VOL 3.

BROJ
ISSN 1847-3369

4

/2009.

1

hrvatski turizam u brojkama

broj 4 2009

-2007.-2009.-2007.-2007. Struktura i stopa promjene prosječne dnevne potrošnje turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. B2. TURISTIČKA POTROŠNJA E1. D2.-2007.-2007. C4. Pratnja na putovanju – trend 1987. Duljina boravka u Hrvatskoj – trend 1989. Učestalost dolaska u Hrvatsku i turističko mjesto – trend 1994.-2007.-2009. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. C2. D. C.-2007. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU TRENDOVI 1987. D1.-2007. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske 2 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Potražnja prema vrstama smještaja A3. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997.hrvatski turizam u brojkama sadržaj: A. Potražnja prema turističkim područjima broj 4 /2009. C3. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1. E. Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta – trend 2005. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima – trend 2005. TURISTIČKA POTROŠNJA U DESTINACIJI – TRENDOVI 1997. B. Izvori informacija – trend 1987. Potražnja prema emitivnim zemljama A2. C1.

0 7.8 4.8 5.0 16.7 10. Institut za turizam. Publikacija je.9 4.020 2. 4.1 8.5 -0.7 73.hnb. smještajnim kapacitetima (B). 2009. Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A). Izvori podataka: .3 5. Jednako tako.446 2. A. www.5 9.9 6. godini No enja (u 000) Njema ka Slovenija Italija Austrija eška Poljska Nizozemska Slova ka Ma arska Francuska Prvih 10 Ostali strani Ukupno strani Doma i Sveukupno 11.6 4.382 50.635 5.4 -14. Hrvatska.hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2009.6 2.3 100.799 56. Institut za turizam.2 5.0 9.2 -10. 10000 Zagreb.2 5.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam. a žele poznavati osnovne činjenice. (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E).Hrvatska narodna banka.135 4. www.iztzg.515 4.1 6. (C).4% manje u odnosu na prethodnu godinu.HNB .738 2. godini zabilježeno je oko 56 milijuna noćenja ili 1.1 Izvješ e: BIST . 2009.7 -6. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1.118 9. zatim trendove odabranih obilježja putovanja u Hrvatsku u razdoblju 1997. www.1 3.-2008.Državni zavod za statistiku .000 1.3 3.iztzg.5 5.4 Prosje na duljina boravka 7.3 -2. Vrhovec 5.533 41.5) to nije značajnije utjecalo na ukupnu stopu promjene zbog izrazitog međunarodnog karaktera 3 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . . POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2009.hr Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb.0 4.644 1.4 -2. 2009. • TOMAS Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja – Kulturni turizam 2008.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.DZS .Institut za turizam • BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu.6 5.451 5.8 3.3 10.501 5..1 4.3 1. trendove u strukturi prosječne dnevne potrošnje turista u razdoblju 1987.9 2.3 8.9 1.-2008. Institut za turizam • TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Trendovi 1987. Iako su domaći turisti pri tome ostvarili znatno manje noćenja (pad od -10.5 -1.4 3.0 7.6 -7. publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja.6 6.hr Izvorni podaci DZS-a U 2009.0 Stopa promjene 2009/ 2008.7 89.300 Udio u ukupnim no enjima (u %) 20.-2008. prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu.

-VIII. Ukupno I-XII.7 -16. VII.8 2. Mađarske i Francuske) koji su u prosjeku boravili oko 6 dana.2 -6.2 -7. apartmani.4 8.0 100.8 25.7 6.1 -14.0 3.0 9. VII.791 Struktura (u %) 2.iztzg.0 100.9 -7.8 -0.hr Izvorni podaci DZS-a Turisti ka naselja: hotelsko naselje.6 33.5 -3.-VIII.9 4.4 22.0 Izvješ e: BIST .-XII.7 -1.1 62. Češke. Među deset najznačajnijih emitivnih tržišta najveći pad ukupnog broja noćenja zabilježen je kod gostiju iz Mađarske (-15%).477 14.780 3.3 2. apartmansko naselje.2 Stopa promjene (u odnosu na isto razdoblje 2008.-IV.2 67.2 24. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2009.0 3.2 -8. 1. turisti ki apartman Kampovi: kamp. Blizu tri četvrtine (73%) ukupnih noćenja 2009. godini najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (33%).4 27.9 14. a hoteli i kampovi imaju slične udjele od oko 25%.3 12.-IV. Boravak u komercijalnim smještajnim objektima domaćih gostiju traje prosječno oko 4 dana.-VIII. IX.-XII. X.1 13. IX.5 -7. A2. apartman tip studio.176 67.548 9. V.-XII.1 33.9 6.1 Ostalo Ukupno No enja (u 000) I.510 2. Ukupno I-XII.5 27. Usporedba rezultata sa rezultatima iz 2008.0 19.337 72 398 974 2. Udio noćenja ostvarenih u apartmanima (4%) i turističkim naseljima (5%) zajedno iznosi manje od 10%.4 -10.8 15.4 2.2 -6. Italije.190 56. V.hrvatskog turizma.1 1.6 4.-VI.7 9.8 Apartmanski smještaj 69 441 1. godine generirali su gosti iz deset zemalja (Njemačke.815 7.1 1.069 2.4 3.4 20. 4 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . I. hotelsko-apartmansko naselje. Hoteli Turisti ka naselja 67 692 1.6 -11. IX.7 -3.044 35.0 -7.8 9.8 3.393 5.091 13.300 100.833 2.576 415 84 2.3 2.503 200 18.680 1.6 4.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.996 14.8 -7.0 100.4 13. X.9 42.593 15.-VI.0 100.3 2. kampiralište U 2009.0 -4.931 1.7 8.016 1. a najveći rast u noćenjima gostiju iz Poljske (9%) i Austrije (8%). Nizozemske.4 25.3 5.5 6. Slovačke. Francuzi borave najkraće (4 dana). Ukupno i.1 1. Austrije.342 6.3 -8.7 24.276 260 45 Kampovi Privatni smještaj 186 1.2 1.1 5. turisti ko naselje Apartmanski smještaj: apartman. Slovenije.8 2.6 -22.0 100. I.-IV. dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od -1. X. www. Poljske.-VI.370 538 312 4. U odnosu na tu prosječnu duljinu boravka. V.654 10.4 -4.8 7. godine govori da su tri glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli. privatni smještaj i kampovi) završile godinu s različitim uspjehom: hoteli su imali pad od -6%.) -6. a privatni smještaj je imao rezultate na razini prošlogodišnjih – porast od 1%. Francuske (-6%) i Slovenije (-3%).4%. U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) promjena u ostvarenom broju noćenja u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima je zanemariva u odnosu na prethodnu godinu. a Nizozemci najduže (9 dana). VII.9 -19.7 1.5 6.0 0.4 155 2.5 33. kampovi porast od oko 3%.6 -9. kamp odmaralište.3 -7.-XII.

9 -6.1 16.3 -15.0 20.217 2.hr Izvorni podaci DZS-a *Kvarner i gorje obuhva a Li ko-senjsku i Primorsko-goransku županiju Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko-bilogorsku.0 27.1 -1.-2008.4 -10.2 4.6 8. Hoteli. Najlošije rezultate imao je grad Zagreb – pad broja noćenja od -11%. NO ENJA (u 000) UKUPNO STRUKTURA (ukupno I.6 -2.2 -2.1 -6. U razdoblju 2005.342 6. Me imursku.9 246 1.3 72.-IV. godini ostvaren je u Istri (32%) i u regiji Kvarner i gorje (23%).8 0.4 -10.2 -2.9 -4.048 1.5 7. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2009.-VIII. B. Vukovarsko-srijemsku i Zagreba ku županiju.378 212 305 562 112 115 265 224 230 4.8 28.-XII.9 -0.030 1. Sisa ko-moslava ku.4 -4. Požeško-slavonsku.9 -11.654 10.607 507 378 446 18.0 249 294 328 871 206 233 2.4 1.8 55.1 19.7 -15.300 62.4 68.5 32.432 2. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.) Udio regija u ukupnom UKUP.2 3.-XII. IX.3 17. a privatni smještaj za oko 9%.8 19.-XII. VII.5 64. X.3 2.1 4. V.4 -2.9 -1.6 19.4 7.-XII.-IV.1 47.799 3.8 10.-VI.681 177 104 6.6 12. Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska u ukupnom prometu sudjeluju sa oko 4%.5 3.9 0. V.7 I.1 -15.8 -4.3 9. X.prometu IX.9 6.5 -3. Godine 2009.-IV.5 2.1 -8. ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama Kada se promatra regionalni raspored potražnje.9 -10.1 -3.9 11.iztzg.7 -14.8 0.9 -6.0 21.161 1.0 -7.2 9.190 56.3 -3. Odnos kapaciteta u 2009. V.5 4.4 10. I.406 6.-XII.2 10.044 35. Koprivni ko-križeva ku.A3.6 67. Stope promjene na godišnjoj razini govore da su Istra te Kvarner i gorje ostvarili rezultate na razini prošlogodišnjih dok su ostale regije imale pad broja noćenja koji se u Dalmaciji kreće od -2% do -5%.5 -5. IX.092 8.9 -0. X. Krapinsko-zagorsku.0 2. Osje ko-baranjsku..118 3.4 -15.211 5. Karakterističan je vrlo visoki udio privatnog smještaja (od 44% do 46%) i kampova (od 24% do 25%). Struktura smještajnih kapaciteta se u cijelom razdoblju nije značajno mijenjala. I.5 -2.7 20. Varaždinsku.0 3.5 6.4 -12.8 -21.3 -4.988 2. Splitsko-makarsko i Dubrovačko područje) zajedno sudjeluju u ukupnom prometu sa 41%.2 100.7 2.5 10.9 4.195 861 608 11.9 2.7 15. VII.069 2.4 -5.6 16. NO (u %) -7.6 -5.8 Izvješ e: BIST . Istra Kvarner i gorje Zadarsko podru je Šibensko podru je Splitskomakarsko podru je Dubrova ko podru je Grad Zagreb Kontinentalna Hrvatska Hrvatska Ukupno 713 583 141 102 3.7 25. Dalmatinske regije (Zadarsko.9 -2.-2009.004 302 8. VII.-VIII. Viroviti ko-podravsku.0 13.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. dolazi do stagnacije na što ukazuje neznatno povećanje broja postelja u odnosu na prethodnu godinu.4 -2. 5 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .3 1. a među njima se najveći broj noćenja ostvaruje na Splitsko-makarskom području (16%).3 14.1 11. I.324 1.3 -8.662 2.9 2.2 22.-VI.300 4.0 61.5 -0. najveći udio u ukupnim noćenjima u 2009.0 -3.2 17.-VI.7 1.6 2.9 -3. godini u odnosu na početak razdoblja govori da su hoteli i kampovi svoje kapacitete povećali za oko 5%. u Hrvatskoj je broj ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima kontinuirano rastao za 2%.7 20. Brodsko-posavsku. u%) STOPA PROMJENE (u odnosu na isto razdoblje 2008.-VIII. turistička naselja i apartmanski smještaj imali su udio manji od 20%. STRUKTURA OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA – TREND 2005.3 -4. www.130 442 12.1 -0. Karlova ku. Šibensko.

-2009.000 400. 2006.1 40.000 900. Nakon te godine porast je 1-2 postotna poena. a kampova 16%-19% i od 2007.1 Izvješ e: BIST .8 12. 39.4 17. godini kada je porasla za 6 postotnih poena.000 200. Iskorištenost turističkih naselja najbliža je onoj izračunatoj za hotele i u rasponu je 28%-32%. U tom petogodišnjem razdoblju iskorištenost hotela najviše oscilira i kreće se od 36%-41% i u padu je od 2007. (u %) Hoteli 2005. Godina 2007.2 14.3 Turisti ka naselja 28. u razdoblju 2005. 2008. godine.1 16.5 17. 2009.2 32.000 300.2 17..7 13.4 12.3 12. godina 2009. www. se nije mijenjala i iznosila je 17%.4 12.5 Privatni smještaj 10.6 39.3 12.1 17. Apartmanski smještaj bilježi kontinuirani porast iskorištenosti i najveća promjena je bila u 2006.6 15.-2009.2 16.hr Izvorni podaci DZS-a *Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu). 2008. godine se ‘stabilizirala’ na 17%.4 11.3 30.000 Broj postelja Hoteli Kampovi Turisti ka naselja Privatni smještaj Apartmanski smještaj Ostalo B2.3 Apartmanski smještaj 6.1 Kampovi 19. Prosječna iskorištenost svih kapaciteta Hrvatske.3 11.000 700.7 16.9 17.3 Ukupno 16.000 800. 6 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Iskorištenost* osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. 2006.3 32.8 40. Iskorištenost privatnog smještaja se kreće u rasponu 10%-13%.-2009. 2005.Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.4 12. 2007.3 32. ISKORIŠTENOST OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA – TREND 2005.7 Ostalo 15.8 36.000 600.-2009.iztzg.000 500.6 17. 0 100.

U sedam istraživanja TOMAS Ljeto koliko ih je provedeno od 1987.4 4. u ljetnim mjesecima u turističkim odredištima Hrvatske boravi više turista ‘s partnerom’ (48%) a manje onih s obiteljima (35%).8 9.8 37.6 5.9 2004. TV.9 37.5 14.6 13. godine dogodile su se značajne promjene u načinu informiranja turista. 48.3 2004.0 23.3 2007..1 1997.0 35.-2007. oglasi.2 4. asopisima Radio.8 10. 25. plakati lanci u novinama.0 100.3 1989.0 32. film ili video Preporuke rodbine ili prijatelja Internet Prijašnji boravak Preporuke turisti ke agencije.2 12. Odnos strukturnih udjela ‘s obitelji’ ili ‘s partnerom’ se mijenjao u dvadesetgodišnjem razdoblju. do 2007. godine* (u %) 1987.-2007.0 12.7 44.2 10.8 1994.8 42.6 1994.9 37.1 45. godine (u%) 1987.1 5.** 13.3 5. naime.4 48. IZVORI INFORMACIJA – TREND 1987.1 13.0 100.1 4. 28.3 15.1 31. posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode te posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja.7 2007.7 38. U 1994. 49. 34. U skladu sa općim trendom. C2.7 10.0 2001.6 32.u kojoj se pored trendova ljetnog.8 14. Prema rezultatima istraživanja koja su uslijedila taj se odnos ne mijenja tako da se može reći da Hrvatska svojom ponudom tradicionalno najviše privlači obiteljske ljude. 1987.5 23.3 3.0 3. Izvori informacija u razdoblju od 1987.4 1. Internet se prvi put kao korišteni izvor 7 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .8 11.6 1989.8 41.TRENDOVI 1987. PRATNJA NA PUTOVANJU – TREND 1987. izložbe Ostalo 2. dok parova ima 37%.TRENDOVI 1987.7 15.6 4.4 15.3 10.8 40.0 100.6 9.6 2001.4 48.2 12.0 21. Više o knjizi može se naći na www. C1. Kao izvor podataka za ovo poglavlje korištena je knjiga TOMAS TRENDOVI . Na početku razdoblja. do 2007.0 100.3 5. 27.2 * Mogu nost više odgovora ** Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .7 7. najizrazitija promjena je nastala u korištenju Interneta. kluba Nisu bile potrebne informacije Turisti ki sajmovi..8 29.7 17.3 5.** MEDIJI .2 13.5 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Institut za turizam 2009.9 1.-2008.0 1997.4 4.1 19.1 32.Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj 1987.5 45.1 32.C.UKUPNO Brošure. 34.-2008. do 2007. odmorišnog.1 52. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU . Pratnja na putovanju u razdoblju od 1987.1 8.-2007.2 7.-2008.2 11. Institut za turizam 2009.TRENDOVI 1987. 47..iztzg.* 36.hr/hr/publikacije/knjige/popis. godini dolazi do nagle promjene tog odnosa. 47.3 15.7 36. zatim posjetitelja na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima.3 20. Te je godine.0 6.2 32. U Hrvatskoj skoro 80% ljudi ljetuje u krugu obitelji ili s partnerom.3 6.0 100.0 100.5 8. 42. nautičkog i gradskog turizma (Zagreb).7 3.2 29. među gostima najviše onih koji ljetuju u krugu obitelji (48%).9 27.6 9.* S lanovma obitelji S partnerom Sam(a) S prijateljima (poznanicima) S organiziranom grupom Ukupno 100.4 3. mogu naći i obilježja putnika na putovanju cestovnim prometnicama.

1 100. do 2007.5 21.0 1997.0 1997.7 60. oglasa i plakata kontinuirano raste od 2001.3 5. 0. ali nakon 1997. godine jako mijenja u rasponu 33%44% što navodi na oprezniji zaključak.4 16.6 100.6 43.3 32.6 100. godine (35%).-2008.8 100. Institut za turizam 2009.9 20. a dvanaest godina kasnije se po važnosti svrstava odmah nakon preporuka rodbine i prijatelja. Struktura turista u Hrvatskoj prema duljini boravka u razdoblju od 1989.2 36. (47%) odnosno 2004.3 16. U estalost dolaska u Hrvatsku* Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno U estalost dolaska u turisti ko mjesto Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno 47. pokazala da taj udio najčešće iznosi 37%. (1.5 100.TRENDOVI 1987. godine pokazuju da se velika većina gostiju Hrvatske može smatrati lojalnim gostima. godine.0 17.4 45. do 2007.TRENDOVI 1987. 3. godina kada je taj udio bio svega 14%.8 100. Turistička mjesta mogu računati na bar 30% višestrukih posjeta.-2007. do 2007. Udio gostiju koji izjavljuju da su dva puta bili na ljetovanju u istom mjestu kreće se od 20% do 25%. Velika većina.0 21..0 100.0 46.5% ispitanika). godine.0 43. Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .0 1994.8 24.5 45.4 44.9 100.1 8.6 20. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU I TURISTIČKO MJESTO – TREND 1994.0 40. 1.* 1 do 3 4 do 7 8 do 14 15 do 21 22 i više Ukupno 4.3 100. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ – TREND 1989. Rezultati se najčešće kreću oko 41%-43%.2 15.-2007.0 21. (u %) 1989.3 17. Institut za turizam 2009. C3.7 36.0 2004.0 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .0 19. su bili glavni izvor informiranja.9 21. uzeti zajedno. Rezultati pet istraživanja koliko ih je provedeno od 1994.1 63.1 25.9 16.6 100.0 6.4 32. * Samo inozemni gosti.9 48.4 100.0 100.9 100. Istraživanja su.2 63. zatim Internet i vlastito iskustvo stečeno u ranijim boravcima. 2. godine mediji..9 36.5 12. 2004.1 42.0 34.informiranja navodi u istraživanju 1997.1 15.8 100.0 3.7 29.1 17.0 14.2 19.7 100. a to znači bar 60% ih je u više navrata posjetilo Hrvatsku. 8 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . naime. Ekstremne vrijednosti su iz istraživanja 1994. 2001. ali se od 2001.0 42.7 13. 2007.0 2001. godine (u %) 1994.8 100.8 37.2 16. Ipak je najviše gostiju koji u mjesto dolaze prvi put.-2008.1 68.5 21. U estalost dolaska u Hrvatsku i turisti ko mjesto u razdoblju od 1994.0 2007. Udio onih koji dolaze prvi put se u navedenom razdoblju nije značajno mijenjao i kreće se u rasponu 19%-22% ukoliko se izuzme 2004. C4. Gledajući pojedinačne izvore informiranja može se zaključiti da utjecaj brošura.3 24.0 18. Prema rezultatima istraživanja iz 2007. 1.1 62.2 10.

a 2007. Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 29.-2007.91 17. Prosje na dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga u razdoblju od 1997. D2. 100. godine je udvostručena u 2007.02 11./ 1997.46 4.2 0.-2007.2 puta.0 41./ 1997. Institut za turizam 2009... rekreaciju i zabavu.01 21.3 -16.0 22. godine. 48./ 1997. U grupi ostalih troškova.4 2.0 1.) 16. STRUKTURA I STOPA PROMJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997. D.3 41.) 1../ 2004.52 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .0 36.2 1.4 30.TRENDOVI 1987./ 2001. Udio takvih putovanja je 1989. 100. do 2007.58 15.0 21.77 20.) 1. iznosi 36% što je za 25 postotnih poena više u odnosu na 1989.5 37.9 1.1 1. godine bio 36%. troškove hrane i pića te ostale troškove.18 5.5 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .0 44./ 2004.) 41. godinu./ 1997.4 1.3 1. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji uključuje tri glavne grupe troškova: troškove smještaja.5 72. 9 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .6 2001. Institut za turizam 2009.27 12.0 2007. 16%.1 42. 55. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997.9 puta.1 1.TRENDOVI 1987.1 (2007.) 86.1 38. a približno su udvostručene i sve pojedinačne grupe troškova od kojih se ona sastoji. 100.4 2. koja uz ostalo uključuje i troškove za kulturu.2 14. 100. do 2007.47 23.) 1. Struktura (u %) STRUKTURA (u %) Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 1997.64 10.6 118.69 12.0 17.9 1.4 6. godine ta prosječna potrošnja je iznosila skoro 30 eura dnevno i u jedanaestogodišnjem razdoblju porasla je za približno 26 eura ili 1.8 Stopa promjene (u %) (2004.3 1.) 13.Hrvatska je destinacija za ljetni godišnji odmor u kojoj 44%-47% gostiju boravi 8-14 dana.5 26.5 (2007.1 (2007.3 (2007.9 20. povećanje je iznosilo 6 eura ili 2.8 87.9 147.43 (2001. 34.9 puta kao i izdaci za hranu i piće – veći su za približno 9 eura ili 1. TURISTIČKA POTROŠNJA POSJETITELJA KULTURNIH ATRAKCIJA I DOGAĐANJA D1. Osobito se smanjio udio gostiju koji borave 22 i više dana. Značajno je pao broj boravaka koji traju više od 15 dana.-2008. Potpuno u skladu s općim trendom porasta kraćih putovanja u trajanju 4 do 7 dana je i trend u Hrvatskoj – udio takvih putovanja kontinuirano raste i prema rezultatima iz 2007.0 41.7 2.6 2004.8 Faktor pove anja (2004. Izdaci za smještaj su se povećali za 11 eura ili 1. Prema istraživanju iz 1997.) 1.7 42. Potvrdu za to nalazimo u rezultatima istraživanja od 1997. godine (u eurima) 1997.-2008.23 2001.6 (2001.75 2007. Prema tome prosječna dnevna potrošnja u Hrvatskoj iz 1997. do 2007.7 12.4 14.7 puta./ 2001. Struktura prosje ne dnevne potrošnje turista u destinaciji i stopa promjene prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.35 2004.

4 -717.1 -267. ukazuju da se troškovi smještaja kreću od 41% do 45% (izuzetak je rezultat iz 2004. iako rezultati zadnjeg istraživanja pokazuju da njihov strukturni udio može pasti i na 38%.807. kupnju i sl. zabavu.4 85.0 7.3 6.9 -377.2 -9. godine (u milijunima eura) 2005. Q1+Q2 +Q3 2008.hr * Preliminarni podaci **Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja. Q1+Q2 +Q3 2009.2 -380. hranu i pi e.035. prijevoz u zemlji.9 5. 10 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .2 -163.073.9 -450. Troškovi za hranu i piće iznose 41%-43% ukupnih dnevnih troškova.998. Osobni razlozi 2006.4 386.9 5.434.0 301.1.9 415.2 6. odnosno izdaci za smještaj 86%. 2008. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemni putnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (90%).4 6. E.344.2 -174.8 5. Prema istraživanju HNB-a manja potrošnja inozemnih turista u glavnoj sezoni rezultat je najvećim dijelom smanjenja izvanpansionske potrošnje.7 6.0 -66.4 5.866.0 5. a ostali izdaci za 119%.2.9 -604.817. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u etvrom tromjese ju 2009. a pri tome je oko tri petine rashoda domaćih turista proizašlo iz privatnih putovanja (60%).8 -555.6 milijardi eura prihoda od putovanja inozemnih turista.5 -261.238.0 -10.9 504.9 579.506.3 388.0 6. a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj.2.hnb.7 652. Rashodi koje imaju hrvatski građani na putovanjima u inozemstvo smanjeni su u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 17%. prihodi“.293. a oko dvije petine iz poslovnih putovanja (40%). 1.3 -540. godini ostvareno je oko 0.1.1.8 199. Poslovni razlozi 2. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.1.463.403. Osobni razlozi 2. Putovanja . 2008.1.6 -229.494. U četvrtom tromjesečju 2009. godine kada su ti troškovi iznosili 36% ukupnih troškova).6 -96.1 -196.4 567.turizam (neto prihod)** 2. Robni deficit 2.752.2 6.394. a manji je udio potrošnje motivirane poslovnim razlozima (10%).Podaci o strukturi prosječnih dnevnih troškova u razdoblju 1997.0 -568.1 -765.787.0 55. što je za oko 11% manje u odnosu na isto tromjesečje 2008.2.7 5.708.7 5.1 6. za hranu i piće 73%.2 6.2 -8.6 389.2 -1.0 -8.-2007.363. ukupni troškovi su porasli za 87%. Q4 2009.5 -355.2.4 7.9 -584.459.4 Izvor: www. Udio grupe ‘ostali troškovi’ općenito najviše varira i pri kraju razdoblja se zadržao na 21-22%.1 -2. godine.518.9 -70.587.8 455.232.3 -266. Uspoređujući početnu i zadnju godinu razdoblja.2.8 523.4 5.6 -190. Rashodi 2.904.580. Q4* -7. Poslovni razlozi 2.694. 2007. Prihodi** 2.4 -336.1 -5.4 -162.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful