VOL 3.

BROJ
ISSN 1847-3369

4

/2009.

1

hrvatski turizam u brojkama

broj 4 2009

B. TURISTIČKA POTROŠNJA U DESTINACIJI – TRENDOVI 1997. Izvori informacija – trend 1987.-2007.-2009. B2. Duljina boravka u Hrvatskoj – trend 1989. D. C. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima – trend 2005. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997.-2007. TURISTIČKA POTROŠNJA E1. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1. Pratnja na putovanju – trend 1987.-2009. Učestalost dolaska u Hrvatsku i turističko mjesto – trend 1994. C2.-2007. E. Potražnja prema emitivnim zemljama A2.-2007. Struktura i stopa promjene prosječne dnevne potrošnje turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997.-2007. D1.-2007. C3. Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta – trend 2005. Potražnja prema vrstama smještaja A3. C4.hrvatski turizam u brojkama sadržaj: A. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske 2 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .-2007.-2007. C1. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU TRENDOVI 1987. D2. Potražnja prema turističkim područjima broj 4 /2009.

501 5.1 8. www. Jednako tako.799 56. 2009.1 Izvješ e: BIST . godini No enja (u 000) Njema ka Slovenija Italija Austrija eška Poljska Nizozemska Slova ka Ma arska Francuska Prvih 10 Ostali strani Ukupno strani Doma i Sveukupno 11.451 5.1 3. 2009.3 1.0 7.DZS . (C).4 -2. Izvori podataka: . 4.118 9.2 5.2 -10.1 6.0 7.0 4.8 3.1 4.3 -2. 2009. godini zabilježeno je oko 56 milijuna noćenja ili 1.8 5.5) to nije značajnije utjecalo na ukupnu stopu promjene zbog izrazitog međunarodnog karaktera 3 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .3 3.7 73.6 -7. .3 8.7 10.hr Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb.Institut za turizam • BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu.2 5. Vrhovec 5.iztzg.382 50. Institut za turizam.6 2.4 Prosje na duljina boravka 7.6 5. www.hr Izvorni podaci DZS-a U 2009.5 -0.7 89.5 9. Institut za turizam • TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Trendovi 1987.020 2.4 3. • TOMAS Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja – Kulturni turizam 2008.5 -1. Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A).-2008.515 4. A.635 5.hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2009.000 1.644 1.9 6. trendove u strukturi prosječne dnevne potrošnje turista u razdoblju 1987. a žele poznavati osnovne činjenice. Publikacija je.iztzg.533 41. 10000 Zagreb.5 5.Državni zavod za statistiku .-2008.-2008.9 2.3 5.4% manje u odnosu na prethodnu godinu.738 2.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam.6 4. Hrvatska.0 Stopa promjene 2009/ 2008.9 1. www. publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja.3 100.0 9. prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu. (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E).446 2. Institut za turizam.Hrvatska narodna banka. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2009. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. zatim trendove odabranih obilježja putovanja u Hrvatsku u razdoblju 1997.3 10.7 -6.6 6.HNB . Iako su domaći turisti pri tome ostvarili znatno manje noćenja (pad od -10.8 4.4 -14.0 16.9 4.hnb.Sustav poslovne inteligencije u turizmu..300 Udio u ukupnim no enjima (u %) 20. smještajnim kapacitetima (B).135 4.

4 155 2. kamp odmaralište.1 5.0 100.576 415 84 2.-XII. apartmansko naselje. hotelsko-apartmansko naselje. IX.-VI. a hoteli i kampovi imaju slične udjele od oko 25%.-VI.7 -1.1 Ostalo Ukupno No enja (u 000) I. apartmani. Među deset najznačajnijih emitivnih tržišta najveći pad ukupnog broja noćenja zabilježen je kod gostiju iz Mađarske (-15%).8 25.6 33.3 2.069 2.680 1.190 56. Francuzi borave najkraće (4 dana).-VI.-XII. Češke.-XII. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2009.503 200 18. VII.-VIII. Boravak u komercijalnim smještajnim objektima domaćih gostiju traje prosječno oko 4 dana.4 -4. U odnosu na tu prosječnu duljinu boravka.0 -7.6 -9.5 -7. Italije. Ukupno I-XII. 4 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .4%.9 4.2 -6. VII.3 -8.016 1.510 2.7 -16.4 20.7 8.-VIII. V.9 -19.9 -7.-IV.-VIII.7 -3.9 14.548 9.7 1.7 9.3 2.4 3. Udio noćenja ostvarenih u apartmanima (4%) i turističkim naseljima (5%) zajedno iznosi manje od 10%.0 -4.8 9. apartman tip studio.hrvatskog turizma.3 5. VII. Ukupno I-XII.8 Apartmanski smještaj 69 441 1. Poljske.8 -7. X. dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od -1. U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) promjena u ostvarenom broju noćenja u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima je zanemariva u odnosu na prethodnu godinu.8 -0.7 24. kampovi porast od oko 3%.0 19. X. turisti ko naselje Apartmanski smještaj: apartman. V.176 67.5 33.593 15.477 14. Ukupno i.5 6.5 -3.5 27.1 1.0 3.1 -14.-XII.0 3.4 8.091 13.4 22.2 -7.0 0.833 2. godine govori da su tri glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli.0 100.8 7.8 3. Slovačke. A2. Usporedba rezultata sa rezultatima iz 2008.7 6.0 100.3 2.iztzg.6 -22. godini najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (33%).3 12.8 2. a Nizozemci najduže (9 dana).2 Stopa promjene (u odnosu na isto razdoblje 2008. a najveći rast u noćenjima gostiju iz Poljske (9%) i Austrije (8%). IX.5 6.-IV. www.2 67.6 4.-IV.815 7. godine generirali su gosti iz deset zemalja (Njemačke.9 6. 1. Blizu tri četvrtine (73%) ukupnih noćenja 2009. Nizozemske. kampiralište U 2009. Austrije. Slovenije.780 3. Francuske (-6%) i Slovenije (-3%). turisti ki apartman Kampovi: kamp.0 100.370 538 312 4.hr Izvorni podaci DZS-a Turisti ka naselja: hotelsko naselje.2 -6.276 260 45 Kampovi Privatni smještaj 186 1.8 15.8 2.3 -7.9 42.4 -10.) -6. Mađarske i Francuske) koji su u prosjeku boravili oko 6 dana. X.4 25.2 1.6 -11.791 Struktura (u %) 2.044 35.1 1.996 14.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.4 27.0 Izvješ e: BIST .4 2.1 33.0 100. I.1 13.4 13.337 72 398 974 2.0 9.931 1. a privatni smještaj je imao rezultate na razini prošlogodišnjih – porast od 1%.1 62.654 10. I. V.393 5. privatni smještaj i kampovi) završile godinu s različitim uspjehom: hoteli su imali pad od -6%.1 1. IX.300 100. Hoteli Turisti ka naselja 67 692 1.2 -8.342 6.6 4.2 24.

Koprivni ko-križeva ku.7 1. Sisa ko-moslava ku.5 7.1 -15.217 2.-IV.5 -5.7 2.8 0.6 67. Vukovarsko-srijemsku i Zagreba ku županiju.-VI. STRUKTURA OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA – TREND 2005. Najlošije rezultate imao je grad Zagreb – pad broja noćenja od -11%.9 -0.342 6. V.-IV. Krapinsko-zagorsku.6 16.2 10. Splitsko-makarsko i Dubrovačko područje) zajedno sudjeluju u ukupnom prometu sa 41%.6 8.5 32.0 21.. dolazi do stagnacije na što ukazuje neznatno povećanje broja postelja u odnosu na prethodnu godinu.0 61.8 0.044 35.8 10.-VIII. Viroviti ko-podravsku.1 4. Istra Kvarner i gorje Zadarsko podru je Šibensko podru je Splitskomakarsko podru je Dubrova ko podru je Grad Zagreb Kontinentalna Hrvatska Hrvatska Ukupno 713 583 141 102 3.0 -7. IX.7 15. a privatni smještaj za oko 9%.406 6. www.0 3.130 442 12.hr Izvorni podaci DZS-a *Kvarner i gorje obuhva a Li ko-senjsku i Primorsko-goransku županiju Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko-bilogorsku.-XII.6 12.118 3.432 2.9 2.681 177 104 6.988 2.2 3.2 17.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.8 -21.-XII.8 19.3 -4.1 11.9 -11. X.7 -15.1 -3. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.4 -12.8 Izvješ e: BIST .A3.9 -6.0 13.7 -14.-VI.3 1.9 6.1 -1.2 100.4 -2.6 -2.048 1. VII. I.6 -5.9 -3.0 249 294 328 871 206 233 2. ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama Kada se promatra regionalni raspored potražnje.-2008.607 507 378 446 18.0 2.-XII.5 64.2 -2. Brodsko-posavsku.3 -15.8 -4.4 7. U razdoblju 2005. V. Me imursku.-2009.300 62. VII.9 -6.3 -8. Osje ko-baranjsku.prometu IX. X.1 -8.5 3.-XII.9 2. Požeško-slavonsku. u Hrvatskoj je broj ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima kontinuirano rastao za 2%.4 -5.9 246 1. IX.3 -3.9 4. Šibensko.3 2.2 4.9 0.5 -0.iztzg. Hoteli.9 -4.0 27. Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska u ukupnom prometu sudjeluju sa oko 4%. Struktura smještajnih kapaciteta se u cijelom razdoblju nije značajno mijenjala.1 -6. a među njima se najveći broj noćenja ostvaruje na Splitsko-makarskom području (16%). V.030 1.2 22. I.8 55.) Udio regija u ukupnom UKUP.004 302 8. Dalmatinske regije (Zadarsko.-IV.6 2.3 9.161 1.5 10.5 4.6 19. godini ostvaren je u Istri (32%) i u regiji Kvarner i gorje (23%).4 68.654 10.1 19. VII. NO ENJA (u 000) UKUPNO STRUKTURA (ukupno I.3 17.3 72. Odnos kapaciteta u 2009.092 8.5 2.378 212 305 562 112 115 265 224 230 4.4 -2. B.211 5.7 20. Karakterističan je vrlo visoki udio privatnog smještaja (od 44% do 46%) i kampova (od 24% do 25%). X.4 10.7 20.9 -0.0 20. u%) STOPA PROMJENE (u odnosu na isto razdoblje 2008. I.-XII.4 -10.799 3.662 2.069 2. godini u odnosu na početak razdoblja govori da su hoteli i kampovi svoje kapacitete povećali za oko 5%.5 -2. Varaždinsku.324 1. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2009.190 56.7 I.5 6.8 28.1 47. turistička naselja i apartmanski smještaj imali su udio manji od 20%.4 -15. Stope promjene na godišnjoj razini govore da su Istra te Kvarner i gorje ostvarili rezultate na razini prošlogodišnjih dok su ostale regije imale pad broja noćenja koji se u Dalmaciji kreće od -2% do -5%.1 -0. Godine 2009.1 16.5 -3.9 -1.9 -10.-VIII.9 11.3 -4.4 -4. 5 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . NO (u %) -7. najveći udio u ukupnim noćenjima u 2009. Karlova ku.300 4.7 25.9 -2.-VIII.2 9.195 861 608 11.4 1.-VI.2 -2.3 14.0 -3.4 -10.

a kampova 16%-19% i od 2007.3 30.8 36.000 500.2 14.2 32. se nije mijenjala i iznosila je 17%. Prosječna iskorištenost svih kapaciteta Hrvatske.3 Apartmanski smještaj 6.000 300.8 40.000 700.3 Turisti ka naselja 28.-2009. Godina 2007.-2009.7 13.1 17.000 Broj postelja Hoteli Kampovi Turisti ka naselja Privatni smještaj Apartmanski smještaj Ostalo B2.-2009. Iskorištenost turističkih naselja najbliža je onoj izračunatoj za hotele i u rasponu je 28%-32%. (u %) Hoteli 2005. 2009.5 Privatni smještaj 10. www.9 17.5 17. 2006. 0 100. Apartmanski smještaj bilježi kontinuirani porast iskorištenosti i najveća promjena je bila u 2006..-2009.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. ISKORIŠTENOST OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA – TREND 2005. 2007.3 Ukupno 16.4 12.Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.1 Kampovi 19.1 Izvješ e: BIST .1 16.4 12.4 12.000 800.000 200.2 17.3 12.000 900. 39.2 16.7 16. Iskorištenost privatnog smještaja se kreće u rasponu 10%-13%.000 600. godine se ‘stabilizirala’ na 17%.4 17. U tom petogodišnjem razdoblju iskorištenost hotela najviše oscilira i kreće se od 36%-41% i u padu je od 2007.3 32.8 12.3 12. 2005. 2008.1 40. 2008. Nakon te godine porast je 1-2 postotna poena.3 11.3 32. Iskorištenost* osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.iztzg.6 15. 2006.6 39.000 400. u razdoblju 2005. 6 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .hr Izvorni podaci DZS-a *Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu).4 11.7 Ostalo 15. godina 2009. godini kada je porasla za 6 postotnih poena.6 17. godine.

8 10.1 32. Institut za turizam 2009.2 12. godine (u%) 1987.1 1997. U 1994.7 7.5 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .8 29.2 32.** 13. zatim posjetitelja na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima.7 44. mogu naći i obilježja putnika na putovanju cestovnim prometnicama.4 4.1 45.1 5.4 1. Odnos strukturnih udjela ‘s obitelji’ ili ‘s partnerom’ se mijenjao u dvadesetgodišnjem razdoblju.0 2001.3 3. PRATNJA NA PUTOVANJU – TREND 1987. film ili video Preporuke rodbine ili prijatelja Internet Prijašnji boravak Preporuke turisti ke agencije.3 15. 1987.3 10.3 6.0 12. 27.2 * Mogu nost više odgovora ** Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . 34.7 15.8 37.8 40. među gostima najviše onih koji ljetuju u krugu obitelji (48%).8 11.1 31.5 23. Prema rezultatima istraživanja koja su uslijedila taj se odnos ne mijenja tako da se može reći da Hrvatska svojom ponudom tradicionalno najviše privlači obiteljske ljude. 49.4 3.-2007.0 100. Više o knjizi može se naći na www. dok parova ima 37%. izložbe Ostalo 2. 47.0 100.-2008.3 2004.1 4. plakati lanci u novinama.1 52.3 5.0 6.Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj 1987.-2008.7 38.7 3.-2007. 42. 28.* 36. asopisima Radio.7 10. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU . naime.UKUPNO Brošure.3 5.0 3.3 1989.7 2007.0 100. Pratnja na putovanju u razdoblju od 1987.TRENDOVI 1987.1 8.6 2001.0 100.-2007.hr/hr/publikacije/knjige/popis.6 9.4 48.7 36.TRENDOVI 1987.* S lanovma obitelji S partnerom Sam(a) S prijateljima (poznanicima) S organiziranom grupom Ukupno 100. Internet se prvi put kao korišteni izvor 7 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .3 20.9 27.6 9.5 45.7 17.9 1. TV.0 21. Kao izvor podataka za ovo poglavlje korištena je knjiga TOMAS TRENDOVI . nautičkog i gradskog turizma (Zagreb). u ljetnim mjesecima u turističkim odredištima Hrvatske boravi više turista ‘s partnerom’ (48%) a manje onih s obiteljima (35%). Te je godine.6 4.8 1994. 47.2 10.** MEDIJI . C1.9 37. U Hrvatskoj skoro 80% ljudi ljetuje u krugu obitelji ili s partnerom..3 5.0 23.3 15. posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode te posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja.8 41.-2008.2 11.4 15.C.4 48. odmorišnog.6 1994. 48.9 2004. Institut za turizam 2009.6 1989. godini dolazi do nagle promjene tog odnosa.6 32.TRENDOVI 1987.4 4.0 100.2 4.1 19. IZVORI INFORMACIJA – TREND 1987.8 42.2 7.1 13. 25.9 37.. kluba Nisu bile potrebne informacije Turisti ki sajmovi.6 5. najizrazitija promjena je nastala u korištenju Interneta. Izvori informacija u razdoblju od 1987.8 9.3 2007.u kojoj se pored trendova ljetnog. do 2007. U sedam istraživanja TOMAS Ljeto koliko ih je provedeno od 1987.2 13. U skladu sa općim trendom.2 29.0 1997.5 8.iztzg.5 14. do 2007. godine* (u %) 1987.0 32. godine dogodile su se značajne promjene u načinu informiranja turista. Na početku razdoblja. oglasi.2 12.6 13.8 14.0 100.1 32. C2. do 2007.0 35.. 34.

1 15. 0.1 62.0 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . a to znači bar 60% ih je u više navrata posjetilo Hrvatsku. U estalost dolaska u Hrvatsku* Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno U estalost dolaska u turisti ko mjesto Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno 47.3 32.0 18.0 21. godine (35%). 2.TRENDOVI 1987.-2008.7 13. Institut za turizam 2009. U estalost dolaska u Hrvatsku i turisti ko mjesto u razdoblju od 1994.4 44.7 36.0 19.8 100. su bili glavni izvor informiranja. Rezultati se najčešće kreću oko 41%-43%. ali se od 2001.0 1997.0 1997.1 8.1 68.0 14.3 5.7 29.0 34. 2001. Ekstremne vrijednosti su iz istraživanja 1994.3 16.2 16.9 20.0 2007.0 100. 3. godine (u %) 1994. Rezultati pet istraživanja koliko ih je provedeno od 1994.1 42.0 17.4 100. godine.6 100. Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .1 25.9 48. C3. 2007. uzeti zajedno. Istraživanja su.9 100.7 60.0 40.informiranja navodi u istraživanju 1997..8 100. godine. naime. 1. a dvanaest godina kasnije se po važnosti svrstava odmah nakon preporuka rodbine i prijatelja.-2008.9 21.9 36. (u %) 1989.0 21. godine mediji.1 100. do 2007.2 10.0 43.5 21.9 16. Institut za turizam 2009.2 15. do 2007.0 3. godine jako mijenja u rasponu 33%44% što navodi na oprezniji zaključak.3 24. do 2007. 2004.4 32. C4. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ – TREND 1989.0 42.5 21.2 36.9 100.0 46.0 2001. Struktura turista u Hrvatskoj prema duljini boravka u razdoblju od 1989.4 45.-2007. Turistička mjesta mogu računati na bar 30% višestrukih posjeta. Velika većina. 8 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .0 1994. * Samo inozemni gosti.8 100. (1.3 100. godine pokazuju da se velika većina gostiju Hrvatske može smatrati lojalnim gostima.0 100.6 20.2 19.* 1 do 3 4 do 7 8 do 14 15 do 21 22 i više Ukupno 4. Prema rezultatima istraživanja iz 2007.3 17.4 16.-2007. ali nakon 1997.2 63. 1. (47%) odnosno 2004.8 100.8 37.5% ispitanika). UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU I TURISTIČKO MJESTO – TREND 1994. zatim Internet i vlastito iskustvo stečeno u ranijim boravcima.0 2004.6 100.6 100.7 100. Udio gostiju koji izjavljuju da su dva puta bili na ljetovanju u istom mjestu kreće se od 20% do 25%.8 24.5 45.. Ipak je najviše gostiju koji u mjesto dolaze prvi put.0 6.TRENDOVI 1987.5 12.1 17. pokazala da taj udio najčešće iznosi 37%. oglasa i plakata kontinuirano raste od 2001.5 100. godina kada je taj udio bio svega 14%.1 63. Gledajući pojedinačne izvore informiranja može se zaključiti da utjecaj brošura. Udio onih koji dolaze prvi put se u navedenom razdoblju nije značajno mijenjao i kreće se u rasponu 19%-22% ukoliko se izuzme 2004.6 43.

9 1./ 1997.6 2001. Prosje na dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.8 Stopa promjene (u %) (2004. 100.) 1. 9 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . D2.3 -16. do 2007..0 17. 55.-2008.7 42. TURISTIČKA POTROŠNJA POSJETITELJA KULTURNIH ATRAKCIJA I DOGAĐANJA D1.0 1. godine je udvostručena u 2007.58 15. Potvrdu za to nalazimo u rezultatima istraživanja od 1997.1 42.8 Faktor pove anja (2004.1 1.35 2004.4 2. a približno su udvostručene i sve pojedinačne grupe troškova od kojih se ona sastoji.4 30.01 21. 16%.0 22.) 86.5 26. koja uz ostalo uključuje i troškove za kulturu.27 12. 100./ 1997.) 1. 100. 100.46 4./ 2004.77 20.64 10./ 1997. iznosi 36% što je za 25 postotnih poena više u odnosu na 1989.4 1.0 41.91 17.69 12.) 1.23 2001. Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 29. Prema tome prosječna dnevna potrošnja u Hrvatskoj iz 1997. troškove hrane i pića te ostale troškove.3 41.7 puta.2 0.1 (2007.) 13.1 1.4 2. do 2007. 48.6 2004.-2008. godine bio 36%.7 12.. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji uključuje tri glavne grupe troškova: troškove smještaja./ 2004.6 118.1 38..) 16.9 1.0 2007.7 2. D.8 87. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997.18 5.5 (2007. 34. Institut za turizam 2009.5 72. do 2007.0 44.4 6.) 41. Značajno je pao broj boravaka koji traju više od 15 dana.2 14. Institut za turizam 2009. STRUKTURA I STOPA PROMJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997. godine ta prosječna potrošnja je iznosila skoro 30 eura dnevno i u jedanaestogodišnjem razdoblju porasla je za približno 26 eura ili 1.TRENDOVI 1987.0 36.3 1.52 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .-2007.0 41.-2007.9 147. Izdaci za smještaj su se povećali za 11 eura ili 1./ 1997. U grupi ostalih troškova. godinu.9 puta.1 (2007.4 14. godine.5 37.43 (2001. povećanje je iznosilo 6 eura ili 2. Potpuno u skladu s općim trendom porasta kraćih putovanja u trajanju 4 do 7 dana je i trend u Hrvatskoj – udio takvih putovanja kontinuirano raste i prema rezultatima iz 2007./ 2001.0 21. Struktura (u %) STRUKTURA (u %) Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 1997.TRENDOVI 1987.6 (2001.9 puta kao i izdaci za hranu i piće – veći su za približno 9 eura ili 1./ 2001. Prema istraživanju iz 1997.47 23.5 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .3 (2007.2 puta.) 1.02 11. rekreaciju i zabavu. Osobito se smanjio udio gostiju koji borave 22 i više dana. Struktura prosje ne dnevne potrošnje turista u destinaciji i stopa promjene prema vrstama usluga u razdoblju od 1997. Udio takvih putovanja je 1989.75 2007.9 20.2 1. godine (u eurima) 1997.Hrvatska je destinacija za ljetni godišnji odmor u kojoj 44%-47% gostiju boravi 8-14 dana.3 1. a 2007.

587.708. Poslovni razlozi 2. 2008. zabavu.4 5. Uspoređujući početnu i zadnju godinu razdoblja. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u etvrom tromjese ju 2009.2 6. a oko dvije petine iz poslovnih putovanja (40%).0 -10. Robni deficit 2.459.7 652. što je za oko 11% manje u odnosu na isto tromjesečje 2008.293.8 -555.344.7 6.506.1 -5. a ostali izdaci za 119%.1 -765.2 -163.807.4 6. Q4* -7.0 6.0 -8.1 -196.6 -96.2 -174.0 5.238. Troškovi za hranu i piće iznose 41%-43% ukupnih dnevnih troškova.9 579.3 388.6 -229. prijevoz u zemlji.9 -584. odnosno izdaci za smještaj 86%. U četvrtom tromjesečju 2009. godini ostvareno je oko 0. godine (u milijunima eura) 2005. Q1+Q2 +Q3 2009.463.7 5.0 7.4 -336. Prema istraživanju HNB-a manja potrošnja inozemnih turista u glavnoj sezoni rezultat je najvećim dijelom smanjenja izvanpansionske potrošnje.0 301. Rashodi 2.3 -540.2 -380. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.2 6.073. 10 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . iako rezultati zadnjeg istraživanja pokazuju da njihov strukturni udio može pasti i na 38%.9 5.hr * Preliminarni podaci **Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja.0 -66. kupnju i sl. Putovanja . ukazuju da se troškovi smještaja kreću od 41% do 45% (izuzetak je rezultat iz 2004. Q4 2009.8 523.1.3 -266. a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj.2.4 567. Osobni razlozi 2.9 5. Udio grupe ‘ostali troškovi’ općenito najviše varira i pri kraju razdoblja se zadržao na 21-22%.3 6.4 386.494. godine.4 -717.4 -162.6 -190. ukupni troškovi su porasli za 87%.434.0 55.998.hnb. a pri tome je oko tri petine rashoda domaćih turista proizašlo iz privatnih putovanja (60%).4 Izvor: www.403.8 455.1 -267.035.turizam (neto prihod)** 2.787.9 -70.817.9 415.2 6.2. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemni putnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (90%). 2007.5 -355. godine kada su ti troškovi iznosili 36% ukupnih troškova).363. za hranu i piće 73%.4 5.2 -1.0 -568.232.1. Rashodi koje imaju hrvatski građani na putovanjima u inozemstvo smanjeni su u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 17%. prihodi“. hranu i pi e.1.1 -2.9 -377. Prihodi** 2.4 7.9 -450.2 -8. 1.2.2.-2007. 2008.394. Q1+Q2 +Q3 2008.7 5.8 5.904.866.5 -261.1.694.580.6 389.752.9 504.Podaci o strukturi prosječnih dnevnih troškova u razdoblju 1997.9 -604. Poslovni razlozi 2. a manji je udio potrošnje motivirane poslovnim razlozima (10%).518.8 199.2. E.4 85.6 milijardi eura prihoda od putovanja inozemnih turista.2 -9. Osobni razlozi 2006.1.1 6.