P. 1
Dr.katja Toplak Galle - Hrvatsko Ljekovito Bilje

Dr.katja Toplak Galle - Hrvatsko Ljekovito Bilje

|Views: 5,708|Likes:
Published by YugoslovenkaBL

More info:

Published by: YugoslovenkaBL on Aug 15, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/08/2013

pdf

text

original

NAJNOVIJE SPOZNAJE 0 NAJSTARIJEM NACINU LIJECENJA

'"' " • .,._ w .: ..... -:- _ • .... - •

dr. KATJA TOPLAK GALLE

Xrvafsbo !;ebovifo bi!;e

~

mozaik knjiga

KATJA TOPLAK GALLE

Nee mihi dejueritvulga'ris copia mentae 1mtlta p(rr et gene1"a et species dioetsa coloresque et vires ...

W. Strabo, oko 848. g. u pjesnickoj zbirci Hortulus

ikad neka mi ne ponestane »obicne- metvice, tako razlicite po vrstama i sortama, po bojama i ljekovirim svojsrvima ...

Knjigu posvecujem svima koji su me odveli i pratili u taj neizrnjerno saroliki svijet ljekovitog bilja: mami, prof. P. Knnaveru i njegovoj supruzi Henrieti, prof. dr. F. Susnikn, prof. dr. H. Wagnero i Petru,

te svim brojnim poznavateljima i stovateljima Ijekovitog bilja sa zeljom da svoje znanje, koje je nedvojbeno

dio kulturnog naslijeda,

prenesu rnladim generacijama.

LUECENJE BliJEM - FITOTERAPUA .. 6

Odabir ljekovitog bilja 9

Saknpljanje ljekovitog bilja 10

Susenje Ijekovitog bilja 11

o drogama 11

Uporaba droga i pripravaka 12

AKTIVNE TVARI Bll.]AKA

Ugljikohidrati , 15

Masri, ulja, voskovi i drugi lipoidi 17

Srcani glikozidi . , , . , , , 18

Flavonoidi 18

Saponini 19

Kumarini 19

Antrakinonski glikozidi , 20

Hidrokinonski glikozidi 20

Gerke tvari (tfTfUJ,1"o) .........•..•..•..••.• 20

Ljute tvari (aC'riaY 20

Trjeslovine 21

Alkaloidi 22

Eteriena ulja 23

Vi.tamini 25

KOZA 26

Ljekovite biljke, priklaJne za sllmotijelenje i koo dopun« suoremenim medicinskim terapijama. Neprauiln« p1'i11ljeno iii zlOllpotreba nerijetko douode do trajnih posljediClI.

Achillea 1ni!1ifo!i~mz 38

ACOl1lS talamns 40

AIIS{'''ldw bippocnstomml .. .. . 42

Agrimonia eupatori(j 44

Alchemilla xantbotblora 46

Allium cepa 48

ALlium sativu1ll 50

Allium 7IrsinwITl 52

Althaea officimllis 54

Araostapbylas uua-urs! 56

Arnica montana . . . . . . . . . . . . . . 58

Artemisia absinthium 60

Avena sativa 62

Berberis vlllgn:ris 64

Betula pendul« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 66

Brassiea nigl'{{' 68

Caiendlllt1 officinalis ..................•... 70

Capsella bm"Str.-ptlStoris 72

Carurn caroi ..............•..•......... 74 Centauriun: minus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

Cetrar-ia islandica 78

Cbamomilla reaaita 80

CheJidcnilt"m 111.11jU$ .•..•.•••••••••• , •••••• 82

Cicbo1-iu11l intybus .. 84

Crataegus 1lZo11ogyna 86

Cuaabita pepo 88

Cydonia obZ011ga 90

Cynam scolymus 92

Drosera ,"ot.lt1zdi[otifi .. 94

Elymus repens 96

Equisetum aruense 98

Eupbrasia rostkooisna 100

F agopyl'lt'lll esculentum _ _ . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 Filipendula ulmaria . _ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

Foeniculun» 'Vulgare 106

Frnngl.lla alnus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

Fumaria officinalis . . .. . . . . . 11 0

Galeop.~is segetu'nl .............•.......... 112 Gali.u1Jl verum . . . . . . . . . . . . • . . • . . . . . . . . . I 14

Gemiana lutea . . . . . . . . • . . . . . . . . . 116

Ge'l/.111. urb(l1'1:um ............•.•..•...... 118

GlJcyrl'hiza glabrtl 120

Hedera helix _ 122

I-lelich1ysum arenarium 124

Hernioria glabl·a }26

liippophaii1'hamnaides 128

Humulus lupulus 13 0

Hype6cu1l/. pe-rfortltltm 13 2

In1l10 belenium 134

Iris pollid.f/. , , 136

Jugltlns regia 13 8

Junipems amsnurus 140

Lamiuni alb-um _ ......•..•......... _ 142

Lauandula nngttstifolia _................ .. 144 Leonurus eardiaca . . . . . . . . . . _ . . . . . . . . . . • . 146 Leoinicnsn. ojfidnalll ...•. _ •.............. 148

Unum IIsitatissi1l'lu1tl 150

Lycopodium cLavn.tum 152

Malva. sylvestl'l's _ 154

lVlnrrllbiu:m vulgaTe 156

MeliZotlJs offici1Zalis 158

Melissa officinalis . . . . . . . . . . . . . . . . . 160

Memba.x pipf.'11tn .. , .•.•..•.•.....•.... 162

Menyunthes trifoliatfl 164

Oenotbera bietmis , 166

Olea satiua , 168

Ononis spinosa 70

Orcbis 171Olio ••...............•..• " ••. 172

01'ignnu11l majot'fma ." , . 174

01'iganlllll vulgare ".' , 176

Pet:roselinu1Jt Cli~pum ,., , l78

Pi'l1lpinelltl rmiSll1lt ,., •..•.••. , .•........ 180

Pirttpinella saxi/raga , , t82

Pinus sylvestri! , . . . . . . . . , . . . . . . . . 1 84-

Pllmtll.g() /(tTlCeoiatfl , . , , . , , 186

Poiyga/a amJlra ", .. ,.""",., .. , .. ,., 188 PoiygonU'fu nuiculare . ' , , , , , .......•...... 190 Potentilln erects ......•................. 192 ,Pri1ll.1lln ueris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . 194

P17t7I.11S spinosa , 196

Qaen:us rolno: ., 198

Rosa. ((mina , 200

ROSlilarhms officht1tlis 202

Rulnu frllticoms ... . . . .'. . . . . . , . . . . . . 204

Rume» IlcetQSll .•...... .•..••••••••••••. 206 Rutn J,"'(lveoiecns ......,...., .•.......... 208

StIlix sp , . , 210

Salvin ~fficinfllis . , , 212

Sambucus nigrn 214

Saniad« etlrOptlett , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , 216

S/lplmarifl officina/is , , , .. 218

S r:'IIIperoiv'Il1/1 teaonau . . . . . . . . . , • . , . . . 22 0

Silybu!fIt mmirmum 222

Solidngo vh-gfluren. , 224

S.1711phyt!tll'lt qjficillale " , 22 6

Tal1l1cet:u1lt vulgare , . 228

uwaxl1clrm offici'llale .. , , , 230

Tbym;11S pulegioides , , , 232

Tbymns vulgaris , , 234

Tilia cordatfl 236

Trigonellfl joennm-graeamt , 238

TtlSsilago jmffl1'l1 , 240

Urtica dioim ,' 242

fIOccin imn 111:/1 til/1rs .......,..,.,.....". 2 44

Vnlel'lrJ11a offici1lfl/is , ,." ........•.. ,. 246

Vi'rbo.I'al1l1 pblo17toides , , . 248

Iliom tricolO1' .........,...........,.... 2 5 0

Vise/1m album , ' 252

Vitex agnus-cflSt'l1S ...• , .•... 254

OTROVNO BaJE , 257

Atropa bettndollnfl , 258

81")'rJnia dioica , 260~

C/aviceps purpurea 262

Colcbicum flUt:J.l'I1t1Ulie .•.•.....•.•.••.•... 264

Oonvallarta 11Il!jalis 266

Papaver somniftrTlm .. , 268

Solrmltnt dulcamara .. , , .. , 270

VinM minor .. , . , , 272

UPORABA LJEKOVITOG BaJA

ZA BOLESTI I TEGOBE ' 274

PRIJEDLOZI ZA SASTAV CAJEVA .. ". 281

NAZIVl I FORMULE

AKTIVNlHTVARJ 292

BmLIOGRAFlJA .. , 302

KAZALO , .. , .. , , 303

HUVATSKO LJ EKOYITO BILJE

Valno up ozorenje: kao i svaka druga znanost, poznavanje djelovanja i upnrabe Ijekovitog bilja takoder se neprestano razvija .. Is- '

trazivanja uonkovit0sri bilja i klinieka ispitivanja iz dana u dan 1iirena~e obzore, Kada u ovoj !

knjizi navodimo omjere i naputke za uporabu, Citatelj maze biti uvjeren da su i autor i izdavac dali sve od sebe kako bi zavrsna verzija bila posve u skladu s najnovijim spoznejama,

UnatoC tome, molimo citarelja da po vlastito] procjeni ill uz pomoe lijecnika odabere odgovarsjucn Ijekovitu biljku, naCin i trajanje liiecenja te sam utvrdi odgovaraju li mn preporuke za doziranje. Kod svih ozbiljnih i dugotrajnih tegoba odlazak Iijecniku je nuzan, Pogresna pdmjena ilizloporaba mogu izazvati i trajne posljedice.

Ljekovito bilje i njegovi pripravci najstariji su oblik Iijecenja najrazlicitijih, bolesti, a jos i danas dvije trecine covjealDstva ljekovito bilje korisri kao glavno sredsrvo Iijecenja, 1 brojni suvremeni lijekovi neposredno ill udjelomieno promijenjenu oblikn potjeeu od biljaka. U svijetu se korisri priblizno 20 . .000 ljekovitih biljaka. Od toga je 1100 dobro istrazeno, a ad 250 vrsta dobivaju fie osnovni sastojci za pmizvodnju suvremeaih lijekova s biljnim aktivnim tvarima,

Do 14. stoljeca svi su medicinski udzbenici hili -pisani larinskirn jezikom, pa suih stoga mogli rablri same lijecnici, Tada 9U se poeele pojavljivaci kn,jige na narodnim jezicima 5 brojnim savjetima za lijecenje razlicitih bolesti i ozljeda, a koje su mogli koristiti i nsrodni 1ijecnici i 1 ai ci. Jakob Theodorns Tabemaemontanus (1520.-1590.) u predgovoru svoje kn_jige 0 bilju pise da je namijenjena lijecnicima, ljekarnicima, vidarima, kovacima, vrtlarima, kuharima, gostionicarima, primaljarna, gllilvama obite1ji i drugim korisnicima ljekovitog bilja te cia tom knjigomzeli prije svega »usredjeti mnogobrojne izdatke siromasnom stanovnisteu koje zbog velikih tro~kova lijecenja radije umire nego da pozove lijecIW«.

Gospodarsku situaciju danas, u 21. stoljecu, ne mozemo usporedivati sa stanjetn u sreclnjem vijeku .. Una tot tome, samolijecenje i danas ima vaznu gospodarsku ulogu, koja S6 zbog velikih troskova zdravstvenog osiguranja

s vrernenom i povecava, No, dok su se u proslosti lijecili ponajprije tjelesni simptomi i zarazne bolesti, tabu se lijecenju sada pridruzuju joS i podrueja psihosomatske i psih osocijalne medicine. Povijest medicine poznaje prirojere n kojima su U odredeDim razdobljima dorninanme i znanstvene teodje isldjuCivale i u potpunosti zatirale lijecenje biljem, smatrajuei ga zastarjelim i neprimjerenim, Od konea 19 .. stoljeca, uza sve rasireniju uporabu kemijskih i sintetskih liJekova, u suvremenoj zap a dnoj medicini prevladava stajaliste da je uporaba ljekovitog bilja, odnosno fitoterapija, u naceln nepotrebna. U posljedaje je vrijeme pocelo dolaziti do promjena, osobiro S obzirom na to da su Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organizati(}'f/. - WHO) i veliki farmaceutski koncemi po6eli posvecivati vise pozornosti Ijekovitom bilju te ulagati veca sredstva za isrrszivanja rut tom podrucju ..

Mnogi bolesnici, osobiro kronicni, ali i lijeenici, u posljednje vrijeme pocinju odbijati suvremene visokospecijalizirane i tehaicki 510- zene medicinske rnetode ili su prema njima u najmanju ruku postali skepticni .. Uporaba Ijekovitog bilja u puckoj medicini .ima neprekinut razvoj, a suvremena medicina njihova uporabu sve cdce uvodi kao fitoterapiju, ponajprije pri lijecenju kronienih bolesti, Lijecenje biljem postaje predmetom javnih rssprava i u mediclnskim krugevima. U porastu su propisivan]e biljnih lijekova, kao i uporaba za vlastito Iijecenje, Pojmom fimteraplja danas oznscavamo Iijecenje i sprjecavanje boIesti te mijenjanje subjektivnog stanja s pornocu biljaka, biljnih dijelova j njihovih pripravaka. Takei biljni pripravci zbog osobite kombinacije aktivnih i pratecih tvari imaju siroko terapijsko djelovanje i, u usporedbi sa sintetskim Iijekovima, obicno manje nezelienih posljedica. Moramo naglasiti da nacelno nisu bez poptamog dielovaaja. Fitorerapija 111je alternative dana~.ujoj prirodoslceno usmjereaoj medicini, nego ajezin clio koji ispunjava prazninu i nudi dodatne mogucnosti pri lijecenju i sprjecavanju aknenih i kronicnih oboljenja.

U pojedinim europskim z;cmJjama ·z;a:kon o lijekovima toCno odreduje sascav, oznaku, oblik doziranja i uporabu pojedinih gotovih

HRVATSKO LJEKOVJ 0 BIL,lE

7

biljnih pripravaka te biljnih drogs, i to na temelju najsuvremenijih znanstvenih spoznaja, a prema mjerilima kao sto su kvaliteta, djelovanje i neskodljivost, Svi ti podaci porrebni su za standardnu registraciju biljnih lijekova. U Europskoj uniji znanstveno savjet davno vijece za lijecenje biljem ESCOP (Eul'opean Scientific Cooperatiue fm' PbJ'tothe- 1'apy) nastoji prikupiti i uskladiti podatke 0 vaznosti pojedinih pripravaka,

Pojam droga (eng!. crude dl"/tg) zahtijeva poblize objasnjenje. U fitoterapiji se odnosi na osusene iii na kakav drngi nacin priredene biljke, odnosno dijelove biljaka, koji se koriste .7,3 spravljanje ljekovitih pripravaka popm iscrpina, tinktnra, soko a, destilara i s1.

Pri odredivanju ucinkovito ti pojedinih biljnih pripravaka rnoramo vodiri racuna 0 tome da su oni rnjesavina razlicitih sastojaka. Sastojci droga do sada su se dijelili na aktivne tvari (efektore) i pratece iii balastne tvari, Takva podjela postaje sve spornijorn, jer je za okvir djelovanja i ucinkovitost u velikoj vecini primjera kljucna cijela biljna iscrpina, a ne tek pojedini sa tojci. Djelovanje pratecih tvari i aktivnih tvari medusobno je tijesno povezano, Za cijeli niz prarecih tvari uvodi e izraz kofaktor, VaZni su kofakrori flavoni, saponini, sluzi, elementi u tragovima i elektroliti, Pratece su tvari pocesto otapala za aktivne Nan, mogu biti i konzervansi, stabiliza tori ili antioksidantivna sredstva. Presudno utjecu na bioIoskn raspolozivost (dosmpnost), na farmakolosku dinamiku ina toksicnost,

o izboru otapala ovisi hocemo l.i pri preradio biljaka ili biljnih dijelova dobiti kvalitativno iii kvantitativno razlicite biljne pripravke. Vodena otapala obuhvacaju i druge sastojke, npr. lipofilne (alkohol iii ulja), vee i sam nacin spravljanja U odredenoj mjeri urjece na djelovanje, Aktivna jetvar, dakle, bilini priprsvak (kao zbroj svih sastojaka), a ne njegovi pojedinacni sasrojci. U tome lezi velika razlika izmedu biljnih pripravaka i sintetskih monopreparata,

'Iradicionalni su pripravci od ljekovitog bilja cajevi (infuslI.'lll, dccoctll'l"n) i alkoholne iscrpine (tinct:llra extractn). Pri doziranju rib oblika do netoenosti cesto dolazi i 'zbog razlicitog ishodisnog materijals droga. Posebnu probleruariku Cine. droge iz ~ekovitog bilja koje postoje u l"llzliCitim kemotipovima i sadrie neke toksiene aktivne tvari (upr. jdirOt i vratit). Pri spravJjanju

hiljnih pripravaka te probleme nastojimo rijesiti standardiziraniem droga koje za daljnju preradu moraju sadrzavati roeno odredene kolicine pojedinih sastojaka.

Za pravilno doziranje pri uporabi nuzna su farmakoloska i klinieka istrazivanja. Dosad su opsezne klinicke studije provedene tek za neke droge (npr, glog, gOSpiU<3 trava, cesniak i paprena metvica). U veLikog broja korisnika biljnih pripravaka prevladava rnisljenje da hiljni pripravciima]u siroko terapijsko djelovanje i vrlo malo nezeljenih popratnih pojava, o medusobnom djelovanju razliCitih biljnih pripravaka i kombiniranju s drngim lijekovirna mil se vrlo malo. Upravo je sroga uvijek nuzuo posavjetovati se s lijecnikom. Osobito rnoramo upozoriti na nepoznato Ijekovito bilje i droge, najcesce iz drugih zemalja, ked kojih zbog podmetanja lazne droge iii posve otrovnih dodataka lako dolazi do ozbiljnih nezeljenih posljedica,

Uza suvremene istrazivacke metode znansrvenici danas planski pregledavaju (eng!. screening) domace i strane ljekovite biljke S obzirom na nova djelovanja j terapijsku uporabljivosr, Tako su se razvila i nova istrazivacka podruqa, poput etnobotanike, etnofarmakologije i eniomedicine, koja tradicionalna znauja pokusavajn upotrijebiti za razvoj novih lijekova i metoda lijecenja, ponajprije za oboljenja prosirena II visokorazvijenim zemljama: malignih tumors, AJDS-a, oboljenja srca i fila, seceme bolesti, osteoporoze i mentalnih oboljenja. Velika pozornost posvecuje se i trazenjn antibiotickih, aktivnih tvari te aktivnih tvari za suzbijanje parazita primjerice uzrocnika malarije, gljivica i virusa,

ov je nacin lijeceuja i povezivanje medicinske terapije sa znanoscu o prehrani. Utjecaj i ueinkovitost prehrarnbenih, odnosno hranjivih Ijekovirih biljaka s esrrogenim djelovanjem isrrazuje se kao moguc oblik pornoci pri spriecavanju osreoporoze u menopauzi, Flavonoidi se preporueaju kao Iovci na slobodne radikale kod primarnog i sekundarnog sprjecavanja kronicnih upalnih oboljenja, ovapnjenja zila j remora. U svakodnevnoj prehrani postoji pun sekundarnih biljnih tvari, a 0 na6nu spravljanja hrane ovisi koliko organizam njima rnoze raspolagati. Kuhanje biljne hrane unistava fenoine kiseline s antioksidativnim i antimutagenim os 0 binama. Isto, dakako, vdjedi i za aktivne tvari s nepozeljnim djelovanjem. a to jasno

8

HRVATSKO LJEKOVITO BfLJE

ukazuju llpravo razlike medu prehrambenim navikarns pojedinib podrucja ili zemalja i s njima pave-zane razlike u rasirenosti pojedinih bolesti,

Uporaba ljekovitog bilja i njihovih pripravaks ima vrlo razlicite ciljeve ... U prvom ih redu koristimo za lijecenje simptoma bolesti J oboljenja, Lijecnicima sluse Z3 vanjskn i unutarnju prirnjenu u ginekologiji, urologiji, dermatologlji i pedijatriji, a koriste ih i sami bolesnici za osobno lijeceuje. Ked drugog cilja uporabe ljekovitog bilja glavnu ulogu igra bolesnik lata osoba, odnosno njegovo sranje (konstimcija), koje smatrarno olicenjem svih mogucih reakcija pojedinca na njegovu okolinu, Ljekovito bilje pritom koristimo za poticanje j jaeanje sposobnosti bolesnika da se s uzrocima bolesti ill bolestima i poremecajima zdrsvlja nosi ucinkovitije nego bez takve terapije, Pritom je kljucno pitanje zasto pri jednakoj lzlozenosri klicama i drugim utjecajima (noksarn) jedan eovjek oboli, a drugi ostene zdrav .. U rom slucaju biljke koristimo za sprjecavanje oboljenja, Pocesro se sluzimo i jzrazorn »preusmjeravanje«, kojim opisujemo promjene reakcija organizma na neugodne faktore i pospjesivanje prilagodbe tijela okolini, Izvsnredno je vaLUO smanjenje sklonosti organizrna da .na vanjske, kao i .na dusevne i psihicke utjecaje reagira nhrzavaniem rada srca, povisenjem tlaka i napetosti rnisica te poremecajima spavanja,

U tradicicnalnoj se aarodnoj rnedicini ua osnovi promatrane i vjerojatne utinkovitosti razvilo spomo misljenje da je ljekovito bilje »Iijek za sve« pa je tako nazvano panacejorn. Zato su indjkacij'e za uporabu pojedinih biljaka 11 narodnoj medicini jo~ i danas iznimno opsezne i nisu uvijek u skladu sa suvremenim spoznajamao primjeni. Pri izboru Iijekova za lijecenje simptoma u proslosri se, osobito na temelju signaturnog nauka (Theophrasras Bornbasrus von Hohenheim, poznatiji kao Paracelsus, 1493.-541.: Signatum, Plantarwm) razvilo mislienje da je priroda biljke i pojedine druge stvari odabrala za lijeeenje odredenih boiesti. List jetrenke koji se sastoji ad tri rein)a podsjeca na oblikJetre, pa se stoga koristio pci lije~enju oboljenja toga organa. Listovi

pl. ··k ." ' .. r.· ' .. tak

uCnJaa sa $VOJli) Pl egavun IStOVlma ..0

podsjecaju na gradu pluCnogtkiva, a 0 njego~ voj uporabi jo~ i danas svjedoce latinski i na-

rodni naziv, Ocanica s cvjetovi! rna nalik na oci, u proslosti se izmedu ostalog koristila i za lijeeenje oCllih oboljeaja, svakako s I pravolU, jer su suvremena istra: Zivanja potvrdila njezino ljekovito djelovanje na 00. Signarur-

ui znakovi nesurnnjivo su bili vazni za prenosenje medieinskih spoznaja novim generacijarna, ali su nerijetko bili i pogresni,

Suvremena 610terapija pokusava kdticki ocijeniti preneseno znanje i uskladiti ga sa znanstvenim i klinickim istrazivanjima, Visegodisnia uporoba odredenih biljaka u medicinske svrhe josnije dokaz da su one ucinkovite u suvremenome srnislu, a ue moze dovoljno ocijeniti ni mogute nezeljene uCinke.

U fitoterapiji su se ocuvali nacini Iijetenja koje je snvremena medicine zanemarivala desedjecima, pa i duze. Kod kriticno oboljelih osoba 11 posljednje je vrijeme sve ceS6a prije svega zelia za cjelovitom terapijom, za sarnolijeceujem i za aktiviranjern vlastita regulacijskog sustava, kao i zelja za tim da bolest sprijece i da za to U odredenoj mjeri i sarni budu zssluzni. Upravo su to uzroci pojaeanog zanimanja za uporabu ljekovitog bilja, kao i ostaIih metoda prirodnog Iijecenja. Te zelje kod Iijecnika nisu prosie neopazeno jer ani u sve vecoj mjeri traze ruogucnosti za sto bolje prilagodavanje lijecen.ja eovjeku kao pojedincu. Suvremeno lijecenje ljekovitim biljem temelji se na spoznajama prirodoslovnih znaaosti i tako je dio prirodoslovno usmjerene medicine. Homeopatija je primm poseban, samostaJan naCin Iijecenja koji se takoder sluzi biljkarna. Slijede spoznaje do kojib je dosao njemacki Iijecnik C. F. Samuel Hahnemann (1755.-1843.) .. Te spoznaje utjectl na oblike lijetenja kao i nil. trazenje pravilnog, primjerenog pripravka po nacelu slicnosti (Simifin Si'fllilibtl;':,' curantllr). Sredstvo koje u zdrava covjeka uzrokuje odredene znakove bolesri, iste simptorne u bolesniks Iijeci. Takav individualni nacin lijecenja uzrok je i sve vece popularnosti homeopatije, Homeopatski pripravci od bilja zahtijev.aju i poseban nacin pripremanja. Osnovni su pripravci pratinkture (13), iz kojih se potenciranjem (razrjedivanjem) dobivaju razliCiti stuplljevi razrijedenosri. Kod tog stupnjevanog razrjedivanja slovo D oznacava decimalno razrjedenje (1:10), a broj koji slijedi braj takvih nlzrjedenja (npr. D3).

HRV TSKO JEKOVITO BILl

9

Na~ odabir nikako ne obuhvaca sve bilje koje se u Hrvatskoj kroz povijest koristilo u svrhu lijecenja. Pri odabiru smo postivali raznovrsne kriterije. U prvom smo redu birali 0110 hilje kaje se vee dugoi eesro koristi IT pucko] i sluzbenoj rnedicini. jihovo je djelovanje dobra istrazeno, ueinkovitost nekog od njih potvrdena je j dobro doknmentirans klinickim ispitivanjirna (npr, gLog, gospina trava), U drugoj soskupini biljke za koje imamo vrlo malo podataka a uporabi u narodnoj medicini, U njima 5U u posljednje vrijeme otkrivena svojstva koja su nedvojbeno primjerena osobnom lijecenju, pa ih stag-a. j preporucujemo. Svakako ce proteci jo~ podosta vrernena dok se njihova nporaba prosiri i u narodu (npr, heljda, perunika), Treca skupina obuhvaca ljekovito bilje koje narodna medicina ustrajno koristi, a suvremena medicina zanemaruje, Kod njih smo uvijek dodali j napomene 0 tome jesu li po najnovijim rnedicinskim spoznajama pogodne za osobnu uporabu ill nisu, Odabrali smo i neke biljke kaje su nedvojbeno vrlo ucinkovite, a koristimo ih samo u gotovim pripravcima (npr, rosika), U sljedecu smo skupinu uvrstili biljke koje osim 11 razlicitim homeopatskim pripravcirna nisu primjerene za osobnn uporabu (npr. crvotoeina). U posljednjoj skupini naveli smo otrovne koje nikako ne smij emo sami upotrebIjavmi. U farrnaceutskoj industriji sluze za pripremu djelorvornih lijekova. Uvijek ih koristimo kao standardizirane pripravke koji najteSte sadrze samo jednu, katksda i djelomicno promijenjenn aktivnu tvar, a krsju smo dodati jos nekoliko stranih Ijekovitih bilj aka , no same kad je to bilo potrebno za bolje razumijevanje domacih vrsta j za izradu cajnib mjeSavina.

Nakon kratkog, uglavnom povijesnog nvoda, kod svake biljke slijede latinski i hrvatski naziv, U hrvatskom dijelu koristimo akmalne boranicke nazive, U nekim primjerima, kad je to nuzno za bolje raznmijevanje i prjeeavanje zabuna, dod ali smo i naro dna imena. Slijede latinski i hrvatski naziv porodice u kaju biljka pripada, Pojedini su biljni sastojci vrlo testo vazDi za odredene biljue parodice, taka cia 5e srodne vrste testa pritnjenjuju na jeduak nacln.

Za osusene dijelove biljaka odnosno droge, sluzimo se u farmaceutskim krugovima medunarodno vazecim latin kim nazivom, Kratka nam tablica u pocetku, dok De naucimo latinske izraze, pomaze pri prijevodu. U tom se odjeljku nalaze podaci koji se odnose na sakupljanje bilja ili njihovih dijelova izgled. miris i okns droge. Ponegdje smo dodali j podatke 0 uzgoju Ijekovitog hilja, zemljama izvoznicama i 0 godisnjoj proizvodnji droga.

odjeljak 0 srodnirn vrstama uvrstili smo biljke koje zbog botanicke srodnosti i srodnih sastojaka imaju slicno djelovanje kao opisana glavna VISta te je katkad bez poteskoea u cijeiosti nadornjestaju. Ovamo smo uvrstili i biljke koje opisanom vrstom nisu u srodstvu, ali imaju slicno djelovanje i uporabu. Pri odredivanju biljaka katkada nam pomaze kratak opis stanista kao i rasirenost biljke, iako sa navedeni vrlo opcenito.

Opis sastojaka i djelovanja daje tek nepotpun pregled svih tvari koje pojedinaljekovita biljka sadrzi, Poboljsane metode istrazivanja (razlieiti oblici kromatografije) omogucuju Dam neprestano otkrivanje novih tvari i odredivanje njihove strukmre, cak i kad se u biljci nalaze u "do malim kolicinama, Nabrajarno uglavnom samo one za koje mama ili predvidamo da suvazne za djelovanje biljke, Podaci o kolicinama (koncentraciji) odredenih sastojab u drogi sluze prije svega tome cia steknemo predodzbu 0 tome koliko tvari snaznog djelovanja pojedine biljke sadrze. Iz podataka izrazenih postocima (%) i sami mozemo jednostsvno izracunati koliko stotinki, desetinki ili grama odredene aktivne tvari sadrzi 10 g droge (ne biljke!). I podaci 0 broju pojedinih sastojaka odredenog eterienog ulja vatni sn iskljucivo za razurnijevanie kornpleksnosti tih aktivnih tvari, Gdje je bilo moguce jednostavnim pojmovima pojasniri djelovanje pojedinih droga, to srno j poknsali uciniti. No to nas ne smije zavesti i navesti na pomisao da je djelovanje biljaka danas vet. uglavnom, 1Strazeno i objasnjeno. Svako nova istrazivanje tek je kamencic u ve1ikom mozaiku,

Dugotrajna uparaba pojedinih biljaka u uarodnoj lIl~tlicini CesLU jt: llavala i juS L1vijt:k daje poticaje za nova iscrazivanja. Uprava taj

to

ErRVATSKO LJEKOVTTO BIL)E

uporabi posvecujemo odredenu kritieku pozornost, Kod pojedinih biljaka nismo nabrojali sve pripravke, osobito ne sve koji su poznatiu puckoj medicini, Pozornost smo posvetili uglavnom pojedinim cajevima i kombiniranju droga 11 cajnirn mjesavinama iil biljnim pripraveima za ka'lll. Jedino tako mozemo raznmjeti koliko je slozeno djelovanje pojedinih biljaka i, jo~ vise djelovanje razlieitih cajnih mjesavina. Pritom je vazno nastojanje svakog pojedinca da zajedno s lijecnikom za sebe promute najprimjerenijn rnjesavinu. Preporuke, koje se temelje na dugogodisnjern iskustvu lijecnika ili izviru iz razlicitih enropskih farmakopeja, tek su okvirne narsvi.

I dok su se Ijekovite biljke naveliko koris-

tile u narodnoj medicini, njihova se uporaba kod iivotinja npravo podrazumijevala. vremen om su ta znanja utonula u zaborav, T ta primjena danas ponovno postaje varna, jer Ijekovitirn biljem tegobe u zivotinja olaksavamo brzo i pouzdano, a usto poticemo i otpornost zivotinje 11,3 brojna oboljenja.

Uocavanje i sakupljanje biljaka, susenje i pohranjivanje droga, spravljanje eajnih mjesavina i, na koncu kuhanje j uzivanje eaja dio su ljekovite terapije, r jezinim dijelovima smatramo i presudno vazno ciranje struene literature re prenosenje znanja na djecu, Osobito je V3inO vee u ranoj dobi djeci pokazati rnogucnosri 1 ogranicenja uporabe te u njima pobuditi osjecaj odgovomosti za vlastito zdravlje,

Pri sakupljanjn bilja moramo se pridrzavati odredenih pravila.

ajvaznije je raspoznavanje biljaka, Pritorn nam pemazu crtezi i fotografije. Za tocno odredivanje koristimo botanicki kljue. I kod najmanjih nedoumica trebamo se posavjerovati s ljekarnicima ili boranicarima. U knjizi kod pojedinih biljaka navodimo napomene a tome kada rnozemo sakupLjati i srodne vrste te gdje postoji opasnost ad zamJene.

Nikako ne smijemo ubirati zasticene i rijetke vrste, Takve droge knpujemo u ljekarni.

Uzimamo samo ODe dijelove biJja koji su nam potrebni. Pri sakupljanju biljaka valja se iskljucivo sluziti rezanjern, a ne cupanjem.

od bilja s korijenjern pazimo da ue iskopamo sve na istoj strani te ih taka iskorijenimo.

Uzimarno samo onoliko bilja koliko nam je nuzno, Ostale mage kupujemo u ljekarni.

Mnoge ljekovite biljke mozerno uspjesno uzgaJatl u vrtu. aputke za nzgoj, plod dugogodisnjeg autoricina .iskustva, 'prouaci cerno uz opise pojedinih biljaka,

Bilje sakupljamo uvijek za suha lijepa vrernena, u prijepodnevnim satima. To osobi-

to vrijedi za biljke s hlapivim uljima. Kolicina je hlapivog ulja tada u biljci najveca. Nakon dugotrajne kise valja pricekati barem dva ili tri dana. Biljke s erericnim uljima sakupljamo na suncanim stanisrima i provjeravamo njihov miris: zgnjecimo ill medu prstima i pomirisemo (pritom ih ne gummo u nos). S udaljenosti od 10 em, zatsorenih ociju, nekoliko pnta udahnemo njihov mitis, Ubrzo cemo naueiti raspoznavati razlicite mirise i njihove nijanse, J ednako ismsavamo i cista hlapiva ulja.

Bilje skupljamo u nezagadenu okolisu. Izbjegavamo rubove cesta, blizinu tvornica, prskana polja j setalista,

Zelene dijelove sakupljamo u poeetkn cvatnje, cvjerove kad se posve orvore, Cvjetove Iavande beremo u pupoljcima, II cvjetove trnine i gloga kad se otvore prvi evjetovi u evato. Li tove beremo potpuno razvijene, a sarno kad breze dajemo prednost mladim lisrovima, Plodove beremo zrele, a plodove trnine tek nakon mraza. Korijenje i podanke Iskopavamo ujesen ili u proljece, Opisn svake droge dodali smo okvirno vrijeme sakupljl'lllj:l Imje: ovisi n klimatskim nvjerima 1 nadmorskoj visini,

HRVATSKO L]EKOVTTO BILIE

1I

cS usenje (jekoVifog 6i(ja

I pri s1clenju bilja moramo se pridrzavati odredenih pravila.

Ako je moguce, nadzemne biljne dijelove nikada ne peremo.

Ubrano bilje odmah osusimo da ne dade do enzimatskog raspada aktivnih tvari. I pri pravilnu susenju neke droge bimo mijenjaju boju: listovi trpuca papreoe metvice iii bosiljka eesto pocme,

Zelene dijelove, listove i neke cvjerove susimo cijele. Tek neposredno prije uporabe iii spravljan]a cajne rnjesavine usitnimo ih ili iztezemo. Kako bismo ih brze osusili, korijen]e i podanke razrezemo po duljini, na pola centimetra duge komadice. Prije uporabe ill smrvirno .. I plodove ~titarki (kim, korijandar, komorac) i drugih biljaka zdrobimo da bi se, bolje eksrrahirale aknvne tvari,

Susimo koliko je moguce brze, ali u hladu i na propuhu, Kod umjetnih izvorazagri javanja temperatura ne smije prelaziti 50"C, a kod droga 5 hlapivim uljima mora bid jos nifa, Za susenje so najprimjereniji kucanski aparari za susenje koje koristizno i za susenje voca, Listovi paprene metvice na taj se nacin suse dva sata, cvjetovi karnilice cetiri sara, kr.i~ke jabuka osam sari, a korijen bijeloga sljeza priblizno

jedan dan .. Nekada se ljekovieo cvijece vjesalo u susama ill nanizane na konopac iznad seljacke peci ili u potkrovlju, Tek rijetke droge prije uporabe susimo na visim temperatnrama (>krkovina, str. 108; »durdica, str 266). Biljni SD dijelovi sum kada SuSte i krhki suo Osim dobra pocetaog biljnog materijala, za kakvocn droga najvazniji so brzo susenje i brizno pohrsnjivanje.

. Manje kolicine potpuno sahib droga pohmnjujemo u staklenke s po.kJ:opcem. Vece kolicine najprije stavljamo u papirnate vrecice, a potom u drvene i1i limene posnde.

Svaku posudu oznacimo naljepnicom na koja) je zapisan naziv biljke ili droge, vrijeme (mjesec i godina) i mjesto sakupljanja, Po zelji dodajemo napomene za sljedecn godinu. Neke droge svake godine obnavljamo, drugemozerna koristiti .i vi~e godina, Starije droge ne bacarne, nego ih koristimo za kupelji ill obloge.

Cajne mjesavine spravljamo neposredno prije uporabe, Iz vecih posuda uzmemo potrebnu kolieinu droge, izmrvimo je 'ili nareiemo f dobro promijesamo, U receptima so navedene kolicine obicno dovoljne za cajnu kuru.

u

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

o drogama

Droge su osusene biljke ili dijelovi biljaka, koje odredeno vrijeme mozemo cuvati za kasniju preradu j uporabu, Sastojci i aktivne tvari gdjekad su ravnomjerno rasporedeni po djeloj biljci, a drugdje riagomilani U odredenim dijelovima biljke.

U prvorn slueajn bererno cijelu biljku, u drugom tek odredene dijelove, kao sto su listovi, korijenje, cvjetovi ili plodovi. Za imenovanje droga i za imenovanje biJjaka j biljnih porodica koristi se latinski jezik, eke izraze moramo ruruCiti kako bismo bolje razumjeli sadriaj.

Latinski naziv Hruatski naziv Primje» droge
Herba zelen. Tl:rymi berba ti111ijfl'lJOva zelen
Folium list Dlene foliw7l maslinou list
Radix ko,'ijen Cicborii radix vodopijin k01·ijm
Rbizo'tlUl poda"tll1k Gm17linis rbizonu: pirikin podannk
Tuhl!1' gomolj Salep tubl!1· kaftmov gO"moij
BuJbus il-tkovica A/iii sativi bulbus lefnjakova lukovicn
Flos roijet LllVandulae jlos IllVfmdin evijet
Fructus plod FoeniclIli fructus komoracou ptod
SCUU:1/. sj&me Lini semen lane1lo sjerue
C011.t!X kan1 B l!1·be1"iilis cortex Ziutikova k01'fl
Strobulus lefer Lu.p'llii strobili hmeijov ceScr
Oleum ttije Olivae oleum 7IJflsJinOVQ It{je
Aetherolett.m etc'rima ulje Lavandlllo.e aetberoleum IIlVfl.l1dino etericno flJje starqoj Je literaturi pri imenovanju droge na prvome mjestn bio oblik droge, potorn naziv biljke: Radi:l- Cicborii. Danas se pridrsavamo medunarodnog standarda (ICB 1983.) - nakon imena biljke u genitivu stavlja se naziv vrste droge: Ci-

chorii radix. Kao sluzbene droge oznacavamo one koje su prihvacene u razlicitim farmakopejama, Za njih vrijede tocno odredenapravila pregleda prije same prerade iii uporabe. Mozerna ih nabaviti u ljekarnama.

Cajeve uglavnom spravljamo kao oparak (infuz). Ako nema drugih uputa, dvije cajne Zlicice mage prelijemo sa 200 ml vrele vade (moze i 250 ml), promijesamo i ostavirno cia pokriveno stoji deser minuta. Kod pojeclin.ih droga, ako se razlikuju ad osnovnog recepta, navodimo upute za potrebnu koliCinu droge i vcijeme ekstrakcije. Taka spravljamo prije svega napitke od droga koje sadrie hlapiva uija. Zajedno s vodenom parom u zrak isparavaju i hlapiva ulja, Ksd je pasuda pokrrvena, vodena para i hlapivo nlje 1111 poklopcu se kondenziraju i kapaju natrag u eaj. Time cuvamo vecn koliCinu aktivnih tvari u caju,

Q/;ora6a droga j pripraoaea

Droge tek rijetko koristimo nepreradene (kim), fvacema ill (borovnice korijen bijeloga sljeza) ill uzivamo cijele (sjeme lana). Od njih najcesce pravimo razlicite pripravke. Odredeni sastojci u gotavu pripravku koncentrirani su s obzirom na spravljanje i vrsm upotrijebljena otapala. ajceSCl su pripravci taj, tinktura, uljna iscrpina, iscrp.ina s vocnim octom, svjeZi sok i sirup,

Caj je najcesei pripravak. Poznajerno vise nacina spravljanja, a oni ovise 0 drogi, aktivnim rvarima i zeljenom ucinku, Razlikujemo oparak, uvarak, provarak i naljev.

HRVATSKO L] EKOVI

Kod uvarka (dekokt) drogu sravimo u hladnu vodu i prornijesamo. Poiagano ga zagrijavamo dok ne zakuha, skinemo s plamena i pustimo da pokriven stoji jos desec minuta ili preOla uputama.

Provarak koristimo za droge iz kojih je tete ekstrahirati aktivne tvari .. Taj je naein spravljanja pogodan za kuhanje cajeva 1Z korijenja i kore. Dvije zliee droge prelijemo sa 250 ml hladne vode, zagrijavamo dok ne zakuba te pokriveno lagano knhamo jos 20-30 rninuta ili prema uputama,

Naljev koristimo kod droga koje sadrze sluzi i druge na toplinu osjetljive sasrojke. Dvije caine zlicice droge prelijemo hladnom vodom i promijesamo, Ostavimo pokriveno odredeno vrijeme, obicno sest sati. Prije uporabe caj zagrijemo do tempetature ugodne za pijenje. Tako spravljamo i cajeve kod kojih nam srnetaju neki, Il vrucoj vodi topivi sastojci, kao trjeslovine (e-medvjetka, str, 56).

Za spravljanje cajeva sluzirno se posudama ad jenskog stakla, emajla ill porculana, VaIja izbjegavati posude od legiranog celika, alnminija i zeljez3, jer u tom slucaju moze doci do nezeljena medudjelovanja s biljnim sastojeima.

Vaian je i sam naein pijenja caja. e smijemo ga popi ti brzo, u nadi da cemo se tako brze osloboditi neugodna okusa, Pijemo ga polagano, u gutljajirna.

Caj za znojenje i protiv prehlada pijemo koliko je rnoguce VTuCi, a caj protiv zelucanih i crijevnih oboljenja umjereno topao. Ljekovite cajeve ne sladimo, osim kad je to posebno navedeno. e koristimo umjetna sladila, osim u slucaju dijabetesa.

Cajeve protiv prehlada i kaslja sladimo medom ili vocnim SLrUpin13 i sokovima. Dodavanjem meda caj postaje mutan. Vecina biljaka, naime, barem u rnalim kolicinama sadrzi trjeslovine. One taloze j zgrusnjavajn bjelancevine koje se nalaze u medu, Iz istog razloga pravorn caju dodajemo .mlijeko, Bjelancevine iz mlijeka se taloze vezanjem na trjeslovine, zbog cega caj po taje »laksim« za zeludac.

Cajeve protiv proljeva, koji sadrie puna trjeslovina, nikada ne sladimo medom jer hismo time smanjili i koliCinu aktivnih tvari. e sLadimo ni cajeve s gorlcim tvarima jer je za njihovo djelovanje vaz.m npTavo gorak okus.

Cal s gorkim aktivnim tvarima pijem.o uvijek najmanje pola sara prije jela. Kod zelucanih i crijevnih upala caj pijemo jzmedu pojedinih obroka, cajeve za umirenje ujutro i

BIL]E.

navecer a caj za spavanje sat vremena p.rije odlaska na pocinak.

Cajeve spravljamo uvijek svjeze, osim ako trebamo samo jednu salicu za cijeli dan. Za pripravn caja trebamo odvojiti potrebno vrijerne i ne srnijemo footi. Pogled u loncic u kojem raspoznajemo pojedine dijelove biljaka koje smo sarni ubrali, ugodan mitis, maida sjecanje na kolske praznike i kasnije bojenje tekucine takoder S11 clio terapije. Aka 5U nam spravljanje caja, njegov miris j okus mrski, dobar se dio uzivanja u caju gubi. Po mogucnosti ne koristimo eajeve U filtar vrecicama, premda nam 11 reklarnama preporucaju njihovu prakticnost, Zbog sigumosti caj ne prokuhavamo dvaput, osim aka je tako navedeno u receptu (>lipa, str, 236). Preporucene kolicine droga ne povecavamo u nadi da cemo postiei brzi i jaej ucinak. takvim slucajevima cak i kod neskodljivih droga moze doci do nezeljena djelovanja.

Cajeve i druge pripravke uzimamo same odredeno vrijeme, Ako su pogodni za dulju uporabu, to je kod svake droge ili cajne rnjesavine posebno uaznaceno, Vrlo je djelotvoma primjena u obliku ljekovite kure koja treba trajari od jednog do sest tjedsna. Cajeve Kod probavnih smetnji j poremecaja metabolizrna pijemo obicno 4-6 tjedana, Nakon takve kure potrebno je napraviti barem jednako dugacak prekid.

Vanjska uporaba razrijedenog ili nerazrijedenog, uvijek nezasladenog, eaja raznovrsna je i vazna, Koristimo ga za grgljanje, ispiranje usne supljine, utrljavanje u desni, ispiranje rana i vanjskih spolnih organa, za ovoje, obloge te kao parne, djelomicne ill kupelji u kadi.

Drngi je nacin prerade droga tinkturn.

Tinkruru spravljamo od suhih droga sa 70%-mlln alkoholom (etanolorn). Opcenito se smatra da tinkture djeluju bolje ad cajeva, Ta dva pripravka ne mozemo neposredno rnedusobno usporedivati. Razrijedenim alkoholorn (70% alkohola i 30% vode) izoliramo aktivne tvari koje se dobro tope Il alkoholu, ali se slabo tope u vodi iii su posve netopive u vodi, sasrojke topive u vodi tek u nmogo manjim koliCinama. Iz droga koje ohiluju sastojcima topivirna u vodi, npr. sluzi, ne spravljamo tinkture.

Dvadeset grama droge (kod lakih droga pOput brdanke iIi nevena sarno deset grama) prelijemo sa 100 mJ 70%-tnog etanola i euvarna u dobra zatvorenim stakJe.rikanJa. Staklenke vise puta ua dan protresemo kako bismo poboljsali ekstrabiranje. fakon dva do tri ~edna tekucinu ocijedimo i nakon togaje cuva- 010 u tamnim staklenkama, maze j v:i~e godina.

13

14

HRVATSKO L]EKOVITOBILJE

Tinkrure koristimo kod unutarnje uporabe u kapljicarna. Obicno uzimamo 15-20 .kapljica, triput na dan na secern .ili u pola case vode. Izvana tinkmre koristirno na neostecenoj kozi za utrljavanje, protiv bolova rnisica j zgiobova, kod reume, sportskih ozljeda i glavobolje, uglavnom dvaput na dan. Ako nema drukcijih npllta, razrijedene tinktnre 1:1 omjeru jedan dio tinkture j cetiri dijela vode koristimo kao obloge. Za izradu pripravaka za njegu koze koristimo manje koncentrirane tinkture (>koza, str, 32).

Za dugotrajniju nnutarnju uporabutinktura vrijede jednaka praviia kao i za uporabu cajeva,

U pueko] medicini tiakmre se obicno spravljaju s domacom rakijom (priblizno 45% alkohola). jezina je uporaba slicna kao kod pravih tinktura.

Poseban su oblik tinktura homeopatske tinkture i njihove potencije. Spravljaju se po uputama homeopatske farmakopeje (s-lijecenje biljem, str.6).

Uljne Iserpine obicno spravljamo od suhili biljaka a iznimka je gospina trava. Masnim uljem izoliramo sve sastojke koji se dobro tope u lipofilnim topilima, ponajprije hlapiva ulja, karotenoide, u mastirna topive vitamine, a sastojci topivi u vodi ostaju u drogi. Uvijek knristimo hladno presana ulja, npt. bademovo, maslinovo, suncokretovo, sojino ulje, uLje dobiveno od avokada, ulje od kostica grosda ili Zitnih klica. Ta su nlja razmjerno skupa, ali j sama po sebi sadrte puno aktivnih tvari poput vitamina i njihovih biogenetskih predstupnjeva, kao i razlicite kolicine nezasicenih rnasnih kiselina. Uljne iscrpine koristimo kao ulja za masazu, za zacjeljivanje rana j za izradu pripravaka za njegu koze (skoza, str, 32). Njihoy je rok trajanja priblizno sest mjeseci.

SVjezi sok u uarodnoj je medicini vrlo orniljen. Danas sokove mozemo nabaviti vee spravljene, Iz socnih dijelova biljaka (neki. korijeni i plodovi) pripremamo ih u sokovnikn. Man,je socnorn bilju i korijenima moramo dodati malo vode. Tri sake sitno narezanih bilinih dijelova u rnijesalici pomijessmo sa 50 do 100 ml vede. Jastalu tekncinn procijedimo kroz gusto cjedilo za caj. Takav je ok mutan, ~to ne umanjuje njegovu vrijednost, Svjezi sokmozemon~koliko dana cuvati u hladniaku. U obukn kure, triputna dao, uzimamo po jedou do dvije jusne Zlice svjezeg soh.

Sirup je omiljen pripravak za djeen kod kaslja, prehlada i gripe. Jednostavna je i u narodnoj medicini rasirena priprerna sirupa od cvjetova divizme, listova trpuca' i podbjela cvjetova maslacka i smrekovih vrsaka. Biljne dijelove po potrebi razrezemo i u slojevima poslazemo u staklene posude. Svaki sloj pospemo secerorn, pri cemu je gornji sloj uvijek secer, Posudu pokrijemo krpomi ostavimo na suncanu mjestu. Sljedeci je dan ponovno napunimo do vrha. Kod divizme vise dana Z3- redom dodajemo nove slojeve cvjetova. Tekutina koja je isprva prozima j svijetla iz dana u dan postaje sve tarnnijom. Nakon 5-6 tjedana tekncinu oeijedimo; cuvamo je .na hladnu mjestu. Sirup dajemo djeci kod kaslja ili prehlada, na zlice ill u cajn.

Iscrpci 5 voenim octom u uporabi su u narodnoj medicini. Vazru su za njegu koze i kose (>koza, str, 26).

Pripravci za ocuvanje zdrave koze i njegu kod nekih koznih oboljenja navedeni su u poglavlju 0 kozi (>koza, str, 26).

Mnogobrojni bolesnici i lijetnici biljne pripravke smatraju »blagim lijekovima- koji imaju manju ucinkovitost, pa take i manja nezeljena djelovanja. Znanstvene tvrdnje na torn podrutju rijetko su precizne i posve pouzdane, jer aktivne tvari kao i nacin djelovanja nisu u cijelosti razjasnjeni, Tako cesto rek djelomicno poznajemo nacinprihvacanja, sirenja po tijelu, razlaganja j izlutivanja biljnih sastojaka. Do nezeljena djelovanja dolazi zbog zamjene biljaka, zbog rszlicitih kemijskih svojstava (>vratii':, str, 228; »idirot, str, 40), zbog zadrzavanja herbicida, pesticida insekticida, gnojiva i teskih metala u drogi te zbog neispravne primjene. Jednako tako do nezeljena medusobnog utjecaja moze doCi i zbog istodobne uporabe vise biljnih pripravaka i lijekova. Da bi lijecenje bi- 10 uspjesno, bolesnik mora uvijek obavijestiti Iijeenika 0 eventualnoj uporabi biljnih pripravaka. Lijecnik, pak, mora postivati zeljn bolesnika za primjenom biljnih pripravaka j zajedno s njim odluciti koji Je nacin lijecenja u odredenom slucaju najprimjereniji.

Povecavanjem doze, produljenjem uporabe i dodatn.i.m uzimanjem propisanog lijeka tek u rijetkim slucajevima posrizerno vecu ucinkovirost ljekovirog bilja. Zbog nepredvidivih popratttih djelavanja uvijek ih koristimo iskijuCivo u svrhu lijetenja, po mogucnosti u dogovorn s Iijecnlkom.

HRVATSKO L]EKOVTTO .BrLJE

15

:7lldivne Ivari bi!jaka

Unatoc naglasavanju cinjeuice da se djelovanje biljaka u prvom redu temelji .na medudjelovanju vise sastojaka, -vodecu« ulogu ipak mozemo pripisati odredenim sknpinama sastojaka iLi pojedinim sastojcima, Kratak opis kemijskog sastava aktivnih tvari biljaka i njihova djelovanja u organizmu namijenjen je boljem razumijevanju uporabe pojedinih Ijekovirih biljaka. Na taj nacin lakse cemo shvatiti zasto se odredenom biljkom katkada slnzimo kod razlicitih oboljenja. Glavne su skupine akrivnih tvari: ugljikohidrati, masnoce, flavonoidi, saponini, knmarini, antrakinonski i srcani glikozidi, gorke tvari, Ijute tvari, trjesIovine, etericna ulja i vitamini.

Q/ggikob.iclrafi

Fotosintezom u biljkama Jz ugljik-dioksida i vode nastaju ugljikohidrati, Prema broju secernih jedinica, odnosno prema molekulskoj tezini, dijelimo ih na monosaharide, oligosaharide j polisaharide.

U monosaharide ubrajamo jednostavne seeere s razlicitim brojem ugljikovih atoma (pentoze, heksoze, heptoze), secerne kiseline i secerne alkohole,

Glukoza (D(+)glukoza, dekstroza) je u prirodi najrasirenija heksoza sa sest ugljikovih atoma. Slobodna se nalazi u mnogimvrstama slatkoga voca osobito u grozdu, a zajedao s fruktozom i u medu. ajvise glukoze vezano je U oligosaharidima i polisabsridima (celuloza, SkI·ob). lndustrijski se eista glukoza najcesce dobiva iz krumpirovog i kukuruznog shoba.

Fruktoza (D(-)fruktoza, levuloza) nalazi se D mnogim vrstama voca, U rnedu, seceru iz sladorne trske, inulinn. Industrijski se dobiva iz secera trske ili inulina, Kako fruktoza u glikogen prelazi brze od glukoze njezina razgradnja ne ovisi 0 inzulinu, pa se koristi kao dijetetik kod secerne bolesti (diabetes mellitus).

Tnvertni secer mjesavina je glukoze i £ruktoze. U medu se

nalazi secer iz sladome trske (saharoza) koji se s pomoeu pcelinjih enzima pretvorio u glukozu i fruktozu, Med sadrzi oko 70-80 % invertnog secera, Pored toga, u medu se nalaze baktericidne tvari koje potjetu iz Zlljezda pcela, etericna ulja te ostali sastojci biljaka koje su pcelama sluzile za ispasu.

Manitol (D-manit) secerni je alkohol.

Rasprostranjen je u gljivama, algama te u .korijenu, listovima i plodovima mnogih biljaka, Samo je upola sladakkao saharoza, Mana (70- -80% rnanitola) je osuseni sok crnog jasena, koji se ponegdje (Sicilija) dobiva busenjem drveta. Koristi se kao blago purgativno sredstvo. U probavnom se traktn ne resorbirs. Vece koIicine manitola, koji s pomocu bakrerija nastaje pri razgradnji glukoze, nalaze se u siliranorn kuknruzu i travi (smaslina, str, 168).

Sorbitol (sorbit) secerni je alkohol upola manje sladak od saharoze, Ima ugodan okns i stvara dojam cia hladi, Ima ga u jabukama, kruskama, sljivama, marelicarna, tresnjama, a na jvi~e u plodovima jarebike (do 10 %). U jetri enzimatskom razgradnjom prelazi u fruktozu. Tako se ne povecava razina seeera u krvi; zato ga koristimo kao »secer za dijabetieare«. Sorbitol je pocemi produkt pri sintezi askorbinske ki eline (vitamin C) i polisorbata, koji se koriste kao ernulgatori.

Ksilitol (D-ksilit) zasladuje jednako dobro kao saharoza i ima slicnu strukmru kristala. e povisuje razinn secera u krvi. a glasu je kao najbolji nadomjestak za secer kod dijabetesa i bolesti jetre, Ima ga u raznirn vrstama voca i povrca. Industrijski se dobiva preradom brezova drveta.

.Inozitol (mezoinozit) nalazi se u biljnirn i tivotinjskim tkivima. U biljkams se katkad nalazi samostalno, ali je uglavnom vezan 1.3 fosfomu kiselinu (6.tinska kiselina) ill se pojavljuje kao kalcijeva i magnezijeva sol (fitin). Velike kolicine fitinske kiseLine nalaze se u raznim zita:ricama - "lobi, psenici jecmn. Inozit se koristi kod oboljenja jetre.

Secerui alkoholi ne izazivaju karijes jednako brzo kao seceri, jer pri njihovoj razgradnji nasraje rnanje kiselina koje pospjesuju razvoj bakterija. Ksilit sprjecava nastanak kiselina eak i nakon konzumiranja secera. Poprilicno je simp; zato ga najceSce nalazimo sarno u gumama za zvakanje koje su namijenjene sprjeeavanju karijesa. Zbog purgativnog ucinka u potetku nije preporucljivo uzimati vise od np!". JUg ksilita na dan.

16

HRVATSKO LJ KOV! 0 BILJE

biLjaka skrobna su zrnca razlicita oblika, sto uam olaksava raspoznavanje, Skrobno zrnce sastavl[eno je od amiloze i amilopektina. Amiloza, jezgra skrobnog zrnca, lineame je grade. U reakciji s jodom daje tipicnu modrn boju, U odi se otapa koloidno, II pri enzimatskoj razgradnji iz nje nastaje rnaltoza. Unntarnji sloj skrobnog zrnca Cirri amilapektin.

Razgranare je struktnre, U hladnoj je vodi neto pi v, au vrucoj uzrokuje sljepljivanje. U enzimatskoj razgradnji iz amilopektina nastaju maltoza i dekstrini, Skrob se dobiva iz raznih biljaka. Iz zitarica se najprije moraju odsrraniti bjelancevine (aleuronska zrnca), kaje su slijepljene za skrobna zrnca. Shob je mana za bolesnike, jer je lako probavljiv i stiti slnznice probavnoga trakra (ritina sluz, zobene pahuIjice). Moze prihvatiti vece kolicine izlueevina j koznih masnoca, pa sluzi kao osnova pri izradi brojnih pudera. Indnstrijski se iz skroba dobivaju glukoza i etilni alkohol.

inulin je posebna vrsts skroba. Najrasprostranjeniji je u porodici glavotika jezicnjatao Pri razgradnji inulina enzimom inulszom nastaje frukroza. Inulin s jodom nema modru reakciju kao skrob. Biljke koje sadrze mogo inulina katkada se koriste MO nadomjestak za kavu (cikorija). Biljne droge koje sadrze velike kolicine inulina prikladne su zs prirnjenu kod seceme bolesti (srnaslacak, str. 230; »vodopija, str, 84).

Celuloza je sastavni dio biljnih stanicnih stijenki, Gradena je samo od glukoznih jedinica. Ima vrlo zarnrsenn strukturu, koja nam je u konaenom oblikn poznata kao celulozno vlakno. Lan, pamuk, kopriva i brojne druge biljke imaju vrlo duga celulozna vlakna iz kojjh se izraduju tkanine, Co jek i mesozderi iz tivotinjskog svijeta ne prohavljaju celulozu. Sarno mikroorganizmi, neke protozoe i puzevi imajn enzim celulazu koji Im ornogucuje l1IZgradnju celuloze, Zivotin,je biljozderi (npr. prezivaei) u probavnim organima imaju simbiotske mikroorganizme koji je razgraduju svojim enzimima.

Pektini su nitasti polisaharidi sastavljeni od §ecernih kiselina. alaze se u svim biljnim tkivima. Na osobito velike kolicine pektina nailazimo u jabukama, limunovoj i narancinoj ko.ri, crvenom ribizu, smokvarna j rep). Xod proljeva i oboljenja sluzrrice crijeva traclicionalni je narodni lijek naribana jabuk.'l. Pektin djeluje kao za~titrLi sloj sluznice. Strani mikrnnrgnni7,mi 11 crijevima razgradnjom pektina stvaraju ~ecernu kiselinu brte od

Organizam se s vremenom navikava, Zbog negativne temperature, pn topljenju ksilita u ustima nastaje ugodan osjecaj hladenja. Pored fruktoze, secerni su alkoholi nadomjestak za saeel' kod seceme bolesti. U planu prehrane moramo voditi racuna o sljedecem: 12 g ksilita odgo'lara Lednoj jedinici kruha,

Secerne kiseline, kao sto su glukuronslea i galaktw-onska kiselina, nastaju prj oksidaciji razlieitih monosaharida. Katkad dolazi do medusobne polimerizacije i nastajanja velikih molekula (>pektini, str, 16; >glatki sladic, str, 120).

OJigosaharidi su seceri sastavljeni od 2-8 secemili molekula,

Saharoza ili trscani secer ima najcescu prirnjenn u svakodnevnom ti'lom.. Dobiva se iz sladorne trske, ~ecerne repe i, rjede, javora, U crijevima ga rastvara enzim glikozidaza, tako da mote prijeci II krv. Koncentrirana otopina saharoze ima tako visok osmotski tlak da na njoj ne mogu uspijevati mikroorganizmi. Koristi se za konzerviranje marrnelada, sokova I SLrupa.

Malroza (sladni secer) osobito je rasprostranjena u sjemenkama biljaka u klijanju. Maltoza nastaje pri vrenru piva iz jeemenoga skroba. Nlaltoza i slad vazni su za prehranu male djece S osjedjivom sluznicom crijeva,

Laktoza (mlijecni secer) poseban je secer iz mlijeka, a odjeljuje ga poseban enzim, Iakraza. Bakterije mlijecnog vrenja pretvaraju ga u mlijednu kiselinu (kiselo mlijeko, jogurt). Mlijecni se secer industrijski dobiva iz sirutke, Koristi S6 za normalizaciju crijevne flore i kao blago purgativno redsrvo, osobito za dojentad. Katkad se koristi za spravljanje biljnih pripravaka (>salep, str, 173, scrvotocina, str, 152).

Polisaharidi su sastavljeni od velikog broja monosaharidnih jedinica. Nisko71wlekuian# polisaharidi imaju molekulsku masu 100-20.000 a visokomolekularni od 100.000 do vise milijuna. Pri razgradnji polisaharida nastaje jedna ill vise razlicitih vrsta secera. Secerne jedinice medusobno su povezane Iancano ill razgranato. Polisaharidi vise nisu slatka okusa, u vodi se otapaju Lose ili sunetopivi. U polisaharide ubrajamo ~krob, celnlozu, pektine, polisaharide iz alga i gljiva, biljne gume j sluzi.

Shoh (amylum) na.lazi se 0 obliku skrobnih zmaca kao pricuvna tvar u sjemeDkama i:iwlca, koyijenll, gomoljiml1 i drogim pricuvnim ~rg-anima biljaka. Kod pojedinih

H_R ATSKO LJE vrr BIL]E.

simbiotskih bakrerija. Zbog toga brze nastaje i okolina koja ne pogoduje njihova razvojn, pa njihova djelovanje slabi, Rezultat je ublazavanje probavnih poremecaja,

Morske alge, osobiro crvene j smede sadrze velike kolicine polisaharida. Agar-agar karagan i al:ginske kiseline koristimo kao lijekove kod kaslja i proljeva, u farmaceutskoj industriji za izradu nemasnih gelovs, u kozmetici i prehrambenoji industriji kao emulgatore.

Biljne gume su polisaharidi koji se pojavljuju kod mehanickih ostecenja, osobito kore drveta. Prozirna tekucina koja se vidi u pocetku ubrzo se na zraku sMOOe. GUillU izlucuju tresnje, sljive, breskve, Jajvise biljnih guma daju razne vrste akacija. Te gume, poznate pod imenom gumiarabika, koriste se kao ljepilo te za proizvodnju pastila j slatkisa.

Sluzi su biljni polisaharidi sastavljeni od raznovrsnih secera. r jihova molekulska rnasa doseze do dva milijuna. U biljkama se nalaze u sranicnom soku (bijeli sljez) ili u stanienim stijenkama (lan). Topive su u hladnoj ili topJoj vodi. Za razlikn od guma, nisu Ijepljive, Sluzi djeluju anriflogisticno (protuupalno). Koriste se izvana kod fnrunkula, zagnojenja upalazlijezda, upala usne supljine i zdrijela te kod problema s kozom. Iznutra se koriste kod upala prcbavnih organa, protiv proljeva i kao purgativ. ajpoznatije biljke koje sadrfe simi jesu bijeli sljez, Ian, grCka piskavica i dunja.

edavno su iz brdanke, nevena, karnilice i bijeloga sljeza izolirani kompleksnogradeni polisaharidi koji potieu rad imunoloskog sustava.

!J.l"raSll~ ufJa i drugi izpoidi

Masri, ulja j neke prarece njirna zapravo slicne, tvari, cine veliku skupinn lipida, Lipide dijelimo na neutralne masnoce (masti, ulja) j Iipoide. U lipoide ubrajamo voskove, fosfolipide (lecitin) steroide, rnasne alkohole, karotenoide i vitamine (A, D, E, K).

Biljne j zivotinjske masti te nlja esteri su glicerina (propantriol) s razlicitim zasicenim i nezasicenim masnirn kiselinazna u cijim su lancima povezana od 4-24 (u ribljim uljima do 30) ugljikova aroma (C-atoma).

U biljnim masnocama pre\! Ill. dava ju palmitinska (C-16), stearinska (C-18), oleinska (C-18), linolna kiselin.a (C-18).

obzirom na dvostrukn vezn medu C-atomima, masne kise-

line mogu biti zasicene ili nezasicene. .Najcesce zasicene l11aSTIe kiseline bez dvostruke veze medu ugljikovim atomima jesu palmitinska i stearinska kiselina. Vise biljke imaju payeti broj razlicitih nezasicenih kiselina s jednom ili vi e dvostrnkih veza, npr. oleinska (C-18J),. linolna (C-18.:2)., linolenska (C- 18:3), arahidonska (C-20:4) i druge, Prvi nam broj pokazuje broj ugljikovih aroma a drugi broj dvostrnkih veza u masnoj kiselini.

Prema sastavu masnih kiselina, ulja i masti dijelimo u i':etiri skupine:

• masti s velikom kolicinom zasicenih masnih kiselina: maslac zivotinjska mast, 10j, mast kokosa i kakaovca. Te su rnasti pri sobnoj temperaturi krute:

• ulja s jedn.ostruko nezasicenim masnim kiselinama (oleinska), apr. maslinovo ulje;

• ulja s dvostru.ko nezasicenim masnirn kiseIinama osobito s linolnorn kiselinom: suncokretovo laneno, ojino ulje i ulje od klica titarica;

• ulja od visestruko nezasicenih masnih kiselina: laneno ulje riblja ulja,

Masnoce s nezasicenim masnim kiselinsrna nazivamo uljima. Pod utjecajem zraka, svjetlosti, topline i mikroorganizama, ulja se mijenjaju. Postaju uzegla, zasmole se i osuse, Tokoferol (vitamin E), koji sadrze brojna ulja, svojim antioksidativnim djelovanjem sprjecava prebrzo kvarenje ulja,

Osobito su kvalitetna, i osobito skrrpa, hladno presana ulja. Pri visim temperaturarna i vis em tlaku kolicina je istisnutoga ulja veca, ali tak:vo ulje treba 06 titi, rafinirati. ajvece kolieine ulja dobivaju se ekstrakcijom s razlicitirn otapalima, Uporaborn vrlo eistih otapala j suvrernenim metodama rafiniranja danas se i ta ulja mogo koristiti za prehranu,

Masti su, kao i bjelancevine i ugljikohidrati, rezervne tvari biJjnog organizma. U listovirna i cvjetovima obicno irna samo 0,5-5% masti, a u plodovima i sjemenkama njihova kolicina doseze i 50%. Kod tri cervrtine visih biljaka masti su glavne rezervne rvari, a same cetvrtina biljaka sadrzi skrob i bjelancevine (zitarice).

Klimatske prilike presudno udecu as kolicinu nezasicenih i zasicenih kiselina u biljnim uljirna. Sto duze traje dozrijevanje jernena, to je u njemn veta koli6na nezasicenih rnasnih kiselina. Suncokretovo i laneno ulje iz sjevernijih podrueja sadrzi vise uezasicenih illasnih ki dina nego ulja iz wplijih predjela.

17

18

f-lRVATSKO L 'KOVrTO BILJE

Ulja i rnasti neophodni su IT covjekovoj prehrani, Imaju visoku kaloricnn vrijednost (38 kj/g). eke masne kiseline, kao sto su linolna i v-linolenska kiselina, nase tijelo moze dobiti iz hrane, TijeJu je neophodna i arahidonska kiselina, ali je organizam djelomicno mOZe sintetizirati j sam, iz linolne kiseline, Te tri rna me kiseline potrebne tijelu, tzv, esencijalne kiseline, osnova su za sintezu prostaglandina. Prostaglandini su tkivni bonnoni koji nastaju pri ozljedama i upalama. U tijelu irnaju razliciteznacajne fizioloske uloge. (:0- vjek na dan treba 5-7 g esencijalnih kiselina. Pretjerana uporaba ulja S nezasicenim rnasnirn kiselinama nije preporueljiva, taka da i zasicene masne kiseJine u organizmu imaju odredenn ulogu.

Masti i uLja nisu topivi u vodi, laksi su od nje i stoga plivaju na povr~ini. Pri daljern protresanju ulje se u vodi rasprsuje u oblik rnanjih kapljica Dodatkom emulgatora ta emnlzija ostaje trajna, Poznati sa emulgstori sapuni, rnasni alkoholi, polisaharidi, bjelancevine, lecitin, pcelinji vosak i brojne druge tvari. Zbog velike kapilarnosti, llija i masti dobra prodiru u gomje slojeve koze i »povlace« sa sob om i druge aktivne rvari. K.oristimo ill kao uJja za masazu i maziva, osohito s dodatkom biljnih aktivnih tvari ili eistih etericnih, nlja (>koza, str, 26).

cS.rcani gltbozidi

To su steroidni glikozidi koji djeluju na dinamiku i ritmiku bolesnog sreanog rnisica. Danas je poznato vi e od rrideset aglikona te velik broj glikozida,

Oslabljeno srce osjetljivije je na srcane glikozide od zelravoga. Reagira vee na kolicine koje ked normalnog.zdravog srca l1.em:aju nikakav ucinak, Srcani su glikozidi otrovni. U terapijskim dozama te ~VDe tvari poboljsavaju ekonomicnost rada srca. Sistolicko se grcenje srcanog misica pojacava, a time se nvecava j volnmen j tisnute krvi kod svakog otkucaja. Kolicina krvi koja ostaje u srcu smanjuje se. Diasrolicko se ~irenje srca povecava, u srce pritjece vise krvi, dok se pritisak 11 venama smanjuje. Posljedica umanjenog zastajanja krvi u venarna jest bolja diureza (izlucivanje tekncine preko bubrega). Voda koja se naknpiLa u tijelu lako se izlucuje, Broj otkueaja srea se smanJuJe.

ajveci nedostatak lijecenja sreanirn glikozidima jest njihova zadrzavanje u tijelu, Tijelo ib dobra resorbira, ali sporo izlucuje. Srcane glikozide ni.kada ne koristimo sami, nego uvijek pod lijeCnickim nadzorom, u obJiku standardiziranih lijekova. Sarno tako sprjecavamo opasna rrovanja koja nastaju pri koristenju srcanih gLikozida bez nadzora (sdurdica, stl".266).

Ylauonoich"

Zuta boja Oat. Ilavus = zut) prvib izoliranih spojeva dala je aaziv cijeloj sknpini, iako u nju ubrajarno i crvenomodro obojene antocijane, Svim Ilavonoidima zajednicka je osnovna struktura od 15 ugtjikovih aroma (C-15). Medusobno se razlikuju po srupnju oksidacije, po rasporedu hidroksilnih (-OB) i metoksilnih (-OCR]) skupina te po vezanim §e(:erlma.

U tu skupinu uvrstavamu kalkone, flavanone, flavonole, izoflavone, antocijanidine, leukoantocijanidine i procijanidine.

Flavoni, flavonoli i antocijanidini u stanicnomu se sokn nalaze kao aglikoni ili kao glikozidi vezani za secer, Antocijani nisu prisumi samo u modrim i crvenirn cvjetovima j plodovirna, nego i u listovima i stabljikama. VeLik broj proantocijanidina nalazi se u plodovirna, a iz 11jib polimerizirane katehine (trjeslovine) i u korijenju, podancima i drvu (e-trjeslovine, tr. 21). Flavanoni su rasireni u razlicitim vrstama naranci j iglavaca, Izoflavona ima u mahunarkama i perun.i.kovkama.

Flavonoidi su kod svih biljaka najrasiteniji sekundarni produkti rnetabolizma, Ijihove su bioloske funkcije u biljci razlicite: privlace insekte za oprasivanje, srite od stetaih insekata, virusa i gljivica, sprjeeavaju djelovanje razlicitih enzima i utjecu na oksidacijske i redukcijske procese u stanici,

Jeld su se flavonoidi katkada .koristili za bojenje vune, a danas sluze kao antioksidativna sredstva za konzerviranje masti i sokova, Iz gorkih flavanonskih glikozida narancine kore proizvodi se vrlo slatko umjetno sladilo.

Kako je kemijska srruktura Ilavonoida razlicita, tako se razlikuju i po djelovanju u organizmu, r ajprije je bio otkriven njihov utjecsj ua krvne kapilare, JedDo se vrijeme flavonoide narance j rutin kno vitamin P

HRVA SKO ]EKOVl 0 BIL.JE

19

(permeabilnosr) ubrajalo u vitamine. Dams raj izraz napustamo; govorimo 0 bioflavonoidima. Neki od njih sire srcane koronarne tile i poboljsavaju fad srca (glog, arnika) ublazavaju greeve (kamilica), stite jetru j utjecu na nastanak zuCi (osljebad, smilje), pospjesuju znojenje (lipa, koncara, bazga), povetavaju kolicinu mokrace (breza, zecji trn, zlatnica, ljubica). Znacajno je 1 njihova djelovanje protiv upala j skupljanja rekucine u tkivima (edern), pa sprjecavaju nastanak tkivnih hormona prostaglandins (rutin) i njihov antialergijski ucinak,

Covjek hranorn svakodnevno dobije 50-1000 mg razlicitih flavonoida, koji se u tijelu vrlo brzo razgraduju,

cSapomni

Saponini su triterpenski i steroidni glikozidi koji se u vodenoj otopinipjene poput sapuna (lat. sapo == sapun). Prj hidrolizi s ki elinama ili enzimirna razlazu se na aglikon sapogenin i secer,

Rasprostranjeni su u brojnirn biljnim vrstarna. jihovo fungicidno djelovanje, kojim biljke stite od plijesni, vjerojatan . e uzrek njihove opcenite rasprostranjenosti, Triterpenski saponini cesti su kod brojnib porodica dvosupnica, Steroidne saponine nalazimo kod suptropslcih i tropskih jednosupnica, a kod dvosupnica same u pustikari (Digitalis) i piskavici (Trigo'flella).

Zbog specificne grade molekula s izrazito hidrofilnim i hidrofobnim dijelorn, saponiill smanjuju povrsinskn napetosr heterogenih snstava. Posljedice Sll pjenjeoje, emulgiranje i dispergiranje, '7i~e se ne koriste kao sredstva za pranje. Sapun iz sjernena clivljeg kestena nekoc se koristio za pranje osjetljivib tkanina ad svile i vune. Danas saponine koristimo u prehrambenoj industriji j kozmetici, kao emulgatore i stabilizatore,

Saponiui djeluju hemoliticki, Vezu se za proteine i lipide stanienih membrana eritrocita te ih ostecuju, taka cia iz krvnih tjelesaca izlazi hemoglobin. Zbog hemolitickog djelovanja, nikada ih ne kori time intravenozno. Iznimka je esein, saponinski kompleks iz divIjeg kestena. Pri unutarnjoj uporabi organizam saponine gotovo ne resorbira, ali se valja tocno pridrzavati preporucenih kolicina,

Farmakolosko je djelovanje saponina vHestruko. Olaksavaju iskasljavanje jer razrjeduju gustu sluz, Isrodobno podrazuju i sluznice, pri cell u refleksno dolazi do povecanja produkcije sekreta iz zlijezda, kako u bronhijirna tako i u probavnome traktu (jaglac, glatki sladic, sapnnika, brsljan), Zhog podrazavanja bubreznog epitela pospjesuju izlucivanje mokrace, a istodobno povecavajn diureticni ucioak raznih flavonoida (zecji trn, preslica zlatnica, divlja macuhica breza, divizrna). Vee je dugo poznato anribioticko, antimikotieko i antivirusno djelovanje saponina, a osobito triterpenskih saponina iz sapunike, divizrne protivka (LysilllflChia) i krivicice (Anagatlis). Saponini divljega kesrena i veprine sprjecavaju nakupljanje tekueine U organizmu i djeluju na venozno ozilje. Saponini glatkog sladica djeluju protiv upala (antiflogisricki) slicno kao kortikoidi te djeluju kod virusnih oboljenja, sobito kod kronicnog hepatitisa. Saponini iz brsljana olaksavaju iskasljavanje i umiruju bronhijalne grceve.

Xmarini Najjednostavniji je spoj kumarin, test u lepirnjacama, borovkama i travama. Ima intenzivan, karakteristican miris, U sviezo] bil jci knmarin je vezan za secer (glikozid) i nema miris, Tek uakon uvenuca i pri susenju, kada se raspadne knmarinski glikozid, razvija se poseban miris koji podsjeca na miris sijena, Poznato je aka 100 kumarinskih spojeva.

ekada se knmarin koristio II prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane. Danas se zbog magu~eg kaneerogenog djelovanja vise ne koristi, eki knmarini djeluju antiIlogisticki (protuupalno), drugi sprjeeavaju edeme, pospjesuju cirkulaciju krvi, irnaju spazmoliticno djelovanje, umiruju i djeluju bakrericidno. U visokim koncentracijarna stete jetri i srcu te djeluju narkoticki, Knmarini (eskuletin, umbeliferon j herniarin) dodaju se preparatima za suncanje, jer apsorbiraju UV-zrake valne duljine 280-315 urn (UV-B), koje uzrokuju crvenjenje koze, 11. knmariaa pod utjecajem bakterija nastaje diknmarol, koji sprjecava grusanje krvi, tako sto iz enzimskog kompleksa istiskuje vitamin K i time sprjecava nastanak rromboze. U promijenjenu ohliku cesro se primjenjuje kod opasnosti od tromboze (npr. Marcumars). Neki kurnarini

20

HRVATSKQ LJEKOVTTO BILJE

(psoralea, bergapten ksantoksin) imaju snazne fotosenzibiliraiuce osobine i uzrokuju tzv, travni dermatitis. U dodiru s odredenirn biljkama (livadne biljke, celer) , pod utjecajem sunca na Kob nakon nekoliko sari nastaju crvene mrlje i mjehurici, koji se nakon jednog ili dva dana pretvaraju u rsmne pjege,

Kumarinima pripadaju i aflatoksini, Te tvari proizvode plijesni na rszlicitim namirnicama, medu njima i zitaricama, grahoricama, ljesnjacima, orssima. Aflatoksini su '11"10 stetni, osteeuju jetrn i djeluju kancerogeno, pa stoga izbjegavamo pljesnivu hranu.

:7Infrakinonski glikozidi

Osnovne su strnkrure antron, dihidroksiantron i antrakinon, Vezani su za setere, pa su sroga glikozidi, Koristimo ih kao purgativna sredstva, koja djeluju u debelom crijevu, Ondje se glikozidi pod utjecajem bakterija crijevne flore razlazu u jednostavne antrakinone, koji imaju velik:u purgativnu snagu, Djeluju taka da podrszuju sluznieu crijeva, prj cemu ispustaju vise histamina i ostalih rnedijatora .npr, prostaglandina, povecavaju crijevnu peristaltiku i izlueivanje sluzi, Pri da-Ijnjoj uporabi organizam se na njih navikava,a vrlo lake moze doci i do ostecenja Jette i bubrega. Nikada ih ne koristimo kod djece, u trudnoci, za vrijeme rnenstruacije i kod hemoroida. Tsko dieluju korijen. rabarbare, kora obicne trusljike i plodovi krksvine. I purgativna sredstva u aloju i senl sadrze Iste aktivne tvari,

J£clroJn'nonSki gllkozidi Najpoznatiji hidrokinonski glikozidi jesu arbutin i metilarbutin. U glikozidnome su oblikn neucinkoviti, Tek prolaskom kroz bubrege, kad se odvojisecer, hidrokinon razvija svoju aatibakrerijsku snagu, Za optimalan ucinakcajuili gotovu lijeku dodajemo natrijev hidrogenkarbonat (soda bikarbona), kako bi urin postao bazil:::an, Najpoznatija droga s takvim ucinkom jest medvjetka. Iako listovi brusnice imaju jednako toliko arbutina i rnnogo manje trjeslovina, koji nadrazujn sluznicu zelucz, njihova je primjena gotovo nepoznata <>medvjerka, SIT, 56). Manje koJiCine arbutina nalaze se u listovima bomvnice, krnfre j vnjeska.

Sorke ioari (amara)

Rasirene su u gotovo svim biljnim vrstama. Osobito mnogo ima ill u sirisrarama, glavocikama i glavocikama jezienjacama. Pratece tvari, kao sto su sluzi (island ski lisaj) , eteriena ulja (pelin, stolisnik) i1j trjeslovine cesto prati gorak okus, Dijelimo ih 113 terpenske i neterpenske gorke tvari. Terpenske go.rke tva- 1'1, npr, iridoidi i sekoiridoidi (u siristari, rnaslini, trolisru, brociki) potjecu od monoterpena, Iz seskviterpena potjecu gorke tvari II porodici glavocika ejevnjaca i glavoeika jezicnjaca (pelin, articoka, maslaeak). Diterpenske gorke tvari nalaze se u kadulji (pikrosalvin) i u tetrljanu (rnarubiin), Kukurbitacini iz bljustca primjer so triterpenskih gorkih tvari, Nererpenske gorke tvari gorke su tvari hmel)a, narance i lim una , trisaharidni secer gencianoza i razni alkaloidi (>zutika, str, 64).

Raspoznavanje gorkaokuse nastaje nadrazivanjem receptora za gorcinu na korijenu jezika, U receptorims se nalase oknsne bradavice, koje se obaavljaju svakih 6-8 dana, Odrasla osoba ima oko 2000 oknsnih bradavica. Sa staroscu se njihov broj smanjuje, pa se stoga i umanjuje osjecljivost okusa, Pusenje, stres, trudnocs i pretjerano koristenje lijekova miienjaju osjetljivost na gorehru,

Motoriku i izlueivanje zlijezda probavneg trakta reguliraju reflekromi mehanizrni i mehanizmi u centt:alnom tivcevlju, I oblik (dobra prozvakana lu'ana)i keraijska svojstva hrane urjecu na sluznice zeluca i crijeva, Signale ad receptors do probavnih zlijezda prenose horrnoni probavnoga trakra: gastrin, seluetin i drugi. Gorke rvari u probsvnome traktu nernaju uikakav uepos:redan ucinak, osim onog koji se temel]i na njihova gorka o kusu , Preko Zlveanog snstava refleksno pojacavaju izlueivanje zlijezda slinovnica te, U zeJuCll, -ponajprjje izluCivanje solne kiseline i pepsina. Kada dodu u zeludac, poricu nastanak gastrina, koji utiece 03. izlucivanje probavnih zlijezda, osobitogusterace, re na motorikn teluca i crijeva, Gorke tvari povecavaju udio iskoristenosti mane, poueu probavu. Gorke su tvari primjer diferenciranog djelovanja aktivnih tvari biljaka (>srcani glikozidi, str, 18)., U zdravih osoba gorke tvari jedva prirnjetno pojaeavaju refleksnu sekreciju, dok u bolesnika izrazito pojacavaju izluCivanje zjijezda, Za lijecenjc korlstimo gorkc tvan u obliku tonika za pojacavanje apedta kad o$labljenosti, anemije, rekonvalescencije i u gerijatrijt Ne prev:rn.c caj s gorkim tvarima uvijek pijemo najmanje pola sata prije jela, ulanjim gucljajima, Brojni zacini koje doda-

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

jemo masnoj, teze probavljivoj hrani na jedoak naein pomazu kad probave, U narodnoj se medicini gorke tvari koriste i kod povisene temperature .. U t0111 srnjeru inije bilo vaznijih istrazivanja, jerna trtisru ima dovoljno sintetitkih hjekova.

Ljekovite biljke koje uz gorke tvari sa drte i vece koliciae etericnoga ulia istodobno utjecn i na pospjeseno djeJovanje Jetre j :luti, na uhlazavanje grceva u probavnim organima te na bolje Izlucivanje tekucine (sstolisnik, str, 38; »pelin, str. 60).

$ju!e toari (aeria)

Ljute tvan ili aerie do sada su se rijetko, svrstavale u posebnu skupinn, poput gorkih tvari, iako im je skupni ucinak bio poznat,

S obzirom na kemijsku gradu, do danas poznate ljute rvari dijelimo na: fenolne spojeve (miristicin, elemicin, izoeugenol, asaron, safrol), amide u papru i paprici, ulja gorusice kod krstasica j suIfidne spojeve u raznim VTStama Iuka, Kod podrazivanja receptors za temperatura j bol nasraju Ijuti okus j osjet, Usco, neke aktivne tvari djeluju j kao lokalni anestetik, druge kozu nadrazuju tako snazno da uzrokuju upalu, a neke djeloju antibioticki i baktericidno (e-idirot, str. 40; »gorusica, str, 68; >ceSnjak, str, 50).

Ljute tvari potieu izlncivanje sline i, eeIleksnim putem, peristaltiku zeluca i crijeva, Neke ljute tvari stimulitaju centar za disanje i vazornotoricni centar, Kod unutarnje primjene poboljsavajn probavu i :rastjeruju vjetrove. Koristimo ill kod reumatskih i miSicnih bolesci za utrljavanje u kozu. Zbog nadrazivanja koze uzrokuju izlucivanje tkivnih harmon a (npr. histamine, bradikinina, prostaglandins), pri cenru nastaje prirnama upala .. Posljedica tog lokalnog nadrazivanja jest izlucivanje razlititih unutamjib tnedijatora, ciji je ucinak pozeljan, Na taj nacin [jute tvari stimulirsju obr3111- bene mehanizme organizma i pojacavaju nastanak kortikoidnih horrnona, tije je djelovanje nsrujereno protiv upalnih procesa i bolesti mi~ita pri najrazl.icitijim vrstama reumatizma.

Ulja goruslce glikozidj su koji sadrze sumpor. U biljkama se nalaze u nehlapivim oblicima. Kod ozljecle tkiv3, iz glikozida pod utjeeajem enzima mirozinaze nastaju blapiva ulja gorU§ice o~n'a mirisa i nehlapive tvari o~tra olmsa.. Pored utjecaja l1a probavne orgape i kozu, hlapiva ulja g'oru§ice djelujl.l snazno antibakterijski (>goru~ica, srt. 68)..

Jryeslovine

"Irjeslovine su aktivne tvari koje se nalaze u brojnim ljekovitim biljkama trpka okusa (trnina, divlja kru~ka, nezreli kaki, kostice grotda), Njihov sirok opseg dielovanja ni danas nije dovoljno poznat.

Biljke s veliki.m kolicinarna trjeslovina (hrast, jela, sreenjak) nekoc su se koristile za ~ta.vljelJje koze i izrsdu koznih predmeta. Danasimajn manje vaznu ulogu. Nadomjestile su ih anorganske soli (stipsa, kromove soli) .. Medutim, vrlo je vazno njihovo koristenje n zdravstvene svrhe te II kozmetici .. Novim postupcima izoladje j spekrroskopskim metodarna, posljednjih [e godina odredivanjem toenog kemijskog' sastava, izolirano vise od 100 nom spojeva s trjeslovinama, Tako je bilo moguce utvrditi njihovu biolosku aktivnost i specificno djelovanje,

. Trjeslovine su polifenol.i bez dusika, slabo

kisele reakcije topivi u vow iii topivi u obliku koloida .. Njihova molekulska masa iznosi 500~3000 .. S bjelancevinama stvaraju netopive komplekse, Trjeslovine se dijele na trjeslovine koje hidroliziraju i na .ko~de~e trjeslovine. U trjeslovine koje hidroliziraju ubrajamo galotanine, elagotanine i neke estere kavene kiseline, Galocanini, npr. tanin, esteri su galne kiseline s jedllostavnUn secerirna ili secernim alkoholima, Elagotanini so esreri heksahidroksidifenske kiseline, najcesce s glukozorn. Pri njihovu razlaganju nastaje elagna kiselina, Kondenzirane trjeslovine proantoc.ijanidini sastavljeni su od flavansldh j edini ca. Kada ih tine sarno katehin i epikatehin, govorimo 0 procijanidinima, Utrjeslo~ vine u sirern smislu uhrajamo i tvari koje tek dijelom imaju osobine trjeslovina; to su npr .. klorogenska kiselina,. ruzmarins.ka kiselina i flororanini. Klorogenska kiselina kod biljaka je vrio rasirena, a ruzmarinska kiseliaa (es .. tel' dviju kavenih kiselina) karakteristiena je za porodicu usnaca (Lnmiflcene). Trjeslovine toga tipa nazivamo i Lamiaceae trje,slovinama. Florotanini su trjeslovine alga.

Kod susenja I pohranjivanja katehinske trjeslovine koje su topive u vodi prelaze u .vi~e polimerizirane flobafene netopive IT vodi, U hrasrovoj kozi kolicina trjeslovina topivih u vodi smanju]e se n:akon 15 mjeseci lli1 pola, j.er se kondenziraju u netopive,. neu6nkovite flobafene. Pritom kora postaje crvenkasta .i manje vrijedna.

Kako su trjeslovine u vrucoj vodi izrazito netopive, cajeye u kojima ne te.l.imo veto. koliemu trjeslovine uvijek spravljamo prelijevanjem

21

22

Unutarnje je koristenje trjeslovina u dopustenirn kolicinama neskodljivo, jer ih zdrava sluznica crijeva gotovo De propusta.Tzvana, ked otvorenih koznih osteeenja j vecih opeklina trjeslovine se ne smiju npotrebljavati.

I-tRVATSKO LJ£KOVITO BILJE

Vl"l1tOJl1 vodom, Cajeve koji sadrze trjeslovine nikada ne zasladujemo medom, U medu se nalaze bjelanc vine koje trjeslovine zgrusaju, pa caj postaje mutan, Kad narn trjeslovine izrazito srnetaju caj spravljamo s hladnom vodom (csj od medvjetke) ili mu okus poboljsavarno mlijekom (engleski nacin) ..

Trjeslovine najvi e djeluju na kozu i siuznice. Kolagenska vlakna koze i luznice triesIovine vezu u svoju heliks-strukruru. Prema naeinu vezivanja j prema kolicini ugradenih trjeslovina, govorimo 0 adsrrikciji, Taj je proces reverzibilan i srnanjuje nabreklost kate ili sluznica pa tako povecava njihovu orporno t. Kad se u njih ugradi veca kolicina trjeslovina kolagenska se lakna potp lin 0 promijene i vise se ne mogu vratiti 11 prvotno stanje, Preko sluznica .i otvorenih rana previae se koagulacijska membrana. Prijelaz izrnedu till posmpaka je postupan, Manje koncentrirane otopine trjeslovina (5%) koristimo kao adstringense, dok jace koncentrirane ostecuju kozu i Stave je. Trjeslovine djeluju protiv velikog broja bakterija i virusa. TrjesIovine iz pravog caja sprjeeavaju nastanak zubnih naslaga j tako djeluju protiv karijesa. eke trjeslovine (procijanidini) snizuju krvni tlak. Elagoranini vezu slobodan kisik i djeluju protiv slobodnih radikala, Oni, mime, igraju veliku ul gu kod slabe prokrvljenosti organa (ishemija), kod ovapnjenja tila te kod Parkinsonove bolesti, reumaticnih promjena zgiobova i starenja (">vitamini, str. 25).

Droge koje sadrze trjeslovine koriste se u lijeeenju zelueaDog i crijevnog katara, jer djeluju kao adsrringenr protiv bak .. rerija i povecanag iziucivanja sluzi. Zahvaljujuci suzavanju kapilara, usporavaju crijevnu peristal tiku, Kod upala u usnoj supljini i zdrijelu (angina, gingivitis, stomatitis) korisre se za ispiranje i grgljanje. ad opekotina od sunca i drugih laksih opekotina vodene otopine trjeslovina ublazavaju belove i sprjecavaju nastanak mjehurica. obliku knpelji pornazu kod raspucale koze, kod ozehlina, svrbeza koze, upale spolnih organa i anusa, Djelomicno sprjecavaju i jako znojenje ruku i nogu, jer suzavaju izlaze znojnih zlijezda i zbog antibakrerijskog djelovanja sprjecavaju nastanak neugodna miri a. Trjeslovine su 'u, rnanjim kolicinama sastavni dio uajrazlicitijih kozmetie:lcih pripravaka, jer povecavaju otpornosr koie prema vremenskim utjeca-

jima.

Alkaloidi su biLjne baze koje sadrze dnsik a na covjeka j zivotinje snazno dieluju. Izraz alkaloid potjece s pocetka 19. stoljeca, kad se .iz smjese alkaloida maka iz opijnma, kao prvi bsti alkaloid izolirac morfij,

Prerna biosintetskom nastankn alkaloide danas dijelimo na protoalkaloide, pseudoalkaloide i prave alkaloide, Protoalkalcidi so jednostavne baze koje nastaju neposredno iz aminokiselina, npr. riamin, histarnin, kolin i drugi. P eudoalkaloidi imaju osno ou strukturn nealkaloida, a njihov je dusik u molekularna slucajniji. U tu skupinu ubrajamo steroidne j triterpenske a lkal aide. Za prave alka loide karakteristieno je da dusikove atorne imaju uvijek vezane u kruznim sustavirna (ciklicki), Cesro susrecemo i podje1u alkaloida prema njihovoj prisutnosti 1I biljkama i biljnim porodicama (Solanum alkaloid i), prerna kemijskom sastavu (tropanski alkaloidi) i prema ksrakteristicnom farmakoloskom djelovanju (parasimpatomimeticni alkaloidi).

Alkaloidi se u biljkama nalaze kao soli organskih kiselina koje su topive u vodi (octene, oksalne, mlijecne, vinske, mekonske) ili su vezani na trjeslovine.

Danas je poznato aka 7000 alkaloids. Rijetki ill nepozuati alkaloidi nalaze se u bakterijama, algama, gljivama i mahovinarna. Kod papratnjaea ih irna samo u crvorocini i preslici, kod golosjernenjaca u tisi i kositerrrici, Najveci broj alkaloid a sadrze dvosupnice. Alkaloidi nisu agraniceni samo na biljke. Iso'azivati su alkaloidne tvari pronasli kod rvorova, krastaca dazdevnjaka i tropskih riba, eki su alkaloidi, npr, kofein i nikotin, vrlo rasprostranjeni, dok druge nalazimo samo kod odredenih porodica ili samo kod pojedinih vrsta, U biljei

e obicno nalazi jedan glaVIri te brojnl pratecl alkaloidi, a svi ani nastaju iz i :te biogenetske pretece. Uloga alkaloids u biJjci ios nije posve jasna. ajvjerojamije sluze za prijenos i pohranjivanje duSika. Djelomicl1o stire bUjke od bakterija, gljivica, virusa j iivotinja koje bi ih

HRVATSK LJEK VTTO BIL] ,

23

inace pojele, Iznzetak su neki msekti koji s hranom primaju alkaloide potrebne ZlI sintezu feromona, sredstva za privlacenje spolnih partnera,

Alkaloidi djeluju na sve sustave organa: ti cam sustav, srce i krvotok; disne probavne i mokracne argane. Usto djeluju protiv reumatskih upaJa i uloga, te stimuliraju imuno[oski sustav, U posljednje vrijerne Iijecnici posvecuju pozornosr alkaloidima koji sprjecavaju diobu stanica, medu ostalima i stanica raka. Alkaloidi vinblastin i vinkristin iz biljke Cotharrmtblls roseus kao i kolhicin iz mrazovca te taksifolin iz rise vee se uspjesno koriste u Iijecenju raka, Ucinak alkaloida vdo je snazan j otrovan, pa ill koristimo iskljucivo u gotovim lijekovirna u kojima im je kolicina tocno odredena. Lijecenje, dnevnu kolicinu lijekova i uspjeh uvijek treba nadzirati Iijecnik, Sarno tako sprijecit cemo trovanje tim aktivnim rvarima.

0/ericna u6a

tericna ulja su hlapiva uli a koja nastaju u biljkama kao konaeni produkri merabolizma, Skupljaju

e u zljezdanim dlakarna iii zljezdanim ljn kama epiderme, u posebnim uljnim stanicarna iIi veeim uljnim zbirnirn kanalima, Nastaju u svim organima b ilj aka. Kod nekih se biljaka nalaze u cijeloj biljci, a kod dmgih same u Ileum organima. U visih su biljaka etericna ulja vrlo rasprostranjena, a u nihh ih nalazimo kad lisajeva na hrastu i cetinjacarna te kod mahovilla jetrenjarke,

Biljke, odnosno droge koje e ubrajaju u

knpinu droga s etericnim uljima sadrzavaju erericnog ulja od 0,1 %, prosjecno 1 - 2%, a VIla rijetko 2%. Za kvalitetu droga u toj skupini osobitu ulogu igraju klimatski uvjeti i svojstva tla, kao i vrijeme saknpljanja, susenje i spremanje (sakupljanje ljekovitog bilja, str. 10; >0 drogama, str, 11).

Svim etericnim uljima svojstvena je snazna hLapljivost. Pri hlapljenju e razvija intenziv~n, za brojne vrste specifiean miris, Nisn ropiva u vodi, Vrlo rijetko sadrze komponente topive II vodi (ruZino u1je). l-llapiva se ulja do bro tope u mastima i ulj ima, pa i u alkoholu (70 j vise %), ostalim organskim otapalima i etericnim uJjima. Gotovo sva etericna ulja laksa su od vode pa plivaju na povrslni. Taka Sl1 i dobila mziv »uJja«, iako nemajo niSta zajed-

nickog s masnirn uljima. Pri odredivanju njihove cistoce i sami mozemo naciniti vrlo jednostavan pokus. Na papir nanesemo kapljicu pravog ulja i kapljicu hlapivog ulja, U pocetku obje tvari pokazuju svima dobro poznaru masnu rnrlju koja kod hlapivih ulja nestane za najvise 24 sara, a kod masti se rasiri .i 0 taje trajno, Hlapiva su ulja vecinom bezbojna ill blago zuckasta, Prj daljnjem cuvanju, oduosno pod utjecajem kisika i svjetlosti, pokaznju promjene, osobito osmoljenja, pa ill stoga cuvarno U tamnim, dobra zatvorenim staklenkama, U biljakakoje sadrze velike kolicine hlapivih ulja vazno je da ih bererno u pravom trenutku oprezno i brzo su imo te sprernamo u dobro zarvorene posude. Droge taka ocuvaju ljekovite akrivne tvari. Etericna ulja irnaju karakteristican mitis i olms. Covjek etericnaulja registrira njuhorn j okusom i u vrlo visokim razrjedenjima. Okus etericnog ulja paprene metvice osjecamo vee u razriedenju l r+ milijuna, a miris limnnike raspoznajerno 13 razrjedenju 1:1 milijun.

ajvece kolicine etericnih ulja dobivaju se destilacijom 5 vodenom parom. Tim posmpkom etericno ulje Wapi zajedno s vodenom parom, akon hladenja se kondenzira i lako odjeljuje od vade. Hlapiva nlja, koja ne podnose visoke temperature prj destilacij i ili koja se 11 bil jkama nalaze u manjim kolicinama, dobivaju se ekstrakcijom. U Grassu u Francuskoj dobivajn se osobito fina hlapiva ulja, Kao otapala se koriste masnoce (loj, svinjska mast) ili organska otapsla (petroleter, etanol, metanol). Presanjem se dobivaju etericna nlja iz, narancine kore i drugih agruma. Iz emulzije (voda, etericno ulje, pektin) koja prj tome nastane, cisto se ulje dobiva destilacijom filtriranjern ili cenrrifugiranjern,

Cijena je eterienih ulja razlicita, jer je za njihova dobivanje potrebna razlicita kolicina biljaka. Za 1 kg ruzina ulja potrebno je 700 kg latica. Iz 1700 kg naraneine kore dobiva se I kg narancina ulja i iz gotovo dvostruko toliko kore mandarine 1 kg mandarinova ulja,

Erericna u ulja mjessvina l:az.tiCitib spojeva. lavni sastavni dijelovi (90%) rerpenski su spojevi (ugljikovodici cikloheksanske vrste) usto i fenilpropanski detivati, necikli&i ugljikovodici te u goru~icinim uljillla i u ce!injaku spojevi koji sadrze swnpor (>Ijute tvarr, Str. 20).

Droge koje sadrte eteriCnil ulja prema mirisu j okusu dijelimo u skupinu ar0111atica

HRV T KO LJ'

sto su droge aromatienim mirisorn i okusom, u skupinu aromatica «mara ubrajamo gorke aromaticne droge, a u skupinu aromatica. acria ljute aromatiene droge. Ta je podjela vazna kada ih koristimo kao zacine i za poboljsavauje probave, Neusporedivo je vaznija podjela s obzirorn ua farmakolosko djelovanjei koristenje, Kod te podjele odredene droge j etericna ulja zbog svoje se kornpleksne grade pojavljuju vise puta.

Etericna ulja s utjecajem na kozu, U obliku masci, obloga ili ulja za masazu, ta uJja pojacavaju prokrvljenost koze. Koza postaje crvena, njome se siri osjecaj ropline, NakOD rakva lokalnog nadrazivanja koze dolazi do oslobadanja raznih posrednika i povetanog nastanka horrnona nadbubrezne tlijezde. eka ulja sprjecavaju 0 Lobadanje prostaglandina i taka sprjeeavsju nastanak upala. Koristimo ib kad reumatskih, misicnih j zivcanib bolesti, kad slabe prekrvljenosti, portskih ozljeda, kontuzija i modrica, Take djelujn ulja ruzmarina, timijana, lovora, lavande, borovice, terpentina, gornsice j eukaliptusa. I kamfor, kao krutu frakciju erericnog kamforoves, koristimo kod svih riabrojenih oboljenja.

Etericna uIja koja djeluju pronrupalno. Ta ulja sprjecavaju nastajanje hisramina j prostaglandjna te potieu nadbubrezne tlijezde na izlucivanje vik kortikoidnih horrnona, Tako djeLuju kamilica, stolisni k, njihova etericna ulja i ulia bora te drugib cetinjaca.

Eteriena ulja koja sprjecavaju razvoj mikroorganizama i unistavaju ih, Korisrimo ih izvana i iznutrs, kao i za konzerviran]e tiveznih namirnica. Cesto se koriste za grgljanje i za dezinfekciju rnokracnih organa. Take djeluju kadulja, gorusica, vrtni timijan, cesnjak. paprena metvica, milodub i njihova ulja.

Etericna ulja koja olaksavaju iskasljavan]e. Ta ulja razrjeduju izlucevine i poticu motoriku iskasljavanja, Djelovanje je djelomicno refleksno zbog nadraiivanja fe.lucanih zivaca, a djelomicno djeluju i hlapiva nlja kad ih izlueuiemo preko pluca, J antisepticno djeIovanje una odredenu ulogu, Taka djeluju kornorac, anis, vrtni timijan, majcina dusica i njihova etericna ulja, kao i ulja klekovine, bora i smreke, 1 pojedine akrivne tvari etericnih ulja, kao sto su mental, karvakrol, rcrpcncil1 i kamrar imaju trnv ucmak.

T B L.lE

Etericna ulja koja poticu izlucivanje teleucine. 13 ulja podrazuju bubrezni epitel, zbog cega dolazi do bore prokrvljenosti bubrega i pojacanog izlueivanja urina, Kod previsoke daze i preduge primjene dolazi do nezeljenih uCi.naka. Tako djeluju borovicine srnrekinje, persin, zecjj trn, ljupcac, kravljak i kopimjak.

Eteriena ulja koja opustaju glatke misite. Osobito djeluju na crijeva, zueni mjehnr, bronhije i krvne file. Tako djeluju kamilica kim, komorac, paprena metvica, maticnjak, stolisnik i njihova hlapiva ulja,

Etericna n1ja koja cljeLnju na probavni sustav. Pored utjecaja na glatka misicje probavnoga sustava, te droge reguliraju i izluCivanje zelueanih sokova i motoriku zeluca. Istodobno utjecu i na bakterije u crijevirna, sprjecavaju uepravilna vrenja u crijevima i istjeruju vjetrove. Zbog njihova djelovanja dolazi do pojacanog izlucivanja zuenih sekreta, koji tako i boJje orjecu, Tako djeluju kamilica, paprena metvica, anis, komorac, andelika, korijandar ruzmarin bosiljak, cesnjak i goruSieina ulja,

Eteriena ulja koja nmirujn, Te droge obicno korisrimo iznutra i u obliku kupelji. Taka djeLuju odoljen, maticnjsk, gospina trava, lavanda, ruzmarm, idirot i hmelj.

Etericna ulja koja okrepIjuju srce i lo:votok. Stimulira-

• ju izravno preko sredisnjeg Zivcanog sustava ili refleksno preko rnirisa (aromaterapija). Take djeluju ruzmarin, Iavanda, paprena metvica, brdanka i kamfor,

Etericna ulja s utjecajem na menstruaeiju, Tako djeluju persin, borovica sornina, lovor, 'ruzmarin j rutvica,

Eteriena ulja koja utjecu na munetnike u crijevima (gliste, trakavice). Mirisljava lobods, obieni vratic podanak obicne paprati j timijanovo hlapivo ulje pomazu prj uklanjanju crijevnih narnetnika, Zbog nezeljenih poprarnih djclovanja l1C koristimo ih sami,

Eteriena ulja koja potieu nastanak mlijeka. Ked teskoca s dojenjem, osobito kod nedovoljne kolieine rnlijeka, u narodnoj se medicini koriste anis, komorac, kim, bosiljak i mazuran. Novija istrazivanja potvrduju opravdanost takve tracl.icionalne primjene,

Kod nepravilne primiene osobito kad velikib koLiCina i preduge primjene, iii kad

lfiVAT$KO LJEKOVITO BILJE

necistih uJja (npr, borovicino ulje) Jako dolazi do nezeljenih djelovanjs ili eak trovanja. Ulja koja sadrze a aron (idirot) i safrol (mtrskatni orascic) u velikim kolieinams djeluju kancerogeno, ulja s tujonom ili apiolorn tlZI.'Okuju I obacsj, a ulja glavoeika i lovora (seskviterpenski laktoni), ulja razlicitih vrsta naranaca (furanokumarini) i terpentinovo ulje uzroknju alergije. eka ulja stete bubrezima (terpentinovo ulje) ill jetri (uJja s timolom, rujonomi terpentinovo ulje). Ereriena ulja s furanokumarinima djehrju fotosenzibilno,

Vitamini su kemijski vrlo raznovrsni organski spojevi koje organizam treba za brojne iivotne zadace. Kao pretece ill prave viramine tijelo ih mora u vrlo malim kolieinama primiti s hranom.Jnformacije 0 iiveznim namirnicarna koje sadrze vitamine i pravilnoj pripremi hrane vecinom S11 dobra poznate, Raznolikom prehranom zadovoljavamo uobicajene potrebe za vitaminima, Povecane potrebe javIjaju e u trudnoci j za vrijerne dojenja. Kod oboljenja, kod !o~eg prihvacanja vitamina ili njihova povecanog izlueivanja, dolazi do pornanjkanja, pa dnevne potrebe moramo zadovoJjiti visoko doziranim lijekovima, Zbog nezeljenih popratnih djelovanja potrehan je Jijecnicki nadzor, e koristimo ih sarni.

Viramine dijelirno 11a vitamine topive u vodi (B, C) i topive u masnocama (A. D, E, K).

Kod elementarnih biokemijskih reakcija u stani ama kao sto su oksidacijski i redukcijski procesi, nastaju kratkotrajni meduprodukti metabolizma. Medu njima osobiro znaeenje imaju ki i.kovi radikali, koji se jos nazivajn i

25

slobodnim radikalima (superoksidradikal anion '02- hidroksilni radikal 'OH, singlet kisik ]02)' jer djeluju toksicki. Kod velike kolicine kisikovih radikala nastaje bolesno stanje, koje nazivamo oksidstivnim srresom. Snazan umor, glavobolja i smanjens aktivnost samo su neki znakovi. Dugorocne posljedice toga stanja jesu slaba prokrvljenost mozga, srca i bubrega, ovapnjenje zila i artritis (engl. Free Radica: Diseases). Organizam una vlastite enzi-

, matske obrambene mehanizme, koji su u tanju uhvatiti te izrazito reaktivne radikale kisika j pretvoriti ill u manje reaktivne oblike. Osim enzima, tako djeluju i neki vitamini, kao sto su vitarnini E i C te prereea vitamins A p-karoten. Te aktivne tvari mogn vezati slobodne radikale koji nastaju kod razlieitih reakcija II organizmu i tako sprijeciti velik broj civilizacijskih bolesti, I neke druge aktivne tvari biljaka lako vein slobodne radikale.

Viramini iz skupine B i vitamin K kao koenzimi razlicitih enzima vazni su za norrnalan tijek enzimatskih procesa u tijelu,

Za vitamin 0 urvrdeno je da kao vitamin Di-honnon zajedno s hormonom melatoninom djeluje kod bioloskih reakcija povezanih sa svjetloscn i Ijetnim razdobljem.

Kod dnevne potrosnje vitamina ne smijerno se zanositi vitaminiziranim z,ivez:nim namimicarna :i pitirna. Sastav vitamina i njihova bioloska raspolozivost u tim pripravcima nisu uvijek odgovarajuci, Uredna, zdrava, raznolika prehrana s namirnicama biljnog i zivotfujskog podrijetla jos je uvijek najbolje jamstvo za zadovoljavajucu opskrbu vitaminima,

26

I-IRVATSKO LJEKOVITO BILJE

12

8

VaZnost zdrave koze za covjeka uvidamo tek kad upoznamo njezinu gradu i brajne nloge koje obavlja. Ve~ cina Ijucti ne zna koliko je koza vazan organ (Integummtti11z (o'tmnl1ne), izrnedu osealog zbog svoje velicine - teska oko 3 kg i s povrsinom od 1,5 do 2 m2 (kod odrasla covjeka) - koza je 1:0- vjekov najveci organ.

Kozucine rri sloja cazlicite debljine, a ZOVll se pousmina (I), usmina (2) i potkozni sloj ili podusmina (3). Pousminu cine razliciti slojevi keratinocita, oroznjelih stanica mednsobno povezanih stanicnim izrascima i vlaknima. Od usmine je odvaja bazalni sloj (4). Stanice bazalnoga sloja neprekidno se dijele i prema povrsini koze uvijek izrazitije oroznjavaju, Merlu bazalnim staaicama leze melanociti, To su stanice koje svojim dugim krscirna dosezu do keranocita i stvaraju kozni pigment melanin. Melanin stiti nasljednu tvar u stanicnim jezgrama od utjecaja zraeenja, osobito od ultra_ljubicastih zraka (U\1). Izmedu keranocira rasure sn i Langerhansove stanice, koje svojim dugim, razgranatirn izdancima nalik ns mrezu ispreplecu pousminu i sezu u svaki kutak koze.· Te stanice irnaju

6

14

11

vaznu ulogu U obrambenorn, odnosno imunoloskom susravu koze. I sami keranodti aktivno sprjecavaju prodirsnje mikroorganizama u kozu. Najvisi sloj pousmine jest roznati sloj mrtvih sranlca ispnnjenih keratinom (5) .. Na pojedinim dijelovima koze - na dlanovims i tabanima - pousmina je vrlo debela, ponegdje je vrlo tanka (usne) ili je uopce nema (sluznice), Obnavljanje pousmine, od nastanka bazalnih stanica do odumiranja u roznarorne sloju traje aka tri tjedna. U pousmini nema krvnih zila, .njezinu ishrarm preuzimaju kapilare (6)u usmini, Povrsinn koze ~titii kozni loj, Ta emulzija koja nastaje ad raspadnutib stanica lojnica sriti kozu od isusivanja, prodiranja vade u organizam j ad stetnih mikroorganizanra, Daje kozi lijep izgled i sJaJ.

Pousmina i usmma spajaju se valovito: taka se 'po~ vecava pevrsina preko koje tHe usmine hrane Zivi sIoj pousmine, U starosti, kad ta veza slabi, zulJeve dobivamo brze nego u mladosti..a i tada slabi i prehrana gornjeg sloja, U usmini se nalaze krvne Zile (6), ~ivcana vlakna (7) i osjetila za pritisak, dodir, bol i toplinu (8). Kroz usminu prolaze izlazi znojnih zlijezda (9) i dlake (10) ...

Potkozni slo] Hi podusmina sadrzi masua tkivo (11), vezivno tkivo, vece lcrvne file (12) i dehlja zIvcana vlakna, manje misice, korijene dlaka s lojnim 7jjjel;daO1a (13) i znojae zlijezde (14). Debljina masnog tkiva ovisi a spolu, starosti, hormonskom stanju, naslijedu, radu organizma i, svaksko, prehrani, Celnlit Hi naranCina koza nije bolest Hi upala koze, kakoeesro cujemo,

H RVATSE 0 LjEKOVTTO BTLJE

nego nastaje zbog prirodene grade vezivnoga tkiva porkoznoga sloja, Pojavljuje se u zena, osobito na bedrima 1 straznjici, Vlakna vezivnog tkiva koja se ra5proSUn.'! medn ruasnirn tkivom I] zeuskog spola irnaju karakteristicnu povezanost, Celulit je test u zena s vrlo naglasenim seknndarnim spolnim oznakarna i s velikim kolieinama hormona estrogena. Zbog srnanjene napetosti koze, poveeane tjelesne tezine i starosti, karakteristican izgled koze postaje jo§ izrazitijirn, Zadovoljavajueih metoda lijecenja nema, a koZu mozerno uqecati samo ocuvanjern primjerene tjelesne tei-ine jos ad djetinjsrva, sportskim aktivnostima npr, voznjom bicikla te masazom i snhim cetkanjem,

Kozi pribrajamo i kozne tvorevine, kao sta su dlake, nokti zlijezde lojnice i znojnice. Na tiielu imarno priblizno 5 milijnna dlaka, ad toga .na glavi oko 100.000. Svakodnevno izgubimo do 70 vlasi. Zivotni je vijek pojedine dlake 3-5 godina, a trepavica sarno 3-5 mjeseci, Zbog horrnonalnih prornjena j prirodene osjetljivosti folikula dlake neki muskarci Il10gu rano izgubiti kosu,

Nokri su prornijenjena oroznjela pousmina, Debeli su oko 0,5 rnm j kod dobre prokrvljenosti D3f3Stu do 3 mm na rnjesec, Kad nokat ispadne ili nakon operacijskog odstranjivanja nokra, novi cekarno najrnanje pet mjeseci.

Zlijezde lojnice u pravilu se izlijevaju u korijen dlake, samo rijetko neposredno na povrsinu koze (usne, geni talij e). jibova izlu~evina, loj (priblizno 1-2 g na dan), masti koso i kozu, Kolicina loja na pojedinirn je dijelovima koi.e razlicita, a medu ostalim ovisi o naslijedenim osobinama, spolu i starosti. Muski spolni hormoni p ticn, a zenski sprjecavaju nastanak loja, Lojne zlijezde su najaktivnije u pubertetu; kasnije se njihova izlucivanje srnanjuje. U starosti zbog 51abijeg izlucivanja zlijezda lojnica koza postaje suha, raspu cana , ljusti se i svrbi. Razne rnasnoce, voda, sol aminokiseline i mokraca (urea) cine masni omotac koji kozu stiti od isusivanja. Kad se izlazi Iojnih zlijezda zacepe srvrdnutim lojem, nastajn sujedice (komedoni), Zacepljene se lojuice mogu jako pevecati, cak do velicine narance. Do upala tl:ijezda lojnica osobito cesto dolazi u pubertetu: rijec 0 upaljenim zagnojenim bubuljicama, Alma ili bubuljica uvijek nastaje 11.a dijelovirna tijelagdje irnarno mnoga lojnih zlijezda, jihov nastanak jo~ nije posve objasnjen, Najprije dolazi do oroznjenja izlaza Iojnih zlijezda i nastanka sujedica, koje se upale. Te upale uzrokuju jednostavne masne kiseline koje zbog djelovanja bakterijskih enzima nastajn od loja. Mu§ki spoW hormonl dodatno poticu nastanak a.kni.

Poznajemo dva oblika ilijezda z.nojuica. Po cijelome tijelu ra~irene su zuojniee koje su vai.ne za regulacijl] tjelesne temperature. pokrine zuojruce izluc.-uju znoj koji razgraduju ba1.'1:erije, a ta uzrokuje ka-

rakteristiean nengodan miris. Rasprostranjene SU 0 podrueju genitalija, pod pazuhom i na prsnirn bradsvicama. Katkad dolazi do zaeepljenja zlijezda znojnica i na koZi se pojavljuju vodeni mjehuriti. Covjek obicno izlucuje do dvije litre znoja na dan. Kod tjelesnog napon i visoke temperature ta se kolitina znamo poveca. I kod nekih oboljenja zivaca, povecane tjelesne temperature, prejakog djelovanja zlijezde stitnjace, ked tuberknloze pluca i u menopsuzi dolazi do pojacanog znojeuja.

Iako nam se mozda cini da sa nam znoj i loj suvisni i da nam smeraju, moramo biti svjesni Cinjenice da [e njihova uloga vrlo vaina: te izlucevine stite kozu od gubitka vlaz- 110Sti i od prodora vode i mikroorganizama u tijelo, a znoj nam pomaze i u reb'ulinmju tjelesne tempe-

rature.

Melanociti, pigrnentne stanice koje stvaraju smedi kozni pigment melanin, smjestene su u donjem slojn pousmine, U madezima je broj mela.nocita jzrazito poveean .• vjedoputi i tamnoputi stanovnici ZemJje imaju jedaak broj ruelanocita, samo kod tamnoputih te stanice proizvode viSe. pigmenta. Melanin preko razgranatih krakova rnelanocita dolazi do keranocita, gdje se taloz, u citoplazmi i stiti nasljednn tvar kozaih stanica od stetnog utjecaja UV zraka.

Masno tkivo kate i tekncine 11 njoj vazne su rezervne tvari, Masoo tkivo organizma stiti i od mehanickih ozljeda,

Koza ima visestruke zadace, U prvom redu sriti organizam od mehanickih, kemijskib j fizikalnih ntjecaja te ad prodora mikroorganizama u tijelo, Od UV zraka koza se stiti taka da odbija dio skodljivih zraka i stvara vise tamnag pigments melanina. Gornji sloj koze, pousrnina, moze odebljati te rako dodatno stiti dublje slojeve kok a povetanje topline izvana j iznutra koza reagira sirenjem krvnih zila i pojacaoim z.najenjem. Obmuto, pod utjecajem hladnoce, krvne se tile suzavaju.

I zdravu kozu testo naseljavaju uzroeniei bolesti koji posraju opasni tek kad koza izgu bi svaj kiselilJski i masni

27

28

HRVAT'KO LJEKOVITO BILJE

zastitni omotac, ili kad se osteti usmina. Iznimno vaznD obrambenu ulogu irnaju Langerhansove sranice: probavljaju klice bolesti koje su prodrle u kozu i 0 njima obavjesravaju ostale obrarnbene stanice, kao sto su T-limfociti (poseban oblik: bijelih krvnih sranica),

Koz.a je vazna i kao organ za izIucivanje. Kroz nju sa znojem izlueujerna razlicite oli, pa . lijekave, erericna ulja i brojne druge rvari. Kroz kozu, a osobito preko korijena dlake, tijelo prima i odredene tvari kao sto su hlapiva ulja i lijekovi. Neke lijekove taka korisrima U obliku rnelema, jet dobra prodiru kroz kozu. Koza je vazan osjetni organ koji sadrzi iivcana vlakna s receptorirna za pritisak, dodi.r, bol, toplinu j svrbez,

Zbog dojma koji ostavlja na okoIinu, koza je uvijek pobudivala veliko zanimanje, i to ne sarno zena. Za razliku od unurarnjih organa, koza nam je 1aka dosrupna. Kozmeticka i farmaceutska industrija, proizvodaci solarija, plltnicke agencije i ljecilista preporncuju nam mnostvo stvari nusno potrebnih nasoj koii. A njoj uglavuom treba samo .Iljega, u skladu s kolicinom necistoce na kozj i staroscu pojedinca. Za odstranjivanje suvisne rnasnoce i necistoca najcesce su dovoljui samo topla voda i krpica za pranje. A mi i dan-danas nerijetko pretjerujemo; waruo neprirodnn, kojiput Cak bolesnu potrebn za cistocom j uporabom sredstava koja previse odmascuju kozu, Tako prirodni sapuni kao i sinretiena sredstva za pranje odlicno ciste ali pritom i odmascuju pousminu, Unatoc dodacima koji kozu ponovno rnaste (maslinovo ulje kokoso 0 nlje) najbolju zastim kozi pruza tjelesni masni ornotac. Zdrava koza poprilicno dobro podnosi sve vrste sredstava 'La Ci~cenje j sposobna je urazmjemo kratkorne vremenu obnoviti kiselinski i masni. OIDOtaco U povoljnim uvjetima [ojai se sJoj obnavlja najmanje dva sata. Kod pretestoga pranja i namakanja u kadi., iz pousmine odstranjujerna rame aminokiseline i dmge tv'ar.i koje vetu vodu i cine prirodw faktor vlage u pousmiru. Njega kote probIematiena je kod

zanimanja kod kojib dolazi do izrazitog oneciscenja kate iii cestog doticaja s kernijskirn sredstvima.

Temeljno pravilo za Ciscenje koze: normalnu kolicinu masnoce nastojimo ocuvati, visak oprezno odstranjujemo, a pornanjkanje nadomjestamo rnastima i krernama. Kod nepravilnog i preeestog koristenja sredsrava za Ciscenje i dezinfekcijskih sredstava moze doci i do oboljenja zdrave kate.

Koza e tijeko 1 zivota kod svakog covjeka mijenja, jezina debt jim, kolicina masnoce i kiselinski ornotac n starosti se smanjuju. Tome moramo prilagoditi j dnevno ciscenje koze, osobito obicaje pranja, Svakodnevno tusiranje u rnladosti ne skodi, dok u starosti kozuprerjerano isusuje i uzrokuje ostecenja. Lijecenje koie kod najrazlicitijih oboljenja prepustamo lijecniku, a sprjecavanje koznih bolesti na poslu, u kucanstvu i za slobodnog vremena u nasim je rukama, Prornisljenim pranjem i uporabom kozmetike za njegu koze, zdravom prehranom j redovitim spavanjeru, mozemo sprijeciti mnogobrojna dugorrajna ostecenja koze. Upravo na tom podrucjn pravilno koristenje ljekovitoga bilja maze biti najucinkovirije.

Knia i dusevno stanje medusobno su tijesno povezani, Uzrok cijelog niza koznih bolesti. upravo su unurarnji, psihicki sukobi. erijetko je tesko utvrditi jesu li kozne bolesti nasrale zbog psihickog preopterecenja iJj obrnuro. Razvija se zacarani krug iz kojega je tesko pronaei izlaz, Medntim, dok covjek ne opaza bolesti nnutarnjih organa, kozne promjene odmah su vidljive - ue samo bolesniku, vee i .Iljegovoj okolini, koja cesto reagi.ra taka da bolesnika izolira, ako se on vee i sam nije odvojio od ostalih.

Kozne bolesti uzrokujn virusi, bakterije i gljiviee, Razlicite bradavice, herpes na us nama i herpes zoster posljedica su virnsnih infekcia. Osobito herpes zoster, kojl uzroknje isti virus k.ao j vodene kozice, vrlo je dugotrajno i bolno oboJjenje kate j zivaca. Bakterije najvise uzrokuju upale fol:ik:uJa dlake, sto nazivarno i furunkulom, Kad se upali vise susjednih folilrula, govorimo 0 karbunkulu. Pri raspadanju tkiva izrnedu pojedinih upalnih z.ari~ta nastaje apsces ili gnojanica. Vrlo je opasno bakterijsko oboljenje crveni vjetar (erizip el), kod kojeg dolazi do upale limfnih zila i jakih oteklina,

Gljivicna oboljenja (mikoze), koje izgledom naliknju na ekceme, prera la su u pravi problem suvremenog covjeka. ajcesce se pojavljuju izmedu uoznih prstiju, ali u drngim koznim naborima, Zbog vlage, znoja i nedovoljne prokrvijenosti dolazi do pojacanog rasta gljivica, nakon cega cesto slijede infekcije bakterijama. Gljivekvasnice, koje su U llobitajenim okolnostima stalni stallovnici crijeva pod odredenim uvjetima uzro~ju kandidijaze u kotnim naborima, ispod noktiju, u ustima, donjem ilijelu debelog crijeva i genitaljjama. Kod Dzimanja kontracepcijskib tableta do upale rodni.ce testa dolazi upravo zbog k"asnica. Lijecenje gLjivienih oboJienja dugotrajno je i povezano s brojniru recidivima.

HRVATSE 0 LjEKOVITQ BILJE

29

Pri prodoru mikroorganizama i drugih kemijskih tvari kroz !rotn, tijelo se brani svojim obrambenim mehanizruima. Pri normalnom radu staniea imnnolo§kog sustava i prorutijela, to i ne primjecujerno. Kad je imunoloski snstav oslabljen, cesto dolazi do oboljenja koze i drugih organa. I prejake reakci]e imnnoloskog sustava koze i slnznice dovode do bolesnih promjeria, kao sto su koprivnjaca ili urtikarija, peludna groznica i alergijska astma, Poseban je oblik alergije alergicni kontaktni ekcem. ajcesce obole ljudi na poslovima na kojima cesto dolaze u dodir s tvarima koje uzrokuju aJergij e. Kod njih s vrernenom dolazi do stvaranja povecanog broja obrambenih stanics, osobite T-limfocita, tako cia se organizam razboli zbog prejakib reakcija vlastita obrambenog rnehanizrna,

Promjene na kozi pojavljuju se tek nakon nekoliko sari ill dana. Takvi bolesnici najcesce su prirodno kloni alergiiama, ajvaznije je izbjegavari tvari koje uzrokuju ekceme i pokusati ocuvati .kiselinski i lojni omotac, kao prirodnu zastim kose.

Posehan je oblik ekcerna neurodermitis iii atopiCni ekcem, Najcesce obolijevaju djeca s urodenorn sklonoscn ekcemima, peludnoj grozniei i asrmi, Znakovi neurodermitisa nisu samo osteoenja koze, nego i poremecaji irnunoloske obrane stanica, sklonost infekcijarna te poremecaji vegetativnog zivcevlja. Djeca koju su majke dugo dojile rjede obolijevajn od neuroderruitisa. ajvazniji so. znakovi neurodermitisa jak svrbez i suha koza, kojoj treba posvetiti vrlo ponmu njegu, osigurati odgovarajucu odjecu i za svakog pojedinog bolesnika primjeren jelovnik;

Primjer neposredne alergijske reakcije koze jest alergiena nrtikarija. U nekoliko rninuta iz posebnih se stanica ispustajn histamin j druge tvari slicna djelovanja, To dovodi do sirenja tila (crvenilo), izlazenja tekucine (otekline) i svrbeza, Takve reakcije mogu prouzroeiti gotovo sve tvari: lijekovi, hrana i1i dodaci za konzerviranje, bojila, voce itd. Peludna groznica neposredna je alergijska reakcija sluznice 11a cvjetni prah ili na grinje i plijesni. Za nekoliko minuta javljaju se kihanje, groznica, svrbez ociju, upala ocne spojnice i kasalj, U tezim slucajevima tako se mote razviti i aJergijska astma,

Mnoge koine bolesti nastaju zbog raznih fizickih utjecaja na kozu, eprekidno trljanje iii pritisak cesto uzrokuju nastanak smedih mrlja, nabora ili zuljeva. Poseban su oblik dekubirusi (rane od lezanja) kod nepokretnih bolesnika. Nastanak toga ostecenja koze sprijeCit cemo cestim promjenama poloiaja, opreznom rnasazorn i posebnom njegorn. Pritom je njega pripravcima koji sadrze aktiVlle tvari biljaka 0 obito uCinkovita.

I nepravilno oroznjavanje koze tlzrokuje razlitite tegobe povez:!llle.s kotom.

ajpozna.tije ivrlo ra~ireno oboljellje pri kojem dolazi do nepraviluog oroinjavanja jest psorijaza (psoriasis). ZbQg prejake diobe stanica bazalnoga sloja dolazi do debljanja i Iju~tenja pousmine. Ta bolest, koja se javlja u razrllm oblicima, nije zarazna. vakodnevna

njega koze i briga za zdravlje tijela kod takvih bolesnika zahtijeva puno brizljivosti i strpljenja, Kao ni za rak taka ni za psorijazu ne postoji cudesan Lijek iako ga neki cesto obeeavajo. Biljnim pripravcima mozemo poboljsati subjekrivni osjecsj bolesnika i izgled kate (smahonija str. 64; pupoljka, str, 166).

Ubodi insekata (komaraca, bulla, stienica, nsi, peels, osa i krpelja) osim svrbljivih oteklina obieno ne uzrokuju vece regobe, Aktivne tvari biljaka uhlazavaju svrbez i smanjuju otekline. Kod nekih Ijudi zbog uboda kukaca, osobito osa i pcela, dolazi do pravih alerg1jskib reakcija s mucninom ili porernecajima optoka krvi opasnima po iivat. U takvim je shrcajevima potrebna hitna lijecnicka pomoc,

Utjecaj sunca na kozo osobito ultraljubicastih zraka (UV), u jednu je rukn pozeljan, Porice nastanak vitamina D u kozi i daje joj zdrav, preplanuli izgled, koji mnogi Ijudi smatraju nsjpozeljnijim. Medutim, sunce na kozi izaziva j akutne opekotiue te kronicna ostecenja, npr. ostarjelu kozu i maligne kozne rvorevine, Kod opekotina od sunca ne nastaju samo ostecenja kote, kao sto su crveuilo, osjecaj peckanja i mjehurici, nego dolazi i do ostecenja stanicnih. jezgra U stanicama usmine. Organizam ta ostecenja djelomicno popravlja am, osobito ako izmedu pojedinih suncanja postoje veci razmaci. Kod brojnih :intenzivnih izlaganja suncu, godinama j desetljecirna, tijelo ta ostecenja vise ne moze popravljati. Tako nastaju kronicna ostecenja koie, koja En zbroj svih nastalih ostecenja. Koza prerano stari, dobiva bore i zutkaste cvorice, razne poremecaje oroznjavanja, a U najtezim slucajevima nastaje i rak, Do sada su ta ostecenja bila pozuara same u ljudi koji su zbog posla bili vrlo izlozeni sunen, dok su danas, kao posljedica »kulta sunca«, sve CeSC2 j kodsireg kruga ljndi. U proteklim stoljeeima ideaL Ijepote bih je bujeda ko~, dok je dallas preplanula koza znak mladosti. sklonosti sporta, dinamicuosti i aktivnosti. ema sUlilllje da ee biti nuZno vee u ranoj

30

HRVATSKO LJEKOVJTO BlLJ E

mladosti mijenjati odnos prema suncanja, ograniciti izlaganje suncevirn zrakama te posegnuti za priprsvcima i sredstvima s visokim faktorom zastite,

Sve promjene koje na koi.i nastaju pod utjeeajem sunca i izazivaju svrbez, za laike su alergija na sunee. Kod mnogih ljudi u proljece, za prvog izlaganja suncu, dolszi do nastanka svrbljivih evorica i mjehurica. zrok te polimorfne svjedosne dermatoze jos nije poznar. Zna se samo da raznovrsni lijekovi i dodaci u kozmetickim pripravcirna u sudjelovanju sa suneem uzrokuju te prornjene na koll.

Na neke bolesti, kao sto je psorijaza, sunce urjece povoljno, dok na druge, npr. ua razvoj herpesa na usnarna, utjece negativno. Vee je dulje vrijeme poznato cia ultraljubicaste zrake slabe imunoloski sustav

Atrofija koze sa starenjem se ja lja kod svakog covjeka: odredeni cimbenici, kao sto su sunceve zrake, neishranjenost koie zbog nedovoljne prokrvIjenosti ili nedostame prehrane te nepravilno koristenje krerna s kortizonom, dodamo je poricu. eza izmedu pousmine i usrnine, a time i ishrana pousmine, slabi. Stanice bazalnog 510- ja dijele se sporije, pa tako pousmina postaje tanjom. U starosti cesro dolazi do nepravilnog oroznjavanja koze. Napetost potkoZnog masnog tkiva se smanjuje, koZa postaje opustena i naborana, Broj vlakana vezivnoga tkiva u usrnini se smanjuje, a kap:ilare postaju krhke, pa se moze pojav:iti krvarenje. U starosti dolazi i do neprav:ilnog bojenja koze i nastanka starackih pjega.

Biljni pripravci za njegu koze stite kozu od kemijskih i vanjskih utjecaja, regufuaju i stabiliziraju kiselinski, kao j masni omotac na kozi. Neke aktime rvari iz biljaka poboljsavaju prokrvljenost koi.e i tako sprjecavaju oboljenja te prijevremeno starenje kate. Kako pripravd 5 akti:v.ni:m tvarima biljaka stimuliraju tazliCite .naCine funkcioniranja koze, moramo utvrditi ~to postitemo pojedinim aktivnim tvarima. Za uspjeh ljecenja najceSte je zasluZna odgovarajuca mjeSavina pojedinih aktivnih i pratetih tva:ri.

:7Ibiiune Ivari bi!ja.ka b,?je u!jecu na .boiu

a kozn s vanjske strane prije svega djeluju sluzi, trjeslovine, etericna ulja flavonoidi i saponinski glikozidi, razlicite organske kiseline te topiva kremena kiselina,

Biljne slnzi kozu prekrivaju zastitnim slojem, stite Ih od vanjskih utjecaja te sprjecavaju isusivanje. Kozu umiruju, omekssvaju je, tako cia postaje glatka i elasricna, Djelomicno ublazavaju i jak svrbez, Prikladne su za lljezuu djecju i ostarjelu kozu (ugljikohidra ti str, 16).

Trjeslovine, koje reagiraju kiselo pomazu oeuvanju, odnosno obnavljanju kiselinskog omotsca koze, S bjelancevinama se vezu u netopive kompleksa j unistavaju mikroorganizme na povrsini koze, Djeluju protiv bakterijai gljivics. Zgusnjavaju sloj stanica pousrnine, smanjuju nabreklost koze, pa ons postaje manje osjetljiva na vanjske utjecaje. Kod opeklina ad sunca sprjecava jn nastanak mjehura. Trjeslovine suzavaju pore na kozi, koje sluze kao izlazi zlijezda znojnica i lojnica te time smanjuju izlucivanje loja i znoja. Istodobno suzavaju i krvne tile i sprjecavaju nastanak oteklina, Zbog blagog anestetickog djelovanja na 510- bodne Zivcane niti n kat}, ublazavaju bol i svrbez. Umiruju kozu. Osobito je va zan ucinak koji na kozu imaju trjeslovine (ruzrnarinska kiselina) biljaka iz porodice usnaca (>trjeslovLne, str. 21).

Hlapiva i Ij eteriena ulja vrlo dobro prodi:ru kroz kozu i sluznice, iz kojih brzo prelaze u krv. Kod .kupelji s eterienim uljirna nase tijelo dio rih tvari prima kroz koi.u, a clio preko sluznice disuih organa. Hlapiva ulja iz tijela izlucnjemo kroz kozu ill ne organe i bubrege. U pripravcima za njegu koristimo ih u manjim kolicinama, jibov uqecaj na kozu vrlo je raznolik, u rasponu ad snaznog podrazivanja do umirivanja, eka ulja poticn prokrvljenost koze i time nzroknju crveni- 10, druga je umiruju, sprjecavaju upale i potieanjem nastanka novih stanica (granulacija) pomazu u zacjeljivanju rana_. Mnoga ulja suzbijajn bakterije i glji ice (s-etericno ulje, str, 23).

Flavonoidni glikozidi sprjecavaju pueanje kapilara i smanjuju njihovu propusnost, Tako onemogucuju nastanak edema i potkoznih krvarenja (flavonoidi, str, 18).

Ve6:na saponina povecava prokrvljenost koze, Pripravci ad divljeg kestena sprjecavaju razvoj edema. Vodene iscrpine iz sapunike imaju veliku moe Ciscenja. Brojni glilcozidi djeluju antibioticki (>saponini, str. 18).

Topiva kremena .kiselina sprjecava upale koze i 5lllzniea. Potice metabolizarn koZe i povecava njezinu otpornost (>preslica, str. 98).

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

Praoilna uporaba

Uporaba pripravaka za njegu kate spravljenih kod knce preporucuiemo svima koji tele ocuvati zdravu kotu,. osobito anima koji s koiom imaju teskoea. Buduci da poznajemo tota~] sastav pripravaka, kad neugodnih reakcija mozemo izostaviti odredene akrivne tvari. Navedeui pripravci nemaju kozrnericku vaznost, nego odrsavaju zdravlje koze, utjecu na njezino funkcioniranje i taka poboljsavajn njezin izgled, zdrava je koza sama po sebi lijepa, Ucinak tih pripravakane opaz.amo odmah; moramo ih koristiti dulje vrijeme i nadopuniti ill cajevi.ma,zdravom prehranom j zdravim naeinom iivota.

Biljne pripravke na koti vrlo uspjesno koristimo u obliku kure (4-6 tjedam), Blagim podrazivanjem kQte poboljsavamo njezinu prokrvljenost, poticemo metabolizarn, kao i .izlucivanje nepotrebnih tvari, Taka se poveeava otpornost koze. Nestajn necistoce, koza postaje rnanje osjetljiva na ~tetne tvari iz atmosfere i vremenske urjecaje, Brojni cajevi koji stimulirajuvciscenje« organizrna, time sto utjeeu na cjeiolmpni metabolizam, pomazn i u »ciStenju« kaie (>maslacak. str .. 230). Zdravim ,zivotnim navikama, kretaniem na svjezern zraku i prikladnom prehrsnom dodatno poveeava- 010 djelotvornost aktivnlhtvari iz biljaka,

Pojedinci biljne pripravke podnose ra zliC.i to.

Upravo pri produljenoj uporabi is toga pripravka 050- bito eesto dolazi do nezeljenih stemih djelovanja, kao Sto su nadrazenost koze ill alergije. Ked vrlo osjetljive koze svako novo sredsrvo sroga najprije trebamo isprobati na vrlo njetnoj kati s unutarn]e strane podlaktice. Nadrazivanje koze (iritacija) popraceno crvenilorn nastnpa vrlo brzo i nakon uk.lanjanja sredstvs brzo nestaje, Prave alergije nastaju nakon jednog iii vise dana ilicak nakon duljeg vrernena, Danas je poznato da su sredstva za konzerv:iranje, ernulgarori, eterieaa ulja i neke druge akrivne tvari nerijetko glavni uzroci alergija, U receptima te tvari koristimo same ondje gdje su neophodno potrebne, ili gdje 11Z njm stoji napomena »po zetji«. Unatoc svemu, svakice korisnik brizljivim izboromrecepaea, kvalitetnim sastojcima, cistocom spravljanja i pravilnim koristenjem, sam pronaci prikladno sredstvo za rrjegu svoje koze, Kod koinih oboljenja nikada ne smijemo i ne mozemo samolijecenje nadomjestiri savjetima lijecnika specijalists za kozne boiesti, Poveeanje kolicine aktivnih tvari bi[jaka u receptima ne dovodi do boljega djelovanja, naprotiv, maze jos brze dovesti donezeljenih stemih djelovanja,

31

(j). .

J npraocz

Osnovni pripravci od biIjaka potrebni za daljnjn preradu jesu: vodena iscrpina, alkoholna iscrpina, uljna iscrpina i iscrpina S octom, Svakim postupkom crpimo razlicite aktivne tvari, pa stog-J kod spravljanja korracnih priprsvaka pojedine iscrpine medusobnovisekratno komh inira mo.

VODEN'A ISCRPINA: Spravljamo je kao cal. Kad veda sadrzi velike kolidne vapoenC3, koristimo demineraliziranu Hi destiliranu vodu, Dvije jusne iHce suhe droge ill to weice svjeZih bi1jnih d.ijelovs prelijemo sa 250 ml vruce vode i ostavimo da pokriveno stoji 3-6 sati, Tekucinu filtriramo kroz 6.1rar-papir, vatu ili gnu itakeu oam sluzi za daljnjn uporabu, Droge koje sadrze sluzi (bijeli sljez, manriranijski sljez, dunja, Ian) uvijek prelijevamo hladnorn vodom,

TrNKTURA: To je Iscrpina sa 70%tnim alkoholom kojim izvlaeimo i u vodi netopive iii rnanje topive aktivne tvari. Za spravljanje cinkMe koristimo suhu drogu iii svjeze bilike, Kod vrlo Iaganih draga (brdanka) uzimamo 5 g,a inace 109 droge na 100 ml alkohola, Vrijedi i ova pravilo: 1 dio droge i 9 dijelova alkohaIa, Tinkrura neb stoji 2-3 rjedna pri sobnoj temperamri, u dobra zatvorenoj posudi. Vi~e puta na dan trebamo je protresri, kako bismo pospjesiliekstrakciju. U navedeuo vrijerne tinkturu procijedimo i nakon toga je mozemo viSe godinacuvati u dobro zatvorenim, ramnim staklenkama. Neke tinkture mozemo kupiti u Ijekamama, Prije nporabe razrjedujerno ih sa 70%-tnim alkoholom U omjeru 1: 1. U narodnoj medieini poznaro je spravljanje alkoholnih iscrpina s domacom rakijorn. I te iscrpine mozemo koristiti za izrsdn pripravaka, .iako mitis rakije svima nije ugodan..

VLJNA ISCRPlNA: Spravljatno je iz bi[jsh koje sacL:ze velike koliCin.e blapivih ulja. Ta se hlapiva. ill eterfen3 ulja dobra t0pe U masnim uJjilIl9. Za spravljanje uvijek uzimamo SMn drogu i

32

ETRVATSKO L]EKOVITO BILJE

prelijevamo je uljem, kako bi hila dobra prekrivena. Opce pravilo: 10 g suhih listova ili evjetova, odnosno 15 g subog korijenja i plodova na 100 ml ulja, Biljna uljna iscrpina neka to tjedna stoji U ramniru, do. ruba napunjenim staklenkama, na hladnu rnjestu (De u hJadnjaku); time onemogucujemo d" ulje prehrzo postane uzeglo, Nakon propisanog vrernena uljnu iscrpinu cijedimo. Biljne dijelove dobro istisnema u cjedilu za caj ili na Ianenoj krpi. N avedenim nacinom pohranjivanja uljnu iscrpinu mozerno cuvati est mjeseei. Vazllo je da nabavimo ulja najbolje kvalitete, Iladno presana ulja poprilieno sn sknpa, a saID3 po sebi sadrze runogo aktivnih tvari, kao sto su nezasieeae masne kiseline, vitamini topivi u uljima (vitaminiA j E) i njihove pretece (~-karoten), taka da ill ne treba dodavati, Za spravljanje ulja za rnasazu i ulja za Ci cenje te krema prikladno je bademovo ulje, maslinovo ulje, sojino ulje, ulje iz kliea zitarica i kostica grozda, avokadovo ulje j brojna druga ulja. Masno bademovo ulje ne smijemo zarnijeniti hlapivim uljem od gorkib badema, koje je etericno ulje i dodajemo ga leao arornu kolacima i marcipanu, U nekim slucajevima za spravljanje uljnih iscrpina mozemo uzeti mineralna ulja (parafinsko), kaja mace korisrimo za njegu dojencadi. jihova je prednost u tome sto ne postajn uiegla.

ISCRPlNE S VOCNIM OCTOM: Rijec je 0 vrlo starim i jeftinim pripravcima za njegu kate i kose, Dvije jume tlice suhih ili tri jusne zlice svjezih narezanih dijelova biljke prelijemo sa 2501]]1 kvaliternog vocnog ocra, Zatvorene staklenke stavimo na sunce i vise ill puta dobra protreserno. Nakon dva tjedna procijedimo tekucinu i potom je cuvamo u eistim staklenkama, cak j vise godina. Trebamo dobra paziti da poldopci ne hrdaju, Prije uporabe jedan dio octene .iscrpine razrijedimo cetirirna. dijelovima vade.

Q{pule za sprav~'anje

Sve posude i pomagala za spravljanje biljnih kozmetickih priprsvaka obicno vee imamo u dornacinstvn. Za vaganje koristirno preciznu vagu kojorn rnozemo vagati zacine, Ako nemamo takvu vaga, kolicinu rnjerimo u zlicama. Za odmjeravanje kolicina trebamo dvije menzure od 100 ml i casu za mjerenje od 250 ml. Svakako trebamo i Ioncicei staklenke za spremanje medusastojaka i gotovih pripravaka. Spravljanje ne iziskuje sterilne uvjete, ali odredenim stupnjem cistoce svakako produljujemo rok trajanja gotavih pripravaka, Osobito se eesto kvare pripravci koji sadrze vodu, pa im se kod industrijske izrade dodaju sredstva za konzerviranje, Kako kod domace proizvodnje ta sredstvs ne koristirno, rok rrajanja rib proizvoda birno je kraci, ali na taj nacin izbjegavarno nezeljene ncinke konzervansa. Za mijesanje krema najholje su posude od jenskog stakla, koje mozemo ugrijati u vodenoj knpelji. Vodene iscrpine i iscrpine koje sadrze tek male kolicine aLk:ohola euvamo u .hladniaku. Pripravke u kojima su se naselile bakreri je iii plijesan ne koristimo, jer koti vise stete nego koriste,

!Recepli za izradu priprava..ka

U sljedecem poglavlju donosimo tek nekoliko jednostavnih recepata za spravljanje biljnih kozmeti&ih proizvoda kod kojih je naglasak prije svega na biljnim aktivnim rvarima, Izgled i rniris tih pripravaka vecinom se razlikuje od indnstrijskih proizvoda, pa nam je kad njih potrebno odredeno vrijeme za navikavanje, Vjerujemo da ce se svi kojima su ti pripravci harem [ednom olaksali kozne tegobe, a kojima ovi recepti ne iz.gledaju odvise zahtjevno, ponovno prihvatiti toga posla.

HRVATSKO LJEKOVITO U1LJE

UIJE ZA MAsA2u

Potrebna je: uljna iscrpins

Kod masaze ulje nam u prvom redn trebakao mazivo, Za masazu koristimo jednostavnu uljnu iscrpinu (>uljna iscrpina, str, 32). Ulja 5 biljnim iscrpinama, osobito erericnim uljima, dodatno prokrvljuju kozu, uzrokirju blago crvenilo i osjeeaj topline. Ulju pO zeJji mozerno dodati i cists ereriena ulja (1-5%), time dodatno povecavamo njegov utjecaj. Prokrvljenost koze snazno poticu hlapiva ulja planinskog bora k1ekovine, smrekovih iglica, borovicinih smrekinja, ruzmarina i paprene rnetvice. Na koiu mnirujuce djeloju ulja matienjaka, kamilice, gospine nave i nevena. Mrkvi.no ulje prikladoo je za njegu dojencadi, Ci¢kovo ulje stare je sredstvo za njegu kose .. Ulja za masasu mozemo korisriti i nakon kupanja, za utrljavan]e u joS mokru kazu.

ULJE ZA CISCEN]E Potrebno je:

50 ml uljne iserpine 3-5 ml ernulgatora

Koristimo ga za odstranjivanje nanesene sminke.

Spnwljamo ga od uljne iscrpine, kojoj dodajemo malo emulgarora, Nanosimo ga na vlaznu kozu. Pd tome na koti nastaje tanak mlijecni sloj koji ispireruo mlakom vodom, Zajedno s uljern odstranjujemo j svu necistocu, osobito onu koja se topi u masnocama, a da kof.! pritom ne oduzimarno mssnoeu. Buduci da clio ulja ostaje na kozi, ona postaje elasricna i mekana.

ULJE ZA KOPELJ!

Potrebno je:

100 mJ uline iscrpine 15 ml emulgarora

Spravljamo ga aa isti naein kao i ulje za Ciscenje, osim sto mu dodajemo vise emulgarora. U 10.0 ml uljne iscrpine dadajemo 15 ml emulgatora. On omogucava da se ulje u vodi ravnomjerno rasporedi. Kolicina je dovoljna za 5-10 kupelji. Rok nporabe: aka 6 mjeseci, U dodiru s vodom nastaje mlijecna tekucina koju koza dobro upija. Nakon uljne kupelji koristimo stare rucnike, jer na tijelu ostaje znatan dio ulja. Kod rople knpelji u bill kota jako nabrekne i jo~ brze prihvaca eteriena ulja, koja U organizmu djeluju razlieito (e-lavanda, srr, 144; >rutmarin, str, 202; c-idirot, str, 40;. »odoljen, str, 246). Knpelj od lavande pobuduje ugodan osjecaj opustanja, pricemu se unntarnja napetost i nervoza umanjuju ili nestaju, dok se krvni tlak stabilizira. I kod iserpljenosti, bolesti zglobova i prehlada, primjenem odabranih ljekovitib knpelji ublazujemo tijek bolesn, Pri dodavanju cistih etericnib ulja moramo biti osobito oprezni, jet u vecim kolicinama nedratuju kotu i djelujn otroeno, Kod djece nikada ne koristimo pripravke s dodacima hlapivoga. nIja paprene metvice. n trudnoCi izbjega:vamo pripravke sdodat-

33

kom kaduljiaa etericnoga uJja. Svima koji imaju visok krvni tlak i slabo srce, kod ljekovitih kupelji savjenrjerno oprez. Kod bolesri s povisenom rjelesnom ternperaturom i ruberkuloze tak.ve kupelji nisu prikladne.

MLIJiEKO ZA KUPELJI Potrebno je:

20 ml uljne iscrpine 100 ml vodene iscrpine 5 ml emulgatora

ill

20 ml uljne iscrpine 20 ml tinkture

5 ml ernulgatora

Koristimo uvijek svjem spravljeno mlijeko, ksko bismo izbjegli primjenu konzervanss. U ca~i za mjerenje izrnije~al11o 20 rnl uljne iscrpine, 100 ml vodens iscrpine, 5 ml emulgatora 1 po zeIji nekoliko bpi cisrog etericnog ulja. Mlijecnu rekueinu dodajemo kupelji. Slicno spravljamo i vrlo ucinkovit dodatak kupeljima od 20 ml uljne iserpine, 20 111] tinktu:re i malo em ulgatora . Osjecaj smirenosti daju kupelji od matienjaka, lavande ill gospine trave, Obicno ih koristimo navecer, jer olak~avaju san. KupelJi s iscrpinama ruzmadna, borovice, timijana j paprene metvice okrepljujn oprok krvi, pa ib korisrirno kod iscrpljenosti ili niskog krvnog tlaka,

ToNIK. ZA LfCE Potrebno je:

3-5 cajnih zliCica suhih Hi svjei.ih dijelova biljke 100mI vruce vade

80 ml vodene iscrpine

20 ml 90% alkohola ill odredene tinkture

2-3 kapljiceetericnoga ulja po teiji

'Namijeajen je oiivJjavanju koze lica j dekoltea, pa i cijelog tije1a. Na oCi~cenu kosu nanosimo ga komadicem vate J ostaeimo da djeluje nekoliko rninuta,a potom ga isperemo mlakom vodom, 'Ionik za lice sa sluzima neka se osusi na kozij sluzi na taj naein djeluju najuelnkovidje. Prema remeljnom reoepto nzimaJRo 3-5 eajnih tlicica sune

34

ili svjeie biljke (ruzine latice, zelen timijana ili majcine dusice, zelen poljske preslice, listovi rnaticnjaka, paprene mervice, oraha, stolisnika i brojnih drugih biljaka), koje prelijemo sa 100 ml vruce vode. Ostavimo pokriveno 10-15 mirmta, a tekucinu zatirn ocijedimo. 80 ml iscrpine pomijesamo sa 20 ml 90%tnag alkohola .kojem SlUO po zelji dcdali dvije do tri kapljice prikladnog hlapivog ulja. Druga je mogucnosr da 80 ml vodene iscrpine pomijesamo sa 20 ml odgovarajuce tinkrure. Vi~e pura medusobno mijesamo i razlicite ljekovite biljke.

Za mirisni tonik Z<1 lice uzimamo mjesavinu od po clvije cajne tliCice lavandinih cvjetova te ruzinih Iatica i jedne cajne tlicice listova kadulje.

Vrlo ucinkovita mjesavina za neeisru kozu sastavljena je od po jedne caine zliCice cestoslavice j jedne ruzrnarina te dv.iju cajuih Zlitica cvjetova mauretanijskog slieza, Dodajerno joj tinkturn od ruzrnarina. Ta mjesavina pomaze u obnavLjanju zastitnog kiselinskog ornotaca i moze se koristiti za cijelo tijelo,

Za nmirivanje koze odlicna je mjesavina dvijn cajuih zlicics kamilice i jedne cajne zlicice sljeza. Vodenoj iscrpini prerna recepm dodamo 20 ml tinkrure kamilice iii nevena.

Za vrlo suhn kozu preporucljiva je mjesavina dviju cajnib zlicica listova i jednako toliko korijena bijeloga sljeza. Preko noci drogu namacemo u hladnoj vow, a potom dodamo tiukturu kamilice ili nevena. Umjesto bijeloga sljeza, mozemo upotrijebiti usplode j sjeme dunje iii sjerne lana.

Kod neciste koze, a osobito kad bubuljica u pubertetu, koristimo tonik za lice od poljske preslice, koja potice metabolizam kate. Prikladan je 1 tonik od dviju eajnih tlitica trputca, kojem po zelji dodajemo jos dvije cajue zliCiee paprene metvice, timijana, maticnjaka ill kamiHce ..

Za stariju, suhu kozu lica i cijelog tijela vrlo je prikladna mjesavina od jedne cajne tlic.ice glogovih cvjerova, ruti:nih latica cvjetova mauretanijskog sljeza i korijena bijeloga sljeza. Mjesavinn prelijerno hladnom vodom i ostavimo da srojipreko nod. Umjesto

HRVr\TSKO LJEKOVITO BlLJE

vade mozemo uzeti ruzinu vodicu ugodna mirisa koju je moguce nabaviti u ljekarni, Dodamo 20ml tiakrure gloga, kamilice ili nevena,

Tonik za lice u hladnjaku mozemo euvati oko 4 tjedna.

PRIPRAVCI ZA NJEGU RUKU I OGU Pottebna je:

2 jusne zlice maziva sapuna 30 ml nljne iscrpine

100 ml vodene iserpinepo zeJji

ajbolje je njezi ruku i nogu pozornost posvetiti vee u mladosti a ne u rarosti, kad se vee pojavljuju j prave tegobe. Uz naboje i kurje oci, tvrda koza i gljivicna oboljenja najcesce su tegobe. Za rnazanje koze protiv gljivicnih infekcija spravljamo mazivi sapun s biljnim iscrpinama, Mazivi sapnn (Sapo caimus a/bus) mozemo nabaviti u Ijekarni. Dvije jusne zlice mazivog sapuna izmijesamo u posudi sa 20-30 .ml uljne iscrpine i razlicirih biljaka. do su prikladni listovi oraha, kadnlje, ruzrnarina ili maticnjaka, Takav sapun dobra masti koiu i moze se .koristiti kod mcnog pranja posuda i rublja, cestog pranja ruku na poslu, a prije svega za prauje nogu. Biljne tvari istodobno djeluju protiv bakterija i gljivica i sprjecavaju znojenje i neugodan miris, Takeom sapunu mozemo dodati i 100 ml prikladne vodene iscrpine, U tam ga slucaju pohranjujemo u poIietilenskim staklenkama nastavkom za prskanje.

PruPRAVAK ZA N]EG USANA Potrebno je:

2 g pcelinjeg voska 8 g kakaova masla 10 g uljne iscrpine

2-3 kapljice hlapiva ulja po zelji

Zbog jakog sunca i vjetra, usne se isusuju, a zbog herpesa nastaju bolne raspukline i upalni mjehuriei. Prirnjerenorn njegom te pojave mozemo sprijeciti ili ih uhlaziti, U staklenoj ili porculanskoj posudi rastopimo 2 g pcelinjeg voska, 8 g kakaova masla j 10 g uljne iscrpine matienjaka, kojoj mozemo dodati jo~ dvije do tri kapljice hlapiva ulja maticnjaka, te stavimo na vodenu kupelj. Tu mast cuvamo u manjim posudicama i vise puta na dan nanasimo je 11a usne,

DEZODORANS Pottebno je:

2-3 cajne zliCiee narezanih dijelova biljke 100 m1 vruce vode

20 ml alkohola

2-3 kapljice hlapiva ulja po zelji

Ta je pripravak za sprjecavan]e Hi srnanjivanje neugodnih rnirisa na mjestima na kojima se nalaze apokrine znojne zlijezde osobiro ispod pazuha. Kod dugotrajnog koristenja industrijskih dezodoransa nerijetko nastaju upalni procesi koji sprjecavaju daljnju uporabu

HRVATSKO LJEKOVITO Bl LJ £

lib inaee vrlo djelotvornih proizvoda, Biljne pripravke s njirna ne mozemo usporedivati, ali ih vrijedl iskusati, i to pri]e nego §to dade do Jakih upala i alergija. Dvije eajue tliCice nasjeekanih cvjerova lipe i dvijezlice suhih listova brsljana prelijemo sa 100 uti vruce vode j ostavi- 1110 da stoji preko noci. Procijedenoj tekucini dodamo 20 mlalkohola u kojem otopimo dvije do tri kapljice mirisna hlapiva ulja maticojaka ili mze, Na jednak nacin spravljarno vodene iscrpine ad rnjesavine kadul je i ruzmarina te mjesavine srcenjaka i timijana ill majt1ne dusice, te im dadajemo alkohol s hlapivim uljern ruzmarina, kadulje ili timijana.

PRIPRAVCI ZA NJEGU KOSE Potrebao je:

80 rnl sampona

20 mI tinkture

I l:ajDa 1Ii(:ic\1 rneda 1 fumance po zelji ili

50 s kalijeva sap una 10 g pepeljaee 250011 vode

4 ju~ne zlice droge

50 ml odgovarajuce tinkrure 5 kapi hlapiva ulja

Vrlo jednosravne i ncinkovite sampone spravljamo ad Industrijskih ~a.(11pona kojima mijesanjem dodamo cajnu tli:cicu meda i 20 ml tinkrure od listova breze, korijena koprive, lista oraha, paprene mervice, ruzmarina ill kamilice, Prije koristenja, samponu rnozemo dodeti i iumance. Time mozeme prati kosu i a rnorskoj vodil Vise vremena potrebno je za spravljanje sampona iz maziva kalijeva sapuna (Sapo calinus a/bus) koji mozemo nabaviti u ljekarni. 50 g sapuna, 10 g pepeljace i 250 mI vode kuharno priblizno pola sata, prj niskoj temperamri, kako bismo dobili lijepu prozirnu, glatku rnjesavinu. Valj.a paziti da se mjesavina De pjeni i da ne iskipi, Ohladenoj masi dodamo vodenu iscrpinu od 4 jusne zUce droge sa 250 ml vade, koju smo pripremili dan ranije, Istodobno dodajemo i 50 ml odgovarajuce rinkture u kojoj pozelji rastopirno 5 bpj hlapiva ulja, Sampone najcesce sprav~ ljamo od ruzmarina, korijena koprive, paprene metvice, kadulje, trpuca, rnladih listova breze, lipe, poljske preslice, listova oraha i Cl(:kQva korijena.

ISPIRAN)E OCTOM:

Potrebno je:

200 ml voenoga octa

3 [usne zlice svjeZih ili snhih dijelova biljke

U krajevima s tvrdom vo dam, nakon pranja kose .samponom na kosi ostaju ostaei sapuna koji kosi oduzimaju sjaj. Mozemoih odstraniti ispiranjem octom, U .200 ml dobrog vocnog acta namocirno tri jusne zlice

35

raznih ljekovitih biljaka, osobito onih koje se odlikuju lijepim mirisom, Za tamnu kosu odabrat cerno lavandn ill ruzmarin, a za svijetlu kamilicu ili vratic koji ce svojimakti.vuim tvarima kosu malo posvijetliti. MJe§avinu ostavimo da na suncu odstoji 3--4 tjedna. Prije koristenja kolicirm octa razrjjedimo sa pet dljelova vade. Tim pripravkom masiramo opranu kosu i vlasiste, a potom kosu

jo§ jednorn isperemo, .

VODlCA ZA KOSU Potrebno je:

4 ju~ne zlice narezane droge 200 ml vode

50 m190%-tn.og alkohola

5 kapljica hlapiva olja pozelji Vodicu za kosu koristimo za masa-

zu vlasista, osobito nakon ispiranja kose. Utrljavamo je u svjeze oprano vlasiste i vise ga ne ispiremo, nego 05- tavljamo da se osusi. Odaberemo biljke koje sadrze trjeslovine, djeluju antihakterijski iii poticu prokrvljenosr koze, Cenri jusnezlice sitno narezane suhe droge prelijemo sa 20 ml vruce vode. Sljedeci dan. ocijedimo tekucinu i dodamo joj 50 mI 90%-t1log alkohola u koj! po telji dodamo 5 kapi timijanova ulia, osobito ako imamo problema s peruti. Za izradu vodica za kosu rabimo mlado lisce breze ill pupoljke breze, korijenje i zelen koprive, timijan i majcinu dusicu, Cic~ kov korijeo i brojne bruge biljke.

PRll'RAVCl.ZA NJEGU DjECjE. Ko2E

Za dojenead i manju djecn prveustveno su prikla dni svi pripravei koji sadrze biljne sluzi, Umjesto omiljeaih pjenastih kupelji, koje kozu odmascuju, dojencadi i manjoj djeci mozemo barem jednom na tjedan spraviri kupelj s mekinjama. U Ianenu vrecicu stavimo ceriri zlice mekinja i cetiri flice cvjetova mauretanijskog sijesa .ili korijens bijeloga sljeza. Takva kupelj umiruje kozu, jet je prekriva sluzlma i ~titi od isusivanja i drugih utjecaja koji je nadrazuju. Nakon kupelji na koiu vi~e ne nanosimo nikakve masne kreme i ulja .

36

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

Djeci koja .imaju neurodermitis i dmge kame tegobe pornazu kupelji s iscrpinama nevena, kamilice, uljnom iscrpinom mrk e ili i crpinom gospine trave. Uljnu iscrpirru ulijemo u hdu i rusem je rasprsimo u sitne kapljice; po mogucnosti ne koristimo emulgator.

Te nljne iscrpine koristimo i za zacjeljivanje povrsinskih. ogrebotina u djece.

MASTI I KREME:

Potrebno je (za mast): 3 zlice svinjske masti

2 Wee dobra narezanih dijelova biljaka

Masci ne sadrze vodu, a u kremarna se uvijek nalazi odredena kolicina vode, Najjednostavnije sredstvo za pripremu masti jest svinjska mast (Adeps millus) iz podrucja potrbusnice i bubrega. ekada se izbjegavala, jer prebrzo postaje uzegla. Danas joj se dodaju antioksidativna sredstva te se koristi kao osnova za razne pripravke, buduci da je koza dobro upija. U biljnim iscrpinama Dna podosta tvari koje sprjecavaju uzeglost, taka da svinjsku mast mozemo bez sustezanja koristiti za spravljanje jednostavnih domaeih masti namijenjenih i Ijudima i z.ivotinjama.

tri zlice rastopljene, ne prevruce rnasti dodamo dvije tHee sitno narezanih suhih biljnih dijelova, Mjesavinu ostavirno da se ohladi i skrume. Potom je ponovno Iagano rastopimo j ohladimo. Postupak ponovimo joS dva puta, a nakon toga mast ocijedimo u pripremljene posude. Tako spravljamo masti od nevena, kamilice, borovicinih srnrekinja j drugih biljaka koje sadrze etericna ulja. J edno od tradicionalnih

pomagala za rane j raspueale ruke jest smrekova ill borova smola kuhana u svinjskoj masti, U narodnoj se medicini za spravljanje masti kocistila 1 mast dabra, svisca i drugih Ziv0tinja.

Qvi su reeepti temelj za spravljanje krema s proizvoljnirn, aktivnim tvarima biljaka (e-spravljanje uljne i vodene iscrpine, str, 32).

Potrebno jer

RECEPTBR. I 4 gvoska

6 gkakaova rnasla

5 g stearinske kiseline 30 ml uljne iscpine

25 rnl vodene iscrpine

RECEPTBR. 2 5 g voska

20 g vunskog voska 5 g kakaova masla 40 ml uljne iscrpine

40 ml vodene iscrpine, u kojoj rastopimo pola cajne ztiCice meda

Umjesto vodene iscrpine iz biljaka rnozemo uzeti ruzinu ill narancinu vodicu, koja se nabavlja u ljekarni,

Vunski vosak (Adeps Ianae ill CemlmUle) oCiscena je izlucevina iz zlijezda lojnica i znojnica ovaca, koji se dobiva kod pranja vune. Zbog koristenja insekricida u ovcarstvu u Anstraliji iovom Zelandu raj je prirodni proizvod dosao na lo~ glas. Vosak Impljen u ljekarni nvijek je besprijekoran, Svijetlozute je boje, tidak j karakteristicna rnirisa. Topi se pri 40°C. Za spravljanje masti uzimamo jednake dijelove voska i biljnog ulja koje rastopimo 11a vodenoj kupelji. Dalje postupamo kao kod pripravaka sa svinjskom rnasti, Vunski vosak prihvaca dvo truku do trostruku masu vode pri cemu aastaje emulzija lanolin. Mozerno je nabaviti u ljekarni. Llanolin je prikladan za spravijanje masti,

Pcelinji vosak (Cera fiava i Cern a/bit), koji je vrlo tvrd, mijesamo s kakaovim maslom i rekncim uljem (,> pripravci za nj egu usana) . kako bismo dobili mast koju rnozemo razmazati po kozi.

Kikaovo maslo (Cacao oleu'l1z) dobiva se pres anjem kakaovcevih sjernenki, Topi se pri 32-35DC a kad se topi D ustima, ima ugodan okus .i hladi, a .koti se Iijepo otapa i ornogncava dobro razmazivanje krema i njihovo upijanje II kozu, Sadrzi ponesto mravlje kiseline, pa ne postaje uzegao, Moterno ga nabaviti u ljekarni u obliku zuckasta praha koji ugodno mirise na kakao. Mastima i kremama dodajemo j stearinsku kiselinu (Acidu11Z steat"inicum) u obliku bijelog krisralnog masnog praha. Topi se pri 70°C j kremama daje evrstinu, a kozi lijep sjaj. Dobiva se iz loja, kostane srii ill biljnih rnasnoca.

Za spravljanje kreme potrebno je samo malo spretnosti. Najvaznije je da uljna i vodena kornpo-

HRVATSKO L]EKOVlTO BTLJE

nenta prije rnijesanja imaju jednaku ternperatnru. To na pocetku uvijek provjerimo rermometrom. Potrebna je i odredena mjera strpljivosti, kako bismo emulziju lagano mijesali dok u ulje u kapljicama dodajerno biljnu vodenu iscrpinu, TeUllU krutih tvari odredimo preciz:nom vagom, a kolicinu tekncih rnenZUfOID. Masnoce j u1jnu iscrpinu rastopimo u staklenoj ill porculanskoj posudi na vodenoj kupelji. Kad se posve otope i medusobno pomijesaju, pocinjemo u kapljicama dodavati ugrijanu vodenu iscrpinu,

1i.je~amo elektricnom mijesalicom iii pjenjacom.

Nakon posljednjeg dodavanja vade vadimo posudu iz vodene kupelji i mijesamo dok se mutna ruasa ne ohlaeli. Pritom sa stijenki po ude uzirnamo vee ohladenu kremu, Prije nego sro se posve stvrdne, po zelji mozerno dodati 2-3 kapljice mirisnog eteriC;llag ulja. Krernu pohranirno u ciste plasticne ili porculanske posude,

Takva se krema moze koristiti priblizno sest mje.seci, Pri spravljanju moramo paziti na cistocu, jer time produzujetno rok koristenja. pravljanje kreme traje aka 45 rninuta. Krerna se nanosi u tankome slojn i rno-

ze se koristiti kako za njegu liea, rako j za cijelo tijeIo.

Za njegu osjetljive suhe koie prikladni su: ulje za ciseenje ad kamiI ice, tonik za lice s bij elim sljezom ili dunjom, krerna od maticnjaka ili nevena, ili krema od ruZi.nih latica,

Za ostarjelu, suhu j iziritirann kozu koristimo nevenovo nlje za Ci~cenje mirisni tonik za lice s ruzinirn laticama i krerne kojima smo dodali pcelinji med.

Masnn, slabo prokrvljenu i cesto necistu kozu eistimo nevenovirn uljern, koristimo anribioticni tonik s timijanom iii majeinom dusicom, .ili tonik od poJjske preslice. Preporucujemo kreme od ruzmarina, kadulje iii paprene metvice, jer njihove aktivne tvari suzavaju kozne pore i poticu prokrvljenost koze.

37

38

HRVATSKO L]EKOVJTO BILJE

(7f -

J1 cluJlea miJlejoj;-um

BlJ"JKA: Achillea milLefolitt1ll L PORODICI\, As'l·ERACEAE.

o.BI.(::t-,'1 STOLISNTK, HA]UUCKA TRA'I"A. RUNICt\. GLAVoClKE

:& 0folisntb ubra_jamo meJu najsJary"e pozaale !je.kouife 6tfJ!;e. rtf r(;efu ~W' Ve materia .medica grCki lJ}eenib ZJioshorid opisao je. 12jegoou !je.kouilos~ OJobito ioelk-uarerya i zacje!jitJanja .raita. cS.redryoryekounipisci hlJiga

a .(;e.leovilom 61§a preuzeJj su 10 manje iprep0I'ucivali ga .hoel ucmjsJih

i unufarzy"ili oslecenja. 'lJanas je slolistui? Zbog ani{/Iogis/iekog j spazmo/iliehofJ rfjelouanja uaian bao sastaoni elio etymA ny"esaoina hocl {eiuca.aJh i cr!/eu:oi.b. smeby!, bolesh' lucnofl i mObracno!J mjeb.ura, srca i oeaa te U flille.kolog(Ji

DR,OGA:

MrLLEFOLTI T-fERBA: Od srpnja ubiremogornje dijelove cvatncih mladica, Rezemo ih nozem, kako ne bismo i~cupali cijelu biljku. Osusena je droga arornaticna mirisa i gorka, aromaticna okusa, Moterna koristiti i svjeiu bilj1ru.

STANISTE I RASPROSTRAl'\1JENOST:

Raste na livadama sumskim obroncima, grmlju, obradenim tllma i nasipima, od nizine do gor~ skog pojasa,

SRODNE VRSTE:

U nas rasee vise stolisniku sliCnih vrsta kaje odreda mozemo koristiti za lijecenje, Pravi stolisnile i njegovi srodnici pojavljuju se u vlse genet~ skih tipova, Medusobno se razliknjn po sastavu etericnog ulja, osoblto prema kolieini vazne aktivne tvari, azulena.

SASTAV I AKTIVNE TVARI1

Etericno ulje (0,2-1 %) cine mono- i seskviterpeni, Pri destilacije hlapivog ulja iz seskviterpena proazulena nastaje rnodro obojeni azulen, pa je etericno ulje srolisaika vise ili manje modre boje (>kamilica, str. 100). Proazulen ahilin i gorka tvar rnatricin kod vodene destilacije daju »zeleni« azulen, koji zapravo djeluje protuupalno. Flavonoid.i, a osobito brojni glikozidi luteoIina i apigenina, djeluju spazmoliticki, Droga sadrZi j trj es I ovine , kavenu i salicilnu kiselinu te razlicire sterole. Sadrzi i glikoproteine jos nepo~ znare kemijske grade, koji takoder snazno dj eluju na upale,

HR ATSKO LJEKO IT BILJE

39

DJELOVANJE I UPORABA:

Stolisnik djeluje alieno kao kamilica: kolereticki, bakterieidno, spazmoliticki i kao adstringens. KoIereticno djeluju lijekovi koji stimnliraju nastanak i otjecanje zu6. IT iucnome sekretu osim vode se nalaze i elekrroliti (natrij, kalij, klorid, bikarbonat), rutne kiseline, kolesterol, lecitin i l.nena bojila. a jednak nacin djeluju jos i articoka, rosopas, paprena rnetvica, kim, anis, preslica, rotkva, lavanda, timijan, lipov cvijet i brezov list. Stolisnik pomaze kod dispepsije, regoba n gornjem dijelu trbuha odnosno gornjem dijeLu probavnog trakta, koje mogu imati organske ill funkcionalne uzroke. Gorke tvari poticn izlucivanje sline, ~lucanog sob i fuc.i. Preko ~jvca vagus a dolazi do boljeg izlucivanja pepsina j solne kiseline. Kod neposrednog konrakta gorkih tvari sa sluznicom nastaju gastrini, pa zbog toga gorke tvari djeluju kod slabog apetita (>gorke tvsri, str. 20). Stolisnik koristimo kod nedovoljno izratenog apetita, dispeptienih tegoba, greevitih srnetnji zeluca j crijeva. Kod gj'cevitib boLova psihovegetacivnog podrijetla u tena, kod menstruacijskih tegoba j krvarenja, koristimo ga U obliku knpelji, Stolisnik katkada koristimo kao diuretik, kod visokoga tlaka. Kod gripe j nakoa teskih oboljenja preporncujerno ga kso ronik zasladen medom.

PRIPRAVCl:

CAJ:

Od jedne do dviju eajuih zIiCica droge (2-5 g) spravljamo oparak, Pijemo ga tri do cetiri puta na dan za vrijerne obroka. Koristimo ga i za obloge iii ispiranje rana koje sporo zacjeljuju.

CAJNE MJESAVlNE, >h.rast, str. 198

MjeSavina s utjecajem na jetru, zeludac, crijeva i krvotok:

stolisnikova zelen turicina zelen zutikova kora maruljina zelen idirorov podanak

30 g 20 g 20 g 20 g 10 s

Millefolii herba Agrimoniae herbs Berberidi cortex Marrubii herbs Calami rhizoma

Opsrak spravljamo ad dviju fajllih llicicl droge. Caj pijemo triput na dan, poll! Sara prije jela.

SJEDECA K1.lPELJ:

100 g svjeze iii suhe zeleni spravljamo kao oparak sa llitrom vode. Pokriven treba stajati 20 minuta, a zatim .g;J. dodajemo kupelji,

SV] :lISOK:

Dvije sake svjezih biljaka prelijemo sa 100 m1 vode i dobro smeljerno 0 elekrricnoj mijesalici. Cetiri pma na dan uz jelo uzimamo po jednu jusnu zlicu ocijedenog soka,

UPORABA U VETERINI:

Stolisnik u sijenu potice apetit i zdravn probavu zivotinja. Karl kolika i grceva konjima i govedims dajemo caj od stolisnika, I n uzgoju rnladih zivot:i.nja stolisnik pomaze kod Ill.nogih tegoba, Izvana ga koristimo za rane koj e ne zacj eljuju,

18\ NEZELJENA DJELOVANJA:

,~ Kad ljudi 5 alergijama na ostale glavocike cjevnjace stolisnik mote nzrokovati travni dermatitis s upalnim promjenama koze.

40

HRV TSK L]EKOVITQ BI LJ E

o koriSfenju ldiroJa gooore sfanJperz!J'ski spin: W gnd!Ji" i .7Cni lakoder je jos dauno /xio IJrio cijeo/"en lao !iekouifa 6~ka. !J)rzi se

cia su !fa u aaie krqjeue doni/eli :Jural JGLO g"ekouilu &gku U 0uropi!fa je} oko /560. godine, proi borislio l!JecniJ i bolanicar !Ji(aliu'o/us, os06ni 4/ecnik cara !Jl(aksi1l1i1y'ana 11. 9diro/ je ubno posiao o111i.§en i U narodaof mech'cJIu~

jer se .koTzsh'o iznuira bod probaunib smelnji; a izoana u o61iku ;;up~i' bod sui£. ursia sla6osli. !Primage su slabasnu novororleaifad kupa/e u kupe!;i'ma orIidi£'ofo_

~corus calamus

B IlJKA, AC01"ZIS cala"lllls L. PORODlCI\: ARACEAE

IDIROT FCOZLACl

DROGA~

CA1.AMl RHIZO.i.VLA: SpuZvasto mekane podanke ubiremo taka sto cijele biljke cupamo iz mocvar-

nag tla. Odstranjujema korijenje i ostatke lis tova, a rnozemo ih i oguliti i prerezari po duzini, kako bi se brze osusili.

CllvalDo ih u dobro zatvorenim posudama. Svjezi podanak ima osobito snaian, aromarican miris j gorak, aromatiean, Ijut okus. uha je droga izrazito tvrda j resko je rezemo iii rnrvimo. CALAMJ AETHEROLEUM; Hlapivo se ulje dobiva vodenom des tilacij om. Ono je gusto tekuce, zutosmede boje i vrlo snaznog, karakteristicnog akusa. oristi se za izradu parfema i u kozmeticko] industriji.

STANISTE I RASPROSTRA.NJENOST:

Raste u mocvarama, na obalama ribnjaka, rijecnih rukavaca i jaraka u cijeloj Hrvatskoj.

VRSTE SLICN DJELOVAN]A:

Kopi tnjak (fIS(J'I'll1ll et.l'I'opacum L.) botauicki nikako nije u srodsrvu s idirotom, ali ima slicne sastojke eteritnoga ulja, jegov podanak irna ostar okus sliean papru j djeluje lokalno nadrazujute. To je posljedica azarona u hlapivom ulju. Nekada se koristio za poticanje povracanja. Damas se koristi jos same u horneopatiji U obliku gotovih priprsvaka.

S TA' I AKTIVNE TVARl,

GlaVl'la je aktivna tvar etericno ulje (do 7%) s i3-aZal"OnODl, Izoengenolmetileterom, seskviterpenom akoronom, koji je go,rka okusa, te brojrum drugim aktivnim tvarima, Kod idirota je dobro istrazena veza izmedu broja kromosoma, izvora droge i kemijskog sastava hlapivog ulja.

HRVATSKO J£KOVJTO BILJE

Azaron vrl dobro umiruje (trankvilizator) no istodobno se sumnja da djeluje k:mcerogeno. Idirot je odlien a droga, ali je uzimamo same kad je neophodno potrebna, ! to samo krace vrijeme. U podanku se 03- laze i trjeslovine te, kao rezervne tvari, skrob, bjelancevine i sluzi.

DJELOVANJE I UPORABA:

Zb g glavnih sastojaka etericnoz ulja (azarona i gorkoga akorona), idirot je tipicna droga koja ponajprije djeluje na probavni sustav, a 0 obito rut teludac i crijeva, Poboljsava se djelovanje zlijezda i mu kulature probavnoga sustava, Pretjerano .ili nedovoJjno izlncivanje kiseline poprima zeljenu i stalnu vrijednost, rad crijeva se pospjesuje, a grcevi ublazuju; smanjuje se ko!:icina plinova. Pospjesuje nastanak zuCi u jetri i njezino otjecanje, Idirot je najbolji tonikza probavnisustav. osobito kod bolesnika kod kojih su uzroci probavnih tegoba Zivc.·me prirode (zbog djelovanja vegetativnog tivcanog susrava ili psihickih smetnji). Poboljsanje probave za posljedicu ima poboljsanje cjeJoknpnog zdravlja, uvecavanje tjelesne i psihieke snage.

UPORABA U VETERlNI:

Iljeveni podanak idirota pridodan hrani iivotinjama poveeava apetit. Slabasn3 se mladuncad oporavlja osobito brzo ako im u manu dodajemo podanak idirota. Vodene .ili alkoholne iscrpine zsejeljuju rane i cireve.

Ii N ZELJENA DJELOVANJA:

,~ Zbog azarona, idirot izvana koristimo samo u dopusrenim kolicinama, U obliku knre, a potom neko vrije-

me ujete.nje prekidamo. U trudnoei ga ne koristime.

PRIPRAVCI:

CAJ:

Jednu eajuLl zliticu droge namacerno 6-8 sari u hladnoj vodi, a potom je ugrijemo do temperature prikladne za pijenje. Mozemo spraviti i oparak koji treba odstajati 5 rninuta, ea; pijemo rripnr na dan, u obliku kure, koju nakon 4-6 tjedana prekidamo harem na dva tjedna. Takav eaj priklsdan je i za ispiranje kod up ala u usnoj supljini, osobito pri upalama desni. ekoc se preporucalo zvakanje korijena, Dams se iscrpine idirotova korijena dodaju pastama za lube.

CAINE MJE~AVINE:

U cajnim mjesavinama koristi se tek rijetko. >zutika, str, 64

TlNKTURA:

10 g zdrobljenog iii narezanog podanka prelijemo sa 100 ml 70%-tnog alkohola i ostavimo da odstoji 2-3 tjedna. Umjesto alkohola mozemo uzeti dobru dornacu rakiju, Takva tinkturs prikladna je za masaze kod reumatskih bnlesri, kod bolova u zglobovima i misicima nakon napora. Razrijedeuu tinkturu koristimo kod koznih osipa i ozeblina, Iznurra je ue uzimarno bez nadzora lijecnika.

VlNO OD mmOTA:

20 g idirotova podanka 4-6 tjedana mocimo u litri kvalitetnog vina, tekucinu potom ocijedimo. Kod ielueanih tegoba tonik pijemo dvaput na dan po jednu manju ca~icu (0,3 ml), ali samo kratko vrijeme.

KOPELJl:

Od 100 g narezane droge spravljamo uvarak koji mba stajari pokriven 15 rninuta, Taj ekstrakt: dodajemo knpeljirna. U hladnjaku ga mozemo cuvati i nekoliko dana, koristimo ga za djelomicne kupelji kod hladnih IlOgU, ruku te ozeblina. Kupelji od idirota zbog izrazitog su okrepljujuceg djelovanja osobito preporucljive kod opcenito narusenog zdravlja j osjecaja slabosri, kod oporavljanja, anernija i bolesti rnetabolizma. Uz uzimanje caja, knpelji dodamo pcboljsava]u sranje kod probavnih tegoba.

41

42

HRVATSKO L]EKOVTTO BIL]E

DIVLJl KESTE'N

::llesculus fzippocaslanum

~ Xonceaz 16. sfogeca diugije besfen s podru~.ia :y'eoernog grana,

_4 Xaukaza i Jiimalaje unesen u 0aropu, gc!je je ubrzo postao omig-enim sfablom u drvoredima i duorif/ima !l0s/lom·ca. Z« l!Jeee.rye se poceo lorisl:ili razmjerno kasIlo. c5redinom 19. slag'ecaposlao je c!Jeryenom gekoOliom . bi!/hom, ega se kora bod holes!i s orucicom, malar!je, progeoa 110inih boles!i upolrebgaoala baa nad"omJesfak za kininovu bora. Sis/oui su se

boris/iii bod baIya, arlrilisa i .reume, a iz cv;efoua se spravgao cC!i

!J)anas se beslen uglaonom korisli U oblzfm g%ath pripraoaba,

J9}i su siaru/ardizirani na sapom'rlSku mjesavinu escia.

BlLJKA: Aesculus bippocastanunz L. PORODTCA: Hn'l'OCASTAl ACl"AE

DROGA:

HIPPOCASTANr SEMEN: Sakupljamo zrele plodove divljeg kestena i odmah ih preradujemo. Danas se najvise koriste gorovi pripravci sa standardiziranom kolicinom aktivnih tvari plodova divljeg kestena koje su za covjeka jestive, a brojnim zivotinjama sluze kao izvrsna hrana.

HIPPOCASTANT FLOS: Cvjetove beremo na pocetku c atnje, osusirno ih brzo i dobra, pa spremimo n dobro zatvorene posude.

HlPPOCASTANI FOLIUM; Svjeti ili osuseni listovi koriste se rijetko, kora (HIPPOCASTAN1 COTEX) jos rjede,

STANISTE I RASPROSTRAN}ENOST:

Rasiren je kao ukrasno stablo u drvoredima, parkovirnai vrtovima, Vecinom se uzgajaju vrste s bijelim, rijetko i obIici s ruzicastim cvjetovima.

VRSTE SLICNA DJELOVANJA:

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) mace je botanicki u srodstvn s bukvom, iako su njegovi plodovi slicni plodovima divljeg kestena, Tako je divlji kesten i dobio ime. Caj ad listova pitomog kesrena (CASTANEAE FOLIUM) u narodnoj se medicini s uspjehom koristi ked bronhitisa, astme, hripavca i slicnih tegoba S disnim organima, Danas smo njegovu uporabu gotovo posve zaboravili, iako je kod navedenih bolesti odlican pomocni lijek, koji pojacava otpornost na infekcije. Listovi sadrze flavonoide, trjeslovine i vitamin C. Ca] je vrlo ukusan ako ga sladimo medom od kestena. Valja posusiti ponesro kestenovih listova i isknsati taj debar domae, lijek.

lako s divljim kestenom nije ill 11 kakvu srodstvu, ostrolisna veprina (Ruscus aculeatus L.) ima slime djelovanje. Raste u toplijim predjeliroa Hrvatske. Iscrpine

HR ATSKO LJEKOVrrO BILJE

43

droge (RUSClACtn.EATI RADlX) radrze saponine (rusein i ruskozid) te flavonoide. Djeluju us tonus venoznih zila tako sto utjecu na hermon adrenalin, koji izlncuje nadbuhrema zlijewa. Smanjuje o~tecenja kapilara i nastajanje edema. VeCillom je koristimo U obliku gotovih pripravaka kod hemoroida, prosirenih vena i ostecenih kapilara, Dnevna doza iznosi 40 grama droge.

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Plodovi divljega kestena sadrze mjesavinu triterpenskih saponina koji su poznati pod nazivom esein (3-6%). I u smedoj ovojnici nalazi se mjesavina triterpenskih saponina (hipokastanozid). Listovi cvjetovi i kora sadrte tek malo saponina, Njihovi su glavni sastojci flavonolski glikozidi, osobito k:vercerin, izokvercetin j kernferol. U Iistovima j karl nalaze se i kumarinski glikozidl (9%) eskulin, skopolin i fraksin, a plodovi ne sadrze kumarine. U Iistovima, kori i plodovirna nalaze se katehinske rrjeslovine, proantocijanidi i razlieiti steroli. Kao rezervne tvari u plodovima nalaze se secer, skrob (35%), djelornicno i ulje (4-6%), koje se koristi za izradn sapuna.

DJ,ELOVANJEl 'QPORABA:

Escin, saponinski kompleks iz plodova, za razlikn ad drugib saponina, nema hemoliticko djelovanje, taka da ga materna koristiti oralno i intravenozno.

rnanjuje ostecenja kapilara, jaea njihove stijenke i stiti od edema. Takvo djelovanje nazivamo antiek-

udarivnim, Aktivne tvari kestena rnanjuju filtraciju bjelancevina, elektrolita i vade u Jzvanzilne prostate. Anriedemieno djelo anje rernelji 5e na spororn razlagan]u kertikoidnih hormona, pa je stoga vazno da je rad nadbubrezne zlijezde intaktan. Poboljsanje znakova bolesti kad kronicne insu6cijencije vena (otesale noge, esjeca] napetosti U nogama, svrbez koze iznad prosirenih vella, bolovi i upale prosirenih vena) potvrdeno je brojnim klinickim ispitivaniima. Znansrveuici drse da escin smanjuje nastanak i utjecaj enzima koji razlazu unutarnje tile kapilara, Tek nakon jednog do dva tjedana pokazuju se prvi znaci pobol]sanja. Kora smanjuje izlucivanje zlijezda probavnoga trakra, Koristimo je kod kronienih proljeva, krvarenja iz zelnea j crijeva, dizenterije i slicnih bolesti. Nekada se koristio kao nadomjestak za kinin kod malarije j koznih cueva. Cvatovi se u narodnoj medicini jos i danas koriste za jacanje tijela, protiv proljeva, katkad i kod mrlja na kozi,

4\ NEZELJE A DJELOVANJA:

" Kod oralnog koristenja rijetko delazi do slabosti, zelncanih tegoba ili svrbezs. Istrazivanjirna 0 uporabi ekstrakta kestena u trudnoci, u slucajn velikih poreskoca s venama i edemima nisu uterdene nikakve l'LUSpojave, take da je uporaba j preporueljiva.

PRIPRAVCI

CAJ:

Od jedne cajne iliCice svjetih iii suhih listova spravljarna oparak koji treba odstajati 5 -10 minuta, Kod kaslja ga pijemo zasladenogmedorn, dva do tri puta na dan. Od dviju cajnih iliCica suhih cvjerova spravljamo oparak, Kod prehlada rripur na dan pijemo po jednn salicn caja zasladenog medom.

Od pola 6ljne zliCice osusene knre spraeljamo uvarak, koji poput ostalih ljekovitih biljaka s trjeslovinarna, koristimo izvana, kod opeklina od sunea, ozeblina i rana koje ne zacjeljuju,

GOTOVT PRlPRAVCl

Gotove pripravke iz plodova uglavnom koristimo protiv tegoba u vezi s venama. Moiemo ih nabaviti u Ijekami. njima je kolicina tvari standardizirana, Dnevna doza .iznosi 100 mg escina.

TONIK:

U narodnoj medieini koristi se tonik za njegu nogu kod prosirenih vena. Iake nema klinickih podataka 0 ojegovu djelovanju preko koze, bolesnici svjedoce 0 subjektivnom poboljsanju tegoba. Oko 20 svjezih, zrelih kestena ocistimo, sitno nsrezemo ill naribamo i prelijemo jednom litrom 70%-tnog etanola. akon dva tjedna tekncinu filtriramo; mozemo je cuvati dulje vrijeme, Prije koristenja razrijedimo je jednakim dijelom vode i koristimo u oblozima kod bolesnih I oteklih nogu, upaljenih krvnih zila ili kao dodatak knpeljuna za noge. Cesto se koristi i kao dodatak kupeljima kod reumatskih tegoba. Taj se tonik nikada ne smije koristiti na ostecenoj kosi, Jjegov ucinak dodatno pojacavamo unutarnjom primjenom standardiziranih pripravaka od kestena,

44

OBrCNA TURlCA ~uiE.

HRVATSKO L]EKOVITO BrLJE

::lIgrimonia eupa/aria

BU.JKi\, Agri71Zo71ia eupatorin L. PORODI :A: ROSACEAE

9 :Jurica je u anli.ci 6ilajedna aJ .aajcjenjenijih g,,;-i!ili 6iljaha.

[X}ezina se popufarnosl do danas oeuua/a u na.rodno/· medicmI: clot joj suoremena mediciaa ae posuecl!Je osobilu pozornost. Y(edoomh Wale/rid d!rabo. W p.Jesniifko/· z6irci Jforlufus oslauio pam je izl!Jelca

o lome kako se [urica u 9. sfo(;ecu u obliku 0610ga korislifa za zac:.ie(;"iuan.Je raaa. :JaJua se pril1!Jfma ocuvala do danas, a pridruiila iCY' se i uporaba jod

jelrenlh boleslr: :Jurica je u 7Imerici i danas ur_/o c!.ieryena (jeko()iia bi!Jha.

DROGA:

AGRIMONIAE l-IERBA: Cijelu zelen ili samo ustove ubiremo u pocetku cvatnje (lipanj ili S1'panj) , kad je kolicina aktivnih tvari najveca. Suha droga nema rnirisa, dok joj je okus blago trpak.i gorak, Zbog sveopceg ljekovitog djelovanja, ta dregs pripada u svaku prirncnu ljekamu.

STANISTE I RASPROSTRAN]ENOST:

Raste ria suhim Iivadama, u grmlju i sumskim rubovima, ad nizine do planinskog pojasa.

VRSTA SLICNA DJELOVANJA:

Velika mara (SanguisoTba officinaLis L.), koja takoder pripada porodic.i ruza, sadrzi slicne aktivne tvari kao j turica. Raste na vlazaim livadama. Osnsena zelen je zbog katehinskih trjeslovina debar adstringens. Ijezina se uporaba preporucnje kod upalnih procesa u ustima i zdrijelu, kod krvarenja i upalnih process sluznica,

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Sadrzi erericno ulje (0,2 %), trj eslovine ka tehinskog tipa (5%) ponesto triterpenskih gorkih tvari, flavonoide, kremenukiselinu te druge mineralnetvari.

HRVATSKO LJ EKOVITO SU.JE

PRIPRAVCI:

CAl:

Od dviju eajnih zlicics rnjesavine spravljamo oparak i pijemo po tri Sallee na dan. Koristimo ga dulje vrijeme. Prikladan je i za grgljan]« j ispiranje rana,

DJELOVANJE I UPORABA:

Djeiovanje droge je mnogostrano, Kao trjeslovinska droga, djeluje kod Iakih, nespecificnih, akumih proljeva i svih zeh.li::ani.h te crijevnih tegoba. Turica je osobito dielotvoma kod tegoba koje nastaju zbog nedostatnog izlucivanja probavnih enzima i slabog izluCiv31lja zui::i. Koristimo je kod zucnihkamenaca i pijeska. Poboljsava oqecanje roo, pa sprjecava nasrajanje rnanjih zucnih kamenaea i ublazava grcevite bolove. FritOID djelnju gorke tvari j hlapivo ulje. Djelotvorno je sredsrvo za zaejeljivanje rana i ispiranje kod upalnih procesa desni i zdrijela, Cesta je kombiniramo S ostalim drogama 11 i::ajnim rnjesavinama.

CAj1\'E MJESAVINE: »kadulja, Sir. 212

Kod jetrenih regoba neko vrijerne mozemo piti mjesavinu:

ruricina zelen brocikina zelen lazarkinj ina zelen

Agrimoniae herba Galii veri herbs Asperulae herba

Od dviju cajnih Zlitica mjesavine spra ljamo oparak i pijemo po tri salice caja nil dan, najbolje 11. oblikn kure.

Kod buhreznih tegoba, pijeska i kamenaca, koristimo mjesavinu:

turicina zelen korijen zecjeg rrna brezov list

Agrimoniae herba Ononidis radix Betulae folium

Od dviju i::ajnib zliCica mjesavine spravljamo oparak i pijemo po dvije do tri salice nil dan.

Zatvara, umiruje j protiv grt:eva djeluje ova mjesavina, prikladna i za djecu:

turicina zelen Agrimoniae herba 20 g

kaduljin list Salviae folium 20 g

knpinin list Rubi frutieosi folium 20 g

kamili6n cvijet Chamomillae flos 20 g

list papreue metvice Menthae pip. folium 20 g

Od dviju cajnih tHtica mjesavine spravljamo oparak koji pijemo tripur na dan, pola sata prije jela.

UPORABA U VETERINJ.:

Subu turicinu zelen dodajemo hrani zivotinja koje imaju crijevne tegobe. Caj koristimo za ispiranje rana i crreva.lz izmrvljene suhe zeleni sa svinjskom mascu mozemo spraviti j jednostavnu mast za zacjeljivanje rana i zaustavljanje krvarenja (>gavez. SIT. 226).

45

40g 30 g 30 g

40g 30 g 30 g

46

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

:7llcizemiila xanfizoclzlora

Bn,]KA: Alcbemilla xantbocblora ROTffM. PORODIC!\; ROSACEAE

OBfCNA VRKlJTA, GOSP[N PU\ST, vrRAJ<. RUZE

:,J. Qj d"aono se ur!/eme gospin plaff wje a!/enio samo z6oy!Je.iooilosH nego i zbog ifucksne snage .kojuje navod"no imao. !7!fkemiCari su se nad"ali do. ce s poaiocu rose bria se u kapY·.icama Sbup!/aia no. lis/oo/ma /e 6i(j'.ke neplemewle iouine pre/(')o:I'Ili u data. Qf bry'.igama 0 #ebouifom b~'u

iz 16. slo//eta gospin se pfaff c!/enio hao ncg"bo(/ilt;d za rane i lenske boieS/I; os06110 .bod lego6a s mensiruacifom. !Jdva se primjena oeuva/a do donas.

DROGA:

ALCIIEMILLAE HERBA: Ubiremo zelen bez korijena i dobro je osusimo, Bez mirisa je, a okus je blago trpak i gorak. Mozemo ubirati i samo Iistove (ALCHEMILLAE FOLJUM:).

STANlSTE I RASPROSTRAN)ENOST:

Razlicite vrste rasm na livadama, pasnjacima i kamenitim tratinama na rubovima suma, osobito u gorskim j planinskim dijelovima.

SRODNE VRSTE:

U Hrvatskoj raste nesto vi~e od desetak vrsta gospina 'plasta, koje razlikuju samo struenjaci. U svrhu lijecenja tocno odredivanje i nije potrebno jet sve vrste sadrze slime aktivne tvari. U fannaceutskoj se literaturi pod nazivom gospin plast (Alcb(:'milla vulgaris L.) nalazl vi~e razlicitih vrsta. U Svicarskoj se najvise cijene vrste s dlanssto razdijeljenim listovima koje kod nas rastu tl planinskom pojasu,

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Unatoc iznimnoj populamosti u narodnoj medicini, gospin je plast razrnjerno neistrazen, Glavni su sastojci trjeslovine katehinskog tipa, razliciti flavonoidi, ponestogorkih tvari i saponina te rnanje kolicine hlapiva ulja.

DJELOVANJE I UPORA.BA:

Djeluje kao adstringens i blago opusta grceve (spazmolitik) .. Zbog spazrnolitickog djelovanja upotrebljava se zs 'zelutane i crijevne bolesti, OSObitoza proljeve .. Preporucuje se i za zenske bolesti, osobito za prejako mjeseenokrvarenje .. Gospin se plast jo~ eesce koristi izvana, kod upala u usnoj supljiai i zdrijelu, za ispiranje rana 1 m]ehurastih koznih ekcema. Neki ga osobito preporucaju u obliku sjedecih lrupelji ill za ispiranje kod bijelog pranja.

HRVATSKO LJEKOVITO BILlE

PRlPRAVCI,

CAl:

Dvije cajne i.litice droge prelijemo vrucom vodom i ostavl jamo da odstoji 10 minura, Pijemo do tri salice uvijek svjeze spravljenog caja na dan.

CA)NE MJESAVINl':

Kod tegoba s menstruacijom prikladna je mjesavina koju pijemo dulje vrijeme:

zelen gospinog plasta preslieina zelen koprivina zelen rusoma ina zelen srcenjakov podanak

Alchemillae herba Eqniseti herba Urticae herba

Bursae pastoris herba Tormentillae rhizoma

20 g 20 g 20 g 20 g 20 g

Uvarak spravljamo od dviju do triju cajnih zlicica mjesavine i 11 manjim gutljajima pijemo po jednu do dvije salice t.aja na dan.

KUPELJ1:

Za sjedecu kupelj spravljamo mjesavinu od gospinog plasta, hrastove kore, preslice i zobene slame. 50-60 g mjesavine stavljamo 11 11iou hladne vcde, grijerno do vrenja i ostavljamo da stoji 10 minuta. Iscrpinu dodajemo sjedecoj kupelji.

47

UPORABA U VETER1NI:

Kao i sve vrste droga s trjeslovinama, gospio plast koristimo za ciscenje rana j drugih koznih bolesti. Osuseni gospin plast u sijenu okrjepljuje zivotinje i jaca njihova otpornost.

4\ NEZELJENA DJELOVANJA:

,r, Kod ove razmjemo blage droge ne oceknju se nuspojave, Vrlo je prikladna za djecu,

48

HRVATSKO LJEKOVITO lHLJE

::1lllium =r«

lUl.:JI{.\: Allium cepa L. PORODICA: LTLlACEAE

CRVENI LUK, Kl\.PULA LUKO\11 ILllJ I1.JANI

I Q/ narodnoj medi:cini iu.k horislim.o slieao hao cesqjak, bod boles!; bruoiilnog sus!ava, iod ielucanib. i cr!jeumh leg06o. Ie bas!/a iprabJada. Bub je U sOakomdomaai12s/uu pozna!

.baa poorde i 1,aCin. Vr!jerneje j da pri f(jeceryu laJdih boles!i doby'e mjeslo boje zasla:llg''e.

DROGA:

ALLIJ CEPAE BULBUS: Koristimo svjezi luk i svjeze pripravke.

STANISTE I RASPROSTRAN)ENOST:

Crveni luk uzgajamo u vrtovima i na poljima, a osim njega uzgajaju se i druge vrste iuka, kao 5to 10k vlasac i zimski luk. Dornovina mu je srednja Azija.

SRODNE VRSTE:

»cesnjak, str. 50; c-medvjedi Iuk., str, 52

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Glavni su sasrojci cikloaliini (2%). Potjecn od aminokiselina koje sadrze sumpor, Pri ostecen]u lukova stanicja od njib nastaju tiosulfinati, cepaeni (sulfinildisulfidi), disulfidi i polisulfidi te tioeui (>ce~njak, str. 50). OsiI11 spojeva koji sadrze sumpor, u Iuku se nalaze i adenozin, kao i tragovi prostaglandina. Luk sadrzi 15% fruktozana. To 3U polisaha.ridi koji se razlazu na fruktozu, inulin i pektine (ugljikohidrati, str, 14), Vazru su i razlici ti flavonoli, UP!. kvercetin .. Suze izaziva propantial-oksid koji nastaje od alicina,

DJELOVANJE I UPORABA:

Ponce izlucivanje probavnih sokova, pa time i probavu, Djeluje na cjelokupni probavni sustav sa svim pripadajucim zlijezdama,. kao sto su jetra, incoi mjehur i gusteraea. Istodoboo djeluje i antibakterijski te na crijevne bakterije uzrocnike bolesti, a potice fast normalnih bakterija Coli (>peknni, str, 16). Luk potice dvanaesnik na izlucivanje vise hormona sekretina, koji pute.m krvi dalje utiece nil gusteraeu, a onda pak tako stvara vise probavnih enzima, Gu~teraca iziutuj.e enzime za probavu bjelancevina, ugljikohidrata i masnoca. I [uk sadrli enzime, opr. glukokinin, koji kao inzulin gusterace utjece

l'iRV TSKO L]EKOVITO BILJE

49

na rnetabolizam secera j tako snizuje razinu secera u krvi, Ublazava grceve probavnog sustava i djeluje protiv crijevnih namemika, Potice izluCivan,je tekucine i sprjecava na.kupljanje tekucine u nogama, trbuhu, jetri, plueima ill osreju, Ne utjece sarno na bubrege, negc j poboljsava rad srca, jer sid koronarne tile i poboljsava prokrvljenost sreanog misica povecava protok krvi i utjece na oslabljeno srce. Pripravci ad luka sa secerom djeluju blago, ali rsvnomjerno kod promnklosti, suhih katara disnih purova i upale grla, Blagotvorna djelovanje kod prehlada objasnjavamo time sto hlapive rvari koje djelomieno izlucujemo preko pluea opustsju grceve i potieu jzluei;v>anje bronhijalnih itijeula. Luk ima antiastmatiean uciaak, sto je dokazano poknsima na zivocinjaD~a kao i u laboratoriju (iTl vivo j in vitro).

PRIPRAVCT:

testa uporaba pri pripremanju Mane, osobito svjezeg luka, sprjeeava nastanak najrazlicitijih bolesti.

SIRUP OD LUKA:

a) Dva velika luka narezemo na kolutove, pospemo kandis secerom .i ostsvimo da odstoji preko noci, Kako bismo sprijecili sirenje neugodna mirisa, posudu rrebarnosto bolje poklopiti. Sok koji se izlnci procijedimo i spremimo u hladnjak. Kod kaslja i promuldosti vise puta na dan uzimamo po [ednu jusnu zl_icu soka. Taj sok, koji vi~e nerna izrazen okus po Juku, preporul:uje se djeci kod svih bolesti disnih organa.

b) VeJiku glavicu [nka zgnjecimc, prelijemo sa 100 ml vode osravimo da odsroji 2 sara, potom sok ocijedirno j proknharno sa 150 g secera. Moreillouzeti i kandis secer,

S"1EZl SOK OD LU'KA:

Spravljamo ga u elektricnoj mijesalici. Pijerno ga u obliku kure, 4-6 rjedana, Zapociajemo jednom eajnom zliCicom i koliCinu postupne povecavamo do per j~nih Zlica soka na dan.

OBLOZT:

Kad lakSih opeklina i ozeblina na oboljele di jelove stavljamo narezani svjezi Ink. Jednako postupamo i kod uboda insekata, eako uhlazavamo belove i sprjeeavamo nastanak oreklina.

NEZELJ NA DJELOVANJA:

isu poznata, Neki ljudi tesko podnose svjezi luk. Preporucujemo im juhu od luka kak:va se knha u Francuskoj,

50

I-IRVATSKO L]EKOVITO BILJE

BTLJKA: Alliu7fl satiuum. L. PnRODICA: LCUi\C£AE

BUEL! LUK, CESHJAK LOKOVI ILl L]lLJAl\n

GeJnjah /e /01 od davmna c(/eI!J€n i bao f!jek i bao zacin. :xasi sa preci l!/erooa/i da (feIn/ail bera de demGne i ftili od zm!J"sbili ugriza. 9rifkip0o/esnica,r JEerodolb~eii cia sa se pri!JradzyY egipafshlh piraauda radnici .h.ro.ni/icesn/akoIZ1/ luiom i rolkl)om hao glavnim poorcem. Qj sred:ry"em (j!jeku sianoonici Gurope IYime su sebarem. 0e1omiCno iii/ill· od zaraze bugom. 7"Janas se iJefnjah smatra ncycgelo/vorn!pm srechtvom proHv ovap= ryerya uk i mnogfh drugili civifizacysbib. 8oleslt: !liUris iJefnja.ka hod uelike oeciae .fudi a visoborazoyeni.m zen0ama i dan-clanas pObucfl!J"e otpor:

DROGA:

Atr.rr 5ATIVI BULBUS, Koristimo svjeze Iukovice, cesna ill gotove pripravke,

STANISTE I RASPROSTRANJENOST:

Domovina cesnjaka vjerojatno je Azija. Uzgajamo ga u vrtovima i fill poljima.

SRODNE VRSTE:

Ked nas rasru brojne vrste divljeg cesnjaka, ad kojih u svrhu lijecenja koristirno samo rnedvjedi Ink i planinski srijemus (smedvjedi luk, str, 52).

SASTAV I AKTrvNE TVARl:

Sastojke eesnjaka dijelimo u one koji se izvorno nalaze II biljci (genuim) i na one koje nastaju zbog djelovanja enzirna i drugih reakcija razlaganja. Isprva su u cesnjaku prisutni glutamilpeptidi i cisteinsulfoksidi (aminokiseline sa snmpo~ rom). prj enzimarskom razlaganjn cisteiasulfoksida aliina s enzirnom aliinazom, preko meduprodukata, nastaje alicin (tiosulfinat) .. Tiosulfinati se nalaze sarno u svjeiim pripravcima, Zbog nestabilnosti, iz njih prj daljnjim reakcijama nastaju sekundarni sulfldi, ajoeni j vinilditiin.i. Sulfidi, osobito dialilsulfid, eesnjaku daju karakteristican rniris.

HIt TSK LJEKOVIT .Bll.jE

51

Ce~njak sadrzi jo~ .i peptide sa sumpororn, vitamine, Lipide, sreroide, mineralne rvari i eiemente u rragovima, primjerice selen, Kolitina sastojaka u biljci vrlo je nestalna S obzirom na podneblje, vrijerne branja, nacin spravljanja i izvor,

DJELOVANJE I UPORABAl

Djelovanje tdnjaka je visestrano: antibioticko, antibakterijsko, antimikoticko, snizuje lipide,

prjeeava sljepljivanje krvnih plocica i nastanak trombova (krvnih ugru~aka), produljnje vrijeme grussnja krvi, poveeava fibrinoliticku aktivnost, olaksava rastvaranje trombeva, uqece na imunoloski sustav (imunolosku modulaciju), povecava otpomost prema infekcijama. Odredeni znakovi bolesri koji prate povisen krvni tlak pod njegovim se utjecajem ublaiavaju. Djeluje na sistolicki i dijastolicki mni tlak (osobito njegovi peptidi koji sadrze surnpor). Cesnjak sprjecava nastanak ateroskleroze, tako sto onemogucuje talozenje masno€<! u Zilama. Sprjecava nastanak slobodnih radikala i podrzavatielesne zastitne mehanizme koji rszgraduju slobodne radikale, Cesniak stiti poseban oblik kolesterola (LDL-kolesterol) koji slobodni radikali (sslobodni radikali, str, 25) zahvaljuiuci njegovn utjecsjn ne D1Qgu mijenjati. Tako ce~njak neposredno i posredno utjece na ovapnjivanje iiIa. Cesnjak u gerijarriji ima znacajnu ulogu. U narodnoj medicini koristi se j protiv crijevnih parazita, Zbog antibioticnog djelovanja cesnjilka, njime je u toplijim krajevima prepomcljjvo natrljati meso. Narodi koji pri kuhanju cesto koriste te~njak manje su podlozni bolestima fila, osobito aterosklerozi. Brojni lijecnici preporueuju cesnjak kod zeJutanih i crijevnih bolesti, kod izmjenjivanja sa zatvororn, kolika, nepravilne razgradnje u crijevima povezane s nastankom plinova, pri lo~em teku te jetrenim i tuCnim tegobama, kod oboljenja disnih putova, epee slabosti nakon infekcija i kod raka. Bolesnici koji imaju visak telucanog soka tesko podnose te~njak. Cesnjak je jeftino, ali ucinkoviro sredstvo za oeuvanje tjele nih i dusevnih sposobnosti do visoke starosti.

~\ NEZELJENA DJELOVANJA~

"'. Nema ih, Svima koji tesko podnose ce~njak preprorncujemo uljnu iscrpinu ili gotove pripravke,

PRIPRAVCI:

Prosjeena je dnevna doza 4 g svjezeg cesnjaka ili gowvi priprsvci 5a4-10 mg aliina, U obliku praha, ka psul a j 51.

TINKTURA:

40 dug sviezeg narezanog ce~njaka namoeirno u 100 1111 70%-tnog alkohola i ostavimo da odstoji 10 dana. Koristimo po 15~20 bpi tinkture na dan.

ULJE:

Cijela ili jednom prerezana cesna prelijemo vrutom vodom i ostavirno da stoje 15 minuta, OsnsilUO ih krpom ili papirom. Prelijerno ih priblizno dvostmkom kolicinom maslinova ulja. Takvo ulje koristimo za salate ili ga uzimamo triput ua dan, po jednu jusnu tlicu.

52

HRV TSK L]EKOVITO BILJE

!Jlllium

ursinum

BIlJRA: Allium ursinum. L. PORODlCA: LrLlACEAE

MEDVJEDl LUR, DWLJ! LUK, SR1JEMUS LUROvr ILl J,Jo..jANl

!lX'edr.!Jedtje lui praui narfomjesfab za celryab. Za q/ega su se oec poma/o zaiI),leresira.1i i znaastoenici. Qi na.rodno/·merlicin.ipripistgu mu u!jecqi na sniiaoanfe brono!! I/aka., smanjivanje masnoea u .krvi ipozinono c!jelovanje _korl ova.p1!jerya fila. :J.[;'egovo o/'elovary'e poforcleno J'e suaremeaim beml/skim IjarmaboloJ.bim ispilioa:njima.

DROGA:

ALLll URSlNI HERBA: Beremo svjeze zelene nadzemnelistove, Koriste se U obliku sokova ill salata. Biljka nice u travnju a vene u lipnju. U to vrijeme svjeti medvjedi Ink koristimo u duljern razdoblju.

ALLll URSlNI BULBUS, Koristimo svjeze iskopane duguljaste lukovice koje su znatno manje od cesnjakovih.

STANISTE J RASPROSTRAN]ENOST:

Raste u cijeloj Hrvatskoj, od nizina do gorskoga pojasa, u sumarna j medu grmljem. Raspoznajemo ga po tipicnom rnirisu koji podsjeca na cesnjak, taka da nema opasnosti ad zarnjenjivanja s nekorn drugom, cak i otrovnom biljkom,

SRODNE VRSTE:

Kod nas rastu jo~ brojne druge vrste luka koje mozemo raspoznati po viseili manje izrazenom mirisu luka iii cesnjaka. Planinski se srijemus (Allium vict01'ialis L.) u krajevirna u kojima je test katkada koristi ukuhinji, za zaeinjanje salata, Droge vrste uglavnem ne koristimo.

HRV TSKO LJEKOVITO BlL.!E.

53

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Medvjedi luk saclrZi tvari 0 kojima una sumpors, 3. slicne su anima koje una ce~njak, npr. tiosulfinate i ajoene u razlicitorn kolicinskom sastavu (>cemjak, str.50).

Dj:ELOVANJE r UPORABA:

Djeluje jednako ili slicno kao cesnjak. Utjece na agregaciju krvnih plocica sniznje kolesterol i krvni tlak. Koristimo ga kao torok kod probavnih poremecaja i preeentivno protiv ovapnjenja zila (>ce~njak, str, 50).

PRIPRAVCI:

Za proljetne kure uzimamo svjeze listove, a za Ijetne Iukovice iz kojih spravljamo sok. Dvije sake 115- tova ili lukovica izmijesamo u mijesaliei sa 100 ml vode, ocijedimo i spremarno u hladnjak. zimamo rriput na dan, po dvije zlice soka.

Listove spravljamo kao spinat ili ib dodajemo salati,

11\ NEZELjENA DJELOVANJA: ,~ ema,

54

HRVATSK LJ'K V[T BIL]E

!"Jllilzaea officina/is

BlLJKA' Althaea officinalis L.

nnm.r SL]J,Z, OBIeNT BJJElJ SLJEZ., PITOMI SLJEZ, IJ1':KOVITJ SL}EZ, SLJEZOVINA

SLJEZO I

PaRoDIC/\, MALVACEAE

r'3!l€Z je siara 9ekouila 6ifJ-ha. Xa.§ Xarlo Ve/ik' a soom J€ c(;e!u Capilu/aria de villi's vel cur/is odreclio cia se mora uZ!Jcy"ali no. rye!Jo-

vim driavnim imao.jima. !JJilo 6i dobra cia to. gekOUlla 6if'ba cesce ulazi i u naie ortooe,jer so. suojim barJunasfim h'slovir;na i raziffasfim co/"e!ovima iz!!leda vrlo priulacno. 9 clanas J€ arlo ocdna za 4jeaeqe 10.19"0. i ielucanih legoba, a fe/; u posyeclf!je vr!Jeme olbriuen Je n;ezin u(;eccy'lw imanoloJki sus/au.

DROGA:

ALTHAEAE RADIX Ujesen ubiremo odebljale korijene jedno- ili dvogodisnjih biljaka. Tada je kolicina sluzi najveca. Starije, odrvenjelo korijenje ima bitno manje akrivnih tvari, Korijene operemo, mozemo .ih i oguliti tako da ostanu posve bijeli, rezrezemo po duzini i brzo osusimo. U glavnom koristimo wnjetne izvore topline ali ne taka da temperatura prijede 35°C. Susenje traje vise dana. Osuseno korijenje narezemo na pola centimetra dugacke kama dice ill ga razmrvimo. Drogu cuvamo u dobra zatvorenim posudama, Nepotpuno osusena droga cesto popljesnivi, poprimi rnrlje i neugodan rniris, Idealna je droga sluzava i ima blag, karakreristican miris, Droga iz Ijekarne najcesee potjece iz kultura u Madarskoj, jemackoj, Belgiji i Francuskoj.

ALTI-lAEAE pOLIUM: Meke, dlakave lisrove ubiremo u doba cvatnje, u Iipnju i kolovozu; potom ih dobra susimo, Istodobno mozemo ubirati I svijetloruzicaste cvjetove,

STANISTE I RASPROSTRAN]ENOST:

Raste na vlaznim livadama, grmovitim mjesrima, uz potoke, u bLizini naselja. Katkada se uzgaja u vrtovima. Zbog iznimnih ljekovitih svojstava sljez bi trebao rasti u svakom vrtu.

SRODNE VRSTE:

U nas rasru i druge vrste sljeza koje se ne koriste, iako svi predstavnici porodice sljezova sadrie podosta

sluzi.

SASTAV I AKTIVNE TVARl:

Korijen ujesen sadrzi 15% sluzi, u proljece tek 5 -6%. Lisrovi i cvjetovi sadrze 6-9% slnzi, U korijenu se nalazi i mnogo skr bn, usto jos pekrin, biljni srer-oli, (l()np~ro

HRVtl.TSKO LJEKOV}TO BILJE

etericnog ulja, bjelancevinai aminokiselina, Sluzi se u loorijenu nalaze u posebnim sluznim kanalima, koji nastaju tako ~to se staniene srijeake zasluze, Posljednjih je godina urerdeno da polisaharidi kompleksne grade stinruliraju imunoloski sustav i djelomicno snzhijaju razvoj tumora, Razgranati heteroglikani, koji nerijetko sadrfe glulmronslru kiselinu, osim u sljezu otkriveni su i u pirici, nevenu, kamiliei, brdanki, bije- 10j .imeli i nekim stranim ljekovitim biljkama (>sluzi, str. 16).

DJELOV.ANJE I mORAnA:

Biljne sluzi lokalno djeluju na kozu i sluznicu i sprjecavaju te ublatavaju sve vrste upala u cjeiolarpnom probavnomtraktu, kod proljeva, osohito u dojencadi i rnanje djeee, pri upali zelucane iorijevne siuzniee, 50- matskim zelncanim bolestima, cirevima na zelucu. Poseban je nacin uporabe ulkusna kura. Vazna je uporabalkod katara glasnica, kod promuklosti.kaslja, hripavea, upala usne ~upl.jine, kod paradentoze i rasta zuba u djeoe, Ohlogekoristimo kod upala na kozi, ssrbljive, suhe koze u djece 5 neuroderrnatitisom te svrbeza kote u starosti, Velike molekule sluzi mogu vezivati vodu, ps take kozu odevavaju glatkom i mekom. VruCi oblozi pospjesuju dozrijevanje ognejaka.

UPORABA U VETERINI:

Kod tv.rdog vimena i za omeksavanie cireva upotrebIjavanm obloge s toplom pastorn od korijena, Kod lmslja i pluenih bolesti, pri crijevnim bolestima, pro.ljevima i kolikama zivotinjama dajemo caj.

4\ NEZELJENA DJELOVANJA:

"Slje~ je ~Io prep~11lcljiv~ clraga. koja . r::eba hid sastavnim dijelom prirucne ljekame 1 prann nas na putovanjima i godi~njem odmoru, Tako cemo, naime, Izbjeci nebrojene neugodnosti.

PRlPRAVCI,

C:..v:

Dvije fajne Zlicice suhog korijena (mote i svjezeg) namocimo u hladnu vodu i ostavimo da odstoji nekoliko sari. Prije ispijanja ugrijemo do prikladne temperature. Vrecu vodu ne koristimo jer se shob koji se nalazi n drogi dielornicno zasluzi i sprjecava ekstrakciju biljnih sluzi, Taka spravljamo i caj ad listova i cvjerova, Koristimo ga i za ulkusnu kuru scrni sljez, str, 154.

Kad nemamo taja, korijen jednosravno ZvaCemo.

CAINE i\1JESAV1NE:

»anis, str, 182; »hrasr, str; 198; xislarrdski lisa], str, 78.

Katkad se preporucuje mjesavina jednakih dijelova korijena.Iistova i cvjerova sljeza, Caj spravljamo kao hladnu iscrpinu i pijemo po dvije do tri ~alice na dan. Druge cajne mjesavine spravljamo kao oparke, Kod kaslja i prehlsdeosobito 8U djelorvorne rnjesaVIne:

sljezov korijen podbjelov list komoracov plod list sulicasta trpuca I

sljezov korijen kornoracov plod anisov plod

Althaeae radix 25 g

Farfarae folium 25 g

Foeniculi fructus 25 g

Plantaginis lane, folium 25 g

Alrhseae radix Foeniculi fructus Anisi fructus

30 g 20 g 20 g

Za spravljan]e oparka uzimamo po dvije Calue zlitice pIVe ili druge rnjesavine. Na dan pijemo po tri sa lice vrnceg, medora zasladenog eaja.

sljezov korijen Althaeae radix 50 g

sljezov list Althaeae folium 30 g

korijen glatkog sladica Liquiritiae radix 20 g

Mjdavinu narnocimo u hladnu vodu, U njoj je drtimo pola sam, potom ugrijemo do temperatUle prikladne za pijenje,

Zasladeni caj pijemo kod kaslja, a nezasladeni kod ielucanib tegoba.

KOZMETIKA: >koza, str, 36

OBLOZI:

Tople ohJoge od eazmrvljene droge stavljamo na ognojke, kako hi prije dozreli i omeksali.

56

HRVATSKO LJ KOVITO BILlE

!7ircfosfahylos

u()a-UrSl

BILJ1<A:Arctostupbytos uua-ursi (L.) SPRENG, J'ORODr A: • RIG\CEAE

IVtEDVJETKA VI,UJESOVJ

%dl!J"eMaje lipiena !iekooila Gi(;:ka europsko!Ja yevera. !AJandam:

Baponci j fineipoceli su je korisHftjoJ clavno. :7Inlickipiseipopuf 'lJioskorirla/ Salena i Plifllja. nisu je spomiry'aiJ~ pa nedosfCfje u golouo soim s:reclryo(!lekounim kryi!Jama 0 !jebooi!om GiffU. Qj 1<1, sfogecfu 1!J'eeru'ci su spoznali wacenje merlo/elke u qeceryu mjehura i bubre!Ja..

DROGA:

UVAE DRSI FOLIUM; Vazdazelene listove ubiremo gotovo cijelo ljero. Mozemo koristiti j svjeze listove, ako nam odgovaraju. Droga ima slabasan, karakteristican miris i trpak, blago gorakokus.

STANISTE I RASPROSTRANjENOST:

Medvjetka raste kao prilegli grm po suhim, kamenitim obroncima i vrijesisrima u plaainskim predjelima (Velebit),

Brusnica (Vaccini1tm uitis-idaea L.) slicna je medvjetki i ce to rasm zajedno, Medvjetku ad brusnice najiakse razlikujemo po prileglim granama i po listovima koji na donioj strani nemaju rnrlje. Pokazalo se da je brusniea dobra zamjena za medvjetku, ako ne i bolja ad nje, jer zbog manje kolicine trjeslovina rnanje nadrazuje zelndac.

Vristina (Ctlll'll'flfl vrdgo1'is (L.) HulL.) zbog trjeslovina i ljupkih ruzicastih cvjetova karkada sluzi kao dodatak ~jnim mjesavinama,

HRVAT KO L)8KOVlTO BILJE

57

PRIPRAVCI:

CAl:

Jednu cajnu zlicicu smrvljenih svjezih ill snhih listova prelijemo hladnom vodom i ostavimo 6- L2 sari, kako bi 58 ekstrahirale aktivne tvari, Prije uporabe ugrijemo i na vrsku nota dodamo sodu bikarbonu. Pijemo po dvije do tri alice ua dan. jednako sprsvljarno taj od listova brusnice,

CAJNE MJE.SAVINE:

»kilavica, str. l26; >Ijupeac, str. 148

Kod upala mokracovoda i mjehura preporucljiva je rnjesavina:

medvjetkin list

zelen poljske preslice sljezov cvijet

kaduljin list

Uvae ursi folium Equiseri berba Althaeae flos Salviae folium

25 g 25 g 25 g 25 g

Od dviju cajnih zli.Cica mjesavine spravljarno uvarak j pijemo triput nil dan, po jednu salicu caja,

Kad je upala povezana s grcevima mjehnra i cestnn pritiskom na mokrenje:

medvjetkin list odoljenov korijen matienjakov list timijanova zelen

Uvae ursi foliwn Valerianae radix Melissae folium Thymi herba

25 g 25 g 25 g 25 g

Qd dviju cajnih i.ut::ica mjesavine spravljamo oparak i pijemo po jednu do tri salice na dan.

Kod prebJade mjehurs vrlo je djelotvorna rnjesavina:

brezov list rnedvjetkin list laneno sjerne. bedrenikin korijeu

Berulae folium Uvae ursi folium Lini semen Pimpinellae radix

25 g 25g 25 g 25 g

Dvije cajne iliCice mjesavine prelijemo hlsdnom vodom i osrsvimo da odstoji 6 sari, potom ugrijemo do vrenja, Pijemo tripnr na dan, po jednu salicu caja.

SASTAVI AKTIVNE TVARI:

Droga sadrzi hidrokinonske derivate arbutin (hi.drokinon-Bvglukozid, 12%) i metilarbutin (2%), trjeslovine galotaninskog i katehinskog tipa (15- -20%). flavonoide (prije svega hiperozid), triterpene i iridcidne glikozide (monotropein),

DJELOVANJE t UPORABA:

Arbutin i metilarbutin nemaju nikakav ucinak, Tek kad se u luznarom urirru razgraduju u hidrokinon i metilhidrokinon djeluju snazno bakteriostaticki i dezinficirsju mokracu. ajucinkovitiji su tri do eetiri sata nakon ispijanja Caja. Kod spravJjanja caja drogi dodajemo natrijev hidrogenkarbonar (sodu bikarbonu), kako bismo dobili bazicnl urin, 1b dodamo postizemo i uzivanjem povrca, Kod laksih upala mjehura j mokracnih organa, medvjetku mozemo koristiti sarni, kod vecih se poreskoca uvijekmoramo posavjetovatis Iijecnikom. U narodnoj se medicini koristi kod bubreznih bolesti, upala mjehura, kod ka.menaca, mokrenja u krevet i kronienih proljeva. Kako rnedvjetka sadrzi velike kolicine trjeslovina koje nadrazuju zeludac j kod osjetljivih osoba uzrokuju povracanje, ucinkovito je mozemo zamijeniti liscovima brusnice, Koristenje listova brusnice gotovo je nepoznato, iako brusnica ima jednako hidrokinonskih aktivnih tvari koliko i rnedvjetka, a pritom sadrzi bitno manje trjeslovina,

4\ NEZEL]ENA DJELOVANJA:

'" Kod uzimanja caja od medvjetke urin pop rima crvenkasm boju, sto bolesnike cesto nzneruiruje, To je nepotrebno, jer je rijec samo a dokazu da drcga djeluje. U bolesnika 5 osjetljivim ielucem i u djece ellj katkada uzrokuje belove u zelucu i povracanje, U tim shieajevima medvjetkn zamjenjujerno listovima brusnice, koji sadrte manje trjeslovina,

CaJ ad medvjetke De smijemo piti dulie od tjedan dana.

58

HRVATSKO LJEKOVITO llILJE

~rnica montana

BILJKA A'J71;ica montana L. PORODICA: ASTERACEAE

BRDANKA. MORAVKA. ARNIKA GLAVQ(.1KE

~1110"_ !J3rrfaabaje lao !/ebouila 6i;;1a bila }Jo~ala i nasim precima,

jos od 16. sloYecJa. Q/brzo je Zabua(;iyuci SO?i?.! cfJ'eIolvornosh' zauzek

uaiao nyrulo meriu slar!,pm g'e.kouilim 6i/;:k.ama. :J)anas mcdemo reei

cia je jeclna oel ncg'poznai(/ib. i ncgcesee boriiienih 6i§'aka a narodnoj meclicini Xd z:/ezine uporabe ner!JeLko tlalazi do nepraoilnoslI~ osobilo koel unularrye primJene, prtje bo/'e se borisntb ireba upozaaii supozoresfima.

DROGA:

ARNICAE FLOS: Sakupljamo cvjetove, kojima odstranjujemo pricvjetne listoveglavice. Katkad ubiremo j susimo cijele glavice, Dobro osusenu drogu cuvamo u zatvorenim posudama, Ima snazan, aromatican rniris j aromatican ljnt okus, Danas se brdanka jos ubire u prirodnim stanistirna iako je u mnogim zernljama zasticena.

U nekim se krajevima koristi podanak (ARNlCAE RH1- ZOMA) ili cijela biljka (bez korijena) u cvatn (ARNlCAE HERBA).

STANI~TE I RASPROSTRANJENOST:

Ponegdje jos raste na kiselim livadarna, sjenokosarna, planinskim rratinama, od nizina do visokogorskog pojasa. U nizim predjelima postaje osobito rijetkom, vise zbog intenzivnog gospodarenjs nego zbog ubiranja. Zasticena je.

SRODNE VRSTE:

Brdanku je tesko kultivirati, a za drogu se ubiru. uvelike kolieine cvjecova, pa njezino mjesto pornalo preuzima americka livadna brdanka (Arnica chamissonis Less.), koja se napoljima uzga]a za porrebe farmaceutske industrije.

SASTO]CI I AKTIVNE TVARI:

Sastojci brdanke vrIo su dobra .istrazeai, a uporaba se vecinom temelji na dugogodisnjim opazanjima U narodnoj medicini i medicinskim pokusima, Zuckastocrveno, gusto eterieno nlje (0,2-0,3%) sastoji se ad monorerpena i seskviterpena, npr. timol, rimoleter, feIandren, mircen, humulen, kadinen, kariofilen i brojni drugi, Za djelovanje brdanke najvazniji su seskvirerpenski laktoni kelenalin, arnifoIin i drugi. U cvjetovima se nalazi mnogo flavonskih i flavonolnih glikozida, a usto joS i triterpenski alkohol arnidol i faradiol, karotenoidi, fenilkarboksilne kiseline, kumarini, poliacerileni i pirolizidinski alkaloidi.

HR ATSKQ LJ xovrro BLLJ E

DJELOVANJE J UPORABA:

Brdanka uglavnom.ima vanjskn prirnjenu. Posljedn 'ih se godina najjace djelovanje pripisnje kelenalinu i njegovim derivatima, koji djeluju snazno anriflog.istitki (protuupalno)i aatisepticki. Ismdobno zbog analepticnog ucinka poticu fad disnih organa, srca i krvotoka. U djelovanju ih podrzavaju j f1avoni. Zbog twa djelovanja brdanku koristimo kod rana od udaraca, kontuzija, uganuca, i~ca~eJ1ja i ostalih posljedica ozlJeda i nesreca. U narodnoj medicini najce~6 je odabir pri povrsinskim upalama vena i kod tromboza, reumatskih regoba, bolesti misita i zgJobova, uboda insekata i npala sluznica, osobito usta i zelrijela. Brdanka se iznutra koristi II ohliku gotovili pripravaka, npr. kao tonik za sree i krvorok, Unutarnja primjena kod bolesri zeluea koja je poznata u narodnoj rnedicini, danas je sporna i izrazito neprepomeljiva.

Kelenalinski derivati u vecirn kolicinama djeluju toksiena na srce i uzrokuju alergije, I kod vanjske primjene moguc je nastanak alergija. Kod prvih znakova crvenila i koznih osipa prestajemo 5 Iijecenjem i vise ne koristirno brdankn, U pokusima na ZivotioJal11a dokazana je stimulacija imunoloskog sustava i cirotoksicno te anritumorno djelovanje, koje je djelomicno povezano s kelenalinom i njegovim derivatirna, Poboljsan]e imuniteta vjerojatno uzrokuju polisaharidi, Aktivne rvari americke brdanke slime su tvarima obicne brdanke, pa se tako i u dielovanju bimo ne razlikuju.

UPORABA U VETERINI:

Razrijedena tinktura koristi se '43 Cis6enje rana i kod rana koje ne zacjeljuju. Kod upale zglobova prrpremaju se oblozi, Dodavanjern snhih zelenih dijelova biljke u stocnu hranu sprjeeava se nastanakkolika.

II, N ZELJENA DJELOVANJA:

,r, Pri duljoj uporabi brdanke na ostecenoj koii (rane, otvorene nne koje ne zaejeljuju) lako dolazi do koi.nih ostecenja s mjehnritima ili nastanka ekcema, fkad vetih koncenrracija poprilicno cesto delazi do toksicnih i alergijskih koznih reakcija, ajceSce su ked bolesnika koji su alergleni na os tale glavocike, npr, kamilicu, neven ill stolisnik,

PRIPRAVCI:

CAJNE MJESA VINE:

Iznutrs se brdanka koristi u mjesavinama s dmgim sastojcima,

Kod iscrpljenosri i s njom povezanih srcanih tegoba (nakon infekcija, sportsko srce, u klimakreriju) odlicna je rnjesavina:

zutikova kora rutvicina zelen ruzmarinov list stolisnikova zelen brda nkin cvijer

Berberidis cortex Rutae herba Rosmarini folium Millefolij herba Arnicae flos

30 g 30 g 20 g 15 g

5g

Na dan treba piti jednu do dvije salice oparka, spravljenog od dviju cajnih zlitiea rnjesavine.

Ova mjesavina irna snazno antisepticno djelovanje, a koristi se kod zagnojenih rana, U oblikn obloga ill kao sredstvo za ispiranje.

brdankin evijet Arnicae flos 20 g

zelen gospine rrave Hyperici herbs 20 g

kamilicin evijet Chamornillae Ilos 20 g

sapuuikin korijen Saponariae radix 20 g

rimijanova zelen Thymi herbs 20 g

Oparak spravljamo od dviju jusnih tliea rnjesavine j jedne litre vode, Pokriven treba stajati 5-10 minntao M1aku ili hladnu rekucinu koristimo za ispiranje rana ill za obloge.

TrNKTURA:

Knpuje se \l ljekarni ili je priredujemo sami, Pet g suhih cvjetova brdanke prelijemo sa 100 ml 70%m.og alkohola, Ostavimo da se namace 2-3 tjedna, a u meduvremenu posudu vise puta prorreserno; potom oeijedimo rekucinu i po mogucnosti je cuvamo 11 tamnim staklenkama. Tinkmra se mote koristiti dulje vrijeme. jednako tako, mozemo je pripremiti s domacom rakijom. Uvijek je koristirno same razrijedenu. Za grgljanje uzimamo jednu jU~J1U i.liC\l tinkture na 250 ml vode, za obloge jednaku kolieinu tinkture na pola litre vade.

UlJE ZA MASAZu:

Mozemo ga prirediti sarni, tako da jedan dio suhe droge prelijemo sa pet dijelova kvalitetnog ulja (rnaslinovo, suncokretovo). Takvo u1je koristimo za masaze kod bolesti rnisica i zglobeva .

HOMEOPATSKI PRlPRAVCI:

U homeopatij.i se za vanjsku primjenu kod rana, modrica i npale vena koristi cijela cvatuca biljka. Iznutra se koriste iscrpine iz korijena, zajedno s biljkama koje povoljno djeluju na srce j krvotok.

59

60

HRV TSK LJEVOV1TQ BILJE

, Pelin &e joJ od davnine smalra /g'ekom hod iekcanih,jelrenilz i iucnib. leyoba. 'lJomo()ina SU mu stepe isfocne europe i srechsf!je !7JZ1je. Vrlo se rano uzyc:ja.o lao !jekoui!a. bi(;ka.1 pa. se .rasprostranio po c!Je!oj europi i -!/evernc:i !JlJriei qj {Jurop; ga proi spaz:nirge opal iz samostaaa !Reicb.enau no 23odenskom jezeru} 72Jalq/rid dJrabo. Qj zbirci pjesama JEorlufus osiaoio je izo/"esda 0 g'ekovi/im bi!;karlla i zyYilou(!/primjem' u 9. sl. Qj nasc:! narodnoj mechcinipelin se smatra soeslraao ucJ.n.ko()11om bi(;".kom.

!7lrfemisia absinllz.ium

'BILJKA: Ar1:e'misia absintbizt'flZ L. Po RODlCA: STERACEAE

,PRAVI PE[.IN, VRTNT PELIN, PRLIN L.AVOCnm

DROGA:

ABSINTHIJ BERBA: U srpnju i kolovozu ubiremo cvatnce, razlistale mladice j prizemne listove. Kvalitetna drogs ima vrlo malo dijelova stabljike. OSl1- seni pelin arornaticna je mirisa i aromaticna, izrazito gorka okusa.

STANISTE I RASPROSTRAN]ENOST:

U nas raste na suhim livadama i starim zidovima, uglavnom u primorskim podmciima. Cesto ga kultiviramo 11 vrtovima, Zbog snazna rnirisa u svojoj okolini dje-

(~~:=ii> lorvorno uklanja lisne usi i druge stetne kukce,

SRODNE VRSTE:

Pravom pelinu je slican obicni pelin (Artemisia v7Jlgm'is L.). Jedina je razlika to

sto su mu listovi srebrnkasro dlakavi Sarno s donje straae, ernaju karakteristiean miris, a

o1...'11S je tek jedva primjetno gorak. Zelen se ponegdje koristi u kuhinji, za arornatiziranje mesnih jela, I omiljena zacinska biljka esrragoi ili troskotnjaea (Arte11tisia dl'{/'CUl1C1.llus L.) pripada isrom rodu, Svojim ugodnim, slatkirn i blago ljutim hlapivirn uljem potice probavu i poboljsava okus mesnim jelima salatama j slasticama ad brasna, U Francuskoj se estragon cijeni kod spravljanja biljnog octa i senfa.

SASTAV r AKTIVNE TVARI:

Droga sadrzi etericno ulje (0,2-1,5%) u kojem se nalaze kamazulen, tujon, tujol i drugi sastojci, Vazne su gorke tvari, kao sto su seskviterpenski lakton absintin te njegov izomer anabsintin. U zeleni se nalaze j brojni Havonoidi, osobito glikozidj kemferola i kvercetina, smole, trjesl.ovine i mnogo kalija, Etericno ulje koje e dobiva vodenorn desrilacijom tamnozelene je do modrikaste boje, zbog

HRVATSKO LJEKOVITO BLLJE

61

kamazulena koji nastaje pri destilaciji pretece artabsina (skamilica, str. 80; sstolisnik, str. 38). Tujon, koji je sastavni die ulja, otrovan je, ali u kolicinama koje kod pravilne primjene ulaze u vodenu otopinu ne uzrokuje nezeljena djelovanja (>kadulja, SCI'. 212).

Alkoholni pripravci nisu prikladni za uporabu iznutra, jer se u alkoholu otapa vise ulja nego u vodi, Za spravljanje alkoholnih pica uporaba pelina je zahranjena, Spravljaju se iz vrsre pelina s rnalenim kolieinama tujona (pontski pelin),

DJELOVANjE I UPORABA:

PetiD je tipiena droga kod koje djeJuju gorke tvari i etericne ulje (mllffrUm qromn.ti(;ll'lH). U narodnoj medicini smatra se iznimno dobrirn stedstvom kod.losih zelueanih funkcija (stomahik), neprirnjerene probave (karminativ) i zucnili tegoba, Zbog gorkih tvari djeluje kod slaba teka, probavnib tegoba kao sto 81.1 podrigivsnje i na petosr zeluca i trbuha; isrjeruje vjetrove j potice djelovanje zuCi. jegov utjecaj na glatke rniSice koji je povezan s boljom prckrvljenoscu, osobito trbu§nih organa, ponce menstrnaciju i uhlazava grceve pri porodaju. Srnatra se sredstvomkoje poboljsava rad hormonalnih zlijezda, osobito nadbubresne zlijezde. Time objasnjavamo j njegov vet dugo poznat povoljan utjecaj na krvotok, Sroga je uporaba pelina opravdana kad svih oblika slabosti nakon teskih infekcijskib bolesti, kod metnji metabolizma kao to su gojaznosr, dijabetes, ulozi i reuma. Uknpan ucinak droge dopunjava i njezino djelovanje na pojaeani rad bubrega. toga se pelin smatra [ednom od najboljih Ijekovirib biljaka, ali iskljucivo uz prsvilnu primjenu.

UPORABA U VETERINI:

Pelin je u stocarstvu korisna Ijekovita biljka. Urnijesan u hranu, pojacava apetit domacih zivotinja koje irnaju probavne tegobe zbog promjene vrste hrane. Poboljsava rad jerre i iua. Izvana koristimo obloge kod ozIjeda, cireva i rnodrica.

1;\ NEZE J~NA DJELOVANJA:

,r, Kod primjene propisane niske doze pelina ne ocekuju se nezeljena djelovanja. Uvijekga pijemo samo krsce vrijeme, Alkoholne j vinske iscrpine koje su optepoznate u narodnoj medicini nisu prikladne za uporabu iznutra, Pelin nikada De koristimo za vrijeme trudnoce i dojenja.

PRfi>RAVCl:

CAl,

Od pola do jedne cajne zliCice droge spravljamo oparak koji stoji same 3-5 minuta, Mora biti svijetIozute boje. Na dan pijemo po jednu salicn na vise razlieitih nacina, Koli6nu razdijelimo po obrocims i eaj pijemo pola sata prije jela ili tijekom dana u man jim gutljajima, Ako ga ne zaslsdimo, vrlo je gorak.

CAINE MJESAVlNE: »glatki sladic, str, 120

Vrlo dobra rnjesavina za »ci~6enje« tkiva i pojacani rad svih tlijezda probavnog rrakta:

pelinova zelen borovicin plod vodopijin korijen andelikin korijen koprivina zelen

Absinthii herba juniperifrucms Cichorii radix Angelicae radix Urticae herbs

15 g 15 g 20 g 20 g 30 g

Dvije eajne f.liCice rnjesavine stavuno U hladnu vo~ du i ugrijemo do vrenja; nakon toga treba odstajati 3 minute. Pijemo ujutro i navecer, po pola salice toplog caja,

Na rad zeluca, jetre i i.uCnog rnjehura vrlo blagotvorno nriece mjesavina:

p elinova zel en Illis in thii h erba 20 g

matienjakov List Melissae folium 10 g

mravincova zelen Origani berba 20 g

tetrljanova zelen Marrubii herba 20 g

List paprene metvice Menthae pip. fOUUUl 30 g

Od dviju 6:ljn.ih zlicica rnjesavine spravljamo oparak i pijemo po jednu salicu, pols sara prije svakog obroka.

Tipicna cajna mjesavina droga s gorkim tvarima koje utjecu na probavu i pojacavaju tek

naraneina kora

list gorkog trolista pelinova zelen ~aka1jova zelen zelen kieice

Aurantii pericarpum 20 g

Menyanthidis folium 20 g

Absinthii herba 20 g

Cnici benedicti berba 20 g Centaurii herba 20 g

Od eajne ili6ce miesavine spravljamo oparak i U manjim gutljajinla pijemo po jednu do dvij e salice na dan.

62

HRVATSKO LJEKOVITO BIL.lE

'BlT.JKA:Avena sativa L. PORODICA: POACEAE

ZOB TRAVE

Zob je u 0uropu dafla iz !JJ(aIe !7lzzje. Yhznalo je da se uzgqjala j08 u 6a.krenom cIo6u,jer su arheofozi u astacima. sojem'ifarskili nasega. osim pieaice i razipronas!; i z06. !Plimje U sUOjZm spisima gouori 0 germans.kOj' paulei uzgo/a. zobl;jer im je .kasa od 20bi glauni sasf?Jak prearane. Qj sredryo(ie.koonf!i medicini borisfila se za obloge hod cireua ijurunkula te bao r/!Je/a bod pro6aunili legoba. 0ue/a J-bfdegarda preporuCiuala Je bupe(;i"

od zObene slame bod uioga i uzeiosti. XaglasLia Je cia »20b cOo/ebu bisiri dull

i um« 7Janas zob nije samo d!;elehc.kiprehrambeniproizuodi ziuo!irys.ka ban a, nego 2bog sposobnash' umiriua.rya. dob/oa soe oecu uainosi i u medicuu.

DROGA:

AVENAE FRUCTUS: Zreli se plodovi melju u brasno i upotrebljavaju za proizvodnju zobenih pahuljica.

AVENAE HERBA: Zobena zelen s korijenjem ubiremo u vrijeme cvamje. Droga ima karakteristican miris koji podsjeca na slamu i sladak okus, U ustima je blago sluzava.

AVE AE STRAMETUM: Zobenu slamu koja preostaje nakon vrsenja koristimo izvana za kupelji.

STANISTE I RASPROSTRAN]ENOST:

Zob knltiviramo, cesto se javljai samoniklo.

SROD VRSTE:

U nas Taste jo~ nekoliko divljih vrsta zobi koje nisu istrazene. Druge vrste trava zajedno s ostaeima livadnih biljaka koristimo kao trine od sijena (GRAi.\1lNIS FLOS) za spravljanje ljekovitih kupelji ili obloga kod upalnih procesa rnisica i zglobova.

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Plodovi i Iistovi kultiviranih vrsta zobi sadrze steroidne saponine (avenakozid A i B). U korijenju se nalaze triterpenski saponini avenacin A j B, koji djeluju snazno antibioticki i antimlkoticki. Iz sjemene lupine izolirani su glikozidi vanilina i indolni alkaloid gr:amin. Plodovi sa(lr?; 50-60% skroba, 14-15% bjelancevina, slobodne aminokiseline, puno vitarnina (osobito razlicite vitamine B i vitamin K), velike kolicine mineralnih tvari, a medu njima i bor. Zelen sadrzi velike kolicine kremene kiseline,

H RVATSKO LjEKOVITO EILJE

63

DJELOVANJE I UPORABA:

Triterpenski saponini zobi sprjecavaja rase gotovo svih vrsta bakterija i gljivica, Iscrpine it evatuce zeleni umiruju, pa ih koristimo kao {caj ili tinkruru kod zivtane iscrpljenosti i nesanice. To djelovanje vierojamo irna alkaloid gramin, u kombinaciji s drugim sastojcima. U srednjoj Europi sve su omiljeniji pripravci od zelene zobi; bolesnici govore 0 blagotvornom djelovanju i kod slaboga srca i krvotoka, koznih tegoba i spolnih smemji. Iscrpina iz svjei.e biljke pomaze .i U odvikavanju od pusenja cak i u odvikavanju od opijuma i morfija. Vjerojatno je i kod takve nporabe gramin kao derivat triptofana vazna aktivna tvar, Zbog velike koliciue esencijalnih aminolciselina i mineralnih tvari zobene su pahuljice jedan od najboljih dijetetickih prehrambenib prcizveda ..

PRIPRAVCI:

CAl'

Dvije do tti cajne zli6ce suhe zeleni spravljamo kao oparak i ostavljamo da odstoji 15 minuta. Pijemo po dvije do tri salice caja na dan. Takav ca.j koristimo i za pranje koznih ekcema i kotnib bolesti prouzrocenih gljivicama.

TlNKTURk

20 g suhe zeleni prelijemo sa 100 ml 70%-tnog etanola. Ostavimo da odstoji dva tjedna; za to vrijeme posudu vise puta protresemo, Na dan uzimamo po 10 kapi, a kod nesanice prije spavanja i dvostruku kolicinu.

KUPEL11:

500 g narezane zobene slame iii osusene zeleni prelijemo dvjema litrama vruce vode i ostavimo da odsroji 20-30 minuta, a potom tekueinu dodajemo u kadu,

Koristimo je za poticanje metabolizma koze i prokrvljenosti kod reume, nenralgija, kronicnih ekcerna i nedovoljne prokrvljenosti udova.

Sjedete kupelji pomazu kod trbusnih regoba u zena, crijevnih kolika i bolesti mjehura.

UPORABA U VETElUNl:

Vee je dugo poznato djelovanje zobi na konje. Vanilinski glikozidi sjemene lupine snaze ih j okrjepljuju,

1 NEZELJENA DJELOVANJA:

,~ Rod prevelikih kolicina tinkrure ill drugih pripravaka mote doci do glavobolje.

64

HRVATSKO L]EKOVITO BILJE

:..J3 erberis vulgaris

Ell.)KA: Berberis vulga1'is L. PORODICA-: BERBERJDACEAE:.

OUeNA 2UTCKA ZUTIKE

QI naroc/n(i medicini zuliba je urlo oaian j01 odsreclnje!fG vl/ekz.

Qj ob/Dw pripraoaka za va~jsliU i ut2ularnju uporabu .horislila se Joel

slabog rada jeire i zr.Jcnog mjeAura, borf zu/ice~ zatoora, sfabogapeh'fa l reumals.kth fegoba. ZreJj su se plocloui boris/iii ZG spraog'anje SObOVG} _marme!ada, a bacl1!o i ocla. Qui sa Ii naciniprio:gene do danas zaprauo dobi;i znaasloena po/urdu, premda iufIbu korisfimo saaio U !10/ovim

• ..' y • • - . - ~..".. •

prpraVC1ma I ca;mw w:lesaumama.

DROGA:

BERBERIDIS CORTEX: U kasnu jesen uzimamo koru, kako nadzemnih tako i podzernnih dijelova biljke. Na nnutarnjoj strani kora je jarkozute boje (berberin) i ima gorak okus ..

BERBERIDIS FOLIUM: Katkad se ubiru i suse listovi.

BERBERIDIS FRUCTUS, U kolovozu ili rujnu sakupljaju se plodovi bez pereljki, Preradujemo ih u sokove i marmelade, a suhe koristimo kao dodatak dornacirn cajnim mjesavinama.

STANI$TE I RASPROSTRAN]ENOST:

Raste po zivicama, svijetlim sumama j obroncima obraslima gnuIjem, u cijeloj Hrvatskoj, ad nizina do placinskog pojasa,

SRODNE VRSTE:

Kao ukrasnu biljku S vazdazelenim listovima u vrtovima nzgajamo mahoniju (Mahrmia aqllifolrlnll (Pursh) Nurt.), cija je domovina u pacifickim sumsrna Sjeverne Amerike, Indijanci su je rabili kao sredstvo za povracanje (emetik), kao tonik, kod

proljeva i kod koznih bolesti, Danas i u Europi s poprilicno velikim uspjehom homeopatske pripravke

(tinkmra i mast) koristimo kod psorijaze. Aktivne tvari mahonije sprjecsvaju jako oroznlavanie pousmine j

nastajanje upala (>1<OZ3, srr, 30).

HRVATS 0 LJEKOVITO .BfLjE

65

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Lisrovi sadrze tek rna 10 alkaloida, vise ih ima u kori nadzemaih dijelova biljke (5,5%), a najv1~e u kori korijena, Glavni Sl.1 tipovi alkaloida izokinonski alkaloidi (berberin), bisbenzilizokinolinski alkaloidi (berbamin j oksiakantin) te apofini (magnoflorin). Zreli plodovi ne sadrze nikakve alkaloide nego velike kolidne organskih kiselina, vitamina C i mineralnih rvari.

DJELOVANj'E I UPORABA:

Zutika prije svega potice [ad glatkih misica zut':ovoda. Utiece i na rad bubrega i odvodnih mokracnih putova, na srce i optok krvi, Glavne su aktivne tvari droge prije svega alkaloidi, koji utjecn na glatke mi~jce matemice, poboljsavaju kapacitet srca j sprjecavajn nepravilan rad srca, snizujn krvni dak i umiruju, Pokusi na tivotinjama potvrdili su 1 diureticno i kolereticke djelovanje tutike. Alkaloidi berberin i berbamin sprjezavaju ramo) mikroorganizama. Zbog gorka okusa zutika poboljsava apetit i djeluje kao tonik, Koristimo je kod zelutanih i enjevnib bolesti, kao j Jette i zl1cnog rnjehnra, a cesto i kad bolesti bubrega j odvodnih rnokracnih putova disnih organa, Stell i optoka krvi, kao sredstvo za snizavanje tje1esne temperature za »cHcenje krvi« te za pospjesivanje menstruacije. Kod upale ocne spojnice koristimo gotove kapi Z3 DO S berberinom.

NEZELJENA DJELO ANJA:

Unaroc cesto] uporabi u gotovim pripravcirna, riisu poznata izrazenija nezeljena djelovanja. I cisti berberin j njemu srodni alkaloidi razmjerno su neotrovni. Za vrijeme trudnoce nikako ne smijemo uzimati drogu, jer stimulira marernicu,

PRIPRAVCI:

CN'

Od jedne cajne i.licice droge (1 g) na salicu vode spravljamo uvarak, Ca.; od futikove kore koristimo same prems upntama lijecnika, a ta.j od listova motemo koristiti sami.

CAJNE MJESAVlNE:

Zutiku koristimo samo u i:'ajnim mjessvinama. Kod slabosti srca, nakoninfekcija, kod povecanog srca i klimakteri jskih tego ba koristimo ovu mjesavinu:

zutikova kora rutvicina zelen rufmarinov list stolisnikova zelen brdankin cvijer

Berberidis cortex Rurae herba Rosmarini folium Millefolii herba Arnicae flos

30 g 30 g 20 g 15 g

5g

Od jedne do dvijecajne zlice mjesavine ria sweu vode spravljarno oparak i pijemo po jednu do d ije salice na dan.

Na jetru, zeludac, crijeva i optok krvi djeluje ova mjessvina:

Z1.ttikova kora Berberidis cortex 20 g

idirotov podanak Calami rhizorna iO g

zelen obicnog tetrljana Merrubii berba 20 g

zelen obiene turice Agrimoniae herba 20 g

stolisnikova zelen Millefolii herba 30 g

Dvije cajne iliCice mjesavine spravljamo kao oparak, Pijemo dvije do tri salice na dan, pols sara prije jela,

66

HRVATSKO LjEKOVlTO BILJE

:B elula pendula

BI[JKA: Betul« pendula ROTH. PORODlCA:Bli:TU'LACEAE

OmCNA.B R£ZA BREZE

diari r5lavem; ali i drugi J:laFodi; brezu, su stovall kao soeto eIruo. o 1!J'ezinojprimjeni u medicinipoznafo je feft maio loga. r5veia J-filJegarda iz :JJjngena preporucr.ge kariSlenJ'e lismh pupo!Jalta boc/koinib. osipa l/urunkula. 7Janas se brezouo Ii/ce smaira r.!je!oJ/Jornim bi!Jnim diurel'ikom .ko/i· bolesnici uglaunom dobro podaose.

DROGA:

BETULAE FOLJUM: Ljepljive mlade brezove listove beremo u svibnju, posto breza ocvate. Proljetnu kuru zapocinjemo lisnim pupoljcirna, a kasnije koristimo svjeze listove. Droga ima karakteristican miris j gorka je okusa,

BETULAE CORTEX: Uzimamo korumladih grana i susimo je,

BETULAE GEMMAE: Ljepljive brezove pupoljke beremo prije cvatnje, brzo ih posusimo i Cuvamo u dobro zatvorenim posudama, jer sadrze hlapivo ulje. Iz njih se destilira i etericnoulje, koje dodajemo brojnim pripravcima za bolji fast kose.

STANISTE I RASPROSTRAN]ENOST:

Raste uglavom a kopnenim dijelovima HITatske, u nizinskom i gorskom pojasu.

SRODNE VRSTE:

Srodna cretna breza (Betula pl1bescens Ehrh.) raste kod .nas u tresetistima i na tresetnim tlima. Zbog gotovo istih aktivnih tvari prihvacena je u farmakopeji, pa je rnozemo sakupljatii koristiti

kao obienu brezu ..

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Listovi sadrze flavonoide (1,5%), npr. hiperozid, triterpenske saponine (3 %), etericno nlje (0,05- -0,1 %), merilsalicilat, smole, katehinske trjeslovine (8%) j gorke tvari, Kora sadrzi etericno ulje i metil alicilat, Pupoljci sadrze najvise hlapivoga ulja (4%) u kojem se nalazi glavna akrivna tva! seskviterpenski alkohol betulol.

HRV TSKO L]EKQVIT BILJE

67

DJELOVANJE I UPORABA:

Breza je debar diuretik kod svih bolesti bubrega, mokracnog mjehura, vodene bolesti i slicnih vodenih oteklina organizrna, Kolicina rnokrace povecava se pet puta, a istodobno se iz k:rvi i tkiva ubrzano izlucuje mokracna kiselina. Znakovi bolesti (osobito bolovi u zglobovima) kod reumaricnih bolesti j kostobolje ublatavaju se, kao j kronieni katar mjehura i tegobe pri uriniranju, Kod kronicnih koznih bolesti pijemo ea; iIi cajne mjesavine kao kuru, koju dopunjujemo i kupeljima od brezove kore, Hlapivo ulje i brezov sok koji se u proljece dobiva busenjem drveta dodaju se kozmetiekim pripravcima Z3 njegu kose.

PRIPRAVCI:

CAl:

Jednu do dvije ju~ne zliee brezovih listova spravljamo kao oparak, koji pokriven treba stajati 10-15 minuta, Tri do cetiri puta na dan izmedu obroka pijemo svjere spravljen, nezasladen caj.

CA]NE MJE5A VINE:

»[aglac, str, 194; pirika, str, 96; cmi trn, str. 196

Za izlucivanje tekueine prikladna je ova mjesavina:

list brezov Berulae folium 60 g

korijen glatkog sladica Liquiritiae radix 20 g

zelen obicne zlatnice Solidaginisvirg. Herbs 20 g

Od dvije tajne ZliCice rnjesavine spravljamo oparak ili uvarak, Pijemo po tri salice caja na dan.

KUPELjI:

Od 100 g kore i jedne litre vade spravljamo uvarak te ga dodajemo u kadu,

MAsA2E:

U Finskoj se za masazn u sauni koriste svjeze, prolistale brezove grancice .

KOZMETJKA: »koza, str, 35

U_PORABA U VETERINI:

Caj od brezove kore (dvije do tri jnsne ilice na 250 ml vode) kao uvarak koristimo za Ci§cenje rana, Kojiput se keristi brezov katran, za lijeeenje fnrnnkula j drugih koznih tegoba. Brezovi pupoljci i mladi listovi namoceni u voenu rakiju ili 40%-tni alkohol pomazu kod upala i natecenih zgLobova demacih Zivotinja.

NEZELJENA DJELOVANJA:

Kod uzimanja caja n navedenim kolicinama nema nikakvih nezeljenih djelovanja.

68

HRVATSKO LJEKOVITO BJLl'

:JJ .rassica illgra

BIL.JKA; Bmssica nigra (L.) KOCH. PORODIC!\: B"RASS[CACEAE

CRNA GORUSICA KRST~STCE

90rusica je arlo om.0ena u narodnoj mech"cim; u hO/Oj se i danas horisli cesfo i u nC!j.razhcil!jim ollieima.:los su stari .9rci i !J(im!jani za 2a~in./azye jela ra6i.1ipripraoke sheae nas?jgo:rusici QI srednjem o!.ie.ku su se yorusicom f(jecile I.l1isidne} zivcane i reumaiicne feg06e.

DROGA:

SINAPIS NTGRAE SEMEN: Kao drogu koristimo zrele, osusene, crnosmede sjemenke razlicite velicine. Nemaju miris, a aka ih zdrobimo i pornijesamo s vodom, mirisu na hla pivo ul je gorusice. Isprva uljast okus brzo se mijenja u kiselkast, a potom i ostar, ljut oms.

STANISTE I RASPROSTRANJENOST:

Gorusicu kultiviramo, ali je katkada pronalazirno i samoniklu, Tesko je razliknjemo ad drugih knltiviranih krstasica sa zutim cvjetovima.

VRSTE SUCNA DJELOVANJA:

Vetina rodova porodiee krstasica sadrsi glukozinolate iz kojih nakon raspada glikozidne veze nastaju hiapiva ulja sa sumporom, vrlo osobita mirisa, Bijela garusica (Si71apisalba L.)ima ruzicaste do crvenkaste sjemenke (51 APIS ALBAE SEMEN). Vece su od sjemenaka erne gorusice, zaobljenije i imaju slican, iaka ne taka izrazito ljut oms. Sjemenke bijele gorusice sadrze sinalbin (2,5%) iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksibenzilno gorusicino ulje, Brojne drnge rodove te porodice kaozaeine koristimo i u narodnoj rnedicini. Najpoznatiji su men (A171lO1'O-cia rusticana) s izrazito baktericidnim ucinkom, po tocarka (Namwtitl'llt officina/e), vrzina repica (Brassica TltlPllS), repa (Brassica t·apa), rotkva (RaphamlS sativus), riga (E1'lIca sativa) i brojne druge. I neke biljke koje s njom nisu u srodstvu sadrze hlapiva ulja sa snmporom. U tu skupinu pripada i dragoljub (Tropaeolum majlls). U njegovoj dornovini, u Peruu, starosjedioci ga uspjesno koriste pri lijetenju zagnojenih una. Listove ill zelene plodove zbag ugodna mirisa i okusa koristirno kao dodatak zelenirn salatama,

H-RVATSKO LJEKOVITO BILJE.

69

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Sjemenke erne gorusice sadrze glikozid sinigrin (1,0-1,2%) iz kojeg dobivamo priblizno 0,7% alilnog hlapivog gorusicinog ulja. Crna i bijela gorusica sadrze punc masnoga ulja (30%), zbog kojeg se i uzgajaju, sluzi (18%) i bjelancevine.

DJELOVAN)E I UPORABA:

Kod unn tamje primjene, droga okrjepljuje rad zeIucanih i crijevnih tlijezda, osobito kod regoba koje su posljedica nedovoljne prokrvljenosti sluznice. Pretjerane kolicine i preduga primjena dovode do nadrazivanja i upala zelucai crijeva. Kod izlucivanja preko bubrega, hlapivo ulje djeluje diuretieki, Prevelike kolicine nadrazuju bubrege. 'Izvana je npotrebljavamo kod misicnog i zglobnog reurnatizma, upale Zivaca i kongestije plnea. I kod jakog bronhirisa, infe.kcija s povisenom ternperaturom i upale plnca oblozi donose olaksanje i poticu fad disnih organa i krvnih sudova. Snazno nadrazivanje koze u kratkom vremenu dovodi do crvenila j osjecaja pecenja, ali istodobno j brzo ublazava bo.1.

PRIPRAVCI:

Kod unutarnje prirnjene uzimarno 10-15 sjemenaka iii na vrsku noza, gorusieina brasna.

Aktivne tvari poricu cad probavnih Zlijezda, poboljsavaju probavu i apetit, Sjemenke uporrebljavamo za zacinjanje kiselih krastavaca i izrsdu senfa,

KATAPLAZMk

Od gorusicina brasna spravljamo kasaste obloge (karsplazme). U pocerku brasno mozerno pomijesati s rnljevenim lanenim sjemenom ili jecmenim brasnom,.kako bismo u blazili njezin ucinak, Svjefe ml] eveno brssno prelijemo toplom vodom (do 40"C, mace unistavamo enzime), nanesemo na lanenu krpu i drzimo na bolnim dijelovima, sve dok ne osjerimo pecenje. Potom ostatke dobra ispererno i jako crvenu, blago natecenu i osjedjivu kozu namazemo kremom ili puderorn.

KUPELJI:

U plamenu vrecicu stsvljamo 100 g sjemenki mljevenih neposredno prije primjene i prclijemo litrom hladne vode, Drzimo pokriveno 10 rninuta, a nakon toga tekucinu cijedirno i dodajemo kupelji u kadi iii je koristimo za djelomicne kupelji kod hladnih nogu.

GOTOVl PRIPRAVCI:

Obloge od gorusice mozerno nabaviti u ljekami,

4\ NEZELJENA DJELOVANJA:

,~Sastojci hlapi~ ~orusicina ulja .j~ko nadrazuju kozn. pa kod prJm)ene moramo biti oprezni. Dok nemamo dovoljno iskustva, obloge na koZi ostavljamo samo krace vrijeme. Pocrvenjelu kozu nakon uklanjanja obloga dobro opererno i namazemo kremom iii posipamo puderorn. Droge ne korisrimo kod djece mlade od 6 godina.

70

HRVATSK

L,JEKOVlTL NEVEl'.' GL>WO rKE.

G alendula officina/is

BIL.,fKA: Cttlendula officinolis L. POR DIeA: ASTERACEAE

£!jehje /eJko i zam:isiJii uri bez narancaslih iIz' iu/ih ct:jelova neuenouzh. kojl nas radtg"u sue do jeseni 9{j'e!Joua omi(;'enosl u urlu barem

se nelum zemj"ama srech.Jry'e i ~jeuerne europe nadmece s omi/;'enos6u primJ'ene u medieinz; sfoje dais/a i opraodaao. !A:ue iznimno f(;'epe sUe neoena nalazimo u zaamenitom 6zgnom .kodeksu 21enedicfa !J?in.!ja.

Xaslao J'e obo 1450. !Iodine, a zaJivagl!fu6i sb-kama, sluii aam

za raspoznauwy'e bi!Jaba i ryihouih srednjoo/e.kovnih 60tanicJib. aazioa.

DROG<\,

CALENDULAE FLOS SINE CAL1CES: Ubiremo naranca te ili zute jezicaste cvierove karakteristicna mirisa i blago aromaticna okusa. Brzo i dobra osusene cvjetove cuvamo u zstvorenim staklenim posudama. Tek rijetko koristimo cijele glavice ili cijele biljke.

STANISTE I RASPROSTRAN}ENOST:

Neveu je u nasim vrtovima orniljena ukrasna biljka, bilo s jednostavnim iii punim, narancastim iii zutim glavicama. Cvate ad lipnja do kasne jeseni. Cesto se samozasijava. Pomaze u lijecenju tla zarazena nematodama.

SROD VRSTE:

Ljekovitom nevenu vrlo je slican divlji neven (Calmdula aruensis L.). Ta vrsta uspijeva po poljirna i vinogradima u primorskim krajevima. Ondje se cesto koristi umjesto Ijekovitoga nevena,

jegovi sastojci, osobito saponini arvenozid A i B, djeluju antiinflamatorno ~ sprjecavaju upale. Jos nije poznato jesu li tijekom stoljeca iz te vrste uzgojeni brojni kultivirani oblici nevena,

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Suhi cvjetovi sadrze triterpenske saponine (2-10%), osobito glikozide olea.nolne kiseline, Osim toga, u drogi se nalaze i triterpenski alkoholi, osobito faradiol i 4-taraksasterol. Cvjetovima tutu boju daju flavonolni glikozidi (0,2-1 %) i razliciti karotenoidi (1,5-3%). U nilraneastim cvjetovima nalazi se vise p-karotena i likopina, all i.utima vise ksantofila. Etericno ulje (02-0,3%) sadrzi najvise seskviterpenskih alkohola. astavni su dijelovi droge i kumarini skopoletin, umeliferon i eskuletin, kao i poliacetiLeni i 15% polisaharida topivih u vodi,

HRVATSKO LJSKOVrrO BtLJ

DJELOVAN,JE r UPORABA:

Nevenovo erericno ulje djeluje protiv brojnih mikroba, a saponini sprjecavaiu naseanjivanje gljivica (fnngistaticko djelovanje) na kot.i. Triterpenski aJkoholi, osobito faradiol j 4-taraksasterol sprjecavaju upale (antiinflamatomo djelovanie), pa stoga pripravke od nevena koristimo za lijecenje koznih osteeenja, kao i u kozmetici. Vazan je i utjecaj nevena na zacjeljivanje rana, On, nairne, potite djelovanje £agoci ta i nastanak novih stanica (granulacija). Potice optok krvii tonus koze, Primm pored drugih faktora djeluju i karotenoidi. Polisaharidi stimuliraju irnunoloski sustav. Saponini nevena kod pokusa nazivotinjama snizuju koIiCinu Iipida u krvi. Iscrpine nevena stite od cireva na zelucu j crijevima, djeIuje protektivno. Neven djeluje slicno kao i_ brdanka, a pritom ue nadrazuje kozu. Kod osjetljive koze i koze koja je sklona alergijama testa ga koristimo umjesto brdanke.

PRrPRAvCI:

CAl:

Jednu do dvije cajne t1itiee suhib ili svjezih jezieastih nevenovih cvjetova spravljamo kao oparak, koji pokriven treba odstajati 10 minuta. Kod zeluCanID tegoba, upale zelutane sluznice, kao i cira na zeJucu j crijevima taj caj uzimamo nezasladen i ne prevruc, vise puta na dan. Jednaka tako, upotrebljavamo ga za ispiranje supljine usta i Zdrijela. 1 a rane svakodnevno stavljamo svjeze 0 bloge koje natapamo cajem.

CA.JNE MJE AVlNE,

Kod cireva na zelucu, a nakonIijekova koje je propisao lijecnik, trebalo bi iskusati mjesavinu:

nevenov cvijet koprivina zelen zelen cestoslavice brastova kora rosopas ova zelen

Calendulae flos U tticae herba Veronicae herba Quercus COrtex Chelidonii herba

TINKTURA:

r 3 dan uzimamo do 10 g tinkture (podijeljene na tri obroka), razrijedene vodom ili na kocki secers. Mozemo je spravljati sami, 5 g suhe droge prelijemo a 100 011 70%-tnog eranola.

MAsT,

Masri i krerne 5 nevenom koristimo kod svih vrsta rana: kod rana koje sporo zacjeljuju, oZiljaka nakon operacija, kod dekubimsa, koznih bolesti, laksih opeklina i ozeblina. Usto, takvi su pripravci vazni za njegu osjetljive, snhe koze, raspucalih nsana, subib ekcema, za njegu dojencadi, I kad uboda knkaea mozemo koristiti krerou ili same jzmrvljene cvjetove. J ednako take, nevenovu mast cesto koristimo kad upala vena, prosireruh vena, hemoroida, rana na kozi (ulcilscrm-is) (skoza str. 33, 37).

UPORABA U VETERINI:

Kao i kod ljudi, nevenova mast kod iivatinja lijeci sve vrste rana j gnojni:h tvorbi.

/&\ NEZELJENA. DJELOVANJA,

"Nema ih kod preporucene uporahe. Neven ne sadrf seskv:iterpenske laktone kao druge biljke iz .iste porodice, pa stoga tek rijctko dolazi de aJcrgijskih reakcija.

71

20 g 20 g 20 g 20 g 20 g

72

RUSOMACA KRST S'CE

l'iRVATSKO LJ EKOVITO BTL]

G apsefla 6ursa =pastoris

ElLJKA: Gapsella bursa-pastoris (L.) MEDlK lOR Dl \: BRASSICACEAE

1W.iU!!1' !J(usomaca se u sredsfem ()!/eku izaimno c!!enila pri i!!ecezyu

najrazli&lyi"h hr()arerya) no ry'ezina je primjena ftasn!J'e u/onu/a u zaborau. :Panouno se poce/a loris/iii u Yf.uOl11 so/'elsftorn raiu, hao iiea:lOslall:k za spziecavanJ'e .kr()arenja u porodniS/()u. Xalo sa se kasmje ope! mogie u()oziii i droge iz slranIh zemaJa, isiisnuia s« J'e kanaclsba iuliba (JEydrasfis canadensiJ). QI posyeclnJ'e su vr!jeme prooedeaa rnnogoBrojna istrcdioaafa povezana s c(;e!ouGnjem rusomaee; mis!/eo/a 0 ryezinu ucinbu jos su uvyeb pod!Jegena. !J(usomaea je jos i danas} s drugim prikladno izabranim drogama, S&akako dobar rIodafak f!J'ekovima bod radieiM .krvw:enja.

DROG:

BURSAEPASTORlS HERBA: Ubiremo cvatucn zeleu i brzo je su~i mo. Smenjem gubi dio ljekovitosti, pa je cesto koriscimo svjezu, jer je mozemo ubirati od travnja do smdenoga.

STANISTE I RASPROSTRANJE OST;

Kao korov je rasprostranjena po njivarna, vrtovirna, uz ceste i na ledinama,

SRODNE VRSTE:

Kao ljekovite biljke koristimo brojne rodove jz porodice krstasica. Osim hlapivog ulja sa spojevima koji sadrze sumpor, sadrte j najrazlicitije drnge akrivne tvari. U posljednje vrijeme zanimanje znanstveuika pobuduje ognjica (Ibcris amara L). Ona sadrzi gorke triterpenske spojeve kukurbitacine, Od uporabe njezine droge najvise koristi imaju bolesnici s probavnim porerneeajima pri kojima se proljevi izmjenjuju s opstipacijorn. Djelotvorna je i kod zgalcav:ice i gastritisa te svih regoba povezanih s gornjim dijelom trbuha. Drogu zasad koristimo u gorovim pripravcima,

SASTAV I AKTIVNE TVA.RI:

U drogi se nalaze brojni biogeni smini, kao sto su kolin, acerilkolin, prolin, tirarnin i histamin. Alkaloid burzin zbog voje se nestabilnosti nalazi same u sviezoj zeleni. Dokazano je cia peptid diozmin ima antihemoragicko djelovanje, U zeleni se nalaze i flavonslci glikozidi itrjeslovine.

HRVATSKO LjEKOVJTO BILJE

73

DjELOVANJE I UPORABA:

Aktivne tvari drage suzuju krvne zile j ojacavaju njihove tijenke, Taka rusomaea zaustavlja krvarenja zeluca crijeva, bubrega, pluca, marernice, nosa i rana. Tiramin uzrokuje ritmicno grcenje maternice i potice rrudove. Uqece i na glatku crijevnu muskulamm, Povecava tonus crijeva i taka ponce peristaltiku te poboJj ava rad erijeva. Porvrdeno je i djelovanje rusomace ked smetnji krvetoka. Regulira visoki i niski krvni tlak,

N ZliLJENA DjELOVANJA: isu zabiljezena,

PRIPRAVCl:

CAJ:

Od dviju eajnih zti6ca suhe droge jJj pola kolicine svjeze biljke spravljamo oparak i 11 manjim gutljajirna pijemo dvije saliee nezasladena raja.

CA]NE MJ£SAVINE:

siruela, str, 252; >vrkuta, str, 46

Kod visokog claka j ateroskleroze prikladna je mje§avina:

rusornacina zelen zelen bijele imele rurvicina zelen glogov cvijet preslicina zelen

Bursae pastoris herba 109

~scih~~ 25g

Rntae herba 25 g

Crataegi flos 20 g

Equiseti herbs 20 g

Dvije cajne tlieice mjesaviae prelijemo vrucom vodom. Trebs odstajari 5-10 minuta, Pijemo dva do rri puta na dan po jednu salicu caja.

Kod preduge, preobilne, prebrze menstruacije, jako krvarenje sprjecava mjesavina droga:

rusomaeina zelen hrastova kera stolisnikova zelen petoprstin korijen

"Bursae pasroris herba 25 g

Quercus COrtex 25 g

Millefolii herba 25 g

'Iormentillae rhizoma 25 g

Od dviju cajnih Zlicica mjesavine spravljamo uvarak i tijekom dana u gutljajima pijemo po jednn do dvije Sa lice.

jednako rako, mozda cak i brze, djeluje mjesavina:

rusornacina zelea Bursae pastoris herba 30 g

peroprstin podanak Tormentiliae rhizoma 30 g

zelen bijele imele Visci herba 40 g

Od te mjesavine spravljamo uvarak j po jednu salicu eaja pijemo triput na dan prije jela,

Protiv krvarenja iz teluca i crijeva pomaze:

koprivina zelen rusornacina zelen petoprstin korijen

Urticae herbs 30 g Bursae pastoris herba 30 g 'Iormentillae rhizome 40 g

Caj spravljamo kao uvarak, ad jedne do dviju eajnih tliCica rnjesavine, U malirn gutljajima pijemo po jednn salicu caja na dan.

Kod krvarenja iz bubrega djeluje mjesavina:

rusomacina zelen zelen gospina plssta zelen gospine trave laneno sjeme

Bursae pastoris herbn 25 g

Alchernillae herbs 25 g

Hyperici herbs 2S g

Lini semen 2S g

Od 6ljne tli6ce droge spravljamo uvarak i pijemo viSe puta na dan, po jednu ~alicu caja,

SVJEZI SOl<;

Dvije sake mljevene zeleni pomijesamo sa 100 ml vade. Te1.'1.16nu ocijedimo. 'Uzimamo triput na dan po jednu do dviju ilica soka s malo vade.

74

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

Qf sfarun hIiji'gama 0 !JehoVllOOl /;i§U 8pomiry'a@ se imrnin (Guminum eymi~um), srodnih naleg hima. Vanas .kim uglaunomlo.risfimo samo bao zacin. ':lei? koncem s.redryegu!J"e.ka aaiJe kim poslao uazI1[jim f!Je!eom za ieiacane, er!Jevne i lucne leyobe.Qi narodn?/ medi'cini ryeg'oo se cC!i .koris/io lod parotfcya i za pobo(jJauanje do/en/a.

Carum caroi

B1l.JKA; Cn.r(J/ffJ, carvl L. PaRomO\; Al'lACEAE

KIM ~TlTAlUlli

DROGA:

CARvr FRUCTUS, Plodove bererno prije nego sto postanu posve zreli, Tada je kolieina hlapiva ulja najveca, Odrezemo cijele sri tee, susimo ih u sjeni, a. tek potom ski:damo plodove koji se raspadaju na dva manja dijela, Ako i:h zagrizemo, lmaju snazno aromatican, gorovo ljut okus i ugodan miris, Odlienu drogu dobivamo od kima koji raste na planinskim pasnjacima.

CARVI AETHER0 LE1.JM: Kimovo etericno ulje svijede je boje i ims karakteristiean rniris kima, Dobivs se vodenom destilacijom 1z nezrelih plod ova.

STANlSTE I RASPROS:TRANJENOST;

Kim raste u cijeloj Hrvatskoj, us Iivadama i pasnjacima, od nizine do planinskog pojasa, Raspoznajerno ga po karakteristienom.rnirisu koji imaju vee i nedozreli plodovi, Malo-pornalo uestaje s nasih Iivada jer se zbog sve ranije kosnje viSe ne moze sam zasijati, Kao dvogodisnja biljka, u prvoj godini potjera lisnu rozetu, Tek u drugoj godini cvate i sazrijeva'u srpnju ili pocetkem kolovoza .. U mnogim zemljama srednje Europe postao je prava rijetkost,

VRSTE SLlCNA DJELOVANJA:

Mnogobrojne vrste iz porodice ~titark.i, ponajprije zbog blapivoga ulja najrazlicitijeg sastava, vrlo su djelotvorne ljekovite biljke, Slicno kao kim, koristi se korijandar (Coriandm11t mtivullt L.). Uzgajamo ga uvrtovima, Okrugle plodove koristimo kao zacin, osobito za kruh, jube i jela od mesa, kao j za spr:tvljanje biljnog octa, Pi odeve beremo prije nego ~to posve dozriju. Za vrijeme dozrijevanjs njihov se ekns i miris snazno mijenjaja, Isprva vrlo ljut i neugodan okns postaje ugodnijirn. Hlapivo ulje sadrzi mnogo Iinaloala. (50-70%). Korijandar j njegovo hlapivo ulje, kao I kim, opusraju kod grceva i poticu izluciva- 11,Je zelucanog sob.

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

Zanimljiva je i crnjiks (Nigella sativa) koja botanicki nije u srodsrvu s kimom. Kod nas se uzgaja kao masna biljka, U orijentalnim zernljama njezinn se sjeme koristi kao zaein 7.2 kruh i druga jela, Ulje iz njezinih pi dova sadrzi brojne nezasicene rnasne kiseline pa se kao ulje pupoljke ili borazine preporucuje kod koznih bolesti (>pupoljka, str, 166).

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Dregs sadrfi etericno ulje (3-7%). Karvon (50-60%) je gJavni sastojak koji ulju daje karakteristican miris, Sastojci uJja usto 51:1 limonen (30%), dihidrokarvon j mnogi drugi, SadrZi i razrnjerno velike kolicine masnog ulja, bjelancevina te ponesto ~e{:era.

DJELOVANJE I UFORABA:

Kim i njegovo hlapivo ulje poticu rad zelnca i ZuCnoga rnjehura. a crijeva djeluju umirujnce, ublazavaju grceve i tjeraju vjetrove, Ulje snazno urjece na crijevne bakterije: prije svega sprjecava razvoj bakterija koje uzrokuju nepravilno rastvaranje hranjivih tvari i nastanakrazlicitih otrova u crijevima, Kim se koristi kod osjetljivog-seluea, grceva, napuhnutosti s Jakim vjerrovima kod crijevnih smemji, osobito u dojencadi i djece kad se zale na trboboLju i kad ih muee grcevi. U narndnoj medicini kim je orniljen kod rodilja jer ublazava bol od grceva. Za vrijeme laktacije povecava se kolicina mlijeka,

PRIPRAVCI:

CAl:

Za spravljanje oparka koristimo jednu cajnu zliCicu zdrobljenih plodova (za djecu pola zli6ce). Matemo ga spraviti i s mlijekom, [er se etericno ulje dobro otapa u masnoci mlijeka a iskoristenje akrivnih rvari u torn je slucaju vece, Caj pijemo polagano, u gutljajima,

CA.Jl''E MJESAV!NE: »kornorac, 5tJ:. 106

Na tivcevlje probavnoga rrakra i okrepljujuce na probavne ilijezde djeluje rnjesavina:

kimov plod, zdrobljen odoljenov korijen korijen glatkoga sladica list paprene rnervice kamiliein cvijet

Carvi fructus Valerianae radix Liquiritiae radix Menrhse pip. Iolinrn Chamornillae flos

75

Dva do tri puta na dan od dviju eajnih zliCiea mjesame spravljamo oparak i pijemo ne prevruc cal.

Kod bolnih rnenstruaeija, povezanih s jakim vjetrovima, djeluje mjesavina:

kimov plod, zdrobljen Carvi fructus 20 g

kamilicio cvijet Chamomillae flos 20 g

list paprene metvice Menthae pip. folium 20 g

odoljenov korijen Valerianae radix 20 g

anisov plod, zdrobljen Anisi fructus 20 g

Od dviju cajnih Hi6ca mjesavine spravljamo oparaki pijemo po dvije da tri salice vrucega taja na dan.

Za one kojima caj ne prija, mijesamo jednake dijelove mljevenog kima i korijandera. Nakon jela rnjesavinu uzimamo vrskom nota, 5 malo tekucine,

ZACINJANJE:

Kim se dodaje tesko probavljivoj ill masnaj hrani radi poboljsanja oknsa i probave, Kao zacin poboljsava apetit. Djecs obicao De vale cijele sjemenke kima pa ga dodajerno u mljevenu obliku.

UPORABA U VETERINI:

I kod zivotinja kim djeJuje jednako kao kod covjeka te je posebno preporucljiv kod kolika uzrokovanih prornjenorn hrane. Primijesan tivotinjskoj hrani poboljsava apetit, Dru se da krave koje dobivaju sijeno s podosta kima daju viSe mlijeks.

NEZElJENA DJELOVANJA:

isu zsbiljezena. Zbog pevoljnog utjeeaja na probavu, kim je sastojak nekih biljnib likera,

30 g 20 g 20 g 15 g 15 g

76

I-IRVATSKO LJEKOVITO BILJE

G enlaurium eryl.hraea :J(gfo.

BIL]KA., Centaurium erytbraea Rnfn. (= c. minus, C. umbellatum) MAl.AKICIO,

P RODlCA: :rENTIJ\NACEAE :>1 RlSTARE

Qj Wllicko/je mediciai kielca imala ueM ugled, bOJijf ocuuala. soe do clanas. !YInlicklj'e ken/auT Xiron po mifoloIkojpreclaji ryome iz!j_iecio zairooane .rane. Ofuda lpo!jeee '!lezm fa/insk' nazio. Qj srednjem u(jelw pace/a se .korishfi i hod bo!esliprobavJl.ib. organa i urueica . ..%0 sredslvo za sni2avaqje !jelesne temperature u narodnoj se medicini oeuvala i do danas} lakO 10 cfielouanje dosad age zaansiaeno poloreleno.

DROGA:

CEi.'ITAURII HERDA: Ubiremo cvarueu zelen i brzo je susimo, Osusena droga mirise blago aromaticno i ima gorak, prodoran okns. U kvaliretnoj drogi nalazi se vrlo malo dijelova stabljike.

STANISTE I RASPROSTRAN,TENOST:

Poprilicno rasprostranjeno raste na livadama, sumskim proplancima i u gn,nlju, osobito u sredozemnom podrucju, od nizine do gorskog pojasa, Ovisno 0 visinskom polozaju, cvate od srpnja do rujna,

SRODNE VRSTE:

U nas rastu i druge slicne vrste, Ako ih i zamijenimo, nerna opasnosti, jer sve imaju jednake aktime rvari,

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Vazni SU gorki sekoiridoidniglikozidi centapi- 00, genciopikrozid i sverciamarin, Drogak tome sadrzi i flavonoide, triterpene, sterole i fenilkarboksilne kiseline. Najvise gorkih tvari nalazi se u cvjetovims. Saruii i manje kolicine alkaloida (piridinskog i aktinidWskog tipa).

H1WATSKO LfEKOVITO .BILJE

77

DJELOVANJE r UPORABA:

Kicica ponce izlucivanje probavnih sokova, solne kiseline, kao i probavnih enzima. Zato je upotrebljavamo kod slabog apetita i zelueaaih tegoba koje su posljedica pomanjkanja zelucanog soka.

U narodnoj rnedicini testa se upotrebljava kod povisene tjelesne temperature slabokrvnosti, bljedila i jetrenih tegoba, kod bolesti metabolizrna (osohito masti), koznih osips, epee slabosti j iscrpljenosti. Droga je pomocno sredstvo kod lijecenja poremecaja krvnog tlaka, slabokrvnosti i problema sa zivcima. akon kemoterapija i radioterapija preporueuje se uzimanje caja, Do poboljsanja apetita dolazi kod redovirog u:zimanja droge ako je neuzimanje hrane psihicki uvjetovano, osohito u mladih djevojaka, Izvana se caj koristi i kod rana koje presporo zacjeljuju,

PRIPRAVCl,

tAJ:

Od jedne do dviju cajaih zliCica narezane droge spravljamo oparak koji treba odstajati 5 minuta, Mozemo ga spraviti i tako da jednu ZliCll droge 6-8 sari drzimo n hladnoj vodi, a potom grijemo do temperature za pice. Pijemo po jednu salicu caja, najmanje pola sata prije jela.

CAJNE ~VINE:

e-pelin, str. 60; »gorki trolist, str. 164

Kicicu cesto koristimo s drugim drogama koje sadrze gorke tvari.

zelen ki6ce

list gorkog trolista borovicin plod

Centanrii herba 60 g

Menyanthidis folium 20 g

juniperi fructus 20 g

Oparak sprsvljamo od jedne cajne zlieice droge. Pijemo 'po pola salice caja, pola sara prije jela,

GORKOVACA:

60 g kieice, 40 g kamilice j 40 g narancine kore prelijemo sa 1,5 1 bijelog vina, Po ze1ji dodajemo malo secera, Tu gorkovacu pijemo 11 manjim ca.~icama, prije jela.

UPORABA U VETERINI:

Slabokrvnim iivotinjam3 u sijeno ili zelenu krmu dodajemo osusenu zelen, Caj koristimo za Ci~(;enje rana i za obloge,

4, NEZELJENA DJELOVANJA:

,p, Nisu zabiljezena .. Bolesnici kojima je siristara prejaka bolje podnose ovu drogu.

78

HRVATSKO LJ KOVITO THLJE

G elraria islandica

J3ILJr<A, Cetraria isla:nt/jet/, (L.) Aq"i, PORODlGA: PMI.MELIAGEAE

rSLANDSKl LI~AJ

Ougi iiScg" raste na eye/oj sjeuerno/'polulbi Xncem lcJ. sfo!Jeca bID je izrazi/o pOl22adna droga. <Y naroclnf!/ se meclicini qjegooa upora6a ocuuaia fwd pluen;J; bolesli Ie u suo/slau lontba nakon lesbih boles!i. Znansloena gaje me(h:cina eyenzla maafe, iabo vee dugo poznc:iemo ryegoo anhiJiolicni acinab. fl)anas ponoano jJoslcye ellenjen, 0$06110 U oblz:bu fablela hod bas!ja i preop/ereeemh glasnica.

DROGA:

CETRARlAE LICHEN: Steljku (talus) ubiremo cijele godine. Aka je suha, namocit cemo je kako bismo je lakse narezali na komadice ad 3-5 nun. Nakon toga je ponovno dobra osusimo, Tak:vu drogu mozemo koristiti vise godina. Ima blag, karakteristican miri koji podsjeca na rnorske alge te gorakokus.

STANISTE I RASPROSTRANjENOST:

Ovaj lisaj raste U obliku gustih ili rijetkih [asmCica. U nas ga ima na visim polozajima, u svijetlim cmogoricnimsumama i vrijesistima iznad sumske granice. ajrasprostranjenije raste u tundrarna sjeverne Europe i Azije. Za drogu se ubire u Skandinaviji j istocnoj Europi. aberemo nekoliko saka, osusimo i cuvarno vise godina.

HRV TSKO LJEK VTTO BlLJ

SRODNE VRSTE:

Droge lisajeve za lijecenja koristimo rijetko, iako se mote ocekivati da ce strucnjaci i kod njih pronaei nove aktivne tvari,

SASTAV I AKTIVNE TVARl:

Lisaj sadrzi polisaharide topive u vodi: lihenin i izolihenin (50%) (spolisaharidi, str, 16). Lihenin, koji gr:adom nalikuje na celulozu, topiv je u vrucoj vodi, Izolihenin je slican skrobu i topiv iskljuCivo u hladuoj vodi, Usto, u drogi se nalaze aromatske lisajne kiseline gorka okusa, kao Sto sa cetrarna j protocetrarnakiselina te alifatske lisajne kiseline, kao 5tO su protolihesterinska i nsninska kiselina, Kiseline djeluju antibiotiCki.

DJELOVANJE 1 UPORABA:

Kod ave droge djeluju sluzi i gorke tvari (sslnzi, str, 16; >gorke tvari, str, 20). Sluzi blago djeluju na sluznice u ustirna, zdrijelu i probavnim organima, Ublazavajn kasalj te upale zeluea i crij va (gastroenteritis). Gorke tvari pojacavaju apetit, poticu merabolizam i kao tonik okrjepljuju tijelo. Lisajne kiseline koje djeluju antibiorieki kod unutarnje primjene lijeee bubuljicavost (dale), a kod vanjske perieu zacjeljivanje r311a. Droga sadrzi i jod.

UPORABA U VETERlNI:

Droge se uspjesno koristi kod slabog apetita, crijevnih bolesti, kolika, ali i kod kaslja i plucnih bolesri domacih zivotinja. Od dobro mljevene droge spravljamo prah za posipavanje [ana koje presporo zacjeIjuju.

NEZELJENA DJ.ELOVANJA:

Biljku uvijek moramo upotrebljavati u propisanim kolicinama j krace vrijeme, jer mote nadrazivati ieludae i crijeva.

PRlPRAVCI:

eM:

Dvije cajne tli6ee drage stavimo u hladrm vodu, ugrijemo dovrenja i ostavljamo da sroji 10 minuta, U praviln pijemo po dvije do tri salice nezasladenog caja 113 dan.

CAfNE MJE5AVINE:

(spreslica, str, 98; »oputina, str, 190)

Za bronhijalni ili plncni Caj prildadna je mjesavina:

islandski li~aj Cetrariae lichen 20 g

korijea glatkog sladica Liquiritiae radix 20 g

korijen bijelog slieza Althaeae radix 20 g

podbjelov list Farfarae folium 20 g

Od jedne do dviju eajnih zlitica spravljamo oparak koji treba odsrajati 10 minnta. Odgovarajnea je dnevna doza to salice caja zasladenog medom,

Kao dodamo sredstvo za Iijecenje, kod pluene tuberkuloze preporucnjemo mjesavine d.roga koje sadrze kremenu kiselinu, Unatoe uporabi antihiotika pokazalo se da lijeeenje kronicnih bolesti ne daje zadovoljavajuce rezultate. U tim slucajevima pomazu cajne mjesavine:

islandski lihj Cetrariae lichen 15 g

kcmoracovplod Foeniculi fructus 5 g

korijen glatkog sladiea Liquiririae radix 20 g

korijen bijeloga sljeza Alrhaeae radix 30 g

miloduhova zelen Hyssopi herba 30 g

Od dviju fajuih Zlitica mjesavine spravljamo uvarak i pijemo dva do ttl puta na dan, po jednu Salicu caja.

79

80

PRAVA KANULICA

HRVATSKO LJ£KOVITO BlL}

GAamomilla recutita

,~ , Balinski aazio !JI(africaria pofjece ad r!jec£ mcgka, odaosno matrix, slo znaci mcyha i malernica. :10 uiaztye aa ryezino pruotna kOrislezye lad poroclc:ja.. X(ll22iiica. Je dant;Is ncgpoznai!ja !jekouzJa. biYha., lo/a se

U Jeclnakoj ny"eri koris/i u slutbenoj i u 12arodnoj medicinz: D{jezini saskyci i ak/june toari dobra su islraiene.

B1LJKk Cba'tnrn1lilla recutita (L.) RAUSCHERT (S'I.'N. Matricaria chamomilia L.)

P RODlCA: ASTERACEAE

CLAVoCTKE

DROGA:

MATRICARIAE (CHAMOMlLLAE) nos: Cvjetove beremo za suha vrernena, brzo .ih susimo i cuvamo u dobro zarvorenim posudarna. Inace droga brzo gubi hlapivo ulje. akon godinu dana Cuvanja kolicina hlapivog nlja smanjuje se za polovicu. Suha droga ima snazan ugodan miris i aromatitan, blago gorak okus. Glavni su izvoznici droge Argentina, Egipat i istocnoeuropske zemlje, CHAMOMILLAE AETHEROLEUM: Hlapivo se ulje dobiva vodenom destilacijom iz cvjetova. Ono je gusto tekuce, modre ili zelenkastomodre boje. Nema ga u prodaji,

STANISTE I RASPROSTRAN}ENOST:

Raste u cijeloj Hrvatskoj, na obradenim tlima, HZ purove j .rusevine, kao poljski korov.

SRODNE VRSTE:

Rimska kamilica (ChamaemeJum nobile (L.) Allioni; Anthemis nobilis) u zapadno; Europi, osobito U Francuskoj, Engleskoj i Belgiji, ima slicnu vawost kao sto kod nas j u zemljama njemackog govornog podrucja ima prava kamilica, Cinjenica da se u zapadno] Europi pod nazivom »kamilica« podrazumijeva jedna druga biljka vet nas je cesto vodila do zabune. U engleskoj i francuskoj literatnri .pravu kamilicu nalazirno pod nazivom »njemacka kamilica«,

Cvjetovi plemenirog jarmena (CHAM01\1ILLAE ROMANAE FLOS) u tim se zemljama koriste kod slicnih tegoba kao i kod nas prava kamilica iako se aktivne tvari obiju vrsta izrazito razliknju. Plemeni ti jarmen se prije svega koristi kod smetnji u probavnom traktu. Za njegovo hlapivo ulje karakteristicni Sll. esteri andelikine kiseline i seskviterpeni (nobilin). Droga sadrZi slime flavonoide kao prava kamilica, Hidroperoksidi koje sadrzi djeluju antibakterijski i posvjetljuju kosu, Djeluju i kod zivcanih smetnji, ali ta »antiagresivna« aktivna tvar jo~ nije posve istrazena. U Francuskoj, koja [e glavnj proizvodac te droge, godjSnje se p:roizvede 75 tom suhih cvjetova.

H R\ ATSKO LJ ,KO IT BILJE

81

Laznu kamilicn (Chfl11lG1tliitr; sueoeaiens (Pursh) Rydberg (syn. Niatricmia discoidea DC.) raspoznajemo po tome lito ima ugodan rniris koji podsjeca na Ijekovitu kamilicu, a nema bijele jezicaste cvjetove. Rasreuz puteve kao korov, u nekim podrucjima Hrvatske vrlo rasprostranjeno, Djeluje spazrnoliticki,

SASTAV 1 AKTIVNE TVARI:

U cvjerovima se nalaze cetiri gLavne skupine aktivnih tvari: eterieno ulje, flavonoidi, kamarini i polisahandi, Eteritfuo uJje (0,5-1,5%) sadrzi ciklitk.e seskviterpene, kao sto su kamazulen i razni bisabololi. U drogi se nalszi matricin, bezbojni proazulen gorka oknsa. Iz tog seskviterpenskog laktona tek pri vodenoj destilaciji etericnoga ulja nastaje rnodro ohojeni kamazulen, U caju koji stoji dulje vrijeme matricin se djelornicno mijenja, pa caj zbog toga tamni.

DJELOVANJE I UPORABA:

Matricin u caju i kamazulen u hlapivom ulju djeluju proruupalno (antiflogistieko dj elovanj e). Za djelovanje caja zapravo su znacajni brojni flavonski i flavonolni glikozidi. ovija Sll istrazivanja pokazala da flavoni imaju spazmolitieki ucinak, Usto, djeluju antimikrobno i a ntiflogistieki. Nastanak npala najintenzivnije sprjecava tlavon apigenin. Medu kumarinima vazni su umbeliferon i herniarin (s-kilavica, str, 126). Kao sastojak hlapivog ulja i u-bisabolol djeluje a:ntiseptiCki i pronnrpalno te sluznicu zelnca stiti od nastanka cireva, Kamilica potice zacjeljivanje rana, sprjecava djelovanje bakterijskih otrova (toksina) i potice meraboliZ3m. koze. Osobito su vazne sluzi. Sluzi i drugi polisaharidi ponajprije djeluju u vodenirn pripravcirna. Razliciri polisaharidi stimuliraju fagocitozu rnakrofaga i granulocita. Tako S11 i znanstveno potvrdeoe brojne preporuke za primjenu koje potjecu iz narodne medicine. Drogu koristimo za zelucane i crijevne bolesti. Kod upale ielu:cane sluznice jos je i dallas preporucljiva i ucinkovita ulkusna kura. Vazno je same za nju odvojiti dovoljno vremena i pravilno je provesti (sbijeli sljez, str, 54). Zbog spazmolitickog djelovanja caj od kamilice ublaza a bolove kod rnenstruacije, kod iuCnih i crijevnih kolika. Kamilica aktivira tjelesne obrambene sustave kod akumih i kronicnih infekcija. Cesto se .koristi i u homeopatiji, osobito u lijecenju djeee i u ginekologiji,

UPORABA U VETERINI:

Primjenjujemo je za iste indikacije kao i kod ljudi. Masti s kamilicom vrlo su djelotvome kod upala vimena. M1jevenu drogu koristimo za posipanje rana. Caj i razrijedenn tinkturu primjenjuiemo u oblozima i za ispiranje rana,

NEZELJENA DJELOVANJA:

Kod dugotrajne uporabe prevelikih kolicina droge dolan do nervoze i vrroglavice.

PRIPRAVCI:

CAJ:

Dvije eajne :1.li6ce mage spravljamo kao oparak, Pijemo po tri do cetiri sake na dan. Caj koristimo za grgljanje kod upala rune supljine i zdrijela. Kod upala kote, opeklina, nakon kvarcanja, kod neciste kaze i osjetljive djecje koze koristimo caj za pranje ili parae kupelji,

CA]NE MJESAVINE:

»pirika, str, 96; »odoljen, str. 246; »oputina, str. 190; »hrast, str, 198; >zuti kokotsc, str, 158; scrna bazga, str. 214; »tetrljan, str, 156

TINKTlJRA:

Kupujema je u Ijekami iii je spravljamo sami, 20 g uhe droge prelijemo sa 100 ml 70%-tnog etanola.

INHALAC1JE:

Za inhalacije koristimo caj iii 15-20 kapi tinkture.

KUPELJI:

100 g droge prelijerno litrom vade i ostavimo da pokriveno odstoji 15 minuta. Vodi za knpelji mozemo dodati i tinkmru. Knpelji pomszu pri upalarna koze i sluznica, kod kronicnih ekcerna, svrbeza koze i hemoroida,

KOZMETIKA: >koZa, str. 35, 37

82

HRV TSKO LJEKOV1TO BILJ '

G .heJ)donium mcyus

BJ4IKA: Cbelidoniu:m majus L. PORODIC!'.: PAPAVERACEAE

ROSOPAS MAKOVI

k Kf~ !J(aspros/ranjen golouo aa eye/oj ~.!e()ern(!ipolulbl; 00!,:!.! bi!/nipionir ~( se od claonine smatra tfJeIo/uornim l!J'e.kom _kodjelreni.b. i bubreinilz bolesfi Vee je duga poznaio ly"egouo c(;eiouanje protio grceua, ali ipriII!jena .kod as/me} aleroskleroze} poviJenog Ilaha i cr!jevnih paraziia. Y(osopas se od sredty'eg u!jeka ~orislipri boimm bolesl1ma. Qi narodnoj se medzciai

do clanas OGuuala njegoua uloga u u..k/anjanju bradaUlca.

DROGA:

CHELIDOJ\T[[ HEREA: Svjezu zelen neugodna mirisa beremo u doba cvatnje i brzo je susimo. Droga je bez mirisa, ostra, izrazito gorka okusa. Za gotove standardizirane pripravke koje mozemo dobiti 11 ljekarni koristi se i korijen (CHELlDONll RADIX).

STANISTE I RASPROSTRAN]ENOST:

Raste u cijeloj Hrvatskoj, na starim zidovima, neobradenim tlima, u gnnovitim zivicama, U blizini naselja,

SRODNE VRSTE:

Velik broj rodova iz porodice makova zbog albloida ima Ijekovito djelovanje (>dimnjaca, str, 110; >zutika, str. 64; »mak, str, 268).

S STAY I AKTIVNE TVARI:

Cijela biljka, a osobito korijen, sadrzi narancasti sok u kojemu se nalazi od 0,1 do 1 % alkaloids. Alkaloicli su vezani za organske kiseline kao sto su fumarna ill mekonska kiselina. Danas je poznato vise od 20 alkaloids benzofenantridinskog, protoberberidinskog i protopinskog tips. aJvazniji su alkaloidi kelidonin, sangvinarin, keleritrin i berberin. Osim toga, sastojci droge su i organske kiseline (kelidonska, jabucna, citronska), mnogobrojni derivati cimetne kiseline, biogeni arnini kao sto su histamin, tiramin,kolin i drugi.

DJELOVANJE I UPORABA:

Droga djeluje blago urnirujuce, ublafava grceve j potice stvaranje zllci. Za djelovanje su prij e svega bitni alkaloidi, Kelidonin djeluje sedativno na sredisnji iivcaru sustav, protiv bolova (analgeticki) j protiv gl-ceva (spaz.uioliucki).

PRIPRAVCI,

HR TSKO t.)EKOVITO "BILJE

Sangvinarin djeluje kao lokalni anestetik Berberin ublazava grceve (djeluje spazmolitieki), porice otjecanje znti (djelnje kclokineticki), sprjecava razvoj bakterija (djeluje antibakterijski) i gljivica (djeluje antimikotieki), Keleritrin djeluje na sredisnju obarnrlost, uzrokuje povracanje te nadrazuje kezo. Droga takoder stimulira 'j poboljsava [ad srca, povisuje krvni tlak, snizuje razinu secera u krvi i okrjepljujuce djeluje na maternicu, Koristirno je pri upalama zucnog mjehura, kod tutiee, otecene jetre, pijeska u fuei, katara zeluca j crijeva, hemoroida, reume i uloga. Uglavnom nzimamo gotove pripravke u kojima je kolicina alkaloida rocno odredena (standardizirana).

Vrlo je uspjesno Ujecenje homeopatskom tinkrnrom i njezinim porencijama. Mnogim je ljudima poznata prirnjena narancasrog sob za odstranjivanje bradavica. Pritorn djeluju alkaloidi, osobito keleritrin, koji prjeeava dijeljenje stanica (djeluje anrimiroticki) te proteoliticki enzimi koji razgraduju bjelancevine, Uspjeh je vrlo raznolik, Kod nekih osoba pri najkracem utrljavanjn svjezim sokorn bradavice brzo nestajn, dok ih drugi uzalnd p kusavaju odstraniti tim nacinom,

CAj:

Od jedne do dviju cajnih zliCica droge na salicu vode spravljamo oparak, Pijemo po dvije do trisalice na dan, prije jela, U obliku kure koja treha trajati najvise dva do tri tjedna.

CA)NE MJE~AVINE: sneven, str, 70

Caj pijemo prema potrebi ill U obliku kure, kad zelncanih, crijevnih i zucnih tegoba:

rosopssovazelen Chelidonii herba 50 g

lisr paprene rnervice Menthae pip. folium 50 g

ili

rosopasova zelen siristarin korijen

List paprene mervice vodopiiin korijen

Chelidonii herba Gentianae radix Menthae pip. folium Cichorii radix

25g 25 g 25 g 25 g

Od dviju eajnih iliCica rnjesavine spravljamo oparak, U obliku knre u manjirn gucljajima pijemo po dvije salice ne prevruceg caja na dan.

ii\ NEZELJENA DJELOVANJA,

'" Kod propisane primjene nuspojave su vrlo rijetke: suha usta, bolovi u telucu, proljev, siabost i vrtoglavica .. U starijoj so literamri opisana trovanja hila vjerojatllo posljedica visokih doza svjeze zeleni, Uporaba te vrlo ucinkovite biljke preporucnje se iskljucivo pod lijeCnickim nadzorom, osim u cajnim mjesaeinama, gdje je kolif.ina alksloida manja,

84

HRVATSKO LJEKOVITO BIL]E

RADle. omeNA VODO.PUA. CJJ<ORIJA GLAVOC[KE

GiC!lOrium iniybus

BIl,.JKA, Cicho'ri1.lnz intybus L.

POROD I : COMPOSITAE

!Pocelbom 20. slo!jeca ooa se ge.kouda 6f9-.ka uzgqjala cesfo, jer se od njezina prienog kor!jena do6ioala c;korJja, nacfomjeslab za kaou. XO ge.kouilu 6igim korisfimo samo samoniklu uocfopiju, ncycesce zcyedno s maslaC!.kom.

DROGA:

CICHORn RADIX: Korijen iskopavamo ujesen i dobra gao 5USUnO, jer cesto pljesnivi. Gorka je okusa i nema osobit miris,

CICHOlUl BEREA: Zelen ubiremo u doba cvatnje. Ponegdje Sf ubiru i. suse samo modri cvjetovi,

STANISTE I RASPROSTRAN]ENOST:

Vodopija raste u cijelaj Hrvatskoj uza staze, na suhim Iivadama i nasipima,

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Korijen sadrzi 15% inulina i 20% fruktoze, a usto joS i gorke tvari, pektine, intibin (0, 1-0,2 %) i mnogo kalija, Zelen sadrzi sliene aktivne tvari,

DJELOVANJE I UPORABA:

Ljekovito djeluju prije svega gorketvari, inulin i kalij. Vodopija na probavni sustav djeluje tako sto pospjesuje tek, izlucivanje zelucanih i probavnih zlijezda te praznjenje crijeva. Poboljsava [ad jetre, zUCnog mjehnra, bubrega i stimulativuo utjece na cjelokupni metabolizam, sto je i karateristicno za biljke koje sadrze velike koliCine inulina (smaslacak, str. 230).

HRV TSKQ LJEKOVITO BILJE

PRIPRAVCI:

CAj:

Od jedne cajne zlieice korijena spravljamo uvaraki pijemo po dvije do tri salice na dan, prije je1a.

CA}NE M}ESA VINE:

»bedrenika, Str. 182; >pelin, str. 60

Za »ciscenje- tkiva i bolji radzlijezda probavnog trakta:

vodopijin korijen kopri vina zelen andelikin korijen borovicin plod pelinova zelen

Cichorii radix U rticae herba Angelicae radix ] uniperi fructus Absinthii herbs

20 g 30 g 20 g 15 g 15 g

Od [edne do dviju eajnih zhoca mjesavine spravIjamo uvarak j pijemo ujutro i navecer, po pola ili jednu salicu eaja.

Za regulacijo rada jetre, krvotoka, bubrega i zivaca koristimo mjesavinu:

vodopijin korijen Cichorii radix 20 g

preslicin zelen Equiseri herba 20 g

zelen gospine trave Hyperici herbs 20 g

maticnjakov list Melissae folium 20 g

borovicin plod junipcri fructus 20 g

Od jedne do dviju cajnib zli1:ica mjesavine spravljamo oparak i pijemo po dvije do tri salice na dan, prije jela,

4\ NEZELJENA DJELOVANJA:

,p,. Svjez~ iIi o~ukna vo~opija nema nez~ljeno. djelovanje pa je vrlo prikladna za samolijecenje.

85

86

HRVATSKO LJEKOVTTO BILJE

Grafaegus monogyna

Bll,]1{A, C1'o.taegus 'r!Zonogyno JACQ.

Crataegus lo.evigata (Pora.) DC (",C. oxyn.amtha) POR-OorCA, ROSACEAE.

BUELl GLOG CRVENJGI..OG RUZE

910g sejof od sredryeg o(jeka primjery}g€ lod bQlesli srca i iila,

leaD fon;"k i amirrg"u6e ~TedSlQo zr; srce. Jll//one-Ivari rioga clanas su nam dobro pozaaie i ry€gooo sUo/'eiovanjeznansivenici po!orddibrqjnim isfra£ivanJima no. srcanim bo/esn:icima. Prema miJ!jf21!1U organizac!Je fX!)JtJl f.J(ew Yorl Jfear/ !7lssocialion), pripra()ci odgloga pripaclaju u red onib.bi(;mli.lyehoua eye jer(;'elovaE!J'e jJjnzck' nc;jopseimje clo.kumenlirano .. Qjnafoc tome, prjje uporabe auina je I!J'ecnicba dy"agnoza,jer je insCfficgenc!ja SIca nedoqjbeno boles! kOja slraetge :lioo/nu clob.

DROGA:

CRATAEGI FOLIUM CUM FLORE, CRATAEGI FLOS, CRATAEGI FOLIUM,. CRATAEGI FRUCTUS:

Za susenje beremo listove i cvjetove, samo cvjetove ili samo Iistove, a ujesen i crvene plodove. Cvjetove bererno prije nego sto se orvore, jer inace tijekorn susenja otpadaju Iatice. Svjeti listovi gloga imaju osobit, nekima i neugodan miris koji privlaei kukce. Uzrok su brojniamini koje sadrzi biljka. Glog susimo oprezno i cuvamo na suhome, u zatvorenim posudama, jer cvjetovi inace ubrzo posmede. Pritorn se mijenjaju i aktivne tvari, Suha droga ima ugodan miris i blago gorak okus.

STANISTE I RASPROSTRANJENOST:

Obje vrste gloga rastu u grmlju, zivicama, na sumovitim obroncima. Cvjetaju od svibnja do srpnja. Crveni glog cvjeta kasnije od bijelogs. Glog je vrlo lijep u vrtnim Zivicama i ujesen privlaci brojne price.

SRODNE VRSTE:

Na Balkanu i uz jadransku obalu raste jos vise vrsra gloga, a oni se takoder koriste za lijecenje, Po aktivnim tvarirna ponesto se razlikuju od opisanih vrsta.

FIR ATSKO LJEKOVIT lULJ

87

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

Cvjetovi i listovi sadrsedimerne i polimeme procijanidine (1-3 %) koji potjecu iz katehina i epikatehina (strjeslovine, str, 21). Usto sadrze flavonoide (1- 2 %) kao sto su kvercetin, hiperozid.rurin, viteksin i brojni drugi. Flavoni i flavonoli prisutni su kao glikozidi, Velik je broj takvih kod kojih je secer ugIjikovom vezom neposredno vezan na osnovnu struktnrn (C-gLikozidi). U drogi se nalaze brojne triterpenske kiseline (0,6%), kao sto su ursolna, oleanolna j krategolna kiselina (2-a-hidroksioleanolna), ~-sitasterol j drugi steroli, aromatiene fenilkarboksilne kiseline, kao sm su klorogenska i kavena kiselina. Znacajni SH i aromarieni amini (diizohutilamin, trihutilarnin, izoamilamin, etanolamin, kolin, erilamin), aminopurini (adenin, adenosin, guanln), polihidroksiflavonoli, Ilavani l katehin te epikatehin. Plodovi sadrze 2-3% procijanidina, koji se raziikuju ad onih u Iistovima i cvjetovima, flavonoide (iako manje nego u cvjerovima), dok je kolicina triterpenskih kiselina u sva tri oblika droge gotavO jednaka.

DJELOVANJ,E I UPORABA:

Kod djelovanja gloga najvazniju ulogn imaju procijanidini i flavonoidi. Pod njihovim utjecajem povecava se snaga srcanog misica (pozitivno inotropno djelovanje), Poboljsavaju prokr ljenost srcanog misica, jer sire koronarne tile i povecavaju podnosljivost miokarda na pomanjkanje kisika. Snizuju tlak u perifernim iilama. Potieu otkucaje srca i pojaeavaju njegov rad, zbog cega dolazi do blagog sniiavanja rlaka. Opcenito povecavsju aktivnost srca, Glog koristimo .kod blagih oblika peremecaja otkucaja srca, odnosno bradikardije, kocLpresporog bila, Glog je srcani tonik pri pocetnorn smanjivanju srcan aktivnosti, Osobito je preponrcljiv za dugorocno lijecenje srea, kad jos ne trebamo pustikarn (> reani glikozidi, str. 18), pri blagim oblicima poremecaja hila, visokog tlaka i ateroskleroze, Al'tivDe tvari gloga poboljsavaju prihvacanje glikozida II srcanom misicn, Tako rnozemo ograniciti kolicinu srcanih glikozida, kako im se ne hi smanjio ueinak, Uspjesno ga koristirno prj smanjenu kapacitetn srca (srce u starosti), pri povisenom tlakn osjecaju pritiska u predjelu srca i kod drugih oblika nepravilnog rada srca.

PRJPRAVCl,

CAJ:

Od jedne eajne zlicice droge spravljamo oparak, koji treba stajati 15-20 minuta. Pijemo tri do cetiri puta na dan, po jednu salicu svjeze spravljenoga caja. zimamo ga najrnanje 4-6 tjedana, Cesto je preporucljiva i sralna uporsba, svakako pod nadzorom lijecnika.

CA]Nl: MJF5AVTNE: xmaslina, str, 168

Kad sreanih tegoba na zivcaooj baz.i preporucljiva je mjesavina:

glogov cvijet hrneljev ceser odoljenov korijen maticnjakov list petoprstina zelen

Crataegi flos Lupuli Strobili Valerianae radix Melissae folium Anserinae h rba

20 g 20 g 20 g 20 g 20 g

Od dviju cajnih zliCica mjesavine spravljamo oparak, Dvaput na dan, nakon jela, pijemo po jednu salicn caja,

TINKTURA,

20 g svjeze osusenih cvjetova prelijemo sa 100 ml 70%-tnog alkohola. Uzimamo triput na dan po 20 kapi,

4\ NEZELJ NA DJELOVANJA:

,e, j k?d pr?duJje~e up~rabe nisu zabiljeze~a uezeljena djelovanja. Prije nporabe potrebna Je kontrola kod lijecnika specijalista, te redovite kontrole tijekom d,;lIjnje primjene.

88

HRVATSKO L]EKOVITO lHLJE

G ucurbila pepo

BllJ1<t\; Cucuebita pepo L. POR Dr : C CURBlTACEAE

OBlrnA BUNDEV. BU D~vE

23undeuu su u 0uropu dow/eli JpaI~jolci u /6. sfoyecu iz:JuZne :Jimerz.ke. Xci nas se osobilo rasproslramla,jer se uzgf!!/a ko brana za soinfe, a iz ~jemenki se dabiua bUahtelno u!ie. Q/ flekim europskim. zem/lama bunclev€ se iznimno e!Jene hao poorce za sprau!jarye uhusn1.h Olesmh i slaLklh jda. Z60g ve/ike hoheme mineralnih Ivari kOje sadro; nfome bismo IrebaJi cesce obogaCiuaiJjeiounlk.

DROGA:

CUCURB[TAE SEM .N: Kao drogu koristimo osusene bundevine sjemenke po mogucnosti S rnekanorn ovojnicom.

CUCURBI'L EOLEUM: BlaMO presano ulje od bundevinih sjemenki koristimo za lijecenje j zacinjanje alata,

STANISTE I RASPROSTRANJENOST:

Uspijeva posvuda gdje joj ponudimo dovoljno prostora i dobra nagnojenu zernlju.

SRODNE VRSTE:

I5tOj porodici pripada bljustsc, vazna ljekovita hiljka (sbljustac, str. 260).

H..RVATSKO LJEKOVTTO B[L)E

89

SASTAV I AKTIVNE TVARI:

U sjemenkarna se nalazi masno ulje (35-53%) s vise truko nezasicenim masnim kiselinama (44- -46%; linolna, linolenska, arahidonska kiselina). Osobito su znacajni 8-5, 8-7 i 8-8-sterol i njihovi glikozidi (1 %). Sjemenke kao rezervne tvari pohranjuju i pektine (30%) i bjelancevine (42%). Kilogram ulja sadrti 385"-485 rng razlicitih vitamina E] 0,7-0,9% razlicitih fosfatida. Znacajni su i triterpenski spojevi nazvani knkurbitacini i giberelinska kiselina te skvalen 09-46%). Plodovi sadrze ksrboksilne kiseline, rijetke aminokiseline (knkurbitin, citrulin, karboksifenilalanin) te elemente u tragovirna (mikroelemente), npr, magnezij, cink, bakar i, osobito, selen.

DjELOVANJE I UPORAJ3A:

Sjemenke i ulje djelorvorni SU pri spriecavanju (profilaksi) i olaksavaniu tegoba kod pocetnih stadija poveeane prostate (benigna hiperplazija prostate. BPH). Polovina rnuskaraca iznad cetrdeset godina ima tegobe pri uriniranju, a sa starenj em se njihov broj povecava. Mehanizam djelovanja droge jos nije posve objaSnjen. S-7-sterol, koji se u sjemenkama nalazi u koncentraeiji 2,2 mg/g au bundevinu ulju 4-5 mg/g, strukturno je izrazito titan hormonn dihidrotestosteronu (DTH) koji u proSL1ti nastaje iz testosterona, DTH se truozi u stanicnim jezgra.ma prostate, potice nastanak novih sranica i time povecanje zlijezde. Zbog vrlo slime strukrure s DTH, o-7-sterin zauzima receptore na stan icnim jezgrama, ali ne uzrokuje nastanak Havill stanica. Pri redovitoj uporabi sjemenki iii ulja olaksavaju se subjektivne tegobe. Povecsva se protok i kolicina urina, smanjuju se ucesralcst uriniranja tijekom dana i noci, kao i zadrzavanje urina u mjehnru. Sjernenke utiecu i na mi!ice mjehura, osobito na kruzne ll1isice koji otcaraju i zatvaraju rnjehur,

Tako se primjenom drege otaJdavaju tegobe koje su posljedica nadrazenog mjehura (to su kratkotrajna razdoblja izmedu mokrenja, povezana s bolovima i osjecajem pecenia). Te su bolesti teste i u zeD a i djece.

PRIPRAVCI:

Sjemenke uzimamo dvaput na dan, po jednu jusnu zlicu (dobro ill prozvacemo), aulje dvapur na dan po jednu cajnn iljCicu, vise mjeseci u oblikn kure. I uporabom ulja u salatama sprjecsvamo nastansk tih bolesti,

4\ NEZELJENA DJELOYANJA:

" 1 pri produljenoj uporabi nema nikakvih nezeljenih djelovanja, U zernljama gdje bundevino ulje nije poznato, s bundevinim sjemenkama peku se razne vrste kruha.

90

DUN}t\ RUZE

HRVATS 0 LJEK VITO BfLJE

Cydonia o61onga

B~ Cydonia oblangel MILL. PORODlCA, ROSACEA.E

!f).~'. Vee su 9rci j SKim/jani .bod prog"eva i cr(je(jTJJb. boles!i cgenil.i ij"ekouifu moe dun/e. Qi nekm se zemgama i danas ceslo loris/I: osobilQ za iy"ecery"e c:r!J"eonih. legoba u o/"ece. 9{j"ezine sfuziposfcgu soe vain!!e u pripraacima za .nJ"egu boze.

DROGA:

CYDo.NlAE SEME : Kao droga koriste se osusene sjemenke zrelih plodova, koje cuvamo u dobro zatvorenim posudama. Katkad se u narodnoj medicini koriste i osuseni ili svjezi listovi.

STANISTE I RASPROSTRAN)ENOST:

Uzgaja se u vrtovima,

SRODNE VRSTE:

Jabuka (Malus domestita Borkh.) je srodnik dunje. jabuke su vazne [Ie samo kao zdravo vote nego i zbog svog izrazito ljekovitog djelovanja. Osim velike kolicine vitamins rnineralnih evart, secera j razlicitih organskih kiselina, plodovi sadrze mnogo pektina, ponesto trjeslovina te salicilnu lciselinu. Malo je boljih i prirodnijih sredstava za redovito ti~cenje crijeva od dviju dobro prozvakanih jabuka, ujutro na prazan zeludac. lake ta tvrdnja izgleda proturjecno, jabuka je dobro sredstvo i za Iijecenje proljeva. U tom slucaju jabuku sitno naribamo i ostavimo da odstoji, dok posmedi. Najvaznije S11 aktivne tvari pektini (spekrini, str, 16). Dok se stanje ne poboljsa, konzumiramo do kilogram i pol jabuka na dan, bez ikakvih dodataka. Ribanu jabuku s velikim

uspjehom koristimo kod djece. Osusene kore jabuke i kriske odlican su dodatak raznim vocnim i domacirn cajevirna.

HRVATSKO LJEl OVITO BILJE

SASTAV I AKTrvNE TVARl:

Sjemenke dunje u sjemenskoj ovojnici sadrze do 22 % sluzi topivih IJ vodi, Plod sadrfi velike kolicine secera (osobito fruktoze), organskih kise- 1ina, pektina i vitamina,

DJELOVANJE I UPORABA:

Sluzi djeluju kod upala usne supljine i zdrijela te ublafavaju belove. U sjemenkama ima podosta glikozida amigdalina, zato ih zdrobljene ne .koristirno. Sluzi od sjemenaka koristimo kod raspucalih usana, opeklina, dekubitnsa i u brojnim kremama i masti.ma za njegu kote. Caj je prikladan za ptanje i obloge, pri cemu eekamo da se koza 0 usi i prekrije sluzima, Koza tako cuva prirodnu vlaznost i ostaje elasticna i meka,

Kod proljeva, plodovi zatvaraju, slicno kao jabuka, ponajvise stoga sro sadrze znatne kolicine trjeslovina. U narodnoj je medicini za lijecenje proljeva u dojeneadi i djece omiljen Caj od listova.

PlUPRAVCI:

CAJ:

J ednu cajou zuCieu cijelih osusenih sjemenki 6 sao drzimo u hladnoj vodi .. Prije konzumiranja caj grijerno (>bijeU sljez, str. 54). Pijerno ga vise puta na dan, po jednu Salim.

Od jedne cajne zliCice svjezih ili suhih listova spravljarno oparak koji treba odstajati. 15 minuta,

ezasladen caj djeci dajemo zlicom.

KOZMETlKA:

Dunjine sluzi koristimo kod neciste koze, svrbeza, kod snhe koze.

(>koza, str. 34)

4\ NEZELJENA DJELOVANJA:

\r" is~ zabiljezena, Biljk.a je i kao lij.~k j kao.kozmetl~ko pomagalo vrlo preporueljiva za lilrolm uporabu.

91

!7Irlicoku su poznaua.hjos i slari %mfj"aJu~ no kasal/e je I!/ezina uporaba u/oada uzaborau. :Jeh se u 17. sfogedupocela uzgcyaJi

kao kvalzlelno poorde. :Jada Je olkiue.na i .y-ekovifosl ryezinlh. lis/ova pri ;eire.nim i iucnim bolesfima. :!Janas su sasleyci arhcobe dobro isiraieni, a zy'ezinu ucinhooifosf polurdila su bnyna .k/inicka ispitiuary'a.

HRVATSKO LJEKOVITO lHL]E

Cynara sco/ianus

BILJKA: Cynara scoty/11!US L. P RODICf\: A'>TERACEAE

ARTI.CO.KA G vocrxs

DROG

CYNARAE FOUUM: Lisrove beremo neposredno prije cvatnje, Osuseni listovi, odozgo zeleni, s donje strane prekriveni bijelim dlacicama, gorka su okusa i gotovo bez mirisa,

STANIST I RASPROSTRAN}E OST:

Ova dvogodisnja biljka kod nas raste samo u vrtovima, Cvjetovi articoke poznatiji su kao povrt.na poslastica nego kao Ijekovita biljka, osobiro u primorju, Moze se uzgajati u toplijim krajevima jer je djelornicno osjetljiva na mraz,

SRODNE VRSTE:

U narodnoj medicini kod bolesti jetre i bronhitisa cesto se koristila umarica j etrenka (HepfJtim nohiti.l' Mill., Ranuncnlaceae, zabnjaci). U svjef,oj

se biljci nalazi ostar alkaloid protoanemonin, koji uzrokuje nadrazivanje koze i sluznice te trovanja. Pri susenju i visim remperaturama raspada se u neskodljivi anemo-

'1~~~r:J~ nin, Danas se vise ne preporucuje

AI~~~~ uporaba jetrenke, jer su poznate

djelotvornije biljke, npr, artieoka i osljebad.

HRVATSKO LJEKOVITO BILJE

93

SASTO]Cll AKTIVNE TVARI:

U listovima se nalaze seskviterpenske gorke tvari (4%) medu kojirna je najpoznatiji cinaropikrin, Suha droga sadrzi fame deriva te, cimetne kiseline (1,4%), medu kojima [e najvainiji cinarin, koji nastaje jo~ pri susenju droge. drogi se nalaze i flavonoidi, osobito glikezidi i flavon Inteolin,

DJELOVANJE IUPOMBA.:

Ni cisti cinarin ill iscrpine iz svjeze bil jke ne djeJuju taka snazno kao vedene iscrpine iz osusene droge. Za fsrmakolosko djelovanje V3in3 je mjesavina polifeaolnih sastojaka. Standardizirana vodena iscrpina smanjuje sintezu kelesterola u jetri j djeluje snazno antioksidativno. Umanjuje oksidaciju Iipoproteina, osobito onih koji sudjeluju pri nastanku ateroskleroticnih promjena, a osobito u pocemom stadiju. Taka preventivno djeluje protiv ovapnjenja zila, Smanjuje kolieinu lipids, i to tako sto sprjecava sinrezu uovog kolesterola u jetrenim stanicama te povecanim stvaranjem wei pospjesuje izlueivanje kolesterola, Ima heparoprotektivni ucinak, U klinickim istrazivanjirna ntvrdeni su i dokazani povecana proizvodnja zuti, bolji rad probavnih organa antidispepticni ucinak kod raznih probavnih poremeca]a, kod nastanka plinova i trbusnih bolesti s grcevima, re regulacijski utjecaj na stvaranje lipid a i smanjivanje uknpne kelicine kolesterola i triglicerida u krei, Dreg-a osobito ucinkovito djeluje i kod povracanja te slabosti, Mozemo je koristiti i kod djece, pri kemo- i radioterapijama, esk i u trudneci, Zbog svojih osobina, articoka se moie koristiti za dugorocno ili cak trajno lijecenje jednostavnijih poremecaja merabolizma masnoca te za sprjecavanie areroskleroze i bolesti koje nasraju zbog nie. Popratno je djelovanje zanemarivo,

Koleretici su aktivne tvari koje pojacavaju nastajanje fu6 kao i njezino otjecanje, Kolekinetici su rvari koje uzrokuju grcenje zUCnoga mjehura i zutnih putova. Dnevno izlucnjemo 800-1100 ml fuCi,koja sadrzi vodu, elektrolite (natnj, kalij, klor, bikarbonat), zocne kiseline, kolesterol, lecitin i zucne boje. Koleretieno djeluje cijeli nil. biljaka: artieoka, rosopas, osljebad, paprena metvica, kim, anis, poljska preslica, rotkva lavanda, timijan, lipovi cvjetovi i brezovi pnpoljci. Kolokinezu, odnosno greenje ZuCllog mjehura, uzrokuju prije svega prehrambene tvari koje sadrze velike kolicine rnasnoca i neke biljke, npr. kim, komorac i paprena metvica. Pospjesuju izluCivanje enzima kolecistekinina (CCK), sro dovodi do grcenja zucnog mjehura. Droge, koje zbog ceSC:ih grtenja zucnoga mjehura djeluju kolereticno j kolekineticno, sprjeeavaju nastajanje zucnih kamenaca ..

PRlPRAVCI,

CAJ:

Uvijek koristimo drogu, nikada svjeze listove. Dvije cajne zliCice droge priredimo kao uvarak, koji treba odstajati 10 minuta. Triput n a. dan pijemo po jednu salicu caja, pols sara prije jela ili u manjim gutljajima izmedu obroka,

GOTOVI PlUPRAVCI:

Standardizirane pripravke mozemo nabaviri u ljekam ama.

4, NEZELJENA DJELOVANJA:

,. Kod preporucene uporabe obicno nema nikakvih popratnih pojava, Articoka se preporucuje za daljnjn uporabu, katkad tijekrun cijele trudnoce i za vrijeme dojenja, iako ° tome aetna kliniekih podatska. Kod svih indikacija, a osobito kod fuCnih kamenaca, valja se posavjetovatis lijecnikom.

94

ROSIKA ROSlKE

HRVATSKO LJEKOVTTO BILJE

V rosera rolund!folia

BlLJKA: Drosera rot:undifolia L. POP-ODICA: DROSERAGEAE

:. 1.. !Rosika se u ne.kim d!jelooima .g'eoerne i is/ocne europe u narodmy'

• ,. medicini cesto horistila hao cfJeIolvorna droga bod hasgG. qj aas J'e 6i1a manJ'e pozna/a. 'lJanas je zanim.anje za Iy'U sUakalw poraslo,jer jo/'i s/rucqGci posuecuju soe vise pozornos/i 23igka je ug.roiena i zaJlicenaj pa je /eo.risfi.mo

U !Jolovim slanda.rdiziranim pripraocima.

DROGA:

DROSERAE HERBA; Za dobivanje droge rosika se ubirala na prostranim mocvarnim podruejima istocne Europe. Zbog velike potrebe za drogom, danas se koriste i neeuropske vrste, U Finskoj su postignuti veliki uspjesi s knltiviranjem domacih vrsta. a vaznosti dobiva eak i razmnozavanje knlrurama tkiva. Ne ubiremo je sarni jerje zasticena,

STANISTE I RASPROSTRANJENOST:

U nas raste na cretovima, u treserisrima, na vlaiDim dima, Strege je zasticenal Ugrozena je vise zbog isusivanja mocvara i unistavanja prirodnih stanista, nego zbog ubiranja.

SRODNE VRSTE,

Mogu se naci jos dvije vrste rosika koje se botanicki razlikuju po obliku Iistova.

HRVA.TSKO LJEKOVITO BILJE

95

SASTAV 1 AKTIVl\1E TVAR1:

Glavni so sasrojci naftokinonski derivati drozeron, plumbagin j 7 -metiljuglon (0,1-0,3 %) koji se u biljci nalaze i u glikozidnom obliku. Listovi s peteljkastim tlijezdama sadrze proteolitieke enzime koji biljci omogucavaju razgradivanje bjelant_evina. Tako biljka kso dodatan izvor dusiks iskoristava bjelancevine kukaca koji se lwataju na njezine ljepijive listove (mesozderna biljka), Sadri.i i £la'Vonome glikozi:de (kvercetin i kemferol).

DJELO ANJE I UPOMBA:

Drozeron j plumbagin djeluju spazmoliticki j ublazavajukasalj. Naftokinoni usto djeluju antibioticki. U poknsima je urvrdena j stinrulacija imunoloskog sustava, sto treba potvrditi klinickirn studijama. Kod katara disnih organa, astme, hripavca i promuklosti, koristimo je u obliku gotovih pripravaka. U narodnoj se medicini zbog proreolitiekih enzima koristila imam, kad kurjih ociju i bradavica (srosopas, str. 82).

PRIPRAVCI,

CAJNE MJE5AV1NE: smajcina dusica, str; 234

Osusenu rosilru nalazimo u Cajuim mjesavinama 5 majcinom dusicom, jaglacem, anisorn ili eukaliptusom.

GOTOVI PRIPRAVCI:

Rosiku koristimo u gotovim pripravcima kod kojih je kolieina aktivnih tvari tccno odredena, a testo i u homeopatiji, u razlicitim potencijarns.

4\ NEZELJENA DJELOVANJA:

,p,. Kod propisane primjene nema nuspojava, a _pretjerane koliCine potitu ka!alj i burr di~nih organa.

96

HRVATSKO LJEKOVtTO BIL)E

0lymus repens

Bn,j"KA: Elyntus repens (L) D€Sv. EX NeVSK[ (SYN. Agropyron 1'cpens (L.) PB.) PORODlCA: POACEAE

PlRIKA

TRAVE

:A:rika Sf! U .nelmn d!J'elovima europe u nczrodnC!i medicini ko.rishla za Ig'ecenje g%vo sod) bo/f?sll: 9{jezina gekouilosl, doc/use, posoe ae zasluiuje ia.kav ugled, a.Jj ipa.k, osobiio a co/wm l".(2jesavi.nama il; U obJibu so/ezeg sOka, iznunno dobro u!Jece na mela6ohzam.

DROGA:

GRAMtNIS RHIZOMA: Puzave podzemne podanke u biremo ujesen ili u proljece, Najlakse ih ubiremo na svjeze preoranim njivama, jer ih nije potrebno iskopavati, Na povrsini leze kao tute vtpce .. Su~imo ih brzo i pazirno da ostanu posve suhe jer lako popljesnive, Pirika je najucinkovitija aka je koristimo svjezu, Za ubiranje odabire- 1110 polja na kojima se ne koriste kemijska sredsrva. Piriku je najbolje ubirati 11 dornacem vrtu, S jedne se strane rjesavarno nezeljenog korova, a s druge mozemo bitt uvjereni da je dregs prvoklasna,

STANISTE I RASPROSTRArijENOST:

Raste posvnda kao neugodsn korov,

SRODNE VRSTE:

Sve nase knnne crave.

SASTAV I AKTIVNE TVARJ:

Pirika sadrzi ugljikohidrate (54%), medu njima ima inozitola, koji jeidentican s innlinorn, usro inozitol, manitol, fruktozu i brojne druge ugljikohidrate (sugljikohidrati, str, 15). Sadrzii do 20% bjelancevina, 11% sluzi i velike kolieine mineralnih tvari, osobitokalija (13 %), kremene kiseline i zeljeza. Za njezinu djelotvornost takeder su vain_[ raznovrsni vitamini, manje kolieine etericnoga ulja i saponina,

DJELOVANJE I UPORABA:

Zbog velike kolicine.sluzi, pirika lokalno djeluje na upale sluznice zeluca i crijeva. To djelovllllje pojaeavaju I rnineralne tvari, osobito kalij, jer smanjuje orekline kod upalnih procesa tki.VIl.. Vitamini povecavaju open otpomost orgsnizma, Svjez; sok tjera na mokrenje i time pripomaze izlucivanju nepozeljnih tvari iz tkiva i ublaiavll otekline Zlijezda.

HRV TSK ) LJE VIT BILJE

97

zimanje sejezega pirikina soka prikladno je ked svih oblika nepravilne izmjene tvari U organjzmul odnosno poremecenog metabolizma; kod renme, koznih ekcema, upala i skrofuloznih oteklina zlijezda, smetnji krvotoka, disfunkcije bubrega povezane s naknpljanjern tekntine u tkivima. Kalij i saponini osobito nspjesno potieu bolje iz.luavanje tekneine preko bubrega.

NE:lELJENADJELOVANJA:

Kod pravilne uporabe nerna nikakv:ih nuspojava, Droga uqece na probavu, pojacava tek, premda manje od gorkih tvari, U poraba pirike kod nas je gotovo nepoznata, iako je pirika zapravo jedna od droga koje su prikladne za siroku primjenu.

PRIPRA CI:

CAl:

Od jedne do dv:iju cajuib z.liCiea droge ili svjeteg podanka spravljarno provarak i pijerno triput na dan, po jednu salicu nazasladena caja, Zahvaljujuci boljem izlueivanju rekncine i utjeeaju droge na zlijezde i metabolizam, tijelo brze izlueuje nepotrebne tvari, nestaje osjeea]a umora i iscrpljenosti, koza 1'0- staje cista i otporna na vanjske utjecaje. Caj uziniamo u oblikn kure, neprekidno vise tjedana,

CAJNA M]R1;AVlNA:

Za »cistenje krvi«, poticanje rada jerre i bubrega prikladna je mjesavina:

pirikin podanak korijen i

zelen maslacka korijen glatkog slsdica ljnpcacov korijen korijen zecjeg trna

Gramin.is rhizoma Taraxaci radix

cum herb a Liquiritiae radix Levistici radix Ononidis radix

20 g 20 s 20 g 20 g 20 g

Od dviju cajnih iliCica droge spravljamo provarak i pijemo ujutro i navecer po jednu salicu caja.

Kod nedovoljnog izllltivanja zeluc;IDog soka i zelueane kiseline, kod spustenog zeluca i kronicne upale sluznice probavnih organa, za olaksavanje tegoba koristimo mjesavinu:

pirikin pcdanak Gramin.i.s rhizoma 20 g

komoratov plod Foeniculi fructus 20 g

korijen bijelog s1jeza Althaeae radix 20 g

kamilieln cvijet Chamomillae Res 20 g

korijen glatkoga Liquiritiae radix 20 g

sladiea

Od jedne cajne tliCice mjesavine j salice vade spravljarno oparak, Pola ssra prije jela pijem.o po dvije do tri salice ne prevrueeg caja.

Za poticanje rada bubrega i Citavog rnetabolizma, osobito kod kronicnog reumatizma, uz druge oblike terapije koristimo .i cajun mjesavinn:

pirikin podanak Graminis rhizoma 25 g

preslicina zelen Equiseti herbs 25 g

zlamicina zelen Solidaginis virgo herbs 25 g

koncarin cvijet Spireae £los 25 g

Od dviju cajnih zlieica mjesavine i 250 ml vode spravljamo provarak (20 minuta), Pijemo ujutro.po jednn salicu caja.

SVJEZISOK:

Toplo se preporucuje uzimanje svjeteg-a soka koji rnozemo spraviti i sami, Dvije sake svjeZih podanaka usitnimo sa 100 ml vode u mijesalici, Tekucinu ocijedimo kroz krpu ill gustu cjedil jku i zatim euvamo u hladnjaku. Triput na dan uzimamo po jednu do dvije ju~ne Zlice soka s .malo tekucine, Takva je knra osobito prikladnau proljece, Kod plucnih belesti, eak i kod tnberknloze, pripravci od pirike kao dodatni lijek podupiru rerapiju antibioticima.

98

HRVATSKO JE OVITO BILJE

0ruisefum

aroense

13n..JKA Eqztiset:tmz aruense L. POROOIC . EQUlSET·A(..'Et\E

pows.1{A PRESLICA, l'I1ALA. PRESL[Ct\ PREs.UCE

Ouaj neugodni korcu 10/i nalazimo U ortoaima ina njiuama oed se dugo c!jem'bao izarsna !je.bovifa bi(;ta. Vee i anfic.kipisci spaauafu diurelicbo dje.lovaI!Je pres lice, nJezinu ucinhooilosl kod ran a i haf(;a. qj sredo/c)l!Je.kou.mm lm.Jigama 0 (;ekOVifom bl~'u preporuciuala se hod isha.~r(;auanja .krvi Xo i kodmno511h /Je.kouiliiz bl~aba, Ie SU spoznafe pale u zaborau. 7e.k ju _je debas/ian Xeipp, .bO_;i'Sf! baWD f!Jeceryem bifJem, poceo preporuciuali

obo(;elima od luberhuloze. Vanas pres/icu boris/fmo U cC'fjnim m_jefauinarna hod retune, bromenog hai§'a, bao diurelIk i U obh'hu .kupegi ho(/boZ.nih legoba.

DROGA:

EQUISETI HERBA: U lipnju i srpnju ubiremo zelene ljetne izdanke, Droga nema miris i slankasta je okusa. Spravljamo je nesto vise, jer je vrlo djelotvorna za kupelji,

Mozerna korisriti i svjezn biljku.

STANISTE I RASPROSTRANJENOST~

Raste posvuda na umjereno vlaznim, ilovastim tlima, zeljeznickim nasi pima te kao vrtni i poljski korov,

SRODNE VRSTE:

U nas raste viSe preslica koje izbjegavarno Jer 5U otrovne. Sve te vrste uglavnorn traze mocvama, sjenovita mjesta, pa nema velike mogucnosri za zamjenu. Kod raspoznavanja prave biljke pornaze nam jos jedna znacajka: nikada ne ubiremo vrste kaje na zelenim izdancima ins nose ostatke smedih klasica.

SASTAVI AKTIVNE TVARl:

Poljska preslica sadrzi vise od 10% razlicitih rnineralnih rvari, Najvise je kremene kiseline (50- -60%); od toga je 5-6% silikata topivih u vow. U drogi se nalazi mnogo aluminijevog i kalijevog klorida(1,5%) temangan .. Sadrzi i.raznovrsne flavonske glikozide, saponine (ekvizetonin), polienske i dikarboksilne kiseline, sitosterol i vitamin C.

DJELOVANJE I UPORABA:

Flavoni i velika kolicina kalija nedvojbeno djeluju dmrericki. Caj ponce izlucivanje urina i VIla je djelotvoran kod bolesti bubrega i mjehura. Drogo najcesce koristimo zajedno s drugim drogarna, u diuretickim cajnim mjesavinama.

HR

o LJEKOVIT BILJE

99

U narodnoj medicini preslica se koristiia za lijecenje mberkuloze. Preslica kod odredenih oblika ruberku[oze pomaze 11 izoliranju zari~ta bolesti u plucima. U klinickim je Istrazivanjirna utvrdeno da topiva kremena kiselina potice nastanak leukocita i tako stimulira tjelesne obrambene mehanizme, sto nedvojbeno podrzava prirodne procese lijecenja mberkuloze. Takvo dodatno lijel:enje postaje sve vaznije, jer su mnogobrojni uzrocniei boiesti postali orporni rra suvremene lijekove. Utjecaj preslice vazan je i kod bronhijalnih tegoba te kod reume i uloga.

Izvana je koristirno na ranama koje spore zacjeljuju, koznirn 61'evima, otvorenim ranama, ranama od lezanja (dekubirus), kod nedovoljne prokrvljenosti kao posljedici secerne boiesti, kod koznih bolesti prosirenih vena i ozeblina. ajbolje djelovanje postizemo istodobnom primjenom.caja i knpelji kod opcenito 51abog vezivnog tkiva, slabog teluca i crijeva, neizrazene menstrnacijei povecanja zlijezda, osobito krajnika.

UPORABA U VETERJNI:

Za konje je preslica stetna u svjezem obliku i susena u sijenn, ani za prezivace nije dobra.

NEZELJENA DJELOVANJA.:

Preslica je odlicna Ijekoeita biljka ko]u mozemo upotrebljavati dulje vrernena. Prije uporabe valja se posavjetovati s lijecnikom. e uzirnarno je kod nakupljanja tekucine u tijelu koja [e posljedica poremecsja u radu srca jJj oslabJjena rada bubrega.

PRlPRAVCI:

CAl:

Dvije do tri cajne zliCice narezane droge prelijemo vrucom vodorn i ostavimo da odstoji pola sata; potom je po noma grijemo do vrenja. a dan pijemo po dvije do tri salice uvijek svjeze spravljenog nezasladenog ~aja. Takav eaj koristimo i izvana, za ispiranje rana i kodupala u usnoj ~upljini, ali i za obloge. Katkada se preporucuje i provarak(30 minuta),

CAJNE MJ1'SAVINE:

»gospin plast, str, 46; »piriks, str, 96; »imela, str, 252.; xlipa, str, 236; »kadulja, str, 212

Dams kao dodatni lijekaa vaznosti ponovno dobiva i cajna mjesavina prema dr. Koberru, koji je prvi, 1918. godine, u lijecenje ruberkuloze uvea biljke s kremenom kiselinom, Ponesto izmijenjena receptara sadrzi jednake dijelove svih triju droga:

preslicina zelen oputinova zelen

Equiseti herba Polygoni avicularis

herba .

Galeopsidis herba

30 g 30 g

30 g

zelen srnrdljive koprive

Dvije caine tli6ce droge spravljamo kao uvarak s vodom kojoj smo dodali zlicu secera ili rneda, tim postupkom lakse eksrrahiramo kremenu kiselinu, Na dan pijemo po tri salice caja,

Kod dugotrajnog suhog kaslja i kronicne rnberkuloze iskasljavanje olaksava mjesavina:

preslieina zelen Equiseti herba 60 g

jaglacav korijen Prirnulae radix 20 g

list sulieastog rrpuca Plantaginis lane. folium 20 g

Od dviju ~ajnib Zl.i6ca mjesavine spravljamo uvarak koji rreba odstajati 10 minuta. Polagano pijemo po tri do eetiri salice na dan. Caj koristimo dulje vretnena.

SVJEZI SOK: spirika, str. 96

KUPELJl:

100 g droge kuhamo 15 rninuta i dodajemo je kupelji u kadi - osobito kod kronicnih ekcema, neurodermatitisa, slsbe prokrvljenosti i ran a koje sporo zacjeljuju, Sjedece kupelji koristimo kod upale mjehura i oslabjelog mjehura.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->