P. 1
Hrvatski Turizam u Brojkama 2009 Broj 04

Hrvatski Turizam u Brojkama 2009 Broj 04

|Views: 997|Likes:
Published by forza fiume

More info:

Published by: forza fiume on Aug 13, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/15/2012

pdf

text

original

VOL 3.

BROJ
ISSN 1847-3369

4

/2009.

1

hrvatski turizam u brojkama

broj 4 2009

Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta – trend 2005. E. C1. D2. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima – trend 2005. D.-2009. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1.-2007.hrvatski turizam u brojkama sadržaj: A. Učestalost dolaska u Hrvatsku i turističko mjesto – trend 1994. C2. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1. Duljina boravka u Hrvatskoj – trend 1989. Potražnja prema emitivnim zemljama A2. Potražnja prema turističkim područjima broj 4 /2009.-2009.-2007.-2007. Izvori informacija – trend 1987. C3.-2007. C4.-2007. TURISTIČKA POTROŠNJA E1. TURISTIČKA POTROŠNJA U DESTINACIJI – TRENDOVI 1997. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU TRENDOVI 1987. Pratnja na putovanju – trend 1987. Struktura i stopa promjene prosječne dnevne potrošnje turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. D1. B.-2007. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske 2 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .-2007. Potražnja prema vrstama smještaja A3. B2. C. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997.-2007.

0 7.2 -10.6 -7. www.1 6.5 -1.446 2.6 4.-2008.6 2.0 16. Institut za turizam • TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Trendovi 1987.515 4.3 10.3 5.1 8.hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2009. (C).2 5.738 2.6 5.4 Prosje na duljina boravka 7.020 2.799 56.382 50..HNB .5) to nije značajnije utjecalo na ukupnu stopu promjene zbog izrazitog međunarodnog karaktera 3 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .2 5.4 -2.3 8. A. prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2009.1 3.6 6. 2009.300 Udio u ukupnim no enjima (u %) 20. Hrvatska.0 9. Institut za turizam. publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja.7 10.3 -2.hnb. 2009.1 4.7 89.135 4.9 4.-2008.0 4.451 5. Jednako tako.Institut za turizam • BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu. 10000 Zagreb. a žele poznavati osnovne činjenice.0 7.4% manje u odnosu na prethodnu godinu.3 1. 4.501 5.9 2.5 9.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. Institut za turizam. Iako su domaći turisti pri tome ostvarili znatno manje noćenja (pad od -10.9 1.5 -0.8 5. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. godini No enja (u 000) Njema ka Slovenija Italija Austrija eška Poljska Nizozemska Slova ka Ma arska Francuska Prvih 10 Ostali strani Ukupno strani Doma i Sveukupno 11. .644 1.hr Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb.0 Stopa promjene 2009/ 2008.iztzg.533 41.9 6. www. 2009.8 3.3 3.635 5.7 -6.1 Izvješ e: BIST . Vrhovec 5. • TOMAS Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja – Kulturni turizam 2008.DZS .7 73.Državni zavod za statistiku .hr Izvorni podaci DZS-a U 2009.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam.000 1. www. (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E).8 4.3 100. zatim trendove odabranih obilježja putovanja u Hrvatsku u razdoblju 1997.iztzg.-2008. Publikacija je.118 9. Izvori podataka: .Hrvatska narodna banka.4 3. Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A). godini zabilježeno je oko 56 milijuna noćenja ili 1. smještajnim kapacitetima (B).4 -14. trendove u strukturi prosječne dnevne potrošnje turista u razdoblju 1987.5 5.

4 8.1 1. VII. X.0 100.-VIII.-VI.6 -11. Češke. godini najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (33%).hrvatskog turizma.2 -8.0 -4. I.8 2.9 4. godine govori da su tri glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli.4 2.6 -22.276 260 45 Kampovi Privatni smještaj 186 1. dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od -1.3 -7.0 100. a Nizozemci najduže (9 dana).-VIII. Među deset najznačajnijih emitivnih tržišta najveći pad ukupnog broja noćenja zabilježen je kod gostiju iz Mađarske (-15%). hotelsko-apartmansko naselje.091 13.1 1.8 7.7 1.1 -14.996 14. Blizu tri četvrtine (73%) ukupnih noćenja 2009. Ukupno I-XII.-XII. 4 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .780 3. X.9 14. V. privatni smještaj i kampovi) završile godinu s različitim uspjehom: hoteli su imali pad od -6%. X. kampovi porast od oko 3%.5 27.3 2. apartmani.-XII. U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) promjena u ostvarenom broju noćenja u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima je zanemariva u odnosu na prethodnu godinu.8 Apartmanski smještaj 69 441 1.4 155 2.2 -6. Usporedba rezultata sa rezultatima iz 2008. apartman tip studio.2 67.9 6.3 2. Nizozemske.-VI.4 20.-VI.3 -8.4 13.8 -7. godine generirali su gosti iz deset zemalja (Njemačke.593 15. Austrije. a privatni smještaj je imao rezultate na razini prošlogodišnjih – porast od 1%.0 -7.5 6.4 22. V. Hoteli Turisti ka naselja 67 692 1.190 56.0 Izvješ e: BIST . Ukupno I-XII. IX.1 Ostalo Ukupno No enja (u 000) I.5 -3.6 -9.8 15.8 -0.576 415 84 2. Mađarske i Francuske) koji su u prosjeku boravili oko 6 dana.7 -3.176 67.1 33.0 0.8 9.6 4.9 -19.-IV.9 -7.) -6. V.2 -6.3 5. IX.4 27.815 7.300 100. VII. www.370 538 312 4. Francuske (-6%) i Slovenije (-3%).9 42.5 6. a najveći rast u noćenjima gostiju iz Poljske (9%) i Austrije (8%). Italije. Poljske.-VIII.0 3.680 1. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2009.4 -4.016 1. Francuzi borave najkraće (4 dana). Boravak u komercijalnim smještajnim objektima domaćih gostiju traje prosječno oko 4 dana.4 -10.1 5.1 1.342 6.2 -7.5 33.7 -1. 1.3 12. U odnosu na tu prosječnu duljinu boravka. A2. Slovenije.0 100.5 -7.044 35.6 33.503 200 18.8 25.833 2.1 13. a hoteli i kampovi imaju slične udjele od oko 25%. Udio noćenja ostvarenih u apartmanima (4%) i turističkim naseljima (5%) zajedno iznosi manje od 10%.654 10. Slovačke.931 1.2 1.0 100.069 2. VII.0 3.1 62.0 19.6 4.-IV.-XII.-IV.iztzg. IX.0 100.4 25.8 2. turisti ko naselje Apartmanski smještaj: apartman.337 72 398 974 2.7 -16.2 Stopa promjene (u odnosu na isto razdoblje 2008.393 5.4 3.hr Izvorni podaci DZS-a Turisti ka naselja: hotelsko naselje.510 2. apartmansko naselje. Ukupno i.0 9.477 14.8 3.3 2.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.7 8.7 6.548 9.2 24. I.7 24.-XII. turisti ki apartman Kampovi: kamp.7 9. kampiralište U 2009.4%. kamp odmaralište.791 Struktura (u %) 2.

VII. Struktura smještajnih kapaciteta se u cijelom razdoblju nije značajno mijenjala.2 -2.-XII.) Udio regija u ukupnom UKUP. 5 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .8 10.044 35.5 -2. I. dolazi do stagnacije na što ukazuje neznatno povećanje broja postelja u odnosu na prethodnu godinu.9 2.9 246 1.190 56.prometu IX. Osje ko-baranjsku. ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama Kada se promatra regionalni raspored potražnje.2 10.7 20.8 -21. NO (u %) -7. IX.5 2.3 2.3 -8.1 4.5 -3.5 7. STRUKTURA OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA – TREND 2005.8 0. Karakterističan je vrlo visoki udio privatnog smještaja (od 44% do 46%) i kampova (od 24% do 25%).342 6.9 0.8 Izvješ e: BIST .8 -4.3 17.048 1.-XII.-2008. Vukovarsko-srijemsku i Zagreba ku županiju.1 16.7 20.2 17.092 8.-XII. B. turistička naselja i apartmanski smještaj imali su udio manji od 20%.130 442 12.1 11.-VI.1 19.-VIII.662 2.3 -3. a među njima se najveći broj noćenja ostvaruje na Splitsko-makarskom području (16%).118 3.8 55.988 2.6 12. godini ostvaren je u Istri (32%) i u regiji Kvarner i gorje (23%).6 2.7 I.406 6.3 14.195 861 608 11.004 302 8.3 9.-VI.0 2.2 -2.5 10.9 -0.9 -1. Odnos kapaciteta u 2009.8 0. Hoteli.6 67.4 7.1 -8.3 -15.0 27.0 13. I. Istra Kvarner i gorje Zadarsko podru je Šibensko podru je Splitskomakarsko podru je Dubrova ko podru je Grad Zagreb Kontinentalna Hrvatska Hrvatska Ukupno 713 583 141 102 3. X. Najlošije rezultate imao je grad Zagreb – pad broja noćenja od -11%.5 -5.378 212 305 562 112 115 265 224 230 4.0 249 294 328 871 206 233 2. U razdoblju 2005. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2009.4 -2.2 22.3 -4. VII.-VIII.A3.9 -11. Požeško-slavonsku. V.4 -15.5 6. www.-IV.9 4.2 100. Koprivni ko-križeva ku. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.4 10.7 -14.3 -4. Krapinsko-zagorsku.4 68.4 -10.1 -1.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.-XII.432 2.4 -12.300 4.0 21. Varaždinsku.-VI.069 2.9 -4.2 3.0 -3.2 9. u Hrvatskoj je broj ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima kontinuirano rastao za 2%.6 -5.8 19.300 62.5 64.799 3. godini u odnosu na početak razdoblja govori da su hoteli i kampovi svoje kapacitete povećali za oko 5%.9 -2.5 4. Viroviti ko-podravsku. Dalmatinske regije (Zadarsko. Karlova ku.607 507 378 446 18. Stope promjene na godišnjoj razini govore da su Istra te Kvarner i gorje ostvarili rezultate na razini prošlogodišnjih dok su ostale regije imale pad broja noćenja koji se u Dalmaciji kreće od -2% do -5%.9 -3.0 3.4 -5. najveći udio u ukupnim noćenjima u 2009.9 -10.654 10.5 3.7 -15. Sisa ko-moslava ku. Brodsko-posavsku.6 8.-VIII. Splitsko-makarsko i Dubrovačko područje) zajedno sudjeluju u ukupnom prometu sa 41%.3 1..2 4. Godine 2009.4 -2. Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska u ukupnom prometu sudjeluju sa oko 4%.1 -15.217 2.9 6.iztzg. Šibensko. NO ENJA (u 000) UKUPNO STRUKTURA (ukupno I.8 28.1 -3.1 -6.7 25.9 -6.-IV.9 2.9 -0. V. a privatni smještaj za oko 9%.6 -2. u%) STOPA PROMJENE (u odnosu na isto razdoblje 2008. VII.6 16.9 11.5 -0. Me imursku.324 1. X.9 -6.6 19.4 1.1 -0.7 2.161 1.211 5.-XII.7 1.-IV.030 1.hr Izvorni podaci DZS-a *Kvarner i gorje obuhva a Li ko-senjsku i Primorsko-goransku županiju Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko-bilogorsku.0 61.0 -7.1 47.5 32. X.3 72. I. IX.4 -4.0 20.-2009.681 177 104 6. V.7 15.4 -10.

7 13.3 Turisti ka naselja 28. se nije mijenjala i iznosila je 17%. godini kada je porasla za 6 postotnih poena. Iskorištenost turističkih naselja najbliža je onoj izračunatoj za hotele i u rasponu je 28%-32%.1 Izvješ e: BIST ..-2009. 2005.6 17.8 40. ISKORIŠTENOST OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA – TREND 2005. u razdoblju 2005. 6 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . U tom petogodišnjem razdoblju iskorištenost hotela najviše oscilira i kreće se od 36%-41% i u padu je od 2007.3 11. 2006.4 11.4 17. Apartmanski smještaj bilježi kontinuirani porast iskorištenosti i najveća promjena je bila u 2006.-2009.000 900.4 12. godine se ‘stabilizirala’ na 17%.2 14. (u %) Hoteli 2005.3 32.000 400.2 16. Godina 2007.-2009.3 12.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.1 40. Iskorištenost* osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005. 2008.000 600.000 Broj postelja Hoteli Kampovi Turisti ka naselja Privatni smještaj Apartmanski smještaj Ostalo B2.4 12.3 Ukupno 16.000 500.5 Privatni smještaj 10. 2009.1 16.000 300.2 32.000 200.6 39.hr Izvorni podaci DZS-a *Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu). 39.-2009. godine.1 Kampovi 19. 2008. 2006.6 15.9 17. Iskorištenost privatnog smještaja se kreće u rasponu 10%-13%. www.2 17.3 32.5 17.8 36.000 700. 0 100. Prosječna iskorištenost svih kapaciteta Hrvatske.3 12.iztzg.7 Ostalo 15. Nakon te godine porast je 1-2 postotna poena.Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005. 2007. a kampova 16%-19% i od 2007.3 Apartmanski smještaj 6.8 12.7 16.3 30.4 12. godina 2009.000 800.1 17.

5 14.C. odmorišnog.7 7. do 2007. godine dogodile su se značajne promjene u načinu informiranja turista.9 37. Te je godine. do 2007. kluba Nisu bile potrebne informacije Turisti ki sajmovi.1 52.3 5.0 1997. 34.2 12.UKUPNO Brošure.2 7.4 48. Izvori informacija u razdoblju od 1987.2 4.1 31.6 9.6 32. oglasi. U Hrvatskoj skoro 80% ljudi ljetuje u krugu obitelji ili s partnerom.TRENDOVI 1987.3 5.5 45. Institut za turizam 2009.9 27.7 15.8 37.0 100.0 6.7 3.0 23.1 5.0 12.9 2004.8 42. godine* (u %) 1987. naime.1 13.6 1994.4 1. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU . godine (u%) 1987.0 100. U sedam istraživanja TOMAS Ljeto koliko ih je provedeno od 1987. najizrazitija promjena je nastala u korištenju Interneta.3 2007.2 11. posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode te posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja.6 13. U skladu sa općim trendom. Pratnja na putovanju u razdoblju od 1987.hr/hr/publikacije/knjige/popis. U 1994.4 4. 27.4 48.2 * Mogu nost više odgovora ** Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .7 36.0 21.-2008. IZVORI INFORMACIJA – TREND 1987.3 10.* 36. TV. izložbe Ostalo 2. Institut za turizam 2009.8 29.iztzg.1 45.3 2004. zatim posjetitelja na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima. godini dolazi do nagle promjene tog odnosa.2 12.9 1. u ljetnim mjesecima u turističkim odredištima Hrvatske boravi više turista ‘s partnerom’ (48%) a manje onih s obiteljima (35%).1 32.5 8.0 100.0 3.7 10.8 11.8 40.2 10. 48.3 5.0 100.8 41.2 13. asopisima Radio.u kojoj se pored trendova ljetnog.0 35..0 2001. 47. 25.3 15.8 14. 34. Kao izvor podataka za ovo poglavlje korištena je knjiga TOMAS TRENDOVI .7 44..1 8. Više o knjizi može se naći na www.6 9.0 100. nautičkog i gradskog turizma (Zagreb). među gostima najviše onih koji ljetuju u krugu obitelji (48%). Internet se prvi put kao korišteni izvor 7 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .7 2007. 42.4 15.** MEDIJI . C2. plakati lanci u novinama.8 9. 28.-2008.6 1989.3 3.3 20.2 29.** 13.4 3.-2008. film ili video Preporuke rodbine ili prijatelja Internet Prijašnji boravak Preporuke turisti ke agencije. Na početku razdoblja.1 1997. PRATNJA NA PUTOVANJU – TREND 1987.TRENDOVI 1987.3 15.-2007.3 1989.* S lanovma obitelji S partnerom Sam(a) S prijateljima (poznanicima) S organiziranom grupom Ukupno 100. Prema rezultatima istraživanja koja su uslijedila taj se odnos ne mijenja tako da se može reći da Hrvatska svojom ponudom tradicionalno najviše privlači obiteljske ljude. dok parova ima 37%.7 17.6 2001..2 32.-2007.5 23.8 1994.3 6.1 4.9 37. 1987. mogu naći i obilježja putnika na putovanju cestovnim prometnicama.1 19. do 2007.7 38.6 5. 47. Odnos strukturnih udjela ‘s obitelji’ ili ‘s partnerom’ se mijenjao u dvadesetgodišnjem razdoblju. C1.4 4.6 4.0 100.-2007.8 10.Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj 1987.5 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .0 32. 49.1 32.TRENDOVI 1987.

-2008.2 15. (u %) 1989.0 21. 1.* 1 do 3 4 do 7 8 do 14 15 do 21 22 i više Ukupno 4.7 13.0 19. godina kada je taj udio bio svega 14%.5% ispitanika).7 29. 3.0 1997. a to znači bar 60% ih je u više navrata posjetilo Hrvatsku. ali se od 2001.1 63. su bili glavni izvor informiranja. godine pokazuju da se velika većina gostiju Hrvatske može smatrati lojalnim gostima. oglasa i plakata kontinuirano raste od 2001.0 100.1 15.0 34.0 2007. do 2007.5 45.. 2004.4 44. ali nakon 1997.9 48.0 40.2 19.4 45.8 37.7 100.9 21. 8 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . (1.1 17.-2007.3 16.0 17.6 43.0 43.9 16. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ – TREND 1989. godine.0 14.8 100.6 20. Gledajući pojedinačne izvore informiranja može se zaključiti da utjecaj brošura.0 2001.2 16. godine mediji. Rezultati se najčešće kreću oko 41%-43%. godine. pokazala da taj udio najčešće iznosi 37%. U estalost dolaska u Hrvatsku* Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno U estalost dolaska u turisti ko mjesto Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno 47. Ekstremne vrijednosti su iz istraživanja 1994. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU I TURISTIČKO MJESTO – TREND 1994. naime. C4. Istraživanja su.informiranja navodi u istraživanju 1997.4 32.0 3. Institut za turizam 2009.4 100.0 1997. 0.8 100.7 36.1 100.6 100. 2007.2 36.9 100. 2001.1 62.0 2004.1 68.5 100. Prema rezultatima istraživanja iz 2007. U estalost dolaska u Hrvatsku i turisti ko mjesto u razdoblju od 1994.0 100. godine jako mijenja u rasponu 33%44% što navodi na oprezniji zaključak.6 100.0 1994.TRENDOVI 1987. Rezultati pet istraživanja koliko ih je provedeno od 1994. do 2007. 2.1 8.8 100. 1. godine (35%). Institut za turizam 2009.5 12. Ipak je najviše gostiju koji u mjesto dolaze prvi put.9 20. Udio onih koji dolaze prvi put se u navedenom razdoblju nije značajno mijenjao i kreće se u rasponu 19%-22% ukoliko se izuzme 2004.8 100.2 63. uzeti zajedno.7 60.0 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Velika većina.0 21.0 6.8 24. a dvanaest godina kasnije se po važnosti svrstava odmah nakon preporuka rodbine i prijatelja.0 42.3 17.1 25.3 32.1 42.2 10.0 46. C3. godine (u %) 1994.9 36.3 100.0 18.TRENDOVI 1987.-2008. * Samo inozemni gosti. Turistička mjesta mogu računati na bar 30% višestrukih posjeta. Struktura turista u Hrvatskoj prema duljini boravka u razdoblju od 1989.5 21. Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .-2007.5 21.3 24. Udio gostiju koji izjavljuju da su dva puta bili na ljetovanju u istom mjestu kreće se od 20% do 25%.3 5. zatim Internet i vlastito iskustvo stečeno u ranijim boravcima. do 2007..9 100. (47%) odnosno 2004.4 16.6 100.

4 1./ 2001.1 (2007.3 41. Institut za turizam 2009. iznosi 36% što je za 25 postotnih poena više u odnosu na 1989.0 1.23 2001.2 1.) 1. Udio takvih putovanja je 1989.0 41./ 2004. 9 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Prema tome prosječna dnevna potrošnja u Hrvatskoj iz 1997. Značajno je pao broj boravaka koji traju više od 15 dana.6 118.43 (2001.01 21. godine ta prosječna potrošnja je iznosila skoro 30 eura dnevno i u jedanaestogodišnjem razdoblju porasla je za približno 26 eura ili 1.7 2.1 38. 100. Potvrdu za to nalazimo u rezultatima istraživanja od 1997. 100. Osobito se smanjio udio gostiju koji borave 22 i više dana. troškove hrane i pića te ostale troškove.47 23.0 22.) 86./ 2004.75 2007./ 1997.) 16. do 2007. TURISTIČKA POTROŠNJA POSJETITELJA KULTURNIH ATRAKCIJA I DOGAĐANJA D1.46 4.1 42.02 11.) 41.TRENDOVI 1987.-2008. D..6 2001.7 12. 100.2 puta.) 1. 34. godinu. Prosje na dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.5 (2007./ 1997. Izdaci za smještaj su se povećali za 11 eura ili 1. 16%.52 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . godine bio 36%. 100. do 2007..Hrvatska je destinacija za ljetni godišnji odmor u kojoj 44%-47% gostiju boravi 8-14 dana. do 2007.0 36.3 1.5 26. Struktura (u %) STRUKTURA (u %) Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 1997. 55.-2007.-2007. rekreaciju i zabavu.7 puta.4 2./ 1997.4 14.5 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Prema istraživanju iz 1997. a 2007.69 12.5 37.8 87. Struktura prosje ne dnevne potrošnje turista u destinaciji i stopa promjene prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.9 1.2 0.8 Stopa promjene (u %) (2004.) 1.64 10.0 21. U grupi ostalih troškova. STRUKTURA I STOPA PROMJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997.8 Faktor pove anja (2004.TRENDOVI 1987. koja uz ostalo uključuje i troškove za kulturu.4 30.) 13.0 2007.) 1.9 puta. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji uključuje tri glavne grupe troškova: troškove smještaja.9 1.-2008.77 20.1 1.0 41.3 1./ 1997.3 (2007.58 15. Institut za turizam 2009. Potpuno u skladu s općim trendom porasta kraćih putovanja u trajanju 4 do 7 dana je i trend u Hrvatskoj – udio takvih putovanja kontinuirano raste i prema rezultatima iz 2007.0 17.35 2004. D2. Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 29. godine.9 20..18 5.0 44.4 2.2 14.4 6.6 2004.27 12. 48. godine (u eurima) 1997.9 puta kao i izdaci za hranu i piće – veći su za približno 9 eura ili 1.5 72. povećanje je iznosilo 6 eura ili 2./ 2001.1 (2007.7 42.6 (2001.3 -16.91 17. godine je udvostručena u 2007.9 147. a približno su udvostručene i sve pojedinačne grupe troškova od kojih se ona sastoji.1 1.

godini ostvareno je oko 0.4 -717.Podaci o strukturi prosječnih dnevnih troškova u razdoblju 1997. Poslovni razlozi 2.363.0 -10.073.hnb.3 -266.-2007. kupnju i sl.9 -450.752.5 -261. Prihodi** 2. Poslovni razlozi 2.0 5.2 -1.494.4 7.694. Q4* -7. Q1+Q2 +Q3 2008.1.0 -66. ukupni troškovi su porasli za 87%. 2008.2 -380.1 -267.238.580.708.9 504. Q4 2009.463. Prema istraživanju HNB-a manja potrošnja inozemnih turista u glavnoj sezoni rezultat je najvećim dijelom smanjenja izvanpansionske potrošnje.9 5.2 6.1.459.7 5.6 -190. a ostali izdaci za 119%. Uspoređujući početnu i zadnju godinu razdoblja. Rashodi koje imaju hrvatski građani na putovanjima u inozemstvo smanjeni su u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 17%.8 5.1 -196.6 -229. Robni deficit 2.866.7 5.8 523.394.6 -96. 2008.817.turizam (neto prihod)** 2.4 -162. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u etvrom tromjese ju 2009.9 -70. 1.6 389.8 -555.344. Troškovi za hranu i piće iznose 41%-43% ukupnih dnevnih troškova.1.587.506.1. Osobni razlozi 2006.1 -765.232.2.hr * Preliminarni podaci **Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja.2.4 Izvor: www.4 5. U četvrtom tromjesečju 2009.4 -336. Osobni razlozi 2.0 -568. što je za oko 11% manje u odnosu na isto tromjesečje 2008. za hranu i piće 73%.0 6.0 -8.2.4 6. ukazuju da se troškovi smještaja kreću od 41% do 45% (izuzetak je rezultat iz 2004. zabavu.2 -163. 10 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .3 6. a manji je udio potrošnje motivirane poslovnim razlozima (10%).9 -584. iako rezultati zadnjeg istraživanja pokazuju da njihov strukturni udio može pasti i na 38%. Q1+Q2 +Q3 2009.3 -540.1.2.807.1 -5. odnosno izdaci za smještaj 86%.2 -9.7 6.8 455.4 5.904.4 85.0 301.0 7.7 652.9 579. Udio grupe ‘ostali troškovi’ općenito najviše varira i pri kraju razdoblja se zadržao na 21-22%.293. 2007. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.2 6.403.1 6.9 -377.2 6.518.434. E. godine. a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj.1 -2. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemni putnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (90%). Putovanja .5 -355.035. godine kada su ti troškovi iznosili 36% ukupnih troškova).2 -174. Rashodi 2. hranu i pi e.2.9 415. godine (u milijunima eura) 2005.998.0 55.4 386.787. prihodi“.8 199.9 -604.3 388.2 -8. a pri tome je oko tri petine rashoda domaćih turista proizašlo iz privatnih putovanja (60%). a oko dvije petine iz poslovnih putovanja (40%).4 567. prijevoz u zemlji.6 milijardi eura prihoda od putovanja inozemnih turista.9 5.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->