VOL 3.

BROJ
ISSN 1847-3369

4

/2009.

1

hrvatski turizam u brojkama

broj 4 2009

Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. Potražnja prema vrstama smještaja A3. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. TURISTIČKA POTROŠNJA U DESTINACIJI – TRENDOVI 1997. Potražnja prema emitivnim zemljama A2. B. Potražnja prema turističkim područjima broj 4 /2009.-2007. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.hrvatski turizam u brojkama sadržaj: A.-2009.-2007. Izvori informacija – trend 1987.-2007. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU TRENDOVI 1987.-2007.-2007. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.-2007. D1.-2007. C2.-2009.-2007. Duljina boravka u Hrvatskoj – trend 1989. Učestalost dolaska u Hrvatsku i turističko mjesto – trend 1994. E. Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta – trend 2005. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima – trend 2005. C1. Pratnja na putovanju – trend 1987. D2. C. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske 2 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Struktura i stopa promjene prosječne dnevne potrošnje turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. D. C3. C4. B2.

0 7. Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A).7 -6.3 3.6 4.515 4.4 3.1 6. trendove u strukturi prosječne dnevne potrošnje turista u razdoblju 1987.8 4.4 Prosje na duljina boravka 7. godini No enja (u 000) Njema ka Slovenija Italija Austrija eška Poljska Nizozemska Slova ka Ma arska Francuska Prvih 10 Ostali strani Ukupno strani Doma i Sveukupno 11.2 5.446 2. Vrhovec 5. www.8 5.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam. prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu.3 8.DZS .9 6.501 5.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.738 2. 10000 Zagreb. a žele poznavati osnovne činjenice.0 16. Institut za turizam.Institut za turizam • BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu.Hrvatska narodna banka. publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja.799 56.hr Izvorni podaci DZS-a U 2009.4% manje u odnosu na prethodnu godinu.9 1. (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E).5 9. Hrvatska.0 7.9 2.3 100. • TOMAS Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja – Kulturni turizam 2008.1 3.7 73. 4.135 4.hnb.382 50.3 -2.1 4.9 4.3 10.300 Udio u ukupnim no enjima (u %) 20.533 41.HNB . Izvori podataka: .000 1.5 -1. Institut za turizam.6 2.118 9.4 -14. Iako su domaći turisti pri tome ostvarili znatno manje noćenja (pad od -10. smještajnim kapacitetima (B).6 6.0 4. 2009.-2008. 2009.-2008. www.iztzg.5 -0.2 -10.5 5. Publikacija je. www.iztzg.hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2009.3 5. godini zabilježeno je oko 56 milijuna noćenja ili 1.-2008.020 2. zatim trendove odabranih obilježja putovanja u Hrvatsku u razdoblju 1997.635 5.7 89.5) to nije značajnije utjecalo na ukupnu stopu promjene zbog izrazitog međunarodnog karaktera 3 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .1 8.3 1.0 9.7 10. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1.451 5.hr Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb. (C). 2009.2 5.6 -7. Institut za turizam • TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Trendovi 1987. A.644 1.6 5. Jednako tako.. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2009.8 3.Državni zavod za statistiku .1 Izvješ e: BIST .4 -2.0 Stopa promjene 2009/ 2008. .

654 10.0 100. Ukupno i.7 8. Slovačke.0 0. V.3 2.-IV.2 Stopa promjene (u odnosu na isto razdoblje 2008. Češke. X.-VIII.hrvatskog turizma.-VIII.4 27. turisti ki apartman Kampovi: kamp. Udio noćenja ostvarenih u apartmanima (4%) i turističkim naseljima (5%) zajedno iznosi manje od 10%.8 15.9 4.2 -6.-VI. 1.576 415 84 2.-VI. 4 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . kampiralište U 2009.8 9.5 6.6 4.1 Ostalo Ukupno No enja (u 000) I. X.4 -10.1 13.1 62.1 1.3 2.5 27. U odnosu na tu prosječnu duljinu boravka.370 538 312 4.3 -7. Nizozemske.4 2.2 1.176 67.5 -7.503 200 18.477 14.-VIII. apartmansko naselje.815 7.3 -8.7 6. VII.8 3. Francuske (-6%) i Slovenije (-3%).hr Izvorni podaci DZS-a Turisti ka naselja: hotelsko naselje.833 2.6 4.0 100.-XII. Mađarske i Francuske) koji su u prosjeku boravili oko 6 dana.4 22.2 -8. apartmani. IX.-XII. hotelsko-apartmansko naselje.0 9. turisti ko naselje Apartmanski smještaj: apartman. Hoteli Turisti ka naselja 67 692 1. Blizu tri četvrtine (73%) ukupnih noćenja 2009.-VI.2 24.6 33. dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od -1.1 1.6 -11.593 15. IX.1 33. X. V.548 9.2 -6.7 -1. Poljske.0 -4.-XII.8 Apartmanski smještaj 69 441 1. godini najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (33%).8 2.510 2.2 -7.276 260 45 Kampovi Privatni smještaj 186 1.6 -22. godine generirali su gosti iz deset zemalja (Njemačke.300 100.1 5.190 56.2 67.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. VII.9 -19.8 25. Ukupno I-XII.8 2.5 6.9 -7.4 25.337 72 398 974 2.4 8.8 7.4 -4.0 100.3 2.9 6. godine govori da su tri glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli.5 -3. Italije.044 35.iztzg. U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) promjena u ostvarenom broju noćenja u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima je zanemariva u odnosu na prethodnu godinu.7 24. a privatni smještaj je imao rezultate na razini prošlogodišnjih – porast od 1%.4 20. A2. V. apartman tip studio. kamp odmaralište.016 1. I. Boravak u komercijalnim smještajnim objektima domaćih gostiju traje prosječno oko 4 dana.393 5.0 3. privatni smještaj i kampovi) završile godinu s različitim uspjehom: hoteli su imali pad od -6%.6 -9.0 19.-IV.7 -3. a hoteli i kampovi imaju slične udjele od oko 25%.780 3. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2009.7 9.-XII.342 6.3 5.0 3. Slovenije.0 100.791 Struktura (u %) 2.-IV.9 14.931 1.3 12.) -6. Ukupno I-XII.7 -16. kampovi porast od oko 3%.4 155 2.0 100.1 1.996 14.069 2.5 33. IX. www.091 13.0 -7.8 -0.0 Izvješ e: BIST . I. Austrije.680 1. VII.4 3.7 1.9 42.4 13. a Nizozemci najduže (9 dana).1 -14. a najveći rast u noćenjima gostiju iz Poljske (9%) i Austrije (8%).8 -7. Među deset najznačajnijih emitivnih tržišta najveći pad ukupnog broja noćenja zabilježen je kod gostiju iz Mađarske (-15%).4%. Francuzi borave najkraće (4 dana). Usporedba rezultata sa rezultatima iz 2008.

A3.4 7.6 -5.4 -2.2 22.3 -8. a među njima se najveći broj noćenja ostvaruje na Splitsko-makarskom području (16%).1 -1..3 -15. B.4 -12. Koprivni ko-križeva ku. Odnos kapaciteta u 2009. Varaždinsku.190 56. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.9 0.432 2.8 -4. Vukovarsko-srijemsku i Zagreba ku županiju. Godine 2009.8 0.9 -2.3 9.9 6. V. X. Stope promjene na godišnjoj razini govore da su Istra te Kvarner i gorje ostvarili rezultate na razini prošlogodišnjih dok su ostale regije imale pad broja noćenja koji se u Dalmaciji kreće od -2% do -5%. X.300 4.1 -15. Karakterističan je vrlo visoki udio privatnog smještaja (od 44% do 46%) i kampova (od 24% do 25%).6 12.) Udio regija u ukupnom UKUP.2 4.-XII.iztzg.3 -4.7 20. godini u odnosu na početak razdoblja govori da su hoteli i kampovi svoje kapacitete povećali za oko 5%.3 -3.1 4. IX.324 1.-IV.2 3.0 -7.1 -3.069 2.prometu IX.-VIII.161 1.130 442 12. u%) STOPA PROMJENE (u odnosu na isto razdoblje 2008.4 -2.7 20.6 19.-2008. Splitsko-makarsko i Dubrovačko područje) zajedno sudjeluju u ukupnom prometu sa 41%.8 0.406 6.9 2.-VI. Hoteli.9 -0.0 3.0 2.9 -4.4 -5.300 62. turistička naselja i apartmanski smještaj imali su udio manji od 20%.195 861 608 11.9 11. X.8 -21. I.3 17.5 3.3 -4.5 64.9 -6.9 -0.9 2.5 10. Struktura smještajnih kapaciteta se u cijelom razdoblju nije značajno mijenjala.4 -4.654 10.9 4.5 7.4 1.5 -3. V.-2009.3 1.342 6.8 10.5 6.-IV.3 72.8 55.0 27.-XII. Brodsko-posavsku.004 302 8.0 61.hr Izvorni podaci DZS-a *Kvarner i gorje obuhva a Li ko-senjsku i Primorsko-goransku županiju Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko-bilogorsku.2 9. Viroviti ko-podravsku. Krapinsko-zagorsku.5 -0.9 -6.3 2. U razdoblju 2005.1 -8.7 1.2 17.1 -6. najveći udio u ukupnim noćenjima u 2009. Šibensko.-XII.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. u Hrvatskoj je broj ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima kontinuirano rastao za 2%.799 3. Osje ko-baranjsku.2 -2. I.5 2.4 -15.6 16.1 16. Najlošije rezultate imao je grad Zagreb – pad broja noćenja od -11%. NO ENJA (u 000) UKUPNO STRUKTURA (ukupno I.211 5.0 20.9 246 1. ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama Kada se promatra regionalni raspored potražnje.7 I.0 13.8 28. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2009.-XII.044 35.9 -3. dolazi do stagnacije na što ukazuje neznatno povećanje broja postelja u odnosu na prethodnu godinu. Karlova ku.7 25.9 -10.1 11. Požeško-slavonsku. godini ostvaren je u Istri (32%) i u regiji Kvarner i gorje (23%). www.5 32.4 -10.217 2. V.1 19.6 2. VII.9 -1. Sisa ko-moslava ku.9 -11. Dalmatinske regije (Zadarsko. VII.030 1. Me imursku.8 Izvješ e: BIST . NO (u %) -7.-XII.-VI. 5 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . STRUKTURA OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA – TREND 2005.6 8.1 -0. a privatni smještaj za oko 9%.0 21.3 14.8 19.607 507 378 446 18.4 68.-VIII. IX.662 2.0 249 294 328 871 206 233 2.6 67.7 -14.-VIII. Istra Kvarner i gorje Zadarsko podru je Šibensko podru je Splitskomakarsko podru je Dubrova ko podru je Grad Zagreb Kontinentalna Hrvatska Hrvatska Ukupno 713 583 141 102 3.-IV.2 -2.6 -2. VII.681 177 104 6.118 3.092 8.988 2.2 10. I.5 -2.0 -3.7 2.378 212 305 562 112 115 265 224 230 4.-VI.2 100.7 15.4 10.5 4.048 1.7 -15.1 47.5 -5. Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska u ukupnom prometu sudjeluju sa oko 4%.4 -10.

Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.000 300.000 500.3 Ukupno 16.4 12. 2008.3 32. Nakon te godine porast je 1-2 postotna poena. Iskorištenost privatnog smještaja se kreće u rasponu 10%-13%. Iskorištenost turističkih naselja najbliža je onoj izračunatoj za hotele i u rasponu je 28%-32%.8 36.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.1 17. U tom petogodišnjem razdoblju iskorištenost hotela najviše oscilira i kreće se od 36%-41% i u padu je od 2007.000 800.hr Izvorni podaci DZS-a *Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu).3 12.4 12.4 17..-2009. 0 100.000 900. 6 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .3 Turisti ka naselja 28.3 30. Prosječna iskorištenost svih kapaciteta Hrvatske. 39. Iskorištenost* osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.8 40.000 400. ISKORIŠTENOST OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA – TREND 2005.6 39. godine.2 17.000 700.7 13.6 15.-2009.000 600. godina 2009. www. Godina 2007.7 16.-2009. 2006. 2005.4 11.1 16.9 17.iztzg.3 Apartmanski smještaj 6. godine se ‘stabilizirala’ na 17%.6 17.4 12.5 17. 2006.-2009.5 Privatni smještaj 10. a kampova 16%-19% i od 2007.3 11.2 16. 2007. (u %) Hoteli 2005.7 Ostalo 15.3 12. 2008.2 14.1 Izvješ e: BIST .2 32.000 Broj postelja Hoteli Kampovi Turisti ka naselja Privatni smještaj Apartmanski smještaj Ostalo B2. Apartmanski smještaj bilježi kontinuirani porast iskorištenosti i najveća promjena je bila u 2006.3 32.1 40. se nije mijenjala i iznosila je 17%.1 Kampovi 19.000 200. u razdoblju 2005. 2009. godini kada je porasla za 6 postotnih poena.8 12.

7 3.0 23.4 4.TRENDOVI 1987.0 21.2 * Mogu nost više odgovora ** Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Internet se prvi put kao korišteni izvor 7 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Institut za turizam 2009. IZVORI INFORMACIJA – TREND 1987.TRENDOVI 1987. C1.3 2004. plakati lanci u novinama. film ili video Preporuke rodbine ili prijatelja Internet Prijašnji boravak Preporuke turisti ke agencije.-2008.7 36.1 32.1 52.2 4. godine dogodile su se značajne promjene u načinu informiranja turista.7 38. godine* (u %) 1987. godini dolazi do nagle promjene tog odnosa.5 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . U 1994. zatim posjetitelja na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima. do 2007. naime. mogu naći i obilježja putnika na putovanju cestovnim prometnicama.8 11.2 12.3 5. PRATNJA NA PUTOVANJU – TREND 1987.2 32.-2007..0 3.4 1.3 1989. U skladu sa općim trendom. oglasi.6 1989.1 1997.2 12.4 3.-2008. izložbe Ostalo 2.8 42.0 100.0 100. 49.3 15.4 15.7 17.3 6. 28. kluba Nisu bile potrebne informacije Turisti ki sajmovi.3 20. 48.8 9.6 5.* 36.3 10. Na početku razdoblja.0 100.1 32. 1987. najizrazitija promjena je nastala u korištenju Interneta..3 5. Izvori informacija u razdoblju od 1987.8 29. Institut za turizam 2009.0 35.-2007.7 10.iztzg.9 1. među gostima najviše onih koji ljetuju u krugu obitelji (48%).3 5.1 8.** 13.6 4.3 15.5 23. do 2007.3 2007.8 1994.5 45.9 37.9 27.TRENDOVI 1987.C.8 14. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU .8 10.9 2004.7 44.8 37.0 100.4 4. godine (u%) 1987. asopisima Radio. 47.1 31.2 29.7 7. Odnos strukturnih udjela ‘s obitelji’ ili ‘s partnerom’ se mijenjao u dvadesetgodišnjem razdoblju.u kojoj se pored trendova ljetnog.4 48.-2008. U sedam istraživanja TOMAS Ljeto koliko ih je provedeno od 1987.4 48.0 32. Prema rezultatima istraživanja koja su uslijedila taj se odnos ne mijenja tako da se može reći da Hrvatska svojom ponudom tradicionalno najviše privlači obiteljske ljude. 25.2 11. posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode te posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja.1 45.0 1997. Kao izvor podataka za ovo poglavlje korištena je knjiga TOMAS TRENDOVI .0 2001.Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj 1987. do 2007. Pratnja na putovanju u razdoblju od 1987. dok parova ima 37%.7 2007.1 19.5 8. 27.8 41.UKUPNO Brošure.6 1994. 34.* S lanovma obitelji S partnerom Sam(a) S prijateljima (poznanicima) S organiziranom grupom Ukupno 100.6 9.5 14.2 13. odmorišnog.** MEDIJI .1 13.2 10.1 5.6 13. 47.-2007.0 12. 42.9 37. u ljetnim mjesecima u turističkim odredištima Hrvatske boravi više turista ‘s partnerom’ (48%) a manje onih s obiteljima (35%). C2.3 3. U Hrvatskoj skoro 80% ljudi ljetuje u krugu obitelji ili s partnerom.1 4.0 100.0 100.7 15.0 6.2 7. Više o knjizi može se naći na www.8 40. 34.6 32.hr/hr/publikacije/knjige/popis. Te je godine.. nautičkog i gradskog turizma (Zagreb). TV.6 2001.6 9.

4 100.5 12. su bili glavni izvor informiranja.2 10.9 36.3 17. godine (35%). Istraživanja su. U estalost dolaska u Hrvatsku* Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno U estalost dolaska u turisti ko mjesto Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno 47.5 100.-2008. 1. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU I TURISTIČKO MJESTO – TREND 1994. naime.2 19. godina kada je taj udio bio svega 14%.0 14. godine (u %) 1994.0 2001. a to znači bar 60% ih je u više navrata posjetilo Hrvatsku.1 8.8 37. 3.9 16.0 42.7 60.-2007.0 17.0 6.* 1 do 3 4 do 7 8 do 14 15 do 21 22 i više Ukupno 4. godine.1 62. C4.0 2004.TRENDOVI 1987.1 25.0 19.0 34. Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .4 45. Struktura turista u Hrvatskoj prema duljini boravka u razdoblju od 1989.0 100. zatim Internet i vlastito iskustvo stečeno u ranijim boravcima.7 100.0 21.0 21.4 44.0 3. * Samo inozemni gosti. 8 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . (47%) odnosno 2004.6 43. Ipak je najviše gostiju koji u mjesto dolaze prvi put.3 16.0 40.3 5.9 20. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ – TREND 1989. godine. Velika većina. a dvanaest godina kasnije se po važnosti svrstava odmah nakon preporuka rodbine i prijatelja. pokazala da taj udio najčešće iznosi 37%.1 15. do 2007. 2007.8 100.1 68. Institut za turizam 2009.6 100.2 16.1 63. uzeti zajedno.0 1997.TRENDOVI 1987. 2. 2004. C3. Institut za turizam 2009.8 100. (1. godine mediji.9 100.9 21.0 1994.4 32.3 24. do 2007.0 2007.8 100. Gledajući pojedinačne izvore informiranja može se zaključiti da utjecaj brošura.3 32.2 36.5 45.7 29..0 18.0 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Udio onih koji dolaze prvi put se u navedenom razdoblju nije značajno mijenjao i kreće se u rasponu 19%-22% ukoliko se izuzme 2004. Rezultati se najčešće kreću oko 41%-43%.informiranja navodi u istraživanju 1997..9 48.0 46.-2008. 2001.2 63. godine jako mijenja u rasponu 33%44% što navodi na oprezniji zaključak.7 36. do 2007.5% ispitanika). ali se od 2001.4 16.9 100.-2007. 1. Rezultati pet istraživanja koliko ih je provedeno od 1994.6 100.0 1997.5 21.1 17. U estalost dolaska u Hrvatsku i turisti ko mjesto u razdoblju od 1994.0 43.8 100. Prema rezultatima istraživanja iz 2007.8 24.5 21. ali nakon 1997. 0.6 20. Udio gostiju koji izjavljuju da su dva puta bili na ljetovanju u istom mjestu kreće se od 20% do 25%. (u %) 1989.1 100. godine pokazuju da se velika većina gostiju Hrvatske može smatrati lojalnim gostima.3 100.1 42. oglasa i plakata kontinuirano raste od 2001.2 15. Ekstremne vrijednosti su iz istraživanja 1994. Turistička mjesta mogu računati na bar 30% višestrukih posjeta.0 100.7 13.6 100.

Struktura (u %) STRUKTURA (u %) Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 1997. povećanje je iznosilo 6 eura ili 2.4 2.8 Stopa promjene (u %) (2004. Prosje na dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.69 12.7 42./ 1997./ 1997.1 38. Struktura prosje ne dnevne potrošnje turista u destinaciji i stopa promjene prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.Hrvatska je destinacija za ljetni godišnji odmor u kojoj 44%-47% gostiju boravi 8-14 dana.9 puta kao i izdaci za hranu i piće – veći su za približno 9 eura ili 1.-2008.6 (2001. STRUKTURA I STOPA PROMJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997. do 2007.2 0. godine.9 147.9 1.43 (2001.0 44.64 10.9 20.1 (2007.8 Faktor pove anja (2004.3 -16.91 17.) 86. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997.58 15. Institut za turizam 2009.18 5.5 72./ 2004. D2.) 1.4 30. 55. a 2007.0 21. 9 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .75 2007. 100. Potvrdu za to nalazimo u rezultatima istraživanja od 1997.0 17./ 1997. 16%.8 87.5 37. 100. Institut za turizam 2009.0 1. Značajno je pao broj boravaka koji traju više od 15 dana./ 2004.6 2001.) 1. a približno su udvostručene i sve pojedinačne grupe troškova od kojih se ona sastoji.1 42.9 puta.) 1.3 (2007.5 (2007.) 16.) 13.1 1.1 (2007.77 20.7 puta.5 26.23 2001.3 1.) 1.) 41.3 1. Prema istraživanju iz 1997.35 2004.4 1. 48. Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 29.2 1.46 4..-2008. godine (u eurima) 1997. do 2007. Prema tome prosječna dnevna potrošnja u Hrvatskoj iz 1997.7 2.0 41. 34. Udio takvih putovanja je 1989. TURISTIČKA POTROŠNJA POSJETITELJA KULTURNIH ATRAKCIJA I DOGAĐANJA D1./ 2001.4 6.5 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .2 14.1 1. do 2007.6 2004.9 1.TRENDOVI 1987.2 puta.02 11.0 41. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji uključuje tri glavne grupe troškova: troškove smještaja.0 2007.47 23. Osobito se smanjio udio gostiju koji borave 22 i više dana. godine ta prosječna potrošnja je iznosila skoro 30 eura dnevno i u jedanaestogodišnjem razdoblju porasla je za približno 26 eura ili 1.-2007. U grupi ostalih troškova. godine bio 36%. rekreaciju i zabavu. Izdaci za smještaj su se povećali za 11 eura ili 1. godine je udvostručena u 2007.27 12.3 41. troškove hrane i pića te ostale troškove..01 21.0 36. godinu. 100.. D.0 22.7 12. iznosi 36% što je za 25 postotnih poena više u odnosu na 1989.4 14. Potpuno u skladu s općim trendom porasta kraćih putovanja u trajanju 4 do 7 dana je i trend u Hrvatskoj – udio takvih putovanja kontinuirano raste i prema rezultatima iz 2007. 100./ 2001.TRENDOVI 1987.6 118.4 2. koja uz ostalo uključuje i troškove za kulturu.52 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj ./ 1997.-2007.

8 199.434.2.344. Rashodi koje imaju hrvatski građani na putovanjima u inozemstvo smanjeni su u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 17%.1.708. Q4 2009. Troškovi za hranu i piće iznose 41%-43% ukupnih dnevnih troškova.4 5. a manji je udio potrošnje motivirane poslovnim razlozima (10%). hranu i pi e.394.2.2 -163. odnosno izdaci za smještaj 86%.2 6.8 -555.459.4 6.2.866.1 -765.1.hnb.9 -604.-2007.238. za hranu i piće 73%.8 5.403. Poslovni razlozi 2.9 5.turizam (neto prihod)** 2. zabavu.4 7.2. Robni deficit 2. U četvrtom tromjesečju 2009.463.904. godine kada su ti troškovi iznosili 36% ukupnih troškova).9 -377.4 567.2 -380.3 -266.7 5.694.3 6.9 -584.587.363.752. 2007. prihodi“.807. a oko dvije petine iz poslovnih putovanja (40%).1 -267. Q1+Q2 +Q3 2009.2. Uspoređujući početnu i zadnju godinu razdoblja.0 -66.6 milijardi eura prihoda od putovanja inozemnih turista.4 5. godini ostvareno je oko 0. iako rezultati zadnjeg istraživanja pokazuju da njihov strukturni udio može pasti i na 38%.293. Rashodi 2.506.035. a ostali izdaci za 119%. Udio grupe ‘ostali troškovi’ općenito najviše varira i pri kraju razdoblja se zadržao na 21-22%.8 523.9 504.1 6.4 -336.0 -568.6 -229. 1.1. Poslovni razlozi 2.073.0 301.494. što je za oko 11% manje u odnosu na isto tromjesečje 2008.998. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemni putnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (90%).1 -2.0 -10.7 5. prijevoz u zemlji.0 6. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.4 85. ukazuju da se troškovi smještaja kreću od 41% do 45% (izuzetak je rezultat iz 2004. Q4* -7.hr * Preliminarni podaci **Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja.0 -8.1 -196.6 -96. 2008.817.2 6.0 7. Osobni razlozi 2.0 55.1.4 -717. Prihodi** 2.2 -1. 2008. Putovanja . ukupni troškovi su porasli za 87%.2 -8.5 -355.5 -261.3 -540.9 -70.8 455.787.7 6.Podaci o strukturi prosječnih dnevnih troškova u razdoblju 1997.4 Izvor: www.2 -9. a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj. E.4 386.1 -5.4 -162. godine (u milijunima eura) 2005.7 652.2 -174.518.580. a pri tome je oko tri petine rashoda domaćih turista proizašlo iz privatnih putovanja (60%).3 388. Q1+Q2 +Q3 2008. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u etvrom tromjese ju 2009.9 5. Osobni razlozi 2006.6 -190.9 -450.0 5.6 389.232. Prema istraživanju HNB-a manja potrošnja inozemnih turista u glavnoj sezoni rezultat je najvećim dijelom smanjenja izvanpansionske potrošnje.2 6. godine.9 415. kupnju i sl. 10 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .9 579.1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful