VOL 3.

BROJ
ISSN 1847-3369

4

/2009.

1

hrvatski turizam u brojkama

broj 4 2009

B. Potražnja prema emitivnim zemljama A2. B2.-2007. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU TRENDOVI 1987. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske 2 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . E.-2007. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.-2009. C3. Struktura i stopa promjene prosječne dnevne potrošnje turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997.hrvatski turizam u brojkama sadržaj: A.-2007. D2. C.-2007.-2007. Duljina boravka u Hrvatskoj – trend 1989. D. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. TURISTIČKA POTROŠNJA U DESTINACIJI – TRENDOVI 1997. C1. Pratnja na putovanju – trend 1987.-2007. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1. Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta – trend 2005. Iskorištenost osnovnih grupa smještajnih kapaciteta prema turističkim područjima – trend 2005. D1. C2. Potražnja prema turističkim područjima broj 4 /2009.-2009. Potražnja prema vrstama smještaja A3. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga – trend 1997. Izvori informacija – trend 1987. C4.-2007.-2007. Učestalost dolaska u Hrvatsku i turističko mjesto – trend 1994.

2009.Državni zavod za statistiku .635 5.446 2.7 -6.hr Za izdavača: Sanda Čorak Urednice: Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Gatti Recenzent: Neven Ivandić Lektor: Danijela Unić Dizajn: Goran Curl Grafički prijelom: Zoran Petrović Zagreb.382 50.DZS .hnb.7 89. • TOMAS Stavovi i potrošnja posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja – Kulturni turizam 2008.6 6. smještajnim kapacitetima (B).0 7. Institut za turizam. Institut za turizam.0 7. Publikacija je.5 9. 4. a žele poznavati osnovne činjenice.118 9.9 4..-2008.-2008. (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E).4 -14.5 5.2 -10.4 -2. 2009.0 9. prije svega namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu.515 4. Hrvatska.799 56.hr Izvorni podaci DZS-a U 2009. Jednako tako.hr Impresum: Izdaje: Institut za turizam. www. A.8 5.644 1. .451 5. trendove u strukturi prosječne dnevne potrošnje turista u razdoblju 1987.2 5.1 Izvješ e: BIST .3 5.7 73. Iako su domaći turisti pri tome ostvarili znatno manje noćenja (pad od -10.6 2.Hrvatska narodna banka.135 4. godini zabilježeno je oko 56 milijuna noćenja ili 1.6 4.3 -2.5 -1. Izvori podataka: .4 Prosje na duljina boravka 7. Institut za turizam • TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – Trendovi 1987. TURISTIČKA POTRAŽNJA A1. www. Vrhovec 5. publikacija može biti i polazište za daljna istraživanja.4 3. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2009.020 2.iztzg. Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Instituta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turističkom prometu u turističkim regijama Hrvatske (A).9 2.3 10.0 16.5) to nije značajnije utjecalo na ukupnu stopu promjene zbog izrazitog međunarodnog karaktera 3 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .300 Udio u ukupnim no enjima (u %) 20.iztzg. 10000 Zagreb.7 10.533 41.3 1. godini No enja (u 000) Njema ka Slovenija Italija Austrija eška Poljska Nizozemska Slova ka Ma arska Francuska Prvih 10 Ostali strani Ukupno strani Doma i Sveukupno 11.3 3.501 5.5 -0. 2009.HNB .3 8. (C).2 5.6 5.9 6.hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2009.1 8.Institut za turizam • BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu.1 4.8 3.1 6.9 1.4% manje u odnosu na prethodnu godinu.8 4. www.0 Stopa promjene 2009/ 2008.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. zatim trendove odabranih obilježja putovanja u Hrvatsku u razdoblju 1997.000 1.738 2.0 4.1 3.3 100.6 -7.-2008.

-XII.0 3.8 Apartmanski smještaj 69 441 1.477 14.-VIII.4 -10. IX.8 9.7 -3. www.996 14.1 1.3 -8.4 2.3 5.4 3. Među deset najznačajnijih emitivnih tržišta najveći pad ukupnog broja noćenja zabilježen je kod gostiju iz Mađarske (-15%).9 -7.-VIII.9 4.342 6. X.931 1.2 -6. a privatni smještaj je imao rezultate na razini prošlogodišnjih – porast od 1%.0 19.-IV.-VI. Slovačke. Boravak u komercijalnim smještajnim objektima domaćih gostiju traje prosječno oko 4 dana.3 12.6 -22. Udio noćenja ostvarenih u apartmanima (4%) i turističkim naseljima (5%) zajedno iznosi manje od 10%.0 0.393 5. U glavnoj sezoni (srpanj-kolovoz) promjena u ostvarenom broju noćenja u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima je zanemariva u odnosu na prethodnu godinu.0 3.2 67. kampovi porast od oko 3%.548 9. I.276 260 45 Kampovi Privatni smještaj 186 1. Francuske (-6%) i Slovenije (-3%).4 8. Nizozemske.-IV.hr Izvorni podaci DZS-a Turisti ka naselja: hotelsko naselje.-XII.8 7. 1.9 6.8 -7.5 6. kampiralište U 2009. a najveći rast u noćenjima gostiju iz Poljske (9%) i Austrije (8%).4 25.5 -3.0 100. I.8 2.370 538 312 4.791 Struktura (u %) 2. VII.2 -8. privatni smještaj i kampovi) završile godinu s različitim uspjehom: hoteli su imali pad od -6%.5 6.5 27.0 Izvješ e: BIST .7 -16. a Nizozemci najduže (9 dana). a hoteli i kampovi imaju slične udjele od oko 25%.8 2. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2009. godini najveći broj noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (33%). turisti ko naselje Apartmanski smještaj: apartman. V.0 -7. Italije.069 2. Blizu tri četvrtine (73%) ukupnih noćenja 2009.6 -11. 4 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .8 3.9 42. Austrije.4 -4.780 3.iztzg.8 15.8 -0.6 33.0 100.3 2.5 33.4 20.3 2.337 72 398 974 2.4 155 2.8 25.0 9.2 Stopa promjene (u odnosu na isto razdoblje 2008.091 13. Slovenije.4 22.7 9.6 -9. Češke.-VI.2 1.0 100. U odnosu na tu prosječnu duljinu boravka.) -6.503 200 18.1 5. godine govori da su tri glavne vrste smještajnih kapaciteta (hoteli. Usporedba rezultata sa rezultatima iz 2008.9 14.2 24.2 -6.1 1. Ukupno I-XII. Ukupno i.4%.3 -7. dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od -1. IX. IX. apartman tip studio.1 13.2 -7. Poljske.-IV.0 -4. turisti ki apartman Kampovi: kamp.510 2.-VI. apartmani.7 -1.1 62.0 100.9 -19. Hoteli Turisti ka naselja 67 692 1.-XII.-VIII. VII. Mađarske i Francuske) koji su u prosjeku boravili oko 6 dana.176 67.815 7. X. kamp odmaralište.3 2.576 415 84 2.833 2.7 24.7 6.1 Ostalo Ukupno No enja (u 000) I. X.190 56.6 4. Francuzi borave najkraće (4 dana).0 100.4 13.1 -14.7 8.hrvatskog turizma.680 1. apartmansko naselje.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. VII. V.5 -7.593 15.6 4.300 100.7 1.1 33. hotelsko-apartmansko naselje. A2.-XII. V. Ukupno I-XII.016 1.654 10.4 27. godine generirali su gosti iz deset zemalja (Njemačke.1 1.044 35.

0 27. ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama Kada se promatra regionalni raspored potražnje.069 2. Koprivni ko-križeva ku. V.1 16.048 1.1 -8. u Hrvatskoj je broj ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima kontinuirano rastao za 2%.004 302 8. STRUKTURA OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA – TREND 2005.) Udio regija u ukupnom UKUP.0 13.6 -2.4 -12. u%) STOPA PROMJENE (u odnosu na isto razdoblje 2008.5 32.5 -5.2 3.6 16. Stope promjene na godišnjoj razini govore da su Istra te Kvarner i gorje ostvarili rezultate na razini prošlogodišnjih dok su ostale regije imale pad broja noćenja koji se u Dalmaciji kreće od -2% do -5%. NO ENJA (u 000) UKUPNO STRUKTURA (ukupno I.9 -3.-VI.2 17.-VI.3 14. a među njima se najveći broj noćenja ostvaruje na Splitsko-makarskom području (16%).300 4.5 3.211 5.1 47.030 1.7 I.Sustav poslovne inteligencije u turizmu.-IV. Me imursku.-XII.8 19.7 1.130 442 12.8 0.-VI.9 11.-VIII.3 -4. turistička naselja i apartmanski smještaj imali su udio manji od 20%.2 22. a privatni smještaj za oko 9%.-2008.1 4.9 -2. najveći udio u ukupnim noćenjima u 2009.8 -21.9 4.0 3.3 1.662 2.4 68. VII.9 -0. dolazi do stagnacije na što ukazuje neznatno povećanje broja postelja u odnosu na prethodnu godinu. Osje ko-baranjsku.-IV.324 1.9 -6. X.hr Izvorni podaci DZS-a *Kvarner i gorje obuhva a Li ko-senjsku i Primorsko-goransku županiju Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko-bilogorsku.6 67.7 15.0 21.1 -1.5 64.5 2.092 8.4 -10.4 -5. Krapinsko-zagorsku.217 2.4 10.-XII.9 -1. B. X. Istra Kvarner i gorje Zadarsko podru je Šibensko podru je Splitskomakarsko podru je Dubrova ko podru je Grad Zagreb Kontinentalna Hrvatska Hrvatska Ukupno 713 583 141 102 3.6 2.6 -5.799 3.-XII.8 0. godini u odnosu na početak razdoblja govori da su hoteli i kampovi svoje kapacitete povećali za oko 5%.-VIII. Viroviti ko-podravsku.7 -14.9 -0.5 7.9 6.9 0.1 -6. Struktura smještajnih kapaciteta se u cijelom razdoblju nije značajno mijenjala.7 25. Grad Zagreb i Kontinentalna Hrvatska u ukupnom prometu sudjeluju sa oko 4%. I.607 507 378 446 18.4 7.3 -4.iztzg.190 56.118 3.4 1.8 28.300 62.-XII.0 249 294 328 871 206 233 2.378 212 305 562 112 115 265 224 230 4.2 -2. Godine 2009. I.1 -3. Sisa ko-moslava ku.2 -2. www. I.0 20.6 8.8 -4. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2009.988 2.9 2.0 -7.7 -15. V.9 -4.5 -2. Dalmatinske regije (Zadarsko.9 246 1. X.432 2.5 6.2 100.0 2.9 -6.7 2.5 -3.8 55. Splitsko-makarsko i Dubrovačko područje) zajedno sudjeluju u ukupnom prometu sa 41%.681 177 104 6.1 -15. NO (u %) -7.9 -11.044 35. VII.2 4. godini ostvaren je u Istri (32%) i u regiji Kvarner i gorje (23%).3 17.-2009.5 4.342 6.406 6. IX.-XII. 5 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .2 10.0 61. U razdoblju 2005.1 -0. Karlova ku. V.9 2. Požeško-slavonsku.1 19.3 2.4 -4. Vukovarsko-srijemsku i Zagreba ku županiju.2 9.-IV.6 12.4 -10. Najlošije rezultate imao je grad Zagreb – pad broja noćenja od -11%.4 -2.3 -15.5 -0.3 72.7 20.8 Izvješ e: BIST .1 11.195 861 608 11. SMJEŠTAJNI KAPACITETI B1.6 19. Karakterističan je vrlo visoki udio privatnog smještaja (od 44% do 46%) i kampova (od 24% do 25%).4 -2. Šibensko.9 -10.-VIII. Varaždinsku. Brodsko-posavsku.3 -3.0 -3.3 -8. Hoteli.A3.654 10.. VII. Odnos kapaciteta u 2009.7 20. IX.3 9.8 10.4 -15.prometu IX.5 10.161 1.

3 30. 2008. www.000 900. 0 100. (u %) Hoteli 2005.1 Izvješ e: BIST . Prosječna iskorištenost svih kapaciteta Hrvatske. a kampova 16%-19% i od 2007. 2006.1 40.6 17.000 500.000 Broj postelja Hoteli Kampovi Turisti ka naselja Privatni smještaj Apartmanski smještaj Ostalo B2. 6 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . Apartmanski smještaj bilježi kontinuirani porast iskorištenosti i najveća promjena je bila u 2006.2 16. godina 2009. 39.8 40. se nije mijenjala i iznosila je 17%.3 32. godini kada je porasla za 6 postotnih poena.7 16.4 12. 2008.2 32.2 14.-2009.000 400.3 12. Iskorištenost turističkih naselja najbliža je onoj izračunatoj za hotele i u rasponu je 28%-32%. 2006. Nakon te godine porast je 1-2 postotna poena.3 32. godine.3 11.000 700.1 16.hr Izvorni podaci DZS-a *Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za objekte koji su radili barem jedan dan u mjesecu).9 17.000 200.000 600.7 13.-2009. Iskorištenost privatnog smještaja se kreće u rasponu 10%-13%.4 17.5 17.4 11.8 12.3 Apartmanski smještaj 6. ISKORIŠTENOST OSNOVNIH GRUPA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA – TREND 2005.-2009. Godina 2007.000 800. u razdoblju 2005.Struktura osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005.1 Kampovi 19.8 36.7 Ostalo 15. U tom petogodišnjem razdoblju iskorištenost hotela najviše oscilira i kreće se od 36%-41% i u padu je od 2007.2 17.5 Privatni smještaj 10. 2005.3 Ukupno 16. Iskorištenost* osnovnih grupa smještajnih kapaciteta u razdoblju 2005. 2007.3 Turisti ka naselja 28.6 15.Sustav poslovne inteligencije u turizmu. 2009.1 17.iztzg.-2009.3 12..6 39.4 12. godine se ‘stabilizirala’ na 17%.4 12.000 300.

3 5.8 37.4 48. 34. Kao izvor podataka za ovo poglavlje korištena je knjiga TOMAS TRENDOVI .9 2004. 48. godine* (u %) 1987.8 1994.TRENDOVI 1987.7 17. asopisima Radio. TV. 28.8 41.2 11.3 1989.7 15. 27.1 52.6 13.3 6.3 5.4 48.1 32.6 1994.TRENDOVI 1987.2 29.3 15. 25. Više o knjizi može se naći na www. 49.1 32. C2.-2008. ODABRANA OBILJEŽJA PUTOVANJA U HRVATSKU .7 36. kluba Nisu bile potrebne informacije Turisti ki sajmovi.0 21.3 2004. odmorišnog.u kojoj se pored trendova ljetnog..3 2007.1 31. godine dogodile su se značajne promjene u načinu informiranja turista..C.0 6.iztzg.-2008.* 36.0 3. najizrazitija promjena je nastala u korištenju Interneta.7 10. godine (u%) 1987.5 8. posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode te posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja.2 13.-2007. Internet se prvi put kao korišteni izvor 7 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .0 100. godini dolazi do nagle promjene tog odnosa.1 5.3 3.7 38.9 1.0 32. Odnos strukturnih udjela ‘s obitelji’ ili ‘s partnerom’ se mijenjao u dvadesetgodišnjem razdoblju.5 14. Pratnja na putovanju u razdoblju od 1987.0 12.0 100. plakati lanci u novinama.** 13.0 100. 47.0 2001. Prema rezultatima istraživanja koja su uslijedila taj se odnos ne mijenja tako da se može reći da Hrvatska svojom ponudom tradicionalno najviše privlači obiteljske ljude.2 12.** MEDIJI . izložbe Ostalo 2. naime. PRATNJA NA PUTOVANJU – TREND 1987.6 2001.5 45.Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj 1987.hr/hr/publikacije/knjige/popis. dok parova ima 37%.6 5.3 10. do 2007. Izvori informacija u razdoblju od 1987. U skladu sa općim trendom. U 1994. među gostima najviše onih koji ljetuju u krugu obitelji (48%).6 4.3 20.0 35.-2007. 1987.7 2007.4 4.1 13. Na početku razdoblja.3 15. mogu naći i obilježja putnika na putovanju cestovnim prometnicama.4 3. u ljetnim mjesecima u turističkim odredištima Hrvatske boravi više turista ‘s partnerom’ (48%) a manje onih s obiteljima (35%).UKUPNO Brošure.2 * Mogu nost više odgovora ** Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Institut za turizam 2009.1 4. nautičkog i gradskog turizma (Zagreb).6 9.6 32.7 7.-2008. Institut za turizam 2009. IZVORI INFORMACIJA – TREND 1987.3 5.2 4.1 45.9 27.4 4.8 42. U sedam istraživanja TOMAS Ljeto koliko ih je provedeno od 1987.5 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .TRENDOVI 1987.8 29.7 3.1 8.0 100.0 100. 42.8 14.-2007. zatim posjetitelja na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima.6 1989.0 23. 47. film ili video Preporuke rodbine ili prijatelja Internet Prijašnji boravak Preporuke turisti ke agencije.9 37.4 1. oglasi.8 9. do 2007.8 40. do 2007.7 44.2 7. C1..8 10.1 19. 34. U Hrvatskoj skoro 80% ljudi ljetuje u krugu obitelji ili s partnerom.2 10.5 23.2 32. Te je godine.6 9.9 37.* S lanovma obitelji S partnerom Sam(a) S prijateljima (poznanicima) S organiziranom grupom Ukupno 100.4 15.2 12.0 1997.0 100.8 11.1 1997.

2 36. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU I TURISTIČKO MJESTO – TREND 1994. Prema rezultatima istraživanja iz 2007.TRENDOVI 1987. 0.2 63.5 100. 3.1 68. godine jako mijenja u rasponu 33%44% što navodi na oprezniji zaključak.0 3.0 6.1 100. Struktura turista u Hrvatskoj prema duljini boravka u razdoblju od 1989.1 15. a to znači bar 60% ih je u više navrata posjetilo Hrvatsku.4 16.7 36.5 45.0 40. do 2007.0 2007.4 44. Udio onih koji dolaze prvi put se u navedenom razdoblju nije značajno mijenjao i kreće se u rasponu 19%-22% ukoliko se izuzme 2004.-2007. 1.0 2004.0 17. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ – TREND 1989.5 12. godine.3 32.9 21.7 100.0 2001. godine.2 16. do 2007. (u %) 1989. Ipak je najviše gostiju koji u mjesto dolaze prvi put.4 32.9 16. 2007.1 62.9 100.6 43.9 100.0 46.2 19.3 100. uzeti zajedno.7 60. Ekstremne vrijednosti su iz istraživanja 1994. Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . godine (35%)..8 100. C3.-2008.0 1994.0 21.0 18.8 37.6 100.0 43.5 21.TRENDOVI 1987. Istraživanja su.8 100. do 2007. su bili glavni izvor informiranja.8 100.1 25.9 48. 8 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 .2 10.0 1997.0 * Samo inozemni gosti Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . Velika većina. U estalost dolaska u Hrvatsku i turisti ko mjesto u razdoblju od 1994. oglasa i plakata kontinuirano raste od 2001.7 29. ali se od 2001.1 63.3 16. C4. a dvanaest godina kasnije se po važnosti svrstava odmah nakon preporuka rodbine i prijatelja. Turistička mjesta mogu računati na bar 30% višestrukih posjeta.4 45.informiranja navodi u istraživanju 1997. (47%) odnosno 2004. Gledajući pojedinačne izvore informiranja može se zaključiti da utjecaj brošura.2 15. zatim Internet i vlastito iskustvo stečeno u ranijim boravcima.9 20.8 24.0 14. Udio gostiju koji izjavljuju da su dva puta bili na ljetovanju u istom mjestu kreće se od 20% do 25%. godina kada je taj udio bio svega 14%.3 24.* 1 do 3 4 do 7 8 do 14 15 do 21 22 i više Ukupno 4.1 17.5% ispitanika).0 21.6 20. pokazala da taj udio najčešće iznosi 37%.-2008..0 100.6 100.8 100. Rezultati se najčešće kreću oko 41%-43%.3 17.3 5. Rezultati pet istraživanja koliko ih je provedeno od 1994.0 34. naime.0 1997. Institut za turizam 2009.1 42. 1.6 100.0 100. Institut za turizam 2009.0 42.9 36. * Samo inozemni gosti.1 8. godine mediji. godine (u %) 1994. 2.0 19. 2001.4 100. 2004.-2007. ali nakon 1997.5 21. U estalost dolaska u Hrvatsku* Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno U estalost dolaska u turisti ko mjesto Prvi posjet Drugi posjet Više posjeta Ukupno 47. (1.7 13. godine pokazuju da se velika većina gostiju Hrvatske može smatrati lojalnim gostima.

5 72.01 21.4 6./ 1997. 16%.3 -16.5 37.75 2007.TRENDOVI 1987. Udio takvih putovanja je 1989. godinu.0 1.0 17.) 1. Značajno je pao broj boravaka koji traju više od 15 dana.3 1. Struktura (u %) STRUKTURA (u %) Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 1997. Institut za turizam 2009.4 2. 48.9 20./ 2004.5 (2007.4 1. 100.3 41.8 87.91 17.TRENDOVI 1987.7 puta.27 12. Struktura prosje ne dnevne potrošnje turista u destinaciji i stopa promjene prema vrstama usluga u razdoblju od 1997. 100.43 (2001. godine je udvostručena u 2007.2 puta. Ukupno Izdaci za smještaj Izdaci za hranu i pi e Ostali izdaci 29.) 1.) 1.6 (2001.58 15.) 16.8 Faktor pove anja (2004./ 2004.6 118.1 (2007..-2007.-2008.0 2007. Potvrdu za to nalazimo u rezultatima istraživanja od 1997.1 38./ 2001.9 puta kao i izdaci za hranu i piće – veći su za približno 9 eura ili 1.0 41. STRUKTURA I STOPA PROMJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997. rekreaciju i zabavu.02 11.7 12.2 1. a približno su udvostručene i sve pojedinačne grupe troškova od kojih se ona sastoji.2 0. do 2007. godine ta prosječna potrošnja je iznosila skoro 30 eura dnevno i u jedanaestogodišnjem razdoblju porasla je za približno 26 eura ili 1.0 41. Prema istraživanju iz 1997. U grupi ostalih troškova. Izdaci za smještaj su se povećali za 11 eura ili 1.5 26.6 2004. Prosje na dnevna potrošnja turista u destinaciji prema vrstama usluga u razdoblju od 1997. Osobito se smanjio udio gostiju koji borave 22 i više dana.0 22./ 2001./ 1997.1 (2007.1 1.-2008.4 30.1 1. koja uz ostalo uključuje i troškove za kulturu.23 2001.47 23.2 14.64 10.. Institut za turizam 2009.-2007. povećanje je iznosilo 6 eura ili 2./ 1997. Prema tome prosječna dnevna potrošnja u Hrvatskoj iz 1997.1 42. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA USLUGA – TREND 1997.77 20. Potpuno u skladu s općim trendom porasta kraćih putovanja u trajanju 4 do 7 dana je i trend u Hrvatskoj – udio takvih putovanja kontinuirano raste i prema rezultatima iz 2007.) 86.52 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj .0 21.3 (2007.) 13. do 2007. 9 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . a 2007. Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji uključuje tri glavne grupe troškova: troškove smještaja.69 12. 100. godine (u eurima) 1997.4 14. D2.8 Stopa promjene (u %) (2004. 55. troškove hrane i pića te ostale troškove.5 Izvor: TOMAS Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj . TURISTIČKA POTROŠNJA POSJETITELJA KULTURNIH ATRAKCIJA I DOGAĐANJA D1.46 4.0 36.3 1.9 puta.4 2.35 2004.Hrvatska je destinacija za ljetni godišnji odmor u kojoj 44%-47% gostiju boravi 8-14 dana..7 2.) 1. 34.9 1. D. iznosi 36% što je za 25 postotnih poena više u odnosu na 1989. do 2007./ 1997. godine.18 5. godine bio 36%.6 2001.9 1.9 147.7 42.0 44. 100.) 41.

035.3 388.4 Izvor: www.turizam (neto prihod)** 2.2.-2007.6 389. što je za oko 11% manje u odnosu na isto tromjesečje 2008.866.587.9 -584.1. iako rezultati zadnjeg istraživanja pokazuju da njihov strukturni udio može pasti i na 38%. godine.0 301.4 -162. Rashodi 2.4 567.2 -1. a ostali izdaci za 119%.0 -568.2 -163.9 5.2 6. E.2 6.2.0 5.6 -190.9 -70. Robni deficit 2. ukazuju da se troškovi smještaja kreću od 41% do 45% (izuzetak je rezultat iz 2004. za hranu i piće 73%.3 6. a pri tome je oko tri petine rashoda domaćih turista proizašlo iz privatnih putovanja (60%). odnosno izdaci za smještaj 86%.1 -765. godine kada su ti troškovi iznosili 36% ukupnih troškova). zabavu.2 -8. a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnih posjetitelja na: smještaj.463.3 -266. Q1+Q2 +Q3 2008.6 -96. Putovanja .4 -717. Q1+Q2 +Q3 2009. Poslovni razlozi 2.7 5.hnb.1 -2. a oko dvije petine iz poslovnih putovanja (40%).2.1 -5.5 -261.394.3 -540.8 -555.807.2. Najveći udio prihoda od putovanja u Hrvatskoj ostvarili su inozemni putnici i posjetitelji koji dolaze radi osobnih razloga (90%).9 -450. Udio grupe ‘ostali troškovi’ općenito najviše varira i pri kraju razdoblja se zadržao na 21-22%.0 55.073. kupnju i sl.4 5.232.9 -377.1 6.363.694.238.403.6 milijardi eura prihoda od putovanja inozemnih turista.344.9 579.2 -380.8 455. godine (u milijunima eura) 2005. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u etvrom tromjese ju 2009. 2007.5 -355.7 5.518. 1. Uspoređujući početnu i zadnju godinu razdoblja.4 386.2 6.494.6 -229. TURISTIČKA POTROŠNJA E1.2.4 6.4 85.0 -66. Poslovni razlozi 2.1.7 652.9 -604. Prema istraživanju HNB-a manja potrošnja inozemnih turista u glavnoj sezoni rezultat je najvećim dijelom smanjenja izvanpansionske potrošnje.0 -10.9 5.7 6.1 -267.4 7.998. U četvrtom tromjesečju 2009. 2008.4 5.8 199.904.9 415.434. Q4* -7.293. godini ostvareno je oko 0.580.0 -8.9 504. prihodi“. a manji je udio potrošnje motivirane poslovnim razlozima (10%).0 6. Prihodi** 2.1. ukupni troškovi su porasli za 87%.2 -9.2 -174.1 -196. Osobni razlozi 2.Podaci o strukturi prosječnih dnevnih troškova u razdoblju 1997.506. 2008.8 5.4 -336.1. hranu i pi e.787.0 7.1. Osobni razlozi 2006. Troškovi za hranu i piće iznose 41%-43% ukupnih dnevnih troškova.817. Q4 2009.459. 10 hrvatski turizam u brojkama broj 4 2009 . prijevoz u zemlji.hr * Preliminarni podaci **Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance „putovanja.8 523.752. Rashodi koje imaju hrvatski građani na putovanjima u inozemstvo smanjeni su u četvrtom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 17%.708.