VOL 3.

BROJ
ISSN 1847-3369

4

/2009.

1

hrvatski turizam u brojkama

broj 4 2009

-2009. D1. C1.-2007. Učestalost dolaska u Hrvatsku i turističko mjesto – trend 1994.-2007. Potražnja prema vrstama smještaja A3. B2. Izvori informacija – trend 1987. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU TRENDOVI 1987. C. D2. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. TURISTIČKA POTROŠNJA E1. TURISTIČKA POTROŠNJA U DESTINACIJI – TRENDOVI 1997. B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.-2007. E. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997.-2007. C2. C4. Pratnja na putovanju – trend 1987.-2009. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske 2 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Potražnja prema turističkim područjima broj 4 /2009. D. Struktura i stopa promjene prosječne dnevne potrošnje turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. Duljina boravka u Hrvatskoj – trend 1989.-2007.-2007. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima – trend 2005.-2007.hrvatski turizam u brojkama sadržaj: A. C3.-2007. Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta – trend 2005. Potražnja prema emitivnim zemljama A2.

TURISTIČKA POTRAŽNJA A1.0 7.1 Izvješ e: BIST . (C). Institut za turizam.0 4.8 3. godini zabilježeno je oko 56 milijuna noćenja ili 1.5 9. Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A). 2009.635 5. Jednako tako. www.0 Stopa promjene 2009/ 2008.6 2.7 73.HNB . 2009.135 4.1 6. 10000 Zagreb.382 50.446 2.5 -0.0 7.9 4.644 1.3 5. Vrhovec 5. trendove u strukturi prosječne dnevne potrošnje turista u razdoblju 1987.9 1.4 Prosje na duljina boravka 7.6 -7. publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja.8 5.1 8.738 2.Institut za turizam • BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu.2 5.-2008.3 3.9 2.-2008.3 8. prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu.7 -6. Izvori podataka: .7 89. zatim trendove odabranih obilježja putovanja u Hrvatsku u razdoblju 1997. 4.hr Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb. smještajnim kapacitetima (B).-2008.3 1. (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E).118 9.iztzg.hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2009.300 Udio u ukupnim no enjima (u %) 20.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam.3 -2. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2009. www.5 5.020 2.iztzg.6 4.Državni zavod za statistiku .9 6.6 6.7 10. Publikacija je.5) to nije značajnije utjecalo na ukupnu stopu promjene zbog izrazitog međunarodnog karaktera 3 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . • TOMAS Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja – Kulturni turizam 2008.1 4.1 3.0 9.hr Izvorni podaci DZS-a U 2009.Hrvatska narodna banka.533 41. Institut za turizam • TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Trendovi 1987. Institut za turizam. Iako su domaći turisti pri tome ostvarili znatno manje noćenja (pad od -10.515 4. a žele poznavati osnovne činjenice.3 10.4 -14.799 56.4 -2.000 1.2 5.0 16.451 5. .DZS .501 5. www. Hrvatska.. godini No enja (u 000) Njema ka Slovenija Italija Austrija eška Poljska Nizozemska Slova ka Ma arska Francuska Prvih 10 Ostali strani Ukupno strani Doma i Sveukupno 11. 2009. A.6 5.4% manje u odnosu na prethodnu godinu.2 -10.3 100.hnb.8 4.4 3.5 -1.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.

X.9 4.9 42.7 9. V. a privatni smještaj je imao rezultate na razini prošlogodišnjih – porast od 1%.2 -7.510 2.393 5.680 1.931 1.0 0. Austrije. www. X.2 24.0 Izvješ e: BIST .4 22.190 56.9 14.0 100.091 13. Ukupno I-XII.8 -7. Mađarske i Francuske) koji su u prosjeku boravili oko 6 dana.-IV.4 25.5 33.0 100.-XII.2 -6. Udio noćenja ostvarenih u apartmanima (4%) i turističkim naseljima (5%) zajedno iznosi manje od 10%. Blizu tri četvrtine (73%) ukupnih noćenja 2009.-VIII.4 3.548 9.1 1. kampovi porast od oko 3%. VII.-IV.5 6. kamp odmaralište. Slovenije. turisti ko naselje Apartmanski smještaj: apartman. godine generirali su gosti iz deset zemalja (Njemačke. apartmansko naselje.3 2. V.9 6.0 -4.1 Ostalo Ukupno No enja (u 000) I.503 200 18.370 538 312 4.6 33.6 -11.-XII.3 2.6 4.1 13.654 10.1 5.4 20. Poljske. 1.2 -8. Francuzi borave najkraće (4 dana).996 14.2 1.4%. kampiralište U 2009.-VIII.-VI. godine govori da su tri glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli.-VI. I.6 -22.4 155 2.9 -19. IX.176 67.4 -10.1 -14.8 3.4 8.8 2. Ukupno I-XII. apartmani. IX.hrvatskog turizma. A2.) -6.3 -8. a hoteli i kampovi imaju slične udjele od oko 25%.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.3 -7. Boravak u komercijalnim smještajnim objektima domaćih gostiju traje prosječno oko 4 dana.7 -1. U odnosu na tu prosječnu duljinu boravka. turisti ki apartman Kampovi: kamp. VII.6 -9.044 35.8 2. VII.2 -6.8 25. Među deset najznačajnijih emitivnih tržišta najveći pad ukupnog broja noćenja zabilježen je kod gostiju iz Mađarske (-15%). a najveći rast u noćenjima gostiju iz Poljske (9%) i Austrije (8%).9 -7.3 2.0 100.-VIII.1 33.-XII.016 1.8 9. Nizozemske.2 67.3 12. Češke. IX. apartman tip studio. V. I.0 19.477 14.576 415 84 2.069 2.8 15.8 7.833 2.0 3.1 62. Francuske (-6%) i Slovenije (-3%).0 -7. hotelsko-apartmansko naselje.791 Struktura (u %) 2.7 8.815 7.0 100. U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) promjena u ostvarenom broju noćenja u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima je zanemariva u odnosu na prethodnu godinu.5 6.300 100. Ukupno i.342 6. X.7 -16.4 27.780 3.iztzg.7 24. godini najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (33%).7 1.593 15.5 27.2 Stopa promjene (u odnosu na isto razdoblje 2008.7 6. 4 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .-IV.0 9.4 2.8 -0. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2009.276 260 45 Kampovi Privatni smještaj 186 1.7 -3. a Nizozemci najduže (9 dana).4 13. dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od -1. Usporedba rezultata sa rezultatima iz 2008.4 -4. Slovačke.-VI.5 -3. privatni smještaj i kampovi) završile godinu s različitim uspjehom: hoteli su imali pad od -6%.3 5.-XII.1 1.8 Apartmanski smještaj 69 441 1.0 3.6 4. Hoteli Turisti ka naselja 67 692 1.5 -7.337 72 398 974 2. Italije.0 100.hr Izvorni podaci DZS-a Turisti ka naselja: hotelsko naselje.1 1.

0 27.4 -2. IX.7 15.7 -15.1 19.130 442 12.-VIII.2 100.-VI. Odnos kapaciteta u 2009.300 4. V. Najlošije rezultate imao je grad Zagreb – pad broja noćenja od -11%.8 -4.5 2.-XII.1 11.9 -1.0 13.044 35.1 4. a među njima se najveći broj noćenja ostvaruje na Splitsko-makarskom području (16%).217 2.9 2. ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama Kada se promatra regionalni raspored potražnje.8 0. Osje ko-baranjsku.9 6. dolazi do stagnacije na što ukazuje neznatno povećanje broja postelja u odnosu na prethodnu godinu.300 62.681 177 104 6. godini ostvaren je u Istri (32%) i u regiji Kvarner i gorje (23%).0 2.9 -6.5 -0.9 -6. Koprivni ko-križeva ku.-XII.-IV.654 10.5 -5.195 861 608 11. Struktura smještajnih kapaciteta se u cijelom razdoblju nije značajno mijenjala.1 16. Sisa ko-moslava ku.) Udio regija u ukupnom UKUP.9 11. Hoteli. Stope promjene na godišnjoj razini govore da su Istra te Kvarner i gorje ostvarili rezultate na razini prošlogodišnjih dok su ostale regije imale pad broja noćenja koji se u Dalmaciji kreće od -2% do -5%. www.0 61.4 -4.2 17. Krapinsko-zagorsku.iztzg. NO ENJA (u 000) UKUPNO STRUKTURA (ukupno I.211 5.092 8.4 1.1 -8.048 1.4 -12.2 4. Vukovarsko-srijemsku i Zagreba ku županiju. STRUKTURA OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA – TREND 2005.2 9.4 7.8 Izvješ e: BIST .-2009.6 19.7 20. I.5 3. turistička naselja i apartmanski smještaj imali su udio manji od 20%. Godine 2009. Varaždinsku.0 20. B. u%) STOPA PROMJENE (u odnosu na isto razdoblje 2008. VII. X. Viroviti ko-podravsku. V.6 -2.8 55.-VIII.-XII. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.hr Izvorni podaci DZS-a *Kvarner i gorje obuhva a Li ko-senjsku i Primorsko-goransku županiju Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko-bilogorsku.5 6.6 16.5 -3.030 1.9 -3. X.7 20.5 10.5 32.9 2.8 19.-IV. V. a privatni smještaj za oko 9%. Dalmatinske regije (Zadarsko.5 4.799 3.004 302 8.3 72. Šibensko. Istra Kvarner i gorje Zadarsko podru je Šibensko podru je Splitskomakarsko podru je Dubrova ko podru je Grad Zagreb Kontinentalna Hrvatska Hrvatska Ukupno 713 583 141 102 3.0 249 294 328 871 206 233 2.4 -10.3 14.4 68.7 -14.3 -4.2 3. Karlova ku.378 212 305 562 112 115 265 224 230 4.4 -5.9 -11.2 -2.9 4.5 64. VII.prometu IX.-IV.118 3.3 9.069 2.2 22. 5 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .324 1. NO (u %) -7.6 12.1 47.8 -21.4 -15.3 -3. I.2 -2.3 17.662 2.0 -7. Splitsko-makarsko i Dubrovačko područje) zajedno sudjeluju u ukupnom prometu sa 41%.5 -2.161 1. Karakterističan je vrlo visoki udio privatnog smještaja (od 44% do 46%) i kampova (od 24% do 25%). godini u odnosu na početak razdoblja govori da su hoteli i kampovi svoje kapacitete povećali za oko 5%.7 I.3 2. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2009.A3.7 1. I.3 -8.7 2.3 1. Požeško-slavonsku. U razdoblju 2005.3 -4.9 -0.432 2.6 8.9 0.-VI.1 -1.1 -6.4 -10. IX.607 507 378 446 18.406 6.6 2.8 28.9 -4.6 -5.1 -0.5 7. Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska u ukupnom prometu sudjeluju sa oko 4%.-XII.0 21.-VIII. VII.342 6.3 -15.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.4 -2. Me imursku.-2008.-XII.9 246 1.-VI. X.6 67..988 2.7 25.2 10. Brodsko-posavsku.8 10.4 10.9 -2.0 -3.1 -15. u Hrvatskoj je broj ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima kontinuirano rastao za 2%.9 -0. najveći udio u ukupnim noćenjima u 2009.1 -3.8 0.9 -10.190 56.0 3.

2 17. www.000 400.9 17.-2009. godine. a kampova 16%-19% i od 2007.4 12. Apartmanski smještaj bilježi kontinuirani porast iskorištenosti i najveća promjena je bila u 2006.-2009.000 600.8 36. (u %) Hoteli 2005. u razdoblju 2005. ISKORIŠTENOST OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA – TREND 2005. Godina 2007.000 800.. 2008.iztzg.4 11.7 16. Iskorištenost privatnog smještaja se kreće u rasponu 10%-13%.000 300. 2009. Iskorištenost turističkih naselja najbliža je onoj izračunatoj za hotele i u rasponu je 28%-32%. 2008. 2005. 2006.6 15.4 17.3 32.3 Ukupno 16.3 30. 39.-2009.1 17.1 Izvješ e: BIST .000 700.8 40.1 16.7 Ostalo 15. 2006.4 12.3 11.-2009. godini kada je porasla za 6 postotnih poena.2 16. 0 100. se nije mijenjala i iznosila je 17%. U tom petogodišnjem razdoblju iskorištenost hotela najviše oscilira i kreće se od 36%-41% i u padu je od 2007. Iskorištenost* osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.8 12.3 32.6 39.2 14.hr Izvorni podaci DZS-a *Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu).1 Kampovi 19. godine se ‘stabilizirala’ na 17%.3 12.3 12.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.2 32.000 Broj postelja Hoteli Kampovi Turisti ka naselja Privatni smještaj Apartmanski smještaj Ostalo B2.000 200.7 13. Prosječna iskorištenost svih kapaciteta Hrvatske.5 Privatni smještaj 10. 6 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .000 900.4 12.Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005. 2007. godina 2009.1 40. Nakon te godine porast je 1-2 postotna poena.3 Turisti ka naselja 28.5 17.6 17.3 Apartmanski smještaj 6.000 500.

godine (u%) 1987.6 9. C2.6 1994. Više o knjizi može se naći na www.1 32.2 7. godini dolazi do nagle promjene tog odnosa.6 5.6 1989.5 23.7 3. dok parova ima 37%.0 2001. nautičkog i gradskog turizma (Zagreb).0 3.7 36.-2007. Izvori informacija u razdoblju od 1987.3 10. odmorišnog.0 35. posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode te posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja. 47.u kojoj se pored trendova ljetnog.7 15.4 15. C1. oglasi.3 3.9 27. 49. 34. U sedam istraživanja TOMAS Ljeto koliko ih je provedeno od 1987.7 44. U 1994. PRATNJA NA PUTOVANJU – TREND 1987.4 48.1 13.0 100.6 13.Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj 1987. godine* (u %) 1987.TRENDOVI 1987. do 2007. plakati lanci u novinama.8 37. Prema rezultatima istraživanja koja su uslijedila taj se odnos ne mijenja tako da se može reći da Hrvatska svojom ponudom tradicionalno najviše privlači obiteljske ljude.TRENDOVI 1987. Pratnja na putovanju u razdoblju od 1987.2 12.-2008.TRENDOVI 1987.3 2004.3 5.9 37.9 2004. U skladu sa općim trendom.8 11.1 8. 1987.** 13.-2008. film ili video Preporuke rodbine ili prijatelja Internet Prijašnji boravak Preporuke turisti ke agencije. Te je godine.8 29..0 32.3 15.* S lanovma obitelji S partnerom Sam(a) S prijateljima (poznanicima) S organiziranom grupom Ukupno 100.4 4.1 4. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU .hr/hr/publikacije/knjige/popis.UKUPNO Brošure. u ljetnim mjesecima u turističkim odredištima Hrvatske boravi više turista ‘s partnerom’ (48%) a manje onih s obiteljima (35%). 47.9 1.8 1994.3 2007.C.2 4.7 10.6 4.8 10.-2007.3 6. 27.-2008. mogu naći i obilježja putnika na putovanju cestovnim prometnicama. 42.3 1989.4 1.1 31.5 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . U Hrvatskoj skoro 80% ljudi ljetuje u krugu obitelji ili s partnerom. kluba Nisu bile potrebne informacije Turisti ki sajmovi. najizrazitija promjena je nastala u korištenju Interneta.8 41. 28. Kao izvor podataka za ovo poglavlje korištena je knjiga TOMAS TRENDOVI . među gostima najviše onih koji ljetuju u krugu obitelji (48%).3 20.** MEDIJI .2 13.5 8.7 2007.9 37.3 5.0 100.0 100.0 1997. izložbe Ostalo 2. 48.2 * Mogu nost više odgovora ** Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .5 45. zatim posjetitelja na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima.* 36.0 21.0 23.2 10. IZVORI INFORMACIJA – TREND 1987. Internet se prvi put kao korišteni izvor 7 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .0 100.0 100. Odnos strukturnih udjela ‘s obitelji’ ili ‘s partnerom’ se mijenjao u dvadesetgodišnjem razdoblju.1 32.2 12..6 32.3 5. Na početku razdoblja. Institut za turizam 2009.3 15.1 45. naime. asopisima Radio.2 11. TV.5 14. godine dogodile su se značajne promjene u načinu informiranja turista.6 9.-2007. 34. do 2007.8 14. Institut za turizam 2009.1 52.2 29.1 19.8 40.4 48.1 1997.iztzg.1 5.0 12. 25. do 2007.4 4.7 38.0 100.7 7.0 6.2 32.7 17.8 42..8 9.4 3.6 2001.

ali nakon 1997. C4.7 100.4 45. (u %) 1989.3 32.1 100.4 32. godine. uzeti zajedno.5% ispitanika). 1.3 17.2 36.0 100.8 100.4 16.8 100.TRENDOVI 1987.9 20.-2008. do 2007.0 17. 3.0 2004.2 19.4 100.1 15. zatim Internet i vlastito iskustvo stečeno u ranijim boravcima.5 21. Institut za turizam 2009. Ekstremne vrijednosti su iz istraživanja 1994.5 45.0 21.2 10.0 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .TRENDOVI 1987.1 62.9 36. oglasa i plakata kontinuirano raste od 2001.0 2007.1 63. godine pokazuju da se velika većina gostiju Hrvatske može smatrati lojalnim gostima. naime.6 100. godine mediji.4 44. 1.3 100.1 25.9 21.5 21.8 37. 2001. Rezultati se najčešće kreću oko 41%-43%.1 42.-2007.8 24. 0.9 100.0 100. Prema rezultatima istraživanja iz 2007. Gledajući pojedinačne izvore informiranja može se zaključiti da utjecaj brošura. do 2007.0 1997..0 18.6 100.6 20. godine (u %) 1994. (47%) odnosno 2004.3 5.2 63.1 8. Istraživanja su.* 1 do 3 4 do 7 8 do 14 15 do 21 22 i više Ukupno 4. Turistička mjesta mogu računati na bar 30% višestrukih posjeta.2 16. Struktura turista u Hrvatskoj prema duljini boravka u razdoblju od 1989.0 34.7 29.0 2001.0 21. Udio gostiju koji izjavljuju da su dva puta bili na ljetovanju u istom mjestu kreće se od 20% do 25%. do 2007.0 40.1 68.6 100. ali se od 2001.0 14. a to znači bar 60% ih je u više navrata posjetilo Hrvatsku.7 36.-2007.0 6.9 48. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ – TREND 1989. 2. * Samo inozemni gosti. godine jako mijenja u rasponu 33%44% što navodi na oprezniji zaključak.0 42. U estalost dolaska u Hrvatsku* Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno U estalost dolaska u turisti ko mjesto Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno 47.7 13. 2007. godina kada je taj udio bio svega 14%.5 100. 8 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . U estalost dolaska u Hrvatsku i turisti ko mjesto u razdoblju od 1994. Udio onih koji dolaze prvi put se u navedenom razdoblju nije značajno mijenjao i kreće se u rasponu 19%-22% ukoliko se izuzme 2004. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU I TURISTIČKO MJESTO – TREND 1994. godine.1 17.5 12.-2008.8 100.0 46.9 16.0 1997.3 24. a dvanaest godina kasnije se po važnosti svrstava odmah nakon preporuka rodbine i prijatelja. (1.informiranja navodi u istraživanju 1997. su bili glavni izvor informiranja.0 43.0 19.8 100. C3. godine (35%).7 60.3 16. pokazala da taj udio najčešće iznosi 37%. Velika većina. Institut za turizam 2009.0 3.2 15.0 1994. 2004.9 100. Rezultati pet istraživanja koliko ih je provedeno od 1994. Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Ipak je najviše gostiju koji u mjesto dolaze prvi put.6 43..

-2007.0 17.0 41.6 2001. troškove hrane i pića te ostale troškove./ 1997.3 1.0 41.23 2001. Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 29.64 10. Značajno je pao broj boravaka koji traju više od 15 dana./ 1997.) 16.9 puta. do 2007.8 87.8 Stopa promjene (u %) (2004.47 23.) 86. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997.46 4.3 -16. do 2007. godine bio 36%. D2.4 6.0 22..4 30.7 12. 100. godine je udvostručena u 2007. rekreaciju i zabavu. godine ta prosječna potrošnja je iznosila skoro 30 eura dnevno i u jedanaestogodišnjem razdoblju porasla je za približno 26 eura ili 1.1 (2007.77 20. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji uključuje tri glavne grupe troškova: troškove smještaja.4 2.91 17.2 puta.4 2.-2008.Hrvatska je destinacija za ljetni godišnji odmor u kojoj 44%-47% gostiju boravi 8-14 dana. 100.8 Faktor pove anja (2004.6 2004. TURISTIČKA POTROŠNJA POSJETITELJA KULTURNIH ATRAKCIJA I DOGAĐANJA D1.7 puta.0 44. do 2007.2 14.75 2007. 55.TRENDOVI 1987.5 37.) 1.58 15. Prema tome prosječna dnevna potrošnja u Hrvatskoj iz 1997.6 (2001./ 2001. Izdaci za smještaj su se povećali za 11 eura ili 1. Osobito se smanjio udio gostiju koji borave 22 i više dana.2 1.35 2004. a približno su udvostručene i sve pojedinačne grupe troškova od kojih se ona sastoji. STRUKTURA I STOPA PROMJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997. Institut za turizam 2009. Potpuno u skladu s općim trendom porasta kraćih putovanja u trajanju 4 do 7 dana je i trend u Hrvatskoj – udio takvih putovanja kontinuirano raste i prema rezultatima iz 2007.5 72.2 0.43 (2001.4 1. 48.1 42. Institut za turizam 2009..9 147.9 1.5 26.7 2.) 41./ 2004.3 (2007. 100. 100.) 1.9 puta kao i izdaci za hranu i piće – veći su za približno 9 eura ili 1.-2008.3 41. a 2007. godine.01 21. Potvrdu za to nalazimo u rezultatima istraživanja od 1997. iznosi 36% što je za 25 postotnih poena više u odnosu na 1989.6 118.) 1.0 1. D./ 2004. 16%.1 1.1 38. 9 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .0 21..7 42. godinu. U grupi ostalih troškova. godine (u eurima) 1997.5 (2007.TRENDOVI 1987. Udio takvih putovanja je 1989.02 11.9 1. Struktura prosje ne dnevne potrošnje turista u destinaciji i stopa promjene prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.0 36. povećanje je iznosilo 6 eura ili 2./ 1997.4 14./ 2001.-2007.) 1.69 12.1 (2007.1 1. Prema istraživanju iz 1997.52 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj ./ 1997. koja uz ostalo uključuje i troškove za kulturu.0 2007. 34.3 1.9 20. Prosje na dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga u razdoblju od 1997. Struktura (u %) STRUKTURA (u %) Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 1997.5 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .) 13.27 12.18 5.

iako rezultati zadnjeg istraživanja pokazuju da njihov strukturni udio može pasti i na 38%.9 -604.1.-2007.0 -568.708.394.2 -174. ukupni troškovi su porasli za 87%.hnb.7 652. a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj. Uspoređujući početnu i zadnju godinu razdoblja.3 -540.459. hranu i pi e.2 6.9 5.4 567. 2007. Q4 2009.787.2. Poslovni razlozi 2. kupnju i sl. godine kada su ti troškovi iznosili 36% ukupnih troškova).463. Rashodi 2.4 386. E. Osobni razlozi 2.4 -336.2. odnosno izdaci za smještaj 86%.9 5.0 5.4 5.9 415.7 6. za hranu i piće 73%.587. 2008. a oko dvije petine iz poslovnih putovanja (40%).9 -377.4 -717. Robni deficit 2.0 -8.7 5.0 -10. 1.2 -9. prihodi“.293.4 5. Q4* -7. a pri tome je oko tri petine rashoda domaćih turista proizašlo iz privatnih putovanja (60%).506.073.1 6.6 -229.3 -266. Poslovni razlozi 2.8 523.494. Troškovi za hranu i piće iznose 41%-43% ukupnih dnevnih troškova.9 -70.2 -380.5 -261. 10 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .Podaci o strukturi prosječnih dnevnih troškova u razdoblju 1997.2 -1.238.7 5.8 455.817.1.0 55.8 199.9 -450. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.6 389. godini ostvareno je oko 0. godine (u milijunima eura) 2005.344.363. 2008.5 -355.6 -96.6 milijardi eura prihoda od putovanja inozemnih turista.4 85. Prihodi** 2. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemni putnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (90%).turizam (neto prihod)** 2.3 6.4 6. Udio grupe ‘ostali troškovi’ općenito najviše varira i pri kraju razdoblja se zadržao na 21-22%.2.1 -765.4 Izvor: www.1 -196.2 6.1. Q1+Q2 +Q3 2009.hr * Preliminarni podaci **Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja. Prema istraživanju HNB-a manja potrošnja inozemnih turista u glavnoj sezoni rezultat je najvećim dijelom smanjenja izvanpansionske potrošnje.8 5.232.0 -66.9 -584.4 7.0 301.8 -555.2. Rashodi koje imaju hrvatski građani na putovanjima u inozemstvo smanjeni su u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 17%.035. a manji je udio potrošnje motivirane poslovnim razlozima (10%).2 -163.0 7.580.9 579.434.6 -190.2 -8.2 6.1 -2.3 388. U četvrtom tromjesečju 2009. ukazuju da se troškovi smještaja kreću od 41% do 45% (izuzetak je rezultat iz 2004. Osobni razlozi 2006.2. Q1+Q2 +Q3 2008.694.1.0 6.4 -162.1 -267.9 504.1 -5. zabavu. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u etvrom tromjese ju 2009.518.752.904.998. prijevoz u zemlji. godine. a ostali izdaci za 119%.807.1. Putovanja . što je za oko 11% manje u odnosu na isto tromjesečje 2008.866.403.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful