ki predsjednik objavljuje rat narko bosu, koji za osvetu planira da svrgne predsjednika tako {to }e pomo}i generalu Markezu da izvr{i pu~. CIA agent Sends se nalazi izme|u dvije vatre, poku{avaju}i na sve na~ine da do pu~a ne dodje, pa ~ak i natjerav{i legendarnog El Marija~ija da se vrati iz penzije.

AKCIJA/TRILER
Re`ija: Robert Rodriguez Uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Johnny Depp

Kazahstan, 18. stolje}e. Surovu zemlju okru`enu Kinom, Rusijom i Tibetom ve} desetlje}ima nastanjuju i brane hrabri i okrutni ratnici. Oraz, mistik ~udesne snage, prorekao je ro|enje Mensura, legende koja }e ujediniti sve ratnike Kazahstana. Upla{en predskazanjem, vladar Galdan naredit }e svojim vojnicima da prona|u dje~aka i ubiju ga. Ali, Oraz }e spasitit Mensura i vratiti ga ocu, velikom sultanu. Sultan kre}e u osvetni~ki pohod...

FILMOVI

SPORT

Bruco{i u frci
KOMEDIJA
Re`ija: Todd Phillips Uloge: Breckin Meyer, Seann William Scott, Amy Smart

Elitni ubojice
AKCIJA
Re`ija: Antoine Fuqua

Darkman
SF HOROR
Re`ija: Sam Raimi

20.15
PINK

D`o{ ima veliki problem - on studira na fakultetu Itaka, u dr`avi Njujork, dok njegova djevojka Tifani, s kojom je ve} dugo u vezi, `ivi u Ostinu, u Teksasu. Sve polazi naopako kada video kaseta na kojoj je snimljen u "slobodnijem dru{tvu" zgodne i senzuelne Bet, gre{kom biva poslata Tifani. Preostaju mu samo tri dana da stigne u Teksas prije nego {to Tifani dobije kasetu!

John Lee pla}eni je ubojica koji radi za {efa kineske mafije Weija. Kada dobije novi zadatak u kojem mora ubiti sina policijskog detektiva, John ne uspijeva. Wei zato odlu~i poslati zamjenu i kazniti Johna naru~iv{i ubojstvo njegove majke i sestre. John sazna za to, ali ne mo`e se vratiti u Kinu zato {to nema putovnicu. On tra`i krivotvoritelja da mu pomogne...

20.05 NOVA

FILMOVI

Peyton Westlake je znanstvenik koji je prona{ao sinteti~ku ko`u, ali ima jedan nedostatak: ko`a se po~inje topiti sto minuta nakon izlaganja svjetlu. Kada gangsteri provale i uni{te mu laboratorij i bace ga u kotao s kiselinom. Peyton je progla{en mrtvim, ali pukom sre}om pre`ivi, ali potpuno neprepoznatljiva spaljenog lica....

23.50 HRT 1

Arsenal Blackpool
Nogomet

Engleska Premier liga

15.55 BHT

Kramer protiv Kramera
DRAMA
Re`ija: Robert Benton Uloge: Dustin Hoffman, Meryl Strip, Jane Alexander

16.00
MRE@A

12:08 Isto~no od Bukure{ta
KOMEDIJA
Re`ija: Corneliu Porumboiu

Ted Kramer je ~ovjek od karijere kome je posao bio ispred porodice. Njegova supruga Joanna to vi{e ne mo`e trpjeti i odlu~uje da ga napusti. Ted je sad suo~en sa zadacima odr`avanja ku}e i brige o sebi i svom sinu Billyju. Kad je nau~io da prilagodi `ivot novim odgovornostima, Joanna se pojavljuje i `eli Billya. Ted ga odbija dati, pa zavr{avaju na sudu gdje se bore za starateljstvo nad svojim sinom.

Sudbonosnog 22. decembra u 12:08 cijela je rumunska nacija bila prikovana uz televizore gledaju}i kako Nicolai Ceausescu abdicira, a njegovu pala~u napada horda ljudi. [esnaestak godina kasnije u TV emisiji Manescu, alkoholi~ar te`e kategorije i profesor istorije te Piscoci, po zanimanju Djed Mraz ni`u pri~e o svojim herojskim akcijama u tom historijskom trenutku. Uspjeli su uznemiriti gledatelje koji su negodovali oko istinitosti njihovih 'lova~kih' pri~a, da bi naposljetku pitanje glasilo: „Ko je po`urio osam minuta nakon podneva na glavni gradski trg vikati protiv Ceausescuove diktature?“.

22.55 FTV

Ta~ka na i
ROM. KOMEDIJA
Re`ija: Matthew Parkhill

Lijepa Carmen slavi djevoja~ku ve~er uo~i skoroga vjen~anja s bogatim i lijepim Barnabyem te slu~ajno susre}e siroma{noga i neuglednoga Keitha. Izme|u njih dvoje u trenutku se ra|a ne{to vi{e od simpatije. Dani koji djevojku dijele od svadbe pretvaraju se u pakao u kojemu se ne mo`e odlu~iti izme|u sigurnosti koju joj nudi brak s imu}nim odabranikom i neizvjesnosti veze s siromahom. Muke ne prestaju ni nakon izre~enoga sudbonosnog da, {tovi{e pretvaraju se u pravu moru u kojoj se ne zna {to je stvarnost, a {to fikcija.

15.25 OBN

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Povratak u ^apljinu, dok. program (r) 07.30 Povratak Bosni: Unutarnja zemlja, dok. program, 1.dio 08.00 Vijesti 08.05 Mali {lager 09.40 Lutkokaz 10.00 Bakine pri~e: Dvije princeze (r) 10.10 Barimba 10.35 Kako to 10.50 Mekanike u misiji 11.00 Rolo Koster 11.15 Bo u pokretu 11.40 ^arli i Mimo 11.50 Tomica i prijatelji 12.00 Dnevnik 1 12.15 Mozaik religija, vjerski program 12.40 Vrijeme je za bebe, 12. emisija 13.20 Crusoe, igrana serija, 11. epizoda 14.10 Flash Gordon, igrana serija, 3. epizoda 14.55 Mjesec Ramazana: Trebinjski kod, dokumentarni program

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.05 Od bisera grana, emisija narodne muzike 07.10 Ah, ta planeta! (r) 07.30 Zdravlje je lijek (r) 08.00 Vijesti 08.15 Jutro u Srpskoj, Br~ko Mala tv 09.00 Henrijeve `ivotinje, crtana serija, 24. i 25/27 09.50 Avanture gusjenice Karlosa, crtana serija, 1. i 2/13 10.20 D`imbo i d`et set, program za djecu, 15/25 10.25 Moderni zoo vrtovi, dokumentarni program, 8/8 11.10 Svemirski brod zemlja, obrazovni program, 34/52 11.20 Bijela hronika 11.25 wwm magazin, muzi~ki program 12.00 Vijesti 12.15 Turizam plus 13.00 Dolina sunca, TV novela, 15. i 16/210 14.30 Ljubav na Menhetnu, film

HAYAT
08.00 Miffy, crtani film 08.30 Jagodica Bobica, crtani film 09.00 Ben 10, crtani program 10.00 Ninja kornja~e FF, crtani film 11.00 Autoklub 11.30 Bistro BiH 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Gradski mi{evi, crtani film 13.10 Najbolje godine, igrani serija, 143. ep. 14.20 [umski duh, igrani film 16.00 Kramer protiv Kramera, igrani film 18.00 Vremenska prognoza 18.02 Ramazanski program 19.00 Vijesti u 7

OBN
07.15 Gusarska akademija, crtani film 07.35 Nimboli, crtani film 07.55 Transformersi, crtani film 08.20 Dora istra`uje, crtani film 08.50 Pocoyo, crtani film 09.00 Oggy i `ohari, crtani film 09.30 An|eli i prijatelji, crtani film 09.55 Gusarska akademija, crtani film 10.15 Nimboli, crtani film 10.35 Fudge II, serija 11.00 ^uvari planete: Jednorog 11.55 Ke~eri, sportski program (r) 12.45 Skrivena kamera, zabavna emisija 13.00 Lonci i poklopci, kulinarski show

PINK
06.25 Sarajevo on line 06.35 Made in Banja Luka 06.45 Sportissimo 06.55 Vremenska prognoza 07.00 Gre{ne du{e, serija 08.00 Posljednji iz plemena Koman~a, film 10.00 Bra}a po materi, film 12.15 Info top 12.20 Gold music, muzi~ki program 14.00 Info top 14.05 Sarajevo on line 14.15 Made in Banja Luka 14.25 Sekula nevino optu`en, film 15.50 Info top 16.00 Gre{ne du{e, serija

07.10 Izvan granica, strana dokumentarna serija, 5/26 07.35 Izvan granica, strana dokumentarna serija, 6/26 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.05 Mumijevi, animirana serija, 73/74 08.30 Galakti~ki fudbal, animirana serija, 15/22 08.55 Gor{tak, animirana serija, 15/30 09.15 Du{ko Dugou{ko, animirani film 09.25 Mornar Popaj, animirani film 09.30 Marko Kravari}, igrani program 10.00 BHT vijesti 10.10 The Doha Debates 11.00 Strategija {vrake, doma}a igrana serija, 2/3 12.00 BHT vijesti 12.10 Tribunal 12.40 Impresije iz Namibije, strani dokumentarni program 13.10 Retrovizor, muzi~ki program 13.30 Dama s kamelijama, britansko-ameri~ki igrani film 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet: Engleska Premier liga: Arsenal - Blackpool, prijenos 18.00 \avoli iz dubine, strani dokumentarni program 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.05 Kako vam drago, ameri~ko-britanski igrani film 22.10 BHT vijesti 22.20 Elite Model Look 2010, snimak 23.55 Nomad-ratnik, francuskokazahstanski igrani film 01.40 Kako vam drago, ameri~ko-britanski igrani film (r)

Crusoe
SERIJA

13.20

Jutro u Srpskoj: Br~ko JUTARNJI PROGRAM 08.15
16.00 Likovna kolonija “Rakani 2010.” reporta`a 16.15 Preobra`enje u Trebinju reporta`a 16.40 Ah, ta planeta 17.00 Vijesti 17.10 Pravila igre, serija, 30/35 17.45 Rukometni turnir {ampiona “banjaluka 2010.”, direktan prenos 19.15 Ma~or feliks, zabuna u moru, crtani film RTRS preporu~uje 19.30 Dnevnik Sport 20.00 50. Sabor truba~a u Gu~i, finale, prenos Koncert Miroslava ili}a 00.00 Prijevremeni izbori za na~elnika op{tine Petrovac 00.05 Prvi talas, 40/66 00.50 Ljubav na Menhetnu, film 02.20 Pravila igre, 30/35

Jagodica Bobica
CRTANI FILM

08.30

Exkluziv
ZABAVNA EMISIJA

19.15

Ni{ta za sakriti
ZABAVNI PROGRAM

19.30

15.20 Islam i muslimani u Hrvatskoj, dokumentarni program, 1. dio 15.50 Dobri ljudi 16.25 Zvjezdani studio 16.55 Vijesti 17.00 Sarajevska hronika 17.25 Dolina sunca, igrana serija, 81. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Dolina sunca, igrana serija, 82. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.15 Ramazanska vaktija 19.25 BSO - sigurne minute 19.30 Dnevnik 2 20.10 Sudija Mastran|elo, mini serija, 1. dio /RP/ 21.49 Dnevnik, najava 21.50 CSI Miami, 15. epizoda 22.39 Loto, dobitna kombinacija broojeva 22.40 Dnevnik 3 22.55 12:08 Isto~no od Bukure{ta, film /RP/ 00.25 Zvjezdani studio 01.00 Centralni zatvor

19.30 20.00 21.00 23.00 01.00 01.50

02.00 02.30 03.00 03.30 04.20 05.00 06.00

Vremenska prognoza Sport Ramazanski program Najbolje godine, serija, 144. ep. Partneri u akciji, igrani film Prava avantura, igrani film Bruce Lee, serija, 42. ep. Vremenska prognoza Reprizni program Hayat TV Vijesti u 7 Bistro BiH Autoklub Ramazanski program Dokumentarni program Nepodno{ljiva lako}a postojanja Muzi~ki program

13.45 Nogometni rivali: Barcelona vs. Real Madrid sportski program 15.25 Ta~ka na i, film 16.25 Tehnologija danas, dok. program 16.55 Ekolo{ka pitanja, dok. program 17.25 Strogo povjerljivo, dok. program 17.50 Pompeji, mini serija 18.55 OBN Info 19.15 Exkluziv, zabavna emisija 20.00 Filmski maraton: [ti}enik 22.15 Filmski maraton: Mrak film 3 00.10 Filmski maraton: Tajanstvena sila 02.00 Filmski maraton: [ti}enik 03.35 Filmski maraton: Mrak film 3

17.00 Paparazzo potjera 17.30 Pare ili `ivot, serija 18.30 Info top 18.45 Vremenska prognoza 19.00 Sarajevo on line 19.15 Made in Banja Luka 19.30 Ni{ta za sakriti, zabavni program 20.15 Bruco{i u frci, film 22.15 Bilo jednom u Meksiku, film 00.10 Generacija 1984, film 02.00 Sarajevo on line 02.10 Made in Banja Luka 02.20 Gold music 03.50 Bruco{i u frci, film 05.40 Pink jubox

RTS
11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.15 15.00 15.10 16.00 17.00 17.55 18.25 19.30 20.10 21.10 22.00 22.45 22.50 23.15 23.45 01.00 Vukovarska hronika Knjiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravlja Dnevnik Sport plus Vrijeme Drugi vijek: Gordan Mihi} - Ispisivanje `ivota Ekskluzivno: U posjeti kod Jovanke Broz Vijesti Verski mozaik Srbije Rade [erbed`ija i prijatelji Tvoje pjesme - moji snovi: Sini{a Kova~evi} (r) \or|e Marjanovi}: K,o nekad u osam Kvadratura kruga Dnevnik Sti`u dolari TV lica: Vladika Porfirije (r) Trendseter Vijesti Svijet sporta Jelen super liga Biljana Krsti} i Bistrik No}ni program

RTCG
08.00 Crnom Gorom kroz gradove 10.00 Emisija za djecu (r) 10.30 Dok. emisija (r) 11.00 Zapis (r) 11.30 Mali koncert 11.55 Kalendar 12.00 Vijesti 12.05 Dok. emisija (r) 12.35 Muzi~ki mix 13.00 Etno 14.30 Emisija za djecu 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzi~ki mix 16.30 Zapis (r) 17.00 Dok. emisija 18.00 Dok. emisija 18.30 Muzi~ki mix 19.20 Kalendar Tr`i{te valuta Berza 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Koncert 22.05 Dok. emisija 22.50 Kalendar 23.00 Dnevnik 3 23.20 Crnom Gorom kroz gradove (r)

TV ATLAS
09.00 10.00 11.00 12.00 14.00 Sen Trope, serija (r) @ivot je lijep (r) Hotel Vavilon, serija (r) Potjera, film Mad Men, serija (r) 15.30 Hotel Vavilon, serija 16.30 Fudbal 17.30 Trava, serija

HALLMARK
06.00 Pomorska patrola, serija 09.00 Za ljubav treba rizikovati, film 11.00 Iza kulisa: ^arlijevi an|eli, film 13.00 Zabava ne prestaje, film 15.00 Sestra me izlu|uje, film 17.00 Eva, film 19.00 Vezane tajnom, film 21.00 Cvje}arka, film 23.00 Ubistvo na Plezent Drajvu, film 01.00 I eto nje, film 03.00 Pomorska patrola, serija

DISCOVERY
06.00 06.25 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 16.55 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40 Nevolje sa bubom Limarska radionica Lovci na oluje Ameri~ka luka Pliva~ka avantura Megagraditelji U srcu ma{ine Gra|evinske intervencije Borna kola bra}e Hau Limarska radionica Grmljavina iz Kanzasa Takmi~enje u izradi automobila Kako se to pravi Kako se pravi Velike selidbe Megagraditelji Gra|evinske intervencije Grmljavina iz Kanzasa Takmi~enje u izradi automobila Borna kola bra}e Hau Ameri~ke drvosje~e Ameri~ka luka Izgubljeni raj

N. GEOGRAPHIC
08.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 09.00 Raj na zemlji 10.00 In`enjerske veze 11.00 Poznati kosmos 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje 13.00 Opasni susreti 14.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem

Marfijev zakon
SERIJA

Raj na zemlji
SERIJA

20.00

09.00

18.00 Forum 60 19.00 Sen Trope, serija 20.00 Marfijev zakon, serija 22.00 Dokumentarna serija Pri~a o tijelu 1 22.30 Ptica na `ici, film 00.00 Martjo{ke, serija

15.00 16.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00

Herodov izgubljeni grob Isus Tajne krsta [apta~ psima Najbolji posao na svijetu, 2 epizode ]orkirani u inostranstvu Smrtonosna akcija Granica [apta~ psima

subota, 21. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 @utokljunac: Divlji zapad (r) 08.40 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmatinac Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.25 Cijele note, serija za djecu 09.50 Slu~aj za ekipu BARZ, serija za djecu (r) 10.15 Slu~aj za ekipu BARZ, serija za djecu (r) 10.40 Sportske igre mladih 10.55 Briljanteen (r) 11.40 Hrvatski pisci na TV ekranu - Tito Strozzi: Igra i zbilja (r) 12.55 ^ovjek i afri~ka fauna: Parkovi protiv prirode, dokumentarna serija (r)

63

NOVA
07.00 Legenda o tri mu{karca, igrani film 08.45 Dora, crtana serija 09.10 Timmy Time, crtana serija 09.25 Ben Ten Alien Force, crtana serija 09.50 Na{a mala klinika, serija 10.45 Dodir s neba, serija 11.40 Frikovi, serija 12.35 Smallville, serija 13.30 Legenda o tri mu{karca, igrani film 15.25 Naoru`an i opasan, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Nad lipom 35 18.10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Elitni ubojice, igrani film 21.40 Krvavi zlo~in, igrani film 23.15 Smrtonosna zavjera, lm 00.50 Male no}ne pri~e, show 02.20 Vo`nja smrti, igrani film 04.00 Zati{je, igrani film

TV MOSTAR
09.00 Bistro BiH, dok. program 09.30 Asterix i vikinzi, crtani film 10.45 Roker iz koko{injca, crtani film 12.00 Gradski mi{evi, crtani film 13.00 Najbolje godine, serija 14.00 [umski duh, film 16.00 Kramer protiv Kramera, film 17.40 Toyotin svijet prirode 18.00 Muzika 19.00 RTM vijesti 19.32 Ramazanske teme 20.00 Najbolje godine, serija 21.00 Partneri u akciji, film 23.00 Prava avantura, film 01.00 Sport centar

MRE@A PLUS
12.00 Gradski mi{evi, crtani film 13.00 Najbolje godine, serija 14.00 [umski duh, film 16.00 Kramer protiv Kramera, film 20.00 Najbolje godine, serija 21.00 Partneri u akciji, film 23.00 Prava avantura, film 01.00 Sport centar 01.05 Bruce Lee, serija, 42. ep.

TV SA
13.00 Vijesti TVSA 13.15 Sarajevsko ve~e, zabavni program (r) 15.15 @ene s broja 13, serija 16.00 Poaro, serija 17.00 Vijesti TVSA 17.10 Muzi~ki program 17.55 Bh veza, inf. program 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Stazama milosti do vje~nosti, ramazanski program 19.48 Vrijeme iftara 19.51 Stazama milosti do vje~nosti, ramazanski program, nastavak 20.30 Vijesti TVSA 20.35 @ene s broja 13, serija 21.15 Sarajevska {kola filmaPismo glava 23.05 Gubitnik, film 00.45 @ene s broja 13, serija 01.30 Stazama milosti do vje~nosti, ramazanski program (r) 03.00 Program za sehur 04.03 Vrijeme sehura 04.10 Reprizni program

08.00 Vijesti 08.10 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Karavana hrabrih, ameri~ki film (r) 09.35 Jelovnici izgubljenog vremena: ^uda od graha i fa`ola (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture (r) 10.15 Ku}ni ljubimci 10.50 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (r) 12.30 More ljubavi, serija 13.15 Prizma, multinacionalni magazin 14.00 Ekumena: Religija u postkomunizmu, religijski program (r) 14.55 Reporteri - izbor: Ubojstva albina u Africi 15.50 Znanstvene vijesti 16.05 Euromagazin: [panjolska fronta 16.40 Vijesti 16.49 Vrijeme sutra 16.50 Kulturna ba{tina: Zagreba~ke fontane (r) 17.05 Jelovnici izgubljenog vremena: Marinade i savuri (r) 17.25 Prirodni svijet 3: Velika bijela psina - `ivu}a legenda, dokumentarna serija 18.20 Lijepom na{om: Ilok (r) 19.15 Vrijeme 19.16 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.00 Vaterpolo, EP 2010. vinjeta: Fran Pa{kvalin 20.02 Vrijeme 20.10 Ku}a debele mame 2, ameri~ki film (r) 21.50 Vijesti 22.05 Vijesti iz kulture 22.10 Festival Dalmatinske {ansone [ibenik 2010. 23.50 Filmski vikend s Liamom Neesonom: Darkman, ameri~ki film (r) 01.20 Festival Dalmatinske {ansone - [ibenik 2010., progla{enje pobjednika 01.40 No} kultnih flmova: Brza cesta, ameri~ki film 03.20 No} kultnih filmova: Slatkica, ameri~ki film (r) 04.35 Fotografija u Hrvatskoj (r) 04.40 More ljubavi, serija (r)

TV SLON
13.02 Katalina i Sebastijan, serija (r) 15.27 Tuzla u`ivo 15.35 Super Zvijezda Slona 2010., muzi~ki program 17.20 Tuzla u`ivo, panoramske kamere 17.25 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, infoprogram, vikend izdanje 18.30 Extra DJ 19.29 Pred iftar, vjerski program 20.17 Kviz Extra 20.40 [e}ernica, revijalni program 22.40 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
09.08 [arengrad, dje~iji program(r) 09.30 Dje~iji program 11.00 Svjetla pozornice 12.00 Plima `ivota, serija 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.10 Plima `ivota, serija 17.00 Bonaventura 17.30 Ljudi i vrijeme (r) 18.00 BH veza, info-magazin 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Vijesti 19.15 Ramazanski program 20.05 Vrata tajne, serija 20.30 Koncert 21.30 Igrani film 23.00 Vijesti (r) 23.15 Dok. program

Struna u krvi
SERIJA

22.10

Dodir s neba
SERIJA

10.45

13.50 KS automagazin 14.20 4 zida 14.55 Pore~: Rukometni kup 2010. - finale, prijenos 16.40 Oluja svih oluja, ameri~ki film 18.45 Mu}ke 6a, humoristi~ka serija 19.35 Tu|inci u Americi, humoristi~ka serija (r) 19.55 Tom i Jerry, crtani film (r) 20.05 Ve~eras... 20.10 HNL: Karlovac Rijeka, utakmica 22.10 Struna u krvi 6, serija (15) (r) 23.45 Mini HNL 00.05 Mu}ke 5b, humoristi~ka serija (r) 01.05 Mu}ke 5b, humoristi~ka serija (r) 02.25 Mu}ke 6a, humoristi~ka serija (r) 03.15 Mu}ke 6a, humoristi~ka serija (r) 04.05 Kraj programa

TV KAKANJ
03.20 03.50 08.00 08.30 09.00 09.10 09.20 10.00 11.00 11.30 12.00 12.05 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 17.05 18.00 19.00 19.30 20.10 20.20 21.00 22.15 23.35 00.00 Sehurski program TV mukabela Te{anjska hronika Tajna pe}ine An|elos, serija Denis napast U~enje Kur%ana Program TV Sahar Osvaja~i, crtani film Svjedok prirode Imam Alija, serija Flas vijesti Alhemija, film TV mukabela Uljep{aj svoj `ivot Imam Alija, serija Autoshop magazin Flash vijesti Gostiona Harun Jahja Denis napast U susret iftaru Vijesti IC Poruka, serija Islam i nauka Veliki susret, serija Vijesti TV Sahar Vijesti IC

TV TK
08.00 08.30 09.00 10.00 10.30 11.15 11.55 12.00 12.15 13.15 13.55 14.10 14.30 16.00 16.15 16.45 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 20.30 21.45 23.15 23.30 01.00 Taina, serija Brzi kuhar Vrata tajne, serija (r) Selu u pohode Razglednica Glas Amerike (r) Iz dana u dan... Vijesti Velikani stolje}a D`ejmi kod ku}e, kulinarski show Iz dana u dan... Za svaku bolest trava raste Muzi~ko popodne Vijesti Na{e pri~e Hod vijekova Bh veza Moj dom, magazin ^ekaju}i kandilje Dnevnik RTV TK ^ekaju}i kandilje Veliki susret, serija Film Vijesti Film Dnevnik RTV TK (r)

RTV USK
11.20 Ramazanski program (r) 12.00 Vijesti 12.05 Za{tita `ivotne sredine, 9/45 12.30 Meri, Kejt i E{li u akciji, 5/28 13.05 Meraklije, 10/26 14.00 Cirkus, 1/26 (r) 15.00 Folk time 15.30 Mnogo simpatija, dok. film 16.00 Francuski fokus: Meteori 16.45 Autoshop magazin 17.25 Glave koje govore: Var{ava 17.45 Otisci, 7/25 18.20 Umi{ljena mi{ica, pozori{na predstava 19.00 Dnevnik TV USK 19.30 Ramazanski program 20.30 Hronika kraji{kih gradova 21.00 Sulejman Bugari, 2/4 21.30 Vijesti 21.35 Medresa vakifa, reporta`a 21.55 Ilahije 22.20 Igrani film

RTV VOGO[]A
08.00 Sevdah za dobro jutro 08.30 Na tragu prirode, dok. serija (r) 09.00 Sense: Ha{ki tribunal (r) 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Glas Amerike (r) 10.40 Svijet tajni, serija (r) 15.00 Autovizija 16.00 Program za djecu 16.30 Video`urnal iz Srebrenice, omladinski magazin 17.00 Sense: Ha{ki tribunal (r) 17.30 Sevdalinko pjesmo najmilija, muzi~ki program 17.50 Bijela hronika 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Ramazanski program 20.30 Turizam plus 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Muzi~ki program 01.30 Turizam plus (r) 02.30 Autovizija (r) 03.00 Autoshop magazin (r) 03.30 Ramazanski program

EUROSPORT
08.30 Ski-skokovi, Poljska 10.00 Kanu, Poznan, Poljska, live 12.00 Ski-skokovi, Poljska 13.00 Kanu, Poznan, Poljska, live 15.30 Biciklizam, Eneco Tour, live

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 08.00 Fudbal, Bundesliga 09.30 Fudbal, Japanska liga 11.00 Australijski fudbal

SPORT KLUB
06.00 Ajax TV 06.30 ATP Masters Cincinnati 1/4 Finala 08.30 Premier League Magazin 10.00 ATP Masters Cincinnati 12.45 Najava Premier League 13.15 Championship: Coventry - Derby, direktno 15.15 Najava Premier League 16.00 Premier League: Stoke - Tottenham, direktno 18.00 ATP Masters Cincinnati 1/4 Finala 20.00 ATP Masters Cincinnati, polufinale, direktno 22.00 Premier League: Arsenal - Blackpool 01.00 ATP Masters Cincinnati, polufinale, direktno 03.00 Premier League: Wigan - Chelsea

VIASAT HISTORY
06.00 Azijski mu{karci na platnu i ekranu 07.00 @ivot i smrt u Rimu 08.00 Duhovna muzika 09.00 [ta je donijela industrijska revolucija 09.30 Misterije mumija 10.00 Najve}i vitez 11.00 Otmica 12.00 Biblijske zagonetke 13.00 Ku}a iz edvardijanskog doba 14.00 Azijski mu{karci na platnu i ekranu 15.00 @ivot i smrt u Rimu 16.00 Duhovna muzika 17.00 Lete}i nosa~ aviona 18.00 Dalaj Lama 19.00 Pra{ko prolje}e 21.00 Ku}a iz edvardijanskog doba 22.00 Mark Forster - dozvola za snimanje 23.00 @ivot i smrt u Rimu 00.00 Duhovna muzika 01.00 Lete}i nosa~ aviona 02.00 Dalaj Lama 03.00 Pra{ko prolje}e 05.00 Ku}a iz edvardijanskog doba

ANIMAL PLANET
07.40 Sve o psima 08.35 Oti}i predaleko 09.00 Donald [ulc, stru~njak za otrove: Ubice iz okeana 9.55 [kola za gorile 10.20 @ivot delfina 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom svijeta 14.00 SSPCA 14.30 Opasno blizu 14.55 Opasno blizu 15.25 Velike morske avanture 16.20 Kako da ne postanete mamac za ajkule 17.15 Pre`ivjeti napad ajkule 18.10 No}ni `ivot ajkula 19.10 Pitbul terijeri i biv{i zatvorenici 20.05 ^udo da sam `iv 21.00 Ljeto ajkula 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Pitbul terijeri i biv{i zatvorenici 00.40 ^udo da sam `iv

TV 1000
06.00 Do|i da vidi{ raj, film 08.10 Sve ostaje u porodici, film 10.00 Carevo novo odijelo, film 12.00 Bitange iz tr`nog centra, film 14.00 Deset razloga za{to te mrzim, film

Eneco Tour
BICIKLIZAM

Bundesliga
FUDBAL

15.30

15.30

Dueti
FILM

18.00

17.00 Ski-skokovi, Poljska 17.30 Ski-skokovi, Poljska, live 19.15 Tenis, WTA Montreal, Kanada 21.00 Tenis, WTA Montreal, Kanada, polufinale 22.45 Fight Club 00.45 Ski-skokovi, Poljska

14.00 Ragbi, SK (@): Engleska - Irska 15.30 Fudbal, Bundesliga 21.00 Ski skokovi, Poljska 22.00 Fudbal, Bundesliga

16.00 Englez koji se popeo na brdo, a si{ao sa planine, film 18.00 Dueti, film 20.00 Ljudi od ~asti, film 22.10 Do|i da vidi{ raj, film 00.20 Heteroseksualac 3 gre{ne no}i, film 02.00 Me|u `enama, film

KO[ARKA Ukrajina - BiH 87:69

O~ajan po~etak za kraj nadanja

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
49. strana

subota, 21. august 2010. godine

Holivudska glumica otkazala put u Hrvatsku

Epidemija denga groznice u Laosu
Od denga groznice, koju prenose komarci, u Laosu je od po~etka godine preminulo 36 ljudi i to je najte`a epidemija u posljednjih pet godina, saop{teno je ju~er iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). “Rije~ je o velikoj epidemiji“, rekla je epi de mi olog WHO Han nah Lewis, dodaju}i da je u posljednjih najmanje pet godina najve}i broj pre mi nu lih od ove bolesti u Laosu bio 22. Ona je istakla da ne postoji o~igledan razlog za pove}anje broja preminulih te da je epidemija denga groznice cikli~na.
Angelina Jolie: Otkazala Hrvatsku iz sigurnosnih razloga

Angelina Jolie nenajavljeno

Kazna zbog stripa o holokaustu
Nizozemski prizivni sud kaznio je je dnu mu sli man sku umjetni~ku grupu nov~anom kaznom od 2.500 eura zbog govora mr`nje, jer su njeni pripadnici na svoje web stranice postavili strip koji dovodi u pitanje holokaust. Sud u nizozemskom gradu Arnhemu odbacio je `albu ni`eg suda i izrekao kaznu, uz obrazlo`enje da strip koji je Arapska evropska liga (AEL) objavila 2006. mo`e biti opasan. “Sud `eli naglasiti da Evropski sud za ljudska prava, koji smatra slo bo du go vo ra naj vi {om vrijedno{}u i brani je svim silama, ne pravi ustupke kada je u pitanju negiranje ili trivijalizacija holokausta“, navodi se u obrazlo`enju suda. Sud je nalo`io i da rad grupe AEL bude pra}en dvije godine.

SLETJELA U SARAJEVO
Holivudska glumica Angelina Jolie ju~er u 17,30 sati privatnim avionom cesna sletjela je na Sarajevski aeorodrom, potvrdio nam je de`urni operativni slu`benik Grani~ne policije Jolie je doletjela u Sarajevo nakon {to je otkazala odlazak u Hrvatsku. Angelina Jolie, jedna od najslavnijih svjetskih glumica, obja{njavaju}i razloge nedolaska u Hrvatsku, navela je ju~er u sa-

Kako je javila FTV, Angelina Jolie je sino} stigla u glavni grad BiH radi snimanja novog filma ~ija je radnja smje{tena na podru~je biv{e Jugoslavije i ne}e spavati ni u jednom od hotela u Sarajevu
op}enju, uz izraze `aljenja, kako to nije bilo mogu}e zbog sigurnosnih razloga, javila je Hina. “Imala sam namjeru putovati u Hrvatsku kako bih sino} bila na ‘Kralju Learu’. Zbog sigurnosnih propusta, re~eno mi je da to logisti~ki ne}e biti mogu}e. Ja sam obo`avateljica Rade [erbed`ije i ~ula sam

sjajne stvari o njegovoj produkciji. Nadam se da }u sljede}i put mo}i biti prisutna“, stoji u saop}enju koje je poslao njen savjetnik i opunomo}enik Adam Waldman. Angelina Jolie je stigla u glavni grad BiH radi snimanja novog filma ~ija je radnja smje{tena na podru~je biv{e Jugoslavije i ne}e spavati ni u jednom od hotela u Sarajevu, javila je Federalna televizija.

POSLJEDNJE VIJESTI
NASILJE U AFGANISTANU - Pripadnik me|unarodnih snaga poginuo je od eksplozije mine na jugu Afganistana, saop{teno je ju~er iz komande NATO-a koja je priznala da je prethodno u akciji protiv pobunjenika iz mre`e Hakani ubijena jedna `ena. Dr`avljanstvo poginulog vojnika nije poznato. Prethodno je jedna `ena poginula u akciji u provinciji Kost. HAP[ENJA ZBOG PEDOFILIJE - [panska policija saop{tila je da je u sklopu operacije protiv dje~ije pornografije na internetu u 15 pokrajina uhap{eno 32 ljudi i da je 14 optu`eno. Izvr{eno je ukupno 46 pretresa i zaplijenjeno je 14 ra~unara, 118 hard diskova i 911 CD i DVD diskova na kojima je vi{e hiljada prikaza dje~ije pornografije. PROTESTI U KA[MIRU - Indijska policija je otvorila vatru na demonstrante u Ka{miru, koji su protestovali protiv vlade te zemlje. U sukobu je poginulo najmanje dvoje demonstranata. Policija je otvorila vatru po{to su demonstranti napali policijsku stanicu Bid`bihara. Jadna osoba je poginula, dok je vi{e njih povrije|eno. U saop{tenju se dodaje da je u protestima jo{ jedna osoba izgubila `ivot u regionu na sjeveru Ka{mira.

Kompjuterski virus oborio avion
[panski dnevnik Pais navodi da postoji mogu}nost da su kompjuterski viru si doprinijeli padu {panskog putni~kog aviona kompani je Spa na ir u Ma dri du prije dvije godine, kada je po gi nu lo 154 lju di. Prema pisanju lista, u internom izvje{taju aviokompanije navodi se da centralni kompjuter Spanaira, koji je registrovao tehni~ke probleme u avionima, nije bio ispravan, jer je bio zara`en {tetnim ra~unarskim programima. Avion MD-82 imao je tri tehni~ka problema, i to je situacija kada se letjelici zabranjuje da poleti.

33. kolo - nezvani~an izvje{taj 48 46 72 59 24 39 42 61 90 69 85 74 65 51
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Policajci uhap{eni zbog kra|e goriva
Bugarska policija uhapsila je ju~er ~etvoricu policajaca koji su krali gorivo. Grupa je koristila kamion koji po spolja{nosti uop{te ne li~i na cisternu i uz pomo} crijeva su krali gorivo sa naf to vo da kom pa ni je Lu ko il, saop{teno je iz bugarske policije. Uha p{e ni su u tre nut ku kra|e, a bili su natankovali oko deset tona u kamion koji mo`e da primi 35 tona. Policajci-lopovi bili su opremljeni ure|ajima za no}no osmatranje.

26 23 63 50 28 37 67 47 29 78 80 84 16 53
15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

62 36 9 27 57 11 33
29 30 31 32 33 34 35

JACK POT: nije izvu~en

87 60 54 5
36 37 38

39

BINGO 37+

Bingo 37+ jedan dobitak 42.669 KM, kartica kupljena u Grada~cu Deseterac: 26 dobitnika po 984,68 KM, Peterac: 9.990 dobitnika po 4,90 KM JACK POT u narednom kolu oko: 2.320.000 KM BINGO PLUS: 9 5 8 2 3 1

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->