Professional Documents
Culture Documents
Socijalna psihologija kao posebna empirijska psiholoska disciplina se formira tek 20-ih
godina XX veka.
Najopstije receno,njen predmet je proucavanje drustvenog ponasanja ljudi!!Ali,izrazom
“drustveno ponasanje” predmet socijalne psihologije nije dovoljno jasno odredjen.Cesto
se navodi da drustveno ponasanje proucavaju razne od drustvenih nauka.
U nastojanju da se jasnije odredi predmet proucavanja socijalne psihologije istice se da
taj predmet cini ponasanje pojedinaca u drustvu,u drustvenom kontekstu ili u
drustvenoj situaciji!!!Naglasak se stavlja na pojam “pojedinac”.
Zeli se istaci da se socijalna psihologija uvek interesuje za individue,pojedince,njihove
dozivljaje i postupke;a ne za drustvo i drustvene institucije u celini niti za rezultate
zajednickog drustvenog zivota.
PROBLEMI IZUCAVANJA:
I) PROUCAVANJE RAZLICITIH VIDOVA NEPOSREDNE INTERAKCIJE LJUDI
1) Proucavanje komuniciranja medju ljudima
2) Izucavanje opazanja i ocenjivanja drugih osoba i njihovih osobina
3) Proucavanje tzv.interpersonalne privlacnosti
4) Proucavanje ponasanja ljudi u struktuiranoj i u nestruktuiranoj grupi
1
III) PITANJA O ULOZI POJEDINIH PSIHICKIH F-JA I POSEBNO LICNOSTI I
NJENIH OSOBINA NA
DRUSTVENE POJAVE I DRUSTVENO ZBIVANJE
1) Proucavanje politickog ponasanja
2) Javljanje delikventnog i devijantnog ponasanja
3) Psihologija medjunarodnog ponasanja
4) Proucavanje uloge psiholoskih cinilaca u ekonomskom zivotu
2
b) Ne ogranicava se na proucavanje neposredne interakcije ljudi nego zahteva
proucavanje ponasanja i iskustva u
odnosu na socijalnu situaciju
c) Formulacijom “u odnosu na socijalnu situaciju” dozvoljava tumacenje da je predmet
socijalne psihologije,pored
proucavanja interakcije ljudi,i proucavanje uticaja socijalnih faktora na ponasanje
pojedinaca,kao i proucavanje
uticaja ljudi i njihovih psihickih karakteristika na drustvene pojave i drustvena
zbivanja.
Opsta psihologija proucava one procese kod kojih socijalni faktori nisu
odlucujuci,iako imaju ulogu i treba ih
uzimati u obzir;a socijalna psihologija proucava one fenomene kod kojih su socijalni
faktori odlucujuci ! ! !
3
Razlika izmedju socijalne psihologije i sociologije je u tome sa kog aspekta posmatraju
pojave!!!
KLAJNBERG ilustruje razliku izmedju socijalne psihologije i sociologije na primeru
proucavanja gangova:
*Socilog se interesuje za ekonomske i druge socijalne uzroke koji su
doveli do formiranja ganga,za
odnose ganga prema raznim socijalnim institucijama,za efekat
delovanja ganga na zajednicu.
* Socijalni psiholog-njega interesuju psiholoske karakteristike pojedinca i
ganga u celini,licni stavovi
pojedinaca,kao i stavovi karakteristicni za ceo gang,zivotne
istorije pojedinih clanova…
2) Sociolog proucavajuci grupu trazi ono sto je slicno i jednako u ljudskom ponasanju
Socijalni psiholog ukazuje na individualne razlike i nastoji da ih protumaci
ANTROPOLOGIJA VS SOCIJALNA
PSIHOLOLGIJA
interesuje se za karakteristicne nacine interesuje se za
psihicke procese i aktivnost
organizovanja zivota u razlicitim
pojedinaca,pripadnika tih zajednica
drustvenim zajednicama
4
3 PERIODA U RAZVITKU SOCIJALNE PSIHOLOGIJE:
I) OD ANTICKIH VREMENA DO POLOVINE XIX VEKA
To je prvi period u kojem socijalna psihologija ne postoji kao posebna ni teorijska ni
empirijska disciplina.Pojedini
socijalno-psiholoski problemi se pretresaju uu okviru filozofije.Ne vrse se sistematska
ispitivanja.Socijalna
psihologija u tom periodu ne postoji kao pposebna ni teorijska ni empirijska
disciplina.
PLATON smatra da drustvo nastaje i postoji jer ljudi sami sebi nisu dovoljni.Potrebna
je organizovana aktivnost veceg broja ljudi da bi se mogli odrzati!!!Van drustva
pojedinci ne bi mogli zadovoljiti ni svoje osnovne potrebe.Zato ljudi stvaraju
drustvo(drzavu) i zato ga odrzavaju.Drzave mogu biti dobre i lose.To zavisi,pre svega,od
toga kakvi su ljudi koji drzavaom upravljaju.
ARISTOTEL ljudi zive u drustvu zbog toga sto po svojoj prirodi teze za drustvenim
zivotom,sto su drustvena bica!!
I on,kao i Platon,navodi da je drustvo neophodno da bi se ljudi odrzali.Najsposobniji
treba da upravljaju drustvom.Vecina ljudi je po prirodi lenja i glupa,i bliza zivotinjama
nego bozanstvu.Sve ljude je moguce i potrebno vaspitavati za drustveni zivot.
5
RUSO istice da do drustvenog zivota dolazi jer spoljni uzroci(oskudica,napad
neprijatelja) nagone ljude na to!!!
Iznosi shvatanje slicno Hobsovom da zivot u drustvu nije prirodno stanje
coveka.Ali,Ruso nema takvo rdjavo misljenje o prirodi coveka kao Hobs.
Po Rusou,covek po prirodi nije rdjav!!!Stvaranjem drustva covek se menja i stice osobine
koje se mogu oznaciti bilo kao dobre bilo kao rdjave.Drustveni zivot odlucno menja
coveka jerk ad se menja drustvo menjaju se covek i njegove osobine.Ruso smatra da je
izvor rdjavih osobina ljudi u rdjavom drustvu.Istice da treba menjati drustveni system,a
time ce se menjati i ljudi.
SHVATANJA EVOLUCIONISTA:
Osnovna ideja: oblici drustvenog ponasanja ljudi se menjaju i u razlicitim drustvenim
uslovima su razliciti!!!
DARVIN objasnjavajuci covekov drustveni razvitak naglasava dva procesa: a) proces
kooperacije
b) proces
simpatije
On je smatrao da su ova dva momenta bitna za drustveni zivot.Smatra da razvitak coveka
zavisi,pre svega,od selekcije u psiholoskom i socijalnom smislu.Afirmisace se ii steci
polozaj i ugled u drustvu oni ljudi koji razvijaju osobine koje ce odgovarati drustvenim
potrebama i koji unapredjuju drustveni zivot ljudi.
6
Ljudi u drustvenoj zajednici imaju odredjene ideje,misli,praksu,iskustvo.Te ideje imaju
neku vrstu samostalne egzistencije,nezavisne od individualne.On ove ideje naziva grupna
svest jer predstavljaju misli i osecanja grupe.
Kolektivne ideje predstavljaju snagu koja prisiljava pojedinca na odredjeno
ponasanje.Kolektivnu svest upoznajemo na osnovu kolektivnih,drustvenih
manifestacija:pravnog sistema drustva,njegovih moralnih normi…
Drugi pojam kojim Dirkem operise je solidarnost.Po njemu je solidarnost jedna od
osnovnih drustvenih snaga.
7
deluju,te da postupa u suprotnosti sa svojim navikama i svojim karakterom.Pojedinac se u
gomili ponasa kao hipnotisani subjekt.
ROS odredjuje socijalnu psihologiju kao naucnu granu koja se bavi proucavanjem
interakcije izmedju coveka i njegove socijalne sredine.Smatra za najvazniji drustveni
fenomen sugestiju,ocenjujuci je kao princip drustvenog ponasanja uopste.Pojmove
sugestije i imitacije koristi za objasnjenje razlicitih drustvenih
pojava(obicaja,mode,javnog mnjenja)
INSTINKTIVISTICKO SHVATANJE:
MEK DUGAL iznosi shvatanje da osnovu socijalnog ponasanja treba traziti,pre
svega,u instinktima!!!Zastupa shvatanje koje u instinktima vidi osnov celokupnog
ponasanja coveka.Mek Dugal instinkte odredjuje kao urodjene tendencije.Navodi da je
osnovni zadatak psihologije da otkrije koji su osnovni ciljevi kojima covek tezi i koji su
osnovni pokretaci(bazicni motivi) koji gone coveka na aktivnost.Mek Dugal smatra da su
takve pokretacke snage instinkti.Krajnji uzrok ponasanja ljudi lezi u instinktima.
~ Njegovo shvatanje je podvrgnuto ostroj kritici jer je pokazano da mnogi pokretaci
ljudske aktivnosti,koje on smatra urodjenim instinktima,nisu urodjene tendencije nego su
formirane u toku zivota.
POČECI SISTEMATSKOG EMPIRIJSKOG
ISTRAŽIVANJA:
BEHTJEREV eksperimentalno proverava da li su tacniji sudovi i ocene koji se
donose pojedinacno ili sudovi i ocene do kojih se dolazi putem diskusije u
grupi.Donoseci sudove i ocene u grupi:
a) Tacnije se procenjuje trajanje odredjenih vremenskih intervala
b) Sa vecom potpunosti se oznacavaju detalji na pokazanoj slici
c) Uspesnije se resavaju zadati problemi
8
b) Racionalizacija – uskladjivanje zapamcenog shvatanjima karakteristicnim za kulturu
kojoj pojedinac pripada
c) Akcentuacija – naglasavanje nekih momenata kao posebno vaznih
9
Rot “ grupa” ( 21-86, 139-181, 209-253, 259-260, 262-301, 303-307, 319-336)
Kolokvijum II
Grupa :
1. osobe koje imaju zajednicku karakteristiku, a da medju njima nema ni
prostorne, ni akcione povezanosti ( tv pretplatnici )
2. veci broj lica zainteresovan za isto zbivanje nadje se na istom mestu, a medju
njima nema blizeg medjusobnog kontakta ( publika )
3. privremeno okupljen veci broj ljudi koji se nasao u stanju povecane
uzbudjenosti, pa jedni znatno uticu na druge ( masa, gomila )
4. vise lica koja se zalazu za ostvarenje istih ciljeva, iako nisu na istom mestu i
medju svim ane postoje kontakti ( soc. pokreti )
5. osobe medju kojim apostoji neposredna interakcija ( porodica )
6. postoji interakcija, ali ona nije medju svima neposredna ( skola )
7. velike skupine populacije za koje je karakteristicno osecanje zajednicke
pripadnosti ( nacija, drzava )
definicije grupe :
1. Kartrajt & Zender : kao osnovnu karakteristiku grupe isticu uzajamne odnose
i zavisnost njenih clanova
2. Homans, Sho : interakcija
3. Sherif & Sherif : struktura grupe ( odnosi u grupi, system vrednosti, norme )
4. Dzib, sovjetski : zajednicki cilj, instrumentalnost grupe
6. Krech & Krachfild : razlikuju grupu i drus. organizaciju
- “ grupa” = 2 ili vise lica koja se nalaze u odnosu uzajamne zavisnosti, i imaju
zajednicku ideologiju
2 kategorije grupa :
10
- Andrejeva :
1. realne grupe
a) labaratorijske
b) prirodne
- velike ( organizovane i neorganizovane )
- male ( grupe u formiranju i razvijene grupe – kolektivi )
2. uslovne grupe = klase populacije sa zajednickom karakteristikom, ali bez
ikakve interakcije
grupa podrazumeva :
1. odredjen broj osoba
2. neki oblik povezanosti medju njima
3. interstimulaciju, uticaj jednih druge
NESTRUKTUIRANE GRUPE
publika :
- namerno okupljena
- nenamerno okupljena
gomila :
- agresivna ( unistava )
- defanzivna ( nastoji da izbegne nesto )
- akvizitivna ( nastoji da se domogne necega )
- expresivna ( manifestuje svoja uverenja
11
1.) PUBLIKA ( slucajna i namerna )
- broj ucesnika slucajne publike je vazan faktor od koga zavisi uticaj na druge
prolaznike
- transformacije slucajne publike :
a) moze nestati vremenom
b) prerasti u gomilu, masu
c) prerasti u struktuiranu grupu
12
vrste :
1. akvizirivni ( propagandisticki ) – usmereni na postizanje necega sto pripadnici
pokreta nemaju, a smatraju opravdanim da imaju ( npr. pokret za crnacka prava )
2. defanzivni – spasavanje od necega ( npr. grupe koje veruju u skoru propast
sveta )
3. protestni pokreti ( npr. hipi pokret )
4. agresivni – iskazivanje mrznje prema drugima ( npr. rasisticki pokreti )
5. expresivni – manifestacija uverenja i o osecanja
6. kulturni – velicanje neke osobe ili verovanja
STRUKTUIRANE GRUPE
karakteristike :
klasifikacija :
- Andrejeva :
a) grupe u formiranju – nisu postigle pun stepen razvijenosti
b) kolektivi – grupe razvijene po odnosima i interakciji clanova
13
- Gorichar : 1. porodicno srodnicke 2. vaspitno-obrazovne 3.kulturne
4.religiozne 5. rekreacijske 6. politicke
karakteristike :
podela :
1. prema velicini : sasvim male grupe ( dijada i trijada ) i malo vece male grupe
2. delatnost
- porodicne - terapeutske
- vrsnjacke - T grupe ( trening, uvezbavanje odredjenog ponasanja )
- proizvodne - diskusione
A)
1. DIJADA ( porodicna, prijateljska )
- po nekim autorima ne poseduje strukturu!
2. TRIJADA
- moguce dijade unutar trijade ( izolovanost treceg clana )
- uloga clana :
1. posrednik
2. koristi tenziju za poboljsanje svog polozaja
3. namerno izaziva sukobe da bi osigurao korist za sebe
- prednost trijade : grupe sa parnim brojem clanova su podloznije tenziji i
antagonizmima!
B) PORODICNA GRUPA
f-ja :
1. agens socijalizacije
2. reproduktivna ( produzenje vrste )
3. ekonomska ( briga o nedoraslim i nezbrinutim clanovima )
14
karakteristike :
1. obimna i slozena interakcija medju clanovima
2. emocionalna povezanost
3. intimnost – poveravanje, ispoljavanje emocija i crta licnosti
4. trajna grupa
C) VRSNJACKA GRUPA
( adolescentna grupa )
1. nema zajednickog cilja, vec zajednicke aktivnosti ( kroz zajednicko iskustvo
formiraju se simpatije )
2. formira se radi zadovojenja odredjenih potreba ( za afirmacijom,
nezavisnoscu, afektivnom vezanoscu,…)
3. formira se na osnovu uzajamne privlacnosti clanova
4. specificna struktura odnosa ( svako je glavni za nesto )
5. konformizam u odnosu na norme grupe i antikonformizam u odnosu na
norme odraslih
D) PROIZVODNA GRUPA
( kolektiv )
1. cilj : proizvodnja drus. dobara
2. soc.-emotivni odnosi i veze ( potreba za njihovim zadovoljenjem )
3. socijalni odnosi determinisani zadacima proizvodnje ( manje intimni,
manje trajni )
4. formalna grupa ( fiksirane obaveze i prava clanova ) , formalin vodja ( biran ili
postavljen ) , neformalni odnosi unutar grupe
5. norme : kako i koliko uradilti, kojim tempom
15
Agrajl : osobine rukovodioca
1. da uvidi problem i jasno ga formulise
2. podeli problem na podprobleme koji ce se sukcesivno resavati
3. uvidi gde postoji neslaganje medju clanovima i nastoji da to prevazidje
4. podstice sto veci broj pitanja
5. spreci prenaglo i nezrelo donosenje odluka
6. resenja prihvatljiva za sto veci broj clanova
7. sto vise ponudjenih resenja
8. da obezbedi demokratsku atmosferu
- Slejterov ogled ( 5 clanova grupe kao optimalan broj ) ne vazi za sve vrste
grupa : slozenija pitanja traze da u resavanju problema ucestvuje i veci broj
clanova!
vrste :
1. T – grupe
- cilj; da poprave umesnost saradnje sa drugim osobama, da nauce ucesnike da
se demokratskije ponasaju
- cini ih 10 – 20 osoba
2. susretne grupe ( iz Maslovljeve “humanisticke ” )
- insistiranje na neposrednom izrazavanju emocija ( vrisak, plakanje, klicanje od
srece, telesnim pokretom, postojanje i telesnih kontakata ne samo verbalne
interakcije )
- podticu na nagost u toku sastanka ( oslobadjenj estetnih stavova prema
vlastitom telu )
3. psihoterapijske grupe
- cilj: da dovedu do poboljsanja stanja kod poremecenih osoba
- clanovi govore o sebi, o svojim problemima, osecanjima prema drugim
osobama, kritikuju se i savetuju medjusobno
- Berger : 4 vrste terapijskih grupa
1. susretne
2. bioenergetske ( Rajh )
3. gestaltisticke ( Perls )
4. transakciona analiza ( Bern )
karakteristike :
1. vestacke, namerno izazvane situacije
2. diskusija o ponasanju i problemima clanova
3. ispovedanje
4. specificna interakcija : sukobi medju clanovima, otpor / identifikacija sa vodjom
16
5. specificna motivacija : zelja da se usvoje pozeljni oblici ponasanja
6. efekat se postize grupnom interakcijom, a ne direktnim uputstvima
A) PRIMARNE GRUPE
( porodica, bracna zajednica, prijateljska grupa, ….)
1. intenzivni interpersonalni odnosi
2. jaka emocionalna povezanost
3. osecanje vezanosti za grupu
4. trajna, ziva interakcija svih sa svima
5. kontakt licem u lice
6. uticaj grupe n aponasanje clanova
B) REFERENTNE GRUPE
- sluze kao modeli i merila za uporedjivanje i ocenjivanje valastitog ponasanja
- Keli : 2 f-je
1. normativna f-ja ( izvor ideologije i usvajanja normi, vrednosti i stavova, i
njihovog prihvatanja kao da su vlastiti )
2. informaciona = f-ja uporedjivanja ( ne postoji tendencija da stavovi budu isti
kao grupe, vec zelimo da utvrdimo koliko su slicni ili razliciti )
C) NEFORMALNE GRUPE
1. nisu utvrdjeni ciljevi ipravila ponasanja
2. formiraju se na osnovu slicnosti interesovanja i potreba
3. intimni, personalni odnosi medju clanovima
17
- klike = neformalne grupe koje ometaju funkcionisanje organizacije (obrazovane
radi ostvarenja interesa odredjenog broja clanova )
2.) ORGANIZACIJA
2 znacenja :
1. svojstvo organizovanosti ( podela i racionalizacija rada, hijerarhijski sistem
rukovodjenja )
2. grupa koja poseduje to svojstvo organizovanosti
izucavanje organizacija :
Aktivnost clanova malih grupa odvija se u okviru sireg soc.sistema u koji su male
grupe ukljucene.
- industrijska rada, organizacijska
- dvosmerna interakcija grupe i organizacije ( i grupa i organizacija su otvoreni
sistemi )
18
vrste organizacija :
1. SLOZENOST
- glavne f-je koj eclanovi organizacij etreba da obavljaju da bi ona uspesno
delovala
- Kac & Kan : 5 podsistema za 5 osnovnih f-ja
1. proizvodni ( tehnicki ) podsistem
2. strukture odrzavanja ( zadatak je odrzavanje organizacije ) : selekcija
radnika, sistem nagradjivanja, napredovanja i kaznjavanja,…)
3. podsistem nabavljanja i raspodele
4. adaptivne sluzbe
5. upravljacka struktura ( f-je upravljanja i rukovodjenja )
19
3. KOORDINACIJA AKTIVNOSTI I F-JA
a) unutar podsistema koji cine organizaciju
b) izmedju podsistema
- obezbedjuje se statutom, propisima, hijerarhijom autoriteta
- horizontalna i vertikalna komunikacija
- neformalna komunikacija i koordinacija ( posebno medju rukovodiocima delova
organizacije )
I grupa shvatanja
- Aristotel : samo je manji deo ljudi sposoban da rukovodi drzavom, vecina je za
to nesposobna
- Mek Dugal : drus. zivot zavisi od instikata ( instinkt za sticanjem je najvazniji –
drustvo koje pociva na zadovoljenju tog instinkta, kapitalisticko drustvo, se
uspesno odrzava jer odgovara ljudskoj prirodi )
II grupa
- ljudske osobine se menjaju kako se menjaju drustva u kojima ljudi zive ( Ruso,
Furije, Oven, Prudon )
III grupa
- u zavisnosti od pretpostavljenih ljudskih karakteristika treba izgraditi ljudsko
drustvo ( Hobs, Platon, From, Marks )
20
- Merch & Sajmon : akcenat na donosenju odluka
- Kac & Kan : povezanost organizacije sa sredinom
KOHEZIVNOST
( povezanost )
IZVORI KOHEZIVNOSTI :
Kartrajt : 4 grupe cinilaca
21
EFEKTI KOHEZIVNOSTI :
INDIKATORI KOHEZIVNOSTI :
MERENJE KOHEZIVNOSTI :
- krece se od 0 do 1
- kritika :
1. moguca je kohezivnost i kada medju clanovima ne postoji izrazena
povezanost
2. moguca je povezanost clanova, a bez kohezivnosti
3. moguce su antagonisticke grupe, svaka za sebe cvrsta
22
PRIRODA STRUKTURE GRUPE
vrste struktura :
1. propisani sistem polozaja i uloga ( normama fiksirana struktura )
2. realna struktura ( stvarni sistem polozaja i uloga u grupi ) – zavisi od
propisanih polozaja i uloga
1. struktura moci
2. komunikaciona struktura
3. sociometrijska ( afektivna )
4. struktura s obzirom na prestiz
23
Kartrajt & Zender : determinante grupne strukture
1. zahtev za efikasnoscu
2. karakteristike clanova
3. fizicka i socijalna okolina
- iste ove faktore Sho navodi kao uzroke postojanja moci u grupi!
STRUKTURA MOCI
srodni pojmovi :
Levin :
- moc jedne osobe nad drugom = kvocijent snage koju moze manifestovati
osoba A ( ona koja ima moc ) nad osobom B, i max otpora koji osoba B moze
pruziti
- kasnije odnos suptrakcije
- ne govorimo samo o uticaju jedne osobe na drugu, vec i o odnosu grupe prema
pojedincu ili grupe prema drugoj grupi
- “centri moci” = grupe, podgrupe i pojedinci koji imaju mogucnost uticaja
( distribucija, raspodela moci )
24
tipovi moci :
a)
- odnos medju pojedincima
- odnos medju grupama
b)
- formalna ( uz odredjen polozaj ide moc odredjenog obima i dometa )
- neformalna ( prizilazi iz licnih karakteristika osoba, ne iz polozaja )
c)
na osnovu izvora ili sredstava moci :
1. moc nagradjivanja = mogucnost osobe O da osigura neku korist ili neko
zadovoljstvo za osobu P ( npr. licni dohodak, manifestovaje naklonosti,…)
2. moc prisile = procena osobe P da ce je osoba O kazniti ako se ne povinuje
njenom zahtevu
- ovo nisu razliciti oblici iste vrste moci, vec razlicite vrste moci! ( stav osobe P
prema osobi O je drugaciji zavisno da li ona koristi nagradu ili kaznu )
- zajednicko : upravljanje sudbinom drugih osoba
- prisilom se kontrolise spoljasnje ponasaje ( ponasaje koje se kazjava se samo
prikriva, a ne dolazi do trajnog usvajanja zeljenog ponasanja )
3. referentna moc = pozitivan odnos osobe P prema osobi O ( ili odredjeni
ponasaju osobe O ) – temelji se na identifikaciji
- # referentna f-ja grupe
- negativan referentan uticaj = P sebe smatra razlicitom od O, ili je ne voli pa es
ponasa suprotno njenom ponasanju
4. strucnjacka moc = ocena osobe P da osoba O poseduje znanje znacajno za
zadatak / aktivnosti P
- ne zavisi samo od kolicine znanja, vec i od nacina na koji O iznosi svoje strucno
znanje
5. legitimna moc = od strane osobe P prihvaceno i priznato pravo osobe O da
odredjuje nacin njenog ponasanja
- najvazniji osnov moci u organizacijama!
- sa leg. moci su povezane :
a) “moc zavisnosti” = pravo nekoga u nevolji, ko zavisi o dpomoci drugog, da
pomoc trazi
b) moc obavezivanja = ako P vise puta ucini uslugu O, O ce se osecati
obaveznim da kasnije ucini sta P bude od nje trazila
c) moc experimentatora
6. moc informisanosti = uticanje na druge na osnovu obavestenosti ( bitna
ubedljivost, argumentovanost podataka )
- dejstvo razlicitih vrsta moci nije aditivno, vec inerakciono! ( primena jedne vrste
moci moze znacajno da pojaca dejstvo druge vrste moci, ili da ga znacajno
smanji )
25
posledice koriscenja moci :
KOMUNIKACIONA STRUKTURA
decentralizovane
26
VODJSTVO
( istaknut uticaj jednog ili vise pojedinaca na ostale clanove grupe )
Votson :
1. demokratske vodje
2. autoritativne vodje
- harizmaticne v.
- v. na osnovu tradicije
- v. koje koriste silu
definicije vodje :
Dzib :
1. osoba koja ima dominantan polozaj u grupi, koji joj omogucava da deluje na
ponasanje ostalih clanova
2. osoba koja predstavlja centralnu figuru za clanove grupe ( ja-ideal )
3. osoba sa najpozitivnijim sociometrijskim statusom
4. osoba koja utice na druge ( nepodesna definicija )
5. osoba ciji se uticaj dobrovoljno prihvata ( # staresina )
6. osoba koja utice na sintalitet grupe ( specificnost grupe )
7. osoba koja se angazuje u aktivnostima vodje
+ 8. osoba koaj poseduje odredjene osobine licnosti koje karakterisu svakog
vodju i samo vodju
vrste vodja :
- naki autori smatraju vodjom samo onog clana grupe ciji se uticaj dobrovoljno i
spontano prihvata
- vodja # staresina ( polozaj mu je dodeljen )
- formalne i neformalne vodje
- razlikuje se vodjstvo u malim grupama i organizacijama ( u org. uvek veci broj
vodja razlicitog stepena moci )
- postavljene, izabrane i u grupi iznikle vodje
- demokratske i autokratske vodje
27
uslovi koji podsticu pojavu vodje :
1. porast broja clanova grupe
2. problemi u funkcionisaju grupe ( opasnost za opstanak grupe )
teorije o vodjstvu :
a) crte licnosti
- 2 postupka :
1. testovima licnosti ispituju se crte licnosti svih clanova grupe, pa se poredi sa
crtama licnosti vodje grupe
2. LGD postupak ( grupna diskusija bez vodje ) – grupi se zada da resi neki
problem i posmatra se ponasanje svih, a posebno onog ko stice polozaj vodje
28
b) situacioni faktori
- svaki od clanova grupe moze da bude vodja, a da li ce to postati zavisi od
sticaja okolnosti, pri cemu licne karakteristike nisu vazne
1. zauzimanje polozaja vodje ( onaj ko postane vodja menja svoje ponasanje, a
te promene dovode i do razvoja karakteristika koje se navode kao osobine vodje)
2. vrsta grupe ( razlikuju se vodje u formalnim i neformalnim grupama )
3. velicina grupe ( u sasvim maloj grupi vodja i nije neophodan )
4. sastav i karakteristike grupe
5. ciljevi grupe
6. nacionalna i regionalna pripadnost
7. poklapanje politickih stavova sa vlascu
aktivnosti :
Kako ispitati?
- 2 postupka :
1. traziti od clanova grupe i vodje da opisu sta sve vodja treba da radi
2. sisitematsko neposredno posmatranje
29
- 2 osnovna faktora :
1. aktivnosti u kojima dolazi do izrazaja vodjenje racuna o ljudima
2. organizovanje izvrsenja zadataka i ostvarenja ciljeva
rukovodjenje organizacijom :
- neposredni rukovodioci ( vodje prve linije ) i tzv. visi rukovodioci
Kac & Kan :
- 3 bazicna tipa rukovodstva :
1. karakteristicno uvodjenje strukturalnih promena ( rukovodioci najviseg nivoa )
2. “interpolacija strukture” ( razrada i dopuna postojece strukture )
3. koriscenje formalno predvidjene strukture
nacini rukovodjenja :
30
uspesno rukovodjenje :
- Levin : demokratsko r. stvara najbolju atmosferu
- Sho, Moris, Rajmer : autokratsko
- drugi autori : nema razlike u efikasnosti
- nacin rukovodjenja vidi se kroz odnos vodje prema clanovima grupe ( kako
opaza najboljeg, a kako najslabijeg clana grupe? )
- vazno biti strpljiv i obazriv i sa najslabijim radnicima
- kada su navedeni uslovi izrazito jako ili izrazito slabo izrazeni, uspesnije je
nepermisivno i na efekat na poslu usmereno rukovodjenje
- kada su srednje razvijeni, uspesnije je permisivno i na ljude usmereno
rukovodjenje
- kritika :
1. trebalo proveriti dejstvo jos nekih relevantnih situacionih varijabli
( npr. dejstvo teskoca, motivisanost ,…)
2. ima stanja u kojima ovaj model ne vazi ( slucajevi izrazitog neprijateljstva )
31
GRUPNA DINAMIKA
procesi u grupi :
1. koji dovode do trajnih promena u karakteristikama clanova grupe ( efekti
socijalizacije )
2. koji dovode do privremenih promena u ponasanju pojedinaca, u odnosima
medju njima, u izvrsenju grupnih zadataka
32
KONFORMIRANJE
( prihvatanje ponasanja grupe ili vecine, zato sto grupa takvo ponasanje zahteva
ocekuje ili zato sto ga naprosto reprezentuje kao nacin ponasanja )
33
1.) SITUACIONI FAKTORI koji uticu na konformiranje
1. u vezi sa sadrzajem :
- nejasni, neodredjeni,nestabilni sadrzaji lakse konformiranje
- tezi zadatak, ucestalije konformiranje
- visa ocena tudje kompetentnosti, vece konformiranje
2. u vezi sa grupom :
- privlacnost grupe i stepen jedinstvenosti
- broj clanova ( povecanje do 4 dovodi do veceg konformiranja, ali povecanje
iznad 4 ne menja stvar )
- status ( razlicito ponasanje clanova sa visokim i niskim statusom )
KOOPERACIJA, KOMPETICIJA
izvori kompeticije :
1. teznja za licnom afirmacijom
2. potreba za prestizom
3. motiv za sticanjem imovine
- “dilema zatvorenika”
34
- Maler : kompeticija snazniji motiv, dovodi do veceg ucinka nego kooperacija
- Dojch : uticaj kooperacije i kompeticije na socijalne procese
KONFLIKTI
indikatori :
1. borba za uticaj na donosenje odluka
2. cesto odbijanje predloga koje neko drugi daje
3. nepriznavanje tudjih zasluga za resenje problema
4. napregnuta i neprijatna atmosfera
5. vise kritikovanja iznetih misljenja i grupne aktivnosti, nego dobronamernog
iznosenja predloga
klasifikacija :
1. s obzirom na to ko su subjekti konflikta
- intrapsihicki konflikti ( konflikt u licnosti ) – izvor je sukob motiva i ciljeva
- interpersonalni – koji nisu vezani za grupu, konfl. medju licnostima
- konflikti vezani za grupu
- intergrupni konflikti – medju grupama razlicite vrste
- intragrupni – otvoren sukob medju clanovima grupe u vezi sa grupnim
odnosima i procesima
35
2. s obzirom na sadrzaj konflikta
- konflikti interesa
- konflikti vrednosti i uverenja
36
3. postepeni reciprocni ustupci ( Ozgud ) – jedna strana ucini izvesnu
koncesiju, pa se moze ocekivati da i druga strana reaguje popustanjem u svojim
pretenzijama
4. nalazenje “nadredjenih ciljeva” ( Sherif ) – zajednicki cilj koji ce obema
stranama doneti korist
PREGOVARANJE
- kada su interesi strana medju kojima postoji spor delimicno zajednicki, a
delimicno suprotni
strategije :
1. diskusija licem u lice
2. ubedjivanje
- jace dejstvo imaju argumenti izneti na pocetku i pri kraju izlaganja, nego oni koji
se iznose posto diskusija jos traje ili se produzava
- cesto deluje ubedljivo iznosenje nekih podataka na vlastitu stetu, i priznanje da
postoje slabe tacke u vlastitoj poziciji
3. obmanjivanje ( blefiranje )
- iznosenje laznih podataka i argumenata u korist svoje pozicije
- efekat zavisi od toga koliko partneri jedan drugog znaju
4. pretnja
5. obecavanje
6. razne taktike ustupaka
Dojch :
faktori od koji zavisi da li ce doci do kompromisa :
- priroda konflikta
- intenzitet konflikta
- procena mogucnosti i izgleda za sporazumevanje
- uzjamno poverenje
- karakteristike osoba u konfliktu
Adams :
- treba voditi racuna i o karakteristikama organizacije u cije ime pregovaraci
istupaju i osobama koje su u tim organizacijama mocne i uticajne ( od toga
zavise norme za pregovore )
KOALICIJE
- udruzivanje dva ili vise clanova, ili dve ili vise podgrupa u okviru neke grupe, a
sa namerom da oni koji se udruzuju postignu cilj koji bez udruzivanja ne bi mogli
postici, i koji se razlikuje od ciljeva ostalih clanova grupe
- do koalicije dolazi kada postoji konflikt
37
uslovi da bi smo mogli govoriti o koaliciji :
1. najmanje 3 osobe ili 3 podgrupe sa razlicitim shvatanjima o tome kako resiti
problem
2. najmanje 2 osobe ili 2 podgrupe se udruzuju i deluju protiv ostalih
3. njihova zajednicka akcija za svaku od udruzenih snaga pruza korist koju ni
jedna da je delovala sama ne bi postigla
38
grupna diskusija i menjanje ponasanja :
39
OGRANICENA RACIONALNOST DONOSENJA ODLUKA
- pri donosenju odluka ljudska racionalnost je ogranicena i uslovljena
karakteristikama organizacije i sirom sredinom
- na proces odlucivanja uticu i mnogi faktori : motivi, zelje i ocekivanja,
preferencije i predrasude, raspolozenja i druga emocionalna stanja
Kac & Kan : 7 razloga zbog kojih proces misljenja moze dovesti do pogresnih
sudova
1. odredjenost misljenja polozajem u soc. prostoru – sredina i vreme u ko zivimo
2. identifikacija sa raznim grupama koje postaju referentne
3. projektovanje vlastitih stavova i vrednosti
4. globalno i neizdiferencirano misljenje
5. dihotomizirano misljenje – sve se vidi i ocenjuje ili kao dobro ili kao rdjavo
6. kognitivna kratkovidost – uzima se u obzir samo ono sto je neposredno
uocljivo
7. uproscenost pojmova o uzrocnosti – cesce nego je to opravdano, uzrok
problemima se pronalazi u licnosti
40
- “teorijski oportunizam” – prihvata se postojanje brojnih razliga i opravdanost
svih ponudjenih objasnjenja
5. delovanjem drustvenih vrednosti
6 difuzijom i smanjenjem osecanja odgovornosti u grupi
PRITISAK KA UNIFORMNOSTI
uslovi :
1. visoka kohezivnost grupe
2. izolovanost grupe od svakog misljenja i svih argumenata van vlastite grupe
3. direktivno rukovodjenje
4. nepostojanje razradjenog sistematskog postupka odlucivanja
5. strah da bi svaki izraz neslaganja izazvao neodobravanje
6. uveravanje samih sebe da je malo izgleda da se moze naci bolje resenje od
onoga za koje se zalazu vodje i istaknuti clanovi grupe
41
5. davanje mogucnosti da clanovi grupe ucestvujuci u donosenju odluka
zadovolje vazne ljudske potrebe za aktivnoscu i potvrdjivanjem sebe kao
angazovane i drustveno vazne i korisne licnosti
6. osecanje zadovoljstva u tome sto mi sami donosimo odluku o tome kako cemo
se ponasati ( odluka nije nametnuta ) – to nas cini sigurnijim u sebe i
zadovoljnijim poslom koji obavljamo
42
Rot “ Osnovi socijalne psihologije”
kolokvijum III ( 66 – 213.)
PROCESI SOCIJALIZACIJE
pojam socijalizacije :
problemi socijalizacije :
1. procesi socijalizacije – vrste i oblici ucenja putem kojih se ostvaruje
socijalizacija
2. izvori i agensi socijalizacije – porodica, skola, masovni mediji
3. efekti socijalizacije – stavovi i vrednosti
43
metode istrazivanaj u soc. :
1. sistematsko experimentalno istrazivanje
2. sis. neexperimentalno istrzivanje
TEORIJE SOCIJALIZACIJE :
zamerka:
- zanemarivanje znacaja razvoja i razvojnih stadija
- na svim uzrastima istim principima ucenja objasnjavaju sve pojave socijalizacije
SOCIJALNO UCENJE
( ucenje pri kome vaznu ulogu imaju socijalni faktori, pre svega druge osobe )
- 3 glavne vrste : ucenje uslovljavanjem ( klasicno, instrumentalno,
opservaciono), ucenje po modelu, ucenje uvidjanjem
44
- F. Olport : na tom principu dete uci da govori ( Na odredjenom stupnju
razvoja ono refleksno pocinje da proizvodi glasove i kombinacije glasova. Kad se
uz odredjene, slucajno proizvedene glasove, pojavi nek areakcija odraslih, i ova
veza odredjen broh puta ponovi, stvorice se odredjena veza izmedju glasova i
objekta )
- ucenje deteta da se suzdrzi od reakcija koje drustvo smatra nepozeljnim
( npr. ispoljavanje agresivnosti )
- ucenje deteta na cistocu
- Ajzenk : uzrok suzdrzavanja od nepozeljnog ponasanja je asocijacijom
uspostavljena veza izmedju autonomne reakcije koja izaziva neprijatnost i
nezeljenog ponasanja ( a ne to sto dete postize nesto sto zeli i to mu donosi
nagradu )
- formiranje tzv. moralne svesti i moralno ponasanje se mogu objasniti
klasicnim uslovljavanjem
- ako se kod deteta deluje sa kaznom neposredno posle pocinjenog zabranjenog
akta ( i to praktikuje dovoljno cesto i dovoljno rano ) vec pomisao na zabranjeni
akt izazvace slicnu autonomnu reakciju, formirace se “unutrasnji policajac”
(stvara se unutrasnji otpor da se cini sto je zabranjeno )
45
1.c) OPSERVACIONO ( VIKARIJSKO ) USLOVLJAVANJE
- Bandura : ucenje samo na onovu posmatranja tudjeg ponasanja, bez pokusaja
da se uvezbava i uci takvo ponasanje, naprosto direktnim podrazavanjem
ponasanja nekog modela
- takvim ucenjem se sticu i drustveno pozeljni i drustevno nepozeljni oblici
ponasanja
- vaznu ulogu imaju medijacioni procesi ( predstave ili implicitne verbalne
reprezentacije )
- Skiner : sticanje novih oblika ponasanja sukcesivnom aproksimacijom, pri
kojoj se potkrepljuju samo one od postojecih reakcija koje su slicne obliku
ponasanja za koji se zeli da bude usvojeno
2. UCENJE PO MODELU
- ponasanje koje je steceno na osnovu ugledanja na ponasanje drugih osoba
- modeli su cesto samo simbolicki, ikonicki ( slike ) ili verbalna uputstva
- cak i kada ne postoji namera da tudje ponasanje bude model, ono cesto postaje
takav model ( tv, film, radio )
- Bandura : svi oblici ucenja po modelu predstavljaju u osnovi jedan isti oblik
ucenja ( ucenje opservacionim uslovljavanjem ) – ovo misljenje nemaju svi autori
- 3 oblika ucenja po modelu : ucenje identifikacijom, ucenje imitacijom, ucenje
ucenjem uloga
- Rot : opravdano govoriti o 3 oblika ucenja, ali da li su to zaista 3 zasebne forme
koje se ne mogu svesti ni na jedno drugo ucenje?
- ucenje uloga je jedan slozen postupak u koji je ukljuceno i ucenje
uslovljavanjem i ucenje identifikacijom i imitacijom, kao i ucenje uvidjanjem ( ali
ne predstavlja autonoman i samostalan nacin ucenja ! )
- vazna uloga motivacionih i emocionalnih faktora kod ucenja identifikacijom!
- Masen : imitacija # identifikacija
46
identifikacija :
1. usvajanje slozenih, integrisanih oblika ponasanja ( do kojih dolazi bez
posebnog treninga i bez direktnog nagradjivanja manifestovanog ponasanja )
2. licna vezanost za model, pozitivan emocionalan odnos prema modelu
3. usvojeni oblici ponasanja su trajni
imitacija :
1. usvajanje specificnih oblika ponasanja ( opservaciojom, bez treninga i
nagradjivanja )
2. ne mora da postoji emocionalna vezanost za model
3. usvojen segment ponasanja moze da se upraznjava samo u toku ogranicenog
perioda vremena
A) UCENJE IDENTIFIKACIJOM :
- nije rezultat neposrednog potkrepljivanja i postepenog uvezbavanja, pojavljuju
se spontano, bez svesne namere
- Frojd : prvi sisitematski ukazao na postojanje takvog ugledanja koje je nazvao
identifikacija
2 vrste identifikacije :
1. defanzivna identifikacija
- vezuje se za razresenje edipalnog komplexa
- strah od kastracije i identifikacija sa ocem ( otac kao super- ego ), cime se
smanjuje anxioznost
- identifikacija sa agresorom ( agresivna identifikacija ) ili defanzivna
( odbrambena ) identifikacija
- razlicita objasnjenja porekla def. identifikacije:
1. Vajting : zelja da se ima polozaj koji ima model ( zavisi sto se nema isti status
koji ima model )
2. Kagan : zelja da se ima status drugoga, ali zbog toga sto se uocava da ta
osoba ima neke karakteristike koje bi dete zelelo da su njegove
2. anakliticka identifikacija
- tzv. razvojna identifikacija
- def. identifikacijom nemoguce objasniti socijalizaciju devojcica, jer kod njih ne
postoji strah od kastracije
- strah devojcice da ne izgubi ljubav majke
- postojanje razvojne identif. treba traziti tamo gde postoji trajna vezanost modela
i subjekta, a ne samo kratkotrajni odnosi ! ( po nekim autorima )
47
- takvo usvajanje ponasanja roditelja mozemo objasniti principom
sekundarnog uslovljavanja ( UD se povezuje sa nekom novom D, drugom UD
ili sekundarnom UD )
- uloga verbalnog ponasanja : majka tepa detetu, proizvodi odredjene glasove,
dete te glasove podrazava, i samo to podrazavanje izaziva u njemu zadovoljstvo
jer stvara situaciju sigurnosti ( dete to dozivljava kao prisutnost majke )
B) UCENJE IMITACIJOM :
- tako se objasnjava slicnost u ponasanju clanova pojedinih grupa, zajednica,
kao i oupste pojava konformiranja u ljudskom drustvu
- Tard : drustvo je u sustini imitacija ( proces imitacije slican je hipnotickom
stanju, somnambulizmu )
- instinki kao izvor imitacije ( instinkt za imitacijom )
- MekDugal : deca uspevaju da relativno recizno podrazavaju glasove modela i
nauce govor ma koje sredine ( to podrazavanje je moguce objasniti empatijom u
cijoj osnovi je automatska motorna mimikrija )
- Dzems : ideomotorne aktivnosti – ideja o nekoj akciji sama po sebi podstice
na izvrsenje akcije
- bihejvioristi : imitaciju objasnjavaju uslovljavanjem ( kritika : tako je nemoguce
objasniti sticanje novih reakcija! – dete bi tako moglo da nauci samo ono sto na
neki nacin vec ima u svom repertoaru )
- objasnjenje imitacije instrumentalnim ( operantnim ) uslovljavanjem : slucajan
oblik ponasanja potkrepljivan dovoljan broj puta usvojice se kao vlastiti oblik
ponasanja
- kao modeli ne deluju samo roditelji, vec i osobe iz detetove sredine, kao i
sredstva masovnih komunikacija
48
- tamo gde model manifestuje izrazito nekontrolisano ponasanje subjekat ce
manifestovati ne samo to ponasanje, vec i druge oblik edo tada inhibiranog
onasanja
- do inhibitornih i dezinhibitornih efefkata dolazi na osnovu posmatranja
odredjenih oblika ponasanja cak i kada se ne uocavaju posledice takvog
ponasanja, ali jos vise kada se uocavaju pozitivne posledice!
- imitacijom je moguce da dodje do manifestovanja ranije naucenog
ponasanja, a koje nije u medjuvremenu manifestovano!
49
3. UCENJE UVIDJANJEM
- Tolman : vaznost kognitivnih elemenata u ucenju ( ucenje nije naprosto S - R
veza, ono se sastoji u znanju o odredjenim odnosima izmedju drazi ) – zivotinja
kada uci prolaz kroz lavirint, uci raspored pojedinih mesta, uci “kognitivnu
mapu” ( uci da ocekuje da ce u odredjenoj situaciji, kad se javi odredjen znak,
ako se na odredjeni nacin ponasa, doci do odredjenog cilja )
- Keler : ogledi sa simpanzama
- karakteristike :
1. do upeha dolazi naglo, odjednom
2. posto je jednom resen problem, pokusavanje se vise ne ponavlja
3. nadjeno resenje se ne koristi samo u istim, vec i u slicnim situacijama
- u osnovi takvog ucenja je prestruktuiranje opazajnog polja
- Kolberg : razvoj moralnosti traje duze i ide dalje nego sto je to smatrao Pijaze
USLOVI SOCIJALIZACIJE
2. INTERNALIZACIJA
- inhibicija = uzdrzavanje od manifestovanja impulsa cije manifestovanje drustvo
smatra nepozeljnim
50
- internalizacija = usvajanje odredjenih od drustva zahtevanih principa
ponasanja kao stalnih sopstvenih pravila ponasanja, ne usled vanjskog pritiska
vec iz unutrasnjih razloga ( internalizacija obuhvata i inhibiciju )
- prvobitno je kontrola ponasanja bila spoljasnja ( nagrada, kazna ) a onda je
postepeno postala ponasanje nezavisno od spoljnih sankcija ( jedinka sama
manipulise nagradama i kaznama prema sebi )
- jedinka to cini anticipirajuci neku drustvenu nagradu ili kaznu , iako ni jedna ni
druga ne moraju biti stvarno realizovane
- kada imamo ucenje zamisljenom i ocekivanom nagradom i kaznom, govorimo o
internalizaciji
3. NAGRADJIVANJE I KAZNJAVANJE
- nagradjivanje je efikasnije sredstvo socijalizacije od kaznjavanja :
1. ima jaci efekat
2. trajniji efekat
3. sticu se novi oblici ponasanja ( kaznjavanjem se postize suzdrzavanje od
nepozeljnih oblika ponasanja )
4. pozitivan efekat na razvitak licnosti ( osecanje sopstvene vrednosti, sigurnost
u sebe, podize nivo aspiracije, …)
- kaznjavanje zavisi od :
1. jacine motivacije organizma koji se kaznjava da upraznjava ponasanje koje
se kaznjava
51
2. postojanja alternativnog ponasanja za nezeljeno i kaznjavano ponasanje, a
kojim bi bilo moguce zadovoljiti motiv
AGENSI SOCIJALIZACIJE :
1. PORODICA
- Frojd : vaznost zadovoljenja decjih potreba ( hrana, navikavanje na cistocu )
- da li se dete doji i koliko dugo? ( pozitivna korelacija dojenja i emocionalne
stabilnosti deteta – 18 meseci gornja granica ) – rano prekidanje dojenja dovodi
do tzv. oralnog pesimizma, a kasno prekidanje do tzv. oralnog optimizma
- navikavanje na cistocu ( od uspeha ili neuspeha zavisi formiranje tzv. analnog
karaktera : tvrdoglavost, skrtost, pedantnost )
- osecanje sigurnosti najvaznije za formiranje buduce licnosti deteta
- opsta atmosfera u porodici vaznija je od pojedine vrste postupaka
2 odnosa :
1. srdacan odnos prema detetu nasuprot hladnom
- kod srdacnog odnosa lakse se formira osecanje odgovornosti i osecanje krivice
- tzv. psiholosko kaznjavanje = povremeno manifestovanje uskracivanja ljubavi
52
- koriscenje kognitivnih momenata = oznacavanje pojedinih postupaka kao
negativnih
2. omogucavanje slobodne aktivnosti detetu ( permisivnost ) nasuprot
ogranicavanju njegove aktivnosti
2. SKOLA
- efekat socijalizacije u skolskim uslovima zavisi od : licnih osobina nastavnika,
licnih osobina deteta, odnosa nastavnika prema detetu, odnosi medju ucenicima,
organizacija skolskog zivota, nastavni program, licnost roditelja, pedagoska
umesnost nastavnika
orjentacija :
1. doslovno usvajanje skolskog gradiva
2. razvijanje spremnosti za samostalno misljenje i resavanje problema
3. VRSNJACI
- Hevigharst : grupe vrsnjaka imaju nekoliko f-ja
1. omogucuju da se dete razvije kao druga deca istog uzrasta
2. razvijanje novih vrednosti i sticanje odgovarajucih soc. stavova i uloga
3. postizanje licne samostalnosti i nezavisnosti
4. doprinose razvoju socijabilnosti
2 kategorije delikvenata :
1. u prestupnistvo upali druzenjem sa drugim mladim ljudima
2. uzrok delikventnosti nesredjena porodicna situacija i zbog nje poremecen
emocionalni zivot
53
SOCIJALIZACIJA ODRASLIH
faktori :
1. zanimanja koja obavljamo cesto zahtevaju izmene u nacinu naseg
ponasanja ( potreba za stalnim usavrsavanjem, ucenje novih znanja i vestina,
menjanje navika, stavova, shvatanja, aspiracija, pa i slike o samom sebi )
2. cinjenica da se ukljucuje u odredjenu profesiju dovodi do menjanja mnogih
ranijih stavova i uverenja, i do formitajna novih normi
3. zenidba i udaja ( vazno uskladjivanje motiva zavisnosti, za dominacijom i za
pomoci ) – kontinuirana uzajamna socijalizacija supruznika ; radjanje dece bitan
momenat
4. zivot u zajednici ( posebno uzoj – naselje, mesto, opstina )
KULTURA I SOCIJALIZACIJA
54
Rot : kultura = za odredjenu zajednicu karakteristican nacin organizovanja
zivota, i sistem ponasanja i vrednosti, koji se formiraju i menjaju u toku zivota
grupe
55
2. From:
- socijalni karakter = deo karaktera zajednicki za vecinu pripadnika odredjenog
drustva
- individualni karakter = deo karaktera po kome se svaki pojedinac razlikuje od
svakog drugog
NACIONALNE KARAKTERISTIKE
tipovi mentaliteta :
1. dinarski ( sumadijski, erski, bosnski, jadranski )
2. centralni ( kosovsko-metohijski, zapadno-makedonski, juzno-makedonski,
moravsko-vardarski, sopski )
3. istocno-balkanski ( donjodunavski, srednjogorski, rumelijsko-tracki, pomacki)
4. panonski ( sremsko-banatski, slavonski, alpijski )
56
POLOZAJI I ULOGE
Linton :
status = mesto koje u odredjenom sistemu zauzima pojedinac za odredjeno
vreme ( drustvo kao organizovani sistem raznih statusa )
Njukom :
1. propisana uloga – ponasanje koje se bezuslovno ocekuje
2. zabranjena uloga – ponasanje koj ese bezuslovno zabranjuje
- izmedju ova 2 extrema nalazi se ponasanje koje se smatra vise ili manje
pozeljnim, tj nepozeljnim
57
- to omogucava 2 vazne f-je uloga :
1. da kanalisu razlicite aktivnosti clanova grupe tako da se te aktivnosti
dopunjuju i uskladjuju
2. da omoguce pojedincu da se lakse snadje u razlicitim situacijama ( na
osnovu znanja kakvo ponasanje se od njega ocekuje i kakvo ponasanje moze da
ocekuje od onoga s kim je u kontaktu )
SUKOBI ULOGA
1. sukob izmedju vise uloga – ista osoba obavlja istovremeno vise uloga, a te
uloge sadrze suprotno ponasanje, ponasanje koje se ne moze uskladiti
- kada u vanrednim situacijama ( pozar, poplava ) dodje do konflikta medju
ulogama preovladava ponasanje koje je odredjeno pripadnoscu primarnim
grupama ( porodici )
2. konflikti unutar jedne uloge – postoji nesklad izmedju osobina nosioca uloge
i ponasanja koje se ocekuje od osobe na tom polozaju
- ili osoba nema sposobnosti koje se zahtevaju ili nije motivisana
Gros :
- osoba koja se nalazi pred suprotnim ocekivanjima ima 3 mogucnosti :
1. da prihvati jedno ili drugo ocekivanje
2. trazi kompromis
3. pokusa da izbegne ponasanje i prema jednom i prema drugom zahtevu
58
RAZLIKA MUSKE I ZENSKE ULOGE
a ) Lenjin :
- klasa = velika grupa ljudi koja se razlikuje po svom mestu u istorijski
odredjenom sistemu drustvene proizvodne, i to po :
1. svom odnosu prema sredstvima prizvodnje
59
2. svojoj ulozi u drustvenoj organizaciji rada
3. nacinu raspodele drustvenog bogatstva i velicini udela u raspodeli
2 klase :
1. vlasnici sredstava za proizvodnju
2. klasa koja radi, exploatisana je i siromasna
- marksizam prihvata postojanje medjuklasa i prelaznih klasa
b ) amerikanci :
- klasifikacija klasne pripadnosti na osnovu :
1. ocene prestiza i ugleda pripadnika pojedinih kategorija
2. svesti o pripadnosti odredjenoj klasi ili sloju
3. objektivnih indexa – obrazovanje, visina prihoda, zanimanje
60
3. klasna pripadnost i nacin podizanja dece :
a) “cikaska studija” :
- deca iz radnicke klase cesce i duze dojena, a kad je dojenje prekinuto hranjena
kad god su zelela hranu, kasnije navikavanje na cistocu, kasnije preuzimanje
odgovornosti i duznosti u kuci
- postupak kod roditelja srednje klase stroziji je , sa vise zahteva samodiscipline,
vise ogranicavanja nego kod roditelja iz radnicke klase
- roditelji radnicke klase pokazuju se permisivnijim i tolerantnijim prema deci u
prvim godinama zivota
b) “ bostonska studija “ :
- roditelji srednje klase pocinju kasnije sa navikavanjem na cistocu, manje fizicki
kaznjavaju, manje strogi, srdacniji prema deci, tolerantniji i permisivniji od
roditelja iz radnicke klase
EFEKTI SOCIJALIZACIJE
- potpunije opazamo ono za sta smo motivisani da opazamo, a ono za sta nismo
motivisani opazamo nepotpuno ili uopste ne opazamo
- opazanje vremena : dozivljaj vremena zavisi od ritma odredjenih bioloskih
procesa, ispunjenosti vremenskog intervala sadrzajem, naseg interesovanj za
sadrzaj, reagovanja na njega i od socijalnih faktora
- institucionalizacija opazanja : postoje norme kako odredjene situacij ei
objekte treba opazati ( onda se objekta n eopaza realno nego kao sto standardi
zahtevaju )
- kategorizacija drazi - postoji ogromna kolicina drazi i ogroman broj razlika
medju njima, a covek s obzirom na fizioloska ogranicenja nije u stanju da ih sve
opazi ( cak i drazi koje smo u stanju da razlikujemo cesto svrstavamo u istu
kategoriju, cime sebi olaksavamo snalazenje i orjentaciju ) – leksicki fond jako
bitan za kategorizaciju
61
Mek Ginis :
1.) PERCEPTUALNA ODBRANA = tendencija da se predmeti i situacije koji su
neprijatni, sporij ei teze opazaju ( kao da se osoba brani od toga da ono sto ne
voli ne dodje do njene svesti )
- exp. tabuirane reci –ispitanici kao da se brane da opaze reci cije se izgovaranje
smatra nepristojnim i izbegava u drustvu
1. za neprijatne D postoji visi prag prepoznavanja nego za neutralne D
2. neprijatne D izazivaju iskrivljene, neadekvatne dozivljaje
3. i kada se saopstava da nisu prepoznate, ipak izazivaju neprijatne
dozivljaje
62
3 vrste transformacija :
1. uproscavanje ( simplifikacija ) sadrzaja – sadrzaj se znatno skracuje
izostavljanjem mnogih pojedinosti i detalja
2. racionalizovanje – nepoznato i strano se zamenjuje poznatim i bliskim
3. naglasavanje ( dominacija ) – neki momenti koji se u originalnom sadrzaju
ne isticu, kod prepricavanja postaju dominantni, i to oni koji su vazni u odredjenoj
drustvenoj sredini
Sherif :
- sistem referencije – sistem faktora koji stoje u funkcionalnom odnosu, i koji
deluju u konkretnoj situaciji na ponasanje ( spoljnih- drazi i unutrasnjih – potrebe,
stavovi, interesi )
GLASINE
3 vrste glasina :
1. glasine koje su izraz straha
2. glasine koje sadrze neprijateljstvo prema pojedinim grupama stanovnistva
3. glasine kojima se izrazavaju zelje
izvori glasina :
1. strahovanje za sebe i svoju grupu
2. agresivne i neprijateljske tendencije prema odredjenim grupama
3. sukob motiva kod pojedinca i tenzija koja usled toga nastupa
4. “rivalstvo u konverzaciji” - teznja pojedinca da se istakne u drustvu medju
drugima
63
poreklo :
1. sponatano nastale glasine
2. namerno konstruisane glasine ( sastavni deo psiholoskog rata )
- u sadrzaju glasina javljaju se iste one promene o kojima govori Bartlet kod
procesa retencije!
1. niveliranje sadrzaja ( ~ simplifikacija ) - broj detalja opada narocito naglo u
pocetku ( slicno Ebinghausovoj krivi zaboravljanja ) ali ne dolazi nikada do tako
velikog gubitka sadrzaja i zaboravljanja
2. asimilacija ( ~ racionalizacija )
3. akcentualizacija ( ~ dominacija )
STAVOVI
karakteristike suda :
1. konstatovanje postojanja odredjenih odnosa
2. dozivljaj uverenosti o tacnosti ili netacnosti odnosa koji se konstatuje
64
- Mur, Sherif : delovanje sugestije na nase misljenje
- Ash : ne sugestija , vec logicka opravdanost! ( s obzirom da je objektivna
situacija za sve ista i sudovi treba da su jednaki ) – ne dolazi do promene suda,
nego do promene u predmet sudjenja!
- Rot : sugestija!
Rot :
1. sudovi na perceptivnoj evidentnosti – uz njih ide najveci stepen uverenosti
2. sudovi na logickoj evidentnosti
3. sudovi na naucnom autoritetu
4. sudovi na subjektivnom iskustvu
5. sudovi na afektivnom odnosu
SUGESTIJA
65
KULTURA, JEZIK I MISLJENJE
Levi-Bril :
- najradikalnije shvatanje
- razlike u mentalitetu izmedju pripadnika razvijenih i civilizovanih naroda, i
nerazvijenih i primitivnih naroda
- pripadnici razvijenih naroda se u svom misljenju rukovode principom
logickog determinizma, i to mosljenje pociva na principu identiteta, to je
kauzalno misljenje
- primitivni mentalitet karakterise animisticko i misticko misljenje, na
principu participacije ( prihvatanje mogucnosti da ista svar bude istovremeno
razlicita ), to misljenje je prekauzalno
Sapir : ( psiholingvistika )
- postoji zavisnost jezika od uslova zivota, ali i zavisnost mentalnih procesa
( posebno misljenja ) od jezika, njegovog leksickog fonda i strukture
Vorf :
- kategorije jezika uticu n akognitivne kategorije
Bernsten :
- “javni govor” : kratke, gramaticki jednostavne recenice, siromasne, cesto
nedovrsene konstrukcije
- “formalni govor”
- razlike izmedju ta dva govora odrazavaju i razlike u nacinu misljenja i
ponasanja
Stecel :
- nema takvih zadataka cije resavanje pripadnost odredjenoj kulturi ne bi
olaksaval ili otezavala
- ispitanici iz one sredine u kojoj je konstruisan test redovno ce postici u proseku
bolje rezultate nego ispitanici iz neke druge sredine
B.Stevanovic:
- bolji prosecni rezultati gradske dece od rezultata seoske dece ( seoska deca
zaostaju u proseku vise od 1 god. umnog kolicnika )
- glavni uzrok ovih razlika nisu razlike u IQ –u , vec sto su zadaci u testu
podeseni za pripadnike odredjene subculture ( oni su laksi za gradsku decu )
- razlika se smanjuje sa trajanjem skolovanja
66
razvoj inteligencije : ( nasledje? sredina? )
Vernon :
- negativan uticaj na razvoj inteligencije ima :
1. jezicka deprivacija
2. nedovoljni podsticaji u praksi rane socijalizacije i nepovoljna domaca
klima
3. nedovoljna intelektualna stimulacija u periodu adolescencije
- najpovoljnija je demokratska klima u kojoj se postavljaju zahtevi detetu!
Bridzes :
- emocije se javljaju uvek odredjenim redom
Votson :
- covek uci gotovo sve posebne emocije, osim ogranicenog broj aurodjenih
emocija
67
soc. faktori uticu na ispoljavanje emocija iz 2 razloga :
1. emocionalnim reagovanjem izrazavamo odnos prema vrednostima i normama
odredjene kulture
2. emoc. reagovanje predstavlja aktiviranje organizma i mobilizaciju snaga
organizma
68
Rot "Osnovi socijalne psihologiije"
kolokvijum IV (215 - 242.)
SOCIJALIZACIJA I MOTIVACIJA
MOTIVACIJA = proces pokretanja aktivnosti coveka,njenog usmeravanja na
odredjene objekte i regulisanja radi postizanja odredjenih ciljeva
MOTIVI = pokretacke snage koje izazivaju aktivnost coveka,usmeravaju je i
upravaljaju njome
KLASIFIKACIJA MOTIVA :
( razlicita merila za klasifikacije )
1. da li pocivaju na urodjenim ili stecenim potrebama
2. primarni ( urodjeni ) i sekundarni ( steceni )
3. bioloski ( pocivaju na telesnim potrebama ) i socijalni ( pocivaju na
psiholoskim potrebama, neophodan kontakt sa drugim ljudima za njihovo
ostvarenje, zajednicki vecem broju ljudi )
* Pored odredjenog broja urodjenih motiva, postoji i veliki broj stecenih koji su se
razvili tokom individualnog zivota coveka i predstavljaju psiholoske porebe.
Pokretacke snage koje imaju motivacioni karakter predstavljaju brojni stavovi,
interesi, ideali, norme, vrednosti, razlicite osobine licnosti coveka.
G.Olport : ovi motivi formiraju se tokom zivota na osnovu povezanosti sa
odredjenim urodjenim bioloskim potrebama, a na osnovu funkcionalne
autonomije ( neki nacin ponasanja koji je predstavljao sredstvo za zadovoljenje
odredjene boloske potrebe moze postati autonomna snaga koja pokrece coveka
na aktivnost sama po sebi ).
69
coveka, i menja se na cin na koji se zadovoljavaju, kao i objekti i situacije kojima
se zadovoljavaju. To menjanje se ostvaruje putem socijalnog ucenja,pa zato
govorimo o socijalizaciji bioloskih potreba.
- tokom prve 2 god. zivota dete trazi neposredno zadovoljenje potreba
- potreba za hranom ( kultura determinise preferencije i averzije prema
odredjenim vrstama hrane )
- sexualni nagon ( socijalni, psiholoski faktori i fizioloska osnova dovode do
formiranja sex motiva koji se srece kod ljudi )
1. sex ponasanje je pod snaznim uticajem drus. faktora
2. sex ponasanje je samo po sebi vid soc. ponasanja
SOCIJALNI MOTIVI :
( Bentam - teznja za zadovoljstvom ; Hobs - teznja za moci ; Mek Dugal -
gregarni motiv ; Smit - urodjena simpatija za druge ; Tard - imitacija i sugestija )
70
- izvor u potrebi deteta da bude voljeno i da se na njega obraca paznja ( deca
kod kojih je zadovoljen motiv sigurnosti bice socijalna i bolji saradnici u razlicitim
medjuljudskim odnosima )
- izvor konzervativnosti ljudi ( plase se da bi promene mogle da naruse sigurnost)
71
- afilijativni motiv podrazumeva teznju da se bude u drustvu sa drugim
pojedincima, a gregarni teznju da pojedinac pripada siroj grupi
- teznja da se bude u drustvu ne znaci drustvenost ! ( spremnost da se drugima
pomaze, da se uzmu u obzir njihove potrebe i interesi )
- moze dobiti morbidni hipertrofirani oblik ( osobe koje ne mogu d apodnesu da
budu same, imaju stalnu potrebu da budu okruzene drugim ljudima )
72
neuspehe
2. podsticu samostalnost
3. potkrepljuju postizanje uspeha
4. dovode do identifikacije sa osobama kod kojih je razvijen motiv za
postignucem
73
prigovori :
1. nedovoljno precizno definisan pojam motiva za postignucem
2. neprecizne veze motiva za postignucem i oblika ponasanja, kao i faktora u
vaspitanju koji do motiva za postignucem dovode
3. jednostranost psiholoskog tumacenja ( protestanizam kao pocetni lanac u
ekonomskom razvoju Evrope )
AGRESIVNOST
( ponasanje koje se manifestuje u napadu na druge osobe, sa namerom da se
drugoj osobi nanese steta )
agresivnost # agresivni motiv
agresivni impulsi # agresivni postupci
74
instinktivisticka shvatanja :
agresivnost i ucenje :
75
(impulsivni napad na one koji ugrozavaju nase vitalne interese )
2. destruktivna ( maligna ) agresivnost - stecena, specificna za coveka,
zadovoljstvo u povredjivanju drugih ( sadizam i nekrofilija kao dva extremna
oblika )
ALTRUISTICKO PONASANJE
( nesebicno ponasanje kojim se nastoji pomoci drugome, ne racunajuci pri tom
korist za sebe )
- slucajevi pasivnog posmatranja tudje nevolje u savremenom svetu -
objasnjenja :
1. zivot u velikim gradovima dovodi do alijenacije i depersonalizacije ljudi,
nezainteresovanosti za drge
2. zadovoljenje nesvesnih sadistickih impilsa u posmatranj u tudjeg stradanja
76
3. mesanje fantazije i realnosti ( tv nasilje - stvarni prizor nasilja dozivljavamo kao
sliku )
4. nasilje kao normalna pojava na koju postajemo neosetljivi ( sredstva masovnih
komunikacija )
- Latane & Darli : pomoci nekome ulazuci napor i podnoseci zrtvu! ( def. altr.
ponasanja )
uzroci nepomaganja u nevolji :
1. ocena da je situacija manje ozbiljna nego sto stvarno jeste ( na osnovu
uocavanja da niko od prisutnih osoba nista ne preduzima )
2. difuzija odgovornosti ( cak i kada oceni da je neko u teskoj situaciji, pojedinac
rezonuje da nije on sam odgovoran za ono sto se dogadja, niti obavezan da
pomogne, nego su to i svi ostali )
3. posto niko nista ne preduzima, smatra se da je to prirodno i normalno
ponasanje ( drugacije ponasanje bi bilo ocenjeno kao neprikladno )
77
kojoj neko trazi pomoc
78
ispitanika islo do kraja u potcinjavanju zahtevima experimentatora
MORALNA SVEST
( drustvene moralne norme = propisi i standardi koje svako drustvo postavlja, o
tome sta clanovi drustva treba, a sta ne smeju da cine )
79
drugi, odrasle osobe, to zahtevaju - do 9 god. ) i autonomna moralnost
( postupci se ocenjuju na osnovu usvojenih i interiorizovanih principa o
ponasanju, koji deluju kao autonomni regulatori ponasanja )
- razvoj moralnih sudova i moralnosti uopste, deo je procesa kognitivnog razvoja
- za rani razvoj karakteristican je realizam misljenja ( verovanje da ono sto
zamisli i objektivno postoji ) i egocentrizam misljenja ( nesposobnost da zamisli
da ono o cemu misli drugoj osobi moze izgledati drugacije )
b) Kolberg : razvoj moralnosti traje duze i ide dalje nego sto je to Pijaze mislio
- prekonvencionalni stupanj ( premoralnost ) : nagrada i kazna, zadovoljenje
potreba
- konvencionalni stupanj : "dobro dete", autoritet
- postkonvencionalni stupanj : drustveni dogovor, ???????
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-----------------------------------------------------------------------------------------
SOCIJALNI STAVOVI
siroka primena pojma stava iz 3 razloga :
80
3. omogucava predvidjanje u vezi sa vaznim drustvenim pojavama i
pitanjima
definicije stava :
- karakteristike stava :
1. dispozicioni karakter
2. stecenost
3. delovanje na ponasanje i doslednost ponasanja
4. slozenost
slozenost stava :
- stavovi obuhvataju 3 komponente :
1. kognitivna komponenta - shvatanja i znanja o objektima prema kojima
postoji stav ( ukljucuje i vrednosne sudove, vrednovanje, evaluiranje )
2. emocionalna komponenta - osecanja u vezi sa objektom prema kome postoji
stav
3. konativna komponenta - tendencija da se ucini nesto u odnosu na objekat
prema kome imamo stav
- ukoliko je jedna izrazitije pozitivna, verovatno je da ce i druge dve biti izrazitije
pozitivne!
81
- praznoverice ( zasnovana na izrazito pogresnim tumacenjima koja su u
suprotnosti sa stvarnim stanjem )
2. mnjenje, misljenje - stavovi su opstiji i trajniji, a mnjenja specificnija i
prolaznija
- Ajzenk : stavovi predstavljaju integraciju mnjenja
3. motiv, interes, crte licnosti, navika
4. sentimenti ( patriotizam, prijateljstvo, ljubav ili mrznja )
VREDNOSTI
- licne vrednosti
- socijalne vrednosti = odnose se na drustveno vazne pojave, i i predstavljaju
veoma opste dispozicije koje determinisu sirok raspon socijalnog ponasanja
- politicke vrednosti = odnose se na ideje o politicko-ekonomskom
organizovanju drustva
82
IDEOLOGIJE
( uskladjena uverenja i opredeljenja o opstim pitanjima zivota, drustva i sveta )
karakteristike ideologija :
1. politicke ideologije
- Ajzenk : kontinuum od krajnjeg radikalizma ( komunizam kao extremno
radikalan ) do krajnjeg konzervatizma ( fasizam kao extremno konzervativan ) -
socijalizam blizi radikalizmu, a liberalizam konzervatizmu
|-----------------------|------------------------------------------------|---------------------|
radikalizam socijalizam liberalizam konzervatizam
( komunizam) ( fasizam )
- f-ja ideologije :
1. zadovoljenje grupnih i licnih interesa
2. zadovoljenje porebe za objasnjenjem mnogih drustvenih i drugih pitanja
3. teznja da se zauzme stav o spornim, a za pojedinca vaznim pitanjima
4. u skladu sa njim deluje
2. religijsko-crkvene ideologije
( sisitem stavova i vrednosti, i ponasanja koja iz njih proizilaze, vezanih za
postojanje svemocnog, transcendentalnog, vanzemaljskog bica )
83
2. transcedentni misticizam ( negiranje znacaja pojavnog sveta, zagovaranje
askeze, osecanje samoga sebe kao dela vecnosti i univerzuma )
- Olport : 2 vrste religioznosti
1. povrsna religioznost ( extrinsicka )
2. duboka unutrasnja religioznost ( intrinsicka )
VRSTE STAVOVA
Vise kriterijuma za podelu stavova :
1. politicki stavovi
2. ekonomski
3. estetski
DIMENZIJE STAVOVA :
STRUKTURE STAVOVA :
84
- sindrom stavova = koji se stavovi javljaju zajedno?
struktura stavova :
1. veza izmedju odredjenog broja stavova koji se zajedno pojavljuju i cine
sindrom
2. osnovni faktori ( bazicni stavovi ) koji izazivaju javljanje niza drugih stavova - ti
bazicni stavovi se utvrdjuju putem faktorske analize, korelacijom izmedju odnosa
velikog broja ispitanika prema velikom broju pojava
3. mozemo govoriti o strukturi jednog pojedinacnog stava
kritika :
- premalo je pojedinih stavova cije je postojanje i stepen razvijenosti ispitivan
- arbitraran izbor stavova koji su ispitivani i na osnovu kojih su izvedeni zakljucci
o postojanju dimenzija
85
3. veza antidemokratske orjentacije i autoritarne strukture
autoritarna licnost :
( F-skala = otkriva sklonost ka fasistickoj ideologiji koja je najizrazitiji oblik
antidemokratske orjentacije )
kritika :
1. neadekvatan i nereprezentativan uzorak
2. neadekvatni instrumenti ( prihvatanje tvrdnji znaci antisemitizam,
etnocentrizam, autoritarnost )
3. neadekvatno ocenjivanje
4. zanemareni pol, obrazovanje i inteligencija ispitanika
5. neopravdana generalizacija
6. preterano isticanje uloge psiholoskih faktora - psihologisticka teorija
86
POLITICKO OPREDELJIVANJE & AUTORITARNOST
f-je stavova :
1. omogucavaju pojedincu da stekne fiksirane standarde za svoje postupke ( i
tako se lakse snadje u razlicitim situacijama )
2. pomazu zadovoljenju razlicitih ljudskih motiva
87
predrasude :
( potisnuta i nagomilana agresivnost koja nije u mogucnosti da se usmeri na
stvarni izvor frustracije, vec se pomera prema onima gde nije opasno ispoljiti
agresivnost )
- uslovi koji pogoduju usmeravanju agresije na druge objekte :
1. osobe koje su izazvale agresiju su mocne i agresiju je nemoguce direktno
ispoljiti
2. nejasne frustracije
3. supstituti za agresiju su lako uocljive i povredljive grupe
4. grupe nisu u mogucnosti da uzvrate sopstvenom agresivnoscu
nacija :
- kultura odredjene grupe = norme i karakteristicni nacini reagovanja velike grupe
( kako ce se hraniti, odevati, stanovati, odmarati, zabavljati, koja zanimanja ce
obavljati )
politicke i crkvene organizacije :
- Adorno : pripadnici katolicke crkve i nekih protestantskih sekti pokazuju veci
stepen antidemokratske orjentacije ( posebno antisemitizma i etnocentrizma )
nego pripadnici drugih verskih organizacija
primarna grupa :
- porodica, prijatelji, radna jedinica
88
-posebno jak uticaj kada su te grupe za pojedinca referentne grupe
B) INFORMISANOST I ZNANJE
ometajuci faktori :
1. mnogi stavovi pocivaju na ogranicenim, oskudnim, cesto neobjektivnim
podacima
2. delovanje i prihvatanje autoriteta tamo gde je logicki neopravdan
3. licni motivi i interesi
C) PERSONALNI MOMENTI
MENJANJE STAVOVA
2. s obzirom na slozenost :
- manje slozeni stavovi lakse ce se menjati s obzirom na direkciju stava od
slozenijih
- slozeniji stavovi lakse ce se menjati s obzirom na intenzitet od
jednostavnijih
89
3. uskladjenost stava sa stavovima koje imamo :
- stav povezan sa vecim brojem drugih stavova i uskladjen sa njima,
otporniji je na promenu
- "bumerang-efekt" = nastojanje da se promeni stav moze dovesti do povecanja
intenziteta stava koji imamo umesto do slabljenja
1. inteligencija
- suprotna shvatanja - jedni smatraju da veci stepen inteligencije olaksava
menjanje stavova, a drugi da manji olaksava
- Beograd : kod iste osobe neki stavovi se se lakse a neki teze menjaju ( zavisi
od toga na kakvim podacima pocivaju sudovi - inteligentniji su pristupacniji
menjanju stavova ako argumentacija pociva na logickoj evidentnosti, a ne na
autoritetu i emocionalnom odnosu prema stavu )
2. persuabilnost
( opsta osobina ljudi da se podleze uticaju neke komunikacije, bez obzira na njen
sadrzaj, komunikatora, sredstva komunikacije i uslove u kojima se ostvaruje )
3. teznja za kognitivnom jasnocom
- "kognitivni stil" = neki na dvosmislenu situaciju reaguju trazeci nove podatke,
drugi odbrambenim mehanizmima
zavisnost od grupe :
- napustanjem grupe i ukljucivanjem u novu ( sa drugacijim shvatanjima i
stavovima ) cesto dolazi do znacajnih promena stavova
PROPAGANDA
( kada postoji namera da se putem persuazivne komunikacije izmene stavovi lica
i grupa, radi ostvarenja nekog cilja )
90
- otvorena "bela" propaganda - jasno se iznose ciljevi koji se zele postici
- skrivena "crna" propaganda
principi propagande : ( uslovi koje treba zadovoljiti da bi propaganda uspela )
1. obratiti paznju na komunikaciju
2. voditi racuna o potrebama i zeljama onih kojima se obraca u propagandi
3. izazvati spremnost za prihvatanje propagiranih ideja i stavova apelovanjem
na motive za koje su propagirani stavovi sredstva zadovoljenja
91
2. povezivanje stavova koje imamo sa drugim nasim uverenjima i
stavovima
- 3 oblika :
a) vezivanje sa prihvacenim vrednostima
b) sa drugim stavovima
c) sa referentnim grupama
3. izazivanje odredjenih psihickih stanja
- anxioznost, strah od bavljenja odredjenim temama
- agresivnost i neprijateljstvo prema predstavnicima drugacijih shvatanja
- samopostovanje
- sistematsko ideolosko pripremanje
4. sistematsko namerno pripremanje i vezbanje za otpornost i
samostalnost stavova i sudova
92
- najuspesnija kombinacija je pobijanje stavova i obezvredjivanje izvora!
PREDRASUDE
- logicka neosnovanost
- intenzivne emocije
- otpornost prema menjanju
NACIONALIZAM
vrste nacionalizma :
- Gickov : ( da li postoji lojalnost iskljucivo prema vlastitoj naciji ili i druge vrste
lojalnosti ? - to kao kriterijim )
1. etnocentricki ( sovinisticki ) nacionalizam
- iskljuciva vezanost za vlastitu naciju
2. nacionalna idealizacija, patriotizam,umeren nacionalizam
- istaknuta, ali ne iskljuciva vezanost za naciju
3. internacionalizam
- vezanost pre svega za covecanstvo
93
- Rot & Havelka :
1. primarna vaznost vezanosti za vlastitu naciju
- vezanost za vlastitu naciju i negativan odnos prema drugim nacijama
-vezanost za vlastitu naciju, ali bez negativnog odnosa prema drugim nacijama
2. istovremena vaznost vezanosti i za vlastitu naciju i za covecanstvo u
celini
- vaznija vezanost za naciju
- vaznija vezanost za covecanstvo ( internacionalizam )
3. nacionalna vezanost nema znacaja
1. drustveno-ekonomski
- da bi se osigurala i opravdala eksploatacija jedne grupe nad drugom ,
eksploatisana grupa se prikazuje kao manje vredna
- diskriminacija prema odredjenim grupama cesto sastavni deo kulture
2. psiholoski
- potreba da se pripada grupi
- sklonost ljudi ka generalisanju i uproscavanju
- spremnost na agresivno ponasanje kada dodje do ometanja zadovoljenja
razlicitih potreba i zelja
ETNICKE STEREOTIPIJE
94
( racionalizacija predrasuda, nacin da ispoljimo nagomilanu agresivnost )
95
te informacije ne primaju, izbegavaju ih
3. neposredni kontakt sa grupama prema kojima postoje predrasude
4. sistematsko vaspitanje od strane osoba sa autoritetom
TEORIJE STAVOVA
- u dijadnoj situaciji : ravnoteza ako su oba odnosa pozitivna , ili oba negativna
- u trijadnoj situaciji : ravnoteza ako su sva tri pozitivna ( 3+ ), ili dva negativna
a jedan pozitivan ( 2 - , 1 + ) , a neravnoteza ako su dva pozitivna a jedan
negativan ( 2 + , 1 - )
- ako su sva tri negativna, postojeca nestabilnost pokazuje tendenciju da se
izmeni u dva negativna i jedan pozitivan
smanjenje disonancije :
1. menjanje vlastitog ponasanja, postupaka
2. menjanje pojedinih kognitivnih elemenata
3. dodavanje novih kognitivnih elemenata
96
- ljudi ce vise napora uloziti da pokazu ispravnim svoju odluku i ponasanje kada
je nagrada za ponasanje koje iz te odluke manja, nego kada je veca!
C) KACOVA FUNKCIONALNA TEORIJA
- pre nego se pristupi menjanju stavova, treba utvrditi koje vrste je stav
( tipoloska teorija )
- naglasava motivacionu ulogu stava
vrste stavova :
1. afektivni stavovi - naglasena emotivna komponenta stava
2. inelektualizovani stavovi - kognitivna
3. orjentisani prema akcijama - konativna
4. uravnotezeni stavovi - sve 3 dovoljno izrazene, uskladjeni sa drugim
stavovima
97
98