VOL 3.

BROJ
ISSN 1847-3369

4

/2009.

1

hrvatski turizam u brojkama

broj 4 2009

-2007.-2007.hrvatski turizam u brojkama sadržaj: A.-2007. Potražnja prema emitivnim zemljama A2. C4. Izvori informacija – trend 1987. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima – trend 2005.-2009. D1. Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta – trend 2005. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.-2007. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU TRENDOVI 1987.-2007. TURISTIČKA POTROŠNJA U DESTINACIJI – TRENDOVI 1997. C3. D. TURISTIČKA POTROŠNJA E1. E.-2009. B2. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske 2 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . C2. Duljina boravka u Hrvatskoj – trend 1989. Učestalost dolaska u Hrvatsku i turističko mjesto – trend 1994.-2007. Potražnja prema turističkim područjima broj 4 /2009. Struktura i stopa promjene prosječne dnevne potrošnje turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. Potražnja prema vrstama smještaja A3.-2007. D2. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. B. Pratnja na putovanju – trend 1987. C. C1.-2007. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1.

8 4. Publikacija je. (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E). Iako su domaći turisti pri tome ostvarili znatno manje noćenja (pad od -10. smještajnim kapacitetima (B).7 10.9 2.-2008. www. www. godini No enja (u 000) Njema ka Slovenija Italija Austrija eška Poljska Nizozemska Slova ka Ma arska Francuska Prvih 10 Ostali strani Ukupno strani Doma i Sveukupno 11.7 89.6 6.020 2.1 Izvješ e: BIST .0 7.2 5. 4.DZS .5 9. 2009.0 Stopa promjene 2009/ 2008.6 -7.000 1. 2009..635 5.533 41. . Institut za turizam • TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Trendovi 1987. godini zabilježeno je oko 56 milijuna noćenja ili 1.3 1.1 6.5 -1.1 3. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2009.5) to nije značajnije utjecalo na ukupnu stopu promjene zbog izrazitog međunarodnog karaktera 3 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .0 16.446 2.3 3.118 9. Institut za turizam. Izvori podataka: .hr Izvorni podaci DZS-a U 2009.hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2009. Vrhovec 5.4 -14.4 3.7 73.3 8. (C).Hrvatska narodna banka.4% manje u odnosu na prethodnu godinu.-2008.8 5.5 -0.3 100.738 2.9 4.7 -6.644 1.4 Prosje na duljina boravka 7.515 4.501 5.1 8.9 1. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1.0 4. publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja. Hrvatska. 10000 Zagreb.3 5. a žele poznavati osnovne činjenice. trendove u strukturi prosječne dnevne potrošnje turista u razdoblju 1987. • TOMAS Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja – Kulturni turizam 2008.0 7.iztzg.4 -2.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam.hr Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb.-2008.135 4.799 56.3 10.9 6.2 5. prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu.8 3.300 Udio u ukupnim no enjima (u %) 20.6 2.2 -10.0 9.1 4. Institut za turizam.3 -2. zatim trendove odabranih obilježja putovanja u Hrvatsku u razdoblju 1997.6 4. Jednako tako. Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A).Državni zavod za statistiku .hnb.iztzg.HNB .5 5.6 5.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.Institut za turizam • BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu. www.382 50. 2009.451 5. A.

-XII.276 260 45 Kampovi Privatni smještaj 186 1.8 7.-XII. Usporedba rezultata sa rezultatima iz 2008.931 1. dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od -1.iztzg. Među deset najznačajnijih emitivnih tržišta najveći pad ukupnog broja noćenja zabilježen je kod gostiju iz Mađarske (-15%). X.593 15.8 15.1 1.680 1. Blizu tri četvrtine (73%) ukupnih noćenja 2009.8 25.833 2.2 24.4 13. Češke. kamp odmaralište.091 13. Mađarske i Francuske) koji su u prosjeku boravili oko 6 dana. Hoteli Turisti ka naselja 67 692 1. apartmansko naselje. godini najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (33%). X.-XII.7 1. Francuske (-6%) i Slovenije (-3%). turisti ki apartman Kampovi: kamp.3 -8.576 415 84 2.0 3. I.3 12.-VIII.370 538 312 4.0 100. VII. Udio noćenja ostvarenih u apartmanima (4%) i turističkim naseljima (5%) zajedno iznosi manje od 10%.7 9.2 -6. U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) promjena u ostvarenom broju noćenja u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima je zanemariva u odnosu na prethodnu godinu.7 -1.0 100.0 -4. Austrije. V.4 20. apartman tip studio.1 1.-VIII. X.-IV.-VI. Ukupno I-XII.2 67. I.548 9. V.2 -7.2 Stopa promjene (u odnosu na isto razdoblje 2008.6 4. 4 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .5 6.8 -0. IX.4 -4. Francuzi borave najkraće (4 dana).2 -8.7 6.2 -6.0 100. Nizozemske.3 5. Slovačke.477 14.510 2.8 -7. Ukupno I-XII. godine generirali su gosti iz deset zemalja (Njemačke.5 6. a najveći rast u noćenjima gostiju iz Poljske (9%) i Austrije (8%).-VIII.3 2. a privatni smještaj je imao rezultate na razini prošlogodišnjih – porast od 1%.8 9.8 2.4 155 2.-VI. Italije. A2.6 -22.9 -7.9 4. www.3 2.6 4.9 6.1 33.780 3.-XII.7 -16. U odnosu na tu prosječnu duljinu boravka. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2009.) -6.4 22.0 Izvješ e: BIST .9 14.069 2.300 100.8 2.7 8.hr Izvorni podaci DZS-a Turisti ka naselja: hotelsko naselje.6 -11. IX. godine govori da su tri glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli. kampovi porast od oko 3%.5 -7.0 9.1 5.4 27. V.791 Struktura (u %) 2.0 3.1 62.hrvatskog turizma. 1.815 7. IX.1 13. privatni smještaj i kampovi) završile godinu s različitim uspjehom: hoteli su imali pad od -6%.1 -14.190 56.2 1.4 25.7 24.0 0.6 33.996 14.8 3.-IV.9 -19. Slovenije.503 200 18.4 2.044 35.-IV. VII.176 67.8 Apartmanski smještaj 69 441 1.016 1.337 72 398 974 2. a hoteli i kampovi imaju slične udjele od oko 25%.1 1. Boravak u komercijalnim smještajnim objektima domaćih gostiju traje prosječno oko 4 dana.0 19. hotelsko-apartmansko naselje. VII. kampiralište U 2009.0 100.-VI.7 -3.5 -3.4%. turisti ko naselje Apartmanski smještaj: apartman.1 Ostalo Ukupno No enja (u 000) I.5 27.9 42.654 10. a Nizozemci najduže (9 dana).0 -7.4 8.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.3 -7. Poljske.3 2.393 5.342 6.4 -10. Ukupno i.5 33.0 100.6 -9. apartmani.4 3.

8 Izvješ e: BIST .190 56.4 -4. godini u odnosu na početak razdoblja govori da su hoteli i kampovi svoje kapacitete povećali za oko 5%.3 -15.7 1.9 -6.004 302 8. Osje ko-baranjsku.-VIII.8 0.0 2.7 20. Karlova ku.3 72. Krapinsko-zagorsku. Me imursku.1 -0. NO ENJA (u 000) UKUPNO STRUKTURA (ukupno I.342 6.2 -2.9 -11. V. Istra Kvarner i gorje Zadarsko podru je Šibensko podru je Splitskomakarsko podru je Dubrova ko podru je Grad Zagreb Kontinentalna Hrvatska Hrvatska Ukupno 713 583 141 102 3.7 25.8 10.3 14. Splitsko-makarsko i Dubrovačko područje) zajedno sudjeluju u ukupnom prometu sa 41%. B.iztzg. Varaždinsku.7 -15.2 9. X.2 17.6 8.hr Izvorni podaci DZS-a *Kvarner i gorje obuhva a Li ko-senjsku i Primorsko-goransku županiju Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko-bilogorsku.9 2.1 -6.5 3.3 17.300 62.0 20.030 1.2 10. U razdoblju 2005.662 2. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.) Udio regija u ukupnom UKUP.7 2.2 3.9 -6.9 0. NO (u %) -7. Dalmatinske regije (Zadarsko.-2009.9 2.-IV.9 -0.5 -2.. 5 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Vukovarsko-srijemsku i Zagreba ku županiju.5 -3.1 -3.9 -4.1 11.799 3.6 12.5 7. u Hrvatskoj je broj ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima kontinuirano rastao za 2%.4 -2.-VI. u%) STOPA PROMJENE (u odnosu na isto razdoblje 2008.300 4.681 177 104 6. V.3 -4.4 -15.9 -0. Karakterističan je vrlo visoki udio privatnog smještaja (od 44% do 46%) i kampova (od 24% do 25%).8 55.1 4.9 -3.-XII.9 11.4 10.3 9.0 21. Koprivni ko-križeva ku. a privatni smještaj za oko 9%. Sisa ko-moslava ku.195 861 608 11.8 28. Požeško-slavonsku. V.-IV. Viroviti ko-podravsku. IX.1 -8.prometu IX.378 212 305 562 112 115 265 224 230 4.5 -0.5 6.9 4.988 2. Hoteli.118 3.7 I. STRUKTURA OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA – TREND 2005. www. godini ostvaren je u Istri (32%) i u regiji Kvarner i gorje (23%). X.4 68.0 27.8 0.6 -5.1 16.0 3.6 2.0 -3.7 20.-VIII.1 47.-2008.-IV.6 67.3 1.-XII.069 2.-XII.4 -12.3 -4.432 2.654 10.5 4.1 -15.4 -10.2 100. I. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2009.217 2.9 -10.6 19.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.092 8.1 -1.9 -2. Godine 2009.1 19.-VIII.8 -4.5 64. dolazi do stagnacije na što ukazuje neznatno povećanje broja postelja u odnosu na prethodnu godinu. Šibensko.4 7.9 246 1.2 22. Brodsko-posavsku.211 5.6 16.A3.9 -1.-XII.3 -8. Stope promjene na godišnjoj razini govore da su Istra te Kvarner i gorje ostvarili rezultate na razini prošlogodišnjih dok su ostale regije imale pad broja noćenja koji se u Dalmaciji kreće od -2% do -5%. a među njima se najveći broj noćenja ostvaruje na Splitsko-makarskom području (16%). Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska u ukupnom prometu sudjeluju sa oko 4%.8 19.0 13.0 249 294 328 871 206 233 2. I. X.044 35. Struktura smještajnih kapaciteta se u cijelom razdoblju nije značajno mijenjala.8 -21. najveći udio u ukupnim noćenjima u 2009.5 2.7 15.5 10.9 6.607 507 378 446 18.-XII. Najlošije rezultate imao je grad Zagreb – pad broja noćenja od -11%. VII.5 -5.4 1.0 61. I.7 -14.-VI.4 -10.161 1.0 -7.130 442 12.3 2.4 -5.3 -3.2 -2. turistička naselja i apartmanski smještaj imali su udio manji od 20%. ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama Kada se promatra regionalni raspored potražnje.5 32. VII. VII. IX.324 1.048 1.6 -2.-VI. Odnos kapaciteta u 2009.406 6.2 4.4 -2.

0 100.5 Privatni smještaj 10. 2007.3 Turisti ka naselja 28.Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.1 17.4 11.5 17. 2008.3 12. (u %) Hoteli 2005.-2009. www.8 12. 2006.7 16. 2008. U tom petogodišnjem razdoblju iskorištenost hotela najviše oscilira i kreće se od 36%-41% i u padu je od 2007. Iskorištenost turističkih naselja najbliža je onoj izračunatoj za hotele i u rasponu je 28%-32%.1 Kampovi 19.000 500.3 32.4 12. Prosječna iskorištenost svih kapaciteta Hrvatske. godine se ‘stabilizirala’ na 17%.000 800.6 39. 2006.000 700. Iskorištenost* osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.6 17.3 32.1 Izvješ e: BIST .8 40.3 Apartmanski smještaj 6. 2009.3 Ukupno 16.000 300. Apartmanski smještaj bilježi kontinuirani porast iskorištenosti i najveća promjena je bila u 2006. Nakon te godine porast je 1-2 postotna poena. u razdoblju 2005.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. 6 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .2 14.4 12.000 900.3 12.6 15.-2009.1 16. Iskorištenost privatnog smještaja se kreće u rasponu 10%-13%.4 12. 2005.iztzg. se nije mijenjala i iznosila je 17%.-2009.2 17. Godina 2007.2 32.1 40.2 16.000 600. godina 2009.8 36.3 30. godine. godini kada je porasla za 6 postotnih poena.3 11. a kampova 16%-19% i od 2007.000 400. 39.-2009.4 17.7 Ostalo 15.7 13.000 Broj postelja Hoteli Kampovi Turisti ka naselja Privatni smještaj Apartmanski smještaj Ostalo B2. ISKORIŠTENOST OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA – TREND 2005.9 17.000 200.hr Izvorni podaci DZS-a *Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu)..

Kao izvor podataka za ovo poglavlje korištena je knjiga TOMAS TRENDOVI . godini dolazi do nagle promjene tog odnosa.7 38. 34. IZVORI INFORMACIJA – TREND 1987.6 4.6 1994.hr/hr/publikacije/knjige/popis.1 13. plakati lanci u novinama..1 8.0 12.4 48.1 19.6 9.5 8.5 23. Prema rezultatima istraživanja koja su uslijedila taj se odnos ne mijenja tako da se može reći da Hrvatska svojom ponudom tradicionalno najviše privlači obiteljske ljude.0 1997.iztzg.7 3.9 27.-2007..2 13.4 1. godine* (u %) 1987.6 2001.0 32.4 48. film ili video Preporuke rodbine ili prijatelja Internet Prijašnji boravak Preporuke turisti ke agencije..3 15. 48.3 10.5 45. 27. U Hrvatskoj skoro 80% ljudi ljetuje u krugu obitelji ili s partnerom.8 11.** 13.0 6.5 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .9 37.6 32.C.3 5.8 41.TRENDOVI 1987.3 5.3 5.8 1994.-2008.-2007. godine (u%) 1987. Odnos strukturnih udjela ‘s obitelji’ ili ‘s partnerom’ se mijenjao u dvadesetgodišnjem razdoblju. PRATNJA NA PUTOVANJU – TREND 1987.1 45. 42.2 12.7 7. 49. naime.** MEDIJI .0 100. mogu naći i obilježja putnika na putovanju cestovnim prometnicama.0 100.8 14.7 10.TRENDOVI 1987.2 * Mogu nost više odgovora ** Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . asopisima Radio.1 52.7 36.0 21.5 14. odmorišnog.3 2004.Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj 1987.9 1.6 13. Na početku razdoblja.0 2001.3 15.0 100. U 1994.1 5.3 1989.4 4. dok parova ima 37%.6 9. Više o knjizi može se naći na www.0 100. 1987. do 2007. TV. godine dogodile su se značajne promjene u načinu informiranja turista. do 2007.* 36.3 2007. nautičkog i gradskog turizma (Zagreb).1 31. U skladu sa općim trendom.4 3.1 32.2 32. oglasi.TRENDOVI 1987.8 29.7 44. zatim posjetitelja na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima.7 17.-2008. Te je godine.-2007. u ljetnim mjesecima u turističkim odredištima Hrvatske boravi više turista ‘s partnerom’ (48%) a manje onih s obiteljima (35%). ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU .0 35.2 29. najizrazitija promjena je nastala u korištenju Interneta.3 3.7 2007.-2008. 47.8 37.2 10.0 23. do 2007. C2.1 32. Pratnja na putovanju u razdoblju od 1987.8 10. 28.0 3.7 15. 25.9 37. C1.2 4. kluba Nisu bile potrebne informacije Turisti ki sajmovi.* S lanovma obitelji S partnerom Sam(a) S prijateljima (poznanicima) S organiziranom grupom Ukupno 100. Internet se prvi put kao korišteni izvor 7 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .9 2004. među gostima najviše onih koji ljetuju u krugu obitelji (48%).0 100.6 1989.UKUPNO Brošure. izložbe Ostalo 2. U sedam istraživanja TOMAS Ljeto koliko ih je provedeno od 1987.4 15.3 20.0 100.4 4. posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode te posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja. 47.u kojoj se pored trendova ljetnog.8 9. 34.1 4.2 11.2 12.6 5.8 42.2 7. Izvori informacija u razdoblju od 1987.3 6. Institut za turizam 2009. Institut za turizam 2009.8 40.1 1997.

0 6. godine.3 17.0 14. Velika većina.1 17.3 16.2 36.7 36. C3.6 20. do 2007. Rezultati pet istraživanja koliko ih je provedeno od 1994. godine jako mijenja u rasponu 33%44% što navodi na oprezniji zaključak.1 8. godine. Istraživanja su. Prema rezultatima istraživanja iz 2007. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU I TURISTIČKO MJESTO – TREND 1994. pokazala da taj udio najčešće iznosi 37%.2 63. 2. Udio gostiju koji izjavljuju da su dva puta bili na ljetovanju u istom mjestu kreće se od 20% do 25%.7 13.0 100. C4.0 2007.3 32.5% ispitanika). U estalost dolaska u Hrvatsku i turisti ko mjesto u razdoblju od 1994.3 24.0 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .-2008.0 34.7 29. 3.2 10.3 5..0 3. godine mediji.1 25. oglasa i plakata kontinuirano raste od 2001. zatim Internet i vlastito iskustvo stečeno u ranijim boravcima.* 1 do 3 4 do 7 8 do 14 15 do 21 22 i više Ukupno 4. Udio onih koji dolaze prvi put se u navedenom razdoblju nije značajno mijenjao i kreće se u rasponu 19%-22% ukoliko se izuzme 2004.9 20.8 24.6 100.6 100. Turistička mjesta mogu računati na bar 30% višestrukih posjeta.1 62. 8 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .0 21. uzeti zajedno. Rezultati se najčešće kreću oko 41%-43%. do 2007. godine pokazuju da se velika većina gostiju Hrvatske može smatrati lojalnim gostima.0 43.0 46.TRENDOVI 1987.4 44.informiranja navodi u istraživanju 1997.0 19. godine (u %) 1994.8 100.0 1997. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ – TREND 1989. Ekstremne vrijednosti su iz istraživanja 1994.7 60..5 45.5 21. 1. (1. Gledajući pojedinačne izvore informiranja može se zaključiti da utjecaj brošura.0 21.-2008.3 100.TRENDOVI 1987.4 16. a to znači bar 60% ih je u više navrata posjetilo Hrvatsku.0 42.9 21.6 43. Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . 2004.4 100. ali se od 2001.4 45. ali nakon 1997.0 2001.1 15.5 100. 2001.-2007.0 100.2 16.2 19.1 63. godina kada je taj udio bio svega 14%.5 12.6 100.9 36. su bili glavni izvor informiranja.1 100. do 2007.7 100. (u %) 1989.4 32.-2007.9 16.0 1994. Institut za turizam 2009.5 21.9 48.0 18.2 15.8 100. Struktura turista u Hrvatskoj prema duljini boravka u razdoblju od 1989.8 100. * Samo inozemni gosti.0 1997.0 17. a dvanaest godina kasnije se po važnosti svrstava odmah nakon preporuka rodbine i prijatelja.9 100.8 37.1 42.1 68. 2007. 0.0 40. Ipak je najviše gostiju koji u mjesto dolaze prvi put. U estalost dolaska u Hrvatsku* Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno U estalost dolaska u turisti ko mjesto Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno 47.9 100. Institut za turizam 2009. naime. godine (35%).0 2004. 1.8 100. (47%) odnosno 2004.

Prosje na dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga u razdoblju od 1997.5 37.. Potpuno u skladu s općim trendom porasta kraćih putovanja u trajanju 4 do 7 dana je i trend u Hrvatskoj – udio takvih putovanja kontinuirano raste i prema rezultatima iz 2007.4 2.TRENDOVI 1987. do 2007.01 21.4 1. 100. 55. koja uz ostalo uključuje i troškove za kulturu. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997./ 2001.1 (2007.3 -16. Potvrdu za to nalazimo u rezultatima istraživanja od 1997.5 72. Osobito se smanjio udio gostiju koji borave 22 i više dana. Struktura (u %) STRUKTURA (u %) Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 1997.9 puta.) 1.5 (2007..) 1.9 1. do 2007.7 2.5 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .23 2001.0 36. godine ta prosječna potrošnja je iznosila skoro 30 eura dnevno i u jedanaestogodišnjem razdoblju porasla je za približno 26 eura ili 1.91 17.6 (2001. 48.7 puta.1 1.4 6.1 38.52 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj ./ 2004.) 16.2 0.6 2004. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji uključuje tri glavne grupe troškova: troškove smještaja.0 2007. TURISTIČKA POTROŠNJA POSJETITELJA KULTURNIH ATRAKCIJA I DOGAĐANJA D1. Institut za turizam 2009.) 1./ 1997.9 1.2 puta.0 1.-2007.7 12.-2007.58 15.1 1. godine je udvostručena u 2007.4 14.3 41. godine. U grupi ostalih troškova.Hrvatska je destinacija za ljetni godišnji odmor u kojoj 44%-47% gostiju boravi 8-14 dana.4 2.69 12.0 21.35 2004.1 42.46 4.02 11.2 14.) 13.6 2001.0 22.27 12.3 1.64 10.0 44. 9 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Udio takvih putovanja je 1989.3 1.8 Faktor pove anja (2004. Izdaci za smještaj su se povećali za 11 eura ili 1.-2008.-2008. D2.7 42.43 (2001. 16%. do 2007.8 Stopa promjene (u %) (2004. 100. Institut za turizam 2009.0 41.. iznosi 36% što je za 25 postotnih poena više u odnosu na 1989.2 1.77 20.3 (2007. a 2007.8 87.75 2007.1 (2007.6 118. Prema istraživanju iz 1997./ 1997./ 1997.TRENDOVI 1987./ 2004. rekreaciju i zabavu.) 41.9 147. godine bio 36%./ 2001.47 23. 100. Prema tome prosječna dnevna potrošnja u Hrvatskoj iz 1997. povećanje je iznosilo 6 eura ili 2. 34.0 41.9 puta kao i izdaci za hranu i piće – veći su za približno 9 eura ili 1. 100.4 30.18 5.) 86.0 17. Značajno je pao broj boravaka koji traju više od 15 dana. a približno su udvostručene i sve pojedinačne grupe troškova od kojih se ona sastoji.5 26./ 1997. godinu.9 20. Struktura prosje ne dnevne potrošnje turista u destinaciji i stopa promjene prema vrstama usluga u razdoblju od 1997. STRUKTURA I STOPA PROMJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997. troškove hrane i pića te ostale troškove. Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 29.) 1. D. godine (u eurima) 1997.

403.hr * Preliminarni podaci **Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja.817. Udio grupe ‘ostali troškovi’ općenito najviše varira i pri kraju razdoblja se zadržao na 21-22%. Osobni razlozi 2006. godine.9 5.1.7 6.2 6. 2008.363.238.694.2. Putovanja .3 -266.0 301. Troškovi za hranu i piće iznose 41%-43% ukupnih dnevnih troškova. 2008. 2007. Prihodi** 2. a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj.904.6 389.9 -377.4 7.4 567.344.8 455.0 6.6 -229.2 6.3 388.1 -196. 10 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .9 579.turizam (neto prihod)** 2.5 -355. što je za oko 11% manje u odnosu na isto tromjesečje 2008.0 -10. U četvrtom tromjesečju 2009.2.708.Podaci o strukturi prosječnih dnevnih troškova u razdoblju 1997. za hranu i piće 73%. ukupni troškovi su porasli za 87%. Uspoređujući početnu i zadnju godinu razdoblja.1 6.459.4 Izvor: www.6 milijardi eura prihoda od putovanja inozemnih turista.9 415. zabavu. odnosno izdaci za smještaj 86%.hnb.035. a oko dvije petine iz poslovnih putovanja (40%).587.0 -568.9 -604.1 -2.232.2.6 -96.1 -765. Rashodi koje imaju hrvatski građani na putovanjima u inozemstvo smanjeni su u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 17%.1 -5. Poslovni razlozi 2.9 5. Q1+Q2 +Q3 2009. Osobni razlozi 2. a pri tome je oko tri petine rashoda domaćih turista proizašlo iz privatnih putovanja (60%).4 85.518.394.-2007.0 5. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u etvrom tromjese ju 2009.787. prijevoz u zemlji.8 199. prihodi“.494. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemni putnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (90%).998. hranu i pi e.7 652. Prema istraživanju HNB-a manja potrošnja inozemnih turista u glavnoj sezoni rezultat je najvećim dijelom smanjenja izvanpansionske potrošnje. Q4 2009.8 5. Q1+Q2 +Q3 2008.2.7 5.0 -8.2 -163.1 -267. godine (u milijunima eura) 2005. E.9 -450.4 386.2 -9. a manji je udio potrošnje motivirane poslovnim razlozima (10%).0 -66.2 -380.6 -190.463.073.1.2 -1.4 6. 1.8 523.2 -174. a ostali izdaci za 119%. ukazuju da se troškovi smještaja kreću od 41% do 45% (izuzetak je rezultat iz 2004.3 -540.866.580.9 -70.5 -261. Q4* -7.4 -717.9 504.0 7.4 -336. godine kada su ti troškovi iznosili 36% ukupnih troškova).293.1.1.506. Poslovni razlozi 2. godini ostvareno je oko 0.752.0 55.807. iako rezultati zadnjeg istraživanja pokazuju da njihov strukturni udio može pasti i na 38%.2 6. kupnju i sl.3 6. Rashodi 2.4 5.4 5. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.1.2 -8.4 -162.8 -555.434.9 -584.7 5.2. Robni deficit 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful