1

Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god.
Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović,
Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanović i Jov (kod Nove
Varoši).
Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žabljak, Duži,
Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska
varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske
Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolašinska i Rudine Piva)
Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kuči) su od tamošnjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u
Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god.
Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima
Abario, Gornja Lastva
Abat, Kotor, Herceg-Novi
Abadžić, Podgorica 1436. god
Abdagić, Mateševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima
Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari
Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelopavlići) i kao: Kovačević
Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska)
Abdiesić, Budva, po nahočetu
Abdios, Prcanj (Boka Kotorska)
Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i
Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Brštevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane;
Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i
ADIĆEVIĆ
Abdićević, Pljevlja (1849.god) i kod Pljevalja kao: Abdić
Abdović, Podgorica u Vranju (Zeta), ogranak Ivezića iz Gruda; Tuzi; Lastva (Tivat)
Abdol, Ulcinj 1910.god.
Abdomerić, Podgorica, porijeklom su iz Anadolije (Turska)
Abdomerović, Podgorica, Skadar i Sarajevo, porijeklom su iz Kuča. Bili u Ćeklićima (Cetinje),
drugi ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje)
Abdul, vidi Arap
Abejević, Polica (Bjelopavlići), pa se jedni prozvali KOVAČEVIĆ, lokalno prezime
Abović, Lastva (Tivat), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Nikšić
Abrae, vidi AVRAM
Abram (ABRAE, ABRAHAM i HABRAHAM), u 12.v. i kasnije u Baru, Kotoru i crnogorskom
primorju. Jedni su se iz Kotora preselili u Dubrovnik
Abramerović, Nikšić
Abramovići, negdje Avram i Avramović, grana Orlovića; Bjelice (Cetinje), porijeklom s Kosova,
od njih su odseljeni u: Peroj (Istra) od 1657. god. Jedno vrijeme su živjeli u Čarađu (Golija); od njih
su: Radinović u Zeti i Kankaraš u Goliji i drugim mjestima, kao: Bjelica u Oputnoj Rudini
(Nikšić), a odatle su se jedni preselili u okolinu Stoca i Nevesinje (Hercegovina), vidi: Bjelica; Tisa,
Duga, Granice, Rastoka i Nikšića (Nikšić), ovdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); kod Rijeke
Crnojevića; Bijela (Boka Kotorska); Orahovice (Kotor); u područnoj Trebesini i kao: Avramović;
potomci Avrama iz Golije (Nikšić); Stanjevići (Budva); Podgorica
Abramovići (Radičevići), bratstvo u selu Vukovu Podu
Abrah, Kotor 1355.god
Abraham, vidi: ABRAM
Avdal, -i: vidi ABDAL
Avdalović, Vladimir (Ulcinj); Oputne Rudine (Nikšić) 1871.god.; Stepen i Pržine (Gatačko polje),
isti su iz Nikšića

2
Avdija, Sukobin (Ulcinj)
Avdijić, Crhlja i Gotuša na Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Čelebica, doseljenici od Kolašina; kod
Bistrice (Bijelo Polje) i kao: ADIĆEVIĆ
Avdic, Zukva, Rudine i Božurov Do (Piva), ogranak Babića doseljenih iz Zlatnog Bora (Zatarje);
Šaranci (Drobnjak), potomci Šaranaca iz grupe Vlastelinovića, porijeklom iz Plane (Bileća). Jedno
vrijeme su boravili u Plani (Kolašin). Od njih su odseljeni u Never Taru (Pljevlja) i Gacko
(Hercegovina); Berane; Sipanje i Bistrica (Bijelo Polje); Podgorica; Vranj (Zeta); Vladimir (Ulcinj);
u Herceg-Novom i u Nikšiću od Bileće; Plana (Bileća), srodnici Parežanima u Zarečju (Trebinje),
vidi Abdić
Avdići (sa Babićima), bratstvo u selu Krivači Šabotinoj (Hercegovina)
Avdović, u Vranju (Zeta) i u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); od njih su u Nikšiću i u područnom
Busku, Podgorici; u Pljevljima dva bratstva nesrodna; Nefer Tara (Pljevlja)
Avdomerović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici
Avdul, -i, Braiša (Ulcinj)
Avezić, Podgorica 1739. god.
Averagić, Plav
Aver (i kao: Averić, Aferić, Faver, Afer), ogranak Kalezića iz Slatine (Bjelopavlići), potomci
Ilije, od njegova brata Boška Boškovića, od Kaleze Kalezića i Kalića. Podgorica, Skadar,
Berislavci (Zeta), Žabljak na Skadarskom jezeru, u Ulcinju kao: Averić, u Ljeskovcu (Bar) kao:
Afer, u Baru su se jedni prezivali: Faver; vidi Kalezić
Averić, vidi: Aver
Avičić, Bar 1874. god.
Avram, Bjelice (Cetinje), jedni se preselili u Uzlup (Zlatni Bor - Zatarje). Od njih su u Pivi (Stara
Crna Gora); vidi: Avramović; u Boki Kotorskoj 1349. god.
Avramov, Donja i Gornja Orahovica (Kotor); Kruščica (Donji Banat) i kao: Šinžar (= Mihajlov),
porijeklom iz Crne Gore
Avramović, vidi: Abramović, u Maloj Crnoj Gori (ušće Sušice u Taru) iz Uzlupa (Bikebići) - Foča;
Duga (Žabljak) iz Bučja, Kaludđe i Gođepnje (Pljevlja), doselili su se iz Krnjače (Drobnjak),
porijeklom su iz Bjelica (Cetinje); Trebesina kod Risna; Aluge (Žabljak) jesu iz Bučja (Pljevlja)
kao: Džakovic; Trebesina (Boka Kotorska), ranije: Abramović; Nikšić, doseljenici sa Oplenca
(Sumadija); Gornja Orahovica (Kotor), doseljenici iz Golije (Niksic); Stanjevici (Budva);
Podgorica; Preseljeni od Bijelog Polja u Lipovicu (Jasenice) u Srbiji; Ljupljoje (Valjevo) iz Pive;
Podgorica; Cetinje; Cuce (Cetinje), srodni Andrićima; Golubovci (Zeta); Bašče (Rožaje), vidi:
Garović; Migovac (Šumadija) iz Drobnjaka; od Nikšića u Tulež; u Slatini i Drlupima u šumadijskoj
Kolubari jesu iz Bihora (Bijelo Polje). Od njih su u Kolu (Bar): Avramović (Dokić), Sirković i
Oputić
Avrić, Cuce (Cetinje); u Podgorici su iz Bjelopavlića
Avruz, Brajkovac (Šumadija), porijeklom iz Rovaca; Ogranak Zimonjića, kasnije Radisavljević
Avruz, bratstvo u selu Dragijevići
Avruzović, Cuce (Cetinje)
Aga Mitrov, predak bratstva Ćosovići
Aganović, Pljevlja 1869. god.
Agić, Herceg-Novi; Ulcinj 1858. god.; Podgorica; Pljevlja 1905. god.; ogranak Zejnelagića u
Rožaju, doseljenici iz Kuča (Podgorica)
Agnić, Lepetane (Boka Kotorska)
Agović, u Herceg-Novi; Nikšić; Podgorica i Golubovci (Zeta); Vrbica, Orahovo i Tucanje (Bijelo
Polje); Golubovci (Zeta), Tuzi i područna Vladnja, od njih su Agovići u Skadru. Agovići iz okoline
Plava su potomci Novaka, ranije Pašović, rod: Muminovića (Perkovića), Ademovića i
Domazetovića (iz Katunske nahije), odakle su navedene porodice. Rožaje, jedni su ogranak
Kurtagića, porijeklom iz Kuča, a drugi porijeklom iz Klimenta (Albanija). (Po nekim mišljenjima
oni su istorodni)
Agostin, -i, Pistule (Ulcinj)

3
Agram, u Nikšiću i Podgorici, porijeklom su iz Kuča, vidi: Agramović
Agramović, Straševina (Nikšić) i kao: Agram
Agunović, ogranak Begovića u Zeti
Adam, u Antibaru (Stari Bar) 1332. god.; Kotor 1349. god., kasnije kao: Adami u Boki Kotorskoj
Adami, vidi: Adam
Adamis, 15. v. u Kotoru
Adamo, i kao: Adamović, Kotor 15. v.; Zaton, Boturici, Kostanica i kod Bistrice (Bijelo Polje),
jedni kao: Adamović; iz grupe Kurepa u Drobnjacima, ogranak Veselića (Šabovića), većinom
iseljeni; Podgorica, srodni Mulinovićima
Adamović, Ulcinj 15.v.; u Tuležu (šumadijska Kolubara), vidi: Avramović; Zeta, srodnici
Muminovića; vidi: Adamo; u Grnčarevu (Bijelo Polje) jesu od Kurepa iz Drobnjaka
Adarkučević, Podgorica iz Kuča
Adac, i, Herceg - Novi
Ademagić, Rožaje, doseljenici iz Kuča
Ademaj, Zuos i Oblik (Resulaja) Primorska Krajina
Ademović, Rožaj, ranije: Bećiragić, porijeklom iz Klimenta (Albanija); Zatrijebač (Kuči). Od njih
su u Podgorici, jedni i kao: Bankanj; u Golubovcima (Zeta), vidi: Agović u Golubovcima
Adilović, Kričak (Pljevlja), grana Macana; predio Bistrice i Rasova (Bijelo Polje)
Adićević, vidi: Abdić
Adović, pominju se u Baru 1889. god.; Bes (Donja Krajina); Nikšić
Adram, Podgorica 1435. god
Adrović, Podgorica, i (kao: Hadrović) iz Gruda (Tuzi); drugi iz Spuža, došli iz Berne Lavice
(Zeta); od njih su: na ostrvu Tinos (Grčka), u SAD i Grčkoj; Ceklin (Rijeka Crnojevića); takođe, od
njih su u: Vrbici, Reževicima (Paštrovići) i Sipanji (Bijelo Polje), Sjenici i Prištini. Jedni i kao:
Andrović. Srodnici su Pajkovića, Popovića, Tomaševića i Veskovića u Lužacu i Petnjici
(Berane); iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) i u Bjelopavlićima; Zatrijebaču (područje Kuča), kod
Berana i u Bihoru (Bijelo Polje); u Paštrovićima ogranak Mikovića
Adrovići, staro bratstvo u Progonovićima
Adrojević, Luge (Berane); Ćeklici (Cetinje), grana Marojevića
Adrojevići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima
Adum, i kao: Milat, Herceg-Novi
Aćemataović, Herceg-Novi, po nahočetu
Ažić, Novo Selo (Herceg Novi)
Azanac (Vukajlović), Lužani (Zeta), srodnici područnim Novalićima; u Podgoricu su došli iz Zete
Azanja, -ac, iz Šekulara, grana Vasojevića, u Ozriniće (Nikšić), pa u Azanje (Bijelo Polje)
Azariavić, Herceg-Novi 1701. god.
Azganović, Nikšić; Lužani (Zeta), pa prešli u Bijelo Polje; u Podgoricu, pa u Sarajevo, u Carigrad
došli iz Azije
Azemović, kod Rožaja
Azimal, Bar 1853. god. Jedni i kao : Azimali
Airović, Nikšić
Ajanović, Potpeće i Bučje (Pljevlja), ogranak Dragutinovića. Početkom 18.v.jedni su se preselili
kod Valjeva
Ajvazović, Potpeće (Pljevlja)
Ajdanić, ogranak Radulovića u Šekularima i Lubnice (Vasojevići). Od njih su se preselili u Peć i
Prištinu
Ajdarkučević, iz Kuča preseljeni u Mahalu (Zeta); u Podgorici ogranci iz Azije: Vranić, Ruhonić;
Alunovići, Begovići i Kubasičići
Ajdarović, Kosići i Slatina (Bjelopavlići), ogranak Popovića; Oblik i Kosići (Primorska krajina);
Ogranak Hajdarpašića u Lozni i području Bistrice (Bijelo Polje)
Ajdarpašić, i kao: Hajdarpašić, Lozna, Lozice, Ivanje, Zaton, Radulići i Rasova (Bijelo Polje);
Nikšić

4
Ajdinović, Donja Ržanica (Berane)
Ajduković, i kao: Hajduković, Cetinje; Bar 1884. god
Ajković, ogranak Mojanovića u Zeti i Podgorici. Doselili se ispod Mojana, a ondje "iskraj
Kosova", jedno vrijeme živjeli u Vraki (Skadar) i kasnije: Ajković=Aljkaj=Lajko i Stano; od njih
su u Zeti: Ajkovići, Đuretići. Ostali su u Vraki: Ajković - Đukić
Ajkunić, u Podgorici; Bijelo Polje; Nikšić; Berane
Ajrović, Višnjića Do (Golija) i Nikšić. Od njih su doseljeni u Sjenicu (Raška)
Ajcić, Bijelo Polje
Ajčević, Sušćepan i Morine-Boka Kotorska; Herceg-Novi
Akanja, Akanja (Gusinje)
Aksalić (Haskalić), Plav i područni; Skić, Brezovice i Prnjavor, došli iz Kolašina 1880. god., Luge
i Murino, gornje Polimlje
Akšabanović, Podgorica iz Gruda (Tuzi), ranije: Liković, kasnije: Lekić, srodnici Ivezića
Alap, Nikšić
Alibašić, Vranj (Zeta)
Alabetović, Pljevlja 1854. god
Alaga, Bar 1907. god.
Alagija, Budva
Alagić, doseljeni u Podgoricu iz Pipera
Aladin, bratstvo u Očinićima (Cetinje) i Podgorica
Aladinović, Žabljak na Skadarskom jezeru
Alajbegović, Pljevlja 1854. god.; Žureni i Lahoče (Bijelo Polje)
Alajić, Ulcinj
Alamango, Ulcinj 1363. god.
Alamani, Alamano i Alamanče, ulcinjska vlastela u 14.v.
Alamano, vidi: Alamani
Alamanče, vidi: Alamani
Alat, i, Bar 1907. god., Luge (Gornje Polimlje)
Alac, vidi: Marković = Markovac
Alačević, Herceg-Novi
Albanez, Cetinje; Herceg-Novi 1720.god.
Alberti, Cetinje
Albertin, i, Herceg-Novi
Albiani, Paštrovići 1685. god.
Albijanić, Budeč i Bučji Do u Oputnoj Rudini (Nikšić). Oni su iz grupe Jokanović, s područja
Bileće. Vidi: Dutina, Jokanović; iz Morače su se preselili u Gajtan (južna Srbija)
Albijanići, sa Vučjeg dola i Baljaka porijeklom su iz Bara Radovića - Morača i potiču od
Lakićevića. Sa Vučjeg dola su se početkom 20. vijeka odselile neke porodice i nastanile kod
Kuršumlije (Južna Srbija), selo Zebice (Đavolj Varoš). Od tih porodica su Albijanići u Podujevu,
Prokuplju, Nišu, Kragujevcu, Beogradu i Novom Sadu.U Zebicama više nema Albijanića.
Albić, Herceg-Novi, po nahočetu
Alegret, a, Kotor 1565. god.
Aleksandrić, Kuči
Aleksin, Srpska Crnja (Banat). Jedna od 13 porodica iz Crne Gore. Vidi: Arsen i Markov
Aleksijev, Berane 1882. god.
Aleksići, na Pošćenje (Žabljak), došli iz istočnih Banjana 1612. god. kao: Kosorić, a kasnije:
Abazović (Omakalović). Od njih su se odselili: 1) u Bosnu, 2) u Novu Varoš kao: Jovanović;
Vidne (Miruša) i Podvrš (Nikšić); kao: Aleksići iz Maline, Zariječje Trebinjsko. Pripadaju grupi
Mališevaca iz doline Trebišnjice i sa Volujka, Nikšić, od njih su - u područnoj Goliji (Gosliću),
Kolesko (Hercegovina), Bogdašićima (Bileća), Ograđevici kod Gackog kao: Kovačević, Dulići
(Gacko) i kao: Mandić iz grupe Mališevci, u Bijelom Polju kao: Pantić, Kotor i Mostar, Drakule
kod Foče, Čepelica (Trebinje) i kao: Janković, Dubočani (Bileća) i kao: Krnja. Neki njihovi su u

5
Vratnici i Davidovićima (Herceg-Novi); a u nekim mjestima kao: Ćorović, Dedijer i Šupić; ima ih
u Nikšićkom Prekovođu, Dragovoljicima (Nikšić). Posebni su u Zalazima, Njegušima kod Cetinja,
od njih su 1621. god. jedni prešli u Brajice iza Budve i Podostrog kod Budve, a jedni odatle u Kotor.
U Budvi 1413. god. i Godinju (Crmnica); Cetinje; Pršno (Budva); u Prčanj u Boki Kotorskoj, kao:
Danilović, došli iz Mokroga (Šavnik); jedni Aleksići su se tu doselili iz Uskoka (Žabljak); Šekulari
(Berane); oni su i kao: Šavnik iz Tušine (Šavnik); Lijeva Rijeka (Podgorica), jesu iz grupe
Lopoćana; od Plava, srodnici Radenovića, preselili su se u Kačarnik kod Rožaja; Podgorica;
Rovca; Lalovići kod Bijelog Polja, doseljenici iz Bjelopavlića; Guberevac (Kragujevac), porijeklom
su iz Vasojevića; Potarje 1688. god.; Crmnica 1504. god., jedni odatle predju u Maine kod Budve;
od njih 1783. god. odu dalje; Paštrovići, kao: Paštrović 1355. i 1610. god. Prvi i kao: Paštrić i
Paštrovik, a drugi su najbliži Novakovićima; u Resnik (podnožje Avale) kao: Stanojlović,
porijeklom od Podgorice; u Knić (Kragujevac) došli su iz Pive; od Alekse
(Damjanovića=Blagojevića) do poslije 1890. god. prozovu se Aleksić, preci su od Grahova
(Nikšić) dosli u Lokavice (Gacko), pa u Bukovo (Piva). Od Alekse Blagojevića iz Pive došli su u
Raškovice (Mišići), Podrimlje. Od njegova sina Alekse: Aleksić, drugog: Reljić i trećeg: Vukota,
vidi: Blagojević, iseljeni u: Uskoke (Nikšić), Šipačno, Foču, Prokuplje, Prčanj (Boka Kotorska) i
Metohiju, vidi: Udovičić
Aleksići, bratstvo u Brčelima
Aleksići, staro bratstvo Cetinjskog plemena
Aleksići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka
Alempijević, od Pljevalja su se odselili u Dragačevo (Srbija)
Alemilić, Rudo Polje (Plav)
Aletić, ogranak Kovačevića u Vasojevićima
Alefedić, Pljevlja
Alefendić, Pljevlja 1869. god.
Aliadžić, Kolašin u 18. v.
Alibalić, (Alković) Podgorica iz Azije; Goričani i Golubovci (Zeta) i Žabljak na Skadarskom
jezeru, u područne Muriće i u Skadar
Alibašić, kod Novog Pazara su iz Kuča, jedni i kao: Suvodolac; Murići (Donja Krajina); Golubovci
i Vranj (Zeta); Sipanja i Zaton (Bijelo Polje)
Alibrailović, Rakuši (Ulcinj)
Alibraimović, Rakusi (Ulcinj); vidi: Barjaktarović, Kacić i Ramušić
Alivodić (Alivojvodić), oni su od Alivojvodića, od vojvode koji je došao iz Banjana (Nikšić),
naseljeni u Golubovce (Zeta),pa jedni otišli u Podgoricu (neki vojvoda došao iz Banjana), srodni
Palaićima (ili Peričićima?) i Lisičićima; od njih su: Mustafagić; Berane i Novi Pazar, vidi: Senić
Alivojvodić, vidi: Alivodić
Alivolić, Žabljak na Skadarskom jezeru
Alivragić, Miljevići (Gusinje), doseljenici iz Kuča
Aligrudić, Balabani (Zeta) porijeklom su iz Grude (Hercegovina) i doselili su se u Ćepetiće
(Lješanska nahija-Podgorica), a odatle su se prije 1700-te godine preselili u Zetu. Njihovi rođaci su
Šikmanovići u Ponarima i Bojanići u Lješanskoj nahiji od kojih su Bojinovići u Vranjini na
Skadarskom jezeru. Aligrudići su se bratili sa bratstvom Vukovića iz Balabana. Navedeno je
objavljeno u knjizi BRATSTVO ALIGRUDIĆA IZ ZETE
Alijagić, Ulcinj; Paučina, Rožaj, doseljeni iz Gaša (Đakovica), ovi su iz Hota (Tuzi)
Alijaj, Podgorica
Alijerić, bivše bratstvo u Dupilu
Aliji, Rožaje
Alijkić, vidi: Alijć
Alijć, Ulcinj, ogranak Vučkovića iz Kunje (Bar), tu su doseljeni iz područnih Mikulića, jedni kao:
Alikić;
Alikić, vidi: Alijć
Alikinović, Herceg-Novi, po nahočetu

6
Alilagić, Spuž (Bjelopavlići)(u 18.v.). Oni su iz Bosne; Zeta
Alili, Nikšić; Herceg-Novi
Alilović, ranije: Mican i kao: Bošković, iz Pive u: Prenćane i Vergaševiće (Pljevlja); Podgorica; iz
Cuca (Cetinje) preselili se u Štitarice (Kolašin) i jedni odatle u Gornji Sutivan, Bijelo Polje, Daciće i
Ibarac; Rožaj, ogranak Dacića, porijeklom su iz Kuča
Alilujev, ogranak Lazina, srodnici: Gajin, Mijin, Martinov, Pavlov (u Kikindi), Markov i Ivin,
vidi: Markov
Alima, u Podgorici
Alimetaj, oblik u Donjoj Krajini
Alimehmetić, Ulcinj 1861. god
Alimović, Crnogorsko primorje
Alimodžić, Ulcinj
Alimpić, Piva (18.v.) jedni su se preselili u Tuđine (Valjevo), pa odatle u Srem, drugi u Šehoviće
(Zvornik) kao: Udovičić od kojih su u Bečeju (Banat): Lazić starinom iz Prizrena, vidi: Udovičić
Alimujov, Ulcinj
Alimuhović, Podgorica
Alininčić, Sijerča (Ulcinj)
Aliosman, Donji Oblik, uz Bojanu su se doselili iz Kravara (Ulcinj)
Alispahić, Bukovice (Pljevlja)
Alić, Kunje (Ulcinj), u Ulcinju begovska porodica; u Podgorici su iz Anadolije (Turska); iz Kuča
odseljeni u Osečinu (Srbija); Cetinje; Voljanici (Pljevlja); Metanjac (Bijelo Polje)
Alići, izginuli muslimani iz Bajica
Aliferović, Podgorica
Alihasanić, Ulcinj 1883.god.
Alihodžić, područje Sipanje (Bijelo Polje)
Aličković, Podgrađe (Kuči), srodnici Beganovića, preselili se u Pobretiće i područje Sipanje (Bijelo
Polje)
Alković, Podgorica, vidi: Alibalić
Alović, Tuđemili 1863. god., odseljeni u Bar, pa Kartkolu, Rastiš i Vladimiru (Ulcinj); Bar 1863.
god.; Srodnici Đurđevića u Gornjim Kučima, odakle su došli u Podgoricu
Alomerović, Lipova (Kotor); Rožaje
Alorić, Potkovac (Pljevlja)
Aloš, Kravari (Ulcinj)
Alošević, Kravari, Alošević, Rastić i Vladimir (Ulcinj)
Altić, i kao : Haltić, Rudo Polje (Plav), doselili su se iz Morače (Kolašin)
Altomanović, u sjevernim djelovima Crne Gore, i šire, vlastela u srednjem vijeku; u Herceg-Novom
1372. god
Alunović, i kao: Ajdarkučevic, Mahala (Zeta); u Podgorici i kao: Kubasičić (Ajdarkučević) i
Begović; Štoj (Ulcinj), doseljenici iz Bjelica (Cetinje)
Alunovići, muslimani u Maloj Zeti
Alferović, Bar i područno Sutomore oko 1855. god.
Alfirević, u Podgorici i Kotoru
Alfirović, Bar 1858. god.; u Podgorici i Nikšiću
Aljinović, Baošići (Boka Kotorska)
Aljović, Bar 1867. god.; Brezojevice (Plav)
Aljuca, vidi: Aljucović
Aljucović, i kao: Aljuca u Martinovićima (Trepča), Gusinje; porijeklom su iz Vukli (Albanija)
Aljušević, Jablanica i Rastoke (Rožaj)
Aljušković, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili su se od Kolašina
Amanović, Herceg-Novi
Amarlus, Kotor 1331. god.
Amatbašić, od Lješa (Albanija), doselili su se u Donju Goricu (Zeta). Jedni i kao: Ahmetbašić.

7
Najbliži su: Bolevićima, Vučkovićima i Milićima u Lješkopolju; jedni su u Podgorici
Amatbašići, muslimani u Podgorici
Amatović, Podgorica, Tuzi, Skadar, Sarajevo, jedni od 1906. god. u Carigradu, porijeklom iz
Anadolije (Turska); u Zeti (Lužani) od 1529. god.
Ambrozović, Kameno (Boka Kotorska), doselili se (1692. god.) iz Hercegovine; Đenovici, Herceg-
Novi, porijeklom iz Škofje Loke - Slovenija
Ambulija, Srbina i Igalo, Herceg-Novi
Amemujović, Dolje (Plav)
Amemulić, Koće (Kuči). Od njih su u Rudom Polju (Nikšić); kod Plava i Gusinja
Ametaj, Sukobin (Ulcinj) i Gorica uz desnu obalu Bojane, porijeklom su iz Albanije
Ametović, Kosići (Bar); Gusinje, doseljenici iz Albanije
Ametčelebić, i kao: Andrović, Bihor (Bijelo Polje)
Amzagić, Nikšić
Amzić, Ćemovsko i Donje Gostilje (Zeta)
Amidović, Zaton (Bijelo Polje)
Amidžić, Podgorica i Sutomore (Bar)
Amović, Mokro (Šavnik). Od istih su u Bosni; kod Plava i Gusinja u Podgorici i Skadru
Anadolac, Bar 1837. god
Anamal, Ulcinj 1874. god.; Donji i Gornji Oblik na desnoj obali Bojane
Anamalić, Ulcinj
Anas, Bakla, Vukli i Nikče (Tuzi)
Angeli, Kotor 1430. god., vlastela, kasnije: Anđelić
Angelić, Bijela (Boka Kotorska)
Angelinović, Bijela (Boka Kotorska)
Andabuka, Lever Tara (Pljevlja)
Andeselić, ogranak Laketića (iz grupe Novljana), grana Miličića, nastanjeni u: Komarnici
(Šavnik), Opasaonici i Krkarima (Pljevlja);
Andesilić, u Drobnjacima, Virak (Zabljak), pa jedni se preselili u Ništice (Golija), Nikšić
Andiselić, ogranak Milinića u Drobnjacima
Andić, Danilovgrad; Donja Lastva (Tivat)
Andović, vidi: Andrović
Andra, Bar 1859. god.
Andram, Podgorica 1435. god.
Andrejić, i kao: Rašić, Korita (Bijelo Polje), odatle su se jedni odselili u Kamendol (Smederevo)
Andreković, Sutomore (Bar)
Andrizo, u Zetu 1252. god. došli od Skadra
Andrijašević, iz Drobnjaka (potomci Drakule Mandića), preselili su se u Viluse, Grahovsko polje,
Kešeljevu, Gradinu i Grahovo (Nikšić), odatle jedni u Koleško i Gornje Selo (Nevesinje), od njih i:
Perić; Gornji Riječani (Nikšić), ogranak Mandića iz grupe Novljana; Nikšić i Nikšićko Prekovođe;
srodnici su im: Gojković u Mokrinama, Herceg-Novi, Lero i Kurajica u Zupcima (Trebinje) i
Graovac u Lukovcu (Nevesinje), Hercegovina
Andrijević, Šestani uz Skadarsko jezero, kao: Obradović, pa u Virpazar, a (odatle Andrija) u
Vraku (Skadar), kao:A. i u Dobri Do (Metohija)
Andrijić, Pješivci
Andrijić (=Andrić), vidi: Heraković
Andrjć, Pješivci
Andrić, Slatina (Bjelopavlići). Preselili su se u: Žanjev Do (Njeguši), Herakoviće i Bjeloše
(Cetinje), a odatle u Dubrovnik kao: Andrijić; u Bajicama (Cetinje) ogranak Stijepovića; Nikšić;
Limljani (Crmnica); Bukovica (Zeta); Paštrovići, ogranak Suđića; Pasji Potok (Nova Varoš),
ogranak Lazovića iz Kuča; Gornja i Donja Lastva (Tivat) 15. v., Kotor i Prčanj (Boka Kotorska),
došli iz Hercegovine; Mojdež (Boka Kotorska) od Nevesinja (Hercegovina); Perast (Boka Kotorska)
17. v. iz Ljubomira (Hercegovina); Baošići, Kubasi i Krtole (Boka Kotorska); Dobrota, Lepetane,

8
Prčanj i Rataševina (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine; Muo i Perast (Boka Kotorska) u
17. v. doselili se iz Ljubomira (Hercegovina); u Kotor i: Andronenos; Perast 1436. god.; jedni su se
iz Crne Gore odselili u Vrpolje (Trebinje) pa odatle u: Trebešu (Nevesinje); Herceg-Novi; Visoko i
Uprale (Bosna); Perkov Do iznad Velestova (Cetinje), odatle u Gruže (Primorje); Prediši (Bjelice),
Cetinje, grana Orlovića (od vojvode Bjela), predak Andrija prozove se Kankaraš, srodnici:
Vukovića, Crvenica i Mrvaljevića. Od njih su u Peroju (Istra), Prokuplju, Lebanima i Leskovcu
(Srbija), sa tim prezimenima su i u Goliji (Nikšić), a u Hercegovini kao: Damjanac, Lalović,
Manojlović i Tepavčević u Kazancima (Golija), Goranović i Stanjević. Vidi: Orlović i
Martinović, Bajice (Cetinje) i kao: Stijepović; ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić), pa kod
Ljubovije i Bajine Bašte (Podrinje); Mataruge (Pljevlja); Grdovići i Mala Gorana (Ulcinj), potomci
Andrije, doseljenika iz Mikulića (Bar); Bukovci (Zeta) i kao: Drakić, Kovačević, Radičević =
Andrić i Andrić = Bakić
Andrijići (Andrići), bratstvo u Herakovićima
Andrići, izumrlo bratstvo u Njegušima
Andrići, bratstvo u Predišu
Andrići, negdašnje bratstvo u Žanjevu Dolu
Andrići, bratstvo u selu Na Vrh Melaca (iz Prediša)
Andrići, bratstvo u Limljanima
Andrići (Stijepovići), bratstvo u Bajicama
Andričić, ispod Veljeg brda (Slavovina) Paštrovići 1557. god; Budva
Andričijev, u Kotoru iz Ferme (Italija)
Androv, Bar
Andrović, Paštrovići 1601. god.; u Ulcinju ranije, vidi: Andronenac. Peraška naselja i Herceg-
Novi, doseljenici iz Italije u 17. v.; Mikulići (Bar) i kao: Peročević; Bar i područni Mrkovići,
Zaljevo i Turčine, jedni i kao: Marović; Buljarice (Paštrovići) i kao: Nikandrović, porijeklom iz
Stare Srbije; Krtole (16. v.); Bogišići (Boka Kotorska) i Kubasi (Grbalj); Mataguži (Zeta), ogranak
Raičevića, porijeklom iz Bajica (Cetinje); Paštrovići; Bihor (Bijelo Polje) i kod Plava su ogranak
Đuraškovica iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedni i kao: Andović
Androjević, Krajna (Ćeklići) Cetinje, i kao: Androjević (Džaković) 1442. god. i kasnije:
Sinanović u Vojovićima (Ćeklići) - Cetinje; Bijelo Polje
Andronenas, ac (= Andrenonos i kasnije: Andrić), Ulcinj 13. v.
Andruškovic, bratstvo u Boljevićima (Crmnica). Od njih su odseljenici u Mačegaj Čako
(Argentina)
Anđel, i, (Angeli) Kotor 15.v.; Herceg-Novi; u Podgorici
Anđelić, potomci Vlastelinovića sa Područja Plane (Bileća). Njihovi su srodnici Šaranci u Plani,
Kolašinu i podrušju Žabljaka (Drobnjaci), a od ovih su Anđelići i od njih: Bileća, područje
Kolašina, Mojkovca i područne Bistrice, pa u Šljivansku, Gotovuši i Gracu (Pljevlja), jedni su se
preselili u Kestenjevac i Buševiće, kod Ličkog Lapca, drugi kod Prokuplja (Srbija), pa u Zagrađe
(Hercegovina) i Dubrovnik, treći u Petroviće (Nikšić), pa odatle u Anđeliće i Dubočane (Bileća). Iz
Plane (Kolašin) preseliše se jedni sa Šarcima (Šarancima) u Šarance (Drobnjak); Šekulari, Berane;
Kolašin, porijeklom od Nikšića; u Mušovića Rijeci (Kolašin), ranije: Jelić u Bratonožićima
(Podgorica); Rovca; Nikšić, od njih su u Rovcima i Cetinju; Morinje (Boka Kotorska); Pape (Bijelo
Polje); u Kotoru i kao: Angeli; u Dubočane (Bileća) iz Petrovića (Donji Banjani)
Anđelinić, Kruševice (Boka Kotorska)
Anđelov, Salč (Ulcinj) i kao: Anđelova
Anđelova, vidi: Anđelov
Anđelovic, Budva 1650. god.; Suvodol i Gradina (Kuči) i kao: Anđelović - Milošević
Anđić, Zlatica (Kucč), stari rod, preselili se u Pipere; Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića; iz
Cikota (Kuči) jedni se preselili u Budimlije (Višegrad) i kasnije se prozvali: Stanić; Kaludra
(Berane), srodnici: u Veskovićima, u područnim Kostićima i Božovićima u Zagradama (Bijelo
Polje); Pobrisijevići (Mojkovac); u Fojnici (Hercegovina) i kao: Glušac iz Crkvica (Oputne
Rudine), Nikšić

9
Anđići, bivši muslimani u Dobrskom selu
Anđici sa Zlatice kod Podgorice, pleme Kuči, a jedan dio se preselio u Kaludru kod Berana
Anđovic, Kotor, po nahočetu
Anđus, Paštrovići, u 6. v. doselili su se od Kosovske Mitrovice; u Brajićima 1883. god. (Budva);
Kotor; Tivat; preselili se iz Kuča u Pipere i Nikšić
Anđusic, Golubovci (Gornja Zeta), doselili se iz Graha (Podgorica); Oćevine (Pljevlja); u
Podgoricu iz Oreha (Lješkopolje)
Anerbek, Herceg-Novi
Anžujski, Ulcinj 13.v.
Anzulović, Budva, starosjedioci
Anić, Herceg-Novi, po nahočetu; Škaljari (Kotor)
Anifić, u Podgorici, Tuzima i Skadru. Ogranak Ljulj Đurovića iz Gruda (Tuzi) srodnici Lambura,
Popovića, Tripčića i Katanića
Aničin, i, Herceg-Novi
Aničić, Vučji Do (Nikšić), ogranak Janičića, ranije: Ateljević iz Korjenića. Ima ih odseljenih u
Kruševac (Srbija) i Trst (Italija); Herceg-Novi; Vijenac (Pljevlja), starinci, Oćevina (Pljevlja) i kao:
Grujičić; Rasova (Bijelo Polje) i kao: Krajinović
Anković, Podgorica
Anodelac (Anadolac), Bar
Anočić, Herceg-Novi
Anta, Bar
Anteljević, Herceg-Novi, područni Sušćepan i Topla, doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1692.
god., njihov je ogranak Anteljko kod Mostara
Anteljko, vidi: Anteljević
Anter, i, Kotor
Antin (Miškov), ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji. Porijeklom su iz Crne Gore
Antić, Piva, od njih su u Nađarima (Sarajevo); Podgorica; Rasova (Bijelo Polje); Donja Prešnjica
(Podrinje), kasnije: Tadić. Doseljenici od Pljevalja
Antičević, Herceg-Novi
Antović, Pješivci (Nikšić); Klenak u Banjanima i kao: Klenčanin. Iseljeni i u Plav, Crkvine (Nova
Varoš), Raču i Bajinu Baštu (Srbija). Od njih su: Baćević u Dabru (Hercegovina) i u Sjedinjenim
Američkim Džzavama. Vidi: Antonović. Krimovica i Šišići (Grbalj). Jedni su starinci, a drugi iz
Hercegovine; Krtole (Grbalj) 16. v., doseljenici iz Hercegovine; Danilovgrad; Gluhi Do (Crmnica);
Darza (Ulcinjsko polje); Golija i Gacko, Ozrovi potomci iz Velestova (Cetinje); Vojno Selo (Plav)
Antovići, bratstvo u Dolu
Antovići, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Antokol, a, Sutomore (Bar)
Antonijević, Topola (Aranđelovac), doseljenici iz Pive, istorodni su u Podgorini i nekim mjestima u
Srbiji, Dupljaj (Valjevo), a jedni su 1897. god. došli iz drugog kraja Crne Gore u Trešnjevik
(Lepenica); Orlja i Danići (Pljevlja)
Antonio, ije, Bogovine (Bjelopavlići)
Antoniol, i, Budva
Antonov, Kotor iz Kremone 1416. god.
Antonović, Pješivački Do (Nikšić). Ranije: Šulenda. Od njih su u Darzi - Ulcinjsko polje;
Brezojevice (Plav), ogranak Rajkovića. Iz Pješivaca su se jedni preselili u Sjedinjene Američke
Države. Krtole (Tivat) u 16.v. i područne Krimovice. Vidi: Antović; Radovići i Ninkovići (Tivat),
doseljenici iz Dapca (Albanija)
Antonjolović, Paštrovići (Budva)
Antuno, Kotor
Antunićevicć Zupci (Bar) 1856. god.; Budva
Antunović, Nudo Grahovski i u Nikšiću, Kreček i Dabar (Hercegovina). Potiču iz Kuča
(Podgorica); Golija (Nikšić). Iz Golije preseljeni u Kazance (Gacko); po predanju iz Velestova

10
(Cetinje); Dobrota (Kotor), a u područni Perast, doselili su se iz Konavala (Cavtat) 1692. god.
Ančin, na, Prčanj (Boka Kotorska)
Ančić, Kumbor (Boka Kotorska)
Andžović, Kozice (Pljevlja)
Anjić, Herceg-Novi
Apalonio (Apolonio), Prčanj (Boka Kotorska), doseljenici iz Istre
Apostolović, iz Pipera se preselili u Pivu. Odatle su se jedni (preci Uzun Mirka) preselili u Srbiju
Aprcović, ogranak Gardaševića iz Ubala (Čevo), Cetinje, doselili su se u Orah i Miljkovac (Piva),
od Aprcovića su: Čipek u Osijeku (Visoko)
Arabelović, Kunje u Mrkojevićima (Bar)
Arambašić, i kao: Aranbešić, Kržanja (Kuči), ogranak Lalevića - Milića, a kasnije jedni i kao:
Arambašić - Mrkulić, iz grupe Mrnjavčića (Mrnjavčevića); iz Bara u Herceg-Novi kao: Jurić -
Arambašić; Kunje (Rožaje)
Aranbešić, Bar, vidi: Arambašić
Arangul (Arangulio), Lepetane (Boka Kotorska)
Aranđus, Tivat
Aranžul, Kostanjica (Boka Kotorska)
Aranzul, o, Herceg-Novi
Aranitović, Nikšić; Krće, Rajičevići, Sočice i Kneževa Rijeka
Arap, Risan; Zaljevo (Bar) iz Spuža (Bjelopavlići); Ulcinj, vidi: Abdul
Arap (=Adalov), kasnije i kao: Arap. Arap=Abdul, područje Ulcinja i Bara
Arapaj, Zatrijebač (Kuči); vidi: Arapović
Arapović, i kao: Arap, Odža, doseljenici iz Turske, živjeli u Božurovom Dolu (Piva) 1739. god.;
Bratica (Bar); Žabljak na Skadarskom jezeru; Pljevlja 1884. god.; Rudine (Tuzi); vidi: Arapaj
Arbah, u Kotoru
Arbanas, Kotor, jedni su iz Polaga; Prčanj (Kotor)
Arbanašanin, Herceg-Novi
Arbanović, Kotor
Arbarić, u Kotoru su iz istočne Hercegovine
Arvoević (=Hrvojević), Paštrovići
Arvović, Pastrovici 1798. god.
Ardal, Podgorica
Ardanj, vidi: Ardolaj
Ardolaj (Ardanj), Oblik, Zuos i uz desnu obalu Bojane. Potomci ilirskog plemena Adrejeja
Ardolić, Mali Ostros uz desnu obalu Bojane, pri Skadarskom jezeru. Doseljenici iz Gusinja
Ardul, Nikšić
Arđak, Kotor 1441. god.
Arić, Herceg-Novi
Arjović, Nikšić i Višnjića Do (Golija), Nikšić
Arkačević, Ulcinj 1890. god.
Arkocevic, Golubovci (Zeta)
Arkulin, Risan (Boka Kotorska)
Arman, do, Buljarica (Paštrovići) 1853. god.
Armelin, Budva
Armenac, ogranak Midžora u Paštrovićima. Od njih u Kotoru kao: Rmljenc; vidi: Armenko
Armenko, Buljarica - Paštrovići, ogranak Tomića. Označavani i kao: Armenković (Hrmenko -
Rmenko i Hermenac - Ermenac) u više mjesta, Kneževom Selu (Paštrovići)
Armodić, spila Grahovska
Armuš, u Podgoricu iz Peći
Arnaut, od Ulcinja su se preselili u Korču (Sarajevo); iz Vasojevića preseljeni u Ratare (Donje
Dragačevo), istorodni sa Stijovićima u Beranama
Arnautović, Bihor (Bijelo Polje), preselili se u Struganik (Užička Crna Gora); Pljevlja 1874. god.

11
Arović, Berovo (Kuči), ogranak Paljevića, iz grupe Mrnjavčića. Prešli u Podgoricu
Arsa, Kotor 1349. god.
Arseanović, Metanac i Boljevac (Bijelo Polje)
Arsanljuković, Gusinje, ogranak Radonjića, iz grupe Vujoševića, sa Oraha (Kuči)
Arsen, Srpska Crnja (sjeverni Banat), oko 1690. god. doselili se kao: Miljanić, iz Zombolja (pokraj
puta Temišvar - Segedin), kao jedna od trinajest porodica doseljenika u te krajeve iz Crne Gore.
Vidi: Arsenov, Zarić i Savin (kao: Miljanić). Od njih ima u: Vranjevu (Novi Bečej) i Bočaru
(Banat). Ogranku Miljanića pripadaju: Aleksin i Arsin, vidi: Markov
Arsenijević, grana Dabetića, ogranak Protića u Vasojevicćma, vidi: Arbanas. Od njih su u
Beranima i Jabučini (Bijelo Polje). Gornji Miljak, kao: Jelovac, kod Nove Varoši; Bobovo
(Pljevlja) i kao: Lučić, porijeklom iz Drobnjaka; Ogranak Bakića iz Zabrđa (Berane), preseljeni u
Tubroviće i Azbukovicu (Lepenica) Srbija; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne
Gore
Arsenov, od njih: Raborov u Srpskoj Crnji (Banat), i kao: Nešković iz Crne Gore
Arsin (Perin), Srpska Crnja (sjeverni Banat), i kao: Študent, Neškovic, ogranak Ivinih. Vidi:
Markov
Arsić, ima ih u mjestima: Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Risan, Nikšić. Dosta pripadnika crnogorske
dijaspore nosi ovo prezime. Potomci Arsa Abramovića (starinom iz Bjelica), selo Ranilug, opština
Kosovska Kamenica. Kraj nastanjen doseljenicima mahom iz Crne Gore. U 19 vijeku ta oblast je
nazivana Letnička Župa Crna Gora, Turci su je nazivali Karadag što u prijevodu znači Crna Gora,
stanovništvo je bilo i pravoslavne i katoličke vjere. Katolici su bili pod jurisdikcijom Barskog
Nadbiskupa koji im je slao i svještenstvo iako je u Skoplju postojala Nadbiskupija koja im je bila
teritorijalno bliža. Potomci Arsa Abramovića žive širom Srbije, Bosne, Hrvatske i svi imaju svijest o
crnogorskom porijeklu i svake godine se okupljaju u Crnoj Gori.
Arslan (Begović), u Ulcinj doselili su se iz Trebinja
Arslanagić, Nikšić
Arslanović, Mide i Vladimir (Ulcinj); Pljevlja 1874. god.
Arsović, Vojno Selo (Plav) i Gusinje, ogranak Drakulovića, porijeklom od Nikezića iz Bezjove
(Kuči). Jedni su se preselili u Police (Berane)
Aruz, Anamali i Široke, uz južnu obalu Skadarskog jezera
Aruc, Široke (Primorska krajina)
Aručević, Vladimir (Ulcinj)
Aruči, Ckla i Zagonje (Primorska krajina)
Aručović, Bobovište (Primorska krajina), porijeklo iz Peći
Arhilupis, Zeta (15. v.) i Kotor 1434. god.
Arčan, Podgorica
Arčilupis, Kotor 15. v.
Ardžić, Podgorica
Asalić, Plav (1855. god.) i kao: Haskalić
Asanagić (Asanović), Zatrijebač (Kuči)
Asanbegović, Vranješ i Mahala (Bijelo Polje); Ogranak Papovića u Goliji (Nikšić) i Gacku;
Trebinje (Hercegovina) ogranak Zindovića - Velimirovića iz Duži (Piva)
Asanđekić, Martinovići (Trepča), Gusinje i Murina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Vukli
(Albanija)
Asanluković, i kao: Analjuković, Komorača (Plav), a kod Gusinja su ogranak Radonjčića iz grupe
Vujoševića, sa Oraha (Kuči)
Asaljuković, vidi: Asanluković
Asanović, Bar; Risan; Nikšić; Andrijevica; u Podgorici: 1) ogranak Popovića i kao: Vulić; 2) iz
Rovaca; 3) iz Pipera, ogranak Ravnoložana i 4) iz Donjih Kokota, grana Mujkovića; Brskut
(Bratonožići); Piperi, grana Ravnoložana; Lješkopolje, ranije: Popović iz Stanisaljića; Botun i
Donji Kokoti (Zeta), pripadaju grupi Miranovića iz grane Mujkovića; Rovine u Cucama (Cetinje),
od kojih su Spahići = Đuričići, pa su se jedni preselili u Grab (Trebinje); Stijepo (Zatrijebač);

12
Grana Novakovića u Vasojevićima; Herceg-Novi, a drugi po majci; Grab (Popova Šuma), Trebinje,
porijeklom iz Rovaca
Asanovići, negdašnji muslimani u Stanisaljićima
Asanoj, Štoj (Ulcinj)
Asić, Podgorica; Herceg-Novi i Risan
Askević, Bar 1861. god.
Askov, Lanište (Mojkovac)
Asković, Bar 1874. god.
Aslanajić, Nikšić
Aslanović, Kravari (Donja Krajina)
Asmanagić, Podgorica
Asović, Ibarac (Rožaj), iz Jasića kod Junika (Metohija); Šekulari, pa sišli u Donju Ržanicu
(Andrijevica), porijeklom iz Tušine (Žabljak), ogranak Cerovića. Od njih su u Novom Pazaru i
Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Velje Selo i Dapčevici (Ulcinj)
Aspiot, i, Baošići (Boka Kotorska)
Astafović, Vladimir (Ulcinj)
Astiot, i, Kotor
Atanasić, Perast (Boka Kotorska), u 15. v. sišli iz Banjana (Nikšić)
Atanasijević, preselili se iz Pive u Srbiju
Atanasković, Podgorica
Atanasović, Niksić
Atanackov, iseljeni iz Crne Gore u Crepaju (donji Banat)
Ateljević, Sušćepan (Boka Kotorska), od njih su u Nikšiću i Johanesburgu (Južnoafrička
Republika); u Korenićima kasnije kao: Janičić (Aničić), i u Vučjem Dolu (Nikšić)
Atlagić, iz Podgorice su se odselili u Tursku
Atović, Boljanići (Pljevlja)
Aćimić, Mrke (Piperi) i Danilovgrad
Aćimov, vidi: Arsen, najbliži: Markov iz iste grupe
Aćimović, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god. iz Ljubomira (Hercegovina); Ćeklići (Cetinje); u
Podgoricu su došli iz Pipera; Bioska (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića iz Pive, grana:
Banjanin u Petrovićima (Nikšić). U Riječanima (Nikšić) ogranak Vujačića, ogranak Stanišića iz
Dragomi Dola (Ćeklići), Cetinje
Aurbauht, Budva
Aufental, Kotor
Aferić, vidi: Aver i Averić, ogranci Kalezića iz Bjelopavlića, ima ih u područnom Spužu,
Podgorici, Ulcinju, kod Bara
Afinić, ogranak Lambulića u Vukovcima (Zeta) i Podgorici
Afraskata, Kotor
Ahmatović, u Podgorici, vidi: Ahmetović
Ahmetaj, Valos (Primorska krajina)
Ametbašić (Ahmatbašić=Amatbašić), od Amat i kao: Ahmet, porijeklom od Vučitrna (Kosovo).
Jedno vrijeme su boravili kod Lješa (Albanija) i odande se preselili kod Podgorice, gdje se razvijaju
kao Lješnjani. Najsrodniji su im: Vukčevići, Milići i Boljevići u lješanskom području. Iz Boljevića
su se preselili u Podgoricu, Skadar i dalje;
Ahmetagić, Nikšić
Ahmetbeg, Ulcinj, 1679. god.
Ahmetljuić, Plav
Ahmetmulić, Plav 1899. god.
Ahmetović (=Ahmatović), 1601. god. u Podgorici; Herceg-Novi, po majci Danilovgrad; Nikšić;
Podgorica 16. v., srodnici Aliagićima; Klanac (Rožaje), ogranak lokalnih Murića
Acić, Draginja (Crnogorsko primorje)
Acović, Tuzi

13
Ačković, Tuzi i područne Grude, odakle su prešli u Podgoricu
Adžajlić, Nikšić; Krakačevo, Bistrica i Lozna (Bijelo Polje)
Adžagić, Goričani (Zeta), srodni Osmanagićima, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Vidi i
kod Martinovića i Rajičevića u Zeti
Adžagli, u Goričanima, vidi: Adžagić
Adžakovic, kasnije Bjelojević, na području Mojkovca
Adžamanović, jedni kasnije kao: Adžimanić u Nikšiću i područnim Muževicama. I jedni i drugi su
ogranak Jovovića iz Kuča. Ostros (Krajina)
Adžemović, ranije: Kovač u Ulcinju 1860. god.
Adžialović, u Podgorici
Adžiablahović, Podgorica
Adžiajvanović, Nikšić
Adžiajevazović, Nikšić i Boljanine (Bijelo Polje)
Adžialagić, kod Rožaja iz grupe Mulalića
Adžiametović, Podgorica iz područnog Graca; u Žabljak na Skadarskom jezeru
Adžiasanović, Podgorica iz Zete, odseljeni u Sarajevo i Ameriku
Adžibulic, Kolašin i Boljanine (Bijelo Polje) 1907. god.
Adživuković, ranije: Hadživuković i Tufenčić. Oni su od Balotića (Tomića) iz grupe Novljana u
Banjanima (Nikšić). Odselili su se u: Nikšić, Foču i Sarajevo; Previši (Žabljak)
Adžijaj, Podgorica, Nikšić i Vilgare (Crnogorsko primorje)
Adžijatović, kod Gusinja, kasnije: Radoičić
Adžijić, Ubla - Kuči, ogranak područnih Živkovića, jedni se od njihovih preselili u Podgoricu
Adžijlić, Nikšić
Adžijusufović, Žabljak na Skadarskom jezeru 1523. god. i Gornjim Dušićima (Rijeka Crnojevića)
Adžilebić, Biševo, Gusinje iz Zatrijebača (Kuči)
Adžimanat, Zuos (Ulcinj)
Adžimanić, Nikšić, iz Kuča ogranak Jovovića iz grupe Boljevića, vidi: Adžimanovgić
Adžimanović, Nedajno (Piva) i Nikšić iz Kuča; Ostros uz Skadarsko jezero
Adžimetović, iz Gračanice (Gacko) doselili se u Podgoricu. Srodnici su im: Đurišići, Raičkovići u
Momišićima i Pavnići u Zeti
Adžimuseinović, Grude (Tuzi) i Podgorica
Adžimuratović, Mali Ostros, uz Skadarsko jezero; u Pivi i kao: Hadžimuratović, pa kao:
Barjaktarević u Debeloj Krajini
Adžimusić, Nikšić 1801. god.
Adžimuhović, Podgorica
Adžiomerović, Tuzi, Podgorica, Berane i Budva
Adžisalić, Čauševići (Pljevlja)
Adžisimonović, u Podgorici iz Tuzi
Adžiuseinović, u Podgorici iz Gruda
Adžić, Đinovici (Cetinje), predak došao od Bara. Jedni se upute u Donje Banjane (Nikšić). Odatle
prema zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji, a drugi u Pivu: Plužine, Stabna (Marina dolina), Župa
pivska, Goransko, Mratinje, Nedajno i Vojinović. Od njih su Adžići u Ostinji (Derventa), Tončić u
Maloj Crnoj Gori (Pusto ostrvo) na zapadnim padinama Durmitora, sa donjim naseljima na ušću
Sušice u Taru, zatim: Uščumlić (ranije: Zečević) u Gunaču, Nedajnom i Donjim Bistricama (Piva),
Nikšiću i Retkoceru (Medveđa, južna Srbija), Božović kod Šavnika, Vasić u Lukavici, a u
Lokvicama i Prosjenici kao: Moćević (Sarajevsko polje), Demir u Užičkoj Crnoj Gori; Kokorine
(Gacko), od A. iz Lisine (Piva); postoje mišljenja da su tamo iz Petrovića (Banjani, Nikšić), od
"tamošnjih" Rajkovića, srodnika Nosovića u Koritima (Bileća). A. i Rajkovići u Kosijerima
(Cetinje) ne iznose (nije evidentirano) da su istorodni; u Pješivcima ranije: Breškovac; Krivača i
Borje (Čajniče) - Foča, zvano Borilo i Osojni Orah (Čajniče), jesu iz Žabljaka; u Nikšiću su iz
Rovaca (Podgorica); potomci Marka Adžina (Mića) Bulatovića; Duga i Miločani (Nikšić) iz
Markovine (Cetinje); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) pripadaju plemenu Vasojevići iz grane

14
Novakovića. Od njih su u Trebaljevu rovačkom, Bjeloševini (Mojkovac), Beranama, Gusinju, Dio i
Kruševo (Bijelo Polje) i nekim mjestima u Srbiji; Gornje Polimlje, ogranak Ćulafića; Bar i dotično
Zaljevo; Ubli i Savina, Herceg-Novi; od A. iz Pive jesu: Pivčić i Perin u Miljevcu (Nevesinje)
Adžići iz Pive (Lisina, Plužine, Milšsevici, Brljevo, Sedlari, Goransko i Vojinovići) doseljenici iz
Metohije preko Banjana
Adžići, bratstvo u Kosijerima
Adžići ("Breskovci"), bratstvo u Bogmilovićima
Adžović, Tuzi (Podgorica), sišao iz Hota, a od njih su u Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Kozice i
Boljanići (Pljevlja)
Adžopulos, u Rijeku Crnojevica doselili su se iz Grčke
Ašanin, imena po lokalitetu Has - As (promjenom u Vranješi, pa Tomaševo) - Bijelo Polje. U
Pavinom polju zabjelježeni 1720. god.; Bare (Žabljak) iz Asa u Vasojevićima; Bijelo Polje; Vinicka
(Berane)
Ašik, Bar i Podgorica
Ašinić, Boljevac (Bijelo Polje) iz Šalja (Albanija)
Ašper, Kotor
Aštd, Bar
Aštić, Bar
Ašujan, Sivac (Kosovo) u 17. v. doseljenici iz Boke Kotorske
Ašun, Sivac kod Lipljana na Kosovu, doselili se iz Boke Kotorske

Bab (Babal=Babalević), Riježević (Paštrovići)

Baba, iz Boke Kotorske preselili su se (1521.god) u dolinu Tare
Babaje = Babanja, Kuči; u Podgorici, u Nikšiću, kao: Ibričević
Babajić, Bijelo Polje
Babalj, Podgorica
Babadriz, Ulcinj 1884. god
Babanja, vidi: Babaje
Babarović, Budva; Dobrota i Perast (Boka Kotorska)
Babačić, u bjelopoljskom području u Tucanima i Gornjem Bihoru su iz Njeguša (Cetinje). Srodni su
Zekićima, kod Rožaja i Obradovićima u Gornjim Selima (Vasojevići); Nikšić
Babić, Plana i Meka Gruda (Bileća), Hercegovina, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje,
ranije: Krivokapić. Jedno vrijeme živjeli u Planjskom polju (Hercegovina). Njihovi srodnici Babići
prešliu Selište, Meku Grudu i Trnovice (Bileća); Košute i Fatnica (Hercegovina). Busak (Banjani),
Nikšić, njihovi bliži srodnici, od pretka K. iz Kobiljeg Dola (Cuce), jesu: Avdić u Plani, Pandurši,
Podosoju, Šakotićima i Krivašu (Bileća), Zimonjić u Gacku, Šarenac u Bijelim Rudinama,
Vlaovićima (Ljubinje), Davidovićima, a u Bijeljanima, Fatnici i Mostaru (Hercegovina) i području
Drobnjaka (Žabljak sa okolinom), u Paniku (Bileća) kao: Parežanin; Zagora (Gornji Ceklin), Rijeka
Crnojevića. Oko 1730. god. jedni se odselili u Srbiju. Ogranak Maraša u Donjoj Zeti; Prčanj (Boka
Kotorska); iz Kuča jedni su se preselili u Pješivce; iz Nikšića (oko 1884. god.) preselili su se u
Otiloviće, Prenćane, Bukovicu i Maoče (Pljevlja); Dobrilovina, Mojkovac (matronimik) po babi iz
Banjana (Nikšić); Mokro (Šavnik), ogranak Nikitovića iz grane Milutinovića, potomci Novljana;
Crkvičko polje i Žeička (Piva), doseljenici iz Banjana (Nikšić), iz Stabna (Piva) i kao: Babić
(Filipović) pređu u Beč (Austrija); jedni su se iz Nikšića preselili u Novi Pazar; u Pješivce su se
doselili od Nikšića; u Nikšić doselili iz Čeva (Kčeva); Cetinje u 13. v. kao: Toljić, razgranati; iz
Vrbice (Bijelo Polje) preselili su se u Berane, gdje ima posebnih Babića; u Šekularima, sa ogrankon
Tomović; i u Kaludre (Berane); Dumezići (Bar); Budva (u 17. v.) doselili iz Stare Crne Gore, a
jedni su po majci; Zupci (Bar), porijeklom od Bileće; Spič (Sutomore), Bar (u 16. v.) doselili su se
iz Stare Crne Gore; Vitasojevići (Pješivci), ogranak Gupkovića; Ulcinj, starinom iz Hercegovine,
došli 1901. god.; na području Nikšića: Grahovo, Viluse, Gornje Polje, Dragovoljići i od njih u

15
područno Oblatno; u selu Brajovići (Bjelopavlići); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Stojkovića. Od
njih su u područnim: Gostilju, Laću, Jelenku, Bjelovoj Glavici i u planini Bukovici. U Gostilju
Brajovića posebni; Golija; 1) Krstac od Nevesinja i 2) Gosliću (Nikšić) iz Bjelica (Cetinje)
Babići, bratstvo u Pješivcima
Babići, u Šekularu (bratstvo Ćetkovići, šekularski Drobnjaci)
Babići iz Pive (D.Crkvica), starosjedioci iz Babića
Babica, Bar
Babiči, Podgorica
Babo, Kotor, porijeklom su iz Venecije (Italija)
Babović, grana Novakovića u Konjusima (Vasojevići); Šušanj (Bar); Gusinje; Radanovići (Tivat);
Ogranak Bajramovića u Herceg-Novom. Od njih su u Fatnici i Zaušju (Hercegovina); Brguli,
Herceg-Novi, od njih su u Trebinju i Prijevoru (Bileća)
Babunčić, Babunci i Klinci (Grbalj) u 15.v.
Bavadi, Kotor 1227. god.
Bavčić, u Kotoru, porijeklom su iz Padove (sjeverna Italija); Bavčići (Pljevlja) ogranak Jaukovića,
grana Melešević Mandića iz Drobnjaka
Bagaš, Budimlja (Berane) i kao Bukumir, jedni su porijeklom iz Kosovog Luga (Bjelopavlići), a
drugi su srodnici Furumdžića iz Rasove Bijelo Polje. Ovi su porijeklom iz Kuča; kod Berana i kao:
Milanović ogranak Novakovića u Vasojevićima; Jablan i Brijeg (Plav), porijeklom iz Bratonožića
Bagdov, Brgule (Boka Kotorska); Bar
Badglava, Budva 1650. god.
Badelić, Pljevlja; Bijelo Polje
Badić, od Bijelog Polja preselili suse kod Novog Pazara
Badnjaković (Hadžiomerović), Cetinje, odakle su u Tuzima, Podgorici, Sarajevu, Skadru i
Carigradu
Badnjar, grana Radulovića, iz grupe Trepčana, koji su se preselili iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak;
Podgorica
Bažisko, Donja Lastva (Grbalj)
Baz, i, Ulcinj
Bazan, Baćan = Bačan, kasnije i kao Bacianović, barska vlastela 1417. god., tako i u Ulcinju u 13.v.
Bazdan, Grbaljska naselja
Bazilija, Bar
Bazilio, Kotor 13 - 14.v. i u Baru
Bazović, Mojstir (Bijelo Polje)
Bail, Rabrovac (Drobnjak)
Baile, nadimak bratstva Jovetića-Radojevića
Bailović, Vranovo i Bobovo (Pljevlja); Podgorica
Baipovski, Kotor, po nahočetu
Baić, Nikšić
Baica, Baice (Cetinje )u 16. v.; Bar
Baja, Nikšić, jedni su se odselili u Pilatoviće, Donje Dragačevo i Žitni Potok (Srbija), a u Ivanjicu i
kao
Bajagić, grana Branilovića u Pivi. Od njih su na Glasincu (Romanija)
Bajagići, bratstvo iz sela Zukve, pleme u Pivi
Bajar, Podgorica; Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Bajatović, Pljevlja
Bajač, Bogdašići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Bajadžić, Pljevlja
Bajević, Stijena Piperska i u Rovcima, potomci Bilatovića
Bajezić, Drobnjak
Bajer, Herceg-Novi i područni Podi
Bajilović, iz Pive su se preselili u Vranovine (Pljevlja)

16
Bajić, od Kolašina su preseljeni u Pljevaljsko polje, razgranati. Od njih su u Maoču, Židovićima,
Mraovićima i Grevu (Pljevlja), pa jedni kasnije kao: Cvijović; Police (Berane), ogranak
Mijomanovića; kod Gusinja; ogranak Martinovića u Komaima, porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz
Kuča u Podgoricu; Bjelice (Cetinje), ogranak Mrvaljevića, preseljenih u Gostilje brajovićko
(Bjelopavlići), posebno bratstvo Bajić; Od Nikšića odseljeni u Ivanjicu (Srbija) i oko 1487. god.
preselili se (Radovan Baja) i kao: Pilatović u Pilatovićima (Donje Dragačevo), vidi: Baja; odseljeni
u Srbiju, nakon pohare Kuča; Škaljari (Boka Kotorska) 1557. god.; u Pljevljima 1895. god.
Bajići (Martinovići), bratstvo u Komanima
Bajica (Bajo), predak Martinovića
Bajica, Bajice (Cetinje) 1597. god., ranije: Bajičić; vidi: Baja; Nikšić
Bajica, Komnen, predak Samardzica
Bajičić, Bajice (Cetinje), vidi: Bajica; Kotor
Bajičići, staro bratstvo u Bajicama
Bajkin, vidi Bajkov
Bajko, predak bratstva Bajkovića
Bajkov i kao: Bajkin, Žitište (Sentđuraš) i Iđoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Stare Crne Gore
Bajković, Zalupe (Cuce), Cetinje, ranije: Orlović. Od njih su u: Građanima i Riječanima (Rijeka
Crnojevića); Dujevu i Sotonićima (Crmnica) 1552. god. Od ovih su u Metohiji kao: Banov; Kavač i
Glavati (Grbalj) i kao: Balković. Porijeklom od Rijeke Crnojevića i kao: Banović; Bigovo (Grbalj) 9
- 14. v.; Baošići, Srbina i još neka naselja u Boki Kotorskoj, porijeklom sa Bajkovih Kamenica;
Krivošije; Kotor (1551. god.) i kasnije u područni Mide; vidi: Balković
Bajković, bratstvo u Sotonićima
Bajkovići (Krivokapići i Preobrežani), grupa bratstava u Cucama
Bajlović, Šestani (Primorska krajina) i Bratica (Ulcinj)
Bajmak, Zaljevo (Bar)
Bajmaković, Bar
Bajo, Prčanj (Boka Kotorska)
Bajović, Židovići, Maoče, Mrzovići i Gvero (Pljevlja), pa jedni i kao: Cvijović. Porijeklom su od
Kolašina; Radulići u Bihoru (Bijelo Polje); Rudinice i Bezuje (Piva), pa od njih jedni pređu u
Dubrovsko i Rudinice (Žabljak), pa jedni kao: Čepur; Vilanj i Pelev Brijeg (Bratonožići), vidi:
Ratković-Bukumir; Crnci (Piperi); Rastovaci Gornje Polje (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i u područnim
Brajilovićima (Bjelice) i kao: Pravilović; Jugovići (Nikšićka Župa); Komani (Podgorica), grana
Bezdanovića i kao: Pejović - Bajović
Bajovići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama
Bajovići iz Pive (Rudinice, Bezuje), starosjedioci u Rudinicama i neposredni potomci Baja
Pivljanina
Bajor, Podgorica
Bajra, Podgorica
Bajr, i , Kravari (Ulcinj)
Bajrailić, Babića Brijeg (Bijelo Polje)
Bajraktarević, Plav i okolina 1875. god.; Bar; Kod Vladimira (Ulcinj)
Bajramić, Ulcinj 1865. god.
Bajramlić, Bijelo Polje, jedni su preselili u Novi Pazar
Bajramović, Lagatori i Mojstir (Bijelo Polje); Pljevlja; Kunje (Ulcinj); Bar; Pečurice, Kosići i Velje
Selo (Bar); Herceg-Novi, zvani: Stolica. Od njih su na Plani (Bileća)
Bajramspahić, Bijelo Polje
Bajri, Kravari (Crogorsko primorje)
Bajrović, iz Kuča su se preselili u:Nikšić, Kruševo i Glibaće (Pljevlja), jedni kao: Dizdarević i dalje
u područje Raške i kao: Cvijović; kod Vladimira (Ulcinj)
Bujurin, Kotor
Bajčeta, Banjani (područje Jelovice9, Nikšić 1597. god. i 1600. god.; vidi: Lalović; Kruševo
(Kruševice), Zatarje (1660. god.), pa jedni oko 1875. god. presele se u Zminice (Žabljak); Kovren,

17
Kičevo, Grab i Lekovine (Pljevlja) i kao: Bajčetić u Ljucama, Brvenici, Kosanici, Bobovu i
Kakmužima; od ovih su u Lekovini (Pavino Polje), Pljevlja, porijeklom su iz Banjana (Nikšić).
Jedno vrijeme su živjeli na Tjentištu (Foča); od njih su: Džogava, Tomić i Ilić u pljevaljskom
području; polovinom 19. v. iz Nove Varoši preselili se u Grab i Gobu (Pljevlja). Odatle su se jedni
preselili u Bukovik (Nova Varoš), Grab i Rogaču, Donje Dragačevo, kao: Bajčeta i Bajčetić; Pavino
Polje (Bijelo Polje); kod Pljevalja označeni kao Orlovići, jesu iz Miljevine (Foča)
Bajčetić, vidi: Bajčeta, ogranak Martinovića iz Bajica (Bajov ugao), Cetinje, preseljeni u
Miriloviće, Belače, Baljke i Ljubovo (Hercegovina); jedni u Suvadol (Suvi do) i Širokom polju
(Lipljan); Ljuće, Brvenica, Kakmuži, Kosenice i Ljuće (Mataruge), Pljevlja. Porijeklom iz Banjana
(Nikšić), slave Jovanjdan; vidi: Lončar i Mirković, ogranak Martinovića
Bajči, kod Bijelog Polja
Bakal, i, Ulcinj
Bakalović, Ulcinj
Bakarović, vidi: Ostojić, u Lučanima
Bakačević, u Kosoru, Koćima (Kuči), od ovih su u Kastelima (Grbalj) i jedni u Srbiji, vidi: Bakoč i
Bakočević
Bakigano, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku
Bakija, Boljanići (Pljevlja); Bioč (Berane). Oni su iz Kuča
Bakić, Zabrđe (Andrijevica), Pešca i Bare (Berane), grana Novakovića, Vasojevića. Od Andrijevice
su u Tubrovićima i Azbukovici u Srbiji, a od tih su: Arsenijević, Gajić, Jeremić i Marić; ogranak
Ivanovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Dovoli (Pljevlja); Ravna Rijeka (Bijelo Polje),
Berislavci (Zeta9, ogranak područnih Begovića, doseljenika iz Zagarača (Danilovgrad), a drugi su
ogranak Maraša u Zeti, Sjenice (Kuči); u Moraču su došli izKuča kada i potomci Bogićevi
Baković, Kuči, ogranak Ivanovića, od njih su u Štitarima (Mojkovac); Vranešu (Bijelo Polje), iz
Kuča; Karoševina, Toci i Džurovo (Pljevlja). Potiču od Kolašina. Od njih su u Nikšiću; iz
Drobnjaka, jedni su se odselili u Zetu, a drugi u Sirovce (Bijelo Polje); Prnjavor (Plav)
Bakojev, Kotor
Bakoli, Kotor
Bakos, Dobrota (1421. god.); Kotor
Bakota, kasnije Bakotić 1698. god.; Bačvice i Buljarice (Paštrovići)
Bakotić, vidi Bakota
Bakoč, iz Župe Aranđelovo (Trebinje) oko 1695. god. preselili su se u Oputne Rudine, pa u Bare,
Nudo, Grahovo i Petroviće (Nikšić), jedni kao: Janičić, neki odatle preseliše se u Polja (Mojkovac) a
1879. god. jedan u Ljubinje (Hercegovina) iz ogranka Tešavić, a Vasko Antov, Simo Lazarev i
Blagoje Krstov (1908.g.). Jedni Janičić u SAD, Janičić u Krokopu (Prokuplje) 1885. god.;
Kruševice, Kuti i Lastva (Boka Kotorska) i kao: Bakočević; Banjani i Gornje Polje (Nikšić); Risan
iz Bakoča (Trebinje); Kuti, Žljijeb i Morinje, Herceg-Novi, oko 1689. god. doseliše se iz Korjenica
(Trebinje). Jedni su i kao: Bakočević i Bakotić.
Bakočević, i kao: Bakačević, Kosor i Koće (Kuči); pojedini kao: Đelošević u Podgorici i Zeti; jedni
su u Podgorici iz Bakoča (Trebinje); Nikšić; Lastva (Tivat); kod Herceg-Novog ranije: Bakoč; vidi:
Bakoč
Bakrač, iz grane Branilovića u Goranskom (Piva); u 14. v. iz Crmnice su se preselili u Žljijeb i
Kuti, Herceg-Novi; peraška naselja (Boka Kotorska), oko 1750. god doselili su se iz Konavala;
Podgorica
Bakrači iz sela Goransko u Pivi (Goransko sa Sinjcem)
Bakračević, Mijokusovići i Vražegrmci (Bjelopavlići)
Baktešević, sa Lončarevićima, kod Gusinja su se doselili iz Zatrijebača (Kuči); porijeklom su od
Milića iz Bjelica (Cetinje)
Bakulić, u Kotoru 1472. god
Bakša, kao: Boxa, slično Bogšić i Boša (Bar) 1347. god.
Bal, vidi: Baldo, u Tuzima iz Debra (Makedonija)
Balaban, Perast (Boka Kotorska), ogranak Vukosavovića; u Vasojevićima

18
Balabušić, Sankovići (Paštrovići) i kao: Senković; Kotor; Risan, Jošice i Bijela (Boka Kotorska),
porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi
Balaidžić, u Pivi, ogranak Filipovića, iz grane Slijepčevića; Kamenari (Boka Kotorska)
Balajić, Zmijinac (Bijelo Polje), od njih su u Urvskom Dubu i Dobrom Dubu (Novi Pazar),
porijeklom su iz Šaronja sa Peštera
Balandžić, Sjenice (Kuči), ranije: Bulatović; Orah (matično), Ercegova Strana (Plužine), Piva i
Stari Vlah (Višegrad), ogranak Filipovića - Slijepčevića
Balarić, hercegnovsko područje
Balaci, Bar
Balba, Budva 1660. god.; Kotor (1727.god.), iz Venecije
Balbi, u Paštrovićima i Kotoru
Balbin, Duklja (Podgorica), srednji vijek
Bald, a, Bar
Baldić, Sutorina i Kotor (Boka Kotorska)
Baldo, Stoliv, Boka Kotorska, jedni kao: Bald, slično Vale (Valius) u Ulcinju i Baru 1325. god. Iz
Kotora se presele kao: Valerić
Balduko, Kotor
Baleba, Prčanj (Boka Kotorska)
Balević, Balabani i Golubovci (Zeta). Oni su iz Bratonožića, vidi: Baljević; Petrići (Bjelopavlići),
potomci Lužana; odseljeni iz Bratonožića u Bezjove (Kuči), kasnije kao: Đerković i jedni kao:
Milović, od kojih su Milovići u Grahovu (Nikšić) i područnim Gornjim Dubočkama. Iz Kuča su
jedni kod Prokuplja (južna Srbija), a drugi kod Gusinja; u Zatonu (Bijelo Polje), pa kod Berana
porijeklom su iz Bratonožića; Ulcinj; Nikšić; Šekularci, potomci su Vuka Levaka; Berane, iz
Bijelog Polja; Herceg-Novi, po nahočetu; Bijela i Jošice (Boka Kotorska), porijeklom iz Sarajeva; u
Kotoru 1351. god.
Balevići, rod u Bratonožićima
Balepčević, Podgorica
Baletić, Čevo (Cetinje), od njih su u: Broćancu, Orlini i Riđanima (Nikšić), Srpskoj (Zeta) i
Podgorici; Bar; Štitarice, Bistrica i Polja (Mojkovac), jedni ranije kao: Dozda, porijeklom iz
Rovaca; Zlostrup (Golija), Nikšić
Baliagić, Kolašin u 18.v
Baligić, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Balidenić, Martinovići (Trepča), Gusinje
Balidović, Gusinje, porijeklom su iz Albanije
Balija, Njegnovo (Bijelo Polje); vidi: Balić
Balijagić, Bijelo Polje i područna Rasova; Kolašin
Balijani, Ulcinj 1904. god. potiču iz Jermenije
Balijanović, ranije: Petrušinović u Bjelopavlićima. Od njih su u Dobitaku (Srbija)
Balijaš, Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, doseljeni iz Klimenata (Albanija), porijeklom su
iz Pipera
Balint, Podgorica
Balistić, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Balić, Trebjesa i Staro Selo (Nikšić9, potomci Nikšića (Trebješana) iz Bojovića (Župa Nikšićka),
jedni odu na Sveti Stefan (Paštrovići) i potom u Carigrad; Kolašin i područno Trebaljevo. Od njih su
kod Novog Pazara; Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balija, Čelobrdo i Đenoše (Dapsovići), u Paštroviće
doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su Novaković u Paštrovićima 1590. god.; jedni su se preselili u
Perast (Boka Kotorska); Bar; Jošice (Risan), doselili su se iz Sarajeva; Kotor; Budva; Ulcinj i
Gusinje, porijeklom su iz Klimenata (Albanija); u Baru i Bečićima (Budva), ogranak Dabkovića
(18. v.) doselili se iz Đenoša (Spič), Sutomore, a kasnije i kao: Kenter; Struga (Žabljak). Od njih su
u Gajtanu (južna Srbija) i Baru; vidi: Valićević
Balićević, Komani (Podgorici); Kosjelice (Bratonožići) i kao: Balić
Bališ, i, vidi: Balšić, u Kučima; Tudurovići (Paštrovići), ranije: Đenaš iz Đenaša; Spič (Bar)

19
Bališić, vidi: Balšić (Stratimirović)
Balković, Grbalj, kao: Bajković 1536. god., vidi: Bajković
Balović, Kotor 15.v. i 1799. god.; Perast i okolina Herceg-Novog; Brskut (Bratonožići), ogranak
područnih Čađenovića. Od njih su u Metehu, Vojnom Selu i Plavu. Jedni se odatle preseliše u
Đurđeve Stupove (Berane)
Balosav, Balosave (Nikšić), od njih su u Nikšiću i okolini
Balota, Balotići i Grahovo (Rožaje), pa jedni i kao: Balotić, srodni Kujovićima, porijeklom iz Džara
(Vukli), Albanija
Balote, stari nadimak bratstva Batričevića
Balotić, Kosor (Kuči), vidi: Bališ; Banjani (Nikšić) oko 1703. god., odatle su se preselili u
Drobnjak, oko 1683, oko 1683. god. - oni su ogranak Kaluđerovića iz sela Dukata (istočni Banjani) i
kasnije Tomić-Novljanin, vidi: Balota; iz Kuča su se jedni preselili u Brnjice i Jasenovik (Novi
Pazar)
Baločević, bratstvo Njeguši (Cetinje) 1492. god.; Komani i Cetinje
Balošević, u Bostunu (između Šturovnika i Jezerskog vrha), Cetinje
Baltić, iz Morače i Rovaca (Kolašin), jedni su se preselili u Biševo (Mojkovac), iz Kruške;
Tomaševo (Bijelo Polje); Kotor; Kameno (Boka Kotorska), porijeklom su iz Kamenice (Trebinje);
Podgorica; kod Herceg-Novog
Baltov, Bar
Bals=Baoš=Balša ili Balšić, oko 1331. god., kasnije vlastela u Zeti, vidi: Balšić
Baluić, i, Budva
Balušina, Paštrovići 1399. god.
Balčak, kod Prokuplja (Vidovača, Dubrava) 1904. god. iz Vilusa (Nikšić)
Balčić, Kolašinska polja i Bistrica (Mojkovac); Budva
Balšin, u Budvi
Balšić, Ulcinj 14.v.; zetska vlastela; Gornja Morača (19.v.). Od njih su u Bačkoj, Štitaricama
(Sjenica); iz Kuča, potomci zetskih Balšića, grana od kćeri Vukanove (Nemanjina sina) neki i dalje;
Beograd i drugdje; Selo Balše (Plav) 1913. god.; Poćerska, Bijelo Polje, srodni tamošnjim
Popovićima, vidi Bals
Balšić = Maramonte, 1420. god. i kao: Stratimirović = Balšić (od Balšinog sinovca); u Zeti, Baru i
Budvi 1360. god.; Baošići, Boka Kotorska i kao: Cvjetković; vlastela u Zeti 1590. god.;
Brezojevice Plav 1900. god.; Stratimirović - Balšić u Ulcinju, Đurđe (1385 - 1403. god.) gospodar
Zete, pa jedni kod Sjenice
Balšići nastanjeni u dolini rijeke Lima i pored rijeke Bistrica...u selima: Glavača, Mokri Lug, Vrh,
pokraj grada Bijelog Polja...
Baltić (Stratimirović), u Baru i Ulcinju 1360 - 1421. god.; zetska vlastela 1369. god. i kao: Balšić; u
Kotoru iz Dračeva (Podgorica) 1337. god.; Plan i područno Vojno Selo i kao: Bašić; Vrh Bistrice
(Bijelo Polje)
Baljević, Klopot i Zmijanac (Bratonožići). Od njih su u Zeti, Kotoru i Podgorici, u Novom Sadu
potomci Stojana (sina Bojana Jovanova), kao: Stefanović u Bijeloj Svobodi u Krajini; Cetinje;
Lješkopolje (Podgorica), srodni su Milićima i Vučkovićima sa toga područja
Baljić, Ulcinj
Baljuhević, kod Plava 1820. god.
Baljuš, a, Brankov Pod u Dobrijevićima (Žabljak), ogranak Miloševića, iz grupe Novljana. Od njih
su se (1820. god.) jedni (oko 1840. god.) preselili na Glasinac (Romanija)
Baljušić, Kržanja (Kuči) i kao: Ljakić, ogranak Bojovića, iz grupe Mrnjavčevića
Bamba, Prčanj (Boka Kotorska)
Bambaseli, Kotor
Bamberc, Drenovštica, Pješivci iz grupe Lužana
Bambur, Prenčane i Maoče (Pljevlja)
Bamjaković, Bar
Ban, Miruše i Kalanjevići, uz Trebišnjicu, autohtono; Herceg-Novi i Perast (Boka Kotorska). Oni su

20
iz Hercegovine. Jedni i kao: Banović; Krtole, Radovići i Glavati (Grbalj). Oni su iz Građana (Rijeka
Crnojevića)
u 17. v. i jedni pređoše u područne Lješeviće
Ban, negdašnji stanovnik sela Vrbe
Banda, Podbišće (Mojkovac); Podgorica
Banašević, Zavala (Piperi). Patronomik od Banaš
Bander, Plav, ranije: Smahionović (Smajljević) porijeklom su iz Anadolije (Turska)
Banderalom, Brdo kod Prevlake, Herceg-Novi
Bandić, srodnici Orlovića, sa Orline ispod Budoša (Nikšić) i Komanima (Podgorica), potomci
Radonje Ivanova, razgranati. Porijeklom su iz Klisure (Kosovo), vidi: Sekulić, Vukadinović,
Vukotić, Barović, Stanković i Kolarović. Od Bandića (Komana) odselili su se na Romaniju, u
Šumadiju i u nekim mjestima se prezivaju Bandić ili Komanin, kao takvi u Ulcinju (1891. god.), a
kao: Bandić u Baru i peraškim naseljima; i u Bosnu: Kamen (Rogatica), Pofalići i Osjek Blažujski,
Sarajevo, Gudovac i Dubovik Alihegov (Krupa)
Bandići (Vukovići, Barovići, Vukadinovići, Sekulići, Radonjići), bratstava u Komanima
Bando, Pokrajci (Pljevlja)
Bandović, Bandovića Most (Andrijevica) i u Beranama pripadaju grupi Novakovića, Vasojevića;
područje Bistrice (Bijelo Polje)
Bandoral, Kotor
Banetin, Herceg-Novi
Banisavljević, u Banjanima (Nikšić)
Banit, vidi: Banić
Banić, ranije: Vukčević, u Lješkopolju (Podgorica), vidi: Banit; u Luge (Berane)
Banićević, Cuce (Cetinje), ogranak Mijajlovića, iz grupe Preobražana. Od njih u: Površi, Grahovu,
Petrovićima, Tupanu, Busku, Nikšiću, sve u nikšićkom području, Petrovom Selu (Timok),
Kuršumliji (Srbija), Delomaru u Nevadi (SAD), Toploj i Kumboru, Herceg-Novom; Ogranak
Ivaniševića, iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Petrovićima (Nikšić). Porijeklom su iz Starog Vlaha
(Srbija); Kotor
Banićevići sa Šakićima (Preobrežani), bratstvo u Cucama
Banićevići, rod u Grahovu, Nikšiću, Srbiji ( Petrovu Selu i Kuršumliji) i S.Americi
Bankanj, Bankanji (Zatrijebač), Kuči, vidi: Ademović
Bankalić, Graharovo (Pljevlja) 1485. god.
Banković, Ivane i Lozna (Bijelo Polje); iz Bjelopavlića odseljeni polovinom 18. v. u Baljkovac i
Malu Vrbicu (Lepenica) i kragujevačko područje
Bano, istorodni sa Bajkovićima (Petrovićima) u Cucama (Cetinje), vidi: Bajković
Banović, kod Cetinja u 14. v. vidi: (Prekornica i Donja Sela), Rijeka Crnojevića. Od njih su u
Dalmaciji, porijeklom su od Sarajeva; Ledenac (Njeguši), Cetinje (po ocu Ban) u 1334. god.;
Kovači i Glavati (Grbalj), Budva; Nikšićko Prekovođe; Bar; Perast i Donji Stoliv (Boka Kotorska).
Ovi su iz Raške; od Rijeke Crnojevića odselili se u Darzu i Tuđemile (Bar), a u Vraku (Skadar) kao:
Banjević; Počekovići i Petrovići (Nikšić), jesu potomci Maleša (Maleševaca). Najbliži su
Dedijerima (Aleksićima) u Oputnoj Rudini. Od njih su u Srđevcu (Gacko); Iz Pive oni su preseljeni
u Gračanicu Sokolsku (Srbija), Banović, Joković, Pejović i Kecojević i drugi, potomci Tripka koji
sa Kosova dođe u Donje Banjane; grana Radetića (Petrovića) iz Lutova (Bratonožići) preselili su se
u Pipere; Nikšić i odatle jedni se preselili u Oputne Rudine (Nikšić)
Banož, Piva
Banušat, a, Ulcinj 1859.god.
Bandžović, Bandžovići, Rožaje, doselili su se iz Badžova Brda sa Bihora (Bijelo Polje), porijeklom
su iz plemena Klimendi
Banjanin, u Banjanima (Nikšić) 1319, 1372, 1465 i 1597. god. a označavani i kao: Banjanin =
Petrović i Cvjetković = Banjanin. Kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin = Nikšić. Iseljavali
su se (1664. god.) u Bosnu, Trnovo, Kalinovik, drugi u Zetu, treći u Palicu (Raška) i druge krajeve.
Od njih se razvilo oko 20 bratstava. Ima ih kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin u Šivolji i

21
Dobrom Polju (Kalinovik) kao ogranak Mirkovića iz Banjana (Nikšić); u 17. v. iz Banjana raziđu se
četiri brata: iz Banjana (Nikšić) u Banjane (Kačer), Šumadija, kao: Kojić = Miljanić a u Ljigu kao:
Nikolić, drugi kod Trnova (Srajevo), treći kod Gradačca (Lika), a četvrti kod Plitvičkih jezera (Lika)
kao: Banjanin i u Kninskom polju
Banjasić, ogranak Kalezića u Kosovom Lugu i Pavkovićima
Banjević, i kao: Banjović, Bipče, Brskut, Lopari, Momče (Kuči) i područni Kosor i kao:
Banjević=Tržaković. Jedni su porijeklom od Banja Luke (Bosna). Od njih su u Podgorici,
Vasojevićima, Metehu (Plav) i Metohiji; Pješivci i Oputne Rudine (Nikšić), oni su Bogdanovi
potomci; Vraka (Fraka), Skadar, ranije: Banović iz Prekornice (Cetinje); vidi: Banović
Bunjkanj, Doljani (Kuči) i kao: Gašović u Benjkanjima (Zatrijebač), Kuči i jedni kao: Ljuljan, pa
preseljenjem u Nikšić kao: Banjkanj i u Kutima kao: Ivanović, a kod Gusinja kao: Bektaš.
Porijeklom su od Rijeke Crnojevića, kao i oni u Dinoši, uz Cijevnu; vidi: Bećiragić
Bankeć (Ban-Keći), u Zatrijebaču
Banjović, Ljeskovi Dolovi i Paprat, Pješivci iz grupe Potoljića; Lopari (Kuči), porijeklom su od
Banja Luke (Bosna). Na Kosoru (Kuči) i kao: Tažaković (Banjević), od njih su u Podgorici i Spužu;
vidi: Banjević
Banjovići (Papračani), bratstvo u Cerovu
Baor, ranije: Mican u Kričku (Pljevlja)
Baoš, vidi: Bals
Baošić, Bašina Voda na Poviji u Pješivcima. Od njih su u Oblatno (Nikšićka Župa) i u Morači;
Bijelo Polje; Baošići (Boka Kotorska)
Baošići, porijeklom od Mijuškovica iz Balšine vode kod Manastira Ostrog. Danas ih najviše ima u
Gornjoj Morači.
Bapovski, Kotor
Bar, Bar (1245. god.) od baro-bao, na arabljanskom. Od njih su u Bariju (Italija) kao: Kurk-Barda, a
u Kotoru (1263. god.) kao: Bari
Bar, i, Kotor
Baragešević, Paštrovići 1674. god.
Barad, Kotor
Barada, Podgorica
Barakov, Trojice (Kotor) 1599. god.
Baraković, Ćeklići (Cetinje) 1566. god., od njih su u Kotoru i Boki Kotorskoj
Baralić, Srbina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine
Baram, i, ogranak Đurjanovića u Drobnjacima
Barami, Nikšić u 15. v.
Baran, vidi: Barc
Baranin, i kao: Baranus, u Kotoru 1330. god., došli iz Bara; Glibaći (Pljevlja); grana Đurjanovića u
Drobnjacima
Baranović, Kotor; iz Beran Sela (Berane), preselili se u Bosnu
Baranus, vidi: Baranin
Baranjin, u Drobnjacima
Barać, u Kučima ogranak Grujića. Preselili su se u Bare i Tušinu (Žabljak), pa jedni dalje u Bistricu
(Mojkovac); Lipovo (Kolašin); Kaludra (Berane); Trepča (Andrijevica); iselili se u Rogoznu (Novi
Pazar); Dobrota (Kotor); Budva; Podgorica
Barac, iz Pipera su se preselili u Pitomine (Mojkovac); srodnici drobnjačkih Barljana i Baranin iz
grupe Đurjanovića; Bukovica i Boljanići (Pljevlja); Paštrovići, ranije: Nikolić
Barač, Podgorica; Varičevska kućišta i Paštrovska gora
Bareš, vidi: Mašanović
Baroš, Kotor, po nahočetu
Barba, e, Zagrade (Grbalj) u 16. v. doselili iz Albanije
Barbeli, Kotor, Boka Kotorska
Barbat, a, kod Herceg-Novog u 15. v.

22
Barbin, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Barbić, Nikovići i Đuraševići (Grbalj), porijeklom iz Lastve (Dalmacija); Kotor; Budva; Spuž
(Bjelopavlići); od Kneževića. Od njih su jedni otišli u Rusiju
Barbolić, i kao: Barbarić, Kotor
Barguljan, Prčanj (Kotor)
Bard, Bar
Barda, Bar (1437. god.), a u Bariju (Italija) kao: Kuri-Bard, po arabljanskom beo-baro, vidi: Bar
Bardakić, Stijepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala, koji su se iselili u Gusinje
Bardačar, i, Brakonje (Zatrijebač), Kuči isti i u Kučima
Bardić, Bardići i Kostanje (Gornja Krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija)
Bardnji, Kosor (Kuči)
Bardonja, Kosor (Kuči)
Barez, Perast (Boka Kotorska)
Bareko, vidi: Barielo
Barel, o, i, Kotor i kod Herceg-Novog (u 15. v.) i kao: Bariglo
Barečić, Kotor
Barzati, Budva
Barzić, Bratonožići
Bareti, vidi: Punošević
Barižan, on, Mrkovi (Grbalj) i Babušnica i Ljuštice (Boka Kotorska)
Bariglo, vidi: Barel
Barielo (Bareko), Kotor; došli iz Mletaka početkom 1687. god.
Barincel, i kao: Basa - Barinčel i Bivolčić, Boka Kotorska 1357. god.
Barić, Kotor jedni po nahočetu, a drugi i kao: Barić = Camović, porijeklom iz Kuča; Cetinje
Barić = Camović, vidi: Barić
Barićanin, vidi: Beriško
Baričevuć, Kapelice u Potkrajcima (Bijelo Polje)
Baričić, Bar
Barišanin (Beričko), u Paštrovićima
Barišon, Sušice, Herceg-Novi
Beriško, vidi: Barišanin
Barjaktarević, Ulcinj; Meteh (Plav) 1875. god.
Barjaktarović, ogranak Popovića, sa Meduna (Kuči), naseljeni na području Berana; Petnjik,
porijeklom su iz Bratonožića; Izvor (Paraćin) iz Bratonožića; Sutivani i Potkrajci (Bijelo Polje);
Miruše (Nikšić), kasnije Tabaković; Ulcinj i Ljubotinj (Cetinje), porijeklom iz Mrkojevića
(Crnogorsko primorje), potomci su Daba, doseljenika iz Mikulića (Bar). Isti su i u Malim Selima,
Mikulićima i Goranima (Primorska krajina) pa jedni i kao: Skarović
Barjamović, u Boki Kotorskoj jedni ranije kao: Buća, porijeklom sa Kosova; Kunje i Pečurice
(Bar) jesu ogranak Vučkovića, potomci Skora iz Mikulića (Bar); Crmnica, kao i u Podgori i
Građanima, kod Rijeke Crnojevića srodnici u Mašanovićima u Orahovcu
Barjamovići, bratstvo u Podgoru
Barl, i, Draginje (Primorska krajina)
Barlović, Kruče, Bratica i Salč (Primorska krajina)
Barljan, Drobnjaci
Barljičević, Kotor
Barmičeli, Kotor, početkom 15. v.; vidi: Bolica
Barnis, Kotor, porijeklom su iz Milana (Italija)
Baro = Baron = Baroč, u Paštrovićima; zatim kao: Nikolić, Nikadrović i Baroc
Barović, Đerđeza i Mokanje, Župa Bandićka u Bandićima (od Vukosava Vukova), područje
Komana i Lješkopolje i od njih (iz sela Rudina) jedni su u Paštrovićima, Lješkopolju i Zeti; Cetinje,
od njih su u Buljarici (Paštrovići); ogranak Vujovića u Čevu (Cetinje), od njih u Glibavcu (Nikšić) i
Nikšićkom Prekovođu; Kuči, ogranak Radulovića, od njih su u Cucama (Cetinje), a jedni su se

23
odatle odselili u Zavrh, Trubjelu i Štedim (Nikšić), pa jedni u Krivošije, a drugi u Šopiće
(Šumadija)
Barovići (Bandići), bratstvo u Komanima
Barovići iz Nikšića (vode porijeklo od Radulovića rodom iz Cuca iz Bašinog sela)
Barojević, Cuce (Cetinje)
Barojevići, iseljeno bratstvo sa Trešnjeva
Barojevići, muslimani u Nikšiću
Barok, Paštrovići, vidi: Baroč
Baron, Paštrovići, vidi: Baro
Baroc, vidi: Baroč
Baroč, na Paštrovskoj gori: Barok, pa ponovo Baroč i Baroc i jedni u Paštrovićima i kao: Nikolić i
Nikandrović
Bart, a, Kotor, početkom 15. v.
Barto, i, Kotor 1701. god. i u Budvi
Bartović, iz Gruda (Tuzi) u Podgorici, Albaniji, Sarajevu i Americi, srodnici Ivezića
Bartl, Herceg-Novi (u 15. v.) i kasnije u Budvi
Bartomoz, i, Kotor
Bartuluva, Kotor
Baruko, Podgorica
Barunce, Nalovići (Pljevlja)
Barutčić, Pljevlja
Baruco, Podgorica
Barudžija, predio Bjelopoljske Bistrice, u Rovcima (Podgorica) potomci Tripka Radulova
Bulatovića
Barušić, Gornja Morača
Barc, ac, kao: Baran, Boan i Tušina (Žabljak), potomci Novljana
Barčević, Bobovo (Pljevlja) i Gorana (Crnogorsko Primorje)
Barštipan, Kotor
Basagić, Bijelo Polje
Basanović, Botun i Golubovci (Zeta), porijeklom su iz Pipera
Basar, Njeguši (Cetinje)
Basara, Kovilj (Novi Sad), porijeklom od Gusinja; Podgorica
Basarović, Kotor i područni Škaljari
Base, vidi: Baranin
Base, bratstvo u Građanima
Basević, u Zeti iz Kuča
Baseget, i, Lepetane (Boka Kotorska)
Basegl, vidi: Baseglet
Baseglet, i, i kao: Basegl, u Kotoru (15.v.) i kasnije u područnim Lepetanima
Basegli, Kotor u početku 15.v.
Baseglo, vidi: Basilio
Basekić, Bijelo Polje, pa odatle u Vasojeviće
Baselj, i, Kotor 1398. god.
Basiljević, vidi: Basilio
Basilio = Baselo, -zelo = Baseglo = Basuo, i docnije: Baseli, slično Basiljević, Kotor
Baska, Kotor (1397. god.), vlastela
Baskuća, kasnije: Raduničić, u Đuraševićima (Grbalj)
Basor, Podgora (Pljevlja) i Topla, Herceg-Novi
Basori, ogranak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
Basta, Berane
Bastaić, Cetinje
Bastak, Župa Nikšićka; Ogranak Popovića iz Rijeke Crnojevića, pa se jedni preselili u Rijeku

24
Crnojevića, pa jedni odavde u Crmnicu, a drugi u Kotor
Bastas, i, (od riječi: Basat), od Berana su se preselili u Bosansku Krajinu
Bast, i, Ulcinj 1356. god.
Bastijan, i, Bar
Basuoe, vidi: Basilio
Basča, Baska (Kotor) u 14-15. v.
Bataz, ie, Drobnjaci
Batala, lo, Kotor 1282. god.
Batalić, Kotor
Batdl, lo, Kotor 1282. god.
Batiglavić, Kotor
Batizić, ja, Pavino Polje (Drobnjak), ranije: Jovčetić
Batilović, Nikšić i predio Lozne (Bijelo Polje)
Batinić, ogranak Ugrenovića, od Nikšića su se preselili u Vrpolje (Trebinje); Plana na Stocu, usput,
ogranak Miljanića od Jelovice (Gornji Banjani)
Batistić, Donji Stoliv (Kotor), doselili su se iz Korčule (Dalmacija)
Batković, Orah (Nikšić)
Batovo, Lukovo (Nikšić)
Batrićević, i kao: Veljokrajanin, u Herakovićima (Velji Kraj), Cetinje. Od njih su u: Žanjev Dolu
(Cuce), kao: Ljesar, Vulović, Gavrilović, Jovečki, a u Mircu, prema Grblju kao: Peraš, a jedni su se
preselili u Srbiju; od Herceg-Novog odseljeni u Meku Grudu (Bileća) kao: Gaćina = Gaćinović a
ranije kao: Sikimić; Bratićev Do u Zovinom Dolu (Cuce) i kao: Batrićević - Lukač; Carine
(Nikšićka Župa), porijeklom iz Zovina Dola u Cucama
Batrićevići, bratstvo na Carini
Batrićevići, bratstvo u Veljem Kraju
Batrićevići (Lukači), bratstvo koje je živjelo u selu Zovini
Batrićevići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Batrović, u Podgoricu došli iz Brčela (Crmnica), Nikšić
Batura, Orah (Piva), ogranak Filipovića, od kojih su na Romaniji
Baturani iz Pive (Crna Gora, Nedajno, Babići) doselili iz Drobnaka od Badnjara iz Tepaca
Baturanin, mala Crna Gora (na ušću Sušice u Taru), Babići i Nedajno (Piva), došli iz Preraca
(Bileća), kao: Radanović (Badnjar), bili na Žabljaku-drobnjačkom
Batuta, Paštrovići
Baćanin,Pištignjat i Krug (Cuce), Cetinje, ranije: Mandić, odseljeni u Skalu (Valjevska Tamnava),
kao: Baćić, drugi su preselili u Bačije (Sjenica), a od njih su u Radmiloviće (Gruža kragujevačka)
Baćević, u Dabru (Hercegovina) ogranak Antović od Banjana (Nikšić)
Baćer, Podgora i Kupelnik uz Skadarsko jezero
Baćić, vidi: Baćanin
Baćović, u Banjanima (Nikšić), grana Mulina, vidi: Klenčanin i Mulina
Baufamje, u Podgorici 1591. god.
Baufača, Podgorica 1591. god.
Bauk, u Nikšiću 1534. god., odatle jedni pređu u Hercegovinu (oko 1589. god.) kao: Bauc, srodnici
tamošnjih Redžovića, ranije: Begović na Ravni Šulminac (Gacko)
Bauk, bratstvo u Lastvi,u Boki
Bauković, u Podgoricu došli iz Lješkopolja
Bauc, vidi: Bauk
Baucal, Gornje Crkvice (Piva), od njih su u Foči i Bijeljini (Bosna)
Baucale iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinci iz Pivske Zupe
Bacanović, u Vasojevićima ogranak Obradovića
Backović, Stubica, Drenovštica i sela Pješivaca, potomci Radovana Bogdanova, od njih su u
Podgorici, Straševini (Nikšić) i kod Valjeva i u Izmiru (Turska)
Bacović, Pepići (Plav)

25
Baculi (Baculji), bratstvo u Ćeklićima
Baculjel, kao: Boanović = Grupšić = Tolić, u Staroj Crnoj Gori
Bača, Podgorica
Bačak, vidi Badžak (Badžaković)
Bačarević, polovinom 18. v. sinovac Baja (Ivanovića - Nikolića = Pivljanina) iz Pive preselili se u
Gružu Kragujevačku
Bačarić, Srbine, Herceg-Novi
Baček, Podgorica
Bačevac, iz Bačevca (Rožaje), preselili su se u Matrovo (Tutin)
Bačević, Pljevlja 1854. god.
Baček, Podgorica
Bačić, Kotor 1397. god.; Lastva (Tivat) 1443. god.
Bačići, rod u selu Skeli u Valjevskoj Tamnavi
Bačović, ogranak Kojića, od Kolašina, preselili u Gružu Kragujevačku
Badž, a, Kotor
Badžak, u Mačvi i kao: Bačak, porijeklom od Nikšića
Badžaković, ogranak Grupkovića potomaka Bijelog Pavla
Badžić, ogranak Rabrenovića. Iz Polja (Mojkovac) jedni su se preselili u Loznu (Bijelo Polje) i
Novi Pazar
Badžović, Slatina (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića
Baša, Kotor, početkom 15. v.; oko 1420. god. vlastela u Crmnici kasnije Balšić, a u Komanima kao:
Radeč, pa preseljeni u Gađi i Građane (Rijeka Crnojevića) kao: Baša, od njih su u Tuđemilima
(Bar); Podgorica
Bašagić, ograqnak Suknovića u Pivi; kod Plava
Bašagma, Kotor
Bašanović, ranije: Vučinić u Piperima, porijeklom su iz Hercegovine, oko 1780. god. Odatle se
jedni presele u Vraku (Skadar), pa od njih u Bijelo Polje i Kurilo (Zeta), u Podgoricu iz Bačuta; Od
njih su i Mandić u Skadru i dalje u Albaniji; u Podgoricu iz Lješkopolja; Omara i Gril (Vraka) kao:
Belaj, a u Lesku Puka, Piraru, Velipolju i Komar kao: Bašanović
Bašić, kod Plava i varoši doselili sa Baše kod Lješa u Albaniji, pa ovdje jedni kao: Baša, ili Bašlić.
Isto tako je i kod Gusinja, odatle jedni otiđu u Zoraniće (Bistrica bjelopoljska) kao: Baša; Sutomore
(Bar), porijeklom su iz Stare Srbije; Perast (Kotor) i okolina Herceg-Novog; Cetinje; Podgorica; iz
Pepića u Miruše i Dobrun, uz obalu Trebišnjice, doselili se iz Župe na Drini; Đedići (Cerovac ) -
Trebinje, ogranak Drekalovića iz Kuča; iz Gruda (Tuzi) sišli u Podgoricu, pa jedni odselili u Skadar
i Carigrad
Baširević, Nikšić
Bašković, Pljevlja (1911. god.) i Skić (Plav) 1912. god. u Zetu su prešli iz Draževine
Bašović, Kuči, jedni odu u Botun i Kurilo (Zeta); Kopito (Njeguši), Cetinje, ranije: Penda i kao:
Rašović = Bašović. Od njih su u Vlaškoj (Rumunija); u Podgorici iz Pipera; Kotor; Pošćenje
(Žabljak), ogranak Abazovića iz grupe Omakalovića (Novljana); Boljanići (Pljevlja)
Bašovići (Radovići), ogranak bratstva Penda u Kopitu
Bašovići (Radovići), rod u Vlaškoj
Baštić, Podgorica
Baštrić, Nikšić
Baštrica, ogranak Jankovića iz Ceklina, preselili su se (u 15. v.) u Glavatičiće (Grbalj). Jedni u
Grblju su iz Hercegovine
Bašulević, kod Plava (1881. god.) vidi: Bašuljević
Bašuljević, Bjelopavlići od Pešića jedni se preseliše u Kuče, pa u područni Zatrijebač i okolinu
Plava i Berana
Beara, Kotor; Risan; Budva
Beatović, Nikšić
Bević, Danilovgrad; Kotor

26
Bevenj, a, -njić, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju kao: Bevs
Bevenja, Pobori (Budva) i u Ulcinju, vidi: Bevenj
Bevs, vidi: Bevenj
Beg, Cetinje
Begazić, Nikšić
Beganija, e, Nikšić
Beganović, srodnici Omeragićima, kod Plava doselili iz Brovine (Đakovica), porijeklom su iz Šalja
(Albanija). Od njih su u Bihoru i Bistrici (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Goleš (Pljevlja); Berane,
doselili od Kolašina; Župa Nikšićka, iz Kuča; iz Podgrađa (Kuči), kao: Alicković i Beganović u
području Bijelog Polja
Begaš, vidi: Banjkanj
Begez, i, Nikšić
Begenešić, Podi, Topla i Srbina, Herceg-Novi
Begić, Herceg-Novi, po nahočetu; Boždarevac (Šumadija) iz Crne Gore
Beg, o, Klinci (Boka Kotorska) i Podgorica
Begović, ogranak Mijovića (Kolovića) u Kučima. Od njih su odseljeni (17. v.) u Donju Sabatnu i
Sipić (Lepenica) i Topolicu (južna Srbija) i jedni u Italiju; ogranak Brajovića u Kosiću i Kosovom
Lugu (Danilovgrad). Od njih su ubilježeni 1912. god. u Ulcinju; Mahala (Zeta), jedni kao:
Ajdarkučević, od njih Begović a drugi Agunović i Vranić; Danilovgrad; Rijeka Crnojevića,
Radanovići i Kubasi Grbalj; Kotor, po nahočetu; Sipić (Lepetane), Boka Kotorska; Perast (Boka
Kotorska); Cetinje; Lozna (Bijelo Polje). Rod su Jaćimovićima kao i Dizdarevićima, koji su kod
Tutina i u Rožaju; Rasova i Zaton (Bijelo Polje), potomci su Jovan-bega. Od njih su u Turskoj i
Novoj Varoši (Raška); Ogranak Vulovića (Novljana) u Bijeloj (Šavnik) i Nikšiću; Komani, (od bega
Tomaša Stankova) grana Bandića; iz grupe Radulovića "Nikodelci"; Ravni Šušlijec (Gacko) iz
Nikšića, drugi kao: Bauk i treći kao: Renović; Paštrovići, jedni su iz Stare Srbije (još u 7. v.), ranije:
Ćuda. Vidi: Franović-Bosnić, a drugi iz Stare Crne Gore; Bijela i Đinovići, Herceg-Novi iz
Trebinja; Spuž, Donja i Gornja Granica (Bjelopavlići), ogranak Vukovića, iz Hercegovine; Herceg-
Novi; Podgorica; vidi: Bauk
Begram, Herceg-Novi
Beg, u, Kotor; Bar; Podgorica
Bedov, Podgorica
Beđi, i kao: Beći, u Dinoši (Kuči), ogranak Purovića
Bezankius, vidi: Bizanti
Bezar (Bezari = Bezarević), Ćukovo brdo, Skokuće i Ljutić (Pljevlja) pa u tu varoš
Bezarević, Mataruge (Pljevlja) u gradu kao: Bezari i okolini, vidi: Bezar
Bezari, vidi: Bezar
Bezdan, Gorovići (Grbalj)
Bezdanović, bratstvo u Komanima, doseljeni iz Čeva (1878. god.), porijeklom iz Male Banjske
(Kosovo). Dijele se na: Jovanović, Pejović i Radonjić, od njih su u Prokuplju i Kuršumliji; u
Podgorici iz Komana
Bezijević, vac, Bezjova (Kuči), od njih su u: Ulcinju; Mašte i Ulotinu (Gornji Vasojevići)
Bejat, o, Budva
Bejataović, Berane; Bojka (Ulcinj)
Bejetić, Bijelo Polje
Bejtić, Bijelo Polje; srodnici Idrizovića iz Bijelog Polja u području bjelopoljske Bistrice, a jedni
ogranak Adrovića iz grupe Đuraškovića
Bekai, vidi: Banjkan
Bekan, Nikšić
Bekac, Lastva (Tivat)
Bekez, Zlostup u Goliji i jedni u Nikšiću, porijeklom iz Bjelica (Cetinje)
Beko, Lepetić (Boka Kotorska) i okolina Herceg-Novog, porijeklom iz Zubaca (Trebinje)
Beković, Bjelice (Cetinje)

27
Bekonja, kasnije: Junčević (1687. god.) u Žljijebu (Boka Kotorska), oni su iz Ljubomira
(Hercegovina); Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja)
Bekoca, Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja)
Bektešević (Milić) = Memčević, Banjkanji u Zatrijebaču, porijeklom od Milića iz Bjelica (Cetinje).
Od njih su u Dolji (kao Bektešević) i Kruševu (Gusinje), gdje su im srodnici Lončarevići, jedni se
preseliše u Dobe (Kruševac); Plav 1668. i 1900. god.
Bekteševići u Gusinju, su od Banjkana iz Zatrijebča u Kučima čiji je predak Miloš tu naseljen iz
Crnojevića Rijeke 1495 godine. Staro krsno ime Sv. Nikola. Miloš je dobio ime Bekteš i primio je
islam, dok su se njegovi potomci prozvali Bekteševićima. Od Bekteševića su ogranci Kobilići,
Mulići i Lončarevići. Svi su muslimani osim Lončarevića kojih ima i muslimana i pravoslavaca.
Bekteš, i, Pljevlja 1863. god.; Iz Benjkanja (Zatrijebač), Kuči preselili u Gusinje. Vidi: Beljkanj
Bekulj, i, Brajići (Budva)
Bekun, Lastva Grbaljska, prešli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje)
Bekuni, rod u Lastvi u Boki
Bela, Kotor 1334. god.
Belabušić, Kotor
Belavista, Prčanj (Boka Kotorska)
Belavita, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom iz Italije
Belada, Ugni (Brela), Cetinje; Nikšić
Belade, bratstvo u Ugnima
Belaj, vidi: Bašanović
Belaković, Podgorica; Pješivci
Belan, Prčanj i Tivat
Belanđelo, Kotor, porijeklom iz Venecije (Italija)
Belanović, Pješivci 1616. god.; Crmnica; Berane; Prčanj (Boka Kotorska); Vraka, Skadar kao:
Marković = Belanović, potomci Ozrovi iz Čeva (Cetinje)
Belačić, i kao: Bela, u Kotoru
Belafus, sa, ša, Budva 1650. god., porijeklom iz Skadra (Albanija); Lepetane (Boka Kotorska)
Belević, Šekularci na području Polimlja; Rudo Polje i Gusinje; Ogranak Petrušića, iz Struga
(Žabljak), preselili se u Gajtan (južna Srbija)
Belegija, Herakovići u Njegušima (Cetinje)
Belegije, rod bratstva Popovića-Herakovića u selu Herakovićima
Belez i Beleć = Belec = Beliče = Beleč, slično Beljčić, vlastela u Kotoru od 1124. god. pa nadalje;
vidi: Belić i Belče
Belec, Kotor; vidi: Belez
Beli, Kotor; iz Narde (južna Italija)
Belimirović, Zagarač, iz susjednih Bjelopavlića
Beliki, Bar 1311. god.
Beliograta, Mrčevo Polje (Podi), Grbalj 1334. god.
Belić, Ulcinj u 14. v. i Baru, vlastela, i kao: Belče, slično Belic, -e; vidi: Belica
Belioc, Bukovice (Rožaje)
Belica, Kladi (Boka Kotorska), Kotorska vlastela, vidi: Belez i Belče
Beliče, vidi: Belez i Belica
Belkić, u Herceg-Novom, po majci
Belmužević, Medun (Kuči) u 15. v.
Belov, Perast (Boka Kotorska)
Belović, ogranak Popovića - Lalića u Pipere i Podgoricu doselili iz Zete; Zalaz (Kotor) i Radovići
(Tivat); Prčanj (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić i kao: Mrvaljević
Belobrković, iz Bijelog Polja preselili u Kopljare (Jasenica)
Beloglav, o, i Beloglauvo, Kotorska vlastela 1331. god.
Beloglauvo, vidi: Bjeloglav
Belogradski, Kotor

28
Beloica, iz Kuča preselili u Novi Pazar, vidi: Belojica
Beloje, Muo (Kotor)
Belojević, ogranak Praščevića u Slatini (Bjelopavlići); ogranak Pavličića iz Bratonožića preselili u
Podgoricu
Belojek, Kotor
Belojica, Kuči, ogranak Balevića iz Bratonožića. Od njih su Pavličić u Kaoni (Čačak), a kod Rožaja
Pavlović (Čoček) i od kojih su: Ibrahilović
Belois, i, Kotor 1330. god. Slično Bjeloš
Beločanin, Trepča (Martinovići) - Gusinje 1485. god.
Beloš, Perast (Boka Kotorska) 1552. god.; Kotor 1330. god.
Beluči, Beline (Kotor) 1330. god. i dalje
Beluš, Kotor
Belce, Belić = Belus = Bielc, -e i Beloč, u (14. v.) u Baru i Ulcinju, vidi: Belez
Belče = Beliče = Belica = Beleč i Beljić = Belić, slično Beljčić, vidi: Belez, kroz 12-14. v. u
Crnogorskom Primorju i Boki Kotorskoj, većinom vlastela, u Ulcinju 14. v. kasnije Belic, -a = Belić
Beljak = Beljan, Podgorica
Beljević, Nikšić
Beljinača, Mokanja (Komani)
Beljkaš, Miokovci, Jugovo, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) iz područnih Krća
Bembo, Kotor
Bena, Kotor
Bemati, Budva 1660. god.
Benaka, Kotor 1335. god.
Benac, Podgorica
Bendal, el, Kotor
Bender, rak, Podgorica
Benderać, Nikšić
Bendić, i, Perast (Boka Kotorska); Žin, Osoje i Zvijezd (Pljevlja)
Ben, e, od Benediktus Kotor 1330. god.
Beneš, Kotor u 15. v.
Beneša, od Benediktus, slično Benešić, Kotor u 12. v.
Benit, Crmnica (16. v.), kasnije Gvozdenović, vidi: Banić
Benić, Berane, iz Crkvenice; Podgorica
Benišić, vidi: Beneša
Benković, Kotor
Benović, Glavačići (Grbalj) u 16. v., iz Hercegovine; Kumbor (Boka Kotorska)
Benofanoti i kao: Virđilio, Paštrovići
Benrl, Kotor
Benus, i, Herceg-Novi
Benjkanj, Zatrijebač, Kuči, od Milića iz Bjelica (Cetinje), vidi: Bektašević
Berandinov, Kotor
Beranović, Beran Selo (Berane), odselili u Bosnu
Beratović, Bar
Beraš, Herceg-Novi
Berašanin, Paštrovići 1546. god.
Berber, Kotor
Berberija, Podi, Herceg-Novi; i kao: Berberdžija
Berberović, Kotor i Morinj, iz Hercegovine; Kostanjica, Herceg-Novi, oko 1687. god., doselili se iz
Popova (Hercegovina), od njih su područni Đurići
Berberdžija, vidi: Berberija
Bergan, i, Bar; Donji Stoliv i Kotor (Boka Kotorska)
Berger, Kotor i Herceg-Novi

29
Bergulian, Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Bergušan
Bergušan, vidi: Bergulian
Berdar, Paštrovići i kao: Brdar
Berdović, ogranak Ugrenovića, ranije: Riđan kod Nikšića. Od njih su u Vrpolju (Hercegovina)
Bereznitki, Budva
Berek = Beren, Podostrog (Budva), ranije: Đurović iz Pipera. Od njih su u Čikagu, Njujorku i
drugdje
Beren, vidi: Berek
Beretin = Beretić, Trnjine u Cucama
Beretine (Beretići), negdašnje bratstvo u Trnjinama
Beri, doseljenici iz Beri (Albanija) u Draževinu (Lješkopolje). Od nih iseljeni i kao: Berić, pa su se
jedni preko Primorja preselili u Bačku
Beriat, Nikšić
Berilaža, Dobretić i Velja Strana (Lješansko područje). Jedni se preseliše u Ponare i Donju Goricu
(Zeta)
Berilakov, Morinje, Herceg-Novi
Berilon, Crnogorsko primorje
Berisavljević (Rudović), u Žanjevici (Gatačka) površ jesu iz Riđana (Nikšić), porijeklom iz Beri
(Albanija)
Berislavić, Kotor 1390. god.
Berić, vidi: Beri, Kotor, po nahočetu; Nikšić; vidi: Berović. Iseljeni iz Beri (Podgorica), u više
krajeva, sa novim prezimenom Berić; Potomci rodonačelnika, više bratstava u Grudima (Tuzi),
porijaklom iz Šalje (Malesija), jedni kasnije i kao: Prift; Dučići (Kuči), jedni kasnije i kao: Raković,
pa jedni kao: Beriša odsele se u Nikšić, drugi u Batušu (Đakovica)
Beriša, kod Đakovice (Batuša i dr.), Šalje i Kastrati, bratstvo pa pleme istočno od Skadarskog
jezera, rod su sa Kučima, grana Mrnjačevića iz Kuča (Podgorica)
Berišaj, Tuzi, vidi: Beriša
Berišan = Beriško, Paštrovići i Budva
Berišić, Grude i Gurac (Tuzi); Prijevor (Grbalj) 1437. god. u Gornji Milanovac potomci Tadije (pa
jedni Tadić) iz Župe Nikšićke
Beriško, vidi: Berišan
Berk, i, Kotor; Herceg-Novi
Berjaš, Đenaši, Velji Ostros (Primorska krajina)
Berkanović, Herceg-Novi
Berković, Neuzin (Banat), i kod Temišvara (Rumunija). Pripadaju grupi doseljenika od Siska,
porijeklom iz Drobnjaka, zvani Durmitorac (Jan); u Podgorici iz Križanje (Kuči)
Berkuljan, Nikšić
Bernardinov, Kotor
Berisalić, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Beriško, vidi: Barišanin
Berničević, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Bern, o, Kotor
Beonardi, Kotor
Berović, Rerović (Ulcinj); vidi: Beri; Beri i Draževine pa u Podgoricu, porijeklom su iz Beri
(Skadar), a tamo iz Krita (Grčka); Ogranak Ugrenovića, od Nikšića preseljeni u Vrpolje (Trebinje)
Berovljanin, grana Nenada u Kučima, razgranati
Bertan, potomci Kanjoša iz Paštrovića u Mišiće (Spič)
Berulić, i kao: Puraš, u Plavu
Berulov, Plav
Berčić, Kotor
Besalj, a, Bar
Beselić, Hercegnovsko područje

30
Besiga, vidi: Bistić
Besković, Zaton (Bijelo Polje)
Beskuća, Prevlaka (Boka Kotorska) 1167. god. i u 14. v.
Beslem, e, Seljani (Piva), porijeklom iz Hercegovine
Beslimović, Pljevlja 1905. god.
Besničan, iz Besnika (Rožaj) u 19. v. preselili se u Novi Pazar
Besperator, Nikšić
Bestić, ča, Kotor 1330. god. iz porodice Bista
Bestuović, hercegnovsko područje, iz Vrma (Korjenići), Trebinje
Betan, Golubovići (Paštrovići) došli iz Mišića (Spič), Bar
Betel, o, Kotor
Beto, Kotor u 14. i 15. v.
Betović, Bojka (Donja Krajina)
Betuzić, Ulcinj 1910. god.
Beć, i, Štodra (Crnogorsko Primorje), uz Bojanu
Bećaj = Bećović, iz Mataguži (Zeta) preselili u Dinoše (Tuzi). Srodni su Krasnićima i Purovićima
Bećar, Nikšić
Beći, vidi: Beđi
Bećir, ranije: Đurović ili Bećirović i Podubličanin u Rajićevićima i Njegušima (Cetinje); u 16. v. iz
Stare Crne Gore doselili u Trešnjicu i Kubase (Grbalj); Kotor
Bećiri, rod u Trešnjici (Boka)
Bećiri (Bećirovići), ogranak bratstva Podublicana u Rajičevićima
Bećiraga, Ulcinj 1887. god.
Bećiragić, Kuči, odseljeni u Plav i Rožaje prozvaše se jedni Topalović i Ademović, pa jedni u Novi
Pazar, Podgora (Rožaje). Bećiragići su Klimedi, pa i kao: Banjkanj
Bećirović, u Rovcima i drugim mjestima, potomci su Nikšića; Gornja Bijela (Šavnik), ranije:
Kljajić iz Nikšića; Gornja Morača; Cetinje; vidi: Bećir. Pečurice (Bar), rod su Ćubićima,
Abazovićima i Barjamovićima u Krajini i Ulcinju; Spuž (Podgorica), doselili su se iz lješanskog
podrulja; Bistrica, Kukulje i Pokrajci (Bijelo Polje); Kuči preselili u Rožaje
Bećić, Piperi, grana Vukovića - Lazarevića; Bukovica (Pljevlja); Pljevlja 1882. god.
Bećković, grana Draškovića, iz Rovaca; Kržanja (Kuči). Odatle odseljeni u Novi Pazar kao:
Kržanja, jesu od Drekalovića
Bećović, Kolašin; Lever Tara (Pljevlja); Rožaje 1891. god.; vidi: Bećaj; Sviba (Piperi); Donji Lješ
(Podgorica); Bar
Bećun, Prijevor (Budva)
Beharović, Bar; Ulcinj 1894. god.
Behlović, Pljevlja 1867. god.
Behmeki, Boka Kotorska
Behrami, Boka Kotorska
Behrović, Plav, srodni su im Šimković i Kijac, porijeklom su iz Anadolije (Turska)
Bec, i, Ulcinj 1867. god.
Becić, Tuzi; Piperi; Podgorica
Becović, Piperi
Bečanović, Kuti, Župa Nikšićka, ranije: Spahić (1477. god.) iz plemena Nikšići; Crnci (Piperi) i
Spuž (Podgorica)
Bečević, iz Kolašina preselili u Knić (Šumadija)
Bečić, selo Bečići u Velestovu (Cetinje), srodni su Vukotićima u Čevu; u Podgorici iz Čeva
(Cetinje); gornji dio ranije ispod Bečićkog brijega (Bečići), Budva i oko varoši. Preci se doselili oko
1413. god. iz Zete. S tim prezimenom pojavljuju se i 1653. god. Od njih su u Donjem Selu
(Crmnica); Dujevo (Crmnica) i kao: Tartun i Lukšić, kao i u Bečićima, a u Paštrovićima Stijepović i
Dragović. Iz Bečića su i u Orahovici i Podima (Boka Kotorska), a jedni se odatle odselili u Trst,
drugi u Rusiju. Iz Bečića su i u: Balabanima, Bašćanima, jedni pređoše u Vraku (Skadar), kao:

31
Jočković, Mrgudović vidi: Ćorović u Vraki, od njih su Šunjević; Bijelo Polje (Zeta) kao: Bečić.
Bliski su im Gracuni u Čelom Brdu (Rustovo), Paštrovići
Bečko, Bečkov do u Prosenom dolu (Cuce), Cetinje
Beš, vidi: Bešević
Bešević, Piperi, ranije: Mrčarica; u Vasojevićima na Polici i kao: Beš, od nekog Beše, pa (u 18. v.)
preselili se u Novi Pazar i Toplicu (južna Srbija), kao: Bešević 1882. god.; Podgorica
Beširović, Ozrinići (Nikšić)
Bešić, Bjelopavlići, oni su od Pešikana iz Cuca (Cetinje), vidi: Pešikan; ogranak Božovića u
Piperima; Kuči, preselili su se u Donja Sela (Vasojevići)
Bešići (Pešikani), bratstvo u Bjelopavlićima
Bešković, Plužine, Piva; Kotor; Plav i kao: Drešković 1890. god.; Gusinje, doselili se sa Meduna
(Kuči)
Bešlić, Ćafe (Lužnica), Komani, Podgorici i u Lješanskom području; Žabljak na Skadarskom jezeru;
u Momišićima, Karabežu i Kruševcu u Zeti i Podgorici srodnici su Osmanagića, starinom iz Bajica
(Cetinje)
Bešlići, negdašnji stanovnici sela Ćafe
Bešović, Podgorica; Seoštica (Bratonožići)
Bešpašević, Bijelo Polje
Bialović, Sasovići (Boka Kotorska)
Biaško, Kotor
Bibalić, ogranak Perazića u Podgorici
Bibezić, srodnici Perazićima u Crmnici, porijeklom ispod Sokala, obronaka Prokletija. Od njih su u
Zeti, drugi u Godinju i Bukovici (Crmnica), a treći u Podgorici, pa odatle u Tuđemile (Bar).
Istorodni sa njima i u Paštrovićima
Biberanis, 1282. god. u Brskovu (Mojkovac)
Biberčić, Nikšić
Bibić, Ledine (Kuči), odatle se preseliše u Radetinu i Detnje (Rožaje); Nikšić; Mirac (Grbalj) 1431.
god.; Kotor
Bibidžić, Nikšić
Bibuljica, Nikšić
Bivoličić, kasnije Bolica i Buća u Kotoru; Grbalj
Bigan, Mojdež i Ušćepan, Boka Kotorska; Tuđemili, Bar
Bigia, o Bizia, cio, grana Buća (u 15. v.) u Boki Kotorskoj i kao: Bučia De Bučio 1436. god.
Bigović, Cuce (Cetinje), ogranak Lazovića, porijeklom su iz Kuča. Od njih su u: Nikšiću,
Nikšićkom Prekovođu, Risnu, Đenovićima i peraškim naseljima (Boka Kotorska), Herceg-Novom,
Topličkim naseljima (južna Srbija)
Bigovići (Lakovići), bratstvo u Trnjinama
Bigovići, rod u Nikšiću
Bigovići, rod na Zelenici (Boka)
Bigovići, u Srbiji
Biguria, grana Buća (u 15. v.) ogranak Bučia, vidi: Bigia
Bielić, Škaljari, Boka Kotorska
Bielović, Sasovići (Boka Kotorska)
Bielođerović, Risan
Biza, vidi: Bigia
Bizant, i, u 14. i 15. v. u Kotoru, u Baru još 1028. god.
Bizanti, vidi: Bizant
Bizia, cio, grana Buća, vidi: Birča i Bigma-Bigia
Bizić, Crnogorsko Primorje
Bijanko, Kotor
Bijačić, Bar
Bijedalinović, Kotor, po nahočetu

32
Bijedić, ogranak Korjenića (Brankovića) u Korjenićima (Podgori), kao: Branković i Korjenić;
Meljaku (Pljevlja); Nudo (Grahovo), Nikšić, ogranak Kovačevića, pa u Žabljak uz Taru, dalje niz
Drinu, dolinu Lima, Bijedićima kod Bijelog Polja; Nikšić i Župa Nikšićka; Korjenići, Herceg-Novi,
jedi su preselili u Mostar; Mataruge i Obarde (Pljevlja)starinci, zatim se prozvali Obrenić, Kartal,
Šarac i Gačević
Bijeli, Gradina (Bjelopavlići)
Bijelić, Vinići i Glizice (Bjelopavlići). Od njih su se preselili u Boku Kotorsku; Martinići
(Bjelopavlići). Odatle preseliše se u Peć (Metohija) i Adice kod Bečeja, i kao: Čiplić; Ulcinj,
vlastela u 14. v.; Uskoci (Žabljak), porijeklom iz Bjelopavlića; Trnjine u Cucama (Cetinje); Rubeža
(Nikšić) od Radulovića iz grane Nikšića. Od njih su u Previšu (Žabljak); Šumani i Podgora
(Pljevlja), ranije: Korjenić, kasnije Gačević u Matarugama i Obardama (po babi Gača), Pljevlja; iz
Trnjina (Cuce), odsele se preko Peći u Elemir i Novi Bečej (Banat), kasnije kao: Mihailović; Budva;
Herceg-Novi; Kruševice i Šćepoševići, Herceg-Novi. Porijeklom iz Brivira (Dalmacija); Lepetići
(Boka Kotorska) iz Sutorine, Herceg-Novi; Perast i Škaljari (Boka Kotorska) u 17. v.; u Morači
(Kolašin), od Tripkovića, a od njih su u Degramenu (Kosanjica), Srbija
Bijelić, ljić, Igalo, Herceg-Novi
Bijelići, negdašnje bratstvo u Trnjinama
Bijelica, Kotor
Bijelović, Bijelovići u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Metohije, najsrodniji sa Miljanićima i
Mrkajićima. Od njih su u Mačagaj (Čeko), Argentina; Herakovići u Njegušima (Cetinje); Gornja
Morača; Sasovići (Boka Kotorska). Oko 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Kruševice,
Herceg-Novi. Doselili se (oko 1694. god.) iz Tvrdoša. Od njih su u Mačagaj (Čepo), Argentina
Bijelovići, dio bratstva Popovića- Herakovića u Njegušima
Bijeljić, Bijeljići (Boka Kotorska); Gusinje; vidi: Bijelić
Bijorac, iseljenici iz Biora (Bihora), Bijelo Polje, od njih su odseljeni u: Gusinje, Belu Stenu i
Kamenare (Gornji Ibar), Cvetojeviće i Korićane (Lepenica) i Kosovac u Srbiji, kao i više drugih
mjesta
Bijorčević, odseljeni iz Bihora (Bijelo Polje) u Vrbicu (Jasenica) u Srbiji
Bikić, Dobrota (Kotor); Berane; Bioča i Lozna (Bijelo Polje)
Bikov, Milati (Podgorica) u 19. v.
Biladinović, vidi: Bjeladinović
Bilać, Kubasi (još prije 14. v.) i Bigovo (Tivat)
Bilalčić, Ulcinj 1900. god.
Bilanić, Žanjev Do u Njegušima (Cetinje) 1335. god.; u Kotoru
Bilafer, i, Morinj i Lepetane (Boka Kotorska)
Bilačar, vidi: Biljačar
Bilec, e, Mala Gorana (Ulcinj)
Bilil, i, Kubasi (Tivat)
Bilisko, Kotor
Bilić, ranije: Marić, ogranak Radovići, iz Pive odselili kod Han Pijeska (Romanija); Mikulići (Bar);
Kotor; Perast i Kumbor (Boka Kotorska); Podbežje (Konjic) ranije: Crnogorac iz Mostara
porijeklom iz Crne Gore
Biličić, Kotor 1678. god. i Paštrovići
Biliško, Perast i Kotor
Bilolović, Suvodol (Raje)
Bilofer, kod Risna (Boka Kotorska)
Bilušić, Dobrota ( Kotor)
Biljalji, Ulcinj
Biljan, i, Herceg-Novi
Biljanović, Crmnica; vidi: Biljanovski
Biljanovski, Nikšić i Crmnica, doseljenici iz Makedonije; vidi: Biljanović
Biljačar = Bilačar, sjeverna Crna Gora. Preselili se u centralnu Bosnu (od rijeći Biljač i od Tkača

33
pokrivača Biljasci), i u drugim krajevima
Biljenović, Cetinje
Biljurić i kao: Vukorenović, u Bratonožićima: Klopotu i Brskutu; Kupusci (Kuči). Od njih su u
Boki Kotorskoj kao: Primojević i u Vasojevićima: Mašte i gornje Polimlje kao: Vukoretović
Binda, Kotor
Bindović = Bindolić, grana Bolica (u 15. v.) u Kotoru
Bindovič, lič, grana Bolica u Boki Kotorskoj
Bindolić, vidi: Bindović
Bink, Perast
Bioković, Kotor 1475. god.
Biomužević, Luštica (Boka Kotorska)
Biomužović, Medun (Kuči) 1457. god.
Biorac, preselili se iz Biora (Bihora), Bijelo Polje u Koštuniće (Takovo), Šumadija. Drugi u
Korićane (Lepenica), Srbija. Treći u Borač (Gruža Kragujevačka). Četvrti u Kusovac (Gruža
Kragujevačka) i kao: Simićević. Peti u Kusovcu kao: Vuković, prije su živjeli u Radmilovcima;
Podgorica
Bioćanin, iseljeni iz Bioča, Kuči. Jedni i kao: Beočanin odatle u Sandžak, pa od njih kod Valjeva i
Donji Srijem
Birimac, Pljevlja 1869. god.
Birićeli, Kotor
Birov, (Mitrović), Bezjova (Kuči). Od njih su u Vasojevićima
Birulić, Plav
Birča, vidi: Bizia
Birčanin, Mačva i Suvodanja, doseljenici sa Birča (Donje Dubočke), Nikšić
Bis, i, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
Bisa, de = Biče, genitiv od Bisi (u 13. v.) u Kotoru
Bisać, Budezi u Zatrijebaču (Kuči)
Bisaka, ča i Bisiga, Kotor 1221. god.; vidi: Bisiga i Bisača
Bisant = Bisanti = De Besante, tis i Besantić, Boka Kotorska 13 - 16. v.
Bisantis, vidi: Bisant
Bisać (Pisać), kasnije Perkočević, Burza (Zatrijebač) - Kuči
Bisača, vidi: Bisant
Bisekić, Bijelo Polje
Biselj, i, Goce, Herceg-Novi
Bisenijić, iz Bijelog Polja preselili se u Drače (Lepenica) 17. v.
Biserčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Crmnica i kao: Stojanović pa od njih u Jugovićevo, Herceg-
Novi. Odatle jedni u Nikšić i drugi kao: Biserčić na ostrvo Pag, treći u Konjin i Piskavice (Banja
Luka). Iz Crmnice u Dubicu (Kuršumlija) i drugi pod planinu Goč
Bisgo, Lozna (Bijeo Polje)
Bisiga, vidi: Bisaka i Bisant
Bisić, Nikšić, ogranak Ibričevića, koji su doselili iz Zatrijebača (Kuči)
Biskoti, Kotor 1460. god.
Biskup, Bogdašići (Boka Kotorska). Oni su iz Stare Crne Gore
Biskupija, Prčanj (Boka Kotorska)
Biskupić, Građani (Rijeka Crnojevića)
Biskupović, Kotor
Bislec, Gorana (Ulcinj)
Bismiljak, ci, Zaostro (Berane) iz Bratonožića
Bisata, e, i, kao: Bistetić 1351. god. i kao: Bisti i Biste-Primut (14 - 15. v.) Kotor
Bista, u Kotoru i Biste i Bistetić
Bisoti, Kotor
Biste = Primut vidi: Bista i Bisant

34
Bistetić, vidi: Bista
Bistetić (Primuti), u Kotoru u 14. v.
Bisti, vidi: Bista, u Kotoru 14. v.
Bističić, Paštrovići 1678. god.
Bistić, Herceg-Novi, po nahočetu; i kao: Bitić
Bitidosi, Zatrijebač (Kuči) 1416. god.
Bitić, vidi: Bistić
Bitović, Bar
Bitrov, Bar
Bitrović, Bar
Bić, Sutomore (Bar)
Biturić, Herceg-Novi, po nahočetu
Bius = Biusa, Kotor 1330. god.
Bihor, Godinje (Bijelo Polje) 1583. god.
Bihorac = Biorac = Bijorac i Bihorc, iz Bihora (Bijelo Polje) oni koji su preselili u Novi Pazar;
Pačariz i Barča (Gruža Kragujevačka), doseljeni iz Bihora (Bijelo Polje)
Bici, Bar 1610. god.
Bicio, Bar 17. v.
Bicić, Gusinje
Bidžan, Pljevlja 1889. god.
Biša, Kotor 1385. god.
Biš, i = Bit, Kravari (Donja Krajina); Kotor 1398. god.
Biševac, Kuči, ogranak Čuljkovića koji su se preselili u Biševo, pa u Novi Pazar kao: Đozović,
drugi u Godovo (Rožaje) kao: Džajović
Bišević, u Kučima kao: Milićević; Vladimir (Ulcinj)
Bišiga, vidi: Bisić
Bišot, i = Biskot, Kotor (u 15. v. a u 16. v.) kao: Besantić
Bišta, Kotor 1350. god.
Bišteljić, u Podgoricu iz Bratonožića
Bištetić, u Kotoru 1351. god.
Bišćan, Podgorica
Bišćanin, vidi: Stanišić , u Balabanima (Zeta)
Bjeganović, Plav
Bjeković, u Garevu (Gatačko Polje), ogranak Damjančevića sa Krsca (Golija), Nikšić i Šumani
(Pljevlja)
Bjeladin Humac, predak bratstva Humaca
Bjeladinović, Riđani (Nikšić) i kao: Biladinović 1438. god. u Kučima, Cetinju (19. v.), Risnu i
Kotoru, porijeklom su ispod Huma (Uma) Hotskog (Tuzi). U Kučima i nekim mjestima i kao: Humc
= Humac i Umce; u Morinju, Herceg-Novi kao: Biladinović 1438. god.; ogranak Višnjića (Golija),
Nikšić. Vidi: Đaja i Višnjić, Topla, Herceg-Novi
Bjeladinovići, rod u Kotoru i u Risnu (Boka)
Bjelak, u Paštrovićima i kao: Belak, Blelak
Bjelaković, Samobor i okolina (Gacko). Oni su ogranak Slijepčevića, (Filipović) - Balandžića, iz
grupe Branilovića prešli u Pivu
Bjelakovići iz Pive (Hercegove), potiču iz Gacka od Slijepčevića
Bjelan, i, Njeguši (Cetinje); Budva 1683. god.
Bjelan (Bjelo), predak bjelickih bratstava Dubljana i Predišana
Bjelanović Donja Ržanica (Berane); Velika (Plav) i područno Murino. Doselili se iz Trepača
(Berane), a porijeklom su od Vojinovića sa Čeva, a starinom iz Metohije; Čevo (Cetinje) i od njih
su: Marković u Vraki (Skadar), od kojih su u Buronjama (Podgorica), jedni i kao: Vojinović, i
Balabanima (Zeta); u Kotoru; Komani (Podgorica) iz grane Radulovića; kao: Bjeladinović kod
Risna; Tivat, Trepča (Andrijevica), ogranak Vojinovića. Od njih su u: Velikoj (Plav), Beranima,

35
Jagoču u Bihoru (Bijelo Polje)
Bjeletić, Trebjesa (Nikšić), od njih su u: Crkvici (Oputne Rudine), Preraci i Humu (Bileća)
Bjelilović, ogranak Sandića, ranije: Dakić u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo), na ušću Sušice u Taru
Bjelvač, Velika (Plav) 1485. god.
Bjelić, Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1431. god.; u Moraču došli iz Bratonožića
Bjelica, u Prediše (Ćeklići), Cetinje, doseljenici iz Čarađa (Gacko), srodnici Orlovića. Od njih su u
Mikulićima (Bar) od 1742. god. kao: Ćeklić, jedni u Metkovićima (Dalmacija); Petrovac (Lastva) na
Moru, Buljarica, Glušice i Golubovići (Paštrovići) 1785. god. jesu iz Bjelica (Cetinje); Prijevor,
Vranovina (Boka Kotorska) jedni i kao: Kovač, Mrkovi i Klinci (Tivat), jesu od Milića, bjeličkih; u
Žabljak na Skadarskom jezeru (potomci Jovana) došli iz Goliša (Vraka), Skadar, porijeklom od
Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Borete i Poboru (Budva) i kao: Milić - Bjelica jesu iz Bjelica
(Cetinje), od njih su u Carigradu (Turska); Donji Banjani i Vrbise (Oputne Rudine) jesu iz Bjelica
(Cetinje). Od njih u: Bileći, Bogdašićima (Bileća), pa jedni u Krstac i Srijede (Nikšić), selima:
Trebjesinu, Meči (Čantrovini), Potok prisoju, kod Dabra i Stoca (Hercegovina); kao: Bjelica,
Pejanović kasnije: Dobranić (od Peja) a od njegova brata Živka su Bjelica, a u Kubatovinu, takođe u
Dabarskom polju kao: Novaković, ranije: Abramović, a od 1834. god. kao: Pejović, a u područnom
Potkubašu kao: Šutić i Andrić, a stolačkim Blacama (od 1878) kao: Živaljević. Svi su iz Prediša i
okoline u Bjelicama (Cetinje); u Nevesinju jedni bjelički su i kao: Pešikan, a u Hadžićima
(Sarajevo) kao: Krsmanović, a u Tasovčiću (Čapljina) iz Duba (Bjelice) kao: Popović-Bjelica, do
1851. god. kao: Milić. Od njih su u Beogradu; iz Prediša (Bjelice) su u Ćesimu (Konjic) i Visokom
(Bosna) Andrić, pa Bjelica; Pobrežje (Nevesinje), jesu Bjelica iz Crne Gore; u Montani
(Sjedinjenim Američkim Državama) od 1909. god. Bjelica iz Bjelica (Cetinje); u Nikšiću i
područnom Jasikovcu, kao i Baru jesu iz Bjelica (Cetinje); od njih su u Jevcu (moravički kraj),
Srbija, a Jovinim livadama (Prokuplje), jesu iz Oputne Rudine (Nikšić), porijeklom iz Bjelica
(Cetinje); u Lonjini (Ljubovija) i niz Drinu kao: Bjelica i Bjelica-Savić, iz Pive; a tamo iz Stare
Crne Gore. Od njih su u nekim mjestima Mačve, Podrinja i po bivšoj Jugoslaviji; od njih su kao:
Bjeličić na Zlatiboru, pa u Uvac, Sirogojno (jedan kao: Bjelica - Bjeličić); u Durakovićima, na
obroncima Jahorine kao: Bjelica i Duraković, iz Crne Gore. Od njih su u Sarajevu i drugdje.
Polovinom 19. v. iz Crne Gore u Zabrđe (Glavice) i Crnetinu (Sarajevo) i oni u Stanojevićima,
podno Trebevića kao: Bjelica, a u Jakši Do (Ponor) - Pale Bjelica, iz Korita (Bileća), grana Bjelica;
u Trnovu (Bosna) kao: Trgovčić, ogranak Bjelica (Cetinje) srodni Orlovićima i u Metkovićima
Bjelica (Milić), bratstvo u Sotonićima
Bjelice Vlasi, prvi pomen Bjelica 1430g
Bjeliš, Paštrovići, polovinom 18. v.
Bjelišić, ogranak Tadića u Pivi
Bjelmužević, na Medunu (Kuči) 1457. god.
Bjelovitić, Prevlaka (Tivat)
Bjelović, Herceg-Novi; Nikšić
Bjelovuk, Sutivan i Potkrajci (Bijelo Polje)
Bjelobrk, ci, Herceg-Novi; Bjelobrkovići (Kotor), odatle jedni u Donji Kolašin - Bijela Gora
(Raška), jedni odatle u Guču i Dragačevo (Srbija), i kao: Grujičić, a drugi kao: Stanković u Guči
Bjelobrković, Lajkovići (Zeta), ogranak Raškovića. Od njih su u Botunu (Boka Kotorska)
Bjeloglav, Grbalj 1392. god.
Bjeloglavić, Vranovina, Glibaći i Meštrovac (Pljevlja)
Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje); Od njih su u:
Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pamučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini
ogranak Miljanića iz Banjana
Bjelogrlović kasnije Mišković, u Krusima (Podgorica)
Bjeloje, predak bratstva Vuksanovića
Bjelojević, Doljani (Kuči); ogranci Paličića i Prašćevića; Pržišta (Mojkovac), rod Adžakovića
Bjelopavlić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Bjelopavlića; Loznica (Bijelo Polje), doselili iz
Bjelopavlića; Podi, Herceg-Novi 1700. god.; Kotor, oko 1500. god. doselili su iz Bjelopavlića,

36
ogranak Radosalića; kao: Mihailović u Temniću i Milutkovcu (Šumadija), porijeklom iz
Bjelopavlića
Bjelopoljac, Goraše i Jasence, jedni i drugi u Lisice (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom od
Bijelog Polja; Nikšić
Bjeloša, vidi: Bjeloš, -a
Bjeloš, vić, područje Cetinja, prvi put se pominju 1489. god. pa dalje i kao prezime, ali već tada i
kao: Bjelošević na tome području, iz Bijelog Polja (Zeta). Kao: Bjeloš se pominju 1614. god. i 1715.
god. Navode da su doselili iz Grla (Zeta); od njih su u Kotoru, drugi su u Kovačima (Tivat), iz
Bjeloša (Cetinje); kao: Bjeloš doselili su se u Berane, iz Trebinja (Hercegovina); Paštrović i kao:
Bjeloša
Bjeloš (Bjelošević),Vuk (Vuko)Jovanov,knez, predak Bjeloševića
Bjeloši, rod u selu Kovacima u Boki
Bjelošević (Bjeloševići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Bjelošević, vidi: Bjeloš
Bjeloševići, bratstvo u Cetinj. Plemenu
Bjelišić, Kotor
Bjeljak, i kao: Bjeljac, Slavonine (Paštrovići), vidi: Blelak
Bjeljac, vidi: Bjeljak
Bjeljina, Njeguši (Cetinje)
Bjeljine, dio bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
Bješka, Paštrovići 1762. god.
Blagović, Podgorica; ogranak Maraša u Donjoj Zeti
Blagojević, Grahovo (Nikšić), pa 1694. god. prešli u Krivošije; od Nevesinja (Hercegovina) u 16. v.
preselili se u Lokavice i Izgore (Gacko), pa u Pivu, jedni odatle: Masnicu i Crnugoviće (Pljevlja),
Pavino Polje (Bijelo Polje), Žabare (Jasenica), Srbija, Cerovo (17. v.), Rađevina, od kojih su:
Đurović, Jakšić, Vučetić, Srdanović i Kusanović. Njihovi srodnici: Marković u Izgorima (Gacko),
Aleksić (ogranak Damjanovića) u Malinskom (Uskocima), Žabljak, pa u Blagojevski šor i Velika
Sukobina (Kragujevačka); Njihovi su ogranci B: Đurđević, Paunović, Panić i Dimitrijević koji su se
iselili iz Pive, od njih su u: Tabanovcu Kolubarskom i dolini potoka Kanac u selu Todorov Do, jesu
iz Pješivaca, Cerovu i Rađevini (Valjevo), Šipačnu, Nikšić, pa od Foče u okolinu Prokuplja, u
Metohiji, Godež (Užička Crna Gora) i kao: Radnić; Iz Pješivaca preselili se u Tabanovac
(Kolubara), Srbija; Barajevo i Glumčevo Brdo (Šumadija), ogranak Topalovića (Vasiljevića)
porijklom od Nikšića (Crna Gora); Iz Bjelopavlića preselili se u Ratare i Begaljicu u Šumadiju;
Tomaševo (Pavino Polje), Bijelo Polje (1878. god.) došli iz Pive. Jedni su odatle preselili u Žabare
(Jasenica); Masnice i Crnugovići (Pljevlja); Kod Herceg-Novog
Blagojevići iz Pive (Bukovac, Brezna, Rudinice), potiču iz Gacka
Bladenović = Mladenović, Paštrovići, ogranak Blizikuća
Blažević, Herceg-Novi u 16. v.; Kumbor (Boka Kotorska); Podgorica; Podbišće (Mojkovac),
porijeklom iz Hrvatske
Blažisić, vidi: Blažić
Blažić, sić, Prčanj (Boka Kotorska); u Piperima, kao: Blažić - Todić
Blažius, vidi: Blasius
Blažović, Podgorica
Blasić, vidi: Blažić
Blasius, žius, Boka Kotorska u 1220. god.
Blasnus, Kotor 1220. god.
Blatnik, Podgorica
Blašković, Herceg-Novi
Blezinger, Kotor
Bleković, Šobajići (Bjelopavlići)
Blelak = Belak = Bjeljak, Paštrovići 1690. god.
Bleloš, Paštrovići 1720. god.

37
Blesik, Budva
Blečić, Piva i Nikšić iz grupe Branilovića, od njih su Vuković; Kotor
Blečići iz Pive (Seljani), starosjedioci
Bližikuća, u Dubrovniku iz Paštrovića
Bližnjanin, Blizna (Piperi), kasnije: Lazarević, Popović i Ivančević, porijeklom iz Lutova
(Bratonožići)
Blizikić, Blizikuća (Paštrovići) kao: Bladenović 1423. god. Oko 1395. god. doselili se iz Blizikuća
(Kotor), a ondje iz Hercegovine, pa jedni kao: Ljubiša, a jedni kasnije kao: Blizikuća
Blizikuća, vidi: Blizikić
Blin, Podgorica
Blinist, Kolomca (Ulcinj)
Blist, Kolomza (Ulcinj)
Bliur, Velje Selo (Bar)
Bljelogrlić (Bjelogrlić), ogranak Kaluđerovića iz Bjelica (Cetinje). Odselili se kod Foče, uz Drinu,
odande u Baljke (Bileća) i na lijevu obalu Trebišnjice, pa su jedni kao: Drinjak i Drinjac
Boan, Bjelice (Cetinje), vidi: Bobanić
Boanović, Cuce i Ćeklići (Cetinje) 1396. god. vidi: Baculjel u Ćeklićima, kad se označavaju i kao:
Drobnjak
Boara, Herceg-Novi
Bob = Bobial, -ević, ogranak Reževića u Paštrovićima
Bobajić, Pavino Polje (Bijelo Polje)
Bobalić, Pavino Polje (Bijelo Polje)
Bobalović, iz Skadra (Albanija) doselili u Bar
Bobaljević, Boka Kotorska 1385. god.
Bobaljić, podanici Balšića, oko 1385. god.
Boban, Kotor 1385. god. i 1441. god.; u Podgorici i kao: Bubanić; Ledenice uz planinu Grebenik iz
Banjana (Nikšić)
Bobanić, Kotor 1439. god. jedni i kao: Boan
Bobaska, Herceg-Novi
Bobek, Kotor
Bobiević, vidi: Bob
Bobić, u Podgorici ogranak Maraša u Zeti
Bobičić, Golubovci (Zeta); Gradac Bobičića (Bjelopavlići), gdje su ogranak Radonjića, iz grupe
Mitrovića, vidi: Vučkačić
Boblasojević, u Zeti iz Turske
Bobovac, Bobovo (Pljevlja); Nikšić; Risan
Bobot, Primorska krajina
Bobal, i, Kotor 1227. god.
Bobaska, kod Herceg-Novog
Bovan, Podgorica
Bog, a, Amali (Ulcinj)
Bogavac, Pješivci (u 15. v.) iselili se u razna područja; Zaostro i Veliđa (Berane). Doselili su se iz
Bogutova Dola (Rovca). Od njih su u: Žari, Matovina, Podbišću, uz Taru; Bio (Bijelo Polje); Bor u
Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), od ovih su Pačariz i drugi; Kotor
Bogavče = Bogavčić (Bogačević), u Boki Kotorskoj (oko 1371. god.) porijeklom iz Stare Crne Gore
Bogavčić, Potkraj (Bjelopavlići); Paštrovići 1399. god.; vidi: Bogavče
Bogaj, Oblik (Ulcinj); Tuzi
Bogajić, Đurička Rijeka (Plav)
Boganj, Zagarač (15. v.) - Danilovgrad
Bogasić, u Kotoru 1357. god.
Bogatel, i, a, Budva; Kotor
Bogdan Punošević, predak bratstva Bogdanovica

38
Bogdan, Herceg-Novi; Kotor; Nikšić
Bogdanović, Dub u Bjelicama (Cetinje), ogranak Vukčevića; u Podgorici 1420. god.; Kopito
(Cetinje), ogranak Punoševića iz Njeguša (Cetinje) 1456. god. Od njih su na Mircu (Cetinje); u
Bjelopavlićima; Buljarica (Paštrovići); Drobnjaci, porijeklom od planine Njegoš (Banjani) 1439.
god. Od njih su u: Prenćane i Bobovo (Pljevlja), doselio se je Perun i otuda područni Peruničić;
Grlje (Zeta) 1513. god. Morača, ogranak Glabara, porijeklom su iz Lješanskog područja, od kojih su
u Golubovcima (Zeta), kao i kod Bijelog Polja; Piva, ogranak Maničevića, grana Branilovića i jedni
se odselili u Zajaču (Jadar) i kod Valjeva (Srbija); Dupilo (Crmnica); Bogdašići (u 13. v.) - Boka
Kotorska; Carine (Župa Nikšićka), od njih su u Srbiji; Loznica (Mačva), ogranak Jovanovića iz
Ćeklića (Cetinje); Bar; kod Herceg-Novog, doselili se iz Gacka (Hercegovina), 1692. god.; Kotor
1400. god. porijeklom iz Podgorice; Topla, Herceg-Novi 1692. god.; Radovanići (Tivat); Budva;
Nikšić, porijeklom od Mostara; Smokvice u Ljubotinju (Cetinje). Jedni su preselili (16. v.) u Bijelo
Polje (Zeta); u Crmnici; Bogdanovići i Tamnik u Ljuboviću (Srbija), doselili se iz Drobnjaka;
porijeklom iz Komiža (ostrvo) - Vis; Petrovo Selo (dolina Kosavice) na Miroč planini, doseljenici iz
Njeguša (Cetinje). Bogdanović ogranak Mandića u Dulićima (Gacko), porijeklom iz Miruša
(Nikšić)
Bogdanović (Ćorović), bratstvo u Mircu
Bogdanovići, bratstvo u Njegušima
Bogdanovići iz Pive (Pišče), starosjedioci iz Plužina
Bogdanovići (Milici), bratstvo u Rešni
Bogdanovići (Njegusevići), bratstvo u Trnovu
Bogdanovići (Punoševići), kneževski rod u Njegušima
Bogdaš, Kotor
Bogdašić, Banjani i Oputne Rudine (Nikšić); Cetinje; Vrmac (Kotor) 1428. god.; Bogdašići (Boka
Kotorska)
Bogetić, Pješivci (u 15. v.); od njih su u Gorovićima, Ljuštici i Mrkovima (Tivat) i kao: Liješević,
porijeklom iz sela Bogetića (Pješivci); Herceg-Novi; Bučica (Bjelopavlići); Zagarač (Danilovgrad),
od njih su: Vuksanović, Dragović, Mihailović, Radovanović i Srdanović u raznim mjestima
Bogeč, Maine (Budva) 1585. god.
Bogzić, Ulcinj 1910. god.
Boginja, u Kotoru iz Malonšića (Podgorica)
Bogić, Bogići u Šestanima - Primorska (jezerska) Krajina; Podgorica i Herceg-Novi. Kasnije:
Stratimirović i Strašimirović - Stratinović. Iseljeni u Kulpin (Bačka); Kotor 1429. god.
Bogićević, potomci Bogićevi u Morači (Kolašin), grana Mrnjačevića; Bogićevići (Bjelopavlići) i
Danilovgradu. Od njih su u Novom Sadu (Vrnjačka Banja); Kralje (Andrijevica); Nikšić i područne
Viluse 1487. god.; Dobrsko Selo (Cetinje); Kovricani (Kovač), Grbalj; Bogićevići i Slatina
(Bjelopavlići), potomci Kalimana Petrušinova. Od njih ima u: Golubovcima (Zeta), Valjevu,
Svetozarevu, Kruševcu, Prištini, Loznici i još nekim mjestima; ogranak Srbljanovića iz grupe
Novljana, od njih su u: Kučima i kao: Krkić i odatle se preselili u Popučke i Kruševo (Bijelo Polje)
kao: Krkić = Bogićević; Ogranak Vojvodića (u 18. v.) preselili od Cetinja u Krstac (Donje
Dragačevo), Srbija jedni kao: Tijanić a drugi Milovančević; Kotor; Bar; Kotor 1487. god., Klupci i
Loznica ogranak Samardžića iz Podgorice
Bogisavljević, ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, naseljeni u Drobnjaku, pa se odande
preselili u Kuče
Bogišić, Riđani (Nikšić) 1431. god. odatle su se preselili u Cuce (Ržani Do), Cetinje i Kotor (1441.
god.); Pješivci i Zeta (1459. god.) i u Crmnicu (u 15. v.= pa su jedni i kao; Malonšić = Boigišić
(1442. god.), ima ih i u Zagaraču; Perast (Boka Kotorska), pa se jedni odseliše 1805. god. u
Dubrovnik, a drugi u Gornji Stoliv (Kotor) 1459. god. i Bar; Bobovo i Kruševice (Pljevlja), ogranak
Jovića; u Risan došli iz Konavala; u Momišićima (Podgorica) 1412. god.
Boglić, Budva 1650. god.
Bogmilović, Nikšić
Bogovač, Dapsići i Zaostro (Berane) 1485. god.; vidi: Bogavac

39
Bogović, Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Komani; Golubovci (Zeta); Meteh (Plav)
Bogoević, 1489. god. u Cetinju
Bogoj, Mala Lina, na obali Bojane, oni su iz Gornje Krajine
Bogojević, kod Nikšića u 16. v.; Stanisalići (Podgorica). Srodni su područnim Popovićima; Dobrsko
Selo (16. v.) i Gornji Ceklin (Cetinje); Berane; Kotor; Perast 1458. god.
Bogojevići, bratstvo u Stanisaljićima
Bogosavić, Zaostro (Plav) 1485. god.
Bogosavljev, ranije: Nikšić, u Novom Bečeju (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore
Bogosalić, Zaostro (Gornje Polimlje) 1485. god.; Luštica (Tivat); Podgorica 1458. god., Kotor
1446. god.
Bogosaljić, Njeguši (Cetinje) 1496. god.; Kotor
Bogoslavač, Očinići (Cetinje)
Bogoslavović, Očinići (Cetinje)
Bogošić = Bogišić
Bogun, vidi: Bugon, a Bogunović 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu
Bogunović, 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu; vidi: Bogun
Bogut, Ulcinj 1890. god., Rudine (Basani), Nikšić (1399. god.); vidi: Bogutović; Njeguši (Cetinje)
oko 1340. god. Ljubotinj (Cetinje)
Bogutović, u Banjanima (Nikšić) 1315. god. i kasnije kao: Đurđević = Heraković 1399. god.; u
Njeguše (Cetinje) oko 1399. god. doselili se iz Banjana (Rudine), ranije: Drobnjak iz grupe
Novljana. Patronimik od Rajič. Jedni 1339. god. kao: Drobnjak iz Drobnjaka. Kasnije i kao:
Đuđević - Heraković u Njegušima, tako i 1445. god.; Grnčarevo (Plav) u 13. i 14. v.; kod Pljevalja
15 - 16. v.; Nikšić
Bogšić, Prčanj (Boka Kotorska) 1435. god. vidi: Bakša; u Podgori i Kopilniku uz Skadarsko jezero
1416. god.
Bogiša, Bar, vidi: Bokša
Bodin, Obod (Zeta) i na obali Rijeke (vode) Crnojevića i kao prezime u srednjem vijeku
Bodinović, Popratna u Primorskoj (jezerskoj) Krajini, zetska vlastela u 12. v. Grnčarevo (Plav)
1485. god.
Bodorožić, Nikšić
Bodulić, Prčanj (Boka Kotorska)
Boža, Bar; Kotor 14. v., Vranj i Gornji Hoti (Tuzi), kasnije i kao: Junčević, srodnici Hotovića
Božanin, u Rovcima (Podgorica) grana Nikšića
Božanić, Slatina (Žabljak). Od njih su u: Smonici (Đakovica), Bosni i Kojiće (Brinja), Lika, pa
odatle jedni u Bački Brestovac
Božanović, Crnci (Piperi), od njih su u Paštrovićima
Božarić, Piperi, ogranak Vukanovića
Božetić, Zalazi u Njegušima (Cetinja) u 16. v.
Božidarević, ranije kao: Brkačić, Lješevići, Rajićevići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; Komani
(Podgorica) 1492. god. i kao: Božidarović; Župa Nikšićka u 19. v.; Zeta; Perast (Kotor); ogranak
Vukovića iz Rovaca (Podgorica)
Božidarović, vidi: Božidarević
Božiković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Od njih su u Bogdašićima i Perastu (Boka Kotorska)
Božilsko, Lastva (Tivat)
Božina, Tivat
Božinelo, Muo (Kotor); Kotor
Božinković, Cetinje 1445. god.
Božinović, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; u Kotor 1431. god.; Tivat; Mrčevo (Boka
Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore
Božić, Prčanj, i kao: Bogišić 1435. god. vidi: Bosili; Kotor iz Dubrovnika; Kod Plava 1485. god.; Iz
Crne Gore se jedni presele u Pilatoviće kod Ivanjice; Podgorica, srodnici sa istima u Grmaljima,
Zahumlje u Hercegovini

40
Božićanin, ranije: Dedović, u Božiće (Andrijevica) došli iz Plava
Božnjak, područje Tuzi (ranije ime tog plemena), uz rijeku Mrka, pritoka Cijevne
Božović, Šekulari (Gornji Vasojevići), potomci su Vuka Ljevaka. Od njih su u Donjem Polimlju;
Piva, preselili u Dubrovsko (Žabljak); Zagradi (Kuči), ogranak Vujoševića, iz grupe Drekalovića,
doseljenih sa Liješti; Zagrad (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča. Od njih su Vesković u Kostićima;
Gusinje; Lelestva na Stijeni Piperskoj, doselili iz Lutova (Bratonožići). Iz Stijena i Radovča
(Piperi), jedni su odselili u: Spuž, Podgoricu, Golubovce (Zeta), Cetinje Kolašin, u Srbiju i druge
nove krajeve; Rožaje; Kurikuće, Bastasi i Glavice (Vasojević); Zagrad (Berane), od njih su u:
Boturićima, Boljaljini i Bistrici (Bijelo Polje); Bjelojevići (Mojkovac); Iz Njeguša (Cetinje) prešli u
Kustudiće (Cetinje), porijeklom su iz Male Banjske (Kosovo), a jedni su u Britvici (niže Ostroga)
Bjelopavlići; u Podgoru ogranak Maraša iz Zete; Podostrog (Budva), doselili se iz Grblja,
porijeklom od Martinovića, a drugi doselili iz Herakovića (Cetinje); Bobovo (Pljevlja), doselili iz
Njeguša (Cetinje), a porijeklom iz Banjske (Kosovo); Šipačno (Kornoge) i Miločane (Nikšić);
Prijevor (Grbalj); Kotor; Risan; Trebjesin (Boka Kotorska) i Herceg-Novi; Ulcinj, iz Pipera (1900.
god.) kao: Matović; Ogranak Rakočevića iz Morače, odselili u Gajtan (južna Srbija) kao Božović -
Drpić; Velje Selo (Bar); Golubovci, Goričani i Ponari (Zeta), porijaklom iz Pipera; Ceklin (Rijeka
Crnojevića) 1582. god. Bjelice (Cetinje), jedni su od područnih Pejovića, a drugi od Milića iz
Bjelica. Od njih su u: Zagori (Zeta), Podgorici, Srbiji i drugim mjestima; Limljani (Crmnica); Bar i
područni Zupci; Janoši (Paštrovići); Podgorica, ogranak Lazovića iz Kuča; Nikšićka Trepča, odselili
u Drobnjake kao: Trepčanin i kasnije kao: Stanišić; Dubrovsko (Šavnik), ogranak (Adžića) iz
Vojinovića (Piva); Rijeka Štrbačka (Trebinje), porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Bijelo Brdo
(Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i kao: Kustudić - Božović;
Lastva (Tivat), porijeklom iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Brđansko, Tavrija u Rusiji; Britvice
(Mojkovac) i kao: Bulat(a)ović, srodni Stanišićima; Kuči, ogranak Pavićevića, koji preselili u
Gornja Sela (Vasojevići); Iz Korita (Rožaje) preselili u Zabojnicu (Gruža kragujevačka); Kuči,
ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme Čejović, pa se preselili u Gornja Sela
(Vasojevići); ogranak Vukčevića, naseljeni u Kunje i Velje Selo (Ulcinj); u Orahu (Piva) ranije
Ruđić odselili u Bosnu; pod Trebjesom (Nikšić) pa kao: Gutović u Bodežište (Gacko)
Božovići, bratstvo u Limljanima
Božovići, bratstvo u Podostrogu
Božovići, bratstvo u Njegušima
Božovići, bratstvo u Ceklinu
Božovići, u Lastvi (U Grblju) i u Rusiji "u Brđansku"
Božovići - Kustudije, bratstvo u selu Herakovićima u Njegušima
Božovići - Savićevići, bratstvo u selu Zagori
Božovići, bratstvo na Stijeni i Cerovicama (Piperi), od kojih su Božovići u Miločanima i Šipačnom
kod Nikšića, zatim u Golubovcima (Goričani i Ponari), u Kolašinu, u Dubovu kod Bijelog Polja, u
Spužu, Beranama, u Dugi (Bratonožići) kao Vujotići i u Ulcinju kao Matovići i mnogim drugim
mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo na Dromiri (Piperi);(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Kučima (Stravče i Zagreda) kao ogranak Vujoševića iz grupe
Drekalovića (doselili iz Liješti), od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i Glavacama i u
Zagradu kod Berana, a od njih Veskovići u Kostićima. Od ovih Božovića su i oni u Kurikućama i
Bastasima, a od njih oni u Boturićima, Boljanini i Bistrici kod Bijelog Polja i u mnogim drugim
mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Pavićevića, od kojih su oni u Gornjim Selima kod
Berana;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme se prezivali
Čejovići, preselili u Gornja Sela kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Lazovića:(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, uže bratstvo Vukčevića u Kunjem i Veljem Selu kod Ulcinja:(prilog pripremio: Savo
Božović)

41
Božoviću, bratstvo u Jezercima kod Žabljaka;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Zagori u Lješanskoj Nahiji, od kojih su neki u Zeti;(prilog pripremio: Savo
Božović)
Božovići-Savićevići, bratstvo u Zagori;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Šekularima kod Berana, od kojih su oni u Donjem Polimlju;(prilog pripremio:
Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Pivi, preselili u Dubrovsko kod Žabljaka čiji je ogranak Adžići u
Vojinovićima;
Božovići, bratstvo u Bjelojevićima kod Mojkovca;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Britvicama kod Mojkovca, od kojih se neki prezivaju Bulatovići;(prilog
pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Njegušima, prešli u Kustudiće, od kojih se oni u Britvici ispod Ostroga;
Božovići, bratstvo u Podostrogu kod Budve, od kojih je dio doselio iz Grblja, a dio iz Erakovića u
Njegušima;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Lastvi Grbaljskoj, porijeklom iz Njeguša, od kojih su oni u Brđanskom i u
Tavriji u Rusiji;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Bobovu kod Pljevalja, porijeklom iz Njeguša;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Veljem Selu kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Zupcima kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Sušici kod Bijelog Polja, od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i u
Zabojnici kod Rače Kragujevačke;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Ceklinu;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Bjelicama, jedni od Pejovića, a drugi od Milića;(prilog pripremio: Savo
Božović)
Božovići, bratstvo u Limljanima u Crmnici;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Podgoru, ogranak bratstva Maraš iz Zete;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Nikšićkoj Trepči, odselili u Drobnjake kao Trepčani i Stanišići;(prilog
pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Rijeci Štrbačkoj kod Trebinja, porijeklom iz Riđana kod Nikšića;(prilog
pripremio: Savo Božović)
Božovići, bratstvo u Bijelom Brdu kod Višegrada, ogranak Kujundžića iz Riđana kod
Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović)
Božovići, bivše bratstvo u Orahu u Pivi, ogranak Ruđića, odselili u Bosnu; (prilog pripremio: Savo
Božović)
Božovići, bivše bratstvo pod Trebjesom, odselilo kao Gutovići u Bodežište kod Gackog (prilog
pripremio: Savo Božović)
Božovići, ogranak Rakočevića iz Morače, preselili u Gajtan u Srbiji kao Božovići-Drpići (prilog
pripremio: Savo Božović)
Bozanatiko, Kotor, porijeklom su iz Španije
Bozadžija, Kolomza i Kurtovići (Crnogorsko Primorje)
Bozić, Donji Stoliv i Perast (Boka Kotorska), porijaklom iz Dalmacije
Bozo, Herceg-Novi
Boigišić, vidi: Bogišić
Boičić, Šekulari (Vasojevići), potomci Boice, kasnije Bolević; Nikšić, vidi: Bojičić
Boja, Dabezići (Bar) i kao: Bojić, srodni područnim Selanovićima i Meragovićima
Bojaj, Tuzi
Bojanić, Krivošije, od njih su kod Nikšića i Fatnice (Hercegovina); Bar i Trebesina, Herceg-Novi;
Početkom 17. v. iz Drobnjaka odselili u Baljkovac (Lepenica) u Srbiji; Podgora (Crmnica);
Lješansko područje i Podgorica; Bašino Selo i Dobrska Župa (Cetinje); Kotor i poručni Muo; kod
Herceg-Novog; Goleši (Pljevlja) i kao: Milovanović; Zagrad (Kuči), ogranak Bojanovića-
Budinića iz grupe Bulatovića; iz Crne Gore doseljeni, krajem 16. v. u Kać (Novi Sad); u Pljevljima
1700. godine; Ćipetići pa u Brežine i Podgor (Crmnica) i Podgoricu, i jedni u susjedno Zabjelo, a

42
Ponorima (Zeta) i kao: Šikmanović. Starinom su iz Čarađa (Gacko)
Bojanići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Bojanići (Radulovići), bratstvo u Bašinom Selu
Bojanići, rod u Krivošijama
Bojanići, bratstvo u Župi Gradačkoj
Bojanović, vidi: Bojanić, u Zagrad (Kuči); Podgorica i područne Kruse, u Zeti su grana araša, kao i
Babić i Bošković
Bojanovići, bratstvo u selu Krusama
Bojat, ogranak Jaukovića (Mandića); Od njih su oni na Glavici (Piva) i u Bosni, i Nedajnom (Piva) i
Nikšiću
Bojati iz Pive (G.Crkvice -zas.Bojati, D.Crkvice, Odžica Glavica) potiču iz Drobnjaka od Jaukovića
Bojadžijić, Boljevac (Bijelo Polje), porijeklom od Tuzle (Bosna). Srodnici su Mahutovićima u
Radojevoj Glavi i Zejnilovićima, Posekovićima i Bojevićima u Rasovi (Bijelo Polje)
Bojadžić, Boljanići (Pljevlja), ogranak Polovina; predio Bistrice (Bijelo Polje)
Bojević = Totalović, u Goleša, Krće i Stojilović (Pljevlja)
Bojin, Grude (Tuzi), u srednjem vijeku
Bojinović, Vranjina na Skadarskom jezeru, srodnici Bojanića u Lješanskom području
Bojić, potomci Boja, Miomanovića, iz Lijeve Rijeke (Podgorica), preseljeni u Ubalac (Gornja
Morača). Rodonačelnici više bratstava, od njih su u: Vranješka dolina (Bijelo Polje), pa jedni od
njih preselili u Šumadiju, Uskoci pa Žabljak i druga mjesta; Konjevići (Ljubić) - Srbija, doselili se u
vrijeme Prvog Srpskog ustanka, iz Crne Gore; Cerovo i Rađevina (Valjevo), porijeklom iz Pive;
Drobnjaci; Lipa (Cetinje); Cuce (Cetinje); Dabezići (Bar). Jedni i kao: Boja = Bojić srodnici
područnih Meragovića i Senalovića
Bojići, bratstvo u Lipi
Bojičić, Osoje (Pljevlja)
Bojka, u Podgorici
Bojković, u Zepši i Radeća (Piperi); Višnjevo (Gornji Grbalj), ogranak Mileševića (Mandića) iz
Drobnjaka
Bojkovići, iseljeno bratstvo iz Prosenog Dola
Bojkovići, pravo prezime bratstva Lagatora
Bojkovići, bratstvo u Ugnima
Bojkovići, bratstvo u selu Višnjevu u Grblju
Bojo, predak Bojanovića
Bojović, Prvoševina (Bojovići), Andrijevica i Buče (Berane) grana Rajevića, od njih: Azanji (Bihor)
i Hasu (Bijelo Polje), Sjenici (Raška) i Starom Vlahu (Višegrad); Ogranak Gagovića u Pivi; u
Šarancima (Žabljak), ogranak Rajičevića = Raičevića (Šarenaca) iz grupe Vlastelinovića, vidi:
Šarenac iz Plane. Od njih su u Sedobra (Priboj), Leskovcu, Lebanima, Sijerinskoj Banji (južna
Srbija); kod Nikšića oko 1699. god; Grude (Tuzi) i kao: Bojinović, doseljenici iz Pipera
Bojčević, u Nikšiću iz Radeća (Piperi); Žitištu, Iđošu i Srpskoj Crnji (Banat) iz Crne Gore
Bokan, bratstvo u Gluhom Dolu
Bokar, Katun i Potpeće (Pljevlja)
Bokerin, Očinić (Cetinje)
Bokerine (Bokerinći), negdašnje bratstvo u Očinićima
Bokeć, i kao: Bokić i Nikmaraš, u Zatrijebaču (Nikmarašima) iz grupe Mrnjavčevića iz Kuča
Bokić, Podgorica
Boko, Obod i Obarda (Mojkovac)
Bokovac, Limljani (Crmnica)
Bokovljan, Ceklin (Rijeka Crnojevića); Nikšić
Bokovljanin, kod Cetinja; Donja Dobra (Gornji Ceklin), Cetinje, iz područnog Bokova
Bokovći, bratstvo u Limljanima
Bokorić, Zeta 1416. god.
Bokos, Herceg-Novi

43
Bokša, Boha, slično Bokšić, patronimik od Bogiša u Baru 1347. god.
Bol, u Kotoru
Bolani, Ulcinj (u 15. v.) i Budvi; Kotor, oni su iz Venecije
Bolanić, Rovca
Bolandžić, ogranak Bulatovića, na Sjenici (Kuči), porijeklom su iz Rovaca. Od njih su u Podgorici
Bolević, iz grupe Ravnožala u Piperima, vidi: Boljević; Lješkopolje, od njih su u Mandićima
(Bjelopavlić), Balabanima (Zeta) kao: Boljević; Balabani, Golubovci, Gornja Gorica, Momišići i
Srpska (Zeta) i Podgorici, oni su iz Lješa (Albanija), vidi: Amatbašić; Radmuževići u Šekularima,
ranije: Boičić, potomci Jovana Boice, vidi: Boičić; Bratonožići, ogranak Jovanovića u stablu
Pavkovića; Kolomza i Gorana (Ulcinj)
Bolevići, bratstvo u selu Lješkopolju
Boleič, Bar 1304. god.
Bol, i, Ulcinj 1864. god.
Bolieč = Boljica, vidi: Bolikius
Bolija, ogranak Bolevića u Donjoj Gorici (Zeta)
Bolikius = Boileč = Bolica, barska vlastela 1320. god. vidi: Boleiš i Bolica
Boliris vidi: Bon i Boloris u Kotoru
Bolić, Stijena Piperska
Bolica = Bolice, u Kotoru i okolini (1154. god.) pa dalje kao: Bolica - Kokoljić (Kokljić), od 1398 -
1643. god. i jedni kao: Medović 1591. god. prvobitno su Bolica, pa Bualica, Bualipa i jedni kasnije:
Pribičić u Kotoru (13. v.) pa na dalje, vidi: Boliris, Bivoličić i Barmičeli
Bolović = Boljević, Boljevići (Crmnica), od njih su u Kolomzi (Ulcinj)
Boloris, Kotor (15. v.) vidi: Boliris
Bolsić, Bar 1311. god.
Boljan, i, Orahovo (Crmnica), od 1898. god. ogranak Čankulja; Herceg-Novi
Boljani, bratstvo u Podgorici
Boljanić, Boljanići (Pljevlja); Pljevlja od druge polovine 17. v. i 1869. god.; u Orahovcu (Crmnica)
do 1898. god. kao: Pankulja
Boljanović, Donići (Gatačko Polje), porijeklom iz Crne Gore
Boljaković, Nikšić
Boljević, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Balabani i Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, i kao:
Bolević, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Kotor i Risan, istorodni; Stoliv (Kotor); Boljevići
(Crmnica), od njih su u: Sveti Đorđe (Šin Đer) i Đenoše (Ulcinj) i kao: Pjetrikolević; Velji Ostros,
uz Skadarsko jezero; Njeguši (Cetinje) 1445. god.; Gorica (Zeta) i kao: Bolija i Bolević, srodni
Milićima u Donjoj Gorici (Zeta) i Vukčevićima u Lješanskom području i Alatbešićima
(Ahmetbašićima); Nikšić; Podličak (Paštrovići); Podgorica, ogranak Kaluđerovića iz Zete; Bar;
Cetinje; Lješnjani su porijekom iz Lješa (Albanija); Boljevići i Mataruge (Pljevlja), ogranak
Stevanovića; u Sremske Karlovce iz Crne Gore, i kao: Stefanović, preseljeni u Bijelu Slobodu
(Ukrajina)
Boljevići, pleme u Crmničkoj Nahiji
Boljica, vidi: Bolikius
Bom, Herceg-Novi
Bombar, Pljevlja, iz područnog Maoča
Bombašić, Kotor
Bomberc, u Drenovštici (Pješivci) od Milojevića i susjednih Milojevića, porijeklom iz Komana
(Podgorica)
Bomor, Sjenice - Kuči
Bon, a, i = Boliris, i Bolica, u Kotoru i kao: Bon 1557. god.; Mojkovac, pa u Dubrovnik, a odatle
1186. god. u Kotor kao: Kotoranin, pa Boliris do 1572. god. i jedni u Ulcinj
Bonaldi, Prčanj (Boka Kotorska)
Bonamo, Herceg-Novi u 16. v.
Bonbarez, Nikšić

44
Bongvardo, Kotor i područni Muo
Bonguardo, u Prčanj (Boka Kotorska)
Bonda, Paštrovići 1680. god.
Boneter, Podgorica
Bonkeć, potomci Bon Keča (Keća) u više naselja u Zatrijebaču (Kuči). Doseljeni iz Pipera, a
porijeklom iz Tuzi; vidi: Bonkeće
Bono, Kotor, porijeklom iz Italije
Bonsant, Herceg-Novi
Bončić, Nikšić
Bondžuc, Bondžuki (Rožaje), porijeklom su iz Klimenata (sjeverna Albanija). Od njih su u Novom
Pazaru
Bonjčić, Kotor i područje Riđana (Nikšić)
Borančić, Godijelje, Zaton, Sipanja i okolina (Bijelo Polje)
Borat = Boratović, Zalazi (Njeguši); vidi: Boretović
Boratović = Borat, Njeguši (Cetinje); Paštrovići, zapadni dio 1600. god.; vidi: Boretović = Punšević
Boratovići, izumrlo bratstvo u selu Mircu
Boratovići (sa Vodalijama), grana bratstva Punoševića u Njegušima
Borac, Boan (Žabljak)
Boračić, Bjelojevići (Mojkovac), grana Novakovića iz Vasojevića
Borberez, Nikšić
Bordić, Šestani (Primorska krajina). Od njih su u Kolomzi i Karuče (Ulcinj)
Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj)
Borenek, Kruševice, Herceg-Novi
Boreta, Borete u Bečićima (Budva), starinom iz Zete
Boretović (Boratović - Punošević), Zalazi (Njeguši) - Cetinje
Borzat, i, Budva
Borikić, Gusinje, iz Kuča
Borilović, Bajice (Cetinje); Salč (Ulcinj)
Borilovići, bratstvo u Bajicama
Borina, Podgorica
Boris = Borisi, Bar, vlastela u 14. v. i 15. v.; Dobrota (Boka Kotorska)
Boričić, Vasojevići: rod Rajevića, Milikića i Mijovića; ogranak Novakovića iz Nožica i Dušice,
ogranak Roevića. Od njih su u Bjelojevićima (Mojkovac); Berane; Ravna Rijeka (Bijelo Polje);
Dragočava (Berane), od njih su u Podgrađu (Bihor); Vranjina, na Skadarskom jezeru, doselili iz
Bajica (Cetinje); Drobnjaci; Ozrinići (Nikšić); Očinići (Cetinje), srodnici: Kaluđerovića, Ridova i
Popović-Ćuk
Boričković = Borička, Kućista u Ćeklićima (Cetinje) i Gluhi Do (Crmnica) 1560. god.
Boričkovići, negdašnje bratstvo u Kućištima u Ćeklićima
Borišić, Bajice (Cetinje) i Bjeloši i Očinići (Cetinje); Nikšić; Jablanovo (Bijelo Polje); Boljanići
(Pljevlja)
Borišić Vuk, predak Borišića na Očinićima
Borišići, bratstvo u Očinićima
Borković = Porobić, Herceg-Novi. Mojdež (Boka Kotorska) ogranak Ugrenović ranije iz grupe
Riđana, iz Riđana (Nikšić). Istorodni su u Vrpolju (Trebinje); Viševac (Tivat) ogranak Ilića iz
Ledenica, a ondje iz Drobnjaka ogranak Mileševića (Mandića)
Borlović, Salč, Kolomza i Podmožur (Ulcinj), doselili iz Šestana (Primorska krajina)
Borno, Kotor
Borovac, Lepetane (Boka Kotorska), doselili se iz Konavala; Brljevo (Piva)
Borovina, Cetinje
Borovinić, Bršno (Nikšić), odatle se jedni preselili u Sandžak
Borović, Gotovuša i Boljanići, pa u Kovač i Oćevine (Pljevlja), došli iz Brvenice (Pljevlja). Ima ih i
u Nikšiću; ranije: Raičković u Lješkopolju, ogranak Krkotića, odseljenih u Vraku (Skadar); U

45
Paštroviće iz Crne Gore; Herceg-Novi
Borozan, kod Rijeke Crnojevića, ranije: Radivojević srodni Lomparima, doselili iz Bukovika i
Bokova (Crmnica); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih jedni su preselili u Bukovik (Crmnica)
Borozani, bratstvo u Farmacima
Borozani, bratstvo u Bokovu
Boroje, Dobrota (Boka Kotorska), porijeklom iz Kranjske (Slovenija); Kotor; Herceg-Novi
Borojević, Donji kraj (Cetinje), porijeklom od Niša, vidi: Ivanišević, Dapčević, Trnjine u Cucama
(Cetinje); Prijevor (Tivat) 1437. god.
Borojević Ivan, predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića u cetinjskom D. Kraju
Borojevići, negdašnje bratstvo u Trnjinama
Boron, Herceg-Novi
Boronjić, Ćeklići (Cetinje)
Boros, as, Dobrota i Herceg-Novi
Borotović, Njeguši (Cetinje)
Bortuni, rod u Perastu u Boki
Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj)
Borušić, Pljevlja
Borča, Podgorica
Bosarić, Budva
Bosenčić, Maine - Budva 1692. god.
Bosiljević, vidi: Baselji
Bosić = Bosič, slično Božić, Kotor 14. v.; Budva; iselenici iz Morače u Lisu i Aranđelov Do, donje
Dragačevo u Srbiji, srodni tamošnjim Ilićima
Bosič, vidi: Bosić, u Kotoru od 14 - 16. v.
Boski = Baski, Meljine, Herceg-Novi
Bosković = Bošković; Lepetane (Boka Kotorska)
Bosna, Bjelopavlići 1558. god.
Bosnić, Banjani (Nikšić) 1425. god.; Građani (Rijeka Crnojevića); Herceg-Novi, po nahočetu;
Baošići, Brgule i Luštice (Boka Kotorska); ogranak Begovića u Ćudama, a drugi u Reževićima
(Paštrovići), vidi: Franović; Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Radovanići (Tivat), porijeklom su iz
Bosne; Pljevlja 1864. god.
Bosović, Pljevlja 1855. god.
Boteri, Kotor
Botnoz, Perast (Boka Kotorska)
Botovići, muslimani iz Podgorice
Botrić, Prčanj i Kotor (Boka Kotorska)
Boturić, Boturići (Bijelo Polje)
Boha, vidi: Bakša
Bohar, Berane
Boci, vidi: Boc
Boc, ka, Kotor, početkom 15. v.; Arbaneš (Bar); Popovići i Arbaneš u Debeloj Krajini, ranije:
Martić, a i kao: Boci
Bocar, Budva, porijeklom su iz Korče (Albanija)
Bocarić, Budva 1876. god.
Bočanić, Zagrad (Kuči)
Boša, vidi: Bokša
Boši, Lisna uz rijeku Bojanu
Bošić, Herceg-Novi, po nahočetu
Boškov, Paštrovići 1705. god.; Deliblato (Donji Banat), iz Crne Gore
Bošković, u Podgorici 1431. god.; Budva 1688. god.; Kuti i Bijela, Herceg-Novi 1695. god.;
Kameno i Kruševice (Boka Kotorska) su iz Mostića (Hercegovina) kao: Palikuća; Herceg-Novi, po
nahočetu; Ledenice (Risan) 1399. god.; Bijela Smokva (Kanjoš) u Buljarici (Paštrovići); Podgorica

46
1435. god.; Bogumilovići u Pješivcima, ranije: Breškovan. Od njih su u Budvi i Nikšiću; Bjeloši
(Cetinje); Čevo, selo Pejovići i kao: Bošković - Pejović, u Cucama, srodni su Miljanovićima iz
područnog Repca. Od njih su u Nikšiću, a u područnom Grahovu i kao: Bošković - Gradinjanin;
Gradina u Ćeklićima (Cetinje); Bjelice (Cetinje), od njih su u Kotoru; Rijeka Crnojevića, i kao:
Bošković - Kolašinac, porijeklom iz Polja (Kolašin); Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i kao: Bošković
- Ljubotinjanin, porijeklom iz Vučitrna, Kosovo; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci, od njih u
Mrkojevićima (Crnogorsko Primorje); Velje Selo (Bar), iz Donjih Mikulića uz Bojanu; Gluhi Do i
Sotonići (Crmnica) i kao: Mirosalić. Oni su ogranak Vučetića; Golubovci (Zeta); Brčele i Limljani
(Crmnica); u Cucama, povrh Melaca, ogranak Mijanovića, porijeklom iz Zete (Adžova Vrba), gdje
ih više nema; Na Glavici (Bjelopavlići), ogranak Kaluđerovića; Slatina i Vučića - pod Zeletinom;
Platoom (Bjelopavlići), jedni ranije: Ilić; Orja Luka (Danilovgrad) i Ostrog (Bjelopavlići), potomci
Bijelog Pavla. Od njih su Tripunović u Matagužama (Zeta), Doboju (Bosna) i Senjak na Rudniku,
jedni su odselili u Mačvu; u Pješivcima kao: Riđan, pa Kezunović i Mijajlović (Serdarević) preselili
u Paštroviće; iz Pješivaca neki su preselili kod Valjeva i drugi u Peteljevac (Kruševac); Nikšić i
susjedna Straševina; Paštrovići 1702. god.; Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak su Milončića iz
područnih Dučica; Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Pavlovića, potomka Nikšića. Od njih su u
Rovcima (Podgorica), Kolašinsko i Mojkovačko područje; kod Mojkovca, kasnije Fuštić,
porijeklom iz Grblja; Mojkovac, ogranak Šćepanovića, iz Borja lijeske (Rovca); u Trebaljevu
(Mojkovac), jedni i kao: Kojinović; Morača (Kolašin), doselili iz Lješkopolja, porijeklom iz Grblja;
Morača, potomci Bogdana Čevljanina, iz Vojinića (Cetinje); Kričak i Kolašin (Pljevlja) i kao:
Bošković = Alilović, doselili iz Kozice preko Tare, kao: Macan; Brvenica, Kovač (Pljevlja) i
Lijeska (Pljevlja); Bobovo (Pljevlja) pa su prešli u područni Gradac i Jelov Panj pa u Ritošiće i
Kaluđeroviće (Pljevlja); Prenćani, Maoče i Bukovica (Pljevlja); Gotovuša (Pljevlja), pa u područne
Kolušiše i okolna naselja; Rovca (Podgorica); iz Crne Gore u Pieru (Albanija); Tivat; Garaši
(Kragujevac) kao: Bošković (Savić) pa Garašanin porijeklom iz Bjelopavlića; Kumbor (Boka
Kotorska), iz Krivošija; Podgorica 1431. god.; kod Herceg-Novog, jedni su iz Popova
(Hercegovina); Ledenice i Risan 1399. god.; Kumbor, Ubli i Smirna, Herceg-Novi; Muo i Prčanj
(Kotor), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); u Podgorici
1435. god.; Zagora i Radovići (Tivat) 1594. god.; iz Bogmilovića (Pješivci) ima iseljenih u: Spuž,
Bjelopavliće, Prizrenu, Međulužje (Šumadija); u Bogmilovićima (Pješivci) potomci Todora iz
Velestova (Cetinje); Vignjevići (Rijeka Crnojevića), porijeklom su od Vučitrna (Kosovo); Građani
(Rijeka Crnojevića), od njih su u Dobroj Vodi (Bar); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih su u:
Šekulare (Gornji Vasojevići), Ritošići (Sjenica); U Moraču iz Liješnja (Rovca) ovdje iz Vojinića
(Čevo), Cetinje porijeklom iz Hercegovine; Kisjelice (Bratonožići) i kao: Mijajlović; Potkrš i
Seoštica (Bratonožići); Šekulari (Gornji Vasojevići). Ogranak Maslovara. Ogranak Kaluđerovića u
Velici i Donjoj Ržanici (Vasojevići) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Jedni su u Vasojevićima ogranak
područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji
Vasojevići), ogranak područnih Brakočevića porijeklom iz Cuca (Cetinje). Od njih su u: Beranama i
kod Bijelog Polja; Gradina (Bjelopavlići), ranije: Bogumilović. Njihovi su srodnici u Golubovcima
(Zeta); u Podgorici došli su ogranak Raičevića drugi ogranak Terzića; u Kučima: 1) Iz Meduna
(Kuči) preselili se u Plav; 2) Iz Ubala preselili u Bar; U Loparima, jedni kao: Kostrović; Brestovik
(Bijelo Polje), Plužine (Piva), doselili iz Sjenice (Raška), od njih su Mićić; U Reljevu (Sarajevo);
grana Vojinovića u Pivi i odselili u Bosnu
Bošković, grana bratstva Vučetića u Gluhom Dolu
Boškovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Boškovići, bratstvo u Bjelošima
Boškovići, bratstvo u Brčelima
Boškovići, bratstvo u Limljanima
Boškovići, bratstvo u Stolivu
Boškovići (Breškovci), bratstvo u Bogmilovićima
Boškovići (Gradinjani), bratstvo u Cucama
Boškovići (Gradinjani), u Nikšiću i u Grahovu

47
Boškovići (Mijanovići), bratstvo u Cucama
Boškovići - Mirosaljići, bratstvo u Sotonićima
Boškovići (Pejovići), bratstvo u Pejovićima
Bošma = Bošmar, Sjenice (Kuči), stari rod
Bošnjak, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Bileće 1687. god.; Lužnice (Župa
Nikšićka), ogranak Čvorovića, povratnika iz Bosne kao: Lužnica - Čvorović; Piva ranije: Čvorović
(Lužnica) u Župi Nikšićkoj, u Srbiji i kod Zvornika (Bosna); Ulcinj 1855. god.; Bijelo Polje i
područna Bistrica, sa okolinom; Rožaje, porijeklom su iz Banja Luke, kao: Sobo; Azanja (Gornji
Bihor), Bijelo Polje, poslije 1879. god. doselili su se iz Bosne; beransko područje; Bezuje (Piva),
porijeklom iz Stare Crne Gore
Bošnjaković, Nikšić
Bošnjanin, potomci Patroševića iz Petroševe, odnosno Kešeljeve gradine u Grahovu (Nikšić)
Bošnjaci iz Pive (Bezuje), doselili sa Zagrada iz Župe Nikšićke
Bošnjo, Boljanići (Pljevlja)
Bošmar, Sjenice (Kuči)
Bravec, Herceg-Novi
Bravo, vić, Dobrota (Boka Kotorska); Pljevlja i kao: Bravović 1864. god.
Bragni, vidi: Brini i Brigsić
Bragadin, Kotor 1588. god.
Brageš = Brageić i Brageša, Buljarica, Paštrovići 1746. god.
Bradasa, ca i Bradgasa, Kotor
Bradić, predio Bistrice (Bijelo Polje); ogranak Đuriđića, iz grupe vasojevićkih Kovačevića
Bradović, Lepetane (Boka Kotorska)
Bradoć, Bar
Braian = Brićo, Kotor u 15. v.
Braijaj, Oblik i Vilas (Ulcinj)
Brailo, Podgorica, a u Kotoru (u 15. v.), kao vlastela, pa jedni i kao: Braina
Brailović, Bojka (Ulcinj)
Braimović, Bojka (Ulcinj)
Brainović, Komani 1492. god., Bojka (Ulcinj) i Perast (Boka Kotorska)
Braisavević (Vojisavljević), u Zeti kroz 12. v.
Braisković, Kolomza (Ulcinj)
Braić, Brajići (Budva) 1489. god.; Budva, iz Brajića; Lohovo (Andrijevica) 1485. god.; Lukovo
(Kolašin); ogranak Stojanovića iz Brajića u Poborima (Budva)
Braicka, Petrovac na Moru (1886. god.), srodni su im Stojanovići iz Brajića (Budva)
Brajak, Bogdašići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat); Dobrota (Prčanj) i
Lepetane (Boka Kotorska)
Brajan, Škaljari (Boka Kotorska); Kovači i Šišići (Tivat)
Brajanović, Bajice (Brajanov krš), Cetinje 1504. god. kasnije i: Priđenović; Drobnjak; Podgorica;
Bar; Momišići (Podgorica);
Brajanovići, negdašnje bratstvo u Bajicama
Brajaša, Bratićani (Primorska Krajina), Ulcinj, porijaklom iz Vilgara u Amalima (Albanija)
Brajević, Mojdež, Savina i Stoliv (Boka Kotorska), a u Atini (Grčka) kao: Vasos (Mavrovuniotis)
vidi: Brajović; iz Kozica u Otiloviće (Pljevlja)
Brajilović, Kotor
Brajinović, Kotor
Brajić, Knežina Brajićka (Budva) u 10. v., 1388. i 1624. god.; Budvić (Pobori Brajićki) 1489. god.;
Brajići (Budva) 1488. god., vlastela, od njih su u selo Brajić (Šumadija); Budva; Podostrog (Budva)
i kao: Braić; Pržno (Paštrovići); Ulcinj 1899. god., doselili se iz Brajića (Budva); Kozice (Zatarje).
Od njih su u Otilovićima (Pljevlja) i Lukovu (Kolašin), pa u Novi Pazar; Kotor i područni Baošići;
Risan (Boka Kotorska), porijeklom iz Brajića (Budva)
Brajići, pleme u Boki

48
Brajičić, Ozrinići, Nikšić
Brajković, Orahovica (Kotor) 1437. god. porijaklom iz Stare Srbije; Dobro Selo (Cetinje), Pješivci
16. v.; u Cucama (Cetinje) potomci Nenoja Orlovića, razgranati i kao: Dupončević; Njeguši
(Cetinje) 1444. god., vidi: Bajković u Grblju; Donja Lastva (Grbalj), su iz Glogovca; U Lozicama
(niže Žanjeva Dola) u Njegušima (Cetinje) i u Perast (Kotor), navodno su iz Hercegovine; U
Solarima (Mirac), u Grblju, poznati i kao: Hrsović; Baošići (Kotor); Kotor; Bogišići (Grbalj), Topla,
Herceg-Novi; U Perast (Boka Kotorska) sa Vratla iz gatačke Površi; Ogranak Tomića u
Paštrovićima; Mala Gorana (Ulcinj), oni su iz Mrkovskog polja; Podgorica 1441. god.; Tomaševo
(Pavino Polje) u Vraneškoj dolini, starosjedioci; Šaranci (Brajkovići), iz Drobnjaka se preselili u
Prenćane (Pljevlja); pa u Pisanu Jelu i Bijelo Polje; Peroj (Pula) iz Ljubotinja (Cetinje)
Brajnović, Kotor, vidi: Brajinović
Brajović, potomci Braja Pavkova Pavkovića (Bućića), razgranatih u Bjelopavlićima, i kao:
Filipović (Brajović) i Jovović (Brajović) i Košutović (Brajović) i Begović (Brajović) i Jugović
(Brajović) i Savićević (Brajović). Jedan od njih Rade, odseli se u Vraku (Skadar) i tamo su Radičić,
drugi u Albaniji: Grilu, Đino-Kastru kao: Brajović = Jakoja = Berdanaj = Stefo i u Tirani, Grilu i
Skadru kao: Brajović = Ferozaj, Grima (Vraka) i kao: Brajović Omari i Starom Boriču (Vraka) i u
ovim mjestima kao: Brajović = Veri = Pjetri; ima ih naseljenih u Spužu, na desnoj obali Zete;
Momišićima i Golubovcima (Zeta); kod Skadra (Albanija); Danilovgradu; Rijeci Crnojevića;
Cetinju; Vijencu (Pljevlja), kao: Rajević; Dubrovniku; Nikšiću; Podgorici; Šipanskoj Luci, na ostrvu
Šipan, vidi: Vasos; Igalo, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska), Kotor, po nahočetu; Sutomore
(Bar) 1898. god.; Mateševo (Kolašin); Kozice (Zatarje), preselili jedni u Drobnjake
Brajovići, bratstvo u Bjelopavlićima (seoce Jelenak, Kosovi Lug…)
Brajušković, Martinićko Gostilje, i povrh sela (Bjelopavlići), potomci su Bijelog Pavla
Brajhović, Grnčarevo i Čeoče (Bijelo Polje)
Brajša, Vladimir (Ulcinj)
Brajšić, u Mainama (Budva) 1442. god.
Brakov, Klek (Mojkovac)
Braković, Vilac (Bratonožići). Potomci Raiča Baljeva, kao i: Ćelević, Vidić, Čolić i Gilić. Odatle
su jedni preselili u Doljane i Sjenice (Kuči), pa su od njih u Pribrisijevićima (Mojkovac), kao:
Krgović i odatle su jedni kod Vrnjačke Banje i u Metohiji; Paštrovići 1693. god. kao: Branković
Brakočević, potomci Brakoča Vukova (Ljevaka) u Selo Orah (Šekulari) u Gornjim Vasojevićima,
razgranati su, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Braletić, u Bjelopavlićima ogranak područnih Tomaševića
Bralić, Rugova (Peć) i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Koplika (Skadar)
Brambila, Kotor
Bran, Kovači i Šišići (Grbalj) 1620. god.
Brangni = Bragni, Bar 1360. god.
Branetić, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Pješivci (1431. god.), Kotor 1458. god. i Grblju 1443. god.,
Solari pri Goraždi (Mircu), Cetinje; Podgorica 1478. god.
Branilović, preci većega broja bratstava u Pivi. Vidi: Radojičić u Pivi; Kod Mojkovca; u području
Drobnjaka 1376. god.; Banjani (Nikšić)
Branisavljević = Vojisavljević, vlastela Zeta 1130. god. i kasnije
Branić, Sinjac (Lješkopolje) 1711. god.
Branković, Bratonožići, Podgorica i Zeta 1468. god., vlastelinsko-despotska porodica iz Korjenića
(Trebinje); Ozrinići (Čevo), Cetinje 1518. god.; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica), vlasteolska
porodica, jedni kasnije Čarapić, doseljeni iz Vasojevića. Od njih su u Korjeniće; Trebinje i Popovo
u Hercegovini, a drugi u Boku Kotorsku; Đenovići, Herceg-Novi; Škaljari (Boka Kotorska); Kotor;
Buljarica (Paštrovići) 1693. god. a jedni su ranije, 1570. god., Braković; Pašića Polje (Bijelo Polje);
Piva preselili u Rađevinu i Kostarnik (Valjevo), a drugi u Dupljaj (Valjevska Kolubara), a treći u
Jadar (Mačva); Buljarica (Paštrovići) 16 - 18. v.
Brankovići, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu
Brankovići - Čarapići, bratstvo u Gluhom Dolu

49
Branović, u 10. v. vlastela i na području predmetne radnje u ovome Prezimeniku (?)
Branojević, Njeguši (Cetinje) 1444. god.; i Kotor; Morinj, Herceg-Novi
Branjar, a, Herceg-Novi
Branjkuljan, Nikšić
Bratvica (Brato,Bratica), predak bratstva Borišića
Bratešić, Maine (Budva)
Bratijan, Kotor
Bratisaljić, Podgorica 1438. god.
Bratić, Kosijeri (Cetinje), doselili iz Rogama (Piperi); kod Vladimira (Ulcinj); Njeguši (Cetinje);
Nikšić, iz Hercegovine; Kosijerevo (Parije), Nikšić i u Nojnici uz rijeku Ćeretu (Hercegovina)
Bratićević, Vrnjiš (Njeguši), Cetinje 1521. god.; Ulcinj 1889. god.
Bratica, Peraška naselja, starinci; Bar
Bratičević, Njeguši u 16. v.; Perast (Boka Kotorska); Herceg-Novi
Bratković, Njeguši i Mirac (Cetinje) u 14. v.; Tivat 1335. god.
Bratnović, Kotor 1485. god.; kod Plava 1485. god.
Bratović, Podgorica, iz Kuča; Rovca (Šekulari), Gornje Polimlje; Kotor i područni Zalaz; Naljevići
(Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore
Bratoneš, uz Skadarsko jezero
Bratonožić, odseljeni iz Bratonožića u: Valjevo (Srbija) u 18. v.; Prilep (Makedonija) i druga
mjesta kao: Bratonožić
Bratoslavić, Kotor 1305. god.
Bratul, Gusinje i područna Trepča 1485. god.
Bratunović, Njgeuši (Cetinje); Gornji Mirac (Grbalj)
Braćević, Nikšić 1431. god.
Braunović, Donja Morača (Kolašin) 1251. i 1574. god.; porijeklom od Skadra (Albanija), od njih su
iz Vratina (Morača) došli iz Kuča, pa Mihailo ode u Sjenicu i otuda Mihailović; iz Kuča u Spuž,
Podgoricu; u Morači i Skadru istorodni su. Od njih su u Radulićima (Bihor); Lozna (Bijelo Polje);
Bistrica (Mojkovac), potomci su Sasa iz Brskova (Mojkovac); Tološi i Donja Gorica (Podgorica).
Ima ih i u drugim područjima.
Brahaj, Zagonja, uz Skadarsko jezero, pa jedni u Ulcinj 1894. god.
Brahimi, Selca (Ulcinj)
Brahić, Pljevlja
Bracaj, oj, čaj, Oblik (Ulcinj), doselili se iz Dinoše (Amali) - Albanija
Bracanović, Mikulići u Bjelicama (Cetinje); Piperi, ogranak Stanića; Pješivci; Kuči, od njih su u
Podgorici; Cetinje; Dobrota (Boka Kotorska); Bijelo Polje
Bracanovići, bratstvo u Mikulićima
Bracač, Bar
Bracović, Bjeliši (Bar) i kao: Đerđelović; Đurjan, uz Skadarsko jezero (Debela Krajina), porijeklom
iz Kuča; Vrbica (Kuči), ogranak Radetina, a jedno vrijeme i kao: Đerđelović, porijeklom su iz
Selaca u Klimentima (Albanija); Kosor i Cerje (Kuči), od njih su u Podgorici i područnom Spužu
Bracoj, vidi: Bracaj
Bračković, Nikšić
Brašnja, nji, nić, Ulcinj, porijeklom su iz Afrike; vidi: Brašnji
Brašnji, Pljevaljsko područje, matično: Babine, Zvijezd, Vrbovo, Obarda, Toci, Ljeljanica i
odseljeni u Bijelo Polje (Srbiju) i druge krajeve. Poneki i kao: Despot, Danilović, Ignjatović, Poljak,
pa odseljeni u druge krajeve često su mijenjali prezime
Brašanac, Nikšić
Brašnjić, vidi: Brašnja
Brašnjanić, vidi: Brašnja
Brbidžić, Nikšić
Brgul, Brguli i Mardali (Tivat) u 14. v.
Brguljan, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), Škaljari i Tivat porijeklom iz tare Crne Gore

50
Brguljani, bratstvo u Škaljarima
Brdar, Slatina (Žabljak); Leće i Krasovine (Bjelopavlići), potomci Lužana, a u područnim Pažićima
kao: Stojanović (Brdar), od njih su u Danilovgradu, Prijeradima (Tivat) 16. v., Slatina
(Bjelopavlići), iz Bjeloša (Cetinje); Pažići (Danilovgrad), ogranak Martinovića; i Orja Luka
(Danilovgrad). Od njih su (u 16. v.) jedni preselili u sjevernu Hrvatsku; Paštrovići 1799. god.
Brdarević, Šobajići (Bjelopavlići)
Brdca, Brca u Sutomoru (Bar)
Brđanin, Ibarac (Rožaje), porijeklom su iz Bjelopavlića
Brežanin, Spič (Sutomore) i kao: Kovač, Kavaženda i Đurović (u 16. v.) doselili se iz Brežana
(Zeta). Preseljeni u Bušatovine i Dubrave (Paštrovići) i kao: Bušar i Crnojević, vidi: Bušat; Bar
Breznarević, Bar
Brek, a, Maine (Budva)
Breljić, Budima (Berane), srodni Babovićima, grana Novakovića Vasojevića; Srbina (Boka
Kotorska)
Brenović, Mojkovac
Brenudović, Herceg-Novi (oko 1701. god.) doselili se iz južne Hercegovine
Bresan, Kotor
Brestvac, Brestovik (Nikšić)
Breša, u Kotoru 1459. god.
Breškovac, kasnije Milunović u Pješivcima
Breškovci (Boškovići, Perovići, Adzžci, Mijuškovicć), bratstvo u Bogmilovićima
Brzvski, Mojkovac
Brzan, Podgorica
Brzać, Godočelja u Bihoru (Bijelo Polje); Bukovica (Rožaje)
Brzutić = Brzut = Dokšić, Nikšić, doselili su se iz Mostara
Briđanin, Briđe (Lješansko područje), Podgorica
Brigantino, ro, Donji Stoliv (Boka Kotorska); Budva
Brigetinjka i Brigniebragni, u Baru
Brigsić, vidi: Bragni
Brizić, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Brikio = Britius, Barska vlastela u 15. v.
Burina, u Zeti 1396. god.
Brindić, Šekulari (Gornji Vasojevići), porijeklom od Prizrena (Metohija)
Brindo (Bolica), u Kotoru
Brinić, Krtole (Tivat) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija). Od njih su u područnim: Porto Riko,
Radovići (Lušac); Herceg-Novi i njegova okolina; Cetinje
Brinjacak, vidi: Jacović
Briska, vić, Kolomza (Ulcinj), kao: Briskavić; Bogdašićima (Boka Kotorska); Ulcinj 1899. god.
Briskavić, vidi: Briska
Brisković, Vasojevići, bliski Babovićima, iz grupe Novakovića. Ulcinj 1879. god.; Kolomza
(Ulcinj) iz Briske (Primorska krajina)
Bristović, Herceg-Novi
Britvić, Zagorak i Brajković (Pješivci), do 1614. god., jedni se preselili u Tvorilo i Kujavu
(Bjelopavlići). Kasnije jedni: Petrović, srodni Vitkovićima i drugi
Britvica, Podostrog (Bjelopavlići), odseljeni kod Mojkovca
Britius, vidi: Brikio
Brkan, Zelenika i Dobrota (Boka Kotorska); Sutomore (Bar); Mrkojevići (Bar), u području
Pečurica i kao: Brkani, sišli od Drijenka sa planine, svi su od Popova Polja (Hercegovina) krsna
slava Sv. Nikola, jedni kao: Brkanović; Ulcinj; Selo Slavogostić; navodi bratstvenika kod Sarajeva i
Podravskoj Slatini
Brkanović, Mrkojevići (Bar), Krute i Vladimir (Ulcinj); Spič (Sutomore), pa odatle u: Prčanj i
Grdoviće (Boka Kotorska), vidi: Brkan

51
Brkanovići, bratstvo u Škaljarima kod Kotora
Brkač = Dželat, Kučima; Njeguši (Cetinje)
Brkačić, Rajićevići (Cetinje)
Brkačići, stari kneževski rod u selu Rajičevićima
Brkić, Podostrog (Budva); u Kosijerevu (Nikšić) kao: Jovanović, a u Ostrogu (Bjelopavlići) 1610.
god. i dalje kao: Ostroški
Brković = Šananin, Velika (Plav), doseljenici iz Šalje (Albanija). Odatle jedni se preseliše kod
Novog Pazara; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Lješkopolje (Podgorica), od njih su u Podgorici;
Pljevlja 1894. god.; Kostanjice (Kotor) u 17. v. iz Popova (Hercegovina); Morinj i Perast (Boka
Kotorska), porijeklom iz Hercegovine
Brkojević, Sutomore (Bar)
Brkuljan, Nikšić; Cetinje
Brkušić, Nikšić
Brljan = Brljančić, Trnovice - Popratnice (Rijeka Crnojevića), oni su iz Beri (Podgorica) kao:
Brnović
Brljević, Gostilje (Donja Zeta)
Brljančić, vidi: Brljan
Brnić Ostojić, ranije u Kotoru (oko 1440. god.) a kasnije Gugulović
Brničević, rod na Prčnju
Brnović, Župa Grojačka na Sinjcu u Lješkopolju. Od njih su: Popratnici i Bobiju u Ceklinu; Velje
Brdo (Piperi); Goričani i Tološima (Zeta); Vranjini na Skadarskom jezeru; Podgorica; Savina,
Herceg-Novi; vidi: Brljan
Brnovići, bratstvo u Župi Gradačkoj
Brnovići, bratstvo u Ceklinu
Brnjasić, ogranak Kalezića u Pavkovićima (Bjelopavlići)
Brodgasa, Kotor u 14. v.
Brodecki, Perast (Boka Kotorska)
Brož, Perast (Boka Kotorska)
Brozović, Cetinje
Bronza, Perast (Boka Kotorska); kod Herceg-Novog 1720. god.; Brdca u Sutomoru (Bar)
Bronzić, Podi, Kameno, Kamenari i Savina (Boka Kotorska)
Brončić, hercegnovsko područje
Bronca, kod Herceg-Novog u 16. v.; Perast (Boka Kotorska), starosjedioci
Bronjada, i Brnada, Sutomore 1892. god. i Bar
Brosek, Prčanj (Boka Kotorska)
Brohić, Pljevlja 1853. god.
Broc, i, Bar
Brocić, Bar
Brocović, u Baru
Brsać, kod Herceg-Novog su doselili (oko 1692. god.) iz Zubaca (Trebinje)
Brsnehija, Prčanj (Boka Kotorska)
Brstina, Podgorica
Bruljan, Prčanj (Boka Kotorska)
Brun, i, Budva
Brunčević, Nikšić u 16. v.; drugi su se u Nikšić doselili 1842. god. iz Gruda (Tuzi), pa se preselili u
Pljevlja; Pljevlja 1910. god.; Ulcinj; Medun (Kuči), od njih su kod Novog Pazara
Brušini, Muo (Kotor)
Brušković, Župa Grbaljska, od njih su u Kotoru
Bručević, Gorana (Ulcinj), potomci su nekog Brajka iz Mrkojevskog polja; Gusinje i Bistrica
(Bijelo Polje); u Nikšiću 1554. god.
Bručvak, Rasova, Grubovač i Bistrica (Bijelo Polje)
Bručić, Trebinje, ranije: Milojević iz grupe Ratkovića u Trešnjevu (Cuce), Cetinje

52
Brulović, Nikšić
Buba, Ulcinj u 14. v.
Bubagna, Ulcinj, vidi: Bubanja
Bubal, o, Piva, doselili iz Volujica (Trebinje); Herceg-Novi
Bubalović, ogranak Stanišića iz Vinića pa u područne Dragićeviće (Bjelopavlići); Cerovica (Bijelo
Polje)
Buban, vidi: Bubanić
Bubanić, Cetinje 1431. god.; Kotor 1440. god. i kao: Buban; vidi: Bubanja
Bubanča, vidi: Bubanja
Bubanja, iz Rovaca, od Vojnovića, ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), ranije Knežević; odatle, jedni
u Dragovoljiće (Nikšić) - Bubanje, drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u Bihor
(Bijelo Polje);
Bubanje (Berane), jedni pređu u Gorice (Pljevlja); predio Bistrice i Kanje, na području Bijelog
Polja.Od ovih su u Kovrenu. Drugi u Vranović (Tivat). Isti su kao: Gutići (Bistrica), Gurešići
(Crnča), Bubunje (Gorice), Aleksić (Međani). Rođaci su im Šabotići u područnim Tucanjama.
Porijeklom su iz Stare Crne Gore; Podgorica.
Bubarić, Mala Rijeka (Kuči)
Buba, e, Ulcinj u 14. v.
Bubanić, Grbaljsko polje
Bubić, patronimik od Bube, (u 15. v.) u Bjelopavlićima rodonačelnici više bratstava; kod Bara
1578. i 1650. god.; ogranak Lučića u Mainama (Budva), oko 1710. god.; Kotor u 15. v.
Bubica, Gorice (Pljevlja), porijeklom su iz Vranješa (Bijelo Polje)
Bubonja, Gorice (Pljevlja), porijeklom su od Bijelog Polja (Polimlje)
Bubreško, Bubrežak (Nikšić)
Bubuljica, Podgorica
Buvak, Bistrica (Bijelo Polje)
Buvić, kasnije Bujić, na Sozini (Bar) 1873. god.
Buga, Kotor i dotični Perast
Bugaz, Budva 1660. god.
Bugar, kod Rijeke Crnojevića, doselili se 1852. god. iz Bitolja (Makedonija); Rujišta (Bijelo Polje)
od vrijedan kao Bugar, ima odseljenih; Goleša i Voskovina (Pljevlja)
Bugarin, ogranak Muratovića u Boljanini (Bijelo Polje) i područnom Zatonu i Cerovu; Goleši i
Vaskovina (Pljevlja)
Bugermajster, Herceg-Novi
Bugon, a, no, slično Bogun, od bogdeus. Kotorska vlastela u 14. v. i Njeguši (Cetinje) 1336. god.
kada i u Brskovu (Mojkovac), nesrodni
Budazi, Budva u 17. v.
Budalić, Riđani i Oputne Rudine (Nikšić). Jedni kasnije kao: Nikolić. Porijeklom sa Čeva (Cetinje).
Od njih su u Preracima (Bileća) i Kovačima (Oputne Rudine), Nikšić
Budan, Kotor oko 1400. god.
Budaha, u Kotoru 1348. god.
Budvanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Budvja, kasnije Buća, vidi: Buća
Bud, e, Ulcinj 1853. god.
Budetić, Baločane 1431. god.
Budeč, Bueč Do (Budeč) u Vučjem Dolu (Nikšić) područje Oputnih Rudina. Od njih su u: Bileći,
Podgorici, Mojdežu i Herceg-Novom
Bud, i, Lješnjani, Ulcinj
Budimir, Podgorica; Paštrovići, porijeklom iz Makedonije; Kupelnik i Podgora uz Skadarsko jezero
Budimić, Bar
Budinić, Zagrad, Rače, Ubalac (Kuči) i kao: Bojanović ogranak Bulatovića; Podgorica i kao:
Bojanić; Bar i kao: Budnić; Rađesi i Žari (Mojkovac)

53
Budisavljević, Kotor iz područnih Prijerada; Budva
Budišić, Podgorica; Smokvijenac (Paštrovići)
Budišević, Lastva (Tivat)
Budojević, Kotor
Budnić, vidi: Budinić
Budrović, Budva 1650. god.; Kotor
Buđen, Mrtvica (Kalađurović = Kancalijerović = Puhalović), Grbalj i Žutkovići - Budva 1489. god.
i kao: Buđenović i Bućenović 1599. god. isto i u Paštrovićima, gdje su ogranak Kalađurovića i na
području Buljarice, od njih su u Danilovgradu i susjednom Zagarču
Buđenović, vidi: Buđen
Bužija, vidi: Bužina
Bužina, ja, Ulcinj 1875. god.
Bužić, Ulcinj, a u Obodu, uz Bojanu i kao: Bušat
Buzaj, Celca (Selca), Tuzi
Buzalić, Kotor
Buzanović, Paštrovići 1423. god. kao: Buranović
Buzdanović, Podgorica
Buzdovan, Kovači (Grbalj); Podgorica
Buzić, Velika (Plav), porijeklom iz Bjelopavlića
Buzola, Zatrijebač (Kuči) 1692. god.
Buzuković, Ulcinj 1887. god.
Buzurović, Nikšić
Buić, u Župu Dubrovačku došli oko 1721. god. iz Nikšića
Buic, Mala Rijeka (Kuči)
Bujaj, Celua (Tuzi)
Bujadinović, Banjani (Nikšić)
Bujak, ac, Vijenac, a u Kozici i kao: Bujac, Prenčanima (starosjedioci), Pljevlja
Bujaković, Vijenac (Pljevlja)
Bujandrić, Podgorica
Bujas, Paštrovići 1643. god.; Budva, vidi: Franćisko
Bujac, Paštrovići; Kozice (Pljevlja)
Bujanović, Boka Kotorska u 16. v.; Bogišići (Tivat), oni su od Dapca, doseljenika iz Dabca
(Albanija)
Bujić, Bjelopavlići; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), starosjedioci; Gluhi Do (Crmnica); vidi: Buvić;
Grnčarevo (Bijelo Polje)
Bujiša, Đedovo Polje (Pljevlja), preselili se u Vrulje (Pljevlja)
Bujišić, Miloševići (Žabljak), od njih su u Vrulji i Matarugama (Pljevlja)
Bujković, Mataruge (Pljevlja); Nikšić, iz Hercegovine; Dub, Tivat
Bujović, Perast (Kotor) 1731. god. i Dobrota (Boka Kotorska), oni su iz Hercegovine
Bukajlović, Gaj (Pančevo), porijeklom su iz Crne Gore
Bukalica, Bijela, Herceg-Novi; Grbalj
Bukalo, Nikšić
Bukarović, hercegnovsko područje
Bukvić, Martinova Kula (Kolašinsko polje) potomci nekog Ljalje, srodnici tamošnjih Martinovića i
Lukača, odseljenih u područje Bijelog Polja; Mažići (Goleša), Podsokolina (Sutjeska i Zabrđa),
Batkovići i Crnugovići (Pljevlja); od Pljevalja jedni su preselili u Stapare; Lješnica, Kukolje,
Maoče, Potkrajci i Čeoče (Bijelo Polje); Oputne Rudine (Nikšić) ogranak Maleševaca
Bukilić, Rovca i Gornja Morača, od njih su u: Kličevo (Nikšić) i Požnji (Bijelo Polje)
Bukilica, Sutvara (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi; Nalješići (Tivat); Herceg-
Novi; Budva; Kotor
Bukilo, Nikšić
Bukimir, Bratonožići, kasnije: Lalović = Ljaljović, sa Jablana Bratonožićkog; Lušca (Berane) i kao:

54
Bagaš, od njih su u Sjenici i Srbiji
Bukin, vidi: Buć, -i, -a
Bukio, vidi: Buća, -i, -a
Bukja = Buća = Bukfa i kao: Buća, Kotor i okolina
Bukmirić, Bukmirsko jezero (Kuči), preselili se u Vasojeviće, Peć i drugdje
Bukovičanin, Bukovići (Bjelopavlići), srodnici Vlajkovića i Ivkovića iz Bukovika
Bukomica, vidi: Bukilica
Bukorović, Savina, Herceg-Novi; Kotor
Bukulić, Podgorica; Rovca pa u Župu Nikšićku i kao: Bukelić
Bukulica = Bukomica, Sutvara (Dub), Boka Kotorska, ranije: Marićević, porijeklom su iz Stare
Crne Gore; Budva; Kotor
Bukumieva, Potovo Selo (Paštrovići) i Budva 1413. god.
Bukumir, Ponari (Zeta), Podibar (Raška), iz Bratonođića
Bukumira iz plemena Kuča
Bukumirić, vidi: Bukmirić
Bukumjer, Kuči 1411. god.
Bukurov, Berane
Bukurović, Savina i Srbina, Herceg-Novi, porijeklom su iz Biskupine (Knin); Kotor
Bukušić, Dušmanići (Pljevlja)
Bukčia, Kotor
Bula, Fraskanjela (Ulcinj)
Bulaić, Cetinje
Bulajić, iz Zagore (Nikšić), jedni su u Petrovom Selu - na izvoru rijeke Kosovice, na planini
Midžor. Od njih su: Golubović i Filipović, od ovih su tamošnji Marković i Spasojević. Drugi u
Hercegovini selo Najdanić (Gacko) kao: Todorović i Marković; Rogač i Dobrenja (Nevesinje); treći
u Medojeviće, Jabuku i Sokolac (Romanija); grana Dragoševića (Riđana) u 15. v. vidi: Dragoš.
Grahovo (Nikšić) doselio Dragoje iz Kuča. Od njih su u Brestovcu, Krnjeuše, a odatle jedni su se
preselili u Nakovo (Kikinda); Risan (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić; Selište (Nevesinje) iz Grahova
(Nikšić); U Grahovo (Nikšić) jedni su (u 15. v.), od kojih su Jovičić, došli iz Hercegovine; u Jovine
livade (Prokuplje) i Freso (Kalifornija)
Bulajići žive uglavnom u opštini Nikšić - Crna Gora, a potiču da Drekalovića iz Kuča
Bulajići, bratstvo u Hercegovini (doseljeni iz Kuča - Crna Gora)
Bular, ević, Paštrovići
Bulat, Rovca, od njih su kod Gusinja; Kameno i Bijela (Herceg-Novi)
Bulatović, Rovca i niz naselja, oni su jedna od grana plemena Nikšić, kod Onogošta, ranije: Nikšić
u 13. v. i kao prezime u više mjesta, Podgorici; od njih su u Kuče iseljeni dalje kao: Tadić i
Tomašević, vidi: Budinić; kod Skadra došli iz Rovaca (Podgorica); Istok (Mahala Bajramaj) u
Metohiji; Gusinje; u Porije (Nevesinje) iz Rovaca, kasnije Ćulić
Bulgarodić, Brezojevice (Plav); Bar
Bulić, ranije: Grgurević, grana Zlatnopojasevića u Drobnjacima, razgranati; Šekulari (Laze),
potomci Paše Šekulara; Berane, porijeklom su iz Rovaca, pa jedni kao: Mišelić u Mišelićima, na
područnom Crnom Vrhu; Radeće (Piperi), potomci Laza Budina, kao: Paunović i Ilić u Zeti iz
Pipera; Ogranak Asovića iz grupe Popovića u Beranama, porijeklom su iz Stanisalića (Lješnjani), od
kojih su i u Podgorici Bulić, posebno bratstvo iz Pipera; Kotor; Arbaneš (Primorska krajina); Grbalj
Bulići, muslimani u Podgorici
Buličić, Herceg-Novi
Bulović, Oblik (Ulcinj)
Bulota, Bijela, Herceg-Novi
Bulut, Srbina, Herceg-Novi, doselili iz Konavla, a tamo iz Korjenića (Trebinje)
Bulja, Nikšić
Buljanov, Nikšić, doselili iz Lalića (Piperi)
Buljanović, Crnci (Piperi), ranije: Lalić - Popović; u Zeti iz Kuča; Paštrovići (15 - 17. v.) naseljeni

55
u područnoj Buljarici
Buljar, vidi: Buljarević
Buljarević = Buljar = Buljarović, Buljarevine (Buljarica), Paštrovići, 14 - 17. v.
Buljarović, vidi: Buljarević
Buljević, Mrke (Piperi), porijeklom iz Gruda (Tuzi)
Buljirev, u Spaču (Bar)
Bumbarević = Kapidžić, kod Plava i Gusinja
Bumbić, u Drobrelje (Gatačko Polje) iz Grahova (Nikšić)
Buna, vidi: Bunić u Sutomoru
Bunac, Kuči
Bungarić, područje Herceg-Novog, u 15. v.
Bungur, Gajovići (Bijelo Polje), porijeklom su od Prizrena; Bukovica (Pljevlja)
Bunda, Paštrovići (Sveti Stefan) 1702. god.; Sutomore (Bar), ranije: Buna, pa Bunić
Bunović = Bunojević, Morine, Herceg-Novi
Bunci, Mala Rijeka - Kuči, starosjedioci
Bunjo, Boljanići (Pljevlja)
Bunjović, Herceg-Novi
Bur, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Burazerović, Podgorica, porijeklom iz Hota (Gruda), Tuzi, pa od njih u Kujevu (1700. god.);
Bjelopavlićima; Petrićima; Spuž (Bjelopavlići); Stijena Piperska, od njih su u Podgorici i Sarajevu
Buran = Buranimo = Buranović = Burina = Burone = Buro, Bačvice (1403. god.) u Paštroviće, i
jedni kasnije u Paštrovićima kao: Burica, Buranović, Divanović, Eturović, Grloman i Buzanović, od
njih u Rabu i Krku kao: Buron
Buranić, Kotor
Buranović, u Paštrovićima. Vidi: Buran i Buzanović
Burat, a, Paštrovići 1632. god.; Mrkovi i Ljuštice (Grbalj)
Buračić, Nikšić
Burg, Kosijeri (Cetinje)
Burda, Pljevlja 1833. god.
Burzan, Berislavci (Donja Zeta), porijeklom iz Krneta (Lješkopolje); Kotor; Nikšić
Burzani, bratstvo u Draževini
Burzanović, Draževina (Lješkopolje), ranije: Burzan
Burenica, Zaljutnica u Goliji (Nikšić)
Buril, u Mirdžu (Cetinje) 1441. god.; Mirac (Tivat)
Burin, u Grblju i Budvi iz Zete
Burina, Zeta 1339. god.; Paštrovići; vidi: Buran
Burinović, Kotor, po nahočetu; Herceg-Novi, po nahočetu
Burić, Kočane (Nikšić), potomci Novljana, iz područnih Banjana; Zagrade u Čevu (Cetinje) 1642.
god.; jedni siđu u Spuž i Podgoricu, rođaci tamošnjih Radulovića; Zagarač (Danilovgrad); Pješivci;
Zeta; Kotor; Podgorica iz Zagarača
Burići, bratstvo u Zagredi
Burica, vidi: Buran
Buričić, Kotor, po matronimiku
Burica, Paštrovići
Burišević, Vasojevići
Burlica, Nudo (Nikšić) 1692. god., od njih su u: Vitopoljinama, Živanju, Rašicama i Sasovićima,
Boka Kotorska
Burmazević, Podgorica
Burnač, Herceg-Novi, po nahočetu
Burnoč, Herceg-Novi, po nahočetu
Buro, s, vidi: Buran
Burović, Kotor u 12. v.; Perast 1681. god., pa u Baošiće, Perast i Herceg-Novi; Ulcinju, kasnije

56
Rusulbegović i još kasnije jedni kao: Burović
Buron, na, iz Paštrovića otišli na ostrvo Krk (sjeverno primorje), vidi: Buran
Burone, vidi: Buran
Buronić, Ćeklići (Cetinje) 1566. god.; Luštica (Piva)
Buronjić Pavle, predak Dragomiljana
Buronjići, staro bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Buronović, ogranak Mitrovića u Paštrovićima
Buronja, Vukčevići (Budva), iz Lješkopolja i u Podgorici
Buronjić, Ćeklići (Cetinje) u 16. v. i kao: Dragomiljan = Petrović, od njih Pavićević (Buronjić), u
Duboronje došao Pavle, Jovanović, Pajović, Radulović, Nakčević u Jezerima Ćeklićkim i
Komanima (Podgorica); Lješkopolje
Buronđ, pleme u Lješanskoj Nahiji
Bursec, i, Ulcinj 16. v.
Bursić, Paštrovići
Burdžević, vidi: Burdžović
Burdžić, iz Kuča, preselili se u Podgoricu
Busanović, kao: Vuksanović, Paštrovići
Busec, i, vidi: Burseci Ulcinj 1869. god.
Busija, (Titoflavija) u Riječanima (Banjani), Nikšić
Businelo, Kotor
Busnović, Nikovići (Tivat)
Busot, a, Verige (Kotor) 1327. god.
Busolini, u Kotoru iz Tivta
Butak, Paštrovići u 18. v. ogranak Midžora, kao: Butah
Butan, u Kotoru 1496. god
Butać, Kotor 1495. god.
Butafoko, u Kotoru
Butah, vidi: Butak
Buti, Bar 1247. god.
Butinar, Kotor
Butkovina, Lepetane (Boka Kotorska)
Butković, iz Drobnjaka odseljeni u Rovca (Šekularska)
Buton, u Njegušima (Cetinje)
Butor, Sutomore (Bar) 1850. god.; Perast (Boka Kotorska)
Butorac, Nikšić; Kotor i Perast, porijeklom su iz Cavtata, Dubrovnik
Butorović, i kao: Buturivić u Kočane (Nikšić), porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Butofako, ranije: Bartolu, u Kotoru, porijeklom iz Bratonožića
Butrić, Pešca (Berane) i Šipovica, iznad Kralja (Andrijevica); Sjenokosi, Bandović (Andrijevica)
Butrići iz plemena Bratonožića
Butrović, Balabani (Zeta)
Butulija, Markovina (Cetinje), odselili u Zarečje (Trebinje); Podgorica
Buć, Crmnica, vidi: Barjamović
Buća = Bokez, Kotor i okolina, 12 - 15. v. i kao: Buć, -i = Bukin = Bukio = Bućin = Bućio;
porijeklom od Prizrena; Mala Luka (Paštrovići) u 18. v.; vidi: Budvja u Budvi
Bućenović = Buđenović i Bučia. Vidi: Buđen
Bućin, Vranovići (Tivat) u 12. v.; ranije: Buća, porijeklom su iz Prizrena (Metohija); Bigovi (Tivat),
vidi: Bućio; Kotor; Kubasi (Tivat); Podgorica
Bućio, vidi: Buća
Bućić, iz grupe Trebješana, plemena Nikšića, preseljeni u Moraču kao: Lazarević; Paštrovići;
Doljani, Kržanja i druga mjesta u Kučima, vidi: Perković; Nedokusi i Potkrajci (Bijelo Polje)
Bućković, Berane i područni Dapsići, starosjedioci. Od njih su u Bućkovićima (Rožaje) i Bijelo
Polje

57
Buha, Nikšić, iz Nevesinja (Hercegovina)
Buhar, u Kotoru 1598. god.
Buhić, Gluhi Do (Crmnica), oni su zagranak Kumpresa
Buhić, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu
Buhrić, Boljanići (Pljevlja)
Buc, vidi: Butak
Bucalo, Podgorica
Bucatović, vidi: Vučetić u Bogatićima
Bucifola, Novi (Skender Novi) 1283. god.
Bucnum, u Ratac (Bar)
Bučalina, Piva, starosjedioci
Bučalina iz Pive (Miljkovac) starinac
Bučan, Rasova 1885. god., Buče i područje Bistrica (Bijelo Polje), od njih su u Novom Pazaru
Buče = Bučia, Kotorska vlastela u 15. v.; Kotor 13 - 15. v. i kao: Bučius, vidi: Buća
Bučević, Novišići (Plav) i Gusinje, oni su iz Klimenata (Albanija)
Bučia, Kotor 1622. god., vidi: Bigia
Bučinić, Herceg-Novi
Bučio, vidi: Bigia
Bučić, Dračevice (Boka Kotorska), oni su iz Bajica (Cetinje); Dedići u Šestanima (Primorska
Krajina); Doseljenici iz Podgorice; Kotor u 14. v.; Dovali (Pljevlja)
Bučius, Kotor 1208. god.
Bučkius, u Kotoru 1208. god.
Bučica = Buče = Bučius
Bučkačić, Miokusovići (Bjelopavlići), ogranak Radonjića iz grupe Petrušinovića
Bučkić, Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Stare Crne Gore (oko 1870. god.) Kod Bistrice (Bijelo
Polje)
Bučuk, Herceg-Novi, iz Trebinja
Bušat, ogranak Crnojevića, od Rijeke Crnojevića, jedni se preselili u Novi Pazar; Ulcinj, kasnije
Bušatlija i Bušatlić; Paštrovići 1691. god. i Budvi, u područnoj Dubravi i Bušatovini, doselili se iz
Spiča (Sutomore), kao: Kovač, pa kasnije kao: Bušlatović i Brežanin; vidi: Bužić
Bušatlija, potomci skender bega Crnojevića. Iz Bušata (Albanija) preselili se u Vranjinu uz
Skadarsko jezero, pa u Ulcinj i područne Pečurice kao: Bušatlić. Vidi: Bušat u Budvi; vidi: posebni
ogranak Crnojevića; u Nikšić i područnom Busku i kao: Bušlatović
Bušatlić, Ulcinj 1882. god. vidi: Bušatlija
Bušaher, Herceg-Novi
Bušić, Kotor, po nahočetu
Buškaj, Budva 15. v.
Bušković, Vasiljevići (Župa Nikšićka). Odatle jedni se presele u Vranjinu (Skadarsko jezero) i
Rijeci Crnojevića. Od kojih su kod Skadra (Albanija), porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića),
pa jedni u Kurilo, Dubrave i Golubovce (Zeta), prešli sa Vranjine
Buškorić i kao: Bušković, koji se preselili kod Rijeke Crnojevića, vidi: Bušković
Bušlatović, vidi: Bušat

Cavnić, ogranak Kalezića iz Martinića (Bjelopavlići), pa u Zetu, Mataguže, Golubovce, Ponare i

Skadar
Cavtić, Golubovci (Zeta)
Cadulun, u Kotor došli iz Zadra (Dalmacija)
Caznić, Budva
Cajner, Kotor
Cakić, kod Gusinja iz Klimenata; u Vasojevićima ogranak Novakovića, vidi: Canić

58
Caković, bratstvo u Limljanima (Crmnica); Momišići (Podgorica), došli iz Crmnice kasnije
Đurović; Gorica, pa u Ljutić, Poblaće, Prenćane i Maoč (Pljevlja); kod Mojkovca; Bistrica, Kovren
i Pavino Polje (Bijelo Polje)
Cakula (Cakuli), Ulcinj
Calbreht, Kotor
Calvi, Dobrota (Kotor)
Calić, Dragovoljići (Nikšić)
Camaj, pripadnici ovog, najbrojnijeg, bratstva u Malesiji su iz plemena Hota, a žive u
selima Vuksanlekaj - crnogoska verzija, selo Sukuruć (oba u ravnici), a u planinskom dijelu - mjesta
Arza (ali veoma mali broj) Helmica, Spija i Skorać.
Cambić, Ponari (Zeta) iz Bjelopavlića; Rožaje; Boljevac i Bistrica (Bijelo Polje)
Camić, Boljevac i Bistrica (Bijelo Polje); Paučine (Rožaje) iz Vukli (Sjeverna Albanija) a tamo iz
Kosora (Kuči) kao: ogranak Boljevića
Camnić, Balabani, Golubovci i Ponari (Zeta), srodnici Savićevića iz Martinića (Bjelopavlići), od
njih su u Grlu (Vraka), Skadar
Camović, grana Pavićevića - Drekalovića u Kučima
Camoj, Hemlice (Hoti), Tuzi
Canaj, u Skadar (Albanija) iz Crne Gore
Candanori, Prčanj (Boka Kotorska)
Canić (Prelić), u Vasojevićima ogranak Novakovića
Cankić, Ulcinj
Canmuričić, Ulcinj
Canović, u Plavu i područnim Bogaćima, Višnjevu i Đuričkoj Rijeci, sišli iz Klimenata (sjeverna
Albanija); Kruče (Ulcinj); Nikšić
Capolarto, Kotor
Capun, Kotor
Caput, Herceg-Novi
Car, u Miljevcima (Spič=Sutomore), Bar, starinci; Budva; Mojdež (1726. god.), u Dobrotu,
Škaljare, Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), došli iz susjednih Konavla; Herceg-Novi
Caradini, Paštrovići 1689. god.; Kotor
Carević, kasnije jedni Milovanović, u Paštrovićima (1692. god.); u Bjelopavlićima su potomci
Lužana; u Vasojevićima grana Kovačevića, ogranak Đuričića; Donja Lastva i Krimovice Grbaljv iz
Stare Crne Gore; Herceg-Novi u 17. v.; Sutomore (Bar) 1851. god.; Dobrota (Kotor); Seljani (Piva)
ogranak Gašića; u Istok (Metohija) došli iz Crne Gore, od njih i u Srbiju odseljeni
Carić, Kotor i područna Dobrota
Caričić, Parča, Pelev Brijeg, Vioc, Zaugar i Brskut (Bratonožići) od naj ranijih stanovnika; Berane,
Andrijevica, Gusinje, Peć, Podujevo, porijeklom od Prizrena (Metohija); Cetinje
Cariković, Plav
Carnović, u Perastu (Boka Kotorska) 1458. god.; kod Herceg-Novog
Catursi, Prčanj (Boka Kotorska)
Caušević, Slatina, Potkraj i Gorica (Bjelopavlići), potomci Jovana Ozrova, sa Čeva (Cetinje),
starinom sa Kosova, od njih su u Ulcinju i Nikšiću
Caćait, vidi: Caćević
Caćaj, vidi: Cacević
Caćević, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Caćait i Caćaj, doseljenici iz Draževine (Lješnjani), rođaci
Ćušara na Sjenicama (Kuči) i Oručević u Podgorici
Cacaj, vidi: Cacević
Cacević = Caćević, jedni od njih i kao: Caćaj i Cacaj; Tuzi
Cafi, Ulcinj
Cvejović, Brzan (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Crne Gore
Cveković, Donji Banjani i kao: Cvjetković, srednji vijek; vidi: Banjanin
Cvetanović, Gradac (Lepenica), Srbija iz Crne Gore

59
Cvetičanin, vidi: Cvetočanin
Cvetočanin, Lučice, Herceg-Novi i kao: Cvetičanin
Cvietković, u Baošiće, Herceg-Novi, porijeklom iz Zete
Cvijević, Podgorica
Cvijetić, Prigredina (Banjani), kasnije Mićović, potiču od Mandića (Mileševića), od njih su kod
Pljevalja; ogranak Vujačića (Sladojevića) iz Grahova odselili u Nevesinje (Hercegovina); Gotovuša.
Maoče. Prenčani, Poblaće, Miholjci (Pljevlja)
Cvijetović, Baošići i Savina, Herceg-Novi, srodnici Cvjetković
Cvjetković (Cveković), Banjani 1600. god.; Donji Banjani (Nikšić); Baošići i Savina, Herceg-Novi
i kao: Baoš oko 1590. god. doselili iz Zete, kasnije potomci Cvjetka kao: Cvijetović; Kotor; Budva;
Sveti Stefan (Paštrovići)
Cvjetović, kod Herceg-Novog vidi: Cvjetković
Cvijić, ogranak Spasojevića (Cvijo) odselio iz sela Vrela (kod Pirlitora) područje Durmitora, pa
prešli u Šljivolje (Kalinovik), odatle pređu u Loznicu (Mačva)
Cvijović i kao: Bajić = Cvijović, na području Maoča, Zaostro, Krće, Gradac, Crljenica, Bušnja,
Boljanići, Dragovići, Goleša, Murovo, u Mažićima, Jabuci, Junčevićima, Mostišu, Gomačevini,
Seljanima, Martin Dolu, Lopoviću i Grevo (Pljevlja), porijeklom su od Nikšića; Nedokusi (Bijelo
Polje) isto kao: Cvijanović; Kruševo, Sutivan, Ravča Polje i Oluje (Bijelo Polje), doseljenici iz
Drobnjaka
Cvitanović, Dobrota i Perast (Kotor)
Cvitić, Trojice (Pljevlja)
Cebalovići, bratstvo u Cerovu
Cevanhi, Herceg-Novi, po nahočetu
Cedulin, Kotor 1415. god.
Cezare, Lepetane, Herceg-Novi
Cejić, Cetinje
Cekaj, Braiša (Ulcinj)
Cek (Cekić), Mide i Vladimir (Ulcinj) vidi: Cekić
Cekić vidi: Cek
Ceklin, pleme u Riječkoj Nahiji
Ceklinjanin, vidi: Mihaljević i Pejović, kod Rijeke Crnojevića. Od njih u Vasojevićima
Ceković, Piperi; Mali Ostros i Ckla uz Skadarsko jezero; u Vraki i Skadru (Albanija) ranije u Zeti,
srodnici Hogovića i Pelevića; u Kučima grana Dučića (Mide) Ulcinj; Tuzi
Celegin, Budva
Celet, Nikšić
Celovac, Podgorica
Celigri, Kotor
Celić, Igalo, Herceg-Novi
Celja, Vladimir (Ulcinj); kod Rijeke Crnojevića došli od Skadra
Cembaljević, Bogetići (Pješivci) i kao: Cebalović, srodnici Lalatovića
Cemović, ogranak Rabljena u Vasojevićima
Cenerić, Dobrota (Kotor)
Cen (Ceni), u Ulcinju ranije Kapetanović
Cenović, Tijana, pri Skadarskom jezeru; Kruče (Ulcinj); u Vasojevićima grana Mijomanovića
Centivaglin, Kotor
Cernac, kasnije Crnac, 1413. god. u Paštrovićima
Cernut, u Kotor iz Umbrije (Italija)
Cerović, Selo Cerovice (istočni Banjani), Nikšić. Prešli u Borovac pa u Tušinu (Žabljak) na
Durmitor. Sa njima su doselili njihovi bliski srodnici Vulovići i Kosorići. Od njih su Cerovići na
Cetinju, a u Bobovištu (Trebinje) kao: Kujundžić, Perović i Ćeranić. Milovanović u Butinji
(Kragujevac); Ružić - Cerovići. Pešić (1838. god.) otišli u Srbiju (pošao Peša); Cerovići od Stevana
Cerovića (1815. god.) su Stevović u Novoj Varoši, Priboju i Sjenici, jedni i kao: Cerović;

60
Zelenović u Gacku su od Cerovića. Živko Cerović odseli iz Tušine u Jeriniće (Piva), od njega su
Živković, njihovi ogranci Ćetković na Crkvičkom Polju (Piva), Milutinović (iz Crkvičkog Polja)
odseljeni u Bosnu; Živković, Likić, Jerenić, Gagović = Gašić svi u Crkvičkom polju, kao i
odseljeni Živkovići u Kostajnik (Rađevina), Srbija. Ćetkovići su se odselili u Bosnu, kada i
Milutinovići. Mitar u Toplicu kao: Ružić Cerović. Stevović u Novoj Varoši, Sjenici i Priboju. Od
Jerenića jedni su prešli u Klupice (Jadar), Valjevo. Jedan Gašić iz Crkvica naseljen je u Godijevo
(Žabljak); u Brohu (Čajniče) kao: Vasić i u Srbiju kao: Ružičić - Cerović
Cerovići, bratstvo u Drobnjacima
Cecun, u Bogajićima (Plav)
Ciano, Budva
Ciganin, u Podgorici
Cigler, Kotor
Cigonja, u Kotoru
Cijak, u Pivi od Ćalasana
Cijanović, Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih Omarčević na Žabljaku (Skadarsko jezero), u tome
mjestu porijeklom od Prizrena
Cijović, Kotor
Cikić, u Zabrđe (Berane) porijeklom iz Kuča
Ciklić, Cetinje, ogranak Matanovića. Odeslili u Vraku (Skadar), a potiču iz Mikulića (Ćeklići),
Cetinje
Ciknić (Sutovića), grana Nenada (iz Kuča) u Međugorje na Pešteru i u Skadar (Albanija)
Ciko, Muo (Kotor); Prčanj i Stoliv (Boka Kotorska)
Ciković, Zagrađe i Trpeza (Berane), Bratica (Ulcinj)
Cikotić, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, nastanjeni u Trpeze (Bihor) i Rožaje. Njihovi su srodnici
Klajić (Kljajić) u Pešićima (Rožaje) i Zagorju (Berane)
Cimbalj, i Cimbaljević, vidi: Cimbaljić
Cimbaljić, Konjuhe (Andrijevica) i kao: Cimbalj i Cimbaljević u Dapsiće (Berane), porijeklom iz
Pipera
Cicvarić, u Pivi ogranak Gagovića, kod Užica
Cicilić, Budva
Cicmil, Stoci i u drugim mjestima Pive. Porijeklom iz Grblja. Od njih su u Brajkovićima (Glasinac),
Romanija; Nikšiću. a kod Valjeva kao: Erić; u Podgorici
Cicmili iz Pive (Stolac, Pišće, Pirni Do, G.Crkv., Sarići, Pluz), starinom iz B.Kotorske
Cicmilos, Bar
Cico, Cetinje; Pljevlja; Donji Stoliv (Tivat)
Cicović, Cuce (Cetinje); Budva iz područnih Brajića; Nikšić; Dobrota, Jošice i Ljuta (Boka
Kotorska); Kotor; Petrovac na Moru
Cmiljanić, Potrk i Tomaševac (Bijelo Polje), a u područnom Mioču jedni i kao: Aranđelović;
Potkraj, Mijokovići, Meljak i Glibaći, Pljevlja; Kotor; Nikšić i Nikšićke Rudine i kao: Rosa;
Koritnica, Ožegovići i Košice (Pljevlja) porijeklom iz Kuča; vidi: Cmiljanović
Cmiljanović, Bistrica (Bijelo Polje); Koritnica, Ožegovići i Košice (Pljevlja) oko 1600. god. došli
iz Kuča
Cmiljić, Nikšić
Cmolović, Žabljak na Skadarskom jezeru
Covnić, Bjelopavlići
Coinić, Barič Mali i Gril (Vraka), Skadar
Coko, Kotor
Coković, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića); Mojstir (Bijelo Polje), došli iz Kolašina; Pljevlja 1877.
god.
Coli, u Podgorici
Colić, Grilj (Vraka), Skadar, odatle jedni odu u Ameriku, porijeklom iz Martinića (Bjelopavlići),
srodnici Savićevića

61
Crvenac, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
Crvenica, Bjelice (Cetinje), pa u Nikšić, ogranak Andrića = Kankaraša
Crvenice (Crveničani), grana bratstva Andrića u Bjelicama
Crvenko, Dobrsko Selo i Vignjevići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, ogranak Sjekloća
Crvestinić, Paštrovići
Crijević, u Kotor došli iz Dubrovnika
Crijeps, Zelenika, Herceg-Novi
Criković, Žitin (Pljevlja) i kao: Tomašević
Crihović, ogranak Tomaševića kod Pljevalja
Crmničanin, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
Crnac, ranije Carnac i kasnije Kažanegro (Kazanegro), u Paštrovićima, a u Podbabcu (Budva)
kao: Dabković (Dabović) i Davković, doseljenici iz Crnaca (Piperi); Kuljače (Paštrovići) i kao:
Kenter i Kenter - Bilić. Od njih su u Metohiji, Vojvodini i Americi; Budva u 15. v.; vidi: Cernac
Crnela, Kotor
Crnković, Žitin (Pljevlja), ogranak Tomaševića - Crikovića
Crnović, Građani (Rijeka Crnojevića)
Crnovršanin, Crni Vrh (Berane), ogranak Delića (Grbovića) iz Kuča; Zaton, Jasen i Koševare u
Bihoru (Bijelo Polje), a drugi su se nastanili kod Sjenice i Novog Pazara
Crnogorac, Donji Kazanci (Gacko) i Gornji Kazanci (Golija), Nikšić, doseljenici sa Čeva (Cetinje).
Porijeklo od Kolašina. Dijele se na: Živković, Trivković i Simović; Dulići (Gacko) i Goslić
(Golija), Nikšić ogranak Roganovića iz Cuca (Cetinje); Paštrovići; Topola (Šumadija) kasnije kao:
Ivović i Vlaković; Bukovik (Jasenice), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Sarajevskom polju,
porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje; Barajevo (Beograd) doseljenici iz Crne Gore; Mala
Ilanča (Beograd) iz Crne Gore; u Šavnik (Drobnjak), doseljenici iz Ljubuškog (Hercegovina);
Baošići i peraška naselja (Boka Kotorska); Rtiješ (Hercegovina) iz Crne Gore; Hodbina
(Hercegovina) ogranak Bjelica (Cetinje)
"Crnogorci", staro bratstvo u Kobiljem Dolu u Cucama
"Crnogorci", staro bratstvo u Trnjinama
Crnogorci, rod u Sarajevskom Polju
Crnogorci ili Vidakovići u Danićima
Crnogorci, rod u Dulićima
Crnogorčević, u Umki (Beograd) i kao: Ivanović, porijeklom iz Crne Gore; u Zeti ogranak
Karadaglića; Boljanine i Sasovine (Bijelo Polje), došli sa Crnog vrha (Berane); Baošići, Herceg-
Novi (oko 1603. god.) došli iz Stare Crne Gore; Kotor; Cetinje
Crnogorčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Košute (Nevesinje), Hercegovina i kao: Hajrović iz
Nikšića, od njih su Ajrović u Nevesinju (Hercegovina)
Crnojević, u 15. v. u Žabljaku na Skadarskom jezeru i kao: Črnoević, vlastela (u 13. v.) u Zeti
despotska porodica (1351. god.), po patronomiku Crnoje; u 15. v. u Građanima (Rijeka Crnojevića)
i kao: Đurašević; Budva; Cetinje. Vladarska porodica Crnojević-Đurašević i kao: Đuraš (Juras,
latinski); u Peć (Metohija) iz Zete 1485. god; u Đuraševićima (Tivat) i kao: Radić
Crnoš, u Baru, Ulcinju i Kotoru vlastela
Crnčanin, Ratina (Podibar), došli iz Crnče (Bijelo Polje)
Crnčević, Dupilo (Crnčević), Crmnica; ogranak Bulatovića, iz Rovaca odselili u Zagrađe
(Otilovići) i Rudnice (Pljevlja), pa jedni i kao: Rovčanin = Bulatović, a neki u Milinčićima
(Kranjski), Srbija
Crnjak, vidi: Kažanegra
Cubović, Vranještica (Kolašin). Od njih su Cucović - Jelić, kasnije jedni kao: Račić u Slatini
(Andrijevica)
Cug, u Podgorici
Cugljen, u Pljevljima (1876. god.) i Kričak. Oni su iz Maoča (Pljevlja)
Cuka, Sukobin (Ulcinj)
Cukić, Donja Ržanica i Trešnjevo (Berane)

62
Cuko, tobožnji predak Bajkovića u Cucama
Cuković (Curaj), u Veljem Ostrosu uz Skadarsko jezero; Stijepo (Zatrijebač), Kuči i Pepići (Plav)
Cuku (Cukaj), u Gornjoj Krajini
Culin, Igalo, Herceg-Novi i kao: Jovanović
Culić, Kotor
Cunara, Boljanići i Milokovica (Pljevlja)
Cung, Ulcinj
Cungu, i kao: Cung, u Ulcinju
Cupar, Miloković i Boljanić (Pljevlja)
Cupara, Nikšić; Milakovica i Boljanići (Pljevlja)
Cuplov, Podgora (Pljevlja)
Curan (Curanov), ogranak Popovića u Ravni i Rastišu (Primorska krajina)
Curanović, Rastiš (Primorska krajina)
Curi, Pistula (Ulcinj)
Curinović, Biševo (Plav) i Gusinje iz Bureza (Zatrijebač), Kuči
Curić, Ledine (Krivodoljani), Kuči; Kotor; Crnogorsko Primorje
Cuca, Gorović (Grbalj) u 17. v., došli iz Cuca (Cetinje); Budva; Oputne Rudine (Nikšić) i Baljci
(Bileća), doseljenici iz Krivošija (Risan); u Kotoru 1431. god. i kasnije; Ljubomir (Trebinje), iz
Cuca (Cetinje); Škaljari (Kotor) iz Cuca (Cetinje); u Kotoru; Trajin Do (Gacko) prešli iz Čarađa
(Golija), Nikšić; Sukobin (Ulcinj)
Cuca, rod u Ljubomiru
Cuca, staro bratstvo u Budvi
Cuce, pleme u Katunskoj Nahiji
Cuce, bratstvo u Boki
Cucević, Cetinje
Cucić, ogranak Krivokapića, jedni u Kotor 1554. god. drugi u Skadar (Albanija); Vusanje (Plav) i
Gusinje
Cucović, Bobovište uz Skadarsko jezero iz Kuča; Berane; Podgorica; Gostilje (Zeta)

Čabalj, kod Mojkovca

Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj
Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac);
jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao:
Čabarkapić
Čabarkapić, vidi: Čabarkapa
Čabelić, Podgorica
Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić
Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina
Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-
Novljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić
Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja)
Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca
Čavilo, Morinj (Risan)
Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od
njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u
Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice)
Čavići porijeklom iz Pive
Čavlija, Herceg-Novi
Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja
(Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi:

63
Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva,
rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana
Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i
kod Mostara
Čavori, bratstvo u Njegušima
Čavori na Prčanju
Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica)
Čavrak, Nikšić
Čavranović, Njeguši (Cetinje)
Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja)
Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje)
Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina
Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)
Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz
Pipera (Podgorica)
Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici,
Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići)
Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica)
Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine
(Hercegovina) 1692. god.
Čajović, u Podgori pljevaljskoj
Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović
Čakalović, vidi: Čakal
Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina)
Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi
Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje
Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića)
Čakići u Podgorici
Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja)
Čaković, Cerovo (Bijelo Polje)
Čalak, Budva
Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara
Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija)
Čalac, Ćeklići (Cetinje)
Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu
Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor
Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu
Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i
Šamićima (Nevesinje)
Čalije, staro bratstvo u Bajicama
Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni
Čalić, Dragovoljići (Nikšić)
Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju
Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva)
Čalovići, bratstvo u Podgori
Čamado, Paštrovići
Čamas, u Ulcinju 1416. god.
Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi
Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo
Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima
Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini

64
Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo
Polje
Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija)
Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja)
Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja)
Čanac, Podgorica
Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić
Čanta, Velje Selo (Bar)
Čandara ili Čondara, Nikšić
Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su
Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica)
Čanjak, Nikšić
Čapić, Nikšić
Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj)
Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj)
Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz
Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića,
Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima
Čapunja, Ulcinj
Čapunić, Ulcinj
Čapunović, Bar
Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića
Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli
Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u
Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe
Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1)
Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić
i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; Herceg-
Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad)
od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu
(Višegrad)
Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Čarbot, Budva
Čardak, Boljanići (Pljevlja)
Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje)
Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara
Čarlević, Budva, po majci
Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju
Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima
Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj
Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u
Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni
kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević
Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac)
ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i
Petkovići
Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura
Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević
Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj
Čauš, Herceg-Novi; Podgorica
Čaušaj, Braša (Ulcinj)
Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna

65
(Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz
Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj)
Čačak, u Podgorici
Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat)
Čvoro, u Podgorici
Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz
Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na
Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i
Popov Do u Zatarju
Čvrljak, Maoče (Pljevlja)
Čebić, Topla, Herceg-Novi
Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru
Čević, Nikšić
Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje)
Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva
Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića
Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se
presele u Ulcinj
Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina)
Čedin, 1700. god. u Budvi
Čejkovski, Herceg-Novi
Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku
Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero;
Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo
(Cetinje)
Čejovići iz Kuča
Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina
Čekaj, vidi: Čekić
Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce
(Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak)
Čekin, Kolomza (Ulcinj)
Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj;
Gusinje
Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba
Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere.
Čeklić, Igalo, Herceg-Novi
Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi
Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana)
Hota. Vidi: Hot i Lucđonović
Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje)
Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne
Gore
Čela, Bar
Čelanović, u Kotoru
Čelanovići u Kavaču
Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana
(Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od
1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao:
ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u
Ulcinju
Čelebići, bratstvo u Štitarima

66
Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god.
Čelenović, Kotor
Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god.
Čelik, Boljanići (Pljevlja)
Čelina, Meterizi (Podgorica)
Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u
Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina)
Čelingiri, Bar
Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika
Čelović, Kuči odselili se u Burčane
Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko,
doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić
Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja)
Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi
Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske
Čeobić, Crnogorsko Primorje
Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare
Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine
Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja)
Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore
Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god.
Čerečina, u Podgorici
Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje)
Čerkozović, Bar
Černeli (Črnelović), u Kotoru
Černeči, ranije Černešić, u Kotoru
Černešić, vidi: Černeči
Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić)
Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne
Gore
Čerović, vidi: Čero
Čerohi, Herceg-Novi
Čerta, Herceg-Novi
Četković, Nikšić
Četnik, Kotor
Četović, Topla, Herceg-Novi
Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi
Čefut, i, u Podgorici
Čeh, u Podgorici
Čečević, Njeguši (Cetinje)
Čečevići, staro bratstvo u Vrbi
Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u
Omoljici (Pančevo)
Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere.
Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje)
Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u
Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića
Češljari, bratstvo u Limljanima
Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje
(Gornji Bihor), Bijelo Polje
Čivtin, Pljevlja
Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće

67
Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i
Gornja Sela (Vasojevići)
Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima
Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao:
Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore
Čigurašev, vidi: Čiguraš
Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz
Moravske (Čehoslovačka)
Čižović, Nikšić
Čizmo, Boljanići (Pljevlja)
Čizmović, Ozrinići (Nikšić)
Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor
(1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije)
Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja)
Čikonja, u Kotoru 1498. god.
Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.
Čilesa, vidi: Čičela
Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika
Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo
Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus
Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije
Čingrović, Pljevlja 1894. god.
Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje)
Čines, u Bar
Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine
Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna)
Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu
Čira, Mojdež, Herceg-Novi
Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima
Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke
Čitaković, vidi: Mušić
Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška)
Čitun, u Antibaru (Bar)
Čihorić, vidi: Drugović
Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima
Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima
Čičarević, u Cetinju
Čičero, u Kotoru
Čičin, Kotor
Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko)
Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa
Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića
Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje
Čmanjak, Nikšić
Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar)
Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj)
Čobanđer, Ulcinj
Čobanov, Bar
Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor
Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)

68
Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice
(Mojkovac)
Čobitović, Baošići (Boka Kotorska)
Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i
Koritnicu (Pljevlja)
Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar)
Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar
Čobrenović, Bar, starosjedioci
Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili
se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i
Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac)
Čogelja, u Podgorici
Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje)
Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov
Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje)
Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i
Šakota; Podgorica
Čokorile, rod u Hercegovini
Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta
Čolak, Kotor
Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča
Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat)
Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca
(Cetinje); Kotor; Podgorica
Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god
Čoldara, vidi: Čandara
Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin)
Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz
Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz
Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani
(Nikšić)
Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac
(Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline
Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje
(Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama
(Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz;
Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu,
Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880.
god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz
Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i
susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i
Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat)
Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića
Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
Čolpa, Pljevlja
Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora)
Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje)
Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika
Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog
Čopa, Nikšić
Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje
Polimlje)

69
Čopica (Čopić) vidi: Čopić
Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v.
Čorba, u Podgorici
Čorbožović, Bar
Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i
kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja
Čorko, Perast iz Stare Crne Gore
Čosović, Boljanići (Pljevlja)
Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj
Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj)
Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja)
Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja)
Čočo, vidi: Šljuko
Čraguj, u Kotoru
Čramol, li, u Kotoru 1330. god.
Črasta, u Kotoru 1330. god.
Črnelović, vidi: Černeli
Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa
Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima
Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače
Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca
Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja)
Čuda, Budva
Čudina, Kotor i dotična Dobrota
Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda
Čuić, Nikšić
Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića
Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko
jezero
Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića
Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god.
Čukat, Brda Paštrovska 1611. god.
Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje
(Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka
Čuk (Čuku), Ulcinj
Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane)
Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je
danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako,
Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti
Čukljen, Grevo (Pljevlja)
Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća)
Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića)
Čukurović, u Grblju
Čulik, Meljine, Herceg-Novi
Čulijević, Topla, Herceg-Novi
Čulić, u Kotoru
Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića
Čuljić, Tuzi
Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje)
Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči)
Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta)
Čunmuljaj, Tuzi

70
Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči
Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće
(Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela
(Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća)
od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom.
od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja
Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač
(Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu
(Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana
Miloševića iz Bijele (Šavnik)
Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića
Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska)
Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora)
Čurkonja, Ulcinj
Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su
Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar
Čurčija, Bar
Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi:
Čupić
Čutura, Pljevlja i područni Boljanići
Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine
Čuturica, Nikšić
Čustović, Boljanići (Pljevlja)
Čućić, u Nikšiću
Čučak, Risan i Kotor
Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska)
Čučić, Kotor
Čučkov, vidi: Čučković
Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni
u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži
Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići)
Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god.
Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god.
jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor)
Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju
Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim
Američkim državama

Ćakar, Đenđinovići (Sutomore), Bar (u 15. v.) doselili se iz Stare Crne Gore
Ćalasani iz Pive (Mratinje, G. i D. Crkv., Brljevo), starinom iz Sarajeva, matica Lužatina
Ćalin, Podgorica
Ćalić, Petrovo Polje (Dragovoljići), Nikšić ogranak Jakičića doseljenika iz Kuča
Ćalov, iz Drobnjaka odselili se: kod Prokuplja i Zeoka (Donje Dragačevo), Srbija a drugi u područni
Markovac (Tijana) i kao: Ćalović čiji su ogranci u tom mjestu Stanišić i Miletić; Beli Potok
(Beograd) u Ljutićkoj Rakovi i kao: Čarapić; Mačvanski Šanac (Šabac) i kao: Čupić
Ćalović, ogranak Bulatovića iz Rovaca iselili se u Moraču; Risan i područni Kamenari su doselili (u
14. v.) iz Trebinja; Kuči ogranak Petrovići u Ćalovićima i Dupljanima pa u Vlah, Kostenicu i
Jablanicu (Srbija)
Ćepek, Kotor
Ćapić, Kuči, jedni od njih su u Štedimu (Nikšić)

71
Ćarić, Risan, Herceg-Novi i područne Mokrine iz Hercegovine
Ćatić, ogranak Mirovića u Kučima
Ćatović, iz Rovaca iselili se u Timar (Uskoci), Žabljak kao ogranak Bulatovića; Gornji Kuči;
Gornje Štitarice (Kolašin) odselili u Novi Pazar; ogranak Murića iz Baća (Rožaje), porijeklom iz
Klimenata (Albanija), odselili se u Novi Pazar; Prenčane i Maoče (Pljevlja); Risan (1640. god.)
doselili se iz Trebinja i jedni poslije se presele u Uble i Morinj, Herceg-Novi; Kotor i područni
Ćurići; Pivska Planina; Bar; Podgorica 1905. god.; Rožaj
Ćaćanović, Gradine (Bjelopavlići)
Ćaćić, Gotovuša (Pljevlja); kod Trebišnjice i u Hercegovini, srodnici: Gnjatovića (Gnjato), Ćorića,
Gruhaićima i Stojanovićima
Ćeaić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćebo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ćebović, Vladimir (Ulcinj)
Ćekić, Cetinje
Ćekla (Tekla), Vranjina na Skadarskom jezeru
Ćeklić, Gluhi Do (Crmnica) i Ceklinu porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Ćeranića Glavica
(Danilovgrad) iselili se u Ćekliće (Cetinje); Sutomore (Bar); Buljarica (Paštrovići); ogranak
Matanovića iz Ćeklića (Cetinje); Budva, po majci; Budva i kao: Vićković - Ćeklić; Igalo i
Kruševice; Peraška Naselja (Boka Kotorska) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Prijeradi (Tivat)
Ćeklići, pleme u Katunskoj Nahiji
Ćeklići, staro bratstvo u Grblju
Ćeklići u selu Slivlju
Ćeklići (Jovanovići) u "Nikšiću"
Ćeklići u Igalu
Ćel, a, Repci, Sočice, Kaluđerović (Pljevlja)
Ćelka, Cetinje
Ćelov, Crnogorsko primorje
Ćelović, Budva, starosjedioci; Risan (Boka Kotorska) pa u područne Kamenare kao: Metković došli
od Trebinja (Hercegovina); Nikšić
Ćeloš, Kravaki (Ulcinj)
Ćeman, Vrbica (Kuči)
Ćenan, Gorovići (Tivat), starosjedioci
Ćenarić, Kotor
Ćenderović, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćendorić, Slankovina (Žabljak), uz Skadarsko jezero
Ćenić, Kotor, nahoče
Ćepetić, i kao: Šćepović, u Vranjini na Skadarskom jezeru iz Ćepetića (Lješkopolje)
Ćepković, Cetinje
Ćeranić, Srbina 1692. god., Mokrine, Dobrota i druga mjesta, Boka Kotorska iz Popova,
Hercegovina; Duži i Dubrovsko (Šavnik) ranije Popović ogranak Vukmirovića. Odsele se neđe.
Ostade udovica Ćerana pa su Ćeranić, Malinsko (Drobnjak) došli iz Mioljače (Gacko), ogranak
Đedovića; Čarađe (Golija), Nikšić i Mioljače (Gacko) ranije Višnjić; u Ravnom (Piva) i
Dubrovskom (Šavnik); ogrank Popovića - Abazovića iz grupe Đurjanovića, porijeklom od Novljana
u više mjesta na području Žabljaka kao: Ćorović; Nikšić; kod Bijelog Polja: Zminac; Zaton; Obrov
od ovih su u područnom Pašinom Polju; Bijelom Polju; Gornji Bihor, Bistrica i Resnik; Berane;
Vasojevići iz grupe Rabljena - Mijomanovića; Podgorica 1911. god. ; Buče i Vinicka (Berane);
Cetinje
Ćeranići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Ćeradž, Vasojevići
Ćeremov, Nikšić
Ćeriman, Vasojevići, ogranak Kovačevića odselili se u Brnjice i Erčege (Novi Pazar), srodnici su
sa Zekićima kod Sjenice; u Podgoricu

72
Ćerimi (Latković - Čelebić), ranije Dizdarević, od njih su i Zinhasović; Podgorica, Skadar
Ćerić, Podgorica (1896. god.) iz Podgorske; Zaton (Bijelo Polje); u Trebinju, grana Maleševaca
Ćerković, u Drobnjacima su potomci Novljana; ogranak Boljevića iz Bratonožića doselili u Bezjovu
(Kuči), istorodni sa područnim Milovićima
Ćetković, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Dobrilovića - Šuštera (Šusterovića); Tomići (Crmnica)
istorodni sa područnim Lješevićima; Polja (Kobilji Do - Cuce), Cetinje doseljenici iz Orahovca
(Risan) a onamo iz Rženog dola (pod Obedskom Gredom), Cuce, porijeklom iz Čarađa (Gacko), od
onih iz Orahovca su u Gorovićima (Tivat) i kod Perasta; Orahovica (Risan) 15. v. ispod Golije;
Bjelice (Cetinje) srodni Pravilovićima; Cetinje; Nikšić; Krusi i Beri (Podgorica), ranije Krusa;
Strug (Šavnik) iz Gornje Morače a tamo iz Ozrinića (Nikšić); iz Gornjeg Ceklina (Cetinje)
nastanjeni kod Kruševca (Srbija); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i kao: Petranović; Vranjina na
Skadarskom jezeru; Sutomore (Bar) 1872. god.; Bar i područni Šušanj; Dajbabe (Zeta) a u
područnim Matagužima su iz Čeva (Cetinje); Podgora i Tepca (Jezera), Žabljak, u Ninkoviće, Tepca
i Podgoru (Žabljak), oni su grana Trepčana nikšićkih (lokaliteta Kozile). Jedni se prozovu Vujičić, a
drugi potomci Miloševića - Šaranaca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); u Piperima
ogranak Lalića istorodnih sa područnim Jokićima i Božovićima; u Kučima su iz grupe Ljuljanovića;
Ledine i Kržanja (Kuči) su iz grupe Mrnjavčevića, od njih su u Podgorici, Tuzima i Matagužima,
Ponari i Dajbabe (Zeta) doseljeni iz Pipera, srodni su Vukotićima iz Čeva (Cetinje); Ponari, Botun i
Mahala (Zeta), od njih su u Buronjama (Kunice), Lješansko područje, od njih su u Zaganje (Ulcinj);
Podgorica 1873. god.; Tuzi; Ozrinići (Nikšić) potomci Trepčana, od njih su u Strug (Žabljak);
Tušina (Žabljak) ogranak Cerovića odselili u Šekulare (Gornji Vasojevići), tamo istorodni sa
Đorovićima (Ćorovićima) i Ćetkovićima, kasnije: Aleksić, od njih su kod Mojkovca; Berane;
Bratonožići, od njih su u Muslićima, Obrovu i Popama (Bijelo Polje), jedno vrijeme su živjeli u
Morači; Nikšić; Vladimir (Ulcinj); Ratiševine, Herceg-Novi; Crkvičko Polje (Piva) ogranak
Živkovića, od njih su u Bosni
Ćetkovići (Milesevići), bratstvo u Bjelicama
Ćetkovići, ogranak bratstva "Krusa" u Krusama
Ćetkovići, bratstvo u Brčelima
Ćetkovići, zagranak bratstva Šusterovića u Gluhom Dolu
Ćetkovići u Orahovcu
Ćesac, kod Plava su ogranak Džudovića
Ćefalić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćehaja, Bjelopavlići; Kolašin
Ćehajić, Žabljak uz Skadarsko jezero; Pljevlja
Ćečević, i kao: Đečević, Berane doseljeni iz Podgorice
Ćižek i kao: Čižek, Budva istorodni u Kotoru, porijeklom iz Češke
Ćizel, u Kotoru 1598. god.
Ćiktečić, u Onogoštu (Nikšić) 1355. god.
Ćinara, Pljevlja 1824. god.
Ćinćur (Ćićur), Grab (Pavino Polje), Bijelo Polje
Ćipović, Bjelopavlići ogranak Đurovića - Grupkovića, od njih su u Danilovgradu
Ćipranić, Liverovići (Župe Nikšićke )
Ćiprović, Nikšić
Ćiraković, Župa Bandićka (Koani) ogranak su Pavićevića, od njih su u Ozrinićima (Nikšić);
Nikšićka Župa; Kotor
Ćiraković, Staro selo (Župe Nikšićke). Od njih su u Srbiji
Ćirakovici, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima
Ćirin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Ćirisidović, u Pivi ranije Tripković, iz grane Branilovića
Ćirić, iz Hercegovine doselili se u Gornje Polje (Nikšić) i Pivu, pa jedni odselili u Kostajnik
(Rađevina), Valjevo; Igalo, Herceg-Novi
Ćirković, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići) iselili se u Zatrijebač (Kuči) pa jedni presele u Skić (Plav)

73
i varoš; u Zeti i Lješkopolju su ogranak Miranovića; Kotor i područni Škaljari su iz Bugarske;
Bobovo (Pljevlja); Krupice, Selca (Ograševine) i Kolušići (Pljevlja) su ogranak Popadića, srodnici:
Jelevac, Starčević i Mišićevac; iz Pive iseljeni u Kostajnik i Rađevinu (Valjevo); u Istok (Metohija),
došli iz Crne Gore
Ćirlija, Pljevlja 1864. god.
Ćirović, Morača (13. v.) od njih su u Polja (Mojkovac); Mažići, Ljutić, Maoče i Krupice (Pljevlja);
ogranak Labovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Tepca (Žabljak); Komarnica, Šavnik, ogranak
Stijepovića, od njih su u Ljutiću, Grančarevu, Maoču, Krupicama i Mažićima (Pljevlja), od 1770.
god.; Nikšić; Kruševice, Herceg-Novi; Kuči se iselili u Begbin
Ćićić, Ćićići (Bihor), Bijelo Polje
Ćišić, Herceg-Novi (1907. god.) iz područnog Kumbora, porijeklom iz Mostara
Ćolović, Podgorica su ogranak Petrovića iz Kuča, jedni su odselili u Ćoloviće i Dupnjane, a drugi u
Vlah, Kostenicu (Bijelo Polje), pa u Ratinu i Podibar i Jablanicu
Ćopić, Bijelo Polje
Ćoplikov, Podgorica
Ćor, Zaton (Bijelo Polje) su iz Osijeka (Slavonija), kasnije: Ćorović
Ćor, i, Ulcinj
Ćorak, Dapsići (Berane) i kao: Ćunjević, a od njih Stevanović, oni su iz grupe Mijomanovića
vasojevića, od njih su u Novom Pazaru
Ćorac, Zaton (Bijelo Polje) kasnije Vukotić u Rakljama
Ćorga, Bar
Ćorić, Podbišće (Mojkovac) ogranak Zejaka - Dedejića porijeklom sa Čeva (Cetinje); Golija
(Čarađe), Nikšić, iz Hercegovine a tamo iz Gornjeg Kolašina
Ćorović, Mirac (Cetinje) ogranak Bogdanovića - Ugrenovića sa Njeguša (Cetinje), od njih su u
Branom Dolu (Bileća) i dalje po Hercegovini; rođaci Bečića iz Bečića (Budva) iselili se u Gluhi Do
(Crmnica) pa odatle u Vraku (Fraku), Skadar; Pandurica (Trubjela), Nikšić iz Kuča; područje
Šaranaca (Žabljak) ranije: Ćosović ogranak Miloševića - Šaraca (Vlastelinovića) porijeklom iz
Plane (Bileća); Ivanje i Štitare (Bihor), Bijelo Polje jesu Bijarić ranije Kršikape iz Uskoka
(Žabljak); Zaton i Rasova (Bijelo Polje) doseljenici iz Osijeka (Slavonija), ranije Ćor, porijeklom
Jermeni, razgranati kao vlastela, od njih su u Novom Pazaru i Zeti; Jošanice (Bihor), srodnici
Vujadinovića naseljeni u Crnokrpe (Rožaj); Bobovo, Maoče, Gradac, Bobovo i Vrulja (Pljevlja);
Podvrš (Kolašin), Jugovići i Morakovo (Nikšićka Župa) i Riđani (Nikšić) ogranak Dabetića iz
Lijeve Rijeke (Podgorica); u Pivi od Milojevića iz Grobeša (Trebinje), 1809. god. odselili se u Novi
Pazar; Pošćenje i Vrtoč Polju (Drobnjak) ogranak Grbovića iz grupe Abazovića; u Malinama
(Nikšić) i SAD iz grane Maleševaca pa i kao: Aleksić; Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Branog
Dola (Bileća) 1694. god.; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Ćorojević, vidi: Ćor i Ćorpaš
Ćorović (Bogdanović), bratstvo u Mircu
Ćorovići - Ugrenovići, bratstvo u Branom Dolu
Ćorovići iz Pive (Ravno) doseljeni iz Hercegovine
Ćorojević, vidi: Ćorović, u Lozni. Porijeklom iz Rovaca (Podgorica)
Ćorpaš, identični su Ćorovićima u Zatonu (Bijelo Polje)
Ćosa, Mirojevići (Bijelo Polje)
Ćosić, Bar; ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić); Mionica (Kosjerić) iz Pipera, srodnici Perićima i
Dragojevićima
Ćoso, ogranak Ćosovića u Nikšiću; Kubasi (Tivat) ranije Ćosović
Ćosović, Vusanje (Gusinje) iz Bukli (Klimenti - Klimendi), Albanija; Plav i područni Hoti; iz
Bihora (Bijelo Polje) odselili u Baćevac (Šumadijska Kolubara); Uskoci (Drobnjak) i Nikšić iz Kuča
pa u Brodarevo (Prijepolje); Boljanići (1878. god.), Mataruge i Maoče (Pljevlja); ogranak
Miloševića (Šarac) - Vlastelinovića iz Šaranaca (Žabljak) odselili u Kosenicu (Pljevlja) 1859. god.;
pa jedni 1875. god. u Mijakoviće i Uskoke (Žabljak); Pljevlja; a jedni u Bistricu (Mojkovac);
ogranak Lakovića u Cucama (Cetinje); Herceg-Novi iz Konavala; Kotor; iz Maoča (Pljevlja)
doselili se u Jezera (Žabljak); Kubasi (Tivat), od njih su područni Ćoso; Bijelo Polje (1912. god.) i

74
područna Rasova, vidi: Ćorović
Ćosovići, grana bratstva Lakovića u Cucama
Ćostković, Baošići (Boka Kotorska)
Ćosurić, kod Herceg-Novog i Risna (1694. god.) doselili iz Popova (Hercegovina), srodni
Milanovićima
Ćotić, od Gusinja došli u Leskovac (južna Srbija)
Ćotović (Ćota), Orah (Kuči) iz područnih Nikmaraša (Zatrijebač)
Ćotlit, isti što i Ćotović, u Nikmarašu, vidi: Ćotović
Ćubić (Pušica), Mioska, Dušmanići, Skokuće i Stevanovac (Pljevlja)
Ćubela, u Podgorici
Ćuviz, e, Jugovo (Pljevlja)
Ćuda (Ćudić), doselili u Paštroviće iz Stare Srbije, vidi: Srzentić, u Franici (Podostrog), Budva i
Sutvare (Tivat)
Ćuz, i (Pejatović i Radulović), u Otilovićima (Pljevlja)
Ćuza, Toci i Otilovići (Pljevlja) ogranak Pejatovića, srodnici područnih Radulovića
Ćuk, Osojni Orah (Piva), rod Aprcovića iz Gruže Gardaševića; Nikšić i kao: Popović; Krivošije
Ćuk = Popović, Nikšić
Ćukara (Vujošević), Kričak i Zvijezd (Pljevlja)
Ćuklin i kao: Ćuklik = Imaković, Sutomore (Bar)
Ćukov, i, Kamena Gora, Košice i Gurdići (Pljevlja)
Ćuković (Faočić), 1692. god. doselili se u Risan iz Dačeva (Popovo), Hercegovina; Krivošije i
Ledenice (Risan); Baošići (Boka Kotorska); Bes i Tijana (Bar); Morakovo (Nikšićka Župa); u
Nikšić su od Lainovića iz Zete i kao: Popović - Novaković; Piva najbliži su im Aprcovići; Bukovica
(Kovačevići), Pljevlja
Ćulafić, Vasojevići, ogranak Novakovića
Ćulafići, Gornje Luge između Andrijevice i Murina -Vasojevići
Ćulahović, Pljevlja 1854. god.
Ćulević, ranije Pavličić, a zatim Lajković, u Golubovcima (Zeta) pa u Srbiju oko 1860. god. i
Metohiju
Ćulibrk, u Podgorici
Ćulin, u Podgorici
Ćulić, vidi: Džulić; Mokovac (Piva)
Ćulum, odseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
Ćuljković, Jabučno (Bijelo Polje) i kao: Čuljković
Ćumić, Vičković, u Barču (Gruža) od Kolašina
Ćupić, ogranak Đurića-Radmanovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u: Nikšiću;
Danilovgrad; kod Rijeke Crnojevića; Duga (Nikšić); Ulcinj 1887. god.; Crnobarski salaš (Mačva),
porijeklom iz Crne Gore
Ćuprilić, u Podgorici veziri i paše krajem 17. i 18. v. ranije u Grčkoj i kao: Keprili
Ćur, e (Ćuren), Rašljevo i Bobovi (Pljevlja)
Ćurdić, Kuči
Ćure (Ćuren), Krašljevići i Vrbovo (Pljevlja)
Ćurilica, u Kotoru 1455. god.
Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cetinju; Crljenici (Crepulje) u Sandžaku; Rijeka
Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak su iz Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u
Vidrovanu (Nikšić); kod Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež
(Boka Kotorska) iselili se u Kovače (Tivat)
Ćuričić, srodni Prodanima u Pivi i Nikšiću
Ćurka, o, Kotor; Njeguši (Cetinje)
Ćurkonjić, 1547. god. Vražegrmci (Bjelopavlići) iselili u Zatrijebač (Kuči)
Ćurkonja, Ulcinj 1874. god. iz Ćuronja
Ćurčija, Bar

75
Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj; Žeična (Piva) ogranak
Abazovića, njihov ogranak Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni odselili u Bosnu; Mataruge i
Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara (Berane) odselili u Borču (Beograd); u Podgoricu; u Borač
(Gruža), Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca, doseljenih od Berana, porijeklo Bratonožića,
rođaci Mikovića i Markovića u Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikšić
Ćurčići iz Pive (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna
Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu (Ćeklići), Cetinje; Cetinje
Ćuso, u Podgorici
Ćutić, Nikšić
Ćutka, Rajičevići (pod Ublima - Njeguši), Cetinje, oni su od Podubličana (Rajičevića - Rajićevića)
Ćutović, Plav; u Seljanima (Pljevlja)
Ćućija, Nikšić
Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su ogranak Bulatovića iz Rovaca
Ćućilo, Nikšić
Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ranije Ćućul (Ćućil); ogranak Bulatovića iz
Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča (Nevesinje)
Ćućić, Nikšić
Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića
Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetinje, doseljenici iz Elbasana (Albanija)
Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vidi: Peković

Dabanović, Ćukova jama u Selcima (Crmnica), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima,

Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom iz Selaca (Klimendi),
sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i
Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar
Dabezić, Mrkojevići (Bar)
Dabeljić, Rijeka Crnojevića
Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500. god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka),
razgranati; Rasova (Bijelo Polje); Ulcinj 1912. god.
Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajina)
Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Grbalj
Dabživ, Gošin u Bioru (Bihor), Bijelo Polje 1485. god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem
Polimlju 1485. god.
Dabižinović, Dobrota i Orahovica (Kotor) oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko
područje; u Njegušima (Cetinje)
Dabižljević, Prizren, porijeklom iz Crne Gore
Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v.
Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića
Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići); iz
Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin)
Dabičević, Zalaz u Njegušima (Cetinje); Paštrovići
Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se u Vraku (Skadar)
Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god.
Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan (Budva) i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i
Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima,
Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu došli iz Gruda (Tuzi)
Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Paštrovići 1413. god. vidi:
Dabković
Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluđerovića
Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija),

76
srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruševice, Mokrine i
Bajkove Kruševice, pa odatle (1692. god.) u Baošiće, Perast i Ubli (Herceg-Novi) i u Herceg-Novi
pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Kotorskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka
(Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Lješevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruševice,
Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paštrovićima su se jedni
ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za
Kosovi Lug i Dabovićima (Bjelopavlići) od njih i u Nikšiću 1758. god. jesu potomci starinaca
Milonšića (oko 1750. god.), navode se i naselja Kruševice i Crnci. Tako se u Paštrovićima navodi da
su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca (Piperi) preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cernac i
Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paštrovići) jesu ogranak
Kaluđerovića; Nikšić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje);
Podbabac i Dukljan Brijeg (Paštrovići), vidi: Kalođurđević; Baošići, Herceg-Novi, porijeklom su iz
Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuštici (Grbalj) 1543. god.
Dabovići, bratstvo u Podgorici
Dabojević, Vražegrmci (Bjelopavlići); u Mainama (Budva) 1442. god.
Dabonić, vidi: Dabo
Dabrača, Kotor 1124. god.
Dabraš, vidi: Dobroš
Dabreta, Dobrota (Kotor) vidi: Dubreta
Dabretić, u Baru 13. i 14. v.; vidi: Dabo
Dabro (Dabronis), slično: Dabretić
Dabronis, u Kotoru, vidi: Dabro
Dabroši, kotorska vlastela 1280 - 1330. god. i kao: Dobruša
Dabuević, u 17. v. kod Herceg-Novog
Dabulinović, Baošići, Herceg-Novi i Krtole (Grbalj)
Dabutović, Budva 1650. god.
Dabuško, Glavatičići i Bihovo (Grbalj) 14. v.
Dabčević, Gornji Stoliv (Kotor); Stoliv i Dobrota (Boka Kotorska) u 16. v. porijeklom iz Albanije;
Brajići (Budva) i kao: Dapčević
Davaco, Ulcinj
Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke
Davidov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Njihovi su: Lukin, Davidošin, Nedeljkov, Perin i
Števin. Vidi: Markov iz Crne Gore
Davidović, Riđane (Nikšić) u 15. v.; Kod manastira Davola (Oljevlja); u Drobnjacima porijeklom
od Plane (Bileća) i Gacka, i drugi u Drobnjacima na Pošćenju pripadaju grupi Omakalovića, iz
plemena Novljana. Od njih su u Bosni; Đendova luka, kraj rijeke Tare i u Nedajno (Piva), gdje su
jedni iz Velenića (Gacko). Od njih su u Samoboru (Gacko) i Bobutovom groblju (Golija), oni što su
potomci Kosovčića, iz plemena Novljana; Vitov Do u Paštrovićima, ranije: Crnac, doseljeni iz
Pipera, od njih su u Budvi, vidi: Dabović; Kaluđerice u Buljarici (Paštrovići), iz Stare Crne Gore;
Paštrovići, srodni Radanovićima, porijeklom iz Stare Srbije, od njih su u Budvi i Risnu;Stanisalići u
Lješanskom području (Podgorica), doseljenici iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Vranju i Matagužama
(Zeta); ogranak Vučedabića (Donji Šestani - Primorska krajina); u Vasojevićima (Ljevaji i Krkova -
Lijeva Rijeka) jedni doseljenici iz Pipera, pa u Šekularima (Gornji Vasojevići) doseljenici iz Ljevaja
(Lijeva Rijeka), Podgorica; iseljenici iz Cetinja u Lenjingrad (Petersburgu), Rusija i drugim
mjestima; iz Crne Gore u Kamenicu (Skadar); u Podgorici iz Kuča; u Samoboru (Gacko) potomci
Davida Slijepčevića iz Drobnjaka grana Abazovića, od njih su u Miloševićima (Šavnik); Vranj i
Šušanje (Zeta), ranije Radičković, a u Kurili srodnici Kulića sa područnog Žabljaka; u Obiliću
(Kosovo) došli iz Boke Kotorske
Davidovići,bratstvo u Stanisaljićima
Davidovići iz Pive (Nedajno, Čendove Luke - Brijeg), došli na miraz oko 1850. iz preko-Tare
Davković, Budva, iz Paštrovića. Vidi: Dabković, jedni u Budvi, po majci
Davčević, i kao: Dapčević, vidi: Dabčević, Brajići (Budva)

77
Dadić, Krašljevići (Pljevlja)
Dazdarević, vidi: Begović, Rožaje, u Rožaju, a u Plavu i kao: Građanin, grana Redžepagića
Daibaba, u Dajbabama (Zeta)
Daiković, u Hotima (Tuzi)
Daisić, Bar
Daičić, Komani (Podgorica), grana Radulovića
Daja, Bar
Dajak, i, i kao: Kordić, Gorani (Ulcinj) i u Ulcinju
Dajbabić, Tuzi; Dajbabe, Balabani i Vranj (Zeta)
Dejeman, Herceg-Novi
Dajić, Herceg-Novi
Dajica, Petrovac na Moru
Dajičić, Gorovići (Grbalj), porijeklom iz Kopita (Cuce); Klinci, Herceg-Novi
Dajičići, bratstvo u Goroviću u Boki
Dajkov, Paštrovići, vidi: Dajković
Dajković, zvani Ujaković, Dupilo (Crmnica); Žabljak (od 1875. god.), Bobija, Drušići, Dodoši i
Rvaši (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Pipera pa su došli iz Klimedni (Klimenata) - sjeverna
Albanija; Paštrovići; Lapovo (Lepenica) u Srbiju doseljeni (oko 1877. god.) iz Bjelopavlića (Crna
Gora)
Dajkovići, bratstvo u Dupilu
Dajović, Petrovo Selo (južna Srbija), od Duje Kurepa iz Jezera (Podgora - Tušinja - Drobnjak),
Crna Gora. Starina im je Korjenići (Trebinje); Boljanići, Orahovice, Glisnace (od njih su u Podgori
kod Žabljaka) i Trnovice (Pljevlja); Nikšić
Daka, Nikšić
Dakanović, Klimenza (Ulcinj), doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)
Dakić, Mala Crna Gora (Piva), ogranak Tijanića, od njih su: Matijević (Gazdić), Sandić i Sikić;
ogranak Adžića u Pivi; ogranak Petrovića iz Kuča, preselili se u Goražde (Berane); ogranak
Stanišića u seocima (Crmnica) i Piperima; Podgorica; Petrovića Omar (Mojkovac), jedni su odatle
preselili u Kadovinu (Pljevlja), pa u područni Zvijezd, a drugi u Jabuku i kao: Petrović; Čačak i
Bukovica (Pljevlja) i kao: Dokić; ogranak Andrića u Zeti, srodnici Mojanovića i srodnici
Pejanovića; Daković, iz Kuča došli u Riđane (Nikšić), pa kao: ogranak Vujačića (oko 1860. god.) u
Knez Do pa u Sladojev Do, Trešnjevo (Cuce) pa na područje Vilusa, onda Broćanac Grahovski,
Riječane (Bećirovo polje) i Maočiće (Grahovo), pa jedni u Velimlje i Miljaniće (Banjani). Vidi:
Dragošević. Od Dakića u: Nikšiću, Dobroti, Orahovici, Kljavićima i Stepenu (Boka Kotorska), u
Sjedinjenim Američkim Državama i kod Odese (Ukrajina); Kod Nikšića su jedni ogranakNilejića iz
Bezihova (Bezjove), Kuči a drugi od Nikezića iz Bezjove (Kuči) od kojih su u područnom
Zatrijebaču i Tuzima, u Hercegovini; Kulići (Čačak), ogranak Jakovljevića iz Kuta (Župa Nikšićka),
kod Zaječara (istočna Srbija), ogranak Jovanovića iz Župe Nikšićke; Paštrovići ranije kao: Crnac; u
Mojanovićima (Zeta) i kao: Dašković
Dakići iz Pive (Crna Gora), starosjedioci od Tijanića iz Stabna
Dakona, Herceg-Novi, po nahočetu
Dalma, Kotor
Dalmatinac, Kaluđerice (Paštrovići)
Dalmatić, Kotor
Dalmasius, vidi: Dermas
Damazotović (Damazetović), vidi: Domazetović - Domazet
Dambarić, Stanislavići u Lješanskom području (Podgorica) i Ponarima (Zeta), došli iz Bajica
(Cetinje), i kao: Neković. Od njih su u Kamenici Hotskoj (Vraki), Skadar kao: Popović
Damiakušić, Kotor
Damjan, i kao: Dimin, Paštrovići
Damjan Simov Radulović, jedan od predaka bratstva Radulovića u Milojevićima>
Damjanović, Sveti Stevan (Paštrovići) 1731. god.; Ogranak Rasalića u Crmnici; Prčanj (Boka

78
Kotorska), starinom iz Stare Crne Gore; Volujac u hercegovačkoj Površi, ogranak Kneževića iz
grupe Nikolića, doseljenika iz Trešnjeva (Cuce); nikšićko područje iz Cuca (Cetinje); Kuti u Čevu
(Cetinje); u Pavinom Polju (Bijelo Polje); Podbišće (Mojkovac), porijeklom su iz Čeva (Cetinje);
Podgorica; Bjelopavlići, jedni iz grupe Bubića, a drugi iz grupe Nosakovića i kao: Štiljanović; u
Pješivcima (Nikšić), Žabarevo, Potočilo i Ostrogu (Bjelopavlići) 17. v. i kao: Damjanović -
Nosaković; ogranak Glomazića u Donjim Rudinicama (Pivi). Od njih su u Stevanovcu i Mojkovcu;
u Kosanici (Pljevlja) ogranak Ostojića iz Tušinskog Dola; Rašće kod Gusinja i Laze (Plav), ogranak
Bulatovića; Šaranci (Žabljak); u Ostrogu (Bjelopavlići); Miločane (Nikšić); Bukovica (Piva), pa
Bukovice (Šavnik), kao: Blagojević od kojih su Damjanović - Aleksić, jedno vrijeme živjeli u
Gornjoj Morači i prešli na Malinsko u Drobnjake, rodonačelnici Aleksića. Porijeklom iz Lokvica
(oko 1795. god.) Gacko; Gusinje i susjedno Laze, doseljenici iz Kuča; Uskoci (Žabljak), doselili se
iz Kosanice (Pljevlja), oko 1885. god.; Kosanice, Jugovo, Crljenica, Podborovo i Zagradine (slava
Aranđelovdan), Pljevlja, istorodni su doseljenicima iz Prekotarja. Od njih su u Podbišću
(Mojkovac); Prenčane, i Maoče i Kovačevići (Bukovice), Pljevlja; Glavati (Grbalj); Lepetane i
Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Risan, Kotor, Bar
Damjanovići, ogranak bratstva Nikolića
Damjanovići(Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Damjanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu
Damjanovići, bratstvo na Prčanju
Damjanciu Tarajinom Dolu
Damjanovići na Čevu su potomci Damjana Vukašinovića, brata vojvode (serdara) Vukote
Vukašinovića
Damjanovići(Jovanovići), bratstvo u Bjelošima
Damljanovići iz Pive (D.Rudnice), starosjedioci
Damjanac, Ćarađe u Goliji (Nikšić), od njih su u Šipačnom (Gacko)
Damjančević, Banjani (Nikšić) 1902. god. odselili se u Hercegovinu
Damljanović, Milinčići u Krnjanima (Srbija), doselili se iz Šekulara (Vasojevići)
Damljarović, Lepetane (Boka Kotorska)
Damnjanović, Rapočevo (Kosmajski kraj), ogranak Jovanovića u Bjelošima (Cetinje); Bar; Šljuke
(Pljevlja); ogranak Kovačevića, potomci Damnjanovi iz Crne Gore
Damoj, e, Ulcinj
Dandić, Nikšić
Dangubić, Zaton, Žureva, Dubova i Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica);
kod Risna su se doselili iz Hercegovine; Bunovići i Morinj (Boka Kotorska), doselili iz Dolova
(Bileća)
Danević, Nikšićki dizdari 1775. god.
Danie, Kotor u 14. v.
Daniel, Budva
Danijelić, u Banjanima (Nikšić) 1428. god.
Danijelović, Budva
Danilović, Bovan (Višegrad), ranije Lučić ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Baošići, Đenovići i
Savina, Herceg-Novi, doseljenici iz Zubaca (Trebinje); Banjani (Nikšić) 1428. god.; Prčanj (Boka
Kotorska), porijeklom od Aleksića iz Mokrog (Šavnik); Kotor; Babine, Bobovo, Podgoru i Zvijezd i
kao: Dnilović = Brašnja; u Vrbovo i Zavinograđe (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića, gdje su
i kao: Pavlović - Spahić; Bukovica (Kovačevići) - Pljevlja; Morača, u 15. v. potomci Bogićevi,
doseljenika (vojvode Hotskog); Bistrica i Podbišće, starinci; Pisana Jela i Majstorovine, sve
mojkovačko područje; Berane 1882. god.; Drobnjaci ogranak Jakšića iz grupe Mandića, a u
Uskocima doseljenici iz Foče; u Kragujevcu (Srbija) ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik)
Daniljarovići, Lepetane (Boka Kotorska)
Danisi, Antibaro (Bar) 1320. god.; kasnije i kao: Danić
Danić, kod Pljevalja; vidi: Danisi i Danilović
Daničić, Paštrovići

79
Danković, Paštrovići
Danović, Nikšić
Danulović, i kao: Gačović, Zalaz u Njegušima (Cetinje)
Dančul, vidi Dančulović
Dančula, vidi: Dunčulov
Dančulo, Krtole (Grbalj) u 16. v.; vidi: Dančulović
Dančulov, Prevlaka Đuraševića, starosjedioci u grbaljskom području i kao: Dančulović, a u Prčanju
(Boka Kotorska) i kao: Dančula
Dančulovina, Krtole (Grbalj)
Dančulović, Velji Zalaz u Njegušima (Cetinje), ranije Gačević i Dančul i Hrsović (kasnije
Gačović). Od njih su u Kotoru (Boka Kotorska) i u Bjelićima na Ljuštici (Grbalj), Lastva (Tivat); u
Drobnjacima potomci Dančula Đurjanovića iz grupe Kosovčića
Dančulovići(Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Dancman, Herceg-Novi
Dapali, Zadar (Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina)
Dapezić, Velje Selo (Crnogorsko primorje), doseljenici iz Vranjine, na Skadarskom jezeru
Dapko = Dapac, vidi: Dapčić, Rautović i Dapković
Dapković, Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Isto su u Zagaraču i područnom
Danilovgradu, vidi: Dabković; Paštrovići doseljenici iz Pipera ranije Crnac. Od njih su u Budvi,
vidi: Dapković; Kurilo (Zeta), njihovi su u Petrovcu na Moru, a drugi u Srbiji; Dobrota (Kotor) u
16. v. doselili se iz Stare Crne Gore; u Cucama (Cetinje) 1544. god.
Dapča, ogranak Dapčića, vidi: Rautaović
Dapčević, Gornji kraj (Cetinje), porijeklom sa Zlatibora (Stari Vlah). Od njih su u Vranjini, uz
Skadarsko jezero i Mrkojevićima (Bar); Bjeloši (Cetinje) i u Vignjeviće (Rijeka Crnojevića). Od
njih su u Vranovini (Boka Kotorska) i kao: Drakulović, porijeklom iz Bijelog Polja (Zeta); Cetinje;
Brajići (Budva) 1898- god., ranije Dabčević, vidi Dabković
Dapčevići, bratstvo u Dobroti u Boki
Dapčevići, bratstvo u Ljubotinju
Dapčevići, muslimani u Nikšićkoj Župi
Dapčevići, staro bratstvo Cetinjskog plemena
Dapčevići, bratstvo na Vranjini
Dapčevići, bratstvo u Limljanima
Dapčić, Krtolska naselja (Grbalj), potomci Dapka (Dapca), u 16. v. doselili iz sela Dapca
(Albanija). Razgranati kao: Rauta, Rautović, Radović, Milović i Hiković
Darer, Herceg-Novi
Dares, Herceg-Novi
Darić, Berane (Vasojevići), porijeklom su iz Peći; Podgorica; Danilovgrad, sišli iz Lazareva Krsta
(Zagarač); u Piperima
Darlić, Herceg-Novi
Darman, Lješnica (Bijelo Polje)
Darmasić, vidi: Dermas
Darmasije, vidi: Dermas
Darmanović, Brskut (Bratonožići) po popu Darmanu, srodnici Jankovića (Grujića); Bijelo Polje i
područne Plae
Darsa, Kotor u 11. v. i 1520. god.
Darčević, Limljani (Crmnica), uskoci (doseljenici); Bar
Daskal, Donja Morača u 17. v.; Luštice (Grbalj) u 18. v.
Daskalović, Kovači (Grbalj); Risan
Dastar, vidi: Dizdar, u Rožaju, ogranak Begovića iz grupe Jaćimovića
Daustrija, Herceg-Novi
Dautović, Kolašinci, srodni Mušovićima; Kod Rožaja; Matanjac (Bijelo Polje); Potočilo
(Bjelopavlići) 1403. god. potomci Brankovića iz Bratonožića

80
Daćić, Budva, po majci i kao: Dadić; Mužečka u Zatrijebaču (Kuči), srodnici Bonkeća
Daci, Bar
Dacin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), vidi: Arsen i Miljanić
Dacić, Rovca, grana Bulatovića, od njih u Uskocima (Šavnik) pa u Pivi i Gajtanu (južna Srbija) oko
1879. god.Maranci u Drobnjacima; Varoš Rožaje, Ibarac, Besnik, Crnokrpe i Šusteri (Rožaje).
Tamo su došli iz Dacića (Ivovik - Berane). Potomci su Lek-Dece iz Selaca (sjeverna Albanija)
Dacović, Medun (Kuči), ogranak Ivanovića i područna Vrbica i Masline
Dačević, Župa Nikšićka, grana Nikšića, ranije: Pavlović; Nikšić od njih su u Novoj Topoli
(Gajtan), južna Srbija
Dačić, Šumadijska Kolubara, oni su grana Čarapića iz Kuča; u Bistrici (Šumadija) jesu iz Boke
Kotorske
Dašić, potomci Daše Pekularca u Šekularima (Gornji Vasojevići), razgranati. Od njih u: Plavu,
područnoj Brezojevici, Gračanici i Vojnom Selu, Rugovi (Peć), Donjoj Ržanici (Berane) i od njih u
Ulcinju
Dašković, Zeta, ranije: Bulatović
Dvoržak, Dvožac, Orah (Piva), porijeklom su iz Češke izbjeg iz Austrijske vojske
Dvornikov, Danilovgrad
Deac, vidi: Deljanin
Debani, Potpeće (Piperi)
Debeli, Debeli brijeg (Paštrovići)
Debelja, Bar
Debeljević, Bobovo, Boljanići, Vrbovo i Glisnica (Pljevlja)
Debenj, Livari i Klezna (Ulcinj)
Deberti, Kotor
Debetić, Polja (Mojkovac); Kotor
Debetina, i kao: Dujović, Gotovuša (Pljevalja)
Debedžić, Ljutić (Pljevlja)
Debešina, vidi: Dujević, u pljevaljskom području
Debić, Kuči sišli u Zabjelu (Podgorica)
Debra, Štodra uz Bojanu
Debreti, Kotor
Debljović, Vrbet u Gruži (Šumadija), porijeklom su od Kolašina
Debrec, i kao: Junković, Livari (Primorska krajina). Porijeklom su iz Kastrata (Albanija)
Devadžić, Mataruge (Pljevlja)
Devedžić, Ljutići (Pljevlja)
Dević, Rovca u Šekularima
Devišević, Ulcinj 1872. god
Devišić, i kao: Aihidžić, Pljevlja
Devčić, Herceg-Novi
Degan, Bijela, Herceg-Novi
Ded, vidi: Deda
Dedajić, Pročćenje (Ramovo ždrijelo) i Zaugline doselili su se iz Zatarja; Žabljak u Drobnjacima,
od njih su u Katuničkom brdu (Mojkovac)
Dedvukaj, Sukruz i Špinja (Tuzi)
Dedvuković, u Hotima (Tuzi)
Dedeić, Ramovo ždrijelo na Njegovođi (Žabljak)
Dedejić, Žabljak (Drobnjak), od njih su na području Mojkovca porijeklo sa Čeva (Cetinje); u Pivu
su doselili u 16. v. iz Čeva (Cetinje), odatle su iseljeni u Žabljak, Uskoke, Šarance u Drobnjacima,
kod Kolašina. (Od njih su i: Vukadinović, Krgušić, Krvavac, Mede-i, Đogović, svi u
Drobnjacima). Od njih su i u Maoč (Pljevlja), od 1913. god. U Pivi i Drobnjacima su od njih i:
Blagojević, Zejak, Jelić, Kalpačina, Krejović, Mikić, Raonić i Španj; u Rožaju i Skalini
porijeklom su sa Meduna (Kuči)

81
Dedivanaj, vidi: Dedivanović
Dedivanović, i kao: Dedivanaj, Stijepo (Zatrijebač), Kuči
Dedijer, Nikšić, područna Miruša, Vidna, Površ i Počekovići. Od njih u Malinama, Zarečju i
Čepelicama (Trebinje). Potomci (Aleksića) Maleševaca
Dedić, u Kučima 1) Orahovo i kao: Ivanić (u 16. v.) preselili se u Gusinje i područne Laze; 2) u
Ublima su grana Mrnjavčevića; 3) Kosor i Brskut (Kuči), ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od
njih su u Vasiljevcu (Kuršumlija), Zabjelo (Zeta) Podgorica, Peći, Kraljevu i Šavniku; iz Kuča u:
Zabjelo (Zeta); Darza i Zagonja (Ulcinj); u Bratonožićima i Podgorici; Cetinje; Kotor; Nikšić; Bar;
Srodnici Lukića u Gornjim Šestanima (Primorska krajina). Od njih su u Salč, Kuče (u Baru) i Krute
(Ulcinj). Od ovih su: Vukmarković, Đurović i Martinović, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna
Albanija); u Podgorici su iz područnih Štitora
Dedović, Vasojevići, ogranak Kovačevića; Pljevlja i područna Vukovica; Podgorica; Gradac
(Lješnjaci), Podgorica; Cetinje
Dedovići, selo Polica kod Berana pleme Vasojevići
Dedojević, Grab (Donje Dragačevo), Srbija, doselili iz Bjelica (Cetinje), a tamo iz Kolašina
Dedoslavić, u 14. v. u cetinjskom području
Dedušević, Gusinje
Dežulović, Savina, Herceg-Novi; Đuraševići i Prevlaka (Tivat), porijeklom sa Korčule
Dejan, i kao: Vuković, Vrba u Njegušima (Cetinje) i Pješivcima (Nikšić)
Dejani(Vujkovići), bratstvo u selu Vrbi
Dejanović, Pošćenje (Šavnik) i Bijelo Polje, poslednji su se odselili u 8. v.; Miločani (Nikšić)
Dekano, Lepetane (Boka Kotorska)
Dekatarini, u Kotoru 1282. god.
Deković, Podgorica, doseljenici iz Gruda (Tuzi); Kotor, po nahočetu
Dekolea, Kotor
Dela, Budva
Delai, vidi: Deljanin
Delavedov, Herceg-Novi i Kotor u Boki Kotorskoj
Delalić, Podgorica iz Slatine
Delević, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića. Od njih su u Mezgaljama šekularskim (Gornji
Vasojevići), Mijanovići (Zeta)
Deletić, ogranak Kovačevića u Gornjim Vasojevićima; Sipanje (Bijelo Polje); u Nikšić i područno
Grahovo su se doselili iz Boke Kotorske; Slavovo (Lipljan) i Jablanica (južna Srbija) iz Vasojevića
Delibašić, u Kučima i kao: Prenkić, iz Kuča su se jedni preselili u Cuce (Cetinje), pa od njih su u
Vonjinom dolu, Srdnom dolu, Oputnoj Rudini i Nikšićkim Trepčima; srodnici Vujačića - bližnji
Radovićima u Nevesinju; iz Kuča su srodnici Prenkića dosta iseljavali, pa ih navode i kao:
Martinović, iz Bajica; Grahovo i jedni u Nikšićkim Rudinama i kao: Vujačić; Nikšićko Prekovođe.
Od njih su u Višnjića Dolu (Golija), Nikšić, pa u Miljkovac i Plužine u Pivi starinom Kuči;
Broćenac (Nikšić); Dobra Sela (Žabljak) i kao: Palija, porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Raševac
(Kuršumlijska Banja), doseljeni iz Kamenska (Nikšić)
Delibašići, rod u Hercegovini
Delija, i kao: Delijević, Nikšić, doseljenici iz Skadra (Albanija), vidi: Prenkić
Delijević, vidi: Delija
Delimirović, u Podgorici iz Gornjeg Zagarača (Dahilović)
Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore
Delić, Vrbica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i
Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana,
kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riđanima (Nikšić), Skoku (Drobnjak),
Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na
Glasincu (Romanija); Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama
(Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi grana Branilovića, od kojih su na
Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna)

82
Delići iz Pive (Borkovići), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine
Deloik, i kao: Delaik, Budva
Delonjin, vidi: Nenadov
Delso, Kotor
Delluka, Bar
Deltić, Cetinje
Deluti, Dobrota (Kotor)
Delja Stevan, predak bratstva Delja
Deljan, u Plavu, vidi: Deljanin
Deljanin, i kao: Deai = Bokeć = Bonkeć i Denjanin, ranije bratstvo u Zatrijebaču potomci Delje i
kao: Jusufđokić (Jusupđokić) i Piralić u Zeti, Dinoši (Tuzi), Peći. Od njih su u: Plavu i Gusinju, u
Dinoši kao: Jusuf = Đokić, u Peći kao: Deljanin, u Lješkopolju kao: Rajičević, Zeti kao: Piralić,
porijeklom su iz Hercegovine, a jedno vrijeme živjeli su u Bajicama (Cetinje), vidi: Deljan; u
Gusinju iz Kuča
Delje, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Deljković, Boljanići (Pljevlja)
Deljoić, ič, Kotor
Dema, Ulcinj; Kotor
Demalić, Podgorica
Demari, Herceg-Novi i Bar
Demartini, Kotor
Dematei, Herceg-Novi
Demet, Kotor (1520. god.) i kasnije područni Prčanj
Demeter, i, vidi: Demet
Demir, Užička Crna Gora, ogranak Adžića iz Pive; Bar
Demirović, Bar; Kravari i Rastiš (Donja Krajina); Mahala (Zeta)
Demić, Dacići (Berane), porijeklom iz Kuča; Rožaje, područni Ibarac, Novi Pazar, porijeklom iz
Selaca (sjeverna Albanija); Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj, 1900. god.
Demović, Prčanj (Boka Kotorska); Bar
Demons, Kotor
Demun, i kao: Šeguš, potomci Španja u Bjelopavlićima i kao: Katnić u Klikovači (Spuž)
Demčević, u Jablanici (Rožaje) porijeklom su Klemendi (Klimenti, vidi: Kličan) iz sjeverne
Albanije
Dena, Kotor i područni Zalaz; Savina, Herceg-Novi; Nikšić i područno Gornje Polje i Grahovo,
porijeklom su iz Hercegovine
Denda, područje Grahova (Nikšić), a srodnici Droza u Kozačinama i Klokurićima (Dubrovačka
Župa), doseljenici iz Mirilovića (Trebinje); Kotor
Dender, Kotor i područni Škaljari; Tivat i područna Gornja Lastva
Dendić, Zagrad (Župa Nikšićka), doseljenici iz Kolašina. Potomci su Brajovića iz Bjelopavlića
Deniz, Vilgari i Krute (Ulcinj)
Dengilot, Bar
Dengimit, Bar
Dengičit, Bar
Dental, i, peraška naselja (Boka Kotorska)
Dentić, Donja Lastva (Tivat)
Denci, i kao: Depc, Vilari i Krute (Ulcinj)
Denjanin, vidi: Deljanin, u Zatrijebaču i Peći (Metohija)
Depandoilis, Herceg-Novi
Depafilis, Herceg-Novi
Depaskvale, Kotor
Depić, Krute (Ulcinj)
Deplisić, Podgorica

83
Depolo, Dobrota (Kotor)
Depc, vidi: Denci
Dervanović, ogranak Lukačevića u Podgorici, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Dervanera, Herceg-Novi
Dervić, Pljevlja
Dervićkadić, Pljevlja
Derviš, Ulcinj 1872. god.
Dervišević, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Plavu, Lazu, Grnčaru i Gusinju. Odatle se jedni presele u
Berane; Srđevac i Vrbicu (Bijelo Polje). Oni su srodnici Pešića iz Bjelopavlića; Nikšić; na Žabljak,
uz Skadarsko jezero 1812. god.; u Podgoricu su prešli iz Zete
Dervišić, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Lazama (Plav)
Derviščaušević, Pljevlja 1859. god.
Dervović, i kao: Drović, Berane; Bistrica, Lozna, Zaton, podbrežja i Sipanje (Bijelo Polje)
Deretić, Brskut (Bratonožići), od njih u Bijelom Polju; Kuči, od njih su u Krivošijama, Grahovu
(Nikšić); kod Nikšića; Bijela i Pisava, Herceg-Novi, a u područnoj Ratiševini i kao: Ratišević.
Doselili su se iz Hercegovine gdje su evidentirani u ranom vijeku; Vraćenovići (Nikšić)
Deriglav, Ljubotinj 1692. god.
Derikonj, a, Kučin, Mažići, Curovo i kod Svete Trojice (Pljevlja)
Derikonjić, Podgorica
Derin, Topola, Herceg-Novi
Deritan, i, Bar
Derikonjić, Podgorica
Derin, Topola, Herceg-Novi
Deritan, i, Bar
Derić, Orahovice i Prijevor na Sutorini (Crmnica), porijeklom su iz Tople, Herceg-Novi; Kotor
Derviš, i, Nikšić
Derković, Gornja Zeta
Dermaj, Ulcinj
Dermas, Drumas, Darmasić, Dalmasius, Barska vlasina 1500. god.
Dermovet, Ulcinj 1872. god.
Derović, vidi: Dervović
Derosi, Kotor
Dersa, vidi: Derca
Derfled, Kotor 1890. god.
Derca, Dersa, Kotorska vlastela 1124. god.
Desanović, Bistrica (Bijelo Polje)
Desantolo, Bogišići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Italije
Des, i, Ulcinj u 13. v.
Desi, Kotor; u Ulcinju 1363 - 1380. god.
Desiderić, Kotor, po nahočetu
Desimirović, u Drobnjacima
Desisalić, Bečići (15. v.); Budva, od njih u Šišatovcima (Srem) kao: Štiljanović
Desislavin, vidi: Desislavić
Desislavić, Kotor (u 14. v.) i kao: Desislavin 1332. god.
Desić, Vukovci (Zeta)
Despenić, Herceg-Novi i kod Risna, doseljenici iz Hercegovine
Despinić, i kao: Čukvas, Žljijeb (Boka Kotorska), doseljenici iz Ljubomira (u 17. v.) Hercegovina
Despić, od Rista Slijepčevića iz Samobora (Gacko) prešli u Drobnjak
Despot, i kao: Bjelogović, Gorovići (Grbalj); Paštrovići, kasnije kao: Despotović; Polimlje i Potarje
i kao: Brašnja: Vrbovo, Bobovo, Zvijezd, Kričak, Mijailovica i Obarda (Pljevlja), porijeklom su iz
Bjelopavlića
Despotović, Paštrovići, ranije Despot u 13. v.; Nikšić; Obarda kod Svete Trojice (Pljevlja); Zap;

84
Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive; Grnčare (Raška), doseljenici iz Vasojevića
Destanović, Grubač i Rasova (Kuči); Đerekare (Raška), porijeklom iz Čeva (Cetinje)
Detović, Sviba (Piperi), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pješivaca. Od njih su kod Kuršumlije
(južna Srbija)
Destoma, Kotor
Defornera, Herceg-Novi
Deca, Tuzi
Decević, u Tuzi sišli iz Koća (Kuči)
Dečević, u Tuzima i jedni odu u Skadar
Dečić, Bar
Dešaram, Ulcinj 1889. god.
Dešić, Plavsko-gusinjesko područje
Dešković, Herceg-Novi; Krpalj (Grbalj)
Diani, Antibari (Bar) 1321. god. i kao: Dulji
Dibižinović, Orahovice (Kotor) u 17. v. doselili se iz Hercegovine; Herceg-Novi
Dibra, Dobre Vode, Mide, Oblik i Dibra (matično) - Crnogorsko primorje; Bar
Dibranin, Budva i kao: Čalak; Nikšić; Dobre Vode (Bar); u Podgorici iz Dobri (Tuzi) i kao: Bal,
porijeklom iz Debra (Dibra), Makedonija
Dibranić, Podgorica
Divaković, Pržno (Budva)
Divanić, Bar
Divanović, Perazića Do (Paštrovići), ogranak Mitrovića, porijeklom iz Stare Srbije 1745. god., Bar,
Ulcinj
Divac, iseljenici iz Riđana (Nikšić) u: Bobovo, Vrbovo pa Vinicku, Zvijezd i Mijane (Pljevlja)
Divašić, nikšićko područje
Divljak, kod Risna i Herceg-Novog
Divljan, Bukovice (Pljevlja)
Divljaković, Rađevina (Kržovi), Valjevo, jesu iz Pive
Divljanin, Mokrinje (Boka Kotorska); ogranak Karadžića iz Drobnjaka, prešli u Obronak (Jahorina)
Divova, Mratinje (Piva)
Divošić, kod Kolašina
Digdo, u Kotoru 1523. god.
Diglisić, Tuzi i Podgorica
Didalić, i kao: Didealić, Kotor
Diđanin, Krivošije, doseljenici iz Diđa u Bjelicama (Cetinje)
Dizdar i Dizdarević, grana Jećimovića bjelopoljskih i područni Zalaz, Tutinu i Rožaju i kao:
Dastar
Dizdarević, Boljevac, Bistrica, Oluje, Godovo, Miroevići i Rasova (Bijelo Polje); Štavica i Crnča
(Rožaje). Svi su grana Jećimovića bjelopoljskih, vidi: Dizdar; Iz Nikšića 1879. god. iseljeni u
Bosnu; Pračica (Pljevlja); Spuž uz rijeku Zetu, sišli iz Hota (Tuzi) i jedni na Žabljak, uz Skadarsko
jezero; Kolašin 18 - 19. v.; U Gusinju su srodnici Omeragića i Tairagića, doseljenika iz Šalje
(Albanija)
Dizdarić, Igalo, Herceg-Novi, po majci
Dijamant, Podgorica
Diklić, vidi: Kočetan
Dileno, Bar
Dilinraka, Široke (Gornja Krajina), porijeklom iz Stare Crne Gore
Dilciginum, u Ulcinju 1410. god.
Dimak, Kotor, došli sa ostrva Raba
Dimin, a, Bar; vidi: Damjan u Paštrovićima
Dimitraš, Trepča (Martinovići) - Gusinje
Dimitrijević, Risan, iz Drobnjaka, vidi: Rafailović; Dobrače (Šumadija) i kao: Dobrača,

85
porijeklom iz Drobnjaka; Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Pripuz, porijeklom iz Bijelog Polja;
Borač (Gruža Kragujevačka), ranije: Vesović iz Vasojevića; Brazilovac (Šumadijska Kolubara),
porijeklom od Tare sa Levera
Dimitrović, i kao: Mitrović, u Bjelopavlićima 1444. god.; Drugi su ogranak Šaranovića, iz grupe
Petrušinovića u Bjelopavlićima; Cetinje; u Kotoru i kao: Mirčanin
Dimić, Šekulari i Berane u Vasojevićima, porijeklom iz Prizrena; Bijelo Polje; Nikšić; Cetinje
Dimo, u Kotoru 1430. god.Dimnaku, vidi: Matanović
Dinić, Nikšić
Dinković, i kao: Donković, Šišići (Grbalj)
Dipić, Nikšić, iz grupe Trebješana (ogranak Popović), drugi u Ljevišta (Gornja Morača), odatle u
Strug (Šavnik). Od njih su: Đoković i Šundić u Župi Nikšićkoj. Od njih su u okolini Odese
(Ukrajina)
Diribeger, Srbina, Herceg-Novi
Ditmera, Herceg-Novi
Dičelja, Herceg-Novi
Djukić i kao: Đukić, Herceg-Novi
Dlakić, Bijelo Polje i područne Livadice; Podgorica
Dmitrić, grana Vlahovića u Rovcima
Dmitric, Paštrovići
Dmitrović i kao: Mitrović, Kuči, ogranak Vučevića, ranije Nikezića (Mrnjačevića) u grupi
Nikčevića. Od njih su u Donjim Vasojevićima; Andrijevica; Krstac (Stevanovići); Mojkovac; Pelev
Brijeg (Bratonožići); Paštrovići, porijeklom iz Kosovske Mitrovice
Dobanović, Dabanovići i Seoca (Crmnica), iz Seoca (sjeverna Albanija); u Zeti i Kučima; Klimenza
(Crnogorsko Primorje), od onih su iz Selaca i kao: Dabenović
Dobinović, vidi: Dabinović, u Perastu (Boka Kotorska)
Dobardžić, Bijelo Polje i Podgorica
Dobičanin, Morača, potomci Bogićevi
Dobkavić (Dabković = Dapković), Paštrovići
Dobović, Dobre Vode (Bar) i Kumbor, Herceg-Novi; Ljubomir (Hercegovina) iz Mokrine (Boka
Kotorska)
Dobog, Herceg-Novi
Dobranin, Dibra i Gornji Oblik (Crnogorsko primorje)
Dobranić, Kotor
Dobranović, u Drobnjaku 1467. god.
Dobrašin, i kao: Jokanović, Zatrijebač (Kuči), pa u Vrbicu (Donji Kuči), porijeklom su sa lijeve
obale gornjeg toka Trebišnjice. Preci su prešli u Gornje Banjane i Pivu, srodnici su im u:
Bratonožićima; Nikšiću; Zvorniku (istočna Bosna), Beogradu, Travniku i Aleksinačkoj Župi
(Srbija)
Dobrašinović i kao:Bismiljanac, u Vasojevićima, gdje su se doselili iz Bratonožića, kao i u Zaton i
Rasovu (Bijelo Polje)
Dobrašić, Paštrovići
Dobrgević, RisanDobreljević, Piva
Dobrenko, Lastva (Tivat)
Dobrenović, Livari, Bratica, Brestovi, Dobrec, Kolomza i Salc (Primorska krajina); Bar; Ulcinj
Dobretković, Lastva (Tivat)
Dobrece, Livari (Primorska krajina), doseljenici iz Kastrata (sjeverna Albanija), od njih su u Zadru
(Dalmacija)
Dobrecović, Bratica (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina)
Dobrečić, Bar
Dobrijević, Njeguši (Cetinje) 1445. god. i kao: Gorevuk i Dobrijevići u Dobrskim selima (Cetinje);
1490. god. Žabljak uz Skadarsko jezero; Donja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića
Dobrilanin, u Morači potomci Bogićevi, porijeklom ispod Huma hotskog (Tuzi)

86
Dobrilović, potomci Novljana u Drobnjacima. Od njih su mu 16. v. kod Čajniča i Janković na
Glasincu (Romanija), Šarović i Gluvić; Salaš Crnobarski (Mačva) i kao: Ćupić, doseljenici ranije
Dobrilović iz Pive, jedno vrijeme su živjeli u Goliji (Nikšić); Njeguši, Dobrsko Selo, Dobrskoj
Župi, Pecinji (za brdima k'Bokovu), potomci njihovi u Poprate i Lipu. Od ovog Dobrilovića jesu:
Vujović, Milanović, Popović, Živanović i Grujić (izumrli). Od onog u Papratima jesu: Đuranović
(na Lipi), Sredanović, Vukić i Rajević, a u Oćevinama (Dropska Župa), Cetinje, kasnije kao:
Đuranović, od koga pređu u Vasojeviće, pa ponovo jedni u Oćevine. Od ostalih Šćepanovih
potomaka u Đuriškoj Rijeci jesu Đuričanin, a kod Berana: Popović, Pajković i Tomašević; Dobra
Župa, Kosijeri i Njeguši (Cetinje) 1437. god. doseljenici od Peći (Metohija) i od njih su u Kurilu
(Zeta) kao: Čanjotić = Đurašević; Gluhi Do (Crmnica) i kao: Dobilović = Šušter; Vraka (Skadar) i
kao: Šušter iz Crmnice; Dobrota (Kotor) u 17. v. sišli iz Stare Crne Gore; u Njegušima (Cetinje)
kao: Radmilović; Podgorica; iz okoline Peći (Metohija) Šćepan Dobrilović, krajem 15. v. dođe u
Dobro Selo (Cetinje), Perast (Boka Kotorska)
Dobrilović = Šuster vidi: Dobrilović u Gluhom Dolu
Dobrilovići, bratstvo u Dobroti
Dobrilovići, bratstvo u Kosijerima
Dobrilovići - Šušteri, bratstvo u Gluhom Dolu
Dobrilovići, bratstvo u Sotonićima
Dobrilovići iz Pive (Pišče, Goransko), starosjedioci - matica Plužine
Dobrilovići porijeklom iz Pive / porodica u Herceg Novom
Dobrilovići iz Pive - u 16. vijeku odselilo nekoliko porodica u Istru (Vranje Selo), neki od njihovih
potomaka se vratili u rodnu Crnu Goru krajem 19. i pocetkom 20. vijeka.
Dobrinović, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Lješansko područje; Perast (Boka Kotorska); vidi:
Dobrićević
Dobrić, Njeguši (Cetinje); Plavsko (Gusinjesko) područje u 14. v.; Šestani (Primorska krajina), neki
siđoše u Krute (Ulcinj); iz Kuča iseljeni u Ibarski Kolašin
Dobrićević, Graci (lješansko područje) 1458. god.; Podgorica i kao: Dobrinović, kasnije i kao:
Obrićević, Dobrićević i Dobrinović; Banjani (Nikšić); Lastva (Tivat) i Lastva (Petrovac na Moru)
1470. god.; Perast i Kotor
Dobricin, Kotor oko 1400. god.
Dobričanin, Morača, potomci Dobrija Bogićeva, od njih su: Sekulović, kao: i Đekić i u Srbiji
Dobričević, Kotor u 15. v.; Cetinje 1803. god.; Bogdašići (Grbalj)
Dobričić, Stojnik (Jasenica) u Srbiji, doseljenici od Bijelog Polja (Donje Polimlje)
Dobrković, Sotonići (Crmnica); Budva u 15. v.
Dobrljanin, Prijevor (Grbalj) i kao: Dobroljanin; Bar; Svinjišta i Budva
Dobrnjac, u Dobrima (Požarevac), ogranak Vlahovića iz Rovaca
Dobro(Dobrsko Selo), pleme u Riječkoj Nahiji
Dobrović, Paštrovići; Ponari, Balšićima i Bistrici (Zeta), porijeklom iz Gruda (Tuzi); od njih su u
Vraki (Skadar); Herceg-Novi; u Podgoricu sišli iz Gruda (Tuzi)
Dobrovodica, Krivošije
Dobrovođa, Dobre vode (Cuce), Cetinje od Tomanovića
Dobrovođa Vuk, junak iz prve polovine 18. v.
Dobrovođani, iseljeno bratstvo iz negdasnjeg sela Dobre Vode
Dobroević, u Risnu (Boka Kotorska)
Dobroljanin, vidi: Dobrljanin
Dobronić, Kotor, oko 1440. god.
Dobrosalić, i kao: Mrcina, Paštrovići 1457. god.
Dobrosić, Paštrovići
Dobroslavić, kod Petrovca na Moru 1355. god.; Paštrovići
Dobrohnić, Njeguši (Cetinje) 1337. god.; Podi (Mrčevo), Grbalj
Dobroš = Dabraš, u 13. i 14. v. u Kotoru
Dobrošan, kasnije: Jokanović, u Zlatici (Kuči) i drugdje bližnji Đušarima, vidi: Jokanović

87
Dobrsko Selo, pleme u Riječkoj Nahiji
Dobrunač, iz Budve u Luku Šiponsku (Dubrovnik)
Dobruniča, 1626. god. u Previšu (Žabljak)
Dobud, Kotor
Dobčević, Dobrota (Kotor), vidi: Davčević
Dodaj, Murićani i Štoj (Ulcinj)
Doder, Malinsko (Šavnik), potomci Pilatovaca, sa lijeve obale Trebišnjice. Preseljeni u Gornje
Crkvice, Ravno i Rudine (Piva) kao: Ploska i Ploščić
Doderi iz Pive (Ravno), doseljeni iz Popova, a drugi iz Hloga (Hercegovina)
Doderović, Piva, doseljenici iz Popova Polja (Hercegovina)
Dodeškin, Bar
Dodić, Dodići, šire Arbaneša, Vljadaje (Bratica), Crnogorsko primorje i kao: Dodaj u područnim
Murićima i Štoju; Varda (Mojkovac)
Dodmasi, Kotor
Dodović, Šas (Ulcinj)
Dodrnja, Donja Ržanica (Berane)
Dožić, ranije: Medenica, u Rovcima Morači, i kod Mojkovca i Gornjoj Morači; Cetinju
Dozda, Raovac; Biskupić (Mojkovac); Podgorica. Kasnije jedni kao: Baletić
Doičević, Nikšić
Dojić, Gornje Nerodimlje (Kosovo), porijeklom iz Vasojevića
Dojkić, Nikšić
Dojmije, Kotor (1844. god.)
Dojmc, Budva
Dojčević, i kao: Šumar, Paštrovići, a u Poborima (Budva) i kao: Poboranin
Dojčinović, Kotor; Podgorica
Dodaj, Škala (Tuzi)
Dokić, Zvjezd (Pljevlja) sa okolinom, starosjedioci i jedni kao: Petrović, a u Donjim Vasojevićima i
Podgorici iz Kuča; Preraci (Bileća) ogranak Vujovića, od Nikšića; u Zaostro (Berane) su iz
Bratonožića; ogranak Starovića iz grupe Abazovića
Dokleatić, Trebesin, Herceg-Novi
Doklesa, u Duklji (Dokleja) i odseljeni
Doklesić, Trebesin, Dobrota i Herceg-Novi (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz Banjana
(Nikšić). Od njih su kod Risna i u Herceg-Novom
Dokmanović, Kruševice, Herceg-Novi; Nikšić
Doknić, Zlostup (Golija); Nikšić; Smrduša, Busak i Vraćenovići (Nikšić), a jedni u Hercegovini;
Cetinje. Od njih su kod Prokuplja (južna Srbija); u Goliju su došli iz Rioca (Bileća), a tamo kao:
Žeravice sa Čeva (Cetinje)
Dokonda, Herceg-Novi
Dokšević, vidi: Šumar
Dolanica, Herceg-Novi
Dolendžuk, Bistrica (Bijelo Polje)
Dolovac, Pljevlja 1882. god.Dolfin, u Baru, 1446. god.
Dolči, Cetinje 1805. god.
Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi
Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi
Doljanica, bratstvo iz Kovača, Grbalj opština Kotor
Doma, u Baru 1372. god.
Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi: Domazetović; Kotor, sišli iz
Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor)
Domazeti (Domazetovići) - Kaluđerovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, potomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu
(Čevu), Cetinje, porijeklom iz Dukađina (Metohija), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije:

88
Radnić, zatim kao: Domazetović = Kaluđerović i kao: Kaluđerović = Domazet i Domazotović;
Porijeklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović,
prešli su u Župu Vrn pa Pađene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeđine (Trebinje); zatim
Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), Prijedolje (Stolac),
Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tamo kao: Domazet, od kojih su u
Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srijem), Beograd i područno Barajevo kao:
Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar) kao: Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici i
Bileći (Hercegovina) a u Nikšićkim Trepčama kao: Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina
(Banija), kao: Jovanović a u Klepcima, Herceg-Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih
su u Jelsi na Hvaru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod
Perušića (Lika), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom, kod Kiseljaka
Fojničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine
kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su
kao: Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (Bosna)
kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime
javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikopopara, isto u Uskocima kod
Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u
Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao: Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao: Babić, u Slavoniji
(Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena, a u područne Rašenice kao: Milanović; Pađane (na
Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Popara od njih su u susjednim Omeđinama pa u Novi Sad, u
Slavoniji: kod Đakova, Vuka (Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; Brda i Donje
Rašetnice (Tivat) od kojih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja
preseljeni kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao: Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potomci
Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović (Perković) i Plašavić
Domazetovići u Zagredi kod Danilovgrada
Domazijan, Bar, polovinom 15. v.
Domanović, Kuljače (Budva)
Domančić, Kotor
Domes, Herceg-Novi
Domianović, Lepetane (Boka Kotorska)
Dominković, Herceg-Novi
Domić, Kotor
Domja, Kušići (Kotor)
Domoljubić, Tivat, nahoče
Dona 1774. god.; Paštrovići
Donado, Kotor 1647. god.
Donatević, vidi: Donato
Donatini, Herceg-Novi
Donato, u Kotoru 1283. god., jedni kasnije kao: Donatević
Donda, Risan i Cetinje
Dondalo, Kotor
Dondić, Vojinovići i Rudine (Piva) i 1889. god. pošli u Srbiju
Dondići iz Pive (Vojinovići), potiču iz Popova matica Plužine
Donković, Šišići (Grbalj) i kao: Dinković, starosjedioci; Dankovića kula (Vrh Bapca) u
Paštrovićima 1612 - 1781. god., preselili se u Grbalj; Burani i Bačvice (Paštrovići) u 15. v.
Dončić, Škaljari i Muo (Kotor), pa jedni u Mul (Grbalj), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Kotor
Donjak, prvobitno prezime bratstva u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomaka Leke
Klimentćaka, vidi: Mašanović
Donjaci, bratstvo u Ceklinu
Dopčinkov, Krtole (Grbalj)
Doretić, Baošići, Herceg-Novi, doseljenici sa ostrva Visa i kao: Dorotić
Dorić, Nikšić

89
Dorosalvić, Petrovac na Moru
Dorotić, vidi: Doretić
Dos, grana Jekšana u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića)
Dosković, u Bjelopavlićima i kao: Brašnja, doselili su se iz gornjeg Polimlja, pa odseljeni u
Bobovo, Vrbovo, Zaseok, Ljeskovac i Seljane (Pljevlja); Tornik, Sokolski kraj u Srbiji, doseljenici
iz Pive
Doslorević, Ulcinj 1879. god.
Dostan, Budva
Dostanić, i kao: Branković, Turic (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašin), a
jedni iz Morače u Bar; Herceg-Novi i područni Kuti ogranak Karamana iz Korjenića (Trebinje)
Dostinić, Sasovići (Piva) ranije Karaman (Karimon) iz Korjenića (1710. god.); Trebinje
Dostnić, Bar; kod Risna; Herceg-Novi i područni Žlijeb
Dostić, Dobrota, Kuti, Sasovići, Herceg-Novi
Dockol, Herceg-Novi
Doč(i), Rastiš (Donja Krajina)
Dočić, Budva, po majci
Došljak, c, Veliđa (Berane), srodnici Bogavaca; Zaton (Bijelo Polje); kod Užica (Srbija),
doseljenici iz Pješivaca, kao: Uskoković; Podgorica
Došljač, Dragosava (Dapsići), Zagrađe, Komadin i Tihoda u Gornjem Polimlju
Dragalinović, Grbalj 1443. god.
Dragaljevac, u Piperima ogranak Ljumovića iz grupe Đurovića
Dragaljević, Piperi
Dragamanović, Topla, Herceg-Novi
Draganić, iz Cuca, granice Grahova (oko 1687. god.). Po jednom predanju porijeklom su iz
područja Raške. Nastanili su se u Viluse (Zanoge), Broćanac (Grahovski), Nudo (Aranđelovo), u
Petroviće, Drijen i Draganića prodo, prije su bili u Sutorini, Herceg-Novi, kada su došli u Petroviće
(Banjani) oko 1850. god., udovica sa đecom: Todor (= Todorović), Kojo (= Kojović), Rade (=
Radojević) i dalje jedni prešli u Krivošije, drugi u Miloviće, Dabarsko Polje, Podgoricu, Baniju,
Slavoniju, u Lici, Bijeloj Crkvi (Banat), Srbiji, kod Konjica (Bosna) i drugim mjestima
Draganići,staro bratstvo na Izvorima
Dragaš, u Banjanima (1422. god.); Nikšić; Boljanići, Dragaši, Jugovo, Ljuće, Milunići (Pljevlja),
doseljenici od Kolašina; Podgorica
Dragašević, Njeguši (u 15. v.); Cetinje; Podgorica; Nikšić
Dragidela, Sutomore (Bar), porijeklom od Leskovca (Srbija)
Dragić, Okladi i Bistrica (Mojkovac); Gornja Morača; Podgorica; Kotor, po nahočetu
Dragićević, Risan (1692. god.), doseljenici iz Popova (Hercegovina); Lutovo (Bratonožići), pa u
Velje Brdo (Piperi), grana Đurkovića; Limljani (Crmnica); Gorica, Bjelopavlići, ogranak Stanišića;
Kod Nikšića grana Trebješana, odselili se kod Odese (Ukrajina); Tvorila (Bjelopavlići) ogranak
Jovanovića iz grupe Pavkovića; Užice (Srbija), porijeklom iz Tvorila (Bjelopavlići); Orja Luka
(Danilovgrad); U Vasojevićima su ogranak Dabetića; Zaton (
Dragićevići iz Pipera, selo Đurkovići odakle su se selili u Spuž, Danilovgrad
Dragićevići, bratstvo u Cerovu
Dragićevići, bratstvo u Limljanima
Dragičević, Podi, Herceg-Novi 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Dobrota (Kotor);
Budva; Jadar (Srbija) iz Pive
Dragišin, Nikšić
Dragišić, Nikšić i područno Lukovo, porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Piperi (potomci Dragiše
Šćepanova), iseljeni u: Ulcinj, Balabane i Mijomanoviće (Zeta) gdje su jedni zabilježeni kao
Filipović od njih u Levač Plelice i Obrenovac (Šumadija)
Dragišići, bratstvo u Crmnici
Dragnić, Morakovo i Vasiljevići (Župa Nikšićka), ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica),
od njih su u Sjedinjenim Američkim Državama

90
Drago, Kotor (11 - 19. v.) i kao: Dragonis = Dragone = Dragonibus i Dragonus, pa i Dragović iz
Paštrovića; Nikšić
Dragović, Morača (Kolašin), ogranak Dulovića. Od njih su u Pošćenju (Mojkovac); Rovca; Belići
(Budva), ogranak Bečića; kod Gusinja, i Komoran (Plav), porijeklom iz Crmnice. Od njih su u
Vasiljevcima (Srbija); Kuči, ogranak Dučića; Zaton (Bijelo Polje); iz Drobnjaka su se odselili u:
Ljubić (Tamnik, Srbija) kao: Bogdanović; Rade (Valjevo) i Rogači (Donje Dragačevo) kao:
Dragović i Bogdanović; Nikšićko Prekovođe; Nikšić; Velestovo (Cetinje) 1816. god., od njih su u
Ulcinju; kod manastira Sv. Trojice (Pljevlja); Bljaca i Dragovići (Prečista Krajina). Od njih su u
Zuosu, uz Bojanu; Slivovo (Lugovi), Lipljan, ranije Vujošević (Savović) iz Kuča, sa Momča;
Mahala i Ponari (Zeta), ranije: Stanojević, porijeklom iz Velestova (Cetinje); Gluhi Do (Crmnica),
ogranak Gvozdenovića; Cetinje; Podgorica; u Plavu i Gusinju iz Kuča; Vranjina u Zeti 1527. god.;
Šišići (Kotor), vidi: Drago; Ćurioc (Bjelopavlići), kao: Tomašević. Od njih su u područnom Spužu;
Danilovgrad; Zagarač (Danilovgrad); Krivošije; Bečići (Budva), ogranak Bečića u Budvi; Berane;
Ćulići (Andrijevica), grana Novakovića, najbliži Adžićima; Gracko (Kosovo), porijeklom iz Bjelica
(Cetinje); u Gajtanu (južna Srbija), ranije: Kodžulović, došli iz Župe Nikšićke
Dragovići- Stijepovići, bratstvo u Bajicama
Dragovići, Gornja Morača, Dragovića Polje
Dragoević, Kotor (1423. god.), doseljenici iz Paštrovića
Dragojević, Bobija i Drušići (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića; Kotor; Njeguši (Cetinje);
Nikšić; Gostilje i Gostilje Martinovićko, ogranak Vukšića; Oblo Brdo (Andrijevica), ogranak
Vulinića iz grupe Dabetića; u Piperima ogranak Vukmirovića; u Drobnjacima, ogranak Žižića
Dragojevići iz Gostilja (Martinići u Bjelopavlićima)
Dragojevići u Bobiji - Riječka Nahija
Dragojlović, Morinj (Krivošije) i Ubli, Herceg-Novi (oko 1687. god.) doselili su se iz Bjelica
(Cetinje); Nikšić
Dragoman, Žabljak (Rijeka Crnojevića) 1440. god.
Dragomanović, područje Skadarskog jezera (u 16.). Od njih jedni u Grahovu (Nikšić), drugi u
Morinjama, Ublima i Toploj, Herceg-Novi, gdje su jedni zabilježeni oko 1690. god.
Dragomidoljci (Pavićevići), bratstvo u Komanima
Dragomiljani(Pavićevići), bratstvo u Ćeklićima
Dragomiljanin, i kao: Pavićević, potomci Buronjića, vidi: Petrović u Ćeklićima
Dragone, vidi: Drago
Dragonibus, vidi: Drago
Dragonis, vidi: Drago
Dragonus, vidi: Drago
Dragosalić, u Kotoru iz Bajica (Cetinje)
Dragosavljević, vidi: Šaban
Dragoslavići iz Ljubotinja. Dragoslavići su iz Ljubotinja. Istorija plemena je poznata do Ivana
Borojevića iz 1457. godine (ja imam porodicno drvo koje vodi do toga pretka). Borojević Ivan je u
vašem registru opisan kao predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića. Medjutim Ivan Borojević je imao
tri sina, i Dragoslav je bio jedan od tih sinova. Svi Dragoslavovi potomci su bili Dragoslavići. Jos u
srednjem vijeku je jedan Dragoslavić ubio ozloglašenog turskog starješinu Šabana. Od tada je narod
počeo toga Dragoslavića da zove Šabanom. Takođe su i svi njegovi potomci zvani Šabanima. Tako
je od turskog imena Šaban nastalo crnogorsko prezime Šaban. Šabani iz Ljubotinja su takođe u
vasem registru.(Moj djeda Dušan, sin Mrguda Šabana, rodom iz Ljubotinja je zajedno sa svojim
bratom, mislim negdje oko pre II Svetskog Rata sudskim putem promijenio svoje prezime Šaban u
staro originalno prezime Dragoslavić. (prilog Igora Dragoslavića iz Kanade). Dragoš i kao:
Dragošević, Riđane (Nikšić) u 15. v., kasnije Sladojević (od njih: Daković), Vujačić, a odseljeni u
Hercegovinu su: Milićević, jedno vrijeme u Vilusima (Nikšić). Razgranati u više mjesta
Dragošević, vidi: Dragoš, u Žanjevom dolu (Njeguši), Cetinje 1441. god.
Dragoševići, bratstvo u Riđanima
Dragujin, vidi: Grujić, u Ilandži (donji Banat)

91
Dragutinović, Ubla (Ćeklići), područje Cetinja, grana Buronjića iz Bjelopavlića; Podgorica; Kotor i
područna Dobrota, Velje Selo i Orahovica; u Koritima (Bihor), Bijelo Polje; Bučje i Toci (Pljevlja),
doseljenici od Kolašina; u Komanima (Bandićka Župa), Podgorica, (potomci Dragutina Vuka
Radonjina) preci Bandića iz grupe Orlovića; Kalenić i Rodljevo (Užice), porijeklom iz Pive
Dragutinovići, bratstvo u Župi Bandićskoj
Dragutinovići, bratstvo u selu Ublu
Dragšević, Riđane (Nikšić) 1438. god.
Dražanin, Drage i Besnik (Rožaje)
Draževina (Dražovina, Dražovljani), "pleme" u Lješanskoj Nahiji
Draživojević, vidi: Sanković
Dražinović, Kotor
Dražić, Herceg-Novi
Dražojević, Herceg-Novi
Drainović, u Komanima 1492. god.
Drainjac, u Miruše, sa Čeva (Cetinje), ogranak Kaluđerovića (Bjelogrlića). Ima ih i van teritorije
Hercegovine
Drakić, u Mojanovićima (Zeta) sišli ispod brda Mojan, otud i njihovi preci Mojanović, porijeklom
su iz Stare Srbije, prešli oko 1480. god. Ima ih u Orahovici i Perastu (Boka Kotorska); Podgorica;
Zaljevo (Bar); Gluhi Do (Crmnica)
Draković, Bjelopavlići, ogranak Stanišića (oko 1759. god.), doselili su se iz Drakovića
(Drakulovina), Bjelopavlići; Peroj (Pulja), Istra iz Ljubonja (Ljubotinja), Cetinje
Draktić, Vrba (Njeguši); Bar
Draktići, staro bratstvo u selu Vrbi
Drakulović, Kuči grana Kučana i drugi ogranak Nikezića (Mrnjavčevića). Jedni su se iz Liješta
odselili u Gusinje i Vojno Selo (Gusinje) i Plav, od njih: Vukotić, Memetović; Drakulovina i Vinići
(Bjelopavlići), ogranak Stanišića, a u Vasojevićima ogranak Drakića iz Mojanovića (Zeta);
Vranovići (Grbalj)
Drakulovići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, iz bratstva Nikezića, predak Drakule (brat
Nikole pretka Muratagića) se naselio u Plav 1730tih godina, đe su se njegovi potomci nazvali
Drakulovićima. Od Drakulovića se granaju Turkovići, Arsovići, Vukotići i Mehmedovići. Svi su
pravoslavci osim Mehmedovića koji su muslimani.
Drakulovići(Jovanovići), bratstvo u bokeškom Primorju
Draljević, u Lješkopinu (Podgorica)
Dramljak, ranije: Milićević u Vranjanima (Požega), Srbija. Porijeklom iz Drobnjaka
Drapić, područje Nikšića
Drapšin i kao: Miković, Tudurovići (Paštrovići), Budva
Draslavljević, vidi: Šaban
Dratnić, Budva
Drahler, Herceg-Novi
Drača, Podgorica, vidi: Dračis
Dračević, Herceg-Novi, po nahočetu; u Hotima (Tuzi) u 14. v.
Dračis, i Drača, u Baru 1367. god. i 1369. god.
Drašević; Berane, ranije Drago, u Kotoru
Draškićević, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god.; Grahovo (Nikšić), od njih su: Vučetić; Mojdež
(Boka Kotorska), porijeklom su iz Banjana (Nikšić), kasnije: Parijez; Kotor, porijeklom su iz
Albanije
Drašković, Bjelice (Cetinje), grana Mileševića, najsrodniji su Vujićima. Od njih su u Vranjini, uz
Skadarsko jezero i Grahovu i Rastovac (Nikšić); Pod Kovač (Pljevlja); Čevo (Cetinje). Od njih su u:
Buljarici (Paštrovići) i Gajtanu (južna Srbija), gdje su kao: Savić, pa u Vir i Vranjeske šume
(Nikšić); Nikšićko Prekovođe; Župa Nikšićka; Nikšić i područno Lukovo; Rovca (Kolašin) 1)
ogranak Vlahovića i Turjača (Nikšić), 2) ogranak Koprivica iz Banjana, 3) na Blatini. Od njih su u
Bijeloj (Šavnik), Polja (Mojkovac); Šušnju (Bar); Brodarevo na rijeci Lim iz Rovaca; u

92
Drobnjacima grana Miloševića i jedni se bilježe kao: Knežević; u Rovcima jedni su iz plemena
Nikšić; Donja Kržanja (Kuči), grana Ljuljanovića. Od njih su u Gusinju i Plavu i kao: Drešković;
Paštrovići 1) od Čeva, 2) iz Hercegovine; Lješnica (Bijelo Polje); potomci Prenta Ozrova iz grupe
Orlovića; Kotor; Lastve (Tivat); Prnjavor (Plav); Baošići i Perast (Boka Kotorska) zabilježeni i kao:
Albanac; Plav; Herceg-Novi; Bjut Montana (Sjedinjene Američke Države) jesu iz Gornjeg Polja
(Nikšić)
Draškovići, bratstvo u Didama
Draškovići, bratstvo u Kčevu (predak - vojvoda Draško Popović 1640-1725)
Draškovići iz Barjamovice (Velestovo) su potomci Draška Mrvaljevića
Draškovići iz Rovaca su potomci Draška Šćepanovića ; kod Nikšića ogranak Trebješana. Jedni su
se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, doseljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak
Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u
Uskoke, srednja Dalmacija
Drvanić pa i kao: Drvenarović, 7 - 9. vijek vlastela: Drvanović 982. god. u Onogoštu (Nikšić)
Drežančić, Herceg-Novi
Dreić, ogranak Drejića Stijepo (Zatrijebač), Kuči (u 17. v.) preselili u Pepiće (Plav)
Drejić, vidi: Dreić
Drekaj, Škala (Tuzi)
Drekalović, Kuči (1658. god.). Od njih su i s tim prezimenom u: Batuši (Đakovica), Trepčima
(Andrijevica), Nikšiću, Župi Nikšićkoj, Cetinju, Kotoru, Herceg-Novom; u Kastratima, uz rijeku
Cijevnu, kasnije: Turković
Drekalovići (Ljakovići), bratstvo u Kučima
Drekić, ogranak Januševića, grana Koprivica, iz Turjače (Nikšić) odselili su se u Donju Kleznu
(Ulcinj) i jedni i kao: Jacović
Dreković, Crnokrpe (Rožaj) i kao: Bećović, porijeklom iz Kuča, pa Vesnić i Ribarići (Nova Varoš);
Nikšić; Gornja Klezna (Ulcinj); Pepići (Šestani), Primorska krajina
Drekčević, Vinići (Bjelopavlići)
Drempetić, Podgorica
Dresler, Herceg-Novi
Drecić, Gluhi Do (Crmnica), grana Drekalovića iz Kuča
Drecun, Ljubotinj (Boguti i Donja Sela), Rijeka Crnojevića; porijeklom su iz Drenove (Trstenik).
Od njih su u Nikšiću, Srbiji i Rumeliji (Turska)
Drecuni, bratstvo u Ljubotinju
Dreč, Cetinje
Dremaj, ević, Tuzi
Drešević, Tuzi, doselili su se iz Temelja (Skadar), porijeklom (iz Dukađina) Metohija
Drešić, Gluhi Do (Crmnica); Sutomore (Bar) 1910. god.
Drešković, u Plavu i okolini su se doselili iz Kuča, vidi: Drašković oko 1885. god.; Kodrobuda
(Zeta) iz Hota (Tuzi)
Drešović, Tuzi
Držav, Kotor u 13. v.
Drižakov, Herceg-Novi
Drija, Bar
Drijenjak, Zalug (Pljevlja)
Drimović, Budva 1650. god.
Drina, Podgorica
Drini, Podgorica
Drinčić, Tepca i Rudo Polje (Žabljak), ogranak Jovovića, grana Trepčana iz Rudog Polja, prezime
je po njihovom očuhu. Od njih u Dužima (Žabljak) prešli neki u Srbiju drugi u Rudo Polje (Piva);
Potprisoje (Piva); Nikšić
Drinjajić, Piva; Drobnjak
Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kalužerovića iz Ćeklića (Cetinje). Živjeli su i

93
uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić
Drinjaci, bratstvo u selu Mirušama u Hercegovini
Drinjaković, Podgorica, sišli iz Kuča
Dripanović, Bar
Dritan, i, Bar
Dritanović, Bar
Dricković, Podgorica, iz Kuča
Drišta, Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom su iz Drivasta (sjeverna Albanija)
Drk, Podgorica
Drljan, Bar
Drljača, Nikšić, porijeklom iz Hercegovine
Drljević, Moračani porijeklom iz Kuča. Od njih su u Kolašinu, kod Mojkovca, Bistrici (Bijelo
Polje), Cetinju i Beranama; Bileća i kod Nevesinja ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić)
Drključ, Pljevlja 1849. god.
Drman, Zaljevo (Bar). Srodnici Perazića iz Crmnice
Drmanović, Bar
Drnda, Boljanići (Pljevlja) i u Pljevljima
Drndar, Pljevlja; Čeoče (Bijelo Polje), doseljenici iz Stomera; Podgorica; Bukovica (Rožaje), iz
Kolašina; Podgorica; Peovac (Andrijevica), ogranak Radulovića iz grupe Dabetića
Drobac, Herceg-Novi i područni Kumbor
Drobjenak, c, Slivnice (Trebinje), potomci Ilića iz Ćeklića (Cetinje). Istorodni su sa: Đurina,
Polučanin, Marinović, Šilobad, Ćurtović i Šilodrbnić; Paštrovići 1414. god.; Kotor 1420. god.
Drobjenci, bratstvo u selu Slivnici
Drobna, u Budvi
Drobnjak, u 1128. god. kod stanovnika Drobnjaka na Rudinskoj visoravni = Banjani - Onogošt
(Nikšić). Preseljeni u Drobnjak, kasnije: Matijašević i drugi; Vraneši (Bijelo Polje), ogranak
Mandića - Trepčana; Trpezi (Bijelo Polje), pa iseljeni na Zlatibor isto kao: Drobnjak; Krašljevići
(slave Jovanjdan) i Podkovač (drugi slave Savindan), Pljevlja; Vrbica, Dubrovčići, Židovići, Kričak,
Miljevići i Seljani (Pljevlja) (slave Đurđevdan); Seljani (Pljevlja) i kao: Radulović; Mednjica u
Mrčkovini (Pljevlja) i kao: Dromljac; Prijelozi (Berane) i Prijelazi i Zaton (Bijelo Polje); Dobrinja
(Bijelo Polje), doselili se iz Stranjana (Sjenica), ranije kao: Špojak; područje Bistrice (Bijelo Polje);
Polja i Prošćenje (Mojkovac); Lukavice, Prijelozi i Štitarice (Bijelo Polje) i kao: Ivanović, oni su
ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak); Ćetkovići, Šekulari i Babino (Berane) jesu ogranak Tomića iz
Drobnjaka; Rovca (Šekulari); Beloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Drobnjaka; Vranjani,
Glumač i Otanj (Užička Požega), doseljenici iz Drobnjaka; Božurevac, Podrlužje i Rekovac,
podnožje Gledićkih planina - porijeklom su iz Crne Gore. Baroševac i Ripanj (Lepenice), Šumadija,
doseljenici iz Drobnjaka; u Pločniku (Borač), Gacko, ogranak Nikitovića; Drobnjačka mala
(Gavela) - Risan i kao: Drobnjaković, ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik); na području
Banjana (Nikšić) 1285. god. (onda Rudine) kao: Drobnjak i 1354. god. u današnjim Drobnjacima;
kod Kragujevca Drobnjak jesu od Cerovića iz Drobnjaka; Glumač (Požega), Srbija iz Drobnjaka
Drobnjaković, Risan (1692. god.) ogranak Mandića iz grupe Novljana; Pridvorica (Šavnik);
peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bovan (Višegrad), ogranak
Međedovića iz Drobnjaka; Zlatibor; Belosave (Šumadija) i Toplica (južna Srbija), doseljenici iz
Drobnjaka; Gabela (Risan) ogranak Tomića Novljana
Drogolović, Herceg-Novi
Drozd, iz Grahova (Nikšić) i kao: Denda
Drojić, Kuči koji su se odselili u Makvište
Dromljac, vidi: Dromnjac
Drmnjak, kod Užičke Požege, doseljenici iz durmitorskog područja
Dromnjac, pljevaljsko područje i kao: Dromljac
Dronjić, Podgorica
Dropo, Nikšić

94
Dropić, Gajtan (južna Srbija), doseljenici iz Morače (Kolašin) i kasnije kao: Božović
Drpa, Drpe (Donji Banjani), Nikšić, jedni kao: Zečević doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica)
Drpljanin, Lećevište (Bijelo Polje), matično iz Drpa (Kolašin), pa ih ima na području Bijelog Polja
i Pljevaljskom području
Drčela, Mažić (Pljevlja), oni su iz Ivanje
Drug, predak bratstava Đurovića i Nikolića u Veljem Zalazu
Drugić, Livari (Bar) i kao: Metović
Drugovići, Njeguši (Cetinje) u 13. v., a kasnije kao: Čihorić i Bratoslavić. Od njih su u Nikšiću
1334. god., Trebinju, kasnije i kao: Sanković; od Trebinja su kod Herceg-Novog i kao: Sanković;
Lastva (Tivat)
Drugovići, bratstvo u Veljem Zalazu
Drugojevići, Njeguši (Cetinje) 1437. god.
Drugošević, u Riđanima (Nikšić) 1435. god.
Družević, Medići (Kotor)
Drumas, Bar
Drcete (Trcete, Todorovići) bratstvo u selu Krugu
Drcete (Trčete), bratstvo u Ulcinju i u Baru
Drusko = Druško, u Kotoru vlastela u 15. v.
Druško, Kotor 1420. god.; vidi: Drusko
Drušković, Nikšić
Drhilupis, Kotor
Dubajić, Rusenovići (Miljanići), Nikšić
Dubak, Berane i Božići (Andrijevica)
Dubanek, Donja Lastva (Tivat)
Dubarija, Nikšić
Dubinić, i kao: Dubić, u Malezi (Danilovgrad), kasnije: Jovanović na području Zagarača
(Danilovgrad). Potomci Nemanjića. Doselili su se iz Dubljeva (okolina Dečana), Metohija
Dubinici, bratstvo u Podnopolju
Dubić, vidi: Dubinić, Kotor, po nahočetu
Dubljani, bratstvo u selu Dubu u Bjelicama
Dubljević, Dubljevići (Otar), Piva, doselili su se iz Duba (Bjelice), od njih su u Gacku, Izgorima,
Borču, Tepcima i Ninkovićima, a u Uskocima (Žabljak) od 1780. god. kao: Popović; Đedov Do
(Gornja Morača); Čeoče (Bijelo Polje); Rastovac (Nikšić); Herceg-Novi i područna mjesta,
doseljeni su iz Dubljevića (Nevesinje)
Dubljevići iz Pive (Dubljevici, Pirni Do), porijeklom iz Duba-Bjelice
Dubovina, u Jabuci, pri Zelengori, ogranak Mandića iz grupe Maleševaca
Dubović, Vranješi (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pive; Herceg-Novi, sišli iz Konavala, pa se jedni
odseliše 1906. god. u Dubrovnik
Dubovica, Bar
Dubovičanin, Cetinje
Dubojević, vidi: Miljanić
Duboković, Očinići (Cetinje)
Dubonja, Goleši (Pljevlja)
Dubravljani - Radmanovići - Vujovići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Pešići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Ičevići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Nikolići, bratstvo u Zagarču
Dubravljanin, u Zagaraču (Danilovgrad) pripadaju grupi Radmanovića
Dubravčević, u Grblju, kasnije jedni kao: Đurašević. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo)
Dubreta, Dobrota (Kotor), porijeklom od Vučitrna (Kosovo), vidi: Lakičević
Dubretić, Dobrota (Kotor), vidi: Dubreta
Dubrija, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Rakovića iz Petrovića (Banjani); došli iz Starče (Morača),

95
Kolašin u Grančarevo (Bijelo Polje)
Duvela, Pljevlja
Dubnjević, u Mirušama (Nikšić)
Dubrovljanin, Rovca (Podgorica)
Dubrovčanin, u Kotoru 1596. god.
Dubčić, Herceg-Novi
Duga, Zalaz (Kotor)
Dugić, Kotor, po nahočetu
Duda, Mali Zalazi u Njegušima, dospjeli iz Pješivaca; Kotor; Nikšić; u Mostaru (Hercegovina)
potomci Maleševaca iz Meruši, porijeklom sa Maline, na putu Mosko (Bileća)
Dudaj, Gornja Krajina i Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom iz Albanije
Dudaš, Njeguši (Cetinje) i Podgorica
Dudina, Drenovštica (Pješivci)
Dudić, i kao: Perić, Mali Srijem (Mali Zalazi), Njeguši, doselili se iz Stubice (Pješivci), vidi: Perić,
srodnici Ivanovića, Matkovića i Pejanovića; kod Rožaja i Raške doselili se iz Petnjice (Berane), i
kao: Barjaktarević iz Bratonožića, porijeklom Njeguši; Kruševo (Bijelo Polje) kao: Dudić; Jošanice
(Risan)
Dudići - Perići, bratstvo u Malom Zalazu
Dudići - Perići u Bijeloj (Boka), Srbiji, Rusiji (Odesa), USA (Njujork i "u Navrljan")
Dudo, Nikšić
Dudović, Kotor
Duduk, Topla, Herceg-Novi
Dudulović, u Podgorici, ranije Lazević iz Dinoše (Tuzi)
Dužanin, Drobnjaci, ogranak Abazovića
Duičević, Brhula, Herceg-Novi
Dujević, Piperi, od njih su kod Novog Pazara, Donjem Meljaku i Milakovici, Brvenici (Pljevlja)
kao:Cvijanović i Debešina; vidi: Dujović
Dujmić, Kotor
Dujmo, Kotor u 15. v.Dujmov, Budva
Dujmović, Herceg-Novi i područna Zelenika
Dujni, Ulcinj (Ulčino) 12. v.
Dujović, Mazgalje (Šekulari), doselili su se iz Lijeve Rijeke (Podgorica), grana Lopoćana, drugi u
Tušinja (Žabljak), ogranak Cerovića; Boljanići i Crljenice (Pljevlja); Vasojević, ogranak
Novakovića od Dujovića jesu: Šolević
Dugaj, ović, Tuzi; vidi: Dukić
Duk, grana Bonkeća u Zatrijebaču (Kuči)
Duka, i kao: Duke, Budva (Zatrijebač); Donja Orahovica, Sokolski kraj (Srbija), porijeklom iz Pive
Dukađin, Reč (Ulcinj); Ulcinj, porijeklom iz Skadra
Dukađinac, iseljenici iz Dukađina (između Peći, Dečana i sjeverno od Đakovice) tako je u
Bjelopavlićima i predak Bijelog Pavla, kasnije rodonačelnik velikog broja bratstava, vidi: Bubić
Dukianović, vidi: Dukljan
Dukić, Budza (Zatrijebač) i kao: Bokeć i Dukaj, pa u Tuzi. Od njih su u Nikšiću; Uskoci (Žabljak),
od njih su u Brvenici i Donjem Meljaku (Pljevlja); ogranak Bajovića (grana Abazovića) iz
Samobora (Gacko); Berane; Kotor; vidi: Bonkeć (Okeć)
Dukinić, Herceg-Novi, po majci
Dukljan, Mrtvica (Dugljan Brijeg), Budva i kao: Dukvanović 1436. god.
Dukljanin, Bar 12 - 13. v.
Dukljanski, u 10. v. u Duklji = Podgorici
Duključ, Pljevlja 1849. god.
Duković, ogranak Abazovića u Pošćenju na ušću Bukovice u Komarnicu. Od njih su u Godijevu i
Podrinju (Bijelo Polje); risansko i hercegnovsko područje nastanjeni su iz okoline Trebinja; Kotor,
porijeklom iz Rusije

96
Dukujević, Vražegrmci i Požar (Bjelopavlići). Od njih jedni i kao: Gurić u Maloj Crnoj Gori, uz
Taru
Duletić, Čevo (Ozrinići), Cetinje, pa (u 15. v.) prešli u Lastvu (Grbalj); Brajići i Pobori (Budva); Od
njih su u Prijeradima (Tivat); Škaljari (Kotor); Nikšić, iz Pješivaca; Danilovgrad; Dubovi (Rijeka
Crnojevića)
Dul, i, i kao: Candul, i, Ulcinj
Dulić, Kotor 1420. god.; Kuči, od njih su kod Plava i Rožaja; Bar; Pljevlja 1883. god.
Dulović, u Moraču (Kolašin) doselili ispod Huma Hotskog, potomci Bogićevi. Od njih u: Donjoj
Ržanici (Berane); kod Mojkovca; Pavinom polju (Bijelo Polje); Kotor; Drobnjaci, ogranak
Selanovića (potomci Dula Obradova), doseljenika iz Trnovice (Mostar). Od njih su kod Nikšića,
Baru i Kotoru (Napomena: Andrija Dulović iz Crne Gore tvrdi da od Dulovića nema u Morači
potomaka Bogićeva već su svi potomci Obrada Selakovića doseljenika iz Hercegovine)
Dulutović, Miličinci u Kranjanima (Srbija). Doselili se iz Šekulara (Vasojevići)
Dulfin, Paštrovići
Duljević, Nikšić
Duljić, Kotor
Dumeljić, ogranak Pejovića u Komanima (Podgorica)
Dumezić, Bar i područni Zupci
Dumanović, Cetinje
Dumić, Nikšić, ogranak Damnjanovića; Gornje Goričane (Sandžak), doseljenici od Kolašina
Dumnić, Zlostup u Goliji (Nikšić) i Korita Gatačka. Potomci Ozrovi
Dumović, Lješnjani, ogranak Đujovića iz Releza (Podgorica); Podgorica; Nikšić; Cetinje; na
područje hercegnovsko doselili se iz Lastve Korjenićke
Dumovići (Đujovići), bratstvo u selu Relezi
Dunarić, Bobovo i Vrbica (Pljevlja)
Dunarović, ranije: Mican, Vlahovići (Pljevlja)
Dunđer, Podgorica
Dunđerski, krajem 17. v. iz Višnjice (Gacko) došli kod Subotice (Bačka) pa u Srbobran, Kulpin,
Kamendin i Novi Sad (Bačka)
Dunter, Kotor
Duodo, u Kotoru i Herceg-Novom
Dupan, Mokrinje (Risan) oko 1692. god., doselili iz Zubaca (Trebinje)
Duparić, Vrbica (Pljevlja) iz preko Tare
Dupilo, Paštrovići
Dupić, Cetinje
Dupljak, Lozna i Sipanja (Bijelo Polje)
Dupončević, ranije: Brajković Njeguši (Cetinje) 1445. god.
Dupčević, Brguče, Herceg-Novi
Dur, Prčanj (Kotor)
Dura, Lisna uz Bojanu
Durak, Donja Kolomza i Krtkol (Ulcinj)
Durakovići, Bratonožići, potomci Bukumira. Od njih su u: Zatonu, Ivanovu, Lahoru i Trpezi
(Bijelo Polje); Berane; područje Plava i Gusinja; Boljanići (Pljevlja); Bar i područno Ravno i
Tuđemili; Ulcinj i okolina
Duran, grana Micana u Donjem Kolašinu
Duranović, Pljevlja (1851. god.) a u područnim Vlahovićima i kao: Mican, potomci Micana, jedni i
kao: Dunarović u Nikšiću i područnom Busku
Durgut, Bukovica (Pljevlja)
Dur, e, Lisna (Bar)
Duričić, Mala Gorana (Ulcinj)
Durković, ogranak Jakšića u Vrelima i Junča Dolu (Drobnjak); Brskut (Kuči), ogranak Nikezića iz
područne Bezjove, od njih su u Podgorici; Rovca i kao: Minić; Nikšić; Dajbabe i Koloroge (Zeta),

97
porijeklom su iz Čeva (Cetinje); u Trepča (Nikšić) došli iz Hercegovine
Durman, Podgorica
Durmišević, Pljevlja 1864. god.
Durmišović, Bar
Durović, Njeguši (Cetinje), ogranak Raičevića, od njih su u Prčanju; Zagorak (Pješivci) i Spuž
(Bjelopavlići), odatle u Skadar (Albanija); Dupilo (Crmnica), kao: Dupljanin; Donji Šestani
(Primorska krajina), ogranak Karanikića; u Vasojevićima, ogranak Babovića iz grupe Novakovića;
Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Gotovuša (Bijelo Polje), potomci Dulića; Sipanja (Bijelo Polje);
Nikšić; Pljevlja i kao: Kontarčić; Gostilje i Dajbabe
Durumbašić, Pljevlja 1849. god.
Durutović, Šipačno (Nikšić), došli: Andrija, Vukosav i Kariman (oko 1830. god.) u Brezna (Piva),
početkom 18. v., potomci popa Duruta Đukanovića sa Čeva (Cetinje)
Durutovići iz Pive (D.Brezna), doseljeni iz Šipacna, starinom sa Čeva
Dursum (Dursun), Ljubomir (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore
Dursun, vidi: Dursum
Dutin, Bar
Dutina, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice
Dutine, bratstvo u Hercegovini
Dučić, Cuce (Cetinje) u 16. v.; Karoševine, Koritnica i Streševac (Pljevlja), porijeklom iz
Drobnjaka; Cetinje; Grana Nenada u Kučima, od njih su: Raković, iseljeni su u Plav i Rožaje;
Kotor; Risan; Nikšić i područno Dučića polje (Velimsko polje); Herceg-Novi; Grbalj 1882. god.;
Ledenice (Risan), ogranak Subotića, jedni se preselili u Fatnicu (Hercegovina)
Dušaj, Tuzi i područni: Skoraći, Arzi i Helmici. Srodni su im: Gozdjan, Dušaj (Dušajić), pa
drugostepeni srodnici: Junć (Junčević), Lajć (Laj - Lajčović) i Đonović, porijeklom su iz Pipera,
odakle je predak Lazar Keća došao, tamo iz Ozrinića (Kčeva), Ozrovi potomci, vidi: Gojčević
Dušajić, vidi: Dušaj
Dušev, Tuzi i Podgorica
Dušević, Trobojin (Tuzi), Hoti, pa u Podgoricu, vidi: Dušaj
Dušek, Podgorica
Dušić, Stubal (Bijelo Polje)
Duška, e, Kruta i Kunje (Ulcinj), sišli iz Duškina Guvna ispod brda Možura
Dušman, Prečista (Gornja) Krajina, uz Skadarsko jezero
Dušmanija, Krajna uz Skadarsko jezero
Dušović, Trobojina (Tuzi)

DŽ

Džabasanović, u Drobnjake iz Nikšićkih Trepči kao: Trepčanin

Džajović, Bar; iz Crnogorske Džaje odselili polovinom 18. v. u Srdeč i Šljivovac, Lepenicu u
Kragujevačkom području
Džakaj (Džakoj), Štuf (Ulcinj) iz Bobota
Džakalj, Štuf (Ulcinj)
Džakić, u Podgorici iz Bezjova (Kuči); Pljevlja 1869. god.
Džaković, Ćeklići (Cetinje), ogranak Marojevića, od njih su u Nikšiću; Tuzi; ogranak Raičevića
(Moliševića-Vlastelinovića) u Šarancima (Žabljak), porijeklom iz Plane (Bileća). Njihovi ogranci
Krivaćević na Podima i Kršu (Žabljak) i Pipović u Kršu i Gradini (Žabljak); u Žabljaku na
Skadarskom jezeru. Od njih su kod Mojkovca; Podgorica iz područnih Komana
Džakovići, grana bratstva Adrojevića - Marojevića u Vojkovićima
Džakovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Vojkovićima
Džakula, Mojkovac
Džamanja (Džamonja), Paštrovići 1806. god.
Džambasan, u Tepcima (Žabljak), ogranak Radulovića, Trepčana

98
Džambasović = Džambas, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Drobnjaka iselili se u Bobovo
(Pljevlja)
Džambata, iselili se iz Banjana u Dabarsko Polje (Hercegovina)
Džamonja, vidi: Džamanja, u Paštrovićima (Čupanjice u Buljarici) iz Stare Crne Gore; Ulcinj
1906. god.
Džanefendić, ogranak Čađenovića u Bratonožićima; iz Meduna (Kuči) iselili se u Novi Pazar
Džankić, Crnci (Piperi) ogranak Lalića
Džanko, Bukovica (Pljevlja)
Džanković, Bijelo Polje i Rožaj iz Zenice; Herceg-Novi su iz Gacka (Hercegovina)
Džanović, Pljevlja 1889. god.; Lješnjani i područni Žabalj (Rijeka Crnojevića) iz Podgorice, Kolić,
Primorje
Džanovići, muslimani sa Krusa
Džanjević, Botun (Zeta) kao: Depić ogranak Ivezića, ali Zećani u Mratinju i Stanjevićima
(Džanjevića livade) pa u Komanima i Skadru. Rod sa Koristanovićima; iz Džanjeva Brijega
(Grude), Tuzi; Crnci (Piperi); Rijeka Crnojevića doselili iz Džanjeva Brijega iz Gruda (Tuzi), od
njih su na Cetinju; Igalo, Herceg-Novi doselili iz Podgorice; Kosić (Krajina), Bar; Cetinje
Džanjevići, muslimani koji su živjeli u Komanima
Džanjo Lužanin, muslimanin iz Komana u 18.vijeku
Džarić, Bušnja, Lađani i Ljuće (Pljevlja); Donja Morača iz Hercegovine
Džaferović, Bes (uz Skadarsko jezero), Krajina iz Klimenata (sjeverna Albanija), od njih su u
Skadru (Albanija); Boljanići (Pljevlja)
Džafić, Bijelo Polje (Polimlje)
Džafović, Sutivan (Bijelo Polje)
Džebhanić, Pljevlja 1889. god.
Dževerdanović, Nikšićke Rudine
Dževerdanovići, grana bratstva Gradinjana - Miljenovića u Cucama
Džeferdanović (Džeferdarović), Cuce (Cetinje); Nikšić, od njih su odselili u Austriju
Džed, i (Dedić), Ulcinj
Džekaj, Braiša (Ulcinj)
Džekić, Ravna Rijeka (Mojkovac)
Dželalić, Bijela, Herceg-Novi 1682. god. doselili iz Trebinja; kod Herceg-Novog i Risna iz
Hercegovine
Dželat, iz Kuča odselili se u Brezovice (Mojkovac) i Papučke (Bijelo Polje)
Džaletović, Njeguši (Cetinje); Petrovići (Banjani), Nikšić, porijeklom iz Makedonije, u 14. v.
preselili u Lipov Do i Podprisoje u Čepelnici (Trebinje); u Ledenice Donje (Risan)
Dželetovići, bratstvo u Rajičevićima
Dželjić, Nikšić
Dželović, Pljevlja 1859. god.
Džeferdarović, iz Kuća u Podgorici (Šarkića mehala), rod sa Šarkićima, iseljeni u Skadar
Džedžo, Podgorica
Dživanović, Kotor
Džiganović, Nikšić i kao: Ciganović ili Džioganović
Džidić, iz Kuča prešli u Nikšić pa odande u Novi Pazar; Pljevlja 1854. god. područni Kričak;
Zelenika, Herceg-Novi
Džigurski, vidi: Čiguraš
Džijić, Kozice, Kričak (Pljevlja)
Džikerović, Klezna (Ulcinj)
Džikljen, Pljevlja 1883. god.
Džikovac, Nikšić
Džiković, Bratica (Ulcinj)
Džimbaljević, iz Vasojevića doselili se u Savardak (Piperi)
Džinović, Poterje odselili se u Srbiju

99
Džioganović, vidi: Ciganović
Džirdić, Kuči
Džiherović, Gornja Klezna (Ulcinj)
Džidžović, Bobovište (Primorska krajina) iz Kuča
Džodić, Cetina (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja)
Džogaz, Kalušić (Pljevlja), od njih su u područne Maoče i Bistricu; iz Kuča iselili u Žurene (Bijelo
Polje)
Džoganović, Kuta (Župa Nikšićka), starosjedioci
Džogović, Mahala i Pašića Polje (Bijelo Polje); Žurene i Lahole (Bijelo Polje) pa u Vitomiricu (Peć)
pa u Vitomiricu (Peć), srodnici su im Bakija u Bioču (Bijelo Polje), doseljenici iz Kuča; Zaton
(Bijelo Polje)
Džokaj, Vladimir (Ulcinj)
Džoker, Pljevlja
Džokić, kasnije Milović, u Kučima, od njih su u Bijelom Polju, a odande se jedni odsele u Sjenicu
(Raška) i Metohiju; ogranak Petrović u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u Beogradu kao:
Džomba, kod Knina (Kninska Krajina), Ljubomiru (Hercegovina)
Džomanj, c, Paštrovići u 14. v. iz Stare Crne Gore
Džomba ogranak Popovića, iz Banjana (Nikšić) odselili se u Ljubomir (Trebinje), vidi: Džokić
Džombić, Kričak (Pljevlja)
Džongan, Začir (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i jedni odselili u Cetinje a drugi u Bugarsku
Džono, Boguta (Viranjske rupe) i Mužovići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Ovčeg
Polja (Makedonija)
Džonovi, bratstvo u Ljubotinju
Džonović, Berane
Džončić, Martinići (Bjelopavlići)
Džokaj, Gorani (Ulcinj)
Džoko, Nikšić
Džoradže, vidi: Džoradžić
Džoradžić, ogranak Bulajića; vidi: Bujalić
Džodž, Dražin Do, Đedići i Krnjevići (Trebinje), oni su ogranak Mračevića iz Sutorine, Herceg-
Novi; Podgorica
Džuver (Matović), ogranak Popadića, u Bobovu i Ograđenice (Pljevlja); Crljenice i Bobovo
(Pljevlja), ogranak Starčevića
Džudović, Meteh, Vojno Selo, Gornja Ržanica (Plav) ranije Ćesac iz Rovaca; Bearne
Džuer, Spuž (Bjelopavlići), od njih su u Pelinkovićima (Bar)
Džujović, kod Plava i Berana i područnoj Gornjoj Ržanici jesu od Ćesaca iz Rovaca (Podgorica);
Plav iz Bihora (Bijelo Polje) i kao: Džukela
Džukela, Mojkovac, vidi: Džujović
Džukelić, ili kao: Džukela kasnije Perišić, u Lazaricama, Orahovu i Bezjovi (Kuči) i Stijepo
(Zatrijebač), Kuči, vidi: Džukelić i Džujović; Gusinje su iz Biora (Bihor), Bijelo Polje i kao:
Džukela
Džukić, Pošćenje (Džukića Do) i Duži (Šavnik), grana Mandića (Mileševića); Kutnja njiva
(Drobnjak); Nikšić
Džuković, Bučje (Pljevlja)
Džulić (Ćulić), Ulcinj
Džulović, Goleša (Pljevlja)
Džulutović, Nikšić
Džuović, Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Ljubomira (Hercegovina)
Džupan, Njeguši (Cetinje)
Džureta, Rastiš (Ulcinj)
Džuretović, Rastiš (Ulcinj)
Džurlić, Gusinje i Plav iz Koća (Kuči)

100
Džuhevović (Džuherović), Klezna (Ulcinj)
Džudžević, Vrba (Rožaj)
Džudžović, iz Kuča u Bobovište (Primorska krajina); Lagatore (Gornji Bihor), Bijelo Polje, iselili
se u Novi Pazar; Jablanica (Rožaje) doseljeni iz Klimenata (Albanija)
Džupani, staro bratstvo u Rajičevićima

Đadrić, Herceg-Novi
Đaja, grana grupe Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Dubrovniku, drugi u Risnu,
ovi Đaje jesu ogranak Višnjića iz Golije (Nikšić), pa jedni zabelježeni i kao: Bjelanović; Kotor,
ogranak Popovića iz Pipera, nastanjenih i u Risnu
Đajić, Piva i Uzgori (Volujak), porijeklo iz Oraha (Trebinje), srodnici Majstorovića
Đajići iz Pive (Stabna), ustaš iz Hercegovine
Đajko, i kao: Grljević, Bjeloši (Cetinje)
Đajko (Grljevići), bratstvo u Bjelošima
Đajković, Cetinje
Đakit, vidi: Đokić
Đakovac, Berane; Pljevlja
Đaković, Kotor 1680. god.; Cetinje, doseljenici iz Karlovca (Hrvatska); Piva, grana Vojinovića,
srodnici Šošovića i Boškovića, od njih su u Njegnjevu (Bijelo Polje). Od njih su u Bosni; Gornje
Vasojeviće, ranije Fatić; Nikšić; Vrbovo i Kričak (Pljevlja)
Đakovići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Đakon, Podgorica
Đakonović, Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore. Odatle su jedni otišli u područne Reževiće, u
Paštrovićima ranije Režević, Kaluđerac (Petrovac na Moru); Ulcinj 1887. god.; Kotor
Đalac, Đalci (Rijeka Crnojevića); Mikovići (Paštrovići)
"Đalac" (Mikovići), bratstvo u naselju Orahovu
Đaletić, i kao: Đalević, Gornje Gostinje i Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića iz grupe
Bubića; Nikšić
Đalović, Bistrica, Vlah, Kostenice, Mirojevići, Pobreić i Sipanja (Bijelo Polje), porijeklo iz Korita.
Od njih su u Drenovi (Trstenik)
Đan = Đani, Štoj (Ulcinj)
Đananin, Salč (Ulcinj)
Đandić, Lepetane (Boka Kotorska), doseljenici iz Konavala; Risan
Đanević, Herceg-Novi
Đanin, Salč i Krute (Ulcinj)
Đanica, Herceg-Novi i kao: Lasić
Đanević, Igalo, Herceg-Novi
Đapić, Nikšićko Prekovođe; Nikšić i područni: Studenca, Rastovac, Šipačno i Trepča (Nikšić). Od
njih su u Pivi; Oputne Rudine (Nikšić)
Đapići iz Pive (Miloševići) doseljeni iz Nikšića
Đardini, Kotor
Đaćić, Gotovuša (Pljevlja)
Đačanin, vidi: Pejović, u Đalcima
Đačac, vidi: Đačić
Đačić, i kao: Đačac, Šavnik, od njih u omaševu (Šehovići), Bijelo Polje; Oćevini i Podgori
(Pljevlja); Lijeska (Bijelo Polje); Gornje Rudinice, Piva, grana Ruđića. Od njih su na Glasincu
(Romanija) i u Cetinju
Đačići iz Pive (Rudinice), rod s Nikolićima iz G.Rudinica
Đevenica, Mojdež, Herceg-Novi
Đevšević, Plav, ogranak Đuravčevića iz Budze (Budeza), Zatrijebač

101
Đegović = Đedović, u Primorskoj krajini, iz Miridita (sjeverna Albanija)
Đedović, Bukovica (Šavnik), ogranak Balotića (Tomića) i kao: Mateljević, kod Valjeva porijeklom
Novljani, doseljenici iz Banjana, od njih u Valjevu (Srbija); od njih su u Gornjoj Morači; Nikšić;
Oputne Rudine (Crkvice), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Nudo i Grahovo (Nikšić), porijeklom su iz
Bijelog Polja, od njih su na Volujaku; Miokusovići (Bjelopavlići); Reževići (1784. god.) Paštrovići;
Sutomore (Bar) 1850. god. Kotor; Orah i Mosko (Trebinje), doselili se iz Grahova (Nikšić); Šušanj
(Bar)
Đeđević, Spuž i Podgorica, porijeklom su iz Kuča
Đek (Đeka), Bar; Štoj (Ulcinj)
Đekaj, Demiri, Ckla (Skja) uz Skadarsko jezero; Štoj i Salište (Ulcinj)
Đekin, i kao: Đokon, Bar
Đekić, Sretnja (Bjelopavlići). Od njih su u Maloj Ivanči i Ratarima (Šumadija); u Podgorici 1900.
god.; Jelići (Tutin), doselili se iz Drobnjaka; Đurići i Kralje (Andrijevica), ogranak Dabetića iz
grupe Novakovića; Berovo (Kuči), ogranak Ljačevića iz grupe Mrnjavčevića Zećana; Orahovo i
Momišići (Zeta); Orahova (Kuči), ogranak Vujoševića, ranije Pepić, potomci Đeke Mirkova, koji se
preseliše u Bjelisavce, Mataguže i Momišiće (Zeta), a jedni u Vladanju i Jaziće (Zeta) kao:
Orahovac; Stjepo (Zatrijebač); Podgorica; Komaran (Pljevlja) i kao: Rovčanin
Đeklić, Herceg-Novi
Đekov, Ulcinj
Đeković, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica, ogranak Miloševića; Vladanje i Zaton (Zeta), doselili
se iz Gruda, a porijeklom su iz Perkova Dola sa Velestova (Cetinje); Tuzi; Vladimir (Ulcinj); vidi:
Đekaj u Stijepu (Zatrijebač)
Đelaj, vidi: Đelović
Đelal (Đolala), Ulcinj
Đelašević, Vladimir (Ulcinj)
Đelvan, Herceg-Novi
Đelević, Vioc (Pelev Brijeg) i Ratonožići (Bratonožići) i kao: Đelević = Vučević, potomci Bratovi;
Ržanica (Vasojevići), ogranak Pljančara, porijeklom iz Škrelja (Albanija); Vilac i Glavice
(Bjelopavlići), kasnije Kaluđerović iz grane Petrušinovića; Kolomza (Ulcinj); vidi: Đelović
Đeletić, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića, grana Bubića
Đelioli, Ulcinj 1885. god.
Đelinović, Cetinje
Đelović, i kao: Đelević, Gornja Ržanica (Vasojevići) iz Škrelja (sjeverna Albanija), ogranak
Pljančara; U Vuksanlekićima (Tuzi), Hoti i kao: Đelaj
Đelošaj, vidi: Đelošević
Đelošević, Koće i Zatrijebač (Kuči) i kao: Bakečević (Đelošaj). Vidi: Đelošaj
Đeloši, Bara uz Bojanu
Đelpi, Herceg-Novi
Đeljaj, vidi: Đelović
Đeljašević i kao: Đelošević, ranije: Bakečević, u Koćama (Kuči); Đeljoš u Podgorici iz Kosijera
(Cetinje); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Radovića, grana Vukšića
Đeljević, Trobojka (Hoti), ranije: Hotjunčević, sišli u Zetu
Đeljoš, u Podgorici iz Kosijera (Cetinje)
Đemđinović, Podgorica
Đenaš, Velji Ostros i Bojka u Primorskoj Krajini; Paštrovići, ranije Balać iz Spiča (Sutomore), Bar
Đenašević, Bojka (Ulcinj)
Đenđimović, Bar
Đenđinović, ranije: Đinđin, Đenđinovići (Sutomore), Bar, doseljenici sa Srednjodalmatinskih
ostrva, a tamo iz Italije
Đeneralović, Podgorica 1775. god.
Đenisijević, kod Pljevalja su došli iz Mirjanića (Pljevlja)
Đentil, i, Kotor 1458. god.

102
Đenčić, Seoca (Crmnica) i jedni prešli u Arbaneš i Velji Ostros, uz Skadarsko jezero
Đepg, i, Štoj (Ulcinj)
Đepčević, Srpska (Zeta)
Đeranić, Vasojevići, ogranak Mijomanovića
Đerasim, predak gr. bratstava Marićevica sa Pajovićima, Vodalija sa Boratovićima i Parača
Đerasimović, Tamnik (Tavnik) i Ljubić (Srbija), jedni i kao: Podgorica i Jevtović, porijeklom od
Podgorice (Crna Gora)
Đergić, Vraka i Skadar (Albanija) i kao: Đergić - Banuši, porijeklom iz Crne Gore, vidi: Đerkaj
Đerđ, Klezna (Ulcinj)
Đeršelović kasnije i kao: Bracović, Zatrijebač (Kuči), doseljenici iz Selaca (sjeverna Albanija), pa
su jedni prešli na Kosor (Donji Kuči), vidi: Bracović, ogranak Đerđelovića. Od njih su u Spužu
(Bjelopavlići)
Đerekarac, Đerekare (Novi Pazar), doselili od Rožaja, a porijeklom ogranak Kurtovića iz Kuča
Đer, i, ć, Sveti Đorđe, Pistule i Štoj (Ulcinj), vidi: Đerić
Đerđin, Kolomza (Ulcinj)
Đerić, vidi: Đer, Bukorov Do i Pejov Do (na zlatnoj strani), Gornji Banjani (Nikšić), grana
Zlatnopojasovića iz grupe Novljana. Srodnici kod Gacka i Nevesinja. Srodnici su im u Hercegovini;
Đerića dolovi i Đerića Glavica na Sinjajevini a 1750. god. u područnom Zagulju, grana
Zlatnopojasovića; Orovac (Pljevlja); Podgorica, iz Kuča; Trebinje (Hercegovina), potomci Maleša
(Mamševića) sa Mališa (Gacko)
Đerkaj, i kao: Đergić = Banuši, Vraka (Skadar) iz Crne Gore; vidi: Đerković
Đerković, Bezjova (Kuči), ogranak Milovića, Križanja i Ubli, Kuči su od bratstva Boljevića iz
Bratonožića, i u Grimu (Vraka), Skadar i kao: Banuši; Kovačevo (Novi Pazar), jesu iz grane
Mijomanovića Vasojevića; Bukovac (Pljevlja); U Zatrijebaču kao: Nik- Đokait (Nik- Đerković),
potiču od Bonkeća. Od njih su kod Plava; Skadar (Albanija) iz Crne Gore
Đermamčević, Ništice u Goliji (Nikšić)
Đermančić, ogranak Ilića iz Krivošija, sišli u Žlijeb, Herceg-Novi
Đerović, Crkvice (Nikšić)
Đerčija, Kolomza (Ulcinj)
Đećević, vidi: Đečević
Đečbitrič, i, Đečbitriči (Primorska krajina)
Đečev, u Podgoricu se doselili izAlbanije
Đečević, Starokuči, ponegdje i kao: Đećević. Od njih su i u Spužu (Bjelopavlići), u Podgorici, iz
Dinoše (Tuzi), Grudama, Tuzima, Zeti, Beranama iz Podgorice i kod Plava
Đečevići, bratstvo Đečevića iz Dinoše
Đerčić, Kotor, po nahočetu
Đečkrtoj, Đečbitriči u Primorskoj Krajini
Đešević, Plav i područni Bogajići
Đešnić, Orah (Nikšić)
Đivanović, Kotor i područna Orahovica, doseljenici iz Grblja; Topla, Herceg-Novi; Budva
Đikanović, Ulići (Rijeka Crnojevića) i u gradu, ranije Ulić, starinom Mrke (Piperi). Od njih su u:
Dodošima (Cetinju), Vraki (Skadar), Mrkojevićima (Bar), Kotoru, Ulcinju, Nikšiću, Podgorici i kod
Leskovca (Srbija); Markov Do u Markovini (Cetinje), potomci Đikanovi. Od njih u: Gornja Gorica
(Zeta); Brezna, Rudinice (Potprisoje), Piva, matično, grana Ruđića; Pivi, Krnovu i Bijeloj (Šavnik),
doselili (1790) iz Nikšića; Zlostup i Praga u Goliji (Nikšić); kod Nikšića i kao: Gašević. Od njih su
u Vrbasu (Bačka); Vitasojevići (Pješivci) i kao: Štekojević, ranije Bobić, porijeklom su iz Kuča;
Kotor
Đikanovići (Vuksanovići), bratstvo u Ceklinu
Đikanovići iz Pive (G.Rudinice, Brezna), starosjedioci u Rudnicama
Điknić, Podgorica
Đilas, Zagrad (Župa Nikšićka), grana Nikšića (do 18. v.), kao: Vojinović; Nikšić; Polje (Mojkovac)
Đilović, kod Risna, Bijela i Kumbor, Herceg-Novi, doseljenici (oko 1690. god.) iz Hercegovine

103
Đina, Budva
Đinarija, Kuti, Herceg-Novi
Đinđini, vidi: Đinđinović
Đinđinović, Bar i kao: Đinđini u Sutomoru i kao: Đenđinović, došli sa Srednje Dalmacije.
Porijeklom iz Italije
Đinđić, ogranak Bulatovića
Đinovski, u Podgorici iz Galičnika (Makedonija); Mojdež i Dobra (Boka Kotorska) 1909. god.
Đinović, Duboki Do u Đinovićima (Kosijeri), Cetinje. U 15. V. prešli jedni u Ćekliće (Cetinje), i
potomci dalje u Ponare (Zeta), pa dalje, od njih jedni u Vraku (Skadar) zvani i: Sakar = Sakri,
drugi u Kralje (Andrijevica), kao: Đinović; U Kotoru (1547. god.) i kao: Kapica iz Crne Gore;
Raošići (Tivat) došli (16. v.) iz Albanije; Plav i područno jesu ogranak Kovačevića (Rajevi Do),
Vasojevići i Vojno Selo (Plav);Nikšić, došli iz Đenovića, Herceg-Novi; Krtole i Bijela, Herceg-
Novi; Borič (Vraka), Skadar i kao: Musaja, Ograja, došli iz Zete (Podgorica)
Đinovski, Mojdež i Dibra (Boka Kotorska)
Điokando, i kao: Đonato, Budva, po nahočetu
Điraković, Kotor; U Komanima (Podgorica) potomci Ćirka Miloševa, ogranak Sekulića
Đirković, Prnjavor i Skić (Plav) oko 1784. god.; u Bjelopavlićima kao: Kalezić
Đovanović, Herceg-Novi
Đogo, Bukovice (Pljevlja)
Đogović, Borilovine (Mojkovac), doselili iz Uskoka (Žabljak), grana Dedejića, porijeklom iz Čeva
(Cetinje); Lijeska (Vraneška Dolina) kod Bijelog Polja
Đođić, ogranak Kordića, grana Branilovića, jedni i kao: Milošević u Nikšiću
Đođići iz Pive (Miloševići, Budan) iz Jasena iz Gacka
Đozgić, Maoče (Pljevlja) i u gradu 1855. god.; Obrov (Bijelo Polje)
Đozit, Bar
Đozović, Biševo (Rožaje) kao: Sinanović iz Kuča; Berane
Đok, Bar
Đoka, Ulcinj
Đokait, vidi: Đokić
Đokaj, Fundana (Kuči) ranije: Premić; Zatrijebač kao: Đokić; Kanović u Podgorici
Đokvučić, Bartule i Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića
Đokđurić, Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića
Đokin, Salč (Ulcinj)
Đokić, i kao: Đokait, Zatrijebač (Kuči), pripadaju rodu Bonkeća, razgranati; Morača; Podgorica;
Tuzi; Bar; Repeza (Šestani), Primorska, starosjedioci; Vasojevići, i kao: Đurđevac, ogranak
Đurašković; Cecuni (Andrijevica), grana Mijomanovića; Dolac (Berane); kod Mojkovca su iz
Rovaca (Podgorica) i u Kari (Prokuplje) ogranak Bulatovića iz Rovaca; Zaseoke (Donje
Dragačevo), Srbija, doselili se od Bijelog Polja (Polimlje); Botun (Zeta), sišli iz Gruda (Tuzi);
Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; Vladnja i Kodrobudan
(Zeta), ogranak Ivezića (Pepića). Od njih su u Kolašinovićima (Bjelopavlići); Glumač (Požega),
Srbija, porijeklom iz Drobnjaka; Knić (Kragujevac), od Kolašina
Đokmarković, Dedići u Gornjim Šestanima (Primorska krajina)
Đoković, Mala Crna Gora (Pusto ostrvo) na ušću Sušice u Taru, ogranak Sandića - Dakića; Nikšić;
Timar (Žabljak), doselili iz Čeperja (Potarje); Jugovići (Župa Nikšićka) i Jasenovo Polje (Nikšić),
ranije Vojvodić iz plemena Nikšić; Berane, pa odatle u Lukavicu (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo
Polje); Gajtan (južna Srbija); doseljenici iz Rovaca (Podgorica) a drugi iz Zagrade (Župa Nikšićka);
Trešnjevak (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Mataruga (Pljevlja); Vasojevići, ogranak Neradovića
(Raketića), iz grupe Lopoćana; Borač (Kragujevac), ogranak Vesovića iz Bjelopavlića; Raškovići
(Gruža kragujevačka), porijeklom iz Vasojevića; Borač i Brestovac (Kragujevac), ranije: Taranin,
porijeklom od rijeke Tare (Crna Gora), prije 1804. god.; Praga (Nikšić)
Đokovići - bratstvo iz sela Jasenovo Polje, u podnožju planine Vojnik, desetak kilometara od
Nikšića

104
Đokolaj, Široke, uz Skadarsko jezero (Albanija), doselili iz Stare Crne Gore
Đokhaj, Gornji Oblik (Primorska krajina)
Đolaj, Tuzi i Podgorica 1876. god.; Nikšić
Đolbalić, Gusinje
Đolević, Vasojevići, ogranak Zonjića (Dabetića); Grude (Tuzi), ogranak Beriša, potomci Đon Sume
Đolić, Mali Zaljev (Bar)
Đolović, Ljuhari (Fundina), Kuči. Zajedno sa Perkovićima i Muhovićima potomci su Đure i Krste
Martinovića iz Bajica (Cetinje). Od njih su u dolini Lima, jedni i kao: Đolaj u Zatrijebaču
Đoljaj, vić, Zatrijebač (Kuči) i kao: Đoljević; Tuzi; Podgorica 1910. god.
Đoljašaj, kao: Đoljašević i Đoljošaj, Zatrijebač (Kuči)
Đoljević, u Vraki kod Skadra (Albanija), iz Crne Gore
Đombalić, Berane; kod Gusinja ranije Đonbala
Đon, Zupci (Trebinje) i Begojevi selo (Šume trebinjske), doselili se iz Stare Crne Gore. Srodnici:
Ilića - Vukalovića i Vujačića
Đonato, vidi: Điokodo
Đonaj, Anamelsko polje (Ulcinj); Tuzi
Đonbalić, ranije: Vusanj, Vusanja (Gusinje) i Vojno Selo (Plav), doseljenici iz Vusanja (Vukli),
sjeverna Albanija
Đondović, Crljenice (Pljevlja)
Đone, Bar
Đoneta, Zadar (Gornja Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina)
Đoni, it, Ulcinj i područni Reč
Đonin, Salč (Ulcinj)
Đonit, Bar
Đonitinik, a, Bar
Đonković, ranije Vučendreković (šire Pestan), potomci Vuča Drekina u Krnjici (Markovići),
Primorska Krajina, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Đonlekaj, i kao: Đonlekić, Zatrijebač, ranije Džukelić u Orahovu (Kuči)
Đonlekić, vidi: Đonlekaj
Đonljekić, vidi: Đonlekaj
Đonmarković, Šestani (Primorska krajina), ogranak Dedića iz Škrelja (Albanija)
Đonov, Cetinje
Đonović, u Herceg-Novi doselili se (u 15. v.) iz Kroje (Albanija), srodnici su im u Crmnici,
porijeklom od Štipa (Makedonija) (u 14. v.) i kao: Đonovica, došli na svoje Đenove; Cetinje,
doseljenici iz Skadra (Albanija); Stjepo (Zatrijebač) i kao: Đokaj, ogranak Bonkeća, grana Hota,
porijeklom iz Pipera (Podgorica), vidi: Hot; Rudine (Nikmaraši), Zatrijebač i kao: Đotović; Bistrica
(Bijelo Polje); Ulcinj i područni Reč; Bljaca u Gornjim Šestanima, ogranak Lukića; Knić
(Kragujevac), porijeklom od Kolašina
Đonovići, bratstvo u plemenu Brčelima
Đonovica, Tomići (Crmnica), došli iz Zete, preko Kroje (Albanija) došli iz Štipa (Makedonija) u 14.
v. Vidi: Đonović
Đonhaj, Donji Oblik (Ulcinj), došli iz Bogore
Đončić (Junčić), u Kotoru 1460. god.
Đonšep, Bar
Đor, i, Ulcinj 1912. god.
Đorga, Spič (Sutomore) u 16. v.; Bar
Đorgović, Kolašin
Đorđević, Nikšić i područno Duga i Gornje Polje; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Pantelića.
Bili su i u Bijelom Polju, porijeklom iz Bjelopavlića; Kaluđerica (Beograd) iz Đurđevića Tare
(Pljevlja); Barč i Zakute (Kragujevac), doselili se od Tare, pa i kao: Taranin; Cetinje; Kumbor,
Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu; Ulcinj 1890. god.; u Toplicu (južna Srbija), došli iz
Rovaca (Podgorica)

105
Đorđ, i, Kotor u 16. v.
Đorđijević, Šekular i Murina (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Tušine (Žabljak) ogranak Cerovića
Đorđić, ranije: Gimanović, pa prešli u Dubrovnik; Obrov (Bijelo Polje), iz Jezera (Žabljak)
Đorković, Nikšić i Risan
Đorlić, Zaselo (Užička Crna Gora) iz Pive, potomci uskoka
Đorović, Vasiljevići (Župa Nikšićka); Ćetkovići (Šekulari); Šestani (Primorska krajina), doseljenici
iz Škrelja (sjeverna Albanija); Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi (1687. god.) doselili iz Stubica (Pješivci);
Miruše uz Trebišnjicu
Đorovići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka
Đorojević, Martinići (Bjelopavlići) i kao: Stojković, Stupa, Duga, u Miločanima i Gornjem Polju
(Nikšić)
Đotović, vidi: Đonović, u Nikmarašima (Zatrijebač), Kuči
Đoc, i, Bar
Đocit, Bar
Đubić, Pečurice (Ulcinj) potomci Ive, kao i područni: Bećirović
Đuda, Paštrovići, doselili se iz Stare Raške. Razgranati. Od njih su u: Budvi, Ulcinju, Kairu
(Egipat), i drugim krajevima, kao: Srzentić i druga prezimena
Đudelić, ranije Đuda, u Paštrovićima, od njih u Budvi
Đudeti, Kotor
Đudrić, Herceg-Novi
Đuer, Klezna i Kolomza (Ulcinj)
Đuzić, Gledići (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Kolašina
Đujić, Đurašići, Mažići (Kuči), u Zaostro (Pljevlja), kasnije: Stanić
Đujović, Releza (Podgorica)
Đujovići, bratstvo u Relezi
Đuka, Dobrota (Kotor)
Đukanović, kod Plava su od Bakočevića iz Kuča; Balabanima (Zeta); u Podgorici iz Gornje Zete;
Mačuge (Crmnica); Bjelice i Đinovići (Cetinje), istorodni, od njih su u Podgorici;Kućište (Krajište)
u Cucama (Cetinje), ogranak Ivanovića, potomci kneza Šćepana (ranije Zvicer), od njih su u: Risnu;
Nikšiću, područno u Lukovu, Rudinama i Velimlju, prije bili u Zupcima (Trebinje) pa se jedni
odselili u Srbiju, a neki u SAD; Gađi (Rijeka Crnojevića), iz Komana; Kuta (Čevsko Polje) i
Podždrijelo (Zaljut) u Čevu (Cetinje), ranije: Ivanović, potomci kneza Ivana Ozrova. Od njih su u
Cetinju, Grlici (Danilovgrad), Breznama i Ivanovićima (Piva), ranije: Ivanović sa Čeva, a ovdje
kao: Durutović, kao i oni u Brezoviku i Ivanje (Nikšić), kao: Đukanović, Bubrežak (Nikšić),
Mratinje (Piva), grana Branilovića, od kojih su: Topalović, Sočice, Gojković, vidi: Brajković i
Orlović; Ledenice i Dragalj (Risan); Kostajnik (Valjevo - Srbija) iz Pive
Đukanovići (Ivanovići), bratstvo u Podaždrijelu
Đukanovići, bratstvo na Čevu
Đukanovići, bratstvo u Križevu Dolu
"Đukanović", bratstvo u Sotonićima
Đuk, i, u Baru
Đukđurić, Donji Karanikići u Šestanima uz Skadarsko jezero
Đukin, u Srpskoj Crnji (Sjeverni Banat)
Đukelić, Podgorica
Đukić, Crkvičko polje (Piva) potomci Đurka, došli iz Pošćenja (Žabljak), potomci Abazovića. Od
njih su jedni u Jadar, a drugi u Cerovo (Ražanj), Srbija; vidi: Mutap; Lijeva Rijeka (Vasojevići). Od
njih su u: donjem Polimlju, pa preko Bihora u Malaju i Raždagiju (Sjenica) i dalje u Reovce
(Kraljevo), te u druga mjesta: Police u donjem i gornjem Polimlju i kao: Jašarević u Bihoru, a kao:
Đukić u Gračanici, Cecunima i kod Plava i kao: Đukić = Grašić; pješivački Đukići (došli od Lijeve
Rijeke) u područno pješivačko Selište, pa u Straševinu (Nikšić), Bliznu (Piperi) od kojih su u Parizu
(Francuska) i Gusinju, Metehu (Plav); Cetinje; Štitarice (Mojkovac); Srbobran (Bačka), kasnije:
Kurjački, došli iz Crne Gore; ogranak Đurkovića - Petrovića iz Pipera otišli u Gril (Vraka), Skadar,

106
kasnije i kao: Kodra; u Vraki (Skadar) i kao: Ajković iz Zete, porijeklom iz Metohije; u Podgorici
ubilježeni 1903. god.; Brskut (Bratonožići). Od njih su: Šainović u Gusinju i Đurković u Piperima
Đukići (Selištani), bratstvo u Selištima
Đukići, bratstvo u Donjoj Morači, Prekobrđe, porijeklom iz plemena Bratonožića
Đukići iz Pive (D.Crkvice), doseljeni iz Pošćenja iz Drobnjaka
Đuknić, u Drobnjacima su od bratstva Nikšić
Đuković, Bobovo, pa Petine i Podgora (Pljevlja) i kasnije jedni kao: Mijatović; Kuči; Bistrica
(Donja Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Đurovci, Bes i Tijana (Donja Krajina), od njih u
Kolašinovićima (Bjelopavlići); u Podgorici ogranak Lainovića, od kojih su u Nikšiću; u Cetinju;
vidi: Đuković - Gudanović u Bistrici
"Đuković", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Đukslić, Dobra Rijeka (Gornje Polimlje) 1485. god.; u Drobnjacima ogranak Bijelića iz grane
Nikšića
Đulajić, Pješivci, srodnici Sarića iz Banjana (Nikšić)
Đulić, Dobra Voda (Gusinje)
Đulović, Pljevlja
Đulomerović, Bar
Đulorić, Vasojevići, ogranak Dabetića, grana Novakovića
Đul, š, Ulcinj 1885. god.
Đunio, Kotor
Đupanović, Kotor
Đupovac, Podgorica
Đura, Bar
Đuran, Škaljari (Kotor), ogranak Zorana iz Duba (Grbalj), a tamo sa Mirca (Cetinje)
Đurani, bratstvo u Škaljarima
Đuranović, Šišići (Grbalj) 9. v., 14. v., i kasnije; Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak
Punoševića. Od njih su u Kamenarima i Pobrđu (Boka Kotorska); u Berislavcima (Zeta) 1880. god.
iz Meterize; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz centralne Crne Gore; Šišići (Grbalj), Žljijeb i
Herceg-Novi (u 16. v.) doselili iz Đurđeva Brijega (Hercegovina); Herceg-Novi; Perast (Boka
Kotorska) u 17. v., doselili iz Gluhog Dola (Crmnica); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića;
Sotonići (Crmnica); Lipa (Vratolički Ugao) i Paprati (Rijeka Crnojevića), ranije Dobrilović,
porijeklom iz Peći, ogranak Đuraškovića. Od njih su u Nikšiću, Spužu (došao Jovan iz Ceklina i
primio islam) i Bjelopavlićima kao i u Dobrskoj Župi (Cetinje); Građani (Rijeka Crnojevića), od
njih su u Kurilu i Berislavcima (Zeta) i Danilovgradu; Kurilo i Žabljak ogranak Kulića; Štitari
(Podgorica); Štitari (Golija), Nikšić, ranije: Ekal-Elej-g iz Velestova (Cetinje); Berane; Cetinje;
Kotor; Orahovo (Kuči) i kao: Đuraš i Đurašević; u Komanima (Podgorica) potomci Đuraša Stanka
Vukotina, grana Bandića iz grupe Orlovića; Martinići (Bjelopavlići), potomci Đuraša porijeklom iz
Klimenata, bližnji Đuraškovićima; vidi: Đurašković
Đuranovići (Punoševići), bratstvo u Njegušima
Đuranovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Đuranovići, bratstvo u Sotonićima
Đuranovići, bratstvo u Martinićima (Bjelopavlići)
Đurar, Klinci, Herceg-Novi
Đuratović, Mokrine i Zupci (1692. god.), Herceg-Novi
Đuras, Herceg-Novi
Đurasović, Herceg-Novi i područni Kumbor, doseljenici iz Zubaca (Trebinje)
Đurasovići, bratstvo u Viću (Stari Bar) iz Stare Crne Gore. Iz Vića pojedini su prešli u Mrkojeviće
(Bar), Uliće (Rijeka Crnojevića), Cetinje, Herceg Novi, Kotor kao i veći broj u Raštane
(Hercegovina). Đurasovići na području Starog Bara su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz
Pipera. Oko 1692. zabilježeni su u Staroj Crnoj Gori, a 1720. u Hercegovini. Od Đurasovića su u
Kotoru Đurice (Kotor, Stara Crna Gora)...
Đuračević, Podgorica

107
Đuračić, Stubica i Cerovo (Pješivci). Od njih su u: Cetinju, Dobroti, Herceg-Noviom, Kotoru,
Nikšiću i Ratkoceru (južna Srbija)
Đuraš, Klinci (Grbalj) u 14. v., kao: Vrančić, a kasnije kao: Đurašević; Ulcinj i područna Donja
Klezna; vidi: Đurašević
Đurašaj, ranije Đurašović, u Zatrijebaču (Kuči)
Đurašain, ranije kao: Đurašević, u Nikmarašima (Zatrijebač), potomci Bonkeća; vidi: Đurašević;
Kotor
Đurašević, vidi: Đuraš, u Zeti oko 1270. god. kao: Vranjčić (1331. god.) u Zeti a kasnije kao:
Vrančić i Ilić = Đurašević = Gojčinović = Kaluđerović pa Crnojević, potomci Đuraša - Đurđa
Ilića. Preselili se, jedni u Grbalj, kasnije kao: Đurašević, još kasnije: Đurađević, zavedeno je
naselje kao: Đuraševići; Ledinac (na Njegušima), Cetinje i Podgorici i kao: Đurašević - Crnojević
(1396. god.). Potomci Ilića (Đuraš). Kasnije jedni kao: Srnojević, vidi: Đurašain; Mišići (Spič),
Bar; Bjelice (Cetinje) 1535. god.; Valište (iznad Ljute), Cetinje; Građani (Rijeka Crnojevića); u
Grblju, ogranak Dubravčevića, starinom od Vučitrna (Kosovo); u Boguti i Donja sela (Rijeka
Crnojevića) grana Sarapa, doseljenika iz Sarapova (Sarajevo) i kao: Đurašević = Sarap; u Prčanju
(Boka Kotorska), u Tudurovićima, porijeklom su iz Pipera, a drugi (Žerodni) kao: Šaruljić;
Paštrovići i kao: Jurašević, kasnije: Tomila (Tomilić); Kotor; Crnci i Kopilje (Piperi); Podgorica;
Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), vidi: Đurašević i kao: Đurašait; u Herceg-Novom, porijeklom iz
Hercegovine (srodnici Kalođurđevićima, Gorčinovićima i Crnojevićima), neki su tako zabilježeni u
područnim mjestima; zapadna obala Skadarskog jezera
Đuraševići, bratstvo u Građanima
Đurašin, Gornja Zeta, 1450. god.
Đurašin (Đuro), predak bratstva Đuričkovića
Đurašinov (Đurov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića
Đurašinović, Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića iz Rovaca
Đurašić, Gluhi Do (Crmnica), grana Vuletića, u Podgorici 1905. god.; Đurašići (Pljevlja)
Đurašić, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu
Đurašković, oko 1700. god. zabilježeni u Crnoj Gori; Đuraškovići na području Rijeke Crnojevića
su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Srodnici u Klimentima (sjeverna Albanija); u
Dobrsku okuće (Cetinje) kao: Đurašković, grana Dobrilovića, od njih u Gornje Vasojeviće, tako u
Donjoj Ržanici i kao: Đurašević = Radovanić; u Podgorici iz Ceklina; isti su kod Gusinja i Plava
kao: Đuričanin, Lušac, Berane i kao: Đurašković - Lušcanin, a u Beranama kao i okolini:
Popović, Dajković i Tomašević; Adrović, a kao: Đurašković došli iz Vrbice u Bihoru, Alimpijević
i Đurđevac u Vasojevićima su od njih Đuraškovići u Bjelopavlićima, Podgorici, Ulcinju, vidi:
Đuranović; Nikšić; Herceg-Novi i područna Topla; Bar
Đuraškovići iz Gornjeg Ceklina
Đurbabić, Bijelo Polje, Berane i Podgorica; Skadar (Albanija) iz Crne Gore
Đurbović, Podgorica
Đurbizović, u Podgorici 1904. god., Carigrad (Turska)
Đurvuzović, Podgorica, porijeklom iz Komana
Đurgagić, Podgorica
Đurguzović, Podgorica
Đurđevac, Morača (Kolašin) kao: Đurđevac = Lješnjanin u Ivanje (Nikšić) iz Rovaca (Podgorica),
vidi: Đurašković;
Đurđevci, bratstvo u Lukovu kod Nikšića
Đurđević (Balšić), Zetska vlastela 1396. god.; u području Drobnjaka 1445. god.; Paštrović; Nikšić
1546. god.; Maine (1434. god.), Budva; Budva u 15. v.; Rudine (1309. god.) na Banjskoj visoravni;
Miruše na lijevoj obali Trebišnjice; u Crmnici (Dabiživ i Đurađ 1454. god.); i Drobnjaci (kasnije i
naziv Banjani) kao: Đurđević = Heraković, a jedni i kao: Bob(al)ević 1655. god.; Kovačine
(Pljevlja); Đurđević Tara, pa u Pljevlja; Kričak (Pljevlja) jesu iz područja Kolašina; Vrbovo
(Pljevlja) iz Drobnjaka; u Paštrovićima 1516. god.; Ubli, sa katunima Stari Katun i Bljuštzra (Kuči).
Od njih u Podgorici i jedni u Podgrad i Liještu (Kuči). Od njih su područni Milić, od kojih su Ganić

108
kod Gusinja, u Plavu, Rožaju, Kolašinu, kod Bijelog Polja, grana Vujoševića, od kojih su
Radonjčić u Gusinju i Kosovskoj Mitrovici, zatim Micanović u Kolašinu i Raškoj oblasti, pa
Klikovac u Zeti i Pajović, od kojih su u Vladanji i Balabanima (Zeta). Od Milačića i Vujoševića su
(Đurđević) i istoprezimenjaci u Vasiljevcu (Šumadija) i Prelević u Kolašinu, preci Đurđevića,
doselili se iz okoline Skadra (Albanija); Podgorica, iz Kuča; Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci
Malonšića. Od njih su u Piperima; u Mircu (Cetinje); Pješivci; Maine (Budva); Tuzi; Berane;
Kolašin; Zeoke (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Morače (Kolašin); Moštanica u Kaluđerici
(Beograd) iz Đurđevića Tare (Pljevlja); Paštrovići, ogranak Ređevića; Prčanj (Boka Kotorska); na
području Risna i Herceg-Novog potiču iz Popova (Hercegovina); jedno vrijeme su boravili u
Zupcima (Trebinje) 17. v. Dosta ih se iselilo u druga mjesta; U Mirušama (Nikšić); U Đurđevu
(Bačka), iz Crne Gore
Đurđenović, Herceg-Novi i područne Brgule
Đurđić, Virak, Komarnica i Motički Gaj (Drobnjak), ranije kao: Miličić u Ublima na Banjskoj
visoravni, odakle su preselili u Drobnjake; Dubrovsko (Šavnik), ogranak Ćutovića; Građani (Rijeka
Crnojevića), starinci; Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Peći (Metohija); u Rovcima (Kolašin)
Đurđići, bratstvo u Drobnjacima
Đurević, Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje
Đurevići, vjerovatno prezime negdašnjeg brastva u Dragomi-dolu
Đurešić, vidi: Petrović = Karađorđević
Đuređaković, Budva
Đuretin, vidi: Đuretić
Đuretić, Bjelopavlići, ogranak Brajovića. Od njih su u Goričanima, Gostilju i Mojanovićima (Zeta),
a odseljeni u Vraku (Skadar) i kao: Đuretin = Savoja; Podgorica, sišli ispod Bjelasice, vidi: Đukić u
Vraki
Đurilović, u Kotoru
Đurilović, Cuce (Cetinje)
Đurin, ranije Suđa, Paštrovići
Đurina, bratstvo u selu Slivnici na površi trebinjskoj. Oko 1500. god. doselili se iz Dragomi Dola
(Đureski Do - Ćeklići), Cetinje kao: Ilić
Đurinić, paštrovska brda
Đurinović, Krašići (Tivat), porijeklom iz Hercegovine
Đurinović, Herceg-Novi i okolina, porijeklom iz Hercegovine; Kotor; Budva
Đurisavić, Crmnica
Đurisović, u Gluhom Dolu (Crmnica)
Đurić, Cuce. Od njih su u: Ulcinju, Herceg-Novom i područnim Mokrinama, Podima, Srbini i
Toploj. Jedno vrijeme su boravili kod Trebinja (Hercegovina); Rašići (Tivat) porijeklom iz
Albanije; Dobrota (Kotor) i u Kotoru, vidi: Vuković; Budva i područne Maine, i u Kotoru; u Gluhi
Do (Crmnica). Od njih su u Darzi (Ulcinj); Krtole (Grbalj); Osoje i Prisoje u Donjem Zagaraču
(Danilovgrad), ogranak Radmanovića; u Bratonožićima; Pješivci, ogranak Premovića. Od njih su u
Loznici (Mačva); Berane; Vraka kod Skadra (Albanija) i u Gusinju; Trojice (Pljevlja) 1832. god.;
Kostajnik (Valjevo) i Pive u Cerovu (Ražanj), Srbija
Đurići, bivša porodica u Donjem Kraju
Đurići (Radmanovići), bratstvo u Donjem Zagarču
Đurići, bratstvo u Boki, u selu Srbini
Đurići (Jovovići), bratstvo u Gluhom Dolu
Đuric, Paštrovići i Maine (Budva)
Đurica, Nikšić, Kotor iz Stare Crne Gore, vidi: Đuričanin; u Podgorici 1908. god.
Đuričanin, Brezojevice i Đurička Rijeka (Plav); Gusinje ogranak Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka
Crnojevića); Lijeva Rijeka (Podgorica), i kao: Đurica
Đuričević, Bjelice (Cetinje) 16. v.
Đuričić, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Brankovića-Čarapića; Rovine, Kobilji Do i Prentin Do, Male
Cuce (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, doselili se iz Bodežišta (Gacko); Rajkovac, Valjevska

109
Kolubara, porijeklom iz Pive; Gusinje; Motike (Čačak), porijeklom iz Bihora (Bijelo Polje);
Područje Risna i Herceg-Novog, porijeklom iz Hercegovine; Kujava i Danilovgrad (Bjelopavlići),
ogranak Vulića; Paštrovići; u Pješivcima i kao: Đuričić (Mijušković); Sasovići, Herceg-Novi (1692.
god.) iz Bobana
Đuričići, bratstvo u Rovinama, u Prentinu Dolu i u Kobiljem Dolu u Malim Cucama
Đuričić, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu
Đuričković, Donji Kraj (Cetinjesko polje); Dobronjež do (Đuričkov do) u Cucama; odatle i iz
Cetinjskog polja dolaskom pod Garač planinu i u Komane (Podgorica) potomci Đurička Ivanova
razgranali se i ima ih u više mjesta Zagarača. Jedno vrijeme su živjeli u Čarađe (Gaco), kao dio
grupe Orlovića; od ovih Đuričkovića su: Bogetić, pa od njih kao: Mihailović i Dragović u
Umčarima (zaseok Živkovac), Srbija, kasnije oni u Umčarima kao: Rasavović, kod Soko Banje u
Jablanici i Uroševcu kao: Bogetić; u Spiču kao: Rasavović; Bar i kao: Vešković i Vuksanović, kod
Valjeva kao: Vuković kasnije Lazarević, Kočani (Nikšić), kao: Bogetić i odatle u Labljane (Peć),
Cetinju, Trinidadu (Kolorado)
Đuričkovići, bratstvo u Bajicama
Đuričkovići, bratstvo u Zagarču
Đurišević, Nikšić
Đurišić, Banjani (Nikšić). Od njih su u Vrbici (Pljevlja) kao: Ljemez; Vraka (Skadar) iz Lješanskog
područja; Zabesa u Boljevićima (Crmnica); Mijogost u Gornjem Zagaraču (Danilovgrad), srodnici
drugih "Mojogoštana"; Podnožje Velje Gore u Parcanima (Podgorica). Od njih su u Zabjeli, Donjem
Botunu i Ponarima (Zeta); Podgorici; Bobiji (Rijeka Crnojevića); Bar i područni Đenđinovići
(Sutomore), porijeklom iz Stare Crne Gore; Ulcinj 1887. god.; Danilovgrad; Perast i okolina (Boka
Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Stoliv i Radovanići (Tivat) jesu starosjedioci; Budva, a
jedni su po majci; Cetinje; U Gornjim Vasojevićima, ogranak Rajevića iz grupe Kovačevića; Tušići
(Berane) i kao: Medović, došli iz Kralja (Andrijevica); Pljevlja i područno Maoče; Dobrilovina
(Mojkovac); Bobotovo Groblje u Goliji (Nikšić), doselili se iz Bodežišta (Gacko), srodni sa istima u
Vratkovićima (Gacko); U Kosovi Lug (Bjelopavlići) doselili se iz lješanskog područja; U
Danilovgradu; Morinj (Risan)
Đurišići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu
Đurišići, bratstvo u Parcima
Đurišići, bratstvo u Boljevićima
Đurkalić, Golubovci (Donja Zeta)
Đurkinak, u Podgorici
Đurko, i kao: Dodac, Dolac (Rijeka Crnojevića) preselili se iz Paraca (Podgorica). Od njih su u
Srbiji
Đurkove Doline, bratstvo u selu Krugu
Đurković, Riđani (Nikšić), ogranak Dragoševića = Trebješana. Od nji su u: Dubrovskom, Žabljak,
Gornja Brezna (Piva), porijeklom iz Kuča, srodnici Dakovića u Grahovu (Nikšić). Istoimeni koji su
bili nastanjeni u Riđanima (Nikšić); kod Mojkovca; Nikšićko Prekovođe, porijeklom iz Kuča; u
Banjanima jesu iz grupe Klenčana, doseljenika iz Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka
(Srijem), porijeklom su iz Kosova. Ranije kao: Tomaši i od onoga što je ostao kod Visokog su
Avlijaš, a ovi u Banjanima nadimak "Klenčani" po Klenku u Srijemu. Kasnije nova prezimena:
Baćović, Gligović, Antović, Lučić, Đurković i Vuković koji su se nastanili na Meku Grudu i
Korita (Bileća). Jedno vrijeme jedni su se prezivali Mulina, od njih i Ćoro, bili na Romaniji. Od nji
su: Antovići, Baćovići, Đurkovići, Gligovići, Orbovići, u više naselja Srbije; u Dabar
(Hercegovina) kao: Antović; Kamenari (Risan), doselili iz Banjana; Budva; Njeguši (Cetinje) 15. v.;
u Srbiju iz Jošice (crnogorske), mjesta nepoznata; Kosijeri (Cetinje), došli iz Bjelica (Cetinje). Od
njih su u Goričanima i Botunu (Zeta); Sretnje (Bjelopavlići), grana Tomaševića, potomaka Bijelog
Pavla; u Mojanovićima (Zeta) ogranak Kneževića; u Trstu (Italija) porijeklom iz Boke Kotorske;
Brezna (Piva), ranije: Radosavović u Bezjovi i Krnjaži (Kuči); u Njegušima (Cetinje); Petina
(Pljevlja); Od navedenih u Blizni i Zovom Dolu (Piperima): Đurović, Raslavić, Radulović,
Ljumović sa Vukićima, od istih su u: Spužu, Vranićima, Veljebrdskom selu (Podgorica),

110
Limljanima (Crmnica) i kao: Vukosavović, Podgorici, Cetinju, Kolašinu, kod Peći, i Nišu kao:
Piletić, Kragujevcu, Petrovom selu (Kladovo); Kotor; Limljani (Crmnica); Sotonići; Dupilo
(Crmnica); iz Gluhog Dola (Crmnica) kao: Đuković u Bistricu (Zeta) i kao: Đurović (Gudanović);
iz Čeva (Cetinje) Godunović pređu u Balabane (Zeta) i prozovu ih: Đurović. Brate se sa
Miranovićima i Balabanima; u Podgorici su iz Pipera; u Oputnim Rudinama; Đurković u Lutovu
(Bratonožići), jesu potomci Mihaila Pipova, vojvode koji je izmakao iz Kosovske bitke. Od ovih
Đurkovića istorodni su u: Piperima (Dubravi, Zavali, Potpeću, Blizni i Zova Dolu), Dapsićima
(Berane), Zagorju. Istorodni sa: Lutovcima u Polimlju, Đurković (Piletićima) u Piperima i Nišu, a
jedni kod Kragujevca i Petrovu Selu (Cetinje), Podgorici, Spužu, Crmnici (kao: Vukosavović) svi iz
Pipera
Đurkovići, bratstvo u Kosijerima
Đurkovići iz Pive (G.Brezna) doseljeni iz Kula od Prekića
Đurkodolac, Donji Đalci u Ceklinu (Rijeka Crnojevića)
Đurkodoljci - Pejovići, bratstvo u selu Djalcima
Đurkonja, Ulcinj 1912. god.
Đurnić, Mačuge (Crmnica)
Đurnići, bratstvo u Sotonićima
Đurnovići (Ivanovići), bratstvo u Bijeloj, u Boki
Đuro (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića
Đurov, u Baru
Đurović, Otilovići, pa Jugovo, Crljenice i Potrlica (Pljevlja); Goleša i Mažići (slave Đurđevdan),
Pljevlja; Trojice (1753. god.), Pljevlja; U Podgoricu iz Komana 1601. god., jedni iz Bjelica u
Podostrog (Budva), vidi: Berek; Zagrad (Župa Nikšićka), ranije: Krunić, iz grupe Nikšića;
Bjelopavlići: Zanugline i Požar ogranak Grupkovića, Slatina, Ožlindrijen i Spuž (Bjelopavlići),
ogranak Grupkovića i Ćurioc, ogranak Tomaševića; Bijela (manastir), Šavnik ogranak Gluščevića
(Miloševića) u Donjoj Bijeloj; Lukovo i Ivanje (iz Pješivaca), Nikšić, jedni su iz Cerova (Pješivci) u
Zagrad, Župa Nikšićka. Od njih su u Šavniku i jedni odatle u Nikšić, Trnovice (Višegrad), ogranak
Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; u Crnce (Pješivci) iz Bjelopavlića; Pješivci
(Bogetići). Od njih su u Nikšićkim Trepčima, Svibi (Piperi), bližnji Radišićima - piperskim. Od njih
kod Kuršumlije (Srbija); Vukosavci, Goričenima i Ponari (od njih u dotičnoj Bistrici), Donja Zeta,
su od Lambuljića; u Matagužama (Zeta) 1492. god. Velji Zalazi (Cetinje) 1439. god. ranije
Drugović iz Zete. Od njih su u Prčanju, Kamenarima i Dobroti (Boka Kotorska) i Odesi uz Crno
more; Kućišta u Ćeklićima (Cetinje), ogranak Kaluđerovića; Zagorak (Pješivci), ranije (Zagorčani)
Šćepanović; Petrov Do u Ćeklićima, starosjedioci; u Cucama (Miokova Dolina), Zaljut kao:
Preobražanin iz grupe Bajkovića; Musterovići (Gornji Zagarač); u Rovcima (Podgorica), u Crmnici:
Dupilo (Đurovića kuće); Sotonići (Mihaila Nikolića); u Pješivcima (Nikšić). Od njih Nikšićka
Trepča, Nikšićkom Polju i Valjevu; Limljanima; u Đurovićima (Đekići), Cetinje; Začir u Ljubotinju
(Cetinje); Releza i Orasi u Lješanskom području (Podgorica), ranije: Đujović; Orasi (lješansko
područje); Glavati (Tivat) iz Bajica (Cetinje); ogranak Mijajlovići, grana Krivokapića; Podubla
(Njeguši), kasnije kao: Bećir ili Bećirović; Cetinje; Šavnik, doseljenici iz Bjelopavlića; Gusinje;
kod Rožaja; područje Bjelopoljske Bistrice; Kotor; Kuti i Savina, Herceg-Novi, oko 1692. god.
doselili se iz Gacka (Hercegovina); Prčanj (Boka Kotorska) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore;
Dobrota (Kotor); Žljijeb (Boka Kotorska); Kotor i područni Zalaz; Pod Lišnjem, pa sišli u Zupce i
Dobru Vodu (Bar); u Pivi ogranak Blagojevića, od njih na Glasincu (Romanija); u Podgorici su iz
Građana (Crmnica); Dučići (Kuči). Ogranak Žikovića (Živkovića) grupa Mrnjavčevića. Od njih su
u: Crmnici, Darzi, Zupcima i Dobroj Vodi (Bar), Ulcinju, Dulićima (Gacko), Bašči, Klancu i Kržici
u Bihoru (Bijelo Polje); Bijelom Polju i okolini; Ogranak Dedića, srodni Đurovcima; Dedići u
Gornjim Šestanima i Arbanešu (Krajina); ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić), naseljeni u: Bijelo
Brdo i Trnovice (Višegrad). Srodni tamošnjim Bočovićima; Valjevu, Mokroj Gori (Višegrad),
Obrenovcu i Kraljevu (Srbija); Suvodol (Rožaj). U Rovcima (Podgorica), Đurovi potomci. Od njih
su u Toplici (Kuršumlija) kao: Miletić; Sutorina (Bar) iz Bara, porijeklom iz područja Rijeke
Crnojevića; Seoca (Piperi), potomci Đuke i Boža Veškova; Kod Plava i kao: Đurković, ranije

111
Đurović (pređe Vušurović) iz Zavale (Piperi). Od njih su u Bosni oko 1880. god.; Đurković
(Ćeklić), Cetinje; Crkvice (Nikšić); Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Zagrnji (Zagradi), Župe
Nikšićke, pa jedni iz Zagrade u Nikšiću i Drobnjacima
Đurovići (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića
Đurovići (Đurasinov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića
Đurovići, stari muslimani u Ćeklićima
Đurovići, uže prezime jednoga dijela bratstva Martinovića u Bajicama
Đurovići, bratstvo u Veljem Zalazu
Đurovići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Kućištima (Ćeklići)
Đurovići (Preobrežani), bratstvo u Zaljuti
Đurovići, bratstvo u Cerovu (Pješivci)
Đurovići, uže prezime bratstva Zagorčana ili Šćepanovića u Zagorku
Đurovići, bratstvo u Musterovićima
Đurovići, bratstvo u naselju Orasima
Đurovići, uže prezime bratstva Đujovića u Relezi
Đurovići, bratstvo u Ljubotinju
Đurovići, bratstvo u Dupilu
Đurovići, bratstvo u Sotonićima
Đurovići, bratstvo u Limljanima
Đurovići, porodica u selu Glavatima u Boki
Đurovići, bratstvo u Dobroti
Đurovići, ranije prezime Bećira (Bećirovića)
Đuroević, u Lješevićima (Grbalj) 1544. god.
Đuronjac, Bistrica (Primorska krajina), rođaci područnih Lukića
Đurperović, Šestani i Releza uz Skadarsko jezero, ogranak područnih Lukića. Porijeklom su iz
Škrelja (Čkrela), sjeverna Albanija; Crkvičko polje (Nikšić), jedni pređu u Bosnu, a od njih neki
Karo pređe u Nikšić a od ovih u Pariževiće (Kiseljak), Bosna
Đurovac, Šestani, srodni Lukićima
Đurčević, u Vraki (Skadar), iz Kuča, srodnike imaju u Zeti
Đurčić, Gusinje; Perast i Morinj (Boka Kotorska)
Đustijan, Ulcinj 1553. god.
Đutović, Plav, ogranak Cirkovića
Đutrić, Kruševice, Herceg-Novi su iz Zubaca (Trebinje) 1694. god.; Herceg-Novi, Podi. Od njih su
u Perastu; Jošanice (Risan)

Ebenvalder, Budva, po majci

Ebner, Herceg-Novi
Eborneze, Herceg-Novi, porijeklom iz Portugalije
Ebuka, Paštrovići u 1600. god.
Ebuc, Paštrovići
Ević, Nikšić
Edeleni, Dobrota (Kotor)
Ejl, i, Klezna i Pistule (Ulcinj)
Ekatarina, Kotor
Ekatgino, Kotor
Eknić, Morača, potomci Bogićevi, doseljenika ispod Huma hotskog
Elaković, Uskoplje (Trebinje). Oni su iz Povije (Nikšić)
Elvić, Herceg-Novi, po nahočetu
Eldić, Pržište (Mojkovac); ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu
Elez, vidi: Elezović, Kotor, Nikšić

112
Elezaga, Ulcinj
Elezagić, Ulcinj
Elezović, Grahovo, Viluse, Pod Zaljut, Petrovići i Velimlje (Nikšić). Ranije Elez u Grahovu. Ima ih
u Gruži (Dubrovnik) Vučitrnu (Kosovo), odakle navode da im je porijeklo, Izgorima i na Zagorju
(Hercegovina); Topla, Herceg-Novi, iz Banjana, od njih su u Dubrovniku; Bar; Štoj (Ulcinj); Kralje
(Andrijevica), porijeklom iz Vrmoše (Gusinje); u Zetu iz Bajica; područje Bistrice (Bijelo Polje)
Elek (Eleci), Štitari u Goliji (Nikšić), porijeklom iz Velestovo (Cetinje). Od njih su kasnije kao:
Đuranović u Goliji. A drugi odselili u Borač i Nevesinje (Hercegovina); u Podgorici 1900. god.
Elenić, Kumbor, Herceg-Novi
Eleci, vidi: Elek
Elmazović, Ivanja (Nikšić), ogranak Ćorovića odseljenih u Novi Pazar
Eminović, Bar
Emo, Paštrovići
Enter, u Paštrovićima, potomci Novaka Crnca
Epikad = Epikada = Epikadi, u Riječanima (Donji Banjani) - Nikšić u 1. v. nove ere, vidi: Busija
(Flavija)
Epikad, a, vidi: Epikad
Erak, u 16. v., ranije Eraković, sišli iz Banjana u Radovanoviće (Tivat); Herceg-Novi
Eraković, iz Brešova Dola (u Velestovu) - Cetinje, predak došao u Banjane (Nikšić), jedna grana
kasnije i kao: Pejović, bližnji srodnici (istorodnih) Kilibarde, kao u Bogmilovićima (Pješivci)
Bošković, Perović i Mijušković koji su Todorovi potomci; Oglađenica (Valjevo), porijeklom iz
Njeguša (Cetinje). Vidi: Heraković; u Moraču (Kolašin), došli iz Njeguša (Cetinje) i Erak. Od njih
u Lubnici (Berane) kao: Obradović od njih Ontović; Bjelopavlići, grana Brajovića, jedni i kao:
Saveljić. Od njih su u Podgorini (Valjevo) i Samokovu (Rusija); Pošćenje (Žabljak)
Ervačo, u Baru 1306 - 1309. god.
Erbez, Grahovo (Nikšić) i područne Oputne Rudine i u Nikšiću, porijeklom iz Hercegovine, poslije
1878. god.
Ervović, Paštrović
Erdeljan, Podgorica
Erdeljoć, u Gornjem Polju (Nikšić)
Erić, Brajkovići kod Glasinca na Romaniji, ogranak Cicmila iz Pive; Ljubičevac u Jasenici (Srbija),
porijeklom od Bijelog Polja (Polimlje)
Erkočević, i kao: Rkočević, na Žabljaku uz Skadarsko jezero do 1679. god. kada su odselili u
Skadar; Tuzi
Ermano, Baošići, Herceg-Novi
Ermenac, vidi: Armenko i Rmenko
Erović i kao: Herović, Rovčani, ogranak Bulatovića, naseljeni u: Boljanice, Zaton, Korita i Poda
(Bijelo Polje) i kod Novog Pazara; ogranak Islamovića, ranije Bogavac
Eutici, Kotor
Erc, u Prčanju (Boka Kotorska)
Erceg i kao: Seljanin, Seljani (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Donji Stoliv (Tivat); Gornja Lastva
(Tivat); Herceg-Novi, grad Herceg Stevana (1425. god.) i u Hercegovini
Ercegović, Vranovići (Grbalj) u 14. v. doselili iz Hercegovine, pa jedni odatle (u 1680. god.) prešli
kod Perasta, u Morinj, Kostanjicu, Jošicu, Kamenare (Boka Kotorska); Lepetane (Boka Kotorska);
Kotor; Budva, po majci
Ercit, Kotor po nahočetu
Eskulo, Kotor (1443. god.) iz Italije
Eđ, i, Crniš u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Ćorovića u područnim Štitarima
Ećo, Nikšić; Kod Bijelog Polja i kao: Hećo, ogranak Ćorovića (Ćorojevića), porijeklom su iz
Rovaca; u Podgorici
Eutorović, u Paštrovićima, kasnije Grloman, srodnici Mitrovića
Efendić, Rožaje; Bjelopavlići i Bjelostavci (Podgorica), porijeklom su iz Šame

113
Eferović, u Podgorici 1900. god
Efović i kao: Efović = Selkić, Berane; iz Šalja u Podgoricu, Sarajevo i Tiranu
Eftemović, Ulcinj
Ecet, Nikšić

Fabianić, Herceg-Novi
Fabijanić, Budva
Fabris, Kotor; Budva; Peraška naselja, gdje su došli 1870. god. sa ostrva Korčule (Dalmacija)
Fagaiel, Podgorica
Fadalović, Njeguši (Cetinje)
Fazlijukić, Kuči Ledinjani, u Nikšiću i Podgorici
Fazlić, Pelinkovići (Ulcinj)
Fazličić, Ulcinj i područne Kunje, ogranak područnih Vučkovića
Fazlović, Kruče (Ulcinj)
Faži, u Tivat su došli iz Istre
Fažo, Tivat
Faković, Pljevlja 1912. god.
Falet, 1521. god. u Budvi
Falkoni, Kotor
Faltura, Prčanj (Boka Kotorska)
Falcani, Kotor
Fan (Fani), Ulcinj
Fanović, Boljanići (Pljevlja)
Fanfani, Đenovići, Herceg-Novi doseljenici iz Dalmacije
Fanfini, Đenovići i Baošići, Herceg-Novi
Faočić, vidi: Ćuković u Risnu
Farbis, Perast (Boka Kotorska)
Farčić, Dobrota (Kotor)
Faska, Kotor
Faslović, Ulcinj
Fatahović, Podgorica; u Rožajima porijeklom Kuči, srodni: Ganić (i od njih Vidić), Bećiragić, u
Soviću (Bačevcu) i Ramović u Lžicama (Rožaje)
Fatimić, Ulcinj
Fatić, Nikšić; Berane ogranak Zečevića; u Vasojevićima grana Miomanovića; jedni Fatić =
Đaković; kod Skića, Plava i Gusinja; kod Rijeke Crnojevića, ogranak Radetića iz Pipera
Fatići, bratstvo iz plemena Vasojevića, najbrojniji ogranak bratstva Guberinića, naseljeni u Konjuhu
Fatkić, Tuzi
Fatmila, Ulcinj
Fatnik, Kotor
Fačić (Račić), Morinje, Herceg-Novi
Fedelini, Kotor
Federici, Budva
Fejzagić, Pljevlja 1864. god.
Fejzić, kod Rožaja iz Keljmendi (Klimenata), Albanija
Feko, Berane, Gusinje, od njih u Baru
Felaković, Kričak (Pljevlja)
Felahović, Kričak (Pljevlja); u Ulcinj došli 1888. god. iz Skadra
Felić, Rožaj 1899. god.
Femamanti, Kotor
Femijić, Femića Krš i Brzava (Bijelo Polje), vidi: Femić

114
Femić, u Femića Kršu (Polimlje), Brzavi i Zatonu (Bijelo Polje) su od Balevića - Pejovića sa Peleva
Brijega (Bratonožići)
Femići, Femića krš - Bijelo Polje, bratstvo Vasojevići
Fenokio, Dobrota (Kotor)
Fencl, Nikšić
Feranić, u Plavu 1909. god.
Ferar, Kotor
Ferari, Budva
Feratović, Benkoći (Zatrijebač), Kuči, ogranak Bonkeća, prešli u Budovicu, Gusinje i Vojno Selo
(Plav); u Rožajima i kao: Šabović iz Zatrijebača
Fergatović, Budojevice (Plav), 1902. god.
Ferdinand, Herceg-Novi
Ferizović, Podgorica i Berane došli iz Nikšića; Rožaje i kao: Balota
Ferjanović, Podgorica
Fero, Prčanj (Boka Kotorska)
Ferona (Verona), Budva
Ferov, Plav
Ferović, kod Plava i Bijelog Polja, jedni kao: Šabović, ogranak Ljuhara iz Fundine (Kuči); Gusinje,
vidi: Feratović
Ferovići su ogranak Šabovića, iz plemena su Kuč, predak Jakup Ferov Šabović, se prozvao Jakup
Ferović koji je poginuo u bitci na Noksiću 1879 godine. Islamske su vjere.
Ferhatović (Feratović), kod Plava; Bistrica (Bijelo Polje) i jedni pređu u Novi Pazar
Fetaković, područje Bistrice (Bijelo Polje) i Podgorica
Fetahaj, Anamali i Gornji Oblik (Gornja Krajina)
Fetahović, Rožaje, iz Kuča; jedni kod Rožaja ogranak Murića
Fetić, Resnik, Loznica i Kredenik (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Pljevlja 1844. god.
Fefela, Kotor
Fehatović, Lučice i Ribarići (Rožaje) iz Kuča
Fiale, Kotor
Fiari, Kotor
Figanović, u Zeti, iseljeni u Skadar i Sarajevo
Fideli, Kotor 1450. god., porijeklom iz Venecije
Fiković, Nikšić
Finalanović, Podgorica
Filip (Filipi), Štoj (Ulcinj); kod Perasta i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine
Filipin, Perast, doselili iz Stare Srbije
Filipov (Filipović), Donji Stoliv (Tivat)
Filipović (Filipov), Dobrilovina (Mojkovac) u 15. v.; Kotor; Cetinje; kod Rijeke Crnojevića, u
Mijanovićima i Golubovci (Zeta); Balabanima (Zeta) i Podgorici došli iz Radeće (Piperi) 1884. god.
i kao: Dragišić; Valjevu (Srbija); Albaniji i Lici, ogranak Brajovića iz Bjelopavlića, gdje ih ima u
područnom Jelenku, Gostilju i Kosiću; Dobrska Sela (Dobrska Župa), Cetinje ogranak Ražnjatovića,
od njih su u Cetinju; Lici; Valjevskoj Podgorini (Srbija), Ulcinju od 1900. god.; Tirani (Albanija) i
Mojanovićima (Zeta); u Gruži Kragujevačkoj ranije ikolić (Ivanović) iz Pive; Strma Gora (Valjevo)
iz Ćeklića (Cetinje); Užička Crna Gora, porijeklom iz Pive; Nikšić; Zagarač (Danilov Grad);
Bastajei Jugovići (Župa Nikšićka), ranije Bastas, porijeklom iz Bastasa (Stara Crna Gora);
Golubovci (Zeta), iz Pipera. Od njih su u Donjoj Ržanici (Vasojevići); Dobrilovina, Pošćenje i Polja
(Mojkovac); Vrbica (Jasenica), Srbija doseljenici iz Vrbice (Bihora), Bijelo Polje; Gradac i Kuči
(Pljevlja); u Dužinama (Drobnjak) su od Đurjanovića (Omakalovića), Novljana; kod Plava i
Gusinja; Buljarica (Paštrovići); Sutomore (Bar) 1850. god.
Filipovići, rod u Strmnoj Gori
Filipovići, bratstvo u Đuričkovićima
Filov, Bar

115
Filotić, Nikšić; Grahovo (Nikšić); Risan i Kumbor (Boka Kotorska) 1652. god. i u Drobnjacima
Filotijević (Grgurević), ogranak Dančulovića, grana Đurjanovića (Omakalovića), Novljana
Fimer, Cetinje
Finester, Kotor
Fioreli, Kotor
Fiorenini, Budva; u Tivtu i kao: Fiorei; Kotor
Fiori, Kotor
Fiorini, Budva
Firduz, u Grahovo (Nikšić) starinom iz Turske
Firulija, odseljenici iz Vlaha Bijelo Polje u Bosnu
Fister, Cetinje
Fic (Fici), Ulcinj
Ficić, Ulcinj
Fišek, Sutomore (Bar) 1860. god.
Fišer, u Peraškim naseljima iz Istre; Herceg-Novi; Nikšić 1873. god.
Fištan, Bar
Fištciur, ziu, kiur, Perast (Boka Kotorska)
Fišćur, Perast (Boka Kotorska)
Fišur, Perast, porijeklom iz Kranjske (Slavonija)
Fjorović, Kotor
Floilg, Herceg-Novi
Florenito, Kotor
Flor (Flori), Herceg-Novi
Florio, u Kotoru 1520. god., porijeklom iz Italije
Foglić, Ulcinj
Fogrošer, Kotor i Herceg-Novi
Fodalović (Vodalović = Vodale = Vodalija; Punošević, prvobitno), na Njegušima (Cetinje),
odseljenici u Krivošije (Boka Kotorska), Nikšić, Glibavac (Nikšić), a u Lastvu (Tivat) kao: Odale
(Vodale), a u Glibavcu kao: Vodalović i Odalović. Iz Krivošija jedni se nastanili u Đenoviće i
Sasoviće, Herceg-Novi
Fodalovići (Vodalovići, Vodale, Vodalije), bratstvo u Njegušima
Folić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima. Od njih su u Gusinju (Gornje Polimlje), od
1912. god., a u Plavu i kao: Radenović 1911. god., u Podgorici i Metohiji
Folprek, Kotor
Fontan, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka
Foretić, Kotor
Forta, e, Gatac (Bar)
Fortat, Kotor
Foskarin, u Kotoru
Fočić, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Fradel, staro bratstvo u Kućištima (Ćeklići), Cetinje
Fražić, u Tivat dospjeli iz Istre
Frajbeger, a, Brskovo (Mojkovac) 1282. god.
Framović, Kotor
Fran (Frane), Bar
Franačev, Paštrovići 1636. god. i kao: Franokeljić
Franeta (Vranet = Lapčić), u Lapčićima (Budva), porijeklom iz Francuske. Od njih su u Budvi;
Kotoru i Podgorici
Franzon, Kotor
Franzuli, Kotor
Franić, Paštrovići 1630. god.
Franićević (Franić = Medin), u Paštrovićima

116
Franičević, vidi: Franko
Franko = Franičević, u Kastel Lastvi (Petrovac na Moru) porijeklom iz Metohije. Odselili na ostrvo
Hvar i SAD
Frano, Sutomore (Bar) 1861. god.
Franov, Kruče (Ulcinj)
Franović, ogranak Ljubiša u Paštrovićima i kao: Begović = Franjović; u krtolska naselja u Grbalj
došli iz Stare Crne Gore; Kotor; Dobrota, Škaljari i Stoliv (Boka Kotorska) porijeklom iz Stare Crne
Gore; Bjelice (Cetinje); Sutomore (Bar) 1911. god.; Gornji Brčeli (Crmnica); Franovića ima
iseljenih u Banatu i SAD
Franovići u Reževićima, Paštrovići
Franoljević, vidi: Franačev
Franc (Francoi = Franci), u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) grana Jakšana; Štavica (Rožaje);
Boljanine, Resnik i Rasova (Bijelo Polje), porijeklom iz Francuske
Frančešković, Krašići (Boka Kotorska) i Kotoru 1482. god.
Francesković, Krašići (Boka Kotorska)
Frandžović, Perast (Boka Kotorska)
Franjović, srodnici Franićevića
Frati, Kotor
Fratnik, Kotor, Bištine i Gorice (Boka Kotorska)
Fratović, Nikšić
Fraška, Kotor
Fredelj, Ćeklići (Cetinje)
Fredi, Kotor
Fredović, Herceg-Novi
Freti, Kotor
Frieli, Kotor
Frka, Tivat
Frljukić, Nikšić
Frljučkić, ogranak Ljuljđurovića iz Grude (Tuzi) 1780. godine u Podgoricu pa u Vranje (Zeta)
Frnco (Fraco), Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
Frontini, u Podgorici
Fronton, Duklja (Podgorica) i Risan (Boka Kotorska)
Fruska, Kotor 1763. god.
Fruškinj, Kotor u 15. v.
Fulurija, Vlah (Bistrica), Bijelo Polje
Fumada, Kotor oko 1328. god., doseljenici iz Zadra
Fundinjanin, Plav i susjedno Dosuđe, doselili iz Fundine (Kuči)
Funauk, u Podgorici
Furlan, Nikšić
Furulija (Fulurija), Bistrica (Bijelo Polje)
Furundžić, Rasova (Bijelo Polje), srodnici Bogišića iz Kuča
Furtula, Polja i Dobrilovina (Mojkovac); Bliškovo i Sokolac (Bijelo Polje) ogranak Medenica iz
Rovaca
Fuštić, područje Mojkovca (Brskovo) potomci Sasa, rudara u Brskovu iz 13. v.; Drugi su ogranak
Boškovića u okolini Mojkovca, doseljenici sa Čeva (Kčeva), Cetinje, starinom iz Grblja

Gabaner, Škaljari (Kotor)

Gabelić, Banjani (Nikšić), starosjedioci, kasnije jedni i kao: Milović, vidi: Milović
Gablež, Bar
Gabović, Lješevići (Grbalj)

117
Gabrić, Kotor
Gabričević, Budva
Gabro, Ulcinj u 13.v.; u Ulcinju i kao: Gabriče pređu u Dubrovnik, i kao: Gabrus
Gavazović, Plav, vidi: Pejčinović
Gavran, Nikšić
Gavrilenkov, Kotor
Gavrilo Mijanov, jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama
Gavrilov, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom iz Crne Gore, vidi: Markov
Gavrilović, Nikšić 1597. god.; Banjani (Nikšić), ranije: Petrović; Njeguši (Cetinje); Morača (u
16.v.) doselili su se od Nikšića; Pješivci i kao: Stica; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), 1812.
god.;Podjavorje (Pljevlja); Bjelopavlići, grana Bubića; Bogojevo Selo i Morine (Trebinje). Doselili
su se iz Krivošija (Risan), srodnici Vukajlovića i njihovih rođaka; Kotor; risansko područje;
Sutorina i Njivice, Herceg-Novi. Posebni su u varoši Herceg-Novi; Donje Dragačevo (Srbija),
porijeklom su sa Moračnika (Zeta); iz Ponara (Zeta) odselili se u Carigrad
Gavrilovići, uže bratstvo Radulovića u Milojevićima
Gavrilovići, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola
Gavrić, Nikšić
Gavrović, Herceg-Novi
Gagić, Dapsići (Berane), ogranak Lutovaca iz Lutova (Kolašin). Od njih su: Gračanski u Srbiji;
Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive
Gagović, ranije: Rudić = Ruđić, doseljenici iz Prizrena (Metohija) u Banjane (Nikšić), odakle brat
Đuro ode u Metohiju (Gacko), Hercegovina, i prozove se: Zvizdić, jedan brat ostane u Banjanima
kao: Petrović, a Gavrilo ode u Kruševo (Šćepan Polje) uz ušće Pive u Taru. Razgranati: Cicvarić,
Nikolović - Prokuplje; Sokolović u Tursku, Gagović u Peći (patrijarh); kod Užica, na Glasinac i
Majevicu (Bosna), kod Pljevalja; vidi: Vasović u Pivi
Gagovići iz Pive (Bezuje), doseljeni od Prizrena (Kruševo)
Gagrica, Kotor i Perast, potiču iz Hercegovine
Gađat, i, Bar
Gađit, Berane 1895. god.
Gažević, Gluhi Do (Crmnica) i kao: Mitrović
Gaževići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima
Gaz, Kotor
Gazap, Kruščice i Skorča Gora, Vilusi (Nikšić)
Gazari, Kotor
Gazdinović, Kotor
Gazdić, Osoje (Podblaće) i Boljanići (Pljevlja). Od njih u Šarancima (Žabljak), Bjeluša (Višegrad) i
Ribaševina (Srbija); kao: Matijević, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Piva)
Gazević, Bijelo Polje
Gazetić, Kotor
Gazivoda, Njeguši (Cetinje), jedni su iz područnog Zalaza, kao: Vujošević i Vujašević; Bobija,
Dodoši i na Žabljak uz Skadarsko jezero 1870. god. Drušići, Rvaši i Žabljak (Riječko područje). Od
njih su u Cetinju, Ulcinju, Vasojevićima, Veliki (Gornji Vasojevići) i Albaniji, pa ih ima u: Rječ
(Ulcinj), a u Vranjanima (Rijeka Crnojevića), jesu iz Njeguša, ali ranije: Drugović i jedni kao:
Krakača = Gazivoda; Podgorica; Kotor 1430. god.
Gazivode, bratstvo u Ceklinu
Gazit, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Gaz, u, Ulcinj 1871. god.
Gaij, Kotor
Gaja, u Kotoru
Gajardi, Kotor 1494. god.
Gajević, Mataruge i Kozice (Pljevlja). Doselili su se iz Vraneša (Bijelo Polje)
Gajevići vode porijeklo iz Markovine (Cetinje) a odatle su se preselili prvo u Ozriniće (Nikšić) đe

118
ih i danas dosta ima, a dio je otišao preko Durmitora prvo u Kozicu (Pljevlja). Jedni su tamo ostali a
drugi se preselili u obližnji Grab (Bijelo Polje), a dio se iz Kozice doselio na Kosanicu (Pljevlja).
Inače Gajevića ima još i na Romaniji (BiH) i u okolini Raške (Srbija), koji imaju isto porijeklo. A
ima Gajevića koji im nijesu rod, ti Gajevići su Srbi i zive u Šumadiji (Gornji Milanovac i okolina -
Srbija).
Gajin, Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom su iz Crne Gore, jedni (ogranak) kao: Miškov, vidi:
Ivin i Lazin
Gajić, Bobotovo Groblje u Čarađu (Golija), ogranak Tepavčevića; ogranak Bakića iz grupe
Novakovića, Vasojevića. Iz Zabrđa (Berane), jedni odselili su se u Tubroviće (Azbukovica) u Srbiji
Gajović, Krupice (starinci) i Kozice (Pljevlja). Od njih su kod Šavnika i u Ozrinićima (Nikšić);
Obljaj (Borač), Gacko, ogranak Govedarica; Zabojnik i Gornje Mahale (Zekuta) u Kniću
(Kragujevac). Porijeklom su od Kolašina, iz Potarja
Gojčaj, Skoraći (Tuzi) i kao: Gojčaj ili Gojič, porijeklom su iz Pipera. Bližnji su im: Dušaj =
Dušević, Gozdjen, Junć = Junčević, Lajć = Lajčović i Đonović u području Tuzi
Gaković, Podgorica, ogranak Benkaja iz Zatrijebača (Kuči)
Gajola, Kotor
Gal, Meljine, Herceg-Novi; Budva
Galanja, Glabaš (Pljevlja). Doselili se iz Nikšića
Galaso, Prčanj i Kotor
Galata, Kotor i Herceg-Novi
Galeb, o, Bar 1437. god.
Galetić, Podgorica
Gali, Nikšić; Kotor, porijeklom sa Krfa (Grčka)
Galiotović, kod Risna
Galina, Kotor 1368. god.
Galinić, u Perastu (Kotor)
Galivozić, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića
Galić, Sretnja (Bjelopavlići)
Galičević, Herceg-Novi
Galičić, Spuž (Bjelopavlići), Podgorica i Žabljak na Skadarskom jezeru. Oni su iz Zete, srodnici:
Miranovići, Mujadževići i Pašići; Cetinje; Nikšić
Galkosić, vidi: Oblačić
Galonja, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića
Galjičić, Podgorica 1910. god.
Gamba, u Ulcinju i Baru
Gamaso, Kotor
Gambaroza, Kotor 1475. god.
Game, Kotor
Gambelić, Gornji Banjani (Nikšić), vidi: Gabelić. Kasnije: Milović u Banjanima i Stepenu (Gacko)
Gambor, Perast, srednji vijek, Lepetane (Boka Kotorska)
Gambrkozac, Kotor
Gamun, Bar
Ganijagić, Nikšić
Ganijić, u Rožaje doselili iz Kuča
Ganić, iz Balabana (Zeta) preseljeni u Liješnje i Orahovo (Kuči), gdje su ogranak Đurđevića.
Odatle jedni pređu kod Plava i Gusinja i od njih u Rožaje i Plav. Jedni se 1900. god. prozovu Vidić;
Nedokusi (Bijelo Polje); Brskut (Bratonožići); u Podgorici 1590. god.
Ganc, Budva
Gančević, Njeguši u 15. v. i u Ugnjima i Očinićima (Cetinje) 1445. god.
Ganjoli, Podgorica
Gaočić, u Njegušima (Cetinje) 1397. god.
Garakuća, Boka Kotorska

119
Garašanin, Drače i Garaši (Lepenica), Srbija (u 17.v.), pa u Lipovac i Topolu (Aranđelovac).
Porijeklom su iz Bjelopavlića
Garbin, Gornja Lastva (Tivat); Zelenika, Herceg-Novi
Garbović, Krnjice (Primorska krajina)
Gargić, Kuti, Herceg-Novi
Gargović, Podgorica 1905.god.
Gardašanić, Herceg-Novi
Gardašević, Čevo (Cetinje) i kao: Turčinović. Od njih u:Danilovgradu; kod Nikšića, u Pivi, Bihoru
(Bijelo Polje) 1831. god., u Herceg-Novi došli iz Orline (Nikšić), iz susjednog Broćanca u Kruševac
(Srbija)
Gardaševići, bratstvo u Ublima
Gardović, Meljak (Pljevlja) i područni Gradac i Orlje. Porijeklom su od Nikšića
Garijević, Cetinje
Garikuća, risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine
Garzinčić, Herceg-Novi
Garzičić, Savina, Herceg-Novi, od njih su u Santa Kruzu (Argentina)
Garić, Brskut (Bratonožići), ogranak Kaluđerovića, ranije Vučinić, od njih su u: Baru, Andrijevici,
Podgorici, Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje). Jedni su kasnije i kao: Vučanić; ogranak Vujovića u
Konjusima (Andrijevica); Oputne Rudine (Nikšić)
Garković, Berane, srodni Tokovićima
Garović, Medun (Kuči), ogranak Rakovića = Beriša, zatim: Prović i onda Garović. Od njih su kod
Novog Pazara: Janković, u Toplici (Trešnji), Srbija, kao: Jaković; Bašča (Rožaje), odatle odseljeni
1912. god. sa Biheva (-ševa) naselja Kumesa, kod Novog Pazara kao: Avramović, "Kulešanin",
ranije: Raković = Perović; Crnogorsko primorje
Garčević, Mašnica, Murina i druga naselja u Vasojevićima, ogranak područnih Dapčevića, grana
Dabetića. Od njih su u: Vojnom Selu (Gusinje), Beranama, Okladama (Bijelo Polje), Ravnoj Rijeci
(Bijelo Polje), Nikšiću, Hercegovini
Garuc, Donji Oblik, uz Bojanu, prešli iz Darze sa lijeve obale Bojane; Bar
Garčičić, Herceg-Novi
Gras, u Kotoru 1432. god.
Gasparov, Pistula (Ulcinj)
Gaspić, Herceg-Novi
Gasprić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Skadra (Albanija)
Gataldo, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku
Gatalo, Nikšić; Cetinje; Podgorica
Gatalović, Cetinje
Gatin, a, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi
Gatolis, Podgorica
Gaud, i, Primorska krajina
Gaus, Kotor
Gać, o, Boljanići (Pljevlja)
Gaćina, vidi: Gaćinović
Gaćinović, u Meku Grudu (Bileća) i kao: Gaćina, došli od Herceg-Novog, kao: Batrićević, ranije
Simirić iz Boke Kotorske
Gafijević, Cetinje
Gač, Glezna i Sveti Đorđe (Ulcinj)
Gač, predak bratstva Gačovića u Veljem Zalazu
Gačaj, Skorać (Tuzi)
Gačanin, Uskoci (Žabljak), uskočili od Gacka
Gačević, Jabuka, Ljutić, Mostište, Mataruge (Pljevlja), starosjedioci; Vlak (Mataruge), Pljevlja, pa
jedni u područnu Jabuku, oni koji slave Lazarev dan, do 1920. god. i kao: Bijelić, a od tada i kao:
Kartal (od gatal=kartalo) i kao: Kartal = Gačević; u Matarugama su od babe po imenu Gača;

120
Šarac = Gačević, sa nadimkom "Šaren"; Vijenac (Pljevlja); Zaton (Bijelo Polje); Trebaljevo
(Kolašin), ogranak Boškovića; kod Gusinja i Plava doseljenici su iz Kuča; u Njegušima (Cetinje)
1432. god. i u Kotoru 1444. god.
Gačimić, Podgorica 1907. god.
Gačović, Njeguši (Cetinje) u 15. v., patronimik Gač (Gača), srodnici Hrsovićima. Kasnije i kao:
Gačević = Dančulović, Kapetanović, Lukrecije, Padalica i Proroković
Gačovići, grupa bratstava u Njegušima
Gadžić, Nedajno (Piva); Berane
Gadžo, Boljanići (Pljevlja)
Gašaj, i, kao: Gašević Zatrijebač (Kuči)
Gašan, Gusinje, oni su iz Gaša (Albanija)
Gašaković, Pljevlja 1873. god.
Gašević, Nikšić; Gornje Polimlje; Zatrijebač, pa kao: Gašaj; Polja (Mojkovac) i kod Pljevalja;
Gajtan (južna Srbija), gdje su se doselili 1879. god. iz Morače (Kolašin)
Gašić, ogranak Glavetovića u Kučima, od njih su u Glavičici (Peć); Godijelji (Žabljak) porijeklom
iz Crkvičkih Polja (Piva), a tamo iz Rudina (Nikšić); Gašo, iselio se iz Crne Gore u okolinu Peći i
prozvao kao: Gašić; iz Cetinja su se preselili u Peć (Metohija); Sipić (Lepenica) - Srbija 1865. god.
doselili se iz Crne Gore; Kotor, po majci
Gašović, Polja (Mojkovac), starosjedioci; Dobrakovo (Bijelo Polje); Kolašinska Polja, od njih su
(1879. god.) prešli neki u Međužvale (Drobnjak); Tušina (Žabljak); Nedajno (Polja) i Crkvine
(Piva). Od njih su u Uskocima (Žabljak); Kuči u Zatrijebaču i kao: Gašić = Benjkanj; Dahna u
Vraki (Skadar). Oko 1840. god. doselio se Toma iz Zete, srodnici Senića, čevskih. Ima ih i u
Kučima, porijeklom iz Bjelopavlića; u Golubovcima (Zeta) ogranak Durkovića iz područnih
Dajbaba
Gašić i Gašovići iz Pive (D.Crkvice - Polje), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića
Gašpar, i, Budva 1482. god.; u Crnogorskom Primorju i kao: Gašpar = Nenadić
Gašparin, Lastva (Tivat), doseljenici iz Crne Gore; ima ih u Pivi
Gašparac, Podgorica
Gver, u Herceg-Novi su se doselili iz Venecije (Italija)
Gvera, hercegnovsko područje, starosjedioci
Gverin, u Prčanj (Boka Kotorska), doselili se iz Italije
Gver, ović, Tivat; Kotor i područni Muo
Gvozdan, en, Tepca (Drobnjaci), pa odatle u Pivu; vidi: Gvozden
Gvozden, Rabitlje i Miljević (Pljevlja); Zabrađe i Tepci (Piva), jedni dođu iz Tepaca (Drobnjak)
Gvozdenac, Nikšić
Gvozdeni iz Pive (Zagrađe - D.Crkv.) doseljeni iz Drobnjaka
Gvozdenić, Grančarevo (Bijelo Polje)
Gvozdenović, Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, starosjedioci. Od njih su u: Podgorici, drugi ogranak
Samardžića iz Krivošija; u Rastavici (Nikšić) od 1875. god.; Donjoj Bijeloj (Šavnik), Cetinju,
Gluhom Dolu (Crmnica) i kao: Stanišić; Buljarica (Paštrovići) kao: Đurović; od Rijeke Crnojevića
u: Crmnici, Cetinju, Nikšiću, pa odatle u Vijenac (Pljevlja); Jankovići (Bijelo Polje) i područno
Grnčarevo; Guberevac (Lepenica) u Srbiji, došli iz Bjelopavlića; Gvozdenović u Lješkopolju
potomci su Milonića
Gvozdenovići, grupa bratstava u Gluhom Dolu
Gvozdenovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučem Dolu
Gvozdić, Kotor
Gvozdović, Herceg-Novi, po nahočetu
Gevoh, i, Herceg-Novi
Geg, Kuči
Gega (Geg't), Podgorica, iz Kuča; Burza (Zatrijebač), Kuči, doselili iz Gornje Albanije; Štoj
(Ulcinj); Kotor; Cetinje
Gegaj, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Gegović

121
Gegelj, Gegeljsko Brdo kod Zagrađa (Berane)
Gegi, Burza u Zatrijebaču (Kuči), doselili se iz sjeverne Albanije
Gegić, u Piperima
Gegović, i kao: Gegaj, u Budzi, zatrijebačkoj i odselili se u Skoč; Podgorica, Tuzi i od njih kod
Đakovice (Metohija); Podgorica
Gezović, Nikšić i područni Orah, ogranak Matijaševića; u Berane su se doselili iz Bijelog Polja;
Kričak (Pljevlja), ogranak Kaljića
Geleo, Kotor
Gelpi, Nikšić i okolina; Herceg-Novi
Gelso, Kotor
Geltof, Kotor
Geljić, Pljevlja 1888. god.
Gemaljević, Kolašin, a odande u Vaš. Ogranak Pajevića, grana Cerovića, iz Drobnjaka
Gemo, Kotor
Gemtner, Punta Oštra, Herceg-Novi
Genzem, Kotor
Generalović, Vranjina na Skadarskom jezeru, doseljenici iz Zete, starinom iz Pipera
Gentilomo, Herceg-Novi
Gentić, Salatuše i Gola Glava (Valjevo), porijeklom su iz Kuča
Genc, Podgorica
Georgijević, Kotor i kao: Mihailov
Georgio, kasnije Žorži i Žurgović, iz Kotora u Dubrovnik i Zadar
Gerisč, Kotor
Gerić, Kotor
Geričić, Nikšić; Podgorica
Germek, Kotor
Gersinić, Tivat
Gersić, Budva
Gerun, i kao: Milošević = Talež, u Trebinju - područnom Taležu, pa odatle jedni u Dubrovnik i
Zadar, porijeklom su iz Kuča
Gerčić, i kao: Gruić, Rastov Do (Kotor)
Geso, Kotor
Getić, grana Ljumovića, iz grupe Đurovića, doseljenika u Pipere iz Lutova (Bratonožići)
Gec, Pljevlja 1883. god. i područne Bukovice
Giandrić, Lepetane (Boka Kotorska)
Gianensos, Andrijevica (Vasojevići); Šavnik (Drobnjak)
Gias, Lepetane (Boka Kotorska)
Giga, Kotor 1247. god.
Gigović, Paštrovići 1705. god.; Laze (Budva), porijeklom iz Stare Crne Gore
Gizda, Kotor
Gienter, Kotor
Gile, Kotor 1335. god.; u Poborima (Budva) 1333. god.
Gilić, Raždag (Novi Pazar). Doselili su se iz Vilca (Bratonožići); Kuči; Podgorica
Gilusi, Kotor
Giljaj, a, Lješovići (Grbalj) i Boka Kotorska. U 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne
Krtole; Tuzi
Giljan, Nikšić, vidi: Giljen
Giljač, a, Lješevići (Tivat) i Boka Kotorska, u 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne
Krtole; Podgorica
Giljen, an, Markovina (Cetinje), od njih su u: području Nikšića; Grahova i u Strugu (Žabljak),
Donjoj Bijeloj (Žavnik); porijeklo im je navodno iz Luške Župe (Crmnica), koja se spominje 1318.
god. Od njih: Orman u Ozrinićima (Nikšić)

122
Gimano, Kotor u 15. v.
Gimanović, Kotor 1185. god. i kasnije, od njih su: Đorđić u Dubrovniku
Gimanoja, Kotor u 14. v.
Gimov, u Kotoru 1351. god.
Ginović, iz Podgorice prešli u Kotor 1441. god.
Ginčević, u Podgorici 1430. god.
Ginčić, u Podgorici 1444. god.
Gionović, Prčanj (Boka Kotorska)
Giričić, u Kotoru
Gislemen, Kotor
Giuranović, Baošići, Herceg-Novi
Giurišić, Morinje (Risan)
Giurović, Prčanj (Boka Kotorska)
Gic, i, Ulcinj 1864. god.
Glav, Budva 1650. god.
Glavan (Glavoči 1575. god.) i kao: Zanetović, u Paštrovićima; u Mostar (Hercegovina) iz Riđana
(Nikšić)
Glavani, rod u Mostaru
Glavanović, Sutomore 1850. god. i Šušanj (Bar)
Glavac, vidi: Glavač
Glavat, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska) iz Glavatulja (Golubovci), Zeta, isti i u Podgorici; Hoti
(Tuzi); vidi: Glavatović
Glavatičić, Bigovo (Tivat) 9-12 v., vidi: Ciknić
Glavatović, Brijeg Ciknića, Rašovići i Fundina - Kuči, ogranak Sutovića, kasnije: Ciknić. Od njih
su u: Tuzima, Podgorici od 10. v. kao: Glavat i Glavatović, Zeti, kod Peći (Metohija), u Piperima i
Podgorici, Glavatušu, Matagužima i Gostilju (Zeta), po majci, ranije Glavtulj, Banoštru (Srem) uz
obalu Dunava i kao: Gašić
Glavač, Paštrovići (1423. god.) od kojih su u Kotoru kao: Suđić. Drugi ogranak Junkovića i treći
kao: Glavas, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Glavašević, kod Pljevalja
Glavina, Budva (u 15. v.) Paštrovići 1591. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare
Crne Gore
Glavat, u Kotoru iz Zete
Glavinić, Gluhi Do (Crmnica) 1828. god.
Glavić, Crmnica; Kotor 1400. god. Herceg-Novi
Glavičan, Moračani, starosjedioci; Crmnica; Depsići (Berane). Ogranak Lutovaca iz Lipova
(Kolašin)
Glavičanin, u Morači (Kolašin)
Glavičić, Glavičići (Morača) pa u Vasojeviće; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Jovanovića
Glavičić, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Glavo, Bar
Glavović, u Paštrovićima
Glavoč, Paštrovići (1575. god.), ranije: Suđić; Bar
Glavoči, vidi: Glavač
Glamočak, Bar
Glamočak u naselju Bjeliši Bar
Glamuzina, Igalo, Herceg-Novi
Glanos, Igalo, Herceg-Novi
Glanuzic, Kotor
Glanc, Kotor
Glasaš, 1424. god. u Paštrovićima
Gleda, Brskovo (Mojkovac), srednji vijek

123
Gledović, Kosanice (Pljevlja); Podgorica
Gleđ, a, Srbina, Herceg-Novi
Gleđanin, Podgorica; na području Drobnjaka 1285. god.
Gleđanin, Kotorski zapisi
Glenca, e, Kotor
Glendža, Očinići (Cetinje) i kao: Petrović, od njih su u Budvi i Ulcinju; područje Rijeke Crnojevića
Glendže (Petrovići), bratstvo u Srednjem Selu
Glibać, Kosjerić (Srbija), potiču iz okoline Pljevalja
Gligo, Herceg-Novi; Sutomore (Bar)
Gligović, Klenak u Donjim Banjanima (Nikšić). Ranije: Mulina, doseljenici od Visokog (centralna
Bosna), a tamo iz Klenka (Donji Srem). Porijeklom sa Kosova. U grupi Klenčana najbliži su
Banovićima
Gligorijević, Sankovići, Mionica (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Kuča
Gligorović, Crnci (Piperi), ogranak Lalića
Gliser, Paštrovići
Glišin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, srodnici Zakin - Flinter
Glišić, Slatina (Žabljak), ranije Vuković. Jedni su se preselili u Bar; Gornje Košlje, pored Drine,
ranije: Mladenović iz Pive. Kuči, od Dobrašinovića, kao: Miladinović, preseljeni u Mionicu
(Srbija), i Zaostro (Pljevlja); polovinom 18. v. iz Morače su se preselili u Kolašin i odande:
Županjevac u Levaču, u Lepenicu i kao: Popović i direktno iz Morače u Malu Drenovu, sve u
Srbiju; Ropočevo (na Kosmaju), Šumadija, ranije: Stanković (Vulović) porijeklom iz Crne Gore
Glišović, Lopužnja (Sandžak) i kao: Glišević, jesu iz Vasojevića; Nikšić
Glišta, e, Herceg-Novi
Globar, Dugi Do (Njeguši); Sinjac (Lješkopolje); njihovi srodnici u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i
kao: Mikilj
Globarević, Draževina (Podgorica); Sinjac i Vranjina uz Skadarsko jezero; Podgorica; Nikšić
Globarevići, bratstvo u selu Begova Glavica - Lješanska Nahija
Globari, izumrlo bratstvo u Dugom Dolu
Globari, bratstvo u Draževini
Glovač, kasnije: Suđa u Paštrovićima
Glogar, Trebinje, pa jedni u Kotor; Bar
Glogovac, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice. Preselili su u Brotoč (Nevesinje); Podrug, Mrežice,
kod Bileće i na Panik (Trebinje), gdje su i kao: Kapičić; Herceg-Novi, a drugi su po majci; Velimlje
(Banjani), doseljeni od Trebinja
Glođaja, ogranak Miloševića u Drobnjacima (Polje u Donjoj Bijeloj), potomaka Novljana, od njih u
Hoči (Foči), polje Radovića (Morača), u Čajniču, 1812. god. prešli u Boan (Šavnik)
Glomazić, iz grupe Ruđića, jedni prešli u Dubrovsko, Rudinice i Novakoviće (Drobnjak) i Rovca,
drugi u Jadar (Srbija)
Glomazići, Rudinice u Pivi, starosjedioci
Gličner, Kotor
Gluvakov, vidi: Mijin
Gluvać, ogranak Dobrilovića u Grabovici i Jezerima (Žabljak)
Gluvi Do, selo u Crmnici
Glumać, Kotor
Glumac, Herceg-Novi; Glumač (Užička Požega), porijeklom iz Drobnjaka
Gluna, Kotor
Glusević, i kao: Glušević, u Budvi
Gluhan, Zelenika, Herceg-Novi
Glučev, Meljine, Herceg-Novi
Glušac (Glušica), Kosor (Kuči), staro bratstvo; Kotor; Nikšić; Ubli i Crkvice u Oputnoj Rudini,
nikšićko područje, od njih Anđić u Fojnici (Hercegovina)
Glušević, vidi: Glusević

124
Gluščević, Nudo kod Grahova (Nikšić), porijeklom iz Čeva (Cetinje); Obarde, Kamena Gora i
Prenćane (Pljevlja), doselili su se iz Šarenaca (durmitorsko područje); Pavino Polje (Bijelo Polje),
iselili su se u Metohiju; Prijevor (Budva); Herceg-Novi
Gmizović, kod Nevesinja (Hercegovina), ranije: Banović grana Klenčana u Banjanima (Nikšić)
Gnezić, Đurići, Herceg-Novi
Gnina, Kotor
Gninio, Kotor
Gnjato, kasnije: Gnjatović, Vraćenovići i Miruše (Nikšić), porijeklom iz Popova Polja
(Hercegovina)
Gnjatović, vidi: Gnjato
Gobauer, Muo (Kotor)
Gobelić, u Šušare (Novi Pazar) doselili su se iz Rovaca
Gobec, Herceg-Novi
Gobi, Paštrovići
Gobović, Grahovo (Nikšić); Bešević (Grbalj) u 16. v. došli su iz Albanije; Herceg-Novi i područno
Igalo; Zupci (Bar)
Gobučević, Podgorica
Govedarica, Gornje Čarađe (Golija), Nikšić, prešli su iz Jugovića i Mihaljače (Gacko); u Mihaljiče
(Gacko), ranije: Bijelić iz Boke Kotorske. Od njih su u Zukvi i Smriječnu (Piva), Obljaju (Borič),
Gacko kao: Gajović; Malinsko (Šavnik), ogranak Bijelića iz Trebinja; Nikšić; Podgorica
Govedarice iz Pive (Smriječno; Jasen - zas.Stabna), doseljeni iz Gacka
Govorka (Vukli), Podgor (Kuči), došli su iz Vukli (sjeverna Albanija)
Govorković, i kao: Gorvoković, kasnije Krcić, a odseljeni u Podgoricu kao: Lječević, izvorno u
Koćama (Kuči)
Goga, Pistule (Ulcinj), potiču iz Albanije; Ulcinj 1908. god.; Bar; Sutomore 1866. god.; Pljevlja
1844. god. i područna: Kotlina, Židovići i Kučin, potiču iz susjednog Jugova (Pod Gosteč); Plav;
Cetinje
Gogalić, Boljanići (Pljevlja)
Gogić, Zenica, Kolovrat, Seljani i Čedinje (Pljevlja), porijeklom od Kolašina; Bistrica, Čokrlije,
Pavino Polje, Tomaševo (u Vraneškoj kotlini), Bijelo Polje; ogranak Šćepanovića iz Rovaca,
predigli u susjednu Lijevu Rijeku; Lepenac i ogranak Andreselića (Iličića) Novljana iz grupe
Laketića (Mojkovac); Virak i Komarnica (Šavnik), ogranak Andreselića, grana Đurđića; Gornje
Rudinice (Piva), doselili se iz Brodskog polja (Foča), a porijeklom su iz Drobnjaka i jedni odatle u
Nikšić se nastanili
Gogići iz Pive (G.Rudnice), doseljeni iz Drobnjaka Ibarskog Kolašina
Gogo, Kotor 1313. god.
Goda, Podgorica
Godeč, i kao: Gudeč, Bajice (Cetinje); Barice i Mojdež, Herceg-Novi
Godeči, staro bratstvo u Bajicama
Godijelj, Godijelji (Drobnjak), oko 1690. god. doselili se iz Godijelja (Crmnica), kasnije su:
Lazarević, Pejak, Pejanović, Mijović, Marković i Popović (i u Godijeljima) i Popovom Dolu i
Gornjoj Bukovici (Šavnik), u Crmnici
Godunović, Balabani (Zeta) iz Čeva (Cetinje)
Gozdjen, Trabojin (Tuzi), srodnici: Gojčevića i Duševića, u Hotima porijeklom iz Pipera
Goić, vidi: Gojić
Goja, Bar u 13. v., vidi: Goje
Gojak, Gojakovići (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
Gojaković kao: Kojak = Gojčanin = Gojačanin, svi iz Gojakovića (Mojkovac), a potiču od
Drekalovića iz Kuča; Nikšić (1439. god.); Grude (Tuzi); Gračanica i Gojakovići (Pljevlja)
Gojanović, Nikšić (1439. god.). Kotor 1440. god.; u Solarima (Grbalj)
Gojačanin, Dobrica (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
Goje = Goja, Bar

125
Gojer, Herceg-Novi
Gojin, Morinje (Risan)
Gojić, Gornja Lastva (Tivat) i kao: Goić; Budva; u Polijači (Loznica) iz Pive
Gojič, kod Risna; vidi: Gojčević
Gojko, predak bratstva Radojevića
Gojkov Radoje, predak bratstva Radojevića
Gojković, Velika, Gornja Ržanica, Gračanica, Gusinje, Kralje, Vojno Selo i Peovac, sve u Gornjem
Polimlju. Jedni i kao: Šaljanin na području Andrijevice; Brčela (Crmnica), 1840. god. od njih su u
Ulcinju; Babine, Zaostro, Gojakovići, Gračanica, Jabuka, Ljeljanica, Malošić, Strmac (Bijelo Polje);
U Drobnjacima, grana Milutinovića, potomci Novljana; Ograndić iz Drobnjaka prešao predak pop
Drakule kod Grahova (Nikšić). Nikšić i Nikšićko Prekovođe; ogranak Đukanovića iz grane
Branilovića u Pivi, preselili se u Podgoricu iz Zatrijebača (Kuči); i u Beloševcu (Lepenica), Srbija;
sa Kosova (15. v.) kao: Mrnjavčević, razgranati u Dobroti, Morinju, Mokrinama i Herceg-Novom
sve u Boki Kotorskoj; Herceg-Novi i kao: Bajković; Kuželja, Kumbor i Mojdež, Herceg-Novi;
Kotor; Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), a u Perastu su iz Stare Srbije; Glasinac (Romanija)
iz grupe Maleševac, -a, sa Maline (Gacko)
Gojkovići su porijeklom iz plemena Salje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u
Plavu.
Gojkovići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Gojniković, u 9. v. i na obrađenom području ovoga Prezimenika
Gojnić, Brčeli (Crmnica); Cetinje; Podgorica
Gojnići, bratstvo u Brčelima
Gojovići, u Pipere su se doselili iz Lutova (Bratonožići), grana Radetića (Petrovića). Ima ih
iseljenih
Gojovići, selo Petrovići - pleme Piperi Gojočanin, Gojakovići (Mojkovac), iselili se, vidi:
Gojaković
Gojslavo = Gajslavo, Ulcinj
Gojun, Herceg-Novi
Gojčaj, Tuzi, područno: Nobol, Helmica i Špilja, vidi: Gojčević
Gojčanin, Dobrinje (Bijelo Polje), vidi: Gojaković
Gojčević, područje Tuzi; Vuksan Lekaj (ić), Trajboin, Močnom i Skareći (u Hotima), Gojkovi
potomci i kao: Gojčaj = Gojič; vidi: Dušaj. Njihov predak dolaskom iz Pipera zasjeo je na Plas
(dvor-palatu) zatim u Trajbojin (Traboin), Močaj; vidi: Godjen
Gojčinović, Cuce (Cetinje) u 15. v.; Srodnici Kaluđerovića i Đuraševića u Zeti
Gojšić, Kotor, ogranak Pavlovića iz Zete; u Perastu
Goković, Zatrijebač (Kuči), ranije Benkaj, od njih su u Podgorici
Gold, Herceg-Novi
Golebo = Goljević, iz Boke Kotorske u Dubrovnik
Golević, i kao: Goljević, Ubli (Kuči). Od njih su kod Gusinja
Goleš, Mitrovići (Paštrovići) i kao: Lehanela; Herceg-Novi
Gol, i, i kao: Goljević, Poblaće, Miloševići i Strmac (Pljevlja)
Golija, Poblaće (Pljevlja), starosjedioci; Kotor 1399. god.; u Njegušima (Cetinje); Podgorica 1326.
god.
Golijanin, grana Banovića - Klenčana u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u: Nikšiću,
Uskocima (Žabljak) i kod Nevesinja (Hercegovina)
Golićević, ogranak Magovčevića (Bogdanovi potomci u Oješivcima), preselili se u Rusiju početkom
19. v.
Goličević, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi (po majci Bojani) iz Cuca (Cetinje)
Goliša, Paštrovići, ogranak Lehana (Lehaneka), iščezlih
Golišanin, Predišani iz Ćeklića (Cetinje), ogranak Abramovića, koji su se odselili u Vraku (Skadar),
srodnici Bjelica u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Golkosić, Paštrovići 1398. god.

126
Golo, Podgorica
Golob, Herceg-Novi; Budva
Golobin, Donja Zeta (uz Skadarsko jezero) 1416. god.
Golović, Srpska (Zeta); Nikšić; U Pošćenju (Žabljak) pripadaju Kosovčanima (Omakalovićima) iz
grupe Novljana iz Pogana (Banjani) potomci Obrena Abazovića Dragićevića, od njih su u Lazama
(Nikšić) i kao: Golović = Janjušević; Podblaća (Pljevlja). Od ovih iz Laza jedni su u Nikšiću
upisani 1890. godine; u Pošćenju, grana Omakalovića (jesu potomci Obrena Lazareva), polovinom
18. v.
Goločevac, Zenice i Jugovo (Pljevlja); Nikšić
Golub, Tivat, iz Hercegovine; Budva; Ravan (Bar)
Golub, Dobrota (Kotor)
Golubi, bratstvo u Tivtu u Boki
Golubin, i kao: Golub, Podi i Savina, Herceg-Novi (oko 1694. god.) doselili se iz Korjenića
(Trebinje); Risan; vidi: Golubović
Golubinov, Spič (Sutomore), Bar
Golubović, Gojkovići (Mojkovac); ogranak Rakočevića Moračana, od njih su u Gojakovićima
(Mojkovac); Bjelopavlići 1565. god. i Zagarač (Danilovgrad), grana Malonšića; Cetinje; Buljarica u
16. i 17. v.; Paštrovići; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Tivat; Grbalj, starinci; Risan; Rovca,
starinci; Grančarevo (Bijelo Polje); Nikšićko Prekovođe i Miločane (Nikšić), ogranak Bulajića
odselili se u Srbiju; Grana Branilovića iz Oraha i Prisojno (Piva); 1854. god. otišli u Bravsko
(Šavnik); 1805. god. neki pređu kod Nevesinja (Hercegovina); Bršno (Nikšić); Dubrovsko
(Žabljak); Lozice (Bijelo Polje); Kladovo i Petrovo Selo (Srbija) iz Crne Gore; u Šumanovcu i
Tepcima (Žabljak) jedni su od Trepača (Nikšić), potomci Goluba Marića; Lijeva Rijeka i Trepča
(Vasojevići); Grana Laketića (Lopoćana) u Beranama i Polimlju (Vasojevići); Velika (Plav), i kao:
Šaljanin. Od njih su u Kolašinu; Krivi Do (Kuči); Paštrovići; u Gajtan (južna Srbija) došli iz Župe
Nikšićke; u Vasojevićima grana Lopoćana. Drence na Gajtanu (južna Srbija), doselili se iz Rovaca
(Podgorica); Golubović, Vrbovo, Kaluđerovići, Krupice, Prenćani i Toci (Pljevlja); Vrbica (Pljevlja)
ogranak Pupovića iz područnog Bobova; Malinsko (Šavnik) došli iz Gornjeg Polja (Nikšić); Orah
(Piva) i od njih su u Čarađu (Golija), Nikšić; Podromaniji; jedni iz Pive su od Branilovića, najbliži
Bilandžićima; Drobnjačka jezera, ranije: Marić, iz grupe Rajičevića (Novljana) iz Nikšićkih
Trepača; Nikšić; Nudo (Nikšić)
Golubovići, iseljeno bratstvo iz sela Mirca
Golubovići iz Pive (Prisojni Orah, Lisina), starosjedioci
Golubovići su porijeklom iz plemena Šalje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u
Plavu.
Golš, vidi: Goliša, Golebić i Golebo
Golja, vidi: Goljo
Goljević, Vrulja (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bijelo Polje
Goljo, Dobrodolje na Bihorskoj planini (Bijelo POlje); Podgorica
Gombač, Herceg-Novi
Gomilan, Mrzovići, Rabitlja, Kričak i Vrbovo (Pljevlja)
Gomilanović, Prenčane i Maoče (Pljevlja). Od njih su u Nikšiću
Gomilić, i kao: Tomila, ogranak Juraševića, ranije: Đurašević u Paštrovićima 1763. god.
Gomilović, Njeguši (Cetinje)
Gomilovići, dio bratstva Popovića
Gon, i, u Kotoru 14. v.
Gonašević, Paštrovići, porijeklom iz Albanije
Gondola, u Kotoru 1370. god.
Goni = Guna, Kotor
Gonović, i kao: Đonović, Kotor
Gonopek, Cetinje u 14. v.
Gopčev, vidi: Gopčević

127
Gopčević, i kao: Gopčev, Podi, Herceg-Novi u 14. v.; Rošca (Tivat) i krtolska naselja u 12. v. Od
njih su u Gornjoj (Boka Kotorska), Trstu i Rusiji; Ljuta u Orahovici (Kotor), doseljenici iz Kuča;
Dobrota (Kotor)
Gorakuća, Herceg-Novi u 17. v. prešli iz Hercegovine
Gorana, Ulcinj 1887. god.
Goranić, vidi: Goranović
Goranović, Bjelice (Cetinje) od Andrića = Kankaraša iz s. Prediša, iselili se u Zaljutnicu (Goliju),
Nikšić, od njih u južnoj Srbiji, i Vrbicu (Trnovice). od njih su u Čarađu i Miločanima (Nikšić);
Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Goranić; Krivošije; Aljaska (Sjedinjene Američke Države) iz Golije
(Nikšić)
Goranovići, starinom od Bjelica iz Katunske nahije
Gorašević, Kuti (Župa Nikšićka)
Gorvok, a, i, Koće, Podgrad i Orahovo (Kuči), porijeklom su iz Vukli (Klimenti - Kljemendi),
sjeverna Albanija
Gordeša, Kruse (Lješansko područje) 1511. god. Podgorica
Gordijanić, ogranak Vulovića u Malinskom i Gornjoj Bijeloj, u Drobnjacima
Gordić, Nikšić i područno Lukovo; Cetinje
Gordinić, Polja (Mojkovac)
Gorevuk, kasnije: Gornjevuk, u Klobuku (Trebinje), vlastelinska porodica, pa se jedni preselili u
Njeguše i Dobrsko Selo i Njeguše (Cetinje), i kasnije kao: Moštrokol u Kotoru i kao: Moštroki pa
Čalepi, Jablan, Sjekloći pa Crvenko, a jedni u Kašćele (Rijeka Crnojevića), od kojih su: Gazivoda
Gorevuk, pravo prezime bratstva Gornjevuka
Gorevuk, ac, Mali Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1489. god.
Gorevuci (Gornjevuci), bratstvo u Dobrskom Selu
Gorevućanin, potomci doseljenika iz Klobuka u Dobrsko Selo, vidi: Gorevuk
Gorecki, Dobrota (Kotor)
Gorjelica, Kotor
Gornadurovići, rod u Odesi (Rusija), u Dalmaciji i u Bosni
Gornja Kuća, grana bratstva Sjekloća
Gornjak, Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije više bratstava, koja su potomci Leke, što se
doselio iz Pipera, srodnici Klimentima (sjeverna Albanija)
Gornjaci, bratstvo u Ceklinu
Gornjevuk Valac, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu
Gornjevuk Jovo Savov, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Gornjevuk Ratko, najstariji predak Gornjevuka u Dobrskom Selu
Gornjevuk Savo, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu
Gornjevuci (Gorevuci), bratstvo u Dobrskom Selu
Gornjevuci, starinci Malog Zalaza (sada u Dobrskom Selu)
Gornjevućanin, Ceklin (Rijeka Crnojevića), potomci Valca koji se doselio od Mostara, porijeklom
iz Kroje (Albanija); kasnije bratstva: Sjekloća = Crvenkov, Jablan, Raslapčević, Monoštrokol
Gornjevućani (Gornjevuci, Gorevuci) u Dobrskom Selu
Gorović, doseljenici u Vraku (Skadar), potomci Raičevića iz Zete, porijeklom iz Bajica (od Raiča
Martinovića i kao: Vjeta); vidi: Gorevuk; Beri (Lješansko područje), Podgorica i kao: Krkotić,
porijeklom iz Kroje (Albanija). Od njih su u: Čukarici (Bjelopavlići) i Komanima (Podgorica);
Ulcinj 1911. god.; Gorovići (Grbalj); Savina, Herceg-Novi
Gorojević, Stoliv (Tivat) 1439. god.
Gorovok, Koće (Kuči) i Podgorica, jesu iz Vukli (sjeverna Albanija). Vidi: Gorvok
Goruždić, ogranak Murića u Rožajima, porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija) i od njih su u
Jablanici (Novi Pazar)
Goruević, Nikšić
Gorčilović, Ulcinj 1887. god.
Gorčinović, Štitarice (Kolašin), porijeklom iz Cuca (Cetinje), preselili su se u Gornji Sutivan

128
(Bijelo Polje)
Gorčić, u Tarašu (Zrenjanin) iz Crne Gore, sa Čarnojevićima
Goršić, Zaton (Bijelo Polje), potomci od strica braće Đorđija Petrovića kasnije: Karađorđević u
Topoli (Šumadija)
Gosaljić, Vražegrmci i Slap (Bjelopavlići), potomci Lužana
Goskić, Aljić, Plav, doseljeni iz Hota (Tuzi)
Goslavić, iz Vrma (Bjelopavlići), preselili se u Dubrovnik
Gosman, Dobrota (Kotor)
Gosonik, i, Kotor
Gospavić, iz Azanje (Berane) preselili se u Jasenice (Srbija)
Gospić, Jugovo, pa Bučje, Crljenica, Butić i Ovćevine (Pljevlja); Meljine, Herceg-Novi
Gost, Brskovo (Mojkovac)
Gostić, Jugovo, vidi: Gospić; Nikšić
Gostović, iz Azanje (Bijelo Polje) preselili se u Brezovac (Srbiju)
Gostra, Kotor
Gotovuša, Pljevlja 1865. god.
Gocić, Bar
Gočaj, vidi: Gočević
Gočević = Gočaj, područje Tuzi
Gošević, vidi: Gošović
Gošić, Kotor, po nahočetu; u Donjoj Zeti
Gošović, Zeta, potomci Vuksalekića, doseljenika iz Hota (Tuzi); Donja Kržanja (Kuči) grana
Mrnjavčevića i kao: Gošević
Grabljani (Jovanovići, Perišići, Vuletići), bratstvo u Cucama
Grabovac, Rošić (Tivat), starosjedioci; Herceg-Novi; Optočić i Podgor (Crmnica)
Grabovica, Gotočka Površ iz Grabovije (Drobnjak)
Grabovica, bratstvo u Otočiću
Grabović, Grabovica (Pljevlja)
Graval, Njeguši (Cetinje)
Gravale, iseljeno bratstvo iz Rajičevića
Gradača, e, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Bosne
Gradašević, Herceg-Novi
Grad, i, Kotor
Gradac, "pleme" u Lješanskoj Nahiji
Gradijanin, Podi, Herceg-Novi
Gradinić, Kotor, po nahočetu
Gradinjani, zagranak bratstva u Cucama
Gradinjani, bratstvo u Cucama
Gradinjanin, i kao: Gvozdenović, ogranak Jovovića u Gluhom Dolu (Crmnica)
Gradisavljević, matični Gaj (Žabljak)
Gradisalić, Drobnjaci u 15. v.; U Crmnici
Gradislavić, Crmnica
Gradić, Kotor, doselili su se iz Dubrovnika
Gradičević, Herceg-Novi, po nahočetu
Gradiška, Perast (Boka Kotorska) i kao: Gradiska. Porijeklom iz Srbije
Gradenik, Kotor 1645. god.
Gradojević, Katanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Crne Gore
Gradoniko, Risan
Gradun, Bečići (Budva)
Građani, pleme u Riječkoj Nahiji
Građanin, vidi: Redžepagić, Milanović i Mihaljević u Građanima (Rijeka Crnojevića)
Građanović, Herceg-Novi

129
Građević, i kao: Martilić, Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), od njih su u: Zeti, Skadru i Sarajevu;
Podgorici ranije Oručević i Nikšiću iz Hota (Tuzi)
Grajić, i kao: Marković, iz Bezuja (Prekotarje) uselili su se u Meljak (Pljevlja), porijeklom iz Hota
(Tuzi)
Grakalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Istre
Grandis, Prčanj (Boka Kotorska)
Grandić, Lipovo (Kolašin)
Grando, Prčanj (Boka Kotorska); U Budvi 1448. god.
Grandov, Kruševo, Ravče i Ravna Rijeka, Bijelo Polje
Grandović, u Orahovice (Risan)
Granijić, Podgor (Kuči), ogranak Milića, od njih su u: Plavu (Kolašinu) i Rožaju. Vidi: Granić
Grančić, Herceg-Novi
Grančor, u Grblju 1398. god.
Graovac, Cetinje; Bratač, Gornje Selo, Berbekovina i Davidoviće (Nevesinje), iz Grahova (Nikšić);
Piragić (Tabija), Nevesinje, ogranak Andrijaševića iz Grahova (Balosave) - Nikšić i kao: Marković
- Graovac u Najdanićima (Gacko), iz Grahova (Nikšić), starinom iz Kuča
Graović, Oputne Rudine (Nikšić)
Graovčić, Vir i Perast (Nikšić)
Grasel, Risan (Boka Kotorska)
Grasi, Grahovo (Nikšić), iz doba Rimljana
Graso, u Kotoru (1472. god.) jesu iz Dubrovnika
Grahovac, Grahovo (Rožaje), ogranak Murića - Klimenćana
Grahović, na Prikioli (Kotor)
Gracun, Rustovo, Bečići i Čelobrdo (Paštrovići), doselili su se iz Stare Srbije
Grač, Herceg-Novi
Gračanski, vidi: Grba
Grašić, u Kotoru 1493. god.
Grba, Gorica, Maoče i Krčak, Lećenac i Markovac (Pljevlja) i kao: Gračanski; Podgorica
Grbavčević (Grbačević), i Golubović, kao: Jovović, Mataguži (Zeta), 1455. god., ogranak
Radinovića, iz Bjelica (Cetinje); U Podgorici su ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje)
Grbaljčić, Kotor, po nahočetu
Grbanović, u Banjanima (Nikšić) od Grba Banjanina - Petrovića
Grbac, Herceg-Novi
Grbin, Sutomore (Bar) 1889. god.
Grbić, Sutorina, Herceg-Novi, od njih su u Đuraševićima i drugim naseljima Grblja; Žakovo
(Kumbor), Sušćepan, Herceg-Novi i risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Cecuni
(Andrijevica); Babino, Rutoše i Toci (Pljevlja); Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora)
Grbići, rod u valjevskoj Podgorini
Grbići, rod u selu Popučkama u Kolubari
Grbičić, Paštrovići 1399. god.
Grbišić, Paštrovići, identično: Grbičić
Grbljani, stanovnici predjela Grblja
Grbljanović, područje Nikšića (Onogošt) i Župa Nikšićka, u 14. v. doselili su se iz Grblja, kasnije
kao: Nikšić, pa kao pleme i onda veliki broj bratstava u raznim krajevima
Grbović, grana Kosovčića, potomaka Novljana u Drobnjacima. Od njih su se 1882. god. naselili u
Gajtan (južna Srbija); Mijailovica, Miljevići i Maoče (Pljevlja), vidi: Perišić; Ogranak Radulovića
(iz Pješivaca) u Dragovoljićima (Nikšić); ogranak Radulovića iz Nikšića (Grbo) prešao pod planinu
Maljen (Srbija), od koga su ti Grbovići. Od Grbovića Novljana jesu u: Drenak (Kolašin), Glediću,
Zakuta i Gruži Kragujevačkoj i kod Valjeva (Srbija); Plav i Gusinje, doseljenici iz Kuča;
Andrijevica; Bistrica i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić, od njih su u: Podgorici, Bijedićima i
Pobretićima (Bijelo Polje), pa jedni u Tuzinju (Sjenica)
Grboš, Bor na Bihorskoj planini (Bijelo Polje), od njih su kod Peći

130
Grgić, Podgorica
Grgović, Plav i Ulcinj, porijeklom iz Kuča
Grgur, Rovine (Piva), doselili se iz Barušnice (Gacko)
Grgurević, Glavica (Bjelopavlići), iz Kuča; Nikšić i Herceg-Novi, potomci Zlatnopojasovića iz
grupe Novljana; Vidi: Verda; Danilovgrad; Morinje, Herceg-Novi; Kotor i područna Dobrota i
Škaljari; Vidi: Grgurević; Nikšić, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje)
Grgurovići, bratstvo u Škaljarima u Boki
Grgurevići iz Pive (Ravno), doseljeni iz Gacka
Grgurin, Kotor
Grgurović, Slatina i Glavica Danilovgradska (Bjelopavlići). Od njih su kod Gacka (Hercegovina).
Ogranak Mališića je u Škaljarima, Kotor i kao: Grgurević od Grguda Dančulovića, potomci
Novljana. Vidi: Kosovčić od Grgurovića jesu i Vilotijević i Pavićević na Dužima uz Komarnicu
Grdanović, kod Cetinja, potomci Vukmirovića, doseljenika sa Kosova. Od njih su odseljeni u
Bosnu; Kaluderac (Buljarica), Paštrovići, odatle u Vraku (Skadar); Lješevići (Grbalj) iz područne
Župe Grbaljske; ogranak Đurovića u Piperima, kasnije: Jovanović. Porijeklom su iz Lutova
(Bratonožići)
Grdinić, Žari, Lepenac, Polja, Stevanovac i Štitarice (Mojkovac), potomci Trebješana iz područja
Nikšića
Grdinići, potomci vojvode Grdana. Žive u okolini Mojkovca, a ima ih i sirom Crne Gore,
Vojvodine, Bosne i Hrvatske.
Grdović, Pečurice (Ulcinj)
Grdoman, Ugnji (Cetinje), starosjedioci; Šestani (Primorska krajina), jedni su se preselili u Zadar
Grdomani, staro bratstvo na Ugnima
Grdoč, Ostros (Primorska krajina)
Grebeljanović, Šobajići (Bjelopavlići)
Grebner, Oštro, Herceg-Novi
Grebonjić, Bistrica i njena okolina (Bijelo Polje)
Grebuljić, Šobajići (Bjelopavlići), srodnici Lazarevića
Grebučanin, Grahovo (Nikšić)
Grević, Cetinje
Grega, Podgorica
Gregović = Grigović, Paštrovići i ranije Mirković. Od njih su u SAD, porijeklom iz Grčke; Bar;
Kotor; Budva u 15. v. i kao: Kreković
Gregovići, selo Novoselje, bratstvo Paštrović
Gregorina, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka; Kotor u 15. v. i 1881. god.; kod Herceg-Novog
u 15. v.
Grec, u Ulcinju 1534. god.
Greda u selu Orahovu
Greda iz Pive (Kulići), ustaš iz Mostara (i875)
Grede u Vojkovićima
Gredeljanović, Duži (Piva)
Gredeljević, Duži (Piva) uz Komarnicu. Od njih su u Lađevcu (Bielća), kasnije kao: Samardžić,
ima ih u Dabru i Nevesinju (Hercegovina)
Gredić, Bistrica (Duži) i Rasova (Bijelo Polje), vidi: Redžepagić, u Beranama; Kulići (Piva),
porijeklom su iz Mostara; Nikšić
Grempšić, u Kotoru 1436. god.
Grepčani, grupa bratstava u Cucama
Grec, Dobrota (Kotor)
Gržac, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi
Gržetić, Kotor i područni Škaljari
Grzac, Herceg-Novi
Grivedin, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka

131
Grivina, Donja Zeta uz Skadarsko jezero
Grivić, Šišići, Herceg-Novi; Kotor; Budva
Grijehov, Smokvice (Rijeka Crnojevića), ogranak Srzentića iz Paštrovića
Gril, u Kotoru
Grima, Paštrovići
Grimović, Grude (Tuzi), potomci Đon Sume
Grinvald, Herceg-Novi
Griner, Kotor
Grinić, Kotor
Gripić, Kotor
Grisan, Kotor
Grisigano, Budva
Grisko, Kotor
Grit, u Kotoru 1487. god.
Gritz, s, c, u Kotor se doselili iz Dubrovnika
Grišpula, Dobrota (Kotor)
Grk, u Kotoru
Grkavac, u Hercegnovsko i Risansko područje doselili se iz Hercegovine
Grkić, Grana Zlatnopojasevića iz grupe Novljana. Od njih su u Glasincu na Romaniji
Grklanović, Kaluđerac u Buljarici (Paštrovići) 1824. god.
Grkovac, Strp (Risan) 1692. god. doselili su se od Trebinja, pa jedni u Risan
Grković, Nikšić
Grkojević, Previš (Žabljak), ogranak Lazarevića, iz grupe Novljana, raselili se
Grk, u, Kotor 1327. god.; Zeta
Grle, Sasović 1693. god. došli iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi i susjedna Zelenika
Grlić, Paučine (Rožaje), doselili se iz Vukli (grupa Gaše), kasnije i kod Đakovice
Grloman, ranije: Eutorović, u Paštrovićima srodnici Mitrovića, doselili se (8. v.) iz okoline
Kosovske Mitrovice
Grljan, i kao: Lajković, Lajkovići (Zeta). Iz Mrka (Pipera) prešli u Srpštansku Goru, pa u Zetu
Grljević, Bjelišni (Cetinje); Bistrica (Bijelo Polje)
Grljevići, grupa bratstava u Bjelošima
Grman, u Kotoru
Grobić, Dobrota (Kotor)
Grozdanić, Podvraće, matično i Danilovgrad (Bjelopavlići); Donje Čarađe u Goliji (Nikšić),
potomci Drekalovića (Kuči). Od njih su u Gacku (Hercegovina) i Lici (Hrvatska)
Grozdanović, u Kučima i kao: Rušević = Banjkan u Zatrijebaču
Gromanić, njić, Sutomore 1853. god.
Gromanja, Sutomore (Bar) 1854. god.
Gron, Zelenika, Herceg-Novi
Grondan, i, Kotor
Gropčić, Griharovo (Plav) 1485. god.
Grohaber, Paštrovići u 17. v.
Gros, Kotor i susjedna Dobrota
Grosman, Dobrota (Kotor)
Groc, Herceg-Novi
Groci, Kotor
Gruadreli, Kotor
Gruba = Grubavčević, Perast (Boka Kotorska) i kao: Grubagevčević
Grubavčević, Polja Kolašinska i Grubačević u 17. v., vidi: Gruba; Kotor, porijeklom iz Paštrovića
Gruban, Vilusi (Nikšić)
Grubač, u Donjim Brajićima (Budva) 1523. god.
Grubača = Grubač = Gurbača, u Njegušima (Cetinje) i kao: Grubašević; Budimlja (Berane)

132
1485. god.; u Brskutu (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Vrtac;; Viluse; Nikšić; Golija (Nikšić); Grahovo
i Viluse, nikšićko područje; Brskovo, kasnije Mojkovac; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz
Uskoka (Drobnjaci); u Pivu, Glasinac (Romanija) i Peć (Metohija) iz okoline Nevesinja
(Hercegovina); u Viluse (Nikšić), vidi: Babić, u Rbatovom Dolu
Grubačević, u Ćeklićima (Cetinje), Paštrovići, 1434. god., vidi: Grubavčević, u Njegušima i kao:
Grubašević
Grubači iz Pive (D.Crkvice, Lijecevina), porijeklom iz Drobnjaka
Grubačić, Nikšić; Banjani i Oputna Rudina (nikšićko područje)
Grubaš, Perast (Boka Kotorska), doseljenici iz Hercegovine
Grubašev, u Njegušima
Grubašević, Bečići (Budva) 1440. god.; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), porijeklom su iz
Hercegovine; Polja (Mojkovac); vidi: Grubača
Grubašić, Perast (Boka Kotorska)
Grubeljić, Crnci (Piperi)
Gruberinić, vidi: Guberinić
Grubeša, vidi: Grupša
Grubin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), starinom su iz Crne Gore. Vidi: Markov i Arsen
Grubinić, u Bjelopavlićima
Grubičevići, bratstvo koje se pominje u novelji Đurđa Crnojevića
Grubić, Kotor
Grubišić, Budva; Sutomore (Bar) 1912. god.; Kotor
Grubović, Rastoke (Bijelo Polje)
Gruboica, u Kotoru, grana Pima
Grubojević, Police (Kotor); Risan; Grbalj 1439. god.
Grubona, vidi: Grubonja
Grubonja, Kotor 1396. god. i kao: Grubona
Grubor, Kotor
Grubsić, Kotor u 14. v.
Gruda, u Grudima (Tuzi) potiču od potomaka Đon Sume, od njih su kod Gusinja, kod Plava,
Golubovcima (Zeta); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom su iz Bratonožića, od njih nastanjeni u
Livarima (Primorska krajina) i kao: Pavlović i Pacić, pa u Baru i kao: Vamović, a u Donjim
Murićima (Primorska krajina) i kao: Palević
Gružda, Kolomza (Ulcinj), porijeklom su iz Albanije
Gruzina, Grade (Žabljak)
Gruzinov, Podgorica
Gruić, Cetinje
Gruičić, Begaljac (Beograd), oko 1878. god. doselili se iz Bjelopavlića
Grujić, Podbišće (Mojkovac), došli iz Klopota (Bratonožići) sa nadimkom Palibrk; Žari i Polje
(Mojkovac) i Lipovo (Kolašin), porijeklom su iz Kuča; Lukovo (Nikšić); Drobnjaci, potomci
Novljana; Maoče i Prenčane (Pljevlja), pa jedni u Pljevlja; Prpčići i Ravna Rijeka (Bijelo Polje);
Požar (Bjelopavlići) i kao: Protić; Krupice (Srbija), doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Golubovci
(Zeta), doselili se oko 1870. god. iz Bratonožića (Nikšić);Cetinje; Ilandža (Donji Banat) i kao:
Grujić = Dragujin, porijeklom su iz Crne Gore; u Podgorici iz Bratonožića; Golubovci (Zeta). Od
njih su jedni u Lebanima i Leskovcu (Srbija)
Grujičić, Vijenac (Zvijezd), Maoče i Otilovići (Pljevlja), ogranak Purića, porijeklom od Kolašina.
Od istih ima u Oljevljima; Nikšić; Cerovo u Rađevini (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora);
Loznica (Mačva) prvom polovinom 19. v. doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Musterovići
(Zagarač), Danilovgrad, ogranak Stojanovića = Lulaša; Danilovgrad; Vitasojevići (Pješivci),
porijeklom sa Čeva (Cetinje); vidi: Aničić u Vijenci i Oćevini (Pljevlja)
Grujičići (Stojanovići - Lulaši), bratstvo u selu Musterovićima
Grujović, Piperi, starosjedioci
Grujovići, dio bratstva Popovića

133
Grukal, e, Prekornica (Rijeka Crnojevića), starosjedioci. Od njih su u Vraki (Skadar)
Gručašević, Perast
Grum, Herceg-Novi
Grune, Herceg-Novi
Grunio, Kotor
Grimslo, vidi: Stevanov
Grunc, u Kotoru 1124. i 1330. god.
Grupac, u Kotoru 1434. god.
Grupić, Herceg-Novi, po nahočetu
Grupković, Pješivci u 16. v. i Ozrinići (Čevo), Cetinje pa u Kotoru; u Bjelopavlićima i
Danilovgradu
Grupsić, Kotor 14. v.
Grupčić, Bjelice (Cetinje) u 14. v.; Bjelopavlići, od njih su u Begaljici (Beograd); u Ćeklićima
(Cetinje); vidi: Grupšić
Grupš (Grubeša), Bar
Grupšić, 1430. god. i kao: Grupčić
Gruhović, Bar; vidi: Grhović
Grušić, Kaluderac u Buljarici (Paštrovići) 1761. god.
Grčanski, vidi: Stevanov
Grčić, vidi: Redžepagić, u Medanićima (Gacko) i Rastu (Nevesinje), porijeklom su iz Crne Gore,
ogranak Zelenovića, koji su ogranak Cerovića
Gršanić, Donja Lastva (Tivat)
Gualo, Perast (Boka Kotorska)
Guberina, vidi: Guberinić
Guberinić, Vasojevići; Seoca (na Balju) ranije: Guberina; Berane 1865. god. grana Lopoćana;
Sutivan (Bijelo Polje)
Guvelja, Zaton i Bistrica (Bijelo Polje)
Guveljić, Bistrica (Bijelo Polje)
Guvera, Nikšić
Guvernadurović, Njeguši (Cetinje) ogranak Stanišića, grana Radonjića
Guvernadurovići, ogranak bratstva Stanišića što ga je vladika Rade prognao iz Njeguša
Guvo, Crkvice i Strp (Risan)
Gugać, Zaton (Bijelo Polje)
Gugliemet, Dobrota (Kotor)
Gugolanić, 1431. god. u Cucama (Cetinje) i Riđanima (Nikšić)
Gugolj, Žvine i Sutorina, Herceg-Novi
Gugoljanović, Njeguši u 15. v.
Gugulović, i kao: Gugulsbrnić, Kotor oko 1440. god.
Gudaljević, Herceg-Novi
Gudanović, Balabani (Donja Zeta) jesu iz Gluhog Dola (Crmnica) i kao: Đuković, kasnije Đurović
Gudević, Nikšić
Gudelj, Grahovo i Vraćenovići (Nikšić), od njih su u Dubrovniku; Perast, Ratiševine (Kotor) i
Mojdež (Boka Kotorska); Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom su iz Popova (Hercegovina), a u
susjednim Sasovićima i kao: Gudeljević
Gudeljević, Nikšić, doseljenici iz Popova (Hercegovina)
Gudeč, Bratonožići, potomci Bukumira; Brskut (Kuči) potomci Rajkovića, grana Mrnjavčića;
Donja Ržanica (Berane) i kao: Jelić; Bistrica (Bijelo Polje); Risan, porijeklom su iz Popova
(Hercegovina)
Gudović, Donja Ržanica, doseljenici iz Bratonožića; Brskut (Bratonožići), grana Mrnjavčića
Gužda, e, Obod, uz Bojanu, prešli su iz Albanije
Guzda, Kolomza (Ulcinj) i kao: Gužda
Guzina, Kotor; Bar 1441. god.; Mokro (Šavnik), odatle su se jedni preselili u Perast (Boka

134
Kotorska); Nikšić, doseljenici iz Fojnice (Bosna); Gradac (Šavnik), porijeklom su iz Nikšićkih
Trešača; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), od njih u Trstu (Italija) su iz Gradaca (Drobnjak);
Đenovići, Herceg-Novi
Guzine, bratstvo u Fojnici u Hercegovini
Guzinović, Uskoci (Žabljak)
Guzović, Vraka i Skadar (Albanija), potomci Martinovića iz Bajica (Cetinje). U Skadru su i kao:
Martinović = Petrović, ranije: Froka (Vraka), Skadar
Guzonja, Železnik (Beograd), porijeklom su iz Rovaca (Crna Gora)
Guičić, Budva, po nahočetu
Gujić, Bijela (Drobnjaci), došli su iz Zatarja oko 1732. god. Potomci su Novljana, iz Banjana
(Nikšić); Matički Gaj (Drobnjaci), došli iz Prenćana (Pljevlja)
Gulevič, ić, Grkavac, Herceg-Novi
Guli, Fundina (Kuči)
Gulipeste, nadimak bratstva Pejovića u Rzanom Dolu
Gulić, Ranilug (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Crne Gore
Gulković, u Kotoru
Gulja, i, Fundina (Rosti) i Rašovići (Kuči), starosjedioci
Guljap, i kao: Milutinović, u Zalazu (Kotor)
Guljermović, u Grbaljskom polju
Gumberti, Kotor, porijeklom su iz Italije
Guna, vidi: Goni
Gunda, Maoče (Pljevlja)
Gundulić, Kotor 1335. god. porijeklom su iz Drobnjaka
Gunjajević, Orahovica (Risan), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobrota, Mali Zalazi i Ljuta
(Kotor)
Gunjašić, risansko područje; Mokrine, Herceg-Novi
Gupšić, u Žanjev Dolu (Njeguši), Cetinje 1326. god., a u Kčevu (Čevu), Cetinje 1335. god.
Guraz, Šestani (Primorska krajina), ogranak su Lukića
Gurbača, vidi: Grubača
Gurza, Šestani (Primorska krajina). Porijeklom su iz Škrelja (Albanija). Dijele se na Peciće i
Daboviće
Gurzak, Bar
Gurzanović, ranije Kovač, u Ulcinju 1885. god.; Bar
Gurašin, Bar
Gurdić, Kotor
Gureza, i kao: Gurza
Gurešić, Zaton i Crnča (Bijelo Polje), srodnici Karađorđevića sa Oplenca (Šumadija); Od njih su u
Dragosnici (Podibar), vidi: Karađorđević
Gurić, i kao: Dukujević, Požari (Bjelopavlići)
Gurović, Herceg-Novi
Gurtiluamo, Meljine, Herceg-Novi
Gurska, Nikšić
Girćević, u Hotima (Tuzi)
Guskić, Budva; Golubovci (Zeta). Od njih su u Tuzima i Skadru, vidi: Gusić i Gutić
Gusinjac, Gusinje, ogranak Alijagića, od njih su u Ibarcu (Rožaje); Šalja (Bijelo Polje), porijeklom
iz Hota (njihova grana) i okoline Plava; Bistrica (Bijelo Polje)
Gusić, Sinjac i Lukinje Kruške (Piva), srodnici Jakšića. Od njih su u Klisu (Split)
Guska, u Drobnjacima potomci Kriča
Guslić, Bušnja (Pljevlja); Kotor, po nahočetu
Gusnić, Kotor i Risan
Gutalja, iz Pive na Glasincu (Romanija) kao: Jovović
Gutić, Komorač i Prnjavor (Plav); Smriječno (Piva), srodnici Plakalovića; Bjelice (u Bistrici

135
Pećarskoj), Bijelo Polje i područne Bubonje, matično. Od njih su u Guči Dragačevskoj, Sjenici i
Stupu (Šumadija); Bežđeđe i Džinova mahala (Nevesinje), ogranak Gvozdenovića iz Ćeklića (Vučji
Do), Cetinje; Banatu i kao: Gutić (Gusić), srodnici Plakalovića iz Smriječna (Piva)
Gutići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića ali izvan Ćeklića
Gutović, Gornje Rudinice (Piva), grana Ruđića, srodnici: Đikanovića, Nikolića i Đačića; Plav, prvi
su se oko 1750. god. doselili iz Pipera kao: Nović. Drugi su iz Nožica (Bratonožići); U Bodežištu
(Gacko), ogranak Božovića ispod Trebjese (Nikšić)
Gutovići iz sela Rudnice u Pivi, starosjedioci
Gutolj, goz, Herceg-Novi
Guhdia, Podgorica
Gucal, Ulcinj, kasnije Očinić
Gucale, stari nadimak bratstva Batrićevića
Gučetić, Kotor (12. v.) doseljenici iz Dubrovnika; Paštrovići
Guči, Ulcinj 1873. god.
Gučić, Ulcinj 1864. god.
Gučner, Kotor
Gučević, u Sandžaku su iz Crne Gore
Guša, Kotor i poluostrvo Luštica (Grbalj) 1350 - 1335. god.
Gušić, Gornja Bijela (Šavnik). Ogranak Simovića iz Teoč Polja (Gornja Morača). Porijeklom su iz
Rovaca; Bratoč (Nevesinje) iz Crne Gore
Gušmir, Bijediće (Bijelo Polje)
Gušmirović, Bijelo Polje
Gušojević, Ribarići (Kotor)
Ghega, Kotor

Habarkale, Drobnjak
Habinović, Male Dubrave (Rožaje)
Habica, u Ulcinju 1866. god.
Habović, Nikšić
Habraham, vidi: Abram
Havajš, Grahovo (Nikšić)
Havanović, Kotor
Haverić (Haferić) i kao: Averić, ogranak Kalezića u Bjelopavlićima, odselili: kod Bara, Ulcinja, u
Podgoricu, Skadar i druga mjesta, patronoimik od Haver-Zora na Kurdistanskom, vidi: Kalezić
Havnik, Kotor
Hagendorfer, Kotor
Hagić, kod Cetinja
Hadrović, Podgorica; Bijelo Polje i područna Bistrica; Beograd
Hazmadag (Haznadaj), Nikšić
Haznadaj, vidi: Hazmadag
Haimel, i, Bar
Hajvazović, Pljevlja 1907. god.
Hajdajagić, Nikšić
Hajdarević, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja i područje Bistrice (Bijelo Polje)
Hajdarović, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina; Bar; Kosići (Ulcinj); Sipanja (Bijelo Polje);
Petnica (Berane)
Hajdarodžić, i kao: Hajdarhodžić, iseljenik iz Herceg-Novog u Čepelnicu (Trebinje)
Hajdarpašić, Bistrica, Dubova, Vrševo, Radulići, Prpeć i Zaton (Bijelo Polje), u Plavu 1875. god.
Hajdiaga, Ulcinj 1878. i 1895. god. iz Hercegovine
Hajdrović, ranije Pubeković, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina, porijeklom iz Puka

136
(Miridita)
Hajduković, Hajdukovići (Utrg), Crmnica, najbliži su Strahinjama i Jovetićima i kao: Hajduković
- Ekančanin (Strahinjić); Hotovi potomci ispod Hota iz Hota, bliže Tuzima; Cetinje; Ulcinj 1887.
god.; Zvjezd, Ljeljenica, Osoje, Junčević i Mostišt (Pljevlja); u Bjelopavlićima i kao: Zuzić, srodni
sa Mihailovićima i Sekulićima i jedni su odselili u Obrež i Temce (Srbija); Cerovo (Bijelo Polje);
Bobovište (uz Skadarsko jezero), Primorska krajina
Hajdukovići, bratstvo u Podgoru
Hajdučović, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina
Hajek, Herceg-Novi, po nahočetu
Hajzer, Cetinje
Hajiahić (Ajdalić), Lozica (Bijelo Polje)
Hajković (=Stano=), u Malom Boriču (Vraka), Skadar
Hajmel, i, Ulcinj
Hak, Kotor
Hakaj, i kao: Šabiović, u Tuzima
Hakl, Škaljari (Kotor)
Hakanjin, u Plavu 1875. god.
Haksalić (Aksalić), Plav, susjedni Skić i Brezojevica 1880. god.
Hal, i, Ulcinj
Halikavazović, Pljevlja 1871. god.
Halilović, Pljevlja i područne Maoče iz Kuča od njih kod Novog Pazara; Vladimir (Ulcinj); kod
Rožaja su iz Selca (Klimendi), Albanija; Kanje (Bijelo Polje)
Halić, Prčanj (Boka Kotorska)
Halović, Vladimir (Ulcinj)
Haltić, Plav
Hamzaghić, grana Mušovića u Nikšiću, doseljenici iz Kolašina, iseljenici u Tutin
Hamzić, Medun i Seoštica (Kuči) iselili u Rožaje, Kolašin pa odatle u Loznu, Stubal i Boturić
(Bijelo Polje), a jedni i kao: Nurković; Bistrica (Bijelo Polje); Boljanići i Bukovica (Pljevlja); Bar;
Gostilje (Zeta) i kao: Amzić
Hamer, Kotor
Hamidović, Zaton (Bijelo Polje)
Hamerla, Zelenika, Herceg-Novi
Han, Zelenika, Herceg-Novi
Hanza, Kotor
Hanišić, Tuzi
Hanković, 15. v. u Pješivcima
Hanjadofer, Herceg-Novi
Hanjačić, Bar
Harapeš, Ulcinj
Harasan, Ulcinj
Harbić, Pljevlja
Harvović, vidi: Hrvović
Harvojević, Petrović
Hardanić, Pljevlja 1865. god.
Harević, Laće (Bjelopavlići), vidi: Averić (Haverić) - Kalezić
Harović, Nikšić
Has, Luštica, Herceg-Novi
Hasaj, Zuos uz Bojanu iz Šestana (Primorska krajina)
Hasanagić, Ulcinj; Rožaje ranije kao: Zejnelagić iz područnog Selca; Područje Lozne (Bijelo
Polje) i kao: Asanagić, srodni Šćekićima
Hasanbegović, Bihor (Bijelo Polje)
Hasanđekić, Gusinje

137
Hasanđonović, Bobovište (Primorska krajina), vidi: Đonović
Hasanović (Šćekić), Srđevac, Dobrokovo Konje (Bijelo Polje)
Hasansmail, Ulcinj
Hasančovanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko jezero
Hasanjčobanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko jezero
Hasilović, Bogaići (Plav) su iz Klimenata (Albanija)
Hasi, vidi: Hasić
Hasić, u Podgorici, Beranama, Bukovina (Bijelo Polje), rođaci Hadžibulića i Bilosalića u Suvodolu
(Rožaje); Vlah (Gornji Bihor); Bijelo Polje su iz Trebaljeva (Kolašin); Ulcinj
Hasković, Kuči iselili se u Jablanovo; Mojkovac; Šolja (Bijelo Polje)
Hat, Ulcinj
Hata, Đirokotrit i Skadru (Albanija) iz Crne Gore
Hatković, područje Bistrice (Bijelo Polje)
Hatović, Izbičnja (Pljevlja)
Haul, Herceg-Novi
Hafizagić, Pljevlja 1853. god.
Hacer, Herceg-Novi
Haciomerović, iz Nikšića iselili se u Vasojeviće
Hadžajlić, područje Bistrice (Bijelo Polje)
Hadžalić, Pljevlja 1853. god.; područje Bistrice (Bijelo Polje)
Hadžefendić, Pljevlja 1864. god.
Hadži, u Podgorici
Hadžialović (Dizdarević), iz Hota (Tuzi) u Podgoricu i Skadar
Hadžiasanović, Podgorica
Hadžiablahović, Tuzi
Hadžiatlagić, Pljevlja
Hadžibegović, Kuči grana Konatara iselili u Buturić, Zaton i Bistricu (Bijelo Polje)
Hadžibrahimić, Ulcinj
Hadžibulić, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje) iz Pljevalja; Trebaljevo (Kolašin), matično,
odselili u Novi Pazar
Hadživuković, Nikšić i područno Grahovo
Hadžidimuhović, Bijelo Polje
Hadžiduraković, Pljevlja 1884. god.
Hadžijalović, u Plavu ogranak Palivrtića
Hadži Jahović, Bijelo Polje
Hadžijić = Balitić, iz Kuča doselili u Rožaj
Hadžimahović, kod Trebinja, ogranak Bulajića
Hadžimola, vidi: Hol
Hadžimujović, Pljevlja
Hadžimuković, Tuzi; Podgorica
Hadžimuratović, Hadžimuragović, u Pivi, a u Kosijerima (Cetinje) i Malom Ostrosu (Primorska
krajina) i kao: Barjaktarović
Hadžimusić, Nikšić
Hadžimustafa, u Podgorici 1601. god.
Hadžimušović, u Plavu srodnici Ferovića, Durovića, Jadedića i Šabovića
Hadžiomerović, iz Nikšića odselili u Vasojeviće
Hadžinović, područje Bistrice (Bijelo Polje)
Hadžić, ogranak Adžića u Kosijerima (Cetinje), od njih su (1892. god.) u Ulcinju, pa u Grčku
(odselio Filip), drugi otišli u Pivu i kao: Hadžić (jedni se vrate u Kosijere), pa Adžić; Bar; iz Kuča
odselili se u Ditrove i Rožaj ogranak Fejzića; Šakopara i Brvenica (Pljevlja); Gubavač i šire u Bihor
(Bijelo Polje), odselili u Struganik (Kolubara);Gusinje; Golubovci (Zeta); u Nikšiću Rnjez
(Hadžić); u Plavu 1879. god.

138
Hadžihamzić, Pljevlja 1864. god.
Hadžićuković, u Grahovo (Nikšić) iz Hercegovine
Hadžiumović (Oraovac), srodnici Pajovića, pa u Tuzima i Sarajevu
Hadžicanović, Draginja (Ulcinj)
Hadžišaćirović, Pljevlja 1879. god.
Hadžović, iz Nikšića odselili se u Vranešku dolinu (Bijelo Polje); Pljevlja (1859. god.) i područne
Boljaniće; kod Plava jedni i kao: Mujović
Hadžopulos, Rijeka Crnojevića doseljenici iz Grčke
Heb, Fraskanjela (Ulcinj)
Hebić, iz Boke Kotorske prešli u Cernicu (Hercegovina). Porijeklom iz Turske
Hebović, Balabani (Donja Zeta); Vladimir (Ulcinj)
Hein, Kotor
Hejmeli, Igalo, Herceg-Novi; Ulcinj
Hejsek, Igalo, Herceg-Novi
Hekalo, Bukovice (Pljevlja)
Hekalović, Pljevlja
Held, Donja Lastva (Tivat)
Heldić, Bijelo Polje
Helić, Pljevlja
Helukako, 1076. i 1089. godine u Ulcigumin (Ulcinj)
Hentsčel, Prčanj (Boka Kotorska)
Henjić, područje Bistrice (Bijelo Polje)
Herak, vidi: Heraković, i Eraković (doseljeni na Njeguše iz Hera); Dodoši (Rijeka Crnojevića)
Herak, predak bratstva Herakovića u Njegušima
Herak, porodica u selu Dodošima
Heraković, naselje Herakovići (Erakovići) u Njeguškom Polju ("Varoš Njeguška"), Cetinje, krajem
15. v. Od njih su i kao: Heraković - Petrović, Petrović - Heraković, Heraković - Popović,
Popović - Heraković. U 14. v. doselili u Dugi Do, na kraj Njeguškog Polja, sa Banjske visoravni
(od Velimlja i iz Muževica), Nikšić, a tamo od Gacka (Hercegovina). Od njih su u: Kotoru (1441.
god.), kao: Petrović, u Rusiji kao: Petrov (Heraković), Škaljarima (Boka Kotorska), Dodošima
(Rijeka Crnojevića), kao: Herak, u Danilovgradu kao: Vujović (ranije Petrović), Lješevići (Grbalj)
kao: Popović (Kašćelan), Petrovom Selu (istočna Srbija) i u Bugarskoj kao: Popović (Heraković),
Oglađenovcu (Podgorina), Valjevo kao: Heraković; u Drobnjaku (1441. god.) i kao: Đurđević =
Bogutović, prije toga (1.3.1399. god.) u Drobnjacima (Rudinska visoravan=Banjani), spominje se
njihov predak Đorđe Bogutović; iz Drađevine (Podgorica) preselili se u Uskoke (Žabljak)
Herakovići, bratstvo u Njegušima
Herakovići, prezime
Herakovići - Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Herakovici - Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Herget, Igalo, Herceg-Novi
Herezig, Škaljari (Kotor)
Herizović, Nikšić
Herman i kao: Hamaliota, 14-15. v. u Ulcinju
Hermenko, vidi: Armenko
Herović, vidi: Erović
Hersić, Herceg-Novi
Hercegović, Grahovo (Nikšić)
Hercezik, Škaljari (Kotor)
Hefarne, Budva
Higa, Donji Stoliv (Kotor)
Hidra, Ulcinj
Hidr (Hidri), Ulcinj

139
Hidrović, Štedra (Ulcinj)
Hil (Hile), Bar
Hila, Kotor
Hiliš (Ćiliš = Kiliš), u Zeti
Hiljin, Kolomza (Ulcinj)
Hinković, Velimlje (Nikšić); Podgorica
Hinterleitner, Herceg-Novi
Hirhait, Meljine, Herceg-Novi
Hirči, Donja Lastva (Tivat)
Hirš, Donja Lastva (Tivat)
Hitunović, Cuce (Cetinje)
Hitunj, u Kotor došli iz Dubrovnika
Hlapac, Banjani (Nikšić) 1390. god.
Hlapčić, u Drobnjacima 1423. god.
Hlas, Brajići (Budva)
Hlindović, Pljevlja
Hlušička, u Kotoru
Hnemer, Herceg-Novi
Hovorka, Kotor
Hogović, vidi: Ceković
Hodović, Pljevlja 1864. god.
Hoketić, Podgorica, prešli iz Zete
Hokušić, Ledenice (Njeguši), Cetinje 1435. god.
Hol, Hartikol (Ulcinj) i kao: Hol; Prčanj (Kotor); Herceg-Novi
Holenderski (Holendehki), Herceg-Novi
Homen, Kotor i susjedna Dobrota
Hopti, vidi: Hot = Hoti
Horvatin, Miljevci (Sutomore), Bar, došli od sjeverne strane iznad Trsta, srodnici njihovi su u
Vipavi i Ajdovščini (Slovenija), vidi: Hrvat
Horvačević, Paštrovići 1589. god.
Horovka, Kotor
Hostojica, u Kotoru
Hot, Štoj (Ulcinj), porijeklom (potomci Lazara iz plemena Pipera) iz Gruda (Tuzi), i poneđe kao:
Hopti, Hot i Hoto; Berane; kod Plava, Gusinja, Bijelog Polja, Boljanine (Bijelo Polje), Kolašin,
Polja (Mojkovac), Male Dubrave (Rožaje) i kao: Hota iz Hota (Tuzi), koji su iz užeg fisa (bratstva)
iz plemena Hota u Hotima (kod varoši Tuzi); kod Rožaja; i Hoti, Lazima i Grnčaru (Plav) i Gusinje;
Prvobitno Ot = Hot, došao predak Lazar Keća iz Pipera, i njegov predak je bio iz Kčeva (Ozrinići =
Čevo), Cetinje
Hota, vidi: Hot
Hotaš Vukov Ostoić, savremenik vladike Vasilija
Hoti, pleme u Albaniji
Hotzl, Kotor
Hoto, u Grudama (Tuzi), vidi: Hot
Hotović, Gornji Bihor (Bijelo Polje), srodnici su u Borič Mali (Vraka), Skadar, ranije Hot; vidi:
Hot; u Vladnji (Orahovo), Zeta i kao: Otović i Kovačević; Izbičnje (Pljevlja)
Hotuči ili Hotučevići, staro bratstvo na Gradini
Hoćević, Ćeklići (Cetinje)
Hoćevići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima
Hoforka, Kotor
Hohl, Kotor
Hockmanu, Kotor
Hodža, Pičurice (Ulcinj)

140
Hodžaić, Ulcinj
Hodžaj, Pičurice (Ulcinj)
Hodžić, Brčve (Bijelo Polje), njihov je ogranak Ferzić u Rožajama; grana Kokotovića (Kokota) iz
Donjih Banjana (Nikšić) prešli u Vraćenoviće, uz Trebišnjicu, pa u Fatnicu (Bileća), Bileću i Stolac
(Hercegovina); Ulcinj; Livari (Primorska krajina) i Rastić (Ulcinj); Pljevlja 1896. god. god.; Nikšić,
Milovac i Bistrica (Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje), otišli u Sarajevo; Crnča
(Bijelo Polje); Godijevo (Bijelo Polje), Godočelja i Trpeze (Berane), Ibarac (Rožaje)
Hošo, Bukovice (Pljevlja)
Hrani, Kotor 1327. god.
Hranilović, Zeta 15. v.; Kotor 1400. god.
Hranimir, u Kotoru i Ulcinju
Hranić (Kosača), u 14. i 15. v. vladarska porodica u Bosni i dijelu Crne Gore. Jedno vrijeme bila je
njihova prijestonica u Pivi (Crna Gora); Herceg-Novi 1382. god. na Mekoj Grudi (Bileća) i okolina,
1281. god. bili su Vojvode u Vojvodstvu Svetog Save, pa potomci u (kasnije razvoju) Hercegovini,
vlastela i kao: Vuković
Hranković, u Nikšiću, Pješivcima i Grahovu (Nikšić) 1441. god.
Hranojević, Banjani (Nikšić) u 15. v.; Kotor
Hranulović, u Dračevini (Podgorica)
Hranušić, Grahovo (Nikšić)
Hrapović (Rapović), Maoče (Pljevlja), kod Bijelog Polja, kod Novog Pazara i Sarajeva; Pljevlja i
područnih Lijeskovljana i kao: Krapović
Hrvat (Hrvatin = Hrvatina), Miljevci (Spič), Bar (1882. god.) i Šušanj (Sušanj), Bar, ovi su
doseljenici sa područja Trsta, vidi: Horvatin
Hrvatin, u Miljevcima, po njihovom: stariji živalj, a drugi došli iz Dalmacije
Hrvatić (Hrvetić), Stoliv (Kotor)
Hrvović, Paštrovići 1734. god. i kao: Harvović
Hrvojević, Buljarica (Paštrovići) 1792. god.
Hrdelička (Hrdelška), Kotor
Hreljina, Kotor
Hreljić, Kotor
Hresović, preci Vukčevića i Bratićevića na Njegušima (Cetinje)
Hrižik, Herceg-Novi 1554. god.
Hristov, na Cetinju
Hrlilović, Maoče (Pljevlja)
Hrmenke, i kao Rmenko, vidi: Armenko
Hrnjez, Herceg-Novi, po nahočetu; u Podgorici
Hrobar (Hrobaš), Kotor
Hromadka, Kotor
Hromanka, Kotor
Hrmeka (=Krmok=), u Kotoru
Hromić, Zelenika, Herceg-Novi
Hrs (Rs), predak bratstva Vučkovića i Bratićevića u Veljem Zalazu
Hrsović, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i kao: Zalažanin potomci Rs (dakle Hrs), naznačeni 1437.
god. kao: Hrsović i Hrsojević. Kasnije Vukčević i Bratićević. Od njih, kao: Vukčević ima u:
Dobroti (Kotor), Budvi, Prčanju, Batrićevića u: Prčanju (Kotor), Konavlima, Srbiji. Od Hrsovića su
Milojević, Dupončević i Drugović kasnije: Nikolić odseljeni u Nikšić, Dobroti (Kotor), Vlaškoj
(Rumunija); Đurović na Prčanju i Dobroti (Kotor) i Odesi uz Crno more; Gačović, kasnije: Dančul
(Dančulović), Lukrecija, Kapetanović, Proroković i Padalica (jedni prešli u Njegušku varoš) i
kao: Hrsović-Vukčević u Herakovićima Cetinje; Od Drugovića su i Vujošević kasnije Gazivoda i
Krkača u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Dančulovići u Prčanju (Kotor) i Dančulovinama (Krtole),
Grbalj; Lukrecije u Pješivačkom Dolu i kao: Kapetanović i Miletić i u Kavaču (Kotor);
Proroković (Milošević) u Dobroti, Kotoru (Milošević), Šišiću kao: Milošević; Lukrecije u Bijeloj i

141
Perastu označavaju i kao: Šerović
Hrsovići, staro prezime bratstva Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu
Hruš, Kotor
Hrušić, Herceg-Novi, po nahočetu
Hubanić, Bijelo Polje
Hudeček, Prčanj (Kotor)
Huler, Kotor
Humac, Milošević, vidi: Humec
Humec (Mumac), u Cetinju i kao: Humac - Milošević; Orahovo i Podgora
Humaec, bratstvo u Podgori
Humci (Umci ili Miloševići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Hupka, Herceg-Novi; Bar
Hurka, Herceg-Novi
Hurešović, Berane
Husanić, Bijelo Polje
Husenbegović, Ulcinj
Husenaga, Ulcinj
Huseinović (Husejnović), Plav; Žabljak na Skadarskom jezeru
Husejinović, u Plavu 1884. god.
Husenefendija, Ulcinj
Husenović (Huseinović), Žabljak na Skadarskom jezeru i kao: Husejnović u Plavu; vidi:
Huseinović
Husković, Pljevlja 1870. god.
Husov, Rasova (Bijelo Polje)
Husović, Meteh (Plav), Lučica i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Kuča; Sipanja (Bihor), Bijelo
Polje; Paučine (Rožaje), oni su iz Gaša (Đakovica)
Huter, Cetinje
Huća (Davidović), u Paštrovićima 1678. god.
Hudžodžović, Jablanica (Bijelo Polje), porijeklom iz Klimendi (Klimenata), sjeverna Albanija, vidi:
Klimen

Ibambašić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru

Ibrajić, Ulcinj
Ibraimaga, i kao: Ibraimagić i Ibrahimaga, Gusinje (Gornje Polimlje)
Ibraimagić, Gusinje, porijeklom od Skadra (Albanija), vidi: Ibraimaga
Ibraimbašić, Lješansko područje (Podgorica)
Ibraimović, ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu
Ibrahim, Ulcinj 1879. god.
Ibrahimaga, vidi: Ibraimaga
Ibrahimbašić, Gornji Dodoši (Zeta) do 1746. god. Bijelo Polje (Donje Polimlje)
Ibrahimović, Bijelo Polje (Donje Polimlje) i područje Sipanje; Bukovice (Rožaje) i Varoši i kao:
Kačar ogranak Balevića (Belojica), srodnici Đolevića, u Kučima porijeklom iz Bratonožića,
označeni i kao: Pavlović (Kačar) kod Rožaja, Novog Pazara i Pljevljima, u Žabljaku u Skadarsko
jezero
Ibrić, Bukovice (Pljevlja)
Ibričević, Nikšić, iz Kuča, Podgorica i Kotor, ogranak Ivezića u Carigradu i Sarajevu
Ibričić, Nikšić, otišli (1879. god.) u Bosnu
Ibrišimović, Bar
Ivan, Podi, Herceg-Novi
Ivan Borojev(ić), predak bratstava Ivanovića i Ivaniševića u Donjem Kraju cetinjskom

142
Ivana, Bar
Ivaković, Nikšić
Ivanaj, Tuzi
Ivanin, Cetinje
Ivanić, Laze i Zagrađe (Gusinje), ogranak Dedića (Perića) iz Kuča; Podgorica, Vranovine (Pljevlja)
iz preko Tare
Ivaniš, i kao: Ivanos (1650. god.) u Budvi, porijeklom iz Stare Crne Gore, u Kliševo (Dubrovnik)
od 1498. god.
Ivanišević, Poljica (Popovo Polje), kao: Ljepava; jedni (1498. god.) u Kliševo (Dubrovnik),
Veličani, Dračevo, Čveljin i Mosta (Hercegovina). U Mostaru i kao: Glavan. Porijeklom su iz
Riđana (Nikšić); Donji kraj (Cetinje), doseljenici iz Starog Vlaha (Zlatibor), srodnici Ivanovića i
Marinovića, potomci su Borojevića. Od njih su u: Budvi, Kotoru, kod Dubrovnika i kao: Čomada;
na Korčulu kao: Ivančić, u Rujnici (Bihać) kao: Ivanišević, Kladovu (Zaječar) kao: Perašević;
Petrovići i Miruše (Nikšić), jedni kasnije kao: Vasiljević i Kecojević = Kecoević (Kecović);
Pješivci 1557. god.; i kod Stona (Dalmacija) i u južnu Hercegovinu
Ivaniševići, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom
Ivaniševići, rod u Mostaru
Ivaniševići, bratstvo u Poljicu
Ivaniševići (Čomade), rod kod Dubrovnika
Ivanko Pavićev, predak bratstva Pavićevića u Dolu
Ivanković, Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića iz Riđana (Nikšić); Ulcinj (1894. god.) iz
Hercegovine; Zabrđe, Kasteli i Lastva (Tivat), iz Zubaca (Trebinje) u 16. v.; Bar; Savina i Srbina,
Herceg-Novi; Kotor; Bukovice (Rožaje), došli iz Trijebšta (Zatrijebač)
Ivanov, Paštrovići; Podgorica; Novi Bečej (Banat), porijeklom su iz Crne Gore; Novi Kneževac
(Banat), srodni područnim: Petrov i Pavlov, došli sa Čarnojevićima iz Crne Gore
Ivanović, Donji Kraj (Cetinje), srodnici Ivaniševića i Marinovića, zabjelježeni i kao: Lajislavić i
Lajislajić, ranije Borojević (porijeklom od Niša), a doseljenici sa Starog Vlaha, od Ivanovića su u:
Kotoru; Bjelice (Cetinje), najbliži Vušurovićima; Zalazi i Mali Sriem (Veliki Zalazi), Cetinje
ubilježeni 1542. god. doseljenici sa Stubice (Pješivci), od kojih su u: Perastu (kao: Jovanović),
Bijeloj (kao: Đurnović), ovo u Boki Kotorskoj, a u Dabru i Mostaru (Hercegovina) kao: Ivanović;
Dobrota (Kotor), ranije Hrsović, došli iz Zalaza (Cetinje): u Budvi (kao: Bajić) došli iz Cetinja;
Kotor; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci. Od njih su u Limljanima (Crmnica); Dub (Bjelice)
ogranak Milića; u Vojkovićima (Ćeklići), Cetinje ogranak Marojevića; Bajice (Cetinje) i kao:
Ivanović = Musulimović. Od njih su u: Bijelom Polju (Donje Polimlje), Herceg-Novom i Srednjoj
Dalmaciji; Lastva (Čevsko polje) Vojinićima (Ivanovićima), Cetinje, od kojih su Đukanović,
Leković i drugi; Lipa (Cuce), Cetinje (od prije 1684. god.) i kasnije. Od njih su u Nikšićkim
Rudinama, a u Bubrešku, kod Nikšića od 1768. god., u Grahovu (Nikšić) i kao: Živković, a od
odseljenih u sjevernu Ameriku kao: Krivokapić; Stubica (Pješivci) u Brijegu (Lakića do), Piva, od
njih su u područnim Rudinicama kao: Nikolić, a dvije porodice u Slavoniju; u Tisu (Nikšić) iz
Bjelica (Cetinje); u Kučima jedni su ogranak Ilikovića = Drekalovića a drugi ogranak Dučića =
Mrnjavčevića, od Ivanovića Ilikovića su u Čajniču i Trnovu ( istočna Bosna), Podujevu (Jablanica),
južna Srbija; u Kučima i. ogranak Omerbožovića i kao: Dedivanović u Grudama (Tuzi) i Ljačković
kod Gusinja, dok su srodnici Ljačković i Ljucović kod Gusinja sa Jablana (Bratonožići); iz Kuča su
Ivanovići kod Plava i kao: Ivanić (Ivačaj); u Nikšiću 1768. god.; Crmnici u 16. v.; Šumadijska
Kolubara Ivanovići iz Crne Gore kasnije kao: Vetić; Paštrovići; u Podgorici; Štitarima (Mojkovac);
Ivanovići u Šišićima (Grbalj), od njih su u Poborima (Budva); Ivanovići u Ivanovićima (Bečići),
Budva, srodnici Martinovića brajićkih, ispod Ođe; Ledenice (Risan); Herceg-Novi; Brajići (Budva)
iz Cetinja; Golubovci (Zeta), kao: Metiljević = Ivanović, grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča;
Gornja Ržanica, Laze i Rudo Polje (Plav), porijeklom sa Jablana (Bratonožići); u Podgorici jedni su
iz Pipera; Ozrinići (Turjača) i Trepča (Nikšić), kao: Nikolić, od Ivanovića (Nikolića) iz Pive; u
Bjelopavlićima grana Lalevića; u Morači (Kolašin) ogranak su Medenica; u Vasojevićima: 1) grana
Lopoćana u Gornjem polimlju, Lomu i Uljarima, 2) grana Dabetića i 3) ogranak Vušanovića

143
nastanjenih na Bršno (Župa Nikšićka), Nikšić; u Šekularima (Gornji Vasojevići), od kojih su u
Beranama, Vojvodini i Bosni; u Lužane-Vranići (Zeta) došli iz Stanisalića, prije 1908. godine;
Lozna (Bijelo Polje); Liverovići (Župa Nikšićka) ogranak Pavlovića; Šljivansko (Žabljak), od kojih
su u Pivi i Ograđenici (Pljevlja); u Žabljaku na Skadarskom jezeru 1527. god.; Dovoli (Pljevlja);
Omorine (Višegrad), doseljenici iz Poblaća (Pljevlja); Ozrinići (Nikšić); Dobre Vode (Bar), poslije
1878. god. došli iz Kuča; u Morači (Kolašin) iz Rovaca (Podgorica)
Ivanovići ili Musulimovići, bratstvo u Bajicama
Ivanovići (Lajislavici,Lajislajici), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Ivanovići, bratstvo u Malom Zalazu
Ivanovići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima
Ivanovići (Milići), bratstvo u Dubu
Ivanovići, bratstvo u Tomićima
Ivanovići - "Krivokapići", bratstvo u Zaljuti
Ivanovići (Lipovci), bratstvo u Zaljuti
Ivanovići, bratstvo u Vojinićima (u Kčevu)
Ivanovići, bratstvo u predjelu Lastvi (u Kčevu)
Ivanovići, bratstvo u Stubici
Ivanovići, bratstvo u Limljanima
Ivanovići, bratstvo u Dobroti
Ivanovići, bratstvo u Bijeloj u Boki (Đurnovići), u Dabru i u Mostaru
Ivanovići iz Pive (Donje Crkvice, Likića Do) iz Ograđenice iza Tare
Ivanos, vidi: Ivaniš
Ivancić, Perast (Boka Kotorska)
Ivančević, u Piperima, potomci Mićka (Lazara ) Vojisljavljeva, ranije Bližnjanin. Od njih su u
Balabanima (Zeta), Podgorici i Brajićima (Budva); Gluhi Do (Crmnica) u 16. v.; Buljarica
(Paštrovići) u 16. v.; Kotor, jedni po majci; Cetinje; Gornji Stoliv (Tivat); Podgorica; Brazilovica
(Šumadijska Kolubara), srodnici područnih Dimitrijevića i Vićentijevića. Doseljenici iz Lever Tare
(Pljevlja)
Ivanjčići, rod na Korčuli
Ivačaj, vidi: Ivanović u Gusinje
Ivačević, Jabuka i Koći (Kuči), srodni su im Mari i Purišić
Ivačković, i kao: Robel, Međureč i Kunje (Ulcinj), gdje su doselili iz Vojvodine
Ivašević, Kosijeri (Cetinje) u 15. v.
Ivašković, Međurječ (Bar)
Iveza, Kruševo (Tuzi) i okolina kao: Ivziku, Ivezi, kasnije i kao: Ivezaj i Ivezić. Podgorica, pa u
Nikšiću odavde u Pljevlja
Ivezaj, Kuči i područni Zatrijebač, Tuzi, porijeklom su iz Gruda (Tuzi), vidi: Iveza i Ivezić
Ivezić, Berislavci (Dajbabe) i Omerbožovići (Zeta), vidi: Iveza, u Kučima, istorodni sa Viriša u
Grudama (Tuzi); Orah (Nikšić); Kumbor, Herceg-Novi; Berane doseljeni iz Rožaja; Bijelo Polje;
Azanja, Vrševo, Vešnica, Zabojnik i Gruža (Šumadija), doseljeni iz Kuča; u Podgorici iz Pepića
(Grude), Tuzi; Vidi: Iveza
Ivelić, Bjelopavlići u 17. v.; u područje Herceg-Novog doselili se iz Hercegovine; u Ulcinj su se
doselili iz Risna
Ivetić, Sutorina (Živinje), Herceg-Novi; Prijeradi (Grbalj), sišli iz Stare Crne Gore
Ivečević, u Gluhom Dolu (Crmnica) kao: Đuranović
Ivziku, vidi: Iveza
Iviković, vidi: Iković
Ivin, ranije: Miljanić, iz Crne Gore u Žumbolju (oko 1690. god.), i kao: Ivin - Patrijanov, pa u
Srpsku Crnju (sjeverni Banat). Kasnije su i kao: Arsenov (Arsin i Filipov), Gajin (Miškov), Mijin
(Gluvakov), Ivkin, Nikin, Trpanov, Kajkanov, Pavlov (u Kikindi), Martinov, vidi: Markov
Ivkin, vidi: Ivin
Ivković, Ćeklići (pod planinom Bukovicom), Cetinje; Mokrina, Herceg-Novi i Popovo Polje

144
(Hercegovina), porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Nikšić; Berane; Željeznik (Beograd) kao:
Nikolić doselili su se iz Gostilja (Bjelopavlići); vidi: Tenić u Trnači (Mlava), Srbija; Rudine
(Banjska površ), Nikšić i dalje u Gacko (Hercegovina), pa u Granicama (Bileća) kao: Želuda;
Ivlandić, Mataguži (1326. i 1455. god.), Zeta; Ivovina, u Drobnjacima: 1) ogranak Milutinovića 2)
ogranak Nikitovića
Ivović, Ubli (Krivošije) 1692. god., došli su od Nevesinja (Hercegovina). Od njih su u: područjima
Herceg-Novog, Risnu, Stolivu, Morinju, Prčanju i Lastvi Grbaljskoj; u području Nikšića srodnici
Vukićevića i Vukovića, od njih su odseljeni na Kopaonik, pa odatle u Aleksandrovačku Župu;
Rovca Šekularska (Gornji Vasojevići), porijeklom su od Žabljaka (Durmitor); Berane; kod Rijeke
Crnojevića i Seoca (Crmnica) ogranak su Prlja. Potomci su Ratka doseljenika iz Selaca (sjeverna
Albanija). Od njih u Baru i područnim Zupcima; Ulcinj 1888. god.; Bukovik (Aranđelovac) i kao:
Crnogorac, porijeklom su iz Bjelopavlića; Podgorica i Nikšić
Ivol, i, Kotor
Ivošević, Đuraševići, Krtole, Milovići i Rošca (Grbalj) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija)
Ivulić, Herceg-Novi
Ivčević, bratstvo u Gluhom Dolu (Crmnica)
Igalić, Herceg-Novi, po nahočetu
Ignjatović, Slivlje (Fojnica) u Hercegovini, ogranak su iljanića iz Banjana; Korenica (Valjevo),
porijeklom iz Pive; Nikšić; Babine (Pljevlja) kao: Brašnja
Igumanović, Sotonići (Crmnica) i u Vranju kod Rijeke Crnojevića
Igumnovići (Nikolići), bratstvo u Sotonićima
Idra, Štoj (Ulcinj)
Idrizaga, Ulcinj 1884. god.
Idrizović, Bijelo Polje i područni Zaton su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mojkovac; Banjkani
(Zatrijebač), Kuči
Idrizić, Berane; Ulcinj
Ižogin, Andrijevica i Berane
Izat, Kotor i Bar
Izbegović, Ribarići (Tutin) jesu iz Vasojevića
Izgarević, Podgorica
Ikica, Kotor
Iković, Ivkovića Bara (Motički kraj) u Jezerima drobnjačkim i kao: i Iviković = Grubavčević i
Iviković, do prije 1700. god.; Ikovići (Krajni do), Ćeklići; Ikovići zaselak u Ustikolini kod Foče
(istočna Bosna), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Đolaica; ogranak
Brajovića u Bjelopavlićima. Od njih su u Konjarniku i Soko Banji (Srbija); Rožaje
Ikovići, staro bratstvo u Krajnjem Dolu
Ikonić, Crnugovići (Pljevlja)
Ilek, Herceg-Novi
Ilijanići, od Eleanića; danas u Boki dvije familije
Ilijka, Bar
Ilijašević, Dobrota (Kotor) iz Ćeklića (Cetinje)
Ilijaševići, iseljeno bratstvo iz Vučeg Dola
Ilijć, Kotor
Iliković, grana Drekalovića u Kučima, razgranata
Ilimarković, Brezojevice (Plav) i Rudo Polje; Gornja Gračanica (Gornji Vasojevići), porijeklom iz
Kuča
Ilinčić, Žari (Morača); Lipovo (Kolašin) kod Mojkovca ogranak su Rakočevića; Rovca (Kolašin);
Cetinje; Ledenice (Risan)
Ilić, Kuči: 1) iz Kržanje odselili se u Ivanjicu (Srbija) 2) iz Ubala, ogranak Živkovića (Žiković) -
Mrnjačevića odselili se u Gornji Milanovac i okolinu (Srbija) 3) od Krivodoljana odseljeni u Berane
(Vasojevići); Lipovica (Zaljuti) u Veljim Cucama (Cetinje); Vuči Do u Ćeklićima (Cetinje). Od njih
su u Slivnici, hercegovačka Povrč i kasnije kao: Drbjenac, Marinović, Đurina, Ćurtović, Šilobad

145
i u područnoj Zagradinji kao: Pamučina; zetska vlastela u 14. v.; Brda paštrovska; Zalazi u
Njegušima (Cetinje) 16. v.; Predak Crnojevića u Zeti u 13. v.; Vranovine (Pljevlja), došli iz Preko
Tare; Džurevo (Valjevo) iz Pive; Srednjevjekovna Zeta, i kao: Ilič, ranije Vrančić; Jasikovac, kod
manastira Morače, doselili se iz Jasenova Polja (Hercegovina). Od njih u Dragačevu donjem
(Srbija). U Morači su njihovi srodnici: Jošović, Radonić, Radojević, i Radulović, a u Dragačevu
(Srbija) Đosić; Maoče (Bijelo Polje), srodnici Jankovića iz Morače; a iz Bihora (Bijelo Polje)
preselili se u Prijeljinu (Čačak); Riđani (Nikšić) 1897. god.; Krivošije (Boka Kotorska); Risan
doseljenici iz Šobajića (Bjelopavlići), jedni od Sarajeva 1693. god.; neki iz Ćeklića (Cetinje);
Ledenice (Risan) u 16. v. doseljeni iz Stare Srbije; grana Mandića (Mileševića) u Ledenice (Risan)
i Krivoše i kao: Lazović, u Višnjevac (Tivat) kao: Borković. Jedni se preseliše u Zagoru (Grbalj)
kao: Midorović; Prislonica (Čačak), doselili se iz Krivošija (Boka Kotorska); Kuti, Herceg-Novi;
Vilusi (Nikšić) ogranak Vujačića; Šobajići (Bjelopavlići), od njih su u područnom Požaru. Oni su
ogranak Milanovića (Novaković), grana Bubića. Od ovih su u Krivošijama kao: Ilić, kao i pojedini
u: Župi Nikšićkoj, Cetinju, Beogradu i nekim mjestima Srbije; Nikšić, iz Drobnjaka, potomci
Novljana; Zelenkov Plato i Orja Luka (Danilovgrad), jedni kasnije Ilić (Bošković); Kotor i područni
Muo; Prčanj (Boka Kotorska); peraška naselja, porijeklom su iz Stare Srbije; Bijela i Lepetane
(Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); Područje Risna i Herceg-Novog, jedni su iz
Hercegovine; Herceg-Novi doseljenici iz Zvečera (Stara Srbija); Podgorica (1880. god.) došli iz
Vojvodine; Nikšić i područne Srijede iz Gacka (Hercegovina) kao: Kurdulija; Vranovine (Pljevlja)
došli sa lijeve obale Tare; Mojkovac; Cetinje; Draževina (Podgorica); Jadar (Valjevo), doseljenici iz
Pive; u Rastovac i Dugu (Nikšić) došli 1862. god. iz Krivošija; ogranak Bulića, iz Pješivaca,
nastanjeni u Piperima; grana Dabetića u Vasojevićima; Berane, porijeklom iz Kuča; Bratonožići
Ilići, bratstvo u Krivošijama
Ilići u selu Klopot, Bratonožići
Ilići, bratstvo u Zaljuti
Ilimarković, Meteh, Rudo Polje i Ulotina (Plavsko gusinjsko područje), porijeklom iz Kuča
Ilič, Berane; Podgorica; Prčanj (Boka Kotorska)
Ilinčić (Perovanović), Gajtan (južna Srbija), doselili se oko 1879. god. iz Rovaca (Podgorica); Žari
(Mojkovac); Ledenice (Risan); u Novskoj, Grubišnom polju i Osijeku (Slavonija), Delnicama i
Donjoj Stubici (Hrvatska) jesu od Vlahovića iz Rovaca (Podgorica) i kao: Pavlović (Ilinčić) i u
Degramu (Kosanica), južna Srbija i kao: Srezojević, kao: i u Rovcima
Iličić, Herceg-Novi, po nahočetu
Ilosi, Kotor
Iličković, Mahala Iličkovića (Gornji Brčeli), Crmnica, od njih su u Brcama (Sutomore), Bar,
Cetinju, Baru, Skadru i Vraki (Skadar) u 15. v., u Crmnicu su doselili iz Dečana (Metohija),
porijeklom su iz Grčke
Iličkovići, bratstvo u Brčelima (došli krajem XVII v. iz Grčke; poznati vidari i liječnici)
Iličkovići, u Baru (od istih Iličkovića u Brčelima)
Iljuč, Oštro, Herceg-Novi
Imamović, Pljevlja (1849. god.); Rožaje (krajem 17. v.) doselili se iz Turske; Podgorica
Imanović, Podgorica
Imerović, Bojka i Mide (Ulcinj)
Imširović, Gradac i Podgora (Pljevlja)
Indijanović, Budva iz Dalmacije
Indrigo, Kotor 1496. god.
Inđerio, Kotor (1396. god.), porijeklom su iz Venecije
Inić, ogranak Tomanovića, iz Cuca prešli u Miruše, uz Trebišnjicu i učji Do (Nikšić)
Inići, bratstvo u Mirušama
Inković, Trešnjevo (Cuce)
Inkovići, bratstvo u Trešnjevu
Insiostri, Kotor
Ira, e, Ljeljanice, Otilovići i Crljenica (Pljevlja)

146
Irvović, i kao: Arvović, Paštrovići 1698. god.
Ire, vidi: Ira
Irman, Gornja Lastva (Tivat)
Isabegović, Brskovo (Mojkovac)
Isaković, Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su od Foče; Stari Bar; Velja Gorana (Ulcinj)
Isai, Podi, Herceg-Novi
Isić, Bar
Islamović, Bioče (Bijelo Polje) i područna Bistrica, srodnici Bogavaca; Berane; Mide (Bar)
Isljamović, Mide (Bar)
Ismailaga, Ulcinj
Isović, Bileća i susjedne Vlainje jesu iz Selišta, Herceg-Novi, ogranak Miljanića iz Banjana i kao:
Usović; Bijelo Polje; Kolimani (Ulcinj)
Istjanović, u Drobnjake su doselili iz Rovaca (Kolašin)
Itantović, Kotor
Iupković, i kao: Junković, Paštrovići (u područnoj Buljarici), ranije kao: Suđa i Suđić, raseljavani
Iftijan, Tijana u Primorskoj krajini
Ičanin, vidi: Jereb kod Tutina
Ičevići (Radmanovići - Dubravljani), brastvo u Podnopolju
Irević, Podnopolje (Danilovgrad), grana Radmanovića; Danilovgrad
Išmić, Bar

Jablan, Dobrsko Selo i Rvaši (Rijeka Crnojevića), ranije: Gorovućanin (u 15. v.), porijeklom su od
Mostara. Jedni su odatle odselili u Bugarsku. Od njih su Moštrokol; Cetinje; Podgorica
Jablan Stijepov, predak bratstva Jablana
Jablani - Gornjevuci, bratstvo u Dobrskom Selu
Jablani, u užem smislu, dio bratstva Jablana u Dobrskom Selu
Jabličić, Morača (Kolašin), oni su potomci Bogićevi
Jabuka, Pljevlja 1853. god.
Jabuković, Herceg-Novi
Jabučan, ina, Donji Kraj (Cetinje)
Jabučani, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom
Jabučanin, Kotor; Cetinje
Jabučar, Pljevlja 1853. god.
Javorac (Javorc), Lisičine, Jalovak, Sutjeska i Zabrđe (Pljevlja)
Javorovac, Brševo (Gornji Bihor), Bijelo Polje, doselili iz susjednog Javorova, a porijeklom su iz
Škrelja (u Malesiji), sjeverna Albanija
Javorc, vidi: Javorac
Jaganjac, iz Herceg-Novog preselili u Baljke (Bileća); Nikšić; Podgorica
Jagdić, Nikšić
Jagličić, Morača (Kolašin)
Jagnje, Kotor
Jažo, Gornja Lastva (Tivat)
Jaić, Zeta, od njih su u Žabljaku na Skadarskom jezeru; Drobnjak do 1700. god.
Jaičić, Ulcinj 1890. god.
Jajagin, ranije Tešić, u Srpskom Krsturu (sjeverni Banat). Doselili su se iz Reske, a ondje iz Crne
Gore
Jajai, Podgorica
Jaji, Podgorica
Jajić, Vasojevići, grana Kovačevića; a u Skadru vidi: Senić
Jak, Dobrsko Selo (Cetinje), kasnije Jakić; u Budvi i kao: Jack; Bar

147
Jaketić, Kotor
Jakijević i kao: Jakjević, u Cucama (Cetinje); Kuči iz grupe Krivodoljana, odselili u Srbiju
Jakić, Dubrave (Dobra sela), Mletičak, Merkulje, Malinsko (Žabljak), jesu ogranak Miloševića
doselili su se iz istočnih Banjana, sa Kule Lekića. Od njih su u Košicama (Pljevlja), Zabrđu kao:
Lučić i Pljevljima kao: Topalović u Pljevljima. Od njih su najbliži im: Vemić, Drašković, Žugić i
Knežević, u Dobrim Selima (Drobnjak); Korani (Nikšić); Dobrsko Selo (Cetinje) i kao: Jak;
Šipačno (Nikšić); Podgorici 1900. god.
Jakičević, Kotor
Jakičić, Andrebna (kasnije Riđane) i ispod Trebjese (Nikšić) u 9. v. iz Kuča. Od njih su u Boanu
(Žabljak), kao: i u susjednim Barama i Sirovcu kao: Rubežanin i Kurep a u Zagradu (Nikšić) kao:
Odović i u Dragovoljićima (Nikšić) kao: Ćalić. Jedni su odselili u: Vidriće, Sokolac i Trešnjicu
(Užice)
Jakjević, vidi: Jakijević
Jakob, Bar; Sutomore 1806. god; Kotor
Jakobić, Herceg-Novi
Jakobović, Stoliv i Donji Stoliv (Boka Kotorska), a u Kotoru 1482. god.
Jakov, Bar; Štoj (Ulcinj)
Jakov, pop, predak bratstva Popovića u čevskom Donjem Kraju
Jaković, Bratica (Ulcinj); Kod Risna i Herceg-Novog su iz Korjenića (Trebinje); Herceg-Novi, po
nahočetu
Jakovja, ranije Brajović, u Grili (Vraka) i Đinokastru (Albanija) iz Bjelopavlića
Jakovljević, Banjani (Nikšić), od njih su kod Smedereva; Kuti (Nikšićka Župa); ogranak Popovića
iz Gornjeg Polja kod Nikšića. Od njih su u Kulićima (Čačak); kod Pljevalja su ogranak Popovića;
Prčanj, Boka Kotorska; Progoreoci (Šumadijska Kolubara), srodnici Milića (Sakuljana) jesu od
Nikšića
Jakogna, vidi: Jakognja
Jakognja, u 15. v. u Boki Kotorskoj i kao: Jakogna
Jakonja, Kotor 1330. god.; Berane
Jakojević, iseljenici iz Kuča u Srbiju
Jakonović, Kotor 1482. god.
Jaku, Muo (Kotor)
Jakubović, Potpeće (Pljevlja); kod Plava, vidi: Jakupović
Jakupović, Kuči, jedni iz Zete uselili se u Podgoricu, drugi iz Kuča u Čmanjak (Novi Pazar); Ljutić
i Crljanice (Pljevlja) i područno Potpeće a u Pljevljima 1889. god.; Bijelo Polje; Plav; iseljenici iz
Knež Dola (Oputne Rudine), Nikšić u Fatnici (Hercegovina), porijeklom su iz Crvenog Dola u Čevu
(Cetinje)
Jakša, Kotor
Jakšić, Kotor (16. v.), starosjedioci; Riječani i Grahovo (Nikšić), oni su iz Klobuka (Trebinje). Kod
Risna su od Gacka (Hercegovina), a porijeklom od Beograda; Kotor; u Igalu i Herceg-Novom su od
Nevesinja (Hercegovina); Nikšić; u Drobnjacima su srodnici Jaukovića, grana Mandića iz grupe
Novljana, ranije i kao: Danilović i Durković; Prošćenje i Stevanovac (Mojkovac), a u područnim
Žarima su, kao: i u Morači i Bijelom Polju od Abdalovića iz Gacka, zato se u Uskocima (Žabljak)
prezivaju i kao: Gačanin; Šavnik (Drobnjak) iz Prošćenja (Mojkovac) 1878. god.; iseljeni iz Pive u
Rađevinu i Cerovo (Valjevo); Iz Bjelopavlića iseljeni u Ibarski Kolašin, a jedni iz Bjelopavlića u
Sočanice (Priština), kao: Jakšić i tamo su razgranati i jedni se prozvali: Jovanović; kod Herceg-
Novog porijeklom iz Hercegovine
Jakšići, porodica u Drobnjacima
Jalas, Kotor
Jalović, Nikšić
Jambrošić, iz Kuča su se odselili u Krivu Rijeku; Bar
Jamometić = (Zamometić), Krajna uz Skadarsko jezero jesu iz Lješanskog kraja (Podgorica)
Jamonetić, u Prečistoj Krajini

148
Jan, e, Sutomore (Bar) 1861. god.; Cetinje; Budva kao: Jani
Jana, Bar
Jani, vidi: Jan
Janak (Janah), vidi: Janah
Janaković, Pribiševići i Perast (Boka Kotorska)
Janah (Janak), u peraška naselja (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine. Ima ih u Boki
doseljenika iz Češke (Čehoslovačka)
Janašević, Pljevlja 1874. god.
Jandović, Bar
Jane, vidi: Jan
Janekcos, Velimlje (Nikšić) i Šavnik (Drobnjak)
Janetković, Trebesina, Herceg-Novi
Janešević, Cetinje
Janešić, Cuce (Cetinje)
Janešići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Janić, Crnci (Piperi), ranije: Crnac. Od njih su kod Valjeva i Kruševca; Kržanja (Kuči), ranije:
Mijović - Drekalović, odselili se u: Ulcinj i Srbiju, a u Vasojeviće kao: Bismiljak; u Peraška naselja
- Boka Kotorska sišli iz Stare Crne Gore; Kotor; Kameno, Herceg-Novi i kao: Janjić, doselili se iz
Bjelica (Cetinje) 1687. god. Presjeka, Herceg-Novi
Janićijević, u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), ranije Marković iz grupe Petrovića, odselili se u
Dedilovo (Novi Pazar)
Janičić, ogranak Ateljevića, Korjenićima (Trebinje) i područnim Miretskim Dolovima, Trkljačima i
Mirilovićima. Od njih su u Broćancu Janičića (Banjani), Nikšić, došli iz Risa i od ovih su u:
Knjaževac (Srbija) kao: Aničić, Trstu (Italija), Krivošije (Boka Kotorska) i jedni odatle se preselili
(1890. god) u Ulcinj. Ima ih u Milu (Tivat), doseljeni iz Stare Crne Gore; Herceg - Novi, po
nahočetu
Janketić, u Moraču (Kolašin) doselili se iz lješanskog područja (Podgorica). Potomci su Janka
Lješnjanina; Podbišće (Mojkovac); Bojište (Bijelo Polje)
Janko, pop, predak bratstva Popovića - Lipljana
Janković, Jankovići (Dubočani) i Čepeljice (Trebinje), došli iz Petrovića i Miluša (Nikšić), oni su
od Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice; Pusto ostrvo (selo Mala Crna Gora) između rijeke Sušice
i Tare, došli iz Prekotarja; Ušće i Tepca (Uskoci), Žabljak, ranije: Jušičanin iz Ravnih Kotara
(Dalmacija) ovdje su se doselili, pa se jedni od njih presele u Pivu, kao: Janković; Donja Grabovica
(Šavnik) u Drobnjacima su potomci Novljana iz grupe Đurđića (najbliži su im Janjići), ogranak su
istorodnih Dulovića grane Pejankovića i šire grane Dobrilovića, potomci Matijaša Drobnjaka, zato
su: Matijašević, pa Janković i drugi; Moračani, starosjedioci; Rovca i kao: Jošanović; jedni su se
iz Pive odselili u Brskut (Bratonožiće), i od njih u Nožice (Lijeva Rijeka), Podgorica i Berane, pa
dalje u Bijelo Polje; Lješnica (Bijelo Polje); Bistrica (Bijelo Polje) 1854 - 1856. god.; u Sokolskoj
nahiji (Srbija) iz Pive i u Užičkoj Crnoj Gori; Crnča (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Zaton, Grančarevo i
Gornji Bihor (Bijelo Polje), jesu starosjedioci; Selišta i Zagorak (Pješivci) jesu srodnici područnim:
Đukićima i Stankovićima, doseljeni od Lijeve Rijeke (potomci Stevana Vasojevića), porijeklom od
Sjenice (Sandžak). Jedno vrijeme su se zvali Petrović, Bratić i Vitković; Bijela Crkva i Honcići
(Rožaj), jedni su predigli u Prekale (Metohija); Krečko Ždrijelo, Pećine, Borovi, Škam, Bukišta Krš,
Arbanasi, Jankovići, Ljumovići, Drušići, Češljari, Rvaši, Mrcelji, Bobija, Dodoši (Rijeka
Crnojevića) i Žabljak na Skadarskom jezeru i u Rijeci Crnojevića (potomci su nekoga Leke), iz
Pipera doseljenici iz Klimenata (Kljemendi), sjeverna Albanija. Od njih su u: Risan; Vraka
(Skadar); Ljuboviji (zapadna Srbija); Lokanj (Zvornik); Bašča (Rožaj), vidi: Garović i Glavatičić;
Goričani (Zeta), a onđe iz Gornje Gorice (Lješkopolje), Podgorica gdje su se doselili iz Markovine
(Cetinje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Cetinje; ogranak Baćovića, iz Bijelih Rudina
(Nikšić), prešli u Dubočane (Bileća); Grana Maleševaca iz Miruša, sa obale Trebišnjice odselili u
Anđeliće i Dubočane (Bileća); Lješnica (Bijelo Polje); Ljutić, Crljenica, Bobovo, Rasno i posebni u
Čadine i Kolovrat (Pljevlja); iz Pive jedni se preselili u Ribaševinu (Užička Crna Gora); Nalježići

149
(Grbalj); Svrčuge i Baošići, Herceg-Novi; Ubli, Herceg-Novi naselili se 1687. god. iz Bjelica
(Cetinje); još ih ima na periferiji Herceg-Novog, bez bližih podataka; Mrkovi i Ljuštica, Herceg-
Novi, oni su doselili iz Hercegovine u 17. v.; Kumbor, Herceg-Novi, oni su se doselili iz Klobuka
(Hercegovina); Grbavice (Komarnica), Šavnik, ogranak Dobrilovića. Od njih su na Glasincu
(Romanija); Morinj (Risan); Ljutići i Crljenice (Pljevlja) i drugi u Rasno, Kolovrat i Čadinje
(Pljevlja); Igalo, Herceg-Novi, oni su ogranak Davidovića iz Paštrovića; Herceg-Novi; Nalježići
(Grbalj), oni su iz Crne Gore; Kruševice, Herceg-Novi; Đenovići, Herceg-Novi porijeklom su iz
Klobuka (Trebinje); u Hercegnovskom i Risanskom području većinom su doseljenici iz
Hercegovine; Muo (Kotor) jesu iz Stare Crne Gore; Kotor oko 1900. god.; Kotor 1601. god.; Mul
(Tivat) iz Stare Crne Gore; Peraška naselja (Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore;
Nalježići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Dobre Vode (Bar); Mide i Vladimir kod Ulcinja
1900. god.; jedni su se iz Pive odselili u Sokolsku nahiju (Srbija) a drugi u Kremna (Užice); iz Crne
Gore iseljeni Jankovi potomci u Pilatoviće (Čačak), srodni područnim Pavlovićima i Čolićima
(Čolovim potomcima); u Mojkovac doseljeni iz Kuča; Salč (Ulcinj); Podgorica 1854 - 96. god.;
Danilovgrad; Odseljeni iz Mačuga (Podgorica) i naselili se u Drenicu (Kosovo) braća Todor - Tode i
Nikola; od Toda su Todići, koji su preselili u Bogunovac, Petrinje, Bojna, Tulare, Međeđa, Stara
Banja i Sijerinska Banja (južna Srbija); Podgorica; Ravna Rijeka (Mojkovac), pa u Ljutiće
(Pljevlja). Jedni kasnije kao: Sokić; Gajtan (južna Srbija) iz Rovaca (Podgorica); Zeoke i
Šumadijska Kolubara porijeklom iz Morače (Kolašin); u Podgoricu iz Zete, ogranak Terzića; Gril
(Vraka), Skadar, iz Crne Gore; Bošnjik (Raška), Srbija, doseljenici iz Bijele Crkve (Rožaje)
Jankovići, bratstvo u Ceklinu
Jankovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Jankovići u Selištima
Jankovići iz Pive (Crna Gora) porijeklom iz Drobnjaka iz Tepača
Janović, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska); Mrkovi, Babušnica i Ljuštice (Grbalj), doseljenici iz
Albanije; Prijevor (Grbalj) od 9 - 15. v.; Bogdašić (Tivat) iz Stare Crne Gore; Brskut (Bratonožići),
Podgorica, ogranak Proganovića, potomaka Bratovih
Januz, Pljevlja naseljeni iz područnih Boljanića
Januš, Vojno Selo (Plav), kasnije Janušević i Janjušević, Bar
Janušević, Nikšićko Prekovođe; Ozrinići (Turjača), Nikšić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić),
vidi: Janjušević; Vojno Selo (Plav) i u područnoj Brezojevici, ranije Januš
Janč = Janči, Bar; Budva
Janča, Danilovgrad
Jančeglav, Mokrine, Herceg-Novi
Janči, vidi: Janč
Jančić, Ubla, Herceg-Novi, od njih su u područnim Đenovićima i Bijeloj; Njivice (Sutorina),
Herceg-Novi, doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Muo (Kotor); iz Banjana (Nikšić) u Banatsko
Aranđelovo
Janj, Kotor 1441. god.
Janjalija, u Boki Kotorskoj i Cetinju
Janjatović, u okolinu Sombora evidentirani oko 1721. god. doselili su iz Crne Gore
"Janjević", bratstvo u Ovtočiću
Janjetović, Optočić (Crmnica); U Pješivcima kao: Britvić, a u Martinićima (Bjelopavlići) kao:
Đeletić; u Beranama doselili se iz Plava; Cetinje
Janjitović, Kruče i Komiza (Ulcinj) 1890. god.
Janjić, Nikšić, ogranak Popovića iz Donjih Banjana. Od njih su u Komarnici i Grabovici (Šavnik),
Janić; Ogranak Đurđića u Drobnjacima potomci Novljana; Paštrovići (Budva) doseljenici iz Pipera
(kasnije: Savović), Podgorica; vidi: Janić u Kamenom
Janjotić, Kurilo (Zeta), ogranak Dobrilovića iz Dobrskog Sela (Cetinje), a porijeklom su iz Peći
Janjuš, ogranak Šabovića (Veselića), u Drobnjacima; u Matarugama (Pljevlja) i kao: Janjušević,
porijeklom iz Kuča; Kaluđerovići, Bare iz Kuča, Vukovo Brdo i iz Rovaca, Vrtoča i Kalušići
(Pljevlja)

150
Janjušević (Janušević), Laze, Turjača i Slivlju (Ozrinići), Nikšić, negdje i kao: Janušević i Januš.
Od njih su u područnom Rastovcu od 1854. god.; u Rovcima (Velje Duboko) preša iz Ozrinića Joko
Janjušević, ranije: Koprivica iz Banjana (Nikšić), a jedni u Bijeloj (Šavnik) 1864. god., potiču od
Koprivica iz Banjana, a od njih su: Pavić, Golović a i Drašković nastanjeni u Mrtvom i Veljem
Dubokom (u Rovcima), Podgorica; Jedni odselili u Osaonicu (Novi Pazar); Vojno Selo (Plav);
Mataruge (Pljevlja), ranije Janjuš porijeklom iz Kuča; vidi: Janjuš, Pavić i Koprivica, Markovi
potomci
Japić, Nikšić
Jaramaz, Miruše i Podvrš (Oputne Rudine), Nikšić, potomci Maleševaca (patronimik Maleša),
doselili se ispod planine Volujak. Od njih su kod Šibenika u Dalmaciji, a drugi u Srbiji.
Jaragmizović, Džurovo (Pljevlja)
Jaredić, Liverovići, Rastovac i Gornje Polje (Nikšić), ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića. Od njih
su na Glasincu (Romanija); Gornje Rudinice (Piva), starosjedioci, kasnije kao: Marić, u Srijedama
(Nikšić) od kojih su u Bosni
Jaredići (Mirići) iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci
Jarobek, Kotor
Jarović, Gusinje, starosjedioci
Jarčeglav, Mokrine (Boka Kotorska)
Jasavić, Piperi, potomci Novića, preselili se u Prnjavor (Plav)
Jasnići, Maoče Sela i Bistrica (Bijelo Polje)
Jasović, Prnjavor i Bogojić (Malo Selo), Plav
Jatara, Mokro (Grac), Šavnik
Jaćilović, vidi: Jaćimović
Jaćilonjić, vidi: Jaćimović
Jaćimić, ogranak Medenica u Rovcima
Jaćimović, područje Bistrica, Kostinici i Rasova, kao: Begović, Bijelo Polje (potomci kneza
Jovana), starosjedioci Bijelo Polje (12 - 13. v.) i kao: Jaćilović i Jaćilonjić, razgranati, pa jedni
iselili u Lozac (Kraljevo) kao: Čolović. Od Jaćimovića jesu: Dizdar u Rožaju i Tutinu. Ima ih
iseljenih u Bosnu, Slavoniju i kod Pirota (Srbija); u Morači (Kolašić), Nikšićkoj Župi i Mojanovići
(Zeta). Od ovih su u Podgorici
Jaćović, u Ljeljanicu i Tenjikovo (Raška), doselili se iz Polimlja
Jaukalović, Kuti (Boka Kotorska), starinci izumrli
Jaukić, Martinovići (Trepča), Gusinje
Jauković, ogranak Mandića (Novljana od 1600. god.) u Pridvorici i Vukodolu (Drobnjak). Od njih
su Bojat u Pivi, Leovac u Raškoj, Bavčić u Bavčićima (Pljevlja); Cetinje
Jauš, i, Kotor
Jauši, vidi: Jauš
Jahaj, Rastiš (Ulcinj); Bar
Jahajt, Gornji Oblik (Primorska krajina)
Jahdarić, Metez i Prnjavor (Plav)
Jahdedić, u Plavu i Bogajićima
Jahijagić, Grnčarevo (Bijelo Polje)
Jahić, Mojanovići (Zeta). Od njih u Žabljak, uz Skadarsko jezero, u Podgorici i Skadru, ogranak
Brajovića, kasnije kao: Baštić i Redžović; Tuzi; Adrin i Zaton (Bijelo Polje); Cetinje
Jahović, Bojka, Klezna i Kosić (Ulcinj) 1896. god., a u područni Rastiš i Mide od 1900. god.
Jahoja, Rastiš (Gornja Krajna), Ulcinj
Jaca, Donja Klezna (Ulcinj); Bar; vidi: Jacović
Jacević, Pljevlja 1859. god.
Jacer, Nikšić
Jaceta, Podgorica
Jack, vidi: Jak
Jacović (Jaca), Donja i Gornja Klezna (1896. god.), ranije: Brinjacak, porijeklom iz Hercegovine,

151
vidi: Drekić; vidi: Jaćimović; Bratica (Ulcinj); Bar
Jačeglav, Herceg-Novi
Jačić, Berane
Jadžiković, Goraždevac (Peć), ogranak Vukčevića iz Goljemada (Podgorica)
Jašarbašić, Pljevlja 1876. god.
Jašarević, Nikšić, od njih u Vrbici (Bihor), Bijelo Polje, i u Baranima (Bijelo Polje); Tuzi i
Podgorica, starinom od Peći
Jašarović, ogranak Popovića u Njegušima (Cetinje); od Gusinja su se odselili u Berane, u Podgrađe
uz Lim i Bioču (Bijelo Polje)
Jašarovići, "uze bratstvo" Popovića-Herakovića u selu Herakovićima
Jašarspahić, Pljevlja 1863. god.
Jašović, Šekulari (Berane), potomci Vuka Ljevaka. Od njih su u: Brezojevicama, Plavu, Veliki,
Murini, Andrijevici i Rijeci Marsenića (Polimlje). Od njih su Matović kod Istoka (Metohija) i kod
Požarevca (Srbija), a u Šekularima: Božović, Živković, Labudović, Popović i Šarić
Jebizima, ranije: Savčić i Savičić na Bati (u Cucama), Cetinje. Od njih su u Budvi i Perastu (Boka
Kotorska)
Jebizime (Savčići), iseljeno bratstvo sa Bate
Jevđević, iz Kuča (Podgorica) odselili u Vlasovlje (Sevojno), Srbija; Brančiće (Pljevlja); i kao:
Jevđović
Jevđović, Brančići (Pljevlja) vidi: Jevđević; vidi: Ostojić u Lučanima (Čačak); vidi: Jevđević
Jevremović, i kao: Nedić, iz Kuča odselili u Osječenicu (Srbija)
Jevrić, Buronje (Buronjići), Lješansko područje, od njih u Podgoricu doselili iz Jezera (Ćeklići),
Cetinje a tamo iz Bjelopavlića; Meteh (Plav) i Ulcinj po majci Jevri iz porodice Bašić; Ogranak
Lazovića iz Kuča odselili u Konjuhe i Zagrad (Andrijevica), pa jedni kod Novog Pazara
Jevtanović, grana Kosovčića iz Drobnjaka iselili u Samobor (Gacko) i tamo kao: Popović, a od njih
jedni preseliše u Sarajevo kao: Jevtanović, vidi: Popović
Jevtić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana. Od njih su u Gajtanu (južna Srbija);
Rađevo (Valjevo), porijeklom iz Pipera (Podgorica)
Jevtović, Izbičnja i Đurašići (Pljevlja), doselili se iz Kolašina; Pavino Polje, Bistrica i Maoče
(Bijelo Polje). Od njih su u Vrbici (Jasenica), južna Srbija; kod Kragujevca su od Kolašina
Jevšnik, Cetinje; i iz Podgorice odselili u Tamnik (Tavnik) u Ljubiću (Srbija)
Jeđup, Lijeva Rijeka (Podgorica)
Jegdić, ogranak Seratlića (Balotića) u Drobnjacima (područje Šavnika) iz grupe Novljana
Jedlovski, Kotor
Jednaković, Nikšić 15. v.
Jedosić, kod Sjenice i pod Kosmajem ogranak Adamovića, porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje)
Jež, Nikšić
Jezdić, Medun i Otanj (Kuči). Od njih su odseljeni u Rađevinu (Krupanj); iz Pješivaca odseljeni u
Gađevo Selo (Valjevo)
Jezdinovići, kao: Veselinović, odselili se iz Župskog manastira (Nikšić) u Triješnjicu (Sokolska
nahija), Srbija
Jezdović, Kolovrat, Straševac i Karoševine (Pljevlja), doseljeni iz Prekotarja
Jezerci, staro slovensko pleme na Peloponezu
Jeka, Boka Kotorska u 15. v.
Jekić, iz Vasojevića iselili se u Erčedže na Goliju
Jeknić, Drobnjak; Gornja Morača; Žari (Mojkovac); Oklade (Bijelo Polje) i Lužac (Berane)
Jelavić, i kao: Macura, Zmijanac i Pelev Brijeg (Podgorica); Herceg-Novi
Jelević, Krute (Ulcinj)
Jelezić, Krute (Ulcinj)
Jelezović, Ćeskote (Rijeka Crnojevića) iselili se u Pelinkoviće (Crnogorsko primorje)
Jelenić, ogranak Stanišića u Piperima (Podgorica); Nikšić i Cetinje
Jelinić, u Drobnjacima 1467. god.

152
Jelisavović, iz Kuča iselili u Keseroviće
Jelisavčić, Bioska i Višegradski Stari Vlah iz Pive
Jelić, Dobrsko Selo (Cetinje), i kao: Lješnjanin; Budva; ogranak Dedejića, kod Mojkovca,
porijeklom iz Čeva (Cetinje) i od njih su Španja (Šelejić) a od ovih Jelić u Sirovačkim Barama
(Žabljak); Prčanj (Boka Kotorska); Radojeva Glava (Bijelo Polje), iz Morače. Pa jedni u Crvsku i
Kokić (Sjenica); Boturić, Bistrica, Kovren, Lješnica, Čeoče Pavino Polje i Stožer (Bijelo Polje),
Boljanići, Rađevine, Potpeć i Ševane (Pljevlja) jesu iz Prekotarja; Bogojevo Selo (ogranak
Lekovića) pa u Drobnjake i odatle u Orašje (Trebinje); jedni su u Pljevaljskom polju, Bobovu i
Kraljevu (Pljevlja) doselili iz Drobnjaka; Mokro (Šavnik) i Granice (Nikšić); Orah (Piva); Šaranci
(Žabljak); Ozrinići (Laze), Nikšić; Sutomore (Đurđinovići - Jelići), Bar, oni su doseljenici iz Lijeve
Rijeke (Podgorica); Lješkopolje (Podgorica); Herceg-Novi i područni Kuti, 1692. god. iz Zubaca
(Trebinje)
Jelovac, Bobovo, Zahum i Višnjica (Gradac), Pljevlja i kao: Arsenijević; Podbišće (Mojkovac);
Riđani (Nikšić) u 15. v.
Jelovaca, Dobrota
Jeličić, Mardari i Krašići (Tivat); Podbišće (Mojkovac)
Jelović, Kotor i Risan i područni Morinj
Jelusić, vidi: Jelušić
Jelušić, negdje i kao: Jelusić, Budva doseljenici sa Hvara (Bogomolje); Sutomore (Bar) 1900. god.
Danilovgrad; Nikšić a iz Dučica (Nikšićka Župa) polovinom 19. v. odselili se u Bosnu
Jelčić, Kotor
Jenko, Tivat
Jerak, Radovići (Grbalj)
Jergović, Cetinje
Jergočević, Bar
Jereb, Prčanj (Boka Kotorska); kod Tutina i kao: Ičanin, ranije: Martinović doseljeni od Gusinja,
porijeklom Klimenti iz sjeverne Albanije
Jerebičanin, ogranak Jarebica, kod Tutina, ranije: Martinović od Gusina, porijeklom iz Klimenata
(Klimendi), Albanija, početkom 18. v. vidi: Jereb
Jeredić, Bijelo Polje iz Župe Nikšićke
Jeremijević, Orovac (Pljevlja), doselili se od Kolašina
Jeremić, u Gornjim Pješivcima (Nikšić) ogranak Nikčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića,
iz Zagrađa (Berane) doselili se u Tubrović (Azbukovica), Srbija; iz Velike (Vasojevići) odseljeni u
područje Kosmaja; Majstorovine (Bijelo Polje); u Zeokama (Šumadija Kolubarska), jesu iz Morače
(Kolašin)
Jeremići (Nikčevići), bratstvo u Stubici
Jerenić (Milošević), iz Kuča (Podgorica) iselili se u Lukavac (Srbija); Jadar (Mačva) iz Pive
Jeretac, Podgorica
Jeretin, Nikšić
Jerina, Podgorica
Jerinić, Mijukusovići (Bjelopavlići); Nikšićka Župa (u 13. v.) i dalje; Rakite (Bijelo Polje); iz Pive
jedni odseljeni u Klupice (Valjevo)
Jerkan, Podgorica
Jerkinac, Bar
Jerković, Budva
Jermenović, Paštrovići u 17. v.
Jermunić, Majstorovine (Bijelo Polje)
Jerusalimac, iz Grčke na dvoru Balšića
Jesenko, Podgorica
Jestorović, Nikšić; Guke, Potpeći i Kolušići (Pljevlja). Jedni i kao: Jestrić
Jestrić, vidi: Jestrović
Jestrović, i kao: Jestrić, Potpeće i Guke, pa u susjedne Kolušiće (Pljevlja)

153
Jećimović, Goričani (Zeta)
Jeftić, u Kučima grana Drekalovića, iselili u Bujačiće (Bijelo Polje); Tomaševac (sjeverni Banat), iz
Crne Gore
Ječmenica, u pljevaljskom području: Jugovo, Židovići, Krnjače i Milunići; Podgorica
Ješanin, na području Rijeke Crnojevića, starinci sa kasnijim prezimenima: Škrapulja, Franco,
Dos, Kerić, Bujić, Raičković i drugi
Ješić, grana Kulića u Orahu (Piva) koji su prešli u Bosnu i Srem; Međuriječje (Pljevlja)
Jira, Herceg-Novi
Jova-Lekić (Jov-Lekić), bratstvo u Boljevićima
Jovanac, u Paštroviće, prešli iz Maina (Budva)
Jovani ranije Tomašević, u Skadru (Albanija) iz Crne Gore
Jovanin, Cetinje
Jovanić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana; Gornje Polje, Vidrovan i Presjeka
(Nikšić), vidi: Trošović
Jovaljevići (Samardžići), u Krivošijama
Jovanlekić, Crmnica (Boljevići), vidi: Lekić
Jovanov, Vuk (Vuko) Bjeloš(ević), predak bratstva Bjeloševića
Jovanović, u Paštrovićima, ranije Sanković (Senković) u područnim Tudurovićima, porijeklom od
Zgora iz Crne Gore, potomci Laza i Gligora Tomova; Budva, po majci, drugi se doselili iz Risna;
Cetinje; Bjeloši (Jekalov dub), Cetinje, ranije Bjelošević; u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), srodnici
Kambana i Dapčevića; ranije Buronjić iz Buronja (Podgorica) prešli na Ćekliće (Cetinje), a u
Lješkopolju su ogranak Tujkovića, porijeklom iz Metohije. Od ovih iz Ćeklića jesu u: Mulu, Igalu,
Kotoru (oko 1692. god.), Perastu i Herceg-Novom (Boka Kotorska); Risan, po majci (Nena Mariji)
a u Strpu (Risan) po majci Anastasiji; u Risnu, ranije Pravica, doseljenici, od Trebinja
(Hercegovina), starinom iz srednje Dalmacije (to su oni od kojih je književnik Ljubo), od njih su u
područnom Morinju; drugi Jovanovići u Risnu jesu srodnici onih u područnoj Orahovici porijeklom
iz Veljeg Roga (Cuce) i oni u Lukovu (Nikšić) i Nikšićkim Rudinama i kao: Grabljanin. Iz Risna
jedni Jovanovići u Budvi; U Trebjesinu i Bijeloj (Boka Kotorska) porijeklom su iz Dalmacije;
Đurđevi Stupovi (Berane); grana Radulovića iz grupe Bezdanovića u Komanima (Podgorica);
Brezojevice (Plav); Jezera ćeklićka (Cetinje), jesu ogranak Petrovića doseljenika iz Bjelopavlića. Od
njih u: Bijelom Polju (Peć), Metohija, Brezoviku, Carinama i Gornjem Polju (Nikšić), a u
područnim Rudinama i Trepčama kao: Ćeklić; Prediši (Bjelice), Cetinje, ogranak Pejovića; Donji
Brčeli (Crmnica), zaselak Jovanovići; Studenica (Srbija) jesu iz Carine (Nikšić); Đenovići, Herceg-
Novi; Kuti, Herceg-Novi iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) oko 1687. god.; Donja Orahovica (Rastov
Do), Kotor; Kotor, po majci; Prijevorac i Zubač (Višegradski Stari Vlah), porijeklom iz Pive; Kare
(Liverovići) u Župi Nikšićkoj ogranak Kulanovića, vidi: Jovanović = Jošović; Kostanice
(Šumadijska Kolubara), porijeklom su iz Crne Gore; Mokrine (Boka Kotorska) oko 1692. god.
doselili se iz okoline Nevesinja; u Peraška naselja u Boki Kotorskoj doselili se iz Zalaza (Cetinje);
jedni u Perastu i Risnu (Boka Kotorska) su istorodni; na Carinama (Risan) ranije Pravica od
Trebinja, a tamo iz srednje Dalmacije; u Škaljare (Boka Kotorska) su doseljenici iz Bjelica
(Cetinje); Igalo, Herceg-Novi jedni su iz Ćeklića (Cetinje), a drugi i kao: Culin iz Ćeklića u
Rastovac (Nikšić) od 1889. god.; Tudurovići (Budva) i od njih u područnom Petrovcu na Moru; u
Podgoricu iz Bajica (Cetinje); Jadar (Mačva) iz Pive; Sutomore (1906. god.), Bar; Bar; Ulcinj
(1895. god.) iz Pipera, a u područnoj Darzi iz Orje Luke (Danilovgrad); ogranak Miranovića u Zeti;
Prediš u Bjelicama (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Milića, kasnije: Pejović = Jovanović. Od
njih su u Baru, a u Sarajevu kao: Perišić; Orahovac (Kotor), a u topličkom kraju (Srbija) kao:
Vuletić; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (od Jovana, unuka Pavkova), razgranati i raseljeni:
Kolašin, a u Srbiji: Užice kao: Dragićević, Azanji, Valjevu, Čačku, Konjarniku, Obrenovcu,
Begaljnici, Soko Banji, Petrovcu, Kuršumliji, Prokuplju i Toplici; i ranije Đurković (Grdanović),
Piperi, došli iz Lutova (Bratonožići) a od njih su Đurković, Dragićević i Lakačević; Danilovgrad;
Komani (Podgorica), jedni i kao: Radulović, oni su iz grupe Bezdanovića; u Komanima
(Podgorica); Gornja Kržanja (Kuči); Odresci u Donjoj Morači oni su iz Kupusaca (Kuči) ogranak

154
Vujoševića = Drekalovića, Rovčani, starosjedioci, od njih u Toplici (južna Srbija); iz Mrka (Piperi)
iselili se u Mrkojeviće (Bar), a drugi u Lutovo (Bratonožići); Kavače i Goroviće (Grbalj); Na
području Grahova (Nikšić), jedni su iz Hercegovine, a drugi iz Dalmacije; Liverovići (Nikšićka
Župa), Nikšić jesu iz grupe Nikšića. Od njih u: Kličevu (Nikšić) jedni (1840. god.) odselili se u
Srbiju, Carine (Župa Nikšićka) 1864. god. doselili iz Ćeklića (Cetinje). Od njih su se odselili u
Srbiju, kao: Jovanović = Jošović, po đedu Jošu Savićevu; Nikšićko Prekovođe; Repovine (Banjani),
Nikšić, ogranak Pejovića, odselili se u Kuršumliju (južna Srbija); Kosijeri (Cetinje) 15. v.;
Dragovoljići (Nikšić); Rašići (Tivat); Muo (Kotor) i Grbalj iz Stare Crne ore; Grab (Cuce), Cetinje,
od njih: Jovović u Brestice (Nikšić); Vranovići (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Brčeli (Crmnica);
Podgorica iz Zete ogranak Mijanovića; Nikšićko Polje i Kličevo (Nikšić) iz Liverovića (Nikšićka
Župa), koji su srodni: Mandićima, Zukovićima i Rakitićima u Liverovićima; iseljeni iz Pive u:
Goliju (Nikšić), Zubaču i Jelisavce (Bioska), Srbija. Istorodni su tamošnjim: Pejovićima, Totićima i
Staševićima; Štitarice (Mojkovac). Istorodni sa područnim Markovićima i Popovićima; Velika
(Plav), doseljenici iz Peći, porijeklom iz Asa (Bijelo Polje); ogranak Lutovaca iz Dapsića (Berane)
porijeklom Bratonožić, odselili se u Jelovik (Jasenica), Srbija; Područje Bistrice (Bijelo Polje);
Progoreoci (Šumadijska Kolubara), ranije: Rakočević iz Morače (Kolašin); Rovca (Kolašin) iz
grupe Nikšići. Od njih su kod Kolašina i Mojkovca i u Sreteškoj Gori (Rovca) rod Srezojevića;
Prijevor i Kavač u Grblju; Kosijerevo (Banjani), Nikšić iz Hercegovine (iz Popova 1465. god.), pod
pritiskom iseljeni Brkić pa kod Nikšića i u Ostrog (Bjelopavlići) sveti Vasilije Ostroški, vidi:
Brkić
Jovanović, porodica u Perastu
Jovanovići, porodica u Kotoru
Jovanovići, bratstvo u Igalu
Jovanovići (Bjeloši), bratstvo u Bjelošima
Jovanovići (Petrovici), bratstvo u Jezeru
Jovanovići, staro bratstvo u Vrljerogu
Jovanovići, dio bratstva "Grbljana" u Veljim Cucama
Jovanovići, rod bratstva Pejovića u Predišu
Jovanovići, bratstvo u Brčelima
Jovanovići, bratstvo u Mulu
Jovanovići, bratstvo u Komanima
Jovanovići iz sela Mosori kraj Danilovgrada, pleme Pavković
Jovanovići u Rudinama, na Lukovu, u Orahovcu i u Risnu
Jovanovići u Bijelom Polju, Carinama u Nikšićskoj Župi, u G. Polju i u Brezoviku
Jovančević, ogranak Dobrilovića (Drobnjak); Donji Dolac (Pljevlja) 1887. god.; Nikšić; Mojkovac;
Bijelo Polje
Jovasrnica, Budva
Jovaš, vidi: Jovašević
Jovašević, Kopilje (Piperi); Bukovica (Šavnik) iz Pljevalja; Iz Drobnjaka iselili u Prijeljinu (Donje
Dragačevo)
i kao: Jovaš
Jovelikić, Boljevci u Crmnici
Joveta, predak bratstva Zubera na Ugnima
Jovetić, Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, sa nadimkom Baila, ogranak Radojevića iz grupe Marojevića;
Dubova (Ljubotinj), Cetinje, porijeklom iz Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Hrvatskoj; ogranak
Maslončića u Gluhom Dolu (Crmnica), grana Hajdukovića u Utrg (Crmnica). Od njih su u
područnim Limljanima i Sotonićima
"Jovetić", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Jovetići sa Vuksanovićima (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima
Jovetići, bratstvo u Ljubotinju
Jovetići, bratstvo u Podgoru
Jovetići, bratstvo u Sotonićima

155
Jovetići, bratstvo u Limljanima
Jovetići, pleme Podgor u Crmničkoj nahiji
Jovečka, o, Velji Kraj (Žanjev Do), Cetinje i odatle u Bogdašiće (Boka Kotorska)
Jovečko, Kotor, vidi: Jovečka
Jovecki, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola
Jovin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Jović, iz Kuča iselili se u Gorjane; Ubao (Ćeklići), Cetinje. Od njih u Rastovcu (Nikšić); Kotor iz
Drniša (Dalmacija); Beljoševac (Lepenica), Srbija iz Crne Gore; u Nikšić iz Banjana, pa odatle u
Čekrč (Čortomić), Bosna; U Župi Nikšićkoj; Iz Drobnjaka odselili se u Krašljevo (Pljevaljsko
polje), Maoče, Svrkote, Prenčane i Bobovo (Pljevlja). Njihovi su ogranci: Sandić, Svrkota,
Soković, Striković i Božović
Jovićević, Bajovo Polje (Piva), ogranak Pejovića, grana Ruđića, od sela Miljakovca u Višnjića Do
(Golija); Gradac (Drobnjak); Bujice (Ergeč), Pljevlja i odande kod Novog Pazara; Gornji Ceklin
(Rijeka Crnojevića), ranije kao: Gornjak (potomci Jovića Vuličeva, brata Lješovog), srodnici
doseljenika iz Pipera (Podgorica), naseljeni u Riječkom gradu, i Selištima, Rvašima, Đukanovića
glavici (Pod glavicom), Prevlaci, Dženašima, Češljarima, Mihaljevićima, Gagošima, Dujevi,
Dodošima, Drušićima, Vranjini i Žabljaku (1870. god.) na Skadarskom jezeru. Dalje Vraka (Fraka),
Skadar, Ulcinj, Cetinje, Podgorica, Orja Luka (Danilovgrad), Nikšić, po Makedoniji, Srbiji i drugim
krajevima; odseljeni iz Crne Gore u Beleševac (Lipenica); Ulcinj 1888. god.
Jovićevići, bratstvo u Riječkoj nahiji
Jovićevići iz Pive (Bajovo Polje) porijeklom iz Oraha - Pivska Župa
Jovići, negdašnja porodica u selu Ublu
Jovićić, kod Risna, iz Hercegovine. Od njih su u Kotoru
Jovičin, Kruščica (Banat), porijeklom iz Crne Gore
Jovičić, Boljevci (Crmnica). Iz Maina (Budva) preselili se u Lješeviće (Grbalj); Savina, Herceg-
Novi; iz Kuča se preselili u Grahovo (Nikšić), a jedni u Biljanoviće; Brajići (Budva); u Brajkovcu i
Burovu (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore
Jovičići, bratstvo u Boljevićima
Jovkić, Gusinje 1910. god.
Jovković, Gusinje i Plav, ogranak Šćekića. Od njih su i kod Berana; Andrijevica
Jovo Roganov, predak bratstva Roganovića
Jovović, grana Banjanin - Petrović, Donji Banjani (Nikšić); Kuči: jedni (1737. god.), Potkrš i Ubla
i kao: Bojović. Od njih: Jovović u Podkršu (Bratonožići) i od njih u Krnjicama; iseljenih ima u
Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, gdje su i kao: Adžamanović; Polimlju, Sjedinjenim Američkim
Državama i drugim mjestima; Cetinje; Berane 1881. god.; Laće, Kosići, Jelenak i Gostilje
Brajovićko i jedni od njih iseljeni i kao: Škerović. U drugoj polovini (17. v.), od njih iseljeni u Dugi
Do (Njeguši), Cetinje, i jedni u Gajtan (južna Srbija), kao: Jovović = Milošević, a drugi poslije u
Soko Banju, Konjarnik i u Svetozarevo (1878. god.), Srbija; Gluhi Do (Crmnica); u Podgoricu iz
Čeva (Cetinje) a drugi sa Momča (Kuči); Konjuhe (Andrijevica), iz grupe Mijomanovića; Nikšićko
prekovođe; Markovina (Cetinje), od njih su u području Nikšića, Višnjića Do i Štitari (Golija),
Zabrđe, Nikšićka Trepča, Šipačno i Miločani; ogranak Tadića u Bajovom Polju (Piva), ogranak
Vujinovića; ogranak Milijevića u Milijevićima (Ćeklićima), Cetinje. Od njih su u Gornjem Polju i
Bojkovićima (Nikšić); Nikšić sa Glasinca (Romanija); ogranak Stanojevića (Jovanovića) iz Graba
(Cuce) preselili u Brestice (Nikšić) i od njih u Bueno Airesu i Rohotu (Argentini i Rusiji), vidi:
Jovanović (Brkić); ogranak Repovića na Usputnici (Petovići), Nikšić, porijeklom sa Kosova;
Blizikuće (Budva); Markovina (Cetinje), i kasnije kao: Ramović; u Pivi grana Branilovići od njih na
Glasincu (Romanija); Momče, Gornja Kržanja (Kuči), Podgorica, Danilovgrad, u Vasojevićima,
Rožaju, Nikšiću (kao: Adžimanić), Sjenici i Srbiji. Svi istorodnici.; Ulcinj 1890. god.;Budva;
peraška naselja (Boka Kotorska) iz Hercegovine; Kameno, Herceg-Novi od Nevesinja
(Hercegovina) 1692. god.; u Ostrogu (1853. god.), Bjelopavlić i Markovine (Cetinje), vidi: Brkić; u
Rastovac i na Vir (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Komanima (Podgorica); Crnci (Piperi); Mahala, Zeta;
Trepca u Jezerima na Tepačkom polju (Žabljak) doseljeni iz Nikšićkih Trepača. Od njih su u

156
Drinčićima i Rudom Polju (Žabljak), a pripadaju grupi Zlatnopojasevića. Od njih ima iseljenih u
Srbiju i Bosnu; ogranak Raičevića (Šarenaca) u Šarancima (Žabljak); jedni su u Drobnjacima i kao:
Šušić; ogranak Vlahovića iz Rovaca preselili se u Timar (Uskoke); Kotor; Curovo (Pljevlja);
ogranak Brajovića, Bjelopavlića; Risan
"Jovović", zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Jovovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Jovovići, rod bratstva Milijevića (Marojevića) u selu Milijevićima
Jovovići sa Stijepovićima, bratstvo u Dugom Dolu
Jovovići iz Pive (Bajovo Polje, Zabrđe) od Tadića sa Smriješća
Jovčević = Jokčević, ogranak Nikčevića iz Gornjih Pješivaca
Jovčetić, kasnije Batizić, u Pošćenskom kraju (Drobnjak)
Jogić, Vladnja (Zeta) iz Oraova (Kuči) ogranak Đekića iz grupe Vujoševića
Jozef, Štoj (Ulcinj)
Jozinović, Paštrovići
Jojić, iz grupe Kovačevića (ogranak Đurišića) u Vasojevićima (Berane) 1895. god.; Ostroške Grede
(Bjelopavlići), srodni Šibalijama; iz Gruda (Tuzi) Potoljić doseljeni u Pješivce i kasnije kao:
Šolović, a iseljeni u Previš (Žabljak) i kao: Kokošar; Pštrica (Kuči); u Pivi od Maničevića, ogranak
Branilovića
Jojići iz Pive (Pišče, Zagrađe), starosjedioci, matica Plužine
Jojović, Strmac (Pljevlja)
Joka, Peraška naselja iz Hercegovine
Jokanović, potomci Trebješana nikšićkih i kao: Jokanović (Lopušina) u Strugu, Ljovištu i Sirovcu
(Šavnik); iz grupe Predojevića od Bileće preselili se u Lastvu (Nikšić), srodni: Albijanić i Gašović =
Gašić, pa u Crnač (Piva) kao: Vujadinović, a u Zatrijebaču, Vrbici, Doljanima (Kučima), Podgorici
i kao: Dobrošanin i odatle u Zlaticu i Masline (Kuči) kao: Jokanović, isti od njih su u Ulcinju
1887. god.; Vir i Stupovi (Nikšić)
Jokanovići iz Pive (Trsa, G.Crkvice) potiču iz Banjana - zvali se Kojovići
Joketić, Krnjice (Primorska krajina)
Jokić, ogranak Miljanića iz Miljanića (Nikšić), odselili se kod Visokog (Bosna); kod Bijelog Polja;
Dučice (Nikšićka Župa) ogranak Šćepanovića iz Rovaca. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kao:
Kezunović u Vidušića Sokacima i još nekim mjestima u Srbiji; Berane 1906. god.; Gradac
(Valjevo) iz Pipera, od popa Joka; Morača; iz Pive iseljeni u Cerovo (Valjevo); Kotor; Budva;
Šekulari; Velika; Brezojevica; Vojno Selo i Plav; porijeklom su iz Šalja (Albanija); Gornja Ržanica,
Gornje Polimlje iz Kuča. Od njih su kod Vranja (1896. god.), Srbija; Lozna i Tuban u Bihoru
(Bijelo Polje); iz Peleva Brijega (Bratonožići) odselili se u Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balević;
Gradac (Valjevo). Porijeklom su iz Pipera (Podgorica); ogranak Šćepanovića, grana Nikšića
(Nikšićko Prekovođe); iz Dučice, Nikšićka Župa, odselili u Srbiju; Šipačno (Nikšić); Velestovo
(Cetinje); Bogašići; Grbalj u 16. v.; iz Đuraševića (Tivat) prešli u područne Radoviće. Ovi su
potomci Dapka (Dapca) doseljenika od Skadra; Kotor, a drugi od nahočeta; Kuči: 1) ogranak
Gojkovića iz grupe Drekalovića, odseljeni jedni (1777. god.) u Prošćenje (Mojkovac); 2) iseljenici
iz Kuča u Rastiš i kao: Kremić; Sokolska nahija (Srbija) iz Pive
Jokićević, Kotor
Jokmanović, Vukovci (Zeta). Od njih su u Dodošima (Rijeka Crnojevića)
Joknić, ogranak Milanovića (Nosovića) iz grupe Bubića u Bjelopavlićima; Boljanići, Kukorovići,
Pijevčeva Glava i Prenčani (Pljevlja)
Joković, Ubla (Ćeklići), Cetinje ogranak Vujovića; ogranak Premovića u Cerovu (Pješivci);
ogranak Stanišića iz Vinića (Bjelopavlići) nastanjeni u Pješivcima (Nikšić) i kod Prištine;
Bjeloševine i Morakovo (Nikšićka Župa), od njih su u Vrbi pod Rudnikom, Šumadija, Praga
(Nikšić); iz Čađalice (Nikšić) odselili se u Lisice (Donje Dragačevo) u Srbiji; ogranak Banovići iz
grupe Petrovića (Banjanin) u Banjanima (Nikšić), odseljeni u Drobnjak; Brezna (Piva) kao:
Čardak; u Čardacima (Visoko), centralna Bosna; jedni u Vraneše (Bijelo Polje); jedni su u
Drobnjacima iz Zatarja; Podkrš (Bratonožići); iz Rovaca odseljeni u Mojkovac i područne Štitarice i

157
Prošćenje; Iz Vasojevića odseljeni u Peć; ogranak Rakočevića, jedno vrijeme kao: Joković (i od
1880. god.) ponovo Rakočević u Donjoj Morači (Kolašin); Đurička Rijeka (Plav) ogranak
Đuričana, porijeklom od Đuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bašča (Rožaj), vidi: Garović.
Joksimović, ogranak Mijomanovića (Rabljena) u Vasojevićima, porijeklom iz Metohije; doseljeni
iz Vučitrna (Kosovo) oko 1660. god. u: Grab, Bobajiće, Kovren (Vraneška dolina) od njih su u
Goricu i Lukavac (Pljevlja); Lozna, Rasova, Resnik (Bijelo Polje); Prenćane i Maoče (Pljevlja);
iseljenici iz Martinića, Bjelopavlići, u Popadiće (Kolubara), Šumadija, srodni Šuškovićima; Rasova
(Bijelo Polje)
Jokovići, rod bratstva Vujovića u selu Ublu
Jokovići, bratstvo u Cerovu
Jokovići iz Pive (Zagrađe, Vojinovići, Pirni Do, G.Brezna), starinom iz Banjana
Joksović, Lukavice, Otilovići i Vijenac (Pljevlja); Nikšić
Jokčević, grana Nikčevića u Gornjim Pješivcima. Od njih su u Zalazima (Kotor)
Jokčevići (Nikčevići), bratstvo u Stubici
Jolić, Lijeva Rijeka, D. Ržanica (ranije: Popović) i Adželati (Vasojevići), ogranak Raketića
Joličić, iz Peleva Brijega (Bratonožići) preselili se u Krnjice (Primorska Krajina)
Jolović, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Nikšićkih Trepača preselili se u Drobnjake; iz Kuča
odseljeni u Prćenove (Novi Pazar)
Jonov, Bar
Jonović, Paštrovići (Budva), vidi: Peleš u Ćeklićima
Jonuz, us, Boljanići (Pljevlja)
Jončević, Žljijeb, Herceg-Novi
Jorga, krajem 17. v. u Baru
Jorović, Plav
Josin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Josip, a, Bar
Josipović, Nikšić
Josifović, u Srpskoj Crnji 1790. god.
Josović, Kričak (Pljevlja)
Jotanović, u Čičovo (Teslić) iz Crne Gore
Joha, Kotorac (Pljevlja)
Joca, Ulcinj
Jocić, Podgorica
Jocović, iz Kuča odseljeni u Vranešku dolinu, kod Bijelog Polja, neki odseliše se u Duži i Tušinu (u
17. v.) pa u Aluge (Šaranci), Žabljak, a neki produžiše u Granice (Nikšić) i Maoče (Pljevlja);
Pavino Polje (Bijelo Polje); Granice (Nikšić)
Jočić, Martinići, Gostilje, Bjeljuši, Bjeljag Brijeg (Bjelopavlići), potomci Bubića. Od njih su u
Šarbanovcima (Soko Banja), Srbija; Trepča (Andrijevica)
Jočković, ogranak Mrgudovića u Vraki (Skadar), porijeklom od Bečića iz Zete kao: Bečić,
porijeklom iz Bečića (Budva), od njih su i u Baru. Pripadaju grupi Bečića, i kao: Bečić u više mjesta
Jošanović, ogranak Jankovića iz Liješnja (Rovca) u Miloševiće, Timaru i Slatina (Šavnik),
porijeklom su od Bileća
Jošilović, iz Pive odseljeni u Dolac (Sarajevo)
Jošković, Bjeloševine (Nikšićka Župa). Od njih (1740. god.) odselili se u Bosnu; Herceg-Novi
Jugović, ogranak Brajovića u Kosorićima (Bjelopavlići); Herceg-Novi
Jugut, Milati (Komani)
Južar, potomci Lužana u Brajovićima (Bjelopavlići)
Juzek, Kotor
Jujović, Berane 1894. god.
Jukić, u Gusinju su potomci Rača iz Vasojevića. Ogranak Obradovića iz grupe Kovačevića
(Vasojevići); Andrijevica (Berane) 1886. god.; u Rovcima (Podgorica) jesu iz Bosne
Juković, Rožaj 1898. god.; u Rovcima, ogranak Vlahovića, po pretku Juhu

158
Julević, Gusinje
Junac, ogranak Kalabića, Novljana, preseljeni iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak
Junaković, Riđani (Nikšić) 15. v.; u Zeti 1444. god.; Cetinje (1492. god.) ranije Pribičević
Jung, Kotor
Junk, Bar
Junković, iz Livara (Primorska Krajina) u Braticu, Salč i Dobrec (Ulcinj). Paštrovići, ogranak
Suđića u Buljarici
Junuz, Novi Pazar, Kosovska Mitrovica i Peć (Metohija), ogranak Dašića iz Šekulara
Junć (Junčević), iz bratstva Hoti (porijeklom iz Pipera), Đabljak na području Tuzi, vidi: Hot
Junčaj, Tuzi
Junčević, Žljijeb, Dobrota i Risan (Boka Kotorska) su doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina)
1693. god. vidi: Junć, kasnije: Čeković, Prekalović i Glucđonović - Luncćan, vidi: Hot
Junčić (Đončić), u Kotoru 1460. god.
Juraga, Nikšić
Jurasić, Boka Kotorska, porijeklom iz Lješa (Albanija), srodnici Radinovića
Juraci, kao: Knežević, u Ljeskovcu (Pljevlja)
Jurašević, vidi: Đurašević u Paštrovićima
Juretić, Podgorica
Jurilj, Podgorica
Jurić, u Herceg-Novom i kao: Arambašić; Zagarač (Danilovgrad); Budva; Kotor
Juričević, Kotor
Jurišević, iseljeni iz Drobnjaka u Seljane (Piva); područne Bistrice (Bijelo Polje); iz Kuča dopratili
u Požeginje i Mojstir (Bijelo Polje), rođaci područnih Jurišića; Podgorica; Paštrovići, ranije
Đurašević
Jurišić, Požegine (Bijelo Polje), rođaci Juriševića, porijeklom iz Kuča; Seljani (Piva), vidi:
Jurišević; Grahovo (Nikšić). Oni su iz Sandžaka; Herceg-Novi; Podgorica 1901. god.
Jurjević, Orahovice (Kotor)
Jurčević, u Riđane (Nikšić)
Juruci, a, u Ljevcu (Pljevlja) i kao: Knežević
Jusić, u Podgoricu došli iz Gruda
Justiniano, Kotor 1549. god.
Jusupđokić, Dinoši (Tuzi) iz Doljana (Podgorica)
Jusufalović, Bar
Jusufđokić, Doljani, Dinoša i Zatrijebač (Kuči)
Jusufić, Ulcinj
Jusufović, Dajkovića Gomila, Žabljak i Ribaško Polje (Rijeka Crnojevića); Ulcinj; Podgorica;
ogranak Murića kod Rožaja (Gornja Lovica); Zvijezd (Pljevlja)
Jusufranić, Podgorica 1900. god. i Nikšić
Juhović, Pljevlja
Jučić (Joćić), isto što i Jokić
Jušković, Ljevište (Morača) pa u: Babića Polje, kod Dobrilovine i Bjelojevac (Mojkovac), Lepenac
i Žari (Mojkovac), jedni u Kuti, Nikšićka Župa i Gornje Polje (Nikšić), jedni i kao: Jušković
(Golović); Jabučine i Čeoče (Bijelo Polje)

Kabaš, Paštrovići; Podgorica

Kabašić, Plav
Kavaženda, vidi: Šoljaga
Kavazović, Pljevlja (1873. god.); Bijelo Polje
Kavadjan, Zelenika, Herceg-Novi
Kavadjaro, Zelenika, Herceg-Novi

159
Kavaja, iz Dečana (Metohija) odselili se u Rašku (Sandžak) pa jedni kao: Radišić u Kavaju
(Albanija) i odatle: Gradac (Podgorica), Dobrsko selo (Cetinje), kao: Kavaja, od njih su u Lici
(Hrvatska), oko 1888. god.; u Ulcinj i područni Štoj, pa jedni u Bartule (Bar) i neki dalje u Kotor i
Cetinje
Kavarić, ogranak navodno Radovanovića (potomaka Leke Klimenćanina), naseljeni u Stradište (u
Ceklinu), Cetinje, srodnici Lješkovića, od njih su u Trute (Žabljak) uz Skadarsko jezero, u Ponarima
(Zeta), Skadru (Albanija) i Vraki (Skadar)
Kavedon, Tivat
Kavedžić, Komernica, Viraka i Tušinje (Šavnik), ogranak Nikitovića (Milutinovića)
Kavodić, Kotor, po nahočetu
Kavčić, Kotor, po nahočetu
Kaganilić, Nikšić
Kadija, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, pa se jedni odselili u Zazale (Njeguši), Cetinje (16. v.), a
drugi u Prijerad i Šišiće (Grbalj) i Kotor i jedni u Skadar (Albanija)
Kadije, bratstvo u Herakovićima
Kadije, bratstvo u Šišiću u Boki
Kadić, grana Petrušinovića, potomaka Bijelog Pavla u Frutku, Boanu i Kosovom Lugu
(Danilovgrad) od njih su: Vraka (Skadar) oko 1860. god.; Bijelo Polje i područni Resnik u Polimlju,
kao: Cikotić u Trpezi (Bijelo Polje), Kljajić u Zagoru i Pešić; Starom Vrbasu (Bačka), Kućancima
(Slavonija), u Beogradu kao: Minić; kod Novog Pazara; Beranama; kod Plava, a u Gusinju kasnije
kao: Mulamekić; Grdovići (Bar); Šišovići (Tivat); Zalazi (Cetinje); Gornja Bijela (Šavnik), srodni
Mujovićima u Gornjoj Morači; iz Durutovića (Piva), odselili u Pljevlja; Boljanići (Pljevlja); ogranak
Grbovića (Novljana) u Drobnjacima; jedni se naselili kod Dečana (Metohija). Od Kadića iz
Bjelopavlića ima nastanjenih u: Skadar (Albanija), kasnije kao: Miljenković, u područnoj Vraki
(Fraki) i Valoni i kao: Kadija. Iz Bjelopavlića jedni su u Beogradu
Kadići, staro bratstvo u Bjelopavlićima
Kadmot, Paštrovići
Kadovići, iz Šobajića (Bjelopavlići) odseljeni u Nikšić i kao: Tobajić
Kadribašić, Jasen (Bihor) i Lozna (Bijelo Polje); Pljevlja (1874. god.); Zvijezd (Pljevlja)
Kadribegović, Pljevlja 1872. god.
Kadrić, Pljevlja
Kadrišić, Pljevlja 1884. god.
Kadrović, Bišćani i Balabani (Zeta)
Kadun, kod Rijeke Crnojevića
Kažanegra, ranije: Crnac, jedni i kao: Crnjak i Kazanero u Paštrovićima, od njih su u Budvi,
Kotoru, Napulju (Italija)
Kažanegri, bratstvo u Paštrovićima
Kažija, Rvaši i Dodoši (Rijeka Crnojevića; Gradac (Podgorica) i Ozrinići (Cetinje); Klikovača
(Bjelopavlići); Gornja Zeta
Kažije, bratstvo u Očinićima
Kažije, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Kažić, Zeta i Gradac (Lješansko područje), Podgorica i u Podgorici; Klikovača (Bjelopavlići); vidi:
Kažija
Kazavalo, Podgorica
Kazavranac, Kotor 1105. god.
Kazaz, Pljevlja 1859. god.
Kazazović, Pljevlja (1896. god.); ogranak Kovačevića, iseljenih iz Grahova (Nikšić) u Travnik,
Sarajevo i dalje
Kazamanović, Podgora (Zeta) i Podgorica. Oni su iz Kuča
Kazanegra, Herceg-Novi
Kazanero, vidi: Crnac
Kazanović, iz Podgore (Kuči) preselili se u okolinu Podgorice

160
Kazafranka, Kotor 1195. god. i kao prezime sa fasade crkve Svetoga Luke
Kazijević, Cetinje
Kazimir, Herceg-Novi
Kaić (Kajić), kod Bijelog Polja; Kotor, doseljenici iz Sinja (Dalmacija)
Kain, Herceg-Novi
Kaismarović, Kotor
Kaičić, Golubovci (Zeta)
Kajabegović, vidi: Kajanbegović, srodni Hasanbegovićima
Kajanbegović, Bijelo Polje i u područnu Gornju Konstanicu. Porijeklom su iz Turske; Žureni
potoci (Bihor), Bijelo Polje i kao: Kajabegović; Mojkovac; Risan
Kajganov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Kajić, i kao: Kaić, Kajovići i Bolipolje (Bijelo Polje)
Kajević, kod Rožaja ogranak područnih Murića; iz Kuča prešli u: Kolašin, Štavicu i područje
Bistrice (Bijelo Polje)
Kajković, Paštrovići 17. v.
Kajović, Nikšić; Polja (Mojkovac); Kolašin pa odatle u Godijevo (Bijelo Polje)
Kajtazi, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Turske; Podgorica
Kajčić, Jovanovići (Bjelopavlići)
Kakakac, Paštrovići
Kakar, Spič (Sutomore) i susjedni Bar, oni su iz Stare Crne Gore
Kakarić, i kao: Kakarit, u Kakarickoj gori i Kučima, od njih su u Kotoru kao: Kakarica
Kakarit, vidi: Kakarić
Kakarica, vidi: Kakarić
Kaker, Podgorica
Kakepto, i kao: Kacepto, Kotor 1330. god.
Kakić, Bršno (Nikšićka Župa)
Kalaba, Bukovica (Pljevlja)
Kalabić, iz Nikšićkih Trepača preselili se u Mokro (Šavnik), ranije kao: Junac; u Mokrome
(Šavnik) kao: Poleksić, Radonjić, Stanković, Kitalj (Kitaljević), Piletić. Jedni su se odselili u
Kličevo (Nikšić) i odatle u Bjelopavliće, Bosnu, Srbiju i druge krajeve
Kalabići, rod u Drobnjacima
Kalabović, Vladimir (Ulcinj)
Kalavrez, Ulcinj
Kalavrezović, u Ulcinju su iz Italije
Kalazitašević, Bokovo (Rijeka Crnojevića)
Kalagan, Lješnjani (Podgorica)
Kaladasius, Kotor 1430. god.
Kaladrača, Bancuci, Herceg-Novi
Kalađurdjević, iz Zete doselili se u Paštroviće a odatle jedni 1423. god. u Kotor kao: Kalogurević
= Kalojura = Kancalijević, potomci Kalodjurdja Crnojeva starijeg. Od njih su u Budvi 1413. god.
Jedni su naznačavani kao: Kalađuđević i Kalođurđe
Kaladjurović, Babama i Dukljanu, Brcama i Podbapcu (Paštrovići) 1403. god., i kao: Puhalović.
Vidi: Buđen
Kalajzić, Žić, Herceg-Novi
Kalajdžić, Podgorica
Kalajdžija, Boljanići (Pljevlja); i kao: Rupar u Trusine i Hodbini (Hercegovina), iz Banjana
(Nikšić)
Kalimanović, Podgorica
Kalamant, Pnjerovići (Bar)
Kalamat, Podgorica
Kalamatijević, Podgorica
Kalamašić, Ulcinj

161
Kalamperović, Bar i područne Dobre Vode
Kalamperovići, bratstvo u Dobroj Vodi u blizini Mrkojevića
Kalan, i kao: Kalanda, Zalazi (Njeguši), Cetinje
Kalančo, u Ulcinju 14. v.
Kalanj, Miruše (Kalanjenovići) uz lijevu obalu Trebišnjice
Kalanjan, i Kalanjević, Miruše (Nikšić)
Kalastrić, Bar 1860. god.
Kalacanović, Nikšić
Kalača, srodnici Milačića, iseljeni iz Brskuta (Kuče) u Kalače i Rožaje (1890. god.) kao: Begović i
Šabanović u Bihoru (Bijelo Polje). Iz Kalača (Rožaje) jedni su se preselili u Berane
Kalači iz Lijeve Rijeke od bratstva Kuča
Kalačanin, Kanje (Bijelo Polje)
Kalaš, i kao: Kaladžanović, Dobrota (Kotor)
Kalašić, Kotor
Kalbaić, Podgorica
Kaldić, Kotor i Budva
Kalević, Vladanje (Zeta) i Podgorica
Kalezić, Brijestovi, Kalezići, Srijetnje, Jastreb, Kosovi Lug (Bjelopavlići). Srodni su: kod Plava i
kao: Pupović, Ćirković i Rajković; Žari (Mojkovac); Istanbul (Turska); Katrkol, Dabezići, Kalimani
i Ulcinj (Crnogorsko primorje); Ljeskovac (Bar); Budva iz Dušice
Kalezićiu selima Jastreb i Kosovi Lug, Bjelopavlići
Kalel, Salč (Ulcinj)
Kalem, Lišani (Hum), Hercegovina. Potomci Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice. Bližnji sa:
Simić, Pantić i Bogdašević
Kalendar, vidi: Kalina
Kalender, putujući derviši pa i kao prezime; Glavica (Rožaj)doseli se sa Mojstira, porijeklom su iz
Bjelopavlića
Kalenica, Godočelja (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Kaletić, Vinići (Bjelopavlići), doselili se iz Rovaca; Rovca; Bukovik (Crmnica)
Kaletići, bratstvo u Bukoviku
Kalibi, u Kotoru početkom 15. v.
Kalivrezović, Ulcinj
Kalidas, u Cetinju
Kaliđerović, u Kotoru, vidi: Kaluđerović
Kalimano, u Baru 15. v.
Kalimanović, u Baru
Kalina (Kalinović = Kalendar), u Kučima, vidi: Peralović u Kučima
Kalindar, plavsko područje 1860. god.
Kalinović, vidi: Kalina
Kalisto, Kotor 13. v.
Kalitera, u Herceg-Novom
Kalić, Pržno (Paštrovići) 1440. god.; Kotor i kao: Kalič u 14. v.; Bogetići (Nikšić) i kod Bijelog
Polja iz grupe Lužana; Bar; a kod Kolašina ogranak Kalezića iz Bjelopavlića; u Grblju 1335. god.
Kalica, Gornja Krajina i Široke (Crnogorsko primorje); Sutomore i Šušanj (1853. god.)
Kalič, vidi: Kalić
Kaličanin, Kalica (Berane), odatle odseljeni kod Novog Pazara, porijeklom od Pavićevića iz
Bjelopavlića
Kaliči, Kotor u 14. v.
Kališin, Kotor, po nahočetu
Kalković, Paštrovići (1708. god.), Budva
Kalmenović, Krute (Ulcinj)
Kalmeta, Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Skadra

162
Kalnet, i kao: Kalnešić, Bar
Kalnešić, vidi: Kalnet
Kalović, Podgorica; Velje Selo (Bar), vidi: Kaloević
Kalogeorgi, Kotor 1436. god.
Kalogurević, vidi: Kalojurga i Kalođurđević
Kalogurčević, u Brčelima (Crmnica) 1420. god.
Kalođerović, vidi: Kalođurević
Kalođurđe, Kotor (1440. god.); iz Skadra kao: Kalođurđević; Kom
Kalođurđević, iz Zete (od Kalodjurdja Crnojeva starijeg) preselili se u Paštroviće (Podbabac),
Budva; U Budvi 1413. god.; oni su potomci Crnoja i jedno vrijeme i kao: Kalađurđević. Dalja
starina im je Stara Srbija. U Djerdjezima i Podgorici 1448. god.; Jedni iz Paštrovića nastanjeni u
Kotoru; kasnije i kao: Kalogurević i Kalojurga, vidi: Kalođurđe. Tamo su se doselili u 15. v.
Kalođurević = Kalođerović, u Dukljan Brijegu (1413. god.), Paštrovići
Kalođurek, Paštrovići (Budva) 1431. god.
Kaloević, Brajići (Budva) 1489. god.
Kalomperović, Kotor 1419. god.
Kaloštro, Krstac (Paštrovići), Budva, porijeklom su iz Stare Srbije
Kalpazina, ogranak Dedejića u Podbišću (Mojkovac). Porijeklom su sa Čeva (Cetinje)
Kalpačina, ogranak Dedejića i kao: Raosavljević u Kršu i Medjužvalama (Šaranci), Žabljak,
porijeklom su sa Čeva (Cetinje)
Kaluđerović, Ugnji i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489. god.; grana Nikovića (Sarapa) od
Sarajeva, a starinom od Prištine. Od njih su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranju
(Zeta), a Vraki (Omara), Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković; ogranak Borišića u Očinićima
(Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjani), grana
Novljana, kasnije Balotić, Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u Podgorici; ogranak Mitrovića,
potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima:
Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezunović, Mijajlović (Sudarević), Ilić,
zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović -
Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao:
Matanović u Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluđerovića su u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju, područnom
Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluđerovića su Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz
Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku, Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju
(Nikšić); u Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa na obali
Crnog mora, oni su od ovih iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini; ogranak Nikolića iz Čistog Polja
(Rijeka Crnojevića), odselili se u Budvu i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa; u Zeti su
Klemen iz Klimenata (sjeverne Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. kao:
Kalođurević
Kaluđerovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Kaluđerovići, bratstvo u Zagredi
Kaluđerovići- Milaševići, bratstvo u Ljubotinju
Kaluđerovići, manje bratstvo od Borišića u Očinićima
Kaluđerovići, bratstvo u Donjoj Glavici u Bjelopavlićima
Kalumbarić, Stupan (Risan)
Kalušerović, 1597. god. u Drobnjacima
Kalčić, Dobrota (Kotor)
Kalfun, Paštrovići
Kalja, i kao: Kaljaević i Kaljević, Tuzi
Kaljaj, Štoj (Ulcinj)
Kaljanović, u Vasojeviće doselili iz Bratonožića
Kaljacić, Ulcinj
Kaljević, Slatina u Šumanovcima (Žabljak) i kao: Katana. Doselili se iz Gorice (Piperi). Od nji su
Kaljevići uz Kolubaru kao: Marković, u Užicu kao: Čađević; Nikšić; Goričanin (Zeta); Vrvica,

163
Bobovo i Đurđevića Tara (Pljevlja). Oni su iz Kruševice (Prekotarje)
Kaljić, Kalezići i Kaljići u Bjelopavlićima. Iselili su se jedni u Rijeku (Kolašin), Zatarje (iz
Kalezića), jedni u Novi Pazar i Izmir (Turska), Polja i Žari (Mojkovac), Bijelo Polje i područno
Lijeska i Vraneš; Podgorica, od njih su 1882. god. jedni odselili se u Herceg-Novi; Podgora i
Kamcić (Pljevlja), i Donji Kolašin, sa ograncima: Eldić, Lanić, Žaren, Čiković, Gezović, Račić,
Kupusić, Ibraimović, Redžović, doselili se iz Kalje (Morača), Kolašin
Kaljišica, vidi: Kaljković
Kaljković, i kao: Kaljišica, Paštrovići
Kalmand, Štoj (Ulcinj)
Kamat, Duboki Do i Todorov Do (Ćeklići), Cetinje
Kamate, starosjedioci u Petrovu Dolu
Kamban, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i Boka Kotorska
Kambani (Dapčevići), bratstvo u Ljubotinju
Kambera, Pljevlja 1869. god. i područna Bukovica
Kakberagić, Rožaje
Kambijev, Kotor, porijeklom su iz Like
Kamena, Paštrovići
Kamenarović, Mul i Dobrota (Kotor), pa jedni su prešli u područne Škaljare; Muo
Kamenarovići, bratstvo u Dobroti u Boki
Kamenović, Herceg-Novi, po majci
Kamenčević, Herceg-Novi, po nahočetu
Kamenčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kamerić, Čevo (Cetinje); Podgora (Pljevlja)
Kamilo, Buljarica (Paštrovići)
Kamilić, Baošići, Herceg-Novi. Porijekom su iz Stare Crne Gore, kao: Jovanović u 16. v.
Kampa, Herceg-Novi
Kampano, u Ulcinju 1368 - 1380. god. i kao: Kampanario Ulcinj u 13. v.
Kampanela, Kotor
Kampjeli, u Baru
Kanayir, u Baru i Kotoru
Kanažir, Kotor
Kanal, u Budvi 1463. god.
Kanalić, Kukulje (Potkrajci), Bijelo Polje
Kanatar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Kanać, Mali Ostros (Gornja Krajina)
Kanaus, Ulcinj 1389. god.
Kandanari, u Prčanju (Boka Kotorska)
Kande, vidi: Kandi
Kandi = Kande, u Kotoru od 1330. god.
Kandido, Herceg-Novi
Kandija, Paštrovići u 17. v.
Kandilo, 1740. god. u Paštrovićima
Kandić, Slatina (Žabljak) došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Pivi su od Tufegdžića; Vilusi i
Nikšićki Broćanac; Kandić, Elezović i Draganić jesu od tri brata, od njih kod: Žabljaka (Drobnjak),
Nevesinje (Hercegovina), Stobna (Piva), Meteh, Skić i Komorača kod Plava; Trbušica i Šumadijski
Baroševac, porijeklom su iz Bihora (Bijelo Polje); Kandići u Prevešu (Šumadija) jesu iz Crne Gore
Kandići (Suzici) iz Pive (Stabna), starosjedioci, rod Kojovića i Pejovića
Kando, u Kotoru
Kaneca, Braica (Debela Krajina), Ulcinj
Kanija, Cetinje; Paštrovići
Kaniok, Budva
Kanić, Ulcinj

164
Kankaraš, u Drobnjacima: 1) ogranak Kosorića i 2) ogranak Karadžića: Vrbica i Vraćenovići
(Oputne Rudine), Goslić i Srijede (Golija), Nikšić, preci su njihovi iz Prediša (Bjelice) u Čaradje,
Javljen od njih u Plovdivu (Bugarska) kao: Černogorski, Južna i Sjeverna Amerika, Radovište
(Makedonija), sela Toplice i Jablanice (južna Srbija) od 1889. god., Odžacima (Nevesinje), Potpeće
(Pljevlja); vidi: Andrić u Predišu (Cetinje)
Kanošević, vidi: Kanjošević
Kantavali (Serti), u Kotoru 1130. god.
Kantar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Kanturić, u Gusinju
Kancalerijević, ranije Kalađurđević, u Paštrovićima (Budva), vidi: Kalađurđević
Kancilijerović, Podbabac (Budva). Vidi: Kalođurđ; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje. Od njih su
u Suvodolu (Srbija)
Kanjoš, Paštrovići (1441. god.) vidi: Kanjošević
Kanjošević, ranije: Kanjoš i jedni kasnije: Kanošević, u Paštrovićima i kao: Kavašević, pošto su
se mijenjala prezimena od 1395. god. Od ovih K. jesu Pejaković u Kotoru i više prezimena u
raznim mjestima
Kapa, Ulcinj u 13. v.; Ugnji (Cetinje) ogranak Šorovića; Limljani (Crmnica) i kao: Kapica =
Kapičić; Nikšić
Kapavica, Paštrovići
Kapazoda, Podgorica
Kapadžić, Berovo (Kuči) od kojih su u Podgorici
Kapelan, Cetinje; Prčanj (Boka Kotorska)
Kapenić, vidi: Kapetanić - Milović
Kapetanić (Kapetinić), Milovići (Velimlje), Nikšić. Vidi: Milović, istorodni u Grudi i Stepenu u
Hercegovini, kao iseljenici u SAD kao: Kapenić
Kapisozović, u Podgoricu iz Bjelopavlića; drugi sa Žabljaka (od Skadarskog jezera) ogranak
Kneževića iz Dajbaba (Zeta)
Kape, bratstvo na Ugnima
Kape, bratstvo u Limljanima
Kapetanović, Svrljige kod Pljevalja; Ulica (Morača), Kolašin; u Boki Kotorskoj, u Padalicama i
Lukrecijama srodnici Ačovića, srodnici njihovi jesu u Šipačnu (Nikšić), došli iz Herzegovine
Kapetanovići (Gačovići), bratstvo
Kapetanovići (Galovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Kapešić, Stubica (Pješivci) pa odatle u Kotor
Kapešići, bratstvo u Tomićima
Kapić, u Podgorici 1911. god. iz Pipera
Kapor, u Miriloviće (Bileća) prešli iz Petrovića (Nikšić), porijeklom su iz Makedonije
Kapiči = Kapče, u Kotoru
Kapidžić, u Zeti, Podgorici i Skadru
Karabasili iz Pive (G.Crkvice), od Nikolića iz Rudinica
Karadaglija, u Ritiješu (Buna), Hercegovina jesu iz Herceg-Novog
Karadaglić, potomci Sarapa, 1282. god., doseljenika u Crnu Goru, od Mostara
Karadjordjević (Petrović), Jasenički Mramorak (Srbija). Porijeklom su iz Gornjih Vasojevića
Karamika, Podgorica
Karanikaj, vidi: Mardjonović
Karanikić, Šušanj (Bar)
Karadžić, od Lijeve Rijeke (Podgorica) sidju u Gornju Zetu (tri brata, oko 1640. god.). Nakon 12.
god. Petar podje u Staru Srbiju, Mitar i Risto preko Pješivaca i Banjana u Drobnjake (Petnjicu,
Šavnik). Razmnožavanjem nasele sela: Malinskom, Paležu, pa 1840. god. u Pašinu Vodu i Gornju
Bukovicu, na područje Drobnjaka. Od Karadžića iseljeni su u: u Bosni na Glasincu i kod Višegrada,
a dalje u Bosni prozvani su kao: Divljan; u podnožju Jahorine, prema Sarajevu. U Raškom
području, Crničkom i Topličkom kraju, u Zaovine (Užice) kao: Djurić, u Kruševici kod Trebinja

165
kao: Petijević, u Tršiću (Loznica)(oko 1739. god. pa kasnije kao: Karadžić Stefanović); u
Drobnjake jedni se doselili iz Banjana (Nikšić) kao: Karadžić - Ognjenović
Karadžići, bratstvo u Drobnjacima
Karašević, u Podgorici 1911. god.
Kariman, Živko Vukov, musliman od Tomanovića iz Cuca
Kariman, u Nevesinju (Hercegovina) i Domaševu (Trebinje) ogranak Tomanovića iz Rovina
(Cuce), Cetinje
Karić, u Kučima
Karišik, u selima Gornjeg Zijemlja (Hercegovina) došli iz Kosijereva (Banjani), Nikšić
Karličić, iseljenici iz Goražda (Berane)
Karković, Momišići (Podgorica), 1492. god.
Karović, u Podgorici iz Mataguža (Zeta)
Kartali ranije Bijelić (Komnenić); Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja)
Karsić, vidi: Korsić
Kartali, Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja)
Kasalica, Žabljak, Virak i Komarnica u Drobnjacima, ogranak Kovačevića iz Grahova (Nikšić)
Kasamović, Vrbica i Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića
Kasanović, Dobrokovo (Bijelo Polje)
Kasinoti, Kotor
Kasić, u Vasojeviće doselili iz Kolašina; Budva
Kasma, i, Ulcinj
Kasnecović, kod Vladimira (Ulcinj)
Kasnica, Kasnice (Ulcinj)
Kasol, Nikšić
Kasom, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića). Porijeklom su iz Široke (Skadar). Od njih su u Nikšiću i
područnoj Dragovoj Luci; Cetinje
Kosomović, Bar; Vidi: Kasamović; uz Zlatice (Zeta) u Podgoricu
Kastaldi, Kotor
Kastelan, Paštrovići (1708. god.) ranije Sudje i kao: Kastelanović
Kastelanović, Paštrovići 1693. god.
Kastartović, Vasojevići u Dobroj Reki, Konjuhu (Konjusima Djulići), Česča Glava i Andrijevica,
grana Kovačevića. Jedni i kao: Vojvodić. Od njih su u Područnom Trešnjevu i drugi u Mazgaljama,
Šekulari i Beranama. Jedni i kao: Kastratić; u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića
Kastrat, u Gusinju i područnom Višnjevu i Kruševu; u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Kastriot, i, i kao: Kastritić, Berane
Kasum, Risan, pa Igalo, Herceg-Novi i Nikšić; Prodo, Zabrdje, Kune i Dobrsko Selo (Cetinje);
Velika; Plav; Gusinje i Berane, porijeklom su iz Šalje
Kasumović, u Gusinju; i kao: Kosumović u Kučima ogranak Drekalovića
Kastreka, u Ulcinju 1242. god.
Kashodža, Ulcinj
Katali (Katalin), Lučići, Herceg-Novi
Katalinić, Herceg-Novi
Katazović, Risan
Katana, Slatina (Drobnjak); Pljevlja; kod Plava; Ulcinj
Katanić, srodnici Lambuljića u Zeti; ogranak Raičevića (Kovačevića) u Lijevoj Rijeci (Vasojevići),
jedni se odseliše u Bočiće (Kragujevac) i Jasenicu, drugi u Lepenicu
Katapanče = Kotopanka, u Kotoru
Katarinić, Kotor
Katelan, o, Prčanj i Kotor
Katena = Katunčić, Kotor 1330. god.
Katinskin, Nikšić
Katić, Bar (1447. god.), Sveti Stefan; Paštrovići i jedni odatle u Sarajevo i dalje u Bosnu;

166
Vasojevići, ogranak Bojovića (Lopoćana); kod Risna i Herceg-Novog su iz Popova (Hercegovina);
u Gusinju su iz Hota (Tuzi); Bar 1446. god.
Katkić, Herceg-Novi, po nahočetu
Katnić, grana Demuna (Španja) u Bjelopavlićima; Čevo (Cetinje); Klišetište (Bijelo Polje) i odatle
odselili u Peć; Piperi; Cetinje; Kulizić (Mojkovac)
Katnići, bratstvo u Barjamovici
Katović, Kotor
Katri, Nikšić
Katunčić, vidi: Katena
Katunjanin, vidi: Dapčević u Vranjini
Katuranović, Nikšić
Katurić, Jošanice i Morine (Risan), iz Hercegovine. Od njih su u Nikšiću (1692. god.) iz Banjana
(Nikšić) preselili se u Kamenare (Boka Kotorska) pa u Kotor; Duljevo (Paštrovići); Budva
Katušić, Piva, ogranak Branilovića
Kaur, vidi: Kostić u Egiptu
Kafedžija, Rijeka Crnojevića iz Turske
Kafedžić, potomci Novljana u Drobnjacima, ogranak Milutinovića; kod Rijeke Crnojevića
Kafon, Kotor
Kahić, u Bjelopavlićima i od njih su u Podgorici
Kahrimanović, ogranak Popovića (Drekalovića), od njih su u: Nikšiću, Pljevljima i Rožaju
Kahrović, iz Kolašina prešli u Sandžak
Kaca, uz Skadarsko jezero (Gornja Krajina)
Kaceli, Bar 1860. god.
Kacepto, u Kotoru 133o. god.
Kacić, i kao: Alibraimović, u Ramuši (Primorska krajina)
Kacović, Ulcinj
Kačamakovići, Plav, ogranak (rodjaci) Ćulafića, Vasojevići
Kačanić, Ulcinj
Kačar, Sipanje u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje); Bukovice (Rožaje), ogranak područnih Belojica i
kao: Ibrahimović; Novi Pazar iz Kuča; Pljevlja 1863. god.
Kačarenda, Podgorica; Kotor u 14.v.
Kačić, Crnionica i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Nikšić; Kotor u 14. v.; Budva; Herceg-Novi
Kačular, Selište (Ulcinj)
Kačurić, Kotor
Kašetac = Kopseta, u Antibari (Bar)
Kašiković, Ljubomir (Hercegovina), porijeklom iz Ridjana (Nikšić); U Oputnim Rudinama;
Beždjedje (Nevesinjska sela), Hercegovina, kao: Tomincić od Kašikovića (Ridjana), Nikšić
Kašić, Dobrinja (Bijelo Polje); Ulcinj; Kotor
Kašica, Bokovo (Rijeka Crnojevića)
Kaštelan, Lješevići i Krtola (Grbalj) od 9 - 14 v. i Kotor, vidi: Kašteljan
Kaštelani (Kašćelani), dio bratstva Popovića-Herakovića
"Kaštelani" u selu Lješeviću u Boki
Kašćelani (Kaštelani), dio bratstva Popovića-Herakovića
Kaštelanović, Gornji Stoliv (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore, Prevlaki (Grbalj)
Kašteljan (Kaštelan), Mirac u Njegušima (Cetinje), ogranak Popovića, neki od njih odseljeni u
Lješeviće (Grbalj); Kotor; Podgorica
Kaštović, Pljevlja 1859. god.
Kvakal, Risan
Kvadeli, Kotor
Kvatil, Dobrota (Kotor)
Kvanginalo, Kotor iz Venecije
Kvekić, Kotor, ogranak Lambulića iz Zete. Od njih su u Dalmaciji; Herceg-Novi

167
Kvelić, Podi, Herceg-Novi 1768. god.
Kverin, Paštrovići; Vidišići (Sokol), ogranak Šćepanovića iz Rovaca
Kevac, Kevc (Nožice), Lijeva Rijeka
Kebeljić, Trebinje, vidi: Vitković u Mirušima uz Trebišnjicu
Kež, Buljarica (Paštrovići) u 18. v.
Keza, Židovići i Otilovići (Pljevlja)
Kez, e, Židovići i Otilovići (Pljevlja)
Kezo, Herceg-Novi
Kezunović, ogranak Boškovića, iz Orje Luke (Danilovgrad); vidi: Kaluđerović
Keker, u Drobnjacima (Zaljug i Šljivansko) grana Zlatnopojasevića; Morača
Kekeraš, Nikšić
Kekić, Drobnjaci, ogranak Grgurovića (Vulovića); Lopari i Fundina (Kuči), kasnije kao: Perović.
Od njih su u Loparima (istočna Bosna) i u Ulcinju (1505. god.); Danilovgrad; Šekulari, potomci
Komnena-Šekularca; ranije Milošević u Zaslapu (Hercegovina), iz Crne Gore i naseljeni u Ravni -
Šušlijec (Bileća)
Keko, Stoliv (Boka Kotorska)
Keković, Klopot (Bratonožići), ranije Mroganović; Bjelopavlići, odselili u Skadar (Albanija);
Danilovgrad; Zagarač pa u Podgoricu; Cetinje; Štitari (Cetinje), od njih su u Grbavcima
(Lješkopolje) do 1861. god.; Pješivci; Berane
Kekovići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu
Keleman, Salč (Ulcinj)
Kelemiš, Đula i Boljanići (Pljevlja)
Kelit, Bar
Kelisn, i, Sustjel (Ulcinj)
Kelović, Zgarete i Zalut (Pljevlja), ogranak Tomašića-Tomaševića
Kelčisn, Briska Gora (Ulcinj)
Kelj, Bar
Keljanović, Bratonožići naseljeni u Konjuhe (Ravna Reka); Andrijevica i Gusinje (Gornje Polimlje)
Keljević, Sirac (Drobnjak); Cetinje; Keljevići (Pljevlja)
Keljmendi, kod Rožaja, razgranati. U 17. v. postupno doseljavali iz Vukli (sjeverna Albanija)
Kentera, Paštrovići, potomci Novaka Crnca; Budva
Kenjević, Cetinje
Kenjić, Radmužević (Šekulari), potomci Komnena barjaktara; Goransko (Piva) iselili se u
Čadjevicu (Bijeljina)
Kerbler, Kotor
Kerva, u Kotoru početkom 15. v.
Kervani, Kotor
Kervija, Ulcinj (11. v.); od njih su i u Boki Kotorskoj
Keretić, Podgorica
Kerić, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), grana Jekšana
Kerkez, Podgorica
Kerken, Pljevlja 1869. god.
Kerli, Budva
Kerlial (Kerkerdl), Kotor
Kerović, Podgorica, iz Bjelopavlića
Kerođođić, u Podgorici 1912. god.
Kerstović = Mataj, Vraka (Kamenica), Skadar i Skadru iz Crne Gore
Keser, Podgorica
Kesler, Nikšić i Cetinje
Kestkunit, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Šavnika (Drobnjak)
Keć, i, Štoj (Ulcinj)
Kećak, Boka Kotorska

168
Kecalilićak, Boka Kotorska, ogranak Kecojevića
Kecević, Dobrota (Kotor), ogranak Kecojevića i kao: Kecojević u Pivi, iz Banjana (Nikšić); Nikšić
1701. god.; vidi: Kecojević
Kecić (ranije Stokić), Štrpci i Lipljan (Kosovo), porijeklom iz Crne Gore
Kecović, Podi, Herceg-Novi i kao: Kecojević, porijeklom iz Banjana, vidi: Kecojević u Pivi
Kecoević, vidi: Kecojević
Kecojević, ogranak Ivaniševića, porijeklom sa Starog Vlaha vidi: Ivanišević. Od njih su u: Boričju,
Gornja Brezna i Pirni Do (Piva), Vraćenovićima (Nikšić), Poljica (Trebinje), Mostaru i Dubrovniku,
Gajtan (južna Srbija), Dobroti (Kotor) 1701. god. kao: Kecović; kod Kosjerića (Srbija), Podima,
Herceg-Novi, u Boki Kotorskoj i kao: Kecalićak; vidi: Kecović
Kecojevići iz Pive (Piri Do - Boričje), starinom iz Banjana
Keč, a, i, Potrljica (Pljevlja); Bežđeđe (Nevesinje) i Mostaru u Hercegovini, ranije ogranak
Bjelopavlića iz Riđana (Nikšić)
Kečević, vidi: Kičević, u Mojdežu (Boka Kotorska)
Kečina, Podgorica
Kešelj, Grahovo (Nikšić), iz Drobnjaka, ogranak Cerovića, nastanjeni u Piragićima, Trusini i
Lukavici (Hercegovina)
Kešeljević, grana Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka u: Visoko (centralna Bosna), Grahovo
(Nikšić): u Hercegovini i Bosni; Ledenice (Risan); Nikšić; u Nevesinju Hercegovačkom
Kešić, Lastva Čevska (Cauševica), Cetinje i Morači, ranije Vukotić i Tatar
Kešići ili Tatari (Vukotići), bratstvo u Cauševcu
Kiasta, u Kotoru početkom 15. v.
Kiac, vidi: Kijac
Kivavasil, u Kotoru početkom 15. v.
Kivadal, u Herceg-Novom
Kiepalić, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Kijak, kod Plava i Gusinja, srodnici Vehrovića i Šimkovića vidi: Kijac = Kiac
Kijac (Kijak), ogranak Nikolića iz Ozrinića (Nikšić), odselili (oko 1760. god.) kod Trebinja
(Hercegovina)
Kijđ (Kiorđ, i), Ulcinj
Kijamet, Godijevo (Kućići) i Zmijinac u Bihoru (Bijelo Polje); u Vasojeviće; Podgorica
Kijanović, Riđani i Piva (Nikšić). Jedni su iselili i u: Zabljev, Seljane, Zvijezd i Kamenu Goru
(Pljevlja)
Kijević (Kijelić), kod Perasta (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine
Kijevčanin, iz Vasojevića iselili se u Kijevac na Bihoru (Bijelo Polje) pa u Novi Pazar
Kijerak, Kotor 15. v.
Kikalj, ogranak Tatića u Pivi
Kikanović, Krtole, Raošić (Grbalj), ranije Dapčić, doseljenici iz Dapca (Albanija)
Kikić, ogranak Ivanovića (Drekalovića) iz Kuča iselili se od Plava i Gusinja, te u područnim
Višnjevu i kao: Kikiš - šević
Kiković, Gluhi Do - Crmnica, ogranak područnih Gvozdenovića. Od njih su u Australiji; u Zeti
ogranak Mijuškovića, porijeklom iz gornjih Pješivaca; Vasojevići ogranak Labana - Raketića; Kod
Plava (1660. god.) iz Kuča i kao: Žiga
Kiković", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Kikra, i, Ulcinj
Kilibarda, Kilibarde, područje Rijeke Crnojevića; Balabani (Zeta); Banjani (Nikšić). Od njih su u:
Klobuku (Trebinje), Šatra (Kuršumlija), Mačagaj Čako (Argentina), vidi: Eraković
Kilibarde, potiču iz sela Štrpci u Banjanima; Nikšić
Kimo, Ulcinj u 15. v.
Kimović, Herceg-Novi, po nahočetu
Kimković, Žabljak na Skadarskom jezeru, doselili se oko 1882. god. iz Krivošija
Kin, i, Štoj (Ulcinj)

169
Kindi, Kotor
Kinković, Podgorica; Balabani (Zeta); Vasojevićima, porijeklom iz Podgore (Kuči); Velimlje
(Nikšić)
Kinudić, Kotor
Kir, Podgorica
Kirak, Kotor
Kirzamo, Herceg-Novi
Kirac, Tivat
Kirijak, Kotor
Kiridžić, potomci Ridjana kod Pljevalja i neki predju kod Rudog
Kirović, Bar
Kisalo, Podgorica
Kiselica, u Nikšiću i kao: Kisjelica, Bukovica (Pljevlja)
Kisin, Grahovvo (Nikšić), ogranak Vukovića iz Ridjana (Nikšić), prešli u Tuli i Trpinje
(Hercegovina), pa u Grahovo (Nikšić); u Zupcima (Trebinje), iz Cuca (Cetinje) kao: Radović -
Kisin pa u Tor. Tuli kao: Otašević - Kuraica u Grabu, a u Turmentu (Trebinje) Šaraba
Kisić, Rastovac (Nikšić), doseljenici iz Nevesinja 1860. god.
Kisjelica, vidi: Kiselica
Kitalić, Pljevlja
Kitalj, Mokro (Šavnik) i kao Kitaljević, grana Kalabića (Novljana)
Kitaljević, vidi: Kitalj
Kitić, Bobovo, Višnjica, Živinice i Prenćane (Pljevlja), ogranak Vilareta
Kićanović, Bar
Kić, i, Ulcinj
Kićović i Kijac, Vasojevići grana b
Kica, i, Ljubomir (Trebinje) iz Ozrinića (Nikšić)
Kicanović, Klizica i Kolašinovići (Bjelopavlići), vidi: Kijac; potomci Lužana
Kicpalić, Donji Stoliv (Tivat)
Kičević (Kečević), Pljevlja; Mojdež (Boka Kotorska)
Kiš, Nikšić
Kišić, Herceg-Novi i područni Kuti iz Hercegovine
Kjajević, Cetinje
Kjapek, u Kotoru
Kjasta, Kotor 1431. god.
Kjepalić, Stoliv (Tivat), doseljenici iz stare Crne Gore, vidi: Krspalić: Nikšić
Kladaj, Bar 1873. god.
Klajn, Risan
Klaković, u podnožju Lovćena
Klanar, Kotor
Klanči, Podi, Herceg-Novi (1692. god.) došli iz Korjenića (Trebinje); Kotor; Herceg-Novi, po majci
i kao: Pintar
Klančić, Podi, Herceg-Novi i kod Risna, porijeklom iz Hercegovine, vidi: Klanči; Nikšić
Klančuk, Podi, Herceg-Novi
Klanj, Herceg-Novi
Klap, Kotor
Klapan, i, c, Rose (Grbaljh)
Klapavica, Bečići (Budva), grana Bečića (u 15. v.). Od njih su u Čelobrdu (Paštrovići) ranije Bečić
(1693. god.); Budva i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom su iz Stare Srbije
Klapović, Kotor
Klapuh, Klapusi, Kalušići i Krće (Boljanići), Pljevlja
Klapčić, ogranak Maleševaca, uz Trebišnjicu
Klarić, Lepetane i Radovići (Tivat); Kotor; Zelenika, Herceg-Novi

170
Klarič, i, Dobrota (Kotor), preseljeni u Trst (Italija)
Klastac, Bar
Klaić, Djurdjevi Stupovi (Berane)
Klać, Brajići (Budva), doseljenici iz Dubočaka (Banjani), Nikšić
Klać, bratstvo u Brajićima kod Budve
Klauda, Herceg-Novi
Klačar, Dobrota (Kotor), ogranak Zimonjića; Kalušić (Pljevlja)
Klačević, Dobrota (Kotor) 16.v., iz Stare Crne Gore
Klačevići, bratstvo u Dobroti
Kleva, Kotor
Klein, Tivat i Herceg-Novi
Kleiner, Budva
Klemenet, Kotor
Klement, Budva; vidi: Klimenti = Klimen
Klemenčić, Kotor
Klenčanin, Donji Banjani (Nikšić), ogranak Antovića - Klenčana doseljenika od Visokog (Srednja
Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), po čemu i prezime. Porijeklom su iz Prištine, vidi: Tomaši
Klepo, Pljevlja 1896. god.
Klečka, u Risnu i Nikšiću
Kleštanović, Pivska planina
Kliještarac, područje bjelopoljske Bistrice
Klikić, Orovac (Pljevlja)
Klikovac, Podgora i Orahovo (Kuči), ogranak Vujoševića iz grupe Djurdjevića - Mrnjavčevića,
preselili se u Mahalu, Bijelo Polje, Berislavce, Goričani, Gostilj, Mataguže i Lajkovići (Zeta). Od
njih su područni Radovići, a jedni u Vranjini na Skadarskom jezeru, drugi kod Nikšića i Ulcinja,
Gusinju (kao Raodončić i Vujošević) u Vasojevićima i Srbiji kao: Milić, Kolašinu kao: Prelević,
ima ih na Kosovo i Metohiji
Kliković (Tripković), ogranak Bulatovića iz Rovaca, preselili u Raće (Kuči), odande jedni iselili se
u Metohiju i Srbiju
Kliksa, kasnije Klisić, Crmnica; vidi: Klisić
Klisići, bratstvo u Limljanima
Klimen, njihov predak (oko 1330. god.) od Travnika (Bosna), pa nasljednik odande Klimen dodje u
Pipere a odatle u Kuče pa predje na lijevu obalu Cijevne. Razvojem porodice razmnože se kao
bratstvo (Fis-Vis) i postupno u područje kasnijeg plemena Klimendi (Klimene) u sadašnje Klimente
(sjeverna Albanija). Njihova bratstva bilježena su kao: Klimen, Kljimen, Kljimendi, Kljimenda,
Klimenćanin, kod Tuzi, Bara, Ulcinja, Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki
Kotorskoj, Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazara, Gusinja, Rožaja, selima
Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), Guzi (Velipolje), Skadru, Draču i Tirani
(Albanija), u Metohiji: okolina Peći kao: Rugovac, Djakovice i Prizrena. Vidi: Liješević kod Rijeke
Crnojevića
Klimenko, Podgorica
Kliment, vidi: Klimen, Klimenćanin
Klimenta, kasnije Klimendi, Gusinje, doseljenici iz Klimenata (Kljimendi), sjeverna Albanija, vidi:
Klimen i Gurešić
Klimenćanin, vidi: Klimen
Klimetski, 1768. god. u Klimentima, vidi: Klimen
Klimeš, Strp (Risan)
Klimović, Krivošije (Boka Kotorska), iselili se u Rvaše (Rijeka Crnojevića) oko 1881. god. drugi u
Nikšić (pa 1902. god.) u Ameriku
Klinac, Krš (Šaranci), Žabljak, iselili se u Rašku; Risan
Klinga, Dobrota (Kotor)
Klindup (Podbišćanin), Klindupe i Podbišće (Pljevlja)

171
Klinic, Budva 15. v.
Klir, Kotor
Klisa (Klisi) i kao: Klisan, Limljani (Crmnica)
Klisan, i, Kotor 1348. god.
Klisić, Limljani (Crmnica), ranije Kliska; Paštrovići 1742. god.; Cetinje
Kliska, vidi: Klisić
Klisura, Košutnica i Sjeverin (Pljevlja); Herceg-Novi
Klica, Boljanina i Dobrodolje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Kliška, Šćepovići, Herceg-Novi
Klovitašević, u području Rijeke Crnojevića 1435. god.
Klonimirović, Trebjema (Trebjesa), Nikšić 972. god. iz Raške
Klopan, Ukropci (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Budva i jedni po majci
Klopoćanin, iseljenici iz Klopoćana naselja u Bratonožićima (Podgorica)
Klouda, Herceg-Novi
Klunger, Herceg-Novi
Klišelevskin, Kotor
Kljajević (Šiljak) i kao: Klajević, Kričak (Bličkova), Kovren, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Pavino
Polje (Bijelo Polje), srodnici područnih Raščana i Simovića; Cetinje
Kljajić, grana Trebješana, kod Nikšića, od njih su u Drobnjacima; Seljani (Bjelopavlići) u 16. v.,
odselili se u sjevernu Hrvatsku; Srodnici Raščana i Simovića u Vranešu u Vranešu (Bijelo Polje),
doseljenici iz Morače, a ondje iz Lješanskog područja, potomci Janka Lješnjanina; Dobrijevići
(Bijela), Šavnik, preselili se preko Tare 1710. god.; Maoče, Lijeska i Muslići (Bijelo Polje) i u
gradu; Zagorje i Lubnice (Berane)
Kljakić, u Nikšić, doselili se iz Hercegovine
Kančić, Kotor
Klještanović, Zukva i Orah (Piva), grana Rudjića
Kljikić, Bar, preselili se u Gusinje
Ključ, Pljevlja
Kljupa (Ključ), Pljevlja iz Banja Luke (Bosna); Nikšić
Kljunovići, staro bratstvo na Kopitu
Kmetović, Zalisanje i Prevosci (Dujeva), Rijeka Crnojevića, ogranak Ražnjatovića; Donji Stoliv
(Tivat)
Knez, Podgorica
Knezić, Herceg-Novi; Budva
Knežević, Potpeće iz Vaškova (iz Zatarja), Prenćani, Zenica, Šumani, Glasnica, Jasen, Kalušići,
Miljevići, Mataruge (starinci), Pljevlja; Šumani i Zenica (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavlići) 1853.
god., kao: Radović iz područnih Martinića; Potomci Vlastelinovića iz Plane (Bileće), kao: Šarenac,
selili se u: Muževice, Martiniće (Bjelopavlići) pod Njegušem; Planu (Kolašin); odatle: kod
Mojkovca, u Rudinice (Šaranci), Drobnjak, od njih su kod: Pljevalja, u Kosovu (Drenica); Gajtanu
(južna Srbija) vidi: Bojović i Šaranac, razgranati; Mletičak i Miloševići (Žabljak), prvi pomen
1614. god. ogranak Miloševića; Boan (Žabljak) iz Kalušića (Pljevlja); Kneževići (Piva), od njih su
u: Bioska (Užički kraj); Bjelojevice (Mojkovac); kod Manastira Piva (34 imena); iz Nedajna (Piva)
otišli na Planik i dalje u Srbiju; Jovanovići (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića.
Od njih su u Balabanima (Zeta); Pavino Polje i Tomaševo (Bijelo Polje); Žabljak; Dapsići (Berane)
1) ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje), srodnici Pačariza, 2) doseljenici iz Šalje (sjeverna
Albanija), srodnici istih u Vedici (Plav). Od njih su u Crnom Vrhu (Peć); Maoče (Bijelo Polje) iz
područne Orahovice; Šekulari (gornji Vasojevići), doseljenici iz Šaranaca (Žabljak); potomci
Nikšića u Nikšićkoj Župi (u Kutima), a u Zagradi i kao: Krunić; Petrovići - Nikšić, ranije Mijović,
grana Banovića iz grupe Petrovića. Od njih su otišli u Mačagaj Čapo (Argentina); Cetinje; Kotor;
Gornje Trešnjevo (Cuce), ogranak Perovića (Preobražana, Bajkovih potomaka); Podgora (Crmnica);
Vranjina i Gradjani (Rijeka Crnojevića) i kao: Lipovac, porijeklom iz Prizrena. Od njih su u
Podgorici i u područnom Dujevu i Ulcinju, vidi: Liješević; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica)

172
ogranak Vuletića, a u Brčelima i Sotonićima 1759. god.; Podostrog i Pobori (Budva), od njih su u
Pobrdju i Prijeradima (Grbalj) 1887. god., i Ulcinju; Budva; Kotor; Bijela, Herceg-Novi; Piva i kao:
Zimonjić, ranije Djukanović iz Drobnjaka; u Pivu jedni doseliše iz Bosne i odseliše se u Gajtan
(južna Srbija); u Zeti kao: Ilarije (bio Zetski episkop 1220. god.), Knežević, Popović; Balabani
(Donja Zeta); u Rovcima (Velje Duboko) i Liješnje i Rovca (Podgorica), ogranak Bogdanovića
(''Njeguš''), odatle jedni u Dragovoljiće (Nikšić), drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a
odatle u Bihor (Bijelo Polje); Šaranci (uz Taru), iseljeni kao: Zimonjić u: Gareva (Gacko), Mostaru,
Valjevskoj Kamenici, a u područnim Dragijevcima i kao: Avruz; Gacko, Davidovići, Vlahovići,
Fatnica, Stepen, Ljubinje, Drežan i Hodbina (Hercegovina), Kneževići (Šarenac - Krasojević),
srodnici Avdića kod Bileće, vidi: Avdić; Jenjina i Popova Luka (poluostrvo Rab) na Pelješcu (1630.
god.) doselili iz Boke Kotorske; Stanisalići (Lješnjani) i u Zeti ranije Stanisalić ogranak
Miranovića; u Zeti jedni u Dajbabama i Balabanima ogranak Boškovića iz Bjelopavlića, prvo i kao:
Dajbabić i Kapisazović, (njihove grane Jovanovića); Mojanovićima (Zeta); ogranak Djurkovića -
Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom sa Kosova; u Balabanima (Zeta) iz Bjelopavlića;
iz Dajbaba (Zeta) u Podgoricu, ogranak Terzića; Trešnjevo (Cuce), ogranak Nikolića, preselili u
Volujac, Herceg-Novi odande u Glavsku (Trebinje) kasnije: Damjanović, Serden i Šupljeglav;
Miloševići (Žabljak), doselili se iz Nikšića; Sutomore i Sozina (Bar); Balabani, Mojanovići,
Golubovci (Zeta), doseljenici iz Liješnje (Piperi); u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića; Velika
(Plav), potomci Čere doseljenika; u Bunićima (Korenica), Lika, porijeklom od Skadarskog jezera
"Knežević", grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu
Kneževići, bratstvo u Stanisaljićima
Kneževići, bratstvo u Podgoru
Kneževići, bratstvo u Brcelima
Kneževići - Čaurine, bratstvo u Bijeloj u Boki
Kneževići, grana bratstva Perovića-Preobražana
Kneževići, bratstvo u Glavskoj, u Hercegovini
Kneževići iz Pive (G.Crkvice, Ćendove Luke), doselili iz Drobnjaka
Kobilići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinju.
Knežić, Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu
Kneip, Herceg-Novi
Knejp, Herceg-Novi
Knetić, Bratica (Ulcinj)
Knop, Kotor
Knjažević, Budimlija (Stari Vlah), Višegrad, doseljenici od Kolašina, kasnije kao: Vidaković
Kobavić, u Risnu 1554. god.
Kobasica, Paštrovići u 17. v.
Kobilarov, Zmajevo (Bačka), doseljeni od rijeke Bojane. Od njih su u Čeneju (Salaši), Novi Sad
Kobilaška, Cetinje
Kobilić, Gusinje i kod Plava
Kobilica, u Trebjesini, Herceg-Novi
Kovandzić, Jabučje (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive (Crna Gora)
Kovač = Kovačević, Viganj (Velimlje), Nikšić, vidi: Kovačević
Kovač, Dubrovsko (Drobnjak) u 15.v; odselili se u Risan (Boka Kotorska); Gola Glavica (Trebinje)
iz Risna; Previš (Drobnjak), iselili se (oko 1760.god.); ogranak Maleševaca, sa lijeve obale
Trebišnjice odselili se u Gacko (Hercegovina); Donji Banjani (Nikšić), srodni Deretićima,
porijeklom iz Podgorice; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor; Mojdež (Boka Kotorska); Papani (Spič),
Bar i kao: BREŽAN (u 15.V.) došli iz Zete; Ulcinj 1901. god.; Ceklin (Rijeka Crnojevića),
1489.god.; Pržnička jama (i kao: VUJANOVIĆ); Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: NIKOLIĆ,
porijeklom sa Kosova. Od njih su u Cetinju, primorju i Kotoru; Buljarice (Paštrovići) u 16.v.;
Gradac (Podgorica); iz Bučja (Hercegovina) doselili se kod Velimlja (Nikšić), i odatle, jedni u
područno Grahovo, kasnije KOVAČEVIĆ, a jedni u Ozriniće (Nikšić); Od njih su kod Bijelog
Polja, Kovac dolini u Uskocima (Žabljak), od kojih su na Glasincu (Romanija); Trnjaci (Bijelo

173
Polje), kasnije KOVAČEVIĆ; Plav, doselili se iz Nikšića; Piragići i Piralićka Tabija (Nevesinjska
sela), Batkovići, Tusina (Konjić), u Hercegovini i kao: KOVAČ=ŠINDIĆ,
KOVAČ=RIĐANOVIĆ, od njih su ĐURĐIĆ, a jedni došli iz Herceg-Novog iz Risna, a treći iz
Grahova (Nikšić). Svi su istorodni; Potomci Riđana; Ključani (Nevesinjska sela) ogranak Baćevića
iz Banjana (Nikšić); vidi: KOVAČEVIĆ u Bezđeđu; Petrovići (Nikšić) ogranak Deretića,
porijeklom od Zvečana (Kosovo); ogranak Vujanovića (donjaka) kod Rijeke Crnojevića; Suma u
Anamalima (Ulcinj), porijeklom od Cetinja; Šušanj (Bar); Trepča (Martinovići), Gusinje (u 14.v.);
Dobroj Rijeci (Plav) u 14.v.; Konjusi (Dobra Rijeka), Andrijevica; Bar 1855. god.; Budva iz
Prijevora (Grbalj); Krivošije (Risan); u Zvečevu (Krivošije) srodnici Paškovića u Risnu; Brce
(Sutomore), Bar; Sustaši (Bar), kasnije RATKOVIĆ; Ulcinj; Gorane (Ulcinj); Arbaneš (Primorska
krajina); Ljeskovac (Bar); Mišići i Tolići (Bar); jedni Grahovo (Nikšić), iz Boke Kotorske; peraška
naselja, iz Stare Crne Gore; Prošćenje (Mojkovac); vidi: KOVAČEVIĆ=KOVAČ, Podgorica.
Kovačevići, selo Dub - Grbalj, opština Kotor
Kovači (Kovačevići), iseljeno bratstvo sa Zovine
Kovači, bratstvo u selu Sumi u Anamalima
Kovači, bratstvo u Crnogorskoj Krajini
Kozjevići, staro bratstvo u Očinićima
Kožar, Radmanija (u Gornji Bihor), Bijelo Polje
Kojičići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Kojići - vasojevićko bratstvo iz okoline Lijeve Rijeke
Kolinović, Peralovići (Kosor), Kuči, iselili se u Peć (Metohija); Podgoricu kao: Kulić; Vladanju
(Zeta), Pivu, od njih su u Sremu; Gusinju
Kojići porijeklom iz plemena Bjelopavlići, žive u Plavu, islamske su vjere.
Kojovići (Đujovići), bratstvo u Relezi
Kokanovići iz Pive (Mratinje, G.Crkv.), starosjedioci iz Mratinja
Kokore (Kukorače), iseljeno bratstvo sa Kućišta
Kokot (Grljevići), bratstvo u Bjelošima
Kokoti (Kokotovići), iseljeno bratstvo iz Prentina Dola, sada u Boki
Kokotovići, bratstvo iz Prentina Dola
Koković (DZAKOVIC), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i Mataruge (Pljevlja),
doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod Vladimira (Ulcinj).
Kolarevići, bratstvo u Spužu
Koljenšići, bratstvo u selu Sretnja kod Danilovgrada, Bjelopavlići
Kotlaš (Kolašević), iz Popova (Trebinje) i kao: Rabren (Milisavljevi potomci) kasnije Miloradović,
doselili se u Mojdež kod Risna
Kotlašević, vidi:Kotlaš, Herceg-Novi, po majci
Kotlica (Popović), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča (Podgorica);
od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin;
Komani, grupa bratstava u Komanima
Komani, ime crnogorskog plemena
Komanović, Herceg-Novi
Komnen Bajica, predak bratstva Samardžića
Komnen, predak bratstva Grabljana
Komnen, sin Pavla Orlovića, predak bratstva Gradinjana
Kontići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Kopitovići, bratstvo u Brčelima
Koprivice iz Pive (Nedajno), potiču iz Banjana od Koprivica
Korizma, stari naziv bratstva Andrijića (Andrića)
Koristovići, muslimani u Krusama
Kosanovići, grana bratstva Mijanovića u Cucama
Kosijeri, pleme u Riječkoj Nahiji
Koskići (Osmanagići), muslimani u Podgorici

174
Kosovići, bratstvo u Limljanima
Kosovići, grana bratstva Perovića - Preobrežana u Cucama
Kosovići, bratstvo u Ovtočiću
Kosorići, bratstvo u Drobnjacima
Kostići iz Pive (Zeično), starosjedioci
Kostići iz Pive (Smriječno), ne zna se odakle su došli
Kostovići ili Perovići (Milići), bratstvo u Rešni
Kotarci, rod u valjevskoj Podgorini
Kotlica (POPOVIĆ), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča
(Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin;
"Krajištani" ili Tomovići (Kraljine), iseljeno bratstvo sa cuckih Kućišta
Krakače (Gazivode), bratstvo u Ceklinu
Kraljačići iz Pive (Trsa), potiču od Jokanovića
Kralj iz sela Gorovići, Grbalj
Kraljevi, bratstvo u Sotonićima
Kraljevići, bratstvo u Ceklinu
Kraljevići iz Grblja
Kresojevići (Šarenci), bratstvo u Rudini
Krivoglavi, bratstvo u Markovini
Krivokapići (Bajkovići), bratstvo u Cucama
Krlagani, bratstvo u Draževini
Krpuljevići, bratstvo iz Radeče
Krstajići, porodica u Drobnjacima
Krstović, porodica u Župi Gradačkoj
Krstovići, bratstvo u Limljanima
"Kruse", bratstvo u selu Krusama
Krdžići, bratstvo u selu Masnici
Krševići, staro muslimansko bratstvo u Krajnjem Dolu
Krunići iz Pive (D. i G. Unac, Lisina), starosjedioci - rod sa Pejovićima
Kuburovići iz Jabuke kraj Pljevalja
Kudini (Radovići), bratstvo u Sotonićima
Kuzmani, bratstvo u Lješevu Stupu
Kuzići iz Pive (Brljevo), starinom od Banjana
Kukavčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Kukorače (Kokore), iseljeno bratstvo sa Kućišta
Kulići iz Pive (Kulići, D.Crkv.,Prisojni Orah), starosjedioci - matica Prisojni Orah
Kuljača, Kuljače (Paštrovići), doseljenici ispod Stijene Piperske, neki su od njih u Kotoru kao:
Balić, iseljenih ima u Metohiji; Bačkoj; Sjedinjenim Američkim Državama; Podgorici
Kumpresi, bratstvo u Gluhom Dolu
Kunice, bratstvo u Buronjima
Kunjerica, bratstvo u Grblju i Dobroti, opština Kotor
Kurdovi, staro bratstvo u Vrbi
Kurtović, bratstvo u Limljanima
Kusovci, bratstvo u Ljubotinju
Kustudije, bratstvo u Majstorima
Kustudije - Božovići, bratstvo u Herakovićima
Kustudije u Nikšiću, u varoši Vranju i u Lješeviću u Boki
Kuševije iz sela Mirca u Boki Kotorskoj
Kuveljići, selo Pavino Polje Bijelo Polje porijeklom Kuči
Kčevo (Ozrinići), pleme u Katunskoj Nahiji
L

175
Labal (Bjelica), u Gornje Selo (Nevesinje) došli iz Crne Gore. Od njih u Gacku i selo Mepohija i
susjedno Zvijerina
Laban, u gornjim Vasojevićima grana Raketića iz Lijeve Rijeke. Iseljevali se u razne krajeve;
Meteh (Gusinje)
Labaš, Ulcinj
Labović, grana Dabetića u Vasojevićima, od njih su u Kraljskim Barama i susjednoj Andrijevici,
drugi u Oplencu (Aranđelovac, Srbija) kao: Lazarević (Lacković) i područni Ćirović. Iz Kraljskih
Bara neki su prešli kod Prokuplja, Srbija; Vojno Selo (Plav); Cetinje; Niš
Labovići, bratstvo u Vasojevićima, potiču iz sela Kralje, Andrijevica. Samo u Baru ih ima preko 15
porodica
Labrov, Pješivci
Labudović, Trubjela (Nikšić); Nikšić; Bršno u Župi Nikšićkoj, ogranak Vušanovića, doseljenika iz
Vasojevića; u Šekularima (Vasojevići) potomci Vuka Ljevaka; u Piperima (i kao: Todorović)
ogranak Latkovića
Labun (Labuni), Ulcinj
Labović, Herceg-Novi, po nahočetu; u Vasojevićima
Lavit, Bar
Lavović, Herceg-Novi
Lavrović, Zaljevo (Bar); Herceg-Novi, po nahočetu
Lavčić, Budva i područni Lapčići i kao: Radanić
Lagator, Ugni (Cetinje), pa u Limljane (Crmnica) i jedni odatle u Ulcinj kasnije kao: Lagatorac,
nastalo po naimenovanom čuvaru poštanskih relejnih postaja; kod Nikšića; Budva, po majci
Lagatorac, vidi: Lagator
Lagatori, bratstvo na Ugnima
Lagatori, staro bratstvo u Limljanima
Lago (Boljić), Pljevlja
Lagotić, kod Plava i jedni pređu u Metohiju kod Peći
Ladenić, Godijevo u Bihoru (Bijelo Polje); Zabrđe, Herceg-Novi
Ladon (Ladoni), Šestani uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Italije
Ladoni, vidi: Ladon
Lađan, Mali Ostros (uz Skadarsko jezero), Krajina
Lađić, Ponari (Zeta) i Stanisalići (Ćeklići), Cetinje, od njih su na Žabljaku (Skadarsko jezero)
Lađići, bratstvo u Ponarima u Zeti
Lažeta, Biograd (Hercegovina) kao: Zantarević iz Cetinja (Crna Gora)
Lažetić, Nikšić, došli iz Hercegovine
Lažete - Zlatarevići, bratstvo u Hercegovini
Lazar, Pljevlja, 18. v.; Rječ (Ulcinj); Prčanj i Budva; Kovilj (Bačka) 1759. god., vidi: Lazarević u
Prčanju
Lazarev, Kovilj (Bačka) 1754 - 1761. god., pa jedni odu u Čurug (Bačka) i kao: Lazarević, te odatle
do Dunava ima ih u više mjesta sa ova tri prezimena, sa naznakom da su "iz Crne Gore". Ovo
objašnjava kako je selidbeni odnos uticao na patronimijski sufiks
Lazarević, Đuraševići (Grbalj) i kao: Ljubanović, a u područnom Bigoru i Grišpuli (Gripsuli) 9 -
14. v.; Glavatičiće (Kotor) i jedni pređu u Gavatičiće (Grbalj), treći u Grblju su potomci Lazara
došljaka iz Hercegovine a od njegove braće: Miloša su Milošević u Koritima (Bileća), od Vuka
Vukalović = Ilić u Krivošićama i Zupcima, a od Vučura Vučurović u Zupcima (Trebinje); Baošići
(Kotor) oko 1692. god., doselili se od Gacka (Hercegovina); Mokrine, Herceg-Novi došli su iz
Necvijeća (Hercegovina); Dubočke u Banjanima su iz grupe područnih Novljana; u Drobnjacima i
kao: Kujundžić, doseljenici iz Pješivaca u Drobnjake, a tamo iz Lješa (Albanija); od Lazarevića,
Novljana su Ružić u Previšu a kod Užica (Srbija) i kao: Lučić; u Previšu (Žabljak); Oplenac
(Aranđelovac) ogranak Lazarevića (Dabetića) iz Vasojevića; Vučevice i Vladimir (Mačva, Srbija),
porijeklom od Nikšića; Donja Crnuća (Gruža Kragujevačka), porijeklom od Berana (Polimlje, Crna

176
Gora); kod Nikšića grana Trebješana; Nikšić i okolina iz Hercegovine; jedni su iz grupe plemena
Nikšić; Bijelo Polje (Polimlje), Lazović zatim Lazarević (Bjelopoljac) i kasnije Simeunović
(Popović) i Aleksijević; kod Valjeva došli su iz Pive; Orahovica (Prčanj) i okolina Perasta, Ljuta,
Vilinići i Ubalac (Boka Kotorska), jedni su iz Bjelopavlića; Kotor, po nahočetu; jedni u Orahovici
(Kotor) iz Hercegovine kao i kod Herceg - Novog u 17. v.; Baošići, Herceg-Novi; Topla, Herceg-
Novi; Prčanj (u 15. v.) iz Bosne kao: Lazar; Cetinje; Birač (Dubočke), Nikšić kao: Nenadović (od
tri brata), Lazarević u Svileuvil (Koceljevo), Šumadija od Nenadovića iz Donjih Dubočaka
(Banjani), Nikšić; i Birčanin u Mačvi (Srbija); Vasojevići jedna grana Dabetića kasnije Lasković;
Rogame, Blizna na Stijeni i na Svibi (Piper) kasnije kao: Rajković, porijeklom iz Lutova rovačkog;
Šobajići (Lazarevići) ranije kao: Dubravčić koji su prešli u Grbalj i od njih su u Začiru (Rijeka
Crnojevića) kao: Drecun i Kusovac, a otišli odatle u Skadar (Albanija) kao: Kotorčević, njihovi
prezimenjaci su u Dodošima, Mihaljevcima i Žabljaku, sve uz Skadarsko jezero; Martinići u
Bjelopavlićima i Spužu jesu grana Praščevića, od ovih su kod Loznice i dolini Kolubare (Srbija); u
Morači (Kolašin); Godieljima (Žabljak), doseljeni iz Spodijelja (Crmnica). Oni su ogranak Godijelja
Lazarevići, rod u Drobnjacima
Lazari, Prčanj; Bajčetina (Gruža Kragujevačka)
Lazarić, Kumbor, Herceg-Novi
Lazarović, Antibara (Bar)
Lazarčić, Kuči
Lazevčanin, Ulcinj (1887. god.) došli iz Kuča
Lazin (Alilujev), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Grana Ivinih. Vidi: Markov
Lazić, Lipovica (Aranđelovac), srodnici tamošnjih: Avramovića, Zečevića, Reovaca i Skerlića,
doseljenika od Nikšića, porijeklom iz Pipera, kao isti u Ostružnji i Ratkovu; na rijeci Jadar (doselili
se u drugoj polovini 17. v.); Rađevo Selo (Valjevo) iz Pipera, u vrijeme prvog srpskog ustanka;
Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; u Migovcu
(Šumadija) iz Drobnjaka
Lazmić, kod Sjenice (Raška) ogranak Mijomanovića (Vasojevića)
Lazović, Orah u Šekularima, potomci Vuka Ljevaka, njihovi su kod Plava i u Novom Sadu; Laze =
Lazine u Mainama (Budva) iz Stare Crne Gore; Brajići (Budva), potomci Stojana Hajduka; Akanj i
Vojno Selo (Plav) i Gusinje, doseljenici iz Kuča, grana Drekalovića; Zeta, grana Lambuljića;
Barhamala i Seošnica (Rožaje), došli iz Berana; Bijelo Polje 17. v.; Rast (Nevesinje), iz Krivošija
(oko 1810. g.); Pećarska (Bjelice), Bijelo Polje doseljenici iz Bjelopavlića (Brda) i Gornji Bihor;
ogranak Jaukovića (Drobnjaka) u Kutnja Njiva (Drobnjak), Gornje Polje (Nikšić); grana c,
Mileševića (Drobnjaka) prešli u Ledenice i u Risnu; Grahovo (Nikšić), Nevesinje i Kosovo; Kotor;
Cetinje, u Grahovo (Nikšić) tu su izašli iz Boke; Strp (Risan); Zagora (Grbalj), Baošići, Savina i
Meljine, Herceg-Novi kao: Lazović = Bjelopoljac; Kruševice, Herceg-Novi; peraška naselja i jedni
u Grblju su iz Stare Crne Gore; Velimlje (Nikšić); Podgorica i Bar; Obod (Mojkovac)
Lazovići, porijeklom iz Vukovaca u Zeti, a ima ih i u Kučima i u Mainama
Lazojević, Kotor
Lazorija, Ulcinj
Lazorčanin, kod Plava ogranak Perića iz Kuča
Lazri, Pistula (Ulcinj); u Podgorici
Lainović, Babino i Vincika (Vasojevići) i Podgorica porijeklom su iz Bratonožića; Pripeće (Bijelo
Polje), porijeklom iz Kuča; Bjelopavlići 1614. god.
Lainović, porijeklom sa Peleva Brijega. Lainovići koji žive u Vinickoj, Sjenici i Podgorici raselili
su se radi bolesti "kuge" koja je tada zavladala njihovim rodnim krajem, selom Ljainovići ili Orah, i
od te opake bolesti se razbježali u gore navedene krajeve.
Lajisavljević (Ivanović), Donji Kraj (Cetinje); vidi: Ivanović rod Ivaniševića
Lajić, Nikšić
Lajislavići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Lajislajići (Ivanovići), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Lajkić, Ulcinj

177
Lajkov, Njeguši (Cetinje) 16. v., kasnije Lajković u Lajkovićima (Zeta) i kao: Grlja = Grljan;
Bratonožići
Lajković (Lajkov) Grla = Grljam, Talpeđe u Njegušića, a odseljeni u Lajkoviće (Zeta) su
Lajković i u područnim Balabanima i Vranjini; Zeta iz Mrka (Piperi); Bratonožići. Vidi: Lajkov
Lajović, Gornji Martinići, Gostilje i Mrđen (Bjelopavlići), oni su grana Bubića. Od njih su i u
Samokovu (Rusija); Nikšić; Podgorica
Lajnović, u Herceg-Novi došli su iz Foče, takođe kod Risna
Lajć, ogranak Hota i kao: Lojčović
Lakaj, u Krani Donji Oblik i Zuos; Vignjevići (Rijeka Crnojevića)
Lakalica (Lakamica), Bar
Lakanić, Kruševice, Herceg-Novi
Lakaria, Budva
Laketa, Vignjevići (Rijeka Crnojevića)
Laketić, Gornja Morača, doselili iz Banjana (Nikšić), ogranak Banovića; Previš (Drobnjak) došli iz
Zatarja; Podi i Kruševice, Herceg-Novi, ogranak Stratimirovića iz Jasena (Gacko); kod Risna su iz
Stare Hercegovine; potomci Nikšića iz Kuta (Župa Nikšićka), prešli u Polja mojkovačka; Jugovo,
Meljak, Slatina, Bobovo, Pliješevina i Kalušići (Pljevlja)
Lakić, jedni su potomci Leke Batrićev (Grupkovići), a drugi Šalete Kekina u Bjelopavlićima, od
njih su u: Budvi, Rijeci Mušovića (Kolašin), Karinu (Benkovac), gdje je došao Nikola; Resnik
(Bijelo Polje), Konjusi (Andrijevica) i kao Vojvodić, grana Dabetića; u Morači potomci Bogićevi;
Šaranci u Drobnjacima, tu su došli iz Morače; iz Uskoka i Paranaca prešli su na desnu obalu Tare:
Vaškovo, Žari i Prenćane; u Resnik (Bijelo Polje) došli su iz Bjelopavlića; u Piperima su ogranak
Dragišića; Jezera (Žabljak) i kao: Moračanin vidi: Lakićević
Lakićević, u Piperima ogranak Dragišića, drugi su ogranak Đurkovića; u Cucama ogranak
Krivokapića i drugi ogranak Mijanovića, kasnije Lakićević u Krivošijama (Boka Kotorska), pa neki
pređoše u Kotor i područnu "Lušticu", te jedni odoše u Bubrežak i Riđane (Nikšić); Krivošije oko
1694. god. došli iz susjednog Grahova; kod Risna iz Stare Hercegovine; Nikšićko Prekovođe; Žari
(Mojkovac), porijeklom iz Cuca; Bjelopavlići grana Petruševića; Cetinje; Gaošići (Grbalj),
porijeklom od Vučitrina (Kosovo); Lekini potomci doseljeni od Leša (Albanija) žive u srednjem
Grblju; Muo i Bogdašići (Kotor); Krtole (Grbalj); Jezera (Žabljak); Morača; u Morači (Kolašin) od
Vučice iz grupe Gojka Mrnjačevića
Lakićevići, bratstvo u Popovu Dolu u Boki
Lakićevići - Krivokapići, bratstvo u Cucama
Lako, predak bratstva Lakovića u Cucama
Lakov, Vrba (Njeguši), Cetinje; Pješivci
Lakovi, staro bratstvo u Vrbi
Laković, Kosjeradići (Bjelopavlići), a u područnom Požaru su ogranak Milanovića iz Pješivaca od
1666. god.; pa jedni i kao: Radunović; Čevo (Ozrinići), Cetinje u 16. v.; Bastić kasnije Laković u
Bastićima (Rijeka Crnojevića), oni su ogranak Popovića iz Rijeke piperske; Kotor i područni
Muo;Krute (Ulcinj) sišli iz Šestana; Dobra Voda (Bar), porijeklom iz Kuča; iz Kuča neki su
naseljenici Cuca (Cetinje), i od njih su u: Cetinju, Grahovu, Nikšiću i područnim Riđanima, kod
Perasta (Kotor); Drobnjaci iseljenici oko 1600. god. u Bogojeviće, Orašje, Zupce i Bogajevo Selo
(Trebinje) kasnije i Jelić od kojih kod Herceg-Novog; Vasojevići ogranak Babovića - Novakovića;
Boljanići (Pljevlja); Dupilo i Praćeni (Crmnica); Perast (Pul Lekovića) ogranak Ljesara iz Žanjeva
Dola (Njeguši); Dreupa (Kragujevac) porijeklom od Kolašina; u Vrbi (Njeguši), Cetinje i kao:
Lajković
Lakovići, porodica u Braćenima u Podgoru
Lakovići (Roganovići, Markovići, Bigovići, Stevovići i Ćosovići) i Tomanovići, bratstvo u
Cucama
Lakovići na Puču u Boki
La'ović (Vlahović), bratstvo u Sotonićima
Lakonić, Nikšić, došli iz Kuča; Ubli i Baošići, Herceg-Novi, (oko 1687. god.) došli iz Bjelica

178
(Cetinje); Kruševice, Herceg-Novi; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore
Lakonjić, Grahovo (Nikšić) izdigli iz Bosne
Lakota, Vasojevići i kao: Lakušević i ogranak Novakovića; Gornji Bihor; Sigubin (Sjenica) i Novi
Pazar došli iz Berana
Lakordić, Laće (Bjelopavlići) 1754. god.
Lakotić, Herceg-Novi
Lakočević (Đurković), ogranak Jovanovića u Piperima, vidi: Minić iz Pipera
Lakočevići, od Jovanovića - selo Đurkovići iz Pipera
Laktoš (Minić), Banja i Vinicka (Pljevlja)
Lakušević, vidi: Lakota
Lakušić, Cetinje
Lakušići iz Ljevaje i Suvodola, MZ Lijeva Rijeka, opština Podgorica
Lakčević, Stubica (Pješivci), ogranak Nikčevića i u područnom Zagorku i kao: Šćepanović;
Straševina (Nikšić) iz Pješivaca; Ulcinj, iz Pješivaca; u Miokusovićima ranije kao: Vitković, jedno
vrijeme i: Petrović, od Petra Vitkova; iz Brajkovića (Bjelopavlići) došli Lakčevići potomci Lakca iz
grupe Vitkovića a njihovi srodnici u Gornjim Pješivcima od brata Bogdanova
Lakčevići, uže bratstvo Nikčevića u Stubici
Lakčevići, uže bratstvo "Zagorčana" (Šćepanovića) u Zagorku
Lalatović, Turjača (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Cerovo (Pješivci) i kao: Cebalović, od njih su u
Ulcinju (od 1901. god.), Straševini (Nikšić), Nikšićkom polju, Užicu (Srbija) i Metohija
Lalatovići, bratstvo u Cerovu
Lale, Herceg-Novi
Lalević, Slatina, Lalevići i Danilovgrad (Bjelopavlići), od njih su u Mioču (Bijelo Polje), Podgorici,
Nikšiću i Kolašinu, kod Podgorice 1492. god.; Donja Kržanja (Kuči); Sutomore (Bar) 1893. god.;
Vasojevići ogranak Raketića; Đurđevića Tara i Potpeće (Pljevlja); Pošćenje (Mojkovac), Kruška
Lalevića (Velestovo)
Lalinović, Bjelopavlići 1614. god.
Lalić, Bjelice (Cetinje), od njih su u: Nikšićkim Trepčama, Grahovu, Limljani (Crmnica) srodni
Vujovića i Lekića u Ljubotinju; Drijenak i Krivošije 1687. god.; Ubli, Morinj i Kuti, Lepetane i
Bijela (Boka Kotorska); Zeta, ogranak Maraša; Laće (Bjelopavlići); Meteh (Gusinje); Plav 1850.
god.; u Drobnjake doseljeni iz Stoca (Hercegovina) raselili se u: Kutnje Njive (Nikšić) i područno
Lukovo, u Bosnu, Grabovicu, Žabljak i Drobnjačko Dubrovsko i kao: Ćutović, oni imaju ogranak
Đurđića; Bogaići (Plav) doseljenici od Skadra; Kotor i Donji Stoliv; Crnci (Piperi) kao i: Ankić,
Popović, Gligorović i Ćetković, od njih pod Jastrepcem (Srbija)
Lalići (Vujovići), bratstvo u Limljanima
Lalićević, Počekovići (Nikšić) grana Maleševaca
Laličić, Donja Sela i Prekornica u Ljubotinju jesu grana Sarapa; kod Gusinja i Plava i u područnim
Lazama, Dolji, Dosuđu i Akanju, Crmnici došli su iz Koća (Kuči); u Podgorici
Lalović, Bitine, Kruševo i Oćevina (Pljevlja) i Jezera (Žabljak), grana Miljanića iz Banjana
(Nikšić), najbliži su Bajčetama i Tošićima; Jablan (Bratonožići), jedni kao: Vukmirović, odseljenih
ima u Podgorici i kod Plava; Potarje (1647. god.) i Podbišće (Mojkovac); Krstac (Golija), Nikšić,
srodnici Tepavčevića; Golija (Nikšić), od njih su kod Kalinovika; Kiselica pa Jablan (Bratonožići),
ranije Ljaljović = Bukumir; Nikšić i područna Straševina, ogranak Ugrenovića 1578. god.; ogranak
Radulovića u Rubeža, a jedni u Gornjem Polju (Nikšić); Dragovoljići (Župa Nikšićka) i u Crljenici
(Pljevlja). Od njih su Pekić u Drobnjacima; Plužine (Piva), grana Branilovića, od njih su Delić;
Rijeka Štrbačka (Višegrad), došli iz Morače (Kolašin); Prijevor (Tivat), došli iz sjeverne Crne Gore;
kod Žabljaka 1859. god. doselili iz Oćevine (Pljevlja); Lalovića Brdo i Lalovića Polje (Žabljak);
kod Žabljaka (Drobnjak) iz Oćevine (Pljevlja) srodnici Miljanića iz Banjana; Užice (Srbija) iz
Tušine (Žabljak); Pošćenje (Žabljak)
Lambuljić, Vraka (Skadar), srodni Vukovićima iz Vukovaca, od njih su Đurović u Zeti. Porijeklom
su sa Kosova
Lampadović, Zeta

179
Lampre = Lampro, Kotor u 14. v.
Lampred = Lamridi, Kotor u 14. v.
Lampridi vidi: Lampre
Lampro vidi: Lampre
Lamprov, 1398. g. u Kotoru
Lamprok, 1398. god. u Kotoru
Lanar, Budva
Lang, Kotor i Herceg-Novi
Langović (Stopić), Babino, Zaseok, Rogušje (Pljevlja)
Langur, Karaševina, Ljeljanice i Rogušje (Pljevlja)
Laniku, Rastiš (Ulcinj)
Lanić, Herceg-Novi i Ulcinj; ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu
Lanceroti, Tivat, porijeklom su iz Italije
Lanciger, Kotor
Laović (Vlahović), Sotonići (Crmnica); Laovića brdo (Žabljak); Ivica (Pljevlja); živjeli u Tušinji
odakle su se oko 1830. god. odselili u Užice (Srbija)
Lapi (Ljapi) vidi: Ljapa, u Fundini (Kuči)
Lapčević, Ljubotinj (Cetinje)
Lapčići, Lapčići (Budva)
Lardić, Kotor
Larnera, Herceg-Novi
Lasić (Ćanica), Herceg-Novi i Dobrota (Kotor)
Lasica, ogranak Miličića u Drobnjacima; Petinja i Plješevina (Pljevlja), od kojih su kod Čajniča;
Nikšić
Lasković, ogranak Dabetića u Vasojevićima, vidi: Lazarev
Lasloj (Lavc Loj), Meljine, Herceg-Novi
Laso, u Kotoru
Lastvić, Kotor
Lastovljanin, vidi: Medin
Lastra, u Kotoru
Lastre, Herceg-Novi; Budva
Latinović, Bjelopavlići, od kojih su u Nikšiću
Latis, Kotor
Latić, srodnici Veljića i Vujovića iseljenika iz Peleva Brijega (Podgorica) i nastanjeni u
Repovićima (Trpezi), Lagatoru (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Latković, Mrke (Piperi) srodni Buljevićima i Krčkovićima, vidi: Lačković; Kosijeri (Cetinje),
potomci Bratića dobjeglog iz Rogama (Piperi); ogranak Kaluđerovića (Pejović) u Kaluđerovićima
porijeklom iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje); neki u Bosni iseljenici ranije Martinović u Bajicama
(Cetinje); iz Pipera su u: Glini (Krajina), Cazinu (Bosna), Vođicama i Bosanskom Petrovcu i od
ovih su u Sjedinjenim Američkim Državama, Lovča (na Baniji), Karlovac, kod Kupresa (Bosna) pa
jedni otišli kod Vršca (Banat), Nec (Đakovica), Bijelu (Šavnik) i od njih su u Sevojnu, Užice i
Nikšiću; Grbalj i Kotor; Cetinje; u Herceg-Novom; kod Bara
Latkovići, bratstvo u Kosijerima
Latkovići, ogranak bratstva Kaluđerovića u Ćeklićima
Latkovići, manje bratstvo Tomaševića - Martinovića u Bajicama
Laubans, Bar
Lauza, Kotor
Lauran, Kotor
Laurić, Kotor; Budva i kao: Đurić
Laušević, Murino (Plav) i kao: Lutovac; Nikšić; Nikšićke Rudine, Nikšićka Trepča, grana
Raičevića i prešli u Drobnjake; Piva; Podgorica; kod Budve; Herceg-Novi
Laušečer, Herceg-Novi

180
Laforest, Kotor
Lacević, Mašnica (Andrijevica)
Lacman, u Dragašima (Pljevlja) i kao: Dragaš, Kraljeva gora, Vlaovići došli iz Boana (Žabljak),
Crnobor i Potpeće (Pljevlja) ovi su iz Risna; Kotor
Lacmanović (Miailović), iz Boana (Žabljak) prešli u Vlaoviće (Pljevlja)
Lacković, na Oplencu (Aranđelovac) jesu grana Dabetića (Vasojevići)
Lača = Leća = Lečia = Leča, u Kotoru
Lačević, Bjelopavlići 1759. god.; Nikšić; Zeta ogranak Vulevića, a u Podgoricu došli iz Dinoša
(Gruda), Tuzi
Lačić, staro bratstvo u Dugom Dolu (Ćeklići), Cetinje i Njegušima
Lačković, Koće (Kuči) srodnici Laličića kod Gusinja; Nikšić; Piperi ogranak Petrovića
(Miličkovića) iz Lutova (Bratonožići); Podgorica
Lašević, Murino (Plav)
Lašić, kod Cetinja; ogranak Rajevića (Dabetića), Vasojevići, od njih su u Lukovu (Nikšić) i kod
Mojkovca; Lovricani (Boka Kotorska)
Laškić, Kosijeri (Cetinje)
Lašković, Burani i Vrijesko (Paštrovići)
Leva, Savč (Ulcinj) oko 1400. god. doselili iz Dračevice (Šestani) u Krajini
Levari, Budva po majci rođenoj na Viru u Brčelima Crmničkim
Leventić, Kotor 1595. god.
Lever, Bar
Leverd, Brčeli (Crmnica); Bar i Ulcinj
Levkov, Herceg-Novi
Levr, Bar; Herceg-Novi
Legat, Kotor
Legetić, Mrkovi (Tivat)
Ledinić, Podgorica sišli iz Ledina (Gornjih Gruda), Tuzi
Ledinjanin, Ledine (Kuči) grana Nenada, od njih su u Tuzima, Podgorici i Radetini (Rožaje)
Leivoj, Gornja Lastva (Tivat)
Lein, Herceg-Novi
Leka, kasnije kao: Krstić, u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Bar; Rječ (Ulcinj) ogranak Lopičića
Lekaj, Štuf, Ckja (Ckla), Ulcinj
Lekačević, u Podgorici
Lekaši, Cukovići pri Veljem Ostrosu (Gornja Krajina)
Lekin, Bar; Bratica i Kruče (Ulcinj)
Lekion, Bar
Lekić, Šekulari, potomci Komnen barjaktara; u Vasojevićima: 1) ogranak Dabetića; 2) ogranak
Dragovića; 3) ogranak Mašića od kojih su u Čivt Hanovima i Novom Pazaru; 4) Kraljske Bare;
Podgorica kao: Niković iz Gornjih Gruda grana Akšabanovića; Tuzi; u Zeti: srodnici Vujovića iz
Ljubotinja naselili se u Vranj, Golubovce i Berislavce, i njihovi su srodnici u Trnovu, Seocu,
Komaranu i Gluhom Dolu (Crmnica), svi su porijeklom sa Kosova; Lješnjani (Podgorica); u
Podgorici iz Albanije; Nikšić; Rađevci (Pljevlja); Cetinje; Seoca (Šestani), Krajina, potomci Zefa iz
Škrelja (Albanija)
Lekići iz Donjih Seoca, a ima ih nešto malo na Komarno i Bukovik (Gornja Crmnica). To je što se
tiče Crmnice, a Lekića ima i u Vasojevićima (Bare Kraljske) i to dosta poznato bratstvo.
Lekići, bratstvo u Gluhom Dolu
Leko, Prošćenje (Mojkovac)
Leković, ogranak Jerinića (Ugrenovića) u Nikšiću, područne Kočane i Župa, od njih su u Bijeloj
(Šavnik), Uskocima (Žabljak), Šarancima uz rijeku Taru, Đurđevića Tari, Rasovi i Kričku (Pljevlja);
Tršnica (Vraneši) i Pavino Polje (Bijelo Polje) potomci su Lekovića (ranije Ivanovići) iz Ourinića
(Kčevo), Cetinje od njih: kod Nevesinja (Hercegovina) i Užica u Rasovoj i Trešnjici; Gornja
Ržanica i Vojno Selo (Plav), kod Gusinja, doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); u Šekularima

181
potomci Komnen barjaktara; Cetinje; Grdovići (Bar); i u Ulcinju iz Boljevića (Crmnica), gdje su
matično; Kotor; Sutorina i Igalo, Herceg-Novi
Lekovići, bratstvo u Boljevićima
Lekoji, kod Ulcinja iz Albanije
Lekočaj, vidi: Lekočević
Lekočević (Lekočaj), u Zatrijebaču (Kuči); Skok (Žabljak)
Lekper, Arbaneš (Gornja Krajina)
Lelas, Herceg-Novi
Lelević, Nikšić
Leler, kod Pljevalja
Lelković, Godinje (Crmnica)
Lelović, područje Bistrice (Bijelo Polje)
Lelčaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom iz Klimenti (Albanija)
Lelčanin, potomci vojvode Ljevača iz Šekulara (Gornji Vasojevići) preselili u Klimente
Lemajić, Nikšić
Lenac, Kotor; Budva
Lenica, Ulcinj
Lenković, kod Žabljaka (Drobnjak) 1551. god.; Uskoci (Žabljak) iz Draževine (Podgorica), odakle
jedni odu u Ulcinj a treći u srednju Dalmaciju
Lenjica, Bar
Leovac (Mijatović), ogranak Jaukovića, iz grupe Mandića (Mileševića) naseljenih u Leovo Brdo
pod planinom Ljubišnjom, Krće i Čelebići (Pljevlja) i dalje u Zatarju kao: Stevanović; Užice i
Beograd iz Brvenice (Pljevlja)
Leone, vidi: Leoni
Leonis, vidi: Leone
Leoni, u Kotoru (12 - 14. v.) i kao: Leonis i Serg i Leone; Kotor o područni Muo; Budva
Leontijević, Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković
Leopold, Dobrota (Kotor)
Lepava, Cetinje
Lepetić, Mokrine, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Lepetana (Mostar); Dodoši
(Rijeka Crnojevića)
Lepović, Mokrine, Podi i Igalo, Herceg-Novi
Leposavić, Pelinovo (Grbalj) 1614. god.; Konjusi (Andrijevica), ogranak Mijomanovića, Vasojevići
Ler, Drenovi Do (Zupci), Trebinje ogranak Andrijaševića iz Grahova (Nikšić)
Lerner, Kotor
Lero, i kao: Ler, u Boki Kotorskoj
Lesanj, Kotor u 16. v.
Lesković, Herceg-Novi, po nahočetu
Letis, Kotor; Rose, Herceg-Novi; Budva
Letić, Pljevlja 1895. god.
Letica, Kotor
Letiš, Meljine, Herceg-Novi
Leć, u Kotoru 1495. god.
Leća, vidi: Lača
Lehan (Lehaneha) Lehaneka = Lehan, Mitrovići (Paštrovići), vidi: Golš = Goleš
Lecalkić, u Martinovićima (Trepča), Gusinje
Lec, i, (Leković), Pavino Polje (Bijelo Polje); u Šumadiji ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica)
Leciliato, Kumbor, Herceg-Novi
Leča, vidi: Lača
Leči, Lastva Tivatska 9-14. v.; Štoj (Ulcinj)
Lečia, vidi: Lača
Lečić, Lečić Greda (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića; Lečića Dolovi (Smriječno) i Borkovići

182
(Piva), došli su 1882. god. iz Foče (istočna Bosna); Vrba, Bobovi, Završje (Potarje); ogranak
Ratković iz Banjana donjih prešli u Trebinje (Hercegovina) kao: Milojević
Leši, Braiša i Kravari (Ulcinj)
Lešić, vidi: Petrović (Karađorđević)
Lešević, kod Vladimira (Ulcinj); Šišovići (Cetinje) 1494. god.; Stanisalići (Podgorica); u Piperima
potomci vojvode Liješa; vidi: Lješević
Lešković, Brgule, Herceg-Novi
Lešnjanin, Plav
Lešnjak, Veliđa (Berane)
Lešonjanin, vidi: Lunj
Lešterović, Golubovci (Zeta), grana Kaluđerovića
Liaria, Rijeka Crnojevića, doseljenici od Skadra (Albanija)
Libanić (Ljubić), Herceg-Novi
Librić, Kotor
Livar, Dobra Voda (Bar)
Liverica, Kotor
Ligonja, Dobrodole (Bihorska planina), Bijelo Polje
Lizdek, Podgorica
Liepopipio, u Kotoru
Lojanić, Kruševice, Herceg-Novi
Lijari, Šestani i Široke (Primorska Krajina)
Liješević, Lastva (Petrovac na Moru) polovinom 15. v. kao Lješević od kojih su u Podmainama,
Podostrogu i Budvanskom Polju (Budva); Gorica (Brdo stijenjsko), Piperi, po čemu i Goričanin.
Od njih su u Uskocima - Žabljak i kao: Kaljević; iz Pipera, potomci Krstića iz Zadolja (Rijeka
Piperska) odselili se u Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Donjak, pa su nastala od njih i druga
prezimena; vidi: Lješević
Liješevići, bratstvo u Piperima
Liješnjanin, Meteh i Cecuni (Plav), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); Nikšić
Lijović, grana Kosorića (Novljana) u Drobnjacima
Lika, Braiša (Ulcinj)
Likaj, Ulcinj
Likić, Likića Do (Piva), ogranak Živkovića (Cerovića) Drobnjaka, od njih su u Gajtanu (južna
Srbija) od 1879. god. a drugi su u Pljevljima od 1890. god.
Likičević, Raošići (Tivat), jedni grana Loka a drugi Dubreta, porijeklom od Vučitrna (Kosovo)
Lika (Liko), Braiša (Ulcinj); Topla, Herceg-Novi
Liko, vidi: Lika
Likovac, Zavraci (Grana Morača), Kolašin, doseljenici iz Njeguša (Cetinje)
Liković, Bobovište, Vučibabići u Šestanima, od njih su u Besu (Ulcinj)
Likorović, Primorska krajina
Lilivojević, Torin Do (Dučići) uz Klenovac (Srbija) u 17. v. doselili iz Pješivaca
Lilić, Bijelo Polje
Limljani, pleme u Crmnici
Linardović, Muo, Kotor
Lipljani (Popovići), bratstvo u Cucama
Lipljanin, Nikšić
Lipovac, Građani i Dujevo (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena, razgranati; Grahovo
(Nikšić), Orahovica (Kotor) i Risan, porijeklom iz Hercegovine; Kotor i područna Ljuta; Nikšić;
Ulcinj 1892. god.; Lozna (Bijelo Polje)
Lipovina, grana Grljevića, Donji Dodoši (Cetinje)
Lipovine (Grljevići), bratstvo u Bjelošima
Lipovica, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena
Lipovci, bratstvo u Građanima

183
Lipovci (Ivanovići, Ilići), bratstvo u Zaljuti
Lirčić, Kotor, po nahočetu
Lisa, Topla, Herceg-Novi
Lisac, Podgorica
Lisić, Kotor
Lisica, 1442. god. kao: Vojinović Podgorica 1838. god.; U Podgorici 1442. god.; Dobra Voda
(Bar); Adrovići, Gotovuša, Bučje, Glog, Židovići, Zaostro, Poblaće i Meljak (Pljevlja); kod Rijeke
Crnojevića, razgranati; u Kotoru
Lisicki, Strp (Risan)
Lisičić (Pelčić), Podgorica, porijeklom od Skopja
Lisna, Katrkol (Ulcinj)
Lisc, Mrčeva (Pljevlja)
Litović, Ulcinj
Liha, Ulcinj
Liharović (Lukđonović), Bobovište (Primorska krajina), došli iz Kuča
Ličina, Korita i Radmaci u Gornjem Bihoru i u Dobrodolu i Kruščici u Bihorskoj planini (Bijelo
Polje); Petnjica (Bijelo Polje); Nikšić
Liška, Šćepoševići, Herceg-Novi; Podgorica
Lović, u Stijeni Piperskoj
Lovko, Kotor
Lovović, Budva
Lovran, Kotor
Lovrić, Zelenika, Herceg-Novi
Lovrović, Kotor
Logius, vidi: Longus
Logo, Boljanići (Pljevlja)
Lodolić, Kotor, po nahočetu
Loić, Bar
Loja, Plužine (Piva), od njih su u Foči (Bosna); Bar
Lojanica, Nikšić; Đurašići, Sveta Gora i Toci (Pljevlja)
Lojaničić, Banjani (Nikšić)
Lojanović, Radovanići (Tivat)
Lojančić, u Kotoru
Lojeja, Bar
Lojović, Goransko (Piva), prešli iz Gacka (Hercegovina)
Lojčović, vidi: Lojć
Loka, vidi: Likičević
Lokar, Herceg-Novi
Lokač (Pajović), Njeguši (Cetinje)
Lokas, Strp (Risan) i Kotor iz Šibenika (Dalmacija)
Lokević, u Trpezima (Bijelo Polje)
Loketa, Bar
Lola (Lolai), Stubica (Pješivci), Stubica (Piva); Rastiš (Ulcinj)
Lolai, vidi: Lola
Lolević, Bjelopavlići ogranak Pavićevića (Pavkovića); Budva
Lolin, Banjani 17. v.
Lolić, u Paštroviće došli iz Pipera
Lolović, Draginja i Rastiš (Ulcinj)
Loma, Sutomore (Bar) 1911. god.; Dragolje (Rudnik), Šumadija iz Crne Gore
Lombardić (Vitomirović), u peraška naselja doselili iz Bosne; Igalo, Herceg-Novi tu su došli iz
Mostara; Rastiš (Ulcinj)
Lompar, Bokovo (Ceklin), Rijeka Crnojevića, došli su iz Bukovika (Crmnica), istorodni su sa

184
Radivojevićima i Borozanima
Lompari (Borozani), bratstvo u Ceklinu
Lompinović, u Kotor došli iz Dubrovnika
Lompirović, u Zetu došli iz Dobrskog sela (Cetinje)
Lonara, Sutomore (Bar) 1887. god.
Lonbranti, u Dulcinio (Ulcinj) 1365. god.; u Kotoru ogranak Drago
Longa, Budva 1482. god.
Longus, Kotor 1335. god. i kao: Loigus
Lonka, Kotor i Muo
Loncović, Bučje i Crljenica (Pljevlja) gdje su došli iz Drobnjaka
Lončar, Boljanići, Žin, Krće, Đakovići iz Dabovine i Crljenice (slave Jovanj dan) i Ovrhovine
(Pljevlja), ogranak Bajčetića; Krća i Đakovići ranije kao: Vojinović, Žin i Crljenica (Pljevlja);
Građani (Rijeka Crnojevića); Klikovići i Čičevo (Trebinje), došli iz Borča (Gacko), porijeklom od
Terzića iz Banjana (Nikšić); Kuti (Nikšićka Župa); Beran Selo (Berane) u 18. v. došli iz
Bjelopavlića; Žabljak na Durmitoru, došli iz Morače, onđe iz Vasojevića; Berane; Šljivansku uz
rijeku Taru; Velika (Plav)
Lončarević, ranije Milić, u Bjelicama (Cetinje) tri brata pređu u Zatrijebač (Kuči) gdje su od njih
Nektaš i Bektašević i jedan pređe u blizinu Gusinja pa njegovi kod Andrijevice; Berane, porijeklom
su od Prizrena (Metohija); Donje Dragačevo (Srbija), došli od Rožaja (Crna Gora); Podgorica; Bar
Lončarevići ogranak Bekteševića, ima ih pravoslavne vjere i islamske vjere, iz Gusinja su.
Lončari, selo Beranselo, Berane (doselili iz Bjelopavlića u XVII v)
Lončarić, Škaljari i Herceg-Novi
Lončević, Bar
Lopar, Fundina (Kuči)
Loparac, Koći (Kuči)
Lopatina, Lopatin rupa na jezerima (Ćeklići), Cetinje, od njih su: Drinjak u Hercegovini, od kojih
su Dutina, ogranak Drinjac a u Mirušama uz Trebišnjicu
Lopatine, staro bratstvo u Jezeru
Lopaćan, Lopate (Lijeva Rijeka)
Lopižar, Paštrovići
Lopica (Lopičić), 1743. god. kod Rijeke Crnojevića
Lopičić (Lopica, 1743. god.) i kao: Liješević, kod Rijeke Crnojevića, Orujišti i Dodoši i kao:
Stevanović = Stefanović, doseljenici iz Pipera, vidi: Liješević; Cetinje; kao: Lopičić u Zetu iz
Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Lopičići, staro bratstvo u Ceklinu, Riječka nahija
Lopoćanin, Lopate (Lijeva Rijeka) potomci Raja Vasova-Vasojevića, rodonačelnici više
vasojevićkih bratstava
Lopušina (Janković), ranije Jokanović, grana Gavrilovića (Trebješana ispod Trebjese) - Nikšićana,
nastanjeni u Strugu i Sirovcu (Drobnjaci) i drugim mjestima
Loreniević, Škaljari (Kotor)
Lorenc, Herceg-Novi
Lorenceović, u Špiaru (Zetor) iznad Kotora
Loreo (Lorea), Kotor
Lorko, Peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore
Loro, Bar
Lorović, bratstvo u Limljanima
Loronc, u Kotoru
Lorsa, Kotor
Loti, Kotor i Budva
Loć, Kotor
Louć, Kotor
Lohaja, Bar

185
Lohja, Štoj (Ulcinj)
Loši, Rečj i Salč (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija)
Lošin, Paštrovići (u 17. v.), neki su prešli u Krtolska naselja (Grbalj) kao: Ban
Lubarda (Lumbardić), Donja sela, Vignjevići u Ljubotinju doselili iz Herceg-Novog, jedni
pređoše u Ulcinj 1890. god.; Šušanj (Bar); Cetinje; Podgorica; Berislavci (Zeta); Jasenovo Polje i
Šipačno (Nikšić); Grahovo (Nikšić) ogranak Vujačića, starinom iz Kuča, od njih su u Pivi, Goliji i
susjednim Banjanima
Lubarde, bratstvo u Ljubotinju
Lubardić, grana Lubarda; Herceg-Novi
Luberalica, Herceg-Novi
Lubinić, Dubrovsko (Šavnik), jedni su preselili u Bosnu
Lubić (Libanić), Herceg-Novi
Lubiša, 1689. god. u Paštrovićima, vidi: Ljubiša
Lubišić, Cuce (Cetinje) 16. v.
Luboder, Bandžovo Brdo (Rožaje), oni su iz Dapsića (Berane); Berane, porijeklom iz Drobnjaka
Luburić (Lubira = Lubina), ogranak Vujačića; Nikšić i područni Banjani (Velimlje) doseljenici iz
Hercegovine; Nikšićko Prekovođe, ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić); Zlostup (Golija), Nikšić,
prešli u Goransko i Plužine (Piva)
Luvrenčević, naseljeni kod Perasta, došli iz Hercegovine
Lugonja, Žabice (Stolac), Hercegovina, došli iz područne Ivice, ogranak Milosavića od Herceg-
Novog
Lugunov, Podgorica
Ludok, Nikšić
Lužina, Kasindoli (Pljevlja)
Lužnica, Velimlje (Nikšić) u 14. v., prešli u Miloševiće i Pivu, pa jedni i kao: Kordić, Koljenšić i
Kužić
Lui, Prčanj, Škaljari (Kotor)
Lujanović, Cetinje 1837. god.
Lujnić, Zabrđe, Herceg-Novi
Luka, Ulcinj
Luka (Luha), Kotor
Lukajić, Repoza u Primorskoj krajini
Lukarakis, Ulcinj (1912. god.) došli iz Drača (Albanija)
Lukarević, Kotor došli (oko 1350. god.) iz Dubrovnika
Lukari, Ulcinj 1436. god.
Lukarić, u Ulcinju i Dubrovniku 1312. god.
Lukač, Riđani (1435. god.), Nikšić; Zovine u Cucama (Cetinje) i kao: Batrićević; Luke (Kolašin);
Nedokusi (Šljepošnica), Čeoče i Bnaje, vidi: Bukvić; Bistrica, Boljanine, centar Bihora (Bijelo
Polje); Bijelo Polje; kod Rožaja
Lukačević, Podgorica, došli iz Ubalaca (Kuči), drugi iz Cuca (Cetinje); Srpska Bjelastovica,
Berislavci, Vranj, Golubovci (Zeta) i u Podgorici jesu ogranak Mojanovića, doseljenika ispod
Mojana, porijeklom su iz Kosova. Od njih su u tim mjestima Dervanović i Seknić; Nikšić; vidi:
Lukić; Gouša u Bihoru (Bijelo Polje); Kamenica (Skadar) iz Crne Gore
Lukatel, vidi: Luketeli
Lukačić, Bar
Luketeli (Lukatel), doselili se (u 17. v.) kod Herceg-Novog iz Mletaka
Lukencija, Njeguši (Cetinje)
Luketić, Vrba, Sveti Stefan (Paštrovići); Budva 1876. god.; Podgorica; Nikšić
Lukin, Kotor; Budva; Srpska Crnja (sjeverni Banat), ogranak Davidovih, porijeklom iz Crne Gore
Lukić, Bijelo Polje i okolini (Polimlje), jesu od Berana; Vranj i Berislavci (Zeta) ogranak
Mojanovića, vidi: Lukačević; Podgorica; Miljevac (Sutomore), Bar, pa se odselili u Sjedinjene
Američke Države; Paštrovići; Kunjice i Buronje (Podgorica) pa jedni odseliše u Krnjice (Primorska

186
Krajina); i Bijelo Polje (Zeta) istorodni su; Budva, porijeklom su iz Obrovca (Trebinje); Krute i Salč
(Ulcinj), a u područnoj Kolomzi i Bratici, porijeklom iz Trimova Dola (Pelev Brijeg), Bratonožići,
od njih su u Repezi (Ulcinj) Đurperovići, a od ovih Đonovići u Baru, pa Kodić i Vučetić
(Podmožura), Bar; Kotor; kod Gusinja i Plava su ogranak Radonjčića - Vujoševića iz Kuča; Dobrota
(Kotor); Lepetane (Tivat); Cetinje; Kozice (Mojkovac); Prnjavor u Lepenici (Srbija) porijeklom iz
Crne Gore; u Piperima
Lukovac, Lukovo (Nikšić) ogranak Prorokovića iz Lukova (Rovca), porijeklom iz Njeguša
(Cetinje), od istih u Starču (Morača), Mletičku i Sirovcu (Drobnjak) i rnovice (Gacko),
Hercegovina; kod Bijelog Polja i Berana; Prčanj (Boka Kotorska)
Luković, Zagrađe i Miljevci (Sutomore), sišli iz Tomića (Crmnica) i kao: Rahinić = Rakinić;
Krtole (Tivat) 15. v., jedni su od njih u Prčnju, Bogdašićima i Muo (Kotor) i Gornjoj Lastvi (Tivat);
Slijepac (Mostar) ranije Marković iz Morače; Škaljari (Kotor); Mul (Tivat) porijeklom iz
Hercegovine; Kotor; Šušanj (Bar); iz Obrovca (Trebinje); Budva; Kruče i Kruta (Ulcinj); Orahovo
(Kuči) ogranak Radonjčića-Vujoševića, od njih su kod Gusinja i Rudom Polju i Metehu (Plav);
Vranj (Zeta); Kaluđerice (Pljevlja); Bistrica, Lozna i Resnik (Bijelo Polje); Azanja i Godijevo
(Bijelo Polje); ranije Vukajilović, od kojih su jedni u Zaklopači (Podibar) i Peći (Metohija), Sjenici
(Ras), Vasiljevcu (Ivanjica), Srbija i Petropolju (Gruža), Kragujevac; Gajtan (južna Srbija);
Prevlaka i Kotor 1187. god. i do 16. v.; Kosovo (Stari Dvori) iz Kuča
Lukoj, Braiša (Ulcinj)
Lukojević, Kotor oko 1440. god.
Lukolić, Bijela, Herceg-Novi, ranije Šerović iz Zalaza (Njeguši), Cetinje; u Lastvu Tivatsku došli iz
Stare Crne Gore; Gornji Murići (Baraići), Donja Krajina, odatle su neki sišli u područni Zuos i
Repizu; Metoh i Prijevor (Plav)
Lukonjić, Gornji Murići, Gornji Šestani i Zuos (Primorska krajina)
Lukočić, Bar
Lukrecija, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i Zalaz (Kotor); Kotor; Spič (Sutomore), Bar porijeklom
iz Stare Crne Gore; Cuce (Cetinje), Pješivci i Nikšić i kao: Maruga
Lukrecije (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Luksa, Kotor (1430. god.) doseljenici iz Feltre (Italija)
Luksija (Silvesterović), Kotor
Lukčević, Podgorica
Lukšić, Boljevići (Crmnica) i Sutomore (Bar) 15. v.; Budva ogranak Bečića; u Paštroviće došli iz
Lješkopolja (Podgorica); Kotor
Lukšići, bratstvo u Boljevićima
Lukšići, bratstvo u Šušnju
Lulaš (Stojanović), Zagarač (Danilovgrad)
Lulaši - Stojanovići, bratstvo u Musterovićima
Lulić, Mide, Kolomza i Donja Briska (Primorska krajina), oni su ogranak područnih Karanikića;
Herceg-Novi
Lulđurović, Grude (Tuzi), srodnici Beriša i Vuksagelića
Lulović, Kolomza (Ulcinj)
Lumanović, Podgorica, srodnici Ravništana iz Pipera
Lumbardić, vidi: Lubarda
Lumović (Ljumović), Piperi, porijeklom iz Lutova (Bratonožići), grana Đurovića; Podgorica i
Ulcinj
Lumpe, Herceg-Novi; Kotor
Luna, Kotor
Lunačević, u Podgorica
Lunbardić, u Ceklinu (1719. god.), Cetinje
Lunić, Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Kotor, po nahočetu
Lunj (Lešonjanin), Dobrsko Selo (Cetinje); Tomići (Crmnica) 1523. god., kod Bara; Vladimir
(Ulcinj); Velje Selo (Ulcinj); Ulcinj

187
Lunjevica, u Lunjevici (pod Vojnom), Šumadija ogranak Milićevića, porijeklom od Nikšića
Lupor, Kuti, Herceg-Novi
Lupulov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ranije Martinov, vidi: Markov
Lusica, Dovoli (Pljevlja)
Lutinović, Paštrovići, doseljenici iz Hercegovine
Lutovac, iz Lutova (Piperi) su u Lutov (Varšavska oblast), Poljska, vidi: Lutovac (Đurović) i
Lutovac (Raslavić)
Lutovac (Đurović), u Piperima iz Lutova (Bratonožići); vidi: Lutovac
Lutovac (Raslović), Dapsići i Zagrade (Berane); Lozna (Bijelo Polje), doseljeni iz Lutova
(Bratonožići); ogranak Đurovića u Piperima, onih što dođoše iz Lutova (Bratonožići), od njih su
Jakovljević i Čubrović
Luhić, Lepetane, Herceg-Novi
Lučev, Herceg-Novi
Lučinski, Cetinje 1787. god.
Lučić, srodnici Banovića grana Klenčana u Banjanima (Nikšić), u 15. v. doselili se od Visokog
(centralna Bosna) a tamo iz Klenka (Srijem), gdje su njihovi preci došli od Vučitrna (Kosovo). Od
njih su u Perastu, Krtolama (Tivat) 16. v., Stolivu, Podima i Sutorini (Boka Kotorska), u Pivu, pa na
Glasinac (Romanija), i u Sjedinjenim Američkim Državama; Liješće (Rogatica) iz Gornje Bijele
(Šavnik) od Vućića; ogranak Lazarevića iz Dubočaka (Nikšić) prešli u Previš (Drobnjak); Šavnik,
doseljenici iz Risna, neki odselili u Slavoniju; Škaljari (Kotor) i kao: Lučić - Vukašinović; Cetinje;
Sviništa, Pobori, Maine i Brajići (Budva) i u varoši ranije Lušić sa ogrankom Bubić i Bečić,
porijeklom iz Stare Srbije. Od njih su u Bjut Montani (Argentina) i Podgorici; u Bjelopavlićima i
kao: Raičević, Bobovo, Krće, Meljak i Crljenica (Pljevlja), ogranak Arsenijević, kao što su
Dumljani i Dudakovići, iseljeni u Srbiju; Kanje (Bijelo Polje); Donji Stoliv (Tivat); Kotor; Savina i
Lučići (Sutorina), Herceg-Novi (17. v.) iz Drobnjaka; Brani Do (Nikšić) ogranak Ćorovića, neki su
prešli u Uskoplje (Trebinje) sa srodnicima Kužićima, Polićima i Soknićima; Zabrđe i Kalušići
(Pljevlja) ogranak Jokića, grana Miloševića iz Bijele (Šavnik), vidi: Milošević
Lučići, bratstvo u Vrbi
Lučići, bratstvo u Banjanima, a ima ih i u Pivi
Lucđonović (Lucđon), ogranak Čekovića (Junčevića) grana Hota kod Tuzi
Lucević, Bonkeće, Zatrijebač (Kuči) i Gusinje; Plav
Luš, Bar
Lušić, kasnije Bečić u Paštrovićima, iz Stare Srbije, vidi: Lučić i Lukšić; Kotor; Lastva (Tivat)
Luštičić, Herceg-Novi

Lj

Ljađović, Nikšić
Ljazoja, Ulcinj
Ljajević, Podbišće (Mojkovac)
Ljajić, kod Rožaja doselili iz Bukelja (Stare Rugove) i kao: Ljajć, porijeklom iz Kljimendi
(Klimenata), sjeverna Albanija, od njih su i iseljeni na Pešter (Raška) i u Ljubić (Metohija)
Ljajć, vidi: Ljajić
Ljajčaj, Tuzi
Ljajkovići, bratstvo u Zeti
Ljajkovići - Drekalovići, bratstvo u Kučima
Ljakić (Božović = Baljušić), Krivodoljani u Kučima, od kojih su i u Zeti
Ljaković (Laković), na Medunu u Kučima (ogranak Iličkovića) Drekalovića. Od njih su u: Plavu,
Malim Cucama (Cetinje), drugi u Kučima ogranak Živkovića (Živkovića = Mrnjačevića) odselili u
Rašku; Bratonožići
Ljaljević, Tuzi; Podgorica; Mojkovac i Podbišće (uz Taru), Maoče (Bjelopoljska Bistrica), došli od
Kolašina

188
Ljamović, u Ulcinju i Nikšiću
Ljaniković, kod Vladimira (Ulcinj)
Ljapa (Lapa), Fundina (Kuči)
Ljatović, Nikšić
Ljatić, Bar
Ljaurić, Nikšić
Ljačević, Orah (Kučo), Tuzi i Podgorici
Ljalković, Gusinje
Ljaši, Ulcinj
Ljaškić, Vladimir (Ulcinj)
Ljevak, tako se zvao i predak više bratstava u Šekularima (Gornji Vasojevići)
Ljevačević, Crnci (Piperi)
Ljekačević (Marković), Kuti i Benjkanji (Kuči)
Ljeković, Vladimir (Ulcinj)
Ljekočaj, u Zatrijebaču (Kuči) i u Tuzima
Ljemajić, Nikšić
Ljemarović, Nikšić
Ljenic, u Baru
Ljepava, u Popovu Polju i Poljicama (Hercegovina) ogranak Ivanovića iz grupe Dragovoljovića,
došli iz Riđana (Nikšić); Cetinje
Ljepave, bratstvo u Popovu Polju
Ljepavić, Pelinovo (Grbalj) i kao: Ljepajić
Ljepajić, vidi: Ljepavić
Ljepčević, Martinići (Bjelopavlići)
Ljepčinović, Martinići i Spuž (Bjelopavlići)
Ljesar, Žanjev Do (Njeguši), Cetinje od kojih su u Krtolskim naseljima (Grbalj) i kod Prijepolja, od
njih u Srbiji
Ljesari, bratstvo u Žanjevu Dolu
Ljeskovac, Ulcinj
Ljetović, Herceg-Novi, po nahočetu; Cetinje
Lješ (Lješa), Štoj (Ulcinj); Kotor
Lješa, vidi: Lješ
Lješak, područje Bistrice bjelopoljske
Lješević (Ljiješević), Stanisalići (1492. god.), Podgorica; u Piperima potomci vojvode Liješa;
Cetinje; Ljubotinj (Građani), Rijeka Crnojevića, predak doselio iz Pipera, jedni kasnije kao:
Lipovac i Liješević; u Pješivcima kasnije kao: Lješković; Nikšić; Herceg-Novi; po nahočetu; u
Pivu doseljenik iz Banjana (Nikšić), pa i kao: Popović (Banović), od kojih su u Užicu (Srbija); u
Zeti iz Ljubotinja kao: Lješević; Petrovac na Moru
Lješevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Lješevići, bratstvo u Brčelima
Lješevići, bratstvo u Dupilu
Lješković, u Bogetićima (Pješivci), potiču iz Pive. Od njih su kod Budve; Nikšić; Rubeža (Nikšić);
Kotor; Lješevići (Grbalj); Brgule i Mrdare (Boka Kotorska); u Piperima ogranak Lumovića
Lješkovići, bratstvo u Cerovu
Lješević, vidi: Lešević, Brčelima i Trnovu (Crmnica); u Piperima ogranak Ljumovića
Lješkopoljac, vidi: Popović u Rijeci Crnojevića
Lješnjak, Berane
Lješnjan (Lješonjanin), kod Gusinja kao: Lješnjanin a kod Kragujevca (Srbija) doseljeni iz
Lješkopolja (Podgorica); Morača (Kolašin)
Lješnjanin vidi: Lješnjan
Lješović, Kotor
Lješonjanin, Seljani i Smokvice (Rijeka Crnojevića), jedni su prešli u Zetu, drugi u Vraku (Fraku),

189
Skadar; Dobrsko Selo (Cetinje)
Lješonjani, staro bratstvo u Ljubotinju
Lješperović, Golubovci (Donja Zeta)
Ljiljanić, Podi (Risan) iz Popova (Hercegovina); Kod Mojkovca; Pali (Bijelo Polje); Boljanići
(Pljevlja)
Ljiljanović, u 14.v. ubilježeni u Gornjem Polimlju
Ljubanić, Nikšić
Ljubanović, Prijeradi (Grbalj) 1427. god., vidi: Ljubatović; Podgorica; Đurašići (Tivat) i kao:
Lazarević; kod Pljevalja
Ljubanovići, bratstvo u Grblju
Ljubatović (Ljubanović), u Risnu ranije Krasojević od Trebinja
Ljubenko, Nikšić
Ljubibratić, Risan i Herceg-Novi (u 17. v.), došli iz Hercegovine; Kotor
Ljubinović, u Perastu (Boka Kotorska)
Ljubić, Mazgalje (Šekulari), Gornji Vasojevići, grana Novakovića iz Lijeve Rijeke (Podgorica),
najbliži Radovićima i Davidovićima u Šekularima; Škaljari (Kotor); Budva; Herceg-Novi, po
nahočetu
Ljubičić, Velimlje (Banjani), Nikšić, od njih jesu u Makarskoj; Herceg-Novi
Ljubiša (Ljubišah), u Paštroviće (11. v.) došli iz Ljubinje (Ljubišnjica), Hercegovina, od njih su
Blizikuća u Blizikućama (Paštrovići) u Budvi, najsrodniji sa Nikićenovićima; Boka Kotorska 1824.
god.
Ljubišić, Luka Ljubišića (Bjelopavlići) 1498. god.; Zeta; Lješkopolje; Cuce (Cetinje); Kotor;
Nikšić; Podi, Herceg-Novi
Ljubnotac, vidi: Ljubot
Ljubović, Bar
Ljuboević, Trojice (Pljevlja) 1763. god.
Ljubojević, Babine, Vijenac, Vrbovo, Obrade i Toci (Pljevlja), a prije 1389. god. kao: Brašnja;
Ljeljnice (Bijelo Polje), a od iseljenih u Srbiju: Despot, Ignjatović, Danilović i Poljak, a u
Odžacima (Bačka) kao: Ljubojev
Ljubomirac, došli (oko 1692. god.) u Kute (Zelenika) pa u Herceg-Novi uz Ljubomira
(Hercegovina); Morinj (Risan)
Ljubot, i, (Ljubotac-Ljubnotac), kod Risna iz stare Hercegovine
Ljubotac, vidi: Ljubot
Ljubotinj, Peroj (Pula), Istra, jesu iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića)
Ljubotinjanin, vidi: Bošković u Vignjevićima
Ljubotović, kod Risna iz Hercegovine
Ljuboslaljić, Gričarevo (Plav) upisani 1485. god.
Ljuvar (Bostančić), i kao: Zeković iseljenici iz Fundine (Kuči), jedni u Drobnjake, pa odatle
njihovi u Nikšić
Ljuvićević, Kolomza (Ulcinj)
Ljuvtić, Nikšić
Ljujić, Nikšić i Podgorica
Ljuka, Štoj (Ulcinj); Nikšić
Ljukalić, Repeza (Primorska krajina)
Ljukić, Bijelo Polje (Zeta)
Ljuković, Vladimir (Ulcinj)
Ljulj, Ulcinj
Ljulja, Ulcinj
Ljuljaj, Štoj (Ulcinj)
Ljuljan (Bankaj), u Zatrijebaču (Kuči) su od Bektaša. Od njih su kod Gusinja i Nikšiću
Ljuljanaj (Ljuljanović), Tuzi
Ljuljanik, vidi Đelješević, u Nimarašima (Zatrijebač), Kuči

190
Ljuljanović (Ljuljan=Ljuljanaj), Krik Luka (Dinoša), Tuzi, prešli u Ljuljare-Zatrijebač (Kuči),
Drenjošu, Križanju, Fundinu i Krivi Do (Cvilin), Kuči
Ljuljaš, Zagonja (Ulcinj)
Ljuljđuraj, u Podgorici su i kao: Đulđurović; Tuzi
Ljuljić, Vladimir (Ulcinj)
Ljuljnić, Nikmaraši (Zatrijebač), Kuči
Ljuljović, Kolomza (Ulcinj)
Ljumanović, Podgorica, sišli iz Podgorske (Kuči)
Ljumić, Pljevlja 1881. god.
Ljumović, Piperi, ogranak Đurovića, doseljenika iz Lutova (Bratonožići) i kao: Lumović, ogranak
Vulikića. Od njih su u Ulcinju i u Srbiji; Vraka (Skadar) iz Crne Gore; Gornji Ceklin (Rijeka
Crnojevića)
Ljumovići, bratstvo u Piperima
Ljumotić, Klinci (Grbalj) 15. v.
Ljupković, Podgorica 1438. god.
Ljutić, grana Šćekića u Beranama, Vojnom Selu (Plav) i Gornjim Selima (Polimlje)
Ljutica, Cetinje
Ljutica, bratstvo u Ovtočiću
Ljutičić (Martinović), Budva
Ljutković, došli su kod Plava iz Ljuhara (Ljuara), Kuči. Od njih su u Nikšiću i Pljevljima
Ljutovac, Sjeverin (Pljevlja)
Ljutović, Kolašin i Detenom (Tutin), porijeklom iz Kuča; Nikšić
Ljuhar, vidi: Martinović, iz Fundine i Ljuhara (Kuči) ima ih u Nikšiću kao: Ljuhari, odatle kod
Pljevalja, Plava i Novog Pazara jedni i kao: Ljuharović
Ljuharović (Ljuar=Auhar) i kao: Ljuharević, kod Plava, jesu iz Ljuhara (Kuči), vidi: Ljuhar
Ljuca, Bezihovo (Kuči), ogranak Nilejića. Od njih su u Nikšiću; Boljanići i Mrčevo (Pljevlja),
odatle kod Rožaja i drugi odsele se u Tursku; Berane; Boljanine (Bohanine), Lozna, Zaton i Rastoke
(Bijelo Polje); u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Ljucović; Mojkovac i područni Okruglić
Ljucaj, vidi: Ljucović
Ljucević, Donji Zatrijebač (Kuči) i Kruševo (Gusinje)
Ljucđonaj, kasnije: Čunmuljaj
Ljucin, Bijelo Polje
Ljucović, Doljani (srodnici Drekalovića-Ivanovića), Koći i Zatrijebač (Kuči) ogranak Purišića,
jedni i kao: Ljuca i Ljucaj. Od njih su u Plavu, Nikšiću, Podgorici i Rastišu (Ulcinj), vidi: Ljuca
Lješević, ogranak Živkovića (Žikovića-Mrnjačevića) u Kučima, pa u Kolašin i kod Rožaja
Ljušić, u Istok (Metohija), iz Crne Gore. Njihovi srodnici su i u Drenici
Ljušov, Kolomza (Ulcinj)

Magovčevići, bratstvo u Cerovu

Magudi, bratstvo u Boki
Majkići, bratstvo u Tivtu
Makovići,staro bratstvo u Lipi
Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini
Malovići, bratstvo u Drobnjacima
Malovići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci)
Manda (Mandalina), udovica sa Trešnjeva
Mandalenići, bratstvo u Cerovu
Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije MILEŠEVIĆ i
Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić)

191
razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : MILEŠEVIĆ = MANDIĆ (Drobnjak) i kao:
DROBNJAKOVIĆ od kojih su: JAUKOVIĆ, PARAUŠIĆ, ŠAULIĆ, DURKOVIĆ, DANILOVIĆ,
DELIĆ, OSTOJIĆ i JAKŠIĆ, a dolini Trebišnjice i kao: MALEŠ (MILEŠ) i kod Goražda; Zagarač
(Danilovgrad), drugi u Grblju o od njih su BOJKOVIĆ, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao:
GOJKOVIĆ, LAZOV i ILIN, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao: LAZOVIĆ i ILIĆ i u Grahovo
kao: ANDRIJAŠEVIĆ, a u Risnu kao: DROBNJAKOVIĆ. Orebić-ostrvo Pelješac, došli iz Boke
Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama
(Nikšić); u Bati cuckoj (Cetinje) i kao: PIŠTIGNJAT, a u Markovini kao: VIDINIĆ, vidi:
JOVANOVIĆ u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja
Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana
Maleševaca, Šipšići (Piva); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića-Nenadića,
drugi grana Simonovića i kao: MAREDIĆ i MATUNOVIĆ. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u
Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa
Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića ; Kuti (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana
Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu
ranije ĐURIĆ; Golija; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo (Gornje Zagrađe),
Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima),
Hercegovina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz
Hercegovine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska Kolubara);
Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: STAVIČIĆ, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u Boku
Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška
naselja došli iz Stare Crne Gore;
Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati
Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci
Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini
Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb)
Mandići iz Župe Nikšićke
Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinom od Trebinja od Đurića
Manojlovići, bratstvo u Cucama
Marinovići, bratstvo u Očinićima
Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Marinovići, bratstvo u selu Slivnici
Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki
Marinovići u Trstu
Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima
Marićevići, bratstvo u Kosijerima
Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima.
Marići, bratstvo u Nalježiću
Markov Ilija, predak bratstva Milijevića
Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi
u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije TOMANOVIĆ i LAKOVIĆ, porijeklom iz Kuča, njihovi
potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad;
Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.;
Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu
sa Peleva Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Zeoke
(Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doseljenici iz Vrake
(Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: BELANOVIĆ potomci Ozra; Rajićevići (Njeguši),
Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u Ljuljanik
(Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi: MARKOVIĆ u Mojkovcu; Podgorina
(Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz
Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca,
porijeklom iz Bratonožića; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik

192
i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića;
kod Mojkovca, vidi. JOVANOVIĆ u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana
Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: RADOVIĆ; Mali Brezovik pa u susedne
Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godijelji
(Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije PEJANOVIĆ; Trešnjevo u Cucama (Cetinje),
ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: LJAKOVIĆ, jedni su u Bresticama,
Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Ivanovića)
Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo),
Makedonija pa prešli u Lebane (Srbija); Budva, ranije MITROVIĆ i u Paštrovićima; u Kotoru 1351.
god.; Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Lučana; Nikšić; Uskoci u
Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz
Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja
doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje);
Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i
kao: LJEŠNJANIN i MIHALJEVIĆ kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz
Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići,
Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića); MARKOVIĆ "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u
Začiru (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz
Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u
Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su
istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka Ozdrova
(Ozra) Markovići, bratstvo u selu Brijege
Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu
Markovići, rod u Milijevićima
Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi
Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama
Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja
Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u Musterovićima
Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u Selištima
Markovići, bratstvo u Buronjama
Markovići, uze prezime bratstva Đurovića u Relezi
Markovići, bratstvo u Brčelima
Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari
Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju
Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski"
Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji
Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom
Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine
Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara)
Marovići, bratstvo u Gracu
Marovići, bratstvo u Brčelima
Marovići, bratstvo u Boljevićima
Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića
Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićka)
Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Marojevići, grupa od bratstava u Ćeklićima
Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu
Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića
Martin Jovov, predak bratstva Kapa
"Martin" kao predak bratstva Martinovića

193
Martinovići, grupa bratstava u Bajicama
Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni
Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima
Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav).
Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima
Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu zive vjekovima u jedno
selo zajedno sa familijom Milatović
Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu
Matanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu
"Mataruge" (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima
Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima
Mazić, selo Nedajno kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžica iz Lisine)
Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu
Mačići, bratstvo u Boljevićima
Mašanovići, bratstvo u Podgoru
Mašanovići, bratstvo u Papratnici
Maštrape, bratstvo u Rajićevićima
Madžari iz Pive (Plužine), doseljeni iz Bosne
Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija
Chaco) a drugi u Sloveniji
Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje)
Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu
Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Memedovići, porodica u Drobnjacima
Memovići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo
Polje); Ulcinj i područne Kruče.
Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u
Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani.
Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; ogranak Popadića u Drobnjacima; Malinskom i
Ljevištu, potomci nekog Oda odselili se u Srbiju
Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana
Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama
Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu
Mijan, predak cuckog bratstva Mijanovića
Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mijanovića
Mijanovići, bratstvo u Cucama
Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti
Mijanovići, rod u Ljubomiru u Hercegovini
Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji
Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama
Mijači, bratstvo u Podgoru
Mijovići, bratstvo u Brčelima
"Mijogoštani", bratstvo u Donjem Zagarču
Mijogoštani, bratstvo u Donjem Zagarču
Mijuškovići, bratstvo u Poviji
Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmilovićima
Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima
Mijuškovići u Kamenom u Boki
Mikovici, bratstvo u Podgoru

194
Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Bagas. Dio porodice
je promijenio prezime po pretku Milanu
Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se
prezivao Dobrilović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih
450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popovići (ima
ih u Baru) i Živanovići.
Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da su i oni od naših.
Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije
Milanović)
Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani),
Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: ČAKMAK iz
Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: MILATOVIĆ prešli (1906. god.) u
Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor
(1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac
(Pljevlja); Paštrovići.
Milaševići, bratstvo u Piperima
Milaševići (Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju
Milaši, staro bratstvo u Grabu
Milaši, bratstvo u Mircu
Miletići, bratstvo u Dupilu
Miletići, bratstvo u selu Dolu
Miletići, staro bratstvo u Bjelošima
Miletići, rod u Prčanju
Mileševići, rod u Drobnjacima
Mileševići, bratstvo u Bjelicama
Milija Markov, predak bratstva Milijevića
Milijevići, bratstvo u Ćeklićima
Milinzi, staro slovensko pleme na Peloponezu
Milinići, bratstvo u selu Abramovićima
Milići, bratstvo u Bjelicama
"Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama
Milići, bratstvo u selu Lješkopolju
Milići, bratstvo u Oselini
Milići, bratstvo u Limljanima
Milić - Bjelica, bratstvo u Sotonićima
Milići iz Pive (Plužine), doselili iz Foče 1882.
Miličići iz Pive (G.Unac), potiču od Krunića
Milovići (Graovljani), rod u Cucama
Milovići iz Banjana
Milovići iz Kuča, selo Bezjova
Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka.
Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni su na
Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće po Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu,
Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni
na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesnosni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili
Gusinje. Od Milovića sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima
iseljenih u Zmajevu, Prokuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija) ojha!!! Slave
sv.Nikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (prilog
poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija)
Milojevići, staro bratstvo u Izvorima
Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima)
Milojko, bratstvo na Pobrđu

195
Milonjić Ban, iz Gornje Draževine
Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima
Miloš, predak bratstva Miloševića u Humcima
Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama
Miloševići (Martinovići) u Bajicama
Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima
Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu
Miloševići, bratstvo u Vitasovićima
Miloševići, bratstvo u Povrpolju
Miloševići u Dobroti
Miloševići u Kotoru
Miloševići u Riocima
Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke
Milunovići, bratstvo u Bogmilovićima
Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj
Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća
(spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici,
Kotoru itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da imaju
zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske.
Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića
Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama
Miljevići, rod u Prčanju
Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj
Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje
Minjići, bratstvo u Vitasovićima
Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu
Mirkovići, bratstvo u Hercegovini
Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
Mirkovići, dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića" u Cucama
Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama
Mirovići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Mirovići, stari rod u selu Mircu
Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa
Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci)
Mirosaljići - Boškovici, bratstvo u Sotonićima
Mitar Kneže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića
Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojkovićima
Mitrovići, bratstvo u Sotonićima
Mitrovići (Vidnići) u Markovini
Mićanovići iz Pive (Pirni Do, Goransko), starosjedioci, matica Goransko
Mićovići, staro bratstvo u Tospudama
Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i
Abramovićima Radičevićima
Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima
Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opstina Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka
Mihailovića (Prijelozi), ć(Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica)
Mihaljevići, bratstvo u Ceklinu
Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od
Herceg-Novog
Miškovići (ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama
Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića

196
Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Mišovići iz Župe Nikšićke
Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja
Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje), doselili iz Trebinja
Mostarice, bratstvo u Poljicu
Moštrokoli, grana bratstva Gornjevuka
Mrvaljevići, grana bratstva Andrića u Predišu
Mrvaljevići, bratstvo u Malošinu Dolu
Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici
Mrvoševići (Papračani), bratstvo u Cerovu
Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu
Mrkovići, bratstvo u Crnogorskom Primorju
Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačarevića) grana Ivanovića, jedni se preselili u Popionicu
(Kragujevac) i kao: MRŠLJEVIĆ.
Mršulje, bratstvo u Nalježiću
Mudreše, bratstvo u Ceklinu
Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka
Muhovići, selo Trpezi kod Berana
Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinje.
Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u
Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, đe se njegovi potomci prozvaše
Muratagići. Aginska su porodica.
Mustafići, bratstvo u Tuđemilima
Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama
Musterovići, bratstvo u Podnopolju
Musulimovići, bratstvo u Bajicama
Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima
Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima
Mucalovići, rod u Hercegovini
Musterovići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabetića

Navarin = Cvjetković = Baoš, Baošići u Boki Kotorskoj, a u Budvi i kao: Navarini, ogranak
Cvjetkovića
Navić, Lepetane, Herceg-Novi
Naglar, Kotor
Nadali (Nadoli), Kotor
Nadoba, Podgorica
Nadulović, vidi: Mrčarica
Naz (Nazit), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Nazor, Kotor
Najev, Ulcinj
Nakić (Nakićenović), Kuti i Zelenika, Herceg-Novi (u 14. v.) došli iz Ljubomira (Hercegovina),
porijeklom iz Stare Srbije (Raška); Kotor; Ibarac (Rožaje)
Nakićenović, ranije Nakić, u 14. v. doselili se na područje Herceg-Novog iz Ljubomira, porijeklom
iz stare Raške; Buljarice (Budva)
Naković (Niković), Grude kod Tuzi, potomci Beriša
Nakša, Sveti Stefan (Budva)
Nal (Nale), u Baru 13. v.
Nalie (Nalis), Sutomore (Bar)

197
Nalis (Nalie), Budva i Tivat, porijeklom iz Dalmacije (Korčula); Kotor
Naletić, jedni kao: Radović, kasnije Nobile, drugi i kao: Rađenović svi u Paštrovićima i Budvi
Nalov, Kotor
Nalović, Pljevlja
Namgalija, Pljevlja
Nančić, Budva
Naplat, u Kotoru, 14. v.
Napoleonović, Herceg-Novi, po nahočetu
Narandžić, u Boku Kotorsku doselili iz Hercegovine
Nardeli, Kotor; Herceg-Novi i područne Rose
Natić, Herceg-Novi
Nasirenović (Vlašić = Lašić), Župa Nikšićka
Naso, Kotor
Nasradinović, Mide i Pistule (Ulcinj)
Nastasić, Šumadijska Kolubara, u Kučima Čarapić a njihovi ovdje kao: Pavlović i Nastasić
Nastić, Nikšić; Morača; ogranak Miljanića iz Banjana nastanjeni u području Toronta (Kanada)
Nastradinović, Vladimir, Kosić i Mide (Ulcinj)
Nasufović, Orahovac i Potkrajac (Bijelo Polje)
Nasuh, Ulcinj
Naunović, Bar; Podgorica
Nauč, Podgorica
Nahodović, Pljevlja 1864. god.
Nac (Naczi), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Nač (Nači), Podgorica
Načić, Bijelo Polje
Neverović, Mrkovi (Tivat)
Negović, Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara
Negojević, u Šekularima (Gornji Vasojevići) potomci Komnena Barjaktara
Negosavić, u Šekularima (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara; Andrijevica
Negri, u Budvi
Nedaković, Đurašići kod Tivta 1852.god
Nedbal, Kotor
Nedeljković, Kostajnik (Valjevo), doseljenici iz Pive; Danilovići i Junake (Rogozna), Novi Pazar,
došli iz Slatine (Andrijevica) u 19. v.
Nedić, Donja Bukovica (Šavnik) i Kosorić (Žabljak); ogranak Miljanića iz Dubočaka odselili u
Srbiju; ogranak Koprivica iz Banjana; Rovca; Nikšić; Borkovići (Piva) ogranak Vučkovića iz
Prekotarja; u Kučima ogranak Živkovića (Živkovića - Mrnjavčevića), vidi: Mihailović; u
Vasojevićima grana Mijomanovića
Nedićev, i kao: Nedićev - Belanov u Iđošu (Kikinda), sjeverni Banat, porijeklo iz Crne Gore
Nedići iz Pive (Brezna, Borkovići), starosjedioci; po nekima od Koprivica
Nedović, u Šekulare (Berane) došli iz Šavnika (Drobnjak); Prijelog (Zaton) i Femića Krša (Berane)
porijeklom iz Zagarača (Danilovgrad), od njih su prešli u Vlah i Pećarsku (Bijelo Polje) i kao:
Mujanović
Nedog, Herceg-Novi; Nikšić
Nezdrilić, u Kotoru po nahočetu
Neimarović (Neimarević), u Nikšić došli iz Like; kod Peći (Metohija) došli iz Kuča
Nejković, Nikšić
Nekić, Budva
Neković, kod Gusinja došli iz Kuča
Nekočević, u Bar i Gusinje došli iz Ćeklića (Cetinje); Cetinje
Nel (Nela = Nelo), Ulcinj
Nelević (Neljević), kod Gusinja došli iz Ubala (Kuči). Pripadaju Mrnjavčevićima

198
Nelić, Ulcinj
Nelović, Lisna (Ulcinj); Kotor
Neljević, vidi: Nelević
Nemanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Nemanjić i kao: Svevladović, 1195. do 1228. godine Bijelo Polje u 13. v.; Đurđevi Stupovi
(Berane) oko 1200. god. i kao: Nemanjić - Prvovenčani; Kotor; Ribnica (Podgorica); Luška Župa
(Gradina) i Martinići (Bjelopavlići), od kojih kasnije jedni kao: Simović (Radulović); Komani
(Podgorica) i u Metohiji, pa jedni u Hrvatskoj, svi potiču od potomka Uroša Dijaka, župana
Nemanje
Nena, vidi: Nenadović
Nenad (Nenada), plemićka porodica u Kučima 1416. god. U Piperima vidi: Vučinić; Bijelo Polje
13. v.; u peraškim naseljima porijeklom iz Hercegovine
Nenadić, u 15. v. u Drobnjacima; Barice, Pliješevići (Pljevlja), ogranak Kneževića iz Drobnjaka; u
Bjelopavlićima ogranak Damjanovića, jedni kasnije kao: Mandić; u Golubovcima (Zeta) ogranak su
Maskića; u Crnogorskom Primorju (Gornja Krajina) i kao: Gašpar = Nenadić
Nenadov, (Deljanjin) u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Nenadović, Brankovina (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; Nikšić;
Budva; Lješkopolje (Podgorica) ogranak Kunica = Kuničić, ranije Krivokapić, njihovi su u Ponaima
i Berislavcima (Zeta); Rijeka Crnojevića doseljenici od Peći (Metohija); u Herceg-Novom jedni po
majci a drugi i kao: Nena; Goražde (Berane) istorodni sa Mašovićima i Todorovićima koji su u
Bijelom Polju; Bijelo Polje i Lješnjani, rod Lukića, prešli u Zetu, a Berislavcima i Ponarima i kao:
Nenadović, Ćetković i u Kunici kao: Kuničić
Nenadovac, Osečani uz rijeku Jadar, došli iz Pipera (Podgorica)
Nenezić, Orahovo (Kuči), od njih u Baru; Velestovo (Cetinje), od njih u: Cetinju, Nikšiću i susjedni
u: Broćancu i Pragi, Kotoru, Pješivcima, Donjoj Bijeloj (Šavnik), u Slavoniji i Baniji
Nenezići, bratstvo u Velestovu
Nenezići, bratstvo u selu Donja Bijela
Nener, Herceg-Novi
Nenoje, predak bratstava Martinovića i Vuksanovića u Cetinjskom Plemenu
Nenojević, u Riđanima (Nikšić) 1440. god.; u Bajicama (Cetinje), kasnije jedni i kao: Martinović
Neradić (Negadnić), grana Rajevića u Vasojevićima
Neradović (Andželaćanin), u Vasojevićima grana Raketića (Lopoćana) razgranati
Nerandžić, Trošnica (Štitare), Sandžak, doseljenici iz Stare Crne Gore i kao: Narandžić; Igalo,
Herceg-Novi
Nervić, Kotor, po nahočetu
Nerdili, Kotor
Nerekaj, Klezna (Ulcinj)
Nerekić, Kosići i Klezna (Ulcinj); Danilovgrad
Neresna, Nikšić
Neretljani, staro pleme
Nerić, Trnjine (Cuce), Cetinje i kao: Perišić; Brezovik (Nikšić) doseljenici iz Kuča
Nerići (Perišići), rod u Brezoviku kod Nikšića
Nerići (Perišići), rod na Glasincu
Nesirenović, Mateševo (Kolašin)
Nesmašten (Nesmasten) i Medigović, u Paštrovićima
Neslan, Češljari (Rijeka Crnojevića)
Nestor, Kuči u Dimljanima, Vinickoj, Palama (Romanija), Izbičnja i Pljevaljskom polju; Vranjevo
(Novi Bečej), Banat iz Crne Gore
Nestorović, od Pljevalja prešli u Resnik, Stić i Lepenicu (Srbija); Kotor
Netović, u Herceg-Novi došli iz Hercegovine; Dobrota, Risan i Kotor; Podi, Herceg-Novi
Netzmeskaj, Muo (Kotor)
Necmeckan, Sutomore (Bar)

199
Necmickal, Dobrota (Kotor); u Kotoru i kao: Nedžmeckal
Nešić, Jovanovac (Lepenica), doseljenici iz Crne Gore; Gotovuša i Dovolja (Pljevlja)
Nešković, Čajetina (Užice), ogranak Banovića i Banjana (Nikšić); u Opletac (Okletac), Bajina
Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, od koga: Arsenijević, Đokić, Lazić, Leontijević, Krstić,
Matić, Minić, Nikolić i Simić, svi u tome području; Cetinje; Štitarice i Polja (Mojkovac); u Mahalu
i Gostilje (Zeta), srodnici Lađića
Nešovanović, u Kučima na Medunu (u 16. v.) jedni od njih prešli su na Goliju (Srbija)
Nešović, Grivac i Bor u Srbiju došli od Kolašina; Berane (Bijelo Polje)
Nešparica, Ljuštice (Tivat)
Nigra, u Kotoru oko 1400. god.
Nieferović, Podgorica
Nik, Bar; Štoj i Rječ (Ulcinj)
Nikadimović, u Grbalj sišli iz Stare Crne Gore
Nikadinović, Berane
Nikadrović - Nikandrović, u Paštrovićima 1565. god.
Nikaj (Nikajević), Tuzi
Nikaljević, Brčeli (Crmnica), ogranak Rolovića, od njih su u Grblju
Nikaljevići, ogranak bratstva Rolovića u Brčelima
Nikandrović (Andrović), na području Buljarice i susjednog Petrovca na moru oko 1585. god.
Nikarić, u Gornjoj Ulotini (Gornje Polimlje) u 1485. god.
Nikac od Rovina (Nikac Tomanović), čuveni junak iz Cuca
Nikači, bratstvo u Boljevićima
Nikač, Boljevići i Godinje (Crmnica); Nikšić
Nikačević, u Kučima i kao: Nikači, grana Mrnjavčevića. U područnom Zatrijebaču (Budzi-Budezi)
i kao: Đuravčević
Nikdrehović, iz Crmnice u Donje Šestane, uz Skadarsko jezero, ranije: Pecić
Nikđerović, vidi: Nikđokaj u Nik Marašima
Nikđokait (Nikđerković), u Nimarašima (Zatrijebač)
Nikđonović (Pecić i Lukić), u Šestane, uz Skadarsko jezero došli iz Crmnice
Nikđonovići, bratstvo u selu Dračevici
Nikđokait, rođaci Bonkeća, a jedni i kao: Nikđerković u Mužečki (Zatrijebač), Kuči
Nikezić, grana Mrnjavčevića u Kučima. Od njih su u Donjem Polimlju, Kolašinu, Srbiji. Njihov
rodonačelnik Nenada Gojkova Mrnja nastanio se u Gornje Kuče, polovinom 15. v. Kasniji iseljenici,
koji su zadržali prezime Nikezić nastanili se u: Barskom Polju i Šušnju (Bar), u Velikim Mikulićima
(Bar), Ostros i Goranu (Ulcinj), Bar i kao: Nikin, Sremsku Kamenicu jedni kasnije kao: Niketić, u
Baru i susjednom Šušnu (Šušanju) i kao: Peročević
Nikelić, Bar
Nikeljović vidi: Nikićević
Niketić, Krtole (16. v.) Bogišići i Prevlaka (Đuraševići), Tivat potomci Dapca, doseljenika iz
Albanije; u Lepetanima, Herceg-Novi doseljenici iz Konavala
Nikin, u Baru, vidi: Nikezić
Nikinović, Vignjevići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, 1657. god. jedni su otišli u Peroj (Pula);
Trpina, Herceg-Novi
Nikitović, Bobovo, Višnjica, Prenćane, Sjeverin (Pljevlja), Potarje i Polimlje ogranak su Viloreta;
ogranak Milutinovića iz grupe Novljana, u Drobnjacima, kod Nevesinja i kao: "Motika"; od njih su
kod Nevesinja i u Pločniku (Borač), Hercegovina kao: Drobnjak; drugi u Komarnicu kod Šavnika
došli iz Primorja, od njih su kod Čačka
Nikić, Sotonići (Crmnica) od Mitrovića (Vukosavovića) iz područnog Gornjeg sela; Donja Krnjaža
ogranak Vujoškovića; Gornji Kuči potomci Nika (Nikole), doseljenici iz Klimenata (Malesija),
Arbanija (Albanija); Lazarci (Lazorci), Kuči, ogranak Nuculovića iz plemena Kastrata; Od njih su
na Žabljaku na Skadarskom jezeru, od 1888. god., Baru i područnom Šušnju i Sutomoru, Ulcinju i
područnoj Zagonji; Podgorici; kod Gusinja iz Malesije; u peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; u

200
Kutima, Herceg-Novi doseljenici iz Bijelog Polja; Godijevo (Bihor), Bijelo Polje; Lukovo i
Dragovoljići (Župa Nikšićka); Bošnjaci (Lepenica) 1853. god. iz Crne Gore; Nikinci (Srem)
doseljenici iz Gusinja; kod Valjeva (Srbija) doseljenici iz Pive u Uskocima (Žabljak)
Nikić, bratstvo u Sotonićima
Nikićević, Dobrota, Herceg-Novi u 16. v. iz Stare Crne Gore, drugi kasnije kod Herceg-Novog došli
od Trebinja, a u Herceg-Novom su od Nikelje kasnije Nikelović; Perast
Nikićevići, bratstvo u Dobroti
Nikišić = Nikošić, ogranak Ćuda
Nikica Raslapčević, predak bratstva Raslapčevića
Nikjović, Krnjice (Bar), porijeklom sa Peleva Brijega (Trimov do), Bratonožići
Niklan, Đurmani (Sutomore), Bar došli iz Stare Crne Gore
Niklanović, ogranak Ljubiša u Blizikućama (Paštrovići), Budva, porijeklom iz Ljubišnje
(Hercegovina)
Niklić Velji Mikulići (Bar), a u Goliji (Nikšić) i kao: Sušić
Niklićević, Buljarice (Paštrovići) 1689. god. kao: Nikolićević ogranak Midžara, a 1699. god. i
Niklićević i jedni kao: Budak (Niklićević) u Paštrovićima; Zaljevo (Bar)
Niklović, Kotor
Nikmarović, u Kučima
Nikmaraš, u Zatrijebaču (Kuči), Podgorica (potomci Bon Keće) rod Hota a u Kuče "dođoše od
sjevera niz korito rijeke Cijevne". U Nikmaraše priđoše (i uzeše to prezime) još rodova drugoga
porijekla
Niko, Sutomore (Bar) 1854. god.
Nikov, Bar; Paštrovići
Niković, Gornji Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u: Arbaneš (Primorska
krajina); Goleša, Potrlica i Curevo (Bijelo Polje); U Perast došli iz Strpnja (Risan); Morin (Morinj),
Risan; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kaluđerovića porijeklom iz Bjelopavlića; iz Pješivaca u:
Straševinu (Nikšić), Retkocer (Dobitak) i Čačak (Srbija); Grude (Tuzi), potomci Beriša iz Kuča;
Krtole (Tivat) ogranak Nikečevića iz Pješivaca; u Lastvi Tivatskoj grana Dapčića, potomci Dapca
doseljenika iz Albanije u 16. v.; Risan; Mide (Bar), Donji Šestani (Bar), ogranak su Vučedabića,
došlih iz Šestana (Gornja Albanija); Balabani u Zeti, vidi: Gorović; Gornja Zeta ogranak Maraša u
Pivu doselili od Nikšića, grana Trebješana; u Piperima od popa sina Radonjina; Gluhi Do (Crmnica)
1516. god.; Risan, Dobrota i Kotor; Perkov Do (Velestovo), Cetinje, od njih su u Grudama (Skadar);
Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), potomci Sarapa doseljenika iz Sarapovine (Sarajevo). Od njih su
Popovići u Peroju (Pula), Kaluđerovići u Začiru i jedni se presele u Ulcinj, Budvu i Sankpeterburg
(Rusija); grana Trebješana iz Uskoka (Žabljak) prešao predak Niko u Ninkoviće (Piva)
Nikovići iz Pive (G.Crkvice, D.Crkvice) porijeklom iz Trebješana
Nikodimovići, bratstvo u Boki Kotorskoj, porijeklom iz Cuca
Nikoj, Rastiš (Ulcinj)
Nikojović, Krnjice (Ulcinj)
Nikol, Štoj (Ulcinj)
Nikola, knez, predak Kneževica-Perovića
Nikolaević, u Ledenicama (Risan) 1883. god.
Nikolaj (Nikolić), Mužečka (Zatrijebač), Kuči
Nikolajević, Babina Luka (Valjevo) i kao: Ruvim (Moler) ogranak Trebješana (Nikšić); Donji
Crnić i Čestani u Gruži Kragujevačkoj ogranak su Komnenovića iz Banjana (Nikšić), istorodni i u
Irigu (Srem), i u Novom Gradištu
Nikoletić, Mašnica (Andrijevica), došli iz Rovaca (Podgorica); Bar, i iseljenici
Nikolib, Prčanj (Boka Kotorska)
Nikolini, Kolomza (Ulcinj); Bar i Budva
Nikolinović, Petrovac na Moru
Nikolić, u Šekularima (Vasojevići), od njih u Goraždevcu (Peć); Stijena Piperska (Nikolićima),
Piperi; u Liverovićima (Župa Nikšićka), ogranak župskih Jovanovića, jedni i kao: Roščanin,

201
doseljenici iz Bjelopavlića sela Rošce, a ima njihovih i u Vražegrmcima i kao: Milanović. Od njih
su u Istoku (Metohija); u Pivi ogranak Ivanovića (Nikolića) pa Pivljanin. Od njih u: Ozrinićima
(Nikšić), Busku Nikolića (Trepča), Nikšiću, Goliji (Nikšić), u Alešinu (pod Gat), Gacko; kod
Perasta (Boka Kotorska); Bjelice (Prediši) ogranak Pejovića; Ćeklići (Kućišta) ogranak
Kaluđerovića, porijeklom iz Bjelopavlića; Donji Zagarač (Danilovgrad), ogranak Radmanovića -
Dubravnjana; Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje, ranije Drugović. Od njih u Nikšiću, Dobroti (Kotor),
Vlaškoj (Rumunija); kod Nikšića ogranak Lazarevića (Trebješana); Veliki Zalazi (Cetinje), ogranak
Hrsovića; Gluhi Do (Crmnica); Sotonići (Nikolići), Crmnica, Paštrovići; u Cucama (Cetinje) jedni
ogranak Krivokapića; Na Gradini u Cucama (Cetinje) i kao: Gradinjanin - Miljenović; Volujac,
Gradska i Površ (Trebinje) došli iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, kasnije kao: Knežević, Damjanović,
Serden i Šupoglav; Broćanac, Bubrežak ovi Andrija odu u Srbiju, pa u Đakovicu i onda u
Danilovgrad i Nikšić; Ozrinići (Nikšić) i Kotoru jedni iz Čeva; Cetinje i kao: Začiranin; Krstac
(Golija), Nikšić iz Dulića (Hercegovina) starinom Drobnjaci; Nikšić potomci Nikšića; Drobnjak,
grana Grbljanovića (Trebješana) iz kraj Nikšića; Tušina i Boan (Žabljak) i kod Pljevalja; Oputne
Rudine (Nikšić), ranije Budalić; Bajice (Donje selo) ogranak Tomaševića = Martinovića; u Čevu
(Cetinje) jedan ogranak Ivanovića (Đukanovića), odseljeni u Srbiju i kao: Pavlović; u Vraki
(Skadar), Albanija jesu iz Crne Gore; Potarje (Mojkovac) 1647. god.; Opletac (Bajina Bašta),
potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković. Prijeljina (Ljubić), Srbija porijeklom iz Crne
Gore; Bukovik (Brčko), grana Ruđića (Novljana) iz Pive i kao: Pantelija (rodonačelnik Pantelija), i
u Perastu (Boka Kotorska) iz grane Ruđića u Rudinicama (Piva); u šumadijsku Kolubaru došli sa
Bihora (Bijelo Polje); u Budvi jedni iz Lastve Tivatske; Podnepolje (Gornja Lastva), Tivat
doseljenici iz Hercegovine u 15. v. (bili vlastela u Popovu), od njih su u Trstu, Podostrogu i
Brajićima (Budva); u Herceg-Novom iz Hercegovine; Vrbeta uz Ibar, doseljenici iz Kolašina;
Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici Pantelića, Živkovića i Milićevića, doseljenici od
Kolašina;Železnik (Beograd) doseljenici iz Pipera; u području Rijeke Crnojevića; u Ceklinu iz
okoline Vučitrna (Kosovo), u Donjem kraju iz Primorja, a u Rijeci iz Bjelopavlića, od njih su u:
Cetinju, Kotoru i Primorju Crnogorskom; Goločelo (Lepenica), Srbija došli iz Bijelog Polja (Crna
Gora); Darza (Ulcinj) doselili iz Kuča 1912. god.; u Paštrovićima 1599. god.; u Vasojevićima su
ogranak Bakića, grana Novakovića; Lis (Donje Dragačevo), Srbija doseljenici iz Vasojevića; Stijena
Piperska, Podgorica i Zeta u 15. v., a 1526. god. u Lješkopolju ogranak Miranovića; u Zeti jedni
ogranak Lambuljića; u Podgorici 1441. god.; Gornja Krajina; Bar; Bijelo Polje
Nikolići, rod bratstva Stijepovića u Bajicama
Nikolići, bratstvo u Veljem Zalazu
Nikolići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima
Nikolići, bratstvo na Čevu
Nikolići iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci
Nikolići, rod bratstva Pejovića u Predišu
Nikolići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Podnopolju
Nikolići, bratstvo u Gluhom Dolu
Nikolići, bratstvo u Sotonićima
Nikolići, bratstvo u Limljanima
Nikolići (Veljokrajani), bratstvo u Veljem Kraju
Nikolići, stari vojvodski rod u Cucama
Nikolići, uze bratstvo Krivokapića u Cucama
Nikolići, bratstvo u Hercegovini
Nikolićević = Niklićević, ranije Butak u Paštrovićima 1738. god. ogranak Midžora
Nikoličić, u Njegušima (Cetinje) u 16. v. i 1688. god.; Tušina (Žabljak); Kotor
Nikolica Šorović, predak bratstva Šorovića
Nikolon, Paštrovići
Nikoljev, Paštrovići
Nikoljević, Šišići (Grbalj) i Paštrovići iz Stare Crne Gore
Nikonjić, Nikšić

202
Nikotić, bratstvo u Dupilu (Crmnica)
Nikotović, u Budvi 1493. god.
Nikočev, Paštrovići
Nikočević, u Kučima grana Mrnjavčića (Mrnjavčevića), od kojih su u Zagrađu (Gusinje),
Zatrijebaču (Kuči) i kod Kosovske Mitrovice; Dobra Voda (Bar); Igalo, Herceg-Novi
Nikošić, u Paštrovićima 1769. god. ogranak Ćuda, vidi: Nikšić
Nikpavlović, u Skadru i kao: Paljaj
Nikpalović, Dračevine (Donji Šestani), Primorska krajina, ogranak Pecinja, grana Lukića,
porijeklom iz Škrelja (Albanija)
Nikpaljević, u Skadar (Albanija) i Baru (Crna Gora) iz Šestana (Bar)
Nikrevević (Nikpreljević), u Briskoj Gori (Ulcinj)
Nikprelević (Nikpreljaj), Zatrijebač (Kuči)
Nikprelić (Marković), Bankanji (Zatrijebač)
Nikpreljaj (Nikprelević = Nikpreljević), u Zatrijebaču (Kuči)
Niksavović, u Bezjovu (Kuči) od kojih su Burdžić u Podgorici
Nikča, u 17. v. doselili kod Rožaja a tamo iz Vuklji (Klimenti = Kljimendi), sjeverna Albanija
Nikčević, Jezer i Petrovići u Ćeklićima (Cetinje); na Njegušima u 15. v.; potomci Radovana
Bogdanova u Pješivcima, Vranju, Vranjini i Gostilju (Zeta), Nikšiću, Straševini, Nikšićkom
Prekovođu; Cetinje; Bar; Podgorici i Pivi, a u Kotoru i područnoj Dobroti jesu od onih iz Ćeklića;
Gluhi Do (Crmnica)
Nikčević, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Nikčevići (Petrovići), bratstvo u selu Jezeru
Nikčevići, bratstvo u Dobroti
Nikčevići, bratstvo u Stubici
Nikčić, Grdovići i Primorskoj Krajini (Krajnji), nepoznato porijeklo
Nikša, u Kotoru
Nikšić, na područje Onogošta (Nikšić), došli iz Grblja, prema njihovom imenu preimenovan je
Onogošt u Nikšić. Njihovi imenjaci - srodnici evidentirani su u Morači 1252. god. U okolini Nikšića
imenovana njihova naselja dobila i naziv Župa Nikšićka. Raseljavanjem nastanili su selo Bešenovo
(Srijem), kao: Nikšić = Dragićević = Stepanovič; kod Odese uz Crno more, Beograd, Novi Bečej u
sjevernom Banatu, Sremčica (Beograd), Potarje (1447. god.), Bistricu (1455. god.), Dobrilovine i
Cerovo (Mojkovac), Boljanići (Pljevlja), Boturić i Gornji Bihor (Bijelo Polje) i jedni od njih kod
Rožaja i u Berane, kod Plava i Gusinja, Kolomza (Ulcinj) i u Paštroviće; Brda Paštrovska u 15. v.;
Blizikuće (1441. god.), Kastio Nikšićki (Paštrovići); kod Novog Pazara ogranak Ljuca iz Nikšića;
od Nikšića odseljeni u Klimente (Albanija) i kao: Nikča (po bratstvu - "barjaku") i jedni su prešli
kod Gusinja; vidi: Trebješanin, Jušković, Lopušina i Nikča; u području Fruške Gore
Nila (Nidović), Viglari i Anamali (Ulcinj) sišli iz Gornje Krajine
Nilanj, Ulcinj
Nilević, Bezjovo (Kuči), od njih su sišli u Podgoricu
Nilejići (Nilević), kod Gusinja, Plava i u Podgoricu su iz Bezjova (Kuči)
Nilić, u Mikulićima u Krajini
Nilović, Bratica, Kolomza i Livari (Ulcinj), doseljenici od Nikšića
Nimanbeg, Ulcinj
Nimanbegović, Ulcinj
Ninaj, Štoj (Ulcinj)
Ninelović (Elezović), Vrbica (Kuči)
Ninić, iz Kovača (Piva) odselili u Bosnu
Ninković, kod Nikšića u 14. v.; u Drobnjacima 1407. god.; Iz Jezera drobnjačkih, braća Ninko i
Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteku u Banjane (Nikšić), pa na Viluse i Grahovo (Nikšić).
Višnjin sin Jovan sa majkom pređe u Goliju (Nikšić), pa su od njega svi Višnjić, i, to je bilo prije
1651. god.v (od tih Višnjića su: Golijanin u Nevesinju (Hercegovina) i istim prezimenom u Bosni,
Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i drugi); Od Petka (brata Ninkova) jesu: Petković u Trebinju, i

203
slave Svetog Jovana Zimskog, kojega su donijeli iz Drobnjaka, kao i ostali Ninkovići; od Ninkovića
iz Jezera (Ninkovića Luka), Žabljak, jesu od Ugrenovića skraj Onogošta (Nikšić), a od njih u: Vrbi
(Bileća), srodni tamošnjim Miljanovićima (slava Sv. Jovan), Trebinju, Dubrovniku, Nevesinju,
Glasincu (Romanija), Sarajevskom polju i područnom Jeleču, Dubočanima i Živinji, susjednom
Necvijeću i Vrbnu (Bileća). U Boki Kotorskoj od oko 1630. god.; u Risnu su srodnici Kovača,
porijeklom od Zvečana (Kosovo); Toci (Pljevlja); svojataju se sa Ninkovićima u Bosni: Bugojnu i
Bistrici (Livno), Ašanima (Krupa), Jelenskom (Tešanj), Derventi, Donjoj Dubici, Kolu (Banja
Luka), Novom Gradu (Derventa), Tešnju, Glamoču i podrčnoj Glavici, Gradiški (Liminačkoj),
Gracu (Ključ), Dolcu i Zabrđu (Sarajevo), Junuzovcima (Gradiška), Koštunici (Rogatica),
Kralupima (Visoko), Mašićima i Romanovcima (Gradište), Pazariću, Pofalićima i Pale (Sarajevo),
Sarajevskom polju, Sarajevskom gradu, Sokolovu (Ključ), Crnom Lugu i Čelebiću (Lijevno =
Livno), Bistrica (Banja Luka), Osinje (Tešanj), Galipoljcima (Prnjavor) i Rogoušcu (Bugojno)
Ninonić, u Bjelopavlićima
Ninoševići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Nipoš (Cucić), Vusanje (Gusinje)
Ninčić (Nincić), Medun i Liješta (Kuči); Barice i Zalug (Pljevlja)
Niretić, Budva
Niseteo, Kotor
Nićiforović, ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu
Nic (Nica), Azra i Špilja (Tuzi)
Nicević (Nicović), u Balote kod Rožaja doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kolašin
Niculović, Orahovo (Kuči), potomci Pak Nika iz Selaca (Klimeljdi), sjeverna Albanija
Ničić, u Prčanju, Boka Kotorska
Nišavić, Šaranci u Drobnjaku; Ivanje i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), ogranak Pešića (Vasojevića), od
njih su u Beranama
Nišić, u Donjim Crkvicama (Piva) grana Đuričića iz Drobnjaka; Boljanine, Rasova, Bijelo Polje,
Bistrica, Boturić i Zaton (Bijelo Polje)
Nišići iz Pive (D.Crkvice), ne zna se odakle su, po nekima iz Drobnjaka
Nišović, Nikšić
Nobić, Budva
Nobile, o, (Radović), ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu
Nobrin, Kotor
Novak, kod Risna su iz Dubrovnika a u Herceg-Novom i kao: Novaković; Kotor; Škaljari kod
Kotora; Risan; u Sasovićima iz Vrbonke (Dalmacija)
Novakov, Radovanići (Tivat); Nikšić
Novaković, Vrijesno (Presjeka Paštrovska) i Pržno paštrovsko 1413. god., Mišići (u Spiču), Bar
1424. god., u Banjanima (Nikšić) 1428. god. porijeklom iz Paštrovića; na ostrvu Silba (kod Raba),
Zadar i kao: Paštrović. Preci došli u Paštroviće od Niša u 8. v.; Kotor 1423. god. Iz Paštrovića
odseljeni na ostrvo Krk, prešli u Kninsko polje i Liku pa od njih jedni u Srbiju; Budva iz Mišića
(1876. god.) jedni su prešli u Bijelu, Herceg-Novi; Mišići (Spič), Bar i poslije 15. v.; Sutomore
(Bar); Ulcinj; u Piperima; Lekići (Lješkopolje) Mataguži (Zeta); Savina, Herceg-Novi i kao: Novak;
u Kurbatovini (Dabarsko polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje), od 1834. god.;
Njeguši (Cetinje); Crkvice u Oputnim Rudinama (Nikšić) porijeklom sa Čeva (Cetinje); u Ćeklićima
i Cuce (Cetinje) 15. v.; Crmnica u 15. v.; Cetinje iz Zadra; u Glavici (Bjelopavlići) ogranak
Vukovića - Petrušinovića, grana Mitrovića; u Piperima ogranak Janića, od njih su u Donjem Necu
(Đakovica); u Vasojevićima potomci Novaka Vasova, razgranati. Od njih su u Bijelom Polju; Mali
Krčmari (Lepenica), Srbija jesu iz Crne Gore; Pod Goč planinom (Novo Selo) doseljenici od
Kolašina, porijeklom Moračani; Pješivci (15. v.) preselili u Srbiju; Ulcinj ogranak Zubera, sa
Uganja (Očinići), Cetinje; Mrke (Gornji Kraj), Piperi, grana Mrka; Žabljak na Skadarskom jezeru
(16 - 17. v.), od kojih su Popovići u Zeti; Podgorica; Bijelo Polje i područna Majstorovina potiču iz
Kuča od njih su u Tomaševu, pa jedni u Štitaricu, Mojkovačkim Poljima i Žarima (Mojkovac);
Goleš, Potrlice (ogranak Mateljevića) i Džurevo (Pljevlja) i Mažići iz Prekotarja, u Patrlicama

204
(Đurđev dan krsna slava) od njih su u Nikšiću od 1878. god.; Drenac (Gajtan), Južna Srbija
doseljenici iz Morače; Lutovo i Trebaljevo (Kolašin) i Krnja Jela (Drobnjak); ogranak Mateljevića,
grana Balotića (Novljana) u Drobnjacima, od njih su u Vaškovu, Previšu i Potrlici (Pljevlja), a jedni
1878. god. u Nikšić; u Bavaništu i Crvenoj Crkvi (Banat) iz Crne Gore; Novakovići - Mletičak
(Jezera), Žabljak; na Žabljaku na Skadarskom jezeru; grana Šaranaca (Vlastelinovića) iz Krša
(Šaranci), Drobnjak odselili u Srbiju
Novakovići, rod u Ulcinju
Novakoski (Novakovski), Herceg-Novi; Kotor
Novalić, Lagatore (Bihor), Bijelo Polje; Azanja i Petnjica (Berane), ogranak Vukalovića
(Bjelopavlića) iz Bjelopavlića
Novarin (Novarino), Baošići, Herceg-Novi
Novačić, vidi: Novačićević
Novačićević (Novačić), u 1655. god. pripadaju Dmitrovićima = Mitrovićima u Paštrovićima
Novelić, doseljenici iz Pipera u Podgoricu
Nović (Novićević), kod Plava, Gusinja (selo Prnjavor), Kralje (Andrijevica), Podgorici, porijeklom
iz Pipera; Kotor
Novica, Lozna (Jagore), Bijelo Polje, porijeklom iz Grahova (Nikšić)
Novicki, Herceg-Novi
Novićević, vidi: Nović
Novičić, ogranak Drekalovića u Kučima; Božići (Andrijevica) i kao: Vulić, grana Kovačevića
Novlić, Azanja i Lagator (Bijelo Polje), jedni su prešli u Novi Pazar
Novljanin, potomci Novljana sa Banjske visoravni (rudine) jedni u Mulj (Gacko)
Novo, Herceg-Novi. Od njih su u Podgrađu Blagajskom (Hercegovina)
Novljanović, Herceg-Novi, po majci
Novović, u Šarancima (Žabljak) grana Vlastelinovića; Prenćane i Maoč (Pljevlja); Kosanica i
Bistrica (Mojkovac) potomci Nova; u Porebiće (Bijelo Polje) doselili iz Bjelopavlića; u
Vasojevićima: 1) ogranak Ćulafića, grana Novakovića, 2) grana Dabetića, 3) ogranak Golubovića
(Raketića), 4) grana Mijomanovića; Jablan (Bratonožići), od njih su kod Gusinja
Novovići, selo Gornja Ržanica kod Murina (Bratonožići - doseljeni iz Kuča)
Novosel, Čevo (Cetinje) i kao: Deković - Ivanović prešli u Uskoke (Žabljak); Cetinje
Novotni, Herceg-Novi
Novčić, Herceg-Novi
Noga (Nogi), Ulcinj; Bar; Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore
Nogača, kod Rijeke Crnojevića, ogranak Ulića
Nogić, Bar
Nogja, u Široke (Primorska krajina) došli iz Šalje (Albanija)
Nogulović, i kao: Ilić (Nogulović), Krivošije, Kuti i Presjeka, Herceg-Novi došli iz Hercegovine
Noja, u Rijeku Crnojevića došli iz Albanije
Nojaj, Ulcinj
Noka, Kotor
Noki, Štoj (Ulcinj); Bar
Nokić, kod Rožaja, porijeklom iz Klimenata (Albanija), starinom iz Pipera
Noković, u Zeti od Raičkovića iz Lješkopolja, od njih su u Vraki (Skadar)
Nokoloža, u Buljarici (Paštrovići)
Nolović, Livari (Bar)
Nonveler, Kotor
Nongulović, Herceg-Novi
Nonković, Njeguši (Cetinje)
Nosaković kasnije Damjanović i Milanović, grana Bubića u Bjelopavlićima
Noćnica, Paštrovići 1533. god.
Nofelj, Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore
Noc (Noci), Sveti Đorđe (Ulcinj)

205
Nocit, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Nređečović, Donja Briska (Ulcinj)
Nrek, Ulcinj i područna Klezna, Pistula i Sustjel; Bar
Nrekić, Vladimir i Gornja Klezna (Ulcinj)
Nrov, u Široke (Krajina) došli iz Zadrma (Albanija)
Nukov, Laništa (Mojkovac)
Nuković, Pljevlja
Nuovo, Herceg-ovi
Nurak, Bukovice (Pljevlja)
Nuribeg, Ulcinj
Nurković, u Grahovu (Nikšić) u 16. v. došli sa Meduna (Kuči), od njih su u: Petnjici, Gornjem
Bihoru (Bijelo Polje), Podgorici, Ibarcu (Rožaj), u Seoštici (Rožaje) rođaci Ferovića, Nurkovića i
Rastodera. Jedni kod Rožaja iz Lučica i kao: Suljović
Nurović (Džukelić), Lazarice (Kuči), grana Perišića odseljenih kod Plava i Gusinja
Nuhanović, Pljevlja
Nihadžić, Bijelo Polje i područne Grubače
Nuhi, Ulcinj
Nuhović, u Akovima (Bijelo Polje) i područna Grubovača, iz Turske
Nuhić, Bijelo Polje i Ulcinj
Nuhodžić, Bijelo Polje
Nuculović, potomci Pak Nika iz Selaca (izvorišta Cijevne) došli u Orahovo i Lazarce (Kuči), pa
odande u Zatrijebač i Bar, jedni su kasnije Nikić, Pajović u Kučima; vidi: Nikić
Nušović, iz Krivog Dola (Kuči) prešli kod Gusinja i Plava

Nj

Njalo Peraška naselja, Boka Kotorska, potiču iz Njemačke

Njegal, Paštrovići 17. v.
Njegomir, Podgorica
Njegomirov, Kotor 1285. god.
Njeguš, Njeguši (Cetinje) 16. v. iselili u Žabljak (Drobnjak) kao: Varezić i Sutić; Kotor; Bar;
Golubovići (Buljarice), Paštrovići 1825. god.
Njeguši, ime plemena Njeguša
Njeguši, pleme u Katunskoj Nahiji
Njegušić, Kotor
Njegušević, Trnova (Njeguši), Cetinje i kao Bogdanović
Njeguševići (Bogdanovići), bratstvo u Trnovu
Nježić, Podgorica
Njerš, Nikšić
Njirić, Prčanj (Boka Kotorska)
Njunjić, Nikšić
Njuharević, Nikšić

Obadović, grana Kovačevića u Vasojevićima

Obarina, Nikšić
Obačić, u Paštrovićima (Budva) 1398. god.
Obilić, Kameno u Boki 1692. god. i Herceg-Novi, doseljenici iz Hercegovine u 17. v.
Obilović, Kameno, Herceg-Novi i kod Bara
Oblačić, Baošić (Boka Kotorska), po nahočetu; Paštrovići 1399. god.
Oblik, Franskanjeli (Ulcinj)
Obradović, Riđani (Nikšić) 15.v.; Banjani (Nikšić) 16. v.; Godijelji (Žabljak), starinci; potomci

206
Trepčana u Žabljaku, na Durmitoru i odatle su odselili u Bosnu i Srbiju; Tepca uz Taru, doselili se
iz Drobnjaka; Šumanovac (Žabljak), ogranak Jakšića iz Pridvorice; Pljevlja i područna Bukovica,
jedni su iz Drobnjaka; Miločani (Nikšić); iseljeni iz Pive u Kostajnik (Valjevo); Bijelo Polje i
područni Zaton i Rasova; područje Bistrice (Bijelo Polje); iz Bihora, Bijelo Polje odselili se i kao:
Obradović = Mavren u Gugolj (Užička Crna Gora); Njeguši (Cetinje) odseljeni u Moraču i Lubnicu
(Berane) i Štavalj (Sjenica), kasniji rod Šukovića i Kujovića; Ćeklići (Cetinje); Kameno i Dobrota
(Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore oko 1692. god.; peraška naselja u Boki Kotorskoj iz
Stare Crne Gore; Miljevci (Sutomore), Bar 1850. god.; Nikšićka Trepča, ogranak Stanišića, potomci
Trepčana iselili u Tepačko Polje (Žabljak), pa u Bosnu i Srbiju; Herceg-Novi i područno Kameno;
iz Martinića (Bjelopavlići), srodnici Šukovića odselili se u Popadiće, uz Kolubaru (Srbija);
Udovičica (Lubnica), Berane; Ogranak Kovačevića u Božićima (Andrijevica); Cetinje; u Plavu
1912. god.; iz Drobnjaka u Bosnu pa u Liku (Hrvatska); Bruvno, Divno selo, Dobašnica, Doljani,
Mišljenovac, Bušević, Kestenovo, Kopuš, Donji Lapac i Gospić; u Jablanicu (južna Srbija) iz Velike
(Plav), vidi: Andrijević u Vraki
Obradovići, vjerovatno prezime jednog starog bratstva u Ćeklićima
Obrvaš, Bar
Obrez, Ulcinj
Obreković, Ulcinj
Obrenić, ranije Spahić u Matarugama i Ljutiću (Pljevlja), srodnici Šarcima, Kartalima i
Gačevićima, Obrenović iz Bratonožića
Obrenović, Bratonožići i odatle, kao potomci Bogićevi: u Ljutić (Pljevlja) i kao: Obrenić; Moraču
(Kolašin) i odatle u Ravnu Rijeku (Bijelo Polje) i u Srbiju, od njih i u Herešt (uz rijeku Arđeš,
Rumunija); Lipovo (Kolašin); Nikšić; Grahovo (Nikšić); Crmnica pa u Šestane (Primorska krajina)
vidi: Andrijević, Andrijini potomci
Obrikovac, Cuce (Cetinje) 15. v.
Obrina, Donji Poplat (jugozapadno od Stoca), Hercegovina, ranije u područnom Popovu potomci
Kolaka-Nikšića iz Riđana (Nikšić)
Obrićević, vidi: Obričević
Obričević, i kao: Obrićević, Dobronovići i Gradac, u Lješkopolju (Podgorica) 15. v.
Obrusnik, Zelenika, Herceg-Novi
Obručić, Paštrovići (Budva) 1399. god.
Obukalović, Kotor, po nahočetu
Obućina, Kozica i Zvjezd (Pljevlja), doseljenici iz Kolašina
Ovnović, u Podgorici
Ovčariček, Podgorica
Ovčina, Nikšić, ranije Vujović, srodnici Slimovića u Hercegovini i Tuzli
Ovsine, nadimak bratstva Pejovića u Ržanom Dolu
Oglečevac, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ognić, Kotor
Ognjanović, patronimik Ognjan iz Njeguša (Cetinje) odseljeni u Gružu Kragujevačku; iz Podgorice
u Plav, odselili u Sočanicu (Leposavić), Srbija; iz Velike (Gornji Vanjojevići) odseljeni u Kosovo
Polje
Ognjematović, Herceg-Novi
Ognjenović, u Risnu i područnom Strpu (Boka Kotorska), u Miljanićima i Dubočkama (Nikšić) i
Pivi, a odatle jedni u Srbiju 1889. god., srodni po majci sa Radojevićima i Kosanovićima u
Miljanićima i Dubočkama, od Ognjenovića su Pištalo u Željušima (Hercegovina). U Pivi (na
Mratinju) se jedni prezivaju i kao: Ćurudije, a drugi kao: Mitrić (od odive) u Miljevcu (Gacko),
kao: Ristić; Nikšić; Kotor; Sasovići (Boka Kotorska) iz Čeva (Cetinje); Velika (Vasojevići),
porijeklom su iz Ceklinske Župe (Rijeka Crnojevića), od njih u Srbiji i Kosovu; Klasna kod Gline iz
Crne Gore; u Maudžer Babuš-ušće (Sliv) u Lepencu porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); iz
Njeguša (Cetinje) u Gornji Crnić (Kragujevac)
Ognjenovići iz Pive (Mratinje, G.Crkvice), starosjedioci, po nekima iz Banjana

207
Ogorličić, Kotor oko 1400. god.
Ogrizek, u Podgorici
Ogrizović, Unač i Crkvice (Piva), kasnije Mušović, doselili su se iz Srđevca (Gacko), porijeklom od
Travnika (Bosna)
Ogrizovići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), porijeklom iz Nevesinja
Ogrudović, Pljevlja 15. v.
Ogurlija, vidi: Ogurlić
Ogurlić, kao: Ogurlija, iz Čepelice (Trebišnjica) preselili se u Presjeku (Kuti), Herceg-Novi. Perast
u Boki i okolina su iz Stare Crne Gore
Odavić, iz Nevesinja doselili se u Pivu
Odak, u Podgorici
Odal, Lastva Grbaljska, porijeklom iz Stare Crne Gore
Odale (Vodale), bratstvo u Lastvi u Grblju
Odalović, grana Punoševića i imali su nazive: Vodalović, Vodale i Vodolija u Dugom Dolu
(Njeguši), Cetinje. Od njih su: Glibavac (Nikšić), Nikšiću, Krivošijama (1850. god.), Sasovićima u
Boki, kao i u Đenovićima i Peraškim naseljima; Herceg-Novi, po majci; Risan; Lastva (Tivat)
Odalovići, bratstvo u Krivošijama
Odalovići (Vodalovići), bratstvo u selu Glibavcu
Odović, Zagrad (Nikšićka Župa), ogranak Jakičića ranije Pejović, doseljeni (1820. god.) iz Kuča;
Vasojevići ogranak Rajevića iz grane Miloševića - Lopoćana; u Drobnjacima su ogranak Grbovića
potomaka Novljana
Odplović, iz Boke Kotorske preselili se u Grahovo (Nikšić)
Ozrenić, Kotor, preselili se u Dubrovnik
Ozrinić, ranije Radović, u Bajicama (Cetinje); Čevo (Cetinje) 1335. god. u područnim Perkovićima
i kao: Ozrov. Iz Čeva 1687. god. odselili se u Sasoviće (Boka Kotorska), i u Azanju i Šekulare
(Vasojevići), vidi: Orlović
Ozrinići (Kčevo, Čevljani), pleme u Katunskoj Nahiji
"Ozrinići", bratstvo u Bajicama
Ozrihnih, u Čevu (Cetinje) 14. v.
Ožegović, Kotor i područni Mio iz Ožegovice (Čevo), Cetinje; Peraška naselja i Herceg-Novi iz
Čeva (Ozrinića), Cetinje ogranak Raičevića srodnika Rosića
Ojdanić, ogranak Pešića kod Berana; Nikšić
Ojdanović, Lubnica (Berane) doseljenici iz Bjelopavlića
Ojsteršek, Herceg-Novi
Okiljević, Krtole i Bogišići (Tivat) potomci Dapca (Dapka) doseljenika iz Dabca (Albanija);
Primorska krajina; Nikšić i područno Čarađe u Goliji, jedni se odselili u Vareš (centralna Bosna)
Okica, Bukovice (Pljevlja)
Okičić, Kotor
Oklopdžija, Igalo, Herceg-Novi
Okomić, Prisoje (Andrijevica)
Okučić, Kotor
Okušić, Kavč u Primorskoj krajini, 1443. god.
Olaga, Sinjac (Piva)
Olević, ogranak Cirikovića, u Prnjavoru (Plav), porijeklom iz Anadolije (Turska); Rogami (Piperi),
ranije Rajković
Olivo, Kotor
Olmić, Herceg-Novi, po nahočetu
Oltremari, Kotor
Oltremare, Kotor
Omakalović, grana Kosovčića - Novljana, doseljenih iz Banjana (Nikšić) u područje Durmitora,
razgranati u područnim Drobnjacima, od njih su se iseljavali u razna područja
Omarović, Žabljak na Skadarskom jezeru

208
Omarćević, vidi: Omarčević
Omarčević, kasnije Omarćević = Omerćević, u Žabljaku na Skadarskom jezeru. Od njih su u
Nikšiću, Skadru i Draču u Albaniji. Porijeklom sa Kosova; u Podgoricu došli iz Kastrata
Omarčevići (Omerčevići) u Žabljaku
Omeragić, kod Plava i Gusinja, doselili (1861. god.) iz Brovine (Đakovica), porijeklom iz Šalje
(Albanija); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru; Berane
Omeragović, Dabezići (Mrkovići), Bar
Omerčevići (Omarčevići) u Žabljaku
Omerče(h)ajići, stara muslimanska porodica na Omerovoj Glavici
Omerbašić, Selca (Krajina), Bar i u Baru
Omerbožović, Žaj (Tuzi); Zeta
Omerbožović (Ivanović), grana Drekalovića u Omerovićima (Kuči)
Omeričić, Tuzi
Omero, Oštro; Herceg-Novi i Kotor
Omerović, Kuči, starosjedioci, ogranak Bojova ranije Maković. Drugi su u područnim Ublima
ogranak Božovića i treći iz područnog Kosora odselili jedni u Biševo (Rožaj) kao: Mučović, a drugi
u Grahovo (Nikšić) kao: Balotić; Nikšić; Podgorica; Pljevlja 1863. god.; Bjelopavlići ogranak
Šaranovića iz grupe Petrušinovića; Žabljak na Skadarskom jezeru; Prenćani područje Bistrice i
Potkrajci (Bijelo Polje) doselili iz Bajine Bašte (Srbija)
Omerćaić (Omerćehajić), brate se sa Popovićima u Zeti, u Virovima Koritskim (Malesija) i
Kopiliku (Zeta) pa u Sinjac (Zeta) i Žabljak uz Skadarsko jezero
Omerćalić, Podgorica
Omerćević, Brčeli (Crmnica) su iz Vranja (Zeta); Crnogorsko primorje
Omerćehajić, Omerova Glavica i Dodoši (Podgorica) i Žabljak na Skadarskom jezeru i odatle u
Podgoricu i Berane
Omerčić, Podgorica
Omurović, Goričani (Gornja Zeta) a u Podgoricu iz Kuča
Onković, Morin (Morinj), Risan
Onufruja, u Podgorici
Opančina, Grab i Pavino Polje (Bijelo Polje)
Oparenović, Dobrota, Muo i Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Oparnica, Pljevlja 1868. god.
Opačić, Meljine, Herceg-Novi; Budva
Oputić, u Tuležu (Šumadijska Kolubara) iz Bihora (Bijelo Polje)
Oraovac, Oraovo (Kuči) svi su potomci vojvode Gojka Mrnjavčevića, iseljeni u: Skadar, kao:
Muhović i kao takvi u Podgoricu, zatim Vladnja u Zeti i Tuzima, kao: Oraovac, a kod Plavskog
jezera kao: Ganik i Radonjića i odatle u okolinu Rožaja kao: Ganić. Od ovih Oraovaca ima u više
krajeva
Oran, Kotor, po nahočetu
Orahovac, ranije: Milić u Orahovu (Kuči). Od njih su u: Sofiji (Bugarska); Podgorici; Tuzima;
Vladnjami (Zeta) istorodni sa Pajovićima i Klikovcima. Od njih su u Skadru; Nikšiću; Ulcinju;
Kotoru
Orahović, vidi: Rahović
Orahovljanin, Ulcinj 1887. god.
Orbović, oni su iz grane Tomaša kasnije Klenčana u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Klenka
(Srijem). Porijeklom od Banjske (Kosovo)
Orgović, Nikšić
Orguljan, u Prčanju (Boka Kotorska)
Orehović, Cuce (Cetinje)
Oreščanin, Cuce (Cetinje); Lipovo (Kolašin)
Oržižek, Bijela, Herceg-Novi
Orić, Laće u Bjelopavlićima i Drenovštici u Pješivcima, kao potomci Lučana; Sirovačke Bare

209
(Žabljak)
Orijentali, Boka Kotorska
Orland, i kao: Orlando, Škaljari, Muo i Kotor u Boki Kotorskoj
Orlandić, Orlandići kasnije Seoca u Crmnici i u Donjoj Krajini. Od njih su u Berislavcima (Zeta);
porijeklom iz Klimenata (Albanija); Cetinje
Orlandići, bratstvo iz Seoca u Crmničkoj Nahiji
Orlić, Budva 1650. god. i Donji Stoliv (Tivat)
Orlović, Moštanica (Riđani), Nikšić (Orliban u 14.v.); iseljeni u: Čevo (Ozrinići), Cetinje,
Miriloviće i dalje po Hercegovini; Petrovići i Prigredina u Banjanima, kasnije kao: Rajković u
Vukovom Dolu (Bileća); u Đakovicu (Metohija) i dalje u Vrbešnicu (Kosovo) i jedni kao: Žarković
pod planinom Žabe (Neum); Bajice (Cetinje) i odande u Lastvu (Grbalj); Bjelopavlići; iz Čarađa i
Kazanaca (Gacko) pa u Prigredinu (Banjani), Nikšić, odande u Cuce i Čevo (Cetinje). Jedan u
Bjelice (Cetinjesko polje); Orlovići od porodice Pavla Orlovića i drugih potomaka Orlovića; vidi:
Martinović; iz Teočaka (Dragačevo), Šumadija. Vidi: Klikaraš i dr.
Orlovići, staro bratstvo u Bajicama
Orlovići, rod u Lastvi
Orljak, Pljevlja 1864. god.
Orman, ogranak Giljana u Ozrinićima (Nikšić)
Ormić, Kotor, po nahočetu
Orović, grana Novakovića u Vasojevićima i u Majstorovine (Bijelo Polje); Štitarice i Polja
(Mojkovac)
Oroz, Žiljevo i Šurići (Hercegovina) ogranak Milovića iz Grahova (Nikšić)
Orsa = Orsi, u Kotoru
Orsak, Kotor
Orsi (Orš), Kotor 15. v. i Antibaru (Bar)
Ortolani, Kotor
Oruč, Štoj (Ulcinj) porijeklom iz Bobote (Ceklin), od njih su u Sarajevu
Oručević, Draževina (Podgorica) od Đuraša sa Sjenice (Kuči). Iseljeni u: Rudi (Zatrijebač), Kuči, i
jedni siđu u Podgoricu; Tuzi; Velje Selo; Bar; Skadar (Albanija); Solun (Grčka). Rod sa: Đurašima,
Nikmarašima kao: Cacović i Balo
Oručković, Kuči
Orš, vidi: Orsi
Osmajlić, grana Brajilovića u Pivi; ogranak Miloševića u Vasojevićima, posebni kod Andrijevice
Osmanagić, Podgorica, Skadar i u Sarajevu; Bukovice (Pljevlja); u Zeti i Žabljaku na Skadarskom
jezeru do 1900. god.; kao: Koskić iz grupe Martinovića iz Bajica (Cetinje) u Nikšić
Osmanagići (Koskići), muslimani u Podgorici
Osmankadić, Pljevlja
Osmanlijević, grana Dabetića u Vasojevićima
Osmanljucić, Nikšić
Osmanović, Braišna (Anamali) i Lisna (Ulcinj); kod Bara; Vojno Selo (Plav) i u varoš Plav 1909.
god.; iz Rovaca, kao: Bulatović iselili u Trpeze, Kanje i Kalnicu (Bijelo Polje). Njihovi su srodnici
u Veljovićima i Bijeloj Crkvi (Rožaj); Orahovica (Bijelo Polje); Berane; iz Morače odseljeni kod
Rožaja su ogranak Kurpejovića i od njih u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar); Nikšić; Podgorica;
Orahovica (Vukotići), Bijelo Polje, ogranak Vukotića, od Vukote grana Lalevića
Osmanotović, u Podgoricu iz Vladanje
Osmanćević, i kao: Osmančević, u Plavu ogranak Đuričana iz grupe Đuraškovića, porijeklom iz
Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Osmanćelić, u Plavu 1861. god.
Osmanćehajić, istorodni sa Osmanćevićima, ali jedni i kao: Đurašković u Plavu
Osmanćehić, u Plavu 1860. god.
Osmančekić, u Plavu 1890. god.
Osmović, u Nikšiću i područnom Busku

210
Ostajbašić, Paštrovići (Podbrežje) u 17. v.
"Ostović", zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Ostoja, Herceg-Novi i Kotor
Ostojić, Ostojići i Jezera u Ćeklićima (Cetinje) 1489. god.; kod Cetinja i u gradu; Kotor oko 1520.
god.; Sutomore (Bar) 1886. god.; kod Nikšića; Gluhi Do (Crmnica) ogranak Ivčevića i kao:
Ostović; u Kotoru jedni i kao: Brnić; Grahovo (Nikšić) 16. v. Od njih su u Mačagaj, provincija
Čapo u Argentini; Nikšić; Vrela i Junča Do (Drobnjaci); Palež i Budečevica (Šaranci), Žabljak, od
ovih su u Đurđevića Tari bili od 1875-1919. god.; Vasiljevići (Nikšićka Župa), jedni su iz
područnog Zagrađa odselili u Prizren; u sjevernim djelovima Crne Gore bili su vlastela u 15. v.;
Prage (Nikšić); Tušine (Žabljak), oni su grana Nemanjića, kod Prizrena, doseljenici iz Zagrađa
(Prizren) pa odselili u Lučane (Čačak), kao srodnici područnih Uroševića; Prenča i Maoče
(Pljevlja); Kozice, Mojstište i Zvjezd (Pljevlja), jedni su doselili od Kolašina kao: Jakšić; Budva i
kao: Otstojić; Donje Dobro u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) pa odatle u područni Začir 1485. god., a
1494. god. kao: Šesta; u Junča Dolu, Pridvorica (Šavnik) i Vrelima (Žabljak) ogranak Mandića
ranije Mileševića iz Pridvorice (Šavnik) u Velikom Barku (Šumadijska Kolubara), ogranak
Čarapića iz Kuča
Ostojići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Ostojići, staro jezersko bratstvo
Ostojići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Ostroški, Ostrog (Bjelopavlići); vidi: Brkić (Jovanović)
Ot, vidi: Hot (Hoti)
Otanasić, Perast
Otar, kasnije: Dubljević, u Pivi, porijeklom iz Duba (Cetinje). Od njih su u Gacku, Izgorima,
Barcu, Tepcima, Ninkovićima i Jezerima (oko 1780. god.) kao: Popović u Nikšiću
Otaš, predak Otaševića
Otašević, Brskut (Bratonožići) ogranak Čađenovića. Jedni su preselili kod Plava; Raće (Piperi);
Kurilo (Zeta); Vasojevići ogranak Đurišića, grana Kovačevića; Momče (Kuči) ogranak Vujoševića.
Od njih su kod Plava i Gusinja (Vojno Selo) kao: Vujošević i Stašević; vidi: Radović - Kisin;
Cerovo (Bijelo Polje); ogranak Bulatovića iz Rovaca preselili u Raće (Kuči). Razgranati i jedni
odatle odselili u Crmnicu; Bezjova (Kuči) i od njih su u Gruži Kragujevačkoj, Jablanici (Srbija) i
Palama (Sarajevo); iz Nikšićkih Trepača odselili u Bačku a drugi u Boliviju; u Podgorici iz
Zatrijebača (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Piperi; Zagarač (Danilovgrad); Bjelopavlići; Gostilj i
Kurilo (Zeta) su iz Bjelopavlića; Bijela Crkva (Rožaj) iselili u Barnjik (Raška); Gostilje (Zeta) došli
iz Zagarača; jedna grana Mijanovića u Cucama, grana Adžovića, starina u Adžovića Vrbi, u Zeti;
Njeguši (Cetinje); Sutomore (Bar) 1884. god.; Bar
Otaševići, bratstvo u Dugom Dolu
Otaševići - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Podnopolju
Otaševići, grana bratstva Mijanovića u Cucama
Otilović, Vrulja (Pljevlja)
Otović, ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje) odselili u Vasojeviće; Petnjik (Berane) grana
Novakovića, Levorečana; Piperi; Drobnjaci; Vranj i Vladnja (Orahovo), Zeta i kao: Hotović pa
Kovačević
Oturlić, Vladanja i Vranj (Zeta) kao: Hotović iz Hota (Tuzi); Herceg-Novi i područni Kuti i Srbina
Oćević, Oćevići (Rijeka Crnojevića); u Ćeklićima (Cetinje) i kao Oćevski = Hoćevski
Oćetek, Cetinje
Oficirčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Ohić, Tivat, Kotor i područni Muo
Ocer, u Podgorici
Ocić, Katrkol (Ulcinj)
Očević, Kotor, po nahočetu
Očina (Očinja), predak Očinića
Očinić, Očinići (Cetinje), vidi: Pajović; Lastva tivatska doseljenici iz Očinića (Cetinje) 14. v.;

211
Pobori (Budva); Stara Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Ostojić - Pajović; Ulcinj 1887. god.
Oni su potomci Gucala
Očinići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Očinići - Pajovići, bratstvo na Vranjini
Očinja (Očina), predak Očinića
Odža, iz Albanije (u 16. v.) doselili u Šišiće (Tivat)
Odžaj, Oblik (Ulcinj)
Odžić, Brijeg (Piva), oni su iz Prekotarja. Od njih su u Vrčanje (Užička Crna Gora); u Podgorici
doselili iz Zete; Donji Murići u Donjoj Krajini iz Klimenata (Albanija); Gorane i Pečurice (Ulcinj)
su ogranak Popovića iz Ravne; Ćurjani, Bobot i Draginja, Mrkojevići (Primorska krajina) su od
Krekuna iz Limljana (Crmnica) i jedni od njih su u Kanjoše i Buljarice (Paštrovići) 1843. god. ima
ih i u Boki Kotorskoj; Osmine Mišićke (Spič) i u susjednom Gradištu; Tivat, porijeklom iz
Hercegovine; Savina, Herceg-Novi; Kameno, Herceg-Novi 1692. god.; Nikšić; Bjelopavlići, kasnije
Vuksanović; Gusinje, porijeklom iz Anadolije (Turska); Ibarac (Rožaj), oni su od Krasnića iz
Metohije
Odžići iz Pive (D.Crkvice - Odžica Glavica), ispreko Tare (muslimani)
Ošić, u Nikšiću 1790. god.

Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana

Pavićevići, bratstvo u Dolu
Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima
Pavićevići, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima
Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vučem Dolu
Pavle Buronjić, predak Dragomiljana
Pavle Orlović, po predanju predak Martinovića, Cuca, Bjelica i dr. srodnih bratstava
Pavličići, selo Gorica kraj Danilovgrada u Bjelopavlićima
Pavlić Radonjić, predak Vujadinovića
Pavlićevići u Podgorici
Pavlićevići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
Pavlićevići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Pavlićevići - Vidnići, bratstvo u Markovini
Pavlovići, u Gluhom Dolu
Pavlovići, rod u Lastvi
Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima
Pajovići, bratstvo u Njegušima
Pajovići, rod u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima
Pajovići - Očinići na Vranjini
Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u Njegušima
Palaorići (Marunovići), rod u Bjelopavlićima
Pamučine, bratstvo u selu Zagradinju
Pantovići na Pobrđu
Paovići, bratstvo u Očinićima
Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Paprenica, žive u Risnu već vise od 300 god, doselili su se iz Banjana krajem 17 vijeka.
Paprađini, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Parežana, bratstvo u Hercegovini
Paštrovići, pleme u Boki

212
Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju
Pejanovići, bratstvo u Dupilu
Pejanovići, bratstvo u Limljanima
Pejanovići, bratstvo u Njegušima
Pejanovići, bratstvo u Dobroti
Pejovići
Pejovići - Đurkodolci, brastvo u Đalcima
Pejovići, bratstvo u Predišu
Pejovići (Ovsine ili Gulupeste), bratstvo u Cucama
Pejovići, bratstvo u Orasima
Pejovići, bratstvo u Glavatima
Pejovići u Kavaču
Pejovići u Crvenoj Stijeni
Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica
Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske
Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih u Kosovskoj Mitrovici,
u Vraki (Skadar) sa Peleva Brijega (Bratonožići) i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), rođaci Cekovića,
u Golubovcima (Zeta) kasnije Hogović
Pende, grana bratstva Rajićevića u Njegušima
Pende - Radovići (Bašovići), bratstvo u Kopitu
Pepići, staro bratstvo u planini Pepićima
Perazići, bratstvo u plemenu Boljevićima
Perazići u Reževićima, Paštrovići
Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima
Peraševići u Kladovu u Srbiji
Peraši, bratstvo u selu Mircu
Perinovići u Dobroti
Perići - Dudići, bratstvo u Malom Zalazu
Perići - Dudići u Boki, u Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi
Perići u Sutvari u Boki
Perići iz Kuča, iz sela ORAHOVO (narodski ORAVO). Konkretno selo Lazorci
Perićevići, rod u Herakovićima
Perišići - Grabljani, bratstvo u Cucama
Perišići - Čičari, bratstvo u Štitarima
Perišići - Perići na Glasincu
Perišići u Sarajevu i u Baru
Perišići (Nerići) kod Nikšića i na Glasincu
Perkočevici, muslimani u selu Braćenima
"Perović", bratstvo u Bjelošima
Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica) ogranak Baljevića, potomaka Bratovih-
rodonačelnika bratstava BRATONOŽIĆ (Branković), porijeklom iz Korjenića; Seoca (Piperi) kao:
STANIŠIĆ, istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak Radetića (Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu
1704.god.; iz Vranja (Zeta) odselili u Srem; Mirilovići (Bileća), ogranak Martinovića iz Bajica
(Cetinje) istorodni sa Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice),
Cetinje ogranak Radulovića iz Miški (Čevo), Cetinje; Stubica (Pješivci) ogranak Strikovića;
Bogomilovići (Pješivci) ranije BREŠKOVAC, potomci Todora iz Velestova (Cetinje), srodnici
Mijuškovića Boškovića i Ađića u Bogmilovićima, Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od
tri brata iz Velestova; Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području; Trnovo
(Crmnica); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz Cuca sa istim prezimenim pa jedni
prešli u Boku Kotorsku; kao Preobražani, ranije Bajković (od Petra Vučete Nenojeva) u Cucama
(Cetinje). Od njih su u : Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici, Ujnjinu Dolu,
Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija), Leskovcu kod Prokuplja (južna

213
Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke, u Montani
(Sjedinjene Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotorskoj; u Nikšićkom
Prekovođu kao: Čagorović. U Adžine Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Srbija i kao:
PAVLOVIĆ, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolica), južna Srbija iz
Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje), kasnije: PEROVIĆ, KUJUNDŽIĆ i
ĆERANIĆ, ogranak Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak), doseljenici iz Kuča, od kojih su
ŠABOVIĆ u Nikšiću, Dujovići u Jezerima, VESELIĆ u Prijepolju i PERUNIČIĆ u Zatarju; Tušini
(Žabljak) ogranak Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojkovac, potomci
Dobrija iz grupe Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz Hercegovine, 1869. god; Ti 167; u
Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz Donjih Banjana a u Zaljutnicu (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje);
Đenđinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor); Banjani (Nikšić), ogranak Erakovića iz
Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sjenica) a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog
dola; Danići (Gacko) iz Banjana (Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije TUNGUZ; Lopare
(Fundina), Kuči, ranije KEKIĆ; Gliznica, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići)
grana Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Vir Pazaru (Crmnica), a u Srbiji u : Valjevu, Azanji,
Malom Orašju, Oparićima, Jagodini, Prokuplju i u Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici
Karovića ; u Rošca (Užička Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinđinovići (Sutomore), Bar, početkom
20.v. doselili se Blagojevi sinovi Marko i Novak; Perovića Bare (Tušina), Žabljak i Luka, nesrodni
sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci) ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Draževina),
Podgorica; Trnovo (Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Nikšić); Žanjev Do
(Njeguši), Cetinje došli iz Cuca kao: PEROVIĆ, a Perovići u Mircu (Njeguši) došli su iz
Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici doseljenici iz Klimenata
(sjeverna Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci ; Lopare (Fundana), Kuči;
Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od njih su u Nikšiću, Leskovcu,
južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni; drugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u
Boronjini ogranak Strikovića sa Stubice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići)
ogranak Vukšića iz grupe Bubića. Od njih su u Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji,
Jagodini, Malom Orašju (Srbija) i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi potomci) u
Komanima (Podgorica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci; Kisjelice (Bratonožići), od njih su u
Morači; Ulcinj, doselili iz Donjih Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluđerovićima i Nogačama;
Ponari (Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Građani , sa područja Rijeke
Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju BANOV i BAJKOVIĆ, od kojih su na Kosovu ; iz
Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija); Orahovice i Dobrota (Kotor); Draživati i
Joževo (Orahovice), Kotor i u Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi
u Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz Bratonožića; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka
Perova; Strojtenica, Bobajići i Rasova (Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti),
Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao: PERAŠ (PEROVIĆ) i ĆURPEROVIĆ u
Gornjim Šestanima, uz jezero; Tušine (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće
(Pljevlja), doseljenici iz Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj Zeti ogranak
Terzića; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj).
Perovići (Ozrinići) u Bajicama
Perovići (Kostovići), bratstvo u Bjelicama
Perovići, rod u Pješivćima
Perovići, rod u Pjesivcima
Perovići, rod u Krusama
Perovići, bratstvo u Trnovu
Perovići u Hercegovini
Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu
Perovići, bratstvo u Mircu
Perovići u Boki
Perovići iz sela Bare, Manastir Morača
Perovići -Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cucama

214
Perovići u Rudinama, u "Nikšiću" (predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi
Perućice iz Kuča…od Rašovića
Perunovići, bratstvo u Drenovštici
Perutići iz sela Starče u Gornjoj Morači. Porijeklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska Nahija
Pestuši, bratstvo u Njegušima
"Petanović", koji se pribratio Vukanovićima
Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima
Petar Šćepanov, potomak Herakov
Petar Šćepčev, brat vladike Danila
Petkovići, stari rod u Cetinjskom Plemenu
"Petranović", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Petranovići, bratstvo u Boljevićima
Petričevići, bratstvo u Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 vijeka iz susjednog Grblja
Petričevići, bratstvo u Meterizima kraj Podgorice
Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima
Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Petrovići, uža grana (dinastija) Petrovića-Herakovića
Petrovići, prezime grane Herakovića
Petrovići, bratstvo iz sela Kosor u Kučima
Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Petrovići, bratstvo u Dupilu
Petrovići, bratstvo u Bandićima
Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu
Petrovići u Budvi
Petrovići, rod u Škaljarima u Boki
Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Petrovići, staro bratstvo u Tospudama
Pecurice, bratstvo u Trnovu
Pesikani, bratstvo u Cucama
Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima
Pešikani u Limljanima, u Hercegovini, u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji
Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u Gornjem Polju nikšićskom
Pešići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Povrpolju
Pešteri, bratstvo na Pobrđu
Piva, pleme u istočnoj Hercegovini
Pižići, staro bratstvo u Vukodolu
Piletić, bratstvo u Boljevićima
Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine, Mileč i Oblo brdo (Patničko polje) i Bileća; Gornje Polje -
Rastovac kod Nikšića
Pima kotorski vlasteoski rod u 14. Vijeku
Pime (Pimići), staro bratstvo u Bajicama
Pime, staro bratstvo u Njegušima
Pimići (Pime), staro bratstvo u Bajicama
Pinjići, staro bratstvo u Tospudama
Piperi, pleme
Pirovići su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
Pištignjati ili Pištignjaci - Mandići, staro bratstvo u Bati
Pješivac, porijeklom su Pavićevići iz Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19.
vijeka doselio Risto. Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u
Nikšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske medicine u Melburnu.
Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom
ali nijesmo u srodstvu. (Informaciju poslao Obrad Pješivac)

215
Pješivci, pleme u Katunskoj Nahiji
Plamenci, bratstvo u Boljevićima
Planina (Planinići), bratstvo u Trnovu
Pobor, bratstvo u Dupilu
Pobori, pleme u Boki
Pobrežani, staro bratstvo u Herakovićima
Podubličani, grana bratstva Rajićevića
Podubličani (Markovići) u Luštici
Podubličani (Ševaljevići) u Novom
"Pop", predak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
Pop Vučeta, predak Žutkovića, Stanišića i Radovića u Njegušima
Pop Jakov, predak Popovića u Donjem Kraju cuckom
Pop Janko, predak Popovića-Lipljana
Pop Nikola Radonjić (pop Žuti, pop Žutko), predak bratstva Žutkovica u Njegušima
Popivode, bratstvo u Lješevu Stupu
Popovići, bratstvo u Donjoj Zeti
Popovići, bratstvo u Stanisaljićima
Popovići, rod u Dubu
Popovići, rod u Ćeklićima
Popovići, bratstvo u Kčevu
Popovići, bratstvo u Brčelima
Popovići, rod u Sotonićima
Popovići, bratstvo u Limljanima
Popovići, dio bratstva Jabučana u cetinjskom Donjem Kraju
Popovići iz Meduna, Kuči; potomci Marka Miljanova
Popovići, bratstvo u Očinićima
Popovići, rod u Gruži
Popovići u Bogdašićima
Popovići ili Lipljani, bratstvo u Cucama
Popovići, bratstvo u Nerinu
Popovići (Dželetovići), bratstvo u Rajićevićima
Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Popovići, prezime grane Popovića-Herakovića
Popovići - Kašćelani u Njegušima
Popovići u "Nikšiću" , na Danilovu Gradu, u Hercegovini, Bosni, Carigradu, Boki
Popovići iz sela Tepca (blizu Žabljaka) đe su došli oko 1740 (pop Stevan)
Potkućnice u Herakovićima
Počeci, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Pravilovići, bratstvo u Bjelicama
Predišani, bratstvo u Bjelicama
Premovići, bratstvo u Cerovu
Prentići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Preobrežani, grana bratstvene grupe Bajkovića u Cucama
Prlje, bratstvo u Ljubotinju
Prorokovići (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Proročice ili Proročići, grana bratstva Vučedoljana u Ćeklićima
Prosedoljci, bratstvo u Prosenom Dolu
Punoš, vlastelin, predak njeguških bratstava Punoševića i Bogdanovića
Punoševići, bratstvo u Njegušima
Punoševići - Bogdanovići vidi Bogdanovići-Punoševići
Purlije, bratstvo u Dupilu
Purovići (Đuričkovići), bratstvo u Donjem Zagaraču

216
R

Rabas, vidi: Rabasović

Rabasović (Rabas), iz Kuča iseljeni u Salapuru (Srbija)
Rabljen, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića sa više grana
Rabović, Herceg-Novi, po nahočetu
Rabota, u Podgorici
Rabošta, Ulcinj
Rabren, u Mojdežu (Boka Kotorska), kasnije i kao: Miloradović (Kotlaš) doseljenici iz Popova
(Hercegovina); u Bistrici (Mojkovac) i kao: Rabrenović iz Mekića Kule (Mojkovačkog Stolca), od
njih su kod Bijelog Polja; u Goranskom (Piva) od Pljevalja; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje ogranak
Radmilja iz Stoca
Rabrenović, Stevanovac (Polja) pa u Mekića Kulu (Mojkovac) jesu ogranak Radmilja iz Stolca,
vidi: Rabren; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje
Rabuz, Nikšić
Ravić, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica iselili se kod Novog Pazara; Lopari i Koće, Kuči
Ravnolažanin, Piperi kasnije kao: Vukotić, Bolević, Milutinović i Asanović
Ravnjak, u Podgorici
Ragus, Herceg-Novi
Radaj, Podgorica
Radagl, Budva 1550. god.
Radak, Podgorica
Radakov, u Antibariju (Bar) 1444. god. i Prevlaci (Boka Kotorska) 1742. god.
Radaković, Ćurioc i Laće (Bjelopavlići) iz grupe Malonšića; Perast (Boka Kotorska)
Radaljević, Krasovica i Laće (Bjelopavlići); Cetinje
Radaljevići, stari rod u Cetinjskom Plemenu
Radan, Nikšić doseljenici iz Ravnih Kotara; Nevesinje, Crkvice (Piva) ranije Jušičanin i kasnije
Baturan pa Radan; u Maloj Crnoj Gori (Piva) ranije Baturan iz sela Bacula (Crkvice), Piva; Mišići
(Sutomore), Bar, ogranak Popovića porijeklom iz Zete
Radanić, vidi: Radanović
Radanović, Njeguši (Cetinje) ogranak Popovića-Herakovića; Ćeklići (Cetinje) 16. v. i Radanić; od
njih u Ceklinu, Karuče i Limljanima (Rijeka Crnojevića); Vranjina (Rijeka Crnojevića) ogranak
Kričija iz Gađi (Građana), Crmnica, porijeklom iz Komana (Podgorica); Tušina (Žabljak) iz Orašja
(14. v.); Malta (Sutorina), Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Pelinovo (Grbalj) pa u područno
Višnjevo, porijeklom iz Hercegovine; Morinj (Risan) iz Hercegovine; Jošanica i Savina (Risan) 16.
v.; iz Zubaca (Trebinje) 1694. god. a jedni 1694. god. iz Popova (Trebinje); Grbalj iz Stare Crne
Gore; Kostanjica (Boka Kotorska) 1698. god. iz Popova (Trebinje); peraška naselja (Boka) iz
Hercegovine; Paštrovići (Budva) starosjedioci; Brvenica (Pljevlja); Resnik (Bijelo Polje) oz
Nikšićkih Rudina; u Šašvari (Mađarska) iz Grblja (Boka Kotorska)
Radanovići, staro brastvo u selu Karuču
Radanovići, uze brastvo Popovića-Herakovića u Njegušima
Radača, u Podgorici
Radašin, Sasovići (Boka Kotorska), izumrli
Radašinović, Petrovac na Moru
Rade, knez, predak bratstva Radnića
Rade, sin Rajiča, pretka Rajićevića u Njegušima
Radević, Vasojevići iz grupe Novakovića najbliži Ćekićima od njih u Žarima i Podbišću
(Mojkovac); od njih su Bjelojević u Kolašinu; Velika (Plav); Bašče (Rožaje) iz Morače (Kolašin)
kao: Radević - Kuruc; Berane; Šekulari (Berane) iz Lijeve Rijeke, Podgorica rod sa Ljubićima-
Davidovićima i njihovim srodnicima; Velika (Plav) ogranak Adrovića; Piperi ogranak Radetića
(Petrovića) doseljenika iz Lutova (Bratonožići), a drugi su ogranak Ljumovića iz grupe Đurkovića;

217
Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Pavićevića) - Drekalovića; Ravča Polje (Bijelo Polje)
Radelić, Budva 1650. god.; Bjelopavlići 16. v.
Radeljić, Martinići (Bjelopavlići) 16. v.
Radeljac, Martinići (Bjelopavlići)
Radetinac, Radetina (Rožaje) iselili kod Novog Pazara, porijeklom su iz Kuča
Radenković, Kuči ogranak Vuksanovića iselili u Vagare, na Rogozni; iz Kolašina odselili u
Sabantu (Lepenica), Srbija
Radenović, Paštrovići, starosjedioci; Njeguši (Cetinje) 14. v.; Vojno Selo (Plav); Podbišće
(Mojkovac) iz Meteha (Plav); Lekovine (Pavino Polje), Bijelo Polje; Plav 1330. god.; Nikšić;
Šusteri (Rožaj), od Plava rod Alkeksićima u Kočarišu (Štavica), Rožaj; Murino i Moštanica (Plav)
starosjedioci
Radetina, Mojan (Kuči) iselili u Klimente (Albanija)
Radetić, Radetina (Kuči) iselili u Plav; Podgorica, u Piperima ogranak Petrovića (Lutovaca) od njih
su u Rijeci Crnojevića; Momišićima, Mahala i Lakovićima (Zeta) iz Pipera
Radecki, Herceg-Novi
Radeč, Milati i Novo Selo (Komani), Podgorica i jedni kao: Perović; Spuž (Bjelopavlići)
Radi, u Podgorici
Radibratović, Mokrine i Podi, Herceg-Novi
Radivković, u Podgorici i Cetinju i kao: Radifković
Radivović, Ustinja (Kotor) iz Humca (Njeguši), Cetinje srodni su im Baše i Đuraševići u
Đuraševićima (Grbalj); Kotor
Radivović, rod u Kotoru
Radivojević, ogranak Žižića u Drobnjacima; Gračanica (Plav) ogranak Raketića, jedni iselili u
Donje Dragačevo kao: Andrić, porijeklom iz Huma Hotskog područje Tuzi; ogranak Babovića-
Novakovića u Vasojevićima; iz Pješivaca iselili u Dračiće (Kolubara), Šumadija; iz Kuča odselili u
Resnik (Beograd); u Rovcima (Podgorica) doselili između Neretve i Cetine kao: Jurijević i
Vlatković i oni su od bratstva Nikšić; iz Humca (Njeguši), Cetinje odselili u Kotor; Strojtenica,
Rasova i Femića Krš (Bijelo Polje); Brazilovice (Lajkovac) iz Kozera (Ljig) kao: Kojić-Miljanić
Radivojević u Kotoru
Radijević, Kosijeri (Cetinje) starosjedioci
Radilović, Cuce 16. v.
Radimir, Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine a jedni kod Kotora iz Budve
Radin, iz Vraćenovića (Nikšić) prešli u Meku Grudu (Bileća) i Šehovine (Hercegovina); u Srpsku
Crnju (sjeverni Banat) i kao: Monoštorac, potomci Jova (pa Jovin, od Jova i Racka - Rackov i
Rada - Radin) oni su porijeklom iz Crne Gore
Radina, u Podgorici
Radinović, Velika i Brzojevice (Plav) u 14. v.; Goričani (Bijelo Polje), Berislavcima, Bistrica,
Kurilo, Golubovci (Zeta) i područnim Vukosavcima i Grbovcima, ogranak Abramovića iz Bjelice
(Cetinje); Zaton (Bijelo Polje); Paštrovići; u Ulcinj (1910. god.) došli iz Vrake (Frake), Albanija, a
tamo iz Radin Dola (Cetinje); Morinj (Risan); Kotor i susjedni Škaljari; Radovanovići i Krtole
(Tivat), potomci su Dapca, doseljenika iz Albanije u 16. v.; Bijela, Herceg-Novi doseljenici iz
Skadra (Albanija); Dobrota (Kotor); Kotor 1437. god.
Radisavljević, Sopoćane (Nova Varoš) kao: Ilić došli iz Korita (Bijelo Polje); Grahovo (Rožaje)
Radić, u Vasojevićima ogranak Neradovića (Raketića), grana Lopoćana, drugi kod Andrijevice i
Berana su iz Kuča. Neki se, još 1485. god. pominju u Buče (Budima), Berane; Radlje (Sokolska
nahija), Srbija iz Mratinja (Piva) porijeklom od Livna (Hercegovina); Brajkovac (Šumadijska
Kolubara) porijeklom iz Rovaca (Podgorica) i kao: Avruz; Đuraševići (Tivat), vidi: Čarnojević;
Bijela i Kotor (Boka Kotorska)
Radifković, vidi: Radivković, u Podgorici i Cetinju
Radica, Perast (Boka Kotorska)
Radičević, Njeguši (Cetinje) 1489. god.; Kčevo (Čevo); u Velestovu naseljima: Bajramovici i kod
crkve Velestova kao: Radičević - Mrvaljević, u Makljenu kao: Radičević - Mićunović i u Stražnici

218
kao: Radičević - Abramović; Budva u 15. v.; Orahovice (Kotor); u Berislavcima (Zeta) Radičev
potomak u (14. v.) doselio iz Lješa (neko vrijeme u Draču) i Grudama (Tuzi). Od njih su u:
Podgorici, Dalmaciji i Todor Aleksin ode u Slavonski Brod i sin Branko u Beč, posmrtni ostaci na
Stražilovo (Sremski Karlovci); Bjelopoljska Bistrica 1470. god.; Goričani Zeta i Podgorica, sišli
(1761. god.) i Cetinju iz Gruda (Tuzi). Od njihovih Fila (bratstva) Nešov je (1832. god.) prešao na
Cetinje; Njeguši (Cetinje) 1452. god.; Berislavci (Zeta) ogranak Andrića (Lambuljića), od kojih je i
pjesnik Branko. Od njih su u Podgorici, porijeklom sa Kosova; Gorica, Lužani, Mataguži i
Golubovci (Zeta) potiču od Martinovića iz Bajica (Cetinje) i kasnije kao: Raičević. Od njih u Vraki
(Skadar), vidi: Raičević u Zeti; Zaostro i Lužac (Berane) ogranak Đuraškovića (Đurđevac) iz
Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bijelo Polje i područna Bistrica; u Đuraševićima (Tivat) iz Stare Crne
Gore
Radičevići - Abramovići, bratstvo u Velestovu
Radičevići - Mićunovići, bratstvo u Velestovu
Radičevići - Mrvaljevići, bratstvo u Velestovu
Radiči, Nikolj Pazar i Sipanja (Bijelo Polje)
Radičić, Berislavci (Zeta), ogranak Brajovića iz Bjelopavlića, od njih u Podgorici
Radičković (Davidović), u Zeti i kao: Živković, od kojih su iz Vranja u Vraki (Skadar), Cetinju i
Srbiji kao: Davidović
Radiš, Začir (Rijeka Crnojevića), došli su iz Šestana (Krajina)
Radišević, ogranak Đurovića u Pješivcima, od njih su u Podgorici
Radišić, Riđane (Nikšić) u 15. v., Podgorici, Gracu (Lješkopolje), Podgorica; Dobrsko Selo (Rijeka
Crnojevića) porijeklom iz Kavaje (Albanija) i kasnije kao: Kavaja, od njih su u Lastvi (Tivat),
Anadoliji (Turska); Kotoru; Cuce (Cetinje)
Radišković, Dragovići u Krajini, porijeklom su iz Čeva (Cetinje)
Radman, u Risnu, Mojdežu (Boka Kotorska); u Zagaraču (Danilovgrad), kasnije Radmanović,
ranije Radmanov iz Kućišta (Pelev Brijeg), Bratonožići
Radman, predak bratstva Radmanovića u Zagaraču
Radmanov, vidi: Radman
Radmanović, vidi: Radman
Radmanovići , staro bratstvo u selu Mircu
Radmanovići , grupa bratstava u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Pesici, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Vujovici, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Ičevići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Nikolići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Velimirovići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Otaševići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Stamatovići ("Miloševici"), bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Ćupići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Šćepanovići, bratstvo u Zagaraču
Radmilović, Oputne Rudine (Nikšić)
Radnići (Jovanovići), bratstvo na Njegušima
Radnići, grana bratstva Kaluđerovića u Ćeklićima
Radovanić (Đurašević), u Donjoj Ržanici, vidi: Đurašković
Radovanović, od Dučića u Kučima. Od njih u Piperima; Od Srezojevića iz Rovaca (ogranak
Vlahovića) kao: Radovanović (Ilančić) u Gornjoj Jablanici (južna Srbija); od Radovana, Lješevog
(sina Krstića Leskina), kasnije Tatar u Ceklinu
Radović, Završje, Vrba, Ostojići, Rasovača, Tupci, Žin, Krnjača, Zaostro, Meljak i Džurevo
(Pljevlja); Bjelojevice i Lepenac (Mojkovac); Riđani (Nikšić); u Zupcima (Trebinje) i kao: Radović
- Kisin iz Cuca (Cetinje); pa u Gornjim Tulima kao: Kisin (po Bogdanu Kisinom Radoviću),

219
Otašević, a u Grabu (Zupci) kao: Kuraica i Šaraba; Nevesinje (Hercegovina), potomci
Mrnjavčevića iz Riđana (Nikšić); Meljak (Šumadijska Kolubara) i kao: Mihailović iz Morače (Crna
Gora); Kamenari i Savina, Herceg-Novi; Vir na ostrvu Pag, doselili se iz Dobrote, Herceg-Novi;
Cetinje; Kosijeri i Đinovići (Cetinje), srodnici Rajkovića i Latkovića, porijeklom iz Pipera. Od njih
su u Podgorici i Srbiji; Prijeradi (Grbalj) u 16. v. porijeklom su iz Cuca (Cetinje); u 16. Herceg-
Novom iz Morače (Kolašin); Zaljutnica (Golija), Nikšić od Herceg-Novog; ogranak Reževića u
Paštrovićima, sišli iz Stare Crne Gore, od njih su u Podgorici, Srbiji, Vir na ostrvu Pag; kod Nikšića;
Orah, Prage, Šipačno, a u malom Brezoviku od 1878. god. iz Ćeklića (Cetinje); u Podgoricu iz
Kokota (Lješkopolje), drugi iz Gračanice (Hercegovina) a treći iz Stare Srbije (Raška); Bar; Bijelo
Polje; Pape i Vrneška Dolina (Bijelo Polje), starosjedioci; Kruševice, Herceg-Novi; Dobrota
(Kotor); Ratiševina, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina); Bare Radovića (Morača),
Kolašin, potomci Bogićevi, ranije Rakočević, porijeklom sa Kosova, a tamo od Ohrida
(Makedonija), od kojih su u: Crnom Vrhu (Berane), Tomaševu (Pavino Polje), Bijelo Polje, Tutiću
(Leskovac); Gornji Sutivan (Tivat); u Kolašin došli iz Pljevalja i jedni pređu u Podgoricu; Ravna
Rijeka i susjedna varoš Bijelo Polje, porijeklom iz Kuča, srodnici Vujačića; Momišići (Podgorica),
porijeklom iz Gračanice (Gacko), srodnici tamošnjih Đurišića i Raičkovića; u Podgorici su od
Adžiametovići, od kojih su u Donjem Ćurilu (Bjelopavlići); u Podgorici i Lješkopolju ogranak
Tujkovića, porijeklom sa Kosova; Gornja Gorica (Zeta) grana Miranovića; Goričani i Mataguži
(Zeta) grana Klikovaca, porijeklom Kuči; Radulići (Bihor), Bijelo Polje došli iz Morače (Kolašin);
Zaljutnice (Golija), Nikšić, došli iz Kruševice (Hercegovina), potomci su Potolića iz Pješivaca. Od
ovih iz Kruševice (kapetan Nikola) prešao je u Nikšić (naselje Mušovina) oko 1880. god.;Radovići
(Tivat) došli iz Stare Crne Gore u 17. v.; Zabrđe, Klinci, Porto Rose, Prijeradi i Ljuštica (Grbalj);
Kastel Lastva (Petrovac na Moru) i Medini (Budva) sišli iz centralne Crne Gore; Đuraševići (Tivat)
u 15. v. sišli iz Stare Crne Gore kao: Rajičković; Savina i Kamenari, Herceg-Novi (1687. god.)
došli iz Bjelopavlića; Kruševice i Ubli (Krivošije), Herceg-Novi; na desnoj obali rijeke Bijela (Polja
i Malinska), Javorje, grana Miloševića u Drobnjacima, od njih su kod Bijelog Polja. Pripadaju prvim
Novljanima(Miloševićima) koji su prešli iz Banjana u Drobnjake, Milinsko (prvi pomen 1685.
god.), njihovih ima kod Mojkovca, i u drugim krajevima; Mahala (Zeta) porijeklom iz Orahova
(Kuči); na području Pljevalja; iz Crljenice prešli u područna sela, Vrbu, Metaljku, Krnjaču, drugi su
u: Žinu, Zaostrom, Krnjači i Curovu; Radulići i Jagorče (Bijelo Polje); Jasenica (Vrbica), Srbija,
doseljenici iz Bijelo Polja (Polimlje); Zagonje, uz Skadarsko jezero (Krajina), sišli iz Selaca (Gornja
Krajina), a tamo iz Klimenata (sjeverna Albanija); Krtole (Grbalj), ogranak Dapčevića, doseljenika
(u 16. v.) iz Albanije; Bajkovići, Kamenice i Igalo, Herceg-Novi doseljenici iz Hercegovine; u
Rijeku Riježevića (Paštrovići) u 13. v. došli iz Stare Crne Gore; Velje Selo (Bar) pa prešli u
područno Ravno i Kunje (Ulcinj); Rovca, od kojih su u Rijeci Crojevića; u Pješivcima su ogranak
Nikčevića; u Gornjoj Gorici (Podgorica) ogranak su Marinovića iz Zete; Ispod Pustog žala u
Dobrom pijesku (Paštrovići), ranije kao: Drobnić; Tivat; u Radovićima (Zaton), Bijelo Polje,
srodnici Lutovcima; u Paštrovićima, ogranak Naletića, kasnije jedni od njih kao: Nobil; u Željučku
(Hercegovina), ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Morin (Morinj), Risan; Male Cuce
(Cetinje), porijeklom iz Kuča, prešli u Hercegovinu; u Vlaškoj (Rumunija) potomci trećeg Rajičeva
sina kao: Radović (Bošković), iz Kopita (Rajićevići), Cetinje, ogranak Penda-Rajićevića; Kavač
(Kotor) i kao: Radonić, ogranak Radonjića sa Njeguša (Cetinje); Gradac (Lješnjani), Podgorica;
ogranak Gvozdenovića u Gluhom Dolu, a u Sotonićima (Crmnica) kao: Radović "Kudin"; Limljani
(Crmnica); Bajice (Dubovik), Cetinje, došli iz Donjeg Kraja (Cetinje) a tamo iz Carevskog Dola
(Miške), Ozrinići (Kčevo), ogranak Radulovića, doseljenika iz Čarađa (Golija), starinom sa Kosova;
u Nikšiću, ranije Proročin (Proročica) iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje; u Nevesinju (Hercegovina)
u Gornjim Breznama (Piva), starinom iz Kuča; 1) Donja Brezna, Jerenjići i Mratinje (Piva), 2)
Vrijeg (Piva) došli iz Velinića (Prekotarje) od ovih su Čavić u Šarićima (Mratinje), Piva, 3)
Borkovići (Piva) ogranak su Čavića, 4) u Mratinju i Crkvičkom Polju od Lalovića iz grupe
Branilovića, 5) u Sojicama (Glasinac) iz Pive; Miljanići i Muževice (Banjani), Nikšić i Mojkovac
ogranak Miljanića iz Miljanića (Banjani); iz Veljeg Dubokog (Rovca) otišli u Srbiju; Crni Vrh
(Berane), doseljenici iz Morače (Kolašin); Kotor; u Drobnjacima, ranije Krsmanović; Rijeka

220
Crnojevića i kao: Rovčanin, porijeklom iz Rovaca (Podgorica); Bar; Bijelo Polje i područna
Bistrica; kod Nevesinja (Hercegovina), srodnici Vujačića u Grahovu (Nikšić), porijeklom iz Kuča;
Kruševice, Herceg-Novi; u Bjelopavlićima: ogranak Raspopovića (Popovića), potomak Šarca
(Šarenaca), Vlastelinovića iz Plane (Bileća); u Ćuriocu, starinci navodno iz Lješkopolja, Martinića
Gostilje, Ostroški krš, Srednja Glavica, Prentina Glavica, i na Bijelom Brijegu, od njih su u
Kamenarima i Savini, Herceg-Novi, Gradac (Valjevo), Barajevo (Šumadija), Kovačevac
(Mladenovac), Goričanima i Lajkovićima (Zeta), Samokovu (Rusija); Šavnik (Polje Radovića) i
Bijela; ostrvo Vir (Zadar) došli iz Dobrote (Kotor); iz Martinića (Bjelopavlići) iseljeni u Gornju
Tušinju (Bare Sirovačke), Šavnik, kasnije Krsmanović; Pavino Polje (Bijelo Polje) i kao: Radović
Ćinpur
Radovići, bratstvo u Gracu
Radovići, grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Radovići, bratstvo u Kosijerima
Radovići, grana bratstva Ozrinića u Bajicama
Radovići, grana bratstva Radonjića u Njegušima
Radovići, u Nikšiću
Radovići, bratstvo u Stubici
Radovići ("Kudini"), bratstvo u Sotonićima
Radovići (Basovici), grana bratstva Penda u selu Kopitu
Radovići, staro bratstvo u Donjem Kraju u Limljanima
Radovići u Hercegovini
Radovići iz Pive (Borkovići, Babići), starosjedioci - rod s Delićima
Radovići iz Pive (Mratinje, D.Crkvice, Miloševići), rod s Čavićima s Pišča
Radovići (Bašovići) u Vlaškoj
Radovičić, Sasovići, Herceg-Novi
Radovčić, Kameno, Herceg-Novi; Ulcinj 1887. god.
Radogostov, Kotor
Radogostić, Kotor
Radoević, Kosanice (Pljevlja)
Radoičić, u Nikšiću i kao: Radojičić, došli iz Hercegovine; u Podgoricu iz Morače
Radoje, Mijanov sin, predak bratstva Kosanovića i Otaševića
Radoje Gojkov, predak bratstva Radojevića
Radojević, Timar (Žabljak), Drobnjaci, ogranak Bulatovića iz Rovaca, grana Nikšića; Mokro
(Šavnik), Drobnjaci potomci Radoje Babića - Toljića, od Nikšića, starina doseljenika u Gornje
Polje, Šipačno i Župa (Nikšić), potomci Tolja, doseljenika iz Kčeva (Čeva - Ozrinići), Cetinje, od
njih su u Mokrome (Šavnik), Drencu (Gajtan), južna Srbija oko 1879. god.; Bare (Žabljak),
Drobnjak, doselili iz Jasenova Polja (Morača), a tamo iz Popova (Hercegovina), od njih su kod
Mojkovca; Brezna (Piva) srodnici Durutovića i Todorovića doselili iz Kčeva (Čeva), Cetinje, jedni
siđu u Šipačno a jedni iz Brezana presele se (1809. god.) u Nedžariće (Sarajevo), Barovima
(Morači), Bistrici, Bjelojevićima i Lepencu (Potarje), Pljevlja; Kotor oko 1335. god.; Cetinje 1489.
god. i 1889. god.; Miljanići, Dubočke i Radojevići (Banjani), Nikšić, vidi: Kosanović, njihovi
srodnici su u Kamenom, Herceg-Novi oko 1692. god.; Nikšićko Prekovođe; Veliki Šenj, Beleševac i
R.S., Dobrača u Lepenici (Šumadija) došli iz Morače (Crna Gora); Ćelije (Šumadijska Kolubara),
porijeklom iz Vasojevića; Jelovik (Jesenice), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Čukarevac
(Gruža), Kragujevac i kao: Koturović iz Bihora (Bijelo Polje); Javor, pa Senj i Ropočevo
(Mladenovac), porijeklom iz Vasojevića; Begaljice (Beograd) 1878. god. doselili iz Bjelopavlića;
Podrinje (Mačva), porijeklom iz Pive; Podi, Herceg-Novi oko 1692. god. došli iz Korjenića
(Trebinje); u Lutovu (Kolašin); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje ogranak Marojevića (od Radoja
Gojakova), njihovi ogranci su: Mitrović, zatim Jovetić ("Baile"), Vuksanović, Mijušković, te
Stojanović kojih ima u: Crmnici, Gornjem Polju (Nikšić), Podrinju (Mačva), u Mostaru,
Kruševicama, Herceg-Novi i Brajićima (Budva) od 16. v.; Markovine (Cetinje); u Piperima,
porijeklom iz Lutova (Bratonožići); iz Vraneša (Bijelo Polje), odseljeni u Metohiju; Gradina

221
(Šaranci), Drobnjak, iz Čeva (Cetinje) u Lješkopolje, pa u Liješnje (Rovca), te jedni prežu u Čavanj
(Zatarje)
Radojevići, rod koji se pominje u poveljama Ivana Crnojevića
Radojevići, grana bratstva Marojevića u Ćeklićima
Radojevići iz Pive (G.Brezna), s Čeva iz Crne Gore
Radojičić, u Nikšiću i kao: Radoičić; Petrušinovići (Bjelopavlići), Vitasojevići i Selima (Pješivci),
od njih su u: Orjoj Luci (Danilovgrad), Peći (Metohija), Prištini (Kosovo) i Crvenki (Bačka); Stabna
i Kovači (Piva) ogranak Branilovića, od njih kod Nevesinja (Hercegovina), na Glasincu (Romanija)
i u Srbiji; Nikšićka Trepča i Nikšić iz Krivošića a ondje 1692. god. iz Nevesinja, jedni su iz
Krivošija odselili u Mačaj (Čako), Argentina; Ulcinj (1895. god.) iz Hercegovine; Mala Crna Gora
(ušće Sušice u Taru), ogranak Sandića (Dakića); Straševina i Gornje Polje (Nikšić)
Radojičići, bratstvo u Vitasovicima
Radojičići, bratstvo u Selistima pjesivackim
Radojičići iz Pive (Stabna, Kovaci -zaseok Stabna), starosjedioci
Radojčić, Sasovići, Boka Kotorska (1692. god.) iz Nevesinja
Radojković, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 15. v.
Radoman, Bironjske Rupe (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića pa područni Mužovići i Braćene
(Crmnica) doseljenici od Banjske (Kosovo), porijeklom iz Makedonije (Ovče Polje), razgranati;
Žabljak na Skadarskom jezeru; Njeguši (Cetinje)
Radomani, bratstvo u Ljubotinju
Radomani, bratstvo u Podgoru
Radomanović, Njeguši 15. v.
Radomir, u Građanima i Radomiru - Vojvodić i Dobrota (Boka Kotorska)
Radomiri, bratstvo u Dobroti
Radomirović (Milić), Tozi i Zaljut (Pljevlja) iz Vinicke (Berane); Kovači (Boka Kotorska) iz
Hercegovine
Radonić (Lavčić - Lapčić), ranije: Borilović, u Bajicama (Cetinje) od njih: Kotor, Škaljari, Kuči,
od njih u Zabrđe (Sutomore), Bar i kao: Radonjić; Njeguši (Cetinje) ranije Guvernadurović, od
njih su u: Rosići (Tivat), Kavoč i Prijeradi (Grbalj), Ubli, Herceg-Novi, Bosna, Mol (Bačka);
Krtolska naseljabalj; Peraška naselja iz Stare Crne Gore; i kao: Guvernadurović (Radonić) iz
Njeguša; Podi, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina); Đenovići i Kuti, Herceg-Novi 1687. god. iz
Gornje Morače; Prijeradi (Grbalj) 9. v.; Morinj (Risan) iz Crne Gore
Radonići, bratstvo u Srednjim Mainama
Radonići u Kavaču
Radonić - Governadurović u Prijeradima
Radoničić, Ubli, Herceg-Novi 1692. god. iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
16. v. iz Hercegovine; Prčanj (Boka Kotorska)
Radončić, Gusinje, ogranak Adžijatovića; Podgorica; Nikšić; Bijelo Polje i područni Resnik;
ogranak Baskića u Đuraševićima (Grbalj); Herceg-Novi
Radončići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Orahova, predak Radonja je primio islam i njegovi
potomci se nazvaše Radončićima, koji su muslimani u Gusinju. Od Radončića su ogranci Rašići,
Malagići, Zukovići i Avdići.
Radonja, predak bratstva Bandića u Komanima
Radonja Rajičev ("serdar Radonja"), predak Radonjića - Rajićevića u Njegušima
Radonjić, Nikšić; u Piperima ranije Komnenović; od 1857. god. potomci Radonje iz Kuča; Njeguši
(Cetinje), potomci Raičevi jedni kasnije Raićević doseljenici iz Gacka jedni i kao: Rajić, a drugi i
kao: Radonjić - Stanišić i drugi, kao ogranci Rajićevića (Rajića); u Komanima su grana
Bezdanovića - Radulovića od njih u Smriječu (Piva); Proganovići (Podgorica); Crmnica 16. v.;
Nikšićka Župa i kao: Babić - Toljić iselili se oko 1855. god. u Mokro (Šavnik) vidi: Radonić, i kao:
Radojević; Mokro (Šavnik) ogranak Kalabića; Bijela (Šavnik) ogranak Vulovića; Riđane (Nikšić)
15. v.; Pali (Bijelo Polje); Vasojevići ogranak Šoškića; Berane; Kuči iz grupe Drekalovića
nastanjeni u Balabane i Golubovcima i Mahali (Zeta); Sutomoru (Bar); Podgorica; Bar; Bjelopavlići

222
grana Petruševića grupa Mitrovića a drugi iz Bjelopavlića kao: Mrđen iselili se u Zetu; Mahala
(Donja Zeta); iz Njeguša doselili u Perast 1438. god.; Ugnji (Cetinje) 1601. god.; pa Gošić (Boka
Kotorska) i Mol (Bačka); drugi u Odesi (Ukrajina), Bosnu i Dalmaciju; Maine (Budva) od
Borilovića iz Bajica (Cetinje)
Radonjići, bratstvo u Boki
Radonjići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radonjići, rod bratstva "Bandića" u Komanima
Radonjići u Molu u Bačkoj
Radonjići, grana bratstva Rajičevića u Njegušima
Radonjići - selo Jasenova, Donja Morača (doselili iz Popova Polja, Hercegovina). Danas ih ima u
Podgorici, Beogradu, Novom Sadu, i jedan mali broj koji je ostao da živi u Jasenovi
Radonjičić, ogranak Oraovaca - Nenada iz Kuča odselili u Gusinje
Radonjčić (Radonjica), ogranak Vujoševića iz grupe Đurđevića - Mrnjavčevića odselili kod
Gusinja a kao: Đurđević iselili u 16. v. u Banjane (Nikšić), kod Kosovske Mitrovice; Gusinje
Radosavljević, Vasojevići grana Novakovića iz Pješivaca iselili se u Srbiju; grana Trebješana, kod
Nikšića
Radosavović, Bezjova i Kržanja (Kuči); Vasojevići ogranak Miloševića - Lopoćana
Radosalić, Riđane (Nikšić) 15. v.; Banjani (Nikšić) 15. v.; Njeguši (Cetinje) 15. v. i područno
Dobro Selo
Radohnić, 1589. god. u Brajićima (Budva)
Radoč, Nikšić
Radoš, Piperi; Začir, Rijeka Crnojevića
Radošević, Riđani i Gornje Polje (Nikšić) 15. v. i kao: Brđanin - Raičević; iz Pive u drugoj polovini
18. v. odselili se u Gružu (Kragujevac); Seoštica (Bratonožići); Požari (Bjelopavlići) potomci
Bijelog Pavla, od njih su kod Rijeke Crnojevića; Rovca porijeklom iz Drobnjaka odselili se u
Šekulare (Berane), ranije Ćetković potomci Ćetka Cerovića iz Tušine (Žabljak); Prijevor (Tivat) iz
Stare Crne Gore; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje ogranak Vukajlovića
Radtović, Kotor
Radula, Bar
Radulović, u selima Komana (Podgorica) i jedni u Podgorici; u Banovom kopitu, Gostilju i Lužnici
(Bjelopavlići) po zetskom knezu Radulu i kao: Hirsović; na Slatini Simonović (po Simeonu
Mirotočivom) razgranati kao: Radulović i u: Kosovu Lugu i Grliću (Bjelopavlići); Parage (Nikšić);
Markovići (Budva); Ponari, Goričani, Mahala i Mataguži (Zeta); u Bjelopavlićima jedni grana
Matijaševića a drugi u Slatini i Višu ranije kao: Kusalović; a u područnim Pažićima od Pejovića
ranije Simonović, drugi Radulovići su grana Kaluđerovića;ogranak Kaluđerovića iselili sa Glavice u
Bjelopavlićima u Ćekliće i Miške (Čevo), Cetinje odselili se u Bajice kao: Radović i Perović;
Bašino Selo (Čevo), Cetinje iselili u Milojeviće, Drnovštici i Veliki Orani Do (Pješivci) i kao:
Radulović - Gavrilović "Spica"; Rubeža (Nikšić) grana Trebješana iselili se u Tepca (Žabljak); u
Šavniku ogranak Abazovića; u Rovcima (Podgorica) ogranak Vlahovića; Zavrh (Nikšić) i Nikšićko
Polje iz Čeva; Žiljevo, Šurić i Šumići (Nevesinje), Hercegovina i kao: Drljan, došli iz Krivošija
(Boka Kotorska) a tamo iz Trešnjevice (između Danilovgrada i Grahova) ima ih i dalje u
Krivošijama; Goslić (Golija), Nikšić iz Nikšićkih Trepača; Stijena Piperska, starosjedioci; Bušnje,
Gotovuša, Crljenica a u Židovićima i Brvenici (Pljevlja) istorodni; Podbišće (Mojkovac); Tepca i
Uskoci (Žabljak), od njih su: Džabasan, Badnjar, Jolović, Poturak i Paređina, i kod Mojkovca
potomci Radula Trepčanina; vidi: Trepčanin; Budimlja (Berane); grana Laketića - Lopoćana u
Vasojevićima; Velika i Plav iz Šaljana (Šalje), Albanija; u Zeti (Ponari i Mahala) iz Komana;
Šćepovića kuće, Zabjelo, Momišići i Grabovci (Zeta) iz Lješanskog područja;Pošćenje i Virak
(Žabljak) ogranak Vojinovića, grana Abazovića; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje ogranak Vickovića
(opšte Vučedoljana) doseljenih ispod Orline (Gacko) "pod Ikoviće i Krajnjem Dolu" pa u Vuči Do;
Bašina Selo Cuce (Čevo sada), Cetinje iselili u Krivošije Jezera (Ćeklići), Cetinje ogranak
Jovanovića iz grupe Petrovića, potomci Petra doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: Gornje Polje
(Nikšić) kao: Puranović i u Nikšićkom Polju; kod Nikšića; Vir, Rastovac i Šipačno iz Ćeklića

223
(Cetinje) a u Šume došli iz Cuca (Cetinje); Nikšićka Župa pa u Staru Varoš (Loznica); Stoliv
(Kotor) kao: Bošković, Perast, Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Podgorica; Bar; Borete (Budva) i
Muo (Kotor); Mojdež i Tvrdoš (Boka Kotorska) iz Popova (Hercegovina); Peraška naselja (Boka
Kotorska) iz Stare Crne Gore; Podi, Herceg-Novi; Mul (Tivat) iz Hercegovine; Stoliv (Boka
Kotorska) iz Spile (Trebinje); Savina i Meljine, Herceg-Novi; Morinj (Risan)
Radulovići, staro prezime Perovića i Radovića u Bajicama
Radulovići, bratstvo u Komanima
Radulovići, grana bratstva Vickovica u Ćeklićima
Radulovići, bratstvo u Pješivcima
" Radulovići " - Gavrilovići, bratstvo u Pješivcima
Radulovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Radulovići, bratstvo u Krivošijama
Radulovići (sa Bojanićima), staro bratstvo u Bašinu Selu
Radulovići (Petrovići), bratstvo u Ćeklićima
Raduljević, Njeguši (Cetinje)
Radunović, Progonovići i Farmaci (Varmaci - Lješnjani), Podgorica i u toj varoši, od njih su u
Kosijerima kod Rijeke Crnojevića, doseljeni od Lješa (Albanija); Lutovo (Bratonožići) iselili u
Pipere; iz Kuča iselili u Bar i kao: Tomašević u Vasojevićima: Slatina i Peovac (Andrijevica);
Beranima 1890. god.; ogranak Labovića iz grane Novakovića, zvani Drndar; grana Raketića -
Lopoćana; grana Novakovića kasnije Limljanci i Radonjić; Nikšić; vidi: Laković (Radunović) u
Požaru; Podgorica; iz Biševa (Bijelo Polje) odselili i u Takovo (Aranđelovac)
Radunovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radunčić, Herceg-Novi i područni Mojdež
Radusin, a, Buronje (Podgorica) iselili u Dušiće (Rijeka Crnojevića) a u Šilovićima izumrli; Krtole
(Grbalj)
Radusini, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radusinović, Granice (Nikšić); Podgorica; Lješnjani iselili u Drušiše (Rijeka Crnojevića) i Grbavci
(Zeta)
Ragam, i, Donji Oblik (Ulcinj) doselili iz Ragama sa lijeve obale Bojane
Rađenković, Paštrovići, starosjedioci
Rađenović, Vranjina (Rijeka Crnojevića) iz Bukovika (Crmnica), od njih su u Grblju; Paštrovići;
Budva; Bar; Kotor; Kosovska Mitrovica (u 8. v.) od njih su u Prijevor (Grbalj) a dalje u Škaljare
(Kotor)
Raević od Rao (Rajo), najstariji sin Vasa rodonačelnika Vasojevića, vidi: Rajević
Raž, Bar
Ražač, Škaljari (Kotor)
Ražnatović (i kao: Vuličević u 17. v.), Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak,
porijeklom ispod Klimova - Klimenti (Klimendi), Albanija, od njih su u Podgorici, Ulcinju, Zeti i
kao: Ražnjatović
Ražnatovići iz Ceklinske nahije (sela: Rijeka Crnojevića, Dujeva, Šin đon, Prevlaka, Drušići,
Dodoši...)
Razdrokić, Nikšić
Razić, ogranak Radonjića u Vučice (Bjelopavlići)
Razići, porijeklo od Raze Kalimanovog, koji je u svoje vrijeme posjedovao čitav predio današnjeg
Danilovgrada i veliki dio bjelopavlićke ravnice. Bratstvo se nalazi u selu Vučica, pored
Danilovgrada, Bjelopavlići
Railić, Ostrog i Rožac (Bjelopavlići) iz Dabojevića; Meštrevac (Pljevlja)
Raivan, Kotor
Raičević, ogranak Spaića (Spahić) ranije Đuričić u Cucama (Cetinje), odselili u Police (Trebinje);
Rošca (Bjelopavlići), starinci od njih su kod Berana i u Vražegrmcima označeni i kao: Vražegrmac
i Lučić ogranak Stanišića iz Bjelopavlića odselili se kod Prokuplja (Srbija); grana Raketića -
Lopoćana; Selišta (Pješivci); Vir (Nikšić) i kao: Brđanin, vidi: Radošević; Nikšić i susjedni

224
Ozrinić, jedni (Radojevi sinovi) u Aljasku, Čikago i Rusiju; Lepetane (Boka Kotorska); Vasojevići
ogranak Katanića iz grupe Kovačevića; i Bajice (Raičeva dola), Cetinje ranije Martinović, u Zeti
potomci Raiča Jova Martinova iselili u Bandiće (Komani) pop Ivan pa sin Raič Ivanov. Njegovi
potomci i u Zetu kao: Čigalj; u Trnovu (podnožje Jahorine), Spuž, Lješkopolje, Gornju Goricu,
Lužane, Berislavce, Golubovce i Mataguže (Zeta) i u Podgorici i Zatrijebaču, Doljani, od njih oko
1750. god. u Vraku (Stari Borič - Vezirov Borič - Vezirov Carski Has), Skadar i kao: Raičević,
Martinović - Petrović (potomci Batrića Martinova) njihovi ogranci: Maslarica (Maslovarica), od
njih u: Srbiju a Ratković, Andrović, Bošković, Stojović, Maslovarić (Maslarica) i Todorović u
Zeti; srodnici Piraljića i Piranića; Raičević Golubovci i Berislavcima (Zeta), od njih su u Katalipe
(Argentina), Slavonskom Brodu; Trnovu (Sarajevo), Kruševac (Srbija) pa u Bugarskoj, Grčkoj,
Turskoj, Bihoru (Bijelo Polje) od Gusinja (Gornje Polimlje); ogranak Prebiračevića iz Pećarske
(Bijelo Polje) odselili u Jasenicu, Jezero i Trešnjevcu (Sjenica); Orahovac (Bijelo Polje) doselili iz
Sretine (Prošćenje), Mojkovac; Bajkovina (Mojkovac) ogranak Miloševića najsrodniji
Zunkovićima; Ozrinići (Nikšić) iselili u Pivu oko 1900. god.; Zagarač (Danilovgrad); Bar; Deljani
(Gusinje) iz Zatrijebača (Kuči), tu iz Lješkopolja kao: Deljanin (ogranci: Perkovića, Ljuljaševića i
Mujovića); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1582. god. pripadaju Raičevićima (Martinovićima) iz
Bajica (Cetinje), vidi: Martinović u Komanima
Raičevići, rod u Policama kod Trebinja
Raičevići, rod u Lješkopolju (Donja i Gornja Gorica, Tološi, Vranjići i Podgorica i u Zeti
Raičić, u Rošcima i Ostrogu (Bjelopavlići)
Raičković, Lužani (Lješkopolje) od njih u Podgorici i Botun (Zeta), iz Graca (Lješkopolje), od njih
su u Sekulićima (Bjelopavlići); u Podgorici sa Zlatice (Kuči)
Raičkovići iz Lješanske nahije (sela Gradac i Parci )
Rajavan, Kotor
Rajević, Topla i Lučići (Lušci), Herceg-Novi; Nikšić i područni Ozrinići; Gornji Bihor (Bijelo
Polje); Vasojevići, potomci Vasova sina Raja, razgranati na 44 prezimena
Rajić, iz Pipera odselili se u Srbiju, preci Tanaska Rajića; Morača 1648. god.; Rajićević - Njeguš u
Njegušima (Cetinje), doseljenici iz Banjana (Nikšić) kasnije i kao: Rajićević, srodni Herakovićima,
od njih su u: Cetinje i Nikšić i kao: Žutković (Rajićević); Drmljani (Grbalj) i kao: Stanišić
(Rajićević) a jedni kasnije kao: Stanišić - Radonjić i kao: Guvernadurović; i kao: Radonjić -
Gornadurović (Guvernardurović) u Dalmaciji, Bosni i Odesi (Ukrajina); Mol (Bačka) kao:
Radonjić - Mali; u Prčanju (Boka Kotorska) kao: Čavor (Rajićević); u Rumuniji (Vlaška) kao:
Radović - Bašović jesu od Penda (Rajićevića)
Rajićević, Njeguši (Rajićevići - Boževica), Cetinje, došli iz Muževica, pod Zlatnom stranom
(podnožje planine Njegoš), gdje je rodonačelnik Rajić (Raič) došao (oko 1466. god.) sa područja
Gacka (Hercegovina), zajedno sa bratom Herakom. U Njegušima i dalje su od Rajićevića:
Radonjić, od kojih su Žitković, Stanišić jedan njihov ogranak Guvernadurović, Podubličanin od
kojih su Đurović - Bećir (Bećirović), Radović (Radović - Radonjić) i Radović - Bašović, Maraš
(Maraš - Radonjić), Radović (Penada), Čavor, Palamida. Od Podubličana su: Ševaljević,
Marković, Maštrap i Ćutka. Od Rajićevića su i Milaš - Rajićević. Od svih ogranaka Rajićevića
ima ih u raznim krajevima, što je navedeno uz njihovo prezime.
Rajićevići, bratstvo u Krusama
Rajićevići, grupa bratstava u Njegušima
Rajićevići (Čavori) na Prčanju
Rajićević - Radonjić u Gošiću
Rajič, predak bratstva Rajičevića u Njegušima
Rajič Radulović, pop, koji se iz cuckog Donjeg Kraja preselio u Pješivce
Rajičević (Raičević), Tepca i okolina Drobnjaka i ako "Trepčanin" iz Nikšićkih Trepača; Šaranci,
Žabljak, ranije Šaranac Rajićević (Vlastelinović) porijeklom iz Plane (Bileća) kao: Vlastelinović -
Milošević najbliži su im Zukovići u područnoj Aluzi; Njeguši (Cetinje) i kao: Rajićević; u
Miogoštanima (Zagarač), Danilovgrad; ogranak Vuletića u Gluhom Dolu (Crmnica); Morača 1655.
god.

225
Rajičević, grana brastva Vuletića u Gluhom Dolu
Rajičevići, rjedji naziv za selo i bratstvo Rajičeviće
Rajičevići ("Mijogoštani"), bratstvo u Zagaraču
Rajičkovići, grana bratstva Gvozdenovića u Ćeklićima
Rajičkovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
"Rajković", bratstvo u Gluhom Dolu
Rajković, Bukovik (Crmnica); Njeguši (Cetinje) 15. v.; Kotor iz Debra (Makedonija); u Sokuljama
(Šumadijska Kolubara) ogranak Stanojevića (Milića) porijeklom od Nikšića; Ćeklići (15. v.) od njih
su u Donjoj Bijeloj (Šavnik); Štedim i Grahovo, Nikšić, Plav oko 1870. god. i područno Vojno Selo
iz Bjelopavlića i kao: Vražegrmac; Herceg-Novi po majci; Zabrđe (Luštica), Herceg-Novi;
Petrovići (Nikšić) iz Pješivaca; Podgorica; Bar; Konjuhe (Andrijevica); Brezojevice (Plav); u Plavu;
Rogami (Piperi) starosjedioci; u Piperima od kojih iseljeni u Orašje pa u Kosijere (Cetinje), jedni
odatle: Ulcinj 1894. god.; Škare, Otočac i dalje po Lici: Zrinj, Srpsko i Gospić; u Srbiju: Jasenice u
Šumadiji kao: Ilić, a u Belosavcima kao: Ivanović, Lavčić kod Čačka
Rajkovići, bratstvo u Kosijerima
Rajkovići, bratstvo čiji su istinski rodonačelnici iz Kosijera (Riječka nahija), gdje je bratstvo, kako
i sam autor navodi u rubrici „Plemena u CG“ bilo prilično stiješnjeno i okruženo drugim
plemenima, bez mogućnosti da se širi i ishranjuje, te tim prinuđeno da se iseljava u druge djelove
današnje Crne Gore. Osim ovog, čest razlog je bila i krvna osveta, kao u slučaju tri bratstvenika (s
porodicama?) koji su napuštili Kosijere negdje u drugoj polovini XVIII vijeka, a od kojih se jedan,
kako priča kazuje, nastanio u Piperima (Rogami i Smokovac - danas brojno bratstvo), drugi otišao u
Kuče (smjestio se u Ublima kučkim i poljima oko Ubal - danas brojno bratstvo), a treći otišao još
dalje i smjestio u tadašnjem turskom Hasu (ili Asu) što je zapravo naziv za plavsko-gusinjsku
kotlinu, na način što je posjeo sa svojih čak 9 sinova, veliku površinu na uglavnom istočnoj strani
planine Visitor (koja gleda na varoš Plav), i tu zasnovao i danas veliko bratstvo Rajkovića.
Vremenom je ipak dobar dio posjeda na Visitoru, kupovinom ili pod pritiskom drugih bratstava
koja su imala potrebu da se šire, ustupljen ili prepušten, čime su Rajkovići potisnuti na prostor
velikog sela Brezojevice i prostor koji gravitira selu. U svim knjigama koje obrađuju Vasojeviće kao
pleme, a zaista ih ima dosta, među kojima i one od Jovana Cvijića i Marka Cemovića, svuda je ili
naglašeno da su Rajkovići došljaci, ili nijesu uopšte spomenuti u starosjedilačka bratstva plemena
Vasojevića. Što se tiče podatka da je Rajkovića bilo u Bjelopavlićima, meni je nepoznato, ali
ostavljam mogućnost da je neki od bratstvenika na putu iz Kosijera odlučio da se tu privremeno
nastani, ili trajno, ali se taj dom ugasio, tek u Bjelopavlićima nema Rajkovića s korijenom dužim od
par decenija, ako i takvih ima. Radi kompletiranja slike o Rajkovićima, valja i dodati da i veliki broj
bratstvenika Rajkovića koji je polovinom XIX vijeka pošao u Šumadiju i osnovao s drugim
crnogorskim bratstvima Kosjerić (po Kosijerima) čini danas ugledno bratstvo u istom mjestu i šire, a
od istih Rajkovića iz Kosjerića danas je (2005. godina) i gradonačelnik Kragujevca.
Rajkovići su porijeklom iz plemena Bjelopavlići, naselili su Plav i Gusinje, ima ih pravoslavne
vjere a ima ih i islamske vjere.
Rajne, u Baru
Rajović, Papratni Do (Pješivci) od njih u Danilovgradu i Spužu; ogranak Erakovića iz Banjana
iselili u Beograd; Nikšić; Herceg-Novi i područna Bijela; potomci Dobrilovića u Dobrskom Selu
(Cetinje) od njih su u Podgorici i Donjoj Zeti; Goričani (Zeta) kasnije Ljujković u Vranju i Rajević
(Lampirović) u Skadru. Od Rajovića u Lopatama (Podgorica) i Srbiji; ogranak Dragiševića u
Piperima; Bašča (Rožaj) kao: Rajović - Pejčinović doselili iz Goražda (Berane); Vasojevići, jedni
ogranak Ivanovića - Sjenonežana iz grupe Dabetića, a drugi ogranak Novakovića; Veliđa (Berane)
Rajovići, bratstvo u Dolu
Rajh, Podgorica
Rajčević, Cetinjsko područje 1516. god.; Tivat; Kuti, Herceg-Novi iz Čeva (Cetinje); Škaljari
(Kotor); Cuce (Cetinje), od njih u naselja kod Perasta
Rajčevići u Perastu
Rajčetić, Donja Kržanja (Kuči) ogranak Lalevića iz grupe Krivodoljana - Milića; Perast (Boka

226
Kotorska)
Rajčković (Radović), Đuraševići (Tivat) iz Stare Crne Gore doselili u 15. v.
Rak, Bar
Rakel, Perast (Boka Kotorska)
Raketić, Brskut (Kuči) i u Bratonožićima; Nikšić; iz grupe Lopoćana u Vasojevićima iselili u
Štitarice (Mojkovac); ogranak Vladojevića iz Banjana (Nikšić) iselili u Dobra Sela (Drobnjak),
ranije Vladojević od kojih su i u Nikšiću
Rakić, ogranak Lutovaca iz Rovaca odselili u okolinu Berana; ogranak Đurišića u Vasojevićima;
Rakića Kuće (Zeta), od njih su u Podgorici; Tuzi; Bratonožići, od njih su u Podgorici
Raklin, Kaluđerac (Paštrovići)
Rakljović, Plav
Raknić, Brčeli (Crmnica)
Raknići, bratstvo u Brčelima
Raković, u Kučima ranije Dučić, od njih su u Lubnici, Lužnice i Kurikuće (Berane); Bašče
(Rožaje), vidi: Garović; Nikšić; Ulcinj (1890. god.) doselili iz Zete; u Gošićima (Zeta) ogranak
Kaluđerovića; Bistrica (Mojkovac) ranije Bošković doseljenici iz Grblja, od njih su u Rudinice
(Piva) kao: Nedić; Počivala (Miruše), Nikšić; Boljanine, Rasova i Resnik (Bijelo Polje) iz
Vasojevića; Golubovci (Zeta) iz Klimenata (Albanija); Prijeradi (Grbalj) su iz Stare Crne Gore; u
Kolašinskoj bistrici ogranak Kurepa
Rakovići iz okoline Berana. Naseljeni u selima Buče, Lužac, Lubnice, Kurikuće i Desin Do...Bijelo
Polje i Podgorica
Rakojević, Lukovo (Nikšić)
Rakonja, ec, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) i područni Rakonja; od njih su u Stup (Sjenica) 1645.
god.; Nikšić
Rakonjac, Sipanja (Gornji Bihor), Ravna Rijeka i Nedokusi; u Podgorici; vidi: Rakonja
Rakocija, Nikšić
Rakočević, Moračani potomci Bogićevi doselili ispod Huma Hotskog, od njih su kod Mojkovca;
Zaton, Bojište i Sapljača (Bijelo Polje); Golubovci i Vranje (Zeta); u Progoreoce (Šumadijska
Kolubara) kasnije Jovanović iz Morače (Kolašin)
Rakuljica, Nikšić
Rakuš, Plav i područno Vojno Selo
Rakušić, iz Herceg-Novog iselili u Liku
Rakčević, Zlatica (Kuči) starosjedioci; Lajsovići i Kurilo (Zeta) iz Pipera i u područnim Goričanima
i Berislavcima iz Bajica (Cetinje); Smokovica (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića od njih u Vranju i
Gorici (Zeta)
Ralević, Vasojevići ogranak Đuraškovića (od Rijeke Crnojevića) označeni i kao: Alimpijević u
Dapsiću, Kaludri i Ržanici (Berane)
Ralevići iz Kaludre i Luge kod Berana
Raliko, Kotor
Ralislova, Kotor 15. v.
Ralović, Nedokusi (Bijelo Polje)
Rama, u Podgorici
Ramadanović, ogranak Marojevića u Ćeklićima (Cetinje) od njih su u: Kotor i područni Muo, Mulo
(Tivat); u Skadar (Albanija) 1905. god. došli iz Crne Gore; Bjelopavlići od njih su u Nikšić; Bar
Ramadanovići, staro muslimansko bratstvo u Čeklićima
Ramadanovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima
Ramadini, Kotor
Ramaj, Zuos (Ulcinj)
Ramdedović, Lagatori (Bijelo Polje) doselili iz Brskuta (Bratonožići), pa jedni odselili u Novi
Pazar, Smirnu i Carigrad (Turska)
Ramdedovići iz Lagatora kod Berana
Ramđović, Brčve (Bijelo Polje)

227
Ramević, Kaludra (Berane) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Ramenkovići, bratstvo u Dupilu
Ramilj, ić, Tuđemile (Bar)
Ramić, kod Plava 1860. god.
Ramović, Lučice (Rožaj) iz Kuča; Honcići i Donja Lovnica (Rožaje) srodnici Đejnelagića; ogranak
Pešića iz Zagarača (Danilovgrad); u Podgorici i Zeti iz Kuča, od njih su u Bihoru (Bijelo Polje),
ranije Bihorac; Klezna Krute, Mide i Bratica (Ulcinj) iz Mrkojevića (Bar); Bijelo Polje; Tuzi;
Nikšić; u Zetu iz Meduna (Kuči)
Ramos, Tivat
Ramujkić, Tuzi
Ramusović, Donja Ržanica (Berane) iz Grude (Tuzi); Herceg-Novi (1889. god.) iz Ivatreje
Ramušević, Ramuši i Donji Murići (Primorska krajina), od njih u Zuosu kraj Bojane
Ramušić, Ramuši i Zuos (Donja Krajina)
Ramčilović, Savin Bor i Lagatori (Bijelo Polje) iz Plava, porijeklom iz Kuča
Ramčić, Sipanje (Bijelo Polje)
Rana, Bar
Ranetović, Podgorica
Ranžulo, Donja Lastva (Tivat)
Ranitović, Boljanići (Pljevlja) od njih su u područnoj Gotovuši, Brvenici i Bušnji
Ranić, srodnici Blagojevića u Pivi iselili se u Godeču (Užička Crna Gora)
Rankov, ranije: Savin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore; vidi: Markov
Ranković, Bezuja i Ubli (Kuči), ranije Dabić; Pješivci iselili u Nikšić i Srbiju; Sakulja Kolubar od
Milića skraj Nikšića; Kumbor (Boka Kotorska)
Rančevići iz Pive (D.Crkvice - Babici), iz Ozrinića - župa Nikšićka
Rančevoć, Spič (Sutomore), Bar
Ranjevac, Sustjepan (Boka Kotorska)
Ranjković, Ubli (Kuči) ranije Dabić
Raović, Potkrajci (Bijelo Polje) doselili se iz Kičeva - doline (Ljuboviđe), porijeklom Kuči; iz
Bistrice (Bijelo Polje) odselili u Vrela i Dučaloviće (Donje Dragačevo), Srbija; Sakulja (Šumadijska
Kolubara) ogranak Milića porijeklom od Nikšića
Raonić, ogranak Vukadinovića - Srbljanovića od Novljana iz Slatine (Drobnjak) iselili u Srbiju;
jedni od Dedejića iz Drobnjaka (Šaranaca) naselili se u Dobrilovinu (Mojkovac) porijeklom iz Čeva
(Cetinje); Jabučno (Bijelo Polje); Tara (Pljevlja) iz područnih Ljuća; Morača 1655. god.; Nikšić;
Raonića Luka uz Taru; Prenčane (Maoče), Pljevlja
Raonići, selo Vrela kod Zabljaka, pleme Šaranci (doseljeni iz Stare Crne Gore)
Raosavljević, Njeguši; Crmnica; Ćeklići; Lipovo (Kolašin); Raosavljević Glavica (Spuž) srodni
Vukovićima iz Čeva (Cetinje) (rodonačelnici su stričevići), od njih su u Dobrilovini (Mojkovac)
Rapovac, Herceg-Novi i područna Bijela, Savina, Meljine, Kuti i Sasovići iz Dalmacije
Rapović, Hrapović (Mican), Kričak i Maoče (Pljevlja) iz Kuča, od njih su u Polimlju
Rapčić, Pečurice (Ulcinj)
Rargora, Bar
Ras, Strojtenica (Bijelo Polje)
Rasalići, bratstvo u Sotonićima
Rasalović, Lješnjani ogranak Vukčevića ranije Raslavović grana Đuričkovića iz Zagarača,
Danilovgrad
Rasaovići, bratstvo u Zagaraču
Rasilović, Piperi
Rasko, predak Vučinića i Vukanovića u Piperima
Raslav "Krivokapa", predak brastva Krivokapića u Cucama
Raslavčević (Raslapčević), Njeguši (Cetinje) 16. v.; Laće (Bjelopavlići); Nikšić
Raslapčević, Cuce (Cetinje) pa jedni u Skadar (Albanija); ogranak Sjekloća (Dobrska Župa),
Cetinje. Vidi: Raslavčević

228
Raslapčevići, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Raslačević, Laće (Bjelopavlići); Konjsko (Šavnik) pa u Rapše, Zasad, Pridvorice i Prekornica
(Cetinje) iz Paštrovića; Njeguši i Ćeklići 16. v.; Drobnjak 15. v.; Zeta; iz Kuča iselili kao: Nestor u
Kuline, Kučane, Mažiće i Stojiloviće (Pljevlja), jedno vrijeme su živjeli u Vranešu (Bijelo Polje)
Raslović, ogranak Đurkovića u Piperima, doseljenici iz Lutova (Bratonožići)
Rasovac, Rasova (Bijelo Polje) ranije Begović odselili u Savi Mak
Rasović, Kotor, po nahočetu
Rasojević, Nikšić; Stabna (Piva) ranije Adžić u područnom Tupuzu
Raspop, Trebjesa (Nikšić) grana Trebješana
Raspopović (od Popović), matično Podglavica (Martinići), Bjelopavlići, ogranak Miloševića -
Vlastelinovića, ranije Šaranac (Šarenac) u Planoj (Bileća) prelazni put je bio u Banjanima, pod
Njegošem njihovi srodnici su odselili u Planu (Kolašin), pa u Šarance uz Taru; jedan njihov ogranak
su Radović u Martinićima; Bar; u Kotoru iz Stare Crne Gore; u Zeti iz Kuča; u Podgorici 1900. god.
Rasomi, Dobrska Župa (Cetinje)
Rasti, vidi: Rastić
Rastić = Rasti, u Ulcinju 1253 - 1324. god.
Rastović, Igalo, Herceg-Novi su od Nevesinja
Rastegić, vidi: Stegić
Rastovina, Pljevlja
Rasulbegović, jedni kao: Rasulović, grana Crnojevića iz Crne Gore u Trebinju i Počitelj
(Hercegovina)
Rastoder, Radmanci i Mrdari (Bijelo Polje) iz Kuča; u Nikšiću, srodni Nurkovićima u Seoštici i
Krišiji (Plav) i Ferovićima u Plavu
Rastor, Tivat
Rastočanin, vidi: Rćanin
Rat (Ratćanin), predio Tovića (Nikšić) u srednjem vijeku
Ratakoć, starosjedioci u Rastovcu (Nikšić)
Ratel, Grahovo (Nikšić), 1695. god.
Ratianji, Dolina (Ulcinj) 1326. god.
Ratislave, u Kotoru
Ratić, Ledenice (Risan)
Ratko, predak bratstva Sjekloća
Ratko Gorevuk, najstariji predak bratstva Gornjevuka
Ratković, vlastelin Brajić Ratko 1489. god. područje Brajića (Budva); Njeguši i Zeta 1496. god.;
uži ogranak Raičevića (Martinovića); Brezojevice u Matagužima (Zeta); Bukovica i Bašča (Rožaj) i
Vojno Selo (Plav); Drenov Do (Prčanj); u Bratonožićima Ratkova pećina; Trnjine (Cuce), Cetinje,
od njih su u: Gacku i Brataču (Hercegovina); Zupci, pa Konjsko (Hercegovina) i odatle u Rapte,
Zasad, Pridvoce, Ljubomir, Arslanagića Most, Nevesinje, Loznica (Mačva), Bosnu i drugim
mjestima srodni su Milojevićima u Prkosima i Zupcima (Trebinje); Orahovica (Risan) iz Lom
Palanke (Makedonija); Herceg-Novi i područno Kamenovo iz Zubaca (Trebinje); Perast (Boka
Kotorska)
Ratkovići, staro bratstvo u Trnjinama
Ratćanin, vidi: Rat
Raćeh, Kuči
Raul, Kotor
Raunig, Dobrota (Kotor)
Raut, vidi: Rautović i Rauta
Rauta (Podubličanin), Njeguši (Cetinje) ogranak Rajićevića
Rauti, bratstvo u Njegušima
Rautović, i kao: Raut, u Krtolskim naseljima, Grbalj su iz grupe Dapča (Dapca) doseljenika (u 16.
v.) iz Albanije, srodni područnim: Radovićima, Milovićima i Nikovićima
Rafaeli, Prčanj (Boka Kotorska)

229
Rafailović (Benedeti), Rafailovići (Budva)
Rafailović, Rafailovići (Budva) oko 1560. god. doselili iz Grčke, pa u Lušticu (Grbalj) 18. v.
potomci Lica Rafailo čiji su srodnici pošli u Srbiju i Rusiju; Risan
Rafajlović, Donja Orahovica (Kotor)
Rahović, ranije: Orahović, iz Orahova (Kuči), nastanjeni: Bijelo Polje i područna naselja, Potkrajci,
Sutivan i Nezakusi
Racanović, Podostrog (Budva) iz Stare Crne Gore
Racij, Kotor 1660. god.
Racković, Krunje (Lješnjani), Podgorica od njih su u Mojanovićima (Zeta) i Dobroj Vodi (Bar); u
Vraki (Skadar) iz Lješkopolja, živjeli i u Zeti
Rackovići, bratstvo u Krusama
Račanić, Mokrine, Herceg-Novi iz Mokrina (Hercegovina) 1692. god.
Račević, vidi: Rakčević, Zlatica (Kuči), od njih su u Momišićima i Krusama, Lješkopolje i Kurilu,
Grbavcima i Berislavcima (Zeta); Donje Vode (Ulcinj); Ljubotinj (Cetinje)
Račevići, bratstvo u Ljubotinju
Račeta (Mijanović), jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama
Račeta, predak i rodonačelnik Mijanovića (Mijanov brat Račeta) u Cucama (Cetinje) pa i kao
prezime odselio se u Kavač (za brdom Trojicom), Tivat, od njih su u Mainama i dotičnoj Budvi, a
od ovih u Kotor i područnu Dobrotu
Račete, bratstvo u Boki
Račić, ogranak Novakovića-Vasojevića, od Lijeve Rijeke odselili u Gornje Polimlje, najbliži
Dujovićima; ogranak Špadijera u Njegušima (Cetinje) od njih su u Gostilju (Bjelopavlići); u
Podgorici 1912. god.; Mokrine, Herceg-Novi i kao: Fačić; Igalo, Herceg-Novi
Račići u Bjelopavlicima
Račković (Rečković), Zlatica (Kuči), od njih su u Mahali i Vranj (Zeta)
Račuš, Kumbor, Herceg-Novi
Radžepović, Bihor (Bijelo Polje)
Radžić, u Plavu oko 1865. god.
Rašaj, Zagonje (Donja Krajina), Ulcinj
Rašajac, Pljevlja iz susjednog Razvana
Rašeta, u Budvi
Rašin, Herceg-Novi
Rašić, Martinići (Bjelopavlići) iselili u Ulcinj i Bar; Podgorica; Ljuštice i Babunice (Tivat)
starosjedioci, od njih su u Kotoru
Rašica, Đenič (Sutorina), Herceg-Novi
Rašketa, Anamali, Dobre Vode i Gornji Oblik (Ulcinj), od njih su u Ulcinju i Baru; Babunica,
Herceg-Novi
Raško, Mrkovi i Luštice (Tivat); Mardare, Herceg-Novi
Rašo, Živinice, Herceg-Novi
Rašković, Tunkovići (Grbalj) 1614. god.; Babunica, Tivat iz Hercegovine; u Skadar (Albanija)
1851. god. iz Crne Gore; Ceklin (Cetinje) vlastela 16. v.; Komani i Spuž; Kotor iz Paštrovića 1425.
god.; Luštica i Baošići (Boka Kotorska); Podgorica; Kuti (Župa Nikšićka); Grac i Raškovića lijeska
(Gornja Bijela), Šavnik; iseljeni iz Kolašina u Donjoj Sabanti (Lepenica)
Rašović, Raste (Fundina), Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u: Dvorovima Rakića i Goričanima
(Zeta), Podgorici, Ulcinju i područnoj Darzi; Sasovići i Kumbor (Boka Kotorska); Risan; Nedokusi
(Bijelo Polje); kod Gacka vidi: Slijepčević, od njih u Argirokastro (Albanija); jedni u Južnoj i
Sjevernoj Americi; Tuzi; Lajkovići, Zeta iz Pipera
Raščanin, Lipovo (Kolašin) pa u Poljima (Mojkovac) i Vraneškoj Dolini ()Bijelo Polje, srodni
susjednim Kljajićima i Simovićima
Raščić, Bukovica (Pljevlja)
Rvalac, Donji Kraj i Ugnje (Cetinje)
Rvalci, seoce ili bratstvo u Cetinjskom Polju

230
Rvalci, staro bratstvo u Cetinjskom Polju
Rvat, Rvađevo, Rubeža i Zaselak (Nikšić)
Rvaćanin, kao: Rćanin
Rvović, Mataruge (Pljevlja) i Kruševo (Bijelo Polje); u Koritnici i Kozici (Pljevlja) kao: Puzović
Reavac, u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka
Rebić, Miloševići i Krivodol (Piva) iz Jasenika (Gacko) oko 1840. god.; u Drobnjacima ispod
Kratnice; Bijelo Polje; Gotuša i Sipanje (Bijelo Polje), srodnici Babčića u područnim Tucanjima
(Bihor) i kao: Rebronja
Rebronja, Nikšić, vidi: Rebić u Bihoru
Regent, Kotor
Regec, Kotor
Redić, Kotor
Ređina, Kotor
Režević, Paštrovići doseljeni iz Stare Crne Gore, porijeklom iz Banjske (Kosovo), razgranati i dosta
ih je iseljenih
Režina, Nikšić
Režić, Mojdež i Zelenika, Herceg-Novi iz Banjana (Nikšić)
Rezabegović, Prenćani (Žabljak)
Rezulić, Herceg-Novi, po nahočetu
Rezučić, Herceg-Novi
Reinvar, Herceg-Novi
Rekać, Poljica (Bjelopavlići) ogranak Đurovića-Grupkovića
Reko, u Podgorici
Reković i kao: Peruničić, u Džurovićima (Pljevlja) iz Rečkovog Brda (Kolašin), a u Bogaićima
(Plav) doseljenici (oko 1858. god.) iz Klimenata (Albanija) 1875. god.
Relić, Relići (Crmnica) i kao: Reljić; u Budvi i Nikšiću od Knina (Dalmacija); Herceg-Novi, po
nahočetu; Rilšić (Kotor), po nahočetu
Relja, ranije: Krilatica (od njih su Popadić), Babine, Zvjezd, Juričević, Potkovač i Boljanići
(Pljevlja)
Reljan, Kotor
Reljić, i kao: Relić, vidi: Relić
Remeković, Dupilo (Crmnica); Tološi (Podgorica)
Remenković, Dupilo (Crmnica)
Remetić, Kameno (1692. god.), Dobrota i Mokrinje (Boka Kotorska) iz Hercegovine
Remiković, Grah (Velestovo), Cetinje; Podgorica pa u Orah, Tološi i Kurilo (Zeta)
Rendulić, Bijelo Polje odselili kod Sjenice pa u Ulučane (Donje Dragačevo)
Rener, Herceg-Novi
Renković, porijeklom od Skadra, doselili u Cernicu (Gacko) pa u Zabrđe (Piva), a odatle jedni u
Dubrovsko (Drobnjak), i kao: Piđurić, srodnici Pandžićima
Renovica, ogranak Delića iz Pive iselili u Smrtiće (Glasinac) na Romaniji
Reoc, iz Nikšića odselili u Topolu (Šumadija)
Repanić, Herceg-Novi
Repanović, u Podgorici
Repeša, u Podgorici
Repović, u Pješivcima pa Repoljina (Banjani), Nikšić, kasnije Mirković i Pejović
Resulaja, Donji Oblik uz Bojanu
Resulbegović, Ulcinj iz Hercegovine; Herceg-Novi po majci, a drugi su od nahočeta
Resojević, Rejovići (Pješivci)
Resutar, Kotor
Rehovac, Kumbor, Herceg-Novi
Recić, Plav
Reč, Štoj (Ulcinj)

231
Rečević, Žiljak (Bijelo Polje) iz Dujaka sa Peštera
Rečković, Bezjova i Zlatica (Kuči) starosjedioci; Tuzi; Vranj (Zeta); Plav
Redžematović, Koće (Kuči), od njih su u Prnjavoru (Plav) 1860. god.
Redžepagić, iz Koća (Kuči) prešli kod Gusinja, pa se jedni prozovu Šabanagić, a kod Plava kao:
Redžepagić - Gredić a drugi kao Dizdarević i kasnije preseljeni kod Rožaja kao: Redžepagić. Od
jednih u Plavu i kao: Građanin. Ima ih u području Bistrice (Bijelo Polje), kao: Redžepagić; u
Viševo i Prnjavoru (Plav)
Redžepović, kod Rožaja, doselili iz Klimenti (sjeverna Albanija), porijeklom iz Pipera (Podgorica);
Berane
Redžić, u Plavu ogranak Sujkovića i Rudom Polju (Plav) i Brezojevici (Gusinje); kod Rožaja
ogranak Nikča; u Kolašinu, Podgorici i Nikšiću iz Kuča; Cetinje; iseljeni iz Rovaca (Podgorica);
Štrpci (Siriniška župa), Kosovo, ranije u Vrbašnici i Pologu (Tetovo), i kao: Stokić, porijeklom iz
Bjelopavlića; u Kučima od Sujkovića - Nuculovića
Redžov (Mican), Kričak (Pljevlja)
Redžović (Mican), Mataruge, Prenčane (Maoče) i Podborova (Pljevlja); Nikšić; Bijelo Polje;
Bjelopavlići, od kojih su u Podgorici; u Berane iz Podgorice; Bar; u Arbaneš i Mali Ostros
(Primorska krajina) došli iz Malesije (sjeverna Albanija); Mide, Kalimani, Pelinkovići, Donja i
Gornja Klezna (Ulcinj); Bresnica (Čačak) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje), pa jedni i kao:
Redžović - Milosavljević
Reš, Podgorica
Rešadagić, Ulcinj
Rešak, Donja Lastva (Tivat)
Rešetar, Herceg-Novi; u Podgorici; ogranak Bracanovića iz okoline Cetinja prešli u Bjelopavliće i
odande jedni u Vraku (Skadar)
Rešetarović, Nikšić
Reškov, Kotor i susjedna Dobrota
Rešović, Gusinje i Nadumce (Novi Pazar) ogranak Radoničića iz Kuča
Rešpar, Kotor
Riavić, Herceg-Novi
Ribarić, vidi: Gušojević
Ribarović, Nikšić
Ribić, Podgorica
Ribica, Podgorica; Kotor iz Prčanja a tamo iz Donje Lastve, Gornja Lastva (Tivat), porijeklom iz
Stare Crne Gore; u Baru i kao: Ribičić 1437. god.
Rivt, Bar
Rigi, Kotor
Rigibit, vidi: Ričibat
Riglin, Muo (Kotor)
Riđani, staro pleme u Hercegovini
Riđanin, potomci Riđana kod Nikšića i Herceg-Novog
Riđanović, Muo (Kotor) i Risan
Riđer, Nikšić
Riđešić, Nikšić
Riđešić, Tuli (Trebinje) doseljenici iz Riđana (Nikšić)
Riza, Cetinje
Rizamulić, Pljevlja
Rizvabegović, Banjani (Nikšić), vlastela
Rizvanagić, Risan 1654. god.
Rizvanović, Kričak (Pljevlja) iz Rovaca (Podgorica); Bukovica (Kovačevići) i Crljenica (Pljevlja) u
područnim Otalovićima su posebni; Pljevlja 1897. god.; u Lučicama kod Rožaja iz Kuča; Vlah i
Lozna (Bijelo Polje) potiču od Kolašina; Berane
Rizi, Perast (Boka Kotorska)

232
Riznić, u Kumbor, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) oko 1692. god.; Herceg-Novi, po nahočetu;
Kotor; Gledići (Gruža), Kragujevac, doselili od Kolašina
Ril, Kotor 1332. god.
Rilović, Kotor
Riljin, Muo (Kotor)
Rimić, Kotor po nahočetu
Rimanić, Martinićko polje (Bjelopavlići)
Rino, Bar
Riosa, u Budvu doselili iz Paštrovića 1650. god.
Rip, Kolašin
Risavić, Budva 1424. god.
Risimović (Vasilić), u Bijelo Polje (Polimlje) doselili iz Kravarice (Dragačevo), Srbija
Rismančić, Mojdež i Ratičevina, Herceg-Novi
Risnić, Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor
Riso, u Podgorici
Risović, Paštrovići
Ristanović, u Bukovici i Golešu (Pljevlja) ogranak Stevanovića; kod Užica porijeklom iz Drobnjaka
Ristar, Budva
Ristelić, Bojkove Kamenice, Bijela, Krivošijama i Baošići (Boka Kotorska)
Ristić, u Miljkovcu (Piva) ogranak Batkovića od Nikšića; Novi Pazar ogranak Kneževića doseljenih
iz Plava 1875. god.; Sirovac (Drobnjak) došli iz Kuča; Manastir Dovoli (Pljevlja); Kolašin i Polja
(Mojkovac); u Klanice (Valjevska Kamenica) u 18. v. doselili iz Pive; u Vasojeviće doselili iz
Prizrena (Metohija); Bajkove Kamenice i Baošići, Herceg-Novi; Cetinje
Ristići iz Pive (Miljkovac), iz župe Nikšićke
Ristović, u Bjelopavlićima ogranak Šaranovića (Petrušinovića), a u Kučima ranije Nilović odseljeni
u Podgoricu; Cetinje; Bekovo (Novi Pazar) ogranak Komatina iz Vasojevića; Jelići (Tutin) ogranak
Đekića iz Drobnjaka; kod Ivanjice (Šumadija), doseljenici od Pljevalja
Ristovići, bratstvo iz Donjih Crnaca (Piperi), jedan je od 4 ogranka nekad velikog bratstva
Plačkovića (ostali su Jovovići, Savovići i Novakovići). Kao dio Crnaca, juznog dijela Pipera,
računaju se u najstarija piperska bratstva (predpostavlja se, mada je inače istorija plemenske CG i
dalje neistrazena) da su Crnci naseljeni u onom prvom talasu, tj. da su ostala bratstva (koja
naseljavaju Stijenu i Djurkoviće) dosla kasnije iz Lutova. (dopunio Boris Ristović, Zabjelo)
Ristoder, Nikšić
Ritanić, Pljevlja, iz područne Krnjače
Riuš, Šekulari (Berane)
Riđešić, Mratinje (Piva)
Rići, Kotor
Ričebit, vidi: Ričibat
Ričibat = Rigibat = Ričebit, u Baru 1360 - 1420. god.
Ričinić, u Kotoru oko 1400. god.
Rkač, vidi: Koprivice u Mekoj Grudi (Bileća)
Rkešić, Mratinje (Piva)
Rkočević, u Golubovcima kao: Stanović, pa u Vranju i Kurilu (Zeta) jedni kao: Macanović,
porijeklom iz Kuča; Vraka (Skadar) ogranak Senića, srodni Alivodićima, vidi: Senić; u Podgorici iz
Kuča
Rmandić, Polja (Mojkovac), porijeklom od Šavnika (Drobnjak); Ravča Polje (Bijelo Polje)
Rmljenac, vidi: Rmenko
Rmenko, ranije Armenko, ogranak Hremenko = Ermenac i Armenović = Armenjac (Armenac),
potomci Tomića u Paštrovićima, osnivača plemena, od njih su i Žitnica i Rmljenac (Armenac),
porijeklom iz Rasa (7. v.), ima ih u više krajeva
Rmljenac, u Buljatici i kao: Armenac, vidi: Rmenko
Rmuš, u Šekularima od Rmuš - Ruša, brata Daše Šekulara, najbliži Dašićima i Bulićima, pa u

233
Beranama i kao: Rmušević; Plav; u Podgorici
Rnković, u Gornjoj Morači (Kolašin), potomci su Banovića iz Banjana (Nikšić); u Podgorici
Rno, u Podgorici
Rnjez (Hadžić), Nikšić
Roba (Robae), Draginje (Ulcinj)
Robak, u Podgorici
Robeli (Ivačković), Kunje (Ulcinj), porijeklom su iz Rumunije
Robić, Grevo i Rabitelji (Pljevlja) su iz Pišča (Piva)
Robović, Robitlje i Grevo (Pljevlja), od kojih su u Selini (u Šarancima), Žabljak, oko 1861. god.
Rovinski, vidi: Apolonović
Rović, Crkvičko Polje (Piva), ogranak Kneževića
Rovići iz Pive (D.Crkvice - Polje), od Kneževica iz G.Crkvica
Rovčanin, Rovca u Šekularima (Vasojevići), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); i kao: Zekić i
Parandil (Verus) i Rovčanin u Crljenici, Otilovićima, Rovcima, Zavinograđu, Kruševu, Rudnice
(Pljevlja) i Ivanje (Bihor), Bijelo Polje, doseljenici iz Rovaca, porijeklom iz Drobnjaka; ogranak
Petrušića (Bulatovića) iz Rovaca prešao Miloš (oko 1850. god.) u Sirovac (Žabljak); Zaton (Bijelo
Polje); Grab (Bijelo Polje); Bjeloševine (Belovine) u Dobrilovini (Mojkovac), 15. v.; kod Mojkovca
ogranak Tomanovića, doselili iz Banjana (Nikšić), porijeklom iz Cuca; Mioče (Bijelo Polje);
Mojstice (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Zavinograđe i Kruševo
(Pljevlja) došli iz Prekotarja; Rijeka Crnojevića, vidi: Radović (Rovčanin)
Rogavčević (Mihailović), Mijokusovići (Bjelopavlići). Od njih su kod Novog Pazara
Rogamić, u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči)
Rogan (Rogama), u području Vrake (Skadar), Albanija, prešli u Pipere selo Rogame (ispod brda
Vežešnika, prema Morači); Trebinje, došli sa Tupana (Banjani), pa u Podgoru kao: Bojović, a u
Planu (Bileća) kao: Tešanović
Rogan (Staniša), knez malocucki, predak bratstva Roganovića u Cucama
Roganović, sa Meduna (Kuči) jedan Ljaković (Drekalović), Meduljanin ode u Riđane (Nikšić).
Odatle u Cuce (Cetinje) kod Ražanog Dola te jedni kasnije u Prokov Do na Trnjinama, Prentin Do,
zatim u Rovine (kasnije Tomanović), od njih su u: Bresticama, Trepčima, Bubrešku (Štedim),
Nikšić, Dabru (Hercegovina), Krivošijama i Orahovici (Boka Kotorska), Dvrsnici (Dvrsno),
Trebinje, Berilje (Prokuplje), Lješnjanima (Progonovićima), Podgorica. Odavde jedni u Vraku
(Skadar). Označavani su i kao: Roganović = Laković ili Laković = Roganović. Njihovih iseljenika
ima u Grand Mako (Mačagaj), Argentina, sa prezimenom Crnogorac u Duliće (Gacko) jedni
početkom 20. v. a drugi 1840. god., pa Spasoje Mijajlov pređe u Bajov kamen (Golija), Nikšić. Od
tih Roganovića (Crnogoraca) u Goliji su i Vidaković koji su odselili u Daniće (Gacko) i odatle sin
Vidakov kod Sarajeva; Perast (Boka Kotorska); Cerovo (Pješivci), njihov Radovan odseli u
Bjeloševinu (Župa Nikšićka); Cetinje; Od onih iz Cuca u: Podgorici, Balabanima, Mahali (Zeta),
Vraki Elbasanu (Albanija)
Roganovići, rod bratstva Lakovića u Trnjinama
Roganovići, bratstvo u Pješivcima
Roganovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Roganovići u Nikšiću, u "Štedinu", u Rudinama, Hercegovini, Boki, u Dvrsnu i u Srbiji Ž
Rogač, Crkvine (Oputne Rudine), Nikšić; u Podgorici
Rogačević, Mijokusovići (Bjelopavlići) i u Nikšiću
Rogić, Kumbor, Herceg-Novi
Rogja, Gornja Lastva (Tivat)
Roglić (Kolašinac), Stradovo (Novi Pazar), porijeklom iz Rovaca (Podgorica)
Rogo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Rogović, Nikšić
Rogoznica, Kotor
Rogostov, Budva, oko 1450. god.
Rogoš, Đinovići i Orašje (Kosijeri), Cetinje, ogranak Tomića iz Bjelica (Cetinje)

234
Rogošić, srodnici Đukanovića, Rogoša i Radusinovića, koji su sa Čeva (Cetinje) prešli u Ceklin
(Rijeka Crnojevića), u Dajbabama i Buronjama (Podgorica) te su od njih Radusinović, Koloroge i
Kojičić, preseljeni u Golubovce (Zeta) i Podgoricu
Rogulić, Kotor
Rogulja, u Podgorici
Rodgostić, Paštrovići
Rodić, Bistrica (Mojkovac)
Rodusinović, Buronje (Podgorica) i Radusinović
Rođen, Rasova (Žabljak), od njih su u Aluzi (Šaranci), Drobnjak
Rođenović, od Sarajeva na Vranjinu (Skadarsko jezero), pa u Vraku (Skadar)
Rožajac, u Podgorici iz Rožaja
Rožić, Gornji Zagrad (Berane) 1485. god.
Roza, peraška naselja
Rozbovski (Rosbovski), Budva
Rozgar, u Branovićima (Grbalj)
Rojević, Ozrinići (Nikšić)
Rojedinac, Kotor 15. v.
Rok = Roki = Rokit, Klezna i Sveti Đorđe (Ulcinj)
Rokić, u Kotor prešli iz Perasta
Rokoandić, Nikšić
Rokos, Kotor
Rokoč, Rokoče (Cuce), Cetinje
Roksandić, u Pješivcima, po Rosni kćerki Vuka bana Rćanina-Rastočanina
Rolovići, bratstvo u Brčelima
Rolović (i kao: Lorović), sa Dedinja (Beograd) doselili u Brčele (Crmnica); Cetinje
Romaj, Zuos uz Bojanu, sišli iz Gornje Krajine
Romano, Bar u 13. v.
Romac, Sutomore (Bar) 1898. god.
Romičić, Orah (Nikšić)
Ron, Budva
Rondović, Jablan Bara (Žabljak), potomci Radiča Miloševića, doseljenika iz Plane (Kolašin),
porijeklom iz Plane (Bileća) gran. Vlastelinovića, najbliži Vukovićima. Njihovi su srodnici u
Prenćanima (Pljevlja); Ljubična (Prekotarje), porijeklom iz Banjana (Nikšić); Nikšić; Zaton, Kičevo
i Vraneška dolina (Bijelo Polje)
Ronkolin, Kotor
Ronović, Herceg-Novi
Roncino, i kao: Rončino, u Boki Kotorskoj i Ulcinju, vidi: Rončino
Rončević, u Nikšićkom Prekovođu spominju ih u srednjem vijeku; Jugovići (Župa Nikšićka) došli
iz Nikšićkog polja, stariji stanovnici, od njih su u Mačagaj (Argentina), Glibavac i Studenca
(Nikšić) došli od Gacka, a tamo iz Dabra (Hercegovina); Nomgame, Kalušići i Ograđenice (Pljevlja)
slave Nikoljdan, porijeklom iz Banjana (Nikšić); Gusinje 1911. god.
Rončino, u Ulcinju 14. v.; vidi: Roncino u Dolčinu (Ulcinj)
Ropotin, Kruščica (Donji Banat), ranije kao: Šinžar (Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore
Ros, Kotor 1397. god.; Škaljari (Kotor) i Tivat (Grbalj)
Ros (Roza), Ulcinj u 13. v.; Kotor i Perast
Rosa, u Dulčino (Ulcinj) 1389. god.; Kotor; Budva
Rosandić, Milojevići (Pješivci), došli iz Milata (Komani), Podgorica, od njih su u Reskoceru
(Kragujevac) i kod Valjeva; Nikšić; Kotor. Doselili iz Čeva (Cetinje), starina Rovca
Rosandići, bratstvo u selu Milojevićima
Rosi, Kotor i susjedni Škaljari
Rosini, Podgorica 1505. god. iz provincije Dikolo (sjeverna Španija)
Rosić, Raška i područno Vračevo, Crljenice (Pljevlja) i Kuti, Herceg-Novi grana Đukića iz Lijeve

235
Rijeke (Vasojevići); Herceg-Novi, po nahočetu; Žari (Mojkovac), ogranak Dulovića iz Morače
(Kolašin), porijeklom iz Trnovice (Mostar); Budva; Nikšić; Tivat; Novi Adžbogovac (Lepenica) iz
Crne Gore; u Risnu (Boka Kotorska)
Rosbovski, vidi: Rozbovski
Rosler, Budva
Rosmani, Kotor
Roso, u Podgorici
Rosović, Orahovice (Kotor)
Rojević i kao: Rsojević, Rsojevići (Bjelopavlići) i kao: Rsoja u Brijestovima
Rosnić, grana Dabetića u Vasojevićima; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina)
Rostović, Herceg-Novi
Rostošil, Zelenika, Herceg-Novi
Rotković, Podgorica; Mojdež, Herceg-Novi
Roć, Sutomore (Bar) 1854. god.
Roćen (Roćeni), Rasova uz Taru, pa u Bršno (Nikšić) i odatle u Bijelu, Orašcu i Rasova
(Drobnjak), porijeklom su sa Čeva (Cetinje). Od njih su i u Glibaćima (Pljevlja)
Roćenović, u Bršnu (Župa Nikšićka) ogranak Roćena, porijeklo sa Čeva (Cetinje), vidi: Roćen
Rohović, Rasova (Bijelo Polje)
Rocić (Rocović), Bobovište uz Skadarsko jezero, došli iz Kuča
Rocović, Bobovište uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Kuča, vidi: Rocić, odselili u Skadar
(Albanija)
Ročelt (Rošelt), Herceg-Novi
Ročhberger, Herceg-Novi
Roši, Kotor
Rpčić, Pelinkovići (Bar)
Rs (Hrs), predak Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu
Rsoja, vidi: Rsojević
Rsojević, kao: Rsoja, u Rsojevićima (Bjelopavlići) 1484. god.
Rćanin (Rastočanin), potomci Vuka Lužanina u Pješivcima i kao: Ranc; vidi: Rvaćanin
Rubignol, Budva
Rubežanin, Bae, Sirovac i Boan (Žabljak) iz Rubeža (Nikšić), ranije: Jakičić, pod Trebjesom je
njihova crkva Svetog Petra i Pavla, najstarija u tom kraju. Porijeklom iz Kuča. Jedni njihovi su
živjeli pod Zlatnom stranom (Muževice) pod Njegoš planinom, prešli u Čevo, pa u Brda
(Bjelopavlići), pa u Vidriće (Sokolac) na Romaniji, i odatle jedni u Trešnjicu (Užice), od njih su
Ćalić u Dragovoljićima i Odović u Zagrad (Župa Nikšićka) i kao: Rubežić kod Mojkovca
Rubežić, kod Mojkovca i Planoj (Kolašin), ogranak Jakića iz Rubeža (Nikšić)
Ruberev, Ratac (Bar)
Ruvak, Kotor
Ruvin, Budva
Rug (Rugi), Bar u 13. v. i Ulcinju, vidi: Ruči i Ruce
Rugios, Bar
Ruglinović, Prčanj (Kotor)
Rugovac, grana Klimenata u Rugovu (Peć) od kojih su u Akanji i Viševu (Gusinje) i kao: Suknović
u Beranama; Vojno Selo (Plav) i Babino Polje (Plav) 1880. god.
Rugovšek, Perast (Boka Kotorska)
Rudaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom su iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija
Rudanović, Berane
Rudašević, u Piperima ogranak Ljumovića
Rudelj, Igalo, Herceg-Novi
Rudić, Ravna Rijeka, Rakonja i Pripčići (Bijelo Polje), od njih su u Mojkovcu, Nikšiću i Bijelom
Polju
Rudnjak, Budva

236
Rudov, Očinići (Cetinje)
Rudovi, manje bratstvo Borišića u Očinićima
Rudović, Rječ (Ulcinj) i kao: Paraturk; Sustjel (Bar)
Rudoj, Štoj (Ulcinj), potiču iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija
Ruđan (Bošković), Paštrovići
Ruđieri, Kotor
Ruđić, Orah, Jabuke i Rudinice (Piva) i kao: Rudić, vidi: Gagović i Branilović i u Drobnjacima
došli iz Banjana
Ruža, u Podgorici
Ružić, Previš (Drobnjak), ogranak Kujundžića (Lazarevića), od njih Steva Andrin u Užice (Srbija) i
kao: Crnogorac, porijeklom iz Jasenika (Gacko); Bečići (Budva); ogranak Đurića, grana
Kovačevića u Vasojevićima; Džurevo (Pljevlja) i kao: Jaragmizović; Bijelo Polje i područni
Obrov; u Lozicama (Bijelo Polje) došli iz Pipera; Bjelopavlići 1444.g.; Pješivci, ogranak Britvića,
pa jedni pređu u Previš (Žabljak); Ninkovići (Žabljak), došli iz Njeguša (Cetinje), porijeklom iz
Mele Banjske (Kosovo), od njih su kod Mojkovca; Kotor; Miloševići (Piva) iz Jasenika (Gacko)
Ružići iz Pive (Miloševići), doselili iz Gacka oko 1800.
Ružičić (Mican), Kričak (Pljevlja), porijeklom iz Kuča, od njih su u Nikšiću; Kuti, Herceg-Novi, po
nahočetu
Rujević, Pripčići (Bijelo Polje), vidi: Rujović
Rujović, Lagatori (Gornji Bihor), Bijelo Polje, a u područnim Radmanovićima i kao: Ličanin;
Dubočica (Sjenica) i Novi Pazar, doseljenici od Kolašina
Rukavina, Podgorica
Ruljić, Lukovo i Praga (Nikšić), porijeklom sa Čeva
Rumenjić, Podgorica
Rumpes, u Baru
Rundo, Herceg-Novi
Rundović, Cetinje
Runković, Kotor oko 1335. god.
Runo, Topla, Herceg-Novi sišli iz Hercegovine
Runjević, Bare (Nikšićko Prekovođe)
Runjić, Runje (Gornja Krajina)
Rupavac, Sušćepan, Herceg-Novi
Rupalo, Donji Stoliv (Kotor)
Rupar, u Pivi ogranak Đalasan, od njih su u Bosni
Rupčić, peraška naselja, porijeklom iz Hercegovine
Rusanić, Paštrovići, pa u Boku Kotorsku oko 1423. god.
Rusen (Rušević, Rusenović), lokalitet Rusenović u Miljanićima (Banjani), Nikšić u 13. i 14. v.,
vidi: Rušević
Ruskov, Kotor
Rusković, Babunci (Grbalj); Donji Stoliv (Kotor)
Rusović, Kuti, pa u Dobrotu, Poda, Srbinu i Kotor (Boka Kotorska); Mrkovi (Prevlaka), Đuraševići,
Radovići (Grablja); Babunci (Grablj) potomci Dapka (Dapca) u 16. v. doseljenog iz Albanije, od
Skadarskog jezera; Podostrog (Budva) iz Buljarice; Morinj (Risan)
Rustanić, Herceg-Novi, po majci
Rustemagić, Pljevlja
Rusto, Ulcinj
Rusulbegović, Ulcinj iz Hercegovine
Rustević, Podgorica
Rustemović, ogranak Čmančanja u Nikšiću i Novom Pazaru, porijeklom iz Kuča; u Plavu
Rutešević, Grahovo (Nikšić)
Rutešić (Rutešević), Nikšić i područno Grahovo
Rutić, Podgorica

237
Rutković, Raošići (Tivat) u 12. v.
Rutović, Nikšić, doselili (oko 1690. god.), pa jedni pređu u Vranešku Dolinu, Majstorovinu (Bijelo
Polje), Žari i Podtrk (Mojkovac)
Ruce = Ruci, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god.
Rucović, kod Petrovca na moru (Lastva) oko 1355. god. i jedni 1764. god. pređu kod Budve;
Podostrog (Budva) i Kotor. Starinom su iz Raške, od njih ima u Dalmaciji i Rusiji
Ručevići, stari begovski rod u Cetinjskom Plemenu
Ruči = Rugi, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god.
Rušević, vidi: Rusen, u Cucama (Cetinje) srodnici Roganovića; u Banjanima (Rusenovići-
Miljanići), Bjelojevići i Petrovići kao: Rusen = Rusenović (Rušenović); Pilatovcima, pod Oblajem
(Nikšić), kao: Rušević preci Pilata i Sinđelića; u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Rušt i Gvozdenović
Rušt, vidi: Rušević, u Zatrijebaču (Kuči)

Sabaći, u Ulcinju
Sabe = Sabo, u Kotoru
Sabini, Kotor 1330. god.
Sabinić, Škaljari (Kotor)
Sabitović, Pljevlja 1897. god.
Sabić, Meljine, Herceg-Novi; Kotor po nahočetu
Sablić i kao: Sabljičić, Dobrota (Kotor); Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore
Sabličić, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi
Sablja, od Vignjevića u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), jedni se odselili u Srbiju
Sabljenović, Drobnjak iselili
Sabljić, Mul (Tivat) i Ratiševina, Herceg-Novi
Sabljičić i kao: Sablić, Dobrota, Igalo (Boka Kotorska) su iz Korjenića (Trebinje)
Sabo = Sabe, u Kotoru
Sava (Gornjevuk), predak bratstva Gornjevuka
Savaljić, Nikšić, vidi: Savović
Savević, Nikšić, vidi: Savović
Saveti, u Kotoru 15. v.
Saveljić, Gradina i Martinićko Gostilje (Bratonožići), vidi: Savović
Savin, Nikšić, vidi: Eraković; Kotor
Savinić, Herceg-Novi, po nahočetu
Savijević, kod Herceg-Novog iz Hercegovine
Savinović, Herceg-Novi, po majci
Savinčić, Herceg-Novi, po majci
Savić, Rubeža (Nikšić), od njih u Rudom (istočna Bosna) i drugi; Podgorica 1894. god.; Lukovo,
Dragovoljići i Nikšić, starosjedioci, jedni kasnije i kao: Šućur; Drobnjak iz grupe Srbljenovića -
Novljana; Bare, Ritošići i Strmac (Pljevlja) a u područnom Maoču su Vasojevići i kao: Obradović -
Rajević iz grupe Kovačevića; ogranak Lazovića iz Kuča u Pasji Pastor i Lopužje (Novi Pazar);
Dračevice (Šestani), Krajina su od Pecića doseljenika iz Škrelja; ogranak Guberinića iz Vasojevića
u Novi Pazar; ogranak Božovića prešli u Albaniju; Ulcinj 1907. god.; Zagaraču; Gluhi Do
(Crmnica) iz grupe Maslončića; Bar; ogranak Boškovića iz Bjelopavlića odseljeni u Srbiju kao:
Garašanin; ogranak Bulatovića iz Rovaca preseljenih u Orašac (Šumadija) kuća u kojoj je 1804.
god. dogovoren Karađorđev ustanak 19. v.; jedni su iseljenici iz Bjelopavlića u Gradac (Valjevo); iz
Borkovića (Piva) jedni odselili u Šumadiju kao: Savić Garašanin; iz Kuča iselili u Drobnjak kao
Kudeza - Marković; iz grupe Ćesac Roca iselili u Plav, Vojno Selo (Plav); ogranak Draškovića iz
Čeva (Cetinje) odselili se u Gajtan (južna Srbija); Njegovođe (Piva); iz Pive iseljeni u Crnču
(Sokolska nahija); Pusto ostrvo (Mala Crna Gora), Piva ogranak Mulina (Čalmonja) ranije Čurović
doseljenih iz Tušine (Žabljak); Brezojevice (Plav); Kotor (Boka Kotorska) su iz područnih

238
Bogdašića; Ubli i Krivošije, Herceg-Novi su 1687. god. doselili iz Korjenića (Trebinje); Kosijeri
(Cetinje); od Herceg-Novog odselili se u Novi Sad; ogranak Vujačića iz Pipera u Valjevo;
Dajkovića Lomila (Ceklin)
Savićević, Pješivci, ranije Šteković - Babić, od njih su u Straševini (Nikšić); Nikšić ogranak
Markovića iz Pješivaca, starinom su iz Hercegovine; drugi u Nikšiću ogranak Markovića, došli iz
Dobre Vode (Bar); Sotonići (Crmnica) iz Paštrovića; Kosijeri (Cetinje) i kao: Kosijer iz Radomira
(Rijeka Crnojevića); kod Spuža (Bjelopavlići); Vitasovići (Pješivci) doseljenici iz Kuča; ogranak
Božovića u Zagaraču (Danilovgrad); Zalaz (Kotor); ogranak Vojvodića u Građanima kod Rijeke
Crnojevića; u Bjelopavlićima; u Zeleniku ogranak Brajovića, ogranak Košutića, ogranak Pavkovića,
ogranak Jovanovića, ogranak Balevića u Bratonožićima
Savićevići - Božovići, bratstvo u Zagori
Savićevići, bratstvo u Pješivcima
Savićevići, bratstvo u Sotonićima
Savicki, Klinci i Zelenika, Herceg-Novi
Saviček, Bar
Savičić, Bata (Cuce), Cetinje i kao: "Jebizima"; Budva
Savičići (Jebizime), staro bratstvo na Bati
Savković, Piperi potomci Lužana, od njih su u Lužanima (Zeta) i Lužanima (Užice), Srbija, a jedni
u Lipovac (Aranđelovac); u Čečavi (Teslić) porijeklom su iz Danilovgrada (Crna Gora)
Savkovići, starosjedioci u Podgorici (Tološi), porijeklom iz Bratonožića
Savo Raslapčević, predak bratstva Sjekloća
Savo Markov, brat vladike Petra I
Savović, ogranak Papića u Komarnici (Šavnik), a u Crkvičkom polju kao: Vranić, vidi: Papić u
Petrovićima; u Nikšiću i kao: Savević, Savaljić i Saveljić; Herceg-Novi po vanbračnom djetetu;
Dugi Do (Njeguši), Cetinje; Crnci (Piper), a u nekim područnim selima su ogranak Janića iz grupe
Stanjevića od njih su u Budvi kao: Savović; Kuči ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića, od njih
su u Ulcinju 1911. god. i područnoj Darzi i Mikulićima; Goražde (Berane) porijeklom iz Kuča od
Savovića - Popovića; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Krnjice (Krajina); ogranak Brakočevića
u Šekularima odakle su se jedni preselili u Peć; Paštrović; Ubalac (Kuči) ogranak Vujoševića -
Mrnjavčevića, vidi: Čarapić; Bar; Jablanica (južna Srbija), grana Vujoševića sa Momča (Kuči), pa
kao: Dragović prešli u Slivovo (Lugovi), Uroševac
Savovići, staro bratstvo u Dugom Dolu
Savčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Sager, Herceg-Novi
Sagur, i, (Sagurović), 13. v. u Baru i kao: Sagurija = Zaguri = Čaguri, u Kotoru kao: Zagurović
Sagurija, vidi: Sagur
Sadagić, Pljevlja doselili iz područnog Tvrdoša
Sadik, Nikšić
Sadiković, Potrlica i Pljevaljsko Polje (Pljevlja); Rasova (Bijelo Polje); Podgorica 1880. god.
Sadić, kod Plava i Gusinja
Sadović, u Pljevlja su se doselili iz područnog Tvrdoša 1864. god.
Sadopić, Pljevlja 1862. god.
Saijnović (Šainović), Budva 1650. god.
Saiti, Nikšić
Saičić, grana Mijomanovića u Vasojevićima; Bjelopavlići; Cetinje
Saje, u Kotoru 1330. god.
Sajić, iseljenici iz Pive u Grčiće (Srbija)
Sajčić, Vasojevići, starosjedioci; Vinicka (Berane)
Sakar, i, Ponari (Zeta) doseljenici iz Đinovića (Kosijeri), Cetinje gdje su starosjedioci, od njih su i u
selima Vrake (Skadar), a odseljeni u Vasojeviće prezivaju se Đinović
Sakarević, Bar
Sakić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru

239
Saković, ogranak Rajevića - Raketića u Vasojevićima
Sakrapos, u Podgoricu doselili se iz Grčke
Sal, Peraška naselja, doseljenici iz Italije
Salagić, u Lješkopolju, Podgorici, Tuzima i Skadru, iz Anadolije (Turska)
Salaj, Šas (Ulcinj) i u područnom Katrkolu i kao: Solaj
Salaković, Dobre Vode (Bar)
Salambros, u Rijeci Crnojevića iz Grčke
Salapura, Nikšić
Salaić, u Podgorici jesu iz Azije; Mrčevo (Grbalj)
Salatić, Zelenika i Kuti, Herceg-Novi su iz susjednih Konavala
Salahanović, Nikšić
Salac, Ljubotinj, Srednja Sorotima; Zaljev, Bar
Salva, i kao: Salve i Salvi, u Kotoru i područnim Škaljarima
Salve, vidi: Salva
Salvi, vidi: Salva
Saldo, Nikšić
Sal, e, Cukovići i Velji Ostros (Primorska krajina)
Salević, iz grane Novakovića u Vasojevićima
Saliagić, Podgorica
Salimon, i, (Solimon), Budva iz Smedereva 1650. god.
Salić, kod Ulcinja, Komorača i Gusinja (Skić) su iz Klimenata (Albanija)
Saliu, Podgorica
Salihović, Boljanići (Pljevlja)
Salović, Rožaj doseljeni iz Nikšića
Salhanović, Nikšić
Saljić, Plav
Saljuk, Zagonja (Ulcinj)
Samardžić, Cetinje; Krivošije (Boka Kotorska) potomci Sava Ivanova, grana Orlovića (Strahinjića),
jedni u Blagaj (Hercegovina) pa u Karlovce (Srem); Čarađu (Gacko) porijeklom su iz grada Sokola
(Bosna), jedno vrijeme u Cucama i Bajicama (Cetinje), od njih su u Podgorici, od Komnena Bajice,
pretka bratstva Samardžića, u Krivošijama (jedni i kao: Samardžić - Komnenović) i Rijeci
Crnojevića kao: Osmanagić i Čakić; Samardžić u Kusidima i u Nikšiću; i kao: Samardžić u
Komanima (Podgorica). Kobilji Do (Cuce), Cetinje doselili od Nevesinja (1878. god.), porijeklom iz
Pive; Gusinje; Pljevlja i okolina; kod Perasta (Boka Kotorska), iz Krivošija
Samardžići, bratstvo u Krivošijama
Samardžici u Podgorici
Samardžići, porodica u Kobiljem Dolu u Cucama
Samatović, Nikšić
Samac, Podgorica
Sambolec, Podgorica
Sambrailo, Nikšić odselili 1721. god. u Buiće (Dubrovačku Župu), Martinoviće i Mokoš
(Dubrovnik)
Samović, iz Raške u područje Duklje, 492 - 540. god., kasnije od Sama (vlastito ime) i dalje do 843.
god. kao: Samovladović i Svevladović
Samoili, 13. v. u Baru
Samovladović i Svevladović, vidi: Samović
Samotvor, Kotor
Samohod, Herceg-Novi
Samuel, u Kotoru
Samuelis, u Kotoru
Samuk, Zagonja (Ulcinj) porijeklom iz Albanije
Sangič = Sankta, u Kotoru

240
Sandaljević, u Antibari (Bar) 1444. god.
Sandić, Malinsko (Žabljak) ogranak Abazovića; ogranak Jovića iz Drobnjaka preselili se u:
Krašljevo, Ograđenicu i Bobovo (Pljevlja) pa jedni u područni Meštrovac; Popov Do, Zasad
(Bobovo), Pljevlja; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru ogranak Dakića
Sanković, vlastela 1382. god. i u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, ranije kao: Draživojević;
Bajice (Cetinje); Paštrovići 1712. god.
Sankovići, staro bratstvo u Bajicama
Sankovići, bratstvo u Pažtrovićima
Sanli, Rose, Herceg-Novi
Santini, Kotor
Santo, Ulcinj
Santović, Bar
Santrač, Nikšić
Sapurić, Oputne Rudine (Nikšić)
Sarabić, Tušine (Žabljak)
Saravelja, Tušine (Žabljak) odselili se preko rijeke Tare
Sarajlija, Bijelo Polje
Sarajlić, Vranjina na Skadarskom jezeru; Nikšić; Bijelo Polje
Sarani = Saranin = Saranus, u Kotoru
Saraović, Njeguši (Cetinje)
Saraor, Mirac (Njeguši), Cetinje
Saraori, stari rod u selu Mircu
Saraorić, Nikšić
Sarap, Bogute (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i kao: Sorapa, doseljeni iz Sarapovića (Sarajevo),
razgranati na: Vukićević, Vujanović, Markišić, Laličić, Banović, Kaluđerović, Vučković,
Karadaglić, Popović i u Peroj (Istra)
Sarapa, Bogute (Cetinje) 1465. god. doseljenici iz Sarapovića (Sarajevo) razgranati u 8. bratstava,
vidi: Sarap
Sarapi, bratstvo u Ljubotinju
Saratlić, potomci Novljana u Drobnjacima
Sarac, Šušanj (Bar)
Saracenis, Kotor, 9. v.
Saračević, Nikšić i jedni odselili u Rašku
Sarvan, Pljevlja 1864. god.
Sardelić, Kotor
Sarić, ogranak Milića iz grupe Srbljanovića u Zukvi, Borovcu i Markovcu (Drobnjak); u Banjane su
doselili iz Velestova (Cetinje); iz Pive odselili u drugoj polovini 18. v. u Gružu Kragujevačku; kod
Kotora i kao: Šućević ranije Pašarović od njih jedni odselili u Goševo pod Golijom (Raška)
Saričić, Bjelopavlići
Sasović, Herceg-Novi, po majci
Sasojević, 1692. god. doselili se iz Sasojevića (Pješivci) i Kameno (Boka Kotorska)
Sauček, Herceg-Novi
Safavić, Pljevlja
Safija, Kravari (Ulcinj)
Saftić i kao: Softić, u Pljevljima
Sačar, Kotor
Sačer, Kotor
Sašar, Kotor
Sašić, i kao: Sošić, Rakita (Bijela Polje)
Sbutega, Baošići i Prčanj (Boka Kotorska)
Svacio, u Bar a u Ulcinju Svačio iz Svača (Ulcinj)
Svačio, vidi: Svacio

241
Svevladović (Smovladović) vidi: Samović
Svekler, Kotor
Svenda, Kotor
Svetiko, 1398. god. u Paštrovićima
Svetloća, Limljani, Crmnica i kao: Svjetloća; Nikšić
Svilanović, Kruševice, Herceg-Novi starosjedioci
Svin, u Ulcinju
Svinčić, Bar
Svirala, Polja (Mojkovac)
Svironja, Velestovo (Cetinje) iz Zete
Svirčić, Kotor, po nahočetu
Svičević, u Podgorici
Svniligaj, Kumbor, Herceg-Novi
Svobod, a, Kotor; Herceg-Novi i područne Crkvice
Svorcan, Nikšić iz Hercegovine; u Oputnim Rudinama (Nikšić) i kao: Sforcan
Svrzić, Podgorica
Svrkić, Rasova (Bijelo Polje)
Svrkota, Boljanići, Bobovo, Svrkote (od njih Svrkota u Hadđićima - Goražde), Bukovica i Moranca
(Pljevlja) i u Podgorici
Sdrul = Sdrulis, u Kotoru
Sead, Nikšić
Searani, Kotor
Sevasto, u Ulcinju
Seganović, Crmnica
Segarić, Budva, doselili iz Bara
Sedović, Nikšić; Kameno i Dobrota (Boka Kotorska)
Seifer, Prčanj (Boka Kotorska)
Sejda, Nikšić
Sejdanović, Plav
Sejdić, Nikšić pa u Zmijanac i Rasovu (Bijelo Polje)
Sejnveber, Herceg - Novi
Sejfović, Pljevlja
Sekić, Orahovo (Kuči) i jedni su prešli u Podgoricu, ogranak Lukačevića, porijeklom iz Cuca
(Cetinje)
Sekla, Kotor
Seklar, Kotor
Seklac, Fraskanjeli (Ulcinj)
Sekler, Kotor
Sekloća, u Podgorici 1882. god.
Seknić, Orahovo (Kuči) i jedni preselili u Tuzi i Podgoricu; ogranak Lukačevića u Zeti
Sekulić, grana Bezdanovića u Bandićima (Komani) potomci Sekule Radonje Ivanova, grane
Orlovića (Strahinić), a jedni su (1888. god.) preselili u Zagonje i Donje Mikuliće (Ulcinj) i Zaljev
(Bar); u Borič Stari (Skadar) i kao: Panbuki iz Komana; Zabrđe (Berane) i kao: Sekulić - Šćepović;
Nikšić; Bar; Gornja Morača, jedni od njih odseliše u Kruševac; Bjeloši (Cetinje); u Bjelopavlićima
srodni Mihailovićima; Cetinje; Danilovgrad; Podgorica; Kuči, od njih su u Zagrađu (Berane) i Zaton
(Bijelo Polje), od njih su kod Vršca (Banat) i kao: Crnjanski; Pavino Polje (Bijelo Polje); od oko
1800. god. iz Bjelopavlića kao: Sekulić; Glibaći i Gorica (Pljevlja) iz područnog Maoča; ogranak
Miranovića u Zeti i Lješkopolju; vidi: Ulić
Sekulići, bratstvo u Bjelopavlićima
Sekulići, bratstvo u Bjelošima
Sekulići ("Bandići"), bratstvo u Bandićima
Sekulović, Josice, Dobrota i Kameno (Boka Kotorska) 1693. god. iz Nevesinja; Bijela (Boka

242
Kotorska) iz Hercegovine; grana Branilovića u Pivi; Nikšić 16. v., od njih su u Vranjskoj dolini i
kod Mojkovca; Brskut (Bratonožići), od njih su u Podgorici; Gusinje; Kruševice, Herceg - Novi;
Kotor; kod Ivanjice (Srbija) i kod Novog Pazara jedni kao: Burija iz Kuča (Podgorica)
Sekulovići iz Pive (Seljani), starosjedioci
Sela, Kotor
Selaj, Braiša i Široke (Krajina)
Selaković, Momišići (Podgorica); Kuči; Morača, od njih su u Drobnjacima
Selalović, Dabezići (Bar)
Selanović, u Dobroti (Kotor), kao: Dulović (potomci Dula Obrenova) iz Trnovice (Sarajevo)
Selac, Fraskanjeli (Ulcinj)
Selezanik, Kotor
Selenati, Kotor
Selenatić, Kotor
Selenić, Kotor, po nahočetu
Selimanać, Ulcinj
Selimanović, Berane
Selimanjin, Plav
Selimadžović, Goričani (Zeta) iz Graha
Selimbegović, Ulcinj
Selimović, Klanac (Rožaj) ogranak istoselskih Murića; Plav; kod Rijeke Crnojevića do 1760. god.
Selinderović, u Zetu iz Zambeze (Crmnica)
Selit, Ulcinj
Selmanović, ogranak Dupljaka iz Derače (Lozna), Bijelo Polje iselili u Paralovo (Novi Pazar);
ogranak Tomaševića kod Pljevalja; Pljevlja 1813. god.; Kosanica (Pljevlja) prešli u područne
Židoviće i Kričak, a jedni u Mileševo (Zlatar)
Selmanović, iz Zete prešli u Podgoricu, Lješkopolje, matično pa u Podgoricu, Berane i Zagonja
(Ulcinj)
Selmović, Pljevlja 1872. god.
Selović, Vladimir
Selhanović, Nikšić; Momišićima i Podgorica 1881. god. rod Kobasičića
Selčan, Štoj (Ulcinj)
Selčanin, Briska Gora, Sustjel i Reč (Ulcinj)
Semenderi, bratstvo u Boljevićima (Crmnica)
Semerad, Kotor
Sen (ken), Ulcino = Ulcinj
Sendović, Bar
Senić, Donja Ržanica (Berane) iz područnih Šekulara; Trešnjevo (Cuce), Cetinje, od njih su kod
Avtovca i Fojnice (Hercegovina) (potomci Živkovi) najbliži su im u Trubjeli (Nikšić); Crvenka
(Bačka), Igalo, Topla i Peraška naselja (Boka Kotorska); Čevo (Cetinje), od njih su u Rovcima;
ogranak Pešića doselili kod Berana iz Bjelopavlića a porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u
Praćevcu i Bastasima; Vukove Zgrade (Ceklin), Rijeka Crnojevića; u Vraki (Skadar) iz Bjelica
(Cetinje)
Senići u Hercegovini i u Boki
Sentenčić, Herceg-Novi, Mrkovi, Brgula i Ljuštica (Boka Kotorska)
Senčević, Boka Kotorska
Senčić, Đenovići, Herceg-Novi, drugi po majci; doseljenici iz Konavala
Senfert, Herceg-Novi
Seortić, Herceg-Novi po nahočetu
Sepalina, u Baru
Serakić, Podgorica, potomci Milinjića iz Bjelopavlića
Seranigović, Paštrovići 1398. god.
Seratlić, ogranak Tomića-Balotića u Gornjoj Bukovici, Previšu i Provalijama, Drobnjaku potomci

243
Novljana; u Podgoricu došli iz Trebinja i drugi iz Drobnjaka
Sergi, u Kotoru
Sergius, Boka 1328. god.
Sergota, Prčanj (Boka Kotorska)
Serdarević, Dobrota (Boka Kotorska); Herceg-Novi (17. v.) ranije Vojinović, pa u područne Srbine
Serdarović, ranije: Bošković, u Orjoj Luci (Bjelopavlići) vidi: Mijajlović, jedni se iselili; u Plavu
1889. god.
Serden, ogranak Kneževića u Cucama (Cetinje)
Serdeni, rod u Hercegovini
Serdilo, u Baru (Antibari) 1306 - 1311. god.
Serišević, Kotor
Sermanin, Riječ (Ulcinj)
Serta, Herceg-Novi
Serhatlić, od Kolašina odselili u Kosurić (Novi Pazar)
Sesnović, Kotor; Podgorica 1886. god.
Sesta, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), preci Koslina i Radiša, rodonačelnika više prezimena
Sestan, Paštrovići 1398. god.
Sestan = Šestan, u Baru i Kotoru iz Šestana (uz Skadarsko jezero)
Setenčić, Mrdari (Tivat) iz Hercegovine, vidi: Sentenčić
Sefer, Herceg-Novi
Seferagić, Koće (Kuči) iseljenici kod Gusinja i Plava
Seferović, Kuti, Bijela, Morinj i Sasovići (Boka Kotorska) doseljenici iz Kuča; Herceg-Novi; u
Piperima ranije Memetović - Petrović, odselili u Podgoricu (1687. god.), u Kuti, Herceg-Novi, a
drugi kasnije u Nikšić, Skadar i Carigrad; Podgorica, Šame i Zetu gdje su i kao: Husić; Peraška
naselja su iz Stare Crne Gore; Kotor; Bijela, Herceg-Novi su iz Pipera; Grdovići, Dobra Voda i
Krute (Crnogorsko primorje), srodni Nikičićima; Paučine (Rožaj) su iz Graša (Đakovica)
Sefić, Arbaneš (Primorska krajina); Sozina (Sutomore), Bar
Sefović, Ćurke (Ulcinj) doselili iz Zadrima
Sec = Zec, u Kotoru
Sešeković, Kotor
Sivnupović, kod Nikšića, 1695. god.
Sierković, Baošić - Herceg-Novi
Sijamić, Boljanići (Pljevlja)
Sijarić, Godijevo (Gornji Bihor), Bijelo Polje starinci; Rasova (Bijelo Polje)
Sijerkov, Strpa (Risan), a u područnim Bijeloj, Jošići, Baošiću, Kostanjici, Đenovićima, Morinju i
Kumboru i kao: Sijerković, razgranati od onih iz Strpa, a porijeklom iz Nikšića, ogranak Pilatovaca
iz Oputnih Rudina
Sijerković, vidi: Sijerkov
Sikimić, ogranak Pilatovaca iselili iz Oputnih Rudina (Nikšić) u Drobnjake, od njih su u Žljijebu,
Herceg-Novi
Sikić, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo) na ušću Sušice u Taru
Siković, Bar 1431. god.
Silbo, u Kotoru 15.v.
Siloć, Peraška naselja, starosjedioci
Silvić, Jošica, Baošići i Herceg-Novi (Boka Kotorska) su iz Konavala
Sima, Štoj (Ulcinj)
Simaković, Lješkopolje (Podgorica)
Siman, i, Bar
Simanić, Gornje Polje (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Zimonjić
Simanov, Salč (Ulcinj); Bar
Simanović, Bratica i Krute (Ulcinj); Cetinje; Beran Selo (Berane); Zaton (Bijelo Polje); iz Pive u
Cerovo (Valjevo)

244
Simaček, Tivat; Mojdež, Boka 1726. god. iz Hercegovine
Sim, en, on, Štoj (Ulcinj)
Simental, Dobrota (Kotor)
Simeone = Simeonis = Simonis = Simesu, u Kotoru
Simeunović, Bihor (Bijelo Polje), od njih su u Brajkovcu (Lajkovac)
Simić, Nikšić; u Velikom Crljenu, Kalenićima i Tomanima kao: Simić (Radomirović) Šumadijska
Kolubara jesu iz Crne Gore; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi:
Nešković
Simićević, Aluga (Šaranci), Žabljak ogranak su Simića = Raičevića (Miloševića), doselili iz Plane
(Kolašin), a porijeklom iz Plane (Bileća), "starinom iz Kuča", od njih su u Vraneškoj Dolini (Bijelo
Polje)
Simović, Cuce (Cetinje) ogranak Miljenovića (Gradinjana) doseljenih iz Čarađa (Gacko); Herceg-
Novi doselili su se iz Miljevca, Nevesinje; Saš, Morača ogranak Rakočevića, od njih su u
Beloševcu, Lepenica; u Lipovu (Kolašin), posebni; Cetinje; Podjahorina, Miljevina i Brusna
(istočna Bosna), ogranak Vuičića od Grahova (Nikšić). Istorodni u Lipiku (Gacko) i Montani
(Amerika); ogranak Đurišića - Kovačevića, Vasojevića a drugi su ogranak Pantovića - Kovačevića,
Vasojevića, od njih su u Sebečevu (Novi Pazar); Vraneška Dolina (Bijelo Polje), srodni Kljajićima i
Raščanima; Pobor i Svojčevo (Pljevlja), a u područnim Židovićima i Lučici njima su nesrodni;
Cerovo (Bijelo Polje); Crnci (Piperi); iz Pive iseljeni u Radljevo (Valjevska Tamnava); Škaljari
(Kotor) su iz Stare Crne Gore, a od njih su u područni Muo i u Milu (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska)
prešli u Dragovoljiće (Nikšić) oko 1811. god. Zatim jedni pređu u Glibaće (Pljevlja), a drugi u
Rumuniju
Simovići, grana bratstva Miljenovića u Cucama
Simoj, u Grilu (Vraka), Skadar iz Crne Gore, ranije kao: Rajčević
Simon, Pistula (Ulcinj) doselili se iz Miridita (Albanija)
Simonov, Kotor 1330. god.
Simonovac, Donja Bitina (Uroševac), od Gusinja
Simonović, Jasenovo (Donja Morača) iz grupe Jasenovčana, doseljenih iz Popova Polja
(Hercegovina), jedni od 5. barat doseljena; Kuči iselili u Darzu (Ulcinj) 1878. god., a odatle jedni u
Ulcinj 1900. god.; Bratica, Ulcinj; Bar; Kotor 1552. god.; Nikšić; Nikšićka Župa potomci
Trebješana; Andrijevica 1880. god.; Šekulari (Berane) jesu potomci Lužana iz Bjelopavlića; Velika
(Plav) iz Šalja (Albanija); Gostilje (Zeta) su ogranak Vujadinovića iz Bjelopavlića; ogranak
Kusarovića - Radulovića u Bjelopavlićima
Sim Parma, Krče, Ulcinj
Simu, Bigovo i Kubasi (Tivat) su iz Stare Crne Gore
Simunović, Darza (Ulcinj) su iz Bjelopavlića, vidi: Simonović. Stubica (Piva) od Branilovića, od
njih su u Vrh Prače (Rogatica); Pošćenje (Šavnik)
Simunovići iz Pive (Stubica), starosjedioci
Simućević, potomci Novljana, vidi: Simićević
Sinan, ov, Ulcinj; Štodra (Bar)
Sinanović, od Kurpejovića, ranije Pejović u Biševu (Rožaje), jedni kasnije i kao: Đozović, od istih
su i u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar), porijeklom iz Morače; Rožaj 1893. god.; u Ćeklićima
(Bojkovići), Cetinje, ranije Androjević (Marojević); Kuči, 16. v. ranije Kutević, porijeklom iz
Klimenata (Albanija), od njih su u Podgorici; Ulcinju; Plavu; Nikšić; Ćeklići (Cetinje) ogranak
Marojevića, od njih su u Kotoru; Rastić i Ljeskovac (Ulcinj); Pašića Polja (Bijelo Polje); Kričak
(Pljevlja); Pljevlja 1854. god.; kod Plava i kao: Sibanović, grana Hota
Sinanovići, rod u Ćeklićima
Sinanovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Sindik, Gornja Lastva (Tivat); Tivat iz Istre
Sinović, vidi: Adžisinović u Podgorici
Sinđelić, Kolašin; Bihor (Bijelo Polje) od njih su: Ropčevac podnožje Kosmaja; Trbušnica
(Šumadijska Kolubara)

245
Sinđić, Piva jedni iselili u drugoj polovini (18. v.) u Toponicu (Gruža Kragujevačka); Kuči iselili u
Stapare; Rovca; Sokolac (Bijelo Polje)
Sinimotović, iz Zete preselili se u Podgoricu
Siništaj, Dušice (Podgorica); Tuzi, i kao: Sinseštaj
Siništović, Gornja Zeta iz Gruda
Sinobad, Herceg-Novi
Sinobrad, u Budvu došli iz Knina
Sinoj, u Grilu (Vraka), Skadar i kao: Rašković, iz Crne Gore
Sinković, Herceg-Novi
Sinimonović, Zeta; Podgorica
Sinjanović, Plav
Siraković, u Baru
Siritković, Nikšić
Sirković, iz Bihora (Bijelo Polje) odselili se u Ropčevo (Šumadijska Kolubara)
Sirobanović, Podgorica
Sirovina, Boljanići (Pljevlja)
Sirović, Perast (Boka Kotorska)
Sirota, Herceg-Novi
Siropa, Bar
Sirčić, Nikšić i Kolašin
Sisa, Herceg-Novi
Sisoe = Sisoje, u Kotoru
Sisol, u Kotoru 15. v.
Siti, Kotor 1432. god.
Sitić, Herceg-Novi
Sihar, Podgorica
Sičo, u Kotoru 15. v.
Sišić, Herceg-Novi
Sjever, Herceg-Novi
Sjeverić, Boronjino, Bjelopavlići
Sjeverović, Donji Kraj (Čevo), Cetinje
Sjeverović, Kuti, Herceg-Novi, po majci
Sjeverovići, staro bratstvo u čevskom Donjem Kraju
Sjekar, Nikšić
Sjekloća, Dobrsko Selo, Cetinje; Vranjina na Skadarskom jezeru; Limljani (Crmnica); Nikšić
porijeklom iz Hercegovine
Sjekloće, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Sjekloće na Cetinju, na Vranjini, u Limljanima, Podgorici, Nikšiću, Beogradu i Vojvodini
Skadranin, Nikšić; Danilovgrad; Grbalj
Skanata, Gornja Lastva, Tivat
Skaljić, Kotor
Skvarica, iz Grahova (Nikšić) kao: ogranak Kovačevića odselili se u Stražište i Šume (Trebinje)
Skejan, Murići uz Bojanu iz Krajine u Štuf (Ulcinj)
Skejović, u Bar iz Ćeklića (Cetinje); Gostilje (Zeta) i kao: Skobaljević
Skejovići, muslimani u Baru
Skender, vidi: Sklender
Skener, Paštrovići iz Albanije
Sklavi = Slavi = Slavine, kasnije Mankini u Kotoru
Sklender, Režović (Paštrovići) došli od Skadra
Skoval, Zelenika, Herceg-Novi
Skenderović, Trpeze i Boljevac (Berane); Brskut, Bratonožići preselili se u Bihor, rođaci su im:
Ramdedović i Dervović

246
Skerlić, od Bijelog Polja odselili se u Lipovicu (Jasenica); Skerlić u Migovcu (Šumadija) i okolini
Nikšića jesu iz Drobnjaka
Skersović, Kotor
Skefić, Kotor
Skit, Kotor 1419. god.
Skifić, Kotor
Sklender, Reževići (Paštrovići) došli od Skadra, i kao: Skender
Skobal, Zelenika, Herceg-Novi
Skobaljević, Gostilje (Zeta), srodni: Prenkićima i Markitovićima, doseljenih iz Albanije, porijeklom
iz Stare Crne Gore
Skok, u Podgorici
Skoka, Sipanja (Bijelo Polje)
Skonc, Kotor
Skordul, a, u Baru
Skorza, Podgorica
Skorimir, uKotoru
Skorjanin, Međurečje (Ulcinj)
Skorović, u Budvi
Skorupan, Pljevlja; Podgorica
Skoci, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
Skočajić, Nikšić
Skočić, Nikšić i Kolašin
Skočković, Mokro (Šavnik)
Skrobanović, Mojanovići (Zeta) došli iz Bera (Lješkopolje); Ubli (Kuči) i Podgorica ogranak
Vujoševića = Drekalovića
Skrobalj (Skrobaljević), Gostilje (Zeta)
Skrobljaljević, vidi: Skrobar
Skromput, vidi: Skromut
Skromut, Put, (Skrobut), Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića)
Skronjan, Međurečje (Primorje Crnogorsko)
Skulić, Savina, Herceg-Novi
Skuletić, Duba (Piva) došli iz Drobnjaka
Skura, Gorani (Primorje)
Slav, u Ulcinju 1242. god.
Slavić, Nikšić; Perast (Boka Kotorska)
Slavoni = Slavoli, u Kotoru
Slavković, ranije: Đurašković u Velici i Skiću (Plav) i Gornjem Polimlju i jedni i kao: Lušcanin, od
njih su u Ljevašima (Peć); vidi: Đurašković; Prijelozi i Vrbica (Bijelo Polje); Vojno Selo (Plav); u
Plavu 1912. god.; Podi, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.; Ropočevo (Obrišna - Sopot),
Šumadija došli iz Bihora (Bijelo Polje)
Slavonina, Paštrovići 1712. god.; Sušćepan, Herceg-Novi
Slavujević, preci: Matović i Kruščić, u Banjanima (Nikšić) 1687. god., od njih su u Šidu i
Sremskoj Mitrovici; u Drobnjacima ogranak Dančulovića
Sladović, Grbalj; Sušćepan, Trebjesina i Kameno (Boka Kotorska)
Sladojević, Nikšićka Župa iz Hercegovine; Nikšić; Grahovo (Nikšić); Sušćepan (Boka Kotorska) su
iz Popova (Trebinje)
Slakovci, Međurečje (Primorska Krajina); Ćeklići (Cetinje)
Slaović, Krašići (Tivat)
Sklender, Paštrovići
Slatković (Dragutinović), Ubas (Ćeklići), Cetinje; Sasovići, Boka iz Popova (Hercegovina)
Slatkovići, staro bratstvo na Ublu
Slijepčević, Orah (Piva), jedni se preselili u Samobor (Gacko); od njih u Rioce (Bileća); Sasovići,

247
Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina) 1692. god.; Nikšić; ogranak Raškovića u Fundini (Kuči), od
njih su susjedi Perović
Slović (Petrović), ogranak Tomića u Drobnjacima, jedni su odselili u: Bijelo Polje, Zaoke (Donje
Dragačevo), Srbija; Nikšić
Slomović, ogranak Madenica kod Mojkovca
Smailagić, Zeta; Podgorica; Bojka (Ulcinj); Kolašin (1879. god.) odselili se u Sandžak; Berane
Smailović, Bijka i Vladimir (Ulcinj); Plav; Kričak (Pljevlja); Kradenik (Gornji Bihor), Bijelo Polje;
Novšići (Gusinje)
Smajić, Miloševići (Piva); Novšići kod Plava; Gusinje i Plav su od Klimenata
Smajići (Osmajić) iz Pive (Miloševići), starosjedioci
Smajlević, u Plavu 1897. god., vidi: Bander
Smajlj, i, Štoj (Ulcinj)
Smajović, u Podgoricu iz Carigrada (Turska); Goričani, Grbovci (Zeta), Podgorici, Skadru i
Carigradu, grana Martinovića iz Bajica (Cetinje)
Smak, a, Nikšić
Smakić (Osmanbegović), Gornji Bihor (Bijelo Polje) pa jedni u Novi Pazar
Smaklik, Podgorica
Smaković, u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); Tuzi i Skadru ogranak Đedovića, od njih: Methadžović i
Džaković
Smakočević, kod Plava i Gusinja
Smalovi, Perast (Boka Kotorska)
Smalota, u Kotoru i kao: Smolota
Smaljanović, Kotor
Smekija, kod Risna u 16. v.; Perast i peraška naselja su iz Konavala
Smečija, u Kotoru
Smilović, Kotor
Smiloević, kod Perasta (Boka Kotorska), starosjedioci
Smiljanić, Blatina (Kolašin) i Vraneška dolina
Smiljanović, ranije Čović, u Jablanovo (Vraneška dolina) i Bijelom Polju; Kuči
Smiljić, Nikšić
Smjepović, u Zeti
Smovladović, srpska vlastela, vidi: Samović
Smodlaka, Špiljari (Kotor)
Smol, Polja - Mojkovac i kao: Smolović
Smolac, Ravna Rijeka (Mojkovac), prešli u Pošćenje (Pljevlja)
Smolović, vidi: Smol, Polja (Mojkovac) 1760. god.; Nikšićani, ranije Ivanović, od njih su u Timaru
(Drobnjak) pa Gajtan (Južna Srbija) i oni u Poljima, Prenčane i Maoče (Pljevlja), Okladi (Bijelo
Polje)
Smoličić, Kotor
Smolota, vidi: Smalota
Smoljan, u Podgorici
Smoljević, Nikšić
Smorinić, Kotor
Snegal, Kotor
Sover, Bar
Sović, Podgorica; Meteh (Plav)
Sovo, u Rožajima, kasnije Bosanac, doselili iz Banja Luke (Bosna)
Soderina, u Kotoru iz Firence (Italija)
Sozin, a, u srednjem vijeku iselili iz Zete (pod pritiskom Ilira i Tatara) i kasnije pleme Suta, i
nastanili na Sutorine na Sozini (Sutorman) iznad Spiča (Sutomore), Bar, a kasnije odatle se preselili
u južnu Italiju
Sokić, Mataruge (Pljevlja)

248
Soković, Pljevaljsko Polje pa u Peštrovac i Marande (Pljevlja); u Svetozarevu (Srbija), Pljevljima i
područno Potpeće, Bobovi i Ograđevini srodnici, koji su iz Uskoka (Žabljak) kao: Kršikapa, tamo iz
Pive kao: Koprivica, potomci žene vojvode Miloša; ogranak Jankovića u Ljutićima (Pljevlja);
ogranak Jovića u Drobnjacima
Sokolić, kasnije: Sokolović u Pivi
Sokolović, i kao: Sokolić, Očinići i Dubovik (Cetinje); Dujevo i u Zeti kao: Češljar - Crmnica a
kod Rijeke Crnojevića kasnije i kao: Vučetić; iz Bajica (Cetinje) u Vraku (Skadar) kao:
Martinović; odselili i u Skadar, Sarajevo, Ulcinj, Podgoricu, svojataju se sa Martinovićima iz
Bajica (Cetinje) Grahovo (Nikšić); iz Kuča se odselili u Mojkovac; kod Andrijevice; Pljevlja 1865.
god.; Kotor iz Stare Crne Gore
Sokolovići, stara begovska porodica na Očinićima
Solar, Nikšić
Soldatović, Podgorica
Solić, ranije: Jahdedić, u Plavu 1904. god.
Solomonija, Kotor 1569. god.
Sombolac, Podgorica
Sorat, n, i, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i Mrkojevići (Bar) su kasnije Salac iz Čaira (Salač) u
Ljubotinju, porijeklom od Sarajeva; Cetinje 1871. god.; vidi: Sarapović
Sorea, Kotor
Sotirović, Podgorica
Sotonići, pleme u Crmnici
Sofijanić, Drobnjaci, od njih su kod Ivanjice (Srbija)
Sofović, Pljevlja (1864. god.) doselili se iz Podgore (Plav)
Sofran, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) iselili u Grbalj
Softić, iz Bosne doselili u Gusinje; Berane; Vrba (Bihor), Bijelo Polje; Potpeć (Pljevlja)
Sočica, od Đukanovića, ogranak Branilovića u Pivi
Sočice iz Pive (Plužine, Goransko), starosjedioci, matica Plužine
Sošić, Nikšić; Rakota i Pripčić (Bijelo Polje)
Spada, Budva
Spaić, vidi: Spahić
Spajić, Brskut (Kuči) matično; ogranak Nikšića u Nikšiću i okolini; Poblaće pa područno Poblovo i
Potkovač (Pljevlja); Gojevići (Bijelo Polje) i kao: Bungur, doselili iz Prizrena (Metohija); Igalo,
Herceg-Novi
Spajkić, u Podgorici
Spalević, i kao: Spalić, potomci Komnena barjaktara - Radmuža u Šekularima (Gornji Vasojevići);
Vojno Selo (Plav)
Spalek, Bar
Spalić, vidi: Spalević
Spalović, iseljenici iz Kuča u Sevojno (Užice), Srbija
Span, u Kotoru iz Lješa (Albanija)
Spanović, Sotonići i Građani (Rijeka Crnojevića), starosjedioci
Sparavalo, iseljenici iz Kuča u Šume (Trebinje)
Spasović, sa Durmitora odselili u Erčege, na Goliji
Spasić, Martinići (Bjelopavlići), jedni su se preselili u Vračevac (Ljig), Šumadija; od Bijelog Polja
preselili se u Topolu i Jasenovac (Šumadija)
Spasojević, ogranak Babića ranije Šćeković, iz Pješivaca prešli u Banjane (Nikšić) pa u Gacko kao:
Tasovac, a oni u Straševini (Nikšić) su od srodnika Peše; Velestovo, Markovina (Cetinje); Nikšić; u
Tupan (Banjani), Nikšić; Cetinje; Jablanica (južna Srbija) pa u Veliku Dobrinu (kod Uroševca),
Kosovo, porijeklom iz Crne Gore; Ubli (Kuči) ogranak Živkovića; ogranak Neradovića iz grupe
Raketića u Vasojevićima; Morača, od njih su u Zabojnici i Arapovićima u Gruži Šumadijskoj;
Berane; Boka Kotorska; Petrovo Selo, u planini Midžor (istočna Srbija), grana Bulajića iz Zagore
(Grahovo), Nikšić

249
Spasojevići, bratstvo u Pješivcima
Spahija, Velje Selo (Bar)
Spahijić, Pobrežje (Bihor), Bijelo Polje, od njih su u Novom Pazaru
Spahić, Gornje Rovine, Trešnjevo i Grab (ovdje matično) u Cucama (Cetinje) i kao: Spaić; Nikšić
iz centralne Hercegovine; ogranak Đuričića u Komanima, porijeklom iz Hercegovine, u Zupcima
(Trebinje) u oba oblika, a jedni kasnije i kao: Asanović; kod Bijelog Polja; Rožaj 1883. god.; iz
Rovaca odselili se u Gajtan, južna Srbija; Grbalj; Pelinkovići (Ulcinj); u Žabljaku na Skadarskom
jezeru
Spahići, staro bratstvo u Malim Cucama
Spahići, bratstvo u Zupcima
Spahići, staro bratstvo na Grabu
Spahović, ogranak Ćulafića ranije Novaković, vasojevići
Spetzer, Kotor
Spier, Škaljari (Kotor)
Spižić, Rošići i Bijelo Polje (Bjelopavlići) 1666. god. potomci Lužana; Leskovac (Ulcinj)
Spinola, Kotor 16. v.
Spitzer, Škaljari (Kotor)
Spica, ogranak Radulovića u Milojevićima (Pješivci)
"Spica", bratstvo u Milojevićima
Spič, Sutomore; Široke, Krajina primorska
Spiča, u Kotoru iz Spiča (Sutomore), Bar
Spičanović, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u Balabanima (Zeta) a porijeklom su iz Spiča
(Sutomore), Bar; Bar
Spičanović, pribraćeni Vuletićima u Gluhom Dolu
Spošek, Bar
Spremo, Nikšić od Bileće
Spuža, Vladimir (Ulcinj)
Spužanin, Spuž (Podgorica)
Spužanić, Ulcinj
Srbica, Kotor
Srbljaković, rod u Drobnjacima
Srbljanović, Milić, a drugi: Carić, u Drobnjacima jesu od Novljana, od Srbljanovića su: Sarić,
Raonić, Drobnjak (u Bučju - Priboj)
Srdan, Šćepoševići, Herceg-Novi
Srgotić, Bijela, Herceg-Novi
Srdanović, Gornje Polimlje (u 14. v.) jedni preselili u Peđane kod Bileće i kasnije kao: Srdanović -
Milošević; Velika i Komorani kod Plava i Gusinja; Meteh i Jari (Plav) 1855. god.; srodnici su im u
Istiniću (Peć); Kosorići u Kosorićkoj Bistrici (Šavnik); potomci Novljana ogranak Kosorića; Nikšić;
Dobrsko Selo i Dobrska Župa (Rijeka Crnojevića), porijeklom su iz Peći; Zagarač (Danilovgrad)
ogranak Bogetića iz Pješivaca (Nikšić)
Sredan, predak bratstva Tomanovića u Rovinama
Sredanović, potomci Dobrilovića u Dobrskom selu (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ulcinju 1890.
god.; Cetinju; Cuce (Cetinje) ogranak Krivokapića, od njih u Nikšiću i Kotoru
Sredić, Herceg-Novi
Srednjak, ac, Očinići (Cetinje)
Srednjaci, bratstvo u Očinićima
Sredojević, od Sjenice doselili se u Resnik i Rasovu (Bijelo Polje)
Srezić, Herceg-Novi
Srezojev, kasnije Srezojević, potomci Gojaka Nikšića iz Nikšićke Župe pa u Rovca, srodni
Šćepanovićima, Bulatovićima i Vlahovićima
Srezojević, vidi: Srezojev, od njih su Ilić u Rovcima i srodni Radovanovići u južnoj Srbiji
Sremić, u Podgoricu iz Kuča

250
Sretenović, ogranak Pantovića iz Vasojevića preselili se u Sebečevo (Novi Pazar); Nikšić
Sretković, vidi: Jaćimović; iz Drobnjaka preselili se u Novi Pazar u prvoj polovini 19. v.; iz Kuča
doselili u Ostrovicu (Tutin)
Srećković, Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore; odseljeni iz Kuča u Stanišiće (Slavonija)
Srećuša, Pljevlja 1854. god.
Srešić, Igalo, Herceg-Novi; vidi: Strešić
Srzentić, ranije Ćude (Ćudić), u Paštroviće doselili se iz "Stare Srbije", od njih su: Ulcinj 1892.
god.; Sotonićima (Crmnica); Budvi
Srzentići, bratstvo u Sotonićima
Srna, Pljevlja
Srnadičić, Pješivci
"Srnadičići" ("Selištani"), bratstvo u Pješivcima
Srošinski, Herceg-Novi
Stravičević, Herceg-Novi, kasnije Mandić
Stavran, Džalić, (Boljanović), Pljevlja 1859. god.
Stagnević, Budva 1650. god.
Stailović, Ulcinj
Stajić, Kolašin
Stajka, Široke (Krajina)
Stajkić, u Podgorici, u Starom Bariču i kao: Foljeta, a u Barič Mali i kao: Lazoja iz Crne Gore; u
Skadar, porijeklom iz Crne Gore
Stajković, Piperi, ogranak Petrovića - Lutovaca
Stajović, Piperi ogranak Milikića (Petrovića - Lutovaca); ogranak Majovića u Bistrici i Ponarima
(Zeta), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Gornja Gorica (Lješnjani), porijeklom iz Primorja
Stajčić, Nikšić
Stajšić, Komorani (Plav) u 14. v.
Stakeljić, Bjelopavlići
Stakić, i kao: Ljačević, u Berovu (Kuči) i u Podgorici; iz Pipera odselili se u Savkoviće (Srbija); iz
Pipera u Vraku i Skadar (Albanija), vidi: Stokić; u Dubravskom (Šavnik)
Staljević, Petrušinović (Bjelopavlići); u Golubovcima, Zeta; Močioc (Klikova), Ivanjica
Stamatović, Piperi, starosjedioci, od njih su u Osoje (Zagarač), Danilovgrad, u Pipere iz
Bratonožića; Berane; Brezojevice (Plav); Andrijevica; Herceg-Novi; Nikšić; Bar; Cetinje;
Danilovgrad
Stamatovići ("Miloševići") - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Zagarču
Stamenković, Baošići (Boka Kotorska)
Stanarevići, rod u Užičkoj Crnoj Gori
Stanače = Stanica, u Kotoru
Stanić, u Podgorici i Zeti; Goveđi brod, Botun, Cijevna (Sliv), Mataguži, od njih u Nikšić, Fraki i
Kragujevcu, Užicu, Lici, Skadru (Albanija); u Stijeni (Piperi); Pošćenje i Sirovac (Šavnik); u
Budimliji (Višegrad), od Anđića iz Cikota (Kuči)
Stanica, vidi: Stanača
Staniša (Rogan), predak bratstva Roganovića
Stanišić, Paštrovići, doselili se od Niša; Mišići u Spiču (Sutomore), Bar. Oni su iz Stare Srbije.
Jedni kasnije i kao: Zec. U Podgorici, potomci Staniše, od čijih sinova: Asana Milutinović, od Nika
i njegovih potomaka: Jelenić, Brković, Dakić i Milačić u Podgorici; Obala Stanišića (Budva), grana
Herakovića (potomci popa Staniše Aleksina Radonjića) sa Njeguša (Cetinje). Od Stanišića žive na
Prekornici (Cetinje), Bjut Montani (Argentina), u Solunu (Grčka) i Australiji; Jedni od njih i kao:
Miš; Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje, jedan njihov ogranak se prezivao Aćimović; Oko 1860. god.
preselili se u Kotor; Nikšićka Trepča, a odseljeni u Konjarnik (Prokuplje) kao: Raičević, odseljeni u
područje Durmitora zadržali su svoje prezime; Roca (Podgorica); Berane; Njeguši (Cetinje) od
1682. god. ogranak Radonjića-Herakovića iz grupe Guvernadurovića. Od njih su u područnoj
Prekornici, Lastvi (Tivat); Ogranak Gvozdenovića u Crmnici; Komani (Podgorica), njihovi srodnici

251
u Cucama (Cetinje); Područje Bjelopavlića (Maleša), potomci Malonšića, pa jedni kao: Budalović i
Drakulović. Ima ih iseljenih i u: Spužu, Podgorici, Nikšiću, pordučje Romanije. Jedni su ogranak
Bubića. Od jednih i drugih ima u: Međulužje (Mladenovac) 1863. god. i kao: Mitrović; kod
Svetozareva poslije 1878. god. kao: Đurić; Petrovac (Srbija)oko 1820. god.; Barajevo i Guncati
(Beograd) oko 1863. god.; Vrapce (Dobitak) i Rakovica (Beograd) oko 1878. god.; Beograd;
Grocka; Štimlje i Rašanci (Kosovo); Bukovica (Pljevlja); Bjelušina, Zubač, Bovan, Oskoruša i
Boranović (Višegrad). Oni su od Čarapića doseljenika iz Jezera (Žabljak); Azanja (Gornji Bihor) i
Mojstir (Bijelo Polje). Oni su iz područnog Ivanja; Rošca (Bijelo Polje). Oni su ogranak Raičevića
iz Vasojevića; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Dobrilovina (Mojkovac), po majci Staniši,
porijeklom iz Rovaca; Berane; Gračanica (Berane) iz Bratonožića, kao što su u: Bišćanima (Zeta)
1879. god. i Zagaraču (Danilovgrad); Sa područja Crne Gore u: Lazarev Park (Čačak); Ivan Kula i
Kosaonici (Srbija), Srebrenica (Bijeljina) i Tuzla (Bosna); Srbovran (Đurakovac), Đakovica;
Odseljeni iz Drobnjaka (oko 1700. god.) u Tijanje (Donje Dragačevo), Srbija. Oni su ogranak
(Ćalova) - Ćalovića; Piperi grana bratstva Miš, srodni Peunovićima; Mišići (Grbalj) 1614. god. od
njih su u Tivtu; Kotor (natpis na crkvi Sv. Aranđela); Donji Stoliv (Kotor); Topla i Igalo, Herceg-
Novi, a u Herceg-Novom jedni su iz Glavske (Trebinje); Cetinje; u Zeti kao: Bišćanin ili Balabanac;
Mišići (Spič), Bar; Danilovgrad iz Bandića (Komani); Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje naznačeni
kao: Petrović i jedno vrijeme i kao: Aćimović
"Stanišić", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Stanišići, staro bratstvo u Dragomi-dolu
Stanišići, bratstvo u Njegušima
Stanišići u Kotoru
Stanišići, bratstvo u Bandićima
Stanišići iz sela Vinici - Bjelopavlići
Stanko Stijepov, otac kneza Danila
Stankov, Lješansko područje u 14. v.; Cetinje
Stanković, Selišta, Britvići i Zagorčani (Pješivci), ranije Britvić, u 17. v. Od njih su: Vitković
1614. god., patronimik Vitko. Doseljenici od Sjenice (Raška). Valjda zato jedno vrijeme i kao:
Vasojević. Srodni Đukićima i Jankovićima u Pješivcima, a prešli u Kotor kao: Vukadinović a drugi
u Dragomi Dolu kao: Đurević; Omari (Skadar) i kao: Ograja, iz Crne Gore; Rošca (Vražegrmci),
Bjelopavlići. Srodnici tamošnjih Popovića i Stankovića. Rije Rošca živjeli su u područnim Barama
Šumanovića. Od njih su u Zagaraču (Danilovgrad), Kolašinovići i Brajovići - Bjelopavlići. Jedni su
iselili u Gračanicu (Andrijevica) i kod Berana, drugi u Begaljice (Beograd) i Gradac (Valjevo); u
Komanima ogranak Bandića; Iz Bratonožića iseljeni u Moraču; Iz Pive u 18. v. iseljeni u Podgorinu
(Valjevska Kolubara); Mokro (Šavnik) su iz grupe Kalabića (Novljana); Nikšić; odseljeni iz
Drobnjaka, ranije Ćalov (Ćalović), srodni Miletićima u: Tijanje, Donje Dragačevo kod Ivanjice;
Šiljci i Penezići (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Marojevića; Grana Ljumovića - Đurovića
u Piperima. Od njih su u: Lajkovićima, Šćepovića kućama i Kurilu (Zeta); Sotonići (Crmnica). Od
njih su u Šušanj (Bar); Goričanima (Zeta) i Vraka (Fraka), Skadar; Donji Šestani (Krajina Gornja);
Mokro (Šavnik) grana Trepčana; Radovanovići (Tivat); Kotor, po nahočetu; Baošići i Prčanj (Boka
Kotorska); Karanikići (Bar); Lopari (Kuči) i Matagužima (Zeta) ogranak Purovića
Stankovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Stankovići, rod u Ćeklićima
Stano, Sutomore (Bar) 1852. god.
Stanov, Kotor 1335. god.
Stanović, Srbina i Baošići (Boka Kotorska); Grana Radulovića u Komanima. Od njih su u Bratici i
Salču (Ulcinj) koji su iz Livara (Primorska Krajina); Doseljeni u Boku Kotorsku iz Korjenića
(Trebinje) i kao: Stanojević; U Grudama (Tuzi), srodnici Vulovića iz Kreševa; Mahala (Bijelo
Polje) i Gostilje (Zeta) doselili iz Ubala (Kuči), a jedni se presele u Vraku (Skadar). Jedni i kao:
Rkočević, a ranije Macanović iz Kuča; Komanima (Podgorica) iz grupe Orlovića
Stanovčić, iz Zubaca (Trebinje) doseljeni u Kameno i Ubla, Herceg-Novi
Stanoević, Baošići i Kotor (Boka Kotorska)

252
Stanojev, Kotor 1440. god.
Stanojević, Bratonožići; Crnuće (Pljevlja). Oni su iz Pive, kao i odseljeni Stanović u Bojovu
Dolinu (Srbija); Crnouzi i Trebov Do (Pljevlja). Oni su od Niša; Velestovo (Čevo), Cetinje i kao:
Stanojević - Vučinić; u Kučima grana Drekalovića u Šumadijsku Kolubaru; Baošići (Boka
Kotorska); Nikšićka Župa ogranak Milića odselili se u Sakulj (Šumadijska Kolubara), od njih su
Ranković i Stanojević. Od ovih su Jakovljević i Rajković u Orajši (Topola)
Stanojevići, bratstvo u Velestovu
Stanojevići - Vučinići, bratstvo u Velestovu
Stanojlović, Resnik (podnožje Avale) od Podgorice
Stanoš, Prčanj (Boka Kotorska)
Stancel, Đuraševići (Tivat)
Stančić, Podborova i Krupice (Pljevlja)
Stanšić, u Podgorici
Stanjević, Kazanci (Golija), Nikšić, iz Bjelica (Cetinje), ogranak Andrića = Kankaraša; Piperi
(Podgorica). Od njih su u Lješkopolju (Podgorica). Jedni su i kao: Todorović - Petrović. Od njih su
i u drugim mjestima; Paštrovići (Budva) jesu ogranak Andrića iz Bjelica (Cetinje), isti su u Budvi;
Donja Lastva i Krtolska naselja, u Grblju su iz Konavala; Pobori (Budva), vidi: Kapisoda;
Odseljeni iz Vasojevića u Sandžak; Cerovica (Gradac), Pljevlja; Stanjevići (Paštrovići) i Budva,
potomci Stanka Andrije Crnca, jedni pređoše u Grbalj, a drugi u Lješkopolje (Podgorica)
Staparan, iseljeni iz Kuča u druga mjesta, uzeli su po njemu i novo prezime
Starović, Kotor; Ogranak Abazovića u Pošćenju (Drobnjak) i iseljenici iz Pive u Samobor gatački
Starovlas, i, Kričak (Pljevlja)
Starovlah, Vrbica i Prenčane (Pljevlja); U Vasojevićima su ogranak Đurišića ć Kovačevića
Starosta, Herceg-Novi
Starc, Risan
Starčević, Krtole i Radovići (Grbalj), potomci Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Starčeva uz Skadarsko
jezero; Bobovo, Svrkote, Kalušići (Pljevaljsko polje), starinci. Od njih su u Ratarima (Mladenovac),
Ograđenici, Novom Selu, Miljevcima sve u Pljevaljskom području, kasnije i kao: Jelovac,
Ćirković, Popadić, Džuver i Milićević, navodno da su potomci Strahinjića, sa Kosova
Stacija, Risan u ranom vijeku
Stašević, kod Rožaja i dalje, došli iz Kuča; Brezojevice i Boru (Plav); Prijevorac, Zubača na
Višegradskom Starom Vlehu, porijeklom iz Pive
Steberg, Budva
Stevan Kaluđer, predak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima
Stevan Delja, predak bratstva Delja
Stevano (Grnčarski), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore. Vidi: Markov
Stevanović, kod Rijeke Crnojevića (17. v.) kao: Stefanović ogranak Lopičića, grana Liješevića iz
Pipera; Goločelo (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Uskocima (Žabljak), došli iz
Pipera, ogranak Božovića; Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Komarnice (Piva); Latkovići (Ljig),
Šumadija, doselili se iz Martinića (Bjelopavlići); doseljenici iz Velike (Gornje Polimlje); Čestinje
(Gradac), Pljevlja, došli iz Bosne; Batkovići (Pljevlja) i kao: Mimović kasnije Ćosović, a odseljeni
u područni Majdan kao: Kolašinac oni su doseljenici iz Kolašina, od njih su jedni u Prnjavoru (na
Rudniku), Šumadija, kao: Kolašinac; Čelebići (istočna Bosna), ogranak Leovaca iz Leovog Brda sa
Ljubišnje, a tamo su grana Mandića iz Drobnjaka; Boljevići i Goleša (Pljevlja), od kojih su
Ristanović i Bojević; Zamčanj (Podibar) doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje); Cetinje; Drenac
(Gajtan), južna Srbija, potiču iz Župe Nikšićke; kod Valjeva porijeklom iz Banjana (Nikšić);
Grahovo (Nikšić) srodnici (od brata) rodonačelnika Perišića iz Cuca (Cetinje); ranije Obrenović, iz
Medina (Srbija), došao u Riđane (Nikšić) pa u Donje Polje (Lukavaca) i Zovi Do (Nevesinje),
Hercegovina; ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić) pa u Kazance (Gacko) kao: Perović
Stevančević, u Komarnici (Šavnik), do 1812. god. odselili se u Srbiju
Stevendić, kod Nevesinja (Hercegovina), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
Stević, Nikšić

253
Stevo Mitrov, predak bratstva Stevovića u Cucama
Stevović, Trešnjevo (Cuce), došli iz Riđana, skraj Nikšića, a tamo kao: Ljaković sa Meduna (Kuči).
Ima ih još u Malim Cucama (Cetinje), Donjem Trešnjevu, Brveniku i Kobiljem Dolu, od kojih su i
kao: Laković - Stevović, njihovih Stevovića ima i u: Riđane, Brestice i Trepča (Nikšić), Zeleniki,
Herceg-Novi i u Toplici (južna Srbija); Podgora i Ninkovići (Drobnjak), došli sa Stijene Piperske,
kasnije Tunguz. Od njih su u Bosni, od 1790. god.: od Stevovića, iz Cuca ima naseljenih u Mačagaj
(Čepo), Argentina; Srni Do (Broćanac), Nikšić; Risnu i Cetinju
Stevovići, bratstvo u Cucama
Steger, Budva
Stegić (Rastegić), Krtole, Radovići i Rošić (Grbalj) u 16. v. potomci Dapca, doseljenika iz Starčeva
(Skadarsko jezero)
Steziona, Podgorica
Stekić, Sremčica (Beograd) doselili iz Vasojevića
Stela, Kotor i Risan
Stelja, Vrbica i Babine (Pljevlja)
Stenišković, Podgorica u 15.v.
Stendl, Kotor
Stepani, vidi: Stefani
Stepanović, Kotor (14.v.) i Perast; Kostajnik (Valjevo), Srbija, potiču iz Pive, Crna Gora
Stepković, Paštrovići 1625.god.
Stepović, Perast (Kotor)
Ster, u, Kotor
Steriša, Čela, Herceg-Novi
Sterla, Zelenika, Herceg-Novi
Stern, vidi: Ster
Steručević, Đenovići, Herceg-Novi
Stefan, Bar
Stefani = Stepani, u Kotoru
Stefanić, Kotor
Stefanović, Kotor i Škaljari 1458. god.; Morinj (Risan); Budva potiču iz okoline Skadra (Albanija);
Tršić (Mačva) ranije Karadžić grana Rajević iz Crne Gore; Bastići i Orahovo (Crmnica), ogranak
Bastića, od njih su u Kotoru; Luge (Berane), ranije Šunjević; Podkrš (Bratonožići) ogranak
Balevića Lješnica (Bijelo Polje); Područje Rijeke Crnojevića (17.v.) kasnije: Stevanović, grana
Liješević doseljeni iz Pipera
Stešević, Gornji Vasojevići, potiču sa područja Rijeke Crnojevića; kod Plava: Velika i Veliko Selo
(Gornje Polimlje); Zagrad i Vemića Krš, grana Ćoraca
Stiepanović (Stijepanović), Ceklin 1582. godine (Rijeka Crnojevića)
Stijević, Risan; u Zeti; Salč (Ulcinj)
Stijepić (Stijepčić), Kameno i Trebjesin, Herceg-Novi; Rijeka Reževića (Paštrovići), vidi:
Stjepčević
Stijepo, u Kotor došli iz Dubrovnika
Stijepović, Rujeva glava i susjedna Rijeka Crnojevića u 15.v. i kasnije jedni kao: Riječanin, po
predanju porijeklom u Ceklin iz Drobnjaka; U Paštrovićima 1600. god. kao: Stjepčev, grana Belića
još kasnije Lukšić; Bajice (Cetinje) ogranak Tomaševića, ranije Martinović; Dujevo (Paštrovići)
ogranak Tomića, od njih su u Morači; Dugi Do (Njeguši), Cetinje u Donjoj Morači, ranije Tomić
(1252. god.), pa pređu jedni u Gornju Moraču (Starče) i kao: Stijepović, odatle jedni pređu u
Komarnicu, pa brat Mićo ode u Srbiju, a ostali u Komarnicu (Šavnik), Javorje i Motički Gaj
(Žabljak). Od njih su Ćirović u Tušini (Žabljak); Bjelopavlići, ogranak Škerovića, od njih u Dugom
Dolu (Njeguši), Cetinje; u Risan (1692. god.) došli iz Banjana (Nikšić); Kotor
Stijepovići, bratstvo u Bajicama
Stijepovići, bratstvo u Dugom Dolu
Stijepčić, vidi: Stijepić

254
Stijepčević, Avtovac (Gacko), iz susjednog Samobora, pa jedni u Čelo Brdo (Crmnica) porijeklom
iz Gacka (Hercegovina) i kao njihovi ''saplemenici'' Vujačić i Janjević; Berislavci i Lajkovići u
Zetu došli iz Mrka (Piperi)
Stijetić, Rijeka Reževića (Paštrovići)
Stijović, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića; u Podgorici, ranije Novaković doseljenici iz
Drobnjaka
Stiković, Izbičine, Toci i Đuraševići (Pljevlja); Baošići, Herceg-Novi
Stiović, što i Stijov, u Vasojevićima. Pripadaju grupi Mijomanovića (Miomanovića), naselili se u
Ratare (Donje Dragačevo), Srbija, kao i njihovi srodnici u Ivanjici (Srbija) jedni kasnije i kao:
Arnaut i Tomović
Stipanić, Podgorica
Stipanović, vidi: Stjepanović
Stipić, Herceg-Novi
Stipković, Paštrovići (1398. god.), porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
Stipćević, Kotor
Stirić, Kotor, po nahočetu
Stitar, u Paštrovićima porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
Stiti = Štiti, u Kotoru
Stitić, Herceg-Novi
Stjelović (Vujičić), u Koćima (Kuči), doselili se iz Rovaca (Podgorica)
Stjepanov, Banjani (Nikšić) u 16. v.
Stjepanović, Njeguši (Cetinje), Buljarice (Paštrovići), Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao:
Stipanović; kod Nikšića, 1695. god.
Stjepančević, i kao: Šćepančević, Brajići (Budva)
Stjepin, Salč i Krute (Ulcinj)
Stjepović, u Paštrovićima
Stijepović, Banjani (Nikšić)
Stjepović, u Bečićima (Budva) ogranak Bečića
Stjepčev, vidi: Stjepčević
Stjepčević, Optočići (Crmnica), pa jedni pređu u Lastvu Grbaljsku, drugi u Rustovo i Čelobrdo
(Paštrovići) 1890. god. i kao: Stjepčev; u Gornju i Donju Lastvu (Tivat) doseljenici iz Hercegovine
Stovrag, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Stogrivić, Ograde (Dražojević), Lješkopolje, a ranije Draževac
Stožinić, ogranak Radulovića iz Kolašina prešli 1830. god. u Sirovac (Uskoci), Drobnjak,
porijeklom iz Komana (Podgorica); u Morači su potomci Bogićevi; Mojkovac
Stoinić, u Zetu iz Spuža (Bjelopavlići)
Stoišić, u Peraškim naseljima (Boka Kotorska)
Stojadinović, Župsko Polje (Vilicka), Prijepolje, ogranak Vukovića iz Morače (Kolašin). Ima ih u
Podgorici
Stojaković, Brajkovac (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča, od njih su Stojanović,
područno
Stojanac, Herceg-Novi
Stojanović, uz rijeku Bresticu (Piperi); Baći (Piperi), istorodni sa Vukotićima i Mećikukića,
označavani kao: Baći; Nikšić; Cetinje; u Gornjoj Morači srodnici Dragovića; Danilovgrad i Orja
Luka, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Pažići (Bjelopavlići) i kao: Stojanović - Brdar; a u
područnom Zagaraču i kao: Stojanović - Lulaš; Utrg (Crmnica); Gornjacima (Boljevići), srodnici
Lukšića i Jova (Lekića); Orasi (Lješkopolje), Podgorica, srodnici Pejovića i Đurovića; Limljani
(Crmnica), došli iz Cuca, pošli u Ulcinj; u Podgorici, vidi: Kukavčević; Gornje Selo (Sotonići),
Crmnica, grana Mitrovića; ogranak Radojevića (Marojevića), grana Vojkovića u Ćeklićima,
doseljenika iz Zete. Od Stojanovića ima u Mostaru, Kruševicama (Herceg-Novi), Gornjem Polju
(Nikšić), Donjem Podrinju, ''u Gluhom Dolu (Crmnica), kao: Ćeklić''; Bistrica (Zeta); Brajići
(Budva) ''iz Stare Crne Gore'', od njih su u Budvi, Ulcinju, Herceg-Novom (od 1892. god.), jedni su

255
odselili kao: Brajić; Čeoča glava (Trešnjevo), Andrijevica, grana Lopoćana; Danilovgrad; Donja
Bukovica i Kosorići (Šavnik), ogranak Lijovića, grana Kosorića; Ulcinj 1887. god.; vidi:
Stojaković, na Ponarima i Bistrici (Zeta), ogranak su Stanišića sa Njeguša (Cetinje); Šipačno
(Nikšić); Staro Selo (Župa Nikšićka); Srbina, Herceg-Novi; u Vasojevićima ogranak Laketića, grana
Lopoćana; Ropa (Sopot), Šumadija ranije Nedić iz Crne Gore
Stojanovići u Brajićima
Stojanovići - Lulaši, bratstvo u Zagarču
"Stojanovići", rod u Zagarču
Stojanovići, bratstvo u Orasima
Stojanovići, bratstvo u Crmnici
Stojanovići, bratstvo u Sotonićima
Stojanovići, staro bratstvo u Limljanima
Stojanovići, bratstvo Pričelje - Stijena piperska
Stojić, Lipovac (Aranđelovac), porijeklom iz Pješivaca; Podkupić (Pješivci). Od njih su u
Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Glasincu, Srbiji i Orahovinama (Pljevlja); Godljevo (Kosjerić),
ogranak Gagovića iz Pive
Stojićević, Mačkovo (Pocerina), Šabac, doseljenici iz Miloševića (Šavnik), jedni kao: Osmajić
Stojka, Široke (Krajina), doseljeni iz Zadrmlja (Albanija)
Stojkić, Čevo (Cetinje), vidi: Šabanović u Vraki i tu jedni iz Lješanskog područja; u Podgoricu
došli iz Zete
Stojkov, starinci u Boki, od njih su u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj); Radojevo (sjeverni Banat), iz
Crne Gore
Stojković, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Ćorojevića pa u Skadar (Albanija); Herceg-Novi, pa (u
16. v.) u Baošiće, Đenoviće, Zabrđe i Ljušticu (Tivat); Risan, područni Morinj; Kotor; Kod Gusinja
i toj varoši i Plava došli od Bijelog Polja (Polimlje); grana Lopoćana u Vasojevićima
Stojnić, Batkovići (Pljevlja)
Stojović, u Bjelopavlićima, ogranak Vukšića; Pelev Brijeg (Bratonožići), od kojih su u Krnjicama
(Krajina); u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojević) drugi u Zetu ogranak Raičevića
Stojovići, bratstvo iz Gostilja, Bjelopavlići
Stojčić, Nikšić
Stojšin, Komoran (Plav) u 14. v.; Ćeklići i Njeguši (Cetinje) u 16. v. u Srpskoj Crnji (sjeverni
Banat), iz Crne Gore, ranije Arsen (Srsin). Vidi: Markov
Stokić, Vagani i Krajčenović (Pljevlja) i kao: Stakić
Stokuća, u Podgorici
Stolica, Kotor; u Nikšićkim Trepčama i kao: Manojlović, Tupan (Banjani), Granice (Bileća),
ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
Stolić, Kotor, Bar
Storf, Kotor
Stočević, Cetinje (1858. god.) došli iz Stoca (Hercegovina)
Stočić, Bobovište uz Skadarsko jezero (Krajina), prešli u Albaniju
Stočković, Sjenica, porijeklom iz Kuča, ogranak Ivanovića
Stošković, Trojice (Pljevlja) 1761. god.
Stošović, Prijevor (Višegrad), ogranak Bajagića iz Pive
Stradić, Kotor, po nahočetu
Strainić, Rogami (Piperi), od kojih su u Mačagaj (Čapo), Argentina
Straisalić, u Podgorici
Straković, Budva
Stratiko, Topla, Herceg-Novi
Strahinja, Zagoram (Grbalj), starosjedioci; Kotor; Utrg (Podgora), Crmnica; Budva
Strahinjić, Malena Banjska (Kosovo) oko 1389. god. potomci Nazrin bana 1389. god.; srodnici
Kosovčića u Drobnjacima; Kubasi i Bigovo (Grbalj) u 17. v.; u Bjelopavlićima potomci Bana
Strahinjića. Od njih su u Dljinu (Donje Dragačevo), Srbija i kao: Ćebić, Radisavljević, Pantelić

256
(Bujanić), Jovanović i rođaci Rogošić, Gavrilović, Petrović sa ogrankom u Ratarima: Teofilović,
Simonović, Nikolić (sa Đovalaković), Jašović (Marinković), Vučećević, Alkeić, Sretenović i
Ristivojević
Stratimirović (vidi: Bogić), u Ulcinju 1391. god.; Kulpin i Zmajevo (Ker), Bačka i kao: Bogić,
ranije i kao: Strašimirović - Balšić, Stratimirović a u Herceg-Novom i kao: Stratinović, odakle su
prešli u Kulpin (Bačka); Srbina i Podi, Herceg-Novi
Strašimirović, vidi: Stratimirović
Strvinić, Poblaće (Pljevlja)
Strevhaska, u Crnogorskom primorju
Streit, Herceg-Novi
Strelica (Tomović), iz Golije (Nikšić) pošli u Moraču (Kolašin), pa jedni odu u Srbiju
Strehović, u Anamalskom polju (Selišta), Ulcinj
Strešić, Igalo, Herceg-Novi
Strikić, u Podgoricu došli iz Zete
Striković, ranije: Vukićević, u Stubici (Pješivci). Od njih su u Svetozarevu (Srbija); Bijela, Ograde
Jovića, Pljevaljsko polje (Meštrovac); Dobrikovo (Bijelo Polje); Kraljevo (Srbija); Bijeloj (Šavnik);
Nikšiću; Riđanima (Nikšić) 1901. god.
Strikovići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
"Strikovići", rod u Gornjim Pješivcima
Strilić, Podgorica
Strinić, Šama, Bjelostavica (Zeta) i Goričanima, ranije Jusić, kasnije Efović i Mandić u Podgorici;
Nikšić
Stricel, Herceg-Novi
Stričević, Đenovići, Herceg-Novi i kao: Strnčević; Peraška naselja došli iz Konavala
Strmenović, Prošćenje (Mojkovac)
Stroganov, Praskvica (Paštrovići), došao iz Rusije (monah), ostao do kraja života
Strosalić, potomci Malonšića i kao: Strisalić u Kosiću (Bjelopavlići) i u Zagaraču (Danilovgrad)
Strugalo, u Podgorici
Strugar, Strugari, Ulići, Dodoši, Meteruzi, Mraceljima, Dušićima, Rvaši (Rijeka Crnojevića) i
Zabjelo (Zeta). Porijeklom iz Pipera, ranije Liješević. Od njih su u Cetinju, Podgorici, Ulcinju i kod
Mojkovca
Strugonja, Bar i Kotor
Strujić, Pljevlja 1881. god.; Maoče i Prenćani (Pljevlja)
Strukanović, Đuraševići (Grablj) i Perast
Strukar, prispjeli u Šumadiju iz Pipera, koji je nosio struku
Strum, Bar
Strunjaš, ranije Savić, grana Srbljanović, u Bijeloj (Šavnik), Vranješkoj dolini (Bijelo Polje), kod
Mojkovca, Maoče i Potpeće (Pljevlja); Kriva Reka (Čajetina); Starom Vlahu, najranije su se
prezivali Tomić
Stubličević, Podgorica
Stubo, vidi: Sijerić
Stubović, Herceg-Novi, po nahočetu
Studen, Peraška naselja
Studenović, Kotor 1440. god.
Stumberger, Baošići, Herceg-Novi porijeklom iz Šmarja, pri Jelašah (Slovenija)
Stupa, Orašani od Rijeke Crnojevića prešli u Đinoviće (Kosijeri), Cetinje
Stupar, Cerovo uz Obošticu (Pješivci); Pljevlja (1912. god.) i područna Lever Tara
Stupnikar, Bar
Sturin, Cetinje
Sturić, Kotor, po nahočetu
Stuhec, Kotor
Sćepančević, Bjelaševina (Cetinje) u 16. v.; u Brajićima (Budva) i kao: Šćepančević, doseljenici iz

257
Stare Crne Gore
Sćringer, Budva
Sćuit, Budva
Suanis, Budva
Suarbat, Budva
Subašić, Bobovište (Krajina), iz Kastrata (sjeverna Albanija); Kumbor (Kotor)
Subašinović, Bobovište (Krajina)
Subotić, Brčeli (Crmnica), od kojih su u Grblju; Ledenice (Risan) i Grahovu (došli 1650. god.) iz
Čeva (Cetinje). Od njih su u: Risnu, Kotoru, Glavatima (Tivat), Banjanima (Nikšić), Herceg-
Novom, Cetinju, u Obiliću (Kosovo polje) iz Boke Kotorske; Gornje Ledenice (Risan)
Subotići, bratstvo u Brčelima
Subotići, bratstvo s Ledenica u Boki - porijeklom iz Vrbe kod Gacka
Subraimović, Mali Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina)
Subrašnović, Bobovište i Mali Ostros (Krajina)
Sudar, Pljevlja 1870. god.; Nikšić; Podgorica
Sudarević, Nikšić
Sudigija, Kosići (Bar)
Suduta, u Kotoru 1396. god.
Suća, vidi: Suđa, Kotor
Suđa, Paštrovići
Suđić, ranije: Junković, grana Lovača = Glavača u Paštrovićima
Suergucović, Paštrovići 1398. god.
Suiković, Herceg-Novi
Sujić, Pljevlja
Sujković, Koće (Kuči) i kao: Nuculović, zatim: Redžić, Mekulić (Mekulović), Ulić (u Gusinju),
Šerkinović, od kojih su kasnije u Plavu
Sujović, Lješkopolje i Balabani (Zeta); Tuzi
Sujovići, muslimani sa Krusa
Suka, Ulcinj; Kotor
Sukal, Krute (Ulcinj)
Sukalić, Vladimir (Ulcinj)
Sukanović, Jasen i Stabna (Piva); Đuraševići (Tivat), vidi: Stukanović
Sukar, Kotor
Sukić, Pljevlja 1877. god.; Nikšić 1877. god.
Suknović, Orah (Piva), srodnici Ruđića, Božovića i Gagovića. Od njih su u Bosni; u Vasojevićima,
ranije Rugovac, kod Gusinja, grana Klimenata
Suknovići iz Pive (Stabna - zasel. Jasen), starosjedioci
Suković, Bukovice, Vladanja, Vranj, Tuzi (Zeta), potomci Kajoša iz Dinoša (Grude), Tuzi
Suktar (Suktari), Herceg-Novi
Sukulić, Vladimir (Ulcinj)
Sula (Sulić), Gorani (Ulcinj) iz Kuča
Sulagija, u Kosićima (Primorska krajina) doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)
Sulatić, Herceg Novi
Sulever, Žabice (Hercegovina) ogranak Gaćina, vidi: Gaćinović. Porijeklom od Herceg-Novog
Sulejmanaga, Ulcinj
Sulejmanović, Bar
Suletić, Budva
Sulić, vidi: Sula
Suličić, Bar
Sulmujović, Tijana (Primorska krajina)
Suloalo (Suljoalo), Ulcinj
Sulović, Bušince (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Kuča; Mide (Ulcinj)

258
Sulja, Ulcinj; u Skadru i Tirani (Albanija), iz Crne Gore
Suljević, Nikšić; Gostinja, Kanje i Lozna (Bijelo Polje)
Suljevići, selo Kanje kod Bijelog Polja
Suljić, Nikšić; kod Novog Pazara, porijeklom iz Kuča
Suljković, Berane
Suljović, kasnije: Nurković, u Seoštici (Rožaje), ranije u područnoj Lučici
Suma, Paštrovići (u 13. v.) porijeklom iz Sume (Albanija)
Sumović, Mide i Kosići (Primorska krajina)
Sunara, Herceg-Novi
Sundetić, Kotor
Sundečić, Risan i Kotor; Golinjevo (Livno), Bosna, doselili se ispod Trebjese (Nikšić), ogranak
Šundića
Sunder, Meljine, Herceg-Novi
Supić, Smriječno (Piva), ogranak Varezića iz Žabljaka (Drobnjak), ranije Njeguš iz Njeguša, Vrbe i
Bjelica (Cetinje)
Surjan, Podgorica
Surović, Podgorica; Plav (1870. god.) i okolina (1890. god.) ogranak Osmanćevića (Đuričana)
porijeklom od Đuraševića, iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Suruliz, Pljevlja 1851. god.
Surutka, Dabovići (Crmnica), ogranak Vulića odseljenih u Mrkojeviće (Crnogorsko primorje); u
Podgorici
Susić, Joševice (Risan)
Suta, u Zeti, Sutorini i Spiču (Primorje) pa u južnu Italiju
Sutvarić, Kotor, po nahočetu
Suterinić, Herceg-Novi, po nahočetu
Sutović, iz Ciknića (Fundine), Kuči u Cikniće (Glavatoviće), Grbalj, ogranak Glavatovića; kod
Rožaja, ranije Zejnelagić iz Selaca (sjeverna Albanija)
Suton, u Podgorici
Sutonić (Sutović) ranije: Ciknić, iz Kuča, kasnije Glavatović; u Zeti, Podgorici, Kučima i drugdje
Sutorčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Suhić, Podgorica
Suhor, Kotor
Suč, Kotor
Sučić, Nikšić
Suša, u Nikšić došli iz Mostara
Sušić, Gornji i Donji Kazanci (Golija), Nikšić, jedno vrijeme u Čarađu. Od njih su u Garevu
(Gacko). Od njih su Nikolić (Sušić) u Goliji i Nikšiću; Herceg-Novoi, po nahočetu; Jošanice i Kuti,
Herceg-Novi, došli iz Petrovog Dola (Stara Crna Gora) kao: Uljarević, oko 1687. god.; Cetinje
Sćringer, Budva
Sćuit, Budva
Sforcan (Svorcan), u Oputnim Rudinama, Nikšić

Šabake, staro bratstvo u Bajicama (Cetinje)

Šaban, ranije Dragoslavljević, grana Borojevića, čiji je rodonačelnik iz Donjeg kraja (Cetinje)
prešao u Mužoviće (Ceklin), Rijeka Crnojevića. Starinom od Niša. Jedno vrijeme živjeli na Starom
Vlahu (Srbija). Iz Ceklina jedan se odseli 1902. god. u Ulcinj od koga su u susjednom Rječu, drugi
u Nikšić, a neki u Resnik (Bijelo Polje); Buljarice (Paštrovići), 1845. god. Vidi: Ivanišević i
Ivanović u Donjem Kraju (Cetinje)
Šabani, bratstvo u plemenu Ljubotinju
Šabanagić (Redžepagić - Pašić), iz Grijema (Skadar) naseljenici, kod Gusinja, Plava i Novog

259
Pazara
Šabanagović, i kao: Šabanadžović, a u Hercegnovom (1687. god.) kao: Šabanadžović, srodnici
Gojkovića; Podgorica, Tuzi, Skadru, Sarajevu gdje su prešli iz Zete (Bistrice) 1879. god.
Šabanadžović, vidi: Šabanagović (Ećimović)
Šabanin (Šavanin), Briska i Gorana (Ulcinj)
Šabanović, Seštica (Rožaje) u Škalji ogranak Nukovića iz Meduna (Kuči); Bijelo Polje i područna
Bistrica, Vilusi, Nikšić ogranak Nenadovića kod Nevesinja, u drugim mjestima na području Nikšića,
jesu od Nenadovića iz Gacka; Božurov Do (Piva) gdje su došli iz Prekotarja; Grahovo (Nikšić);
Cetinje; Bijela, Herceg-Novi; Bar i susjedni Mide; Lješkopolje (Podgorica) i susjedne Buronje, od
kojih su u Vraki (Skadar), porijeklom sa Čeva (Cetinje), srodnici Stojkića; Herceg-Novi; Stabal
(Bijelo Polje), srodnici Hodžića u Godijevu i Mušovićima u Bijelom Polju, doseljenici iz Goduše
(Pljevlja)
Šabanovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do) porijeklom iz preko Tare (muslimani)
Šabanji, Rječ (Ulcinj)
Šabac (Šabaci), Reč (Ulcinj)
Šabeljić, Nikšić
Šabić, u Herceg-Novom
Šabo, Mojdež, Herceg-Novi
Šabović, u Mojdež kod Herceg-Novog (u 16. v.) doselili od Gacka (Hercegovina). Od njih su u
Toploj i Igalu, Herceg-Novi; Jablanica (Bijelo Polje); iz Kuča prešli u Nikšić, potomci Pervića, pa
jedni kasnije kao: Veselić i od njih odseljeni u Drobnjake kao: Kurep, od kojih u Tušini (Žabljak)
kao: Veselići Veselinović, a od Janjuš i Adamović u Selcu (kod manastira Dovolja), Zatarje.
Odatle Janjuši presele u Srbiju, a Adamovići u Grnčare (Prijepolje), gdje se dosele i neki od
Veselića, od njih su Šabović u Potpeću (Pljevlja) potomci Mijajla Šaba Božova Veselića; od tih su u
Nikšiću, gdje je došao Panto Đorđijev Šabović; 1878. god. iz Kuča, jedni od Đurđevića pređu kod
Plava i Gusinja (1856. god.) gdje su kao: Šabović, te od njih su u Kostićima, Bogaćima i Brestoviku
(Bijelo Polje), od kojih su Kalač kod Rožaja i Beganović u Podgrađu (Rožaje); Ibarac (Rožaje) gdje
su dobili sadašnje prezime; ogranak Murića u Gornjim Glavicama i Dapcima (Rožaje), doseljenici
iz Klimenata (sela Selci), sjeverna Albanija; kod Rožaja potomci Daca Klimenta od Plava;
Boljanine, Zaton i Stabna (Bijelo Polje); Plav; u Plavu, ogranak Pljančara iz Škrelja (sjeverna
Albanija); u Plavu i Gusinju, grana Ljuhara iz Zatrijebača (Kuči); Bogajići i Meteh (lijevi i desni),
Gusinje; u Vasojevićima ogranak Bakića-Novakovića; Lješkopolje (Podgorica); kod Vladimira
(Ulcinj); Kunje (Ulcinj); Kolomza (Ulcinj); Gorane i Gornji Mikulići (Bar); Bar; Mojdež, Herceg-
Novi
Šabovići porijeklom iz plemena Kuč, predak Šabo im se naselio u Plavu i od njega su potomci
muslimani. Od Šabovica su ogranci Ferovići, Metovići i Hadžimusovići.
Šaboj, Rastiš (Ulcinj)
Šabo (Šabor), Topla, Herceg-Novi; Braiša (Ulcinj)
Šabotić, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubane (Prilog: Ranko
Bubanja)
Šabotić, Bijelo Polje (Polimlje), od njih su u Makedoniji; Dobrodole, Goduše i Ograđeni (Bijelo
Polje), prešli iz područnih Bubanja; Nikšić
Šabotići iz sela Vrševa (okolina Berana), potiču od Bubanja
Šaboti'i, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubanje;
Šabatofović, Kravari (Ulcinj)
Šavanin, vidi: Šabanin
Šagin, Oblik (Ulcinj)
Šagovnović, Baljuše (Bileća) i kao: Šagunović, prešli iz Crne Gore
Šagovnovići (Šagunovići), rod u selu Baljcima
Šagovnovići, rod u selu Zeljusi
Šadović, kod Herceg-Novog i Risna, oko 1693. god. doselili iz Popova (Hercegovina)
Šain, u Samoboru (Gacko) iz Crne Gore; Brijeg i Crkvičko polje (Piva) oni su od Božovića

260
Šainagić, Župa Nikšićka
Šainaj, Ckla (Ulcinj)
Šainović, kod Gusinja i toj varoši došli iz Bratonožića; Srpska i Vranjina (Zeta); Vir Pazar i Gluhi
Do (Crmnica) i kao: Šajinović ranije Jovović; Budva u 15. v.; Sutomore (Bar); Mide (Ulcinj);
Brijeg (Božurov Do), Piva, došli iz Žitina 1882. god.; Vraka (Skadar) došli sa oboda Sozine (Bar); u
Piperima ogranak Vulikića
Šainovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do), porijeklom od Nevesinja
Šaja, vidi: Šobajić
Šajinović, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Šakabend (Šakabenda), Pljevlja
Šakić, potomci Šaka Banićevića (Mijajlovića, od Mijajla Vučićeva) i kao opšte, Preobražani iz
grupe Bajkovića u Cucama: područje Trešnjeva, Postude (grahovski kraj), Bojov Do i Dolovi. Od
njih su u: Kutima, Herceg-Novi i Mostarskom Blatu; kod Risna i Podima, Herceg-Novi u 8. v.;
Nikšiću. Od njih su u Dvoru na Uni (Bosna) i na Baniji (Hrvatska), kod Sarajeva i u Anadoliji
(Turska)
Šakići, ogranak bratstva Banićevića u Cucama
Šakota, Velimlje (Banjani) i kao: Šakotić, Nikšiću, došli iz Hercegovine, porijeklom od Čokorila
(Mataruga) iz Cuca (Cetinje) u Zijemlju (Mostar), Dubravama i Kozici a u Crnićima i Trijebnji
(Hercegovina) ranije Zlatanić iz Golije (Nikšić); u Gornjim Breznama (Piva) došli od Nikšića
Šakote, rod u Rudini
Šaković, Bratonožići
Šakorunjić, bratstvo u Stubici (Nikšić)
Šakotić, vidi: Šakota
Šalapura, Goleša, Mažići i Toci (Pljevlja) i kod Novog Pazara, pa jedni otišli u Srbiju, porijeklom
iz Pive, jedno vrijeme kod Kolašina
Šaletić, Počioke (Bjelopavlići) ogranak Grupkovića
Šaliprdić, Zvjezd (Pljevlja)
Šalipura, vidi: Šalapura, Goleša (Pribojska), Mažići i Toci (Pljevlja), doseljenici iz Pive, te jedni
se presele 1875/6 kod Novog Pazara i u Srbiju; Drobnjaci, preselili u Goleš (Priboj)
Šaloun, Budva
Šalta, Bar
Šaltić, Bar
Šalukić, u Krivošijama
Šalja, Štitarice (Rožaje) i Rožajima iz Šalje (sjeverna Albanija), 1902. god.; u Podgorici
Šaljanin, Brezojevice (Gusinje) i toj varoši sišli iz Šalja (sjeverna Albanija); u Plavu 1879. god.
Šaljević, ogranak Milovića u Kučima
Šaljić, Velika i Gračanica (Plav)
Šaljukić, Bršno (Župa Nikšićka)
Šaljunović, Plav (Gornje Polimlje) i područni Meteh (1869. god.), doseljenici iz Šalje (sjeverna
Albanija)
Šaman, Grnčari (Plav)
Šamanin, Prnjavor (Gusinje)
Šamanović, Plav, ogranak Šćepala iz Zatrijebča (Kuči)
Šambak, Herceg-Novi, po nahočetu
šamić, Pljevlja 1855. GOD.; Mašnice (Andrijevica)
Šamprdić, Zvjezd (Pljevlja)
Šamšal, u 15. v. iz Pješivačkog dola kao: Pejović u Tušinu pa u Pitomine (Žabljak), u Drobnjacima
prije preseljenja u Nikšić, gdje su se prozvali Šamšal
Šaner, Herceg-Novi
Šan (Šani), Bar
Šaninović, Zasmreče (Kolači) iz Kuča, vidi: Šahovac
Šanit (Šaniti), Bar

261
Šanić, Kričak (Pljevlja)
Šanović, Mrke i Gostilje (Piperi), Gostilje, Berislavce, Lajkoviće i Srpsku (Zeta), te jedni u
Vranjinu uz Skadarsko jezero i Vir Pazar, ranije su se prezivali Prlja
Šantić, Pješivci (Povija-Krst); Nikšić
Šanjević, Podgorica
Šaović, u Podgoricu sišli iz Meduna (Kuča); kod Bijelog Polja
Šapaljak, u Ulcinj 1875. god.
Šapić, Kričak (Pljevlja)
Šapurić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić
Šapstanić, Gusinje došli iz Bratonožića
Šaptina, Paštrovići, 17. v.
Šaraba, vidi: Radović - Kisin
Šarabaća, u Boku Kotorsku doselili se iz Popova (Hercegovina)
Šarabić, Baošići, Herceg-Novi
Šaran, Kotor
Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
Šaranac (Vlastelinović) i kao: Šarenac, u Planoj (Gacko), Hercegovina. Potomci Mijaila
Vlastelinovića. Odatle pređu u Muževice (podnožje Njegoša), Nikšić. Odatle se vrati Mihailov sin
Aleksa (Avdija) u zavičajnu Planu. Od njega su: Avdić u Planoj, Zimonjić u Gacku i Mostaru,
Babić u Planoj i Trnovica, Žerajić u Miljevcu i Čitluku, Parežanin u Paniku, Šarenac u
Davidovićima, Vlahovićima, Fotnici, Stepenu, Ljubinju, Drežnju i Hudbini. Sva mjesta u
Hercegovini. Zatim u Martiniće (Bjelopavlići), Podgorica.Glavnina Šaranaca odseli se na teren
između Bistrice i Plašnice (pritoka Tare) i imenuju ga u Plana Kolašinska i tu se sasvim oformi
bratstvo Šaranci. Od ovih što su ostali u Martiniće, po ocu Savu Popoviću, od njih Raspopović i
kasnije jedna grana Radović u Martinićima. Od jednog Anđelića (Miloševića - Šaranca), povratnika
su Anđelići u Hercegovini. Na području Plane Kolašinske razgranaju se (Vlastelinovići) u: Anđelić,
Raičević od kojih nastanu: Džaković, Popović, Krivaćević, Simićević, Bećković, Zuković,
Bojović, Raićević (Raičević) i drugi. Od potomaka Šaranaca razvije se i pleme Šaranci, na
području: Bogomolji, Jelinom Dubu, Rudance, Brajkovači, Gradini, Odrage, Ramovo Ždrijelo,
Podima, Paležu, Njegovođi, Šljivanskom, Alugama, Dobri Njugo, Jezerima, Suvodolu i Kršu. Sve
kod rijeke Tare i Žabljaka.Srodnici ostalih Šaranaca Babići između Bileće i Gacka. U Plani
Kolašinskoj i području Šaranaca u istoimenom plemenu nastanu i prezimena (bratstva): Čičić, od
njih Pašić; Vuković (Šaranski), od njih Rondović i Novović (Šaranski) na Đedovom Polju
(Žabljak); Bećkovići pređu u Rovca (Podgorica); od Raičevića su i Zakić, Džajivuć, jedni iz
Šaranaca pređu kod Mojkovca; od Rajićevića jedni kao: Raičević; od bratstva Ćosović jedni pređu u
Kosanicu (Pljevlja) i od njih su Ćorović u Međužvalje (Pirlitor), Žabljak; Nedajno (Piva) od
Tufegdžića, od njih su 1889. god. otišli u Srbiju; u Otilovićima (Pljevlja) su Šarančić, koji su prešli
iz Šaranaca (Žabljak); od Simićevića jedni kod Šavnika; od Šaranaca ima nastanjenih: u Brvenici,
Židovićima i Matarugama (Pljevlja) kao: Šarac; neki kod Grahova (Nikšić); Zukovići su iz
Šaranaca prešli u Glibaće (Pljevlja); Knežević, grana Šaranaca i njihov ogranak Radošević
nastanjeni su i u srednjem toku Tare, na desnoj obali i dalje; potomaka Šaranaca ima: kod Foče
(Hoče), istočna Bosna, pa u Turskoj i Bugarskoj; od Raičevića, od kojih su i Bojović ima naseljenih
kod Leskovca, od polovine 18. v. i Bojovića kod Lebana; Leskovac, Kosovska Mitrovica, kao i
jednih i drugih u Sijerinskoj Banji, i na desnoj obali Tare u Vaškovu i Prenćanima; u Prenćanima
(Pljevlja) su i Zmajević iz plemena Šaranaca; u Goliji (Nikšić) Šarac ogranak Kresojevića od
Bileće
Šaranci, pleme u Hercegovini
Šaranović, Liješta (Kuči), potomci Šarana Kojina; Nikšić; Mikulići (Bjelice), Cetinje; Bjelopavlići,
ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih su u Cetinju i Međulužju (Mladenovac)
Šaranovici, bratstvo u Mikulićima
Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
Šarančić, Otilovići (Pljevlja), doseljenici iz Šaranaca (Drobnjaka)

262
Šarac, vidi: Šaranac (Šarac) - Vlastelinović, u Kruševice, Herceg-Novi, oko 1692. god. došli iz
Korjenića (Trebinje), vidi: Šarić; grana Vlastelinović: u Pivi su i kao: Nedić, srodnici Radojičića u
Risnu (Boka Kotorska); Mataruge, Židovići i Brvenice (Pljevlja); Previš (Šavnik) 1909. god. iz
Zatarja kao: Šarac
Šarapi, bratstvo u Riječkoj nahiji - Ljubotinj (Obzovica, Drenovi, Gluvi Do, Boguti)
Šarbajić, u Policama (Berane) srodnici Bojića - Mijomanovića
Šarbejić, Bar
Šarenac, u Nikšić su se doselili (oko 1692. god.) i u Kotor, Kumbor i kod Risna (Boka Kotorska);
Vraćenovići (Nikšić); Gacko (Hercegovina), grana Kneževića iz Lukovice (Gacko), koji su jedno
vrijeme živjeli u Cucama (Cetinje), vidi: Šaranac
Šarenci, rod u Bilećkim Rudinama
Šarenci, rod u Drobnjacima
Šarinović, u Trnovu (Sarajevo) iz Plava (Gornje Polimlje)
Šarić, u Šekularima (Berane) potomci Vuka Ljevaka, matronomik po babi Šara; Krstac (Golija),
Nikšić, pa nekad i kao: Šarac, potomci Kresojevića, od Bijeće, Berane; Bijela, Herceg-Novi; u Zeti
Šarič, vidi: Šarkić
Šarkić, Podgorica i Tuzi, ogranak Ivanovića sa Bezjove (Kuči), jedni i kao: Šarič, vidi: Sujković
Šarkinović, u Plavu i područnim Brezojevicama 1820. god. iz Kuča
Šarković, Njeguši (Cetinje), u 14. v.
Šarov, Bor (Bihorska plana), Bijelo Polje, od kojih su u Peći (Metohija)
Šarović, Đurička Rijeka (Plav), ogranak Đuričana, potomaka Đuričkovića iz Ceklina (Rijeka
Crnojevića), jedno vrijeme u Koćima (Kuči); u Plavu su iz Bratonožića; u Vasojevićima, ogranak
Vulića - Kovačevića; Nikšić; Golija (Čarađe), Nikšić; Pragi i Orah (Nikšić); Kotor, po majci; Bar;
Dubrovsko, Matični Gaj i Komarnici (Drobnjak), ogranak Dobrilovića iz Banjana (Hercegovine)
prije Kosovske bitke, drugi u Drobnjacima ogranak su Abazovića (Novljana); Pržnje i Cerice
(Gacko), od njih su u Osojnom Orahu (Piva) od 1882. god. ranije Vujačić iz Grahova (Nikšić),
porijeklom od plemena Riđana; kod Nikšića ogranak Matijaševića; Nikšić i Podgorica (u 19. v.), a
kasnije Petrović; Osatno (Boreč), Hercegovina iz Pive
Šarovović, Plav, Đurička rijeka, Bogajići (Gornje Polimlje); Lagator (Gornji Bihor), Bijelo Polje
i toj varoši kao: Ramčilović, od kojih su u Ćitiću (Novi Pazar), porijeklom iz podnožja Kučkih
Komova
Šaronjić, Bijedići (Bijelo Polje), došli iz Šaronja sa Peštera, srodnici su Pićurice u Zmijancima,
Radijelju i Ćosovićima u Sjenici
Šarci iz Pive (Nedajno, Stabna - zas.Orah Osojni), porijeklom od Radojičina iz Stabana
Šarčević, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u području Bistrice (Bijelo Polje) i Batočine (Srbija);
Bistrica (Mojkovac); Ivanje, Pavino Polje, Zaton i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Orlja i Kostenica
(Pljevlja); Batočina (Lepenica), Srbija; Bar
Šarčević, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Šarhomović, Plav
Šata, Kotor; Ulcinj
Šatić, Ulcinj
Šatković, Krtole (Gorji Grbalj) u 16. v.
Šatorogo, Zlostup (Golija), Nikšić, doselili iz Koleša (Nevesinje)
Šaćević, Podgorica
Šaćirović, Derače (Lozna), Bijelo Polje, ogranak Dupljaka, odseljenih u Kominu (Novi Pazar)
Šaub, Herceg - Novi
Šaula, Bar
Šaulić, Žabljak i Junča Do, ranije Pešćenski kraj (Drobnjaci), ogranak Jakšića, grana Mileševića -
Mandića; Nikšić
Šaunig, Meljine, Herceg-Novi
Šafranović, Kotor
Šahin, Donji Oblik uz Bojanu, došli iz Gornje Krajine

263
Šahinović, Bar; Gusinje i Pljevlja
Šahman, u Beranama i kao: Šahmar; u Nikšiću i Gusinju, ranije Gruda, od njih su u Lozni i
Jagoču (Bijelo Polje)
Šahmanović, Zaton (Bijelo Polje); Završje i Đurička Rijeka (Plav); Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Šahmar, Kotor, vidi: Šahman
Šahmatović, u Skiću (Plav) 1861. god.; u Plavu 1895. god
Šahovac (Šaninović), Zasmreče (Kalače), Rožaje porijeklom iz Kuča
Šahović, Bijelo Polje, područne Lješnice i Bistrica, a u susjednom Tomaševu i kao: Ljubović;
Mrđenovići (Gacko) i Šahović (Rudo Polje) porijeklom iz Herceg-Novog
Šačević, muslimanin iz Podgorice
Šačnagiš, Nikšić
Šašalj, iz Pješivaca prešli u Drobnjake, ogranak Perunovića
Šašikić (Šaškić), u Metehu (Jara), Plav 1903. god.
Šaškić, vidi: Šašikić
Šašović, u Pivi srodnici Vojinovića, od njih su u Srbiji
Šašovići iz Pive (Vojinovići), od Vojinovića
Šašoroga, Zlostup (Golija), Nikšić, ranije Perović, došli od Nevesinja i Zubaca (Trebinje),
porijeklom od Vukalovića
Švamadli, Herceg-Novi
Švarc, Meljine, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
Švarcer, Budva, po majci
Švarcapel, Herceg-Novi
Švalaj (Švalej), Nikšić
Švec, Kotor
Šglović, Orahovice (Risan) u 15. v. došli iz Golije (Nikšić), kasnije Vuksanović
Šebek, područje Bistrice i Zaton (Bijelo Polje); u Podgorici
Šebeković, Boljanine (Bijelo Polje), došli iz Berana
Šebec, Bistrica, Jablanovo, Zaton, Rasovo i Mostir (Bijelo Polje), ogranak su Cerovića iz Tušine
(Žabljak)
Šebović, Bijelo Polje
Šeboj, Kuči
Ševalja, Donji Stoliv (Tivat)
Ševaljević, Cetinje; Kotor
Ševaljević (Podubličanin), Njeguši (Cetinje)
Ševaljevići, bratstvo u Rajićevićima
Ševaljevići, rod u Novom
Šević (Kiković), Kuči
Šegahić, Pljevlja 1867. god.
Šegon, Kotor
Šegotić, Kotor
Šeinagić, Nikšić
Šekarić, Vraćenovići i Pilatovci, ranije u Vranjoj Dubravi (Bilećke Rudine) pa u Ulog (Kalinovnik)
kao: Pekara
Šekić, Pljevlja 1898. god.
Šekujez, i, Ulcinj
Šekularac, potomci Petra Šekularca, iz Šekulara (Berane) i ogranak Rajkovića iz Šekulara prešli u
Sandžak; u Gusinju; Gusinje kod Plava, Gusinje (Gornje Polimlje) i Peći (Metohija), Goraždevcu,
Crnom Vrhu i Sili (Bijelo Polje), jedni negdje u Metohiji, u Kosovu, Glogovcu (Gnjilane), Hajna,
Reka, Mešine, Tirenca, Ojanovica, Rojanovci i Bušnice (Kosovo) i nekim mjestima Srbije,
porijeklom iz Šekulara (Vasojevići)
Šekularci, iz Šekulara kod Andrijevice
Šelović, u Plavu

264
Šemović, kod Novog Pazara su iz Budimlja (Berane)
Šenebek, Herceg-Novi
Šenk, u Podgorici
Šenker, Kotor
Šenkol, Ulcinj
Šenković, Zaljutnica (Golija), Nikšić
Šenkotić, Nikšić
Šenović, Donji Banjani (Nikšić), vlastela; Plav, Budimlja (Berane) i kod Plava
Šeović, Rudo Polje (Plav); Brezojevice (Gusinje) i toj varoši
Šepac, Renovac (Užice), doselili od Pljevalja
Šepić, Kričak (Pljevlja)
Šeremet, Herceg-Novi
Šerović, u peraškim naseljima i Đenoviću došli iz Zalaza (Njeguši), Cetinje, ranije Lukrecija;
Kotor
Šesta, Začir (Ljubotinj) 1494. god.; Rijeka Crnojevića, kasnije: Kolina, Džongaz i Radišić,
srodnici Ostojića u Crmnici
Šestavić, u Gusinje došli iz Bihora (Bijelo Polje)
Šestan, Šestani (Primorska krajina), preci Čukurela iz Škrelja (Albanija); Bar; Salč (Ulcinj); Kotor u
14. v.; Rijeka Crnojevića došli iz Šestana (Primorska krajina); Nikšić
Šestić, Duklija (Dukla = Podgorica), Biriziminio (Medun), u Podgorici jedni su i kao: Popović =
Stijović iz Lješkopolja
Šestović, Podgora (Pljevlja); Kičeva (Bijelo Polje) od kojih su kod Gusinja i toj varoši; Stožer
(Bijelo Polje)
Šestokril, u Perast, starinci; Njeguši (Cetinje)
Šestokrili, staro bratstvo u Rajičevićima
Šestokrili, staro bratstvo u Perastu
Šestorkilić, uPerastu (Boka Kotorska) 11. v.
Šećerkadić, Pljevlja
Šećerković, u Drobnjacima ogranak Lazarevića a ranije Kujundžić, grana Novljana; Cetinje
Šećerović, Pljevlja ogranak Kujundžića iz Drobnjaka
Šećković, u Drobnjacima, grana Đedovića - Novljana
Šehović, Nikšić, pa prešli u Sutivan (Bihor), Bijelo Polje, porijeklom iz Korjenića (Trebinje); Bijelo
Polje; Plav i Gusinje; Bar; Baljci (Bileća); Korjenići i Panjevića Omeđine (Trebinje) došli iz Risna
(Boka Kotorska); Podgorica
Šehovci, vode porijeklo od Vujičića iz Grahova (prešli prije 300 god u okolini Sarajeva)
Šećković, Šekulari (Berane) i u toj varoši
Šešević, Tuzi
Šešelj, vidi: Šešlija
Šešlija, Bratoč, Podosoje, Kukolju, Sudžumu i Bilećima (Nevesinje), Miruše (Nikšić), ranije
Milobratović pod Trebjesom (Nikšić), kao: Papić = Šešelj
Šešoval, Podgorica ogranak Matovića iz Ćeklića (Cetinje)
Šian (Šiani), Bar
Šibalija (Brašković = Potolić), u Poviji i Britvić = Brajković u Pješivcima i jedni 1715. god. prešli
u Pitomine (Drobnjak) i kao: Šibalić, najranije kao: Potolić u Grudama (Tuzi), potomci vojvode
Bogdana Potoljića. U Brajkovićima (Drobnjak) i kao: Britvić, kao što su u susjedstvu Jojići =
Kokošar grana Potoljića, od njih u Čačak, Valjevo i Kragujevac; Pljevlja 1879. god.
Šibalije, bratstvo u Jezerima drobnjačkim
Šibalić, vidi: Šibalija
Šibek, u Perast (Boka Kotorska)
Šibenčanin, Kotor
Šivljančanin, Šljivansko (Drobnjak), ranije Grgurević u Zaljuti (Žabljak), ogranak
Zlatnopojasevića, potomci Novljana, od njih su u Bukovici (Šavnik), vidi: Šljivančanin

265
Šigarević, Morinj (Boka Kotorska)
Šijak, Gusinje porijeklom iz Srbija
Šijaković, Gusinje 1910. god.; Andrijevica; Ovrhovine (Pljevlja)
Šikmanović, Šikmanovići (Podgorica), ogranak Bojanovića u Ponarima (Zeta), od njih su u
Balabanima (Zeta) i Ulcinju 1890. god.
Šiković (Odović), ogranak Miloševića (Lopoćana) u Vasojevićima
Šilić, Herceg-Novi
Šilković, ranije Šiljković, u Plavu
Šilobad, Slivnica Površ hercegovačka, ogranak Ilića, porijeklom iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje
Šilobadi, bratstvo u Slivnici
Šilović, Orahovo i Berovo (Kuči); Perast (Boka Kotorska) i kao: Širović
Šilojević, Nikšić
Šilop, Perast (Boka Kotorska)
Šiljak, ogranak Klajevića (Šiljaca) u Pljevaljskom polju, Bušnji i Lađanima, a u Pušini, Ritošići i
Pablaću iz Bličkova, pa jedni kao: Ristanović, drugi kao: Šiljci, -ak, a od Kljajevića i kao:
Kljejević, sve to na području Pljevalja; Bistrica (Bijelo Polje) kao: Cmiljanić, a u područnom
Sokolcu i Tomaševu (Pavinom Polju) i kao: Šiljaković; u Podgorici, a u Skadru iz Crne Gore
Šiljaković, u Tomaševu i Sokolcu (Bijelo Polje), vidi: Šiljak
Šiljanović, i kao: Štiljanović, u Paštrovićima od kojih su u Sremu i Ukrajini
Šiljević, Nikšić
Šiljegović, Kuti (i kao: Nikolić), Presjeka, Srbina i kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom iz
Makovine (Čevo), Cetinje, oko 1687. god.; Rilja (Nevesinje), Hercegovina, doseljenici iz podnožja
Trebjese (Nikšić) od njih su u Maloj Hercegovini (Rusiji)
Šiljković (Behrović), Plav 1883. god., vidi: Šilković
Šimakić, Ulcinj
Šimac, Kotor
Šimin, Trstenik (Rat), poluostrvo Pelješac, došli iz Stare Crne Gore
Šimić, Bar
Šimković, u Plav došli iz Anadolije (Turska)
Šimović, Orahovo (Kuči), identično Šilović u Kučima
Šimrak, Sasovići u Boku došli (1698. god.) od Nevesinja (Hercegovina); kod Perasta su iz Bosne
Šimun, Mratinje, Brljevo i Mala Crna Gora (Piva), od njih su u Maoču (Pljevlja); Kubasi (Grbalj)
Šimuni iz Pive (Mratinje, Brljevo) porijeklom od Vukovića iz Mratinja
Šimunović, Bogdašići (Grbalj) u 13. v.
Šindić, u Pašinu vodu (Drobnjak), došli iz Pljevalja 1873. god.
Šinid, Herceg-Novi
Šindiš, Žljijeb (Boka Kotorska); Risan od njih Riđanović u Riđanima (Nikšić) pa u Lukavac,
Vrenoj Dubravi i Piragiće (Hercegovina)
Šindler, Herceg-Novi
Šindolić, Podgorica, od njih su kod Harkova (Rusija) i kao: Vukotić-Ivanović iz Ponara (Zeta)
Šinkola, Pistula i Štoj (Ulcinj)
Šinožar (Mihajlov), Kruščice (Donji Banat), sa ograncima: Avramov, Ropotin, Svrkin, potomci
Mihajla doseljenika iz Crne Gore
Šinolić, Kosijeri (Cetinje)
Šipek, Nikšić
Šipilović, Pljevlja
Šipić, Kotor
Šipka, u Pivi, vidi: Šipčić
Šipkar (Šipkari), Šalja (Bijelo Polje)
Šipovac, Rast (Hercegovina), porijeklom iz Drobnjaka
Šiptar, u području Bistrice (Bijelo Polje)
Šipura, Podgora (Pljevlja)

266
Šipčić, i kao: Šipka, Knez Do (Piva) ranije kao: Mandić došli iz Mrežice podnožja Volujaka grana
Maleševaca i neki pređu kao: Šipka = Šipčić u Boričje (Pivska planina), Straševinu, Mrošnicu i
Dragovu Luku (Nikšić); Malu Crnu Goru na ušću Sušice u Taru, te su i kao: Tomčić, od njih su u
Nikšiću i nejgovoj okolini, odseljeni kao: Dubovina u Jabuci - Jahorina; Cetinje
Šipčići iz Pive (Crna Gora, Pirni Do), starinom od Kneževa Dola u Rudinama
Širibek, Herceg-Novi
Širković, u Cucama (Cetinje) 1566. god.
Širnbek, Herceg-Novi
Širović, u Perast su još (14. v.) došli iz Hercegovine; Podgorica; Cuce (Cetinje); Cetinje
Širovići, staro bratstvo u Cucama
Širon (Široni), Meljine (Trešnjevo), Herceg-Novi
Širočanin, iz Široke (Primorska krajina) došli u Rijeku (Rijeka Crnojevića), vidi: tamošnji Vukotić
Širć, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Šit (Šiti), Štoj (Ulcinj)
Šitić, Meljine, Herceg-Novi
Šifrić, Baričje (Piva)
Šiša, Herceg-Novi
Šišević, ogranak Popovića - Lipovaca, doselili iz Građana 1796. god. Od njih su: Kopilović u
Skadru, odseljeni Š. Blagaj (Hercegovina) i Zlatarevo (Foča), Srbija; Ponori i Bistrica (Zeta)
Šišelović, Lješkopolje (Podgorica)
Šišić, Herceg-Novi
Šišković, Pljevlja
Šišlović, Lješnjani (Podgorica)
Šišmanov, Kotor oko 1371. god., a 1540. god. kao: Šišmanović
Šišović, grana Šišojević - Šišovića, potomci su Lješa koji je došao od Prizrena u Ponare (Donja
Zeta), pa jedni pređu kod Rijeke Crnojevića; u Drobnjacima ogranak Čepića (Lipovaca) iz Morače;
u Morači grana Rakočevića
Šišojević, Vranjina na Skadarskom jezeru; u Šišojevićima 1493. god.
Šišojevići, staro ime plemena Građana
Škaban, u Kotoru
Škaljarin, u Prčnju kao: Veron, a u Škaljarima (Boka Kotorska) kao: Škaljarin
Škamičić, Herceg-Novi, po nahočetu
Škampra, ogranak Bulajića
Škanata, Donja Lastva (Tivat) i kao: Škanatić, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva
(Tivat) porijeklom iz Grčke
Škanatić vidi: Kanata
Škanatović, u Tivat došli iz Stare Crne Gore
Škanović, u Bar prešli iz Budve
Škanjara, Prijevori (Budva)
Škarić, Podgorica
Škaro, Herceg-Novi
Škacat, u Kotoru i Budvi ogranak Kapisoda
Škaperin, u Zeti
Škatarić, Mikulići (Bjelice), Cetinje, od kojih u Matagužima (Zeta) i Vraki (Skadar)
Škerlet, Žljijeb, Herceg-Novi
Škerletić, Žljijeb i Presjeka, Herceg-Novi
Škero, u Kamno i Žljijeb, Herceg-Novi došli iz Klobuka (Trebinje)
Škerović, Njeguši (Cetinje); ogranak Đurovića (Grupkovića) u Bjelopavlićima; Kameno, Herceg-
Novi
Škerovići, bratstvo u Dugom Dolu
Škerovići, bratstvo u Petrusinovićima
Škiljev, iz Pive u Kulu (Glasinac)

267
Škiljević, Piva, od kojih su u Kuli (Glasinac) na Romaniji; Banjani (Nikšić)
Škiljevići iz Pive (Pirni Do), porijeklom iz Banjana od Pejovića
Škejz, Ulcinj
Škobalj, Podgorica; Podi, Herceg-Novi; Konjevići, Prijevor i Škaljari, Herceg-Novi, od njih su u
Muslim Rijeci; Kotor i kod Risna
Šković, u Rožaju
Škoda, Pljevlja 1879. god.
Škodra, Ulcinj
Škopelj (Škoplja), Đurmani, Bjelila, Đenđinovići i Sutorina (Bar); u Baru (16. v.) porijeklom iz
Stare Crne Gore
Škordio, Kotor
Škoro, Nikšić
Škof, u Podgorici
Škrapulj, Ljubotinj (Cetinje)
Škrapulja, Prekornica (Cetinje)
Škrel (Škrelj), Štoj (Ulcinj)
Škrelj, vidi: Šrel, u Biserska sela (Bijelo Polje) i kao: Šrijelj došli iz Šrijelja (Rugovska klisura),
porijeklom iz Škrelja (Malesija), sjeverna Albanija; Sveti Đorđe i Štoj (Ulcinj) iz Škrelja (sjeverna
Albanija)
Škrelja, Rudo Polje (Gornje Polimlje)
Škrema (Pkremi), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Škretić, Vladimir (Ulcinj)
Škretović, Krute (Ulcinj)
Škrivanić, Radovanići (Grbalj)
Škrijev, vidi: Tutić
Škrijel, Kosovica (Rožaje) i Javorje (Berane), vidi: Škrelj
Škrijelj, Dašča Rijeka, Javorje, Murovac i Ćosovice u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), doselili se iz
Rugova, a u 18. v. tamo iz Škrijelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; vidi: Škrelj
Škrnjić, Uskoci (Drobnja)
Škroboca, Kotor
Škudra, u Kotoru 1585. god.
Škukja, Široke (Donja Krajina), došli iz Brdica
Škuletić, Škuletići, Cerovo (Pješivci), od njih su u Jagodini (Šumadija), Žabljaku (Drobnjak); u
Pivi; Bukovici (Pljevlja); Vranjanima (Užička Požega); Cetinje
Škuletići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Škulj, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
Škuljić, Savina i Žljijeb, Herceg-Novi
Škundić, Miločane (Nikšić)
Škuntić, Gusinje i Plav, ogranak Novića iz Pipera
Škuper, Ostros uz Skadarsko jezero, od kojih su kod Zadra (Dalmacija)
Škupor, Nikšić
Škurić, Bar i Kotor
Škurta, Sutomore (Bar) 1876. god.
Škutar, Budva
Škutić, u 16. v. u Spič (Sutomore) doselili iz Zete, od njih su u Baru
Šlak (Šlaku), Bar i Ulcinj
Šlaković, Bar
Šlang (Šlangu), Bar i Ulcinj
Šljakić, Police (Berane); Zagrađe (Andrijevica)
Šljaković, Dobre Vode (Bar)
Šljivančanin (Šivljačanin), Zagulj, Šljivansko (Šaranci), Žabljak, ogranak Grgurevića, Grana
Zlatopojasovića (Novljana) i odseljeni u Bosnu, vidi: Šivljačanin sa ograncima Vukićević i Bulić

268
Šljivić, Vrbova (Crljenica) i Crni Vrh (Pljevlja) i Bistrica (Bijelo Polje)Šljivo, Mrčevice, Bukovice i
Gradac (Pljevlja)
Šljuka, Babine, Bijela brda, Gradac, Zvijezd, Jabuka, Mataruge, Mostišta, Podgora, Obarda,
Otilovina, odavde u Omorine kao: Šljuka = Čočo, porijeklo iz Riđana (Nikšić)
Šljuka = Čočo, vidi: Šljuka
Šljukar, Nikšić
Šljukić, Nikšić; Bršno (Župa Nikšićka); Gradac (Pljevlja)
Šmaković, Dobre Vode (Bar)
Šmigović, Pljevlja
Šmirak, Sasovići, Herceg-Novi
Šnicar, Herceg-Novi
Šnuro, Kotor i susjedni Muo
Šnjajder, Podgorica
Šobajić, Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Kadovića. Porijeklom iz Šapca (Srbija), pa u Nikšić, jedni
pređu 1885. god. od njih su Šaja u Osijeku (Visoko), Bosna, neki presele u Pješivce; u Pivi su
ogranak Bajagića
Šobić, u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) ogranak Vulovića - Novljana
Šobotić, Tucani (Bijelo Polje), srodnici Bubanja
Šobfanac i kao: Šofranac, u Nikšiću
Šovran, Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore
Šojić, u Klancu (Rožaje) i kao: Košuta
Šolaga (Šoljaga), u Paštrovićima 1742. god., vidi: Šoljaga
Šolević, Šole, iz Lijeve Rijeke (Podgorica) u Sekirače (Kuršumlija). Od njih Šolević, Jovanović i
Vuksanović, vidi: Dujović
Šolović, ogranak Jojića, iz Pješivaca i Spiča (Bar) prešli u Drobnjake
Šoljaga, u Buljarici (Đurovići), Paštrovići došli do 1600. god. kao: Šolaga, pa jedni kasnije i kao:
Đurović i Brežanin (Kovaženda); u Sutvaru (Grbalj) došli su iz Paštrovića
Šoljanin, Bistrica (Bijelo Polje)
Šoljunović, u Plavu i Metehu (Gusinje) 1910. god.
Šomlać, kod Bara
Šonja, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Šor, Ulcinj (u 13. v.), vlastela
Šorai (Šoraji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Šoraja, Ćeklići (Cetinje)
Šoraji (Šorai), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Šoran, Zalazi (Kotor)
Šorbonji, rumunski rod u selu Ždrelu
Šorović, Ugnji (Cetinje), od kojih su u Tuđemilima (Bar); Crmnica
Šorovići, bratstvo u Limljanima
Šorovići, staro bratstvo na Ugnama
Šorovići, bratstvo u Tuđemilima
Šortan, u Morinju (Boka Kotorska)
Šot, Kotor
Šoć, Šoćeva glavica - Kusovača (Dobrska sela), Cetinje, potomci su Vukca iz Šoš gore (Šoši),
Skadar. Od njih su u Berislavcima (Zeta), u Orahu (Vir Pazar), Grilu i Malom Boriču (Vraka),
Skadar i kao: Šoćaj; vidi: Šoćević
Šoćević od Šoć, u Vraki (Skadar); u Ljubotinju, od njih su Miković, spominju se u Povelji kralja
Stefana Dečanskog i Dečanskoj Hrisovulji 1330. god.; u Kotoru kasnije i Izat 1435. god.
Šoći, bratstvo u plemenu Ljubotinju
Šofran, Šišići (Tivat) u 14. v.; Pobori (Budva), vidi: Šofranac
Šofranac (od Šofran - Šako Ražnjanov), Rijeka, Rvaši, Bobija i Žabljak (Rijeka Crnojevića), ranije
Gornjak potomci Krstića, sina Leke iz Pipera, najsrodniji Jovićevićima, Pejakovićima,

269
Ražnjatovićima; Podgorica; Bar; Ulcinj 1895. god.
Šošanić, u Šekularima (Vasojevići) ogranak Dašića
Šošić, Bar; u Podgorici
Šoškić, u Bratonožićima (1628. god.), srodnici Gilića. Od njih u Gračanici, Kraljima, Ulotini
(Gornji Vasojevići); Gusinju i Plavu (1912. god.) i područnom Vojnom Selu, Meteh i Viševu
Šošković, Vojno Selo (Plav)
Šoštarko, Kotor
Špadijr (Šapadijer), Donji Kraj (Cetinje) od naziva: kovač mačeva. Od njih u: Cetinju, Crmnici,
Grliću (Bjelopavlići); Kotoru; Budvi; Nikšiću
Špadijeri, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Špadijeri, bratstvo u Brčelima
Špadijeri, bratstvo u Limljanima
Špadić, Herceg-Novi i okolina
Špajak kasnije Drobnja, u Dobrinji (Bijelo Polje), došli iz Strane (Sjenica)
Špalek, Cetinje i Herceg-Novi
Špan (Španjola), Borkovići (Piva)
Špancig, Herceg-Novi
Španja od Španja, Lužani starosrbi, na području rijeke Zete i Morače
Španjo, ogranak Dedejića u Đedovom Polju (Žabljak); Prošćenje i Palež (Žabljak); porijeklom iz
Čeva (Cetinje); Cuce (Cetinje); Pješivci
Španjan, Bobota (Crnogorsko Primorje)
Španjević, Dobrilovina i Gojkovići (Mojkovac), od njih u Nikšiću i Podgorici
Španjola, vidi: Špan
Šparović, u Peraška naselja, Morinj i Kostanice (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore;
Risan, Kumbor i Herceg-Novi ogranak Mršića iz Čičeva (Hercegovina); u Morinj, Herceg-Novi jesu
iz Nikšića
Špeković, Gornji Ulići (Rijeka Crnojevića)
Špikulj, Nikšić
Špilar, u Sasoviće i okolini Perasta (Boka Kotorska) došli su iz Trsta
Špirkić, Cetinje
Špirović, Cetinje; i kao: Špirto Malta, Igalo i Sutorina, Herceg-Novi u 16. v. došli iz Grčke
Špićanović, Vraka (Skadar), Albanija porijeklom iz Zete
Špica, Miljevići (Pljevlja); u Pješivcima 1326. god.
Špičanin, u Baru prešli iz susjednog Špiča (Spiča), Sutomore
Špojak vidi: Drobnjak, u Dobrinji (Bijelo Polje)
Šprem, Dobrota (Kotor)
Špuzić, Ulcinj
Špužanin, porijeklom iz Spuža, iseljenici
Špur, u Podgorici
Šramadci, Herceg-Novi
Šrović, u Peraška naselja prešli iz Stare Crne Gore
Štagaj, u Ckla (Skja), Gornja Krajina, a u dotičnim Kovačima kao: Kovač
Štampić, Kotor
Štancing, Herceg-Novi
Štanjan, Bobice i Mala Lina (Ulcinj), sišli iz Gornje Krajine
Štedović, Zvjezd (Pljevlja)
Šteković, prezime pretku glavnih bratstava u Vitasovićima
Štern, Kotor
Štefanović, Podgorica; u Cetinju iz Sombora
Štetibradić, u Podgoricu sišli iz Zlatice (Kuči)
Štibić, Podgorica
Štikula, Nikšić u 17. v.

270
Štileta, Lješević (Grbalj) 16. v., doselili iz Albanije, a drugi u Grblju iz Stare Crne Gore
Štiljanović, Vitov Do (Bečići), Budva u 15. v. Oko 1498. god. jedni odoše u Šišatovce (Srem),
drugi u Požar (Bjelopavlići) i Ukrajinu, mijenjano prezime u Paštrovićima kao: Stilanović,
Bilanović i Desnica; Boljevići (Crmnica)
Štiljanović, bratstvo u Boljevićima
Štipar, u Vasojevićima ogranak Rabrena iz grupe Mijomanovića
Štirkić, Podgorica; u Vraki i Skadru (Albanija) jesu iz Crne Gore
Štirović, Podgorica
Štitalj, u Vasojevićima
Štitar, Kotor
Štjefen (Štjefit), Rječ (Ulcinj), od njih u Skadar
Šthefni, Štoj (Ulcinj)
Štogić, Bar
Štrbac (Štrpac), Banjani (Nikšić) 1428. god.
Štratiko, Meljine, Herceg-Novi
Štrikić, srodni Mrčaricama iz Pipera, pa Žabljak uz Skadarsko jezero, Spuž, Podgorica i Skadar
Štrihaljenović, Boljevići (Crmnica) 1694. god.
Štroka ranije Mican, u Kričku (Pljevlja)
Štripac (Štibpi), u Štrpcima (Banjani), odselili
Štrul (Štrol), Herceg-Novi
Štukanović, Perast (Boka Kotorska)
Štukelja, Štukeljina glavica (Golija) i Pecirepovo Polje u Goliji (Nikšić)
Šturanović, Ozrinići (Nikšić)
Šutovici iz Prošćenja, opstina Mojkovac
Šćekić, kod Plava, Gornja Sela, kod Berana, Vasojevići, Vemića Krš, Štitari, a u Zatonu (Bijelo
Polje) kao: Asanagić, srodnici Ojdanića pa odseljeni kod Donjeg Milanovca i kao: Ojdanić i
Petronijević. Neki su prešli kod Valjeva, a jedni u Vlah i Rastoke (Bijelo Polje) kao: Šćekić
Šćekići iz Kurikuća kod Bijelog Polja
Šćepal (Šćepala), Zatrijebač (Kuči), jedni i kao: Šamanović, i kod Plava
Šćepan Mitrov, predak bratstva Bigovića
Šćepanica, Milovići (Grbalj)
Šćepanov, Bar
Šćepanović, Rovca (Podgorica) pa u Donju Moraču (Kolašin), Buovac (Mojkovac), Mojkovac,
Polja (Mojkovac), Kičevo, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), jedni su prešli u Šćepanovića Rupe
(Bjelopavlići), u Bogmiloviće (Pješivci); potomci Nikšića iz Župe Nikšićke (Gojakovi potomci);
Mokro (Šavnik) sredinom 19. v. kao: Vulić i jedan (od Krsta) u Nikšiću Vulić i Šćepanović; iz
Popova (Hercegovina), ogranak Vulovića Novljana u Banjane pa Lukovo (Nikšić); Drobnjacima
(Gornja Bijela - Šavnik) po braći Šćepanu i Đuru; Zagarač (Danilovgrad) i Podgorica, porijeklom iz
Bratonožića; Kosijeri (Cetinje); Lješnjani, grana Vukčevića, od njih su u Darzi (Bar); Tudurovići
(Budva); u Nikšiću grana Vulovića
Šćepanovići - Zagorčani, bratstvo u Zagorku
Šćepanovići iz Rovaca, selo Višnje
Šćepanovići - Đurići - Radmanovići, bratstvo u Povrpolju
Šćepančević, u Brajićima (Budva) i kao: Stjepančević
Šćepić, Bar; Sutomore (Bar) 1909. god.
Šćepičević (Sćepičević), Paštrovići 1741. god.
Šćepković, u Cuce (Cetinje) 1566. god.
Šćepović, Rasno i Zalug (Pljevlja); Kržanja (Kuči); pa u Podgorici, Rijeci Crnojevića, Plavnice
(prvobitno) u Zeti, Cetinju, Nikšiću, Baru; u Darza (Ulcinj); Podgorica, od kojih su u Rijeci
Crnojevića i Šavniku (1903. god.); Zalug (Pljevlja) iz Rasnog
Šćepčević, Lješansko područje (Podgorica) 1757. god.; u Gluhom Dolu i Podgori (Crmnica);
Cetinje; Boka Kotorska; Njeguši (Cetinje) pa kao: Petrović

271
Šćepčević, bratstvo u selu Ovtočiću
Šćepčevići u Herakovićima
Šćetbradić, Podgorica
Šćetović, Kržanja (Kuči), od njih su u Podgorici i Nikšiću; Rijeka Crnojevića; Berane; Ilovik, Čitluk
Šćut, Selca (Plav)
Šubara, Kričak (Pljevlja); Kruševice, Herceg-Novi
Šubarica, vidi: Šubarić
Šubarić, Prenčane i Maoče (Pljevlja); Nikšić
Šuberić, Morine i Meterizi, Herceg-Novi
Šubert, Kotor i Muo
Šubić, Đurđevića Tara (Pljevlja); Bratonožići
Šujak, i kao: Šujac, Piperi, od njih su u Kolašinu, Plavu i područnom Grančaru i Budimlju
(Vasojevići)
Šujac, i kao: Šujica od Šujak, u Piperima a u Gusinju kao: Šujaci
Šujaci su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
Šujić, u Kotoru oko 1400. god.
Šukačević, Zeta
Šukić, Nikšić
Šukić (Milenković), u Nemini kućama (Kosaj), Sopot
Šuković, Morača ogranak Erakovića, od kojih su u: Kolašinu, Kosovu, Sandžaku i Americi; Zaton
(Bijelo Polje); Čevo (Cetinje), došli iz Šehovića (Niš); Blatica i Štitarice (Mojkovac); Bakovići
(Kolašin) i Manastir Donja Morača; Kuči, Grahovo (Nikšić), ogranak Vujačića, od njih su u:
Crkvicama (Oputne Rudine), Nikšić i u Kazancima (Golija), Nikšić; Stepen (Gacko) kao: Proroc iz
Boke Kotorske
Šukurica, Kostići, Zaton, Raklje i Brestovik (Bijelo Polje)
Šulenda, Pješivački Mali Do, Bogdašićima, starinci, kasnije Antonović i Milunović, od njih su u
Ulcinju
Šulović, Pljevlja 1863. god.
Šulmenster (Šulmenšter), Meljine, Herceg-Novi
Šulc, Cetinje 1871. god.
Šuljak, Rose, Herceg-Novi; Budva
Šuljan, Herceg-Novi
Šuma, vidi: Dojčević
Šumanović, Bare Šumanovića (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla, od njih su i Marković -
Mlatišuma, kod Kragujevca
Šumar (Dojčević - Dakčević) kasnije Dapčević, u Brajićima i Poborima (Budva); Budva
Šumar, Kulin i Raška (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
Šumarac, Okulin, Raška i Šumarice (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
Šumić, ogranak Riđića u Pivi; Podi, Herceg-Novi iz Pipera; Budva
Šumići iz Pive (Stabna - zaselak Jasen), starosjedioci
Šumpe, Herceg-Novi
Šumtić, Berane
Šundek, Dušanići i Komoran (Pljevlja); Stevanovac (Mojkovac), ogranak Šundića iz Župe Nikšićke
Šundić, Manastir Morača; Vasiljevići (Župa Nikšićka) i Nikšić, od njih su u Zavali Piperskoj,
Sandžaku, Vranjini na Skadarskom jezeru i Vranićima (Zeta), poslije 1879. god. oni su od Dipića,
grana Trebješana i kao: Bušković
Šundra (Šuncuk), kod Risna i Herceg-Novog došli iz Hercegovine
Šundrak, Herceg-Novi
Šuntić, Vrbica i Petnjik (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa jedni sišli u Berane (Vasojevići)
Šunjević, ranije: Ćorac, u Vasojevićima, grana Mijomanovića; Vraka (Skadar), Albanija, ogranak
Bečića, porijeklom sa Čeva (Cetinje), pa jedni kao: Ćorović i Mrgudović. Od svih ima u Peći i
okolini (Metohija), Gornjem Milanovcu, Podgorici i Toplici (južna Srbija); Vraka (Skadar) neki

272
kao: Ćorović = Pranvera = i Mrgudović kod Peći i Podgorice, porijeklom sa Čeva (Cetinje)
Šupeković (Hajarović), Bobovište uz Skadarsko jezero
Šupić, potomci Maleševaca na lijevoj obali Trebišnjice (Vraćenovići i Počekovići), Nikšić, u Goliji
kasnije Perišić; ogranak Nikolića iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, prešli kao: Knežević i Damjanović
u lavsku, Uvjeće i Krelinu (Trebinje), Hercegovina; u Podgorici
Šupkić, Pelino (Bar)
Šupljoglav, Cetinje; Herceg-Novi, doselili iz Cuca (Cetinje)
Šupljoglavi, rod u Hercegovini
Šurbatović, Župa Nikšićka, došli iz Gornjih Pješivaca potomci Bogdanovi; Cetinje
Šurbatovići iz sela Brsna kod Nikšića
Šurić, Nikšić i dotični Dragovoljići, a preseljeni u Drobnjake kao: Šućur
Šurla, Ulcinj, porijeklom iz Afrike, jedni kasnije kao: Brašnja
Šurović, u Pivi ogranak Stanojevića iz grupe Branilovića
Šuster i Šusterović, u Gluhom Dolu (Crmnica), došli iz Oblika (Primorska Krajina); Herceg-Novi
Šusterović vidi Šuster
Šusteri - Dobrilovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Šusteri, zagranak bratstva Šustera-Dobrilovića
Šutaj, u Oblik (Ulcinj) došli iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Šutal (Šutalo), Donje Hrasno, Svitovi, Dašnica i Kozarice (Hercegovina), porijeklom iz Riđana
(Nikšić); Podgorica
Šutalo, u Podgorici, vidi: Putal
Šutanović, u Bjelopavlićima jesu ogranak Pavićevića
Šutilović, Kuči
Šutinović, u Komanima (Podgorica)
Šutić, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili se iz Polja (Mojkovac); u Potkubašu (Dabarsko Polje),
Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje)
Šutković, Sjenica i Doljani (Kuči), ogranak Ivanovića. Od njih su u Radetini (Rožaj) i kod Novog
Pazara
Šutović, Prošćenje (Mojkovac); Radetina (Rožaje) iz Podgorice; Nikšić; Oputne Rudine (Nikšić);
Kotor
Šutonja, u Mirušama (Nikšić), ogranak Komnenića
Šutulović, Podgorica rod Jovovića iz Kuča
Šućur, Lukovo (Nikšić) ranije Savić i u Dragovoljićima i kao: Šućurović, ranije Šurić. Od njih u:
Žabljaku, Pasji Nugao (Rudinicama), Piva i Crkvine (Glasinac), Romanija; Kotor
Šućuri iz Pive (G.Rudinice), doseljenici; Dragovoljaci (Lukovo) kod Nikšića
Šućurović vidi: Šućur
Šuša, Donje Dragačevo (Srbija) iz Bijelog Polja (Polimlje)
Šuše, isto što i Šuša
Šušić, u Drobnjacima od Kosovića a drugi od Jovović, su grana Zlatnopojasovića (od Jova
Zlatnopojasovića); Prenčane (Pljevlja) i kao: Jovović, prešli iz Šaranaca (Drobnjak); Donje
Dragačevo (Srbija), doseljenici iz Drobnjaka pa jedni i kao: Bjelobrda (Bjelobrković); drugi u
Ljesku (na Glasinac) iz Zaljuga; Guča (Kragujevac); Guče (Kotor) i kod Perasta iz Stare Crne Gore;
Mokra Gora (Bijelo Polje) i Donji Kolašić, iz Drobnjaka; Podi, Herceg-Novi iz Ćeklića (Cetinje);
Kleuti i Gradina (Gacko), Reljino Polje (Glasinac) na Romaniji 1820. god. doselio Joksim Jovović,
Kreči Kruščice, Trnovice i Veličkoviće (Posavina), iz Petrovijeh Dola (Crna Gora), ranije Uljarević
Šuškavčević, ogranak Musterovića (Dragovića) u Zagaraču; u Zetu: Bukovce, Mataguži, Goričani,
Vranj (i kao: Šuškovčević) isto u Šušunji i Popadići (Srbija)
Šušković, Popadići (Šumadija) jesu iz Bjelopavlića (Crna Gora)
Šušnja, Goleša i Rutošići (Pljevlja)
Šušnjar, Risan
Šušnjara, u Podgorici

273
Šušović, Goduša (Gornji Bihor), Bijelo Polje došli iz Crnaca (Piperi), ogranak Janjića iz grupe
Stanjevića u Piperima

Taba, Vrbovo i Potpeće (Pljevlja)

Tabajić, u Pljevljima 1863. god. i područnim Mačićima
Tabajica, Mažići (Pljevlja)
Tabaković, Maoče (Pljevlja); Berane; Njivice, Herceg-Novi; u Mrežicama i Mirušama (Nikšić),
ranije prezime je bilo Barjaktarović porijeklom sa Čeva (Cetinje)
Tabaš, Potpeće i Bobovo (Pljevlja); Podgorica
Tabor, Bar
Taborski, Zelenika, Herceg-Novi
Tavanat, Kotor
Taga, Bar
Tagaj, Rastiš (Bar)
Tagan (Taganam), Krute (Ulcinj)
Taganam, vidi: Tagan
Taganović, Krute (Ulcinj)
Tagić, Bar i područni Livari
Tadić, u Pivi: Smriječno, matično, potomci Tadije Branilovića (od polovine 16. v.), Magudi,
Plužine, Seljani. Od njih su u: Ustikolina (uz Drinu), Vrhu Prače (Podromanija), Vrbnom
(Anđelići), Zazvođu, Đedićima i Dobočanima (Trebinje). Odande jedni u: Nikšić i susjedno Gornje
Polje (oko 1840. god.). U Đedićima, od Tadića jesu Đedić i Sparavalo, Kotoru, Budvi, u Srbiji: od
Tadića u Valjevu, Beogradu, Soko Banji, Užicu, Dragocvetu, Beloj Palanci, Kučevu. Oko 1700.
god. neki Tadija (od Tadića iz Pive) kasnije kao: Tadić u Azbukovici i Drljačama, uz Drinu, od
kojih su u Kelnu (Njemačka), Ljuboviji, Malom Zvorniku, Kostajniku (Krupanj), Šapcu, Skoplju
(Makedonija); u Koljanini kod Vrljike u Cetinjskoj krajini, u gornjem slivu Cetine, porijeklom su iz
Hercegovine ili Crne Gore; U Starom gradu Hvar, porijeklom su iz Hercegovine, granično Crnoj
Gori, došli kao pravoslavci; Krtova kod Lukavice (Bosna), porijeklom od nekuda iz Crne Gore;
Amajlije i Janja kod Bijeljine, odnekuda iz Crne Gore; Podrilje (Vinkovci), kao: Antić doseljenici
od Pljevalja
Tadići iz Pive (Smriječna, Stabna), starosjedioci
Taipović (i kao: Taitović), Katrkol (Ulcinj)
Tairagić, Gusinje, doseljenici iz Šalje (Albanija), srodnici su sa Dizdarevićima i Osmanagićima
Taitović, vidi: Taipović
Taić, ogranak Mijovića - Vasojevića u Vasojevićima
Tajić, grana Kovačevića - Vasojevića u Vasojevićima
Tajkić, Grude (Tuzi), jedni njihovi preselili u Podgoricu
Tajković, Grude (Tuzi) i neki su prešli u Podgoricu
Tajlović, Podgorica
Tajsić, Aleksinac (Srbija), porijeklom su iz Morače (Kolašin)
Talabučić, Gornja Brezna u Pivi
Talić, Pljevlja, doselili se iz područnih Bermaša (Talića) 1867. god.; Sutomore (Bar)
Talamiš, Nikšić
Talau, Kotor
Talaš, Potpeće (Pljevlja)
Talević, Trpezi (Bijelo Polje), srodnici Taranaša u područnoj Vrbici
Taliafer, Ulcinj u 13. v.
Talić, Brce i Šušanj (Bar). Od njih su u Dubrovniku
Talović, Borkovići i Plužine u Pivi, ogranak Radovića iz Borkovića Boričja i Rudinica (Piva)
Talovići iz Pive (Borkovići), od Radovića s Borkovića

274
Taljanović, Tuzi i Podgorica, iz sela Đon Marija (Grude), Tuzi, srodnici Radičevića
Tamarić, Zeta i Bar
Tanasijević, ogranak Andrića, Vasojevića. Od njih su u Bijelom Polju (Donje Polimlje);
Vitanovcima (Gruža Kragujevačka); Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovice (Pljevlja)
Tanasković, ogranak Andrića, vasojevićkih. Od njih su u: Bijelom Polju (Donje Polimlje),
Vitanovcima (Gruža Kragujevačka) i Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovine (Pljevlja)
Tangaj, Fraskanjeli (Ulcinj)
Tani, Ulcinj 1436. god., od njih u Prištini (Kosovo); vidi: Tano
Tankosić, Bihor (Bijelo Polje)
Tano, Ulcinj (u 13. v.) i Kotoru; u Ulcinju (1436. god.) Tani
Tanović, Njeguši (Cetinje); Podostrog (Budva) 1766. god. i Budva. Doseljenici iz Podgorice, od
njih su u Stepenu (Gacko), a u Certice (Gacko) i Ključu (Hercegovina) potomci žene Tanje iz Maina
(Podostrog), Budva; Cetinje; Nikšić. Srodnici su njihovi u Muhalju (Gacko); Ulcinj 1895. god.;
Kotor; Piva; Lepeten (Srbija). Doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje)
Tanovići, muslimani u Gacku
Tanta, Perast (Risan) i Morinj (Boka Kotorska)
Tanfani i kao: Tanta, Baošići, Herceg-Novi; Kod Perasta doselili iz Dalmacije
Tanhini, Herceg-Novi
Tanci, i kao: Tarančević, u Ulcinju
Tančer, Kotor
Tanjević, Bobovo (Kolijevka), Ograđenica i Slatina, svi kod Pljevalja; Donja Sabanta (Lepenica
Kragujevačka). Porijeklom su od Kolašina
Tapalaj, Štuf i Murići, uz Bojanu. Porijeklom su iz Miridita u Albaniji
Taparčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Taponi, Kotor
Tapušković, ogranak Bulatovića u Rovcima, od njih su u: Kolašinu, Štitaricama (Mojkovac) i
Muslićima (Bijelo Polje). Jedni se, od njih, (1892. god.) odseliše u Toplicu (južna Srbija) i tamo su
kao: Puranović, ranije u Bjelopavlićima kao: Bulatović - Šaranović
Tarabat, Ulcinj
Tarana (Tahrana), Slano (Trebinje), ogranak Milojevića, doseljenici iz Slanog (Nikšić)
Taranin, Donja Sabatna i Knić (Kragujevac). Došli od rijeke Tare, kao: Tomić, a u Borač
Brestovački kasnije Marić
Taraniš, Bihor (Bijelo Polje). Jedni se preselili u Ibarac (Rožaje)
Taranović, Čumići i Lepenica (Srbija), doseljenici od rijeke Tare
Tarandži = Tarančev, Jasenovac (sjeveri Banat), porijeklom iz Crne Gore
Tarančević, vidi: Tanci
Taraholić, Pričalice (Bihor), Bijelo Polje, srodni tamošnjim Rebronjama
Tarac, Herceg-Novi
Tare, Kotor
Tarićević, Dobrotići (Lješnjani), Podgorica
Tartun, iznad Duljeva i Kuljača u Paštrovićima (oko 1435. god.) doseljenici iz Albanije
Tarus, Tukovići i Godijevo (Bijelo Polje)
Tarhanić, u Bihoru (Bijelo Polje)
Tasić, Bijela na Starom Vlahu (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Grahova (Nikšić)
Tasovac, ogranak Štekojevića - Štekovića - Bobića (potomci Teša) iz Pješivaca neki se naselili u
Trebijevo (Trebinje). Od njih su u: Gacku (Hercegovina) jedan odatle se preseli u Pljevlja, Pivu, kod
Nikšića, Mojkovca (u Lepenici evidentirani 1445. god.), u Korjenićima (Trebinje), od kojih su u
Repajama (Trebinje), od kojih su u Kutima i Kruševicama, Herceg-Novi, ima ih odseljenih kod
Doboja (Bosna)
Tatalović, Podgorica
Tatar, Lastva Čevska i kao: Tatar (Kešić), ogranak Vukotića; Donji Ceklin, Bobija, ranije
Radovanović (od Radovana Lješova sina Krstića Lekina) i Žabljak (Rijeka Crnojevića), od 1880.

275
god., jedni od njih i kao: Lješević, Vodičanin, u Ulcinju i Cetinju
Tatari, ili Kesići, rod u Kčevu
Tatarinović, Bijelo Polje
Tati, Završ i Podgora (Pljevlja)
Tatić, Banjani (Nikšić), doseljenici iz Srednje Hercegovine; Tulare (Prokuplje) i Kruševac (Srbija),
ogranak Radovića iz Morače (Kolašin); Kolašin; Borač (Gruža Kragujevačka) kao: Ćurčić,
porijeklom iz Vasojevića; Gornja Ljubovođa (Srbija), doseljenici iz Pive (Crna Gora)
Tatica, Podgorica 1416. god.
Tatković, Kotor
Tauzović, Kotor; Kod Herceg-Novog doselili se 1692. god. iz Hercegovine
Taunhini, Herceg-Novi
Taušan, ogranak Vračara u Pivi, od njih su u Žabljaku i područnim Jezerima u Kokorišu (Gacko)
Taušani iz Pive (Bezuje), od Vračara
Taušanović, Žabljak na Durmitoru
Taušević, Kotor; Nikšić
Taf, a, Kravari (Ulcinj); Podgorica
Tafili, Tuzi
Tafilović, Plav
Tafiljević, kod Plava, vidi Tafić
Tafić, Bar; Ulcinj i Plav, porijeklom iz Bratonožića od Čađenovića
Tafica, Ulcinj i područni Vladimir; Bar
Tafović, Bobovište (Primorska krajina), Bar i u Ulcinju
Tahirbegović, Pljevlja
Tahirović, Đerđek (Kuči), od njih su neki u Crnokrpama i Ćosovićima (Rožaje); Klanac (Rožaje)
od područnih Murića; Vladimir (Ulcinj)
Tahmaz, Bukovice (Pljevlja)
Tahmazović, Pljevlja
Tahrana, vidi: Tarana
Tacovac, Tupan (Banjani), pa prešli u Gacko (Hercegovina) su iz Velestova (Cetinje); Jedno
vrijeme u Pješivcima kao: Spasojević
Tacović, Kolašin
Tacanović, Pljevlja 1911. god.
Taševski, Nikšić
Tašaković, ogranak Banjevića u Kosoru (Kuči)
Tašović (Džukelić - Vuljević), Kuči (1889. god.), odatle su jedni odselili u Kuršumliju (Srbija)
Tašutović, Gornji Stoliv (Kotor)
Tvica, Bukovice i Boljanići (Pljevlja)
Tvrdić, Riđani (Nikšić) u 16. v.; Herceg-Novi, po nahočetu
Tvjedarčević, Nikšić u 15. v.
Tvrdišić, Žiljak, Rasova i Bistrica (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Pljevlja, porijeklom iz Kuča
Tvrdović, kod Nikšića u 15. v.
Tvrdonić, Riđane (Nikšić)
Tvrtko, Herceg-Novi
Tegaj, Rastiš i Donji Oblik (Ulcinj)
Težak, Kotor
Tekla, u Baru 1247. god. a u Kotoru 1330. god.
Teklić (Ivanović), Ledenice (Risan)
Teklić ili Ćeklić, prezime
Tekličovci, rod u selu Radičevcima u Zaglavku
Tekol, i, Bar
Tekušić, Balabani (Zeta)
Tel, Bar

276
Tela, Animalsko polje (Sukobin), Ulcinj
Telaj, Rastiš i Oblik (Ulcinj)
Telać, Pljevlja
Telaćević, Pljevlja
Telačević, u Pljevljima
Telešević, Zatrijebač (Kuči)
Telić, Rastiš (Ulcinj)
Telč, Kotor
Tema, Kravari (Ulcinj)
Temak, Kotor
Temal, Sutomore (Bar), porijeklom iz Skadra (Albanija)
Temalit (Temal), Bar
Temač, i, Bar
Teminović, Zvjezd (Pljevlja)
Temović, Berane
Temporić, Kotor
Tenal, i, Bar
Tenić, Trnače (Mlava), Srbija, ranije: Ivković, iz Crne Gore
Teodorides, Cetinje
Teodoro, Bar; vidi: Tuero
Teodorović, Podgorica i područni Piperi
Teodosić, Mrčajevci (Čačak), ogranak Mrčajića iz Bjelopavlića
Teofilović, Herceg-Novi
Tepavac, Orahovo (Kuči), od njih su u Šumadiji; u Podgorici 1561. god.; u Kotoru 1561. god.
Tepavčević, Oborište (Meka Gruda), Bileća, ogranak Baćevića, iz Donjih Banjana (Nikšić). Od
ovih su Zečević u Nevesinju (Hercegovina); Viš, Mijokusovići i Martinići (Bjelopavlići). Od njih su
jedni u Vratkovićima (Gacko), pa odatle, neki u Bobutovo Groblje (Golija), Nikšić; u Trajni do
(Gacko) prešli iz Čerađa (Golija), Nikšić; Velimlje (Nikšić), grana Orlovića
Tepavčevići u Čarađu
Tepavčić, u Kotoru
Tepić, Ulcinj, po nahočetu
Tepla, Kuči
Tepo, predak Tepavčevića u Čarađu
Tereta, Prčanj (Boka Kotorska)
Terzija, Paštrovići; kod Herceg-Novog
Terzić, Trnovica (Bileća), matično. Odatle u Bodežište (Gacko), od tih jedni u Zetu: Berislavcima,
Golubovcima, Srpska i Matagužima, od njih su u Vranjini na Skadarskom jezeru, Goliji (Krstac),
Nikšić; potiču iz Srbije. Njihovi su Vitorovići i Mivić (Mikić) u Dupljama (Kolubara); ogranak
Miljanića iz iljanića prešli kod Bileće, u Koleško (Nevesinje); pa u Bodežište (Gacko) i jedan u
Podravsku Slatinu; Podkom (Dabarsko Polje), došli iz Golije (Nikšić); Nikšić; Podgorica, iz
područne Zete; područje Bistrice (Bijelo Polje); Miljevići; Zabrđe iz Bušnje i Krća (Pljevaljsko
područje), posebni u Boljenićima; Rječ (Ulcinj); u Boki Kotorskoj; ogranak Danilovića (u 16. v.) iz
Zubaca (Trebinje) preselili se u Mokrine, Dobrotu i Herceg-Novi (Boka Kotorska); Mokrine,
Herceg-Novi doselili se (oko 1892. god.) iz Dabra (Hercegovina); Pridvorice, Terzića prodo (zaseok
Javorja) u Jezerima (Žabljak), oni su ogranak tamošnjih Mandića, spominju se 1405. god.; Donji
Dobrić (Loznica), porijeklom su iz Drobnjaka; Požegina Kičava (Bijelo Polje); Boturići (Bijelo
Polje), doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica); Radovići (Tivat), potomci Dapca, doseljenika (u
16. v.) iz Starčeva uz Skadarsko jezero; u Podgoricu iz Zete
Terzović, Mateševo (Kolašin)
Terić, Muževine (Banjani), ogranak Komnenovića iz Donjih Banjana (Nikšić), od njih su u:
Presjeci (Nikšić), Breznima (Piva), Drobnjacima odatle u Moraču (Kolašin), Potarju i Polja
(Mojkovac). Najprije su se preselili na Brezna (Piva), pa prebjegnu u Drobnjake i navedena mjesta.

277
Jedni su iz Drobnjaka odselili u Nove Zamke (Ugar), Mađarska, drugi u Polja (Kolašin) pa u
Prijepolje, Strumicu i Beograd
Tercet, a, Zita (Ulcinj)
Tesla, ogranak Draganića iz Banjana (Nikšić)
Tesolato, Kumbor (Boka Kotorska)
Testa, Kotor
Tetovac, Dubrave u Bihoru (Bijelo Polje), doseljenici iz Tetova (Makedonija)
Tefil, u Ulcinju
Tešanović, Tupan (Banjani), Nikšić. Grana Banovića. Oko 1840. god. odsele u Meku Grudu
(Bileća) i jedni kasnije kod Trebinja, srodni su Tomovićima (Bojovićima) iz okoline Bileće
Tešić, Zatrijebač (područje Kuča), Podgorica, ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Reska (Šumadija) i
preseljeni u Srpski Kostur (sjeverni Banat), kasnije naznačeni kao: Jajagin, porijeklom iz Crne
Gore
Tešović, Godijelji (Žabljak). Ogranak Jovanovića. Najbliži Pedovićima - Novljanima. Od njih su u
Nikšiću; Ogranak Vilarega u Pivi, od njih su u Ograđenici, Bobovo, Višnjica, Premćani i Slatina
(Pljevlja)
Tešukić, Balabani (Zeta)
Tivar, Ulcinj
Tiganj, Godijevo i Vrbica (Rožaje)
Tidler, Herceg-Novi
Tijana, uz obalu Skadarskog jezera i sišli u područno Zaganje (Bar)
Tijanić, Stabna (Piva), od njih su na Kovrenu (Višegrad), Maloj Crnoj Gori (Piva) kao: Dakić kod
Nevesinja kao: Tunguz. Od odseljenih u Kolašin jedni su prešli u: Zakute, Gledić (Čestin) i
Grbavac (Kragujevac); Beran Selo (Berane); Rastoder i Skakavac (Bijelo Polje); Kosanička Rača i
Podujevo (južna Srbija), porijeklom iz Vinića (Bjelopavlići)
Tijanići iz Pive (Stabna, Kovači -zas. Stabna, Stubica), starosjedioci
Tikvica, Perast (Boka Kotorska)
Tilović, Orahovo (Kuči)
Tinauer, Herceg-Novi
Tin, e, Tičevine (Dobrilovina) uz rijeku Taru
Tine, vidi: Tin
Tintar, Podgorica
Tiovi, Herceg-Novi
Tiodorović, Piperi i Fiba u Mahali (Zeta) 1888. god. njihov ogranak jesu Vušković u Zeti, ogranak
Radetića - Petrovića iz grupe Lutovaca, Bratonožića, od njih su u Mahali (Zeta); Nikšić
Tipa, Cetinje
Tiptikov, Bar 1431. god.
Tirlić, Herceg-Novi
Tironi, Kotor
Tisinović, Risan (Boka Kotorska)
Tisulić, Herceg-Novi
Titze, Meljine, Herceg-Novi
Titić, Podgorica
Titović, Palež (Uskoci), Žabljak 1882. god., oni su iz Završi (Foča)
Titotić, Radovanići (Grbalj) i područnom Tiću (Mrkovi), starosjedioci
Tihobratić, Kotor oko 1440. god.
Tihodar, Mašnica (Berane) 1485. god.
Tihoja, Kotor
Tihomir, Dinoša (Tuzi), od njih su u Orahovu (Kuči)
Tica, Prekornica i Ljubotinj (Cetinje); Tičevina (Dobrilovići), Pljevlja; Konjsko (Župci), Trebinje,
ogranak Raičevića (i kao: Trećac) doseljenici iz Grahova (Kuči); Podgorica, vidi: Tičić
Ticak, Crljenice (Pljevlja)

278
Tičević = Tičoje, Bar
Tičić, ranije Tica, iz Nikšića preseljeni u Tivat, Glavatina i Bigovu (Grispuli), Grbalj u 14. v.
Tičoj, e, Kotor, vidi: Tičević
Tidžević, Bijelo Polje
Tišica, Lješansko područje u 14. v.
Tišioe, Bar u 13. v.
Tjur, Igalo, Herceg-Novi
Tjuta, Odesa (Ukrajina), potomci Trebješana iz Nikšića a pošli iz Morače (Kolašin), gdje su jedni
1802. god.
Tlav (Tlavi), Herceg-Novi
Tlozenino, Herceg-Novi
Tmušić, Bare Sirovačke, Prošćenje i Sirovac (Šavnik), pa jedni pređu u Paljež (Pljevlja), drugi u
Nikšić, porijeklom su od Popovića - Drekalovića, Kuča; Podgorica; Nikšić; Raspori i Skakavac
(Berane) i Gornja Sela (Vasojevići) i u Lazama (Gusinje) i u Gusinju; Prenčane na Maoču (Pljevlja)
Tmušići, bratstvo u Skakavcima, Berane
Tovetić, Kuti, Herceg-Novi
Tovijanić, Podgorica
Tović, Pljevlja
Toga, Bar
Togić (Toganj), Livati (Bar)
Togner, Kotor
Todić, Raće (Kuči) i Bar, ogranak Bulatovića, iz Rovaca; Piperi, ogranak Vukanovića; Podgorica
Todorić, Tuli (Trebinje), ogranak Vukovića iz Riđana (Nikšić), od njih su u Grahovu. Jedni kasnije
kao: Kuraica; Cetinje u 16. v. i Ulići (Rijeka Crnojevića)
Todorica, Buljarica (Paštrovići), ogranak Midžora
Todorov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) od Tominih, porijeklom iz Crne Gore
Todorović, Bjelice (Cetinje), ogranak Milića; Žari (Mojkovac); Nikšićko Prekovođe, ogranak
Banovića iz Banjana, od njih su u Gornjoj Morači; Zaljuge (Grahovo), Nikšić, odatle su jedni prešli
u Bijelu (Boka Kotorska) oko 1694. god., i odatle jedni u Igalo i Sasoviće, Herceg-Novi; peraška
naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornji Zagarač (Danilovgrad); Nikšić; jedni u Jasenovo
Polje i Šipačno (Nikšić), srodnici Durutovića. Porijekom su iz Markovine (Cetinje); Od njih su u
Uskocima (Žabljak); Vir, Orah, Preseka i Tisa (Nikšić) iz Mačve; posebni jesu u Rastovcu (Nikšić);
kod Nevesinja, Konjica (Hercegovina), Dobrelja (Gacko) i Rogača (Nevesinje), potomci popa
Todora Bulajića iz Grahova (Nikšić); Podgorina (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive; Rženi
Do i Grepca (Cuce), Cetinje i kao: Drceta = Trčeta; Morinj (Risan), sišli iz Cuca (Cetinje);
Paštrovići, kasnije kao: Režević; Gledići i Stragari (Gruža Kragujevačka); ranije Rajić iz Pipera
(Crna Gora); Bioče (Kuči); Sotonići (Crmnica); Lipovo, Orah i Liverovići (Nikšić), porijeklom iz
Pješivaca; Boljesestra (Bratonožići); ogranak Vlahovića iz Rovaca, jedni pređoše u Dobrinje
(Požarevac); Bujačići (Valjevo), porijeklom iz Bjelopavlića; Kod Svete Trojice (Pljevlja) 1765. god.
i u područnom Tomaševu Dolu; Brezojevice (Plav); Mojstorovići (Bijelo Polje), od njih su u
Dragušnici i Ratarcu (Kragujevac); Lipovska Bistrica (Kolašin); Trnovica (Pljevlja) kao: Todorović
(Zečević), potiču od Zečevića iz Vasojevića, gdje se jedni iskazuju i kao: Nenadović; Perast i
Lepetane (Boka Kotorska); Cuce (Krug), Cetinje
Todorovići, rod u Bjelicama
Todorovići, bratstvo u Zagarču
Todorovići, bratstvo u Sotonićima
Todorovići (Trcete ili Drčete), bratstvo u Krugu veljecuckom
Todorovići iz Pive (D.Brezna) , potiču iz Šipačna kod Nikšića
Tozluk, iz Sutorine, Herceg-Novi, kasnije Draganić, po predanju porijeklom iz Raške
Tojerdačević, Riđani (Nikšić) 1435. god.
Tojožić, na Baljcima (Bileća) srodnici Komnenića iz Oputnih Rudina (Nikšić)
Tojici, staro bratstvo u Kobiljem Dolu

279
Tokin, Herceg-Novi i područna Bijela
Tojić, Cuce (Tojička greda i Kobilji Do), Cetinje
Tokić, Ubalac (Kuči), od njih su u Baru
Tokmanović, Pljevlja 1864. god.
Toković, i kao: Tocković, u Budvi (1650. god.), porijeklom su od Smedereva; Srđevac (Bijelo
Polje), od njih su u Zajčićima (Sjenica), oni od Kolašina, srodnici su Grgovićima u Beranama;
Pljevlja
Tol, Podgora, Zores i Ograde (Pljevlja) i kao: Toli u Podgaru (Pljevlja), vidi: Toljić
Toli, vidi: Tol
Tolarin, Cetinje
Tolija (Talija), Sutomore (Bar)
Tolinger, Cetinje
Tolić (Toljić), Gornje Polje (Nikšić), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Kčevo (Ozrinići), Boan pri
Pješivcima 1335. god., vidi: Toljić, Baculjel, Tol i Turuntaš
Tolović, Bar
Tologa, Mrčevo (Pljevlja)
Tolj, Podgorica, vidi: Toljić
Tolja, vidi: Turuntaš
Toljanović, Podgorica
Toljević, Drobnjak (iznad Polja Radovića pri planini Kravici); iz Somine (Nikšić) u Korita (Bilećke
Rudine), vidi: Tolj
Toljić, Čevo (Kčevo 1335. god.), kasnije kao: Tolić (Toljić) u Rastovcu i Gornjem Polju (Nikšić);
Mokrome (Šavnik) kasnije Radojević (Babić); Stubica (Gornji Pješivci); Podi, Đenovići i Lepetane
(od Cetinja), a u Peraškim naseljima iz Zubaca (Trebinje), vidi: Tol, Tolj
Toma, Štoj (Ulcinj)
Toma Markov, otac vladike Petra II
Tomaj, kod Bara
Toman, predak bratstva Tomanovića u Cucama
Tomanović, iz Kuča, prešli u Cuce (Cetinje). Od njih su u Rastovcu (Nikšić), od 1837. god.; Jedno
vrijeme živjeli u Riđanima (Nikšić); Trnjine (Rovine) kao: Tomanović - Perišić, od njih su u:
Krivošijama; Domaševo (Trebinje), od njih su kod Nevesinja; Konjsko (Zupci), Trebinje, od njih su
područni Mihović; u Bilećkim Rudinama kao: Cuca; u Mirušama, lijeva obala Trebišnjice kao:
Inić; Riđane, Lukovo i Štedim (Nikšić); Cuce (Cetinje); Cetinju i područnim Ćeklićima; Na
Žabljaku (od 1860. god.). Oni su Jabučani sa Cetinja; Duboka (Užička Crna Gora); Dobričevo
(Berilja), Srbija; Morinj (Risan); Kostanjica, Podi i Lepetane (Boka Kotorska); Njeguši (Cetinje);
Donja Lastva (Tivat); Kotor; Krnjače iz Ograde (Pljevlja); Baru, od njih u Mačagaj (Čako),
Argentina i Njujorku (SAD); u Bogdašiće i Domaševo (Hercegovina), došli iz Rovina (Cuce), Crna
Gora; u Dodoš
Tomanovići, bratstvo u Cucama
Tomanovići u Boki
Tomanovići U Domaševu
Tomanovići u Kostanjici u Boki
Tomanovići u Dubokom u Užičkoj Crnoj Gori
Tomanovići u Rudinama, "u Nikšiće", na Lukovu, Boki, Cetinju, Hercegovini, Baru, Srbiji i
Americi
Tomanovići, rod u Bajicama
Tomanovići (Crnogorci) u Sarajevskom Polju
Tomanovići (Prosedoljci), bratstvo u Prosenom Dolu
Tomanovići, grana bratstva Kaluđerovica u Kućištima ćeklićskim
Tomanovići, bratstvo u Brčelima
Tomanovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Tomanovići (Prosedoljci) u Baru, u Rudinama, u Srbiji i u Boki

280
Tomas, Kotor
Tomasin, Herceg-Novi; Risan
Tomaš, Kotor
Tomašević, iz Kosovske klisure, kao: Tomaš, pa u Čarađe (Golija), Nikšić, a odatle kao:
Tomaševići u Donji Kraj (Čevo), Cetinje i jedni u područni Proseni Do i Lipu (Cuce) te područnom
Ržanom Dolu. Od njih su u: Pod Lješnicom u Nikšićkim Rudinama, Baru, Risnu, Perastu, Loznici
(Mačva); u Vrutcima i Lužanima u Sarajevskom Polju i kao: Crnogorac, porijeklom iz Kobiljeg
Dola (Cuce), Cetinje; u Ćeklićima (Cetinje) 1443. god.; Gluhi Do (Radače) i Gornje Brčele (Srednja
Mahala), Crmnica; Bajice (Cetinje) ogranak Martinovića; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak
Kaluđerovića (od Tomaša Đorđina); kod Herceg-Novog iz Cuca; Raćesi (Kuči) ogranak Bulatovića;
Herceg-Novi 1715. god. Cetinje, iz Kuča u Baru i kao: Radulović, potomci Bulatovića; u
Bjelopavlićima; u Banjanima (Nikšić) su potomci Tomaša, vidi: Klenčanin, porijeklom sa Kosova;
Nikšić; Komani, ogranak Radulovića; u Kotoru; Štitarice i Žari (Mojkovac); Lužac (Berane), iz
Ceklina (Rijeka Crnojevića), vidi: Popović u Lušcu; Gornji Brčeli i Bukovik (Crmnica); Luto
(Bratonožići), ogranak Mirkovića; Buljarica (Paštrovići) 1834. god.; Zaluge (i kao: Crnković i
Kolović), Mataruge, Babino, Žitnik, Strmećica i Kamena Gora (Pljevaljsko područje); Ljubovo,
Podi (Sretnje), Ćurioc i Kosovi Lug (Bjelopavlići), 17. v.; Ljubomir (Trebinje); Ubli (Orahovac),
Sasovići, Savina i Herceg-Novi (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje), jedni kao:
Kokić ili Kokoča; Dobrinja (Bijelo Polje) iz Tomaševa (Pavino Polje), Bijelo Polje, vidi: Tomaši
Tomaševići iz sela Banjane opština Nikšić
Tomaši, u Srem (Klenak) došli sa Kosova, pa kod Visokog (centralna Bosna) i kao: Avlijaš, a
odatle u Banjane (Nikšić) i naselje nazovu Klenak pa jedno vrijeme kao: Klenčanin (Tomaši) i
Avlijaš. Jedni pređu u Podbožur, Sominu, Miljaniće (Nikšić). Razgranati kao: Mulina pa Antović
(od njih u Srbiji), Baćović, Lučić, Gligović, Đurković (od njih u Srbiji), Orbović, Tomašević (od
njih u Srbiji) i drugi; vidi: Tomašević
Tombar, Kunje (Ulcinj)
Tombarević, Kunje (Ulcinj)
Tomboj, Kunje (Ulcinj)
Tomilović, Njeguši (Cetinje)
Tomin, Kotor 1326. god.; Budva 1650. god.; Paštrovići 1685. god.; Začir u Ljubotinju; Srpska
Crnja (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore, prvo u Žombolj, pa u susjednu Crnu Gredu, kasnije
Srpsku Crnju. Prezivali su se Čojić ili Tomin; vidi: Čojić; u Kotoru u 14. v.
Tominić, Budva
Tomić, Paštrovići (7-8. v.), od njih su u Kotoru (oko 1423. god.) vidi: Armenko (Rmenko); Kotor,
po nahočetu; Dobrota (Kotor); Crmnica, 16. v.; Podgorica; Podbišće, Lepenac i Štitarice
(Mojkovac); pa u Velike Krčmare (Lepenica), Srbija; Bovan (Višegrad), ranije Mrvić, kasnije
Tomić, iz Korita (Crna Gora); Nikšićka Župa, potomci došljaka Toma; u Kotoru 1397. god.; Čevo
(Cetinje) u 14. v.; Gornja Morača (Donja Morača) 12. v., od njih su Marić u Jezerima (Žabljak) i
Đedović u Sirovcu (Žabljak), iz Jezera (Žabljak), jedni su odselili u Novi Pazar (Raška), pripadaju
plemenu Trebješana Nikšićkih, od njih su u Kragujevcu (Srbija) Davidović; iz Bjelica (Cetinje) u
Dajbabe i Lješkopolje pa u Podgoricu; Herceg-Novi; Gornja Lastva (Tivat) i Perast (Boka Kotorska)
iz Glogovca (Stara Crna Gora); kod Valjeva (Srbija) došli iz Pive (Crna Gora); Previš, Gornja
Bukovica i Šavnik u Drobnjacima, potomci Balotića iz grupe Novljana, od njih su u Risnu, kod
Valjeva, Nove Varoši, kod Šibenika (Dalmacija); Podbišće i Lepenac (Mojkovac); Timar (Žabljak),
ogranak Srbljanovića tamošnjih od prije 1389. god.; Kuči, ogranak Bulatovića iz Rovaca, od njih su
u Baru; Bobovo, Bobani i Mataruge (Pljevlja) iz Drobnjaka; Kričak (Pljevlja); Laće i Grlić
(Bjelopavlići); Kotor; kod Plava, ogranak Pupovića, ranije: Pešić iz Bjelopavlića; Cetinje; u
Petrovićima (Banjani), potomci Tome Vukašinova, sina Ilina; Vojno Selo (Plav) i kao: Kuč-
Tomović; Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (Mojkovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča;
Štitarice (Mojkovac), ogranak područnih Bakovića. Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca;
Đurđevića Tara, ogranak područnih Đurđevića. Od nih su u Gornjem Milanovcu (Srbija); Bijelo
Polje i područno Pavino Polje (Tomaševo) i Grnčarevo; Kostanje (Primorska Krajina); Višnjića Do

281
u Goliji (Nikšić). Od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža; Malinskoj (Srbija) kao: Strelica;
Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina; Grahovo i Krivošije; Jedni u Boki
Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik). Pripadaju grupi Novljana. Od njih
su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijeke (Vasojevići); Nikšić
Tomići, bratstvo u Drobnjacima
Tominčić, Cetinje
Tomicić, u Nikšiću i Lužacu (Berane) jesu iz Drobnjaka
Tomičić, Gornja i Donja Lastva i Radovanići (Tivat); Žiljevo i Šurić (Hercegovina) porijeklom iz
Bjelica (Cetinje); Kakmuža (Pljevlja) i Mala Crna Gora na ušću Sušice u Taru, ogranak Mandića -
Šipčića iz Šipačna (Nikšić)
Tomković, Jastreb, Osojnik i Spuž (Bjelopavlići); Kotor
Tomljenović, Kotor
Tomnić, Brezojevice (Plav)
Tomov, Bar
Tomović, Velika (Plav), grana Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Vojno Selo (Plav);
Lijeva Rijeka (Podgorica) , ogranak Miloševića vasojevićkih. Od njih su u Zagradu (Bijelo Polje), a
kod Plava i kao: Ćeković; Murino (Plav); Spalevići, Radmuževići i Laze (Šekulari), oni su potomci
Vuka Ljevaka (ogranak Babića), od njih su u Murini (Plav), Beranama, Rovcima (Podgorica),
Beogradu i Kragujevcu; Komarnica (Šavnik); Veluđe (Berane), ogranak Milikića iz grupe
Novakovića, od njih su u: Lijevoj Rijeci (Podgorica) i Donjem Necu (Đakovica), Kragujevcu,
Beogradu; Dobri Do (Ivanjica), pa u Ratare (Donje Dragačevo) i kao: Tomović - Arnaut, oni su od
Stiovića iz Vasojevića; ogranak Miličića - Novljana; Granice (Bileća) iz Banjana i kao: Bojović,
Višnjića Do (Golija), Nikšić istorodni sa Višnjićima; Vojno Selo (Plav) i kao: Kuč - Tomović;
Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (Mojkovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča; Štitarice
(Mojkovac) ogranak područnih Bakovića; Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca; Polja
(Mojkovac) potomci Toma iz Kuča od Drekalovića, kao isti u Lipovu (Kolašin); Mojkovac i
područni Lepenac i Podbišće; Đurđevića Tara, ogranak područnih Đurđevića, od njih su u Gornjem
Milanovcu (Srbija); Bijelo Polje i područno: Pavino Polje (Tomaševo) i Grnčarevo; Kostanje
(Primorska krajina); Višnjića Do (Golija), Nikšić, od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža i
Malinskoj (Srbija) kao: Strelica; Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina;
Grahovo i Krivošije; Jedni u Boki Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik),
pripadaju grupi Novljana, od njih su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijeke;
Vasojevići; Nikšić
"Tomović", bratstvo u selu Ovtočićima
Tomovići, rod u Ćeklićima
Tomovići ili Kraljine ("Krajištani"), staro bratstvo u Kućištima cuckim
Tompsa, Kotor
Tomuk, Kotor
Tomušić, Kumbor, Herceg-Novi
Tomčić, Kakmuža (Pljevlja); Nikšić
Tomčići iz Pive (Crna Gora), od Adžića iz Lisine
Tomštić, Kumbor, Herceg-Novi
Ton, i kao: Tonagić, u Briskoj Gori, Svetom Đorđu i Štoju (Ulcinj); Bar
Ton agi, Briska Gora, Sveti Đorđe i Štoj - Ulcinj, vidi: Ton
Tonagić, vidi: Ton
Tone, Herceg-Novi
Tonkić, Vojno Selo (Plav)
Tonković, Ros, Herceg-Novi, od njih su u Kninu (Kninska Krajina); Podgorica
Tonsain, Kotor
Tončić, Mala Crna Gora, na ušću Sušice u Taru, ogranak Adžića; Nikšić; Grnčarevo (Bijelo Polje)
Topa, Bar
Topal, Ćeklići (Kućišta), Cetinje

282
Topali, Herceg-Novi
Topali (Topalji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Topalović, Piva, grana Branilovića (Đukanovića), od njih su u: Bukovici, Krće, Strajilovićima,
Bušnju i Zvjezd (Pljevlja); u Rožaje porijeklom iz Kuča, ranije kao: Bećiragić; Nikšić iz Pive;
Kolašin iz Pive, pa u Donjem Dragačevu i nekim mjestima Srbije; iz Pive u Barajevo (Šumadija)
kao: Topalović i Vasiljević (Blagojević) i u Glumačkom brdu i Draženovcu, a kao: Davidović i
Markovac u Nenadovcu; Borač Kragujevački i kao: Vesović. Oko 1804. god. doselili se od rijeke
Tare; Nešigor (Donje Dragačevo), Srbija i dalje, doseljenici od Kolašina; Velje Selo (Bar); Turment
(Trebinje), doseljenici iz Crne Gore; Kunje (Ulcinj); Strajilovići (Pljevlja); u Ljeroši (Pljevlja),
ogranak Jakića grana Miloševića iz Bijele (Šavnik). Vidi: Milošević; Bušnje i Zvjezd (Pljevlja)
Topalovići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Topisir, Čadinje i Straševac (Pljevlja)
Topović, kod Mojkovca, ogranak Medojevića
Topoli, Herceg-Novi
Topalić, Herceg-Novi
Topuz, Murina (Plav), pa u Rožaje i područne Baće, i kao: Topuzović, predak Murića, porijeklom
od Murinja (Skadar); u Pivi ogranak Jovovića, iz grupe Branilovića
Topuzović, Plav, vidi: Topuz; Kanje (Bijelo Polje)
Topčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Topdžijić, Gubovac (Bijelo Polje)
Torina, Nikšić 1787. god.
Torić, Krušić i Gornja Polja (Mojkovac)
Torjelica, Kotor
Torlak, Pljevlja i područna Bukovica
Toroba, Pljevlja, iz Livna (Bosna) oko 1884. god.
Torobić, Lepetane (Boka Kotorska)
Toroman, Njeguši (Cetinje); Srednje Polimlje; Poblaće i Borak (Pljevlja), od njih u Bjelušinama
(Rudo)
Toromani, grana bratstva Popovića u Njegušima
Toromani u Srednjem Polimlju
Tortić, Kotor
Tosan, Kotor
Toska, Podgorica u 16. v.; Ulcinj
Toskano, Kotor
Toskić, Grnčari (Gusinje) i Bar
Toso, Lepetane (Boka Kotorska)
Tosković, vidi: Toković
Totić, kod Plava i kod Peći (Metohija), od Pešića Bjelopavlićkih. Od njih su u Bačinama (Varvarin),
Sićevac; Prijedor (Višegrad), ogranak Bajčetića
Tofalo, Kotor
Tofohodžić, Pljevlja
Tofula, Velji Zaljev (Bar)
Toholjev, 1477. god. u Bijeloj (Šavnik)
Tohslov, Čevo (Cetinje) u 14. v.
Tocilj, Herceg-Novi i Budva
Toš, a, Kravari (Ulcinj)
Tošević, Nikšić
Tošić, Uskoci i okolina (Žabljak), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Ninkovići (Žabljak),
doselili se od Čajniča, početkom 20. v.; Prnjavor (Plav) ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Rastiš
(Bijelo Polje) i kao: Kremić, porijeklom su iz Kuča; Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom iz
Banjana, navodno; Kolašin; Babino brdo, Boljanići, Bukova šuma, Strajilovići i Ritošić, Gotovuša i
drugi u Židovićima; Bušnja i Kakmuža (Pljevlja); Mrčajevci (Čačak), porijeklom su iz Vinića

283
(Bjelopavlići)
Toškić, Brskut (Bratonožići), ogranak Čađenovića, od njih su kod Plava
Toško, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Tošković, Stijena Piperska, prešli na Pelev Brijeg i Brskut (Bratonožići); Podgorica 1889. god.;
Morača, ogranak Janketića
Tošović, Đurašići, Ljeskovac i Retoševine (Pljevlja)
Tošojević, Grahovo (Nikšić) 1459. god.
Tošutović, Stoliv i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine u 16. v.
Travagini, Budva
Travaja, Bar
Travilo, Ulcinj
Travinja, Podgorica
Travirka, Prčanj (Boka Kotorska)
Traživuk, Bakoš (Đenovići) i Igalo (Herceg-Novi); Kotor, porijeklom iz Knina (Kninska Krajina);
Risan; Budva
Trajanović, Zabrđe i Đenovići (Herceg-Novi)
Trajković, Kosijeri (Cetinje); Kod Plava i Bijelo Polje
Trajkovski, Podgorica
Trak, Nikšić
Traković, Pljevlja 1856. god.
Tramantani, Kotor
Tramožić, Ulcinj
Tramontana, Budva
Trampuš, Podgorica
Tranjan, Zaton (Bijelo Polje)
Traparić, Nikšić, porijeklo iz Hercegovine
Trapović, Presjeka, Herceg-Novi
Trbović, Podgorica i Nikšić
Trvković, Paštrovići; Nikšić; Presjeka (Herceg-Novi)
Trgovčić, kod Trnova (Bosna) ogranak Bjelica iz Bjelica (Cetinje)
Trebješanin, ogranak Gavrilovića iz plemena Nikšić i kao: Dipić u Ljevištima (Trebješan =
Popović) a u Strugu (Šavnik) kao: Jokanović (Lopušina) i Vujačić, u Župi Nikšićkoj Šundić i
Đoković. Od grane Trebješanin jesu Lazarević, Balić, Kljajić, Raspop, Simonović, Vojvodić,
Ninković, Dipić, Đoković i Šundić. Porijeklom su iz Grblja; od njih su u: Ljevišta (Gornja
Morača), Strug (Žabljak), i u Nova Serbaja (Ukrajina). Odseljeni kao: Stepanovič Dragićević
Trevisani, Kotor
Treie, Kotor
Treka, Risan
Treke, Herceg-Novi
Treković, Podgorica
Tren, Podgorica
Trepoli, Kotor
Trepčanin, iseljenici (u 16. v.) srodnici Novljana iz Nikšićkih Trepača u Tepca (Žabljak),
Međužvale, Kozile i Mokro (Šavnik), pa u 17. v. (u prvoj polovini) razgranati na više od 40 novih
bratstava
Treti, Kotor
Trećac, Grahovo (Nikšić), ranije Raičević
Treck, Kotor
Treče, Budva
Trehelji u Komanima
Trib, Sutorina, Herceg-Novi
Trigori, Herceg-Novi

284
Tries, Budva
Trimpežić, Kotor 1482. god.
Trimuntić, Donje Crkvičko Polje (Piva) i odatle u Bosnu
Trindel, Herceg-Novi, po nahočetu
Trinić, Kotor; Peraška naselja i Grbalj, doseljenici iz Konavala
Tripense = Tripence, Kotor
Tripinović, Rošići (Tivat) u 14. v.
Tripkov, Trebesene, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine
Tripković, Risan u 16. v.; Baošići, Kuti, Orahovice, Podi, Dobrota (Kotor), i Budva, doseljenici iz
Konavla; Srbina, Perast, Prevlaka u 14. v. i Kameno (Boka Kotorska) u 15. v.; Piva, grana
Ćirilovića; Iz Donje Morače, kasnije kao: Bijelić i Laketić u Dermenu (Kosanica), Pljevlja; Turjača
(Nikšić) kao: Janjušević; Cetinje; Paštrovići; Glušice, Buljarica (Paštrovići) i Budva
Tripkovići iz Pive (Pišče, Orah Prisojni), starosjedioci, matica Plužine
Tripović, Baošići, Herceg-Novi i Tivat iz Dalmacije; Tivat, jedni iz Hercegovine; Kavač u Grblju su
iz Stare Crne Gore; Nikšić; Morača, došli iz Čeva (Cetinje), jedni odselili u Sjenicu; Pišće (Piva),
ogranak Branilovića; Dobrota (Kotor); Golubovići (Buljarica), Paštrovići; Pope (Bijelo Polje)
Tripunović, Mataguži i Golubovci (Zeta) i Doboj (sjeverna Bosna), ogranak Boškovića, sa Orje
Luke (Danilovgrad), oko 1800. god.
Tripčević, Boka i Grbalj u 15. v.
Trisko, Budva 1650. god.
Tristin, Štoj (Ulcinj)
Tritoć, Brce (Spič), Bar
Trifunović, Zagrade i Tmušići (Berane), potomci Srbljaka; Vojno Selo (Plav), ranije Turković;
Zabrđe (Andrijevica) i Tvrdiševo (Novi Pazar), ranije Trivunović i Komatina; Lozna, Bijelo Polje;
Sveti Stefan (Paštrovići), kao: Vasojević, Voloić i Volojević
Tricinović, 15. v. i kao Tripinović, kod Tivta
Trklja, kod Bileće, ogranak Vučkovića, porijeklom iz Banjana (Nikšić)
Trkonjić, Nikšić u 15. v.
Trle, u Pljevljima
Trnović, Spuž (Bjelopavlići)
Trnović, muslimanin iz Spuža
Trnopoljac, Drlupe (Gruža Kragujevačka)
Trnut, Cetinje
Trnčić, Kuči, ogranak Prelevića
Trnjar, Bijelo Polje i područno Ivanje, ogranak Zajimovića, skraj Rožaja
Trović, Herceg-Novi, po nahočetu
Troglić, Podgorica
Trojan, Perast (Boka Kotorska)
Trojanović, Zabrđe, Herceg-Novi, po majci; Zabrđe i Porto Rose (Herceg-Novi), iz Grčke (5. v.),
od njih su u područnim Đenovićima
Tron, u Kotoru 1520. god.
Tropović, Kuti (Risan), Vrtoglav (Boka Kotorska) i Tivtu iz Čičeva (Hercegovina)
Trohober, Mitrovići (Paštrovići)
Trošević, Bršno (Nikšićka Župa) 1557. god.
Trošić, Kotor
Trošović, Bršno i Rastovac (Nikšićka Župa), ogranak Jovanića iz Gornjeg Polja (Nikšić)
Trošojević, Banjani (Nikšić) u 15. v.
Trpanov, ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Trubačević, Paštrovići
Trublja, Nikšić
Trubljan, Lozna i Trubin u Bihoru (Bijelo Polje), ogranak Guberinića, vidi: Trubljanin
Trudić, Glasinac na Romaniji, porijeklom su iz Pive

285
Trukulo, Kotor u 14. v.
Truljić, Završ i Podgora (Pljevlja)
Truma, Ulcinj
Trumić, Kotor u 14. v.
Trupica, Zaljevo (Bar) i Ostros uz Skadarsko jezero
Trusma, Ulcinj
Trusta, Ulcinj
Truta, Bobine, Pljevlja
Trutanić, Kotor
Trutić, Otilovići (Pljevlja)
Tručalo, Kotor
Trhalj, Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Boki Kotorskoj
Trhulj, Pljevlja, porijeklom iz Foče, sa Drine
Trceta (Trcetić), Bar i Ulcinj, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Trčić, u Kotoru
Trčete ili Drčete (Todorovići), bratstvo u Krugu veljecuckom
Tugešić, Podgorica; u Kotoru 1437. god.
Tudorović, Paštrovići, prešli (oko 1423. god.) u Kotor, Ljuštica (Tivat)
Tuđemila, Tuđemili i Dobra Voda (Bar)
Tužaljka, Štitarice i Polja (Kolašin)
Tuz, i, (kao Tuzi), u 13. v. Zeta
Tuzi, Gusinje, došli od Tuzi
Tuzić, Gusinje iz Kuča
Tuzlančić, Bar
Tuzlić, Herceg-Novi, po nahočetu
Tuzović, ranije Skorać, Tuzović u Podgorici, Nikšiću i Tuzima, porijeklom iz područnih Gruda;
porijeklo iz Konje (Izmira), Turska
Tujković, Sutvara i Nalježići (Tivat); Kotor; Njeguši (Cetinje) u 16. v., od njih su Miranović u
Donjim Kokotima (Zeta). Porijeklom su sa Kosova; Đurašići (Grbalj); Cetinje
Tujović, Samobor (Gacko), porijeklom iz Pive
Tuk, a, Bar
Tukić, Batrovići (Trebinje); Stolac (Hercegovina); Lika; Podgorica; Skadar (Albanija) i Inđija
(Srijem), porijeklom su iz Kuča
Tuković, 1599. god. u Paštrovićima
Tula, Rastiš (Ulcinj)
Tularević, Pljevlja u 15 - 16 v.
Tuleo = Tedoro, Bar
Tulić, Kričak (Pljevlja), Ulcinj iz Afrike. Od njih jesu Babaidriz u Ulcinju
Tulišim, Ulcinj
Tulišimi, Ulcinj
Tulović, Vladimir (Ulcinj); Herceg-Novi
Tulja, Ulcinj
Tunguz, Stabna (Piva); Kovren (Višegrad); Površi i Slivlje Nevesinjsko, ogranak Rasojevića,
pivljana; Nikšić; u Drobnjaku su ogranak Stevovića; Rudinice i Crljenice (Pljevlja)
Tunja, Nikšić
Tuović, Plužine i Goransko (Piva); Orahovac (Ubalac), Kotor; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Tuhović
Tupanac, Vraćenovići (Nikšić)
Tupanja, Podgorica i Cetinje
Tupanjanin, iseljenici iz Tupana (Banjani) u Nikšić, Pivu i desnoj obali Trebišnjice
Tupanjac, Nikšić; u Trebinju iz Tupana (Banjani), Nikšić
Tupačić, Crmnica; u Crmnici 1434. god.
Tupčević, Paštrovići, porijeklom iz Niša

286
Tupša, Kotor
Turjaga, zapadni dio Paštrovića u 17. v.
Turanović, Biševo (Gusinje) iz Podgorice u 18. v.
Turin, Kotor
Turić, Budva 1650. god.
Turihešić (Šoljaga), Paštrovići
Turk, Donja Lastva (Tivat)
Turkalo, Podgorica
Turković, Podgorica, iz Gruda (Tuzi); Orašnica (Brodarevo); potomci Vujaša (Vuka) sina Lala
Drekalovića iz Bezjove (Kuči); Gusinje i Andrijevica i Vojno Selo (Plav), potomci Drekalovića iz
Kuča; Tuzi; Kotor
Turkovići ogranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu.
Turlan, Paštrovići (oko 1599. god.), od njih su u: Herceg-Novom; Puli (Istra); Napulju (Italija)
Turnić, u Kotoru 1397. god.
Turović, Struga (Žabljak); 1) ogranak Gavrilovića - Nikšića; 2) ogranak Vujačića, od kojih su u
Gajtanu (1879. god.), južna Srbija; Ogranak Erakovića iz Banjana (Nikšić) i Nikšiću; Ogranak
Štiljanovića (Stiljanovića) u Frutku (Bjelopavlići); Bar; u Vasojevićima ogranak Mijomanovića
Turudija, Mratinje (Piva), ogranak Ognjenovića
Turukalo, Podgorica
Turusković, Tuzi
Turucković, ranije: Dinarić, iz Dukaćana i Tuzi i Carigrad, od 1879. god.
Turuntaš (Tolja), Trnovice (Vrbica), Nikšić
Turuš, Bar
Turusumović, Pljevlja
Turčinov, Kuljače (Paštrovići) 1867. god.
Turčinović, u Kčevu (Ozrinići), Cetinje grana Orlovića; Brajići (Uglješići), Budva; jedni kao:
Gardašević na Čevu (Cetinje); Ogranak Perovića (Preobražana) u Cucama (Cetinje)
Turčinovići, grana bratstva Perovića - Preobrežana u Cucama
Tuskić, Plav, doseljenici iz Kuča
Tusnić, Kotor
Tutarak, Podgorica
Tutić (Škrijev), iz Tutića u: Pod Lepenac, Bjelojeviće i Pržišta (Mojkovac); Donji Kolašin i
Buljanine (Bijelo Polje)
Tutomić, Ljuštica (Grbalj)
Tutormić, Rošići i Krtolska naselja i Polja (Grbalj)
Tutundžić, Pljevlja (1869. god.) područni Boljanići i Bukovica
Tufanjor, Ulcinj i područno Zagonje
Tufegdžić, Stabna (Piva) i Nikšić, ogranak njihov jesu Mutap u Srbiji
Tufegčići iz Pive (Stabna), starosjedioci
Tuhović, vidi: Tuović
Tucović, Pljevlja 1854. god.; Crljenice (Pljevlja)
Tučević, vidi: Tupčević, Kotor
Tuček, Budva
Tudž, i, Ulcinj
Tušejp, Meterizi, Herceg-Novi
Tušan, Kotor
Tušilac, Piva; Velje Selo (Plav)
Tušiljan, Bar
Tušup, Svrče, Herceg-Novi. Od njih su u Svrčugama (Kruševac) i Morinjama i Podima, Herceg-
Novi; Nikšić pa u Loznu (Bijeljina)

287
Ubiparip, u Podgorici
Ugarak, Podgorica
Ugljanin, Bar
Uglješić, Uglješići (Brajići), Budva vlastela 1489. god.; Grbalj 1434. god.
Ugnjanin, Budva
Ugodoniko, u Kotoru (1398. god.) iz Bolonje (Italija)
Ugolin (Golini), Dobrota (Kotor) i Risan (u 16. v.) porijeklom iz Mletaka
Ugrenović, starinci (Lužani) na području Onogošta (Nikšić) još iz srednjeg vijeka i kao: Riđan;
kao: Ugrenović - Ćorović, prešli od Nikšića u Brani Do (Bilećke Rudine). Pored nikšićkog
vojvodstva, posjedovali su naselja u Banjanima i Zagradskoj Župi (Župi Nikšićkoj); Njeguši
(Cetinje), vidi: Ugrin; kod Risna i kao: Ugrinović; Gračanica (Gornje Polimlje), ranije Raketić,
Vasojevići
Ugrenovići - Ćorovići, bratstvo u Branom Dolu
Ugrin, kod Nikšića (1411. god.), a kod Risna identično Ugrinovićima; Podgorica
Ugrinović, u Risnu (1692. god.) doselili iz Nikšića, vidi: Ugrin
Ugrilić, kod Herceg-Novog
Ugursuz, Mokro (Gradac), Šavnik do 1719. god.
Udovčić, Očinići (Cetinje)
Udovičić, Šehovići (Zvornik), došla udovica Lazić (Blagojević) iz Pive i od njihovih sinova:
Aleksić, Alimpić i Udovičić
Udovičići, staro bratstvo u Očinićima
Uzdanović, Donja Lastva (Tivat) iz Stare Crne Gore
Uzelac, Bijela, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor); Tivat; Budva
Uzonović, Pljevlja 1857. god.
Ujanović, Vignjević (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića
Ujašević, Bar
Ujašković (Vujašković), Šišići (Grbalj) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore
Ujez, Nikšić
Ujkga, Bar
Ujkaj, Cijevna (Zatrijebač), Kuči, gdje su i kao: Ujkić; Tuzi
Ujka (Ujk), Donji Oblik uz rijeku Bojanu, prešli iz Postrobe (Skadar); Zagonja i Riječ (Ulcinj)
Ujkaš, Sukobin (Bar)
Ujkašević, Mikulići (Bar); u Podgorici, Tuzima, Sarajevu i Skadru, oni su Ledinjani - Kuči; i kao:
Ivanoj po Ivanu Crnojeviću
Ujkić (Marković), Benkanje i Gornja Cijevna (Zatrijebač), Kuči (vidi: Ujkaj), došli iz Stare Crne
Gore
Ujković, Rožaje; Gostilj (Zeta)
Ukaš (Ukašo = Ukašagić), Ulcinj
Ukašević, Gađi i Dujeva (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici, Vranjini na Skadarskom
jezeru i Crmnici
Ukaševići, bratstvo u Građanima
Ukmanović, bratstvo u Gluhi Do (Crmnica) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića.
Od njih su u Đurmanima (Spič), Bar i u Lici; Bar; Kotor; Herceg-Novi
Ukmirović vidi: Vukmirović, označeni kao: Donjaci u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića)
Uković, Rožaje
Ukomuza, Ulcinj
Ukropina, Kumbor 1692. god. Kuti i Igalo, Herceg-Novi, iz Ukropaca (Hercegovina); u Podgorici
Uksanić, Budva, po nahočetu
Uksanović (Vuksanović), u Sutomoru (Brce), Bar, iz Crmnice; Budva
Ukršanović, Boljevci (Crmnica); Podgorica
Uksanović, u Ulićima (Rijeka Crnojevića) u 16. v.; Kotor iz Gornjih Ulića (Rijeka Crnojevića);

288
Nikšić; Boljevići (Crmnica), od njih su u: Glatunji (Skadar); Podgorici; Spužu (Bjelopavlići) i
Ulcinju
Uksanovići, bratstvo u Boljevićima
Ukčević, Kotor i Cetinje u Crmnice kasnije Vukčević
Ulam, Crmnica, doselili iz Bora
Ulame, bratstvo u Sotonićima
Ulanj, u Crmnicu doselili iz Stare Srbije
Ulianović, Prčanj (Kotor)
Ulić, Ulići (Rijeka Crnojevića); iz Mrkojevića (Bar), a tamo iz Pipera, od njih u Zeti, Podgorici, od
tri brata: Ulić, Sekulić i Batrićević; Kotor; Budva; Plav, ogranak Nuculovića iz Kuča, vidi:
Sujković; Ulić iz Ulića u Derignjate (Skadar), pa Trabojan (Tuzi) i Vranjini i Gostilju (Zeta). Kao:
Kaluđerović i Očinić - Kaluđerović (1694. god.) od njihovih potomaka: Skobaljević, Markinović i
Prenkić
Ulićević, Brijege (Crmnica) pa u Zetu i kao: Vulićević doseljeni u Gluhi Do (Crmnica) iz Azanje
kod Smedereva; Dupilo (Crmnica) i kao: Vulićević (Ulićević); Dabovići i Sotonići (Crmnica), od
kojih su jedni odselili u Goričane (Zeta) i Vranjinu uz Skadarsko jezero; Bar
Ulićevići, bratstvo u Brčelima
Ulišević, Potkupić i Cerovo (Pješivci)
Ulniković, Dobrota (Kotor)
Urlih, Herceg-Novi
Ulcigradi, Kotor
Ulcinjanin, u Italiju prešao iz Ulcinja
Uljaj, Tuzi
Uljanović, Kotor
Uljarević, Petrov Do (Ćeklići), Cetinje (i 1687. god.) prešli u Šušiće (Grbalj), pa Pode (a 1672.
god.) u Morinj, Risan od Cetinja; njihovi srodnici su u Peraškim naseljima i Oputnoj Rudini
(Nikšić); u Podima, Herceg-Novi jedni se označavaju i kao: Uljarević - Šušić; Bogdašići (Bileća),
Broćancu (Banjani), Nikšić, jedno vrijeme u Trnjinama (Cuce); Cetinje potomci su Riđana, skraj
Nikšića
Uljarevići, bratstvo u Boki
Uljević, Gusinje
Umci, bratstvo (vidi: Humci i Milosevici)
Unanjević, Kotor
Unić, u Kotor došli iz Šibenika (Dalmacija)
Uničić, Ugnji (Cetinje) 1334. god.
Unkašević, Dračevica (Donji Šestani), Krajina. Ogranak Pecića - Lukića, doseljenika iz Škrelja
(sjeverna Albanija)
Unković, Crljenice i Crni Vrh (Pljevlja); Mojdež, Herceg-Novi
Upala, Nikšić
Upornica (Opornica = Uporničić), 1399. god. i kasnije u Staroj Zeti
Upravić, Kotor, po nahočetu
Uraković, Topočelo (Lepenica)
Urban, Podgorica; Kotor (1459. god.); Budva
Uremović, u Podgorici su rod Latića; Trpezi i Lagatori (Bijelo Polje), doseljenici sa Peleva Brijega
(Bratonožići); Herceg-Novi
Urdešić, ranije: Burdešić, u Mrkovima, Zabrđu i Radovanovićima (Grbalj) i područna Ljuštica
Urman, Herceg-Novi i područni Blagojevići; Sutomore (Bar)
Urošević, grana Ugrenovića, u srednjem vijeku kod Nikšića; Grede (Nikšićko Prekovođe); Kočani i
Vraćenovići (Nikšić); Radulovići (Bihor), Bijelo Polje; Lučani (Donje Dragačevo), Srbija, ogranak
Ostojića, doseljenika iz Crne Gore, vidi: Ostojić
Uručić, Ulcinj
Uršić, Kotor

289
Usanović, Lastva (Tivat) iz Hercegovine; Tivat (Grbalj) iz Stare Crne Gore, vidi: Vuksanović u
Sutomoru
Usančević, Goričani (Zeta) i Dabovići (Crmnica)
Usančić, u Crmnici ogranak Vuksanovića. Od njih su u Goričanima (Zeta)
Useagić, Podgorica
Usezić, Ravni i Dobre Vode (Bar)
Useinović, Berislavci (Zeta); Podgorica; Spuž (Bjelopavlići); Ulcinj i u područnim Krvarima
Usenagić, u Zetu došli iz Podgorice, a onđe iz Bajica (Cetinje), srodni Adžagićima u Goričanima
(Zeta)
Usenović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici a u Kunje (Ulcinj) ogranak Vučkovića
Usić, Sijerača uz Skadarsko jezero
Usković, Korneta i Baošići, Herceg-Novi, porijeklom iz Podgorice
Uskok, Herceg-Novi
Uskoković, Pješivački Do (selo Ćurčić), Pješivci; iz Pješivačkog Dola, Bogeta se doseli u Riđane
(Nikšić), pa su se njegovi sinovi preselili (oko 1874. god.) u Šavnik (Drobnjak); Pješivački
Uskokovići sebe smatraju srodnicima Vukčevića iz Draževine (Lješkopolje), Podgorica pa jedni u
Donje Kokote (Zeta) od 1879. god.. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo), a jedno vrijeme su živjeli
između Medove i Lješa u Albaniji. Od njih su u: Rijeci Crnojevića; Baru; Ćurčićima (Pješivci) i
Šavniku; Cetinju; Podgorici; Vraki (Skadar) i jedni preko Hasa prešli u Metohiju; Pljevlja; Visokoj
(Užice); Ulcinju i Plandišu (Valjevo)
Uskokovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Uskokovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima
Usmiani, Kotor
Usović, Slatina (Drobnjak), ogranak Strunjaša iz grane Srbljanovića-Novljana; Gačevac i Koljenica
(Rožaje), iz Kuča; Bojka, Kosići i Mide (Ulcinj); Podgorica; Berane; Herceg-Novi; Bukovice
(Kovačevići), Pljevlja; Kolašin
Usojev, Kotor
Ustaberić, Ulcinj
Ustahalil, Ulcinj
Ustić, Ulcinj; Tomaševo (Bijelo Polje)
Utešenović, u Kotoru
Utešinović, Nikšić, u 15. v., kasnije kao: Utješinović
Utić, Utići (Ckla), Donja Krajina
Utica, Široke (Primorska krajina), došli iz Koplika (Donja Krajina)
Utješinović (Utešinović), Rusina (Turija), Tivat i Kotor, vidi: Utepinović
Utnić, Prošćenje (Mojkovac)
Ućelin, u Kotor doselili se iz Šipana (Dubrovnik)
Ucović, Lastva (Tivat) u 16. v., došli iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Vitonjine
(Konavli); Herceg-Novi; Gornji Stoliv (Kotor)
Učićević (Vukićević), Šišići (Tivat) došli iz Hercegovine
Ušić (Ušič), Ulcinj
Ušanović, Crmnica, vidi: Ukšanović; Ušanovići (Pećarska) i Sipanja (Bihor), Bijelo Polje, vidi:
Sijarić
Ušianović, Bar
Uštović, Meljak i Podgradac (Pljevlja)
Uštreković, u Ljubotinju, ogranak Mašanovića
Ušćumlić, ogranak Adžića u Pivu, od kojih su kod Šavnika; Nikšića; Stepojevcu (Prokuplje), odakle
su prešli u Pančevo, Beograd i Bačko Dobro Polje i Bijeli Potok (Beograd)
Uščumlići iz Pive (G.Unac, Nedajno, D.Crkvice - Brijeg); porijeklom od Adžića

290
Vabić, Baošići, Herceg-Novi; u Nikšiću
Vavis, Podgorica
Vavić, u Kruševicama, Herceg-Novi; u Nikšiću
Vaga, Herceg-Novi
Vagas, i, Kotor 1350. god.
Vagner, Herceg-Novi
Vadić, Herceg-Novi, po nahočetu
Vadotić, Podgorica
Vajat, Nikšić
Vajdić, Herceg-Novi
Vajzović, Pljevlja 1854. god.
Vajmeš, u Šekularima (Vasojevići)
Vajner, Kotor
Vakleš, u Kotoru
Vaknituki, Kotor
Vala, Herceg-Novi
Valac Gornjevuk, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Valengino, Herceg-Novi
Valentin, Ulcinj
Valentinović, Kotor 1534. god.
Valentinčić, Kotor
Valenčić, Kotor
Valeri, Budva
Valetić, Herceg-Novi
Vales, Kotor
Valijero, Kotor
Valosenjori, u Šasu (Ulcinj)
Valčić, Kotor; Budva
Valšić, Kotor
Valjato, u Baošićima, Herceg-Novi
Valjari, rod u selu Bioskoj u Užičkoj Crnoj Gori
Vamović, Bes, uz Skadarsko jezero, porijeklom su iz Bratonožića
Vanacek, Kotor
Vandup, kod Mojkovca
Vanđević, u Kotoru iz Crne Gore
Vanid, Herceg-Novi
Vanis, vidi: Vano
Vano = Vanis, Bar
Vancek, Kotor
Vaporić, Kotor
Varaga, u Potarju (Mojkovac), potomci su saskih rudara iz 13. v.
Varagić = Verović, iz limske doline preselili se oko 1700. god. u Krivak (Dragačevo) u Srbiji;
Podgorica; Nikšić; iz Pitomine (Žabljak), u: Lekovine (Bijelo Polje), Arilje (Užice), Kragujevac i
Beograd, svi u Srbiji
Varajić, Nikšić
Varajići, nekada su živjeli u Čevo kod Cetinja a poslije oslobođenja Nikšića od Turaka prešli su u
Ozriniće (Turjača). Žive u gradu Nikšiću, tri porodice u Beogradu i jedna u Novom Sadu.
Varvarić, Herceg-Novi, po nahočetu
Varezi iz Pive (Smriječno), doselili se na miraz izgleda iz Drobnjaka
Varezić, na Njeguše (Cetinje), i kao: Njeguš, preselili se u Drobnjak, odatle jedni u Smriječno
(Piva), drugi u Žabljak (Drobnjak), u Vrbi i Čemernom (Gacko), kao: Supić; u Beogradu i drugim

291
mjestima
Varošković, Herceg-Novi, po majci
Vasa, u Pistulama (Ulcinj); u Sutomoru kod Bara porijeklom su iz Albanije
Vasga, i kao: Voka, Bar
Vasekić, Mojkovac
Vasel, Kotor
Vaser, Kotor
Vasiljević, Koleško i Crgovo (Nevesinjsko polje), iz Banjana (Nikšić), Njeguši (Cetinje) u 14. v.,
ogranak Ivaniševića iz Njeguša (Cetinje), preselili su se u Petroviće (Nikšić), oko 1600. god. u
Viluse, od njih: Nikšić, Srbiju, Beograd; Kotor (1399. god.) i odatle jedni su se preselili u
Dubrovnik, rodonačelnik im je Vasili iz Kotora; Brskovo (Mojkovac); Bjelopavlići u 16. v.; Kotor
(1299. god.) prvo kao: Basila, pa 1399. god. kao: Blašlević i kasnije: Vasiljević; Morinj i Ubla
(Risan); Danilovgrad; Podi, Srbina i Jošica, Herceg-Novi; Risan; iz Pive su se preselili jedni u
valjevski kraj (južna Srbija), drugi u Stepen (Gacko); Berane 1871. god.; Jošice (Kamenari), Risan
posebno lokalno prezime, drugi su se doselili iz Ubala i Đenovića, Herceg-Novi (u 17. v.) pa jedni
pređu u Kotor; Stepen (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Oko 1879. god. iz Rovaca
su se jedni preselili u Gajtan (južna Srbija); Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad); ogranak
Čalambaba, iseljenih iz Vasojevića u Šaronje, pod Golijom; Bjelopavlići 1549. god.; Riječani
(Nikšić); Jablanovo Polje, Jablanica u južnoj Srbiji, porijeklom iz Kuča; Barajevo (Lipovica i
Glumčevo brdo), Šumadija i kao: Topalović, porijeklom od Nikšića (Crna Gora); Baroševac
(Šumadija) iz Crne Gore, bliži Petrovićima (Karađorđevićima) u Topoli i Mihailovićima u Zeokama
(Lazarevac)
Vasiljevići (Zagorčani), bratstvo u Markovini
Vasiljevići, bratstvo u Musterovićima
Vasiljevići - Samardžići, bratstvo u Krivošijama
Vasiljić, Kotor
Vasić, Gorana (Ulcinj); Bar; ogranak Adžića iz Pive preseljeni u Lukavicu i Moćevine (Sarajevo);
Bistrica (Mojkovac), porijeklom su iz Bajica (Cetinje). Odatle su se jedni preselili u Užičku Požegu;
Ropočevo (Šumadija), ranije: Živković, porijeklom od Kolašina (Crna Gora)
Vasići, rod u Užičkoj Požezi
Vasković, Kostić i Lončanik (Valjevo), oni su ogranak Inđića iz Kuča; Bjelice (Oputna Rudina)
Vaslikov, Cetinje
Vaslić, ih, Ulcinj 1869. god.
Vasović, Prijevor (Grbalj), 9-14.v starosjedioci; Iseljenici iz Velike i Gornjih Sela (Vasojevići), u
Ropočevo i Popoviće (kosmajski kraj), kasnije kao: Arsenijević, Marković, Stevanović, Jeremić i
Ranković; grana Laketića u Vasojevićima; Budva; grana Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od
njih su u Štirnom (Piva), pa jedni dalje u Zarožju, Sokolac (Srbija), a u Gacku i kao: Zvizdić, u
Nedžarićima (Sarajevo), vidi: Gagović; Paštrovići; Medun (Kuči); iz Ostroga (Bjelopavlići) odselili
su se u Vučjak (Novi Pazar); Podgorica; Polja i Žari (Mojkovac); potomci Novljana, iz Banjana,
odselili su se: jedni oko 1800. god. iz Petrovića (Banjani) u Polja (Mojkovac), a drugi u Drobnjake,
najbliži su im područni Đurići i Vukojevići; Vijenac, Ranče i Rudinice (Pljevlja), porijeklom su iz
Vasojevića; iz Vasojevića odseljeni u Grab (Donje Dragačevo), Srbija; u Lijevoj Rijeci (Podgorica)
Vasovići iz Pive (Budanj, Brljevo), potiču iz Banjana iz s. Petrović
Vasojević, Kotor 1475. god.; ogranak iz Lopata (Podgorica), odseljeni u Boljevac (Beograd) i Novi
Sad; Gornje Polimlje, kasnije plemenski naziv. Od njih su u Sandžaku; Gornji Bihor (Bijelo Polje).
Odatle su se jedni naselili u okolinu Peći (Metohija); Ulcinj 1892. god.; Baošići, Herceg-Novi
Vasos, ogranak Brajovića, iz Bjelopavlića preseljni u Grčku i kao: Brajović - Mavrovynitos
Vasta, i kao Voka, kod Ulcinja
Vata, Štoj (Ulcinj)
Vatić, Tuzi; Kotor, po nahočetu
Vaton, Kotor; Zatrijebač (Kuči) rod Ljušđurovića iz Gruda
Vatrić, Herceg-Novi, po nahočetu

292
Vatrićević, Bjelopavlići
Vaćelik, Kotor
Vaca, Kotor
Vaška, Herceg-Novi, po nahočetu
Veber, Herceg-Novi; Kotor
Vegerer, Tivat
Vegović, Kotor, po nahočetu
Vezirović, Nikšićka i Busak (Nikšić)
Veiner, Paštrovići
Veinkof, Kotor
Veja, Mratinje (Piva)
Vejan, Njeguši (Cetinje)
Vejnilagić, Herceg-Novi, doselili se iz Berana 1896. god.
Vejsilović, Bijelo Polje
Vejsović, Andrijevica 1900. god.
Veković, Frutak (Danilovgrad), srodnici Staljenovića; Lužac (Berane), ogranak Đuraševića,
označeni i kao: Đurđevac. Porijeklom su iz Rovaca (Podgorica); Seoca (Andrijevica), ogranak
Folića
Vela, Budva
Velagić, Podi, Herceg-Novi
Velaj, Štoj (Ulcinj)
Velaš, Herceg-Novi
Velašević, grana Mitrovića na Granici (Bjelopavlići); Podgorica
Velević, Cetinje
Veliagić, Ulcinj 1884. god.
Velija, Podgorica 1523. god.
Velijević, u Medaniće (Gacko) došli iz Nikšića (Crna Gora)
Veliman, iz Krajine sišli u Muriće, uz Skadarsko jezero; Dragačevo (Srbija) i kao: Arnaut i
Arnautović, porijeklom su iz Velike (gornji Vasojevići)
Velimirović, Seošice (Bratonožići), pa odatle u Zagarač (Danilovgrad). Oni su potomci Radmana iz
Bratonožića; Danilovgrad; Vir (Bjelopavlići), ogranak Đurovića, grana Matiješevića iz grupe
Pavkovića (Bubića); Podgorica; Cetinje; Pritot (Srbija) i kao: Popović - Velimirović, u Sibiru i
Medisonu (Sjedinjene Američke Države)
Velimirovići (Đurići, Radmanovići), bratstvo u Podnopolju
Velić, Orahovica (Risan), najstariji naseljenici; Kotor; Mide (Ulcinj), vidi: Veljić
Veličanin, ogranak Petrovića u Velici (Plav) u 19. v., odatle su se preselili u Suvi Do (Novi Pazar)
Veličković, Nikšić; Njegnjevo, Oluje, Jablanovo i Prenćane (Bjelice i ''Vrh iz Brda'') - bjelopoljsko
područje; Rasova (Bijelo Polje)
Velidžiknić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima
Velišević, Onogošt (Nikšić) 1458. god.; Iz Čeva (Cetinje), jedni su u Petrovom Selu, na Miroč
planini
Velikan, Kotor 1200. god.
Velović, Crmnica u selima Boljevići i Godinje i kao: Veljović; ogranak Vujovića u Ćeklićima
(Cetinje); Kotor; Bes i Gorana (Ulcinj); Tuđemili (Bar), doselili su se iz Limljana (Crmnica); Bar
Velovići, muslimani u selu Karuču
Velovići (Vujovići), bratstvo u selu Ublu
Velovići, bratstvo u Boljevićima
Velojević, Pješivci u 15. v.
Velčić, Kotor; Dobra Reka (Plav)
Veljević, Piva, iz Bosne, drugi na Mojci
Veljekrajci (Veljokrajani, Veljekrajani), bratstvo u selu Veljem Kraju
Veljić, Babino i Dolac (Berane), porijeklom su od Bukmira (Bratonožići), srodni susjednim

293
Vujovićima, Latićima i Uremovićima
Veljić, lić, područje Bistrice (Bijelo Polje); Vladimir (Ulcinj)
Veljković, ogranak Bulatovića, iz Rovaca odseljeni u Kišicu, Bihor, i Biševo, Grižicu i Bijelu
Crkvu (Rožaj), kao: Bulatović; Bar; vidi: Veljović
Veljović, Ćeklići (Cetinje); ogranak Bulatovića, vidi: Veljković. Od njih su i u Crnokrpama i Bašči
(Rožaje), a jedni i u Rastovnici (južna Srbija); Pelev Brijeg i Boljesestra (Bratonožići). Od njih su u
Podgorici; ogranak Makojevića. Od Nikšića su se preselili u Guberevo (Nova Varoš); Boljevići
(Crmnica) i kao: Veljović; Bes (Ulcinj), porijeklom iz Gruda (Tuzi); Podbišće i Polja (Mojkovac),
porijeklom sa Kosora (Kuči); Polja (Kolašin); Velika (Plav), porijeklom sa Kosora (Kuči); Plužine
(Piva), porijeklom su iz Bosne
Veljovići, iz Grizića kod Rožaja
Veljokrajac, vidi: Vemić
Veljčaj, pa i Memčaj i Memčević, Zatrijebač (Kuči)
Vemić, Bukovica, Zaljug i drugdje u Drobnjacima, pojedini su se odselili na Glasinac (Romanija),
ogranak Žugića, iz grupe Milanovića (Novljana), doseljenih iz Banjana (Nikšić); Velji kraj u
Njegušima (Cetinje), označeni i kao: Veljokrajci
Venedeti, Budva
Vendramio, Paštrovići
Veni, Kotor
Venier, Paštrovići
Venerio, u Kotoru 1488. god.
Vencel, Kotor
Venturina, Kotor
Veragić, Bliškovo (Bijelo Polje)
Verban, Kotor
Vergović, Borkovići (Piva) ogranak Delića, od njih su bili na Cetinju
Veresija, Ćebalije (Pljevlja)
Vergo, da, xta, Kotor
Vergovići iz Pive (Liječevina-Brijeg), od Delića iz Borkovića
Verizović, Nikšić i Župa Nikšićka. Jedni su se preselili u Skadar
Vernac, a, i, Budva; Herceg-Novi
Vernoza, Kotor
Veron, Škaljari (Boka Kotorska), ogranak Škaljorina iz grupe Grgurovića, vidi: Veroni
Verona, Prevlaka i Prčanj (Kotor) 1167. god.; Budva i kao: Ferona; Meljine, Herceg-Novi; Mratinje
- Piva; vidi: Veroni
Veronez, i, Bar; Cetinje 1871. god.
Verones, i, Bar
Veroni, Gornja Lastva (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Verona, porijeklom su iz Italije;
Kotor; Herceg-Novi
Verstavčević, Lješevići (Grbalj) 9 - 14. v.
Vertović, Piva, grana Delića
Verun, Mratinje (Piva)
Verusi i kao: Veruh, u Izbučnje, Zalut, Dušmanići i Čadinje (Pljevlja)
Verusi iz Pive (Mratinje) doselili od Prijepolja
Veruh, vidi: Verusi
Vesel, Kotor
Veseliković, Mažići (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; kod Mojkovca
Veselinović, Piperi, jedni su se doselili iz Kuča, odakle su se drugi preselili u Novi Pazar;
Mojkovac, ogranak Tmušića i odatle su se jedni odselili u Brodarevo i Tmušiće, kod Prijepolja;
Kotor
Veselić, Herceg-Novi, starinci, vidi: Šabović; Tušina (Šavnik), pa u Soleš kod manastira Dovolje uz
rijeku Taru i otišli u Potpeće (Pljevlja) i u Nikšić, kao: Šabović i kod Prijepolja kao: Veselić

294
Veseličić, Mažići (Pljevlja) doseljenici iz Drobnjaka
Veselković, u Podgorici 1399. god.
Veselović, Kotor, po nahočetu
Vesković i kao: Đurđevac i Božović, u Vasojevićima. Ogranak Đuraškovića iz Rovaca; Zabrđe i
Slatina (Andrijevica), oni su Srbljaci iz Gusinja; Berane, doseljenici iz Kostića, sa Bihora; Zagrade
(Bijelo Polje), ogranak Božovića iz Kuča, od njihovih rođaka u Srđevicu (Bihor), Bijelo Polje, jesu i
oni u Lušcu (Berane); Berane 1888. god.; Podgorica; Cetinje; Vrbica (Oputne Rudine), Nikšić
Vesentini, u Kotoru
Vesencini, u Kotoru
Vesović, Seoca (Budva); Kusovac (Gruža Kragujevačka), doselili su se iz Boara, sa Bihora (Bijelo
Polje); Borač, Gruža Kragujevačka, doseljeni iz Bjelopavlića, kasnije kao: Dimitrijević, Đoković,
Lukić, Milosavljević, Milošević i Topalović
Vesnić, Buljarice (Paštrovići); Batkovići, Odžak i Potpeće (Pljevlja), porijeklom iz Nikšića, od njih
su kod Novog Pazara; Lješnjani, ranije: Vukčević u Vraku (Skadar) i Ponare (Zeta)
Vetica, Pljevlja 1868. god.
Vetula, ranije: Vuković i Podgoričanin, u Podgorici, a zatim prešli u Paštroviće i odande u Italiju
kao: Podgoričanin i njihovi potomci: Vechia
Vehnić, Njeguši 1595. i 1601. god.
Vechia, i kao: Vetula, vidi: Vetula i Vuković (Podgoričanin)
Veckovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Večeković, Slatina (Bjelopavlići) i područni Danilovgrad; ogranak Krivokapića iz Cuca, odseljeni u
Skadar kao: Cucić
Večerić, Herceg-Novi; Luštica (Boka Kotorska); Mrkovi (Grbalj) u 15. v. doselili su se iz
Hercegovine
Večerović, Previši (Kamenjača Kujundžića) na Ivici (Večerović njive), Drobnjak
Večković, ogranak Krivokapića, iz Cuca. Od njih su i oni u Kosovom Lugu, Madežu i Danilovgradu
(Bjelopavlići), pa odatle jedni preseljeni na Konjarnik (Beograd) i u Soko Banju
Vešković, Kisjelica (Bratonožići); Zagarač (Danilovgrad)
Vešović, ogranak Raketića iz grupe Lopoćana u Vasojevićima, pa i kao: Vuković, na Crnom Vrhu
(Berane), na Cetinju i u Zagonji (Ulcinj), ovi su jedno vrijeme živjeli u Kučima
Vivad, Kotor; Risan i kao: Vivat
Vivaneli, Herceg-Novi
Vivat, vidi: Vivad
Vial, i, Kaljaj (kod Štoja), Ulcinj
Vivian, Herceg-Novi
Vid, Kotor
Vida, Kotor i područni Trebjesin
Vidaković, Ćeklići (Cetinje), iselili se u Momišiće i Tološe (Podgorica); Trnjine (Cuce),
starosjedioci, jedni su se 1687. god. odselili u Podi, Meljine, Toplu, Srbinu i Trebjesinu, Herceg-
Novi. Neki se spominju 1285. god. u Rudinama (Banjska visoravan), kasnije kao: Banjanin iz
Drobnjaka; Štitarice, Dobrilovina, Lepenac i Prošćenje (Mojkovac), grana su Spajića iz plemena
Nikšići, doselili su se iz Prekotarja; Drobnjaci, u Uskocima polovinom 19. v., nepoznato porijeklo;
Budimlije (Višegrad), ogranak Knjaževića od Kolašina; kod Donjeg Kolašina (u Sandžak) doselili
su se iz Ržanice (Vasojevići); Zagonje (Ulcinj), porijeklom iz Kuča; Kotor i kotorska naselja 1687.
god.; Strip (Risan)
Vidakovići (Crnogorci), bratstvo u selu Danićima
Vidakovići, bratstvo iseljeno iz Trnjina u Boku i u Hercegovinu
Vidakovići, bratstvo u bokeškim selima: Trebesinu, Savini, Podima i Srbini
Vidanović, Herceg-Novi
Vidijaš, Kotor
Vidinić, Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad), srodni su im: Mandići, Mitrovići i
Pavlićevići

295
Vidić, Vilac (Bratonožići). Od njih su u Andrijevici, Podgorici i Nikšiću; Herceg-Novi, doselili su
se iz južne Hercegovine u 17. v.; Budva, po nahočetu; Curovo (Pljevlja)
Vidmar, Kotor; Nikšić
Vidnići (Mandići, Mitrovići, Pavličevići), bratstvo u selu Markovini
Vidović, Banjani (Nikšić) 15. v.; Grahovo (Nikšić); Ledenice (Risan); Ubla, Ljuta i Kuti
(Krivošije); okolina Nikšića; područje Herceg-Novog; Perast i Risan (Boka Kotorska); Tivat,
područna Lastva i Stoliv; Đenovići, Herceg-Novi; Kotor, 14. v.; Kotor 1195. god., naziv na zadnjim
vratima crkve Svetog Luke; iz Banjana su se preselili u zapadnu Bosnu i područje između Pečuja i
Arkanja (Mađarska), pa jedni i kao: Bošnjak
Vidojević, Banjani, 15. v., jedni su se preselili u Gacko i okolinu, kasnije kao: Manjak i u Risnu;
drugi u Prošćenje i Bjelojevicu (Mojkovac) i Tijanu (Pljevlja); iz Vasojevića odseljeni u Drenovu
(Prijepolje)
Vidosalić, Banjani 1469. god.
Vizatili, Kotor
Vizeale, i, Kotor
Vizemano, i kao: Mikieli, Paštrovići
Vizentini, Kotor
Vizin, Prčanj (Boka Kotorska) i Lastva (Tivat), porijaklom su iz Istre, u 15. v.
Vizomino, Paštrovići
Vićarević, Limski Gradac 1402. god.
Vijedra, Risan
Vik, Kotor
Viksaović, Herceg-Novi
Viktorović, Bistrica (Mojkovac); kolašinsko područje, porijaklom su iz Bosne
Vikur, Kotor 1435. god.
Viktura, Kotor
Vilaret, i, Bobovo, Višnjica i Prenćane (Pljevlja). Srodnici su im Kitići, Nikitovići i Tešovići u
područnom Zabrdju i Batkovićima
Vilać, Dobrota (Kotor)
Viliman, Ulcinj
Vilić, iz okoline Pljevalja preselili se u Kablar (Užice); Brajićevi (Gacko), odeseljeni u Malinsko i
Strug (Žabljak); Bezuje (Piva)
Vilov, i, iz Korjenića (Trebinje) sišli u hercegnovsko područje
Vilović (Virović), Budva i Kotor; Herceg-Novi; Murići (Donja Krajina)
Vilotijević, ogranak Abazovića, Bezuje (Piva); Drobnjaci i Nikšić
Vilotić, Nikšić. Kod Pljevalja: Bobovo, Višnjica, Zabrdje i Vitkovići i Prenćani, kao: Kruškonja i
Stanković
Viljri, Staro Selo (Župa Nikšićka)
Vimer, Cetinje
Vinarić, Boljanići (Pljevlja)
Vinela, Kotor
Vinzetić, Sutomore (Bar) 1903. god.
Vinis, vidi: Vino
Vinić, Bjelopavlići
Vinkašević, Nikšić
Vinkler, Kotor
Vino = Vinis, u Baru
Vinom, Mojdež, Herceg-Novi
Vinković, Nikšić
Vincek, Podgorica
Vinčenica, Herceg-Novi, po nahočetu
Viole, a, Lepetane i Kotor (Boka Kotorska)

296
Virdakov, Nikšić
Virđilio, Paštrovići
Virijević, iz plemena Kuča, koji danas žive u Srbiji, a koji su porijeklom iz Vir Pazara. Prema
nekim podacima, neprovjerenim, vode porijeklo od Mrnjavčevića preko Drekalovića i ono što je
sigurno, nastanjeni su bili u Zečevićima u blizini Ibarskog Kolašina. Trenutno su nastanjeni na
prostorima Kosova i Metohije i krajevima oko Aleksinca.
Virt, Herceg-Novi
Visenti, ni, cini, Kotor
Visin, Prčanj (Boka Kotorska); Perast i Kotor, starosjedioci
Visković, Pošćenje (Viskovina i Viskovića Gaj), davno su se odselili (Žabljak); Boka Kotorska
1799. god.
Visoković, Cetinje
Viscini, vidi: Visenti
Vita, Kotor 1335. god.
Vitaić, Kotor
Vitali, Kotor
Vitan, i, Piperi
Vitani, vidi: Vitan
Vitanović, Police (Risan)
Vitarel, i, Bar
Vite, vidi: Viti
Vitez, Njivice, Herceg-Novi u 15. v.
Vitezović, Piva, porijeklom sa Kosova. Iz Pive su se jedni naselili u Vitezoviće, Kosjeri
Vitek, Kotor i Herceg-Novi
Viti = Vito = Vite, Kotor
Vitić, i kao: Vatuša, Perast (Boka Kotorska) oko 1440. god.; Kufin (Bijela Smokva) - Paštrovići,
vlastela oko 1500. god. Šušanj (Bar); Sutomore (Bar) 1850. god.
Vitko, vojvoda, predak Selištana i Zagorčana
Vitković, kod Herceg-Novog (u 17. v.) doselili su se iz Hercegovine; Trebinjsko polje,
starosjedioci, od njih su u Andjelićima (Bileća) i Mirušama (Nikšić). Srodnici su Mucovića i
Kebeljića
Vito, vidi: Viti = Vite, Kotor
Vitojević, Cuce (15. v.) i kao: Vlatković
Vitomir = Jović, Ridjane (Nikšić) i Budva (u 17. v.) a u susjednim Mainama; Herceg-Novi kao:
Lombardić iz Bosne
Vitomirov, kasnije: Vitomir, iselili su se iz Budve u Lopud (Dubrovnik) 1614 - 1667. god.
Vitomirović, Nikšić
Vitorović, Ridjane (Nikšić); Podgorica; Kotor i područna Ratiševina
Vićentijević, Lever Tara (Pljevlja). Od njih su u Barzilovici (Šumadijska Kolubara), rodjaci
Tomaša, Ivančevića i Dimitrijevića
Vićković, Budva
Vićović, vidi: Muzuguz
Vic = Vici = Vicio, u Nikšiću
Vicin, Budva
Vicić, Budva
Vick, Kotor
Vicković, Zupci (Bar), starosjedioci; Budva; Zuganjci (Ulcinj); Cetinje; Herceg-Novi; Dobrota,
Zabrdje, Lepetane, Kotor i Perast (Boka Kotorska), i Klinci (Grbalj); Vučji Do (Nikšić), a u
Ćeklićima (Cetinje), i kao: Vučedoljanin ogranak Subotića, kasnije u Ledenicama (Risan) i na
Cetinju; Bar
Vickovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučjem Dolu
Vickovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu

297
Vicović, Cetinje
Vicanović, Herceg-Novi
Vičević, Kotor i Risan
Višeslavić, Zeta (Zahumski knez do 931. god.) i dalje jedni njegovi u krajini (Prečista) i u primorju
Višković, Viškovići u Mainama (Budva); Muo (Kotor)
Višni, Prčanj (Boka Kotorska)
Višnić, Herceg-Novi, po nahočetu
Višnja, Pobrisijević (Mojkovac)
Višnjevac, Krstac (Golija) porijeklom su iz Višnjeva
Višnjići, bratstvo u Hercegovinip
Višević (Zahumski), vlastela i na području Risanovića (Banjana) u Crnoj Gori
Višnjić, grana Ninkovića, iz Drobnjačkih jezera (tamo iz Donjih Banjana); Ninko i Petko Ninković
sa sestrom Višnjom uteknu u Banjane (Nikšić), pa predju u susjedne Viluse i Grahovo. Višnjin sin
Jovan sa majkom predje u Goliju (Nikšić). Od Jovana su svi Višnjići (od prije 1651. god.). Od
Višnjića jesu: Golijanin u Nevesinju i Bosni; Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i Mrdak =
Mrdaković; vidi: Mrdak. U Rasovo (oko 1875. god.) doselili se iz Trešnjice (Zatarje). Od njih su u
Nikšiću; Kuči, matronimik od Višnje. Ima ih u Kotoru kao: Bjeladinović; Crnuša u Gornjem Bihoru
(Bijelo Polje), starinci i u Potkrajcima i Lozni (Bijelo Polje), iseljeni iz Rovaca u Brajkovac i
Avruze (Kragujevac) kao: Višnjić, Petrović i Maksimović; grana Banovića iz Banjana (Nikšić)
Vjekonić (Vitković), u Kotoru
Vjeladinović, vidi: Višnjić
Vjerda, Kotor
Vjerla, Ulcinj
Vjetrnak, vidi: Ivanac
Vjetrović, Trešnjevo (Cuce)
Vjetrošići, negdašnje bratstvo u selu Tospudama
Vladav, Nikšić
Vlade, i kao: Vulčinjo, u Ulcinju
Vladečić, u Kotor su se doselili iz Venecije
Vladimir, vidi: Predimirović
Vladičić, Kotor
Vladisavljević, Piperi. Odseljeni u Bujačiće (Boječiće), Valjevo, srodnici Savića; Jasenik (Gacko)
1388. god. Od njih su se 1699. god. jedni preselili u Boku Kotorsku
Vladislav, sin Ivana Borojevića, predak bratstva Lajislajića - Ivanovića
Vladislavić i Vlaislavić, Ostrog (Bjelopavlići) i kod Herceg-Novog. Porijeklom su iz Gacka
(Hercegovina), u Banjanima (Nikšić) kao: Vladislavić - Dučić
Vldaica, Paštrovići
Vladnić, Zabrdje i Luštica (Boka Kotorska), starosjedioci; ima ih i kao: Vladović; Herceg-Novi
Vlado, Kotor 14. i 15. v.
Vladović, Boka Kotorska, vidi: Vladnić, Nikšić; Donji Manastir, Kosjeradići, Velji Do i Zanugline
u Bjelopavlićima 1666. god.; Paštrovići
Vladojević, Grahovo (Nikšić) 1399. god. vidi: Vujčić; iz Banjana su se preselili u Drobnjake,
kasnije Rakaetić u Dobrim Selima (Šavnik) i u Nikšiću; Nikšić 1276. god.; Ozrinići (Čevo), Cetinje
u 15. v., Njeguši (Cetinje) 1445. god.
Vladopijić, u Kotoru
Vlaislavić, vidi: Vladislavić
Vlaišić, Kotor, po majci
Vlaćević, cetinjsko područje
Vlajković, Bukovik (Arandjelovac), kao: Ivović, ranije Crnogorac, krajem 18. v. doselili su se iz
Bjelopavlića
Vlaović, Rudinice i Polja (Mojkovac), porijeklom su od Vlahovića iz Rovaca; Štitarice (Mojkovac),
porijeklom su od Dulovića iz Gornje Morače; Majstorovine (Bijelo Polje); Sutorina, Prijevor i

298
Mojdež, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine; Kotor, doselili su se iz Dubrovnika
Vlas, i, kao prezime srijeće se u poveljama srednjeg vijeka, Nikšić i Cetinje
Vlasi, staro romansko stanovništvo po Crnoj Gori
Vlasočev, Štrpce i Lipljan (Kosovo), porijeklom su iz Bjelopavlića
Vlastelinović, Plana (Bileća), jedni su prešli u Muževice na obroncima Njegoša, kao: Šaranac =
Šarenac, a u Bjelopavliće kao: Raspopović = Popović = Radović, otišli u Planu (Kolašin), razgranali
se i preselili u Drobnjake; na lijevoj i desnoj obali Tare i od njih je pleme Šaranci. Razgranalo se u
niz prezimena na širim prostorima; okolina Nikšića oko 1690. god. od kojih su u Perastu (Boka
Kotorska); kod Cetinja u 17. i 18. v.; uz rijeku Taru, kod Kolašina; Risan, potiču iz Trebinja; Kotor;
Prevlaka (Djuraševići), Tivat; Vrela (Cetinje); Risan
Vlastelinovići, staro bratstvo na cetinjskim Vrelima
Vlastelinovići, negdasnje bratstvo u Risnu
"Vlasteličići" (Vastelinovići), iz Risna
Vlatko, Herceg-Novi
Vlatković, potomci Malonšića u Bjelopavlićima 1492. god.; Cuce u 15. v.; Trebinje (Hercegovina),
ranije: Milojević, iz grupe Ratkovića, iz Trešnjeva (Cuce); Šišići (Grbalj), starosjedioci; u
Banjanima (Nikšić) 1379. god.; Ulcinj, 1896. god. doselili su se iz Djenovića, Herceg-Novi
Vlaćević, Miruše i Viluse (Nikšić)
Vlah, Cetinje i Herceg-Novi; Buljarice (Paštrovići) kao: Vlahović, 1685 - 1704. god.
Vlahić, Herceg-Novi
Vlaho, Herceg-Novi
Vlahović, potomci plemena Nikšići u Župi Nikšićkoj, grana Trebješana (Nikšić), od njih su u
Trmanju i drugim naseljima Rovaca i okolini Mojkovca, Bijelog Polja i Berana i kao: Vlh i Vlaović;
u Balčaku i Konjarniku u Šumadiji; u južnoj Srbiji, Paragovu (Novi Sad) i Bačkoj, gdje i kao:
Vlaović; Ulotina (Andrijevica). Jedni su se odselili u Boliviju (Južna Amerika); Konjuhe (Konjusi),
Andrijevicu, ogranak Kastratovića; Vojno Selo (Plav) 1906. god.; Herceg-Novi; vidi: Vlah; ogranak
Smolovića u Drobnjacima, doseljenici, preko Tare, jedni sišli u Moraču; u Višu (Bjelopavlići),
ogranak Djurovića, Lješnica (Bijelo Polje); u Kotoru; Sopoćani (Crmnica) i kao: Laović; Bar; u
Podgorici iz Rovaca, Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića; Peć (Metohija); kao: Vlh u
Buljarici (Paštrovići); vidi: Vlah
Vlahović ('Laović), bratstvo u Sotonićima
Vlahovljak, Boljanići (Pljevlja)
Vlačić, Police (Tvrdoš), Huli u Hercegovini, grana Polaka, porijeklom iz Ridjana (Nikšić), iz grupe
Kolaka, ima ih u drugim djelovima Crne Gore i u Podgorici; vidi: Popovac
Vlašić, Kotor i područna Dobrota
Vlašković, Buronje, starinom iz Metohije
Vlh, vidi: Vlahović
Voglić, Ulcinj
Vognato, Petrovac na Moru
Vogner, Kotor
Vodali, i kao: Vodalović
Vodalije (Vodale, Vodalovići), dio bratstva Punoševića u Njegušima
Vodalovići (Odalovići), bratstvo u selu Glibavcu kod Nikšića
Vodalovići, prvobitno prezime bratstva Odalovića
Vodić, Herceg-Novi, po nahočetu
Vodovar, Šobajići (Bjelopavlići). Od njih su u Dobrim Vodama (Bar); Zvečevo (Krivošije) potomci
Vujičića, pa u Peraškim naseljima i Herceg-Novom
Vodovari, bratstvo u Krivošijama(Boka)
Vodomija, ogranak Punoševića u Njegušima (Cetinje)
Vodopija, Kotor 1332. god. i kao: Vodopić; u Njegušima (Cetinje)
Vodopić, ogranak Ivezića u Podgorici, porijeklom su iz Gruda - Tuzi; vidi: Vodopija u Kotoru;
Tuzi; Podgorica i Skadar, svojataju se sa : Ibričevićima i Abdovićima (Hadrovićima)

299
Vozarević, i kao: Gvozdenović, u Kotoru
Voivodić, Djenovići, Herceg-Novi
Voinić, i kao: Vojinić, Lokanje Brdo (Budva); vidi: Vojnić i Vojinić
Voinović, Bar; Herceg-Novi
Voisavljević, vladaoci Duklje, kralj Mihailo u 11. v.; Pješivci 15. v.
Voisalić, Kameno, Herceg-Novi (1692. god.) i ranije u Banjanima (Nikšić)
Vojašević, u Dinoše (Tuzi) jesu iz Sume (Skadarska Malesija) i od njih su u Skadru
Vojvodić, Budva, potomci vojvode Jaše; i Vojvodić u Radomiru i Gradjanima (Rijeka Crnojevića).
Doseljeni oko 1550. god. iz Velje Luke (Vučitrn), Kosovo. Od njih su se iz Krša iznad Dupila
preselili u Gluhi Do (Crmnica); kod Gruža (Dubrovnik) oko 1813. god., kod Pule (Istra), u Ulcinj; u
Pivi grana Trebješana; u Morači ogranak Radovića iz Pipera; u Baru; u Buljaricu (Paštrovići)
takodje u 18. v. pa u Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, kasnije kao: Bogićević, Karić, Milovančević
i Tijanić; Herceg-Novi i područni: Sutorina, Kumbor, Morinj, doselili su se (oko 1687. god.) iz
Brda; Kotor; ogranak Kastratovića kao: Lakićević iz grupe Kovačevića, u Vasojevićima; Voak,
Herceg-Novi; Morača, ogranak Radovića; Nikšić; peraška naselja, doseljenici iz Crne Gore;
Djenovići, Herceg-Novi; Viš (Bjelopavlići), ogranak Djurovića, grana Matijaševića i Bibića,
potomci vojvode Ćurana; potomci Trebješana iz Župe Nikšićke preselili se u Vojvodiće (Piva),
srodni Nikovićima; Bojište (Bijelo Polje); Sutomore (Bar); u Morači (potomci vojvode Mine). Od
njih su u Raškoj, Peći, Prokuplju, Beogradu, Zagrebu, Bačkoj i Americi; u Morinju (Risan); u
Ulcinju kao: Voje
Vojvodići, bratstvo u Građanima
Vojvodići iz Pive (G.Crkvica), doselili iz Trebješana
Vojvodići, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu
Vojinin, u Kotoru 1397. god.
Vojinić, i kao: Vojnić i Voinić, Lukanje Brdo i Podličak (Budva); Liješnja (Lješkopolje), jedni su
odatle odseljeni u Vojniće (Čevo), pa od njih potom u Liješnje i Brezu (Rovca) 16. v.
Vojinović, u 14. v. vlastela u Crnoj Gori; Vrbica (Njeguši), Cetinje i kao: Vojinović = Punošević (u
15. v.), i u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), potomci Vuja (praunuka Strahinje); porijeklom su iz
Vučitrna (Kosovo); ogranak Maslovara u Šekularima (Gornji Vasojevići), porijeklom su iz
Hercegovine; kod Risna (u 17. v.) doselili su se iz Popova (Hercegovina); Pošćenje (Šavnik);
Uskoci (Melinsko) - Žabljak; Ćeklići (Cetinje); Berane i Vraneš, istorodni, Trepča (Berane); Dučica
(Župa Nikšićka), potomci Duke Šćepanovića iz Rovaca; iz Prenćana (Pljevlja) u Žabljak i susjedno
Rozvršje i Malinsko; potomci Adama Abazovića, od kojih jesu: Bašović, Radulović, Duković i
Simunović; Berane 1877. god.; Trepča (Andrijevica); ogranak Maslovara u Šekularima i Beranama,
porijeklom su sa Kosova, jedni su otišli u Vraneš (Bijelo Polje), od njih su: Šošović; Piva, ogranak
Branilovića, a u područnim Vojinovićima su posebni; Bijelo Polje i područni Vraneši, porijeklom su
iz Pive; Rovca, doseljeni iz Pljevalja;Mratinja (Piva), od njih: Glasinac na Romaniji, ogranak
Djokovića, a dalje u Bosni kao: Šošović i Bošković. U Drobnjacima su potomci Novljana; Šoćeva
glavica (Ljubotinj), vidi: Vujović od Vojinovića; vidi: (Pero Jokov) Martinović u Bajicama;
Bobovo, Višnjica, Židovići, Podgorje i Kulušići (Pljevlja), srodnici su im u Kotoru. Potomci su
Nikše (pretka plemena Nikšići), porijeklom iz Mletička Nikšićkog. Od njih su i oni u Ravnoj Rijeci
(Bijelo Polje) i Podibru; Nikšićko Prekovodje; Župa Nikšićka, kasnije: Đilas, po babi Đisni; okolina
Risna (u 17. v.) porijeklom iz Popova (Hercegovina)
Vojinović Bogdan Punošev, predak bratstva Bogdanovića
Vojinovići iz Pive (Vojinovići), starosjedioci, matica Plužine
Vojinovići (Vukčevići), bratstvo u selu Pod Stranom
Vojinovići (Tomasevici), dio bratstva Martinovića u Bajicama
Vojinovići, s Kosova
Vojinovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu
Vojinčević, Paštrovići i Budva i kao: Vojnović
Vojisavljević, narodna vlastela u staroj Zeti i Primorju i Humu; a u 15. v. u katunskom području i
Ceklinu kao: Vojislavljević

300
Vojihna, Kotor 1394. god.
Vojičić, Nikšićko Prekovođe i područni Srni Do, jedni su se preselili kod Kosovske Mitrovice
Vojkić, i kao: Bojkić, Lukanje Brdo (Paštrovići), Budva
Vojković, Kotor; Ćeklići, grana Marojevića iz Zete; Boka Kotorska. Porijeklom su iz Zubaca i
Bobana (Hercegovina); vidi: Bojković
Vojkovići Zećani, preci bratstva Marojevića
Vojkovići, bratstvo koje je živjelo u selu Vojkovićima
Vojner, Kotor
Vojnić, i kao: Vonić i Voinić, Paštrovići i Budva, porijeklom su iz Stare Srbije
Vojnović, u hercegnovsko područje doselili su se u 17. v. iz Zubaca (Trebinje), a drugi iz Bobana
(Popovo Polje), u Herceg-Novi, i srodni su onima u Zupcima. Iz Boke Kotorske su se neki odselili u
Dubrovnik. U Herceg-Novom jedni se spominju 1362. god.; Gradište (Paštrovići), i kao: Vojinčević
Vojović, Žabljak na Skadarskom jezeru
Vojsalić, u hercegnovsko područje doselili su se iz Hercegovine
Vojsković, Herceg-Novi, po nahočetu
Vojtović, Herceg-Novi
Voka, vidi: Vasra
Voknicki, Kotor
Vokša, i, grana Drekalovića, uže Beriša, u Kučima, oni što su se preselili u Vokšu (Đakovica)
Volgel, i, Kotor u 15. v.
Volk, Podgorica
Volović, Paštrovići
Volojević, Podgorica i Paštrovići u 15. v.
Volfram, Kotor
Voličino, u Ulcinju 1278 - 1282. god.
Voljalo, Dobrota (Kotor)
Vones, Herceg-Novi
Vonehcki, Kotor
Vonić, vidi: Vojnić
Vorka, Herceg-Novi
Vorko, Herceg-Novi
Vorotović, ogranak Terića u Glibavcu (Nikšić)
Vorfa, Širike (Donja krajina), porijeklo iz Malesije (Albanija)
Vosila, Herceg-Novi
Votruba, Kotor
Vrabec, Kotor
Vragić, Rožaje, ranije: Nokić
Vražegrmac, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići), preselili se u Zatrijebač (Kuči), i drugdje, potom u
Podgoricu iz Kuča
Vrak, ić, Bar
Vrakija, Prčanj (Boka Kotorska)
Vrakić, vidi: Vrak
Vrakjen (Vrakljen), Kotor 1396. god.; Paštrovići
Vramšton, Ledenice i Krivošije (Risan), doseljenici iz Banjana (Nikšić)
Vran, Paštrovići
Vrana, Pljevlja
Vraneta, i kao: Lapčić, u Lapčićima (Budva), porijeklom su Francuzi
Vraneš, i kao: Vranješ, Vranješi (Bijelo Polje). Iseljeni u Židoviće, i drugi koji slave sv. Nikolu,
Jugovo, Krnjaču, Potpeć i Poćetkoviće (Pljevlja), Liku u Hrvatskoj, račacki Donji Lapac (Korenica).
Od njih su i oni Starom Đurđevu (Bačka), ima ih u drugim mjestima, odseljeni su i u Bosnu, prvo
kod Sarajeva i kao: Vranješ; jedni su iy Vranješa i kao: Popović u Kotoru
Vranešević, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Vrh Bosne

301
Vraneščić, Izbičine (Pljevlja)
Vranić, Sinjac i Vranići, lješansko područje. Od njih su i oni u Podgorici, drugi ogranak
Ajdarkučevića; Piperi, ogranak Tomaševića; Piva, ogranak Savovića (Papića) iz Komarnice
(Šavnik); Mojstir (Bijelo Polje), ogranak Sokolovića
Vranići iz Pive (Zeićno - D.Crkv.; Polje - D.Crkv.), doselili izDrobnjaka
Vranići, iseljeno bratstvo iz Bajica
Vranicki, Bar; Kotor i Tivat
Vranković, Perast (Kotor); Herceg-Novi i područni Đenovići, porijeklom su iz Dalmacije
Vranović, Branovići (Grbalj)
Vranski, Herceg-Novi
Vrančić = Vranjčić, kasnije i kao: Đuraš, pa Đurašević po Đurđu Iliću iz Zete, vitez u cara Dušana
1331. god.; Klinci (Grbalj) u 14. v., vidi: Vranjčić
Vranja, Bukovice (Pljevlja)
Vranješ, vidi: Vraneš, Risan; Kotor, pa iseljeni i kao: Popović; Rijeka Štrbačka (Višegrad) i kao:
Popović iz Vranješa (Bijelo Polje)
Vranješević, Podgorica, doseljeni iz Vranješa (Bijelo Polje), odakle su i u Budimlijama (Višegrad)
Vranjinski, u Vranjini na Skadarskom jezeru 1420. god.
Vranjić, Ivanje (Dobrinje) - Bijelo Polje
Vranjčić, u Vranjini na Skadarskom jezeru 1270. god.; od njih su: Đurašević u Zeti, oko 1300. god.
i dalje, Ilići 1326. god. u Zeti, Crnojević 1351. god. i dalje: Đurašević = Crnojević 1413. god. i
Đurašević - Gojčinović 1540. god., pa i: Skenderbeg 1513. god. u Zeti i Albaniji
Vratnica, Stanisalići u Ćeklićima, Cetinje. Odatel su se jedni preselili u Tološe i Donju Goricu
(Podgorica), pa odatle neki u Mačagaj (Čapo) u Argentini
Vračar, iz Pive, ogranak Đurđića, Bojovića i Taušane, srodnici Gagovića, odselili se u Sokolac
(Romanija)
Vračari iz Pive (Bezuje, Brezna, g.Crkvica-Sarići), potiču od Gagovića
Vračarić, Piva, od njih su i u Kremnima (Užice)
Vračken, Kotor
Vraš, Jugovo (Pljevlja)
Vrbanić, Meljine, Herceg-Novi
Vrbarac, Piva i odatle jedni produžili u Primčiće na Romaniji
Vrbićan, Vrbica (Bijelo Polje), odatle su jedni naseljeni u Kamenici (Podibar)
Vrbica, Vrba (Vravac) u Njegušima (1875. god.) - Cetinje, patronimik od Vicko, porijeklom su iz
Hercegovine. Srodni su Vučkovićima u Goliji (Nikšić), u Podgorici, u Veljem Selu (Bar), u Ulcinju
i Nikšiću; Meljine, Herceg-Novi i Kotor
Vrbice, bratstvo u naselju Vrbi
Vrdoljak, Dobrota (Risan) i Prčanj (Boka Kotorska)
Vreva, Zaton (Bijelo Polje)
Vrević, Pešića Polje (p>Bijelo Polje), porijeklom su od Foče (Bosna)
Vregančić, Zupci (Bar)
Vreta, u Kotoru 1553. god.
Vretenčić, Zupci (Bar)
Vrijež, Pobrđe (Grbalj)
Vrmuž, u Podgorici 1551. god.
Vrpoč, u Grblju 1335. god.
Vrpčić, Boljanići (Pljevlja)
Vrpčević, Podgora (Pljevlja)
Vrtar, Ulcinj; Herceg-Novi i područni Đenovići
Vruć, i, Arbanaš (Đenčić) - Debela krajina uz Skadarsko jezero
Vrućević, Kotor, po nahočetu
Vručević, Veliko Selo (Bar). Odatle su odseljeni u Budvu i Risan
Vrcan, Ulcinj

302
Vrčar, Osojni Orah (Piva)
Vrčac, Gola Glavica (Trebinje). Ranije: Ratković u Konjskom (Trebinje), porijeklom su iz Čeva
(Cetinje), 1811. god.; Budva, doselili se iz Risna; Kotor 1799. god.
Vrčevčović, Risan (Cetinje) i Nikšić
Vrška, Bar
Vugdelić, Cetinje; Grana Lopoćana u Vasojevićima; Gornje Polimlje kao: Jelić, Vukanić, Perović i
Ugrenović, a u Zatonu (Bijelo Polje), kao: Vukdelić
Vužas, Kosijeri (Cetinje)
Vuzdrag, predak bratstva Gradinjana
Vuinović, Trepča (Andrijevica). Od njih su i oni u Pešterima (Raška). Porijeklom su iz Trepče, od
Vučitrna (Kosovo)
Vuić, Lepetane i Bijela, Herceg-Novi; Gusinje; u Krivošijama i kao: Diđanin iz Diđana
Vuica, Nikšić
Vuičević, Kosovi Lug (Bjelopavlići)
Vuičić, Čevo (Cetinje). Od njih su: Simović u Lipiku (Gacko), u Kaliforniji, pod Jahorinom i na
Palama i u Miljevini i Brusni (Foča); Grahovu (Nikšić); u Bijeloj i Baošićima, Herceg-Novi
Vujadinović, Piperi iz stabla Stanjevića; Cetinje; Podgorica; Bratešić (Grbalj); Bjelice, iz stabla
Milića i kao: Vukčević; Cuce (Cetinje). Od njih su u Grahovu (Nikšić); jedni su u Grblju iz Stare
Crne Gore; Ratešić (Grbalj). U 15. v. su doselili iz Zagarača (Danilovgrad); Tupan u Banjanima
(Nikšić), kao Jokanović preselili su se u Pivu, pa u Zlaticu i Zatrijebač (Kuči), i Zatarje; Krnja Jela
kod Grahova (Nikšić). Preselili se u Granice (Bileća); u Komani (Podgorica), jesu od Nikodoljaca -
Radulovića; Andrijevica; Momče (Kuči), ogranak Vujoševića. Jedni su se odselili u Lješnicu i
Jošanicu u Bihoru (Bijelo Polje), neki kasnije kao: Ćorović; jedni su se 1879. god. iz Kuča odselili
u: Borlovac, Vasiljevo, Mirovac i Lješnicu (Podujevo), pa jedni i kao: Petrović; Podvraće
(Bjelopavlići). Od njih su u Bijelom Polju i Peći (Metohija) i kod Užica; Nikšić i područna Rubeča i
Grahovo; Podgorica iz Kuča; Bar: Kod Rijeke Crnojevića su kao: Vujanović i Korać; u Bijele
Rudine (Bileće) doseljenici iz Krnje Jele (Grahovo) - Nikšić; Istok (Mahala Bajramaj) - Metohija, iz
Bjelopavlića
Vujadinovići, bratstvo u Cucama
Vujadinovići, bratstvo u Cucama
Vujadinovići ili Martinovići (Milići), bratstvo u Resni
Vujadinovići, u Nikšiću
Vujadinovići, u Krivošijama (na Dragalju)
Vujadinovići, u Petrovu Selu u Srbiji
Vujak, Paštrovići
Vujaković, Paštrovići
Vujanić, Zabrđe (Piva)
Vujanović, Boguta i Donja Sela (Rijeka Crnojevića). Potomci Sarapa; vidi: Sarap i Vukićević.
Potomci Sarapa (Sarapovića), porijeklom iz Sarapovića (Sarajevo); u područje Rijeke Crnojevića,
Dodošima, Drušićima i Vukmirovićima (Žabljak) na Skadarskom jezeru, Jankovići, Orijišta, a neki
u Rijeci Crnojevića i kao: Donjak, porijeklom su iz Pipera, potomci Liješa (pretka Liješevića), jedni
su Vujanović i kao: Mašanović, Petričević i Kovač u Ceklinu, odseljeni u Makedoniju kao:
Marković. Iseljenih Vujanovića ima u Podgorici, Cetinju, Crmnici, Ulcinju i Berislavcima (Zeta), u
Puli (Istra); i u Solunu (Grčka); Čevo (Cetinje); Nikšić; Boljanići (Pljevlja); Grahovo i Rubeža
(Nikšić); Podgorica iz Šaranaca (Žabljak) i kao: Kretović
Vujatić, Kuči
Vujačić, ogranak Vuksanlekića, potomaka Hota, razgranati (vidi: Hot). Ovi Vujačići nastanjeni su
u: Golubovcima (Gošići) - Zeta, Ovtočić (Crmnica), Vraki (Fraki), Skadar; Ovtočić (Optoćić),
Crmnica; Medin Do u selu Utrgu (crmnička Podgora); u Strugu drobnjačkom ogranak Gavrilovića
iz grupe Nikšić, ispod Trebjese (Nikšić), odakle je Stevan Vujačić (1789. god.) u Brda
(Bjelopavlići), poslije u Rovca, pa u Donju Moraču (Kolašin), zatim u Gornju Moraču (1792. god.)
u selo Ljevišta. Njegovi sinovi (sa majkom Janjom) predju (1797. god.) u Strug. Od njih su jedni u

303
Gajtanu i Leskovcu (južna Srbija) kao: Turović; kod Nikšića, grana Trebješana; od njih u Strugu
(Žabljak) i u Rusiju, kod Kijeva (Ukrajina) i kao: Vujačić (Kutlača); Nikšićko Prekovodje; Ulcinj
1689. i 1890. god.; Sutomore - Bar 1911. god.; Risan; Nikšić (varoš) potiču od Vuka, srodnika
Vukalovića iz Bogojevog sela (Trebinje); Rokoče (Sladojev Do) - Cuce i kao: Vujačić - Sladojević.
Odatle jedni predju (1748. god.) u Grahovo (Nikšić) i srodnici iz područnih Ridjana (potomci
Dragoša, unuka Panta Mrnjačevića, doseljenika iz Kuča) razmnože se na područje Grahova, u
susjedne: Viluse, Dubočane, Ubla (Oputne Rudine), Goliju, na Vilusima: Subotić; Prijescima,
Kamenom i Kutima, Herceg - Novi, u Kolašinu kao: Vujačić, Maočići i Ridjani, u Cucama kao:
Stevović, Cvijetić (u Dobrom Polju) i Bijelić u Trnjinama (Cuce), u Nudolu (Grahovo): Antunović,
Dragojević, u Grahovu i Banjanima: Daković, u Risnu: Popović, u Žljijebu (Boka Kotorska):
Subotić i Vilusima, u Vrelima (Priština), kod Nevesinja (Hercegovina): Cvijetić, Sladojević i
Radović, u Zeti (Dragojevi potomci) i od njih u Vraki (Skadar), jedni u Grahovu (od 1830. god.):
Jakšić, Ulog (Gacko) došli iz Nudola (Grahovo), a od Vujačića su u Kijevu (Ukrajina): Stevanović,
u Rusiji: Miloradović, u Rudinama nikšićkim: Delibašić i Aćimović; u Ulog (Kalinovik) iz Nudola
(Grahovo), Nikšić i u Selinu (Krstac golijski), Nikšić
Vujačići, po najstarijem predanju su iz Hota. Iz Hota u Kuče a iz Kuča u Pipere. Tu su se razdvojili.
Jedna grupa je pošla u Riđane kod Nikšića (Riđanski Vujačići). Od njih su neki živjeli u Trebjesu, a
poslije u Uskocima i Morači. Svi ovi i sada drže staro prezime. Od njih je jedan dio pošao na
Grahovo. Od njih su grahovski Dakovići, Bulajići, Vučetići, Jakšići i Cvijetići i golijski Luburići i
Perišići i banjski Delibašići i Čolakovići, gotački Stevanovići i nevesinjski Radovići. Od ove grupe
su Vujačići u Vrbici kod Bileće i Vujačići kod Konjica. Druga grupa je pošla u Crmnicu u selo
Ovtočići - Podgor. Od njih su tamošnji Vujačići a od njih Šćepčevići - danas Stjepčevići i Janjevići.
Od ovih crmničanskijeh Vujačića su Vujačići u Grblju i u Lješanskoj nahiji: Vukićevići,
Vuksanovići i Bojanići. Od ovijeh Sikmanovići u Ponorima i Aligrudići u Balabanima. Vujačića
ima u Zeti, Golubovcima i Tošićima i od njih su Krstovici i Marasi. U njihovom susjedstvu živi
albansko-arnautsko bratstvo Otovići-muslimani. Oni se svoje-rođakaju. Vujačići su svi oduvijek
slavili slavu Sv. Nikolu. Neki su iz raznih nužda promijenili slavu i prezime, ali svi znaju svoje staro
prezime i slavu. Vujačića, koji se još tako prezivaju ima u: Nikšiću, Uskocima, Morači, Grahovu,
Vrbici, Konjicu, Zeti, Grblju i Crmnici. Ima ih dosta raseljenih po Bosni i po Srbiji. Ima ih i u Baru i
Ulcinju.
Vujačići, bratstvo u Grahovu
Vujaš, Cetinje
Vujaši (Vujoševići), bratstvo u selu Mircu
Vujašević, Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Marićevića (Punoševića), pa se preselili na
Mirac (Cetinje), neki kao: Miraš; Cetinje; Fundina (Kuči), grana Drekalovića; Godijelji (Žabljak);
Mataruge i Zvijezd (Pljevlja), starosjedioci
Vujašković, Donja Kržanja (Kuči), ogranak Nikića; Mišići (Grbalj) u 16. v. doselili se kao:
Ujašković iz Crmnice
Vujin, Paštrovići
Vujinović, Herceg-Novi i područni Kuti, Djenovići, Lepetane i Kumbor; ranije i kao: Vojinović
(Humski) vlastela i na području Banjana (Nikšić); Vujo Raičev poptomka Brajanova iz 1450. god.
(1580. god. i 1610. god. kao: Spahija) iz Vučitrna (Kosovo) i Ljubotinj (Cetinje). Od sinova Vuja
Vojinovića jesu: Lekić i Lalić u Komarnom i Trnovu (Crmnica); Brijeg u Rudinicama i Zabrdje
(ranije Guja) - Piva. Oni su iz Foče. Jedni su se preselili u Tudjinu (Valjevska Kolubara); Žlijeb
(Boka Kotorska) 1) iz Konavala; 2) iz Korjenića (Trebinje), a tamo su iz Župe Nikšićke. Oni su
ogranak Draškovića, ranije u Veljem Dubokom (Rovca). Potiču od plemena Nikšići
Vujisić, potomci Bogićevi (od Vuja Dobrijeva Bogićeva) u Morači. Odatle su u Štitarici
(Mojkovac), Vasojevićima i drugim mjestima; Jasenica (Kuči)
Vujić, Baošići, Herceg-Novi, 1690. god., porijeklom iz Stare Crne Gore, i u Meljinama, Herceg-
Novi, i Orahovicama (Risan); Risan po majci; ogranak Grupkovića u Bjelopavlićima
Vujići (Mileševići), bratstvo u Didama
Vujičić, Ninkovići (Žabljak), ogranak Ćetkovića, porijeklom iz Čeva (Cetinje). Od njih su se (1887.

304
god.) odselili u Dobrilovinu, Gojkoviće, Stevanovac, Prenćane (Mojkovac); Vraneši (Bijelo Polje),
doselili se iz Kolašinskih Polja; Glavat (Grbalj) u 17. v.; Nikšić; Herceg-Novi; Rovca (Podgorica);
Cetinje; iseljenici iz Pive u Tudjinu (Šumadijska Kolubara); u Dolove (Grahovo), prispio Vujica iz
Zaslapa (Dobra Bara), Cuce, a ondje iz Zagarača (Danilovgrad), a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići).
Od njih su u Grnčarevu (Trebinje). Od nji su Zvicer nastanjeni pod Zvizdom (Cuce), od Vukala su
Vujčina brata: Vukalović u Zupcima (Trebinje), a od Vučura: Vučurović u Zupcima (Trebinje), a od
brata Ilije: Ilić u Krivošijama, od Miloša: Milošević u Dobroti i Riocu (Boka Kotorska), od njihovih
srodnika i: Vodovar navodno u Krivošijama; Zabrdje (Brijeg), Piva, došli iz Foče
Vujica, Nikšić
Vujko, predak bratstva Vujkovića - Dejana
Vujković, Njeguši (Cetinje) u 16. v. doselili su se iz Gacka i kao: Dejan; Mataruge, Pljevlja, doselili
se preko Tare; Lukovo (Nikšić); Berane; Deljani (Zatrijebač); Danilovgrad; Paštrovići
Vujkovići (Dejani), bratstvo u Vrbi
Vujmanović, Nikšić
Vujmen, Cetinje
Vujmilović, Biskupić (Mojkovac), kasnije: Baletić
Vujnović, ogranak Ucovića (u 17. v.) iz Konavala (Dubrovnik) naselili se u područje Herceg-
Novog i u peraška naselja
Vujović, ogranak Kaludjerovića i potomci Gojakovića, grana Mitrovića - Petrušinovića u
Bjelopavlićima, a u Ublima Ćeklićkim (Cetinje) jesu: Buronjić iz Buronja (Bjelopavlići); Pelinovo
(Grbalj) iz Lješanskog područja; iz Nikšića odseljeni u Prerace (Bileća), pa jedni dalje po
Hercegovini. Nesrodni sa ostalim Vujovićima na tom području. Jedni kasnije kao: Dokić i Prerad;
Mojdež, Herceg-Novi, porijeklom su od Bileće; Prčanj (Kotor); Bijela, Herceg-Novi, oni su iz
Ćeklića (Cetinje), srodni Petrovićima iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje), ranije Kumburović. Od njih
su u Mikulićima (Cetinje) i Grbavcima (Zeta); Budva; ogranak Orlovića; Kotor, jedni su iz
Podgorice; Herceg-Novi; Dobra Voda (Bar); u Vraćenovićima (Nikšić) jesu iz Čeva (Cetinje) i
Smijevljanima, Todorićima, po Hercegovini i dalje kao: Stevović i više drugih ogranaka; Gornja
Dobrota (Kotor); hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Nikšić i područne Kočane;
ogranak Rsojevića, potomci Vuja Rsojeva (Bjelopavlića). Od njih su i oni u Grand Čapu
(Argentina); Matilni Gaj (Žabljak); Orja Luka i Slatina (Bjelopavlići), potomci Djera Gojkova iz
grupe Petruševića. Od njih su u Danilovgradu; Kopilje (Piperi); Dobrska Župa (Cetinje), i kao:
Dobrski ogranak Dobrilovića, doseljeni od Peći (Metohija); Područje Rijeke Crnojevića; dolja sela
ljubotinjska, Dodoši i Mužovići, zvani: Ljubotinjanin, porijeklom su od Vučitrna (Kosovo);
Područje Nikšića, grana Trebješana; Lukovića njive i kao: Tomić. Od njih su u Komarnu, Dupiu,
Gluhom Dolu (Crmnica), a u područnim Limljanima i kao: Lalić, isto i u susjednim Tomićima, i oni
su od Vučitrna, srodnici su sa Lekićima na Komarnom, kao i sa Vujovićima u Dodošima; Mojdež
(Boka Kotorska) u 15. v. iz Banjana (Nikšić); Mikulići (Bjelice) - Cetinje. Od njih su na Cetinju;
Jezera Ćeklićka, pa jedni su se preselili u područna Ubla i pripadaju tamošnjim Petrovićima; Lipa
(Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, potomci Vuja Radojeva, ranije Dobrilović, porijeklom su od Peći;
Štitari (Podgorica) iz Kuča; iseljeni iz Drobnjaka u Glumač (Užička Požega). Vidi: Vukićević iz
Drobnjaka u Glumač; Jablan i Pelev Brijeg (Bratonožići), srodni Veljićima, Latinima i Removićima
u Beranama, Ulotini i Andrijevici (Vasojevići); Vinicka (Berane); Vraćenovići, Kapavica, Vrbica
(Nikšić), drugi, srodnici Kokotovića iz područnih Banjana; Nikšić i okolina; u Kotoru u Zatrijebaču
(Kuči) kao: Vukaj; Donji i Gornji Stoliv (Kotor); ogranak Vojinovića, potomci Brajana koji (1450.
god.) iz Vučitrna (Kosovo), stiže u Bratonožiće, pa od njega Vujo (1480. god.) sin Raičev (od
Raičevog sina Djura jesu u Trnovu - Crmnica) u Šoćevu glavicu (Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, od
ovih Vujovića su: Lalić u Limljanima - Crmnica i: Lekić u Komarnu (Crmnica); Zagarač
(Danilovgrad)
Vujovići, spahije iz bratstva Vujovića u Crmnici i u Riječkoj Nahiji
Vujovići, bratstvo u Crmnici i u Riječkoj Nahiji
Vujovići, negdašnji muslimani u Bjelicama
Vujovići (Lalici) u Limaljanima, dio bratstva Vujovića

305
Vujovići (Petrovići), bratstvo na Ublu
Vujovići (Tomovići), bratstvo u Aluzi na Ublu
Vujovići, bratstvo u seocu Jovanovu Guvnu na Ublu
Vujovići, bratstvo u Mikulićima
Vujovići, bratstvo u Ožegovicama
Vujovići, bratstvo u Markovini
Vujovići (Radmanovići, Dubravljani), bratstvo u Povrpolju
Vujovići, bratstvo u Štitarima
Vujovići, bratstvo na Danilovu Gradu
Vujovići (Ubljani), na Cetinju
Vujovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Vujovići (Popovici), bratstvo u selu Lipi
Vujotić, Duga (Bratonožići); u Piperima i kao: Dužan
Vujošević, Ubli Ćeklićki (Cetinje) od Buronjića iz Buronja (Bjelopavlići); Jezera Ćeklićka i kao:
Petrović = Petropoljac. Od njih su u Cetinju, Prčanju i Savini (Boka Kotorska); Bjelice (Cetinje);
Cetinje, ogranak Drekalovića iz Kuča, od kojih su u Lješnici (Gornji Bihor), jedni u Piperima i Zeti;
Kočane (Nikšić), a u Podgorici sa Momča (Kuči); Bar (1361. god.) preselili se u Grbalj; Budva;
Buljarica (Paštrovići) 1836. god.; Kopilje (Piperi), ogranak Đurkovića iz grane Ljumovića; Momče
(Kuči), ranije Otašević, od njih su u Gusinju; Gusinje (u 17. v.) i Gornja Ržanica porijeklom su iz
Kuča kao i oni u Podgrad, Orahovo (Kuči) i Dajbabe (Zeta), jedni ogranak Đurđevića iz grupe
Mrnjavčića; Ubli; Premići, Zagrad, Momče, Kosor, Doljani, Fundina (Kuči), ogranak Drekalovića,
od njih su u Rasovi, Zatonu i Grnčarevu (Bijelo Polje); iz Kuča u Istok (Guraj Mahala) - Metohija;
Zagrad (uzeo ženino prezime) - Bijelo Polje; Darza (Ulcinj), jedni su iz Bjelopavlića, a drugi iz
Kuča; Jošice, Herceg-Novi; Kotor, po majci; Berane; Podgorica; Bar; Njeguši (Cetinje); Prčanj,
Muo i Savina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje)
Vujoševići, bratstvo u Malošinom Dolu
Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu
Vujoševići, bratstvo u Starim Kućištima
Vujoševići (Ubljani), na Cetinju
Vujoševići, ranije prezime bratstva Gazivoda Vujoševići, bratstvo u Malošinom Dolu
Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu
Vujoševići, bratstvo u Starim Kućištima
Vujoševići (Ubljani), na Cetinju
Vujoševići, ranije prezime bratstva Gazivoda
Vujčić, Baošići, Herceg-Novi; Čevo (Cetinje) i u Godijeljima (Žabljak) Vujoševića Ozidine, vidi:
Vladojević
Vuk, Kotor
Vuk (Vuko) Jovanov Bjeloš (ević), predak bratstva Jovanovića - Bjeloševića
Vukadinović, Dragomi Do u Ćeklićima (Cetinje), ranije: Stanišić (Aćimović) i kao: Dragomiljan u
Kotoru; Cetinje; Podgorica; Danilovgrad; Zavala (Budva); jedni su u Grblju iz Stare Crne Gore;
Ledenice i Herceg-Novi; Komani (Podgorica), i kao: Bandić. Od njih su u Kosijerima (Cetinje), a
drugi kod Mojkovca, neki u Kotoru, Cetinju, Nikšiću i Metohiji; Kurilo, Bistrica i Ponari (Zeta).
Srodnici područnih Backovića; Vasojevići iz grupe Novakovića; Brajovići i Kolašinovići
(Bjelopavlići), doselili se iz Dobretića, lješansko područje; kod Žabljaka, pod Durmitorom, potiču
od Dedejića iz Čeva (Cetinje). Od njih su i kod Mojkovca
Vukadinovići (Bandići), bratstvo u predjelu Bandićima
Vukadinovići, staro bratstvo u Dragomi-dolu
Vukazić, Bar i područno Sutomore i kao: Vukezić (u 16. v.) doselili su se iz Zete
Vukaj = Vujović, u Zatrijebaču (Kuči)
Vukajlović, Riđani (Nikšić), porijeklom su iz Bjelopavlića, od njih su u Mirušima, uz Trebišnjicu i
Bezđeđu (Nevesinje); Podi, Herceg-Novi. Doseljeni su iz Popova (Hercegovina), oko 1694. god.,
vidi: Vujičić; ogranak Lutovaca (Rovaca), naseljeni u Dapsiće (Berane); Azanja u Bihoru (Bijelo

306
Polje)
Vukalić, Petrići i Šobajići (Bjelopavlići) 1740. god.
Vukalović, Zupci (Trebinje) iz Šobajića (Bjelopavlići), potomci Vuka Brđanina. Porijeklom su iz
Cuca (Cetinje). Od njih su u Riđanima (Nikšić); u Grahovu (Nikšić) kao: Milovići; u područnom
Grahovu i Zubcima (Trebinje) potomci Vukole brata Vujice; u Nikšiću su od 1878. god., potomci
vojvode Tripka iz Zubaca (Trebinje); njihovi su srodnici u Potkomu (Dabarsko polje); iz Brskuta
(Bratonožići), predak Vuko, jedan od četiri brata, naselio se u Zagarač (Danilovgrad). Njegovi
potomci su se preselili u Krivošije 1800. god., gdje su se jedni prozvali Ilić. Od njih su u
Bogutovom Selu (Zupcima), Trebinje, vidi: Vujičić; Đenovići kod Herceg-Novog
Vukalovići, bratstvo u Zupcima u Hercegovini
Vukam, Dolja (Gusinje)
Vukanić, Vasojevići, grana Jolića, iz grupe Raketića (Lopoćana); Brce u Sutomoru (Bar)
Vukanović, Kolašinović (Bjelopavlići); Piperi i u Zeti; Optočić (Ovtočić) - Crmnica i Momišići
(Lješkopolje); Ulcinj 1890. god.; Cetinje
Vukanović, preseljeni u područje Rijeke Crnojevića, jedni kao: Vukmirović. Od njih su i u
Podgoru, Utrgu (Crmnica), Baru i Doljanima (Otočac), neki kao: Pešković; Dračevica i Kuti
(Podgorica); Kotor; Ulcinj 1890. god.
Vukanovići, bratstvo u Piperima
Vukanović (Petanović), bratstvo i dio sela u Ovtočiću
Vukas, Bukovice i Kukavice (Pljevlja)
Vukasović, Cuce (Cetinje); Budva, doseljeni iz Lipca; Vranovići (Grbalj), ovi su iz Stare Crne
Gore; Orahovica (Risan) u 15. v. doselili se iz Golije (Nikšić), ranije: Šulović; Ljuta, Rastov Do
(Orahovac) i Stepen (Kotor); Žljijeb, Herceg-Novi (oko 1695. god.) doselili se iz Popova
(Hercegovina); Perast (Boka Kotorska), prešli iz Ubala (Risan) u Herceg-Novi; porijeklom su iz
Stare Crne Gore; Orahovice (Kotor) potomci Žlobića iz Golije (Nikšić); hercegnovsko područje:
Topla, Herceg-Novi i Đenovići, Kruševice, Baošići, Orahovica i Bijela; u Morači (Kolašin) ogranak
Rakočevića
Vukasovići, bratstvo u Cucama
Vukašević, Perast i okolina, starosjedioci; Herceg-Novi i područne Kruševice; Orahovica (Risan),
odatle su jedni prešli u Vranovo (Grbalj); Gađi (Rijeka Crnojevića); Vranjina i Pranjani, uz
Skadarsko jezero i susjedno Dujevo; Podgorica; Mali Borič (Vraka) - Skadar i kao: Maljaj
Vukašinović, u Njegušima (1593.god.) i kao: Dobrijević u Čevu (1690. god.) - Cetinje, a u Cuce
1549. god.; Muo (Kotor), iz Cuca (Cetinje); Ljuta (Kotor); Orahovica (Risan) u 16. v. doselili se iz
Kuča; Kotor, Mul (Grbalj), svi su iz Stare Crne Gore; Lepetane (Tivat); Bjelice (Cetinje). Od njih su
u Dobroti (Kotor), vidi: Lučić - Vukašević; Podgorica; Paštrovići; Bijelo Polje (grad) 1470. god.;
Mrke (Piperi). Od njih su u Lajkovićima (Zeta); ogranak Raketića = Rajevića, ogranak Bakića,
grana Novakovića - Vasojevića; Kosovi Lug (Bjelopavlići). Od njih su odseljeni i u Krstac (Donje
Dragačevo) - Srbija; iseljeni iz Vraneši (Bijelo Polje) u Srbiji; Mataruge, Zvijezd, Kričak i
Orahovica (Pljevlja); Velje Selo i Ljuta (Orahovica), Kotor; Komani, grana Radulovića; Sopot
(Šumadija), iz Crne Gore
Vukašinović, rod u Mulu (Boka)
Vukašić, Kotor, po nahočetu
Vukac Popović, predak bratstva Popovića - Kašćelana
Vukac Strainjić, predak bratstva Kustudija i Božovića
Vukdelić, ranije Jolić = Đurišić, Berane (1893. god.) srodni: Vukanić, Ugrenić i Martinović u
Vasojevićima
Vukela, Gusinje, sišli iz Klimenata
Vukelić, Herceg-Novi u 16. v.; Bjelopavlići, iselili se
Vukezić, vidi: Vukazić
Vukelj, kod Rožaja, postupno se doseljavali iz Vuklji (Albanija)
Vukeljić, na Glavi Zete (Bjelopavlići), ogranak Đuretića, grana Brajovića, od njih su i kod Čačka
(Srbija)

307
Vuki, Srna Gora, kod Štoja (Ulcinj)
Vukin, a, Ulcinj
Vukić, Vorsko Selo, Dobrska Župa i Popratnica (Rijeka Crnojevića), grana Dobrilovića, koji su se
doselili od Peći (Metohija); Krnjice (Primorska Krajina), potomci Vuka oko 1750. god.; Igalo,
Herceg-Novi, po nahočetu; Ubla i Kuti, Herceg-Novi; Stažilko (Piva); Karuč (Crmnica) 1521. god.;
Cetinje; Budimlja (Berane) 1485. god. ogranak Račića (Novakovića). Od njih su u Krnjicama,
Krutama i Leskovcu (Ulcinj); Mojkovac i područna Polja, ogranak Dabetića iz Sutivana (Bijelo
Polje); Orahovica (Bijelo Polje); Nikšić
Vukić selo Krnjice u Crmnici
Vukićević, Cerovo - Pješivci, matično, Bogdanovi potomci. Od njih su neki odseljeni u Dragotine
(Pula), drugi u Straševinu (Nikšić), a u Uble (Krivošije) 1680. god. i odatle jedni u Krupinac,
Sasoviće i Baošiće (Boka Kotorska) oko 1760. god. u Svetiće - Kragujevac i druga mjesta; Budva i
kao: Vukičević; peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobro Selo
(Cetinje); Ubli, Herceg-Novi. Oni su od Sasovića nevesinjskih, doselili su se oko 1692. god.,
srodnici Ivovića i Vukovića; Perast i Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Šćepetići (Lješkopolje),
srodni Vuksanovićima i Vujačićima u Crmnici; iz Crne Gore odseljeni u Oparić (Šumadija),
područje Gledećkih planina; Krš i Šljivansko (Žabljak), ranije: Šljivančanin, iz grupe Novljana,
grana Zlatnopojasevića. Od njih su neki prešli u Otanju i Glumač (Užička Požega) i kao: Vukićević
i drugi, zvani Drobnjak; Drugi su iseljeni polovinom 18. v. iz Bjelopavlića i nastanjeni u Guberevci,
Donjoj Jarušici, Lukanju i Svetliću (Šumadija); u Andrijevici (Vasojevići); neki su iseljeni iz
Kolašina i nastanjeni u Alugama (Gruža Kragujevačka); Ubli (Risan); Vasojevići: 1) grana Raketića
- Lopoćana; 2) grana Mijanovića; u Vranjini na Skadarskom jezeru; Bogutu i Prekornici, područje
Cetinja, i u Budvi, pripadaju Sarapima, doseljenim iz Sarapovića (Sarajevo); Duboki Do u
Đinovićima, sa Kosijera (Cetinje); jedni su se preselili u Lastvu (Tivat)
Vukićevići, bratstvo u Cerovu
Vukićevići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama
Vukićevići, bratstvo u Šćepetićima
Vukićevići iz Ljubotinja - Riječka Nahija, selo Boguti; nekada su nosili prezime Sarap
Vukičević, Kotor; u Budvi i kao: Vukićević
Vukla, i, u okolini Rožaja, doseljenici iz Vukli, sjeverna Albanija
Vukmanovići, bratstvo u selu Utrgu
Vukmarković, Gornji Šestani (Dedići) i Pinčići (Primorska krajina)
Vukmilović, Kulizići (Mojkovac)
Vukmirović, Paštrovići 1592. god.; u području Rijeke Crnojevića i od njih u Zeti iseljeni, kao:
Vukmirović = Dragojević; Vukmirović, Kraljević i Ukmanović (odseljeni u Liku i kao:
Vukmirović); Doljani (Otočac) - Lika, predak Liješevića iz Pipera, doselio se u Bobiju, pa se od
njega namnožili Vukmirovići i drugi, kao Donjaci u riječkom kraju (Ceklin); Nikšić; Crkvice
(Nikšić) ogranak Popovića sa Kuta (Kučevo) - Cetinje; u Drobnjacima
Vuko Bandić, predak Bandića
Vukobrat, Mojkovac
Vukov, Paštrovići; Boka Kotorska doseljeni su iz Hercegovine; Nikšić
Vuković, Vasojevići: Vuković = Vešović (šire: Popović - Raketić - Rajević), Vuković = Babović;
Vuković = Pečenjac, Vuković = Mijomanović, Vuković = Stojanović; u Peovcima, doseljenici sa
Biora (Bihora) - Bijelo Polje; u Velici i kao: Manjić koji su iz grupe Novakovića; u Banjanima
(Nikšić) 1465. god. i kao: Vuković = Banjanin; u Podgorici su kao: Vuković = Podgoričanin, ranije:
Đurić, potom u Rijeci Crnojevića, Cetinju i u Italiji, kasnije kao: Vechie ili Vetula; jedni su još u 12.
v. sišli u Krstac i Čelni Do (Paštrovići). Još nije istraženo kako se i gdje razgranala ova izuzetno
značajna porodica u razvoju kulture naših naroda; Cuce (Cetinje) u 1537. god., ogranak Radulovića.
Od njih su neki odseljeni u Riđane (Nikšić), pa jedni (1904. god.) u Pasjače (Toplica), a odatle neki
u Ratkovo (Bačka), a iz Riđana u Vrbas (Bačka). Jedni u Cucama su ogranak Krivokapića; Njeguši,
Cetinje u 16. v.; Cetinje; Buljarica (Paštrovići), i Petrovac na Moru; ogranak Bulatovića, jedni su se
naselili u okolinu Prijepolja i područnog Brodareva, a drugi u Konjarnik (južna Srbija); Veliko

308
Duboko (Rovca); Nikšićko Prekovođe; ogranak Baćovića iz Banjana (Nikšić), preselili se u Meku
Grudu (Bileća); Podgorica 1465. god.; u Kotoru 1594. god. i u Njegušima (Cetinje); Ceklin (Rijeka
Crnojevića), ranije Vuličević; u Zetu prešli iz Lješkopolja; u Pivu došao je predak iz Čeva (Cetinje),
od kojih su Miletić u Bosni, Pivljanin u Pljevljima, Neimarević u Hercegovini, Šimun u Mratinju
(Piva), Pantović u Brijegu, Mratinju i Crkvicama (Piva); od Nikšića u Štedimu (Nikšić) kao:
Lazarević i Vuković, od kojih su kod Valjeva (Srbija); pod Ranjevom glavicom (Pelin Do) -
Broćenac nikšićki; Breze (Liješnja) - Rovca, i kao: Vuković - Jovanović, doseljenici iz Liješnja
(Lješnjani) u 16. v. preselili se u Vojniće na Čevu (Cetinje); ogranak Andrića = Kankaraša u
Predišima (Bjelice); u Bjelopavlićima i kao: Kaluđerović; Ogranak Dedića u Šestanima (Primorska
krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija); Deljani u Zatrijebaču (Kuči); Dobrilovina, Polja i
Štitarice (Mojkovac), jedni su potomci popa Vuka, a drugi od nekog drugog Vuka; iz Banjana,
srodnici Ivovića, sišli u Boku i kao: Vukićević; Gluhi Do (Crmnica); Gradjani (Rijeka Crnojevića), i
kao: Lipovac, porijeklom su od Prizrena; grana Lazarevića i kao: Djurović u Piperima, porijeklom
su iz Lutova (Bratonožići); iz Pješivaca (1840. god.) odselili su se u Ulcinj; Kotor; Strp (Risan);
Petrušinovići (Bjelopavlići), oni su ogranak Radmanovića iz Graba (Zagarač); Pažići (Bjelopavlići),
grana Petrušinovića, potomci kaludjera Gojka; ogranak Jovanovića, iz grupe Pavkovića. Oni su u
Slatini, Vučici, Tarašu, Glavici Pavkovića u Bjelopavlićima, Umčarima Gročanskim i Kančarima
(Šumadija); Bistrica (Bijelo Polje); izmedju Zatona i Crnče (Bijelo Polje) iz Liješnje (Rovca);
Bijela, Žljeb, Kuti i Ubli (Boka Kotorska), porijeklom su od Nevesinja, srodni sa Ivovićima; iz
Zlatnog skupa (Kolašin), odselili su se u Bajčetine - Gruža Kragujevačka; Nikšić, iz Šobajića
(Bjelopavlići); Kubasi (Grbalj); Zaostrog (Berane), doseljenici iz Bratonožića, označavani i kao:
Bisminac; iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), preselili se u Lisinju (brdo), pa u Dobru Vodu
(Vukovići) i Kostanje (Bar); iz Biora (Bihora), Bijelo Polje preselili se u Peovce (Andrijevica);
potomci Šarenaca (Vlastelinovića), jedno vrijeme u Morači, pa nastavili u Kolašinska Polja i
Boljaniće, Jugovo, Bušnje, Potpeć, Gotovuše, Đule, Meštrovac i Maoče, pljevaljsko područje; iz
Pive su se preselili u Borovac (Žabljak); Malinska (Žabljak), iz Pive; ogranak Grbovića, grana
Novljana; grana Maleševića u Drobnjacima; u Pivi, jedni su ogranak Blečića, a drugi porijeklom iz
Čeva (Cetinje), i po doseljeniku nose prezime; iz područja rijeke Tare preselili su se u Gružu
Kragujevačku, pa su jedni Radovanović; Trešnjevik u Lepenici (Šumadija), doselili su se iz Crne
Gore 1878. god.; Bijela (Šavnik), iz Rovaca (Podgorica), a u područnoj Bukovici su grana
Milutinovića, potomaka Novljana, vidi: Hranić - Kosača; u Matičnom Gaju (Žabljak) sa nadimkom
Morika oni su od Vuka Milutinovića, polovinom 17.v.; Borovac (Žabljak), oni su iz Pive; Morača, i
kao: Moljević, iz Drobnjaka; Morača, doseljenici iz Podgorice; Marulji, Dobra Sela (Žabljak)
starosjedioci, a u područnom Matičnom Gaju su ogranak Dobrilovića; Liješnje i Velje Duboko
(Rovca); Pljevlja 1859. god.; Bijelo Polje i područno Pavino Polje i Tomaševo; iz Rovaca preselili
se u Crnču (Bijelo Polje); Ivanje u Bihoru (Bijelo Polje); Štitarice (Mojkovac), a u područna Gornja
Polja ogranak Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje), ranije: Raosavljević; Bušnja i Stožer
(Pljevlja). Oni su iz Morače doseljenici, jedni su Ljubenković, drugi Lapović i treći Đaković; Zukve
(Šavnik), porijeklom su iz Pive; Brazilovina (Šumadijska Kolubara), doselili su se iz Pive; Gradina
(Kuči); drugi odoše u Radulje i kao: Milošević, a treći Vuković = Vukević; Zaostro (Berane), potiču
iz Kuča; Rogače (Nevesinje) došli iz Broćanca (Nikšić), a tamo iz Broćanca grahovskog; kao:
Malonšić u Podgorici 1492. god.; u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića; Kotur (Paštrovići), ogranak
Riježevića (Reževića), starinci; Ulcinj; Dobrota (Kotor); u Morači iz Hercegovine; Kotor,
porijeklom su iz Šapca, naseljeni iz Stare Crne Gore; Bijela (Boka Kotorska) 1693. god., doselili su
se iz Korjenića (Trebinje); iz Gacka (Hercegovina) 1693. god. doselili su se u Sasoviće, Herceg-
Novi, pa odatle u područnu Savinu i Kruševice; Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore; Ubli, Herceg-
Novi, i odatle u područne Kuti i Žljijeb; grana Bojanića iz Krivošija, sišli u Bijelu, Herceg-Novi;
Baošići, Lepetane i Trebesin (Boka Kotorska), doselili se iz Ubala (Gacko), porijeklom su iz Stare
Crne Gore; Kameno, Herceg-Novi; Mul (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; Naležići (Grbalj)
1614. god.; Kameno, Herceg-Novi (1692. god.) doselili se iz Podgorice; Muo (Kotor); Muo;
Sutomore (Bar) 1900. god.; u durmitorskom području su: Šaranac, ranije: Vlastelinović, od njih su
jedni: Vuković=Šarenac, Šaranac i Bojović u Šarancima; u području Drobnjaka; Hercegovačka

309
vlastela i sa teritorije Banjana i Pive; U Dobrim Selima (Drobnjak) doseljenici iz Bijele (Boka
Kotorska); Vuković=Podgoričanin, ranije u Gorici (Starčevo) uz Skadarsko blato, vidi: Vuković,
ranije Đurić.
Vukovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Vukovići, rod u Drobnjacima
Vukovići, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Vukovići (Andrici), bratstvo u selu Andrićima
Vukovići (Krivokapici), bratstvo u CucamaVukovići u Reževicima, Paštrovići
Vukovići iz Pive (Mratinje, Pišče, Zagrađe, Papratište, Šćepan Polje), doselili sa Čeva iz Crne Gore,
matica Mratinje
Vukojević, kod Mojkovca. Doselili su se iz Tušine (Žabljak), a porijeklom su iz Banjana (Nikšić).
Najbliži su područnim Đurišićima; u Ljuškopolju (Podgorica)
Vukojičić, Lješkopolje 1526. god.; Kotor; Priboj, Prijepolje i Trešnjevak (Lepenac) u Srbiji, doselili
su se iz Crne Gore; Riđani (Nikšić). Od njih su neki u područnom Grahovu, pa u Kisini u Tulima
(Trebinje), i područnim Kurajicama, ovi kao: Todović; Židovići, Zamršten, Krnjača, Grevo,
Milunići i odatle produžili u jugovo_pljevaljski kraj, pa jedni u sjenički kraj, a drugi na Glasinac
(Romanija), dok su u susjednom Sokolcu od Kolašina
Vukomirović, Riđani (Nikšić) 1438. god.; Kod Rijeke Crnojevića, srodni su im područni
Kraljevići; Paštrović u Bečićima
Vukorepović, i kao: Biljurić, Kuči i susjedne Kupusine i Brskut
Vukosavić, Ježevići i peraška naselja (Boka Kotorska)
Vukosavljević, Kuči, grana Drekalovića; Seljani (Piva), ogranak Blečića, grana Branilovića; Kuti i
Žljijeb, Herceg-Novi 1687. god.; Grahovo (Nikšić); Iz Tmušića (Mojkovac), srodnici Veselinovića,
preselili se u Tmušiće (Maleševa), ogranak Tmušića; Bijelo Polje
Vukosavljevići iz Pive (Seljani), starosjedioci
Vukosavović, Bajice (Cetinje); Limljani (Crmnica), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pipera; u
područnim Sotonićima i Potpratnici su posebni
Vukosavovići, bratstvo u Limljanima
Vukosavovići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima
Vukosavovići (Proročice), bratstvo u Vucem Dolu
Vukosavovići (Tomaševići), dio bratstva Martinovića u bajičkom Donjem Selu
Vukosalić, Cuce i Gornji Mirac (Cetinje); Dapsići i Mačeta (Mašte), Berane i kao: Vukosaljić 1485.
god.; u Paniku (Banjani), Nikšić 1543. god.
Vukosanović, Krnja Jela u Gornjoj Morači (Kolašin)
Vukoslavić, i kao: Drekalović, Kuči
Vukoslavčević, iz Ceklina preseljeni u Dupilo i Papratnicu (Crmnica)
Vukoslavčevići, bratstvo u Papratnici
Vukota, Perast (Boka Kotorska), doselili se iz Stare Crne Gore; Budva 1777. god.; Pađtrovići
Vukotić, u Piperima: 1) srodnici Lazarevića, 2) potomci Baće, 3) doseljenici iz Lutova
(Bratonožići), grana Mandića; Ćeklići (Cetinje), ogranak Proročića; Komani, grana Mandića; Kotor
u 15. v.; Kruse (Lješkopolje) 1494. god.; Rijeka Crnojevića i kao: Vukotić - Širočanin, porijeklom
iz Široke (Primorska Krajina); Ravni Šušlijac (Gatačka sela), iz Crne Gore, kasnije kao: Hebib;
Medanići (Gacko) iz Cernice i kao: Hebić, porijeklom iz Kčeva (Čeva), Cetinje; u Paštrovićima
1488. god.; Kruse (Podgorica) 1494. god.; Piper (Kotor) 1442. god.; Čevo (Cetinje), označeni kao:
Tatar i Kešić, od njih su u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Čevo i kao: Čobanović. Od njih su u
Gostilju (Zeta), a od ovih u Dodošima (Podgorica); Prijevor (Budva); Maine (Budva) i Novoselje
(Paštrovići), od Jovanovića iz Bjeloša (Cetinje) i kao: Šoljaga; Paštrovići, doseljeni iz Čeva
(Cetinje); Petrovac na Moru iz Novoselje i kao: Šoljaga (Paštrović), jedni su ogranak Milića
(Bjelice) iz Bjelica (Cetinje); kod Nikšića; Košljun (Budva); Ljuta (Donja Orahovica), Kljavić
(Gornja Orahovica), Kotor, starinom iz Čeva (Cetinje); Grbovići (Tivat), i odatle u Kotor,
porijeklom su iz Stare Crne Gore; Njeguši (Cetinje), i kao: Vučetić preselili se u Lastvu Grbaljsku; u
Pivi ogranak Blagojevića; Sutvara (Tivat), jesu iz Čeva (Cetinje); Cetinje; Ratešić (Grbalj) u 15. v.

310
iz Zagarača (Danilovgrad); vidi: Aleksić u Raškovićima; Prijevor (Grbalj), iz Njeguša (Cetinje);
Ljuta (Kotor); Zupci (Bar); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom iz Peleva Brijega (Bratonožići);
Grahovo (Nikšić), oni su iz Boke Kotorske. Od njih su u Rubežima (Nikšić); Bezjova (Kuči), ranije
Drakulović, od kojih su kod Gusinja i u Gornjoj Ržanici (Andrijevica); Rovca (Podgorica), prešli u
susjedno Lutovo; iz Grahova (Nikšić) u 15. v. preselili se u Drobnjake; iseljeni iz Podgorice u
Rusiju kao: Ivanović; Raklje (Bijelo Polje), ranije Ćosa (Ćorac) iz Zatona (Bijelo Polje); kod
Gusinja ogranak Drakulovića; vidi: Bečić
Vukotić, rod u Paštrovićima (Boka)
Vukotići (Bandici), bratstvo u predjelu Bandicima
Vukotići, bratstvo u Dodošima, Ceklin, Riječka Nahija (Cetinje)
Vukotići, bratstvo u Kčevu
Vukotići, bratstvo u Boki
Vukotići ogranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu.
Predak im je Vukota.
Vukosavić, Kotor i područne Orahovice i Kostanjica
Vukosavljević, Berane 1870. god.; Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu
Vukosavović, Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića - Drekalovića. Od njih su u Podgorici
Vuksageljić, Grude (Tuzi), preci nekih bratstava u Grudima
Vukosalević, Lastva (Tivat)
Vukosalić, Banjani (Nikšić) i Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Bogdašić (Grbalj) 1547. god.
Vukotin, Paštrovići
Vukočević, u Njegušima (Cetinje) 1599. god.
Vukoš, Kotor, po majci
Vukošić, krtolska naselja u 16. v.; Podgorica; Vojno Selo (Plav)
Vuksalekić, Zeta (u 17. v.) iz Hota, kasnije: Vujačić, Gošić = Krstović, Mojanović i Maraš
Vuksaletović, ogranak Hota kod Tuzi
Vuksaljević, Kotor i kao: Kuksaljović
Vuksan, Herceg-Novi
Vuksan, nov, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Cetinje, ovi su iz Like; Herceg-Novi; Kuti, Herceg-Novi,
ogranak Kraljevića iz Lovreča (Klobuk); Paštrovići; Štoj (Ulcinj)
Vuksanović, Ratešići (Tivat) 16. v.; ogranak Maraša iz Mirca (Cetinje); Bratešić (Tivat); Donja
Lastva (Tivat); Kotor i područni Zalaz; Tivat; Risan; Herceg-Novi, po majci; Herceg-Novi; Kuti,
Herceg-Novi, jedni su iz Tvrdoša (Hercegovina), ranije kao: Cuović; u Kučima: 1) Kosor, grana
Drekalovića i u Bioču i kao: Vukoslavić; 2) Donje Stravče, Ubla i Veruša, ogranak Lazovića; 3)
ogranak Ilikovića - Drekalovića. Jedni su se preselili (1888. god.) u Ulcinj; iz Morače odseljeni u
Vranješe (Bijelo Polje) i neki dalje u Metohiju; Donja Morača, od njih su: Milutinović u Jugovićima
(Župa Nikšićka); Rovca; Nikšić (u 16. v.) i u područnoj Pragi; u Drobnjacima; Lepenac (Mojkovac);
Andrijevica; Paštrovići, ranije: Buksanović; Sutomore (Bar) u 16. v. prešli iz Crmnice, ranije
Ukanović; iz Bjelopavlića su se odselili (1878. god.) u Badnjevac (Lepenica), od Brajovića kasnije:
Tomičić; u Bjelopavlićima: 1) ogranak Brajovića 2) Glavica Spasojevića, ogranak Djuričkovića iz
Zagarača 3) selo Mrdjani, ranije Odžić. Od njih su se odselili u Samokov (Rusija); Zaton (Bijelo
Polje) u Ćeklićima (Cetinje) grana Radojevića iz grupe Marojevića; Nikšić 1554. god.; Gornja Jela,
Kolašin, ogranak Rakočevića, u Trebinje (Cetinje) i kao: Usanović, preci iz Pipera (Crna Gora);
Rijeka Crnojevića područni Ulići i Markov Do, porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Vraki (Skadar)
i Zeti kao: Lajković; Bajice (Cetinje), porijeklom su iz Čaradja (Gacko); Lješansko područje, srodni
su područnim Bojanićima i Vukićevićima; Podgorica; Bar; u Vasojevićima: grana Kovačevića i
ogranak Prokića iz grupe Dabetića; Zagarač (Danilovgrad)
Vuksanovići, bratstvo u Bjelicama
Vuksanovići sa Jovetićima, bratstvo u Vojkovićima
Vuksanovići, bratstvo sa Bioča
Vuksanovići, bratstvo u Ćepetićima
Vuksanovići, bratstvo u Trnovu

311
Vuksanovići, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu
Vuksanovići (Đuričkovići), bratstvo u Đuričkovićima
Vuksanovići (Đukanovići), bratstvo u Ceklinu
Vuksetić, Mandići (Bjelopavlići), oni su od Lužana. Odatle su se iselili 1730. god.
Vukčev, Šumer (Kolarovgrad) - Bugarska i kao: Banić, pripadaju grupi Vukčevića iz Lješanskog
područja
Vukčević, Draškovina (Draževina), Lješnjani, porijeklom su iz Vučitrna. Jedno vrijeme u Lješu
(Albanija), pa (sredinom 15. v.) doselili se u Lješkopolje (Podgorica). Od njih su u Boriču Starom
(Vrak), Zeti i Podgorici. U okviru bratstva pojedini su potpisivali i imenom uži ogranak, pripisujući
ga uz glavno prezime. Iseljenih Vukčevića ima u Šumeru (Kolarovgrad), Bugarska, kao: Vukčev,
ranije: Banić, vidi: Vukčev. Rekaš - oblast Temišvara; kod Trstenika (Srbija); kod Dervente
(Bosna); u Lici (Hrvatska); Uskoci i Senj (Dalmacija); Njegušima (Cetinje) 1443. god.; Bjelice
(Mikulići) - Cetinje, grana Milića; Zalazi u Njegušima (Cetinje), ranije: Hrsović 1437. god.; Gluhi
Do (Crmnica), ogranak Ukčevića; Piperi; Lješnjani Vukčevići su se nastanili u i Grbavcima, pa u
Mataguču (Zeta); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru; Ulcinj i odatle otišli u Djakovicu;
Dečani (Metohija); Beograd i Zemun, odatle u Rusiji; Vrak (Skadar) i kao: Vrsnić, Mali Borič i kao:
Malaj, a u Boriču starom kao: Maljaj; Budva kao: Buronja = Vukčević; Dubrava i Golubovci (Zeta);
Dobra Voda i Darza (Bar); Kosijeri (Cetinje); Vojinovići (Grbalj); Kotor i područni Zalaz; u Kotoru
iz Zete
Vukčevići, bratstvo u Veljem Zalazu
Vukčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Vukčevići, bratstvo u Lješkopolju
Vukčevići, bratstvo u Mikulićima
Vukčevići, ogranak bratstva Milića u Resni
Vukčevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Vukčić, srpska vlastela (u 15. v.) sa sjedištem u Pivi i kao: Kosača i Novom (Boka); Drobnjak 1451.
god.; Bar (1442. god.) i iz Primorske krajine dalje u Nikšić; u Zeti 1441. god.
Vučković, u Grbalj su se doselili iz Stare Crne Gore
Vukšarović, Peluzice (Kotor)
Vukšin, lješansko područje u 15. v.
Vukšić, Sutvara (9 - 14. v.) i Nalježići (Grbalj), u Zeti vlastela; Tivtu; Riječani (Banjani) - Nikšić
(1423. god.) iselili se u Drobnjake i kao: Ridjanin; Sutomore i Sušanj (Bar); Bjelopavlići, grana
Bubića; Kotor i područne Dračevice; Paštrovići; Škaljari (Kotor)
Vukšorović, Kotor
Vukšurović, Cetinje
Vulaj, srodnici Beriša i Vuksagelića u Grudima (Tuzi)
Vulanić, u Gornjem Mircu (Cetinje)
Vulanović, u Bjelopavlićima, ogranak Lalevića iz Zagarača, a u Vinićima iz Crmnice; Nikšić i
područni Izrinići i jedni odatle odlaze na Donji Busak u Nikšićkim Trepčama, porijeklom iz Čeva
(Cetinje) i kao: Marković; Zagorak (Donji Pješivci), potomci Vukosava Bogdanova
Vulanovići, bratstvo u Zagorju
Vulaš, i, i kao: Mitarac Čevo (Kčevo), Cetinje
Vulaši, bratstvo u seocu Prvetama
Vulašević, Paštrovići
Vulašić, Kotor iz Crne Gore
Vulević, Burtovi i Lajkovci (Zeta). Potiču iz Mrka (Piperi), a u područnim Grudama su iz Grude
(Stara Crna Gora). Od njih su u Skadru, srodnici Djakovića, Stanovića i Čulića; Vasojevići, grana
Rajevića (Laketića) i kao: Stojaković; Ogranak Cukelića u Lazaricama (Kuči). Od njih su u Gusinju
1913. god.; u Drazi (Ulcinj), 1878. god.; grana Dučića iz Kuča, jedni su se preselili u Ilok, uz Dunav
i u Madjarsku; Podgorica; Krtole (Grbalj)
Vulezić, Sustaši (Bar) 16. v. iz Kuča. Od njih su u Carigradu; u Darzi (Bar), porijeklom su iz Stare
Crne Gore

312
Vuleković, Boljevići (Crmnica), od njih su u Mačagaju (Grand Čako) u Argentini
Vulekovići, bratstvo u Boljevićima
Vuleta, Piva, doselili su se iz Tuzle, preko Zatarja; Nikšić
Vuletin, Paštrovići
Vuletić, ogranak Jovanovića, iz Pješivaca, prešli u Kujavu (Bjelopavlići). Od njih su: Ivanović u
južnoj Srbiji; Nikšić; Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore; iz Herceg-Novog odseljeni u Mijoniće
(Trebinje); Cetinje; Paštrovići; a tamo iz Kešeljeva (Grude), Tuzi; Baošići, Herceg-Novi; Podgorica,
doselili su se iz Zete; Bare (Baruštica) - Kragujevačka, iz Baruštice sa područja Pipera; Piperi, grana
Ljumovića - Djurovića. Jedni su se preselili u Golubovce i Ponare (Zeta), i od njih su u Žabljaku
(Skadarsko jezero), gdje su jedni i iz Mataguža; Burgović, Golubovci i Mataguži (Zeta). Doselili su
se iz Prifti Grida (Skadar), porijeklom su iz Perkova Dola (Velestovo), Cetinje; Komani, grana
Radulovića; Limljani, Mudžnja i Gluhi Do (Crmnica), porijeklom su iz Zete; Dupilo (Crmnica),
porijeklom su iz Vasojevića; Grab u Cucama (Cetinje), zvani: Grabljanin. Oni su potomci Miždraga,
ka, srodnici Bajkovića. Od njih su u Orahovici (Risan), a drugi su se preselili u toplički kraj (južna
Srbija); ogranak Vulovića, od Cetinja, preselili se u Pavino Polje (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar;
Kulizići (Mojkovac); Gornje Polimlje; Laćan kod Veljeg Ostosa (Primorska krajina)
Vuletići, bratstvo u Gluhom Dolu
Vuletići, bratstvo u Dupilu
Vuletići, bratstvo u Limljanima
Vuletići (Grabljani), bratstvo u Veljim Cucama
Vuletići, rod u Orahovcu, u Boki
Vuletići, rod u Srbiji
Vuletići (Jovanovići), u Bjelicama
Vulešević, Paštrovići
Vulikić, i kao: Vuličić, ogranak Djurovića u Piperima; u Vasojevićima grana Dabetića
Vulikići iz Rijeke Piperske
Vulin, ranije: Vulinović, Kuti, Herceg-Novi (1692. god.) i područni Baošići, gdje su se doselili iz
Korjenića (Trebinje); Buljarica (Paštrovići) u 17. v.
Vulinić , Vasojevići, ogranak Dabetića
Vulinović, vidi: Vulić
Vulić, Nova Župa, Jugovići i Vinići (Bjelopavlići) u 14. v. porijeklom su iz Crmnice. Od njih su u
Jugovićima (Župa Nikšićka), na Cetinju, u Kujavi, Danilovgrad, i kao: Djurić; u Pipere doseljeni iz
Pješivaca; Nikšić; Bratonožići; Kolašin; Berane 1897. god.; Vasojevići, zvani Katanić, iz grupe
Kovačevića; Kuči, iseljeni u Ulcinj 1890. god.; Dabezići (Bar); jedni u Nikšiću su iz Popova polja (
Hercegovina ), drugi kao: Šćepanović - Vulić iz Mokrog (Šavnik)
Vulićević, Lješansko područje; Gornji Ceklin, potomci Krstića Ljiješevića; Limljani (Crmnica),
odakle su se jedni odselili u Ulcinj i područnu Braticu; a iz Dupila u Gluhog Dola prešli su u
Djuroviće (Buljarica) - Paštrovići i Prčanj; Kotor
Vulićevići, bratstvo u Ćepetićima
Vulićevići (Ulićevići), bratstvo u Brčelima
Vulićevići (Ulićevići), bratstvo u Dupilu
Vuličević, Kosovi Lug (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića; Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije:
Vuković i Ražnjatović, porijeklom su ispod Klime u Klimentima (Albanija), pripadaju grupi
Gornjaka; Kotor
Vulman, Cetinje
Vulov, Nikšić; Mardari (Tivat), porijeklom su iz Konavala
Vulović, u Banjanima (Rusinovićima - Rusenovićima), Nikšić 1252. god., razgranati; Žanjev Do u
Njegušima (Cetinje); Banjani 1262. god. (Nikšić); Budva i područni Brajići; Perast i područna
Kostanjica, doselili su se iz Hercegovine u 17. v.; Prčanj, Zalaz, Perast i Dobrota (Boka Kotorska),
Herceg-Novi; Sutvara i Pobrdje (Grbalj), iz Stare Crne Gore, u Perastu (Kotor) iz Ženjevog dola
(Njeguši) - Cetinje; Okolina Nikšića; Morinj (Risan) 1850. god.; Jugovići (Župa Nikšićka), oni su iz
Crmnice; ogranak Brajovića (Bjelopavlići); Drobnjaci (1463. god.) srodni su Kosorićima i

313
Cerovićima; Kričak (Pljevlja); od Kolašina su se odselili u Oplanić (Gruža Kragujevačka); Bijela
(Šavnik), kasnije jedni kao: Zorić i Šćepanović; od Bijelog Polja odselili su se u Male Krčmare
(Lepenica), Srbija; Jošanica i Lepetane (Boka Kotorska) 1799. god.; peraška naselja, nastanjeni iz
Hercegovine; krtolska naselja (Grbalj), potomci su Dapka (Dapca) koji se (u 16. v.) doselio od
Skadra (Albanija); Ropočevo (Šumadija), ranije: Stanković iz Crne Gore
Vulovići, bratstvo u Veljem Kraju
Vulovići, bratstvo u Žanjevu Dolu
Vulovići, rod u Drobnjacima
Vulovići, na Pobrđu (Boka)
Vulčinjo, vidi: Vlade
Vuljaj, Tuzi
Vurdak, Kotor
Vrudešić, kasnije: Urdešić, Mrkovi (Grbalj)
Vurt, Herceg-Novi
Vuruna, Nikšić
Vusanović, Tivat; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska)
Vusanj, iz Vukli (sjeverna Albanija), doselili se u Djuričku Rijeku (Plav), odatle u Vusanje
(Gusinje) i druga mjesta, kao: Vusanj, Djonbalić i Zosović
Vusanjin, kod Plava preko Hota
Vusić, Kotor
Vutic, Nikšić
Vućinović, Lepetane (Boka Kotorska)
Vućić, Vražegrmci i Šobajići (Bjelopavlići); u Drobnjacima; grana Trebješana (Nikšić)
Vućićević, Kurki i Kanjoši (Buljarica), Paštrovići, sišli iz Crmnice
Vuca, Paštrovići; Goslić (Golija) - Nikšić, ogranak Tepavčevića
Vucok, potomci Beriša u Grudama (Tuzi)
Vučević, ogranak Obradovića u Vasojevićima; Plav (Gusinjsko područje); ogranak Perovića iz
Seoca (Crmnica), koji su se preselili u Pinčiće (Primorska krajina), porijeklom su iz Selaca (sjeverna
Albanija); Podgorica; u Vasojevićima ogranak Kovačevića
Vučedabić, Donji Šestani (Primorska krajina), porijeklom iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Vučedoljani, bratstvo u Vučjem Dolu
Vučeković, Medjice i Danilovgrad (Bjelopavlići)
Vurelić, Tihodol (gornje Polimlje) 1485. god.; Vojno Selo (Plav) i kao: Vučeljić; Murino i
Gračanica (gornje Polimlje), porijeklom iz Kuča; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Klopot i
Brskut (Bratonožići), od njih su u Ulcinju i područnoj Zagonji 1888. god.; Podgorica; Cetinje
Vučeljić, Buče (Berane); Plav i kao: Vučelić; Zagonje (Ulcinj), doseljeni iz Brskuta (Bratonožići);
Cetinje; u Rovcima ogranak Bulatovića
Vučendreković, Šestani (Primorska krajina) i Krnjice (Bar), jedni kao: Djonović
Vučeraković, Krnjice (Bar), porijeklom iz Krnjičke Kamenice (Lješnjani), Podgorica. Iseljeni su u
Skadar oko 1630. god. i kao: Poroba; Cetinje
Vučerić, Paštrovići
Vučerković, Podgorica
Vučeta, pop, predak bratstava Žutkovica, Stanišića i Radovića
Vučeta, sin Rajićev, predak bratstva Penda
Vučetin, Herceg-Novi
Vučetin, Raslav Krivokapa, predak Krivokapića
Vučetić, Njeguši (Cetinje) 1537. god. i 1545. god., jedni kasnije: Vukotić u Pivi ogranak
Blagojevića; Kovači (Boka Kotorska), doselili se iz Ćeklića (Cetinje); Bogetići (Pješivci), zvani
Bucatović; Nikšić; Budva, Baošići i peraška naselja, potiču od doseljenika iz Albanije; Trnjine
(Cuce); iz Kuča doseljeni u područje Grahova (Nikšić), ogranak Vujačića u Grahovcu, Vilusima, od
ovih u Ulog (Kalinovnik) i Paradju (Golija), Nikšić, Zaslepu, Nudolu, Radešinom koritu,
Osječenici, svi na području Grahova (Nikšić). Od njih su u Čaradju (Golija), Nikšiću, Oputnoj

314
Rudini (Kovači i Vrbica); Lastva (Trebinje); Čapo (Saez Penji), Argentina; Golija (Nikšić),
doseljenici iz Bajica (Cetinje); Lastva (Grbalj), jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore;
Sasovići (Boka Kotorska), oni su ogranak Draškićevića, doseljenih (1692. god. iz Grahova (Nikšić);
Herceg-Novi; Paštrovići; iz Češmara (Ceklin) preselili se u Goričane (Zeta), i kasnije jedni kao:
Mirović, drugi u Ulcinj; na području Rijeke Crnojevića su starinci, ranije Sokolović; Brvenice i
Pliješevine (Pljevlja); srodnici u područnim Baricama kao: Bošković od kojih su: Kukan. Ovi
Vučetići su od Boškovića iz Kolašinskih polja; Štitarice (Mojkovac). Ranije: Ruljković, od njih su
Kršikapa, kod Vlasenice u Bosni; Stojnik (Jasenice) u Srbiji, doselili se od Bijelog Polja (Crna
Gora); Grahovo (Nikšić) plemićka porodica, iz područnih Ridjana. Ogranak Boškovića iz Polja
Kolašinskih i njihovih rodjaka u Baricama (Pljevlja) i okoline; Velika i Vojno Selo (Plav); Mali
Mikulići i Sustaši (Primorska krajina); Pistule, Ulcinj, iz Mrkojevića (Bar); Gornji Šestani
(Primorska krajina), ogranak područnih Lukića; Kotor; Bijelo Polje; Ulog (Kalinovik), iz Vilusa
(Nikšić); Beždjedje (Biograd) iz Zovina i Dolja (Trusina), Nevesinje, Hercegovina, porijeklom iz
Grahova (Nikšić)
Vučetići, bratstvo u Cerovu
Vučetići, negdašnje bratstvo u Trnjinama
Vučetići, u Kavacu, u Boki
Vučetići, u Lastvi u Boki
Vučetović, vidi: Vusanj, u Gusinju; u Kotoru prije 1500. god.
Vurina, potomci Beriša u Grudama (Hoti), Tuzi. Njihovih ima kod Nikšića
Vučinić, Poprati (Paprati), Pješivci i kao: Papraćanin, oni su od Bogdanovih potomaka; Piperi 1) u
Rogamama su iz Peleva Brijega (Bratonožići), 2) ogranak područnih Janjića, iz Vranjskih Njiva,
jedni su se preselili u Skadar (Albanija) i tamo su: Vučinjić;
u Dinjošu, Podgorici i susjednimGoričanima, srodni Vučinama i njihovim ograncima: Mustagrudić i
Aligrudić; Rubeža (Nikšić), grana Mrvaljevića; Kuti i Orahovo (Kuči), grana Drekalovića;
Podgorica; Nikšić; Žari i Gojakovići (Mojkovac), ogranak Boškovića, a u područnoj Bistrici
srodnici Fuštića i Rajkovića; Cetinje; Bar 1912. god.; Paštrovići; Gonjevo i Mosko, pa Orao i Panik
(Trebinje), doseljeni iz Zadubja (Crna Gora), ranije prezime Radjen; Vrsnja Dubrava (Bileća),
ogranak Ridjana iz Zadubja (Crna Gora); Dobra Voda (Bar); iz Šestana (Primorska krajina),
preselili se u zadarsko područje; ogranak Djuričkovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u
Bijelom Polju; Dupilo (Crmnica); Jabuke (Čevo), Cetinje, ogranak Stanojevića; Kotor, doseljenici iz
Skadra (Albanija), Muo (Kotor); Kočani i Ljeskova Dola (Nikšić) iz Pješivaca; Donja Bijela
(Šavnik) ogranak Maleševića, od njih su kod Pljevalja i Danilovgrada, drugi u Orahu i Paniku
(Bileća) i Nevesinje, a odatle u Sarajevo
Vučinići (Papraćani), bratstvo u Cerovu
Vučinići, bratstvo u Piperima
Vučinići (Đuričkovići), bratstvo u Đuričkovićima
Vučinići (Stanojevići), bratstvo u Jabukama
Vučinjić, vidi: Vučinić
Vučić, Šobajići (Bjelopavlići), starosjedioci; Bajice (Cetinje), od njih su u Šestanima, Dračevici i
Maloj Gorani (Primorska krajina) i u Vraki (Skadar) i Metohiji. Od Virpazara (Crmnica), odselili su
se u Vraku (Skadar) oko 1820. god., porijeklom su iz Vučebabića (Vučići), Livari (Primorska
krajina); Zalaz (Kotor) i Kotor; Delići (Primorska krajina), doselili su se iz Podgorice; Kiruševa
(Gornje Polimlje) 1485. god.; Nikšićke Rudine; u Omari i kao: Jugu, a u Vraki (Skadar) i kao:
Nikaj, iz Crne Gore
Vučić, predak bratstva Preobrežana
Vučići, katolici u selu Dračevici, u Crnogorskoj Krajini, a iseljeni iz Bajica
Vučićević, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Gornji Pješivci, ranije Perović - Striković; Paštrović iz Crne
Gore; Gluhi Do (Crmnica) i jedni sišli u Buljaricu, pa na Paštrovsku goru (1860. god.), ranije kao:
Novaković, drugi u Čačak (Srbija); Zagora i Šišić (Grbalj), oni i isti u Zeti, kao i tamošnji: Vujić,
Marović i Vojvodić u Gluhom Dolu; Sasovići, Herceg-Novi; Lukare (Novi Pazar) iz Vasojevića;
Mala Pčelica u Lepenici (Srbija), porijeklom su iz Bijelog Polja (Crna Gora); Borač (Kragujevac),

315
od rijeke Tare, kao: Ranin; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Nikolića, porijeklom su iz
Vasojevića; Gotovuša (Pljevlja); Grbalj, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Sutomore (Bar) 1869.
god.; Bar; u Podgoricu su došli iz područnog Lješkopolja
Vučićevići ili Strikovići (Perovići), bratstvo u Stubici
Vučićevići, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu
Vučica, Kotor
Vučkalić, Medjice (Bjelopavlići)
Vučkačić, i kao: Bobičić, u Miokusićima (Bjelopavlići), ogranak Radonjića - grana Petrušinovića,
iz grupe Mitrovića. Od njih su u Podgorici i na Cetinju
Vučko, predak bratstva Vučkovica i Vrbica
Vučko, Igalo, Herceg-Novi
Vučković, Njeguši (Kopito), Cetinje (u 16. v.) srodni su Vrbicama, porijeklom su iz Lješanskog
područja; Vrbice (Oputne Rudine) - Nikšić, došli sa Bogdašića, porijeklom sa Čeva (Cetinje);
Ljubotinj (Cetinje), od njih su u Skadru; Grahovo (Kotor), srodnici onima u Korjenićima; peraška
naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Bogdašići (Vučkovići), Bileća, porijeklom su iz Ozrinića
(Čevo), Cetinje. Od njih su u Grahovu (Nikšić) i Korjenićima (Trebinje), kao: Baraković, Stijačić, a
u Lisavi (Bileća), i Komarnu (Trebinje) i kao: Janičić u Broćancu (Banjani), a u Ljubomiru
(Hercegovina) kao: Mateljević; Budva, ranije: Vukliković, vidi: Vušković, sa Brača; Velika (Gornji
Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske župe (Rijeka Crnojevića); Prekornica (Cetinje), ranije:
Sarap, porijeklo od Sarajeva; u Matagužima, Mahali i Bogutu (Zeta), Skadru, Ulcinju, Budvi i Istri,
od njih su u Golubovcima, srodnici Barjamovića, Božovića, Kolovića, Muslića, Petričevića i
Radovića, svi u riječkom području; Žlijeb (Kotor); Sasovići, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi;
Popovići (Stari Bar); Tudjemili i Dobra Voda (Bar), porijeklom su iz Ljubotinja (Cetinje); Kunje
(Ulcinj); Škaljari (Boka Kotorska) iz Budve; Prijeradu (Grbalj) i Nalješići (Grbalj) 16. v.,
porijeklom su iz Mikulića i tamo imaju srodnike u Veljem Selu (Bar), i Goranima (Ulcinj); Donja
Orahovica (Kotor); Budva, sišli su iz Markovine (Cetinje); Nikšić; u Podgoricu došli iz Paštrovića, a
tamo iz Pipera; u Skadar (Albanija) došli iz Stare Crne Gore
Vučkovići, bratstvo u Nelježiću,u Boki
Vučkovići, bratstvo u Vrbi
Vučkovići, izumrlo bratstvo u Kopitu
Vučkovići, iz Ljubotinja dio bratstva ili nekad zvanog plemena Sarapa Vučkovića iz Ljubotinja (
Vučurovići, bratstvo u Krivošijama
Vučna, Bar
Vučur, vidi: Vučurović
Vučurević, iz Dobre Gore (Crna Gora), srodnici Vukalovića, odseljeni u Bogojevo Selo, Ublu i
Zupce (Trebinjske); u Ograde u Orahovici Korjenićkoj; u Ive, Prašnje Njive i Zapresjeku, pa u Orah
Šume Trebinjske, svi u Hercegovini; Vučurović, Vučur i Vukajlović
Vučurović, Šobajići (Bjelopavlići), potomci Vučura Brdjanina (brata Vujice, pretka Vujičića).
Odselili su se u Korjeniće, pa u Zupce (Trebinje) i neka mjesta Hercegovine i dalje kao: Vučurević.
Srodnici Vukalovića u Dabarskom Polju i drugdje. Imaju srodnike kod Gacka u više mjesta;
Krivošije (Risan), od njih u Zlostup (Golija), Nikšić; Nikšić, porijeklom su iz Zubaca - Trebinje;
hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Vilusi (Grahovo), Nikšić; peraška naselja,
porijeklom su iz Stare Crne Gore; vidi: Vučurević, kao: Vučur; vidi: Vujičić
Vušanović, Bršno (Župa Nikšićka), porijeklom su iz Vasojevića
Vušković, Budva, kasnije: Vučković. Doselili su se iz Supetra (ostrvo), Brač, kao: Vukliković, a
porijeklom su iz Duvna (Bosna), vidi: Vučković u Budvi; Gornji Rsojevići (Bjelopavlići), ogranak
Rsojevića, starosjedilaca, ranije Rsoja. Od njih su i Vujović u Vujovićima, Kućištima
(Danilovgrad); Piperi; Danilovgrad; Kurilo, Dubrave (Donja Zeta) i Vranjina uz Skadarsko jezero,
porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Vušović, Velika (Gornje Polimlje), porijeklom su iz Skadra (Albanija), od njih su jedni u Srbiji, a
drugi u Ćulićima (Andrijevica); Bršno (Župa Nikšićka), ranije kao: Potolić; Gornje Polje (Nikšić),
od njih su (u 19. v.) u Šaronjama (Novi Pazar); Kolašinovići (Bjelopavlići); Kralje (Grančići),

316
Andrijevica i kao: Garančić
Vušur (Usur), treći sin Ivana Borojevića, predak bratstava Vušurovića i Ivanovića
Vušurović, kod Cetinja, doselili se iz Starog Vlaha, grana Borojevića. Srodnici su područnim
Ivaniševićima, Ivanovićima i Šabanima (Dragoslavljevićima), Cetinje; Terići u Bjelicama (Cetinje);
Mužovići u Ceklinu (Cetinje); u Podgoricu prešli iz Dajbaba (Zeta)
Vušurovići, bratstvo u Tomićima

Zabrek, Škaljari, (Kotor)

Zabukošek, Kotor; Herceg-Novi
Zabutović, u Paštrovićima
Zavišić, Bijelo Polje
Zaganjar, Bar
Zaganjor, Ulcinj 1862. god.
Zagarač (Zagarače), pleme u Katunskoj Nahiji
Zagarčani (Vasiljevići), bratstvo u Markovini
Zagarčanin, iseljenici iz Zagarača (Danilovgrad), jedni u Vraku kod Skadra (Albanija); Nikšić
Zagus, u Kotoru 1435. god.
Zagić, Kotor
Zago, Kravari (Debela Krajina)
Zagović, Rastiš (Ulcinj)
Zagonar, Bar
Zagora, Građani i Braćeni (Crmnica). Od njih su u: Zagora, Lastva (Mrkojevići), Reč, Ulcinj,
Primorska krajina i Veliki Mikulići (Bar), Paštrovići 1763. god.; Paštrovići; Prčanj (Kotor)
Zagoranin, Paštrović
Zagorac, Risan
Zagorčani, bratstvo u Zagorku
Zagorčanin, Zagorak (Pješivci)
Zagradić, i kao: Zgradić, Zagrad u Spiču (Bar), porijeklom su iz Crmnice
Zagrađanin, Nikšić
Zagrandić, Herceg-Novi, po nahočetu
Zagura, Petrovac na Moru u 19. v.; vidi: Zaguri
Zagurac, vidi: Zaguri
Zaguri, i Čaguri i kao: Zagura, Kotor (u 10. v.), kasnije Zagurović i Zagurac = Sagura, u Baru
(u 13. v.) i Zagurović i u Kotoru, koji su prešli u Veneciju
Zagurović, vidi: Aguri, Kotor 1568. god. ranije Crnojević
Zadranin, Grbalj; U Kotoru
Zadrima, Cetinje i kao: Zadrimac; Sustjel (Ulcinj); Kotor
Zadrimac, vidi: Zadrima
Zadrinac, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Zadrin, i, Sustjel (Ulcinj)
Zaimović, Mojkovac; Bijelo Polje i područna Bistrica; Rožaje; Velja Gorana i Mrkojevići (Bar);
Maoče i Prenćane (Pljevlja)
Zait, Herceg-Novi
Zajević, Bršno, Župa Nikšićka. Ogranak Janjuševića iz Ozrinića (Nikšić). Porijeklo od Koprivica,
Banjani
Zajimović, Akovo (Bijelo Polje), porijeklom su iz Turske
Zajmović, Bijelo Polje
Zajnović, Bar
Zajović, Zagulja (Drobnjak); Bršno (Župa Nikšićka), ogranak Janjuševića iz Ozrinića (Nikšić),
grana su Koprivica iz Banjana

317
Zakarija, Kotor i područna Dobrota
Zakeljić, Nikšić
Zakin (Flinter), ogranak Glišinih u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore,
vidi: Markov
Zakićljumović, Piperi
Zalbret, Budva
Zaljevčanin, Bar
Zambata, Kotor i područni Škaljari
Zambelić, Radovanići, Grbalj, porijeklom sa Krfa
Zambela, ić, Lupovik i Ljuštica (Boka Kotorska), ogranak Ražnatovića. Odselili u Kaliforniju
1885. god., vidi: Zambelić
Zambelić, i kao: Zambečić, Radovanići (Boka Kotorska). U 16. v. doselili se iz Grčke, od njih su u
Budvi i Herceg-Novom
Zambečić, vidi: Zambelić
Zambon, Kotor
Zamiš, Herceg-Novi
Zamohjev, vidi: Aomohojev
Zampier = Zampiere = Zampieri, Kotor
Zanata, Kotor
Zanatine, Kotor
Zanelikoj, Anamali (Ulcinj), porijeklom iz Drampša
Zanetović, Herceg-Novi
Zaninović, Morinj (Risan)
Zanitia, Kotor i Herceg-Novi
Zanka, Kotor
Zankovići, Zankovići u Sutomoru (Bar), stari spičani Paštrovići
Zanov, ranije Ćuda, Paštrovići
Zanović, Buljarice i Kaluđerac (Paštrovići) jedni u Budvu i kao: Canović i drugi u Istru i
Carigradu; u Žabljaku uz Skadarsko jezero; Herceg-Novi, po majci
Zanotoni, Budva
Zanutini, Kotor
Zanutović, Lepetane, Herceg-Novi
Zancai, Herceg-Novi
Zapalorgo, Kotor i područna Dobrota
Zaratin, u Kotoru
Zaratović, Perast i okolina, došli iz Hercegovine
Zarbarini, Kotor
Zarević, Budva
Zarzi, Paštrović
Zarin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, sa Čarnojevićima; srodni sa:
Đukičin, Savin (Krčunov), Rankov i Krčunov
Zarić, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, vidi: Arsen i Miljanić; Lelići,
Valjevo, porijeklom iz Pješivaca; Knić i Rača (Kragujevac), porijeklom od Kolašina
Zarlija, Zagora, Zarline (Rijeka Crnojevića), potomci Leke Klimenćanina, doseljenika iz Pipera
Zaruba, Kotor
Zarubica, Previš, Godijelji i Gornja Bukovica (Drobnjak), ogranak Balotića (Kaluđerovića),
potomci Novljana iz Banjana
Zarčić, i kao: Žarčić, Risan
Zasvanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Zastera, Risan
Zatanjor, Ulcinj
Zatarac, Nikšić

318
Zateri, Kotor
Zat, i, Ulcinj
Zatović, Ulcinj 1874. god.
Zatrepčanin, Zatrijebač (Kuči)
Zatutović, Lepetane, Herceg-Novi, prešli iz Grblja
Zaulović, Bar 1431. god.
Zatei, Kotor
Začiranin, vidi: Marković u Začiru
Zvanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Zvekanović, Budva, po nahočetu
Zverotić, Nikšić
Zvertović, Tomani u Ljubiću (Srbija), porijeklom iz Crne Gore
Zvizdanović, Podgorica
Zvizdić, Krstac, Golija iz susjednog Gacka, ogranak Banovića (od Đura Zvizde) iz Donjih Banjana
(Nikšić), porijeklom iz Petropolja (Kosovo); Nikšić; kod Čačka, doselili se iz Bihora (Bijelo Polje);
Vrševo (Skopje) i Ljubički kraj, Srbija, doseljenici sa Meduna (Kuči); Štirno (Piva), srodnici
Vasovića; Kirčak (Pljevlja)
Zvicer, Zaljut, Bata, Čelina, Trešnjevo (Cuce), porijeklom sa Meduna (Kuči), jedno vrijeme u
Šobajićima (Bjelopavlići) pod Zagarač, kao: Vujičić, onda u Dobru Goru (pod brdom Zvizda - otud
prezime), Cuce. Najbliži su im srodnici u Krivošijama (Zupcima) i Grnčarevu i Riocima (Trebinje),
rahovu, sve kao: Vujičić - Zvicer, Grblju, Zeti, Primorskoj Krajini, Zvicera ima u Nikšiću,
područnom Lukovu, Rudinama, Velimlju i Srbiji kao: Đukanović i navodno u Batkovićima
(Hercegovina) kao: Zvicor; u Krivošijama; Nikšićko Prekovođe; Od njih su u Mačagaj Čapo
(Argentina), vidi: Đukanović; u Kusidama (Nikšić) 1913. god.
Zvicor, rod u selu Batkovićima u Hercegovini
Zvicor, vidi Zvicer
Zvonar, Herceg-Novi
Zvonic, Kotor 1398. god.
Zvrka, Zvrkine Njive i Rudinice, Piva
Zvrketa, Negrišak i Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Topalović, porijeklom od Kolašina
Zvrko, Negobretine i Rastoke (Bijelo Polje) i jedni Zvrko u Podgorici
Zvrca, Sipanja u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje)
Zgodinja, Bar
Zgradić, i kao: Zagradić, Zagrade (Haj Nehaj), Bar, porijeklom su iz Crmnice, Šušanja (Bar)
Zgurević, Za sela (Užička Crna Gora), porijeklom su iz Pive, potomci Uskoka, srodnici Đolića
Zdaržil, Kotor
Zdenović, u Podgorici 1909. god.
Zdjelar, Kotor
Zdravković, u Ropočevu (Sopot), Šumadija, ranije Stanković, porijeklom iz Morače (Crne Gore)
Zego, Rastiš (Ulcinj)
Zejak, ac, Vrbovo i Maoče (ranije Dedejić) iz Prošćenja (Žabljak), Pljevlja; Bijelo Polje i područna
Vraneška Dolina; Smoljani (Žabljak), Lepenac, Prošćenje i Stričevine (Mojkovac), potomci
Dedejića iz Čeva (Cetinje). Od njih su u Gajtanu (južna Srbija), od 1879. god.
Zejnegović, Lizica (Bijelo Polje)
Zejnelaga, Ulcinj 1864. god., Rožaje
Zejnelagić, kod Rožaja doselili se iz Selaca (sjeverna Albanija). Od njih su kod Sjenice; Donja
Lovnica i Ibarac (Rožaje), jedno vrijeme u Rugovu (Peć). Oni su Nikče iz sjeverne Albanije 1698.
god. Srodnici su im Ramovići
Zejnelović, kod Rožaja doselili se iz Klimenata (Albanija); Lozice i Sipanja (Bijelo Polje)
Zejnilović, Vrbica i Lozice (Bijelo Polje). Od njih su u Haremima (Berane); Trebinje (odselili se
1880. god.) i Toploj, Herceg-Novi
Zekavica, Erčeg na Goliji (Srbija), doselili se iz Morače u 19. v.

319
Zakaj, Zaganje (Donja Krajina)
Zekvić, Kotor. Od njih u Kaliforniji
Zekić, Grahovo (Rožaje), grana područnih Murića; Radeva Mala (Rožaje), došli iz Berana; Brnjica
(Sjenica), ogranak Obadovića, iz grane Kovačevića, iz Božića i Konjuha (Andrijevica), vidi:
Babačić
Zekljević, Bigovo i Glavatičićk (Grbalj) u vremenu 10 - 14. v.
Zeko, Lisinja (Ulcinj)
Zeković, Nikšić, doselili iz Uskoka (Žabljak). Porijeklom od Bostančića u Kučima, odakle su
odselili 1710. god. Od njih su u Nikšiću Ljuvar, Šljivansko na Sinjajevini i Stančane (Kosanica) i
Pavino Polje (Bijelo Polje) kao: Zeković; Kanje (Bijelo Polje); Zaostro, Kovač i Varine, Stančani,
Pižuri i Prenćani (Pljevlja); Vasojevići, grana Novakovića; Crnča (Rožaje), ranije Hanizeković; u
Podgorici 1910. god.
Zelenbać, kod Risna i u Mojdežu dođli iz Hercegovine oko 1926. god.
Zelenikaj, Balos i Darza (Ulcinj)
Zelenović, ogranak Cerovića (Novljana) iz Tušine (Žabljak), jedni se preselili kod Gacka
Zelenčić, Budva
Zel, i, Bar
Zendović, Polja (Mojkovac)
Zenegaj, uz Skadarsko jezero i Bojanu
Zened, i, Nikšić
Zenelović, Kosići i Kravica (Ulcinj)
Zenkić, Ulcinj 1890. god.
Zenković, Herceg-Novi
Zeno, u Kotoru 1505. god.
Zenović, Krstac, Prateš i Reževići (Paštrovići) u 7. v., doselili iz Stare Srbije. Od njih su u
Podostrogu (Budva), Kaliforniji (1886. god.), Žabljaku na Skadarskom jezeru, Budvi
Zenuni, Kravari, Gornja Krajina
Zenunović, Lahol (Bijelo Polje), potomci Bektaša, Vladimir (Ulcinj)
Zencelić, Pljevlja 1887. god.
Zer, e, u Baru 1291. god.
Zerin, i kao: Zefin, Kolomza (Ulcinj)
Zećanin, vidi: Dapčević i Popović, u Vignjevićima, Rijeka Crnojevića i na ostrvu Korčuli, u Baru
(pot. Dukljanki) i ranom dobu
Zećirović, Vladimir (Ulcinj), Lozna (Bijelo Polje)
Zef, Klezna (Ulcinj) i Bar
Zef, i, Bar
Zefin, vidi: Zerin
Zefina, Bratica i Kolomza (Ulcinj)
Zef, it, Reče (Ulcinj)
Zefpep, Bar
Zec, Šćepan Njive (Spuž), Bjelopavlići. Odatle jedni u Pobore (Budva). Od njih su u Donjem Kraju
(Cetinje) kao: Zečev i Zec; Gluhi Do (Crmnica) i Stoč (Bar); Ulcinj; Cetinje i Nikšić; Kotor i Donji
Stoliv; Pelinovo i Šišići (Grbalj); Slatina (Drobnjak). Od njih u Zatarju i Bosni kao: Zec, Zečev i
Zečević; Zečev, Gaj, Kukorović i Sočice (Pljevlja); Donji kraj (Cetinje) i kao: Zec, došli iz Pobora
(Budva). Porijeklom iz Šćepan Njive (Spuž); Trnovo (Crmnica) i kao: Zečević; Slatina (Drobnjak),
vidi: Zec
"Zec", bratstvo u Gluhom Dolu
"Zečevi" (Zečevići), bratstvo u plemenu Dupilu
Zečevi (u jednini: Zec), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Zečević, Slatina (Drobnjak), vidi: Zec; u Bosni kao: Zec i Zečev; Meljak (Pljevlja), porijeklom su
iz Morače; Kolašin i Meljak (Pljevlja); vidi: Adžić; Vasojevići, ogranak Mijomanovića. Od njih su
u Drpama (Donji Banjani) i Klenku; kod Tuzle, Župi Nikšićkoj, Nikšiću, Anđelićima (Bileća); u

320
Polimlju kao: Fatić, Aranđelovac, u Podgorici 1900. god.; iz Drpa (Banjani) na Glavici (Nikšić)
jesu u: Sjedinjenim Američkim Državama, Vrbici u Oputnoj Rudini (Nikšić), Dubočanima na
desnoj obali Trebišnjice, kod Nevesinja i Tuzle; kod Nevesinja, jedni ogranak Baćevića (Baćovića)
iz Banjana (Nikšić), srodnici su: Vukovićima u Mekoj Grudi (Bileća), Tepavčevićima kod Gacka;
Završ i Trnovice (Pljevlja) i kao: Todorović; Meljak (Pljevlja), porijeklom od Morače; Zlatica
(Kuči), od njih u Podgorici i Baru; u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka
Zečevići (Zečevi), bratstvo u plemenu Dupilu
Zizer, Paštrovići; Kuti, Herceg-Novi
Zika, kod Rožaja
Zigler, Kotor
Zilić, Potpeće (Pljevlja)
Zilkić, Plav i Područno Vojno Selo, ogranak Čađenovića iz Bratonožića; Podrinje (Tutin), ogranak
Drekalovića iz Kuča
Zilković, u Vojno Selo (Plav), Gornje Polimlje
Zimić, Herceg -Novi
Zimonja, Podgorica
Zimonje (Zimonjići), rod u Gruži, u Sjevernoj Srbiji
Zimonjić, Plana (Bileća), Gacko, ogranak Krivokapića; Garevo (Gatačko Polje), Grahovo (Nikšić),
i iz Nikšića u Čarađe (Golija), Šipačno (Nikšić), potomci Šarenaca (Vlastelinovića) pa u Šarancima,
od njih jedni u Duvno (Bosna); Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Plane (Bileća); Cetinje
Zimonjić (Zimonje), rod u Gruži, u Sjevernoj Srbiji
Zimonjići, bratstvo u Gacku, u Hercegovini
Zinar, Gornja Lastva (Tivat)
Zinasović, u Podgorici 1910. god.
Zinda, Zvijezd, Obarda i Maguži (Pljevlja), porijeklom su iz Plane (Bileća); Bukovica (Morača);
Štitarice (Mojkovac), porijeklom su sa Čeva (Cetinje); Okladi (Bijelo Polje); Nikšić; Bar
Zindovići, Drobnjaci 1789. god.; Lepenice i Štitarice (Mojkovac); Okladi (Bijelo Polje)
Zinhasović, u Podgorici 1907. god.
Zipančić, Kotor i područni Mojdež, Kotor, po majci
Zirojević, Nikšić, doseljeni iz Nevesinja (Hercegovina)
Zitončić, Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom iz Ljubomira (Hercegovina)
Zić, Budva i kao: Zizič
Zizič, vidi: Zić
Zifra, Kotor 1396. god., područni Škaljari i Perast; Gornja Lastva (Tivat)
Zifran, Tivat i područne Lepetane
Zih, Herceg -Novi
Zlaić, Zaton (Bijelo Polje)
Zlajić, Zaton i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), porijeklom su iz Morače, srodnici Ćetkovića
Zlaković, Cetinje
Zlatanić, Herceg -Novi, po nahočetu
Zlatanov, Podgorica
Zlatanović, Nikšić
Zlatar, Nikšić
Zlatarević, Cetinje ranije Lažeta, prešli u Biograd (Hercegovina)
Zlatarić, Pljevlja 15 - 16. v.
Zlatarov, Cetinje
Zlatinić, Cetinje, Kotor
Zlatičanin, iseljenici iz Zlatice (Donji Kuči) u Podgoricu, Lužane (Lješkopolje), Gostilje (Zeta),
Gotilje, Gril i Dobrič u Vraki (Skadar), kasnije kao: Krstoja i Taticaj, Cetinje i Kotor
Zlatnopojasović, Drobnjaci iz grupe Novljana, prešli u Drobnjake (Zagulje kod Mljetička, Šavnik).
Od njih su: Jovović, odseljeni u Bosnu i Srbiju, ogranak ovih su: Šišić u Zagulji, Donjoj i Gornjoj
Bijeloj i Mletičku (Šavnik) i na Glasincu (Romanija). Zatim od Zlatnopojasevića jesu i Grgurević

321
(Zmajević), od kojih su: Keker, Šljivančanin (njihovi ogranci Vukićević i Bulić), Zmajević (u
Nikšiću) i Đerić
Zlatović, Bar
Zlatoruv, kod Užica, doselili se iz Morače
Zlaha, Kotor
Zlovečer, a, u Gornji Stoliv (Tivat), došli iz Konavala; Prčanj (Boka Kotorska)
Zlojutrović, Zlatica (Kuči). Od njih su u Podgorici; Dušmanići (Pljevlja); Cuce (Cetinje), ogranak
Perovića
Zlokov, vidi: Zloković
Zloković, Kuti, Herceg -Novi kao: Zlokov (1695. god.) ogranak Boškovića, preselili u Bijelu,
Herceg -Novi (1718. god.) kasnije kao: Zloković. Od njih su u Kaliforniji, od 1904. god.; Herceg -
Novi; Kotor i područni Škaljari, Kumbor (Marina)
Zlopaša, Nikšić
Zlotvor, Paštrovići, ogranak Srzentića. Od njih su u Smokvicama (Rijeka Crnojevića) i kao:
Račević
Zlotvori (Raičevići), bratstvo u Ljubotinju
Zmajević, ogranak Grgurevića, ranije Šljivančanin, (vidi: Zlatnopojasović), Zlatnopojasovići i
Bulić pa u Zaljuga i Šaranci (Drobnjak), Lug i Premćanima i Kosanici (Pljevlja), Šljivansko
(Žabljak), Anovi Zmajevića u Rubežima (Nikšić), iz grupe Novljana, koja se u Drobnjake doselila iz
Banjana (Nikšić) i jedni Zmajevići u okolinu Užica (Srbija); Vrba (1593. god.) u Njegušima
(Cetinje), pa na: Marlatovo (Perast), Bar, Budva, Zadar i Rim. Od njih su u Kotoru i Perast (Kotor),
Albaniji, Baru i Rusiji; Goričani (Zeta)
Zmajevići, staro bratstvo u selu Vrbi
Zmijanović, Đuričići (Pješivci), srodnici Martinovića; Cetinje; Kotor; Goričani (Zeta)
Zmijanovići, bratstvo u Cerovu
Zmijica, predak bratstva Lipovača
Zoanči, Kumbor, Herceg-Novi
Zog, vidi: Zogović
Zogović, Šekulari, Krivače, Gornje Polimlje i Gusinje i kao: Zor, porijeklom su iz Bajica (Cetinje).
Sa područnimKrdžićima rod su od dva brata (Dmitra Martinova); Piperi, Crnci; Đinovići u
Kosijerima (Cetinje), zabilježeni su i kao: Ceklinjanin; Arbanai (Zeta), doselili se iz Dobrskog Sela
(Cetinje)
Zogovići, bratstvo u selu Masnici u Vasojevićima
Zolović, Pljevlja 1901. god.
Zomohojev (Zamohjev), Bistrica (Bijelo Polje)
Zonara, Ostrog (Bjelopavlići) 1693. god.
Zonata, Kotor
Zonić, Nikšić; vidi: Zonjić u Kučima
Zonc, i, Kotor
Zonjić, Krivi Do (Kuči), grana Mrnjavčevića; Oblo Brdo, Košutići, Đulićii Kralje (Gornje
Polimlje), ogranak Vulinića iz grupe Dabetića; Bearne; Bar
Zoran, u Dubu (Tivat)
Zorani, staro bratstvo u selu Mircu
Zoranović, Dubrovsko (Drobnjak) oko 1780. god. Od njih su u Bosni; Dobrsko Selo (Cetinje)
Zoraša, Škaljari (Kotor)
Zordija, Herceg -Novi
Zore, Cetinje, u 19. v.
Zorec, Kotor, Bijelo Polje
Zorić, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića, grana Novljana, od njih su u: Glasinac
(Romanija), Srbiji i područje Pljevalja; Ozrinići (Nikšić) i u Retkoceru (Kuršumlija), kao:
Radovanović; Nikšić; Cetinje; Čeoče (Bijelo Polje); Grude (Tuzi), pa u Herceg -Novi i područni
Mojdež, jedni odatle u Kaliforniju 1900. god.; kod Drvara (Bosna)

322
Zorica, Prčanj (Kotor)
Zorlina, Kotor
Zorkot, Kotor
Zorović, Pelinovo Gornji Grbalj) u 9 - 14. v.; Herceg -Novi
Zoronija, Dobrota (Kotor) i Topla, Herceg -Novi
Zoronić, Riđane (Nikšić) u 15. v.; Bistrica, Vlah, Žiljak, Ukanovići u Pećarskoj (Bijelo Polje)
Zorčić, Riđani (Nikšić) 1438. god.
Zoti, Kotor
Zotić, Kotor
Zotović, Spuž (Bjelopavlići) u 18. v.; Podgorica, pa Domaševo i Viduša (Trebinje) i kod Ljubinja
(Hercegovina). Od njih su u Boki Kotorskoj
Zohar, Kotor
Zrndović, kod Nikšića
Zrnović, kod Risna i Herceg-Novog doselili se iz Popova (Hercegovina)
Zrnojević, u Velici (Plav), starosjedioci
Zub, Gajtan (južna Srbija) kao: Zub - Milutinović, porijeklom su iz Rovaca (Kolašin), oko 1879.
god.
Zubak, Braiša kod Vladimira (Primorska krajina); Kotor
Zubač, u Cucama (Cetinje), 1535. god. i jedni pređu u Škaljare (Boka Kotorska)
Zubac, Đenovići, Herceg-Novi, u 17. v. doselili iz Zubaca (Trebinje); Paštrovići; Cetinje; Vilusi
(Nikšić); vidi: Zupac
Zubek, Braiša (Ulcinj); u Kotoru
Zubeković, u Njegušima (Cetinje)
Zuber, Vrela i Ugni u Očinićima (Cetinje). Od njih su: Novaković u Ulcinju
Zuberi, bratstvo na Ugnima
Zuza, Paštrovići
Zuzić, vidi: Hajduković
Zujić i kao: Marković, Bobovo i Meljak (Pljevlja)
Zujović, Vasojevići, grana Novakovića
Zukanović, Aluge (Uskoci), Žabljak; Donja Lovnica (Rožaje) i kao: Tuza, porijeklom iz Grude
(Tuzi)
Zukanovići iz Pive (Božurev Do - D.Crkvice), porijeklom iza Tare
Zuković, Peovac (Bijelo Polje), ogranak Karadžića (Lopoćana) iz Našice (Lijeve Rijeke),
Podgorica; U Šarencima (Žabljak), ogranak Raičevića
Zukovići (Ivanovići), bratstvo u Podaždrijelu
Zukorlić, Gusinje, iz Kuča, od njih su u Orlji (Tutin)
Zulević, ogranak Luketića iz grane Lopoća; Bonjići (Andrijevica); Lozna, Bijelo Polje; Podgorica
Zuo, Paštrovići
Zupan, Nikšić
Zupac, porijeklom iz Zubaca (Trebinje), ogranak Ratkovića iz područnih Zubaca, porijeklom su iz
Čeva (Cetinje); Zupci (Bar), porijeklom iz Subaca (Trebinje). U Boku Kotorsku došli iz Bobana i
Popova (Hercegovina)
Zupčević, Nikšić
Zurovac, Nikšić
Zurović, porijeklom iz Hercegovine
Zus, i, Ulcinj

Žaba, vidi: Žabić

Žabić, Piperi, iselili se u Glumač (Užička Požega) i kao: Žaba i Nikolić. Od njih su Ž. u Minesoti
(USA); Bogaljice (Grocka) i kao: Stanković, kod Travnika (Bosna) i kod Slavonskog Broda kao:

323
Stojković
Žabljak, na Žabljaku uz Skadarsko jezero
Žak, Budva
Žalović, Herceg-Novi, po majci
Žanin, Boka Kotorska
Žanj, u Kotoru; Žanjev Do (Lozica), u Njegušima, Cetinje
Žanjul, Bar 1440. god.
Žapić, Kotor
Žaranin, kod Mojkovca
Žare, vidi: Žarković
Žaren, ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu
Žaretić, Bar 13. v.
Žarin, u Zeti, 1527. god.
Žarić, ranije: Vojinović, iz Čeva (Cetinje) porijeklom iz Metohije, preselili se u: Babulje, Martiniće
i Spuž (Bjelopavlići), Maine (Budva), Kotor i odatle jedni u Rusiju. Iz Martinića u: Skadar (oko
1770. god.) a rođak njihov Risto u Vraku (Skadar); Oko 1804. god. jedni Ž. pošli su u Srbiju
(Posavina), drugi u Sarne (Sijeroš), Podrinje, Podrim (Peć), Metohuja, Instanbul (Turska), Peć
(Metohija), Gusinje, Nikšić; U Podgorici 1909. god.; njihovi su u Sankpeterburgu i Sjedinjenim
Američkim Državama
Žarković, Babne i Đurašići (Pljevlja); Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore; Herceg-Novi i
područna Srbina i kao: Žare, porijeklom iz Srđevca (Gatačko polje); Riđane (Nikšić), ranije:
Rajković. Odatle se preselili u Miriloviće (Bileća) i dalje na područje Boke Kotorske, iz Bobana i
Popova (Hercegovina); Nedajno i Ivovac (Piva), došli iz Gatačkog polja. Jedni 1889. god. odselili u
Srbiju. Oni su ogranak Denda u Mirilovićima (Bileća); podnožje planine Žaba (kod Neuma),
Hercegovina. Jedno vrijeme su živjeli u Petrovićima (donji Banjani) i kao: Orlović, kasnije:
Rajković, pa Žarković, porijeklom su od Dečana (Metohija)
Žarkovići iz Pive (Nedajno), starosjedioci, po nekima potiču iz Gacka
Žarčić, vidi: Zarčić
Žbutega, Sutomore (Bar) 1898. god.
Žglobić, iz Golije (Nikšić) u Orahovice (Kotor) kao: Vukasović
Ždrale, u Banjanima (Nikšić) 1597. god. od njih su u Baljcima (Bileća) i Vučjem Dolu (Nikšić)
Ždralević i kao: Ždraljević, Risan (1692. god.) porijeklom iz Korjenića (Trebinje); u Krivišijama;
Nikšić
Ždraljević, vidi: Ždralević
Ždrevičić, Spuž (Bjelopavlići)
Žeželić, Tivat i Prčanj
Žegarac, Kotor
Želalić, Herceg-Novi (u 15. v.) i područna Bijela
Ženišek, u Prčanju (Boka Kotorska)
Žeravica, Banjani (Nikšić) u 17. v. U Mlinima (Dubrovačka župa) ogranak Martinovića iz Crne
Gore; Čerađe u Goliji (Nikšić)
Žerajić, Miljevac i Čitluk (Hercegovina), ogranak Krivokapića iz Cuca
Žefarović, Đuraševići i Kovači (Tivat)
Živalević, Vojno Selo (Plav)
Živalj, gornje Polimlje, vidi: Živaljević
Živaljević, Velika, Mašnica, Gornja Ržanica i Meteh (Plav). Ranije Živalj. Doselili su se iz Pipera
(u 14. v.). Od njih su kod Peći (Metohija) i u Srbiji; Prisoje (Donji Zagarač), Danilovgrad, ogranak
Đuričkovića; U Karuči (Crmnica); Bjelopavlići, ogranak Pavkovića, od njih su u Budvi; Kotor,
porijeklom iz Stare Crne Gore
Živanić, Loznica (Mačva) početkom 19. v. doselili su se iz Martinića (Bjelopavlići); Konjevići
(Ljubić), Srbija, došli iz Vasojevića
Živanov, Bar; Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore

324
Živanović, Kotor (oko 1400. god.); Boljevići (Crmnica) ranije i: Mačić (Mačević - Andrušković);
Brajići (Budva) iz Stare Crne Gore; Dobrsko Selo (Cetinje) u 18. v., ogranak Dobrilovića,
porijeklom su iz Peći (Metohija); Goričani i Šušunja (Zeta); Budva; Ulcinj 1890. god.; Barsko polje,
Zupci i Šušanj (Bar), doseljenici iz Zubaca (Trebinje) i jedni kasnije kao: Božović - Ćorbožović.
Srodnici su im: Đurović i Šompać; Srbija, Herceg-Novi. Od njih su (odselili 1888. god.) u
Kaliforniju (SAD); U Šumadijskoj Kolubari ogranak Ćosića, porijeklom iz Bihora (Bijelo Polje);
Velika (Plav) i izvorište Lima; Božidarevac (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Vasojevića;
Barzilovice (Lazarevac), Šumadija, srodni tamošnjim Miloševićima, Nikolićima i Pantelićima,
porijeklom od Kolašina; Donja Sabanta (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašina); u
Podgoricu iz Gruda (Tuzi)
Živac, Tivat i Gornja grbaljska Lastva
Živgić, Polja (Mojkovac)
Živkićević, Seča (Sopot), Kosmaj, ogranak Životić, porijeklom iz Crne Gore
Živkov, Srpska Crnja (sjeverni Banat) oko 1791. god. došli iz Crne Gore
Živković, Bušnje pa u: Ovrhovine, Prijovočka Glavna i Skenderovina (Pljevlja); Gotovuša i Kovač
(Pljevlja); Paštrovići; u Podgoricu iz Kuča; Mataruge (Zeta); u Šarancima (Žabljak), grana Šarenaca
= Vlastelinovića; Rađevina (Valjevo) iz Pive; U Lajkovcu (Šumadijska Kolubara) došli iz
Vasojevića; Njeguši (Cetinje) 1489. god., ogranak Pirovića, koji su od Petra Vučete Negojeva;
Cetinje; iz Čeva (Cetinje) u Miločane (Nikšić); u Cuce (Zaljuti), Ržani Do i Trešnjevo, oni su iz
grupe Bajkovića, doseljenika iz Čarađa (Gacko). Od njih su u Grahovu, Nikšićkim Trepčima,
Cetinju, Župi Nikšićkoj, Bijeloj, Herceg-Novom, Srbiji, Orahovici, Kotor (1689. god.); Kotor i
područni Stoliv; Radače u Bukoviku (Crmnica); Stubica (Pješivci), ogranak Nikčevića; Cerovo
(Pješivci), Straševina (Nikšić), iz Pješivaca; Karaš (Gajtan), južna Srbija, od njih područni Krstić;
peraška naselja, starinom iz Stare Crne Gore; Lastva (Tivat); Budva i područne Maine; Kruševice,
Herceg-Novi, odatle su se jedni odselili (1888. god.) u Kaliforniju, porijeklom iz Hercegovine;
ogranak Erakovića u Banjanima; ogranak Pervića u Tušini (Žabljak) i Pivi, odakle su se jedni
odselili u Kostajnik (Valjevo), njihovi ogranci: Likići, Gaševići, Živkovići, kasnije: Jerenić, a
odseljeni u Srem: Ćetković, Milutinović i Milanović; Slatina (Drobnjak) 1489. god., vlastela;
Prošćenje i Stevanovac (Mojkovac), ogranak Bulatovića iz Rovaca. Od njih jedni Živkovići odselili
1862. god. u Drobnjake; Nikšić; Ubla (Kuči), od njih su Živkovići u Matagužima (Zeta), kao:
Žiković i Crnči (Bijelo Polje), Sipanja (Gornji Bihor), područje Bijelog Polja, u Ulcinju i Srbiji;
Orah i Jašovići (u Šekularima), Gornji Vasojevići, oni su potomci Vuka Ljevaka; Podgorica; Bar;
Reževići (Paštrovići); Đurovići i Sopot (Paštrovići), iz Kuča (1900. god.) doselili; Pavino Polje
(Bijelo Polje), ogranak Joksimovića, koji su doselili od Vučitrna (oko 1690. god.), Kosovo; Lozna
(Bijelo Polje); Sabanta (Lepenica), doselili od Kolašina; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Rovaca
(Podgorica); Ropočevo (Sopot), Šumadija, Živković od Kolašina (Crna Gora), kasnije Vasić u Seči i
Ropočevu (Venac kosmajski) ogranak Životića; u Grahovu, vidi: Ivanović; u Krivošijama
Živkovići iz zaseoka Živkovici na Ublima - Kuči
Živkovići, bratstvo u Cucama
Živkovići (Nikčevići), bratstvo u Stubici
Živkovići, bratstvo u Cerovu, u Pješivcima
Živkovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Živkovići, bratstvo u Bijeloj u Boki
Živkovići, grana bratstva Perovića-Preobrežana u Cucama
Živkovići, bratstvo u Orahovcu i u Kotoru, u Boki
Živkovići u Grahovu, u Župi Nikšićskoj (u selu Cerini), Nikšiću, Trepcima, Srbiji i u Boki
Živkovići iz Pive (G.Crkvice, D.Crkvice, Zagrađe) porijeklom iz Drobnjaka iz Tušine
Živović, u Podgorici iz Zete, ogranak Terzića
Živojnov, i kao: Živojnović, ranije: Tomin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne
Gore
Živojnović, vidi: Živojnov
Živonja, Kotor

325
Životić, Ropočevo (Venac) i Seča (Kosmaj), doseljenici iz Crne Gore, od njih su: Milosavljević i
Živković i Živkićević u Ropočevu i Seči (Kosmaj)
Žiga, Gornji Grad, Podgora i Bukovice (Kovačevići), Pljevlja, porijeklom su od Nikšića; ornji
Stoliv (Kotor)
Židović, pljevaljsko područje 1851. god.
Žižić, iz Dubokog (Rovca), Kolašin, prešli u Miloševiće pa: Čardak Aleksića i Žižića Čardaku
(Šavnik), Strug, pa jedni u Polja kolašinska iŽarima (Mojkovac); Pavino Polje (Bijelo Polje), došli
iz Struge (Žabljak)
Žiko, i, i kao: Cicko, Prčanj (Boka Kotorska)
Žiković, i, kao: Živković, Ubli (Kuči), od njih u Ulcinju i Srbiji, Baru, Golubovcima i Matagužima
(Zeta). Pripadaju grupi Mrnjačevića. Vidi: Živković u Ublima (Kuči)
Žilko, Dobrota (Kotor)
Žingilica, Paštrovići
Žitilica, Paštrovići, grana Tomića
Žitković, Glizna (Bjelopavlići)
Žitnić, Kotor
Žic, Podgorića
Žišković, Pljevlja
Žljeković, Herceg-Novi, po majci
Žmajo, Dobrota (Kotor)
Žmikić, Ulotina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Bratonožića
Žmukić, Krivošije (1695. god.) doselili iz Grahova (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; kod Risna i
Herceg -Novog, porijeklom iz Hercegovine
Žoja, u Kotoru 12. v.
Žoli, Cetinje, rodom iz Taraskone (južna Francuska)
Žomen, u Baru 1459. god.
Žuvić, Herceg-Novi
Žudovići iz Pive (Stubica), starosjedioci
Žugić, ranije: Janković, ogranak Vulovića, grana Novljana. Od njih su u: Drobnjacima, Pošćenju
(Žabljak), Orahovici (Risan), južnoj Srbiji, Sarke (Gornja Morača); Mletičak (Drobnjak) ogranak
Draškovića (Kneževića), ranije: Milošević; Šušanj (Bar)
Žugići, selo Novakovići pod Durmitorom - Drobnjaci vode porijeklo od Vulovića
Žuđel, ić, Ulcinj i područna Komina i Bratica; Dvogrlice (Đalci), Rijeka Crnojevića
Žuđelović, Pečurice i Komina (Primorska krajina). Od njih su u Bratici (Ulcinj) i kao: Pelinković
Žujević, Dobrota (Kotor); Ropočevo (Sopot), Šumadija i kao: Žujović, Vrbica, Korećica, Rajkovac
i Šišine iz Korita (Bijelog Polja)
Žujić, Meljak (Pljevlja) i kao: Marković, doselili se iz Bezoja, sa lijeve obale Tare
Žujović, iz Rovaca (Kolašin) preselili kod Mladenovca (Šumadija) vidi: Žujević (Ropočevo),
Šumadija, porijeklom iz Pipera; Lijeske (Bijelo Polje); Ježevo i Gruža (Kragujevac), porieklom iz
Vasojevića; Korita (Rožaje). Od njih su u području Kosmaja i kao: Žujević
Žula, Kotor
Žulović, Stubice (Piva), od njih su u Bosni
Žuljević, Mojkovac, porijeklom iz Dalmacije; Morinj (Risan); Njeguši (Cetinje), ogranak
Radonjića, grana Herakovića; Kotor; Herceg-Novi
Žumurjak, Paštrovići u 17. v.
Žunac, vidi: Žunić
Žunić, Boka i Neuzina, Klarija i Radojevo (sjeverni Banat), doselili se od Potkupe (Sisak), a tamo
od Durmitora, kao: Durmiter. Došli su sa srodnicima: Lukinić, Filković, Žunac (Žunić),
Matanović (ostali u Potkupu) i Ilijević (oko 1594. god.), a drugi su prešli u: Keče (Rumunija) i to:
Berković, Novaković
Žunjić, Bjelopavlići, ogranak Đurovića, grana Grupkovića; Pošćenje (Žabljak), doselili iz Srbije
Žunjović, Piva

326
Žup, a, Kotor
Župianin, Herceg-Novi
Župić, Podgorica
Župljanin, Jasenik (1878. god.), Užička Požega
Župnić, kod Ivanjice (Srbija), doselili iz Župe Nikšićke
Žurić, Kolašinska Polja i Bjelojevice (Mojkovac), ogranak Dabetića, prešli iz Kami (Lijeva Rijeka),
Vasojevići
Žuti, u Šumadiji iz Crne Gore
Žutić, Dobrota (Kotor)
Žutkić, Kotor i područni Škaljari, porijeklom su iz Velestova (Cetinje)
"Žutko" (Nikola "Žuti"), predak bratstva Žutkovića
Žutkovići, manje bratstvo Radonjića - Rajičevića u Njegušima
Žutkovići (Popovići), bratstvo u selu Lipi
Žutkovići, bratstvo u selima Džinovom Dolu i Vlahovićima, u Hercegovini

!
Ovaj prezimenik je napravljen (i još uvijek se dopunjava) prema svim dostupnim dokumentima u kojima se navode
prezimena iz Crne Gore.

327