P. 1
Uzgoj vocaka

Uzgoj vocaka

3.0

|Views: 14,673|Likes:
Published by YugoslovenkaBL

More info:

Published by: YugoslovenkaBL on Aug 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/19/2014

pdf

text

original

mjesta za povrsinu pod vockama - bilo formalne postave skladnim redovima drveca, grmova i stupova, ogradene ob .

vanim lepezama ili kordoncima ili za neformalni vocnjak, _ je prostor ogranicen, vocke umetnite u ostatak vrta - moz obrub s planinskim jagodama ili uz pergolu posadite vin lozu. Cak i na maloj dvorisnoj terasi ima mjesta za 1 ili 2 agruma u posudama ili za jabuke i kruske oblikovane uza zi .

~

UZGOJVOCAKA

L\Do\'OLJSTVO UZGO]A, berbe i dozivljaja okusa vlastita svjezega voca jedno je od velikih zadovoljstava vrtlarenja. Vocnjak

Ole l:5iti i ukrasan i proizvodan: neke biljke imaju privlacne cvjerove ili lijepe listove, dok su u mnogim slucajevima plodovi i ukrasni i jestivi. U vecini podrucja moze se uzgajati mnogo vrsta vocaka, dok u hladnim krajevima uzgoj u zasticenom prostoru ornogucuje jos vecu raznovrsnost. U velikom bi vrtu moglo biti

Planiranje vrta s vocem

VOCKE su tradicionalno zadrzale istaknuto mjesto u vrtu, a danas, kada se mogu nabaviti mnogi kultivari i paruljasto voce koje je savrseno za prosjecan vrt, uzgoj voca sve je omiljeniji. Lvijek mozcte odabrati voce koje do-

ro uspijeva na odredenom podrucju, i '0 vecina vise voli plodnu ilovacu i suncani polozaj, U toplim krajevima na orvorenom mozete uzgajati mnoge v ste vocaka, iako vrste kojima je prije cvatnje potrebno hladno razdoblje mi.ovanja obicno nece dobro uspijevati.

\'ekoliko vocaka vrtlar moze uzga;~:i u ukrasnom vrtu, a ne u posebnom ':::;elu vrta, Mnoge se vocke mogu uzga~:J "ao soliterna stabla na travnjaku. -\~o te vrlo ograniceni prostor m, ::-.;':::;u vocaka rnozete uzgajati u posu·

- ,- ao samostojeca stabla iIi obliko~ ~ potporanj, npr. vrtnu ogradu, iIi - :-,,'ao kao »obiteljsko stable- (vidi

. '=jt.'ra\-ale li uzgajati mnogo biljalJ:.. -'" -'-'Olj~ je da odvojite povrsinu s T ako vocke sa slicnim po-: = mozete uzgajati zajedno i zaptica i mraza. To mozete

- ~ '- i u malom vrtu, sve dok _ ~ pogodne podloge, a drvece

:~ . ~illjele. Uzgajate Ii vocke

e vna 0 horizontalne palme~ . cordonce. njihova stabla ~arnri vrt i biti izvorom svje-

. ze i 0 vrsti cvjetova na voctivari. npr. 'Arthur Tuead s Kernel' i 'Bramley's

Seedling', stvaraju cvjetove osobito veIicanstvenih boja ilili velicine .

Pazljivim planiranjem, odabirom kultivara i nacinorn oblikovanja mozete imati nekoliko mjeseci svjeze voce, a imate Ii i mjesta za skladistenje i zamrzavanje, u plodovima vocnjaka uzivat cete cijele godine.

U hladnijim podrucjima u zasticenom prostoru mozete uzgajati jos vise raznoga voca. Tako u stakleniku mozete imati pouzdane izvore breskvi, nektarina, smokava, grozda iii osjetljivijega voca, iako jedno stablo treba mnogo prostora. Kod uzgoja na otvorenom mnogima od tih vocaka treba zastita i zaklon.

STABLO BRESKVE OBLIKOVANO UZA ZID

Sunceni, jutni zid vrta sevtsen je za stablo breskve u obliku lepeze. Zid mu osigurava toplinu i zaklon za dozrijevanje, a na malom prostotu daje visokc ptinose.

Razne upine vocaka mogu se podijeliti prem velicini, nacinu rasta i plodonosenja te tpornosti na mraz .

Vocke stablasice jesu jabuke, kruske i smokve. Taj pojam obuhvaca jezgricasto (ono sa »jezgrom« i sjemenkama, npr. jabuke, kruske i musmule) i kostunicavo vo~ (koje sadrzi kosticu, npI. tresnje, breskve i sljive) te jos neko voce, npI. dud i kaki. Izrazi »brajda« i »loza« ponekad se upotrebljavaju za drvenaste penjacice koje donose plodove, npI. za kivi i pasifloru, no cesce se pod njima misli sarno na vinovu lozu (Vitis vinifera) .

U skupinu bobicastoga voca ulazi grmoliko voce, siboliko voce i jagode,

PLANIRANJE VRTA S VOCEM

JZGOJNIOBLlel

ri odabiru oblika stabla u obzir

alja uzeti 3 glavna cimbeniks: rast, tostot i odrieven]e. Primjerice, orizontalna palmeta savrsena je za zgoj uza zid, osobito 'za jabuke koje rirodno razvijaju kratke plodne ·boje. Nekoliko kordonaca zauzet

; onoliko prostora koliko i lepeze,

a su mozds bolji u malom vrtu. 'isestruki kordonac mote se cijepiti vise od jednoga kultivara, pa jedna rene sluti kao optesivec za glavni ultivar. Slobodne oblike, poput

rma i, vretenastoga grma, trebe teziveti samo jednom na godinu, poboljssne oblike, npr. kordonce palmete, treba cesce oblikovati i rezivati.

HORIZONTALNA PALMETA

GRMOLIKI OBLIK

PlRAMIDA

LEPEZA

POLUSTABLASICA

STABLASICA

VRETENASTI GRM

VISESTRUKI KORDONAC

HORIZONTlj,LNI KORDONAC

~ su gotovo zeljaste biljke. Grmo, voce prirodno je zbunastoga rasta i Ira zbijeni grm, iako se moze uzgajau drugim oblicima. Od grmolikih aka najcesce se uzgajaju crni, crveni jeli ribiz te ogrozd. Siboliko voce Ira sibolike izboje koji donose ploe. U tu skupinu ulaze: maline, kupii hibridno bobicasto voce, npr. mova malina. Vecina od njih te izbo.sibe) razvija u jednoj sezoni i na ra donosi plodove sljedece godine,

se istodobno razvijaju nove sibe ~ ce donijeti plodove sljedece godine. )dredene biljke s plodovima ne po.se mrazove, pa da bi posve dozrele, iaju tople, suptropske temperature. etljive su vocke npr. agrumi, mogi, ananas, tamarilj i indijska smokva. ce su od njih stablasice, no uvrstene 1 osjetljivo voce jer im je stalno potna toplina.

) orasasto voce ubrajaju se sve biljkoje stvaraju plodove s tvrd~njm usplodem koje obavija jestivu nenku, npr. lijeska, badem i pekan.

Slobodni i oblikovani uzgojni oblici

Mnoge vocke, osobito stablasice i u manjoj mjeri penjacice te neke osjetljive vocke, mozete raznoliko oblikovati. Kada se odlucite za oblik, imajte na umu koliko yam prostora stoji na raspolaga-

ju, da imate razmjerno jednostavnu b rbu i koliko je orezivanja i oblikovanja otrebno da biste dobili yocku koja dobro odi, Konacnu velicinu vocke odreduj i odabrana podloga (vidi »Podloga i licina stabla«, str. 423).

Ispravnim s nacinom stabla i grmovi vocaka mogu oblikovati gotovo po zelji. Vaz~ je da mlada stabla oblikujete u zeijeni oblik dok su jos savitljiva; grane koje ostanu u tome obliku orezujete redovitim, osnovnim orezivanjem.

Slobodni uzgojni oblici

Ovi se obliei, s minimalnim orezivanjem, stvaraju gotovo na isti nacin kao i prirodno drvece, Ovamo se ubrajaju ovi obliei: grmoliki, polustablasica, stablasica i vretenasti grm. Grm i vretenasti grm zbijeniji su od stablasice i polustablasice i pogodni su za male vrtove.

Grmoliko stable ima do 90 em visoko deblo, a grane se sire od gornje treCine; ima otvoreno srediste krosnje, sto

Sve su oblikovane vocke pogodne za male vrtove, jer na ogranicenu prostoru mozete uzgajati mnogo vocaka. Za oblikovanje se obicno uzimaju vrlo mlade sadnice cijepljene na patuljaste podloge.

Kordonac je ogranicen na jednu glavnu granu dugu 1,5 - 2 m; ona je zaodjenuta plodnim izbojima koji na maloj povrsini stvaraju velike prinose. Obicno se uzgajaju uza zidove, na stupovima i zicama. Sade se pod kutom od 45°C. Moze se uzgajati i vodoravno i okomito. Najcesce se rabi za jabuke i kruske, a koristan je za uzgoj crvenoga i bijeloga ribiza te ogrozda. Dvostruki (poznati i kao »U«), trostruki iii visestruki kordonci mogu se oblikovati orezivanjem mladih vocaka tako da stvaraju dvije iii vise usporednih provodniea (glavnih grana). Kordonei s vise od jedne provodnice obicno se uzgajaju okomito, a horizontalni kordonci (koji se uzgajaju s vodoravnom provodnieom) sve su omiljeniji. Obicno su samostojeci, poduprti snaznim zicama, i mogu se rabiti za stvaranje privlacoga niskog obruba gredice.

Lepeza se oblikuje tako da se na kratkom deblu (visokom 24 em) grane prvoga reda zrakasto rasire u obliku lepeze. Ovaj je oblik pogodan za stabla vocaka koje se uzgajaju uza zidove i ograde.

Horizontalna palmeta oblikuje se tako da se duz provodnice grane prvoga

P ATULJASTA PlRAMIDA

KORDONAC

PALMETA

grancicama omogucuje primanje najvece kolicine svjetJa i prostora. Grmolika su stabla malena i srednje velika, a to je 1,5 - 4 m.

Polustablasice su slicne grmolikomu stablu, samo je deblo visoko 1 - 1,5 m, a ukupna je visina 4 - 5 m. Stablasica je slicna oblika, ali je deblo visoko 1,5 - - 2,2 m, a ukupna visina je 5 m iii vise.

Vretenasti grm malo je stablo koje naraste do 2,2 m, a grane su oblikovane tako da se sire od glavne provodnice pod sirokim kutom. Ima manje grana od ostalih lagano orezanih oblika, no svaka od njih orezana je tako da bude sto plodnija. Najniza se grana obicno nalazi 45 em od razine tla.

Oblikovani uzgojni oblici

Neke stablasice i grmolike vocke pogodne su.za uzgoj u oblikovanim oblicima. To su kordonci, lepeze i palmete. Njih odmah na pocetku uzgoja valja pazljivo orezati, a pot om odrzavati redovitim Ijetnim orezivanjem da biste ogranicili vegetativni rast, sa sto manje zimskoga orezivanja. Vecini trebaju potporne zice, koje se nalaze na samostojecim stupovima, uza zid iii uz ograduo Oblici uza zidove obicno su omiljeni u umjerenim krajevima za vocke poput breskve, jer tako primaju najvise sunca i imaju koristi od odbijanja topline od zida.

419

CZGOJ VOCAKA

OBITEL]SKO STABLO

U malenom vrtu prskticeti nstin uzgajanja raznoga vocs jest sadnja »obiteljskoga sieble«, kod kojeg su na istu podlogu cijepljena dva iIi vise kultivara - tako stablo na granama donosi rezlicite plodove.

reda nalaze na pravilnim razmacima u vodoravnim parovima. Svaka grana prekrivena je kratkim rodnim izbojima. Broj parova grana razlicit je te ovisi 0 prostoru i bujnosti stabla. Ovaj uzgojni oblik osobito je pogo dan za jabuke i truske koje se uzgajaju uza zidove i ograde. Ne bi ga treb u otrebljavati za kostunicavo voce. Manje s a ina' cica horizontalne palmete jest slobo a paJmeta u kojoj su razmaknute grane u redu blago podignute prema gore (a ne vodoravno ).

Za razliku od ostalih uzgojnih oblika, piramida je sarnostojeca: njezine se grane prvoga reda od sredisnjega debla sire u piramidalni oblik. Da bi se stvorila niska ili srednje visoka stabla, oblik se odrzava redovitirn ljetnim orezivanjem. Paruljaste su pirariiide'slicne, ali se uzgaa joS patuljastijim podlogama.

a jabuka i krusaka mogu se ob-· . u slozene oblike poput »Iukova-

;:e- -. Ovi su uzgojni oblici (kao i

-~a paJmeta) francuskoga po-

- od lukova se grane godinama

~eniCno oblikuju na lijevu, a potom u stranu. pregibajuci se u blagom ku prema dolje. Kod pehara se mla-

dice oblikuju vodoravno (od prethodno odredene visine na deblu). Od njih se os tale mladice oblikuju prema gore tako da stvaraju oblik pehara. Da bi se kod svih ovakvih uzgojnih nacina postigao zeljeni oblik, upotrebljavaju se zice i bambusovi stapovi. Kada se zeljeni oblik postigne i utvrdi, Ijeti treba ukloniti say suvisak mladica (vidi str. 438).

» biteljska stabla«

»Obiteljska- stabla na jednom deblu nose nekoliko kultivara (obicno 3) iste vrste voca. Takva stabla osiguravaju dulje razdoblje donosenja plodova i vr- 10 su korisna kao mjera ustede prostora. Najprije su ih imali Grci i Rimljani, a ponovno su uvedeni 50-ih godina 20. stoljeca i postali su sve omiljeniji nacin uzgoja jabuka i krusaka .

Mlado se stable cijepi dvama kultivarima koji su pogodni za stranooprasivanje i slicne su bujnosti. Dobre su kombinacije jabuka: 'Egremont Russet's 'James Grieve' i 'Sunset'; 'Bramley's Seedling's 'Red Pippin (Fiesta)' i 'Falstaff'; i 'Charles Ross's 'Discovery'

VOCKE ZA PODRUC:]A CDJE NEMA MRAZOVA Nerence dobra uspijevaju u toplim podrucjime u kojima gotovo nema mrazova (npr. u Sredozemlju, fuinoj Africi i Kaliforniji). Cesto imaju dva urada na godinu.

Dok raniji urad dozrijeva, istodobno moie nositi i cvjetove.

i 'James Grieve'. Uspjesna "obiteljska" stabla krusaka: 'Beth's 'Conference' i 'Concorde'; i 'Williams' Bon Chretien' s 'Conference' i 'Doyenne du Comice'.

Sva takva stabla mogu se nabaviti na raznirn podlogama i vazno je odabrati ona koja su prikladna za tlo u vasem vrtu, pa ce narasti u stablo zeljene velicine (vidi str. 435 i 444). Podloga 'MMI06' rabi se za stabla jabuka srednje velicine i 'Quince A' za kruske, Jabuka 'M9' i kruska 'Quince A' sluze za manja »obiteljska« stabla. Najniza podloga 'M27' najbolja je za »obiteljskastabla jabuka koja se uzgajaju u posudama. Podloga 'Quince C' opcenito je namijenjena nekima od najbujnijih kultivara, kao sto je 'Doyenne du Cornice'.

Stabla uzgajana na podlogama 'M9', 'M27' i 'Quince A' moraju trajno biti nakolcena jer imaju malen i slab sustav korijenja.

Uklapanje vocaka u plan vrta

Vocke se mogu uzgajati i zasebno na odvojenim povrsinama iIi pomijesane s ostalim ukrasnim biljkama; izbor ovisi 0 prostoru i osobnim sklonostima. Mogu se saditi mnoge vrste vocaka,

U oba slucaja procijenite ucinak odraslih biljaka na susjedne iii okolne biljke. Planiranje i smjestaj osobito su vazni, jer je vecina vocaka duga zivotnoga vijeka i trebaju neprekidno irnati dobre uvjete da bi godinama dobra cvale i donosile plodove. Osim toga, ne valja cesto presadivati vocke (s iznimkom nekih vrsta jagoda).

OBLlKOVANI KORDONCI Kordonci jabuka dobra prekrivaju ogradu, a alpske jagode obrubljuju gredicu.

·LO

PLANIRANIE VRTA S YOeL!

_ acrt vrta s vocem

Gdje zelite imati mnogo razlicita voca, vrijedi zajedno uzgajati biljke na jednoj oovrsini, Pri planiranju vrta s vocem .izmite u obzir kakvi su uzgojni uvjeti potrebni svakoj vrsti biljke i preporuc.jive razmake sadnje; npr. visoku vocku smjestite ondje gdje ce najmanje zas-enjivati obliznje nize grmove. Provje:-:[e hoce li svaka biljka imati dovoljno znjesta kada odraste.

Biljke koje imaju slicne uzgojne zaatjeve rnozete posaditi u skupine tako :3 pojednostavite izvodenje nekih posova, npr. primjenu gnojiva. Tako rrveni ribizi i ogrozdi trebaju vise kali~ od ostaloga voca. Grupiranje biljaka .Iaksava i zastitu od ptica (kavezom za .ocke) ili vjetra (vjetrobranom).

Zelite li imati upadljiv obrub, vrt s ocern obrubite redom oblikovanoga :...,·eca; osobito su prikladni kordonci ;'Oglavito horizontalni) iIi patuljaste pi-zmide, jer im treba vrlo malo podupira-

--a i zauzimaju razmjemo malo prostora.

Ked planiranja sadnje vocaka (oso--::0 jabuka, krusaka, tresanja i nekih jiva) imajte na umu da samosterilne ultivare valja smjestiti uz kultivar koji .e ga oprasiti (vidi »Uvjeti za oprasi-

?LAN ZA VELIKI VOCNJAK

vanje«, str. 424) ili ce stvoriti malo iii nimalo plodova.

Kod vecine vocaka postoji velik izbor kultivara koji dozrijevaju u razlicito vrijeme - tako mozete isplanirati visekratno ubiranje plodova i izbjeci jednu veliku berbu. Primjerice, kasne jabuke i kruske mozete dulje pohraniti. Zelite li neprekidno imati voca, trebat cere odrediti vise prostora za te kultivare, umjesto za one koji ranije dozrijevaju.

Vocke u malom vrtu

Ima mnogo nacina da i najskucenija povrsina za uzgoj vocaka osigura visoke prinose i da lijepo izgleda. Kad god mozete, odaberite stabla cijepljena na patuljaste podloge (vidi str. 423) i nacine oblikovanja koji su najbolji za raspoloziv prost or. Primjerice, posadite »obiteljska« stabla (vidi str. 420) iii kultivare Ballerina (vidi str. 435). Oblikujte stablasice i bobicasto voce, npr. crveni ribiz i ogrozd kao kordonce uz kucu ili vrtni zid, a ne kao grmove, jer za gotovo iste prinose kordonci trebaju manje prostora od lepeze iii palmete. Dio vrtnoga plana moze biti i cvrsta pergola iii ukrasni luk s vinovom lozom. Ovisno 0 prostoru, siboliko voce mozete oblikovati na razne nacine. Jagode

'elik« parceia, 11 x 17 m, ptostot je za razne vtste voca Ovdje su odabrani kuitivari jabuka i kruseke koji ce duze -xliti. a bobicesto voce grupirano je radi lekseg odriavanja.

,

UKRASNI ZASLON

Oblikovane jabuke privlecen su zaklon s profinjenim pioljctnim cvjetovima iz kojih se u jesen stvaraju privlecni piodovi.

mozete uzgajati u okomitim uzgojnim vrecama koje su pricvrscene za kolac, ogradu ili neki drugi slican element.

Imate li mjesta za samojedno stablo, vazno je da odaberite samooplodni kul-

tivar (vidi »Kompatibilnost kod oprasivanja«, str. 423). Vrijedi i odabrati biljke s produljenim razdobljem donosenja plodova, osim ako nema dovoljno mjesta sa skladistenje i zamrzavanje.

Osjetijivije breskve i vinova loza dobra uspijevaju u nasionjenom stakleniku.

10 Kruska 'Onward' (na 'Quince A') 11 Kruska 'Concorde:

(na 'Quince A')

12 Kruska t r (na 'Quince C')

13 Kruska 'Josephine de Malines'

(na 'Quince A')

14 Crni ribiz 'Boskoop Giant 15 Crni ribiz 'Ben Lomond" 16 Crni ribiz 'Ben Sarek'

17 Crveni ribiz 'Red Lake' 18 Ogrozd 'Careless'

19 Ogrozd 'Leveller'

1 Jabuka 'Discovery' (na 'M26'I'MM106') 2 Jabuka 'Epicure' (na 'M26'I'MM106')

3 Jabuka 'St Edmund's Pippin'

(na 'M26'I'MM106')

. 4 Jabuka 'Sunset' (na 'M26'I'MM106') 5 Jabuka 'Cox's Orange Pippin'

(na 'M26'I'MM106')

6 Jabuka 'Ashmead's Kernel'

(na 'M26'I'MM106')

7 Sljiva 'Czar' (na 'Pixy')

8 Sljiva 'Victoria' (na 'Pixy') 9 Sljiva 'Prune' (na 'Pixy')

20 Malina 'Autumn Bliss' 21 Visnja 'Morello'

22 Malina 'Mailing Jewel'

23 Loganova malina (bez bodlji I 24 Tayberry

25 Kupina 'Merton Early'

26 Vi nova loza 'Black Hamburgh 27 Breskva 'Peregrine'

(naj'St Julien A') 28 Jagoda 'Elsanta'

29 Tresnja 'Stella' (na 'Coli 30 Smokva 'Brown Turkey

/

zasticenom proSWIU

422

:nalo prostora. Posude smjestite na sun,'ano, zasticeno mjesto. Mozete ih upo:rijebiti i na oplocenim povrsinama (npr. .erasama] zbog ukrasnih odlika i dobivanja plodova. Tako mozete nadgledati I rast korijenja, jer bujno korijenje, npr. kod smokve (osobito u umjerenim po-

like za dodijeljeni prostor.

Logicno je odabrati manje komercijalne kultivare dobra okusa koje rijetko mozete nabaviti u trgovinama. Vrijedi razmisliti i 0 manje zastupljenom vocu, npr. crvenom i bijelorn ribizu, koji su nerijetko skupi. Zamrzavate li bobicasto

UVL...LJ-jvYUJJJU,

la ~;Jj~l;ia"~;;;usnost cesca na tes) k~rire~~;~ '~~~t;~~;;j~~- de-;~';;;~~k~

Q;Il. glinovitim tlima, moze se pojaviti dobro razviti. Kada kupujete sadn,ce - -" <vim vrstama tala. Popravite stru~ gologa korijena, provjerite da se ko\i:.:. tla gdje god mozete (vidi TL1' I jenje nije isusilo i odaberite biljke\s u"OJ[v.-\. »Struktura tla i kolieina uravnotezenim glavnim korijenom i s ",:.j~ •. SUo 620), pa ako je pojrebno, po- vlaknastim korijenjern,

;;:.::\ir drenazni sustav (vidi »Postavlja- Odaberite zdrave vocke snazna rasta :.:~ renaze«. str. 623). Gdje ne mozete i, ako su stare 2 iii 3 godine, s dobro ras-

~4 .. -, " -~ . . .......

Kod sadnje pripazite da se cijep ne nalazi ispod povtsine tle.

Mlade se vocke stablasice mogu kupiti u nekoliko stadija rasta - odaberite najprikladniji za oblik koji zelite oblikovati, U odnosu na ostale sadnice, mladim stabalcima bez postranih izboja treba najmanje godinu dana dulje da stvore plodove. Jednogodisnje piramidalne sadnice omiIjene su kod iskusnih uzgajivaca jer im

MJESTO SADNJE, PRIPREMA TLA I SAD L'l.

.ano oblikovanje, Dvogodisnja stabla )fze donose plodove i dobri se prirnjerci ako oblikuju, Trogodisnja oblikovana stabla skuplja su i teze se utvrduju.

Sadnja na otvorenom

Kontejnerske sadnice mozete posaditi u bilo koje doba godine, osirn kada je zemlja zamrznuta, natopljena vodom ili prilikom suse, Sadniee gologa korijena najbolje je saditi od jeseni do ranoga proljeca dok jos miruju. Prije sadnje narnocite korijenje, U razdoblju mrazova sadniee privremeno utrapite u vlazno tlo gdje nema mraza, sve dok ne nastupe povoljni uvjeti za sadnju.

Sadnja vocaka stablasica

Sadite li veri broj stabala, izmjerite reren i oznacite trskama mjesta za sadnju. Iskopajte rupu za svako stablo koja je najmanje za 113 sire od sustava korijenja; dno rupe ucvrstite i nacinite malen humak.

U rupu za sadnju postavite kolae oko 7 em podalje od sredista da bi stablo moglo rasti u sirinu. Visina kolca ovisi o uzgojnom obliku (za pojedinosti vidi opise kod pojedinih vocaka). Stabla vocaka na patuljastim podlogama traze rrajno podupiranje; vockama koje su cijepljene na neke druge podloge kolae uklonite nakon 3 godine.

Stablo postavite u rupu i provjerite je li korijenov vrat u razini tla. Rasirite korijenje. Cijep podloge i plemke nemojte prekrivati jer ce to potaknuti ukorjenjevanje plemke, a izgubit ce se utjeeaj podloge.

Postupno ispunjavajte rupu zemljom, dok istodobno druga osoba drzi stablo uspravno i povremeno ga protresa da bi se zemlja oko korijenja slijegalao Kada je rupa gotovo puna, ucvrstite tlo, na rubovirna rupe razrahlite tlo da bi na vecoj povrsini zemlja bila podjednako rahla. Ucvrstite i izravnajte povrsinu, Mekom savitljivom plasticnom vezieom pricvrstite stablo za kolae i izmedu stabla i kolca stavite cvrst materijal da biste sprijecili trenje. Stablo zastitite od zeceva i ostalih zivotinja tako da ih okruzite zicanom mrezom,

Vocke stablasice koje cete posaditi uza zid iii uz ogradu trebate smjestiti 15 - 22 em podalje od potpornja, tako da grancice mozete njezno savin uti prema naprijed, Tako ce korijenje biti u dobrom tiu, a deblo ce se moci siriti.

Sadnja bobicastoga voca i penjaCica

Grmolike i sibolike vocke sade se kao i stablasice, no ne trebaju potporanj. Posadite ih do korijenova vrata; preduboka sadnja sprecava rast biljke. Za penjacice iskopajte rupu ili dovoljno sirok jarak da se korijenje posve moze rasiriti i oblikujte ih uz potporanj.

Sadnja u posude

Prije sadnje mlade biljke temeljito zalijte. Upotrijebite vlazni kompost na osnovi vrtne zemlje. Izmedu ruba posude i komposta ostavite 2,5 em za zalijevanje, Ponovno zalijte nakon sadnje i kompost odrzavajte vlaznim sve do pocetka rasta, a potom redovito ' zalijevajte.

SADNJA KORDONACA

Stabalea postavite na razmake od 75 em. Trsku pod kutom od 45" ucvtstite na vodoravne iiee (na dnu, Jijevo) koje su razvucene izmedu cvtstil: stupova. Svako stablo ucvtstite za trsku (na dnu, desno).

UZOGRADU

Da biste za rast voceke osigurali dobro kruienje zraka, iiee ucvtstitc na

10 -15 em od ogrede. StabaJea posadite

15 - 22 em od ograde.

SADNJA GRMOLIKE VOCKE

1 Iskopajte dovoljno veliku rupu da u nju smjestite resireno korijenje. Preko rupe postavite trsku ds-biste provjerili je Ii korijenov vrat u razini s povtsinom tla.

2ZemljOm ispunite rupu; tIo Jagano nagazite, tako da izmedu korijenja ne ostane zracnih diepova. Povrsinu lagano izravnajte grabJjama.

SADNJA VOCKE STABLASICE

1 Iskopajte rupu 1/3 situ od korijena vocke. U nju stavite koJae na dubinu od 45 em i oko 7 em podaJje od sredist» rupe.

-~

2Na dnu rupe naCinite malen humak i u srediste stavite stablo. Trskom provjerite pokJapa Ji se korijenov vrat s povtsinom tJa.

3 Korijenje rssitite i postupno zemljom ispunjavajte rupu. Zemlju ucvistite da biste bili sigurni da je vocke dobro ucvrscen« i da izmedu korijenja nema zracnih diepove.

4 Vezieu s kopcom i gienicnikom stavite na vrh koIea, a potom na stabJo, tako da se grenicnik naJazi izmedu kolca i stabla (vidi malu sliku). Vezieu prilagodite prema potrebi.

4 -

ZGOJ VOCAKA

Uobicajena njega

D A BI BILE zdrave i davale urod visoke kvalitete, vecinu vocaka treba redovito odrzavati. Uobicajeni postupci razlikuju se ovisno 0 vrsti vocke, uzgojnim uvjetima i godisnjem dobu.

Prorjedivanje plodova

Da bi srvorile kvalitetne plodove dobre velicine. prorjedivanje plodova prijeko je potrebno broj nim vocnim vrstama, osobito jabukama, kruskama i sljivama, Ovim se postupkom ravnomjerno rasporeduju plodovi, time se sprecava lomIjenje grana. Prorjedivanje pomaze i u sprecavanju rodnosti svake druge godine, . emu su skloni neki kultivari vocaka, Kod ove pojave vocke jedne godine imaju velik urod, a druge godine rode malo iii

_ uopce ne rode.

Prorjedivati mozete rucno iii skarama, Tako plodovima ostavljate dovoljno mjesta za razvoj i oni za dozrijevanje primaju dovoljno sunca i zraka. Pojedinosti 0 tome kako i kada prorjedivati plodove potrazite kod opisa pojedinih vrsta vocaka.

Gnojidba, malciranje i zalijevanje

Stajski gnoj iii mineralna gnojiva primjenjujte prema potrebi. Nasad pregledavajte i provjeravajte ima li promjena u boji listova, fito moze upucivati na manjak hranjiva. Za vrucih, suhih Ijeta obicno cete morati zalijevati. Voda se najdjelotvornije primjenjuje upotreborn rupicastih cijevi (vidi str. 561), a kod utvrdivanja razine vlage u tlu vrlo 5U dragoejena svrdla za tlo.

Njega vocaka stablasica

'\ a pocetku proljeca novoposadena sta/ bla i ona koja slabo napreduju rnalciraj-

KAKO PRORIJEDITI PLODOVE

IDa bi plodovi bili dobre velicine i kvalitete, kod nekih voceke plodove treba prorjedivati. Ako to ne ucinite, plodovi ce biti maleni i slaba okusa.

2Najprije uklonite nezdrave i deformirane plodove, a preostale prorijcdite na razmake od 5 do 8 cm, ovisno 0 vrsti voca.

te stajskim gnojem iii kompostom. U isto vrijeme provjerite imaju li ta stabla poteskoca sa stetnicima i bolestima; ako imaju, postupite prema preporukarna u poglavlju PROBLEMI BllJAKA, str. 639 - 673. Kada stablo dosegne velicinu za evatnju, s pocetka proljeca mozete primijeniti uravnotezeno gnojivo u kolicini 105 - 140 g/m2. Nemojte pretjerivati, osobito s dusikorn, jer to moze stvoriti mekane grane koje su podlozne bolestima.

Ako je potreban odreden hranjivi element, primijenite specijalna gnojiva:

GNOJIDBA VOCAKA STABLASICA

Konopcem i klinom oznecite krug oko srabla, malo izvan krosnje. To je povrsine na kojoj velju primijeniti gnojivo - preko cijeloge sustava korijenja.

_6

kalijev sulfat kod nedostatka kalija, amonijev nitrat za dodavanje dusika, a superfosfat za opskrbu fosforom. Primijenite ih u proljece u kolicini 35 g/m>, osim superfosfata, koji se u toj kolicini obicno primjenjuje triput na godinu, svake 3 iii 4 godine. Manjak magnezija (str. 651) nadomjestite nakon cvatnje prskanjem otopinom magnezijeva sulfata po listovima. U teskim slucajevima postupak ponovite za 3 tjedna. Moze se pojaviti i manjak mangana i zeljeza (str. 651). Rjede nedostaje cinka, bakra i ostalih elemenata, a ako sumnjate da i to manjka, potra~ite savjet strucnjaka.

Gnojiva ravnomjemo rasporedujte po povrsini ispod krosnje, Travu ispod stabala redovito kosiie i nemojte je uklanjati; ona ~tr~nuti i hranjiva ce se vratiti u tlo, sto sprecava manjak kalija.

Njega bobicastoga voca Bobicasto voce u proljece redovito malcirajte stajskim gnojem. Primjenjujte gnojiva kao i kod stablasica; najvaznija su hranjiva dusik i kalij. Gnojiva primjenjujte na cijeloj povrsini; kod malina ga rasipajte najmanje 60 em sa svake strane reda, izbjegavajuci listove. Prije sadnje jagoda ukopajte u tlo stajski gnoj.

Vocke u posudama

Iako kompost za uloncavanje na osnovi vrtne zemlje sadrzi dovoljno hranjiva, u vegetaeiji biljke trebate prihranjivati da biste nadomjestili iskoristena hranjiva - osobito dusik i kalij. Vocke u posudama treba eeSce zalijevati od onih u vrtu. Redovito pregledavajte kompost (ako je vruce najmanje jednorn na dan) i odrzavajte ga vlaznirn,

Svake zime stablasicama i grmolikim vockama trebate dodati svjeze zemJje iii ih presaditi. Zamijenite gornja 2,5 em staroga komposta svjezirn. Sljedecih zima gdje je moguce, biljku presadite. Uklonite je iz posude i malim vila rna iii drvenim stapicem s korijenove bale njezno iscetkajte dio staroga komposta, Orezite sve grubo korijenje, pazeci da ne ostetite vlaknaste korjencice, i biljku presadite u vecu cistu posudu (vidi i »Sadnja u posude«, str. 425).

Kolci

. .

1 vezice

, Kolce i vezice i kod samostojecih vocaka i kod onih na potpornjima trebate redovito pregledavati. Kada vezice i granicnici oslabe iii se istrose, stablo se moze trljati uz kolac i na jabukama se moze razviti rak Nectria (str. 664), a na kostunjavorne vocu bakterijski rak (str. 665). Provjerite i osnovu kolca, koji moze istrunuri i za jakib se vjetrova srusiti zajedno sa stablom, neposredno pred berbu. Na oblikovanom drvecu provjerite da vezice nisu precvrsto zavezane za trske iii zice, jer to moze ograniciti rast; prema potrebi ih otpustite.

Podupiranje grana

K~odnih uzgojnih oblika mozda cete trebati poduprijeti teske grane prepune plodova, cak i ako ste ih ispravno prorijedili. Ako to trazi sarno 1 iii 2 grane, poduprite ih racvastim kolcima iii ih povezite s jacim granama. Ako je optereceno nekoliko grana, cvrst kolac UCVTstite za deblo ili za glavne grane, pa za svaku granu zavezite konopac te za vrh kolca.

PODUPlRANJE OPTERECENIH GRANA

Na deblo u stedinu vocke ucvrstite kolac, ana njega zaveZite nekoliko komada najlonskoga Av,w" ... a.,

Cavlom sprijecite klizenje konopaca. Sveku vrlo opteiecenu granu

(ne uz same plodove) zeveiite najmanje jednim konopcem.

uauiasica 1 gllllUVd _tJU;:'La.VC, lUH."L\..>, J. J.V-

mozira Ii se snijeg, mrezu poduprite iii e privremeno uklonite, jer tezina snije~a na mrezi moze ostetiti grane.

I plodove koji dozrijevaju zastitite xl ptica: male se povrsine privremeno nogu prekriti mrezom, no na vecirn je oovrsinama bolje podignuti kavez. Veike stablasice neprakticno je prekri-

_____ ~._~ _Ll~_~

.1.111. \..>hV1H ~.;l VL Y Vi..lJ.I.lU

ad 2 em) koja je pricvrscene na vrhu i dobra ucvrscen« za potporanj.

UZGOJ VOCAKA

Orezivanje i oblikovanje

ZA DOBIVANJE dobrog uroda, stabla i grmovi vocaka traze ispravno, redovito orezivanje i u mnogim slucajevima oblikovanje. Jacina i nacin orezivanja ovise 0 zeljenom obliku i vremenu dozrijevanja plodova, habitusu te vrsti voca. Tako npr. razmjerno ograniceno treba

. orezivati kod stvaranja grmolikog oblika otvorenog sredista, dok osjetno jace treba orezivati kod obIikovnog orezivanja i za obIik lepeze iii horizontalne palmete, da bi se stvorila simetricna mreza dobro oblikovanih ogranaka.

Svrha orezivanja i oblikovanja

Orezivanje

To je postupak prorjedivanja nezeljenih mladica i grana zbog toga sto mogu narusiti okosnicu biljke iii stoga sto su neproduktivne. Ispravno orezivanje odrzava otvorenu, ne pregustu strukturu, koja

,omogucuje najvise sunceve svjetlosti potrebne za dozrijevanje plodova i pojednostavnjuje prskanje i berbu. U orezivanje se ubraja i uklanjanje odumrIih, ostecenih iii starih neplodnih grana.

Da bi se stvorio odredeni obIik, kod mladih se biljaka orezivanje moze kombinirati s oblikovanjem. Posve se uklanjaju nezeljene mladice, dok se ostale skracuju kako bi se potaknuo rast postranih izboja. Utvrdeno rod no stablo, grm ili biljka orezuje se zbog poticanja optimalnoga rasta i stvaranja plodova.

Oblikovanje

To je postupak odabira grana i u mnogim slucajevirna vezanja mladica da bi se stvorio odreden oblik. Uzgojni oblici bliski prirodnom obliku, kakav je npr. grm, treba mnogo manj~ oblikovanja od lepeze, koja je nastala preciznim odabirorn-razmicanjcm i vezanjem pojedinih mladica za potP~

Prejako i preslabo orezivanje Pripazite da ne orezujete prejako ili oreslabo, jer to ogranicuje rodnost i moze poticati razvoj bolesti. Visekrat:10 jako orezivanje izaziva pojacan j jni vegetativni rast i malo iii nimalo ::,iodoya jer se ne mogu razviti cvjetni ~upo\i. Ovo je osobito sterno na biljka=~ .oje su vee bujne. Premalo orezivanja dovodi do prenapucenih grana soje primaju premalo sunca, a to je

vazno za dozrijevanje plodova; grane se medusobno mogu dodirivati, sto moze dovesti do bolesti, kakav je npr. rak uzrokovan gljivicom iz roda Nectria (str. 664). Preslabo orezivanje mladoga stabla takoder moze uzrokovati rani preveliki'prinos, zbog cega stable moze zakrzljati, a pretrpanost plodovima moze slomiti grane.

Kada orezivati

plodova. Mnoge vrste jezgricava voca orezuju se odmah nakon donosenja plodova.

Kako orezivati

Kada odlucite orezivati stabla jabuke iii kruske, uvijek proucite podatke 0 bujnosti pojedinih mladica i cijeloga stabla. Eujne grane trebalo bi orezivati lagano; to je obicno temeljito prorjedivanje jednoga dijela mladica, a preostalese mladice uopce ne orezuju. Siabe grane snaznije orezite, no prije provjerite ima Ii bolesti kao sto je rak, koji uzrokuje krzljavost,

Gdje rezati

Uvijek je vazno orezivati odmah iznad zdravoga pupa i naciniti glatki rez; orezivanje izmedu dva pupa iii ostavljanje neravnoga reza moze uzrokovati odumiranje mladice i pojacati osjetljivost mladice na bolesti. Uklanjate li cijelu mladicu iii granu, odrezite je u tocki iz koje raste, ali nemojte oguIiti koru i ostetiti dio tkiva lezista iz kojega raste mladica ili grana. Prije nego sto zavrsite gornji rez, a da biste sprijecili trganje grane iii kore, nacinite manji donji rez. Odrezite do tocke rasta grane iii do zdrave, dobro smjestene grane koja ce posluziti kao pog~a zamjena. Ostavite Ii kratak ostatak 'srane,. odrezani ce kraj unatoc zacjeljivanju odurnrijeti. Ostrim nozern odrezite sve neravne rubove.

NEPRA VILNO OREZIVANJE.

PRESLABO OREZIVANjE Stablo koje se orezuje neredovito ili vrlo lagano razvit ce preguste mladice koje nece primati dovoljno svjetla potrebnog za dozrijevanje plodova.

Zato oni mogu biti sitni. Kod medusobnoga trenja grana povecava se opasnost od odrcdenih bolesti.

PREjAKO OREZIVANjE Prejako orezeno stablo moie potaknuti rast mnogih bujnih vegetativnih mladica.

Te mladice stvaraju malo cvjetnih pupova iIi ih uopce ne stvaraju,

pa ce urad biti slab.

Vrijeme orezivanja ovisi i 0 odredenim postupcima i 0 vrsti voca, Kod postupaka orezivanja koji su ovdje opisani i kod ~jedinoga voca »prva godina« odnosi se ria prvih 12 mjeseci nakon sadnje,

U pocetku mlada stabla i grmove treba »druga godina« odnosi se na sljedecih 12

orezati i oblikovati da biste stvorili ze- mjeseci itd.

Ijeni oblik (kao npr. grm) te da se razvi- Z~msko orezivanje standardna je

je snazna, ujednacena okosnica stabla. praksa na svim neobIikovanim jabuka-

Kod utvrdenih biljaka svrha naknad- rna, kruskama, dunjama i musmulama,

nog orezivanja jest odrzavanje zdravlja na vinovoj lozi i na crnim, crvenim i

i obIika biljke te osiguravanje dobrog bijelim ribizima, ogrozdima i borovni-

uroda. cama. Orezivanje neoblikovanih stabala kostunjava voca (sljiva, tresnja, breskva, nektarina i mareIica) moraju se odgoditi do proljeca (za mlada stabla) iii do ljeta (za utvrdena stabla) da bi se smanjio rizik od zaraze bolescu srebrnolikosti listova (str. 647). Proljetno orezivanje vazno je na oblikovanim stabIima vocaka, vinovoj lozi, ribizima i ogrozdima. To im smanjuje bujnost i drzi ih unutar ogranicena prostora, a i usredotocuje snagu biljke na stvaranje

GDJE NACINITI REZ

REZANJE DO PUPA

Rez naCinite odmah iznad pupa pod kutom od 450 (od pupa prema gore). Nemojte rezeti pteblizu, jer mozete ostetiti pup, a ni predaleko, jer stabljika rnoze odumrijeti.

REZANJE DO ZAMjENSKE GRANE Kao i kada radite rez do pupa, necinite kosi rez od zamjenske grane prema gore.

REZANJE DO PROVODNICE Nscinite glatki rez ne zsdituci

u leiiste grane (vidi malu sliku, gore). Tako je stablo manje osjetljivo na bolesti, a rana brie zacjeljuje (vidi malu sliku, dolje).

OREZIVANJE I OBLIKO A:\"JE

REZANJE GRANE .

1 Vocsrskotti pilom naCinite prvi tez pribliino 30 em od debla. Rczite odoido pod pravim kutom u odnosu na granu, otprilike 1/4 ukupne debljine grane.

25 gornje strane grane malo izvan prvoga rezs zepocnite s drugim rezoin. Rezite ravno,

a ako grana pukne, kora ce se odlomiti samo do prvoga teze.

3 Prj zadnjem rezu pripazite da na vrbu ne ostctite rub kore iii uz dno leiistc grane. Stoga rezite odozdo, pa odozgo, dok se rezovi ne sustetnu.

4 Ostrim noiem obteiite grube rubove. Povisine ce prije sama zaeijeJjeti ako ne dirate rub kore i leiiste grane. Semojte upotrebljava ti premaze za rane jer mogu zatvoriti jau zarazu.

OBLIKOV ANJE NA TRSKAMA

-_

1 Bujnost postranib grana oblikovanih stabala mozete promijeniti prilagodavanjem kuta pod .ojim cete ib uzgajati. Ovaj naCin ispravlja aejednolik rast s obje strane is toga stabla.

N acini rodnosti

Kako cete orezivati vocku, ovisi 0 nacinima rodnosti. Primjerice, tresnje rode

. uglavnom na rodnim izbojima dvogodisnjih i starijih grana, pa trebate zadrzati uglavnom stare grane. No visnje rode na jednogodisnjim izbojima, pa kod orezivanja ostavite vecinu mladih grana, a uklonite neke stare, neplodne grane.

Oblikovno orezivanje

Mlado se stablo obicno kupuje kao jednogodisnja sadnica s postranim izbojirna. Pocetno orezivanje sastoji se u tome da se zadrze odabrane grane te da ih pre rna potrebi skratite i uklonite sve nezeljene izboje. Ako kupite jednogodisnju sadnicu bez postranih izboja, nakon sadnje valja je prikratiti do zeIjenoga pupa. Visina reza ovisi 0 tome na koji cete nacin uzgajati stablo. Ovaj postupak potice stvaranje postranih izboja. Kada se razviju, stablo (sada dvogodisnje) jednako je onamu s postranim izbojima. S oblikovnim orezivanjem nastavite prve 2 iii 3 godine, sve dok ne postignete zeljeni oblik.

Oblikovanje radi rodno ri

Bujnost i plodnost mladica moze se prilagoditi podizanjem iii spustanjem odabranih postranih izboja iii ako se cijelo stablo nakosi (kordonci). odoravni rast plodniji je od okomitoga. postrane grane povezite blize vodoravnom polozaju da se stvara vise plodova, Ako je jedan postrani izboj manje bujan od drugoga i ako je potrebno vise postranih izboja, podizanje ce potaknuti vegetativni rast. Kod utvrdene rodne stablasice iii grma orezivanje je vaznije od oblikovanja. Cak 1 kod neoblikovanoga stabla izboje koji slabije rode ili su neujednaceni mozete Ijeti savinuti j zavezati prema dolje da biste im povecali rodnost.

, Obuzdavanje prejake bujnosti

Prebujna stabla koja vrlo brzo stvaraju vegetativan rast na stetu uroda mogu imati koristi od orezivanja korijena, Sarno se na jabukama i kruskama mote pribjeci prstenastom zarezivanju kore (vidi str. 437) kao krajnjem izboru kod

OREZIV ANJE MLADOGA STABALCA ZA 'DOBIV ANJE PIRAMIDALNOG STABLA

ZIMA, 1. G~INA

Da biste stvotili bujne postrane izboje, -stsbelce odteiite na ie/jenoj visini, koso odmab iznad .pupa.

..

2Na pocetku iii tijekom ljeta spustite mladi bujniji postrani izboj zajedno s trskom taka da mu smanjite bujnost. Drugi izboj podignite tako da pocne brie rasti. Ttske priveiite za iice.

3potkraj ljeta grane mozete vretiti u pocetni poloiaj. Trebele bi biti pribliino jednake

duzine. .

ZIMA, 2. GODINA Do sljedece zime ispod reza razvit ce se mnogi postrani izboji.

! ... _

CZGOJ VOCAKA

smanjivanja bujnosti, Ovaj postupak ne bist trebali provoditi na kostunjavom vocu jer zbog toga moze odurnrijeti. Oba nacina poticu stvaranje plodnih pupova. pa se korisno djelovanje vidi nakon 1 - 2 godine u pojacanoj evatnji i plodonosenju,

Orezivanje

. korijena

Stablasicama se korijenje moze orezivati u bilo kojoj dobi, ali samo u stadiju mirovanja. Kod orezivanja korijenja mladoga stabla najprije oko njega iskopajte jarak i izvadite stablo te oprezno uklonite zemlju s vlaknastoga korijenja. Pripazite da ga ne ostetite, Skratite dio debeloga korijenja, a potom stablo presadite, zemlju dobro ucvrstite i uz srablo postavite kolae.

Veca stabla orezuju se na samom mjestu, tako da zimi orezete jednu stranu korijenova sustava, a drugu stranu za godinu-dvije. Da biste to, izveli djelorvorno, ovisno 0 veiicini stabla iskopajte jarak sirok 45 em -1,2 m, tako da izlozite glavno korijenje. Svaki korijen skratite i uklonite. Jarak ispunite zemIjom. ucvrstite je, a povrsinu malcirajte, L nekim cete slucajevima trebati staviti potporanj dok se stablo posve ne utvrdi,

Orezivanje u zasticenom prostoru

Grane i izboje biljaka u stakleniku orezite tako da ne dodiruju staklene iIi plasticne povrsine, jer ih tu inace moze oprziti sunee, rast moze biti ogranicen, a izboji osteceni, Redovito orezivanje ornogucuje da dode vise svjetla do plodova koji se razvijaju i pornaze im da dozore.

Pornladivanje

Ako je stablo prestaro da dobro rodi,

'0 je trulo iii ako su mu grane ili deblo j '0 bolesni, trebate ga iskopati i spali.i, Ako su deblo i glavne grane neostecene, a krosnja pregusta, stablo se moze obnoviti postupkom pomladivaaja. nakon kojega je potrebna ~pravna redovira njega.

Pomladivanje se provodi na kostu:::2imm vocu u prOljeC~~ a zimi ::.:.;a .ama. kr~~a i ostalom jez;:- '--,- _ ~oC~zrezlte sve odumrle,

:-=~ ili bolesne grane III one koje o (1;: da s plodovima vise sve .:' ~ L rule i grane koje su pre=-_-; ~ F<'biien s drugima, jer one

OREZIV ANJE KORIJENA RADI POVECA V ANJA RODNOSTI

1 Kiinom i konopeem oko stabla oznscite poloiaj jaTka. J arak bi eijelom duiinom trebao biti jedneko udaljen

od debla, na sirini najudaljenijih grencice krosnje.

3 Pri dnu jarka vilama uklonite zemlju s debeloga korijenja. Pripazite da ne ostetite vlaknasto korijenje.

4 Sa sviti strana jarka vocetskom pilom otpilite drvenasto korijenje. Ne orezujte vlaknasto korijenje.

2Na oznecenoj crti oko stabla iskopajte jersk. Trebeo bi biti najmanje 45 em sirok i priblizno 60 em dubok.

5 Jarak ispunite zemijom, dobro je ucvrstite, a da biste zadriali vlagu i pomogIi stablu da se utvrdi, povrsinu prekrijte organskim melcem.

zasjenjuju plodove u razvoju, a ako dolazi do rnedusobnoga trenja grana, one mogu postati osjetljive na bolesti i rak. Na bujnim stablima ovo se orezivanje preporucuje izvoditi postupno, duze od godine dana; temeljito orezivanje odjednom moze potaknuti jos bujniji vegetativni rast.

Kada ste zavrsili pocetno prorjedivanje, izvedite preciznije orezivanje, npr. prorjedivanje rodnih izboja (kao sto je opisano kod redovitog orezivanja u opisu pojedinih vocaka). Mozete nabaviti i kemijske inhibitore za obuzdavanje ponovnoga razvoja mlazova uz rezove, ali premazi za rane ne preporucuju se jer mogu zatvoriti moguce zaraze.

30

OBNAVLJANJE ZAPUSTENOGA STAB LA

IDa biste u krosnju doveli zrak i svjetlo, uklonite preguste grane te one koje se natiskuju ili kriiaju. Grane odrezite uz deblo ili do bujne postrane grane koja stremi k pravom smjeru.

2 Sve grsncice koje su ostecene iIi napadnute bolestima, kao sto je rak (na ovoj slici) treba potpuno ukloniti iIi odrezati do zdravog izboja.

Berba i skladistenje

AKO IH pravilno uberete i pohranite, u mnogim cete vrstama voca coje ste uzgojili kod kuce moci uzivati .iugo nakon berbe. Vecina voca najbo::a je u svjezem stanju, no mnoge vrste zadrzavaju dobar okus i nakon duzega 5- - adistenja, Pojedinosti 0 skladistenju : pohrani pojedinih vrsta voca potrazite sod pojedinacnih opisa vocaka,

Berba

Z upotrebu u svjezern stanju voce je :ajbolje brati posve zrelo. Voce za <-ladistenje obicno se bere malo ranije, cok jos nije posve zrelo i dok je jos :>TstO. Na jednoj biljci svi plodovi ne .iozrijevaju u isto vrijeme, pa se obicno :' re u jednom razdoblju u kojem cete

- .edovito imati svjezega voca,

Kod vocaka stablasica, npr. jabuka i ,;___-usaka, mozete ispitati je Ii plod zreo ta';0510 cete ga uzeti u ruku, lagano podig: ti i okrenuti. Ako je zreo, plod ce se .zko odvojiti od grane zajedno s peteljcom. Ako nije, ostavite ga jos dan-dva.

Kod berbe uklonite sve ostecene, bo.esne iii nagnjecene plodove,jer se trulez 'TZO siri na susjedne plodove.

Kod berbe bobicastoga voca one z.ora biti posve suho, jer ako ga odmah :.0 iskoristite, vecinu ce ubrzo zahvatiti :~leZ. Redovita berba najmanje svako~a drugoga dana preporucuje se za ja~ode_ maline, kupine i hibridne kupine.

Uvijek pazite da u berbi ne ostecuje.e biljke, npr. tako sto cete snazno po-

vuci plodove. Neke yrste vocaka, npr. tresnje, grozde i mango, trebali biste rezati s biljke tako da izbjegnete opasnost od slucajnih ostecenja.

Skladistenj e

Postoje mnogi nacini cuvanja plodova za kasniju upotrebu: skladistenje na hladnom, zamrzavanje i konzerviranje. Neke vrste voca, osobito jabuke, marelice i smokve, sadrze mnogo kiseline i secera, pa se mogu susiti u pecima na 50 - 60°C, no to se kod k~ce tesko uspjesno izvodi.

Kada plodo e spremate za skladistenje, njima op ezno rukujte da izbjegnete nagn~Jec nja. Razlicite kultivare uvijek pohr njujte u odvojene posude, tako da ne a ostataka iii mirisa koji bi plodove mog i--~kvariti _

Skladistenje na hladnom

U pravim uvjetima (neprekidno hladnim, tamnim i lagano vlaznim) neko se voce (osobito jabuke i kruske) moze cuvati nekoliko tjedana iii cak mjeseci. Tako se mogu cuvati i mnoge druge vrste voca, npr.limun (ipak ne tako dugo). Vecina orasastoga voca dobra ce se ocuvati i nekoliko mjeseci. Na taj se nacin ne moze cuvati bobicasto voce. Potrebna temperatura i stupanj vlage razlikuje se kod pojedinih vrsta voca, no vecinu od njih pohranite u letvarice i kutije koje omogucuju slobodno kruzenje zraka. Neki kultivarijabuka i krusaka mogu se smezurati, pa ih je bolje drzati u cistim plasticnim vrecicama.

I Tako spremljeno voce redovito pregledavajte i uklonite sve plodove koji pokazuju znakove bolesti iii trulezi,

ZAMRZA VANJE BOBICASTOGA VOCA

Bobicesto voce, tipt. maline, resirite po pladnju tako da se plodovi medusobno ne dodiruju. Kada se zamrznu, moiete ih spremiti u prikiadne posude i do upottebe arzeti u zamrzivacuo

SKLADISTENJE JABUKA

IDa biste sprijecili trulci i oJ!zali ih u dobrom stanju, svaki plod umotajte u nemasni papir.

3 Svaki zamotani plod ~ stavite s prekloplje~ I stranom na lctvericu.ili drugu ptozrncnu 6sudu i pohranite na adno mjesto.

2 Oko ploda oprezno pteklopite pepir. Pripazite da ne negnjecite plod.

DRUGINACIN

J-

Plodove kultivara koji se brzo smeiuraju pohran'ite u plssticnu vtccicu. Prije nego sto je napunite plodovima (ne vise od 3 kg), necinite nekoliko rupica. VreCicu dobro zatvorite.

Zamrzavanje Zamrzavanje je savrseno za \ - bicastoga voca, osim jagoda, _ plodovi, poput malina, obicno se zz;:;::-zavaju cijeli, a velike, poput jabuka, naj-bolje je prethodno nasjeckati ili uarezan na kriske, sto ce ornoguciti jedno - 0 i temeljito zamrzavanje. Uklonite sve peteljke (i peteljke od grozdica, npr. ribiza), plodove rasirite po pladnju i zamrznite ih. Kada su zamrznuti (nakon 2 - 4 sata). premjestite ih u plasticne kutije iii vrecice, izkojih pokusajte istisnuti S[O vise zraka. Drzite ih zamrznutima do upotrebe. Od jagoda i nekih vrsta -0& stablasica s mekanim plodovima, npr. sljiva, prije zamrzavanj~ napravite pire.

Ukuhavanje i spremanje u staklenke

Sve vrste bobicastoga voca i stablasica, npr. marelice i sljive, mogu se ukuhati. U vecini slucajeva upotrebljava se cijeli plod, dok je neke, npr. grozde i kupine. bolje procijediti, a sok upotrijebiti za slatki zele,

Agrume, ananas i vecinu kostunjayoga voca (npr. tresnje) mozete pohraniti u staklenke u secernom sirupu s alkoholom (npr. rumom, konjakom ili rakijom). Koru plodova agruma mozete kandirati iii susiti i upotrijebiti za kolacc,

PLODOVI KOJI SE DOBRO ZAMRZAVAJU

Bijeli ribiz Up

Borovnice Up

Breskve Sk

Crni ribiz Up

Crveni ribiz Up

Grozde Up

Jabuke Sk

Kupine i sve hibridne kupine Up Maline Up

Marelice Sk

Mirabele Up

Nektarine Sk

Ograzd Up

Ringlo sljive Up

Sljive za ukuhavanje Up (s kosticama iii bez njih)

Tresnje Up .

Visnje Up

LEGENDA

Sk Uklonite jezgre iii kostice te ih prema zelji narezite i ogulite. Up Uklonite peteljke

(i kostice, gdje je moguce),

1

ZGOJ VOCAKA

Razmnozavanje

VOCKE stablasice (osim smokve) obicno se razmnozavaju cijepljenjem, Smokve, penjacice i mnogo bobicastoga voca razmnozava se reznicama. Ako Phylloxera stvara poteskoce (vidi str. 461), vinovu lozu valja cijepiti. Neke vrste vocaka stvaraju vrijeze, grebenice ili izboje, a sve se to moze upotrijebiti za stvaranje novih biljaka. Neko bobiCasto i orasasto voce moze se uzgojiti iz sjemena, ali ne uvijek uspjesno,

Okuliranje

I plocasto okuliranje ixikuliranje u T-zarez upotrebljavaju se za vocke stablasice. Okuliranje treba provoditi od sredine ljeta, a za podlogu odaberite utvrdenubiljku s deblom debelim 1 cm. Pup s plemke uzima se sa zreloga izboja koji je izrastao te godine i cijepi se u urez na podlozi.

Razrnnozavanje plocastirn okuliranjem

Odaberite zdrav izboj plemke i oprezno uklonite pup s »plocicom«, pazeci pritom da ne ostetite kambijski sloj. Na podlozi uklonite kornadic kore i pup smjestite na izlozeni dio drva na podlozi, tako da se kambijski slojevi spoje. Pup cvrsto zavezite za podlogu da se ne moze pomicati. Kada pup i podloga srastu, pup ce poceti bubriti i vezivo

PLOCASTO OKULIRANJE

1 Za plemku odaberite bujni izboj koji je odrvenio te godine. Trebao bi biti debeo poput olovke i imati dobro razvijene pupove.

5 Uklonite plocicu drieCi je za pup, tako da kambijski sloj ostane cist. Da biste sprijeciti isusivenje, plocesti pup stavite u plesticnu vrecicu.

Plocssti pup smjeScen tie podlogu

....

PJoC.asri pup smjestite na priprem-

. . usnari zarez na podlozi; ako je poueboo. obreiite ga tako da se izJoieni kambijili slojevi pletnke i podIoge poJdBpaju i dodiruju.

,

2 Cvtsto dtzite izboj te cistim oitrim noiem odteiite mekani vtb i uklonite sve listove, tako da dobijete cistu granCieu.

6Stanite iznad podloge u raskoraku i ostrim noiem s donjih 30 em debla uklonite sve postrane izboje i listove.

9PIasticnom uzieom privezite plocesti pup za podlogu. Oprezno je

uklonite nakon nekoliko tjedana

kada se pIemka i podioga spoje.

3 Da biste dobili plocicu s pupom, najprije zereiite izboj 2 em iznad pupa~'Z;reiite oko 5 mm duboko, a ostriednagnite pod kutom od 45°.

7Na podlozi naCinite plitak rez i uklonite komedic kore da otkrijete kambijski sIoj (vidi okvir). Pri dnu ostevite »usnieu«. Nemojte dodiiivsti izlozeno drvo .

1 Opotkraj sijcdecc zime ukJonite gornji dio podloge. Odrezitc ga skarama, glatkim kosim rezom odmah iznad nacijepIjenoga pupa.

mozete ukloniti. Sljedece zime pod! =_ odrezite do nacijepljenoga pupa.

da u proljece potaknete rast buj~ izboja iz cijepa.

RazmnoZavanje okuliranjem u T-zarez

Kod ovoga se nacina razrnnozavanja podloga i pup plemke pripremaju ,. slican nacin kao i kod plocastoga 0 ranja, osim sto se na podlozi nacine ID";l

4Drugi urez necinite otprilike 4 em ispod prvoga. Rezite iza pupa prema dolje, prema prvom urezu, pezeci da ne ostetite pup.

11 Iz naeijepljenoga pupa Ijeti ce se razviti mladiea. Novo je stabalee sada u stadiju sadniee bez postranih izboja (vidi »Odebit voceks stsblesice«, str.425).

·B2

R A Z M N 0 Z A Y _-\:'\ J E

zareza u obliku slova »T«. To omogu:-Jje podizanje toga dijela kore, tako da se pod nju moze umetnuti pup. Kada je :".1 odstranjen s peteljkom lista, njime se lakse rukuje. Peteljka se uklanja pri-:: nego sto pup zavezemo za podlogu. Podlogu skratite sljedece zime.

Da bi ovaj nacin cijepljenja uspio, - oru podloge morate glatko zarezati. Z2 suha vremena podlogu morate zalievati dva tjedna prije T-okuliranja.

T-OKULIRANJE

1 Za pIemku odaberite zrelu mladicu iz tekuce sezone i ": . .l:lonite Iistove. Pup uklonite .a '0 da ga odozdo zereiete zozem (vidi malu sliku).

? .Va podlozi, oko 22 em iznad ....... razine tla, naCinite rez u obluu sIova »T« i rastvorite gao

vzi:

Iopa

rezom skra gomji dio reza

na pletnki. Pup zaveZite kao i kod plocestoge okuliranja.

Cijepljenje na popravljeni spoj

Ovo je cest nacin cijepljenja vocaka stablasica, Moze se upotrijebiti: umjesto okuliranja, ali je obicno uspjesniji kod jezgricavoga nego kod kostunjavoga voca. Upotrijebite dobra utvrdenu podlogu koju ste posadili prethodne zime ili,jos bolje, dvije zime prije cijepljenja.

Grancice plemke trebaIe bi imati najmanje 3 pupa i trebalo bi ih uzeti

sredinom zime sa zdrave mladice koja je izrasla prethodne sezone. Dok sve ne bude spremno za cijepljenje, utrapite ih. Potkraj zime iii na pocetku proljeca podlogu pripremite tako da joj odrezete vrh i postrane izboje. Kosim rezom uklonite maleni dio kore s vrha preostaloga dijela grane. Na izlozenom kambiju nacinite jos jedan plitki urez, tako na dobijete jezicac,

Grancicu plemke odrezite na duzinu 3 iii 4 pupa i u blizini pupa, ali sa suprotne strane, kosim rezom uklonite rna-

len.dio kore. Nacinite jos jedaa pli - zarez koji ce se poklapati S onim na podlozi i novonastali jezicac u·· - cete s onim na podlozi. Provjerite

ruju Ii se kambijski slojevi i potom .. cvrsto zavezite,

Kada se oko cijepa stvori talus, oprezno uklonite vezivo. U proljeee ' pupovi na plemki poceti rasti. Odabranu najbolju mladicu ostavite da se razvija, a ostale otrgnite. Tako cete dobiti mlado cijepljeno staba1ce (vidi »Odabir vocaka stablasica«, str. 425).

CIJEPLJENJE NA POPRA VLJENI SPOJ

1 Sa stabla plemke sredinom zime uklonite zdravu, bujnu drvenastu mladieu. Odreiite je koso, odmah iznad pupa, na duljini od 22 em.

40strim nozem uklonite s podIoge sve postrane izboje pa naCinite kosi rez koji je usmjeren odozgo,

na strani gdje ce primiti plemku.

7Bez dotieanja pov{sine rukama, odreiite kambijski sIoj (vidi maIu sIiku) tako da se pokIapa

s jcziccem podIoge.

2pet iIi ~Iemki skupite u sveznjcvc. .Odabe ite do~ro oejedito, =r= mjesto 1 utr te iii da biste ib zadrzah vlainima, ali u mirovanju. Ostavite gomji dio pIemki 5 - 8 em iznad zemIje.

3Potkraj zime iii u rano ptoljece, tik ptije otvaranja pupova, pripremite podlogu. Vrh svake podIoge odteiite otprilike 20 - 25 em iznad razine tls.

6 Izvadite plemke, na vrhovima im odrczite sve mekane dijeIove i skratite ih na 3 ili 4 pupa. Na svakom 5 em od osnove iznad

pupa zereiite komedic kore.

9 Cis tom plssticnom uzicom zevezite podIogu i pIemku.

Kada se na rezovima pocinje stversii kalus, oprezno ukionite uzieu tsko da je zareiete odozdo.

5 Nsciaitc 1 em dubok tsspot na If, udaIjenosti od izIoienoga kambijskoga dijeIa, tako da tvori jezicec u koji cete umetnuti plemku (vidi maIu sliku).

8PIemku umetnite u podlogu

(vidi maIu sIiku, gore). Na lukovima kambijskoga sJoja (vidi maIu sliku, doIje) provjerite jesu Ji se izIoiene povisinc dobro pokIopiIe.

ZGOJ VOCAKA

Zrelim se reznicama mogu razmnozavati smokve, penjacice, ribizi (bijeli, crveni i crni) te ogrozdi. Obicno se uzimaju u jesen.

Odaberite dovoljnozrele izboje od tekuce sezone, odrezite listove i mekani vrh. Uklonite neke iii vecinu pup ova (ovisno 0 vrsti vocke) i odrezite vrh i osnovu. Priprema reznica i njihova duzina pomalo se razlikuju, a pojedinosti su opisane kod pojedinih vocnih vrsta.

Ako je tlo dobro obradeno i nije pretesko, reznice mozete staviti u uski jarak ~eke vrste voca pustaju vrijeze, grebena otvoreno. No ako je tlo tesko, reznice mc~' izboje koji se prirodno ukorije-

posadite u lonac s vlaznim pjeskovitim nj~ju ~a svt~bljienim k~ljencima, do~ su

kompostom. Reznice bi trebale biti spre- JOs p icvrsceni za maticnu biljku.Taj se mne za presadivanje nakon 1- 2 godine. :2 upak prirnjenjuje za razmnozava-

Nezrele reznice /uje vocnoga materijala.

Guava, mogranj, tamariljo i borovnice Vr ijeze

mogu se razmnozavati nezrelirn reznica- J ago de (ali ne sve alpske jagode) stvara-

rna (ondje gdje je klima dovoljno topla za ju puzece vodoravne stabljike iii vrijeze,

uspjesno ukorjenjivanje, borovnica se Kada dodu u dodir sa zemljom, ukor-

moze uzgojiti i iz drvenastih reznica). jenjuju se i mogu se upotrijebiti za

Reznice

Zrele, nezrele i lisne reznice mogu se upotrijebiti za razmnozavanje odredenih vocaka, Reznice uvijek uzmite sa zdrave roditeljske biljke koja redovito rodi.

Zrele reznice

Reznice uzmite sredinom Ijeta i posadite ih u lonce s kompostom za ukorjenjivanje (vidi str. 478). Prije presadivanja na stalno mjesto mlade biljke ocvrsnite,

Lisne reznice s pupom

Kupine i hibridne kupine mozete brzo razmnoziti lisnim reznicama s pupom (vidi str. 472). Reznice uzmite potkraj Ijeta: odrezite kratki dio stabljike, tako da svaki dio ima pup i list, stavite ih u kompost tako da se pup nalazi malo iznad povrsine zemlje. Kada se ukorijene, sadnice mozete presaditi iii posaditi na otvoreno.

Vrijeze, grebenice i izboji

razmnozavanje. Izrasle vrijeze ravnornjerno rasporedite i ostavite ih da se ukorijene, a potom ih iskopajte i odrezitc.

Grebenice

Kupine i hibridne kupine mogu se razmnozavati grebenicenjem, iako se neki hibridi sporo ukorjenjuju. Vrh se moze ukorijeniti ako se oprezno ucvrsti klinom u tlo iii u lonac s vlaznim kompostom (vVrsno grebenicenje«, vidi str. 471). Nakon godine dana, kada se ukorijene i stvore nove izboje, mogu se odrezati od maticne biljke i presaditi na stalno mjesto.

Izboji

Utvrdene sibolike vocke, poput malina, prirodno stvaraju izboje koje obicno iskapamo. Ako ih ostavite, ukorijenjene izboje u jesen (kada biljka miruje, a tlo je jos toplo) rnozete iskopati i odrezati. Presadite ih na stalno mjesto (vidi

Razmnozavanje izbojima, str. 474). Izboje stvaraju i smokva, lijeska i lambertov ljcsnjak; imaju li dobar sustav korijenja, odvojite ih stihacom i presadite na isti nacin,

Sjeme

Razmnozavanje sjemenom obicno se primjenjuje na mnoge osjetljive vocke, npr. avokado (vidi str. 486), guavu i papaju.

Alpska Jagoda jedna je od rijetkih otpornih vrsta vocaka koje se mogu uspjesno razmnozavati iz sjemena. Razmjerno uspjesno tako se mogu razmnoziti i lijeska, lambertov ljesnjak, orah i pitomi kesten, iako kultivare koji se uzgajaju radi kvalitete plodova treba razmnoziti vegetativno. Za pojedinosti vidi UKRASNO DRVECE, »Uzgoj drveca iz sjemena«, str. 80.

DRVENASTE REZNICE

lIskopajte uzakjarak dubok 15 em. Ako u zemlji ima mnogo gline, na dno svakoga jalilka nasipajte malo pijeska da biste poprevili ocjedivanje.

5Reznieama ce uebati nekoliko mjese~' d se ukotijene. Do haj sljedccc ~~egera gske sezone u~,r: bi mzviti cvisti DilZI'ilsr.

(

2 Odaberite zrelu stabljiku koja je narasla tekuce sezone (ovdje sa smokve). Odieiite je na duiini od najmanje 30 em (uz glavnu granu).

3 Pri vrh u svake rezniee cdrezite mekani dio i skratite ih otprilike na 23 em. Na vrhu, uz gomji pup necinite kosi tez, a na osnovi reznice ravni rez.

6 U jesen, nakon opadanja listove, iskopajte ukorijenjene rezniee i stavite ih u plesticiiu vrecicu da se ne isuse. Presadite ih na trajno mjesto.

4Reznice stavite u pripremljeni jarak na razmake od 10 do 15 em i zakopajte '13 reznice. Tlo ucvrstite i oznecite rezniee.

434

Vocke stablasice

VOCKE iz ove skupine najveci su obliei u vrtu. Mogu se podijeliti u dvi~ glavne skupine: »jezgricavo voce::or. jabuke i kruske), koje u plodu ima_ jezgru sa sjemenkama, i »kostunjavo _ "e« (npr. tresnje i mareliee) s tvrdom

,~:: isnjom kosticom. Ima i vocaka koje "" ne mogu uvrstiti ni u jednu od tih '-' pina, npr. smokve, dud i kaki.

Lzgoj vocaka stablasica dugotrajan je :>_ ~ 0 i treba ga pomno isplanirati. Vrlo -, vazni velicina i oblik stabla. Ostavite li .::2 prirodno rastu, mnoga ce stabla za :--~l jecan vrt postati neprakticno velika. =-"'Og toga su razvijeni manji obliei koji se

-_:ajaju na patuljastim podlogama, no x .e mozete oblikovati i orezivati kao ::x'ze. palmete ili kordonee te ih uzga~~ uza zidove iii ograde, sto omogucuje --=~oj i na najmanjem prostoru.

Valja uzeti u obzir i brajne zahtjeve vocaka, Mnoge su vocke samosterilne i da bi rodile, treba im najmanje jedan prikladni kultivar iste vrste koji ce biti oprasivac, I mnoga samooplodna stabla daju bolje mode ako su u blizini oprasivaCi.

Neke vocke, npr. smokva, vise vole dugu vrucu vegetaeijsku sezonu i tesko se uzgajaju u hladnijem podneblju. Da biste ih zastitili i poboljsali im velicinu ploda i urod te okus, uzgajajte ih u zasticenom prostoru .

Kada ste odabrali i posadili vocku, vazno je slijediti tocne nacine orezivanja. Dobrim orezivanjem ne oblikujete sarno jaku okosnieu grana nego godinarna poticete i odrzavate najvecu mogucu rodnost.

\,

~)

J abuke (Malus sylvestris var. domestica)

. ~juke su jedna od najcesce uzgajanih .roruih vocaka. Desertni i kulinarski .:.ili\-ari nude izvanredno sarenilo oku.. ~ ! grade.

I velicina stabla rnoze biti razlicita - :- ~:u1jaste podloge i »obiteljska- stabla -:~i str. 420) omogucuju mnogimjabuzma da se uzgajaju u malom vrtu gdje s.e prije imali sarno jedno veliko stablo.

Jabuke se lako mogu oblikovati u bilo yj uzgojni oblik. Za uzgoj uza zidove i ·Jade osobito su korisni kordonei, pal=-~le i lepeze. Stabla »balerina- pa- iljasta su stabla jabuka s jednom :--~o\'odnieom i kratkim rodnim granci::.:_:na. U tom obliku moze se nabaviti ::::koliko kultivara.

Opsezan izbor kultivara pokriva raz-=.) lje dozrijevanja od sredine ljeta do caja zime, a plodovi se u ispravnim .vj tima mogu pohraniti do sredine :-:oljeca. Ima kultivara i podlogq koji ,~ pogodni za vecinu podneblja, osim ':lib s vrlo niskim zimskim ternperatu-=a. Da bi doslo do evatnje, stable :::ora biti izlozeno najmanje 900 sati :~mperfturi ispod 7°C. Jabuke se rie .zgajaju uspjesno u tropskim iii sup-

COP'~r krajevima

/

/

Mjesto i sadnja

Pri sadnji provjerite ima li svako stable dovoljno prostora da se posve razvije . Za svoj vrt odaberite najprikladniju velicinu stabla (koja je u najvecoj mjeri odredena podlogom). U vecini slucajeva zbog oprasivanja morat cere posaditi vise od jednoga stabla.

Mjesto

Za trajne dobre urode vazno je suncano, zasticeno mjesto. Zidovi za oblikovane vocke trebali bi biti na punom suneu. Za zasjenjena mjesta iii za krajeve u kojima su Ijeta svjeza i hladna odaberite kultivare koji rano dozrijevaju. Gdje se pojavljuju kasni mrazovi, odaberite kultivsre koji kasno evatu, da ne bi doslo do ostecivanja evjetova.

Jabuke ce rasti na vecini dobro oejeditih tala koja su dobra pripremljena (vidi str. 424). No sto je podloga patuIjastija, tlo treba biti plodnije.

Podloge

Odabir podloge ovisi 0 velicini zeljenoga stabla i vrsti tla. Podloge jabuka oznacene su sa M iii MM, sto se odnosi

na (istrazivacke institute Mailling i MaillirI~ Merton, odakle su podloge. Mogu se risbaviti razne podloge od - 'M27,' koja je vrlo patuljasta, do vrlo bujne 'M25'. Za uobicajene vrtne namjene za patuljasta stabla preporucuje se 'M9'; 'M26' za veca i , MM106 , za srednje velika stabla (vidi Razmaci sadnje, str. 436). Kultivari -na podlozi 'M27' rode tri godine nakon eijepljenja, ali za odrzavanje dobrih prinosa traze povoljne uzgojne uvjete, Na sirornasnijim tlima upotrijebite bujnije podloge: npI. gdje zelite patuljasto stablo umjesto 'M9' iii 'M26' upotrijebite 'MM 106'. I bujnost odabranoga kultivara odreduje veliCin~ odrasloga stabla. Triploidni kultivari narastu vise od diploidnih (vim ispod); da biste dobili stabla slicne velicine, za triploidni kultivar odaberite patuljastiju podlogu nego za diploidni kultivar.

Oprasivanje

Nema jabuka koje su pouzdano i stalno samooplodne: diploidi se moraju posaditi uz drugi kompatibilni kultivar; triploidne jabuke pored sebe trebaju dva kompatibilna kultivara da ih oprase, Kultivari su prema vremenu evatnje podijeljeni u dvi-

PODLOGE
4m l
3m
2m T
1m 11
'M27' 'M9' 'M26'

'MM106'

'MM111 ,

je cvatuce skupine; kultivar iz jedne skupine moze biti oprasen drugim kultivarom iz iste skupine ili jednim iz skupine prije iii poslije, ako se vrijeme evatnje preklapa (vidi i Preporucljive kulinarske jabuke. stI. 437). Neki su kultivari inkompatibilni: od kultivara navedenih na stI. 436 i 437 'Cox's Orange Pippin' nece oprasiti 'Kidd's Orange Red' iii 'Suntan' i obratno. Dvoumite Ii se oko kompatibilnosti, potrazite savjet u vocarskorn rasadniku.

Sadnja

Stabla s golim korijenom najbolje je da posadite kada miruju, po mogucnosti u jesen, kada je tlo jos uvijek toplo; mogu se saditi do kraja zime (osim kada irna mrazova), no do proljeca ih odrzavajte vlaznirna da bi se dobro utvrdila. Kontejnerska stabla mogu se saditi u bilo koje vrijeme, osim kada je zemlja smrznuta iii kada je jako mokro; prije sadnje sadnicu dobra zalijte da korijenje bude vlazno, Svako stablo posadite na dubinu na kojoj je bilo posadeno i prije; kao pomoc posluzit ce yam korijenov vrat (vidi i Sadnja vocke stsblssice, str. 425).

Ako cete stablo oblikovati, prije sadnje, postavite potpornje i zice (pojedinosti potrazite kod pojedinacnih opisa uzgojnih oblika). Za sva stabla koja ne-

__ cete oblikovati, vazno je prilikom sadnje postaviti kolac, koji bi za stabla cijepljena na patuljaste podloge trebao ostati trajno.

Razmaci sadnje (vidi str. 436) mise 0 tome kako cete oblikovati stable te 0 bujnosti odabrane podloge i kultivara,

ZGO] VOCAKA

PREPORUCLJIVE DESERTNE JABUKE

'George Cave'

Rane 'Discovery'

8c3, Dk, Rv 'Epicure' 8c3, Ri, u 'George Cave' 8c2, Ri 'Irish Peach' 8c2, Rv, u

'Katy' 8c3, Ri

'Tydeman's Early Worcester' 8c3, Rv

Srednje rane

'Charles Ross' 8c3, Ri

'Cox's Orange Pippin' Or, 8c3, Ri, Ok,u

'Delbarestivale' B, 8c2, Ri, Ok, u 'Egremont Russet' Gm, 8c2, Ri, u 'Ellison's Orange' Or, 8c4, Dk, Ri 'Fortune' D, Or, 8c3, Dk, Ri, u 'Golden Delicious' 8c4, Ri, Ok 'Greensleeves' 8c3, Ri

'James Grieve' Or, 8c3, Ri, Ok 'Jester' Sc4, Ri

'King of the Pippins' 8c5, Ri 'Lord Lambourne' 8c2, Rv 'Mother', syn. 'American

Mother'8c5,Ri, I

'Ribston Pippin' 8c2, Ri, Ok, T, u 'St Edmund's Pippin' 8c2, Rv, u 'Spartan' Or, 8c3, Ri

'Sunset' 8c3, Ri, u

'Worcester Pearmain'

. 8c3, Ok, Rv

'Worcester Pearmain'

Kasne

'Ashmead's Kernel' Gm, 8c4, Ri, u 'Cornish Gillyflower'8c4, Rv, u

'D' Arcy Spice' 8c4, Ri, u

'Fiesta' Sc3, Ri

'Gala' 8c4, Ri, Ok

'Jonagold' 8c4, Ri, T, Br

'Jupiter' 8c3, Ri, T,.Br

'Kidd's Orange Red' 8c3, Ri, u 'Laxton's Superb' D, 8c4, Ri, Ok 'Orleans Reinette' 8c4, Ri, Ok, u 'Pixie' 8c4, Ri, u

'Rosemary Russet' 8c3, Ri 'Sturmer Pippin' 8c3, Ri

'Suntan' Gm, 8c5, Ri, T, Br, u 'Tydeman's Late Orange' 8c4, Ri, 'Winston' 8c4, Ri

'Winter Gem' 8c4, Ri,lr, u

sveke druge godine nci)",;;",,<. na gorke mrlje .... "Mi'iyl1g ua rak

(razdoblje cvatnje) ~mIPra atnarnrwt na ktestevost

lliploid (oo.,mool"oljiilva pm5irne)

R:v rom (djeJomiCno) na vrbu grana Br bujan rsst

t<: izvrstan oms

436

Uobicajena njega

Utvrdite redovit program odrzavanja da bi stablo ostalo zdravo i dobro rodilo. Da bi urod zadovoljavao, jednogodisnji zadaci jesu orezivanje i prorjedivanje plodova. Redovito pregledavajte stabla zbog stetnika i bolesti te ostecenja od trenja s potpornjem i provjerite vezice.

Prorjedivanje cvjetova i rodnost svake druge godine

Neki kultivari, npr. 'Laxton's Superb', skloni su stvarati velike urode svake druge godine, a izmedu toga irnaju vrlo malo iii nimalo cvjetova.

, Prorjedivanje cvjetova to uvelike moze ispraviti, jer se tim postupkom uklanja 9 od 10 skupina cvjetova (gronje), Otrgnite ih, ali rozete s mladirn listovirna oko njih ne dirajte. Stablo tada rodi umjereno, a ne obilno. Hranjive se tvari preusmjeravaju na stvaranje cvjetnih pupova za sljedecu godinu, koja bi inace bila bez plodova. Na velikim stablirna gdje je neprakticno provati cjjelo stablo, dvogodisnju rodispraviti tako da prorijedite na nekoliko grana.

stabla koja inace rode svake go~.uv A-'VV"~ roditi svake druge godine, to irna veze s gubitkom cvjetova zbog a time i uroda. Stoga stablo moze pretjerano roditi sljedece godine. Zbog toga stable rnozda nece imati dovoljno zalihe za razvoj prikladnih cvjetnih.pupova u trecoj godini i pokrenut ce se dvogodisnja rodnost, Slican ucinak moze uzrokovati zaraza stetnikom iii bolest.

Prorjedivanje plodova

Kada nastane mnogo plodova, prorjedivanje je vrlo vazno; njirne se povecava velicina ploda, kvaliteta i okus te sprecava lomljenje grana .. Na mladirn stablima pretjerana rodnost iscrpljuje zalihe biljke i usporava rast novih pupova. Prorjedivati se mogu i vrlo mladi plodovi, no jednostavnije je to uciniti s pocetka ljeta, nakon »lipanjskog opadanja- plodova, kada stablo prirodno odbacuje nepotpune i neoplodene plodove.

U svakoj skupini plodova skarama odrezite sfedisnji, najveci plod, koji je katkada nepravilna oblika, a potom izrezite ostecene plodove. Sredinom Ijeta ponovno prorijedite gronje tako da u svakoj ostane po jedan lijepi plod. Plodove desertnih kultivara ostavite na razrnacima od 10 do 15 em, a kod kulinarskih kultivara od 15 do 22 ern; ti se razmaci mogu razlikovati prema odredenim kultivarima i zeljenoj velicini plod ova .

Gnojidba, zalijevanje

.: 1'!!.=_. =_

1 IIldlL:lraIlJt:

U razdobljima vruca suha vremena vocke zalijevajte, jednom na godinu prihranite i prema potrebi malcirajte (vidi »Njega vocaka stablasica«, str. 426). Ako vocka slabo raste, u proljece primijenite amonijev sulfat u kolicini 35g/m2.

RAZMACI SADNJE

OBLIK PODLOGA RAZMACI RAZMACI
STABLA IZMEDU STABALA IZMEDU REDOVA
Grm 'M27' 1,2 - 2 m 2m
'M9' 2,5 -3 m 3m
'M26' 3 - 4,25 5m
'MM106' 3,5 - 5,5 m 5,5 m
Polustablasica 'MMll1' 7,5 -9 m 7,5 -9 m
Stablasica 'MIll', 'M25' 7,5 -10,5 m 7,5 -10,5 m
(iIi sjemenjak)
Vretenasti grm 'M9' iii 'M26' 2-2,2 m 2,5 -3 m
(i triploidi na 'M'27)
'MMI06' 2-2,2 m 4m
'.
Kordonae kao grm 75 em 2m
Lepeza / palmeta 'M9' 3m
'MM106' 4,25m
'MM1ll' 5,5m
Patuljasta" 'M27' 1,2m 2m
piramida 'M9' iIi 'M26' 1,5 m 2-2,2 m MM106

2m

2,2m

Kolci i vezice

Redovito provjeravajte kolce i vezice da ne bi doslo do trenja sa stablima; ako treba, prilagodite ih. Stablasice koje se uzgajaju na patuljastirn podlogama, npr. 'M9' i 'M26', stvaraju malo vretenastoga korijenja' i treba im trajni potporanj kojim cete nadoknaditi slabu ucvrscenost samoga stabla.

(str. 646). Najcesce bolesti koje rnogu zahvatiti jabuke jesu krastavost (su 658), pepelnica (str. 658), monilija ( 658), gorke mrlje (vidi »Manjak kalci ja«, str..658) i rak Nectria (str. 664).

Nacini orezivanja i 0 blikovanj a

Stetnici i bolesti

Uobicajeni stetnici koji mogu stvarati poteskoce jesu ptice (str, 657), ose (str.659), jabucni savijac (str, 659) i usi

Jabuke stvaraju cvjetove i plodove uglavnom na dvogodisnjim i starijirn granama i na kratkim rodnim izbojima koji se stvaraju na starijem drvu. Dvo-

PRORJEDIV ANJE JABUKA

1 Ako stablojabuke nosi mnog6

.1 plodova, prorjedivanje je nutno. Ako plodova i nakon »lipanjskog opadanja« jos uvijek ima pre vise, picostele plodove trebet ce prorijediti.

" Uklonite sitne plodove (osobito ~deformirane iii vrlo maJene) i ostavite ih na razmaeima od 10 do 15 em (i samo jedan plod po skupini).

JJ roanosi SVaKe aruge goame Or osjetljivost'na rak

Sc skupina cvatnje (brojevi oznecuju razdoblje cvntnje)

Dk djelomicne otpornost na krastavost Ri rodi na rodnom izboju

437

CZGOJ VOCAKA

Zirnsko orezivanje

T ri su glavna nacina zirnskoga orezivanja. a svi poticu rast. Orezivanje rodnih izboja treba provesti sarno na .ultivarima koji stvaraju mnogo kratkih rod nih izboja (ne rode na vrhovima ~ ancica). Orezivanje zbog pomladivaaja prikladno je za vretenaste grrnove i za sve kultivare koji rode na vrhovirna granCica te za bujne kultivare kod kojih bi temeljito orezivanje previse poticalo ~ t. Orezivanje zbog prorjedivanja prikladno je za kultivare koji su prirodno vrlo bujni, osobito triploidi, npr. Bramley's Seedling', 'Blenheim Orange' i 'Jonagold',

Y[ozda cete od go dine do godine trebati mijenjati jacinu i vrstu orezivanja, ovisno 0 stupnju rasta, kolicini i kvaliteti plodova te starosti stabla.

Orezivanjern rodnih izboja temeljito e rezu postrane provodnice-j mladi

- postrani izboji zbog poticanja rasta postranih izboja drugoga reda i rodnih izboja. Opseg orezivanja ovisi 0 bujnosti stabla - sto je bujnost izrazenija, orezivanje je slabije, jer uno potice rast.

Da bi se potaknulo stvaranje novih postranih izboja drugoga reda, postrane provodnice na bujnim stablirna 5 tracuju se na sarno nekoliko pupova, :]0 na slabijirna i do 1/3. Da biste stvarali ~odne izboje, rnlade postrane izboje 5 - atite na 3 iii 6 pupova, a do 3 iii 5 pupova kod slabijih stabala. Na jacim stablima mladice duge do 15 em ne mo-

. fate orezivati.

Prorjedivanje rodnih izboja potrebno je. jer kako stablo stari, plodovi bi mogli postati pregusti. Ako ga ne ore-

. zere. rodni se izboji ispreplecu i nose nekvalitetne plodove. Kada sustav rodnih izboja postane pretrpan, uklonite starije drvo u korist mladega. S vremenom cete mozda trebati otpiIiti cije!i sustav rodnih izboja.

Orezivanje zbog pornladivanja obav'ja se jednom na godinu tako da se pri

snovi temeljito odreze dio starijih gra::a .oje su rodile da bi se potaknuo rast zovih. mladih grana. Srediste grmolicoga tabla ostavljajte slobodnim, tako ,10 ' re izrezati sve bujne grane koje se illiaju S ostalima i!i zarnjenjuju ostale oosrrane izboje - tako da sve grane buju dobro smjestene, Uklonite nesto vrcova po tranih provodnica (ali ne na

- tablima).

Orezivanje zbog prorjedivanja sastoji janja izboja i ponekad dugih _ ve - - grana koje su preguste iIi

osooito u sredistu krosnje, da grana odrz~i otvorenom. aviii prostora za mlade iz-

:'_. ~~ _ drvo. Nemojte rezati

'-_A!f'e!?iJ5lI provodnica.

/

ZIMSKO OREZIV ANJE OREZIV ANJE RODNIH IZBOJA

1 Mlade postrane izboje tekuce sezone skratite na 3 - 6 pupova, ovisno 0 bujnosti mladiee.

OREZIV ANJE ZBOG POMLADIVANJA

/

Izreiite dobar dio starijih izboja koji su vee donosili plodove (lijevo). To ce potaknuti razvo) novih mladiea (desno).

PRORJEDIV ANJE RODNIH IZBOJ

2Na provodniei skratite mladieu izraslu tekuce godine za 1/4-1/3 njezine duljine.

Na starijim stablima sustav rodnih izboja rnoze postati pregust. Prorijedite ga tako da izreiete slebe izboje i sve postrane izboje grana.

OREZIV ANJE ZBOG PRORJEDIV ANJA

Na ovome su stablu grane pretrpane; uklonite sve grane koje se krizaju iIi dodiruju s drugima i prorijedite sve grane drugoga reda iii preguste grane,

Ljetno orezivanje

Izvodi se zbog odrzavanja stabla unutar dodijeljenoga prostora. Da bi se usporio vegetativni rast, svakoga se Ijeta uklanja velika kolicina novoga izrasta.

Preinaceni sustav Lorette

Ovo je standard an nacin ljetnog orezivaja u urnjerenirn podrucjima s hladnim, nepredvidljivim Ijetirna. Izvodi se kada mladice pri osnovj, odrvene. Mlade postrane izboje dulje od 22 em koji rastu izravno iz debla iIi glavne grane treba skratiti na 3 !ista iznad osnovne sku pine !istova. Odrezite postrane izboje koji rastu iz rodnih izboja i postojecih postranih izboja do 1 !ista iznad osnovne skupine listova. Nastavite s ovakvim orezivanjern i kada mladice dozore.

Da biste pomogli sprijeciti razvoj pestranih mladica iii sekundarnoga rasta, ostavite manji broj neorezanih duljih

LJETNO OREZIV ANJE (PREINACENI SUSTA V LORETTE) Oteiite stabla kada najniza trecine ukupnoga novog izrssta postane drvenasta.

Skratite sve postrane izbo)e na 1 list.

VOCKE STABL-\SICE

nladiea; cvrsto ih povezite za druge crane tako da budu gotovo vodoravne i ia usmjeravaju biljne sokove prema iolje. Nemojte ih prikracivati sve dok ne wle. Potom sredinom Ijeta say sekunrami izrast skratite na 1 pup.

Potpuni sustav Lorette trebalo bi .potrebljavati u toplijem podneblju. )rezite nove postrane izboje otprilike ~} 5 em i to ponavljajte u razrnaeima ::jekom Ijeta. Kada postrani izboji pri :»novi odrvene, skratite ih na 2 ern. Potkraj Ijeta na isti nacin orezite sekun.:.ami izrast.

rmoliki uzgojni oblik

GRMOLIKA JABUKA

1. GODINA, ZIMSKO OREZIV ANJE

Provodnicu skrstite do odabranoga postranog izboja, ostavljajuCi ispod 2 iIi 3 jaka izboja.

Svaki od postranih izboja skretite za 213 do pupa koji je usmjeren prema gore. Uklonite sve os tale postxene izboje.

2. GODINA, ZIMSKO OREZrv K1£ Postrsne izboje drugoga reda

koji nisu pottebni za stvaranje sekundarnih grana skretite na

4~,:i5~. "POJ <J

-. - .. \ / /

-, .. , ' /;~

Skretite postrane ptovodnice i dobra smjestene postrane izboje drugoga reda do pupova koji 5U usmjereni prema "ail .

......... -~-

JTI otvorenoga sredista i oblika peha-:: razmjerno je jednostavan za odrza-

.anje. Savrsen je za vece vrtove gdje ODRASTAO GRM, ZIMSKO OREZIV ANJE ROD NIH IZBOJA

_-=3 mnogo prostora.

blikovno orezivanje

?Joc'llite od sadniee s lijepo rasporede-..:.:n postranim izbojima; oni ce stvoriti ~:yc grancice, Nakon sadnje,.~k sta-.0 jos miruje, glavnu proVOdnieU~dre=:.: do jakoga postranog izboja 60 75 = iznad razine tla, ostavljajuci isp d -""-:rnanje 2 iii 3 dobro srnjestena POI - _-lIla izboja koja se sire poput prr"i -""- kotacu. To je osnova sustava grrna; ·~'!lite ill na 2/3, rezuci tako da 'pup - ~jc usmjeren prema gore. Sve ostale :._ strane izboje uklonite.

L potrebljavate Ii sadnieu bez pos-

'~2.:lih izboja iii s njima, ali ih ima neko.J:0 i nisu pogodno smjesteni, zimi crezite glavnu provodnieu do jakoga ~ • .=>a 60 - 75 em od osnove, a potom na::.:..ire mali zarez ispod gornja 2 pupa. To C umanjuje rast i potice mladiee iz nizih ~"..::J()'·a da rastu pod sirirn kutovima. ~ : sve uklonite sve nezeljene postrane _:-:>vjc.

Potkraj sljedecega Ijeta trebala bi se '~\iti 3 ili 4 jaka, zdrava postrana izbo'- Srabalce je sada poput sadniee s pos-~ izbojima.

Sljedecega Ijeta stablo bi se trebalo .> 0 razviti. Ako jedan postrani izboj -i5!~ brze od ostalih, zavezite ga goto: vodoravno da mu usporite rast. ,- onite slabe izboje te one koji rastu ~r-:ma unutra i prema dolje.

Druge zime odaberite nekoliko dolf-: smjestenih izboja iz postranih izboja :-:-.oga reda koji Cine okosnicu krosnje

ssratite ih na polovieu, rezuci ih do ~ ..:.:xJva koji su usmjereni prema van. \.(a je neki od njih nepotreban, skra. ::: ga na 4 iii 5 pupova i uklonite sve ::...ddice koje se krizajM'preko otvorena -redista. Kako se rast sljedecega ljeta

-~5lavlja, uklonite sve bujne, uspravne

:::3 ice koje narusavaju oblik stabla. U ':-::roj zirni oblik bi se trebao utvrditi, s . :!i 10 glavnih grana te nekoliko pos:_-!illh.

Oreiite slabije postrane provodnice, ostavljajuCi polovicu proslogodisnjega rasta. fake postrane provodnice skratite

na 1/4 ili manje. Vrlo bujne provodnice ne orezujte.

_j

Uobicajeno orezivanje

Kada je okosniea grma utvrdena, potrebno je samo zimsko orezivanje (vidi str. 438). Potreba za orezivanjem ovisit ce 0 kolicini rasta sto ga je biljka stvorila i 0 tome nosi Ii cvjetove na vrhu grancica iii na rodnim izbojima. Kultivari koji nose evjetove na vrhovima traze pomladivanje, a oni koji evatu na rodnim izbojima traze orezivanje tih izboja i prorjedivanje.

Stablasica i polustablasica

Malo je vrtova koji su dovoljno veliki da se u njih smjeste stablasice iii polustablasice, no gdje ima dovoljno mjesta, to su lijepa soliterna stabla.

Da bi se stvorilo cisto deblo visoko 1,2 -1,3 m za polustablasicu iii 2 - 2,1 m za stablasicu, potrebne su 2 iii 3 godine oblikovanja i orezivanja. Nakon sadnje stabalca s postranim izbojima iii bez njih, provodnieu zavezite za kolae i zimi orezite sve postrane izboje na 2,5 em. U

Da bi svi mladi postrani izboji koji rastu iz trajnih grana stvorili todne u:boje, skretite ih na 5-6pupova.

ODRASTAO GRM, ZIMSKO OREZIV ANJE ZBOG Po\1L '\£)IY_~ - _

Prorijedite preguste postrane izboje,

a srediste krosnje ostavite otvorenim.

Do osno.-c iaezite dio 5l.aIijih grana 'oje u .ee rodiJe: tsko Cere potsknuti rezvo] zsmjeaskih mledice.

proljece i Ijeto periodicno pincirajre iii rezite sve izboje na nekoliko listova: 10 pomaze sirenju debla. Postupak ponovite i u drugoj godini.

Sljedece zime uklonite vecinu postranih izboja i sve provodnice skrarite na zeljenu visinu (i kod polustablasica i stablasica), Ako stable jos uvijek nije zeljene visine, ostavite ga da raste i trecu godinu. Tada bi se ispod reza trebalo razviti nekoliko postranih izboja; odaberite i zadrzite 3 iii 4 dobro smjestena pos-

trana izboja da biste oblikovali osnovnu okosnicu krosnje. Potom ga oblikujre kao i grm otvorena sredista (gore).

Daljnja su orezivanja kao i kod grma. no rast ce biti mnogo jaci jer je stablo eijepljeno na bujnu iii vrlo bujnu podlogu.

Kod odraslog stabla vodite racuna 0 redovitom orezivanju; temeljito 0 ezivanje potrebno je sarno ako rast abla ne zadovoljava,

'9

UZGOJ VOCAKA

V retenasti grm

Vretenasti se grm oblikuje kao piramida iii stozac, na visinu od 2,2 m. Kad:a se oblik utvrdi, potrebno je sarno pomladivanje i orezivanje zbog zadrzavanja oblika.

Razvijene su mnoge inacice vretenasta grma, no osnovni je cilj zadrzati 3 iii -l najnize grane kao dorninatne tako da uklonite sve ostale postrane izboje koji bi se in ace razvili u sredistu stabla. Sve mladice koje se razviju vise na stablu ostavite da rode, pa ih onda odrezite da ih zamijene nove.

rodnost i po mogucnosti ne bi trebale zasjenjivati nize grane.

Trecega ljeta, kada stablo prvi put donese plodove, potkraj ljeta odaberite nove postrane izboje i uklonite vrlo jake grane.

Uobicajeno orezivanje

Od 4. iii .5. godine potrebno je zimsko orezivanje zbog obnavljanja (vidi str. 438): skratite dio starih rodnih grana. Neke bi mladice, osobito one vise na stablu, trebalo temeljito orezati uz deblo da se potakne razvoj zamjenskoga rasta.

Ako je sredisnja provodnica prebujna, moze se ponestqskratiti do slabijega postranog izboja koji ce je zamijeniti. To prikuplja bujnost u nizim granama i pomaze u ocuvanju pirarnidalnog obli-

ka te omogucuje da najveca kolicina svjetla dopire do plodova. Ljeti nastavite odstranjivati sve vrlo bujne i jake uspravne mladice.

Kordonac

Sadnica s postranim izbojima koja ce roditi na rodnim izbojima moze se uzgojiti kao nakrivljeni kordonac na zicama koje su ucvrscene za stupove, uza zid iii za ogradu. Za kordonce su pogodni kultivari koji plodove donose na vrhovima grancica (vidi »Plodovi na vrhu grancica i na rodnim izbojima«, str. 437). Tri vodoravne zice postavite na razmake od 60 ern; najniza bi zica trebala biti udaljena 75 em od tla. Zice

Oblikovno orezivanje

Posadite jako stabalce s postranim izbojima kultivara koji cvjetove ima na rodnim izbojima (vidi Preporucljive de-

sertne jabuke, str. 436), poduprite ga VRETENASTI GRM JABUKE

kolcem visokim 2 m. Zimi provodnieu 1. GODINA, ZIMSKO OREZIV ANJE skratite na 1 m iii odmah iznad najvise-

ga postranog izboja, ako se nalazi na toj

visini. Odaberite 3 iii 4 bujna i ravnomjerno rasporedena postrana izboja

koja se nalaze 60 - 90 em iznad razine

ria. Svaki postrani izboj skratite na polovieu do zdravoga pupa usmjere~oga prema dolje i uklonite sve ostale postrane izboje.

Ako je rast jak, prvoga Ijeta sve us- )

pravne postrane izboje zavezite prema /1 dolje da biste usporili rast i potaknuli /> rodnost stabla. Ako je rast slab, usprav- . ne postrane izboje ne trebate vezati prema dolje sve do sljedecega ljeta.

Postrane izboje zavezite odozdo jakim konopcem osiguranim za drvene iii kukaste metalne klinove, koje ste utaknuli pod kutom u zemlju oko stabla. Upotrebljavate Ii drvene klinove, u svaki zabijte na vrh kukicu u obliku slova "U« tako da se za njih moze zavezati konopae. Svaki konopac zavezite take da povlaci granu prema dolje pod kutom od 30°. Duge grane zavezite na dva mjesta.

Uklonite pretjerano bujne grane ko- 2. GODINA, LJETNO OREZIV ANJE ~c od debla iii postranih grana rastu

pravno; nemojte ih pokusavati povla-

ciri prema dolje i vezati jer se mogu slomiti. Sredisnju granu oblikujte oko:nita. tako da je zavezete za kolac.

C drugoj godini nakon sadnje skracite sredisnju provodnicu za 113 novogq. ~3Sia do pupa na suprotnoj strani od reza .oji ste nacinili prosle zime. To :;0~e u odrzavanju ravnoga debla. ?:-~ jerite da konopci ne zarezuju povi',=== e: kada se rast utvrdi i ostane

"';.5.::-canj~ vodoravan, uklonite konop::t: ~Yn:b:ega ljeta p0'1zite neke oko== =-di i posve uklonite sve one

. vrlo bujne. preblizu deblu iii

::.=... • ~ . uravnotezenost krosnje,

T_' . se rime u krosnji trebali razI~:J posrrani izboji i povezati da obliku- red grana. Trebale bi biti cv'OYO vodoravne. jer to potice raniju

Kosim rezom orezite provodnicu odmah iznad pogodnoga pupa, oko

1 m iznad razine tia.

Skratite 3 iii 4 snaina

postrana izboja na poJovicu do pupova usmjerenih prema doije. Ukionite ostaie postrane izboje.

Ponovite ijetno orezivanje (kao i prve godine).

Usiedotocite se

na uklanjanje svih uspra vnih

ucvrstite 10 - 15 em podalje od zida il ograde, da omogucite slobodno kruze nje zraka i sprijecite gomilanje stetnik: i bolesti. Pod kutom od 45° na zice uc vrstite trsku, uz nju posadite sadnici (vidi str. 425) pa deblo zavezite za trski cvorom u obliku osmice.

Oblikovno orezivanje

Zimi, odmah nakon sadnje, sve pos trane izboje dulje od 10 em skratite na ~ iii 4 pupa. Na kultivarima koji plodove donose na vrhovima grancica provodnicu skratite priblizno za 113. Kordonac nemojte pokusavati dalje orezivati.

Od prvoga ljeta i ubuduce orezujte sve nove izboje (kada pri osnovi cdrvene) od sredine do kraja ljeta. Svi izboji ne dozrijevaju u isto vrijeme, pa

1. GODINA, LJETNO OREZIVANJE

Svaku od 3 iii 4 gia vne postrane grane zaveiite za klinove u zemlji tako da grane budu pod kutom od 30°.

Sve bujne postrane grane iii postrane izboje drugoga reda odrezite pri osnovi.

ODRASLI VRETENASTI GRM, ZIMSKO OREZIV ANJE

grana.

iii onima s dugim dtscime odteiite sve velike, stare i uspravne grane.

Posve odreiite sre siabe i neplodne rodne iz/x:rjz..

S 4 tiiie trajne grane oteiite postrane izboje drugoga reda ako su neplodtu, ako se kriisi iii ako rastu prema unutra.

_LUUJlIlla~~, ~Ll ....... JI /_ u ..... V.~l1l\.., VUUU-

: .rvne potporne zice na razmacima od

UUVI1L.lIVJ1, ~ UUJV1.:lU lLlIUJU L.UV\o..L.ll\o.. LU

trske pod kutom od 45°, a kasnije u

441

CZGOJ VOCAKA

Palmeta

C ovorn se obliku 1 par iii vise parova nasuprotnih izboja oblikuje pod pravim .utorn do debla na potpornim zicama medusobno udaljenim 38 ern. Palmeta obicno ima 2 iii 3 reda, no moze imati ivise ako je stablo dovoljno bujno. K6d sadnica bez postranih izboja prvi se red ios jednostavnije oblikuje na zeljenoj visini. Za palmete su prikladni jedino kultivari koji rode na rodnim izbojima rvidi »Plodovi na -vrhu grancica i na olodnim izbojima«, str. 437).

PALMETAJABUKE

1. GODINA, ZIMSKO OREZIVANJE

Oblikovno orezivanje

Nakon sadnje sadniee bez postranih izboja, provodnicu skratite odmah do pupa, malo iznad prve zice, Sljedccega Ijeta najvisu mladieu oblikujte okomito da se stvori nova provodniea. Ispod se stvaraju 2 najjaca postrana izboja, pa svaki zavezite za trsku pod kutom od 4SO, kako biste oblikovali prvi red grana. Sve ostale nize izboje otrgnite iii odrezite na 2 iii 3lista. Potkraj vegetativne sezone postrane izboje prvoga reda zavezite u vodoravan polozaj, Ako se te 2 »ruke- nejednoliko razvijaju, spustite bujniji izboj da biste mu usporili rast, a

slabiji podignite da mu potaknete bujnost. Kada se ujednace, zavezite ih u vodoravan polozaj (vidi i Oblikovanje na trskama, str. 429).

Sljedece zime posve uklonite sve postrane izboje, osim na glavnim »rukama«. Da biste stvorili drugi red grana, najprije potrazite 2 najjaca pupa (priblizno 38 em iznad prvoga reda), pa sredisnju provodnicu odrezite odmah iznad njih. Svaku od »ruku- iz prvoga reda skratite za 113, do pupa koji je usmjeren prema dolje. Kada je rast vrlo bujan, nemojte ih skracivati,

Iz pupa do kojega ste skratili »rukeizrast ce mladica, koju drugoga Ijeta

1. GODINA, LJETNO OREZIV ANJE

Sakon sadnje sadnicu bez postranih 'zboj« odteiite .osim rezom uz malo izned prve lspod reza moraju nalaziti 2 jaka pupa.

Keko se razvija, stedisn]» provodnicu vezite za okomitu trsku.

_. GODINA, ZIMSKO OREZIVANJE

Da biste oblikovali 2. red,

ptovodtucu odrezite uz -----------tI!.-----

? p. malo izned druge

iice. lspod reza moraju :~ neleziti 2 jaka pupa.

Na deblu odtczite sve postrane izboje koji se nalaze ispod vodoravnih »tuku«.

U 1. redu skratite 2 vodoravne »ruke«

za 113 do zdravoga pupa usmjerenoga prema dolje.

2. GODINA, LJETNO OREZIV ANJE Skretite produzetke mladiea u 1. redu

i mladiea koje se u 2. redu oblikuju na trskama.

Postrane izboje drugoga reda koji su dulji od 22 em, a nalaze se u trajnim redovima skratite kada odrvene na 3 ili 4lista. Sljedecih godina izboje drugoga reda skrecujte na 1 list.

nakon sadnje vezite vodoravno. Ostale izboje drugoga red a podrezite prema preinacenom sustavu Lorette (vidi str. 438). Drugi par »ruku- oblikujte na isti nacin kao i prvi par. Da biste zadrzali zeljeni broj redova, postupak prema potrebi ponovite.

Uobicajeno orezivanje

Kada su »ruke- najvisega reda utvrdene, zimi odmah iznad toga reda odrezite provodnicu.

Nakon toga palmetu treba orezivati Ijeti prema preinacenorn iii potpunom sustavu Lorette (vidi str. 438 - 439).

Odaberite 2 glavna postrana izboja i zsveiite ih za trske koje su ucvrscene na zice pod kutom od 45°. Kasnije cete ih spusti ti u vodora van polozej

Sve ostele postrane izboje koji su se razvili ispod glavnih »ruku« skratite na

2 iIi 3 pupa.

Postrane izboje izmedu 1. i 2. reda skratite na 2 . 3 pupa.

VOCKE

;__'BIRANJE

'» xi obuhvatite riikom i lagano ga cienite. Ako se plod lako odvaja, =remen je za berbu.

?aruljasta piramida

?~. Ijasta piramida zbijen je oblik sta'''': .oji je prikladan za male vrtove iIi rosude. Takav je oblik pogodan za kul-

are koji plodove nose na rodnim .::.:-vjima (vidi »Plodovi na vrhu gran::.:c i na plodnim izbojima«, str. 437). -_. gaja li se na podlogama 'M27' ili \19 . treba joj stalan pojperanj..kulti.;_--: na drugim podlogttlla trebaju pot-

roranj 4 iii 5 godina. Z~ orezivanje vidi Kruska: Patuljasta pir\mida«, str. 445.

- ekundarni rast cest\! se razvija ~on Ijetnog orezivanja. Te nezeljene ~adice stvaraju cvjetne pupove, pa ~o to stvara poteskoce, orezujte 2 iIi 3 . edna kasnije nego obicno da usporite =:iliov razvoj. Ako se sekundarni rast - astavi, 1 iii 2 mladice nemojte orezati, ::- -" -e u sebe vuci biljne sokove (vidi

Ljetno orezivanje«, str. 438).

Berba i skladistenje

Rane jabuke skupljajte usporedno prije :: ne zriobe, jer ce ubrzo postati bras= ste, Kasne kultivare ne trebate ubi:-:;[i prebrzo jer ce se u spremistu brzo smezurati,

vaki plod zasebno zamotajte u raasni papir i pohranite ih u letvarice iii sanduke na hladno ~jesto (vidi str. !31). Plodovi mladih i prebujnih biljaka s abije se odrzavaju i valja ih prve isko.' titi, Za vise pojedinosti vidi podatke o berbi i skladistenju na str. 431.

Razmnozavanje

Jabuke se najbolje razmnozavaju ljeti, plocastim cijepljenjem iIi T - okultranjem (vidi str. 432 i 433), ili u rano pro· ljece cijepljenjem na popravljeni spoj (vidi str, 433). Po mogucnosti upotrijebite plemke i podloge koje imaju potvrdu 0 zdravstvenoj ispravnosti.

Cijepljenje pod koru

To je nacin cijepljenja kod kojega se odabrani kultivar cijepi na odraslu jahuku iii krusku da bi se zamijenio

~rethodni kultivar iIi da bi se stvorilo »obiteljsko« stablo (vidi str. 420). To se obicno radi da bi se nacijepio oprasivac za susjedna stabla ili da se iskusa novi kultivar, jer korijenje i deblo vee su utvrdeni, pa ce novi kultivar brzo donijeti plodove. Dva su nacina cijepljenja pod koru: cijepljenje debljih grana i cijepljenje tanjih grana.

Cijepljenje debljih grana

U proljece najprije uklonite veci dio grane (60 -70 em od debla). Ostavite 1 iIi 2 manje grane, tako da u njih pritjece biljni sok. Tako cete smanjiti stvaranje brojnih izboja oko rezova. Na rezovima koje ste odrezali pilom obrezite rubove. Na svaku granu dolaze 2 iIi 3 pupa, no ostavIja se sarno najbujnija grancica, Preostala 2 u pocetku mogu pomoci u sprecavanju razvoja raka. Dva su nacina cijepljenja: pod koru i u rascjep (ovaj potonji amateri rijetko primjenjuju, pa ovdje nije ni opisan).

Za cijepljenje pod koru uzmite sa zeIjenoga kultivara dormantne plemke od proslogodisnjega rasta. Vrh im odrezite kosim rezom, a donji dio zasiljenim rezorn. Sa suprotne strane zasiljenoga reo za uklonite komadic drva da biste sprijecili ostecivanje kore pri umetanju na granu podloge. Kada grane dosegnu promjer od 2,5 em, nasuprotno smjestite 2 cijepa. Vece grane mogu primiti tri ravnomjerno rasporedena cijepa. Na

priprernljenoj gram na on = okomite rezove za plemke. T • nom ostrice noza oprezno - _ ,.: . ~ koru i pod nju namje tit pl~;::",. G'. cvrsto zavezite i povrsine reza vocarskim voskom. Plernke brzo pa vezice morate ukloniti.

Ostavite najbujniju plemku, a ~;: uklonite. Cesto se iz odabrane pie '-~ razvije vise mladica; ostavite najboL kao osnovu buduce grane, Ako su preostale mladice slabije od odabran . onda ih skratite, a posve ili uklonite ako su jednako bujne. Za 3 iii 4 godine novi ce kultivar redovito roditi. KOHl granu orezujte prema uzgojnom obliku postojecega stabla.

Cijepljenje tanjih grana

U ovom nacinu cijepljenja pod koru zadrzava se vecina glavnih grana i cijepi se mnogo plernki na razlicita mjesta na krosnji, Stabla ovako brze do laze u rod . i zato ovaj nacin cijepljenja cijene komercijalni uzgajivaci,

CUEPLJENJE POD KORU

1 U reno proljece cdrezite nejveci dio glavnih grana (60 - 75 em od debJa). ledna ili 2 grene nemojte odtezeti, tako da u njih pritjece biljni sok.

2Na jednoj od skrecenib grana nscinite okomit rez dugscek 2,5 em. Ako je promjer grane 2,5 em, necinite 2 ravnomjerna reze. Akoje siri

od 2,5 em, necinite ih 3.

4Pripremite plemke duge 3 em. Svaka treba na vrhu imati kosi tez, a na dnu zesiljen! rez dug 2,5 em. Plemke utaknite zasiljenim krajem pod kotu, tako da rez bude okrenut prema unutra.

5 Kada ste umetnuli 2 iIi 3 pupa, eijep oko eijele grane cvrsto zeveiite Jakim konopeem.

3 Tupom stranom noia odmaknite koru do kambijskoga sloja.

6 Vocetskim voskom ptekrijte izloiene povtsine. Kada se plemke sjedine s granom, ostavite najbujniju. a ostaJe uklonite.

x ssnpma cvatnje \DrOJeVl oznacuju azdoblje cvatnje)

oeIbJmpatibilna skupina (kruske , svake skupine medusobno oprnSuju)

-rna otpornost na krastavost rodnom izboju

OSjeill~st· na krastavost

. zadovoljava kao

...._,.i,..O ...... LL .... --.) L.l:l..LJ ...... .l ... .L '-./.lJ ...... VVIl. ---- .. --~ .. - .. ~~ ~ L'V"\L.JVl11Ll
STABALA IZMEDU REDOVA
Grm 'Quince C' 3,5 m 5,5 m
'Quince A' 475m 55m
Kordonac 'Quince A' iii 'C' 75 em 2m
Palmeta 'Quince C' 3,5 m
'Quince A' 4,75m J - U jJupuva HI 111(11)C.

Nekoliko kutivara koji nose plodove na vrhovirna grancica (npr. 'Jargonelie' i 'Josephine de Malines') treba orezati zbog obnavljanja, kao sto je 0 opisano kod jabuka koje na taj nadonose plodove (vidi str. 437). Odra.sJ2. stabla koia rode na rodnim izboiim!.

VOCKE STABLA'ICE

Paruljasta piramida

• .: : dnici s postranim izbojima nakon "",.::nje odrezite provodnicu na 50 - 75 = od razine tla i skratite sve postrane ::'Uje na 15 ern; uklonite sve slabe iIi :..::te postrane izboje. Prvoga ljeta skra-

:'" izrast postranih izboja i sve nove :'~Jane izboje na 5 ili 6 listova do ::- .:::xJ\·a usmjerenih prema dolje. To ::-ci' e vodoravan rast i ranu rodnost, - -, e postrane izboje skratite na 3 lista. ~_-=dece zime provodnicu skratite tako .:..:. osravite 25 cm novoga rasta, rezuci .:_., pupa koji je sa suprotne strane od 2j5 oga pupa, Sljedecih godina pro-

.dnicu orezujte do pupa (na suprotnoj '-_-ani od proslogodisnjega), Kad proc~nica dosegne zeljenu visinu, potkraj ::-:Jljeca skratite je do jednoga pupa -::.;- a rekuce sezone.

- ada se stvori pocetna okosnica, go-

- :'-0 sva orezivanja izvodite od sredine

.:_.~ kraja ljeta, ovisnoo sezoni i kraju, Vazno je da izboji prije orezivanja drvene; stoga postupak traje 3 iii 4 , edna i neki izboji nece biti spremni za

: \ aovi izrast na 'TDovima glavnih ::rovodniea skretite =a 5 ili 6 lis to va.

KRUSKA, PATULJASTA PIRAMIDA

kosim rezom tik iznadpupa.

Sveki postrani izbo} skratite oko 15 em od debla do pupako}ije usmjeren prema dolje.

_, GODINA I UOBICAJENO LJETNO OREZIV ANJE

Na deblu odrezite sve niske postrane izboje.

Nove postrane izboje koji rastu izravno iz debla skratite na 5 ili

Sve postrane izboje drugoga reda koji rastu . iz glsvtie ptovodaice skratite na 3lista. Oni ce sljedecegs ijeta poceti stvereti rodne izboje.

Novi izrast na krajevima trajnjih grana skratite na 5 iii 6 listova.

giavnih grana na 3iista.

2. GODINA, ZIMSKO OREZIV ANJE Proslogodisnji

izrast na ptovodnici ! skratite piibliino ,i na 25 em. --;,

ODRASLA PATULJASTA PIRAMIDA, ZIMSKO OREZIV ANJE Kada provodnice dosegne

zeljcou visinu, orezite je na

1 P"P P,"'h,gouieg, reste

PREPORUCLJIVE DESERThTE KRUSKE (NASTAVAK)

Srednje rane (nastavak)

'Onward' Sc4, Ns2, Ri, 1:: 'Packham's Triumph' Sc2, Ri 'Pitmaston Duchess' Sc4, Ri, T 'Santa Claus' Sc4, Ri

'Seckle' Sc2, Nsl, Ri, 1:: 'Thompson's' Sc3, Ri

Kasne

'Beurre d' Anjou' Sc2, Ri 'Easter Beurre' Sc2, Ri

'Glou Morceau' Sc4, Ri 'Josephine de Malines' Sc3, Rv 'Olivier de Serres' Sc3, Ri 'Passe Crasanne' Sc2, Ri 'Winter Nelis' Sc4, Ri, 1::

'Josephine de Malines' PREPORUCLJIVE KULINARSKE

KRUSKE

Srednje rane 'Beurre Clairgeau' Sc2, Ri Kasne

'Bellissime d'Hiver' Sc2, Ri 'Black Worcester' Sc3, Ri 'Catillac' Sc4, Ri, T

'Double de Guerre' Sc4, Ri 'Uvedale's St Germain'

Sc2,Ri,

T 'Vicar of Winkfield' Sc2, Ri, T

'Catillac '

Sc skupina cvatnje (oznaka

cvatnje)

Ns nekompatibilna skupina Dk djelomicna otpornost na krasmms< Ri rodi na rodnom izboju

Ok osjetljivost na krastavost

T triploid (ne zadovoliava b!o(J(l(H~1 Rv rodi (djelomicno) na qU_ i:: izvrstan okus

kruske unutar svake medusobno se ne ~

PRIJ,E

Rodni izboji ramnijega cin-a pti oSDovi ove grsne ptegusti su j ~-aJja ih ptorijediti.

POSllJE

Odstranite sve neptoduktivne iii prekriietie rodne izboje. Izreiite preobilae cvjetne pupove tako da na rodnom izboju ostanu 2 iii 3 ravnomjemo rasporedena pupa

OCKE STABLASICE

Razmnozavanje

orezivanje do pocetka jeseni. Mladice duge 15 em iii krace nemojte orezivati. Skratite sve postrane provodnice na 6 lis(Ova novoga izrasta i sve izboje drugoga red a skratite na jedan list iznad osnovne skupine listova. Sve izboje koji rastu izravno iz glavnih grana skratite na 3 lista, Ako dode do sekundarnoga rasta, nekoliko izboja nemojte orezati da bi u njih pritjecali sokovi - kao kod jabuka (vidi »Ljetno orezivanje«, str. 438).

Glavni postupak kod zimskog orezivanja jest skracivanje glavne provodnice ,(0 je vee objasnjeno, te sljedecih godina ponesto skracivanja i prorjedivanja rodnih izboja. Ako sustav rodnih izboja postane pre gust, stablo gubi snagu i moze nastati mnogo sitnih plodova.

jim krajevima moraju se ostaviti na stablu dok ne dozore.,

Kruske pohranite u letvarice i kutije na hladno mjesto; nemojte ih omatati jer ce meso izgubiti boju. Plodovi kasnih kultivara prije upotrebe trebaju odstajati: drzite ih 1 - 2 dana na sobnoj temperaturi i jedite ih kada je meso kod peteljke na lagani pritisak mekano. Tada bi i okus trebao biti najpuniji.

Za vecinu kultivara krusaka obicno su uspjesna cijepljenja na popravljeni spoj, T-okuliranje iii plocasto okuliranje (vidi »Razrnnozavanje«, str, 432) na £odloge 'Quince A' iii 'Quince C. Zelite Ii na postojecem stablu promijeniti kultivar, mozete cijepiti i pod koru (str. 443).

Dvostruko cijepljenj(€ kultivara krusaka (cijepljenje s medupodlogom)

Kod nekoliko kultivara krusaka koji su irlkompatibilni s podlogom dunje obavite dvostruko cijepljenje: kultivar koji je kompatibilan i s podlogom i odabranom plemkom sluzi kao medupodloga. Kao medupodloga najvise se upotrebljava kultivar 'Beurre Hardy'. Za sve kultivare krusaka koje treba dvostruko cijepiti mogu posluziti 'Vicar of Winkfield', 'Pitmaston Duchess' i "Beurre' d'

DVOSTRUKO CIJEPLJENJE

Izvodi se na isti naCin kao i dvostruko okuliranje: medupodlogu skratite godinu dana nakon eijepljenja, kada pocnu kolati sokovi, ina nju eijepite zeljenu plemku. Izmedu ejepova ostavite razmak od 5 em, a eijep 5 plemkom treba se nalaziti na suprotnoj strani od prethodnoga eijepa.

DVOSTRUKO OKULlRANJE

Plocesti pup umetnite

5 em iznad prvoga eijepa, ali sa suprotne strane; kada se pup razvije, izboj ce biti ravniji. Kada se izboj plemke rezvije, odreiite medupodlogu iznad novoga pupa. Uklonite sve izboje 5 medupodloge.

Berba i skladistenje

Vrijeme berbe vrlo je vazno, osobito za kultivare koji dozrijevaju potkraj Ijeta i s pocetka jeseni. Ako plodovi predugo ostanu na stablu, srediste ce im omeksari i posmediti, Uberite ih kod prvih znakova promjene boje kozice od tamnozelene do svjetlije zelene. Ako niste sigurni, plod lagano podignite i okrenile. Ako se lako otkida, gotovo je zreo i vrhunac okusa postici ce za nekoliko dana: Ako peteljka puca, pricekajte nekoliko dana. Berbu obavite u nekoliko navrata jer svi plodovi ne dozrijevaju!l isro vrijeme.

Da bi razvili puni okus, plodovi kasnih kultivara i onih koji rastu u hladni-

Guyot', Souvenir de Congres', 'Marguerite Marillat', 'Williams' Bon Chretin', 'Marie Louise', 'Packham's Triumph' i 'Thompson's'. Dva su nacina cijepljenja s medupodlogom: dvostruko plocasto okuliranje i dvostruko cijepljenje.

Dvostruko plocasto okuliranje izvodi se dvije godine zared om: prve se godine na dunju okulira medupodloga, a druge se na nju sa sup rotne strane okulira odabrani kultivar.

Izvodi se kao plocasto okuliranje (vidi str. 432).

Za dvostruko cijepljenje vrijedi isti nacin, Na pocetku proljeca na podlogu dunje cijepljenjem na popravljeni spoj (vidi str. 433) nacijepite medupodlogu, Potkraj zime iii s pocetka proljeca

odrezite medupodlogu i plemku inkompatibilnoga kultivara i cijepite na medupodlogu. Ljeti, nakon proIjetnoga cijepljenja, mozete i okulirati na medupodlogu. Izboje medupodloge uklonite, a ostavite one koji rastu s plemke kultivara.

Dunje (Cydonia oblonga)

Uobicajena njega

Uzgojni zahtjevi opisani su u ulomku »Njega vocaka stablasica«, str. 426. Kada se utvrde, dunje ne traze mnogo paznje. Bit ce dovoljna povremena prihrana u uobicajenim kolicinama, osobito na siromasnim tlima, gdje je potrebno zalijevanje i malciranje, Dunje se razmjerno lako uzgajaju, a poteskocc moze stvarati gljivicna pjegavost listova (str. 648).

Berba i skladistenje

Plodove berite kada zelena boja prijede u zlatnozutu, a to je obicno potkraj jeseni. Pohranite ih u kutije na hladno, prozracno i tamno mjesto. Plodove nemojte zamatati, jer dunje u plasticnim vrecicarna brzo izgube unutarnju boju. Dunje imaju jak miris, pa ih valja zasebno £ohraniti, da ne bi utjecalenaostalo voce. Cesto se upotrebljavaju za ukuhavanje.

Razmnozavanje

Dunje se ljeti mogu razmnozavati piecastim okuliranjem na podlogu 'Ouin A' (vidi str. 432) iii u jesen drvenastca reznicama (vidi str. 434).

Dunje se uglavnom uzgajaju u umjereaim podrucjima. Kao grmolik uzgojni oblik doseze 3,4 - 5 m, a moze se oblikovati i kao lepeza. Plodovi mogu biti jabucasti iIi kruskoliki i pokriveni su . ijelosivim dlacicama, Kultivari koji se najvise uzgajaju jesu 'Meech's Prolific' i Vranja'. Da bi procvale, dunje trebaju 100 - 450 sati temperature ispod 7°C.

:Yijesto i sadnja

Dunje trebaju poprilicno suncano, zasti.: 00 mjesto. U hladnim je krajevima zid corisna zastita. Vole tl~ koja zadrzavaju " :~"1l i lagano su kisela. Veca bazicnost ~(>:~o zbog vapna uzrokuje klorozu.

- 0 podloga obicno se upotrebljava A'. Kada stabla rastu na vlasti: = ~orijeou. tesko je suzbijati izboje.

~j1_ uglavnom sarnooplodne, no op:-~d5 povecavaju prinose. Sadnice go.:-2 .. a sadite u jesen iii zimi, a L~-'j:lffi e sadnice mozete saditi cijele doja se obavlja na razmacima

Orezivanje

i obIikovanje

Dunja rodi na rodnim izbojima ina vrhovirna grancica proslogodisnjega rasta. Grmoliki se oblici mogu ostaviti da rastu u stabla s vise debla ili ih orezujte kao grmove jabuka (vidi str. 439) s okosnicom otvorena sredista i dobro rasporedenih grana.

Orezivanje odraslih stabala je minimaino, s povremenim zimskim prorjedivanjem starih, pregustih grana. Nemojte odrezati sve postrane izboje, jer cete time ukloniti previse cvjetnih pupova.

STABLO DUNJE

Oko mlade dunje ostavite siroku netravnatu povrsinu, tako da stablo upije sva hranjiva i da ih ne dijeli 5 travom.

VOCKE STABLASICE

M usmula (Mespilus germanica)

\

vlusmule su ukrasna stabla koja su u jesen zlatnozute boje, a sredinom iii pot;':raj proljeca nose velike bijele iii .uzicastobijele cvjetove. Najcesce se uzgajaju u grmolikom oblikii iii, zelite Ii vece primjerke, kao polustablasice, Samooplodne su i trebaju 100 - 450 sati .emperatura ispod 7°C. Plodovi su jabu.:asli i pomalo plosnati, s trajnim izbo.:enim roznatim caskama, Na njihov Jkus treba se naviknuti. Plodovi se raogu upotrebljavati za konzerviranje,

Mjesto i sadnja

Musmule vole suncana, zasticena mjesta, iako podnose i djelomicnu sjenu. Mogu se uzgajati na raznim vrstama tala, osim na vrlo vapnenastim iii lose ocjeditim. Da bi odrzala snazan rast i dobar urod, treba im dovoljno vlage.

Stabla koja se uzgajaju zbog kvalitetnih plodova obicno se cijepe na podlogu 'Quince A', a polustablasice se mogu nabaviti i na podlozi kruske.

:JOZRI]EVANJE MU5MULA ~. jesen dozrijevaju

zisleni smedi plodovi +omjere 2,5 - 5 em.

Musmule je najbolje saditi od kraja jeseni do zime. Polustablasicarna treba razmak od 8 m, a grmolikim oblicima sarno 4,25m.

Uobicajena njega

Uzgojni zahtjevi opcenito su kao i za jabuke (vidi str. 436). Musmule mogu napasti gusjenice koje jedu listove (str . 645) i gljivicna pjegavost listova (str. 648).

Orezivanje i oblikovanje

Grmolik se oblik postize kao i kod jabuka (vidi str. 439). Kod polustablasica pocetno je orezivanje kao kod jabuka. Kada je utvrdena glavna okosnica, zimi povremeno prorjedujte grancice da biste zadrzali otvorenu krosnju, Uklonite preguste, bolesne iii odumrle grane.

Berba i skladistenje

Plodove ostavite sto dulje na stablu, tako da postignu puni okus. Uberite ih potkraj jeseni, kada se stapka lako odjeljuje od grane, po mogucnosti za suha

MUSMULE

vremena. Plodovi su odmah nakon berbe neukusni i prije upotrebe moraju se uskladistiti. Da biste sprijecili trulef. stapke uronite u jaku otopinu soli i tada. u letvarice poslozite plodove tako da se ne dodiruju i da su im caske prema doIje. Upotrebljavajte ih kada meso orneksa i posmedi.

Razrnnozavanje

Razmnozavajte ih plocastim iii T-okuliranjem (vidi str. 432 i 433) iii cijepljenjem na popravljeni spoj (vidi str. 433).

Slj~ europske i damaske, mirabcle.japanske sljive (Prunus X domestica)

1

Razne vrste Mjiva uzgajaju se zbog ukus-

:iii plodova/ To su: europske sljive (se.ekcije Prunus x domestica); bijele sljive Prunus x domestica i P. insitita); damas-

se sljive, mirabele (P. insitita); dzanarike P. cerasifera) i japansko-kineske sljive

P. salicina, sin. P. triflora).

Krajevi u hladnijoj umjerenoj klimi ;J\Tseni su za uzgoj europskih i damasrib sljiva. U toplijim krajevima gdje :,~oljece dolazi ranije, cesce se uzgaj aju spanske sljive i mirabele. Sve vrste sljiva ','ole mnogo sunca i razmjerno malo obo:-.na. Dzanarike iii mirabele rijetko se .zgajaju zbog plodova, ali cesto se upot-ebljavaju kao bujne podloge za brojne .iruge sljive i neka ukrasna stabla.

Irna mnogo kultivara prilagodenih :-azliCitim podnebljima. S mnogim pa:uljastim podlogama koje se danas mo;u nabaviti sljive su savrsene vocke cak : za malene vrtove. Darnaske sljive obi.:no stvaraju manja stabla od obicnih sljiva. Oblici zbijenqg piramidalnog stabla i patuljastoga grma osobito su ::>rikladni za male vrtove. Za najbolje olodove u hladnijim podnebljima na suncanim zidovima uzgajajte lepezasti o lik stabla. Europske i damaske sljive .rebaju 700 - 1000 sati temperature is-'!'Od 7°C, a japanske 500 - 900 sati.

Mjesto i sadnja

Za uspjesno oprasivanje cvjetova sljivarna treba toplo, zasticeno mjesto. Lvjeti za oprasivanje slozeni su - neki -u kultivari samooplodni, dok drugi u

blizini trebaju pogodna oprasivaca. Prerna konacnoj velicini provjerite imate Ii dovoljno prostora za zeljeni broj stabala.

Mjesto

Sve sljive cvatu s pocetka proljeca, osobito japanske sljive, a dzanarike jos ranije. Stoga su proljetni mrazovi uvijek opasni, pa ih je najbolje saditi na razmjerno zasticeno mjesto bez mraza. Da bi se izbjegla steta na stablima i potaknulo oprasivanje kukcima, sljive moraju biti zasticene i od vjetra.

Pogo dna je vecina tala, ali izbjegavajte ona vrlo vapnenasta i slabo ocjedita. Sljivama na siromasnim, pjeskovitim tlima treba dodatna prihrana i zalijevanje da bi se odrzao dobar rast i urod te poboljsao okus (vidi »Prihrana, zalijevanje i malciranje«, str. 448).

Podloge

Za stabla sljiva male do srednje velicine (2,2 - 4 m) najbolje su podloge 'Pixy' i 'St Julien A' (umjereno bujne). Za stabla do 4,25 m odaberite podloge 'Myrobalan B' (inkompatibilna s nekirn kultivarima) iii 'Brompton' . (univerzalna). 'Marianna' je izvrsna za japanske sljive, ali je inkompatibilna s nekim europskim sljivama, Stabla sljiva sklona su tjeranju divljih izboja, no to je rjede na suvremenim podlogama.

Oprasivanje

Europske i damaske sljive mogu biti samooplodne, djelomicno samooplo-

PODLOGE

4m 3m 2m 1m

'Brompton'

l

'Pixy'

'St Julien A'

'Myrobalan B'

dne iii samosterilne. Srecom, neki vrlo omiljeni kultivari, npr. 'Victoria', samooplodni su, ali sadnjom prikladnih oprasivaca imat cete pouzdanije urode. Kultivari koji nisu samooplodni uvijek se moraju saditi s kompatibilnim oprasivacima. Dzanarika je samooplodna. Neke su japanske s~jive samooplodne, ali vecina daje boljx' rezultate kada su posadene uz prikladne oprasivace. Kultivari sljiva koji nece oprasiti odredene kultivare navedeni su u popisu preporucljivih kultivara na str. 448 i

449, gdje se nalaze i podaci 0 vremenu cvatnje. Pri kupnji potrazite savjet 0 oprasivanju pojedinih stabala.

Sadnja

Sadnju biste trebali obaviti sto ranije potkraj jeseni iii na pocetku zime, jer rast zapocinje rano u proljece.

Najbolje je da su sva stabla 2 godine poduprta kolcem, a trajno poduprite sva ona koja se nalaze na podlozi 'Pixy'. Razmake sadnje (str. 447) odreduje odabrani uzgojni oblik i bujnost podloge.

RAZMACI SADNJE

OBLlK STABLA PODLOGA RAzMAK IZMEDU RAzMAK
STABALA REDOVA
Gnn 'StJulien A' 4-5m 5,5m
Polustablasica 'Brompton' iii 5,5 -7 m 7m
'Mvrobalan B'
Lepeza 'St Julien A' 5-5,5 m
Piramida , ,. ., , 25-4m 4-6m St Julien A iii PIXy

lZMEDC

UZGOJ VOCAKA

PREPORUCLJIVE DESERTNE SUIVE

Rane

'Blue Rock' Sel, N, Ds

Early Laxton' Sc3, Ds -, 'Oblinaja' Sc2"J, Ss 'Opal' Sc3, So 'Sanctus

Sc3, So

'Opal'

Srednje rane 'Allgrovers Superb' Sc3, N, Ss 'Angelano' Sc3, J, Ss , Avalon' Sc2, Ss

'"Cambridge Gage'

'Black Gold' SC3,I, Ss, *'Blue Tit' Sc5, So

'Cambridge Gage.' Sc4, N, Ds, *'Count Althann's Gage' Sc4, Ss, .' 'Early Transparent Gage' Sc4, So,

'Excalibur' Be3, Ss .

'Goldfinch' Sc3, Ds

'Imperial Gage' Se2, Sf

;Jefferson' Scl, N, Ss, if

'Kirk~ Se4,Ss, *-

'Laxton~ ... ~ Gage'S~3'SO ..

'Merton: em' Sej, Ds

'Ontario' Se4, Sf

'Oullins Gag~' Se4, So'

'Ozark Premier' Sd, J, Ss . 'Reine Claude Vraie' Sc5, N; Ss; *'Stanley: Ku, Se3, So . 'Utility'Sel,Ds 'Victoria' KUISe3,So, Sl

'Victoria'

Kasne

'Angelina Burdeft'. Sci, Ds;'*'Anna Spath:Sc3,Ds,

'Ariel' Sc2, Ils ,~;",

'Bryanston Gage';Sc3,~s .cV.', 'Coe's Golden Drop' 8c2, SS; *'Golden Transparent' Se3, N, SO,;:;1

'Late Transparent' Se5, Ss' ff .

'Laxton's Delight' Se3;'Ds, *-

, 'Reine Claude de Bavay' Se2, 'Reine Claude Violette' ";"1>",.,,1,>"1 Gage' Sc3, Ds, ff 'Santa Rosa' Se3,Ds, J,i:r

Severn Cross' Sc3,So CWashington' Sc3, Ss, ?:t

'Coe's Golden Drop'

LEGENDA

Uk za upotrebu

i u kulinarstvu Sc rupina cvatnje (brojevi oznacavaju razdobliecvatnie N kultivari iz te skupine mogu biti

nekompatibilni J japanska

Ds djelomicno samooplodna So samooplodna

SI osjetlivost na srebmolikost listova Ss samosterilna

*- izvrstan okus

448

Uobicajena njega

Stabla redovito prihranjujte i zalijevajte i pregledavajte zbog stetnika i bolesti. Prorjedivanje plodova provodite prema potrebi. Ako su proljetni mrazovi cesti, procvala stabla uza zidove zastitite pokrovima (vidi ZASTITA OD MRAZA I VJETRA, str. 612 - 613).

Prorjedivanje plodova

To je vazan postupak kojim se dobivaju" veci plodovi bolja okusa i smanjuje se opasnost od pucanja grana pod tezinom plodova, Ako je urod velik, mozete vee rano prorijediti malene plodove, Nakon formiranja kostica i nakon prirodnog opadanja plodova, prorijedite preostale plodove na razmake 5 - 8 em (kod malih plodova), a kod kultivara krupnijih plodova (npr. 'Victoria') na 8 - 10 cm. Za taj posao najbolje su obicne skare, jer su »brze- od vocarskih.

Prihrana, zalijevanje i malciranje Sljivama treba mnogo dusika; primijenite ga u proljece u kolicini koja je preporucena u odlomku »Njega vocaka stablasica«, str. 426. Jednom godisnje malcirajte zrelim stajskim gnojem ili kompostom, a zalijevajte prema potrebi, osobito u produljenim razdobljima vrucina, Sljive posadene uza zidove iii ograde trebat ce vise redovita zalijevanja od onih na otvorenom terenu,

Stetnici i bolesti

smolastu tekucinu boje jantara, a smola se moze stvoriti i u plodovima oko kostice. Stablo stvara smolu kao posljedicu stresa koji su uzrokovale bolesti, nepovoljni uvjeti u tlu iii fizikalna ostecenja, npr. od jakoga vjetra iii tezine plodova. Ako ste primijetili ispustanje smole, pokusajte pronaci uzrok i po mogucnosti ublazite uzrok.

Poteskoce mogu stvarati i ptice; napadnu li evjetne pupove, mozda cete zimi trebati postaviti gustu mrezu koja ce sprijeciti stete (vidi i str. 657).

Orezivanje i oblikovanje

Stabla sljive stvaraju plodove pri osnovi jednogodisnjih izboja, na dvogodisnjem drvu i rodnim izbojima. Nakon pocetnog orezivanja, slobodni uzgojni oblici trebaju manje orezivanja nego jabuke i kruske, U hladnijim umjerenim podrucjima vazno je ljetno orezivanje (nakon oblikovanja) da bi se smanjila opasnost od srebrnolikosti listova (str. 647). Da bi zadrzala oblik,

oblikovana stabla trebaju redovito ljetno orezivanje. Odmah uklonite sve ostecene iii bolesne grane, rezuci ih do zdravoga drva,

Grmoliki uzgojni oblik

U rano proljece kada se otvaraju pupovi, zapocnite s oblikovanjem novoposadenih sadniea s postranim izbojima. Odaberite 3 iii 4 jaka dobro smjestena postrana izboja (najvisi na 90 em iznad tla) i orezite ih za otprilike 213 iii 4 liz, do zdravog pupa usmjerenog prema van. • Ti postrani izboji oblikovat ce osnovnu okosnieu grana.

Potom skratite provodnieu, kosim rezom iznad najviseg odabranog postranog izboja. Ispod odabranih izboja do debla odrezite sve nezeljene postrane izboje.

Pocetkom sljedecega proljeca odaberite 3 iii 4 najjaca postrana izboja drugoga red a koji su se razvili na svakom od orezanih postranih izboja i skratite ih na polovicu. Da biste dobili uravnotezenu krosnju, odrezite sve slabe iii lose smjestene postrane izboje i

GRMOLIKI OBLIK SLJIVE

1. GODINA, OREZIV ANJE POCETKOM PROLJECA

Skratite 3 iIi 4 postrane grane na otpriIike 213

do liz. Reiite do pupa usmjerenog prema van.

Sljive mogu napasti zecevi i kunici (str. 666), ose (str. 659), usi (str. 646) i gusjenice maloga mrazovca (str. 645). Bolesti koje mogu zahvatiti sljivc su srebmolikost listova (str. 647), bakterijski rak (str. 665) i monilija (str. 658). Sva stabla koja su jako zarazena srebrnolikoscu listova, bakterijskim rakom iii (rjede) virusima (str. 649) trebate iskopati i bez odgadanja spaliti.

Sve kosticave vocke mogu zahvatiti fizioloski poremecaji poznati kao »ispustanje smole«. Stabla s tom potesko-

com iz debla i grana ispustaju prozirnu \

2. GODINA, OREZIV ANJE POCETKOM PR6LJECA

Skratite na polovicu 3 iIi 4 najjaca postrana izboja drugoga reda koji se razvijaju iz glavnih postranih izboje.

Posve ukJonite ostale slabe, lose smjestcne postrane izboje ili one koji rastu pod siljatim kutem.

Uz deblo odreiite sve postrane izboje koji se nalaze ispod onih odabranih.

Kosim rezom izreiite glavnu provodnicu iznad naiviseg odabranog postranog izbojs.

NACIN NOSENJA PLODOVA

Stabla sljive razvijaju plodove na osnovi jednogodisnjih izboja, a potom dui grana na dvogodisnjetti drvu i rodnim izbojima.

VOCKE STABLASICE

otrgnite sve izboje koji rastu s debla. Kasnije orezivanje mladih stabala ogranicite na Ijetno uklanjanje iznimno bujnih .grana iii nezgodno srnjestenih izboja. Kod starijeg drveca Ijeti prorijedite dio grancica, da biste sprijecili prenatrpanost i rane zatvorite bitumen-

skim premazom. .

Sadnicu bez postranih izboja skratite na 90 cm. Sljedeceg proljeca trebali bi se razviti postrani izboji i tada ih mozete oblikovati kao sadnice s postranim :zbojima.

Polustablasica

"a sadnici s postranim izbojima odaberi:~ 3 iii 4 dobro smjestena izboja. Provod:_jeu skratite iznad najviseg postranog .zl oja, na 1,3 m, a tad a skratite odabrane :'Vstrane izboje do 'b m. UkIonite sve

ODRASLA LEPEZASTA SLJIVA

ostale nize postrane izboje. Kasnije orezujte postrane izboje drugoga reda i stvarajte oblik krosnje otvorena sredista, kao i kod grmolikog oblika. Odrasle se polustablasice zbog velicine teze odrzavaju nego piramide iii grmovi.

V retenasti grm

Oblikom nalikuje piramidi (vidi str. 450), treba mu malo vise prostora, ali ne treba jednako Ijetno orezivanje. Orezivanje i oblikovanje isto je kao i kod vretenastoga grma jabuke (vidi str. 440), ali orezujte u rano proljece kada se pocnu otvarati pupovi.

Okomite izboje vezite prema dolje, a u gornjem dijelu krosnje uklanjajte bujnije mladice i ostavljajte one manje bujne da stvaraju plodove. Tako se odrzava stozati oblik.

PROLJETNO OREZIYANJE_ ~._._.__. . _

~\ \ \ \ \\ ,\

'""

"em.

.i> C srrane izhoje

,- ~1i rastu prema -redisns Jepeze

ODe lose c_'estene.

UETNO OREZIV ANJE

Zeveiitc sva »rebra« koja su potrebne za produiivenjc 01(05- Dice Jepeze ili za zstnjenu starih grana.

Lepeza

Sljivu u pocetku oblikujte kao i lepezastu breskvu (vidi str. 453) da bi stvorila glavne grane iii »rebra- koja cete oblikovati uz vodoravne potporne zice, Pri oblikovanju lepczc, ostavite nekoliko postranih izboja da popunite rupe, a ostale skratite na 1 pup. Uklonite sve vrlo bujne postrane izboje iii one koji rastu pod nezgodnim kutem.

Na odrasloj lepezi u proljece, rim se pojave postrane mladice koje rastu unutra, prema zidu iii prema sredistu krosnje odmah uklonite. Preostale prorijedite na razmake od 10 em i tijekom ljeta ih otkinite ili odrezite na 6 listova, osim ako nisu potrebe za popunjavanje prostora u lepezi. Nakon berbe, te mladice skratite na 3 lista,

J----------------------.--.---

fill, / .. /

Na 5 - 61istova skietite posttene mladice koje su na stainoj postavi grana nepotrebtie.

PREPORU(:LJIVE KULINARSKE SLJIVE

:./;"

~:'~~~" .~~::,

;-'Czar' SC3;,So;SI

'River's EarfYProlific' ScI, N, Os 'Pershore' sci, So '

'Sanctus Hubertus' Sc3, Ds

Rane

',Srednje rane~~. "

'Beile, de LoiiVin' Sc5, So 'Cox's Emperor' Sc3, Ds 'Purple Pershore' Sc3, So

. ..• ;,

'Marjo*.'s Seedling' Kasne ~""

'Giant Pr\ine~,Sc4, So

.' 'Majorie's Seedling' Sc5, So . 'Warwickshire Dropper' S.c2, So

,PREPORUCLJlVE

. DAMASJf§tSLJIVE

'Merryweather' Sc3, So

. 'Bradley's King' Sc4, 'Farleigh' Sc4; Os

'Fogmore Damson' Sc5, Ds 'Prune' sin. 'Shropshire' Sc5, So, ~

skupina cvatnje (brojevi oznaea vaju razdoblje cvatnje)

N kultivari iz te skupine mogu ~ -

nekompatibilni

Ds djelomicno samooplodna So samooplodna

SI osjetljivost na srellHnoBiIS 1:1 izvrstan okes

U jesen nakon ubiranja pJodova sve postrane izboje koje ste ranije Ijeti skratili na 5 iii 6 Iistovs, skretite na 3lista.

9

LZGOJ VOCAKA

Piramida

Sadnieu s postranim izbojima posadite liZ jaki kolae i pocetkom proljeca odrelite srcdisnju provodnieu do zdravoga pupa na otprilike 1,5 m. Uklonite sve postrane izboje koji rastu ispod 45 em od tla. Preostale postrane izboje dulje od 2_ em skratite na polovieu. Kada kasnije u ljeti osnova mladih izboja odrveni, produzetak rasta na glavnim granama i novim provodnieama skratite na 20 em. l- isto vrijeme skratite postrane izboje drugoga reda na oko 15 em. Da biste poceli oblikovati piramidu, skratite glavne grane i postrane izboje drugoga reda do pupova usmjerenih prema dolje, tako

da je rast manje-vise vodoravan. Uklonite sve vrlo bujne i uspravne postrane izboje. Sredisnju provodnieu zavezite za kolae i nemojte je orezivati sve do sljedecega proljeca, a tada je skratite za 213 noyoga izrasta. Kada stablo na podlozi 'Pixy' dosegne 2 m iIi 2,5 m na 'St Julien A', skratite sredisnju provodnieu. Taj postupak odgodite do kraja proljeca, jer to smanjuje kasniji rast. Skratite je na 1 pup, oko 2,5 em iznad staroga drva. Nastavite s ljetnim orezivanjem kao sto je ranije opisano, a da biste odrzali piramidalni oblik, postrane provodniee skracujte do pupova koji su usmjereni prema dolje i uklonite sve iznimno bujne i

PlRAMIDALNA SLJIV A

1. GODINA, OREZIV ANJE POCETKOM PROLJECA

Oteiite preostale postrane izboje na poiovicu do pupa usmjerenege prema dolje.

1. GODINA, OREZIVANJE POCETKOM PROLJECA

Ptiie bubrenjil pupova _ edisnju provodnieu

5 sretite za 213 novoga zzrasra,

postrane izboje koji se nalaze do 45 em iznad razine tla.

uspravne grane, osobito one koje rastu u gornjim dijelovima stabla.

N a odrasloj piramidi doci ce do pregustog rasta; po potrebi odrezite sve lose smjestene stare grane. Da biste odrzali piramidalni oblik, imajte pod nadzorom sve bujne i dominantne uspravne grane.

Berba i skladistenje

Za postizanje najboljeg okusa, ostavite plodove da posve dozriju; za zamrzavanje iii ukuhavanje uberite ih kada su zreli, ali jos uvijek tvrdi. Za vlazna vre-

1. GODINA, LJETNO OREZIV ANJE

Trebate ukloniti sve nove postrane izboje koji su u odnosu na deblo pod

pre vise siJjastim kutem. Sredisnju provodnicu nemojte

ODRASLA PIRAMIDA, LJETNO OREZIV

Uklonite sve postrane izboje drugoga reda koji se krizaju ili su pregusti.

Nastavite s uvc"~u.,~~.n ljetnim orezivanjem gJavnih grana i postranih izboja drugoga reda.

men a uberite zrele plodove prije nego sto ih napadne monilija iIi ose. Raspucavanje kozice ploda moze se pojaviti kod nekih kultivara za vlazna vremena. Svjeze plodove pohranite na hladnome i tamnome mjestu i iskoristite iii za nekoliko dana.

Razmnozavanje

Najcesce je plocasto iIi T-okuliranje (vidi str. 432 i 433), a eijepljenje na popravljeni spoj (vidi str. 433) manje je pouzdano za sljive nego za jabuke i kruske,

Kosim tezom uz list sve postrane izboje drugoga reda skratite na 15 em.

Na vrhovima glavnih grana sar novi izrast sktetite na oko 20 au i do pupa usmjerenog prema dolje.

Skratite sve odutiule ili tieproduktivne grane do zdra ve mladice ili do glavne grane iIi debla.

3reskve i nektarine (Prunus persica i P persica var. nectarina)

VOCKE STABLA-ICE

:6 .ve i nektarine uzgajaju se u mno:::l umjerenim podrucjima. Potrebno im

razdoblje od 600 - 900 sati na tern-raturi ispod 7°C. Za postizanje dobro: uroda vrlo su vazna suncana, =Jcreno suha Ijeta; u hladnijim krajevi...: breskve se mogu uzgajati u zastice-

prostoru, 'Za razna podneblja mogu . aabaviti mnogi kultivari (vidi Preporu-::\'e breskve, desno, i Preporucljive ,~!arine, str. 452). Meso im je zuto, ::b.tasto iii bijelo. Kod nekih se meso £0 odvaja od kostice, a kod drugih tefe, ~~!arine su oblik breskvi s kozicom bez ...:.:1 a i zahtijevaju slicne uzgojne pos::'.·e. iako vise vole toplije uvjete,

Breskve i nektarine obicno.se uzgaC':J u obliku grma, a lepeze su omiljene

:Jadnijim krajevima, jer za zriobu =ogucuju maksimalno primanje sun,',-ill zraka, Neki su kultivari prirodno ,:: na rasta (genetski patuljasti) i sa~~ni su za uzgoj u posudama.

.ljesto i sadnja

~nkve cvatu vrlo rano i treba ih zasti:..l od mraza; savrseno je mjesto zid ok,Jut prema jugu.

,ljesto

~:.rebno je mnogo sunca i zasticeno :~es!O koje ne podlijeze proljetnim ::azovima. U hladnijem podneblju ... :reban je suncani zid iii staklenik.

• :eskve koje rastu u krajevima s mnogo corina rnoze jako zahvatiti kovrcavost ~:a (str. 651), pa ih morate zastititi (vi_ Uobicajena njega«, desno),

Za uzgoj breskvi savrsena su dubo~ plodna, lagano kisela tla (pH 6,5 -

. lizgajate Ii ih na pjeskovitim tlima, ozrebno im je dodatno zalijevanje i :-2hrana; plitka, vapnenasta tla cesto Xlg vapna pojacavaju klorozu,

>odloge

'odloga sljive 'St Julien A' upotrebljava :: za srednje bujna stabla, a za jos bujni: Brompton'. U nckim krajevima vise :' upotrebljavaju sjemenjaci breskve, sobito njihove bujne selekcije koje su :pome na nemat~de kOrijenot guka.

RUCNO OPRASIV ANJE

Kada se evjetovi posve otvore, breskve se mogu opresiti i tucno. Za topJa suba vremena upotrijebite mekani kist i prenesite peJud s piesnike jednoga evijeta na njusku tucks drugoga evijeta.

Oprasivanje

Svi su preporucljivi kultivari samooplodni, pa urod mozete dobiti sarno od jednoga stabla. U krajevima s vlaznim iii nesigurnim vremenom oprasivanje je neizvjesno, ali se moze poboljsati rucnim oprasivanjem pomocu mekanoga kista.

Sadnja

Breskve sadite sredinom zime, jer im vegetacija zapocinje vrlo rano. Grmolika stabla moraju 2 godine biti poduprta kolcem. Razmaei sadnje vrlo su razliciti i ovise 0 uzgojnom obliku i odabranoj podlozi (vidi tablicu, dolje) .

Uobicajena njega

Za pojedinosti 0 odrzavanju vidi »Njega vocaka stablasica«, str. 426. Kloroza zbog suviska vapna moze uzrokovati manjak rnangana/zeljeza (str. 651) i to se mora sto ranije lijeciti, Zimi i s pocetka proljeca polietilenskom pregradom zastitite listove u razvoju od kovrcavosti te do odredene mjere i mraza.

PODLOGE

4m 3m 2m 1m

'St Julien A' 'Brompton'

RAZMACI SADNJE

OBLIK STABLA PODLOGA RAZMAK RAZMAK
IZMEDU STABALA IZMEDU REDOV
Grm 'Stjulien A' 5 -5,5 m 5,5 m
'Brompton' iIi 5,5-7,5m 7,5 m
sjemenjak breskve
Lepeza ~ 'St Julien A' 3,5 -5 m ZASTIT A LEPEZASTIH BRESKVI

U jesen, kada padne tiscc, stabJa pokrijte poJietiJenskim zakJonom, koji je zbog ptozreciven]e s obje strane otvoten. Taka Jisni pupovi ostaju subi i sprecev« se nieanje spora kovicevosti breskve.

Prorjedivanje plodova

Da biste dobili velike plodove, potrebno je prorjedivanje. Kada su mladi plodovi velicine ljesnjaka, prorijedite ih na 1 plod po skupini, Kasnije kada su velicine oraha i kad neki plodovi prirodno otpadnu, prorijedite ih na razmake od 15 do 22 em. U toplijim krajevima ti razmaci mogu biti i manji .

Prihrana, zalijevanje i malciranje U susnim podrucjima zalijevanje je prijeko potrebno za rast i plodonosenje, U proljece, kada se tlo zagrije da zadrzi vlagu, malcirajte, Prikladna kolicina dusika vrlo je vazna za poticanje novoga rasta za rodnost, a kalij za otpornost i kvalitetu plodova.

PREPORUCUIVE BRESKYE

Rane

'Amstem June' Bm 'Duke of York' Bm 'Earliglo' Zm 'Hales Early' Zm

'Saturn' Rm 'Earliglo'

'Waterloo' Bm, 1:;

Srednje rane

'Bonaza' Gp, Zm 'Garden Anny' Gp, Zm 'Garden Lady' Gp, Zm 'Peregrine' Bm, u 'Redheaven' Zm 'Rochester' Zm

Kasne

'Barrington' Zm, 1:; 'Bellegrade' Zm, u 'Dymond' Zm, 1:;

'Peregrine'

LEGENDA

Gp genetski patuljasta

(dobra je za uzgoj u posudama) Rm ruzicasto meso

Bm bijelo meso

Zm zuto meso

1:; izvrstan okus

PRORJEDIV ANJE

A

1 Kako se pJodovi razvijaju, ptotijedite ih na jedan pJod po skupini. Najprije ukJonite sve pJodove koji rastu uza zid ili ogradu.

2PreostaJe pJodove morat cete prorijediti i kasnije, taka da oe svakih 15 - 22 em ostane po jedan plod.

UZGOJ VOCAKA

PREPORUCLJIVE NEKTARINE

Rane

'Early Rivers' u 'John Rivers' u

Srednje rime 'Elruge' «" 'Humboldt' u 'Lord Napier' u

Kasne 'Nectarella' Z

'Pineaplle' u 'Elruge'

LEGENDA

Z zbijeni fast +,

U izvrstan ok:S

Stetnici i bolesti

Breskve mogu napasti usi (str. 646), ptiee (str. 657), erveni pauk (str. 646), uholaze (str. 644) i nematode korijenovih guka (str. 660); uobicajene su bolesti: kovrcavost Iistova (str. 651), bakterijski rak (str. 665), siva plijesan (Botrytis) (str. 646) i ispustanje smole (vidi: »Sljive:

Stetnici i bolesti«, str. 448).

U zgoj u zasticenom prostoru

Za breskve u zasticenom prostoru najbolji je uzgojni oblik lepeza, jer tako plodovi dobivaju najvise sunea. Staklenik mora biti dovoljno vis ok za stablo od 2,75 m. Nuzno je plodno tlo koje zadrzava vlagu.

Oblikovana se stabla trebaju uzgajati uz prikladne potporne zice na razmacirna od 15 em, a pocevsi 38 em od tla. Ziee postavite 22 em dalje od stakla.

GRMOLIKA BRESKVA

1. GODINA, OREZIV ANJE S POCETKA PROLJECA

Zimi je vazno dobro prozracivanje da bi se biljka dovoljno rashladivala.

S pocetka proljeca, ali ne prerano (ako nema grijanja), prekinite s prozracivanjern, tako da biljka pocne rasti. Dva tjedna odrzavajte temperaturu 8 -10oe, a kasnije je podignite do 200e

Stabla u zasticenom prostoru vrlo brzo rastu i uvijek ih dobro prihranjujte i zalijevajte. Povremeno obilno zalijevanje bolje je od ucestaloga i oskudnoga. Za vedrih dana listove prskajte mlakom vodom i vlazite tlo u stakleniku.

Kada procvatu, stabla oprasujte rucno (vidi Rucno oprasivanje, str. 451). U vrijeme evjetanja nemojte prskati ili vlaziti, jer to moze sprijeciti oprasivanje, no to ponovno cinite nakon sto padnu latice, jer ta mjera pomaze u sprecavanju razvoja ervenoga pauka i pepelnice. S prskanjem i vlazenjem prestanite kad plodovi pocnu dozrijevati,

Za razvoj plodova prave velicine vr- 10 je vazno prorjedivanje (vidi str. 451).

1. GODINA, LJETNO OREZIVANJE

Orezivanje i oblikovat;lje

Breskve i nektarine donose plodov sarno na proslogodisnjim.izbojima, Prv se plodovi pojavljuju u trecoj godin nakon sadnje. Da bi se zadrzala urav notezena, otvorena krosnja, potrebm je orezivanje kojim se potice novi rast zamjena izboja. Ima 3 vrste pupova okrugli plodni pupovi, maleni zasiljen vegetativni pupovi i trostruki pupovi s; sredisnjim plodnim pupom i vegeta tivnirupupovima sa svake strane. granama koje zelite produljiti orezujt do vegetativnoga pupa ili, ako ga nems do trostrukoga pupa.

Grmoliki uzgojni oblik

Sadnieu s postranim izbojima posadit od krajajeseni do kraja zime. Na pocet ku proljeca odaberite 3 iIi 4 jaka dobn

Odebetite 3 iii 4 jaka postrana izboja. Skratite ih za 213 do pupa koji je usmjeren prema van.

Nezeljene postrane izbojc odreiite sve do debla.

Provodnicu odiezite do nejviscge postranog izboja.

Usporedno s debIom odrezitc sve izboje koji se naIaze ispod glavnih postranih izboja.

2. GODINA, OREZIVANJE S POCETKA PROLJECA

ODRASTAO GRM, LJETNO OREZIVANJE

Ukionite sve mladic

postrane izboje drugoga reda piibliino na 10 em.

452

Da biste oblikovali glavne grane, prije otvaranja pupova skratite najjace postrane izboje i postrane izboje drugoga reda na polovieu.

Miadiee koje su rodiie skratite do 1/4,

do zdravoga pupa su miadiee.

Ukionite stare, nepIodne grane te sve one koje su preguste iii se kriiaju s drugima.

'-" pocetk» ptoljec: ::::vduietak teste na .iebrimn« sktetite za 113 ~ rdrevih pupova koji su zsaiiercni u zeljenom

Sve lose usmjerene postrsne mJadice odieiite do njihove osnove, UkJonire i 5("" mJadice koje pojadjuju ispod

2 glevne » e ...

I '- ......

UZGOJ VOCAKA

3. GODINA, OREZIV ANJE NA POCETKU PROLJECA

Da biste potaknuli daIjnji rast i produIjiIi okosnicu grana, svako ad gIavnih »rebara« skratite na 114.

3. GODINA, OREZIVANJE NA POCETKU LJETA

Mlade izboje prorijeditc na razmake ad 10 do 15 em. Otrgnite i sve mladiee koje rastu prema zidu ili u krivom smjeru.

ODRASTAO GRM, OREZIV ANJE NAKON BERBE Sve izboje koji su rodili skretite do njihove osnove, do prikladne zamjenske mladiee.

Marelice (Prunus armeniaca)

3. GODINA, LJETNO OREZIVANJE

Sve mladiee koje prekrivaju »rebte« otrgnite na 4 - 6 listova.

Zeveiite zamjenske mIadiee da popune praznine. Te bi mlsdice ttebele biti ravnomjerno rasporedene po eijeIoj lepezi.

Kako se preas tale postrane mIadice razvijaju, zeveiite ill za trske da biste popunili ktosnju. Te bi mladiee sIjedece godine trebale roditi.

Berba i skladistenje

Berite posve zrele plodove. Stavite plod u ruku i uz peteljku ga lagano pritisnite prstima . .Ako »popusti«, spreman je za berbu. Da biste postigli najbolji okus. breskve i nektarine najbolje je jesti odmah nakon berbe. Mogu se cuvati i nekoliko dana u posudi s mekanim materijalom na hladnom mjestu.

Razmnozavanje

Breskve i nektarine obicno se razmnozavaju ljeti, plocastim iii T-okuliranjem (vidi str. 432 i 433). Sjemenjaci breskve razlikuju se u kvaliteti, no cesto su bujni i mogu davati bogate urode.

\'~lice je teze uzgojiti od ostalih vo-~ - C nerum krajevima ne uspijevaju sv: mltivari. pa pri odabiru stabla uvijek x.;;aZile savjet, Marelice moraju pro~.:_ - 3: - 900 sati na temperaturi nizoj ~..: "C.. a vecina je kultivara na.donjem ::; - -oga raspona. Cvatu vrlo rano.

,. 0 za uspjesnu rodnost potreb::2 ~ i suncana Ijeta, susni uvjeti :xl- - sezone mogu uzrokovati ozbilj~oos;ipa\"aIlje pupova. U hladnijim kra-

jevima mare lice se mogu uzgajati u zasticenom prostoru iii u obliku lepeze uza zid. U toplijim krajevima omiljen je grmoliki uzgojni oblik.

Mjesto i sadnja

Da bi mare lice dobro rodile, trebalo bi ih posaditi na suncano, zasticeno mjesto bez mraza. U hladnijim krajevima

vazno ih je uzgajati uza suncani zid iii u stakleniku, da biste cvjetove zastitili od mraza i niskih temperatura potkraj zime i na pocetku proljeca,

Najpovoljnije je tlo duboka ilovaca, Marelice vise uspijevaju na pjeskovitim i vapnenastirn tlima. Najbolje je da ih ne sadite u podruejima s hladnim i vlaznim zimama, jer lako propadaju.

Za podloge se mnogo rabe sjemenjaci mare lice i breskve. Sjemenjak breskve

podnosi vlaznije uvjete od sjemenjaka marelice i stvara manje stablo. Cesto se upotrebljava i podloga sljive 'St Julien A', koja je umjereno bujna.

Marelice su samooplodne, no u Wadnijim krajevima treba ih rucno oprasivati.

Sadite ih potkraj jeseni iii u vrlo ran zimu (vidi Razmaci sadnje, str. 455) prije otvaranja pupova. Grmolika stabla prve dvije godine treba osigurati kolcem.

Nakon berbe sve postrane

Visnje (PrUnU5 avium)

VOCKE TABL~'ICE

Stabla visnje mnogo su manja od tresanja i vecina je kultivara samooplod::3. tako da su visnje mnogo prikladnije ::.= prosjecan vrt, I nacin donosenja plozova razlikuje se, jer se vecina plodova ,~aIa na jednogodisnjim izbojima koji ,_ izrasli prethodnoga ljeta. Ovo se

"e obicno ne jede svjeze, ali se cijeni ...kuhano i u kulinarstvu. Stabla visnje .rebaju provesti 80Q -1200 sati na ternreraturi ispod 7°C.

. U esto i polozaj

.[;e 10 i zahtjevi za tlom opcenito od;0"araju zahtjevima tresnje (vidi str. -: :1. osim sto se visnje mogu uspjesno

':ajati uz sjeverni ili istocni zid iii ·~du.

- Preporucljiva -(e podloga kao i kod

-esanja Duke - to je 'Colt'. Najbolje je

_ specijaliziranom rasadniku oda-c-~cl kultivare kao sto je 'Morello'

- sjomiljeniji), jer postoje i selekcije

-"'::0 slabije rodnosti. .

ODRASLA LEPEZASTA VISNJA ~OUETNO OREZIV ANJE

PODLOGA

4m 3m 2m 1m

noga stabla, npr. grma ili patuljaste piramide, pa se mogu uzgajati i u kavezu za vocke. Visnju napadaju isti stetnici i bolesti kao i tresnju (vidi »Uobicajena njega«, str. 456).

Orezivanje i oblikovanje

PREPORUCLITVE'~~

Kasne

'Montmorency' Sc5, So 'Morello' Sc6, So 'Nabella' Sc4, So

'Colt'

Visnje se orezuju sustavom pornladivanja da bi neprekidno stvarale jednogodisnje grane na kojima se stvaraju plodovi. Svake godine uklonite dio starih grana. Orezivanje obavljajte u proljece i ljeto, jer to umanjuje opasnost od srebrnolikosti listova (str. 647).

Lepeza

Lepeza se oblikuje kao i u breskve (str. 453). Kada zapocne rodnost, pomladivanje koje potice rast mladica vrlo je vazno zbog ogranicena prostora. U proljece na odraslome stablu uklonite sve lose smjestene iii preguste mladice, a preostale prorijedite na razmake od

LEGENDA

Sc skupina cvatnje (brojevi oznacuju razdoblje cvatnje) So samooplodna

Stabla oblikujte kao grmove i lepeze na razmacima od 4 do 5 m, a lepezama osigurajte potporanj visok 2,1 m.

Uobicajena njega

Visnje imaju iste uzgojne zahtjeve kao i tresnje (vidi str. 455). Najvise pozornosti trebate pridati prihrani, osobito dusikom - sto moze biti osobito potrebno zamjenskim mladicama, no nemojte pretjerati. U susnim podrucjima potreb no je natapanje, Vrlo je vazna i zastita plodova od ptica (vidi str. 427). Visnje se mogu uzgajati u obliku male-

10 cm. Kako se razvijaju, vezite ih za zice. Na svakoj rodnoj grani 0 tavit jedan ili, ako prostor dopusta. dva donja postrana izboja. Zavefite ih da bi zamijenili rodni izboj, koji cere nakon berbe odrezati. Drugi izboj mozete upotrijebiti kao pricuvu ako se prvi osteti ili za ispunjavanje praznine u krosnji, Starije lepeze pomladite tako da u proljece i jesen starije grane odrezete do mladica.

_,,--oredno s granom.

::_ 'ETNO OREZIV ANJE NAKON BERBE

." ::;_ill granCieu v -: '" je rodila creiite pti s::.J,l do --:,:;-odne

=fenske ~ce .

(

..

-rt eiiu: ~lef15ku -, "ji u da

_-= zadriali ",!y,J(Jmjeme ~e.Ona

-= xxhti sljedece ~:t.!ine.

Prema potrebi, mladiee u razvoju prorijedite na razmake od 10 em.

usmjerene mJadice koj ~ se razvijaju i oje aiste uJdooili

u proljeee. Odreiit.

uspo ~

gr.mow.

CZGOJ VOCAKA

Razmnozavanje

QDRA LA GRIVIOLIKA VISNJA, OREZIVANJE NAKON BERBE

Odreiitc 1/4 grana na kojoj su bili plodovi - do zamjenske mladice koja se nalazi pti ajezinoj.osoovi.

Kaki (Diospyros kaki)

Svake godine odreiite do zamjenske mladice nesto starijih, prekriZenih ili neplodnih postranih izboja.

Grmoliki uzgojni oblik

Grmolik se oblik stvara kao i kod breskve (vidi str. 453). Nakon 3. iii 4. godine kada je grm utvrden, potrebno je orezivanje zbog pomladivanja. Na pocetku jeseni nakon berbe odrezite 1/4 grancica koje su radile, po mogucnosti do zamjenskih mladica. Tako cete odrzati potrebne razmake i ostaviti mjesta za inladi rast koji ce sljedece godine donijeti plodove. U is to vrijeme uklonite stare iii neplodne grane. Ako ne orezujete, urod ce se smanjivati i bit ce ogranicen na vanjske rubove stabla.

Berba

Stapke rezite skararna, jer cupanje rukama moze ozlijediti mladice i ubrzati zarazu. Odmah nakon berbe plodove ukuhajte, zamrznite iii konzervirajte (vidi »Berba i skladistenje«, str. 431).

Najcesci su nacini plocasto iii T-o ranje (vidi str. 372 - 373). Svi su vari kompatibilni s podlogama 'u.: 'Mailing F12/1'.

BRANJE VISANJA

Plodove berite tako da svaku stap odteiete uz izboj, a ne trganjem. k~a ne biste ostetili kotu i povecsli opesnost od bakterijskoga raka.

Kaki je listopadno stablo sporoga rasta koje s vremenom doseze visinu od 10 do 15 m i siri se do 10 m. Plodovi su kuglasti i kada su posve zreli, mogu biti zute, narancaste iii crvene boje. Neki kultivari stvaraju plodove bez sjemenki.

Uzgoj na otvorenom moguc je u suptropskim podruejima s najnizom temperaturom od 10oe, a u jesen je pozeljan rasp on temperatura od 16 do 22°C. Za uspjesan urad vecini kultivara treba sarno 100 - 200 sati »hladerija« na temperaturi nizoj od T'C , a u vegetaciji im treba najmanje 1400 suncanih sati.

Mjesto i sadnja

Preporucljivo je zasticeno i suncano mjesto; prema potrebi, osigurajte zastitu vjetrobranima. Vrlo je vazno dobra ocjedito i plodno tlo s pH 6 - 7. Starija su stabla razmjerno otporna na susu, no ako tije'om sezone nema dovoljno kise, potrebno je natapanje.

Kao podloge pogodni su bujni sjerneniaci vrste Diospyros kaki, no eesce se upotrebjjava vrsta D. virginiana.

KAKI

Iako neki kultivari kakija na istom stablu imaju i muske i zenske cvjetove, brojni kultivari imaju sarno jedne iii druge cvjetove. Verina omiljenih kultivara ima sarno zenske cvjetove; oni stvaraju plodove bez oprasivanja, a plodovi su sitni i trpki. Stoga se uz njih mora posaditi kultivar oprasivac s rnuskim cvjetovima. Obicno je 1 oprasivac dovoljan za 8 iii 10 zenskih biljaka.

Na dobra pognojenom tlu nacinite rupe za sadnju i u njih stavite organski materijal i osnovno visenamjensko gnojivo. Stabla moraju biti na razmacirna otprilike od 5 m.

Uobicajena njega

Svaka 3 - 4 mjeseca oko stabala primjenjujte mjesavinu osnovnoga gnojiva sa srednjim udjelom dusika, VJagu u tlu zadrzavajte malciranjem organskom tvari, a za suha vremena redovito zalijevajte. Tlo oko stab ala mora biti nezakorovljeno.

Glavni stetnici koji napadaju kaki pri uzgoju na otvorenom jesu trips (str. 647), crvci (str. 646), stitaste usi (str. 648) i vocne muhe (str. 659). Uobicajene bolesti koje mogu stvarati poteskoce jesu krunasta siska (str. 655), antraknoza (str. 666) i ostale gljivicne lisne pjege (str. 648).

Uzgajate Ii kaki u zasticenom prostoru, poteskoce mogu stvarati licinke crvenog pauka (str. 646) i stitasti moljci (str. 646).

Uzgoj u zasticenom prostoru Zelite li uzgajati kaki u stakleniku, posadite ga na pripremljene gredice iii u velike posude, koje imaju promjer naj-

manje 35 cm. Upotrijebite vrlo plodan kompost u koji ste umijesali osnovno gnojivo sa srednjim udjelom dusika, Odrzavajte temperaturu od najmanje 16°e i vlaznost od 60 - 70%. Tijekom vegetacije redovito zalijevajte i svaka 3- 4 tjedna primjenjujte osnovno gnojivo.

Prema potrebi, cvjetove oprasujte rucno (vidi Rucno oprasivanje, str. 451). Biljke u posudama Ijeti iznesite na otvoreno i ondje ih ostavite do jeseni, dok ne dosegnu dovoljan braj sati »hladenja«.

Orezivanje

i oblikovanje

Kultivari se vrlo razlikuju po bujnosti. Patuljasti i polupatuljasti kultivari obicno se oblikuju na slican nacin kao i vretenasti grm jabuke (vidi str. 440). Da biste mu oblikovali okosnicu, stablo prve 3 godine orezujte u vrijeme miravanja. Daljnje orezivanje treba biti lagano: ogranicite ga na uklanjanje pregustih, prekrizenih iii neplodnih grana, a postrane provodnice svake godine skracujte otprilike za 113 novoga izrasta.

Berba

i skladistenje

Berite posve zrele plodove. Rezite ih sa stabla zajedno s caskom i peteljkom. Plodove zatvorite u ciste plasticne vrecice i pohranite ih na O'C . Tako se mogu ocuvati u dobru stanju i do 2 mjeseca.

Razmnozavanje

Stabla kakija mogu se razmnozavati sjemenom, cijepljenjem, reznicama i ukorijenjenim izbojima.

PREPORUC:LJIVl KAKI

'Fuju'

'Gailey' (oprasivac) 'Hachiya'

'Hanafuyu'

'Hanafuyu' 'Hayakume' 'Jira' 'Tamopan'

'Zenjimaru' (oprasivac)

Sjeme koje ste uzeli iz zrelih plodova odmah posijte u posude; drzite ih na 28°e ; obicno nicu za 2 - 3 tjedna. Za L mjeseci sjemenjaci su spremni kao podloge za cijepljenje. Pres ad nice presadujte oprezno.

Kultivari se mogu razrnnozavati plocastim iii T-okuliranjem (vidi str. 432 i 433) iii cijepljenjem na popravljani spoj (vidi str. 433). Nezrele reznice koje ste uzeli Ijeti (vidi str. 79) posipajte hormonom za ukorjenjivanje i stavite ih u rnnozionik s orosavanjem i baznim grijanjem.

Ukorijenjeni izboji mogu se odvojiti od osnove maticne biljke (pod uvjetom da nije cijepljena). Prije sadnje na stalno mjesto na otvorenom utvrdite ih u kontejnerima.

458

mokve (Ficus carica)

. ·:::I.:-ha je jedna od najdulje uzgajanih

'" - Pripada porodici Moraceae, =-=::~\-i su za »hladenjem- niski: treba NLJ.) 100 - 300 sati na temperaturi od -'~ Cspijeva u svim krajevima s du_ c. roplom vegetacijskom sezonom,

~ ~_: sto i sadnja

IIDIC,he traze suncani polozaj, Da bi u ~im krajevima dobile vise topline _: _ od mraza, trebaju zid iii ogradu 1,1111 • i trebali biti siroki najmanje • - _:~ m i siroki 2,2 m.

50" 'e vole duboka i bogata vapne.as.! da koja zadrzavaju vlagu te toplo podneblje. Hladniji i vlazniji t:~ poticu pretjeran rastsa slabim ":11:0.: . Kada je pH nizi od 6, tlu do~ rapno (vidi str. 625).

~ ~ ~ prostor ogranfcen, od betona Ii -ICI..': ova. ispod razine tla sazidajte lWI 3 biste ogranicili rast korijenova I::...".l"i-::. i srvorili manje stablo. Jama bi 1JI!mIW!' ali 60 x 60 cm, a dno ne treba ~ _ o. vee na njega stavite sloj _~ opeke iIi kamena debljine 25 =- 'to ce omoguciti ocjedivanje i 1.::I£l _oj rast korijena prema dolje. ::.Jadnijim krajevima smokve ~; uzgajati u posudama na sunca-

"III zzsucenom mjestu i zimi ih prehladnije uvjete bez mraza.

:'"II':-C;-"::' ire posude promjera 30 - 38 ,_. , :J:e\;oliko drenaznih otvora. Ispui.! ~ : ompostom za uloncavanje na 11m::"~ "! odne ilovace,

~1I2S zema posebne podloge i stabla se --=-""~ na vlastitu korijenju. SuvreIDII!II ;;;:: hivari samooplodni.

:~ erite dvogodisnje presadnice

_ u loncima i posadite ih zimi. ~~ j;Wrije oprezno rascesljajte kori"I='i!- -~na stabla sadite na raz~ : do m. a ona posadena u rupe , u toga razmaka.

godisnje nezrele plodove. I plodove koji dozrijevaju mozda cete morati zastititi od ptica i osa.

Prihrana, zalijevanje i malciranje

Obicno je dovoljan proljetni male sa zrelim stajskim gnojem, ali stabla s ogranicenim korijenjem traze dodatna hranjiva. Primijenite osnovno gnojivo u kolicini 70g/m2 i prihranu u vegetaciji dopunite povremenom primjenom tekucega gnojiva. Izbjegavajte pretjeranu gnojidbu.

Za vruca i suha vremena zalijevanje je vrlo vazno, osobito gdje je korijenje ograniceno, Smokve u posudama cijele vegetacijske sezone redovito zalijevajteo Svake dvije godine presadujte ih i orezujte im korijenje.

Stetnici i bolesti

Smokve na otvorenom obicno nemaju poteskoca, no plodove mogu napasti ose (str. 659) i ptice (str. 657). U zasticenom prostoru poteskoce mogu stvarati licinke crvenoga pauka (str. 646), crvci (str. 646), ose (str. 659), misevi (str. 662) i rak Nectria (str. 664).

U zgoj u zasticenom prostoru

U hladnijim krajevima smokve uzgojene u obliku lepeze mogu se uzgajati u zasticenom prostoru i donosit ce urod redovitije nego na otvorenom. Da bi se ogranicio rast, korijenje se mora obuzdavati. Kada biljka pocne rasti, redovito zalijevajte, ali s dozrijevanjem plod ova zalijevanje ogranicite jer moze doci do pucanja plodova. Orezujte ih kao i smokve na otvorenome ali krosnja neka bude otvorenija da sto vise svjetla dolazi do listova i plodova.

Orezivanje

i oblikovanje

U top lim krajevima smokve treba sarno lagano orezivati i obicno se uzgajaju u obliku grma. U sezoni obicno daju 2 uroda: rani iz zacetaka smokava (velicine sitnoga graska) koji su se stvorili u prethodnoj sezoni, nakon cega dolazi glavni urod koji se stvorio i dozreo toga ljeta, U meduvremenu stvaraju se i zaceci plodova za sljedecu sezonu.

U hladnijim krajevima smokve se oblikuju kao otvoreni grmovi i lepeze. Sarno ce prvi zameci plodova imati vremena dozoriti. Uklonite one koji nece moci dozoriti, da bi se snaga usmjerila na stvaranje zacetaka plodova.

ODRASLA GRMOLIKA SMOKY A PROLJETNO OREZIV ANJE

Mladice koje je ostetio mraz cdteiite do zdravoga drva i prorijedite sve pogresno smjestene

i preguste mladice.

Skratite dio preostalih mladica (ili na starijim stablima grana) na 1 pup. Tako cete potaknuti novi rast.

LJETNO OREZIV ANJE

Grmoliki uzgojni oblik

Nabavite stablo s 3 iii 4 grane koje rastu oko 60 cm iznad zemlje. Prve zime skratite ih na polovicu, tako da potaknete stvaranje grancica koje ce oblikovati okosnicu krosnje, Stabla u posudama trebala bi se granati oko 38 em iznad osnove, tako da budu zbijena i da na vrhu ne budu preteska,

Orezivanje odraslih stabala razlikuje se prema podneblju. U toplijim krajevirna u proljece skratite grancice koje idu u sirinu do onih uspravnijih i dio rasta ostavite u sredistu stabla da biste sprijecili opekline od sunca na kori. U hladnijem podneblju uklonite sve preguste, prekrizene iii mrazom ostecene grane; srediste ostavite otvorenim tako sto cete izvuci sve uspravne mladice i odrezati ih do pupova na nizoj strani grana.

Ogoljele grane skratite na 1 pup i tako potaknite rast mladica. Ljeri mladice iii postrane izboje skratite na - ili 6 listova da biste potaknuli oblikovanje plodova.

Lepeza

Posadite dvogodisnje sad nice s 2 ili 3 snazna izboja. Najbolje smjestene izboje zavezite kao i kod lepezaste breskve (vidi str. 453) i lagano im orezite vrhove. Sadnice koje nemaju pogodne postrane izboje skratite na 40 cm da biste potaknuli

Kada tezviju 5 iii 6 Iistove. otkinite vtb svake mJadice.

PREPORUCLJIVE S [OKVE Rane

'Black Ischia' T:; 'St Johns' T:;

'White Marseilles' R

Srednje rane 'Brown Turk y 'Brunswick"

, ero Largo' *

Kasne 'Bourjasoue Grise"BrnIrnTi

posuani rast, Lepeza se tada razvij a • 0 i '00 bres zve. ali s vecim razmacima izmedu grana zbog smokvinih vecih listova

Odraslu lepezasru smokvu orezujte s pocetka proljeca. Uklonite stare grane koje su rodile i sve one koje je ostetio mraz te lose smjestene, ostavljajuci miade grane. OreZite i dio mladih grana na 1 p da biste uz glavne grane potaknuli mladica. Gdje je god moguce, neorezaoe grane zavezite da popune praznine, sve ostale uklonite. Sredinom ljeta sav 0IJri izrast skratite na 5 lisrova. Tada • mladice stvarati zacetke plodova oji . prezimiti.

U ZGOJ VOCAKA

ODRASLA LEPEZASTA SMOKVA

Berba i skladistenje

Berite posve zrele plodove. Zreli plodovi vise.na dodir su vrlo mekani, a kozica im moze biti malo raspucana. Smokve je najbolje jesti svjeze, a mozete ih i susiti.

RazmnoZavanje

Smokve uzgojene iz sjemena mogu se razlikovati po kvaliteti. S odabranoga kulrivara mozete upotrijebiti zrele reznice jednogodisnjih grana. Reznice trebaju biti duge 30 ern. Utaknite ih u dobro pripremljeno, dobro ocjedito tlo. Od rnraza ih zastitite zvonima. Smokve se mogu razmnozavati i ukorijenjeniro izbojima, koje odvojite od maticne biljke i presadite ih.

odtezite do njihove osnove.

Da biste potaknuli razvoj zamjenskih izboja koji ce

stvara ti zecetke plodova, dio mladica skratite na 1 pup.

Da biste potaknuli novi test, skratite dio starih, ogoljelih grana na 1 pup.

Mladice zsvezite taka da budu ravnomjerno rasporedene na lepezi.

Lose smjcstene mladice odreiite do njihove osnove ili do dobra smjestenoge postranog izboja.

Nove mladice otrgnite na 5 listova da biste u pezuscims listova potaknuli stvaranje zecetske plodova.

Dud ili murva (Morus nigra)

Dud pripada porodici Moraceae. Crni dud doseze visinu od 6 do 10 m i uzgaja se zbog plodova. Bijeli dud (M. alba) rijetko se dgaja zbog plodova i naraste do 3 m. Potreba za »hladenjem« velika je i stabfit kasno otpocinju vegetaciju,

Mjesto i sadnja

Preporucljiva su vlazna. lagano kisela tla. Dud se obicno uzgaja na vlastitu korijenju i samooplodan je. Sadite ga od kraja jeseni do zime na razmacima od 8 do 10 m; u hladnim krajevima sadite ga u proljece.

Uobicajena njega

Uzgaja se slicno kao i jabuka (str. 436). Za suha vremena zalijevajte ga i malcirajte. Dud obicno ne napadaju stetnici ni bolesti.

brze spalite vrucim zaracem iii nekim drugim zeljeznim alatom.

Berba i skladistenje

Potkraj Ijeta berite posve zrele plodove ili ih ostavite da padaju na prikJadnu privremenu povrsinu (npr. plasticnu foliju) da bi ostali cisti, Dud jedite svjez ili ga zarnrznite.

Orezivanje i oblikovanje

Dud se uzgaja kao polustablasica iii stablasica, Orezujte sarno toliko da utvrdite okosnieu od 4 ili 5 grana i nakon toga uklanjajte lose smjestene iii preguste grane. Stabla orezujte zimi, kada posve miruju, jer kada se s pocetka proljeca ili u jesen orezuju iii ostete mladiee, i korijenje obilno »place«, Ako do toga dode, ranu sto

Razmnozavanje

Dud se moze razmnozavati jednostavnim iii zracnim grebenicenjem (vidi str. 116) iii 18 em dugim zrelim reznieama s »petom- (vidi str. 113).

460

CRNIDUD

Penjacice

PLT.-\CICE

Z '- L"SPJESNO oprasivanje i plodonose::;<'_ penjacice trebaju tople, zasticene 'I I :-iaj . Toj skupini pripadaju vinova

CL ivi i pasiflora. U hladnijim krajevil.1 _ ogucite im zasticeno okruzenje iii 1 .:aiajte pod staklom. Penjacice rode

na dugim savitljivim stabljikama jednogodisnjega drva i treba ih svake godine nakon berbe orezivati, cime se potice stvaranje novih mladica. One vrlo brzo rastu i oprezno ih vezite za potpornje, tako da primaju sto vise svjetla i zraka.

\ "inova loza (Vitis vinifera)

Cmo desensx»

Kivi

- ~5ma je vinova loza tradicionalno ~ - jcjenjenija vocka za jelo i za pra- 1:' __ ~ vina. Europska vinova loza (Vi-

I;:. :::mera) i njezini kultivari smatraju I:: - ,='n-alitetnijima. Americka vinova -:: \ -iris Jabrusca) podnosi hladnija

• ..:;:" Ija i krizana je s vrstom Vitis "":?n1 da bi se prosirio izbor stolnih i 1[_: - kultivara za hladnije krajeve.

2 dozrijevanje plodova potrebna su -~ suha Ijeta. Za umjereni toplinski I ~ rma mnogo kultivara; mnogise od

gu uspjesno uzgajati i u hladniWI sjevima, ali na zasticenim mjestiIU _ u sraklenicima. Kao potporanj - =-_ posluziti ukrasne pergole, lukovi

.:._gi prikladni elementi. Nacini r-:::...__ aoja su razliciti: desertno se groz.II:: rrzzuje radi stvaranja manje kolicine l u:::"mih plodova, kultivari za vino !:l£ -.:a iste dobili sto veci prinos,

_ =-sertno (stolno) grozde

-J;"Um e podrucjima razmjerno lako ]1' ~ visokokvalitetni prinosi desert, ~ grozda. U hladnijim podnebljima

se moze uzgajati uz suncane, tople -w i iii jos bolje, u stakleniku. De,,--=0 se grozde obicno dijeli na slatko, lO'..!:Skatno i »vinsko«. Slatko najranije 1'1,- - va: muskatno je najukusnije i ;:;--::-=,-a sljedece, a »vinsko« je obicno - g okusa, ali je snazna rasta i dozno. »Vinsko- desertno grozde je samooplodno i oprasuje ga "':.:; _ ali sb rucno oprasivanje pre-I _: je kada se uzgaja u zasticenom :r:s:oru (vidi desno).

'-;es-ro

- of _: no je toplo, zasticeno, suncano 'IT :':-0 bez rnraza u vrijeme cvatnje. - ra loza treba poprilicno plodno, _:, __ ocjedito tlo s pH 6 -7,5. Izbjega"'-:' sadnju na vrlo bogatim tlima jer osnazuje vegetativan rast na stetu : :.:o\-a. Vazno je dobro ocjedivanje, - vinova loza ne podnosi mokra tla: ;.:ooljsajte tlo ili, prema potrebi, pos__ .i drenazni sustav (za pojedinosti

vidi TLA I GNOJIV A, »Popravljanje odvodnje«, str. 623).

U hladnim predjelima vinova loza koja se uzgaja na toplim, suncanim zidovima daje uglavnom dobre urode, ali se ne moze usporedivati s kvalitetom loze uzgojene u zasticenu prostoru . Rane kultivare trebali biste upotrijebiti za uzgoj uza zid da biste potkraj Ijeta dobili desertno grozde. Vinovu lozu poduprite vodoravnim zicama i ucvrstite ih vezicama za lozu 2,5 - 5 em od zida.

Vinova se loza obicno uzgaja na viastitu korijenju, osim u podrucjima gdje postoji opasnost od stetnika Phylloxera (vidi »Stetnici i bolesti«, desno). U tom slucaju potrazite savjet 0 tome koju biste podlogu trebali upotrijebiti u svojem kraju. Upotreba podloge ima i druge prednosti, npr. bolju podnosljivost visokoga pH iii mokroga tla te obuzdavanje prebujnoga rasta.

Sadnja

Prije sadnje temeljito pripremite tlo, U siromasnim i pjeskovitim tlima na dno rupe za sadnju stavite okrenute busene trave te dosta zreloga stajskog gnoja iii komposta. Povrsinu ucvrstite i dobro zalijte. Sadnice gologa korijena posadite zimi, a kontejnerske sadnice mogu se saditi cijele godine. Za sustav jednostrukih kordonaca sadite na razmak od najmanje 1,2 rn, a za dvostruke ili »U« kordonce na dvostruko vise; »ruke« visestrukih kordonaca trebale bi biti na 60 cm razmaka.

Uobicajena njega

U vegetaciji za suha vremena redovito zalijevajte. Osobita njega potrebna je lozi koja raste uza zid, jer se mozc nalaziti u »kisnoj sjeni«. Male zadrzava vlagu. Kada se razviju bujne mladice, svaka 2 - 3 tjedna prihranjujte gnojivom koje je bogato kalijem; ako je rast slab, umjesto toga dodajte dusicno gnojivo. Cim plodovi pocnu dozrijevati, prihranu prekinite.

Da biste dobili najbolju kvaiitetu grozda, kod sustava kordonaca na okomitoj stabljiei (iii »sibi«) na svakih 30 em ne ostavljajte vise od jednoga grozda. Jos vrlo rano uklonite grozdice koji se nalaze izmedu. Da biste dobili

Jijepo oblikovane grozdove s krupnim, ravnomjerno rasporedenim bobicama, morate ih prorjedivati. To ce smanjiti i pojavu plijesni. Bobice ne dodirujte jer im rnozete pokvariti masak, Nekim kultivarima treba i drugo prorjedivanje da bob ice mogu dalje debljati.

Stetnici i bolesti

Vinovu lozu napadaju stitaste usi (str, 648), vinova pip a (str. 645), ose (str. 646) i siva plijesan (Botrytis) (str. 658). U zasticenom prostoru poteskoce mogu stvarati crveni pauk (str. 646), stitasti moljei (str. 646), ervci (str. 646) i pepelnica (str. 658).

Trsov usenac ili filoksera (Phylloxera) ozbiljan je stetnik u toplim krajevima. Kukci nalik usima napadaju korijenje europske loze; na listovima se mogu stvarati siske. Napad uzrokuje krzljanje i cesto je poguban. Malo je mogucnosti suzbijanja, iako upotreba otpornih podloga i otpornih hibrida uvelike smanjuje ovu pojavu. Vinovu lozu zastitite od ptica mrezama (vidi »Zastita od ptica«, str. 427).

Uzgoj u zasticenom prostoru

U hladnim krajevima vinovu lozu uzgajajte u stakleniku, najbolje s grijanjem. Mogu se uzgajati i ostale biljke sa slicnim zahtjevima glede temperature i vlage. U stakleniku koji je naslonjen na zid vrlo je korisna top lin a od samoga zida, osobito kada je grijanje slabo iii ga uopce nema. Najbolji su staklenici s mogucnoscu gornjega i postranoga pro-zracivanja,

Tlo mora biti vrlo plodno. bez korova i dobro oejedito, s pH 6 - _ -_ Postoji li drenaza, ona mora hili na - em. jer vinova loza ima duboko korijenje. Sadnja je kao i kod loze na orvorenom,

Sadite Ii lozu izravno uza traznji zid iii stakleni zid, oblikujte je oa potpornju od zica koje su udaljene 2_ em od stakla. Sadite li 10m u samostojecem stakleniku. sadnicu posadite uz jedan kraj, pa je oblikujte na zici uz krov. Za vise pojedinosti 0 uzgoju vidi »Uobicajena njega«, gore. Svrdlom za tlo rnozete provjeriti kolicinu vlage u zemlji.

Za prva zalijevanja u vegetaciji upo-trebljavajte mlaku vodu.

Oprezno prozracujte; zimi prozraeivanje mora biti najjace da biste lozi 09- gurali potrebne niske temperature (radi »hladenja«).

Potkraj zime prozracivanje posv smanjite; tako cete potaknuti fast. Da biste odrzali ravnomjerne temperature.

.... ?' ...... ...,. ... nX;~'n ..... ~Q .......... ~1'lr.AA,1~ta " ... .on .. u:"'nC't;;..;_~

}'lULIUlvJVOllJ'-' !-'luU5VUUJl"-' l'.l ..... li.l"\"O~

uvjetima. Uvijek se preporucuje lagaoo prozracivanje, a dovoljna kolicina taptine potrebna je u vrijeme cvatnje za bolje

PRORJE8IV ANJE GROZDOY_-\

.... 1 K:l~ sic ~-:eF":'.;.=E5=

rezmske ad ~ • - ~

2 vilicestim stepicem iii skersms odrezitc nepotrebne bobice. Prorijedeni grozd trebeo bi bid SID na vrhu, a suiavati se prema dolie.

1

fuscat of Alexandria' (bijelo}lu 'Trebbiano (bijelo) Vi

LEGENDA Mu muskatno SI slatko

462

'Muscat of Alexandria'

~ ..

Postrane izboje koji su se stvorili skratite nfl 1 i::Jlt-j nl1n

Otrgnite sve cvjetne kitice koje su se stvorile na postranim izboiima.

Svaki postrani izboj skratite kada dosegne duiinu od 5 ili 6

PE:"J,-\CICE

Postrane mladice skratite na 5 iii 6 lis.ova, a izboje drugoga reda na 1 list, sao i prvoga ljeta. Uklonite sve cvjetne utice, Lozi nemojte dopustiti da rodi sve do 3. godine.

Trece zime skratite provodnicu za 213 covoga izrasta i da bi se stvorile mladice s rodnim izbojima, sve postrane izboje ,.' atite do jednoga jakoga pupa. [obicajeno orezivanje Uobicajeno +ezivanjc provodite od 3. godine. U ::oljece na svakom rodnom izboju .stavite 2 mladice, a ostale otrgnite. Od '= dvije ostavite jacu kao rodnu, a slabi.; skratite na 2 lista i ostavite je kao =jensku, u slucaju da se ona rodna '-teti. Ljeti, kada se razviju cvjetni grozj_ i. na postranom izboju ostavite sarno

aajbolji, a ostale odrezite, Izboje ,£'1Itite na 2lista iznad grozda. Sve izbo,,~ soji ne nose grozdove skratite otpri.xe na 5 listova, a sve izboje drugoga -::-.3 na llist.

Svake zime s glavne provodnice uklonite 213 novoga izrasta, ali kada dosegne vrh potpornja, jednom na godinu rezite je na 2 pupa. Postrane izboje rezite do 1 jakoga pupa. Ako kasnije sustav rodnih izboja postane pregust, vocarskom pilom otpilite neke dijelove, iii ako na sibi ima previse rodnih izboja, neke od njih posve uklonite. Rodni bi izboji trebali biti na razmacima od 22 do 30 cm. Sibe odvezite od zica i savinite ih na polovicu njihove duljine, gotovo vodoravno. Zimi tako neka stoje nekoliko tjedana da se u proljece potakne jednolik razvoj mladica - tad a sibe zavezite uspravno.

Dvostruki kordonac On se moze ljeti oblikovati s 2 vodoravne mladiee. Sljedece zime svaku od njih skratite na 60 em. Sljedece go dine produzetke tih siba zavezite uspravno - to ce biti »ruke«, Svaku ruku oblikujte kao jednostruki kordonae.

, GODINA, ZIMSKO OREZIVANJE Skratite glavnu provodnieu tako da uklonite oko 213 novoga izrasta.

BRANJE DESERThOG_-\ GROZDA

Visestruki kordonac Prvoga ljeta oblikujte 2 mladiee, a zimi ih skratite na 60 em. Produzetke tih sib a oblikujte vodoravno i svakih 60 em odaberite jednu mladieu, oblikujte ih uspravno i tako stvorite zeljeni broj »ruku«. Kada se utvrde, svaku »ruku« oblikujte kao jednostruki kordonac.

Drugi nadni orezivanja Neki kultivari iz osnovnih pupova koji su ostali nakon orezivanja rodnih izboja nece stvarati prikladne rodne mladice. U takvim slucajevima kod zimskog orezivanja mozete ostaviti dulje drvenaste stabljike, a iz njih ce se razviti rodni izboji. Ostale odrvenjele stabljike skratite na 3 iii 4 pupa tako da tvore snazne mladice koje ce sljedece zime zamijeniti stare drvenaste stabljike. Ovaj postupak mozete ponavljati svake godine. Kod oblikovanja desertnoga grozda moze se upotrijebiti vecina drugih sustava pomladivanja (pojedinosti 0 sustavu dvosfruki Guyot potrazite u

Izbjegavajte dodirivanje plodova. da im ne pokvarite mesek, Svaki grozd odrezite s peteljkom i »drskom«: ona se sastoji od drvenaste stabljike koja je sa svake strane grozda duga 5 em.

ODRASLI JEDNOSTRUKI KORDONAC, LJETNO OREZIV

,--------

Ako na nekoj

postranoj grani nema grozdova, skratite je na 5 iIi 6 listova.

Postrane izboje skratite na 1 jaki pup.

Na svakom rodnom izboju stvore se mladice, prorijedite ih tako da ostanu 2; jedna ce biti gla vni postrani izboj, a druga pricuv«.

-' :>Rf\SLI JEDNOSTRUKI KORDONAC, ZIMSKO OREZIV ANJE

;~ flavna provodnica ========~ik--,!""------.J~!P vrh potpornje,

- To- wast skratite na 2

Odveiite granu, pa gornju polovieu zaveiite u gotovo vodoravan poloiaj.

Ako su rodni izboji postali pregusti, vocetskom pilom otpilite suvise): drva.

Sve kriljave cvJetne kitice otrgnite i ostavite ne vise

od 1 po izboju.

VISESTRUKl KORDO_ 'AC

'-'~~:." :,~,,;.

Visestruki kordonae moie se oblikovati 5 onoliko okomitib sib« koliko to prostor dopuste. Kada se utvrdi, svaka se »iuke« orezuje kao jednostruki kordonac.

UZGOJ VOCAKA

obicno samooplodni i oprasuju se vje rom. Prije sadnje iskopajte jarak , potporne stupove. Jednostruku zie stavite 38 em iznad tla, a dvostruke Zie na 75 em i 1,2 m. Svaku dvostruku Zie obavijte oko stupa u obliku osmic Jednogodisnje iii dvogodisnje sadnie sadite zimi na razmake od 1,5 do 2 'm. redove razmaknute 2 m.

odlomku »Orezivanje i oblikovanje:

Sustav Guyot«, vidi str. 465).

dinosti vidi »Grozde za vino: Razmnozavanje«, str. 466, i »Okuliranje«, str. 432).

PREPORUCLJIVO GROZBE ZA VINO

Berba i skladistenje

Odrezite iii otkinite dio listova tako da sto vise sunca dode do grozdova koji dozrijevaju. Grozdove rezite s kratkim dijelom drvenaste stabljike - s »drskorn«, Plodove smjestite u posudu s mekanom tkaninom tako da se ne ostete i da masak ostane netaknut.

Grozdovi se mogu cuvati 1- 2 tjedna na sobnoj temperaturi tako da im se ostavi dulja »drska«, Jednu stranu drske uronite u vodu, u duboku posudu s uskim grlom, tako da grozd iz nje visi.

Rano

'Dunkelfelder' (crno) 'Huxelrebe' (bijelo) 'Madeleine Angevine 7972'

(bijelo) Du

'Madeleine Sylvaner' (bijelo) Du 'Ortega' (bijelo) Du

'Precoce de Malingre' (bijelo) 'Regner' (bijelo) 'Reicbensteiner' (bijelo) 'Siegerrebe' (zlatnozuto) Du

'Siegerrebe'

Grozde za VIllO

Grozde za vino uzjaja se u krajevima s dugim, suhim i suncanim Ijetima te tlirna prikladne vlaznosti. U hladnijim krajevima uz tople zidove iii u zasticenom prostoru uspjesno se uzgajaju rani i srednje rani kultivari.

Uobicajena njega

Uklonite sve korove i u susnim uvjetirn zalijevajte da se mlada loza moze utvrdit Rodne trsove zalijevajte sarno prilikoi suse, jer previse vode smanjuje kvalitet grozda, Na pocctku proljeca uravnotef nim gnojivom napravite laganu godisnj prihranu, a sljedecih godina primjenjujt kalijev sulfat. Da biste nadoknadi nedostatak magnezija (str. 651), folijarn

Mjesto i sadnja

Prikladna je vecina dobro ocjeditih tala s pH 6 - 7,5. Prije sadnje ocistite korove. Upotrebljavaju se podloge kao i za desertno grozde (vidi »Desertno grozde: Mjesto, str. 461«). Cvjetovi su

Razrnnozavanje

Vinova se loza moze razmnozavati zrelim reznicama iii cijepljenjem (za poje-

Srednje rano 'Bacchus' (bijelo) 'Domfelder' (crno) Du 'Kernling' (bijelo)

'Leon Millot', sin. 'Kuhlmann' (crno) Du

'Muller Thurgau', sin.Riesling Sylvaner', 'Rivaner'

VINOV A LOZA, DVOSTRUKI GUYOT

1. GODINA, ZIMSKO OREZIVANJE 1. GODINA, LJETNO OREZIVANJE

'Muller Thurgau'

'Pinot Meunier', sin. 'Meunier', 'Mullerrebe', 'Schwarzriesling', 'Wrotham Pinot' (crno)

'Pinal Noir', sin.

Spatburgunder' (cmo) 'Rondo' (crno) 'Schenburger (bijelo)

'Seibel 13053', sin. 'Cascade.'. (crno) 'Seyval Blanc', sin. 'Seyvellard

5276' (bijelo)

'Triomphe D' Alsace' (crno) Du

Kako se provodniea razvija, lagano je veiitc za uspravan kolae pomocu cvoie u obliku osmiee.

Nakon zimske sadnje skratite lozu na 15 em od razine tla. Ostevite najmanje 2 zdrava pupa.

Uklonite sve konkurentske mladiee koje se razvijaju ispod glavne provodniee.

Kasno

Kasni kultivari koji dozrijevaju na otvorenorn sarno u podrucjima s pouzdano toplim ljetirna

2. GODINA, ZIMSKO OREZIV ANJE

2. GODINA, LJETNO OREZIV ANJE

'Black Hamburgh'

'Black Hamburgh', sin. ~biava Grossa' (crno) Du 'Chardonnay', sin. 'Pinot

Cbardonnay' (bijelo) 'Cbenin Blanc' (bijelo)

. Gewurztraminer' (bijelo) 'Pinot Gm' sin.

'Grey Burgunder', 'Rulander (bijelo) 'Riesling' (bijelo)

'Sauvignon Blanc', sin. 'Blanc Fume', 'Quinecbon', 'Sauvignon Fume', 'Sauvignon Jaune' (bijelo)

'Scheurebe' (bijelo) 'Schwyler' (crno) Du

Provodnieu skratite otprilike na oko 38 em iznad razine tla, uz samo dno zice. Ostavite 3 dobra pupa.

razvijaju; sve 3 zajedno lagano zevezite za sredisnji kolae.

Sve ostale izboje odrezite usporedno s provodnieom.

LEGENDA

Du i za desertnu upotrebu

464

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->