H

REDAK C IONA KOM I S IJA

ANTO BABIC, Jr. I VAN BOZIC, FERDO GESTRIN,
d •. BO CO GRAFENAUER . .I •. MIHAI LO D IN IC. dr. DRA_
GOSLAV JANKOVIC, JAGOS JOVANOVIC. UUBEN
LAP[, DU SAN PEROVIC. Jr. JA ROSLAV SIDAK . ,I •.
ISTORIJA
J ORJO TAD IC. dr. N IKOLA VUCO. J r. FRAN ZWITTER
'NARODA
JUGOSLAVIJE
UZA REDA K CIJA
d•. BOGO GRAfEN A UER
DU SAN PERO VI C
Jr. J AROSLAV SIDAK

IZDA YAtKO PODUZECE •. SK OLS KA K NJ I GA

H
ZAGRE B
ZAGREB · MCMLIlI
 PRE DGOVO R
Rad na OV()j H is!or;ji na roda FNR.I "']'UCCO jc on inicijdtivu,
koju jt g. 1949. dao Savjet za na uku j kulturu pri \lladi FNRj,
{b sc U\ prelim: Jlotrebc historijske na.~tavc U Sl'cd njim skolama
lundi udlhcnik, u kome hi lie prikazao histo.rijski rnzvita k oasih
o<lrotla. oslohoden od idcalisti.!kih sh l'atanja i sovinistitkih teo -
de neija, kojc SII poslojaie II prc:dralnim udlbenicima. Sa"jet jc
Tadi toga obrazovao kom isiju saslavljc:nu od h istor i ~ra iz ,vih
naiih rcpuhl ik a i prulio juj sve llJalcrijainc mogu cn os ti za oha"-
I.janj e toga Jlosla. Na celu komisij c bi! .. jt Mitra Mitroyit, tada-
snji m inislar prusvjc lC NR Srbijc, a ?on clanove SII hili od rc:dcn i:
dr. Mihai lu Dinie. dr. Jo rjo Tadit. dr. Iva n Boiie. dr. Ni kola VI.I~ O,
(!r. Drol,l!'Osla\' janko\'ic i Duiall Pcrovit iz Beograda; dr. j;lToslav
~idal: iI Zagreba: dr. Fran Zwitter. d r. Bogo Grafenauer i Fcrdo
G:strm w. Ljubljan.e: Anto Babi ~ iz Sarajcva: Jago; J ovanovit
~:I Cctinj.:l i Ljubcn Lupt: iz Sh'plja. U prlloj go(lini SUdje\OIl30
jc u raelu komisije i Boris ZiherL
Komisija je \I prclhodnim diskusijama (I koncepcjj ~ i planu
knji;e, melodi rada i organizaciji posla proiirila slloj prvobitni
zada:.::k
Plan. koji j e k()misija izradila kao tcmclj za dalji rad. a "U
kom e ~e oglcda i njenu koneepcija (I osnollnim linijama historij-
sio:o,l!' J·azl"i tka na!i h naroda. predvidao je da se izradi jedno djdo
na tuat no sirem (,snovu, kao i da surad ujc lIeCi broj historieara .
Po tom pianu eijdo jc djdo zamiiljeno u ,eti T; knjige: prva
knjiga obuh\<uca. osim kraccg pregkda prvohilnog drus!v3 i robo-
vlasnilkog poreth na teritoriju nase zeml jc, p eriodu raspadanja
rodo\'ski h osnosa i 'Posta nka ·kl asnog drustva i period'll ranoga j

v

""';I"))ug fe:udaliz",;, (\, 11.·- I,,,i , ' \ ' 1 '.1 I .I,,, ... ,
"I""I.",ja fe:udalnih ."Jrw~ .. i p"javl ,;"·;!l1j:. 1'1 ... " ... ,,01;, k"I',I;oI,
·. I,a,,~ nalina pruizvodnje: i gradanskog dru.'tvOl (XVI.-XV lll.
•.t I: Ire:ea - pe:riodu razvi tka i ulvrdivanja kapilalistilkih odnusa
, ..... ,mja naeiona!nih pokre:ta jugoslave:nskih narada (X IX. st.-
;: I!J1S); le:tvrta - doha stare: ] ugoslavije:. NarodnouslobodilaCki
' :01 i Naroonu rc:voluciju i soeijaliMil ku izgradnju naSe zemlje.
Osim ulvrdivanja p<:riodizaeije, koja ne pO$tavlja krule vrc-
",,,nske grani.cc, vee se ..buire na konkrc:tni h i~ torijski razvhak
I'"jooinih naAih naroda, ,plan prool'ida obradivanje: hiSlorije sva·
k,,;( naroda pojc:dinaeno ,. granicama historijskih ra7.lluhlj<l U $VO -
J"ne periodizaeije. Na laj je nacrn Ic:!ii-{e postavljcno. S otnirtllf'!
" :I dule vremenske periode. na prikaz ivanje organskug razvil b
w akog naroda napose, nc .:r.ancmarujuCi ]lritom u obradivanju .~ vc
"l1C mOmt'.Ille, koji su povczali historiju svih iii pojooinih nasih
nOlrOOa. Uz svako historijsko razrio.blje dola?i uvod, u komc se
.Iaje opea osoovna linija u razvitk u naiih narod<l U toj lx:riodi , uz
kratak prcgled drustv eno·ekonomskog r:lZ vitka Evrope i na jh il-
"ijih momenata iz histol'ije susjednih drZava. naroeilo onih. u
,'ijt:m su se sklo pu. dufe iii kraec vrijeme. razvijali pojcdini nasi
narodi.
Na suradnju je: poz"an vrlo l irok kru g hislor ihra iz svih
I.a~ih rc:publika, koji su, ugla\'fJom. preuzel; na sebe: da obrad e:
.• voje fla.cionalne historije i prema svojQj spccijalnosti j.zvr~ il i
n)t:du sobom raspodjelu gradiva. ul imajuti kao temel; plan. koji
je inarlila komisija.
Na prvoj knjizi radilo ~ 36 5uradnika . Rad je ujedinjnvala
komisija, ko;a jc funkcionirala kao sira rcdakciona komisija,
koristeCi se u najl'ecoj mjtri mctodom diskusijc:, Svakitekst je
prolazio kroz diskusiju na sastancima komisije, uvijek Ul u~&e
auWra, ako nije oio njel in llano Neki te:kstovi su, osim toga, bil i
Vrcthodno pretresani i 11.1 sastancima suradnika il pojedinih re-
publioka ; 1ah.v je slulaj bio narOCito s tekstovima srpsk.ih i s.1o-
ve:nskih. a dijclom i hrvatskih historilara. Takav nacin rada dao
jc: knjiz i, u pog-ledu <>ptc koocepoijc. kompoz icije i tumal cnja
mnogih pojedioos:i. don ckle pebt kolc:lil'nog rada. Ali. u spomim
pilanjima, 0 kojima u hislorijskoj r.:wei postojc razli1;ita glcoi5ta.
VI
'1 ,. 01 I' 10 : ,',10 1,,,I.,);;,,,u n.a misljenje samog aulora . !zlaganju
I" " ,,,I,,
',I/I,in,]' '''iiljo.:nj'' 0 otvorenim probletnima naic historije dall(>
jt; mjc:sto "U bihliografskom pregledu na kraju dotimog poglavlja ,
Zbog namjene knjige l irem krugu l italaca naubii aparat
nije naveden \I biljdkam<l isp"'] tt:ksla. ali jc na k raju svakog
pogtal'lja dodan kraci pre;.:kd i7.vura i literaturc. Nije: se islo za
tim. da ~c o:! 1'''\I",n:l hihli"grafija. vee ria se navedu osnovni
iZl'lOr; i likr:!ln r;, " I'''jc(li n im pitanjima, S oblirom na to, da
d" ~ 'lIb Ill' p"st"j; nauena bibliografija za nasu nacionalnu hislo-
li jH. i tabv pre:gled mofe korisno slu!iti kao putokaz za dalji
sall",stalniji rad. naro6to nastavnieima i studentima
Po zav ricnom radu u 'komisiji. sav je matu,ijal povjeren
tmj iei elanova - B. Grafenaue-r. D. Perovic i J. Sidak - da g:l
konahlO redigiraju. Osnovni je zadatak life rcdakeijc bio, d:.:
teksto'·c. 0 kojima se drskutiralo pojedi'llarno i u veccm vremcn-
skom razmakll, lljednab i uskladi u zaokruzcn u cjelinu. Prc:radba
pojooinih veeih ii i manjib odjc:1jaka i upotpunjavanja iii skraei-
vanja vrsena su jcdnim dijelom na temelju prijasnjih primjedaba
iii za'kljutab §irc komisi.je. a jc:dnim dijdom samostalno na
tcmelju opecg pravca njcnoga rada II postjednjem pcriodu: ko -
misija je na kraju i odobrila rad ufe: redakcije.
Na 'kraju nekoli·lw fij eli 0 rezultatima rada .
01'0 jt: djdo pf\'i op, c1niji pokusaj tllmacenja nase proslosti
na temdju h istorijskog matcrijalizma. Rat] lila njemu bio je
skopt:m 5 vc:likirn Id"koeama. koje su u\'jcto\'ane uvelike rezulta -
tima i stupnjem razl'itka nase dosadaAnje historiografijc. Mnogi
momenti, pa i litave strane historijskog riUvitka 'na~ih naToda
oslalc su nc:istraiene, Otuda i mnogi otvorcni problemi i praznine,
koj; se nisu mogli rjdavati bez novog iSlrali\'atkog rada i prel.
hodnc monografijskc obradbe, a taj Ie posao n ije ni moga o
obav;ti u vez; S ovim radom. Ali pokraj svih nedostataka i tra -
gova starih shvacanja, koja nisu jos savladana i ispoljal'ajll st· II
rjdavanju nekih pitanja, ovo je djdo i znatan napor . •la St · kn 'lI<
korak naprijed u materijalistilkom Os\'je:tlji\'anju 11:0 '.· 1',,,:.1"':11
\ ' 11
lin i, t;;~ ! 1 l~ gli li ~.~:: i: 1~1" ~
ql~ ;~l'~,l; , ; ~ i 1i~:; h ~li ~t ~I~l
I

',ilt l ',~ ; ! j ' • ih Ii 1.i JI hOt!

i:l':.\ !Hii i . ~i l i!' ji-l· r:j i, ~h!
;t<J k-l .1 jl : 111-,;:1:"1' IH!
111: ljlt, ln'l;J11, lill!~ J, i~1!
,"l!l<l§li: lIliJ! 'Il{! : :I·l~l- ;u'!*
IF ~li!U'-!,'l 1.!,1 lt -I ':F'!'
j~jWi;~j~iPijriI~j~Wl!!mj~if!H

! il !~!:J:F-f:: H'fiHFi!H .iH !

, .J ' l~iBI<~j II ~h;i~;ll h!; '
l! !iil b!IH~I'I
' lij l! j~h:iib j~H !
ll. h. l=l!;:':'~!=! lili j
t ,t 'i'l;':jl;ll;i"J~ll ·,ll":1 fti l
! U l-~J; ' ~i::s: J;.... jf:::~~ ;:11:{ d'i !
'!l -,-ra:; ;,}"
1:!;;II:i~I' li! dli"I~!·""il ,
lH',.:!F'I' :j"
ln"'-~ll;l_ '; 'Ć·;'liVj.I-'-;-",
t, •

'1"j'{";~"i'1~'!~'~j~!:
I I ' i. :::", .• 1 J _ =.. ~ ~ ._ ',. lli'"'
:J",
;;;· ,
,..:I::S: ... ~
<;.
BIBLIOGRAFIJA OPĆIH PREGLEDA HI STORIJE NAS IH NARODA
Miu~ilunaren d. Inll. f. lInerreith. CUchlchUforschun$! (1800 idaUt:) MIOC MonumentI hillorico·juridicl SI~voT1lm merldiolllliu m MHJSM
MonumrnlaHun,l riar historic; MH"
MiUeilunrende:I Mu$CII,·t reinurijrKrlhl(l~I907) /'otonumrntl spect.n l jll h!slon.m Slavorum mHidionllium MSHSM
Mjutfnik prnnitkoll: dru'ln (1876-19-4&) Patrololillueca.odn. ialina PG.odn.PL
N'arodna Sllrinl (1922·35) 1\'5 Cpnor" tTHOrpl4IeK " JOoP"". CAH CEs6opllllt.:
N.sllml YJt,nik (1893-19-45) NVj 360p"IDIIaIlCTOpllj}'.jt3I!1{ HI..... It,lllll;UIIOCTCAH 360PII IIK HJK
n"".III0",,,
:sa M","*Ulllon• .it,,,,,.
"nopIIj), II ctm.lllIC.l0pn~~::-'~:O~ JHolI
nfl""~:: :~'P~:~II:::::8!~:O~:Ylt H.II:':~lIlj~. jyroc.-rOBtllCICIIX IIapo.lID
Rad JUlI'ollntnskt Ikldemije t.nllnO)li I umjttoo1ti (11167 i daljt. odn
19-41·-45 R.d Hru tJke ~k.dtmiJt lnlluo.tI I ~;:rJI~~~i)odn. Rad HA

Rnpnve Sloven~kt .kadtmije lnlnO$\i in umrtnosti (19-I~.~pd:.t~:J SAZU

R:zprlvr Zn.a, lvent!!. druilva t l hUmlni~!i~nt "~dt (I9Z3-3S)

i~vV::S~il::~:~~::I~I:: /~:: balkanlquCl (193-1-38)

Cnp~::t)(I884'96: H. P. 1906·11; ul etp. 19'22·40; H. C. 1950 II

SIMoh rv alsk. prO~\'jcla (1895-1903: N. S. 1927·28: Itl. $tr. 1949 i

dalje)
Vjun lk hrvIlukoIl' nrh~olo~kol> dru~IVD (1879·91; N. S

Vjunik hrv~L<ko· sI3vonsko·dDlmD'in~kor l~mDlj$kor .,kiva

odn. Vjunik Hrv.t.<k0l> drt" 'noj! arhl ... (!9""s-1945~ZA. odn. VOA

Boitto"CTOp"(,.IIr.l.cKllK(l950II .... ~)
WiUt nxh.flloehe Miutilunj!tn .us Bolnien und Hercej!ovin. (1892;::!~

3In"(II(l927·33; 1935-41)
Zbornik MlliCt Slovenske (1889-1912)
Zbornik u um~tnoSlno l,OOOVlRO (1921·40; 1951 i d.ljr)
Zelt~h~~I~~u h i~t o r!5Chen Vrr~inu fij r Stdtrmork (l9(JG·4J; 19-16

ZjwdovinskihMlp;1 (19Ui diijr)

AASS
CD
MC
D o p R v

I. POGLAVLJE

NASA ZEMLJA U DOBA PRVOBITNOG DRUST VA

Historija prvobitnog drustva prou~ava razlil:ite oblike pro-

izvodno-potrosackih zajc:dnica, u koj ima Sll Ijudi livjdi od
samih pocetaka svoga dru!itvenog iivola, kada su $C odvojili od
pri rode, pa sve do postanka klasnog druUva i onoga polilicko-
pravnog oblika, koji jt karakteristibn 1.a njega - drfav t.
S razvitkom samog covjeka i nacina, na koj i Sll sc proizyo-
di la src:dstva potrcbna 1.a opstanak, bo i ostalih drustvenib
odnosa. mijenjali su se i oblici prvobilnog dru§tva, razvijajuti
se: od primitivnijih k savTseni jima. U tim se promjenama mogu
ra:r.likovati dvije periooe: a l d oba dil'lja!tva i b) doba barbarstva
Doha divljaltva i doba barharstva razlikuju sc medu sohorn
po stupnju razvitka Ij udskih vrsta, po nal:i nu proizvodnje II
pojedinim proizvodno-potrosal:kim zajednicama. po materijalnoj
klllturi, koja odgovara stupnju razvitka nal:ioa proizvodnje. i
po narol:itim oblicima drustvene 5trukture ti h zajednica.
A. Doba divljaitn . - Pry; pralj udi kao radicite vrste pri-
mitivnih ho minida, od kojih 511 poznati u Aziji Pithecanthropus
e~ctus, a u [vropi Eoanthropus Dawsoni, pojavil i su se na
Zemlj i u pol:elku hartera, odnosno pleistocena. Oni live u
prvobitnim coporima. prdaznom obliku iz livotinjskog stada u
Ijudsko druJ tvo. ol prehran juju se. vje rojatno, sak.upljajuti plo-

L Hlato,IJo,_. J u...,. l... l.iol.


dove, gomoije i trave i hvatajući male životinje. Kamenje i
štapovi služe im povremeno kao orude.
Doba divljaštva II Evropi je epoha ledenih imeđuledenih
razdoblja, koja se međusobno smjenjuju približno od g. 600.000
do oko 50.000. Tada su na teritoriju Evrope živjele različite vrste
praljudi: Homo heidelbergensis, Homo primigenius ili neanderta-
\ensis, j, napokon, podvrste Homo sapiens fossilis: Cro-Magnon.
Grimaldi i Chancelade, neposrednI:' preteče današnjega Homo
sapiensa.
Praljudi se služe primitivnim. grubo tesanim orudl:'m i oru-
žjem. koje izrađuju od kamena. životinjskih kostiju ili drveta.
S "bzirom na različite razvojne etape materijalne kulture u doba
,Iivljaštv<l. ono se s arbeološkog glcdi!ta dijeli na stariji i mlađi
pale"lil i na me7.olit.
Sakupljačka privreda je gla\'ni način privredi\'anja. Već
pn.:m:1 geogra fskim odlikama kraja, u kome stanuju pojedine
gl"l",," praJjudi. a isto tako prema napretku u izradbi oruđa i
"'·UY.j". ra,lc važnost lova i ribolova. Najpoznatij e životinje, koje
'" praljmli Evrope lovili u doba divljaštva. bile su prasion i ma-
mut. Mcrckov i dlakavi nosorog, pećinski medvjed. pećinska
hijena, pećinski lav, različite vrste jelena, bizon, pragovedQ i
konj.
Pra1judi žive u hordama. Kasnije sc vjerojatno i u Evropi
kao i drugdje javljaju t. zv. dualne organizacije. T o su počeci
rodovskog uredenja. U njemu su proizvodno-potrošačke zajed-
nice materinski ili očinski rodovi v eć prema tome. da li sc računa
po majci ili po ocu pori.ieklo njihovih članova od mitskog pretka,
koji je obično vrsta neke životinje ili biljke - totem roda.
Rad je organiziran tako, da su pojedine vrste poslova raspo-
dijeljene izmedu mu§karaca i zena prema njihovim biološkim
sposo·bnostima. Muškarci sc bave izradbom oružja i oruda, lo: o~
i ribolovom. brinu se za sigurnost zajednice. Zene sakupijaju
plodove, biljke j gomoije, kao i male životinje: ~uvaJu va:r~ ,
pripremaju hranu i brinu se za viškove. odgajajU djecu, SIJU
odjeću. Proizvodima svoga rada članovi podmiruju sve potrebe
svoje zajednice. P roizvodnja je autarhi čna Veća. ekonomska
Ya.žnoslžena pokazuj e se u matrija.rhatu.
1. Stariji pale o lit u na l oj zemlji. _ U našoj
su zemlji tragovi starijeg paleolita otkriveni na nekoliko mjesta.
Vazna je prije svega Krapina II Hrva.tskoj. U polup ećini , koja
je pračovjeku služila kao sklonište, nađeni s\l ostaci nekoliko
ljudskih kostura, koji su pripadali neandertalskoj rasi. Kosti
diluvijalnih životinja nađen e u toj pećini pokazuju, da je kra-
pinski čovj ek živio u posljednjoj, Riss -Wiirmskoj interglacijal -
noj fazi . kada je kod nas bila topla klima s faunom, koja je nj oj
svojstvena. Orut'le moustierske' epohe, kojim se služio krapinski
ČOVJek, izrađeno je od kamena, ponajviše eruptivnog porijekla,
kakvi su kremeni različite vrste, jaspisi, kalcedoni, opali i t. d.
Te su "rste kamena nezgodne za glačanje, ali sc lako cijepaju
j tdu. Od njih su izradena strugala, grebala. svrdli, šila, nož ići.
mah čekići. Koštanog oruda nađeno je u znatno manjoj koli čini .
i to različ ita neobrađena šila. Faunu u Kra pini čine uglavnom
petinski medvjed. Merckoy nosorog ipragovedo.
Po ostacima materijalne kulture krapinski je čOI'jek bi o
sakuplja č plodova i lovac i vjerojatno je živio u hordi. Znao je
već za valnI. Po mišljenju nekih arheologa on je bio ljudožde r.
jer su nadene nagorjele ljudske kosti cijepane uzduž. kako bi
sc izvadila srž. Mo guće je, medutim, da krapinsk i čovjek m:an-
dertalac nije bio ljudožder, nego da je io bio njego\" nasljednik,
fosilni čovjek. koji je potisnuo neandertalca. O kulturnim i
drugim predodIbama krapinskog čovjeka oemamo dosada nika-
kvih konkretnih podataka ; samo prema inozemnim nalazima iz
istog doba možemo zaključivati, da su praljudi neandertaiske
rase osim kulta mrtvih vršili magične obrede, koj i su u vezi sn
nabavljanjem hrane.
Osim u Krapini utvrđen je stariji paleolit u Vindiji u Hr-
vat$koj , II Betalovu spodmolu kod Postojne u S)().Veniji. a možda
njemu pripada i nalazi!te kod Vršca u Vojvodini. Naročito je
karakteristično nalazište u Bctalovu spodmolu. jer je tu naden
materijal, koji pripada premoustierskom ili čak i acheulskom
stupnju, a moustierski je pouzdano dokazan. Orud e - strugala,
šiljci, noževi - izradeno je od kremena i sličnog materijaia.
Ostaci starijeg paleolita pronadeni su i u pećini Pod Kalom kod
T'~I:'. " lij..,:"", 1'.'.I!",·i " 11 .. 11..:." 1),11",, k.,, 1 I\J.I"';';",~· . I 11:'
li", l.. kalildi",:. '1I';"I(icrl:.bc jc ;l;il';" k;w s:.klll'lj.,č 1'I\.d .. va
,I,,,, ..c.
Vremenski bi se ta perioda sta rijeg palevlita Illogla nckako
postaviti priblifno od godine 150.000 do 120.000.
2. Mladi paleo lit una loj :emlji. -Iz mladeg
paleolita otkriveno je mnogo više nala:illa. Njemu pripadaju u
Sloveniji Potočka tijaika na OUevi itnad Logarske doline i
Belalov spodmol kod Postojne kao najkarakte rističniji Ut čita,·
nit drugih, kao Ito su Mornova tijaika kod Soštanja, Spehovka
kod Zgornjeg Doliča, Njivice kod Radcča, jama pod Herkovim
Pečima kod Marcnberga, Postojnska jama. Otoška jama kod
Postojne. U Hrvatskoj pripadaju ovamo Vindija kod Vot.e Donje
(kotar Ivanec) i Lokve kod Delnica, a u Srbiji Pet.ina pod Jeri.
ainim brdom kod Gradca II Kragujevačkoj oblasti, koju joj istra·
fuju. Sva su ta nalatiha u pećinama, koj e su bile stalna ili pri.
vremena skloniha mladeg paleolitskog čOI.jeka. Osim tih sklo-
ništa u pet.inama pronadeno je u Sloveniji i nekoliko mi:,lk
paleolitskih nalaziha na otvorenom prostoru, i to kod Vrhnikc.
uNevljama blizu K:lmnika i u Ko~talljcvi6 n;, Do1cnjskolll
U doba mlarleg Jl:lleolita nastaje i u .luguslav iji promjena
stanovni štva. Neanderta lskog čovjeka H omo primigeniusa sve
1';5e poliskuje i njegovo mjesto zauzima Homo sapiens rossilis.
Mijenja se i materijalna kultura. Umjesto različitih vrsta kre·
mena pračovjek sve čdće upotrebljava raznovn ne kl'a1'cite. b·
radba koltanog oruda isto sc tako \Jsal'rhva. Što se toga tiče.
n aročito je karakterist ična P Oločka tijaika; u ostalim nalazištima
ima manje ko§tanog materijala. Tesanjcm i eijcl'.mjem kamena
pračovjek jo~ uvijek izraduje raznovrsno orud~ i oružje. koje
se s tipološke strane djelomično na.d.ulja n.. izradevinc starijeg
paleolita, a djel omično predstavlja nllve tekovine. U tim nalazi·
!tima nade ni 11.1 različiti nokvi. ~iljci. strugala, svrdla i t, d.
izradeni od kamena, kao iratlična sHugaia i šila od kosti. Ka·
rakteristična j e i koŠlana svirala it Potočke tijali,e.
Iako dosada nisu kod nas otkrivene takve umjetničke iHa'
devine, kakvih ima na mnogim mladcpaleolitskim nalazi h ima
srednje i zapadne Evrope u obliku plastičnih i slikanih antropo·
"'t,r["il, i llwmurln ih pn.,d .. č:.!>:,. ipak sn lI.uk"i 1"'ltll;I ;,'IOI
t:TH:ii na kuitanim artefaktima. k"ji ~II otkriv",ni II I'nl,,':'lwj
zij;;!!.i. i podočnjak pd;in~kog lava . kome je dan oblik iiv,,!inj '
ske glave. a pronadell je u Poslojnskoj jami.
U tim n;Lla1.i~tim" l' r ačov jek jc djelomično prikupljao 1'10'
duve. a ustr, sc i havi" IU\'nm i rih(llovom. Faunu toga uglil\'num
hlad nog doha sačinjavaju pećinski lav, pećinski medvjed, pećin .
ska hijena. sjeverni jelen, radičile druge I'nte jelena, mamut,
mu.\kalni bik, ris. lisica, konj, marmotica (planinski tee) i t. d.
Pećine . u kojim;) su nadeni kulturni ostaci, obično su lovačke
.~t::lIIice, II koje su se praljudi sklanjali. eim bi nestaJo fivotinja
ili čim bi sc preselile one, koje je pračovj ek lovio, selio se i 011.
idući z;: njim:!.. Vremenski bi se ta perioda mogla staviti izmedu
,t:"odint' t20.000 i 50.000. ako ne i ndto kasnije.
.'l. M e %cl l i t. _ ltmedu paleol ita i mladega kamenog doba.
'lc"l il;l. nalazi sc jedno duie razdoblje - mCloHI ili srednje
bmen" noOa. To je posljednja Jlerioda divljaš\I·a. u kojoj se
vrši "rijela1- u novo rudoblje - barbarstvo. Materijalna kultura
!nezolita ima u početku karakter paleol itske kulture, a poslije se
približava neolitskoj. Ka o i upaleolitu, praJjudi i%raduju orude
cijep;:lljem ; tesanjem kamena, samo !to neprestano usavršal'aju
tehniku izradbe.
S ob~iro m na način proizvodnje to je doba. u kome sc osim
sakupljanja. lo\'a i ribolO\'a mjestimično javlja moti ča rska
tcmljoradnja.
U J ugoslaviji zasada nema dO'l'olj no nalaza, pomoću kojih
bismo mogli pratiti druŠlveni razvitak ljudskih g r upacija na
našem teritoriju. Poznato je nala1.iŠle u pećini Spehovki kod
Zgornjeg Ol)liča , gdje su izuau paleolitskih slojeva nadene
jednoredne ost vc, U blizini Subotice nalazi se dru go nalati~le it
mezalita, smjdteno na otl'orenu mjestu,
Prema spomenutim nalati§lima mogao bi se mezol;t II Jugo-
slaviji vremenski staviti izmedu godine 8.000 i 3.000, a lo je,
prema sadaJnjem stanju arheolo§kih istraiivan ja, velik hijatus
izmedu njega i mladeg paleolita.
B, Doba barbarstva. - Doba barbarstva u Evropi odlikuje
sc ratvitkom umnih i tehni čki h sposobnosti H omo sapiensa. T o
 doba obuhvaća ove etape razvitka materijalne kulture: neolit
ili novo kameno doba i razdoblje upotrebe metala. u kome se
razlikuju ~re~azno do~~ eneolit, brončano i !eJje:m~ doba; ovo
se opet diJel! na stanje, hallstattsko, i mlade, latensko doba
:ojavlj~je se ke ra~ib.. za koju ljudi nisu znali u doba divlja~
~tva; osr~ t~?a om pripit oml juju fivotinje kao rezervu žive
hrane: naJ~nJe psa, z~tim svinju, kozu i govedo. Orude je u to
doba ~a vl!~m stuP~lu tehničke obradbe: glačanje kamenog
o.ru~a r oruija po~taJ.e .pravilom. Kamen kao materijal za pra\'-
lJenJ~ oruda zamJe?JUJ~ kasnije metali. To su najpri je samo-
rodm bakar, onda livem bakar, bronca i - na kraju doba bar-
barstva - feljezo . Upotreba metala zahtijeva veću tcllničku
~~:~:~~a~oja je potrebna u rudarstvu, metalurgiji i za lijevanje
. Sakupljačka privreda - nekada glavni izvor priv.redivanja
- Lma tada sporednije značenje . Zemljoradnja i stočarstvo K
pridru!uju lovu i ribolovu, i u tom razdoblju postaju glavne
grane proi:tvodnje. S ob:tirom na naročite geografske osobine
P?jedinib krajeva , u kojima five proizvodno-potrošačke zajed-
mce. one se preteino orijentiraju prcma zemljoradnji ili stočar­
stvu. Kao posljedica te specijalizacije nastaje u pojedinim zajed-
nica~a. viJak p'roizvoda :tbog večega radnog učinka. koji je
posljedIca ra:tvltka oruda, savrJenije tchnike njegove upotrebe
i boljeg poznavanja prirodnih zakona. Višak proizvoda upotre-
bljavaju zajednice kao sredstvo za razmjenu, pomotu koga
doba\']jaju viškove rada onih zajednica, koje se bave drugim
granama proi~odnje. Tako nastaju proizvodi namijenjeni triii tu
- roba. U početku vrše zajednice razmjenu robe prr:ma upotreb-
noj vrijednosti same robe, a kasnije razmjenjuju robu za nr:ke
odredene vule robe, koje postaju opće prihvačeno mjerilo vri-
jednosti druge robe, kao na prim jer sloka i komadi metala.
Proces sp«:ijalizacije - druhvenl'; podjde rada izmedu
različitih proizvodno-potro!ačkih kolektiva _ postaje jači. jer
obradba metala zahtijeva visoku tehniku proizvodnje. Zanatstvo.
koj~ j~ prije po~tojalo sam(l mjestimično, postaje u kasnijoj
peTlo?l barbarstva. ~pća društvena pojava, pa se od njega odvaja
trgovtna kao specijalna grana druJtvr:ne aktivnosti.
Upoznavši proizvode. ko-je same ne iuaduju, pojedine za-
jednice nastoje poveća ti svoj radni učinak . kako bi dobile što
vile robe za razmjenu. Kad vlastite snage članova više ne mogu
da odgovore sve večoj potrebi za vilkovima, onda zajednicr:
poklanjaju .iivot ratnim zarobljenicima, koji tada - kao robovi
- rade :ta rodove, u kojima fiv e. To su pojedinačni slučajevi
robovanja, koji u ra:tvitku dru!tva postaj u sve češti zbog !ve
vete potrebe za radnom snagom.
Veča vainost mu!karo u proirvodnji i raspodjeli proizvoda
j ača njegal' polofaj u drultvu. Stoga rodovsko uredenje prdazi
na patrijarhat. Zadržavajući druge funkcije. rodovi gube svoj
prijašnji karakter proizvodno-potrošačkih zajednica, a time i
političke funkeije. Oni IC cijepaju na manje proirvodn()-potroJač­
ke kolektive - udruge i njima slične rodbinske zajednice. One
obuhvačaju nekoliko desetaka radaka oba spola, koji potječu
od istog pretka. Politifke funkcije rodova prelaze na organizacije
višeg stupnja. One nastaju ujedinjavanjem više rodova u ple-
ffi(;Jla. a tih u saveze plemena. na !to ih navod.i politička potreba,
da lie brane od \·anjsk.ih napadaja i da organi:tiraju ratne pohode
na susjede.
Razlike u specijalizaciji povlače za sobom i različite: radne
učinke u pojedinim proizvodno-potro!ačkim zajednicama. a to
medu njima stvara diferencijaciju u imovini. Bogati~a nasdja
postaju predmet :tavisti siromašni jih susjeda i objde t njihovih
napada ja radi pljačke.
Sposobniji pojedinci se izdvajaju medu pripadnicima svojih
rodova večom druItvenom vafnoiću i ugledom. T o sl'; naročito
pokaxuje pri raspodjdi pro-izvoda. Ekonomsko diferenciranje
posta.j e osobito j a.ko za vrijeme ratova. U dugim ratnim poho-
dima i seobama ti pojedinci vrie funkcije vojnih starješir.a i zato
dobivaju veće dijdove ratnog plijena. Bogatstvo još viJe učvr­
!ćuje njihov povlašteni pojobj.
Kod stabiliziranja n;]. odredenom teritoriju poslije seoba. taj
viši sloj prisvaja ekonomske povlastice, podvrgava svojoj vlasti
i eksploataciji najprije st&Tosjedioce, a zatim i slobodne pripad-
nike svoga plemena. Na taj način stvara ~e klasa eksploatatora,
a to je uvjd da nastane nov dru!tvc:ni oblik. - driava, kn ja
svoj im političkopravnim obilježjem karakterizira klasno druJtvo.
 KAlITA]

l. N e o I i t - Nalaziila neolitskog doba otkrivena su go-

IOVO na eijelom področju nafe :u~mlje. Po obiljdjima materijalne
kuhure ra:likujemo nekoliko grupa, koje lU geografski. a pone-
kad i kronoloiki odijeljene. Kao najstariju grupu smatramo
_sl arčevačku .. kulturu (po nala:tii lu Starčevu). Ta se kuhurna
Krupa prostire po Srbiji i Vojvodini. a djelomi1:no i po Slavoniji.
Glavna su nalazi!la SlIr«:vo kod Pančt\'&., Bubanj kod Nila.
Pavlo\'ci kod Vranja. Coka kod Sente. Budak kod Subotice. Vuče­
dol kod Vukovara. San·aJ kod Osijeka. Naselja su uglavnom po
dolinama ili manjim breiuljcima, blizu rijeka i potoka. Nosioci
le kulture su stanovali II zemunicama, a u njihovoj je privredi
prevladivala motilanka zeml joradnja i stob-rstvo. U materi-
jalnoj je kulturi igyala vidnu ulogu keramika, koja doista daje
izrazit pc:.čat toj kuhurnoj gyupi. Naročito je karakteri stična orna-
mentika, u kojoj se razlikuju dvije podgrupe: t. zvo barbotinska
teh nika i slikana tehnika ornamentiranja.
Druga karakteri stična grupa. moida djelomično vremenski
paralelna I prvom, je _vinČ3nska. grupa. nazva na tako po Vinči
blizu Beograda. I ona se prosti re po Srbiji i Vojvod ini. a dijelom
i po Slavoniji. Glavna nalaziita S1I Vin Č;I . Car:šija. .Jablanica II
Srbiji. Coka, Potporanj. Vd ae u Vojvodini. Surčin i Kormadin
u Srij emu, a Bapska j Samatovei u Slavonij i. Kao i kod prethod-
ne grope, naselja se nalaze po dolinam:. ili na manjim brdulj-
cima u blizini rijeka. Nosioci te gyupe su Slanovalj uzemunieama
ili u četverouglastim nadzemnim ku ćama, koje su ponekad imale
i po vije .oba, Nač in proizvodnje je bio isti kao i u "starče­
vačkoj . grupi. U materijalnoj je kulturi i tu tipična keramika
i po Ivojim oblicima i po tehnici inadbe. Neobi1:no je bogata
figuraina plastika. SlO Je tiče popebn08 kulta. postoji sahranji-
vanje II Z(TČenOm stavu (Botoi kod Zrenjanina); za grobove u
Vinči sa isprufenim Ikdetima ni je pouldano utvrdeno, da li
pripadaju toj ili molda "starčevačkoj .. grupi.
Narolita grupa, koja medutim nije joJ ispitana. nalazi se u
Makedoniji. Ona nosi obiljcfja neolitske kulture iz Egejske
Makedonije:.. NUdja lU se dizala u ra vnicama, a njihovi sc ostaci
danas kriju pod t. tv. tum bama, kojih u Makedoniji ima u vdi-
kom broju. Kol iko se mole danas zaključiti. uanovnici su i tu
stanovali u u.munieama i u nad:temnim če tveroug!a. stim :tgra-
 -, vena , u go-
01 materijalnc
fs ki , a pone-
I'" smatramo
sc kulturna
1'" Slavoniji.
Ilj kod Nib,
h"ticc, Vu~e_
II/{Iavnom po
:oka.. No , ioci
j je privrcdi
U mated-
1 doista daje
:is ticnaoma_
, barbotins ka

)0 vremcnski
ak o po Vinci
IIi. a dijclom
Jablanica u
i Kormadin
kod prcthod_
)jim brdulj_
zcmunicama
Jnc kad imale
i II ..starce-
na keramika
~ o je bogata
oji sahranji-
a grobove u
rcJeno, da Ii

_.na lazi5Cu
iz Egcjske
loviseostaci
i ima u veli -
.. nid IU i tu
I:ulim zpa-
 dama. Materijalna jc kultura takoder obilovala [iguralnom pla-
stikom, koja sc od _vinl:anske« razlikuje II detaljima. Grupa
poznaje i slikanu keramiku, koja sc raz.likujc od _starčc \'ačh ...
Toj grupi pripadaju, Da primjer, nalaziha II okolini Sitolja
(Cmobuki i druga ).
U Bosni je rasprostranjena ,.butminka .. grupa. a glavna ~U
nalazišt3 Butmir kod Ilidie, Nebo na Bili kod T ravnika, Novi
Seher kod 2epča i Donji Klakar kod Bosanskog Broda. Ljudi su
tu stanovali II zemunicama okrugloga ili apsidijalnog oblika. ali
i II lIad:cmnim četverouglastim kućama. I za " butmirsku« je
kulturu karakteristična keramika, ali se onil od keramike ostalih
grupa radi kuje i po oblicima i po omamentici. k oja je katkada
i reljefno itradena. Ta je kultura rclativno bogata plastičnim
proizvodima.
U Dalmaciji je donekle istra!en neoli: jedino na otoku
Hvaru. gdje lU poznata nalazi~ta Grapče"a spilja i Pokrivcnik.
Za radiku od ostalih kulturnih grupa. tu su nalazilta u ~ćjnama;
osim toga gropa .'ie razlikuje od ostalih po značaju materijalne
lrulture. Naročito su karakteristični oblici te keramike, kao i
spiralno slikana ornamentika na njima. Na Hvaro nema plastič­
nih proizvoda. Po kuJturnim obiljdjima ta se grupa može pove-
zati s grupama na Siciliji i u Apuliji.
U ostalim krajevima Dalmacije, ufe Hrval!lke i u Sloveniji
iz neolitskog doba postoje samo pojedinačni nalazi. koji ne
dopu! taju. da ih razvrslamo u odjelite grupe. Ipak u Istri i
jednom dijelu Slovenije možemo i!dvojiti posebnu kulturn u _
grupu. Sianovnici su tu živjeli ponajvile u kralkim peći nama.
kao što je to bilo u Prcdjami kod Postojne, u Betalo'"1J 5podmolu
i u Škoejanskoj jami kod Divačc. Prema ostacima sačuvanim u
Pred jami stanovnici su gradili kuće i u samim peć inama ili bar
postavljali pregrade. Njihov je način proil:vodnje bio isti kao i
kod ostalih kulturnih gropa, ali se či ni , da je lov tu bio važniji
M nego zemljoradnja. Zanimljivi su keramički objekti. koji sc
M vezuju za italske.
d, Osim gore spomenutih glavnih grupa ima i drugih. koje sc
k, samo djelOOlimo prostiru po Jugoslaviji, a centar im je "an naše
zemlje. T akva je potiska kul turna grupa, koja u sjevernom Ba-
natu rano potiskuje vin~aDsku, pa. i lenddska., srodna. potiskoj,
u Srijemu i Slavoniji.
Neol itska naselja. prubju dragocjale podatke o načinu fi-
vota ljudi u to doba. Osim u temunicama oni su stanovali vet
i \I nadzemnim kućama 5 jednom ili vije soba. Ognj išta i peči $U
bile ili u samim kućama (Vinča) ili van njih (Butmir, Bila). Od
kamenog oruda izrađenog tesanjem upotrebljavahu joj samo
nolić i vrhove za strelice. Ostalo bi kameno orude grubo otesali.
a zatim glačal i . Radi toga su se najviše slu!ili serpentinom, a i
drugim vrstama kamena. Motičarska je temljoradnja bila razvi-
jena, lto potvrđuju klinovi u obliku obućarskog kalupa, na kakve
čcsto nailazimo, a upotrebljavali su ih pri obradivanju zemlje.
Po nalazima možemo utvrditi, da je čovjek tada već sijao pše-
nieu (nadena u Vinči ). Uz ~emljoT3dnju bilo je razvijeno i sto-
brstvo; kosti goveda, svinje, psa i kote svjedoče. da. je čovjek
bio vd pripitomio i uzgajao te životinje. hto su tako bili valni
10\- i ribolov. O važnosti lova 5\'jedoč i veliki broj vrhova strelica
(kojih nema u starčevačkoj i vinčanskoj grupi), kao i kosti i
rogovi srna. jelena, veprova i t. d., a o ribolovu kosti riba, kao
i ko!tane ostve i udice.
O radinosti neolitskog čovjek a ima i drugih podataka.
Veoma je bilo rašireno lončarstvo. Svi keramički objekti izradeni
su llobodnom rukom. Po namjeni ih možemo rarv rstati u neko-
liko grupa. To su najprije predmeti ta svakidašnju upotrebu. kao
grupa keramika, ute~i , kolutiči i I. d., - utim t. Z\·. bolja kera-
mika, tehnički odličuo izradeni predmeti, čcsto obojeni i bogato
ukra!eni, neprikladni u svakidašnju upot rebu i, najzad, pred-
meti ~a kult - plastične izradevine, minijaturno posude i L d.
Ostaci tekstila (Vinca) i pratenova za vretena Ivjedoče, da $U
ljudi tada poznavali tkanje. Isto tako ima podataka i o rudar-
stvu. Tako su u V inči nađeni frag menti rude cinabarita i gale-
nila, a na Avali postoji rudnik cinabarita, odakle su stanovnici
Vin&: dobivali tu rudu. Dosta je liva bila i razmjena dobara.
prije svega $irovina. Tako je u mnogim neolitskim nalazištima
Podunavlja naden opsidijan podrijetlom 5 izvora rijeke Tise,
oda'kle je donesen na nala. nalazi!ta. Opsidijan, koji je naden
na nekim nalazištima u Sloveniji (Betalov spodmol i Predjama),
italskog je porijekla. Osim toga nadene su i druge vrste kamena:
JO
steatit. orijentalni alabaster, gnrski kr i,ta1 i I. D.. k:." i I":orli'·;ti
~~~:j ~~~r:~I::~!~f:~ ~:::~ d~::~~;:,~~~;~~::~~:~·'I~~:.:~I: ~';ij~;~~
objekte, mo!emo na osnovu toga zaključiti. ria j.., razlIlj..,,,,, već
u to doba bila vrlo živa, čak i s udaljenim krajn'i",:,
Dijelom su na đ eni i podaci o raui čn;m kultodm<l i vi"r~' ­
vanjima. Po pogrebnom ritusu možemo zaključiti. da j(' 1'(I"'"j;.Io
vjerovanje u život poslije smrti kao i vc! ik strah "d mrtvih.
Sloga su i vezivali mrtvaca prije nego će ga pokopati . pa d;'nas
nailazimo i na zgrčene skclcte. Dosta podataka o tom "jCfMalI j u
prubju i p!3.5tične izradevine, koje najčdće prib1.lIj l1 1...,nski
lik. T o je dokaz o kultu plodnosti, koj i se razvio medu iU;J.l,ito
zemljoradničkim grupama. Ali osim statueta. koje prib~uju
lenu, ima i mulkih i !ivolinjskih figura , samo u mnogo manjem
broju.
Neolit u Jugoslaviji mole se vremenski sta\'iti izmedu godine
3.000 i 2.000.
2. E n e o I i t. - U prc!aznom rudobiju izmedu neolita i
b rončanog doba poj avljuje se bakar, koji postepeno zamjenjuje
kamen kao materijal za pravljenje oruda i oružja. Sto<!a lo
razdoblje i nosi naziv bakreno doba, kuprolit ili l ..ncIlli\. PI, je-
dine neolitske kulturne grupe five u to doba i dalje. ali se mate-
rijalna kultura postepeno mijenja. Osim tih javlja .~e na pmlru-
čju Jugoslavije i čitav niz novih kulturnih grupa.
1--1edu najkarakterističnije grupe molemo ubrojili ~ haden ­
sku. kulturnu grupu. koja se javlja u Voj\·ooini. Slavoniji i
sjevernoj Srbiji. Djelomično su istra!ena nalazišla San' a; kod
Osijeka i Vučedol kod Vukovara u Slavoniji . Stano\'.l;ci tc ..:-rupe
su živjeli u zemunicama, a dijelom i II nad7.emn;m 1.11<:;"11;' ~ apsi-
dijainim sVr$etkom (Vučedol ). Glavna cfta te grup..:. P" kn.inj se
ona raspoznaje od drugih, ogleda se u keramici i "",;in" Ilrna-
mentiranja. Još karakterističnija je _slavonska _ kulturu;, "rupa,
koja prelati zatim i u brončanu periodu. Ona ~e prustire po
Slavoniji. Bosni i donekle po Vojvodini. U Sloveniji ~e javlja
i njena podgrupa, poznata pod imenom .. ljubljanska . p-upa.
Glavna nalaziita su Sarva! i Vu~edol u Slavoniji. \-lrusto"aČ3 i
JJ

Alihod!e kod Travnika u Bosni i Ljubljansko Barje u Slovenij i.
Kuće za atanovanjc 'u ponajvik nadzemne četve rou glaste
zgrade. NascIja Ic ne nalaze vil e nepoSTedno tl dolinama, pone-
gdje su lamo na niiim brefulje:ima (Sa",'aš, Vučedol ). a ponegdje
i na Ibmijim uzvisinama (Alihodfe). pa čak i u pcCimuna (Hru-
, tovala). Nudja na Ljubljanskom Darju pripadaju, mc:dutim. u
grupu lojenilkih nucij •. kod kojih lU kuće sagradene na stupo-
vima neposredno nad vodom ili na močvarnoj obali. Način pro-
izvodnje IC razlikovao vct prema geogn.hkim uvjetima poje-
di nih naselja. Negdje je prevladivala zemljoradnja. a negdje
stočarstvo ili lo,·. l ta sc grupa raspozna~ uglavnom po keramici
inalinu ornamentiranja. U orudu i oruiju jol sc nastavlja stara
neolitska tradicija s neznatnim promjenama.
U na Joj zemlji ima i drugih kulturnih grupa iz eneolita. koje
su ili manje valne ili joJ nisu islraie ne, kao na pr. bodrogke re-
sturska ili lokan3ka u Vojvodini. Iz tog je doba i čitav niz ostava,
kakve su nadene na cijelom području Jugoslavije, a u njima
različne vnte orulja i oruda. na pr. sjekire i dlijeta. Medu naj-
poznatije idu ostave u Griči kod Va rcar Vakufu, Karav idi kod
Bosanske Gradiške i Kozareu uDosni , Brckinjskoj kod Pakraca.
Vukovaru u Slavoniji. Bečmcnu kod Zemuna u Srijemu, Ploč­
niku kod Prokuplja i t. d.
Bakar lU ljud i u početku obradivali samo bladnim načinom,
a poslije su počeli i njega lijevati, najprije $amo u jednostranim
kalupima, a zatim i u dvostrani ma. Zemljoradnja, stocarstvo,
lov, ribolov nl imali rclath'110 podjednako vatnu ulogu, a inten-
zitet jedne ili druge 8Tane je zavilio od geografskih u"jeta na-
selja. Upot rebom bakra pojačao sc promei kovanih predmeta.
koji postaju roba kao i lam metal. O tome nam najjasnije govore
ostave., u koj ima su nadeni dohro uluvani i oc.upombljavani
predmeti. a druge sadrie polomljene ncupotrebljive komade. Mi-
jenjaju , e i mjesta naselja. Zbog hogatstva pojedinih proizvodno-
potrošačkih kolektiva postaju -$Vc čelti napada ji jednih plemena
na druga. Stoga se nuelja povlače iz dolina na tcle pristupačna.
za obranu zpdnija mjesta. Sasvim Je mijenja i materijalna
kultura, naročito keramičke iuadevine. Da li lU tome bile uzro-
kom raznovrsne migracije, nije se do danas jol moglo ustanoviti.
12
Sto se ti&: kulta i vjerovanja molemo zaključiti. da lU po·
grebni običaji i kult mrtvih uglavnom joJ isti kao i prije. Mrtvi
Ide u g robovima uvijek u zgrčenom polo!aju, i to je oPĆi način
lahranjivanja u to doba. Mnogo lU rjede plastične izradevine.
koje se ponegdje vet. potpuno gube. Prelazno doba molemo u
Jugoslaviji vremenski staviti izmedu godine 2,000 i 1.800.
3. B r o n č a fl o d o b a. - Za brončanog doln nastaje
preobra!aj m;J.tuijalne kulture i privrede. Iako je 10 d oba u
Jugoslaviji zasada Ilabo ispitano. ipak raspoznajemo nekoliko
kulturnih gr upa. koj e pripadaju različitim pc.riodama. Neko v ri-
jeme još traje ..slavonska.: kulturna grupa iz eneolita. Medu naj-
karakterističnije grupe toga razdoblja ide svakako t.. t v. _pano n_
ska. kulturna grupa. koja je raspo$tranjena u Vojvodini i sje-
vernoj Srbiji. Dosada je istraženo samo naselje Valin kod Vrka
u Vojvodini. a vrle na su i iskapanja u Zutom brdu kod Usja i u
Dubravici kod Pofarevca u sjevernoj Srbiji. Za tu je kulturnu
grupu karakteristilna keram ika sa svojom ornamentikom, a isto
tako i brončano oruije. orude i nakit. Kute: lU bile nezn:llno
ukopa ne u zemlju, četverouglaste . Nosioci tc grupe bavili su sc
zemljoradnjom kao jednom od glavnih privrednih grana . Kao
specijalnu gr upu s relativno malo podataka smatramo i bubanj-
sko-humsku grup u. Iz ostalih krajeva Jugoslavije poznati lU samo
pojedini nalazi iz grobova ili ostava, a u cjelini nije: jol poznata
materijalna kultura brončanog doba naJe zemlje, jer mnoga
nalaziita nilU još istra.f.ena. Medu najznačajnije ostave tc periode
idu Bizovac kod Osijeka. Beravci kod Broda. Veliko Nabrđe kod
Dakova. Podrute kod Novog Marofa, Ja vorIloja kod D"ora u
I·)",'atsko;, Mačkovac kod Donje GradjJke, Krehin Gradac kod
Mostara u Bosni i Hercegovini, Dmovo kod Krikog. Velik i Otok
kod Postojne. Radovijica u Sloveniji, BrCJtovik i Rudnik u Sr-
biji, i t.. d, Samo II Banatu, na primjer, poznato je preko 15 osta" a
iz brončanog doba. Ali uz ostave karakteris tirni su i pojedini
grobovi iz toga dob::. kao što su oni u Te!nju i u "dikom
Mojunju blizu T ravnika u Bosni.
Nuva malerija1na tekovina toga doba je hronta. legura
bakra i kOlitera, koja je tbog svoje čvrstoće mnogo prikiadnija
nego či.ti bakar. Naselja brončanog doba nisu viae nezajtiteni1
13
kao prije. Na td ~o pristupafnim mjestima pod~~u ljudi gradine
i ograduju ih zidmama j pa!isadama. Novi nabn zivota i podi -
zanje grad ina u yeti je sa sve vecom nesigurnoUu, koja je po-
sljedica j ekonomskog raslojavanja. Stolarstvo postaje s VT~me­
nom glavna grana privrcde izu:tev u ravnicama, kao l tD je Pa-
no nska ni:tina, za koju je zemljoradnja ipak karakteristilnija.
I materijalna je kultura potpuno promijenila svoj oblik. Obra-
divan je i lijevanje metal nih prerlmeta sve vise napreduje, a
uporedo stirn prestaje proimorlnja kamenog oruda i oruija.
Lije\'anje legura zahlijeva visoku tehniku proizvodnje i specija-
lizaciju u radu, i 10 se ogleda u jacanju obrla i trgovine. Mijenja
se i i:tradba keramike. Ona gubi ono znacenje, koje j~ nekarl
imala, pa stoga i nje:tina tehnieka obradba paslaje sve losija.
Kult je sarno donekle zadrfao slarn tradieiju. U Panorukoj nitini
i u sjevc:rnoj 5Thiji, gdje se prostirala "panonska« kulturna
gTupa, figuraloa plastika i ke ramika su zadrialc: jos vrlo mnogo
od starog nalina izradbc, iako u izmijenjenu obliku. Medu naj-
Ijeple plasticne proi:tvode loga doba pripadaju idoli iz Klicevca
i Vrka i slatueta iz Bapske. Kullni karakter imaju i dvoja kolica
nadena u Dupljaji u Banatu, od kojih su jedna potpuno saeu-
vana i na tTi to~ka , a vuku ii, patke. Na jerlnim i drugim kolicima
nalazi se neko boianstvo. Tada se mijenja i pogrebni obred. Na
zgrlene skdete vile ne nailazimo, nego sarno na isprulene. Osim
toga mrt\"aee i spaljuju, a pepeo stavljaju u urne iii ravno u
zemlju.
Cijda roaterijalna kultura upucuje i na nove obI ike dru-
Itvenog uredenja. Stvaraju se plc:mc:na i savezi plemena, patri-
jarhat potpuno prevladuje u uredenju proizvodno-potroialkih
zajednica. Polinje doba ratnih pothvata i ratvitka vojne demo-
kracije.
T a se perioda u ]ugoslavij i moie vremenski stavit; izmedu
godine 1.800 i 1.000.
4. H allslattsko doba. - P rijdaz iz bron~aneuhall­
stattsku periodu traje dU1:c vrijeme. 2dje.1;O Sll ljudi u prvo vri-
jeme upotreblja\'ali sarno za nakit, a tek su I vremenom po~di
da ga opcenito upotrebljavaju, pa je ono i djelomirno potisnulo
broneu, kojom se Ijudi doduJe i dalje sJuie kako za nakit i vaze,
" 15
ta ko i za orude i o r uije, ali I.! mnogo'manjoj kolieini. Iz toga
doba poznate $U vee i etnilke grupe, koje su fiv jde u nasoj
temlj i. Ponajvi!e su 10 bila ilirska plemena, osim krajcya istorne
Srbije i istoene Makedonije, gdje !U fivjeli Tralani. Ilirska su
se plemena tu bila nastanila jos u bronlano doba. 0 femu sv je-
dofe nalazi na gradinama i u grobovima if, hronfanog doba.
Materijalna je kultura tada nastavak opec hronblfle kullure
I.! Jugoslaviji I tipicnim novim elementima. Velika kolitina saeu-
\'ane keramike i objekata izradenih od bronce i ieljeza daje nam
dragocjene podatke 0 orudu. oruiju i nakitu toga vremena. Tu
udaraju u oei neke razlike prema pokrajinama. V brdovitim
krajevima sluie kao naselja g radine podignute na teie prislu,
palnim mjestima, a u ravnieama jako utvrdene gradine. Vz
gradine se javljaju i naselja na sojenieama (Donja Dolina. Ri-
pal). Iz toga IU "remena naroeito iSlrafeni grobovi. nad kojima
su nasu!i humei, tumuli iii gromile, kojih u J ugo!laviji ima u
golc:mom broju; najpoznatiji Sll i najbolje saeuvani grobovi u
Bosni, H ercegovini i Dalmaeiji. Sarno na viso ravni Glasinae sa-
~uvan o je vi§e; hiljada takvih tumula, gromila. Ali u Bosni. a
naroeito u Vojvodi ni, Hrvatskoj, Siovenij i i Srbiji ima i ravnih
grobova, iako se i lu upotrebljavaju ponekad u veeem brojl.! humci.
Ra.z.lika kod pokapanja ne ocitujc se. medutim. sarno u obliku
grobova, nego i u samom naCinll, kako $U sahranji\·ali mrtve.
koje IU ponekad pokopavali ponajvise u ispru!enom 5ta"u. a
ponekad spaljivali, pa sn pepeo stavljali iii ravno II zemlju iii
u urnu. 0 ostalim kultovima i vjerovanjima posloje sarno oskudni
podaci. Ido li $U izuzetak (Ripac u Bosni), a negdje Sll nadena
votivna kolica izradena od bronee (G!asinac u Rosn i, Radgona
u Slovenij i); na drugim Sll mjestima bila izradc:na od gline. Osim
toga, nadeno je i drugo raznovrsno obredno posude II obliku
ritona, koji su ponekad slu!ili i kao urne (Ljubljana).
Vec u bronlano doba poeeli III se mijenjati 5ocijalno-eko-
nomski odnosi. Tada SIOearstvo ima glavno znatenje. Covjck je
utgajao kozu. oveu, govedo, psa i syinju. a potkraj toga doba i
konja. U vczi s intenzivnijim stoearstvom je i ll$avrSavanje ze-
mljoradnje. jeT lovjek poeinje sioku upotrebljavati i za zapregu.
Na taj nalin prelazi on I motifarske zemljoradnjc postcper.o na
 obradivanje zemlje plugom. Uzgaja naročito pšenicu, ječam,
proso i bob. Značajno je i sve jače usavršavanje preradbe
metala. Kamen i kalupi za lij evanje metalnih predmeta, koji su
nadeni u nekim zgradama, svjedoče o tome, da su metal pn::radi-
\'aJi i za potrebe manjih zajednica. No isto su tako nađene i veće
ostave metalnih predmeta, naročito hrončanih , koje su $\'aka.ko
u vezi s pojedinim talionicama i kovačnicama (Vače u Sloveniji,
jedno od najvažnijib nalazišta ballstattskog razdohija uopće ,
i t. d. ). Metalni predmeti, koje je neko pleme izradivalo u jednoj
oblasti, dospijevali su razmjenom i u druge oblasti. U vezi s gore
navedenim pojavama trgovina je u to doba jako procvjetala. Ne
samo da su pojedine talionice snabrlijevaJe bližu pa i dalju oko-
linu. nego su pojedine predmete uvozili i iz udaljenijih pokra-
jina. Jantar dolazi u na!u zemlju s Baltika t. zvo jantarskim pu-
tem. Iz Italije dobivaju raznovrsno brončano posude, situje
( naročito je poznata situla iz Vača ) i ciste, a iz Grčke različite
metalne vaze. različnooružjeit. d
Nove vrste ekonomske aktivnosti uzrokuju u ta.da!njem
drultv u i promjene u odnosu muškarca i žene s ohzirom na po-
djelu rada. Nova podjela rada javlja se djelomično vel; i u bron-
čano doba. Muškarac se bavi stočarstvom, plužnom zemljorad-
njom, preradivanjem mdala i lovom. Usto, zbog vece nesigur-
nosti i sukoba medu plemenima, sve vece značenje dobiva i nje-
gova uloga ratnika.
S razvojem stočarstva i preradbe metala mijenjaju se i dru-
štveni odnosi. Pojedine porodice u rodovima gomilaju u svojim
rukama sve vel:a bogatstva i postepeno dobivaju povlašten polo-
žaj. Tako su se ~ačele socijalne razlike, koje se odrazuju u stva-
ranju rodovske aristokracije. Budul:i da se upotrebom metala i
povccavanjem produktivnosti rada usavršava orude, kolektivni
rad nije više ta·ko prij eko potreban. Namece se i potreba. da se
proiiire područja , kako bi se dobilo ~emljište za ispašu i zahva-
tilo zemljište s rudnim bogatstvom_ Iz tih ra ~l oga nastaju sukooi
izmedu plemena, a mnogobrojne utvrdene gTadine iz toga doba
dokaz su nesigurnih vremena, ratova i sukoba. Javlja se i potreba
·za većom radnom snagom, jer jedna porodica nije vile mogla
sama obavljati sve poslove oko velikih stada i oko preradivanja
metala. Tako nastaju prvi začeei ropstva. Kao robove su najprije
16
upotrebljavali ljude zarobljene u sukobu s nekim neprijateljskim
plemenom.
Rodovska aristokracija postepeno gomila u svojim rukama
sve veta bogatstva. Tako su pripadnici rodovske aristokracije
mogli dobavljati i skupocjene predmete, koji su izrađivani u
drugim zemljama. obično u Grčkoj. T o se najbolje vidi po nala-
zima iz grobova u Trebeništu (uvezene grčke posude i zlatne
maske, oklopne rukavice i t. d.). Isto je tako j s onim predmetima.
koji su nadeni u Budvi. na Glasinco j u Radolištu na Ohridskom
jezeru. Njih su u naše oblasti donosili grčki trgovci uglavnom
preko svojih trgovačkih kolon ija na obalama .Jadranskog mora.
Rodovska aristckracija preuzima vodstvo zajednice. Pred -
stavnici te aristokracije sačinjavaju vijete, koje donosi odluke
o pojedinim važnim pitanjima. Ali i o tim odlukama j o.i U\·ijek
zajednički rješavaju na narodnim skupštinama. gdje sudjeluju
svi slobodni članov; zajednice. koji su u isto vrijeme i ratnici u
slučaju sukoba 5 nekim neprijateljskim plemenom. T akvo ure-
denje predstavlja t. zv. vojnu demokraciju. posljednji stupanj
u razvitku prvobitnog društva. Zbog zajedničkih interesa neka
se plemena često udružuju u saveze, koji oh ično dobivaju ime
po onome plemenu, koje je preuzelo vodstvo u savezu. Kada se
zaj ednički ciljevi saveza postignu, savez se opet raspada. pa ga
kasnije zamjenjuju nove slične grupacije. U tim procesima na -
staju i prvi začeci onih etničkih grupa, koje su iz pn'ih "jekova
prije nak erc poznate po pisanim spomenicima Grka i Riml jana.
s kojima su one dolazile u dodir.
Ilirska plemena. što su živjela na području današnje Jugo-
slavije. poznata su nam iz kasnijih izvora. ali ih ne možemo
uvijek točno lokalizirati. Važnija su hila ova plemena: Norici.
Latobici i dr. u Nodku, današn joj Koruškoj iStajerskoj: Karni
izmedu Alpa i Tršćanskog Krasa i Histri u Istri: južno od No-
rika više malih plemena, kao Sereti i Scrapili: od Varaždina do
Daruvara Jasi; Kolapiani i Vareiani u Slavoniji: Sreuci u Srio
jemu; Liburni u Hn'atskom Primorju: Dalmati u srednioj Dal -
maciji izaledu ; Japodi u zaledu primorja od Postojne do Krk e:
Daorsi i Ardijeji oko donjeg toka Neretve; PICTej i u j u~n oj Dal·
maeiji i Boki Kotorskoj: Dokleati u Crnoj Gori; Mezej i lJ podru-
čju Vrbasa i Vrbanje; Ditioni u sjevCTois t očnoj Bosni: Dezitiati
17
u sred njoj i i Slo~noj 8 osn; ; Autariati u sjevernoj Hercegovini
i jugozapadnoj Srbiji: Dardani u jugozapadnoj Srhiji do Mo~
rave. na Kosm etu i u sjevernom dijeJu Makedonij e do Titova
Velesa : Peoni na Vardaru juino od Titova Velesa : Linkes!; oko
Bitolj a ; Dazareti 01.0 Ohridskog jezera . Neosporno je, da sva
nab rojena plemcna niru l islo ilirska i da se mnoga od njih u rim-
sko doha mogu smatrati kao m.id avi na lI im i bsnije doseJjenih
Kelta, Od trackih plemcna treba spomenuti T ribale i Meze u
dan a~njoj Srbi;i ; Gete i Da~ane. koji su !ivjeli u Rumunjskoj
i Banalu.
Hallslatuka se perioda vremeMki moie slaviti izmedu go-
dine 1.000 i 400.
5. Latensko doba. - Mlade !eljezno doba, La~Tene.
ko je ima svoja specificna obiljdja u materijalno j kulturi i dru ~
itvenom razvoju, karakteristi~no je 7.01 naJu zemlju i po tome,
ho je u vezi s keltskom ekspanzijom i stva ranjem gr~kih kolo~
nija. Strani ku lturni utjeeaji, koji III prije stfujali preko trgo~
vackih veza, tada su mnogo ncposredniji i jace utjciu na unu-
trasnji razvitak domaCih plemcna. Osnivanjem Ivojih kolonija
na ndem jadranskorn prirnorju Grci do bivaju blila uporiha,
preko kojih pojacava;u svoju ekonon\$ku ekspanziju i dublje
u unutraJnjost nalih zemalja. Osim posredniCke uloge u sirenju
grcke kulture, makedonska ddava, koja se brzo uzdife, pokazuje
i samostalnu ak tivnost i poduzima oS\'ajaCke pohode u naSe
ze rn lje. Keltska ehpanzija od poletka IV. st. zah"aea ve{;j dio
nOIse zem lje, i novonado!ili Kelti aktivno sud jeluju u razvitku
na§ih zemalja u ovoj periodi, Za dalji razvitak plemena na na -
lern teritoriju od 101 dva spolja!nja uljeeaja nesumnjivo je va-
lnij i grcki i makedonski, jer time onll dolaze u neposredni dodir
s razvijenijirn zemljama, u kojima Ie vet 'IlveliXe izgradivao robo-
vlasnicki poredak. . maju ncsumnjivo kdtski, OdllOSTlO latenski karakter. Oko ulfa
Materi jalna se kullura tada djclomicno i dalje razvija na
bazi ilinko_halhtatUkekulture. adonekleseimijenja. jeT u njl!
ula ze novi clementi, koje su Kclti narnelnuli svojom ekspanzijom,
i nastaje mijdanje do ma ~eg slanovniHva s dolljacima. Mate-
rijalna se kultura u jufnim krajevima mijenja s dolaskom grckih
kolonista, koji demose svoj u civilizacijn, visu od domRee, a kao
18
vila olla je vri ila vdik mjecaj na okolinu. Slug-a m"i c",u na
temelju oSlataka cisto materijal ne kult ure pratiti ra7.liCite kul -
lurne i politilke promjene, koje su u to dob .. naslalc u n;'lsoj
:temlji . Tad 51!' rnijenja i duhovni livot starosjedilaca. Mrtvc ~vc
tdte spaljuju . a pepeo u urnama polafu u zemlju cal. i u kra -
jel'ima. gdje je stari nalin sahranji\'anja bio uobil:ajcll i II hall -
~ taltskoj periodi.
Keltska ekspanzija zahvatila je podrulje jugoslavije i7. elva
pravea: iz Galije dolinom Dunava (oko g. 400) i iz sjcverne
Italije (IV. Sl.), Iz hallje 5U se Kelti spustili u Liburniju. /:,dje $11
se izmijdali s Il irima - tako je nastalo keltskoilirsko plcme
japoda. Zatim su zauzcli Posavinu, gdje su pokorili vise ilirskih
pl~na . U sreelini IV. st oni prodiru dalje na Balkanski polu-
otok. U III. st., ojaeani dolaskom ' novih doseljenika, prodiru u
Makedoniju. Trakiju i Grcku, gdje su god. 2H1, kako se lini,
opljalkali hram u Delfima. Kada su tu bili potuceni, jedan se
dio povucc natrag. a drugi prijede u Malu Azi ju. Provala Kelta
uzrokovala je i velika sdjenja Il ira i T ralana, Tracki Tribali.
koji su !ivjeli oko juine Morave, povukli su se na donj; Dunav.
Tli rs ki Autariali bili su poti snuli na juinu Moravu. Kelti $U
svladali i Ardijeje i potisnul i ih iz njihovc pokrajine, a Ii pOlk
napadose Manije i zauzdc njihovu zemlju. Podjarmidi yeti broj
ilirskih plemena i stopivsi se s njima, Kelti 5U slvoril i I. ZI' , i!iro-
kcltska plemena , u kojima $ U nadmoeniji bili negdje jedni,
negdje drugi Zbog tog mijdanja mooga prijaJnja plcmena d o-
bi la sn nov karakler. Tako se dogodil o japodima , koji su se pro-
stirali od BOSTle pa sve do Slovenije, a glavni im je grad bio
Melulum (vje rojalno u okolini Bihaca). Njihova groblja, od
kojih su najpozoatija una u j czerinama i II Ribicu kod Bihaca
u Bosni, zatim ooa u Hrvatskoj i Sloveniji, imaju u pocctku j o!
posve domace. hallstattsko-ilirske elemcnte. a poslijc preuzi-
Save u Dunav T1alazijo 5C kehsko plemc Skordi~ci, s gradom Sin-
gidunumom (dan. Beograd). U Nori ku su bili Taurise!. T ra govi
kellske mpanzije nalaze se du! eijde Jugoslavije, a narol ilo
dui glavnih putova i rijecnih do lina.. Takvih tragova ima u Slo-
veniji. H rvatskoj, Srbiji, Vojvodini i Bosni u ostacima njihovih
utvrdenja i u gro bovima. Kelti $U ostavili lrag'a i u religiji. Ke lt ~
Jr..
skog su porijekla poznati kult boginje plodnosti _Nulrices", koji
se poslije odriao i u rimsko doba. utim. osim ostalih. kult Epo-
ne, boginje konja.
6. Grčka kol &ni . acija. - Grčki je utjecaj prodi .
ra o II na'u um iju sa tri različite: strane. Najslabije se osjećao
onaj iz kolonija na ohalama Crnog mom (Odes05 -Varna. Tomi
kod Kon.rtance:, T iras _ Akemlan. Olbija _ na u!ću Buga i t. d.).
koji je doli nom Dunava dohuio do današnje VojIIodine. S tim
kolonijama stajala su u na ročito tijesnim ve:zama dakoge15ka
plemena nastanjena tt današnjoj Rumunjsk oj i Banatu. Mnogo
je jači bio utjeca;. koji je prodirao $ juga dolinom Vardara i
Morave:, ili onai. koji je išao preko mora na j adransku obalu.
odakle se (iz grč kih kolonija) l iri o dalje u unutrašnjost.
Grčki utjecaj. koji le $ juga §iri o kopnom. bio je osobito
jak medu plemenima. ho su fill jela na teritO'riju današnje Ma-
kedonije. {1 čemu n::r oč it o svjedoče naJazi iz T rebeništa kao i
nalazi iz Dr:n:r i(apije (S ten e) i drugih mjesta u da n a~njoj Ma-
'kedoniji . Djelomičoo je tamo dopirao utjecaj iz grčkih kolonija
na alba nskl.!j ob,lli .Jadra nskog mora (Apolonija kod Valone.
Epidamn os.Drač ). o čemu svjedoče na lazi g r čkog nOllca iz Apo-
lonije. Epidamnosa, Damastiona (možda u blizini Debra). koji
je trgovačkim vezama prodro i u unutra!njost naše zemlje.
Utjeeaj morem je dolazi o pr.:ko grčkih kolonija osnovanih
na na~oj obali Jadranskog mora. Te: su kolonije uglavnom osno-
vali Sirakub.ni u doba Dionizija Starijega (405-367). Najstarija
siraku!ka kolonija na naloj obali osnovana je nešto prije g. 385
na otoku Visu (Ina). Sirakufani su sudjdollali i u naselja\'anju
otoka H\'ara {Pharos}. gdje je poznata naseobina Stari grad.
Pri osnillanju su sudjelovali naseljenici Visa. Osim toga su na
dalmatinskoj ohal i osnovali Tra.gurion rrrogir). Salonu (Solin)
i Epetion (S tobreč kod Splita). a otok Korkiru Melainu (K or~ulu )
nil.$elili su i koloni!ti 5 otoka Knida. U &elu Lumbardi na otoku
Ko rčuli naden je vdik dio nekoga grčkog natpisa. iz koga se
jasno vidi. kako jc: nastajala i hila organizi rana jedna grčka
kolonija. Ujedno je to i najsta riji natpis s područja naše zemlje.
Kolonisti bi najp rije zidom ogradili i utvrdili prostor za naseo·
bi nu. Na tom bi prostoru Ivaki kolonist dobio zemljište za kuču
20
a iZllan gradskih zidina veti komad zemljiita za obradivanje.
Veličina toga zeml j iš ta zavisila je od broja čla n ova njegove
porodice. Zemljište, koje: bi preostalo poslije podjele, kao i ono
zemljište. čiji bi vlasnik umro bu potomaka, postalo bi zajednič·
kom svojinom. U početku su kolonisti sami obrađivali zemlju.
koju bi im komisija dodijelila. Uskoro su bogatiji ko loni!li počeli
uzimati na povremeni rad slobodne starosjedioce iz okoline.
Kako je u to vrijeme ve:t postojao u Grčkoj robovlasnički pore-
dak, koloni!ti su to uredenje postepe:no prenosili u kolonije.
Molda su bogatiji kolonisti vet u samom početku upotreblja\'ali
robove za obradivanje svoje zemlje. Ali kada se trgovinom po-
diglo locijalno stanje jednog dijela kolo nista, a u isto sc nijcme
povećao i njihov posjed, upotrebljavahu rob Olle u sile ve&:m
broj u. Tako se za kratko nijeme jedan dio kolonista od zemljo-
radnika pretvorio u zemljoposjedn ike. koji iskori1ituju robOl'sku
radnu snagu.
i. Makedonija. - U doba Aleksandra Velikog neka·
dašnja Makedonija obu hvatala je Egejsku Makedoniju. Tc·
saliju. H al kidiku i dio Epira, il osim toga i dio N H Makedonije.
priblifno do linije. k oja idc od Ohridskog jezera do Bitolja, gdje
su ae nalazil i Peonl. Tu je grčki uljecaj bio najjači. Makedonci
su najlljeroj a tnije ilirskog podrijetla, a poslije su bili uvelike
heleni1.irani.
U rallnicama su sc Makedonci bavili poljoprivredom. koja ic
bila na razmjerno niskom stupnju (sijali su proso i jcbm): j
stočarst\'OIll (uzgajali su silnu stoku. a plemenska jc atiSlokra -
cija imala i konja). Nema podataka o tome. kakvi su bili :temlji.
Jn j odnosi. ali se iz drultvcne direrencijacije može zaključ iti , da
se obradena zemlja. iako je bila zajedničkom slIojinom. dijelila
_v d ikim porodicama •. U krajevima, gdje je glavna grana pri-
\'rede bilo stočarstvo, zemljište je jo! bilo svoj ina ei jelog pic.
me.na. Rud arstIlo su pozna,' ali \"eć \'flo rano. Ispirali su :lato j
dobivali !eljtZO iz magnetske željezne: rudače. Obrtnici su izra·
di vali predmete n svak idanju upotrebu. ka o I to su orude.
oruije. posude i t. d. Pod grčkim u tjecajem u Makedoniji su
kOllali no\'ac $ grčkim natpisom. Grčkim kolonijama na obaiama
Egejskog mora Makedonci su prodavali drven u gradu za brod{.·
"

S'rad~ju, s~~lu. kožu, rude i t. d. Do V, st. prije nde ere Make-
donCI ~u žIVJc~i. Il vojnoj ~emo kra ciji i imali vrlo jaku plemen-
s~~ arlStokrac.I,Ju. Vladar I plemstvo živjeli su II jakim utvrde-
nJIma, oko kOJih su se poslije razvili gradovi.
Od kraja V. st., od vremena kralja Arhclaja, Makedonci vrlo
brzo .~rc1aze_.na robol'lasnički poredak, koji se najjače razvio
za VT/Jeme hlipa .11. i Alebamlra Velikog. Za vrijeme tih vla-
dara otpočela J~ Ja.ka ekspanzija makedonske države, koja je u
to. doha zahvatlla.~ ~e~.~ n~še krajeve. Makedonskoj je državi
pTly.ad~o samo naJJuz.~ IJI dIO .današnje Jugoslavije, t j. najju-
inlJI dIO N~ Ma~edomJ~ (od BItolja do Oh rida). Krajevi sjeverno
od te gramce pnznavab su samo djelomično makedonsku vlast.
I. pr?dor Ale~andra Velikog medu Tribale na Dunavu g. 335
biO .Je .~am o privremenog karaktera; ta su plemena plać a la samo
~ochšn~l danak. Tribali su. ipak, dali veći kontingent I'ojske. koja
Je :udJ~I?vala u ratol'anju Aleksandra Velikog u Azij i, ali su
;ace ~tll .potpuno slobo.dni po~. $vojim plemenskim glavarima .
.a ko Je btlo I ~ D~rdanlma , kOJI su stanovali oko izvora i gor-
nJeg toka Morave l Vardara. Pod Aleksandrovim nasljednicimil
Sva su ta plemena zbacila sa sebe makedonski jaram.
8. P oslj ed ica grčkoga i drugih utjecaja na
ple~ena u na!im k rajevima. - U doba keltske eks-
~an.zIJe, g r čk e ~olo~iz"ci j c
i makedonske ekspan!ije postepeno
Je Jač?nl 1'0st~Jal.~ I plemenska aristokracija kot.! svih plemena
na nasem ten{orlJu. o čemu naročito s \' jedoči kovanje novca
~:lj~Z~~~ ;:, ~t:~c~e~~i!t: ~~~o~aa~er:~n~Ooj~a:s~o~7~:er~~'k~~
Peona .. Daorsa ..u Noriku na počet k u L st. pr. n. e. s imenima
dom~~lh poglav l ~a ) . P!.ernenska aristokracija podik i utvrdena
gradzsta kao svOJa sredIŠta, i za to je tipičan primjer gradište na
SI'. Er:um.u kod Ohrida:. Znat~o. je slabiji bio grčki utjecaj na
one l.hre.1 Tračane, k~J I su ŽIVjeli dalje od morske obale. Taj
se utjecaj uglavno~ VId.; po ostacima materijalne kulture, koji
g~.vo~e , da s~ postojale Jah trgovačk e veze izmedu grčkih kolo-
niJa I d.oma.Ćlh pl emen~. Ilirska su plemena na obali Jadranskog
~no~~ vjerOjatno preUZImala U poljoprivredi od grčkih kol onista
I vIse vrste kulture (vinovu lozu. maslinu i dr. ), a isto tako i
savršeniju tehniku brodogradnje. Il iri su stvorili i svoj tip I<lde.
liburnu, koja je poslije utjecala i na rimsku brodogradnju
Domać<I ilirska i drugll plemena billi Sl' ta.Ja već na podjed-
nakom stupnju privrednoga i društvenog razvitka. Kac' i u hall -
stattskoj periodi najvažnija privredna grana bila je zemljoradnja
i stočarstvo. Isto im je tako bilo poznalO i fudl1rstvo . zanatHvo
i trgovina. pod grčkim je utjecajem započela robno-novčanll
razmjena. Na taj se način tu ubrzao proces raspadanja rodovske
zajednice. U zemljišnim odnosima zajednički se posjed već pučeo
dijeliti. Tako su II l. st. pr. ll. e. Dalmati svakih osam godina
dijelili zemlju za obradi vanje. vjerojatno po porodicama. Takvi
zemljišni odnosi zabilježeni su još i u doba prvih početaka rim-
ske vlasti poslije Batonove buoc. U vezi s raspadanjem rod ov-
skog uredenja razv ija se i patrijarhalno ropstvo. Robovi se spo-
minju kod ilirskih plemena već u rv. st. pr. n. e.
Na takvom ekonomskom i socijalnom temelju ta su plemena
stvaral;) plemenske savcze. Takav je bio savez Ardijeja, koji je
obuhvatio ilirska plemena na području od rijeke Aous (današnje
Vojuše) do donje Neretve i tl unutrašnjosti do DardaIla, sa sre -
dištem najprije uRizonu (Risan u Boki Kotorskoj ). a zatim u
Skodri (Skadar). Islo je bil o i sa savezom dakogetskih plemena,
koja su doduše primila pojedine keltske clemente. ali inače za-
drhla svoju samostalnost. U l. sL pr. n. e. izvori spominju
dačkog vladara Burebistu. koji je poslije pobjede naci Bojima
stvorio veliktl dač ku državu i osim ostalih pokorio i keltska ple-
mena u Panonskoj nizini (n;: zapadu) sve do Dunava
Važan je i utjecaj. koji je u to doba dolazio iz Italije u naše
krnjeve trgovačkim vezama . Naročito.u japodskoj materijalnoj
kulturi nalazimo velik broj etrurskih izradevina od keramike
(jezerine, Ribić II Bosni).
Kao što je grčki utjecaj bio slabiji u unutrašnjosti, isto je
tako i keltski utjecaj bio slabiji izvan krajeva, koje su oni nase-
lili. Stoga se svuda nalaze oaze. ka o na pr. G!asinac u Bosni.
Pohorje u Sloveniji i t d., gdje su ilirska plemena zadržala SVOjl1
nekadašnju materij::,]nu ku lturu i svoj način života. sve dok nisu
Rimlja!:i "svojili naš~ krajeve

BIBLIOGRAFIJA
Za prcthistoriju ljudskog druSIva usp . opća djela: Engels, Pori.
jeklo porodice, privatnog vlasni!tva i države (prijev.), 1946; Uloga rada u
procesu prt.tvaranja majmun a u čovj e ka, u dj elu Dijalektika prirode,
1950; O. M a n d i Ć. O nacrtu razvojnih step ena u prvobitnoj ~ajedni[i.
HZ I, 1948; O povez anost i klasilikatornih rodbinskih sistema s produkc;o
nim odnOsima prvobitne zajednice, Zbornik Pravnog fakulteta, Zag-reb
1!f.18; Brak i ~porodica~ u prvobitl/oj zajednicI. HZ IV , 1%1; L. H. M o r·
ga n, Ancient Society, 1877.
Za optu sl iku o prethistoriji Evrope usp. djela, koja obuhvaćaju
i na!e zemlje: W. G. C h j I d e, The Danube in Prehistory, 1929, i DawlI ()/
til e European Civilization, 1950'; H o e r n e s· M e n g- h i n, Urgeschichte
der bildenden I(unst in Europa, 1925: O. M e n g h i n, WeltgeschicMe der
Steinui!, 1940', i Europu und einige angrenzende Gebiete ausser dem
ag;;ischcn und ita!ischen Krei s, u Handbuch der Archiiologie, 1950: P
La" io~a · Za m bot ti, Le pii! "ntiche culture a!,ricole europ ee. 1943.;
LJrsprulIg und Ausbreitung der Kul tur. 1950; R. Pittioni, Urg eschicht<
(prcj!led opće prethistorije i naročito prethistorije d~na~nje AustrUe, pri
čem se osvrĆ t i na južnije, slovenske pokrajine), 193/, i Die url,(eschichtl i
chen Grundlagen der europ~ischen I(ultur, 1949. O pitanju apsolutne
kronologije i traj~nja kulture usp. V. Mi I oj~ić, Chronologie dcr
jiingeren Steinui! Mittel· und S~dosleuropas. 1!f.I9.
Kratak pregled prethistorije za čilavu Ju .... uslavij~ daje M. rapalua.
!lKI!, JeJ\8HoCnpT!!anpB06HTIlYIICTOPlljl'I!3U'e 3c>tIbC.l1rl94S,br.2,
a za pojedine pokrajine: C. Trubel!;a, nullurn e prilike Bosne i Herc e·
govine u predhistorijsko doba. GZM XXV], 1914, i POS.: R. L O ž a r, RanOj
;n problemi slovenske a rheolOŠke vede, ZUZ XVII, 1941; F. Si~ir.. Po·
vijest Hrvata u vrijeme n~rodnih vladnra, i92,;; M. rapaw:'IIIIH -
.ll. r apawaHIIH. ApXeOJlOIll~a liua3HUlTa y C1)6I1jll. 1951; M. J"pi5Ht.
rlPCIICTOPHCkO ./lo6a 8ojBolllwe, BOjBOlllIHU I. 1939.
Opći pre!,led paleolltskih nalazišta u Jugoslaviji daju S. Broda r
Das Palaotithikum in Jugoslawien, Quartl!r I-II, 1938-39, i L. Z o t·,
Das alpine PaH!olithikum in JUll"oslawien. Forschungen u. Fortschril1e,
1937, i Altsteinzeitkunde der SiidoSl3lpen Binder. Arch. I. "atcrl. Gesch. u.
Topol,(r. XXIX, 1944. Nalazi!ta u Hrva\Ske>j obradili su D. G o r j a II o v i ć·
24
Kramberger, Der paliiolithische Mensch und seine Ze i tgeno~en aus
dem Diluv ium von Krapina in Kroatien, Mitte i). d. Anthr. Ges. in Wiell
XXXI i XXXV, 1901 i 1905; Der diluviale Mensch von Krapina in Kroat ien,
1906: Zivot i kultura dilu"ijalnog ~ovjeka u Krapini u Hrvatskoj, Djela
JAZU 23, 1913; S. V u k o v i e, Prethistorjjsko nalazine spilje Vindije,
HZ ll, 1949, i Paleolitska kamena industrija spilje Vindij e, HZ lIJ, 1950
Pre!,l ed. paleolita u Sloveniji daje S. B r o d a r, Prerez paleolit ika n~
slovenSkih tieh, Arheo!. vest. I. 1950. Za Potočku zijalku usp. S. Brod a r
- J. B a l' e r, Die Potočka zijaika, eine Hochstation der Auri gnaci en in
dcn Ostalpen, Prli.hi$torica l, 1928; S. Brodar, Paleolitil\ na DIševi,
Zdrav. vest. 1930; Raziskovanj e v Potočki zijaiki in nje problemi, CZN
XXXVI, 1931; Die Poločka Hijhle, die hochste jungpalaolilhische Stalio~
in dcn Alpen, Verhand!. d. III. internat. Quar\. Konr., Wien 1936; Crt eži
na paleolitskih artelaktih iz Potočke zijaike na Olševi, Etnolog Vlll. 1935,
O stralig-rafiji Potočke zijaike, GMS XX, 1939: F. K o s, Stud ien libu den
Artefaktcharakter der Klingen aus Hilhlenbiirenziihnen un d der Kno·
chendurchlocnllng-en an den Funden ausdcr Potočkazijal1\3 und ein i):'en
anderen Hijhlcn, Prirodosl. razpr. l. 1931. O nalazi~t;ma na Krasu us ~.
R. B a t t a ft I i a, Paleontologia e palctnologia delle Grotte del Cano,
u l. V. Bertarelli E. Bregan, Due milla GrolIe, 1926; S. Bro·
d a r, Paleolitski sledovi v Poslojnski jami, Razprave SAlU, razr. za prir.
med. vede l, 195\, i Otoška jama, paleolitska postaja, na istom mjestu. a za
(alaia nalaziUa S. B r o d a r, Nova paleolitska postaja 'o Nj ivicah pri
Ra dečah, GMS XVI, 1935, F. I( o s., Neveljski paleolitik, GMS XX, 1939, i
Der Quartilrfund von Ne"lje, Qusrt1ir n, 19.19. o ntsigurnin, nalazišlima
iz tog dob~ u Banatu izvje~tava F. M i II e k e T, Vorl!eschichle de~ Ba·
nat.s. CrapHHap, 3. ser., XII. 193;. Antropološke nalale iz na~e; tHil0rija
obraduje u sklopu općeg razvitka B. !';kerlj, Razvoj človek' (Antro.
pogeneza ),1950,
Za prethistoriju od neolita dalje usp. opee radove: S. L jubić.
Popis starina arkeologil'ko!;,a Odjela zem. muzeja U Zagrebu, 1889; D es eh.
mann, Fuhre. durch das J..:rsinische Landes·Museum RudollinuIll in
Laibach, 1889; R. Loža r, Arheolo~ld oddelelc, u Vodnik po zbirl;ah Nn·
rodnega muteja" Ljubljani, Ku llurno,zg:odovinski del, 1931; V. H of ·
r i II e r, Corl'us "asorum antiQuorum, Yug:oslavie. Zagreb _ Musee
Natio na l l-II, 1933 i 1937; N. V u l i e- M. G r b i r., Corpu s "asorun'
antIQuorum, Yougoslav ie, Ill. 1937; Gnir s, Istr ia praeromana. 1!}25, l;ao
i spomen ut e opće radovt o prethistoriji naile zemlje
Za kronolo!,iju neolita, pored V. Milojčića: N. Vuli~-M. Grbić,
Corpus: M. rp 6 II II, npeHcToplICKO Jl.o6a BojuollHHe: i M. r a p 2·
UlaH IIII. XpOIIO;)OrH ja 8I1H'!aIlCKe rpyn e, 1951. Za st3rčevač~u kulturu:
M. G r b i Ć, Bemalte Keramik aus Starčevo, Ksi~!,a Pamiljtko"'a Wt. De·
metrykiewicz~ , 1930; izvještaj V. Fe"'kes _ H. Goldmann _ E
E h ric h o iskapan jima u Sta rčevu, Bull. 01 Amer. Seh. of Prehis. R e~. IX.
25
1933; R. R. S e h m i d t. Die BurI;" \iu~eo.Jol . 1945. gdj ~ je ~at p r~gl ed lIa! ~
zii;ta ove I,ulture kao i drugih neolitskih nalazišta uSTijemu, Slavomj I;
F. M i II ~ k e T, Vor"eschichtc d. Bana u; 11, CTap ull ap. !!I. SH. 13, 1933.
za nalozi!ltn II Banatu. a za opći ruvitak ove gru p' P. K u t z i ~ n, The
K (j ri)~ Cultu re, Oisserl ation es Pannon ic ac, 1947. NDlazi~te Vin~u obradi"
je M. 8 a C H h, np CHCTopHCKa BHH43 l-1V. 1932--36; JOHeKa Ko~oHHja
BIIH43, 300P!!H); 4>H.1030$. ttla H.\".~TeTa Oeor pa.'!. YIIHĐep. I, 1948; Kpo]
~~::}~";;pc:,:j~ ~),',:"~pl:~~~o;~,cl~~:t~'~H;:et~~D~::,i;:n~~;.~~e~t~~ :r~:
'II a " H H a, 111', l!MlI. hr. 2. i .I. K" r o ,e e o. Arheo~. ve~t . 1950.' na Jonsku
kolon iju Vintu kao i opCi o~vrt n~ Vasiće"a ~I"'aćan)a II nJego,',n) radov ima
od 192'1 do dan"~ J . I\oro ;ec, A. Benac, M. i D. Gara hn in,
Oko p ro blematike V,nče, GZM. N. S. VI. 1951. Za d:ul;:o naI3 7.i~ta nve
pupe usp. M. B a e H h, np ""'09 H Ka pC'tlau>~y TPO)aHCWH~ npOO~el.la ,
ru e CA H 70. 1906; V. F e 'OI' II e s, Neoiithic si tc. in t he Morav~·oan,,·
biPI! area. Bull. oI Amn. School of Prehist. Resea rches, XI!, 1936; M
Grhić, Pl očn i k. ~neol i th ;sche Ansiedlung. 1929; F. Mille k e r, Vor·
guch. d. 8anat~ II. Za bUlmirsku kulturu usp .. os im Ć. T r u h e 1 k~.
:;~~~~:~~:Ch~r~:~~i'onP:~~ ;:~~~r ~~~ ;:r~j::'~ I~~ dBio:n~c~ YI~li. i~'~;,
a
; J . K fl ro'e e, Butm;rsko ker amika, zt 1. 194i. Za Grapč~v u spil!u lt
Dalmaciji usp. izv.iC> taje G. N o v n k n u Bullettino di paleln ologla 't ahfl n ~,
N. S. IV, 1946. Att i del l' congre~<o internnziOllale di pTeistoria e prOlo,
storia IIIediterranea. ['irenle. 1950. ; Ljetopit JA ZU 55, 1949. Za potiSku
Ilull"r" M. r 'a p ~ 'u a" H". nUTHcKa ~)"n)·pa. CTap~u3p 1. 19:':1
O eneolitskim kulturuim 1;:T\,pama "sp. I'ratl,; pregled N. V u I ić.'
i M. Gr b i ć~ u Corpus Ill : za baka rne sjekire M. rapaUJ3 HHu.
6aKapHc ce)<up e ea OTIIOP01>' 3a .!tpa<aJbt )' s6»p 't!l Y 'ICTH~4Kor ~yada y
Seorpu)". MY3~jH ii, 1950. Za hadenSku kulturu R. R. Schmidt,
Bur~ Vufedo!, i V. M i loj č; ć, 1)ns VOrl;:C5ehichtl~che Berg"'.Hk von Su:
pIja Stena, Wiener Prahis!. Zeit"hr. XXX , 1943, j!dle se govo n o posebno)
kostolačkOj"arijanti,)\·ek"lturnegrupe. Zasla\·onSkul,uhu rnu g rup "
usp . J. Br " II "m i d, Nahodaji bak renoga doba i~ Hrvatske i Slavonije i
susjedn ih zemalja. VHAI). NS VI. 1902, i V. H off i II e l, Corpus 1-11,
t~ na13zisu u Bosni.l. I\orošec, Petina Hru$to\'ača, novi lokuliiet slao
vonske ku lt ure, GZM, N. S. I, 1946, i A. B e n a e, Završna istrativBnja u
~:Ć~',li ~;:dS~;:~!i:.;~s~:1. '~~I~:;t819~~: ~~u~;::~~·t;r~d~,IO;:,;~ji S!'Z~ °r~~;.
za zl'odov. in dru!b. vede G. 1951; R. Mun ro, Les S.13tionf l ac~slfe~
d'Eu rope, 1908 (Ljubljansko Barje); R. Ložar, StudIje o ljub~J ansk '
ke r~mik ;, GMS XXI!, 1941 , i Stavbe na kol ih in ke ramika lvončast,h td,
tas XXXV. 1941: o izradb i lončar skih proizvoda J. KOTošec. Ker!>·
schnittethn ik in de r Slavon ischen I\ultur, GZM XLIl, 1940.
26
Za r~nohronb"e nalaze usp . A. O r ~ ić· S I ft ,. e t i ć. B"banj, Mit
teil. d. prl!his t. Ko mm. d. Akad. d. Wiss. IX , 1-2, Wien 1940. Za mat erijal
te vrste u Zemun u usp. ll. l" ap3W3HItH , HU33)! paH or 6p01!38nOr
,D.06a H3 3e"YH3. MY3eju 3----4. 1949. Za ~tu ocjenu te kulture i
njene vne s Makedonijom W. A. H e u r Ile y, Prehisloric Ma cedoHi ~,
1939, gdje je dali i ~intct i ~n i pregled neolitske kulture u toj oblast:,
koja se može vezati i za Starčevo i Vinču u Srbiji. Z~ odgova rajub
bug~rsh nalale usp. naročilO G. K a z a r o " '. Vorges~hichtliclle < au .
Sveti K}'rillowo, P rJh . Zei tschr. VI , 1914
Za nalaze bro"tnno/i doba i h~lIstatt3 u Vojvod'ni usp .. Qsi", Sph",~.
"utog dj ela Vulita i Grbića. jo! F. M ill e ker. Vo rl!e~ chicht~
des Banats. Cnp!lltap, 3. eep., XV. 1940. i M. r p O ~ h, npeHCTop!lCKO .."IoOa
BOjBOI1H"~ ' Za od!l"o,.~rajute nalaze u Srbiji M. M. B a e H II. }KYT<.>
6 p.no. CTap,,,,ap 1910-11, !l"dje ;ce r3spravlja i o pitanju tuvenog 1<liče.
vačkog idol~ . koji je obradio M. B a ~ T P o e II" U CnpHH3PY VIl . .1.
I~OO; u~p. M. V a ~ i Ć. La nćcropole dc Kličevac. Revue a rcheolo{!" iQue.
1902.
Za nalaze iz Da lja u Slavoniji v. reprodukcije i OpiSf kod V. Ho!
rilie r. Corpu.' ll. Za brončanodops kt i hallst attSkt na lu.e u Hrvatskoj
IISp. naroči to S. L ju bić, Popis a rk . odjela.
Za hall Slattske nalaze u Bosni i Her cc l'ovin i usp. prije svrga ve~
spomenuli odlični pregled ma te rijala kod Ć. Truh etke, gdje je nn,'C'
dcna i sva starija literatura. Osobito treba istači izvještaje F. F i 31~ o
is)' apanjil1la na Glasineu, kao i ilvjdl aj. sa mog Truh~ll<c n isk a!,'"
njima u Donjoj Ooljni. koji su iza.lli u GZM odnosno \VMBH . a na l\Oj~
se u spomenutom radu pozi"a i Truhelko.
U Mak edoniji značajni su nn lazi iz Trebenišu, koj e Je Obr adio f\
V u I i ~ u Cno",e!l!lK)" CAH 76 i 77. i u rCHn Xl, 1935. Usp . lakoder
B. F; lov, Die archaische Nekropole von Trebenischtc am Ochrid a See,
1928
H~Ust3l1ski ilirski nal azi iz Bud,·. objavljeni su na jsumarnije u članku
.J. P e trovića u Y~l nHH 4x o " nper.,el1y 1939.
Za bron~3no doba u Sloveniji usp. W. S c h m i d, Die Bronzneit
in Krain, Carn iola l, 1909. Z. I'anredn o bogatu, ~ lo,~ i,),opanu i zbo~
čega velikim dijelom i uništenu , gradu iz haUstalta prije sve&"a T re"s ur es
01 Carniola, Preh istor ic Grave Ma tcrial Irom Carniol a. izd. A. Mohr. 1934
(usp. R Lo'ar. Predz godovinn Slovenije, posebej Kranjske. ,. lu či
zbirk e Meck lenhurg. GMS XV. 1934); o StajerskoJ usp. W. S c h m i d
Siidsleier marl, in Allcr tum (u H a u s m a II n . Sudste ierm3 rk). 19"..5. H
na pose Die Rin l.'w1i lle des Baeherngebirgu . Mittei!. d. Pra his!. 1';0 ," 111. 2
1915, 1929. O najznačajn ijem nalazi!lu u Vača ma usp. M. H o e r n e s.
Zur Chronologie d. Grllb er luRde von Watsch, Wien. Prtlhist. Zeitsch. 1.
1914,; W. Schmid, Vače _ predzgodovinska naselbin a, GMS XX. 1939
Od novije lit eratu re o hallstaltu u Slove nij i treba spomenuli P
27
R~lntckt, Du Nerauer Htlmfund, Bericht. d. rom.-rerm. Komm.
1949.50 (u,p. S. G.bro.· te II ZC IV, 1950, i Dve novi najdbi felad I
sloven3ker' olemija, Arheoi. VUI l, 1950); F. Sta r e. Poročilo u
uitilnih .,heololkih Iskop.unjih v Klndij i pri N.... vtm Mf:!ltu, Arheolo-
Ika porol;il., Dd. SAZU, r.u. u I&"od. in drulb. vede 3, 1950; J. K o r ()o
I c e- F. St. rc, Z.tuno porol;ilo o . rhto101kil! ilkopavanjil! v
Ljubij.n~ n. IlIom m.iutu. 1 J. I(orolec, Predlrodovin$ka nastlbina
nl Ptujlkem rr.dLl,I~I .
za n.l.lt ;l btre Ire bl lit - pored prijdnjih radova M. r ehe·
Itltij.- Osloniti prlje Ivtl"' n'lPOlllenulo djelo Gnirs.; sumarni
podaci, I n lVeđcnom IIler'lurom, n.l ue lit l u c\jt:ltl E. Messtr-
sehmld t -F. Ouhn. ItlliKhe Grlbtrkundt ll. 1939.
Z. OIUvt mtulnor dob. u Ju roslIvjji treb. narol:ilo konlultiu!l
noVII, i.ko ne ",...im potPunu publih(iju F. Ho is te, Honfundt Siid'
osttllrop.s,1951.
Na lalen,koJ periodi ri deno je kod nn vrlo malo. Z. nalne s
Grade. l njihovu kri tičku revilIJu Ulp . rue CAH 56 (M. Vaai!!) i Mitt.
d. Anthr. Gu. In Wien 191 3 (kutlk. O. M e n &" h i n a).
Za hisloriju I\elll kod nil Ulp. II. BYJlllh, KCIITII Y H.IllOj !e"~II,
rJlac CA H 121. 1926. ZI Ilirsko·kel15ke naluc usp. spomenutu S,"ln~
C. Truhel ke, I"dJe je n. vedtnl dOl l da~nja literatura. Trtba $pomc·
nuli, d~ o tom problemu neml u1nijc novije lilerature. Za .iapodskc
nplaIe u Lici treba %bOIl" mute rijala naročito konzultirati spomenuto dj el<J
S. Ljubit-a.
Za dallQl"etlku ke-It.ku Imlturu, kakl'u nalazimo i u Ba natu_ usp.
osobito monumentalnu i odllt nu Ilntezu V. P a rvan. GelieR - o pro·
loislorie 1 01elel, 1926. klo I kratklI si nInu i kritiku II dielu J. Nt$lOT,
St.nd der Vor,ueh,tbI5forlc hunj:" ln Rllm5nien, Oeficbt d. r/lm.-geTm.
I\omm. XXII, 1933. I"dje le molt n .~1 I dragocjeni i kritički ocijenjeni
malerijll 18 kompIraciju s priJllnjom prt lhlslo ri;om na~ zemlje.
ZI I" rtku kolonilItiju n. J. dt.nu usp.: G Novak, 1\010ni18cija
Dionizijl Starljt&" nl Jad ranu. Seru HoffillCTiana, 1940; Predgrfkl l"a,
CHP 3, 1943; IJtjlkl I rlm~1 Saloni. Rad JAZU 270. 19-43; H. B, ~ Hh,
'-bHpeKo ulpeno 'I P",.CKO .sOO., r ue CAH 62. 1907; C. Truhelk •.
Bosni u dob, pnhi.loritko, Napretkov, Povijest BiH I, 194:!: A. M a '1 t r,
Bosn. 1/ Ilirsko dob. (ISlO); P LI sit • •, Cm. Korlcyn i kolonije
,nlitkih Grka na Jldra~u. 19&1 .
2s
II . POGLA VLJE
NASA ZEMLJA U RIMSKO DOBA
I. Sirenje rinulic ,·Iuti u našim zemlja ma. Do polovine: II I.
st. pr. n. e. Rim1jani $U već bili proširili ivOjU vlast na AI>cnin-
skom poluotoku od Padske nilinc do Sicilije. U daljim osvaja-
njima. koja su trajala dva stoljeća i po, od punskih ratova do
početka nde ere, oni su stvorili veliku drfa\' u, koja je obuh\' a-
ta ln sve zemlje oko Sredozem nog mora. O!vojeni terilorij pre-
tvara li $U u politički potpuno bespravne provi ncije, koje lU oni
do krajnosti eksploatirali. U tn je vrijeme Rim POS!:IO najrazv i-
jenija rohovlas ni čka država. u kojoj jc glaVIla privrcdn:l ' grana
bila poljodjelstvo, s težištem na velikim posjedima. Ja tifun diji.
ma, koje su ohradivali mnogobrojni rohovi. Ja čanje klasnih lU'
protnost i i sukoba u sam om rimskom dru~tvu, kao i stal ni otpor
pokorenih naroda uzrokovali su. na pr ijelazu 11 no\·u eru, da sc.
rimska republika pretvorila u monarhiju.
~ drugoj polovini I. st. pr. n. e. veliki su posjednici. zbog
oskudIce u robovskoj rarinoj snali i poskupljenja cijene robo\'a.
i><Ke:li da daju u zakup jedan dio svoje zemlje, u pn'om redu
najgoru. Zakupnik-kolon plaćao je ta zeml ju lak upn inu, i 10
vetinom u naturi. U doba cafa Augusta kol onat je vel bio dosta
rdiren oblik Icmlji!nib odnosa.
~r1o rano, vet u III. st. pr. n. Co. rinuka je eKspanlija skre-
nula I prema Balkanskom poluotoku. Rimljane je privlačil o bo-
gatstvo ndih lemalja, naročito rudno blago, kao i mogućnost
d~ proli re svoje posjede i steknu novu robovsku radnu .nagu.
RImSKO osvajanje dolazilo je uglavnom il dva pravca: na zapadu
il Italije - preko jadranske obale, i na utoku - preko Make-
donije.
29
 Po $vrletku Prvoga punskog rata Rimljani su se umijdali
u prilike na is točnoj obali Jadranskog mora pod izgovorom, da
zaltitc grčke kolonije od sve većeg pritiska ilirskih plemena. Ta
su plemena htjela da potpuno uvladaj u jadranskom obalom,
gusa rila su po moru i tako- izvrgavala opasnosti opstanak g rčkih
kolonija. P ri tisak lli ra osjetio se n aročito poslije osnivanja ple-
menskog saveza Ardi jeja. Za vrijeme Agro na. Ardi jeji su osvo-
jili grč ke kolonije na obali i počeli ozbiljno ugrofavati i otoke.
pono im je til rukom da osvoje Ph aroS, a Issa je dugo odbijala
njihove napadaje. Poslije Agronove smrti nastavila je osvajanja
njegova žena Teuta. Kada je g. 230 napala Issu, njezini S~ sc
stanovnici obratili za pomoć Rimljanima, koji su iskoristili lu
okolnost. da sc umijdaju u prilike na ilirskoj obali, pogotovu
jer su od ilirskih gusara trpjd i i sami ilaiski trgovci. Rim je g.
228 pobijedio T eutu i primorao je da sklopi mir. T euta je mo-
rala pristati na godi~nj i danak i obvuala se. da ilirske lađe
ne če vile ploviti jufnije od Ljda. Ona je izgubila i vdi k dio
svoga te ritorija ; Issa i jedan dio područja ardijejskogn plemen-
skog saveza na današn joj albanskoj obali s gradovima Apolo-
nijom i E.pidamnusom potpadoJe pod rimsku vrhovnu vlast.
Pharos i neke druge otoke. ka o i susjednu obalu Rimljani su
dali T eutinu vojskovođi Dimitri ju Hvarskom. Plemenski sc
savez Ardijeja raspao.
Kad je Dimitrije počeo da proJiruje svoju vlast i na druge
grčke gradove i ilirske teritorije. Rimljani su ustali i proti v
njega. U Drugom ilirskom ratu (2 19) Dimitrije je bio pobijeđen
i prebjegao je k Makedoncima. Ilirs ki dio njegove driave Ri-
mljani su podijelili plemenim a, koja su im bila sklona.
Ti pothvati Rimljana isto su tak o ugroi;a"ali interese make-
donsh drfave, koja je tada jo! imala premoć na Balkanskom
poluotoku. Zbog toga je izbio, u veJ.:! s Drugim punskim ratom.
i otvoren sukob između Rima i MakeJonije. Stav ilirskih plemena
u lom sukobu bio je razl ičit. Neka su bila na strani Rima. a
druga, više ugroiena oadiranjem Riml jana, pridrufila au se
Makedo ncima.
U prvom ratu (2 15-205), uuzeti borbom protiv Hanibala,
Riml jani su svoje posjede na ist očn oj obali Jadrana morali pre-
pustiti Makedoncima. Poslije pobjede nad Kartagom, Riml jani
30
su se pripremali za no\' sukob I Makedonijom i zato stvarali
iiroke saveze. U novom ratu (20t1-197) pretrpio je Filip V.
potpun poraz. Makedoni ja je izgubila prem oć na Balkanskom
poluotoku.
T eritorij, koji su od Makedonaca osvojili. Rimljan i 5U dali
svome ilirskom .savezniku Pleuratu, koji je osnovao nov plemen-
ski savez sa sredi!tem tl Skodri. Taj se savez prostirao od Lje~a
do rijeke Krke i obuhvatao i Dalmate. Pleurata je nulijedio
njegov sin Gentije, koj i sc u izvorima naziva _rex Illyricorum ...
Od plemenskog saveza tada su otpali Dalmati i joJ neka druga
plemena. U Tretem makedonskom ratu (170-(68) Ge ntije je
bio u po če tku rimski saveznik , a zatim se borio na strani make-
donsk og kralja Perseja protiv Rimljana. Poslije Persejcva po-
raza bila je zapečačena i sudbina Gentijeva plemenskog saveza.
Njegov su teritorij Rimljani podijelili na tri oblasti, koje su bile
primorane da priznaju vrhovnu vlast Rima. Kak o su te oblasli
bile uređene, nije poznato. Grčke koloni je na Jadranskom moru,
koj e 5U dotada samo priznavale vrhovnu vlast Rima. postadoše
sastavni dio rimske ddave. Tako su prvi dijelovi našeg teri torija
došli neposredno pod rimsku vlasI. U tim grčkim gradovima.
koji Sll izgubili vezu s Grčkom , uskoro su prevladali rimski ko-
lonisti, i ti su se b'Tadovi brzo romanizirali.
I Makedonija je prestala da postoji kao samostalna driava.
Ona je bila podijeljena na čet i ri oblasti, koje su priznavale
rimsku vrhovnu vlast. Spomenuta dioba bila je već $ama po
sebi težak privredni udar3( ta tc krajeve. Privredno propadanje
postalo je sve jače i zbog naročitih postupaka (zabrana eonu-
bimna i commereiuma, t. j. medusobne trgovine i lenidbe itmeđu
pojedinih oblasti : jer jc stanovnicima bilo zabranjeno da sijeku
drvo za brodogradnju i jer su rudnici preuzeti u d ržavnu svojinu
i L d. ). Ilirs kim Dardanima, svojim saveznicima u borbi protiv
Perseja, Rimljani su dopustili da trguju s Makedoncima. Oni Sl:
odlazi li naročito u Stobi (kod Gradskoga). gdje je bilo središte
trgovine solju. Makedonija je definitivno pokorena poslije po-
bune g. 14 6 pr. n. e .. ka d a je postala rimskom provincijom. Njoj
su priklju če n i Epir i sva ilirska plemena na sjeveru do Velesa,
a na zapadu do albansk e obale. U isto je vrijeme (1 46) i Grčka
pokorena i pretvorena II provinciju Ahaju. Da bi no\'u provin-
ciju privredno i politič k i čvrUe privezali za sebe, Rimljani su
kao nastavak italske .. Via Appia « izgradili cestu, koja je vodila
od Epidamnusa do T esalonike (Solun), il na7.vana je .. Via Egna -
tia«. Na taj su način oni povezali obalu J adrans kog mora s Egej.
skim morem.
lako su se Rimljani tako utvrdili na jadranskoj obali. ipak
njihova vlast ni je u početku biJa čvrsta. Već g. 156 pr. n. e. Ri-
mljani su ratovali protiv Dalmata, koji su od Neretve do Raše
osnovali nov plemenski savez sa sredi!tem u Delminiumu (iznad
Duvanjskog polja) i ugrozili rimsku vlast na Jadranu. Poho su
bili pobijedeni, Dalmati su morali priznati vrhovnu vlast Rima
i plaćati dana k, ali su se ipak uskoro oslobodili. Njihov plemen-
ski savez trajao je sve do sredine L st. pr. n. e. Ilirska plemena.
koja su sc nalazila pod rimskom vrhovIlom v l ašću. stalno su se
bunila. Godine 135 pobunili su se Ardijeji. Rimljani su ugušili
pobunu i. da bi jednom zauvijek spriječili mogućnost novih
ustanaka, preselili su Ardijeje u unutrašnjost današnje Herce-
govine, gdje su oni propali ili se stopili s drugim plemenima.
Posljednji ostaci nekad moćnog plemena očuvali su se do l l.
st: n. e.
U nekoliko mahova Rimljani su prodirali duboko u unu-
trašnjost Balka nskog poluotoka kako s juga, tako i iz Akv ileje.
Rimljani su osnovali Akvileju g. J81 pr. n. e. ka o obram-
benu koloniju protil' ilirskokeltskih plemena Nori ka, Kama,
Histra i Japoda pa su je vezali cestama sa zaledem (na pr. ,.Via
Postumia .. iz Genove do Akvileje). Poslije prvih obrambenih
borbi protiv Histra (178-177), Rimljani su prodrli u unutra-
!njost i opusto.šili japodski teritorij (171). Ah'ileja je postala
polazna točka za rimsku teritorijalnu i ekonomsku ekspanziju
sve do Dunava. Po!to su se Rimljani učvrstili u Makedoniji i
Grčkoj , nala je zemlja dobila za njih naročitu važnost. Tim
!),vajanjem Riml jani su htjeli da osiguraju granice Italije i
dubiju kopnenu vezu s ostal im svojim posjedima na Bal kanskom
poluotoku. Zato su oni započeli svoje pohode g. 1""29 pr. n. e. i te
godine potukli Karoe i Japode. ali ih ipak nisu mogli poko-
riti. Jdućih godina nastavili su borbe. Rimljani su prodrli duboko
u teritorij panonskih plemena. dva puta su, ~toviše, zau~eli Se-
gestiku (poslije Siscia. Sisak, g. 119 i 83), ali ipak nisu mogli

32 I\ o plja fidij lne "' I~n e Parleno s.. iz Bholll

 podjarmiti ilirska plemena na tom području. Zavladali su s~mo
teritorijem dui obale, gdjc su s vremenom pojedinim krajevIma
dali prava kolon ija.
U isto vrijeme s prodiranjem prema sjeveroistoku na ilirsko-
keltski teritorij Riml jani su proširili svoj utjecaj i prema sjeveru
u Norik, gdje su već i prije toga zalazili italski trgovci (1.lato.
feijezo. so i t. d.). Kad su u Norik prodrli Cimbri, Noricima su
došli u pomoć Rimljani. U bitki kod Noreje (g. 113, mofda kod
Neumarkta u Stajerskoj) Rimljani su bili doduše pobijedeni,
ali su ipak po odlasku Cimbra pojačali svoj utjecaj uNoriku.
U prvoj polovini 1. st. pr. n. e., zbog unutrašnjih prilika u
nimu (pobune robova. provincijalaca i saveznika, grada nski rat),
)la ilirskom je teriloriju bilo relativno mirno. Zapadna ilirsko-
keltska plemena bila su čak aktivnija od Rimljana pa su Karni
i Japodi napadali Tergeste (Trst). Već rimski pothvat na Bal-
kanskom poll\otoku bio je II v~zi s građanskim ratom izmedu
Cezara i Pompeja, kada su se borbe vodile i na našem teritoriju.
Građanski je ral jako uzdrmao ilirska plemena. Ona su
većinom prišla Pompeju; ali primorski gradovi, koj i su dijelom
već imali pravo kolonija. bili su na Cezarovoj strani (Epidau-
Antlćkn kazali~le u Stobima. kod Gradskol rus-Cavtat, Salona, Issa, Tergeste, Pola-Pula i t. d.). Pošto je
pobijedio Pompeja kod Farsala, Cezar je namjeravao najprije
pokoriti ilirska plemena, a zatim napasti da&og kral ja Bure-
bistu. Protiv Dalmata je poslao svoga legata Gabinija, koga su
oni pobijedili blizu SiJoniuma (Drniš), a zatim bezuspješno
opsjedali u Saloni. Na zapadu su Japodi napadali rimska naselja
kraj mora (Tergeste). Pošto je Cezar potpuno pobijedio Pompeja.
ilirska su se plemena umirila, a neka su čak počela plaćati Ri-
mljanima danak (Dalmati).
Ilirskokcltska plemena pokorio je potpuno tek August, koji
je pri podjeli vlasti s Antonijem dobio zapadni dio Balkanskog
poluotoka. On je g. 35 ratovao protiv Kama, Japoda i Pano-
naca. Iz Senije (Senj) prodro je u un utrašnjost, u ogorčenim bor-
bama osvojio japodski glavni grad Met ulum (vjerojatno hlizu
Bihaća) ipodjarmio Japodc. Isto j c tako pobijedio Panonct i u
Siscij i ostavio jaku posadu. Osvojenjem Siscije bila j e obrana
Dalmacije osigurana savskom linijom . osobito kad je August g.
33 opet pobijedio Dalmate.

3 Biotorija ..".rod . Ju,..,. laylio I. 33

Rimsk i amlhular D Pull
 Tek poslije IKlbjede nad Antonijem pole:o je: August borbu.
kako bi napokon obc:zbije:dio svoje: granice u tome dijelu drh ve:.
Uporedo , nadiranjem sa zapada prodirali su Rimljani i na
istoku. Da bi uplalili plemena, koja su livjela sjevc.rno od Ma-
kedonije:. kao i zbog stalnih sukoba s njima. Rimljani $U I'i~e
puta upadali duboko u unutralnjost zemlje. Tako lU poznate:
njihol·e borbe. sa Skordiscima (156. U5. 114 i 109). koje Su sc
vodile 1 promjenljivom srdom. Vjerojatno g. 85 pobijedio je:
I'ojskovođa Scipion Skordiske, a njihovi 5u se razbijeni onaci
razbjciali i naselili po dunal'skim otocima i na lijevoj obali
Dunav&. U doba cara Augusta Rimljani 5U g. ~ preko leritorija
Tribala. u dandnjoj istočnoj Srbiji i zapadnoj Bugarskoj, pro-
drli na istok do Dunava. Cijeli laj teritorij pripojio je August
provinciji Makedoniji. Na taj način povezao je savsku liniju
I linijom. koja ide od ulća Morave u Dunav do uića Vardara u
Egejsko more. Panonija je: postala pristupačna Riml janima i s tc
strane. Posl ije lU oni pokorili T rakiju i pretvorili je u vazainu
kraljevinu pa su nuzeli IKKlručje is t očno od Tribala izme:đu
Dunava i Balkana.
I poslije osvojcnja tih krajevu starosjed ioci $U sc bunili
protiv Riml jana. Pol obj ilirskih plemena. koja su se nalazila na
stupnju raspadanja prvobitnog druJtva, jako se pogodao zbog
pohjede robov!asničkog Rima. Prvi ustanak buknuo je g. 16 pr.
n. c.. Poslije tog ustanka Panonaca i njihovih saveznih plemena.
kada su upali u htru, August je uvidio. da savski! linija nije
najbolj:l granica. Zato su Rimljani prodrli u istočne Alpe:. za-
uzeli Reciju, pretvorili Norik u I'ua lnu kraljevinu. a kad $U sc
Panonci. kujima su le pridružili i Dalmati. opet pohunili ( 12
pr. n. e:.). do g. 9 pr. n. e. Rimljani su osvoj ili svu Panoniju do
Dunava. Ali ilirska plemena jo! nisu bila potpuno pokorena.
Uskoro je izbio oov ustanak.
Dalmati05ko-panonski ustanak g. 6-9 fl. e. oajl'ainiji je
ustanak ilirskih plemena protil' Rimljana. Priliku za ustanak
prufile lU borbe protiv Markomana. koji su se zbog rimsko!!
nadiranja preko Rajne povukli otudO! i naselili u Cclkoj. a poI'od
za ustanak bil o je pojačanje. prisilne regrutacije za rat protiv
njih. Rimljani su namje:ra,'a li proširiti u tim horba ma svoju
1·last do Lotbe.. ]la im je taj ustanak onemogućio zavrJne vojne
akcije: i tako od germanskih plemena na desnoj obali Rajne
~auI'ijek otk lonio opasnost romanizacije. Ultanak je izbio II
plemenu Dezitiata i uskoro zahvatio sva plemena 0<1 Dunava
do Jadrana. Ustanak se: tako brzo širio zbog toga. Ilo je rimska
l'ojsit::J tada ratovala protiv Markomana. pa lU $e pomo<:ne čete
pod svojim domaći m zapovjednicima priključile ustanicima.
Prema izvorima. iznosio je broj ustaničke vojske 200.000 pjdaka
i 9.000 konjanika. USlanak je vodila plemenska aristokr ...cij... :
dva glavna zapovjednika bili &11 Baton iJ. ple:mena .Dcziliata i
Baton iz plemena BreIIka. Vojne: su sc operacije ratvijalc u tri
pravca: prema granicama Italije_ prema gradovima na Jadranu
i prema Makedoniji, a u unulralnjost; pre:ma rimskim koloni-
jama . osobito prema Sirmiumu.
U Rimu je od provale Ilira u Italiju zavladao SIrah. kakal'
ni,u pamtili od Hanibalovih vremena. Odmah je pOIlana protil'
ustanika vojska. koja sc borila protiv Markomana, a poduzet je
i niz I'anrcdnih mjcra. U vojsku su pozl'ani 51'i ve terani i oslobo-
đen i robovi. koje su veliki posjednici morali dati u ral Cak se
j sam August preselio u Akvileju. kako bi bio hlilC' ratištu; rat
su vodili vladarevi posinci Tiberije i Germani!:..
.. Rimljani su napadali sa sje:vera i iz Makedonije preko Me-
zIJe. Rim5ke čete: , koje su iz Mezije prodrle u Panoniju. morale
$U sc povući poslije prvih uspjeha. Tibcrije je sa sjevera prisilio
Batona. vođu Dczitiata. da sc povuče k Breucima. Zajedno $3
breučkim Batonom. on jc zatim pobijc:dio rimsku vojsku na rijeci
Vuki . Ali. kako je Baton iz plemena Breuka izdao Ivojc i predao
st" na rijeci B:atinusu (Bosna?)_ dczitiatski sc Baton ubrzo morao
povući u dalmatinske planine. gdjt se horio joi čitavu !ooillu
dana. Rimljani lU morali osvajati tvrđavu za tvrđavom. il glavni
je otpor bio slomlje:n, tek kada IC Baton predao u Il"rdavi Ande-
triumu (dandnj i Mut, sjeverno od Splita). Ali su pojedina ple-
mena i dalje pruula otpor. U tim borbama odlikOI'ale lU I :
svojim junaJtvom i lene. koje su voljde da 5 mufcvima i dje:-
eom nađu smrt pod ruševinama tl'rđava nego da padnu u ruk::
Rimljanima.
Borbe protil' Rimljana prestale su poslije tri sodine junaČ.
kog otpora. Tek tada, poslije gotovo 2.;0 godina. naii su krajevi
pokoreni i otpor iliukokcltskih plemena zauvijek slomljen.
35
 Na donjem Dunavu rimsku lU vlast ugrožavali DaČani.
osobito u doba novoga plemenskog saveta pod dačkim vodom
Dc:cebalom (87- 106) . Da bi učvntili svoju vlast i dolli do rud-
nog blaga, kojim obiluje Dacija. Rimljani su počeli da osvajaju
jedan dio danaJnje Rumunjske. Ratovi Rimljana protiv Da čana
započeli su jo! za vlade cara Domicijana. ali su Ollali bezuspje.
šni. Tek Trajanu je pollo za rukom da u dva pohoda pobijedi
Dačanc i zauzme njihovo središte Sarmisegetuzu. Kao Ili ri. isto
su tako i Dačani pružili filav otpor, a Decebal je izvršio samo-
ubojstvo, kako ne bi pao II ruke osvajačima. Osvojenjem Daci jc
Rim ljani su dob ili bogat plijen, što je znatno pridonijelo. da se
poboljša njihovo financijsko slanje poljuljano ratovima i veli-
kim rashodima u vlade cara Domicijana. Tako su Rimljani
izvukli iz Daciie mnogo zlata. srebra i I. d.
Kad su osvojili Daciju. možda su Rimljani osvojili i Banal.
Tak o je gotovo sal' naj teritorij potpao pod vlast Rimskog car-
stva, koje je za vrijeme. cara Trajana imalo najveti opseg. T im
se svrhva rimska e.kspanzija. i Rim prelazi na obranu dr!avnih
graniea od barbara, polto je najzad organizirao limes. To se
pokazalo II borbama protiv Markomana i Kvada. kao i protiv
sarmatskih plemena Jaziga (u Bačkoj) . Markomani i Kvadi su
g. 168 u zajednici s drugim plemenima prešli rimsku granicu na
Dunavu i harali IVe do Italije. Tek poslije dugotraj nih borbi
u nijeme cara Marka Aurelija (161-180) njegov je sin Komod
(180- 192) sklopio 5 njima mir. Rimljani su sačuvali svoje gra-
nice i jedan dio Markomana presel ili na svoj teritorij.
7:, Organitacija rimske uprave u doba principata. - Ilirik
(Ill yricum) je bio upravno podijeljen na provinciju Dalmaciju
i Panoniju (Dalmatia i Pannonia: g. 10 n. e.), a na teritoriju da-
nal nje STbij~. koja je bila odijeljena od pro\'incije Makedonije
(Macedonia), bila je ustanovljena provincija Me7.ija (Moesia :
g. 9 pr. n. e.). Usprkos tome, rimska je vlast joJ uvijek bila slaba
u ovim dvjema oblastima: u vaui nim kraljevinama Noriku i
Trakiji. Zbog taga je car Klaudije (45-54) obje kralj~\'ine pre-
tvorio u provincije. Teritorij kraljevine Korika postao je pro-
yincija Norik (No ricum ), od kraljevine Trakijc dio sjeverno od
Balkana prikl jučen je Mezij i. a od dijela julno od Balkana
uređena je provincija Trakija (Thracia). Dok su S~ Rim ljani
borili protiv Dačana, car Domicijan je podijelio Meziju na
Gornju i Donju (Moesia Superior i Moesia lnfeTior). Dadja jc
g. IOi postala rims kom provincijom
PoUo je Panonija za vrijeme cara Trajana podijeljena na
Gornju i Donju (Pannonia Superior i Pannonia Infcrior), nai
dana!nji teritorij pripadao je ovim provincijama: Noriku, Gor-
njoj i Donjoj Panoniji , Dalmaciji, Gornjoj Meziji, Daci ji. Ma -
kedoniji i T rakiji: najzapadniji dio, s pokrajinama Histrijom i
Venecijom, bio je priključen Italiji. Podjelu na provincije Ri -
mljani su nastojali da prilagode geografskim cjelinama: na pri.
mjer. Norik je obuhvatao uglavnom teritori j Istočnih Alpa. Pa-
nonija - Panomku nizinu do Dunava. Dalmacija - Dinarski
sistem i t. d.
Točne granice izmedu poj~dini h provincij:! nisu poznate.
Granicom obiju Panonija na sjeveru i istoku bio je Duna\'. na
zapadu je granica illa prema Noriku linijom, koja od Beča preko
Ptuja vodi k jugu tako. da su Poetov io (Ptuj ) i Emona (Ljublja.
na) pripadali Panoniji, a Dravska dolina do r/anaJojeg Mari-
hora. Savi njska dolina s Cclejom (Cel je) i sva SIO\'enska KOTli-
~ka bilc su II Noriku. Juina gra nica Panonije išla je juino od
Save, tako da je obuhvatala teritorij od Risnjaka i obiju Ka-
pela. Bosansku Posavinu i Mačvu. Dalmacija je južno od Pano-
nije obuhvatala sav teritorij od rijeke Raše do Ljcia, na istoku
je preko Drine prelazila u zapadnu Srbiju uključujući Cačak. a
\·jerojatno i Rudnik. T u je Dalmacija graničila S Gornjom M~ ­
zijom. Granica izmedu Dalmacije i Mezije išla je od ušća Save
preko Kosma ja na Kur§umliju i Koso\'o polje. Gornjoj Meziji
je pripadao i jedan dio Po\·ardarja. a na istoku je ona obuhva-
tala još i dio današnjeg bugarskog teritorija do rijeke Cihrice.
Istočno odatle bila je provincija Donja Mezija. Od naših kraj"';}
Trakiji je pripadao samo teritorij oko Pirota. Julno od Mezije
i Trakije. prufala se provincija Makedonija. Njena sjeverna gra-
nica išla je od Jadranskog mora. julno od Ljda, na Sar-planinu .
zatim izmedu Stobija i Skupija na Osogovske planine. odakle !~
spuštala prema Egejskom moru do ušća rijeke Meste: ju!na je
išla linijom, koji! julno od Apolonije vodi na Lamijski zaliv.
37
tako da je Makedonija obuhvatala T elaliju. a Epir je ostao
itvan njenih granica..
Zbog ,'dnosti na!cg teritorija i nesig urnosti ~voje vlasti na
njemu, kao i zbog njegove ido!ene granice prema sjeveru. Ri·
mija ni su po provincijama II našim krajevima dda li više od če·
Ivrtioe svih svojih legija. Sjedišta lih legija bili su vojni logori:
oni su se čestu mijenjali i oaposljetku su. polto se granica utvr-
dila. preneseni na Dunav. Iz istih 5U razloga Rimljani na Dunavu
izgradili jak obrambeni sistem, takot\'an; limel; sačinj avao ga
je čitav niz manjih i većih ulndenja 5a stalnom posadom. Taj
$ U sistem početi izgradivati uglavnom vet u I. stoljetu. Rimljani
su II početk u od Itarosjedilaca sastavljali pomome čete, a kako
IL njih nisu imali povjerenja. slali su ih da slule u tudini . Tek
poslije Hadrijanove rdl'!rme uvrstili su te čete u legije, u kojima
su dOlle sluiili samI'! rimski dria,'ljani.
Da bi Ito uspjdnije eksploatirali naJe zemlje. kao i iz voj-
ničkih potreba. Rimljani su provincije i vdoije gradovC' pove-
zivali novim putovima. a stare putove popravljali. b Akvileje.
koja je na zapadu bila polazna t očka prema ndim provincijama.
illlo je put preko Emone. Celeje. Poctoviju do Dunavu (Deutsch-
alte nburg kod Beča ) . Od njega su le prema istoku do Sinniuma
odvajala dva "aina puto.: jedan od EmonC' preko Siscije. drugi
od Poclovija preko Mu~ (Osijek). b Soluna vodio jt pul doli -
nom Vardara i Morave preko Slobi ja. Skupija {Skoplje}. Nai,-
susa (Nii) i Sinsidunuma (Beograd) do Sirmiuma. od toga St
puta kod Viminaciuma (Kostolac) odvajao put. koji je ibo doli-
nom Ouna"a. imao čisto sirateški značaj i vodio u Daciju. Ostaci
toga puta. uklesani u tti jtne. sa~uva l i 5U sc na "ile mjesta u
t)erdapu. Kroz Dalmaciju je vodio pul od Akvileje. preko Ter-
sesta. Arse (Raia). Senije. Salont. Epidaurusa do Epidamnusa.
Od grado\'a u tom području treba spomenuti još Dokleju (kod
Titograda). Unutraj njost je povezi,'ao pUl, koji je od Salone
preko Andctriuma. Burnuma (Supija Crkva). vodio do Siscije.
j od Salone preko municipija Bistue NO"a (Zenica) do Sinniuma .
Od tih glav nih putova odvajali su se mnogi sporedni.
Provincije u našim zemljama bj ]t $U pl'!dijcljenc na carske
i senatske. Carske su bile one. u kojima se joA morala drhti
vojni~ka pouda: senatske pak ooc. koje su bile već potpuno
3S
umirene. Na naJem su teriloriju sve provincije. osim Makedonije
i Norika.. bile card:e. Na čelu carskih provincija bio jt . Iegatw
AUKwti pro praetorc ... U senatsk(' provincij(' postavljani $U sena -
lori za propretore. Namjes.nici u provincijama bili .u odsovol'ni
Augustu. odnosno senatu I imali 5U svoje kancelarije I činnv ­
nHtvom (officium).
Provincije su bile uglavnom podijeljene na ..gradove .. (civi-
tates) $ većim teritorijem. koji su Rimljani odredivali na osnovu
)"tarih plemenskih sranica. ali takva podjela nije isključivala
i l)Ostojanje nekih oblika plemenske samouprave. Civitates su
imale ~,' oja uedi!ta II starim domatim naseljima. koja su dobila
l'ravn rimskih kolonija, odnosno lOnnieipija, ili \I novooS!lol'<lnim
kolonijam;:.. Kolonije )"U bile gradovi. koji su imali rim~ko gra-
dansko pral'O. Stanovnici kolonija (civu Romaoi) imali su ista
pra"a kao i stanovnici Rima (ius conubii ct commercii . • kt;\'no
i I)asiv"o izborno pravo i I. d. ). Municipiji su imali samo . Iatin-
.sku prav" ... L j. autonomnn uredenje i o~rani~ conubium cI
commercium. Til razliku izmedu kolonija imunicipija ukmula
je g. 212 »Comtitutin Anloniniall;u. koja je slobodnim Manovni -
tima II carstvu dalu rim~ko grad a n~ko pravo. Grado"i su bih
uredeni po uzoru na Rim, Na čelu grada stajali !u .dumlll·iri
iure dicundo ... koji lU imali i sodsku vlau. Pomoćnici $U im bili
clva edila. blagajnik (kvcslor) i članov i gradskog \·iječ. (orclo
decurionum). koji su .,·ake godine iz svoje sredine birali i spo-
menute gradske činovnike.
Na onim plemenskim teritorijima. gdje isp""·. nije bilo
gr:\(!ova. osim spomenutih uprav ni h jedinica postojale su deku-
rije (decuriae). kojima su upravljali članovi domać.eg plemstva
(principes) s prcpozitom na čelu. T ako 51:. oa primjer. na jednom
natpisu it okoline Bihaća spominje T. Loantius Rufus. praepo-
$ilus )apodum, a ima vik natpisa. gdje se spominje načelnik
dckurije i kao princeps i kao praeposilUS.
T akve dekurije postojale su i na području JHljedinih civi-
tales, ali su pre~ladivale ondje. gdje nije bilo mnogo kulonija
III municipija. Tc su dekurije bile pod nadzorom prefekta. koji
je bio neposredno podreden legalu. U dekurijama su starosje-
dioci fivjeli l)ridrla\'aju6 sc svoga pra"" i običaja: samo II
$lutaju krivice. za koju jt bila predvidena smrtna kazna. pot -
39
padali su pod nadlc:inost rimske uprave. P rema rimskim drbv-
ljanima oni su bili .. slranci .. (peregrini). Rimljani su osnovali
i narobla prov incijska vijeca (convenlus provinciae ). u koja su
ulazili predstavnid gradova i domacib plcmena. Uljecaj l ih
,'ijeca na upravu nije bio ve1 ik: vijc:l:a su imala sarno pravo
zalbe. Glavni im je udalak bio da njeguju kult Augusla i boiiee
Rome. Pomocu lib dviju ustano,·a. dekurija i konve nla. Rimljani
su predobivali domace plemstvo. koj e im je sluiilo kao uporihe
isrcdslvo.daucvrstevlaSluprovincijama
Namjesnik u provincijama imao jc: u svojim rukama i finan-
eije. a bio je i zapovjednik vojnih mlreda. odnosno leg-ija, kojc:
su se nalazile u provincijama (razumijc se, sarno u carskima).
Glavn; prihodi bili su porezi i carino:. Porc:mu upravu vod io jt
prokurator, koji je bio podredtn Icgalu. Redovni porez nn zemlju
i g\al'arinu p!ata!i su samo starosjedioci , i 10 je bio znak ojihove
podlozno~ti . Teme1j rimskoga poreznog sistema bio je opc;
cemus (popis imovine). Porez su rauezil'ali prema prihodu. a
kod poreza na zem!ju uzima!i su u obziT povrsinu i kvalitetu
zemlji!ta. Tako je u Trajanovo doha zemlja u Panooiji hila
pooijeJjcna \l pet kalegorija: oajboJje njive (arvum primum).
ostal e njive (arvum secundum). livade (pratum). hllna SOl zirom
(silva glandifcra). obi~n a l uma za paSu (silva vulgaris pascuae).
Sve ostale poreze platali su ; rimsk; driavJja ni II provincijama:
vanre.dne poreze oa,'ali su u zakup. Od Augusta daljc cijd; jc
na~ terllor;j sa~jnja"ao jedno carinsko podrucje. U po~etku su
carine dava li u zakup ~ak i zakupnitima it redova starosjedilaca
Poslije $U ih naplaCivali driavn; cinovnicl (p rocuratore! Augusti
publici portorii).

!I. Privreda i dndtveni odn05i. - Rimljani SII na naI teri-

torij proliirili svoj privredni i socijalni sinem. Rezultat toga bila NASA lEMLJA POSLIJE
je velika eksp\oalacija domate/( stanovniHva i prirod nih bogal- ZAVRSETKA RIMSKIH OSVAJANJ:
stava naSih k rajeva i prcvlad ivanje robovlasnickog drultveno£"
• GvotOE
poretka. ® OIOVO
Za vrijeme rimske vladavinc naglo se mijenjala privredna 111 ZlATO _ _ _ .U.NJC(
i socijal na struktura nasih zemalja. Zemljoradnja je, doduse, cD SIIEUO PflOVIIICI.IA
zadrlala svoj znataj u svim ravn;cama - u Panonskoj nizini.
u J adra nskom primorju, kao i u \'ei:im i pristuparnijim do!inama
CJSOl --cr,,,
'~ '"
40
 NA~A ZEMlJA POSLIJE
lAVRSETKA RIMSKIH OSVAJANJA
• GVOtOf GRAHICE
@ OlOVO ArMSKO G CAftSTVA
f!lZLlITO &IIANICE
<DSREEIRO PAO\l'INCIJA
C SOL
'0·, ,
brdskih krajeva nil Balkanskom poluotoku i u Alpama. U goro·
vitim krajevima Dalmacije, Makedonije i Nori kn prevladival(,
je stoča rstvo.
h. Mezije su već u I. st. izvozili vdi ke k oličine: žita u Rim.
a poslije se Mezijil spominje ka o i itn ica Ce~e:re:. Upotrebom
SiI\'r.kni jih oruda i agrotehnike. Sto su donosil i kolonisti. a orl
njih primal i starosjedioci. zemljoradnja je brzo nupn:ciovala.
Vet:. tl I. st. počeo se !iriti plug. koji je potiskivao ralo i mo tiku.
Tada se i kod na$ raši rio dvopoljni sistem. 1 Osim toga počelo
se Iiirili i napredoyati vinogradarstyo, uzgoj masline i novih vrsta
yoća (južno voće. tmnje i t. d. ). U primorju u Dalmaeij i uzga -
jali $11 vinovu lozu, maslinu i julno vob: vjerojatno vec prije
pod Uljecajcm grlkih kolonija, ali u manjem opsegu, a tada su
se te kulture jako raširile. Da na;j krajevi ne bi mogli k onku ~
rirati Italiji. car Domicijan je zabranio. da se kod nas uzgajaju
bolje vrste: vinove loze, masline: i vota. Tek kad su te grane
poljodjelsl\'a nazadovale u Italiji. car Probo (276-282) je uki-
nuo gornje zabrane. Te su grane poslije toga dostigle \·rlo visok
slupanj proizvodnje. narolito na obali Dalmacije:. Kdje su lj udi
prdli na vrtl arski na čin obradivanja. Osim rudnih bogatsta\'a.
ti 5U poljodjelski proizyodi i stoka bili g lavni izvozni artikli iz
n;dih krajeva u Italiju. O stoča rs t vu sačuvalo se malo podataka.
Na Balkanskom su poluotoku. osim goveda, magaraca i konja.
u~gajali prije sveg:J ovce j koze, a u Noriku uglavnom jednu na~
rnlito dobru vrstu goveda. Ljeti su iskoriUiyali i visoke planin-
ske pa!njake. od kojih Sl1 oni u Noriku bili veoma 1-godni za
uzgoj goveda. Osim ostaloga pravili su mnoge vrste sira. knje: su
izvozili u Italiju.
U \'ezi s razvitkom zemljoradnje naglo su se: mijen.iali i
zemljišni odnosi. Tolnu sliku Ilflvih odnos.:. (broj. veiičim: i
rasprostranjenost latifu nd ija: rasprostranjenost kolonata. sl()~
bndnih seljaka i t. d.) nc možemo dati zbog nedostatka izvor::..
Kad su Riml jani osvojili naie: krajeve. zemlja je pnl\'no
postala careya svojina, odnosno driavna. Ali osinIonog dijel::..
koji 5U uzeli kao _ager publieusw. Rimljani 511 ostavili zemlju
d<.nnacrm stanDvniJh'lI. koje je za nju placal u zemljiJni porez.
Pritom au. \'CĆ prema dr ta nj u pojedi nih plemena prema njima.
radi ~ito postupali. ali su im uvijek oduzimali najbolju zemlju.
koja se nalazila na prikladIlIni mjestima. Tu su olli. naročito II
I. st.. osnivali mnoge kolonije i municipije. kojima lU ustupali
velik dio okolnog zemljiita. Kolonisti. rimski driav\jani. vetillolll
veterani, dobivali su dijelo\': lemije razli ~ite vc:li~i ne. i to prema
5vom pololaju u vojKi. Dakle su v« usamum počedtll zemljiIni
posjedi bili razlil:ite \'c:Ii~ine. Pribin.njem i otimanjem zemlje od
veterana i starosjedilaca. od pojedinih vdih posjeda naslali su
latifundiji. Nj ihovi su vlasnici pripadali najviioj druitvennj
klasi u Rimu (senatori, ,·jtuo\·i) i u pro"intijskim gradovima
(dekurioni). I legije su za Ivoje izdrb.vanje imale pojedine lati-
fund ije. Srcdiha latifundija. kojima je. umjesto "lunika, koji
je stanovao \I gradu. nc:posrednu up ravljao naro~i t up ravni k
("ill\cIIs). r~lovno rob, bile su .. \·iI\ae". Ali $Vc arheoloiki zabi-
Ijdene .vi llae ... nisu dohz da je lU postojao latifuodij, jer III
takva srediita ima!i i manji posjedi. Kao radnn snaga na la.li -
fundijima su II početku bili robovi (u vrijeme pobuna ili na
dru gi način l.arQbljclli Iliri. Kelti i Tračani). a djelomično čak
i slobodni ljudi iz redova starosjedilaca, i to privremeno ili
stalno. Zbog nedostatka robOvIke radne snage. ; to sc u našim
krajevima osjdilo već u I. sL, uskoro 'u se počeli razvijati kolo-
natsh od nos;. Kolonima lU postajali prije svega starosjedioci
u duba kri1.e. kojo. je nastalo. pri prelasku !tare rodovske zajed-
nice na nove privred ne i dru!tvene oblike. zalim barbari, koje
su Rimljani nasclja\"ali n!!. rimski terito rij. i naj~d robovi.
T aj prijela! na nove druitvene oblike nastao je najprije kod
starosjedil aca. koji 5\1 fivjeli na teritoriju pojedinih kolonija.
jer su i na nerazdijeljenom zemljištu. koje je kolonija kao eje-
lin... zadrfala pri osnivanju. i na zemljiitu. koje je bilo razdije.
ljeno kolonistima. ostala starosjedilal:ka sda. Njihovi su sta-
novnici morali ,Ia\'ati nar oči tu odštetu gradu. odnosno kolonislu.
U tim odnosima su zameci kolonata kod nas. Pod utjecajem
novih prilika, medu sta rosjediocima 5U se vec u I. st. brie razvi-
jali privatno,'lunički odnosi. Slobodni seljaci. koj i $U na taj
način propadali. postajali iU koloni na svome zemljii!u. ili su ih
plik ilkori~ćh'ali kao radnu snagu na velikim posjedima. U rud-
1.lic.ima i ve1i~ i m radioni~a~ a . Kasn ije i sporije. medutim. razvi.
Jal! Su sc pr!"alnovlasntčkl Qdnusi na teritori j u. koji je OSlao
~ ru~ama onth plemena i to su bila van područj a kolonij AI"
I tu Je, II.o~oe sel jakc. koji 5U propali. čekala ista .udbi~~
unutrasnjOsti pak. po stočarskim krajcvima dj dom'čn .
J
sačl~vali stari vlasn ički odno~i vjerojatno d~ kraja r;m:kes:I;~
dav me. U LOI.nc proc.esu .ple,~ e nska sc aristokracija većino m 1rl:- .
tvarala II vel ike posJedmke I prdazila u klasu latifuodista. I
~ciko j~ uh·rdili. koliko je bilo slobodnih seljačkih' .
~ kO!lk~ lat l ~u.odija. Nije pozna l ni broj ni veličina lati;:~~j:'
~OI .~ 15U bll.1 .~~vno~jer~o. rasprostranje n! po cijelom naše~
~erltorIJu. BrOJ niJI su I vec~ biii latifundiji II nitinama. Na n'iln:!
!~d~~Ć5::g~_" ' st. prevladl\'ao kolonat i poliski\'ao fObo~5ku
b'l ~ed n a od n ajva~ n i j i h grana za eksplontaciju u nn&oj zcml "
s;e~r~~ ~~~a:.5~Ve~je~~~!~:~i 5U s našeg tc ritorija dobi\'llli zlal~:
. ZhHo su dobivali naroči t o u Gornjoj Mezij i i II Dalm ...
t:'d Jc.sc produ~cija II doba careva od Nerona do T ra'ana ea~T'
i;k I. dOl 3.0 kilograma na dllll. Zlato su is pirali i Norfk:Jiln ~
j
ra "' l. NaJvečI rudnik srebra bio je u Domaviji (kod S b'. a
u . Bo.ni). a s~~bro su vadili i na Kopaonik u i u Bosni. ~cll rn~~~
-i:e,~. to_ku n Jeke. V.rb~sa i na rijekama Fojnici, 2.cljezni~i i
.a~ \ I. Uglavnom IZ Istih rudnika dobi"ali su i olovo V f cl
mk o.lova ~ala~io sc i oa Kosmaju. 2:elje7.o su dobi ~al t ~ ..~~,.­
nom n 5lanh rud ni ka. Zdjcznu rlldaču kopali 5\1 u No 'k ., k ~
Bu.ovače na Savi. u Fojnici. Varešll i t. d. SO .u ·do~~,.~ii ~a
~~:f~kom moru i ispirali je u naselju Ad Salinns u Bosni
Većim. rudnika kod nas bila je careva ili drlavna ..
a ~a~: ~anj ilrudnici pri padali su i privatnicinIn. Drfa," j;:!:n~.
ru ~I e a,'a n u zakup. Zak upnici (publicani) S\l često re o~e
~~.It u Jakup ~ve rudnike iste \'r$te it više provincija Rud~' ~Zl_
I I po nadzorom specijalnoga drfavnog IlTokurato;a (p ICI su
lor metallo~um per Illyricum). i njemu .u na nakm t;~c,::-a-
r~~I~~;e:~ :~~::i~~.ika; ~a ~Iato u Saloni. za srebro u Doma\.~~~
43
 Rudari su bili robovi i starosjedioci , koje su Rimljani često
primoravali, da rade u rudnicima. Da bi te starosjedioce. doduše
slobodne ljude. joJ čvršte vezal i za rad u rudnicima. za njih je
i kod nas kovan naročit novac. Takav je na pr. bio novac, koji
je kovan u rudarskom basenu danalnje sjeveroistočne Srbije oko
Pincuma (Veliko Gradište). Pololaj rudara je. dakle. bio vrlo
sličan polo.faju robova.
Mnogobrojne kolonije i municipiji bijahu Hedište zanatstva
i trgovine. Iako je zanatstvo u tim prilikama napredovalo, ipak
je za cijelo vrijeme rimske vladavine prcteini oblik obrtničke
djelatnosti bilo sitno zanatstvo. To je bilo u vezi s malim brojem
potrobča kao i produkcionim odl\osima i nivoom proizvodne
tehnike u rimskom robovlasničkom društvu. Glavni su zanati bili
kova čki, stolarski, zlatarski. tesarski. l ončarski i t. d. Obrtnici
su sc po strukama udruživali u kolegije. koji su u gradskom
fivotu igrali \'ažnu ulogu, a u kasnijoj periodi Rimskog carstva
odgovarali su državi za plaćanje poreza svojih članova. Velike
radionice prevladivale su samo u nekim granama zanatske pro-
izvodnje. kao na pr. u izradbi opeka (Poetov io, Siscia. Skupi
i t. d.), oruija (Naissus, Sirmium. Salona i t. d. ), poslije i u izrad-
bi tkanina (Salona. Basianac - kod Petrovca u Srijemu i dr. ).
Vlasnik tih velikih radionica bio je u prvom redu car. Radionice
su radile, da podmire potrebe stanovni!lva svoje provincije, a
samo djelomično za izvoz. Ka o rad na snaga iskoriU:ivani su
robov i. J i slobodni starosjedioci. koji nisu smjeli napuhati svoj
posao. kao ni oni u rudnicima. U tkal ačkim radionicama bile $1,1
zaposlene prije svega žene (gy naeceum-lenska radionical.
Vainija od vanjske bila jc unutr ali nja trgovina izmedu po-
jedinih kraje\'a provi ncija. Veći dio te trgovine ddali su u
rukama domaći tr govci, medu kojima je bilo i mnogo oslobode-
nika (libertini). Svu vanjsku i manji dio unutrašnje trgovine
imali su u svoj im rukama stran i trgovci i trgov ačka udru!enja
(Zidovi. Sirci. Grci i t. d.; medu trgovačkim udruženjima poznata
jc porodica BarbijS iz l. st. n. e.), koji su kod nas imali svoje
zastupnike, pa čak i radionice (za keramiku u Poetoviju. Sisciji
i t. d. ), Predmeti za izvoz bili su robovi. stočni proizvodi. drvo,
smola. poslije vino i ulje. rudno blago i t. d. ; a uvozili su prije
svega lukSUlinu robu Za nak kmjel'c glavno je trgovačko sre-
44
(Ii~te bi la Akvilcja. Preku nje, a djelomično preko jadranskih
grado\":!. (Salona), trgovali su s italijom, preko Soluna ~ Grčkom
i Bliskim Istokom i obratno. U vezi s trgol'inom razvilo sC' i
~ih.~ars~\· o. Lihvari ~~ pozajmljivali novac pri"atnicima, a poslije
I CLlaVJln korporaCiJama. I\a pr. gradovima; zatim su uzimali
u zakup državne poreze i nabave te ulagali novac u razli č ite. na-
rO~ito ze~!j.i.šne !pekulaci!e. Poslije veleposjednika. vlasnici trgu-
\'ackoga I lihvarskog kapltJ]a bili su najvalnija društvena klasa
u gradovima.
. Trgov ačk a središta u na .~;m provincijama su bila Virunum
(~llz ~ Gospe: Svete. u Koruškoj), Poetovio, Ernona. Siscia. Mursa.
Slrmmm, VlminaclUlIl, Naissus, Skupi. Salona i drugi gradovi
~a Jad ranskom moru. Trgovački promet obavljao se putovimJ
I plovnim ri jekama Dunavom. Savom. Dravom, Moravom i dr
. Kad su do.! !i Rimljani, prestao je u na§im zemljama opije :
ca~ domaćega I drugog starijeg novca. i brzo j e prevladao rim-
~k, nov~e. Zbog sve veče krize robovlasnič k e privrede, zlatni
I srebrni novac prvih vjeko\'a ustupio je mjesto kovanom novcu
ma~~e \' rijednosti. To opadanje vrijednosti novca takoder je pri-
domJ~lo , dJ se razviln lihvarenje. Rimljani su u početku novac
kovali u Rimu ; poslije, kako se novčana privreda sve više razvi-
jala, ~ vojn<" potrebe u pogranič nim kraje vi ma postajale sve Yett.
p()čeh. su da kuj u novac i u nalim provincijama. II Sisciji 511
kov~l ' ~ovac od cara Galijena (253-208) do Hon()rija (395--l23}.
(3i~I~;~;;.u od Konstantina Ch!ora (293-306) do Teodozija
4. Ku lturn e prilike. - U uvjetima rimskoga robodasničko ~
sist.emJ, dom~će se ~tano~ni!tv,o postepeno romaniziralo. 'Gornji
sl.oJ ~nšao Je z~voJev~črma I br.že se ro mani zirao. Slitno je
b'l~ ~ sa slo~o? n'm, pnyredno zaVisnim starosjediocima. koji su
radrb u r.u~~lClma, yelikim radionicama i na latifundijima. Mno-
go zna~aJmJa uloga II procesu romanizacije pripala .ie rimskim
gradOVima i vojsci. Kak o je službeni jezik bio latinski. domaće
stanovnihvo u kolonijama i municipijima buo se roman iziralo.
Zbog toga .S~ se o~i kraj.~vi, u kojima se upra\'a oslanjala prije
s:ega na ~Ivltates I u kOJima se: diferencijacija domačeg stanov.
nlJtva vd.la brže (na pr. Norik), jače i prije romanizirali nego
oni krajevi, u koj ima se uprava oslanjala i na dc: kurije (na pr.
goroviti krajevi Dalmacije).
Proces romanizacije najviše je ubrzavala rimska vojska
Starosjedioci regrutirani u prol'incijama sl užili su II tudini, gdje
su usvajali latinski juik, pa bi se po svom udpuštanju iz vojske
nasdjavali u blizinu mjesta. II kome su $lufbovali. gdje su sc
brzo sami roman izira]i i onda utjecali na ubrzanje romanizacije
domaćeg stanovništva. TOlko su se na seljavali kod nas i veterani
vujnih odreda na slulbi u našim provincijama. koji su pripadali
tudem e tni čkom d('mentu _ Grcima, orijenta1ci ma, t račkim ple-
menima izvan naš('g teritorija i dr.
U istočnim je provincijama grčki elemenat. koji sc ut vrdio
prije svega u doba makedonske drfavt. zadržao svoju p remoć.
Grani ca izmedu grčkoga i latinskog jezičnog područja išla je
preko naših krajcva linijom od .Jadranskog mora kod Ljda
k sjeveroistoku do Prizrena. Zatim je izmedu Skupija iStobija.
koji je imao potpuno grčki karak ter. linija skretala k sjeveru.
obilazila Naissus i Remesianu (Bela Palan ka). koji su bil i latin·
ski, a Pirot i krajeve istočno od njega ostavljala u područ ju g r č­
kog jezika.
Nasuprot romanizaciji u gradovima i s pomoćo vojske. sta-
rosjedilački clemenat van gradskih područja održan se dijdom
do propasti Rimskog carstva. O tome s l'jedoče imena na nad-
grobnim spomenicima. kao i mnogi elementi materijalne i du-
hOI' ne kulture
T ragovi starosj ed ila čkog stanovnihl'a očuva l i su se u ime-
nima rijeka i mjesta Duna\' se zvao latinski Danubius. Ta je
riječ keltskog porijekla, ali sc tako tvan sam(l go rnj i tok te
rijeke. a donji se zvao istros. To je pil svoj prilici tračka riječ.
ali je ta veli ka rijeka imala i starije ime Matoas. riječ. koja
možda pripada prethiSlorijskom, ncindo(vropskom narodu. Ime-
na rijeka Save i Drave, oko kojih su takoder stanovali i ~~lti.
podrijetlom su keltska. Isto se tako smatra. da je im c nje ke
Krk e, Sav ina pritoka, postalo od keltskog Kerk oras. Tako s(
tum ači i naziv Korane. pri toka rijeke Kupe, a možda su porije-
klom ilirske il i tra čke riječi imena Kupe, koja sc zvala II rimsko
doba Kolapis. pa Une. u rimsko doba Oeneus, Vrbasa. u rimsko
dDb .. Urpanus, Bosne. Savina pritoka Bosuta, u rimsko doba
46
BasSOI nte. Drine. u to doba Drinus. Nere tve. II to doha Naru.
Mlavc. u Iračko doba Malua. Lašve. Il rim~k" dob .. Lellsaha.
Bojane. Il rimsko doba Bobanua. Cak i mali pritoci (l,;u\'uli su
pokatka d starinske. po svoj prilici ilirske nazive b o Mnu nja
knd Broda. rim~ka Marllonia.
Imena velikih otoka uz jad ransku oha hl. ka o Krk. u rimsko
du ba Curicum. Osor Apsorus. Bral: Brattia. K orčula (starohrvat-
ski Krka r) Knrk yra. Mljet Mdite, pripadaju medi teranski m. pred-
indoevropskim jezicima. Od ime na predrimskih gradova II na!im
z(mljama t reba spumenut i Noviodunum. što znači .. Novi gr ad ~.
danas Drnovo kod Krškoga. Sing idunum, "grad nekoga " elta (?)
imenom Singosa_, danas Beograd. zatim Siscia, danas Sisak.
il tc su riječi očevidno keltskog porijekla.
Imena predrimskih gradol·a. koja se svršavaju na -ona kan
Emona. danas Ljubljana, Aenona, dana~ Nin, Scardona. danas
Skradin. Salona. danas Solin. smatraju se ka o ilirska. iSlo tak o
i ona, koja se svrhl'aj u na -e5le, ka o Tergeste. da nas Trst, isto
ta ko i Doden. da nas D uklja II Crnoj Gori.
Osim grčkoga i latinskog jez ika. svi drugi strani je"ici naše
zemlje. kao ilirski. trački , potpuno su na m nepoznati. Od tih
jezika očuval e 5u sc samo pojedine riječi i li č na imena. Nji ho"i
toponimi sačuvali su se do danas prem" srpskohrvatskum. slo·
venskom ili makedonskom izgovoru. a on se osniva na onom
obli ku, koji su mu dali Grci i Rimljani. prilagodiv;i ga svojim
jel icima. Zbog toga mi ne !nožemo točno da znamo ni njihOI'
prvobitni oblik ni značenj e
Kao što sc u kulturi i religiji lijepo mole pratiti postepena
romanizacija. isto sc: tako u njima \lidi , da se st .. rns jedi JaČk o
stanovni!tvo i dalje odriava. Cak i u grado\·ima. u kojima je
prevladiva la rimska kultura. utjecaj domaćeg clementa se ogleda
u mnogim pojavama specifičnima za tu provinciju. T ako sc: rim-
ska kultura provincijaliz;rala. Domaća kuhu ra nije utjecala na
grade"nu djelatnost. što dokazuju mnogobr(Jjni rimski gradevni
spomenici (amfiteatar u Pul i. Dioklecijanova palaca II Splitu.
mnogobrojna kazališta. od kojih je najljepše u Stooiju. rimski
vodovodi i t. d.). Zilavost slarosjed ila čkog elemema pokazuje Sl'
osobito u manj im objektima materijalne ku lture. u obrtnički m
rukotvorina ma, domaćim nošnjam;: i t. d. Za mnoge predmete
 KART A I II

NAŠA ZEMLJA PO SLIJE

DIOKLECIJANOVIH REFORMI

o·
I ,
 KARTA iJl

mattrijaIne kulture, koji su se sačuvali još dugo u periodi rim -

ske dominacij t, možt se tražiti porijeklo u vrijtrne prijt rimskog
.osvajanja
Mnogo domaćih kulturnih ostataka sačuvalo se u religiji
Romanizirano starosjedilačko stanovni$tvo identificiralo je s\'oja
b ožanstva s rimskima. Il irski bog il:vora Bindus izjedna čen je
s Neptunom. Sedatus s Vulkanom, Medaurus bi odgovarao Mar-
su, Bellenl.ls nas podsjeća na Apolona i t. d. Kult mnogih lokal-
nih božanstava romanizirani stanovnici i rimski kolonisti očuvali
su u cjelini, na pr. kult cdjskog božanstva Adsalluta, u Nišu
su poštovali stara božanstva Hercules i Mercurius Naissati, bo-
iici Noreji su prinosili žrtve uNoriku, keltsku [ponu, 1.1Ištitnicu
konja, i "Iračkog konjanika« poštovali su za sve vrijeme Rimlja-
na. I u poštovanju Nutrices i Malrones, iako su bile mnogo f(}-
manizirane, nailazimo na tragove domaćeg kulta.
Rimljani su pak prenijeli k nama prije svega svoja, a zatim
orijentalna božanstva. Tako su uglav nom rimski vojnici donijdi
II nabe krajeve s istoka kult boga Mitre, koji je u JII. st bio
naručito jak, o čemu svjedo/:e svetišta iskopana u Ptuj u, Ko-
njicu. ko{1 Cavtata i na drugim mjestima.

5. 'Naše zemlj e u dob a opće kri.:e rimskog društva. _ Od

JI I. st. robovlasnički poredak u Rimu zapada u sve veću krizu
Zbog nestašice robovske radne snage brzo se širi sistem kolonata,
pri čemu se položaj kolona i robova sve više izj ednačuje. Iz razli -
čitih uzroka zaduženost kolona neprestano raste. i oni sve više
zavise od vlasnika zemlje. Vlasnici sve više zahtijevaju, da sc
nameti plaćaju u naturi, i nastoje vezati kolone za zemlju. Po-
goršanje društvenog položaja kolona u vezi je i s opadanjem
trgovine i zanatsb'a, a to je posljedica sve većeg osamostaljiva-
nja provincija, koje same podmiruju svoje potrebe. Tako sistem
latifundija dobiva još veće znače nje. Jedan od važnih uzroka te NAŠA ZEMLJA PO SLIJE
krize bili SIJ i stalni napadaji barbarskih plemena na teritorij DIOKLECIJANO VIH REf ORMI
Rimskog carstva. koji u lU. st. postaju sve češći. Da bi se obra-
U A"IC! R IMSK~CIdiSl"VA
nila od naval{: barbara. kao i da bi se održala na vlasti, koju su
iznutra ugrožavale česte pobune robova i kolona i sve jače sepa-
ratističk e tdnje pojedinih provi ncija. rimska je dadajuća klasa
morala li prvom redu da se osloni na vojsku. Tako je utjecaj

48
Rekonstrukcija Dioklecijanove palaće u Sp litu

Reljef bOKa Mlin l'l njeKO,"a hram a u Konjicu

(Zemaljski mu zej u Sarajevu)

Br onl:an . I:t~ v~ c~r. ""
I Nw rudn i mu ... ~ , .
vojske i njenih zapovjednika znatno porastao, pa se već od polo-
vine III. st. ddavalo, da 5U pojedini zapovjednici pomoću svoje
vojske stjecali i carsku vlast. Nastajal e su česte promjene n:l pri-
jestolju i g rađanski ratovi, šiO je samo pojačalo unutra!nju krizu
carstva.
Iz te je krize privremeno spasio carstvo Dioklecijan (284
d o 305l, rodo m iz Dokleje u provinciji Dalmaciji, koji je uguJio
bune robova i kolona, obranio granice ireorganizirao drhvu.
Dioklecijan je pokušao da spasi Rimsko carstvo od propasti time,
!to je učvrs tio neograničenu carsku vlast. Vladar j e postao _do_
minus ac deus", a gradani njegovi podanici ; taj sistem vladanja
na zivamo dominatom. Zato je izveo čitav niz reform i u vojsci,
u upravi i financijama. Vojsku je podijelio na s taja ću pogra-
ničnu (limitanei), čija je dužnost bila da čuva granice. i na
operativnu (comitatenses). S obzirom na upra vu podijelio je
carstvo na 4 prefekture, 12 dijeceza i preko 100 provinci ja. Uveo
jt tla tan novac i raz rezao poreze na o.o;novu novog katastra.
Dioklecijanove refo rme su usporile propast Rimskog car-
stva, ali je nisu mogle zaustav iti. Uzroci propadanja robo\'la sni č­
kog sistema samo su privremeno otklonjeni. Posli je Dioklecijana
kriza se o č itovala u još ošti-ijem obliku. Sve češći napaciaji bar-
bara učinili su, da je I'anredno porasla važnost i utjecaj vojske.
Da bi obranu pojačao, Rim je uzimao sve više u vojsku barbare
Tako Su čitava barbarska pleme~a stupala u rimsku vojnu službu.
Bližim dodirom s barbarima koloni i robovi su upoznali njihOI'
ekonomski i socijalni sistem, u kome su oni tada vidjeli izlaz
iz teškoga društvenog stanja, u kome su se nalazili. Stoga su
pobune rohova i kolona sve čdće, a napadaji barbara nalaze
u njima oslonca. Sve je to znatno ubrzalo propadanje Rimskog
cantva.
T o ekonomsko i socijalno propadanje teklo je brle u za-
padnim nego u is točnim provincijama. Spomenuti proces i po-
treba da se carstvo brani na različitim, medu sobom vrlo uda-
ljenim granicama, morali su uzrokovati podjelu Rimskog carSh'a
na zapadno i istočno. T u je podjelu izvršio T eodozije (3;8-395)
pred svoju smrt, držeć i se uglavnom granice izmedu područj a.
u kojima je bio jači grčki ili latinski utjecaj. Granica izmedu la
'~ s'~nt'n ~ il Nit.. dva dijela ina je od Budve do go rnje Drine, zal;m Drinom do
B I"'l:r~d )
49
njezina u!ta i najud Savom i Dunavom. Pod pritiskom barba-
ra, ko~ su pomagali robovi i koloni, Zapadno je carstvo kao
ekonomski slabije propalo u drugoj polovini V. st., a Istočno , ma
da jc i ono stradalo od barbarskih navala, održalo ~ do sredine
XV . .s t oljeća.
T a podjela Rimskog carstva, koja je rezulta t njegova unu-
trašnjeg razvitka i vanjsKopolitičk e situacije na prijelazu iz IV.
u V. st., bila je po svojim posljedicama traj ni je prirode. Ona je
sačuvala svoje značenje i poslije propasti Zapadnorimskog car-
stva sve do svršetka seobe naroda i stvaranja novih dr!a va u
s~d nj oj Evropi i na Balkanskom poluotoku. Iako su se Slaveni
naselili s obje strane te linije, ona se poslije u mnogim stvarima
du boko odrazila na raz vitak ndih na roda.
U III. st. , u početku velike krize rimskoga robovl aJ;ničkog
poretka, kad su se zbog te krize vladari neprestano mijenjali.
naše su provinci je imale značajnu ulogu u obrani i odrlanju
jedinstva Rimskog carstva. Prvi ear, koga su na prijestolje dovele
ilirske legije, bio je Septimije Sever (193-21 l}; on je raspustio
p~torijanee i njihovu slu!bu povjerio Ilirima. Od sredine Il l. st.
preko Dunava su nadi rali Goti, i u borbi 5 njima pao jc car
Decije (251), koji je bio rodom iz Sirmiuma. T ek Dardanac Klau-
dije II . (268-270) potukao je Gote kod Naissusa , tako da se
dugo nisu mogli oporaviti. Njegov nasljednik Aurdijan, sin ne-
kog kolona iz okolice Sirmiuma, prepustio je, istina. Gotima Da-
ciju. ali je pobijedio germanska plemena, koja su nadirala u
Itali j u, i na različitim stranama carsh·a ugušio separati stičke
tendencije. Uskoro poslije njegove smrti vojska je i~vikala za
cara Dioklecijana.
Izmedu ostalih svojih reformi Dioklecij an je sve nale pro+
vinci je, osim Histrije i Venecije, sjedinio u prefekturu Ilirik
(Illyric um ), s glavnim gradom Sirmiumom. Obje Panonije dije-
l ile su se na četi ri provincije: Pannonia Prima, Sal'ia. Valeria
i Pannonia Secunda ili Sirmiensis. Na! te ritorij, Koji j e pripadao
Noriku. tada je d jelomično poslao provincijom Noricum Medi-
terraneum. Od Dalmacije je odijeljen istočni dio i od njega je
stvorena provindja P raevalitana. U istočnim oblastima nak
zemlje bile su provincije: Moesia Superior, Dacia, koja je stvo-
rena na teritoriju Mezije poslije gubitka Dacije 5 one strane
.50
Dunava, Dardania i Macedonia. Sve te provincije bile su podi-
jeljene u dvije dijeceze: Moesia i Pannonia. U vrijeme Teod o-
zijeve podjele carsll'a mezijska dijeccza postaje prcfekturom
Iliri k i podijeljena je na dijeceze Daciju i Makedoni ju. U prvoj
S~ tada bile provincije Moesia Superior, Dacia Rip<:nsis i Me-
d ltcrranea, Dardania i P racvalitana, a drugoj je od nalih oblasti
pripadala provincija Makedonija. Panonska dijeceza bila je pri-
pojcna prefekturi Italije pod imenom Ilirik. Di jecezama su
upravljali .. vicar;i«, u či jim je rukama bila samo upravna vlast.
Njima su u provincijama bili podredeni pracsides. Vojni m jedi-
nicama u pojedinim provincijama za povijedali su duces.
Gubitak Dacije bio je veoma vaian za rimske provincije u
isloč nom dijelu nale zemlje. N(kadašnja Mezija postala je opet
pogranič n a oblast izložena neposrednim napadajima barbara. U
vezi s time Rimljani su nanovo p ojačali svoja pogran i čn a utvr-
denja na donjem Dunavu. popravili stara i podigli nOl'a
Privred no propadanje, koje: je obuhvatilo sve dijelove car-
s(va, od početka IV. Sl. brzo se širilo i u našim provincijama
Znaci propadanja pokazi,'ali su se u svim granama privrede. U
gradovima su slufbe, p~ij e počasn~ , postajale prinudne. Oni, koji
su službu vd ili, gornjI sloj gra dskog d rultva - kurijali (kako
su se sada nazivali dek urioni ) nisu smjeli napustiti mjesto, u
kome su se rod ili, i morali su j amčiti , da će naplatiti po~ez. koji
se. zbog neprestanog opadanja vrijednosti novca, sve vik p laća o
~ natur.). U mnogim se mjestima za to starao prokurator. koga
Je postavljao vladar: to je wačilo kraj autonomije gradova.
Obrtnici su bili vezani za kolegije, i njihova su djeca morala
naslijediti oca u zana tu. Isto je tako bilo i s ljudima, ko ji su
rad ili u rudnicima i velikim radionicama. Koloni su bili prive-
zani za zemlju, koju su vlasnici otada prodavali zaj edno s ko-
lonom. U toj periodi koloni po SI'om poloiaju na govjelćuju bu-
dućeg a feudaln og kmeta, a vlasnici lati fundij a dobivaju već neka
prava karakte ris ti čna za buduće feudake (kl ijentela. libu1. oru-
iana pratnja i t. d. ). Proces propadanja ubrzavali su i sve češ ći
napadaji barbara preko Dunava
~rop~da nj e se ogledalo i u opadan j u broja stanovnika. Zbog
toga Je R un u sve veće m broju naselj avao na svoj teritorij, pa
i u naše provincije, barbare, kako pojedine grupe, tako i čita\·a
51
plemena. Dodjeljivao im je zemlju pod uvj etom, da će obavezno
služiti u vojsci.
U vezi s privrednim opadanjem, privrednim separatizmom
provincija i sve većim brojem barbara na rimskom području,
kultura se provincijalizirala. To dokazuju mnogobrojni ostaci
iz toga doba. prije svega nadgrobni spomenici, žrtvenici. ostaci
građevina, natpisi i t. d. I u jeziku sc pojavljuju provineijajizmi,
naročito u stilu. Zbog jačeg italskog utjecaja elementi provinci-
jalizma manje su se osjećali u Dalmaciji, ali su bili izrazitiji u
Panoniji i drugim pograničnim provincijama, jer je tu bio jak
tuđinski vojni elemenat; II Makedoniji je kultura bila pod grčkim
utjecajem.
U doba dominata prevladalo jc kršćanstvo nad ostalim kul-
tovima i religijama. U početku se širilo sporo, a u d ru goj polo-
vini III. st. bilo je već veoma rašireno. Progoni, koji su ubrzo
nastali, dali su prve mučenike, kao na pr. Venancija u Dalma-
ciji (257) : mnogo više ih je bilo za vrijeme Dioklecijanovih pro-
gona (na pr. Domnius - sv. Dujam u Saloni, mučenici iz Sinni-
uma i Ulpiane - Lipljan na Kosovu). Kršćanstvo je potpuno
prevladalo tek onda, kad je g. 313 postalo dopuštenom religijom
Najkasnije u IV. st. bila je dovršena crkvena organizacija i sa-
građene mnogobrojne bazilike (Salona, Stobi, Parencium - Poreč
i t. d.) Gotovo u svim gradovima osnovane su biskupije, a u
većima nadbiskupije. Najvažnija među njima bila je u Sirmi-
umu, pod koju je potpadao velik dio našega današnjeg terito-
rija (Panonija, a možda i \·e6 dio Ilirika) i na koju se poslije.
u sporu s njemačkim biskupima, pozivao slavenski misionar
Metodije. Akvilejskoj nadbiskupiji bili su podredeni naši kra-
jevi u Noriku, Histriji i Veneciji. Crkva je postala važan .poli-
tički činilac. U gradovima, gdje su se nalazila sjedišt~ bIsku-
pija. biskupi su došli na čelo gradskih vijeća.
Najveća ličnost, koju je kršćanstvo dalo u našim kraje.
vima, je sv. Je ronim, jedan od najvećih crkvenih otaca. Njegov
prijevod Sv. pisma na latinski jezik primila je rimska crkva kao
služben (Vulgata). Važan historijski izvor za naše krajeve su
njegova pisma Hel iodoru, iz kojih možemo upoznati slanje u
našim pokrajinama u doba seobe naroda.
52
ti. Seobe Huna i Germana i propast rimske vlasti. - U raz-
dohlju od IV. do VI. st. kretanja barbarskih plemena b ila su
naročito intenzivna, pa se zbog toga to razdoblje naziva ~seoba
narodil«. Ta su seljenja zahvatila či tav niz plemena od centralne
Azije do granice Rimskog carstva. Plemena. koja su neposredno
graničila s carstvom, nalazila su se na stupnju vojne demokracije,
a bavila se pretežno poljodjelstvom ili stočarstvom. Seljenja tih
plemena su nastala zbog nerazvi jenosti poljodjelstva, koje je
zahtijevalo za obrađivanje veće površine zemlji~ta. nadalje zbog
relativnog povećanja broja stanovni§tva i zbog višeg stupnja,
koji su ta plemena dostigla u svom društveno.političkom razvit-
ku. Na teritorij Rimskog carstva privlačilo ih je veliko bogat-
stvo tilI krilj eva. U borbama s Rimljanima, kao i u međusobnim
borbama ta su plemena stvarala saveze, koji su trajali duže ili
krać e . Tako se pod imenom vodećeg plemena u savezu krio
ustvari čitav niz drugih e tni čkih elemenata.
Već u sredini IV. st. počelo je novo seljenje germanskih i
drugih plemena, a pojačalo se zbog pritiska nomadskih Huna
koji su još od I. st. živjcli u krajevima oko Aralskog jezera. U
to su doba kroz naše zemlje prošla ili su se djelomično u njima
nastanila različita germanska (Vizigoti i Oslrogo!i, Gepidi, Lan-
gobardi i t. d.) i druga plemena (Huni i t. d.). Odnos tih pie.
mena prema Rimu bio je veoma različit, od savezničkoga do
osvajačkoga.
U početku ~seobe naroda « kod istočnih su Germana glavne
privredne grane bile poljodjelstvo i stOčars tv o. T dište je pre-
lazilo s jcdnc grane na drugu, što je zavisilo od toga. da li sc
or-i nalaze II pokretu ili su se za neko vrijeme ustalili. Zemljišni
su odnosi bili zbog toga veoma različiti i kretali su se od diobe
zajedničk e zemlje po rodovima do privremene diobe po velikim
porodicama. Od vremena »seobe naroda«, kad je plemenski
savez postao stalan oblik organizacije i kad se produbljivala
dru.1itvena difere ncijacija, starješinska vlast prelazi u ruke jedne
porodice i postaje nasljednom.
Germanska su plemena bija prema Rimljanima II odno.su
saveznika (foederati). Rimljani su im ustupali zemlju na grani-
cama carstva (na pr. Vizigotima u Meziji i Trakiji, Oslrogotima
u Meziji, Langobardima \i Panoniji i t. d.) pod uvjetom , da
53
obavezno vde IIojnu sluibu. Sva su ta plemena trafila pravnu
osnovu za naseljenje i zaključivala 5 carstvom savezničke ugo-
vore, a njihovi su vode tdili za različitim rimskim počasnim
naslovima. Carevi su. u neprilici, na to pristajali, jer su na taj
način formalno vezivali ta plemena uza ~ i tako se koristili
njihovom vojnom snagom za borbu protiv drugih barbarskih,
najčelče srodnih plemena.
Saveznički su se odnosi često raskidali, i tada su germaoska
plemena istupala ka o o:;vajači. Kada su poslije Teodozijeve
smrti ukinuti saveznički odnosi. Vizigoti su harali po cijdom
Balkanskom poluotoku, naroči t o po Panoniji i Dalmaciji. zatim
su pod vodstvom Alariha prdli u Panoniju, dijc:\om i u Norik,
upal i u italiju, osvojili Rim (410) i najzad osnovali samostalnu
drlavu u južnoj Galiji. Vizigotska država bila je prva german-
ska država na teritoriju Rimskog carstva.
Kretanje germanskill plemena II istočnom dijelu Evrope
privremeno su zaustavili Huni. kO.ii su se u početku V. st. nasta-
nili izmedu Dunava i Tise, šireći se južuoevropskim stepskim po-
jasom. Tu je. u utvrdenom logoru, bilo središte velikoga hun-
skog plc:menskog saveza, koji je u doba Atile (434-453) obu-
hvatao teritorije od Volge do Rajne i u koji su bila okupljena
mnogobrojna germanska. slavenska i druga plemena. ' Nosioci
toga plemenskog saveza bili su vojnički organizirani nomadski
Huni, a ostala plemena bila su prema njima u ra-zličitim save·
zničkim ili podredenim odnosima. Knde\'ska je vlast bila več u
rukama jedne porodice i nasljedna, a oslanjala sc na plemenske
5tarjdine i na brojnu vojničku pratnju. Jedan dio sudske vlasti
još uvijek su vršila plemena.
Takvim odnosima, kakv i .su postojali izmedu Germana i
rimske dJ !ave, kod Hunil nema ni traga. Oni su primali novac,
kojim je rimska država htjela da kupi mir, pogadali se oko loga.
ali nikad nisu bili federali. Njihova nomadska ekonomska
struktura nije to dopuštala. Iz Panonske nizine Huni su napa-
dali i pustošili oba dijela Rimskog carstva. Kad su oplja~kali
Balkanski poluotok, zauzeli neke dijelove Mezije i pri\'Tedno go-
tOllO uninili evropski dio Istoč n orimskog carstva, krenuli su na
zapad. Oni su se nastanili u podunavskim dijelovima Panonije.
nadhaii krot. Norik i Reciju i duž Dunava do Galije (gdje se
54
njiho\' pohod završio porazom kod Troyesa g. 4!.il ). (I r~eko
Ljubljanske kotline - daleko u Italiju (452). Pri svojin'! prova-
lama i duž putova, kojima su išli, Huni su pustošili mno{!:o "ore
od Germana i razorili su mnogobrojne rimske gradove u našim
kraje\,jma (Si rmium, Singidunum, Naiuu!, Puetovio. Ccleju,
Emonu, Vjrunum i t. d. ), a takoder i Akvileju.
Poslije Atiline smrti raspao se hunski plemenski 5avcz. i
germanska su plemena opet postala samostalna. Gepidi su OSIIO-
\'ali svoju državu u središtu hunskog teritorija kraj Tise. Kad su
Ostrogoti otim iz Panonije, gdje su se doselili u doba hunskoga
plemenskog saveza, i kao federati naselili se u Meziji , Gepidi
su osvojili Srijem i prenijeli prijestolnicu u Sirmium.
Dok j e Istočno carstvo više ili manje dr!alo u s,'ojim ru-
kama naše istočne pokrajine, vlast Zapadnog canh·a. koje je u
ovo vrijeme izgubilo Afriku, Hispaniju i Galiju. kod nas je
gotovo $asvim prestala da se osjeća. Po odlasku Ostrogota Pa-
nonija .sjeverno od Drave iivjela je vjerojatno samostalnim ii-
vo tom. U Dalmaciji pak vladao je neko vrijemc, nezavisno od
Rima, bivši car J ulije Nepot (4i4-480). Zapovjednik german-
skih četa u Italiji Odoakar, koji je svrgnuo posljednjega za-
padnorirnskog cara Augus tula Romula (476). zavladao je u Rimu
kao kralj Germana pa zatim priključio Dalmaciju, II Obahki
Norik uz Dunav (Noricum Ripense) prepustio je barbarima.
Odoakrovu vlast u Italiji istočnorimski car nije priznao.
Nagovorio je Ostrogote, koji su svojom blizinom značHi opa-
snost za Bizant, da u njegovo ime zauzmu Italiju. Teodorik, pod
čijim su vodstvom tada bili Ostrogoti. prdao je preko naših
k rajeva, gdje je usput pobijed io Gepide, upao II Itaiiju (~90},
osvojio je u tri godine i vladao u njoj potpuno samostalno.
OStTogotska je dr!ava osim Italije obuh"atala i Dalmaciju. ju!ni
dio Norika i Panonije, gdje je Teodorik g. 507 oduzeo Geri-
dima Srijem.
7. Ostrogotska driava i obnova bi~a n uk e vlas ti. - Poslije
dolaska u Italiju, pod utjecajem rimskih privrednih i $ocijal nih
prilika, gotsko rodovsko društvo se ubrzo raspada. Kralje\'a Illast
sve više raste. Vlada r je vrhovni zapovjednik vojske organizi·
raoc po .tisučama O( na plemenskoj bazi. Oslonac kraljeve vlasti
55
bila je plemeIl.'lka aristokracija, ko ja je sačinjavala kraljevo vi-
jeće. Pod utjecajem rimskih privatnovl asničkih odnosa Goti su
na osvojenom teritoriju raspodijelili trećinu zemlje po porodi-
cama kao pravu svojinu. Na posjedima plemenske aristokracije,
kojoj su često pripadali cijeli latifundiji, zadržani su stari kolo-
na tski odnosi i ropstvo.
Sto se uprave ti če, Goti su svoju državu podijelili na veće
upravne jedinice pod vodstvom comesa, koji su stajali na čelu
gotske vojske. Teritorij , na kojem su poslije oduzimanja jedne
trećine zemlje živjeli Rimljani, zadržao je stari upravni aparat
s rimskim činovniŠtvom. Sudstvo je bilo podijeljeno tako, da su
Gotima sudili po njihovu pravu, a Rimljanima po rim~kom. Po-
rezi, koje su plaćali samo Rimljani, jer nisu bili vojnici, zadr-
!ani su u starim oblicima. 1 razlika u vjeri je povećavala su-
protnost. koja je postojala izmedu Rimljana i gotskih osvajača,
iako arijanski gospodari nisu bili suviše nesnošljivi.
Naše oblasti, koj e su pale pod njihovu vlast, Ostrogoti su
podijelili na više upravnih jedinica ; jedna, sa središtem u Sa-
loni, obuhvatala je cijelu Dalmaciju i Saviju, druga Srijem sa
središtem u Sirmiumu, tr eća Norik sa središtem u Teurniji (na
gornjoj Dravi) i četvrta Veneciju s Histri jom. Uz (omesa naj-
važniji činovnik bijaše princeps officii, koji nije bio samo ruko-
vodilac kancelarije, već i sudac za Rimljane. Od nekadašnjih
gradova sačuvali su svoju autonomiju vjerojatno samo oni,
koji su za vrijeme gotske vladavine bili sjedište biskupija (Sir-
mium, Salona, Siscia, Poetovio, Emona i t. d.).
Broj Ostrogota na našem teritoriju bio je razmjerno malen.
Veći su dio sačinjavale vojničke posade razrnjdtene uz glavne
saobraćajne putove j u pograničnim krajevima
Za vrijeme četrdesetgodišnje, relativno mirne ostrogotske
vladavine naše su se provincije oporavlja]e od pustošenja, koja
su počinili prije svega H un i. Rimsko stanovništvo, koj e se za
barbarskih navala bilo povuklo iz najugroženijih krajeva, sada
se polako vraćalo natrag. Opet su obnovili mnogobrojne poru-
šene gradove, i veći dio njih je doče kao dolazak Avara i Sla-
vena. Privreda je oživjela, a osim rimskog novca kolao je u
našim krajevima i ostrogotski kovani novac.
56
Taj su uspon privremeno prekinule borbe Bizanta protiv
Ostrogota (535-555), koje su se djelomično vodile i na našem
teritoriju. Ostrogoti nisu mogl i da se obrane od Grka, koji su
bili u svemu moćniji. Justinijan je u tim borbama potpuno
uništio Ostrogote. Pod Bizantom, koji je proširio svoju vlast nad
velikim dijelom Sredozemlja, bili su tada svi naši krajevi osim
Srijema, koji su Gepidi zauzeli već oko g. 540, j Panonije prepu-
štene g. 546 Langobardima, čije je središte bilo kraj Bl atnog
jezera.
Naše su pokrajine proživljavalc posljednju periodu antike.
Germanska osvajanja na našem tlu, koja su imala samo pro-
lazan značaj , nisu ostavila za sobom većih kulturnih ni kakvih
drugih tragova (na pr. kršćanstvo se očuvalo samo u rimskom
obliku, b ez ikakvih tragova arijanstva). To nam ' dokazuju i
arheološki ostaci. Nalazišta, koja pripadaju germanskim pleme-
nima, rijetka su i nalaze se većinom na sjeveru našeg ter itorija
(Kranj, Srijemska Mitrovica). Rimski provincijalci, medu koji-
ma je bilo još znatnih ostataka starosjedilačkog stanovnBt"a
i rimska kultura, iako u opadanju, očuvali su se na našem teri-
toriju sve do dolaska Slavena.
Stare rimske institucije bile su opet obnovljene. No\'a ~ ca-
reva Justina i Justinijana, koji je u našim krajevima pronaden,
svjedoči, da sc pri.v reda djelomi čno obnovila i trgovina opet
razvila. Ali stanovništvo, koje se oslobodilo ostrogotskog jarma,
mnogo je ~tradalo zbog bizantskoga fiskalnog i upravnog sistema.
Bizantska vlast u Italiji i u našim pokrajinama nije bila
dugog vijeka. U susjedstvu gepidske države i Avan. koji su
zajedno sa Slavenima prodirali tl Podunavlje. položaj Lango-
barda nije bio zav idan. U savezu s Avarima oni su pobijedili
Gepide, ali su se ipak povukli pred Avarima i otišli u Italiju
(568). Langobardi su biLi posljednje germansko pleme, koje je
prdlo preko naših krajeva.
57

IZVORI I LITERATURA
Itl' o r i: Za historiju ndih zemalja u StlTom vijeku pOstoje mnori
arheološki n~lui, koji pružaju podatke o mat erijalnoj kul turi, privred i,
umjetnO$li. vj eri I t. d., ~ osim tor a ima razmjerno dO l ta pisanih izvora.
Najstarije, Si mo sporadične vijesti o narodima na n.se m teritoriju
daju Herodot (0.484 -0.425pr. n.e.),Tuki d id (0.460_poslije 403
pr. n, e.). Ksenofont (o. 430 -0. 354 pr, n. e.), Te opomp (372-
poslije 320 pr. n. r.; izd. Jacoby, Fragmente der r riechiseh en Historiker U,
1926) i P se udo· S kilak s (u drugoj polovini IV.st.pr.n,e.; izd. Mill1u,
Geol:' raphi Gra eei minores I, 1855). _ Za I:'rčku kolonizaciju na jadran.
skoj oba li služe več $'pOmenuti P se udo.Skl la ks, zatim P tie ud o .
Skimnos (0. 100 pr. n. e.; ild. Muller, o. c), Diod o r (u druroj
polovini I. St. pr. n. e.; ild. Vorel, 1888 sL) i Strabon (o. 63 pr. n. t.
- Hl n. e ,: izd. Meinecke, 19(7)
Najl'atniji pisani izYori za doba rim skor osvajanja i rimske vlasti
u ndi m krajevima jesu: Po libi je (0.200-0. 120 pr. n. e.; izd.
Buttner .Wobst, l_V, 1893--1924), M. T. Vlron (116--27 p r. n. e:
izd. Goetz, 1912), T. Livi;e (59 pr. n. e.-11 n. e.), Diodo r. Siri'
b on, G. Ve lej Paterkul (0,19 pr. n. e. i sl.; izd. Halm, 19(9), G.
Plini je (23--79 n. e.), P. C. Tacit (55--120 n. e.), L. A. Flor
(o. 120 n. e.; itd. Halm. 1872). Ptolomej (o. 150 n. e.), Apij.n
(o. l60 n. e.; izd. Mendelssohn, I_I!, 1905'), D i on i(a sije (0.150--235
n. e,; ild. Boisul'li n, 1/195--19(1), M. J. Ju stI n (llI. st. n, e.; ild. RUh!.
1886) i A m ijan Marcelin (o. 3JO---.4OO n. e.; izd. Clark, !- i!, 1910-
1918). O Dioklecijanovoj upravnoj podjeli daju nljvi!e podataka Lat e r.
e u I i z Ve ron e (0.300 n. ~.: izd. Seec k, 1876) i N ot it i a digni.
t atum (lId, ~eek, 1876), priručnik za d~orske, civilne i voj ničke činov.
nike iz poč. V, st. ()dlifan su izvor lJ geog rabko.topografske podatke
od l. do \ '. st. (osim Strabona. Plin iji i Ptolomeja) I t; n e r 3 r i I,
nap ra vljena U obliku popisa staniu $ oznakom njihove među sobne uda.
ljenosti (itinerarium scriptum,·k ao II pr. Itinerar;a Antonini iz IV. st ..
izd. Parth ey i PIndu, 1948) iH u obliku kart e (lt lnerarium pictum, kao n.
pr. Tabul a Peutinge r iana il drure polovin e IV. st.; izd. Miller, 1916. ili
Pt otomeje\'a kart i, usp. C. Jelit, Du IIteste kanog-raphische Denkm.1
Uber die r omische Proyinz Dalmatie n, WMBH VII, 19(0) I Anonim iz
58
Rav e ne (iz VIJ. St. 0\ , e.; izd. Pinder i Parthey, Ravenn ati Annonymi
Cosmog raphia, 1860). Mnoge silnije, ali valn e podaik e ~a poznnv"n.i~ 101:'"
dob a kod nas daju 1 rimsk i pjesnici, kao n. pr. P. P. Stacije (,ztl. Klol z,
191 1), M. V. Mareijal (izd. Gilbert, 1896). C. i(laud ijan (izd.
Koch, 1893) i dr
U vrlo zna~ .jne pisane izvo re pripad aju rrčki i lalinski nat pisi
Glavn a r rčk a epigrafska Zbirka U ndu zemlju je I. B r u n ~ m i d, Die
In sch rift~n und MOnzen der I:'riechischen Stildtc Dalma ti ens. Ablwlldlun·
,ren des arch . epigr. Se minars X!I!, 1898 (usp. i Brun!mid u VHAD, N. S.
V, 1901, i VIII, 19(5). Latinski nitPisi $U skupljeni u lbirkama: Co r " u~
Inseriptionum L.ti narum l- XVI (sa sup lementim a), 1863 i sl.,
la na~e kUJe"e ptije syega CIL [lJ (1873) i Supl. [!I, 1-2 (1902), ojelo·
mi/:n o CII. V (l872) i XVI (1936): V. Hoffiller_B. Slr[a, Antik ~
ln sc hrift~n aus Jugoslavien, 1938: H. De ssa u,In1eriptionu Lalina ~ se leetae
1----""1,1892-1916; li. BY"H'" _ A. npe .. e peT e HH, AHTH~KH en o·
>l eH H'IH y Cp6HjH, Cno .. eH HK CA H XXXVI1J (1900): Fr. L a d e k. A. P r~·
m e r s t e i n i N. V u I j t, Antik e Denkml ler in ~rbien, Jahreshefte
des Oste rreichi sc h~n ar~ha co lo gi!ch e n Institut es IV (1901), Be;blott 158-
160 (usp. CnolleH~ K CAH XXXIX , 19(1); J. B r u n ~ m i d, Kameni spo·
menici hr\,. nar. mUlej~. VHAD VII (1903·04 ). Vili (1905), IX (1906·07) i
X (1906·09); H. B)'" II II. AHTH41o'K enoweKHUK KaUle ::JeW.be;Cllo"~KItK CAIi
XLI I (1905). XLVII (1909), LXX I (1931), LXXV (1932), LXX VII (1934) i
XCVJlI (1 941·48).
Zo vrijeme .seobe na ro<lac najvažniji Su izvo ri: Fl. Eutropije
( iz 2 pol. IV. st.; il<l. Droys~n, MG AA. 1879). L, D. P a k u I (živio u
doba cara Teodozij;; izd. Ba ~h rens. Z. izd. 191 1), Prosper j~ Ak"i·
tan ije (0.390--455: izd. Miene, PL 51), Pri s ko Tr ačanin (i~
sredine V. st.; izd. Nirt>uh r, Bonnski Corpus 1829). Z o s i m (iz 2. pol.
V. st.; izd. Mende Isso hn. 188;). K omes Mar ce lin (iz l, pol. Vl. st.,
izd. Mommsen, MG AA XI. 1893), F l. K a s i o d o r (o. 490 _ prUe 583~
izd. Mommsen, MG AA XI!, 1894), Proko pije (0.490 -0.562; izd.
Haut:-· l-Ill, 1905--1 913), Jo rd a" (0.5(1()- poslije 552; itd. Mo mmsen,
MG AA V, 188'2), Al:lI ti ja Skolasti k (o. 536-pr ije 582; izd. Din·
dOT f, II Histo rici I: raeci mino res n. 1871), P av l e Diakon (o. i20-o
800: izd. Wailz, MG Se riplor es rerum Langobardkarum, 1818). pa i tivo
top isi careva i djel, različitih crkyenih pisac a (k ao n. pr. E u z ebija,
Orozija, Sozomena. EU li i pij.), naročito pisma SI'. Jeronima
(poslije 34().....420; izd. Mil:'ne, PL 22. 1848)
L l t e r a t u r a : Podataka za naSu zem lju u doba rimske vlas li ima
11 ovim dj elima opteg karaktera: Th. Momm se n, ROmisehc Geschi·
chl e l-V (za naše krajeve V. S"., s poglavljem: Die Donauiinder und die
i(ri ere .n der Don. u, 19(4); M. J. Ro s l ovtzef f. The Social and
Economic HigtOfY of the Romu: Empire I-Il, lm (njemačk i prij e~'od
L. Wicker!. 1931; talija nski G. Sa nne. 1933). koje dosta det.ljno govor; i
59

o ekonomskim prilikama u ndim provincijama; J. M a r q u a r d t,
RlImi sche StulSverwaltun~ l-Il, 1881-1884., Jo! uvij~k valno dj~lo n
historiju rimske uprav~. Vatnija su djela za historiju kasnije antike i
doba ~~obe narodu: O. S~eek, Geschichte des Unlerganges der
tnliken Welt l', UL-Vl', 1909-1922; E. S t e i n, Geschichte des spltr!!
mischen R~ichu l. Vom r!!mi'dl~n Ium byzanliniseh~n Slaat~, 1928; drugi
dio iZlbo na francuskom juiku pod nulovom HistOire du Bas.Empire.
19-19; I( Z e u s,, Die Deutsehen und ihre N3chbarsUmme, 19I).C'; 1..
S e h m l d t, Geschichte der deutsehen StAmme bi$ zum Ausgang der
V!!lkerVl'anderunr, I. Die Ostgermanen, 1934'. II. Di~ Westgermanen, 1938';
Ct. CtaHojellllh, BII" Hntja II CpOIlI, 1903, i G. Ostrogorsky.
Geschichte des byuntinischen St~ates, 194'l (p~ev. HCTopllja BII3IK1"Hje,
1947),I95zt.
Sinteličkor djela It histo riju (ijdor teritorija FNRJ prije nlseijenja
Slavena nema, , Ii u manjem ili vettm op~ru rovore o tom vrem~""
opta djcla it na~e nad onalne llisto rije: I( Jirel:ek, Gucllichle der
Serben I, 1911 (prev. J . R,doni~ l, 1922 ; 1952'); F. Si~ it, Povijul
Hrvata u vrijcme narodnih yladara, 192;), 5 vrlo mnogim izvorima i lile·
raturom; B. nOPOIIHh, X"c1"op"ja SOCH C l, 1940; M. Kos Zgodovinu
Slovencevod nutlitve do reforma cije, 1933.
Vdniji članci za historiju ndih kraj eva u antikno doba nalaz e St u
enciklopedijama antikne I,i sto rij e: Ch. Daremberg-E. Sarlio.
Dictionnaire des BntiQuit~s ~recq ues et romai~es l-V (u 10 sv.), 1 87~-
1919, i Pauly-Wls80va, Real.Encycloptidie der classischen Alter
lumswissenschafl, l. Reihe l-XX' (A-P). ll. Reih e I-V1I A' {R-V} i
Suplemmcnt» l-VII, 1894-1948 (jo' nije 1;8vr~ena)
Za osvajanje ndih krajeva do cara Augusta još je uvijek važnoJ
djelo G. Z i P P e l. Die r!!miscbe Herrsehaft in Illyrien bis auf Aue-ustU$,
1877. O tom usp. jo; raspravc G. P a t s c h, Lika in r!!miscber Zeil, ]900;
Zbirke rimSkih i e-rlkih starina u bos.·hHC. zemaljskom muuju, GZM
XXVI (19U, I posebno), i Historische Wanderungen im Karsl und an
der Adria J. Die Hcnero ... ina einSI und jetzt, 1922; H. By.')! h, OKTlIIH'
jaHol 'I.IKPCKH PIT JI H,.H ....e CKOPII.HCKa H3 r oplbt MUK.k, r.nc CA H
LXXI!, 1907; G. Ve i I h, Dit Feldziige des C. Julius Caesar IXtavianu.
in lItyricn in den Jahrtn 35--33. Selltiften der Balkankommision, 1914, i
Zu den KImpfen der Caeu rianer in Illytien, Buliće\' zbornik, 1924; E.
Swoboda, Octavian und Illyricum, 1932, j f . "'iltner, AuguSluS'
t :ampf um đie [)onluj! rt"tlU, l\lio XXX. 1937. Opširniie pišu o r.dim
zemljama pod rimskom videu; J. J u n r, R<'Imer und Romanen io den
Donaul'ndero, 1877 i 185;>; H. e o n s, La province romaine de Dalmatie,
1882; M. B . c IIII, nHIIK)'M IIJ1H BCJlHKO rp8AIIWTC, CUPHH3P XI, 1894, i
KO}lOHHjl BHNHHIUHYN, CnplIHap XII, 1895; C. Pa\5ch_F. Fi ,l a,
Unlersuchungen r<'lmi scher Fundorte in der Hcrzegowioa. WMBH m,
1895; C. P a t s e h. Archlolori sch·epi~raphische Unle;suchunren zu'
60
GesChichte der r<'lm;schen Provinz Dalmatien , WMBH IV-IX, Xl. XII,
189&-1912; Bosnien und Herugowina in r<'l misehcr ZelI, 1911. i Beitrpll"c
zur VOlkerkunde YOn SiidOSleuropa, AOleie-er der Akad. d. Wi ss. in Wien,
phiL.hist. KI. 1924 i dalje; važni $U radovi F. Bulića i M. Abra·
m ića o Saloni i Dioklecijanoyoj palači, publikovani u BASD i u VAHD;
F. B u I j t, Po ru~evina m a starog Solina. 1900; Car Dioklecijan. VHAD,
N. S. XIV, 1919, iStridon, Bellćev lbornik 192[; M. Abramič, Zu.
Geschi.:t>te Salonu, Forscirungen in Saioni I, 191-7; H. II y I. H h. npKIIO'H
" HCTOPHjH AaHaWlbe CpOllje y P"NCKO Ao<'Ia, ruc CAH lXXXII, 1910;
HUOJIHMO nllUlba H3 pII .. c)(e CTlIpKKe, rUe CA H lXXXVI, LXXXVIII.
CX1V, CXXll i CUV, 1911, 1925, 1926 i 1933; Hl IHTH)(He IICTOPllj~ Hawe
seNAoe. rlllc CAH CLX, 1934; BojsoAHHa Y PIINC)(O Ao<'la, u BOjsOIlHH'
l. 1939; M. H 11. r. p I W a H H H, ApxeOJloW)(1 KUUHWT.I y CpOIlPt
(anlički dio); J. B r u n l m i d, Colonia Aeloa Murs •. VHAD, N. S. [V, I~, i
Colonia Aurelia Cibalae, VHAD, N. S. VI, 1902; G. Novak, ToPOrTlfija
i etnorTlfija rimske provincije Dalmacije, NVj XXVIl. 1918. i [sejsh l
rimsk a Salona, Rađ JAZU 270. 1948; B. S a r i a, Doneski k Yojl~ki z~o·
-dovini natih krajev ~ rimski dobi. GMS XX. 1939; E. Swobod~. For·
schungen im obtrmoesischen Limes, SChriften der Balkankommision X,
1939; mnogo podalaka ima nadaljt u zbirc; ArchDolorisehe I\arte ,'on
Jugo$lavien (J. Klemenc-B. SBria, Blatt Ptuj, 1936; N. Vuli!,
BI.II Prilep-Bito\j. 1937, i Blati Kavadarci, 1938; B. Saria-J. Hic·
m e n c. Blatt Rogatec, 1939; i J. K I e m e n e, Blatt Zagreb, (939). O
ekonomskim prilikam~ značajne Su monografije ' M. l. R o S lov t z e f f.
L. vie ~conomiq uc des Balkans dans r.ntiqutt~. Re\·. inicrn. de~ Elude ,
balkaniClu es l. 1935, i G. NO\'ak, Pogled na prilike radnih slojev. u
rimskoj provinciji Dalmaciji, HZ l, 19-48. Z. pokrštenje na~ih zemalj.
J. Zeiller, Les originn Chrt!liennes dans la province romaine de Dal·
milic. 1906, i i.esorij1"ines chrttiennes daosles provinces danubiennes de
I"empire romain. 1918; F. Bulić, Sv. Venancije, prvi bi skup solinski i
mučenik duvanjski, VHAD XV, 19"..8. Za propast rimske vlasll kod nu
A. A I f <'Il d i, Der Untergang der ROme rherrschafl in Panno~ie n 1-11.
1924-192ti, i J. Klem e nc, Plujski "rad v klsni .nliki, 1950.
Olim navedenill dj~la posioje za historiju ndi h zemalj i u rimJko
dob. mnogobrojne monografije od spomenutih i drugih l utO U u doma·
čim i stranim publikacijama, kao na pr. u Spomeniku SAN. Clsopisu u
2Jodovino in "arodopisje, Na rodnoj sIarini, Stuohn'atskoj prosvjeli,
Glasniku Skopsko~ naučnog dru!:lva, Jabruhefte des !!sterreichiscben
ar(lIliolo~ischen Institutu. Jahrbuch ru r Allertumskunde i dr.
61
, , I

D l o D R u G l

Ill. POGLAVLJE

NASELJAVANJE SLAVENA NA BALKANSKI POLUOTOK.

RASPADANJE RODQ\'SKI.H ODNOSA l POtECI
FORMIRANJA KLASNOG DRU!lTVA

l. Najstarije vij esti o Slavenima. - Potkraj V. i na po-

četku VL st. počinje nova, posljednja etapa borbe harbarskih
naroda protiv antiknoga r oboviMničk og s,·jjela. Zapadnorimsko
carstvo. koje jc dugo prožidj;l\'J!o teško unutra~nju krizu. bilo
jc već palo pod udarcima germanskih plemena. No njegov u teri:
torij u javljali su se prvi temdji nov ih barbarskih dda\"a: van-
da h ke u sjevernoj Africi, vizigotske na Pircntjskom poluotoku
i u južnoj Galiji, f ranačk e i burgu ndske: u Galiji , ostrogot!kc
u Italij i i na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. S,·d avaju
se seobe germanskih plemena: u VI. st. zn a čajnija je jol samo
seoba Langobarda, koji se iz oblasti Karpata spu!taju u Pano-
niju i poslije kračeg boravka u njoj (546-56S) prelaze u Italiju.
a Gepidi, koji su u prvoj polo"jni VL st. gospodari II jugois\Oč­
nom dijelu uo:d njeg Podunav lja, bili su o. 56i razbijeni od Lan-
gobarda i podvrgnuli A"arima pa su tako nestali. biSlorijs ke
•
pozornice kao politički činilac.
U loj situacij i Istočno rimsko carstvo nastoji da ~e obrani
od sve ieltih i opasn ij ih nava la Perzijanaca u Maloj Aziji. pa
čak i da Opel okupi pokrajine nekadašnjeg Zapad n orimsk o~
carsh·a. Ali baJ u to ,'rijeme nova barbarska plemena sve tdte
,
na valjuju na en opske pokrajine caTlh'a, i to na centralni i
is tofni dio Balkanskog poluotoka. Nosioci tih napadaja bili 5U

63
Slaveni i A'·ari. a osim njih Bugari, I kojima se bijahu udruiiIi
'l)s:l!ci HUll~ r<lzhi jenih poslije Atiline sm rti.
SJa"eni tada prvi put aktivno stupaju pod svojim imenom
na historij ~ku po zorni cu. Svojom pojavom oni daju osno vni pe-
čat daljem historijs kom ra%vitku ovi h kraje va. Njihovi napadaji
traj u više od jednog stoljeća i wršaNju se doselje njem Slavena
11« Bdkanski poluotok i u h t očne Alpe.
Na početku VI. st. Slaveni se u kompaktnim masama nalaze
na lijevoj obali donjeg Duoava. Prema s"jedočall$tvu J ordana
i Prokopija mnogobrojna su slavenska pIcmena bila nasel jena na
golemim prostorima iza Karpa ta prema sjeverozapadu k rijeci
Visli. a u istoč n om pravcu preko Dnjepra sve do oblast i sjeverno
od Bugara, koji su živjeli na teritorij u sjeverno od Azovskog
mora. Slavenska plemena oz načavaju oni imenima Slaveni i
Anti ; prvo ime upotreblja\'aju za Slavene zapadn o od Dnjestra,
drugo za one iuočno od te rijeke. Jordan upotre blj ava ka o opće
imc, a osim loga i kao posebno ime za trecu grupu u području
Visl e. već prije historijski potvrden nativ - Venetl (ime nesla-
"enskoga, molda i predindoevropskog porijekla, koje su Germani
upotrebljavali za Slavene. a poslije u različitim oblicima -
Wenden. Wind ische - za pojedina slavens ka plemena).
Starija historijska svjedočanstv a , lingvistički podaci i arheo-
loška is trafiva nja pružaju prib1ifnu sliku o proi1osti Slavena
prije nj iho"a prodi ranja do gra nica Biunta.
P"'a I)OUldana historijska svjedočanstva o SlalIenima po-
tječu iz J. i II. st. n. e. Plinije stari j i, T acit i Ptolomej daju vrlo
oskudne poda tk e o Venetima. pod kojim imenom oni poznaju
Slavene. Pod:lci sc, uglavnom. odnose na geografsku rasprostra·
njenost venets kih plemena. Oz na čeni teritorij obuhvaća velik i
prostor. koji se od Ka rpata basenom Vis le proteže do Baltičkog
mora. Zna čajno j e Tacitovo upaianje, da se venetska plemena.
i:lko ne borave stalno u jednom kraju, ipak bitno ra%likuju od
nomada po tome, ! to grade ~kuce ...
Lingvi s t ička istrdi vanj a potvrduju tu lokalizaeiju slaven-
sk~h p!c~ena , a arh eol~Ika ist rdiva nja tih podru čj a bacaju
SVjetLost l na prethodTll proces formira nja slavenskih plemena.
Starije teorije tumačile su pojavu SJalIena u hi storiji obično do-
seljenjem vef formirane siallenske zajednice na teritorij sjeverno
64
od Karpata. odakle se ona ši ri la dalje prelila iSloku. zapadu i
jugu_ Ali suvreme no proub\'anj c postanka slalIenske narodnosli
otkrilo jc, da su stari Sbveni kak ... II jeziku. Iako i II materijal .
noj kuliur i vrlo mnog o nasli jedili od staroga predindoc:vrops kog
stano"ništva iza Karpa ta. sto je "a'-an elemenat u njihov u formi·
ra nju S pomoć u pos tepenog stapanja i jezičnog izjednačiva nja
slarosjedilac3. i doseljenika. Veliku srodnosl jczika ~i ndoevro p ·
ske~ grupe nar.ltla od Indi je do zapadne Evrope. koju možemo
bar djcJomi č u o pralili dvije hilja(le god ina pr _n. c .. nemoguće je
objasnili s.,nlU autohtonim razvitkom. Kako je prostor. k{,ji SIJ
ti narodi zaIlzimaii" starijoj hiSlOrijskoj periodi bio !:,olem i
raspadao se na I'iie dijelova. koji nisu uupi:e bili medu so bom
poveza"i, nik .. ko sc ne moie objasniti postojanje indocn opske
grupe jezika bez m igracija. nosilaca . praindoevropskih .. e\lličkih
i jezičn ih elemenata i nji hOII" j akQ/; utjecaja na proces etnoge-
neze starijeg ~ pred indoe,'rops k og. stanovni! tva. Bez obtir3 na
krupn e do tla nas neri jdene probleme. kakva su obli ka i kolike su
po Ol)segu bil e te migracije pri formiranju Sla\'ena. ono. Š\('O su
naslijedilt' iz ~ )lred i nd"evropske .. fazc e t ničkog razllitb. dokazuje.
da ~u ~e Sluveni kao takvi formirali tek u -svojoj postojbini iz"
Karpa ta i (b prelllOl lome ond j e č ine autohtono 5Iano\,ni11\·(,. Pt·
arheolo_, kim se nalaz ima .. idi. da se nOI tom prost ranom l eril ~..
rij u od davnina pa sve do slavensk e periode nepreki dno ,' riju
proces razvit ka IIIaterijaine kultu re. Temelj toga procesa ne·
sumnjivo predsta vlja razvi tak autoh tonih kulturnih elemenat;:;.
koii u I'ezi su sl'vjim unutra ~njim širenjem. priblil:a"an,ie m i
\Ijedinja\'anjem materijOlIne kulture na različitim podru čii 1l1 «
tog tr.ritorij ~. klw i II vczi ~ mi gra cijama i preuzimanj~m el~mc .
nata stranih kult"r~ - kak o istočnih. Iako i zapadnih - dajt:
kOlO k onačn i rezultat ranos lavensku kulturu u prvim "jeKu"ima
nak ere. T aj h istorijs ki raz"ilak govori o slože nom hi storijs kom
prvcesu formira nja ranc sla vens ke narodnosti. koj i se dOllrša"a
u početku naic cre. Time se osvje tljava ju i gen eličk e vetc iz me-
đu Slavena i starijih pl emena li onog područja . koje spomillj\)
anti kni pisci. prije sl'ega Herod otov ih Neura, a možda j Budim!.
!'la istoku j Lllgijaca na zapadu. Zbvg ja<':anj3 ekonomski h i dr u·
g:h his torijskih ve7." za vrijem e društve noga i ekonomskog
razvit ka. e t ni čka i kulturna šarol ikost. koj a odgovara prv()oitnim
65
,
manjIm drušlvcll;m formaci jama. ustupa mjesto krupnijim dru-
!lvcnim i dničkim forrna.:;jama - sl'lVcnskirn plemenima i ph:-
menskim savezima.
Na temelju historijskih. arheolo!kih i lingvist ičkih podataka
mole sc točnije odrediti teritorij, na kome sc taj proc~ iz\-ršio.
On obuhvata na upadu i dio istočnog porječja Odre. na istoku
srednje Podnjeprovije, na sjeveru graniči s Baltičkim mo rem.
na jugu, Karpatima. a II pojedinim pcriudama laj SC zamršeni
proces osjeta i II udaljenijim pokrajinama kako na istoku. tako
i na zapadu.
Arheolo~ka istražkanja "putuju na n(ravnomjerni ekonom-
ski i društveni razvitak tog područja. ali su svuda tcmelj - po-
ljodjelstvo i stočarstvo. Plemena II sjevernom dijelu loS područja
pokazuju primitivnije crte u ekonomici i društvenim od nQsima.
a p1emen:1 it oblasti oko Karpata, b o i basena srednjeg Dnjepra
poodma kla su u svome ra7.vHku. na što su bez sumnje utjecale
i njihove vete S rim~kim pokrajinam.. II srednjem Podunavlju
i s Ilfčkim kolonijama na sjevernoj obali Crnog mora. Počed
llpolrebe rala II zemljoradnji. razvijeno .~tnčars tvo . relativno
jačanje zanaUtva. stvaranje krupnijih plemena i privremenih
plemell5kih saveza _ lo Sll u sredini pn'ih tisuću godina naše
ere one (TIC u razvitku slavcnskih pl emena u južnom područjU.
koje govore. da su o na douigla posljednji stupanj u razvitku
rodovskog dru!!va. Sjevernija plemena sporije su sc priblibvala
tom stupnju razvitka. T a ko je kod njih još do Ieraja prvih tisuću
godina u glavnoj privrednoj grani. t emljo radnji. pre,·Jadivao
paljevinski sistem (v. nap. str. i I ).
Pojava Slavena na lijevoj obali Duna"a i njihove provale
na teritorij Bizantskog carstva na početku VI. st.. kak o su 10
zabiljelili Prokopije. jedan od najvalnijih pisaca o Sl;n·enima
u V I. st.. i J ordan. ne odreduju i početak njihO"a kretanja van
jl;raniea njihove prvohilne postojbi ne. Početak kretanja slaven-
skih plemena prema upadu i jugu ide u ranije doba. ali o toj
pOČ1;:lnoj elapi seobe prema jugu raspolalemo samo vrlo osku d-
nim podacima. Tako na početku V. st. P~lJdo-Cezarije .Kazi-
janski prvi spominje SlavenI:' pod nj ih ovim immom. i to u po-
dručju Dunava. Na postojanje slavenskih elemenata u Pa nonskoj
nizini u polovini V. st. u tada šnjoj Atilinoj dria"i upozoravaju
66
prema mišljenju Ilekih pisaca i nek i posredni I)o(;ac;. koje nam
dOl;U P risk o (oo spo m inje nehunsku slano'·niŠt"u. kuje ~"oje pice
od meda naz i"a medos - medovina) i J ordan (spominje oured
»5travo::« pri pogrebnim svečOlnostima na Alilin u t;rohu ). T;, IITV"
kre tOI nj a su vje roja tn o ma njih razmjera, izolirane 5eo~ pojedi·
dinih manjih jedinica, koje je uglavnom zahvati o talas humke
najezde.
Masovna seoba Slavena i kompaktno naseljavanje lijeve
ob~l.e donjeg D una"a zbiva se bez sumnje u doba poslije prop:,sti
Alilmc dr!ave. Prema j ordanovu izvještaj u. koji sc usni-'" 'la
situaciji iz posljed njih decenija V. Sl., proši ri o sc kompaktni
slavenski teritorij već do Dunava u porječju Sereta. a preml
I'rokopije\·u. iz prvih decenija VI. st., cijeli kraj sje\'erno ud do-
nje g Dunava ((!ana§nja Vlaška ) naseljen je slavenskim masama.
pa ga pojedi n i bi zants ki pisci nazivaju Sklavinijom. Slaveni nl!-
seljavnju u to vrijeme i veli k dio slare pokrajine Dacij.: (tl an a-
;njeg Erdelja), a poslije prijelaza Langobarda \I Panoniju i oh];lsl
oko Karpata sjeve rno od Dunava (dana;nj" Moravsb i Slo\,:I<:-
ka ). kao i Cešku.
Seoba Slavena j e II tijesno j vezi s tadašnjim komplici ranim
procesom preseljavanja veli kog broja plemena na 1l"\\lcn'''lIl
prostoni od s rednje Azije do zapadne Evrope. kao i s IInutr:.-
šnjom krizom robovlasničkog svijeta. Na njezin je I(lk i r31.\"iI1l k.
nesumnjivo utjecao taj vanjsk i činilac. ali sc ona ne mole obia-
sniti hcz unutraš njih uzroka. koji pr oistječu iz dru~lveno-eko­
nomskog razvitka samih Slavo::na. Primitivna zemljofadn;:!!.
koja je zahtijevala ob radj,·anje većih zeml jišta. i relali"no P(I-
\'ećanje stanovništva bili su valan poticaj za stobu. Jo; tnača .i ­
nija je činjenica, da su Slaveni na temelju ekonomsk o;:- n~pretk"
postigli i viši stupanj u svom društveno-politi čkom razvi:h.
Ju!ni dio Slavena smpao jo:: u posljednju fazlI rooO\'$I:OF" po-
ret ka. kad se javljaju začeci društve nog raslojavanj;! i jačanja
rodovsko-ple menskih starješina i voda. kada jačaju l'?litičkc
forme njihove organizacije, jer sc sivaraju krupnija I)Jemena
i privremeni plemenski savezi. koji omoguću j u borbe većih raz-
mj e ra. uspj eš ne na padaje protiv susjeda i 01\'ajall1e nO"og
zem ljišta.
67
,•.
Od časa, ka da Slaveni - djelomično kao .samostalan faktor,
a donekle II vezi s Bugarima i, I,oslije. s Avarima - istupaju
protiv Bizanta. za njih sc počinju interesirati suvremeni pisci.
naročito bizantski. koji opisuju prilike I stočnorims k og carstva
II lo doba . Uza svu svoju fragmentarnost tt: nam vijesti omo-
gućuju. da II osnovnim crtama pratimo glavne faze lc borbe,
• koja počinje na početku V I. st.. a svda,-a se konačnom slaven-
sk om kolonizacijom B<llkamkug poluotob II prvim decenijima
V IL stoljeća. Premda T.:ltni događa j i 7.;l.u zimaju prvo mjesto u
svim tim vijestima, one nam ipak pružaju i dosta elemenata.
koji osvjetljuju dru';tl'cno-ckO!l<.)]nski i kulturni život .slavenskih
plemena.
2_ Borba protiv Bizanta pr voj polovini VI. stoljeca. -
II
Prvi napadaj na bizantski teritorij. koji je zabiljden kao na-
padaj antskih plemena. ide u doba cara .lllstina (5 18-527). Su-
zbio ga je bizantski vojskovoda German i za nekoliko gotIina
presjekao dal jc samostalne pokušaje Slavcna. Nesllmnji,' o je,
da su Slaveni i prije toga sudjelovali u borbi protiv Bizanta.
iako ih ne spominju pod njihovim im enom . Oni su to .:;inil i u
drugom deceniju VL st. Ll zajednici s drugim barbarskim pleme-
nima, a osobito s napad aj ima Bugara. i upravo zbog toga suvre-
meni pisci nisll označili napadače kao Bugare (ili l·lune), već kao
"Gete., Tim imellom OZ IHlčllje Komes M::rcelin sav e ze raznu -
rodnih plemcna sjeverno od donjeg Dunava i Crnog mora. a ka-
sniji pisci upotrebljavaju ga izričito 1.a Slavene (Teofilakt Simo-
kata ).
Prvih godina Justinijani)ve vlade (:j2 7- 56,~) pOMvijaju se
_ opet lJ zajednici s Bugarima - slave nsk i i ants k i napadaji i
pustošenje bizantskih provincija. Posli j e poraza hllgarsko-sla-
venskih napadača \I Iliriku i Trakiji. trački je 7.apOl'jednik Hil-
v).ld tri godine (530-533) uspjdno bl·anio granicu na Duna'·u.
prelazeći čak i na slavenski teritorij. Njegov .. propast u borbi
sa Slavenima ponovo otvara "rata prova lama. koje medutim II
prvo vrijeme k oči medusobn i rat Slavena i Anta. Ali v e ć na
kraju tridesetih godina Slaveni .~ Bugarima opet sudjeluju u
nal)adajima na Bizant , a najvcći od njih (540) dovodi ih I)n·i
pu! pred vrata C3rigrada.
6s
Uskoro ~atim ohnav ljaju Slavcn; i samostalne nu,·ale n a
bizantski teritorij. Najprije upadaju u Trakiju Anti, a poslije
njih velik bwj Slavena (545). Dvije god in e poslije Slaveni pu -
stok ~av Il irik i dopiru do D rača. B i ~antska vojska 0(1 15.000
ljudi samo ih je slijedila. ne usudujući sr d3 ~ ]lji",~ stup i u
horou. Pri tom napadaju. kak o bilježi Prokopije. Slaveni dob,."
pripremljeni iznemldnim jurišima osvajaju vec i utvrdena mjesta.
U sredini VI. st. napadaji Slavena dostižu svoju prvu kul-
minaeion" točku. Godine 5·19 oni najprije pustoše !lirik i Tra-
kiju , nekoliko puta razhijaju bizantske odrede, dopiru do Egej -
skog mora. gdje owajaju grad Toper na u';ću rijeke Meste, !lJ
sc vracaju S velikim plijenom. Iduće godine (550) prelazi prek<"l
Dunava »vclika m nožina Slavena ka o nib do prije> i puslU;i »ll
punoj slobodi « po bizantskoj državi , kako u Dalmaciji. tako i II
Trakij i. T o je prvi put, da se Slaveni nisu kao dotad od ln ah
vratili s dobivenim plijenom. već su prezimili (.~50-551 ) n a b i-
zantskom teritoriju »kan u svojoj zemlji. nimalo sc ne bojeci
ncprijatelja~. ka k o to kaže Prokopi je. Kod AdrijanOl'ola oni
opet potpuno pobjeđuju bizantsku vojsku i prodiru sv e d r.
Dugog zida ispred Carigrada. Potkraj iste godi ne, 11 isto vr ijem ~
s velikim napadajem bugarskih Kutrigura na Trakij" i Gr[kll.
Ilirik j e hio izložen duf.im napadajima jednc vece slavenske
vojske. Poslije kra ćeg predaha, Anti i Slaveni sc sl)(}minju tek
potkraj pedese tih godina (558) kao uče~niei u vd ikom kutri g u]' -
sk om napadaju kroz T rakiju do Carigrada i Ga1ipol jskog IK>-
luotoka i kroz Gr';; k u do TenIlopila ,
Iz opisa tih pohoda jasno proizlazi njiho,· pljačka~ki ka -
rakter. Osnovna je njihovo svrha dobivanje plijcn~ tl zaroi>lj c-
nicima, stoci. dra gocjenosti ma i drugim stvarim<1, »Barba~; Sll
vodili sohorn vel ik plijen ljudi i stok e i golemu k o ličinu sva -
k akva blaga«. kaže Prokopije o pohodu g. 550. To jc k~"tka
slika i wih ostal il, pohoda. S dobivenim plijenom Sia"cn; sc
~e vraća li u svoju zemlju prek o Dunava - II Sklavinij l!. Možd a
se ipak u sredini VI. st. pokazuje i dublji interes Z<1 bizantsko
zemljište, kako bi to moglo da proizlazi iz gornje l)rokopi,ieve
konstatacije o pohodu iz g. 550-551 .
T eška vanjska politička situacija Bizanta prubla je p o-
voljne uvjete za uspjeh prvih slavenskin pohoda. Pokuša j Ju -
69
•
I,
stin ijano,·, da od barba ra dobije natrag zapadnt provincije bi" šeg
Rim skog ca rstva , u"u h o je Ui zant, poslije dosta brzog uspjeha
, nisu gotovo ni obuh" at i!a lu p·eriodu na naie m teritoriju. pa za-
proliv Vandala II Afr ici i djelomičnog uspjeha prl>liv Vizi gota
\1 Spaniji. II dugotr ajan i tdak rat s O strogotima II Italiji. koj im
je tek poslije dvadeset godi na iscrplj uju6h borhi Italija I)ri.
ključcn<l Bizantu na kratk o ni jeme. Teške je borlJ<, mora o
Bi7.anl isto ta ko voditi na istukli proliv Perzije. Rat na istoku i
zapadu g utao jc golema finan cijska srcds t\"a j veziv ao najveći
dio vojnih sna,!:" ba! II momentima slave nd.ih i d rugi h napa-
daja na sjevern u gra nicu. Osim toga. II cijelom V I. st. sv(' sc
više smanjuju prihod i bizantske države. II kojoj, II t o vrijeme
krize robovlasnič k og drušIva , n~turalna priv reda sv~ višc ~u­
luje opseg novlanug optjecaja_ Već u druguj polovini VI. st ..
pri kraju Justinijano"e ,·l ade. bizan tska dTia"a ne raspula!e
vi še dovoljnim nov čanim srel1stvima za uzdržavanje pOlrebne
vojsk e b k ni u relativ no mirnije doba. Jus tin ijan je pokusao da
nedos tata k vojske na Balkanskom po luotoku na doknadi podi-
nnjem gustoga, a zbog velike zu rbe većino m slabo iz radenog
pojasa u tvrđenja duž sjeverne gr anice i da taj pojas prOlegne
dublj e u un\ltra~ l\jost. Zbog nedovoljnog broja vojske, a naro -
čito zbog njene ,unutrašnje detorgan izadje. koju je uzroko,'ao
raskoš ni livoloficira na račun voj nika. taj se ušli!ni sistem
Il tvrdenja (Prokopije spominje oko 80 utvrđenja duž g ranice, a
oko !liO u unutra$nj o.sti do južne Grčk e) pokazao ka o bezuspje-
ian i nije mogao da spriječi provale Slavena. Anta i Bugar a.
koje su sc nizal e, dok j c god vladao J ustinijan. Osi m lOga za
vrijem e stalnih sukoba s Bizant om usavriavali su Slaveni i os tali
barbari svoj na čin ratovanja, usvajaju Ci postepeno bizantsku
ratnu tehni ku. i os poso bl j a"aH se za opsade i oS"aj;wja utv rde-
nih mjesla. Taj na predak opala I'ro kopije već u nj ih ovim po-
hodima oko sredini: Vl. sto!jeća.
3. Eko nomsko-drulitveni odnosi kod Slavena u doba na pa-
l
•
d aj a na Bit.a nt. - Vijesti bizantskih i drugih suv remenib pi-
saca o Slavenima u VI. i V I!. st. nam ijenjene IJg!av nom samo
njihovim p!ja čkaškim napadajima na bizantski teri tori j. suko-
bima s biza ntskom vojsk om i ns\'a j anjima bizantskih zemal ja,
!lružaju samo uzgredne !,odatke o drultveno- ekonom skim od no_
70
- I
lima. na či nu iivota i kulturi Sl~"cna . A rh eološka ist rai ivanj a
, ada ntma takVi! arheološ kog mate rijala. koj im bismo tc "ije, t;
p rovjeri li i dopunili.
Frag mentarn i I){)daci o privred i Slavena UI) ućuju na to, da
je kod njih za vrijeme "oba na lijevoj o bali Duna va I)a zatim
Ila Balkanskom poluoto ku. temelj l'rivrtdnog života bila ,."mljl' _
radnja sn sloČ arstvom. kOj l! s u oni prenijeli ovamo il. prvobitne
domovine. I'~e ud o-M :!urikije iz rič i t o go vori o ~ mnoi in i razl i.
č ite stoke i plodo .. a složenih u ham barima, osobito prosa~. Me-
naIl dar sl)ominje, kako su /\\' a ri 5iS pustoiili slal'e nsku zemlju
osim ostalog i tak o. da su uni šta"ali usjeve. O pos tojanju sto-
ča r stva d:!je poda tke i Prolwpij c. N a ročito ovainosti poljodjel-
IIva svjedoči s tari sla vens ki kalendar sa 51'ojim imen ima za po-
jed ine mjesece prema raSl,oredu poljodjelskih radova. zatim
oboža vanj e Jlrirodnih sila u sla vens koj reli giji. a starinu tih po-
lj odj elskih gralla dokazuj u zajedničke slavenske rijc č i za pol j-
ske radove i plodovc, kao i za domaće !ivotinje.
Slaveni su stano"ali Ll ze m unicama. a "eti broj ti h zemu-
n ka bi (l je medu sobom IlOvczan pokrivenim hodnicima, što po-
kalu je, di! je u n jima boravili! jedna »velika porod i ca~. ~St a ­
nuju . .. znatno udaJ jeni jedni od drugih. mij enjajući s"i česlu
mjesto na sel j a ~, pri ča Prokopije. Arheo loJki nalazi na antskom
području govore. ria ~ U brojn ij:! bila vrl o mala nasel ja (pro-
sjecno 004 5-0.5 ha. ~ t o odgovara površini kva dra ta sa stra-
n icom 6i- 72 m).
Slaveni su o brad ivali zemlju na paljevi nsk; na či n .' Ipak.
lJ srcdini pn' ih tisu ć u god ina n. c. počinju u južnim slavens kim
oblasti mJ uvoditi i poljudjelski sistem. za koji su k ara k tcrist ičnt
jo~ ncu slal jene njiv<! na otvore n u ili sasvi m I'rokrčen u 7.c ml jištu?
,,' Ze.",lju: ~oj~. je .n~ "' i~nj.na . n njiV'U. najp. ije bi ;'ko č i! i. a nl;",
. ~IJllle 11.0,:16\'&11 n aJ.~'i. PN to.dln a (l-3 ,odinc kao njivu. a dvije (O -
<l,n •. kao ~d"Jak ): ..:mIJ,;t. >u .aI m, n.noy" propu hai. lumi .. l.i jli "i l,
!a h l.h .~"'od,' (oko 15 rodin~ i.li jo.l ,"~ie) . a po.lii_ opet potinjali d~ ,.
"koo"dcuju. Kod ""'''0,. l>:"iJev,n.k", ~!'H::na ...... I,il!e .$0 obra du)<: mOli _
hma;. a ralo x "" upol,. bljua. Je, kotl,"'J. d.v.ta o.la,< u ocrnIj,.
, ~. I lu ,ac u .&"naci'n ~ <Hl 4 _,~ ,odina obrodi.anje prono,i n. nnvo
''''~IJ ' ~'< ' k nJ~ •• zbo, 'o,,, iz"",,:. dijeli cJan" .. im, opčin<:. Za .... Ii ku od
p'!J ev,~~og '!Slo ma " D 1<,,,, IC .i""mu uvod. ; drvono ralo (koj. acmlju ' ... _
~uJ~. al , JO !'. "".'TC<. ka .. lt .. lo bi,.. kod pl u,.). Pa ipak i u lion ol.v~nu..im
kr'Jc~ , ma lora upot.eb.. tala potinj< .d u VII. ili VIII. >!olj.tu.
7J
 KART .... IV
!

U uba ta sistema zemljoradnje zemlji;tt jc još uvijek kolek-

tivno \'Jasni~lI'() či t uvc općine _ Njena sc prava pukaz uju naro -
Čilo II zajedničkom isknrišćivunju neobrađenog zemljišta
pašnja ka i šume - i pri su kobima sa so;jcdnim općinama oko
pojedinih dijelova zemlj i;ta. II kojima op':;na kao kolektiv za-
stupa svoje interese. Buduc; da sc i ~cmljištc. koje jc priv remeno
obrađeno. upotreblj"v,1 ZH njive samo nekoliko godina, a 7.atim
sr: opet za duhi periodu priključuje neobrađe nom zemljištu, sa-
ČUl'llJlo jc i nad njim" krajnjoj liniji vrhovno vlasništvo općine.
Međ lItim. jer jc kolektivno obradil'aoje i iskorišćivauje zemlje
zamijenjeno privremenom podjelom medu pat rijarh alne »vc-
like porodice _ r"di obrađivanja i uživanja. stvoren jc tcmel j za
raslojavanje društva; opadanjt rodovskih odn06a.
Prerađivanje metala Slaveni su poznavali još u staroj do-
1ll0vmJ. S.. mi su izrađivali oružje, orude i raz l ičite UkraSIH;
predmct~. U domaće proizvode pripadaju i tkanine i lonČ<lrija.
Ali obrtnički rad kod Slavena u to ''rijeme II golemoj jc ve-
ćim kucni rad člalH)va veli ke porodice. Samo sc u obradbi mc-
taja pojedinci ogranil:avaju prij<:: sv<::ga na laj posao, iako još
živ<:: u svom kolt:ktiVll. O tom nas izvjdćlIjc i Dimitrijeva lc-
gcnda. koja u vezi s opsadn im spra'-ama pri~a o Slavenima. koji
su vjdti drvodjdskoln poslu. o drugima. koji obraduju željan.
i o trećima. koji izrad uju strijele. Mnoge vijesti iSliču vještinu
Slavena u izradbi l:amaca od jednog drveta (monoksi la ).
Bizantski su pisci svoja zapažanja o ne kim pOJ,H'ama l
formama drustvenog života kod Slavena davali kroz prizmu
nazora pripadnika robovlasničkog društ'-a I pod,mika jedne -
,,,
organizirane rooovlasničkc države , U~prkos tome vide sc iz njih, o
! 'e"
•
iako malo zamagljena. rodovsko -plcrnenska obilježja društv e nog
poretka kod Slavcna. Prokopije je uočio. da kod njih nc vlada
jedan čovje k . nego da žive ~\I demukraciji~ i da sve poslove
.~
z.< ,,
,
, ,,,-
•

,
!
I
obavljaju zajedničk i . Pseudo-Maurikijc istiće. da Slaveni žive ,
, ~ ,
, ,, ••
<• ,,
" slobodi i da sc nika ko nt daju u ropstvo ili podaništvo. da
kod njih ima mnogo pog lavara. koji su često nesložni )11~clu so-
bom, da sc odluke plemens kih i narodnih skupština često krše,
- I,• •,
oo • lj I
da je krvna o~veta čuvar ljudskog života. Sve su lo elementi, < ,
,
!
I
koji u vezi s ekonomskom strukturom pokazuju druhveno-po!i -
tič k e for me rodo\'sko - plemenske organIzacIJe. t. j. slobodu i - ~O l, ,l 1
, ,"i I
-,,.
i :>:
O
~ -, ~ ,-
~
~ •

\
~ • ;S
- ".-
~

'"
~

I
I

ravnopravnost svih članova lJ rodo\'s koj demokraciji, oba\'ljanj~

svih poslova na temelju zajedničkih odluka ",<lovskih j plemen-
skih vijeĆ<! i zajedničkog rada " l'atrijarh<llnoj velikoj poro-
dici. starješinsku vlast II rodovima, plemenima i pktnemkim sa-
v(mna. Na narodnu skupš tirlU direktno se protcže Prukopijcl'
podalak o sastanku svih Anla radi rješavanjil pitanja lažnog
Hilvuda_ Na starjdinsko vijeće plemenskog saveza odnos i sc
Mcnandrov podatak l) Davritasu i narodnim ])ogl"v;cama. ko-
jima jc "varski kagan slao prije g. SiS svoje poslanstvo.
Za vrijeme ratova. koj i su trajali više od jednog stoljeća,
I" jc organizacija sve viie gubila prvobitne čiste forme rodov-
skih odnosa j dobivala oblik vojne demokracije. »Ra t i organi -
zacija l" rat postale .su redovne funkcije narodnog života _
(Engels). Na veliko značenje pljačke u sla"C"nskOj ekonomici
tvga vremena. najbolje podsjećaju Menandrove riječi. da je
"varski kagan 5iS nap"o Sklaviniju i zbog loga. šIo »se nadao,
, toaći zemlju punu bogatstl'a. jer su Slal'eni mnogo puta opljač ­
bli Rome.isko carstvu«. P lijen. koji so Slaveni godinama
izvlačili iz Bi7.anta stalnim pljačkaškim pohodima. sn'OrlO je
imo"in~kll nejednako st i dao jak" ekonomsku podlogu rodov~ko ­
plemenskim i vojn im slarjciiinama. Na tom je temelju postajao
~ve jači njihov polohj. brh se razvijao proces socijalne dife-
renc!JaC!Je i postepenog st"aranja kndevske <'lasti iz redova
r;,tn ičkih voda. po javilo sc ropstvo.
Ćini se. da ro]>Stvo nisu još mogJi primjenjivati nad suple-
mCniCmla. Na to nas upućuje Prokopijcv poda tak () la7.nom
Hilvudu, koji je zapravo bio Ant. Njega su u Tatu zarobili Sla-
veni. poslije ga ka o roba otk upljuje neki Ant. aJi 1'0 povratk u
u antsb, ?emlju nj egov mu je gospodar morao l)() običajnom
pra"u kan Antu vratiti slobodu . U ropstvo su dakle padali samo
tudinei zarobljeni u ratnim pohodima. Pl! čak ni lu nije bilo
osnovnom svrhom dobivanje robovo. kao radne sna!;~. nego ,
prema Pscudo-Maurikiju. dobivanje otkupa za zarobljen ike.
Sloviše. on i. koji nisu htjeli rla ~e !JZ otkup \'fate u svoju z~1ll1ju.
• Illogli su poslije odredenog vremena robovanja »ostali ondje
slobodni i ka o prijatelji". Nema sumnje, da je u medu"remenu
ipak iskorišćivo.n~ radna sna.;a robova. ali se sve to odrialo u
početnoj fa~; patrijarhalnog ropstva , bar do kraja Vl. sl.. iz

73
kojega doba potječu podaci. što ih daje Pseudo . Maurikije u
$Vom opisu. Tek kasnije, kada su se naselili na Balkanskom polu-
otoku. rOI'stvo je dobilo širu primjenu i stalnije oblike. Ali vcć
ta početna faza svakako je znak raspadanja rodo\"skih odnosa.
Sačuvane vijesti daju nekoliko primjer.. moćnijih starje-
šina, koji su vjerojatno predvodili plemenske s;:veze . .Jedan
podatak čak upućuje. da su sc čitave starjdinske porodice iz-
dvajale iz redova običnih čJ:.nova plemena. To se može zaklju-
čiti iz Menandrova i7.vj<::štaja o Me,.amiru, o kome se naročito
ističe. da je to sin lIarizijev. a brat Kelagastov.
Podaci o velikom broju Sla\"en~. koji sudjeluju u pojedinim
napadajima. iako su često uveličani , svjedoče i sami o okuplja-
nju slavenskib i antskih pJemen<l II pojedine plemenske savezc.
Ipak plemenski savezi u početnoj fazi socijalne diferencijacije
zn .. če j o; llvijek privremeno udruživ<lnje pk1nena s konkretnom
svrhom napadaja ili obrane. a ne sIolInu političko fonoaciju . To
vrijedi u prvo vrijeme i za Slavene. Slavenska plemena. koj<l.
često udrožen<l, napadaju Bizant. moraju još potkraj VL st. da 5C
bran" svako za sebe protiv bizantskih pohoda na Sklaviniju,
Njihovi su plemenski savezi tek privremeno prikupljanje snaga
za napadaj (tako o. 550. o. 580, poslije (02 ). ali je njiho\" o]>sta-
nak uvijek ugrožavala opasnost. da se raspadnu na pojedina
plemena. i to zbog unutrašnjeg neslaganja ili II vezi s ratnim
nellsp)eSnna,
Toj ekonomsko-društvenoj strukturi odgovara i ustrojstvo
slavenske vojske. koja je svakako samo opća plemenska. t, j.
narodna vojska. O lome svjedoči goJem broj boraca, koji bi
inače bio posve nerazumljiv. Kod slavenskih napadaja naila-
zimo <:dć ... na žene i djecu. a g. 62(; žene sodjeluju i o napadaju
1Jlonoksilima na Carigrad. Sve do kraja VI st., po izvjcštajima
hizants kih pisac<l. slavensko je oružje skromno: koplje, luk sa
strijelama, !;tit, osim toga. bez sumnje, i još neko oružje za borbo
izbliza. Protiv bolje naorožane i izvježbane bizantske vO,jske
najradije su pribjegavali ratnim lukavstvima. iznenadnim napa -
dajima. borbi po šumama i tjesnacima.
Većinu slavenske vojske sačinja\"ašc doduše pješadija. ali
I'rokopijc S" jedoči. da su Slaveni i Anti služili u bizantskoj ko-
nJICI lJ [taliji. a slavcnsku kOlljicu spominje još T eofilakt
Simokat:l u vezi ~ knezom Pirogastom, ! ustrojstv o vojske po
deset inskom sistemu. o kome govoTl Dimitrije"a legcnda.
karakteristil'no je ;.a plemensko vojnu organizaciju, S laveni su
bili vjdti i u prelaženju prcko rijeka. U svojim monoksilima
opsj edali so Carig rad i Solun. spuštali se u Egejsko more. pljač.
ka li po tamošnjim otocima i plovili sve do ma[oazijske obale.
Pseu<lo_ Maurikije\"i podaci o slavenskoj vojnoj taktici pot-
kra j Vl. st, niso potpuni. Oni se ograničavaju samo na opis sla-
vensk e obraIlc od bizants kih napadaja, protiv kojih su se Sla-
vcni ustvari složili istim načinom obrane kao nekada Ski ti proti,'
Perzijanaca na iMom terituriju. a čcsto i Goti protiv rimske
vojske. Prema iz,'jdtajima drugih hiz<ln tskih pisaca o slaven-
skim pro\'alama preko Dunava na jug, koje su bile dje!<l mnogo-
brojnih i za borbu spremnih jedinica slavenske iantske ,"ojske.
lIlož~n'" pratiti, kako je od prvih slavenskih napadaja pa do
početka VII. st. postepeno napredo\"al~ njihova ratna vjdtina.
Već II sredini V l. S:. bizantsh: tvrdave počinju padati pod
udarcima Slavena, koji su se II početku složili prepadima (547 ,
kad s u im pomugle uhode) ili lukavstvom (549 Toper ). Ali već
g . .14; bizantska sc vojska u jačini od 15.000 ljudi plaši da ih
napadne. Godine 549 oni nanovo pobjedujo bizantsku vojsku,
a 550- 551 vec bez straha prC1.imJjoju na bizantskom tlu. Go-
dine 5;9-583 slavenski se napadači zadržavaj o na Balkanskom
poluotoku pune četiri gorline: pri opsadi Soluna g. 586 i 61;
upotrebljavali su i opsadne sprave. Pa i konačno osvajanje Bal-
kanskog poluotoka u početku VII. st, i pohodi morem do ]\1:<le
Azije i Krete svjedoče, da su Slaveni u stogodišnjoj borbi S Bi-
7... ntom napredovali U vojnoj vjdtini , To nisu viie on i barba~i .
koji ~ prije nisu opsjedali gradove niti sc usuđivali boriti na
ravnom tlu ... niti ih je tko vidio, da s vojskom prelaze preko
rijeke Dunava ~ . kao iilo opisuje Prokopije prve njihove napa-
daje. Usprkos svome skrolllllom oružjll Slaveni Sll u to vrijeme
_ u prvom redu zbog svoje brojnosti i iskostva u borbama s bi -
7.antsko m vojskom - postali prvorazredna vojna sib;, Tu trebz.
spomenuti , da jačanje slavenske vojne snage nije samo zasluga
Slavena. nego i posljedica njihova saveza s Avarima.
O slavenskoj vjcri U to vrijeme sačuvao se samo jedan -
vcoma oskudan - iZ"jdtaj od Prokopi ja, koji navod,. ua 1
i5
 I
SJa\'~ni kau i Anti »"jcrujll. da je jedan njihov bo"" tvorac
m~nJ': (po nekim mi Jljcnjima Perun). jedini gospoda r ~ve­
m.l,ra •. 05im toga ,·jcruju Ll riječna božanstvu ; ,-ile. Sv;m<l
~Jlma irtvu~u živ~linjc i pritom vračaju, T aj izvjdtaj. II kome
JC autor. fdlO da '~ takne samo opće crlc. koje su .pajale sve
Slavene, I Ante, ne može sc dakako u1.im<lti bo potpun opi.< nji-
~:ve vJ.~re .. S~oviše ..in~a i razloga sumnjati \I njegovu točnost.
nafnJI, VISCI oslanJaju sc zbog tnga na mnogo kasnije iZ"on:
-. polemIke crkveno~lavenskih i zapadnih pisaca protiv slaven-
skIh po~a~a. pa i na sm'rem eni folklor _ i na lom temelju
konstnl1ra Ju davensku religiju s mnoštvom bogova : Perunom ili
SvclQvidom kao gos podarom munje j vrhovnim božanstvom
Da!bogom kao bogom sunca. Vtlesom kao bogom stoke. Vesnorr:
~ ao b~g.injom proljeća i mladosti. Morano m kao boginjom zime
I ~mrtl I t. d. Ali treba n:lpomenuti. da nij e si8urno. da su kod
s"lh Slavena postojali isti oblici vjere. a i izvori O tome su
veo~a nepOU7,da~i . Kr~ćans.ki .SII polellličari u Srednjem vijeku
uopce sla~o razl~kov~JI P?Jcdme "rsle 1)Og-anskog vjcrovanja i
lak~o .razllkovanJe '1]SU n , smatrali ka o I)o trebno; dokazano je,
d~ Je I stara grčka i ge rmanska mitologij<l utjecaJa nil tc l)ole-
mIke. U folkloru bi IH: I'jerojalno moglo naći tragova Slare sla-
vens.ke vjere. ali je to istrafivanje "eoma teško zbog ntustalje_
nos t i folk.l or~ i. seobe n jegovih elemenata. Zbog toga o st<lroj
sl.ave~skOJ vJen postoje vrlo proti\' urječna miii1jenja. il čital'O
~ltanJe n,ij~ jo~ rije~eno .. Na temelju Prokopijev:l izvjdtaja. kao
l dosadasnJ.eg lslraill'anJa pouzdano je samo lo. da je kod Sla-
:ena ~stoJalo .neko politeist i čko oboiH'anje prirodnih sila, pri
cemu Je pol obJ boga groma bio vrlo istaknut.
4. Avari i njihova ul oga u slavenskim osvaj a njima. _ Avari
su plem~ tur~kog podrijetla, koj e je l)Od pritiskum zap'ldnih Tu-
raka sa srediJtem u Turkoestanu vct u sroedini VI. st. kTC-nulo i%
coentraln~ Azije II Evropu. Ono je l,reko terit ori j a sjeverno od
Crnog .~ora I~~dlo u srednje Podunav lje i tu se ustalilo u naj-
ta~~c!OlJem dIJe.l~ 5tepskog pojasa. koji sc protde od ce ntral ne
:'-l.IJe do Panonije (kao prije njih H uni. a poslije njih Mallari ;
IstIm p~tem su u X II I. SI. krenuli i Mongoli). Godine 558 Avari
su upali II pod~učjoe sjoeverno od Kavkaza i Bizantu I)Onudili
76
-
svoju pomoć protiv drugih barbarskih na roda i zbog toga $ U do -
bivali od JusIinijana ,.godiŠnje darove... Qui su d oisla ukrotili
.barbare. koji su neprestano pustošili Tra kij\l~. pok.orili O$talkc
H una i bugarska plemena na sjevoernoj obali Crnog mora. razbili
antski plemenski savez i neprestano pljačkali Anle, d ošli najzad
do \lića Dunava. gdje su podvrgJi vjerojatno i Slavene. Provale
tih Slavena preko Dunava proestaju poslije 55S l!:a nekih d"a-
de5et godina. Budući da Bizanl nije htio da A,-arima dodijoeli
mjest o, na kom e bi se jufno od donjeg D unava n<l stanili, oni dva
puta odlaze sjeverno od Karpata na zapad protiv F ranaka (562
i okt) 565). ali se oba pula vraćaju na donji Duna,'. U lO vrije me
- kako kaže Ivan Efeski - Avari su sc ,.naroči t o brojnu pove-
ćali i ojačali mnogim sjevernim narodima. koje su pokorili i 05"0-
jiJi~. pri če mu je sigurno mislio prije svega na Slavene. L~ngo­
b.udi $ U o. 56i zaključili s Avarima savez prOli,· (.epida i za-
jedno, uz prećutni pri5lanak Bi13nla. koji je prisvojio gepidski
Sirmiull\, uni§tili njihovu državu. Avari su se naselili n~ gt1)id-
skom teritoriju u Panonskoj nizini istočno od Dumll'a, :. kad su
se Langohardi iduće godine odselili iz Panonije II Italiju, A,':lri
su postali gospodari j tc pokra jint..
Kad su d oUi u E,·rOI)U. A'·ad su imali oko W.O()O vojnika.
Kad su im se pridružila hun ska i bugarska plemena. nji ho\" sc
broj pO"eća o na oko 50.000. Već sam; ti nomadi predstavljaju.
dakle, save z ra7.norodnih plemena, koj:. su i poslije bil .. svijesna
svoga različitog porijekla. J{)~ dok su bili na donj~m Dunavu.
Avari su poko rili razli čila slavens ka plemena. koja su sc ~ njima
bar jednim dijelom selila i II l'anonsku ni7.inu. Tu su oni osim
Gcpida podvrgli pod svoju vlasi joli i one Slavene. koie su tu
zatekli. Zbog lOga su odnosi izmedu A"ara j Slavena i uloga
Avara II kasnijim sl<lvenskirn napad~jima na Balbmk i poiu-
otok jedno od najvdnijih pilanja u hist uriji Južnih Sla,·tIIa u lu
doba_
K ao i ostala barbarska plemena. koja su sa sjevCI"': oa.dirala
prema Billl ntu. i Avari su vet dostigli stullan j vojne demokra-
cije, koja zbog njiho" a noma d~h'a ima i neke naroči , e osobine.
S:l ~vojim čoporima konja oni ~U l.ivjc1i j(l; uvijek podijeljeni
-u rodove i plemena_o Plemena su ži'·jela I)od svojim sta rjd i-
nama i Ivorila posoebne jedinice u avarskoj vojsci. koja je bila
77
, I'
raspo ređena po dc:sctinskom sistemu u jedinice od tisuću i deset
ti suća ljudi (tumen; )_ Obilni plijen i~ ratnih pohoda i danak Bi-
lanta, a takuder i danci ud podređenih naroda ~ t\' aralj su čvrst
tem elj za imovins ko izdvajanje ka ga na i rodov sko-plc mcnskih
starjdina. Patrijarhalno ropstvo dobiva kod njih već stalnije
oblike, ali ropstvo još nije opći lcmc:l j privrednog iivota. To nam
dokazu je i postupak sa zarobljenicima iz ratova na Balkanskom
poluotoku II početku VII. SI .• od kojih jc po legendi sv. Dimi-
trija !3 nek oli ko dCS1:taka godina nastalo novo pleme sa svojim
plemenskim glavarom. ,.kao .što je kod njih (t. j. A"ara) običaj«.
Na joi jake oblike rodol'sko-plemenskog uredenja podsje-
ćaju i d rugi momenti. U VI. st. uglavnom plemenski starjcšine
još donose odlu ke o "anjskim odnosi ma. a bar du sredine VI!.
st. još uvijeK svi članovi plemena odlučuju o postavljanju nO"og
kagan a. Sve do druge polovi ne VII. st. iznova se ja"l jaju su-
protnosti između nomadskih plemena različitog I,orijekla. koje
~u viie pu ta uzrokom pra voga međusobnog rata. Avari, (lakk.
jo! nisu bili jedinstven narod. nego pr;wi plemenski savez.
Zhog toga koncepcija o "a"a rskoj ddavi«. II kojoj bi no-
madi bili gospod ari razdrubljcne i porobljene mase Slavena.
na kojoj IiC osnivala d05ada~nja historiografija, ne odgovara
historijskoj istini. 'Slavcni su mogli biti uključeni u sa"cz
s Avarima, o~im ogra ni čenog broja pojedinaea , iamo u obli ku
kolektiv nih jedinica. plemena; zajedno s nomadima oni su č i­
nili avarsko-slavenski plemenski savez. Ali u tom plemenskom
savezu Avari su iz više razloga doista bili odlučujući faktor.
Njihuva je vojska, usprkos SVOm plemenskom sasta vu, bila
čvrsto ujedinjena pod kaganovim vodstvom. Pokretljivost dobro
naoružanog konjaništva davala je Avarima znatnu prednost nad
slavenskom pješadijom. a to je situacija. koju u historiji mo-
žemo često naći (H uni, Mada ri. Mongo li). Budući da slavenska
plemena u svom unutrašnjem razl'i lku još nisu bila stvorila
stalnije, borsto povezane pl emens ke saveze. ta je vojna p remoć
Avara bila još veća. U doba kad .. rat ... postaje stalna grana
privredc" (Engels), ta se činje n iea morala u avarsko -slave nskim
odnosima odru iti na različite načine. Prije svega je ona prubla
zgodan temelj za neravnopravne od nose medu plemenima, ka kv;
su dotada već nekolik o vjekova postojali u sredn j ouijskim no-
78
I,
madskim plemenskim sa'·ezima. II kojima je samo jedno pleme
bilo punopravno. a druga su mu bila podredena. Taka\' podre-
deni polotaj Slavena pokazivao se u tome. što je kagan raspo-
lagao slavens kom plemens kom vojskom i slao jc na "ojne po-
hode: šIO su sc Slilveni često mo rali boriti u prvim redovima
avarske vojske i da "ati Ava rima di o svoga plijena ; Ito su A,'ari
zahtije"al; od slavens kih plemena danak i Jto su poslije napa -
dali i pljačkali naselja podredenih Slavena.
Ali takav savez izmedu avarskih i slavenskih plemena ne
isključuje ni dalji samostalni ruvitak sla.venskih plemen~ u
avarsko-slavenskom plemenskom savez u. Dl samostalne vOjne
akcije pojedini h pograničnih jedinica u tom savezu. Ruumije
sc. da su biza ntski pisci, koji su na taj plemenski savez gledali
izvana i opisivali ga sa sta novi~ta bizantskoga monarhijskog
uredenja. I,ri kasnijim ujedničkim a"arsko-slavenskim ili čak
pretc:ino ~lavens k im napadajima govorili samo o .A"arima.,
kao što su za vrijeme A tile govorili o njegovoj vojsci. koja je
bila sas tavl jena od Huna i njima podredenih germanskih ple-
mena. sam~, kao o »Hunima«.
Kao nigdje u plemenskim slll'ezima. tak o ni II avarske-sla-
venskom savcz u nisu odnosi izmedu plemcna bili uredeni IlO je-
dinstvenom sistemu, jer su sa,'ez sačinjavala plemena različite
ekonomske stru kture. Zajednički fivot zemlj oradnički h plemena
s nomadskim stočarima. koji u granicama mogućnos t i eksploa-
tiraju i s,'oje savewike i - kada im nestane drugo~ plijena -
idu k njima čak i u pljačku. kao što priča t. zv. Fredegar o 1110-
ra\'skim Slavenima i niska legenda o Duljebima. predstavlja
njeg-ovu osnov nu prot ivur ječnost. Zbog toga je podrel'lenost
Slavena bila to jafa, što su bili bliže Ava rima. dakle , prijc
svega u Panoniji i u ravnim krajev ima. koji graniče I njom , i
lo blib pravom savezništvu. lto 51.1 bili nastanjeni u udal;enijim
; gorovitim krajevima kao na primjer u I st očnim Alpama i pla-
ninskim oblastima Balkanskog poluotoka. a osim toga je ple-
menski savez kao cjelina bio nuino ograničen na kra':e vrijeme.
Kad zajednič k i napadaji protiv Bizan ta udružu ju ,""ar~
i Slavene, rodovsko-p!emenski oblici. još ll"ijek jaki, sprečavaju
postanak velikoga trajnog i samostalnog plemenskog saveza Sla-
vena. jer oni nisu jedinstve ni; kad kasn ije Slaveni. zhog veli ke
79

uloge $I OČol nh' a II vrI jeme preseljal-anja. ne priy ]at c mnogu
av a rske pljačkak, koj i upadaju II Biza ntsko carsh'o, Avari $ U
na oso bit način nad oknadi vali društ-'cnu nedondos! Slavena. oku-
p lj aju či pod ' \'oj im \'ods1vom veli k dio slavenskih plemena za
zajednički napadaj na Balkanski poluotok i Istočne A lpe. či jem
su kon ačnom us pjehu oni sami najviše pridon ijel i. U tome je
vdika utoga Avara II historij i Južnih Slavcna. Ali je II
domovi ni kod Slavena opel nap redo vala zemljoradnja. a poslije
propasti bizantske vlasti na Balhnskom pol uotoku uvelike sc
smanjio a varski plijen. zbog čega su AI'ari stali sve vi~c pljač­
kati podređ ena slave nska plemena. Kako se II ,-cz; s naselja-
vanjem ubrza Ja II no\'oj domovini drU5\vcna di(.:rcncijacija m~du
Slav~ni ma - olnov ~a posta nak !tajnih ~amosta lnih slavenskih
p l~llIen ski h saveta - S 3 v~t Slav~na s Avarima počco j e slabiti.
Počelc su bunc protiv Avara, koje su u trećem dece niju VI! . st.
sru;i1e avauku vlast. tak" da se ona u starom "psegu nij e \"i k
nika d ob novila.
5. Prvi uspjc5i Slave na u 7.aut imanj u Balkan5kog poluojuka.
- Pošto Sll se Avari nas el ili II Panons koj nizi n; , koja za neko -
li ko decenija postaj e glav ni cen tar navala prolil' Bizanta. prvc
njihove akcije bile su uperene protiv Sirmiuma. koji je Bizant
zaU1.eo II vezi s propašću Ge pida. a na koji su Ava r; polagali
pravo kao na bi vJ i gepidski posjed. On hi u njihovim rukama
bio pola7.na točka za naval e na Bizant kako u pravcu Egejsk uga.
lako i u pravcu Jad ransk og mora. Pn'i po kubji Avara da gil
osvoje ni su lI!;pjd i. ali je Bizant. koji je zbog obnove raw s Per-
zijo m (~ I o se olegao 20 godina) prebacio svoju vojsku s Duna va
na istok, pos lije poraza morao o. 574 da ustupi Avarima dio
Sri jema i da im plaća godišnji danak u iznosu od 80.000 zlatnika.
Polotaj. koji je nast ao prehacivanjem bizantske vojske na
is tok , iskoriSlili su i Sla veni u Sklav in iji. koji su se poslije g. 567
opet osamosta!il;. Potkraj scdalOdesdih godina obnov išc on i
svoje napadaje II "rio široki m razmjerima. N~ samo Trakija i
Il irik. nego i G rčka bili su izloženi 578 jakim sl avenskim na\·3 .
lama. U tom pohodu sudjelovalo jc, puma Menandru, o ko
100.000 Slavena s lijeve obale Duna'·a. Tiber i;e, suv!adar cara J u.
sti nijan a. koji .nikako nije imao dovolj no snage za borbu ni pro-
l
tiv jednog dijela neprija telja. a kamoli protiv sv ih zaj edno. i za-
is ta nije sam mogao poći pro lil' neprijatelja, jer su snage Rome -
jaca bile upravljene pmti\' istočnih nep rijatelja .. - Perzijanaca -
obraća sc lada za pomoc avarskom kaganu. Taj potiv odgovarao
je n amjerama sam og kagana , koji je nedavno prij e toga bio po-
slao svoje poslanik e k Slavenima u Sklaviniji sa zahtjevom . neka
novoj mu plaćaju danak. Slavenski poglavica Davnlas odbio je ta j za -
htjev. a al' a rs ki su posbmici bili pobij eni. Kagan se na dao, da će
u slave nskoj zeml ji naći bogat plije n ... ju s u Slaveni mnogo puta
opl jačkali romejsko područje, a njihovu zemlju nitko od ostalih
naroda •. G rci su prevedi na svojim la đ ama A vare iz I)ano nije.
sproveli ih demom obalom D unava preko svoga teri t or~ j a i u
blitini ušta opet prebacili pre ko Duna\'a l j slavensku zemlJII. Sla-
veni su sc povukli II Jurn e. a Avar i su un ištil i napu štena seJa i
polja. i na kraju im je pošlo za rukom da oslobode viie t;wća
n robljenih Gr ka iprimoraju Slavcne, da obećaju, da će im r ia -
ćati godii nj; danak. T o jo! ipak nije hio konačn i rezultat. j er go-
d inu dana poslije kagan ponovo govo ri o tome. kako mu Slave ni
ne plaćaju danak.
Godine 579 kagan odlu~i da k onačn o osvoji Sirmium . Poho
je podigao dva mosta preko Save, jedan više. a drugi nile grada.
on ga je sasvim izoliran i poslije trogodiš nje opsade i rata JHoli\'
Biza nta prisil io na predaju (582). Time je dobio \'a1.no I'ojno
uporište za kasnij e pohode protiv Bizanta. U " rij eme opsade Sir-
miuma nanovo sc izlila na sve bi zant ske pokrajine vdika sla ven-
ska poplava (579-583). Na udaru su bili Trak ija . Ilirik, T esa-
lija i cijela Grčka. Cin i se. da je ta najezda već poče t ak traj nog
naselja"anja Slavena po pojedinim bizantskim oblastima. Iva n
Ercski isti~e kako s u oni opustošili sve pokrajine. zauzeli mnoge
gradOl'e. OS"ojili svu zemlju i .četiri godine u njoj fi'jeli sasvim
slobodno i bez SIraha ka o u svojoj vlastiloj ~. Oni 5U tu ra dili.
~~IO 5U h tjeli •. prod rli sve do Carigra d~ i op[jilčkali na catska
stada i drugo blago. Kak o sc čini, tek stu palIje Bitanta II vez u
$ ob novljenim antskim plemens kim savezom i na pad aj Anu na
S klaviniju pr imorali su Slavene, da se pr ivreme no vrate preko
D una va (583), ali su oni na to odgovo rili stupanjem II savez $
Avarima.
sl
 ,"
U po lovini g. 584 Slaveni II save zu s Avarima opct pre-
laze I)Teko Dunava, i otada pa do kraja osamdesetih godina nizu
sc gotovo 'vake godine bilo avarsko-slav.::nski bilo ,Iall(n$k; na-
padaji, koji II viie mahova dopiru do Dugog zida. U to vrijeme
ide j prvi ozbiljniji poku!aj Avara i Slavena, da pomoću mnogih
ratnih sPTava osvoje Solun, ali sc laj pokušaj poslije sedmodnev-
ne: opsade: Ivriio neuspjehom (586).
Pojedini porazi Slavena (Ardagasia 585) i Avara (58i) u
Trakij; bili su samo pri"remc:ni i razmjerno mali bizantski uspjesi.
kojima su Grci uJpjeli da oslobode: samo Astiku, pokmjinu izmedu
Adrijanopola j Filipopola (Plovdiva). Pokraji na izmedu Duna""
i planinc Balkana ostade: vise godina II posjedu Avara i Slavc:na
izvan domašaja bizantske vlasti.
6. Naseljavanje Slavena II Istocne Alp e, opse!;" i !;"rani e.:: na -
!;eljavanja. - U vrijeme tih borbi na Balkanskom poluotoku
vrli sc i doseljenjc Sl3vena u Istočn'" Alpe. koje je u vezi s laga-
nim skretanjem Avara prema zapadu potkraj VI. st. U najsj e-
verniji dio Istočnih Alpa. u podunavsku oblast (dana~nju Donju
Austriju ) počeli su sc Slaveni useljavati v.::č o. 550. ka d jc ondje
nestalo franačke premoti. U sredihe I stočnih Alpa počinju sc
ooi uselja"a ti o. 568. Godine 593-595 alpski sc Slaveni bore
protiv Bavaraca I'eć na gornjoj Dravi. u današnjoj zapadnoj
Korulkoj. a o. 600 prodiru kroz .. istarski p r j)az ~ u gornju tali,
jansku nizinu. U tim vremenskim granicama predi Slovenaca za-
I)Osjcli su svoju novu domovinu (do o . .580 Panoniju. doli nu
MUfe. Celjsku kotlinu. Ljubljansku kotlinu. ist očnu Korušku,
o. 58~·585 Ziljsku dolinu, o. 590 gornju Dravsku doli nu i doli-
nu Soče ).
U "iše iirokih kolonizacionih tokova, koji imaju isti pra"ac
od istoka prema upadu, a koji su sc oslanjali na stare rim ske
putove i v",like rijeke, Sla"eni su zaposjeli Posavinu. Kras i Po-
socje. čitavo porječje gornje Drave, M ure, juinu obalu Dunava
izmedu Bečke Sume i T raune, pritoka DUDa"a, i dio Pan onije.
I Na području. koje je Bitant pri prol'ali Langobarda u Ital iju
zadrlao (Istra $ Trstom i TrUan~ k im Krasom ), alpski Slaveni su
naselili zalede Trsta. a gradsk'" su naseobine ostale roma nske.
U~prk05 kasnijim promjenama taj če odno~ ostati_značajan sve
J,
!, do danas. Od Jadranskog mora do Al pa gra nica izmedu alpskih
Slavena i langobardske Italije naslanjala sc na pravac, koji di -
jeli Di narske planinc i Julijske Alpe na istoku od "'urlanske ni-
i zine na zapadu. Ka is t očnom r ubu tc nizine Langobardi lU izg ra-
dili či ta v niz uh' rdenja (» Iimes-o ) sa srediitem II Cedadu i pomoČl;
njih zatvorili alpskim Sla"enima prijelaz iz gorovitih kraje,'a u
plodnu ravnicu. Etnografska granica, koja sc ul:vrstila na tome
mjestu, ostala je sve do daoM nepromijenjena. Sjeverno odatle
slal'enski sc teritorij prostirao uglavnom do razvoda izmedu
Drave i sjel'ernih talijanskih rijeka, a zatim sc granica nula-
I njala na Visoke i Niske T ure, po kojima sc prema istoku prod u-
živala do Dachsteina. Od Dachsteina skretala je prema sjeveru.
,
•
gdjc su sla"cnske naseobine dopira le do rijeke T raune , pa i preko
I Dunava, na koji se granica dalje naslanjala istočno od ušca
Ani7..:: · pa do Bečke Sume. Na liniji od izvora Drave do Dunava
alpski Sll Slaveni graničili s germans kim Bavarcima, koji su sc
kratko I'rijeme pri je njih naselili u Alpama. Na toj su sc granici
oni su kobili sa svojim najopasnijim protivnikom. Bal'arci sn bili
nosiuci njema<'kog os vaja nja prema jugoistoku i od njih je po-
teklI! njemačko-austrijsk o stanovni~tv o. Oni su oduzdi do XV. s\.
Slovencima pre ko polovine nji hova prvobitnog etničko!> terito -
rija (o ko 36.000 od oko 60.000 km": današnji slovenski teriwri j
ima oko 24.000 km2 ). U Panonskoj nizini, koja je po ~I'om slep-
skom karak teru idealan prostor za nomade i u koju potkraj
VI. st. Avari 5,'e više prenose s\"ojc·td.iŠle, slovenska su nasel ja
hila u to vrijcme razmjcrno rijetka.
Ta 7.emlja nije bila naseljena ni gusto ni jednako. Kačin na -
selj3vaoja upradjao sc djelomično vet prema njezinu prirodnom
kar3kteru. Velike alpske masivc. močvarne kraje,'e u nekim ui.
zinama i oblasti nizinske !ume nisu u to vrijeme uzimali u račun
za kolonizaciju. pa su oni r3zdvajali pojase naseljen og zemijišta.
Pr; svom doseljenju slavenski su došljaci odabirali u p"'om redu
st3ro kultivirano zemljihc, naseljeno več u antik no doba. Karo-
čito su voljeli da se naslane u brdo\'itim i brcfuljhstim kraje-
.. ima. jer je plica zemlja više odgova rala njihov oj primiti,<noj
poljodjelskoj tehnici nego suviše ,.Iažna dublja zemlja u ram i-
cama blizu rijeka ( n aročito u Koruškoj). pod uvjdima p.dje-
"inske zemljoradnje i poljodjelskog sistema nestalnih nji"a na

vet pr okrčenom zemljihu. kako su u to nijeme radili alpski Sla-
ve ni, na djelom ter itoriju, koji je u to vrijeme bio na seljen,
moglo je da fivi samo 150-200 tisuća sta novnika.
7. Osvajanje Balkanskog poluotoka i nj egovo naseljenj e
Slavenima. - Svr§etak rata s Puzijom (591 ) omoguCio jc Bizan-
tu da svoju vojsku s isto ka opet prebaci u Evropu. i iduće go-
dine Bizant počinjc rat protiv Avara i Sla,'cna. To je posljedn ji
pokubj bizan tske drb"e, da svoju dast nad Balkanskim polu-
otokolll obnovi nepOSN!d no pred završnom fazom slav cnskog na-
seljenja na tom području. Rat je s prekidima voden deset godi-
na (592-602) uz promje nljivo s reću. Na pohod cara Maurik ija
(.';S2-602 ) u oblast sjevcTllo od planine Balkana (59 2) kagan
odgovori mi rom $ Langobardima; provalom u Trakiju pa pro-
dre sve do Dugog zida i primora cara na sklapanjc nejasno for-
muliranog mirovnog ugovora (593). Avari su ga tumačili b o
bi zants ko priznanje njihove vrhovne vlasti nad vlašk im Slave -
nima i pok rajinom izmedu Dunava i planine Balkana, a Grci kao
ograničenje avarske vlasti na avarski te ritori j iz 582. Poslije tog
uspjtha kagan Je opet okrenu prema zapad\!. gdje jt idutih go-
dina ratovao pro tiv Fra naka i Bavaraca (o. 595). a sukobio se
i s Langobardima. U to vrij~me poči nje Bizant nav aljivati na
Slavene \I današnjoj Vla§koj. Bizantski vojsko"oda Prisko
s U$I.jebom je 594 preni o ral na teritorij samih Slavena, ali sc
potkraj godine izvukao od avarskog pritiska samo pod uvj e-
tom. da vrati %arobljene Slavene. Uspr kos ca revu zah tjevu. da
vojska prezimi na slavenskonI teritoriju. hio je primoran da se
vrati u Trak;ju. I duće godine pri ponovnom napadaju Slavcu;
su sa mi potpuno razbili bizanuku vojs ku pod Maurikijevim bra-
tom Petrom. A kad a se 596 Prisk D pribliiio pravom al'arskom
teritoriju. kagan po drugi put sklopi mir s Langobardima i objavi
ral Bizantu. Avarsko-slavenska vojska upadoe najprij~ u Dal-
ma ciju (59i), a potkraj 599 u Trakiju, gdje poslije opsade To-
mija (na CrnOlJI moru kod Konstance) razbijc bizantsk.u vojs ku
(6(0). Ali kuga, koja j~ desetko"ala A"are, primoTa kagana da
sklopi mir, kojim se od rekao teritorija južno od Dunava i prc-
t~o?'ije. da vlada nad vla!kim Slavenima. Iako je bio sklopljen
mir. Grci su odmah poduzeli veći pohod proti v Avara. Prelav; i
!
I
I Dun;:'v, Pris ko je izvojevao nekolik o pobjeda i vralio. s~ s veći~1
brojem zaroblje nika, od kojih su go tovo polovina bih S~aven1.
I Vojnička pobuna, koja je izbila pri ponovnom pohod~ protiV v.la~
I• ških Slavena, jer je Maurik ije opet zahtijevao, da VOjska ~ r.e.ZH~1
u Skla"iniji, uništila je potk raj 602 sve te uspjehe. Maunk.IJe. Je
I bio zbače n f prijestolja, a za cara se proglasi voda pobunJ.e nlk~
Foka (602-610). T ako se svršio potpunim neuspjehom Jlo$IJeduJI
pokušaj Bizanta, da sačuva granicu na D unavu.
Pobuna podunal'ske vojske proti,' Maurikija bila je odraz
duboke kri ze, kroz koju je prolazil., robovlasnič k o dru hvo Bi-
zanta. Prom jena na prijestolju bila je praiena mnogim ustan-
cima i gradamkim ratom, ŠIO je oslabilo otpornu snagu drbvc
• prema va njskom neprijatelju. U is to je nijeme opet buknuo vrlo
I
tcški ral s Peni jom. koji je zao ku pio Bir-ant do 630. još dva de-
ce nija I.oslije doluka na vlast cara Heraklija (6]0-6~] ) . kad a
••
je unutrašnj a kriza bila već uglavnom prebrođena ..Sva je .biza~t­
I sb. vojska p rebačen~ ponovo na istok. i sjeverna Je gr~n~ca . hlla
opet otvorena slavensko-a"arskim navalama. T ako počmje I za-
I vršna etapa II toj vje kovnoj horbi. Do pribli žno 6]5 proširuju
sc Sla veni gOIOvo preko ci jdoga Balbnskog poluotoka , na~e·
ljavaju ga, kako to proizlazi iz nekoli ko opisa položaj.o e~.r ~l:­
skib pokraji nll Bizanta u to vrijeme. Tako priča lvon JZ Niklja
pod g. 609, "da su kral jevi toga vremena porušili gr,ado,'c krŠbn.3
i d3 su barbari. tudi narodi i Avari odveli zarobljeno ~tanovn,­
itvo. J<:dino je grad Solun bio poš tcden, jcr su n~ego"i ~idovi
bili čv rsti, pa ga. blagodareCi zaštiti božjoj. 5~~anl nar od,l msu
II mogli osvojiti•. Prcma Tcofanu" ,.ear 1-lerak l.IJC našao. Je . s:~
stva ri bizantske drbvc srušene. Evropu su nalmC AvaTi uč,nlh
llUstinj01ll, a I'ertijanei sn pokorili čitavu Aziju«. Izid~r iz &~
vine pod g. 615 priča, (la su »u njezi nu početku Slavem od '~1,ch
Riml janima Grčku .. (ev ropski dio biza ntske drbvc), U ".eZl s.a
slave nskom opsad om Soluna iz istog vremena (o. 6]5) daje 0,-
mitrije"a legenda i kratku skicu tadašnjeg 05,·ajanja. Sla,'eni
upremiše "lade izdubene iz jednog drveta. ,'ojnički . ih. na oru-
žaše na moru i oplijeniše čitavu T esaliju i otoke oko nJc I Grčku.
čak i Kikladskc otoke i čitavu Ahaju. Epir i najveci dio Ilirika
i dio Azije«. Po legendi, Slaveni su došli pod Sol,nn za,iedno 5 1'.0-
rodicama i stv!lrima, namjeravajući da se u nJcmu nasele. ~ I m
85
"
ga o'vo~e..' ko? opsade Ca~igrada 626 imali su napadači sa
so bom . 1 djecu I žene«, čvrsto ,>j crujući u uspjeh.
, Pkfocesk n.:ud}a\'anja ne~ogućC jc podrohnije izložiti zbog
ivc I e os . uđlce
S Izvora - kOJ, poči nj" b,'
~. u
, o vrijeme
" ,lOJa
k '
to ~C .hče Ja.vcna na Balkanskom poluotoku, traje sve do IX . st.'
- il I . s toga,. ~.t o ~,C u dosadaJnjoj h~storiogra{jji malo pažnje
poklanjaJu pri jašnjim etapama slavenske kol onizacije (do XV
st.). i'otna!c su. samo ~pćc crtc tog procesa. Prducći UD OOTUdž; :
~?d ~orOStola.1 ~ ok.olmi Vidim donji Dunav iz Skla"inijc, a kod
Jn~ldunuma I S,rmiuma Duna" i Sa,·u iz Panonske mzme $la-
~Cnl su na BaJ~anskj poluoto k prOI':llj ivaJi II vik pravaca': do-
Inom tobra"e I Va rdara u zaleđe Soluna gd" . su naletu Avara i Slavena i ostali i dalje sastavnim dijelom Bi-
vale sk retao prema Cari radu S l , Je Je sm jer pro-
,>,,) Ir , o unu, u Grčku (kroz Termo-
I k , u E".plT '"I I prema Drat "O ,
u, pa tovIse l morem na Egejske
oto e s,,'e ~Io Male Azije ; iz među Dunava i Balkanskog gorja
prc~a Is to u ~o Anhiala na Crnom moru i uz njegovu obalu do
;a,ngra da; naJud tl Dalmacij u preko danaJlJje BosIJe i Klisa do
:;neSIU poče,tku"vrr" st. najjače sc pokazuje bitna ra zlib iz-
m u,. ave,na I nJIhOVIh $avezn;ka Avara tl odnosu na Bizant
AI'arl I. dalje vri e samo pljačka!ke pohode, a slavenska plemen~
po~az~~u t~i~ju da sc ~ajzau nastane na osvojenom biuntskom
teritoriJu. VI slavensk i pohodi imaju taj karakter i uglavnom
;u sam,o etape slavens ke kolonizaci je na Balkans kom poluotoku,
dlav,,'", 1 su u masama preplavili sve pokraj in<: od Save i DUlla,'a
o coponeza.
V, ~C' .pot k raj'Vl " st. Slaveni su sc po~eli naselja,'ati u don '\I
MUlJU ~zmcdu ?on~~g Dunava i planine Balkana. Do o, 61 5 sl~-
v,en.s k~ Je kolomzacIJa obuhvatila Trakij'u i Mak" " Z, h
l JuJ Uć D' 't" . omJu, a va-
d' l I~I TIJevoJ legendi, položaj U široj okolini Soluna i
~n. J,e, nasdJena sI~v,enska plemena ncšto su bolje poznati, Na '_
JuzmJe su se spustil, Dragllv;t; ili Dragov ići, koji su se naselit
zapadIlo od Soluna do Bera - uz tok rij'e ke Bi . t~·", D "h
se
n
' T V , ' , . ,
smJesI! I e egezl l!, ah su om poslij" prešli tl
d D ".
T,o.,"
., , o nJI su
S'
.... IJU, Jever-
o ~, rago"IC~ I ~m~~u Ohrida i danaJnjeg Titova Vdesa, na-
stantl',s~ s.e Br5Jacl, čIJe sc imc i danM čuje u narodu. Blizu So-
I~n~ žIVJeh su Sagudati. a istočno od njega, prema Strumi i Hal-
kI d Itkom poluotoku, Rinh ini. U dolini $lrume iStrumice n,u ta-
86
, ,
" ili su sc Stmml jan;, a joi dalje, islocno od rijeke Mesle, Smo-
ljani,
Ndto prije toga Slaveni S l! ru oriH bizantske gradove na
sjeveru centralnog di jela Balkanskog polootoka i naselili sc
, ondje Oko 61 ~ zauzeli su zajedno s Avarima veći dio rimske
Dalmacije i ra1-ori li više grado"a, medo njima i Salon\l. Jedan
dio gradana Salone i ostali h razo renih gradova izginuo je o hor-
bam a iH jc odveden u ropstvo, a drogi ' o sc povokli na susjedne
otoke. Ali gra dovi na otocima od Krka na sjeveru do Ml jeta na
jugu ostali su pohedeni, a Trogir. Zadar i ut v rđe na Dioklecija-
no"a palača (Aspalaton-Split) na sjeveru i Drač na jogu odoljeli
zantskog carsh'a ,
N aseljava nje Slavena zahva tilo je čak i Grčk u sve do Pelo-
poneza. Upravo u vezi s Peloponezom zapisao je Konstantin I)or-
firogenCI: ~poslav en ila sc cijela ta zemlja i postala je barba r-
ska., a u dodacima Strabonavoj Geog ra fiji iz približno is toga
vreme nO! kaže se, da još U vrijeme nj ihova pisca _Slaveni nase-
, ljavaju čitav Epir. gotovo či tavu G rčku i Peloponez i Makedo-
ni ju .. , Nije, dakako, m oguće . da sc na osnovu takvih pretjeri-
vanja u iz"o rima, koje negira već kuniji historijski razv itak i
, pretcfno grč k i karakter toponomastike na dana~ njem grčkom
etni č k om terito riju. pomi§!ja na potpuno .. pos1avenjivanje. Grč­
kc. Obala kao i gorovita p odručja u unutra!njos!i ostali su etnički
grčk i, kao i gradovi, koji južno od Makedonije nisu toliko stra-
dali pri slavenskim nava lama kao oni na samom Balkanskom
poluotoku, J05 viie vrijedi to za Egejdce otoke, iako i u njihovoj
današnjoj toponomastici ima tra gova slavenskih naselja, Kasnija
ponovna grecizacija Grčke. kao i dovoljno kompaktni teritorij
s ostacima staroga ilirskoga stanovnihva u da na!njoj Albaniji
jasno dokazuju, da inte nziv nost slavenskog naseljavanja nije
bila na cijelom zauzetom teritoriju jednaka. v eć je popuštala
idući od sjevera prema jugu,
A li taj konačni rezulta t etn i čkog miješanja i razvoja u Grč­
koj ne IOoie ipak prikriti či nj enicu, da su jo~ du boko u Srednjem
vijeku sve do PcJoponeza postoja le jake slavenske kolonij e i da
su Slaveni u pojedinim oblastima Grčk e bili čak brojniji od do-
ma ćeg stallovnii tva, T ako i danas joJ u okolini Srbice (feulija)
87
prevladuju toponimi slavenskog porijelda, ko ji svjedoče o nase-
I KARTA V

ljenju jednog dijela srpskog plemena, a sve do Atike i Krete

nailazimo na toponime izvedene iz hrvatskog imena, koji upu-
ćuju na ndr.adajnje postojanje manjih grupa Hrvata. Vajuni t;.
koje spominje i Dimitrije" a legenda, nasdili su vd ik di o Epira.
a MHinzi i J ezerci kompaktno područje na samom jugu Pdopo-
neza. U početku VIIJ. st. njegov južni dio. oko Monemhasije. a
naziva .sc u jednom izvoru _slave nska zemlja .. , a bizantskim ca- <;:, Q.
revima je tek u sredini IX st. pošlo za rukom da pokore Slavene
O a"
u tom kraju.
" .•
8. Odnos Slavena u novoj pouojbini prema s usjedim a. - Od
svog dolaska do treĆeg decenija VII. st. alpski su Slaveni iivjeli
po-d avarskom vlaiću. Odnos izmedu A"ara i Slavena nije bio
isli u svima pokrajinama. i\ajtdi je bio poloiaj Slavena u Pa-
nonskoj nizini. središtu Avara. ukoliko ih jc tu bilo. Avarska se
vlast po svoj prilici isto tak o jače osjećala du! puto,·a. koji su
'"
vodili prema zapadu. u Ital iju (prd.o Ptuja. Celja, Ljublja~ i
Postojne) i u srednju Evropu (U1. Dunav). U planinskim kraje- '""'"
~

vima izmedu tih putova, u dandnjoj Koruškoj i Slajerskoj. nji-

ho,' OdnN mogao se pribliia" ati jo. pravom savezničkom odnosu.
•
I '"" •

S Bavarcima. koj i su sa upada nadira1i u gornje Podravlje I '"

u isto vrijeme, kad ga Slaveni !3.posjedaju s istoka, alpski su
Slaveni vel:. od početka bili u sukobu. POlilije poraza u gornjoj
'"'"
Dravskoj dolini (593), Slaveni su za duže vrijeme suzbili bavar- .,
'"
ski pritisak. kad su ih pomoću Avara na istom mjestu potukli pri
njihovu ponovljenom napadaju 595. Avari. alpski Slaveni i Lan·
gobardi II početku ( 599-60~) složno 5U navaljivali na Grke u •-
,• •
••
•l ~••
•
,
Italiji i Istri. A kad su se Lango bardi u početku VI I. st. izmi- "- !
ril i I Grcima, rasplamsale su se !.oorbe i na slavensko-langobard-
·• . -.
O
•
skoj granici. One su dostigle "rhunac za vrijeme velike avarske .
provale u Furlansku i u hIru o. 611. · "
· ••
•
•
•
• ••
• ·
" "'
. ~ ! •
Savez 5 A"arima nesumnjivo je u prvo vrijeme korist io Sla-
venima pri njihovu prodiranju u Alpe. S njihovom pomoću lakše -•• ,• •·• - -• ~~-.D2
• • o
• •
su negdje lomili otpor, nego 110 bi ina če mogli. Ali su sc o. 6~ >
•• -• I
• ~ ," •
• •• ~
počeli mijenjati odnosi izmedu alpskih Slavena i Avara. jer ~u
i same slavenske naseobine počele postajati ciljem avarskih
pLjačkašk ih poboda. U isto vrijeme čitav niz oko1no$ti om 0-
" • • ••
I
•
I•
<
· - oz
Đ

. ~
:~
~
,
I : < < ~

88
 i l

gućuje ;lIpskim Sla"~ nima da St poslije 623 oslobode avarskt

premoći i (la st udruže sa zapadnim slavens kim plemenima li
nov slavenski plemenski savez pod vodstvom Sama, Slaveni na
gornjoj Dravi i Savi. koji .~U poslije Sa move smrti i poslije pro-
pasti njegova plemenskog saveza (o. 660) do kraja VJI[, st. bili
podijeljeni izmedu slavenske kndevinc Karantanije j Avara. II
IX. SI. nano"o su sc našli zajedno II sklopu Karanta nije, a kako
, Su ih Germani porobili. njihova st sudbina bitno mijenja II uspo-
redbi sa sudbinom susjednih balkanskih Slavena. Tc d"ije tinje-
nice ~ine ])olaznn točku II formiranju posebnoga slovenskog na-
roda poznatog do XIII. st, obično pod imenom Karant anci, iako
se II izvo rima p<>tkraj IX. sl. ponekad upGtrcbljavajl.l i nazivi
Slovenija i Sloveni. koje su ime oni sami zadrlali u obliku Slo-
venci (nastalo iz ..Sloveni .. preko ženskog imena ,.Slovenka.).
Slaveni na Ba lkanskom poluotoku imaju samo dva susjeda
_ Avare i Bizantsko carstvo. Nesumnjivo je, da su nasclj.:wanje
Slavena na Balkaruki poluotok uvelike posredno i neposredno
potpomagali .n-arski pohodi. M olba makedonskih Slavena ka ga-
nu, da im pomogne pri osvajanju Soluna. dokawje , da ča k ni ti
od Avara vrlo udaljen i Slaveni nisu potpuno prekinuli vnu s nji-
ma. U osvajanju Dalmacije i Pomoravlja Avari su neposredno
sudjelovali. Istočne i najjužnije oblasti Balkanskog poluotoka
Sla,'eni su osvajali veći n om sami. ali su ih i u tome pomagali
avarski pohod i u Trakiju do Carigrada, koj i su lomili bizantsku
obranu_ Sirenjem slavens kog teritorij a i udalja,·anjcm Slavena
od avarskog cen tra u Panoniji vCIe izmedu Slavena i A'-ara sve
su više nestajale, premda ddinitivni slom saveza A"ara s ,-di-
kim dijelom balkanskih Slavena nastaje tek II vrij e me poslije
neuspjele opsade Carigrada 62(;, Sve do tog vremena Avari. bar
kod svojih na,-ala. l,ahvaćaju i cijel i istočni dio poluotoka (60.3.
(jli, (26), a u tome sudjeluju i balkanski Slaveni.
Bizantsko carstvo je drugi_ mnogo "ainiji susjed Slavena na
Balkanskom poluotoku. U prvoj ~eh'rtilli VI I. st. bizantske je
vlasti nad poluotokom golovo nestalo. Na zapadu jc bila ogra-
ničcna samo na Istru, dalmatinske o toke i nekoliko primorskih
grado,·a. u koje su se sklonili o!taci gradskog stano\,nišl\';' u
Dalmaci j i. Za vrijeme avarskih i slavenskih napadaja ti su ro-
manski gradovi i privredno i kulturno znatno oslabili. ali su sc

89
poslije opet podigli tc su svojim zanatima, poljoprivredom, trgo-
vinom , pravnim i političkim ins titucijama, crkvenom organizaci-
jom i kulturom mnogo ut jecali na dalji razvitak Slavena, a na-
rocito Hn' ata .
Uza sve slavenske napadaje i kolonizaciju u Grčkoj $C sa.-
čuvalo tako jako grčko stanovništvo. da je ono u nekoliko sto-
I ječa uspjelo asimilirati dosc.ljene Slavene. Bu obzira na to Bi-
tant nije II Grčkoj imao tada mnogo prave vlasti. Tek pri kraju
VII. st. obnavlj:. sc ond je bizantska vlast u vezi s organizacijom
novih vojnih provindja-tema.
U primorju Makedonije ostao jc u bizant.skim rukama samo
Solun, koji su Slaveni više pula uzal ud pokubvali osvojiti. Go-
dine 609 napala je Solun manja slavenska vojska. Vjerojatno
g. 615 Slaveni ga napadaju 5 kopna i s mora. Ali petodnevna
opsada nije imala uspjeha . a slavenski starjciina Hacon, koji jc
u navali prodro" grad, bi o je uhvaćen i pogubljen. Slaveni po-
zvak II pomoć avarskog kagana. koji tek poslije d"ije godine-
u vezi s pokušajem da iznenadnim prepadom zarobi Heraklija
i zauzme Carigrad - dolazi sa slavensko_avarskom vojskom, ali
ni ta opsaila nil .~.'1 dana nije USI)jda. ia ko su napadači upotrebili
različite opsadne sprave.
U bizantskim rukama ostaje i Carigrad s jednim dijelom
istočne Trakije. J tamo više puta upadaju Avari udru!eni sa Sla-
venima. Buduči da ni iznenadni prepad 617 nije uspio, kagan
sklopi mir s Herakl ijem 619, ali kad je Heraklije otpočeo ofen-
zivu protiv Perzije. kagan već 622-623 pripremi novu navalu
na Carigr:.d. !ito Heraklije otkloni diplomatskim pregovorima.
Najveći ra tn i pothvat ir. toga doba protiv Bizanta jest opsada
Carigr:.da 626. za koju sc prema sklopljenom savezu ujedinjuju
slavensko-avarske sna ge s peuijskima. Pcrzi.iskz je vojska doprla
do a7.ijske strane Bospora nasuprot Cuigradu, a avarsko-sla-
venska vojska od 80.000 ljudi prodrla je kroz Dugi zid i opsjela
Carigrad $ ev ropske strane. U op.sadi je sudjelo"alo i ''Tlo mnogo
lakih slavenskih ta maca za na padaj s mora. Ali su svi poku-
!aji. da prodru u grad, ostali bez uspjeha, a perzijska vojska nije
mogla bili p rebačena na evropsku stranu. Poslije ndto viJe od
mjesec dana opsada je prekinuta.
j
!
Svi ti neuspjeli napori avarskih snaga, da sruše ono. Ito je
od bizantske države u Ewopi jos bilo ostalo. pokazali su nemoć
avars.ko-slavenskog saveza. čija je stvarna podloga - Ujed ni čka
pljačka i os,'ajanje bizantskih prO"incija - sve \·iše nenajala .
kal:o sc taj zadatak ostvarivao. t\ i sam je ka gan okrutnim
postupanjem I'Tema SJa"enima :eOOg neuspjeha navale s mora
tciko narušio sa" ez, kome je v eć slavenski ustanak na zapadu
623 fadao oz biljan udarac. T ako je neuspjela opsada Carig rada
potakla balkanske Slavene, da definitivno raskinu savez sAva·
r ima. zbog čega su nastali i krvavi sukobi. Osim toga. kao po-
s:jedica toga neuspjeha izbile su unutra!nje borbt ifmedu sa-
mih Avara. a i Buga ri sjeverno od Crnog mora postal i su samo-
stalni. ito je za nekoliko decenija potpuno srušilo avarsku snagu.
U X. st. zabilježio je bizantski car Konstant in P orfi r08enct
II 'VOIlIC djelu De administrando imperio. da su H rva ti dolli
u svoju današnju domovinu pod vodstvom petorice braće (Kl u-
kas. Lovclo!. Kosences. Muhl o i Hro" atos) i dviju sestara (fuga
i Vuga ) iz Vdike ili Bijele Hrvatske. koja sc nalazi ;7.a Karpata,
.la su protjerali Avare i naselili sc u njihovim zemljama. a
djc!omično ih i pokorili. Oslanjajući se. po miUjen;u nekih hi-
~Ioričara. na hrvatsku tradiciju i susjedstvo Srba i Hrvala iza
Ka rpat~ i na Balkanskom poluotoku. Konstantin P orfir ogenet
j)ik da i Srbi potječu od »nekrštenih i Bijelih .. Srba i1.~ Karpata
u kraju ~ Bojki", odakle su došli u doba Heraklija ]lod vodstvom
jednoga od »dvojice braće. koji su naslijedili ,.ja!1 u Srbiji od
oca •. Car im je odredio najprije kra j ..Subiiju. u Solnnskoj
temi. a poslije _ na njihovu po novljenu molbu - oblasti u za-
padnom dijelu Balkanskog polootoka. koje 5U bile 7.apu~tene tbog
avarskih nal'ala.
Na os novu tih dviju vijesti mnogi hist oriča ri smatraju, da
SlI postojale d" ije seohc S!a"ena na Balkanski Jloluotr>k: jednll
seoba velikih slavcnsk ih masa II zajednici $ Avarima j druga
ka.\ nija seoba r atničkih i dobro organiziranih slavenskib ple-
mena Srha i Hrvata. U Konstant inovo je I' rijeme zaista posto-
jala jedna H rv ats ka i na sjeveru oko Krak ova u GaJiciji ; jedno
pleme Hrvata u Cdkoj. kao sto je bilo i srpskih plemena med u
polapskim Slavcni ma. Ne ki su his t oričari !!ovile smatrali. da su
Hr-'dti i Srbi sta rino m kavkas ka ili ira nska plemena. koja su sc
91
 I
tek iza Karpata s!avizirala. i poz;vali su se pritom na filološke
razloge i "Qjnu o rgan izaciju lih plemen.:. Ali svi biza ntsk i iz-
vori ~r!j e Konstantina prikazuju Slavene U01:>« ka o vojnički
~~ga mz'rane grupe u stadiju vojne demokracije. koje ili !.lrne
,lo u savezu s Avarima lome otpor Bizanta i zauzimaju biza ntske
I)okrajine. Raskidanje saveza Sl;wena i Avara kao i stvaranj e .~a­
mosta!nih slal'enskih plemenskih saveta na Balkanskom poluotoku
i.1l Al~all1a osn;"a se na zaoštravanju unulra~njih protivu-
rJečnas!1 u avarsko-sbvcnskorn plemenskom savezu s jedne i na
~konom5ko-drušll'enom razvi tk u Slavena s druge SIrane. Iako
Je moguće, da su se Hn'a!; medu dalmatinske Slavene l,aista do-
~elili jz oblasti ;1.a Karpata deseta k godina poslije pada Salone
l ,da. su ti Slaveni pod vodstvom nesumnjivo slavemkih Hn'a ta
dlgl! ustanak protiv Avara. ipak nije potrebno za slom a va rske
vt:uti na B.a~kan~ko~ p~luotoku i za specifični razvoj hn'atske
driave Irail tl o~Ja~n}enJe u nekom ratničkom pkmenu. koje jc
S!~vene oslobodIlo od Avara. Slom avarske vlasli na zapadn om
dijelu Balkanskog poluotoka nika ko nije rezultat loga. lito su
Avare potukli neki novi _gospodari Slavena_. nego su to učinili
dalmatinski Slaveni okupljeni II nov slavenski plemens ki savez
pod vodstvom hrvatsk o8 plemena. koje s<!: dO$CliJo zajedno
Ii $ njima ili poslije njih.
Sto se liče podataka o petorici braće i dl' jema sestrama i o
n jihol'im imenima. oni !aci jelo odraiavaju staru hrvatsku Ira-
~Ii~iju . koja je bila još li\"a u Kons!antinovo vrijeme i koja upu-
cUJe samo na 10. da su H rvati u doba seobe i borbe s Avarima
sačinjavali rdati"no tvru plemenski savez. Ni nestal'enska ime na
tih legendarnih Im'atskih starj ešina ne mogu biti temelj za neke
zaključke o njihovu ncsl:l\'enskom porijeklu. jer je sla" ens ki
je,zi~:. nar~či~o. u, .~azl.iči~im .imenima. zadrfao mnoge clemente
starIJ~h. pnmlt~vmJlh Je7.1ka , )7, kojih se raZl'i o. Kak o na zapadu.
lako. Je. dak le, l na Balkanskom po luo toku, pod pritiskom Slavena
raskmut avarsk o ·sla'·en~ki plemenski savel. Tridesetih godina
VII. st. Slaveni stvaraju samostalne plemenske saveze. Već II
drugoj polov ini V IJ . st. u vczi s obnovom bizantske vlasti u za-
ledu Soluna bizantski i~vori spomi nju plemenski saVel make-
domkih Slavena pod imenom .Sklal'inije«. Kons tant in Porfiro.
genet je u X. st. sačm'ao narodnu tradiciju o plemen!kom savezu
• s o\'e strane slol'ens kc etnografske granice (Slovensko Primorje .
.2
-
dalmatinskih Slavena pod vodstvom Hrt·ata. a podatak o veli -
kom broju plemena i pokrajina. koje on za svoje vrijeme navodi
kao $Tpske. nesumnjivo se osniva na tome. što je pr ije pos tojao
,·eli ki plemenski sav ez pod vodstvom Srba. u koji su bila udru-
žena plemena od jadranske oba te do duboko u unutra! njost za-
padnoga i eentraln og dijela Balkanskog PQluotoka, Medutim. ti
plemenski savezi nisu vi§e kratk ot raj ne formaCije. ne80 obilje_
!avaj\, ,"eć prvu etapu puta. koji kroz postepeni ekonomski raz-
vitak i društveno raslojavanje vodi k stvaranju ddava i hrvat·
.skog, i s rpskog. i makedons kog naroda.
Na kraju tr eba još spomenuti i velik utjecaj Slavena na bi-
zantsku ddavu i njen raz"itak II Srednjem vijeku . P ri"remeno
propadanje Bizanta u početku VII. s t. bilo j e uuoko\"ano i te-
škom unutndinjom krizom robo"lasni čkog drušlvu. Ponovni
uspon Bizanta u VII. sl. vezan je ta druJtvene temelje nO\'oga
feudalnog društva u njegovu specifičnom oblikU. Slobodn~ se_
ljačku općina - koja je karakteri stična za prvu periodu SInuanja
feudalnog društva - postaje temelj nove bizanlskr "ojne i
drlavnc organizacije i snage. Ako ne postanak. " 'akak o je vdiko
l)fo~ irenje tog oblika u bi7.antskoj ddavi uglavnom posljedica
slavenske kolon izacije na Balkanu i slavenskoga dru!tvenof ra z·
vitka u lo vrijeme. Tako stJ Slaven; pridonijeli. da se sruši robo·
v!3linički sistem i u Istočnori ms k om ca rstvu. h o 510 Stl f;" ger·
manski narodi srušili na 7,apad u.
9. Odnos Slavena prema na rosjedio(i ma. - Staru p,-ed.la.
vensko sta no"niš!vo II Alpama (Roma ni. "ećinom romaniziran;
Iliri i Kelti) mnogo je trpjelo i prije dolaska Sla'·en~, ook su
sc različi t i germanski narodi smjenjivali kao njego" i političk i
gospodari. Ni Slaveni ga nisu poštedjeli. Ono se II vc~em broju
nčuvalo samo II pogr~ n ičnom teritoriju na zapadu i u nekim
zabitnijim krajevima (Gornja Koruška . okolina Veliko\·c;: U
Kor uš koj , Gorenjsko. Laško korl Celja). Slaveni su zad rlalj neka
njego"a pokrajinska (Koru!ka. Bohinj. med. Kras i t. d.) i mj-=--
sna imena (Pt uj. Celje. Kranj, Beljak i t. d. ), a naročito imena
vetih rijeka (Zilja, Glina. Krka. Mura. Drava. Sava. So~a. Ku pa.
Tima,·a ). r\c!to guUa su romansklI. imena mjesta lek u pojasu
93
• •
zapadna doli na Zilje i Dral'C, T n.!'mgau na Dunavu}. ali .u II
uspored bi sa slovenskim imenima i tu još ul-ijck II znatnoj ma-
nji ni. Odmah s one strane slovenske: zapadne gran ic(' tragovi sta-
roga romanskog ili romanizira nog stano\' n i~t\'a sve $U leiti na
langobardskom i ba" a rskom teritor iju. Kod alpskih se Slavena
opafaju samo sla bi tragovi starosjedilaca. a II Furlanskoj sc Lan-
gahanl; g ube mcnn Roma nima. II Bavarskoj pak tragove ro man-
ski h grupa nalazimo još dubo ko II Sredn jem vijeku , Ra zlog lo me
treba sva ka ko tražiti \I većoj primitil'nosti Slavena na jednoj
stran; i nekadašnjim, dugotrajni jim "czama germanskih plemena
s Rimlja nima na drugoj. Zbog til, momenata romanski staro-
sjedioci su uvdike bjdali sa slavenskog područj: u oblasti pod
vlaUu Bavaraca i Langobarda.
Antikno i s[a"ensko doba dijeli dubok jaz u privrednom , dru-
Jtve nom i kulturnom obziru. Osim Uf more. II Istri. nestaju g ra.
dovi, pripadnici krićaruke vjerI' I>oslaju pra"i izuzetak. zemljo-
radnja sc bi tno mijenja. rud a rstvo gotovo propada. T rag neke
vez~ može se p ronaći samo na neki m o brtničk i m proizvodima
(ogrlice, narukv ice, tal asasti ukras na lonča ri j ; . ali su tipovi
d r u kčijeg oblika ) i " planin~ k um stočarstvu. P r;:vi kontinui tet
vidi sc samo II k uitiviranom zemljiš tu. I. j. II činjenici. da su
Slaveni voljeli da sc naseljal'aju u krajeve. koji su već u a ntiknu
doba bili naseljeni i da su izbjega"ali non: krčenj a . Osim toga
korist ili su sc dakako i sta rim rimskim putovima. Po svemu $C
čini. da medu alpskim Slal'enima nije bilo mnogo Vlaha (sl aven-
ski naziv za Romane). osim izu~etno u ne kim kraje"ima. i da su
sc ti os taci posla"enili uglavnom do IX. stoljeća. Ostaci staro-
~ jedilaca su dolaskom Slal'ena u Alpe ba r djelomično pali u
ropstvo. š to sc vidi i po izrazu "krl:i:cnica«. koji sc u nekim slo-
venskim krajevima još i danas upotrebljava l a sluhvku.
Ostaci starosjedilaca. koje su Slaveni zatckli na Balkanskom
pol uotok u. bili su nesumnjivo brojniji od os tata ka sta rosjedi.
laca II Istočn i m Alpama . ma da su i ti od V. do V II . st. bill izloleni
veliki m pus \ošenjima. T o jo~ j danas do kazuju Arbanasi. Aro-
mu ni i drugi potomci starosjedilaca. pa i proces grecizaeije Ila
jugu Balkanskog pol uotoka. U Ilsporedbi s načinom iivo!a u
rimsko doba. njihov sc način livota znatno promijeni ... ZCll1lj o_
r adničko stanovništvo je prorijedeno, inventar i stoka uniš teni
94
ili razgra bljeni, pa su od in te nzi"ne zemljoradnje prdli na eks-
tenzivno stocarstvo i primitivn ije obradivanje zemlje.
U teš kim borba ma Sla veni su sta rosjediocc l>O liskh'ali s plod-
nih ral'niea u pla ninc, ali su se pone kad i povezivali s njima,
tako da su sc. usp rkos veom a ošt roj suprotnosti u vrijeme mno-
gih napadaja i nasel j avanj a Slavena. i s tarosjedioci, bar djelo-
Inicc, nes umnjivo uk lj uč ili u proces etnogeneze .J užnih Slavena.
T i sc odnosi po kazuj u i u mnogim i ra7.ličitim mjes nim nazi-
vima. koje su Slaveni pr imi li od starosjedilaca. T akvih tragova
ima. dak ak o, najviše u primorskim krajevima.
Konačn i r('Iultat dugotrajnih bo rbi sa starim da nol' nišll'om
bio jc taj , da je veli k dio romans kih, iIirolfačkih i grčki h staro-
sjedilaca istr ijebljen ili zarobljen, a znata n sC dio naselio u pla-
ni nama od Velebita do središ njeg i južnog di j ela Balkanskog
poluotoka. gdje IC bavio polunomadskim s tocarstvo m ; njih $U
Slaveni nazvali Vlasima. Mnogo $C Rom a na odrfalo II preos ta-
;im gradovima. nji hovu neposrednom uled u i po o tocima Ja-
dranskog mora, a Gr ka u gradovima i n jihovoj o kolici na oba-
lama Egej skog mora pa i u unu tr dnjOllti srednje i južne Grčk e.
Djelomič n a simb ioza Slavena sa starosjedioci ma ogleda sc
i u njihovoj materij alnoj k ultu ri. Slaveni su na Balkanskom
poluo tok u preuzeli ne ke stare ilinke i tračke obli ke nakita. U ni-
štenje gradova u unutrašnjosti i bezobzirno go njenje gradskog
stanovnihva, o kome nas izvjcšćuje D imitrijeva legenda. ipa k su
uglav nom spriječili da Sla ven; preuzmu i tehniku zanats ke pro-
izvodnje. Bizantski ag rami zako n skraja VII . st. do kazuje i zna·
laja n bizants ki utjeca j na unapredenje ttmljorad nje kod Sla-
,·c na. iako je u usporedbi s nekadaJnjim polobjcm zemljoradnj~
u bizants koj ddav i o na nesumnjivo bila na nižem nivou.
Tako su S~ Tračani na is to k u i Il iri na zapadu (po jeziku
ih je teš ko razli kovat i, j er ne pos toje i1l'0r; ) očuvali do danas II
dva obli ka kao r omanizinmi Aro mun i (naziv od lat. .rom an us. )
i kao nero ma nizi rani Arbanasi (n azi\" potječe od starosrpskoga
Rabl.nb < A rbaoum za anti k no AlbanOJ>ol;s. r mjesto 1 prema
n o\'ogrčk om ili bizantsko m izgovoru: arbanaski sufi ks ·as odgo·
" ara naJem - janin). I Aromuni i A rbanasi prema sl'ojim dana-
šnji m sjedi!tima nalaze sc na jugozapadnom dijelu one linije.
koja dijeli g redzi ra!)i i rom a nizi ra!)i teritorij potkraj Vl. s t oljeća.
 , ,
Da je djeli vdiki teritorij sjeverno od te linije bio potpuno
r omaniziran. i to upravo onako kao zapadna Romani;a, lo po-
ka zuje razmatranje predslaven~ke toponomasti ke. Na Dunavu sc,
na primjer. održao rimski Viminadum do danas II latinskom na-
zivu za rimsko utvrđenje c:a5tellum, prema đačkom ili tračkom
izga"DTu latinske riječi castallum. :ta Kostol(ac), Ulpijana. izve-
dena riječ stvorena pomo':u latinskog sufiksa -anus od rimskog
gc:ntilidja Vlpius. oču\'ala sc do danas II imenu Lipljan na Ko-
sovu. &:upi II Dardan;;i glasi danas prema latinskom izgo"aru
Skopje, Dyrrhachium na Jad ranu očuvali su Slaveni prema vul_
garnom l:tti nskom izgovoru Duracium Drač, južno od tc linije,
Vaiona. na primjer, jc grčki akuzativ od 'o:o).."'v, - <livo:; ~dolina.
jarak. ,·odovod .., baš kao usred današnje Grčke , gdje se staro-
grčki toponimi govore u akuutivu.
DanaJnja Albanija nije u cjclini od iskona albanska zemlja.
Arbanasi su porijeklom s balkanskog kontinenta, i~ Dardanij.:, i
odatle su sc li ri li na zapad. Slavenski toponimi na da na šnjem
albanskom teritoriju dokazuj u. da su sc u "rijeme nascijavanja
na Ba lkanski poluotok naselili s Arbanasima u znatnom broju
i Slaveni. Elba.lan je dobio tek u turs ko vrijeme to imc. Prvo-
bitno sc zvao Konju h. Korča je turski izgovo r novogrčkog oblika
Klo" :",, a lO je opet grčki izgovor jednoga od najstarijih sla-
I venskih IOlx;on ima: Gorica. Berat je albanski izgovor u Bcll>
gradl>. Porades na Ohridskom jeu:ru je Podgradcc i t. d. Brdo
kod Skadra zove sc Oblik .• obl o brdo«.
U Srednjem vijeku Arbanasi i Aromun; !ive u nestalnim,
šatorskim selima, što ih zvahu ka tun. Ta se riječ objdnjava da -
nas iz albanskog jeli ka: izvedena je od arbandkog glagola. koji
znači HaZal)e t; btor« (kcthenj). U Srednjem su vijeku mu-
ška rci govorili d"a jezika: jedan kod kuće, a drugi u slavenskoj
>-redin;, žena pak kod kuće s djecom samo aromunski, odnosno
arbanaški. Taj biling"' itet oču,'ao sc kod njih do danas u NR Ma-
kedoniji. U Srednjem vijeku Arbanasi imaju i slavensk i onoma-
stički siuem čak i u svojim vlasteoskim kucama, kao i u ku ći
S kenderbegovoj i l. d.
I jelini i drugi čine danas \I Jugoslaviji etni čk i adstrat. koji
sc očuvao iz rimskog doba. Arbanasi su postali staloosjedioei tek
u vrijeme turskog osvajanja. Tada silaze 5 planina i u doli-
, 97
96
nama I)Ostaju poljodjelci scleti se od upada na is tok sve do
Ku ršu mlije i Skopske kotline. Aromu ni su danas slalnosjedioci
i II Kru ~ev u. Mo!oviš tu, Magartvu i t. d., a u gradovima. gdje
su prigrlili grč ku ku lturu. postali su trgovci.
Ta S\I (h'a et ni čka adstrata u unutrašnjosti Balkanskog polu-
otoka nastala vet u rimsko doba. Na jadranskom primorju po-
stoje tri et n i čka ads trata iz istoga ,'remena: dahnatinsk oroman·
ski u primorskim gradovima bizantske teme Dalmacije i na olO ku
Krku. istrol'omanski u zapadnoj luri i Puli, Rovinju , Vod njanu
; Piranu prije dolaska mletačk e vlasti. i furlanski II Trstu. Ta j
I)osljednji ide dalje na sjcver i graniči na istoku ~ teritorijem
slo,'e n.lk og jezika.
Ta tri primorska adstrata na Jadranu r;:di kuju sc II topone'-
masliei znatno od ona dva kontinentalna. Vlaška pastirska kr c-
tanja ostavila su samo malo tragOl'a: tako u nazivu pla nine Dur-
mitor. od lat. dormitorium ~poČi\·alilite. mjesto. gdje se stoka i pa·
~Iiri odmaraju, ]llandište«. a čis to je arbanaški toponim Kruja
~izvo r .. za starosrpski RabLn" (Arbanum). Naproth . tri ro-
)!la nska adstrata na Jadranu ostavile mnogobrojnije tra gove i u
toponomastici i u leksikonu naših jadranskih dijalekata.
Dubrovačkoromans ki adstrat, koji se održao sve do Filipa
dc Diversis u XV. st" vidi se na pr, u nazivu naselja Cal'tat
< lat. ci,·italem. u nazivu rta Kantafig < lat. Caput fici. _rt zvan
Smokvica .. , u nazivu otoka Lokrum < lat. aerum ine. ~kiscl o ''O«:.
ka o limun" i \. d" a u dubrOl'ačkom leksiko nu u riječi kimak
..stjenica .. < lat. cimieem i I. d.
Iz spli tskoromanskoga neka posluži kao primjer imc Serm.
»šoma" ili Scrranda ~šumska zabrana« za uzvišicu Marjan. Zn,ian
< lat_ Junianum .• Junijev fundu s •. nar-iv koji je obraw\'an na
isti nači n ka o gO TC Lipljan < Ulpiana: iz leksikona nazil' sudajma
~svctkovina sv. Duje« < lat. festa sanct i Domnii.
Iz zadarskoromanskoga nuiv nas~lja Kopranj ili Kopralj
< lat. eaprula , .kozieac i t d. h krčkoromanskoga nazil' naselj ~
Vanč ."Tbe" za hrvall;ki Vrbnik. Ir. istroromanskog;: nazi,' ka-
nala tal. Leme. hrv. Limski kanal < !at, lama .• moČl'an_ II plu-
ralu_ Iz staroga tršćanskoroman s k oga nazi,· Scorcola .Slraia~
< lat. seolea (možda gotska riječ).
-,
,.
Od ta Iri adslTa!a adrtan sc do danas samo i~tr()romansk i,
a dalma tinskOTomanski ,·rlo je rano likvidirala slavenska in{i!-
tracija II [)Timorske gradove; krčkoromanski odrfao sc II ribar -
skoj sredi ni II gradu Krku do kraja X IX , stoljeća. Istroroman~
ski odr!ao se do danas II gore: spomenutim naseljima. a tršćanskI
jc venccijaniziran kao i istroromanski II Poreču.
Kod T rSla Slaveni izbijaju vrlo rano na dvije. tri tolke na
Jadran: Skedenj. danas !T!la nsku predgrađe ScrvoJa < lat. silvula,
_!umica •. kod ~abrcfi nt: _upravo na obali. i Bazovice (u sta -
rom !Titanskom Bituica. od bbz L _zova .. ).
Od nazil'a za Ju!nc Slavene II tim etničk i m adstratima naj-
inte resantniji je arbandk i naz;\' Shqa, plur. Shqe < sla\'u~. pre",.a
vulgarnom lat. izgovoru Sdavus i stari arb, nazh' ~emlJe Shql-
niqe < sdavinica za Makeduni ju. Nuiv sda\'~s u nmskom plu-
ralu Schei očuvao sc i _na sjeve ru kod Rumunp u BraŠo\'ll.
Sto sc zbilo $ predrimskim $Ups tratom na Balka nskom JX'-
lutotoku _ na pr. s antiknim Ma kedones. koji h se ju ik danas
ne sma tr a da je identičan s grčkim. nego se misli. da je ])rijclaz
i1.medu grčkoga prcmJ tračkoili rsk om ; nadalje s mnogim dru-
gim plemcnimll tr"č k im (Moesi. Dardani i !. d. ). i ilir~ k jm C~'ar­
daci. I'irustae. Dalmatac. lapudes. Liburni i t. d. ;. I da II SIl
ih Slaveni još latekli II neromaniziral1Om stanju, na to jc ~i ­
IJnje teJko odgovoriti. jer nclatins ke rijeČi. iz naŠih. dalm~lm­
skih dokumenata kao derru$ Mlcško obradIva zcmlp~. gnppa
.hrid .. i t. d .. koje su ušle i u naš dijalekahki leksikon n~ Ja-
dranu , uJle su i II srednjovjekovni lalinski u toj o bjastI. pa
s u ooatlc mogle ući i II na.:: jezik, a u Jugosla"iji sc nije oču~:ao
nijedan toponomastički primjer. koj i bi sc moga o neS UmnjIV O
interpretirati o nako kao hugarski P lov di v. koji tocn o pred-
stavlja riječ P ulpudeva iz jezika tračkoga plemena Beui. kojih
sc jClik joj govorio u VI. ~ t oljeću. Pulpudeva znači .. Filipo\"
grad" i točno sc pokri,·a s grčkim na~i,·om Phi1 ipf'Ol'oiis (ocu-
'·ano u turskom Filihe).
Treba spome n uti jo! itumrli sUl,erstrat grčki U Dalmacij i
i Istri. dok su one bile pod Bizantom. l on jc ostavio ndto tra-
gu,'a u toponomastici Ilil Jadranu: Lor ud < elaphopoda (ak uz. )
.jeIenova noga .. . Igalo < ";1' ~ )"'; ~obala«.
98
Ak o imamo pred oči m a današnje lingv is tičko učenje. po
kome a n tikni Makćdones nisu govorili grčkim dijalektom, nego
UJobilim !ivojim je2ikom. onda se mora uzcli. da oni predstav-
ljaju nutal, ili medu Slavenima utopljeni elnički sups trat ne
sa mo II Jugoslavenskoj. nego i II Egejsko; i Pirinskoj Make-
dnnij i. Prema tome. da naln ji grčki superslrat \I Egcjsk oj Ma.
kedoniji naSlao je tek od IX. st. dalje. kada se taj teritorij opet
grecilirao. II topo n omastike Egejske Maked onije ncsumnjivo
izlazi. Ila je u Porfirogenetovo doba i još mnog o kun ije ct.
nička granica izmedu Slavena i Grka ii ia od P inda u Epiru.
k oji se zvao Zagorje (grčki Zagorion) kroz Tesal iju. preko da-
na šnje Kardice (Gra dec) na Egej!iko more. Rijeka. koja sc u
Slaro doba zvala Aliakmon. a protječe lim teritorijem. i danas
sc II Kosturu love Bistrica. Porfirogenc!ova Serblia nalazi $e
oko dana~njeg grada Servia - turs k i Scrfidfe (Srbica). Bl izu
loga grada. gdje danas nema nijednoga Sl~vena, nalaze se Ko-
bni, gdje da nas iSIO ta ko nema Slavena. E t nička granica i1.-
med u G rka i Slave na ide od Hrupiha i KosIura preko Kailara
na J enidže- Vardar. Ostrol'sko jezero ispod K lljtnakčalana i So-
Ilin. ostavljajući Ber (tursk i K araferia ) bez Slavena. i dalje na
K irečk(ly (g rč k i danas Asvestoh orion), Suho_ Scr (Sc rcz ) i t. d ..
gdje sc vcie s Pi rins kum Mak edonijom.
10_ D ru štv en i tem elj i razvi tka Slaven a poslije njiho va na~e­
lj enja II n ovoj p()j; toj bin i. - Pošto su se Slaveni naselili na Bal _
kans kom poluo toku i u Istočnim Alpama. pojedina se 1)lemen~
nisu. dakako. odmah stalno smjestila u odredenim oblastima. Ci.
njenica. da nase lja na Ba lkanskom polu otoku. osim \I primorju.
"isu bila potpuno usta!je na joi dugo u doba feudalizma. poka-
zuje. da je naknadnih preseljav anja bilo vi§e. n<:'go 110 j( 1'0-
zna to iz učuvanc grade (seoba Velegezita iz solunske Tllvnice
U Tesaliju. sta no" n i§t\'a u Srijemu 70-ih gooina V II. st. u Ma -
kedoniju. vdi ke mase Slavena o. iiO iz Trakije u Malu Aziju ).
Tako Su .se slaven!ika plemena. k eja su sc "ct II "rijeme seobe
na Balkanski poluotok dijelom razdvajala i u rar.lititirn poho-
dima kretala na različi te strane. jo;; vile izmijdala. pa su na.
. tala nova plemena u geografski 1.uokrulenim oblas tima i ona su
dobivala onda i nova. teritorijalna imena. T ab'ih plemenskih
 I
'.
imena slavenskoga i1i ant ičkog porijekla ima kod svih Južnih !'rh'redne tehnike, a dijelom j pod utjecajem starosjedilaca (na-
Slavena. na primjer: Strumljan; Mak edoniji , T imololn; uz Du-
\J rotito u Makedoniji i Dalmaciji) ili samog zem!jiita (na pri-
nav, Dukl jani, Kona"]jan;. Trebinjan;. Zahumljani i Nerctlj:mi mjer. u kršu i alpskim doli nama), pod jela o bradenog zemlj išt<l
u Jadransk om primorju. Karantanci II htočnim Alpama. U medu- dobivala je sI'e ustaljeniji karakter. To je omogućilo pojedinim
sobnim borbama i naknadnim seo bama nestala su mnoga stara porodicama da učvrste svoj~ pravo v!asni!tva na odredeno ze-
plemenska imena. a sa mo su se neka od njih saču"al .. u svom mljište, a utjecalo je i na sve vetu imovinsku diferencijaciju, jer
• prvobitnom značenju. ponaj\·jJe imena istakmuijih plemena u su moćnije slarj ciine - po!to bi se ;~dl'oji le ;z općinske orga-
sklopu pojedinih plemenskih savua ka o. na primjer. Srba j niueije - mogle prisI'ojiti sve veće dijciOl'e obraden~ zemlj ~ i
Hrvata. Osim l ogOI se u područjima. gdje je slavensko stanovništvu na ročito vlast nad yelikim dijelom nekada općinskog 7.emlji!ta.
graničil o I neslavenskim. i dal je održalo opte imc Slaveni za 1)0- Upravo takav postepeni ra?I·itak u pravcu formiranja kl a-
jedine grupe plemena (tak o izmedu Dunava i Balkana. u Make- soog društva - negdje brli, ll. negdje sporiji _ predstavlja kod
doniji. Ircdnjovjckol'"oj Stavoniji j AII)ama). Tragovi plemen- svih Južnih Slavena dru!t\'enu podlogu za teritorijal izaciju pIc.
skih imena sačuI'ali 5U se u imenima nasdja I·rlo dugo, pa i do menskc organizacije i postanak prije spomenutih plemenskih sa-
danas, kao na primjer Glam oč po plemenu Glamočana, Srb II vcza, iz kojih su. u VCZL s daljim rasloja\'anjem društva. ponikle
dolini Une i Srbica u Grčkoj. brojni tragovi imena H n'at u slo- u OSI'ojenim pod r učjima i prve slavenske države.
venskim krajevima, IlOviše Prespanskog jnera i u Grčkoj. iUI'~1
Dudleipa kod M ure i potok Duljepska II Hrvaukoj )lQ Dulje-
bima i t. d.
T a teritorija1izadja plemend;:e strukture ima dublje kori-
jene i II porastu društvenog rasl ojava nja. ~to su ga uzrok ovale
5eQbe. Raspadanje rodovsko-l'lem enskog uredenja. koje je -
u Yezi s pl jačkom i imoYins kom difereneijadjom - upočelo yec
za vrijeme preseljavanja. znatno se produbilo zbog naknadnog
osyajanja novih p(l(!n,čja i daljih b(lrbi. Plemenski irodoyski
starješine, kao i jači i istaknutiji rodovi kao cjelina prisva jali S\I
vc':; dio plijena. a i više, bolje i plodnije zeml je. Roboyi, koji
se kod Slavena spomi nju već od VL st. u vezi s ratovima i !:t-
robljavanjem, nesumnjiv o Su radili upravo na tim imanjima.
Rodovsku organi1.~eijll za mjenjuje seoska općina. u kojoj
su obradivu zeml ju dijelili medu ~vdi k e porodice. ( kuća ili
hiža ). a neobradena je zajedno sa Ju mama i pdnjaeima ostajala
ujedni~kom svojinom općine. Sve (Iok su prev1adivali primili\'-
niji oblici zeml joradnje s neustaljenim njivama, pri pOl'rcme-
nom dodjeljivanju novoga zemljišta za njive sačuvalo se i pravo
općine na privremeno obradeno zemljihe. koje je prelazilo opet
za dule vri jeme u %ll.jedničko iskorištil'anje. kad bi novo po-
dručje oPĆinskog zemlji!ta bilo privremeno podijeljeno na obra-
divanje. Medutim, u vu; sa sve većim fJaj)redovanjem po1 jo-

100 lOi

..J
I •
I ~I.; iul. Ashb"rn". The Journal of Hdl. Stud_ 30. 1910; p re". V. Gorl ~"
IZVORI l LITERA TURA
I z \'0 r i : Arheološl<ih izvora ta razd oblje naseljavanji Ju!nih SI~.
vcnl do početka VII. st. rOIovo ; nema. Sv; dosadašoji sl avenski arhto·
lo~ki nalazi nl Balkanskom !>OluolOku i U I.točni m Alplma iz kasnijih l u
"remena, tako dl st moru izvodIti s.amo rnrol:radno ukljutci otomt.
kak,'a je bila mat(Tijpln. kuliUrI Slavena. To!>OoomaSlika. oblic; n3~IJ3.
oblici •• ml jL'nc podjele i s li čni \>Osredni i,,·o r;. na I<oje st obazi remo koJ
i1. u1' "'·3nj. kolonizacije. samo su malim dijelom kriti~ki iS'rateni. a " e~i.
Ilom Su isko ri >teni dosada samo u pitanju naselja"anja Slav.". "
Istočne Alpo: (M. K o s).
S obzi rom na to osobilo je "a1no istrdi .. nj. pisanih iZ \lo r3. koj in
;,na upravo ;ll ovo doba u ra.",,k rDO p riličnom brOju. Večinom su to
bizantSki historio&:rafski izvor!. Čiji s u pisci zli "rijem e sl~vcnsko " na di.
ranja na Balk.,nski poluOiUk I dovoljno putnje pralili lijek d04'.daj. nJ
ljevcrnoj rranici bil.ntske drt ..e u Evropi , Glnni iz""ri o t im dorada
jima lU: Prokopije iz C.zareje (u napadaje do sredine VI. sl.,
umro o. 500. Izd. Haur)" l- Ill . I9I':Q.13); A" a I i j a lu po.lj~dnjih IS
I j:'odina Juslinijanove vl.da"inc, umro p , ije 582: izd . Dindor!. U Historiti
gro .d minor. II, IS?!): M ."andar Protekto' (za rnclob)j ~
.Ju~tin. i Tibtrija, fivio u 2. pOl. Vl. SI.; izd. DindorI. HGM ll. 18il):
T ~ o I i I a k t S I m o k a t I (za rudObije M.urikij3. livio za ,'Iadu,"e
I Heraklija: izd. dt Boor, 1l1li7). Za razdoblje Fokine i Heraklijev. vlada ·
vin~ up u ćeni ~mo vetinom n. kalnijeg pi~cI T e of. 11 J (umro SH: Old.
de Boor 1883·SS). i cari.t:ndsk(l4: patrijarh~ N i k iro r a (umr(:o 829: izd.
de Boor 181(0). Osi m toga su joi .. ofniji izvori 13 poJedine do,.dnje u vezi
sa slavenskim n a~lj3"anje", ili la raz voj u pojedini m !>Odručji m a J o ,.
d a n luntro poslij. 552; izd. M(lmm~n u MG. AA, S, 1882): I" a n
Efeski (umro poslije 585; izd. Brook&. 1935): Com~i Ma r cel.
I i n u ~ (tivio u l. pol. VI. st. ; izd. Mommsen u MG. AA. 11, 1693):
M alal. (fivio u VI. st.: Donnski Corpu~): Ch roni t(lll Ila.chale
(o. 630 : DOlinski Corpus): G e o r I:' i j e P i. i d" (živio za vrijeme Hera,
klija; Donn~ki Co rpus): h o m i I i j e (_ c rk ve ne pro\>Ovljedi) iz o. (;2,
(izd. Sternbleh, 1900); M i, 1 e u I a S. D t m e I r j i (1. dio je ;z .... mena
poslije 610, ll . iz 2. \>OI. VII. st~ izd. Ac ta pne!Orum Ott. IV, dj.lomitn(l
A, Tou gard. Dt I'histoitc pr"f~n~ daM le5 letes grets des Bollandistts,
1814); ?s(udo-~\a"r;k ;J( (o. 630. Lzd. Schdfer. 1664); b i 1 a tl l J); ;
a ft r a r tl i z. k <.> n (dati ran je v3.ira od k raja VII. at. du sredine \Im.
u Mjesečniku pra"n;fkot dru~tva LXVl, 1940); li o 1111 a n I i n P o' f j.
r (I ~ <" e I (umro 959). De admini stra nd o impe.;o. (itd. Gr. MurU"csik,
19-19. P"'"' N. Tom ali~ u VZA XX. 1918 ; VOA !Lt. 1928). Za naselja"uni~
Sl3Htl8 u Istočnim Alpama najznačajniji jt izvor P I V 1 e D i I k <>"
lum." o. lOJ i izd. \V.ill. "'G. Scr. rtr. Langob., 1818). Kronolo!k; sređen'
odlomci ovih i d rui'ih manje važni h izvora, koji ~ odllo~ na na.>u hi~l o,
rij~, obj8\' ljeni Su u djelima: F. R ~ č k i, Documenta historia. Ooroa t ic"e
l'~riodu", antiq uam jlius( rant ia. MSHSM VII. 1877 (I:" . fki teks!()\'i ~ latin·
sk,"' p rij~~odom, dij~lo'" u iz .'odu n. IRtinskom juiku; uz t.k $tove histo·
riJ~ki i to))O&:rafski komtntar); Fr . K os, GradiVO za u:odo~ino Slo,en.
~,. v ~r.dnjem ,·tku l, 1902 l. obzi rom na Slavtne zbirka ~ za \'1. st.
o~vrce nJ cijeli Balltat\Sk; poluotok: »drbj odlomJI<p iz historioll"uf.kih
iz vora dan je ; ' I\a slovenskom jezik u, a sad rhj i~prav~ sa mo u obliku
op,irni,iih """esI' na slove nsl<o", jezik,,): Cf a "O j e o II ~ - Tl o II o ~" h,
(J.l~Upa ~ lt 113BOP" 3a tpncl<Y IIc-TOp Hjr l. 1921 (zbirki naj\l3fnijih odlOmak.
,. hi~tOTio$:rdskih izvora Sa srpsktn, prijevodom. nimijenjena ~\udefll im:
za "d u .,minaru).
L ll. r a t u r a: Najl'i!nij; opč i radovi o starim Sla,..n im ". nji hovo,
prado""ov;ni . • t noge "eli. I<ulturi _ naroč i to maltrijalnoj - i 'C"olti jo>
d.na~ .u djela L. JI,' i t cl t r I e a. Slo"nn sk~ sta r01ilt,osll 1-1\', 1900-192~:
livot .ll rych Slovanu l-Ul. 1911_192.5: Manu.l dc I anliqu;lt' &I..·c. I_ l!.
19Z3.2(i: RukovU' sIO"~n skt archeolog-ie, 1931. Ns njih se vetinom o~lanjn
t,riku l>opularnog karak .. r • . H. C. !l ~ p lli • ft II H. C... autle 8 ~tB,toCTl!,
19.45. koji II sušti ni. osion doda,'anja neodr!;"ill hi!>Oteu II piianju e(no·
lI"n.ze i nekih malobrOjnih novih n~zora o .I<nnom.koj strukturi. ne
donos; u us~redbi ~ Nitdc rkom ni~ta no>'o. O problemu tI"oll'e"tz~
\rcb~ joi ~pomenuti E. S e h "'. a r z, Die Fral!'e der sla ... ischcn Lan,jnah ·
nltz.il in Osl rermanien, MIOG XUll, 19'19 (hipo:rk rltično i djtlomitno
te ndenciozno. a inate uspjelo rezimiranje stano"i!l, t. l". ~kr i titke'
;:kol e njemačkih hi~torič~ra) : H, C. D, ~p lli. B" ll. nPOIIC~O)Ol JleHH. ['),
<KOrO HapO.l:l , 19-1~ qtrn, ' .. B"l>i~. 1l<4B: u mnogim stva rima nek ritieno
slanovi.tt Marrove ikole. u vezi $ ndtim, upra,'o f.n\J$ličnim le(:orlj a"'.
kao. na I'Irimj~r. O genetičkoj poveli nost i Sla"enl p Ski t im •. slav~n.ko m
karakleru Gol" i emornorskih Bo&:ara i l. d.); T. l e h r-S p I a'" i n S k i,
O I)ochodzenin i praojcZ)'znie Slow;.n. 1946 (najnc)ViJ. analiza .~ $1.no
Vi;: l ~ slavensko /iloIOllije: pradomovin~ Slavena u rll"nom id.nlitn a ~
isloč"on' Poljskom): n. H. T p t TR ~ o I. BOCTO~Ko·cunR "C~ K C nlle>!"l'.
19o'S (\ipi~an r~đ u tue sovj~\skih histori~ara: p roizlazi iz Marro~e IkOl~
o ruyo;u jezika, I'I rtlpostlvlja t'enuifku vczu između Skit. ; Sl.a "tna ,
trali ' di"'e slav.nsk~ el noreneze U Ukrlji,,;): K. J. t d 1 e 'O. s k t. Atlas
1{> Ihe Prehi$IOT\' o f Ihe Slav., 1~~a I49. ~10 $t tiče mate rij.lne kultur~.
!O3

,
•
, potre bn o je, osim o.."ovnih Niede r leovih radovI, spomenu li JO;:
5. Ll. r II t ~ O B,
KJ>«TIIHC H~ Pyel! e ;U>CĐHCAwMX ~P'C .. eH )lO XVII B,
19.16 (uvodne ilavc); B. A. P hl 6. K o... P.we",o .!UW'lOlI eA Pyel!, 194~
(prvi; d.ielomirno drut; dio k njire); n . H. Tp e T . MoB, n. d.: Hn o-
pMa K)'.1typW JlpuHd Pyell I, 1948; J. K o s t r l e ..·• k i. Les ori!:'".'
de la e;l'ills.tion polor.. iR. 1949. Prii, no s,mo donekle uspjeli sistemi-
l ifk] pok ..... j na tOni podrlK'ju k od n*f je M. r a p a ul. H 1\ H_J. K o .. I'
~ e I II h, npe r.'i(.1 JoI lnpHju llt . ~'JlType j>"lI!lllI~ C .. Utll. Y p .1I0K
Ibe .. ItICy. 1%0 (usp. kritiku J. "oroka ; K Gr~fen ..... era. ZC V. L95l.
i ;tvjdl_j O diskus iji II P(lvijesno m dru!tvlI Hrvahke, HZ IV, 1951. kiD i
odrayo. M. Gar";.",", i J. K o"a~e\' ita II Hr 1%1, 3--1). M. r I JI' ul l"
H 1\ H, K. H.jtnpH jH)! ,"'OBtHCK H.. " y.1TYPUIa HaUl e SeI<Jb. II npo(..,e .. .v
IIO~K." H~"ttH HX It>HX OĐlO< 06~lIu. CrapltH lp. H. C. I. 1950. Usp. i J
K o r o I e e, U~Gd vmaterialno kulturo zj!odnjej!a s rt dnjel: . vek a, 19f>2.
S n.seljenjem SI.,·t na nl BalkanSk om poluotoku i njiho vim odno·
li ma S Bizantom i Ava rim a posebno se bave: M. C. II p II II o D (3aC tMH ll t
IiUM ... c><or o no., ooCTpon CuuHa.",. 1873). A. JJ. n o r o .'I II II (l·lJ IICTO
PII~ CU"~"CX H" nepelllHlICtllllA. 1901). L. N i t d t r I e (Slo\". starof. II:
POvod • počlltk~ "Slovanu jlfllich 1-2. 1906-lmO), K. J i. eč e k (Ce.
schic hle dtr Serben, 19/1." Rado nite\"u prijevodu Hm. 192'2; 195-"1); H C
*
Ll e p a R H II. (HCTOPlI" 6 0.,rap,," l, 1945: kod Srb. e,. e
ra II o J e·
"Hh (BII3al'THj. H eP<>H I _~I, 1903-1 906) i B. T\Op O Bllh (XII CTOPllj~
fioc"e I. 1 9~O: kod 11"'a la V. J a l,! i {: (Ein Kapilei .,,~ der Gesc hichte dtr
,(i~sI3.ischcn Spra(/'en, i\fslP h XVII. Hl95, pre". M. Kom ooi u: Jal:ić, Kra čl
izab r~n i spili, 1948); N. N od i l o IHi sto.ij. s .t ~njej:' vijeka II_ Ill, ]900
-1 9(5); F. Si'ić (Povijest lI"'at a II \"rijem e narodn ih vlada ra, ]925) i
P. S k o k (Do l ~uk Slovena n. Mediteran , 1934); kod Slovcu ca Fr. K O r
(]l 19odovine JUl:oslO" 3nov ,. ~eslem s Ioi el ju po Kr. , IMK VIII , ]898):
L. li a u p I m . n n (Lu rapports des Byull1;ns avec les Slaves tt lu
A" arel pelldanl ). seconde moili ~ du Vl, s iecle, Brzalllion [V. 1917-1 928;
19'19) i 8 . G raf e n. u e r (Nek.j "pra.\anj iz do,", n aselje,"~nja juinih
Slonnov, ZC IV, 195(1).
Pod.l ke i~ vjd laj . KOm l.nlina Po rfirogcncl3 o dosdjenj u Hrvat . i
Srb. nauk . jc do sredine XIX. It. p rilIlala u cje li ni kao v~ rodostoiM
(Iako J. K opil.r, E. Dii mmlcr, p . S af a r ik i F. Mik ioli t i
U suitini iSlo Ilanovi!le uUl imal; st! u tom pit3nju i ne k i k asniji pisci,
n. pr. K. r p o r (1-1.38eCT HJI KOI1CTI HTHH, 6arp'''opo.llllOl"o O Cep6ut.
- II Xpourulo. ]880,. T. <fl .,
O P"" e K H A (~ ocjeni Grol o", rad a. )!{MH Il
213, 1881), N. N O d i J O (Histo riji Hcdnjeg vij.ek, 11!, 19(5), M. B . r • d a
(~ob. Hn'au ; Srb •• NVj XLII. 1933 34: medutim je autor u posljed ,
nje vrijeme t o mi!ljenjc napustio i danas lIstupa tezu o j ed noj ICObi
Slavcu na Balk. n, ki poluolOk . usp. tCl e Hrl" lSka dijaspora i Ava ri,
Su ro hrvatsk. prosvjeta. 111. st r .. ~v. 2, 1952) i G. L I b u d a (p ic ••'sz,·
p.~ stwo slo.·lat\skie, P.(, stwo Samona, 1949).
•
104
I
Prol iv Kopila.Cl'. i Mik lo'itC\·a m i~lje "ja. da H""l i i Srbi p red ·
~tavljaju ~kl;M izmedu Slovenac~ i Bugara. doku.l i lu u dru !:,oj pok".i,,,
XIX. $\. D ii m m I e r i n.rotit o F. R a č k i (OQe'" SIarij ih ilvora za
hrl'atsku i srpsku povijesI srednje!: a vijeka, Knji levn ik l. ]864; BijelJ
Hrv31 ska i Bijel . Srbija, Rad JAZU 52. 1880; K G rol j T. Flonnskij o
Konslantil1u Bapcno rod nom, Rad J AZ U 59, 1881), da naKij~nj, SI"'e n:l
u upadnom dijelu Balkanskog poluotoka id~ " i5l0 dobi, k.d i njihovo
naseJjenj~ u istočnom dij~lu Balkanskog poluOIOh i " iSIotn im Alpa ma.
cpeA-
I. j. " drugo polov;nu VI. i pO« l ak VIl. 51.; V. J a ri t (Ein Klpn~I ...'
dok,uo je USto. d a Hr... ati i Srbi čine ! juične ,I r.n e pr.ro:lan mOM
;,mI'.du Slo"enaca ; Bu~a ra i d a su prem . lOme n Uumnjivo i<1o~ po r; ·
jekla . Na lom Su osnovu Ra čki i JaJ;:i t odlu~no " (je lin i odbm 1\0nSlln'
hno" izvjdtaj o dvostrukoj K obi "au pu ku Car(V" kombiudju. Njim.,
"e pridrutio "el:k b roj hiSlo ri ča ra kao K J i r e ~ e k, S. S I a n o j e v i Ć.
F. S i ~ i ć (pot kraj s voga livota p ristAO j, u ruk opisu Ivo(:a Prel:lcd.
h"a l~ke povij esti na d"os lTuku seobu Hrvala). V. C or 0' i~. 1>1 E I' ;I ~'
>1'1 P (noPWHporeH II T H H31u 3 ,,"p O/Ula TPUlltlllj;i.. r", c,," ~ e AH I. 19~91.
Ul la dva kraj nja ~I~di~ta poja"lji"ali s u sc u nnuci i poku;;.j!. d~
~t KonS tantino" izvjdl.j t ek djelomično p rimj ili druk či.i~ ~rol umatj
T.ko jc H. H o ... o r l (The Spread o f Ihe Slavt!. P . IV: Th e Dull!~rian s.
The Journal of th e Anlropological InSlitul of G real Drilain "nd Ireland
ll. J872) prihvali o izvjdlaj o kasnijem <In seljenju I! rv.tu. u I«)jima Je
~Iedao !lue-.rc. Kubralove podanike ; iSH> tezu, koja lc osni\"u n~ pOll r~·
Inoj inl e rpre l aciji izvo •• i povezivanju r31lič illh h lSlorij~k ih dOl1adaja,
pri hva t io j e i H. G r e 1:0 i re (L'origi ne ct le !lom de l CrOD IOJ el Scrbn .
°
Brza nl ion )(VII, 19(4·4 5). F. K s (I z l,&:odov;ne Jugoslo "anol l' IUlem
slol~l ju po I\r., lMI\ 2. 1893) i V. K I a i {: (Hrvatska plemena 0<1 )(1 1. do
XVI. sIoIjeca . Rad JAZ U ]3(1. 1 897~ PovjeS! Hrval 8 l. 18991 odbili Su
Konstantino" iZl'jdla j o mjc~tu pradomovine, a p rimiH njeg-ovt podaIke
O d rul:oj $tOb i i njezinu vremenu. SI.vlj.) ufi j.e u Vtlu SI Samovom
drh vom, odakle Su 1>0 njihovu miW enju doi li i o slobodioci d,lm .tinskih.
SI.ven~. L. K i e d e r i e je naprotiv primio podatke o p r800movini. ali
ie povezao h"'a ls ku i s rpsku seobu snaseljenjem 8 . lkan sko/: poluotoka
Slavenima u Vl. s lolje6,. L. G u m" I o '" i t 1 (Di e I>olil,sche G:$=hiehlt
der Ser,",n und I\roalen. Polit isth ·antropoloe-; selle Revue 1, 19(3). ~ "el;
sa svojom leo rijom O J>O" tanku drhve k ao rnuh.lu t ora. da je jtdan
n.,od I>oko rio d rugi, prihl"a lio je poda Ike o p radolT\(lvini ; " .e menu dost-
Ij.e nja Hrvala . •]i ih Smat ra ~Ol$k;m plemenom. koje Je u O,lm a d j i po.
l uklo Avare i pokorilo Slavtne; Jagitcvoj argumentacij i stavlj. prigO"or,
d. razmje rno malobrojni doseljeniti nisu mOI!1i utjeca l i nl ju;čn! razvOJ
otprije do.eljeni h Slavena. Dok jt leoriju o I:ot!kom porijek lu HrulI
l j . R II S, Kralji dinaslijt- S,·evla dičt\·, 1931; Slov.n stvo in vislans k i H"'al;
,, 6 do 10 ~tol., Elnolog Vl, 1933; J. K t I e m i n I. Goli nl D.lk an u. CZK
XXVII. 1932) h isto rijska krilik . potPuno odb_tila, n l OSnol'U GumpIo·
105
, "
" 'i(ltve teo rije o PO$t.nku drt....e pokuSao je ~. t u p, n i t (Bel. Srbija,
Narodna Starina I, 1922: Srbi Plinijn i PtOlomejo, UBllj"hea 360p"" K J.
1924, The Sett lcments in the M~ttdonian Town 01 Srpti'tc. EI11(l\o, ll.
1928: Prvi nO!iQd elničkih imen l Srb, Hrv .t, Ceh i Ant. na i. m.J da
obrani Kon st antinov i,vjeUaj o doseljenju Srba, I da u Srbi ma ; Hrva·
t,m a pron,de pn'obi tno k avkuka plemena. koja su .ok doselila med"
SIJVene. Njemu se " pitanju itvjdloi" o doselje"ju Srba pridružiQ ,
P. S k '-' k (KonslantinO"I Srbica n. Bistriei u Grčkoj, rJ!ac CAti li6,
1938).
M~duljln. o tkad Su l. B. B ur." (TIle Treati s De ~dminislra"do impe-
rio. Dyz"n t. Zeitschr. XV, 1006. pre". II VZA X, 19(8) i G. ManojlO"ić
(Studije o sl)i~u D~ adminis\rando imperio tira Konu~nlina VII Porr; ·
rOl!enila, Rad JAZU 182. 1910. 186, 1911, 187. 1912) dall analizi KOII.<l3n.
l;nO'"8 spisI u cielin i ~vrstu podloru, jadj.lo .sc s ve ,-iSe pilanje krlti~ko.<:
pret rua poglavlja o Hrvatima i Srbima. Toga se udatka pri h "a li o II
nizu raspravI L j. H a II II l m a n" (P rihod H",.10,', 8u1ičrv zbornik 1924.
;$\0 II hr". prije,", Zbornik kralja Tomj$lav~. 1925; 1\0nS\311I;n Porfiro.
I!"eni! O porijeklu sla no"ni'I"n dubro"ačl\o~ zaleda. RektarU\" zl>awik,
1931; Kroatcn , GOlen und SarmDlcn. GHmanosl3vica IH. 1935: SCQb3
Hr-'au i Srbi. Jie 111. 1937: Podrijello hrvatsko!!" plemsw3, R.d HAZU
m 19-12; HrvaIsko pup!t:mSlvo. Razpr.,.., SAZU. razr. 1.1 ze-od. in drufh .
"~(If: l. 1950) I odbacio Kon~13ntillOv izvje>taj o seo~i Srba, ~ II njegovu
izvjdtaju ostobi Hrv.ta upletanje HH31<1ijo u te dogadlje: scobu H"'atu
(od 1935 daljt lakoder i Srba) !"'atT~ hi storijski opravdanom. jer jc
il,'je;l.j o nJOj u 30. IrIavi ":orutantinO"a rada p rema njegovu mi .ljenju
l' cjelini preuzet iz tradicije 11n·a ta. kOjo bi. prema tome. u ma j!o,·oril.,
o d'jemo .tOba mo . avarsk,,·slaven .• lwj i I<.s nijoj h,,·at skoj. !-I"'ati _ o
kojima kao i O Srbima od 193[. dalje. last upa na nesi"lIrne izvore osi.,·
njenu leoriju Ilaruko·kal'ka~kog POrijekl. _ pobijedili su PO njec o,"u
mi'lje" ju u "rije,ne Heraklija na zapadn(lm dijd" Balk."sk(lg f10Iu(llok~
Avnre i Mmi '" namelnuli kao '[.(Osl'odori Slave na _ (Sk l.barhontu). t. j.
~I",'usko p raplcmstvoc u I' rijeme dom ~ tih vlad.ra. Hauplmannove rezul .
t "le o dvo.lTukoj ~obi •• narofilO o pt.I rijeklu HrI'au i Srba. klo i u
I)O$I.nku hrvatskog a plem,,,·. odbijali su ~z detaljnog (lbjl~ njenja
8Ijrdbt,,;d Ratl(og ; Ja/riča. roziv~ju"i ~C n~ njihovu _ nesumnji,'O <lije·
lom 1.asta rjelu i manjkavu - argumentaciju," M. D a . a d a (Po~tanak
hrvaukor pIems Iva. CHP l. 1943) Iup.ouluio ~ naPOst n;"~Qvu m;:;lje.
nju O [>Qstanku hrv31$k(le- ple.n ~tvn. dclkaluj učl neodr!ivu ttlU . dn ZJ
vrijeme domatih vladora nije uopt( bilo hod Hrval 8 piemsh'., Tezu C!
dvo~trukoj seobi Slavena na BalkBn~ki poluotOk br i ni nD osnovu prob'e·
m.titne elnolo;:ke gradf. _ ne ulazeći u konkrelni "istorijsk i ratvilait
- lakoder B, B. a t I n i t (Uz r>roblem do~ljenja Jutnih Slavena. Zbor·
nlk radova Filozof, rak ., Zag re h 1951). B. G raf e " o u e r (Nek Dj vr>ra
;:.nj ... ; Prilog k rilici izvjdtaja I\o,mantin. Porfirogeneta o dosclJeniu
)06
1"_") odbi,' . polaznu totku II.ul't, nonno,'ih "Otiolo~ ill
I li rvaIJ, HZ .,..,...
kon~lrukcija "u vui $ druj!(lm stobom. dokazujUĆi. da .'" I~\'en' ."
S . bT
udru te ni S Avarin'" u plemenskom sa vuu. u "e robO,'1 po~ 3\'a~skLII:
t(lspoda rima. p remda prihata njelr(lvc ruullalt o d"o,st rukOJ seob •..~'
tanje stQbe lirvata i Srbi je p rem. to mc JO! i dana~ ,st~ on,ako ne nj~ '
.enO. kao Mo je bilo u vrijeme kad je dao p~elrled ovoo: p,tanja D. A" a ·
~ I 3 S i j e v i Ć, koji je i ~am bio sklon da j)t1llU dvostruku SO'obu (Seoba
S rb~ i Hrnta. Nn. cnc. IV. Im).
Kod SrbJ l H r\"3U koncent riralo so' nMutno prou~IVlnje na~ljav •.nia
Slavtn~ "a pitanje jedlle il; dviju .~oba. a historiji kolonludje poklanj~h
se do m;e-radJ ~ u "ezi s Turcima 11I"0!,0 m."ja patnja. N.p rol;v. 1\~.'O~'.I.O
de u1j an studij koloniudje, pon ajviSe u "ul I problemo~ ll"ermlnlUC'~'
k.ddnjeg $Iovenskoll" etni~koe- (erilorija karakteriz,r. p,ouf.,.anJe
~:5eljenj" Sla"en~ u ISlofnim Alpama. Najznafajuije starije r.don. O Ion:
- pil"nju dali s~ O. K ammel, F, Kronc s i J, Strnn. dt, al, SI' .SV:
stariji radov; () naseljenju Sla"cn a u I st(lčnim Al pama ,'(č,no m las tITJe!'
poslije duto&" niza rado,.a M. 1\ O. I (prrll"le~. ruult~ta do 1933. u Z~~
dO"ma SI""ence" od nase lit ve do reformitIje 1933, .ttt ~ nlY.ed e,,,,
slnriji rodovi d ru gih pisacu, I<no i sa mug KoU; među njtll',o,',m pnjašnw o
\H,bH k acijam. O tim pitan ji ma oaj vatnije su rasprave: K j)ostal1~u ~In­
"enske zar>.dne meje. Rnpr3ve ZD 516. 1930, i Slo"ens ka n aselI le" no
I\oro.kem, Geol\'. ,·e~l. 6, 1932, • medu ka !Jlijima Vlahi m ,·la.;ka. 'me.n ~
" " GMS ''""X
mc d SIO\iCnCl. '93'" , SIO"cnska n a selile" na Ko rO:lkem,, Koro,lu
.
zbornik. 19-16. s op~dnom bibbo~nr;jom; O s tarej.i slo vcnsk, kolon~za ·
'i " Jst ri RIl"ran SAZU. T321. 11 zgod. in dru!b. ,'ede I. 1950: "ajno
'J • v L' l . .. . er
""iju si nlezu njeIrovih p routavln;1 predstavlja ~rilo~ " o .0n,uc'J~ • g ~
mnniucij. slovenske zcmlje, Hl·JV. 1951), O S11" 1\0S(lv,h., rado'" treb,
da k ao po~ljc<l"ju sin tt!u Sa sITane njcmafke h;sto"Q~r.f'Je ~ro,nen~m, ,
_ u mn(lglm st.-arima tendenciozni i net otni - rad E. K I ~ b e l a, S,ed -
lunll'!geschichlt des deulllchen Sildostcns. 1940. . .
Odn(lsi Slave nn S8 starosjcd;(lci ma do sad su jol I'r~"oal(l ,strden,.
Za ,ornju P(lsnv inu i Podravinu dosad su najvi,. radil i na tim proble'
mlmn M. K o ~ (u vez; I koloniu(ijom) i J. e raf t II a u. r. (u ~ur> ra.
"ama o pokr. luv.nju SIQ"enaca i histo riji s10vcnskih n",odnlh rJuamn.
Y. ,,~,'ode ut pogl. V). n na BaU<anskom ~Iuotoku ~ . .)ircte lc ~~i'
R(lmanen in de" SI~dten D~lmatiel1 s. Denkschrorte n d, \\ ,en, ,o\l<ad . d. \\ "'-'.
Phil..hist. KI. Xll!l i XLIX , 1903-1905; Dit Wlachen und Mauro"'l ac~,e "
!II ckn lnnkmftlern ,'(ln Rag u"",. S. Btr. d. k ,!. CeKlbc~afl der W.ss..
Pra!:" 1879). i P. S k o k (Ool~zak SIn.-e" •... ; SI(l".nSl~·o , romlMlvO n.
dahnaunskim os trvim a l- ll. 1951. i u nizu manJ,h prolo!'n), " do(\i(!1ui i
5u Ih n~ vlie mjesla u svojim rupravama i <lrugi pisci (,.... , Budin,i,. F.
Ra,nov;;' K Oil ir. J. Kelemina i dr.).
O odnosu izmedu Slavena ; Av~ra u novijoj ~ l1istor,iQ~.rafij~ ,·e,-,~.~
nllwgQ raspravljalo. POlkr~j XIX. ~t. jataju u njemačk O j h;~I(lroO((Tn"l'
10i
 ,i'
leorije (I "eđr!ivo[vornom, anarbit"om ka rak tuo sla"enski~
naroda po_
I tove; F. $i.ič (Povijut) je na osnovu fabuloznol: opi •• a"ar~k"l: hrinJ: ~
taknutc sk ret.njem njemafkih im[lf:rijlliSlil'kih Idnji p rema ;s10fnoj i iz kuja IX. SI. postavio teoriju o lome. kako Su A,ui. naselJeni u hrin·
juroi510~noj Evropi, • j~,r.dene na osnovu op~ iduli~ti/:ke koncepciie j;'o vuna mrdu Sl ... ensk im sel ima. ugnjeta.-a!i Slavcu" i dob,v.1i od njih
nJcmal'ke hi~I Orioa:tJrije o u rođenom, neilmjrnljivorn karaktuu !>Ojed:nP, pol)opm'rrdne p roizvode, a J. M a I {Nova pota 11o"enslle h,storiog .. fij.,
narod. j na st. rijim !(orija m. iz doba romantih (i kod Sla"cna) o neu- Cas XVII. 1923; P rObleme a uS der FriillgtsChichte der Slo"'enen. 10091
1obQ.OOlll Slaven. II uspo redbi s Gl:rmanim._ Budu!,i da je ipak trebalo je mislio. da se mole ob ra niti od Haupt mannO"ih ukijllt~ka O lorm:
prou~i objdnjenje .1 velik. slaven.ka OiS\"aj.nja II r anOm Srdnjem odnos. izmedu Au ra i SI."ena sa mo ntgiranjem bilo k.kn podred~no"i
voeku. n,km.l'kl ~II 'I hi5lo riear j pronall; II Ava rima. tobo!njim gospo- Slovenaca A"ari ma, pa jt odbacivao; Haut'tmannove potpuno ~,g um " r.·
darima i orC'ln'u\orima sla" en~kor robij._ Sve do Dru&'Q,a .vjetskoi' zultate O .Iovrnskom poli t ičkom razvitku. To:k je mark5ist itka kriti k.,
r.t. ]l(>ja,'IJuju !C' II njemačkoj historior.lfiji raspra~. kOje bi trebalo di$lousijc izmrdu Hauptmann. ; Mala (D. Z i" e r L. pitud. A. P o l j I n e c.
da dokalu, klko Su SI.ve n; napreda" ali s.amo pod "odstvom A"ua i do Nrkaj bu"d k t' rllvd i o starih Slovanih. Sodobnost VI!, 1939) poknab
tranka. oo kojih lu ih oni tjo:ul; (u$p. E. Seh,,·a r z. Die Frate d~' potrebu tla sc izvr;i anabu laze ekonomsk(o·dru~t,·e"oJ.[ razvitka Aura
sl ...·isch~n Landnahmneit; E. K I r b r I. Langobarden. Baju,,·a ren. SI...·~e. i SI3\,.na " konk retnom razdoblju kao jedini mogući nar,n. da sc djd;
Milto:il. d. Am,op. Guell. in Wien LXIX. 1!I39. i t. d.) i kako večin3 taj p roblem. Ta je a naliza (B. G •• It n" uo: r, Kekoj .. praianJ. ZC IV.
slavenskih <l rbva (RUSija. Poljska, Hrvatska. "arantanij a) inoa Ge rman" 1950) dOista dala potpuno no,'r .aultale. :-.i. d r ugi. veoma problematičan
kao svoJe osniva~t . Pod utjreajem tih teza. trO rija o ođlu~nom lnaČenju način pok ušava da rijdi te problt rne M. B a r a d a (Hrvatska dijaspora:
I:'eol:rafske uedine na formiranjr kon ačnog karaktera pojrdinih narod~ H,,'at.l<i '- I'~teo.k; frudalizam. Djela JAZU 44. 19521
i yije'li o Slavenima u "ajranijOj ptriodi njihove his tori je. koje 'u
pogrdno u~ett nt kao svjedohnSI\" o od re<lenom s t u p n j o slavenskoI:
razvi tka. već kao svJe do~ans"'a O opče m k a r a k t e r u Slaven •. sli<'ne
~u se teorije pojavi le i kod poje din jJ, slavenskih histo ričara. U k rajnjoj
fo r mi UStupao ih jc I:~~ki h istoričar J. P e i S k e r (usp . p rije svej;'o Die
~ I te ren Uel.ich urtl:'rn der Slawen zu Tu rl< ol a la ren und Ge rma tlen. 19:).;;
The E~pansio" of the Slo "s u Ca mbridge Medic,'. l l lis tory n . 1913. 1936'
(p re". R a_~irenje Sl ov~na. Sta roh rvat,ka Pros\'jet J. NS l. 19Zi). p ri
t~mu se mnogo oslanjao i na s"oje pogre~nc t ~ori.k " n~i ~ kasnijom
periodom ~Iovensh his torije (". lite raturu uZ pogl. V). I<ritika je dodu~e
odbacila njefov" arg"mentaciju i~ kasnijeg ra~doblj. (A. D O P Ich. M.
K O 5). • illO t lko i njel:o'-c ~I;molo~kt "'I!umentc (J . J. n k o. L. N i e·
d t r I t ). Ipak jc L H a u p t nl 3 n n (Le! rapports: POli t iKhe Um ...·lil·
zunlrcn unte r dtn Slowcn~n '-om Ende d. 6. Jahrhdt. bis zur Mitte d. 'l.
MI6G XXXVI. 1915; Stlroslo"enska dru~b8 in nje stlno"i. eJK? 1. 1915-
1919; S18,OIJOYlnska in sta roslo,·ensk • • !voboda~. (;as XVl1. 1923: Slaven
i Gum.n na po~tku SVOI: d.-tavnog tivota. H'\"3 tsk3 revija. IX. 1929) za
drulru polovinu Vl. i početak VII. .t. ni.ta dokazao vrbovno gospodstvo
A'·a,. nad velikim dijelom Jutnih Slavena. Iz same te ~injeni«. medut im.
on k btz dovoljne .n.lize ~od'hja " .. a",ko·.I,,'ensk ih odnosa, na temelju
Pe,sktr()vih shv"'anja OOino do POrreSnog zakljutka o ropskoj pod re
denost i SI..-"n' i u suit ini primio i P"iskc ro,·c tue o karakteru Sl.ven.
i njego"u fo rm>rnju, i.ko uZ vrfmensko ograni~nje do VJI. st. i pro·
Storno oa-ran itenjt n. Jutne Slavene. Grada nska historiografija POkaula
K i u otpo ru p rotiv tih teza nemočnom: St. Stanojevit je (B M3all.
TMj. i (pOli ll) bu ik.kva osno", postavio teoriju o feudalnom kar.k .
teru avanke drhve. uzimajući A"are kilO leudake, a SI3\'cnt kan kmt

109
108

J
I D l o T R E ć l

IV. POGLAVLJE
•
UVOD

t . Ekonomsko -društven i razv itak Evrope do X II. ~ I o ljt(a.

-
Na početku ranoga Srednjeg vije ka pOlitoja!e s u u ekonomici
Evrope znatne razlike ;.,medu pokrajina. koje ~ll pripadale Rim-
skom carstvu, i onih. koje 5U bile van njegovih granica i II kojima
su živjcl .. barbarska plemena. Osim toga. osjetljive ra zlik e održale
Sll sc \I prvo vrijeme i medu samim plemenima. koja ~\I bila na -
seljena na bivšem rimskom teritoriju. pogla"ilo •. bng togi!. što su
oni! prije II različi t o vrijeme dolazila u neposrc(inijc "CZ ~ s ra-
zvije ni jim carstvom i stu ni intenzitet tih vcza nije bio kod svih
njih jednak. a zatim i stoga, šIo sc njihovo naseljavanje \I obla -
sti Rimskog carswa događalo II dužem raunaku, od pn-e pol o-
vine V. do sredine V II. stoljeća.
U ~emlj;:ma oko Sredozemnog mora potpuno je vel: II rim_
sko doba prevladao u poljoprivredi d"opoljni sistcm. koji $C
ondje. ~Z bitnih promjena. S1!ČllV,,<> i poslije seobe naroda.
Ali, to razdoblje preds tal"lja II tim krajevim a velik 13.~ l uj na
drugim područjima ekonomskog i;'·ola. Već II do ba kame antike
pu č inje opadanje zanat~t"a. trgo,·inc i novčane privrede: kako
su ba rbarska plemena osvajala poj edine ob lasti. sve jt' viie na -
zadovala novčana pr i'Tcda. a proširi\"alo sc " odrllčje naturalne
privrede. oa kada su (o. 700) Arap i zavladati yelikim dijd om
sredozemnih ("Ihla!t;. pn:stalll je goto,'o potpunu tr,ovma na

I
•
Sredozemnom moru osim II bizlln!s ki m oblastima.

111

•
 ,n.
Još su sc Z<lllčajnije promjene: ekonomskug livota dogodile
II sjevernim i is t oč nim područjim:l Evrope:, I)Tij(: svega II poljo-
I privredi. Do pn·ih vjekova nde ere kod Germana. a kod Sla-
vena ndlo duže. nji,'e jo~ nisu bile ustaljene. nego su sc odrb-
"ale na i~tom mjestu n~j\'išc neko liko godina, Sada sc njiv e,
najprije II vezi s uvodenjem dvopoljnog siste ma, ustaljujll. a
II VL ili VII. st. javlja sc II sjevernoj Galiji iropol;n; siste m
(I. j. naizmjen ično $<: na s" ak oj treCini obradil·t zemlje sije
prve godine o~imi usjev. druge jari uSjCI", a trete ostaje zemljii
n<l ugaru), i taj se sistem do kraja X. st. proši rio po čitavoj
Evropi i os tao II Evropi, izuzim ajući Srcdot<:mlje. glavni način
obrad ivanja zemlje sve do XV J[!. stoJje~a.
U vezi s napredovanjem l)oljopriv rede formira se selj ačka
privatna ~vojina, koj a za nekada .! nje pokr;ljine Rimskog carstva
zna či c!ro!Jl jenje latifundija u seljačka imanja, a kod G ermana
i Slavena prijelaz od kolektivnog vlasništva seoske o pćin e. koja
je pO\"Temeno dodjeljivala porodicama zemlji~te, da ga obra -
duju i uživaju. na zeml jiinu svojinu pojedinih porodica. Seoska
OI)Cina (m arka ) postoji uglavnom i dalje. iako u vezi s razvitkom
feudalnog veleposjeda dob iva kao cjel ina podreden položaj pre-
ma feudalcu. Selj a č ko privatno vlasništvo. naime. ustaljuje sc
samo na njivama. Sume i painjaci. naproti,', ako ih ne bi pri-
svoj il i feuda!ci, ostaja!i su svoji nom seoske općine, a osim toga
su seljati i njive poslije ietvt ili one na ugaru zajednički upo-
trebljava li ka o pašnjak. S tim u vezi primjenjivan je j ujed-
nički plodored na grupama njiva svih seljaka. a seoska općina
ilna i neka druga [)rava (s obzirom na isko ri ićiva nj e Ju rne. po-
negdje i u seoskom sudu i t. d. ). U tom izmijenjenom obliku sa-
ču,'ala se seoska općina do kraja feudalne periode. Ba! zbog
,•
toga. ho sc tim ra zvitk om intenzivnije iskori šćiv alo već prije
i obradivan o zc mlji!;te, u prvo se vrijeme joi ne javlja potreba.
da !c II većem oJlsegu proširi povr!ina obradivog zemlji!ta. Tek
I kasnije, od lX. i X. st. daljc, nastaje doba velike srednjo\·je-
kovne kolonizacij e.
Na os novu toga ekonomskog razvit ka izgraduje se j feudal-
no druitvo podijeljeno u klase feud alnih velikih posjednika i
zavisnih seljaka. Raspadanje latifu ndija. nj iho,'a dioba na se-
112
I
I ljačke I)osjede ko lona i prija!n j ih rooo,'a omogućila je post~nak
I kmetskih odnosa tl onim pokrajinama Rimsk og tarst .. :!. kOJe su
u doba seobe naroda manje pOSlrad a1e. Km etstvo se takoder po-
·ln.ljuje kod Germ ana i Slavena i u onim pokrajinama carstva,
.I,dje su sc oni nase li li u većem broju. To jc bila posljedica unu-
~r;:..'nje diferencijacije u s(oski", optinama i plemenima ..koja se
vcć ponegdje prije seobe javljala i kod pnvremene podjele Z~­
•
mljiba. il za vrijeme seo be na roda i kasnije u2rok~va.13 formI-
ranje velikih zemljišnih posjeda u ruka ma rooiovsk.'h I plem~n­
~ k ih prva ka. naroči t o vojnih voda. koji se !,,·~tvaraJu u ~ kraIJ~­
I, ve~ i oko sebe okupljaju naorufa nu pratnJu ...d fu!mu~. Na
taj ~e način u fano feuda lno doba stvara pri:il(gira~a .. sve-
mOčila klasa feudalaca -velcposjedni ka. a ~Iobodnl sc seljacI pre-
tV<lraju u km eto\·e. Tim se procesom svršava i ranO feudaln.o
doba, t. j. prelalna perioda od rodovs koga do potpuno razVI-
jenog feudalnog drušl\'a.
Do kraja XI. st. na Zal)adu prevladuje naturalna pri~reda.
l ~eljačb gospodarstva. bili! ona slobodna ili zav~sn~. kao '. \"l~­
std a proizvode uglavnom za. ~VOjll ličnu pMrOŠtlJu I p(,dmlruJu
s\'oje potrebe uglavnom vlastitom proizvodnjom. odn"sno isko·
ri;ćivanjem radne snage i podavanja kmct.wa.
T o vr ijedi i za obrtničke proizvode. pa.sll za l ~.obrt i Irgo-
vina u prvim vjekovima ranofeudalne peTIode blJ, I·.rlu slabo
fal.vijeni. Na Zapadu s<;o obrt nička proiz~odnp o~a.-1 .ta ugl~\'­
nom u seljačkim gospodarstvima. a samo IZlnetno Ima profesIO-
na lnih obrtnika i proizvodnje za tržište. Razm jena dobara po-
stoji. naročito na granicama izmedu pojedinih. z~malja. ali pred-
meti stranog porijekla u arheološkim nal al.IŠt,ma toga. dob~
mogli su onam o doći i kao pO$lje~i<:a .r~lnih ~ohoda .•. pIJačkc I
darivanja. a ne samo razmjene. SaJmol'] 1 trgov ma. ~~lIh su ru-
mjera. ali je trgovi na veći nom u ruk ama p~ t uJuelh .stranaca
(Sira ca. Arapa. Zidova i t. d.) .i ugla.vnom Jc osramče na .. na
luksusne predmete ili je u vezI s pljačkom (na pr. I TtO' ma
robljem).
Neki gradov i u unu trašnjos ti sačuvali Sl1 se k a~ nase~ja ~~
iz rimskog doba; oni su crkvena sredi šta ili utvrdenja. a OlS~ JOs
naselja ob rtn ika i trgo,'aea ka o naročite društvene klase l n~-
li3
 maju nikakav naroliti pravni položaj. Nešto je drukčiji polob;
Venecije i nekih primo rskih gradova na Zapadu pod bizantskom
vlašću, premda i oni žive tada više od nekih gra na poljopri-
vrede (maslina , vinova loza i t. d.), ribantva i soli nego od
obrta i trgovine. E"ropski zapad ekonomski zaostaj e za Ara-
pima. a pogotovu za Binulom. Carigrad je u to doba naj-
, vain iji grad i po obrtnič k oj pro:zvodnji i po trgovini. Tek II
XI. st., kad su se na zapadu poleli razl'ijati gradovi kao sre-
dišta obr ta i trgovine. lla~t<lj e u njima građanska klasa obrtnika
i trgovaca, I'afna i u ekolJ!Jll1skom i u pditičkom život u. koja se
okuplja u lloI'im naseljima s naT!J~itim pravnim položajem i
uskoro nadmašuje i Bizaot i Arape.
~.J uf.ni Slaveni izmedu Bizant a i Franaka do IX. 5tolj«.a.
- U vrijeme konacnog oSI'ojenja i nascljenja Balkanskog l)oJU'
otoka i !stolnih Alpa od strane SJa vena na kraju VI. i II početku
VII . s:. formira le Su se u Evropi dvije osnol'ne sile izg rade ne na
donekle različitom društveno·ekonomskom tem eiju. a na bitno
razli čitom politič k om i kulturnom naslijeđu - Bizant i fruna,;ka
drlava. Pn'o. predstavlja na novim temelj ima preporodcn!Jg na-
sljednika Istočno r imskog carstva. a druga postavlja zah tjev na
nasljedstvo Zapadnorimskog earsh'a i mnogo se duisla koristi
njegovim tradicijama.
Neobil:no veliko značenje la dalju historiju Ju!nih Slavena
ima činje ni ca, da ~ granica uljecaja tih dviju sila na raz"ilak
susjednih naroda u politil:kom, ekonQms ko- socijalnom, uprilV'
n om i vje rsko. kultllrnom obzi rll sve do propil!!i Bizanta ugla ,'-
nom poklapala s nekadašnjom granicom izmedu oba rimska car·
itva, koj a jc iii;; preko kasnijega ju!noslavenskog teritorija. Bez
obtira na to, Ito su se ~ obiju strana spomenule granice u VI.
i VII. sL naselili Slaveni. oni p<ltpadaj u na istoku više pUla pod
vlast Bizanta. a na zapadu pod ,' Iasi Franaka i zatim nekih dru-
gih arbl'a. Ek onom~ko·dTuš t vena st ruktura na istoku uvelike je
rezultat uza jamnih bizan tsko-slavenskih utjeuja. U državnom
uređenju i političkim težnjama Slaveni sc ugledaju na Bizantsko
carstvo, a u cr kv eni m stva rima šire sc kod njih manje kruti oblici
h točne cr kve. sto je zbng slavenskog jezika u bogoslužju
bilo vrl o valno i za njihov kulturni razvitak. Na Zapadu napro-
114
I liv prcv l ađuje utjeeaj zapadnih , ilalskih i franačko-njema~ldh
I,, oblika II ekonomsko-druitvenoj st ru kturi i političk om razvitku.
;; Rima i latinaša u crkvi i kulturi. Premda mn ogi momenti u
razvitku - na1"očito Bosne i Srbije - pokazuju. da ta franica
nije bila kruta , nego da je utjecaji s obiju 5trana i prcla1.e. pre-
plećući sc medusobno. a da prije svega odlll~uje o njima i vJa-
, sliti r azl'ilak Ju!nih Slavena , nesumnjiva je čin j enica. da sc u
srednjo,'jekovnom ra.ZI·itk" ju!noslavellskih narod<l duboko od-
r<lzuju is l očni i zapadni utjecaji, kojih su začetn i ci i nosioci do
, IX. st. bili Bi1.ant i franačka država.
i Bizant je II vrijeme dosel jenja Slavena. upored o! gublje-
njem vlaSI i nad veli kim oblaSlim<l u Evropi i Aziji. prolivljavao
i dubok unutrašnji preobražaj. Preživjeli robOl'lasni čki poredak
kasnoga Rimsko!; ca rstva srušio $I': najzad pod snažnim udarci·
ma perzijske i ar:lpske invazije s jedne i avanko-slavenskog na -
dira nja s druge strane. kao i pod pritiskOlII ugnjeta\"anih narod-
nih masa u ~alllulll Bizamu, iako SI: taj unutrašnji pokret _ za
razliku od razvoj;;. na Zapadu - nije nikad ujedinio ~ vanjskim
napadačima, nego su njihovi uspjesi saTllO posrcdn(l prido"ijtii
njegovoj Iwbjedi. U VII. st . nastaju u Bizanlu omo\": n(lvoga
dru,tvenug poretka, nil kom e st: osniva i nov i vujnoupr;"'ni si·
steUl. t. ZI'. lematsko ureden;e. !'\"slajt: širo:': sll); slohodnih sitnih
p<l!jed nika, nelal'isnih selja ka i vojnika-stratioti>., kCljimll sc Ul
,, obavezu platan;a poreza. odnOSilO ,"rienja voj"e sl ufbe dodje-
ljuju zemljiI ni »Osjedi p<l 1I0voo rganizira ni m vojnoupr:lv nim
l I)okrajinama, temama. Značajnu ulogu u izgr<:u.1ivanju novoga
poretka odigruli su i Sia.cni. jer je i medu slobodnim seljacima
i među novim Slraliotim<l bilo nesumnjiv" mnogo Slavena. koji
su preplavil i balkanske prol'incije carstv;'! ; koje je i sam Bizan1
u VII. i ViII. sl. u većim masama naseljavau u svojim maIoazij-
skim temama . U "ezi s kasnijim ponov nim jačanjem ekOl1omsko-
dru Š\veno{; rasloja,·anja tematsko je uredenje bil o polawom
Io(kom ta razl'itak feudalnih oonosa u Bizantu.
Tematsko uredenje. prvobitno stvoreno u halij i i Maloj
i Aziji. tek je poslije moglo da bude uI't:deno j II nek im obl astima
Balkanskog poluotoka, jer je tu seoba Slavena za du!~ vrijeme
potpuno slomila bi1.ants ku vlast. Tek poste peno uspio je Biza nl
;
da se - od kraja VII. rio početka IX. st. - ponovo uhrsti i na
j
•
, 115
 'I '
Balkanskom poluotoku, u oblastima bliže Carigradu. i osnuje
oT)dje nove teme. :di bo r~ s Bugarima sprcčavahu ga da obnovi
svoju vJast nad čitav i m poluoto kom.
T eritorijalno. Bizant je u ranom Sn~do jem vije ku pretrpio
, goleme gubitke i u Aziji i u EI'rupi. Ali je IIjegol·a unutrašnja
snaga porasla . Stoga je On mogao da ~e odup re brojnim neprija-
teljima i da sc obrani If tdkim borbama protiv Arapa s jedne.
il Hugara s druge Urane. P olazeći ~ nOI'o ulvrdenih pozicija na
morskoj obali. pre tendira Bizant već potkraj VII. sl. na \I IaSI
nad s!a\lenskim pleme nima na Balka nskom ])oluo toku i dopire
u ratn im pohodima sve do Dunava. a do kraja VIII. st. obnavlja
s\loj u \' rh O\l nu vlaS I. iako u lab,lIIim fo rmama. nad I'elikim di-
jelom loga poluo toka.
Franci zauzimaju pod kraljem Kludovikom pri kraju \I.
i u početk u VI. st. cijelu Galiju. a do sredine VI. st. porlv rgal'aju
j germanska plemena od krajcI'a oko Ma j ne do Alpa (Alama ne.
T iringijce i Bal·arce). Njihova I"last dop ire tako do granica Za-
pad nih i .J užnih Slavena.
U vrijcme k:.d(, S\l Franci osvajali Ga li ju. kod njih su još
.iloki bi li ohliei rotlovs kog(' plemenskog ure den ja. ~iro k e m:l~C Ill-
~tojc se od sl hbod nih selja ka. koj i sc naseljavaju u sievernu Ga-
liju u seos kim ol)ći n ama. Pod utjecajem nj ihova pol~f,:a j;! vcoma
se sužu je obr:ad innje latifu ndija po m oću roho'·;;. a ,njesto log~
prevjaduje Ll juinoj Galiji diob:a latifundija u obliku koJona ! .~,
Aji slom ro l){)\'lasničkog sisle ma u Galiji nije ni bko mog:a o
znači t i i slom klasnoga druitva. koje se osni"alo u prvom rcdu
na velikom urnl jišnom posjed u. l kod Franaka Su naime za I'ri-
jeme os,'ajanja postojali dosta jaki počeci klasne podjele. a i
roma n, ki veliki posjednici podriavali su. zajedno $ erh ·o rn . po-
Ilije pokrllava nja Franaka širc nje njihovc ,·Iasli.
Zbog svojih osobitih UI·jeta raz,·itka. fT(l. n ačka je ddava
bila ona drlavna tvorevi na. u kojoj se najbrže potpuno formirao
atlaj tip feudalnog društva. koii postaje karak teristican t a ta-
pad nu i centralnu E\lTOPU u cijelo feudalno .-Ioba. T aj oblik
feudalizma . koji se do VII I. SI. razvio najprije u Gajiji. bitno je
utjecao na razvitak feudalnog druš tl'a na cijelom te rit oriju ka -
rolinike drža,·c. a u kasnijem razvitku j daleko preko njezinih
granica.
l!6
,
•
•
Pojedi ni fran ač.k i kraljevi pokušavaju \lec u Vl. i VII. st.
da osvoje bašti nu Zapadnorimskog carstva iproilire fr:mačku
~!asl do granice Biza nta. Ali, poslije privre menog slabljenja fra -
uačke moći u \IH. st.. ona je nanovo ojač.ala. kad su majo rdomi.
upr;!vnici kraljevskog dvo ra, iz po rodice Karolinga lKX:eli da
prisvajaju sve veću vlasL Vec se majo rd om Pipin 1-,·lal;. ! papi-
nim pri stankom, proglasuje ,5 1 za kralja. NajveCi uspon 1)(I$life
franačka držal'a za vrijeme Karla Velikoga (i6S- SI4 ). koji 1'0-
koral'a po bunjene Bava rce. a 1'00 svoju \ll ast pod,·rga,·a i Lan-
, gobarde. Sase. Ava re i slave nska plemena na Labi. u h tocnim
Alpama i na zapadnom dijelu Balka nskog poluotoka. Kru nisa-
nje la (aTa u Ri m u g. 800 treb alo je da i fo rmalno izraz i nje-
gOI'e d otada~nje uspjehe.
Za vrijeme karolinške države dovrŠil"a sc formiran je Ida-
,ičnoga Ial)adnoev ropl kog feudal nog dru~lva . Normalni obli k
veli koga zemljišnog posjeda postaje fc ud (beneficiuru). koji fe u-
d:Liac do biva kao va zal od svog seniora u 7,:amjeuu za o bećanu
vjern ost. Tak o se II obliku va zaIni h veza itgradujt pir:lmida
fcudalnug druii tva. na koje vrhu sr nalazi kralj: pojcdine SlC -
pero ice tc p ira mid e bile su medusob no oštro odijeljcne. Najšira
porlloga fe uda lne pira mi de su polit i č k i be.!p rav ni seljaci. kuji II
to doba u franačk oj državi postaju defi nit ivno km elovi. Prvi S\I
Karolinzi dodjel jival i feude doiivo tn o, pa je zbof:" loga kral j
jako utjecao Il:a za visne feudalce. Ali ubrzo poslije Karll'v e sm rt i
t,rodiTe sl'e više bašt insko pravo na feud: feudalci sc tak{o osa-
mostaljuju u svom odnosu prema kralju. a feud I)ostaje gO tOVU
..dr!ava u dria,·i«,
T o razdoblje - do IX. stoljeća - predsta,·lja u histori ji
svih j uinoslavenskih na roda jednu od najznataju ijil: prek reI-
mea u njiho l·u razvitku. Na os nol'u društ\lene diferenCijacije.
koja je priličn o napredovala za I'rijeme doselja va nja i borbi
posli je doselje nja, i u "ezi s nO\li m eko nomskim razl·itKom po-
stepeno se formiraju a n tago n ist ičke dru!tvenc klase. Ustal;iva-
nje njiva i usa" rŠ3l"i1nje pol joprivred ne tchni ke omoguću.i u
uČl-riCiI'anje pri'·atnog vl asniš tva na zemlju. najprije kod veli-
kih. a zati m kod ma lih porodica. Ta j ekonomski razvitak u,·jc-
tu je i pos tepeno formir anje Velikoga feudalnog posjed;:. b o i
padanje dotada slobod nih suplemenika II zavisnos!. p;: tak i II
I li
o
l
I
ropstvo rodovskog plemstva. knez.a ; njegove pra tnj e, koji sc II
lo vrijeme izdvajaju iz. plemena. K lasno druŠlvo. koje ~e _ sa
svoj im unutrainjim suprotnosti ma ; polrebom pokora,':!nja sve
veće mau ugnjetavanih i ek..s ploaliranih suplemenika _ sve vi}e
izgrađuje, kao i polreba da obra ne osvojena područja i neza -
visnost od neprijateljskih susjeda. spajaju plemenske savetc tJ
čvrJće ,jeline, zah tijevaju j aču ttnl ralnu v l a~ t i stvaraju temelj
za l}Osla nak prvih drla .. a kod .J užnih Sla,·ena. U 10 doba pol-
puno prevladuje i kod Jufnih Slavena naturalna privreda po-
vezana tJglal'nom s proizvodnjom za vlastite potrehe i veom~
ogr aničenom razmje nom dobara. pa su se odrbli samo g rad o"i
na Ja dranskom primorju, od Trsla do Uk;nja. a i oni ni su bili
na prvom mjeSlu trgovački i ob rtnički centri. U cijelom sc tom
ral.vitku. medutim. jasno odrazujc i položaj J užnih SJavC nl!
izmedu dvije spomenule velike sile, koje su u pojedinim obla-
stima neposredno utje,ale na njega pa ga i bitno modifkira1c.
Njihov je uljeeaj bio prirodno n ajjači kod Makedonaca i Slo-
venaca. koji S ll bili nepos rerlni susjedi Bizanta, odno~ n o franačke
države.
Ubrzo po doseljenju stvara sc kod makedonskih Slavena II
z~leđu S.olun.a p~emenski savez sa svrhom. da osvuje taj grad.
BizantskI utjecaj poka7.uje sc II napredovanju poljoprivreile i
u~lal j iva n ju tcritorijalne seoske općine. a time i privatnog v!a-
sni! tva, ka o i u izdvajanju plemenskih prvaka i učvršćivanj"
vlasti knezova (arho nata ) u Sklavinijama. slavenskim knež e, .i-
nama sjeverno od Soluna. Ali prije no šIo je na tom osnovu sa ·
uel~ jedna čvrsta državna formacija. Bizant ih povremenim po-
hod Ima (658. ~SS. i58) l}Odvrgava pod svoju vrhovnu ,'last. koj a
u to doba dopire molda formalno i do Srba i H rvata na zapadu.
Slaveni na seljeni u Grčkoj i uz sjevern u obalu Egejskog mo ra
p~dl~~~~; .u pr~ kraju VIII. i na početku IX. st. temal5koj orga-
mzaclJI I upravI. a da bi slomio njihov otpor, Biza nt ih dijelom
prebacuje u Malu Atiju i uz njih na seljuje na Balkanski polu-
otok ka o s{ratiOle Grke i doseljenike iz Prednje Azije. Nešto
dal je od Soluna bio je odnos Slavena prema Bizantu laba"iji: u
Sklavinijama vladaju jol d o m aći knezovi, iako su i oni pod
uhovnim gospodstvo m Bizanta.
118
Il Mnogo je tom razvitku sl ičan i razvitak Slovenaca . Slo-
"cnd sc na početku VIlo sl. uključu ju II slavenski plemenski
; savu pod Samom. koji sc formira izmedu Labe i Jadranskog
mora. da sc obrant protiv Avara s istoka i Franaka sa zapada.
Poslije njegova raspada II !sIOč­
sredini VII. sl. pojavljuje sc II
,•l nim Alpama pn"a slovenska drbvna formacija. Karantanija. II
kc>joj jc. doduše. veči na stanovnika bila jolllobodna. ali sc spo-
minju "prNe;« (primorcs) i patrija rh alni robovi, knez uhrićujc
o v\ast pomoću svoje l ične vojske (kost!a). II narodna skupština
I gubi svoja pra"a II korist nove feudalne klase. ko ja je tada na -
I, stajala. Ni tu se. medutim. proces feudalizacije nije dovršio na
domaćim osnovima: II sredini VIII. st. pada Karantanija pod
o
o
o Franke. a na kraju VIII. st. pok orili su oni i o~tale Slovence.
,
o
o
koji su od ~redine VII. do k raja VIII . n. bili opet pod vlašću
Av a ra. Po~lije nego su Slovenci sudjc:\ovali u uslanku pod vod-
stvom Ljudevita Posavskog (o. 820). njihovo ponovno pokorenje
!• imalo je za posljedi'u. da j e uvedena potpuna franačka organi-
l ucija; slovenske su pokrajine podi j elili u groffwije I)od nje-
i 1000čkim grofovima. slovensko zemlj ište dodijeliH frana~kim feu -
<lakima . koji su apsor birati i počet k e domaće fe udalne klase, a
i
o ~Iovenske selja ke brzo i nasilno potisnuli u km etstvo. l tu p o-
činje u IX. st.. iako ne sistematski i na početku u ma njem
opsegu, takoder dosc:\javanje njemačkih kolonista. Ali na čel u
feudalnog društva, koje se u slovenskim pokrajinama najr.ad
polpuno u~v ršćuje, stoji u preldnoj većini njemačka klas a
feudala,,," o osnov na kOČIli,a za dalji ratvitak slovenskog naroda.
•
Hrvati su u D al ma,iji na poče tku V II. ~t. bili stvorili pk-
o mcnski savez proliv Av a ra i ostali ustvari sa mostalni do kraja
VI II . st.. kad su ih u isto vrijeme s Panonskom H n'aukom po-
korili Franci. Medutim, i D al m atinska i Panonska Hr"aulca
ostaj u do kraja rranačkoga vrhovnog gospodslv<l. podređene tek
o
u obliku polu,'atalnih ptemen~kih kne!evina. koje sc u unutra-
l njosti sa mostaln o razvijaju. Najkasnije u nedini IX. st.. kao
rezulta t un utra!njega društvenog ra z,·i tka. nastaje najud. iak o
ne polpu no nezavisna. hrvatska d rbl'a. Spominjan je robo\"!!.
(serv a) u VI I. j IX. st.. Ime!eva ..druži nac, stva rna na51jednost
kneiev ske vlas ti u IX. SI., formiranje kndevskog dYora , sve
l to dokazuje, da je i kod H rvata napredova la dru!lvena di feren-
i
,
•
o
119
,·1
o

CIJaCl]a. koju je juino od Vdebita već otp~ije znatno ubrzao sve
tjdn;i clodir s romanskim gradovima ' u bizantsko.i Dalmaciji.
Pocl fran1l/: kim sc utjecajcrll \I IX, st. laj razvi tak nesumnjivo
jo!; ,·iJc ubrzava; slobodni su seljaci potisnuti u kmetstvo i kolo-
na tski odnos. učvr!;ćuju sc feudalni društveni odnosi. izdifu ple-
mensk i prl·aci. ll. prije svega postaje sve jačom kn eževa vlas t.
O Srbima se doduk saču\' alo iz te pe riode veoma malo po-
dataka. al i oni pokazuju isti smjer razvi tka_ koj i moiemo vidje ti
i kod ostalih Južnih Slavena. iako je on kod Srba bio nešto spo-
riji. Od svih Južnih Slavena samo su Srbi do kraj .. Ol'og r:lZ-
dobIja " ..ddali sh'arnu nezavisnost. Polazna toč ka o njihovoj
historiji je srps ki plemenski savez. č i ji razvitak ne možemo po
izvorima pratili, a obuhvatio bi područje od da lma tin skog Ilri -
morja na jugu od Cetine do Ra~ kt' i srednje Bosne. Na lom se
područj u u IX, st. jal' lja nekoliko više il i manje sam ostal nih
oblasti. od kojih kasn ija Raška postaje driavna jngra. Od kra ja
VII I. SI. kne!el'ska vlast u RaUwj je nasljedna. spom inju sc i
robovi. a neki podaci govure i o formiranju klase feudalaea. I tu
se I)rema tvme fonniralo klasno dru~tvo . čijim je rezultatom
Mpska drfava IX. sl.. ko ja s uspjehom odbip napadaj., Bugara.
Specijalan polobj dobile su s vremenom na raskršću srpskih
i hrvatsk ih utjecaja Paganija ili Neretljanska oblast izmedu Ce-
tine i Neretve. i Bosna oku gornjega i srednjeg toka istoi men e
rijeke. U tom se razdoblju jače isticao samostalni razl·itak Ne-
rctljanske oblasti negoli podacima os kudna historija pn·obitne
»zemljiee_ Bos ne u Idko pristupačnoj unutra ~njosti .
Na zal)adu od DaIrnalinske Hrvatske. u susjedstvu Slove-
naca. a pod neposrednom I'lašću njemač k ih feudal:lea. Hrvati II
Istri su sc razvijali u naroči t im historijskim uvjetima.
Ka kraju loga doba formiranja kl asnog drultvu i nastaja-
nja drfav e putinje i pok rštavanje Slavena_ Ono kod svih J užnih
Slavena zna či učvr!;ći,-anje vl adaj uće klase. pa prema tome i
drb\'n e organizacij." ali kQ(! pojedinih od njih, zbog osobitih
prilika, njego vo je značenje razl i či to. Slovencima su k ri;ćanstvo
namelnuli Franci. kako hi u ~v rstiJi svoju "last nad njima. a to
isto vrijedi ugla vnom i l.a Hrvate. iako se kdćanstvo širilo među
njima i prije iz dalmatinskih gradova. Zbog toga kod Slovenaca
i H rvata prevlađuje Zapadna erha s bogosluijem na latinskom
120
I
jeziku, a kod Slovenaca su osi m toga i crkveni centri os tali van
1
, 7.emlJe. Sv':: jc \o uvelike kočil o njiho,· razvitak n~ slavenskom
osnovu. ~ kod Slovenaca jos II većem opsegu zhog wdinske ,·la-
dr:j\lćC klase.
I medu Srbima i Makedoncima liri se kršćanstvo vec nd \'11.
st. iz bizants kih gradova na Jad ranskom i Egejskom moru. Ipak.
,, njiho"n l>()krltii.vanjc pr ipada uglavnom u drugu polovinu IX.
, st. i u vez, je $ radom Cirila i Metodija. koji su s\I'orili bogo-
, služje na slavenskom jeziku i tako udarili jedan od temelja za
bsnije formira nj e samostalnih slal'cnskih crkava. Slavenske ~u
crkve u daljem razvitku jak oslonac ~la\'ens k im drhl':lma na
Balkanskom poluotoku. a slavensko je bogoslužje PQdl oga za
rl::lj; kul turni i književni razvitak . koji II obli ku glagoljaštva u
H rvatskoj i slavenskog bogoslulja u Bosni prodire da leko preko
, granica pravos1a,'nih crkava u područje katoli čk e crk,·e.
i
, 3. Propadan je bi.zan tske i frana eke ,'lasti nad J ui ni m Sla-
veo ima o IX . i X _ 5t.; po ja" a nO"ih sila u susjedstvu J užni h
Sla vena. _ Bizantsko-franačka p revla~t u Evropi ne~ta .; c u srt-
dini IX. sl. u vCli S unutrašnji m ratvitkom i navalam a sa strane.
Moć Bizanta nad Balkanskim poluotokom u~ro.hvaju tad a !'c-
lika osvajanja Bugara. koj i su se iz oblasli sjeverno od AW"sbg
mora. uzmičući pred naletom Ha zara, naselili lO-tih g<ldi na VI!.
I,
•
st. na Balkanskom poluotoku izmedu Duna va i planinc BalKan::.
Nastaniv~i ~ najprije sje"emo od uica Dunava u Crno more -
u ja čin i od nekoliko desetaka h iljada kon janika - Bugari. po-
rijeklom vjerojatno turanska I)leme na. počeli su pod vodstvom
kana Asparuha uskoro prelaziti Dunav i pljačk ati prije doselje na
slavenska plemena, kojima dijelom nameću svoju YThol'llu d::s',.
a dijelom sklapaju s njiho"im starjdinama savez. d:l se obrane
vd Biza nta. T ako se dast kana Aspar uha proširila i na slavenska
plemena. To je bio temelj . na kom e se podigla pn·a buga~sb
dTŽa'·a. slavenska l>() masi svoga sta novni šIVa. a do IX . s:. s pre-
težnim uče!tem Bugara u vladajućoj klasi. Oslabljeni Bizam nije
!
uspio da je silom pokori; poho je pretrpio poraz. biuntski ca r
! Konstantin I V. morao je da pristane na mir i plaćanje godisnje g
dank a. Tako je 6S2 Bizan t stvarno pri1.ll ao bugarsku državu iz-
I medu Dunava i pIalline Balkana.
! 2!
 •
Na.;li uspon Bugarske počinje na početku IX_ SL kada se
«l na. pod KTlllnom. proširuje prema sjevuozapadu o buh vatajući
teritorij propale avanke dri.wc istocno od T ise; kan Krum. osim .
toga. oS" aja i najsjeve rn iju bizan tsku t.-rdavu u Bugarskoj,
'Serdiku , pa prodi re zuim i do ca rigradskih zidina.
Vdi k utjecaj na dalj i razvitak Bugarsh imalo je krUa nsh·o.
koje sc u IX . st. potdo nagl o da širi iz Biunta. Poslije dugog
ko lebanja izmedu Rima i Carigrada. kan Boris jc pristao najzad
865 da krUa nstvo primi preko Carigradskc crkvc. Tada je pro-
ši rio i gra nice bugarske države u Makedonij i do Prilepa i Ohrida.
al i nije uspio pokori ti Srbe i H rvate.
Bugarska je bila na vrhuncu svoje moć i za vlade cara Si-
meona (893-92i ). Simeon je podvrgao pod svoju vlast cijeli
istočni dio Balkanskog poluoto ka do Adrianopola i Soluna, u
njegovu centralnom dijelu pokorio Epir i Rašku , a bez uspjeha
napada o Hrvate. Ali ubrzo poslije Simeonove smrti, za njegova
nasljednika Pet ra (92i-969) snaga Buga rske počinje da opada.
Srbija sc oslobađa pod Caslavom. a 969 izbija i u Makedoniji
ustalwk protiv bugarsk e vlasti.
Na tako oslabljenI! Bugarsku nav alio jc Bizant i potpuno je
poko rio (9; 1). Ali već f)7(; usta nak m"k edon.\kih Slavena pod
vodstvom Samuila. koji za viie decenija proširuje svoju " last nad
gotovo či tavim teritorijem prijašnje bugarske države, nanovo rwi
njenu premo.! na Balkanskom poluotoku.
Go tovo u isto vrijemc, kad nestajc bizan~k~ "lasti nad vc-
likim d ijelom Balkanskog poluo toka. raspada sc i franačka
država. Zemlje udruien~ u njenim granicama za vlad e Karla Ve-
likoga nisu 03tale dugo na okupu. Već je Karlo" sin Ludovik po.
dijel io upra vu drla"e izmed u s"ojih sinova. Verduns kim ugovo-
rom (845) oni su izvriiIi d iobu države na tri dijela, od kojih su se
po,li je razvil e Francuska. Njema čka i Italija. Do kraja IX. st. jol
sc oču"a1 a svijest o povezanosti lih dijelova, a zalim su napadaji
Normana, Velikomoravljana i Madara kao i sve jača reudal iza-
cija toli ko potkopali kra ljevsku ,'lasi. da su sc dijelovi. na koje sc
u polovi ni IX . st. raspala karolinška država, od,·ojili u niz samo-
stalnih feudalni h pokrajina i voj vodina. iz kojih se u X. st. po-
ste peno stvaraju drfave po nikle na etničkoj povezanosti svoga
stanovniJIva.
J22
Kod pod jele franačke drža"e Ludovik N j ema č k i dohio je 845
njene i~očn e pokrajine. a zajedno s njima i slavensk ~ pol uva-
zal ne kneževi ne na istoč noj granici. htočnofranačku drJ:avu sv~
.. i§c je I)()tkopavao stal ni antagonizam njczini h sas ta"n ih d ijelov"
potican plemenskim tradicijama o nj ihovim naroči t im prav ima i
nekadašnjem samostalnom političkom životu, kao i lokaln;: pove-
za nost i cenlrifus"lne težnje feudalT)()g plemst,'a. Osim loga sla-
bila je njenu snagu i borha slavenskih plemena du i istocne gra -
nice za oslobođenje od frana čke \'Thovne vl asti, u kojoj jc do -
duše uspjela poslije dugih napora samo veli komora..5ka dr!"" a
pod Rastislavom i Svatoplukom po$!ije 869. U toj situaciji napa -
daji Madara, koji su pokazali svu nemoć centralne driavne vlasti.
i smrt posljednjeg Karolinga. Ludovika Djeteta (911 ). bili SLl UtrO-
kom. da sc raspala i stočnofranačka država u više SI..arn o sa-
mostalnih plemenski h vojvodina (Svap! ku. nav a r ~k a s Kar1l11 ta -
nijom. Franačka. SaJ;ka s Tiringijom i Lotaringija).
Slom fr"na č ke vlasti nad srednjim Porlunadje.n \I najužoj
je vezi s nasel jenjem pljačkaških nomadskih plemenn l\ b dara II
Panonskoj nizini. Osnovna etnička podloga. na koj oj sc ! vremc-
nom ral"io mađarski narod, sastojala se od ugro-finskih plemena.
koja su živjela u porječju gornje Volge i Kame. T a su sc ple-
mena već rano stopila s nekim tur~kim plr::me nim a. a kad su sc (I
doba seobe naroda poma kla u kraj eve izmcdu Don ~ i D njepra.
turska je jezična i ci n ička komponenta u njima još višc ojačal:! . ,
Od nje potječe i slavensko imc za MadOIre - Ugri - ko je su Sla-
veni it .. cli od imena hunsko-turskih Onogura. a koje su preuzeli
i drugi narodi.
Potisnula od Pečencga. mada rska su sc plemena naselila u
rlrugoj polo"ini IX . .st. duž Crnoga mora i zmeđ u Dnjepra i uUa
Dunava. T u su sc, pod utjecajem razvijenijih Hnara. udružila u
plemenski .savez, II kome su dodušc odlučival i sta rješine pojedinih
plemena, ali koji su od top vremena nad alj e predvodili zajed-
nički knezovi iz plemena Megeri ( Mađar). Prvi od njih bio je
A rpad. osnivač kasnije kra ljevske dinasti je.
Vc, od 70-ih godina IK n. Mađari su se kroz karpauke
klan ce sve čeUe zal ijetali u Panonsku nizi nu. gdje su w;!o;o ro od-
IUČT)() u:jeeali na lok borbi između velikomoravske i istoč nofm ­
načke države. T c $U im prilike SO-ih godina [X. st. om ogućile da
123
 ;
I ,~ nasele il porječju T ise. gdje su još u Xl . st. živjeli uglavnom
I kao munadi. Pod ijdjeni u osam plemena s preko stotinu rotIova,
koji Stl - prema jednom arapskom izvoru - mot!"Ji podići oko
20.000 konjan ika. Madari su se od kraja IX . do sredine X .
zbog pl j a čh: zalij.:!al; prije svega tl Ita liju i ""jema čku, a i dalje
na u llad. pa su ponekiput prodiral i; do Pircneja. Oni ru o. 900
U1J1osjdi Panoniju s desne strane D unava i do 908 unilti1i "cli~o­
moravsku tIrlavu. Tako 5\1 njemačke gospodare u sInvenskim po-
krajinama potisnuli na neko "rijeme u Alpe. tavladali velikim
dijelom slovenskog teritorija i raslavili slavenska plemena na sje-
v:ru jugu. Njihovim pljačka!kim pohodima na zapad u činio
j
kraj tck katast roraln i poraz kod Aupburga 955.
U "rijeme žestoke borbe Bizanta protiv Arapa u Aziji i na
moru. a proliv Bugara na Balkanskom poluotoku u sredini IX.
I st. pojavljuje sc na Jad ranskom moru nova sila. Venecija. koja
od svog osamostaljenja mnogo utječe na razvjtak Južnih Sl~,·cna.
napos~ H rvata.
Usprkos franačkim nasrtajima na kraju VIII. i početku IX.
~ t .. poslije I>ada Ril\'e nskog egzarhata (iS I), Venclski dukat. po-
sljednji "slal~k bi~antsk~ vlasli u sjevernoj Italiji. ustaje napo-
kon II IlOsjedu Bizanta na osnovu mirovnog ugQvora u Aach~nu
(SI2). Ali upravo II to doba. kad Bizanl teško odoli j el'u Arapima
i Bugarima. Venecija sc naglo razvija u samo§talnll državno čiju
I ekonomsku p.odlogu či n i sve jača trgo\'ina ;zm~du Istoka i Za-
I pada. Centar Vcnctskog dukala prelazi na otok Rialto , na koji su
g. 812 llrenijcte jz Aleksandrije moći sv. Marb. Tu su sc skupile
najmocnije porodice, koje su, ostaj ući formaln o pod vrhovnom
1'la1ću Bita nla , birale na skupštini stanovnika (publicum placi-
Ium ) duxa (doge, dužd). Iako je duB bio biran. njegova je vlasi
bila spočetka u su(l$kim i vojnim Sll'arima vrlo velika, a njegova
blagajna nije uopte bila odijeljena od državne.
US])n05 ograničenju od strane skupštine stanovnika. kao i
ufeg savjeta (curia), koji je bio sastavljen od članova imućnijih
porodica. d.uMev je položaj bio ,'rIo sličan položaju monarha, I)a
sc. hoviJe. pojavljuje kod pojedinih porodica tendencija. da zadrl e
d"J.devu 1·lart u ~vojim rukama. Ta tendencija nutaje tek pot-
kraj X. st" poslije ies toke bo rbe izm edu tih I)orodica.
124
•
l U 10 doba. u IX. i X. st.. razvIJa sc grad na Riahu. koji sc
, II potetku naz;l'a civitas Riaiti. a poslije civilas Venet iarum. U tJ.
d"a stoljel:a razviJa se Venecija Kao gr.l.d i kao država. \·ct od
$(. 8~ O dužd istupa kao samostalna ugo,·aračka strana prema fra-
načkom kral ju Italije u nizu ugovnra. kojima sc utvrduje samo-
stalnost Venecije i njc~i ne trgovačke povlastice II 5jcvernoj
Italiji. U dobrim O<inosi ma $ bizamskim carevima. s kojima
! sc tajednički bori pratil' Arapa. što provaljuju i u Jadransko
I,, mOre. izgraduj( ona svoje trgovačke brodove i proširuje sl'oju
trgovinu preko Jadranskog mora na zcmlje u istočn om Med it (-
jc ranu. U vezi s tim polaganjem temelja ekonom!kog 1;1'01."1. koj e
, je V~n(cij;: zadržala sve do svoje prOI)aSI1. jest i njen o upletanj~
II livot Sla"ena na istočnoj obali .Jadrana. ponajprije zbog nji -
hO"a gusarcnja. a zatim. od kraja X. st .. i ~bog vlasti nad dalma-
,
• tinskim otocima i gradovima _ koji I)ostaju sve "aini;i II vczi
~ porastum trgol·ine na Sre..-1ozemnom moru" X l. st. - i zbog
"siguranja svojih trgovačkih veza.
U tijesnoj vezi sa spomenutim razvi tkom u širem susjedstvu
!'aste kod Južnih Slavena tclnja za političkom .\amostalnoMu. Ko-
liko su je stvarno I)ostigli. ona je znatn o pridoni jeli! i sauijt,-
vanjtl domacih elcmcnat~ feudalnog dru.itl'a i ko č ila utj ~'c;:jc s;:
stra ne. Medutim. buduci da rezultat borbe nije bio s"uda j::lin;]k.
i osnO"ni pr"l"ac feudalizacije pokazao se u razli či lim oblicima.
Knez Kocelj pokušava u drugoj ])oiovioi IX. st.. rl~ na reu-
dalnim h~Ule1j;lI1a osnuje sa mosta lnu slovensku dria\'u L1 Donjoj
I
•
Panoniji (8G!J-8H), ali je taj pokuhj ubrzo propao. Ipak 5C u
udruživanju slovenskih pokrajina u voj"odinu Karan taniju pol-
kraj IX, SI. odražava - za duga stoljeća posljerlnji put n;: ])oli-
tičkom podru čju - osim općeg razl·itka franačlte d rlave i nj iho,'
, zajednički etnički karakter. Madari pak O. 900 podvrga\'a ju pod
svoju vlast slo"ensk~ zemlje os im gOTlljeg Podrav!ja i razbijaju
tu cjelinu. a njihov pritisak i na teri to rij. koji ostaje II l\jemačkoj.
znatno sprečal'a napredo,·anje njemačke kolonizacije i j a ~anje
njemačkog utjecaja.
! U :sličnim su prilikama na Balkanskom poluotoku samo pe-
I loponeski Slaveni ostali pod bizantskom vlašću, a veći je dio ma-
kedomkih Slavena II sredini IX . st. potpao pod Bugarsku. Ali time
, nije u Makedoniji bila prekinuta linija unutra!njeg razvitka II
125
l,
 ..
• •
pravcu dru!tvcnc diferencijacije. propadanja slobodnih seljaka
i iulvajanja boljara i klera, niti je nestalo tr.ldicije o nekada-
lnjoj urnostalnosti \I sklopu Sklavinija. Na tim osnovima javlja
sc II prvoj polovini X. sl. II Makedoniji otpor proti>- feudalizacije
II obliku bogumilstva. il II vezi s napredovanjem feudalizacije:
stvara se 976. poslije- uspjelO!; ustanka Makedonaca. makedonska
•
driava pod Samuilom. U svom najvećem opsegu la sc drlal'il bilil
proširila po cijdom Balkanskom I'0loo\oku _ iZUZCI'ši primonk;
pojas ud Carigrada do Soluna. srednju i juinll Grčku i I-'irv.lIsku
- pa jc prema tome osim Ma kedonaca obuhvatala i Srbe i E::pr.rc:.
Njena organizacija sI'akako sc oslanjal.. na mjesne feudainc cle-
mente, kojim3 jc bilO! !)(I"jerena uprava pojedi nih p,,\c:rajilla. Ali
])()slije propasti Samuil ove drZavc lO IS. Bizantu je opet po~lo ta
rukum da nad Makedonijom obnovi svoju vlasl. koju vcć prijc
jelino,!; stoljeća i 1'0 bijase il/)ubi o.
Dalmatimka Hrva tska. već od 82& u dosta IabavlI obliku nc-
posre(lnQ podreden;: fnlnačkom kralj u Italije. imaia je - osim
Makedon ije - najviie koristi od slabljenja franačke j bizantske
moći. U I'rijeme borbe za Italiju izm eđu članova karolitlšk c <linn -
stije oslob"d~ sc ona franačke vrhuvnc \"lasti (o. 87i), a poslije
kratkotrajne vrhol'ne .-Jasti Bizanta (871l- 879) izgrad uje se pod
kne1.om Branimirom II potpuno nezavisnu drhvu, koja II X. 111.
])Ostaje kraljcvinom. Raspadanje franačke države na početku X.
st. omogućujc Tom islal'u da u borbi s Mađarima pridruži svojoj
drbvi Panondm Hrvauku. a budući da jc pomogao Biz:mtu u
l)Orbi proti,· Bugara. dobiva na upravu i dalmatinske gradovc.
Tako je H rvatska u prvoj polovini X. s:. ut Bugarsk .. najjača
slal'enska dr!a"a na Balkanskom poluotoku. koja s uspjehom 000-
lijc"3 n3"3Ia",a kako Madar-a, tak o i BugiHa. Ali već u drugoj
polovini X. st. Hrva tska slabi zbog unutra~njih borbi i pono\'nog
jača nja Biza nt;:. a g. 100(1 Vco~cija pr>' i put osvaja dalmatinske
gradovc. Uvodenj~ feudalnih url::daba na dvoru i uredenje
drla"ne organ izacije s oslanjanjem na dvorsko plemstvo. kao i
• poja,'a serva -kmetO"a na kral jevskim i prh'atnim posjedima do-
I kazuju. da s.c reudalni način proizvodnjc bio ve/; jako učvrstin .
• Nala~e/;i s.c II neposrednom susj~dslvu Bugara u doba pora-
sta njihove snage II drugoj polovini IX. st., Srbi u Raškoj tdko
su IC odupirali njihovim ponovnim navaiama. Bizant i Bugarska
126
pokušavaju da preko pojedinih člano"a vladarske I)()ro~ie~ pot!-
II vr!,'TIu Srbiju pnd svoj uljecaj. i naj~ad je on~ . 92~ pTL~IJučena
Bugarskoj. T ek poslije smrti cara ~imeona, SrblJll sc. ~~ e?,.,O ~a
I 5r<:danjon, Bosnom. opet osamostalIla pod Ctslavom (9. 1 ,1 ,1.8
! _ n. 960). ali poslije pada Bugarske došla je i o na pod vrho\'1l\1
vlast Bizanta, a zatim ca ra Samuila.
4. M akedonci i Slovenci pod v la š ću Biunta i Nje~ačke:
borba Srba i Hrvata u u čvI"ŠĆt;nj e svoje državnI:: nelav isnosti. -
U drugoj ]lOl lovini X . i u počdku XI. st. Bizant j c k o na čno
svlada o svoje neprijatelje i za kratko vrijeme dostigao nhunac
!
•
svoje moti. On znatIl<) proširuje granice l j Prednjoj Ati);: poja·
t ava svoj položaj na l\loru. daje time 110" zamah svoJoJ trgo-
i, vini i najzad. poslij~ tdkih borbi, uništava i SamUilOI"Ll t~~žav ...
Bizant postaje izno"a posredni ili neposredni gospodar CIJelO!;""
! Balkansko/) poluotoka. pn'i put od vremen a slavenske se.ohe.
Njegov sc teritorij tad .. protc!e od Eufrata do Dunava I od
,
•
Zi,kavkazja' do zapadne obale .Jadrana.
, U lo vrijeme najvećega vanjskog poleta Bizanta. raste \I
njemu v<;liki feuda.lni posjed. koji sc širi na račun sitno.;: jlos)ed.a
slobodnih selja.ka i stratiota. potkopavajući 1ako sam tcrnelJ b,-
I zantske moci. Carevi makedonske dinastije pokuš.:l\"aju u X . i na
po1:eku XI. st. zakonskim odredbama spriječiti prijdaz seljačko~a
, i vojničkog posjeda u ruke feudalaea. Ali se uza 5\'U strogost tih
,,I od redaba borba izmedu centralne vJasti j veleposjedni~kog plem -
, stva 5"rŠllva pobjedom feudalnih snaga. U Xl. st .• u doha "Jada-
vinc č inovničkog plemsIva u Bizantu. veliki posjednici nesm etano
apsorbi raju zemljišne posjede slobodnih sdjah istratiot a. prt-
(varajući njihovc vlasnike u svojc kme love-parike. Tako ne-
staje gJavn~ os novice kako vojne. tako i ek onomsko-financijsk~
snage bizantske drža,'e, a prema novim neprijateljima. koj : sc po-
javljuju na njegovim granieama. Bizant sc u drugoj polo"in; X.I.
51. pokazuje potpuno nemoćan_ Mala Azija, jezgra eantva, kOJU
je Biza nt u vjekovnim tcškim borbama uspjdno branio i obranio
oo arapskih navala. sada brzo i lako postaje plijenom Seldžuka. ,
i• U isto ,'rijeme Bizant gubi; svoje posljcdnje posje<le ujuinoj
Italiji. Nj~gov položaj na Balkanskom poluotoku slabi. Najzad.
•• izgubiv!i $voj dominantni Jl'l1daj na molu, Bizant prcpuha M Je-
••
•
12i
,
'I
tač.kojrepublici vodeću ulogu II trgo"i ni na Sredozemnom moru.
a to je za dalji eko nomski i fJolitički razvitak carstva imalo
dalekusdnih posljedica.
Kn.jnj;m naprezanjem svih snaga i sredstava slaooYni~lva.
uzimanjem II službu stranih najamničkih odreda i dodjeljivanjem
pruni;a (feudalnih veleposjeda) za službu II "ojsei - Bir.an! uspi-
jel-a da pod dinastijom Komncna OJ kraja XL do kraja X]], st..
II doba vlad.wine "ajnog plems!\·a. jui jednom njača svoju
vojnu snagu. Tak o postile niz novih vanjskopolitičkih uspjeha.
podiže privrell"""o USled carstva i u(:"riću jc njegu" ]lOlu!aj
prema pokorcnim slavenskim namd ima.
Franačka ddava, suparnik Bizanta II prvim vj ckuv;ma fcu-
dalne periode. nije sc II cjelini nikad vii( obnovila, Ali nju u
srednjoj Ewopi u Hedini X. st. nasljeduje njemačka drb .. a: Oil;!
je nastala na teritoriju istočnorra n ačkc ddal'c. koja sc "poectku
X . 51. dois ta raspala u titav niz I. ZI'. plemenskih vojvodina. Iak o
ih je i dalje spajao lajednički \'ladar. on II prvo vrijeme nije
imao nikakve prave vlasti. T ek organizacija obrane od madarskih
napadača s\Vorila je postepeno novu osno"iell la ujedinjenje
države. POŠlO je Oton I.. pobjedom nad Madarima kod Augsburga
(955), vratio kra ljevskoj "lasti njen ugled. htio .ie da s"ojoj " Iasli
udari čvršCc lemeIje. Da bi sc oslobodio stal nih buna i Olpora po-
jedinih voj"OO;} i slomio otpor velikih fcudalaca. on je vojvodine
pa(:eo dodjeljivat i "lJ feud u prvom redu svojim srodnicima. Osim
toga oslanjao sc i na episkopa!. kome je dao prostrane oblasti.
Polpora crkve bi la je naročtto "ažna slalla. SlO "diki c rkveni do-
stojanstveni<:i nisu ostavljali svoje funkcije u naslijede porodici.
Utv rslivš i tako svoju vlast. on je (962) pokorio sjevernu l\.al iju
i predobio papu. da ga okruni za cara. Usprkns priHemenom
učvrlćenju carske vlMti. u daljem ran-itku do kraja XI. st. po.
~tel)eno napreduje feudalni partikularizam. Medusobno povezi-
vanje jačih ftudalnih porodica u pojedinim pokrajinarn:\ ima 7,a
posljedicu IlOno"no samostalnije istupanje vojvodina. I veliki
sc fcudalei Ilvelike oslobadaju. naral ilo" sudstvu nad svojim ,'a-
zalima (a pogotovu pak .seljacima). od clOlada!nje podrtdcnO$ti
vojvodama. U drugoj polovini Xl. 51. počinju sc doouJe ja"lj;lIi
novI elementi drus!\'enog razvitka - državni ministerijali i gra-
dovi u Rajnskoj oblasti - koj i su mogl i pru!iti potrebnu potporu
128
J
nas toja njima oko vece cenlrali zac ije ca rske vlasti.i oko :rutbija~lja
fclldalno'p:LTtikularističkih te nd encija. ea.r H C.nn k ~ V. sc. dOIs::!.
oslanjao na njih , ali kako jc on u borbi za Lnvesttt~TlI .'zgubl~
ugled i vlas t nad crlc.venim feudaleima, o~emogućen J~ bIO daljI
razvita k u lom pravcu. Ta ko je nestalo 5Vlb brana, kOJe su sp~­
tavale. da potpuno prevlada ftuda!ni partik~larizam. ~ d.a .5:
drbva podijeli u velike feudalne posjede. kOJI su pOlitičkI bIh
I,
,
gotovo samos ta lni.
Poslije svoga strahovitog poraza kod Augsbu rga Madari pre·
stajll s pljačkaškim pohodima na zapad i p~laze .postepeno. na
,
(
•
sjed il ački način !ivota. Neposredni dodir s pokoremm S!ave nlma
u Karpa tskom basenu mnogo im je pom~gao. da ~apuste no~~.d­
ski fivot. jer su sc pom ntu nji h Madan upoznali s r3.zv'JetllJlm
!
obli<:ima ekonomskoga. društvenog i političkog livota.
;,
Poste peno napu!tanje nomadskog načina livo!a i klasna .di~
fere ncija cija. koj"IJ je ono zna tno ubrzalo. bili 5\1 prvi predUVjetI
~a postanak drla,·e. koja se kod M.ada~a POČel.a. stvarati od sre.-.
dim X . stoljeća. Bin je to dugotraj3n I komph~lTan proc~s, kOJ'
je 5vOje završne oblike dobio pri kraju Xl. st. I u kon;e je zna·
i ča jn u ulogu organizatora imao Stjepan I. (99i- I038).
I
I
Uz pomoc strani h viiezova, uglav nom njemačkih. on je slo·
mio otpor posljednjih plemenskih starješina ~ prisvojio velike
komplck1e obrađen e i još više ncobraden e zemlJc; osnovao prtnl;:'
franačkom uzoru županije (comitatus, varmegye) kao ekonomsko-
unravna područja s\'oga patrimonija sa sredi!tem II utvrd e no,:,",
g~adu (castorm. ci"itas), za koji je veliki dio po.dloin~t;: .s:ano\"nt-
ltva vuao kao kmetove (castrcnses) ili slu! benl kc-voJmke (i oba-
giant! castri); počeo stvarati no" sloj "kr aljevskih 51ugu~ (s.e r-
! , ,.ienles regis , mili-tcs), daruju':; im zemlju kao nag radu ta "oJnu
slulbu, čim e je udario temel.ie feudalnom sistemu i bu dućem ple-
mićk om stalclu; priveo Madarc upadnom kr!ćansh'u i stekao u
<:rhi. U1 svoje vite1.:o\'c i vojni ke. glavnu po~poru monarhi.i.ske
i driavn e vlasti. Svojim krunisanjem za kral ja I organlza<:IJom
naročite crhene provincije. u kojoj IlIU je papa pri1.:nao izuze~~a
prava. osigurao je političku nelavisnosI wojoj državi, a S,"Ojlm
financijskim i ekonom~kim odredbama (kovanje srebrn~g novca:
unapredenje trgovine i dL) nastojao je da je ekonomskI oslobodi
129
 • •

od inozemstva. Pro iirio jc najzad njezinI: granIce do gorovitog nuinn koncentrirala oko vlasti nad velikim crkv<:n;!\) posjedima.
ruba Pan01lsh nizine na sjeveru i istoku . , koji su, prirodno. bili u isti mah; kudi ili bili p-od u prav~ml

,
Stari oblici rodovsko-plemenskog uredenja nisu odjednom
nestali. nego su, ~ toviie. bili matno obuhvaćeni novim pol<tičkim
,i ~"j~ t o"nih feudalaca II obliku ~za!titnika« (Vogt, advocatus). "ec
latcranski koncil I05!l zabranjuj~ laičku invcstiturl1. l j. podje-
! uredenjem. Uza svc 10 su oni s vremenom svc ,-iše slabili. Posl ije , lji"anj e crkvenih -službi. odnosno s n~ima !>Ov~nih p~jeda..
posljednjeg velikog ustanka pro lil' kr~ćanskog sveće nstva 1046.
Beli I. (l060-63) pošlo jc za rukom da uhrsti novu "jeru. Za-
jedno s njom razvila se i haJjcvska vlast tl neograničenu , pa jc
I /I. kako je to bilo pravo vladara. obnavlja se teonp o moć I . ]lape
nad s'jelovnim vlada rima oslonjena na fahifikat e il IX . st..
k"ja jc dobila najdosljedniju primjenu \I tezi pape Grg ura V II..
vladavina Arpadoviča zadrfala ob ilježja patrijarhalnog ap$Olu -
titma sve do onog vremena. kad jc njczina m3 icrijalna podloga,
I da samo p;:pa ima pravo ra spolagati carskom i kralje"skim kru ·
nalfla. Ta .se borba najjal:e ispoljil a u "dnO$"U izmedu l)<Ip e i n je.
oslabljena brojnim donacijama, omogućila politički uspon novil,
druhvcnib snaga.
.. U sredin; XL ~t. rojavJjujc sc tl zapadnom svijeIll nova po_
I
i
mačkog cara iz dva razloga. Oton J. j~. naim~ , donekl~ oslohodio
papu od utjecaja medusobnih borbi aristokratskih porod ica II
Rimu. aJi je taj utjecaj. prirodno. zamijenio s"ojim utjecajem.
Iltu!k ... snaga. katolička crk va na čelu $ papom. U vezi $ reform- Upravo taj \){llofaj rimskog pape bijaše jedna ocl osO{)l'nih spor- ,
nim pokretom pape nastoje da se emancipiraju od svjeto\'ne vla-
I "ih točaka u toj homi. Kjema čki su carevi bili - u feudalnoj

,
sti i dobiju vrhovnu vlast naG svim državama kako u crkvenim.
tako i u svjetovnim stva rima. ho bi odgovaralo položaju crkve
kao najja~c snage m<:du feudalnim vd iki m posjednicim.l. Re -
I, d n lštv enoj pi ra midi - najviši s,'je!ovni I'ladari na 1.:31);l(lu. ]Ja
sc čitava 1coretska borba o odnosu crkvene i 5\"jdol' ne vlasli svo-
dila zapravo na odno~ izmedu pape i cara. A na druboj sIrani.
formni pokret. doduše. počinje prividno na crkvenom području Oton jc oslonio carsku vlast upravo na velik e crkve ne feudalcc.
boroom za poboljbnje crkvene disciplin<:. protiv kUI){lVanja pa je borh .. oko ca rel"a pra,·a. da potvrđuje fcude n(l\'oizitbrani.h
crkvenih polobja i svećeničkog braka, koj i je tada bio zabranjen. prdata. i oko utjecaja na njihov izbor bila horh a za temelje
Z~ poboljšanje prilika u sa mostanima. kao i za papinu univer. carske vlasti u Njemačkoj. Kak o sc crkn oslonila i na fe",IIIl! Hl -
zaLnu vlast nad čitavim kršćanstvom i _ u vezi s bomom pat3' partikularističke 'tendencije velikih feudalaea. koji ~U nast~jal~
rije. ši rokih slojeva u talij a nsk im gradovima proti v vlasti ari-
stolcracije - za emancipaciju papa ispod utjecaja kako rimskog
l da osla be carsku vlast. ta je borba imala n;uavno velik utjecaj
i odjek II sv im pokrajinama njema~ke drhve.
plemstva . tako i njemačkog cara. Već IC tdnje izazl'ale su g.
I 05 ~ konarni raskol izmed u Istočne i Zapadne crkve. jer cari _
gradski patrijarh. predsta\'nik istočnih crka"a. Istočnog carstva
i,, Medutim. poslije golovo I'jeko\'n ~ borbe, koja Je v i~e puta
bila uzrokom. da se zapadno hšćans!\'o pod ijel ilo izmed u pro·
t ivničkih papa, konačnu pobjedu nije papi donijela neposredna
i bizanL!ke k.,.1turnc tradicije. nij<: nikako mogao da se pod"rga"a borba u Njem ač koj. nego to. što je u vezi s krilarskiOl ra tO"ima
po- etencioznim zahtj<:vima pap~. Raskol j e imao svojih političkih mnogo porastao utjecaj crkve. Prenoknj e ideje o borb i proti,'
posljedica : uz podriku pap<'. Normani oS"ajaju u s redini X l. st. Arapa iz Spanjolske u zapadne krlćanskc zemlje ; njezino pv-
bizantske posjede II juinoj Italiji i osnivaju ondje SI'oju dria,'u, "Cl;vanje s borbom za Palestinu, koju su osl"ojili Sddžuci. osi-
jedno od jakih oruda papinske politike prot;,· država na Balkan_ guralo j e najzad papi pn'o mjesto u zapa(lnom kritan stl'u. a
skom poluotoku. naročito radi pokoravanja Bizanta i !stočne
crkve.
,I ~cTl\ljama fla Balkanskom poluotoku don ijelo nove potrdC i opa-
I snosti. jer su križari redovito prolal;li preko tih zemalja . ,
Mnogo ši re razmjere imale su posljedice izazvane rd orm.
nim pokretom na Zapad u u obli ku borbe izmedu sacerdocija i
I U pravo u vezi s navalom Normana na Bizant potk raj XI.
st. Venecija izgrad uje svoj e konomski rol ofaj pomoćll uo,' ih po-
I
imp<:T1Ja. vrhol'ne crkvene i ,vjdovne vla:sti. Ta se na ime borba "lasl;ca za s"oju trgovinu. koje je stekla na području Bizantskog
i
130 131
!
i
 .,, "
l
carstva. jer jc Biza ntu ])Qmog!a proliv Nonnana. Ona dobiva tako
!iroku b:11u ta svoj kunij; teritori jalni razv itak u istočnom Src-
doumIju i prenosi it Carigrada u Veneci ju tdište trgov inc između
Istoka i Zapada. Raz.ličitim ugovorima ona olakšava i svoju kon-
kurenciju s drugim najvafnijim pomorsko- trgovalkim {!"radQvima
J
loga doba, Pisom i Geno\·om. K onačno se u prvoj polovini XII.
K z.natno mijenja i unutrainje uredenje Venecije. U lo doba
pojavljuje sc ..com una Vcnccianrm... zajednica trgovačkih L
i zemJjo posjedničkih pat ricijs kih familija Rialta. a gotovo u is to
vrijeme i savjet mudrih (s apienta), iz koga se u drugoj polovini
X II . st. razvija Vd iko i Malo vijeće. Ti organi gradskog patri-
cijala prcuzdi 'lU funkciju nekadašnje skup!tine stanovn ika kao
i mnoga duideva prava. n aročito u unutrašnjim poslovima. Pri-
I jelazom vladars kih prava na Malo vijeće dužd u suštini postaje
samo njegov izvršni organ.
Kod Ju žni h Slavcna u tom sc razdoblju približava kraju
dugi proccs na stajanja feudalnog društva. I. j. pretvaranje se-
ljaka u km eto ve i formiranje i sve čvr;;':e međusobno povc1.ivil nje
k la~e feud,daea , bo i učvršćiv anje vladarske vlasti, koja se
oslan ja na fcudalnu kla su. Ali, bu dući da je snrijevanje fcudal-
nog dl'lJštva na domaćim osnovima ograni če no sa mo na Srbe I
H rvate. a kod Slovenaca i Mak edonaca se uvod e obl ici sazreli II
inozems tvu. ni sll sa mo konkretni oblici nove društvene strukture
djelomično različi ti. nego SII i tempo i na čin sazrije" an ja feu-
dalno!:, društva uvelike vezani i s vc': izloženim razv it kom u su-
sjedstv u .J uinih Sla ven a.
Ponov no jačanje N jemačke na zapadu J Bizanta na istoku
ulječe prije svega na historiju Slovenaca i Makedonaca i po.
kazuje se u mnogi m stva rima na sličan način. U 70-i m god inama
X . st. Slovenci opet potpadaju pod njema čk u vlast. a njihovu
zemlju dijele u feuda lne grofov ije.marke. koje još samo do po-
četka XI. st. o.staju udružene u feudal nim granicama vojvod ine
Veli ke Kara nta nije, a zatim sc razvijaju odvojeno kao histor ijske
po kra jine. Oko g. 1000 fe ud alno je društvo napokon izg ra deno:
slobod ni h seljaka gotovo više nema, a s postankom nifeg plem-
stva u Xl. st. pof inj e i propadalIje posljednjih ostata ka vladaju-
':ega dru itvenog sloja iz drža" e karantanskih Slovenaca _ ko-
S~:ta. Više plemstvo sačinj avaju v~i nom njemačk i feudalci. a nji-
,
"2
•
hovu utjecaju podli jdu postepeno i pojedini osa mlj eni SlovenCI
u njihovim redovi m a. Od kraj a X , st. poči nju u slovenske pokra-
jine tve jace pritjecati nj emačk i seljaci, koj i u krajevima Ut
Duna\' ubno potiskuju slovensko stanovništvo. U ve:ti s borbom
za investituru - osi m tnatnih promjeoa" m oti pojedinih is tak-
i nut ih feudalnih porodica - izgra d uje se dokrajll cr\::l'e nll or-
I ganizacija i odstranjuju posljednji tragovi m isio narsk og razdo-
blj a. U to "rijeme nestaje najzad i spominjanje s]a"enskog pra"a
osim u5tol iča vanja koruških vojvoda.
• MakedolIci su, zajed no sa Smirna i H f"atima , po tpa li l OIS
pod vl ast Bizanta . ali sc ona ispolji!a Irod njih neusportdivo jate
i nego kod Srba i H rvata. Makedonija j e postala tema, i u nju
uvo de bizan tsku upravnu i crkvenu orga ni zaciju. Neke kon cesije
I u tome uhn.o su ukinute, i već u sredini XI. st. potpuno sc "vodi
bizan tski porezni sistem. Ustanci prOIi I' Bizanta (1040- 41. lOi~-7S)
bili su ugušeni. i poslije više puta ponovljenih navala i~l'''na (pc-
čen ezi, Kuman i, Norman i, Srbi , križari ). koje su zahv atile i Ma-
kedolliju. bizantski sc sistem u Makedoni ji po tkraj Xl. sl. pol·
puno u čvršć uje. Od početka XI. .~L Bizant dovodi nOi odlučuj u ća
up rav na mjesta grčko plems tvo. a makedonsko vezu,ic liza sc i
podupire njegovu grecizaciju. Dok Sl;lveni u GrčkoJ podlijd.1I
uopće jakoj grecizaciji, Bizan l na selj uj e u Mak edoniju tu di
C'tnički elemenat, od kraja XI. sl. postizava veli ke usp jehe u gre-
I cizaeiji crkv e. a do kraja XII. st. i u grecizacij i stanovništva u
J
bliloj okolici SoJuna _ U to vrijeme. II ve:ti s izgradnjom proni-
,
J
j arskog sistema" Mak edoniji, veoma se proJirujt ~\' jet')\' ni i
••
crkveni feudalni veli ki posjed. a slobodne seljake osirn rijetkih
• izutetaka pretvara j u u parike, pa ih čak i prodaju kao roblje u
hizantske gradove.
Drukčiji nego kod Slovenaca i Makedonaca bio j:.- razvoj
kod !-If\'a la i Srba. l H rvati su 1018 priznali \' rhll\'nu \·Ias! n;.
zanta, afi ona nije imala nikakv ih p ra kt ičn i h posljedica. pa je
i lI.:sta!a već nak on neko li ko godi na. H isto rija H rvata do po-
I
•
~etka X I I. st. is punjena je borbo m s Ven eci jom oko vlasti nad
dalmatinski lO gradovima i IJčvršći,'a nj ern fe1JClalnih odnota i bor-
bom za i to samostalniji razvitak u erko·i. hvori ,,·jedoČe o raspa-
•
danj u unutra šnjih veza u seoski m opCinama i osiromašcnju se-
ljaka. kao i o porastu velikog posjeda. Poslije prvih POJIt,·;: u
I
,, 133
 sredini X I. st.. da kraJj pokla nja feudalne posjede za službu . za
vlade kralja Zvonimira poja,·ljuju le već da rov nice veoIn a ve-
likog opsega i i>.r:l!ito feudalno!> karaktera. Ubrzo pooli je Zvo-
nim 'n.>Vc smrti u Hrvatskoj izhijaju horb~. koje su iskoristile
Ve necija i Ugarska. Venecija je ponovo ])rigrabila vlaSI nacl
dalmatins kim gradovima. a uga rski kra lj Koloman priključio
JIM Hrvatsku kao posebnu cidavnopral'nu cjelinu svojoj drlavi.
T im činom ni je H rv auka samo presIala da se razvija kao neza-
visna drb"a, nego je zaj ed nica s Ul"<lTs kum mn ogo utjecal a i na
njezi n dalji društveni raz,·i ta k.
Zajedno s padom Makedonskog carslva pOlpll li su i Srbi
IOJS pod BiZant, ali su oni - 7.a razliku od MakerloIlije - oču­
"ali svoje unutrašnje uredenje. U borbi za ostoLad enje od b izanl-
ske vlasti vodstvo II XI. st. preu zima Zeta. gdje je pod Uljc ca jem
primorski h gradova kla sno drušlvn nesu mnjivo brie sazri.ieva]o
nego II unutrašnjosti Balkanskog poluolaka, u brdovi tim kraje -
vi ma, koji su bili m;'"je izlofeni vanjskim utjecaji ma. Uspjelim
"stank om u sredi ni SO-tih godi na Xl. st. Zeta sc, zajedno s T ra-
,"unijom iZahumi jem. oslobllda od biza ntskoJ; gospodsIva. a
80-ih godina. po.~ln ie iskoristila pa pinske pretenzij .. nll svje-
lovnu vJas t i postaja kralje"sh'om ( 107i ). uključuje na nek ... vTi-
I jeme u svoje granice: i Ra.šku i Bosnu. A ji vec I)otk raj XI. st.
Rašb pr~uzima vodstvo u borbi protiv Bizanta, II Zela se II
X I I. st. prelvara II područje bor be i7.medu Ra ške i Bi 7.ant~. Osla-
njajuCi se na Ugarsku. Haška sr nalazi u stal nom sukobu s Bi-
zantom, i tek II sredi ni X II. sl. I)()k or:wa je privrc:mc:no car Ma-
nu el Komn en. ali mu Ile polazi la rukom da za dule: vrijeme po-
ti sne nasIojanja Raške. da sc oslobodi i proiiri I'rema istoku i
jugo~apadu . U Zdi. kao i u RaJkoj obiJjeien je: \lnutrašnj i raz -
"itak II tO Il1 razdoblju sve j ači m \l~talji\"a njem feudalnih odnosa .
O I,olofaju seJjaka ne: zna se, doduk, goto,'o nis ta. al i se II
i7.,·ori ma odraiava čvrUe formiranje feudal nog ple mstva i nje -
govih velikih feud alnih posjeda. koje: kralj dod jeljuje za ril"lne i
druge zasluge, a od kraja Xl. st. već sc pojaVljuje pra,·i odnos
r vazaliteta prema kralju.
Kao i historija Slovenaca i Makedonaca. tako se u lom raz -
doblju razvi ja na sličan nači n hi!; lorija Srba i Hn·ala. Oni II
\o doba žive u samostal nim drbvam a, ali potkra j periode ranog
134
- I
feudalizma !]loraju ma nje ili vile priz nati tudu vrhovnu vlasI. U
procesu drUSIvenog rasloja,','!mja. koje nije bilo _ kao kod Slo-
i venaca i Makedona ca - ub rzano neposrednim nametanjem t udih
oblika feudalizma. sve do kraja ranofeudaln e periode postojali
i su neki ostaci rod ovs kog uredenja, ma da ~u sc u novim prilikama
i oni "cC dosta izmijenili. Tako su sc u Dal mati nsk oj H rvatskoj
sačuvale j a če unut ra! nje veze u seoski m opći nama. a naročito
hri':a povezanOSI srodnika. što sc tiče imovine. dijelom u velikim
porodic:l ma. a d i;'~lom i poslije njihova razb ijanja na "iše malih .
Tek potkra j tc periode nes taju uglavnom slobodni seljaci _ II
p~imor5kom dijetu Dalmatinske l'ln'atske potpunije nego dru-
I gdje. Tragovi sla rog uredenja očuval i su Je veoma dugo i kod
klase feuda laea.
Ul dvor.;ko plemst'·o o<:u"alo sc sve do kraja tog razdublja
rodovsko plemstvo. koje se do du k znatno vilie spomin jl" II op-
sd nij im izvo rima o Hrvatima nego u oskudn ijim izvorima o Srb i-
ma. ela no,·i dvorskog plemstva. kojim a vladar dajl" pojedi nl"
,• oblasti. odnos no iupa nije na upravu. a ne II feud. glav ni su oslo-
nac vladara i njegove vlasti. pa sc lek na kraj u lc pulo.!e _ kod
Hrvat a ~I sred ini . kod Sr ba potkraj XI. Sl. - pr"i put spominje
p ~avi ,·azal itet. Rodo\'sko plemsh·o. koje sc odrialo do kr:.ja lOg
razdoblja. na proti,·. glavna je kočnica razvit ku ~Iada rske "lasti
i gla.,'na društvena podloga za unutrašnje bor be. pa i nosil;1C tra-
dicija - što sc prije svega pokazuje II razvoju Srba - ovećoj
il i manjoj samoualnosli. čvrUoj povezan ost i pojedinih ohlast; .
a prema lo me - u ra.ZI·itku Srba II toj pe riodi - ; nj iho"a dužeg
samOSIainog razv it ka ili ponovnog odcj.!pljivanja.
, Osim uprav nih funkcija dvo rskog ple msl"a i izgradnje dvora
I u centar driavne upra"e - u Hn'alskoj od IX . st .. u Srbiji S\'a-
kako nešlo kasnij e - gl"vflo $U podru čje vladareve "Jasti nj ~_
, govo pra\'0 sudenja. zapovjedniš"'O II vojsc i i odlučivanj e l) vanj-
SKim drfa\"nim vezama i odnosima. Usprkos lome ograničuje nje-
, govu vJast osim ,·ije':a feudalaca. koje sc uskoro _ uporedi' s iz-
gradnjom dvor;! - s~stojal o od članov" dvonko...: I'Jcmslva. i
narodna skupš ti na. ali i u njoj udlučuju. najkasnije u Xl. s: ..
stvarno fcudalci sa "'ojom orufanom pratnjom kao jezgrom ,·oj.
ske. Medu najznačaj n ija prava narodne skupi,i ne ide j njezi no
I• sudjelo"anje u (;dr~tti,,:mju novOJ; vladara. Pre mda kndC\'ska.
I
135
 F
rI,
·
,
; KA~TA Vl
•
i odnosno kraljevska ,'lasI već od VIII. st. postaje nasljedna II ,
I
1
•
pojedinim porodicama, prin<:;p nasljedstvu nije bio utvrden. pa
su sc kod sukoba izmedu I·iš.: pn:tcndcnata uvarak !irokc mo- , /
gu~nosti za raz1ititc utje<:ajc grupa feudaJaca. okuplj!'.llih II na·
rodnoj skupll;ni ili "anjskih sila. I,,
Prema tome jc kod Slovenaca i Makedonaca već II loj lloe-
r iodi potpuno satreo feudalni poredak ubrzan utjecajima iz\'ana..
•

I 'c
Ti su utjecaji, medutim. za mnogo vjeko"a zaustavili domaći or- ,,
ganski druJlvcni i politia; razvitak, il II daljem razvoju uZTok()- ,
vali čak i vidljivo smanjenje njihova ctničkog teritorija. Kod
Srba i Hrvata naprotiv neke prelazne fonne traju doduše svc do
kraja toga razdohIja i nestaju potpuno tek tl XII. st. - kod
I-Irvala dlmckle pod stranim utje(ajem, a kod Srba prije svega
,
u veti s ponov nim osamostaljenjem i razvojem srpske drlave I
pod Nemalljičima. Ali upravo čilljenica, '\:to se feudalno društvo I,
izgradivalo u prvom redu na domaćim temeljima - iako je to
1
donekle usporilo njihov ekonomsko-društveni razvitak - omo-
!plĆila je. da sc u čvrste države i njihove tradicije, ka o i da sc
izgrade čvrsti temelji, na koj ima te se u idućoj periodi mnogo
brle razvijali la dva naroda. a prije svega S,.bi u svojoj samo-
$talnoj drlavi. Upravo taj doma':i, neprekidni razvitak je temdj, I
na kome tc sc razdoblje od VII. do XII. sl. historij e ju~nosla ­
vCll5kih naroda izdvojiti kao rano feudalna perioda. Završavanjem i
, procesa fcuđalir.aeije u XII. st.. II usporedbi s prijdnjom pe-
riodom, ne ustalju je se samo feudalna druš\\'ena struktura. vd 1
II 5e bitno mijenja i karakter društ,'enih suprotnosti i klasne borbe.
jer dotadašnji olpor rodovskog plemstva postepeno potinju da
I
I,
zamjenjuju pojav<:, feudalnog partikularizma. a bune kmeto"a
dotada!nji olpor slobodnog selja8t~·a - iako tek u kami joj
periodi. KI S LAVENL
, DOSE.L J E NJ A

•
, I

•
•
136
,
, • .o.
I
 w
;
,
•
I
,
••

V, POGLAVLJ E

SLOVENCI U RANOFEUDALNO DOBA

(OD VII. DO XII. STOLJEĆA)

I. Slavemki plemenski ~avu pod Sa mom. Kara nla ni;a.

Zbog obrane o{l a"ankog nas il ja slavenska su plemena OS1)O -
"ala o. 623 no'- uvez. koji St Jir io od PoJapskih Srba do Slove-
naca. Jet-gra toga plemenskog sa"Cla bila $U ccška i moravska
pleme na. koja SIJ sc pod vodstvom Sama pobunila protiv Avara.
kad su sc oni upeli iz sve snage. da zauzmu Bizant. Najkasnije
poslije poraza Avara pod Carigrado m (626). kada 5~ avarski •
plemenski savez zhog unutrašnjih tTvenja ra spao za čet i ri dece-
nija (626-0. 660). ako ne već i prije, slavenskom picmcl)skom
savezu pod vodstvom Sama pridru!ili su se i Slovenci II Karan- •

taniji . II Istočnim Alpama i 1,17. gornju Savu. •

Samo, čovjek nepoznata porijekla, koga t, zvo Frtdega r, na
osno\'u pričanja, prikazuje ka o f ra načkog trgo' ·ca. stajao je na
čelu savo::za slavenskih plemena .35 godina (62.3-658). Kad a je
priv.ro::meno oslabila moć Avara. najopasniji no::prijatc1ji toga sa-
veza bijahu go::rmansb plemo::na na čclu s Francima. OkQ 625 Ka -
I rantaniju su napali Langobardi i oleli joj »kraj Slavena. koji
sc Zl1 j Ol naz iva .. (Kanalska doli na i dolin a Zilj;eo::); tek o. 7.30
Ka ranlanci su ga pono" o oslobodili. Oko 628 Kar antanci po1ti~­
duju Bavarce i najzad utvrduju svoju granicu uZ izvo r Drave.
Pod kraljem Dagohertom f ranci odlučiše da Slavenima zadad u
odlu čan udarac, al i je njihova vojska bila 6S] potpunu Ta1.bijena
•
kod W ogastisburga ("jerojatno Uholt' II zapadnoj Ccškoj). Taj
jo:: poraz doknlj či(l franačke pokušajo::. da podjarme one Sla-
vene, kojima jc na čel u stajao S.:mo. U vezi s lim napadajem

137

-
 !'T-
.-
I
svrš io sc bez llspjcha po ku šaj franačkog mr$lOnara
Ii
Am an -
da. da pro~ id kri cans h 'o medu Slovencima (o. 630).
. Sa~'u slavenskih plemena pod Samom je pn'u sa mus! lllno
Istupanje Slavena u obrani od nomad skih , av ars kih plemena u
I'a~ons k oj nizini, a osi m toga i prvi pokušaj nezavisnog r;uvit ka.
I kOJI treba da im osigu ra slo hodu i od lIerma nsk;h susjeda. Taj
plemen,.k; savez ima. dakle. tri napredna obi!jdja , ~Prvo _
~bruo Je unulra.mji raz" itak ilavenskih plemena ; drugo. I)()digao
~e hranu barbarskom pr iti sku s isto ka; i trece. zaustavio je oSI'a-
]ačke napadaje gnmanskih knezova « (Ka rdel; ),
. Poslije Samove smrti (65S) raspao se Iiroki savez slaven-
s~~ h pJem~na. kome jc un stajao na čelu, jer kod većine njcgo"ih
~'J~I~va msu još sazreli ovjeti za državnu organizaciju. Kao vcća
JC(hmca oču"olla se samo Karantanija. U njoj je za. vrijerne
plemens kog 5av.:z~ pod vodstvom Samovim " ladao knez Valuk
(o. ~30). Qna je postala za čet i ri stoljeća naj"ai nija politička Ivo-
reV!fla na slovenskom tcritoriju u Istočnim Alpama. U početku
kao dio Sa mova plemenskog saveza (o. 625-658), 1.atinl bo
sa mos ta lna slovenska knežel'; na (ot prilike do iH) i vazaina kne-
ž.ev!fla u franačkOj drlavi s ullu\raJnjom nmoupravom (otpri-
- ll~e do 820). naposljetku kao franačka grofovija i voj"odina
- - njemalke države - KaranIanija je do svoga defi nit;l'nog ra s-
~ada ~ XI: SI. okupljala većinu Slovenaca. Njeno sredi!lc bi-
JaJ~ Kms.kl gr~d na Gosposvelskom polju u SloI'enskoj Ko ru-
š~oJ . .a nJen.a Jczgra. koju je za lo vrijcme uvijek obuhl"a~ala.
b,ja Je planIIlskim lancem za-Štitcna kotlina uz gornju D ravu;
Muru. )~to~o i jufno od tc j ezgre leže pogranime pokrajine. koje
se od !lJe VIše puta odejepJjuju. Kada na ime u Panonskoj nil.ini.
na~lapadl~ ijoj stepi II Evropi. borave jaki Mmadsk i na rod i.
oni vladaJ~' ne samo. Pa~onijom. nego i prirodnim putovima. koji
uZ.D.unav I preko Ljubljanske kotline vode prema zapadu (Ava ri
,
,
pTlbl~ino od 660 d.o 790; Madari pr ibl i.fno od 900 do 970). Sta-
nov mJII'o sc s uSpJehOfll branilo od njih u planinama izmedu ta
dva puta. Zbog cent ra lnog polobja Karantanije u tada~njem
slovell~kom teritoriju i u hi storijskom razvitku. imc Karan la nac
up?trebljal'a se .vec u fra na č k o doba 1.a Slovenca u opće. U tom
snllslu poznato Je ono Sve do XII! . stoljeca. Pod tim imenom
• I
138
I 1
sPQfninju Slovence medu sla"enskim narodima kroni čari Neslor
(X II . st.). H elmold (XII. st. ) i gario lomej Engleski (XHI. 51.).
Kada ~e o. 660 obnovio plemenski savez A vara i "I' ct po-
rnsla njihova snaga. pOI'oljni geografsk i poloiaj Karaotan;oc;o i
nji hova ekonomska i socijalna struktur a omogu,;ili ~u im rla
o čuvaj u svoju ne7.avi,no51. VlaSI Avara širila se olad iz Pa-
I
!
nonske nizine sa mo uz prirodne pu tove prema srednjoj Evropi.
ltaliji i Biza ntu. U z Dun"v dopi ral a je do rijeke Anile (E nn~). a
prema Italiji do same Furlans ke nizine. AI'ari $U dodu~~ OSIgII-
rali te putove svojim utvrdenjima. hringovima (u gOTllJcm r o-
saviju dan puta od furlanske g ranice. a IIZ Duna\' u blizini
Beta). ali samostaln i sukobi Slovenaca s Fu rl an ima u I'osočju
n .. poče tk u VB I. Sl. dokazuju. da je i tada to bio samo 1)lemen-
, ski savet. a ne ropska poJlo!nost.
Već o. 603. i lO najprije pro" alom Avara. nanol'(o pučinju
bo rbe za osvajanje plodne Furlanske nizinc. Al i kad SI: o. 664
I
Slov<':nci prctrpjcli po raz. borbe se izmedu Slovenaca i Furlana
vode opet tek II početku V)(L st . (705-i20). U tim borbama i
zbog naseljenja Slovenaca u Ikndkoj ( Mletačknj ) Sloveniji slo-
vensko-furlanska granic:! se definitivno utnduje izmedu mor;: i
Alpa na langobardskom limesu. Poku.aj Slovenaca da prodru u
I bogalu rav ni cu nije uspio. ali etnografska granic;, održala ~~
na toj liniji sve do danas.
Karantanski Slovenci upleću se o. 664 u unll lrasnje sporove
u Furlaniji. na kraju Vit i u jXlčetku VIII . st. I1Jpaciaju Ba-
v;orce, o. i 30 oslobadaju ~kraj Z ilj u _ i II ~vojim su kobima $ Fur-
lanima spuštaju se u Furlaniju.
2. Ekonomska i dru štvena s tru ktura Ka ra ntan;j e. - )'a1 j e-
I
vinska zemljoradnja odnosno sisIem ~ncstalnih_ n ji,'~ _ 1.~­
I jedno sa stolars tv om - ostao je do IX. st. gl a vni m obiljcžjem
ekonomskog fivo ta Slol'enaea. O njihovoj mat erijal noj kulturi
I II lO doba sl'jednče L ZI'. kesleijski gro bov i (po llal ni~t\l Keszt hc-
Ir knd Bla tnog je~ra) . koji su p rona đeni pn cijdoj Pa nonskoj
!, , nizi ni i u Istočnim Alpama (od svega ~i "ažnijih nalazi h:: bilo
je 12 nekropola na slove nsk om terit oriju. a od toga i" na pod-
! mčju uže Ka rantanije ). Njihova sadr!ina nije b0E-'ata: neš to
I ukrasa (sljepoočni koiuli s pri\"je~ k olll, različite na~! s n ice) . ndto
139
I
 . d' su Slovenci graničil i $ tud im narod ima (na pr, u
vile oruda i oruija (kose, sje kire, škare, "jedra , bojne sje kire. ondje. g je
st rel ice i t. d, ) nego u kas nijim slaveru;kim grobovima i mnogo Slovenskom Prim~ju). . Karan ta-nci, koje se već do dru gt:
lončarije, Preradba metala i lončarija nisu se od oslobođenj a Medutim, zaJed~~č~o LIId "K k , ,rada (civita~ Carantana),
do sredine VUI. st. naročito usavršili, Kes u:ljska ku ltura svje- . VII ,t prosInio o ms o ",' lo
IlOlovLCe .. . ' I' ..
na CIjelu kne eVInu . ' KarantamJu I pollsnu
.. ć
doči o jakom utjecaju bizantskih proizvoda, a neki ukrasni pred. kndeve prijesto mce, .' .......t~,'J·u nesumnJ"'O vC
, meti, na ročitn II karantanskim grobljima, i o trgovačkim od no-
k . na na nJezmu I'V'.' "
sva d rog a plemens a "me I bl' nj u plemenske razdrobljenosti I
, '

sima s Langobardima. ..... kazuje nov stupanj u s, a, Je ,novu dalJ'c drultvene dife-
"- ' ovu eJdmu na o " I
Iz vo ri ne daju jasnu predodžbu o svi m obiljc!jima društve- njihOVO stapanje II n ' I k·h imena novi m, teritoflj3 -
.. Z ' stari h P eme ns 1 k
nog poretka II Karanlaniji, ali 5e na oS nOvu izvora mole izves ti reneij:tClJe. amjena " '\0 n a vlasti karantans og
.' • e bez sumn je OSIllV
z a k ljučak. da je polama točka karantanskoga društvenog raz- IlIm Imenom:,st~ s roč'em kn eževine, govori o tome, .d :t na-
voja isti stupanj rodovsko-plemenskog društva kao i kod drugih kneza nad Cl Jchm pod j k d l vi Doista se osnn gore
.. I d \emenskog Silveza r a ' , ... ,
J užni h Slavena, Osnovna jedinica slovenskog društva u lO doba staje p rije al o p , l ·h b·IJ·"J'a sve više ,sIlL,..
, " h l Ih dru tvenI o I
je jo! uvijek patrijarhalna _velika po rodica_, što kao _u _ spomenuti h patn jar a n St kršćansko stanovništvo da-
d rugao< zajednički obrađuje zemlju, koju joj je privremeno do- nove osobine klasnog drottv,a, ~~o h I ·h 'obova V dina slo-
. ' I faJ patT1]ar a nl . ' ,
dijelila seoska općina (srenja ili soseska, sastavljena od više -vc· bi-.'a, ba r dJelo~ lce, po ,o . l I b d, u seoskim Ol)ćinama, ah
Ilva uill'a JO s o o ,. , .
li kih porodica..) i zajednički uiiva njezine plodove. Sllmu, pa- .-cnskog stanovm " k . društvene diferentlJ3C1Je,
f proces lmOVlnS e I
je i tc ve Ć za h va 10
. '
šnja ke i vodu iskoriituje seoska optina kao cjelina, Kod dije- ," t d 'dvojili ~prvaci- (?TlnelpeS,
ljen ja zemlje za obra đ ivanje među _velike porodice .. ili kod spo- iz n jih su se II Karantaniji ve ~al a I~ ",.b·" J'e slooodu (robo\'i,
. d d' stanOVni tva 1%,,-
rova o granicama teritorija, seoska optina ističe kao kolek ti" svoje pri moreS), a je an 10 •. n,,-"ilo karantanskog kneza
od .) P Ila' _prva .. a~ - .....
vrhovno vl asni!tvo i na obra đenu zemlju. Ostaci i trago"i toga Jl{!lu~lo,b n," o O) \'č 'a koruških vojvoda. ho nam omO-
stanja očuvali su ~e još duboko u doua feudalizma , Rodovsko _ "IdI se IZ obreda usto, enJ , brko m dru,tvenog ure·
dru!itvo proživljava. dakle. već svoju pQsljednju fazlI , neposred- gućuje, da se upo.z,~amo s konkretm m o I
no pred konačnim raspadom u male porodice s punim pravom denja \l KarantanIJI.
vlasništva na obrade nu zemlju, Njegovi tragovi očuvali su se . . oda _ Kneževska vlas t
takoder u narodnim pjesmama (krvna osveta, pravo oca da sudi 3. Ustomava~j c k~ruškth d vO : k~cte"skoj porodi ci, ali
J
članovima porodice). u Karan taniji ~i1a J~ vec n~sbJ'1 II~ II \lviJ'ck potrebno da no-
,. uZimanja vlaSII 10 JO , k
Veće jedinice bile su lUpe, S .. slovenskog teritorija potječe je pTlJe pre, l'$ko vi 'etc iupana, velmob I . o-
najsta rije spominjanje slavenskog župana Uopan qui voca lur vog kneza llabere zema.J J « kod Kmskog grada sIm·
Physso, 7ii), Pojan istih starih plemenskih imena u krajevima, $Cza, koji su mu .. knelev skIm ka~c:nom ~n' ,lobodne Karan lanijc
, I t Premda IZ \' r cm~
koji su medu sobom vrlo udaljeni (D udjebi u srednjoj Slajerskoj bol ički predava l 1 V ~.' , k "etlili način izbora i sam
• • > ' kOJ' h, potan o OSVI) , ..
i zapadnoj Koruškoj, Stodorani na Ani!i i u Bohinju i t. d.) do- nema IzvJes taja, . , . , , obreda najstaT1)1
, ' k . društveni zna aj o '
katuje, da su sc stara plemena kod preseljavanja vrlo mnogo r u- obred ustohče nja, ao I 'h . d (,metak u Svapskom
·, . ko ru lik l vOJ"o a ,
padala i miješa ja, U oo,'oj postojbini nastaja bi i is takla se nova izvo r o usto I I avan J ~, i'e s)isa iz XL sL) opiSUje
ogledalu na osnovu Izg ubljenog star J g '~va upleten je u obred
plemena, razmjerno vrlo mala u lIsporedbi s plemenima kod i stoč­
nih Slaven.. i Poljaka. Pritom su jače utjecali susjedSIVO i pri-
rodne prepreke zemlji!ta negoli slare kTl'ne veze, Plemenska je
u suštini stari oblik obreda. K:o noč:a r
već u srcdioi VII L st. vl ad, "d ',~na e P~ara lllanij'i poslije 820
j
slije njemačke) drlave,
. , Iko, cu a Izma u . k ··
ze mlja bila osigurana utvrđe n im mjestima. ~gradiŠČima .. (upotre-
bljava se također naziv _gradec«). koja $u bila naročito brojna
,, a uvođenjem rana
odslranJt ,n', su'IZ zema l jS
,. ć • ,n·,·' d",i velika il, OJI
' ko, "je a zup
141
140 i
1
 su sc. bar djel<.>mice. uključili u franačke feudalce. Tek i1, toga
vrem~na , kada kar<lManski grofovi, a poslije vojvode postaju
{ranackl feudakt , potJcče ~vakako i oblačenje "ojl'ode II seljačko
ko~eško ruho. koje treba da simbolizira "riv~emeno stupanj:
vOJl'ode u stalež kosaa. Oni mu. naime, mogu povjeriti vl<lst
u pokrajini samo po domaćem pravu kao j ednom izmedu sebe.
a davanje vlasli u feud zadržava. dakak o. prem;; feudalnom
pravu frann.čki vladar. Seljačko odijelo kneže vo dobiva. dakk
svoj smisao tek s dolaskom tudinca za VOjVOdll. a ne U vrJJcmc
domaćih kn ezova.
. • Odlučnu "~o~u.,, .tom obredu imali $U otada koscz;, na koje
lOS .danas P?dsJc.eaJu Imena 18 sela s imenom Kosae ( njemački
Edil~gen). KosczI . 6U osobit drustveni sloj u Karantaniji, koji je
du XIII, st. zauzimao posebno mjesto izmedu {eudalaca i kme .
tova. Od feudalaca rm:likuju sc po tome, što nemaju vlaslelin-
S1va: od kmetova. šIo nisu uključeni u vlastelinstvo a Qd slobod.
nj~k~, Šio imaju svoje posebno pravo i sudstvo. kao i posebne
VOjničke obaveze i šIo su lijesno povezani s vojvodom. Njihova
uloga kod obrcda dokazuje. da su u staroj KarantaIliji olli bili
brojem najjači i međusobno čvrsto povezani dio društvene klase
feudalaea, koja se tek stvarala.
~ Xl. ~t. bio je. izbor novoga vojvodc još uvi.id praĆl:n u
KoruskoJ oVim obredlma, pO$lije smrti starog vojvode. kosezi Su
na svojim sudskim zborovitna hirali povjerenike (,.dobre Ij udc «)
za . ,kosd~o zemaljsko vijećc i vezivali ih zakletvama. Vijde bi
najprije Izabralo svoga »zemaljskog suca", pod čijim je rukovod-
stvom kosdko vijeće, kao predstavnik zem ljI:. raspravljalo i gla .
salo o primanju novog vojvode, koga je vladar njcma čke driave
prt:dložio. Ako ga je vetina uH'oji la, cijeli bi .~e narod okupio na
Gosposvetsk om polju, gdje bi kod kneževskog kamena kraj Km .
skog grada predao novom vojvodi vlast.
Vo~vodu bi obukli II ~cljačko odijelo (sive hlače, siv koporan
s crvenim pasom, crvena torba, siv šdir sa sivim gajtanom i sc-
Ijač~e cil:~le priveza~e ,uz noge crv eni~ oputama). digli ga na
konja. kOJ I dotada lOS nlJe biO upotrebljen za rad. j vodili ga Iri
puta ~ko kncževskog kamena. On i. koji su stajali unaokolo , pje-
valI bl pritom slovensku pjesmu· zahvalnicu.
142
Sve dok voj "oda nije zemlju primio u feud ~ strane feudal.
no)' gospodara. vlaciara njem~čkc ~rža\' e . ,o~ JC u Sud,SIVU biO
u klj u čen mcdu koscze. pa mu Je SU(iJo koseskI ~zcmalJsk l suda.:".
Kori preuzimanja {"wla vojvoda jc mora.o izaĆi pred cara u k,,-
' kom "diJ'clu i donijeti mu kao poklon Jelena. U tOllle Je I pre-
se' I I
"zimanje fcuda oču\'alo poklonstvene .crtc po usamosla,noga ,'a:
aill<''' kncza u ranofcudalnoJ držav!. rek s preuzimanjem feud~
:':' \'i iIC voj voda II sudstvu opel preuzeo i prava kudaIca,
Obred n ~ Slllnnjivo potječe iz vremena prij~ IX . st.. jer nj,e .
ma čk i stalci feudalaca. koji se tada proširio i na. KarantalllJu .
nem" s njim nikakve vezc. Kod normalno.!;'a nepr ekmllto.!;' ra:pa-
!unia r(ldovs ko-plemenskog društva prava narodne ~kllpstme
:"ulla sc svodt na sve uži kru g najviših pripadnika vladajuće
klase. iz koje sc ko sezi od IX st. dalje odstranjuju. Samo 'u na·
roč;ti "vjcli slovenskoga historijskog razvitka omoguć.' li . da sc
ohred II KaranIaniji očuva u starijem obliku, sve dok niJe bIO za·
biljden. U IX . st. prekr io Je naime 610vensko dMlš tv~ : i~ i sloj
ludih. njemačkih feudalaea. Oni su sc II po~etku moral , JO~ oba~
ziral ; na zametke slovenske feudalnc klase. pa su zbog toga l
održali taj starinski ohičaj. ali su onemogu<ili da!j.u unutrašnj,u
diferencijaciju među kosczi ma i tako opet usponI, propadanje
samog ohreda, '
Osobine koseza podsjdaju na ~ družin ik e~, vOjnu pratn.1",
kuju S\I ima li knel i prva-ci kod Istočni}, Slavena . Karantanski e .i.
knez. dakle. osig"rao već svoju vlast naročito.m vo~skom d rUZI·
nika. koja je bila odijeljena od plemcnske, što JC zm.~aJ n(O za f?r.
miranJ c ranofeuda lne države uopće. Pr.aVJ plemcns~e skupstme
prcil" ~u II ruke rodovskih i plemenskIh » prvaka~ '. ~ ,-,seza. to
jest vladajuće klas e, koja ~e post er.en~ ~h·ara, SkuP'lma..~ stao
rom sastavu (cijeli narod ) Istupala JC JO' sam~. kao pubhka, kod
kndcnkog kame na. Društvena jc diferencijaclJ~' dakle. vcc t.o.
liku napredovala u Ka rantaniji, da ona predstavlja drianl ~ OV'lm
bitnim obil jdjima: većina stanovništva uživa još slo~odu u. seh·
skim općinama , koje sc raspadaju , ali ropstvo P0S10JI:. a p.", r~­
spadanju rodovsko-plemenskog porctka i seos~e opc:ne }acaJu
sve više i feudalni odnosi. Neprekinuti raZVItak bIO h l uveo
kose>.\: u kla su feudalaca , ali dolazak franačkih fcudalaca . prije
143
 j
, ,
nego što sc dovršila domaćOl dru ii tvena diferencija cija u tom
pra vcu, utroko\'ao je: od IX . st. daljI' njihovo postepeno pro-
padanje.
Osi m umetka II Svapskom ogledalu obred usto1i čavanja ko-
I ruških vojvoda opisuju i kasnij i izvo ri (naročito štajc: ~ ki kron i-
čar Otokar iz GojIo: na početku XIV. st. i korušk i kroničar h-an
Vetrin jski u sredini toga stol j eća, pa i više drugi h pisaca), Usto-
li čavanje koruških vojvoda bilo jc: u običaju do početka XV. st.;
posljed n ji vojvoda u s t oličen je !.fJ4 . Da se taj elemenat, tak o
lud fe udalno m klasnom društvu mogao tako dugo olu"at;, prido-
nijela jc či njen ica. što ga je za svoje klasne in terese isko ri stilo
takoder koruško plemsh-o: u XL st. koriste sc njime najjači fcu -
dalei u borbi proliv priz na nja vojvod a iz tud ine. koj ima vladar
daje Korušku II feud , a u XIV. st. prisiljen je novi vojvoda da
kod obreda potvrdi prava zemaljskog plemstva.
Medut im. od sredine XII. SL ob red se znatno m ijenja: voj -
voda prima zemlju u feud prije ustoli čenja. a vijeće postaje zhog
toga suvišno i ukida se. Obred kod knde,'skog kam ena pretvara
sc u puko formalno poklonilvo novom vojvodi. Jedan od koseta ,
ljedeći na kndevskom ka menu, poos!a"lja pT3 tiocima ,'oj vode pi _ ,
tan ja na slovenskom jeziku (da li je doba r sudac i da li je kr'bn-
ske vj ere). a oni mu odgov ara j u potvrdno na istom jezik u. Zatim
mu uz otkupninu (kobilu. bika i 60 pfenniga- peneza) ustupa svoje
mjesto. Obredu kod kn devskog kamena pridružili bi se zatim
vjerski ob redi u crkvi Gospe Svele i feooalni obredi kod vojvod-
6kog prijestolja na Gospoosvc\skom polju (davanje feuda). Kada -•
j e plenulvn dob ilo u zemaljski m staklima Ivoju vlastit u korpo- ">
e ;
radju. obred konaolO propada poslije 1414 . Pravo uSloličavanja
postaje o. 1300 nasljed no u porodici _vojvodskog kmcla « (Her- '"
•" =
zogsbauer). ito j e fi " jela u Blafnji Vesi kod Celovca do 1823.
kad je Iz umrla ; ona j e dokra j a tlfivala naroči le povlastice zbog
svoje nekadanj e uloge II tom obredu.
Habsbu rgov3c Fridr ik III., koji j e smatrao. da taj sc.l jaČk i
obred sU"iše po nizuje njcgovo carsko dostojans tvo. i koji IC ,•
nasto j ao oslnbodit i sličnih pokrajinskih povlastica i tako što vik -
uČl'rsliti svoju vlast, poslije duže; pogađanja I koruikim stale-
lima. oslobodi o $e 1443 obaveze da se pridržava tog obreda. Tako

"4
-
 fl "
t:
"
,l, T AnI...,< VJ

If
,'
II,'
,
,,
, .
--
~
- je on i definitivno uklonio posljednje osta tk e obreda kod kncfev-
skog kam ena. ali sc feud al ni obred kod vojvodskog stola primje-
n jivao jo; ponekiput i do XVII. stolj eb.
& Otkako je vec u XVI. st. ČU"eni francuski pravni teor et ičar

= J ean Bodin upozorio na jedi n~tveni obred ustoličavanja u Ko-

rnikoj kao osobitos t u drfavnom uređenju, taj jc obr ed postao

,
,.•
t, .
•
i
predmet naročite pažnje i u modemoj literaturi. Naročito Sll ga
proučavali histor i čari na pocctku ovog stolje':a, jer su nil njemo
osnivali da!c koscfnc teorije o ranoj slove nskoj historiji. Mno;::-i
' O problemi kako u ve l.i s obredom (problem izvora, povezi"anje

I
a s druš tve nim razvitkom ). tako i u vezi ~ kosezimn (i mc. i%l'or
• i t. d. ), ostali su do danas nerijdeni. i u naučno j literaturi zastu-
•
~
pana su najrazličitija mišljenja.
•
~ 4. G ub ita k politi čke sa mostalnosti. primanje kršćan s tva i
I • napredovanje feuda lizma. - U prvim dccenijima Viil. 5t.

.-,
•
o
Karanla nci još uvijek napadaju Furlane i Bavarce. Al i u sredin i
VII I. SI. njiho,' sc odnos prema zapadnim susjedima potpuno
mijenja. U to vrijeme, naim e, itnova ras te moć Avara . .:L s njome
i njiho\' pri tisak na K~ranlaniju. Ugrofeni Ka rantanci sklapaju
vojno - političk i sa"cz s Bavarcima, koji su i sami tra::ili !,omoc
za borbu protiv Franaka. protih kojih su digli u ~tanak ,S; . Uza
, sve lo, B.:L,'arci nisu mogli da Ol;uvaju svoju nezavisn ost. II bitki
, na Lechu, u kojoj su na bavarskoj strani sudjelovali ~ KMan -
ta nci. Franci su HS svladali Bavarce i nanovo ih podvrgli poe
s,'oju vrhovnu vlast.
Ohrabre ni lim porazom karantanskih saveznika. A";'!r i su
počeli da tdko pritis kuju Karantan ee. Kanntanski knez Borut
(?-H8) obrati sc stoga Ba"arcima s mo lbom za pomoć. Ba"arc;
pomognu Karantilneima 744-i45 da odbiju napadaj Avara. ali
ih odmah podvrgnu pod vlast franačk.ih kraljeva i uzmu taoce:
• medu njima su bili Gorazd i Hotimir. sin i neća k posljednjeg
nezavisnog ka rantansko& kneta Boruta, k.oj i su u Ua"arsk oj pn-
mili kr!ca nstvo.
P remda Karan tan ija mje viie bila nezavisna dd:av~. ona
je JOš uvijek očuvala unutrašnju samoupravu. Do početka IX . st.
• - Karantanei su zad rlali doma~e knezove. koje su sami birali. il
!' red metl h ra n lanslre Iruhure kad bi f r a nački kralj odobrio njiho,· izbor, sami bi im preda-

145

- .!
..., '
vali vlast u ruke. j o§ uvijek nema traga o dolasku fra načkih
feudalaca. uvodenju franačkoga vlastelinskog sistema, ni ti o na-
scJjavanju njemački h kolonista. KaTaotanija sc još 8J 7 (u
Aachenskoj ispravi o podjeli frana~k e drlave medu sillove Lu-
dovi ka Pobožnoga). pred sam ustanak Lj udevita P osavskog.
smat ra kao va zaina kneievina s un utra!njom samoupravom. a
ne ho feudalna po krajina. Ona je bila pod redena neposred no
Francima. j samo su za kratko vrijeme Franke zamijenili Ba-
varci, ka d su iznova Bavarci ustali protiv Franaka (763-788).
Ali . novi p olitič k i gospodari počeli su da se posred no mije-
!aju i II unutra!n;e poslove Karantanije. Uvodenje k ršćanstva
preko bavarskih crkvenih srediha najjas niji jc primjer takva
upletanja. koje ča k dobiva oblik vojne pomoći kršćanstvu i
crkvi. K rŠĆa nstvo je trebaja da Karantaniju čvršte privele uz
fra načk u drbvu.
U po kriltavanju se isto tako odražava i domaći društve ni
razvitak. Sabburški misio nari lU U Karantaniji nalli jaku po t·
poru prije svega kod kneza. njegovih drulinika·kosua i vc·
li kab-, koji su s njim bili povezani. N jima je nova nauka učvr·
šćiva l a vlast Na najveći otpor naišlo je ši renje k r ŠĆanstva 1.00
slo bodnjaka, koji su hili podjednako ugroženi napredovanjem
fe udal nog ciemen ta. novim nametima u korist erk"e (danak,
koji je Hotimir uveo 752) i obavezama prema Francima (Iudje·
~ovanje u voj nim pohodi ma ). Us tanci protiv nove " jere u VII I.
st. su pri je svega odraz tc drultvenl': suprotnos ti.
Crk vl':no podredi vanje Karan Iani jI': Salzburgu (o. i52 ), pri-
premljeno vjl':rojat no za vlade Go raz.da (H9-i51 ili i52).
zbi lo sc us koro poslijc njezina političk og podredivanja Franci-
ma. Jača misionarska akcija počela je tck za vlade Hotimirove
(i51 ili i52- 7(9). naroč i to poslije dolaska rnisionaTSkog _kOT·
episkopa .. (zemaljskog biskupa) ModestOl (o. 75i-163). kome
nije bila povje rena nl':ka odredena biskupija. Pod utjecajl':m
irskih monaha salzburški su misionari upotrebljavali pTi pokr-
!tll.\'anju me tode. koje nisu bile toli ko nMilničkc kao one. koje
je primjenjivala franačka državna crkva , i vije su pošto"ali do-
mate običaje i domaći jl':tik. Ali su oni ipak do krajnos ti isko·
ristili domaće drušI\'ene suprotnost;' pa $U ih čak i nohrili
(kr$ćanima su. na primjer, za branili da zajed n ički ručaju ne
samo s poganima. nego i s onima, koji sc sp remaju za kdtenje ),
146
P r,.i usta nci proti\'ufra načke , t. j. poga nske i protivufeu-
dalne nrank~. javljaju se već za vlade H otimirove (i63. iG5 ), a
najvl':ći ustanak, koji je buk nuo poslije Hoti mirove ~mrl i
i69_ii2).uspi.., je ugu!;ti IlOv i knez Valtunk (Vlado n?) td,
s pomoću Bavaraca . P roIjerani svećenici. preds tavn ici strane
vlasti. l' raliJi su sc u Karan tan iju tek posl ije tri godine. Da ubrza
pok.r~ l a"anje Kar antanije, podigao je i bavarski vojvoda Tanilo
uz samo granicu pr~ma Karantan iji samostane u Innichl':nu (769)
i Krems m unsteru (7ii ). POkr!tavanje je zati m nap redovalo brzo
i bez prepre ka. a uporedo s njim napredovala je i društvena di-
ferencijacija. O tome svjedoči i sadržaj slovenskil~ ~r~blja. k?~.a
,
pripadaju ketlaškom (po nalazi§lu Kottlach u DonjOj Austri JI)
ili karantanskom ti pu (na pr. Ljubljana, Mengcš, Sled i t. d.).
Materijal na kul tura. čiji su ostaci pronadeni \I tim grobovima.
obuhvaća vrijeme od kr aja VIII. do početka X L stoljeca. Uspo-
~dena I kesidjs kim gro bovima, ta groblja (od 37 njih nalaze
, sc 24 na teritoriju Ka rantanije. a IS južno od nje) sadrie mnogo
bogatije luks usne predmete (djepoočoi Ilkrui. mjesci:a.ste na·
ušnke s ulošci ma od ema jl a , kopče iste vTste. razl ič i ti prsteni).
nd to manje OTuda i or užja (noievi. sje kire, sq)ov i. ost ruge.
koplja) i mnogo lo nčari;e. Medutim, ima i velik broj le!ev3 bet
ikakvih pred meta. Za domaći elemenat značajni su sljepooČ1li
ukrasi od spomenutog ma teri jala i lončari ja. Predmeti iz emaj-
la u vczi ~u Sa zapadnim. a donekle i s bi~ant.skim uzorcima te ,'
svjedoče o novim trgov ačk im ve zama. Tima stranim u~on::im a
koristile su se i domaće r adio nice kod iz radivanja sličnih pred-
meta. U !tajersko PodravijI': i Ive do Savinje dopire od IX. st.
dalje bjelohrdska kultura sa srediitima u Panoniji i Slavonij i
(u Sloveniji 6 nal az iha). Od ketlaš ke razli kuje se ona u prvom
redu po obli ku uk rasa (naročito ogrlice ispleh:ne od žice ),
U J)osljednjoj četvrti VII L st., za vlade Karla Veli koga
(i68-8 14), Franci proši ruju svoju " IaSi i nad ostalim sloven-
skim zemljama. Kad su 77-4 pokorili la ngobardsku Italiju. nji-
ho;>"u sc gra ni ca pomakla do istočnog ruha Furlans ke nizine.
U vezi s ra lOIlI II južnoj Italiji protiv Bizanta. oni su 788
osvojili bizantsku Istru. a isle godine je Karlo Veliki uk lonio
bun tovnoga bavarskog vojvodu Tassila. koji je nastojao uspo-
Slavili vezu s Av arima, iak o 5e je iznova bi(j zak leo na vjernost.
147
 ,
••
Tako su Bavarska i Karantanija. II kojoj se poslijI: VaItunka do
I 820 redaju kncievi PribisJav. Se mika , Slojmir i Etga r, pale pod
neposred nu vlast Franaka. Avari s u na Ka rlov pos tupak prema
, Ta.nih.. ndgovo rili neuspjelim napadajima na Bavars ku i italiju.
fra nCI su 791 prdli II protivunapadaj. II kome ;e sud jelo,'ata
j k.arantanska v~js k a. Kapad al; ~U II dva pravca: ' na sj everu je
VOjska pod samItIl Karlom zauzela po granična avarska ut vrde-
nja kod B ečke Sume. a iz Furlanije je Ka rlov sin Pip;n prodro
II gornju Posavinu, osvojio ondje avars ki hrillg pa tu pokrajinu
pripojio f ranačkoj državi. Vec li pn·j pO r.lzi uz ro kovali su kod
Avara meduso bne borbe. koje su osjetljivo oslabile njihovu
obram benu /IlOć. T o je furlanskom markgrofu ETihu omoguć i lo
da nastavi borbe i postig ne i96 odlučan \l spje h. U lom POilOdu
- kak o se čini. upravo pred sam polazak _ Erihu se pridružio
i " Yojnomit SJaven~, koji bi. prema tome , mo rao bi ti knu II
, go rnj em Posavlju osvojenom vec prije. f ra nci su se lada probili
d~ samo~ sredi!ta ava rske drfave i oS"ojili kaganov u prijestol-
n ~ cu. "hrmg ava rskog plem e na ~. !'remo a Su sc manje borbe 1'0-
d llc sve do 80S. avarsku sc d ržava za uvij ek raspa la. a franllčkn
se grani ca poma kl a do ušca Raa be II Dunav, istočne obale Blat-
I, nog jezera. Dunava kod Mohata i fru! ke gore. T a ko 511 i Slo-
venci u dolini Du na va. II gornjem Posavlju i Pa noniji doili pod
franačk u vl ast.
Yec karl drugog pohoda na Pa noni ju 79G Pipin donosi na-
čel n u odluku o crkv eno j i upravn oj podjeli novoosvojenih 1.e-
'.l.lal ja. Karlo t1,j teritorij podreduje u up ravi dvje ma pokra-
Jin ama: Fu rlanskoj mark i pod\'fgava gor nje Posavtje, D onju
Pano~ij~ (iz med.u Save i naabc) i hn' a tske !Crnije, a lstočooj
mark, dm Gornje Panonije. Avars ku mark u istočno od A nife i
Karantaniju. Orga nizacija tih pokrajin a nije bila jedinstve na.
One 5.~ bile sa~lo voj ni čki ohram l>eni organi zmi. Jezgra obi ju
, p~ kraJJlla sas tOjala sc od pogra ničnih grofovija. "maraka sa-
mlh«. na čelu s prcfe ktima. U feudaliziranim pokraj inama uz
•
•• Dunav i u italij i bili su njima neposredno podlož ni franački gro-
I fuvi . a ~I~ven~ka pleme na du! istočne granice. pa ča k i ostaci
Ava ra bIh su ,m podrede ni ka o poluvazaIne kndevi ne s doma-
či m vl.a~ arima - hrvatskim knezovim a u Dalmacij i i D onj oj
PanoniJI do Drave. slovenski m kn ezov ima II Kara nlani j i. gor-
!
I
•• )48
njem Posavlju i Donjoj Panoniji preku Drave. avarskim kaga-
nom u Gornjoj Pa no niji. T i &u vl adari birani po starom obi-
bju. a franačk i ih je kra lj sa mo pot vrđivao. U unutrašnje po-
slo"e nj iho"ih knde"ina Fra nci se nisu upleta1i: po korena ple-
mena bila su duf.na da sudjeluju u frana ~kim vojnim pohodi-
ma lJ susjedstvu. a vjerojatno su sva mo ra la da plaćaju i nek i
danak.
U crkvenim je s h'a~ima slove nski te ritorij bio od 80.3 (1)0·
(" nteno 81 1) podijeljen izmed u Oglejskog (Akv ilejskog ) patri -
jarhata i Salzbur.ike nadbiskupije grani com, koj a j c išia rije-
kom Dravom i odrlala le sve do XVIII. stol jeća. Jz ta d"a
sredi;ta ~irilo se k rJćanstvo medu Slovence uz pu nu potporu
c!rlavne \·I::sti. Tim središtima. koja 5\1 se nal azila izvan sloven -
skog terit orija. podređe ne su bi le kasnije sve crkve ne ustanove
II Slove niji. Org.mi1.~cij;l crkve imala jc jol uvijek ilTazito misio-
narski značaj. Oko 800 postavljen jc "za Karantancc_ ol,e, ,'0-
~eban korep iskop bez odrede ne biskupije (s prekidi m:: do 9301.
a i crkve n.. sc organizacija oslanjala u pocetku sam() n~ rijetke
misionarske crkve. p:: su tek 11 IX. st. stvorene prvc os nOV f) ~
.iur.e kao redovn a crkvena središta. Da lli ~to više obkšali pri _
jelaz u kršćanstvo. crkvena desetin a. koj u SIl sta nnvnici n;: teri-
toriju Salzbur!ke nadbiskupije bili dužni da daju od svojih
proizvoda. hila je nešto manja. Ta smanjena .~ l avenska dese-
lina •. koja je poslije uvedena i medu Zapadne Slavene. "rvi
put sc pojavljuje II slavenskoj historiji o..g. 800 u Karantaniii i
Panoniji. D.! $C ona uvede. mnogo je pri,lonio Alkuin. koj i je
upozoravao Ka rla Velikoga. da je izvlačenje prek(lmjernih pri -
hoda od strane crkve "i~e nego išta dr ugo upropastiio n.iegov,"
I)olitiku prema Sasima. P rem;\. jednom mišljenju, taj S~ oblik
crkvene desetine u naturi 05nivao i na tada!njtm ~:upnju ze-
mljoradnje kod SI 'IVena. jer j c sistem ne us taljenih n ji"a otcš~a­
"~o nadzor n ad p rikupljan jem prave desetine. Posljedicom ka-
rolinš kog zako nodavs tva bijaše. da SIl se "cl; Iloo u stalili i prv i
molitven i obrasci na slovenskom jezik u.
PokrJtav a nje je Slovence oču"alo od opas nosti istrebljenj;\..
teš ke sudb ine Polapskih Sla vena. jer je germanskim feudalnim
poro bljivačima izbilo iz ruku 0pMOO arulje križ ars ~ oga v j er-
skog rata. K rUa nstvo je neposredno ubrzal o razvitak feuda ·
149
<f"
,.
,•
•
[~zma ka o i napr.~dak k.ulh~re II Karantanijj, nli su ra7.ličite pri-
like II vezI S njime bJle Ipak štetne za dalji ran'itak Slove-
naca. Crkvena središta, iz kojih se ono širilo i kojima je biJa
podredena crkva II slo~enskim pokrajinama, bila su izvan zemljto
(Salzburg II BavarskoJ, Ahileja II Furlanskoj). P rema tome su
k~š.ćans~vo i crkvena organizacija, koji su naročito poslije 820
b,],. ~aJui,e .povezani s germanskim reudajnim porobljivačima,
!ačmJava[' Ja k bedem proti\' svakog pokušaja, da sc slovenski
narod oslobodi tude vlasti.
Kako II Sloveniji nije bilo osnovano ni jedno samostalno
cr kveno središte, a kr.šćanstvo je II njoj bilo vezano za latinski
obred. ono jc Slovence podvrglo utjecaju strane jezične kulture.
Propast avarske države utrla je put snažnom kol onizacionom
,.,okretu .Slovenac~ u Donju Panoniju, Njihovo doseljavanje, koje
Je stv~nlo. temelj za razvitak Panonije u drugoj polovini IX.
st., tohko Je uzelo maha. da već 805 ostaci Avara traže od Fra-
na~.a pomoć protiv Slavena. To je bila posljedica posebnug rata ,
kOJ' su Karantanci nastavili protiv Avara i onda. kad je ra l
os franačk om državom bio već dovden. Premda su Avari zadrhli
• d~o Gornj e Panonije ka o poluvazalnIl kncževino )lod pokdte-
i mm . ka ga no.m, nadiranje Slovenac~ prema istoku i dalje se na -
staVIlo, pa Jt franačka vojska morala 811 doista z~štititi Avare.
,, Prilike su se doduše za ntko vrijeme sredile. i Avari se 822 po.
sljednji put spominju još kao poluvazaIno pleme, ali ubrzo za -
tim. u .v~zi s upravnim reformama 828. oni postaju kraljevski
, kmet~v ' , uglav~om ~ IX. st. nestaju medo slavenskim i nje-
mačkim kolomSllma. lotpomognuta od f ranačkog vojvode (d ux )
u Istri, koji se pritom rukovodio franačkim pravom, jaka kolo-
nizac~ona struja Slavena potekla je potkraj VIII. st.' i u unu-
trašnJost te pokrajine. Predstavnici istarskih romanskih gra-
,, dova (:r5t, Pore~. Novigr~d. Pićan , Pula ) bllnili ~ll se protiv
fCI~d~!mh tereta., do.vodenJa Slav.ena na njihove zemlje, pozi-
~~J~ICI se.~a.sv~!e i.blzants,ko) pravo. Naposljetku su se u skul)-
•, ~tm.' na flJec! R,zam kod Kopra (804) VOjvoda i gradovi i',mirili.
• VOJvoda..se mor~o obvezati, da će ukloniti ~Iavenske naseljenike
sa z~mIJlšta, kOJe mogll da obraduju sami grad ani , ali ih je
,• zadrzao na zapuštenom zemljištu pobliže neo>.načenom . koje Je
po franačkom pravu bilo kraljevsko vla5llišt,·0.
150
,•
ii. Uvođenje franačkog feudalizma, ekonomske j društvene
promjene, - S razvitkom feudalnog elementa, koji u strukturi
slovens kog društva najka5llije u to vrijeme prevladuje nad
ostalim elementima (premda se klasa feudalaca još nije sasvim
razvila i nema još pravnih karakte ristika franačkog plemstva),
javljaju se sve jače težnje za osloborlenjem od tud inskog jarma.
Već II ~ red ini 819 Slovenci II D onjoj Panoniji sjeverno od
Drave priključuju se velikom ustanku protiv Franaka, kome
je na čelu stajao Ljudevit Posavski. P rvi franački pohodi protiv
ustanika bili su usmjereni upravo na to područje. a svrha im
je ·bi la da prekinu njegovu vezu sa središtem ustank a, Poslije
Ljudevitova uspjeha protiv Borne, ustanku su se pri kraju 819
priključili i »Kranjci, koji stanuju uz Savu~ , i Karantanci. Fra -
nač k e vojske. koje su 820 pošJe protiv ustanika, morale su da
protivnički otpo r slome na prijelazima sa zapada u gornj e PO-
savije, a Karantanei su im. iako bez uspjeha, pružili otpo r čak
na tri mjesta. Vraćajući se s Ljudevitova područja, Franci su
is te godine opet pokorili Karantanee i Kranjce. Neu spjeli usta-
nak imao je presudne posljedice po Karan taniju. Ona gubi zna-
čaj samoupravne vazaine plemenske kn eževi ne i postaje obična
pokrajina franačke države - grofovija. Slovenskog kneza za-
m j enjuje franački grof, a kralj prisvaja cijeli, i ustanički i ne -
zaposjednuti teritorij, koji dodjeljuje franačkim fcudalcima.
Fr anačka klasa {eudalaca preslojava domaće početke feudalne ,
klase i tako sprečava k onačno formiranje domaćeg feudalizma,
Kako kod karan tansk ih Slovenaca poslije 820. t~ko se i u
05talim slovenskim pokrajinama uvodi franački feudalizam, bez
obzira na zametke domaćeg feudalizma , u vezi s provalom Bu-
gara u D onjo Panoni ju, koji 82i privremeno ru še ci j eli fra-
nački obrambeni sistem u Podunavlju. Furlanska je marka u
ob rani potpuno zatajila. Pošto je Ludovik Njemački 82S protje-
rao Bugare s osvojenog teritorija, on je nanovo uredio obranu
d ržavne granice. Područje F urlanske marke, izmedu Furlanske
nizine i Blatnog jezera, podijelio je na četiri gro fovijc, Furlan-
sku, kojoj je dodao porječje Soče, Istru (s Tdćanskim Kraso m),
grofoviju uz Savu (prethodnicu Kranjske) i Donju Panoniju . Po-
,djednje dvije bile su podredene Istočnoj marki, koja je obu-
hvatala i Ava rsku markll (i zmedu Aniže i Bečke Sume, pretho(\-
151
 KA RTA VII

nicu Donje Austrije), Karantalliju i Gornju Panoniju. Cijelom

I
I
Istočnom markom upravljao je ujedni~ki prefekt (ujedno mark-
grof Gornje: Panonije). Tom JI:' upravnom rdormom slovenski
ttritorij bio pn-j put podijeljen u pokrajine, od kojih lU sc
M OR A V KA

•
Kranjska i KOTuJka odria1c preko tisucu godina. Ugovorom o
, podjeli uVerllunu 843 Furlanska i Istra bile su dodijeljene
Italiji. a Islobla marka Njemačkoj .
•• A

Unutrašnje reforme bile su 'odnije od vojni~ko-admini.

st rativnih. Sigurnost granice mogla sc naime očuvati samo tak o. JA
da sc izmijeni sasta" nepouzdane domaće vladajutc klase i po-
veća stanovništvo II pograničnim pokrajinama. Kralj dijeli znUI -
ne komade dosad neiskorištene ili prisvojene zcmlje fra načkim
crkvenim i svjetovnim velikaši m:., a drllg~ oni sami prisva -
jaju, i kralj im naknadno daje za to svoje odobrenj~ . Tako je
i II slovenskim krajevima nastao nov društveni sloj njemačke fcu-
.
, ,.
(bine gospode. Ta već formirana klasa fClIdalaca .~preč;lVa dalje
sazrijevanje domaće slovenske klase feudalaea. Slovenski veli_
kaši. koji se kod tog prijeloma spasavaju medu feudalnu gospo-
d'l. malobrojni S\I i manjc važn;, oni preuzimaju frana čko feu-
da lno pravo i s vremenom se pod utjecajem feudalne sredine ger-
mani~iraju. Koseti doduše ~ive i dalje po domaćem polufeudal -
nom pravu. a zadrlavaju i neka prava (ust oličal'anje, sudac). ali
,, , nisu vi~e dio prave feudalne vladajuće klase. Pa i te privilegije
N O N l J A
zadrfavaju olli zalll'aljujući vjerojatno ponajviše potrebi fra-
n.:lČkih feudalaea. da II doba najždćeg porobljavanja jo! uvijek
mnogobrojnih slobodnih seljaka. II vezi s uvođenjem frana~kog
vlastelinstva, nadu i iri dru!tveni oslonac i kod jednog dijela do-
mattA" stanovništva. Time je učinjen odlučan korak prema h- ,
snijem poloiaju u doba feudalizma, kaci su Slovenci bili isklju_
,
či vo kmetovi pod vlašću njemačkih feu dalaea. ,.Ta se či nje n ica KA
FU'LJ~)~
ne može dovoljno ocijeniti, tako dale kosežne i tdke bile su nje- POWELA
zine posljedice po dalji ra~\'itak Slovenaca ... Germansk i fell- {.OVENSKlH POKRAJ/IVA lj
dalitam uvukao je Slovence II krug evropskih kulturnih naroda. ,
, ali mu je nasilničkim podjarmljivanjem zatvorio izvore za nje- Ir. STOL JECU
gov vlastiti socijaln i i k ultu rni napredak. u pravo la činje nie.:
bila je jedna od n.:lj,'ažnij ih prepreka za razvitak slovensko!> na-
roda « (Ka rdclj).
, 152
,
 U vezi s lom podjelo m slovenske /:Crni je njemački m (cuda!.
cima stoje i počec; njem ačke kolo nizacije medu Slovencima. U
, to se vr ije me nje m ačk i pril iv okreće p rije svega prema AI'arskoj
ma rk i i Panoniji. l\'jemački su doseljeniei narocilo brojni bil i
izmed u Traune i Bečke Sume. Iz medu J uf nih i Zapadnih Slo-
vena zabijen je tako na Dunavu njemački kli n. Snaž n;) n jemačka
kolonizacio na struja tekla je i u Pano niju. n aroči to Gamju. U
Ka rantaniji nastaju i prve n jemalke naseobine.
UI'odcnjc feudalnog vlastelinstva potiskuje Slovencc pre-
težno II kmetstvo. Slobodnjaci. koji su živjeli na zemlji darov;:: _
noj feudalcima ili na onoj, koju su oni samovoljno Zlll)Osjeii,
morali su sc ili ukloni ti ili postati kme tovi, kako kaže odredba
u ispravi Karla Veli koga samostanu u Kremsm iins teru (7!H ): ~A
ljudi, koji stanuju na toj zemlji i iele d a zadrie spomenuto zt-
mljišle. dužni S\I davati toj boijoj kući ddbine, ak o pal: nr fele.
neka se . .. odsele.« Veći dio isprava iz prve polovine IX. sl. go-
vori o darivanju velik ih kompleksa zemljišta. s kojim jc II vezi
takvo feudalno porobljivanje. Naprotiv , već iz druge poIO"ine
toga s toljeća prevladuju \I Karantaniji i Punoniji takve isp rave.
koje govore o kmetovima i pridvornim ili _nasadenim« ljudim:!
bez slobode, slugama (mandpia). Proces nasi lnoga feudalno::, po-
robIjivanja nije dakako bio joJ J:avr!en u lo doba, nego tra je i
dalje od X. sl., naročilo II pokrajinama jufno od Karantanije.
Ali ra1.dobl je najžešćeg porobljivanja ide svakako u IX. Sl .. ne-
posredno poslije uvoden;a franačkog sistema. Ndto bIde prilikc
"
bile su samo II jugozapadnim pokrajinama bme moru, gdje su se
i n;! vlasteli nstvima odriali l ično slo bodni seljaci i gdje izvori
spominju i kolo ne.
Mjesto paljevinskog gospodarstva i sistema nestalnih njiva
na zemljištu, koje jc već bilo iskrčen o , " na kome nije nano" o
izrasla lu ma, uvodi se sistem trogodi!njeg plodo reda (ozimo lito.
jaro žito, uga r) $a stal nim njivama u vezi s obradiva nj em za ra-
čun vlas telina ovećib komada zemlje (pridvorno gospodars tvo).
koj u je on zadrf.ao za se be. Promje na zemljoradničkog sistema
i individualni odnos vlasteli na prcma podložnicima razbijaju
na jzad kolektivno vlasnihvo obradene zemlje. Taj se sistem ne
provodi u svima slovenskim pokraji nama odjed nom, nego napre-

153

= = = =- ,-, --
,r"
(l uje 5 vremenom. a II drugoj polovini X . st. nesumnjIVO JC vel:
prcvla.dao na cijelom slovensko m terito riju.
U vezi s tom promjtnom p očinju sc tl sredin i IX. st. pojav-
Ijh-ati nova stalna selj ačka gospodarstva (grunt, hu ba, mansus),
medu koja su podijc:ljcna polja i livad e. a pašnjaci i lume ostaju
, za jedničkom svojinom seosh op6nc. Selj ačk o gos podarstvo
onaj c tatim za tisuću godi na os novna jedinica pr iv red nog iivola
na selu. Vel ičina ~g ru n ta . nije svuda jednaka. Ona sc mijenja
prema pokraj ini i vlastelins tvu. a i socijalnoj pripadnos ti vl a-
snika (tak o je selj a čk o gospodarstvo u posjedu m:slobodnog sl uge
manjc od gospoda rsh'a poluslobodnog čovjek a i t. d .• jer jc ve-
za no za rad vcć<:g opsega na 1'1as\dino\'u posjed u).
,, 6. Donja Pano nij a, kn e~ Kocel j. - Oko sredine IX. st. po-
t~saju franačku državu sve teži unutra šnji i vanjski udarci.
Borba između članova dinastije oko podjde ddave , napa daji
Arapa (Saracen a) na jugu i Normana na sjeveru slab e snagu
drfave. Osim toga franačka država sc II d rugoj polovini IX. st.
počinje raspadati u samo~talne feudaliz irane pok rajine u Fran-
c uskoj i It aliji i t. zv. plemens ke vojvodine u Nj e mačk oj. U
posljednjoj četvrt ini toga stol jeta središ te Istočne marke prenc-
seM je iz Pa nonije u Karan tan iju. pa ' Ka ran tanija obuhvaća
, , otada cijelu njenu obl ast osim Avarske marke. Za vrijeme Ar.
nuHa (8 i6-89!J ) il,vori je čak nazivaju »Karantanskom kralj e.
vmom ...
i N ove poli t ičke snage pojavlj uju sc i u Poduna,.lju. Franačku
graniClJ već ugrožavaju Bugari i nanovo ojača l i B izant. a mo-
ravska i ,lovačk a plemena udružuju se II velikomoral·ski ple-
menski savet za o branu od Franaka. Sigurnost geografski neza·
It ićent' g rani ce u Pa no nij i, koja jI': išla nizinom. bila jI':. dakle.
tda k problem na ročito stoga. što su Donju Pa no nij u pr ije 8~ O
tri puta u 1)0 stoljeća pU$toiila d ugot rajna ra tova nja.
U to vrijeme (o. 8S5) sklonio se II Istočnu mark u P ribina.
, knez jednoga 5iavenskog plemena, koga je protjerao Moj mi r,
,
- kada je osni-'ao veli komo ra,·ski savez pleml':na. S njim je doš lo
i višc njegovi h veli kaša. Oko 840 P ri bina primi u feud vlas telin-
stvo na rijeci Za li kod Blatnog jezera sa sredi5tem uBlatenskom
Ko!tclu (Mosa purch, u pr ijaš njoj hi sto riografi j i nui van Blato.
154
,
grad), gdje je počeo da »pri k uplja .. puke i ~~ ih. na. toj zemlji
silno um lloial'a «. S obzirom na pOri j ekl o Pnbme I nj egove na J-
blife okoline ()Okubvaju neki da D onj u Panoniju ukl ope u hi-
sto rij u slOl' a čk og naroda. A li kak o su u to d oba Slovenci II Do·
n joj Panoniji bili veći na stanovni!lva, izvo ri it IX . 51. ne . ub~a­
j a ju panonske Slovence hez razloga med u Karan tancc. Donja I a-
nonija pripada histo ri ji slovenskog nar oda.
Kao nagradu za njegoI' rad na kolo nizaciji i za potporu sah -
burškoj c rk vi L udov ik Njemački dodijeli P ri bini j oš vece 1)0-
sjede u vlas ništvo i 84i pos ta vi ga za markgrofa D onje Pa no-
nije, koja sc prostirala od Dunava do Mu~ i od donje Raabe do
Drave. odnosno u Srijemu do Sa ve. Pribina je vjerno sprovodio
politiku franačkog kralja. Zajedno s njema ~ k i m fl':uda\Cima u
zemlju su sc usc1javali slovens ki i njemački kolonist i. a Pribina
je usrdno podupirao i crkvenu organizaciju,. koja je dobila ja~u
pomoć u mnogim novim crkvama. Blatemkl Kos tel p.ost.ade sJe.:
d ištc posebnoga salzburškog arhiprezbitera (vikg S"ecenlka, kOJI
jc po časti naj bliži biskupu ). . .
.J o!. prije nego što će unaprijed ili Pribi n11 . .Ll~do\" lk :".le.
m a čki je pokorio 84{; i Moravl jane, pa je na M ~Jr~lIrovo m~ e.sto
do"co Rastislava, Ali je Rasti slav produžio MOJ m lro,'u polIlIku
i vjd to jc i s k orišći\'ao sukobe il.među njema čk og ~r.al ji!.i I'el i-
kda. T ak o jc 854 nanov o steka o neza,·isnol\. Pn blOa Je. na-
protiv. ostao "jcran kral ju i u borbi pro ti,· ustanika (1)60-1)6.1)
izgu bio i život. U Donjo j Panoniji ~~5Iij edi.o ga je njegoI" $ln
Kocc1j (861-8H ). I on jc u prvo vTl Je me VjernO !JOmagao fra-
načku politiku i salz buršku erh ·u.
Potkraj 6O-il1 godi na IX. st . D on j a Panonija dolui ()Od
uljl':caj onoga. poli tičkog Tuv itka, koji se osjećao u 'irem susjed .
stvu. U namjeri da nanovo pokori Veliku Moral'sku. Ludovik
Njemački skl opi protiv nje save! I Bugarima. kojih jt vl~st do-
pirala do srednje i gornje Tise. Nato je R a.st isla\' uspoSta\"lo "ezu
s Bizantom; on je 862 uputio posla ns tvo u Carigrad i zamolio
cara. da mu pošalj e biskupa i 5v.:ćen ik.:. kQji dob ro pu~naju 'I~­
vens ki jezik, kako bi se mogao osamos taliti i u erkven,"": sh·ar.l-
ma. Car s.: na dao. da će II Velikoj M oravskoj na';; I)o tporu prot,,·
Bug-arn , stoga ()Osla ona mo Konstanlina i M et ~~ij a , si~ol. e , ·iso-
k oga vojnog komandanta u Solunu. Iako ca r nIJe sasvIm isp unio
155
If'
, '
Rastislavlje~'u mol ,bu, šalj.u.ci mu svega jednog sycccnika i jednog
ka ludera, njegov Izbor mje mogao biti holji. Mladi brat Kon-
stantin, bibliotekar Carigradske patrijaršije, nastavnik najviše
šk ol~ u.Carigradu. i. iskusan misionar. odlikQ\'ao sc učenošću. 8 0 -
\'or.n.JčkJm.d~rom I Is krenim mi sionars kim za nosom, a stariji Me-
tod 'Je, kOJI JC prije no lto ćc se zamOllašit; već upravljao jednom
~lavensk om pokrajinom, imao jc mnogo smisla za organizaciju
l državne poslove. Budući da je kao Solunjanin dobro poznavao
~~a.~enskj .i:zi k, . .Konstan tin jc - prema podacima iz njegova
zlt l)a - .I~S pnJe polaska u Moravsku sastavio prvu slavensku
azbuku , glagoljicu, j - uz ev;:; za knjihvnj jezik njemu poznati
govor makedonskih Slavena -- počeo prevoditi prve obredne
k njige. Ta ko je stvorio najholje sredstvo, kojim jc trebalo podu-
prijeti osnivanje po~ebne slavens ke crkve kao nužne dopune
političk~ sam~sta)nosti. Ali Nijemci su vcć 864 n::tr)ovo poko rili
M?ravl)anc, l ta ko je privremeno propala Rastislavljcva na-
mJ.cra, d.a sc osamostali II crkvenim stvarima. Poslijc višegodi-
.~n)eg ~aoa u Moravskoj. gdje su naišli oa žestok otpor njemačkih
s~ećen.l.ka, Komtantin i .Metodije su htjel i da se 86i vrate preko
VenecIje natrag u Carigrad. Oni su učinili snažan misak na Ko-
cdja i pridonijeli nj egovu političkom odvajanju od J."ranak1!. Pu-
tujući dalje. primili su pupin poziv, d~ dodu u Rim. U Rimu.
gd~~ su isp.;tali. njihov~ I~ravovjernost. umre Konstan tin (869).
1:0)1 s~ ondje bIO zaredIO I dobio imc Ćiril. Iste godine digla su
ustanak proliv Franaka sva .I!avenska plemena duž istočne gra-
I 'lIre od Labe do Karantanij e i Donje Panonije. Francima je pošlo
za rukom da uguše druge lIstanke, ali su Velika Moravsk<l i Do_
I
nja Panonija obranile svoju slobodu. Otada pa do svoje smrti
Kocelj je vladao kao samostalan vladar (8G9-8i4). Na Doziv
Kocelja i veli kollloravs kih knezova I~a.~t islava i SI'atopluka: Me-
, todije ~e vraća u Panoniju kao nadbiskup obnovljene pilllonsko-
, srijemske dijeceze, a slavenskim je bogoslužjem postigao. da se
je ~alzhllr.ško svećenstvo povuklo iz Kocclj e've države.
NjeltlJčki feudJki i bisku pi borili su se svima sredstvima
za izgubljene posjede i vlast. Nadbiskupa Metodija domamili su
~1 svoj~ ~in~du i zatvorili ga II tamnicu (8iV- SiS). Za to je vri-
jeme ~.oceJJ očuvao i podržavao njegovo djelo. On jc učenicima
MetodIja Konstantina omogućio dalji rad , a dopisivao se, što-
156
,
"iše, i s papom o pitanjima crk:·.en~ o.rgani.zaciIe ~ cliscipli~c.
Panonsko razdoblje II radu Metod IJa I nJegOVIh ucenlb odr~?~l~
se i u njihovu knj iževnom radu. To dokazuju crkvenI nUZII'1 l
neki slavenski crk veni obrasci i moli vi , koji su pri j" nastal! u
Ka rantaniji. a ~ačuvali se II njihov im spisim<l.
U to sc doba pokazuje i utjecaj franačkoga i ba"ankog
pra,·a. ~to se vidi u dva članka najstarijeg slavenskvg zJkonik<l.
»7."kon sudnyj ljudcm« (naime o prednosti ~ b o!.ieg zakona" nad
sv jetovnim zakonodavstvom i franačke orgalJizacije sud;) sa leSl::~
s\"~vdaks , koji II franačkom mjdovitom slIdu zam j enjuju po·
~"ćnc suce - skabinc), kao i udopunjavanju svjet(\vnih ka7n i
crkvenim kaznama, i to u onim člancima. koji Sll prevedeni iz
~ckloge« biza ntskog cara Leona Mudrog. P rema tOllJe j~ ta ~ za -
kon - po svoj prilici rad samog Melod ija - nasta o vlerOJ3~nO
tl P,moniji, iako postoji mug ućn os t , da je nastao ili je dop un Jc n
u Moravs koj. U prilog prv~ teze govore jasni utj~caji franačkoga
i bavars kog prava. a u prilog dnrgc , možda, propis. d;:! se Sl'ab
k uta. u kojoj se vrše poganski obrtdi ili 7.aklctve, zaplijeni. "
\' la~nik proda kao rob . Propisa paralelnih tome ima u brakleri·
stičnoj Ilst~novi crkvenog ropstva II Ćcškoj . PoljskOJ i UgarskOJ.
a sličnih propisa nema ni u rimskom ni II bizantskom pravu.
Velika Koceljeva zaslugil kod sa,'ladivanja prije sporncnlllc
kri? e u radu slavenske braće našla je odjeh prije svc1!~ \1 žiliju
Metodija, koje govor i O tom slovenskom knezu toplij,im rij:-- "
čima nego () ma I:ome dru go m sla venskom knezu. IZQ".1~.lvonl
Svatoplukovim Nijemci su S~ dočepali i Rastisla\'~ (IOO). kO JI
umre u tam nici. Salzbur;ki kler upravi protiv Metodij;] poseh,m
spis o pokršt;)vanju Slovenaca (Co nvCJ"sio Bagoariorum ct Ca-
rantanorum. najopsežniji izvor za historiju Slov cn~ca d t; t(\g~
vremena. Sil ), dokazuju';; svoje pravo na Panoniju. Ali odiukll
je donio mač: kad ic Sl'atopiuk. koji je nanovo stao na čelo Mo-
ravI jana II borbi protiv Nijemaca, postig<lo, da Nijemci !)]"i zn: ,ju
nezavisnost Velike Moravske, i sklopio s nj ima mi r (Si4). , ..,,-
mIjena državica Donja Panonija propade. lako je papa Ivan VIII.
postigao Si3, da Metodija puste na slobodu, ipa k su g~ Nijemci
prognali ;z Panoni j e. kamo je najprije otišao. II Veliku Morav-
sku, a knezu Kocdju su 874 zbog »vdeizdaje~ odu7.cl i posjede
; na njegv\"() mjesto doveli g ro f<l Gozvina. Tako jc ne samo n~-
157
 , '

s tal o posljednje: mogu ćnosti za samostalan poljti~ki iivo t sloven_ . . . X st organi~ i ral a se obrana protiv nji~ ;
skog nar oda II doba feudalizma. flegO je za punih ti.!luću godina O1al , II prvoJ POlOkVI", ~.~ katastrofalni pora~ na Lechu 95!1.
o
odlučeno. koji će pravac uzeli njihov kulturni život. Latinsko k da ih je td o pog ,
IC ta
.
brlO prih va tili zemljoradnJc. pa sc l
. kod njih
.
bogoslužje i kul tura na ludem jeziku uništili su pokušaj samo_ Olada su se u. " reda k i kr!ćanstvo II svome nm -
f.euda~~, r:~~~~~e:~ ~jihovih
,
stalnoga kulturn og razvitka. utvrdio prethodnika Huna i Ava ra:
Od toga je "femenO! Melodije morao da svoj Tad ograniči skom obliku. Za '1 d d', U Mađarima dobili su Slove nCI
··oguĆloascor. " 1
I na podru čje vdikomoravske dTŽave, ali je zbog Sl'at opl ukova \ 0 im Je I om . . d Pod njihovim pri tiskom išfet a Je s 0-
kole bljivog ddanja imao i da lje teških sukoba s njtmačkim sve_ ".ga posljed njeg !usJe il. . . . . D la5kom Mad ara pre-

, ćenstvom, koje je vodio biskup Viciling. Da sc opravda od njc-

govih kl eveta. on je 880 nanovo morao da ode II Rim. ali se
'
.
enska ko Io"'taelJa
". u PanonskOj
..
n m",. o
.
' cl d š ter itonjaina ve za Izmc u
kinut a)e r o . u M e . k
da lina pošlo ta ru om
đ J užnih i Zapad",
da razb iju
.
njernae
'h
"k'
'1

I odanle vratio s odobren jem za ra d i dopuJtenjem u slavensk u Slal·cna. ~. I Je a r k slovenskog terito rija, i da svoji m na-
bogosJufje. Ubuo utim, 885. Metodije j e umro. a za svoga je obruč. kOJI s(; stva~ao O? ke za "iše od PO stoljeća zaustave
nasljednika ime novao ucenika Gorazda. Ali njega naslijed; \"I la ma u unut ra1nJos t Njemač I k~ ze mlJ'e, Olhko su .sc
' , 'prili" u s ovens ," .
njemački ko omzaclO",
I
,,
I V;ehing, pa su Melodijevi učenki hi l i priJnQrani da n;' pUSle Ve -
liku Moravsku. Usprkos svemu taj neuspjeh 1lI0ra"~ke misije
Mat'1ari ustalil i pa sve do 1918 ~amo J~/
_ Prekomurje - ostao u g raOlcama gaTS e.
. 'edan mali di o Slovenl)e
k

I nij e zallsta vio dalji razvoj mlade slavenske pismen osti. Bjdeći ,
uglavnom na jug - samo su neki učenid Cirila i Metodija po_
, traiili skloniite u Ccškoj - on i su sobom po nijeli glav ne leko_ 8. Velika Kuant a nij a. -
."
Karantamp. Je za)~
.. Za vrijeme mađarskih provala
k
. dno s Bavan om I a r -
' b'l ""d is tim "ojvo-
vinc svojih učitelja i na temelju toga u j užnoslav enskim zemlja_ . đ d Mađarima 955 Bavarci i
dom. Vec prije velIke pobje ~ na
i ma osnovali novo žarište slave nske pismenosti.
.
Karan talIcI su zapo
.
teli s ofenuvom protIV n jI.
..
"h al i ,la\'no na-
]" ' 970 Njemačka je "OJ-
.

, i. Dolazak Mada ra i njegon posljedice. _ Po tk raj IX. sto- predovanje pripada te~ u t,~en~e P~~e~: Lcithe i sredn je Ra abe ,
ika iO-ih god ina OSVOjila r~\o? ~J pc Ddavna g rani ca. koja
I ljeća Karantanijom je vl adao Karl ović Arnulf. Glavn i pro-
hlem njegove "anj5ke poli tik e na istoku hila je borha $ Ve_ do Radgone. Ptuj a . Sutle, r e 'd'l" cl ' k a'a XII . st. (slo\'c n-
d " čJ'u po tpuno utvr I a o r J .
I likom Moravskom. U vezi s tom horhom sti gao je u Panonsku se na tom po r ..' . J teritorij izmed u Mure \
nizinu već BO- tih godina IX . st. nov nomadski narod _ Madari. skim pokrajinama pnkl ) uču J e ~e JOd cl . K ke iGorja naca
· . Drmola ,zmc u onje r
I
On i su u početku sudjelovali u toj borhi kao savez nici Svato- Drave do L Juto mera l ..: k stan ovni ke u 1stočnim
pluka. ali POslije 892 boril i $U sc na Arn u](ovoj sirani. Godi ne i Bela Krajina) i .do 1:1 ~ d~~~~:!:vC~Sor~ glavni temel j ctnitke
89·1 od j ednom su izno"a udarili na svog sa"eznika i prdli Du- Alpama od ostal!h Juzmh. JI 'J tak u tome čini Prc ko-
, d SI e naca 1 . rvata zute
nav. Oko 900 P(lčelj su zbog plj a č ke upada ti u It aliju. ~ neho grani ce Izme u ov .
' g d'Je Slovenci prelaze g ra. l1l ee nj
'ema t ke države i Istr a.
'
murje.
poslije i u južne njemačke pokraji ne. Kad su 90i II hitki kod
Bratislave po tpun o uni!tili ba"arsko-ka ra ntansku vojsku. koja je gdje upad no od n je ~iv~ :·l rv~~l.. . o da brani jugoistočnu
pokušala da im prepriječi put uz Duna v, Madari su zaposjel i Novoosvojeni tentotlJ ..koJ.' Je ~~.al' 'ik pogr a nii:nih
Panoni ju do alpskih ogranaka i uništili nj emačku vIM! nad pr i- gra ni cu njemačke dr!ave .. ~IO JeDP~a:~e t:~a~t:nska mar ka oko
,,
' rodnim putovima. koj i Dunavom i prek o Ljllb!janske kotI int mara~a. T u su ~!I~r~.~~t;'J~i U~tuj:ka. 'Savinjska (porječje. Sa-
, vode na zapad. Od slovenskog teri torija ostala je samo Ka ran- srednje M ure. o . k (G . ko okolina Lj ublpne.
tanija u sklopu njemačke države. Mađari su po stoljeća pl j a č­ \'inje i Dolenjsko). KranJ$ a .. o renJ~a do ire do kral kih pri-
kali go tovo bez otpora po tapadnin, ttmljama. Tck malo 1'0 istočni dio Notr,anj~~og). Fur!~IlIJ.'\ ~oJ' (Ist:a i Trlćanski Kras).
j elaza j o buhvaca Cl Jelo Poso Je. I s ra
,
158
159

,
 " ARTA \Im
,
-,
, U sredini XI. st. Istra se proširila k istoku ~Meranijom". t. j. <lg l
teritorij em izmedu Raše i Kvarn era s Rij ekom. Kad je Karan - "'")0 ! •••
tanija. zbog separatističkih [cžnjOl bavarskog '·ojvocie. carskom
odlukom 9i6 odvojena od Bal'arske, ona je II obliku Velike Ka -
<
,
.
~ o---
..- ..- •
I
ramanije udru žila .\VC tc marke osi m Austrij e. a uz njih i Vc -
rOfi5ku marku. Ponovno osvajan j e slovenskih zemalja praćeno
• ;z; o
je bogatim darovnicama krune, koja je do kraja XII. st. uglav_ ~
• <liš
•• ,,l ! I
~~
nom sve raSj)o ložive zemlje razdijelila njemačkim cr kvenim i
z ••
••
svjetov ni III fClIdakima.
l' • \
,
l, •i , •
SlOvenski teritorij II Velikoj Karanlan;j; nije bio ujedinjen
II pravu administrativn u cjeli nu ni toliko, koliko druge su vre_
mene vojvodine II njemačkoj dr!avi. U doba, ka d su se poslije
,q ·U

~
« :'";
~~ !•• ,i•• •
••
ras ula karolinIke države te vojv odin~ formirale i kad 5u njihovi
o
< ....J ~ •
••
•
• • ••
vojvode zbog slabosti držav ne vlau i prije 950 mogl i da prisvoje
5:~ I ,,
I
· •• I
,· II .'
•
kraljevska prava i (eudalnu višu vlast nad grofovima i velika _
~ima, Karantanija je bila udružena s Bavars kom. Ona postaj~
~
-
•,
I
samostalna, pa i znatno sc proširuj e prisvojenim teritorij ima,
gdje carska zeml ja jo. nije bila podijeljena, lek u vremenu, kada
je vojvods ka vlast već opadala. Osim toga, kruna je lestim mi -
- ~
•
jenjanjem vojvoda iz T31,!i čitih porodica namjerno !,odriavala ,
činovnički karakter vojvodske časti u Karanta niji. Kru pni fe u_
dalei i markgrofovi II Karantilnij; nisu ka o vata!i zavisili od voj _
I
•
voda. nego su biJ i podvrgnuti neposredno krulli . Zato sc t u nije '1
nikad izgradila pr:lVa feudalna piram ida. U doba porasta feu .
I>- ~s
dalnog partikularizma druge se "ojvodine dijele tek poste:peno.
a Karamanija je raskomadanil već onda, kad je bila obnovljena. '" ,I r 't'lI l(
,
Stoga je okupljanje: navedenih zemalja II Vc:li koj Kara nta.
niji bilo kratka vijeka. Već na pocelk u X l. SI. spomenute marke
postaju samOSIaIne osim italskih. il i te postepeno otpadaju _ ,
posljednjil (Veronska) u poleiku XII. stoljeća. Ca rev otpor
proliv u~'r;ćc:nja korušk e vujvod~ke "Iasti u posjedu jedne od
I
I, domaćih \·dikih feudalnih porodica i lično suparništvo ~bog Ko.
ru~h izmedu kralj a Kunrada i vojvode Adalberona. koji je:
imao i čast ma rkgrofa u Karantanskoj marki. potakli su 1035
Adalbc ronovu pobunu protil' halja u vui $ H rva tima i _Mir.
II • , ,
midoneima • . t. j. Mada r ima (a ne Bi~:lIltu podložnim Slavenima .
kako neki misle). Adalberon je bio osuden i prognan, a veza i2_
medu njegovih dviju pokrajina, koja je uspostavljena 1011 , biJa

160

-
'r... UL ... VIII

je tako opet prekin uta. Pokrajinska pocijepanost slovenskog le-

rit orija u XI. st. pO~lala je joi veća; kad se ru pala Velika Ka-
rantanija. ratbio sc i ujed ni čki feudalni okvir slovenskog terito-
ri ja. Ali već u sredini X I. SI. spajaju se Kranjs ka i Savinjska
marka u Veliku Kra njsku. Karantanska marka. koj a sc po svojim
rnarkgrofo"ima zove Sbjerska (g rofovi T raungau od Sterera).
dobila je oko g. 1000 na raču n Karantan ije porjcčje gornje Mure.
a 1147 priključila je sebi i Podravsku marku. Samo u uJ.oj Ka-
ranta niji (Koruškoj) uspijeva još tdnja domaćih velikaša. da
" ojvodska "last postane nasljedna i da je u svojim rukama drii
neka njihova porodica (Eppenstein. od IOii). Tako se "cć u S~­
dini XII . st. nazi ru osnovne crte glavnih historijskih pokrajina
\I Sloveniji za vjekove (Kranjska. Stajerska. Koruika).

Zbog velike vainosli Karantanije za vezu s Italijom . II njoj

•
je vrlo jako odjeknula borba ])apinstva i ca rSh'a za investi turu.
U prvoj fazi tc borbe (do 1100) odlučno je prevladivala carska
stra nka. kojoj su pripadale gotovo sve istaknute velikaške po-
rodice. kao porodica Ep penstcin (I07i nagradena koruškim voj-
vodstvom), najjača feudal na porodica u Sloveniji - Viš njegor-
ski (nekadašnji savinjski ma rk grofovi); pa i akvilcjski patri jarh
(koji jc zbog toga 10ii dobio naslov ma rk grofa II Kranjskoj.
Furlanskoj i Ist ri ). Kada je o. !lOO car pretrpio poraz, ne 51L1110
• Jlo sc u prilog f eudalno-partik ul a rističkih snaga pokolebala cen·
tralna drhvna vlast. nego su sc izmijenili i odnosi izmtdu po-
jedinih doma6h porodica. Najznačajnija je od tih promjena ..e-

-
~
• •

•
liko oslabl jenje Vil njegoraea u prilog po rodice Spanhcim, koja
postaje prva ])orodica u Koruškoj; po pobočnoj liniji srodstl'lI
(lobiva ona Podra"sku ma rkgrofiju, a po glavn oj liniji naslje-
duje 1122 porodicu Eppe nstein kao ko ruš ke vojvode.
~ I,•
",, 9. EkonODllika i druitvcna struktura od lX. do X I. I tal jeta.

•
-~• I,
!
- U priv redi Slovenije, koja je II tom tal-doblju polpuno natu-
ral nog ka raktera, daleko pretcic ra tar$tvo sa Slota ritvom. Se-
ljačko gospodars tvo samo pokriva svoje potre~ . Proil-vode
,,• Tal-ličite vrste žila (raf. pšenicu, ječam, proso, zob). sočivo i
vote. ' uzgajaju govedo (lo je i seljačka legleta stoka), ovce.
~"injc i živi nu. Važno je i pčelarstvo. Selj ačko prebiva!i! !e
na većem d ijelu teritorija je .. dimnica ". kuta s jednim pro-

16 1
..,...
l i'
o
slorom i otvorenim ognjištem; ,·laste!a žive II dvorcima (utv r_
den; zidani zamci podilu se prije g. 1000 samo izuzetno). Obrt
nije jo! samostalna privredna grana. nego jc is k ljučivo spojen
sa zemljo radnjom. Samo koci kmetu'-il. koji rade za potrebe \·101-
stde. obrt sc donek le oslobada tc zajednice. U lo sc doba više
razl'ilo rLlda~t\"o (s rebro. željezo) i prerađivanje željezne rude
(fufinarslvo), ali je promet slab. a va njska trgovina nunatna i
uglavnom II rukama tuđinaca (Bavara ca, Zido,'a i Arapa). Ba-
vare; su ufiva!i na Dunavu naroe;la pra"iI.
U zcrnljoradnji jc sistl:m trogodišnjeg plodoreda potpuno
istisnuo palje";II!k; sistem, koji se pod naročitim uvjetima za·
drian samo II nekim brdovitim kraj evima. Intenzivnije obradi_
vlmje i iskori;ćivanje njiva. kao i preokret li zemljoradnji omo-
gućivali !1I. da sc prchra ni mnogo yeti broj stanovnika i za ko-
lonizaciju prepudi <.lovoljno prostora čak i " ravnicama. Zbog
to ga je kolonizacija u tom razdoblju potpuno usmjerena prema
ravnim područjima. isključivo jI' agrarnog karakter~ i podi!c
mn os" nova sela.
Osim šIo upravljaju unutrašnjom kolonizacijom (I pomo"'u
domaćeg stanovni;tva). njemački feuda1ci dovode II slovenske
krajeve takoder njemačke koloniste. kako bi iskoristili ;10
veće površine obradive zemlje. Njemački priliv usmjeren jc
o
(lo sredine XII. st . u pn'Oln redu prema starim naseljenim 1'0-
dručjima. gdje se već nalaze takoder Slovenci. u središte: slo-
venskih pokrajina; krčenj e sc osranilava sa mo na šumu u ral-
nici. Najjači kolonizacioni talas zahl-atio j e Austriju. gdje $L1
slovens ke naseobine propale već do kraj a XIII. s toljeća. U Ko-
ruJkoj ide glavna njema čka kolonizaciona struja prem;) Celo-
I'ačkoj kotli ni. dolini Krke i Labodnie<:. \1 štajerskoj u I)od ručje
Gradačke kotline i doline Muricc. U Kranj skoj i donjoj Stajer-
skoj nastaju njemačke naseobine samo na Dra\"Skom IlOIju iz-
medu Ptuja i M:aribora i na Sorškom polju izmedu Skorje Loke
i Kranj:a. P rema tome se u unutrail njosti slovenskog teritorija
stvaraju li roka područja 5 etnički pomiješanim stanovniitvom.
koj e ne dijel i nikakva jasna etnografska granica. Pograničn:a po-
dručja. osim Austrije, j oš su <:Vrsto u slovenskim rukama. Uze,,;i
II cjeli ni. slovensko je stanov niitl' o brojnije na području cijele
162
f\.na]lI :aIllJ( ~I"aka k o još do XII. st., pa je suvremenici lato 1
ubrajaju medu slovenske zemlje.
l'\a slMensko-furlansk Qj granici nije bilo više nikakvih
bill1ih promjena. Ne 5;:mo što tu nij e bilo talijanske kolonita-
cije. "ec je od X. st. dalje nastalo u Furlanskoj čak oko iO slo-
,.enskih sela. gnje je p:alTijarb naseljavao slovens ke kmetol'e, da
bi podigao kra jeve opusto~ene od Jo.ladara. Ta slovenska koloni-
zacija ima sam o privremen zna čaj: na seo bine su na jkasnije u
XV. sl. bile već romanizirane i o njima svjedoče j o! samo slo-
vensk;; imena mjesta (na primje r Skl;:\\'oos. Belgrado i t. d.).
G (5 1)odarSlvn vlastele oslanja se II tO " rijeme na njihove
dvoro,"c. uz kuje ona obraduju radnom snagom svojih kmetol"a
vete komple b e zemlje ili uzgajaju stoku (pridv orno gospodar-
liVO). Zemlja je ponegdje izmijdana s kmct.skom . il ponegdje
odijeljena od nj e II većim komadima. Tlaka je još uvijek glavni
oblik uobičajene zemljišne rente.
Visina llake obilježava u to "rijeme gla vnu r a~liku izmedu
pojedinih kmetskih slojeva i njiho\' najveći tereL Dvorske ~lllge
i služavke vrlo se m<Jlu razlikuju od robova; oni rad e samo za
$I'og 1·laslrl;I"'. Gospodar ih može prodati i slo bodno im povi-
siti t~rete. bez njegov<J odobrenja ne mogu oni stupati u brak.
ali ih on ne smije ubili. Veći broj prelaznih oblika dijeli ih od
poluslo bodnih ili "praznika« ("prazni «. bez tluke). koji ~u I'euni
za grudu. ali je mogu i oporukom ostaviti potomcima bo na-
sljedn u imovinu; zato. što uživaju seosko gosponarsh·o. da.i" gu-
spodaru danak II naturi. Povoljniji se oblici kmcIslv~ poja"ljuju
naroč i to u vezi s koloniza cionim nastoja nj ima od X . st. da.l je.
Na d i .... mjesta kmet je bio d užan da mjesto tlake. zbo::- struk -
ture vlastelinstva. <.laje vlastelinu samo podal':anja u naturi, lla-
r~ito kad se vlastelinstvo nije sastojalo od jednoga za okrulenog
kom pleksa. nego od "iše odi jelj ~ nib manjih dijelo""". Km eto,·i
u udaljenijim krajevima nisu dakle mogli vditi tlaku.
Speci jalni porez. ko ji seosko stanol' nii\vo mora da placa
crkvi. jC5t desetina. U drugoj polovini X I. sl.. za vrijeme borbe
oko investiture. II Salzburškoj nadbiskupiji uvode već pravu de -
setinu: u isto vri jeme desetinu uv ode i na području Ab·ik-jskog
p:atrijarhata. gdje JI' dotada nisu uopće prikupljali.
163
"r '·
,,
) I '
S,lobodni ~e.ljaci nisu II to VTJJcmc još potpuno nestali, aJi
~U vcc na raZIJČlt.e načine lJ pretdnom broju pali Ilpoluslobodu
l kme,tstvo, Jcr n,'su ~ogli da ispunjavaju slobodnjačke obaveze
s ~b.mom n~ vOjsku l sudstvo (sudjelovanje II vojsci i na sud-
sk,m zb orovIma).
. ~aročiti sl.~j s.lovc~s k og stanovništva su jo~ uvijek kosezi;
om žIve na SV,o.Jlm ImanJlma. kojima slobodno raspolažu. i imaju
p~avo na oruzJe, U X. i XL st. izvor; viile puta nazivaju poje-
dIne kOSCI C "plcmcnitima~. i to one, koji još lJ to vrijeme doista
prelaze lj picmstvo.
I k ' plemićima ima od X ' do XII.•.
Medu "' ,' , a",
k 'h , k' OJl lmaJu
oo. • toga se kulturni živol ograničava u tom razdoblju ligiavnom na
s.~v~ns"a Imena Ali se germaniz<lci ja piemsh'a slove nskog po"
rlJekla nastavlJ"a i već l l
• oo •
XII, .. '
. s. gotovo I~čezal'aJu slovenska
,me?3 medu. n!una. Vel~ka S," .vlast.ela na slovenskom teritoriju
u XII. "h'
. st.. Jedinstven njemaeki siOl . ,I'I me d II nj! oVlln ma Iim
vazal!ma }ma Slovenaca .. i to u znatnom broju.
Do XI. st. prevladuJc za slobodne ljude načelo personalno'"
prava (slavensko pravu - institlltio sdavenica _ ;.0. Slovence"
a bava;sko .la .Bavaree). za kmetove vrijedi pravo njihove vla~
stele. I ostoJanJ~ posebnoga sl<lvemkog prava dokazuju još II
XI. st..»svJ:docl po slavenskom praVIl«, ali S~ već tada sve više
ulvrdu!e nacel?, da u pravu ne odlučuje porijeklo. nego društveni
poloi~J. OS.laCI sla:enskog prava sačuvali su se _ osim obreda
~,.stohcavanJa koru~kih voj"oda _ u prvom redu II seoskom, op-
eInskom sudu (veča) i II neki m manjim pravnim običajima.
v . U X. st d.ovršava se i crkvena organizacija, koja je u uskoj
eZI s .~vodenJem feudalizma. Broj crkava znatno je porastao
u to .vnJemc s ~ovim.ktit?rskim crkvama, koje su podizala vla-
s~ela,. on~ su bl.~a nJihov! vlasnici, posiavljala u njima sveće­
!lJke I už~vala nJihov,' prihode. Za vrijeme borbe oko investiture
(u dr~g?J ~olovml Xl. st: u. Salzburškoj nadbiskupiji, a II prvoj
polOVini XII. st: u ~kvlleJSkom patrijarhatu) prava i prihodi
feud.alaca od kt,torsk,b crk,n'a ogran i čeni su još samo na pa-
tro~at. ~ to doba uvod e takoder sistematičniju i samostalnu or-
gamzacIJu crkvenih župa, i crkva postaje tako najnb snag'
feudalne klase.
U slovenskim je pokrajinama pn'a stalna biskupija osno-
vana 1072 u Krki" KOTll§koj. Ali jc on~ bila vrlo m;!a. i salz-
164
,
burški je nadhiskup zadržao za se be pravo da utječe na postav-
ljanje biskupa. Oko 1100 podižu se i prvi samostani (S\·. P~vla
II Laboškoj dolini. D obrla Ves i t. d.). Usprkos svemu lome ostaci
poganstva i pogans kih vjerskih obreda očuvali su se u zabitni-
j im krajevima sve do kraja XIII. stoljeća .
HI. Kultura. - Cinje nica, da vi!a društven~ klasa mje
bila po svojoj jezičnoj pripadnosti uglavnom slovenska i da
u slovenskim krajevima nije biJo domaćih kulturnih središta.
bila je za kulturni razvit~k Slovenaca vrlo nepovoljna. Zbog
demente narodne kulture , prije svega narodn e pjesme, a na
drugim područjima, osim umjetničkoga , samo na formulare mo-
litava. "
Postoji očigledna razlika u kulturnom razvitku Slovena<:a
do prijelaza iz X. u Xl. st. i poslije. Iak o su ih Fran~i porobili.
iako su došli franački kudalci i bio uveden franački feudali-
zam, kultura je u to vrijeme imala šinl društvenu podlogu. s po-
četka II d omaćim knezovima i velikašima (u Karantoniji do 820.
\I Donjoj Panu niji do 874 ). a kasnije u kosezim~ i nekim "eli-
ka' ima. kojima je pošlo za rukom da se održe mc"du njemačkim
feudaleima . T c su se prilike promijenile tek o. 1000. kad je feu-
da ln o porobljivanje slovcmkib seljaka završen o i kad su sc po
p!cmitkim dvorcima namnožili naoružani sluge, od k ojill se II
.,
sredini Xl. st. počelo razvijati niže plemstvo. Tada, naime. nje -
mačkog feudaka "iše ne interesira, podržava li ga bar jedan
uio domaćeg stanovništva, pa tako uloga njegova posljednjeg
vi~eg sloja, koscza. počinje da gubi svoje značenje.
Te sc društvene promjene lijepo ogledaju i u l--. ulturnom
ran·ith:. Sve. što je do sredine XV. st. zapisano na slovenskom
jeziku II rukopisima, koji S\I sc sačuvali. uglav nom je nastal o
još" doba karolinške države i tadašnje misionarske. akcije. Vet
potkraj VIII. st. prevedeno jc apostolsko vjerovanje i očena~.
koji ~ll ~e saLlIvali te k II celo"ačkom rllkopisu, otprili ke iz 143(1.
U vezi s crkvenom organizaci jom II Karantaniji pojavljuj u se
u prvoj polovini IX. st. slove nski formulari za ispo"ijcd i tebI
propovijedi o pokajanju i ispovijedi. sastavljeni po ugiedu na
latinske i starol,..avarske primjerke. Oni su upo trebija"ani l II
"
165
 } . .. rve monumentalne arhi-
Donjoj Panoniji i ondje su utjecali na knj ižev ni rad solu nske Vrlo se malo oču~a1o od ~:!:l.an~:~re liSI;ne i drugi pisani
braće i njihovih učenika II doha kn na Koedja. O~cvid no , taj tekture medu Slove~ellna. o .. J JT g. vrs ti arhitektu re je "jero-
,i, veliki rad nije ostao bez utjecaja na oblik crkvenih formulara. , K " o'Ju I PanoIlIJu. OJ .
;zvon 7.:1 aran .. . l eza oltara iskopana SjC-
II Ka rantan;j;. Samo malen trag toga razv it ka sa.ču"uo $C II bri . . d I uništcna masIVna rp k . .
jatno pripa a a p . ida ostatak tgrade. Oja Je
fi nskim ((reisinškim ) spomenicima, sa tri slovenska teksta obred_ \'erno od župskc crkve u , IU!U. miXo ,,0IJ·CĆu. Na Krnskom gra-
noga i Pfopovjcclnog sadriaja (d\'a formulara za ispovijed i tckst , b·l osve~cna II . k
na tome mjestu , I a p.. . k mne karolin!ke cr ye,
propovijedi o grijehu i pokajanju), koji su o. 1000 bili prepisani du iznad ee ovca, o
tknvem su ostacI s ro
l" 'd žene trobrodne zgra e
d
II latinski kodeks freisinikog bis kupa (natl'anog tako prema mje. . . .. k d Zalavara tc me J' IZ U d' ,
a u P a n o m j l a k ' k', ,·e Pribina u sre ,m
Uu Freising II Bavarskoj) na njegovu posjed u kod Spittala na
Dravi. T i su spome nici najstariji tekstovi zapisani na sloven-
, 'd
sa l Tl apsl e; to Jc j
,
. ·cdna od cr a\3, oJ
. , ' '
'oJ' prijesto mCI.
U",· . k
arhitcktuTl po azao
k
IX . st. pod'gao II s.voJ. . . vaki na svome misiun .. rs ·om
skom jeziku i uop~c najstariji slavenski tekstovi zapisan i latin _ se salzb urilk; i akvlkjSk , utJ~~aJ .. Sk' k ,·c sa\zburšk; nadbis kup
,, skim slovima. Osim njih, iz vremena do kraja XII. st. sačuvalo
podrU ČJU.
'O
tomc .
,,',·cdoče VIJestI. a o
če i tesarc da podignu cr vU
k
I
se samo nekoliko popisa slovensk ih imena. poslao Pribin; zida re. sItkarc. ~ova I . kak~ je nekoliko dcee-
Plod crkvenog rada u VI II. i IX. .st. bila je pojava nekih sv. Hadrijana II BI~~tnlsk?m to~t;:· ;ortunat poslao Ljudevit.u

l' kraćih crkvenib narodnih pjtswna, t. zvo " ki r ielejsona«. koji II

sažetom obliku sadrže pojedine molitve. Njemački prijevod ta-
kve pjesme, koju je narod pje\'ao kod ustoličenj a koru!kog voj-
o"·" prije toga patnpr ' ~7. ra T' k , mo!' ob,·asniti. da Jc
"
nasta Ia l lua
. ·k . z dare
'
a u e
l'osa\'$kom um jetm e I , k ' k . (čnom ornamentikom trD-
db, kamena s ara tens I
I
', ',. kod ,. an or . 'b ,Moo,obrojnl
.. h
oSla-
vode. saču\' a n je u predlošku opisa tog obreda za Svapsko ogle- t slO, pletera u S, I\m, ... d'.a frag-
dalo u XI. s t oljeću. T ako su u vezi s pokrštavanjem i neke le-
pruakaa te ornamenh.ke .,m ,a naročito II Karanta . n' )l, II
gendarne narodne pjesme (na pr. pjesma o Grdniku-pokajniku, ' . . Krasu u Batujama. .
menla pronadena su .' na . . .tivni jeg figu~alno-hko\'-
koja sc oslanja na trad iciju Vlaha-sta rosjedilaca u Al pama) Poseban spomemk ranoga. naJpn.ml \ oči s k onIUrom Kristo-
i koledne pjesme ta nDH obrede, koj e su imale da timskim. pro- nog $!Varanja o~u\"ao se n~ ka~ke;.oJl ~o je tak o primitivan po
ljetnim i ljetnim praznicima oduzmu njihov poganski značaj. \"a U) lika .u. Hod.išama u. o~u~e ~·adriinc na fasadi crb'e sv.
-, , Pravll narodna poezija, u koju se naročito od X l. st. pre- cnutc erkvc oču\'a13 sC II
,

nos; tdišle slovenskoga kulturn og života, sastoji se prije svega

od karaktuističnih ranosrednjovjekovnih balada. One pokatuju
svojoj tehmel rel jef ncob j a n!e
6
Jurja na Svetim Goral~a·a eS::Vas~~m Martina.
lom kraju i predromam~k d · · čkog doba propao jt u
razmjerno malen utjecaj viših dru~lvenih slojeva: nji hov; su Veliki dio spomenika iz k Pre rOI~.aOlprodirali prema upadu
motivi is k ljučivo istočnjačkog porijekla. Zapad, koji je neogra- k d "preko slovens e zem Jc ..
X . st.. a s -T Panonsku Sloven'JI!.
n ičeno vladao slovenskom zemljom, polit i čki nije do X II. st.
o.
Madari, koji 5U naroclto oPUStOSI l
ostavio tamo u opće nikakvih tragova. Ka o primjer neka pOllu!i
tragična balada o Lijepoj Vidi, varijanta grč ke pjesme o ma jci.
,, koju je arapski trgovac domaJnio na brod ponudiv;i joj lijek za
njezino Iwlcsno dijete. Ta jt pjesma nastala u Bizant u u VII. do
VIII. Sl., a zatim je u X. st. preko Italije prenesena u slovcnske
, krajcve. Analita narodnih pjcsama iz toga vremena, koju omo-
gućuje njihov nar očiti oblik do XrI. st. (dvodjelni dugi stih bet
rime i s cuurom u srcdini). pokazuje is t očnjač k o ili balkansko
porijeklo i mnogih drugih pje$ama.
167
166
 , "
W ' J
"
,i
, l!toda. 1902; usp. N. va n W i j k, Ue~r die Herk un fl d. Ital. Lerende.
, slantina ln Metodija, 1951' (druge Dodatke o izvorima Z' rad Ćirila i
i IZVOR I I LITE RATURA
I z l' o r l. Najveću I'ainost za slovensku povijest do IX- SI. imaj"
historioi!'rarski izvori. Glavni Su izvori u VIJ. i VUI. st.: P s • u d o . " t e"
d. i!' a t (nnuo je vjuojtlnO 65Il 66(1, dijelom n2 bazi sta rijih spili; izd.
Krusth u MG, S<: •• •tr. Mu. Z. 1888) i Plvao Dlakon (umro o. 800:
• izd_ Wailz II MG, Scr. rer. L.ngob .. 1878; usp. S. R U l. r. "ak'no vafnos1
, imajo Pavla Dijakon. knji!:. _De gest i$ Lonl:'obard(}ru'n~ za s(.'tjlo ZIt'O-
, do,-ino Slovence\', LMS l8&'>, i M. I< o s. K po.oWOnl Pavia Diakona <)
SIO"tncil!, Cl,,' XXVI, 1931). Za Vii! , i IX. st. najznahj n iji jc histo rio-
cubki Izvo r Conve r .io Blg olrior~m tt C,.antanorun,
(spil nepoznatoga ~Ilbur~kol: s'~ttnlka iz SIJ; uZ Starije izd. W.Utn.
bacha. MC SS JI, 1854, llovij. kril ičito izd. M. Kon, 1936. s opsdn;m
I histo rijskim komentarom). Osim log. spiSI vaIni S~ jo~ ra zličili fra.
n a č k i a \] a I i (i.tlati " MG u različitim svescimu serije Scriptoru: pa.
w se. ~ kOjima so:: dodi ruje slovenska hiuorija. pre!lll mpao je o d.lle
u cjelini. i~ko ~z kri l ičkog ap.rota. F. K o $. Grad]vo. '. dolje ). a prije
svcr· Annales rern i I' r .nco r um (izd. Kun: •. Script. rcr. Germ.
in uStlm sehol.. 1895) i Annales Juvlv.nses m.ximi (izd. MG.
SS 30!:!. 1926; usp. E. Klebel. Eine neuaufge/undene Sa l zhur~er Ge.
sehicht$QueiJc. Millei1. f . Salzburge. Lantlcskunde 61. llY.!I, i H. B r e ss.
I a u. Die IIte r•. Salzbur!:er Annal istik. ,\b hand l. d. Pr.uss. Akad. d.
WiS$., phil-·hist. KL 19'23). Vdni Su i karolin!;k; k a p I t u 1 a ,i i (izd. Bo.
reti u. u MG. Capi lului, 1-11. 1861·83, • neki ~u preSII mpani k ao dod.l.k
uZ rasl/Uvu J. G raf e n • u e r, K. ro1in ~kĐ k 'Ieheza ter izvo r Bri!in ski h
~pomcnikol·. 1936). Izvo ri za uSloličIvanje k(>Tu!lkih vojvoda do XV. st
u cjelini Su prell.mpanl I prevedeni na Ilovenski jezik u knjizi B. Gr,.
n. u e r. Usto!ičev.nje koro.kih vojvod in d rbn karantanskib Sloven
ce,·. 0,,11 SAlU, razr. u zrod. in drutb. vede 7, 1952. Za veu slo venske
histo rije I radom Cirila ; Melodija nljvdniji SI] historiog rafski Izvori.
osim SPOmenUle Conv.rsio. Z itija I\onst.nlina i Metodi j,
(nastalo U Moravskoj i~nledu 873 i 885, Izd. n . .nauPoB. MnTcr"a~H "')
HCTOP"H B03HH~IIOĐCHH~ APuIle;;UJtA t.,aaRHcMoj J] H<:biltHOCTH. 1930) i
Vita (Cons lanIin i) Cu m t r , n slatio ne S. Clementis od vele.
t r ijsko/: biskupI G.uderika ili nje,ol·. dakona J o. n e I •. , IIZ pomQf
papinskog bibliolekar. A n, I t a l i j I; ll" Su trojici pozn.v,l~ solun.
,
•
sk u br.ču il vremena njihova boravka u Rimu 8138 869: izd. AA SS,
M.rlii ll, 1668, i f. PaSlrn. k. Dljin>' Ilol'l nsk:ich apoUol& Cyrila i M~­
Su(\ostdtu lsche Forseh. 5, 19-40). Ti lu izvori prevedeni na siovenski jezik
i snabdjeveni dobrinl hlSlo riog ra fskim uvodom u F. G r i vec. Zi tja Kon.
Melodij, ,'. u bibI. Ul porl. VIII). •Zlkon sudnyj ljudem< izdao jt H.
Orosth.koff (Ein o"nkmal dn bulrlrisebtn Recbt s. Z.itsehr . I .
,·erl:leich. Rechts... i". XXXIII, 1916).
Vt~ u VIII. SI. po~inje sc mijenjali sasuv izvoro za histori ju ma l t-
rijalne kultu.e. pa $ve ve~e znatenje dobiv aj u arheološk i n.l ..i. Dosada
samo dl" vainija ".hcolo~ka nalaz~ slavenskor porijekla ozbiljno p re·
l~ndiTaju na l'ctu $larOSI od sredine VIII. Sl., i to jcd~n dio 5181·e"sko.l:
g roblj. kod Bled' (;skopln 19-19; su maran p r;wtmtni iZ\'jc!~aj J. K a·
~ l (! i e, Arheolo.ka ;lkopnv~nj. na Bledu, Varstvo spo menlko\". 19-49)
] problemaličan ohjekt na Plujskom gradu u sklopu kasnijega sl"'tnskol: •
groblj., koj i tumači J. 1\ o r o ic e (SlOVInsko .veliiče na Ptujs~om ..~ .. du.
D.I~ SAZU 6. 19-18: Odgovor na k ril iko Frana DI~' ° publlkae'J] Slo·
l'ansko IVCli~c , ZC II_ Ill. 19-49) k.o stave nsko svetilie iz vn._vlIl. s:.:
protiv Ko roUt,'a tumlčenja dali lu o~biljne p. iI:Ol·ore D. B o I k o v i Ć
(P roblem slove nskOI: hum. u PI uju. Slor in.r, orl:.n arh . inst. SAN, N. S.
l, 1%0). B. S a . i a (u ree. C.rinthia t. 140, 1950), D prije "'ega F. B a.'
u recenzij i ZC ll-Ill, 19-49, i u raspra"i Mali grad V Ptuju. ZC IV. 1950.
u kojoj dokazuje. d. problema l i~ni objekt p redst avlja ostatke .z/:ra~e
plujskoC zamka jz XL-XIV. ",DIjeti. Ostali arheolo;ki nalaz] I' ''PJ~aJu
vremenu od sred ine VIII. do počeIka XI. SIoIjeti. Nljznačajnije pubhka '
cije Marijih nalaza l s navedenom starijom lileraturom) jtsu: P. R. eine· ,
ekc. Slal'ische Gr~ber!undc im kroatische n und $Io wenischell GCbiet
(Verhandl. d. Berlin. Gescll. !. Ethno\' u. UrgeKh .. 1897) i Studl.en U,~er
Den km~ier du frilhen Mittelalters (Mitt. d. Anthropoi. c.:sell. tn \\]en
XIX. 1899); R. L o! a r, SIa roslovensko in srednjevdko lonl.rslvo ,. Slo·
vrniji. GMS XX. 1939: K. D i n k 1 a li: r . Studien zur Fruh.::-ts.:b ichle d.
deutschen SildOSlcn~ ISildOSl lo rsch,mgtn 5. 1940); Obe rkr. ins De utsch·
\ "m im Spie!:"cl d. Karolin~ischen BO<lcn fund c (Cvrin thi a 1. 131, 1941):
Friihdtutsthe Volkskultur der Ost mark im Spiegel d. Bod enfunde von
Unterslticrmark und "rain (Mill. d. AnIhropoi. Gesell. in Witn LXX!.
1941) i FrilbdeuUche Votkskultu r in }(Irnten und seinen Ma rken (l9-I3).
Sl'e • POl:re~nom lendencioznom int e rpretacijom slave nskih nalau kao
njtm"čkih, ali "dno lbo" bogalih pod.laka o ventila predme~ a iz ~ia·
l'e" ~kih groblja sa Zapado m; R. p I t I i o II i. Dcr frUhmi tteta!lerhche Gr5·
btrfund von KMUach, 19-13; J. K o r o il e e, Sllroslo"an~ko ~ r obi'la v
severni Slovtnjj~ 19-11 (p rika! sviju ~I'\"enskih ,.oblja iz slo~nske SII '
jenke; .naliza i l illOlogija p.edmeta i k ritik; Dinkl.gel·ih teu). Re·
zultate poslijeratnih iskapanja n. 1-'1"jskom j:udll publicirali SII J. 1\ o·
169
 . I) 1 L.nd G6n und Gradi~ea. I~J
r o, e e (Staro$Io"~n$ko S"(liiče; Sla roslovan.sko rrobi,č< 'lJ Pluj~kern Z.' i tt t rj, 1945; C. C z o e r n I g. d· . . histori ja u seriji Slo"ensl\~
gradu. SAZU. Ocla . Ur. U ~&od. in dru~b . "ede l. 1950) i !" ! vallI te k Na osno"u pok r. J,ms~., e ,.',d,ele ,ua ena J' I d k 'e lu jo~ U"!J.k
-. "
,3 ".
( SlaroslĐ"C"sl'~ Ilckrupola u Pluju. rezultati antropoJo~kih istrativ3nj o, mija (ild. Matice SI01l(nske. 11!9?-1926):; ~J IIIr.) i F. Ko,•• tif
iSlo S. (951), kod Bled. J. K u t( lIt i B. Skerlj (Slo,·.nska nekro. le .. S R u I • r a (Gori~ko.Grad,štanska. tsl '"
knl,ge . . . )
jl<)la ". Bledu. arh eOIO.ko in .nlrOjl<)lo~ko poročilo za l. 1948. iSto 2, {Slo"c",ka Stajerska III P rekmu rje . ' . ., de r 6Sler r.iehischen
1950). Đ manji nalazi publicir.ni Su u Arh(olo!lka porotilJ, Poroc!ilo u . (\. H'l tOn scbe r "I as .
iz kopavanj ih v Ljublj.ni. ;';01lern mestu in na Panorami pri Ptuju. isto 3. Z. upra"u je osno"'" ra . ''''''' 1929 u vui ~ op sdOlm
, E d,e richtskarte."..,.,.- , d '
• U';;O AlpenlSndu, L. Abi., D '( an I dr 6SlerreiehiSChcI1 Alpcnl§n e.,
"rl~u(erunl:en zum hisloTLschen AI.' . e S' ,rk 191i' (obra(\il; E.
l~ hislOriju kolonizacije vrlo $u vahn izvoloblik nudj. (v. A. ..
, . Abi .• l. T(i ~ Salzbure-, Obe &.sterrelcb te,erm , '1
• M e l i k. Sloven lj. I, 1-2. 1935 36, I drugom lite"turom) i n.čin pOdjele r . 'H p' che!:,~erj, i 4. Tel.
l J Strnad' . lT
129 bradi!iE.J~kschiM,Wutl.,
,
•
• ~emljlAla medu seljake (U!ip. S, II e I i č, Sistemi I/Gljske razd.litve na
Slovc!lskem. Del~ SAZU, rau. prir. in medic. ved 2, 1950), kao i nIZiv;
Rich l er, A. Mc . .
Ktirnl.". Kra;n . G()n und !stTlen, 9 lO
,

. L liauPlmann, A ,
M II H. P i r e h e r g e fl,
(, P' h ••
•
i,
naselja {usp. J. l a h n. O rt$llamenbllch d. St.icrma rk im Mitt.I.ller, 1893)
ot! kraj8 VIII. SI. postaje ipak najvatniji izvor u S". pod ru čj. ,.z.
A. Ka lp ' f l ' .
Upr"""i raz" oj erh'e obradUje u 'S~J
, e r {ll. Abi .. Die Kirchen· und.. ~a$c.,
t
. . ' bircl za $taJ.rsku H. Ire e l:
laftskartc. l. Sleie rm.rk 1940,.
d A M(IL G rundr;$!; du
• voj. sve bogatije dokumenta rno gradivo, obJ.vljeno u obliku regula za ."" S . .ske namijenjen le ra .
:! "
~vu slovensku umiju dO 1246 u Fr. K o s, GUdivo U zgodovino Slo.
veuc.,' " srednjem veku l-V, 190Z-1928. u eijelost i p.k u tiltu diploma.
Upravnoj histOTlI' IIJ( r
Verfaslunl:s, un d
Verwaltun r,guc ,e e
b' b' Slele rmarks, HIJO.
•
d počeika XIX. st .. S I
dglem 1\ ' knji.
Iloven~ke". 1<Iov~t"a od
,I I. rij a U pOjedine hi5\or;jske pokrajine. u koje if Slovenija bila podije - HiSlo riju slo venske kuliure , o d'-
. F K ' doč Zgo o"n~ , SI
ljena <kt 1918. Najznahjniji izmed~ l ih diplomatarij. jesu: F r. Sc h u m i, levnosli, obndio le ~. ~193s' h'sto r iju književnost; koru ~k~h n.:
Urkundcn, und Regeslenbueh des Jie,z ogthum s Kr.;n l -II (do (269). 1882 začetk. do Zoisov e smrt" 19_ 'k . lovstvo na Koroi kem . Koro~k'
- 1884: J, Z a h n. Urkundenbuch dn Herzoe-Ihums Steitrrn"k l-IH (do ,~n.ca 1. Gr, fe n. u e r. Slovenl.o t:koder p regled historije narodnf
I IZOO). IBi5-- 1903, sa dodatkom, koji Su 1949 itd al; ~l. P i r e h e g !!" • r i
O. D u n g e 'n; A. J a k 8 e h, Monument8 historic i ducatus Carinthiu
zbornik. 19-16. I. G r af e n a u e r dao !(. Slovence\' II, 1952, i I'O S. )9451
,jcsme (Narodno l'e."i~'vo. N. rQd o!''"d'' ', • • ~ .Iovensko 07.emije <. 1935,
I! I-.I\' (do 1269), 1896-1915; V. JOPIII, DocumenI: Goriziani (A rcheoJ::rafo
Trie5(ino, N. S. Xl-XIX. IS&: 11193); P. K . n d I e r. Codice diplomatiro
.'M. D o I e n e je n~I"UO •
. Pr" 'na zgo ov,
..
~
"
f"' do sa da lO. ne • ,. -
mo' "'" stor i)ih
Slovenske histo rijske hlbllo!!, ra 'Jt . . . a izda l~ je ]\I, P i "e c-
,, Istri.no. 1~6-18S2; W. ]-! a u t h a I ( r _ F. M a r t i n. Sa lzburger Urkun .
bibho!:, rafskih publikacija po. pre.~met:'~1i:~Sr~~j( CZ"": XXXI\', I!HO) oo
,• denbuch l-IV. 189S--1931. U Kos·ow Gradivu objl\'ljeni Su u cij(loSli
i on i Odlomci hisltnioe-r.fskih izvo ... koji se odnoR na his toriju slo. S i e I e, (Stanje slo.ven~k~ .ht~t~~~I~el!r:f'kC p"b likacije u GMS xx\, 1940
uključiVO 1939; dalje ",d, JO. _ (944)-1950,
venskih pokr.jina.
( Za 1938 i (939) i ZC l_V. 1941_1951, za . d'e samo n.;nu l nij~ .
.' bleme Mvod,mo ov J
L II fra t II r •. Prvu nautnu h'StOTij u Slo,·cuc. u Srednjem vijeku Od lite rlture za jl<)ledllle pr~ " sta rije publikacij~, ObjAvlje ne" dO
diO je M, K o I. ZlOodovina SIO"en eev od na selitve do refurm aCije (1939), prije sve g a nO"ije r.dove (sve ;a:;~:;n . Slovence", a u još polpun'Je",
U popuIQfrlo·n.u/:ni prikaz ukupne slovenske historije J. G r u d e n i J. , ,.,..~ nnetkne su u M. Ko s. g • 'ku iziJIe do o. 1910.
-. brk "e na njema~kom Itl' , .
,.1 a!. Zgodov;n. slo,'enske!!"a narOda, 1910--1939. Prije ner. kas nije rn_ opseru, pTlJe svega pu '3C1J , . l Reichs, und R ech\SIi'Uch,ch'~.
doblje Obuhvata rad S p. r . "S S (E, K. r d e I jj, Rozvoj slo"enskega i U E . Werun s k y, Outerre,ch, se,e
Ila rodnelt. vpra!anjl, 1939, koj i ipak sdrži vdne upllle ; u sloven.ku § 12-18, 1907-12). . O Samu dao je G. L . b II d ~
histo riju do IX. stoIječI. Osim lih rado,', postoji t akoder v;;e ng'ionalnih Pregled KOlOVO tjeIO~uPI.,e .hl'f~~~r.C O Samu; njegovu plemensk om
hislorij a (iscrp nije podatke o s tarijoj literatu ri n.,·odi M. K o s II go re u uvodnoj rla~i dosada nIJOI'.'~n>Je~ P~olstwo $a mona, 19-19; on je. me·
spomenu tom ra d ul. od kojih su najvdniji: A, D i m i t l- GeSChichte sa"uu; PicnI'su P8~st.XI 110.·'3~'kle~ II ~ (Sa mO und die !i:3fantan; ~fhen
• Krain s I-II, lBi4-18i6; A. J I k S e h. GesChichte Klrnten s bis 1335. dutim. prih"atio pOl1 re ,nu lau J. G k' !a"U uopte nije obul,,'al3o

!
l- JI, 1928--192<); H. 13 r I u m fi Ile r, Geschichle Karntens, 1949 (usp. k rio
tiku B. Grlfenluer. u lt V. 1951): H. Pircherger, G.sch;chl~
der Slfierm. rk bis 1282. 1936>; A. T a m a fO, Storis (\j Triute I_Il, 1924:
U. BenU Jsi , L'lstri a nei sui duc milleni di Sio ris. 1924; F. Cu s;n.
I Sla ...·eo. MIO(; Xl, (890). da Samo\' ~,!e~;n SL' H . u P I m I n n. Polil i s~he
.Ipske Sla,·ene. Go\lo\''' tUu oboT1h E.ie des 6. Jhdl. bi S ~ ur M,tte
Um",~lzun ... en unter den Slowcnen ,'om .n asp r8"a U to ,a~(kIbije s\o·
d 9 /Io\IOG XXXVI, 1915 (do danlS osn~vn l, :'< • ",,,mentaciJU t..oude
I , , " K o s. Co,,\'eI"510, """'.
-,
Appun l i , uUa $Ioria d i T rieste, 1930; Oko Tm a (red. V. N o v a k i Fr. ~'cnske hislorij.j. i •.
,
170 "
l

B. G r a r e n ~ u e r, No.ejSa li terat u.. o Samu in njen; problem;, ZC rv,
1950. SuprOInu tuu J M i k k o I e. Samo und sdn Reich. AfslPh XLII,
1923. d. je središte Samove drh,·t upravo u Istočnim AIJ'ama, obo rio jt
M Ko s, K zgodovin; kralja Sama;n njerove dobe, CJKZ VIJ, ]928. Pita·
,
le konstrukcije odbIO B. O • a f t n a u ~ r, D.taya
LXVII!. 1938. i dr .• ali jt
Ko.o! ki zbornil'. 1946, i Ultoli~cvanjc ko.o~klh
ka.amansl\ih Slovence".
voj\'od (y. dolje). . , ' k m drt,,·. karant anskih Slove-
U nep01fednoj je VUI S p rob em.L!. o ' voda k.o i pilanje kostU.
naca i problem~tika L1stoličavanj . koru~kl.h V~l k . 'J:a P p u n t s e h a rta.

,i nje Sa mo" a porijekla nije do danas rUdeno. F r. P. I .. c k S', F. K o s i

medu nO"ijim piscima nar<.>tito ~!. r p a <.l" a II e ~ Illi (e"~B."c.:Ot <.lapaso
_ O uSloli~"vanju je sve do dana s osn~ YIll ra "~.',, ,' e' dalje iSHaliv"njc
.
HeT?ogse,,'S(:IZl1ng
..
" v. ' , , )'bez .obz " " na
tum.Čenl<' sa nlOg pos
, "nka obred. uspjelom .
.
e.>lO, HaOp"'IeCHIIA '*YPIIU 1(43) i G. V t r n a d S k ). (Tht Degitmini"$ 01 ubno odhaCllo njerOVo . I Č a U nzi s. zaoštravanjem
i the Cuh Statt, Bj'untion XVII. ]9014--4[') pokuhH $U dokazati njegovo pobunoO\ zemljoradnik. proliV. l~an~: ~~ku.layali su nek; njetn3čk i
?
51"'cnsko porijeklo, ali osim nje mačke histo.iogra fik, P i r e n n c a i dr .. nacionalne borbe u slo"enskoj o.~ OJ sekundarne etnog •• "lle ele'
i H.uptmann, Mikkola, M. J{o s, i O. L . bud~ p .ihvaČlju iz~jdllj n;sci d~ raščlanjivnnjen> obreda n "J".gove "",' ,bred,ma iz s\"lko·
,. . d'. njem s bllno rat I I ,m
Pseudo·f reMa:.r. O njerovu po rijekl u ir, Galije; kako arj,'umcntaeij~ mente i njihov,m u.po.'e "a tu OItanak obreda nB osnoVU !:e.man
pn'ih nije u,·jerlj;va. niti je Pseudo·F.eMra.O\" iHješUj sigu.an. pilanje dnevnO!!" n •• odnoI=3 lIvola doka P Id Die EinfUh .ung der
T f čkota (E Go mann.
oSIoje Oll·o.eno (Il. G. a' e n a u t r, Novejb lileratur.). skog prava - I l rnn~ . ~,slo"cn;sChtn St amm" $,·crb ~nd. 1903:
,, R'zn,jerno .anu poja ,'u drbve karan tanskih Sloven~ea poku~o je deut schen He rzoJ!~!l"tschlechte. 111 d I J{§ nlen am Fnnt~nSlein ZU
J. P e i l k e r (Zur Soziala:uchiehte Bllhmen s. 1891; Die ~he .en Utziehun· G. G r ~ b ~ r Dt r l'.in .• ill dci H.e~Zc~g~kv~~n Ph~ .hist. KI. 190, 1919; A. H •. •
gen de. Sla""en zu Turkotall. en und Germanen. ]905) objasniti kao rezul. K. rnburl):. Silzuna:sbcnchle d. Wie ., Brauch und !1erkommen
tDt vlasti sločarskih lupan' nad poljo privrednim $lInovoill"om; kOI1.~ni lJ t r I a " d l. VOlks~undl!che ,Bemcrku~'l:enl ~:~';;;Che fo rschungen ~. 193i;
svoj obbk ona bi bila dobila u vm. st, uspjelom ,'obunom pok o.enih zem· de. Iler>.ogseinsel7.ulll1 111 J{~rnlcll .. ~udOS .. A J. k s e h Pie "Edlin\:e
me"laelJOm. brani' . . .
ljoradnik. proli,· pasIirskih rosPoda.a. Usprkos k. itici (A. Oopsch. Die istu IUu. s~ mo drugo"' I.!;U f - lenslein und Ze.emonien bel
~11t(e Soz;al· und Wirlschaftsvtrl3$sung der Alptn slaven, 1909: 1>\. K O!, in Klnn lanit'" de. Heno!l"sbane: .m Ak""d ,.',' _"'ist. KI. 2(1[" 1927). ili
. ... • . "'Ie d W,ener a.."" "
U.bl . ji i.lzhu rške nad!kolijt, 1939), koj. jt uvjerljivim razlozima odba. dem.cli)(:n, S,llUI1j,'s"" n c " . . I"d Einril! am f ii.~lcn·
~ b e r Schw.bensPlege u..
eil. tezu o slovenskom stobrsko·zemljoradničkom dualizmu, P. Pun· i~ngobarrlsl;og a ,C . C • . k (E K r a n l m I)' e r, De.
t I e h a • t ju je b.anio do najnovije),: vremena (Hen.oKstinsetzung uncl stc;n. C • • inlhin !. 132. ]9-:2). ~li OSv!TOg.olsd ,o~a Ca;inthia I. ]41), 1950; usp·
M '1 be und semt er",.n e .., .. olT
Huldigu nI: in I\ ~rn len. 1899; Einigc E.g:~n7. u ng:e!l zur kriti seMen Literatur Orstn.me. e' s rll"_ e v 195]). Drugi, koji 'u več pnJe u l'
Ube r die b~uerJiche Hen.oKicinstlZUnt '" I\3rnten, Ze;lsc]! r. d. Sa,·. Slih. ret. B. ? r .ltnIUcra.. z a ·sta . iiim oblikom ob.eda, pokulav.h su ,
r. Rec hUgesc1i., germ. AbI. 65, 19-17; u~p. rtc. B. O r a r e TI a U • t a " Tlt~l'i!"an le lakva lumačtllJH s S k,m "lcdalu na SI30 lek u sr~'
,• kako )t ume l ak II ""PS ...
ze v. 1951). L. H a u p t m a TI n (politisch e Umd lzun J:en; Kafanl.nska kritikom do k .1.• I . . It lo~ ilYOra obO re; SUr1J'
Hr~llsk •• Zbornik kraljft Tom;sl.va, 1925) doknli\'ao je. da je kndt"illA dini XIV. sl_ i da njdno $ "JerOdoSI.Ol~ ~trichl iiber die Rechte des
Ka . antlnij. Ivore" ;na jednOJ: dijeli Hn·ata. koj i .11 sc nnsclili u Alpam~ oblik ob rcd.a u cjcHni. (H .. vo~ t ~I ':.:i-I(n 'des Schw~be nsP;cl!"els, Aus Po·
i name!nuli Slovencim" kao gospoda .i mjUIO prornanih Avara, ali je H'Tlog~ von J( §rntcn ln zweI all .sc 'ft r O Below ]928: K. T orl:'
M. K o S (Slovenska nas elite .. na Ko . o~kcm, Geogr. "UL 8, 193!!. i Con. 1iIik und Oesch;eht e - GtdfiehtnlSseh: , , ·.~.~... " ....s Ober die Rechte des
d Sch ..,.bensp,el:e el .. ~" "" OO
"ersio, 1936) doknao, da Je po~rdna njeguva nrgumentacijP oopseru !l"le., Zur Au~l~gunl: e~ Sa~. Stil!. I. Rtchts.gesch_ germ. Abt. ,
naseobina HrvalI u Alpama, a B. G raf e n I u e r (Nekaj ,·p .abnj. ze Henors von I.Irnltn. ~tllscbf. d. H seinscuunJ: n.ch .Ieman" chen
IV. 1950) doveo pOslanak lih naseobina u ,'nu s prvom fuom naselja. t9-W; K. R a u e h, DI~ K~rnl~crCh ~ erl~~~). L. H • u P I m ~ n n (Potiti$C~"
"~njA SIHena u Alpe. Nj~ma~ka jt histo.iorr.lij. u nOyijt ,'rijeme. " Handsch.illen. feslSchnlt f. A. Zy ) t p(lsun.k obredB " IIn'atsklm
suprOlnOSli s hi1(o ' iogra'skim ,z,·o.iO\. I čitavom sta.ijo m historijskom Um""51~uogen, Knamans];a Hn'~ISkl .ve ~ 'n koroDlo usloličenje, GMS
literatu rom, pokulal. doknati, da je Knrantanija bila <lo počelk~ VIII. ooileljtnicima. I J. M.l (SCh .... abenspltge k '" k" "" iSIO XXlll. 19012;
" . karantans e ~,
st. IMnroblT<I$k. vazaina knele,·in. (E. K • • n l m a)' e •. Elymologisch~ XIX 1938' Osnov~ USlO I enja 1939) , l1ra"onl
., f -h h'chtt de. Slowenen.
Beitr5gc wr EntSlehuoJ: <iu J{arantlniS(:h~n HUloglhums, Ca. inlhia l. Probleme a\lS de. ru' I:""se 'S. kom ogled.lu ; slavtnsko po.ije];lo
115. 19'2[,; E. K I e b e I. Die mlttel altcrlkht deulsche SitdlunJ: lm deutsch, brln; vjerodOSlojnoSI pmelk~ u ~:ps . ovu &lovenlku osobitost. Novu
mal:ya . i)'Chen und deulS(:h·sloweni'-Chen Grenuaum. u zbornik" W u· $uUine obre(la, ma d. isuv;k i SI~ t n.Jel: slanka i r3Zvitk~. dao jt B.
e h t.· H t; ss, Die siioosldculSehe VOlkSI:,en .. , ]Q3~; isti. Sledlungsge· kriliku vrela i analizu obreda, 'oJero'.~ pO. od in drian karanlanskih
sc hichte d. deutsehen SUdostens. 1940; f . Jan l ,ch. Die spll.ntiken und G . a r e n a u t r, Uslo\i~tVanJe kO~Šk,! ';nV~l,Vulb vede 7, H.5~.
1angob•• dischen Burl:en in J{5rmen, Mitle ll d. Anlhrop. Gesell. in Wie" Sloven",", Dela SAZU. rlEf . 18 1.!; o'. .
,
)73
••
ln

:
 • >
,
h
o porijeklu kouu POStoji ~I . '.
S i • k IEdlinl:t.Kal3ze, CarinH,i. r lI;;sn ~;n lh o k~' rn ~h leorija; P. L. I_ tei!. d. Anth ropot. GeItil in Wien XXVIll, XXIX i XXXV, 1800-19Ci.S; L.
I H ~ II If I m a II II (politist~~ Un)w~l% " J3), PO\~%U)C ,~ 5 AV3.ima . L. II a UP t m a n n, Staroslovenska dru!b l in nje Slanov i. OI\Z l. 1!11S-1919:
H~tkllnn der KJ rnlncr Edl;n un~en. l\aranlansJ;a H ..-au;k a, Dic
o. ::; 1 ~rosIOl'ansk a in staroslOl'cnska ,"svobod ac. eas XVIl, 1923; H"fen g rllsse n
~uch. xxr. 19'18) • firv"tim a~·j ":~~rI.IJa~>r'Chr. r. Sozi.1. u. \VinSC hafu. iIII b3}, rischen St .m mu· und 1\ 010n l.l~ebiel, Vierleljahrschr. r. SOzi.]. u.
fije, Cal XVII 1""'3' P '" . : . ~ I (No,-a POI.1 Slovens"" hislo rio,,,, \virt.d,"l!sgcsc h. XXI, 1928; i J. M I I. ;-';01'3 po la slOl'enske hj$lOTio::r~·
, ~~ , tOu e'lle: ~"obOda ar t , "
Osnov," ustoličenja) I k3snijim re d t. I lu nost. a. XXXIV, 1939-40; rije. eas XVII. 19"..3. te Problt rn e a us du r.iih ~tsdlichle der SJowenen ,

I povel.IIju S Gotima ili '''n,o~ ~. a n,m pOretkom: na ratlit'l~ ih nnčin.

ČUlO s langoba rdskim,
~ r~ F.
....
'-d" "Uu"" a iJi II 'il II ,"
"..
. Janlle h (",r"n'~anma
gO t.). 1'.- atim'''ima, ",
, , .
> , ,,,n IIISlltuc'Jama ("aroči lo

""d, G. G r a. e " ' ..

lO"~
U Donjoj Panoniji u IX, st. o~ novn i su r3(\0I'i: L. !-l. u P t III a II TI.
/>Icjna Il'rorija spodnjtpl!l(Insk., RUI"avc ZDHV l. 1923, Ul o!.'. I'eliko·
_Ed))n" •. R~lpr~ve Ztl.n" tl' dr .., 19:/ ~' O ~) (Pras/ol'ensk o ku~g.' mora"skt držaue u slal·e nsko·njemačkoj borbi za Podunavl~. Rad .IAZe
C60I'HH~ b Bb 'Ie(T'l,. HI ,:"'.' ~ M · ' , . a s m e t (Ed/in ge ·K 3w7.c. 24 3. 1932: /II. 1\ O s. (onvcTs;o. 1936. i Pi~n'o papd" H.dri au;1 Jj, lmuom
• ,.- , " . H.IUH" .... 19;(l . ,,_ .
I /!"ermamsehu bci den ,"-"", Z . . t """'man"ebe~ ulld Un Na",~I~lu, SvetOPOJku ln Kociju. Nall>r;"'t SAZU, !ilot.-folol.·h;stor . azr.
, " ven, ertuhr fl/a' Ph'] XIII
nt , n n ( K ~zaz, I\ Osel, Sln o,s!. rel'ija III 19sO ." . ,. .
! geJ. P.Puntsc h ar l (Eini,.eE"
1936). J. Ke I e·
»)ldr .. A.J.kICh(DieEdl in.
:r
d. Edlinger, de r K~rnt"er P(all:r.:~:un,-en! i l . \v II 1 l e (lu. Geschichte
2.1 944 ; f. GrIl e c. Slo,·tn~k i kne7. Kucelj, 1938; H. F. SChOlid. L~
IC!!,islniollt hi7.;")(;"" e la p ralica o:iu\lizluri;I occidentak IIet pilI nlltieo
codice slavo , Atti de l rongresso inte rlluiollaie di di.itto romano e d i
• 139. 1949, usp . rce B G,
. .
l'O t ijeklo sa Slu/!"am3 n.orulan'
ta enaue.a
.
I 1'-,
n U. . etZOi'stuhlel. CatintJlia I.
lC V
.' "J vuuju njihOl'o
SIO .i o dtl di riIto, Verona 1948. I. 1951; nsim tog" i li leratu ra o KonSI.n,
linn i /Iletodiju i O pOčed m n sto.oc . kl"ell osloven skc književnosti ("~I!.
jX)kr~t""anja pod Fra n,', m, u'· ,prOIII .,POgansk.h pobunjenika u dob. bibI. Hl !>Og!. VHl.), • takQdu i surije ta~l'r3ve o stoven~koj hi sto riji
. spr OI nJ ,hol'o) ".", ,
argument aciji Ilijed". o' "', ,. ,. raz '" oJ vr,jednoSl, PI) (osobilo radovi Fr. K osa).
U\'jerljiv3, da bi je biJo " mOt I'uteOtl;a. n'J e. .u dosada ."nJem o",.,'Ik u dovolj." , O "tlikoj I\aran t .niji vidi prijt $vega oPĆu literaturu o pol"n j'n~ m n,
.. Itku kosua i njiho,'oj rnJ' ~ e pn"~elll':.O kasnIjem dru~tvenom raz. " arotilo Erllillle rungcn lOm hisIO ri sc hen Atlal (napose L. H I II P I m a n ll.
t . (Herzo/!"S<!in se tzun,j L Ife,~osl' "aJ\'a!n 'JI Su radooi P. p u n t I e h" r. cmslehllng ""d Enlv.'kklunl,[ lirnins). usto /0\. K O S, POSI~nel; in ro~V(> '
L' ' • • • uptnlann. J M I J Z
(
" zg-odovlni prel'edbe kose';čin . . ' .. ,. • a. . o n t ft r ~ I\T~"jske, GMS X. 1929, O borbi lD inVeS1i!u.u nn slo.'cnsH oj zemlji ViD I'n i
19010) E 11:1,. , (V • ,kupna z~mIJ"Č3, Sloven. pravnik LIV ~U .a\lol'i f . M. /0\. )' e r. Dit us!lichen AIr-enl511der lm In,·e$Iihlf~!reil< .
• . vC ~ on \leu Ed!"n . J\ '
Geseh. u. Topo~ r. XXVJ1l HI.!:?) M' ~ern on 5~nlen, A'(h il' r. vater!. 1$83. i LJ. H n u D t m 3 II n. G.o fovi Vi!lnjel/"orski, Rad JAZt · 2;;0. tOO-;. ;
(Ullolifel'Jnje' tu je n~v~den '. d' !lultea , B. Gr~(enaue,~ Hema i S\'~toJllul;. isto 256, 1936
• k ~rukte r" K3r~'1I~nije i ust n~ ~ ,ruga, ,vf"(Im. oPSC!na liter~tu T3 i n ZI historiju kololliz~dje v rijede navodi lite ra ture .., n~scl)a"anju
O ,enJu o ' u'; l"h "(ljl'od •• i o ll osezima)
Sto ,'cnnco po I ~ to",,"n Alp,"" a (HSp. bibI. ut pO!!'1. 11tl.
O l: ubHku slobode pOdl'rgal'anju ,....1 I .
vidi napose lo' L' C' • ....,... I' U t F.anaka i POl;t,ta"anju O nk" enoj dCl'e1in i i or::-~niuci.ii crkve "idi 1·1. F. S e n m i ... Die
, " o S, onvers,o 1936' B G r
KUtanlaniJe nn zapad hronolo~k' , ' . ' ć •• e II a u e r. Priklj u či t el' G","dlu!!,e und Grundl~{!en tler Ent".. k k lunl:" oe< k i.chlichen Zfhen! ' eet,·
Zu. GeSChichte \le r Pfarren ~ v~'hatlJ~. OI XXXV, !9012; E. K l c b e l, ' es auf 1''''3ti ~cl 'em BOden w~hr.nd de s Mittelalters. :>i;;ićel' 1.bornill. I!t..'!J;
J925--1928 (.Ulor Oth';;;e Pte~~'~li~~:.~htnt' K5r.nt~ns, C3" nl hl, I. ll5-llfl. D;" E"mebun.or d el kirchlidlen Zthentreeh lC$ aul sl" "'i <chcnl Bode,,-
Lanl.!obard;,) i (3 S,).a"e 'G ," u Jecaj \ lah~·sI3 ro~jdilac" Ilao i I\si~I!";1 pa!lli~!ko"'D ku etci W. 1. A br nh3n'~ , 1930: Oic reeMliehen Grun(.
.
vanjU Slo~e"cel' in uče t kih slov
. '8 c n auer. (",)važ'" O
. n'Je,
.,
1l01"' UJ~nJQ' lar~1\ der prB r .or::-n ni ~ation nuf wUI<lnwischen fioden. Zdl~~h' , <:. Snv;·
193~ . i J\",o(in,k o katehuu ,,_ "' '""'B"'~ p'smellsiI'a. Dom in Ivet XLVII, Il'"I··Stiftun::- r. RC[ht$J1"c.ch .• kan. AbI. 15. li-19, 192C-1931: 1S3f. ; "
.. ' VOr "'llsk,11 s,)omr 'k , __
p'e tll'elJtnl'a n cuĐsil n OSl misio k' I . n, 01' . , .. ~"" ; nutor nbliku knji!!e ~ nckim dodadm~; zatim E. K 1e b e I. Die I\i. ehenverfo$.'lun:;
i n3 sup rOtna SV;,"_'"" nars e trs<e mtto;ode.ne ob.zi re ~ dovoljno dc. MjHelnhcr~ in KHfIIlCII UIl.1 il'~ i3u'chung:en til l3a)"ern n, $in wCII .
• """ U 'zvora) O U' d . ,
O~"Ol'ni liu radovi: I' T 1\ SI ' . 'o enjU ranačko!: ((udaJiI ma C..inlhia I, 120, 1930; J. -:2 O" I a r, Probl~ n' lasl nl'kill ce . I"·~ in <am('·
Zvon II 1882' /1\ p,' , ,' ~ os. o~~ne, za Karla Velikeg3. Ljublja~~ki
, . . ' •. ' " e I: g e . "a.anla ui en
li aTOhni'trlti l. MIOG XXXIII, 1912' L
z"n"cn. i Postallek ;n r~
.. U
unu nler~ ~nno",~n Zur
k' ..111 UP I m J n n. Poloulche Um"'~I.
' I It .nOl' , pral·"i 7.!!'odO\·ini JUj;i'oslo"n<lo,'. Sloven. 1""I'nik XUX. 19~. ,
F. Tr c m e I. nas ZchenlweS<!n in Ste! e r marl, nn d K ~ rnle" von O~1l
. f Anf:llll:en bi. ins IS. J hdl~ Zeilsehr. d. Hi sl0r. Ve t , f. Steit tmark XXXII!.
19.20; za priv red"odru't :.:;~J ',3'.' ~VSk'I.' mark ob sredlIji DOII,vi,Olill!. 1939.
jo~ f' e i s ~ t r o l' t publik ~ lj~d,~e I',d, OS'nI hterature o uSlolil'al'Jnju O ~Iovenskoj knji~el'no!ti. osi", 0116h radol'~ rKidr;č. l. Grafenauer),
aC'Je, . evec, Pett. uu Studien I_ II!, Mi:.
vidi jo. M. Kos i Fr. R amo\'I, Btitinski SjX)menikl. 193:" {~opšir'
!i4
ii5
 •

.,
nom literatu rom) i J. Gr .. ren.u. . _ ·l
(I o~j rn om literaturom) 1943 ZI '~P' VIda, Der. AZU y Ljubljan:
(nav. uz "~'O X',y) ". c.'h um.,etnost usp. Q1,i m op~e lite . alure
. . n. ln . rt " r .
Denkm~lu in Kirn, •• "O,. ,3~O ,oI,'Isd•• und Yotromni$ch~
n. " n en 8, 1932- st " D" I .'
.. t.ksUine in Hlmle n Ca r" Ith" I • " , IC l\~ro!ingischen Fltch!_
ornament i~ Slovnice, 'R np ~~ve,a Ai.uI3~, I~Z;. F. ,S I t ~ e, P~ed rom.nSki
J944 ; E. Ceve. P redromanski I ' . ~ubll, ,fllol .. fllol..h'SI . • aIr. 2,
A. R a d n 61 i, Une ~i:llle du h~,,~t enml IZ._ B3tUI: ArheoI.. vesI. l. 1950,
n y i, L'eglise de Pribio n ~ Zalavi m:~n "Il'C A Zalavh, , O, O e r e I~.
l , 1948 (usp. ocjenu M. I( o s a Z ,r,vo !~ u .e:tudes Slavu et Roumaine~ VL I>OGl.AVLJE
Zal,,-•• u in njihova I,,,, ' " e . 1901), T. B o gy" y, Izk opava nja v
D ~OJ~ - vlns • uzla!!n ZUZ n . ~ 19'~ E
zgodnjcsrcdnjevdk;h III'O<Io1) -t . ' . - ':.' .... ; . e e v c. HRV ATSKE ZEMLJE U RANOFE UDALNO DOBA
3. 1952. ,~, na slovenskIh !Ich. ArhOI. ves:.
(OD V II. DO xn. STOLJECA)

i. H rvati u VII. i VIII. st olj eću. _ Zbog oskudice iZ"ora

ne možemo da rx:što sigurno recemo o o pćim crtama "01nj-
, ,
~k"g razvitka hrv atskoga plemens kog saveza. koji sc form irao u
Im·im deceniji ma V II. st. u jednom dijelu nekad aš nje rim ske
provindje Dalmacije. Medu tim, či tav ka sniji ra z,·i tak hrvatsk.e
ddave, koja je u nauci nazv;ma Dalmatins kom Hr"at~ kom, ipa k
p"ka7.lIj~. (la ~ C jC1.gra toga plemenskog ~av(; za nalazila II pri_
morju izmedu Gdine i Velebita. gd.ie je i ekonomsk()-d~u!aveni
ra zvita k bi o I.od utjecajem susjednih dalmatinskih g rad ova ne-
sumnjivo najbrži. Ti kraje"i predsta vljaju prema lome - \:ako
te ritorijal no, tak o i drustveno - I'olawu t očk u II formiranj u ,
h rv ;).!!ke d rla ve. Taj je razvitak obuh vatio poslepellG i d ruge
oblasti u bl iže m susjedstvu. iako 5e ne mole reći, d2 ii sc već
u VII . i VII!. st. hrvatski pleme nski sayez proii rio ponekad i na
nek u od njih i koli ko je ut jeca!> na njcl,in dalji razvitak.
Nek.i podaci o području izmedu Velebita i Rast u Istri (po-
!cbno ime Libur nia u franačkim itvorima o. SOO; istupanjc ~ Gu­
dllskan a_. t. j. Gača na protiv hrvatsko ga knua Borne 819; ban,
ko ji još II sredini X. st. upravlja župa nijama Krbavom , Li kom i
Gackom) govore o njegovu samostalnijem razl'itku do uklapa -
nja u Dalma tins ku H rvatsku , vjerojatno II po~etku lX. st.. koj a
I na taj način dostiže na sjeverozapadu granicu na Raši i Gvozdu .
• Kerctljanska oblast ili Paganija, koja je osim kopna izmedu
Geti ne i Neretve obuhatala u polovini X. st. i otoke Brač. H ,·ar.
K orčulu i M ljet. pripadala je. kako se čini prema K onstantinu
; Porfiroge netll, prvobitno srpskom plemcaukom savezu, ali je
176
177
 .U?rlO p05taJ .. samostalnom j za tim svo'u samo J
JI, JI1ltll~crn. Ol)segu, saču'-a!a do II dru:u POlo\.:~: ~~t. s~ V~C~~'
, ~~\~iv~ tJc~Jc I'ovczuj~ ~ H rvatskom i najzad sc II nju uk·l.:ap~. Kar;J.~
~'lašć)zr~c II Gvold~. ',Drave. koji su do kraja VII L st. bili "od
ske II vara. raz.vlJa Ju sc II to vrijeme odvujeno od Dalmatin _
lirI-Ol u ke. p a I II doba franačk e vl a davine čine do lo: .' IX
SI. posebnu kneie"lnu (rc,num ). Prc,"d' P f' T•• p.
k' u Or IrO"O: IIo:t livre
melIS", neodrede rIOm podatku. govori II nasel "CI' o. . ..-
daIrnatinskih Hrvata ~U Il iriku i Pa nA,' J, l~.uh J~dnkog dl J,' "
... 'J'., OJI JC nu sao
oo
• bivali pomoć od B izanćana iz Ravenskog egzarhnta. kom c $U
s obzirom nn upral'u pr ipadali sve do njegove p ropasli .,:. ;51 .
Romani su u svojim g rado vima razvili u VII. i VIII. st. isto
unutarnje uredenje. kah'o su imali i d rugi bizantski gradovi u
susjednoj Italiji i htri. Na gradsku upravu dobil'~ svc vcii
utjecaj gradska milicija, čiji Su članol'i mali lXIsjednici, na l:t.1"
.
sa zapovjednicima . .. tribunima .. , koje postavlja biranuki ca r ili
I)ogla l'ar pokrajine u n jegovo imc. U većim g radovima ima i

d k vile tribuna, koji su zapovjednici pojetiinih jedinica. a vrhovnu

ta':O\'O: ~c.t~ Dalmati nske !-ln-atske. prije svega jc dalji ralvi- komandu u grad u inJ;"J .. dux'" U VII. st. preuzima gradska mili-
.~red ~Jo\'~ekovllc S.lavonije izmedu Grozda i Drave p<'takao cija i svu gradsku uprn vu. a koma ndu nad mi licijom do bil'aju
nOYJJc hJlt un čarc. da JO:: - za razliku .d D I ,. , vdiki I)osjcdnici, koji posta ju t~ibuni i zatim p redaju istu čas:
l' k . a ma ms O:: - nalOl'U
allons om di Pos 3 yskom Hrvatskom. . svojim sinovim;!. Tribun~i.~ Čas: i naslov l!Ostaju t.. ke nasljedni
On"scodX . II l'ojcG inim !Iurodicama. Potvrdeni od carskc vl a sti. ti su tribuni
i narod .. i~ k (l : (/$\ lraJn~) uk!~l'a u razvitak h rva tske držaYe
njeni prcds:::v"ici u pujcdinim gradovi ma. Prvaci trii:mm:. su
u spomc;'i~ima s~'V J.. J~~~z" .a Slavonijom (Sd .. "oni ..), odnosno. ~suci~ (iud ices); on; S" prav;:. grads ka uprava. Potk ra.; YI!. st.
Stoviit hrvatsko ." .. st: ll;, narodnom jCl,iku Slovinjem.
. ." " III1 C pohskuJ e s vrc menom imc SlavoniJ'e ili
grads ko se stanuvništvu ne dijeli v iše na četiri .klase~, s l'ečen ­
S". "'"Ja - ' .. 0 OI""'" , - pa sc već u XV t ' k . . SIV<l. plemstvo. vojs k o i puk, flego samo n~ tri: svcCenstvo. pkm-
, ~ .. vo::ns·o
sJcverno "d Gvo7.da do ri 'ck K . . ' s . I raJe"1 stvo i puk. ko me sn na čelu trilllmi.
litič k i ....1 c upe n,I7,I\'a)U Hrvatskom. Po-
potpuno ,,,llleJJcn(l "d hrvalske države ,.
zapadu od l' - '. . .
L,. '
ZIVC r Ivali na
U k~ls n ;j;m hislori[skim izvorima zabiljcženo jc nekoliko
tin ';,~e. li JuznOt i nednjoj htri. kojc .~ o.~talim IJrvn _ ]lodataka i•. povije~t; Hrva tske" 10 doba. Vijest. d~ .ie papn
la u nepos rednom susjedstvu povezuju ~'. k I . poslao o. 641 opato Martina d;, o tkup; rvbljc ud Slave na »U
., vo::ze 1I1)olrei> I !:. . priJO:: svega ' u tum e Istri i u Dalmaciji ... sasvim je vjcruj:llna. jer udgo"ar:: tndainjim
služba- '. . ~ b ago. JIC~ u w .. kidasnjem životu i sla"e nska
D I bOžja ... - • I kolonlZa C!Ono struJ" " J"~. U",,' . 1 "
I. JO "ISe nc"o
prilik.m:o i odnosima izmedu Romana i Slavena. !z"jcltaj II n~­
u a maCI)I. Val n i .'lU ta l:odcr ostaci "
.
.··
,omana. nnJc SVC,. " -
...
"
padaju Sla"cna s ish'čne uba Je Jadranskog mora na langohardski
I ,. ;;,,-
I doVima as'
odaklc - jCsver~a ..~tra .. užc po~~z"lla sa sjcvcrnim kraj el'ima. posjed II južnoj Ita liji u okolini Siponla g. 6~2 nesum njivo do-
su sc IaIeni ondje naselilI. ulazi trajno U hj~to riJ'1J 510_ katuje. da je znatno porasla moć njihodh plemenskih s~"cza
vcns kog naroda. poslije pobjede nld Avarima. Ke može se sigurno reCi. do li je
\!' . ć: taj napadaj bio samostalan pf'lth\"a! Sla"cna ili liU oni raluI'aJi
k' ec taj ?J) I pregled I)okazuje. d~ je oonos prema roman-
kao bizantski savelOici te sc možd a p rcvozili u It ali ju na biu nt-
,• s 1111 gradm' lrn a lj O;"!lmaciji 1)00 bizant~kom "I;"!;(u b'
i n ' at e u VII i VII[ I ,.. 10 za skim brodovima. Ali dr ugc djes:; $ .. mo su nategl>ute kombina-
' . ' . . s .. pos IjC sI'rgnuća I'rh(wne "lasti Avara. cije iz kasnijeg \"remen::. Taki'" je h·rdnja. da je ca: Heraklije
lIstvar> Centr;"!l", I)roblcm njihol'a spoljaimjcg razvitka.
poslao rim ske svećeni k e. koji su pokrstili Urvate. ili djeS! , da j e
Rizant je ~"C do liO-ih god ina VII t b' I" h'an iz Ravenc na kraju VII. ili na početku VIII. Il. obnovio
ba ma s A . rl .. . S. 10 to l o zauzet bo r-
, ko'; l r3~m)~:. a _"IJ: .. IJ)O~ao nista poduzeti proti v I-I n'ata. Salonitansku nadbis k upiju. prenio je II Split i I)ostall SI)litski
J u se ." e ' ,se u(\"r~CI\' ah u zaledu dalmatinskih d . nadbiskuI). pokrstio Hn'atc i osnov a o I' i!e l>iskupij .. \I Hn'al-
Torna. a rludak on spli tsl:i. priča da su se R ' . grado,a. skoj , ili vijest. da su Hr"ali 1'0 ca rcvoj zapov ijedi ~klol'ili m ir
ovukli k' . omaru lt gra o,'a
P na oto e I ot uda napada li Slaven~~. Om' su 51'a ' ka o do- s Romanima i ugovor s papom. da ne će višc nik oga napadali.

178
179
 mw, •

ir
·, '
• lj )
• })rcv!ad ;ova I1l jš!ic n j~ da sark f I s Bizantom. Ek sploatacija ra da robov a i k olona. trgovina s t očar­
tek it druge polovinI': \ 111 1 , ; o a~ ta.na
CO
Rav~ll~anina potjeh- skim i po lj ol'ri,' rednim produktima. a d ontkl e i robljt m , sve
s kih gro bova nesulI1n ji v o d'ok~'t a ,a r d o~k t na laz,' IZ ~ta rih hrvat. ,·iJe jt izdizaia roo ovsk c i p lemenskt starj e1i nt iz mast' slobod-
gani j oi potkra' VII, I: . uJu~ a su hn'a tsk. vdJka;i bil i p'"
VII . i VIII st J l ' ~t ~ Jeca. l rema tome. k oć Hn·::!:: jc II nih ljud;. Starješine sve više tr oše na dobro o rufje. nakit i Orugt
vanja. pa j~ sa~,.~;gn~,.~JII .samo .spor~dič~ih .slučaje,·a pukrlla.
p redm ttt i:lizanlskog porijekla, k oji dolau iz da lma ti nskih gra'
skoj j H JcroJatno l osmvanJe bl~kupija po Hrvat · do,·a. i zato vtle S tim grado-vim;l i s Bizanto m posta j u sve uk .
. ug ol'o: . T\';!:3. s pap om o nenapada uj'L U to vrij eme Hn'ati 511 još pogani: ili spalju;u mrtvact (,Iosad
•
mira B;':~:tSkt h.lstončari zauiljdili su. da $U s(' ')Oslije uspj ešn u"'- jedin i nalaz groha u Smrdeljima k od Skradin a ) ili ih $;Ihranj uj u
•·, .. du BIzan ts kog carstva i Arapa "G·~' • "I· , II ze mlju s o ružjem, posudam a. kre menom i ogn j ;lom. n aki tom
.
"h, '.
•
l _dru,i arhoni' d k" '" I . pozu n I Avan
i drugim predmetima. Oružjt i nak it su st ran og porijekl a. a
naroda k" ' .'-, .o n osno • raijeVI .: o u c. lIp~a"mcl i J)rvaci
• OJ I ~t.muJu za!Jad no od !lJlh «, ; Zatra žili mir od car', p os ud e su lipično slavenske. Hrva tsk i g robovi VII I. ~t. puka-
pa ć'!1aB'~a k prizna li. i za 5Vo,a b"<.>s,><.>d~~ ,.k. ', .,' Je. d o bil. rcI ·'
atlvne
zuju, oa su hrvatski vdika ši toga vrtrnena b il i bngat i i dobro
mo , , I tan t~l. pa Je vj erojatno. d a ~U "'O"",. , ~ .
hm;: _!"'Jadnim naQf ub ni i da 511 sc društveno to lik o izdvojili. tc ~t i posl ije
naro d Ima ~ !lol atili i Hrvati. smrti t;] iZd vojeno st naglašavala naroči ti m uređa jem njih o,';] ,
! O eko non.,5ko m i drušlv,",norn razvitku nrvat;! u VII i VI!!
st. !lema
grobi!. U jednom ženskom g robu našE s u 5.9 gra mu da l1Hlg'a hi-
. .dru
. .."',h podatak' • ' vrelim;:! osim "0"." ... , 7.antskQ g nakita, pa nam i to p{)k:::.zuj e, dn je II dr ugoj pol o,' ini
1 d ene v, j '" I O "n
6~ I P
'
. . Oman]lllll
.
", u sa(uva
"
mm
.
ka o nJlho\']Jn rohm-im 2 17.
~-
. "r~ l1I cn~ ~O.
"", VilI. st. kod dalm atinskih Hrvata znatn o napredova lo drllslventl
rasloja"anj ~ i dn S~ pojavio moćan sloj boga te plerucnskc a ri-
k'l' o5\OJlIIIJe Jcd l~ogn plemenskog savcz;: lJ zdedll dalmJ~in,
s II gradova od p rvJh deccnija VI! ~t dol,' e k . I, . stokracije. čime Sll ostvareni UI' jeti 'l a prijela z u k lasn o cirIlsIvO,
'e n' bl ·' kl '. ,ao I (OS a razVI _
J':1]'10 ICI asnog dru!;tvo II IX st __ k ',-1 " _ I· ' t. j. Zi! s t varanj ~ države.
.. k ! , . a.~ se lJ \rClma P" -
J v .'uJe I Il e .ev,* dru~ina (819) i ~ es joo()dn;.· I' Poš to ~u u (Iru1;oj polovini VIII. st. osvojiti hali j\! i iZ110va
skom) 'd (8" ' .. ervI na (neze'-
. ! oSJe II 5. ) - govore o Istom prOCC~ll ':fllš('1cno" ]"Islo_ pokorili Bavarce i KaranInn CC, Franci SIJ I)Os taE ncposred n i
JavanJa.,.' kroz: kOJ'i s II prI) I a1.1'I a ., o, ruga shwensk~: pi::men~" n<l' ne- $usjedi ihar" i Hrvata. Godin e i91 zaratili su Sl.' s Avar im a
k adasn)en\ rnn$lwlO području, i d o 796 \Ini it ili uglav nom ava rsk u mot II Podunavlju, Nekoli ko •
Na na,lm:~lov;mje unu~r a š nj c direrencijacije upu,:uju i al - ustan aka Avara u glut lm godinama nijt vi;;e moglo prumije n iti
heoloiki na au. U slavtnsklm grobovima iz VII' t ' ' polobj. U to "rijeme bjesni o je II avarskoj l.emlji grad:l1Jsk i rat
od Save d . .' . . ~. ni! $J ~Vtru
, na e~, ~ u uz OfllZ.1e I različ iti predmeti. koj i jo. b - , izm edu sam ih A va ra, ~ slavenski podani ci iskoristil i SlI napadaj
zUJ u karaktcnstlčne c rt e a"auko-s!avcnske k l' I· "" Frana ka i t~ ntrtde. da st oslohodt. U franačkoj vojsci od li-
,I"o"m k' . B ,t! u~. a I St n ~
" na Jtu ll; restovca k d P , .. ' .. kovao 50:' knez Vojn omir. N e može se pou zda llO rtt i, oa li j e Oil
VIII " ·d', o o e" e - mljra n 'Jt sk raj',
, . - VI I vc sa mostalno .,. .. bio knez u gornjem Posavl ju ili u Panonskoj Hr... atsk oj. gdje je
vensk'h ' . , r a z " I JanJe stanJih aVi!rsko -51~_
' I. m ot~' a. l II nalaZIma gro bo va jz VlIl . st. ,',,'oo , .• V, tek 7% napustio A,'a~ i prHau Frallc;m:t. Zemlja izmedu
I e b Ita Jm a oJ t ' .
, .jn k' k ~. II Jtc~J3 ~vars k o-slavens ke kul ture, a ntki ko-
' ou · Save. Dra"c i Dunava postala jt post bna uprav na oblast poć
~.' U ra SI Jot su Jzrazlto n:lrsko-slavtnsk; ali $ . I' d omacim kntzom, a stavljena j e pod nadzor furlanskog mark-
d 06 ćJ trgovi nom 'II P anonlJc... ll' . u OnI m0E!_l grofa. li crkv en im sh' a ri ma .-lošla j e ta oblast pod AkYilej5ku
.t du ti m, n a zlatnom na ki tu vidi
i. vc nc:sumnj ;vo bizan tski utjtCaj, a možda je i sam na kit iz
I, patrijadiju, k oj a je počela privoditi narod k r;tansh'lI.
Iza~ta,..HrVal$ki grobovi pok a zuj u, d a je i tu drušlven;: dire - Vec Z3 "rijeme a va rsk og roU napadnuti su i H rval i u Dal-
~:~~~~:CJ j~1 Vtć. zna~no napr~d~\'ala, Na rasl ojavanje hrvatskog J matinskoj Hrvatskoj, k oji su priznavali b iz antsku vlast. SredisIe
Sl no Jt ut,lt;;~Ja bl,zma dalmatio,k",o ,ra< Iova I. v(Ze tc oblasti bilo jc oko Nina. Ondje :le iz v reme na prijt 800 sa-

180 181

,)
 čuvala krstionica s imen om SUl're m •
drugo m se Spomen ik u n avod i i ten og kncl a \ · j'<:S13'·3. II ll:: pl od n u zemlj u v an grad skih zid in a. a H"'ati i Fra nci su na~to­
hvaj. Već ;99 udario J- r I m,c. upana Godesla"a (i li Godo:' _ jal; d a posjed gra d a ni! ogra nite gra ds k im zid ina ma. Pregovori
r . ~ ur ans,,-, markg ( F. "h
a , JC pogi nu o. Jl<> jednom iZ"oru k od T ro '.n n a i-lrvOl!s ku. " granicama "odili s u !t up ra vo u vrijeme, kad je počeo pok ret
Lov ra na. Ra t s H n.atima . .. rsata. a po drugum ko-: Lj ude,·ita Posavsk oga. pa jc i to utjecalo n a st a v kn eza Borne
. I" . a " Is to I'nJeme i s B" II Da lma tinskoj H rvatskoj p rem a Fra n cima.
JC nas )cdnik Erihov Kad al I l. . • 'ta nto"'. n ast:lVj"
b"1
I<a I a u (rantlčk oJ" I ,"
' o l. ta l< o da JC I'e' '03
~
"" I
CIJC a H n'al
"g ra( Io,. j j otoci os ta li, vaslrpodredcl)a K dl1 [) "
'. '- .. II II o HI a im a rins k i 2. Ustan a k Ljud evila Posa vskoga. _ Pos lije smrti cara
"
II l I su sc 80(; l~J"-" '"
II 10$ n el< O VflJ'"
\ , ' .. mc II b·IZ.UIIskoJ" vJa,, " KarJa (814) osla b ila je u franač k oj d rb .. ; {_cntralna 1'1:1-'l.
... ~U o s ' cncc,)O' Ir "
II ratu , k oji je pos li j " h ,Il. prt( II I ca ru Karlu M edutim a osil il i sc veli ka ši. osobi to ma rkgrof!. H rva tski k nnol'l su
., B"lUnta, pa se K og::.
/Ij u<; I . II 11 110 poka zala
' sc IJOmors ka pro:-. U7. pom oć F ran aka i kdca nst va j ača l i svoju vJ a st t e su zbog
vo IJ""II ", 1strom i !. n. ~ tsak r· o IllJrom
k
II Aad'cn Rl "
u ~ mnrao zado- toga bi li vje rn i f ra n aa i va za li. A li je PO$tojala znat na radika
S 1'" " m opnom ~ Vene' - Z I
PIt, vehki sjel'trll i oto<:' t ' r ' ,e'JOJ.. a car. Trogir. izm edu D alm a tinske i Pa no nske H rva lske. Pn'a j e bila pretd n o
,., U/ ,... .
vn IVS I sVoJ " dast
I os a , su " l'I a$tI Biza n ta
F ' . p!anins ka zem lja u nepos red noj blir.i n i b izantsk ih g radova. p.a
, pok ritav anje i crkveno
o po Č eC lloa crk vene 0 "
.
'
u. l l',·.a.tskuj. "-raO(;i su i tu provel i
orgaZlllaCIJtI
_. .
O J>ok', "
rs a "anJ u I'lrva t~ i
sc Fra nci ni su ni mogli ni bt jeli mnogo mi jdati II njui nc un u-
Ira.~ njc poslove, a k nez h n 'ats k i. bo reć i se za pJodnu zemljo II
I . amzacIJe II D I (. k .
~ I Oje d"a Suprotna lIl i'Jjen'a p . ,a ma JUS oJ Hrvatskoj pu_
'
za ledu grad o .. a, bijaše ta k o đe r " išc u p u če n n a lo' rank e. d a po-
i" l VIII. st. nastoja njem Bi;~;t o J~Onollle.su ,:,rv~te j oš tl VI I.
,
,
i
Ii n'atska što se t i če crk b~Ja po rs td, Timsk i svećenici. pa j I'
skop ija je osno va na teJ' 1':64 I a podrcđena Splitu, a "'· inska bi-
,tigne I ~ ciljeve. P anonsk a H rvatska. nap rot;.·. bila je otvore na
ra vn ica uza Sa v u i D ravu. izlože na utjeca j u Biza nt a i nepo-
srednom pr it is ku Bugara. Fra nci so stoga nastojali da svoju vlast
Ii rvata prolle!i teJe F ' .;, po d rug~llle su lIl aSC"'nn krštenj", II njoj u čvrste ne sam o ši ren jem krJćan s t l'n ; pod upirnnje m do-
, N" .aTlc. 10STlova l.
II J m u. k Oj a jc hila [Iod redc n a k 'I ,~a
~':t.-<eTl id u P a nonskoj Iin'atsko' aS VI ~.Js ·o.m p.atrij a TJtu. kao;
/-I k .
n 'ats u bIskupij I; maćih fe udal n ih elemenata. nego i vojs kom. A Kadaloh j ~ -
s udcći po njegovu rarin \1 jedno m dijelu Ka ra nt anijc _ zaci-
~ Iza nt n as tojao da p o m oću k .. J. č a$,.,m Je "Jeroj a tno. da j e jelo iskorišći" a o k p rilike. d n II Panonsku H n'ahku uvede fra -
" "
tlm a i da s u se po'cd' cr. ' y~ II VTstl SVOJU vlast m eđu H n'<I _ na čk i fe udaliza m i d a se llp lC(-c II n jezinu un utrašnj u upral'll_
. . J .ne star)eslf)e pok r't I
s toj a h i nominaln a vlast s llits k ' . s .ava e. a /l]ol-"a je 1)0- Sirenje kršCa Tlsh'a i feu d al n ih od nosa bilo je, uze\"Ši općenito. u
arheo l o~ki naJazi Iloka . J d og blsk up" nad Hrvatskom. Ali int ercsu kn eza i pleme nske aristo kra cijc, ali im je smelao Ka-
zUJu. a su H rvati bT ' . . k
SI. ugl a vnom pogani ~ . I I Jm. pn raju VII !. dalo ho,' rad. koji je ug ro!a\'ao njihov u vl a st itu mot. a i narod
. I.. ' .. ZlI masovnI' I>o k rital'" C I
moguce I)CZ potl>orc sile u raun ' -" il ll.1 na r o( o. nij ~' je leš ko pod n osio na silja Fra nak a, T ako su se II I'Itpo ru prntiv
pa je zolto "J'croJ'a tniJ'A "1' J.erno IZdlfere ncir.:mom dru-š tvu. oSlIajača Fra naka našli zajedn o i i irok i sloje" i na roda i doma će
H r~a ta i o stvara nJ'u N' k JenJc Lnlls o k č
b' 1. •• ona no m po krhav anju ple mstvo n a čd u s kne zom Ljude\'i tum. tj udc.vit se SIS požalio
·
CItavo lOS e IS" UPIJ~ u početk IX I
područj e Hr"atsk b' ] , u . sto jeĆol . ca ru L udoviku n a Kadaloh a. a li kak o n ije dob io zaš tite, d ižc
mar kgrora a li je sač . J e 1 0 Je pod n lld7.o rOIll furJlI nsko!, se ~ narodo m p roti\' F rana k a. Ka daloh krene 8 19 na njega, a li
zov im a k ~je J'e ca t UVll o sd~mostaJnos t na čelu s iz bornim kn e_ bude poraftn. Ljudcvit se opet o br ati caru traleći po svoj pri-
,
caru vojskom i s lati m o d
potvr Ivao I\ nezo'
• arove.
.
I"
VI Su mora I pomag a ti I li ci j alll sll'o p ro l il' mar kgrofo\'a miješa nja. aji ka d ga je car
odb io , poče organizirati ustana k na širokom osn ol' u te predo-
. . I POsl ije mi ra II Aachenu bil'
l RIJ:ant a, naročito zhog -t . (I Je ro.7.mlnca Izmed u Fra na ka
grado" a I H rvats ke B'z ~I ~nJa gr~ n ica izmedu d aj mati nskih
".
!' .
bi Slallcnee u Dun joj Panoniji i ple me T im oČ3 na. k oje je u lu
\'fijeUl e n a p ustilo svoja staniš ta oko T imo ka i p ri ma k lo se L ju-
. l an Je nastOj a o da osigura gra d anim a aelli tu. Ali knez Borna osta I' jeran Fra ncima, i to je imalo ve-
182
I'"
,
- •
wr - , .
h' "
,, I
:.
liko značenje za ustanak, jer je on uvijek ugrolava o uslanih
. '
je do k~aJ,a .IX. S.I:. za.d
riala lolaj polu,' azalne kndc\'ine
'i ~ o. 845 opet orluzet BIlgarima,
"
s boka, Na to krene j oJ iste godine Kadaloh ov naslj ed nik Bal . ali je nJczm IstofmJI dll>, ;~J. J b ' d 57 4 uključen II ma rk-
dcrih protiv Slovenaca. Ljudevit im priskoči u 1'01110':, ali ga 'l a jedno s jellnim dijclo~~ TlJcma lU o
• Baldcrilr suzbi na Omv;. Ljudevit krene zatim protiv Borne grofovij u Donju Pa noniJu.

l i potu če ga negdje na Kupi. Za vrijeme bitke prdli s u 11,1 Lju.

devito"u stranu GaČani . ali Bornu obrani njegova dmžina, 1):1 3 U on Dalma tinske H rvats e
, sp J"'
k oo pOl p u ne drlavne n CTa-
.'
d 'a Bugara l'rancl su raz l ,t~ II
11'''1"1

I on iznese iivu glavu. il Ljudevit provali opet zimi " njegovu

1.cmlju i opustoši jc. Poslije tog uspjcha pridruži k sc LjudevillI
visnosti, - Uskoro pOS.I.JC na~a aj a 'e Dalmali oska Hrvatsk a
Furlansku markgror"v'JlI (8 _8)'1" l J "
od " last ba J2I ta l lj e .
Kako su se viie OIl
.
i Slovenci II gornjem Posavlju i Karantan iji. a čini se. d<l ga jc dul l;:, lleposre d.,no P n b "
l or e IZIIICUU K-.'l~"ića
"v •
nep05 r<:d n,
i Bizant pomagao. jer ga je bizan tski podanik, patrijarh iz n1:"- j~dnog dcccmJ~ "Ul' e ~. b' je sve slabij i. Zbog unu-
tačkog G radela. poticao na otpor i ]>0$1:10 mu vjdlt lidar .. za uljtCaj franal'~' u H:\"ats ll)~d Ivao. Bizantsko ~arsh'O. pa su
gradnju utv rda. tr aln ~ilt bll~a. ' ,nereda, ;isc~ i .'uo i J~)Olče\i na padali j " žno il.~1sk~
l Bo rn a je, medutim, opet pokorio Galane, a u ratnom vije ću Arap' OSVO)l], Kretu I J, U to se "n Jcm ~
. l· · . · Jadrans'o more. "' oo
franačkom 820 pomagao pri izradivan;u ratnog pla na , Te gudi n\: «rado"e , za IJelall $C " .v .. 1'1 Ve neciJ'a (Mle CI ).
I udaril e su na lIs tanike u isto vrijeme tri vojske, Poslije vi še su-
koba l a Slovencima i Ljudev itom sastale sc sve tri vojske II Pa-
..
11;\
k
Jadrans 0111 IIlUTlI
Venecija je trgovala po. CI.Jt om ~
SVt vIse razvI Ja,
.' l h'zantskom carstvu, ali najvI~(
til a a proda,'ala jt i Aro;,.-
.

nonskoj Hrvatskoj, Narod sc ponI kao u šume, a Ljudevit se til - I}() jadranskim obalama I .51 no se o~a, k' otlio J'e pokmj na , ih
.' . n)b! Jc P ut za IS o v .
tvo ri o u neki tvrdi grad. Franci su poharali i popalili sda pa sc pima rlrv o. oTlJZ)e I . , kl" d o za bro-dove i tq;:ovmu
\ pod jesen povukli. ali su na povratku pokorili Slove nce. id ule go- obala i oloka , pa su Mlelani tu sJe J . ~v b'la uskn pnvC7,ana
' T ,ovina J'c u lo vr'Jelne I ,.
t dine opet su tri franačke vojske jedna ta d rugom upadale orl i hvata l i ro bl JC. r , l ,;l OlO ono. šio se lill e
, . ,. č' ~m pa sc ' upova u .
proljet a do jeleni u teml;u Ljudevita i njeg ovi h saveznika. ali ! ralovanjem • o mIa lli" , . Hrva tsko ; i NI:-
. k'm obalama pa. u J
vojnički uspjeh nisu mogle postići. Kad je 822 krenula na Lju- moglo olcti. Na s"lma mo~ s l .' t sc iz VIH. sl ll a~lo
bl l' c\'alo Je gusarstvo, 1 vC k l·
devita de$Cta franačka vojska, po,'uče se on s jednim dijelom rctljans oJ o as I, . , ,l, it ne rctlja lls og P \-
. 'h k . a kOJe S\l poe •
vojske k Srbima (valjda negdje u Bosni), pa su Franci pokorili "
više skupocJ.em MI
aCI!; č na i na;ih primoraca doluzilo s"~
cijelu Panonsku Hrvatsku, Videći, da je ustanak propao, pošal je jena. Zato Je IZmed,o '. e :tih odina k arl su mlela~ku trgo-
Ljudevii poslanike k frana čk oj vojsci u Panoniji i po ruči. da (;e češće do s."~?ba, 0.:1 t~:~~~1i su ~1Iečall'i da uč;n~ kraj gusaren)u
sc pokorili caru. Kako jc u lo vrijeme Bo rna bio vet mrla\' , a vinu ugrouh. Arap •. o r su o miru s Nt-
naslijedio ga Vladisla". krene Ljudevit u Dalmatinsku Hrv at - uz dalma tinsku oba~u. Već o.
,' č·" J', Jedall prva
,",O dugo;;:rap~kršten u \'en~ciji.
a a
sku, leleti valjda st upiti u pregovore s Franci ma. Tu sc nastani rcl l ]anlma, lj' ,. k , ..,~ Mislavom i nerc-
T . s hn'ats ' lm n ~V
kod VladislavJje\'a uja ka Ljudemisia. ali ga ovaj, po s\'oj pri- a SS9 sklopI' su mlf r ' 'du će god int na nov o su
"

lici na zahtje,' F ranaka , dade iz potaje ubiti (82S). tijanskim knezom Dr,ui~kol]l . A ~ vec I roe sklopiše Mlečani
·l· Nc rctlJamma. a ISte go< 1 ., ".
Usprkos svemu bila je vlast F ranaka u Panoni j i ipak tnatno sc SU', Ob ,I S , . ,Shvcna za clJ cl .. I' C-
. I k' k ,1 ' m Lotarom pro'" .
uzdrmana. Ubrzo su u Srijemu i u ravnoj Slavoniji zavladali ug ovo r s Ila s 'Im ra Je. b'! 1 kk poslići mirne odnose: prvo
Buga ri (827 ), a u ostaloj Panonskoj Hr"atskoj knn Ra tiOlir ,, rclljana. S Hn'a tsk om Je, ' o a. ta vet dosla jak:! i što je bio
(829-8S8) ka o bugars ki vazal. T omu su int u prilog boroe zato. JIO je \'last k~eza b'~: t~li~:~~ti njegovu politiku, a druro
l medu flanovima franafke vladalafke kute. Kako su Bugari I'nal Lotarov te Je . m?r
zato, što su Mlečani 1Z~Jegka\'a I ~u ~
r k b s \"ualima moćnog kra lja,
I SO-ill godina biH zabavljeni osvajanjem Makedon ije, uspjd o je
Fra nci ma da prOI jeraj u Ratimi ra (8S8). Panonska Hrvaiska ip:lk Osim toga, u Neretlpns om faJU IllJ
"e bilo bi1.a ntskih gra-

185
184
 pa su p oslije i on i njego\·i sinovi bili u vrlo dobrim od no-
do'
r, k'I·a.. II koje bi se ;\11-'"
oloci 0<1 Brača do
J
MI' t l1,,-,gh
""am d
. s
:'ra t".
,I, ploveći na Ist ok a v Jima i s Bizantom i s gradov im a. Kao franački vazal t apleo se
H k" JC a ,I\"al, Su dob kl"O . e-
l' rvati I k nez Mislav (o. 835 _ Ta s .~OL~la gusarillla. Trpimir u ral s Bugarima. al i je i iz log suk oba iziiao kao po-
o ,NInu, Ilego II Klisu iznad S rt KO. 84~) "'.IC vik stolovao bjedni k. Tako je o n sa ,\.iI,
stra na osig urao sv oju drb\·u.
Uvid u dru~tvene odnose H l"\·atske u lo do ba daje njej;ova
, mje ne. ni j e p<llna to ali', . Pl:'!.
"" II t Ta l nJ"h .
I sukoba k .. J vjero j a
" tn o
a ko JC došlo tlo le l'"
d·a JC
~
. to re w lta l nck'h- isprava od 4. Ill. S.5~. u k ojoj se na ziva "knewm H r\,al a - (du'"
,, • OJI 5c': na osno\
ne nlogu ut vrdi li. U Kliš ko' . . 'lI, sa uvane iz\'omt ~r~dc
I
Ch roatorum ). To je prvi spon'efI hl"\·atskog imena u saču\'anoj
. .. ~~umnJ'vo ,.Iad k ~ ve,
II m:di n i I X. st n _ .,J lu p. b, la Je gotovo sva 1.em l)'" tfadi. Nekoli k o godina prije loga bora.. io je na njegO\'u ne dvoru
,
', regale •. Ali je p0/l:rdno za kl" . a:s o dobro .1, _terri toriu m
.. .
u~rni be nedi kt inac GottschaI k. Benediktin ci su u to \"Tije. b ili
J uČ!vat,. da su la kvi otlllosi h', I' , najjači crkven i red . raširen po cijel oj zapa dn oj Evropi. p ozna t
I, II os talim h rva tskim'
nJ~mca, J to jt II H rva tsk .. I:d I o (,a Jt od mOr:!o BOlj ta Iti.I
. . upama osob'! I r
a , o na je samo manjim d~~ I I o u~pce mal o o brad ive zemljc
po '\'ojoj ek onomskoj snazi i kultu rn om ra du. Kao jah
nomsk a. ({rušt\'ena i kulturn:l snaga mogli SII ,nnog
o ek o-
pomoći
spori razvi ta k fcudal n 'h lJde om p:lpadala \·Iada ru. obja;;n ia\'; T rpimiru u uč\'dići\'anju vlas ti i jačanju feudaln ib odnosa. Bo-
\ m'e
~. rno ma log posjeda 'Iloklan'ali
o nosa U H n'atsk' Od
.uJ.
.
tog-a raz-
r:l.\'ak G ottscha lku" u H rvatskoj morao je sau.o učvrstiti Trpi-
p nJe svega crkvi K",' M' l J Su knezo\' , pojedi ne diJ'e1o,', mira u o.tl uci. da ih pOZo\'e II svoju zemlj u. on je poz\'ao neke
" ~ - jn'
o Soit. na crkvu .daro\'ao
d Is a v sag. ~a d'10 J. C u l'uta iju nedaleko člaoO\'e toga reda iz jednog samosta n a u !taliji i počeo in, zi-
privezani za zemlju i bd J .pos!e S~ ~~rv;lIla". k oji $1.1 b ili gat; samO$lan s crkVOln na k ndevsk om posjedu k od Klisa. !\c·
u Klisu. . o .lTI O jC d ueti nom sa sYO~ posjeda r.mjuć; d ovoljno srebra ta izradbu crkve ..og p osuaa. pozaj m!
jedanaesl libara (ok o 3.5-0(.5 k g srcbra) od splil'ikol; n ad!>i-
. Neš to više I'od at~ka o Hr .
njegoya nasljed n ika Trp;mi ra (va~~k.OJ sačuvalo ac iz vremena sku],:!, a O\'aj sc za to odmah n aplati. Z alra fi. d a mu sc: pOH'rdc
Arapi su $e S~O um"" d' .0 . . . . . - o. SrH). posjedi. koje je kupio ili dobio na hT\· a tsk o.n zemlji;'lu. a isto
]lUI po tuk li bizanlSko_~n;:;:č~h ~ r~re~.tu i idućih godi na dva- takO d a mu se !)reda i Misla..!;e .. a zaduibi n a 5 desetinom od
dO\'a na Jadra JUkalIl 11\0'" ~?1~0,' Je. opljačkali
".0 " iše ,ra- Klisa. Medu ".jedocima n ;n·od i sc: pet župana bez ozn ak-e žup!:.
Z
a \'r'Jeme ~ra]lskih provala
"" .~ IYOJII grad B '
l
. knde\' upravnik. d\'ora. pet običnih svjedoka i dva ih·orska 5\'e-
5vc~nik
an II Ju!noj h aliji.
ma tinski g ra d ovi no\'o vo'n II • ~~r~ nsk" more d ob ili S II dal - i;erlika, a jedan je n apisa o isp ra \'u pa je prem::. tome '
Ravelle (iSI ) b ., J o-političko uredenje
T su 0111. gotovo' ' P o 5 r' bio kne!c\' k ancda r. Na osn ovu tt isprave moicmD sl\·orili \"i!ie
vainih zaključaka: pr\'o. da je kneit':ya vl ast bila ,'eć prilično
. . Ije pada
VCZI s BiZantom. i svaki 'e b' 510 1ll\ U g odma lJ dosta slaboj nak
uskoro pos lije S4 ~ sh'ore,!:! . 'o r~bna ~pravna jedin ica. Td:; jaka; d rugo. da je za da rov ni cu bio ipak potreba n prisu iu-
(Cresa i LošinJ',) , R b ' Je o SJcve rn.h oto ka Krk a Osor rana; ueće. da je u H rvatskoj postoja o sloj zavisnih. ta r.eTlllju
I a a I grado\'a Z d T ' " vezanih l judi. ne samo Romana. Ilego i Slaven a , a lo upućuje vcć
četvrto.
u ro\' n ika i Kotora tc ma D a l mac'Ja.. s bara.
' k' Togira. Splita '
D b na tnat Llo ras\oja\'anje u rodovi m a , i da h r\· atsk.i knez
novčanih
a. ru . a sni)', J', ,I l b .tan ls ,m s trale,.m
nl'k)l U Z
Z Ka d ru. u II $trate,a ..ma o ~ad5k.. prior (načel- u nije imao \'e1ikih prihoda. k ad je morao ?Onjm;ti
odreći
:'\ra pski napadaji osl a bili
~u ~'tuaciju iskorist ili i T rpim ir 5."
..
r-!
Blz.a nl. i Veneci ju . pa su
I srtbra otprilike za 60 zlatnih solida i la to se

zadužbi
Mis\adje\'e

Kadne.je 863 došlo d o erk\·cnog ra sk ola itmedu Rima i Cari-

rl, do grad a Ca DrIa pred V l:. ue lljalll. Neretljani su pro-
tova~ s bizantskim namjesnik::ecl~om. a TTl'i~lr je sretn o ra-
,
j
~rada i k ad je no"; p::'lrij arh t-olije podv rgao d almatin,ke b i-
lom .utvale su vjeroJ'alno r .. Z a dru. T aj SUkob s Bitan- sk upe Ca rigradsk oj patrija ršiji, n ije u H rv a tsk oj p lanuo gra -
mal"" kOh gradov a. Su kob a ZlIllTICC
.. s. 'e ".. OkO p. sJe ' d a II zaleđu d al- danski rat zbog d\'ostrukc crk vene orijentacije, slO S\I tohoie
J TlJcscn u kor ist T rplmlrO\'U,
. .
ISi
\ 186

J . ~----.- ---- ,. ,. "

 . ,· , ,
rt
·
•
•
,.'
"
•
i
, T rpimirovi sino"j pristajali uz dal matinsku hijerarhiju. ;l Hrvati
ustali vjerni pa\. ;, nego je to udjelo bio pokret jednoga istak _
. da napusti opsadu Bari ja. jer
gOJa.
caru nijc illo u račun. da
I r'" koja je Ild,ada pripadal;:,
se Lud o"ik utl' rd i u južnoj ta '~'. Nc retljafle. ali jc hn·atsko
t. nutog plemićk og ruoa dalje ud mora., moida u okolici Knina. Uiza ntu . Vasi lije je doduše. pukono
I' prOliv SVe jače centralne vlasli T rpimirOll ;ća. koji su 5(' osla- brodo vl je ostalo pod B'LnK J,e m. J d •••ko more 18j"~) oslobo-
I A a pa s retc u ar .. " ,
njali na Bizant. Ali protjeriva nj e Trpim irovih si no"", P etra ,
Nova nava ~ r '.. da ' a bi7.antske fl ote j \'t'lah
ZdeslaIla i Mnlim;r;:., kao i dolaz ak D omagoja na kndcvsk o dil a je Domagoj(' od .dalJlh nabP,' J " .kill nap,d' J' a !-lr,'at a
prijestolje o. 864 nisu mug!i vra titi unazad dru;tvcni razvoj. kOlji ,. Jeopct.og us • .
ruke Mle<.:annna. pa . 1.~sredovanJ· e u~p(l -
je i dalje teka o u pravtu 5\'1' ja če fcud;:.lizacijc. . Ml f e i tek na papIllo v
i NerellJ~na n.a e an '. Car V:.sil\j ~ n ij ~ mogllO izrav flo
,, Gradanski rat i promjenu dinast ije u H n 'atskoj i~k ori­
stili su Ml eča ni i udarj li na Domasoja, lc je on muraQ liiira_
stavl je n Je p r1\'rcmeno ~lIf. k ' . bi to izazvalo rat 5 c"rc n,
udarili nll Hrvatsku, da Je po ord" Jcr k DOIII",o; a pomot.1I
iii i mir i dati im taoce kao jamstvo za slobodnu piOl.idb u (565). . .astojao lIllll! n<: •
Ludovikom, nego Jc , . . k oj;! j c b ila skl upl jena
Iduće g()(li nc pojavili SlI se opet Arapi u Jadranskom protjeranih Trpimiro\'iČf:. A.h 1.3vJcraOOnlal\"oj dade pobili SVt
moru i počeli podsjedati Dubrovnik, al i ga je od opsade spasio protiv D oma goja. bude otkn~hcna. pad k OJ· ' J'e Dodiari\'lIo car .,
86i bizantski car Vasilije 1., poslavši nlU u POnlOĆ jak o bro- ' k O' tih domatI nerc a. " ~1 1 č
zavjcrcm .~ . SIIl'. k ' l' t onet zapleo u rat ~ " e a -
dovlje. Pojavz. tog brodovlja na Jadranu lltje cala je snažno na Vasili je. DomagOj St .~l ra j IVO a . ' Ralo va o je ln ist a rski:
sve o blasti južno od Neretve. pa $U o ne opet priznale bizantsku .
n ima zb og Izn')\'
• OŽ'\'J<lo, gusarenja.
_. 1" d'l' sklopiše mir s ]\"I c-
H'
vbsl. U to vrijeme podsjedao je Arape u Bariju car Luo ovik obalU. a li sinov i. k oji su ga 8/ u nas IJC • I.
II.. ali kak o ni je im a o brodova. sklopi savn $ Vasilijem !3. zz. - ~anima. . l' d . g tra ga n hOvll c'
jedni čku ak ci ju. Medutim. bd sc 869 pojavila pod Barijem VC"- 1'a~!a je u Hrvatsko j n estalo .1 ro~ Jc nJ c L ~ '1. P. l"
lika bi za n tska flota. Il kojoj je bilo i brodovlje dalmatinski h . d' g" . mTO Je nanne caT \I<1('1\" - ,
franačke "lUli. Go me l O Uh b ·"l-ku bahinu. dok n ijt
g rado"a i pOnlocne čete SJa,'ena s j užnog pri murja. zatckla je K I 'ć' naslale or e za ' , . .
sn medu ar o\" I ~~~ Ć . Pan onsku }i n'atskn. 1)05tao I
ondjc sam o mal e fra na čke snage pa sc vrat ila k ući. Na to je Lu ·
dOl' ik podsjeo iznova Bari i uputio pozil' Doma goj u. d a dode
877 Ka rIman, k O]1 Je vc I~ao
l"· U to vnJcr.1c.
k d ' t lta1iJ'/! i ~ama hib
a a J . l
, ,
gospo darom l' a IJ~. . . h e vlas ti fr~načkogO! ,la -
II pom oć sa svojim brodovl jcm. Domagoj sc oda zva . pa pOčetkom
b" l)r:lvog vladMa. I)cst;!!oOJ'1 1 v~ "k'"
amatms CI"""'~' Hn'at~ka i~
e r ... ,.~ .
Si j bude Bari zauzct na juris.
skog kralja nad k' nclom ' k n ' ni',e bio ugodan caTI'
Car Vasili j e imašc dalekosežne planove da obnovi v last , 1 l bodna ah ta av razv " J . ,
st v arn o ro~ a.a s o. ". k . , . l ~b~ ,dcnJ' e lIn'ata od rao
Bizan ta na Balkanskom p oluotoku; Sredozcmnom moru. i zato .. ' k' " ht'" da IS ons , OSv . k1
Va s.hJu, 'OJI JC . '. . v sinu Zdes\al' u. ;to sc IHO s (1-
mu je privremcnn b io potreban mir u crk vi i savn s carem naka. Za lo pomogne lr~ l mlro. u O m.goJ· eve: sinove i pn5tadt>
Ludol'i k om. Od mah u početku svoje vlade (86/) On zbaci Fotija
i uspostavi sta rog patrijarha 19 natija, il onda predlo;' i papi.
da 5~ sva sporna pitanja riješe na crkve nom saboru u Cari-
I ·
ni o \I C angra(. l p,a ovaj prolJcra
hrvatski kne z (878 ).
" o
V T' JC nastojao u ....v
aS I Ije.
• • , ~v ršće uz B'7,;!nt. a II J
~~ H~voga kneza \
Z , ' e odredio, d a dalma-
"lO
.

Hrvate v e ze ~ o....
I
. . ' bn' atsk om knew u svemu I
gradu. Sa bor jc prividno llSI)osta l'iu jedinstv o (The, ali je tinski gradov' I OIOCI placa].". što su prijc da"ali bita n t-
ostalo jo' mn ogo spo rnih pitanja. Ka d su ~C papini poslanici solida. L1Z vino i druge namIT~l c: . d 'e Hrvatsku i u crk"e '
vraćali sa saborskim spisima. napadnu il, i zarobe. zl!<:ijdo po sk om strategu. :I neki. histor,ičar~ mlsJc. : / l.:I to nema direktnog
carevoj zapovijedi, neki gusari u južnom .Jadranu j tom prili- i nim swarima podredl.o ~a~I~;al~' ;.~:~o nnadovolj stvo. Šio j....
I kom un ište spise. Car nat o posla svoju flotu, da tobože kazni
krivce. ali je pravll sv rh.:: ekspedicije b ila da pokori j oš slo -
dokaza. U H rv atsk Oj Je
·, l b den J'jI od F rana a
pos l .Jc os o o .. .
k H
' R'
!"'la
Iska došla pod vlas t B.-
a prijetila Je opasnost
bodne Neretljanc. a pustoknjcm hrva tsk e obale prisili Doma- zanta , Ugrožcni su bdi mtcresl ,ma.

188
, lM

1
 Tk t vrcmena I'rlu je Inalo I'O·
i Domagujc"iul rodllc;ma i njihovim l'rist;t~;tma_ Poslo ve Ninsh ra7.vllj. O unutni šnj im pr.l ' alila. oga imcn om kneza Branimirll
biskupije v~d.io je. dakon T t odozije, a u to vrijeme buravio je .. , snovu četiTIJo nlltp,sa s
tnat". ,~ .. o · ' k ,. . kao knez raspo·
,
u H rvatskoj l papIn poslani k. Po svoj prilici Ul njihovu su. moi:enlO suditi
.
° znll tni1ll $TC~stv ll1d,a. ~;J~I~aJ·c~:tnoSli . II njegovo
at lloj erkl-cnoJ gru el' .
radnju sko,·;tn;t je zavjera, I'a Zdesl:w bude ubijen. a knczom la~~" , ' ~ z~, d od tih natpisa Branimir se izrititu nUI\'a
posta ne Branimir, možda rodak il; si n Domagoj ev (S7!) _ vriJeme. Na Jc nom . . odatak po vremenu
0_ S!J2). , ' C~lIatonlln .. (Cilr\,alOrum). p:1 .lc taj \, .
• ( U" • .! k ' . cna I 10 U njegovu
Tim ~ino nl nc st;tlo jc doduše bizautske \'l"hov ne vlasti II 11ajstariji (>rigina ln; s),omcmk , Tva ts og !In .
Hrvatskoj , ali je meduna rodni poležaj J·ln·a1.5ke bio ipak tdak. ,, ", rodnom obliku. . nije za b','·
.dJe
.. 'Jezen ,,·,>'akav
...
!!ran;mir j e dušao prena!om na vlast pa je nastojao da uh'rdi Sudeći 1'0 tom e. ~'" nUm ".'g ' · t saču,.ano \O .
' . k · a isto takO I po tome. sto J ...
s'·oju nezavisnost. oslanjajuči sc na papu. Papa se op1:l n .. dao. prevrat u I "In ats OJ. .. č'· da jc poshJe nJc·
da če pomoću Branimira molda predobiti i dalmati nske gradove. . Brani ll,irovilll .menom. 10' sc. .
,, liko n,Hp,sa s .
. narud Izahrao za .neza
" T'pimirova najllllaocg sma
d'
cla sc "rate VOd juri.dikciju Rima. U Italiji. upravo u to vri. o"e. SIlIrtl ' U . d "",.",', kOJ' olll se \Ir e 10
j eme. nij e opet bilo krajja. pa j~ papa iskoristio lu priliku i - 89" _ ')10), Jc nOJ I " . . .
'Mut\l",ra (u. ,-. o.. bi ku li·c i Ninske biskup'Jc " erk" ,
priznao Branimira za knez". NjemačXi kralj Karlo IIi. Debeli spor i2medu ~Ilhtskc n .. ~l s. ~. J .mir .. božjom milusću kn cz
proval io j e (]"du;c potkraj sn: u italiju. okTllnio sc i duće godine " !'utalju ...Z"~(' ~e Ol~ .•. ka~' rJ~~ st~iju •. Po toj !ituli "idi se.
za kro:lja halije i obnovio S Venecijum obramhc ni savez pruli,. H rl·ata. kUJI sJeth n;: OCIllS um \'TlJe r I Sl i da sc u
i' I ~ ,.ik pretvarllo u orma no
Hn·ata. kuji su zajeono ~ Nereiljan ima uznemiri"ali ohale !talije, tl;! St: izbor nar~( a ~:.~ ,.. . ' -e isticala porijeklo s"oje
i ali stvarnu nije nih;: poduzco protiv Branimira. M!ebni su tck H r\,'Hs~oj stvon[a d,.~aS.IJ.a: ktJ!a i;da .e dodu!e svoju isp ravu.
S8i udarili n<l Nerdijane, llli ih o\'i kod Makarske I'ot llk oše i \'lasti d,rek t"" 0.1 bo~~. I t~J ..knel.trni~'" i l) r1'aeim<l na~uda ~.
I,
,
uG;~e samog dužd.. Petr.. III. Ca na;;)n;). Prcmd;: Su Mlet ani
iduće godine opc~ oimuvili ugovor s carem pro!iv $I .. ven;:. il)ak a' J
. . ,. se SOl _S\,lIna SI'''JIII1 " J "
sa'· .lclu.l"~' . ' .
, . ·c okrulen dv oranIIna 1)0 r .. no
. ,., š'
f. čkom uzoru. KarakteristI IW
.
se ispred nazl\'a sVOJe s II
- , ,h<
.č

su, po svoj prilici. vtć tada ]lflčdi plačati danak H:Tatirna i . d· oto\,,, svi d\'o rsb vc 1·01. I no L - ~ .k !
I. NerctJjan;lll11 za slobod nu plol.idbu llZ na~1I obalu.
Je. .. g •
staTO imc lupan: f.up.a p
n alatin I buzdovanar. l . ... onJu Ill. .
...... štitonoša. Kneginja ima
I, ' Branimir sc mogao odrh ti i u čnstiti u H rvatskoj to la kse.
l to jc car Vasilijc nekoliko godina hio za ll1.et borbam .. s Ara.
l.eharnik. ž. kumorlllk (bl~!:"~Jn~k),. z.
,
l,o.lc hno g b uze ol'.mara _ .
-
. . r l " IlJez,"oJ pratnjI Jc I 1

. k K o s"Jedok ,,,, vc cU JC ,
. d
.. . . . leki župan hez
. . dvonki bpdao I
. .
.
pima. Poslije ~mrti Ignatijevc S77 zasjeo je opet na pat rijadij. naroČIle OlIM c. a ;1:. ]" Na dvoru sc nala7,c I SI-
sku stulicu u Carigrad u Fotije. koji je izbjegavau sukob s pa. nadglednik sanlt>st ~n;:. Hr~:! .• I.tc {:ul:ana palatina i sin neko~
J>um, a ovome je m ir bio potreban zhog opasnosti od Arapa. . dvojice dl)$lopnslven' ~. SIIl ·d· da se
• n'w, . k sobite funkcije. Po tOllle se ", I.
Tako se moglo kompromisno rijditi i političko i nkveno pitanje lupanOI bu na zna e o 1'0 od lUI)alla i:r; župa spo-
u I ITl'atskoj , Bitant je i dalje zadržao vJas! u dalm;:tinskim gra. Sh'aralo spccij~l ~o (h" ~rs~o
. . se u tOJ ""r;:V) sam"
pie,",",;. ·i h1ivunJ·ski iupan. Kli~k;
" d .1. ·cr knew prip" d a go -
dovima i na otocima. a nins ki biskup Tend ozijc bi izabran za mlllJu
splits kog nadbiskupa. pil je do smrti 892 uspio da crkvu u . . )r~v(\ već kn de\" pont am . l
• tupan Je za l ' hl"· k· • pan SI)ominjc se Sllmu
dalmatinsk im g radOl'ima I'ra ti princIlIeno papi. Grllcio"i i IO~O cijda Klišk ... ž~pa. ~ . wan.ls ~ ~~7G jer je zbog daljine
, otoci plabhu Branimiru .d:;mak m ira ~ kal> i Zacslal'u. jo. " jerlnoj ZVOIl"",~~VOJ 1 5 ~ravl OK d sc· usporedi ta isprava
•, Tako jc Hn'auka Jlostala ,'alan ekonomski i pulitički fak tor mogao rijetko dolaZIli na
. - rk·
VOT. a
redak u orgamnCIJI e
. . . . entraine
• na Jadrans kom moru i na BalkamkOIll pol uotoku. Mir u zemlji . s Trpimiro1'om. V,dl sc ve l .' na~ ,. ,. od volje rodovske
Hedeni politi čki odnosi sa svima susjedimOl ; slobodna plo,.idba vlasti . koj.~ je sada mn~go. J:l~~š~ ~~za~~s~~;~lU pratnju i dl'or-
i trgovin11 po Jadranskom moru omog-utili Sll J·ln·atskoj snaian aristokrac'Je le Sl' 0' anp
skI) "ijeće. 19 1
'90

l
 ' o

,
4. Hnatslta k ral j evin a za \'rije me T omisla va i nj ego vib
uasljedoih u X. I 'olj«u. - Na počl,'tku X. st .. kad je II Hn'at.
sk oj za l'b da o kn ez T omisla v (o. 9 10 - o. 930). zb ilo se II su~jed_
stvu nekoliko \"ažnih dogadllja. koji su znatno utjeca li na cijeli
kasn ij i razvi tak hrva tske države. I'rv i ud nj ih bio je dol azak
, Madara u Podu nav lje, a drugi j a čanje b u!;ar~ke dria\'(:. pod
I Simeo nolll i njegol'il borba s Bizan tom i Srbirn;:..
~hd a ri su pot kraj IX. st. puh l; prelaziti II rav nice oko
TisI,' i Duna va. U tu vrijeme ,-Iadao JI,' 11 P'lOonskoj I-Irva lskoj
kao f ran ačk i poluvn al ni ko n BrasJ<lv, koji je dobi" na UPT;)VU
i prcko<l una vsku P anoniju. On jt" pao II borbi S Mada ri ma (po
svoj p ril ici 89(;). koji S\I d<:sct godi n a posHje toga uniltil; i
velikomo ravsku d rla vu. Vel ik. dio Slavena iz P(>d ll n;I\·lj~ sk. lo ni o N ~ veni anlna IV ilI. Sl.\. Spili. KTsu onlc ~
Sarkolu: I v ~n a
se p re d Madari ma u H rv atsku. S M adarim:l je doi .. o u sukob
i Tom islal'. IC ih je ne samo odbio od svojih g ra nici! . nego j e
pr id ružio svojoj ddavi i P:lnnnsku H rv:llskl..: SI·e dn Drave i
sbvonske rav n ice na istoku, gdje jc Hrvats ka grani čila s B I! -
• gan kom .
Dok $e Tom islav bor;(> s Ma dari ma. izmije nil:. sc dubokom
pu!itička si tu acija na B ~lkanu. Buga rska j~ dolaskom Mađara
izg ubil a sv oje posjede u P anonsk oj nizi n i. :lli j~ ea,. Si meon lo
nadoknadio ol,·ajanjem na raČIln Bi zanta. Sq)ski župa n Pe tar •
Goj nik ović. k oji je živio u miTU sa Simeo nom. p roširio je svoju
vlast i na Ne rctljansk u obLu!. 11 ka da je zbo,!:" toga d O!1Io u su-
ko b sa za hunu k im knezom Mihajlom . Simeon isko rist i laj su kob i
zarobi P e tra. U grože n i Bizanl izm iri se najp rije s pal)om i
p re p usti njegovoj j urisdikdji d alrnatinske bisku pije. a zati m .
vj erojatno uz pomoc pap~ . predo bi za savez p rot iv Si meon a T o-
I
I

m isla' ·a, kome je i samome pr ijetila mocna Bugarska: njemu je

sa čaUu prok om;ula predala na up ra,·u Dalmacija. Si meo n je
I najprije n apao srp.<kog župan a Za ha ri ju. koji je 92·1 bio pri-
siljen da sc s mnogo naroda sk loni u HlV a uk u. il poslije dvije
godine ros la o je vojsk u i n a T omi sla v a. ali ona b ud e do n O~1l
pO lučena. P os red ova n jem pape. k.oj i nije želio d a lje slabljenje
Bllga rsk e zbog svoje polit ike prema Biz.. n lu. skloplj en je ubrzu
m ir izmedu Tomisla va i Si meon o"a nasljedni ka P etra.
Hrv a tska j e II to do b.. bila j aka vojnička sil a. P osvjed očuje . • . Nina lpotcu.I< IX. SI., •
t o poda tak u suvremenog Konstanti na Po rfi rogeneta. koji - •V1~~sl. ~Iie~. " ",''',"
Zat re. u , .' ',: ,.:!ska ak.d~ ...lla
tn'. ''''"'
192
 , .

zacijelo znatno pretje rano - n3Yodi broj od 100.000 pješaka i

60.000 konjanika. a na moru 80 velikih .agena i 100 manjih
kondur:!.. Prema istom podatku Hrvatska je mogla da rasp o-
laže tol ikom vojskom sve do sredine 40-ih godina X. stoljeća.
Tomislav 5C zacijdo odmah proglalio kraljem . čim je dob io
upravu dalmatinskih gradova. Taj naslov prizn ao mu je i papa.
ali su Biz.mcan; i dalje nazivali hrvats kog vladara ar hontom
kao i prije. dok je nosio naslov knez (dux ). Ali tobol njc
krunisanje Tomis.layljevo na Duvanjskom polju osniva se na
vrlo nepouzdanoj vijesti \J Ljetopisu popa DIJkljanina, koji
uostalom tom prilikom uopć e ne spominje T omisl ava.
'I , "
Dal'anje gradova na upra vu Tomislavu i njihovo podvr -
'i, gavanje papinoj jurisdikciji iskoristili su biskupi, da postave
pilanje o nOI'oj crkvenoj organizac iji. Biskupi su traiiii, d:l
im sc hiskupije proiire izvan grads kih bedema M hrvatski te -
TItori j. a splitski nadbiskup dokazil'ao je, da mu kao nasljedniku
sal onita ns kog nad biskupa pripada metropoli lansko pravo nad
svim bisku pija ma u Dalmaci ji. da Ninsku b isk upiju treba ukinuti
i cijelu Hrvatsku podrediti Splitskoj na dbis kupiji. koj.: tobože
"uče porijeklo joi iz apostolskih vremena. Sv i su sc oni obilno
koris tili izmišljenim legendama u tdnji, da proši re svoje bi-
skupij e i povećaju svoje prihode. Kak o se tome od lučno pro-
Odl Omak
olCarSh pret •• de Iz Rliinl CI Irra] I(Ji 51 5 n.[pl som tivio ninski biskup Grgu r, zamoli T omislav s dalmatinskim bi -
Spom inje kn ez Trpimi r (I X . SI.) •
skupima papu, da se sporm, p itanja d jde na crk venom saboru
u Spli tu. Iz papinih pisama. koja je uputio Tomislal'u i Mihajlu

I Zahumskom, kao i dalmatinskim biskupima. vid e sc jasno i Ol~i

l>ra"ac papinske politike i cr kvene prili ke u naši m k rajevim:l.

i Papa za mjera biskupima, što su iUlke dopuStai i, pa i odobnll"ali,

O (l IOll;u k kame ne Krede
I n. ' plsom IIntu Brani mira
I~
da llran l<>d inom sss.
da se slavens ki jezik ukorijeni u crkvi . te ga naz il'a zlim korije-
i nom. a u pismu T omislavu i Mihajlu ogorč eno uzvikuje: ..T a
i,, koji sin svcle rimsk e crkve, kakvi sie vi, uživa, da $C bogu vr.i
sluiba nlt barba rskom ili slavens kom jeziku?« P apu dakle na-
ročito smeta Mctodije"a .. nauka _, pa za to poziva biskup e. da
.od,·aino" suzb iju slavensku $lužbu II slavenskoj zemlj:. P rema
l, tomu jc Splitski sa bor ima o da provede Il OVl' crkvenu organi·
zaci j u u Tomislavl jevoj i Mihajlovoj ddavi i da iskorijeni sla-
Gornje, Mut a.
venski jezik u crkvi.

193
I
-
• ,;
Kađa jc. kako i odakle došlo glagoljaško bogoslužje u
H .-vauku, ne mokma I)Ou~dano reći; ono je moglo doći iz Ko-
cdjevc drlav!: i it Makedonije. Poslije Metodijeve smrti 885
sklonili su se neki od njegovih protjeranih učenika i u H rva t-
sk u, pa $U vjerojat no up ra vo oni polo!ili temelje slavenskoj
slufbi. a preko nje i glagoljahvu kod Hn"ata. Nema sumnje. da
jc: u H rva tskoj u T ornislavljcvo vrijeme bilo mnogo svećenika.
koji lU slufili misu slavenski. prtmda jc vi~i kkr b io latinski i
premda se II dvorskim crkvama i II većin; samOSIana slutilo
la ti nski.
Na Prvom spli tskom sahoru 925 za k ljuče no jc II prisutnosti
kralja Tomislava i kncu Mihajla. da sc 1\inska biskupija pod-
redi Splitu. a uredi vanje svećenika. koji bi sluiili slavens kim
jezikom, ub rani; oni su mogli biti posv~ć~n i samo za nii~ sveć~ .
ničke redov~ ili za redovnike. Nijedan biskup nije im smio do-
pustiti da slufe miSli u njegovoj crkvi, osim u n~sta šici sveće­
nika, a i tada je trebalo trlliiti naročito dopuštenje od pape.
Prema tomu, slaven.,ka slufba bila je os udena, da polako izumrc,
jer sc novi svećenici ne l:e zar~di\' ati . Takav odnos latinskog
klera prema slavenskoj sIut.bi, i uz izričito naredenje pap~. da
je iskorijeni, moie se tumačiti samo na jedan način: Iatina!i nisu
imali dovoljno ljudi. da odmah zamijene glagoljaš<:, ni do-
voljno snage. da unište ove svećeni k e, koji su bili mnogo jače
povezani s narodom nego oni. S lav~ns k ~ crkv~ u drugim dria _
,'ama, kad SII posli j ~ postale drbvne crkv~, brzo $11 S~ pr~h'o­
r i l~ u f~udalne institucij~, koje sc u odnosu prema narodnim
masama nisu bit no Tu1i kovale od crkv~ na Za padu, ali su vla-
darima bile uvijek najpouzda nij i oslonac vlasti. U Hn'atskoj
se, m~dutim, glagoljica i slavenska služba proširila u vrij~me ,
kad je latinsk:t crha bila već jaka ekonomska i d rll~tvena snaga
s čv rs t om organizacijom i imala jake pozici je na hrvatskom
dvoru. Glagoljica i slav~ nska služba mogle su potisnuti lalinski
j~zik i utj~caj latinskih svećenika samo uz odlučnu potporu vla-
dara. Ali tdk i medunarodni polobj H rvatsk~. jakost latinske
crhe, blizina i moć Rim a i tdnja hrvatskih kn ezOI'a i kra-
ljeva, da zavladaju dalmatinskim gradovima i dob iju saveznike
i pomagače u razvijenijoj la tinskoj crkvi - sve ih je to upu-
ćivalo, da vode opreznu politiku prema Rimu i latinskim sve-
1$\4
•
tenicima. U takvoj situaciji sve više su rasli moć i utjecaj bti·
naJa. La tins ki klerici postajali su biskup i i nadstojnici bogatih
!am05lana i dobivali obilate darove, te su .se zato i regru tirali iz
gradskog patricijat .. i hrvatske aristokracije, dok su slavenski
svećenici. budući da im je bio otešča n pristup na vije polo!aje u
crk vi, bili ogran i če n i na sei;! i niže svećeničke redove, pa su
i bili većinom iz nifih slojeva. Rimska crh .. gledala je na nji h
kao na barbare. a drlavna vlast nije ih direktno po magala.
tako da su glagoljaši zauzimali posebno mjesto u hrvi\l$kom
•• feudalnom dru!tvu. Oni su težili da sc II svemu izjedn ače s lati n-
•
skim svel:enstvom. da postanu ravnopravni članovi crk vene hije-
rarhije i vladajuće klase. a opel su se II borbi za odrbnje sla-
venskog jezika nu žn o oslanj al i na široke slojeve ,eljaU,"a. koji
lU se borili proti,' feudalizma i feudalizirane la tinske crkve.
Pa pa je potvrdio sve zakl jučke Splitskog sabora os im
odredbe o jurisdikciji Splits~e nadbiskupije u cijeloj IIrvatskoj,
proti\" koje je ul ožio protest ninski biskup Grgur. Da je i T o-
mislav bio isprva proti\" tc odredbe, vidi sc po dvanaestom član ku
Spli tskog sa bora, II kojem sc kaže. da dalmatinski biskupi ne će
posvećivati crkve ni za red ivati svećenike, ako kralj i h rvatski
velikaši pokušaju da ih podrede svom biskllflU. Na Drugom spli t-
skom saboru 9Z7-9Z8 ukinuta je Ninska biskupija, Grguru su po-
nudili jednu od biskupija, koj e je trebalo osnovati II Skradi !iu,
Duvnu i Sisku, pa i sve tri. ako mu je malo jedna. ali mu je papa
odredio samo biskup ij u uSkradinu, naglasil'ši , da će ga izopćiti,
ako bude pokuJao da preotme lude biskupije. Tako je mla da
hrvatska kraljev ina, koja je sr!':lno od bila napadaje Mađara i Bu-
gara. pridružila Panonsku H rl'atsku i dobila na upravu dalma-
ti nske gradove i otoke. došla u crkvenim stvarima pod lat in-
skoga splitskog nadbisku pa.
Taj dogadaj imao je veliko znač~nje i za dalji ra7.voj H n'at-
ske. Splitskog nadbisk upa i biskupe po dalmatinskim gradovima
biralo je svećen stvo i građan stvo većinom izmedu domaći h Ho-
I, mana, a hrvatski ,·ladari nisu imali nikakva utjecaja na njihov
I izbor. Kako sc sjedi!te biskupa nalazilo u grad ovima. na bizant-
skom području , imali su oni sasvim drugačije ekonomske, a često
i pol it ičke intere.se nego hrvatski vladari i hrl'a tska feu dal na
klasa. Pr~ma tomu sc mole reći, da bi hrv atski I'ladari imaH
195
I
 ,
r, "
,
mnogo "eću pom oć II utvTŠćivaoj u
svoje vlasti i II izgradi\·a nju
, feudalnih odnosa od crkve. kojoj bi . tarjdina stanovao na hrval-
skom teritoriju i na či ji bi iz bor oni mogli utj ecati.
Ukida njem NinskI: bisku pije, koja jc dotada imala pod
. svojom jurisdikcijom cijeli teritorij hrv ats ke dTtaVI':. sve do be-
dema dalma tinski h g rad ova , dalmatinske su biskupije: zadarska,
trogirska i splil5ka proši rile svoju jurisdikcij u na unutraš njost
hrvatske drfave. U to vrijeme nije bis kup nek oga grada bio samo
njegov duhov n i poglavar. nego i najuglednija ličnost ,
kad sc
radilo o čisto poli t ič k im pitanjima. Oko njega je bio brojan i
utjecajan kler. vezan crkve nom d isciplinom , odgojen II duhu ,
koji je bis kup određ ivao.
Na ta j su na či n dalmati nski ro manski g radovi preko ~voji h
biskupa i svećenstva utjecali na H rvate, ali su 'll isto vrijeme
i H rvatima otvorili vrata. kro z koj3 su se oni p očdi useljavati
u gradove. Bilo je to vrlo lagano i mirno, ča k nezam jetljivo use-
ljavanje. H rvat i su ulazili u g radove kao radnici. zanatli je, sluge
ili ka o i mućn i pojedinci, koji bi II gradu kupili kuću i tu sc na-
stanili. ili su to pak bile žene, koje bi se udale za pojedine gra-
d3ne. Al i i gradske žClle udav ale su se za Hn·atc. T o prodira-
njc hrvaUkog element a u dalmati nske grad ove bilo je tolik o.
da je na primjt:r Zadar već u početku X_ st. bio vrlo jako infil-
triran hrvats kim življem. I
O vladanj u prva dva Tomislavljc\'a nasljednika Kre! imira I .
i T rpimira II. nisu poznate nik akve pojedinos ti. osim da je
Hn'at5ka ostala moćna ka o i za T om islav a. Za treć eg nasi jed-
nik a M iroslava (9-4.5- 949) bu k DU O je II H rvatskoj iz ne poznatih
razloga gradanski rat. u komo: je. uz pom oć bana Pribine. srukn
i ubijen Miroslav. a na prijestolje se !,opeo nje gov brat Miha jlo
K rešimir I I. (949-969). Za vrijem e tih nereda u H rvatskoj uda-
rili su Ml eča n i na Neretljane i prisilili ih na mi r. ?\e!to kasn ije
izgubila je Hn·al$ka \'je roja tno i svoje župani je u Po\' rbasju u
korist Bosne. ali ih je ubrzo opcl stekla i čak na neko vrijeme
I Kći udanko, priora Andrije ....... OO 918 Oob",1a (Do brom"). a nj.-
~vi 'u robovi: I'".in~k. P~i bina. Tj.homila. Mili.a. Strijel.~; Zrem il.
Hrvatski .Iem.....! prodro je ; med~ zadaTIh tribune. od kojih ot jod_ l ......
D abro. a dl"Ul'i emeha. 1.10 ot ~dilo " Split u. ,d;" u po«tku XI. OI.
nala.irno iota im .... a · Dabro. Crni. Dabri ••. Zverana. Hrva ti .u so ,,>oljuali
i II Rab, Krk. er ••. Tro, ir i d",~e dalmalin.ke ~".dove.
196
I
_ kak o $~ č i ni _ uvladala i Bosnom. Kako jc poslije . S imeo -
nove sm rti nestal o neposredne bugarsh opas nos ti Z~ B l ~ant, .a
H rvatska zbog gradanskog rata bila znatn o oslabljcna, pa. }c
; oJ·~7. "ma vOJ"na $naga flag l o op.." d a l"a, B"lun ,, ",~ . $\l II. gradOV Ima
.. d . l t Iz natpisa na nad-
nan ovO uspostavIil ne pOS Te nu svoJ u v as.. . . ' b' l
g robnoj pl oči Krdimirove tene ) elen~, kOJa Je vJeroJ3tn~ d' ~
iz neke udarsk~ patricijske obi telji, vidi sc, da su se v a an
ipak i dalje nazi va li kraljevima. .' . Drii-
Za prvih godina Kreš imirova nasljedOlka StJ~pana ..
sla"a~ (969-995) Bizant j~ un mio Bugarsku i pod\"TgaQ. Srb~Ja~
pod 5" OjU vl asI. ali se zatim u plco u tdak l dugotn.!a~
s no,' om mak edonskom drb"om cara Samuila. U \ akv.o~ s,tua-
<;J·i car Vasili J'e opcl predade g radove i otoke Orl" a,, ~. d'
D o ' lav prVI o
u jedno mu posla kraljevske ZIla~ovc . pa sc. rz ,s ..
hrvat skih vladara o kruni za kralp H n'atskc ~ D~l.mae?~. v
O n j e još za l ivota uzeo za suvladara naJ stanJCg s\Ila.S e-
105Ia"a . •"menovavšl" ga k newm (d Ull' ) • pa ga J.~ Svctos1a" .. I na -
sliJ'edio Ali Hrvatskoj tapri j~ti tada p rv i put ozbIljna opasn os~
• o' bal am" I
od Ven eci je. Ona se, trgujući nesmetano po naslm .() . ~
po cijelom Bizan tskom carstvu. nepre~tano .bo.gatila • J~~ala'la~
H rva tska je zbog unutraš njih ne red a. "anJsk ,h zapletaja os
bil a Caru VaslhJu • .. ... v •
pntlJ e~nJe nu o
d Samuila bila je potrebna .
' ak~ Venecija . pa j oj je on 992 dao neke trgov ačke p ovlas tt~e.
; iste go dine sklOI)ila je Venecija vTlo povoljan ugovor s nJ e-
ma čkim carem. Nalazeći se u dobr im vezama s oba e~r stva. r:Te.-
stal a j e neposred no pos "" IJ C smrll
" D r '"IS, ava pl aćat. H rva ttma d
uobičajeni danak ta slobodnu ' plovidb~. H rvati nato. po.tn~~e~~
rati na mletačk e brodove. a Mleča m na~~rlnu V' s I .'~ _
mnoge ljude u ropstvo. H rvatskoj je II vrl Je.me .~vctosl," ~ Z~
prijetio i caT Samuilo. On je Madarima o teo Sn,lem, . nap a~ J .
ia ko uzaludno bizantske gradove u j uinom pnmorjU, ~ r.~ z
H rvauku pro~alio sve do Zadra. Usprkos tome nije pTlSVOJIO
ni jedan dio Hrvatske. . ' .
U svima dr!avama u pe riodi ranog feudahzma na. I~:'mo ~a
sukob tri j u principa kod popunjavanja isprafnjenog prIJest.oIJ~.
Sav orulani na rod, a poslije velmoie nastoje da odrl~...pnnc,p
izbora članovi ,.]adarske porodice princip sla rjdi nstva .ll sku~-
, . .... ). svome na j-
ne vladavine. a vladar nast oji da osigura prl Je..o Je
'9-
" ,
" 'l
)tarijem sinu. Tako 5U se i protiv Svetosla\'a digla braća Kr~­
Jimir i Goj,la\'. pa izbije tdak gradan5ki raL Zoog njega sc
dalmatinski gradovi i otoci obratiše duMu Petru Orseolu 5 mol-
bom, d a ih utrne u zdti tu, a i braća Svetoslavljeva sl upiše s njim
u vezu. Duld zamoli cara Vasilija, da mu preda u zaštitu gra-
dove i otoke, a kad mu je car to odo bri o, krenu on g. 1000 s bro-
dovljem na H rvatsku. Najprije mu sc pokorik sjevern i otoci,
poslije poraza hrvatskog brodo"lja takoder Zadar, Trogir i Split.
a hrvatski Biog ra d i neretl janski olo<:i K o rču la i Lastovo bili
su silom zauzeti, Neretljanski knez zamoli dužda za mir, a \I
Trogiru mu se pokloni i Krdimir te sklopi s njime savez i preda
mu kao taoca sina Stjepana, Poslije g, 1000 ne spommJe se "iie
Svetoslav, nego zavlada ·Kreiimir, koji uze za suv\adara brata
Gojslava.
Medutim, kako pojedini podaci II vrelima zbog svoje nc-
odredenosti dopll~taju različito tumačenje, postoji i mišljenje.
da je Svetoslav U7. pomoć Madara zavladao Slavonijom i ondje
osno\'ao posebnu državu Trpimirovića, koja sc odrŽ!lla do Zvo-
nimira. njegova tobožnjeg potomka.
5. Priv reda, drultveni odnosi i organizacija politi čke vlasti
\I X .• toljeeu, - O ekonomskim i društvenim odnosima. ka o i
o političkim prilikama u Hrvatskoj u X. sL, sačuvalo se malo
"ijesti. Golema većina seoskog stanovništva u kraj evima, koji su
bili bim moru, bila je okupljena u seoskim općinama. ali se i tu
već opala velika radika izmedu bogatijih i siromašnijih. Kod sela
Mra vi naea iznad Solina otkopano je groblje sa 115 grobova, od
kojih je !etdeset bilo bez ikakva nakita, a u svega pet grobova
naJlo se pet srebrnih i tri para bakrenih naušnica, pet bakrenih
prstenova i jedan le1jezni nolić. Ti se grobovi i inač~ razli ku ju
od ostali h: oni le nalaze na okupu. dno im je bilo popločano ka-
me nom, a u svima je ostalim grobovi ma na dnu gola temlja. I dru-
ge nekropole iz toga razdoblja pokazuju istu sliku društvenog ra-
sloja,·anja. U nekim grobovima našlo se mnogo skupocjenng na-
k ita, osobito naušnica samostalne domaće izradbe. Vladar i njego-
vi dvorani, fupani i j ače porodice po selima, kao i gradani iz dal-
matinskih gradova. sve viie su zahvatali plodnu zemlju u svoje
ruke. Car Konstantin kaže. dJ su i mt ni hrvatski brodovi u vri-
198
jem!: mira trgovali po svoj obali od Neretve do Venecije. Jako
se nigdje izričito ne nabraja r oba, kojom su trgovali, nema sum-
nje. da su, kao i kasnije, izvozili n prvom redu stočarske i po-
ljoprivredne produkte: sir, vunu, sirove ko ie, vino, ulje, vosak,
a osim toga drvo i robove. Sačuvao se jedan akt mletačke vlade
od 960 o zabrani trgovine robljem iz htre, Dalmacij!: i dru gih
krajeva ; mletačka "lada nano\'o je donijela !abranu. jer je
,.imala mnogo neugod nosti .. zbog tc trgovine. Kako je čit a vo X .
st. vladao mir izmedu Hrvata i Venecije. razvila sc fiva trgo-
vina na Jadranskom moru. Trgovinom su sc bogatili i vladar i
njegova okolina i ostal i pri\'atn;ci, osobito iz oalmatinskih {:"m-
dova. Kakva je bila imovina jednoga vrlo bogatog građanina,
vidi se po oporuci zadarskog priora Andrije iz godine 91S. On
je ostavio svojoj ženi i djeci 5 kuća, vik vinograda i 600 ko-
mada sitne stoke sa 6 pastira. koji su bili njego,'o vlasnihvo (ne
zna sc, da li kupljeni robovi ili osiromašeni i zadul:eni ~eljaci,
k')ji su mu prodali svoju slobodu), a nekim crkvama i pojedinim
sveće nicima ostavio je vinograd i zemlju, 100 komada sitne stoke.
2 konja, više srebrnih predmeta i skupocjenih tkanina. Za svoju
duš u odredio je, da 5e svećenicima dad e preko 100 komada ovaca
i koza, 100 dukata za otkup ('obova, a oslobodio je dvadesetak
., svojih ooiivotno za zemlju vezanih serva i nekima od njih da-
ro,'ao nd to vinograda. Samo malen di o toga imetka on je ba-
~ tini o, iI sve ostalo je stekao. Medu Andrijinim robo"ima ima
ih dosta i s hrvatskim imenima.
Zbog mnogih ratova vojna slulha postajala je I vremenom
sve teža, a Iko je nije mogao vrši ti, plaćao je vladar u porez za
uživanje zemlje. Nemogućnost ispunjavanja vojne dužnosti mo-
rala je uskoro uroditi i gubitkom lične i ekonomske slobode, kao
Ito je gubitak takve slobode nužno pov l ačio za sobom j neispu-
njavanje vojne duznosti. A da sc taj proccs zbivao n3ročito u
X. st., kada ga je nesumnjivo ubrzao i razvoj ratne tehnike i
naoruianja, na to upućuj/:' prije spomenuti podatak u Konstan-
tina Porfirogeneta, da je vojna snaga Hn'atske naglo oslabila
vec u sredini X. stoljeća. Starješine su se sve vile ekonomski i ,
druš tveno izdizale iz mase suplemenika i prisvajale zajedničku
zemlj u, jer se zbog veza s dalmatinskim gradovima ra zvila fiva
trgovina poljoprivrednim proizvodima. Trgovci su ulagali novac
I 199
, - I 1

KARTA IX
u I.ernlju i kupovali u bescjenje i posjede i proizvode. kao i rad
i slobodu seljaka. Na raspadan je rodovskih odnosa i na 05iro- I
ma!ivanje seljaka I!ljeeala je mnogo i crkva. Qila je Sirago na-
redh'ala davanje prvina od sIOke. žetve i berbe i davanje de-
setine. Da je Ive to budilo ogorčenje u narodu. o tome daju
živu sliku već zaključci Prvoga splitskog sabora. U njima ~e go-
vori o ubijstvu kralja, svećenika u crkvi i _gospodara •. i odre- ,
duju kune u takvim slu~ajevima. Crkva je sa ,,·im svojim auto-
ritetom nastojala da skrši otpor masa protiv S"e većeg iuablji-
vanja. ali je u samoj vladajućoj klasi nastojala da učv rsti svoj
privilegirani poiobj. Da izmedu splitskog nadbiskupa i ostalih
dalmatinskih biskupa s jedne strane. a hrvatskih kral jeva i vel -
mah s druge nisu postojali najbolji odnosi poslije Splitskog
sabora, vidi sc osobito po tome. !lto je od 10 hrvatskih kral jeva.
koji su vladali od Tomislava do Petra Krešimira IV .. samo je_
dan. i to Mihajlo Krdi mir 11., koji jc bio oženjen patricijkom
Jelenom iz Zadra. darovao zadarskom samostanu sv. Krševa na
neku zemlju ; isti je samostan. prema sačuva noj gradi. dobio
opel te k u prvoj polovini Xl. st. posjede od d\'a predstavnika
!Jn·a tske aristokracije:.
O organizaciji administr ativne i političke vlasti u Hn'at-
skoj daje nam neke podatke samo car Konstantin. On navodi
imena II hrvatskih županija na području od Velebita do Cetine
i od mora do Povrbasja. a za Krbavu, Liku i Gacku kaže da ih
ddi ban. Prema tome je vjerojatno. da je u tim planinskim kra-
jevima postojala veta samoupravna oblast; franački izvor na-
ziva i Bornu _knezom GaČana". Gačani ru već za vrijeme Lju-
devito"a ustanka istupili protiv Borne, a u gradanskom ratu u
sredini X . st. pomogao je ban Pribina Krcšimiru da zbaci brata
Miroslava. Krdimir je zadrfao uza sc .. moćn og bana. Pribinu,
a u Xl. $1. javlja se uz vlada ra sve češće i ban, vjerojatno kao
upovjednik vojne sile. Tako je uz velmože iz primorja počelo
HRVA TSKA.
S RED I N O ... X . S T OLJ E CA,
I
T u .. . f
i plemstvo iz Like utjecati na državne poslove. Gradanski ra -
tovi u X . $t. znatno su ubrzali raslojavanje hrvatskog druitva.
Pobi jedeni vdika!i i njihovi rodovi gubili su zemlju. koju je
uzimao kralj pobjednik i njegovi pristaše. J edan dio naroda j:
1 Z_ I '. -,-'.~"
'Nm.'
..... v. h _. ... r_. '- '- '
.... $ ....., . , ......'":;:;; ;';'~
Z. MI"r.., <>I_,P"--'- ......-
,
...

-,~

ostajao bel. zemlje, drugi su bili opljačkani i upropašteni pa su ~

J 1#« _ _ u _<»
O-/• ."t.' s.."
O :"'::::;:..::::~::::.:::,';
.... - .
' ...... ,,_

-, <>VI_
u

odlazili u primorske gradove ili sc naseljavali na posjedima "'..+-

~~~......----.-
1'. " -

200
 .• ,

•
kra lja. velikaša i bogatih grada na. Tako se stvarao maJo pomalo
• od pravih robova, kolona i osiromdenih seljaka novi sloj zavi-
snog seijalitva. koji II X l . st. daje svome gospodaru četvrtinu. pa
i i polovi nu prinosa sa zemlje. U do kumentima od sredine IX . do
kraja X I. st. seljaci JC na da riv3nim posjedima nazivaju prema
terminologiji rimskog prava samo ~ervjma {robovi, sluge). Stoga
se u svakom pojedinom slučaju ne mofe utvrd iti, da li izraz
»servus .. oz n ačuje potpuno neslobod nog ro ba. koji radi u ku Ci
ili na imanju gospodara (/ njegovoj hrani, pa gospodar prisvaja
sav njego\' rad , ili neslobodnog kmeta i poluslo bodnog kolona.
koji %ajedno s porodicom živ; na gospodarevu imanju. obraduje
zemlju svoj im sredstvi ma i daje gos podaru samo odredeni dio
ljetine. U ra nom feud alnom druStvu bio je od seljaka »slobo-
dan .. samo onaj. koji jc imao zemlje j bio član slobodne rodov -
ske ili opCinske zajednice. Onaj pak, koji bi na bilo koji način
izgubio zemlju i vezu sa svojom zajednicom. izgu bio bi djelo-
mično ili potpuno i svoj u .slobodu". Prema tome sc scrvima na ·
zivaju svi ljudi, koji ne uži"aju potpunu slobodu: t. j. robovi
kupljeni od trgovaca ili rodbine tada jo! slobodnih sdjab; po-
jedinci, koji su se zbog zaduženosti ili osk udice prodavali eko·
nomd:i jačemu , ponekad i sa cijelom svojom porodi com: bi" ši
I koloni ; seljaci, koji su oslali bez zemlje i inventara pa prelazili
na rad drugome ili su i da!je obradivali svoju rlotada!nju zemlj u
ta novog vlasnika _ S osiromašivanjem osnovne mase zemljorad-
ni ka dovršavalo sc i raspadanje staroga plemenskog ured enja.
:Zupani nisu više od naroda izabrani čuvari plemenske zemlje
i plemenskih interesa, nego bogati zemljoposjednici. koji sc sve
više povezuju .$ kraljem i p ri maju dvorske službe. Više je nego
vjerojatno, da je poslije pobjede nad svojim protivnicima k ra!j
smjenjivao neke fupam~ i postavljao svoje pouzdanike. tako da
sc i t a institucija, barem u ufoj H rv atskoj, sve vi;e pretvaraia
u ins tituciju feudalnu.
Kako se isključivo sačuvala dokumentarna grada s područja
Dalma tinske H rv atske, i to samo iz primorskih krajeva, a o Pa-
nonskoj H rvatskoj, otkad je došl a pod vJast T omislava. izvori
ne govo re ništa sve do kraja X I. st., ne možemo gore priknzani
razlloj smatra ti kao op';enit u Ivim krajevima.

2QJ

-
,-, ". ..
•
Predmeti iz različitih arheoloških nalazišta. od kojih jf: naj-
znat nije u Bijelom Brdu na Dravi kod Osijeka, pokazuju. da
$(': u X . i XI. 51. razvila u Panonskoj Hrvatskoj t. ZI'. bjelo-
b rdska kultura, koja je bila zajednička čitavoj Panonskoj nizin i.
Za razliku od Dalmatinske Hn'al~kc lu su u XI . sl. mrh'ace
jo; uvijek pokopavali u prostu zemljanu raku i u grob im pri-
lagali različito oruđe , kao srp. nož. škare, žlicu i dr., suvre-
meni nO\'ae mađarskih Arpadovića i IXlpudbine u posudama
od pečc ne gline. koje 'u bile di jelom izra đene rukom (dakle bez
lončarskog kola ).
Nakit se sastojao od skromnije izrađf:nog prstf:nja. bTOn-
~anih narukvica i ogdica i t. d., ali su za nj najznačaj n ije bron-
~ane ili. rjeđe , srebrne naušnice i sljf:poč n ičarkf: osobila oblika.
Oruija se u tim grobovima nije dosad nano. Sve 10 upućuje na
jak utjecaj poganskih vjerovanja i izrazito ratarsko obiljdje
bjelobrdske kulture.
6. Borba u Dalmaciju i stvaranje kraljevine HrvalSke i
Dal nl:teij e u Xl. stul jeć u . - Gubitak dalmatinskih grado l'a bio
je za H rvatsku tdak udarac i ekonomski i vojno-politički. ZiltO
su hrvatski vlada ri čitavo XI. sl. nastojali da ih vrate pod svoju
vlast. Oružane i diplomatske akeije u tom smjeru čine pored
unutrašnjih borbi. u vezi s jačanjem feudalnih odnosa , glal'ni
.saddaj hrvatske pOI'jjesti u XI. stoljeću .
.. Kralju Krdimiru pono je za rukom povratiii neke gradove,
al, Je 1018 duld Oto Or5eo[0 potukao hrvatsk.o brodovlje i pri-
.silio gradove i oloke. da mu se pokore. Kako je iste godine car
Vasilije II . pokorio i posljednje ostatke makedonske dr!ave
i uspostavio svoju vlast i u Bosni i juino od Cetine. bili su i
Krd imir i Gojs];", prisiljeni da mu se pokore. Oni su priznali
njegovu vlast. ali se Vasilije nije mijdao u unutrašnje poslove
HrvalSke. Kad je 1024 buknula u Veneciji buna protil' duldev-
sh porodice Or$(':ola. iskoristi te nerede i Krdimir pa usposlavi
svoju vlau u dalma tinskim gradovima. Ali bizantska vojska iz
juine Italije poluče Ktdimira. pa su se gradovi vratili pod ne-
posrednu vIan Bizanta, a otoci su ostali u mletačkim rukama.
Tada bude tema Dalmacija vjerojatno razd ijeljena na dvije po-
sebne teme: julnu sa strategom u Dubrovniku (t. %v. Gornja
I !efili za stvaranjem neke posebne hrvatske crkve sa slavenskim
202
! 20S
Dalmacija) i sjevernu, u kojoj je dužnost carskog stratega " dio
:adanki prior (t. ZI'. Donja Dalmacija).
I Krelimir i njegoI' sin Stjepan (o. 1030-1058) nastojali su
l dalje d,. zavladaju gradovima. U to vrijeme je.u ~r.adovima. već
stanovalo dosta H rvata, a grado,-i su ekonomskI b,h upućem na
Hrvatsk u. pa su se ,·jerojatno Split i T rogir već predali Kreli-
miru, il Zadar Stjepanu. Ali su Mlečani zauzeli 1050 Zadar
i zadrfali ga petnilest godi na u svojoj vlasti.
U toj borbi za Dalmaciju Stjepan se oslanjao na Ugarsku.
ali je vrlo I'jerojatno, da je ta borba imala šire razmjere .. Prem.a
jednoj vijesti iz 1035 Stjepan je bio u vezi ~ karantanl k,m vOJ-
vodom AdalberonOln, čija je vojvodina dopIrala do J adranskog
mora i koji se tada bio pobunio protiv cara Konrad a.
Borb<l za Dalmaciju izazvala je promjene i u crkvenoj orga-
nizaciji. Odnosi izmedu hrvatskih kraljeva i latinskih biskupa
poslije ukidanja N inske biskupij e i pro!irenja jurisdikcije Split-
ske nadbiskupije na cijelu Hrvatsku nisu bili srdačni. ma da su
hrvatski kr aljevi upravljali duže vrijeme dalmatinskim grado-
vima. A kada su ti gradovi pali u ruke Mlečanima i kada su
hrvatski kraljel' i došli u otvoren sukob s Bizantom. pojavila se
kod njih tcžnja, da dobiju svoga posebnog biskupa - p~ ma
i ostala nominalna vlast splitskog nadbiskupa LL HrvatskOJ. Na
jednom natpisu iz Splita iz vremena između 1018 i 1024 spo-
minje se neki .apostata« Sedeh, koji je imao biskupsk.u čas:
u HTI'atskoj. pa se stoga mole zaključiti . da je hr~'aukl .kr~IJ
samo"lasno. be~ odobrenja Rima, izuzeo H rvatsku upod Juns-
dikcije Splitske nadbiskupije i pOI'jerio je svome čovjek.u. Kak o
se u pojedinostima odvijala ta borba, nije po;m~to ,. ah se vet
1042 u jednoj ispravi jadja poseban . hrvatskl biskup .. kao
5ufragan splitskog nadbiskupa. Vrlo je kara kte ristično , Ito u.
njega kaže arhiđakon T oma da je dobio mnogo župa i da je
imao imanja i posjeda gotovo po cijelom kraljevstvu hrvatskom.
On dugo nije imao stalna sjedišta, iak.o mu sc jurisdik.cija pro-
tezala sve do Drave. nego je bio kraljevski biskup, koji je pratio
dl'or i bio dvorski časnik. Razumije se. da vladar i pritom nisu
juikom. nego su nastojali da na svome teritoriju stvore lakvU
 , .
crkvenu orga nizacIJu. koja te bolje odgovarali njih ov im in te-
resima, od nos no da u crkvi nadu ito pouzdanijeg s uradnika,
U 10 vri jeme, kada su se vodile telke borhe, osobito oko
Z adra , prenosi sc hrvatsko državn o središ\<': ponovo II Ni n i 1'0-
difu se mnogi utvrdeni gradovi, od kojih se Biograd s vremen om
, i II upravi izjednačuje: s ostalim da lmati nskim gra dovima. T o
se mog lo os tvariti samo kao rezu ltat jakog raslojavanja hrva t-
skog d ruh va i j a ča nja kraljevs ke: centralne vlasti. Sve broj niji
župsk i g radovi postaju kraljeve utv rde, II kojima on d rfi vojsku
pod ko mand om župa na. Ne ke se lupe cijepaju. druge spajaju.
a II zaledu Zadra i Šibeni ka stvara se pomalo nova velika
upra vna jedinica - Lučka županija. U Bi og rad u se podiže i
biskupi ja. T a ko ojača l a Hn·at~ k a. s nO"om upr::vnom i crkve-
nom organiucijom. ulazi u burne dogadaje SO·ih i 6O·ih godina
XI. st.. kada su sc !stocna i Zapadna crkva potpun o odijelilc
(1054) i kad je Ri m na Lateranskom koncil u 1059 polo!io temel je
za op5dni refo rmni rad na unifikaciji uredenja i obreda u Za -
padnoj crkvi.
V Hrvatsku i Dalmaciju poslan je papin legat Maj nh ard da
nadzi re primjenu la tcranskih zaključaka. Njegov utj ecaj osjetio
se odmah. joi prije saziva crk venog sabora u Splitu 1060.
K.alj Petar Krdi mir IV (1058-1Oi4) oslo bodio je sam ostan
sv. Ivana u Biogradu od p laća nj a .svih l,oreza i dao mu sudbenu
vlast nad svojim podložnicima. sasvim u duhu papi ne tdnje za
p otp unim ollobodenjem crkve od s"jctovne vlasti II svemu.
Takvu _kralj evs ku slobodu« dobili su poslije i dr ugi samostani
od kralj tv a Krcšimira i Zv onim ira. Na saboru Sll donescnt od-
redbe radi jačanj a crkvene organizacije i discipli ne. iT.abr~m je
nov! nadbi ~ k u~ privržen reformama i na glašena dulnosl pla-
ća nJa des.ctme J tak ozvanih prvina crkl·i. Sabor je zabranio sve-
ćenicima fcnidbu i nošenje brade i duge kose, a isto tak o i za-
rediva nje slavenskih svećcn i k a. ako ne nauče la tinski. Arhi dak on
Toma crta opće raspolo ženje na sabol'U ovi m riječi ma : _Govo_
rahu. da je gots ka slova (t. j. glagoljicu) izmislio neki heretik
Metodije. koji je u ~lav ensk om jez iku lažljivo napisao mnoge
s~va~.i protiv norme ka toličke vjere ... Na taj na čin htjeli su 101-
tmas) da Il avenske svećenike prikafu hereticima i tako ih lak še
unište.
•
Papa jt 1061 potvrdio zaključk e Splitskog sabora. ali 5e
(lni nisu mo gli odmah provesti zbog toga. !to sc i sama Zapadn a
crkva II lo vrijeme podijelila i što se u H rv atskoj p ojavio ,nažan
ot por prot iv splitskih zakl jučaka, oso bito na otoku Krku. Crkv e
slavenskih svećenika na kopn u dala je drfavna vlast prema To-
minu svjedočanstvu za tvoriti, ali sc nezadovolj nici na Krku odu-
prijde pod vodstvom nekog stranca Vulfa, po svoj prilici sv eće­
n ika iz ~usjedne Akvilejske patrijaršije.
Kako sc rU"ija o taj pokret u H rva tskoj , nije poznato. jer
jedini izvor za te dogadaje. arh idak on T oma iz XU I. Sl., ni je
sasvim pouzdan. On je taj pokret povezao s pokretom »otpad.
uika .. Sedeha , feleći da prikaže pristaše slavenskog bogosluž.ja
ka o neznalice i heretike. Ipak sc iz kasnijeg raz voja doga daj a
može zaključiti , d a su sc nezado\·oljniei obraćali Rim u. a kada
nisu, uz ostalo, dobili odobrenje za upo trebu slavenskog jezika
i svoga posebnog biskupa. da su sami proveli crkvenu organiu-
ciju i služili na slavenskom jeziku. Medutim. čim je u Itali ji
reformn i papa obračun ao Sa svojim p rotivnikom. posl a u I-I rv a t·
sku svog legata, koji je, zacijel o s pomoću državne vlas ti. do-
vu kao VuHa na crkveni sabor u Split 106S i tu ga po p apinu
n aredenju lišio crkv enog čina. dao ga išibati. udariti mu uža·
ren im ždjc.zom f ig na če l o. pa ga osudio na vječnu robi ju. Ipak
sc slavenski j ezik odrIao II crkvi Ula sve progone.
Dok su sc t i dogadaji zbivali u Hrva tskoj. nastale su vafne
promjene u Dalmaciji. Zadar sc 5 ostali m otocima vratio pod
izravnu bizantsku vlast. Ali kak o jt Bizant u to vrijeme vod io
tc!ke borbe lj Aziji u Seldžucima i u južnoj Italiji s No rm a.nima.
car je upravu II Dalmaciji povjerio kralju Krd imiru. Carsk i na·
mjesnik ili btapan nalazi se 1060 II kralj tvoj pratn ji bo dvor-
ski časnik. Ina te su gradovi zadrfali svoj u autono miju s prio-
rima na čelu. a kral j u su davali .. dan ak mi ra« za ze mlje izvan
grads kih zidi na, jedan d io lučkih prihoda i 5voje brodo,'c Il slu·
čaju rata .
Prodiran je hrva tskog življa II dalmatinske gradove postaje
u XI. st. sve j ače. Nisu to samo redovit; poslovi, koji povtzuju
obje strane: ku pnja i prodaja, obrad ivanje zeml ji!.ta. pri jatelj -
stvo i k rvne veze. nego i pripadnost istoj biskupiji i naj češće
istom nepos rednom vladaru, hM'alSk om kralju. Politika hr\"a t-
205
 rrr
,
,
,
, Ap "'<U i velmoii GusiĆu. · kad je o,'aj polatio II samostan.
,
skih kraljeva prema tim gradovima, kojima su on; dopuštali
, najši ru autonomiju i o m og u ćh-ali , da slobodni m vezama sa
svojim zaledem postignu naj!iri ekonomski razvoj , u činila je.
da su ti gradovi osjećali koristi, koje su imali od tahih veza
s H rvatskom. Doseljeni H rvati molda ~U isprva postnjali Ro-
mani, privučeni jezikom i kulturom i krvnim vezama. ali ka-
snije oni zadržavaju svoj jctik uz novonautcni. i grad ovi se $\'e
vac pohrvaćuju.
Stari romans ki livalj II dalma tinskim gradovima bio je u
XL st. znatno isp remiješan hrvatskim elementom, koji sc trajno
nastanio u gradovima i bio ne samo prizna t kau gradski. nego
61,1 m nogi I-Irvati postali gradski plemići , pa tak i doš li do naj _
viših gradskih časti. ' Kako je pak časI zadarskog priora bila
neko vrijeme vezana uz časi carskog namjesnika za Dalmatinsku
temu, to ih je i sama carska vlast smalrala pravim i potpunim
gradanima tih gradova.
U doba naglog porasta trgovine u Sredozemlju uopće. dobri
odnosi $ Bizantom i Venecijom, kao i vl ut kraljeva u Dalmaciji .
utjecali su na ekonomsko jača nje Hrvalsk~. na dalje rasloja-
va nje t!ruhva i na snaženje kraljeve vlasti i feudalnih odnosa.
Iz Krd imi rO" a vremena sačuvalo se više darovnica crh'ama
i samostanima, u kojima ima važnih podalaka za druhvenc od-
nose u to vrijeme.
Krešimir je različ i tim crkvama i samostanima podijelio dva-
I U novi m prilikama nastala je i promjena u or~~niza.elJI
desetak svojih posjeda i zemalja, pa i čilav, ma nje otoke. a islo
toliko posjeda poklonili su im i radič; t ; bogali posjednici ir.
Hrvatske i Dalmacije. Iz darovnica privatnika vidi se. da je za-
jedničk og vlasni~h'a kućne ujednicc na zemlju dobrim dijelom
vcć nestalo i da K sv, više javlja "lasniš\vo pojedinca na ba-
! tinu kao rez ul tat sve većeg rasp adanja rodovskih institucija. U
samostanskim darovnicama spominje se više slucajeva. d;! je
Krdi mir dar;"ao zemlju i pojedinim " elmOŽ3ma, tako svom 50-
\
I U Xl. ,t nalu~ MO ljudi' hrval ... irn imenima u najvilim ,radokim
~a'lima. kao Ilo lU priori u Zadru : G rubi .... (10561. DraJo n069. 1010. o. IOiti
do 1080. 10!I1-1095J. Dabro. 'in Bolic~ ( U166J. Vila~a (IOa ). Dnin,ia i dn.... i.
M~du udarokim "l .... ~i ma lJl<'minju •• IO!II Prvona. G,uloila 1 "Brate. a
1096 Crn.ha i Zloba. Zadranin j. i pl.m i Ć. V.kcn.~i" "tul. Dobroslav. kome j e
hrYlt,ko im~ i,van .vak~ ,omnj~. T.ko jr bilo takodu u S"li,u i u onalim
dalmatin.kirn ,radov;", •.
I
i
l
koanl'"
Jedan ,
l
vemu u v
···
.,. p.,klanJ'a s KrešI mirovim pnstan kom ~am{)s lanu
mlJ'u kOJ', J'e .. zaslužio .. od svoga gospodara, ra Ja
k l'
SVOJU ze , d t
Krešimira. Krešimir je zem.li.u nek~ udovice pro ao sa~os a".~ ~a
40 du kata. što je morao bIli oveĆI kom ad. dobre zemlje, kOJU Je
k r dao na doživotno uživanje za vršenje odredene slufbe. I~ ­
ra ~anlan J'e slučaj jedne ba~tine, koju je neki velmob poklomo
ICrc d . . k ]"' poklonio
samostanu, a l učki župan tvrdio . . a JU }e . r~ J nJ.emu .
I to je nek oć bila kraljevska 1.emlJ a, kOJU JC jO~ dj ed .ono~a v~l­
moie dobio od kralja, pa je prema tome takV ih danvanja bIlo
i prije Krdimi.a.
Iz tih je sl u čajeva jasno. da .je i u H rv.atskoj n as~ajalo "eć
allO novo plemstvo. koje je dobIValo zemljU od kral ja u ~ba­
~tinu .., ali se o tom sačuvao spomen samo u a.:hivi.ma $a~os~ana
II onim sluča jevima. koj; su imali veze s .nJlh~vlm ~OSje~lma.
Samostani su u to vr ijeme stalno povećavah sVOJe pOSJede,' ~ u­
povinom velikih i manjih posjeda od kralja, "lastde, svecemka
i seljaka. Od jednog dakona kupljen je posjed, na. k ~me su. sc
sijale 23 mjerc sjemena (olpr~like. 3-4 h~). od KrC:Š lml.ra pOSJed
za 40 sol ida. drugi r.a 15 sohda I t. d. Na $a~ostansklm pOSJe-
dima vladali su isti odnosi kao i na kraljevskima. a izričito se
spominje obradi vanje na četv rtinu, ...
političke vlasti. Već prije su od malih iupa sh'ara ne veC. te~'to ­
rijaine i upravne jedinice. a po Kreiimirovim. ispr~,·ama. mo~emo
pratili buu izmjenu župana. iz čega m~ž~o IZlaz' Ukl!uča.k. .d~
'e isk ljuči"o kralj posta,·ljao lupa ne. CinI se .. da se $I,araJu JO.
~eča uprav na područja, banovi?e, pa s~ .- . ,ako s neko~1 v~::
mensk om razli kom _ u primorjU spommJe Jeda~ ban: :\ u S
voniji ban Zvonimir. Vjerojatno jc treca ' banovma.b '.Ja Bosna.
bda se nalazila u sklopu Hrvau ke. Do IOiO s~onl1nJe S~ kao
suvladar i budući nasljednik Krešimi ro," njego.v ~mov~c ,St~epan.
:di poslije toga javlja se u is prav ama odmah ,za kra1Je\ a Imena
samo ban Zvonimir.
Posljednjih godina Krdimirova fiv.ola zbili su sc .,·alni do-
gadaji u njegovu susjedstvu. Bizant Je 1.~?1 p~etrp.lo slra.~ an
poraz od Se1diuka u Aziji , Madari su osvoJlh SOjem I Beograd,
207
 ,.
•
• l
""IIL~ x:
I Norman; sc uč"rs t ili u južnoj Itali j i, a IO i 2 digli su protiv Bi-

I zanta ustana k podjarmljeni Slaveni na Balkanu.

O dogadajima, koji &u sc zhi li izmedu 1073 i I Oi5 koji su
bet sumnje odlučno utjecali na dalji razvitak H rva bke do gu-
j

bitka dr!avne nezavisnosti. hrvatska historiografija nije još na-

čistu. Prema starijem mišl jenju, Pet ra Krdimira naslijedio je
"cimola SlaVile. brat Rusina, koji je izmedu 1078 i 1089 bio
knez Primoraca (dux Marianorum), t . j. Neretljana, al i Slavca
nisu priznali ni dal matinski gradovi ni hrvatski Biograd, il. tako
ni Zvonimir li veći nom
hrvatske vlastdc. pa je, na njihovu
mo lbu. papa Grgur VII . podao prOliv Slavea svoje vazale Nor-
mane iz južne Italije, koji su kra lja zarobili. Prema novijem
miJJjenju Zvonimir je il i neposredno naslijedio Petra Krdimira
ili jednoga po imenu nepoznatog yladara, koji jc bio izabran
potporom . narodM stranke".
SInac ~e dodu še u kas nijim izvorima naziva kraljem. ali
je tada bio ~a m o vl ada r u Nuetljanskoj oblasti. Ta je oblast
joli 1050 bila samostalna pod svojim ~sueem~ (iudex) Berigojem
- koga suvremeni izvor nazil'a j ~kraljem .. (rex) _ a za tim je
uš la u sastav hrva tske drža ye zadr!ayši svoju upravu $ kn ezom Jedna od dviju ploča 5 na tpisom, u kom e sc spominje Je dan kon Hruta
(Sve toslav) ZI Hljcme veIlkOJ:: koeu Ildl slna IX. st. ). "' aph ,,1 kod I(n lna
na če lu . T o je rezultat zajedničke I'jekov ne borbe proti,' Mle·
čana i naglog jatanja H rvatske pod Krdimirom. Imena nere-
tIjanskih kneZOl'a ili ~sudaea" susretu sc ml toga vremena II
hrvatskim isp ral'am a ujedno s imenima drugih dostojans tvenika.
Normani su sc 1075 doista pojavili na hrvatskoj obali i za-
vlad ali ne samo starim dalmatinskim gradovima. nego i Ninom
i Biog radom. Ali već iste godillC protjerale Mlečani Normane
iz Dalmacije i prisilik g radan e. da im se zakunu. kako nikada
viJe ne će pozil'ati u Dalmaciju ni Norrnane ni druge strance.
J o! dok se vodiJa ta borba, umiješao sc pa pa nan ovo u
Hrvatske prilike. Njego\' legat je saz\'ao najprije sabor. koji je
vjeroj atno potvrdio zaključke prijašnjih sabora. aIi je, da um iri
Hn:ate, ob nm ·io r\insku biskupiju. P red sa bor je iz tamnice iz-
veden Vulf. te se mo ra o svečano zakleti. da sc odričt> svojt> ,.he-
reze« , atati m jc bio protjeran iz Hrvatske i Dalmacije.
U takvim prilikama dobo je IOi5. možda i pomoću svoga
rodaka madarskog kralja Lad isla"a, dn pri jestolja bivši ban
Zvonimir. te sc. ia k... izabran, nuvao ,.božjom milošću knez

ZabDt nJd proluom oltarske prell:ude 5 natpilOm knna MudmIr.

(cod. 8~ 5). ;z crkve 5V . Luke na U.. dol ]u
•

l
!in-atske i Dalmacije•. U to vrijeme zastu pao JI' papa mi§ijcnje.
da je papinska vlast iznad carske i kraljevske vlasti i da svi
vlad ari moraju pr imiti krunu iz njegove ruke. Kak o jc Zvonimir
preoteo p rijes tol je za konitom nas ljedniku i protiv sebe imao

- o-- velik d io plemst va. a II primors kim gr ad ovi ma Mleča n e, sasvim

je razuml j ivo. da sc ob ratio pal';. koji je osi m toga bio u llr~. vu u
dobrim odnosima s Bizanto m tc: mu mogao pomoći da za dobije
potpu ni suve renitet nad dalmatinskim grad ovima . Gra dovi su i
I po svoji m ekonomskim interesi ma bili upućeni mnogo vile na
H rvatsku nego na Veneciju, te ih nije bilo td ko pn:dobiti da sc
vrat e: H n·alskoj. Bizant je tad a bio zapleten u teške raIO\'e sa
I Sddtucim a. a kako mu je bila potrebna pomoc m oćno!:a pape,
nije m oga o ni ht io pomoći Ve necij u, koja jc: bila saveznik pa-
pina protivnika cara Henrika IV. , niti je smio protestirati pro tiv
upletan ja pape II hrvatske i dalmatinske posl ove. T ako je Vene -
, cija ostala osamlj ena. pa je u gradov ima uspos tavljena di rekt-
I na ZI'onimirova vlast. a Zvonimi r se pos lije krunidbe II listo-
padu l OiS počeo naziva ti kral jem H rvats ke i Dalmacije ili kra -
ljem l·ln·ala i Dalmatinaca. kak o s u se već uostalom nati va li i
St jepan D dislav i Pelar Kreši m ir. Med utim, za razliku orl n j ih.
isticao je. da je kralj ne sam o po milosti boljoj nego i _darom
apostolske stolice ... Papa je doduše podij elio Zvonimiru krunu.
ali je pri krunidbi Zvonimi r p rimio oci legata osim zna kova
dda"nt "lasti i papi nsku zastavu bo znak svo ga "azal-
nog odnos;! i polofio zakletvu. da će izv r!ivati sve, {to mu
papa na redi: nadalje. da će pl aća ti godiš nj i danak od 200 bi-
za ntskih zlat nika i dali za papine lega te samustan II Vrani blizu
Biograda s posjeliom. crkvenim stvarima i namještajem; da će
paziti. da se c rkvi plaća deset ina i ostale daće i da ce ~prcčavatj
prodaju ljudi . I)rernda je dakle papa više nego inače podupro
•
polit ičkc td n je Z I'o nimi rovc, ta okolnost nije ipak n i.ha bitno
mijenjala u njegov u \" il. za lskom odnosu.
o Kao save7.ni k papin doho je Zvon imir ubrzo u sukob sa
woji m sll~jcrlom \I Istri knez om Vecelin OlIl. Ilodaniko m cara
UnUlratn jOSI eTku S\'. B arb ar t u Trolt:ir u t VIII . sq Henrika IV .. koji sc spre ma o da proval i u Hrvatsk u. ali je papi
us pjelo da izgladi (aj 5por. Ipak je Hrvatska na mnoga 5tolj,,<'a
izgubila svoj e područjc II Istr i zapadno od Rj ečine. proz"ano
Mcranijom. ko j e joj je loje rojatn o oduzet o I'eć .indcsctih go-

209

I
 •
dina XI. stoljeta. Mnogo teii bio jc rat s Bi~ a ntom i Veneci-
jom. Il kom e j e Zvonimir hio saveznik Normana. T im či nom
Zvon imir je potpuno prekinuo sa starim shvaćanjem. da jc Bi -
zant vrhovni gospodar Dalmacije. ali II tadašnjoj situaciji rM
H rva tske s Bizantom; Venecijom nije i~,uvala nikakva stvarna
politička nužda. nego samu vuzalski odnos prem a papi, koji je
htio da pomoću svojih s,\\'cznika l\o rmana p roiiTi vlast Rima
na raču n Biza nta. H rva tsk;.; mornarica sudjc:lovala jc II osvaja-
nju Dra ča (108S) i II pomo rskim bi!bma 117, obal u Grčk e i Al-
banije, ali je za H rvatsku jedini rezultat toga ratovanja bio, da
I jc car A1cksijc 1085 prepus tio M lečanima svoje pravo na Dal-
maciju, koje su Mlečan; i ash-arili odmah poslije Zvonimirove-
smrti (1089).
i. Propu t hn'atske drr.<Ivne IIczav;mosli. - Za vlade Z vo·
nimira nastlLvljtno jt uhrzanim ttmpom izgrad iva nje feudalnih
odnosa i gomila nje bogatstava u rukama vel ikala. crkve i po-
d uzetnih gradana , U Zvonimirovim ispral'ama pojavl j uju sc uz
stara imena lupan. .prvak. i plemič takoder novi natlvl
_comcs« i .. baro« za župane i dvorske dostojan slvenike, a vIa·
stdin za plemiča (prvi put 10il). Isprave se izdaju "U nazočnosti
župana i barona i vrlo mnogih vj ernih«. ili uz pristanak i odo-
brenje biskupa i župana. a kao svjedod nastupaju najviše i
na prvom mjestu nadbiskup. bisk upi. opali. dvorski kapelani ili
kraljica i Zvonirnirov sin Radovan. a onda leI.. dolazi pokoji
dvors ki časni k il i župan: u jednoj darovnici samostanu svjedoci
su sa mi svećcni ci. Crkv,L je bila vr! o jaka dru!tvtna sn:lga. pa
I je razumljivo, !to se Zvonimir. koji jc b io jo~ i papin vazal.
u prvom redu oslanjao na nju. Poklonio je različitim sam o·
stanima mn ogo zemlje, a Mroči t o je bio dardljiv prema split-
skoj erhi, kojoj j e pokloniu čila "u Cetinsku župu. Ud:lr:l
u uči, da sc ni u jelino; ispravi ne spominje t:ld:l ban. ali s::
pojavljuje kralje,' vikar (n:lmjesnik), čija služba nije u poje-
dinosti m a poz nata. prcmda postoji miš ljenje, da u kraljevo
ime rje5ava sporove. Medutim. u jednoj isp r.n·j presuduje neki
spor oko zemlje tepčija. a njegov u presudu potvrduje kralj .
Od darovniea vdika!ima ni je se ni jedna sačuvala. ali se
u samostan sk im a rhivi m a sačuvao podatak. da je Zvonimi r 1'0-
210
klonio svome ujaku Strezi neke zemlje u Kli!koj iupaniji. Yeli-
kaši su daro vnicama, kupnjom i zauzimanjem za je dničk e zemlje
stekli velike posjede, Nije to više zajednička zem lja. koja neo-
krnj ena preJ:Lzi s ko ljena n .. koljeno, nego lična svoj ina i izvor
lJOgaćenj:L. Ali \lZ velike posjede prodaju sc i manji komadi .
Seljaci hez zemlje ili s malo zc m lje prcla1.l' k "lasteli kao zakup·
nici na četvl·tinu lli polovinu ; karakter istično je. da i njih na-
zivaju jo~ u"ijek se rvi,
Najbolje su nam poznati posjednički odnosi i trgo\"a~ki po.
slov; r azličitih S3mostaoa. Ne ki su. kao oa pr. samostan S", Krse-
'·ana. do!!i do svoj ih Jlo~jeda po najvile darovnicama kr:llje"a
i vlastele. a dr ugi S\I uz darovnice kupovali zemljII od vlastele,
gradana. seljačkih kuca i pojedinaca ili 5U n.i'ili zamjenu posjeda.
Znali su vjeho i!iko ristit; t dk oče. u koje su zapadali s~l.i il ci. pa Sll
na lak način stjecali zemlju. T ako je samos tao sv. h 'ana u
Biogradu douio od Dragorada sve. ~šlO je b ilo nj egovo •. jer
,
, je njego" opat "iskuVio" Dragoradova sina od tepč ijc. a za
to je dao Dragoradu kravu i junicu. koja mole orati. i pel o,'aca.
I Crkva je 1.oala is ko ri stiti svaku priliku, da poveća 5vo j e pri·
hode. Kad je 10.'16 nade no tobož nje tijelo s,'. Kr!ev an:1. ndrillo
j e bisk up u Zadru govor i pozvao. da taj doga<"laj prosla" c i obi-
ljde davllnjem p riloga crkvi, pa su 5:: napokon i ribari \Od !učili
da daju erkl'i jed;", dio ulovl jene ribe. Kako SII to nerad" uči·
nil i. vidi se po tom. ~to im biskup odmah prijeti tdkom globom,
a ko kad ne i;!;v rie obećanja. a tk o uopće ne bude d.,,·ao svoj
dio. odijel i! 6: sc od crkv e, do k go d se ne pokaje i dade do-
ličnu zadovoljštinu.
Spomenuti samustan LI Biogradu stekao je od 105!) do 10~,5
oko 80 većih i manjih parcela 7.ernlje. često sa ~u mom i pašn j a-
cima. Bil i su to većinom kamenjari pokriveni makijom i oskud-
nom travom. po kojima je pasla $itna stoka i koj i su se lek
teškim radom i znatnim sreds tvima mogli postepc no privesti kul.
turi. Većina zemalja je kupljena, i za njll su redovnici izdali
, 330 solida. 8 konja, 2 kra'<e. 5 ovaca i .5 j a raca. M edu proda"a-
čim~ Sll kralj Krešimir. crkva. samostani. popol's ki sino,·i. veli,
I
kaši , seljaci, jedan K rčanin i dva Rabljani na. U drugom sličnom
popisu kupo prodaje spo m inje se čak i Ml eča nin ka o vlasnik
zemlje. i po tom se ,·idi. da su goleme po vrii ne ~ emlje prelazile
211

iz ru ku nC]>ouednih proiz v ođa ča II ruke ljudi, koji su II s-..:Ijaci ma
bez zemlje dobi"ali jeftinu radnu snagu i živjeli od ren te. Spl it-
ski građanin Petar Crne darova o je do 1080 mnogo zcmlje i ro-
bova samustanu sv. Petra II Selu kod Omiša. tc je potanko iznio,
bko je do šao do njih . Kupovao je II bli!oj i daljoj okolici razli·
čile objekte: zemlje, vinograde. posjed na otoku B raču. jednu
crkvu, polovinu mlina i gradil išta, II ~vcmu pre ko 50 pa rcela.
U n ovcu je za to dao 106 solida. ali dost .. je placil<) II lintur; i
ovčjim kobma , kozama , fitu, jci:mu. siru. hljebu. vinu. soli. pa
ča k i II glavicama crve nog luka. Uz zem lje- daro,'ao je crkvi pc-
desetak roho,'a, za koj e je platio "kUlll1o IS) solid i neš to II na-
tUTi; prosječna dakle cije na ta roba nije bila ni 4 dukata, a
, konja su cijenili od 6 pa sve do 40 sol ida. Neke r()oov e je kup io od
, profesionalnih trgov aca. jednoga zajedno sa ženom. sinOI'i ma i
vinogradima od njegova rodenog brala. jednoga od nekoga popa.
a jednoga je dobi o na taj nal:i n. što je njegovu oeil dao 40 so-
lida ~~a rad~. pa kad mu nij e mogao vratiti posudeni novac , U1.eo
mu sina. a za utjehu mu dao jedan solid. Neki su kupl jeni 011
ronitelja, da budu vječni sluge crkve, t. j. da joj besplatnu rade.
.Jednu je robinju Petar otkupio ~a ID solida. ali )>od uv jelOm. da
mu sva njena braća i sc.stre postanu robovi. Dakle je i pored
Zvonimirova obećanja papi trgovina robljem cvala i dalje. a
cijena rooo,'a bila je relativno niska.
Ali tako stečene posjede ni su ti bogati vlasnici uvijek mirno
u!h-ali. O timali su se i krvi li i sami itmed u sebe. a čes t o JU i po-
jedini hn'atski velika!i nastojali da tc bogate posjede prisl'oje
tvrne':i. da su već njim a podijeljeni. pa j e halj morao u takvu
, sluča ju in tervenirati. J o! čdće su novi ,·lasnici dolazili u sukob
s rodacima donatora i IHoda" a ča zemlje. koji su jo;; branili sta ro
načelo rodovskog vlas niš tva nu ~.emlju.
Za vrijeme Zvonimira prencseIla je prijestolnica II Knin. i
jačalo se novo plemstvo, ali je Zvonimirova vl .. dal'iun bila krat -
kotrajna. a to plemstvo ipak malobrojno_ da udari izrazitI' (eu -
I da ln i pečat hrvatskom društvu. Bržem razvoj u feunalnih odnosa
u Hrvatskoj smetalo je ,'ik faktora. To su u prvom redu peri-
fcrni smjdta; driavnog sredilI ta prema os ta lim dijel o,'ima drlal'c
i slaba ekonomska povezanosi tih dijelova. Glavna pa žnja hrvat-
s kih vl adara bila je usredotočena na dalmatinske g radove_ zbog
212
kojih su vodili tdke borbe s Mlečanima i Biza nto m. T u su borbu
vodili relativno malim snagama Dalmatinske HrvalSke. i u njoj
nisu m ogle bi ti trajno angaž irane snage djde driavc. Nepo-
sredno planinsko zalede primorja sa svojim geografs ki!" i pri,·red-
nim osobinama bilo jc povoljno 1.0. održavanje rodol'skih odnosa.
koje je mogl o razbiti samo jako pr ivredno srellištc. gdje bi sc
vladar oslonio na moćne feudalne snage. Takvo središte medu -
tim Hrvatska nije imala. Plodne zemlje bilo je u primorju uop,;e
malo. a ni ona nije bila sva II rukama kralja. Na njoj se nije
l moglo darovn icama razviti jako feudaln o plemstvo, " osim toga
ona j e. zbog specijalnih prilika. prdl a ve6n01O u ruke crkven ih
ustanova. koje S1I bile oslobodene feudalnih obaveza. Svojom
razvijenijom ekonomik om, snažnom crkvenom o rganizacijom i
odredbama rimskog prava. koje je tnalo za l ičn o vlasni;; tl'o i
jaku cen tralnu vlast. da lmatinski gradovi su u"ijek l.natno utje-
cali na H rvatsku IL ekonomsk om itdizanju, raslujavanju drustva.
Sl"aranju ličnug vlasništva i feudalnih odnos .. i jačanju kmljeve
vlasti. Ali I'lad .. ri ni su nikad a bili potpu ni gos podari njihove pri-
vred ne. vojne i poli ti čk e moći , ne go su sc morali zadovoljiti
skromnim ~!riblltom mira~, j ednim dijelom lučkih carina i po-
moćnim odredima ratne mornarice, pa i to je trajalo relativno
kratk o vrijeme. a većinom je borba za tc g radove trošila sllagu
države i usporavala njen razvitak.. Samo trajan i miran posjcd
tih gradova bio bi omog ućio hrva tski m vladarima da obrate "i~e
paf nje ostalim kraj e" ima, jačc ih ekonomski. politički i kulturno
povetao ~ primorjem i ubrzao ra zvoj feudalnih odnosa. Osim
toga. i na tako ma lom i ekonomski slabo m području okrštavali
su se interesi st ranih velikih sila, Bizanta . Franaka. Yeneeije_
njemačkih careva. pape i Normana i uvlačiti Hn'a tsku i u unu-
trašnje i u vanjske borbe. koje su cijepale njezinu snagu, ;'; isto
tako bili Sl' su(\bonosoi i sukobi II samoj kraljevs koj kući u sre-
dini i n1' svršetku X. stvlje';a. Položaj I [rvatske izmctiu Rima i
Carigrada. pa prema tomo inesredeni o(\nosi o crkvi. borh..
s dalmatinskim klerom i su kob o pitanju slavemkog jezik" 11
erkvi izaz.ivali su takoder silnc (nav ice.
Već za Tomislava i pn·i h njego"ih nasljednika bHa j e "laSI
kralj a jaka. a zemlja podij eljena u l4 upravnih jedinica_ fupa-
nija. u kojima se nalaze utvrdeni kraljevi gradovi. Ali daljem
203
•
 •
jačanju kraljeve "Iasti smetale su dinastičke borbe i gubitak
dalmatinskih gnulov:.. pa je tek u d rugoj polol'ini X I. st. !lspjdo
opet vladarima da ojačaju 5"OjU vlast i da Ji.upanije potpuno
pretvure u upravna područja , u kojima po \'olji smjenjuju žu-
pane. S,-j navedeni r;nlozi znatno su uspora"a]i razvoj feuda-
lizma i poma;ali odri:Jvanjc ostataka rudovsko-plemen skog
IIredc llj;l.
Ti oSIlIci rodovskog uredenja, koji Su sc ;05 dugo oču"ali
u seoskim op6narna ( .. vrv .. ) nekih kraje,'a. a prešli su i " o rga-
niza cIJU rndol·skog plemsln -d idića (pod kojim sc imenom
oni 5[IOII1;nju tl ispravam;l od XI!. Sl. dalje), takoder su ometali
hrIi razvitak ft'minlnih odno~a. Posjedi 'člano\'a seoske općine
nisu se nalazili II njihovu punom vlasni!lvu. ne~u su virtueIno
pripadal i općini kao cjtlini; zbog toga lt oni nisu ni smjel i ot,,-
diti pokl'mom iz ~plcmena_. T o ograničenje zadrlali su i didić;'
kako po ka zuje više primjua it X I. st .. u kojima sc rodbina da-
rivaora još za njego"a livo(3. ili poslije nje!!ove smrti protivi
prelasku posjeda II lude ruke. ili primalac već unaprijed zahti-
jeva pri~lanak fnda odnosno općine i njihovo obećanje. da mu
l;a darovanom zemljištu ne ćc nanositi štetu.
U isto su vrijeme sve vi~e učestali sl učajevi . da je kralj da -
rivao umIju lično pojedincima. a ne cijelim porodicama, pa sc
za takvu daro,",liCLl već u XI. st. upotrebljavao naziv ~donatio_.
Darivanjc čit"vih krajeVi!. ka o na I)rimjer cijele Kliške fupllnije
kralj e" u ujaku Strezi. zna či za vrijeme Zvonimi r",. u usporedbi
s dotada!njim manjim do nacija ma, velik ko .. ak naprijed u tome.
pa sc upravo na toj činjenici osniva neopravdllna teorija. da
počeci feudalizma p .. daju tek II Zvonimi rovo doha.
Sas.·im je r;uunlljivo. da je protiv Zvonimira, koji je hio
, gospodllr i dalmatinskih gradova i otoka i koji je jače povezao
Panonsku Hrvatsku s primorjcm pa, o$lonjcn na papu, Madarc i
Norma nc. mogao da ubrza proces r~udllli z adjc. morao izbiti
mpor u ~i rokim masama slobodnih ljudi i u vrho.·ima bivše ro-
do,'sh aristokra cije. koju su. barem djelom;('no , potisnuli novi
velikaši i sve veći broj ""junih .. (fidelcs), koji su predsta"ljali
izrazito feudalni ele mena t. najuže povezan s li~noiću vladara.
Taj otpor bio je pojačao i ratom , ~to ga je Zvonimir vodio II
interesu Normana i pape daleko od hrvatskih granica, a možda
I 214
J
T
,
i nj ego.'om crk venom politikom. !'olobj Zvonimiro\' b io je ll....
ljuljan. k1ld su IOS5 umri; papa Grgur V II. i normanski voj.
voda Robert G uisc1lrd. h "reillena poslije tc godine vjerojatno
je Zvonimirova darovnica glagoljaškom samostanu 5\'. Lucije II
Baški na Krku. koja sc spominje na Baščamk oj pl oči iz početka
X II . st.. tom - uZ Valunsku " Io':u pronadenu na oto k u Cresu
- najstarijem spomeniku hrvatskog jeziku i glagoljskog pLsma
u H rvatskoj.
O Zvonimirovoj smrti nc postoji nik a kav sOI'remeni doku·
menat. ali se u l. Z". hn'atskoj kronici iz XV. st. spominje -
a isti podatak sačuvao se i u 11ltinski pisa nom ru kopiSI:. koj; je
prozvan Histo ria salonitana maior. a st!lriji je od XVi. Sl. -
I da je razjarcni narod sasjekao Zvonimira na sa boru "Ll petih
erikvah II Kosovi .. na Kninskom polju ( 1089). kad je pokušao
nagovoriti l·ln ·."te da priskoče Ll pumoc Bizantu II borbi za .rni·
stu. gdi je bug propcI i gdi je greb njegu" . ' Ali na saboru sc
zacijelo nije raspra d j a'o o krihrskom ratu. jer nam iz sUI're_
menih dokumcnata nij e ni šta poz nat o u tahoj akciji. p'" j eda n
dio historičara odbac uje cijdi taj izv j eŠ\aj ho kasnijI.! legendu.
P o~lije Zvo nimirove smrti iZ<lLraJj SII dal ma t ins ki grlldovi
i veći d io velik."ša Zli kralja posljednjeg Trpimirovića S:jepan;..
koji je umro "CC poslije kratka vremena (1090 ili u poce ti;l!
IOni ). Ali kralji ca jelena i jedan dio dvors kih velika!a ni su
pri?nava1i Stj<:plIm, pravo na prijest()lje. neg-o su radiii. dn II
, Hrvatskoj zavlada ~po bahinskom pravu. jclenin brat. mad:.rski
kralj L adi s1a,·. Poslije nagle Stjepanove s m rti pristali Sl! u? kra-
ljicu i da lmatinski grad ovi i mnogi velikaši. a drugi SI, računali
na pomoc Biz<luta. Medu njimll je planula borba. pa se b 'llijica
jelena povukla II Slavoniju. ;: iz l'rirnorja se uputi jedan za -
stupnik dalmatinskih gradova; neki velikaš k Ladislav" pa ga
pozovu, neka z:,:uzllle Hrvatsku. Ladislav zavlada IOtJ! bez horbe
zem ljom sjeve~no od Gl'ozd:t. a 7.atim krenu prC11lll moru naila·
zeći na neor~anizirani otpor. U ~I'om puhodu na Hrvatsku La-
dislav se pozivao na baštinsko pra.'o. ali se mo rao "bazirali i
na to. da jc Zvonimir primio krunu oci pape. pa ~e tllto ubrntio
pllpi Urhanu I L ji",l.i~jući mu. da je ~ladohio. golO"o cijeiu
Hrvai.sku. i muk':; ga. neb mu bude prijntclj, t. j. da Illl! darie
Hn'alSku kao papino leno. U 10 vrijemc papa je bio Ll Gobrim
, ..
-'"
 I•
odnosima 5 Biuntom. koj i je nastojan s priječi l i prodor Ma-
da." na Balkanski poluotuk. pa nije mogao pristati na Lad;-
SJilVO\' zahtjev. Medutim. car Aleksijc naucka Kumane na Ma-
dare:. pa sc Ladislav p ovuče: iz Hrvatske. a u Slavoniji pusta vi
kao posebnoga .kralja« svoga ii novti/ Alma!;a. Kada jc od Ilap<,
stigao nepovoljan odgovor, Ladisl",' sc: pridTllfi Henri ku I V, i
protivupapi Vibertu. S od obrenjem log.. papc osnova on oko
1091 II Zagrebu biskupiju. u kojoj postavi T.a biskupa Ceha
imenom Duha i podredi j e jednoj madarskoj nadbiskupiji.
Car Alo:ksijc: je već potkraj lO!) l uspostavio bizantsku
vla_~t " Dalmaciji j zacij elo jc p,?"'ogao hrviltsk()1n plems(\'u, da
se organizira za borbu s Mađ ar i ma. jer sc usko ro ut im pojal' .
ljuje U H rvatskoj h alj Petar s prijeuol nieom u Kn in u. On j ~
vjeroja tno protjerao Alm o!a iz Slavo nije. jer $e taj 1095 na-
lazi kao herceg u istočnoj Ugarskoj. Iste godi ne ulllro je L<ldi -
sl av. odredi \"Ši za sl'oga na sljedn ika u Uga rskoj starijeg sin ol'ea
Koloman a. brata A lmo.'eva.
Koloman sc odmah iunir io 5 papom U rbano m j pocco spre _
mati Ul n<lvalu na Hrvatsk u. Car Aleksij e nij e nnl rn ogao sme-
ta ti. jer su mu krilari na sl'om putu za Palestinu zadavali dosta
briga. Sve. !ilO je u tai:voj s~hladji mu!,ao učiniti. bilo je. dOI jc
povjerio Dalmaciju na upral'U mletal:kom duf(lu. Koluman K
osigllrao i od oal' adaja Normana rodbinskim vezam~ 5 papinim
s.. vezni kom Rogerom Sici1skim. Madarsku vojs k u. k oj~, je s pro-
ljeća 100i provalila u Hrvatsku. docekao je u plani n ama j ulno
od Kupe kralj Petar. ali je bio pobijeden i u borbi je poginuo.
Po tom razbojištu prozva na .ic planina Gvozd Petrovim GI'O-
zdom (d ana s Petrova go ra ). Madarska vojska d()prl~ je do mo ra
i rinjana i L apčana. P olečića. La čničića . .Jamomctica i Tugom i-
I
i osvojila Biograd. M~ I " z~tim ~u duid i Koloman sklopili uS-,wor.
kojim su pr iz nali jedan drugom posjede. <lli it Kol oman u
ugovoru ipak istakao svo j e baštimko pnw() ne ~~Oto na Hn'<l t-
~ku. nego i na Dal ma ciju ka o naslj tdn ik hrvatsko-d:::!mlltin-
skih kra ljev?.
Kolomano>' .. vlast u Hrvatskoj ni je dugo potrajala. jer su
Madari 1099 pretrpjeli u Galiciji strahIrl POrat od R\I~a i Ku-
mana pa su bili i7.baČe ni iz Hrvatske. T t' k J 102 opremio je Ko-
loman nOI'u vojsk u i krenu o na !1n'atskt;. I I I lrvat.skoj nije o
to vrijeme bilo vik ni jednog potomka stan: dinastije "iti ika-
216
-
he organizi ra ne vlasti. koja bi mu sc mogla oduprijet i. ali
jc K oloman ipak odustao oo namjne, da Hrvats ku si lom pokori.
jer su već dva pri jalnja pokušaja pokazala. da ni sp or~ zum
& papom . ni poziva n je na baštinsko pravo. ni paktiranje s poje-
dinim lIeli kaiilOa ne mogu osigurati nesmetani posjed H rvats ke.
O sim toga i Bizant sc oslobodio nepoćudnih krilara pa je m ogao
zaprijeti ti Madarim u i na Dunavu j u primorju . pomaZući olpor
H rvata. a u tome su im mogli pomoći M lečani . jer ~e radil o o
zaje d ničkom neprijatel j u. Nl< osva j a nje dalmatinskih gra rl ol·a
nije moga o ni pomisliti bez čv rste pozicije u Hrvatskoj. Vel: sc
iz papina postup ka prigodom krunisanja ZI'onimirova vidjelo, da
se bez izbo ra n ije ni II Hrvatsko j mogao popeti na prijestolje čla n
Ilove dinastij e, a pogotovu ne stranac. Sve j e to imao I'red oči ma
Ko loman. kad je ]lQrul: io H n 'at ima, d3 se ieli s nji m a nagoditi.
K ~,ko su II pojedin05tima tekli ti pregovori i gdje su se vodili.
nije poznato, jer sc o njima nije sačuvao ni jedan suvremen i do_
kumenat. nego tek zapis iz kas nijeg vremena. Za Kolomana je
bilo najvažnije da ga :a kral ja priznaju I,lemi ći iz dalma tinskog
primorja. koji su II hrvatskoj d ržavi imllli vorleći položaj. bili
većina na skup.~ti n am~ i tl'ofil i jezgr u hrva tske vojske. O si m
loga. oni su ugl a v no m stano vali u zaledu dalma tinskih gradova.
i nj ih o,'o je dria nje bilo u sva kom s lu čaju odl u čno. Vet za na-
rodnih vlad ar a počela su se poj edin a njihova bratstva seli ti
prema Celini i u Liku. oslo b ođena od porcza i obveza na samo
n a vojnu slu!bu. T o su bi la brats tva (generati o nes): Ka čita.
KukurOI. Su b ića. Cudomi rića, S nal:ića. M ogo rov ića , Gu sića. Ka-
rib.. St;:rje~ine tih bratstava zatražili su od Ko lomana kao
u"jet prizna nja za kral j a. da im po tvrdi sta re pOI'!astiee. koje
su imali II hrvatskoj driavi. t. j. mi rn o i nesmetano uiil'an je
posj eda i oslobođen .ie od zemljarine i svi h ostalih daća. uz
obavezu vojne službe do Dravc o svom tro!ku. a preko Drave
o kralj ev u (rošku. Kad im je Koloman to odob rio. IlOveli su
ga u Biograd. oba vili P" starom običaju izbor i o kruni li ga hrva t-
skom krunom g. lIDe.
Tim činom prestala jt" Hrvatska postojali ka o potpun o ne-
zavisn3 d rfava i ušla je u drlavnu zajednicu $ Ugar~kom. kam o
se pomak lo i 5r<: d i~t(' njezina daljeg državn og živo ta. Premda
217
 ,
,
jc mnoga obiljdja ""oje držilV ne ])osebnos ti ~adržala kro z
stoljeća uglavoom neprom ijenjena . Hrvatska je il)ak pres tala
I neposredno utjecati na razvita k medunarodnih odnosa, a o svo-
me unu trašnjem razvoju nij e vi! e mogla suvereno odlučj\'n t i.
8. R azvitak Isl re od VII. do X II. st o ljeća. - Na izm~lku
Starog vije ka Istfa sc prottzala prc ma istok u do Raše. a prcnoa
sjeveru do Snjcžnika i doline rijeke Vipave. ' >oslije propasti
Zapadnorims kog carstva 4iG bila je najprije pod vla U u kralja
Odoakra. zatim Ist očnih Gota. a od 5S!! dalje Bizanta. Slaveni
su sc. koliko je poznato, p.ojavili II Is tri prvi put 599. ali ih Je
hiunuka vojsk.a ~ ulbila .
. U bo~bama. koj e otada nisu vik prestajale. bizantska je
Illa II Istn tnatno osla bila. Iak o sc nij e slomil;:!. kao II Dalma-
ciji. nij e ipak m ogla spriječiti daljc prodi ranj e Sla,'cna. U V II.
s\. Slove nci su se več pro! irili po brdovitim krajel'ima sjeverne
ht re. a H n 'a ti S\l 2aposjcda1i i stočn i dio i pomicali sc dalje
pre ma sredihu i jugu po!u utob.. Njihove nal'ale svakako Su sc
stišale u prvoj ]lolovini VIl. sl.. pa su !:tda mora li Mst;:ti i sno-
šljivij i od nosi i?me(!u k rU:ll1s kih Romana i pogans ki h Slavena.
jer je o. (,41 papll il'a n IV. moga o po~lati opata MartiM ~U
htru i Da l maciju ~. do otkupljuje kršća ns k e s užnjevt. koj i su
bili pali u ropst vo pogana. t. j. SI"l'ena.
I Romans ko stannvni!tvo u Istri bil o je dl'ojakoga porijekla.
Ono je di j elom potjecalo oc d oseljeni ka iz Itali je. koji su sc
ondje smjesti li još tr rimsko carsko , 'rijtme, II tlijdom 0.1 do-
m aćcg3 ilirskog stanovni štva. koje je podleglo k uhurnijim ro,
man skim došljacima i preuzelo njihov jezik i ob iča je. Romani
su sc najviše okuplj:!li II Srado"ima Ul o b;:lu i u ekonomski po-
voljnom pojasu na lapadu i j ugu. Prema sredini poluotoku i juli
vi~e prema gorovitim krajc\·iI1lJ s rcdnje i istočoe htre romamki
je uljeeaj bio sia biji. pa sc na tom rod rl' čju predr"man~k o sta-
novništvo nij<:: sasvim pre topilo 11 Romane. T o pobzuje i ll C-
znatan bro j romanskih mjesni h naziva u unlllrašnjosti polu otoka.
T d ko je steCi jasniju sli ku " rasprostranjen osti Hn'ata i
Slovenaca u Is tri u prvim stolječi mo nakon njil,ova dosti j enj a .
Oni se tamo ni su istak li kao politička snaga. pa ih dokum enti
malo i sIlominju. Na Siarinu i raširenost Hn'a ta j Slovena c:! II
I Slavene ka o zeml j oradni ke i pastire. nije bio pov ra!·en gratio.
2"
Is tri upueuju mnoga imena mjesta. Nazivi kao Labin. Plomin.
Ra ša, Pore č i neki drugi ]w tjc č u iz najstarijeg razdublja: stari
su inativi Sutinmac. Sutlovreč. Sočerga; iz pn:dll1Jet ačkog ul
vremena. medu ostalima. nazivi P ič.m. MotOI' un i Kopar. Po-
tv rd u o H rvatima i Slovencima pružaju i ne ki dokum e nti. Ces ta.
koj <l je vodila iz P oreča prema sredini poluotoka. naziva sc J030
via ScJava, a 1158 via Sclavorum. Godine 11OI? zabiljde na su
h rvatska imena mjes ta II lat in iziranom obli k u Bellegradus. Cer-
no grlldus; tc se godine spomi n je i Gol ogo rica. Castrum Ma hrcn-
fcls nal.iva se 1112 Lupog!~\'.
S pojavom franačke vlas ti u Istri ;88 nastaju II njoj du-
bo ke promjene. Prije. u doba Bizant a, nalazio se na čciu gra-
danske i vojne upra\'e naročit slufbenik. ma gis ter milit um. koga
je imenovao ravenski egza rh . Po kraj in:. j e bil:. podi jeljena na
podru čja pojcdinih gradskih mun iei pija. Gradovi Pula. P oreč.
Kopar. Novig rad. a m ožda i Pitan. im:!li su pod svojom v!ašcu
prostra ne tui tori je. Civilna i upravn a vlast bila je u njima
povezana s vojnom. Glava up rav e bio je tribun. biroo izmedu
prip:!dnika imućnijeg sloja ; uz njega su bili. takoder birani. vi -
.;:aril (n'l1njesoici) odnosno lo ci servat"res (mjesni službenici).
k oji su se. ujedno stri bu nom , n,H,ival i i sucima (iudices ). Gnu]
je hio sredihe uprave. obria i trgnl' in e. ali j e nje govom eko-
nomskom podlogom ipak bio teritori j s mnugo broj nim kolonima,
a bilo je medu njima i To OO \'a.
Frana čka u pr'l\'a. pomognuta od crkve. \Ivud i nove. feu-
dalne dru~tvene odnose. N jezin je predstavni k. dux (vojvod a),
ru.šio muni eipalni sistem. uklanjao izabrane sluibenik e \I grado.
vim a i nadomjdt3o ih franačkim Čino\'nicima. odu zim ao gra-
dovima o kolni te ritorij i podvrgavao go svojoj neposrednoj da-
sti. prisvajao javn .. i napušleIla dobr a. zadrbvao novčan e pri-
hod e gradova i prisiljavao gr ađane na lične usluge. :Kasi!j;. su
počinjali i biskupi. Na sk uphilli. koju su carevi izasla nici 804
oddali no rijeci Ihbni kod Kop ra. da izglade suk "b~. koj; su
l.bog loga izhili izmedu gradana ~ jedne. a \' oj vode i bisk upa
s druge strane. građani su uspj eli . da im pri l. na j u sa mouprave.
Ali o kol ni teritorij. na kome je vojvoda već otprije nasdjavan
\·ima osim zemalja, koje su mogli obradivati sa mi građan !. Zbog
~19
I loga lUJe n imalo vjeruj,. tllo ni lO. da Su Slaven i mora li tom

I prilikom
di;
na pust iti
oo
$\'<1 svoja nova sJ'ediha V'J·."
•

za r 010 na PTJ~e l.ap~ŠlCno~n zemljištu, gdje ih je naseljavao

<I'

tbog toga. d a bJ osl abiO moc g rado\'<l i uveo na tim pod ručjima
. . rl ,.
·h )C'<IjC
i
Dalji razvitak g radov a poslije 804 iho je u turne na nji -
hov u litetu. što su nj ima uprayljal i predstaynici feudalll og go-
spodara. a uz njih gastolidi kao upravitelji na njegovim posje-
[rana
b 'čk u lcudaJnu
. upravu. FranačkoJ· polit·,·I I
b·,·
I I su
S, aven!. po- dima. Sudstv o je ipak ostalo u ruka ma izabranih prisjednika,
tre nl rad~ .obradi ~'L1lja z.e ml)išt~. koja su Franci prisvojili. pa koji se nazivaju german~kim nazi vonI scabin; . Premda su gra-
n~ . m ofe bIh $ u~nJe . da JC ~LrenJe feudal izma i lada. ka o i po- d OI'; izaAli ;z prvih sukoba $ feudalizmom oslabl jcn i, o n i su
SrlJ~. II X. SI .• 1., 10 lJ pr ilog ii re nju i l,hlTićh'anJ'u Slavena u uvi j ek nastojali da suzbiju utjecaj feu dalnih gospodara., očuvaj u
istn. gradsku autonomiju i prošire " last nad svojim neka dašnj im
Feudalizam sc u Istri Sve više učvršćivao " 'X t . oko lnim podrutjem. Tu se interesi gradova i feudalaca nisu
. ' ! k 'h . • . s . za "TI_
Jem,c, 'ta.~ J k r~IJCv~ iz dinastije Karlovi ća i zatim, do II X . st., mogli po m iriti.
~: l.t.,r~~lh .kraIJev ? ',z drugih porodica. T i Su sc vladari brzo Za ista rske gradove bll a je vanredno važna i slobod a po-
m~e.nJII·a ll ; nastoJe6 da učvrs te svoje prije$lolje. gledali 5u pre- I mors kih pu tova, jer Sll samo na ta j na či n mogli os ig urali trgo-
dobItI za sebe. crkv. ene pred~ta \'nik e . bi,k.,>, ., "P
v a t e. uava
' ,. .
I lm
vinu na moru - jedan od izvo ra svoga blagos tanja. No j lU
pros ~ranc 'p0sJcdc I o hda ril'al i ih d rugim ]lOv]astita ma. NaTOč i t o nij e bil o sklad a izmedu g rad ova i fe udalaca ; ti "kontinent;tlno_
su ?,sku~, u !>oTeču i puli stekli mnoge posjede i ta ko proširi li orijentirani feudalni gos podari nisu nll moru p ruža li zaštilc gra-
svoJu sV Jet.ovnll vlast nari znntnim područjima.
U Isl rl su v~ć od lX. sl. i~~ala veli k u pol i ličku ulogu feu _
da!n~ gospoda..nJemačkoga JloflJekla; iunzi to njcmačk i utj eca j
I dovima. nisll imali ni sna ge ni sredstava . du šlite njihove in-
te rese na moTU. a ni su mogli ni samu zeml j u očuvati od navala
5 morskt straoc. P ri tah'im oko lnost ima g radovi su bili pre-
OSJct lO se. poslije 952. kad je nje mačk I kralj Oton l pri klju čio pušteni sa mi sebi i snalazili sc. kako su ?Ilali , vodili borbe na
~a.va rskoj ..Fu rla nsku ma~k u. i htru. Njemačka sc vlaSI pro- moru. skla pali s Venl'eijo m mir i preuzimali prema njoj 0 00. -
šml a d~ fIj eke Rašc, a vj erOj atn o je u 60-im godinarnll XI. st. ve ze. n ajčešće mimo feudalnih gospodara i n jihovih predsta\"-
obuhvat,]a
,
ta kode
•.•
r i područJ'C izmedu R·,aCI
. R·je,.Ille. nika u zeml ji.
. ,N~ r~z~~.J pnllk~ u I.stri nijc nimalo utjecala činjenica. ua U IX. st. grado,· j su bili iz lnie ni navalama H n' ata i Ne -
Je Karan tan IJ,I. a os nJ
l'
(Hll I Istra
. . . :
b,·'·,
"
"X S. t ,o(· ·IJC ,.Jcn:! Orl nu a- retlja na. pll im je ~toga kori stilo. sto se Ven ecija u IX. i X. s\.
a~.k e .. a n.dto po~llJe Fu rlanIJo. zajedno s Ist rom od Karan_ oo rila protj,· hrv atsk e prevlasti na muru. Ali kad jc pomorska
~a~I.Je. Je~ Je Istra, k ~~ a j c imal a svoje neposredne gO$podarc. si la Hrva ta i Neretljana oslabi la. Venecija sc okrenul a i prema
Ipak ostala II skl opu I'\je ll1 ačkog carstva i njegova feudalnog po- istarskom poluotok u : htjela je dobiti utjeca j na istar~ ke gradovt
retka ..U Z. polovi ni X I. SI. Is tra se s pominje i kao marka. Go- i p<ltisnut i njiho,'u trgovi nu. kako bi je što vik osigurala za
sl~od a n 1s.lrc bili su u ~1. s\. čla nov i nekih njemačkih feudal_ scbe. Veneci-ja je tdi h. i za lim. da s tupi na istarsko Ilo - na
nI.h porod Ica . a 107~ privreme no i akvil ejski pat rijarh. poda nik suprutnu obaju mora. Na taj bi joj način uspjelo potpuno os i-
nJema čk ?ga cara . . T l. su feudalci gotovo odreda klr~"i ] i da leko gu rali slobodu "lo,'id be na o nom dijelu sj ever noga Ja d ra na. koji
od zemlje. zabavlJe n" kao vazali nJ'cmač k Of>"3 car" ,. je za nju bio naj,·ažniji.
I' d" . e . < ru g' JCra -
oV Im a. rzal'l1Im po.slovima i d rugi m interesima. pa su neJl('- Koli ko je poznato, Kopar St pr vi <ld istarskih grado,"a našao
sred nu upra vu ~emlJe prcpu~tali svoji m namjesnicima. To je u polobj u. da je ugo,'or ima od 932 i 9ii morao p reu~etj nekt
1I~rokol' ~10 slahl.Jenj..- vlast i feudalnog gospoda ra istre. st vara _ ooavezt prem a Veoeciji. Po ra st mleta čkog utje(aja u Islri oč i ­
nJe .~ OI' I~ . rumJerno sa mostaln ih. feudal nih podru čja i osa mo- tuje se osobi t o \I dru go m ugovor u s Korrom. ka da j e Ve necija
s tal JI vanje grado\'a . prisilila grad n:; različ i te uSlUr ke: llajznataj nija je n jego va
obave1.a. da će oSI olli miran, ako bukne rat izmedu Venecije i
220
221

-
 , ,.
dru gi h istarskih gradova. Za ove su gradove slične obaveze po-
zna te lek iz kasn ijeg ,'remena.
Druk čije su sc razvij ali odnosi na podru čj u. na kome su se
II većini nastanili Hrvati i Slovenci. Najvjerojatnije je, da su
H rva t; u Is tri živjeli II najstarije vrijeme II jednakom druJlvc _
~om i upravnm.n un:denj u ka o i os tali Hrvati, 10 vi~e, !to je
Istočna sIrana Ista rskoga poluotoka bila vjerojatno do druge
polovine XI. It. sasta vnim dijelom hrvats ke države, premda se
ni 7.3 jednu županiju iz doba stare h rvatske driave ne molt: po-
uzdan o reći. da se ii rila po Istri . Ako su H ,.... a ti 1,1 Istri il"jcli
\I veći m dru~tvenim zajc:dnicama. jasno je, da j e feudalizam
mora o i lu vriil; svoj ralorni utjecaj. To se ddaval o na taj na -
či n . 110 SlI feudak i stje cali posjtdt na tlu. na komt Su bili na.
sdjeni Hrvati . Nastajale Su ttritorijalnc promjtne i razgrani-
čtnja mtdu ftudakima i, i to jc sasvim razumljivo. odred ivanj t
meda stoskih općina.
Seoskim općinama upravljali su župan;' kako to poka zujc
jt~lna kasnija isprava jz 1]99, u kojoj se spomi njt župa n u
mJcstu Barbanu. II južnoj htri. kao prtds tov nik općine. U istoj
ga isp ravi nazivaju i gasiaIdom. ho može biti ozna ka za seo-
.-;koga glavara. a možda i o noga, koji jt bio u odrtde nom slufbe-
ničkom odnosu premo feurIalnom gospodaru. Očilo jt barban-
s ~ i iupan hi o p«:ma ftud a1cu odgovoran za izvršivanje ftud ol-
m h ohaveza od strOInt opCi ne.
. . 9. Kultura. - K n j i i e v n o ~ I. Prve vijesti o posto-
JanJu ~ lavt n s k e pismenosli kod H n'ata p otječu iz 925, ali
nema mkakve .umnj e, da Su počeci tt pismtnosli neko liko dece-
nija .. ~ moMa.. i či t avo PO stoljtća stariji. Medu Metod ijevim
učtmcoma . kOJI su poslije smrti svoga učitelja 885 bil i pro-
gna.nl IZ. M ~ ravskt i krenuli na jug. bilo je i takvih, koji su po
kazl~' ~.nJu Jedne lege nde kre nuli u Hrvatsku, ali je, sudeći po
~ asmJl~ dogada ~i ma. viJit nq;o ' ·jerojatno. da je otprilike u
1$10 \·nJeme. t . J. od mah poslije smrli Metodijevc. Morav ska
kul turno utjeca la na H rvatsku. ako se to nije dogodilo moida
već za :Eivota Metodi jeva. Na taj su nač i n i H n 'ati postali ba-
llinicima rad a Cirila i Metodija i njihovih suradnika i učenika
222
.J
u Moravskoj. baš kao j Makedonci, Srbi i Bugari. a \'eć od kraj a
X . sl. zbog južnoslavenskih utjecaja i Rllsi.
lako su svećen ici primorskih grado\' a kao fanati čn i pristaše
latinskog jezika. po njihovu mišljtnju jedino dopu!tenog jezika
u katoličk oj crkvi , vci 925 poduzeli prvi napadaj lili sla\'e nski
jezik II hn 'atskim crkvama. a 1060 zabranil i i samu upo trebu
slavens kih knjiga u njima, s"i ti napaclaji nisu ipak ponigli ic-
ljenu s\·rhu. neg o St naprotiv sla\·e.nski crkven i jui!; pro!irio i
duboko u Istru. ]-] n'atsk, su glagoljaJi svojim upor nim drla-
njem ipak očuvali slave.nski jezik u '\'oj im crkvama .. ~ podu.pi:
ra li su ih širo ki slojevi naroda. koji m a su li !velem cl. ponikli
iz njegovc srtdi ne. bili bliži od latinske crkvene hije rarh ije.
Kak o su Ci ril i Metodije u prvo Vr!Jt11lC upotrebljavali
kn jige uddene prema ist očnom obredu i sto!>a bili kk vetani kao
heretici. počeli su već svećenici II Moravskoj . a za njima i sv e-
ćenici u Hn'atsk oj - da bi odbili od stbe prigovore latinskog
kl cI'1' i spasili svoj jClik - preudešava ti crkvene knjige prema
lalins kom ubrcdu , k ako pokawju .sačuvani odlomci starih cr kve-
nih knjiga. koje Su .~e upotrehljavale u Moravskoj i H rvatskoj,
a ,,<Jcšcne su prema latinskom obredu i pisane lijepim cr kven o·
slovenskim jezikOlIl. Sačuvadi tako. jedini II katoli čkoj Evropi .
svoj jezik u crk,·ama, omogu6\'ali su glagolj11ši i dalji razvoj
hrva tske književnosti u prvim ~toljdima. kad su jed in i pismeni
ljudi bili '\'cče nici i kad je crkveni jczik bio u isto vrijeme i j e-
zikom knjifevnosti.
Slavensko se bogoslužje ipak nije sačuvalo na cijelom hrvat-
skUni području. Kad je pOlkraj XL st. osnova na Zagrebačka bi-
sku pija i podvrgnuta nadbi skup iji u Ka l oči , po jeziku latinskoj.
prevladao je i u Zagrebačkoj biskupiji. t. j. na podru čju sje-
verno od Gvozda. II erh'ama latinski jezik. Kak o ni u pri mor-
skim gradovima. koji su takoder u crkvi zadrlali latinsk i jezik.
I ni na području Zagrebačke biskupije zbog la tinskog jtzik. a II
crkvi nije još dosta dugo bilo pismenosti u narodnom jezik\!.
osialo je staro glagoljaško područje i jtdino. na kome se II
prvim sloljtćima pisalo. tak o da je hrvatska pi5menost i knji-
ievnost n aj~ tarijcg doba sva napisa na u kra; e\'ima na srednjem
i sje.vernom Ja dranu i u n jegovoj neposrednoj pozadin;.
 l
T" "l.A XI'

N rvats ki su sc glagoljaš; isprva ~ Iu 1.il j istim crkvenim j

, književnim jezikom kao i Srbi. Makedonci, Bugari i Rusi, iakn
jc On $ vremenom li pojedi nim glasovima. oblicima i i.trazima
bio prilagoden pojedinim slavenskim jc~ici m a. Poslije je, naj-
prije kod H rvata. a tatim i kod drugih $Ia"en~kih " aroda pru-
dTO li knj i!evnos t narod ni govorni jezik. Iak o j e već od X. st.
mjcsto glagoljice počela kod Ju!nih Slavena prevladavati 6ri-
lica, na hrvat skom glagoljaškom POdruČj 11 ostala jc i dal je li
upotrebi glagoljica. koj a je s vremenom li rlr~·atskoj mjest o ne-
kadaJnjih obli h dobila uglaste oblike pod utjecajem suvremenog
latinskog pis ma .
H rvatski su glagolj aši, ud cŠ<lvaj ući svoje knjige prema za-
padnom o bredu, prevodili one d ije love. koj ih ni j e bilo u istočnoj
crkvi, ~ latinskog jezika. a dijelove zaj edn ičk e jednoj i drugoj
crkvi (to su bili. na pr" te kstovi iz evand clja. psalmi i sL) un o-
sili &u bez prom jene ona ko. kako su v e~ u Moravskoj bili pre-
vedeni 5 grč k oga. Kako su se poj edi ni spisi. prevedeni u staro
doba, iiri !i u prijepisima u sve spo menute slavenske T.emlje.
na laze se ka tkad u svi m ti", knjižcvnostima is ta djcla. često
sačuvana u mn OGo kasnijim prijepisima . Z bog s ličnosti jezi ka
ši rila 5U sc i postije pojedina d jda vrlo lako iz j ednih u druge
slavenske književnosti. Buduci da je najstarija slavc nsb pi-
smenost nastala u " eti s organizacijom cr kve. razu ml jiv" je. da
se "dik dio stare hn'atske pism enosti sastoji od crk veni h k njiga.
a usto ud razli čitih ob jašnjenja i gO\'o ra c rk ven ih otaca. propo-
vijedi i drugih spisa potrebnih 1.;' teolo ško obrazo\'anje svećen­
st va. No os im toga su već II Moravskoj bili po~d i prevodili
s grč k oga i druge sl)ise. nanx: ilo apokrif ne p ri~e, u kojima 5c
o ru!ičitim starozavjetnim lici ma pripovijedalo koješta. čega
nema u službeno priznatim (kanonskim ) crkvenim <ljel ima. Osu'
bito su lj ud i rado čitali a l>oka l i p tičke spise (ot krivenja. vide nja). -
(
u kojima se pril)Qvijedalo, kak o su poj edina li ca jo! za ži\'o ta
imala priliku da vide pa ka o i raj. Tako II pri~i ~Hodcnje bogo- ..... "
... -'.~ . "
rodice po mukama« (u hrvatskim rukopisima .GoSlloja hodila
po m ukah« ) bogorodica. vodena od »a rh i5tratiga .. Mihaila. I)ro- OI vh erlfv. s v. DOni,. u Zadru (IX. st.)
lazi paklom i Ulo!i svoga sina. da olakša grcšnicima muk e. Ti
s u f antastični spisi nalli ži va odjeka i u narodnim pjcsmarn:l i
pripovijetkama (Ognje na Ma rija u pa klu). Drugi su popul:' mi

-
 '"
TAHLA X\,I

rod bili hagiografski t. j. žitija svetaca, II kojima jc crkva

SpiSI,
idealizirala borce za vjeru i mu čenik e. Kako su li spisi prika-
zinli btklld djeli život pojedin ih li čnos ti , pa i život 7,emaljski
i često grdni živo t prije obraćenja. bilo jc II pojedinima od njih
i različitih novelističkih ele menata i živih slika iz život.:., tak o
da su ljud i \a djda. iako pisa na 6 o čitom vje rskom tendencijom.
čitali slično kao kasnije pripo,·ijetkc i rom::mc.
U staro je doba prevedeno s g rčkoga na staroslavenski i
"
I više romana i pripovijedaka, od kojih l pripovijetke .. O prc-
mudrom Akiru_.
U m j e t II o s t. Iz historijske tame , koja se razastrla II VII.
--
- --
"•
- i v nr. sl. nad Dalmacijom i Panonijom. javljaju se rijetki umjet-
ni čki spomenici. To su u prvom redu fragmenii skulpture iz dal-
matinskih f; rOldo,'a, koji nose os novne karakteristike ka sne an-

-,.,
o
tikae umjetnosti IV. do VIII. stoljeća. Gubitkom osjeća nj a za
volumen i prO$tor, za materija ln os t biljne ornamentike i likova
simboličkih ptica i životinja iskazuje se sve ograničeniji umjet-

-
o

g
•
nički odnos prema s tvarnosti. Posvemašnje nestajanje ljurbkog
li ka. postepeno gubljenje SIvarne sadržajne vrijedno~ti p rikaza
i dalja linearizaeija svih moli\,:1 nagovjdeuje novu etapu umICI-
•"
o
n i čkog oblikovanja , u kojoj linearni ornamenat. njeg""; pieteri

-•"• na plohi postaju osnovnim sadržajem ; glavnim zadatkom

skulpture.
Niz bmenih spomenika i~ Splita, Ka!td-Sućurea. Trogira.
-
>

•>
Zadra. Nina i R aba poka~uje r azličite stupnjeve prijelaza u tu

-
•
u
pleternu etapu, koja nastaj e u VIII. st. ka o produkt (blj e linea-
riz aci j e ; šcnmtizacije antikni h ornamentaInih i simboiičkih mo-
tiv<l. Jedan od njih , sarkofa g Ivana Ravenjanina (V III. SL). predo-
čuje taj prijelaz na očevidan način kar<lktcr;stičnom promjenom
skulpto rske obradhe j ednog dijela sVQje dekoracije; ponavljajući
po četvrti put kasnoan tikni dekorativni mo ti" kosog kri!:: od sti-
liziranih liljana. kl esar je donji dio stabljike rastvorio u tri pa-
ralelna prutka na način, koji će sve do XL st. obiljdavati skulp-
turu u Hrva tskoj.
Brojni fragm~nti skulpture 5 p1cternom ornamentikom
na podru čju Dalmatinske Hrvatske (ka o i oni, znatno rjedi.
sjeverno od G"ozda ) pripadaju uglavnom crkvenom namjdu.ju

225
od kamena. Tom ornamen tik om ispunja\'aju površine oltar-
skih pregrada s Irokutastim zaba~ima nad !,rolazima; olt~rsk <'
ci borije i razli či te kam ene grede , nad v~~tm k.e. U I. X . I X. st.
karakterizinI skulptur u strog' geometTlJskolmcarn, kurak!er,
kome su podvrgnuti i pojedini si m bolički likovi ptica i životinja.
Uporedo s pleteroom ornam entikom - kako 1'0 vremenu
(od V III. do kra ja X . st.) tako i po svom ~mjetni~k~l~. mačenju
- ni žu se u Dalmaciji brojne crkvene grad e~me, ponap: l ~e m.alene,
zid<lne grubo lomljenim kamenom. s čestIm nepr<lv, lnos tnna II
tl orisu i konstrukciji. Neke su od njib male, im provizira ne bo-
gom olje u gradovima, gdj e se stan ov ništv o znatno prorijedilo.
a mn oge su gr<ldene od ostatak:! pri jašnjih gradevina, na nji·
hovi m ruševinama ili se nadovezuju n;t sačuva ne dijelovc stao
rijih crkvi. T ako se malena crkva sv , Martina u Splitu smjestila
u hodniku izmedu zidova sjevernih, »zi<ltnih vrat" ~ Dioldecija-
nov e p alače, l a grad n ju nebdašnje crkve w. Marte II Biaćim~
u Solinskom polju (koja se spominje 892) upotrebljeni SH neb
sačuvani dijelovi prija·šnje crkve. a crha iz 1): . sl. II Rižini-
cama ispod Kli sa (gdje je nađ en fragmenat oltarske pregrade
~ imenom kneza Trl'imim) tck je n6to preu :·"ccna ranokršblt-
sb. kapela.
Povezanost tih gradc\·ina s pri jašnjom fazonl arhitektu re
ne očituje sc sanlU II izravnoj vezi te vrste, nego i tl načinu gr a-
devnog obli kova nja. koji se nad ovezuje Il a n.ep~srednu baštinu
U oblikovanju osnovnih grade\'nih tipo\'a. kOJe JC crkvena arhl·
tektura preuzela od antikn e profane i sakralne arhit<;:klure.
znatno smanjenje prosto ra i opada nje gradevne tebnil;e IItIIn
stoljećima izravn(: je posljedica histori jske sit"~~ij e . što je stvo-
ren" rasplldom robovlasničke ekonomsku-dmstve nc struktu!'c:
H istorijskim razvojem novog slavenskog etlll čkog elementa :
feudlll ~og uredenja pojavljuju se " arhito::kturi postepeno nOVI
obl ici. koji na laze s" oj puni izraz u epohi roman ike.
U crkvenim se g rađevinama VIIJ.-X l. st. II Dalmaciji
javl ja ju _ ll? oba osnovna tipa crh·cne arhitekture : eenlr al~i
(središnji ) i longitudi nalni (uzdužn il takoder crkve, kOJe
predstavljaju odreden spoj tih d'·aju tipuva, t . j. nad jedni m
poljem IOll'''itudinalnog prostora uzdiž e sc ll,:anj a kupola. Medu
gradcvi nam"a s longitudinalnim osnovnim t ipo m prevladu ju
226
jednost .. vnc crkve s jednim brodom (na pr. Mutimirova cr kva
ko d S\·, Luke na Uzdolju ), ali sc javl jaju i trobrodne bazilike.
koj e 11 smanjenim razm jerima opetuju ta j osnovni crkve ni tip
(na pr. crkva sv. Barbare u Trogirll iz VIli. s tol jeća. koja
je izgr<ldena ka o pravilna trobrodn a bazilikn sa stupovima i
sl'odovim;:. ali je širo ka svega ndto preko pet met;:ra, od čcg~
na pobočne brodove otpad;: po j edan metar). Osobito su brojne
gr"dc\' ine s centralnom osnovom, koj e je prija§nj;: crkvena
r,rhi tcktur;: upotrebljavala za baptisterije (krs tio ni ce) il i gro biš ne
<;rkvc, ali se ta specif i čna namjena II lO vrijeme često gubi. ta ko
da se (.:-: osnove upotrcblpvajll i za izg radnju običnih crkvi. To
su pretcžno građevine kružn og tlorisa, raZl i čiti trolisti, četvero ­
lis ti, še~terolis ti (pa i j edan osmeroli~t) , kod kojih sc tr i ili " iše
apsida-ni~;: grup ira oko središnjeg prostora (na pr, crkva S"
Nikole II N in u i sv. T rojice u Splitskom polju). Među ti m cen -
tralnim građevinama ističe sc svojom \·cličinom crb·" sv. Do-
nat .. u Zadru (u Srednjem vijeb! posvećena sv. Trojstvu), koju
spom inje vcć Konstantin Porfirogenet. Visoki zidol'i te crkve
poči"aj" llU f .. agmentima rimskih gradevinn nagomilanima na
pločniku nekad .. šnjeg forum;; , ohlikujući !: ružnicll, iz koje izl aze
na jednoj st,·ani tri pol "kružne "1'5id",. Se~t velikih pa četvori­
oa~tiil stupaca i dv~ stupa pred il.ps idarna. pos tavljeni II krug.
!'održ:l\·aju gornji kat, crkveni prosto r ;:a katekwnene. Od g ra-
aevinJ. kojc li ~c h i sjedinjuju !ongilldinalne i centrnlnc cle-
mente, na j bolje sc 5ačuvala u svom prvo!;itnom obliku (X.-XL
sL) crkva sv. Pci.ra u Priku kod Omiša, čija je kupola iz vana
sub-ivena če t vorokut nim tamburom, a niz drugih. vik il i manje
sacuvanih crkvi tog tip" svjedoči o n jegovoj širokoj r"~prostra­
njenost;.
i U vezi sa stabiliz<!cijom feudaln og llredenj~ u X I , sl.. je
takoder sn'-lbn r .. zvo; um.ielno~ti, koji nalazi svoj izra z u ,7. -
grad nji niz;; monumen!Jlnih c~kvi i \I poste penom približavanj u
SI\'1~ rno sli, ~to sc u skulpturi očituje u postepenom napu.itanju
ap straktne linearne ornamenti ke. Time otpočinje p rva vclika
I epohO"! li razvoju srednjovjekov ne umjetnosti - romanika .
Taj novi umjetnički odnos prema stvarnosti, koji sc u to
vrijeme nužn o ostvaruje pomoću rciigiozne tematike, obli ko-
vanjem odreden ih li kova i zbivanja, najprije se odražav .. H ras-
227
tvaranju geometrijskih tropruta tl vCs-da bitne vilice. pa sc u
XI. st. ponovo javlj::. i ljudska figura kao osnovni la uržaj T( '_
ljda. a ornalllentika (koja je pri je pokrivala cijelu plohu) JI"-
stepeno se puvlači na Siim obrub. P rc laznu CI'I)'II od ornalllen.
talnoga prema figurainom obli ko"anju poka zuje. nil primj er.
rel jef s likom "Iada ra iz kT$tio nice u s])lits koj katedrali i reljef i
I bibli jskim pri zorim1! iz Zadra. Na njima je ljudski lik jui,
oblikovan k a rakterističnim pa raielnim po tezim a. kojima se ispu·
nju"a la ornamenti rana plohn, ,I\i rloskora ti liko"i ]lostajll "O
IUl1linozni ji. a od nosi i7.lnet1u njih sc sve realnij e ostvaruju obi·
Ijcžujući dalje kor:lke na putu k veliki m djelima romaničke
skulpture XIII. stoljeta.
lo~ u drugoj polu vin i X. st. opa:t\ju st: IIarhit ekturi Dillm;i'
tin ske Hrvatske znakovi. koji govore o POS\epen0m dozrij('._
vanju novih gradevnih koncepcija. poveća nju erkvl'nog pm _
~ tora i poh<ol HalJju grad e"ne tehn ike. Mjes to stalne redukCije
ba';ti nj enih grade" ni!:' tipova. koja je II pOletku tc epohe ka rak -
terizirr:la arhit ektu ru, poči nje njiho\'o nuvo. dalje oblikov:lnj\·.
Vanj ski se zidni plašt 51'e vik rl a~ t ičk i oi ivljuje (n;: pr v ijen-
cima slijepih lukova), a i u <)blikonlllju same ~radevnc ma~r
javl jaju sc nov i elementi. Tako se "et kod erI-vl' na ..Gosp inom
oto!;u* u Solin ll (koj u je \ 1 d~ugoj polovi ni X. st. podigla kr;: -
ljica .J elena , čij a je nad gro bna ploča n ađena !nedu ostacima lc
crkve) javlja j u tornjevi na pročelju. s obje stra ne oh'oreno;;
narteksa (predvorj a), st"arajući nov gradev ni tip, koj i se javlja
u monument alno; izved!.i i kod nekih bsnij;h fUll1an ički h katc-·
drala (na pr. \I Trogiru ). U vezi ~ rlaljim ojača n jem crkv e i
proširenjem n jenih redova podiže sc u Xl. stoljeću niz velikih
trobrodnih erh·i oko Knina. sjediha hrvatskog bisk upa i dvora
(Biskupija, Stupovi). u grado"i ma (Split, Trogi r. Biograd na
moru. Zadar, Nin, Krk, Rab) i izvan njih (l až ić. Kri lo-jesenice).
J edna od tih crkvi iz XI. st.. S\·. Peta r u Supetarskoj (irni na
otoku Rabu. sačuvala se i do danas u svom nek lldašnjem obliku
jednostavne, tro brodne bazili ke skladnih proporcija. sa tri polu-
krui ne apside i s k arakterist ičnom ran oroma n ičk o m dekoracijom
zidova i pročelj a.
2"
Kao sastavni di o z::.parlnog pročelja (na pr. ruševina crkve
S" . Spasa na vrelu Cetine) il i uz crkve javljaj u sc u to "rijeme
i zvoni ci. T i S\I rani l.vonici joJ jednostavni. zah·oreni i nerd-
članjeni m:J.lim prozo rima (nil pr. uz crkve sv. Ivana i S". An -
drije na Rabu i n:J.d malom crkvom u zidu zap:J.dnih "rata Dio-
kleeijnnove pala če), :J. poslije se razvijaju u bogal e ikiteno
raičlanjene zvonike rom ani čk ih ka tedrala.
Ra zvoj arhitekture i skulpture II Dalmatinskoj Hrva tskoj
os tav io je Zil sobom dugi niz spo meni ka: nap ro ti". o postojanju
crkvenih građevina u vremenu od IX.-XL st. u Panonskoj
H rvatskoj sv jedoče samo pojed ini fragmen ti skulpt1lre S ple-
temom ornam enti kom . T akvi su fragmenti nadeni u Sisku i Lo-
boru, a s područj a Srijema (Ilok. Bano! ta r. l"!akovae) potječe ne -
kolik o fragmena ta skulpture. kod kojih se pleterna ornameo-
tika mij cia s fi g umlnim i bilj ll im elementima na način. koji je
karakt er i stičan za kra j XL i početak X II. sto ljeća. Građ evi ne,
koje se spo minju u dokumentima tih stol jeta, ili su propale u
tatarskoj provali ( 1242) ili su nes tale $ vreme nom, za kasnijih
pregradnja. Potkraj XI. st., kad jc osnovana bi ~ kupi ja. otpočela
je v jerojatno i izg radnja prvobitne zagrebačke ka tedrale. koja
je bila posvećena tek g. 12 1i.
Nasuprot vdikom broju spomenika a rhitektu re i skul pt ur e
II Dalma ciji rijetki lU spomenici slikarstva it log rudo h! ja. U
zada rskim se crkva ma sač u vao niz fragm en3ta fresaka iz XI.
i XII. st.. medu koj im;, se is t iče prikaz .. Kri sta \I slavi _ (Ma-
jestas) u kapdi smj d tcnoj u najd onjem spratu lornja crhe
,,'. Mari je u Zadru ( lJ Oi).
Iz i$prill'a, u kojima sc spomi nju raz liči ta darivanja crkva-
ma, ka o i iz razli či tih relikl' ija ra i ukra še ni h cr kvenih knji ga,
može se najzad steti i odreden uvid u stanje umjetnog obrta II to
doba u Dalmaciji, odakle uglavnom i p Olje ču spomenici. Na čelu
iluminiranih ruk opisa stoji Splitski evandelistar iz VIII. st.,
pisan na ročitom I'arijantom po!u uncijalnog pisma u nekoj lo-
kalnoj radionici i s inicijalima, koji su iski te ni jednostavni m
ertefima. Iz X. It. po tječe jedan ~ P a ssi onal e marl) 'ru HI«, iz
prve polovine XI. st. kodeks splitskog dak ona Majo na, il I kraj a
XI. st. evandelistar iz Osor:J. - sve radovi , koji sc kreću u sferi
j uin ota1ijanskih mon tekasinskih i tapadnoe vropskih ut jecaja.
 Srebrni kovčeži ć ~ relikvijiuna sv. Asda iz Nina (IX. st. )
iskićen je jednostavnim i plitkim ornamenial n "-simholičkim
ukrasom, koji odgovara općem stanju umjetničkog oblikovanja
u lo vrijeme. a razvijeniji figma lni ukra s pokazuje relik"ij~r
SI'. Oron<;a iz Zadra. koji je u svojim bitnim dijelovim~ nasta o
vjerojatno potkraj Xl. ili u poč.etku XII. stoljeća.
K spomenicima monumentalne umjetnosti tog razdoblj~ pri-
družuju sc i nalazi II grobovima, nakit i oružje. Najčdće sc
pojavl juje lični nakit - naušnice i prstenje. đerdani i narukvice.
a \I nekim grobovima i karakteristične ukrasno: pločice iz livene
bronce - predice remenja i različiti privjesci na odjeti. Ti S\l
prilozi, u golemoj većini. proizvodi domaćih zanatlijskih radio-
nica. koje na specifičan n a čin varir~ju antikne tradicije u obli -
dma i ukrasu. pri čemu su radionice u Primo r ju bile na mnogo
višem stupnju nego one u sjevernoj Hrvatskoj. Od nakita naj-
brojnije su nau šnice s privjescima zvjezdasioga i grozdasto"
oblika. jednom ili više jagoda na karici, ukra še ne filigranskim
zrncima. koja sc II slabijim izvedbama imitiraju kod samog lije-
vanja ispupč<::njima u obliku sitnih zrn;t. Posebnu grupu prcd -
.~tal'ljaju nalazi ke~teljske kulture. tj X. st. grob ni prilozi na
jugu, u \"czi ~ jačanjem crkve ne organir.acije, postajll sve siro-
mašniji pa u XI. st. postepeno nestaju. a na sjeveru s<.> pokopa-
vanje mrtvaca s prilozima odriava i kasnije.
I u srednjovje kovnoj Istri razvija sc umjetnost na teme-
ljima kasnoantikne civilizacije. U tradiciji kasn e antike sa-
gradio je u prvoj polovini VI. st. biskup Eufrazije znamenitu
baziliku u PoreČ<1. Na mjestu starih bazilika iz IV. i V. st. sa-
gradena jc nova trobrodna gradevina ~ polukružnom istak -
nutom sredniom apsidom i manjim polukružnim, u četverokm
upisanim. pokrajnim apsidama. s monolitnim stupovima. koji
dijele lade. Na vrhu stupova su kapiteli klasičnih oblika, od-
nosno u obliku kotarice ili ukrasen; stiliziranim figurama živo-
tinja, a iznad kapitela su nmeci (pulvi nar) s monogramo m bi -
skupa Eufr<1zija. Uporedo s bazilikom ~agr<1deni su atri j s arka-
dama, krstionica i kapela za VTŠtnje biskupskih službi (eonsi-
gnatorit,m), a ncšto kasnije dograđen j e mauzolej. U unutra -
šnjosti bila j<.> bazilika ukrašena mozaikom. koj i se sačuvao u
apsidarna. Srednja apsida predstavlja rem<"k-djelo ranok r šć::tu-
230
skog m ozaika. Uz različite svetačke likove, na njemu je i lik bi-
skupa Eufrazija, kao i natpis o gradnji bazilike i mozaika, koji
sc prelijeva II bojama i blistavom zlatu. J pod je bio ukrašen
šarenim mozaikom kao u stariiim bazilikama.
Osim toga spomenika. jednoga od najistaknutijih iz rano-
krš ćanskog vremena II Evropi. postoje II Istri ostaci mnogih ran o-
kršćanskih građevina. osobito u okolici Pule. One su poslij(
pregradenc i noso: na sebi tragove različit i h stilova (katedrala
lj Puli. crkva u SI'. LOl'rcču Pazenatičkom ), ili su sc sačuvale
samo u nekim dijelovima (po krajna ka pel a veli ke bazilike, danas
SI'. Marija dc canntto II Puli), ili su potpuno nestale, a samo Sll
im ~e tragovi sačuvali u temeljima pod zemljom.
Gradevni oblici ranokršćanskog vremena zadrža l'aju se i II
! ranom Srednjem vijeku, i tek gdjegdje sc javljaju osebujnosti
svetišta sa tri polukružne apside, a češćc jc sačuvan ranokrŠĆan ­
ski oblik gradnje s ravnim završetkom bez izbočene apsid e. I tc
su gradcvine većinom nestale, pa su sačuvani samo tragovi pod
zcm ljom.
Kod Vrsara (blizu Poreča ), na otoku Vdiki Brioni i ko d
Barbana poviše PuJ e naden;] je , vjerojatno staroslavenska. kera-
miku. t. j. glil)c n( posude radene iz slabog materijala bez kola
ili na kolu, s istaknutim rubom i ukrasom od \'alovite crte i toč­
kica te sa znakom radionice na dnu posude. Kod Barhana je
nađeno gradište s ostacima utvrda i g robQvima , u kojima su uz
skclete bili različiti predmeti materijalne kulture. Na sjeveru
Istrc kod Buzeta nađene su naušnice slavenskog tipa , a duž ci-
jele obale, pa gdjegdje i u unutrašnjosti, sačuvao sc tropruta~ti
pleter kao lIkras crkvenog namještaja. T i umjetnič k i oblici ka -
rakteriziraju umjetnost Istre VI I1.- XI. st., kada troprutasti
plder prelazi u romaničku viticu, a figure životinja imaju već
sasvim romaničke obl ike (Sura n, Mutvoran). No tradicija tro-
prutastog pletera održava seioš dugo na Kvarneru pa sc \lZ
bsnoromaničkc lavove (Rijeka) na lazi i na portalim~ gotičkih
oblika (Lovran).
231

•
IZVO RI I LITERATURA
I ~ " or i. Svu p isanu izvornu ,radu ta h rvatsku historiju do Xl!. st.
o bjelodanio je f. R I t k i 1871 ))Od naslovom: Th;>cumenu hiSio rillc throl'
licae pe r ;odu m 80\;(11,18 '" iIIust •• nl;' (MSHSM VII). Tu jc ,radu podijelio
premI vrsti i Y rcmcn~kom red ... II tri skupine: l. Acta, ja,'ne i privalnc
isprne; 11. Rese . ipll cl synodal;&, spi"; erk~cn;h sabora ; 1\1. Excc rpU t
scriptoribus, kronolo!ki poredani odlomci hi slorio,r3r~ih izvora, od nDj ·
• tarijih ,"ijesti O Slavenima kod biu ntskih pisaca do dolnkl A(p.dovič~
OI h'Y3lSko prijest olje . Premda jc ta !birka II ponekom obzi ru ustarjela
i uhlije"a teme lji tu reviziju, osobito u metodičkom pogleđu, oni je i
đ anas jo!; j edina svoje vrSle. _ Dop un j uje je zbi rk. R a č k i - /II i k I Q.
~ i Č. Novon odeni spomenici it IX. i XL SI. tU panonsko·m or"nku. bu gar·
'k u I hrvatsku poviut (Surine JAZ U Xli, 1880).
NatpiS(! na kam ~nu. k oji l U podjednako značaj ni za upoznavan j~ :
političko!:. i umjetni~kor 'IZvitka, Rački nije unio U s"ojl Docunlen , ".
Tu jt p razn inu l ek 1914 popunio F. S i l i č u svom Pr i ručniku i.vot~
hrv. lske histo rije I, \, objelodanivli u njemu s,'e dotada pronađene
natpise I upise do r. 1100 (u ' aksim ilu). On je, osim loga, u i~tom djelu
ponovo izdao najvainije isprne i listine od pO«lka Vl. SI. do r. 1I0i.
hd.nje nekih ispnv. s faksimilima i prijevodom p riredio je 1925
J. N. g r, Monumeni. Dip lomatk. I. bprlve iz doba hrv.uke n..odne
d inastije (usp. reeenziju V. NOVIki, Na~ prvi faksimi lija rn; diploma larij,
Jugosla"en ska !"ji,·, 19'26, l, 5). Jedan od najznačajnijih izvora u dru·
ltvene odnose u Hrvatsk oj Xl. i Xl!. st., karlu\ar samostana 1\'. P etr~ u
Sclu, p-onovo j e 1952 izdao, zajedno I laksimllom i opsežnom rup ravom,
V. Novak.
Ni jedna od daud. pozna t ih I,p rava ni je se sačuvala u originnlu.
nego u prijepisima sa mostansk ih kartul ..a, u koje su pojedini sa mo·
stani običavali unositi p r ijepise svojih darovnka. Neki su prijepi$i
razmjerno kasno pos~.li, p. su. na primjer, n ajstarije iSll rave Imuo,· .•
Trp imira i Mut imira iz IX. st. đo~le do n~s t~k u p rijepisu iz 1$68 (usp.
L. K a ~ i~, Prijep;~ dviju n'j sll rijih poveljI iz h rvauke povijuti, V AlIO
ll, 1930·34, izdlo 1940: M. B. r I d., Dvije nak vladlrsk~ isprave,
Croalia sana 14, 1937. j pos. 1938. • nekim promjenama u fillnju: J.
N. t" y, Hrvatske kn t1e \"Ske isprave u svijetiu dosadanje nauke, VOA
232
•
VIII, 1939, i IX- X. 1941). Zoog tog., ito o rigin.li Isp,,'" d.;o XI I. SL
uopt~ nl: poSloje, već je R a ~ k i sma t rao neke ispra"e sum njivi ma (usp .
Podmelnute , SUlnnjive i p rerartjene lisIine hrvauke do XII. vieka. Rad
JAZU 4;" 18i8, i IZl>r~"a k k mojoj raspra"i: Podmetnu~e ...• iSlo ~ 8,
lm). O vjerodostojnosti nel'ih ispra,'. rasp ra"ljalo $t i u lI()\"ije ,'ri.ieme.
na primj er, O iednoi ispravi krJlja Zvonim ira iz lOi8 i jednoj Sljep]n I
II. ix 1089 (usp. V. 1\ o ,.• k D'·. splitska falsifil,at. XII. stolječ', Strena
Bulkia" • . Im, i Anali,." ra,,'uda '.e malja manISt ira sv. Benedil". u
Splilu. VAHD XLVll-XLVlII. 1924-25, prilO!: IV; L. K alit, Jo! O
darovnica ma ZvonImira i Stjepana II. ko\udricama sv. Ben~d ik1R "
Splitu. VAHD XLIX. 19'1ti- 27; M. S u r fl.)", O prodoru slavenskih plc-
meuskih us~a"o,a. Ov;je iZ"orne isprave hrvnukih kralje"a. Oblor 31.
I l. i l. II . 19:!4, i D"ije liSIine o hr\'a~kim kraljevi ma. islO 12. \'. 1!r"..81.
Autentitnos t knete,"Skih ispra"a iz IX. lit. sl"'io je u sumnju D. !; ,. o II
(I\rivotvo rine o SVelom Jurju Pu t aljskom, VIIAD, N. S. XVII. 1936. ;za"l"
19-10), sli .it u tom mi;JjcnJu oSl ao do danos os~mljen. (Usp. takode.
, kral.k prik81 _Diploma t ike kod Ht\'~lac od J. N a gr. u H. E .. S....
i Diplomatika.)
}>O$I;Je izdanja izvorne grade u navedenim djelima RačkOg" i Si~ića
pronaden je jo~ SIImo poneki nov izvo r u k.menu ili ru kopisu. Tal,o j~
u Sopo tu ko(] Be nkovca iskopan i najnoviji, četvrti natpis s imenom l,nH'
Dranim; r~. koji je uSlO i najznačajniji (u$p. S; II t, O novonadenom spo·
me niku hrvatSko!; I\nc~" Uranimir". Novosti 5. V. 1929, i faksimil u knj izi
Lj. K a r~ m a n O. Ziva starilla . 1943). Od n ovill piunlh i~vofa ;Sli.:c se
prije sveg. tr.ktal b<:ne(]il<tinea GOHschalka. De trina DeHale, it .rerline
rx. sl. (usp. 1\ a t i ć, Saksonac Gousehalk na (]\"Oru k neza Trpimira. 193~.
s fakSimihma odgOVarajućih mjesla).
Z. nzv;tak male rij.lne kulture osobito Su vailll 1I,laziSt~ n Mr ~·
vincima. u Smrdelji ma kod Sk radina i u Trilju nl području D31malinske
H rvatske, le u Ul.itlom Brd u na pod r utju P anonske H rva tske. O hm nat~.
tHtima usp.: J . B . u n I m i d, G roblje XI. s t oljeć~ u Bijelom Brdu k()(l
Osijeka, VHAD, N. S. VI!, 1903--04 ; Sluine ranog srednje:: ,·ijek. i.
Hrva tske i Slavonije, isto VIII, 1905; F. I ,. a II i f e k. IZ"jduj o iskap a nju
nekrop-ole u Bijelom Brdu. Lj~topi s JAZU 55, 1949; Z. V i n s k i, !\ izvje·
'laju o iskapanju II Bijelom Brdu, HZ IV. 1951; K a ram3n. lsko;>ine
d ru' lv o »BihaĆac u Mravineima i st "rol\ "'ol~ka rroblja, R.d JAZL' 2G8.
1940, l Swrohr\"atsko groblje na »M~j(]an" . Iwd Solina. VAHD Lt j DO •.
1936.
Suvremeni historiografski izvo.i dom.teJl" porijekla ne pos!O.i~ za lO·
razdoblje. all su M: u nekim k asnijim ~pisim8 ut""a1i različiti podaci "
tađdnjim dog.dajimo i lično. t ima. »Histo r ia uloni t anorum po~tificum~,
koj. je _ p rem a najnovij~m mišljenju - nastala u XIII . ~t .• ali j~ njuin
najoti r iji rukopis mladeg postanka (ndto prijt XVI. st .), udrža'·a. ul
o$tllo, spiM: splilSkih sabora X. st., nek. papinska pism, i op:. Zvo ni mi ·
233

rove sm rt i (usp. S. G ll" j a Č a. H,stona S1I ton it,na maio. Rad JAZU 283,
.(951 ). ~rjje je ~rcvi~davaJo .ml~Jje llje. da ok t lj sp;s ~ mo pro,irena ,
,~\er~hra.na . H.sto." .a nlonJt~nRc aThidakon~ splitskog Tome i" d ru i:C
fl"., .. ,. ,
jolo',"c XlIl. SI.. ah jC d.na~ do);~""no d" ,'c ~ ,aTlJ'.,al'aJCllnp •. . .
,I,
• 0 , • • •
sao ~~l" nepow~ti pisac, koji se koristio istim predloškom kao j arh .
Toma, .'h motda i Um Toma. koj i se njime 11051,,1;0 kao konceptom U
I
kOn"~~1 tekst Svo!:,a ~CJI. Premda arh. Tomi nije II svoj tekst ,,"io i~O'
menuti dOkumenl"~' mate rUal (kao ni kataJo/:, splitskih biskupa; dr ••
!to sadrhva,. 'ukoP' s HSP). Il njemu ima dosta PQđataka 7.a historij u
lI .va.ta od nJ'))o,'o do~cljcnja do IJ i!'ovora S nc.iomallom, kojJ do " o~j tako-
tl er, I HSP. Prem" tome nije n i tekst tOIP' "J,'ovor~ _ u prerađenom
obh~u. u k~m~ le sa.~uvao ~ stariji od Xlii. 'toljeć~. Opis nuilne smru
, kraba ZVOlHm.".,. kOJI donOSI HSP (ujcduo J njca:ovim 10bolnjim cpila.
fom). ne ralhkUJc se U usnovu od upisa, koji je najkunije u XV. SI.
dodan 23 .. gl. hrvIukoa: prijevod~ Lje top isa popa Duklj~nina (t. z,'. Hrv al.
sk a krOluj;a) ~ leoji .ie _prij~ bin jedini te vrSle. Najzad. i san, Ljetopi s
pop~ Duk ljanma (v. b,b!. Ul POj(!. VI I) donosi po neki. vi~e ili manje
P?Ulda" podatak ~a hrvatsku tusluriju do XII . st., pa !t isključivo nA
lIJemu o!<O,vala, U Z .?SI310, i rekonSl rukcij~ lobolnjeg sabora na Dm'anj.
skom POlJU, uz kOJ' su donedavno vuivali kru nisanje k ralja Tomi.la,'''.
I~o danu. Je uSlalo spomin, pi t anje, mOI:" II se smatrati autentičnim
pod~c, tobožnje .Chrono loJl'ijec lagrc1>ačko{l' I<anoni),a. uhid~J,ona I!"n.
r.'čk~J,' h'ana 'z XIV. st.. koji Su puznati i sklju~i"o PO djelima B. A. I(rtt .
h~I .. ~z dr~ge polOvine XVIII . S t oljeća. Vata" je osobito odlomak o Si~.
van'.J.' u ~I. SI., kojim sc od hrvatsk ih hlSlurib .. korist io R.fki, a u
nO~'Je vrIJeme ta~ode r Barad a. Već je medut im V. K II i e u r ~sp.av,
Ocjena udlo.~aka 'l. ~K ronolol:ije iJi 1j~lopisa~ Ivana arhjdako,,~ (Progr~m
v~1. g""" ~z'Je zagrebačke 1873-74) došao do ~nk ljutka. da taj Ijel opi,
n'Je !>ostoJao. a S II; ć ga je 1925 smalrao. ~lOvik. falsifik a tom P. Rit!era.
Vllez~v'ć~. Premda j~ i Um Ratki, pmlije izlaska Ktaite"t rnp rave,
oln ..~,o go r~ navedem odlomak kao nedovuljno pouzdan. ipak jt S II r.
r I. ~ naSIoJao da obrani nje ru"u au tentičnost II ra spravi O f.agment"
"kron,ke gOrll'kol: arhiđakonn " .• ,," (na mo d ..jezik u. Sz.hadok 19(4).
. Kao ~anj ~ viie s uvre me na sVjedočanstva dolaze. dakle. u obzir san,o
<Uda Sl ra mh p"'ca. p rije s,'e;a hiuntskih. a utim frana~kih i mletafkih
(u~p. R: a č k i . •Seriplores re rum Chroaticarume pred XII .• toljelem Rad
JAZU 51. 1880). ' vladara. Premda je poneko od njeg-ovih m;~ljenja b ilo poslij e odhačenn
. Od bizanlskih pisa ca glawli je ;z,"or z~ (lol:.daje do s redi ne X_ Sl.
~ o ~.~ I a n.' i n ~ or f ; r o I: t n e I .. Osim nekolil;o poda t a". u biogra fiji
'u,hJa l. ,afan Je sa mo n$l:o" Sp tS De admlni5t rando impe rio (\'. bib!'
u1. ,:,~1. HI). Za dru,",u polovinu XI . i počelak XII. st. ima ne~to vijesti kod
S, k'I'C~. o~n?snu K edren. (Bonnski Corpus), K ekaumena (,zd
" . Vmslbevsk' , V. JernŠlel. 1896) i Ane K o m n ~ n e (najnovij~ izd_ n.
1...'ba l--lV. 1937).
Z)'
•
Za hr ... u ko·fran.tkt odno!t jedini su izvor _ osim ndlO malo
POdal.ka u Po rri rol:enela _ sa mo fr.nlt k i pisci, i 10: A n n a I e" r e /I n i
Fra n e or" m. Vila Ca roli Marni impe ruoris o d E i n h a r d a ; Vila
Hludovicj in1j)e.aloris od T h e g a n a (ildanja " MC Scriploru).
O odnOsima Hrvala i Ne retljan a prema Ve neci j i do g . 1000 do"o~i
n.jvik vjjc~ti I " a" D i 8 k o n. lajnik dufda Pel ra ll. Orseola, u ~\'ojoj
i Mletačkoj kro nici (izd. G. Montico!o. Cronache Venniane antichln'me l.
1890). Njegov je prika: nl$lavio u sredini XIV. SI. duld Andrija D ft n·
d O I O (CI,roni<on Venelum, izd _ L. A. Mura luri. Sc riptorn rerum itati
carum XII. 1728: " ažna je i njegov,. dosad neizdana. I. ~". Kratka kro" ik~l.
O IIn·atsko ·mađ arsklm odnosim. na knju Xl. i " početku XII . Sl
pi'u prije sver. madarske kron ike: Gesta Hunnorum ct Hungarorum o(i
Simona dt K~za iz krlj. Xlii. SI. iChronicon piel um \I;udo·
bo" e n s e il XIV.•,. (izd. l. Slent~leT)'. Scripl ores re rum Hunf,!""cP
rum l-ll. 1937·38). Podacima do 1099 dopunjava ih skitski benediktinac
Ga ulredO /1\ a I a t e . r n u svojoj 1-!iSlori p sicu la (;~d. Muratori V. 1124)
I Krilički priređenu Zbirku izvora la h"'aH;ku povijest u doba
lizma do "kid~nja feudaluill odnosa 18-48 11đ3U ie (u prije>odu) ,I. ~
HiS1o rij,k. ~;l.nk. za hrvatsku povijesI I. 195".
fet'da
i d n k.
L II e r a I ur a. Prvi kritifki prikaz najs tHijel: razdoblja hrvat'ke
n;storij. do XII_ sl. d.o je "'on l. u č i t (Lucius). Dc TCl!nO Oalmatiae et
Croaliae lib r i sex (16fi6). a nek~ pitMja iz to g ~ dobn "aUČ!IO je r>oslij~
njega obrndio Josip Miko cz~'. O t iu'um Croa t ia~ liber unus ( 1806). lj
mode rnoj h"'a tskoj hil1o riOI:T3fiji prikazali su to t azdoblje, u oklop~
opfe h"'~lSke histo rije. "ajprije T. S m i čl k I a s. Povint hrvat ska 1 (1879).
izalim V. K I a i l, Poviest Hrvata I (1899) . ali su danas ob~ II prikaZ"
•
potpuno zasla rjela. Od d"ljih djela le vrste nam ijenjenih širol<onl krug"
čit~b najl>o~natija su: R,. ti O r val. Povjed HrvaUke ( t904. 2. izd. 1924):
f. S; ~ i č, H"'alska f'O\';je$1 1 (l9OCi). i Preg-l ed povikSI; hn·al.kog na·
l rod a od najsla r;jih dana do godi ne 18iJ (1916; dru!:,o i p ro;';reno izdanjt
1920 ubu\ov3 ča, kalO !. knj .• dob'; do 1790); L K al ; ć. Prellled povijest;
Hr"ata (1938).
PO ŠlO jc ~ i g i tc 191 ' dao u Ge~chichtc der Kronlen 1 cjelov;1 prika t
I hn'a tske historije do 1102, on je najud 1925 objelod.nio svoju opsetnu
i naučnim apa ratum snabdjeven u Povijest Brvala u vrijem~ na rod n il'
ili ba rem slavljeno" sumnju. pa se i on sam odrekau nekih s vojih Ille·
di~'la, SPomen UlO je djelo i dana s jot usnovka i po lnn a 101'I(a za sa"
dnlji rad na Im'atskoj povijesti do Xli. stoljeća.
Medutim. kako SC ~ilit u svom p rikstu Ol: rlničio Ul:]"'nom na po·
litički razvOj, njeg-o,·u djelo n alali jo~ uvijek neO!lhodnu dopunu u zM·
čajnom radu F. R a č k o l: a, Nutarnje s tanje HrValske prije x n. ItOljfČ~
(R ad J AZU 7(1 i d .• pos. 1894), u k oje m je Rački ocrt ao dru~lvene. eko-
i
• 235
"O"lshe, drb"nopravn. i kulturn e prilike u razdoL>Uu domatih vladam.
Tako jc ; taj rad Račko!:"a postao i~hodi~tem da lj ih napora, da Se prije
svega obja sni ekonomskO_dm.tvena struktura ranofeudalne h"'atsk~
države , Toj je zadaCi namijenjen tako d er pri log J, D u t k o v i ć a, Gospo,
d"r~ke prilille kod HtI'ali, od ndjstarijega doba do konca Xl! . Holjeća
(-"IVj XXI, 1912-13), koji ima uglavIlom samo historiografsko značenje
i viu rasprav~. kOje se odno se na kompiicirano pitalIje o porijekl~
hrvatskog plems!\·a. II ,'e1.i S osebujnom pojavom dvanaestero plem i ćkih
hratstava u doba razvijenog feudalizma .
Protivno miš ljenju Račkoga, da je pl emst vo kod Hrvata izraslo
orl:anski iz rodovsko-p lemenske zajednice i njezi". sla r je;inskog sloja .
V. I( I a i Ć. Hrv"tska plemena od XII. do XVI. stoljeća (Rad JAZU 130,
1897) povezao je to pitanje S drugim, nedovoljno ,asvijetljenim pitanje m
o doseljenju Hrvata, smatrajući, d~ su se Hrv~ti-os,'aj~č i pretvorili "
plemićku klasu, koja je otprije doseljene SI~"ene kao i stn rosjedioc~
preIvorila u svoje kmeto,·c. Tako se pitanje o porij.klu plemstva
pO"ualo s dnljim oolučnim pit~njem o postoj.nju slobodnog. seljačko\:
sloja" staroj hr-'atskoi državi.
Uz Hlaiće>'o gledišIc pristao je Lj , H a u p t m 3 rl n. potkrepljujući
ga novim nokazima (podrijetlo I"val sko)!" plemstva, RAD HA 273, 194~,
i H",.tsko p ra plemstvo. Ral.p ravc raH . Z3 zgod. i družb, ,'.de SAZU l,
1950: ",sp , ocjenu B. Gmfenauera u ZC V, 1951). Prema Hauplm.nnu je
pr,"obilno plemstvo kod H,,'at;\ nastalo osvojenjem, a plemstvo d,·a ·
nae~IUO bratst. ,'a r31"'i lo Se iz njega nakn~dno od županijskih i dvorsk ih
bs"ik., premda nije imalo "arotitih staleških prava .
Pobijaj ući lo mi';lje nje, M. B. r" d n, Postanal, h,,'at,kog plem·
stva (CHP 3, 1943). odbacio jc tal<oder mi;]jenje RačilO!:," i z.ldj,,<"io svoja
izl'l!"n). Indnjom, da u H,,'a tskoj nije do XII. sl. uopće bilo plcmstva
kao staležo s osobitim pra"im~ , nego da je tell Koloman '\lstJnovom
dva"aest plemena razbio dOl3da~nju jed instvenost l""atskog plemensko;:
sustava i u njegovu okviru od dotad potpuno r~vnopravnih članO\'a stvo-
rio red o"ih posebnog stale!ko!,: položaja< . Pitanje o porijeklu hrntskog
plemSl\'8 post~lo je time jO! kompliciranije, jer se najzad povezalo s da-
ljim o!l'orenim pitanjem o autenličnosti i znMaju t. z,', Pacta con~enta
;z početka XI I. sloljećo.
Pit~ nje o porijd,lu h"'ats](og plemstva dodiruj u tako đ er pravni
histor ičari, koji napose istražu .i u oblike pravno!,: r al\'oja u Hrvatskoj
do XI!. stoljel'a, U najnovijem cjelovi!om prik~zu Usl"vnog prava Hrvat -
ske narodn e drža~e (Rad JAZU 265 i 266, 1935 ; 1939) M. L 3 n o v i t'
daje dosada najpotpuniji pregled ja,'nopr."nih ustanova i uredaba "
hr"olsl,oj državi. Prije njega \lčinio je to M. I( o' t re n Č i Ć. H"'3ISk3
pr.,'na povijest (1919, 2, il.d. 1923), a neposredno poslije. u širem okviru
historij.l<og zbi,'anja, .Ii s mno!!o nedostataka. i A. D ~ b i n o v i ć,
Hrv~t~ka dr'""n3 i l!rl,'na povijest l, 1940. N~ osnoV\l materijalističkog
236
slwać~nja historije poku","o ie da tu zadaću IsplIni D, J n n k o,' i ć u
udtl)eniku Istorija dr~al'e i prava naro{]a FNRJ I (1948, 1952'), u kome je
najveću poinju obratio hrvotskoj r"l)ofeud~lnoj državi .
OSim r8zlika " pilanj u drušlvenih odnosa do XII. st., II hn'r.tskoj
higtorio!!rnfij; ima više spornih pit~nj~. kOja .u \'i,e ili manjc v""nn '"
tol< l"vat~ke pO>'ijesti u lo ,n rndoblju i u d,,]joj budućnosti. Prij e svega
je lo pitanje o vrcm~nH i načinu primanj" Itr.ćanslva u HnOlO, rjc'cn.ie
kOjc!:" sc " ~ .i"~c povezuje sdatiranjem h 'ullU Ro"enjaui"" i n,iego" ~
-sorkofaga. Proti"1Io prije općenito zastu pano", mišljenju ° 1'01".<ler.J"
/i"'ata ~otkr"j Vl!. SI ., I<oje Se osnivalo na sl'lil~I,oj tradiciji, kal«l ju .ie
znri~a" arhidalton Toma II XIII. SI.. F. II lJ I i t i ,I. Il er\' n I d i Z,'SI"·
i pali .'u " hrollotaksi spljetsl,ih nadbisk"pD (Bog-oglov'ko .s1\l():r~. 1913)
Sla novi,te, da jc I'okr~tenje Hr\,Dts posljedica franačkc vlasl i nad /in·at·
I, skom i d" djelo,'anje Ivan a Ravenjanina ide u dob .. 0:'0 g . 1\00, To ,ie
s\a"ol'j;,te dod,,;;e prevladalo" nauci, ali je M . B a r " d" u rJspravi
E]lis<'C>I"" ChroMe"sis {Croalia sacra l. 1931) odijelio pitanje rost~nlu
Nin.ke biskupije od pOl"'I""an.i3 Hrvala i i"nio - kao; J'"iie već Račl,i
- mišljen,ie O osnivanju tc biskupije "' dob~ i " neposrednoj \'e>.i S cr ~v e­
" im r~sl'olom (;. 863. U isto \,rijeme i n~ iMom mjestIl S, S n k a č je
poku,"o da u r" spravi UJ~ovor P"P~ Agntoon i Hrvata p,oti nav "l ll o", entu
(o . (;79) potl<r i,ie pi novim doknima ~pl i lSk u tr~<1 i cij" . Tom se mi.:;!jenj"
1940 priklonio takodc' ll" r a d" " prilo!!u Nad\'ratnik VII. stolieća i:<
l(a'lel·Sućurca (Serla HorlHleri"n"). Na osno\'u arh. Tome i Porfiro::::cnet~
zal<I.i"Čio jc. da pokt!ltenje H rv:.T a - l<ojc on s"'~tro SVmO r"cI~~.enjelll
S nrjj~nske hereze na katolicizam __ ide v.icrO .iolnO u dob" posli ,ic (i71\. kn,~
je Bizalll us]>ost3vio mir no SVOj im grani~am~ i uže veze s Rimom. Tada
je, "jeroj~too o. GSO, Iv.n R~venjanin obnovio staru Salonitanske n adbi ·
sl",piju (nli ne metropo!i .i ") ' U lome znk]jui!k" "<,,vr>ćuj e Bar3dt: (I"ti:anje
]"ano,"o sarko fago i nad\',"tni\t3 jedne oltarske prer:radc iz Ka:;!e;-
SućlIrca " <.lrug" polovinu Vl!, stoljećn , Medutim, arheolo;)l<u podlo:;!,1I ove
argume"l~eije odlučno je odhacio L j . I( gr" nl a \\. O sl>omenicilfl a VII
i VIII. ~toljeć" II Dalmaciji i o pokr,tenjH H"'atn (VHAD. 1'\. S. XXlI_
XX]]!. 1941-42).
Hrva tsl", povijest U Xl. SI., kOju .ic već prije Si,ita pri]lazao u cijcios: i
R a č k i. Borb~ Južn;h Slovena za {]TŽal'nu neodvi~nost " XL vieku (Rod
JAZU 24 i d.; izd. SAN 1931'), B" r a d a ic (Dinasti<"lto pitallie u \-I"'a; -
skoj XL stoljeća, VAHO L, 1932) pokušao staviti nn dru :;!'n polit itl",
osno"KII, potpuno r3,ličil" o~ Sišićcvc . Nadovezuiući nn mogućnost -
kOju ie vec Rački nabacio - da se poo Suron,iom možc r~,.um;j.va:1
tall oder SvetOSlav, on je prctpo"l~vio. d ~ je SvC[oslav Jobio od Madar~
Slavoniju i I~ko ondje OsnOvaO sckundogellitu", Trpim;ro,';cn, koja se
održa la sve do Zvonimira . koji je kao potom~k Svetosla\'a OP~1 u.icdin io
obj e hrvatske d",a"e . Pritom je Bar.d" osporio izbo r ne r ~tl,innskoll' "l a-
d~ra Slavta l.a hrvutsl",!,: kralja idatirao Z\,onimirov dolazak na pri ,i e-
-'3-,

SloIje g. 1075, neposreduo poslije Pelfa Kreil ", i r~ IV., koji je umro 1071.
Ovo posljeduje miSljenje primio je i Sam Si>ič (uvod" J. Horvn\, Po\ititl{~
povijest li"'atske I, 1(36), s tom oj.'radom, dn poslije \{rdimiro,·c smrti
. kraljem bi iznbrU11o, pOlporom narodut .t ranke , neko po imenu ncpo ·
7.0 3100 nam lice (vl~d310 1074_10;5)•. U naj novije v rije me L j. K ara·
m a 11. JO> o piUnju I"alja Slavea (Zbornik u tast M. Kosu, 1952), iznosi
"ik uvjulji"ih dokata u prilog s tarijem .n ,.ljenju.
Ni pitanje ! mrt i k ralja Zvonimi ra nije jo~ presIalo da bude p redme ·
tom nau<"ne ra!!,re. Mi;ljenjc. kOje je Si. i ć iu ~zio 1905. O smrti h,,·at·
~kolJ k.alja Zvonimira, VHAD Viil, osla"jajuči sc na prije spo menuti
,Iodat.lt u t. ZI'. 11"'ats koj krouid, podH;:ac. je kritici osobito N. H a d o j.
fi ć, Lcgcnd~ o snHti IHvaglmg k r.,Ij. [)imi lr ija Z"onimir" (Gla s SAN
CLXX!. 19:36). Premda je mi ~lje" je o prirorlnoj smrti Zvonimirovoj lll:lav .
nom prevladalo (usp. takoder P. 1\ . r I i t, tirvat ski kralj Dimitrik Zvo·
uimir, VOA 111. 1928, i P. G r l; e c. Svjetlot."stVO Z.onim; rov~ darovnice,
I\ale"d~r _N~pred"k. :r.!, 1942). ip ~k S. G u n j ~ t a l>oor1a" Q i d~n~,
SiSiccvo mi'ljenje. potkrepljujuti 1;" .. oVim 8fhw1o!.l<im iskapanjima I
tek$lom HSP. rcdBkeiju kojel;a slIvljt u xnl. sI. (Kako i gdje je svrl ,"
hrvatski kralj Dimitrije Zvonimir. Rad JAZU 28s, 1952).
Ni Si::'itc vft oejen a Gql'ura Nif1sl<o;: kao borca Z~ hrv~lsku narodnu
erkvu. /:,Ial:olj""\;om služhorn božjom i, II vui S time, osuda hrVinsk ih
vla da ra od Tomisl["'n do Z,·on;mi .. koo protivnik a tih t ežnj;, Ilije bild
priln-atcn;, "d svij u Iwo ne,u mnjiva činjenica. I. S r e b r n i č. Odnobji
pape Ivano X. prema aiz~nh: i Slnvenin'3 n l Balkanu (Boj:"o.lo,·nl Vestnik
ll. 1922, i Tom;sI3\1oV Zbornik 192&) .• utim Lj. )( a r a m a n (O Grgu",
"insl.omu i M~~trn,·iČt,.u spom~niku u Splitu, 1929) izn;j~li su mi;1jcnJe.
da se G.gur "'",ski nije borio za sl avensku slu!bu boiju, neg-o zn pro n'al
u crb'i. To je I!ledi.lt~ tau~W i L. I< I t i Č, Borba Grgure Ninskoga
.a sph"kim n.dbiskul>om Ivanom (1929), I 1931 takoder B a r a d n (Epi
~eOrlll5 Chroaten,is). Pol<,,;;~j K. ~ t I:' v i č~, Borba za hrvatsko boa-os]u1je
; Grgur ""'ski (l3o~oslo"s l< a smotro 19.'10 ; pos.), d~ - u vui ! ovim
pitonjem _ datira poj~1'U Grgura Nin skO(2 u XL st ., nije USilio, i>itnlljt
odnosa hrvatSkIh "bdnrn prcm~ g-lal:"oIJaSWu i crkvenoj sa ", o< talnosti
obradio je " cijelost i L j. K a r a m I n. O II01ititi h"'at!kih kralje"a
prema hrv~tskoj narodnoj crkvi (HrvaIsko 1\010 Xl!. ]931). odv~j.jufi
n~~elno pitanje 1:18l1o]jice od bo rbe U ~amOilalnu crkvu, nezav,snu od
I romanskHl i biul1Ukih padova. Prit om j~, kao i Barad: u spomen utoj
raspra"i, dobo do uk1jufka. koji up,, ~uje n~ jo~ jedno neriješeno pitanje
h r"~tskt historije do XII. SI.: d a u tom rnzdoblju nije (lagoljica bil.
.nikada I<ategoričkl zab r.njenHc. U nelfOsredooj vezi S tim pillnjim'
takode. je piw llj e _"poslUte Sedehac, I<oje St p.ije - "" osnovu arh.
Tome _ povu;vnlo I refor mnim pokretom poslije 1060. B a r R rl a je u
spomenutoj raspr~vi dokazao nci~l)f"VnO$t togo povezivanja i da li.~o
Scdehovu poj."u u doba splitsko" nadbiskupa Pavla (10l5--3;».
238
T
I Jedno od n8jldih pi tanja hrva tSke histo r ije, koje ~ II razvoju
madarsJ<o-hr\·atskih odnosa II XIX. i XX . st imalo značajnu ulo!,o pu Se
zbog IOg3 do 1916 uvijek n'juže po\'u;,,"ln S u1,\".II1;m polil;čl<;m zbi\"o-
njcm, bilo je pil~"je onog dokumenta, koji jc U ~80 " hisl orij" 1'0<1 imenom
Pact:. Convel1l" iH T roe-i rska apendikula. p remda li nozivi nisu hi$IOfij~ki
opravdani. 1-lislorijal \o/:,a pilanja II hr-'alskoj i n>ađa rskoj hisl oriOl:'rarij i
I do 1914 izložio jt S i ~ i { u Priručniku izvora h,,'o lske histo rije, a s
I'rCJ: ~dom novijih "'iSljenja do 1950 L j . II . II II I m a n n II Hrvatskom
praplem! I'-u. Ve~ je d o 1914 bila ulvrden a ~inje"ica _ prije .vt~a ush.·
,I !:o m r. Kr ; II J a,' o I:' a, Prilozi histor iji uioni l8ni Tome arddakona
Sp1)el~kol:'a (VZA ll . J900) _ da najstariji .I'ltuvani tekst 0"01:" dokument2
I)otječe iz 13l;i .f\~ ):. i d~ n~m" ni.~!O zajcdnifko ~ ,rh. Tomom. Protivno
mi'ljenju R8rJ,0~" (Oorb" Južnih Slovena) - uZ koje su pri~I~1i tol(O(\(::
~ i;; i ć, iako S nckim Imlebnnjcm (u~p. Krnlj HOloman i !-l"'ati /."odinc
I 1102. 190;, i k"~nl.i" dj~la), i N. T O '" a >1; t. Temelji drža"lloj.""a prava
!lrvatskoga kr~ljevs l va (VZA XI , 1909; pro;i rc llo ujcm. izd. 19181 - da
~e u bili radi O aUlenti~norn dokumentu medU"D roonopravno~ 1,3(oktera.
!;r<njavi it usl,· rdtO. (la j~ dokum~nal bio nakn:ldno sastavljen !'rem.
jedncom pri"ilr!:i,u . koji m jc Koloma" obdario hn'alsko plen,s!\'O i kOji,
prema In ..'e, nije 1Il0J;"ao bai uzovor međunHodne prirode.
Znnčajan t>ol"'>~i s mada rske strane, da sc tOm pitanju p riSlul'i
bez nel<e svijesne pOlitičlte tendencije, predsto"lja raspr""O .1. O e (: r a ,
Wc Anr~"gc der Ilng~r:~dl·!; roatischcn Slunts;:cme ill sd'aft (O~tmittele"
rop~i<ch. Bil>liothcl, ~. O~dim['~-,{~ 1936; francuski. donelde IHomijelljc n i.
p rijevod ~ Re"u e d' histo;r~ comp3rćc XXI, ]943, N. S. I. 1-2). O e ~; jf!
naSl!ljao da l'o"lavIJ~no pitan.ic r ijdi "tvrdivanjem su,'re mc,,,,!: sh,'a-
talija !:!amib političkih pojmova, kao Alo su: osvojenje, panica. le!:,il;""
nost. I{ruu;san,ie i u;:ovor. Oduzimajufi im njihovo mooerno. napo!Oe ..acic.
nalno znahnj" , ;:Iedaju~i na postanak u;:Hsko·hrvatske uiedn'cc kao
na lipi~an primjer {ada uobitajene politi ke ~porod;tnog uhvalO'. on je
do'.ao do zaldjučlw, dn je spo rni dol<umem.{ sastovIjen II XIV , ~]. kao
_jcdnn ti ~ ; ča" (1rod"\I] sredIliovjekovno!," shl'ačanja historije. j~dan I{ ~·
rnl<teriSlibn ,·I.d. rs]<; u;:ovor«, t . j, ,,!,"o,'o r s iliopljen itmed~ .. lnd.r ... i
nje govih podanika, ~ da R o nekoj personalnoj uniji ne mo); e /:,ovo r it;.
t><" osnovu Porfirogene\Ovih vijest i o doseljenju Hrvat a, A. O ~ b i·
" cl, i c, Hrvatsko driavno pravo tl davnini (Mjeselnik prav. dr. 193i. i
rm.) pohu~ao jf! doklut;, da su Hruti kod dORIjenja SU ~lopi1i S
, bi1.anlskim carem ugovor. kojim su - p re ma uzo'u prija;njil, ugo"orl
t akve I'rsle tl Hi m!ko m CMSh'u _ ta vojnu dužnost kraji~nik~ osi~".a1i
I ~~bj potpunu slobodu posjeda i oslobođenje od plaćnnj~ poreza. Taj jo
ugovor. pren'o n.iej!o"" mi~ljenjn. poslutio kao podlog, i >,a I. ~". P3et~
wnventa . To ~"oje "Iedi.;te O odnosu IIrv3t8 prcm~ Bizantu Onbinović je
kasnije ra:radiO u ra sprav, Drhvnopra"ni odnos Hrvata prem a Isločnom
carst~u (R,d JAZU 210, 1941).
I 239
I
 ,
Pololeti oo r~zu1!~ta I\r!;n;8VOi:a o postanku spomol:' dokum~n1a.
II a r ~ d II (Postan.k hr,·~tskOI:" ('Items!,'a) iznio je n,i;;lj~njt, dn je nje!:,o"
prvo!:>itn; teksl nastao ~" svojim 4:1a,'m m dijelovima" tl Xl!. st. i dil,
usprkos nekim ntl(>~nO$I'rn •. odrat""3 Sl ,'arno s \ aujc od kraja Xl. SI. dalj~.
(:tko dlklt l ij dokumenat ne p redMa,-Ij. neki mtdunarodni Ui:0vot niti
ori!.:'na1nu ispravu-daro ,'nicu, l\olomnnova je Ila!;odb~ 5 Hr\'a\in,~ kao,
njCI:OVO da.iunk d,'a naestcro b ralsl3\"a julIJO OO Gvozd. feuda!nim
pravimo ot$umnjiVl finjenic • .
l! kritici tih nazora L J. H II u II I m II n n (l-i"'atsko praplemstvo) izra_
ZIO jc najzad mi!lljcnje. da jc svornom dokumentu poslu!;o kao (,odloga
fabifikR1 iz ".cn.cna izmedu lm i 1235 i da jc Koloman za"I~,bo Oalm"
,j"skom lI"'llskom \'j~rojatno na osno,'U usmcno~ sporazuma I dv~.
naes~ero brats~.\la, I Slavoniju po pra,"u osvojenja pret"orio ukra·
ljevsku zemlju. inlto je nije n(lijelio od I> rvatskoga knlJenl\"a.
Osim ""\ledenih priio\:. valne su za pro"č"v=nj~ h ...·ot~ke pO" ije sti
do XIl . sl. i neke drul:~ r",pravt koo: S; il i Ć, Genenlo;'ki prilozi O h,,·at·
skoj norodnoj dinastiji (VHAD XI1l, 19l4) ; njel,(ove raspra ,'e u P r i r u~nilm
izvo r, hrvn~sl;e l'is~orije; M. Pe r oj e " i ć. Ninski biskup Teodolije,
]922 (p rilo!: VAHD), i Hi]Jo\lu{:odilnjka I""al sko!: kraljevIt". (VAHD
XLVIl-XI.V IlI, ]924·25); M. D i n i 1', O hTv"~skom kne1.u lIjk" (J ie
IV, ]938); ll" r " d n, Dalmatia superior (Rod JAZU 270. 1949).'" kojoj ir
rn spravi "tvrđeno \"rije me San",;lo"" [>ohoda Ila Hrva tsk u; D. G r u be r.
Ne k oja pitanja Iz Ita rije h"'atske povijesti (VZA XX . 1918, i VliA l,
]925) i h "remen" l<rslja Tomislava (Zbornik kralja To,";slm·~. lfl25); Lj .
H" U], t m. n n. Ioioj~ Su sile hrvat ske pO\'ijesl; o<ltuti".le u ",ijeme
nMo\lne dinastije (isto). pokušaj. da 'IC uoč~ nel;e rnz"ojnt linije. kOjf
" Si§ičevu op!i rnom prikazu ]925 nisu do~le do ; zraž~ja.
Jedini I)Oku,lj, d3 se " cij.losti prikale povijest Ntr~t ljanskc oblut i,
predstavlj~ u nO"jje ".ijeme Itnjiga J . Ravlića, Ma karska i nJfno
pr imo rjf (193<1, Itr. (;]-78). Na Ne rftljansku oblast odnose se t~kode.
prito~i ; M. B a r I d I, TODO\:rafija Porfirogenito"e Paganij. (Sta ro·
hrvlUkft P roS"jeta, N. S. II, 1_2, ]928) i P. S k o k, Iz srpskohT\·~tsk f
loponomastike (Ju1noslo,·tnski filolog Vl, 1926; o imenu Mariani), a nje-
~inu h istoriju dodiruju: G. N O". k. H"ar (1924). i B a r a d D, Dinast i~ko
p itanje.
G. Nonk i Barad~. I) n3 osno"u njibo,·. mi;ljenja ; Ravlt{. smat~.ju.
da Neret1jan$kl oblast nije bila sasta,.ni clio hrvatske dr1ave sukako do
potkraj XI. s t oljećI. Si!ić. naprotiv. us t upa gledi~te, da je ona "eć prije,
I srpskim plemtnima. Hauptmann _ protivno Ivom p r ij.lnjem mlliJen)u
° IX. ; X. 5t., bil. u nekoj, pobll1e neodredenoj. vezi s HrvaUkom, 5 kojo m
se u početku XI. st. i po tpu no ujedini]1 (povijest Hn·~ta. ]925).
Z. historij u Istre u ovom . udoblju hnalska hiSloriograrija ra~o ,
lale sa Iveea dva samostalna prikaz.: D. G ru b e r . PO\'ijut Ist re ( ]924),
i L. K i . a c. Crtiet il ist ..sko povijesti (19-16). Oslalu lite ratu ru " . u
V. po\:1.
•
240
KBko pop Dukljanin , na dva mjUla svoga WClopi~a, upotrebljav.
n az;" C r o a t i a R u b e a (C rvena HrvaIska) U pod ru~Je od I)u"na du
I)rata _ t. j. Gorniu Da]maciju o dnosno oblaui Zelu, T r3 vUlliiu i H um.
kOje $U u XI. st. u!le u saStaV Dukljanskt d rtave _ rulikuJ uči pritom
Crven u I lrv'tsku od Bijele (C . oatia Alb~) na sj~ve rollp.d", posIoje
različita mi~]jenja o auten t ičn osti i IIdfl;n i to\:. nui, '"
Pr..; je V j_ " 1. i Ć (Hrval i i Hrvatsk •. Ime Hrvat u povijesti S].'
"enskih naroda. Viien~ c 1890, pos. 1930) ustvrdio. da $e ~lt mlja od D""na
do Rua u s ta ro doba (prije Nemanjića) zv31, C"'ena Hn"l$k a, j Ila je
barem do polovic~ X. stolječa bila S Bijelom HrvatskOm ,edn, drbVJc.
Samo imc pokušao je ]9Zi (Crvena H,,·atsk. i Crv~nl Rusija. H",. tsk o
Kolo VIII) objun iti p retpostavkom o p renošenju zakarpa tske loponom,·
~ tike u nOvu postojbinu. izvodeti to ime od imena r u$l<ol.'" grad~ Cer.
vena (analogno imenu Crvene Rusije, kojt $e. medutim. pojavljuje tel;.
" XVI. stolječu).
Klaićevo su mišljenje. potpuno ili djelomit no , prih"a tili i dru!:,i hillo'
ričari. ul."lĐvnom hrvat~k;. ali se u naučnom rida"anju 10lOa l"I,n.ip mje
otillo mnogo dalje. A. P a" i { (1906) i P. S k o k (1927) ;,.n,jel: .u u
prilol( tOlne ",i_~lie!lju oeh 10ponoma sl;čke pod3lkt. Učini o .i,· to I ~'..
S uf' I D V (Srbi i Arbanasi, 1925). koji je 1928 izruio uvjerenje. d~ Jt
Klaić '!lcpobit rlO \lokazao. do je e H, popa Dukljanin a 1aiS1~ p08tojlll0
u jufnoj !)almaciji i d~na!njcm primorju Crne Go re ili Zet e<, •
F. SHić nije u Povijesti Hrvata ( ]925) obratio pažnju ovom pilft·
nju . • Ii j. u izdanju Duk ljan;no"" ljetopisa (1928) prisla o u~ 1\lnič ~ l'
l)Tttpostavci. da njeg-ovo mi šljenje potvrduju prije svega vljesti biunukil,
pisaca XI. i XI!. s t . o Hrvatima u Duklji. Si!iČ je tad" zaklju č io. da upravo
le viiesti dop ušta ju mogućnost postojanja C. H.; ont dok&~uju, d~ lt . i
m~du Srb ima Duklja"ima bila ;zvjesn~ s ku pina narod >. koJ~ te Z"ai~
H 'atl ... o i da je u Duklji bio .n eki kr aj ..., koji Je bio fll$tl\'an
Hrva t imu (d~kako. ne U etničk om ~mislu).
S novim dokazima nasIojao je da potkrijepi miS.o o C. Po. L j
H lu pt m. n n. Konstantin Porfiro\:enil O porijtklu Ilanovnilt'<~ Dubre>-
,·. fkOg za leđa (Rdttaro " zbornik. 1931). Na OSllOvu podatke. koji j f
uneseo izmedu 962 i 913 u Po r firo\:~neto" wis De .dm. imp .. d ~ st dio
Hrvata za vrij~ me dose]j~nj. odijelio od mat iee i zavladao 1Iir;kom i !>an,, "
nijom. kao i zbog tog-a, ! to sam Po rfiro\:enel n~ ~pominje DukljaM "",cu
_ misli, da je .plemensk.oc im~ Duk1j.n, bilo hrva ts ko i d~ ~" H"'at l
bili .vodefe plcmu u Duklji i u drugim oblast im. D uk lj.n;no~f C H.
Medutim, on jt poslije (u Germanoslavica 111. ]935, ; u J1C III. ]93;: prom·
jenio to milIjenje, I8ko da jt vladavinu H"'ata - I vtčon, ili mlnj(\m
odredenoiču _ Ol:" raničio n a sjc~trnu Datmaciju do Ce tine i n n Duk1J~.
N. ~ u P I n i Č. Značenj t barvne \:a atributa ,. Imenu C, H, r!.::nolo,:
X-XI. ]937-1939), upozorio je na označiv8nje nel>ukil! str~n~ t-oj~m~
 - ,
(
lenlral·l\om1Ssion fijr Dtnkmalpflege 18H_19IB, Jalubuch de. l{unsl\li ·
M ne-ola i zaključio, da Su nazive Crvena i Bijela Hrva l ~ka, ,II zn.a~e;j!l storis,he~ I nSlitule~ der Zcntt"I·l\o1l\ m i.~ion 19O!i--1!HB. Alli e memo . ie
u <> ' s kojim. su on; ; neslah. TIm e Je a,
-"[" A'
zapadne i ju'ne. SIVO'" b"ela i ~crvenac Hrvatska della loc ini dal",a ta di stor ia pauia 1926--1~1. Arthivio slorko ptr la
. . s. S; k. eII Pravo značenje. naZ,va
,aTI.
.
• lj e Dalmazia od 1926 dalje. Alti e mtmo r ie della societt Istrian. di a rcheo·
~:i~::~J XIX, 1938), da II tim imeni,ma rnln.ade ut.roi r.nske gtol:'rlhke
, nazi"~r~:~t. S~v:O;:~:~j:jt~ii/:\':~~s~~t~i~\;;i~l:'ralij i bilO. napo$C o~,~"
lo~\a e .Ionn J)M';a od 1S83 dalje (posljednja tri časopisa rrO~tla ~~
"t ~to nek.ilitl"n. lalijan8Šlvom).

\ K J' Č t k prelaz lh Su II pn"a- Medu lborn,cima najvažniji su: Bulićtv - Sire na B. (1924), ; Hoffille·
d;\&110, srpski hi510ri~ari, Ilak?de r ,; ',',\ i t~kO 11\'1.00 odbacl\'a1i 'U' - ~ na II. (I940j.
ivaru"u srnske h,storije sa lut njom prt~o njt - d •.'- ."
r
'mi.ljenje o postojanju C. IL ,m,,\raJu I al . 1;" t . poo atak samo Jt "',. vu
.' . 't 10 im;: oPći p r i r II Č n i r i. Ka o opči p riručnik jo! u... ijek j. l<orist a11
brOjnih fabuloznih eleme nata u Ljetopisu pOp. [)Ukl:anl1lD r::J~:m pri!,.- Slovnik um eln;I,"" jug-o~ll"enski h 0(\ l. I{ u k u I j e \" i Č a S a k e i" s k 011
po,-nano s izmi'ljenom pret~Slav~om o vre"'t."Sk'bne~.:: ~v ~U"BI.'''
ci (1858·60): pre mdl zastari o" mno,im dijelovima kako po koncepciji, tako
din' log "triIO.ija h.vIl$ko) dru v•. H. P l;l u l ~ " , . """ i " odnosu na dana~njt sla uje činjenica, oSlljt dosada jedinsl\·.n poku';':'j
JU ' Xl XII BtKa (reH1l 11 h_o US9· obrad))" ličnosti i djelo\' a nja na,i h umjet nika II svim epoho m8 do polo"ine
Cp6e " ApKa TC R"3a1lT"~M1t K~TOP"UK K. . \lill \\129.30). jc
i "je~ovu re cenziju Si'ićeva "đanja LctoP'sa u Slav.a '.,. Ouklje XIX. sIo ij ela. Isti je auto r izdao takoder djelo Nadpisi sredovjdni i
os.m 10J,:~, ~nalilirajuć~ Ul)()lrebu .'llh:;I;h imena ::,~:n~v.:~~'~O"in. z~ novo,'jeki u Hr-'atskoj i Slavon iji (1891). od veli ke su korisli in,·enla. i
•
u k ljutio s ,·to",a ,"tlIkom ,·)trOJI.lnO'.ĆU. da su pok ret!)ih i nepokre t nih umje lničkih spomtnikl J>Ojedinih gradova ili
Srbe u:;L; Hr"a t i u vesli 5J>O menullh p.sac", " (Glosnik i ug. podrueja. na pr.: Inventorio degli ol:ge tti d·a.le d'hal;a . P rnvincia tli Pol a
Medutim ll. 1; <.> p o II ~ h. npOJ)l~OCT XtPucro.~" t C H (1935) j Cccchclli. lara (1932: popis svih umjclničkih spomenika 11
. .". . da.it ta mnoKo ospor.,'ana . . Zadru!. umjelnički Su spomenici ob raden; i u pOjedinim kulturno·histo·
p rof. d ruštva 1937), ilnio jt m" JtnJt, > . ..' vik Ig rt .
doi sl~ J>OSlojlla, ali da $ U srpsk. ,)Iemena .~ un.ulrJ>IIJ?SI~:vim prepla. ,;jsk u" monografijama nllih grado,·a. na pr. C. j. S Z I b o. Suri Zag- reb
5ivnoHi ivilalnosti. sub"aLa njcnt I:ra~ ict '. n8JJ>OSI\r n'e tak O, da j~ (1941) ; Stnj ( •• d. JAZU, 194il). S e h I e y e r, Arbe·Rab (1!H 4) i dr., i "
., U , •• ,ro"";" fiOC11C L 1940. prec,zlrao Jt ovo m\ JC J . vodičim. za ladar. Pulu I P oret.
v.a«. n,. , ' .. U t kdcrHPDIlO)'
in,~ C. H. og-ranifio na .dto j u!nc Dalmac'Ju. ( sp. ax~ 193i, Pojedini un\j.,nički spomenici i umjetn ičke ličnosti obradeni su
p u 11 lipPt1l1 Xp.,Tck., 3anMe,, " • (krače) u "arodnoj tndkloptdiji SHS i u Hrvatskoj enciklopedljj Ui re.
~ Mh\~~:P::'~nj;B~:'jt tUlO itTnilo nt~.u~ni jnl(TU utjecao na r~:~~e; ul sl ikovni maler;ja!. do slova E).
. . . . d neka mi illjenj3 poč,,"')U uglavnom 113 preIPos HiStoriju umjetnosti u h"'aukim zemljam. tlo XII. sl. prik3zuju
"o"Je \Ol'"" p.\anJa, a . .. . mn "ekima _ bio ~ak I "ula·
o hT\'ntskom vladajućem slOJ U, kOJ' J~ - pre .' e II u mnogi kraći pre~leoJi. m~du kojim~ treba tl pn'om redu istaĆi ont. koji su
venskog J>Orjj~kla. Poslije sviju t\OSlIda!njih J>Oku~~" • m t . ' S~~1!"3 raden i prem~ najnO\'ijern .:anju POtiti"no~ mattrijala i I kritifkom re"i
koje je pop Dukljanill jedini ilvor i koje on uJ>Ou~blJ8V1 u vu' ~ r.Slu, , zi jon' 5Iarij;\\ Slon ovišla kao: L J. K a r a m 8 n. P re~!ed razvoia umje!·
d"3 ne sumnjiVO ;zmi!ljena podatk a .•"alja pokušal. "" drug' "a~ no!ti u D~lm~ ciji (1952). O umj.tnosli Srednjeg "U eka u Hn'm .koj i
m~Čiti .ko je uop~l~ mog- uo!e~ (Ra(lojčić 1929).
.
U mj e t nO!I.-Prirut n .c' s.n'm.
..
. ,. . , M l v t k o ,. i č. D.lmauens ArchlItktur
mtn\"l;. - .
. aka umjttn,lk\1I spo·

'čk'
. '
und P1Uli k (1910·
..
men. c, Dalm"'
I Slavoniji J (HZ L 19-18), O srednjovjtkO\'lIoj umjttnosl; fst re (HZ ll , 1 9~9J.
Op;;m;jt u ba,', ~rtdno,'jtko"nim umjelnifkim sJ>Omenicima Dalma·
cije M. B. t lt II. Ap""nK"'~'p~ " Cl.:.'·.lnTYP' ~. .ila., .. a u"j" Oa no~n~a
IX I!n IIO"eTHI X\ ' BC.," (19~2) . H.0110Io;ko i Iipolwko S"~ID\"onjt spome·
I l. tlrugo ild~nje pod n~$lov.omic ~~a:e"~lt.i'k'~~~~~\ d:r S~~n~t i" Dalma.
nika. " a' oti lo arhi leklOnskih. test O je nepouzdano i proiivoljno. a mno~ ;
rije. 1924>; vurl'lt: O" 8 . .' B . und "unstdenkmBle M- su podaci danas zastarjeli. ~li je mattrijal ilntun pre~led"o, uz na"odenjt
I.en. 1210: rolnes.es·PI2n'le,g. a.u.. i d IO 1If\·at~kol:
c. . ,
,,11 ~' C" c.n<
'" "~'G
. (d,
· ,lo obub\"3Ča JuLijsku " raJ.n", \sIru - .>p,irne sta riJC lilermure z~ S"aki pOjtdini 5po n,enil,. ZI l'tru J~ k".;iga
P rimoria). .
G. e" p r i,,~. l<trio nobili,simo 1. ]!IO;..io; 'lVijek polrebn • . iako Su spo·
. . Zoo, pomanjka nja iscrp',. '''MO''J~
oo

. . mtnici o~i.'~"i 11 ~ literaran naČi", bez naučnog- apa rata, • ,Ueh, knji,:u
Casop's, \ z born ,'" . . razvitku l)To!im a duh nekr;lil'k,,~ 1.lij~na;I,'a. Najnoviji prtg ltd umjelnl>5li ~
Htdnjo'jel<o,""e umjet"osti u. t.lr\"a\S~Oj •. !.~~~ ~:;~~·n~~:J\~~e7at\Okume". IHr; - F. S 8 m m ; a. VaTle ;n lSlril (All; e mem. d. s, ;Slr. XLVll, 1935.
, ' \ a obradM pojed,mh umJet"'~"·"'· '-A
upu eno Jt \ oo.. , . e1il.om brOju čaSOpis. i z""r - 1)0>. OI. 1937) _ \;ratak je i <1051" po'·rŠ~n .
.. rk 'ni ma tema l kOJI sc "a az. " v . (
, n'''' , "' o' ' . ' - , ".'h . histo r ijskih tUOI"~" \. O potije1<1u. kara kleru i r~lvoju urnjelnOsti tl Dalmaciji VIU.-XI. s:.
. ...._ OlOVO svih domaĆIh .r"eo o.", • k
."k a. ~.m g . '.' . ~ ~pisi' Milleilungen der k. po~toje mno~a rllZlil'lI~ mi.~ljtnj. u domatoj sIranoj li ttratu,," Od
popiS ~p rij~da) dol.n u obz.r • O" st.an. a. .

243
242
 i
hrvatskih lu iur.tivač. iznijeli svoje poRbne po(:"lede - ul neke !!arije
(Bu lić, F. Rad ič) _ naročil o ~. M. I v e k o v i t, Oie En\wickeluII I:" der
miu.Jall.rlich.n B.ukunst in Dalmaticn (1910) i L J e l i <'. Con\ribulo
.11. Sloria d'~ruin Da lma,.;. (supl. BAliD XXXV, 19(2). SV" 5\3rlj.1
miJIjenja, medu njima i J. S I r Z y g o '" i k o g. Slarohn'atska umjetnost
(192i). pođ,'rl!"O j. kritici I( a r a m ,", II kolijevke hr\'uske pro.losti
(1930). on lt II loj knjizi izlalio j svoje Ih,-at.nje o gra~vil,ama ~ori,i·
n alnih slobodnih oblik." " Dalma tinsk oj Hn'lukoi kao produktu _lokal·
noI!' dalmatinsko·hn·alskor grodiJeljll'"U II vezi S doseljenjem H rval3 ,
odvajanjem Dalmacije od !lcllog užeg dodira s ost alom evropskom .civili-
zacijom. S Obzirom n. t. ZV. pleternu ornamentiku u Dalmadji p05ta"io
j~ lU-U, d. J~ ona nastala u uskoj vezi s . uvoj~ m tOI::: na~ina plnti~k<l.
deko racije u sjevernoj ItaliJi, Svoje milIjenje o karakteru staroh rvatske
a.hilektu .~ metodolo~ki ic joj vi~e istaklO u k.itici teza cI.nskOJ::: arheu·
loga E. DYJ:::J:::vet. koji je. nasupro t Karamanu. smat . a imi t acijom p rijl·
šnje kasnoD" t lknt (rnnokr~ćanskc) nrhileklU'~ (Forsehunl;en in Salona
III. 1939; usp. kritiku Karamana u VAHD Ll. ]940). U vezi s d.tiranje",
p . eJaznih oblika il kasno.n:ik ne u plete . nu skulpturu na području Dalm.'·
cije značajni je kontroveru izmedu M. B. r a d ~ (N.dn.tnik VII. It.)
i J( a . a m a n I (O spomen icima VII. i VIII. st.) o vremenu postanka sarko·
ra~n Ivana Rav.njaninr•. Usp, o tome l Dkodu M. H o . v. I. Opo.uk~
splitskoJ; prior. Petra. Rad JAZU 283, 1951. i ocjene ov~ rnpr.ve od Ka·
romana i J, Lučica u HZ V. 19S2, 1·2.
244
.J
VII. I'OGLAVLJE
SRPSKE ZE MLJE U RANOFE UDALNO DOBA
(DO XlI. STOLJECA)
l . Srpske 7.e mlje do kraja X. st olje ća. - Posredno. najsta-
riji podatak o b::.lkanskim Srhima nalazi se u imenu grada Gor-
doscrvona u Bitiniji. koji se spominje 680-681; ime j~ nesum-
nj ivo dobio po Srbima. koje su Bizanćan i preselili u Malu
Aziju. Ta činjenica nameće zaključak, da su se Srbi doselili na
Balka nski poluotok bar m:koliko decenija prije. Po imcnl; oni
sc ini čit" spominju već kao »na rod. koji drii veliki dio Dal-
macije... t. j. stare rims ke provi ncije is to!> imena (quae natio
ma!>nam Dalmatiae partem ob tinerc dicitur), tek II vezi s ustan-
kom Ljudev;ta Posavsko!>a (822). Opširnijih \'ijesti II S rbimu
lmll u spisima Konstantina Porrirogeneta iz sredine X. st..
koji iznosi historiju Sr ba od njihov .. doseljenja n ~ Balkansk i
poluotok do to!>a '·remen::.. Porfirogenet vde loistoriju Srba
za nekoliko oblasti, koje su kao političk e jedinice. Il medusobnoj
zavisnosti jli samostalne, pos tojale u njegovo vrijeme.
Srhija je. po njemu. obuhvatala ta da planinske predjele
oko Lima, gornje D rine (5 porjcčje lll Pive i Tare). Ibra i Za-
padne Morave (kasniji izv.)ri upotrebljavaju Zli te krajC"\'e i nl! -
ziv RaJka). dalje područje $01 (oko Tuzle) i 8 0SOI:, pod kojom
se podrazumijevala samo oblast oko gornjeg toka rijeke Bosne.
Osim toga. za doseljenje Srba na Balkanski poluotok Po.fir(>-
genet vde i ove oblasti: Zahumlje. koje sc pružalo obalom
od D ubrovnika prema dolini Neretve. Travuniju s hona,.jima.
primorje od Boke Kotorske do Dubro"nika s neposrednim za-
ledem. i Paganiju, primorsku oblast izmedu Neretve i Cetine
,
I
" ,
'4"
I
li otocima Korčula , Mljet, Ilvar i Bra č. Duklju Porfirogenet spo-
minje kao posebnu oblast, ali ne govor i ništa o njen oj plemen-
skoj pripadnosti. kao ito to ističe .ta druge oblasti.
Danas sc ne mofe utvrditi. koliko tc Porfirogenetove \'ijC5 ti.
tabiljdene puna tr i siol jeća posli je dosel jenja Slavena na Bal-
ka nlik; poluotok, odgo\'ara ju stvarnosti: vjeroja tno sc II njima
odrafava političk i ruvitak lih oblasti od VII. do IX. sl.. kada
sc kroz formu li rega plemenskog- save ~ a ~iril o i srpsko imc. Da
je postojao stabilan srpski plemenski savez. bez sumnje dokazuje
i go re spomen uta vijest frana č kih anal a iz 822. Svakako. proces
formiranj a STp5h drlavc. koji je, prolazeći kroz više etapa .
ko načno stvorio čvrstu političku forma ciju u drugoj polovi ni
X II . st., u doba Nemanje. odigra\'ao sc ugla"nom na tom po-
d ru čju , u ključujući Dukljll. ali bez Bosne. koja se iz toga sklopa
definitivIlO izdvojila na početku X II. st.. i bel Nere l!janske
obluti. U tom su procesu igrale glavnu ulogu kasnija Ra~ka i
Duklja, a Zahumlje i naročito Tra\'unija igral!,; su podr!';denu
ulogu.
O d r u ~tveno -ek o noms kom razvitku tih oblasti za periodu
do stvaranja drbv!'; nema neposrednib podataka. I o dn'~tvenim
odnosima i ddav[\01l1 uređenju u IX. i X . sl. Porfirogenet do-
nosi t!'; k nekoliko vrlo oskudnih i \Izgred danih fragmentarni1,
podataka . On i upu ć uju samo na najopćenitije za k ljučke o dru -
!tveno-ekonomskom osnovu tih oblasli i o stupnju razvi tka
rlržavne org:lIlitacije. Tako Porfirog!'; net navodi u Srbiji les t
" nastanj enih gradova,,: Des tinik. Ccrnavuski. Megiretu s. Dre-
snik. Salines i Lesnik. a u Bosni d\'a - Katera i l)csnik. Od njih
može mo samo u Saline! Sa sigurnoiiču reči da su lo ka sni je
Soli (dan. T uzla ), a Katera je vjerojatno Kotorae kod Sarajev a ;
za ostale ne moiemo utvrd ili ni pravi oblik imena. jer se kasnije
nigrI je ne spominju, osim imena .. Megirctus... koje sva kak o
treba č it a l i M edurječj e . U Zahum!ju je nabrojeno "et grad o\'a:
Ston, M okro. O!lje. D abar i Galumainik. koji je nepoznat. a
u Tra vu nij i is to pet: Trebinje. Vrm. Ri sa n. Lukavete ; Zetli .. ;,
za d"a poslj!';dnja st' isto tako ne zna, gdje su se na lazil i. Ne Zfla
sc n i kakv a su karaktera bili ti .. nastanjeni gradovi_ o S"akako
su u prvom redu bili tvrđave, voj n i i upravni centri. ali su po-
neki po svoj prilid mogli imati i neku ekonor.lsku ulogu. Udara
246
u oč i razmjern o "eći broj .. nastanjenih gradova. u Znhuml ju i
I T ro:v uniji : te dvije oblasti bile su blife romanskim pri morskim
j.:'ra dovi n,a. Ii kojima su rano do šle i u ekonoms ke veze. naročito
, Dubrovnikom. pa sc proces ra sloja,·anja dru~h' a u njima
morao vrši ti relativno brie nego u zagorskim oblastim'l . Već od
dru!e polo vine IX . st. Dubrovnik je zah um skonl i travunijskom
kne zu p lača o da nak. kasnije naz" an mog-oril od 1'0 s6 zlat nika
I ~a I.inograde iZ"an grad skih :z:idina na nji hov u ~ em lji~tll.
Da postoji imovinska i d Tll~t"ena diferendjacija kao i obi-
ljelja kl as nog društva. pokaz uju ncki uzgred ni podaci o već
ustaljenoj \. I ada j ućoj klasi . koja jc nastala iz redo,'a rodo,'sko-
plemenskih starjeiii na i njihovih voj nih druži n a. 5 knezom na
čel u . a to su: ojačala kncževs ka vlast s uvcrien im pra,'om na-
sl jedstva u jedn oj porodici (iako pravo nasljedstva prvorode.
noga nije još postalo stalno). moć kne za. da uzdiže župa na za
• •
na sljedno g kneza-arh onta (primjer Vlastimir ov<l zela. travunij-
skog h'l)ana Kra jine). hIpani. nasljedni upravnici župa. i drugi
prvaci (proceres uz za hum skog kneza) kao za čec i feudaln e kl l.se.
l ~ njihovih su redova ncslllnn jivo i oni Srh i. koji ~u poslije 924
prebjegli u Ca rigrad. gdje ih je obdario b izantski car. a njih ov
sc pOlitički značaj vidi i,. či njenice. što Sll Bugari 92~ . i poslije
pobjede , od\'eli tupane u ropstvo i lo smatrali ka o jalTIstvo ta
uČ\lrićenje sVf)j e vlasli u Srbiji . Konkretn ije clemen te o t ćj
vlas teli daju poda ci o darovima. ko je su Mutimirovi sinovi pre- '.
da li bugarskom kanu Borisu (dva roba i dva sokola. o~im osta-
loga ): oni govo re. da postoje robovi. koj i vje rojatno nisu "1$e u
g, ani cama prvobitnnga patrijarhalnog ro pstva. i o kasnijem
plemićkom na či n u lova kao zaba'·e. M oć Ic \·Jastcle nesumnjivo
k morala I)očivati i na njibovim zemljišnim posjedima. pa mo-
ramo prelpos ta vi t i. da je i u tim oblastima dosta napredovao
proces ras padanja posjeda seoskih u pĆ i na . zajed no s proceso m
pret\'ara nja slobodni h scljaka u km etove. Osnov ne upra\' ne je-
di nice su župe sa fupa nima na lelu i grad ovima kao nj ih ovi m
I sredi~ lim a. Iako je ostvarena nasljedna "IaSi u porodici. župani
još "vijcI.. imaju neko zna čen je kod potv rd i\'anja kneu. na ho
•
upućuje poda tak. kak o su BUbari pozva li lupane, nek a primc
novog knez ... kuga su oni do vel i. 1\ije poznato, kakvi su bili
drla",li porezi. kao n; f<";U dalne obaveze. T ako. ti os ku dni po-
247
 KARTA X

daci nesumnjIvo govore. da drZavn e organizacIJe. koje na lom

području nastaju potkraj VII I. i u počc:t ku IX. st., niču zajedno
s nastankom klas nog d ruštva.
U]loredo s lim unutraš njim ruvitkom išlo je ilirenje
krstanstva.. Kada ~u se Slaveni naselili na Balkanskom polu-
otoku. razbili su i krUansku crkven u organizaciju u njegovoj
unutra~njos ti . Na teritoriju Srba k rUanSl~'o sc odrIalo svakako
sporad ič no samo kod staros jedilaca izuzev primorskih gradova
gornje Dalmacije. koje Slavcni nisu razorili ili koje su osnovali
slanovnici uni5 teni h gradova. Nije bliže poznat proces pokršta-
vanja srpskog područja . Konstantin Porfirogenet kafe. da je već
car Heraklije pokrsti o Srbe poslad.i im sveće n i ke iz Rima, ali na
drugom mjestu govori. da je njiho,'o pokrU;:l\'anje dovršeno za
I
vrijeme cara Vasilija L (SGi-8S6). Doduše, Porfirogenet to
ponov no primanje k ršćans tva objaJnja\'a prestankom bizantske
vlaSI i nad Srbim3 za vlade cara Mihaila ll. Amo rijskog
(820-829). kada SII se \"rati li poganstvu. da bi iskorijenili
svaki trag podložnosti ~ R omcjim1'«; al i za Nere tljane i zričito
istiČ( da su sve do Vasilija 1. ostali nekdteni. Zna sc uostal om,
da jc jedan od njihovih prvaka o. 830 primio kršćan stvo u
Ve neciji.
Nema sumn je, da je Bizant želio da širenjem kršeansh 'a
medu srpskim plemenima proširi svoj utjecaj nad njima. Ali o u "
nekom brzom i radi kal nom pokrštavanju ne može b iti n i govora.
To je bio zamršen i dug proces. koji je tra jao više od dva sto-
ljeea. uvjetovan dolasko m u novu sredinu i društvenim ra7.VO-
jem samih Srba. Da se stara religija dute odrhvala. svjedoče i
I
tragovi, koje je ona ostavila II toponomastici (ka o, na pr imjer.
brijeg Perun i kod Stona). T u treba svakako ubrojiti i brojne
nal.ive SI'. Ilije z.a bregove. koji pokazuju. da su na njima prije
vršili kuh Peruna.
Pojedinal:nih pokrJtill"unja bilo je svakak o več od samog
doselje nja. i 10 onih ljudi. koji su prelazili u primorske grad ove
ili istakn utih rodovslr.ib starjdina u njihovoj blizini. Brojni je
napu!ianje sta re religije događalo se postepeno. najprije u Pri- ,
morju. a zatim i u udaljenijiIll nep ris t upačnijim krajevima. Da SRPSKA ORZAVA
je kršcamtvo prodiralo u srpske zemlje uglav nom sa zapada. SII EOINOM 1..STOlJ[f.A
sv jed oči i jedan latinski natl,i s iz IX. st., koji je naden u selu __ __ O~ ~~ ' " O&,~S"

""j,. . . ~t ~,.u
I 248
J(O s( N[
Ch ... ..:;.
_u o>OUlo ... "" U1V~l)It,
UM$(N<. !
'
 On'novu kod Prijepolja (_Tc Cristc a uctore pontifex ..... ). Ka da
j e srpska dinastija prihvatita krŠĆans t vo, ne može se točno utw -
di li . Prva imena knezova su slavcnska (Višeslav, Rad oslav, Pro-
sigoj, Vlastim ir. Mutimir). Tek $ Mutimirovim sinom Stefanom
počinje niz kršćanskih imcna. Kr šćanstvo je nesumnjivo vc': II
drugoj polovini IX. IL ponino bilo prevladalo II Srbiji. i t ako
j c hi !a stvorena podloga za konačno njegovo učv ršćivanje. koj e
je iZ\'cr!cno ])OSlepeno s dolaskom uče n ika Cirila i MelOd ija na
Balkanski poluotok i ~irc n jem sla ve nske s\uilJC.
Kao ŠI? ne možel1lo II pojedinostima pratiti proccs prodi_
ranjn kr~bllst"a medu Srbe, nije moguće lI!vrditi. ni kak o je i
kada proveucna crkvena organizacija. Papa Iva n VlII. II pismu
knezu Mutimiru govori o svećenicima , koji nemaju stalna sje-
dišta, i traži. da se podrede Panonskoj dijccezi. U izvorima sc
najprijc javljaj u episkopije u perifernim gradovima: u Bco-
, gradu 8i8. s biskupom Sergijcll1 slavcnskog porijckla. a iduće
godine II B raničc\'u: II primorju je postojala biskupija II StOIlU
II vrijeme Drugoga splitskog sabora (927 ). Episkopija u Rasu.
koja je uglavnom obuhvatala čitavu Srbiju prije Ilcgo je dobila
samostalnu arhic]liskopiju. prvi pu t sc spominje u povelji cara
Vasilija ll. od 1020. Iz istog su vrcmcna i prve vijcsti o cpisko-
pijama u Niiu. Lipl janu i Prizrenu. Kada su one osnovane. ne
može sc pob!iie odredi ti.
Osim tih momen .. ta unutra šnjeg razvitka proces ja ~anja
drf.avc. bar u početku , ll\'jt:tovale su i ubrzale i stal nc borbe
s Bugars kom i Bizantom, koje su takoder pridonijele br!em i
dubljem cijcpanju druhva n:! .. ntagonistiČ ke kl:!sc.
111:1 da se j ed:!n dio staroga rorlovsko'l'lemcllsk og starje-
!Iinskog sloja vjerojatno odupirao novoj ceniralnoj "lasti, velika
većina vlas tele bila jc svaka ko uz vladara, koji joj je davao i.
s pomoću $\'ojih vojnih snaga, osiguravao ze mljišne posjede. Ta
zavisnost vlastele od vladara u prvo vrijeme ram: feudalne
države može nam dje lomicno objas niti snagu i otpornost. koju
je no"a srpska drbva pokazivala u prvo vrijeme 5"oga pos to-
janja, naročit o II borbi prot iv Bugara. Od počctka IX. st. Bu -
garska sc znatno proširila prem'l sjeveroza padu. obuhvati di
današnju sjevernu Srbiju s Brani če"om i Beogradom. Srijem i
di o Slavonije. Na jugozapadu zauzela j e Makedoniju. a pod

249
 I
kanom Presija mo m (83(,-853) pokubvala je da zauzme i Srbiju,
II kojoj jc tada ,·ladan knez Vlastimi r (njegova tr i prethodnika
Porfirogem:t spominje samo po imenu _ V i;csl.::I\' , Rad os la v.
Prosit:oj). A li. pos lije trogodi ~njcg rato,-a ... ja Vlasti mir jc
s uspjehom odbio taj m.padaj. Snaga Sr hije za "r ijc lI\~ Vlasii-
mir::. pokazala se i I)r::m<l zapad u. Vlastimiru jc pošlo za rukom
da za Srbiju tra jno vcže Trebinje udajom svoje kćeri za sina
trebinjskog župana Bele. Kra jinu. kome jc dao nasl ov kneza- ~af­
hon ta&. Tak o je. 1'0 kazivanju P orfi rogcneta. nastal a Travu-
nijska kndcvina. I nasljednici Kraji ne. njego,' sin Hvalimi r
i unuk Cuči mir. hili su podređ en i srpskom vl adaru. T aj sc od nos
zadrfao sve do druge polovine X . stoljeta .
Bugari su uskoro. pod Borisom (853-888). nanovo napali
Srbiju. ali su opet I)ret rpjeli težak poraz. Sinov; kn eza VlaSIi -
mira. Mutimir. Slrojimir i Gojnik. koji su tada vl adali Srbijo m.
uspjeli $1.1 da razbiju bugarsku vojs ku i farobe I1or;50\'a si na
Vladim ira sa dvana es t veli kih bol j a ra. Boris je morao da za -
traži mir, i MUlimi r mu je vra tio sina u pogr an ičnom g radu
Ra su, gdje su ga Bugarima predala dvn Mutimirova sina. Tom
prilikom su sc ul.ajanmo darivali. T e uspjd ne horhc> Bugars kom
pokazuju. da je Srbija \'eć tada tolik o napredo\'a!:t u dru! tven o·
I ekonomskom i drfa\' nom uređe nju. d n je m o~la da $e odupre
I mn ogo j a čoj Bugarskoj. Borhe su nesumn jivo pridon ijele i da -
I ljem ja č anju dda\'ne vlas t i.
I Ali dalje ekonomsko i političko ja ~anje novih feudalaca.
I1jih ov3 tdnja. da sto čvršće uspostave S\'oj u vlast. a naročito
su parništvo medu č lan ovi ma vl a dajuće porod ice. s jedne stra ne.
a nastoj anja Bi zanta i Bugarske. koji su se medu sobom borili
o pre\·laSl na Balkanu. da na metnu svoj utjeca j Srbiji redo\'i to
preko I)ojed inih čla nuva vlada rske porodice. s druge stran e -
~pllta v 3lill i ometali" za početi proces j a č:lnja i širenja Srhije_ Već
je Mutimir. poslije pobjede nad Bugarima. otjerao svo iu braću i
za\'ladao sam_ N jegu"a du b vlada vin;. (0_ 860-891l) malo nam
j c inače poznal a. Znamo samo, ~a je pal,a h ·all VIII. poku-
!ano da Srbiju. u kojoj sc \' eć hil o uhrstilo k dĆanstvo. vcže:
za R im. U jednom pismu il g. 8 iS poz"a" je Mutimira. da $\'oju
zemlju podvrgne panonskom nadbiskupu Metodiju. Ali njegov;
~LIlOVJ (pr vosla\'. Br;Jn i Stefan) ni su se mogli duž e odrlati Ila
J
vlasti. Njih j e o. 89 1 prognao Pe tar Gojniko\'i Ć. koji j e do ;;ao
iz Hr vatske i zavladao Srbijom. O s la njajuć i se na Bizant. Peta r
je uspio da sc od ri i na vlasti o ko četv rt Siol jeta i d a odbi je na-
padaje svojih rodaka , koji su poku!a\'ali da ga zbace_ M uti.
mir ov sin Bran . koj i sc s bra tom bio sklonio u Hr\·alSku. na.
vali tri godine poslije na Srbiju. al i bude pob ijeden. zarobljen
i oslijepljen. Ist o se tako bez uspjeha sv r! io i napadaj Kl oni-
mira Strojimirol'ića . Klonim ir je iz Bugars ke p roval io 5 \'ojsk om
u Srbi j u i zauzeo g rad Destinik ; a li j e i on bio ~l'l adan i ub ijcn.
T ada je i Paganija bila pod S rbijo m. Na taj j c način kne_
ievina Zahumlje. koja je nesu mn jivo nastal a o kup ljanjem 1'0(1
jednu prvobitnu žu p.msku porodicu. bila sa tri s tr a ne opasana
Srbijom . U to je doba Hum ig rao l1aročito značajnu ulogu. U
tdnji. da sc: odrli pro tiv prodiranja Sr bije na pri morju s jedne
strane. a pritiska Bizanta s dru ge strane. hum ski kn ez Mih ajlo
Vikvić oslan j ao sc na Bugars ku . PT\'e \·ijesti. koje imam o o
njemu. prikazuju ga ka o bugankog savezoika. On je 9 12 za rob io
Pe tra. silla mIcta čk og dužda Una Particijaka. i preda!! f!<.: Si-
meonu: a kada se pel godina poslije bizaotski strateg II Dra ču
sas tao s Petrom Gojni k ovićem radi nekih pregov ura. \'i šcvić je
to dostavio Simeon u - nC zna IC. je li to bilo t očno ili ne - da
Bizant podbada S rbe. neka ujedno I Madarima uda re na Bu-
garsku. Na njego\' po ti caj Simeon jc. posli je veli ke I)objede n:;d
Bizantom kod Anh ijala (9t 7), poslao u Srbiju vojs ku. koja je
n" IHijevaru uhvatila Petra G ojnikovića i zamijenila ga drugim
članom dina~tije .
Pa vao B ranov;Ć . koga su Buga ri do\'cli na vlast. održa" sc
sl'ega tr i godine. U početku sc on drlao nugarske i iza z\' ao
pr~tiv sebe Bizant. leleći da Srbiju otrgne ispod buga rskog ut je.
caJa. car Roman Lek apen posla s vojs ko m pre te ndent a Zahariju
P rvoslal'ljel'ita. koga I'a"ao zaro bi i preda Bugarima. Al i lj
Srbiji je kod vladajućeg sloja st~lno i~bijala tdnja da 5e s pu.
m oć u B izan ta o trg ne od tešk og pritis ka susjedn e i m oć n ~ Bugar-
ske. Z bog toga su vladari. koj e s u Bugari dovodili na vlas:.
brzu prelazi li n" stranu Biznnta. l sam Pavao BranOI·iĆ ubrzo ~e
od metnuo ; pri~ao Bizantu _ Car S imeo n podr:l:a\'a sada onoga
istog Zaha~iju Pn· o$lavljc\,ića. koga je net!a \'no pomaga o Bi-
z.:nl. ~bacuJc Pavla i dovodi njeg;) na vlast. Zaharija. »~j: ćaJući
se d obroči n stl'a romejskog cara« - kako naivIlo objašnjava
Porfirogenet - odmah napuha Bugare i priznaje vlast Bizanta.
Na to Simeon uputi svoju vojsku na Srbiju, ali je Srbi uniJtiJe.
a glave njez.ini h z.a povjednika poslaše kao trofeje u Carigrad.
Poslije svega toga Simeon od lu či da Srbiju potpuno uništi. Ve-
lika bugarska vojska ude u Srb iju. i Zaharija je mo rao da po-
bjegne u H rvatsku. Pod izgovo rom, da ka o novog vladara
prime Casla va K lon i m i rovi ća mjesto prognanog Zahari je Prvo-
siavljevića , poz"an; su bili svi lupOI ni iz Srbije pa zatim poh,·a .
tani i odvedeni II ropstvo. a zemlja opustoše na i priklju če na
Bugarskoj (924).
Nepos red na vlast Bugarske nad Srbijom nije dugo trajala.
Buga rs ka je od osnivanja sta lno bila u usponu i nast oj ala da
potp uno zamijeni Bizant: Simeon je uzeo i naslov cara Bugara i
Grka. Al i od njegove sm r ti (927) počinje opadanje nj ezi ne moći.
Razvitak feudal nih odnosa i jačan je feudalne eksploata cije iza-
zvali su unutrašnje nerede, pobunu ,'elih vlastele, boljara. a i
otpor širokih narodnih masa protiv feudalizacije, protiv organi-
ziranja hu ga rske pravos\a"ne crkve i proti,· stal nih ratova. a taj
se otpor pokaz ... o u bogumilskom pokretu. Već na po četku vlade
Simeo nova nasljednika Petra Srbija sc oslobod ila. Clan stare
~ rpske d inas tije. Casla" Kl onimirov i ć. koji je živio na buga rskom
d"oru u Pre$iavi, pobjegao je u Srbiju 92i ili 92S, i kak o je
njega, kao i nj ego"e prethodnike, pomagao Bizan t, brzo je us pio
d a obnovi državu. Osi m Srbije, s krajem oko T uzl e i tadašn jom
Bos nom , Caslal'ljeva je drla\"a obuh vatila svakako i T ravuniju.
Slabljenje Bugarske, obnaV ljanje srpske drlave i jačan je
Bizanta utj ecalo je i na Zahumlje. l kada liU Bugari pregazili
Srbij u (9 24). Mihailo je ostao u sa" ezu s njima. Kao njihov sa-
veznik on je u 5rpnju 926 prepadom osvoj io bizantski grad
Sipont u Apuliji. T ek kada je Bugarska poslije Simeonove smrti
počela naglo sja biti i kada je Casla v obnovio Srbiju. M ihajlo
Vi šević je morao pribjeći zajti ti Bizanta. od koga dobiva naslove
prokonzu l:! i pa tricija. Prije toga. crkvenom saboru u Splitu
(925), n a kome su rjebvali pitanje jurisdikcije Splitske nadbi-
sku pije i Zahumsku biskupiju stavili pod njenu vlast, pTlSU-
stvovao je izahumski kn u Mihaj lo Vi šcvić JOsa svojim prva-
,-
2 _'
eima~. Sudbina Huma neposredno poslije Mihaila Vi!iev i ća (o,
950) malo nam je poz nata. ..' .
Caslav je dos ta dugo vladao Srbijo m (bio Je fl\' do pn bb tn o
950). Po kasnijem kazj,·a nju Ljetopisa popa Duk ljanina st ra.d~~
je u borbi li Ma đarima; oni su ga u jednom prepadu za roblb,
bacili u Savu. Koliko ima istine u tome. ne molemo danas utvr-
d iti. Da su MadOIri "r~ili pljačkaš ke provale i u srpske zemlje.
vrl o je ,' jerojatno.
H is torija Srbije u drugoj polovini X . sl. vrl o je malo ~~ ­
zna ta. Nesu mnjivo je sam o 10. da Srbija poslije Casla\"a ilije
imal a više ono značenje ka o u njegovo vrijeme. Bosna se tada
izdvojila iz nj ezi na sklopa. Posli je pada Buga rske pod ~.iz ant
9 il i Srbija je sva kak o bila podvrgn.ula ~i z ant~1 za . nek o vT1~eme,
dok nije doš la pod vlast cara SamUlla_ Kada Je B,zant USpIO ~a
un išti makedonsku drhvu 1018. Srbi ja je opet doJla pod nJe-
zinu vlast. Isti put prdlo je vjerojatno i Zahuml je. Ali za sv e to
vrijeme zavisnos ti nije u Srbiji i Zahullll ju bil,a potp.~ n o 0(.1-
stra njen~ domaća uprava s vladaoce m na čelu. Ulzanl ili je \1 S~~ O
ni poslije slo ma Makedonije da organ;z ir~njcm tema: svoJ ,h
, upravnih jedinica. neposredn o name tne svoJu upravu S\' lma srp:
skim zemlja ma. T c ~u teme obu hvatale samo peri ferijske oolast.'.
s gradovima Sirmijem, Beograd~~. Brani ~~~~ m i Ni še,~ .. kOJ~
nisu n i prije ulazile u sasta\, SrbIJe. U SrbIJI Je unutrašnj e .~re
.o .'
den je ostalo netaknut o kao, uostaI om: .I u. Z,cll··I H urnu . k J""
j a če bili izloženi utjecaju Biza nta _ .JedIllo !~ crkl'~na o~~a nl zacIJa
Oh r idskc arhi episkopije obuhvatala i Srb IJu .. E~lsko plJa u Rasu
bila je u njezin u sastav u. Periferijske oblast> bIle su podr~dene
episkopijama u Sirmij u (S r. Mitrovica). Beogradu. B ramče.v u .
Nišu, Li pljanu i Priuenu.
Kad je pala makedonska drža va, Bizant je dostigao \"Th~n~c
svoje m oći. Ali . kak o su fcudalei stalno ja ča li na rač.un ."tmh
5Cl ja čk i h i vojničkih im:lIlja. ubrz o je počelo opadanje I eko-
nomsko i vojničko sla bl jenje driOIve. Usto je došla joli i .bor~a
oko vlasti izmedu prijestolni čkoga č inovni čkog ..plcn.ul\·a . I vOJ-
nog plemstva iz prO"i neija. Centra:na vlas t nIJe Vile bila do-
vol jno jaka. da zaustavi to opadanje.
Posl jedice sl ablje nj a Bizanta brzo su S~ osjetile i u našim
zemljama. Zeta se oslobada. u Makedo niji izbijaju ustanci. kak u
253
 bi $(' obnuvi la prijaiinja drbva, $tu je: za to YTlJc:nle bilo ~ Ra-
škom. nije poznato. Ne5umnji,'0 jl". da je: utje.::aj Bizanta II Ra-
ško.j morau zn.atno. oslabi ti. a mulda jt na nt ko vr ijeme i prt-
staJau. Po kazn'a nJ u popa Duklj;min .. Bizant je mora o da ydi-
kim darovima predobiva vlad are Ra ike. Bosne i Hu ma. da mu
pumognu II borbi proti,· Zete.
2. Postan ak i razvitak Duklja nske driOIve. _ Dan a ~nja
Crn.a Gora. od nosno veći dio rimske prOYi neije Prevali tan e.
nat"';;la se do kraja X . SI. sam o Dio klijom (D iokl it;ja).
N~zh' potjece od rimskog gr~da Doklejo::. koji sc naluio
bliZU današnjeg Tito~rada . U poredo ~ tim j adja se u X I. st. i
drugo imc. Zeta. )>0 imenu des nog pritoka M orače. Graniu iz-
nu::du Duklje i TravuIlije na zapadu isla je sredinom Boke Ko-
torske ..t.~ko ~a J.e sjeve rozapadna strana tog zaliva pripadal a
T.raY~m!~. il Jug,~,stočlla Duklj ;' Dalje prema unutra!n j os ti gra-
n~ca Je I sl~ od R,sn a prek u Kri"o~ija i Grahova do izvora Piyc.
1\a sJc~e rOls t~ku gra~ničila je Duklja s Raškom; granica je, ug lav -
1l 0~1. l ~ l .. dol mum Zete. Pn:lIlH Bi zantu gra ni com j e bio $i rok.
naJ ~dće n e~astanjell puju zem l.iiŠl;:: ta je grani ca poči njala
od I1.VOl"a L'ma pa sc. prelazeći Yrhove Prokletija. zav r!ilvala na
ušć u Boja ne.
Porfirogenet naz iva stan ov nike Duklje terit orijal nim ime-
nom ._ Di? klitai ... ( Di ok li ćan i). Drugi bizants ki pisci X l. i XII .
~ t . OS"~I .mena Di o kli ća n i i Srbi upotrebljavaju i stara etnička
lIll ena IZ predsla Yenske per iode. a neki ide nti fici raju S rbe. od no-
s~o Duk lj~ ne. i H~vat~ ili .go,·ore o Dukl j i kao zemlji. u kojoj
i~ve Hn·a !!. Arno Ide I m.?,\' Crvena Hrvatska II D ukljanina Z;]
č,tav o J~~ciručje od Duvna do Drača, koje on nazi \'a i Gornjom
DalmaCIJom. M edlIIiIH. ka ko Dukl ja nije nikada bila sas tav ni
dio hrvat.ske dda ye, neS llmnjiv o ~ ll spo men uti bizants ki pisci
sl~at:;] " 'mc »Hrvah ka o si nonim Zil » Dukl.ianin ~ odnos no
.~rb ,n ~. n.,a d;] post~ji mišljenje, da je mužda među Dukl ja_
n"n~ b.J.a I neka sku pma naroda. koja se nazival a H rv atim a. ka o
Šio Je b,lo Hrvata i medu Ccsi ma i Poljacima II X . stoljecu ,
. D o druge l'o Jo"i ne X. st. jedina poznata ličnost medu du-
~ IJans kim "Jadarim ... je knez Petar. koji se II grčkom natpisu na
Jednom olo\'no ll1 pe~ato i7. IX. ili X. st. spo minje kao "arhont
254
D io kli je~. Tek od "remena knela Vladimira. koji je vladao
potkraj X. i na početku X I. st.. a pri jestol nica m u je bila II Kra -
jini kod ~ rk ve P rečis te Krajinske na laparinoj obali Skadarskog
jezera. dopušta ju izvori, da donekl e utvrdimo historijski razvoj
Duklje.
Vij esti u knezn Vladimiru ver.a ne su za ličnost makedon-
skog cara Samuil a i njegovih na~lj cdnika , kao i 1.a Samuil OVI.""
borbe 5 bi1.antskim carem Vasilijem II . U jednoj grč k oj povdji
svetugors ke La vre iz 993 goyori sc o nekom srpskom poslan-
stvu. koj e su t ar obi li A rapi a utkupi o ga bizantski ear Vasili je
II. Ak o imamo pred oči m a. da je Vasilijr _ d ... bi oslabio Sa-
m"i IO\·u. II oja čao svoju prevlast II zapadni m obla.d i ma Balkan-
skog poluo to ka - upravu i obnmu dalmatinskih gradova po-
"jerio hT\'atsk om kra lju Stjepanu D rlislavu. o nda je \"Tlo vje ro-
jatno. da je tc srpske poslanike po~ lao u Bi za nt Vladimir. Pla-
šeći S~. da će ga napasti Samu ilo. on je il i SOl ili lelio utvrditi ]lo-
liti č ke YC::te 5 Vasilijcm. glavn im neprij a teljem ca ra Sam"i l". ili
mu je savC1. bio ponuden.
Bojaza n Vl adimirova bila j e opravdana. jer je Samuilo.
Yjeroja tnu !)!lll. provalio " D" klju. po t ukao Vladimira i pokorio
cijelu Dukl ju osim uzanog primorja sjever n]> od uŠĆa Boja ne.
Samuilu je Vlad imira odyeo ka o zarobljenika u Prespu.
svoju prijestolnicu. ali ga je uskoro zat im učinio svojim zetom
pa mu 1>O"ra tio Zetu na upravu. Taria se Vladimir ' T atio II
Kraji nu. gdje je vladao do \OI G: Tra\"unijom i Zahumijem
upravljao je nj~go,' brat ili stric Dragom ir. Za po rodicnih svada.
koje su posl ij e Samu ilove smr ti (1014) izb ile II Makedonskom
carstYo. njega j~ II P respI! na mami o h 'an Vladislav i n;;: prijevaru
ga ubio 22..~Yibnj a 10 16.
P uslije smrti h 'a na \'ladislava 10) 8 sasvim su se iz mij enile
političke prilike na Balkanskom poluoloku. jer je Vasilije II.
pokorio cijelu Sa lnuiloyu državu i uspo~t:lvin bizantsk u vlasi l'
svim balkans kim zemljama pa i l, Duklji. Dragomir;: su pri
pokušaju. da preuzme nasljedstvo \lladi1l1il"0\,0. na pr ijevaru
ubili Kolnrani. Njega je naslijedi o njego\' sin Stefan Vojislav .
koga Duklj an in nazi"a D obrnslavom .
Poslij e smrti Vasilij;: II. ( 1025) počinje opadanje moCi i
ugleda Bizanta . U nutrainje borbe, koje SIl prouzrokovalo:: ta kvu
 TA BL ... 1.\'1:

stanj~,odrazile su st:: i na obrambenoj moći driave. Na svim

, ,
državnim granicama Bizant uzmiče, U takvim političkim prili-
kama počeli su II Zeti ustanci 2a oslobođenje od bizantske vlasti.
Prvu bunu digao jc Vojislav 1035, ali ustanak nije uspi o: Voj i- •
slav je kao tala c bio odvede n u Carigrad, a upra"a u Duklj; po-
'-jerena bizanukom vojskovođi . \Iojl1Ia\·u pode l:a rukom da
iduć<e godine pobjegne iz Carigrada. Vrativši se II !cmlju, on
preuze dast i zavlada ne samo Dukljolll, nego i Travunijom i
Zahumljem. tako da sc njegova držav a prostirala od Bojane do
Nercl\'C. U istn vrijeme Vojislav je pukim slučajem dOŠ:1O i do
znatnih financijskih sredsl;n'a. Godine IO~O razbila sc: na du kljan-
skom primorju jedna bizantska lada s državnim novcem, koji
l Vojislav zaplijeni. Na care,' pozi,', da novac vrati, Vojisla,· nije
I uopće odgovorio. Sloga, po carevoj Zal)ovijedi, provali bizantska
vojska 1042 u Duklju. ali bude potučena. I nače je i politička si-
tuacija u susjednim zemljama bila povoljna za Vojislava. Go-
J edan zel skl kralj (Xl. II. ' .
dine HHO -41 izbili su ustanci u J>omoravlju i I'ovardarju na čelu Crkva sv, Mihaila \I S\onll
~ Petrom Ddjanom. a u okolini Drača pod vodstvom nekog
Sla"enn Tihomira. .
Bizant Ilije mimo gledao na uspjehe dukljanskog kneza.
Sloga car Konstantin IX. Monomah naredi dračkom patriciju
Mihailu, da napadne Vojislava. Bi zantska vojska prO"ali u
Duklju. op lja čka nizinske krajeve. ali je na pov ratku u planin-
I !kirn klancima dočeka Vojislavljeva vojs ka i strahovito potuče,
tako da je njezin ostatak predstavljao ~bijedan i suza dostojan
prizor«, kako sliko"ito opisuje Kedren. Bizantska vojska Il1Je
više uznemirivala Duklju. Ni pokušaj bizantskog stratega u Du-
brovniku Katakalona. da na prijevaru uhvati Vojislava. ilije
USpI O.
Vojislava naslijedi Mihail o (1050-1082). jedan od njegovih
sinova. Prema pri ča nju popa Dukljanina. Vojislavljevi sinol·i
s majkom podijelile medu sobom Duklju i Tr.;wuniju. Ali II
Travuniji izbi buna protiv dukljanske dinastije, i jeda n od
bra će b i ubijen. Zbog toga ostala braca provale iz Duklje u T.a-
vuniju i opet uspostave svoju vlast u njoj. Ne može sc I, tvrditi.
koli ko je ta vijest točna . ali je sigurno, da je Mihailo sam za-
vladao Zetom i Tra\'unijom i da je oko dvadesetak godina vla-
dao .potpuno mirno. On je u to "rijeme poboljšao odnose $ Bi- C rk va " ', Pav la kod TreblnJ_ (XII, 5LJ

256
T"' ''~ .A ",'1I!
z;al1tom. Već na početku svoje vlade, o. 1052, dobio j e od bizant-
skog cara naslov p rotospatara i bio upisan .. medu saveznike i

r .. '-" prijatelje romejske«.

Na početku Mihailove vlade dono je 1054 do rascjepa crka-
va. U borbi, koja se u po"odu toga vodila između Rima i Ca-
ri grada. papin je ugled rastao, a ugled Bizanta postepeno pa-
dao. T o je b ilo osobito vazno za dalju Mihailol'u politiku.
Prva. dosta mirna perioda Mihailove vlade, do IOi2. bila
je prekinuta izmedu 1060 i 1070, kada je Mihailo iskoristio ne-
rede u Bizantu i osvojio Rašku, koja je bila pod bitantskom
vlaiću. pa je .predao na upravu svome sinu Petrislavu.
Kada je t072 pod vodstvom Geo rgija Voj leha izbio usta -
nak u Makedoniji, ustanici pozvaše u pomoc Miha ila. On sc
odazva i posla im svoga sina Bodina. koga ustanid proglasi§e
l,a cara , a sam Mi hailo upadne u Dračku oblast. Ali ustanak bi
ugušen za nekoliko mjeseci. Bodin bude zarobljen i odveden II
Cari grad. a zatim II Antiohiju. odakle ga je otac itha vio p o-
moću Mlečana. il Raška je opet došla vod vlast Biy.anta.
Da bi papa Grgur VII. p redobio za Rim šiO viSe balkan-
Crk VI ~" . Peltl u R a~". kod Novo!; Pazara IX. st.)
skih ~em alja i tako oslabio utjecaj carigradskog patri jarha. a
osim toga okupio ~to v i š~ država protiv njemačk og cara Hen-
rika IV., svoga glavnog protivnik a. on se oda1.vao na Mihailo,"\)
mol bu i poslao mu Ion kraljevske znakove, bo !l to je dvije
godine prije poslao hrvatskom kralju Zvonimiru. Iako j~ Dukl ja
i tada bila nezal'isna driava. nedostajao joj je pra"ni osnol' la
nezavisnost, a taj se po tadašnjem shvacanju mogao dobi l i ~amo
od Rima ili Carigrada. )l'a taj na!':in Duklja je dobila onu inu
formaln u sa nk ciju, koj u su dobil'a le i druge drlave ; ona je bila
medunarodno priznata. U isto "rijeme Mihailo je za banko!; bi-
skupa zatrafio pal i;. t. j. simbol met ropolitske vtast:. ali nije
u tome uspio. Mihailo je tralio samostalnost barske erkve ne
samo iz; crkvenih, nego i iz politi čkih raz loga. Nije htio da ka-
t oličk a crk" a na tcri torij u njego" c drla"e buele podv rgnuta
crkvenoj vlasti, koja se nalazi izvan Duklje. U toj poli t ici po-
magao je Mihaila i barski bisku p. U Baru je. naime. postojat ..
tradicija, da jc barska bis kup ija nasljednica biskupije u Dokleji:
, čak su _ po loj tradiciji - svo ju biskup iju smatrali metrco po-
lijom, iako to Dokleja nije nikada bila. Ako je !iI tradid;a.
,-,
-,
Stari Ilar. o pćeni t l ul~d

kako sc čini. zaista postojala. bar koliko se odnosi na metropo_
liju II Doklej;, onda nema sumnje, da ni barskim biskupima nije
bilo indiferentno, da li će ostati podvrgnuti dubro\'ačkom me·
tropolitu ili će i nj ihova biskupija postati samostalnom metro-
polijom, koja će kao nasljcdnka doklejskih metropolita uk upiti
oko scbe sve biskupije u sjevernom dijelu bivše dračkc metro-
polije. U doba, kad jc Mih a il o radio na rješenju toga pitanja.
prilike su bile sasvim povolj ne. jer jc rimskoj crhi bilo poslije
1054 u interesu da za sebe zadrli što više zemalja na Balkan-
skom poluotoku, gdje su se II crkv enom pitanju Istok i Zapad
sukoblji1\·ali. Stoga su se dukljan!k; vladari i ka o katolici i
kao neprija telji Bizanta radije obraćali rimskom pa pi.
Za vrijeme Bodinove vlade u 5usjednim su sc zemljama odi-
grali znatni politički dogadaji. Normani su bili potisnuli bi-
za ntsku vlast iz južne Italije pa su sc sp remali da borbu pre-
nesu na Balkanski poluotok. Dizant je našao saveznike u Mle-
čanima, čiji je osnovni poli t ički princip uv ijek bio osigurati
sebi slohodno kretanje po Jadranskom moru i zato ne dopustiti.
da se neka strana sila učvrsti na Jadranu, Kako je u tom kon -
fliktu Bizam predstavljao slabiju stranu, Mlečani su sklop ili sa-
vez s Bizantom prOli\' Normana, koji su im mogli postati opasan
takmac na Jadranu. Sasvim je razumljivo, da je uz Normane
pristao i papa Grgur VII. Polola j Duklje u takvoj situaciji bio
je tdak, jer je svakog trenutka mogla olckivati. da će j e Bizant
napasti, a ak o Normani dod u na Balkanski poluotok. značilo je
to steći još jednog neprijatelja na državnim granicama. Bodin
sc nije potpuno vezivao ni za Dizant ni za Normane. al i je iz
cjelokupnog njegova drlanjOl jasno. da je bio na strani Nor_
mana. On SI': oicnio Jakvintom. kćerkom vode normanske stra nke
u Apuliji. Za vrijeme ~ am og sukoba drlao se vrlo oprezno, sve
dok situacija nije postala jasna. Kad su )081 Normani prešli na
Balkanski poluotok i opsjeli Drač. Bodin je doho pred Drač
s \'ojskom. ali je samo promatrao bitku, nl': sudjelujući u
njoj. Tek kad su Normani zauzeli Drllč i prodrli do Soluna.
Bodin je navalio na Rašku, koja je bila u biuntskoj vlasti. i
upravu u njoj predao dvojici ,.iupana sa svoga dvora .. , Vukanu
i Marku, koji mu sc zaklel!':, da će i oni i njihovi nasljednici biti
vjerni kl etvenici njegO"i, njegovih si nov3 i nasljednika njihovih.
258
TI
,,
Poslije toga Bodin zauze i Bosnu i I)ostavi joj za kneza nekog
Stefana. Tako je on sh'orio veliku drb.vu, u koju su ušle Zeta,
Raška. Trebinje. Zahumlje i Bosna.
Kad su 5e 1'085 Norrnani povukli s Balkanskog poluotoka.
bizantski car Aleksije I. Komn en nanovo zauze Dr a ~ i poče
napadali Zetu. U tim borbama Bodin je bio potu~en i z~robljen,
ali m" je uspjelo da sc oslobodi _ Iste g. 1085. poslije smrti pape
Grgura VI I., izbio je rascjep u katoličkoj erh'; zbog izbora no-
voga pal)e. C:lT Aleksije L Komne n živ io je u dobrim i pri ji!-
teljskim odnosi ma $ papom Urbanom II. Druga stranka izabra
za protivupapu Klementa II I. Viberta, koga su priznavale Nje-
m ačka. Engleska i Madarska. Takvu političku situaciju isko~ ,
ristio je Bodi n i ponol'io molbu svoga oca. t. j. zatražio je od
Klem enta I ll . za barskog biskupa metropolitsku " last. i to je i
dobio 8. siječnja )089. T ako je Zeta postala i u crkvenim stva-
rima Ill':zal'isna. Toj nO"oj metropoli j i bile lU podloine biskupije
u Kotoru, Ulcinju. Drivas!u i Pilotu. ka o i srpska, bosanska j
trchinjska biskupija. Ali samo devet mjeseci poslije papa Urban
Il. podredi kotorsku biskupiju metropoliji u Bariju. To jc učinio
na molbu normanskog kneza Rogera. kak o bi što I'i!e povezao
južnll itali ju sa susjednom obalom, II očigledno i stoga, SlO II
borbi i;.:medu Dubrovnika i Bara nije Kotor htio da pristane ni
, uz prvi ni uz drugi grad.
T aj značajni dogadaj u crkvenoj politici predstavlja po-
sljednji uspjeh Bodino". Mjesto Bodina pocinje 5e "iše isticati
Vukan. župan rdki. Bod in sc p<lsljl':dnji put spominje 1096-9i.
kada su kroz Zdu prolazili krilari pod grofom Ra jmundom od
T oulouse, lako su oni dolazili u sukob sa stan ovniltvom. naj više
zbog otimanja hrane. ipak ih Bodin lijepo dočeka u Skadru.
Od Bodinove smrti (o. 1101 ) do potpunog uključh'anja lt
sklop Nemanjine raške države (o. 1183) Zeta je naglo opadala
•
i teritorijuino i u svom političkom utjecaju. Ra!ka, Bosna i
Hllmska zemlja dcfiniti"no su se od nje odvojile, a Raška je po~
čela sve odlučnije utjecati na razvitak prilika u Zeti. Te S\I pri~
like prvih dece nija obilježene uglavnom unutra!njim borbama iz-
medu Bodinove porodice i roda Bodinova stri čevića Branislava_ •
• Sukob je izbio joli za života Bodino\'a i bio je u naju!oj vezi
5 njegovim dolaskom na vlast, jer je Bodin potisnuo sprijesiolja
259-
 svoga sirica Radl»lava, Brani.davljeva oca. Zbog oskudnih iz_
vora ne molemo utvrditi druhve nu podlogu tih dugotrajnih borbi
ali je nesumnjivo, da su one imale veliko z načenje u politici Bi:
tanta, koji je nastojao da Zetu op('t podvrgn(' pod svoju vlast.
A kako je on II isto vrij('me telio za tim, da pokori i Rašku.
Zeta je postala važno područje njihove mcdusobne borbe. T ako
je već Dobroslava, Bodinova brata i njegova prvog nasljednika.
svrgnuo Vukan, veliki fupan raški , i za kralja postavio Ko ča para.
lhanislavJjeva brata. Ali Kočapar sc: vrlo kratko vrijeme odriao
na vlasti, možda ni godinu elana: svrgnuo ga je Vubn. Uzro k
te nagle promjene nije poznat ; možda se Kočapar htio oslobo-
diti Vukanova utjecaja.
. . Vukan je mjesto Kočapara p05ta\'io za zetskog kralja Vla-
dimIra (o. 11 02-111'01 ), Bodi nova brata. On je svoje odnose
$ Railkom učvrstio oieniv!i se Vukal]ovom kćerkom. Za to "ri-
jeme Zetu nije uznemiri"ao ni Bizant. I pored rodbinskih veza
ona je ostala neutralna i tada. kad je Vukan (1106) napao Bi-
z~nt i b.io pobij~den. Vjeroj.atno zbog toga Vuhno"a neuspjeha
oJač~o je u ZetJ otpor protIv Raške. Na čelu pokreta stajala je
.Tah 'lnta, Bodinova udovica; ona je. prema popu Dukljaninu.
otl'ol'ala Vladimira i postavila na prijestolje sl'oga sina Đuru (o.
111 4-: ~ 11.8 ) . Otprilike II isto vrijeme um ro je u Ra!'koj Vukan,
a nasilje(iJo ga Uroš 1. Duro je. kao i njego,· otac, bio otvoren
neprijatelj Bizanta i zbog toga j e bacio u tamnicu Grubdu. Bra-
nillavlje~'a sina, kao bi~anukog pristalu; drugim Grubclinim
istomi!ljenicima poJIo je za rukom da pobj('gnll u Dra č. Duro
je i prema Raškoj promijenio ddanje i nas tojao da 5 njom
uspostavi prijateljske odno5C. Kako je ta kv a politika bila oči_
gledno upe rena protiv Bizanta. ~etskim emigrantima nije bilo
teško da B i ~ant pridobiju za sebe. Stoga bizantska vojska na-
vali na Zetu, protjera kralja Đuru i oslobodi iz tamnice Gru-
b~lu, pa ga :po nalogu ~arev\l~ postavi na prijestolje. Đuro pu-
bJegne u Rasku, a .J akl'mta pade II ropstvo. Iako doba Grube-
li ne Vladavine (11 18-1125) predstavlja mirnu periodu. ipak je
Đuro uspio da u Zdi stvori Itranku protiv Grubde. očigledno
zbog. njego"e bi.untske politike. i da u Raškoj sakupi vojsku,
S kOJom_provali u Zetu i pred Barom (o. 1125) potuče Grubdu.
koji II borbi pogibe. Tako je Đuro po drugi put preu.teo vlast
J
(o. 1125-1131). Odmah poslije preuzimanja vlasli. on se. izmiri
sa dva Grubdi na brala. vjerojatno da bi u čv rstIO SVOJ polo-
žaj. i dade im neke župe na upravu. Ali u vri~e~e no~oga ~i­
zantsko-ugarskog rala pokušao je da dokraja umih Bramslavlj('-
viće , ~ to je samo djelomično postigao. Vojna pomm: o~ogući1.a
je Grubdinoj braCi da najprije pro\'a1<' u Zdu do Bara I os;'oJe
tvrdi grad Oblik, a za tim da pod njim pobijede Đuru. 1 ada
u KOtOTU i Zeti izbi ustanak proti\' Đure, a i Rašani \'padnu u
zemlju progoneCi kralja, koji sc pred njima skloni u Obod: T u
ga opsje(le drački vojl'oda i, zahval j ujući izdaji. zarob, (o.
1130-SI ).
Tada posta kralj Gradihna (o. 1131-1142), pod čijom je
upravom bila ne urno Zeta, nego i Tra\' un ija. Dugotrajne borbe
toliko su iscrple zeml ju, da je bila "gotovo razorena i opusto-
šena __ kaku kale Dukljauin - pa je ponovni dolazak Brani·
slavljevita na prijestolje značio neko smirenje. ali i uhrUenje bi-
zantske "lasti. Poslije Gradihnine smrti, njegov sin Radosla"
ode \I Carigrad. izjavi, da će hiti vjeran \'azal bizantski. i od
cara Mallueh, dobi iste zemlje. kojima je upravljao njego\' otac,
t. j. Zelu i Travuniju. Z~ razliku od .oea. ,na1,ino sc sa.,:,o kne-
7.om. Ali mu ie moćna bIZantska zaštlta bIla kratko vTlJeme od
, pom oći. V doba. kada je Bizant bio tdko ug roien ~d n!,:pr~ ja:
td j$ke koalicije pod Rog('rom II. sicilskim, u ZetJ se pOjaVl
otpor prot;" bizantskih !t iće n ika. Protivnici se pobuniše i o.
1148-49 dovc:doSe iz Raške Desu. sina Uroh l. koji zavlada ZI'-
tom i Travunijom. a Radoslavu osta samo primorje od Kotora
do Skadra. Ali posli je uspjd nog rata 5 Ugars kom (11f.i6) car
Manud je na obali Duklje od primorskih gradova sastavio po-
sebnu administrativnu jedinicu, na č i jem je če lu stajao ,.dux
Dalmatiae et Diodiae« sa sjedištem. vje rojatno, u Kotoru. Baru
ili Skadru. a posljednjem zetskom vladaru ostala je samo ot"o-
rena zemlja oko tih gradova. Pa i laj posljednji ostatak stare
Duklje, zajedno sa spomenutim gradovima. osvojio je Stefan
Nemanja, tako da je o. JI83 cijela Zela bila najzad pripojena
Raškoj.
3. Dndtveno i državno ur edenje Duklje do xn. stoljtt3.. -
Kaka.' je bio ekonomski. društveni i pr3.vni poloiaj naroda
26 1

Duklje, 0. torne malobrojni bizantski i domaći i~vori ne gO"ore
gOlOvo nJ~!a. ~.paJ; ,. ma da nCfl'Osrednih svjedočanstava o tome
nemu,
n nesumoJ'" .J'' d, , II II ,OJ
. peno
. d·I 8 'b
o odlll. selJaCI,
. . II od-
osu na vla~ara I vlastelu. sve ,·ac preluili II tavisao i pod-
lohn, pO.lotaJ. Putem za robljavanja, uduživanja i dob rovoljnog
5ta~IJ~nJa pad .. zdtitu~ I)lemića iJi crkve, siromašni slob!Xini
",I~ack' su se II sve većem broju pretvarali II zavisne i podJo!m:
se Ja c.
Na viJe mjesta pop Dukljani n spominje 'u Duklj; r krn -
stvo
\magna~C$, princ-ipes. nobiks, milites). To su većinom vla-
d aren rodael. kojima J'e on d ' . d" ."
T .
~ J I;; anvao pOJc tne zemljisne posjede
na upra~u. dav.ao d.ij~Jovc državnog teritorija. ili su to bile
,sta '""dtc starJc~me. L \"oJn, r.apovjednici ili druge ličnosti. koje
Je \" a ar - Jn,lošcu wOJ·"
I' '. b, .. .
l, l og zas uga u ratu III 17. drugIh
. Jjali prijestolje svojim sinovima, ak o nisu bili silom zbate ni. Ali
rat oga. 1 poklanJanJe~ zemljišnih posjeda _ uveo u red plem-
stva. U ~~etku .te penode plemiĆi su bili u mnogo zavisnijem i
po~r~denlJem pOIO!aju prema vladaru nego poslije S daljim
st~ć nil:" ekonomskim jačanjem plemstva, odnos iz'medu' ple-
~' a l vladara sve vilic se priblifa'-a feudalnom odnosu vazal a
I l suverena po kome J.' plo·"
, '. nil -I'aza mnogo samonalIlIJI.
me suverenu. d~guJe Jedino vjernost i pomoć II ratu. Tak o _
... jer .svo-
pre~a Duki Janinu - kada je jedan od ,·Iadara primio k sebi
odbjegloga .raškog župana. pitao ga je. ~da li bi bio voljan da
se d~a~ovoIJno podvrgne sa cijelom svojom oblaJću kra ljevs koj
vlastI 1. da sc.. zakune na vJernos
. t k ra ,.JU . . . slnOl'ima~
I nJegovIm . ,
a k~d Je poshje toga zauzeo RaJku, .rodake sl'oje učinio je iu-
paOlma pod o~evom vlašću. da vladaju i dril' u posjedu lu
obl~t. tek da ~pak priznaju kralje\-sko pravo.,. Isto su sc tako
!~r:e~; ~ukan I ~a~ko: _ koj~ j~ kr~lj .~odin postavio u Ra!k oj.
da. će .0111. I nJ~hov~ smOl'I bItI pral'i vazali (homines)
kralj~ ~~.dllla l nJegOVIh smova i nasljednika •. U vezi s tim
~e za':'l~nl~lm . pOl?žajem prema vladaru sve više su jačali moć
I ~~lltlčkl ut~ecaJ plemstva. Pojavljuj u sc već slu~ajevi da ple-
mIĆI ~stav.l.Jaju kralja. i slučajevi. da upravnici ;ojedinih
oblast~ poshJe ~Ia~areve ~':'tti uzmu $\'u vlast u zemlji. T o se
dO~~llo. n~ pnmJer, poshJe Casiavljeve propasti. kada su .. ba-
nOI I pO.Čcll da go~podarc svojom zemljom. svatko svojom
obldću I ohug om. I pokorili sebi iupane. od kojih su uzimali
26'
-
T
,
danak. kao što je obično činio kralj ... Izmedu samih plemi ća
i izmedu pl emića i vladara vodile su sc stalne, gotovo neprekidne
borbe i ratovi: proganjanja. za tvaranja u tamn ice. trovanja i
ubijstva medu vladarima i vlastelom bila su ~csta pojal'a. Plem-
stvo bi često mobilizi ralo narod i ustajalo protiv vladara. zba-
civalo ga. pa mu ponekad i lil'ol oduzimalo za ra~lIn koga dru-
gog vladara ili prctendenta, koji bi ga vod io.
Pa ipak. uzeto II cjelini, vl adari u Duklji te ranoreudal ne
' periode imali su veliku vlast nad vlastelom. I'eću no ŠIO će
je imat; poslije. u razvijenom feudalizmu. Vlada ri su bili
vrhovni vojskovode. sud i zakonodavci. Vladati su do XII. st.
bili vec nasljedni, pa je Ljclopis popa Dukljanina USti-ari. do-
brim dijelom. jedna duga lista kra ljeva. koji S\l, ponajvik, ostal'-
i II toj periodi očuvali su sc tragovi nekadaInje stvarne izbor-
nost i plemenskih starjdina i vojskovoda u plemenskim savezima
u odredenom broju slu~ajeva - uglavnom formal nih - izbora
vladara od strane naroda. Pop Dukljanin navodi za neke vla-
dare da ih je narod .podigao na prijesto. ili .postav io za kra -
lja" ili pozvao da "preuzmu kraljevstvo i zemlju svojih otaC3«.
Da je tu rije~ samo o formaln om. a ne o stvarnom izboru, vidi
, se i iz slučaja kralja Grubeše. za koga Dukljanin izričito I'eli.
da ga je .po naređenju carskom narod postavio za kralja ...
Vladar sc oslanjao uglal'nom na svoje fupane i druge ve-
Iika!e ; njima. je bio okruien i s njima se savjetovao, naročito u
vojnim stvar ima. Ali se iz prikaza taboln;eg sabora na Du-
vanjsko m polju vidi, da se d o sredine X II. st. o~uvala tradicija
o nekada!njcm održavanju narodnih skupština, koje su odlu~i ­
vale o vafnim dr!al'nim pitanjima.
Ljetopis popa Dukljanina daje nam i prilično de:t1'jan. ma
da ne dovoljno jasan opis sistema lokalne vlasti u Duklji. Opi-
sujuti toboi nji sa bor na Duvanjskom polju. Dukljanin pri~a.
kako je kralj podijelio zemlju na četiri oblasti (provincia). Na
čelo svake oblasti postal'io je bana (dux ). zatim je odredio fu-
pane (comes) i satnike (sed nicus. centurio). Svakom hanu dao je ,
• po sedam satnika. a svakom !upanu po jednoga_ Satnici podre-
deni banu imali su za dužnost »pravo i pravedno suditi narodu
j ubirati danak te ga uručivati banovima .. s tim, da banovi mo-
2",
 KARTA Xl

raju polovinu sakupljtnog danka dati kralju, a po lovinu zadrhti

la sebe, Satnici podredeni knmesima (župa nima) također su imali
dužnost da sude narodu; od poreta, koji su, ,·;o:ro;all1o. oni
I
sakupljali, dvije trećine su i!k kralju, a jedna tretina županu.
Ne vidi se, kaka,· je odnos bio izmc:du ob lasti (b an ovina), župa-
nija l i satnija. ni kakav je bio odnos. to jest razlika izmedu ba-
novih sa tn ika i lupanovih $alnika.
Stari građovi u primorskom dijelu Duk!jc, kOJoj 511 u X L \
st. pripali Skadar, Uldnj. Budva i Koto r (na mje~tu sta"og
Acruviuma). imaJ i su poseban. autonoman položaj: oni $ 1.1 bili
;zuzdi iz te administrativne podjele, jer su imali s\loj osobiti
privredni, politički i kulturni razv itak. To su bili jo; rimski
gradovi. nastanjeni romanskim stanovništvom, koje su Slaveni
najkasnije od X. st. postepeno i s,'e više potiskivali, tako da su
I duk ljanski gradovi. ka o i gradovi u Dalmadji. s vremenom do-
bh'ali sve jasnije slavensko obiljeije. Plemstvo u tim gradovima.
, formirano od potomaka starih Romana j bogatih Slavena, stvamo
je vladalo i upr avljal o njima, iako je "dnija gradska pitanj3
jo! uvijek rješavala skup!;tina cjelokupnog stanovništva. Na
čelu gradske uprave u Kotoru. a vjerojatno i u drugim duki jan -
skim gradovima, stajao je prior, takoder iz redova pl emstva.
Pored ().Staloga slobodnog stano,'nišh 'a - obrtnika, trgovaca i
\
slobodnih seljaka - II tim grad ovima. odnosno u njihovoj ne-
posrednoj okolini živjeli su i kmetovi. koji su radili na dastelin-
I skim imanjima, i robovi, koje su o b ično upotrebljavali kao kućnu
I
poslugu. a služili su i kao predmet trgovine.
Društveno i upravno isto sc tako razvijao i grad Bar , koji
je najvjerojatnije osnovan poslije doseljenja Sl3vena. Ipak Olj e
l !'op Dultjanin nav<>di u <!ukljanJkoj drlavi imona županija , odn01\no
!up;t, od kojih 'u s~ mno~a i danas o<uvala. To lu " Z~ti : Lj dkopolj. (Lu~a
iupania ), izmedu 1>lora«: i Sitn;"c: I'odlul;e. oh Zabljah; Go .. h iup:miia .
• jevero;II.xno od r\ilrJiu: Kupilnik. na i.tom oj olNoll Skadankol j~ura
(<:Iana. ime arbana!ko, sela); Oblik , h aj i brdo (dan.. T~nbol) t de.ne
.t•• ne Bojane; Prapratna. izmed" Bara i Ulc;nia; Grmn ica (izvedene od
Jln. h.....,....,... _ cr ven), i.medu Pal\r o.i~a ; Shdarol<>lt" i _ra: Koce ...
(da"". . .bora,·ljeD nui., bli.u Budve!; Grbalj , i.medu T;va llko, uliva u
Boki Ko\oul:oj I Budve.
Glavne tupanii~ u Travun;ji jc' '': Dralc~;"., ok" IIcrc ... "ovo~ . Kona ..li.
od Dubro"nih do Boke KotoTl!:e. V.m (danu Korjeniti ). Ljubomir, Fa'n;e.,
Rudine, Vninje (dana. Zupci ); u ZallUmlju: Popovo polje. Za pska ltJpanija.
OUKLJANSKAOnZAV.
olo planine .zabe , S,on, • poluotokom J>djd.cc:m , Luka. oko uUa N.rClv" U [)RUGOJPOI.OV1Cl XI.S I Ol
Dubrava, • lije.,.., <.tra"" Neret ve, Br.xoo i Blat o. l __ _ (,~"""CC OBl .. STt

'" I - -- ~ i ... 'm.. Gtl""NtC'"

t,II.N ICi'<.K(),JA ,"Jt POUZĐANO
 I
isključenll m ogućnos t , da je na istom mjestu postojao kašit!
Antipargai. II koji je prebjegao jedan di o romansko g stanov -
niŠh"a i~ stare Dokleje. koju su gotovo sasvim poruJili Sla-
veni. Medu dukljanskim gradovima počco se Bar isticati tek
I pri kraju X I. st., kad je postao sjed ište kat oličk og metropolita.
Porfirogenet spominje II Duklj; još tri .. veli ka grada ..
( utvrđenja ) :
Gradela; (moida Gradac), Novigrad i L ontodokla.
a li nije utvrdeno, gdje su sc oni nala~ il i . Jedini Starigrad. kak o
sc nat ivala Budva II Srednjem vijeku. opravdava mišlj e nje. da
j e N ovigrad bio ne gdje II primorju i da je po postanku mladi
od Budve.
U slivu Bojane i Drima II doba dukljanske drIavc postoji
lest manjih grado,·a. Možda su to slara pograni čna u t vrđenja. u
koj a se $klonio jedan di o stano vni ka Dokleje, To su: Svač (5\"a-
d um), istočno od Ulci nja ; Danj (Dagnum. Oagne), na mjestu.
gdje sc Drimae odvaja od Drima i teče k Bojani ; ju!no od njega
je Sal)a (Sappa). a sjeverno Sarda (S~ rdum ). Zatim treba n~p o­
menuti Drivas! (Driv astuln), sjeveroi stočn o i Balet (Balccium.
Baleze), sjever no od Skadra. Od svih malih gradskih naselja naj-
duie se odriao Danj. jer je njegov opsta nak bio uvjetovan
~Zetskim putem«. koji M: is ticao ka o značajna saobraeajna arlc-
rija izmedu Jadranskog mora i uedišnjih oblasti Balkanskog po-
luotoka. Karakteri s ti čno je. da su spomenuti gradm.;, iako d osla
mali i vrlo blizu jedan drugome. bili sjedi~te katoli čkih bi-
skupa.
Medu drugim mjestima. na lijevoj obali Bojane, na sredini
izmedu Jad ranskog mo ra iSkadarskog jczua. isticao sc benedik-
tinski samostan sv. Srda i Bakha, u kome je bila @:Tobnica du-
kljanskih vladara. Kako je Bojana od uŠĆa do tog s~mostana bila
plovna i za najvete srednjovjekovne brodove, t o se Sv. Srd na
Bojani razvio posli je u veliko primorsko p ristanilte poznato u
svim jadranskim oblastima.

4. Jača nje Raške i njezina borba :ta nezavisnost protiv Bi_

za nta. - Od početka XII. st. srediite borbe za obnovu centralne
vlasli i otpora protiv Biza nta prenosi se u Rašku. Osim borbe
protiv bizantskog utjecaja u Zc:ti raški su župani vodili aktivnu
politiku prema Bizantu i na istočnim i juinim granicama Raške.

265

-
 l
I Ta borba, koja je otpo~cla joj potkraj XL st., nastavlja sc sve
upornije cijelo XII. stoljeće.
Iz Raške su Srbi najprije počeli prodirati u plodno Kosovo
polje, zatim II krajeve oko gornjeg toka Južne Mo rave i Var-
dara. Bizant je morao čini ti znatnc napore, da obrani svoje gra-
I nice i da na neko vrijeme primOTa RaJane na pokornost. Kakv u
jc opasnost za Bizant predstavljalo to srpsko p rodi ranje. ,-idi
sc iz toga, !to jc sam car Aleksijc Komnen morao lično po-
kub"'a!; da rijdi srpsko pitanje. Ali uspjeh je bio samo pro-
lazan. Veliki lupan Vukan papdlao jc privremeno, obećavao
pokornost i davao taoce. pa bi uskoro opct započeo puslo§enje
bizantskih oblasti. T o, šIo je car (1091 ) došao da it-vrši pregled
pograničnih utvrdenja prema Ra!koj. nije spriječilo velikog žu-
pana Vukana, da ubrzo zatim provali II bizantsku oblast i spali
Lipljan. Smirio se samo privremeno, kada je Aleksije stigao
B vojskom tl Skoplje (109.5). ali neprijateljsh'a Stl odmah ob nov-
ljena, čim je ta neposredna opa.most prošla. Vukan je uspi o da
prepadom razbije bizantsku vojsku, koja je pod dračkim na-
mjesnikom Ivanom Komnenom dospjela do Zvečana. Srpske čete
mogle su tada razviti jaču dj elatnost na !irem području i pu-
.stošiti krajeve oko Vranja. Skoplja i gornjeg Vardara (Polog).
Bizant je bio primoran ozbiljnije se postarati da zaštiti svoje
grani~e, i u pol:etku 1094 ca r A!eksije izbi je opet s vojskom na
Kosovo. Pred takvom opasnošću morao je Vukan popustiti i ta-
traliti mir. U pratnji svojih rodaka i mnogih fupana izisao je
pred cara i obetao pokornost, koju je trebalo garantirati da-
vanjem dvadeset uglednih talaca, medu njima i dva Vu kanova
sinovca (U roJa i Stefana Vukana). Ali ni sva ta nastoja nja nisu
mogla osigurati trajan mi r. Srbi su iskoristili te!kote, u koje je
Bizant tapao u vezi s prvim križarskim ratom 10% i nastavili
svoju prijai nju akciju, koja nam u pojedinostima nije poznata.
Zna se samo, da je namjesnik Ivan Komnen u borbi protiv Vu-
kana opet doživio poraz i da je iznova bila potrebna lična in-
terven~ija cara Aleksija Komnena, koja se zavrWa kao i pri-
jai nja tako, da je Vukan opet dao ta oce, kako bi izbjegao ozbilj-
nijem napadaju (1106).
I poslije Vukana RaJka se vi!e decenija stalno naprezala.
da se o~lobodi prevlasti Bizanta i da se proširi na njegov ra ~llJl.
-
ma da je Bizant pod Komnenima opet bio u!ao u novu periodu
~pona. U toj borbi našla je Rdka prirodnog saveznika II Ugar-
skoj. koju je isto tako ugrožavalo Istoč n o carstvo. Sukobi Bi-
z anta s Ugars kom bili SIJ o b ično praćeni i borbom sa Srbima.
Dok je ~ar Ivan Komnen (1118- 1143) ra tovao S Ugrima na
Dunav u. oko Beograda i Brani čeva, Srbi su iskoristili priliku
i osvojili grad Ras. h-an Komnen je kao i njegov prelllodnik
morao navaliti na Srbe, koji su u jednom sukobu bili potuče n i
(o. 1129). Savez Srbije s Ugarskom n ije ipak tim porazom prt-
kinut. Zajednička opasnost ga je samo poj ačala , Uo se ogleda
u rodbinskim vezama srpske i ugarske dinastije: J eknO!.. kćerka
velikog župana U roša 1., svakako Vukanova sillOvcil.. k oji je
neko vrijeme bio talat u Bizantu. bila je udata za uga rskog
kralja Belu ll. (l131-1141). il njen brat Beloš, ban H rvatskt
i ugarski paiatin, bio je dule vrijeme jedan od najmo ćn ijih ljudi
u Ugarskoj.
Drugi križarski rat i sukob Bizanta s Normanima iz julne
Italije omogućio je Srbima da opet započnu borbu proti" Bi-
zanta. P ošto je suzbio Normane, car Manuel Komnen krene
1149 na Rašku. osvoji gradove Ras i Gali č (u dolini Ib ra). opu-
stoši okolinu i spal i jedan dvorac velikog iupana UroSa II. Ali
ta j pohod nije imao trajnog uspjeha, i Manuel je iduće godiO!:
morao Optt ratovati protil' Srba, kojima je do!la u pomoć ;
ugarska vojska. U dolini Tare su se sukobili, i savetnička je voj-
ska bila potučena. Poslije toga poraza U roš II . je morao napu-
stit i dal ju borbu i predati se. Ostao je na "lasti. pošto je položio
zakletvu vjernosti i obal'euo $e. da će davati pomoc u I'ojsei -
dvije hiljade ratnika za ra tove u Evropi i pet stotina u Aziji.
Dalje borbe Srbije protiv Bizanta bile .w praćen e unutra-
šnjim sukobima oko prijestolja. što je Manuelu Komnenu pru-
žalo priliku da odrla"a sl'oj utjecaj. ali koje jasno pokazuju,
da u Srbiji n ije napuštena tefnja za potpunom sam ostalnošćl:.
Prot ivnici Urola I I. i njegove politike zbacili su njega i doveli
na vlas t njegova brata Desu, koji nije mogao da potpuno po-
tisne svoga suparnika. Spor je riješio Manuel u koris! U roša. il.
Desa se morao zadovoljiti nekom manjom obldeu, koja ' nam
nije blifc p Otonla ( 1155). Dinastički sukobi i bizantski: inter-
vendja nisu time prestali . Ceste promjene velikih lupam:. po-
26;

,
;
kazuj u, da Srbija Olje mogJa da se pot puno otrgne od utjecaja
Biza nt a. ali da ni on nije mogao d a potpuno prol'ede svoj u
vo lj u.
U roia II. zamijenio je veliki žu pan Prvosla\'. Premda je
pokazao tendenciju. da prema Bizantu postane samostalan. bi o
jc ~~ač~n , a na vlast doveden B cl o~. koji je ubrzo sam napust io
SrbiJU I povu kao sc u Ugarsku. Veli kim županom pos ta je opet
~esa: ne zna. sc pobliže pOli koj im okolnostima (o. 11 61). Ako mu
JI: B ,~a nt. pntom pomagao. nije pvst;gao, da mu on os tane vjt'-
ran. Jer Je Raš ka pod Desom ubrzo postala izvor novih tdko';a
za Manuela Komnena. Desa je Opel zaposjeo 1162 onu oblast
~oju mu je ManUel. ~ri~remen~ bio dodije lio na uprav u, a koj~
Je pT!Jt' morao I'~alltl Bizant u. I oklijevao je da pošalje pomoćne
t~~pc u rat. ~.rotlv U.gars.ke. U. svom otporu prema Biza nt u ipak
mje n~oga o IC' dokraja. Kada Je Manuel do;ao ~ vojskom u Ni J,
DC$u Je ~orao da mu se p rik ljuči. ali je zbog nepo uz dan osti bio
zadrla n I odveden u Carigrad. On je uspio da se opet vrali na
v ~ ast, i neko su vrijeme Srbi bili primoran i da sc drže primlje _
nih oba.l'eza: u ratu Bizanta protiv Uga rske .~udjeluje i njiho\'
p omoć~1 odred. Taj je od nos bio kao i prije kratk otrajan. Cim
se s~'ršlo rat s U~~rskom: .car Manuel je morao krenuti na po-
bUnJene Srbe. kOJI su biii po tu čeni. a Desa zarobljen ( 1168).
Manuel Komn en pokuša da prevlast Bizanta nad Srb ijom osi-
gura ti me, Jto će oslabiti jedinstvo umije i "lasI vlada ra.
Za veli kog iupa na posta,-i Tihomira. sina Zavide. in a če nc-
poznatog člana dinastije. a njqovoj braći da de na upravu po-
sebne ohlasti. To sc rješenje, medutim, pokazalo is to tako kra tk o-
trajno kao i sva prijašnja.
5. Kultura. - K n j i f I: l' n o s t. Počeci srpske sredn jo>
vjekovne pismenosti i knji7.evnosti teško sc mogu pratiti u vrc-
menskoj periodi od lX. do XII. stoljeća. T o je ustvari doba.
u kome se nastavlja rad na ~i renju os nov ne pismenosti. onakve,
ka.hu su još.u lX. st. zapo&:li u čenici Cirila i Metodija _ Cijeli
ta.J rad s~toJ ao .se uglav nom iz prepisi-'nnja obrednih knjiga i
dj ela. kOJa su bila neka vrsta pomoćne ob red ne lite rature (bc-
sj.ede, iieija. "'etaca i s l ično) . Kak o je naj" e.:i broj tih knjiiev_
mh spo mem ka bio pisan glagolj icom, koju je u toj vremensko;
•
•
•
periodi zamijenila spretni ja ćirili ca, razumljivo je, ~to ti spo-
menici oisu sačuvani. Izuzeta k čine dva Ulačajna djda X I I. sto-
l jeća. Prvo je od njih poz nati Ljetopis po pa Dukl j anina, koji
j e do du1;c: sačuvan u latinskom prijevodu, ali za koji sam njc-
gov pisac ka že da je preveden " sa slavenskoga u latinski jezik«.
!Io sig urno znači, da je postojao i slavenski origi nal toga ljeto-
pisa. D jel o je va!llo naročito po tome, što je prvi naš pisani spo-
menik, II koj i je ušla suvremena narodna tradicija <) vitcškim
djelima i pothvatima legendarnih junaka i vladara iz najsta rije
historije Srba i H rvata. ~ Dr ugi zna čaj ni spomenik pismenosti iz
te epohe je čuveno M iroslavl jevo Evandc:lje. Pisan na perga-
mentu izva nredno lijepim i krupnim ćirilskim slovima. ukra-
šen umjetnički rad('nim inicijalima u boj i i zlatu, taj je rukopis
ne samo važan kao najstariji spomeni k srpske redakcije, nego i
kao remck-djelo naše stare kali grafske umjetnosti.
Premda je ta prva epoha ra zvoja stare srpske u ednjovje-
kovne kn jiževnosti ostavila malo spomenika pismenosti i knji -
ževnog rada, ona ipak znači prckr etnicu u daljem razvoju ne
samu Hpsh, nego i č i t ave jugoslavenske knjiž evllosti. T o je
doba, u kome se paralelno s procesom formiranja fcudalnoga
društv enog poretka vrš i i postepeni prijelaz od opće južnosla-
venske ćirilomelodijcvske pismenosti . k posebnim nacionalnim
knjHevnostima. Prvi znaci toga postepenog izdvajanja srpske
knj ižel'nosti iz z.ajedničkoga ćiri1o meto d i jev skog naslijeda su:
I) sve jače formi ra nje srpsk e redakcije staroslavensk og književ-
nog jezika ; 2) pobjeda ćirilice nad glagolj icom na terenu, koji
će poslije ,-elikog raskola od 1054. t. j. od k o načnog odvajanja
Ist očne i Zapadne crkve, biti pod jakim utjecajem bizantske kul-
ture i bizantske književnosti.
U III j e t n o s t . Spomenici anti kne gradske arhitekture i
fortifika cije II tim oblastima propali SII za seob\: naroda' jedino
s pomoću spomenika religiozne arhitekture uspostavljen je. spo-
radi čno. kontak t izmedu stare umjetnos ti i nove, koja je na-
stajala.
Vttina naselja, kao na primjer Cari či n G rad kod Lebana,
potpuno je opustjela: u nj ima nikada nije obnovl jen gradski
živo t. U grad ov ima , gdje se poslije dufeg prekida nastavio ii,'ot,
,,;g
 slavensko na novni!tvo mj!': do X . i XI. st. igralo tl kulturnom
stvaranju neku valni;u ulogu. Srbi Slupaju II bliii dodir sa sta-
rij im spomenicima na svome teritoriju tek posHje primanja
kr~ćans tva . Zasada joi nije rijdeno pitanje. II kojem je raz.-
mjeru stara, po\uSTukna bizantska crkvena arhi te ktura sa svo-
jom kamenom i slikanom dekoracijom utjecala na počctke arhi-
tekt.ure kod Srba. Za jednu od prvih Nemanjinih crkava (Bogo<
rodlCu kod Kuliuml ije) več jc utvrdeno da jc tl XII. st. građena
materijalom bizantske: crkve iz. VL st., koja sc nalazila na istome
mjestu. Neispitana jc takod er vcza iz.medu najstarije balkanske
s~~vcnskc ornamentike rukopisa s ornamen tikom bizantskog po-
riJe kla s Balka na iz VI st., ali vec sada su utv rdene nd.. e $lično ­
I sti i.z~edu uk.ras3 na biuntskim nadgrobnim balkanskim spo-
~enl ~ l ma VJ. I srpskim minija tu rama X I I. stoljeća. Kasnija ispi -
hvanJa pokazat će, u kome s~ ops~gu smij~ go\'oriti o kontinui-
tetu umjetnosti u unutrašn josti Balkana od V I. do XII. stoljeća.
U IX. st., kad su poslije pokrš tenja i balkanski Slaveni po-
čeli da podii.u rrv ~ umj~ tni čke spomeni ke monumentalnog ka-
raktera. stanje umjetnosIl u njihovoj najbližoj okolini bilo je
svuda priblifno isto. Lokalna balkanska k ršća n ska umjetnost
~eslavenskog stanovništva jedva se održavala po gradovima na
Jadranskom primorju i u jačim voj nim i cr kv enim bizantskim
eentri:na u unu tra~njosti. Spomenici te umjetnosti, na te ritoriju
Zele I RaJke. podjednak o pripadaju historiji star ijeg slanovni-
!tV.'1 i nedavno pok rŠlenih Slavena. Arheološka nalazišta poka-
zUJu, da se kulturni i umjetnički živol nastavio na nekim mje-
stima. gdje su već prije postojala naselja, uh'rdenja, crkve ;
manastiri. Dreno.'a kod Prijepolja. s antiknim nadgrobnim ka-
menjem i kasnijim latinskim natpisom iz X. st.. iako ndspitana.
.'eć sada pokazuje. kako se u tim oblastima i u unutrašnjosti na
nek im mjes tima Srednji vijek direktno nastavljao na antiku.
. Najst~.rije građev ine u duldjaoskom kralje\'Stvu ponavljaju
obl.J~e , kOJI se. oslanjaju na tradicije kasnoantikne, jako orijen-
l ahzlr~~e arhitekture. T emelji i gornje konstrukcije zadrfak
kompliCirane obli ke, ali su oni izvede ni neprecizno i u sasvim
skromnim dimenzijama. Kao tipični primjeri aThitekture te .. rste
iz X I. st. sačuvali su se kod Trebin ja S". Petar de Campo. koji
sc .spominje u Ljetopisu popa Dukljanina kao mauzolej kralja
270
Radoslava, i u neposrednoj blizini crkva sv. Pavla. a u okolini
Stona osmero!islla crkva u OUju i crkva sv. Mihaila u Stonu.
Kako su te crkvice izglcdale u svom prvobitnom stanju, vidi se
po na.slikanom modelu na po rtretu kralja donatora u stonsko~
Sv. Mihailu. Monumentalni;i oblici arhitek ture Ila nalem PTl-
morju u ranom Srednjem vijek u postojali su u gradovima, gdj~ ~u
starije kulturne tradicije bile n~ jjače; u. Kotoru, .Skadru. UkIllJ."
i Baru. Za Kotor znamo iz KonstanIIna Porf Irogeneta da Je
imao katedralnu crk vu u obliku rotunde. koja se vjcrojatno nije
mnogo razlikovala od zadarskog sv. Donata. I o.stal i .arhitektonski
i deko rativni plastičn i oblici na Zeukom P rimorju mnogo su
srodni sličnim spomenicima od VIII. do XII st. u brvat.skim
kraj evima i u Makedoniji.
Iz pisanih izvora znamo, da je u XI. st. u Zeli bilo dosta
crkava i ma nastira, na primjer crkva sv. Srda i Bakha na Bojani.
Bogorodica Krajinska (Bogorodica in civitat e Dioclitana) i t . d.
Po podacima iz Ljetopisa popa Dukljanina vidi se, da su u
Zeli u XI. i X n . st ., osim manj ih crkava, postojale i veće. koje
su sl ulile za k runisanje i kao mauzokji. Uz crkvc spominju se
.
i dvorovi -curiae (u Bogorodici K · · k OJ· u l' rapra , TIL..I , . (l." /.
rajins
Na!alost." ti su spomenici sasvim malo prou~eni, otkapanja nisu
vršcna već su ostaci snimljeni i opisani samo u kra ćim putmm
biljcik'ama. Većina crkava staroga zetskog kralj e"slva kasnij e
je popravljana, ali sc na mnogim prolirenim građevinam a r.,~­
pomaju ostaci stare arhi tekture.
Plastični ukras od Kamena na zgradama loga doba u Zeti
ne razlikuje se mnogo od plastič n e deko racije istog tipa u sred-
njem i sjevernom dijelu jadranskog primo rja. Plitki kamen i rc-
Ijefi s prepkten;m trakama, stiliziranim bil jka:";) i ii~oti~jama
sl ulili su kao ukrasni o"kviri na vratima i prOWr1rna : 0111 su Iskle-
sani i na pl očama oltarskih pregrada, na ciborijim:L. i ostalom
crkvenom namjdtaju. )o'ragmenti takva ukrasa n~laz~ sc t:. ~tont: .
Koto ru, Ulcinju, Bogorodici Ratač.koj, u manastiru Za\"ah : t. č.
Najstariji 5pomenik na5~ga mo num entalnog slikarslv; sa~~\"ao
sc na zemlji!tu nckadašnje Zetske d ržave - freske u crkVI 5\".
Mihaila u Stonu. Freske su nastale izmedu 1077 i 1150. Pn 5:; -
drlaju, ikonografiji i stilu, le fresk~ pripadaju ran oj romani~ko.;
27 1
 T
TAU ..... XIX

umjetnosti Xl. i XII. stoljeća. OsilO pri:w ra crkvc:nog sadr!aja

II Sv. Mihailu jc naslikan i jedan ,,!ađa rski portret.

Od predmeta umjetničkog zana ta nedavno je pronađen dra-

gocjen primjerak zetskog porijekla: olovni peča t Bodinova smOl
Dure. Romanički i bizantski elementi ukdtaju sc na lom pe-
čatu podjednako: lice: (reljef s t ojećeg sv. Jurja s grčkom signa-
turom ) je grčko, naličje: je latinsko, I natpisom: Georg{iu,)
(Regis) Bodini Filius.
N01j\'c6 umjetnički spomenik zelskc kulture nastao je po-
sljednjih godina XII. stoljeća: Evanđelje kneza Miroslava. Mi-
nijature II tome dragocjenom rukopisu radio jc d ijak Gligorije:
on se II tom poslu pridržavao tradicionalnih oblika starije zetskc
ornamentike, koja SI: često oslanjala lla apulijske utore.
Ornamentika ze tskih rukopisa mofe se već sada dost:! po-
uzdano podijelili u dvije grupe. Starija se oslanja na ju!no-
italske uzore X. stoljeća. U njoj dominira sjevern i pleter Ja ži-
votinjskim glavama. Inicijali loga tipa saču'-ali su se - iako
u kasnijim crnogorskim rukopisima XV. st. - u preciznim kopi-
jama praslarih originala. Na njima sc vidi. da su zets ki prepi-
sivači na n;u oj obali .Jadrana veoma rano, već u X. st., u svojim
skriptorijima njegovali inicijalnu ornamentiku. koja je u tim
oblastim:J. prilagodena Cirilskim slovima i iz njih u X II. st. pre-
nese na II Makedoni ju, do Ohrida. ,
Mlada zelska ornamentika , na viJem stupnju ratvoja, po-
kazuje oblike romaničkog stila, koji je prenesen sa Zapada preko
Apulije.
Dva glavna spomenika zetske umjetnosti , fres ke u S". Mi-
hailu i minijature u Miroslal'ljevu Eva ndelju pokazuju završne
obl ike stilm' a. koj i Su postojaH II Zeti do dolaska Nemanjića.
Oskudni hroj ])odalaka iz VTemena od IX. do druge polovine
X II. st. ne dopui t:!, da poblife upoznamo detalje razvoja u loj
periodi.
Umjetnost je u Raškoj u to doba gotovo nepoznata. Uda-
ljena i od bizantskih glavnih komunikacija i od primorskih gra-
dova. Raška je svoju primiti'-nu umjetnost podizala na ostacima Ploea " c rk ~1 I ", Troji ce n ~ Pre vlaci (Hok~ Kotors ka l
t radicija predslavenskog stanovni!tva. U X I i X I I. st., preko
rukopisa nastalih u primorju i Makedo niji, dospjela je i uraike

27'2
 1

TAl".'" XX

prepisi"ačke radionite jednostavna orna mentika ra noHednjo -

vjekovnog tipa. ko ja je II Raškoj doloila joJ grublji oblik.
Glavni sJlomenik prcclnemanjićkog Rasa, najstar ija oču­
,'a na crkva na srpskom zcmlji!tu. Sv. Petar, \·jcrojalll o je po_
d ignut prije pokrštenja Srba. Po starim tradicija ma crkv" su
, agradili Romani; kasnije sc: istical o. da ju je sazidao apostol
T it ,. na podobije kumirnic ...
Sada!nje znanje: o umjetnos ti u Raško j do pojave Nem ..-
nji ća sasvim je fragmentarn o, pa će možda nova is t ra živanja .
naročito iskapanja, unijeti nd lO vi šc: svjetlost; u hi stor iju tc:
oblasti, koja jc staroj srpskoj umjetnosti dala PrY ; na ciona lni stil
- _raš ku škol u •.

•
"tTlHCT~ Nl Njj·HitC •
. ....
ntDe.Kt q14t: l' L!SC4ltAniAI! i
.
.. .....--. ,. . ...
- "'~ ~ ~, . , lo. .. . -- ~ -- . • •
•

-
I
I
"
iWiA

Mini ja ture 11 M l r(lSl a ~lj e ,· .

e-" Inddja (XII . i l .)
-

IZVORI I LITE RATURA
I z ~ or l. N~ma saču,', nih isprava naiih vladara il te periode
Jedini izu zetak čini mold. povelj. od 1151. kojom Desa k.o knez Zete,
Trebinja i Zahurnlja daruje samostanu benediktinsko!l redi kod planinc
Garll'ana u Italiji olok Ml jet (njcnu autentičnost brani F. S i l! tj,
Od narativnih inor. oču"an je jedino Ljetopis l'opa Dukljanina
(/h rski rodoslov), Čiji plUC PO imenu "Ue poznat (bio k svakako
, .. ećenik u Ba ru, sj(diUu kalOličke nadbiskupije). Tu SI: p, ;kuujc, sasvim
k'!:"endarno , najslar;ja pro!los\ Ju!nih Sll\'en • . Od kraja X, st. pis.c k
o rra nihva na histo riju Zele i njezinih odnosa sa susjednim zem]j.m;!
- RaSkOlII , Trebinjem, Humom i Bosnom, Djdo dopire do sre dint XII. sl .•
kada je sva kako isutavljeno. Vjerodosloj nost ljetopisa je u tom dijelu
zn a tno veća i rasle, ~to $mo blili piščevu l'remenu. Velik o značenje ima
I.je topis za historijsku ,"eorranju, naroči to Zete. Trebiuja i Hum. , ; Z<I
upozn'nnje drU$tvenora i držanJog uredenja naših umalja u ra nom
Sred':j"nl vijeku . r-:ljbolje izd~nje pri red,o Je F. 5; i i i č (n nonllc nona
.l.vK.".HHHa, n OU(lHa H3II. CAti, ]928; usp, ree. N. R~dojfićl u Slui~ VI I!.
1929) $ iscrpnim uvodom i komentarom i sa svima saču,,"nim tekstovima:
osnovnim latinskim, 1~IiJa" akim prij~vodom Mavra OrbinUa, starim h rvat·
skilll p rijevodom prvo\! dijel, i prijevodom tOl/.'8 prijevoda na I.tinsk i DJ
M ark~ Maruliča. Novo izdanje Ljetopisa d ao je VL Mo;;n (Ljelopis popa
Duk ljanin., 1950); uz latinSki lekst dan je i suvremeni h""Uki prijevod,
UZ spomenuli star i, ali SC 11 nautl\; rad mora i dalje ul'Olreblj.,·ati 5;i!i.
tevo izd.nje. l ite ratura do 192; na"(den, je u Si,ićevu izd.nju, ali tera ·
tura od ]928 do 19-19 " Mo:1;no .." izd.nju. O prvom dijelu tOI:'~ spi~~
rasp,avlja 1-1. Palloj .. Hh, O HajTa.' HlljcM olle.., ~y Eapc~or POIlOC~OBa, 1%1.
Vrlo m.l0 podataka za tu p ..iod u ima u s\r"nim ispravama i
pi smima. Najl'afniji su (lismo pape "'ana VIII MUI;mirn. (MG Ep ist. i,
1912), • n.rot ito tri ispr."e Cara Vasilij, ll , o Ohridskoj a rhicpiskopiji
(v. bibI. ul pogl. V1J! .\. ~dto podataka 11 h;sloriju Zete iml u K Jireček.
L Thallocz), i M. Suff11)" Act a el diplomati ru Albaniae mediu aetatis
ilustr.nli, I, 1913 (uz ,,'aki d okumtr.at dan je komentar).
Mnogo su vlŽniji pisci, " p rvom redu bizantski. I( O n S I" n \ i n
°
p T fi r O g e n e I daje u svojim djtl;m ~ llajv3Žnije vijesti /) Srbima do
sredine X. sl. (~ adminislralldo impu io, De tbcmatibu s. Vita B..ilii).
2i4
Ke k ~
u m e II (dru!l8 j>olovinQ XL st.), ima u SvOm djelu Sl ral c"ikon ne"t o
pod.t ~l~a o Srbima fizd. V. Vasi!.icvski, V. Jernstct. 11196). A,,~ Kom·
n e n II (pu'a polovina XII. st.) u Aleksijadi, djelu o vladi SVO," ot: Aleksij.
l. I( omntna (1081-1118). (bjt dra!loc.iC'ne vijuti i o S rbima za (o vrijeme
(pored bon nskn\!, izd. A. RciHt ncheiđ I ~ i najnovije B. l eib l-IV.
19Ji, ~ f r~nc. prijevodom i l,;st . kome n ta rom/o Muji Ane Kom nene, N, k ,.
for II r i j e n i j e (prva polovina XII. st.) p ruh malo podataka z.
dccrnij prije ,'Iade Aleksij. I. (Ilonnski Corp " s). O Srbima II vrijeme
Ivan a I(omnena (111&-1143) i Manuela nomnena (11 43-1180) imaju najvi še
"ijuti 1" a n K i n n a m (dru g a polov,"a XII. st.). koji je bio Manueloy
Kk ret ar (Bonnsk, Corp us). i N i k e t. H o n i j . t (u mro ubl"1:0 poslije
1210; Sonnski Co rpus), utim pjun;k p anej!iriča r (il sredi ne XII. St.1
T e o d o r P r o d r o m (izd. Miller, Recucil des hiSLo rien' des croiudes.
Historiens g recs 2, 1881). Nešto pod"taka o Srbima sadrže i biuntske
kronike I,'ana Ski lice (kraj Xl. st.) nd 811 do 10?9. koga je v.ćim
dljrlom unio u !Vojt djelo G ~ o r I: i j e 1\ e d r ~ n (Bonnski Corpus). i
I ". n I Z O n a r e (sredlll 3 Xli. st.), kojeg~ djdo d opi re do 1118
(Bonnski Co rpus).
Od zapadnih djelp ~ijuli O Srbi mft sadrže Annales rej.'tI; Francorum.
II veti s ustankom Ljudevita Posavsko!!, (v. pogl. VL). u tim najst ariji
ugarski ljetopisi (posljednj~ izd. S1.e ntpćler)'. ScriptorU rerum Hungarica·
runI I. 1(37), kao i dje lo o pn'n dva kri~arska rat~, lwj a ,"ovorI' OJ prolatu
k rihra putcm Bcogra \l-:-<,;;_Sofija_ Carigrad: A 1 b c r I A. < h e n S k i
(Izd. Mi"ne. PL 156). Oton Frc;sin~ l; i (;zd. MG SS 20). Odo dc
Deol:ilo (izd. Mig .. e, PL 185) i V i lim T irski (izd . Migne, P!.
2(1) .
Svi izvori za raniju sr psku historiju ni su jo. izda n i u Jednoj zbir ~;,
F , R a č k i. Documentn, daje uZ ;tvore za h,,'atsl<u h isto riju do kraja
Xl. St. ; dobar dio tck~to"a, koji se odnose na S rbe, CT. CT' n O j e 8 II tl
II B. 11 o p O O H ll, OA.i5pauH HJOOPH, priTedili su ta rad s. studen·
lim a vIInije izvore de sredine X. st. (u% originalni tekst dan je ; p rijevod\.
l li e r a I u r a. Od djel~, koja obuh"ačlj .. c;':lokupnu ~rp<ku hL.tn.
r iju SrednjeG' vijeka, n. prvo mjuto PO %na~nju dolu i Histo rijz Srba od
K. J Ir. č e k a (Geschichte der Se rben I- It. 1911-]918. i St aDt und
Gesellschaft ;m mitlela lterlichen Serbien, Denkschriften d. kai s. Akad.
d, Wi M, in \vicn, phiL-hist. Kla sse, ]91 2_1919: u srpsl!om prijevodu i
, ~olluMm~ J, r~adolli"3. i-1CTopHjn Cp(ia l_ IV, 192'.?- 1925, 2, izd 1-11.
1952j. To j~ naj!Kltpun lji i najpouzdaniji p ri ručni!, za SU r iju Srpsku hi s\<)-
riju. usno"an na iz"anrednom poznaunju iZ"ora, dobri", dIjelom nt ·
obj.vljen;h.. i liteutu re. CT. C T a " O j e B H ll, I-iCTOPllja CP!lCKO~~ uapOAi,
1908 ; ]926'. dao je samo pregled političke historij •• bu 1l3l'Omena . • 11
navode.!i izvore i li!era!uru na k ruju svako!;: po!:"l"'lja. Stano.ievi t J~
započeo "rio široko nSnO""n" \1CTOPHj)" cpnCKora "'polla ) cpell",e"
Bei<)', od koje je iza~la sa mo prva knjiga .0 n380p" .... (nOCC(iH. HU.
"-
_o
,I CAH. 193n. ~eomn potrebna ZI u po~ n . vanj~ Sa I:"f~dom
za s ' ednjovk·
!
,
k ovn" srpsk u p. oiloS\ ; rado m n . n jezi nu objavljIvanju. 0...13 oP;""o.
ZI !lire fitalačkc slojeve. p rikazali lu srpsku p.ošlosl do I'ottlk~ Xl ~!.
lb. K O Đ a~e BHh H lb. JO"IH OB ~h. HCTopuja cp",~or "apOA~ I H. P a!! o J ~ " h. , BecrH All e l(o"H .. H. o (p(i ~ "I, r CHn lli. Im, k ri·
(lS93). II (lim).
Za ilistorijsku geograriju le pe . inde jma nekoliku važn ih studija . 1\.
J j r e ~ e k. Die lleer~!ra. s~. vOn Stlg.lld nnd, COllstantin,,!'e! " nd di~
B~ l knnpns5e, IS;;, dao je hiUorlj,,] na jvdllijeg puta, ko j i p resij eca B. l·
kanski I>oloolok. od naj st.rijih vre mcn~ do XIX. SI., S mjesti ma, koj. Su
"" na nje mu na !. tila. U s,'o m djelu Die H.ndel_stra ssell und Be r/:,we rk e
von Snuien und Bosn ien w~h rC ll d de' i\li!t ela Ucrs. 1879 (pre" , O. p e j ,-
lI(1vit. 1951 ) .Ji r et ek je uda rio pouzdane t emelje u da lje p rou~l'
v~ Rj~ h istorijske geog r.fije n a'ih s rednjo vjekovnih zrma!ja. Doba r diu
njegovih ispilinnja oonusi se na n li rani Sredn ji vijek. CT. H O ••• O·
• MII ob radio je vrlo iscrpno histo rijsko· geografske vijut i l< on$13n t in 3
P or fi rogenel' i popa Duk!jan ina u uspravi Cpno;:r 06uCT ~ X 1\ XII Be~.
(rucl\ ~~ CYll 48. ]680). 3 pod~tke povelja V.silij. II . o O h.i ds1<oj .. hi·
epi$k<;>piji u Ulp ravi OXPMACN3 ap xll en HcKon .. ja y nO'leu y XI .e~a
(flla.c CA H 76. ]9(8). H. P . Il o j ', H II ra~p rav ljao je o npllpOIl" Bfl3a",
TIICKo .epnCKe rpa""'le 0.11. X] )lO XII u. (Zl>ornik r3dov. na !Il. kO"lI'resu
slovenskih geografa i e l nografa, ]930). P. S k O k, Ko n.lantinov I't. Ik ... '-<-
o>;'. Jie Ill, 1~37. i l,oncTn)lT~)lOHa Cp(.... ua Y 5)1CTPHUH Y f P"KOj. fl\a~
CAH 176, 1938. da G je tGponOItl8Sličl,c studije o O\'im mjuti",n , koje
Porfiro/:"f net spominje.
Razvoj unuulŠnjih odnos. u Ra~koj i Zeti u loj periodi, ZOOI:: Olku·
dice izvora, ",a]o je ob ..divln , II. P _ .. o j .. " II prikazao je ApYlII ' HtHO H
,111,lOCUHO yp~l)t"'" KO!! Cp"_ )' p allo >l cprn""''' oe Ky npe... 6 apC KO>l po '
1l0C"0,y, f CH1l XV, 1935. U opsdn oj sludij i CP~CKH II.PlOCIBHH c.60p~
y cpUlbelol 8U)". H3,:1,. CA H I~O, N. R. d o j t i t je ohradio I nji hovo
p <.l rijrklo i rDzvoj u ranom Sred njenI "ijeku. Opć i prtJ;:le<:i kod D, J I n·
k o v I t a, lSlo. ij. drf~ve i pr3v~ narOOD FNRJ (~. pogl. VI. usp , rte. J.
Kovatevita. Hf 2, 19018).
I 7.a polilifku his toriju to!:' a razdoblja ima v rlo m.lo specijalnih
ruprHa. One se odnose u!:, luvnom na kronolo,ko .vr stovanit do", ad3j ~ .
Za ptri odu do kraja h, Sl , važni je ~u ,"'prav. : B, T, o p o ft H~ , I\uo je
Lj.e.,nn ,:1,0 111 30 H~ 8naCT?, npH~O~ " s. I\J11<1> XIV , nYJ4; r, O e T p o r o p.
C" H. nOPQ"'POrtHHTosa ~po ""H a Cp"CK"~ "~ 3 ;.apa H IbC HH xpO"O.'01U~"
nOUUH, !-1'1 l. ]948 : M L a I k 8 r i I, Lo ri,'alile bull(aro ·byzantinc tn
Sl;rbie c l la missiOlI d e l.eon Rhabdoueho. (917), Rtvu. h isloriq ue du
Sud·Est Europeen 20, 1 ~3; f , OcrporopcKH. Cep!5cMOt "ocoA ~cno
K .. "".paTopy B3eM~"1O 1I~ rUt CAH ]93, J949, un o.i neno "ile svje,
lIosti II srJl!lku historiju polkraj X. $toljeta. O R,'koj II XI. i XII. s t. (d (.l
Nemanje): V. l. a u r e n l , Le Ihtmt bl'unti n de Se rbie. B~lcan ;~ 6, 1~ 3.
" ije uspio dok"U)ti nj""o I'~t ojanje: K r p O T, H3 HCTOpM M YrpMI! H C.. ~·
2i6
a." CTU II XII peKe (l 1 ~ 1~1! 73). ] 889, jol u" jjek jr vd an ; ih. r,: Q B a .. ~
a Mll, H~M(lA"KO n MU ..... o Cr~<I> a .. )' tl t " "<,,, , rue CA~I 58, 1900: !J..
AH aeT,c Mje8H t., OTall Hu,a'bH". 191 4; a. T, o po P M", n .. n ,w
o ~po"o~(I" " i" 'J ,:I,eA .... " CB , Caue, 1"0" M,u'<'''l\a 114 4~, ]~O; u nspt3vi
t ički su p r. treseni podaci u lom izvo ru.
Za hls lo riju Zete \J XL~XII , sL o l'te p re rledc daju f. R" f lt i, B(.I rh~
J užnih Slovena la državnu neodvisnost" XL v. (v. bi!>l. 7.a pogl. VI), i F.
S i'; i t u VL gl. uvoda j u komentarima l.Jetopi sa popa O"I<ljan;". (\'. gort)
Pod atak" (I hiHoriji Zete illla i u r"~OV;m3: IC .1 ~ P e 'I e K. CKa~c p M ' bC·
roao selolA, KI~Te l' Cpe,:l,'heM BeKY. r .. ac",. " cpn. r t o rp. IlP. 3, ]914; M. Su f.
r l.)". Srbi i Arbanasi, ]925; Povijest sjevernih Arbanas., Arhi" Z ~ arbaa
Ila rinu, jezik i etnologij u 2. 1925; S,~dle und Ourgen Alban;ens hau",·
s.chli ch ",'nIl rend d es Mitteialle rs. Denk$chriflen d. kais. Akad. d. \Vi ..
in Wien 63, 1924; Poli t ische Sehicksale dt s Them3 s Dy r rh3chion. VZ,\
XVII, 19]5. O pHa"ji ma crkvcne historije Zete raspravljaju: J . 1>1 a r k o·
\ ' j Ć. Dukljan skobarska metropolija, tOO:!; M. f a b t r. Pravo bHSkih n3d.
e e
bi!kup. na n3 slov ~Pri m :tS Sr!>ijh. GZM XVII, 1906; T. 1 a H o j e B H h,
Bopul .sa c" .. oeTl.''' OCT ,,", o.' H~K e UPICBt y He"au,M hcK oj .ll.PllC3H", !loeeO"a
M3,:1,. ( AH, ]912: D. G r u h e r, O dukljunskoj i dubrovačkoj r.a<ll.>;~k u pi ji
do XIII. s toljetn . VZA XJV~X V, ]912- 19]3; M. $ u r r J a y. Die KiTChen
zuSl~Jlde iIII oortiJr l<isehen Alban ien. VZA XVII, 1915; M. ll" r" d a. Da l-
m nUa s up e rio r, R~d .lAZU 270, ]950.
Iscrp", bibliografija za srpsku umje t nolIt POliloj i do 1945, P " 'i di o,
do 1930, dali Su: G. Mille t, E. Popović· M. Ibrone i />\ . J.ia !.ar1i n u l.'3 rt
b)'zanlin ehu lu Slaves. Premier rec ueil, deux itme pa rlie. 1S30; d m j!i
, d io. I I pe riodu od 1930---]939, dao je O. SoJkovi~ u Brtan t ion XIV. fac;.
2, ]939: treći dio, u pe.iodu 19;39-]945, d ao je S. RarIojčit u B)·un'ino,
sla~ica IX, 2, 1~6.
Specijalno bibliogra fiji za pe riOtJu do sred ine XII. $1. nije narom,>
boga,a .
O prvom kontaktu doseljenih Slave n a na Balkanu fi b iza n tskom
utnjtlno~t u iznio je podatke CT. (T a" O J e 1\ Mh. O jylOC"~" c.,oat,
"" ... y VI, VII " Viil u., r ~ ac C!l H sn, ]909; t>re~metc nljsturi ,i e s rpske
umje tnosti . n aro~ilo nakl i keram iku, prvi jc pu~eo ,b ispi\1I je M fi" e" h,
CTap nc!!"c~a HBJl3SHWT3 y Cp!5Hj .. , C,ap,,"'p. H. P. l. ]906, i Cl'~pOCPII'
eKO n (.lc)' ])e, CT"!!" ""P, H. P. ll, 1907. dod "t~]C MM" .<rpS"l<t l'roho,'e
kasnij e g_ Srednjeg vijeka prvi je naulno isp il ao M. S, CH ll. CT3po~p"e~"
rp060IlH OKO up K Đe O!an3CTHp3 B .. ,,~ e. np~~ 03H 1\.11-1 4' XVIIl . Jn3.~. O
n ovijim Ispi t iva njima starO$lav.n skih i sta ros rpski h groboVI kra će p re::lcde
dali su: ~\. f.paula""H - J. K08_~eIMII, li pe .....:! " lTepHj2.,~e
" y.uype J)'.M HX CAoBella , )950, i M. n o p o ft ~ I, . ib Y (; " II Ko. H I•.
,--
_"

nptr."... HCKona~3 "'" l' <l>HPJ OJI l!HS .lO 1950 r OI1HHC, 360PHHO( 3a1)ITHTt
CnOl<CHHKI 1<)'.1Type l. I. 1950.
O najstarijoj umicu" " t; ZeIt i t usJedni" oblasti ;-Ia,'ne podatke
pruflju: D. e T Tl a T .. '" II P'" H II h. O npOUl"(lCTH " "c" .. apCT8)'
KOTopeKC. (nOMeH .." (AH :lS. lli95; 11. J a e T Tl e (; <} B, O npapoc.,aB" ''''
crmCK"" na p '", II 11011"01 I\PKU.u ~. c~allapC" OIl OKp)'ry, r.tUCII""
C:Yll 43, 1880, i erapa Cpi5 l1 ja 1\ A.,C;a" .. ja. Cn o" ell" I< (AH 4 1. 19!1oI
HC"lli)" starijih ;",,;1;,,"11.;". ""'0,';1" " ohla~l; a rhitektu re, su:
A. 11 e Tl (I ~ o. CpneKH CIIO"CIIHIlII Y OKCM ""II CKaJ.pa.
r .'O'''''K, lm. i Y OOIlHHOHlIj "pCCTn IUIOlH. CT31"I><3P , H. C. V. 1930:
1;, J> (I u," (I " II h , rhocwra j (I HcnKT" na ll,HMa cpemt.oBCK O""II_~ CnO"~" H '
Ka 113 "awe., .1.'-"'''0'' npH Mopj)'. e nOMe .. "" CAti ss.
1(l3S. I\rititk i prttT~·
"'''~ histo rijske podatke o arh itektonskim spomen icima zeuk;m " rpn om
Srednjem vijeku - narotuo °
hentd'k t;nskim samostanima _ doo je;
ll. Mo a p o; o B,,~. n paBocn"'lo W O"IWTIOO " ..... acTHp" Y tptll ... eBe~oBHoj
CpOHj.., ]920. }(ratak i.vjdllj o iskopuanju ~ntdik tinskog samOstau
kod Trebinja dao jt B. T, Ofl O a " II. !-IcKon ....... )' nnpoly . ''''eT''PY
HOA Tpt(i HIt4, JH4 I. 193.'> N~jnUI'l!i 1>ltlllcd arhilekton,kih ~pomc"il"
u Zeti i Jutnom Primorju II ranlOm S r~dnj. m vij eku napisao j. 1'>,
° °
F.i W II ij H h. OtH081< Cpt,ll 'b<!8eKO"~~ .p""Ttl<Type. 19-(;.
Bogata ro"osređnjovjekov"n plasti ka Zete i susjednih obl~sti ostab
je do danas gOlOvo "eproučena. N3jl>olju početn u studiju o tom mnte ri.
jn lu napi sao je L j. K a r.", . n. O ~po"'c"icima VII. j VIII. s toljeća "
Da lma ci ji, VHAD, N. S. XXII_ XXIll , 1941 _ 1942. od k~men e plnoli kt pot·
pun o se stnski odvaja pečat Bodinova li n. , knj i j. p.onađe" i publicira"
u Buguskoj (T. G e r a S i m O l', Un Ice3 U en plombe de Georg u filt du
roi I3lOdll1e. Studia se rdice nsia l. HllS); p~čal Petr~. arhonta dukljansko!:,~
it X. SI .• $ grčkim oatpisom, .';eroj.too je srpski, i,ko M. L a ~ k' r i.
oslavij. mO,l:utnost. da je biunuki (Influ ences bYtan tines dans la dip lo·
mBl'Que bul,l:a rc. S<! rbt et slavo. rou m.ine. l3yuntinoslav i(l Ill . 2, 1931).
FreSke Sv. Mihajla u Stonu publici rao je i u dvije sl udije obradiO:
L j. I( a. a m a n, Crkvica sv. Mihaji. kod SlOna. VHA.D, N. S. XV, 1928,
i Deu)!" port r3it~ de S()uvenins You!:'osl.vu su r dts monuments dal matu
du haUl Moyen Age. Byzantion rv. \9Z7-2S.
o oaj~tarij;m minijM"ran, a ~etskim i rnškim usp. C. P a fl o j ~ H lt.
CT~PC cpllCKe )", ~~jaTYPC. 1950. O Mirosh \"ljevu E'·~n d.lju najnovije lu
,tudije : J. K o a o ~ e R H II, 6~.'C,{lKC 30 npOy" ~BO'be Mllp oc~n.'beR"r
JCĐ"H!\CA.a . .. , H4 I. 1948; JI. M" P lt o ~"to, MII]) OC~ " B ,.. e8o jeullhe",e,
lI oce6". " 3/1.. CAH CLVI. 19~. POII)UnO itd anie Mirosl.vljcva E\"andelja
u danas nešto za.tarjeloj \e ln\lci reproduciranja: Jb. C TO j ft ~ O B" h,
MII1>oc., aB-,>eoo jeBaH!,...,e. 1897.
278
•
DOI't
i,,,,,;'i VII! POGLAVl.JE
CplI . I(pt,It)fC
MA KEDONCI U RANO FEUDALNO DOBA
(OD VII. DO XII. STOLJECA)
I. P Cl<t:.lnak ..Sklavinija..: i borba Solun u VII. sto lj eću. -
iii.
Za " r ij~llle svoga konač n og nasel j enja na Balkansk i poluotok
u pn'i lll d ecen ijima VIl. sl. Slaveni su zauzeli i cijc:lo podm čje
Mak ed o n ij e) osim Solu n;:. koji j e u to \"rijeme odolio n ovim •
opsadama Sla\'~na i Avara (u. G15. o . GI7 ). KlOd I.osljed njih
opsada legenda sv. Dimitrija spOmtn Je gOl nv o sl'a plemena •
mak edoTl.~kih Slavena. koja su od toga I'remena zauzimala
oblasti "d Mestc d o Tesalije i od samih solunskih grads kih zi-
dina tl o Bitolj a . P rilepa i Titova Vc!e sa. O pleme n ima d ublje
u unutra šn j osti n isu sc sačuv ali suvremeni podaci (te k iz XIII.
st. potječe vijest o Dra g uvitim;, u Po lo!kom k raju ). Ma ci;: jc
Solu n ostao u bizan tskim rukama. slave n sk i je elemena t $ViI-
kako rano počeo prodirali j u sam bizantski gra d. kako to poka-
zuju ne k i pod a ci o kasnijim ol>sadama u drugoj 1>olo,·in; Vll.
st.. a j oš rj ečitije okolnos t, da su s bve n ski je,.ik zna li Solunjan i
u IX . s to ljetu.
Na drugoj st ran i. medu maked on skim Slavenim a. osta lo je
prilično starosjed ila ca. pa je taj elemenat jak o utjeca<> na dalj i
razvitak Slavcna, !to pokazuju mnogi trago,·i u toponomas tici
tih kra jcva . T ako jc. Ila primjer. 0(1 imen a Skupi postalo Skopje.
od Vilazor \Ielcs, od Astibu s St ipo od Li hnidu~ OhriJ. od Ka-
storija Kostur. od rije k e S\rimon Stru m<l i t. d. 0 (1 kasnije b i-
"T.j ,e nui.· u[>Otreblja.·" o\"dj~ L:I. područj~ od Sar planinc i alban",il,
planina do RodoI'. i od 1'1. Ri le ; o.o"o~~ do ,·;;eh lIi.l.i",. ldje <u u
Srednj"''' vijd<u tivjcli u" l~ vnom mak<do".k i Slaveni, ,p,,,,,,da '" od h aja
V II. ~I do XIII JI. ut ... t,ebl j .... o ta binntoku 'c"''' MakNlo,,;j .. ;.lmedu •
Stn.",e i M. ricc
279
 z:tntske tcmt Makedonije sačuvalo ~C i staro imc pokrajine.
pa ~U ga najzad mnogo kasnije preuzeli kao svoje etničko imc i
Slaveni nasd jeni II toj pokr;:j;n;. Ali jt: ipak ,-eti broj naselja,
planina. pa čak i rijeka dobi" 110\'01 slal'cns k~, imena.
Bizantski lcmljora(]ničk i znkon s kraj a VII. {ili s početka
VIII. st.} svjedoči još uvijek () nekim os ta cima palj CI' inskog na-
čina zemljo radnje. ali osim toga i o njezinu napretk u: upotreb i
, rala. ora nju i u~talji"anjll njiva. O 2cmJjorad nji svjedoče i po-
jed ini drugi podaci: ta ku. nll primjer. d;! je pleme Dragu,,;! .. II
nekim momentima borbe proti,· nizom!a uzimalo na sebe oba-
vezu da biuntsku vojsku sna bdijc"a iitom. ho govori i o tome.
da su oni dobrim obradivJ.njcm zemlje dohivali dos ta bogatu
ietvu.
Osim sijanja žita. jo.t. u najstarij e vrijeme st: spominje g~ _
jcn;e vočaka i upotreba suho;; voća. Pri m:koj opsadi Soluna.
ka d se glad pojavio lj njemu. Biunćani su dobivali sukne plo-
dov e od plemena Ve1egezita. koj e je tako spasava lo izgladnjele
0l)$jednute stano\·n;ke. Osim voćarstva. o ni su naučili i vinogra-
darstvo. Osim pknice. ječma i prosa makedonski su Slaveni da -
vali Biz anćanima vino ; k~o danak u naturi.
I Glavna oruda. kojima su se oni služil i II zemljoradnji. hil ~
su drveno ralo. lopata. motika. trnokop. srp, sjekira i drugo.
Druga vaina grana nj ihove prillrede bilo je stocarstvo. Bo-
ga ti pašnjaci Maked o nije omo!;,ućivali su im da gaje goveda.
sIliuje. ollce. kOle i magarce i da ul>(ltreblja,'aju mlijek o. meso.
kožu i llunu. Naročito su od ovčjih koža pravili bunde.
Brojna jezera na teritoriju Makedonije (samo IIećih oko
dellct) i rijek e bogate vodom bijahu pune riba. koje S\I make-
donski Slaveni. prema jednom llodatku. obiloo prodavali čak i
B :zanĆanima.
U seos kim općina m a. u koji ma su makedonski Slaveni ži·
"jeli poslije doseljenja. IIet su sc jali ljale znatnije druš tllene
radik e. Neki od članova općine ni su bili samo vlasnici stoke.
Icmljišta i oruda za proizvodnju. već su pokušavali da prigrabe
i zemlju svojih susjedil i dn i njih snme upotrijebe za rad na
svojim posjedima. I zaista. već u prvuj poluvini VII . st. spominju
sc kod makedonskih Slavena videni prvaci i knezovi, Haron i
PUlIund (i li Prcbond ). koji se uzdižu i izdvajaju uSlloji m za-
280
J
jednicama ne samo svojim ekonomskim i drulitllenim položajem.
: nego i životnim navikama. T ako je prema Dimitrijevoj leg cnd i
Pervund nosio grčke haljine i znao grčki jezik.
Već su sc u prlloj po lovini VI I. st. plemena makedonskih
Slavena. što su se II širem zaledu Soluna ustalila u pojedinim
kotlinama. koje su go rskim visovima bile dosta jako l>(Idijeljene
u posebne oblasti. udruživala u IIeee zajednice-plemenskc sa-
I veze pod vodstvom istak nutijih plemenski h knezova. Bizantski
, su his t oriča ri oblasti pojedinih plemena, kao i le vece plemenske
sallele. naziv al i zajedničkim imenom .S kla vi n ije~ - umije sla-
venskih plemena.
i Sve do dolaska Bugara na Balkanski p.:>luotok i do osni·
I vanja lema u okoli ci Soluna i u Grčkoj od kraja VII. do sredine
IX. st.. od nos prema tim Skl.l\'i nijama bio je za Bizant ne~um­
n jivo najveći problem na Balkanskom poluotoku. Slavenska ple-
menil. u stalnoj potrazi za nO\'im plijcnom i zemlj~ma. u b""eći sc
usto i gusarstvom. nepres tano su se sp remala dn zauzmu Solun. po-
sljednje uporište Bizanta na sjeverozapadnoj obali Egejskog
mo ra: o n je kao tude tijelo u ared i!tu njiho"a teriiorija značio
stalnu opasnost za njihov da lji raz vi tak. jer je evcntualno mogao
biti polazna točka za poku.šaje B izanta . da nanovo oSlIoji izgu-
bl jeni teritorij. D a su makedonski Slavcni uspjeli oS\'ojiti So-
lun. ne hi svakako tim bili samo zaohufili ~\'oj teritorij. nego
i znatno učvr sti li svoj plemenski savez i ubrzali njeg ovo prel\'a -
ra nje u višu. držalInu formaciju .
Da je postojao takall slalIenski plemenski savcz pod vodstvom
kneza Pervunda, starjdine slavenskog plemen" Riol,ina - iZllor
mu daje naslov rex _ $vjedoče podaci solunske legende sv. Di-
milrij~ o slavenskoj opsadi Sol lina 4D-ih (i li mnžda .'iO-ih) go-
dina V I I. stoljeća. Pod sumnjom, da priprema napadaj svih okol-
nih slalIenskih plemena na Solun. Pervunda je uh\'atio carski
I vojni namjesnik u Solunu i poslao ga oko\'a na u Carigrad, gdje
je Pervund, usprkos zauzimanju R inhina i mjesnih solunsk ih
vlasti, koje su željele da sa Slavenima žive u dobrim su~ j cclskim
odnosima. poslije neuspjelog pokuh ja bijega bio ubijen. To je
dalo povoda da se na Solun dignu Strumlja ni. Ri nhi ni i Sagudati.
Oni su ga opsjeli sa suha i s mora i dria1i ga u opsadi č itav e
dvije godine. Nji m a su sc pr idružili i ko ezo"i Drag-m·ita. Ta je
281
 op.<;ada Sol \Ina zna čaj na i 1'0 tome. što je po broju plemena udru-
ženih u sallez i po lIremenu trajanja nadmaiiia sI/e dotadašnje
opsade. Plemena ux Egejsko more, Rinhini i Strumljani. razI/iii
su svoju akciju oko Soluna i na moru. p l ijeneći brodolle natova-
rene ži tom za Carig rad. Ali je hi zantska flo ta bila nerazmje rn o
jača od smjelih napadača. S druge strane, čak ni sama slal/cllska
picrnena !Lisu bila jedinstve na II toj napregnutuj borbi protiv
Soluna, koji je zbng gladi vet bio sklon da se preda. Slavensko
pleme Ve legezita, koje je fil/jelo II T esaliji, još uvijek je bilo u
prijateljskim odnosima sa Solunom i snabdije\'alo suhim plodo-
vima njegovo stanovništvo. koje je bilo izgladnjelo zbog opsade.
Pa i Struml;ani su se povukli. kadil je dollo do odlučnog nilpa-
daja na grad. Napadaj nije uspi o. i opsada se svriila.
Buduć i da su slavenska plemena i dalje poduzimala gusarske
pohode prot;'· bizantskih trgO" a č kih brodova. car Konstam IL
iskoristi kratak predah II borbi protiv Arapa. koji su od 30-i h
go dina VJ[. st. pa dalje pos tepeno OSllajali bizan'tske pokrajine
u Aziji i Africi. pa naval i 65S na Skla"inije mak edo nskih Sla-
vena. Pošto je osvojio utvrde na mjeHa i »tjesnace« na granic i
oblasti SIrumljana. un je s vojskom prodro do Soluna i Slavene
je ~ Il\nogo zarobio i podvrgOlo •. Konstansol/ pohod. pn'i po-
kušOlj Bizanta da opet osvoji izgubljeni teri torij na Balkan -
skom poluutoku. s"ršio sc. č ini sc. tako. da su plelll~n;! n;t primor-
skom području izmedu Strume i Vardara priznala bizantsku
IIrhovn\! , ' Iast i da im je Bizant· nametnuu plaćanje godiinj~g
danka uZ vojničku obave1.u. a osim toga je Konstan s ll . jedan dio
Slavena iz Makedonije preselio II Malu Aziju. Od toga vreme na
javljaju se kod bizantskih pisaca vijesti o Slavenima u Maloj
Az iji. kojima Bizant popunjal"a svoj,1 vojsku. kak o bi sc u~pjc­
$nije ob ranio od arapskih navala. Prelaženje Slavena za vrijeme
tih borbi na arapsku siranu (5.000 g. 665. a potkraj VII. st. to-
bo že čak 20,000) dokazuje. da sc ni poslije preseljenja nisu oni
pomirili sa 51/0jom sudbi nom i podlOžno!ću Bizantu.
Velika već ina makedonskih Slal/cna zapral/o je i dalje nasta-
vila da iivi u sušiini nezavisnim životom, iako je poslije Kon-
slamovOl pohoda nesumnjivo i kud njih porastao uljecaj Bi-
zanta. Pored svega toga iO-ib godina VI I. st. okolna plemena
izno .. a pokušavaju da usvoje Solun. U to sc vrijeme. naime. pod
282
-
vodstvom svoga poglavara (arhunta) Km'era llobunilo proih'
l Av<:ra pleme, koje je ud prvih decenija VII. Sl. nasialo u Sri_
jemu miješanjem Sla,·ena. Bugara i onamo dovede nih urob lje-
nih starosjedilaca s HalkaTl5kog poluotoka _ Poslije pobjede nad
l! a"arskim kaganom, lO se pleme pred novim avarskim n:.padajima
sklonilo u Makedoniju. gdje se naselilo vjerojatno oko Bi lolja.
Cinjenica. da je lo naseljenje izvrseno 1'0 odobrenjo bizantskog
cara i čak dl. je un. zatim, podvrgao Kuveru i susjedn~ Dragll -
I "ite. svjedoči $"akako o jačanju bizantskog utjeca ja nil makc--
dOTl5ke Slal/enc. Medutim. želeći da \I makedomkillI kraje"ima
postane _knez i kagan .. , Kuv er se nij e l.adovolja\"ao povjerenim
mu pod ručjem. j er Sll iz njegova pl~mena potomci starosjedilaca
počeli da odlaze u Solun i preko Soluna dalje u tračke gradove.
pa je on h tio da zaje{lnIJ s ostalim slav~nskim plemenima" 50- •
lunsko m zaledu oSlIoji taj grad. Rad i toga je u grad poslao
Maura. jednoga od svojih surad nika (k om~ je u gradu ubrzo po-
vjeren~ važna funkcija u vojsci) i neke svoje ljude kao ~izb;c ­
glicc«. da mu pomognu u samom gradu pri njeg-ovu napadaju.
Ali je bizantska flota osujelila svojim dolaskom taj pokubj ;
navala na Solun nije uspjela.
Kak o su otprilike u 10 istu vr ijeme preko don jeg Dunava Ilrdli
i Bugari pod Asparuhom i kako je Biu nt uxa lud poku;ao da ih
prisili na povratak u područje sjevernu od Crnoga mora (680-
681 ). našao se Bizant pred pitanjem. kak o da izgr;uli čvršću
obranu svoj ih posjeda na Balkanskom poluotoku. U vezi $ tim
zadatkom počinje Bizant "voditi novu vojnoupr~vnu tema uk u
organiueiju u tim krajevima. Proti,· opasnosti. koja je prijetila
od Bugara. organit.i rana je već prije 685 {crna Trakija. a čita v
ostali bizantski posjed na Balkanskom poluotoku jo~ je uvijek
bio pod upravom ~prefekt.a za l lirik «. sa sjedištem u SOlUOIl.
Godine 688 biza ntski car Justinijan II. uspio je da II velikom
pohodu protiv makedonskih Sklavinija slomi otpor tamošnjih
slavenskih plemena i da ih primora da priznaju vrh ov nu vlas t
Bizanla. Jedan dio pokorenih plemena preselio je II Bil iniju u
Maloj Aziji, gdje su ih idu6h godina upotrebl javali u borbama.
proti\" Arapa. U to vrijeme pada i post~nak nove tem e - Helade
•
na teritonJIl srednje Grac pa i nasel jal/anje ~ Skila . (turskih
Haza ra?) na donjoj Strumi pr otiv Strumljana.
283 •
 Pohod justinijana JJ. obil jdava važnu prekretni cu u histor iji
mak ~dolUkih Slave na, jer je time najzad razb ijen ple menski sa-
~cz mak edo nsk ih Sl a\'~ na i ~ za nekoli ko stoti ua godina _ sp ri-
Ječeno formiranj e njih ove države. Buduci da ru na Bal kan' kom
poluoto ku iz bile nove opasnos ti za Biza nt. nije tciko uolil i ra z-
loge. zbog koj ih je j ustinija n I I. uČ\'r~tio bizantsk u v\asl pnJe
5vega upravo na tom podru čju.
~roI Makedonij u su joi odav no " od ili čuveni voj ni čki i trgo-
vačk., puto.vi, koji su Egejsko more vezivali s jadran~kim . kao i
sa s.Jevc~n.ml . ~b las t ima Bal kanskug poluotu ka. Kroz nju je išao
$lar.' \'oJ.m čkr , Irgo" a ~k i pUl "ia Egnalia. koji .ie preko Soluna
Spajao Jad ran ska trg o"ačka središta s Ca rigradom. Putovi iz
samog ~oluna gra nali su sc duž riječ n ih dolina prcma sj~veru.
Na!aze6 S~ na ta ko va lnoj ~konomskoj i "ojničkoj raskrsnici,
ma kedonski Slaveni su ustvari ugrožavali životne in terese Bi-
lan ta. Stoga je Bizant oš tru postupao, kako bi vcć u kori jenu
onemogu tio, da sc II t im Kraje"ima stvori neka čvrsta i nezavisna
drfavna organil,acij a , a us to je pokuhvao da od Sol un .. stvor i
čvrstu bazu za svoju vlast nad okolni m slavens kim plemenima.
2. Borbe Biu nt a i Rugara oko vlasti nad makt:donski m Slav~ _
nima. - lako su priznavala vrhovnu vlast BiZanta. plemena
makedonskih Slavena iivjcl a su na kraju VII. st. i dalje pod
svojim knezovima (arh ont ima), i n jihov i odnosi $ predstavnicima
bitantske vlasti u Carigr<ldll i Solunu bili su dosta labavi. Takvo
j~ stanje t:-ajal o sve do IX. st., ča k i kod Slavena u ,'cć organ i-
ziranoj temi H cladi, a osobito II mak edo nski m Sklavinijam a,
II čjj~ je podru čje nO"a bizllntsb <I dov Ilo orga niza cija uv e-
• dena tek potkraj VIlI. i na početku IX. s t oljeća.
Upra:o .ta dosta labava za visnos t makedonski h Sklavinija
p.o;akl a Je brzantske caTcve, da od s r~din e VIli . st. na stoje razli -
~Itrm postupcima učvrstiti 5"OjU vlast na d zalcdem Soluna. Kak o
Je p.a~ s~aga bugars1.:c d rfave sve viiie rasla i kako su Bugari
prošI.TI.valr svoj~ osvaja~ja. tc S\I se tdn je odra zilc u žesto koj
borbI Izmedu bIzan tske, buganke dda ve oko vluti nad make-
dons k ~m Slaveni ma Borba se nije vodila samo za terit orij . nego
, za lj udske mase kao ekonomski i voj ni čk i faki or. Godine i5S
'"
~izants ki je car Konstantin V., po T eofan o\'im rijd:ima, .. zaro-
bio Slavene u Makedoniji, a o stal~ podvrgao svojoj ,,13$ti «.
Kasniji dogadaji dokazuj u. da sc odnos m akedon~kih Skla-
vini ja prema Bizantu ni ·Iom prilikom nije bitno promi jenio.
T ako je sam Konstantin V. g. 768 u povodu gusarskih pohoda
mak edons kih i tesalskih Slavena bio p rimoran da vod i pregovore
sa sla venskim knezov ima (arhon tima ) i da od n ji h otkupljuje
zarobljeni ke s otoka Imbrosa . T encclos ... i Samotr ake za 2.500
svile ni h halj ina. a g. 799 spomi n je se medu protivnici ma carice
Irene i »Akamir, arhont vd egezitskih SklaviniJa«.
Za \'lade Konstant ina V. ~ koliko je poznalo ~ pr", sc pu t
očituju i tdnje Buga ra ta osvajanjem makedonskih oblasti.
Bi zan ćani su g. i 73 od svoj ih p ovjere nika medu Buga rima sa-
zna li. da _vlad ar Buga ra T ele rig blje 12.000 vojnika i boljara
da opustoše Berzitiju. a n jene stanovnike ])rescle u Bugarsk u".
Berzit ija je bila teritorij plemena Bujaka, koji SII ži"jeli u za-
padnom di jclu Makedoni je na prostoru od Ohrida. do današnjcg
T ito"a Vclesa. Cini se, da j~ dotad a Berzitija izbjcg!a pustoše-
n jim .. i preseljavanju Slavena, što se ddav al o u drugim obl .. -
stima Makedonije. Bugars kim ka novima bila je potrebna baš
takva netaknuta ob last. jer sc prije dese: godina iz njihov!':
zemlje preselilo u bizan tsku, prema ndlo kasn iji m "ijeSlima,
208.000 Slavcna zbog lošeg postupanja prema njim a. p .. su Bu-
gari htjcli da taj veliki gu bitak u l judst vu popune slavenskim
masama ir. zapadne Makedonije. Mcdutim je Biza nt svojom na-
val om na Bugarsk u O'S lljetio taj pohod illi Makedoni ju.
Bizant sc, dakako, n ije lime zadovoljio, v!':č se postarao. kak o
bi učv rstio svoj u vlast nad mak edo nskim Slavenim<:. P ot kraj
70·ih godina VII I. ~t. naseljeni su u T rak iji k oloni~ti iz Si rije,
pripad nici dualističke pavlićanske sekte. a 783 logotet Stau-
rakos p O~<l O je na čel u bizantske vojske prot;\' Slavena ~U zal!':dll
Solu na i u Grčkoj «, gd je je .sve njih pukorio i ulinio !lodani-
cima carstva. . U vez; ~ tom pobjedom izr n ~ du r ijek" Marice i
Strume stvara s!': no\'a tema Makedonija. a za vrijeme cara Ni-
k ifora I. (802 ~81 i ) t<l n ~pusred na bi7.a ntsb \,,,jnQul'r:n'n;: orl'''-
niueija o b uhvaća "ec djelo Egejsko pri morj e. Ll tu Ook:.
stvorena je Solunska tema. koj a je olmhvat iia Su1lm ~ okolicom
od Strume do T esalije. U južnoj Grčk oj IC osno"an~ lema
 Pclopo nez, a jonski su otoci udružen i u temu Kdal oniju. Molda
II to isto vrijeme, a ~vaka ko II IX. st. , istočno od Strum e je
organizirana Strumska tema. Da u čvrsti nove upravne organi-
zacije. Nikifor je 809~ 8 1 0 naselio u I)od ručje nov iiJ tema i
Skla vinija veli k broj grčk og stanovništva kao stratiote. Na ta j
nač i n. u oči novih bugarsk ih navab u IX. st., Bizant se ope t
učvrsti o u pojasu dui Egejsko g mora, pa i oko Soluna. a timt
nesumnji\'o poja čao i svoj nadzo r nad Skla vinijama dublje u
unutra!n josti. sve do bizantskog utvrdenog pojasa proliv Bugara
(Ad riilllOpol- Plovdiv _Serdi ka ). Oko go d. 830 Bizant je pokušao
da taj sistem pojača lime. što je II oblast između donjeg Vardara
i Doj ranskog jezera naselio oko J4.000 pok rštenih Turaka, koje
kasni ji izvori spomi nju pod imenom Varda riota .
U izvođenju tc organizacije nisu Bizant mogli omesti ni
ma nji pohodi Bugara u oblast Strum c- (789 i S08). ni ustanak
Slavena na Pelopo nezu II okolini Pa trasa. Taj je ustanak ugušio
korinuki strateg. a po bunjenike je kal' kmet lOve predao metropo-
litu u Patrasu. Novim pohodom proti" peloponcskih Slavena 847
potpuno je uništena u toj pokrajini slavenska plemenska orga-
niza cija. Samo su Mil inzi i J ezer;ti, naSlanjeni u brdovitim kra -
jevima na samom jugu poluotoka. sahvali svoje knezove, ali su
i oni hili pod nadzorom kori ntskug stratega i usto obavezni da
plaćaju godišn ji danak.
Ja če ;i renje bugars kih hnova na Balkanskom I)O\u otoku i
van n jega. na sjeveru. počinje prvih decenija IX. sL, kada su
Bugari zavladali teritorijem propale av arske driave i zajedno
~ njom i ostacim a Avara, ku ji su počeli da se u red ovima bugar-
ske vojske bore protiv Bizanta i maked onskih Slavena. Od toga
vremena prijeti samos ta lnom razvitku makedonskih Sklavinija
ozbiljna opasnost ne sam o od Biza nt a. nego; od Bugua. koj i su
već S09 zauzeli i Serdiku. posljednju naj sjevcrn iju bizantsku
tvrđavu. i dolin om rije ke Strume počeli da se spu!ta ju u Make_
donij u. Ipak ta vrijeme tr idesetgodišnjeg mira. koji su Bugari
sklopili s Bizantom 8 1 4~ 8 1 5. oni ogran ičavaju svoju vlast na
podru č je sjeverno od Adrian opola. Plovdiva. Serdike iNih.
U IX. st. u bizantskoj drla"; i dalje opadaju sitna seoska
gospodarstva . a raSl u posjedi voj nog ple mstva i či novni!tva.
Vl adaj uća klasa u Bizantu počinje da jače ekspl oati ra seljake.
286
-
1.ahtijC"\·a isplatu starih zaostalih dana ka i nameće im nove. Zbog
tuga se kl asne 5"protnosti zao§i ravaju ; na selu na staje ... rijenj e
i pretl'ara se u ustanak seljaka. kuj ima ~e pridružuju robovi. U
njemu sudjeluju ne samo grčki , nego i slavens ki ~elja ci pud
bizantskom vlašću . Na j poz natiji je ustanak seljaka i gradske
sirotinje pod vodstvom T ome Slavena iz Male Azije (82 1-824 ).
Prema jednom i1.'·ještaju, T omini su saveznici hil i i Sl;. veni iz
okolice SIr ume. Ustanak sc s"dio porazom ustanika ; pojačanom
eksploataci jom seos kog sta novni!lva. T c su unutra ~nje borbe pri-
lično osl <lbile Bizant. pa su Arapi s juga. a Bugari sa sjevera
počel i da osvajaju ohlasti pod njegovom vlaUu.
Bugars ko na predovanj e i 05\'ajanj e makedOMki h kra jeva
n ije u pojedinos tima poznato, jer o tome ima vrlo malo nepo-
sred nih podataka. hvori ne govore. da Su Bugari pri svo m po-
hudu u obl;.st Solun;. (8S7), gdje su pomogli usta nak make" -
dons kih Slavena. i u područje Strumljana iSmoijana (8 4i) po-
stigli tra jne uspj ehe, ali sc u cen tralnoj Makedoni j i, kako se
jasno vidi iz Klimentova iitija. do 80-ih godi na lX. st. bugaTska
"last proširila nad dolinom Vardara i z;.padno od Ohridskoga
i Pres panskog jezera. Na toj sc vijesti osn iva mišljenje, da je
Bizant tu oblast. u kojoj ionako njegova vlast ni je bila čv rsta.
ustupio 864 Borisu. kak o bi ga predob io, da primi kr lča nstvo i
Bugarsku ' I crkvenim stvarima podlo:!.i cari gr adskom patrijarhu.
s. PriDlan je kršćanst ... a j rad Klimenta i Naum a. _ Zauzi-
mOlj uCi Makedon iju, Bugar i su svaka ko počeli da $na100 utječu
na dru štveno i ekono msko uređ enje mak edonskih Slavena. A li
time. ~to su ma kedonski Sl aveni ušl i u sa.o; tav buga rske dr!ave.
nije se ipak prekinula nit njiho"a unutrdnjeg raz\'it ka. Za vri-
jeme buganke uprave u Makedoniji ubrza o sc II seoski m opći­
nama proces diferencijacije i njihova j a čeg raspadanj;.. Eko-
nom ski moćniji čl an ov; seoskih opć ina i plemena l}1"ih\'aćali su
novu drfavnu vlas t. koja je Makedoni ju - da bi jc potpu nije
prisvojila ~ podijelila na oblani i u njima postavila svoje
namjesnike. nane komesc. Negdje su ipak i dal je potvrđivani
kn ezovi, koje su hirala njihova plemena.
S d ruge je strane Bitant nastoj ao da pokrsti Bugare. leleći
d~ bar u cr kvenim sll'arima I)odv rgne svoga opas nog susjeda i
287
 ,
II pomoću crkve ne organizacIje u čvrsti svoj utjecaj u Bugarskoj .
S tim pripremama ~a misionarski rad medu Bugarima vjerojatn o
I
je u vezi i posta nak prve sJavcn$lo:..:: azbuke _ glagoljice - i pn'e
, književnosti na jeziku makedonskih Slavena, koji je. prema
, tome, prvi tl historiji slavenskih naroda postao književnim jc-
zikom. Razl og za to svakako jc tl tome, što $U Konstantin i Me-
l K"" što je u Moravskoj rad Cirila i M etodija bio usm jeren na
todije bili rodo m iz Soluna. čije je stan ov ništvo, pored grč koga.
I govorilo i jezi kom susjednih makedonskih Slavena. Naravno. taj
veliki ra d solunske braće ur odio je plodom tl Makedoni ji i Bu-
gars koj, kao i kod ostalih Jufnih Slavena, tek poslije dugog
pu ta preko veli komor"vske drbve.
Boris sc, naime, bio obratio radi pokrštenja Francim a, jer sc
oojao da će tl crkvenim stvarima biti podvrgnut carignu lskom
pa trijarhu. pa ga je bizantski car , pod pri jelnjom rata. primo-
rOlO 864 da prim i kršća n~tv o i~ Carigra da. Al i tek poslije ponov-
noga ocuspjelog poku šaj a. da uZ pumoć Rima orga ni1-ir.. neza-
Yisnu bugarsku crkyu, Bugarska se 81i9-8iO de fin itiyno oslonila
na Carigradsku patrijaršiju.
Metlu mukedonske Slayene s"akako sc već prije širilo kršćan­
S\110 iz Soluna. radi učvršće nja bizant.s ke po lit ičke vlasti nad
njima. Ali je tek sada počel o sistema tsko prisil no pokrAtav an;e.
a usto i progo njenj e slare yjcre i kod makedonskih Slavena. U
tu svrhu primjenjuju sc i u Makedonij i biza nt ski crkveni i gra -
danski zakoni, prevedeni u Bugankoj na slaven sk i jezik (No -
mokanon. preyeden pod imeno m Krmlaja knjiga). kao; "Zak on
I sudnyj ljudima •. koj i ~u donijeli Met odijevi u če ni ci iz Mora,·ske.
T i Sll zakon i predvidali oštre kazne (rezanje ruku. nosa, jezi ka.
oslijeplji\'anje) za sve one, koji bi posegnuli za tudim imanjem.
a zu in'ršavanje poganskih obreda čak i predavanje u ropstvo
erkv i, zajedno $ ima njem. Prim jena ovih zakona upućuje na sve
j ače učvr!ćivanje kl ase feudalaea , u koju sc u kl juči lo vi.ic sve-
ćenstvo kao nov elemenat a u uporedenju sa seljacima imalo je
i nife sv ećenst vo 7.nalno bolji položaj, jer je bil o u cijelosti oslo-
bodeno od podav anj a .
U granicama slavenske bugarske drfave ta nova faza u po kr -
~tavanj u vrlo je značajna, jer je za nju vczan kulturn i rad ,,"so-
luns ke braće _ o Poslije Mctociijcve smrt i 885 njegovi su učenici
du~li na Bal kanski IJoluo tok, i lo većina njih ba~ u Buganku. U
J
288
bugarskoj su ddav; u{"eni ei Ciri la i Metodija stvo rili dv" ku l_
turn a centra. jedan u prijestolnici buga rs kog vlada ra , a dru"; II
M akedonij i. Djelo Cirila i M elOd ij<l dobilo je naročito ve!ikoza -
mah te k poslije: Kl imentov<l i N a um o,'a dolaska II "!akedoniju.
lu, da sll~bije njcmačk i utjec<lj. tako je i sada II Mak edoniji. pod
novim uv jeti ma, rad Kli menta i Nauma dobio ka rakter suz bi-
jan ja bizantskog utjecaja, koj i jc počeo da 5C nameće ne sa mo
s pom o(,u crkve:. n~go i pom oć u zakon odav stv a . Kak o nije bi lo
dovoljno pisme nih ljudi iz redova sami h Bugara i Slavena.
Boris je: ht io- ne bti o, prepus tio bizantskim sve~en icima crkve ne
po"love i orga nizaci ju crkve. Kliment i Naum slubokom mije-
nja ju to stan je. Njima pripada golema )'; asillga. ~to je jezik ma_
kedonskih Slavena U\'eden ne sa mo II erk vu. nego i II knjife,'nnsL
. Rad ~,.. Klimen ta kao uč it elja. knjižcvnika i episkopa. od
n jegova do laska 886 dn njegove ~"' r t i 916, vezan je ;;;! Make-
do nij u i Devolsku oblast (da nas u Albaniji ), gdje je tacia sla-
vens ko sta nov ni! !vo bilo kud ikamo mnogubrojnije nc~ o da na s.
K liment nije bio običan krUa nski mi sio nar. niti je širenje kr.~ćan­
Sl"a koj(' je vct prij e njeg a bilo rasprostra njeno. značilo ~ja"nu
sv rhu i sadržaj nj e;:-ova ~aznovrsnog i plodnog rada. On se prije
~"ega ciao 11:1 orp:niziranje erkv~ u M akedoniji, na uvodeni,:, je-
ziku mak edonskih Sl avena u crkV I! i na osposo bl javanjt lI.i·ih"""
z•. svećenike:, cakone i poddako ne. O n je. preina fitiju iz kr;;:ia
XI. i počel l:;t XI!. s~ .. oTt:'anizirao dvije ,'ntc ';koia: jedne ~;:
odrasIt i druge za djeCI:' Prva .ie imal:. čislo praktičn" ~nhu:
sprema nje cr kvene hijcrilrhije oc! makedonskih Slaven;!. hlji ili
zamijeniH tudi;. g rčku hijerarh ij,: i LJ vjeri poučavali ;irukc
n<'rodne slojeve. Isto fi tij e iz IX . st. na legendara n na čin ističc
značenje Kl ime ntova rada i iznosi. da je iz n jegove šknl~ i~i;lo
oko .3.500 učenika .
Poslije sed am godi na takva kulturnog i prosv jetnog rada.
Klim ent jt 893 bio postaylje n za episkopa Veličk e episkopije,
k"ja jc obuhvatala. gotovo cijelu Makedoniju. On je bio prvi
sl:n'enski episkop med u bizantski m episkopima II sklopu Ik>r isovr
rirbve. Organizirajući svoju episkopiju. Kl ime nt je pnstao
ush'ari orga nizator maked ons ke slavenske crkv e s hijerarhijom.
koj a je potjecala iz sredin~ makedonskih Slavena.
289
 T
,
U svo me radu Klimen t je po.1'ao još i dalje. Crkvene potrebe:
su nalagale ne samo prevođenje knj iga ~ STčkog j ezika na jezik
makedonskih Slavena, !to su vel; prije njega ura dili Cir i! j Me-
todije , ne sa mo prepi5;vanjc i umn ožavanje tak vih knjiga. ne.ro
i p revođ enje n ovih, kao i prilagođivanje nekih ni vou či talaca i
slušalaca. Kliment je medu prvima potto da pik i o r igin alne
spise, vrl o pristupačne /:i taoxima. Njem u sc pripisuje stvaranje
nove slave nske ;u.buke, ći ril ice. kojom sc sl už i većina sla venskih
na roda. On j e u Ohridu podigao manastir s lijepom (Tk V{ll1l.
koji jc poslije postao sjedi~te ohridske adlicpis kopije. Pod i7.anjc
manastira tl ono vri jeme značilo je za pravo podiza nje žarišta
prosv jete i pismenosti. U toj j e crkv i 916 sahran j en i sam Kli -
ment. Da bi se dobila punija sli ka njegova ra da. treba spome n uti
i njegovo staran je za IJIJterijJlnt, potrehe makedonskih Sla-
vena ; o n j e radio i na podizanju njihova blagostanja i učio ih.
kako sc kala me voćk e.
Služeći vjerno v lada jućoj kla si boljara i kn ezu Borisu i sh';,-
rajući no,'U privilegiranu grupu unutar te klase _ lwetenstvu _
Klim e nt j e za sv uj rild dobi o i nagrad u od knez~ Borisa: tri ve-
like kneževe k ute u [kvolu, a u Ohridu i Glav inici (u Albaniji)
m;e5ta za odmo r. M a kedo nskim Sla"enima bilo je na redeno, da
mu ukazuju svako poštovan je i da mu daju sve, što mil je po-
tre bno za život. Pa ipak jC" svojom ~iri nom i postignut im ruul-
tatim a Kliment ov rad imao dubo ko narodn i i prOll'resivni karak-
te r. jer s u. zahvaljujući njemu. makedonski Slavcni znatno na -
pre(lovali \I kulturi u poredenju s ostalim stanovnicima BoriSO"e
dd.ave. Ka o mudrog arhijereja njegn je le ge nda ukrasila ši rokim
reli giozno-prosvje titeljskim I)ogledima. prikazuj uti ga kao kul·
tu rn<>g čovj ek a, koji .Ie svestrano hrine z~ narod. Us pomena nil
K1imenta i njego" rad i dana s je vrlo živa u ohridskom kraju.
gdje je najviše boravio. Od 5I'ih crk veni h l ičnosti Makedonije
njemu j e I)05VeĆeno najviše hirn n; i žitija ne samo od domaćih
ljudi i na makedonskom j eziku. nego i od Grk.:!.. ohri dskib arh i-
epi~kopa. na grčkom je1.iku.
Za ~ i renje pr05vjtle u Makedon iji pripada isto tako velika
zasluga j Nau mu, drugom učeniku Ci rila i Me todija. Sve do 893
NaUlJl jt bio \' a n Ma hdonije. na dvo ru kneza Borisa. gdje je
upravl j ao prevodilačkiul rarlom jed nog skupa ljudi, koji su sa -
290
-
činjava l i
oo!jari i najbliži kneievi roda ci. Godin e 893 je prelao
u Makerloniju i zajedn o s K!iment OIll radio na provodenju "rije
spomenutih zad at aka. I on je podigao lijep manastir na Ohrid-
skom jezeru, koji i danas postoji i nosi njegovo ime. Umro j e
šes1 godina prije Klim e nta (!HO) i sahranj en je" svom manastiru.
Za raz liku od Klimenla, od njega se nije sačuvalo ni jedn o
književno djelo.
4. Bogumilski pokret u Makedoniji. - Prošire nj em bu-
garske vl asti nad Makedonijom 11 sredini IX . st. illvođe nj em
kršćanst"a neposredno posli je toga vremena ub rza no je pro-
padanje seos ki h općina , ko je jc bilo započelo već prije_ Klasna
se diferencijacija naglo p rodubljivala, pa je sa sve većim ut je-
{ajem pov laš te nog sloja bolja ra i visoko&, svećensh'a rastao
i broj ekonomski zavisni h seljaka. koji su zaje dno ~ e konomskom
podlogom seoske općine gu bili i oso bnu slobodu. Ta j je raz;vi-
tak dobiv ao naročito žestoke oblike za vrije me dugotrajnih i
tdkih ra;o,·a. koje je vodio bugars ki ear Simeon (&93-927). i
zadm u doha vanjs kog i unulrašnjeg oslabl jenja državnC" vlasti
]lod Simeonovim nasl jedni kom Pctr<>m (927-9G!'1). Uporedn s
po~a5 tom bizantskog utjecaja i s feudalizaeijom bugarske dr-
žave pritisak je povlaštenog sloja postajao sve tefi. ;); o bogaće n o
vi še svećenstv o svc je vik živjelo kao im ućn i svjelo" I\jaci i za -
neIllarivaio svoje vjen!:e i prosvjetne dužnosti. Suvreme nik
prezllitcr Kozm a. iak o dosljedno brani crkvu i njezin kler. pri-
kazuje demoraliEaciju svCĆC ns !va. od arhiepisko]la do običn ih
m onaha i popova, u najcrni jim boja ma i ne kri j e. <.la je sam o
mal o njih ostalo vjerno svom zavjetu. UčvrlCivanje feudalnih
odnosa, pri čem je UpraVh crkv u zapao značajan zadata k, da !~
odnose ukorijeni u svi j esti naroda , ot krilo je na lom području
jedau od svoji h najslab ijih stran;).. Kozma otvo reno priz naj e, clu
je mo ralna dekadencija svetenSIv .. nailazila na opći otpo r u
narodu.
T.:j se otpor bo i nezadovoljstvo najši rih slojeva s feudat-
nil~\ poretkom snažio različitim id ejnim poticajima. U X . i XL
sl. još uvijek su bili dosta jaki ostaci sta rih poganskih "jerova-
n jao naročito u planinskim krajevi ma, a os im toga su sc već u
IX. sL up<>redo s pri ma njem h ItOIm tva. na Ba lkanskom polu-
291
 otoku pro~ iri\a razlif ita heretička učenja, koja su sc sukoblj,a -
vala! postojećim političk im i crkvenim urede njem. Medu tLm
učenjima su se po svome utjecaju. II djelomično i po svojoj vi~e
il i manje masOllna; osnovci - nasel jima ko~onista. jz I' n:~ nJe
Azije iz VIII. st. _ najviše istakle sekte pavhćana L masa.llp. na
ili euhila, koji su II crkven oslovcns kirn knjiga ma pOln,at!. pod
imenom ~mo lit'vni d .. Obje su sekte jznanci istoga . rnamhcpkog
debla i obje se osnivaju na dualističkom vjerovanju u dva n.ač~~a:
dobro i tlo, od kojih jc pn-o stvorilo ne,·idlj;"i. a drugo vidlJ IVI
svijet. T o sc vjerovanje, primijc njeno na rea lni život, prije svega
su kobilo .s crkvom i njezin im uredbama, a II svojim najdosl jed-
nijim obl icima završilo je II asketskom odricanju $vega. što je
materijalno. Masalija ni su II to vjerovanje unijeli kao specifič nu
crtu zahtjev la ustrajnom molitvom. kojom se čovjek jedino i
mo že i7.haviti davola, koga u sehi nO$i.
Svi ti utjecaj i društvene i idej ne prirode - II doba. ka~ se
kršćanst vo \I Makedoniji tek uč\'ršćh'alo - omoguti1i su najzad
da .se u sredini X . sl pojavi bogumilstvo, II kom e su najši ri slo-
jevi našli najprikladniji iun za svoje društvene tdnje. Pokret
je proz,'an po imeno popa Bogumila , koga prezbite~. KOl.ma
optuiuje, da je prvi počeo naučavati herezu -u zel~!J ~ b~lgar­
skoj ... U nanci je da nas gotovo općenito prihvaće n o ml,lJ.enJe. ~a
sc bogumilstvo pojal'ilo na jprije n Makedoniji i d.a mu .lc o,ndJe
hila i prava kolijevka. Na to upućuje ne samo ra~m)erno kas~l po-
datak II liliju SI'. Klim enta od ariIiepis:"opa ohndskog Te.oflla ~ta
s haja XL st., prema kom e.sc poslije Klimentove smrtI. u ~)e~
govu stadu proširila .. zla hereza«, ne(:o i činjenica, .da Je l)!V~1
hen:tik a zatim katolički ;nkvizitor u Italiji, Rajnerije SacchOlll,
jm 1 ~50 zapisao, da sve duali s tičk e crkve na Zapadu - ka:arske.
odnosno pata ren ske - potječ u od dviju prvobitnih: ..crk ve Bu-
garske .. i "nkve Dragovi čke« (kako se obično (umač; njego v
izraz _ecclesia Dugumthie«). Prcmda točan smjdtllj tih c~kava
I nije, zbog os1.:udice izvora, mogao do daMs bi ti utv~den, P~~­
vladav a ipa1.: mišljen je, da se prva nalazila na pod.ru.č)" ka s~~J e
hizantske teme. koja se nazivala Buga rska (ka o ! Jedna dlJe-
eeza Ohridske arhicpiskopije), ia1.:o je to po dručj e bilo II M,lke-
don ili. Premda neki histori čar i misle, da je druga crkva prozl'ana
po plemenu Dragovi,;a (ili Drugoviča ) lIutanjen.om u sojunskom
,.2
..J
, kraju , ipak je vje rojatnije, da se ona nalazila u Trakij;, gdje je
tak oder bilo Dragovi ća.
U doba postanka bogumilstva nije j o~ bilo tako orga ni zi ra _
nih crkava, koje su se izmedu sebe razliko"a le po tome, ~to je
p rva ( .. bugarska .. ) zutupala umjere ni dualiza m. bliii pravo\';er-
nom sh\'aća nju, a dru ga (.. d r agovićka.) strogi dualizam s nje-
i govim vjerova njem u dva načela odvijeka. Suv remenik prezbiter
I
Kozma ne spominje ni kakvih bitnih ra zli ka u nazorim« pristaša
popa Bogumila, koji su sami sebc na zivali isključi vo kršćanim a,
niti mu je poznata bilo kakva njiho,' a organi n eija. Po njemu.
oni vje ruju, da je sav vidljiv i svij et djelo đav o l je i da »sve po-
stoji po volji da vo la: nebo. su nce, zvijezde. uzduh. zeml j a. čovjek.
, crkve. kri levi ...• Razlikuju !IC sa mo po tome, !lto jedni smalraju
đavola ili mamona za andela . koj i je otpao od boga, a drugi u
njegova mlađeg sina. U skladu sa svojim osnovnim učenjem.
odbacivali su sve kr;canske simbole, ohrede i tajne, priznal'ali
samo N ovi zavjet. a od molitava OČt': na i. i kao slug~ mamonove
osu đ ivali onc. koji se hrane mesom i pi ju vino. uzimaju fene
i podaju se životu ovoga svijeta. Prezbiter Kozma opisuje I~
huctike kao ljude krotke i blijede zbog mnogih postova, nada-
SI'e m irne i !utijive, po čemu ih on i razlikuje od ostalih I'jernika.
Prema ca rigradskom patr ijarhu Teofilaktu (9053-956). k oji je
tu berezu upoznao iz nesačuvanih pisama eara Petra. bilo je to
~manihejs t vo pomiješano s pavlitanstv otno<. pa ju je on i poisto.
I'jelio s ovim pO$ljednjim. Za razliku od Kozme, Orl j~. osim
zbog dualizma. optui uj(: i zbog doketizm a. t. j . učenja o privid-
nom utjelovljenju Kris tovu. 5a svim njegovim posljedicam~ u
pogledu bogorodice i t. d.
Kozma j~ nesumnjivo imao pred oč i m a one Bogumilove pr;.
staše, koji SI! se d osljed no pridr!avali nauke svoga učitelj.:.. Ali
se oni, prema nj egov u svjedočanstvu. nisu zadovoljavali samo
$Vojim !ičnim usav r!avan jem i po ricanjem samih osnova iivota.
nego su se obrat a!i na jširim slojevi ma naroda i b udiii II njimz
Otpo r protiv postojeteg po retka. ,.Uče svoje - kale Kozm a -
da se ne p okoravaju svojoj vlasteli, hule na bogate. mne očeve.
rugaj u se starjcšinama. kore boljare, smatraju da je mrzak bogu
onaj, koji rabota za cara. i svakom robu govore. neka ne rad i 7.:\
svoga gospodara ... Ako je Kozma u svojoj optufbi maio" po-
 --~. -_._-
T
ncito i pretjerao, nema sumnje, da su bogumili u svome učenju
iu;!z;\j raspolo že nje svih onih, koj i su u opstanku seoske općine
vidjeli jedini spas pred pritiskom feudalizma. U borbi s fcuda-
lizmom, koji jc na njihov ral:un stvarao osnovku za dalji ra%Vi-
tak proitvodni h snaga i kulturnih vredn ota, oni su čeznuli 7.a
pov ratkom u stare d rult ... e ne odnose, koje je historijski razvitak
os udi o na propast.
Od druge polovine X. st. dalje izvori nc dono se više nikakve
izriči t e
podatke o bogumilima u Makedoniji niti ih dovode u ma
kakvu velU s državom cara Samuila. T ek neke nedovoljno odre-
dene " ijes!i. kao. na prim jer. ona, koja u vezi s ustan kom II Ma -
kedonij i 1040-4 1 govori o bijegu ,.pavlib.na i Makedonaca .. II
Italiju, ili podatak Skil kc- Kedrena s kraja XL st .. da su se
masalijani p roli ri1i IlO Balkanskom poluotoku, dop uštaju donekle
pretpostavku , da je OOgumi1st\·o i dalje postojalo i !iri lo se,
nar oč it o po bugarskim kraj evima.
Vd po sa moj pri rodi svoga učenja i svojoj sodjalnoj !,odlo,;;
bog umi lstvo nije m oglo postati p ravim revolucionarnim pokre-
tom, pa ni izvori ne spo minju neke pothvate takve vntt niti daju
podatke o unutra!njem uređenju njegovih vjel'$kih opći na. U za
sve to je ono ipak ut jecalo na dalji ra~vit ak srednjovjekov nog
društva uopte. Ne samo tradicija t.apa d nih dual ista, kako ju je
zap isao Sacchoni. neg o j knjifevne v<:.Ze njihove s crkvenosloven-
skom li teraturom Julnih Slavena (prvobitno grl:ki apokrif A~·
censio !saiae talijanski su patareni n<::sumnjivo preveli iz slaven-
skog rukopisa ). ka o i neki drugi podaci, nesumnjiv s u d okaz. da
su patareni i kataTi. koji su od prve polovine XI. st. na svoj
na čin inat.ili borbu mladog g rad ans tva na Zapadu protiv c rk ve
ka o najjačeg stu pa feudali7.ma, (:Tpli svoje idej e ne samo iz
domaće duali sličk e tra dicije, nego dobrim dijelo m i od balkan-
s kih bogumila. T o svjedol:e i nilz;vi. koji su na Zapadu kroz
v jekove bili uobičajeni Ul njih i njihovu nauku , a izvedeni su.
uz ostalo. j od bugarskog imena (Bulgaro ru m ha eresis. Bulgarus.
bougTe), koje je kao drža"no-politil:ki poja m bilo ondje dobro
p oznato.
-
5, M ak edonska d ria va pod Samuilom i nj ezino šire nj e na •
Balkan u. - Posijednjih godi na vlade car;!. Pet ra unutra.' nj a
kriza, kr oz koju je Bugarska prolazil a. pojal:ana je i vllnjskom
opasnošću. Bugars ka je bila najprije ugrožena na va la ma bi~a n t­
skog cara Nikifora Foke, za tim . na njego v poticaj, velikim
osva jačkim po thvatom rusk og k neza Svjatos!ava. Već pri prvom
!,ohodu %8. koj i ~e svriio O$vajanj"m sjeverois točnog dijela
Bugarske, S\'ja toslav je pokazao. da ne misli da se stavi u službu
biza nt skih interesa. već da osvajanje feli provesti u svoju korist.
Poslij e kra tk a pre kida. on u novom pohodu 969 osvaja cijelu
Podu na vsku Bugarsku i nr:pos redno ugrolava i sam Bizant.
U i du će d vijr: godine Bugarska postaje popriš tem rusko-bizant -
ske borbe. koja sr: najt.ad svršava punom pobjedom novoga
bizant skog cara Ivana Ci miska nad Sv jatosla\'om. ali II isto vri-
jeme i bizantskom okupacijom bugarskog teritorija i ukidanjem
bugarske nezavis nos ti (9 il ).
Izmedu prve i dru ge rus ke vojne. neposredno poslije smrti
bugarskog cara Pdra (u siječnju 9(9) u maked onskim obl astima
izbija us tanak. Na čc:iu ustanka stoje četiri brata: Dav id. Mojsej.
Aro n i Samuilo, si novi kom c:sa brsjal:ke oblasti Ni kole (o t uda
nj ihov naziv ,. kom itopuli_ ), koji je t.bog feudalizacije drbve
~ t e ka o rr:lat ivnu sam ostaln ost. Ustanak je očigledno bio uperen
protiv centralne vlasti. ali kakav je pobljfe bio nj e~o,' karakter
: kakav je bio njegov kra jnji rez ulta t. teš ko je odrediti zbog •
os kudi ce izvora . Za vrije me: rusko -bizantskih sukoba. koji se
odigravaju i s"rša"aju na teri toriju Podu navskr: Buga rske. izvori
ne daju nikak ve podat kr: o makedonskim oblastima kao ni o
sud bini samog ustanka. Minjenjr: nekih historičara. da su se
969. kao rezulta t spomr: n utog usta nka. t.apadne. t. j. makedon-
ske oblasti odijc1ile od bugarskog ca rstva i po~tale samo~tal n om
driavom pod komi topulima, koja se neo krnje na odrf.ala za rusko-
bitantskih sukoba, nad f-ivjela pad J>odun3.vsk e Bugarskr: pod
b iza ntsku vlast i nastavila, t.atim, svoj život u Samuilo"u ca rstvu.
ne mole se po tkrijr:pi li saču"a n im iz,'orima. Vjcroja tn ijr: je
mišljenje. da su, pos!ijr: sloma centralne vlasti, kad jr: posljednji
car Bo ri s l l. odveden u rops tvo u Carigrad. i mak edon!ke oblasti
•
prizn ale vrhovnu vlast Bizanta _ jer svi izvori govo ~e o novom
-'9-,
 KART.... Xli

ustan ku protiv bizants ke vlasti 9 76 kao o ustanku, kojim j e stvo-

rena Samuilova država.
Na početku 976, neposredno poslije smrti cara Iva na eim;-
sb. u Makedoniji izbija ustanak protiv Bizant;l, koji opet vode
komi[opul i David, Mojsej, Aron i Samuila. Ustanak je i tad"
izbio u brsjačkoj oblasti. sa središtem oko Prespe i O brida, ali
on W:Ć II početk u dobiva široke razmjere i ob uh vaća cijelu Ma ke-
doniju. Prvi se napadaji zbivaju već daleko od centra i uprav-
ljeni su prema Trak;ji i oblastima na Egejskum moru. Već u po-
«
;Z;
četku ustanka jedan od hraće. Mojsej, pogiba kod opsade Sera,
a najstarijega, Davida. ubili su neki Vlasi na put u izmedu Ko -
stura i Prespe. Treći brat, Aron . ne zna se kada ni u kakvim
'"
O
prilikama. ubijen je po Samui lovoj zapovijedi ; razlog lome je
Aronova tdnja za sarnov!a;ćem ili njegova nakl onost prema
Bizantu. Ta ko je Samuilo, možda vec u prvoj godini. ostao sam
na čelu IlStanka i nove ma kedons ke države, koja se II borbi
stvarala. J\"e zna se točno. kada Se on proglasio za cara ni kada
je. u vezi ~ tim. uspostavljena patrijaršija. Njegova prij~stolnica
bila j~ najprij e Prespa. a zatim Ohrid. koji je usto postao;
sredi~te patrijaršije.
Zbog fragmentarnosti sačuva n ih vijesti ne možemo u poje-
dinostima ni kronološki precizno pratili razvitak borbe izmedu
Samuil OV!! države i Bizanta i ;irenje njenib gra nica. kao ni
njezino kas nije uzmicanje do konačne propasti. Dugotrajne i
ponavlja ne unutrašnje borbe u Bizantu i njegovi ratovi protiv
vanjskog neprij atelja znatno so olakšali Samu ilovu akciju . jer
su b izantske vojne .mage bile čeliće zaposlene na drugim mje-
stima. in'an Balkanskog poluotoka. Prvi S"muilovi napori bili
su usmjereni prema jugu. prem;: Tračkoj i Makedonskoj temi,
a osobi to prema Solunskoj oblasti i Tesaliji. Višegodi.<nje Samu-
ilove borbe u Tesaliji svršile su se 985 osvajanjem Larise. glav-
nog grada Tesalije. s kojim; cijela Tesalijo. pada pod Samll-
iloVII 1'1"51.
Vasilije IL mogao j e da poduzme prvi pohod proliv Samuila
tek 986. Njegov pokušaj. da owoji Serd;ku. svršio se neuspje-
born. Osim toga , pri povratku od Serdike. njegovu j" vojsk u
kod t . zv o Trajanovih vra ta (kod današnjeg Ibt imana ) iznenadio
o
l)r, nopol ,
Samuil o i potpuno je po tukao. tako da se i car Vasilije l l. tešk o 1 ':.. ...;- - - -1
Ul LOVO CARSTVO
___ DF<ŽAVNA GF<AN I::A
 spasio bijego m. D a od ma h zatim obnovi ofenzivu proti v Samuila.
Vasilije II . nije mogao ni pomislili. jer su ga n OVI unutrainji
sukobi u sa moj zemlj i za ne koliko godi na zadrbli od s,'a kog
po thvata .
U med u'-reme nu je Samu ila znatno p roši r io svoj ter itor ij:
na is toku on za h vaća cijel u Bugars k u s prijašnjim glav nim gra-
do m I' rcslavolll. na jugu osvaja Beriju (Ber) i Scrviju. val ne
tvrda ... c. koje su mu sa zapadne s trane b ra nile pr istup u Solunsku
o blas t. II koju jc češće upadao SVl" do sa moga gra da, a na 1.al)adu.
u n jegove ru ke padaju Drač (o. 91l9) sa Oračk om obl ašću i EpiT.
Pošto jc ugušio bUll u Barde Foke ; Barde Sklira II Maloj
Azij i, V asilije II. priprema novu orenzivu pro lh- Sam uila i orga-
nizi ra n a ročito ob ranu Soluna. Te su borbf, trnja le četi r i godine
(0.991 - 994), ali o njima ne ma konkretn ih poda taka. Cini sc. da
j e Vasil ije ll. postigao neke u spjehe i opet osvo j io neke ohIaMi.
ali je zbog novih suko ha S A u pima bio primoran da s vojskom
krenc u Si riju.
I
l
G odine 996 Sam uilo poduzi ma nov pohod na Solun. pobje -
d uje pred njim bizan ts ku vojsk u lolunskog stratega. ali ne na-
valj uje dalje na grad. vet sc o kreće prema j Ugll i preko T csnlije
prodire u Beociju i Ati k u pa zati m na Pcloponet. Pri povratku
s Peloponua. na rijeci Spcrheju u blizini Termopila iznenad a
ga noć u na pad ne bizantski vojskovođa Nikifor Ura n i nio ga .
teško porati; sam Samuilo. teže ranjen. jedva sc spasi bi j egom
(99;). T aj poraz. čini se. ni je ipak imao neki h neposredni h
posljedica.
U borbi proti,' Samuila. Vasi lije II .. če.no zauzet na drugim
stranam a. t raii savez nike na samom Balkanskom poluotoku i
uspostavlja saveznič k e odnose ~ nr""tskim kraljem Držis]avum
i d ukljans kim knezom Vladi m irom . Time se i obja!nja"a pohod.
koji Sa m uilu poduzima o. 99& prcma sj everu. Tom prilikom o n
je !>Okorio Duklju i odveo u zarobljeniš tvo njezina knen. Vla-
di mira, opustošio Dalmaciju sve do Z adra pa sc preko B05n ~ i
Raške vratio nat rag. Knez V ladimir jc \I zarobljeništvu u Ilrespi
postao $:.mui lov zet, pa m u jc D uklja vra ćena na upravu.
U ~vom najvett:m opsegu Samui lova je ddava obuh,·atala
cijelu Makedoniju (bez Solu na), T csaliju. Epir. Albaniju. Duklju.
Travuniju, Zahu mlje. RaJku. Bosou, Srijem i P oduna"sim Bu-

297

-
 I
gaTsku . Njene sc granice približno mogu od rediti prema pove-
lj ama Vasil ija II .. šio ih je daro\'ao ohridskom arl,iepiskopu, II
kojima je on, poslije .wojt konačn e robjede. odredio opseg
Ohridskc arhiepiskopi je. Podaci o dru štvenim odnosima i o UTe -
d enju SaOluilon drbvc vrlo su odanlni. Drbvni SII sc porezi
plaeali II nat nri, svak i vlasnik jednog zcug-ara (zemlj ište. koje sc
za jedan dan pDore j armom vo]o\'a) bio jc obave zan da daje
dr žav; mal (modi; ) fita. mat prosa i krčag (slamnos) \·;na. It
jedne od spo men utih povelja Vasilija n. vidi sc, da su prema
državi postojale i radne obavcze _ podizanje kut a i d ruge ra -
bote. Na turalna poda"anj a d rlay; uputuju na lIerazvijenost nov -
čane privrede. ma da prema Vasilijevim poveljama postoji II
Samu ilovoj državi veli k broj već ih naselja. od ko jih dobar dio
nesumnjivo gradskih, čij i ka rakter. dodu!e. nije bliie pozna\.
T o II svakom slućaju gov ori o relativnoj za ostalosti Sam uilov;h
zemalja u odnosu na Bizan\. O prirodi i opsegu feudalnih oha-
veu sd j aka nema podatak a. Podaci iz Vasilijevih povelja o
broju parika. zavisnih sdjaka. kojima rasl,oiaiu oh r idski ;uhi-
• episkop i epi skopi iz mnogobrojnih eparhija (njiho\' broj se
kreće od l :! do 40. a za\';$i od opsega ivainost; episkopije). kao
da ne govo re o velikom obuj mu e piskopskog posj eda. T i parici.
darovan i vi50kim crkvenim dostojanstveni cima. b ili ,\ll oslobo-
deni od općih driavnih daća. ali povelje ne govo~ o tome, kakv~
su bile n j ihove o baveze prema tim crkvenim felldakima. Po svoJ
prilici posjedi manastira i knlpnij ih svjetovnih feudalac a bili su
veći od gore spomenutih posjeda. Ipak. teš ko j e reći . do ko g s ~
stupnja bili razvijeni feudalni odnosi. jer je poznato., da om
I pre vl ađuj u tek poslije. u doha bi za nt ske vlasti. J ač anje klase
feudalaca očigled no se vidi po mn ogobrojni m vojvodama.
upravn ici ma pojedinib gradova, koje izvori spo minju za "rijeme
borbe s Bizantom : o ni su ne sumn jivo upravnici većih o blasti. oa
koje je Samuilova drhva h ila podi jeljena. Nji hova moć u tim
oblastima. ka o i njihova relativna samostalnost mofe se raza-
hrati naročit o iz dogadaja !>os ljednjih godina makedo nske drta-
veo kada se iz nj ihovih redova pojedinci sve češće odcjepljuju i
priznaju vlast Bizanta s tim. da im o n pot\' rd i njihO\'c d ruštvene
privilegije. T emel j njihova Ilr ustveno.ekonomskog položaja ~e­
sum nj ivo je morao bi ti posjed feuda ln og karaktera bez ob7.lra
•
.298
-
na lo, da li su se neki m~đ u nji ma kor istili i ostacima pri ja~ nj ih
plemenskih trad icija. Samu ilo se inače ko ristio i oni m domaćim
elementima. koji su se u pojed inim oblastima razvili prije, nego
S\I one pripoj", nc n jegovoj državi (primjer kneza Vlad imira i
njegova strica Drago m ira).
Nove prip reme 7,a borbu pro tiv Samuila Vasilije II. poduzima
tek u početku X l. st., ali II povoljnijim pri likam a: otpor feud al-
, nog plems tva bio j e već slomljen, a istočp e granice carst va osi-
gu r ane, pa je sve .svoje snage m ogao koncent r irat i na Balkanski
l pol uotok. U tu burbu on unosi i svoje spo~obnosli vel ikog voj-
skovođ e, ali i sva ucdstva. ko jima raspolaže ekonomski razvije-
,, niji Biunt. U toj etap i ho rbe, kada su sc snage nap reg-le do
maksimum a, ispoljila sc i sva ra zlik a u stupnju ckonomskog
razvitka jedn e i druge države.
U četi ri godine (1001 -1004) Vasilije l l. sistematski organi-
zir« veli ke pohode. kako bi Samuilu naj prije 011 uzeo njegove
isločn e i julne oblast i pa za tim uda rio na cent ral ne. U tim poho-
d ima o n osvaja Scrdiku. Pres tav i Plisku. pa gotovo cijela Bu-
garska, osim vidinske ohlast i. pada \I njegove ruk e; zatim se
okr«c prem a jugu i os\'aja Tesaliju i južnu Makedoniju ( B~ri.ia _
Servija, Voden). a posli je toga ponovo prenos; borbu nz zapad.
Vidin pada posli je o s momjesečne opsade. usprkos Samuilovoj
, di verziji do Adrijano[lOla. a posli je njega pada i Skoplje. do
koga je Vasilije uhrz o prodro i tdko po tukao Samu ila [o. 100';).
! Idu će godi ne pred a je sc Dra č. Za vrijeme te četvorogodi ~ n.ie
borbe Samuil o je izg ubi o gotovo polovinu svoga teritorija i brl!-
nio je s\'oj e osnovne centr alne ohlasti. Za dese: pcs! .i cčn jih
godina Samuilova otpora izvori ne daju detalje o~im vijcst'. da
je Vasilije ll. nastavljao svoj~ na\'ale svak e godine. l'o~ljefinji
su sc put sukobili Vasilije IL i Samuilo ljeti 1014. Samuilo\'
vojskovođa Nesto rie3 hi o je potučen kod Solu na. a sam Sam uilo
j e dož ivio tda k pora z ko d planine Belasice, \J blizini Sirumic::.
I 29. srpnja 101 4. N jego\'a je vojska potpuno ra zbijena. z on se.
uz pom oć $voga si na Gavril3 Rad omira. jedva spasio i skloni o
I u Prilep . Poslije lc pobjede Vasilije II. je uzalud poku šao (\2
o~oj i Strum icu. u čijoj je blizini jedan njegov od red pren-pio
poraz. Po Vasilijevoj na redbi oko 14.000 Samuilovih zarobljenih
vojnika (broj je vj ero jatno pretjeran) bilo je oslijepljene. ;, 5""-
299
 kom stotom ostavljeno je po jedno oko, i u takvu su stanju
upućeni k Samuilu. Samuila je pri tom prizoru udarila kap. od
koje je posli je dva dana umro (G. listopada 10 14). Nadijedio ga
je sin Gavri lo Radomir.
Ka vijest o Samuilo,'oj smrti, Vas ilije je od mah ponovo na _
valio. ali je postigao sa mo djelomičan uspjeh. Do kra ja 1014
osvojio je u dva pothata Bitol j. Prikl' i Stipo a idu će go.li ne
- Voden. koji sc bio oslobodio bizan1.5ke vlasti. i Maglen. U to
vrij eme. Arona" si n Ivan Vladisla\' ubio je u lo,'u Ganil a
Radomira i uzco cars ku krullu (jese n 101 5), Da bi osigurao svoju
vlast, on je iduće godinc pogu bio i kneza h 'ana Vladimira. Sa.
muil ova zeta. Njego\' pokuilaj da sklopi mir s Bizantom. nij e
uspio. j borba je nastavljena. Ona je s prekidima trajala I"i~e od
dvije godine. Posli je privremenog osvajanja Ohrida. neuspje _
lih napadaja na Strumicu, Pernik i Kost m , Vasilije II. je tek
potkraj 101 7 nanio kod Sctine, u ;\I!no; Makedo nij i, tdi poraz
Ivan u Vladislavu. U početku 1018, pri opsadi Drača, poginuo je
Ivan Vladisla v. a poslije njcsove smrt i popušta otpor mahdon.
ske države. Višc plemstvo, koje je dotada bilo na čelu borbe.
pokazuje sIdonost da prih at i bizantsku vlas!. Osim rjcdih izu.
zetak a. njegovi preds tavni.;:i izlaze u susret Vasiliju II .. koji je
krenu u II Makedoniju, i bez otpora mu predaju gradove i ohlas ti.
koji ma su upravljali. U naknadu t a to dobivaju potvrdu svo jih
privilegija i bizantske či nov e i na slove. Poslije toga predali su
sc i oslaii. a mjedimiČ1Ji otpor slomljen je oružjem (h ·ac u De-
volu i Scrmon u Srijemu).
Svi suvremen i izvori nazi,'aju Samu il ovo ears tvo bugarskim
carstvom, a njegove stanovnike Bugarima. T ako se to pitanje,
bez dublje ana liu. postavljalo i II historiogra fiji. osi m u srps koj,
koja j~, rukovod eći sc svoji m pose bnim razlhzima, istical::t _sla_
venski.. karakt er Samu ilove drlav e. U lome 5U presudnu ulogu
isralc. formalno promatra ne. veze krono!o.ške , geografske i ideo.
]oško·driavnopravne (u srednjovjekovnom smislu) izmedu Sa-
muil ova carstl·a i bugars kog ca rstva Simeona i Petra. kojc mu
je prethodilo. Oslanjanje Samuilove države na državnopravne i
crkvene tradicije bugarskog ca rstva ocigledn o je i sas"im odgo.
varo. onom vremenu, Ali s gltdišta historijs kog razvitka i osobito
I gledišta procesa razvitka naroda. ispolja,"aju sc medu nji ma
300
-
i bitne radike. Tako je nesumnjiv a či nje nica. bcz obzira na ime,
da je Samuil ova drial"a izrasla i da se za vrijeme $Voga postu-
janja stalno oslanjala na no vo s~dište u l irem smislu riječi. da
jc uvukla \I aktivnu političku djelatnost nove na rodne snage,
koje su i bile njezin pravi osnovni pokretač i n osilac, u čijim je
ru kama vudstvo biJo od početka do kraja, i to nelav i ~no od ii .
renja i suža va nj a državnih granica . Zna čenje toga 5Tedi.~ta n ije
nmo u tome. što je ono bilo isbodi! te ustanka, neg o I u lome,
u korn su se pravcu šir ile pTVe ak.;:ije ;ta osiguranje toga središta.
kak o sc ono zaokruživala kao dr!ava. kak o sc branila II doba
očigled ne bizantske vojn e i ekonomske nadmoćnosti. kada je
moral o neprijatelju prepuštati periferne oblasti. Iz toga sc vidi.
d ~l sve oblasti prostrane Samuil ove države nisu imale istI! histo.
ri jsku ulogu. N i pojava toga dr!a vnog sredi j Ia nije slučajna.
U njegovI! temelju Ide dosad a nedovoljno prou čenI' form e poli.
tičke s:lmoupravne organizacije. koje su u doba relat iv ne sam o.
!talr.o$ti II VII. i VIIL st. dobile neku ČVTs t ocu i održale sc u
period i bizantske i bugars ke prevlasti: one $U sc oslanjale na
vlastite dru štv ene snage. k oje su sc u to ,'rijeme razvile i potp uno
se ispuljile II S<)l1l11i!OVO dob a. To j ~ središte imalo i svoje vIa·
nite tradicije. koje 5U se očitovale u ma ked onskim uSl::tncima
X r. stoljeću. Sam(J naročite historijske okol nosti - neposredno
msjedstvl' Bizanta i povoljniji poli t ički uv.itti ta ra zvi tak ,rp·
skoga
.. . i bug<lrskog na roda - niSI! dop ustile da $e one d alj e raz -
, li. W..l!.!..edonij;: poč bitan tskom vlašću. ustanci maked onskih
Sla,'er:o: i borbe oko MakeConije do po~etk lt X I I. $toljcćz. _ Po·
slijr. pad., S:lmuilovc ddave pod bizantsl::U vlast njen im jc obi a·
stim;; Immetnut - Illa da. II prvo " rijeme, uz neka ograniCenj::: _
opći bizantsid IIp.a' 'ni sistem II obiiku tema. Te ritorij nekada~ n je
Samui love d rbve bio je podijeljen na dyije teme: Podu navska
Bugusk a, izmedu pianine Balkan::t i Dunava bija jt odijeljena
ka o tema Pari~t~ion ili P::traduna"on sa središ tem u Silist,.iji. a
jezgra Samui10vc drž ave (Makedonija s okoji nom Scrdi~e ) ure.
dem: je ka o tema Bulgaria. koje im c. da kal:o. ne odralU j: e t nički:
strukturu pokrajine. vec bizantsko dr!avnopravno glelii.š te. prema
~om e jc Samuilova carstvo bilo nasljednik prijašnjega bugar<L;"ga.
301
 Središtt. teme bilo je Skoplje; Oila jc zbog svog" "tlikog znače nj a
im"la rang katcpanata. a poslije i duka la (kako Su na7j"ali važnij e
i većt. leme). Bitantski upravni sistem II tim dvjema lem;:ma bio
je ipak II prvo vrijeme ograniten nekim naročitim povlasticama,
čija je sv rh a, po zamisli Vasilija Il .. bila, da sc ola kla jačanj ..
i učvršćenje bizantske viasti i uljer.aja prije svcga pomoću (rl:v~.
a samo djelomično d" sc taj osjetljivi prijelaz olakša j ~ i rirn
na rodnim masama.
Ma da je Vasilije ll . OhridskI! patrijadiju snizio na ranI!
ar hiepiskopije, ipak je ona sačU\'ala 5•• oju aU lokdalnost. pa pre-
ma lome ona nije bila podreden:: Carigradskoj l'atrija rl:i j;. već
neposredno caru. koji je zadržao pravo d~ postavlja ohridskog
arhiepiskopa. Ohridskom arh icI)iskopu bilc $1.1 pooredene, osi m
pojedinačnih izu7-ctaka, sve a rh iepiskopije koje Sl! prije ulazil e
u sastav Samuilove. kao i prijašnje Petro ve drbv e. Kako bi sc
makedonsko sveće nstvo u prvo vr ije me !ito jal'e veu lo 7.a Bizant.
ta arhiepiskopa u Ohridu postavljen je Slaven. biv!i iguman
debarskog manastira i " jerojatno prijašnji patrijarh Jovan. Osim
toga. m: osnovu sporazuma s njim. Vasilije ll. je II tri hrisovulje
utvrd io kak n opseg Ohridske arhiepiskopij(;, tailo i povlastice
arhiepiskopije i pojedinih episkopij:.. pa je uz svaku episkop,ju
odredio i broj k lerika i kmetova-pari b, koji St već prema zna·
cenju episkopije kletao od 12 do 40 . .Još je va!nija bil:! Činj::nica.
ho je Vasi lije u Os\'ojcnim područjima zadrfao porezni sistem
iz vremena cara Samuila, pa se. pN:m1i tome, II Makedoniji i dalje
porez plaćao u nalur; (u žitu, prosu i vinil), a ne 11 IIOV(U. kao
Ito je to hilo u drugim bizantskim pokrajinama. Ali jc u korist
crkve uveo kanonikon. koji se plaćao episkopijama. Met'!utirn.
budući da od X. $t. nadalje glavni oslonac drb:vne vlas ti u te-
mama mjesto slralinta postaju sve višc feudalni veleposjednici.
pa~ Makedonijt. pod b;zantsku viast imao j e. vec: od vremena
Vasili ja l l.. kao !,osl jeciicu i itraziiu promjenu II sastavu fcudal-
11C i:lase. U o~vojenim krajevim:: Vasilije nijI; samo Gr!:e po-
stavlj>lo na vainije položaje. nego je poticanjem ženidbenih
veza izmedu slavenskih i grčkih feudalnih porociica, kao i postav-
ljanjem slavenskjj] feuaalae;: fl;, ra1.ličile d\lžnosti I: Malu Aziju
započeo proces grecizacije reudalne klase u Makedoniji.
302
-
Ograniče nja bizantske uprave, na koja je pristao Vasilije ll .,
nisu bila dugog vijeka. Na nanje II Makedoniji odrazile su sc
promjene nastale poslije njegove smrt i 10 ~5. za vrijeme horbe
izmedu prijestolničkoga činovn ičkog i po krajinskoga vojničkog
plemstva. Gotovo do kraja X I. st. prevladuje utjecaj čino,'ničk og
plemstva. koje u1.ilOa II zakup ubiranje !,ore1.ll po provincijama
pa nj ihO" im I>ovećavanjem upropašćuje seljake i stra li ote i tako
ih primorava da prelaze II kmetove-pa rike. US lO na nOVO upadaju
barbarska plemena. 1)~čene1.i. nekada!nji bizanlski saveznic; II
borbi protiv Bugara, poslije pada Samuilove drlave i dalje na"a-
ljuju preko Dunava pa su 3O-ih godina XL Sl. više puta procirli
do Egejskog mora. ča k i do Soluna (1034). Bijedu stanov ništva
II to vrijeme poveć'lvaju i pl jačkanja. što ih podulimaju mak e-
donski Vlasi, a takoder i prirodne nepogode. koje su IOS7- 3~)
UHokovale velik u glad II T rakiji i Makedoniji . Posljedice \·Iaaa-
vim: činovničko g plems!\'a $ vremenom postaju sve iuazitij~.
Zaku pnici po reza počeli su i II Makedoniji uvoditi bizants ki po-
, rezni sistem i zahtijevati plaćanje II novcu_ a u istu je "ri jeme
matno oslabila potpora, koj u je BiZant imao II slavenskom sv~·
Ćenstvu. jer je postavljen :l;a ohridsko g arhi epis kopa Grk i ....~on
( 1037). Kao rezult at svega toga , otprilike u isto vrijeme ka d i II
nekim drugim krajevima Balkanskog poluotoka, izbio jt. I().lO II
Makedoniji velik ustanak poe vodstvom Petru Deljana. k(! j~ se
iz.davao za si na Gavrila Radomi ra , a Samuilova unuk a. K~ putu
; iz Ugars ke. gaje je prije livio, u Makedoniju, zauzeo ic Ni.; il
!atim i Skoplje. U lo vrijeme. pod vodstvom nekog Ti nomirz..
\, lIstam:k je buknuo i u Dračkoj oblasti. Ali Deljan. koji nije hti"
da dijeli vlast s Tihomirom. pozva ga u Skoplje. Ustanid su zbog
njcguva STOldst.. a sa Sa1Jluilom izabrali za svuga , 'od u Pet:~
Deljana. a Tihomi ra ubili.
Ostavši tal:o jedini voda ustanka, OcIjan krenu s USla fl ";l1na
i~ Skoplja proti\' Soluna, ali ga nije zau~eo , pa sc ustanička
, vojs ka l! putila na više strana. Jedan dio, pod komandom Antima.
t bio je roslan na j ug, u pravcu H elade. Taj je odred uspio d~ ko ci
•
Tebe razbije bizantsku vojsku. a ustanak sc II is tu vrijeme pro-
širio i na okoli nu Naupakta u Epin:. Drugi dio ustan ika krenu o
je na zapad, da zauzme Drač, a treći ostao s Deljano m kod
Os trova u južnoj Makt.doniji.
303

Bizant je tadll u Solunu počeo da prikupiju vojsku 7.~ borbu
pro tiv ustanika. U to jc vrijeme prebjegao k pobunjenicima i
drugi Samu ilov unuk. Alusijan. sin Ivana Vladislava. prije stra-
teg t~me Te()(]<)siopol " Aziji. koji je "prlIvo tadll bio pao II
Carigradu u nemilost i izgubio svoje posjede. Zbog oslonca. ko-
ji je A lllsijan naša o medu ustanicima. Petar Deljlln ga je morao
primiti Zl! s"vladara pa ga jc poslao s vojskom protiv Soluna.
Medutim je bizantska vojska. koja se veC prikupljala u ~radu.
potpuno razbila op~jcdatelje . Poražen i be? voj.ske. A\usijan se
vrati k Deljanu. p~ sc njihovo suparništvo i ne!,ovjcrenjt zbog
toga jo., vise zaoštri lo. Alu.sijan pozva Deljana na gozbu. opij.::
ga i oslijepi. Po~lij e novog poraza pobunjenika. čije je vo(lstvo
nakon toga sam preuzeo. /\lusijan j.:: prdao u Mosinopol Grcim;::.
Z" to ga je izdajstvo bizantski car promaknu{) u čin magistra.
Grc i su zatim k"renuli protil' ostataka Deljanove vojske. koja
je u borbi kod Ostrov .. 1041 razbijena. a oslijepljeni Deljno
padne u ropstvo, Poslij<.: toga uspjeha bizantsko. jc voj ska kre-
nula i u druge us:aničke kra jeve i ustanak ugu šila il kn·i.
Kad .. je poslije toga ustanb nanovo uspostavlj ena bizantska
vlast II Makedoniii . , nastavljena je sve jllče eksploatacija seoskih
masa. Bj~antski car Konstanti n Monomm (1042~!055) . osim
držal'nog danka. povećao je i kanonički oaMk crkvi. Od svakog
sela s;). 30 ognjiSu uzimali su po jedan ~latnik. {Iva srebrnjaka,
jedno!, ovna. šest modij;:: ječma. četir; modi j a pšeni':nog brašna
; 30 kok oši. U drllgoj polovini XI. st. sve vi,e se učv~.:;("je
i dal'a nj e poreza u zakup. pa su zakupnici, koji su za ~voj~ pr.. -
vo obično podmićiva1i visoke činovnik.; \I Carigr~du. svojevo!j -
nim OOvcćal-"<:njem sel jačkih daća nadoknadi"ali svoje troškove.
U vezi s tim razvitkom brzo j e rastao i opseg feudalnog vek-
posjeda. kao i dodjeljivanje imunitctnih prava poje(linim. naro-
čito crkvenim veieposiednicima, koje je vršio car.
U srerlini XI. st. opet počinju i na\"lIle Pečtnega, ko ji neko-
liko putJ. upad .. ju i na makedonski teritorij sve do Soluna. II
1041; na seljuje Bizant jedan dio zarob ljenih Pečenega na Ovčjem
polju. oko Niša i Scrdike. Zbog padanja seljaka i Slratiot~ u
kmetst vo. opadali su financijski prihodi. Il i vojna snaga drža\"e.
l sve to II doba. kada sc navalama Pečenega sa sjevera prid ru-
žuju žestoke nav .. 1:: Seld~uka nll maloazijske posjede C<lrst'!3
3()4
~,,
Sl,d>;uci Su JOil kot! M;lnzikerta U Armeniji potpuno razbili
najllIllIličku bj~antsku voj~ku . a i sam je car pao u rop,!v o.
1\;.d" <e na tu kM;lstroro nadovezala nova borba oko carske \"b-
.<!i u Carigradu. a iste godine p.. dom Barija u ruke Norman.1
pa" i posljednji ostatak [,izant.skog posjeda u Italiji, Makedo nci
s<.: 1072 pOlIOVO rliž" na ustanak pod vodstvom Geoq::ij3 Voj-
tchi!. Makedonsk: su se po[,unjenicl obratili za pomoć ze!SkOn1
knezu Mihailu. koji im je poslao s~'og sina Bodina sa 300 voj-
,,
nik;! i vojskovodorn Petri lom. Pobunjenici su u Prizrenu progla-
I sili Bodin .. za »c.. ra Bugar<l", oslanjajući se na slavensku
državllopr"l'nu tradiciju II istočnom i centr ..lnOHl dijelu Balkan-
~k"g pol\lol<lka.
Pobunjenici SlI ubrzo oslobodili Po\"ardarsku MlIkedoniju .
pil S\I 7.atim htjeli (b pro.~irc svoje područje. Georgije Vojteh je ,
,
ostao u SkoplJU. Bodin je ~ jednom vojskom krenuo prem:.
1 ~jeve ruistoku k Nišu. a Petri lo s drugom prema Kosturu. gdje su
se prikupi;; iz Makedonije pobjegli Grci. Kad je poku~ala da za-
uzme taj grad, Petrilova jc vojska bila razbijena. a on .ie pobje-
gao u Zetu. Bizantska je I'ojska tada krenula protiv Skoplja.
osv(>jila grad i zarobila Georgija Vojteha. Kad je Bodin sazna(l
za pad Skoplja. pošao je potkraj godi ne na jug u pomo ć, ali j~
bio potučen i 7.arobl.ien kod P'lUna na Kosovu polju. U početb;
IO i3 lIstanak je ugukn, i u Makedoniji je potpuno IISI'0-.
swvljena bizantska l'last.
!'\euspjdlolll toga ponovljenog pokušaja makedonskih Sla-
vena. da se oslobode biza ntskog gospodstva. svrŠllv<'! sc. dodu~e.
•
i njihova otvoren;l široka borba proti\" Bizanta, ali je idućih de-
cenija Makedonija jo;; nekoliko puta bila zah\""ćcm! ull\Hru~njim
i borbama oko carske v!asti i ratovima izmedu Bizantll i njegovih
••
susjeda. pa se tek na početku XII. sL prilike u njoj "iše usta-
ljuju. Tako su i Makedonci sudjelovali u nenspjelom poku-
šajI! Nikifora Vasil akija (lOiS). da sc dočepa carske , ·Iasti. Ku-
mani. a naročito Pcčenezi. Il to vrijeme pravi gospodari u po-
,
krajin,ntla sjeverno od planine Balkana. svojim čestim na"a ia ma
I prema jugu pustoše doduše prije svega Trakiju. ali ipllk dolazl
nekoliko puta i II okoli<.:\! Soluna . U isto vrijeme Seldžuei SI:
osvojili gotovo čitavu Ma:u Aziju.
i 305
 Kad je elrem postao Aleksije l. KomoCTI (108 1- 111 8). koji
je Bizan t izbavio iz tih neprilika i uspjelim reformama obnovio
njegovu snagu za čitavo jedno s toljeće. ditu sc protiv njega
108 1 na Jad ranskom mo ru. u susjedstvu Makedoni je. novi opas ni
neprijatel j i. Normani pod Robert om Guiseardom. Poslije ponov-
nih po bjeda nad bizantskom vojskom (1081. 1083) oni su zauzeli
najprije Alba niju od Drača do Arte. zatim Epir, T esali ju i veli k
d io Makedonije. Skoplje. Ohrid. Bitol j. Ber. Vorle n. Mo~len.
Kostur i Bela Crkva, osim drugih krajeva. paJi su 108S-8~ u n ji.
have ru ke. Tek 10lH Normani su bili potučeni pa su do kra ja tc
godi ne izgubil i opet cijelo osvojeno pod ru čje.
U isto su vrijeme nastavljali svoje pljačkaške pohorlc i Pe-
čenezi , pa se Alek.sije Komnen okrenu tada i protil' njih. Poslije
njihova velikog pljačk aJkog pohoda iz 1090·91. na kojem SII
do prli sve do Egejskog mora i Carigrada. u proljeće 1091 Bizant
je s pomoću Kumana gotovo uni'tio Pečenege. a nj ihove ostatke
raselio posvuda, izmedu os taloga i u Makedoniju. uMoglenski
kraj. U spo razumu s Ia!nim carem Romanom Diogenom. koji
je mislio. da se • n jihovom pomoću dočepa carskog p!"ije~tolja.
i Kumani upadaju preko Dunava i pljačkaju po Balkanskom
poluotoku. ali su 1094 i oni najzad razbijCTIi. a jedan dio njih
ollet naseljen u Makedoniji (Kumanovo i K umaničevo u T ikve·
škom kraju). Tako je bi zantska vlast bila učvršćena sve do Du-
nava. Makedoniju su u to vrijeme zahvatile dijelom i borbe iz-
medu Biza nta i Raške. kada je ra ški veliki župan Vukan pustošio
sela oko Skoplja i u Pologu. na gornjem Vardaru (1094). Kad a
je Aleksije odbio i Vukana i Kumane pa se spremao da osvoji
i izgubljene bizantske posjede u Mal oj Aziji, započeli su krio
!arski ralovi kao nova opasnos t za Biunl sa zapada.
Ta opasnost nije mimoi!la nl Makedoniju. jer je jedan dio
križara. učesnika u prvom kriiarskom ratu. išao starom
ces tom Via Egnatia , koja je od Drača mimo Ohrid vodila do
Soluna pa dalje prema Carigra du. Oni krilari. koji su bili pod
vods tvom normanskog kn eza Boemunda i išli tim putem. nasiInn
su Olimali namirnice i stoku. Opis jednog njihova napadaja na
neko na.selje u Bitoljskoj kotlini. što ga daje Vilim T irski. 1.ivo
sli ka njihove postup ke: ka da su na svom putu čuli .. da je u
bl izini naselje nastanjeno sa mo h e retičkim Slanol'nicima. kriiari
106
- i
su ga velikom brzi n om napa li i poslije nasilnog zauziman j a
~tvr~enja zapalili ~ade. a kad .u zbog toga stanovnici izginuli.
JednI .od m.~ča, drugl od p ofara, vratili su sc otuda s velikim i
boga tim piJjenom«.
Za vr ijeme ~rvog~. ~rifarskog. ra ta osj etila sc u pl"Vom
redu ~pas n osl, kOJa prIJet( stanovmš tvll u u:H; Lrašnjosti bizant-
ske dr .. av~, a u početku XJI . st. potpu no se o,krila i neposredna
opas nost tIh ratova %a Bizant kao drfavu. Potkraj 1107 Boemund
Ta~entski ~okuJava da opet provede planove svoga oca Rob erta
GUlscarda I v.last Normana pro~iri na istocnu obalu J adranskog
, !
mora p~ zauzI~a Valonu opsjeda Drač. a u Makedoniji osvaja
Deb.ar I pustOS! p ~ .o.blast! Mokra, u blizini O hrida. Al eksijc I.
g~ Ipak. ubrzo pTlSlIJava da napusti osvojene krajeve i sklopi
mir.• Blzaotom ~~ 108). Tek poslije toliko različitih sukoba pre.
staju za duže VTlJeme bor be u Makedoniji. i na Balkanskom se
poluotoku najzad učvršćuje vlast Bizanta.
. 7: Privreda i društveno uređ enje u Makedoniji u XI. j XII.
stol Jccu: .- Kad ~u .oko 1040 uk idanjem prikupljanja poreza
II ~atun I pos tavlj~oJe~ G ~ ka Leona za oh ridS kog arhiepiskopa
ub~Ula. ona ogra n.lč.~ nja bizantske organizacije u Makedoniji.
što Ih je u~eo VaSilIje JI. poslije osvajan ja Samuilova (arstl'a.
provedena J ~ potpuno bizantska ullrava. Makedonci potpadaju
, odsada pod Is te o pće oba veze i pravne prOlIise kao i stanovnici
u ostalim područjima carstva. Poslije neuspjelih pokušaja II XI.
s~., da s.e oslobode bizantskog gospodstva, sva kak o je ojačao i
?lzantskl. e.le~enat u upravi (kapetani i kefalije po gradovima
I zakupnICI I pobirači poreza). gradskom stanovni!tvu i medu
feudal~im.a .. V~ć postavljanje: Leona za ohr idsk(»g arhi episkopa
nagov Ješcuje I otvo~en~. tende~ciju širenja grčkog utjecaja
preko crh'~nc ?rgamzacIJe.. ~to Je, medutim. dobilo pun zamah
tek na kr ajU XI. 51.: za vTlJeme ohridskog arhicpiskopa Teofi -
I~kta (1090-1109), Jednoga od najvidenijih crkvenih bizantskih
~Isaca.u lo .doba. On je u s"oj im pism ima. ma da ten dencioznima
I prt:tJ.eranm:a. n~padao. porezne činov n ike s glediUa interesa
c~kvemh ~osJ eda l O$laVlo neobično bogate podatke o unulTa.Ii-
, njem ra~l'!tk~ MakedoIlije oko g. 1100. Preradi"anjem crk"eno.
slovemk'h sl}J.~a na g rčk Qm jcziku (2itije S I ' . Klimcnta Ohrid.
i
307
r;kog i 2;itij~ petnaest tiberiopoiskih m učen ika) s uspjehom je
potiskh'ao književni rad slavenskoga mak edo~.$kog .svc~en~lVa .
Još je značajnija činjenica. da so o njegovo Vrijeme I.~VI IIJe~~
podrede ni episkopi. poznati iz IIjcgov~. kor~spondenc~Je. GrcI I
da ~e II ponekim pita njima ( o~tanovIJlvanJe. m ana~tl ra ) ~. po-
slove Ohridsk~ arhiepiskopije oplece i cangradskI patnjarh.
A sam je Teofilakt II mno gim svoji m pismi ma. i.zT.azio du boku
nesnošljivost prema ~barb a T$koj sred ini «. u. kOJo~ Je. morao .da
fivi. i prema s"ojim ,·jernkima. »harbanklm rooovlma. prlJa -
vim::. koji ! nHOC ['o o\'čjim koŽ<1ma".
Medu!il'" za široke narodne mase najosjetljivija je pro-
mjena bilo ovodenje bizantskoga poreznog siste ma. Ta j j~ . si-
stem bio toliko kompliciran i tako se rugranac. da se Sklhca.
kako sam k(!Žc. stidi da samo i navede sve vrsle porCla I:
~vojc Of';,:'. Osno\'n; SLI l)o rezi 5eosk~g sta~o.vniš tva .bili por~~ :
na og-njihe (kapnikon) i zemljarina (s lIlone ll. zeuganon. po~h.JC
sitar kija'. Na"očil oblik 1.emljarine bijah~ porez na pa~u u m!l1n
podrLlčji:na (eno mion ) i od planins ke pašc (ori ~e). kO) ; su ~d}ac;
pl:lčali po broju stoke, a OS;1I1 to!,a 511 cl:"'a!i 1 d~ct'"O o~ sltl~e
stoke (deka tt· ). pa čak ; od pčela (mcliso nomlOn ). OSlIn tih
osnovnih po rezc seljaci su morali placali niz naknadn;l, poreu.
koji Sll u Xl. st. iznosili golovo čeh'rtinu svih osnovnih poreza:
taksu za prikupljanje poreza (si nctheia) i dr. Naročita grupa
seljačkih ob:wcz:l. koja je bila mnogo puta teža od svih r~dov~ih
poreza. bile su njihove ra dne; naturalne obav.cz~: .morah su oa-
,'ati s"oju stoku za I)rijevot či no"nika i stavljal, Je na raspola-
/l:"anje vojsci. <: u vezi s ti mc i odrbva ti mosto\'e i rllto,'~ (anga-
ria ): z:ni::-:_ osigur,n'nti d:l.:l.Vni<r. čino"nicima stan I hranu
(apleklon). a naročit o vujsci (mitaton). Teofilakt Ohrld~ki spo-
mill ie i danak na voden ice i na struge (Iovihe 1.a ribe), kao i
tJ b;1VcZII graciozirlanija (Jmstn.ktisia ) I pril\·IJcu].: kruha LJ kurist
Ohridske arhiepiskopije utiTao se danak po imenu bnonikoll .
On sc uzimao od svakog sela. osim od carskih posjeda. prema
broju ognjiš ta_ i to u natur i i u no\'cu. Kod vjenčanja mladoienja
je biu dužan da plati zlatnik. a mlad:. I~ aršina platna .
Cijeli taj teret. ležalo več i sam po sebi, postao je u XI. 51.
mnogo tcži zhog načina ubira nja porC%a, koje su ubrzo poslije
30S
smrti Vasilija II . preuzeli zakupnici poreza za či t ave pokrajine.
Najkasnije u sredi ni XI. st. car jc. ria napuni državne blagajne.
prodavao funkcije poreznih činovnika. koji su tati m. da pokrij u
woje troškove. pnveca ..ali po reT. sa znanjem najviših upravn ih
mjesta. Tako, čuveni filozof i utjecaj ni držav n ik Pselos savjetujc
mokom stra tegu. da pred takvim prestupcima. i _kad ill primijeti,
\lopće ~o.tvara ol:i .. . i da prtma pobiračima poreza bude po-
pustljiv i blago na k lon~; a z<: vrijeIlIc cara Aleksija l. Komnena
bila jc zaplijenjena imol'in<1 jednom l,akujlniku poreza u temama
Trakiji i Makedoniji zato, ~to nije ispunio i služ beno datu oba-
vezu. da ce skujliti po rez u dvostr ukom iznosu.
Vlast i uloga poreznih činovnika u tim prilikama stalno
raste. i oni. do kraja XI. SL stječu pravo da sa mi vrše mjerenje
, i popis zemljišta. na kom se osnivao rauez poreza. p a se T eo-
filakt tufi. da oni brojc parikc i mj ere ~cmlju. )O koja se moie
! izmjeriti skokovima buhe.. ; izmakli su i nadzoru upravni ka p ro-
vincija pa su is mijavali i one, koji su s( pozivali na carsku
.. last. Razumljivo je, da su oni II takvim prilikama iz nudi .. ali od
stallovni§tva različite poklone, a ka d bi ih primili, nastavljali .~u
s ugnje!<lvanjcm. dok ti pokloni nisu poslali stalna pojava.
Veliki neprijalelj porewih činovni k ... Teofilakl kaže u jc.]-
nom od svojih pi~ama, u kojima brani od tih činovni ka, dodu~e.
prije ,,'ega crb'eni veleposjed, ali uzgred nabacuje i podatke
•
o njihovu vladanju prema seljacima. da oni Irafe od njega to-
i
,
I liko, kao )Oda mu zemlja r odi plodove bez sijanja i obradivanja.
kao da mu rije ke bez rad~ nose zla ta. kao da mu psi radaju
I konje i mulc... B udući da seijaci nisu viie mogli da ispunjavaju
svoje obaveze, zak upnici poreza !ill počeli da porez uzimaju II
obliku krvnog danka pa su _od petoro djece odvodili jedno II
ropstvo. kao da uzim a ju petinu ili desetinu od sto ke«. Već sama
st ruktura poreT.nog tereta pokazuje, 1;ako $U česti ra tovi posljed-
njih deceni ja Xl. 5t. mn ogo pogoršali 7:i,'ol seljako. ne sa mo s ob~i­
rom na pustošenje neprijatelja. nego i " vczi s dužno~tima mjesnog
stanovništva kod prolaza bizantske vojske, za koju se rekviri-
rala stoka i hran::.. A u slučaju. da ddava nije mogla isplatiti
najamničku vojsku, ona je. na očigled bizan tskih zapo'jednika,
ča k i otvoreno pl jačkala. T im su bila , prirod no. najviše optere-
I
će na područja uz ces tu Via Egnatia. Za vrijeme čestib ratova
309
•
 seljake su uzimali i u vojsku za lak u pješadiju. T o skupljanje
voj nika u početku X I I. sl. učestalo je u takvim ra zmjerima. da
se osjetila oskudiea u radnoj snazi na seljačkim posjedima i na
imanjima feuda lne gospode. U jednoj takvoj priliei T eofilakt se
obrat io dUKU teme Bulgarije i zamolio ga. da smnnj; broj voj -
nik a zat raženih od "maloga i vrlo os kudn og« ohrids kog kraja.
koji će inače propas ti brže. nego što se to misli. ~Zbog prokletih
riječn ih eari na « tuži se T eofilakt da "nemJ mostova« prek o
Va rd ara i sl ikovito opisuje opasnosI prijelaza malim čamcen' u
proljeće, kad nabuja rijeka.
Upravo taka v razvita k mnogo je pridonio. da se razvi ju
i brzo ustale feudalni odnosi u Makedoniji. Seoske opći ne su iz-
gubile svo ja nekadašnja pTaVa i dobile gospoda re ufeudakima.
Na njihov račulI proširili su sc krupni feudal ni veleposjedi.
medu n jima naročito crkveni. Ma da je priča nje. da se Teofi-
laktu "po ulicama kolutao si r, a po brdima teklo mlijeko. da je
bio velik bogataš sa ne znam koliko prikupljenih talena ta. da je
živio kao satrap i bol je«, nesumnjiv o tendenciozno; uveli ke pre-
tjeran o. ipak njegov a pisma svjelloče o žestokoj borui 1;a proši -
renje posjeda Oh ridske arhiepiskopi.ie i za povetanje arhiepisk n-
p()\'ih prihoda od sel jaka. Ohridska je arhiepiskopija doi sI;!
stekla posjede u veli kom dijelu Makedonije. uglavnom razha-
cane oko Ohrida , Prespe, Mokr og. K ičeva. Pelago n; je i Jenid žc-
\';\r<lara. Pored toga krupn og veleposjeda, od početk a vlad e
Aleksija J. Komnena br zo se širi i da vanje zemlj e u proniju, t. j.
na doživot no u!il'an;~ uz obavezu vojne slulbe tl tcško naoru -
lanoj konjici. VeCi komadi zemlje, U1; koje je vuan i razmjera n
broj kmetova-parika, prijašnjih čla no,'a seoskih op.ć in a. d~­
van; su uproniju mHočit o pripadni ci ma "oj n i čkoga pokrajin -
~k og plemstva. koj e u vrijeme KonIflena kona čno potiskuje utjt' o
ea j pri jestolni čk og č ino\' ničkog plemstva. Takve su sc prilike
naroči t o r azvile u "rijeme Manuela I. Kom nena ( 114 3-1180).
ka da su čak i obrtnici napuJta1i svoj posao i prelazili u vojsku.
Dod jeljivanjem pronija Komneni su htjcli stvo ril i novu d om aću
vojn u snagu, koja bi zamijenila staru organi zaciju ,Iral;ola. go-
tuvo razorenu zbog napret ka feudalno g veleposjeda. pa su i u
Makedoniji brzo porasli feudalna kla sa i feudalni posjedi.
310
- I
.:n su se posje.lli osnivali na eksploataciji kmetova-parika .
kOJI su I oso.bno I ekonoms ki bili zavisni od svoj ih gospodar~ ­
feudaiaca. 21vot kme lova bio je tda k: feuda1cima su moral i
pla ćal.i po reze. koje su prij e pla ćali poreznicima. a osi m toga
mora h su. o~radivati i posje-d feudalaca u obl iku rabok (do 20
cl:n:;!. god IšnJe). I po odijelu morali su se razli kovati od gospode.
Nas~,prot tom e. feudalei su. naroči t o crkve-ni , uživali različil e
priVIlegije.
~spr~os sve mu tome seljaci 5U u to vr ijeme osjećali prijelaz
I II panke Ipak..kao neko olakšanje, jer bi na taj na čin izbjegl i
nesno.snom. PTlt,~kll ~ak.llpni ka poreza. Potkra j X I. st.. ka d je Bi-
za ni IZgUbIO najVeĆI dIO svojih I)osjeda u Aziji, pa su teme n::.
Balkamkom
'j d . poluoto ku bile zapravo J'edina podl og, nJ~uv" ·og .,
pr! 'o ~. taj je raz:it ak uzrokovao ohre sukobe. naročito izmedu
za kupmka poreza, veleposjednika. pa i izmedu d rlave i cr kve-
, n ~s v~jeposjeda . Zoo? čati.h ralova drla,'a je u la vrijeme
bl l~ pTlm ~rana da st.a': 1 n.l~u I na crkvena ima nja u M akedoniji.
Ukm ula Je neke Pflv,leglJe. koje je dotada lI!ivala Ohridska
arhiepiskopija. pobirala je ra~1i či l e poreze od crk venih parih..
pa .č ak i od sveće ni k a i od sa mog arhi episkopa Teo f;! akl~ .
Oh r.'~s~ om a rhiepiskopu je oduzeto selo M ogila u Pe!agoniji i
~udlJelJeno nekom svj~ t ovnom feudaku, a duga se raspra vodila
, oko sela Bela C rkv a u Egejskoj Makedoniji. Porezni su či no,··
nid taj polo!aj još viJe za oštri ti time. što su crkv ene parike -
~a~ i druge _ žcslo ko pritiskivali. tražili od njih više, nego što
JC Iznosio porez ubiljden u ka\;lstars ke knjig e, a već II samim
, knji gama povećaval i njiho v posjed i broj stoke i prcm 2. tome
I veličin u poreu.
. Zbo.g ~.vo$l~kog pritiska - od strane crkve nog feu da k a
! p o.rc~ mh c,~ov mka _ crkveni su pariei očigleduo pali u potp\m
učaJ. fako Je s!anovni;tvo oko 1}evola jednosta vno napustil o
svuj .. sela i pubjq:lo II okol ne ~Ulne i brda, pa je i k ler s epi -
skopom morao da napusti grad , koj i je ostao bez " jernika i nji -
huv~ rad ne snage. Pobjegli seljad nisu htjeli da se v raie u n2. -
\,uhena sela, dok im se ne izda pisn,cna garanci ja o zaštiti od
l.ukuJ>ni ka poreza.
3 11
 - -- -

Teofilakt je u svojim p !SInimO! Cilru i različitim visokim

cr kve nim i svjetov nim dostojanstvenicima veoma ošt ro napadao
pOl'eU1 ~ činovn ike i žalio sc na njihov e postupke. Tako je IW-
slaJo itmedu njih nitro suparni; \I'o, koje je, uz JXItporu porezn ih
či n ovnika, našlo odraza j u ii rcm pokretu protiv a rhi cpillkopa
u Ohridu i okolini. Ohridan; su bili neprijateljski raspolo ženi
p rrm::. Teofila ktu, koji sc nesumnjivu mnogo zalagao. da 1'0-
,' - '_ ~ ~\'''.it prihude i matcr i.i aJn~ prili ke. u koji ma jc živio medu
_ba rilarima .. , Zalili su sc na arhi cpiskopa, da im jc odu zi mao
njive i ,-inograde. pa su is kuri'lil; zgodan trenu tak i. na poziv
zakupni k;, poreza Jasita, počeli da sc sa mi kori ste crkvenim
posicdimll. U vczi s ti m. Tcofilll kt se b l i, da ga je jasi t ~pl'O '
idcrao i rasje ka" •. Na če lu tog.. pokreta bio je Ohridani n L azar.
~ c rk vcni pari k, koji je suvišc slohodno misli o j htio ria skine j:l'
';: 111 kmetsh' a~. pa je uz jasitovll pomoć pobunio proti" :l.Thicpi·
skopa Ohridane i o koin c seljake. koje je obila?io i govorim a po_
zi"ao na »ra l pruliv njega «. P okret je uhvat io i druge dijel"vc
Makedo nije, Jlo jc T co rilak t u svoji m obrambeni m pismim a p ri-
rod " " o brazlagao lako. ela sc L azar pove~ i\' ao s ljudima. koje je
arhi cpiskop osudio ~bog he reu ili zbog crkvene nediscipline;
krupni!: grijehova. U suhi ni je 10 ipak nesum njivo bila borba
kme tova pro tiv surove eksploatacije sa dvije stra ne. Zbog zaohre-
nosli pol ola ja T eofilakt sc morao ukloniti iz Ohrida, ali jc on
u isto vrijeme , prema Lazarovoj !albi caru. naredio, da sc zapali
L;naro\"a kuća. kako bi mu u ~\" ra tio u nj egovu djelatnost.
Lazar je o tiiau u Carigrad. gdj e je tu lba ma proti " arhiepisk opa
us pio. da car Alcksije 1. Komnen preda istragu poreznim činov­
ni ci ma. koji su tak o post igli velik uspjeh II borb i proli\" mrskog
protiv ni ka. jasit je oduzeo oh ri dskoj crkvi sve n jene pore me
privilegije, a za htijevao i naplatu poreza unatra g. Medut im .
kada jc za upravi telja teme Bulgarijc: 1105 postavljen Konstantin
Komnen. T eof ilakt je ispo ~ lo\"ao . da se po nište tc: odluke i vr a te
po~jedi. pa se zali m i ~a m I>ovral;o u Oh rid_ jasi t je hi o N.tpl~ sa nad~rnb"c: ploče r nd helj ~ ~I ra Sa muila il; Rod. 993
uklonjen iz pokrajine:, a s njime jc: neSlao i Laza r. U to je vri -
jeme s vaka ko oj ača o položaj c rkvenog ve1cposjcda i II dru gi m
krajev ima Makedonije. pa sc II drugom deceni ju XII. st. episkop
nala1.i opet i uDevolu.

312

- ;
 TABLA "XII Nije nikaho čo (l o , što sc o tim prilibma višt IlUt::. ! PO-
rninjll i slave nski robuvi. koje su njihovi roditelji u vr ijeme
gladi prodali u ropstvo. Tako Ml sc solu!lskom metropo1ill: Teo-
dulu o. 109:·, obrat iH mnogi Slaveni i ostali robov i s molbom. d~
im crkvi': vrati slobodu. ~ j e r su bili rodeni od slnbod nih rodi -
tdja_. pa se on u lom pitanju obratio ca ru A le ksij u. Is l i :IC prores
produžio i I I XIl . sl.. kada je život . prema ri j cči ma jed no/( iz·
vo ra. ~pri si ljavao mnoge da prodaju 5'·OjU ~ lobod u ta nnvae ... :
na oko tr i obola se ustanovila cijena la slobodne ljode ... Mano el
I. Komnen jc čak i za konom zabranio prodavanj t sl ohod nih
l.iudi II ropstvo j naredio. da .\e povrati sloboda svima onil1l<l.
koji su bili rodeni od slobvdnih roditelja. No ni 10 nij e moglo
da ~<lusl<lvi razvitak uvjetovan opć im ekonomskim l'vlohjerll
sc! jaka.
ipak sc za vrijeme Manuda opć i polož::. j uvdik e ustalio.
jer je potpuno Ilre'·ladalo v ojničko plelllsh'o nad č in ov ni čki m .
U "ezi s tim razvojem bilno se povećao i ne~lImnj i vo j c ja či
postao II Makedoniji grčki elemenat u feudalnoj kla si. Bizan:-
~ko su pravo primili i dru/,ri slavenski feudalci, pa se ono tl Ma-
keJoniji . najkasnije u srerlini XII. st.. ve ć toliko usta lilo, cl:! go:
ni ka~nij e pono"n o zauzimanje Makcdonije. odnosno njenih di-
• Oo jelo\':! od strane Bugara i Srha nijc bitno uzd rm a lo s\'e do
\"remena turskih os,·ajanja.
I •
s. Kultura. - K n j i ž e ,. n o s t. Početak I)ismenosti i kn jiie".
nug rada kod makedonskih Slavena vezan jc la rad sh \' enskih
,Jrosv.ietitcija Cirila i Metodija i nji hovih učenika. Zbog In ga ~e
D najstarija makedonska književnost sastoji od najnužni j ih hogo-
sl užnih spisa. kao što su: Izborno evallddjc. Apos!ol. I's<:it ir i
slična djela. pri jeko potrebna za "r!cnje bogoslužja. T i $ U spisi
pisani jezikom makedonskih Slavena iz okoline Sol una. k()ji m
Ml oni govo r ili u početku d ruge polo\' ine IX. stoljeta. T o je
Na t~l~ LJ; 1:00. 9'lti na Stupu u c r ~.·l s v. A r h~pdela u "r11ep.. n.:ljslari ji makedonski književni jezik. a u ist" vrijeme Z~ m nogu
\'jekova i prvi knjižel'ni jezik većin e Slavena.
Ali Cirilov i Metodije\, rad UTodio jc u M akedoni j i plodun:
tek po svršetku moravske misije i prugona Mctodijc vih u čcnika
iz Mora\"$ke SS.';. GI~\·ni Metodijevi u če n ici - Klim ent. Naum.

3 13
 prezbi ter Konstan tin i neki drugi - uspjeli su da različitim
pu to... ima dođu II tadašnju Bugarsku kneza BOrisa. ~ o dolask u
u Buga rsku Boris ih uputi l . Makedon iju, da tamo š,re sla ... en~
sku pismcoost i u... ode slavensku sluibu bolju.
Klimenlu Ohridskom da la je oblast Kutmi čc ... ica oko Ohrid-
skog i Prcspanskog jezera sa središtem u Dcvolu, odnosno \I
Ohridu. Klim tn t je od Ohrida načinio pr ... o sla ... ensko ..kultur:'~
farište. Dru!:o lak ... o !arišle razvilo se u bu.garsk~j pnJtslol':"cl
Presla\'u. S"ako od ta dva središt~ utisnul... JC ~voJ naročit peca!
tekSl ovi ma. koji su u njemu nastali.
Klimen: .k porerl ostaloga mnogo radin i na ~nji1.~vno",
pol ju. Sastavio je vi~e poul:nih besjeda. koje SI\. svojo.m Jedno -
sta"no!ču i jasnoćo m bile pr is tupa čne sh,'aćanJu obIčnog čo~
vjeka. Osim besjeda ispje ... ao je i ~ekoliko ~oolitav.a, pohvala I
kanona II čusl razli čitih svetaca, N.Jegova ~J e\a 5... ~;d~e . ~ ~e~
~ ulllnji"oj književnoj n .. dareno!ti pIsca. kOj.1 se ?dll.(Uje.ltJep~m
~tilo m ; originalnim izrazom. koji zna mjeru I u .sv~Je spIse
unosi živost. Klim entove je spise većina Slavena stoljeĆIma rado
čilala i mnogu prepisil'ala. . '
U {:TUlIU mladih Mctodijevih učenika pr~pa~l a . prezb,.tcr
Kons:a ntin, koji jt pre ... odio s grčkoga. a sastavIO JC I nek~hk o
origin;:;.lnih spisa. Glavni mu jc rad Poučiteljno evan~cIJe: u
kom e je najvažniji dio Azbučna ",olitva. protvana tako .. Je T. nJ.cn
akroSlih daje ~ lagoljsku azbuku. U Azbučnoj ~olit"i PJCSf1lk,ll.-
raža'.a s... oju sreĆi'. i to i »sla ... ensko pleme leti sada .k pokrsta-
"<lnju ~. Drugo njcgovo djelo je Pro gl.a~ sv:.ev a nđcljd . u .kome
objavljuje S\.ijetu. da su Sla ... eni dob'l~ pr~Jevo~l. evanđelja n.a
s\'om jeziku. Oba rljela napisana su u $llhO"lma 1 Idu medu naJ-
ranije stihove kod .luinih Slavena.
Spomenuti knjif.evni radnici či ne prvu književnu gen~rae~Ju
makedonsku. čiji rad ima ne samo juinoslav ensko. nego I opce-
sla ... ensk o zn aČcnje. Poslije le generacije učenika (;irila i Mc~? ­
rlija pučinje s... "j rad druga književna generacija ~I. M~k edo n'J '.
.ltdini poznati predstavnik te druge gen~raClJe .J~ I~onah
Hrabar . koji je pisao naj vjerojatnije ~ p,",:oJ polov1l11. X. st ..
negdJe II južnoj MakerIonij i. Od njego ....,h . djcla ~oznat JC samo
spis O pismeneh. koji sadrži kratku. ah )C;grovl' .u ~branll. sla-
vemke pismenosti od grčkih napadaja. Napadaje 1 zamjerke
314
-
g rčkih kaluđera. koji su osporavali slavenskoj knjiže,'n oui pravo
na život, jcr ona nije bila "S\'c ta~ . Hrabar znal a č k i po bija i
,
•
mpješno brani slavensku pismcnost. Važnost H rabro"a spisa
vd ika je i Uoga. što on. pored ostaloga. daje podatke o raz ... oju
pismenosti kod Slavcna još od poganskih ... remena pa do sl'oga
doba.
V maktdonskoj knjiie,'nosti osta ... io JC ncke trago ... e i po-
kret bogumila. koji su se rado služili već prije sastavljenim
apokrifima unoseći u njih demente svoga uče nja. Pojedini od
tih elemenata sačuvali su sc i u makedonskoj narodnoj knji -
I ievnosti.
i Osim apokrifni!' spisa maked()tlska kojile\' nost poznaje i
I odreden broj biografskih dje la, u kojima sc opisuju životi i djela
pojedinih makedonskih isposnika. T akvi su spisi žitija Klimen-
10\'0 i N aumovo. od kojih sc prvo nije sačuvalo II originalnom
obliku. nego ga je Teofila kt Ohridski preradio na grčkom jezik u
, ta ,' r ijeme pojačane grecizacije crkv e od baja XI. stoljeca.
, Uz n:IVcdtna d jela makedonska književnost poznaje i za-
pise historijskog sadržaja. kao i različi t e druge zapise i natpise.
Medu poznatijima su kroni čarske biljelke prezbitera Konstal}-
tina. zapis cara Samuila iz g. 993. pr ... i datirani spom~nik ćiri­
iicom. t. zvo Varoški n;otpis iz g. 996 u cr k... i sv. Arhandc1a knd
Prilepa i drugi.
I
U m j e t II o S t. Sln"eni su zate kli u Makcduniji dosta "isoku
bir.antsku kulturu. O,'d.;c još livi jek nail azimo nil različitc ar hel)-
loš ke i umjetničk e predmete iz Ilredsla\'el1ske pcriode ka o
što 5U natpisi. statuc. reljefi. rUScvi ne crka va i S\'jetovnih zgrad a
i drugo. Dosadašnje iskopine otkrile su ranokršćanske trobrodne
bazili ke i druge monumenialne zgrade s peristil ima. umjetničkim
mozaicima i mnogobrojnom sk ul pturom. Mnoge fragmente til:
spomenika nalazimo uzidane ka o gradevinski materijal II zgra-
duma iz kasnijih stoljeća. ~to dokazuje. da su se njim,1 kori~tjl i
Hednjo\·jeko,'ni arhitekti.
Slaveni SIJ došli u Makedoniju s nižom kulturom od one,
koju su onclje na;li . Njihn\'a je arhitektura hita drvena. a li -
kovnu umjetnost gotovo i nisu poznavali. Ra zvi ja .iući trgovačke
315
 veze s makedonskim gradovima. oni su se l>omalo Ul><lznav:l h kO\'I se razli kuju po tipu, godinama starosti, ko si i odjeći. a i
s biza ntskom kultur om. ali je njeno intrnzivnije širenje počel o
medu njima tek s u čvršćivanjem fcudali zma II Makel!o nij i.
, duhov ni je živo: n;il.o" j-.l ČC izra žen n~go u S" . Sofiji II Oh ri,i\)
(usp. dramatičoe scene. u kojima se crta 1lI3jčina ljuba,· i b,,1 la
U skladu s pot rebama i snvabnj cm toga doba Kliment II izgubljenim si nom). T i sc clementi nal a ze takoder nn Iljeli ma
I Ohridu i Naum n .. obali Ohridskog jezer3 podigli su prvc sl:i-
vcnske man ..stir c n.. B.. lk<lnu. koji ~U postali bri,ta slavenske
talijamkill sl ikara XIII. i XIV. st.. pa se do olkritOl nere.:kih

kulture. Ta n jiho,'" djel atnost d,,]a je $n;;.žan po tica j ;l1·hitekt uri.

slikarst vu i onlamenti,i. Arhitekt(ITIli tip Klime ntove erkv~ S".
Pa ntel cj mon a II Ohridu po.d;\O je ohrazac za veći broj crkll.\·OI
II Makedoniji. Stare h~zili ke u Makedoniji (Sto hi. Sku pI. [-lcI:a.
klija. Suv()Ilo l. P::.li ku ra. Ok ti5;). zajedno s crkvom man;),st,r:l
Sl'. Nauma i vdik om pauijar;ijskolll crkvom S". A~i la 11 Pres!' •.
],recistavljaju i daije važnu "ranu arhitekture. Munumental na
Samuiiova ba:ilika SI'. Ahila na Maloj Prespi sa svojevrsnim
shvaćanjem hdenisti čke bazilike. pokazuje nOI'e tdnje a rhit ck-
ture II Makedoniji. koje sc sasto je II originalnim kombinacij"m~
već poznatih 'HhitektonsJ.:ih eleme nat~ galerije na d bvčoi m
I brodovi ma, a cijela je cr Kva pokrive na kr ovom n~ sljeme.
I BLlUUC; da jc uspostavlja nje Samuilove <lriavc ~. n~~il() yre:
ki da nje dotadašnjih veza s Bizantom, sman jio se II nJoJ' u.tJecaJ
carigradske škole, koji se prije širio preko Sol un;). Tako Je po-
čelo j'l č,c potenciranje osobito~ti u shl' aeanjll i ohradhi v~ć !' ~­
s t ojećill tipova crkava. Tome je mnogo pomoglo formlTallJc
mak edollsko-sl3l'enske patri ja.si jc sa sjediStem u kulturIl om
I fresaka sma tralo, da su se najp ~ije i pojavili II Itali; i, :: I(' k 1"'-
slije i u drugi m el'J'opski>ll l.emlja1\lil. Ustv a ri - i port d ntki h
zaj ednički h e1cmen:lI<l ko d maketlonskih i ta!ij ::nsblt ire<caK.?
XIII. i XIV, st.. što sc ti če rea 1i s:ič ni jeg prilaienj a kom poziciji
slike i njezina sadržaja - nereške fresk e nemaju nil;a.,'-v e ve~.e
, s talijanskim freska ma.
I Usporedo sa sli karstvom i arhit ekturom razvi jalo sc ; rez -
l barstva. N ajstariji sačuv:mi spomenici su ostaci ikonostasa u
crkva ma sv. Sofije II Ohridu i sv. Pa ntel ej mona uNerezima.
Bitna odlika t~ rubarske vjdtine ; es te pleter, 1:.oji poL:zuje neku
te?nju k plastici. ali II kojem već u Xl. st. prevl adu ju orijentalni
elementi. Ti su elementi posljedica stal nih v jerskih. trgovačk ih i
polit i čkih VeZ3 izmedu Makedonije i Is toka. Rezba rije u dn'u
iz tc periode nisu ~e sačuval e . ali sudeći po njiho"l! razv oju oil
XIV. do X I X. st moic se reći. da su i nji h n jegovali .
I
I

cen tru Makedonije (P respa -Ohritl). Osim oSllO\'nih elemenaw II

h i zantsk~ umjeln~sti nalazimo u sl ikarstvu i elemcnte. koji po-
kazuju težnju k realni joj predodžbi čovjeka; prirodni jem shva-
ćanju kompozicije. Iz tc periode po~nate SIJ freske u cr kvi SI'.
Sofije u Ohridu. Umjetnikovo shva ~anje crkvenih scena j~ re-
, a!lIije od sh\'a~anja carigradske škole. Postojeća pr~v i];l u umJet:
nosti tada se rušc. pa likovi. koje slikaju, djelUjU kao obični
ljudi. T i novi elementi u umjetnos ti pomogli sU CI~ se for.'~ljTa
makedonsk a škola u bizantskoj umjelIlosti. Freske SI'. SofIje II
O hridu i fresk~ uVodoči (bIi1. U Strumice) pokazuju put, kojim se
na jzad do šl" do poznatih frcsaka II crkvi manastira Ne r ~zi bli.~u
Skoplja, koj3 je pod ignuta 1164. Realisti čk i su.. element, . na ~.m
freskama još jače istaknut i nego kod Sv. SofIje II Ohndu I .u
\'od oč i . U Ncrezilna r ijetko se mo gu naći dl'a sl i čna sveca. L.-

316 ,
3 ', -

-

IZVORI I LITERATURA
1 ~ l' or i. Naj,'atniji ilVOr za hi slor iju makedonskoQ' na rod3 u VII.
SI. jesu Mirleul. s. O emetr ii ("_ bib!. Ul 1'01:1.111.), olobito drUQ'i
dio, koji jt napisan u drugoj polOyini VU. SI " I opiluje Ilaven ske DlVlk
na Solun i u.IO daje i ",dne podatk. o slaVensk im plemenima. koj a u
oJima s udjeluju. O histo riji od kraja VII. do početka IX. st. daju dOl ta
f.,,;m entarne podatke T e o r a n (\'. bibI. ul poei. Ill; za njegovu k rono,
10l'iju u lO dob. uw. G. QSlTog<.>rsky, Die e hronoloa:ie des Teophancl im
i. u. ll. Jahrh, nyz .• Neugr. JDhrb. VII, 1930) i pa t rijarh N i k i f or (IImro
820; izd. de Boor 100). a u m a njem opseQ'u i I{ o 11 ~ t a n l i n P o r f i f o·
t: e n .. t u svojim radovima Dc thema libus (Bonnski Corpus) i De admini_
sIrando imp",;o. V.hn je OSim log" ; BiunlSk; allrarni zakOI1 (v. bibI.
uZ pogl. Ill).
Z" Ći r il. i Melodija i poslGnak sl.venske pismenosti n.jutniji su
izYori Zit i ja Kon s t.ntina I Me(odija Htd. n_ A. Jla upoM, Mne·
pHa,,(" 110 HerOJlHA B03""K08e"H~ .nfltBHeiiwe ~ c.'aB.He~oA nltc .. eHOCTn, HI:!O;
lu su objavljeni ; ostali sla"enski izvori o tom pitanju). V i t a (C O n·
• I a n (i 11 i), cum tran slatio". Clemen t is, od v.ld,ijskot bisknpa Gaude ·
roka ili njegon dakona l~a'" i p.plnska I)i~ma (izd. f. P astrnck,
O~j;ny slovonsky<h npoJIolO eyrilla a Methoda, 19(2), " za rad njihovih
učenika u "'akedoniji 2it ije Klimenta Qh r ;d , k og, učuvan<>
""mO na grčkom jeziku u preradbi ohridsl"'/:" arh;episkClpa T eo (; I a k I a
(itd. Mign., PG 126), i d,'a Z i t i j a 11-. N a u m I (prYo i~ X.. drugo iz
XI V. CT .. ird. lOp. Li.aHoB. U....lrapCKII Crap Hftll Ha" M"KeI\OH"W' 19:}I'),
Jedini izvori za hislo riju bOl:umila ~ X. st., a uStO i lna~ajna suy r.·
mena iJ\'jedocan~"' ~ o pT\'lm poćedma njihova pokreta. juu SP;I p r ez'
b i t ~ • a K O! m e, n~~da na je res, i pismo c~ril:udsko!l patrijarha
T e o f i I a ~ I a bue~TSkom caru Petru, Ovo pismo, kojim patrijarh odQ'o'
'·.ra n a n6'CU1'anu careVO piam() (izd. H. M. l1eTponeK"n u 1138cCTlI~ OTiI.
p~cc. R3L1Ka lt C,10neC" OCT1! H"n. ' ~ I.n. Hayl< X\'Ill, 1913), mot. ioe pOUz.
dano da:irati u doo: izmedu 933 i 956, kad~ jc Teofilakl sjedio no patri·
jar~ijskoj stolici, i lO _ zbol:' njego,'c ,'elike mladosti _ "jerajal n ije bliie
drugORl d at "mu nelloli prvon' • • o ",emenu poslan)'a "ozm ' n a "Pisa
POSIoj. rnji~il a n,i:!ljenja.
318
-
Besjeda prezbi ltrl "Otme izdn\"~8 je vi!t pul~ (prvi pul u Kuku_
Ijevi~ev u Ark ivu 7.8 povjes, n;"" jugo.l.v. IV, 1857)•• posljeđ nje izdanje.
prem. z'lhtjevim a modeme n~uke. priredio je M . r . n o II II Y »( e l< K O.
(I>'bJIrapCKK CTa pltllH XII. ]936). O~i m prjjev(}(!a V. SL 1\1.5'tlko". na bu _
~a r.ki iuik (n.jnovije izdinje 1943) izaS~o je takoder francu.k; prijevod
A. Vaillanta (1!f.I~). PrOl ivno ml!ljct1ju Ra~kol!'d. da je "ozrna piuo .ne·
gdje izmedu 985--991 godine. ako ne ~IOi"od •• nike, Poprdenko je
I mnogo vjerojatnosti zaključio, d~ je lo bilo nepos rednu pnshj" ~mrti
car~ Petra 969 (p rema novijem mi~ljenju Vaillani. 972'). Iako je ovo dati-
,• ranje ugla, 'nom prih".ćeno u nauci, H. n. S.I.rOtH _ nastojeći ja
I đQk3Že, kako se CM Pelar ta ~voj" pismo plt rijarhu Teofilaktu po.lutio
KOl rnini m spisom - Zlsl llpa mi§ljenje. dl jt spis nast ao i~tnedu 928 i 933
, (Bpe""To, «oru<.> npU~ HTep'b "o~"a e )f;H Đe,,~. " nH<a ..... 6ed.>.aTI CH
(e60p"H"'" n . Hou<oB'l•. L1:<B. Ha 6 ...,r. HeT . ...tp. XVI·X VlII, I!WO), lO.
I
•
T p H II> o II o ~ Jt! "aprot;" doknzao. da s. datiranje Popru"e"k . ne ",met.
~vOm nu1nottu, ali njego" pokuiaj. dl postan.k spisa stavi u dobi
i
~uskoro poslije 1026 1: ,<, nije iJ)ak uspio (5e~4ara Hi l{oJ!>!a npea8HTcpM
H "eA""RT IBTOp .... CnKC.H"e K. ,h".,.. AI<, XXX, 1923). Premda pitanje
'ZVOTl. kojir.u se Kozma I'oslutio, "ije jo~ potpuno rasvij ellje no, pret·
I post.vk. H n. r,,," r o .. B a (&ed U TII lU npe3s}tTCP" K03Ma npOTH~"
6oro MH.,IfTt!. (923), d. j. !Iotovo doslovno prel,isi,'1tO slariji spis Petri
Sidl,koe O armenskim pav\ić~nim3, nije OSMV3"a.
Z. trad idiu zapadnih du.lisu o porijeklu nji~'0"3 učenj a s Balkan.
sko(:, poluOlO k. g lavn i je izvor Summa de cathari. ct leonisl;s Se u paupe·
rihus dc Lu/!'dun o od Rainerija S a e e h o n i J a iz IZSO (najno"ije izdanj~,
p rema rllkopi ~u .Met ropoliunske I<njiž"ice II Zagrebu, .k rnja XIII. SI. ,
prir.d;o O. "n i. ". a I d u r3$pravi Vjerodos lojnost la l in,kih izvora ~
, bosanskim krstjani ma. Rad JAZU 270, 1949, a li ea nije u spo redio ""
I SIa r ijim izdanjim~).
PadaUk o herezi. koja ~ poJa"i!a u Makedoniji poslije J(lin'C1\IOV~
.mrTi. potje~t iz Q'rčke p re rad be ne. atu,'an0l.'. sloyu.kol: ti l iji o d Tw·
fi13k la Oh r;dSko&: (v. lo re), .kuja XL "olkea. Mno&:o je ka.nijee I>Ori·
jeki . i zboe toga l'rlo nepouzdan podat.lt o prist~j~nj" nekih čl ano"~
porodice car. Samuila Ul bo~"milsku ; masalij.nsku 1I"ezu II I1r~kon'
ž; Iiju SI'. Vladimira (ixd.oo 1690), koj. se najranije sl aylja u XIV. SloTj~ce_
O boeumilimn II Makedoniji n.ma u Xl. .1. nikakvih saču"anih vj
I jesti. ali nek i podac; (Teorilakt Oh ridski, Ann.lts Bare,,~s) lOVa •• izri
tito O armtn.kim monofizitimn i pa"lito!li m ~ na tom podrueju, I neiu"mo
molda i omasalijanskoj huni (Skilica • ".dren).
Za puiodu Samuilovt d.hve daju ret~tivno Ol! r aničen broj poda.
tak n, UI: I"'nom il ratne histor ije. ovi iuon; S k i l i e. (polkr.j XL s t.:
or;l:;n3In; t ek SI njegove Kronik e nije ni do danas obj",'ljen. jer g~ je
u,,'o u ~voj" "roniku "t d r e n (Sonn.k i Corpus) ; dod~tkt Skiličin tl.i
Kran'e; o<! Miballa Oel·olsk o):. iz početka XII , Sl., objeloda nio je B,
319
•
 -:====~====o=====~o"=~
"~'~ ____o_____
,
.> . 0 O.... ", ,~ '" .~
' A 0'0 <"'7.e in der Il andschrifl de • .rQhannc ~ Skyli tJ.u.
, Coo"x
_" L i t e r a I ur a. Naučnt his to r ije makedon$ko2' "" roda ~ cjciil"

I
,.
'o
'V'on do""r.~"S"" ' " ' ". , ,. ,•XXIV
... 1!lOG) osnovni iz,"or;
. Z II n ~
..b r " {'z SrCu"'''-
S a; d dosada Jos n~ltIa, a is to l ako n i hislOrijske bib lio l:,afijc. Jll slo rij u do kraja
XII SI' B01ll,,1<i Corpu,) . kO"'I';I~cij~ Skihc,,-; JahJa) n - . XIJ. "'- obu ll'atio je u okVi ru h;storij~ bugarsko2' naroda B. H. 3.1 ~ ~. p.
A ~ t i~'h i j S k; (umro 106(,; odlomCI, koji !wo odnose ,,~ O~" I'enodu, < ~ H, H nopH~ na t"""" Yjl c~ aTa .!I~'IJ>lCao a upt.J"h cJ>-l>mlllT1l Ut.MOl<C J_ Ill.
ohj~~Ij('l1i SII, "". ruski prijevod. " B. P. Po~c"~,, 11",,,oP~T?I'~' h~~';~~. 1918--19010; ovaj, i U makedonsku h isto riju U to doba oonovni nd, i JK)fed
5Q.'r~pov60ilua. 11JB.,e~~"H~ 103'1> .. t.ro"ncu ~"'<"'" AIlT"O)"'~C"8"". . sve svoje .. i.oke "r ij edlIosli jlokazuje ip al, neod rŽivn lendenciju, da d".
L" \' O'j D k o II sk r"j~ X. st.; DOOMki (<'Hl'''I). pO<Jael "- rolu ~. kate. s .. ~ oo VJJJ. SI .• I vijesnu pripadncSI rnnke donSkih Slavena b Ul!'ar .
1\ t k ~ II mc n (sk .. j~ XI. .1.; izd. Vui1jc\'Ski . Jcrn~lct. lR9{;). yod~tl .~ ~kom na . odn , " u vezi $ njom U POIT~blj"va dO$11 hi$torij$kiit ko n str\lk .
r ~lu II Te,ali); i l'~d" Lari~c; SI ef Dn T~,o",\;,_Asoh,k ( p "', cija, koje ne nlOj!'u da Se p rimf (usp. ree. G . OslTogor~ol:', Jlć l. 1935).
,;.,.,.-", X') ~I' itd. GelztT' I)urckhard l, 1007, njem. prijevod): M"tI J.~ J" " slič.n na ~in i sa slično m lendencijom prikaluj~ m akedonsk" his t c> riju
,-- I '., . . :' od)' L'eIO!"~
Ede,l,i (XII. SI.; izd, D"lo"rt«, 18.'>8, fr3n~u Skl.J) r 'J~v : , J ~~ • n. M}' T ~ 4>. H e., H nop HR Ila O"" ra pc~ll. I:apoJl'l> 1---11. 1943.
popa Dukljanina: ),1 ,\\akin ~xnl. ,~!.;.'l~: Er~11IJe. \ 6~: .. la. U makedonsku his loriju poslije naseljenja zadiru mno" radovi spo.
Ilrijcvod). kompilacija .lahje; povel!c \ ~.'II!. _ I.~ ~, ~hm\~~J menuti u vezi, nu.. Jjn'·anjem SlaveIla n a Bal ka" $ki poluotok UZ pogl. m,
~ rhiepi~kopiji (ild. H. (;elzer u B}'l_ Zel l5Chr. ll. 1~.93 I B_ne.,e,,~, l. ) a p rije ~vcg . L. N i e đ t r ie. Slo", ~ta,_ II. 2, 1910, ",dje !c ZI stanje
Na hi Sl0 ri;u M ~kedon;,ie pod biz""I>kom '·I".~u~, Xl..i Xl! .. SI .. o~n~ makedon!I:;)1 Sla'·.na do kraja VIII. SI. i.kori~uju svi sačnuni i%vori. L;
, " T a " I t a r ~ \' a. i I; j ~ il. O OhnMkoJ 3 rhl el»~I,op llo. vel.1 5 postankom tema obraduje i odno~e Soluna sa Sla"en,m8 H. G e l.
se. oSIm ,> ..
pojedini odjtljci n kronik ama S k II, e c. P ~ e l ~ . h rOnOl'!'ra~
(C hi~. ilG.
i: l e t. Gcne~i~ d. byza nt. Th~menverfassunJ,:, Abh . d. Kgl S$clls. Ge,. c.
"R " I- U 1926--19"..8). A I 3 I i j a I 3 m<>nnskl C"rpus). Z".1l a r Wis~" P hil. lIisl 1\1. Nr, 5. 1899, Problem Sklavinija u Mak edoniJ; ohrA.
....
' , "'" el l a u .,.5,ida u d,elu . Ilne I\. omncne ( l. ... ,' U'- _
v., ' ' VI!,.
,, __ duje r. fi a ~, III ~ e B, H a~CT' PHR e.UBRHeKa ll"'plll ua Ha 6u ~. nO.I.
" . ' JO ' v . ' . 'd U '"S '
i " opisu kri1a r<kih r. lo~a od V i 1 i on a T i. i I, o I: (Il.. o\l~a .. .: npil3'b VII " VIl! !111~, 192~. nji lIovu s tru k l uru l.j. H a u p I m a II n. Ukll:'
161'). Z~ unmr"~nJi' r U"n~k , "o ",c<lne
vu " X, ' .~I' "abn .'u l~"or - .sprav,
'F Vclikomor3vs!<e d rhve u slovensko'njemač koj IImbi %a Podun3vlJe. Rp,.
(IZ p rija,njel! doba mal" jt saf,,"anih). prije ~"~I'!'~ carske povelJe. (II' JAZ U 243. 1932. uvodni dic>o a podatke legende ,". D;m it rij~ " I\"ora l u
]) li III t r, Rege~len der I{ai ~er"rk unden dc' (h1.'O":'!'Che.n Relelle~. I 'l 'Q • H. M H.' t Đ, !(y6plT'1> on. HCTOPH~Ta H I("otp" b ,yy.,tcuu tt. cu . .llH.,.
565 12G-I. 1!l!!4-1925), a za pornni ~i!'I~," anomn"" Iro'.I"1 () pr~, ,, p ". CO.1YHC~H, ntPHOm'~ee~o Wllt. lI1le 71. 1910, i F. D v o r n j l; !.~ "it dt
. O il X sl (izd \\' A , hburner. JOlIrnai of Hellen. S.ud. 35. S<lil1t Gn;J,:oire le Dt capolile el les Sla,·u Macedonien s au IX. sieeie, ! 926 .

I nj" ]l rcu . . .
"'
. ~.'
bcsonde
.
.. .
" . F O",er. BeilrUl'e ~ur GUCblChl~ , .. h\7.~nl. lIIanl
,
. ..... -
.
-
F'
.. d. X, n XI, Jhdl" Brunt. Archiv IX. I:t~,; njelII: prev .. 0, X J hdl'
\'u,,"o''''''S:-
(j OSl r o-
U naue; je mnogo d,.kuT;.an IlToblem PO$tallkl .I!ve nske pIsmenOSt i
U Veli S Citilom i Melodijem, Najznačajnija Su opća djela u "u! > lO m
problemnikom: L. K. G O t t z. Ge$chkl>le der Slaven'POSle; Kons: ~ntl'
f! o r $ k}' Dit mlldlkhe S,euergcme,,'de ,J. 1»".0"' _ Ik,d,U lm ,. ,.
V;h rlelinl;"Ch,. I, Solial· u. W"15c11"ft::e~ch. XX. HI:;!7; ruS. PrlJt"O,1
i nuS (Kyr;l!us) und Meth odi .. $.. 1897 ; F. P a s I r rl e k. D~jin)' (", go re):
d ~ E L' , '-t U C60PHll~ ,!WH""CIITon " COlllli.1lIO·C><OllO,"" ',ec~oA II(T"PII" F. S II o P e k. Cons Iantin u •. Cy rillu s u. Methooi ~$.. dic SInenapos IC!.
I ° . .p>! -. . '. . od~tima II M ,k~· 19! 1; A. B r uckner. Di. Wahrh eit ilbe r die Sla vtn apO Slc:. 191~: V.
Bll3a~T"II. I~.'i'l' laj ",m""J31 b""o dopunJU,IU. n~p~., p I i I" l; I ~
I d., ',-e ",nredno draC'o(icn<ll)i$m~ oh rld_<I'OS:- arhl cp"knpn Teo J 31 i~, En!Sl ehunrsg~~hiell l t der kirclltnslavischen Sprache, 19l 3' (jot
( d " " , e
PG 12(;- hil" pTe,·_ mi". " .. eon. H<.laTa " ". ",',0"""
TC"U.Il.uH"- dan H osnovni rad o lom pitanju): 11. O r H e H ~ O. KOllnQHl1'" " Me;!>o .
II . " ,::"e, '
O"PII"'~"II U"oplln",
' , ",,-j
. ~ ~ - 1931' nOI>omen" o 1lf\llr~nll
. 1. ,
, .
. '. _ JlH~. '" )I(IrTHR n llH.JlbIlHCT~ l-tl, 192;- 1928: n. 11 a I p o B. K"pH~o T.
i,dlnja: A. I. t r V y . M "II i" r: II t n. Pnl~::omc.nes ~ "ne tdil'"" ("'lque MeToAHA y Unb>lo--CJlOnHHbCMO.,y t1HCh>le H t.CTĐ ll. 1928, a u nz; s p ro.

I
dl!-' LeUre< dc Th r·{)ph~'I""t dc !lul;:"ane, 1l\'1.;:O'·111\ XII I. 19'38),

manjI
Sistemaiske 1bi rke ,,-"ora za m'l;edOl~<ku hi~l",iju j.,,~ nema. ~:'~~
" d''0 l1.vora ,-~ Vl .,' VIJ . st " R čk'I:~r~ktera,
" nkolll«>, Je ,\.wenskOI:
pon j~ i" prije (1)01!'1.1I1.) ~pomen"hm dJell~a, f. a ." ":'UI\ d Roč.
I)
~.
melita. r
I blemlm a ma kedonske historije pr lje s~clla Fr. D v o r n I k. Les Sla"~.
Byzance et Rome du IX. s itcIc , 1[l2(;, i Le~ Legendcs de Co n:;rani il! el
de M~thodt vuu de Byunce. 1933. la OSllle radove USl!. oibJio l! '3fjJ~
r. A. 11 ~ h n H
e" n. II O""'T C"c-r.;, " aTH~CCM OA KllpK.UO." CTO,," eBCKO r. OH '
Hos. Gradivo I. i 5t",,0;~"ić.Corol·lC, Odnbr"", ."'vo~" o. 'I~ i 6JlHorpa<!JHH. 1934, ; M. n o " p Y)I( t II K o _ C. p o WI H e K 1\. K" p,,}[o'
koj!' i r 1\0",,' (Gmdi\"o tl. 19(6) Stamp~ni ~" dijeiom i 11,"OTl za C"'M " eT('oJl He MCMa 0 1l 6J1"orpadIH~ 3a 1934 , 1940 r .. 1942, a preg!ed r~~"ilka p ro'
Melooij~ Po·tpun;;. je Zbirka 1'1 . 11 a" II O [) n. E~ •.'r"p[~" cnp">lll "3" ._a. u~a "anjl postanka l la "ens ke pismenosti, i n a'OČit o uloi'c Klimeml medu
KttlO"~~,, 1f'~'1'. " ' ' ">I' izhoru " .. i ~ j.'lIo olk ri:. ~u~."r<l'~ tC'nd"II('J~. Me lodije";m u čenicima, s broj nim bihliografskim pod acim a do najnovije;
"'e mena dije F r. G r i " e c. 2 il ja KonSlanti na ln Metod i (slo"enski prije.

320 32 !
 ==.-=~--.-
vod), 195]'. O radu Ci rilo>';!> i Ml'.lodijl'.vih uč.nik~ u )o'ukedoniji najo'a.
!nija .... djda: H, T y"" U K i fl, CR ! :~"",eMT'l., ~"lOb~"C~'" 1~13,
C,,"_"""
B . .J I r II h, Ybr~.H"UII 113 MopUCM e 110C~C ."pT" MCTO )U,jI'.OC, 6,:acTI'o
XVll 1918' C ... 1<I<Cl'.o1"OB, C •. J{ .. II" ('.II .....
O)lPIl4C"H. 1941; Ll. houo,
Kll1~eIlTII ~lIoT ... H'C'TIlP CB. naIlTCo'I'.J"OH " p.OCO"""Tt ."pM .H".pCTC
~O OXPH;!" fOli. $6OpllHK Ila 4>"", 4Ia"_ l, CN(ln~ 19-18. a vllm IOI.'~, 110 sc
tiče KHmcnlo,'. litnnrnog rada. N a h t i I: a 1 o '" e i G r i v č t I-e rasprave
navedenI'. u spon,.nu\oj Grivčt\'uJ rublikaciji . Z" hi",o r iju kn iit:I'.V nO!1 1
Južnih Slavena, k oja je niknula na 05nO"U rada 501un~kl'. hr~tf:. "a)lname:
ni l iji Su radovi: V, J. g i c. Historija knjittl"nosti lloroda hn'ats!tor:a 1
Sl'llskoga l. $larO dob •. 186i; CT. 11 0 B a" ° III k.
npolI OCII08H C.'OBt.HCNt
K'bH",e "IIOC1"H ",el),· 1\~.,~aHc KII" e.IIOĐe",,"'.. ,,93 .
' M' "'" r k o . G~~cll!chlt
•
der Alter en su dslaYischen Lilleraturen. 19(\1; n . no" o D H h .'lyr' OC.'o~eHCKa
KlblllOCe""ocr ONO epellllHC XII .eKI. r O.llIw ...""a H'I XLVI. 1937; 11.
il)' j q e l. H.n. cUPaTa 6"bJ1rapeK. KII""'''"''' l-H. 19-42
Osnovllo djelo O bogumilima i dan u je jo, F. R ~ č k i. Boe-o
..
mlh
i Patare ni (Rad JAZ U i. 8 i lO, 1l!69-187[). 2. i~d. Posebn" ;7.<1. SA~ 1~1).
iako je ono u pOneč.m "d zastarj.lo. N~ umelju nove ~rllde pl<a;~ s u
°
svoja djela: FI p .l. H ft a" O l, 60'O,,,,.1('.KII Kllllrll " Jlet eH"". 1925, li
H. 3",TlPCKII,I1CTOp"jl I 2. 1927 (". ,.OTe); Po!,r~!.nko u uvodhU
Z3 svoje posljednje izdanje pre'.bilera Kozme (" . gore ); H.· Ch. P u e e .
Cosmu le Pr;;tr. el le Bogomil; ~ mc (u knjizi Le trai l i: eonire le~ B~~o·
,nilt$ dt C05mas le Pr~lr •. 194[,); ll. A Hr. JI o B. IiotOll .... ~TBOTO fl b~,~' .
rapHa (194;); D. Obolen$ky. Th. Bogomik A stud, _m Balkan N.~
M~"iehacism (1948); S. R u n e i m a n, Tht M.d,tval M'lI1ch~e. A stud
of th. Christia n Duali.\ HHes), (19-\7. franc. prije"od 1949).
od ostalih radoy" "atn iji su. osim T rif o n O ,. I j e \" a (v. gort):
ft"'"
H. 4> II ,1 II II O B""I'x}' npo"),:oA."l Ha OOrO"H~eTftOTO (6 ....'rapc"H np .·
r~ eA"b V 1899); H. P. 6., ~ t o. " .... npaBH" H cnu .. 3.,1I1I B"h3t.1 • .'lK Ila 60·
ro",','H;" (1912) ; M. We i n lJ a r t. Pobllk y bogomiIU~;, l)r"niho ~prl\"tho
hn uU u Slo,·an;' (S1{)"ansk\' Ptehlcd XVI . 1914); J. M 3 t as{) "1 Č. Ol!le~,
I'aulikijanske hiSloriojl"rafi jt (GIZM XXXII, lm); E v. A n j i tk o', r:-'"""
heii i Bogum ili, Glunik S:-lD V. 1929; Ll. A II r ~ a o B ,npC3ĐHTep KOJ"I
II 6e<:1lAITa ><)' "pOTKU 6o r o ll ,,~ ... t (1947).
U novijoj j ut:o~l~vcnskoi hi~loTiOjl" r3fij; vidi O bOl!umi1im.~: J. ~ i d ~ I:.
Probltm bosanske crkve u na.oj hiMorioj::" rafiji od Pcunllov>ca du G.IU".",
Rad JAZU 259. 193;; isti, HE Ill. 1942. so ,'. Bogumili ; ; $t i. Oko pltan)a
~crk\'e bosanske4 I bol!"umiln,·., HZ Ill. 1960; B. r ~)' Ul ~ u. HerHlla D
6orl'""~KM3. 1945: ll. T a]lj K o ft e ~ H. ooro>IIt.,CTĐOTO 11 H~roBoTO IICTO·
p1leK O B"a~CI'" (1951 ', usp. ocjenu I. iz<.l. 1949 u HZ li t. (950).
ZI ruliku 0(\ svih osulih historičara N. P. Blat<>e,· je lm (".
gore) iInio miSIjen je, da bo&:uml1a nije uopće bi ~ i da.. oPtu~ba zbo~ !.
bogumiIske her eze iskonstruirana na o S<>OVu nekrh SI.nJlh grČkIh prol~'
322
-
,
heretičkih ,pis~ kao s rtdst .·o borbe protiv političke oPo~lclJe u dOba
; cn r ~ Petra. To m se milijenju prid rutio 1945 i G 1 u Š a c. naslojtti da
pOIkrijep i daljim dokazim~ s"oj zalcljučak o bOjl"umilstvu kao ~kaludcr .
skoj ,n;stirik.ciji srednj.g "ijtkll<" {usp recenzIju A. C. u I-IY I. 1948,
i J . Sid; k a u HZ lli, 19(0).
O Samuilovoj drflVi nije jO! nan iuna detaljnija i kritična mono~,.·
! rija. V s:-lavnim crtama ,"ainija pit;nja se dodi ruju u opfim pr.g-Iedim.,
hiuntske, srpsk. i bUl/a rske historije. Najopliirnije ju j~ dosad ohradill,
II o[>segu histo r ij. bu&:arskog naroda, B. I·t. 3 ~ a T a p e K H, HeTOpH"
1 2, 1927; ,·rijt(\nost. kOju 0"0 djelO im. ZOO&" obr.db••'elikog dijelJ čio
njenično~ m.tt r ijala, zn~tllo umanjuje vef spomenu ta nacionJlistička tel\ '
dencija . kojo Je ujedno; osnova za mnos:-e neprihvatljiye konstrukcije ;
hipoteze. Od SIarijih. uglpvnom ,.astMjelih dJel;, u cjelini SI1 obuh vatala
lU po:riodu: F. R a č k j, Borba jutllih Slo"ena ~a drhvnu ne od"isnolt u
,! XI ,' .. j M. C. il JI II Ho U, 1O", ..":e CllulIHe II BH3aHTMII Q"l> Xl
1875. Čija je ttza O od"ajanju l. zvo zaJ>od ne Butorske 963, 1-3 Si!ma·
B1<Ic'.
I nom n~ ~.l~. danas u nauci odba tena. od novijih općih djel. bave se
Samuilo"om drh"om: G. S ~ h 1 u m b e r g e r. L 'epop~e b),untille II la
fin du Xc ,itele ll, 1900. i St. R u n e j m II n. A History o f th. First Bul·
raTlan Empire. 1930. Veti broj monog rafija i rasprava bave .e poj.dinim
probl.mima S.muilove drlav.: o . n p o K H tl. !lOQ.T3K C3M)' ,,~owe 8.U)le,
r.,ac CAll 64, 1901; flocn"aK juue CnOBeHCKC It8peOHll c )" M~I;C)loHHjH
r X BeK)". isto i6, 1906; JOBaII CKI1.1H"8 K.O 113BOp ila HCTOPHjy 1131••.
IIOHeKe c~oBeH~K • .liP"' ..... islO 84, 1910; np,H Ol< P""CKH .PXllenllCKon
JOBaI;. ~11l &l. 1911; nOC"Ha~ Ol<pI1)lCKOr nnp"apxna. ISIO 90. 1912;
e T H OB. ~ O,," h. Ol< pHJl~Ka apI<"r[l"CXO"'lja )" no~enr Xl ~eKa, rJlac
CAH ih. I~: ll. A Ha c T n C" j e Đ II h. X,tnOTC3a o ~3a"amloj 6;orap.
CKoje. rCH !1 Ill. 192i, i u Rceueil Uspensk i. 1930; El. G r a II I č. Kirchen ·
r'-""'hllich .. Glouen Zu den VOm Kaise r B:osileio. Il dfm aulokephalrn Erzbl·
litnm ''On Aehrida "edieheuen Pr ivn.tien. ByuPtio:1 XII. 193i; aH. 3 .'1.
T II P e" H. T...;, lIapr~ eHHTe HP''''OTH~ H. nHH~II~ II HerOBIl" CIIII n~ e~o,
ro ..... wnll~ na C0 4•..V",,,!. XV-XVI. 1919-1920: o"bJIranc"" ~pXII.nHc"onH.
n3r"Hap-CH "P'3"I> np~OTO uapnHO. H3I1eCTH_ III Her. Itl'. VJ. 1924: 3.·
nall".T~ en..,rapcu ./l bpll< Ua ;tt.. npor.,pC:OB3HeTO CaMYII.,a 31 It.pb. Mne·
.'OH."" nper~ • .:I ll. 192G: 1'1 H B a Ho B. Call)'1I.10UU CTo.,"ua B npecn~.
, H30. Ha fi ...., . apI<. -"P. !. 1910: r1POH3XO.o."h ". uapb Ca><),H.108HH POli,
C60p H.. Kb II ~ er.T ". ll. H. 3~aT3pe,,". HI2b; 6"t~"cHuKata 6ltna 29 IO~H
H1I4. Ibn. na HCT. -,,-p. JlI. 1911: Enap xlIHn HJ OXPIUICl<I,. "p1<Hcn"CKollnR,
elilIe. 11 3 6~r. A~. H. HlYK. I. 1911: II napose ru lovi K B II n e S Cu·a,
Changemenlf politique$ dBn~ les Balenn!., apr~s la ~on(jllh. d. rEmpire
bulgare dc Samuel. Bnll. dc rAc.d. Roumain. X. 1928; Le Thtn'~ de Pari·
striOIl - Par.doun."oll. i~to XXV, 1944; Les duch h byzantin s dt Parisnion
(Par3dounavon) et de Bul,ni., \9t6: K J; r. č e k, Oit C)' r iJljsche Insehrifl
vom Jahre 993, AfslPh XXI, 1899; H. G e I ~ e r, De r P atriarchat von
323
 tt-

I Ach r;d~> Gnch icble und U. kunden. 1902: N. A d .. Il t z. Samuel rA r mc-

nicn, .oi du Sulj!ares. Memoiru de I' AC id. bel ge. 1938.
Pitanje m Sa mullove ,Irz~vc nuj"i~e se ha" ila srpsk. i hUl:a . ska his to-
rioe- ra l ija. U osnOVu 101:1 naučnog f:3da Uy;jd, lU Idale postojeće s rpsko-
bugarske sup rot!! o.!; j njihove pretenzije na M akedoniju. Zbog 101:"3 J~
i Iva historijsk a litu.!" •• o lom pitanju prOUl a lim nacionalisti~kim len-
dencijama, koje Su urodile nategnUlim kon i\ rukcijama j "je!lt.čk im kom·
b inacij ama. S t ih pOliciji !lISU n mOl!' li rijdil i mnojt; problemi hiSi".;je
posIanka i ral"itk3 Samuilo>'., d rhvt . Oni Su i dana! utvaren; j ~ckaj u
na nau čno .jelenje.
Ou redenj" Makodon,je poslije ,,,da $amuilo,-c drlln ",p. Z I a I a ,-
'o')" XOIH,' KY,1Typa XX_ XXI. 1924; o T31"Hku pronijar1lkog . i.tema ll Bi.
za mu [ '0 O e T II ~ r o II e K 1\. n ]>O ll" Ja, npH .10T )l CTOPH jH lttey.oUlt3". y
Dllol'UT" )1I H Y J.I'''HO~''OR e''CNII'' ~ .. "' a..., N311.. DH3.1I 1". HHeT CAH
1%1 ; napolJe o po~ot~j" II Makedoniji u dOba Teofilakti Ohridskog O. A:
X. I n ". 1 a I ~ S, Bel!r~gc Zur Wirt.ch.flS, un tl Sozial&"tschicltle Maked" .
nt(ns lm " IlUelai ler, haup ldcblich luf Grund der Briefc dOli Erzbiscltofs
Thenpby lak lOS VOn Acb rida, 1937. O h in()riji O hridske nadbiskupije i
~a mo~a Ohrida I)isali sU H. G e 1 z e r. IHr P U riarch at von Ach rid~. 1902,
. "era~()Đ. 11 cTOPH~ ItS ONpHA. a px ~enHc~olm~ l, 1924. I
OXp lt..ll., 1~3, I P . L e m e ~ 1 e. Phn;p~s et la Macedoine o rientale ~ repoo
(Jue chretttn~e et byza~hnc, rechc rchU tI 'histoire ct d's reheo lo/:ie . 1945;
O. T 8 fr a I " Teqelom(Jue du origines au XIV_ ti~cle, 1919.

I s ki. Is to rija II, i OSI ro gors k i Jie L H. n . 5~aroeB. nl'0)l3XQ.1"b

H XapaKTtp"b )l a uapb C. "YH~OB.TI "'"bpJOlaBa. !"O.'HIUII)lK II. C04l . .l'IIM8.

I - IOpM.!!;. 41aKY.1T. XX. 1925. i KpHT""cc~H nor.1CIl." a"bp~.'" H3HCCTII~!3

Ha t-1 0~" ... CK)lJIHUa 3J npOll3X0J13 Ila Ilapb Ca")'H~08ara ,II"bjlJOlIB3. Ma~e.1..
nper .. e,s. II , 1926; r . 5 a.' lIU" e B, 6'h.111rapHW np"hn, "OClICJ1>lHT"i'> .i le'
ceTrOAHIU"H" " OT"b X B., 1·11, 1m--1930: bUlle makedonski lo $lHena u
XI. st. Obradio ~ prvi F. R . f k i u "ezi S OSIlIim borbama Južnih SI."e na
II 10 d oba u znač.jnom r adu Borba Ju!nih Sll}ve na (". bibl. uz. POgl. VI) .
• poslije njegl Z I I I. r S k i (IstOriji), koji je osim 10fl diO ; po~tbnll
rasprl "u O pila nju Petr a Deija na: Wer war Peter ])e\jan. Almales Akad.
seient. rennkae, se r. n Z7, 193:1. Z. navale Pe«n e&"a jo~ i da nu su osno",,;
radovi; B. r , B. e ll .. b e 8 e K H~, BH S.H Ti~ II ne,,.IIT.r H. )KMHn
Hi"', 1812 (i Tpy,,'" I, 1906), i J. M. r II u I r d I. O:stellropliische und Osi ·

I I$i a tische Sl reir~ij&"e. 1903, • oKumanima D. A, R a s O" s k i j. raspr.ve

II ~min. Kond al<. 7_10, 1935--1938. Hi.toriju vlade ATtllsiJa [ KClmntn~
obradi o j t F. Chalandon. E$sai su r le r~gn e d'Ale~i$ [ Comntn~
(J081-1 I [8), 1900. nap<>s~ pi t ~njt P " 'OI: kribrskOI(" rata C. !"eo p T II '
O

e o .... , n"bpOH """" KP'bCTO"ClCtNb nOXOll"b )l O"b.llrapO<Hrt. ! C S ....u .

, '".

NCTOp . OH611. I. 2, 1928, a na,'ale BClcm unda Tlr~!!Iskol: n. 5 tBOOpa o

B o B. So eMyHlI'" T l pt)lTCXH A, >l<MHn 221), 1883.
O unutra~njem raz"il ku BiZlnU II to doba i pos redno za Makedo,
ni j u kao sastavni di o dr ta . e najznameniti ji su radovi: H. CKI6a ., a~oIH~"'.
BN3a"Ti~cxoe rueYA.pcUO 1\ nepKO." B" Xl B.. 18S4, B. r . Ba clI,"'R e~H~
Muepi a1lH .noU 81lYTp.Illl eii IIcTopi~ BII33HTiAcKaTo rocyAapCTB3, )KMHn
20Z i 210. 1819 i 1880 (lu St iskoriUnju napose i podati Teofilak to'
vih pi sama o Sla nju u Makedoniji); o porezn om sist emu osim spomenu tih

I raspra •• O OI/: tr . i Os\ r o&"o r sko&" ( .0 izvore) joJ DOIger, Die

Frage des Grun de;&"entums in Byunz. Bull. of the Intern. Commi tte e
of Hi st. $ciencn V. 193J ; O. t r o g o r J k y, Agrarian Condition in the
By zantint Empire, The Cambrid/:e Economic History l. 1942: isti, Le grand
d omsine dan s l'Empi re byz antin. Recueil de Soci':tt Jean Bodin IV, 1949;
i H. C. x." o ft • .uaHnHaTI CHoe .. a l"b cpt.noBeKOBIll!TiI 1111 ""IlaCTlIpIl.

324
 D I o e E T v R T I

I
I
,

IX. I'OGLA VLJ E

UVOD
1. Drujlvcno ekonoms ki ul.Vi lak Evrope: od xn. do kraja
XV. 51. - Do kraj;) X l. sl. gotovo u svim r.emlj ama Evrope pre-
vladali su feudalni od nosi. Zemlja, u 10 doba gotovo isključivi iz-
i vor s redstava za život i U\·jet boga ts!\·a. bila je uglavnom prctvo-
rena LJ feudalno vlasniš tvo, il dru~ lvo je. 5 malim izuzecim a, bilo
uŠlr!) poclijdjcno na klasu feudalaca-velikih posjed nika i kla su
uvisnih seljak<!. Na lom temelju izgrađivao sc i feudalni
upra"nopolit i čk i po redak. Organizacioni temelj toga poretka
predstad jao je feudalni zem ljHni posjed. I'odijel jen na vlaste-
uski alodija1. seljač k a gOS I)odarstva j ortinska zemljišta, il ohra -
di van radnom snagom zavisno&, sdja!;tva (rabote, naturalna po-
davanja ). on se izgradio ka o ekonomska jedi nica ugla"nom do-
volj na samoj sebi. a u isto vrijeme i ka o uprav nopollti tka.
Ekon omski napredlI k OSI,'aren u granicama feud alno g po-
$jeda bi u je tcmelj za dalji raz"itak feudalnog druhva. Perioda
od X I I.-XV. Sl. predsta vlja njego\'" no,'u fazu , koju obiljd uju
znatne promjene u njego"oj eko nomskoj i druš tveno-polititkoj
str uktu ri. Sta novit napredak II poljo pr iv redi . a naroti to razvi·
tak obrla i trgovine i postanak gradova kao nov ih privrednih
centara razbili su gran ice dotadašnje pretdno naturalne pri-
vrede i uvjetovali ra~vita k robne pro izvod nje i novtane pri-
n ede. Na društvenom polju. osim nekih promjena u uvjetima
rada i polo!aja zavisnog scJjah\'a. o feuda ln o-dru štven u struk_
luru uključuj e se nO"os tvore n; gradanski stale!. nosilac anti-

327

-
 f,
,
feud alnih tendencija, ma da sc II prvo vri jeme razvIJa II gTani-
cama, koje su sc usk ladivale I opCim sklopom feudalnog poretka_
Pod utjecajem tih društveno_ekonomskih promjen;) p rcobrab-
vala sc i državna feodalna organizacija.
U cijeloj toj pe riodi poljoprj,'reda je osta l~ osnovna gra na
proizvodnje, kojom sc bavi najveći dio stano"nih,'a. Njetin
ra~vitak j~ spor i nije podj~dnak o svim temi jama. T ropolj ni
sistem obrađivanja zemlje. osim u mediteranskim oblastima,
napokon se učvrstio , ne doživjevši nikakve bitne izmjene; po-
boljlanje u agrarnoj tehnici postignuto je u naprednijim obla-
stima primje nom načina gnoje nja (krečna glina, pepeo, stočni
gnoj ). Unutraš nja agrama kolonizacija. koja jc započela još
u X . st. , t na tno je proširila povriinu obradive zemlje, koje sc
oskudica počela osjeća t i , jer se povećao broj stanovništva. K rče­
n jem guš tara i !luma nasel jene su i privedene kulturi veće 1'0-
vdi ne neobradene zemlje, a u naprednijirn oblastima pris tu-
p ilo se i isušivanju močvara i podi~anju ~aštitnih nasipa na ri-
jekama, a tu i tamo i na moru. Pomagana od velikih posjednika
radi stjecanja nove radne snage i u vezi s tim i novih pri-
hoda, ta je kolonitacija imala uglav nom karakter unutrašnjeg
i~gradiv anja feudalnog posjeda. izuzevši njemač ku kolonizaciju
slavenskih i baltičkih zemalja, ko ja je provodena osvajalkim
i istrebljivačkim ralovima. Osim povećanja poljoprivn:dnc po-
"ršine postiglo se i povećanje pol jop rivrednc proizvodn je. Ol\'a-
!
I
ranje gradskog tržišta za agrarne proizvode i !irenje robno-nov-
čanih odnosa omogućili su ponegdje i neku specijalizaciju
pOjedinih vrsta kuitura, kojc odgo,'araju lemljištu i klimi (v i-
no,'a loza, južno voće), ili pak pojedi nih vuta stoke (ovce u vezi
s vun om).
Agrama kolonizacija i ! irenjc novčane privrede uzrokovali
su i promjene II uvjetima rada zavis nog sdja!tva i u organiza-
ciji feudalnih posjeda. Te se promjene nap rije javljaju na nov o
i$krčenom koloniziranom zemljištu. Zai nteresirani 7.a radnu snagu,
koja bi njihovu pustom i neobrađenom temljatu dala vrijednost
i povećala njihove prihQde , feudalni su posjednici bili prisiljeni
da pri,'lače kolonis te povlasticama i boljim uvjetim,a rada ~.ego
I !to su ih imali na starom feudal nom PQsjedu. U novltIl naseljima
kolonista obično je uki nuta vezanQst 1;). zemlju, ili su pak rabote
J 328
ograniče ne , iJi podavanja smanjena. Iako jc vrhovno "Jasniitvo
{eudalca nad zemljo m ostalo, kao i njegovo pravo suda (koji ~C u
10 doba učvrŠĆivao) u pitanjima, koja sc ticahu kme tskih oba-
veza. t i ~Jovoljni uvjeti utjecali su i na to , da se poveća produk t iv-
nost seljačk og rada. Povezanost sela $ gratbkim tržištem i zavi-
snost (eudaka od zanatskih proizvoda izazvali su neku modifika-
ciju. II prijaJnj vj organizaciji feudalnog posjeda, koja je bila
usmJen:na prema vlastitoj potrošnji. kao i u poloiilju 1.av isoih
~dja k.a. S posjeda nes taju postepeno mllle radionice. koj e su pro-
,zl'od,le za IJotrebe fruda l čeve porodice, jet je gradsko tržihe
snabdijeva boljim proizvodima. Oskudic;) II novcll navodi fcu-
dalea, da sma nji ili ukine feudalni aJodijal i da ga podijeljen u
parcde i1:da u zakup za novčana poda,'anja, a obaveze raboh da
pretvori u naturalna i novčana POdll"imja. I3ko taj proces, k oji se
vrši od X II . st.. nije J>odj ednako zahvatio sve zemlje, on je znat-
nih razmje ra, a naj brže ~e zbivao 11 oblastima velikih gradskih
centara. Ta promjena nije bitoo izmijenila feudalni način pro-
izvodnje niti ukinula feu dalni posjed, ali jt utl'rdivanjem stal-
noga n ovčanog i~nosa seljačkih podavanja ograničila donek!:
ekspluataciju od st rane fcudalaca i njihovih upravitelja, a osim
toga pru.fila prve mogućnosti, da sc seljak ot kupi od frudalnih
obaveza.. ka o i tcmelj za ekonomsku i socijalnu diferencijaciju
među seljački m stanovni!itvom.
. Grado"i daju temeljno obilježje promjenama tl toj fa~ i feu-
dah,z ma. P o svom k?ra k te~~ oni sc bitn.o razlikuju od onOf: mal og
brOja gradova, kOJI sc bijahu odria! 1 \I ranofeudalnoj periodi
uglavnom kao administrativni, vojni i crkvcni (cntri. Oni sc tada
pretvaraju u priv redne centre iJi postaju naseobine obrtnik::
i trgovaca, u kojima se usredotočuju obrtnička proizvodnja i
trgovina i koji postaju nosioci r ohno-novčane l)rivred!!. Večim:
evropskih grado"a nastaje u doba od X I. do sredine XIV. st..
a njiho" porast i ekonoms ki uspon tijesno su povetani s p o-
rast~~ . obujma obr~ničke proiz,'odnje i trgovine. Najprije sc
raZVIJaJU na morskim obalama (Sredolcmno more, zatim Sjc-
verno i Balti čko more) i na obalama većih plov nih rijeka (RaJ n;r.,
~u nav i dr.), a zatim sc u doba općeg ekonomskog uspona šire
l u unutrašnjost kopna. Veči je dio tih grado"a predstavljao
lokalna tržišta, koja odgovarahu potrebama svoje de oblasti. a
329
 •
tek manji dio cen tre med unarodne trgov ine. Pojedi ni od . ti~
ce"tarij ~asni>'al i su svo je t'konomsko wai':enje na v lastltu J
obrtničkoj proizvodnji, a drugi s u illlilli važnu l'osr~dni č k o
ulogu u medunarodnoj rumj eu; robe i~ raz~iči~ib ze.tn alJ~: C~­
rigrad i druga ist očn a tdiha go be u tOJ penodi SVOJe prlJdo]:
prvens tvo, a njihova uloga prelazi na talijamke grad ove (MleCI.
Gen u,'a. Fi renza i dr. ), ZUli m nu flanclrij ske , naročito Brugge.
i ha nzeatske, koji u toj period i do sti lu svoj najveći uspon.
su tri glavna pooručja bila poveun" međusob no i s osta h m
-:3
podru čjima k opnenim. riječnim i pomors k im putovi ma. . viie novča n im ope racijama. Na tom SII polju najzna menitije
Najveći dio medunarodn e razmjene obavljao se pomo rskim
pUlo"ima, brodovima od 200 do 600 lona. Pronalazak kOT~~a s~
oslobodio ih j e od lOga, da plove neposredno uz o balu. RIJečm
saobraćaj popralIlja n je podizanjem brana i izg radnj om kanala
II naprednij im oblas tima, II man j c jc iz građe no putova. pa se
kop neni sao br aćaj obavljao konj illla ili kolima na dva ~o l:ka:
Najllafniji su predmeti trt:0,·ine: mirodij,e i drugi p~OIZIIO~1
s Ist oka, obrtn ički proizvodi (naj višc razliČi te vrste tkanma ). ~I:
rovine za obrt. li 10 iz ncrazvijenij ih 7.emalja, so i dr, Obbcl
ra zmjene su sve rauJOvrsniji i usavršavaju sc s porastom opsega
, trgovine, U prilO "rijeme joi sc od ržava putu jući karakter međ u:
narodne trgov ine. ali u mllo!:"o širem opsegu nego u prethod n.oJ
periodi. U početku veliku v~žnost ima ju trgovci s Istoka. a ~a.tl ~
njihovu ulogu preuzimaju trgovci i7, tali j an skih gradova il~ IZ
grado" a j užne Francuske. dok sc s vremenom II većem .raZ Ill.~eru
n ije pojačal o učeio;'e dom a ćih ljudi. Povremen i sajm o'· I. kOJI ~e
odrlavaju na IIažnim saobraćaj nim t očkama (najvafniji su 5aJ-
m ovi II Ch ampa gniJ. u XII. i XIII. sl. sred i ~ ta 5U međunarodne
razmjene na IIeliko. Da o bezbijede transpo rt robe. nastaju i prva
društva trgo"a ca (gilde). a prij enos robe sc obavlja kar avanam~
k onja i konv ojimJ brodova. O d kraja XIII. st. postepe no slab i
važn ost tih sajnlOlla. Bol ja organiza cija trgova č kih v c z~ i tran~'
porta isk l j učili su poste pc no potrebu n.cposred,,~g sud ~elo\'a nJiI
trgovaca pri prijenosu robe::. pa po neki g ra dOVI posta ju stal~~
sredi! ta , u kojima sc obavl j aju svi trgovački poslov i (najva!nlJI
B ru,oge).
°Uporcdo su sc izgradi val i i oblici platefnog i kr.editnag po-
slovanja, koji lU odgo"arali potrebama nO"čane pri vrede: pla -
330
-
tanje na da lji ro k. regldiranje dugova vi rmanom, kreditno sa·
jamsko pismo. mjenica. Na hazi trgovafkog kredita stvaran a su
trg o vačka dr uštva. koja su o m ogu ćib razvitak mcdun .. rod ne
trgovine i pomorstva (komend a, druš tv o za pom orsko osigu>
r anje). J av lja sc i reci lj udi , k nji sc pretci no bave novčanim po_
sIoIlima: najpr ije mje n jači. ko j i su zbog raz novrsnosti feudalnog
novca ima li veliku ul ogu na med unarodn im sajmovima. zatim
i bankari. Ti s u sc ra ~vi[i dijel o m iz redova mjenjača , a !)ona jvišc
od boga tih trgovaca. koji su sc osi m trgovine robom bavili sve
talija nske bankarske ku će . koje su stva ranjem svojih filijala u
pojedinim evrops kim d rža,'ama razlIil e vrlo široko posl ovanje:
davanje za j mo" a uz kamate vlad ari ma. krupni m feudakima .
crkvi i gradOllima. ili zaku!, razl i čitiJ, dr!a"nih i crkvenih poda-
va nja ( n aroči t o papinskih prihoda iz razli č itih ze m alj a ). Uz
gradanske elemc nte hav ile su sc ban ka rskim poslovima i nek e
crkvene U$tano\'e.
Obrt nička sc proi zvod nja raz,·ila na bazi usavr$a"anja
tehničkih sredstav a. koja su II toj o ['la ~ti postigla najveci na-
p redak. ! to je i omog ut il o specijalizaciju pojcdinih obr tn ičkih
grana . Ob ri nosi karak ter sitne p roiz\'udnje i veza n je za ute.
lokalno tržište. On je ° g radovima organizira n U cehove. koji su
svoji m prOI)isima o reguliran j u proizvodnje i teinjom. da osi·
g uraju monopol S"Ojilll čla n ovima, postavili u~t ":Jri feudalne
o kvi re obrtn ičk oj prOizvod nji. M edu nar odn:! trgovina utjcca lJ
je U neki m centrima (Flandrija. tal ijanski gra dovi ). da sc ra~biju
ograni čenja si tnc proiz" odnje kod nekih grana obrta (proi~­
vodnja tkanina ) i da sc on:! poveZe 1,a ši rc Irži.~~C. Bogatiji
trgovci-podutetnici organiz iral i su. većinom na selu. poseban o blik
'i re pruizvocl njc. pri kojoj 5U si tn i ",ajsturi " roiz"odili za n j il:.
U Firenzi sc pak l'oja"l jll j ll I p n'l oblici kapitalisti čke
m anufak t ul"e.
Grad i gra đ anska klasa ja\'JjJju sc kao no,' politi!'ki oblil:o
odnos no ka o nova d ruštveno-eko nomska kalegorijn u struk-
tur i feudalizma. Gradans tvo kao klasa. koja sc bav, ili nep o-
sredno proizvodnj om za tržišt e il i t rg-ovačkim poslovima i finan·
( ijskim operacijama. nije sc moglo raz\'ijali na baz : postoiećih
dr uhvenih od nosa i pravnih običaja i propisa feudalizma. niti je
331
 ". .

bodenje od tudinskog pritiska (Bizant. Bugarska) i prijelaz na

grad mogao postoja ti II granicama d~ladaš~ljih organizacionih
feudalnih oblika. GradanSh'o se u borbI protIv feudalaca oslobo-
dilo stega feudalne zavisnosti. izgradilo .gra?sku sanloup~.avu
5 vla~tilim orga nim a, stvoril u pravne propIse I sudstvo, k.oJI s~
odgovarali potrebama gradanskc djc!a~nosti i ~O\'<"an~j 'privredI.
Tako je grad anstvo izvojstilo narOČ it pra"OI y oloz.aJ. u ..~eu­
dal noj organizaciji. koji je bio po tvrđen gradskIm Prl\· I I.~gIJlOla
od feudalaea ili vla dara. ali stupanj gr adske autonomI je Olje
Ivuda bio podjednak (grad.nezavisna republika. grad_komun,a
s punom autonomijom. najzad gradov; s ogranifenom aUlono,ml.
jom r azličitog stupnja). Kla sni odnosi II samome gradu davah su
obilježje njegovu unu tra!njem uredenju.
Na podlozi izmijenjene društveno.ekonoms~e s trukt u ~e klaSni
su odnosi postali s\o!eni;;, i javljaju sc novI el~enh kla sne
borbe. Uz osnovne suprotnosti feudalnog dru.!"·a mnedu feu-
dal no" kmeta i feudalca. pojal'a ne raslojavanjem na selu, sve
veću ~Iogu igra sup rotnost izmedu građanstva i feudalne klase.
Raslojavanje II umorne gradu stvara no~e ohlike kla sne ~~~~.:
obrtnika uZ podršku drugih slojeva protIv gr~ds k og pa~rJcIJat.a
oko vluti u gradu. obrtn ičkog radni§h'a prolIV ceh ovskl~ m~J·
I stora. Zaohravanjc kla sne borbe nalazi svoj izraz u selJ ačk.Jm
bunama lii reg opsega. u borbi grado' ·;.1 protiv fe,udalJca. kao I u
fcstim unutrainjim bo rbama u mnogim gradOVIma.
2. Međunarodn i položaj jugodavenskih naroda; n jihovi JU-
ak ti vnu politiku ekspanzije i ostvarenja premoći na BaIk'l1lskom
poluotoku.
S glediš ta razvitka nniih naroda najkrupnija je promjena
naglo slabljenje Bizanta i nestanak njego"a nepo!irednog poli-
tičk og pritiska. Bizant je u doba Komnen", uz napore, koji su
prelazili ekonomsku snagu zemlje. ostva rio premoć na Balkan-
skom poluotoku i postigao zna tne uspjehe II Maloj Aziji. Ali
unutrašnji razvitak zemlje nije prubo dovoljno jak temdJ. da
se taj položaj i oddi. Ub rzani proces feudalizacij e maSOI'nom
primjenom sistema pronije, koji se vriio uz td ke unutrašnje
bo rbe, negativ no se udražavao na vojnu i financijsku snagu ca r_
. siva. ka o i na položaj centralne vlasti. Zapu!tanje "lastit!! mor_
narice i povlastia: dane talijanskim repUblikama. u prvom
redu Veneciji. koje su im omogućile da zauzmu na dmoc: an po-
lofaj II trgov iui, još više su pojačale ekonomsku i pomo rsku
slabost Biunta. Ustancima pokoreni h naroda i pojačanom pri.
tisku. sa zapada i i~ l oka Bizant nije "iše mogao da se uspjdno
odupIre. Oslo bodenjeIn Srbi je i Ilugarske i jačanjem vlasti
ugars ko·hrvatskih vladara u Dalmaciji i južno od Snv... i Du.
nava (Ma<"\'a, Beograd. Braničevo). pot isnuta je vlaSI Bizanta i~
većeg dijela Balkanskog poluo toka. a pojačanom akcijom ScI.
džuka isto tako i iz Male A7.ije. U isto se vrijeme na J)reo,~talom
teritoriju carst\'a ja"ljaju tendencije osamostalj~nja pojeiiinih
krupnih feudalaea. U toj je situaciji odluean udara c dosao sa
Zapada. Venecija je. iskori~ć ujući za padne vitezove iz IV. kri-

I l jedi od XII. do sredine XIV, stoljeća. - Vanj skop oli t ~čke gra:
nice, u koji ma su .sc historijski razvijali jugoslavenskI nar~.I ,
doiivjele su u razdobl ju od XII. do sredine XIV. SI., znal IlI Je
promjene. U vezi s općim razvitko", feudalnog d.rulitva I ~nu~r~.
Inj im. dru!tveno-ekono msk.im i polit~čkim ra.zvl1kom poJ.edmlh
zemalja. mijenjao sc i odnos snaga umedu Jugo~l~ve~sk'h na -
roda i susjednih drž:l\'a, pa i medunarod~i po.l~faJ J~dfllh pre~a
drugima. T c promjene nisu bile istog smjera I l~tenzl~eta u SVim
jugoslavenskim zemljama. zato je .1. rezultat h,o neJ~dnak. N~
sjeveru i r,apadu situa~ija se raz"IJala u. zna~.u p.o~ačanoga, I
proiirenog tuđinskog pritiska (Ugar~~.a, vene~IJa ) '.h OČ~"a l:~a
; t;lnitk og osvajanja politički već pTl Je zaposJe~n~.t.lh ..teTltoTlJa
(Njema čka ). Na jugu je pak razvitak imao povoljniji liJek: oslo-
I 332
-
brskog rata za svoje ekonomske svr he. skrenula njihuvu na\'alu
s Egipta"na ~ izan t : osvajanjem Carigrada g. 1204 postavljeni
su temeljI LatJOskuga carstva . Od hiu ntskog teritorija oSlaii su
samo pojedini rasparčani dijelovi . koji sc organiziraju kao po-
sebne države i bore sc, da obnove carstvo: na Balkanskom
poluo toku Epirska de spotovina, u Maloj Az iji Nikejsko i Trap~.
zuntsko carstvo. Ostali je teritorij obuh va tal o Latinsko cars!\'o.
koje j e, prcma zapadnoevropskoj {elld;,[noj orga ni ?aciji. bil o
razdrobljeno na vile feudal ni h državi ca. a Ven~dja je o~igurah:
~voju trg~vačku premoć zaposjedanjem najva!nijih trgO\'ačkih
I pomorskIh točaka na putu, koji je spajao Istok sa Zap"dom.
Latins ka feudalna tvorevina nije se mogla dugo od dati pred
333
 - e' ' _ _ _"
udarcima Epira. ob novljene Bugar~ke i ,Ni ~ eje. k~ji su se ~~je,~
njivOIli u svojim pre tenzijama na osvaja nje C~ngrada. r\hkej~
je pošlo za rukom da suzbije svoje su parnIke, da pO\'~al'
znatan dio bizantskog teritorija na Balkanskom pol uotoku (1 ra-
kija. Makedonija) i da g. 1261 osvoji Carigrad i. obnov.i B.i~ant ­
sko carstv o. t-,'ledutim je obno"ljeni Bizant b,o teritOrijalno
mnogo uži nego prije. II njegova društve?o, ekonomska I)o~loga
I t,ku ];oTlz11l,a pojavljuj u i ~Iementi klasne bor be seljaštql i gra-
znatno slabija. U srednjoj i ju!noj GrčkOJ odrhIc su se latmske
kncževine Atena i Ahaja. a Venecija i Genova su oslale na
Egejskim otocima i sačuva[( prcmoi: na moru. Epir i Tesalija.
koja se medutim izgradila ka o poseb na feudalna o.blast: uporno
su se borili sve do četvrtog decenija X IV. st. protll' SVIh p<llru-
šaja priključenja Bizantu. Prdenzije na obnov u La.tinskog car-
siva, koje na Zapadu u toj pe riodi nisu izum rle. očllo\·a.le su S~
u pov remenim agresiv nim pokušajima uz pOIporu pape I pom~c
latinskih knde"ina II Grčkoj. A od kraja XIII. sl. na pomolu je
nO"a opa..snost: ofenziva Srbije na Balkanskom poluotoku i Tu-
raka Osmanlija u Maloj Aziji.
Za "rijeme borbe za ujedinjenje grčkih oblasti i obrane od
q~njsk(\g pritiska. stalnih iscrpljujućih ratova, Bizant proli,--
ljuje i tciku unutra!nj\l krizu. P.r~ces feud~li~acije , u.spo~~n
ncš to u doba Ni ke jskog ca rstva. šin se sve v,še: na tentoriju.
koji se s vremcnom suluje. i ,.auštrava p.ostojeće unu~rašnje su-
protnosti. U evoluciji bizantskog fe:llda!lzm.a pok~zu.Ju sc neke
no\'e crte: proširenje sis tema pronije U7. pOjavu njez,na pretva-
ranja u porodično nasljedno dobro i neodazivanja vojnim oba-
vezama, davanje u proniju čitavih oblas ti članovim a carske po-
rodice. ustupanje fcudalcima nc kih prava jurisdikcije nad pa-
rkirna i ubi ranja odgo,'arajuCih podavanja, prvi poku;<lj~ sc-
kuiarizOIdje manastirskih imanja radi njihova I)ret.vil.ranja II
proniju. sve jače slabljenje ne samo slobodno.ga scl,ackog p~­
sjeda. vcć i posjeda nižeg plemstva. Nasuprot pčanju fell~aln~h
snag-a. podloga centralne vlasti postajala. je.~!a zbog sU!lvanp
izvora državnih pri hoda i vojne organuacIJe, a prema po\'e-
/:a nj u "anjskog pritiska bile su obrambene snage driave sve sla-
bije (nedovolj an broj najam ničke .,·ojske, ..osnovnI '.ledostata,k
flote). Carinski prihodi od relat ivno JOŠ razvIjene t rgo~lJ1epona,­
više su presahli za dr!avnu blagajnu, zbog povlasttea l osvo-
334
-
jenih 1'0%lc'ja, koje S\l stekle Genova i Venecija. Naknade su
tražene u pove';~nju p~rel,o i uvnden j u novih podavanja. koja
su pogadala. selJaštvo, grad sko stanovni§ tvu. zbog čega su sc
zaošt ra" ale, klasne suprotnosti. Na to j podlozi izbiJi 5 11 u XIV.
s~. Il"ra~anski ratov i, u kojima se osim demenata feudalnOG par-
dana p rot,,· fe udalaea, kOja se najviše odrazila u pokrelu telota
~ ~OIUllU. ~"e tc u~lItrašnjc suprotnosti nisu moglc na';; rjc-
~e]lJe .11 ~alJem :.lastltom raz'"itku za vrijeme neprekidne borbe
s vanjskIm neprija teljem.
Pred vanjskom opasnošću Bizant je zbog "lasti t~ vojne
slahos ti . r~z'·io., ~.ompli~iranlJ diplumat~ ku igru pa j e sklapao
saveze ~ IskoTl~Cl\'ao Jedne neprijatelje protiv drugih. uzim ao
tude najamničke odrede i uvlačio tuđin ce II !voj unutrašnji su kob.
TakI> je čes t o relat;"ne i privremene uspjehe placao sk up im
.!:rtvama. U tom je razdoblju Bizant uspio pripojiti separa t ističke
grčke državice, učvrstiti sc no je(lnom dijelu Pc:loponeza. uglav-
? o'.n. održati svoj e pozi c ij~ prema oslabljenoj Bugarskoj i osu-
jetlt' s~e agrcsivn.e. [)lannve sa Zapada. Ali je niego\" pokušaj.
da .potlsne VeneCIJu ustupanjem povlas tica Genovi. ostao bez
u~p.leha. Svoje su suprot nosti one izravnoval e često na raculI
~Izant.a. koji sc nije ~~ ogao uslo bodi ti njiho"a pojačan og pri _
tl~ ka l potpu~e pre~\OcI na moru. Potpun neuspjeh pretrpio je
~Izant u borbi prot"'..srpske orenzive na Balk an skom poluo toku •
l tunke u MalOJ AZIJI. Pn kraju gradanskih rat ova. lJ sredini
X I~'_ stoljeca, njeGOv je posjed bio svede n na Trakiju s otocima
II sjevern o~ dijdu E.gej~kog ~lora, na Solun i na dio Pelopo-
neza. Sve Je ostal o bIlo Izgubljeno. a Turci. koje je Bizant bio
uveo na Balkanski puluotok kao n ajamnič k e odrede vec su za
$\'oj ra čun bili zakoračili na evropsko tlo. '
Ustankom Petra i Asena (p ri kraju 11 85 ili u potel ku l1S6).
u kome su zn~lno su~jel~"a!i i Vlasi. Buganka jc obnovila svoju
s~~o.slal ? o5t I ut~' rstda .Je u borbi I)TO l iv Bizanta. 1'uslijc sloma
B'Zi1nt~ I stvaran.ja Lat,~,s k og earst'·a. ona je jedan od glavnih
suparn,ka u borbI oko b,zantskog naslijeda. u kojoj zadaje pn'e
?dlučn.e udarce pretenzijama Latina. Njezi n je uspon tekao nc-
Jednolično zb~g vrlo jakih partik ul arističkih tendencija krupnih
feudalaea. kOj e centralna vlast nije mogla svladati. Ona sc
335

• I
.stabilizira tck za vladt A sto:! II . (12 18-41). k~~a f)O$~iic i n~j­
vcći QP~cg. Ascn il . jc potisnuo Latine II Trakl.!.', pO~Jcdmn ~ od
Klok omicc (1230) zaustav io naglo napr:do\'al~Jc Cp lTS kug caTa
Teodora i prisvojio najveći di o njcgo\~~I.1 [,osJecla, ,.,d lJgaTs~i~
do bio Beog rad $ Brani čevorn , II u Srb'JI ste ka o prctdan po
tički utjecaj . T ime je on ostv ario pre.~~oć B~garsk~ na ~alka~
skom poluotoku. ali nije mogao pOStiCI svoJu gla,nu Sl rhu
.osyajanje Carigrada i s\\'aranjc grčko-.bu~~r~kog u.r.slva . . Un~­
trašnje feudalne borbe. koje nanovo u:blJaJu poshJc n jego e
smrti. zaustavlja j u dalje napredovanje. Bu~arsk~. On:' lIS~O~()
gubi sve Ascnove tc ritl)rijalnc \ <::1<0\'10<:: l najzad. Ispad" IZ
borl>c 1.3 premo.; na Balkanskom poluotoku. ~~va Je 0r:.asno.s~
:taprijetila u to doba Bugarsk oj od Tatara. ko]! su ~e: ucvrs t.'.h
. ! . R ... Od ,edamdesetih ,odina X II I. st. miu sc nJ '-
u JU nOJ USI J I. "1
hove stalne pljačkaške prova le II Bugarsku .. ~ oJ~ su ratara e n J:-
zin ekonomski temdj i pomagale dalje razvl l.an.Je fe.uda~nog pa
tikularizma. Na toj sc podlozi javlja neuspjeh selpčkl u s~a.~a
od vodstvom h'ajla i droblj enje Bugarske na .ve.te fe:u a ."~
~b!asti (Silmn n u Vidim], Ehemir i ~ra<':a S~i1c~ u sr.~dntJ
B ug-anko; ). Tatari su najzad nametnuli o.sJablJenoJ BI1,ga rs OJ
-svoju vrh ov nu vlast. T atarski pritisak slab,.u početku XIV .. st:~
i lo omogutuje ne:ko jačanje centralne vlast •. U ~~ sc d~b~ P' _
ljaju novi po kušaji ekspanzije prema !o.'lak edon1JI. Ah Je: po
, slje:dnji pok u!aj bugarskog prodora u Ma~c~?n iju ~ropao r~~~~
I zomo~ k d V~\huida (1330). Rclali vno mlrn'JI ,' a nj5ko-po. t .
. . . ·'ktono
razvitak Buganke u nekolik o iducih de:cenlJa nij e Ipa s v .
dovoljnu podlogu. da ona sv lada unutrašnju feudalnu razdroblJe -
nost. kojn sc odr!ala sve do pada Bugarske po~ lursku vlas~.. .
Venecija sc u tom razdoblju ra~\·.ila \~ J~d~.u od naJJa~,h
pomorskih i trgo"ačkih sila u Evr op • • nap'azn1J eg yosr.edm~a
u trgovim. .Izmedu I slo k a.. Z apa d. a. U XII . st
. ' ona . Je uC"rstliaf-
svoj povlašteni lrgo"ački polo!~J na. podru~Ju . BIzantskog ea
stva i stekla jake pozicije u kr.bnklm posJ<:dm:a na l.evantu:
II Aleksandriji i na GrIlOm moru Poslije IV. k~liarskob. rata]
stvaranja Latinskog carstva, ona je ojačala sVOJ polo~aJ za po-
sjedanjem najvažnijih bizantskih primor~kih. gradov,~ 1 otoka u
j onskom i Egej skom moru , koji su JOJ oSlg~ravah po.morsk u
i trgo\.ačku pr<:moc na Istoku . V<:ti dio tih p<lsJeda ona Je sa ču -
336
.,
.~
,
"ala i poslije obIlove Bizantskog carstva, a li je na cijelom pod-
ručju Istoka u X II l. i X IV. sl. morala voditi oŠlru ko nkuren ts ku
borbu pro tiv Genove. U i5 to v rijeme: u cij<:lom lom ral.doblju
Vcn<:eija j<: nastavljala horbu 1.a učv ršćivanje svoje ekonoms ke
i pulitičke premoci na području jadral15kog mora. Ugovorima
je utvrdila svoju vr},o,'nu vla st nad gradovima u ist ri i nad
Dubrov nikom. I'romjen ljiv u sretu imala je u neprekidnoj bu rbi
s ugarsko- hrvats kim dadarima oko dalma t inskih graduva, a
otok<: je vcl:inom drlala pod svojom vlajcu. U početku X IV . st.
ona je ojačala svoj položaj u Dalmaciji. kad je uzela pod svoju
zaslitu osim Zadra, koji je otprije držala, Ilajvažnije gradove
(13ZZ·2i). ali je vet \I sr<:dini X [V. st.. osim istarskih gradova.
izgu bila sve: svoje posj<:d<: na istoč n oj obali jadranskog mora
(Zadarski mir \SS8 ).
S mnogo rnanje napora osigurala je Venecija svoje trgo-
.
vačke 1'<:1.<: 5il. Zapadom. U početku su te v<: ze te:kle: kop nen im
k putovima. koji su preko alpinskih prijevoja i!li II juf.nu l'\ je ma čku
i dalje na Zapad. Ona ih je najprije osiguravala trgovačkim ugo-
vorima. ali je od prve polovine XIV. st. bila primorana ući II
borbu. koja će je kasnije odvesti k tCTitorijalnim os\'aj:mjima
u njezinu širem zaleđu. Od početka XIV. st.. osim svojih go di .~·
•
njih trgovačkih flota za Carigrad. Ctno mo re. I~'ant iAleksan·
driju , ona je ustanovila i redovnu fl o tu za Fialldriju i Englesku.
U to .loba ,S t\'ara sc definitivno i unutraš nje uređen je V<:nee ije
ka o pl emićke r<:puh!ike. Gradski patricijat, koji je znatno eko-
nomsk i ojačao u I'<:zi s istočnom trgovinom , usp io je da napok,,"
uzmc gradsku upravu II svoje ruke. U7. Veliko i Mal o vijeće,
koji su nastali u drugoj polovini XI I. st .. stvo ren je II početku
XIII. st. i tr<:ći 05 no\" ni organ g rad ske uprave - Senat. Taj
proces prijelaZa "lasti u ruk e patri<:ijata S\'rŠil.va se g. lZ9i :. ZI' .
z3tvaranj<:m V<:likog vijeća. kojim st: članstvo u Velik om vijcć u
ogra n i čavalo na Olle, koji su \I njemu zasjedali \I posl jednje
četiri godi ne. Sl"i pokušaji gradans \l'a i ostalih slo j e\"a. da sruše
patricijat s vluti. propali su.
Poslije priključenja Hrvatske g. J 102. uga rski Sll viadari
proširili polje svoje ekspanzije prema jugu. Snaga IC ekspanzije
bila je I1vijek u zavisnosti od razvoja llnutr"šnji h prilib. u
Ugarskoj, odn osno o d snag<: centraln<: vl ast i.
33i
 - - - - --------- -
U XII.. il još vik II XIII. ~t .• proces širenja vdikog zc-
mljišJlOg posj~d; na račun kraljevskih fup.mija ka~ up:av~o ­
eko Ilo mskih jedinica. praće n pretvaranjem slobodnih ..IJud.' u
kmet ove. sužh'ao jc ekonomski temelj kraljevskt vlasti I u ,sto
vrijeme za ohra\'3" borbu izmed" srednjega i n!žcg plcms:va
(sen-;entes regis) i Telali\' no jakog sloja grad~klh s.lužbc",.k~
(i ohagiones casui) i zemljišne a ristokracije. U lOJ bor~l. ti kOJ.o~
Zlatna bula il. g. 1222 prC(islavija valnu prekrctOlcu. vehk,
zemljišni posjed nije bio p otisnut. ali sc na ruševinama kraljev·
skih županija izdigla do dru ge poio,·i ne X l\~ sl ..nova u~r.a vna
i sudbena organizacija plemićke zupanije (universI tas n~bl l 1U~ ),
II kojoj je srednje i niže plemstvo. uz pomoć vladara: II.grad.!o
j aku uporihe za obra nu svojih int eresa. Proces slabIJen~~ kra -
ljevske vlaSIi išao je upored IO s primjenom s i~tema d~nacIJ.a. ka-
rakterističn im lObIikom ugarskog feudalizma JQŠ lOd nJegOVih p<:
četaka. a naročitQ s darivanjem čitavih f.upanija , kada se PQkazuje
jaka t~ndencija k političkoj feudalizaciji. kojoj je išla \I prilug
i neprekidna bo rba u dinastiji Arpad Q\'il:a.
PrIOces feu dalo og drobljenja, koji je uz w ma ha uPQčetku
XIV. st.. osi m 11 d rhvnom središtu u Panons koj nizini. uusta-
vljer: je u doba kralj e\'a An!uvinske dinasiije. Oslanjaj~i ~e
na ~redn je feudalne sIlOjeve i dijelIOm na građanstv o. kOJe. Je
U)!Tu!a\'ala {eudaln., anarhi ja. i primjenjujući nov e obhke
francuskog feuda lizma. koj e su prenijdi iz Napuljske kraljevine,
on; su slomili moć feudalnih dinaSIa i os tvar ili II znatnom rat·
mjeru arsolutnu dast. P ri tOlne sc ni su oslanjali tIOl iko ~.a ned~ ­
voljno razvijeno gradamt vo. kuliko na nQVU ari5l0 ~ra "J.II. ~oJu
s u st\'arali iz red ova sitnoga i srednjeg plemstva , vczl\'a1L za
sebe razli čitim vezama feudalnog karakt era. Medut im. i no\'a
I j e aristok racij a , novi slojcd. koji sn sc .s vreme.nom smje.njiv:1i.
pokazivala iste tend encije osamostaljenp. ~to Je dIO krap ~V .
st. oslalo. u krajnjoj l iniji. Qdlučnom komponentom razvItka
Ugarske. .. . .. . ~amos~aln~ .političk e t~'orevi nc . kuje u doba interrcgnunw nije
Prav ac ugarske ekspanzij e prema jugu bIO Je naJPTLJe usmje.
ren prema Bosni . a zatim prema Srhiji i B~garsko}. Uspjeh \I
Bos ni bi o je relativan: vrh Ql'na I'last ugarsk,h kraljeva. na~et .
nuta još g. \138. s vremenQm je sla bila i mIOrala sc če.sto ucvr -
ui vati nOI.im orub nim po thva tima, a feudalna zav,snost od
-
ugarskih kraljeva mje mogla prekinuti S<lrnos!alni unutra!nji
ra~vit~k Bos ne. U S r.~ ij, i LL Bugarskoj , usim jača nja pol ,tičkog
utje.CiIJa na .neko vTLJeme, Ugarska nije mogla postići traj nije
LLsp~ehe .. U Isto s u (t o ba pokuhli ugarski kra ljev i bet većeg
uspj eha I proti ur u istočnu Ga ticiju, a u s redin i X III. st. i pre-
uzim.a nje ba1ti ne aLL ~trijskih Bahenbc:rgovaca. Ekspanzija U gar-
sk~ ,mala je najši re razmjere u doba An!uvinaea. kada je.
oSlIn Balkanskog poluotoka. bila usm j erena i prema jugoistoku,
II r.umunjske zemlje, a diplomatskim sredstvima ona je utirala
s~bl ~utove pre~a Poljsk oj. Vrhu nac je u tIO doba pos ti gla kru-
nisa nJe m L udovIka l. za poljskog kralja. koj i j e tako u\·ladao
ši rokim pojasom ~emalja od Ba \tičkoga do Jadranskog mQra.
~~udalni . partik ular izam. koji je II Njemačkoj zavladalO
posl 'Je neUSpjele bQrbe njema č kih careva ta investituru. nije bio
svladan ni u doba uspona za vl ade prvih H o henstaufol'aca.
Usprkos tom e. ho sc ca rska vla5t proširivala prema istoku, a
ponekad obuhvatala i vel ike dij elIOve Italije. njez ina {>O(Iloga II
samoj Njem ačkoj postajala je S\'e manja i slabija. Razdavanjem
d~ž~vnih dobara u fcud radi momentanog predobivanja poje-
dl.~lh .feuda.laca za svoje pQ liti č k e svrhe, carevi su trajn u sma_
nJlval , svoJe prihode , a time i ,,'oju poli ti č ku mot. Oni su u
prvoj .polovi.ni X III. st. definitivno izgubili svojll regaina prava
II klOn st vo~voda .i po krajin skih knezo va . Ekonomska podloga
carske vlastI 05laJ. su sa mo po rod ični posjedi i porez koj; su
p laćali državni g ra dovi. '
. Kao logič ni zaklju ča\.: toga razvi tka nastaje poslije 1250
IOterregnum. kada u Njemačkoj njje bilo opće prjr,natog vla-
da~a . U to sc doba naj zad u čv r,!;ćuje polotaj pokrajinskih kn e.
ZO\'a kao gospoda ra nezavisnih od bija kak ve cent ralne vlas ti.
koji su u stalnim međUSlO bn im ratuvima proširivali i zaokruži.
vali svoj PQsjed . a Ll isto vrijeme prisva jali s"a n ekada~ nja
prava k rune. Tako se Njemačka raspala u bezb rojne stva rn o
čak m pTLvld no pove7,l\'al a nikak"" cen tral na vlast.
Kada su g. 1275 iz borom R udQlfa H a bsburi kog-.. Ki jemci
~nov~ d~~i1i. zajedničkog vladara. polo!aj carske vlasti bio je
llltr~o Il~'IIJ~nJ~n novom Ilnutra!njom 5itl>acijom. Porodični je
poSJed b,o Jedma podloga cars ke "lasti. Stoga je Rudolf Habs-
339
 hodnoj periodi, više ili manje dvije vrste osnovnih tuđins k ih
I .
buršk;, umJe~to. horb~
ovratak $tarih državnih dobara, ~IO ~e
ta P \. tite velike snage. upra vio sve sV~Je
utjecaja: bizan tski u istočni m i juinim j ugoslave nskim zemljallI:!

bilo nemoguce
nal)OTe na \0, da Izgr
Z .
ItV~StI
.'
::t :a~:buriki porodični
'm pT1mJerom su pos,
i vladan IZ dmastljC
-
-r
posje? .u l ~tQčn~~
i talijansko-njemački. s novom madarskom varijantom, usjeve'
rozapadnim. uz mletački u gradovima na Jad ranskom primorju.
Feuda lna ekonomika na~ih zemalja pokazuje. uzeta u cjeli-
Alpama. a !lJego\ I '" XIV . XV st. ta oko slotmu go- ni. one osnovne c rte i razvojne clapc. koje karakteriziraji! pri.
. 'čkom ])rijesloiju. Prv i
L uksemburgovaca. kOJI su u
dina zamijenili Habshurgo\'ce na
.' I.
nrma. Ccšku koja postaje
vredni ra .. vi !:.k na Zapadu. ma da sc kod nas ne j al'ljaju tako
razl'ijeni ob lici. U prosje k u, poljoprivredna proizl'odnja u svim
od njih, H enrik (~30S:13\~:v~:
YII. ~Sjeda ~ istočniIll po- svojim g ranama približno odgo"ara visi ni one na Zapadu. Nje-
polazna l očka II 'zgradlYan~u nj d 'cm p odunavlju. Tako 5U se zin se razl'itak i kod nas odvija u granicama feudalnih posjeda.
čkc d rhvc I u SN:: . IlJ ..
k raJ"mama uJema
. . goslavensk!'h naro.
d, l osnol'lIih ckonomskih jedinica zasnovanih na eksploataciji rad -
d' l 'čno i na lenionju JU
u susjedstvu, a JC oml . k ' X IV i XV. sl. mnogo ne snage zal·isnog seljaštva. na kojima se razvija usporedo i se-
{>Ojavilc: d vije nove polili.čk~ SIle, . oJ~ su u . ljačka obrtnička proizvodnja. Gradovi. koji sc javljaju kao iz raz
ut jecale na njihov polil1lkl r azvIta\;.. toga na IlreIka. Ile dostižu opći p ri vred ni nivo Zapada. ali kao
.. ' . .. 'ko g razvitka jugoslavenskih na~ središt;. ob rtn ičke radinosti i trgovine vrše istu ekonomsku i
3. Di DOv"a linIj a hlstorll ~ 1"' Društve no -ekono msk I društvenu funkciju. od nosno utječo na izmjenu struk ture feu-
roda od xn. d.O. sr~ine .XI~\st:s::~:~s;ih naroda u loj per~odi dalne ekonomike i druš!\'en ih odnosa u istom smje r u. Uz pri.
i drulheno' llolltllkl ",,1;vltak J g .. k· pokazu,'e i razvIta\;' morske gra dol'c duž cijele jad ranske obale. koji. osim nekih
. b'" Ic tend enCIJe, oje .' b'
poka zuje II svoJoJ ,tl IS d 'tva Taj razvitak n'Jc 'o novih. imaju duiu romans ko-bizantsku tradiciju. i bizantske
zapadnocvropskoga fClldalnlo g rll~ padniln niti istoga stupnja. gradove. što su nastali na našem teritoriju u doba biza ntske
uglavnom \' remcns •
, . parale a n sa :ta
. bl stima privrednog;. l po I'
. r vlast i (Makedonija. Sr hi ja). javljaju sc i u unutra~ njosti , naj·
nije bio ni tak o . j~dno~ik ~ sV:":r\ i : isti. Zapadnoevropsko~ više II XI II . sl.. novi g radovi j trgovi kao privredna srediI ta.
tičkog živo la, ali Je nJ~g?~ ~~ J . . ,. uIJ'eca,'i koji su (lolauh Kod njihova su ~tvaranja u daljem razvoju, ali pri uvjetima via·
razvitku pn·bl·' I.UJU · "'OS .vis ' e b·I p I ,
I pceevropskog razv''tka stitoga unutrašnj eg raz\'itka, važnu ulogu igrali ludi do~eljeni
" e udvap.Ju .lIlO Q{ o . e
s te sirane. a l • ga ~ .. r , k- ,., ' I)ecifi~nc c rle. kOJe su s clementi ut. gradane ;t naših primorskih gradova. Ekonomski su
, ·k· tcca,. sa SOR
niislolaopluJ . "a~e l1a j raz"ijenij i primorski gradovi povezani sa svojim bJilim, a
, ., n liu i kOJc su naJJ . .' k
r;.zvile na \' Ias , OI k.1 -da raz"itak mJc tc 010 neki i daJ jim zalcdem. ma da jc znatan dio bio 5taloo ili privre-
'h 'ugoslavcn! \ \ narv . .
Ni ko( I sam' J , ' · · 'Ilecifičnim obl.c.ma.
I ·llnl meno poli ti čki odijeljen od njega M ed u njima sc ističe naro·
paralelno · · d n:ovecuraznol
1 Je no' n ,
"
m'eru postavljen, vc ć čito Dubrovnik. k oji po sl'ojoj trgovačkoj i pomorskoj snazi ide
I T emelji takvu razvitku II ~natnomtoSIl~ ~~:v~u utjecali i posebni u red ralvijcn ijih gradova na Sredozemnom moru. Grado"i \I unu-
u ranofeudalnoj periodi, ~ ~.s~1 u. slavenskih naroda u doba Ir<lšnjost i imaju manje "iše lo kalno značenje. ali su i tu vafni ji
his torijski uvjeti kod 10'OJ.e 11111 .Jr~~Oosti ko,'e su nastale za vri- nek i gradovi. koji sc razvijaju kao rudllrski centri (Srbija. Bosna).
ranijenog r eu d a rzm:! I .'
SlJn specI. !Ln k . ma su "alne i rat' I·' e.
Obrtnička radinust. inače nejednako r azvijena . ima karak ter si ln e
tr' šn,'e" razvIt a, VC" .
.
,'cllle d:ul,t oga unu ,I
. 'I
kojc su l)fo.uS e ZOW
'o, ? '.h
" " S I utJccap.
"
·h' dih obhka • ilJI ovu
•
.
"h
. Ti se poka:ulJII u usva·
prila,odivanju vashtlm
I ..
proilvodnjc namijt:njene lokalnom lrli!!u. osim u Duhro,·niku.
gdje neke granc proizvod nje prelaze te granice. Rudarska pro-
anju izgra d cm. u . I d 'h oblika putem nep o· izvodnja ima širi opseg i evropsku vdnos t (Srhija. Bosna. K ranj-
T ' ! "šc u namclanJu Ul ...
"potrebama I •. JO \ 1 , ' o'edinim oblastima. odnosno u nJI' ska i Koruška ). Osim lokalne unutrašnje lrgovine. razvij:! sc i
srcdne političke "last. nad. p J d.h d' 'a U torne strUKtura vanjska na bazi izvoza sirovina i \lvot.a istočnih i za!wdnih
.•. . ra~vltak. tu I r al . .
hovu uklju eIV anju u . k'l d pokazuje kao. u pret·
feudalnog dru~t va jugoslavens, l naro:! .
341

340
•
-
ob rtničk i h i drugih proizvoda. Uz neposredne veze s tudirn:ima
na domacem tr!i!tu najvažniju posredničku ulogu II trgovini sa
Zapadom imaju uglavnom naš; primorski gradov i, all kojih je
naj ratgranatijt trgovačke "c~e imao Dubrovnik. U loj su trgo:
vini naročito primijenjene i neke nove forme trgovačkoga l
n ovčanog poslovanja, koje su sc raZI·ile na Zapadu.
R obno-nOI'čana privreda. koja sc ši rila u vrijeme loga
privrednog napre tka, nije podigla. osim II primorskim gra~o­
vima, ont ii roke razmjere. koji su se razvili na Zapadu . pa msu
u~lijedi!e, uzevši općenito, ni tak o izrazite dru~tveno-potitičkc p.o-
sl j edice, a oi II podjednakom razmjeru \I svim jugoslavcnskml
zemljama. U slovensk im ohlastima. II granicama Njemačkog car-
sIva. fe udalni alodijal je nesta o ili $e jako smanjio , a n ovč ana
renta je postepeoo prevladala. U manjem sc opsegu taj proc(';l;
razvijao i u Hrvatskoj. Ul ~natno ol!"raničenj~ rabo ta i .nal.ural-
nih podava nja. U Srbiji j~ pak uz neke oblih nov ča nl l, l na-
turalnih pod:wanja I'o$lojala tak o.:!er radna r~nta. ho pretpo-
stavlja i odr1.anje feudaln og alotli j ala. II takve su ~rilike i.lI.Ma-
kednniji u granica m a države Nemanjića. u kojOj su se I mače
održali poneki oblici podavanja iHl.'llijeđenih od Bizanta. a po
svoj prilici i II Bosni. Na teritoriju J)rimorskih S'ra(~ ova r .. zvili
su se ko lonauki odnosi . Građanstv o je 1.natno zaO$la131 0 u svom
ralYoju osim u primorskim gradovima. lako su II poče tku gradskog
žiYota prdcinu ulogu u obrtu. Il rudarsh'll i naroči t o II "anjskoj
trgovini imali tudinei. ipak sc s vremenom ralvio i doma ći gra-
d anski sloj. koji je stalno j abo. Taj je proces bio tek u svome
razvoju. pa sc gradanstvo. bcz jake ekonomske podloge. nij~ u toj
periodi razvilo u onu dr\lštv~n,,-političkll snagu i aktivnoga pol i-
tičkog čimbenika u borbi protil' fe udalizma. kao što je 1.0 ~i.lo ~a
Zapadu. Njegov ]lololaj u feudalno-društvenoj struktuTI ilije biO
jednak u S"im našim zemljama. Najrazvijenije oblike gradske
a utonomi je, po tipu talijanske komune. imali su primorski gra-
dovi. U slo\,enskim zeml j ama i u Hn'atsk oj ra1.yi1a se puna
upravna i sudska autonomija. II II držav.i Ke".'an).' ća: pa s~a­
kako i u Bosni. Oila j c bila lnatno ograničena l ilije JOs dob,la
svoj izg radeni obli k. Ali bez ob zira nn tc ra~li ke i na čill~~n.icu.
da sc građanstvo još nije bilo izgradilo ka~ st aid. ~ OJI Ima
svoje političk i odredeno mjesto u feudalno j dr!avnoJ slruk-
342
turi. odnosno na državnim staldkim skupštinama. takve su se
tendencije. u većcm ili manjcm rU1.Injeru prema pojedinim 7.e-
mljama. nalazi le u saJllom raz,·itku. Stoga sve tc promjene II dru-
stveno-ekonomskom razvitku nisu jo! dobile ta ko rmwi;en oblik.
da bi bi tno utjecale na odnos cent ra lne vlasti i feudalnih snaga.
ni izmijenile str uktu ru državne i feudalne organizacije u pravc u
državne centraliucije.
Druhl"eno-ekonomski razvitak. i uza sv!:: razlike. ipak se
kreće po zajedničk oj razvojnoj liniji. Medutim. politički polofaj
i razvitak jugosl:lI' enskih naroda u toj periodi pokazuje mnoge>
veće ra7.like. One vecinom proistječ u it situacije stv"rene za
"rijeme i pri kraju ranofeudalne periode. Slovenske zemlje
ostaju i u toj periodi u granicama njemačkoga društveno-c k\!-
nomskog i p\!litičkog razvitka: njema č ka kolonizac ija i l!Očetak
učvr.l;';;,·anja H absburgovaca s,,!avaju slovenski etničk i teritorij.
a na preostalom slo,'e nskom tlu pojača,' aju njema č ki utjeuj.
Makedon ija, poslije duge periode hiz(lIl\ske "lasti, od kraja XIII.
st. ulazi II sastav srps ke ddave. čime jc prekinut proces greciu-
cije. i postaje aktivan čimbenik u ra7.vit k u države Nemanji ća.
Hn'atska je u drž:lI'lluj zaj~dnici s Ugarskom izgubila Il eke v~ine
clemente svuje prija~nje neZ~l'i Sllosti, ali sc II tome sklopu odrial,!
k.au poseb na J>ulit i~ ka jedinica s nekim bitnim obilježjima svoje
državnosti i čas jače čas slabije bila ,'ezana za Ugarsku. a po-
nek.ad ostvari"ala i prernoćan polo!aj II drlavj (doha Brihi rskih
knezova). Bosna se izgraduje u ilOVU drlal'nu tvorel'i nu. u koioj
uz veću ili mallju zavisnost od Ugarske. ipak prelde proces ~a­
mostalnoga unutra šnjeg razvitka u znaku stalno/t" uspona do pred
kraj XI V. sl.. izražen naročito i u široj teritorijalnOj ekspanziii .
Srh ija jedina od juguslavenskih zemalja uživa u toj perio di PUl'U!
nezavisnost i dolivljuje najveći uspon. Posl ije osloboden;a od
bizantske prem oći na kraj u XII. st.. "n:1 započinje teritorijalnu
ekspanziju, koja se II Dusanovo doba $Vr53"a ostl'arcnjem srpske
premoći na Balkanskom poluotoku.
4. Prodor Tu raka na Balka ns ki po luoto k i otpor j ugosla ve n-
s kih n a roda protiv njillu vib osvaj anj a. _ Od druge polo"ine
X I V. st. nastaje preukret II medunarod nom položaju jugosla-
venskih naroda. Urnj ...!to oslablj e nog B iza nta i Bugars ke. na
,
343
 istoku sc javljOl nov čimbenik - Osmansk i Tu rci, koji pokazuju
'iroke prete nzije na h,llkanskc zemlje. pa se hi storija jusosI ...
I "cnskih naroda II toj periodi odv ija sva II znaku borbe prut;\'
tih lurskih Idnji. Ta i~mjcna situacije: na isto ku uzrol;.0\·31;o
je i neke promjene: na zapadu i sjeveru: pojačani priti~ak
Venecije: na gradove na zctskoj i dalmatinskoj o bali. a Ugarske
na Bosnu i Srbiju: osim toga. na slovenskom llu. ~ametak moći
I Habsburgo,' aca. koji cc II doba turske navale na srednju Ev ropu
biti temelj za u,·ara.nje driave Habsburgo,·aca. koja lx: obuhva-
tili znatno prostranije ohlasti naseljene jugoslavenskim
narodima.
Najvafniji čimb enik II loj periodi historije jugoslavenskih
naroda su Osmanski Turci. Oni su dio T uraka Oguza iz zapad-
nog Turkesta na , koji su u sredini Xl. sl. pod vods tvom dina stije
Se1dž"ka osvojili najprije I ran i Ira k, a zatim proširili svoj u
vlast na d najvećim dijelom Male Azije i na d Sirijom. It tc se
pros trane driavc. koja se već pri kraju XL i na pol:etk'J X II . st.
raspala na više di jelova. izdvojio Jk onijski sulta na t (ili sultanat
R um ). koji je obuhvatio najveCi dio i\na,]olije. Za vrijeme dva
stoljeća ikonijski su sultan i ;irili svoju vlut prema istoku. a
zatim. u doba slabljenja Bizanta poslije 1204. sufivali stalno pre-
(,Male bizantske posjede u fI.Jaloj Aziji. tak o da se na kraju X II I.
st. n ajveći dio Male Azije nalaz io u njihov im ruka ma.
U dva stoljeća i pu svoje historije ll:1. terit oriju s jakim
I starim kulturn im tradicijama dofi"jeli su Seldžud znatan dru -
I ltveno-ekonom ski i k ulturni napredak. Feudalni odnosi. kojih
7.ametak ide još u do ba njihove seobe, razv ili su se na novom
tlu I)od jakim utjecajem irans ko-araps kog nas l ijeđa s ne ki m
bizantskim i 7.apadnoevropskim elementima, ma da lU se sa-
čuvali ind:;; ostad rodovsko-plemenskog uređenja. Karakteri-
stične su c rte seldž u č k og~ feudalnog poretka: voj ni čk o lenu-
timar , koje se pretvar a u nasljed no dobro. premoć krup nih feu -
da1aca i vazalski odnos sitnih feudalaca prcma krupnim>!.
Slabljenje maloazijske seldfučke dr!ave počinje ud najezde
M", ngola, koja je i nju zahvatila. a po izumiranju lkonijske
dinas tije, oko g. 1300, nastaje jačanje krupnih feudalaca i ru -
padanje države na desetak samos talnih bejluka. Bejluk emin,
Osmana (po njemu ime Osmanski Turci ), koji je obuhva tao sje-
344
ver~zapa dn.i dio s ta re ~rigije. na gran ic i bi za nt skih posjeda. po-
~taJe te melj za stvara nj e nov<: cen traln e "lasti i os manske ddave.
Os lanjaj ući se u l>Tvom redu na si tne (eu dake , Osmanol'a dina-
sti j a o kuplja pod svoju " last neke dijelo"" prijainje seldžuč ke
drfave, a za tim poč inje osvaja nje posljednjih bizantskih malo-
azi~skih posjeda. God. 1326 pada Brusa pod njihovu vlast j po-
staJe osma ns kom pri jestolni~om, a u.\koro zatim Nikeia i Niko_
m edija. U doba gradanskih rat ova u Bizantu, Ul S~ldžuke iz
drugih emirata, sudjel uju u borha ma na balk ansko m tlu i Osman-
ski T urci kao na j amn ički odredi h 'a na Kantakuuna. Uskoro,
osvajanjem tvrdava Cimpe ( 1352) i Galipolje (1354) oni za ko-
račuju na Balka nski poluotok i stl'araju upori!!e 13 svoje dalje
prodiranj e.
Tako za počela, turska osvajan ja u Evropi tck u u etapama. si-
stema uki pri premanima. zaustavlje na samo na neko ''rijeme
zbog poraza. koji Su T ur~i pretrpjeli 1402 kod Angore, i unutra -
šnje krize, koja j e II to vrijeme izbila. Od sredine X IV. do trećeg
decenija XVI. st. T urci su po ko rili wc balkanske zemlje i prudrli
U srednju E vropu. Za turska su osvaja nja k arak teristične cr te.
koje pokazuj u kako su oni iskoriščiv a1i unutra šnje slab osti bal-
ka nskih zemal ja, naročit o njihovu feudalnu razdrobljenon: po-
stepeno osvajali jednu zemlju ili jedn u o bl ast za drugom. pr imje-
n jivali sistem priznavanja tu rs ke vrh ov ne vlas ti kao prip remne
eta pe za def in iti vno poko re nje. razarali privrednu podlogu po-
jedin ih l.ema lja pljačkdkim pohodima svoji h posebnih odreda .
is k orišćivali i izatil'ali unutra'nje su kobe: feudalaea i predobil'ali
iz njihovih redol'a sa veznike obeća\'a njem l ičnih povlastica. uSla -
n? I'lj ivali krŠĆane spahije, predo bivali pojedine slo.jevl'; stanOI '-
m AII'a, ugla vnom stočarske grupe, za voj n u službu u posebnim
p OI.no.ć nim o.dredima. agitira1i kod selja ka -kmetova povoljnijim
~"J~t'm~ pod turskim feudalnim siste;mom ili ustrašil'al i ]I\l5tQ-
senjem lodvodenJem II ropstvo..
Upo redo s osvaja njima izgrađivao se i osmanski feudalni
sis tem i driavna o rganizacija. Osmanski se feudalni sis tem raz-
~'io i7. ~eldžul:k og naslijeda usred os"ajanja balkanskih zemalja
l pod Jakim utjeca jem bizantsko-slavenskih ohlika. OSnO\"ll3 je
t~ mlencija njegova razvi tk a - stva ra nje sitnoga feuda lnof P(O-
Sjeda kao podloge. na koju bi se oslQnila centralna vlast, i UI"O-
345
 d~~je. vazalni~ odnosa samo prema sultanu. U prvo Vrijeme
U~IV~JU rel~tlvnu. s~mos ta lnost vBi vojni starjdine. dijelom
p~r?e:klom 11 emi rsk ih pororlica. koji su raspolagali većim po-
sJedima mulkovno_feudalnog karaktera. Ali sc s vremenom su-
ii~ala.i nji~o\.a ~'I~st i opseg i karakter njihovih posjeda. Pre-
l eZ~1l Je oblik. vOJ.nlčko leno (tima r , zatim opsegom veti zeam-:::t).
uVje tno na$lJed lJ1 feudalni posjed vezan ta obavuu vojne
slul.be. Na tom se temelju već na kraju XIV. st. 1>0$li1(1\"a i ja-
čanJe centralne vlas ti, koju privremeno prekida unutra!nja kriza
~početka XV. stoljeć u . Medutim, laj sc proces nastavlja u XV.
I ll. početku XV!. st.. kada timarski sistem dobiva svoj l.avr!ni
obbk.
Sirenje turske vlasti u Maloj Aziji i na Balkanskom polu-
otoku ugrozilo je jake pozicije. koje je Venecija imala na Istoku.
Zatvaranje tj esnaca za njezinu trgovinu i gubi tak većine po-
sjeda na Egejskim otocima i na grčkoj obali ona je pokulaJa da
nadoknadi zauzimanjem Cipra i pojača njem trgovačkih veza s
Aleksandrijom i pristaništima u Siriji. Osim loga naknadu je
tr~i!la i na. istoč n im obalama .J .. dranskog mora. l skori;ćujući
te~kt. polobj na Balkanskom pol uotoku, ona je osvoji!:1 neka
upo~,.šta na alb~nskoj i ,.etskoj obali. un utrašnji sukobi u Ugar-
skOJ t Hn'a15koJ omogutili su joj da tavlada otocima i gradovima
u..Dalmacij!. a pris"ojila je USlo i teritorij Akvilejske patrijar-
i'Je. U tOJ periodi. oS\'ajanjem svoga i ireg zaleda. Venecija
postaje i jedna od veći\' kopnenih sila u Italiji i ulazi sve viie
u dugotrajn e talijanske sukobe. Turska osvajanja na Balkan-
skom poluotoku zahl'atila su pri kraju XV. i u početku XVI. st.
i jetlan dio njninih posjeda na dalmati nskoj obali. ali je onu
ipak više od tri stoljeć .. i po ddala u svom posjedu ,l(otOl'O sve
o~k e i najva~nije gradove na istočnoj obali .Jadranskog mora.
Na hl Oku su gubici mnogo veći: pad Sirije i Egipta I>od tursku
vlast zadali su tdak udarac m letačkoj istočnoj trgovini u doba.
kada je Venecija ulagala napore da svlada krizu. II koju je za-
pala zbog l.ortugal sKog otkrića pomorskog puta u lodi ju.
Društvene i političkc promj e n ~. koje su se vršile u Ug .. rskoj
r.a vrijeme An~.llvinske dinastij~. svršavaju se u doba kralja
2:igmunda. koj i je zbog stalne odsu tnosti iz zemlje prepustio ovu
SamOj sebi. Tako se staldko uredenje dokraja izgradilo. a prc-
346
-
mIX' aristok racije znat no učvrstila. Vladanje Matijaša Korvina u
drugoj polovini XV . st., ma koliko joj bilo ne:\,odnošljivo. nije
je osjetljivije oslabilo, pogotovo Ile u njezinu materijalnom bo-
gatstvu. T ako je Ugarska II Jloče t ku XVI. st.. kada je vanjska
opasnost za nju bila teža, bila na najbolje m putu da se raspadne.
U takvim je prili kama eksploatacija kmetova postajala
j ača. Tendencija priveziva nja seljaka za zeDllju i povećavanja .
\IZ feudalna I>odavanja. i drlavnih poreza. naročito ratnih. naila-
zila je od trideseti h godi na XV. st. na otpo r seljaka. koj i dos ti že
svoj vrhunac g. 1514 u ustanku Jurja Dozse. To je otpornu snagu
zemlje. neposredn o pred najezdu Tllraka. još više oslabi lu.
A upra,·o je ta opasnost postala od sredine XV. st. živo tn o
pitanje ne samo za neposredno ugrožene zemlje na Balk .. nskom
poluotoku. nego i za samu Ugarsku. Medutim. ona nije poka-
zala pravog rJZumije\'a nja za tu opas nos t. Propast Srbije i Uosne
ona nijt mog la spriječ i ti. iako je njezin utjecaj u njima bio tada
jači n-cgo ikada prije: ona se zadovoljila da orga nizira vojničkll
obranu. kojom je u obliku Krajina trebala da osigura granicu na , "
jugll i jugoistoku. ;I glav nu je [lažnju obratila prema zapadu.
Već duže vremena javljale su se na razl ičite načilIe tdnje.
da se čcškt i alpins ke zemlje ujed ine s ugarsko-hrvatskima u
jednu političku zajednicu. Prito m nije imala odlučnu \'dnost
samo porodična politika puje dinih vladara. Kako je u XV. 51.
opasnost od nasilja i teri torijalnog lirenja T uraka rasla., tc su ,
tduje primale sve odrede nijc oblike i sve su ,·ik nametale kon-
kretno rješenje. Habsburgovci su im .. li II tome naj više nade na
us pjeh. jer je iza njih stajao vojnički i novčani rezervoar earu,·a.
Već prije "ego što je posljednji J agdovit na ugarsko -hrvatskom
prijestolju poginuo na Mohačkom polju 1526. njegove su zemlje
ustvari već ulazile u sklop babsburških zemalja. hbor Habsbu r-
gO\'aea za ugarske i hrvatske kralje" e 1526-27 samo je ozakonio
jednu gotovu historijsku čio jenicu.
Budu ći da je od kraja XIII. sI. njcmačka država bila stvar -
no podijeljena u bC1.brojne većc ili manje gotovo samos taln ~
političke: jedinice, koj e so tek (ormaino ujedinjavali drža"ni
sabor, kolegij knezova - izbornika (ddinitivno utvrđen Zlatoom
bulom (356) i od njih birani Iljem .. čki kraljevi (iz dinastije
Luksemburg-ovaca 1346-143i, iz di nast ije Habsburgo,·aca od
34i
 H Si do kraja canIva 1806), njemačka držl,,"a kao cjdi na nije
više mogla da utječe na razvitak jugoslavenskih naroda. Pri-
jaJnju ul ogu njemačke dr!ave k~~ ~jelin~. prcuz~ li ~" II prv~m
redu Habsburgovci. koji su polauh IZ SVOJih p<)sjeda II istočnim
Alpama pa ih smmjenom politikom !iriH uZ Rajn" i u.:'-I?ama
i do kraja XV. st. udružili II svojim rukama gotovo clJeh slo-
,- venski teritorij a 1526 baJtinili i tešku i Ugars ku s Hrvatskom.
koli ko ih nisu' upravo u to doba pokorili Turci. Budući da je
sporedna linija Habsburgovaca na poč~ ~ku XVI.. st. ženidbom
zavladala i u SI)aniji sa njezini m kolOniJama, u1,dlgla sc la po-
rodica u to doba nesumnjivo na prvo mjesto u Evropi.
U doba, kada kraljel'ska vlast nije više predstav\j~la ~)il,o
kakvo og ra ničenje za politiku pokrajinskih knezova , ~~Javl~uJe
sc nova ograda s dnlge st rane: na temelju tendenCija.. nl ž.eg
I •
plemstva, koje sc od Xl." .. ~t. dalje yovcz~je. s. pokrajIllski:
knezovima rad i osamostalJenj:l od vlasll ostalih JaČih feudalaca
pok rajin i. formiraju se u XIV. i XV . st. pokrajinske s.tal dke
skupš tine, koje odlučuju nepos red no dodu~e sa.~o. o no,' ,.~ p~­
rezi ma, a posrednim putem ipak i o općoJ polltle~ pok.r~JI~ sklh
kn e)l;ova. Budu ći da je naim e nova najamnička VOjska 11.lskll'ala
, mn ogo veta financijska sredstva od prija~nje viteške, za ~I'e
ratne pohode bili su potrebni i novi prihodi " ob~iku .,·anredmh4
, poreza. Za politiku pokrajinsk~h kn~zova postaJ.~ zb~g t?ga s.v.e
valniji i ra zvi tak gradova, kOJi su pk Izvor nJIhOVih fl1lan clj"
•
skih prihoda, a i jak o$lonac nol'e novčan~ privr.ede. po.elloge
najamničk e vojske uopće . Glavni teret u vezI S nOI' lm razl'ltkom
pada prirodno na leda seljaka i u drugoj polovini XV. it. brzo
pogodava njihov poloiaj. . '
•
Društl'eno-ekonoms ki i poli t ički razvitak l',goslavensluh na-
roda od druge polov ine XIV. do početka XVI. st. odvijao .se
, usred dugotrajnih borba s Turcima i čestih ratnill pustošenp"
koja '" sc s napredovanjem tunkih osvajanja pn:·nosil.a poste-
pcno s juga na sjever. i)l; jedne obla:l~ u drugu. I~.od tnn .okol-
nostima nij e mogla biti rijdena vlastitom unutraJIl J,m raZVitkom
kr iza feudalne ddave uzrokovana poremećajem od no sa snaga
, i7,rncdu centralne viiist; i kru pnih feudalael! i neran-ij en o!ić u no-
vih društvenih snaga. na koje bi se cen tralna vlast mogla osl~­
niti, a koja se kod pojedinih jugoslavenskih na roda produblp-
348
-
i vala upravo u doba neposrednoga turskog ugrola\' anja (najpr ije
Srbija, zatim Bosna, pa II blažoj formi Hrvatska ). llatni su do·
gada ji ometal i ili usporavali privredni ruvitak. pojačavali feu-
dalnu rasparcanost i unu tra§nje feudalne borbe i naposljetku
r37.bijali ekonomsku podlogu za svaku e,'enlualnu un utrajnj"
obnovu. U najvećem dijel u j ugoslavenskih zemal ja elemen ti
društveno-ekonomskog ra)l;vitka k arakteristič n i za doba razvi-
jenog feudalizma nisu u tim prilikama dosligli s,-oj puni nor-
malni razvita k . kao što je to bil o na Zapadu. vec su na jzad
bili prekinuti lurs kim osvajanjima. II u os talom su dijelu bili
više ili manje usporeni. Tom su razvoju pridonijela. ali II znatno
manjem ra7.mjeru, 1 mle t ačka OS"aJanJa na istočnoj obali
J ad rana.
Ipak, taj sc proces vršio u dugo m vremens kom razmaku.
u etapama i s relativnim prekidima. pa su se njegovi opći rezul-
tati pokazali lek u krajnjoj tiniji. U medul'remenu , l: mnogim
oblastima druslveno-eko nomskog livola i dalje sc nastavlja
prije započtti razvoj i dostižu se razvijeniji oblici. iako ~e na
drugom polju osjeća neki 2astoj. Poljoprivreda je u cjdi ni
nazadovala, ne po svojoj formi i teh nici obr.. divanja. već po
opsegu proi7.vo<inje. jer je bila najvi ie itlofena ramim pusto-
šenjima i lefe sc u tim pril ikama oporavljala. Gradska pri\'f('d a
naprotiv pokazuje napreda k, koji sc ogleda i Ilporastll grado"a
č .. k i u ugrofenim obiM tim:!. Od primorskih gradova najzna-
ča jniji je napredak postigao Dubrovnik, koj i sc u toj periodi
razvija o i kao važ no središte obrtničke proizvodnje. Ii kome se
j avljaju i kapitalistički oblici mallufakture. Podvrgavanje pa k
veceg dijda ostalih primorskih gradova "lasti i trgo"ačkim inte-
resima Venecije. osim činjeni ce. Uo su time bili poli t ički ras: av-
ljeni od sl'og.. zalcda, obilježuje i početak njihova ekonomskog
zastoja. a u isto vrijeme je to kočilo i pri v redni raz"ilak za-
leda. Rudarska proizvodnja u tom razdo bl ju dostiže svoj najveći
opseg n aroči t o u Srhiji. a "anjska trgO"ina, iako !,onekad pre-
kidana, brzo j e obnavljala svoje široke ra7.mjerc.
Zastoj i dezorganiza eija poljoprivre<ie najteže sc u prvo
vrijeme pogadaH seljaštvo, ali osim novih ra lnih poreza i
rabota. forme njegovih obaveza ostaju uglavnom iste. Novčana
je renta potpuno prevladala u slol'en skim oblastima. KOJ e su od
349
 - .
,
,
svih bilc najmanje pogodene ne])OSTt'd nim turskim pustošenjima. propast. U Hrvatskoj na jugu od Velebi ta, ka o i u Uga rskoj.
il u ostalima nisu nastupile bitne promj ene. S daljim razvitkom ~n~tra š nje se ~?rbe. s mj enjuju s borbama protiv T uraka. pri
robno-novčan", pri\'rerle sve vile jača domaći , radanski ele- ?Jlma se sa su.zlv~nJ em drbvno g teritorija središ te prenosi na
mena t i njegova uloga II privrednoj djelatnos ti. ma da SIl trgovci sJe~e r,. u. s rednJo"Jekovnu Slavoniju. Borba izmed u &rofo"a
tudinci još tadrfali svoje značenje. JX, sh'arnog-a političk og jz- CelJsklh I Habsbur~?v ac<l na slo" enskom tlu sv ršava sc pobjedom
raza gradanski stald ne dolati ni u loj periodi. iako je on j edan H absburgo,·aca. kOJI oko g. t500 obuhvataj u pod svojom v\a!ću
od elemenata. na koje sc o~la n ja povremeno ja~a nje cen tralne go toV? sve slo"enske pokrajine. U doba prodiranja Turaka u
vlasti. T c Su se tem/endje javljale u XV. Sl. i II Srbiji (do ba sred nJ~ E\'ropu njihov; posjedi postaju jezgra nove državne
Stefana La1.3revića) i u Hrvatskoj (doba Mat ijaša Korvina). ali ~vorevlOe - Austrije. kojoj sc izborom Ferdinanda za hrvatskog
bez trajnih rcrultata. kakvi su sc rokauH samo II slovenskim I ~gankog kral ja pri kl j uč uju i ostaci ugarsko.hrvatske driave,
oblastima. dodu!e u ulim granicama IKl krajin:•. pTI čemu .Hrva.tska. i dalje zadrhva stanovita obiljdja svoje
Ipak. taj napredak višc poka zu je tendencije razvitka i mo- drfavnosl!. JedinO Je Dubrov nik odolio svim teškoćama i od r žao
gućnosti, koje su se skrivale u toj prelaznoj periodi. nego ,·et unutrašnju samostalnost i pod vrhovno m vlašć u T urske. Turska
svladanu i prcbrodenu unutrll';nju k rizu. Osnovni razl(.,t:. ho jc os,·aja nj.a, 5 t~'aranje Austrije i ši re nje mletaae vlasti na J adran"
ta kriza II najvećem dijelu jugoslavenskih zemaljll o$tala otvo· skom primorju usta"ili su jak pečat na daJji povijesni razvit ak
rena i zatim se stalno produbljivala. bijaše vanjskopolit i čki jugoslavenskih naToda.
momena t - turska opasno~t. koja sc upravo tada poja,'ila. A
borba protiv turskih osvajanja vodila se u nio teškim prilikama.
Uporedo s njom idu unutra šnji feudalni sukobi. rasp<lrčavan je
feud<llnih drža va i pokušaj stva ranja no,'ih manjih reudalnih
h·orevina. borbe za teritorijalna proii renja, proilIjevi Venecije
i Ugarske za dijelom nas1ijtda država u opadanju (Bos na. Srhija.
utaj. i najzar! \Ivl a čenje Turaka u do mafe unutrašnje sukobe
i Sivaranje proturs kih stra naka.
S naglim teritorijalnim proJirenjem Srbije jačaju krupni
feudaki. a već neposredno poslije Dubnovr smrti sl abi centralna
vlast i nastaje feudalno drobljenje dr!av e. Prve na udaru. ma-
kedonske oblasti posli je kratkotrajnog osamostaljenja već do
krllja XIV. st. padaju pod tursku vlasL Puslije neuspjelog otpo-
ra protiv pr"e turske najezde Srpska despotovina sc još sedam
decenija odria ..a pod vrhovnom vlalću Turske. a zatim Ugar-
ske. da poslije gubitka vlastitog teritorija prenese pri kraju
XV. i n<l početku XV I. st. otpo r na teritorij južne Uj!:"ars ke.
Zeta se kao samostalna drla"3 odrfala u borbi proti" Turaka
i Venecije do pred kraj XV. stolje~a. Boma je svoj uspon dosti·
g b u drugoj polo"ini XIV. st.. ali je i kod nje teri torijalno pro-
širenje donijelo izrazitu nadmoć krupni h feudalaea i fcudalnu
ra~drobljeno5t. koja u sredini XV. st. u7.rokuje njezin u konačn u

350 351
- ,
- - ~~----

1
I
,
I

I X. !'OGLAVLJE

I SRPSKE FEUDALNE DRžAVE I MAK EDONIJ A

OD SREDINE xn. STOLJECA DO PROPASTI

A . Srbij;, i Makedonija od sr edin e X II. do $rcdine XIV. s to lj eća

I. Ja ča nj e i ekspan i<ija 5rpshfc udaloc dday!:. Učv Tlće njc

•
feuda lnog pOTcIka i d ria vnc nezavisnosti. - Na»Qri cara Manuela
Komm::na. da slomi otpor Rdkc i da jc odrli pod vlašću Bizanta,
bili su ul.fokom, da jc on "bacio velikog J:upana Desu (o. 11(;8) i
postavio za njegova nasljed n ika Tihomira. sina Zavide. ina~ ne-
poznatog čl ana srpske d inas tije. Braća Tiho m irOllil d:iala 5U II
isto vrijeme pojedine oblasti srpske drbyc. T ako jc ; najmlađi
med u njima. Stefan Nemanja. upravlj ao istočnim krajevi ma
(Ibar. Topl ica. Rasina 'j _Re ke_') i nekom prili kom u5Io dobio
od cara Manuela i Duhočku (o ko Leskovca ). Ali T ihomir nije
dugo ostao tla "lasli; Nemanja ga j e uskoro (o. 1170) zbaeio i
proglasio tie velikim županom. Ka ko je naslao taj prevra t. ne
Inole se utnditi . Nemanjin sin i biogra f, Stefa n P r"o,·jenČ3.ni,
prikazuje stva ri sasvim prist rano; podizanjem manastira II To-
pliei ( Uogor odičina i sv. Nikole kod Kuršu m lije), Kemanja iza-
zi" a za"ist i mrl.nju svoje bra te, koja ga dozivaju k sebi i bacaju
u tamni cu: osloboden čudom 5V. D o rda. progoni bracu i preu-
zima vlut. Progna ni veliki lupa n stavio $e pod uhitu Bizanta

, Nije i"! 10&>0 u(vrde'!o. ~di<: .u ot naluil. te. _ReI« o. !'omi !ljal~ .~
na k~aj oko Alehin~a. na dolonv -Pil!'" relt •. de~~ rTl.lob ~O{'hC1;. I naJne
na h aj 'jev.mo od J..c,epca "ko R,barske banJ~ I \ el,ka, S,OJ e,....."" prem.<
Otmi",. za k"ji narod i do.n.u upou.blju. nUn' Reke.

353
 --
i pomoću bizantske vojske pokušao da natrag do bi je izgubijeM
prijestolje. Ali na Kosovu. kod sela Pantina, Nemanja j e potukao
neprijatelja i tak o sc od riao na vlasti. T om je prili kom iZJ:"ubio
tivot i jedan brat Nema n;;n. vjerojatno Tihomir, il. druga dva
brata, Stracimir i Mi roslav, koj i su u počc::tku bilj 1.1 neprijatelj-
stvu, njim. pokorili su mu sc. Svak i je od njih imao posebnu
oblast. kojom j C': upra,-ljan. i oni se poslije spominju bo prisni
suradnici Nemani;n;. Oblast kn eza. Stra cimira nije bliže poznala.
Kako sc njemu pri])isujc podiunjc mon.vlkog manastira G radl;a.
danas crkv e II Cačku, uzima se. da je upra,-Ijno krajem oko Za-
padne Morave. Kn ez M iroslav j e upravljao Zabumljcm i igran
,-alnu ulogu u Primorju. naroči t o u odnosima prema Dubrovniku
i Splitu. Imao je veza i s I~osnom i bio oženjen sestrom bana Ku-
lina. Osim Zahumlja M iro~lav je držao svakak o i jedan dio Po-
limi ja. On je u dan ašnjem Bijelom Polju podigao manast ir
apos tola Petra i Pavla i obdario ga posjedima.
Neprijateljs tvo s Bizantom , ~ t o ga je izazvao dolazak Stefana
Nemanje na vlast. nije donijelo Srbiji Iwtpuno oslobodenje. Bi-
zan t se tada nalazio u teškom suk ubu s Ve necijum. koji je nastao
zbog tdnje Manuela Kom nena. da ukine privilegirani polotaj
mldatkih trgovaca u u utvu. Nemanja je stupio u savez s Re-
publikom i počeo napadati bizanl.$kc gradove na j a dran~ k om
primorj u, u prvom redu Kotor. S druge je strane nas tojao da se
osloni na Ug arsk u i Njemačku. Ali je: Manuel Komnen ubrzo
uspio da ovlada situacijom. Na ugarsko je prijeSlOIje doveo svoga
štićenika Belu III., a pohod Mlebma na otoke: Egejskog mora
bi o je osujećen pojavom kuge u njihovo j vojsci. Manuel je tada
mogao da $e okrene: proti,· Srba. Nemanja sc povukao II pla-
ninc. ali je ubrzo uvidio, da je: otpor uzal udan pa je do!ao u
gr čk i logor. da sc preda. Car Manue! ga zad rža i odvede sa
sobom u Ca rigrad (11 72). Ke:manja je ipak uspio da ostane i
dalje veli kim lupa nom u Ra~koj. Medu obvezama, koje je primio.
bila je i ta, da svojom vojskom pomaže Bizant u rato vima; Sr l~a
je bilo II bizantskoj vojsci, kada je Manuel Komnen pretrp")
tdak poraz u Mal oj A ziji kod Miriokefalona u sukobu sa Sei·
d ž ueima (I I 76).
Više uspjeha u naporima za oslobodenje Srbije od Bizanta
imao jt Nemanja tek · po~ 1ije sm~t i M a nuela Komnena (1 180)_
354
-
kada je u Bizantu nutalo rasul o zbog unutrašnjih trzavica. Ne -
manja je s braćom energično iskoristio pruže nu pri liku. da za-
u\'i)ek ..oslobodi Sr bij\l od grtke vlasti i znatno proš iri n j ez in
terltOTlJ. U savezu s Ugars kom (118.3) opus tošio je bizantske
o blasti is t očn o od Srbije oko Niša. gornjeg Timoka iSredeea
(Sofije). Iskoristi o je i prolaz križara ljod Fri(h·ikom Barbaroso m
za svoje svrhe. Potkraj 1188 uputio je Nemanja poslanst vo nje-
mačkom car u \I Nurnbcrg. da IlIU izra7.; svo j u rados t. ;to cc moći
i I:čn o .d;, ga poz(lra,"i, kad bude p rolazio kroz njegovu ze m lju.
Kad.Je. B~rbarosa ljeti 1189 5tigao u N iš, dočekali Su ga Ne-
manJa I njegov brat Straeimir s daro vima i obilnim namirnic'llna
za ,·ojsku. Nemanja je izložio njemačk om caru, kak u je s bra.
tom oteo Grcima kraj orl Nib do Sredeea, i ponudio mu vojnu
pomoc i vazaini od nos za sve bizantske oblasti. koj e je već
zauzeo i koje če ubudute osvojiti. U Nilu su privedeni kraju
i pregovori, da sc T ol jtn. sin kneza Miroslava, oženi kćerkom
Berehtoida od Andcehsa. ista rskog markgrofa, uz uvjet. da To-
ljen naslijedi oca prije svoje bra će (ug o\'or nije izvr!en ). Barba-
rosa nij e ipak prihvatio glavnu Nemanjinu ponudu o savezu
pro t i\' Bizanta, jer sc nadao. da ćc mirn o prijeCi preku nje.
gova teritorija. Tek kada je izbio su kob izmedu kribTa i Biza nt a.
Fri d rik Barbarosa bijak voljan da ~klopi savez sa Srbima. kao i
s Bugarima. Predvidalo sc. da će ga Nemanja pomoći s 20.000
rat nika. a Bugari I d"a puta većim b rojem. Formalni \lgovor nije
sklopljen, jer sc Barbarosa u februaru 1190 na godio u
Adrianopolu s Bizaniom. Nemanja je i bez toga isko risti o po~
voljnu pril iku i osvojio ti tav niz bizantskih gradova u dolini
Strume (pernik, ZemIn. Vc\bužd. Žitomisk, Stob). Zauzeo je usim
(oga P rizre.n .. Skoplje. i grad Lc:lak u Donjem Pologu. ~Te g ra-
dove poru~L I do kraja temelja ih iskorijeni, jer ne osta kamen
na kamenu. koji ~e ne poruši; i ne podigo~e sc ni do danas;
zemlje njihove i hogatstva njihova i slavu nji ho\,lI priloži bo-
gatstvlI i slavi Ol3častva svoga i slavi \'el m ož:l i naroda svoga. _
piše njegov sin Stefan Prvo\'jenčani.
1."~k .kad sc oslobodio k riža ra, mogao je Bizant pristupili
suzbIjanjU opasnosti od Srba. Nemanja je na M oravi (1190) bio
potučen i m ora o je zak ljutiti mir. Ali Bizan t nije ,· iše imao
snage. da p otpuno iskor isti svoju pobjedu. Glav ne tekovine du -

8ogodjinje borbe Srbije za slo bodu i p~ošircnjc t~rilor;ja ostaJe
ill joj: ne samo što Srbija nije više pflznavala. bl.zantsku ~last.
nego je zadria! ... i :tnalan dio osvojeni~ pogram.čnlh .oblaslL. Na
sjeveru je Srbija dobila kraj iW1Cdu Zapadne I Vehke:. Morave
(Levač. Lepenica, Bclica). na istoku Zagrlal.u (oko Dl.'fllsa). Du-
hočicu i kraj oko Vranja, na jugu Kosovo I Lab. 1.a\lIn Hvos.~o
(Metohiju) i oba Pilota na Drimu. Da bi ~to Ijdnje vezao S r~ IJ.u
za sehe, Bizant je pristao. da se i Nemanjin sin Stefan ožen, 51-
lIov;co m cara haka Angtla. .' 1 . . . " 0 .• "
Usporedo 5 tim borbama prolI" Blzanla Ncm::mp JC )~' rslO
i osvajanje Zete, II koj oj je zbog slabljenja ccntra l;!': vlasI! pre-
vladao bizantski utjccaj. Poslije: smrti Manutl3 Komnena N~­
man ja je prognao posJjednjega zetsk og vJa(lara. kneza M"
•
hajla, i zauzeo čitavu njegovu dr!av~. s~ ~kadrom. Barom .. Ul·
cinjem i Kotarom. U spomena na PTlps~Ju. zet.ku ul ogu I na
kral jevinu nije potpuno iščezla. Nemanja Je dao Ze.t.u. s Tre·
binjem na uprav u svome najstarijem .s~nu. Vukanu, .kojl Je nos)!'
naslol' kralja. Poslije Vukanove smrt, 1 nJe?ov s~.sm Dorde na·
zivao neko wijeme ( 12(18) kraljem Zete, ah poshje ~12 42 ) s~mo
knezom . Zatim je obič.no Zetom i Trebinj~~1 upravl.Jao nasIJe.,~.
nik prijestolja ili nek i drugi član dinastIJI''', V~ad,slav. poshje
gubitka prijestolja. kraljica Jc\ena, DeČ ansk1. ~ o~s ta~l1.n, Du-
I !ian. I uspomena na prij a!i nji neToav.isni 'p0loi~J 1 rebInja od r:
lala se neko vrijeme u naslovu prVih NemanjICa , u kume s~ I
ono navodilo, kao i II tome, što su oni primali od D.ubrov",~a
mogor i!. koj i je prije isplaćivan trebinjskim ~nezov."na u 11. -
nosu od 36 zlatnika god i~nje (l1kinuo ga je kralj Vlad,s~av ) . .
Nemanja je s braćom poku!ao da osvoji i Dubrol'",k. TI $11
IC napori svdili s neuspjehom najviše, zbog tog~: Uo se Dubro v-
nik stavio pod Toa!t; tu Normana iz Juine italIJe. Ug(H'orom .0
miru (1I86). koji je uz Nemanju potpisao i k~ct. Miroslav, pn -
znata je Dubrov ča n ima oblast, koju su dr!a~I' ~ sloboda .trgo.
vanja po srpskim zemljama .po starom ob,č.aJu,"". naročIlo lt
Drijevima na donjoj Nerelvi. gdje je bilo l'aŽnO trž,Ue za oho·
/itranu trgovinu iz.mcdu primorja i zaleda. A i .S~bi ma je .o~et
osigurana sloboda trgovanja s Dubrov nik om. O J,JV.lm.trgovaekl~
vezama Srbije s primorjem svjedoči i isprava. kOJU Je ~em~nJa
i7.dao Splitu nekoliko godina poslije i kojom dopušta Sphćalllma,
356
~da se izlaze slobodno u moju zemlju i sina mi Rastka u Hum sku
7.emlju i sina mi Vukana II Zetu ...
Neki podaci govore da je proces feudalizacije tad a već dosta
uznapredovao. Osla njajući sc na crkvu i podižući nove mana.
$ti:e: Nemanj ~ im je dodjeljivao pronrane posjede. Sava spo-
~lIlJe Md~va~J~ sela i ljudi« Studenici i manastiru $1'. Bogoro.
dice na Blstn CI. O tome govor i i Nemanjina isprava Hiland aru.
Takve je posjede darovao takoder knez Miroslav ma nastiru
~I'. P~ tra i Pavla, Po svoj prilici govori o da l'anju nekih seJa
Jed nOj e!kvi i o~tećenj natp is iz vremena Nemanje, koji jc naden
u Blaga)u kod Mostara. Isto jt moralo biti i s ostalim manasti-
rima, koje su Nemanja i braća podizali i ob navljali.
UČl'ršćenje državne vlasti i feuda lnog poretka kao i jacan je
utjecaja pravosla vne crkve nije išlo bez nekih unutraJnjih trz a-
vica. PO. kazivanju.~emanjina sina i biografa Stefana Pn'ovjen-
<!:anog bila sc ukoTlJenila \1 Sr biji ~mrska j prokleta jeres. , sl'a -
kako bogumilstvo, koje je prodrlo iz Makedonije ili Bugarsk e.
l'okret sc bio jako raširio i našao pristaša i medu vlas telotIt.
Nemanja saz"a na d rlavni sabor predstavnike crkve i l'lastch::
~a saboru, bi . odlučeno. da se hereza silom iskorijeni. Nemanja
Je morao slah vojs ku .. i jedne popali, druge različnim kaznam"
k~ni , tre ~e progna iz države svoje, a domove njihove; sve ima-
nJe sa~u~l\' razda prokaženim i ubogim; učitelju i načdniku nji-
hovu JeZIk ureza u grlu njegovu, što ne ispovijeda Krisu:. sirlll;
~ožje~, a ~nj~ge njegove nečastil'e spali i izagna ga. zal)rijeth' da
IspovIJedaJu I pominju po svim stranama prokleto imc: j na sve
5tra,)~ is~orijen i tu prokletu vj eru. da sc i ne pominje nikako u
drža\'1 nJe~o:oj .. : Na taj je način Nemanja onemogu ć i o jeda n
pokret. ~ OJI Je bl~ uperen proti\' daljeg itgrad il'anja feudalnog
poretka I prtl·lastl pravoslavne cr kve u Srbi ji.
~skoro po~lije izmirenja. s Bizaniom napustio jc Sldan Ne-
manJ a ."Iast. ~a državnom Je saboru p rogl ašen ta veliko,!; fu-
pan~ .. nJ.egov Jill Stefan, svakako pod utjecajem Ritam;:.. a naj-
s~arJJI -StO Vukan zadržao je i dalje oblasti, koji ma je već upra\' _
ljao. %~ vlad.e očeve ( 1196). Poslije toga Nema nja sc zakaluderio.
~oblo Ime Sl.meon i povukao sc u svoj manastir Studenicu. odakle
Je us~o~o ohJao na Svetu Goru. gdj e se I'eć nala1io njegol' na j-
mlad, StO Rastk o kao monah Sna. Kad a je odrastao. riobio je
35i
 Rastko posiije Nemanjina brata Miroslava na upravu H umsku
zemlju. ali je poslije dvije godine pobjegao u Svetu Goru. Tu
je Simeon sa sinom Savom podigao manastir Hilandar, koji je
ubl'%o poslao vrlo valan književni cen tar Srba; tu je on i umro
g. 1200.
Pod Stefanom Nemanjom privedena je kraju duga borba za
osamostaljenje Srbije od Bizanta i započelo je !i renje na račun
Bizanta. koje će dostići kulminaciju u poku~aju Srbije. da za-
uzme njegovo mjesto. Nemanjina djela tnost bacila je u zasjenak
sve, ho je prije njega postignuto. a svijes no njegova nje njegon
kulta. koje su zal,očeli njegovi sinovi Steran i Sa"a i nastavil i po-
slije Nemanjići. još je vije istaknulo njegovo značenje i ulogu.
On je uskoro poslije smrti proglakn 7.a sveca (_Simeon Miro-
točivi_ ) . pa su se njeg-ovi nasljednici mogli nazivali ... svcto,·od-
nim _ ili od _svetog kor ije na •. Stefan Prvo"jentani, kome je
Nemanja ostavio preko reda prijestolje. imao je i lič n ih rad oga
da utvrđivanjem kulta svoga oca opravda nj egov pos tu pak, koji
je njemu donio koristi_ Sve svoje uspjehe u unutrašnjoj i vanj-
skoj politici on je prikazivao kao _čuda. sv. Simeona. Bunu brata
Vukana prikazao je nar oč ito kao prekr!aj očeve volje. _jer on
ostavi zapo"ijedi gospodina i oca svojega i bi prestupnik.<. S".
Simeon mu zato pomaže da' svlada svoje protil'nike i da opet
zauzme svoje mjesto. Srpska crkva i arhicpiskop Sava djelovali
su u istom smislu. Takvo svijesno uzdizanje Nemanje. p ojačano
i time, što srpska Imjiiel'nost počinj e upravo opšir nim prikazi-
"anjem n jegova iiIIota i rada. učinilo je od njega ne sa mo
čovjeka, po kome je dobila imc i dinasti ja, koja je i prije njega
vladala Srbijom. nego i pravog osn;IIača drial'e. O njegovi m
prethodnicima; nj iholloj borbi za osamostaljenje RaJke. ne bi sc
gotollo ništa zn alo, da o lome ne govore strani. uglavnom biunt-
~ki iZlIori.
Poredak sh'oren u Srbiji nije sc mogao adrial; bcz lefil!
potresa. U početku XIII. st. dogodile S\l sc na Balkanskom polu-
otoku krupne promjene, koje su utjecale i na unutrašnje pri-
like u Srbiji. Bizants ka je drla"a od smrt; Manuela Komnena
stalno slabila. dok je krilari nisu unilliE i zam ije ni li takozva-
nim Latinski m carstvom ( t 2().4 ). Samo ostaci njezini, koje zapadni
feudale; nisu imali dovoljno snage da pokore. organizirali su
358
-
p~se~ne ci.davc: Epirsku despotov in u na Balkanskom pol uotoku.
NlkeJsko , Trapezuntsko carstvo u Ma loj Aziji. Ustanak u Bu-
g~rs k oj. koji je započeo u vrijeme Nemanje, s\'rlio se stvara-
nJc~ Drugoga bugarskog carstva. koje je s\le vile jačalo. Ugar-
ska Je sa sjevera vTiila jak utjecaj. a nju je pomagala i ka t olička
crkva. U samoj Srbiji brzo su se osjetile posljedice tak"ih odnosa
u ~je~inu sus)edstvu. Vukan je upravljao zemljama u primorju,
~dJe Je ka tol,čans tv o bi.lo dosla rasireno, pa je iskoristio utjecaj
Zapadne cr kv e, kako bl sc dočepao vlasti u S rb iji.
Stdan. Nemanjić je pokubo odrlati se na vlasti tako, da
n~pus t l. vez~.~ Bizantom. koji je bio na izdisaju, i pribli!i sc pa-
plIukoJ kunJI. On je otjcrao svoju ferm Eud okiju, kcerku cara
Aleksija 111_ Angela, i od Ino«ncija III. zatraiio, da mu pošalje
kraljevsku krunu. što je papa prihvatio, ali je morao od toga
odustati zbog protes ta Ugarske. Ugarska je uskoro i vojskom
pomogla Vukanu .:a zbaci brata i da kao \leliki iupan zavlada či.
la"om Srbijom (1202). Kral j Emerik je tada zatrafio od pape
kraljevsku krunu za $\loga I ticenika Vukana_ Inocencije Ill.
prih"ati taj prijedlog i povjeri kaloč kom nadbiskupu. na ga
pf(wedc U djelo i da 'I isto vrijeme osigura prevla$1 katoličke
crk ve u Srbiji uzimajući zakletvu vjemost; od Vukana, "i!cg
svecemll'a i vlastele. Ali je Stefan nasao potpore u Bugarskoj,
koja se borila protiv jačanja ugarskog Iltjecaja na Balkanskom
poluolaku; pomoću nje vrati o se Stefan na vlast u S rbij u (ljeti
1203). Tada je Srbija izgubila. malda kao uvjet za pomoć.
NiJku oblast. U jednom sc zapisu spominje da Vukan ka o veli ki
žUJlan vlada i _ni ševskim predjelima .. , ali se vec 1204 nalazi u
Nihl bugarski episkop.
Srbija sc dosta brzo opora"ila od pretrpljenih potresa i na-
stavila borbu ta izgrađivanje svoje drža"ne samostalnosti. Sa-
~'inim posredo"anj em St('ran sc uorzo izmirio s Vuk anom, koji
Je zadriao svoju "",obitnu oblast. Uljecaj Bugarske nije se dugo
osjećao zbog nereda u njoj. Stdan je, !tov iše. rnogao da po-
mogne i se"as tokratoru Strczu. koji sc bio odmetn uo u Makedo-
niji ..oko donjeg Vardara. i da osujeti zajednički napadaj na
SrblJII od strane bugarskog cara Borila i la tins kog cara H enrika
Flandrijskog. Car Baril jc krenuo la svojim saveznikom Hen-
r ikom na Srbiju, jer je bio ogorEcn.!to je Stefan pomagao
359
 T,,
Slreza i mje ht io da ga izda. Svrha im jc bila. kako sam Stefan ,
prikazuje, da ga .dokraja ozlobe~ i. ako bude mogute .• prog-
naju iz d ržave«. Kako jc suko b te kao. ne vidi $C jasno. Save-
znici su došli do Niša, ali nisu uspjeli da prodru na srpski dr-
!avni terilorij. Po kazivanju S tefanovu II njihovu jc logoru izbila
jedne noći panika, toboie, zbog pojave sv. Simeona. mutao je
medusobni pokolj . • i o ti đoše posram ljeni, II propasti i sramoti
velikoj .. (1214).
Nije uspio ni "akubj cpirskog despota Mihaila da otrgn.:
Zctsko Primorje od srpske države. Po~lo je zaposjeo sjevernu
Albaniju s Dračem , Mihailo je zauzeo i grad Skadar, ali je
i~neoadna njegova smrt oslobodila Srh;ju opasnosti s te

i stra ne, pa je Stefan mogao obnoviti staru -granicu. Isto tak o nije
imao uspjeha ni sav ez izmedu Ug;).r.;ke i Latinskog carstva pro-
liv Srbije (1215). Savezni čke su vojske vec bile došle do graniu
Srbije. S tef;). nu je na sastanku s ugarskim kraljem Andrijom IL
u Ravnu (Ćuprija ) pošlo za ruk om da sc s nji m izmiri. a poslije
toga sc i latinski car H enrik mora o pO"uti iz Niša.
T i uspjesi znain o su podigli ugled Srbije. ali Stefan Ncma-
njic nije ipa k kidao vcze sa Zapadom. "Kao ho je njegov prvi
brak značio vezivanje za Bizant. drogi je bio posl jedica prib!i-
!avanja Veneciji. koja je od IV. kri!ar.;kog rata poslala ,·elika
sil a i vrlo utjecajna na Istoku. PoJto je osig-UTala svoj u ,·last nad
Dubrovnikom i zauzela Drač. Venccija je radila na lome. da
proširi svoj utjecaj i na susjedne oblasti. Kralj Dorde. Vukano\'
sin , polo!i/) jc zakletvu vjernosti mletačkom duždu i obvezao se.
da će pomagati Venuiju protiv Dimiirija Progonovog, gospo -
dara Kroje i zeta velikog ~upana , ako ne bude htio da joj sc
podngnc (1 208). Stefan Nema lljić je popravio svoj polobj na
Primorju, usposl;).vio i sam prijateljske veze s Venec ijom i ofe-
nio sc Anom, unuk om dužda Henrika Da ndola . Tak vo mu je
dr!anj e pomoglo, da najzad dobije kraljevsku krunu od pape

I H onorija III. ( 1217). ka o i to. da ga njego,' legat okruni. Jačanje

i samostalnost Srbije dobi je tako i svoje vidljivo obilježje.
Zička povelja iz g. 1220 jasno S\"jedoči o b'eslo izgradenim
os novnim klasama feudalnog d ruštva _ feudalnim zemljopo.
sjednicima i zavisnim seljacima. Prema njoj sc feudalno plem.
sivo d ijelilo na dva sloja - vlastelu i .voj n ike~. a zavisno sta-

360
-
 I
no\'n;,1\'o na »zemljane ljude" i »vlahe", koji su bili obuhva-
ćeni kao klasa pod imenom »ubogi ljudj~ . Za islo su krivično

I • djdo i ka zne bile različi te već prema klasnoj pripadnost i. Za

žene sc pr ed viđa , II dučaju krivice. ,.alte bude ot vlastel, \0 vla-
stc1skim nakazan ijem da nakazuje( SC; aš le li ot njižnih, 10 pro-
tivu rodu da nakazuje! SC~. Drbvni su sabori vcć ta vrijeme
Nemanje. kada imamo pn'e vijesti o njima II Raškoj. sastavljeni
od svcĆe nSl\';l i vl astck. bilo da ona ima neku funkciju II d rla\'-
nom aparatu ili ne. Na sabor. koji je raspravlja o G hern;. Ne-
manja po ziva episkopa. kaluđere 511 svojim igumanima i ~vd ­
može svoje od maja do velike", Kada Nemanja predaje vlast
sinu Stefanu. na sabo r u su ,.sve vlasti ca rstva,,_ .velmože velike
I i mak d ueln ici i pe tidese tn ici i sat nici i !isul:nici •. Poslije osni-
vanja samostalne srpske crkve poja čal'a se u sastavu sabora više
svećen.~tv o.
Vd an uspjeh Srbije bijaše i dobiva nje samostalne ukvene
organizacije. D o 1~ 19 S rbija j e u crkvenim st" arima bila pod
Ohridskom arhiepi s kopijom. Stefan Prv ovjenčani i!!.:orinio je
Icšk e prilike, u kojima se nalazila htočna crkva poslije osnivanja
Latinskog carstva. i ~"parništvo Ohridske arhiepiskopije i l'a-
Irija rl ije tl Nikeji. da za Srbiju dobije aut o ke rain u arh iepisko-
I)iju. Njego" bral Sava. koga je poslao, da pregovara, carem
Teodorom I. Laskari som i pa trijar hom Man uelom. pusvećen je u
Nikeji za arhiepiskopa s lim. da n jegovi nasljed nici budu birani
u samoj Srbiji bez učešća p~lrijaršije. Arhiepiskop, poslije pa-
trijarh. posla"ljan je na drža vnom sabo ru. a posvcćivan od do-
maĆl:g episkopata.
Ohridski arhiepiskop Dimit rije H omati;an. ispod či j e se
jurisdi kcije na taj način izdvojila Srbija, enc rgično je prote-
stirao. U maju ]220 upulio je skopskog episkopa Jov ana s pi_
• smom Savi. koga naz;"a samo _prel:asnim medu monasima •. pre-
kora vajući ga najprije. š to je n;lpustio isposnički fi,'ot na Sve-
toj Gori i "rat io se II Srbiju. gdje se ~odao s\-jetskoj sujeti .. ,
bavi se »ze maljskirn poslovima_ i odJazi kil O poslanik okolnim
vladarima. »potpuno sc upustio u svjetske brige i 1.1 svj<:lsko
slavoljublje. počeo j e da u čestvuje u gozbama. da jaše konje
najplemenitije pasmine. lijep<:. oki cene zastal"a ma , da ,"odi sa
sobom mnogu poslugu. da se rumece u svečanim povorkama

361
 -.- - --
-raskoinom j razno\'rsnom pratnjom •. To ga je dovelo dotle. da
je zaželio i ..dostoja nstvo jera rha_, da je otišao ~ n"'zn:r.mo kuda_
l postigao to. Pu povratku II domovinu ,.proglasio sc veličan­
stveno arhijercjem Srbije •. nekanonski. jer prije nije bio epi-
skOI), ,.tiranski .. je postupio prema priuenskom episkopu. kOSa
jc prisilio da podnese ostav ku. Najzad Homat;;an upozoruje
Savu. ako bude ostao pri svom ,.drskom djelu«, da ga "podn-
gava odlučen;u od sve te i živonačalne trojice i isključuje iz za-
jednice vjernih ...
Sava je odmah. bez obzira na proteste ohridskog arhitpi-
skopa Dimitrija H omati;an.... pristupio uredenju Srpske crkve.
2a sredi!le arhiepiskopijc odreden je manastir li ča , šio ga jt
Prvovjenča n; podigao. Osim starih episkopija u Ihsu i Pri-
"Zrenu. osnova n je čita v niz nOl·ih. Sava se naročito starao Ja
ojača pra vosl avlje, pa je II primorju osnovao episkop iju II Stonu
u B ogo rodičinu manastiru za Hum i u man~stiru ~v. Arhan-
dela na Prevlaci II Boki Kotorskoj la Zetu. I u unutrašnjosti
Srbije srediita novih e])iskopija bili su manastiri. Hvostanski
episkop stolovao je u manastiru sv. Bogoro(lice kod sela Stu-
denke blizu Peći. !to ga nazh'ahu i _Mala Studenica«. U Po-
limlju su osnovane dvije episkopi je. jedna u !!lana sti ru sv. Đorda
II Budimlj; (kod BeTana), druga. daoarsku. II SI'. Ni koli kod
Vriho;a. Sjedi!!e moravičkog episkopa bio je SI'. Ahilije. po kome
j e Ariije dohilo svoje imc. torlička episkopija smjdtena je II
manastiru sv. Nikole kod K uršumlije. koji je Nemanja podigao.
Osn ka nje samostalne crkve uorzalo je "jui"o uključivanje u
feudalni poredak i omog u ćilo joj da se razvija II sve mocniji
faklor feudalnog druš\I' a i drhn. Arhi epis kopija i ostale epi-
sko pije dobile su prostrana vlastelin!t'·a . :ličku je eparhiju. na
primjer. obdari o Stefan Prvovjenčani s 57 sela i zaselaka i 2 1i
porodica Vlaha. Od toga doba nesumnjivo počinj e nagli porast
crkvenog JXlsjeda. Stvo~n jt i brojan kadar viieg svećenstva.
koj t je zastupal o cr kvu na državnim saborima. Vladari su
izdalno obda ri-'ali crk ... u JXlsjedima i ]>(lVla$ticama. jer su u
nj oj nala,.i\i sa ... eznika u borbi protiv svje tol'nt vl astele n ja-
čanje centralne ... lasli.
Poslije tc periode. u kojoj je Srbija uspjela da i~I'ojuje pot-
punu samostalnost. i državnu i crkvenu. nastaje neko vrijeme
.36:?
-
zasloj u nje,.inu napredovanju, prouzrokovan vlasteoskim pobu-
nama. naglim jačanj em susjednih država, Epira i Bugarske, i
slabošću prvih nasljednika Stefana P rvovjenčanog. T " je i
vidljivo obilježeno br~im i nasilnim promjenama na prijestolju.
Stefana Prvovjenčanog naslijed io je njegov na j uariji sin Ra-
doslal' (12 2i-1234). koji je po sposobnostima mnogo ZOlos tajOlo
Z3 svojim ocem. Poč~tak njegove vlad t pada u vrijeme. kad je
Epir bio na vrhuncu svoje moCi i kad se činilo. da će on obno-
viti Bizant. Despot Teodor Angel nU l eo je Solun. uni Atio ~So­
lunsku kralje"inu .. Latina (l224 ). u~c() carski naslov i počeo sc
pribiiiavati Ca rigra du , polto je Nikejcima oteo Adri;lIlopoi. •
Kral j RadoslOlI'. zet cara T eodora. bio je potpuno pod njegovim
utjecajem. Nezadovoljstvo u zeml ji izazvao je svakak o i svojim
J~os tupcima. koji su oili posljedica njegova grč k og odgoja kao
sma Stefanove iene Eudokije. Na srpskim ispravama pOlpisil'ao
sc gr~ki. grčki je bio i natpis na bakrenom nOl·cu. koji je kOl·ao.
Ako ne formaln o, on je stvar no izvrgao opasnosti i samostalnost
srpsk e crkve. traieći u ... jete II vjerski m stvari ma od ohridskog
arhiepiskopa Dimitrija Homatijana.
Kada je Epirsko ca rstvo doživjelo slom porazom kod Klo -
kOlniee ( 1230). a Buga rska pod Ascnom II. izbila na pn'o mjeslo
medu balkanskim drbvama. osjetile su se posljedice t",l:a pre-
okreta brzo i u Srbiji. Vlas tela su tbacila Radosl .. va i dovela na
prijestolje njegova brata Vladislava (1234- 1243). I~ta hu garskog
•
cara Asena ll . Pol obj Srbije nije sc HlIJl promjenom mnogo
popral';O: mje.sto grčkog utjecaja zavladao je buga r~ki. Arhic!)i-
skop Sava, svakako nezadovoljan prilikama u Srbiji. napUSlio jc
zem lju predavši crkvenu vlast je(lnom od ~voj i h u(enika. Arse -
niju, i otišao na istok. da obilazi svela mjesla. N~ pOl"Tatku
svratio je II Bug3rsku, gdje je i umro na dvoru Asen .. Il. {l 235}.
Kralj Vladislav pre ni o je njegovo tijelo u Srbiju i sahranio gn
u manastiru Mileievi. sI'ojoj 7.adufbini.
Ni kralj Vladi~lav sc nije mogao dugo odriati nn vlasti .
Poslije smrti cara Asena ll . (1241 ). ka da je Bugarska na glo izg:u.
bila svoje prijaInje zn3~enje. nije sc mogao nada ti pomoći s tc
stra ne. Ne ku nestabilnost unijela jc sl'akako i n ajezda Mongola.
koji su, p rega~ivši Ugarsku. dospjeli do Jadransk og mora i prešli
II Srbiju. U primorju $U M ongoli spalili Kotor i razorili neke
363
-
manje gradove u okolini Ska dra (Svat Dri va st), OdaIle su
preko Rašk e i Bugarske otišli u južnu Rus;ju ( 1242). Ubno po-
slije tih dogadaja vlastela dovedošc na ,·Iasl trećega sina Stefana
Prv o\'jenčanog. Uroša L (1243- 127G). Vladislav se po.~1ij e kra-
ćeg otpora izm irio 5 bratom i. zad rlavši k ral j ~v$k i naslov. dobio
na upravu Primorje (Zetu i Trebinj e), odakle su odst ranjeni po-
tomci !\emanjina sina Vu kan a (njegol' sin Đ orđe javl j a se po-
sljednj i pul ka o princeps Dioclie lJ travnju 1242). T u se kral j
Vladislav s)XIminje više od dvadeset godina uvijek kao prisan
suradnik svoga brala Uro b.
Od sredi ne X III. st. Srbij.j se ne samo br zo oporavlja od
unutra šnjih potresa. već postaje op~t aktiv na U vanjSKoj )XIIi-
tici . T emelj te aktivnosti bila j e ekonomska m oć, koja je stalno
rasla naročito otvara njem rudnika. Ato je i7.az,·alo i jačanje unu-
trdnje i vanjske trgo,·ine. D a bi osigural; s"oj povlašteni polo-
!aj u S rb iji. Dubrovča ni se obveza!k na pl aća nje stalnog _do_
hotka .. II i;mosll od dvije tisuće per pera (srps ki ili svc todmi tar-
ski dohodak - prvi podatak iz 12fi8). Sve veća financijska sred-
stva omogući,'ahu vladarima da stal no drIe najamničku vojsku,
da pomoću nje č in e jačom cen tra lnu vlast i drže " pokornosti
feudalce. da osig uraju potpo n I crkv e podizanjem manastira i
obilatim darovima. najzad. da vode uspješno po!i tihl teri tori -
jalne ekspanzi je.
Prv i zna ci te aktiv nos ti. koja nije b ila uv ijck p raĆ~ I13 uspje-
hom. poka~uju se već za vlade U rola l . Normalni odnosi s D u-
brovnikom bili $U ,)oremećeni ta vrijeme prevrat a u Sr biji. ali
5\1 brw uspostavlje nI. i U r oš je po tvrdio Du br ovča n i ma prijašnje
trgovačke povlastice (14 . kolovola 1243). Tdi je bio su kob u
sta rom spornom pitan ju crk vene j uri sd ikcije izmedu Barske i
Dubr ovačke nadbiskupije. Borba se vodila OKO toga. da li će
kat olici u srpSKoj drlavi biti podložni Baru ili Dubrovniku. Bar_
ski je nadbiskup imao ka o sufraga ne čitav ni t biskupa u ZeI-
skom Pri m orju i u sjevcrnoj Albaniji. Njemu l U bile podredene
crkve u Uki n j u i Budvi. Od primorski!1 bisk upij a jedinu ko-
torska nije bila pod njegovom vl a šć u . Ona j~ več od Xl. sl. bila
lIgiavnom pod jurisdikcijom Barija u Italiji. i od nje su za
Vrijeme Nemanjića zal'isile svc k atol ičk e naseobine po unut ra-
364
i njo~ ti. Srbije,. Baru su, dalje, bile predane bis kupij e u Skad ru i II
ak ohm : II Dm'ashl , Sardi, Pilotu, Svač u j dr. Ispravama pa pa
~leme~ta III: (l089) i Kali ksta n. (o. 1120) podređene su Baru
l kat.ollčk.e b'~ k upi)e II Srbiji. Bomi i Trebinju. Već \I XII. st.
za po~ela Je borha IZmedu Barske i Du brovačk e nadbiskupije oko
vlas1l, nad kat~ti~i.ma na eij.d om lom podru čju. Otkako je Zeta
ušl a II skl ~p Sr bIJ,<:' ta sc borba naročito zaoštril a. Na početku
vlade kralja VladIsl ava papinska jc kurija bila stala na stra nu
Bara. ~Ii je po.sl ije. svakako zaulimanje m Venecije. pod čijom
sc v~~šcu /nalazlo Dubrov nik. promijenlia svoj sta,', i p:.lp<l In u-
cell C I.l~ l\. ~ ones~ .. odJuku. da sc Barska er kva podredi Dubro_
v~čkoJ nadb.lskup'J I (124i). Barska nadbiskup ija. koju j~ ene r-
~I~no p.odupl rao kral j Uroš. jer ni j~ mogao dopus titi. da ka lO-
hel u nJ.~govoj d~favi uv i s~ od jednog ce ntra in'an nje, n~ samo
da se iliJe. po.ko~I[~. ~~go j~ poslije dugi h sporova uspjela i da
očuva svoJu J.u.ns('''~ CLJO n<l d kat olicim a o Srbiji . J)uhrov nik je
mora o naJ, ushtl svoJe pretenzije ( 1255).
Tilj ~e spo~ ~io praćen i teškim sukobima izmedu Srbije i
Dubr~vn1k~ ..LJctl 1252 krenu o je kral j Uroš s "oj5kom na Du-
b rovm~. ah Je. gr~ d uSI.io da se s kralj em nagodi i obno,·i mir.
MedutIm. već Id uee godine Dubrovčani su skl opili u""ovor o sa-
Y~1. tI s huga r8kim carem Mih a ilom Asenom. II kome ~~ čak pred_
Viđala .mogućnos t . da će eaf . ispuditi \"Taga h 'oga i na~efa
U~ob IZ .srpske zemlje i brata jego Vl adis la va i rod ih~ . U slu-
čaJu . u·~PJ:ha. Du hro,:ni k. je tra iio 7. a se be, osim trgo"ač k ih po-
~I~stlea: I . neko J.roilrenJe Syogil teritorija. u k ljučujući Ca,.tal.
I l.sp un~enJe p~et:nzij <l s"oje nadbiskupij e. Sal'etll jc uskon>
PTlšao I humsk, zu.pan R.adosial'. tada _vjerni kletvenik kralju
ugarsko l~e_. B.u.garl lU za Ista udaril i na Srbiju i prodrli do Lima
- .tom Je ~)r dl~ om op.ljač kan malH.stir sv. Petra kod Bi jelog
PoIJa._ ah tdl~. posl~ediea nije taj napadaj na Srbiju imao.
BugarI su napusII I. daljU borbu. humski iu pan Rad oslav čin; se
da \lopte nije sudjelovao. tako da se Ur o~ mogao okrenuti nrotiv
D~b rovnika. koji je primora n sklopi ti mir uz plaćanje' ratne
ods tele (23. kolovoza I:?S4). Ali su i poslije nastajali suko bi i~me­
du Dubrovnika i Uroša. koji su se 12;5 pre tvorili u otvoreni ~a t
Pri~isnuti. Du ~:ovč~.n i su mog ~ j obnoviti mir samo kad j e p(lsr~_'
do\ ala VeneCIJa, nJlho"a zaštItnica.
 Srbi j a nijt pod Urošem imala uspjeha u odnosima s Uga r.
skom i u težnj i. da svoju granicu prema sjeveru pomakne do
Save i Dunava. Ul)oIrska se poslije najezde Mongola brzo opo-
rav ila pod energičnim kral j em Belom IV . i nastojala je da učvrsti
svoju vlast u Bosni i sjeve rn oj S~biji. Na području između Save
i Dri ne, u da na!njoj Mačvi i porječju Ko]ubare. ona je u He·
dini XIII. st. orga nizi rala Ma čvansku banovi nu, čij i je ban
Rostislav Mihail ol' i ć, jedan od ruskih knezova, koji j e pobjegao
pred Mongolima u Ugarsku, gdje je postao zei kralja Bele, bio
" ri o aktiva n na Ibl ka oskom poluo toku. naročito u Bugarsk oj. I u
Srbiji se brzo osje tio utjecaj Ugarske. Srps ke pomotne trupe
morale su kao i bosa nske pomagati Belu IV. u rat u s PfemysJom
Otakarom ll. (1260). T ada se sva kak o i sin kralja U ro;a oženio
un ukom kraJja Bde. Kada jc. medutim. u Ugarskoj nas tala
borba izmedu Bde i njegova sina. _mladog kral jao Stjcpana.
pokušao je Uroi da potisne Mada rc iz oblasti južno od Save.
Njegova provaJa II Mah' ansku banovinu svdila sc pora7.0m. Sam
j e Uro~ bio zarobljen s I1lnogo ,",adele i morao j e obećati, da te
polovinu državc ustupiti $l"ome si llu Drag utinu ka o »mladome
kraljuo ( 1268). Ugarska jc 1,atim pokušala da ojača svoj položaj
n::: Balkanskom po\uoloku osni"anjem banovine u Ku čev u i Brani-
čevu. spornim oblastima izmed u nje i Bugarske od početka
XIII. st., ali sc ta banovina nije dugo održala (1272-l2iS).
jer su $e u njoj osamostali1a dva vclika;a, brata Orman i
K udclin.
I Srbija je igrala neku ulogu za Vrijeme U roša i u odnosu
izmedu driava nasljednica Bizanta. Na početku sc U r oš drlao
Nik ejskog eant" a. ali njegovo naglo jačanje na Balkans kom
poluotok u odvelo je Srbiju u tabor nikejsk ih nep ri jatelja, Ep i-
raca i Franaka (Vilima Villehardouina. kneza Ahaje). Tada su
Srbi privreme no zaposjeli Sko plje, Prilep iKičevo ( 1258), ali su
ih morali napustiti već iduče godine poslije poraza saveznika
kod Kostur a. Kada je obnovljeno Bizantsko ca rstvo ( 126 ]), bilo
je pokušaja. da se zbliie Bizan t i Srbija, i to je trebalo da se
učvrsti i udajom jedne kćeri ca ra Mihaila V III. Paleologa za
Uruie,'a si na Milutina; ali se pregovo ri nisu mogli privesti
kraju. i Srbija je os tala na str ani neprija telja cantva. naročito
Karla 1. AnŽu vinskoga. koji je bio zavladao južnom lta1ijOln pa
366
us pio da zauzme i glavne gradove Albanije tc rad io na obnav.
ljanju Latinskog carstva. Da bi dao odu~b svome neprijateljstvu
prema Srbiji. car Mihailo VII L je ospo ra"ao njeno pravo na
autokdalnu arhiepiskopijll i obnovio povlastice Ohridskc arh i·
episkopije II opsegu, koji jc oni!. imala II "rijeme Vasilija JI .
I na crkvenom saboru \1 Lyonu (12; 4). gdje jc zakljuh:na unija
izmedu htočne i Zapadne crkvo:, Bizant je trafio uk idanje Srpske
arh iepiskopi jc.
Jačanje Srbije bilo je neko vrijeme zaustavljeno dinastil:kim
borbama i promjenama na prijestolju. Urošc,' naj~tariji sin
_mladi kral j_ Sudan Dragutin trafio jc od oca, da mu prema
prijdnjcm spo razumu pn:pusti na upravu polovinu :zemlje. Kako
UroJ nije pristao, Dragutin ga j e, potpomognut od ugarske
vojske, pobijedio kod Gacb i zavladao li ta vom Srbijom (1276
do 1282). Drag ut in je nastojao d::: prevrat prode sa ho manje
potresa. Svojoj majci J eleni p repustio j e Zetu i Trebinje. koji.
ma je ona upravljala preko tri decenija. Dokrajčio je i prija.
;nji sukob , Dubrovnikom i o bnovio mu trgovačke povlas tice.
punajprije na pet godi ni:, a posl ije togu roka na nendredeno
vrijeme. u prvom redu u BTskovu, koje sc v eć bilo r3lvilo u
I'r)o napredan rudarski grad. Za kratk e vlade Dragutinove
Sr bija je i dalje ostala p,otivn;k Bizanta. a na stran; KarJa
Anfuvinskog. Ali kad.a je ~Sieilska vcčernjao ( ]282) slomila moć
Karla Al1žuvinskog. na5la se Srbija osaml j ena. K ako je tada Dra -
gutin pao s konja i slomio nogu, predao j e na sa boru II Ddc"u
prijestolje svome mladem bratu Mi lutinu (1282), jer 5U gll molda
na to prisilila vlastela.
2. Pokušaj stvaranja 5amw; talnt feuda lne vlasti u Makedoniji
i borba oko Mak edo nije u dob;:: stvara nja Lal insko, eaTSln. - lJ
Bi~antu sc u doba K omne na sa sve vetom primjenom siSlema pro-
nije brzo li r i feudalni veleposjed.. pa sc n a tom os novu potkraj
X I I. $1. pokazuju i n jegove poli t ičke forme - feud alni partikula.
rit.a m. Dodu~e, na prezanjem svih snaga, Manuel Komm:n ( 1145.
11 80) u doba posljednjeg poJeta Bizan tskog carstva iZllo,'a pro.ši-
ruje hir.antsku vlast gotovo nad čitavim Balkanskim poluotokom i
prelazi II ofe nzivu čak i protiv Seldžuka u Aziji. ali sc na kraju
drlava potpuno istrošila upravo zbog tih prevelikih napora.
36i
 -
1

TABLA ">;111
Vojničko je plemstvo bilo jedin i sloj, koji je imao kori sti ud
toga ra zvitka, a II isto jc vrijeme nap rotiv zn at no poraslo ug n je'
tav a nje seos kih masa i grads kog stanovnihva od strane feuda-
laca j sa k up l jača poreza. Usto j e Bizant izgubio i velik dio pri-
hoda od trgovi ne, ier od kraja Xl. st., t . j. od povlastica dalih
Ve neciji za savezništvo protiv norma nskog napadaj a 1081-85 j
od Prvoga križarskog r;.la, prelazi uloga glavnoga sredou:mnog
trliha sve vik sa C a rigrada na Venec ij u i G eno\·u. zbog čega
jc i opseg carigradske trgovine spao za oko polovi nu.
Ncpo$Tedno poslije smrt i Manuela Komncna u Bizantu jc
zbog za.oStrav;mja kla sni h supro tnos ti j eko nomskog propadalIja
buknula fes toka unutrašnja politička borba. Ncuspjdi poku~aj '--
cara Andronika (1 18S-S5), da obuzda feurlalce, oslabio je zbog Peča . vellkor t upanIl S.elana Ne manl e. Ivers I ",ve.,
njihova o tpora bizantsku vojnu snagu. a osim toga izan'ao i
ustanke naroda pokoreni!l u doba Ma nuela. ka o i pobune vdi kih
fe udalaea. koji se nam etn uk za prllve gospodare p<ljedinim
pokrajinam a bizantske države, U zapadnom dijelu Balkanskog
poluotoka ne$taj e bizantske "Ias\i odmah poslije Manucio"e
smrti. U to isto vrijeme osamostaljuje se C ipar pod Izakom
Korn nenom i počinju buoe II Maloj Aziji, a 1185 I)To"al juju
Norman; "d Dra ča do Soluna. koji osvajaju i pljačkaju. Za
vrijeme Andronikovih nasljednika stal no je rasla raspa rčanos!
carsh·a. No rm an; su, dodule, bili i zbačen i s Balkanskog polu-
otoka već potkraj 11 85. llli su se digli na ust anak Bugari pod
braćo m Petrom i Ase nom (1 185). Nek oga zapadnog pisca.
Za pon h umskOj; kncu Pt.ra
učesni ka u kri žars kom ratu pod vodstv om Fridr ik a Barbarose ~N.rodnl mne; Ueo J;n(t)
(II S9). podsjeta taddnji Bizant 200g .~voje rasparča nos t i n:1
'bibl ijsko proročanstvo o propasti država. koje Su iznut ra podi-
jeljene. Bud u6 da pri kraju OO-ih god iua X II. st.. u vezi s novim
bo rbama oko cars ke vlasti i vanjskim ne uspjesi ma. ugled cen·
tralne vlasti i dalje pada, nameće sc Gin kao vl adar u je(lnom
dijelu Alban ije. a Leon Zgur na Pelopo nezu i II At ici.
U sklop formiranja tib samostalnih feudalnih područja ulazi
i djelatnost D obromira Hrsa II Maked onij i. O njc~ovu prijaš njtm
ži votu ne zna se niila p<luzdano, iako j edna vij est o rodbi nskoj
vezi Ivana T ihomi ra. jednoga od prvi h fe udalnih velikih po-
i sjednika u Skoplju u drugoj polovici xn. st.. s nekim H rsom
I svjedoči molda o njego,'u porijeklu iz redova ma kedo nskih

PeČal (tupot a S..elana luarevl~ •

.368 IZ Jodine 11 05
 \

T ... Hl. ... ;<:<.\' feudalnih porodica. Hrs jc, m edut im. ~"" kako već o. 1185 im<oo
1.1 rl,kama vecu <.>bla.ort, ,-jeroja!no " okolici Strumice. U vrijeme
bugars kog ustanka raspu1ag:.oo je s oko 500 vujnika pa se II prvo
vrijeme u borhi proti v B ugara povezao s Bizantom. Ali, budući
da jc postepeno ~ ;rjo svoje podru čje i pripremao svoju li čnu
kndevsku vlast (g rčki iZvor izriči to up otrebljava izraz »dina-
steian «j, dolazio jc II dodir s ustanicima, pa su ga Grci kasnije
I uhvatili i zatvorili. Možda je ta akcija" vcz; S ratov anjem
hiža, .. (1189-90), koji s u za kraće vrijeme zaposjeli južno od

i Hr sQ vc o blasti gr<ldo\' c BeT. Voden i Petri č ~sa i:iw vim okolnim

tcrit or ij cm ~, a Stefan Ne manja je ?auz~o sjeverno od nje oba
Pol oga. S koplje. Vc1huihL 2itomisk kraj S trunI(" i dr., iako
nij e pou zdano identificiranj e Hrsa s nekim »žu panom ili satra-
pom Bugarske., koj i je od križara "izmolio mir za sebe i svoju •
l emljll«. Kada je II vezi s nov om bi zantskom politikom poslij!':
ubij stva Asena i Pet ra (1196) bizantski car pokušavao da se II
obra n i od Bugara osloni i llil slave nske velike feudalce. on daje
boljaru !vanku na upravu Plovdivsku oblas:. Vjerojatn o je tada
bio osloboden i Hrs. pa mu je dan u posjed kraj oko dobro
utvrd e ne Strumice. Hrs je medutim počeo da upada u oblast oko
Sera. a poslije neuspjelog careva pohoda protiv njega «19S )
zaposjeo je i nap"šlenu tvr/"lavu Prosck lIad kli surom Var dara.
NuuC kralla Uro~a 1.. kod Demi r Kapi je. koju je iz gradio kao svoje uporišt e. Osim
svoga vann~d n o zgodnog obrambenog položaj a tvrdav~ je bi!a
pojačana zidi nama, n .. oružana obrambenim spravam;: i snabdje -
VL"'Tla hranom . Car Al eks ije III. iznova je poveo vojsk u 1109 ~ lI
barbarsku i ncgos to!jubivu zemi ju«. Na put u od Soiuna do
Proseka bi z..olska je vojska ralO ril" nckoliko Hrsovih utvrđenja
i uništavab ljcIinu. AH pr' opsadi Proseka nij e imala uSP.ieha,
p~ ,e cijeli pohoJ .') vr~i o ustupanjem »Proseka i Strumice i okol-
nih zema!ja~ I·-!.rsu, kom e je osim toga dana zu ženu carev~
r"Cak a. kćerka protostratora Manuela Kamicc.
Kada je 11 99 Ivanko prešao na st ranu bugarskog ca ra Ka l,, -
.. ;;:na. u nov om ra tu, u kome JC bizan[sk;: vojska opel osvojila
rJovd iv~ku ob last, pao jc Kamic:! " bugarsko ropstvo. Hrs ga
.
. II ~a,,". averS I rc>'C "~O. "vj
~
",Inlje
,- rci
otkupi (Id KOlInjan;). i g. 1201 ]ločne ?ajed n" s njim U$""j;lti
Novac cara II. . "co~radll
ll. Narodnu!: muze jB II ~
bizantske oblasti na 7.apadl. i jugu - Pelagoniju j P riiep ~ ok,>-
!ieor.'. ;:a ~eb~ , a Te~a!iju za Kamie,, _ Kao su Hrs i Ka mic a (IoprE

369
 _ .t

i
I filk i na Pelopona, osamostaljuje se u to isto vTlJeme u oblasti
Smol jan a i Ivim Spiridonaki. porijeklum sa Cipra , Garu je ipak
uspjelo da Spi rido nakija brzo pohijedi. a Kami cu tek posli je
(i.li CiS IIlCll ), ;! 1 2'O ~ ~al1l Kalojan. koji je koci op d S I -
~mull pod
o ko 'l v I as
B
. cl k '
I u BuS'a rsk'
k t...
'd"
. gra s lm ZI mama. Njegova je smrt izaz vala bo rh ..
oJ. PTIjesto " IJa
$<1 e

' se d očepao njegov srodnik~

o un •. 1'0-

du7.e borbe i pošto je o<l"ojio od njesa Hrsa. koji se tada oženio OTl , ;I>JI JC u strahu od drugi h pretend ena ta progo nio sve
carevom unukom i povratio Bizant u Prilep i !lelasoniju. Godine preosta e čl :m ov~ carske porodice.
1202 oteo mu je ca r i Strumicu_ Sto je poslije toga bilo s njim . Strez, vjerojatno Borilo .. bra t. k oji jc nosio i naslo,'
nije pOlnato. pa su moguća sam o nagada nja o tome. da je molda stokra tora. prebjq::au je tad" Stef<l nll Prvovj·,",'-"om
Iz o' k " . Mn
"s~_vk'-
ll " a~ U.
s njim II ve7.1 vi jest o _vlasti barbara, l,otPllnih neznalica romej- ~. Tl. ,U O.l ,",.a ml~ legendarnih i tendcncioznih elemena ta i
ski h zakona_ M d kra jem oko Skoplja, kuju je o. 1203 ~z am i ­ kO.J' ~slm nekol ,k" USktl d lllh vije~ti I'utječ" svi s~ srpsk e U"a e
jenila bugarska \'last_. ili sc pak ta "ijest odnosi na druge bor be pTlČajll . kako JC St. e, .an (13 ' 0 S trezu _mn ogo konj a i lj .ud"i.. .,
oko vlasti nad Makedonijom. o čijim učesnicima ne ma blifib ~ul'ro ga u OS" "J3n)U .polol.inc bugarskog ea:sh·ll ... Ildjc su
poda taka. ~t~ezovu str<l n n preJa ~ l !t II grč kim gradovima n~ 5C:ljell i Sla-
U po četkll XI1L st., II \'e~i ~il IV. križarskim ratom , Bizant ~.Clll. I t<lk." .lll U p~' '''''g:''' <' a _zav lad a Makedoni jom sve do oko-
je snl~c n za \'išc od po stoljeb.. Križari. pol ilzeći iz Venecije,
k
' C~. SS''',' '';) I Ohr:tb. S t ,· ~~ lzg-rad uj e svoje središtc II I)roseku
opsjeli su i za uzeli Carigrad 1203. a i duće sodine podijelili OJI te, an prVO" )"I1<: _ ' \.:
•. ,. 1,_ ",, "' '01 "~J:\ • V lllm
. II svoje dane t ' '
II dob: lln ot1n ns in;'1 & r--'.. _ . k .
_ _ _ .• O •• l. :t 7..:_11 11 ,)O ' ll~a \':1 d<l l! S:IVCZU s
izmedu scbe veći dio bizantskih obiasti. U susjedsh'u Makedo- E . o ,. · .
«, 05 aje
nije iskrsnule su ta da dvijc nove dr!ave - Epi rs ka des potovina. .Dlrom. prO . . SIrI svo ,~ l t· .··'. (,-".'
': n.', r~<:un _i SoI unske kraij·vin e AI"
jedini osta tak grčkih posjed'l na Balkanskom pol uotoku. i kri- b:l Latin I J. "',)in:i ,'ll" l ' " ' ~ .. I nogll p,.(ukoše.- 1'11 sc . on,
'l' - v' - ' . ' .. " ~ " ll -'j..' (O
hrska Solunska kra ljevina: poslije. kada Nike jsko carstvo po- ~'. I ČJ ', pnd.I,·" LIlJ-:: , S;!V' z' : ~':" f"arn .i. Latina j)1'oliv Stefan:! Pn·c ·
činje prenosi ti svoju vlast i na Balkanski poluotok. stupa i ovo j ~n a~og. I, ome J( :J ic 1 ~~O vrlJtmc prijetila opasnos' , OG
medu suparnike II borhi oko Makedonije. Sv~ do sloma kr; farskih f ' . I od. U
1:.Dlra ' e"'arske. " Y'Mi 1-e Strez d"' s ao vOJsl: u proti v Srbl:., ' ,Ste-
dril.ava i obnavljanja Bizantskog carstva 1261. Bugarska. Srbija. . an Je !lokll Sa"a~ ea ~;;! pregovorima predobij e. dn ohnove s;: vcz.
Epir. Solu nsko kralj~\' stvo i Nih jsko ca rstv o bore S~ oko vlasti ) poslao IIlU rad, toStl svo"a , bratOl S,v "~.,,'
"I ' Tl1' ....,, ~"'"- Ill..JC m nf"~O
~, . cl·
'L" , '.

n:ld Makedonijom pa sc u lOm razdoblju "iše od dc~e l puta SPOSh<:l.- dn t Strez Si1.mijc ni svoje .. drb, nj'c . One 'st l e n O~ !. KaJe
izm jenjuju ka o gospoda ri cijele Makedonije ili pojedinih dije- avu Olpll. 0,"110, . trezn ubIJe. Ilesumnj ivo. jedan dio fcudalacll
lova. Na pofctk u tog razvi tka f inilo se doduJe. da će se i u ~:~~~:voI J n~I.' n]e!!,o:im preokre tom u odnosima prema Srbi j i.
Makedoniji stvo riti p osebna drb,'a pod Stretom. ali posli je J . po~!tJe toga l prdli na srpsku stra nu, Legendarn i i z"o~;
njegov:l brwg pada onu ostaje još samo predmet spora izmedu pO\'~ZUjO l .Savu fi li m dogadajem, p r ik a~ujući ga kao čudo
susjednih clrfava. a ne poka7.uje samostalne p o liti čk c težnj e. puS t IgllUto nJ egovo m molit vo m.
Dolazak križara pod Carigrad iskoristio je car Kal o jan. da dU'ki5toAIvrijemek .. sa Strezom otl"" J'e 0<1 B.,·,,~· ,. l nj· ego\' ar . ug'.
osvoji Priucn i Makedoniju s gradov ima Skoplje. Ohrid i Ber. sro Ill . e SIJ C Slal'. gosooda r pokraJ' ine Ah-idos R ' k ·
lan' na . • ', ' ' II Ooops.lm
s\'c do granica Tesalij e ( 1203). Kod tog OSI'aja n ja Bugari 5\1 P 'k
l I ma ~a Sj eOl rem \; Cepil,j . , Ve,· t20' p.sao t ·jC on vaza ,
Makedoniju opustošili , pr otjcrali grfke episkopc i nepouzdano H.atms'1',og car<l .H enri ka i dobio _ nuplo- .. despo t-... Posl"l)e ' sm r t·l car a•
grčko stanovniš tv o u gradovi ma dijelom preselili na Dunav. a . enrt ,a ~o~taJe vazal eplrskog de~pota Teodora sud)'elu'C ._
grfk ~ su posjede dijelo m preuzel i hug arski feudald_ Ali kad je SJed nQ ."nJlIll II .Dor ' , lJ. za T ra k"' IJU .l proširuje svoj u oblast ,J na cio' inuza
osnovana Solu nska kraljevina 1 2'O~. južna Makedonija dolazi trurne. kam~ ~ prenosi - u Melnik - svoje sj edište. • Zc~J·a
pod njezinu vlaSI, pa tad a 7.apočinju nove bo rbe oko sol unsko{; Slava ~ spoml n)e. sc" posljednji pu t 1229, a poslij'e T e""oro, _ .1 ~z
zaleđa: 12'0.~ napada Sa Kalojan ov upr avit elj Proseka Sisman P o raz ""~ 1"'O_ nestaje J spomen.: o Slavu.

3 ", .,

-
I 370
 - - - -- -
Veći dio M akedoni je (S kopl je. Ohrid, Prilep) pao j e posli je
Strczove smrti pod vlast Epira, ali poslij~ ka t3strofalno!r poraza
despota Teodo ra kod Klokoln icc (i1.mcd u Plovdiva. i Adrija~o­
pola) 1230 prelazi opet sva Mak e.d o nij ~ od Skopl ja do ~.hnda
II Tuke Bugara. U to vrijeme p opv l J~J c sc ll. M.~kedomJl ka o
krupan reudalac i fl cki r ralasev"s! I' nbu. sa sJedl ~ I~1l1 lJ Sko p-
skum kraju. U horbi p ro til' Latinskog carstva II C angrati.u. Bu-
gari sc I)od Asenorn IT. povezuju S N ik <.:jskim ca~~t"om '. omo-
gućuj u, da sc ono u(vuli ; na ev ropskom tlu. U vetl S p romj e n o m
na buga rskom prijestolj u 1246. ope t pres taje bugarska vlast nad
Ma kedonij om: pokrajine zapadno od Vardara s Vdesom. Pri le:·
pom i Oh ridom 7.&\lzeo je cpirski despot , a onc i s t očno od y:lf(l~ra
nik cjski car Ivan Vatac. P osli j..:, medutim, u ra.tc prottv ~~lr~
Ivan Vatac osvaja i čita v u tapadnu Mak edoni jU s Albanij om
(1 252). Godine 1254 II Ma kedoniju ..istočno .~. V~rdara, i~ nol'~
su upali Bugari, al i ih j e ubrto polumuo IllItejskI car. S~ops~u
je oblast d r!ao neko ~r ijcme i bu gllrs k ~. ~a r K o n.slan~'? Tl~
(125,-77). Srbi su 1258 privn:mt'; " o o~voJlh Sko pIJ~: I nkp ,
K ičevo. a ostalu 1\hk edo ni ju zapadno Oji Van\aril nJlhol' ~a\:~­
•. nik epirsk i despot. Ali već iduće godine nikcjske trupt'; o.bno\'~~t';
carevu vlast SI'e do Sar-planine. a III se vi:lst ]261 JOš Vl~C
učvrs t il a padom Latin~ko s carstva i OS\'ajanjem CarigT;lda.
U r.:~dobljll od sredine xn. do sred io: Xlii. sl. nije ~OV(.,~ j­
no poznat dalji razvoj bog umilstva na makedonskom teTlto ~IJ\L.
Mnogu kasniji podaci govore o naSlojan ji,na q~~skopa ll anonil
u Moglenu. sj everozapadno od Soluna. cl:. u vTlJeme cara Ma-
nu ela KonlOen<l očis t i svoju :parhiju od različitih heretik:!.. medu
kojima it'; bil o i hogumi·la. Car je. prema lla rio nov u iitiju !1.
X IV. st., zapovjedio episkopu dOl ~ S"ll hog um ihku j ert';, dokr-IJ"
od stada očisti_, il nt';l)okorne he retik: da progna. Iz I](i i saču­
va na je vijest o postojanju dviju uualistiNdh <:rkava ~ a make-
donskom tlu: [u elničke (Mc\t'; nb'lliae~ i bugarsh (Bulganat) ... 0 _
]250 uhiljdena je medu talij an skim l-'::!areni ~" a lradkija ~
f) orijck lu svih dualis t ički n crb.\·<l na Zapadu od ~ f)ugarsk c .... l. J.
;n akedonske. i dragol'ićkc (u Traki j i). II loj p05Jjcdnjoj vije.~ti
ne ~pOlninj e se do duk nlclni čb erkl· ... ali sc pretpostavlja. d~
su navedene dvi ie crkve postojale i u sred ini XIII. sL. a brOJ
~ savn;t';nih .. n:: nj ihovu području - zajedno s područj em drugih
3 ,-
-'
-
Iriju d ua l is tički h epis kopi ja na Balka nskom poluoto ku _ r a ču na
sc na oko pet stot ina (od blizu 4.000 u svih .Icsna est dualis t ičkih
crkava).
5. Sirt';nj e Irpsh drhve u borbi protiv Biza nta. _ S Milu ti-
nom ( 1282-1321) poči nje traj no učvrićiva nje Srba IL Makedo-
n iji. O bnovljeni Biza nt (od 12fi]) nije imao dovoljoo snage. da
zaddi njihovo nadiranje. e im jc prt';uzeo \'rhovnll vlast II Srbi ii.
Milul in je zapoi:to vojne pripreme 7.a napadaj na Biz::nt. V~{;
prve godine svoje vlade (128 2) pos tigao j c znat ne uspjehe, koji
su osigurali srpsku vl ast nad sjevernom M akedonijom. Zaposjeo
je G ornji i Donji Polog, Skoplje, Ovče polje i Pijanec (na Bre-
gal nici ). ,.Takve sve 7.etnljt u~e u početku svo"a dolaska (na
i
prijestolje) i pri lož i ih i držal·i olačas!va svog:: slanI i bogat-
stvo ta kve dda" e izmijeni II bogatstvo i slavu s"oj," velmo~::: i
naroda svoga _ ( arhi epi~ k op Danilo) _ Ca r Miha ilo VIII. Palcol"g.
poti~a n od prognatil, grčk ih feudalaea, počeo sc odmah p dpr;-
mat. za veĆ! pohod protiv Sr ba. G rčka je voj ska bila Il"iačana
i n.ajamnički m odredima .. Franaka_ i T uraka k,:o i pf;m~ćo om
VOjskom T atara, Al i Mihailo nije doiivio, da sa m udari na Srbe;
utllr~ je prije. ncgo ho su pripreme bi le POtPUIlO (;ovricne (Il.
pros m ea. 1282). Njt';go~' nasljednik Andronik if. (t2S::-!328)
poslao Je .u r~n o .p ~o IJ eće iduće godi ne skupljene tru!,~ prOli"
Srba_ UspJe b Je bIO sa mo djelomičan i kratkotraian. Bizantska
je vojska prodrla do Lipl jana na Kosovu i do Pri~rena . lI!j ~ n e
učin iše velike pakosti, no se opet vratiše u driavu svoju~. j..:dan
od red T a tara bio je uniš ten negdje na Drimu.
Osvajanja u Makedoniji nastavljaju sc i c!alje. Zajedno ~
b ral o~ D~a~li no m . koji mu je dov eo u pomoć trll pe iz s\' oje
ohlast!. MIlu!," je na kra ,j u 1283 prodro duboko II biz~nlski tt';.
ritorij. Srbi su opus to.liili S trum sku j Sersku oblast i kod Krsl(,.
pol~ .(Kaval e) izb ili pn'i. pUl na. Egejsko mo re. Poslij::- toga
~~p!e~llog prodora D ragu!," se \'fat 10. a Milutin je počeo c!:: ucn-
~<: u Je srpsk u vlast u Ia padnoj Ma kedonij; i zauzeu Poref. Ki~evn
! De?ar. Rat ) c vi!t'; godina nastavljan i dal j e. ali se "l(la"nmn
svod,o na. p~J a čka s k e ~ohode bt';~ znatnijeg I'omicanj~ granica.
~ak o arh, epl~ k op D.a mln gov ori o jednoj provali kra lj~ Mil u _
Ima u ~zeml J u l' lah lohkll" ( resaliju), " golemoj k oličiJli sU'če -
373
 -
noga plijena i o pUSlošenju zeml je. Budu ći da je pro p30 nje -
go\' posljednji po kuša j pT<)li"orcn~il'c (1 29i). Bizant SI.'. najzad
lIl o]'an pomirili s mišlj u. cla ne (:c moti na trag usvojili izgu bljene
obla~t i i grado,·t i ria sc: treha n ... g-od ili sa sjevernim susj(dim~ .
Pregovo ri su dugo vodeni - biz.. n l$k ~ p,,~la n ik T~od or .M c:t?hlt
mo rao JI.'. I)CI puta dola>.i!; u Srbiju; nm ~" sc ot~zah najV iše Zl) o.g
otpo~a utjecajne vlastele:. kojoj je ko risno bilo" da. sc. rat O"a nJe
na sta vi. Po k onačn o uly rdc norn sporazumu M,1l1tlll J( za/lrbu
I STpski .d vor. našao ) c. da jc ~sve bil u ud ešeno po lomejsko m
osvojene kra jc"e: kao ~miraz . uz Simonid u. k,;erku cara Andro -
nik a. kojom ~~ vjenčao. Jlrcdav ~i Grc:ima svoju dotadašnju žcnu
Anu. trel:u po red u, k će r ku hil'kg cara T erter;ja (1299).
Tim mirom zav dena je II T\'a ofenzi vna perioda Milutinovih
od nosa prema Biza nt u. Dalji odnosi bili su uglavnom dobri.
• Bu du ći da je Bizant u p očetku XIV. st. bio u vrlo td kim prili-
ka ma zbog pob une ka talo nskih najamnika, koii su nekoliko
godi na pustošili zapadn c provincije carstva (130:'-11), a Ka rl o
Valo:s, t itulami car Latinskog ca rstv a . vr šio ozbil j nc pripremc.
(!;, OSN)ji Ca rigrad i postigne svoje 'pretenzije, M ilut in j.: gl~dao
da sc osig ura $ te stranc. .Jedn o n jegovo posla nstvo otlslo Je II
Fr:mcusku i sklo pilo u njegovo ime savez s Ka rlom (1308).
Mi;utin j e oheća o Karlu pomoć. da s ruši Bizant. kao i da ne
će pr ima ti njegove ne prijatel je. Karl o sa svoje stra ne pri znavao
je kralju pTll VO na oblast izmed u Prile,,,, i Prose ka. na Ov čc
•
l)olje, kr.lj oko Dehra do rijeke Mal a i Kičevsk~. o.bl~st do
Ohrida. Predvideno jc oalje. da će se Milutin >ovratlt, J ~d ln s t.vll
I i poslu~nosti svete Rim ske crk ve .. i da će s.e njeg~va k6 ~aTlc~
udati u Ka r\r.va sina. Posehnim akt om Mllutlrl Jc potvrdi O ta j
ugo\'o r , koji ni je izv rJe n. jer je Karlo Valois napu.s.t io ,~voj e
I planove s Car:;:-raoom. M il ulin se, poslije kraćeg nepr.IJ3te IJstva,
ope t približio Bizantu i pomagao ga \'ojs kom pro lt\" Turak2..
S rpski odred od 2.000 kon j an ika, pod \" oJ.vod?m. Nova~o11l. G re:
bostrckom, pomagao je, da se Turci p~otJeraJlI ,~ Gahpo\J3, PM
je zat im ratovao i II Maloj Aziji (13 13)_ . . . .
Doba kralja M ilutina odli ku je sc i POJač<lll1m bltantsk'~'
utjecajem II Srbiji. Bna j e to posljedica osvajanja ~)r05t.rall1h
bizantskih oblast;, a i ženidbe kralja Miluti na sa S\moll1dom.
U isprav ama se sve v i ~e s usreću grčk i termi ni za razliti.te ~~reze.
;l uv ode se i no\'i, zatečen i na bi\'icm bizantsku", terItoTIJu. tJ
374
vrij el~,e k ra l j ~ Milutina prvi put Se ~ ponllnje i pro/uJil. kvju s u
srr~.k , . v l a~an rado prih"at il i i proširili ua cijeli drJa,· n; teri-
tonJ , Jer ml je ona 0111 0g1l6\"a\il jaču kontrolu nad fcudaJc imil
pro nijarim a ncgo nad ba!ainieim a. Prod ir u svc više i nazi vi za
dv~r~ke ča.sti i. lokalnu uprav I.:. l u di plo maciji 5C osjeća naglo
POJaCi\\"an Je bIzantsko g utjecaja. Kada je Meto hit dolazio na
uk usu I 1JO eerem OIllJalu cankog d,· o n . ... što j e još vi ke fXIja čano
dola skom S imonide.
. Ras ko; .na dvoru i veli ke izdatke za izdržava n je n ajamničh·
vOJske, .. ko~a se .za vrije me kralja Milutina često spominje.
omoguc.o Je nagh ekono mski razvoj. Prije Milutina rudars tvo
je b~lo og~an iče n.o sam o na Brs kovo. a od kraja X II I. st. javlja
se č Ita\" mz nonh rudnik a. kojih je eksploataci ja stalno rasla .
pa j e zbog togo: i trgov ina postajala sve življ a.
. Privredn i nap reda k Sr bi je vid i se pos redno i iz podataka c
ŽIVOtu n<l srpsk om dvorl- . .Jedno bizan ts ko poslans tvo Uro,,, '-
( 1268) naši o jc, da j~ ži\'o t na njcmu pri m itivan. prosI ! bez
ras k o~i, sna h I! kralje,'\!. Dragu tinovu fenu Kat arin u. \·idjeli su
kako prcde. Trid ~sct godi na po~1ij e hizantski poslanik Metuhit
d~je sas vim drugi opis. Milut;n jc bio rasko!no odj ~vc:n ~ na-
kitom od d ra gog ka menja i bisera . .. koli ko ga j e god moglo da
stane. i sa\' je tre ptio u zlatu ... Dvor je bli .~t a o ~svilenim i zlatom
ukrašen im namje.šta j em ... R as koš na jela služen a $ U na zlatnom
i sre bmom posudu. Posljedice e konol11skog j ačanja osjetile SIJ
sc i II građ ev n oj djelatnosti kralja Milutina . On j e sagra d io
"elik broj l11 a nast;ra. koji IJO veličini. po raskoši arhitcktur~ i
slikarstva, k uc i p0 dobi\·e:lim posJedima odskaču 7. naln u od
za du žbina prija~ njih ~cmarljii::J. (Nagoril' in o kod "Kuman" ...::,
Gračaoica. Ba njska. Bogorodica Levil\.;;: t; P rilTe n u i t. d. ).
Nj e.~o \"<: :"lkt ~vll?sl \~ lom pravcu osjetila se i izva n granica
S rbiJ e. MJlutm Je mjesto prvobitnoga s kromnog Iiiiamiara I'0d i-
!iao d~na~nj i manastir i mnoge gradcvine o ko njega: II Jeruza-
~emu Je 05110'·ao srps ki manastir sv. Arhand cla. a sagradio jc
I neke crkve u Soluo u i II Curigradu.
.Milut in je želio m ir i prijateljstvo s Bizantom i zhog ~;).teg ­
n uti h odnosa sa sta riji m bratom D r;).gutino m . Dragut in je IlO.
slije napuš(;Jnja prijestolja bio zadr!ao za sebe neke k fl!.jeve
375
..
KARTA XI"

sjc"c rne Srbijr (oko Rudnika i Zapadne Morave). Veze: ~ Ugar. ~A II' IlAK S ~ m J[
skom pomogle su mn, da uskoro znahw proširi svoju oblast.
Njemu je povjerena na upravu Mah-a nska bano,·jna li Beogra -
lOOS'" """lO OO "",.,."'"
.......1 .. tov( ~'[' ~.c.u.oo
dom. koji tada prvi pul do!at; pod s rp~ku vlast. dalje Usora i ....0$(. \ [)IO j ..V{
[)IO ~' , _ ( O<I) .... !
Sol II sjevernoj Bosni (J2S-\). Dragutin jc l.! početku bio" ti jesnoj • .....~ " ...:w, (lQiAV[
suradnji li bratom. On m u jc. ka o što je rečeno. pomogaQ svojom •... "!lWr ~n ' ottA"",OG
vo.i~kom pri napadaju n~ Biz~nt. Milulin jc sa svoje strane po-
mogao. da Dragutin zavl:.:.da Brani/:cvnm. kojim su upravl ,iali
braća Orman i Kude1in. Poslije neuspjelog pohoda protiv njih.
koji je imao za posljedicu. (la su oni li Tata rima i K um(mi'na
upali II D raguti novo područje i opusto§i1i ga. Dragu tin je zatra-
B O
fio pomoć od brata. Zajcciničkim silama uspjeli su oni prognati
Ormana i Kudelin .. iz Braniče,";::, koje je zadržao Dragutin. Tako
je osnovana privr~meno na sjevere \l:' Sa vu i OUOa\·. od Usore ~.

do I-i omol jskih planina, posebna sr pska držav.:. koja je trajala

do sm rti Dragulinov~ (ISlIl). .ledan je suvremenik naziva .. kr a-
ljevinom Srbijom« (regnum Sef\,je) :.a radiku od ~kraljevine
Rd ke- (regnum R Msie). kojom lipra vlja Milul;n. Nali izvo ri
na1.ivaju Dragulina _sremski m kraljcrn~ . p~cm d a on nije imao
u svojoj vla~ti današ n ji Srijcm. 7.b"S toga. što taj nazi v nije
tad a obuhvatan samo oblast izmedu Dunava i Save, već i julno
od ove današnju sjeverozapadnu Srbiju. Madari su. sa ~voga
gledišta. dijelili Srijem na .. ovostrani~. sjcvuno od Save. i _ono-
strani«. južno "d n je. Dragutin je obično živio II svom wsI3,'nom c·
i d"oru« Debrcu na Savi. I)Onekad i u Beogradu: -u sjajnom i
sla vnom gradu zvanom I~engrad ~rr5ki. dočekao je svečano
Dragutin sa ženom kraljicu Simonidu. kada im je došla u posjet.
Kral j Dragutin je istupao samostalno prema inozemsl\'u i
imao neki uljecaj i na tadasnj e prilike II Ugarsko j. ~to sc vik ., ,, '
razila:.io s bratom. tražio je j a či oslon na Zapad. Odrbvao jc
veze s papom . koj i mu je 11<\ njegov ~ahljn' poslao dva franjev-
ca, sto su mali slavenski , radi preobrabnja patarena u onom
dijelu Bosne:. koji je bio lwd njegovom "\<lŠĆu. I njegov biob'Taf.
arhiepiskop Danilo. spominje, kak o je »mnoge herctike bosanske
tem!je obratio u kršćansku vjeru i krsti .. ih ... Ka da je na kraju ,
XIV. sl. došlo d" borbe ok<> prijestolj.: izmedu posljednje:g
Arpadović:: i Aniuvinaca. Draf!:utin je bio na Slrani posljed nj ih.
, Za ulinjene usluge Karlo Mar te! je po~tavio njegova najsu.

3i 6
ua

I rijeg ~ ina Vl adi slava Z;! nasljednog herceg;, Slavonije (1292),

nli sc lo nije mOlllu p1'(wesli u d j ef".
Zauzimanje Bran iče\' a Izazvalo j~ ra t! vi dinsk im knezom
Sijmanom, koji jc. ut pom oć Tatara. provalio duboko u Srbiju
i dopro sve do Peći. Ali Milutin je brzo uspio ne sam o da ga
suzbije, već i da osvoji Vidin i da ga natj era na mir, koji je
ulI' rd en i ženidbom Sišma nov:, ~ i na Mihail a ~a k ćerkom Milu _
tinov om Anom. Taj' je uspjeh, medutim. prijetio da izazove ral
s Tatarima. jer se Bugarski! n .. lazila u \'azalnon, odnosu prema
njima. Pr;preman u nava lu ka na Noga ja na Srbij u osujetio je
Mil utin tnko. da je I)oslao laoce - sina Stefana Msa vdi koim ~·
nilom \·Ias tcl om zemlje srpske .. n:!. tatars ki dvor. Kada je po-
slije nekoli ko godina nastala horha između Tatara . II kojoj je
poginuo kan N ogaj (1 299), mogli su taoci pobjeći natra g II Srbi-
ju. koja se tada oslo bodila opas nosti s te strane.
i\"epo"jerenje izm eđu Dragu tina i Milutina preh'or;i o se u
počet ku XIV. st. u otvo ren su kob. Pr ije 5vega. Milutin je ždio da
prijestolje u Srbiji osigu ra svoji m si novim a, a Dragutin je ~ma·
trao. da poslije bratove smrt; treba da vlada njegovo potom-
Slv(;. Dalje. Drag utin je bio nt:zat! ovol jan MilutinovIm savezom
s Bil-antom. koj i je ti nio jačim Milutinov polobj . Kao neka d;::
Vukao pnma Stefa nu P .-vov jenČan o m. Dragutin je tražio d.:. s.e
osloni na Z apad. Ugars ku i ka to li č ku crkv u. M il utin sc u pn-
tetku su koba Ilai au u \"Tl o:> teškom položaju zbug iz/Jajs!\'a "la-
stel e ... jer sva njegova vlastela od metnuše se. i ne imadaše ni
l jedn oga, " koga hi sc pouzdao ~. kaže biograf arhi episko!,i: Da-
nila. Feuda1ci su bili OČigled no nezadovoljni jačanjem centralne
vlast i u S rb iji i novim kursom politike prijatel ju,'a prema Bj-
zantu. Osi m toga Dragutin je ras polagao prostranim oblastim;::.
gdj e prije nije bilo ili je bilo vrlo malo srpskog plemst va (M at .. :.;.
Branič evo). pa ih .lc rnogao dijeliti .. Ias!eli i ta ko je vezati liza
sc. U jednom s~ papinskom pislTlu (129 0) spominje, kah. su
se neki M s hj t m a ti čki veli ka ši \I li m krajevim a« loliko osiliE. d;:
su iz Beograda protjerali ka toličkogn i postavili za tim pravo-
slavnog episkopa : to su očig l edno bili no d feudal d. koje je Dra-
gut in doveo II tc k ra jeve. Ali crkv a. II či jem je io tere5u bilo ,;a-
ča n j e ce ntraln e vlasti i koj u je Milulin obilato pomaS'ao. zaz i-
rala je od Dragotinovih veZil sa Zapadom i bila polpulJo na M i_

3;7

I
~ ------
l utinovoj strani (on a će Sa poslije sm rti proglasit i t a sveca, ia~Q
n jegov lični !ivot nije bio II skladu sa tahtje\'j ma crkve). Os m~
t oga. uhvaljujuči veli kim prihodima, Mil~tin je mos:~o dd~.ll
najamničku vojsku, pomoću koje sc i odrzao, na vlas~l. :~~II Jc
vi§cgodišnje borbe. svećen stvo jc na jzad USpjelo da Izmln t~­
'ladenu br ać u. pod uvjetom da D r;lgu tin ovo potomstvo zav l a a
Srbijom.
O d ava kral ja Dragulina bila jc priv rem ~na ~vo.rcvina, V~­
zana za njegovu liČno~t. Sa~ l ojala sc iI obl,as tl . kOJe JC OI' dob:o
na ra z l ičite n a či ne: . .Jedan jc dio izdVOjen IZ srps ke u~iavc ,(kra-
'~ i oko Rudnika i Arilja) ; drugi su sačinjavale ~cmlJc dobIVene
, " O od U-TSke (Mal:vanska banovina i sjeverna Bosna );
na upra. ~. . l C'
treći je, naj za d, bio plod nje~o"~h. osyaj ~nja. (Br.':ln!čevo . ' ~
'e on umro (1316), morali su ublt, sukob, oko. nJ(govog na sI
1eda to "ik sto je kra lj r-.mutin odmah poga~,o spo~awm ~a-
,., s bratom. zatvo r io svoga sinovca Vladislava. I z~po sJeo
.. mjen . T k . -' t· a Dra-
oblasti. koje j e ovome otac osla\"lO. a. : o r Je~enJ( ~' ~n J . b'l
g ut inova na slijeda nije mogla prihvatitI l!garska. kOJa Jel" ~a
·"cala. kad sc učvrst i o IHI vla~\l kralj Karlo I. " ' . 0
ponov(loJ . k' k" e D ragu tIO
M il ut in nije htio da vrati Ug-ar .• koJ raJcve. oJ( J. r
od nje do bio. K arlo je s vclikom vojskom provalio u do mu
K olubare. a druga je ugarska vojska zauze.l~ ~c~grad .( 1 3 1~).
Mačvanska je banovina bila obnovl!cna. Srb'J3 Je ,pak z.tdrb a
kao traj an posjed Braničev o s gra lllco m na D unavu.
O sim sukoba s bra tom MilUlin je imao neprilika i sa si no~n
Stefanom. Po povratku iz tao štva s tatarskog dvora Stef~T1. JC
, .. kralJ' ice J elene dobio na Upnl.VU Zetu s. TrcbmJ~m
pos 'Je .. .. 'k .. t l OSlanJli-
(1 309-14 ), svakako ka o tadašnjI nas:jcd.nL· .pnjeS (J Ja. ' ..
juei se na vlastelu svoje oblasti, Stefan JC ~Igao bunu unamjer.!.
da zbaci "ca s prijes tolja. Kralj Milutin je Iznenada dobu s VOJ-
skom pod Skadar i ug ušio II 7.amelku taj pokret. S t ~fa ,., se I)red~o
na v jeru svome ocu, ali je on n:lredio . ~a ga okuJ~J I odv~dl: u
Skoplje. gdje su ga oslijepili i s porodIcom pos~~h ~ CllTLgrad.
u kome je proveo sedam godina. Us t-'ari on .flIJ~ b.'o potpuno
. b· ·d .,., ,'e to krio za li vo ta ote\"a. M ,lu tlfl je tek pred
'ZguIOVI,~ I"d za
svo j u ! m rt dopustio, da se Stda ~I v~ati u zem JU , I aO IlIU
izd ržav anje j(dan dio lupe BudIInije.
3iS
Iz nenad na sm rt balja Mi lutina (29. listopada l321 ) bila je
uzrokom teških unutrašnjih sukoba u Srbiji. od njegova dol aska
na vlasI. I)itanje naslijeđa prijestol ja bil u j~ sta lno ..,h' "reno:
onu je, kao ! to jc rečeno, izazivalo i un utrašnje trzavice, a i zna t-
110 ut jeea lo n .. M il utino\' u vanjsk u poli t iku.
Vlastel~ se JIudijelila između tri pretendent:. na prijestolje:
Mi lutinovih sinova Stef ~n a i Konsta nt ina i Dragutinova sina Vla-
di slava. Iz bila j e i pubuna na j am nika. ~Na mno/":irn mj estima
jayljaJi su se pukov; vojni ka. mi sleći, da postignu neku svoj u
volju i da ugrabe ndto od o nih. koji nose tijelo blafenoga (Mi -
lut inovo ), jer u tO vrijeme, kao ho re kosmo. hijllJe y(liki mete!'
- pi~t: arhiepiskoJ> Danilo. Centralna se vLu! nala zi la u p ot-
punom rasulu.
Zeuka vlastela bija hu na Konstan tinovoj strani: on je po_
slije Slefanove neuspjele pob une up ravljao Zetom kao nasljed-
nik prijestolja. U Ra;koj su vlastela pris tala uz Stefan~. Samo
na sjeveru, u prija.<njoj o blasti svoga oca, na šao je doeta pr istaša
Dragutino\" sin Vladis lav, koji je po sporazumu izmedu M ilu-
tina' i Dragtitina imao naslijediti prijestolje lJ Srhiji. Sva tr i
pretcndenta uzela su kral j evs ki naslo\' i [)ok u~a ! a da borbom
postignu svoje td n je. Pobj ednikom je ostao Stefan (Deeanski)
kao p redstavnik n ajmoćnij e g rupe fcud~laea. Konstan tin je po-
ginuo u bo rb: . a Zetu je dobio na up ravu Stefano\' si n. ~ mlad i
kralj .. Dušan. P remda su ga pomagale Ugarska i Bosna, Vladi-
sJa"~ je poslije Ir ogodiin je borbe bio potisnut iz svoje oblasti .
Slabljenje centralne \' Ia.sti zbog u n utra~ nj ih su koba očitovalo
se naroč ito u za padnim pogra n ičn im oblastima. Humska vla-
stda " očeše da prelate na st ran u n os ne, a neki, kao braća
Branivojevići, pokušali su da se osamostale izmedu S rb ije i
B OS IIC. T ako je Bosna zad a dala najvećim dijelom H ums ke
ze mlje. I posiij e nego je p rebrod il a krizu unut raš nje borbe,
Srb ija nije či n ila ozbiljnijih napo ra. da ope! osvoji izgubl jene
oblasti. Vladaru i feudalcima više jl"' hiJ o " interes" da nastav e
prije započeta usvaja nja na j ugu, neg" da obnavljaju sta ru
gra nic u na zapadu.
T i su neredi u Srbiji značil i sa m o p riv remen zastoj u d alj em
njetinu jača nju . Snaga nj ezina nije bila u temelju uzdrm ana.
Vlastela se sm irile. i cen tral na je vlas t bila opet obnovljena u
3i9
 --
svom prijašnjem opsegu. Ekonomsku napredovanje illo je i dalje
svojim tokom (to je: uprav o ono vrijem!:, kada se i stiče i naj-
važniji fudnilo. srerlnjovjekov nc Srbije - Novo Brdo). Srbija je
opet postala utjecajan ~;nilac u halkanskoj politici. Stefan De-
lanski aktivn o sudjeluje II ratu. koji jc II Bizantu voden iz.medu
pristah Andronika II. 1 nje gova unuka Andronika III., porode:
vojskom staroga cara i uspijcva da dobije Prosck na donjem
Vardaru (1328).
Rat II Bi~.antu $Vršio se porazom Andronika l l. i njegovim
zhac;vanjem s viasli (1328). Tada je Andronik II I. sklopio saveJ:
I
•
s Bugars kom. kako bi onemogućio. da sc srpska vlast potpuno
učvrst i Makedoniji. Savc:~ je bio potkrijepljen i novim ro<l-
II
binskiIll vezama. Bugarski car Mihailo. sin vi dinskog kn eza Si-
!mana. otpusti" je seslru Stefana De čanskog. Anu. i oženio ~e
$eslroll1 svoga novog saveznik;: Andronika liJ. Ali je Srbija
uspješ no suzbilu zu jednički napadaj saveznika. Bugarska je voj-
ska prdla na srpski dri;tvni teri tori j na gornjoj Strumi u na-
mjeri. da prodre u Makedoniju. Taj je pokubj bio u sa mom
početku usujećen. Kud Velbuidj, (dan. (;ustendil ) doček a o jc
Stefan Dečanski sa svojom vojskom Bugare. Iznenadnom na-
valom Srbi su zbunili bugal"Sku vojsku i nanijeli joj tdak poraz,
zah\'aljujuć i najviše odli čnu; konjici zapadnih najamnika. I
bugarski je ea~ Mihailo Siš man poginuo na bije~ (28. srpnja
!33O). Ugovu rom o miru dovedena je na prijestolje sest ra Stefan;,
Dečanskog. Ana, koju je Mihailu prije su koba otjerao. i njuin
sin Ivan Stefan.
Posl ije poraza Bugara, Biza nt nije moga o sam nastav iti ra-
tovanje. Car Andronik llI. bio je s ju!:a u pao \l srpski di~
Makedonije i zau zeo nek e gradove. ali sc morao brzo pOVUĆI.
i Srbi su lako osvojil i sve. što je bilo privremeno izgubl jeno.
Pobjeda kod Velb\lzda omogućila je Srbiji da očuva već
osvojeni dio Makedonije i aa nastav; svoje dalje iirenje prema
jug\l. Srbija posla je najmoćnija država na Balkanu. Bugarska
nije imala više snage, da pokuJa obnoviti svojl" negda ln;e gTa-
nice prema jugozapadu. a Bilant je sve više slabio rastn :lll
unutraš njim socijal nim su kobima. Feudalna Srbija. ekonomski
naJm oe mJil i najbolj~ oril'anizirana, mogla je rel a tivno lako
J
380
s USlljehom nastav it i ekspanziju još če tvrt stoljeća i JreGinom
XIV. st. postiCi svoj najveći uspon.
M edu t im je u Srbiji neposredni odjek bi lk e kod Velbu!da
bilo nezadovoljstvo vlas tele i promjena na prijestolj u. SIar;
kralj S tefan Oečanski nije dovoljuo odgovarao tdn ji feudalaea
ta daljim osvajanji ma, i o ni su željeli dO\'esl; na vlast nj egova
sina Du.'ana. koji ~C naročito istakao \I borbi proti,' Bugara. Vct
II jesen 133(1 pobuniie se zetska vlastela s Dušanom nll čelu. Dr-
ćanski s voj~kom zauze Skadar: ustanak jt poslije neko liko
mjeseci ug ušen, i Dušan Se pomirio s ocem. Ali je Dušan ubno
uspio, iskoriUujućj sve veće nezaclovoljstvo vlastele. da pre-
padom iznenadi i 1.nrohi svoga oca: bjcžeći iz dvorca u Nero -
dimlji ispreo sina. Delans ki sc sklon i II grad Petri č. gdje je bif>
opkoljen ; primor~m na predaju. Pred saborom \l Svrčinu D\lbn
je okrunjen za kra lja (S. IX. 1331), II Dečanski zatočeo u Z,'t-
ča n u i us koro zadavlje".
S Dušanom je srl'sb feudalna drhva II naponu svoje snage
dobila predstavnika. čija je lič n a ambicija potpuno odgo\'arala
tdnjama vlastele. Mlad, energičan. sposoban vojskovoda. Du;an
je dosljedno iiao ZlI tim. da iznemogli Bizant zamijeni moćnom
srpsko-grčkom .Ida vom. koja bi prihvatila t~ad icije Bizantskog
carstva.
Prve godine Dubnove "lade l'~o~le su u konsolidaciji cen_
tralne vl asti, koja je bila uzdrmana promjenom na prijestolju. i
II diplomatskum pripremanju t erCIl;) za akciju proti\' Bi1.anta. tj
pnlljeće 1332 I)obun;;;e sc vlas tela II Zeti pod vojnodom Bog-ojem.
koji jc s"akako pomogao Dušal:\l rl;: dode n;: vlas! i smatrao da
nije dovoljno nagrad~n za usluge. Ustanak je zahvatio i sj~v ern u
Albaniju. Tijek toga l!stal)ka nije dovoljno poznat. eim su D u-
brovčani saznali za njega. odlu č il i su pos lati naoruian brod do
Sv. S rda na Bujani, koji bi p reuzeo dubrovačke trgovce s robon;.
i da jedan poslani k posreduje kod Bogoja, neka uzme II zašiitu
njihove trgovce. ,,"ekoliko dar.a poslije pisali su Dušanu. d .. su
posredO\'ali kod vojvode, nek:I se vrati u poslušnos!. Ustanal: je
sva kako hio brzo ug-ukr., jer o njemu nem a daljih ,·ijesl;.
U isto je vrij eme !)u;an nastojao d:;:: sredi odnost s Bugal -
~ko m i osigura SriJiji. ako nt njenu aktil'nu suradnju II horoi
pro ti v Bizanta. a ono barem prijateljsko držanje. Odmah poslije
3!\ !
 •
zbacivanja Stdana D~čanskog, vlastela su u Bugarskoj srušila
, J,e. otprilike. pla~inski.m greb.enima, ko ji danas dijele Jugosla-
stanje zavedeno poslije bitke na Vclbuž(\u i dovela na vlasi
Ivana Aleksandra. Dušan jc prešao preko toga, sklopio savez
s Bugarskom i ožcnio se Jelenom, sestrom novoga cara (1332).
Za sve vrij eme njegove vlade prijateljski odnos izmedu dviju
susjednih drbva nije bio prekidan.
Uza sve posredovanje Dubr ovča na. Dušan nije mogao ~ Bo-
snom trajno urediti od nose, jer sc nije htio odreći prava Srbij e n~
Hum. Ali rjdavanje humskog pitanja ostavio je za kasnija
vremena. Stoviše. on je nap>.:stio i posljednje ostatke Huma. gdje
se još držala srpska vlast. Dubrovčani su već kod Dečanskoga
radili na tome, da im prepusti Ston i Pelješac. Du ~ an im jt
izdao poveljI.; (1333). kojom im ustupa ne samo SIOn i Pelješac.
već i primorje izmedu Stona i njihova starog teritorija, pa i
otok Posrednico na u šćo Neretve, koji je bio važan 1.a dubr o-
vačku trgovinu. Dubrovčani su se obvezali. da će plaCati srpskom
kralju 500 perpera god išnje (»slons ki dohodak« ), zatim i ~(13
prebiva pop srpski i u Rtu~. šio je brw palo II zabora\". Ali Bo-
sanci n isu dopustili. dn Dobro"čani dobiju Posred nicu i Primor je.
Neredi u Bizantu olakšali su Srbimn dal je prodirnnjt; na jug.
Jedan orl najuglednijih biza ntskih vojsknvodn. Sirgijan, pre-
bjegao je u Srbiju i počeo na gov arati Dušana. neka odari na
Bi .. ant. gdje je Sirgijan imao dosla prista'a. Du&an jt iskoristio
til priliku i započeo osvajanje grčkih gradova u Makedoniji,
gdje nije n~ilazio na velik otpor. Bno su pali PriJep. Ohrid,
Strumica i Kostu r. i Dušan je sa Sirgi janom dospio do Soluna.
Postojala je opasnost. da Bizant iz g ubi i la j grad. gdj~ su
klasn e suprotnosti bile tada naročito zaoštrene i gdje je jedar.
dio gradana bio raspoložen da preda grad Srbima. Car Andronik
Ill. morao je lično doći s vojskom u Solun. da ga spasava. Po-
naj prijt je uspio. da jedan od njegovi h ljudi na prijevaru ubij e
Sirgijana, .to jt znatno popravilo njegov poloŽ3.i. jn 5\1 Sirgi -
janovi prista.k pol,cli napuštati Dušana i prciazili na Andro-
nikovu stranu. Neki ne uspjesi srpskc vojsk e uslo. a i vijesti. da
Ugarska sprema napadaj na Srbiju. nagnali su Dušana da sc iz-
miri s Andronikom. Na sastanku izmedu njih utvrdeni su uv jeti
mira. Srbi su zadržali veći dio o~vojene Makedonije, s Prileporn.
Ohridom i Strumieom (1334). Nova gra nica prema Bizantu išla
382
.
'IJU orl .. Greke. Nekohko godma vladao je mir izmedu Dušana i
A ndronika s ~osta prijateljskim odnosima. Bizantska je vojska
po~agala SrbIma u sukahu s Ugarskom (1335), a iduć e su sc
~oam~ opet jednom sastali Du ~an i Andranik II Radovi štu. T o
Je I'r.IJem e iskori stio Bizant. da obnovi svoju vJast nad Tesalijom
I Eplrom. prvi pUl posl ije IV križarskog rata
.. Gizal~1 je poslije smrti Andronika III. (1341 ) i dolaska na
p.nJ cs tolJ~ njegova .m~l"ljctnog silla Ivana V. iZDova proživ-
lJavao te ske unutra~nJ e borbe oko prijestolja, II kojima sc po-
kata la suprot nost Izmedu arist<.>kracije i siroma.' nih narodnih
mas~. Iv~n K~ntakuzen. predstal' nik aristokratske stranke. koji
S~> bIO pro~\.aslo za cara, morao Je zbog neuspjeha tra žili pribje-
žiste u SrbIJI l savez s Dušanom.
.~ ostacima svoje vojsk e prcšao je KantaKuzen na srpski leri-
:OTl J l:. Prosek i zatim je preko Velesa došao II Prišlinu: gdi<' ga
.Ic Dusan ~oče~:o (u srpnju 1342). Tu je izmedu njih sklop lien
savez o zajedmckoul.. napadaju na Bizant. kako se čini pod ll ':.ie -
101ll . da S,·"kl o{1 nJIh zadrži one gradove, koje osvoji. Na sa·
stanku sc raspravljalo i oćesar\! Hrelji. koji sc bio odmetnuo
O? Dušana. i osamostalio u dolini Strum e. Njega je K;tn:akuzcn
bIO l~redo?l~ za sebe. prtdavši mu tvrdi grad Melnik. had" jt":
J'! relp oSJcllo, da će on biti žrtva sporazuma izmedu Dui>ana i •
K,antakuzcna, p~.korio sc izno,",l Dušanu s čitavom wojom obla-
šeu. U brzo poshJe to ga Hrelja se za kalud erio i povukao II rilski
Ill.anastlr. koji jc on podigao, gdje jc iznenada umro (1 342). II
njego ve gradov e Strumic u. Mdn ik i druge ušla ie Dusan ova
vojska. .
Savez s Kan takuzc nom pružio je Srbima priliku 7.;: dalja
os\"ajanj~ n~ ra.čon rastrojenog Bizanta. Duša n je da o Kan u. -
ku:-cnll Y'da.11 dIo ~voje vojske. kojom su zapovijed;!!i Jovan
Olll'er l vOJ,·o.d<l VraIko, da udari nu Ser. Ali je t<l j vd ik i i
uobro .uh:rdc.n, grad pruža o ogorčen otpo r. Kako je u srps koj
VOJSCI lzb!l a I zar<11.a od koje .IC nastradalo 1.500 ljud, . oosadu
Sl! morali preki.nuli. Vi še. uspjeh.: imao je sam Dušan, k~ji je
bez b~rbe ~apos.leo grad Voden. Ali ni ponovnim zajedničkim na-
padaJem ms\! Dušan i KantakllzeJl uspjeli da zauzmu Ser.
383
•
 •

I Iz Carigrada su čini li medutim uzalud ne pokušaje da Duša na

odvoje od Kan takuzena. Nudili su mu bizantski teritorij zapadno
od gradova Krstopola i Filipa. bez Solu na. pod uvjet om da
preda svoga saveznika ili da ga za tvori, ali Dušan nije pribvat;o
ponudu. Savetnic; su sc ipak ubrzo razišli, jer su se njihovi inte -
rcsi po čeli sukobljavati. Već ljcti 1343 Dušan se približio Cari-
gradu, i bilo je ugovoreno. da se njegov sin Uroš ofen; sestrom
cara Iva na V. Kantakozcn je uspijcI'ao dOl se odrli uglav"om
pomoću Turaka.
Napušta nje saveza s Kan takuzenom omogućilo je Dušanu
da bez ikakvih obzira pTema njemu produ!; dalje osvajanje
grčkog teritorija. Tada je j veći dio Albanije došao pod srpsku
vlast. Najprij<' je zauzeta Kroja II sjevernoj Albaniji. kojoj je
I
Dušan potvrdio prijašnje povlastice (1343). U je~en 134 5 za-
posjeli su Srbi Beograd (Berat) i Valonu. J edino su Drač driali
napuljski AnŽu,·inci. U isto su vrijeme vršen; na padaji i na
gradove u joli neosvojenim dijelovima Makedonije, gdje su
srpske trupe dola~i! e u dodir i s Kantakuzenovim sa veznicima
T\lrcima. Tak o su olli iznenadili kod Stcranijanc. blizu Se ra .
jedan odred tcike konjice [>od vojvodom Pn:lj uoom i potukli ga
(1344). Ali ni taj neus pjeh nije 11\0gao zaustaviti napredovanje
Srba. U jesen 1345 pali s u Kostur i Ber. Najveći je uspjeh me -
, du tim postig nu t, kad sc Dušanu predao Ser (24. IX. 13H). Nje-
I go,' je pao uzrokovao j pad okolnih manjih gradova. Gr~lIlica

I srp ske države bila je pomaknuta do doline rijeke Meste.

Gradovi Meinik. Ser. Drama. Filipi i Hri wpol (Orf;mo) i
veći dio Halkidike sa Svetom Gorom bili su na p.ograničnom
području prema Bizantu. Ali su ostali bez uspjeha sv i pokubji
Dušanov;. da zau zme Solun. poslije Carigrada najvažniji od
g radova, koje je Bizant imao na Balkansko m poluotoku.
Izmedu Srbije i Ugarske, koje SIJ obje bile u punom naponu
feudalnog jačanja. nije za "rijeme Dušanovo moglo doći do
traj nog mira. Dušan j srpski fcudalci htjeli su pro!iriti srpsku
drlavu do Save i DUna"a na sjeveru. ~ Ugars ka je nastojala IlC
samo da osigura svoju vlast II spornim oblastima., već i da isko-
risti usmjerenost srpske ekspanzije na ra čun Bi7.anta. pa 1.ahyali
i pogranično srpsko purI r učje . n:Jročjlo Rudnik . Ka(1 je Karl o I., ","o o'ac kral ja \'ukaS;n ~. averS ; rev"r ~: s~1 prim jerci
kak o pri ~a Dll ~i.ln'" biuc:ra r. SJZIl:JO; da j~ kra lj ~izašao sa SYO- Iz Narodno, m unji II lIeol:ud.

J 384
 o

l
I jim sila ma II d aleka ( a rSiva naro d a, hoteći ih zavujevali, i 0\:1 -
ča st'·o njegovo nitko ne čuva~, prdao je Dunav i upao II Srbiju.
Kako so: u Dubrovniku oče kival o, pohod jc: bio namijenjen Rud ·
n iku. Ali brzi dolazak Dušana J vojskom nagnao je Madarc na po-
vJačenje ( 1335). ViJe god ina poslije toga bilo je stalnih sukoba i
I pljačkanja pograničnih oblasti. aji jc Ugarska uspjela ua zadrfi
II Ivojoj vlas ti g radov e Bcngrad, Golubac i Mahu. Formalnu
je zaključcn mir tek 1346, ali nij e mogao dugo potrajali. P Ol kraj
I Duianovc vlade izbio jc opet rat s Ugarskom. Cinilo se. da Ć<:.
doći do težih suda ra. jer jc sam Ludovik l. došao s vojskom II
Beograd, il car Dubn pod Rudnik (ljdi 135~ ) . ali nema spome na
\ o bojevima. Ugarska je ,-ojska str adala od zan:r.c i morala sc
povući. I duće godin e. Il proljeće. opet sc Lud ov ik spremao da
ml ari na Srbiju. Uskoro zatim vo de ni su pregovori o miru. ali
nije poznato. kak o su se svrši li.
Ni s Bos no m nije Dušan mogao postići tra jan mir. Srbija
nije napuštala svoje pravo na H um. i Dušan j e kao prvi uvjet iz·
mirenja postavlj ao zahtjev da mu se v rati sporna oblast. Bosna. se
m edutim nije mog la od reći doline Neretve, ko ja je za niu bila
g l;! vna saobraćajna veza s morem. Da bi pojačao obranu Hum a.
podigao j e ban Stj,---pan K otromaIl ić grad Novi blizu uUa Ne-
retve i spriječio , da se Dubrov nik ugnijezd i u njenuj de ll i na
otoku Posrednici. Pugrani čni s u sukobi bili vrlo česti. pujača n i
I prelaien jem utjecaj ne vl astele ~as na stranu Srb ije. čas na s tranu
Bus ne. Tek II jesen 1350 mogao je Dubn mislili n;l kona cno
I
rjcšen je bumskog pitanja. Provalio je s velikom voj skom II
oblast donje Neretve i zauzeo nek e gradove. medu njima i Nod.
Neka humsb vlastela. kalO na pr. Nikulići, prtila su u?et na
stra n u Srbije. Al i uspješ no zapGčetG rato,-anje ubrzG se m oralo
Gbustaviti zbog napadaja Grka na ju!ne ubI as ti. PT(' I:o Dub rGv.
nika. gdje se zadr!a o nekul iko dana. Duša n je pu!uri u na jug i
osvoj io izgubljene gr adove (Ber, Vuden i dr. ). Bosa nc i su ope:
o bllo" ili svoju vlast II Humu.
Puito j e zauzelO dobar diu bizant.skih zem alja. Du~ an se put-
k raj 1$45, svakako na državn um saboru. prGglasiu ~a ea.a Srba
i Grka. Uzimanjem toga nasilOva jasnu je pokaza lO namjeru, da
i un id e za po tpunim uništenjem Bizanta, ka o ItG jc Iv oekada
II Buga rskoj hti u Si meon, i za stvaranjem srps k u ' grč k Gg carst\"3
)( rall MIl uti n ~ modelo m (1 ra ć .nlce.
Or. ćan1e •• I<uh 1:1. I:od. 1321

ka o nasljednika Bi1.anta. Takve prdcnl.ijc tražile su i uzđizanj(';
Srpske crkve na mlpanj pa trijariije, Srpski arhicpiskol' Joan~­
kij e proglašen jc od bugarskog patrijarha, ohrids~og arh1<!pl-
skopa i predstavnika Svete Gore za .patrijarha Srba 1 Grka ... Na
sa boru u Usk rsu tu. travnja I~N(, u Skopl ju Ilovi jc car svečano
okrunjen. . '
U vezi ~ prog\asolJl carstv;, i~vrkne su l dru ?c znač.a J nc
promjene. Dušanov sin Uroš postadjt: n jc ta _kralja Srbl!cm.
i dobio jt n;: upravu sjeverni. srpski d io d rža:,c, U ~)~\'dJa~z
se razlikuju ,.zemlja careva i kraljev... , . trgovl carcvI I kralJ:-
vi ... vlastela ca reva i kraljeva. Na dvoru je potpuno un:dcn h,-
zantski ceremonija\. Preuzeti su i bizantski naslo,· i. koji su da ·
van; čl:lnovi ma dinastije i i5taknutoj vlasteli (c!t51)ot . 5evasto-
kra lor. ćtsar i dr. ). Naslo"i su davani samo namjtsnicit1lu u bivšim
bi za nt skim oblastima. Dušanov polubr:tt Simeon, namjesnik
I Epir:t, postao jt despot. isto tak o Jovan Asen, brat eari.ce Je-
lene, namjesnik A lban ije. i .Io,'an Olive r. gospodar kraja 0 1: 0
Ov /:e8 polja. SeV3slokralOri su postali Deja p-. mu! !?ušanove
I
~e~tre Teodore. koj i je imao oblast ob, Kumanova, , Br"~~o
Mla<.ie!)()vi t (oko Ohrida): ćesari - Preljub, n:tm jc~ni k Tesall)e,
Vojihna. gospod ar oblasti oko Drame; t. d. Tež~Ja je ?u~anova
bila, du se u .. P.om::l.1liji ". koliko je m oguće vIse. pnk;u:e ka o
prOlv i nasljed nik biz::mt ~k ih can:,'a, I po svjedotan.sh' u su"r~lIl:no­
gli Liz::mtsl<og hi storii:ar;! Nikifora Gregore., Du.a.1l se I~ juzn.!m
ohlastima udao _gr čkih obicaj;:~ , lr u oblash I:rOlIJ~ U r~~a V;IJ~­
dili su i dalj~ "srpski obič:tj;" .• Nakon 10&a 5e kral j (t. J. Dusan).
koji je pOSlao veći od samog;: sebe i kume je porastao I'ono~ -
I'rosudivaio se naime. dil ništa oo onop , šiO je ostalo Grci ma dc
CarilTaG<: n~ Ć~ II jačati nov u s:lagll i vodcću "las~ - . progl~~t(;
caren: Grb.. zamijenio b.::rb.::rski llačin fivota grčbm ol"e01.-
jil>l:l . .. Osin, toga je i ~ila"ll d riill'u l'(>dijdi~ S~. sinan:: n)emu
jc naime- dociije\io na vladanje po ~rpskim olnČOlJun;: l.emlJu od
Junsku;; :di\'~ i rijeke Du r.<: va do gr;::~a ,Sko.~ ! j;: pokrajinu
kojI! tv oiinl t.okom odjeljuje I Varda r, 'li'Jveca ~'Jeka u ullu~r~­
iinjos~i ' ~ salnom sebi j e do~udia grčk: zem l)~ ; g~·~~ o~c. do td~­
sure rareu HrislOpoia. z;: vladanje po gIČ >:'",1 ofl1CaJI~la.~ . Sve
t C n ~ zn:.i;'. da jc drbvOl bi!" .loin:l l'odijeJJ~na ?" OV'Je ~o­
selHl ~ Ilpr''''ne ol;lasii . DlI~"r. je liS," ~,.; llpr~vlJau č,t aVOll, d,'za -
-
,
vom, koja je imala jedinstven o z" konoda vs1Vo .• Kr:llj Srbljcm ~
U r o!. uostalom, nije m oga o n i I' rlit; ličn o vlast. jer je Imao ne-
punih deset godina.
U:zimanje carskog naslova jasno je pokazivalo. da Dubn
namjerava voditi rat pro tiv Bizant::. do njegova uniheoja. Nije
mnogo u:jecalo na nje go,'c namjere to , što je grada nski rat u
Bizantu bio privremeno obustavlj~n Kantakuzenavom pobjcdom
i njcgo vi nl ulaskom u Carigrad (130). Zah tjeve car.. Kanta ku_
zcna. d::. mlJ vrati osvoje ne bizantske g radove. nl' samo d ... Du-
šan nije uzima o ozbiljno. nego j e 'iskor i šći"ao $vaku povoijnu
priiiku za dalja os\·ajan j a. Ošta r sukob Bizantu $a Geno\,l j .. -
nima, koji su iz Gala tc gospodarili bizantskom trgov inom i kojih
sc tutorstva K .. ntakuzen uzalud poku!avao osloboditi, zatinl,
metd, Ito ga jc unosila strahovita ku ga (,.erna Smrt~ ). oiakša-
1, .. li su Srbima posao. Ca r Dušan provali u Epir i zauze ga oez
mnoso napora , il njtgov vojskovoda Preljub 05\'o ji Tes3.liju
(1348). U pravu naC:: Epi r on, povjerio jc Dušan svome poluoratu
Simeonu (Si ni ši). a Ttsaiiju Prcljubu. koji postadt ćesa:' _ Južna
gr .. niea srpske drž .. ve Išla je tada od Volosa dlo ulaz a u Ko -
rintsk i zali." S (iUl IIspjesima dovršilo.se uglavnom širenje Srbije
na raČur. Bizanta. Daljc ratovanje nij e znatnije mijenjalo ""r:l-
. k o
mce, a po ne ' ao jo: Dubn morao da suzbije i ofen1tv n~ poku-
š:.;e Grk;:. Kada je o n lt jesen l 3S\) udario ;~a nosn u. iskoristila
je bizantska vojska njegovu odsutnost. d;: u padne n~ srpski
držav n; teritorij. Ur. pomoc (urskil' najam n ika K"ntaKu1,cn lako
~aU1.t gradove Ber i Voden. j edino je II Sen,jj i lIai~::lo ll;:
ogorčen ot por tesaril Prdjuoa _ Zim;: JI,' ubrzo natJcralll l\amaku -
zcna Ja obustavi operacije i da se povu<:t u Solun. Uskoro
stiie ~ vojskom pred Solun i C::.r Dušil n. koji j e preki nuG ra:(,_
vanje s Bosnom, kad j e saznao 1... (iogaca,;e r:;;. jUlU Preg","o!'i
izmedu njih nisu im;::\i nikakva uspjch~ i protekli SI: \Islamom
u IIZil)amnOJ1) optuživanju. Dušan jC' poslije tog.! krcnuo 11<: V".
dC'n i zauzco ~a, tl njeg"\' jt vojskovođa Hl;::per. owojio nc:_
N (> v suko b izmedu Kllntak uzcnu i h'ar.:.. V . PaJeolog;:, koji
jC' i sa n, Du~an raspirivao. omoguć", j C' SrbiIT,:; aal)e i$Kori1;ti-
Vi/Ilje hiza nl5kij, razmir ica. j ~askici pregovor:.. kod SOl U!::" pri_
P;'IJjt: K::mtakuzcn lOme. ~t" SI: r ..1eviOY"VC pri~taše pO~;:iJ"o ))00 -
bad~ lc D\lš'-'1]<: p roti" IIJ co:'a. DU~:'fl jl' !Iskon ope: do~;t(, f)1'('d
 i Solun , gdje se nalazi o Ivan V. , i ponudi~ mu vojnu .i .novbnu
pomoc za borbu protiv uzurpato ra. Vodeno su pregovori I o tome.
da se caT razvede od Kantakuzenov e k će rke i oženi Du~anov om
svaslikom . Kantakuzen je USi,io te planove osujetiti. ali njegov
su kob s \ V(lllom V, brzo je ol,cl uzrokovao građansk i rat. II kome
su Srbi i Bugari bili na strani Paleologa, a Turci pomagali Kan -
taku1.ena i iskoristili priliku, da trajno zagospodare prijelazom
II E vro pu, Z3.uzcvii grad Cimpe na G alipoljskom poluoto ku
(1352), a dvije godin<: poslije Galipojje. S•.pomoću : ura~a mogao
je Kantak uzen jo! ne ko vrijeme da se ~rzl na vlasll. Om S\I .iwt.•
nadili jed nu p roti"ničku vojsku sasta vlj en u od Srba. Grka l Bu-
gara i potukli je kod Dimotike (lS52). .. . v(rcima« (katolicima). Ali sve lo nije i sklj učivalo po ku ~a je neke
Da bi predob io Dušana za sebe. Jvan V. PaleoJog bIO Je PTl-
I silje n da mu u čin i neke k oncesije i u pitanju carskog nasJo\' a.
Pos toji jedna njegova ispra va iz srpnja 1351. kojom on na
molllU ~preuzvišenog cara Srbije i ljubaznog ujaka kir Stefana.
potvrduje neke posjede manastira Hilandara , Palcolog Je. dakle.
p rizna,.ao Dušanu pravo na carski naziv, ali s ogranitenjem samu
na Srbiju, kao ~to je Bizant u X . st. bi o primoran na u čini s Bu ·
garskom.
Velika osvajanj .. novih ohlasti s razvijenim pravnim poret -
kom. ll. i primjeri biza ntskih careva. kojih se nasljedni.kom Du !i~n
želio da prikaže:, potakli su Dušana, da izradi zakOnik za sV~Ju
drlav u. Na sabo ru u Skoplju (1349) izda n je prvi dio zakOllIka
i dopu nje n pet god ina poslije, vjerojatno u Se ru. . .
Od za padnih sila Srbija je u doba cara Dušana unala na J-
više ve za s Ven ecijom. Izmedu njih Dije bilo razloga za sukob.
al i nije bilo ni potreb nih uvjeta za trajnu suradnju većih r~~.
mjera. Eko noms ke veze bile su dosta ž;v~ i pod r.žavane. lU ~ o bIJU
stran a. D ugan je omogućivllo i ne smetalll ra zvoJ trgovlm~ ,zmedu
Srbije i Dubrovnika, koji se jo~ nal.azio pod mletačkom. "la šć u.
Ali političke: namjere dviju dr!ava m su bile u su glasnosti. Ve n~­
•
I cija je prije svega htjela da predobije .Dl.' bna Z~ savel prohv
Ugarske, koja je sve j ače ugrožavala njez in e pOSjede II Dalm~ .
ciji. Dušan je o pet idio savet s m oć n om t.~S'.o,·ačkom Repubh-
kom , da mu svojom no tom pomogne OSVOJ Iti Cang rad. OlUd.a
se od nos Srbi je i Venecije svodio uglavnom na uslu ge man!e
važnosti. Svj napor i cara Dušana. da osigura vojničk u suradnjU
388
-
Venecije: kak o bi ?apokon uni ~lio Bizant, ostali su bez uspjeha.
U za lud Je o n nudIO Republici ka o naknadu Epir ili Peru . di o
Carigfi1da. koji su držali nje zini supa rnici Ge nov ijani. t-.Uetatkoj
jc vlasteli kori snij e bilo. da se održi slabo bizantsko carstvo ,
Kao i prije, Srbija j e za vlade cara Dušana morala imati
stalni.h dodira .s k~toličkom crkvom. već i zbo g znatn og broja
kat oh ka na Pn mo rJ u i po trgo,- ima u unutrašnjosti. kao i !bog
političk og ut jecaJa kurij~ . U sa moj zemlji čuva li su prije svega
dobro interese v ladaju će pravoslavne crkve, U Du.ša no\' za ko nik
unesene su stroge ourcdbe, koje su sprečavale obraćanje pravo-
slavnih II _jere, latinsku~. Z a branjen je i mj ešov it brak s .. polu-
suradnje izmedu Srbije i papinske kuri je, iako je surad nja bila
ot~iča~-an~ trajnim nepri jatel j!\vom iz medu Srbije i Ugarske,
kOJa Je bIla e ksponent interesa katoli čanstva. NaročilO o tk ako
su Turci za uzel i Galipol j e (1354) i jasno otkrili .voju td nju da
nas tav e osvajanja na Balkanskom poluotoku, car Dušan jc želio
da osigura po moć kato ličke crk ve za obranu od turskog nad iranja.
J edno srpsko poslanstvo upu ćeno j e papi inocenciju VI. u Avi-
gnon s molbom. da car Dušan bude imenovan » kapetanom~ kr.
šća~l\·a u borbi protiv nevjernika. Zato je on obećao. da će pri -
znah papu za oca kr šćans tva, i traži o, da kurija sa svoje strane
posalje legate u Srbij u radi utvrdi,' anja sp orazuma. Papa je
ispunio Dušanov u želju. i u Srbiju je u proljeće 1355 prispjelo
njegovo poslanstvo I pismima za Dulana. caricu Jelen u i kralja
Uro!a, Da bi predobili pr~-dsta"nike vladajuće kla se u Srbiji.
legati su donijeli pisma za patrijarha. više 5H:tcnstvo (arhiepi-
skope. epis kope). najutj ecajnij u vlastelu na dvo ru (Dej an. Oli-
ver. Prelj ub, logotet Goj ko, vi tez Palman ), naj zad za sv u vla -
stelu. A li rporawmjeti se nisu m ogli zbog Ugarske.
Do kraja svoga !ivota Dušan nij e zaboravl j ao svoju glavnu
misao - osvojenje Ca rigrada. Toj misli bio je napokon I)OOre-
den i nje gov odnos prem a U!jll.r~ koj. Bosni . katoličkoj crk vi, a
osobito pre ma Veneciji. Zbog nje je pok ušao s tvor it i ra tnu flo tu
(od Mleča na j c 1348 kupio četiri galije). Izo enad na smrt za tekla
ga je na jugu njegove carevine (5. prosinca na lazio se ~pod
Berom« nadomak Soluna) i presje kla sve nj egove namjere (um ro
je 20. XII. 1355).
389
 4.. Makedonija u g ranicama srpsk f. države: njcD po lo!aj II
Dušanovu carst vu. _ POlk raj XIII. st, u svojo j politi" tuitor i-
jai ne e kspanzijf. srpski vladar i počinju da sc sve vile okr~ću
prema jugoistok u, k Makedon iji. God ine 1282 Srhija zauzi ma
oba Pologa, Skoplje. Ovčc polje. 2Ielo\'0 i Pijane( (o blast II
gornjem tok u B r~galnice ) . I d u će godine ona zahvaća veći dio
zapo.dn e Makedonije uk ljučuj ući K iče\'5k u, Porečku i Deh;;rsku
oblast. a srpska vo.iska pustoši krajeve oko Sera. Hristopola
j na A tosu_ Srpsko- bizantska granica ide tada $jevern o od bi-
zantskih tvrda vOI. Strum ice. Proseka, Prilepa. Ohrida i Kroje, a
Skoplje postaje jednom od prijcstolnica srpskih kr::.l.i,·va. Na
poče tk u XIV. st. kr aj oko St rum ice i Solur. .. stradao je j od od-
metnutih bi?antskih najam nika Kalalonaca. kOJI -su o.woj ili
m noge grčk~ pok rajinc, čak do Ca ri ~rađa. i sve opus lošili~. 3
_zarobl jenike odveli uropsIvo. (130i-lO).
Za vrijem~ Stefana Dečamkog (1321-31 ) Srbija jc dobila
tvrdavu Prosck, a bitkom koe Velbu!do. 133{l po tpun o j e učv r ­
stila svoju vlast nad sjevernom Makedonijom. Z~ rala ~ Bugar-
skom i Bi zantom od met nul i su se (loduše pojedini feudalci, ali
poslije velike srpsk~ pobjede i o novoosvojenim područjima
~mnogi od slavnih iili su gospodinu kralju i pred:lli mu se sa
svojim posjedima ",. Ipak. s obzi rom na prij::.šni c- iskuitvo. Stefan
Deča nski je grčke feudalce bar donek le zamijenio $Tps!..im:l pa
da"ao g radove "s njihovo m obla!ćc j sla\'om i hogatstvom ne-
kima od svoj ih vjernih, d:l ih održe S:l silami! svoje ,"ojske II
poslu~nosti i II raboti • . Uos talom . takav je bio postupak j kod
prijašnjeg osvajanja makedonskih kraj<:va, ma da već Milutip
dijeli svoju ddavu II ,"srpsku i grl:kll zemlju". u ~emu vidimo
nastO.ianje. da sc sačuvaju bizantska trad idja i unutraiinj i upr'-'\"ni
oblld u osvojenim krajevim;:., kak o je lu naročito bil o poslije u
doba cara Dušan:l. r.bog veličine grčkih tem:llja u nj~gov oj drZavi.
Ko d osvajanja bio j~ jedan dio grčkih feudalaca nesum n jivo liše n
svojih posjeda. a nek i su se i sami povukli u Biz;:nL Na njihovo
mj esto dolla su srpsk:l \'l a st~I::., osobi to nil važnija mjest;, Ul'. gea-
niw. kao na pr. prOlosevast Hrelja. koji II nijeme Stefar.:l De-
čanskog i Dušana upravlja najprije krajem oko Stipa iS trumice.
" za t im i krajem oku Meinika. Ali j edan dio grč k og st anov niii tva
_ napo.~e gradskoga - s"akako je ostao na svo j im posjedima,
390
-
jer sc još u sredini X IV. st. čak i II Skoplju pojavljuj(' bizant~h .
protjvusrps ka strank:...
Dui .. n jo.' dovriio za počo:ta osvajanja u južnom pravcu pa jc
zauzeo osim čitavc Makedon ije (iZuze" Soluna i Ka lamar;;c) i
njoj s usjedne pokra jine. Istočnu gr an icu njegove rIdave u make -
donskom području či n ile s u pogranične Ivrr/ave Velbuid. Mein;];.
D rama i Filipi, il biza nt ska je vla~t dopirala do utvrd c nj;, i?!lad
Hristopola. '
Osvajao j!': tih pokrajina znači važnu prekre tnicu II srpskoj
hist oriji tc uvelike utječe i na cijelu srpsk u drbl'u i IJJezlIJu
strukturu.
Gregora - kako je vcć r(:Čeno - svjedoči potpuno jasno o
posebnom položaju ~srčkih zemalja .. _ od nosno »Rom alli.ie_ ~to se
tiče praVil i uprave.
U pojedinim ~vojim ispra\"a m3 Dušan izričito pritIlilje i dalju
vrijed nost prijašnjih odluka i isprava grčki h care,'a i oslanja se
na njih, a biza nts ko pravo jako $e' odratilo u nitu čla naka nic' -
gova zakonika. kao i u priwa nju skraćr:ne Sintagme Matij!' vi;,.
stara i Zakona cara J'J.~tinijana. koji su prevedeni ll;! ~\avemki
jezik vjerojatno "pravo u vezi s Iwtrebama srp~kih Ilpravnib "
oblasti ma. gdje je vrijedilo biza ntsko pravo. U sUdsko.i oflr,lni-
za eiji u lim oblastima nesumnjivo li<': odrazuju bizantsk i ~općen it i
&udije~ (katolikoi krila;). za koj e su odredeni crkveni i svje-
tov ni dostojanstvenici. kao i njihov pr ijašnji poslupak koo su-
đenja.
"
Unutrašnja upravna podjela . Rornanij e_ u vrijeme Du"ana
nije se bitno promi jenila. Oblast zapadno od S trum e i sjeverno
od Solunskog kraj a izvori nazivaju Maktdonijom. Ona se
upra\'no dijeli na manj~ oblasti, ta koje se u to doba upotn:-
blja,"::' g rčki na~iv katepanOlI ili hora. a ponekad i slavenski nazi,-
lupa. Temelj upravn e podjele čin il i su kao u bizantsko doba
gradovi , kojim;). je dodijeljen okolni kr::. j (ho r::. ). Od bttpan .. ta.
odnosno tup;: na području Makedonije spominju sc Il~ki u ispra-
vama: Lukavica. Krupiš te. Pore č. Deb::. r, Kičevo, Polog. Zast"lI-
ma. Sko pija. Ovl'e I)o lje. Strumska oblast. Valavistes kod Mel-
nika i DanOljska oblast kod Sera. Zemljom upra vlj a ju gradski i
!upski činovnici. Upo redo s prodiranjem srpskih llaziva održali
su se ; dalj~ bizantski naziv; Zi! admini stro.tivne orgaIIc. Srpski
39i
iupan je ponekad vrlio dužnost kcfalij e. On je imao pod sobom
vojnike, porezne i, ak o sc odriao katastar. ka.ta starske či nov n i ke .
Osim carddh bilo je ; feudalnih _vlada lac.....
Makedonija postaje centralna pokrajina carstva. u koj oj na-
sta je i niz novih carskih prijestolnica (Prilep. Ser). U Makedoniji
se odr:!:;l\'a w:fi dio najvažn iji h dr:!:avnih sabora (S kopl je. Ser.
Krupište na Ovčcm polju). Ali budući da je ~tvarni temdj Srp-
skog carstva bila Srbija. Du!an o"a vlast u .zemlji carevoj •. Ro-
maniji. oslanjala se prije svega na srpske feudalee i vojsku.
Za ,' rijeme Dušanova osvajanja grčkih gradova u okolici
Soluna pos tojala je, gotovo u svima, pa i u samom Solunu. i
stranka sklona više srpskoj negoli bizantskoj ,·lasti. Medu srp-
skim pristašama na luile su se i vrlo "isoke li čnos ti. Pristaše pro-
tivničke strank e Dušan bi poslije osvojenja dijelom prognao iz
grado,·a. ali i vjerno51 preostalih gradana nije nikad bila sasvim
pouzdana. To sc potpuno otkrilo doduše tek poslije kod Kanta -
kuzenova pohoda u Makedoniju 1350. kad su otpali Ber i Voden.
a za pomoć sc Kantak.uz enu ob rati lo čak i poslanstvo gr ada na iz
Skopl ja. No Dušan je svaka ko već prije upoznao tamošnje pri·
like pa je u gradove smjestio dosla jake posade srpske vojske i
njihovu obranu povjerio srpskim feudaJcima. T ako je 1350 bilo
u Beru 30 srpskih velika!a sa \.500 Srba i če t o m Duhnovih nje -
mačkih najamnika. u Serviji pod zapovjedništvom Prel juba 500
Srba. a u Vodenu su na čelu srpske vojske bila četiri zapovjed-
nika. D"ije DuJanove ispra"e spominju i naseljavanje $rpskih
vojnika izvan gradova. Upravo je ta voj na snaga bila prema
Kantakuzenu temelj srpske vlasti u lim krajevima. U osvojenim
pokrajinama glavni nosioci vlasti bili su nesumnjivo Srbi. kao
na pr. na području Makedonije H relja i kdali ja Dabiliv u Stru-
mici. Se\'aslokrator Dejan oko Kuman ova j Vclbulda. Vukašin
II Prilepu. sevastokrator Branko u Ohridu, Ug-Ijda i kcfal ija Ra·
doslav u Seru, Brajan II Hr istopolu. Prel j ub u Sen·iji i Veljko < ,•"
•

,
Z
u Gine kokast ru poviše Soluna. Ali čak i medu srps kom vla-
"'o
stelom našao se poneki potajni grčki pristaša: joA su čdći bili
slučajevi lavi ranja izmedu Srba i Grka (roa pr. odmetanje !ireIje -- , ,
<
•
~.
~
•
•
••• ,•
oko 1340: primjer Bra janova i Veljkova kol eban ja 1350). a (0-
to,·o svi su uspostavlja!i i dosla jake veze 5 mjesnim grčkim
<:>
"''"
VC
•
~ ,
• " ,
• " ••
• •
•• • •
l~
.

feudakima. koje su sc očitovale naročito poslije DuŠll. nove smrti.

- ! .1
..I,
392
 ~----------------

Dubn je uklo nio grč ke episkope i na njihovo mjesto posta-

"io Srbe. T o je bilo n aroč it o potrebno, jer sc visoki grč k i kler
nije n ikad potpuno pomirio ~ odvajanjem od carigra dske patri-
j adije. Ureduj ući crkve-Ila pitanja u no\,oz3uzctim krajevima.
Dušan jc sa čuva o au tonomi ju Sve te Gore. Po volji Dušana. srpski
Su se feudaki povukli sa zaposjednutih imanja s"ctogorskjh ma-
mutira. Sto sc ti«: Qhriciske arhicpisko pij e. oila je sa čuvala 5\'Oj U
aut o kefainost, ali j e mll ogo izgubila od svoga nekad a1mjc&, zna-
I čenj a.Njene sjeverne granice potisnute su srpskim osvajanjem
na jug do Debra. Ki če"a i Velesa. U vrijeme Dulana. oh ri dsk i
I, arhiepiskop sc javlja zajed no s ostalim srpskim ar hijerejima; on
je po rangu odmah posli je srpskog pa trija rha. Upadljivo je da
D ušan ukida Morozvi!iku episkopiju, nekadašnju eparh;j\! Ohrid-
ske arhi ep;skopije. a osniva IlOVU Zletovsku cpiskopiju II sastavu
I Skopske mitropolije.
Dubnovo doba. prema tom e. svakak o znači za Mak edoniju
osj etlj ivo slabljenje opasnih grčkih utjecaja i j a ča n je slavenskog
elementa. Sve to. naravno. ne zn ači ni potpuno potisk iva nje
gr čkih feuda laca i visokog kler .. ni opću promjenu njihova po lo-
bja. K ao i crkvi. Dušan je isto tak o izdavao ispra ve i svjetovn im

I grčkim feudal ci ma s potv rd om njihov ih posjeda i prava. što je

poznato naroči to za T esaliju. Grčk a svjetovna i crkvena vlastela
sudjelu j u u radu dr!avnih sabora s isti m pravima ka o i srpska .
njihovi članovi nav ode sc u ispravama kao ravn op ravn i, a pnj e-
dince j e Dubn primi o i u red dvorskog plemstva. ela no,-i grčk e
i grecizirane vlastele imal i su i važne duž nosti II upravi. naro-
čito u Ser u, jednoj od Dušanovih prijestolnica. Izuzev episkopa .
nij e sc u s uštin i promijenila u tim krajevima ni struk tura viso-
kog klera.

l
I
393

-

B. Druhvc:no-c:konom.ski .an·j:a!;: i držav no urede nj e Srbije
" XIII. i xrl' .• toljdu
I. Polj oprivrEda. - l'\aročit" u prvoj periodi dad;,\Vme
N e man jića, privreda je " Srbiji imala pretci no naturalni
kar akter , ali se on za ekonomskog uspona i jačanja robno- nov-
ča ne privrede postepeno mij enja. Vlasteoski posjedi sa $Voj im
podlo!nicima hili SI! prava poljopriv red na gospodarstva. pri-
vTedne orga ni zacije ~atvorenog tipa . čija je proizvodnj:l im:lb
ugI:lvnom .Ill podmiri razn ovrs ne potrebe zemlji§nog gos podara
i potrebe onog sta n ovni~tva . nad kojim sc prostirala n jegova
vlast. Vlastcoska bal tin a. odnosno pronija sačinjavala je zajedno
s meropa; kom ba!t inom organsku cjelinu dovoljnu samoj se hi.
('jeli nu, koja je postepe no razvijala poljoprivrednu proizvodnju
ne samo za vlastite potrebe. nego i Zli prodaju nu tržištu. U uspo-
redbi s prijaš nji m malim seljačkim gospodarstvi ma, koja Sll po·
stojala u Srbi ji neposredn o prije nego jc k onačno zavl adao feu·
dalizam, krupna feudalna gospodarst va, no sc od to ga doba svc:
" ae rat"ijaju, ima!a su predo...,t u pogled u većega i intenziv r.ij q;
, ra zvi tka proi.tvodnill snaga. Im aj uć i vel ika imanj3 i raspola!ući
dovolj nom radnom snagom. viasteosko je gos podarstvo moglo
da izvni vetu podjelu rada, podjelu. koja je omogućivab , da se
proiire i stvore no\'e grane l.! poljoprivredi i zanatstv u. d:! se
racionalnije i produktivnije iskoristi radna magli podložnog
l j udstva.
S obzirom na to. ria je zemlja k .. c osno\' no sredstvo zJ. pro·
izvodnju $Iu!ila za iz(lrz:l\'anje j neposrednog p roizvodača j (,je·
lokupnoga pO" laštenog staleža. Nemanjići Sll se narocito bri nu li
za to, da njihovi posjedi. kao i posjedi darovani crkvi i sv je-
tov noj l'iasteli budu uvijek snabdjeveni potrebnom radn om sna·
gom. Ma nlIsti rske isprave, Dušanov zako nik j drugi pisan i sp'"
.394
mell1C, pum su propisa. kojima je svrha, da vlasteoskoj zemlj i
osigura ju stal nu radnu snagu. prijeko pot rebnu tim velikim go-
spodarstvima .
Veličina radne snage. kojom su vlaSleoska imanja u Srbiji
raspolagala. dostizala je prilično velike r azmjere. O na iK, dod uk.
moie utvrditi samo za one manastire, ko jih sač uvane isp rave de-
taljno nabrajaju osim zeml je i dodijelje no ljudstvo. a za posjede
svjeto,' ne da~tele potpuno nedostaju podaci. Tako je na primjer
vlastelinst vo manastira Dečani imalo neko vr ijeme '2.09; k uća
mero paha (zajedn o s majstor ima i popovima). 69 kuća $okalnika
i 26<i kuća Vl ah a. Arhandelov ma nastir kod Prizrcna, osim me-
ropa!kih k uća, imao je HI kuća Vlaha, a manastir u Banjsko;
uz ostalo i 8 vlaških katuna sa 500 kuća. Poj edini manas tiri imali
su ndto svojih ljudi i po gradovima ili na drugim vlasteoskirn
dobrima. Ako sc uzmu sve ve'like i male rabote nab roje ne u
isprnvama. i 10 nc sa mo meropaha , nego i drugih podlofnika .
veličina r~dne snage, kojom su sc manastiri koris til i, do sti!('
velii; opseg. Da bi manas tiri ho bolje iskoristili radnu snagu
svoj in ljudi. ti su bili oslobodeni od svih rabota u kori st vla-
dar;)..
Mogu ćnos t da se izvr;i veća podjela rad", na vlasteoskom
gosJloda rstvu. naročito na onim prostranim pos jed ima. koji ~u
pripadali manastirima, Slvoril<! je sve uv.iete za inten1,ivniji
razvital, poijopri\' rcdne proizvodnje. U različ i tim pol jopri\'Ted-
nim pa nam a. koje su tada postojal e, II rata rstvu, "inog ra darsl\' u,
ptdarst"u, voća rstvu. povrtl;:.rstvu. ribolov u i stočant" ll pro!i-
ruju se po jedinc kulture. vrši sc uža specijalizacija ne samo u
pojedinoj gran: proiz vodnje nego i u ljudstvu. (;Qspodarstvz su
imala takoder svoj~ vinogradare. pčelare. stočare, imala su ze·
mljilta detalj no kategoriz irana i odredena .ta svaku nsIU i za
.,·aku poslojdu granu poljopri vredne proizvod nj e.
R a t;;'1 S t ,- o je u X IIL i XIV. stoljeću zauzimalo istaknuto
mjesto. Sijali su pšenicu. o,'as, uvelike proso. a bilo je p olja i s
lanom konopljom. heljd om i mahunastim plodovima. P r osj ečni
godišnji prinos pojcdinih i.."Uilura morao je bi ti prili čn o nitak
s obzirom na pri mitivni na čin obradiv:lnja zemlje. Al i je ipak teh-
nik .. ra tarske proizvod nj e pokazivala neki napr«lak. Razlik o·
395
$:
vanje jarih od ozimih usjev a dokazuje. da su s dvopoljnog plodo·
retla već bili preJti na napredniji tropolj ni plodored. O pos tojanj u
tr opoljnog plodoreda, osim Svctostefanske povelje. svjedoče i
članci 31 i 65 Dub nova zakonika. po kojima popovi. koji nemaju
ba!t;ne, dobivaju tr; njive za konite. Glavnu su painju ohratali na
ozime usjeve. jer su oni najvi!" sluWi kao ljudska hrana. ito se
vidi iz Svetostdans ke povelje. koja propisuje: _Kto su merHpsi.
da oru ozime ralije t ri mati. a jar(' dve ma ti .. , i iz isprave cara
D uJana manas tiru H ilandaru. po kojoj su meropsi. uz ostalo. ra-
diJi ~ ... dva dana oranja jes('ni. i dan proleriji ... « Pri tada-
inj('m ekuenzivnom načinu ratarenja. p rimj('na tropolj nog pJo-
dor('da znatno je pomogla, da se popravi produ ktrvnost tla. Po
svoj sc prilici ponegdje i dalje upotr('bijavao palj('vinski sis tem
obradiva nja z('mije. Zita su smještali lJ žitne jame ili rupe. a
postojale su i zidane fitnice_
Ratarska oru da za proizvodnju ostala su i dalje primitiv na .
Manastirske isprave spominju plug i ralo (,-iše kao mjeru ). kosu
i srp. a Bud,·anski statut obvezuje. da sc radi trnokopom i plu-
gom. Plugovi i rala su bili b'1'ubo istesani od dTveta. ali S\l imali
željezni raonik , ho je značil o napredak u :ehnici proil,v<.>dnje
(tipovi rala s klj('zoim raonici ma \.I psaltirs kim minija:urama -
Miin<:hen, na freskama u manastirima Dečani. Les novo i dr. ).
T akva or uda. koja nisu odviše dubo ko orala. odgovarala su ta -
dašnjoj vrsti usj<'va (strnim iitima). kojih plitki korijen nije
mogao da poveća svoj prinos u razmjeru s I)rodubljiva njem ora-
nice. Za pokretanje pluga i rala upotrebljava!i su volove ( ~i ako
ne rataj;' da meropsi redom crkovnimi volmi oru« - Sv('tos te-
fa nska povelja).
Navodnjavanju zemlji!ta obraćali su naročitu pain ju. U kra -
jevima. koji su bili bogali potocima i izvorima. vnd\l 5 \1 dovodili
vodovadama. a u kri('vitim i s<.>šnim predjelima sluiil(' su barc
i lokv(' za na,·odnjavanje. Isprave su nekim manast irima osigu-
ravale isključivo pravo. da sc koriu(' vodom. Na vodo\'ade
manas tira $". Dorda skopskog nitko nij(' smio da postavlja kakvo
baltins ko pravo. T aka\' zah tjev kalnjavaH $U novča n o m ka m om
od iOO perpera u korist državne blagajne. A ko bi netko samo-
"lasno odvodio vodu s manasti rskog imanja. pl a ćao je ka znu od
12 perpera u korist manastira.
396
. Z~ m!je"enje ii ta slu!ili Su žrvnjevi i mlinovi (vodenic(').
ko ~e J~ IJer~l~ : ekuća :oda . N a imanjima manasti ra \I Banjskoj.
mimaTI $1.1 bIII obveza ni da sij('ku frvnj(' i grad(' manastirske mli.
no~.c. ~ ravo. na ~lržan~e mlinova bilo je u Srbiji vatan privilegij.
~OJI. bl sebi. oSlgtJra.h. feu.dai ~ i p~~jednici. T aka,. su privilegij
I~lah rnn"gl mamistITi. l\a lrnanjIIna Arhandelol'a manastira
mI ko. nij~ smio osim manastira da posta,' i mlin. I'relubj su
k a~nJavah novčanom kaznom od 500 perp<:ra i oduzimanjem
mima. Za upot rebu mlino va manastirski su ljudi morali da daju
znata~ dio .samljevenog iita. Izuzetno. kada bi manastir dopust io
držanJt mh nova. korisnik je bio dužan da daje polovinu uima.
::a taj .su način ~lIa~astiri i s pomoću toga "ainog sredstva za 'pro-
Izvod n jU ostvarivali dopumkc pribode u svoj\l korist.
Na merop~~kim ~aJtinama pos tojali su takode r u"jeti. da $('
ratarstvo razvIJe. hlm a . mala k oličina zemlj(, (od .5 do :00 ka.
bal~ prema P?pisu prihoda manastir a J-lilandara) i ograničeni
brOJ članova ]edn(' meropašk(' kuCe nisu dopu§ ta1i. da se izvrši
veta podjela rada . Osim toga. rnnogobrojn(' obaveze u rabota,"a.
naturalnim dava njima. sitnim poslužnim dufnostima u korist
neposrednog gospodara. ome tale su normal n; rad na lIIeror:l~kom
gospodarstv<.>. Ali lJ ono slobodno vrijeme. kad su sr ba"ili
svOj<'>Ill zemljom. osobito II doba razvitka robno·novčanc privrede.
koja dj~lomično obuhvaća i selo, meropsi su nastojali da uvećaju
prodllkl!" nost svoga rada. Kao posljedica joga povećala se pro.
iz.vodnj~ i na tim skuč('nim kompleksima zemljišta. Ta j(' činje.
~H:;a o~lg rala značajnu ulogu li razvitku ne samo ra larstva. nego
l ostalih gra na poljopriv redne proizvodnje.
Upor('do s ratarstvom ratvijalc su K u Srbiji i d ruge g ran('-
poljoprivrede. Naročitu pažnj Il obraćali su vinogradars l\'u i pče ­
larstvu.
V i II o g r a d a r lt voje imalo dobre uvje te. da se razvije
zbog povoljne Idim(' i zemljišta li top lim krajevima tada~ nje
Srbije, napos(' u primorju. U r<.>kama p<.>vla.štclIog stalcža vin o-
gradi ~u u pojedinim krajevima bili veli k i7.vo r prihoda. 1\ema-
njići ~u darivali manastirima \'inograd(', stavljali im na raspo-
laganJc potrebno ljudstvo i obvczivali manastirske ljurIe. da svi
ber izuzetka vde vinogradarske poslove. Osim vina od svoji h
vlastitih loza, ma nastiri su na osno vu isp rava dobivali \' ino od
39i
svojih podložnih ljudi. iz točno naznačenih sda, o obliku oba _
veznog d av anja (desetka. čab~inc. polovi ne). Na ,vojim sajmo.
vima manastiri su imali. uz o~ tal o. i is kl j u č i vo pravo prodaje
vina. Tako su mana stirska vlastelinstva postala s rediš ta vinogra .
darstva i igrala vdiku ul ogu na trž išlu.
Po uzo ru na bi~antsk o vinograda rstvo. vinogra de su u Srbij i
ograd iv ali la llcem. plotom ili trnjem. Vin o su obič no držali u
ve likim posuda ma od ilovače, a u prenošenje slu!i!c su ja reće
mjdine (freske u man astiru Dečan i ). U pri maril!. gdje je vi n,, _
gradarstvo bilo najrazvijenije. strogi propisi, šti l eći interese vla -
"eJe i gradana. dopu!tali su obno" u sa mo starih vi nog rada. 2.
podizanje nol,ih bilo je ubranjeno.
Prema o pisu Srbije od anonimn og geografa iz g. 1308 ne bi
se mog lo smatrali, da je vi nogradar~ h'O II unutrašnjos ti bilo ta ko
razvijeno. 1'0 n jemu, opće piće bila je uz mlijeku neko vTsta pi va
(<;.e T1,isia), <l sa ru o S\l vladari i vlastda Iro';:ili u većim k o li ~i nam a
I' ;no, i tt.. ugla\' nom doveze no s primorja.
Medu razvi j ene g ra ne polj opri\' rede ide i p č e I a r s t v o
Na vla steos ki m posjedima, izmedu Jivad~ i ~U ''':I . nalaz ili su ,e
pčd injaci (uJjan ici) S:l svojim pčcl:l r ima (uljari ma) iz reJova
podložna;:a. Proizvodi pče!arstv<l, me:d i vosa J: , imaJ i su ;i"oku
prodr.. u zemlji. a bili su i važan predmc1 tOl i,,'ot. Vosa k je:
služio za osvjC'llj enje. a med za zasbtliva nje hrane i pra,'ljenje
o'niljclog pića ~ medovine.
V (, Ć il r s t vojo:: bil" razvi jeno \I prvom redu na velikim
posjedima, a mn ogu m:ln j e na r.leropaH::oj zemlji. Vućnj a c i (""0'
Stije. per ivoj i, ki!lurij e) su dava Ji obi čnije vrste \· oća. tJ pri-
morj t; su naročito II zgajali m",sli nu u odrede nim maslini cima.
1 bslina St cijed :l a u primitivn im kame nim mlinicama. kojih se:
ostaci jo. i d anas nala ze pu nekim sta rijim manasti rim a _ SviIar-
stvo se TaZl'ijal" /Xlglavito II Makedoli iji i sj evernoj A lbanij i
N .. jvi~ je bi lo ra ~"ijeno na imanjima Prizrc nskog manast ira.
koji .ie imao vclik bro j dudova (hnica) za uzgajan j e sv ilen e
bube_ Ob.,veza da\';:nja poslojala je i u loj grani poljoprivrede.
Spomenu;i m~:hIJtir dohiv ..o je iz Donjeg Pilota slo li~uća SVI-
le ni h čahura ili II novcu JOD pe rpera.
t: privrednom ž,vo:o srednjo\'jek(on,e Srbije ! ume su bile
veoma v<lZne . l'utopis: iz X I!!. i xr\'. SL gov,")re o prost ran ,"\
sumov,tuJt kraj ev ima Srb:j e. o g ustim. neprohodni m lumam a
kojih se drve' iskori šti \'alo golo\'o kao j ed in i mate rijal II gr ad e-
vinarSh'u i drugim sva kidašn jim Il0trebam .,. Seoske so kuće bile
sast""ljell", od grubf' tesanih das ak a i brvana, a k~menih j~ k uta
hil o sam o \1 primorskim krajcvim u.. gdje nij e bilo taku mnogo
immov;til, [,redjela. U unlltra ;;lljo~l i zemlje prevladi va le so lITa-
stove i bor(,ve ~urne. a u primorju cr nogo rica. vrlo pr;kladna za
, hrodogra dnj u. U manasli rskim ispravam a spommJu se manje
ogra den c su me (zabeli ), koje su viie slu!ile kal> ko'are il i odmo-
ri~w za sto];". H~a.\tove šume i sl;:ori~i;i\'ane su kao painjaci (~ži­
ropa/Ie _) i im:Je su I'eliko lnil čenje za podizanje stoČ:\rsh'a .
PO$!jedicorn eko nomskog: rat.vi tk .. bila je lc:inja zem lj išnih
gospodara d~ posjeduju što v eće parcele obradivog zeml j išta.
zbog čega su m nog r š um e iskrčene. Nck~ ispr ave. osim !nm;: i
pašn jab. pokla njaju i krčcvi n e (I;).zi). pa čak manastirsk im lju-
dima ([0I)l;1I:aju da Sl b:n·(, krčenjem_ S::lsi $U dug-v bu smetnje
krčili šume ; Duša no\' ~akonil: im je ograničio sječu ~umt" sa mo
I 7.;;: potrebe rud."rstva.
l~ i b o lov jc lt xrn i X I V st. bio dost .. r;,zvijen . osooito
na ve likillJ jezcrim~ II Mak edo niji i " primorj!!. U urHlt~" ~ n io~t i
zeml j e ril.>olo\· j e imar. m:lllje: privrecino značenje_ D" 'oi osig,"-
rali sebi rio u zu. vri.ieme po~tova . manas tiri su sc naru čitco ori-
nui: ZOI. ured i\';mje rihl,;ak~ ; 1,naluom broju svoj ih podloir,ih
ljudi nam etali oba"ez~. c;; iove fioe i odri:lva.i u ~ib"j;tk e. D .. tl!
,ib"lo" nije: bio nel.;; r~;o;,'ij '!n:: pr ivredna grana. viJ i se i:. činje­
nic e. f;to su manasti ri sebi pri5vujili i sključ iv o pravo rib-ulo\':! i
, kažnjava li bespravn I, i5koriš6vunje ~ion .;al:;, b.znon: od '.!() "0-
! [on. i glohom oo t perr"-~:I. O I' raznicim;: S\~ pojedin i ma nast,ri
imal; p ravo na wc ulovljen u r ibu II rijd:am a i jezerima 5vof;:
"J .. slclimtv:l. :;: p,·im"r.:«. ,dje jl ri l:>ol,," hi o \'a~na p rivredn:,
g ~ana . r iiJar: Sll rib ,: izvozi];. :--:o.ipozna tiji izvozni centr i bil, su
Drač. U lcinj; Skadar.
Gu ste i ;~u, odne ~ um c.. l>1,)~-:lti pašnj,,~i. iivade i IUI>o\'i stvo ri li
S\i povo:jne uv jete. d ~ h U Srbiji jako razvije ~ t "č o. r ~ I "e.
O~im p()vuljn ih geograLi:o-ekonomskil: ln'je t;:. n" ra7.vit;:i: Slo-
brs!vu u:je~:.:.ln jl već .. moguf n o~t pocijel( rada na vl asteod::OlD
~ospoclar~! '·a. Pril,,::; H . i r",zvijeni Irg(.\'ač:,i odnosi l prl m or-
S;, tlli gr;,o(l\'im ... ;). ;m:;"" "iih l ~ u,iajj~r;; !I~ zem lj am a poveb-
 l
!I
"vali interes stranih trgovaca ~a ~ločars ko: proizvode sro:dnjo-
\'jek ovllc Srbijc.
Po tipu s t očarske privrede postojala jc razlika izmedu pla-
nin skog sločars !'"a i stnl:arstva na vel ik im vlasteoskim imanji-
I
ma. Prije učvdćenja feudalnih odnosa II Srbiji planinsko je 5to-
čarstvo imalo nomadski karakter. Ono se odliko"alo tinu:. ;:10
Vlas i, najrasprost ranjcniji stočari , nisu bili nastanjeni na jed-
nom mjes tu, vel: su sc stalno kretali. Iražeći bolju ispasu za stoku
i bolja trliha la svoje proizvode. Obično s jeseni Vlasi su silazili
s planina pa stoku gonili II primorje i tu 5VOj<c proi zv ode proda-
I
vali ili ih :tamjc:nji.-ali za so i drugu ro bu. Njiho,' način stoča­
I
renja bio je primitivan, Stoka je bila prepuhena prirodi i. l.ahv,,-
ljuju6 boga toj i5pa~i, mogla j e da daje dobar priplod. Kad
su sc feudaln i od nosi u Srbiji ra:t\' jli, njiho,' nomadski život bi"a
ograničen, a negdje i postepeno iščezava . .Mnogi sc Vlasi na sta-
njuju blizu bkve plodne ispaše u planinama. prikupljaju se u
ba či je i na tom mj~tu Sh'araju svoja sela-blune. II mjes.i-
I
mičn o prelaze u zemljo radnike. Kako su planinc prelazile u svo-
jinu vladara. crkve iJi druge vlastele. velik bi .~e hr oj katuna Oh rid. tndava. ul.z !iM zaSllt nirn hla ma. X. II.
priključio vl astcoskim posjedi ma i činio sastavni dio jednog
gospodarstva.
Na svojim posjedima vlasteoski su gospodari imali golema
stada ovaca, čopore sv inja. vel ike ergele konja. mnogobrojna
goveda i drugu stoku. Najveći posjednik stoke u Srbiji bio je
..Iadar. On je imao svoja staniha s,·inja. osigurao bi svo je
svinje od krade. a za njihovu ishranu uzimao polovinu fira .
koji rodi u žu!,i. Se!.a su bila obvezana d:. čuv aju i hrane njc-
govu sto ku. kad bi prolazila. Polovina svih konja oduzetih raz-
metljivom napadaču išta je u korist "tadiLra. Medu na.ikrupnijc
i
posjednike stoke pripadali su i manastiri. Zajedno 3 pašnj:.cima.
pl.aninama. zahelima ikatunima dobi"ali SIl i stoku ( ~dobilak«):
I
volove, ovce. konje , koze, zajedno sa s toč ari",;!.. p3$tirima. ug\av-
nom Vlasima.
Uvjeti za razvilak 5točarst\"a na manastirs kim dobrima bili
su mnogo pO\'olj niji. Osi m velikog broja Sloke.- i JjudSh'a mana-
stirska su gO$podaT5tva imala odredeoa zemlji!ta za razli fi tc
potrebe stočarske privrede. Isprave spominju pašnjake. ljeti šla.
jeseništa. zimoviita. \\\ ade. zabc\e, stani!ta . napoji!!a, jag njila,

400
M IT~o,' ~ ra d u P r llepu. Xl\' . 5t.
-
 TA 8 LA xxx

lorove. pland išla i \. d. Ruli k o"anje pla n ins kih od doli nskih
pašnja ka pokazu j e, d a su sc ohazirali na k va litet stočne h n m c.
na kalegorit:lciju pa;nja k a p rema vrs ti s toke i t. d. Strogo ~
provodila za; tita ma naS Iirskih paš n jak a od uvodc nja tude sto ke.
, Novčanom bznom od 100. [,00 i 1.000 perpera k ažnjava ~t
svaki. Iko udt sa stokom II rn anastirs k i paš njak bez igumanovll
dopu!tenja. Z a is k ori.~Ć i \"anje rn a n as tin ki h pa.nja ka s dopu·
hc njem pl a ćO! la sc Irav n in a. Od JOO ko b ilO! dava li su kobilu. od
100 ol'aca - OVCII. od 100 goveda - govedo i t. d. Tu da sto b
:lije .sc smjela miješati s man asliu k orn stok om.
Kao u drugiIII granam a poljo privredne proizvod nje. i II SIO -
b rst"" jc bila provede n;) podjela rada. Manasti rska su gospo·
d;:rslva imala svoje ovčare. k obilare. konjo;are. ~vi n jare . Nl!
vlas telinstl'u ooilnas tira Deblll i Vla si Kustadi n ovci i Gojilo\" ci
napasali su kobil e. Rali;evci i Svc:tovračani ovce. Va rdi;ani tl" ·
vcda. Lepčinjovci svi nje. So. prijekn potre b n~ 1<1 ~1"kH i su,cnjc
mes~. hil~ je osigura na u do,'oljno; ko l iči n i. S obzirom na čeSle
ralOve o~obitu su pa tnju obraćali konjMS lvu. Ru zličite p~sm'nc
konja spominju se u d u brovačkim ugovo rim a iz xn·. sloljeć~ .
Kobija sc vi~e cijenila od ko nja: za izgub ljenog konja Vlusi su
ph,tali manastiru 10 perJl<'n •. a za kobil u 20 perpera. Osim zi -
moviJt:! za oSIalu stoku postojala s u i zinlOvišta za kobi!.: i ol'ce .
Pravili SII ra7, lik u iz med' l jah .. ćcj;a i lova rnog konja . Cesti I)okloni
II k. ... njima i kobila ma spominju $e gulOvo u sI'im ispral'uma
K ad je palrijarh dolazio u manast ir ili jc postavljao i~l,m;.Hla.
dar ivali su mu k unja. a iguma n je uzimao tri konja ~odi;lIje.
Poz n a li stučarski p n)i7.vodi bili su: usoljeno meso. koža. ro):"O\';,
ovčja "una, j naročito čuveni \"Ia~ki sir hrnza.

2. Zanati. - Z ana ti su u Sr biji II X III. i XlV. Sl. n ~ (e u·

Oespot Olh'cr. Lesn"v" , truka II pn'C polovilIt XI\'.
dalnim posjedima većinom jo; bili po moćnom proizvodnJum
zemljora d nje. Svoja grubo otesa na o rud~ ratar jc SaUl izra·
divao uz POlll o( seoskog kuvača. kad je Irebalo isko"ati kaka"
že ljezni dio na plugu, trn oko p u ili kosi. Postojala je mOl;ui:llos l
da sc razvije i kućna radinost. U pfI'om $U redu žene preradi"ak
It. kudjelju. Ia n. vunu i tka le grube Ib.nine. Preslica \I TUci hog e'.
rodice pojll1' ljuje sc na m nogim fresk:ima srps k ih sredn j ovie.
kovni h ma nasti ra. Ali osim takvih zanatll. ko j i su hiii lISIo." "etan:

I
-

djelima. koja danas nala zimo po ma n as tirima, a koj a su nam

. k .. 0)0)' vrs\i,
za ratarstvo, postojali su i drugi zanati. OJI su po sv . vješ t in~ zna tno prelazi sposobnost običnih obrtnik a. Možda su
č
ponaJuv
· " .. ~bradivan)·' 'Hoiz\'oda i po stručnost; uposlenog
- ' <1 1
lJu~~
stva imali samostalan ka rakter. Takvi S~. s,e 7.anatl J?S na a~~ I
po selima. ali su sc poneki o,d n jih n,alazll, 1 u gradov Ima. II \ a-
iniji", rudarskim i trgovačkIm ccntrlm.a. . ostalo vrlo malo podata ka. Uglavnom. sve nabrojene zanate
'Podjela rada vidi se i u razvitku cijelog, niza zanata. Pod~lk~
o tim zanatima daju najvik manastirske Isprave. Jer.su ~aTla
stirska imanja kao organizirana gospodars:va morala "mat', $."0 -
'c obrtnike za različite vrsle l.anata. U Ispravama l popl~"n~
~anastirskih prihoda spominju se kovači. z~ata.ri, ~edlarl' ~av.C!
(krojači), lončari , strgunari. klobučar;. uzdan. zl,dan. drvodJe.JJe~
Iz n'ihovih oba veza prema svojim neposredn~m ~ospodanm
vidi ~, da se još nisu potpuno odvojili od polJopr.'vredmh po -
slova, ali da im je glavna 'dužnost da se ,bave svojl.m Zan~10n,)'
Tako su ohrtnici u prvom redu radIlI svoJ zanaL ah se nl'ho~a
radn<l snaga iskorišći,'ala i za poljoprivrednc poslove, k ad JC to
gospodaru bilo potrebno, . . ,' ..• k
Od svih nabrojenih zanata, najraspro~tranJemjl hIJase. o~
"ački zanat. Kovači $U m. oslalo izradlv~.l l Qru~a. za :ad .p.. s
ostavili naši srednjovjekovni rezbari, zla tar i i klesari, n jihova
i takvi vješti obrtn ici nosili 'laziv protomajs tora - nazi v k oji
s u srećemo u nekim manastirskim ispravama.
T eš ko j e govoriti O zanatima po gradovima, jer je o njima
imali su najvažniji gradovi u Srbiji. Iz Dušaoove i.~prave mana-
stiru Sl'. Arh .. ndda v idi sc. da su i neki gradski obrtn ici (Rade
k ovač, Ljda lončar i Dobroslav zlat a r) bili dodijeljeni mana -
st im. Z latari su u sred ini XIV. st. mogli da stanuju samo u gra -
dovima. da k uju novac i drugo. Po svoj su prilici obrtnici II
'gradovima imali svoje organizacije, slične bratovštinama II p ri-
mor sk im gradovima. Utjecaj st ranih obrtnika. zlata ra i klesara
iz primorja i talijanskih gra<lova morao jc bit i velik. jer su oni
(]onosi!i savršen ija orud a i nove metode ra da.
.3. Rudarstvo, - Od sred ine XIII. st. Srbija se znatn o ek o-
nomski podiže zbog razvoja rudarstva, Prije su rudarski radovi
izvodeni na primiti,'an nači n. pa rudarstvo nije ni moglo imati
naročito značenje. Kada su došli iskusn i rudari Sasi, s"akak o

rema lome nosili ra7.ličite nazive: k ovael alatnICI: kImaTI .• m a - iz Ugarske. gdje ih je već i prije bilo, počinje intenzivnij~ ~ks­
~ari i t d Savc; (kroja~j) dijelil i su sc na šavce sVItare. na liav(C ploatacija rudnog blaga. Prvi veli k i rudarski centar bio je u do-
kožuha~e 'i šavce skornj~ne. koji su pravili koine pas~i~ske do.- lini Tare u II r s k o v u, k<Jje jc bilo napredno osobito u dru-
.. K· p reradiva!i strgunari. sedlari . u?daTl \ ccgan. goj polovini XHI. st. (Brsko\'o se spominje p r),i put 1254 ) i u
k'0, lenIcc. ozu su ." . ali prvoj polovini XIV. stoljeća. Pos li je je Brsko)'o počelo opada li
U Južnim krajevima spominju se klobul:an. ManastITI .SU "~
. .d .) •. ,. vrlu poznati i u Pnmorju. u o- i napušteno j c. Godine 1433 Du brovčani su ga navodili despotu
i svoje zld .. re (»z\ CI«, a I I so .' . ' b'l
toru i Baru. pod im e nom kam enara I klesa~a:, Po. sel.'ma JC I ~ Durdu Bran k ović" kao primjer jednoga od srpskih Irgova,
neko vrijeme i zlatara, ali se taj zanat naJvIse razvIO u rll~.~ r koji S II propa li i koje trgovci "iše ne posjećuju. Od kraja XIII ,
l st. Sasi otvaraju no ve rudni ke na planini Rudniku, gdje su Vl:~
skim naseljima. Vjerojatno je bilo iskusmh vnskar? na .trulih
Prizrenskog manastira, gdje S\l KOlOral~.i podigli »kuc.u .vost;:;nu.«; Rimljan i radili. R u d n i k je eksplo;l(iran mno go duže neg"
Vrlo Sit nlJlo poznati uvjeti. po<l kOJIma su podlozOl obrlnl.'~ Br,kovo i naj veći jc svoj ra~voj dostigao II prvoj polovini XY.
. , da su k ovači PnZTenskog m~ -
~toljeć;:;. Sasi su uskoro prenijeli svoju aktivnost i na najbogatij a
ra(11, .,. SVOI. •..an
, '. J ed
~
ino se zna
. d· 40 potkova r\ldarsb područja srednjovjekovne Srbije. n~ k opaoničk o oblast:
nastira dilyali ~vake go me po . . . . _ .., _ d
Vrlo su oskudni podaci o ,tllpnju tehm".:: \ " '.' ru~lm" Z~ r,1 , !30S spominj u "c rudnici na pL R ogozni, pa Trepča i
ko)'ill"l. s\: raspolagali obrtnici toga doba. SrednjOVjekovne n,'~- G r u i': " n i ca. Po jednom opisu i1. ISUS Srbija obiluje srebrom ,
, .' k IJU p<Jneko<" <J)\ t· olovom i željezom. i kralj ima sedam rudnika srebra. Dvadesetih
na~tirsk e freske i psaltirs k e ml11l,J3tu.rc po ~Zl , \ ._
nib s vrlo g rubim alalom, drvodjeljU sa SjekIrom .u, (~bll II
. ( . k~\'a(a s lIezwrapnim k!'jes\lma, NJI -
t g udina XIV. st. jal'lj~ se N { I " o B r d o. koje ubrzo postaje
naj"ažnijl rud .. rski eCntar srcdnjoviek{lVnc Srbije. Manja ruda r-
iuka, zida r .. s I11IS flJOIn, v . " . "k'
h ol' jt ~l<lt bio sv ;:;\o:ako primiti,·"n. ali sucieći po umjctnl<:-un
403

402
 1ka naselja nastaju u Plani. O s tr a Ć i . KOJ.ori l:.i ", a.
Jan je"u, K ovačima, L i,' ad u. Zaplan i n i. B ela ·
siei . Gluha" iei.
Va žna SII rudarska područja bila u Kuč .... vu i Podrinju. l ;
sredi ni XIV. st. bilo je napredn o rud ars ko mjesto .2 e l e l n i k.
blizu današnjeg Majdanpeka. koje jc posl ije izg ubilo ~vo j ll vri-
jednost. U Podrinju . prema bosa nSKoj Srebrni ci. 60·ih godin :'
illvlja sc rudnik e r n č a. Nekolik u decenija poslijc na lom rc
pod ručju biti osobi to napred ni K r u p a 11 j. Z a j a č a i B o fl 0 -
.
I rlll a . "
Sasi su, osuuit o kasu ije, bil i sam o s!ručn ; rudar i. i njiho,'
broj nije nika da bio naročilo velik. Grube ruda rs ke p~l ov('
obav ljalo je zav iSIlO domaće stanovniš tvo iz okolnih sela. Nema
podataka o položaju rad nik a i nj ihovu od nosu prema ,·Iasnicima
rud nika i državnoj vl ast i.
Sasi su uvdi svoju tehniku rada po rudni ci ma. Rudarska jc:
tcrminologija bila vetinom njc:ma čka . Kada bi "uzbojinik " pro-
nu.'ao rudu. radni.::i su otvarali ohično vertikalan "bhl. (Scha cht)
il i ~pravac " do slojeva rude. gdje su izgrađivali »štolne« (S to l-
lcn). " Pra"ac_ ,,:<tolnc . su po potr~bi osig urali od ocl ronja l'an ja
"ci mr o"ima~ (Zimmcrung) od d rv en ~ gradc. Isko pan u S\I ru,lu
hQ t "što'n~~ na koli cima do vozili do _pravca .... krOlo koji Stl je
I s pomocu "bornja« (Horn ) izvlač i li na pO" ršinu lj udskom snagom
I•
•
ili. al:o jc bilo iz ve(:c clubinc. onda pomoću _rata _ (Rad. 10Čak ) .
koji su okretali konj i. Rudu ~u utim ispirali u ~pla kaonici_. da
bi od stranil i nečis toću . i topili j~ tl _kolu_, u kom~ su 5C nala -
I zile peti. Osiguranj~ rudnika b ilo jc dosta primitivIlO. pa je bilo
i nesrcĆa. o koj ima ima spom tna i II našim ljetopi sima: u ni ima
°
sc govori tom .::. kak o sc upalin _ct h •. bko su sc srušile _iiirin~ ~
i ka ko su izginuli mno gi ljudi,
Vrhovno pravo vlasnišIv a nad rudnim blagom pri l)adalo jc
vladaru, Njego\'o je n:galn o pravo bilo. da od izvadene r ude
uzilIla jedan di o. urbu ru. koju je "birao orburar. Koli ko je
urhura kod nas iznosila. nije poznalO: v jerojatno j~. da se kre-
lala od jedne osmine do jedne dvanaesti ne ka o i u dru~im z~ ­
ml jama. l na čc pojedinac ili druiioe. koje bi dobik koncesiju. da
kopa j u rudu, bili su po tpun i vlunici svojih okan a. T o su Ulo!!'li
bili i stranci. Ima više poda taka otomt. da Dubro"č an i posjed uj u
")4
r udnike i slo bodno ra spolal:u njima. prodaj u ih. zalažu i osla,·-
ljaju of>Or u čn o. Nije poznato. da li su i ko liko sudjelovali
u eksploataciji rudnika feudalci , na či j im su sc pos;':dima oni
na la7.ili.
Os; "' urburt vladar je imao i dr ugt pri bode. koji su nastali
II vni s ruvojtlll rudarstva. Rud arski e.::ntri postali Su va~"i
trgovi. koj ih je cariue vladar izdavao pod zak up. Osim loga nje-
govo je regain o pravo bilo i kov anj e novca.
Na jvažniji metal, koj i se dobivao u srpskim rudnicima, bi-
jaše srebro, po negdje. kao u Novom Brdu. s nekim proce ntom
zl ata (gJama. glams ko sreb ro). U vetini rud nika kopal i su olovo.
Bakar su do bivali Il Rud niku, Ku~evu i Crn~ i . Bilo jt i dosta
rudnika !eljtza. koje ni su iz vozili, nego je sl ul ilo sa mo za domaće
potre be.
4. Trgovina_ - U X III . i XIV. st .. kad sc rudarstvo snain o
razvija, a poljopriv redna i zanatska proi7.vod nja napreduje.
r aslC i dr uStv cna podjela rada , UO ujedno uzroku je porast robn e
razm jtne i veći razvi tak rob no-novčanog prometa. Uporedo
5 osta li m gra nama privredc i trgovin a je t ada stalno ži"a; njen i
SII centri grado,·i. koji se razvijaju u rudarsk im krajevim a.
Prirodna bogatstva Srbije p rivukla su mnoge strane trgov.::c
IZ susjednih zemaJja. Dolazeći najviše iz primorskih grado,·a.
iz Venecije i drugih taJija nskih gradova. trgovci su našli u Srbi ji
širo ko ]Io! je za svoje trgovač ko poslovanje ! Io se tiče izvoznt
ka o i uvoz ne trgovine. U predmcte izvozne trgov ine. osi m po-
ljo privredn ih. s t očars k i h i ! um skih proizvoda (s toka. kofe. ,"una.
loj, sir. vosa k, međ. kr zna. drvo za gradu, drveni uglje n. smola).
pri pad aju naročito proizvodi ruda rs tv a. Od sredin e XIII. st..
kada je rudarstv o naglo napredovalo. razvija se i jak iZ"OI sre-
bra. olova i bakra, t. j. onih ruda. koji ma je Srbija najviše obi -
lovala. Od stranih trgovaca Dubrovčani se i Micčani najviš e
interesi raj u za rud no bogatstvo.
Po vnl i predmtta, koje su lrgo,'ci uvozili . imala je uv ozna
trgovina sasvi m drugi karakter od iZVozne. Srednjovj ekovna
Srbija nije trebala strane poljoprivredne proizvode. U rukama
vlastel e gomilali su sc vHkovi takv ih proizvoda, koje su oni
dobrim dijelom prodavali stranim trgovci ma. U toj raz mjeno
' 05

sudjeluje i zaviSilO seljaitvo. koje se postepeno uvla či u robno-
nov čane odnose.. Ra s po!alući gole.mim bogatsIvom. vlastela su
, "remenom povećava la opseg svojih potreba. razvijala smisao
za ruko;. a kao posljedica toga javila sc idja za luksusniJn pru-
izvodima stranog porije kla.. Srednjo"jeko"n; pisani spo meni(i.
kao i freske uednjovjckovnih srpskih mana.stira pružaju mno -
gobroj n e podatke o skupocjenim odijelima. k ojima SIJ sc odi-
jevali. i o skupocjenim predmetima. k ojim ~ Su raspolagali vla-
d;": r i i ostala vlastela. Sve te skUI)Ucjcne predmete n isu mogl i
proi zl'oditi u zemlji, jer o brt nije bio dostigao visok stu panj
razvoja. već su ih uvozili sa straoe. uglavnom ul pomoć dubw-
vačkih i mletačkih Irgovac,,". koji s u osim robe dubrovač koga ili
mleta čkog purijekla prodavali i robu dovezenu sa Zapada i Ist,,·
ka . Na taj jc način uvozna trgovina toga doha dobila pretdno
luksusan karakt er. U Srhiju su najvi! e uvozili tkanine. rijetka
krt-na. datni naki t ukrašen dragim kamenjem. daln o i srebrnu
posude, začinc. južno \'oće i dr.. sve. ito jc imalo da odgo"ara
J)olrebama vladara i ostale vlastek ZlI potrebe zavisnog selja-
~ t\'a uvozili su so. ul je. slanu ribu. jdtini nak it. sitnu ~takl<lrijo.
grubo sukno i t. d.
U "anjskoj trgovini Srbije sa st ranim zemljama Dubrovnik
zauzima u Srednjem vijeku naj"ažn ije mjesto. Sve rio paria
srpsk e drlave Dub rovčani su uspjdno suzbijali konkurenciju
oSlalih stranih trgov a ca pa su drbli u svujim rukama najv eći
dio Irgoville po srpskim zcmljama. T ome je uZ ostalo prido n i-
jela i okolnost. što je Dubrovni k bi o 1)0 svome geoG rarskom 1'0-
lolaju i po svojim trguvačkim vezama sa stranim drlavama naj -
prikladniji trgovački grad. preko koga s u lako mogli o"ozi,i
robu iz drugih zemalja i izvozi ti rudna bog-atsh'a i proizvode
poljoprivrede. koji ma jc Srbija obiluvala. 2i,·i trgo"ački odnosi
izazvali su potrehu. d3 sc po glavnim trgovač k im cenLrima Srbi -
je stvore male 1Jasto bine stran~C<l. \I kojima su oni živjeli na
sv!>j narin.
Od Stdana Nemanje pa do pada D<:spotovine $rIlski su vla -
dar i zakljočili s Dubro\'čanima titav niz trgo"ačkih ogovora
I
i ugO"ora o prijateljs\I·u. kojima su dubrovačkim trgovc ima da-
vali široke privileGi je l.a slobodno i potpuno osigurano trgovanje
p" Srbiji. Ugovorom o miru od g. 118G dao jc Stefan Nem a nja
·06
-
DubTf)včanilllJ potpunu ~lobodu trgovi n e II srpskim zemljam a.
U X III . i XI\', st.. uporedo s razvit k om t rgovač k ih udno sa.
st aln o su,/;c dopu nja,oati privilegiji D ubruvČanima . S tera n Prvo-
\'jen~~ni .(I~ZO) .7.ajam';;o im jc slo bod nu kretanje: 1)0 ('ijdo;
ze mlJ I. o$lgurao ,h od svake nepravde i nasi lja, regulirao njiho\'c:
sU(iske odnose sa S rbima i poh-rdin im prav o pr odaje vina i
meda na Iržiš t u II Brskovu . Osim \lCĆ prije danog dopuštenja. cl:!
sc slubodno i nesmetano mogu krct .. t; po zemlji, kralj Uro.~ .it
dopustIO du b rovačkim trgovcimn da mog u sa svojom robom
p.re];~tili i u drugu zcmlju, usta n o,·jo obavezno suds ko rasprav _
lJa nJe sporol'a izmedu njih i Sr ba. ka o i izmedu nj ih samih. osi-
gurao ih od zla, k oje bi im vojs k a u zc",lji m ogla da učini.
Kralj Milutin [)otvrdio je 1282 Dubrovčanima prije dobi..ven e
povlastice. a poslije ra ta 5 Dubrovnikom obnovio 1308 trgovački
ugovor , proširivši 7.nlltno IIjihov e povlastice. Pu lom ugovoru •
nije nitko silom mogao oduzeti njihovu robu. a o slučaju ! Iele.
učinjene na pulu. naknadu je imal., da pl .. t; ob li.!nje selo ili
driava. Nitko ih silom n ije mogao natjerati da kup uju stoku.
ali im je postavljeno ogra ničeoje. da Ile mogu trgo"ali stokom.
dok se na Irfiitu IlC proda vj;,darcva Stoka. U odnos" na svoje
I' jerovnike imali su takod er dO,I;\ velike povlaslice. Nitko ih ' Il
Srbiji nije mogao :atvorit; za naplatu duga ( uda,·a ). niti im jc
za dug mogao zapečatiti kuće . Carine su pl .. ćali ondje. ~dje su
ro bu prodavali. Od vojne $lu!be. kao i od zidanja i ču,· an; ..
tvrda"a bili su potpUlIO osloboden i. U slučaju spora sa Srbinom
sudio im je mjtio,·;ti sud sastavljen od srpskos , uc a i jedno;.:
Dub rovčani n a. a samo za Idk e k riv ice. kao što so izdaj<l. ubi j-
st,·o. tdka t jelesna povreda. odv odenje zavisnoG čovjek a, sudiu
im je isključil'o vlad a~" sud. Za krivice. koje h i učinio njih o,'
.. djetić •. Dubrovčani niso bili odgovorni.
Zbog čes tog oktete nja r~·be. kujc bi nastal o kod prije voza ili
na tržištima. Stefllo Deča05ki je 1326 ob vezao .!upu. da nadokna -
(Ii šlet u. ili je u krajnjem slubju štelu imala Ila snosi vl"da rcl""
blagajnn.
Car Duš an je '.nalno pro~irio povlastice dubrc.... ačkim trgo,·-
cima. Zbog stalrn: nestaliice iiIa u Dubrov niku. dubrovački su
trgovc i dobili 133:! pra vo. da slobod no. bez ikak ve smetnie.
kupuju žito po sdima i gradovima o Sr h iji. Ne sa mo Dub rovča -
nima kan kUI)cima. negu ni domaćim prod:wačima žita mJc M,
smjela čin it i nikakva smetnja u toj trgovini pod prijetnjom ka~rw
"d 500 I""rpera. D"ijc sodine pusIije dubru"ačkim jc trgo\'.:im ..
OpCI l:!'aralltirano slobodno kretanje inesmelana trl:!'uvina I'"
nim trtištim;o i sajmovima II zemlji. U ispravi jc n~tročitu i$ta],,-
nulo. da nitko u zeml ji, biu knez. dastelin ili vladar. ne srnIJ\'
uli Ilubrovačldh trgo"aca uze li silom robu. il da ne kupi . p.. JC
,do: i vladar m orao da plaća onu djenu. koju su plaćali i drugi
Ijurli.
Veli ke povlastice dubili su Dubrovčani Dušanovom ispravu",
od 1!H9. Tom su ispra\'om potvrdeni svi za ko ni i ispravc. kojc 5 U
duhru"ački Irg ovci imali od DušOloovih roditelj .. i praroditel j a.
a doMli su i nove JX.',·lastiec. U ispravi se naročito obraća pažn ja
na po1])IIn1l sisurnosl njihovc trgovine. Ako bi netko dubru -
\"ačkulIl t rgovcu .. du7.el) robu silom, država mu je morala platiti
nilkn ild u štete. a krivca ka7.niti. Trgovcima, koj i su išli u Ugar-
sku. Bosnu. Bugarsku ili Grč ku , osiguran je slobodan prolaz
kruz srpsku državu s tim ograničenjem. da ne nose orutje niti
trguju njime, Dubrovča n i. koji su dnIatili ili odlazili u Dubrov -
nik. bili su oslobodeni pl;.tanja carine u Trebinju, Il a c~stama
j skelama, 'I n,l oslalim Illjes(irna. guj e .~e ubirala carin: •.
"bbli su je po sIarim ~a konim a. Ispravom je regulirano pitanje
suds h 'a i način pri ba vlj an ja svjedo ka II mjdovitim sporovima .
dana j~ Dubrovčanima olakšica pri trgo"anju konjima. ostayljelI
im je, u sl učaju rata izmedu Srbije i Dubrnynika. rok od 6 !llJe-
seci, da se sa svo j om imo\';nom uklone iz zemlje i t. d. hiC povla-
slice potvrdio je Dubroyčanima i car Uroi 135i .
05;111 Dubrovčana i Mlečana u Srbiju su dolazili trgovci iz
Genove. I;iren~t. Anconc, a po svoj prilici i iz Bizanta. Njiho,'a
jc trgovačka djelatnost bila zna tno manj~g opsega. S~e veći
uvjeti r.a jači rat.y itak robnog prometa zahlije"ali su i odgova-
rajuee zakonske mjere, koje bi trg ovci ma garan tirale slobodno
kretanje i sigurnost u poslo,·anju. mjere, koje su. s obzirom na
reuda lno pravo gos podara ~emlje , bile prijeko potrebne za ne-
SJUe tanu trgol' ačku djelatnost. Tak ve mjere. osim zaključenih
ugoyora ~a stra nim zemljama, propisao je i DubnoI' zakonik.
Trgovci ma nije smio nitko da onemogući ni spriječi slobodno
kretanje. n; veli ka ni mala vlastela. ni carinici. pod prijetnjom
408
novčane bzne. Nov(anum kaznom od 500 perpera bio je binje"
~ ~, :,. tk'" tko bi .od trgovaca silom uzeo robu besplatno ili trgovca
s.j ,o nOI "rodaju: za naknadu hete bili su kolckti"no odgovorni
selo. grad, iupa il i okolina. gdje bi se dogodilo ohećenje.
Kajvainiji trgovačk i cen tri u srpskoj dda,·i bili Ju I'cl.ani ce-
stama. koje su veći n om bili već Rimljani izgradili. Rudn ic i i tr -
govi" unutrašnjosti bili su u pravcu Jad rana I'(:t~ni Ztt~ kom
cesto m (\'ia de Zema), koja je spajal a Zetsko Primorje s P('III) _
navJjem. Bosanska je ceSla ("ia de Boss Il ia ) spajala bos:mske
krajev(' ~ Makedonijom i Grčkom . Važna je Dubrov a čb cena
(\' ia Ra glISi na ) polazila od Dub rovni ka i kod Nib se spajala
s Carigradskom c('stom (via mi!itaria ), najgla\'nijo/O ar tcrijum
izmedu Podunavlja i Bliskog lstoka. Zbog tal'u~te nostj ces te nisu
bile prikladne za saobraćaj kolima. Stog ~ se trgovačka roba pre_
nosil~ uglavnom karavanama. Trgovci su konje iznajmljiyali orl
pilstirskih Vlaha, koji su u isto vr;jem~ bili glav no osobljc bra _
vana. Poslove oko prenošenja robe, sklapanjn \lgol'ora s trgov -
,i ll1 ~. organiziranja karavana i vodenja do mjesta isto"ara robe
!Obal'ljao jc .. kramar«. Karavansb jc trgovina traja!;1 eijdu
t:0dinu. ali je na,iintel1zivnija bila s jeseni. Put su prelar.ili pola -
gano. !;Iko da je tre bal .. katkad dva do tri mjeseca, d~ ruba
rlospije do odred enog tržišta. Karal'an skih stanica bilo je \I
lirsk""u. udakle su robu raznosili d;olje po srps kim zemljama.
II Prijepolju, koje je bilo središnja stanica za Sjenicu, Novo
Ihrlo i Pet, zatim u KO llloranima. Bukovici, Crnči i t. d. Razvitak
unutarnje trgovi ne ogleda st': u povećanoj \llozi sajmu,·a. koji se
održal'aju na vlastcos kim posjedima. osobito manastirskillla. Na
lim su sajmO";ma ponajviše trgovali ratilrskim proizvodima i
l.a na lskom robom. Feudalci su na tim tržištima imali povla:iteno
pravo prodaje proizvoda sa svojih ima nja. a to je za njih bilo
I'aian dOJH!Oski iz"or prihoda.
Prije nego su vlad ar i pristupili kO"anju vlastitog novca, u
srednjovjekovnoj je S rbij i bio u optjecaju metal ni no,'ac stranog
,)orijekla. u prl'om redu bizantski i mletački. Iako je taj metalni
no"a e bio u optjecaj u. j oi su p·os tojali i (ragoI'; trgovin('. u kojoj
je ka o opći ekvivalenat igrala uJogu novca različita roba. Planin-
~ k i Vl asi dugo su prodavali svoje stočarske pro izvode' Dubrov-
('a nima za so, a na triištima u unutrašnjosti Srbije razmjenji\'ali
409
 'SU s"o j e proizvode '.a kakvu sitnu lrgovaCku robu. Manast irska
imanja II dolini V;lTdara (p rema popisu dobara Htetovskog ma -
nastira ) kupovala su zeml jišta bilo za novac. konj e. volove. ovct.
ili kakov rata r~ki proizvod. Funkciju općeg ckv ivalenu najduž ~
je imala sto ka (ko nj; i volovi ). Različ;te globe i nameti n~pl~ ­
ći van i su u sloci. Ranijt. isprave predvidaju kazne samo u ku-
njima i volo,';ma. a u kasnijima se pojavljuj11 i kazn e u novcu.
U Dubno" u zakoni ku osim novča ne kazne još su zadrhne kazm·
II volo,· ima (čJ. 56 i 5 i ). Osim opCeg eb·h·alcnta u ratarskim pro-
izvodima kao roba za rU1-mjc llu služilu j e i sirovo sre bro. k oj~'
su trgovci mjerili um':ama. litrama ili gu ispla ćiv ali u ši pkama.
Ci n i se. da počeci kO" an ja srpskog novca idu već II prvu po·
lovinu XIII. st .. prije nego 1;to sc s dolaskom Sasa j a če razvilo
ekspioatiranje rudnog blaga. ]>01.nati su primjerci - svega tr i
komada _ hakren og novca kral j a Radosla"a (1228-1233). a I'"
jednoj nedovol jno provjerenoj vijesti postoji i jedan n j egov sre-
brni novac. No vc i s na tpisom _St efan Vladislov « potj eč u po svoj
prilici od Vladisla"a !. (E!33-12~2). ne od Vladislava II .
( 132 1-1324). Ima čak indicija i vje rojatnost;. da je već Stefan
"rvovjenčani kovao svoj onvae.
Sasvim je sigurno. medutim. da je la vrijeme Urola I. srpski
no,'ac kovan II vdikom broj u i da je poslije izradivan u sve
većim količ i nama i priman kao platežno sredstvo i izvan granica
S rbi je.
Razvoj ru danu' a o m og ućio je i o bilnije kova nje domaćeg
novca i jačanje novčane privrecle. U va~nijim rudarskim mje-
stima pos tojale su kov ni ce. koj e su izrađivale sreb rni novac (g roš.
dinar). P" 'a poznala ko"n ica bila je u Brs kov lI. zatim sc javljaju
u Rudniku. Novom Brdu i Plani. Bilo je kovni ca i po gradovima,
gd je ni su kopali rudu. Kralj Konsta ntin kovao je novae u Skadru
Vu kaJin u Prizrenu.
Pravo kovanja novca daval i su vladar i na jčdće pod zakup,
Zakupom s1.! se koristili ne samo s t ruč n i knvni Čari. već i trgovci,
ponajdse Dubrov ča n i. Osim usl(lll{lI'ljeni h kovnica u spomenutim
):'radovima bilu jc zla tara. koj i su besp ra vno kovali nova c po se-
lima i gradovima. Zbog toga se čes to pojavljivao lo; nova c. koji
j e ometao trg o,·ačke od nose sa susjednim zem ljama. Da bi sc
spriječi lu falsifi cira nje nove:., Dušano v je zakonik zabranio 7.11' -
410
-
tari m a da stanujl1 ,zvan grada. Selo. II kome bi sc ndao nasta -
n j en llat:lT. imalH bi da se po kazni rasell. a zlatar da sc spali.
Ako bi sc u gradu nasao ~Iatar , koji b i tajno kovao novac, bio
bi osuden na kaznu spaljivanja, a vl "da r jc ima o prav u da na -
pla ti globu od grada (č l . 1(j8. ](j!), 170 D. z. ).
U Srbiji su kovali srebrni novac. Prvi je novac kova n po t ipu
mletačkih srebrnih primjen1 ka. Zbog čes te 7.amjene novca . na-
stajali su m nogi tipovi novca. koj ib broj raste osobito Ll XIV .
stoljeću . Tc su čes t e zamjene bile za vladara unosan ;7.Vor pri-
boda.
:j. G radovi. - Grad o,'; su sc u Raškoj razvij ali d os\;l
S])Oro. P uto pisac iz 1308 za bil jdio je. da u n j oj nema pravih
gradova. \'eć doua Ivrda"a i većih naselja od tri do četiri sit>-
line drvenib k u ća. neutv rđenih i bez zidina. T o su bili Ir~ovi.
koji su se razvijal; uglavnom oko r udni ka . Prvo hitno su bili na-
sel j eni većinom stra ncima. Sasima. D ubro " čanima i dr .. ili sta-
nov nicima iz starih primorskih gradova pod S rbijom. naj,·i'e
Kotoranima. Svi su oni Ils;m Sasa sačinjaval i privremen i elem e-
nat. koji su poslovi dovodili u trgove. Ja č anje m tib prh'red nih
centara postepe no raste i hroj d o m a ćega gradanskog elementa .
koji ipak nije uspio cla potpuno potisne i za m ijeni strance.
Ured enj e tib trgova nije nam poznato II Jl'ojedinonima. Ka o
obrazac poslu žil o je uredenje s3skih kolonija u Ugar~koj. Na
čelu jc stajao knez kao predstavnik centralne vl~,lti _ Ako je ll'.
trgov e postojala t v rđava . njom je zapovijedao kefal ija. G radsk I'
je poslove s knezom na čt.lu vodio jedan odbor od 18 ljudi, I. !v
_l'urg;lrao. koji S\I vršili suds ku vlast. O dbor su vjerojatno biral i
stanov n ic i trgova. U Brskovu ~e osim kn eza spom inje ~~a" na-
rod., (totu s populus ei usdem civilati, ), koj i zajed n ičk i upućuju
neko pismo II Dubrov n ik.
Strand. uglavnom Dubrovčani. imali su po gradovjm~ pose-
han polobj. Medusobne $POrOVe rjda" ali su pred svojim pred _
su.vnicima vlas ti. Sporove sa srpski m podauie;ma r jdavali su
mjdovit; sudovi. Stranci nisu sudjelo"ali u vođ e nju gradskih po-
slova. P ojedinci su mogli biti zakupnici carine ili \'Tši ti fun kc ij:
kneza, ali su tada bili p redstavnici vl adareve vlas t i_
'"
 I ko j~ jc prvohitno i~laJa \' ~hovnu vlast. al i je POste peno, zbog ja.
čanja vla,stck gubl!a svoJ(: značenje, i najzad jc sku pštinu pot-
punu potls,nulo Vcl~~o vijece. II koje su ul azila is kl jučivo vla -
stela. ,Ta JC c~oluclJa dovršena 1361 , ka d su vh:s tcla prcuzda
,'last I prcurcI!,la gradsku upravu potpuno II ari s tokratskom du hu
Us ko:o je u stanov~j cn o .i Vijece umo ljeni h (consilium rogalorum )
~d b čl~ no.\'a ( ~ 3 / 2) oSi m Malog ,· ijeća. koje jc već prije posto-
~ alo. PotIs kivanje pučana nij e iillo IJez tdkoća i trzavica. Nastao
I JC otvoren sukob, II kome su pucanj prognali ,·lastclu i uzeH svu
,·last II svoje ru~c. Uznemi reni tim lluč kim prevratom II susj ed_
I stvu. DubrOl'c:am su, uza sve sta ro sup:Hn;štvo i7.med" ta (ka
~ ra da. "o~ogli kotorskoj vlasteli da svladaju bunu i u~vrste
Iz nova svoJu \'Iast.
U ekono ul skom žiVotu Srhije: Kotor je igrao vdnu ulogu. U
udnosu prema Dubrov niku imao je: tu prednos t. h u se: nalazio u
saslav~ Sr bi je, i nj ego"a se trgovi na mugla slobodnije raZVijali.
Na. s\'.'m ~ vdnijim trgovima Srbije biJ o je i kotorskih Irgovaca.
POJedinCI su po~~iuli i v.ef:i uljeca j kao Nik ola Buća . koji je
postao p~ot~ves.tlJar .z~.:~I J em e Dušana. Ali Kotora nc su pos te-
~no potiskivah broJIlIJI , ekono mski jači D ubrovčan i. i oni su
I
I
~zgubj]i s~oj~ prijašnje pozicije: u Srbiji. naročito karl je: grad
.spao IZ nJezma sastava PSil ).
. ,fi a r j,e ubo . ~ ~kJ~p nemanjićke: Srbije u isto vrijeme kada
I Koto.r. J o{~ ~rblJom Je ostan do cara Uro~a. kada su njime za _
vJadill1 BalšI Ć!. Bar .Ie prij:: sl'ega bio vafan kao sjediš te kato-
l i č ~ e. nadbiskupije. Njegov "nuLra~nji razvuj mai n mtm je poznat.
Air Je on uglal·nom ibo is tim p utem kao i ostali primo rski g ra -
dovi. Knez. koga je kao i u Kotoru svakako poslal'I iao ,'Jada r,
upravlj~ o }e gradom s narodnom skupštin om (se niur;s et pop" ,
lus). kOJU I tu u X IV. s t. potiskuje Veli ko v ij eće. pos tepeno pre-
~I'~ranu u .Ul"~'1Tl vlastele. Od 1572 j avlja sc i Mal(> vijeće (Vi-
Jece umuIJ~Il1" nlJ~ " ostojalo). Ali u B.. ru vlastela nisu imakl
duvuljno snage. da potpunu orćaniziraju sv oju vlast. zbog če!!:1
5U. na~t~!~ dt.Jg_~ ~"rbe izmed u nje i !luČilIla . .loš u XVI. s(. .icdan
1~/etac.~1 'zvJe~t::J, gO"ori o -staroj i neugasivoj mdnji. izmedu
t'n dVIJU k\a sa. l~k(Hl ~ rnsb djciatnost H.. r<ina bila je uglavnom
ugra ni če n a n~ ~r!l"~rJe. U u n utrai n jnsti Srbije ni~u ima li svujih
k" Ionijil. Bar Jt: bIO dulan d .. plać.: vladaru J[}(: perper.: go-
,
'"
J 415
di!nje. ta ko zv a ni .. akrostih~. U ispravi, knj u je izdao m anallliru
sv. A rhandela. car Du i an je 7.amijenio ta j danak oba'·ezom. da
daju njegovoj zadužbini svak e gudin~ po lO lu,'(lra .mJ.s!a«.
U I e i n j je po svome značenju odgovarao otpri1ik( Baro.
Jačih e konomsk ih veza sa zalcdem nije imao. Stanov niš tvo se
"Slavnom bal' i1u trgovinom 1111 mOTIl. O "redenju grada i nj e-
govoj evoluciji imamo " ri o ma lo podalaka. Cini se, da poku5aj;
vlastele. da uzmu vl ast u svoje ruke. ni su uspjeli i da je narodna
skupština zauv ijek os ta la vrhovnim o rg anom g radske uprave.
Inače se 7.na. da je u Ulcinju bila prij estolnica Vukanova si na
Dord a i da je po tk ra j X II I. st. pripadao Ma riji. senri kr aljice
Jelene, a za vrijeme cara U roh njegovoj m ajci Jd eni.
B II d v a j e bila najmanj a od sv ih primorsk ih grad ova II dr -
žavi Nemanjića. aji nam je njezino uredenjc relati"no dob ro
p01nato, jer je sačuva n njezin statut, koji je naIltao u d oba cara
Duša na. U purede nju s Koto rom nje7.ina prava b o alltonomn e
"pćine bila su znatno vik s k učen a . Vladar je: postavljao kneza.
koj; nij e mo rao stalno bora vi l i II grad u. O stale činuvnike i čla ­
nove Mal og vijeća biralu je na godinu da na '-diko vijeće sastal'-
ljeno orl pu noljetne vlastele (u statutu ne:ma Sl,omcna (I narod-
nuj $kup!tini). Sud~ka autonomija grada bila je ograničena. _G o_
spodi n CaT« zadrža"ao je za S\'oj sud s lučajeve nevjere. ubijU"a ,
sporove o robov ima ili o kradi i ubijstvu ko nja. Budva je pn st<t-
tutu bila dufn;; da daje canJ 100 perpera gorli!njc i da pomaže
\I ratu s 50 ljudi. ali samo u oblasti izmedu Sk,Hlra i to tora. i
tu u $! u čaj u ak o ear li čno sudjeluje.
K"d je palit 1.etska ddava. pod Srbiju su dospjeli S k a cl ;; r
; nekoliko m anj ih grado,'u u njegovuj uko li ni: Dri\'asL Danj.
Jblez. Sarda. Sapa i Svač, sjedišta malenih kal{>ličkih biskupija.
U rl'.de nje lih gradova nij e nam upojed in ustima jlozr.at".
Osim stari h gradova Zet.s kog Priono r ja. trg na obali l3uj<lnc
k"d staroga benediktinskog samostana SI'. Sn:!;. i Bakha rilz\,iu
• se u vrlo "ainu I>olazn u i zav ršn u t oč ku za živu trgovin u na ,·t-
li kom llgova čk om ptJtu od primorja prek" Skadra i dolinom
OTim .. u Prizren i dalje " un"tra~ njost Srbije S v. S r d na Bo-
I
}
jani iguo j( ulogu sličnu trgu DrijenI na usću Neretve. čijo m je
dvlinom iš! .. trg ov ina u unulra;njosl prema Bosni. Do Sv. Srda
<l"!ilziJi su i \'eći brodu,·i s nlUra. i lu su sc fo rmirale k ala"an~ z..
 •

I TAIIl.A. XXXI

unutrašnjost. OhratIlO. tu jc pris pi jevala r ob;! iz taleda. i tu su

je od kan.vana preuzimali brod",,;. Tu su SI' odr!a vali sajmovi,
Naročito značenje imao je Sv. Srd kao .~k ladišlc so li. Vladari su
ponekad dodjeljivali pojedinin. manastirima od redenu kol iči nu
mlio T ako je MiJu!; " odrediu. da Banjska dobiva iz njega tOO
,pudova suli godj~nje. II Srd:.!) Uro! dodijelio je J)cčan;mJ
200 knbal a. Sv. Srd je biu Jedno "rl o na četiri mjcn .. na prostOT U
od Bojane do Nere!>'!'. ,t:dje se j edi no mogla prodavali SI; (ostala
su bila Kotor, Du brovnik i Dr ije,·a). Najveću je '-ainost kao trll
ima o II prvoj pnIO\'; ni X IV. st.. jer je tada put od njega do P ri -
uena naj"iše is k orišćh·;In. Kada ~ Srbija ras l)ala. a naroči to
kad .. su Turci počeli ugroža,'uti te kTajeve. potdo jc i njegovu
l\1(zadol"a Ilje.
U osvujenim ubhl5tima na jugu (Makedonija . AJ banija. sjeo
I'CTIl,I Grčka) bilu je dosta starih j naJ. rednih grado,''! (S koplje.
~til'. J'rikp. O hrid. Kroja . .J anin'l. Scr i dr. ). Svj ~u oni ;nli. li
I
"drc6cne privikgije ulvrden~ pud Bizantum. koj~ im j e garan.
tirao i Du~an"v zakonik. Ali oni nisu onako izgradili svoju auto-
num iju ka" grad"v: II primurju. Na ':'::Iu upra vC na Jazio &e kefa .
Jija. koga je !,ostavlj;lO vladar. i .dobri lj ud i«. predstavnici buga.
tijih grada na.

6. DruJtl'cni odnos L - Od doh~ Nemanje moicmo prali li

zakJjučni proces pret"aranja slobodnih seljaka II {cudalnn zavisne •
(purici. merof.si ) do potpune izgradnje feudalnog po retka. Ali.
~ obzirorn na sačuvane izvore. taj procel možemu pratiti samo
JU' razvitku j porastu posjeda nd.. 'h lIl;lnastira.
)\;e rnanja clair Il"vopndignutirn munast irima pr<)stra ll e pn .
~jcdc. Posli j e Iljcs;; p~oees se dal je ran·jja. Osnovana je auto_
itefaJna crkva i sh'orene, "ik epi~kopjja. kojc dohil'aju nOv e 1'0-
"jede. Arhiepiskopija. po~lijc palrijaTŠiia. j svaka epis kopija
ill1~ju S\'oja epa rhijsb \·iaSt~l;nS!l'a. Zička eparhija je "el od
S tefana Prvol'jenča nog dohila 5; leki i zaselab i ~Ii porudic:!
Vlaha. HUIll.~ka ~parhija illlal:! je ti sredi n i XIII. sl. ~S sela i 3()
\' Ia~kih i'urvdica. Broj manastira. knji dobivaju nove posjede.
$talo o se uomoial'a. iJi sc p'ol'ccavaju posjedi sladh Illanas tira. Cu Duh n. Ll'!'novo. freska Iz roll. !Ju.
Vlas telinstvo manas!ir:! Hilandar/! IHlrasl" jc s vrCIll~nOln do 3r.O
sela rasutih od Suluna d <) i'ulIlu r;i\ Jja . KrnJj Milutin daje Banj- I,

-
 TI\Y~ XXXII

skoj oko i:> sela i 8 katuna Vlaha sa preko 500 porodica. Dečani
dobivaju 1'0 osnivanju 45 ~ela i [) katuna Vlaha. Dušan daj e svom
manastiru S". Arhandcla oko 60 sda i i crkava s njihovim posje-
dima i ljudi ma , ~ a tim I ikatuna stučara. Knez Laza r daje Ra,-a-
• nici 148 sela .
Osim toga brojna vlas tela pod ilu ili obnavljaju crhe i ma -
nastire i da ruju im posjede. Mot n; vlastelin Dušano'- J ovan Oli-
ve r obnovio je lesnovski manastir . podav sela i metoh ije i pa-
I šiita i plani ne_ (1342). Zamonaše ni vlastel in Dorotej sa sinom
Danil om podiie Drenč u kod Kru še vca i daje joj oko 30 sela
(1382).
Na taj način crkva postaje vlasni k golemih posjeda !a selja-
, cima. Citave su f upe: često pod nje nom vl ašć u. Tako na pr.
plodno I-!vomo, koje je p<lsl ije zbog toga prozvano naprosto
1-,'f etoh ija (metobija - crkveni posjed). Opseg toga posjeda ne
možemo danas ut" nl jti u svim pojedinostima_ Izgubl jen.: su
mn oge isprave. koje su dobi"ali pojedini man astiri i crkve. Za
Milcševu sc ma d:l je dobil:! .~ela . Vl ahe i oblasti ., :lli pojedi-
nosti ' nisu poz nal e. Ne zna se, kolik o je bilo vlastelin ~ tvu So po-
ć ana. Manasije i mn ogih dru gih manastira. Naro či to nema go-
tovo nikah' ih potla tak a o mn ogo brojnim manjim manasti rima i
cr h'ama ras utim po čitavoj zemlji.
I I vlas rd a. " č ij oj snazi i .tnačenju imamo opti h podataka u
najsta rijim naJim doma cim spomenicima, isto tako stalno umllo-
žavaju svoje feudaln e posjede. premda danas nije pomato kojim
tempo", i II kolikom opsegu. Osi m starih bai tina i na~il n o prignI-
hijenih zemalja i1. prijašnje periode. na kojima su slobod ne se-
ljake pretvorili u fe udalnozavisnt. vl a~tcla dobivaju i nov e od
vladara. Od go lemOJg broja isprava. koje su izdavane "l asIcIi,
, očuva n je sa mo ~as"im neznatan di o, i to iz doba carU'-a. jer su
S propašću države: i vlasleoskog stalefa uništeni i d omaći arhiv i.
T a ko. Du ~a n .~apisuje- "lastcJičit'u h -a nk u Pro biltltovilu ~ d o
VCk 'l nepokoiebimo_ imanje oko Stilla. Ca r U ro;' ]lotvrduje udo -
,-iei ćesara Prel juba Jerini i nj ezi nu sinu Tom; u ba~ tinu posjede,
I~oj e jc " jezin muž dobio od Du;a"a. Ali iz drugih izvora znamo.
d:. su pojtdine vJasttoskc porodi ce držak cijele župe i obla~ti i
da se njil\Ovo imanje stalno p oveća,· al o. Najveći dio zemlje sa
"'rail \'ukdiR. Psa ća. Irnk~ II druJ:e polovine XIV. st.
,I zavisn im seljacima pripada o je nesu mn j ivo daste!i.
I
I -,
'1 - Jl I.1O>"i.Jo "" ..... a ' ......10.1,. I. -'Ii i
I
...J
 -
Vladar ra spola! e m'posred no svim llosjed ima. koj i ne PrI-
padaju vla dajucoj klasi. On ima s"oje: porodične: posj ede, koji
odgovaraju vlasteoskim ba ~ tinama , a kao vladar drži i QSlalu
semi ju. l n~ njegovim posjedima seljak podliježe istom procesu
pretvaranja u mcropha.
Do SH,dine XIV. st. feuda lizam je u Srbi ji potpuno izgra~ en ,
5a ve': ustaljenom kla snom podjelom karakterističnom za kla sno
društvo. Slobodni seljaci. baštinic; go tovo su potpuno išče7.li.
N jihoI' je hr oj tako neznatan. da ih Dušanov zak onik uopće i1.r;-
lito ne spominje. Samo pos redno m01emo uk l juči t i. da ih je po-
n eg dj e m oralo bili. &bar je ponajvik mora o imati g ospodara :
"la(Jara, vlastelina ili crkvu.
Posljedicom pretvaranja slobodnih seljaka u feudalnozavisne
bi.l.o je, uZ ~stalo, i ograni čavanje njih ove slobode sel jenja, t. j ,
njIhovo v(';Z'\' anje za zr:mlj u. VC;Č Nemanjina povel ja za H ilan.
dar iz I ~ 98.99 p redviđa. da se seljaci moraju vratit i manastiru.
ako pobjegnu ~ ~od velijeg župana ili pod inoga koga". Isto je
tak o rnanasiJr blO dužan da i7.ruču je dobjegle ljude veli kom žu.
panu. l u kasni jim ispravama ima odredba o ograničavanju slo.
bode: prela~en~a seljaka I j ed nog vla stel ins tva na drugo. Du b.
n.ov . zakomk. Ima stroge l)fo pi se o zab ran i preuzima nja tud ih
ljudI na s.vo~e posjede: ~ N ik o ničij eg člove ka do. ne primo.. ni
earst~o ml III gospoda ca rica, ni crkva, ni vlastdin. ni ma koji
drugI človek da ne primi ničijeg člove ka bez knjige carSh'a mi .
ako li ga ko .primi da sc ka zni ka o ne\'crnik" (čl. 140). Zabranjuje
sc posebno l prelaženje sdjaka u g rad ove (čl. HI ). Ako bi go.
spodar pro~ašao svoga mer opha. vrača o ga je natra g i kažnj ava o
gil. SlOudcnJ e.m kose. brade i ra SI)O ren jcm nosa (čl . 20 1). Tim jc
mjerama najzad dovri;eno vcziv.mje sdjaka za zeml j Il. Raz um ije
se. n 'im tim st rogi m mjerama nije se moglo potpuno 7.austa\' iti
bjdanje sdjaka s jedn og das ldinJI\'ll na drugo, ~Io su čest o
•
pomagal i sami feudaki. U nckim j e sl u čajev ima gospodar rnogao
zbog zastarjelosti izg ubili pravo na pnvra tak svoga čO '·jeka.
Vlasidin je gu bio pra vu nad njim poslije tri godi ne. Tako M ih,.
ti n dopušta manastiru Sv. D o rd a skops kog. da možc primi ti i
"človeb gospodita. koji jest p rovodil Iri godišta bez gospodara ...
Ali za crkvena vlastelinstva ni je vrijcdio taj propis. Crkva je-
' IS
- I
•
imala pravo da t.a!i svoje ljude bez ikak va vre mens kog "1rani·
čenja. btom ispravom Milutin odred ujc: .. Gde se: o brete t lovek
erkveni ... da se v raća. da mu neje sta.i nc .. (Z:ls tOlrjctosli ).
s c lJ . i. - Selja čko stanovnil h'o obuhvatano je pod opcim
pojmom scllri. Svi sebri nis u bi li II istom pololaj U prema svojim
feudalnim gospo da r ima . Po zan imanju i pra v nom od nosu prema
gospodaru scbri s u se dijeli li na mer ophe (par ike), Vlah e ili stu·
čare. sokalnike, obrlnih i otrokc (ro bove ).
Mccop! i (par ici) su s ačinjavali najveci dio se bara. Oni su liiI i
podlo!ni ili vladaru ili s"jctovooj i du hovnoj vlaueli _ K ako Sll
meropsi bili ustvari v eći na srpskoga seban ko; stano\'niltva. u
ispravama ih često na zivaju .. SrbIji". a njihove dužnosti prem a
i, {euda1nom gospodaru ~ zako;] Srbljem~ .
Zeml ja. kojo je mer opa h držao , č inila je tal;oZ"~ n :1 "pnt či­
,I njenu baštinu". !'\j egovo pravo ra spolaga nja tom z::::lljnm bi lu
je zna tno og rani čeno. Nad nj om j e prije sveSo. ostajalo "sigu.
rano pravo feudalnug gospodara, da ona ovijek bude II rlll:am:t
čovjeka , ko ji će je moć i ob rađi,' ati i ispunja" nti "hav~: c prr. m<l
gospodaru. A ko mer opa h ne bi oslav io mu;;kog po:om~lv::. u mliu
II je uzima o gospodar i da\'ao drugome. Po D. z. (čl. I H ) :':I CI'OIl~ h
je mogao 5VOjU zem lj u dati u miraz. podlož:ti c;\tvi ili !-'roda ti.
ali pod uvjetom da uvijek bude na njoj " ra!)Ilt:'l:k;J." gospod aru.
kojega je selo. Ina če je gospodar imao pravo I:a je odm,me. O na j.
koji je kupio m eropaiku temlju. morao je, prema tome. lliii
istoga d rIll tv enog pololaja .
•
Tereti. koji su padali na mCrQ phe, nazivani lt: r a b II t e.
I T r. nisu bil e prvobitno s\' uda jednake. I'ostcpeno, s u čvršćivanjem
I feudaln og poretka , na stalo je i "j ed na č ivanje obaveza m cr"p~' h.-:.
I IJrema gospodaru. Pri ja;nji oblik rabote sastoj ao sc pretdno u
tome, da je me ropab morao obraditi i oba"ili i sve ostale pos love
u vczi s tim na udredenoj pov.Jini zemlje. T ako je na pr .. prema
povelji kralja Vladislava za manast ir sv. Bogorodice k<ld I~i·
sirice na Limu, osnovna ~ mCl'or;: ~ ka rabola~ bila da se poore i
zasije sedam i PO matova' manastirs ke zemlje, požanje ielva i
l M~1 j~ rnju~ zal ;'" i !"... Ior a.:ml)~. ~oj; l t ,:"ol(ao taJija,i j~d ni'"
maHm, ! !Ia. Kao "'Jcra za.,d".u mal JC ""'0'"0 ~ O lunI> (Iib,.,. ), a kao mjcra
t. povrIo nu '200 h.drau"h .molah. (hai lJ.
41 9
I
 izvrši vršidba. Osim tuga llleropah je bio dužan da ianje i plijevi
po tri dan~ izviln svoga dijelil. Podije je prevladao ,istem odrc-
divanj;: mcroIH•.' kc ",hote pu danima. Po D. z. mCfopah je bi"
dužan raditi na zemlji svuga guspod ara dva dana u sedmici.
Osim t0tii:. morao je nns ili sijeno i raditi u vinogradu po jedan
dan u gOlIini (ako gos podar nije imao vinograd. mcropah je rad io
druge poslove jedan dan ). Prema tome, mcropah je radio na
imanju s\'oga gospod ara sto i lest da na u godin i. Osim toga. me-
ropah je n}(Orao da daje i desetinu od S\'njil, proizvoda. koja
nije uvijek morala iznositi ločnu jedno desetinu.
Al i osim radnih obavcza prema f(!uda!cu , meropah je no sio
i druge terete. Od svak(: kuće uzimala j" ddava s oće. koje je
iznosilo jedan perper godiš nje u novcu ili mjeric i iita. Na mc-
ropha je padala lakoder i p r i s e l i e a. t. j. dužnost da smjdta.
hrani i sprovodi :<voga ,·lastdina i službene putnike: vlada ra.
njebove dvorane. čino\'n ike, poslanike i t. d . Davao je. dalje.
o b r o k 1.a izdržavanje župskih čioovnika. Osim toga su ga ti-
štale vojničke obaveze: zidanje i popravljanje gradova (~gra­
duzidanije*). dava nje ~ traže (~gra dohljucl eni j e") i
l stvom. To su bili V l a s i. prvobitno romanski starosjedinei. ali
vojevanje. Bilo je i drugih različitih obaveza. koje je imao me -
ro pah. One sc čcsto nabrajaju II man;utirskim ispravama bo
I ~,'e1 ike ; male rabote ... od kojih vladar oslobada crkvena vl aste-
linstva ili. bolje reći. pr.:nosi na cr kvu svoje pravo na njih.
Dušan oslo batla nek e ljude manastira Hilan dara ~od pozoba;
priselice, provoda. sokolara. pSIHa. oranja. želvc, se"oko~e, vino -
grada, gradni ll rabota. vojske i prosto reći od sv ih rabota kra-
lj<':"SIV;1 mi malih i velikih ... Ljude lcsno\'skog manastira oslo-
bada .od wih rabotz $vetog,\ car~tva mi. velikih i malih. i od
pisa i od pozo ba i od prisc\ice. i od nametaka i od pripI ate i 1)0-
klona car skoga, i od grada; provoda poklisara i od globe i po-
danka i tra li n ine. od psara i ~ranara (sokoJara) i ,v:!koga po-
IlOS:! gospodskoga i od sola i dimnina i preperača i desetka 1it-
noga i vi nskoga i svakog dese tka iivo,,"" inametka winjskoga i
I gospoda ra (_zakon V l ahom~ ) . Sam.o ho Sl! li tereti .odro,·aralt
ovčega i \'oj~ k e i oranja i kopanja i svakoga napadani;a rahot·
noga i prosto reći od ~vih ra bot:' velikih i malih ~ .
Meropah je na jzad imao obaveze i prema crkvi. Pl aćao je
hir. koji je iznosio prema povel ji manastira s'·. Arhandda
420
-
~Jukn(). žita ili dv;: dinara u novcu od ože njene glave ("naodr;-
com .. ).
Uz merOl)he je pu selima bilu i ~ o k a l n i k a i različiti],
obrtnika. SokaInici su davali ndto manje poljske rabote, ali su
zato bili obvezani da kao posluga obavljaju različ it e poslove za
svoga gospodara : prijencs robe. pra tnja gospodara na putu. po-
pravak zgrada . rad II kuhinji i sl. Sokalnika je b.ilo II od nos.u
prema meropsima vrlo malo. Na d<':čanskom vl ast.ehnslvu na .tn~
deset ku ća meropaha dolaz io je 1'0 jedan 50kalmk. O b r t II I C I
su bili prem~ gospodaru u sličnom puložaj u kao i sokaInici: sma-
njena rabota uZ obaveze, koje su bile u vezi s ohrtom , kojim sc
bavio. Po sdim:: je bilo ko vača, l ončara. drvodjdja. l.idara. ko-
hra i L d. Ponekad SlI. osobito za potrebe države, či ta\'a sda
b ila zaposlena izrađivanjem nekih predmeta, što sc vidi i po nji -
hovim imenima: Kopljari. SIrdari. Stitar;' Tulari. Sedlari i slično .
MeTopsi SIl predstavljali 7.emljoradnički demenat lebar;.:. Ali
znatan dio njih bavio se isključivo ili barem pret dno stoča r ­
5 vre mo:nom srbi zirani. a uvećani i pri!ivom slavenskog elementa.
tako da se od XIII. st. pod tim imenom ustvari nije podraznmijc-
,'ala posebna etnička grupa, nego sločarsko-sdjačko 5Iano\' n i-
!l!\'o. P rvobitni Vlasi u vezi sa svoji m s t oča rskim zanimanjem
nisu bili staln o nudjeni na jednome mjestu. ali s posle!X nim
utvrdilIanjem feudalnog poretka i Vlasi gube. S\'oj~1 slo.bodu. a
time i mog ućnosI većeg kretanja. Već Nemanja daje Hdandaru
1iO Vlaha. a u kasnijim se ispravam~ spominju sve "iile. Veza ni
za svuga gos podara. Vl as i Sll samim tim ~ili vezani .i zr. n;~!-,:~v
posjed. Oni t" da Slanuju u stal nim naselJIma. katunlIn::. Oualle
ljeti tjeraju stoku na ispašu.
Vlasi su ka o i meropsi snosili neke te rete u kods! rendalni~
n jihovu zanimanju. Za iskorišćivanje travnjaka da'·alt SI.! t r ~ v-
fl i II U. koja je do D. z. iznnsila jed a~1 koma d sloh n.:: ~:ot.mu.
Osim toga Vlasi su davali svake god ,~e o~reden~ .po.dav~nJa u
stoci, negdje na pedeset ovaca jednu s pgn.letom I Jeonc. plOV I!,
n<:gdjl' dva konj;. i sl. I raLotu su z;.: Vlahe odre<l:vllll pfem ~
njihovu načinu životi:: pasli su stuk u svoga gospou;.ra, davalI
421
 lov;ullc ko nj e 1.0 pTl Je nos nj egove' prtljage, kada bi putov ao.
t ,.,msportira[j sva ku vrs tu robc.
I? odnosu prema meropsima [)ulohj Vlaha bijaše znat no
!~kšl. S~oll:a su IJl cropsi tcži) i za tim da prelaze u Vlahe. naro-
č'lo ženJ~.bom . Feudalna j e \llast to energično sprečal'ala. Mero-
~ a l~ sc niJe mogao zeniti od Vla ha ; ako bi to ipak učinio. morao
Je I dalje ostati na svojoj ~cmJji. Gospodari ma jc on bio po-
trebniji kao ratar nego kao stočar.
,I
. Nai~ili d rušh'en; $Ioj .~al:i njav ali su o I r o e i (robod). Oni
msu b,I, osobi to Lrojni kao ni u drugim ze mlj am a. "'dje ih j e bilo
~ feudaln o doba. Sl ulili su kao posluga na dv or~v i Hl <l vladara
I IIlastd e ili su bilj nastanjeni kao ratari na njihovim posjedima
(all'rar ni robovi; liSI'. ime sela Otrne; kod Kraljcva). Otrok ic
~~atran kao pot puno vlasniš tvo svoga gospodara, njcgova ~b ~­
~ltna" .. l ako s<: kaie u D. ~. On je mogao svojim otroxima pot-
puno I slnh.od no raspn l<lgati (D. 7.. zabranjuj\': jedino dal.a nje
otr~ka u " mal). Ka o svuda drugdje. i u Srbiji je otrok m ogao
stecI slobodu sam~ činom oslobod\':nja od stra ne svoga go~po­
dar.a. O~rok (r~~) Je . m~~ao bi ti i predmet trf;ovine : ona je po-
stoJala I U SrbIJI. a], nIJe ),ila tako ra n' ijena ka o u Bos ni . Za-
kon~ki . otrok je ill100 vrlo skučena pra ' ·a. D. z. (čl. 72) prcrlvida.
da se s,·akome. koji dode na carev dvor. ~ "či n i pravda nsim
otrok a v!a5teoskoga ~.
J~olož~j sehara. kuje su S,'C viš\': pri tiskivala podavanja {cu-
dak1lna
. p I "Iadanl, morao je izazvati n jiho,' otpor ,motiv takva
stanja: r~pi5i. o v\':zivanju seljaka za zemlju ni su se mogli pot-
puno lzvd.II·<l h . Mero psi su us prkos Sl'illl fliH\':d ba ma bjdaJi
s imalIja J~d no~ fCII~:llca na imanje d ru,c: oga, čes t o pil t:: samo
stoga. ~a hl .da h .o?usk~ .svome nczaaovol jst\"l! i ne z n ajuć:. na
ho će urugdje na.IĆ" All I neke razlike II terc tim a, koji su padali
n,:: mcrophe. takode r su izazivale bijeg mcropaha. I'oiof.aj me.
rOPII!III. na crkvenim 1'laSl~linstvima bio je nesumnjivo lak;, nego
rolo~aJ meropaha kod s"Jc tov ne vlast ele: na crkve110 m vlasteli".
st\:~ meropah je bio osloboden nekih dužnosti" korist driavc ,
pnJe ~I'ega vojske. lljehnjc pod erk,'u moralo se zbivat i dosta
često. kad ~e i D. z. njime bavi: .. i ljudi .-Iasteoski. koji sede
pod crkol'nim selim;: i katun ima, da pohodi svak b svojemu
422
-
gospodaru. - nared uje čl. ~2. Neki su hjdal i i i~val1 zemlje.
ka o na pr. na te rilori j Dubrovnika.
Otpor seba ra prema vl asteli svlarla"ali su strogim p os t upkom.
Po hanjskoj povelji u ~im al i su vola onome. koji ne bi navrije me
izvršio obavezni rad u manastirskom vi nog-radu. Za pri siljavanje
sehara Ila pokornost {eudalci su ima li svoje pa tri mon ijal ne tam·
ni ce za odbjeglc scbre vraćen e svome gos podaru ili za on \':. koji
nisu mogli ili htjcl i ispunjavali o bavcze. Otpor sebara prOliv
fClIdalaca odraiava se u D. z.. koji iuiči t o zabranju j e sa k uplja-
nje sebara na z borove i strogo kaž njava kolovod e i učesnike:
.Sebrova sahora da nest. Kto li se ohrete sabo rn ik, da nlU se uši
urežu i da sc osmude povod či je« (čl. ()9 ).
V I a s t e I a. - VI.u tela nisu činila saS"im kompaktan stald:
m edu njima su pos toj .. le neh ra zli ke osnovane na veličini po-
sjeda. Najlnn ugobroj niji su bili l' I a ~ t e I i č i ć i (sla ri ji nOIziv
- voj nici ). kojih s u po~j\':di obično bili sasv im maleni - jedno
selo ili samo jedno vcć:e imanje. !znad v! a stel iči ča s u v I a s t e J a
u pravom smi slu rijeli koja su se opet dije lila II dvij\': grupe:
"elik \1 I·10I5te l\l ili velmože. mali broj Ijlaji '1'1"0'
stra nim posjedima i na najvi.'im položajima. i nl a I u "l a s I e-
I u. koja je sačinjava la prel<lznu grU tHI iZlIleđu velmoža i vla_
stel i čića. Kao klasa. i vlastcličići i velika i mala vlasIela ufi\"ahu
potpuno ista pra,·,::. Z na če n je i utjecaj Iwjedin aca zavisio je.
ra zu mije sc. uglavnom od toga, kojoj grupi vlastelin priJ)ada.
Vl a s teli tič se mogao izd i ći u vlastelu (Ba 1iiĆi). a ko bi dobio od
vJadara veti posjed ili sticajem izvanrednih oko lnu. ti. D. z.
sam o izu~etno pravi neke r:lzlike izmedu kat egorija plemstva.
koje ne zarliru u s uštinu j\':dinst\"a I'rava vl ad ajuće klase. Veli ki
je vl astdin p<>zi\"an na sud posebni m pismom ~uca , a ostaliIlla
je sudac slao .alllo pečat. Kad bi uvrij edio vlastelina. "lasteličić
jc 111 01:","0 hiti ka in jen i7. uzetno i tj eles nom kaznom (koja je inače
vri jedila sam o za sco re): ~ V laslclin. koji opsuje i osranlOii vla -
ste1ičića, da plati sto perpera . I vlastdičit. ako opsu j e vlastelina.
da pla ti stil perpera i (!a sc bije sta l )i~ (č!. 50).
Temelj m oti vlas tele činili su nasljedni posjed i-baltini':.
Sloga jc naročito <:111'0110 pravo vlastele na baštine. D . z. gar an-
t ira sl'o j ,·I asteli; ~bahi nc da Sll tvrde_o Sam o u s l učaju ~ I~-
 l
,,
vjcrc. vladar je mogao oduzeti vlastelinu njegovu baštinu. Osim
ba;linc vla stela su mogla dobiti od v]"dara i p r o II i j u, 113\'0-
jenu i ~ bizantskoga feud aln og sistema svakak o II drugoj polovini
XIII . SI.. il rn oMa i prije. " ronijnr. "iivalae prnn ije. bio je 01.0-
,",czan na vojnu službu sam ili s nd rcdenim brojem ratnika. vc':
prema veličini proni je. P ronija nije hila nasljedna: vl adar j u
j e rn ogao dati i sinu pronija ra , a ko bi ispunjavao potrebne uvjete
I Z:l vojnu službu. ali nije bio na to (obv ezan, Razumije sc. proni-
jari su nastoj ali da pretvore proniju II baitinu. ŠIo im je jlonekad
i uspijevalo. naročito II izvanredn im prilikama.
Vlastela su mogla dobi ti od vlad ara grad ove, iupe ili veće
~blas t i _na drfavu., t. j . pravo da \' r~e II njima upravnu vlast
i da Ul mu neki dio prihoda. koji su vl adM l1 pripadali .• Driav(<<
su vjerojat no č inil e vcći dio prostrani h o blasti pojedin ih v<:l-
mola. koje su oni u doha propadanja centraln e v!as ti potpuno
prisvojili.
Crkva je biJa II rl o motan fa ktor II feudalnoj Srbij i. Spome-
nuto je. kak o su je Illada ri. d .. bi imali ~ t o jač i os lonac u borbi
prot il' svje tovn e ll lastele. darivali staln o IIelikim posjed ima, N a
taj su n nčin na stal a prostra na c rklIena I'lasteli nstva. Ona nis\l
I obave1-a ni prema c rk vi ni prema sIIjctovn oj vlas ti. Iz redo'-a ka -
bila veza na. kao ŠlO j e to hilo ko(1 sIIjetoll ne I'lastele. za I>ojc-
<ti ne ličnost i ili po rodice: feudalni 5U pusjednici tLl bile I'0j<:-
dinc erklle. <:parhije i naroči t o manastir i. Prema tOlll e su Sili
I crk lIe ni posjedi smatrani kao zaj(dničko IIIamiš tIlO čitall ( cr kv(.
nisu upravlja!)i i (ksploatira ni ka o opće dobro. Ta ko se ona ipak
priJagodiva1a o pćoj st rukturi f<:udalnog porctka. Pojedi ni pred-
sta vnici crk lIc mogli su izuzetno ima ti svoja li čn a vlastelinstva.
T ako je, na pri mju. serski mitropolit Ja ko\' dobio 1353 ma-
nastir s\'. Ni kole na Pč inji za sebe ličnu. da doživo tno ubire pri-
hode s man astirskog ima nja s tim. da se pos lije njegove smrti
lo vlasteli nstvo preda Dušano"u manastiru s'-, Arhallde\a kod
Prizrena. Powati su i neki slučajevi. da su i pojedini kaluđ eri i
kal uđerice imali svoja vlastelinstva.
SII ećenstllo ka o cj elina imalo je po,·lašlen pololaj u d ržavi.
N j emu je za sve kri vice mogao sud iti samo crkveni sud_ D. t.
mima u zaš titu uglcd Ive';enSh-a prema svakome hcz razl ik e (i
prema svjetov noj vl asteli): ,. Kt o (1)Suje svetitelja (episkopa) ili
kaluđe r a ili popa, da plati 100 perpera; i kto sc najde ubiv 5VC-
424
litd ja ili kaluđer a ili popa da se tazi ubije i obesi. (čl. 95). Ali
II krilu samof:a stal da pos toja k su znat ne r<l.zlih. koje su činile.
(la je jedan njegov dio pripadao v ladajućoj klasi, a drugi se po
svom Sl'-arnom I)oloiaj" nije mnogo radi ko"ao od mcropaha _
Vik sveće ns tvo sačinjava l i su episkopOIt. za tim starj eši ne
većih manastira. Oni su ustvari uprav ljali c rk vo m i nj e ni m vl a-
~tdins t vima. Oni Su zastup ali crkv u na drža lI nim ~ abo rima , pre-
ko njih je svećen stv o utjecalo na vladanl.
Niie sveće n S i lIo sas tojalo se ud ka luđera i po po"a. Poloiaj
kal uđera u Feudal nom d ruš lvu znatno sc ra zlikov ao od po ložaja
popo n . Ka luđe ri su bili upućeni na zajedni~ki fivO I po mana -
stirima. gdje su osim vjerskih duž nos ti imali da nad ziru eksploa-
taciju manastirskug vlastelinstva. Sa svjetovnim ,'Iastima nis"
imali nCI)osr<:d nog dodira. Tel.nja je bila. da .sc JlO tpUIl O od voje
i "d l",wdi<:e. O. z. propisu je. fla onaj. kuji se za kaluđeri. mo ra
napl.ftititi <:rkvu svoga rodnog kraja i prij<:ti u drugi manast ir
(čl. 18). Ka o pojedinac. kalud er nije imao nikak vih f>Oreznih
l u đera. najzad. ula1.ilo sc u vi~e svećens tvo , jer su sam o ooi mu"li
pOSlati starjdine manastira i član oIIi episkopatil,
V eć po pri rodi svoga poziva popo"i nisu mogli biti tako iz,,-
lirOIni od sII j etollnjaka _ Opterećen i porodicom i rasuti po či tavoj
zemlji. oni su mo ra li ostati u mn ogo zavisnijem (biiiem) odnosu
prema feudalnom poretku nego kaluderi. Prem;! pri rodi posjed::.
koje su držali. mogu sc svrstati II dvije katego rije. Bilo je 1'0-
PO'·il. koji m imali -svoju slobodm, baštinu. Po p. koji nij e im ao
baštine. do bivao je od feudalcOl . na zemlji kojega sc nalazil ~
njego ,-a parohi ja. _Iri njive tako nile« aa ulivanje. Ak" bi mu
feud alae to uskratio i poslije in lerve ncije nadleinog episkopa.
po!, je mogao slobodno napusti t; svoga gospodara.
Parohijsko je svećenstvo bilo podložno neki m poda,'an,iima.
koja su ga približavala po loža j" sebr;!. P rije svega mora lo je
pla ćal i crkveni m " lastima. T ri pUla godišn je morao je pop oba-
vezno posjećilIati svog epis ko pa s .poklonom zako n ;m~. Po Sin-
tagmi M. VlastOIra da\'ao je pop svome ep iskopu " ka no nik·. lO!to
m i zovemo popovine.- - kale prevodilac - i to ta selo od 30
ku ća (» dimova« ) zlatnu perperu i d'-a s rebren j aka, jednog lO"n::'.
(i mjeriel! ječm a. ie~t .mjera . "inu. I) mjer icJ br3š na i 30 kokoši.
,' O'
.0
 Jo~ holje SC vidi podredeni pol obj popova u pitanju odnosa
prem~ gospodaru ~emlje, na kojoj su živjeli. Ioni su bili opte.
~etenl .~abotama i poda,'anji ma kao merops;, ali s vremenom se
Ipak n jihov poloiaj popravio, jer je bilo izuzetaka u nekim slu.
l:aj evi~a. Po .bistril:koj povelji kralja Vl adislava i l'Op ~ morao
da . pr l pla.ća I ~brok",: a na vla$lelins tv u Dečana da kopOl vi nn -
grad kao l s~akl drug i. _kt o drži zcmlju«. Prije svcga je on bio
05lo~odcn .~\llh tcrela u korist države. Na imanju manastir..
BaoJske n.IJe morao izla~il i _na nakosicu« (kolenje) niti da,'ati
svake gO~ lne ~ečc ,'e kao ostali. Pri $vemu tome pop ostaje rlo-
n~k~e. zavisan I po D. z. Po ČL 31 slobodni su sa mo popnvi ba-
!t UliO . .Za one, k,oji dobivaiu od gos podara .. tr i njive zakonite ...
odre:duJe se:. da JI' -popovska kapa slobod na ... t. j. da oll i lič n o
msu oba~czni n~. rad. ali da zemlja. koju drže. ostaje zavisoa.
pod t~re:~lIla. kOJ I. su nu nju parlali. Ako bi tOlka,· pop uzeo "iše
od tn ~JIVC, ta d Jc morao tu zemlju .. da rabota po zakonu .. _
da snOSI sve terete: kao imeropah.
. N~jzad - i to .. upućuje na niski dru!tveni položaj popov;;,
S~ ~OVI pOpOV3. kOJI ne bi naslijedili oca II njegol'u ;,vanju. ula-
zlh su II red $c bar u: pos taja li SI1 mcrops; ili sokaInici. Znači. da
se pop sa ulu k.1U tak;!\' u1.dizao donek le il nad toga .\taleŽJ.
7. Privreda i lIrllJtvo II Makedo niji u X III. i XIV. ~toljetu .
- U X II I. i XIV. st. Mak edo nija je mnogo ekonomski $tradal~
zbog. če5tih r~t ova. koji su vodeni i Ila njezinu tIli. ~R azoreni«
grčk, gradOVI u Makedoniji spo min ju se vec u doba Stefana
l P~ovjenč~ n og.u '·eti sa Strezorn. a i Milutin je poslije osvaja.
nJa Skoplja nalša (> u gradu i njegovoj okolini na mn oge ponj.
~e ne kute:. - _rpioije'" U pusl;: ~ciiš ta p retvorio se i veći Inoj
Kla, osobito na g ranici prema Bi~antu. T ako se, na primicr,
g. 1328 nascijena sela Br(:$t, Suhogrl. Lcskol'ica. Vilče i Drenok
nekoliko godina poslije spomi nju kao pusta selišta ( 1332). Mno-
I go .su stradali i neki feodal ni posjedi. ka o na primje: prije Mi-
luti~O\.a,. o~\"3ja nja .~ k o plja m~n~sli: Gorga kod Skoplja i ma-
nastir N,klte. U vTlJeme gladI lj udI su bili prisilj~ni prodavati
s\l~}a im~ nja tl bescjenje. kao na primjer tura i njegova rodbina.
kOJI SIl Igllmaou Ictovs kog manasti ra Bogorodice prodaji njivu
kod Ca re va ~turle nca ~za 20 kabI žita u gladno vreme •.
426
Tek kad je Makedonija postala dijelom l1emanjiĆk.e drlan,
počinje srcdi,·anje postradalih posjeda; neka ekonomska obnova
~cmlje. Prije svega sc konfiska cijom posjeda gTčke "lastele, po·
kl onima i kupo"i nom obna"ljaju posjedi s,· jetov nih i crkve:n ih
feudalaca. napose manastira. koje: su bogat o darivali srpski vla-
dar i, a i ostali feudalci. Najveći poznati posjedi bili su u ru-
kama manastira Hilandara (u granicama danainje I\TR Make-
donije so sela i zasela ka). Gorg~ kod Skoplja (H sela i ~aselaka),
Treska,'ca kod Prile pa (3? sela; zaselaka), Panttlejmona Aton -
skog (34 sela i :taselaka ), Bogorodice Periblcple u Ohridu (24
sela i zaselaka); manje posjede imali S\I manasti ri Lesnovo. Ni-
k ita kod Skoplja. Andrijaš na Treski, K o nČ3 kod Rad o\'išla. Bogo-
rodica T etovs ka, Psača kod Krive Pa lanke i t. d. Poslijc su po-
j edini od tih manastira bili podredeni d ru gi ma. kao na primjer
Hilandarskom pirgu SI'. Nikita (1308) . a samom Hilandaru Gorga
kod Skoplja (13ii); prvi jI' mOTao za stariji manastir odva jali
dvije trećine. a drug; polovinu svojih prihoda. Kao primjer za
opseg lih posjeda može poslužiti i Me nikejski manastir kod Sera.
k oji jc imao u.5G.S modija njiva i (,56 mođija I'i nograda.
U vczi s pnjcdinim posjedimu isprave navode radi čita zemlji-
ha, rar.liČite druge ekonomske objekte. pa č~k i kanale
t u sistem navodnjavanja: njil'e. livade, pašnjake. vinogra de:,
.-rtol'e. z~bele. ribnjake. lov;5Ia. mlin ove. prist;Iništa s bmcima,
nujn a okna. li,.nice i k ov a čni ce. a Treskavcn je pripadala i jedna
trećina carine od prilepskog Irf!"a. Ti se Jlosjedi nisu nalazili II
jednom velikom kompleksu. n~go su pojedini njihO"i objekti
bi li razasuti po cijeloj zemlji. Za održavanjc posjeoa nedostajalo
je i radn~ snage. jer je stanovništvo stradalo za ratova. a seljaci
su djelom ičn o bjcfali ili odlazili II _guse .. ; zhog toga su fe:lldaJci
bili prinudeni da jedan din sl'oje zemlje dodjeljuju na obradi·
vanje: i tudim paricima. a rado su primali i n(ll'e doseljo;nike iz
srpskih iji grčkih pokrajina, pa lak i !-oble Azije. čiji 5 11 sta-
no>'nici u~micali pred nadiranjem Turaka ; pritom 5U primali
podjednako ~!Iohodne~ (devterc) i ~gospoditc .., koji su uspjeli
da ~a tri godine izmaknu svome feudalnom gospoda ru.
Ut ratarstvo i stočarstvo iz\'ori spominju u Makedoniji i ru -
darstvo. obrI i trgovinu. RudarsIvo je bilo razvijeno u i stočnoj
Makedoniji _ u ZIdovu i TrnoYcima, gdje su se razvila naselja
421

rudara.. Zanati su sc: razvijali na feudalni m posjedima (osobito
, ko,-ač ki i lončarski zanat), a i II gradovima (na primjtr. u Sko-
plju zlatarski i grehenarski zanat).
Srcdi Jtc p t'ometa i trgov ine bili .su gradovi i trgov i. a uz n j ih
su važni i godi~nji sajmo,';' na koje su imali pravo pojedini ma-
nasti ri. No: tim sajmovima. koji "Su trajali do osam da na. pro-
davalo sc najprije vino. fito i meso feuda!aca. pa tek o nda i
seljak;::, a nn sajam kOlt manastira Gorge uopće se nije smjel o
donijeti \'; no i7.vana. Na ta j su sajam dolazili Grci. Ellgari.
Srhi. L atini. Arbanasi j Vlasi. Svi su prod a,-ači bili dužni 1'101-
t ati _za konitu carinu ~. 11 osi m njc: koci le su trgovi nu i različite
druge: takse. bor1x medu vlastelom i razbojnički napadaji.
I 2iv\je trgOI' ačke veze - osobito II kasnije vrijeme - otdčal' ao
j e i optjecaj razl ičitog novca, koji su kova li mnvgi i~ta k nutiji
feudalei (u Makedoniji u daha Nemanjica Jovan Oliver i kralj
Vukašin. a posl ije Uroiievc sm rt i kralj Marko, Konstantin Deja-
nović i lupa n Grapa), pa čak i pojedi ni gradovi, ka o na primjer
Skoplje,
Politička prava pripadala su II 10 doba samo crkvenim i svje-
tovnim feudaleima, koji su se ok upljali na drbl'nim saborima
i u različit im drugim prilikama, ka o na primjer na mal om saboru
u povodu os nivanja Gorge, Sam o izuzetno, u I'ezi s odrcdi\'anjem
ili utl'rđil' a njem g rani ca IlOsjeda, mogla su n~ sa borima lokal-
nog značaja i opsega osim vl.utele sudjelovati i ~hora«, Mana-
stiri ma su I I to doba I'ladari darivali i pronijarske posjede i
porlredi\'ali im njihove posjednike: lak o se. na primjer. u dmgoj
polovini XIV, SI, u skl ol'U hila ndarskih posjeda popisuju i se-
ljaci nekih prunijara II Strumskvj ohlasti. Ipak, kao instihlci;a
pronija z:1drb"a II !l.hkedoniji \I dob;, srpskog carstva $voj "o j-
ničk i karakter i svoje veliko značenj e II struk turi feudaln og
drušl\'a, sa mo ; to grčke feudalee kao pronija re o znatnom b~o ju
tamjenjuju srpski, U p~avo preko Makedonije II X II I, i X IV, sl,
proši ruje se pro nijarski sistem uvelike i II ostale pokraj int srpske
rI rhvc , No ipa k o njihovu izuzetnom polobju govorc kako vc -
lik i posjedi, tako inaročila pra" a crkvenih feudalaca , Poma.l:uti
njih, držal'a je utvrđivala svoga najboljeg pomagača u adria -
vanju tadasnjega društvenog por~tka. pa je pojtdinim manasti·
I "rijeme Dejallo"iča povećana je rabou na tr i dana o ran,i:a : 0'- ,-
rima dodjeljivala pral'a samovlasnih i samos udnih feuda 5 pot-
! "")"
J
punim imunitetom (Gorga. Hil a ndar), Upravo zbog tih eko nom-
skih uvjCla ma nas tiri su i dalje centar p rosvjete i umjetnosti,
Seljaci. koji so se dijelili na .slobodne .. (elev tere ) i ·sos~:
elite _o č ine golemu većinu dano"ni~tl' a , a žive ka o »hura. ,h
.. zemljani_ "v lope«, vlas tela naprotiv bora ve u utvrdenim gra-
dOI'im a, Seljaci su bil i u velikoj većin i pand srpskih i grčkih
feudalaca: imali su $"oju zeml ju, vrtove, vinograde. v oćnjake.
pčelinjake. a po neki su raspolagali i sa zevgarom - jarmom
volova, konji m a i svinjam a, Zemlju su baštinili od ,.otača st\' a «
ili dobil'ali II mi raz, a i od feudalnog gos podara na o b rađiv anje,
Popis posjeda manas tira H ilandara daje podrobnij i ovid II un u-
trašnjo st ruktur u seos kog s1a nol' "i !t~'a i polofaja seljaka, Taku
su, na primjer, u selu Gradac u SIromskoj oblast i pojedine po ro-
dice , koje su brojile do sedam čl ano va. imale obično ~ r tol'e od
kabla i po. "inograde od 4 do 7 ka bala. po:; muitna. 2-6
krušaka, a samo jedna kuca 100 kabala zt:mljišta, i sa m o pom:ke
govedo. a vcei dio parika posjedo,oao je ~amo ncteglee~ sloku,
U tom selu bil o jt i mnogo elevtera, seljaka bez vlastItog ze-
mljišta, J II tom zavisnom selu upa dl jiva je .k oncentraci~a zna tn,og
imu tka II zemlji u ru kama llekoli ko po rod,ca povezanIh rodbm-
skim vezama, od kojih od sk ače velika veci na vtlo 5iroma~nih
seljaka, koji su morali uzimali u zak up zel~lju ~d l-,Iil~da rskog
mana.'ltira, Parici so bili vezani za zemlju I POP,sam u Kata stru,
a II korist feud alca su morali pl a ćat i pore7.e i ra botati, kao i či­
niti različite druge usluge, Osim nekih novih d davnih poda-
vanja, u Maked oniji su se i dalje od ržali i mnogi porezi il do~a
bi za nts ke vlasti: os novne danke su pla čali OG glave, zem lje.
kuće ili zelogara: plaćali lU ih nd to u nOVCIl, a ndll' u natur;
(ži tu, villU i meso), Selo Gradac je. na primjer. plača lo po~ez
isključivo u novc u, i to 36 perpera gl a varine. SO ptrpe n za ~ (le­
seta.k .. od svi nj a i Ir,o perpe ra od paričkih "stasa ~,
NaročilO !dak terct bile su za seljake rabote, koje su oijelili
na vdi ke i male, Za kon Hilandarskog manastira odn:<iivao je
Mda rabo ta vsaki koji je oddel1>n1> dv a dl,,,i u neOdjc.. : ova
dl>ni orallbja jeseni i d1>tn, proletiju i dl'II'" sena i \'inop-rac da
teie; i ~to poore izakosi. vse da Oi,l'T1>stne i ol> ... rii. i u~i!,e ~, ~
_"
 kupJ janja žitnice, Ipak je biJo zabranjeno, da sdjake pozIvaJu
na rabotu u nedjelju i I.>lagda ne,
Sdjad su morali sudjelovati u zidanju grad o'-a, mo~lov a i
putova. a feudaldma su dovozili drv a , slamu, ratarske i stočar­
~ke proizvode ; radi li su na tere tnim ladama kod prijevo.ta !ita
I d ruge roiH:. a i ču,'ali grad ove. strabrili pred tam nieama. bili
glason.ok. dava li pot ob, hranili gospodske pse i konje. prima li
psare I ostale činol'ni h na obrok i priseliCIl.
Driavna je blagajna u vcč'lI'ala svoje p rih ode i razli ~i t i m
tak sama - taksom za pregled ča m aca, prolazni nom za lade.
:aksom za so: ,caril~om od trgova i sajmova, mostarinom za pri -
Jd~z ?reko Tlj~ka , bara. Brojne su bile i sudske globe. koje su
I c l ~ .. c~ - k~ ~ I ta kse - plaćali i u nahlri i u novcu. Osim toga
seljac, su blj, obvezan i da daju svojim gospodarima i odrede ne
poklone.
. 1! nd. to bol~~m polofaju ~d ?arika bili su Vlasi i ~popov­
I)amo<, U poveljI Gorge prOPISUJe sc Vlasima ~da oru d1,nb
bedbe. ; što. p.ooru,. t.ak~ i da p~žnj ~ , i seno da kose ot1> kruga
O<.>r.b~ _ VIllil IZ AnlJ evlce kod Zegl'go\'n dnvnli Sll desetim, od
ol'~ca. no~ili po nos na Strumu, a n.iihovi primićur; trebalo je da
bIJU konje za crkvene poslo,'e i da prate igu ma na. ka d on to
zaldi.
Po~ba n poJolaj zauzimaju u društ ve noj struktu ri i otroci.
k ~ji su sc. p~ema ~zakonu podg rad ija .. , ho ga je H ilandar pro-
pIsa? za svoJe otroke u Stipu. dijelili na otroke s konji ma i be7.
konj~. Pr vi, SlI bili dužni .. kbdi pohodi i na kotoru gode rllbotu.
a om Sb nim na konch'" a da im koni ne uzimaju t1> ni pod"
tovar da se ne podblagajutb, nl> sami $b nimi da pohodet na koji
gode p05011> cr1,kvn i". a drugi .. <la orutb cl"!.!!l' escnine i d'l>nl,
pr~lct i ne i da go pofnun, i zVrb hnut1>. i d'Mn , "inograd e da rabo-
la)utl>«. ~od. Gorge ~trok sc javlja kao sudsko lice, a u vr ijeme
des~ota UglJcše naziva sc dvoranin Kir Nikita Pedijasim nj e.
govim otrokom.
Na ~Iu Mak,ed.oni.jc od xru. do XIV, st. bilo je i robova, Ato
dokaZU je spominjanje roba Po črnjc i roba Nikaije kod Ni kol e
pčinjskog.
-
S. Driavno u ređenje: nema nji ćke Srbije, U feudalnoj državi
Ncm~njića d adar je ima o najveću vl a~t. Njegov a moć potjecala
jc ot uda, ~to jc on, kao na jv iši II feudalnoj hijerarh iji. bio i
vrhovni vlas nik cijeloga d ržavnog tcrit<wija pa je ka o takav
imao i mn ogobroj ne i raznovrsne prihode: što sc kao ekonomski
naj nwćniji mog ao najviše koristiti najamničkom ,-ojskom. i što
je bio u naj tjcšnjoj vezi s crkvom. na koju se najviše oslanja...
Koliko jc vladar ekonomski ja~a o i os,'aja n jima proširivao
dria,.ni teri torij, toliko je n jego\' polofaj u dda"i postajao j a ~i
i samostalniji. Taj usp on srpski h vladara ogleda se i II vladar-
d,im naslovima: Nemanja je bio samo .. veliki župan ... njegov sin
Stef.m od 121; uze o jc naslo \' kralja, a Dulan sc 134(j proglasio
za cara.
Kao vrh ovni vlasnik ddavnog teritorija, vladar je mogao
prmla"at; ili pokla njali u svoji nu il i na dolivo tno uživanje cje-
lokup no slobodno (nezauzeto) zemljihc, kao i baštine. koje bi
ustale bez nasljednika, i pronije oduzete njih ovi m uiivaoci ma.
bto je tako vl adar na tom os novu zah tijevao ra zličita podavanja
i $I uibe i zadržavao različita prava i s kl jučivo za sebe (t. Z\-, rc-
!;alna prava).
Uporedo s ekonomskim jača n j em vl ad ara rasla je i njegova
politička moć . i umno.f.av al e sc njegove funkcije. Osim vojno-
orga nizacio ne i suds ke funkcije, omovnih funkci ja vla dara u
početk u feudali zma (do XII. st). vladari u X III . i XIV. st .. a •
osobito car Dušan. uz imaju čvršće u $voje ruke i un utra; nj u
upra'-u. sami il i preko svoga sve razgranatijeg aparata "lasti, i
orga ni ziraju i zakonodavnu djel atnost. Stoga sc i broj raz l iči tih
zvanja vlastel e na vl adarevu , dv oru sve vik um nožavao. U XI I.
i XIII. ~t. još se ne pravi razlika medu dvorskim osohl jem. već
svi nose zajed n ički nazi" .vladaoci dvora kraljeva «: jedino se
izd\'aja zv anje .. tepčije_. kojega fu nk ci je n isu poznate. Ali u
XIV. sl. ima na dvo ru mnogo "iše vlastele s razl i~itim nazivima
i raznovrsnim dul nostima, T u su, u prvom rl:'du. zvanj:! vo jnog
karaktera: veliki vojvoda ili vojvoda ili veliki župan. 1.alim ve-
liki sl uga. pa veli ki čelnik . Za velikog tepčiju pretpostal'Jj<l sc.
da jc bio 1.apo\'jednik vladareve tjelesne siraže. VIlldarevom
blagajnom. ho znači u isto , 'rijeme i državnim financijama,
upravljao je veliki kaznac. koji nosi i bi7.an tski nuiv protove-
431
 l """1-,, ~XXHI

5tLJar. Ul'r:l\' nik vJadareva dvora nazivan je dvorodr!ica. Dvors ku

je kan celariju vodio lago lel, a II kancela rij i .su radili - pre pis i-
val j isprave - .dijaci ... U j ed noj i5pravi dvorska vlastela llose
tajedn ički naziv ~slugc., 510 izrazuje nj ihov vaza ini odnos
prema vlada r u. S proglasom carstva javljaju sc i novi , isključ;,'"
],<>tas ni (h' ors ki naslovi bizantskog porijekla: despot. sr;v aSIO-
kra lor, tesar. koje je car davao namjesnicima II južnim osvo-
jenim kraj evima. Osi m toga , b roj dvorsk ih naslOlva i služhl:-
" ičkih zII anja povećao sc vrlo mnogo po ugledu na bizantski dvor:
za vri jeme Du!ana loilo ih je oko 70.
U% vladara spominju st: za trajanja driave Nemanjića , a naj-
,ešće Zil ,·lade Dubnuve, i s a b o r i sasta vljeni redovno od sve
crkvene i svjetovne vlastele s vladarom na čelu i njegovom po-
rodicom. dvoranima i visokim činov niš tv om. Sabore je vlada r
sazivao 7.bog različi tih pitanja, ka o što su: izbor arhiepiskopa
(poslije patrijarha). uredenje crk ve i suzbijanje hereze. krun i-
sa nje vladara. izd .. vanj~ vl ad arskih ispran, ili njih ovo potvr-
di"anjc , objav" rala ili za klju čenj e mira. izdavanje za kona ,
rjdavanje o parnicama thog crk"enih posjeda. Sabori u nem a-
n jitkoj državi nisu bili stalni orga ni vrhovn e das ti. Njih je k"~!j,
odnosno car, sazivao od vremena do vremena radi ~zgovora~

-
(dogovora) ~ vlas telom. Ali istu jc tak o dadar o svim nab ro-
jenim poslovima. osim o izboro a rhiepisko pa, II pojedinim sl u-
<'! a jcvima odlučivao i sa m bez sa bora. Osim tih Ji rokih sabora .".... .,
'. ",-
sve vlastele vlad a ri su s," zi\'a1i katkada. " slučaju hitne prin"ie . ~"" ','
ili zbog kak ve p(lI'jerl jive stvari. i uii sa'·je\. t. j. samo me tro· v' - ....~ .... •
polita, ~voju porodi cu i od reden broj odab ran c vlastele.
Os nol' drlav ne orga nizacije predsiavljala su vlastelins tva . "
koja su bila ne samo samostalne privredne organizacione jedi.
,
ni ce. nego i samostalne upra"ne i sudske jedinice; ona su bila. ,
ka ko se kafe u ne ki m ispravama, ~samo" lastna i samosudna_.
Se,·ulokrator VI.lliO. P~ač a. fresk_ I~ d.".e rolo .. lnt
Vlastelin je imao upral'n\! i sudsku I'last nad stanovnicima svoga XIV. SI.
"lastelins:va; on jc imao svoj dvor , svoje činov nike, svoje succ.
svoje tllmnicc.
Ali, uz 1·last. koju je imllO vlasteli n nad stanov nicima svoga
feuda. l)Qs!Ojao je u državj r\ema nji(ll i ,·ladarsk i aparat I'ri·
nude. koj i sc prostirao na fupe (ak o te župe nisu pripadale nekom
vlastelin u). U 7. upama se vc c u X II I. st. spominju ka o o rgan i

432
 ,

I
vlađare"c vlasti »vJ adalci «, il napose kaznat: (skupljač poreza).
i scvast (up ravIl ik ) i kn el, a II Skopskoj hri sovulji od g . 1300 na -
vode sc mnogi takvi organi kraljevske vlasti; kcfalija gradski . sc-
vasI, prah tor i kaznac (skuplj ači p!.reza). kaMrof ilak (slnž-gradu),
knez iupski. tcpčija mali, sudija veli ki ili mali, sudija gradu. su-
dija župski. Među tim zvanjima sve viš~ sc ističe II XIV. st.
zvanje kefalij e, koji jc opti upravni organ vladare" u župi ili
II gradu. Kefali ja je dobivao dohodak od lokalnog stanovništva,
a osim toga kupo\',w živdne namirnice II po cijene.
U XIV. stoljeću pojavlju je sc, II vezi s jačanjem centralne
vlasti, i jcdan drugi oblik vlasti: vlast vlaslele »na državi~. "Dr-
žava., je bila oblast ili župa ili grad, koje je vladar dava o ne-
kom vlastelinu. ali ne II baštinu ili kao proniju, već samo na
upravu, najvjerojatnije do k raja vlasteli nova života. a možda i
njegovim na~ljcdnicillla. Za razliku od kdal ije, koji je bio
vladarev službenik, vla~telin "na državi~ bijaše doživotni po-
moćnik. nam jesnik vladara; ka o naknadu za službu 1..Izimao je
jedan dio od l'rihod~ vladarevih s te »ddave«, a vladar mu jc
rnogao oduzt!i »državu~ samo II slučaju, ako bi vlastelin zlo-
upotrebio svoju vlast.
jačajllći svoju centralnu vlast, Nemanji';i su nastojali da što
vi.še: ograničc ~amostidn ost vlastde i suze krug njihove vhm;. Zato
su oni neka kr;"i!;na djela, i lo tl prvom redu ona, koja su II to vri-
jeme zbog svoje rasprostranjenosti smatrana vje rojatno kao osobi-
to opasna, i7.uzimali iz sudske nadlcžnosti vlal;tele i zadržavali ih
za državne sudove. Tako je car Dušan naredio, da državni. >·car-
ski«, a lit: vlasteoski SlilI ovi su rl e 1.a t, zvo »carskc dugove~: izdaj -
stvo, ubijstvo, razbojništva. kradu. pomaganje tndem mcrophu
da pobjegne od svoga gospodara. silovanje vlastelinke, jačanje
centralne vlasti . naročito II doba cara Dušana. ogleda se I u mZ\1
propisa Dušanova zakonika, kojima car odreduje dužnost i vla-
stele prema caru i prema sebrima. izjedna,;ujc dužnosti " ,ih
nleropaha prema svojim gospodarima. ovlašću j e mcrophe ciil
Illže svoga gospoda,·a. ako bi im on uzen vi~t no Ho mu !)O
zakonu pripada. nared uje vlasteli, da radi sigurnosti na puk--
vima predaju putove sv og vlastelillstva kcfalijama Ila ču'·anJ e .
Vojsku su u feudalnoj Srbiji u slučaju potrebe sakupljala
vlastela na pojedinim vlastelinstvima i stavljala vl"dar u n~
 T
raspolaganje. Ako vlastelin ne bi na po ziv vlarl:trcv sakupio i
uove .. vojsku. $matran je ;r;a i:tdajnika (ncvjernika ). Vladar jc
bh, '-rhovn; komandant voj ske. Vojsb sc dijelila po krajcvim:l
- J.lIpama i oblastima grarlova. Na čelu vojske pojedinih župa
i gradskih oblasti stajao jc vojvoda. a nad svima vojskama -
,-diki vo jvod:l . koji je katkada zamjenjivao ,·ladara lI ralu.
DU!:lnoV zakonik naTednje. da sc voj vode II "ojsd moraju sl u-
lati isto ka o i car. Niie vojne starješine od vojvode nisu poznate.
Spominju sc II nekim izvorima desetnici. pedeselnici. satnici i
~ t isuštnic i « kao učesnici sabora; vjerojatno su to nekada bili
vojne starj ešine manjih odreda.
Osim tc vlutdin.~h vojske sakupljene od ljudi s pojedinih
vlastelins!a\-a, II Srbiji sc već u XIII. st. pojavljuje najamničb.
vojska sastavljena od stranih. proresiona!nih ratnika. Ta stajaća
najamničb voj~ka slu;!ila jt kao jedan od moćnih vslvna vla-
dareve vlasti. Kralj Milul in, na primjer, izišao je kao po-
bjcdnik iz sukoba s bratom Dragutinom zahvaljujući tome, što
su _mnoge čete_ naroda Tatara. Turaka i .Tasa dollc kralju i
stavile se u njtgovu službu. C~lr Dušan imao je u svojoj službi
mnog(l najamnika većinom sa Z<lp<l(!a. medu kojima su bili i
"mnogi njemački pIcmići ... Vladar j c kao eko nomski moćniji
mogao uvijek unajmiti vcc" vojsku nego pojedina njcgova
, ·lastda.
U srednjovjekovnoj Srbiji nije se pravila ra zl ika izmedu
driavne i \·Iadarcvc privatne imovine. Svi driavni prihodi. koj i
su naplaćivani u obliku različ i tib poreza i nameta, mi su II vla-
darcvu li čnu blagaj nu, koju su u is to "rijemc smatrali i ddav.
norn blagajnom . Ta 7.aj cdnička blagajna oosila je naziv r i·
zlliea. kuća kral jeva ili ku,3 car e va. Veliki izdaci
za izdr!ava nje dvo ra , česta daleka putovanja. izdržavanje na-
jamničke vojske j mnogobroj ne poklone ma nastirima, crk<'ama
i vlandi. crpljeni su iz gole:mih prihoda .-Iadar.::ve blagajne:. U
vladareve prihode pripadali su prije svega prihodi od nje:govih
reg-alnih prava: isključivo pn,,'o kovanja novca. iskorišćivanja
rudni ka i pribiranja ca rin e. Carine su bile vaian izvor prihoda.
Pogra ni čnih carina nije bil o. nego 5U zakupnici naplaćivali ca-
rinu obično na mjestu prodaje, t. j. na trgu , i to na robu kod
same: prodaje. Naplatu carina davali su obično pod zakup. kojim
."
-
su sc: najvi;e koristili Dubroličani. Kotora"i i dr. Uvladarev.::
prihode poreznog karaktera prip;,dalo jt s O ć e (pore z nu ba.
š tinu ), koje s.:: pojavij uj.:: na kraj u X liI. $t. i plab sc: dva [,uta
godisnje iii II žitu ili II nov cu. zatim d i m n i II II (po rtZ na
ognjište), pOl.nata samo II bivšim bizantskim oblastima. kojc su
pripojene tadašnjoj Srbiji. U vladar,,'c prihod.:: pripadale su
mnogob rojne kazn e i globi:. koje su osud.::ni plaćali u ~ toci ili
II novcu.
S obzirom na "clike prihode, kojima je vladar raspola gao. u
Srbiji je morala postojati d .... bro (>rga njzjran~1 financijsb služb:::..
koja se brinula la ubiran je tih prihoda. za I>oduzimanje ka-
znenog postupka protiv onib. koji ne ispunjavaju svoj.:: obaveze.
i la sve: ostale: poslove , kojih j c svrha bita da držav; osiguraju
pon:z na prava. Vrlo su oskudni podaci o tako razgrana tu rin;ln-
cijskom aparatu.
Nad7.or nad državnim financijama vršio .ie \. e I i k i k a z n a r
nazil"an i p r o t o l' C S t i j a r po \l toru na bizantski sisUm. Slu.
žbenici, koj i su prikuplj ... l; prihode. n >:plaćivali por.::zc i kazne.
nosili su radići tc nazive prem>: \'T~ti prihud .. i po reza (k;:Znll C.
glob .. r, b ra\"niČar. i t. d.).
9, Pravo. - Ix pcrinde d o XII. st. msu II Rašk aj sačllI'a n i
nikakvi akti zakonodavnog karaktera: pravne od nn .• e toga vre.
mena regulirali su uglavnom po običajnom p ravu, čije su n~ke
odredbe z<lddan" i poslije, ako sc nisu kosi le: s interesima vlada-
juće klase. Prvi poznati pisani pravni propisi bili su bizantskog
porije:kla i poluvjerskog sadda ja. t. l l ' . .. nomohnoni .. (lbornici
i crkvenoga i svjttovnog prnva ). Prv; taka\' Ilomokanor. (t. 7-v.
Svcto~avska krmčij a) prev.::den je 1219 po n;'logu arhiepiskopa
Save. Osim toga vladari su. kao Ato je već retcno. izd<l\"ali mno -
gobrojne darovne iSI)rave osobito ukvama i ma nastirima. a za.
tim i I\'jttovnoj vlastc:li i gradovima. U nekima od ti h ispra"a
detaljno se izlažu duinosti mcropah<! i Vlah a kao .. zakOIl Sr.
bljem « i .. za kon Vlahom_. Z<ltim su vladari ftllfialne Srhi.ie regll-
lirali mnogobrojnim medunarodnim ugovorima oso bit,.. I rgovačk e
i po li ti čke: veze Srbije: s Dubrovnikom; Venecijom. Ali najvažniji
pral'ni spomenik Ilr!ave N.::manjića jest Dušano\' zakonik. d~.
nijCI '1:1 saboru u Skoplju 13~9 (pt>'ih [35 članaka ). a dopunjen
435
 T
na s:lboru 1.354, "jeroj3tno u Seru. Original Duša nova zakonika
nije sc sačuvao, ali Su se sačl.I\"a!i mnogobrojni prijepisi (preko
20), poče\' još od XIV. stoljeta.
Glavni je zadatak DUSllIlO":l zakonika bio da učvrsti visoki
pol obj i mnoge privilegije vladara i vlastele. da ozakoni njihovo
~ pral'o~ na eksploataciju i rl rianje radnih masa (sebara) u zavi -
~ n osti i pokornosti, a i da u~.vrsti prostranu DlIŠ3novu držav u, da
izjedna čivanjem pravnih propisa zbliii i stva rno sjedini novo -
osvojene gradove.
Po svome sadda ju Dušana' > zakonik je skU I) propisa iz razli -
č itih oblu!; prava. Najviše jc u nj em1l propisa o uredenj u drža -
ve, o organima vlasti - o vladaru i vlasteli svjetovnoj i crkvenoj.
o njihovim funk cijaloa i pra"ima. o njih ovim medusobnim od no-
sima i njihovim odn05i m a prema sebrima. Zbog toga, 5to u D u-
~anovu zakoniku prevladuju propisi drf.avnog pra,'a, neki ga
pisci O1ll,ivaju _ustavom srednj ovjekovIle Srbije«.
Poslije propisa o driav nom i dndtvenom uredenju. u Dub-
ilOVU 1.akonikll ima naj"i.še odredaba o krivičnim djcJima i ka -
m'lInll. Du;anov za konik hiti fe udal no dru§t\'eno uredenje tim.
ho propisuje kazne za sebre, koji bi se sak upljali na zborove.
i lJlerophe. koji bi bjehli od 'vo jih gospod;:ra. On u isto v rije-
me prijeti kaznama i vlasteli, koja bi učinila i~daj ll prema vla -
daru ili udbila. d~ mu pb te $ uće. Z a kuni k, dalje , šti ti au toritet
suda i dru!>ih o rgana na taj način. što nareduje, da sc kazne oni.
koji sami , bez suda, rješavaju svoje spo rove (s.amosud - udava.
izam ), ili koji ne će da dodu na pozi,' suda (pres taj ), ili sc: pro-
tive $ulbkim ; d nl!>im izvršnim organima (odba] ), Da zah iti pr i-
vatnu imO"i n u, zakonik predvida veCinom vdo stroge kazne za
krade i ra zbojst va (tatba i gusa ), za paljev inu u selu i iz"an sda,
za povredu tudih granica i uopće povred u lude zemljisne svo-
jine (pO lka ) i za nasilno napa sanje stad o na tudim pasišti ma (po-
I'a~a ). Dalje zak oni!: propisuje kazne za k rivi č na djela proti ..
ličnos t i. i to: za ubijs(\'a (namje rno i nel,otičM), za tj~les nu po-
v redu. Z:l $ilo,-anje, za uvredu djdom i r iječju. Naj7.ad. Dui ano\'
zakonik. naručilu u pn'im svojim članti ma, nartdujc. do ~ ka-
7.ne sv; oni. koji rade l)rOliv religije i crkve ili ne pohuju crkve-
I ne propise. Napose sc kainjava hereza i upotreba ~babunske reči.
(nedo\,olj no objaJmjen izraz. \'jerojalno II vczi s bogumi!slvom),
436
J
prijel a z i~ pravoslavlja u btoličanslvo i propaganda ka toliča n ­
stva. "adcnje iz grobova i spoij;vanjc mrh'aca, kao i dru g ~ fa-
rolij e i vradžbine,
Kazne su bile r:l7.novrsne: najčeUe su prim j enji\'ali im o";n-
ske kazne (globe u novtu ili u stoti), zatim te~ke i suro\'e tjdesne
kazne, kao slo S II s aka ćenje (odsijeta nje u biju ruku, jezika. sje-
čenje IlOS;. i u!;iju, osljepl ji va n je, žigosanje po ob razu ili paljenje
kose pu glav i i bradi ) i batinanje. Smrtnu kaznu 7.a ubijs tvo pu-
čcli .'lU primjenjivati poslije, vjerojatno tek od Dušanova vr("-
mena. Joi Ll \' rijeme kralja Milutina za ubijstv o se plaćala nov-
čana kazoa - vražlh, - (Id 500 perpera. Rjeđe se spominje ka-
l:na progonstva sa ili hez oduzimanja imovine. J ~ t o je tako u Du-
i anovu zakoniku rij etka kazna lišavanja slobode, iako je poz na-
to. da su II ddav i Nemanj i ća postojale nmog ob,-oj ne i raz no-
vrsne t:lInniee,
Pro pis~ iz oblas ti privatnog p"ava, a osobito o ug ovorima
(ubligaei ol1o pravo), ima II Dušuno, ·u zakoniku izvanredn o mal o,
što j e i ra zumljivo s obzirom na pn:tdno nat uralni karakler la-
cla;n j e privrede. Dok su god r o b no - n ov čani odnos i bili nera zvi -
jeni. nije moglo biti razvijeno ni ob!igaciono pra,'o , koje Sl· na
lim od nosima osniva i koje tc odnose pravno ;zraia" a ; reg ulira.
Ipak su bili I)ozna ti i više manjc: iskori~tiv an i neki pri"atn; ugo-
vori. kao ho .'lli ugovori o kupoprod aji. zajmu, zakupu. ostavi.
poklonu, r .. zmjeni.
I u krivičnim i II grad amkim sporovima pO~lupak pred su-
dom je započinjao na taj načiII. da j e s ud. preko tui;oea, slao
tuženoj stran i »pe č at« (o li,;,1I: pečata ), a samo u slučaju , kad je
posrijedi bio veliki vlastelin ka o tuženi k. sud mu je sJao ,.knji;ru
sudijinu« t. j. pisme ni pozi, .. Osim toga. vlastela, i velik;: i mal a,
imala su po vlasticu, da ne smi j u biti I' o zi\'a na u s"ako doba na
sud. već samo u zak onom predviđeno vrijeme (prije ručka ). I vla -
stela i scbri nisu sc Inorali odazvati sudu odma h p u s"om pO"f~t­
ku iz rat a. vel: su im ali pravo na odmor od tr i nedjel j e. Nedola-
iak na sud (" I,reslnj . ili "pd:!at .. ) kažnjavali su sa (; "olova, od -
nosno sa 18 dinara. Glavna su dokazna sredstva na sudovi ma
bila: zaklet" ... kldvenici. božji slId , svod, obli čenj e, svjedoci ,
isprave i priznanje. Ne samo u građanskim, nego i II krivi čnim
sh'ar;ma op tu!eni sc mogao o pravda ti za kletvom. Klctl'lm iei (ili,
43i
 T
II Dušanovu zak on iku. "porotnici .. ) ima li su du žnost da op tuže- nik u, brak. koji je zaključen ~be z blagoslollc nija i llrro.~e nI Ja
noga _opraye,", ili _okr;ve«: po šest. dvanaest !li dvadeset i četiri crkve«, mo rao se rastaviti. Smatrali su kao nevaljan bra k izm c:đu
poro1nib (prema tdini djela ) zak linjali su sc II crkvi II kori st jed- katolika i prallosla"ke. i o n bi se razv rgao, osi m a ko bi ka tolik
ne il i dru ge strano::. Božji sud pr imje njiva li su na taj na čin. da prista'O da prijede u pravosla vije. Is to je tako bio za hran jen i
je optuženom bilo dos ud cno, neka, radi !"hga opravdanja, golim brak i~mcdu S rba-meropaha i .vlaha -stob ra.
rukama izvadi iz kotla uzav rele vode komad usijanog željeza iJi Zena je II braku imala sas vim podložan poloIaj. Zička hr;so-
kame n (_ko tao" il i ~mazija .. ) ili <I" komad usijana žel j eza iz va- vulja. na primjer, predvi đa, da muf sa m može kazn iti. i to vrlo
trc prenese od crkvenih vrat .. do oltara (.. leljezo... primjenj ivan o strogo ženu. koja bi na pustila brak. Mi raz (pr iki ja. tutnilla ) ]Hl -
II sl učajevima razbojniŠ Iva j krade ), Svod su pr imje nji vali kao pada o je m ufu , i on je nj ime raspolagao.
'iloka zn o sredstvo na jv i;c II ~l u ča jev ima krade stoke: onaj, kod Red u na sljed;v:lnju "laste oske b3Jtine reguli ran je Dušan\>-
kuga sc na~lo ukraclc nn živinče, mora dati _svod. , t. j. reći. od lIi m zako nik olIl na ova j na čin: ak o vlastelin umre. njegovu ba-
koga je lo ii,-inče kupio ili nobio. i ta ko da lj e, dok se ne <Imle hi n u nasljedaju njegova djeca (vjerojatno i ienska ), a ako nema
do lie;l . koje ne može da kaže. o tkuda mu i ivin<:e. ~ Obličenijt. djece, o nda ga nasl j eđ uju r oda ci do osmog stupnja po bočnug
je z na čilo hvata nje kri vca na djelu; to je biJo najjače, presud no srodstva. Sin popa m ogao je naslijediti gospodarstvo svog.. oca
dokazno sredstvo. Sudsk e presude. I>očev od Duša nova zakonika, sam o u 5lučaju. a ko $I;' spremao za popa.. S l ično tome a ko bi
morale su biti pi ~menc i sastavljene II dv~ primjerka, od kojih obrtni k (majstor) im;,o vi;e djece , njegov ob rt i njegOlI o imanje
jr jedan primjerak sud predavao onoj stranci, koja je dobila na slijed io bi samo jedan sin, koji bi izu č i o obrt, il ostali su mo -
s]}()r. Izvršenje presude padalo je " po« tku na samu zainteresi- rali rad iti kao meropsi.
r a nu stranku. onu koja je dobila spor, a posli je j e izvršenje pre-
sude prdlo na pristave i gJobare.
Prekini oblik porodične zaj ednice II s,'ednjovjekov noj S rbiji
b ijaše jo; UI·ijek vdi ka porodica (poslije na ?vana: zad ru ga). ma
da ima podatak;, o tomt, da su se velike porodice još II lo vri-
jeme raspada le. di j el ile na male. inokos ne JX>rodiee (sas tavl jene
I samo od roditelja i djece).
Sto se tiče braka , oballe?an je bio i pravno vr ijed io jedino
brak zaključcn u e rk"i i 1'0 crkve nim pro])isi ma. Ali ~ po svemu
či n i. da je laj i čki brak. L j. brak zaključen izv:ln crkve. otmicom
ili ku povanjem nevjeste, bio dugo veoma rasprostra nj en u sred-
n jo"jekollnoj Srbiji. iako su i vladar s vlastelom i napose crky<l.
ulagali mn ogo napora, da c rkveni brak bude ona j. koji jedino
,·riied i. Biografi arhicpiskopa Save tvrde , da je on preko svojih
izaslanika saku plj30 u crkvi sile bračne parove, pa mak ar to bili
i sta rci ili star iec, koji su sc vjenčali ~kao poga ni .. . bez blago-
slov~ i m olitve« , pa ih naknadn o vjcn bvao. Cak i u polovini
XIV. st. car D ušan je srnairao potreb nim. da u prve članke
$Voga zakonika unese odredbe o obaveznom crh'enom braku
kako za vla st.. lu, tako i zn sve druge ljud e. Po DUŠ3I1Ovu zako-

438 439

-
 KARTA XVI

C. Opad anje Srbi je. - Srp5ka dU polov;na kao vau jna dria n.
Pad Mil kcdo nije pod Turke

l. Rupadanje Dušaoov!: oriave. _ Si renje Srbije za vrijeme

cara Dušana uzrokovalo je: jačanje: krupnih fcudalaca, koji su
dobivali prost ran e: posjede: II osvojenim oblasti ma i polo!aje na -
mjesnih pojedinih pokraji na. Pr vi znaci opasno~ti. koja prijeti
centralnoj lllasti , tc: strane, opažajn sc: već pod Duianom. kada
se. kao ~lo je gore rečeno , vlastelin }-!relja odmetnuo II jugo-
is tocnoj Makedoniji i golo\'o dvije godine: istupao samostal no
u odnosima izmed u Srbije i Bizanta. Kad je: došao na vla ~t car
Uroš (1355-13,1), nastupilo je naglo slablj enje centralne vl asti
i Siva ranje: više manjc samo~ta!nih feudalnih oblasti. Car U roš
-d oček a vc:liku bijedu od svoje "laltde_, kaie jedan suvremenik.
Drllgi sm'remenik, Ivan Kantaku7.en. o"ako opi~lIje prilike u
Srbiji poslije Du~ano\'e smrti: ~Oku togll vre me na i kr:. lj'. guspo -
I dar ~rpski. preminu. a lll eđu Srbima nasta ne malo komdan;e.
Kralj ev brat Simeon (Siniša). koji je gospodovao tJ Akarnaniji .
,
I Slarle trafiti vlast nacl svim a srpskim 7.emljam a. u misli. da su
njegovll prava pretdnija. i uz:: nj bijahu mnogi izmedu veli kaša
srpskih. Uroš pak. ~in kral je,'. dile vojsko. da očevinu orl strica
brani. Majka mil pak .J elena niti pristane uza si na , ni ti O1.a šll r_
o
j aka Si meona. nego odvoji !iCbi mnoge grado"e, okruii sc dosta
t nat nom silom i POČIIC vladati sama za sebe, tc niti koga napade
W
~ ,•-, •
niti koga I'omagak Na jmoćniji pak velikaši poistjeril'a~c niže
i slabije, prig-TabiJe svaki se bi koje SII ,l:od mogli okolne gradove.
-- '" ,, -
·N
CO
e •
pa jedni pris tadoše uz kralja (I. j. cara Uroša). jedni pa k uz Si-
''"" ",-
Ch W
:o-
o •
• •
<

, Kaolak"."" ne pri.n~j c srp.kim vladarima prav<> na c... ki n..lo\.: i o

co
,"
z .l•
<
~ CI:

o"lan~ h .. ; Drob " ... in uvij.~ kraljevima.

440 l '"
::> ,
·V_·
co , oS
.1
"

'======4
 ,
mcon;;. strica mo. ali ne kao mladi im i ka o gospod aro podčinjeni,
ne/!o kao saveznici i prijatelji. koji šalju potporu. Neki opet ne
pri$tadoše ni uz jednog ni uz drugog. nego sc ddahu Ul onoga.
tk n je jači. oček u jući, h a će biti. i sprel1l ni da pristanu ut onoga.
koji n;'posljetku osvoji. I na hilja du Hrana ra~turen i po ček se
međusob no gloii ti .~
Oči t znak ja čanja m oć i feudalaea opda se i u ugovo ru cara
U roša s Dubrovni kom od g. 1300. Prvi put se u jed nom ugo voru.
kojim .~c dubr o ,'ačkim trgovcima garanti ra sloboda kretanja. iz-
ri č i tu spo min ju i zemlje po jed inih velikaša, .. da gredu s trgom
i s vS<lkom kupljem slobod ne u zemlju carstva mi i na "cru car-
stva mi da gredu il i na Zetu na B aUiće; a ili na državu kne za
Vo ji~ la "a i u ~CInl ju ca rstva mi ...
1~'lSpadanje Dušanova carstva započelo je Simeonovim (Si-
nišinim ) pokuJaje m. da svome sinovcu Urošu preo tme vlast. Smrt
DUš<l nova za tekla je Simeo )l~ ka o namj esnika " EI )iru. Njegovi
su pristaše bili ugla vnom iz najjužnijih nesrpskih obl •• sti car-
st va. Pošto je sakupio nd to vojske. oko če t i ri d o pet t isuća ljudi,
Simeon se u Kosturu proglasi za cara (1356). POli/OTe je našao
i u Alba nij i. gdje je na nj egovu stranu prešao despOl Jovan.
Uro;e" ujak. Ali borbom protiv Uroša Simeon nije mogao da se
potpuno zaokupi. jer ~ U i Grci poku~a\'ali da isko riste nerede u
srpskoj driavi. Bivši epirski despot Nikifor upao je u T esaliju i
brzo j e zavladao ne sa mo njo m, nego i Erirom. Njegova nastoj a -
nja da potisne feudalee, najviše Arbanase, koje je dovela srpska
vlast, i vrat i posjede prot jeT.mim Grcima, izazvala 5U bo rhu s Ar-
bllm1sima, u kojoj je Nikifor pogi nuo (1358 ). Po!!o je obnol'io svo-
j u vlast u sjevernoj Grčkoj. Simeon je mogao opel podUZeli napa-
daj na U roša. Preko Albanije dospio je do S kadra. a li !Oa nije
moga o osvojiti. Ubrzo je morao napusti ti borbu za srpsko prije-
stolje, jer su se vlastela u Srbiji drža la Uroša. Pod njegovom ne -
posred nom vlaitu ostala je samo T esalij a, kojom je on kao _car_
up ravljao iz 5voje prijestolnice Trikale. U Ep iru je postavio za
d~spo t a svoga zeta T omu Prt!jubol'ića. sina Duša nova ćes ara
Preljuba. T oma je oko 20 godina tiranski upravljao Epirom osla-
njaj u6 se na $vo je srJlSke vojnike, kojima je davao crkvene po-
sjede, ka o i posjede grčk e vlastele, do k najzad nij e bi o ubijen
g. 1385. Simeona je u T esaliji nulijedi" o. 1370 nj ego\' sin .Jo-

441

-
I van Uroš, koj i sc uskoro zahluderio (1381) i p<l\'ukao u mana-
$1i r, a upravu temlje predao ćesaru Alehiju Angelu. Dok jc Si-
meon nastojao da sinovcu otme prijestolje, opažaju sc 7.JJaci ra -
sula i na sjeveru. u PodulJa"]ju. Car Uroš nije mogao stati na
put borbi izmedu dva po iIIIenu nepowata fCl/dalea, od kojih j c
I,,
slabiji zatražio pomoć od Ugars ke i pobijedio svoga protiv nib.
Puslije toga ugarska vojska upadne u Srbiju do Rudnika (1359).
ali sc uskoro povuče. I)ritisak Ugarske na Srbiju , s pomoću ba-
nova Mačvanske banovine. od loga ~ vremena znatno poj .. <:al'a.
Centralna je vlast samo prividno postojala. l vlastela. koja
ni su otv oreno ustajala protiv cara Urola. postaju sve utjecajnija
i samos talnija II svojoj ak ciji. Kn ez Vojisla\· Vojinovi';. !;,OSI,odar
prostrane oblas ti od Kosova do pri morja, vodi. doduk u su:;!;,-
snosli .s U rokm. ra t protiv Dubrovnika, ali se osje';a. da j e 10
više njego\'.l Sh'ar nego st,'ar Srbije. Pri zaključivanju mira car
daje više utisak posred nika nego ra tuj uće strane: ~Beh u se Du-
b rovčani poplašili od carstva mi i S\'adili se s bratom carstv~ mi
s knezom Vojislavom i s gradom carstv~ mi s Kotorom ... J srni-
rih ih s bratom carsIva mi s kn e7.o m Vojislavom i 5 gradom CIIr-
stva mi s Kotorom « (l3G2). P redviđa i moguenost. .. ako Ii sc sva-
de s kim gode I'lastelinom carstva mi. trgovci da hode po zemlji
car~ h' a mi , a da za tuzi vlasleosku svađu ne imaju ni zabave ni
ilete ni od koga ...
I I u Zetskom Primorju ubrzo poslije Duiianove smrti nastaje
sla bljenje centralne vlasti. Vlastelin Zarko. koji je upravlj ao
krajclll oko Bojane i d riao pOZlla ti trg Sv. Srda na Iljoj. počeo
j e samovoljllo postupati s dubro"ačkim trgo,·ci m a. Njega su ,,·a·
kako potisnula tri brata B alšića - Straeimir. Durad i Balša. koji
su od 13(;0 gospodari Zete. Oni su ntvoreni neprijatelji svoga sje-
vernog susjeda kne ta Vojisla,'a Vojinoviea. On ratuje s Dubrov-
Ilik om. a Bal šići su dubrovački saveznici. Sukob iZUledu zetskih
gospodara i Vojinovi ća nastavlja sc i poslije zaklju čenja mll'a
s Dubrovnikom.
U sjeverozapadnim oblastima Srbije dočepao se potkraj Uro-
ševe vlade velike moći sinovac Vojislava Vojinovića. župan Ni-
kola Altomanović. Prve vijesti o njemu potječu skra ja g. 1366.
Njegova je prvobitna oblast zahl'atala krajeve oko Rudnika i
Ul ica. sa srpskim dijelom srednjeg Pod.-inja. Odatle je on bez-
44 2
obzirno nastojao da se ho vise ra;iri na r:lčun svojih susjeda.
Najprije: jt' navalio na prijasIlje zeml je: svoga strica Vojisla\·a.
knj ima je IlOs lije smrti svoga muia (1363) upravljala njego\'a
" do"ica Gojis\ava. NikoJa je dosta lak<J uspi" da jc protjera
(1368) i da zavlada čitavim krajem oko sre(lnjc!>a i donjeg Lima
i ,::-nrnje Drille i Trebinjem. Njegova sc: v1".t prostirala tada nad
]lroslr<lnilll područjem od Rudnika do Duhrovnika: (In jc poslao
j ed ~Ul od nnjrnoćnijih ljudi u Srbiji. Odmah jt došao II sukob
i s Bos nom p"m"žući hUJ!lskog velika,ša Sanka MiltenuviĆ:l, koji
sc bio odmetnuo od bana Tl'rtka.
I'ost;'\vši susje:d Dubrovčana, Nikola Altomanović je i prema
njima zauzeo neprija teljski stav. Zahtijevao je. da njemu ispla-
ćuju $\'etodmitarski dohodak od 2.000 pe rpera. Kad a su to oni
odbili. ;1.go\'llrajući se:. da taj dohodak pripada samo l'iadaru
Srbije .i nijt'dn oj drugoj ličnosti_. poslao je svoju ,·ojsku. koja
je: nemilosrdno opustošila dubrovačku okolicu (jesen 1370). a dao
je: ~~tvorit i i sve njihove trgovce. koji su se zatekli u njegovoj
obla sti. Suvijajući ih n" muke. iznudio im je uime otkupa oko
4.000 dukata. ]>usto,1;c nje: dubrovačkog teritorija nasto.djeno je
i u proljeće iduće !:,odine. Uzal od je Republika preklinjala ugar.
skog kral ia I.udnvika. da je \IUlle u za!ititu ; Altomanović je imao
na lI1'arskon. dvoru potporu moćnoga m~čvnn skog bana Nikole
Gorj anskog sta ri jega.
A(!,ruiv an na sve strane. župan Nikola je stvarao sebi motne
neprijatel je. D ok je on bio zauzet borbom protiv Dubrovnika.
\tnel La zar je potkraj 13;0 navalio illi. Rudnik. njego\' najvažniji
i naibogat iji grad. i uspio da ga pri l' reme nu osvoji. Protiv njega
složili su sc na drugoj sIra ni Balšići i kralj Vukašin. !'\amjera
saveznika bijaše. da iz Zete prodru u njegovu zemlj ... Medutim,
neposredna turska opasnost. koja je prijetila Ugljcšinim i Vuka-
šinO\lirn zemljama omela je ta j pohod.
Vrlo se malo zna o tome. kojim je kraj crn upravljao knez La-
zar I1reheljanović 1." ii"ola cara Urob. U nj egovoj vlasti bio
.ic svakako NOl'obrdski kraj. gdje je La zar roden II gradiću Pri-
lepcu. Njegov ota c. Pribac bio je logotet cara Du bna. l Lazar
je vet pod Dušano m postao ugledna li čnost. On ga j e postavio
za stavioca i ofe nio Milico"" kćerkom vojvode Vratka, potomka
Nemanjina sina Vukana. Za vrijeme cara Urob njegov je ut je_

eaj stalno raSlao. M oć njego"a morala je biti znatna, kada je
1370 mogao o<luzeti Nikoli Altomanoviću Rudnik. A i njeso,·o
naglo uzdizanje odmah poslije nestanka posljednj~g N~m:lnji ća
pok;uu je. da je temelj za lo "eć prijo: položen. Knez Lazar je bio
od onih feudalaea. koji nis\I otvoreno \Istajali protiv centralne
vlasti. ali je ona bila toliko oslabila, da je i on mosao samostalno
islupati.
U jugoistočnoj Makedoniji brzo sc takoder osjetilo, du ddav.
no jedi nstvo poslaje slabije. Na početku vlade cara Uroša dTfala
je njegova mati carica Jelena grad Ser s okolinom, a Dramu t esar
Vojihna. Pokušaj Kant akuzeno ..a sina Ma tije. koji je uprav ljao
bizantskom oblašću istočno od Srba, da ih \IZ pomoć T uraka po ti.
sne iz tih gradova. nije: imao uspjeha. Kod Sera ga je po tukao
Vojihna. zarobio i predao caru hanu V. I>ale:ologu. Uskoro $u
u toj pog ran ičnoj oblasti prema Bizantu nastale znatne promjene:.
Carica Jelena se zaka.ludnila. a tesar Vojihna je: umro. Vlast
nad Serom i Dramom s njihovim područjem preuzima Vukaši-
no" brat Uglješa, zet ćesara Vojihnc po kćeri , koja nam je po-
znata sa mo po svom kaluđerskom imenu - .TefimiJ<l (po~nata
i kao prva žena pisac II ~rpskoj književnosti). Ugljda se javlja
najprije kao yeliki vo j voda (1358), a zatim kao despot. Zapadno
od Usljcše upravljat> je o bla šću izmed" Sera. Soluna i SIrumice
velikaJ Bogdan. o kome se inače niha ne zna. a Serom i Vode-
nom vojvoda H lapen. koji K. kako se čini, tu odriaa, 5Ve dok
T urci nisu zaposjeli I C gradove (o. 1386); bio j(: jo! u fivo tu :ta
vrijeme kralja Marka. koji je bio oženjen njegovom Huko m
Jelen om.
I u ostaloj Makedon ij i ja"ljaju ~e slić ne pojal'e. Despot Oli-
ve r. jedan od najmoenij ih feurlalaea za vrijeme ca ra Dušana. go-
spodar krajeva oko Velesa. Stipa, Kratova i K očana. ubrz o i.iČe­
l,ava. Da je nadživio Dušana, vidi ~e samo po lom e, ~to je kovao
novac s natpisom ~Uro~ ~ar~. Sjeverno od Olivera, u dolini Kri-
ve reke, već u doba Dubna imao je ka o svoju baštinu župu Sla-
vihe velikaš Vlatko. Mo ć nj egova pod Uroi;em je znaino pora-
sla. Car Dušan ga u jednoj povelji naziv;! samo ~"lastelin carstva
O1i«. a posljednjih godina Uro!eve vlade on je >o$C"astokrator
we sroske zcmlie-. N jegova sc vlast pr05tirala prema sjeveru po
'''oJ prilici i na iupe Vranje. Inogoš: i Preševo. kojima je poslije
<4.
r,
!
,
•
;tav lad:1O njcso,· si n tesar Ugljda ka o \ozemljom svojom otača­
skom ... l Vlatko je kO" ao svoj novac. U kraju oko Radovišta bio
• je "eliki vojvoda Nikola Stanjević . kom e je car UroJ 1366 odo-
brio. da mole pokloniti ,,'oju crkvu u K o n či sa vi!c sela mana-
l sti ru Hilandaru. Nije bliže pozoat o. kako jc:. mjeslo tih feudal-
nih tv orevina, nastala prostrana oblast brate Dragaša i Kon-
sta ntina Dejanovića. Njiho,' otac, seva.ltQkr:otor, a l,atim despol
Dejan. drbo je. koliko sc zna, Zegligovo, kra j oko Kumanova.
i bio je oženjen Teodorom (Evdokijom). ses trom cara Dušana.
U os taloj Makedoniji glavna ličnust Jlostaje Vukašin. O n je
o. 1350 bio lu pan u Prilepu. a pod Urošem. koji mu je dao na -
slov despota. postaje vrlo utjecajan na dvoru: prema njemu i Du-
brovčani pos taju sve pažljiviji ; \361 oni skidaju sekvestar
s VulcaJinova depozita. a iduće: godine obra ćaju se i n jemu za
intervenciju kod Uroša. Vuk.aŠin postepeno l,otiskuje Mlak ,'c:Ii-
ka!e ka o tesa ra Grgura, koji je Jl oslije svoga oca se"astokratora
Branka M ladenovića upravljao Ohridskim krajem: Grgur je joi
bio ondje 1!l6 1. ali nekoliko godina poslije nal azi mo ondje ne -
kak va tes ara Novaka, Vul'ašinova čovje k a. Po svoj prilici već
1365 V\lkašin uzim a kraljevski nasI OI . jer II januaru id\lće
godi ne ka o ~ kralj Srbljem i Grkom« potntiuje da r nekoga svog
v la~tcJina ruskom manastiru na Sveloj Gor i. Ali la promjena ni je
znač i la i formalno izd"ajan je njego,'c oblasti iz srpskc države.
Poslanici ca re" i i kra!je,'i do l a~e ;tajednilki u Dubro"ni k po sve-
todmitanki dohodak; u crkvi u Psači nala ~e se suv remeni likovi
cara Urob i kral ja Vukašina jedan do drugoga; kn"a n je i za-
jedn i čki novac s na tpisom .. UrosiU$ imperator_ na jednoj. II
~kral j. na drugoj strani; Vuka;i n najzad nnsi naslov _gospodin
ze ml ji srps koj i vsem Grkom i Pomorjll i Zapadnim ~t r :lnam "" ..",Ii
~ve je to bilo sa mo prividno ; kralj Vuka~in. kao i H ći na osta!;;!
feudalaca ponaša sc kao da cara Uroša uopće Ill"ma; oo ~ BaBi-
ti ma sprema napadaj ml N ikolu Altoman(."i ća; potvrđuje Du-
b rovčanima povlastice. koje su od cara Dušana dobili_ a da ni
jednom rij ečju ne spominje Uro ~a; ral s Turcima je ~amo st var
nj ego,'a i njegova brata. de spota Jovana Ugljde. kr'ji upravlja
oblašću oko Sera i olt ro osuduje cara Dušana zbog prc;::iasll car-
stva i palrijaršije pa crkvu u s\'ojoj oblasti pod vrga va carigrad-
skoj patrij::riiiji.
.45
 T
,
,I ?
I,z posljednjih godini! života cara Uroša nema uopće: spomcn~
nJcgn~'nj unutrašnjoj djelatnosti, koja sc jo! osjećala na 1'0-
~Clku njegove v]:l<ic, kada on sa saborom ustupa DuhrovčanillH\
Jedan dio teritorija. po t vrđujući njih()\IC povlastice:, i poku!;,"'a
čak da obnovi srpsku vlas t nad otokom Mlj etorn. Poslij e 1357
nema više spomena ni o srpskim državnim saborima. II kojim;, sr:
održal'alo jedinstvu d rbvc. Kad jc Llmro car U roš (1.1171). ne-
stalo je j sjenke centralne vl asti. koja je joi! lebdjela nad već
osamoslal jc:nim oblas tima moćnih fClIdaiac;a.
2. Osamostaljenj e poj edin ih oblasti u Makedo niji i njiho v
pad pod tursk u "las t. - Vuk aJin je učvrstio 5\'oju vlu! u za-
padnom dijelu Ma kedonije:, nad teritorijem, koji se ~irio od Pri-
1.TCn:l do ispod Kostura i od Vardara do alban skih planina. T u
JU najglavniji gradovi bil i; P rizren. SkOI,I;e i Ohrid. Vukaši n
nije i ~a~ stalne prijcstolnice. nego sc pojavljuje čcićc II Prilepu,
SkopljU I na Brodu. On je kovao i svoj no\·ac. U početku $ likom
c~ra i kralja. a poslije samo! lik om kral ja. U nj egovim 5e obla-
stlm:.održala tn.a.tna trsovin~. Ito sc ::lIvila II prija!noj puiodi .
nar~clto . llZ.učc5ce Dubrovmka. Godme 1370 on potvrdll;e za
svoJ tenjarij dubrovačkim trgovcima povlastice. koje su 1349
bili. do~iIi ~d ca.ra Du!ana . lenidbenim vezama "'oje djece sa
sU~.lednJm dmastlma (Balšići. Hlapen ) on pokušal'a povećati sl'oj
ugled i učvrstiti svoj položaj. U neprijateljskom je odnosu bio
s Nikolom Altomanov i ćem. U zajednici I Durdem BaUicem pr i-
premio je pohod prOliv njega i sa svojom vojskom do~ao do Ska-
dra. ali • je na. poziv svoga brata Ugljcše krenu o natra", kako bi
. b
pnprelm o VOjnu protiv T uraka.
Vukaiinov brat, J ovan Ugljda. bio sc učvrstio II istočnom
I ?ijc1u .rv:akedonije s glavn im gradom Serom. U jednoj svojoj
I lSp.avl IZ 1368 on upotreblja,' " nasl o,· despot. ali se u nekim
ispravama naziva i sa m od ršcem. Uočavajući opasnost od Tu raka.
a. stojeći im prvi na udaru. despot Uglje!a se zalagao, da sc p ro-
!tv T uraka stvori koalicija svih ugrofenih zemalja. u koju bi
ujac. naročito Bizant, a koja bi Turke protjerala li Balkanskog
poluo toka. U vu i je s tom poli tikom i njegova osuda Dušanova
proglašenja carstva i patrijaršije. On je pn:rllagao Carigradu sa-
I vet. protiv Turaka i nudio mu i novčanu pomoć , a kao prvi korak
I k normalizaciji odnosa! Grcima prihvatio je izmirenje s cari-
446
-
gradskom pa t rijadijoOl i l)r izllanjc njenih ne ka da.\njih prava na
svome te ritoriju _ lako ni jc postigao u svemu pozi tivan rezultat.
Ugljda je od proljeća 13il vršio pr.ipreme za borbu proti,· Tu-
!":lka. Njegovu se p01.iVlJ odazvao Vukašin i prekinuo pripremani
pohod proti\' Nikole AltomanOl'ita. Vukašin i Ugljda krenuli su
sa svujom vojskom prema Adrijanopolu, u bliz in i ko jega su se
susreli s Tnrcima. Kod mjesta Cerno mcIl a. na desnoj obali Ma-
rice . .loši" je 26. IX . 1371 do bitke. II kojoj 5u Vuka!in i Uglje-
ša katastrofalno poraženi. Obojica su izgubili život. vel iki je dio
njih ove vnjske na st radao u borbi, a samo sema!i dio spasio.
P osl jedice MaTi čk e bitk e bile su sudbonosne kako za Make-
doniju. tak o i za cijeli Balkanski po luotok . Ne samo što nije po-
stignuta s\'Tha. i ~to Turci nisu izbačeni s Balkanskog poluotoka.
već su se oni naprotiv na njemu k onačno učvrstili. Dalja njihova
oS"ajanja, li obzirom nil prilike II balkanskim zemljama, bi jahu
samo pitanje vremena. Iskoristivši s"oju pobjedl!, Turci su JSi2
upadali duboko u Makedoniju i Grčku. Tc provale bijahu pra-
ćene pljaaom. ubijstvima i oo,'odenjem stanovni šh·a u ropstvo.
a u opusto5cnim oblastima 1.avladali su glad i pomor. Pod udar -
cima turskih čet a pro pale su i samostalne politič ke tvo revine II
Makedoniji. Zemlje despota Ugljtie biH su na kraće vrijeme
Zal' U! jeli Grci, pa su zatim pale I)od tursku vlas t. U \'ukašino-
vim oblasti m" vlada o je njego,· sin Mark o ( 1371-95); (Jn jo:
zadrlao nasioI' kra lja. ali se morao priznali turskim "azalom.
Njegovi su susjedi iskoristili tdak pololaj. št" je naSlao poslije
Maričke bitke. i oduzeli mu nek~ gradove i oblasti. B:lUi ći su
zauzeli Priuen_ Vuk B ranković Sko plje, a veliki lupan Amirija
Gropa Ohrid..
U sjevcroistočllom dijel u Mak edo nije jJvljaj\! sc ka() tllrski
vazali braća DejanoviCi - Jovan Draga~ i Konstantin. Njiho,·
je teritorij obuhvatio - ne zna sc. da li jol za iivota ca,.:) vro-
ša ili poslije njegove smrti - osim očevih posjerla i zemlje de-
spota Oli vera, se"aSlokratora Vla tk a i vojvode Nikole_ s grado-
vima Kumanovo. Kratov o, Stipo Kočane, Strumica. Velbuirl i Pe-
tri č. Politi č ki centar Dejan ovića bio je VclbuM. J ovan Dra ga~
nosio jc naslo,' despota (umro J3i8). a Konstantin sc jadjli.
kao ..gospodi n _. Priwill'ali su lursku "rhovnu vlast. ali su ta~
drh1i samos taln u unutrašnju upravu.
44i
 I

Kao turski vazali bili Su Dejanov i ć; j kralj Marku ohvez.mi

da plaćaju godišnji danak i daju pomoćne vojne odrede_ Pr~d
Kosov~ku bitku 1389 Konstantin jc propustio tursku vojs k u kroz
svoju oblast j snabdio je potrebnim živCŽom. U pohodu turske voj.
skc protiv Vlaške sudjelovali su takoder Konstantin i Marko_ U
bi tk i na Rovinama 1395 izgubili su obojica život. P oslije llJ i-
hove smrti Turci ukidaju do tadašnji samostalni položaj njiho -
vib zemalja i uvode svoj u neposrednu vlast. U Makedoniji sc sve
više utvrduju turski {.. udaki, koji postepeno dobivaju posjede
srpskih crkvenih j svjetovnih feudalaca.

s. Sr bija II doba kneza Lazara i bitka na Kosovu. _ Borb"

izmedu srp skih (cudalaca, koje su z apočele još za I'ladc (;Ira
Uroša, 1I:;le su pos lije 1371 u fazu ogorčenog obračunannja
i prisvajanja susjednih oblasti. Najrato bornijim sc pokazao žu-
pan Nikola Altomanović. is crpljeni dug im ratovanjem; onemo-
guć i l'anjem trgovine sa zal edem. Dubrovčani so tada. kan je ne-
stalo formalnog razloga, iza koga su sc zaklanjali. morali pri-
stati da mu plaćaju svc\odmitarsk i dohodak (13i!!). Od kneza
Lazara preo teo je opet Rudn ik, apokušilo jc d" osvoji i Prizren,
koji su poslije M aričke bitke zaposjeli B al ; ići, ali II lome nije
uspio. Ubrzo je, medutim. doživi o svoj ]lotpuni slom. Knez La - lIurđ evi St~l'o vl ~od Nov OIl: I' a zora. drU li:3 pOlov ina XII . SL.
zar i bosanski ban T vrtko , koj " je župan Nikola podjednako
ugroiavao. složili su se. da ga zajedničkim nal'orima uni~te. Prije
nego što će poduzeti napadaj , hil o je potrebno osigurati se od
Ugarske. koja je štitila Altomanovića. Priznav anjem ugars ke
vrhovn e vlasti i uz obavezu da ćc plaćati danak, knez Laza r je
postigao. da Ugars k a ne samo napus t i svoga nekadašnjeg stiće­
n ika. nego i da vojskom pOnlugne sO!ve znikc protiv n.ieg";!. Prili-
sn ut sa svih Sirana. župan Nikol;, Altomanović. koga su I IlJt-
gova vlastela pučcia napu štati. sldon ;n se I I Užice. Jli je lu bio
opkoljen. zarobljen i oslijepljtn (13i3). a njegovu prostram:
oblast podijelili su Lazar i Tvrtk o izmedu sebe. Laz;!r jc dobio
užićko; rudničko područje. a Tvrtko kr;!jevc oku gorIlj c Drinc i
Sfcnnjc i donje Polillllje. Balšići su iskoristiii p rili ku. da Z~lIZIllU
Trebinje. Konavle i Dračcvicu, doduše za kratku vrijenJC. jer su
II početk" J3ii I'Jastci" t ih žup". koje Je ban Tvrtko podbadau.
di!,,'-la bunu proti\" Ea\Šića, i župe su prdlc pod vlast Bosne.

4" S l uđeni ~a, HOlI:orođl č in a e rk " I , kraj X II. Sl.

 ,,
,·... u .... " XXXVI!,

• Posl ije pro pasti fupana Nikole ostao jc: u Srbiji b o naj moć­
I niji feud alac kn ez Lazar. On je nastavio širenje svoje oblasti.
I Svladao jc i Radi ča Brank ovića. gospodara Brani čcn.. i prisvo-

I jio njegovu oblas t (1379). Biograf Stefana Lazarevića . Konstan-

tin Filozof. spominje vclikaic "koje ota c njego\' od pocdka po-
kori pod $Voje: noge. A ovi b ija.hu Nikola Zojić i NOI'ak Belo-
crkvić s drugi n';! nekima .. , T ako je čitavo Pomoravlje i sjeve ro-
zapadna Srbija do Drine i Save bila ujedi njena pod v lašć u kneza
Lazara. Dva naj l'doija srpska rudarska mjesta, Novo Brdo i Rud -
ni k. bila su pod ređ ena njemu. Ka o što se iz R avan ičke povdje vid i,
kn ez Linar je imao pod svo jom vla šću i oblasti Mačvanske ha-
novin e. On danIje manas ti ru veći broj sela u Ma č vi i u Bitvi ka o
i d,'a saj ma u Ma č"i i Podgo rici ( ISSI). Nije dovo lj no jasno, da
li je on te oblast i dob io od Ugarsh, kada je pos ta o njezin vazal.
ili se ub r1. o poslije pobjede nad Nik olom Alto man oviće m oslo bo-
dio tc zavisnosti i zavladao njima.
Knez Lazar se u ja ča nju svoje vlaSI; osla njao mn ogo na srp-
sku crkvu. ko j u je obilato pomagao. Njegovom inicijath'om ;z-
miTilc su sc grčka i srpska crkv a (ISi 5). On podi že veiik broj ma-
Grad RIbnica ~od l ilOtrlda. XII. It. nastira i crkava. N jegn"a glavna zadu žbina Ravanie .. do biva pri
usn i"anju veće vlasielins tvo nego ma koji od prijalmj ih mana·
stira: 148 sela rasu t ih po čitavoj zemlji - u Pomora,·lju. B: an i·
čevu. Peku, Zv;ždu i t. d.

,, Kn n Lazar je uspio da na sje veru nametne sv uda s,·oj.1 n ~­

posrednll vl ast. al i sc na jugu odrfava;u i dalj e neki fcurial ci.
Vuk Br:mk o\' ić je držao kraje"e oko Prihine. T repče. Zveča n a
i Sjenice i Polimlje južno od Prijepo lja. Od prijašnj ih gradova
kra lj .. Vukašina prdli su ]lod njegovu vl ast Prizren i Skoplje.
S Vukom. koji je bio o!enjem njegovom k ćerk o m Maro m. bio
je knez Laza r stal no u dobrim od nosima i prisnoj suradnji. Je-
dan suvremen i tapis spominje " bl;::,~o\'jernog i hr istoij uoiv og
i bogom prosvje će n og kn cza Lazara i ljubaznog 11111 s in~ gospo-
dina Vuka. ka da su vla dali s\'im s rp~ki m zemljama i pomorskim
i tako u $Iozi i ljubavi pobjed ivali neprijatelje svoje .. (I3Si).
Sliča n je od nos us pos ta vio knez Lazar i sa Zetom. Već 13i 5
kada je trebal o birali nov og patrijarh;::.. sas tao se sabor ~pove­
!enijem kneza Laza ra i Đuril a B alšića _. I poslije st taj odnos
odrfavao, kada je Zetom vla dao Lazare\" zet Đ urađ SL a c;m iro\";ć.

449
Grad Novo Brdo na 1\0$11 "". Xv. SI.
 r
od manje utjecajnih " elikab bio je uz l..azara čelnik Musa.
gospodar oblasti oko donjeg Ibra I gradom Brvenikom. ofenjcn
njegovom sest rom Draga nom. koga $U naslijedili sinovi S tefan
i Lazar Mu sić i.
Poslije Mari čke bitke i priz nan ja turske vrh OVIl C vlas ti od
siran e dinasta II Makedoniji wpočclo jc tu rsko prodiranje i II
srpske zemlje, i to najprije manjih p! j a čka!kih odreda. koji su
upadali prije OZbiljnijih voj n ičkih po th vata. Prva proval a Tu ·
raka II Srbiju zabilježena jc 13Sl. ka d su L azarcv3 vlasIel a
ercp i Vitomir razbili jedan nji hov od red ~ na Duhra ... n ici_ (k",1
Pa rači n a ). Uskoro jc sam Murat l. zauzeo Niš i upao II T oplicu.
ali ga jc knez Lazar suzbio kod P ločn ika (1386). D" ije godi ne
poslije pretrpjel i su Turci poraz i II borbi protiv bosa nske vojs ke
kod B i l eće.
Posljedica je turskih neuspjeha bila, da jc Mural za počeo
ozbiljne pripreme za velik pohod proliv S rbije. Osim kontinge-
nata iz Male Azije i s Balkans kog poluotok a pozvane su I po-
moćne tru pe turskih kl etvenika i S Istoka i sa Zapada. Sam je
sultan vodio vojsku, a s njime su bil a i oba nj egova sin a. Jaku b
i Hajazid. kao i mnoge proslavljene vojskovode iz pri jašnjih
ratova (E\"renos, Saridže. Balaban i dr. ). Preko oblasti Kon stan-
tina O . . janovića. ko ji sc i sa m sa svo j im odrtdom morao priklju-
čiti Turcima. izbio jt M ura l na Kosovo u oblast Vuka Brank(l-
vića .
Knez Lazar je i sam vrii o dip lomatske i voj n ičke pril.reuu:.
Prije s,'eg" je nastojao da se osigu ra od stra ne Ugarske. s kojom
jc bio raskinuo vazal r>e oba,'ue primljene u vrijeme borbe pru _
tiv Nikole Altom anovića. On je. zajedno s kraljem Tvrtkom.
bio na strani napuljske stranke i ratovao u Posavlju p ro tiv IJTI -
staša kralja Zigmunda pa zauzeu privremeno i Beograd. Tada.
oh:kujući navalu Turaka. izmirio sc posredovanjem svoga zeta.
mah'anskoga bana Nikole Gorja nskog m!adcga. i prilUio opet
is\(" one valainc obaveze šIo se tiče vojs ke i danka, koJe je imlw
prij" premu kralju Ludovi ku. Zajednička opasnos t još vi'e ga
je zbližila s kraljem Tvrtkom. 5 koji m je i i na če bio u srdačnim
od nosima i prisnoj suradnj i još od poč<:tka svojc vlade. Osjeća­
jući. da je Bosna isto tak o ugroiena ka o i Srbija. Tvrtko je i
vojnički pomaga o kneza Lazara Obustavio je osvajanje Dalma-
. 50
CIJe i UI.utio u S rb ij u svoju vojs ku pod voj vodom Vlatkom
Vuk ov ićcm. S Bosanci ma je došao , kak o $C čin i. i jedan odred
Hn'ata ]lod ba nom Iva nišem Paliinom. od srpski h feud alaea,
koji su pomogli Laz ara. na jvažniji je bio Vuk Branković. na
teri torij u kojega sc boj i odigrao. Uz Lazara su bili i nj egovi
scstrići Stefan i Laza r Mu s i ć. Nije poznato, da li je drugi njegov
zet Đurađ St racimirović-Ba1šić sudjelova o u buju. Sasvim su
fantas t ične kas ni je turske vijesti. po kojima su kneza Lazara
pomagali i Bugari. Arbanasi. Vlasi. Mađari , Nijemci i Cesi : tre -
balo je p ri kazati tursku po bjedu što teZOIll i va žnijom. Sudari li
su sc na Vidovdan 15. lipnja 1389 II blizi ni Pri:ltine. O borbenom
poretku imamo sa mo kasnije vijesl i. koje ne mofemo provjeriti
suvremenim izvo rima, premda sc same po sebi čine dosta y jero-
jatn ima. Centrom turske vojske. koji se na lazio svakak o ondje.
gdje je Muratovo tulbe. zapovijedao je sam sul tan. EI'rupske
trupe nalazile SIL sc na desnom krilu pod Bajazidom. azijs ke na
lijevo m pod Jakubom. ' Prema hIuratu nalazio sc knez Lazar S3
glavnim d ijelom svuje vojske. Srpsko desno krilu vodio JO': Vuk
B ranković (prema Jakubu ). a lijevo Vlatko Vuković s Bosancima
(prema Bajazidu). Sam tuk b it ke malo je p01.1lat. U početku su
Srbi imali neki us pjeh . koristeti se zahunom, ko ja jc nastala kod
T uraka, kada je .. ne ko. veoma blagoroda n_ - to je po kasnijim
vijestima b io Miloi K obilić (O bili ć) - .. koga oe rni še zavidnici
svome gospodi no i osumnji či!c kao nevjerna •. p re t varaj ući se.
da kao prebjeg prelaz; na tursku stra nu, ubio sulta na Murata_ »U
pn'i mab odolij<:vali su Lazarev; ljudi i pobjed ivali .. - ka fe
dalje izričit o Konstantin Filozof. Ali B.. jazid je odmah energičn o
preuzeo sultansku ... Iast i komandu u svoje ruke , naredio, da sc
pogu bi i njegov brat Jakub, i Izvoj<:vao pobjedu. Knez Lazn je
pao u tur sko ropstvo i pogubljen jc po Ilaj azidovu na redenju.
Pozna to je i to, Ja su neki bosa nsk i velikaiii bili ~arobljeni i
oJvedeni u Ma ~u Aziju; ~a njih sc te k poslije Angorske bitke
saznal o da su II životu. Cini sc ipak. da Turci nisu potpuno satrli
srpsko~ bosansku vojsku . Vuk Brankovi ć jc uspio da se spasi,
, Po "'rokom običaju. kada je birka bita u I'....opi. cV""P'i<c ou 1fUf'C
Jtuljane ~ dnoo h ilo ; t o je mjeno pripadalo a.;jslim !Tupam.... alo su ...
borilo u Aaij;.
451
•
 l
,
isto tako i vojvoda Vlatko Vuk ović: strada o bi bio prema lOme
naj \'i~e centa r srpske vojske.
Vi jesti o bitki na Kosov u brzo su prodrle dalek o iZl'an Srbije .
Zaniml jivo je. da su prvi ut isci bil i, da Turci nisu ostal i pobjed·
Did. Najstarija zasada poznata vijest zabiljdena je sa mo (h'a-
naesl dana poslije bitke u dnev niku nek oga ruskog hodotasnika.
I koji se zateka o na tursk om teri t oriju II gradu Astra" ;j i na C rnom
moru: .U ne djdju (27. lip nja) stigosmo u grad As tra";ju . Met ro-
polit sc zadda ondje. da bi $u nao vijesti o Mu ratu. Mura l j e
bio otišao u rat protiv Lazara , srpskoga kncza ; a kruž io je glas.
da su obojica. Mu rat i La7.a r. bi li ubij eni u jednoj bitki., Tu rci
su, kak o se čini, bili priličn o smeteni poslije bitke, jer isti pisa<
biljdi dalje. kako su odmah olišli iz Astravi je »za slraieni ovi m
nemi r ima , jer smo se nalazili u državi turskoj... I druge po-
znate vijesli. koj~ su nastale kao nep osredni odje k samoga do -
g ađ aja, ne govore o turskoj pobjedi. Ka da su potkraj srpnja
odlučili u Venedji. da pohlju posla nika k novom sultanu, još se
n ije znalo, Iko je lO. Jakub ili Bajazid. Poslanik je dobio dn
pisma s tim. da I)reda namij enjen o onom Mu ra tovu sinu, koga
zatekne na prijestolju i da mu izjavi. ,.da smo prije odlaska
ovih gal ija iz Mletaka d očuli. ali ne jasno, o ratu. koji je bio
između vd emolnoga gospodara M urat a. oca njegova. i kneza
La?ara. o kome su se rawe stvari go vorile, kojima sc ipak
vj erovati ne mol e; ali smo ipak dočul i za sm rt rečen oga gospo-
di na MuraIa . zbog koje mnogo falimo ... Kad sc: ima na umu. da
je izjava. prema kojoj sc: »"jerova ti ne mole .. onome. !ilo se
govo ri o boju na Kosovu. namijenjena samom sul lanu i da sc
m letačka vlada ogra ni čava sam o na izjavu saučešća II povod u
smrti njegov a oca. onda je priličn o vjerojatn o. da ono, ho se
šest ned jdja poslije boja u Mleci ma govo ril o. nije bilo oso bito
po\'olj no po Turke. Najčud n ovatiji su izv jeHa ji, koje je slao
sam bosans ki kralj Tv rtko. i to u vrijeme. ka da je mora o t očno
znat i, i to sc na Koso"u dogodilo. Saču "a no je jedno njegovo
pismo od l. VII L 1389 "puće no trogirskoj opći n i. koj im ja,·lja.
da je tako pora zi o Tu rke. s neznatnim gub icima na svo joj st rani.
da je malo njih iznijelo glave: o Srbima i o kn ez u Lazaru uopće
ne govori. U istom smislu pisao je i Firenzi. koja m u je odgo-
"orila oduševljenom čes t itkom, napominjući , da je za njego\'
452
-
,
us pjeh »vel: odavno .. saznal a _ka ko iz donesenih s l3.$o\·a. tak o
i iz pisa ma mnogih lj udi ... Da se i mimo Tvrtkovih izvjd.laja na
Zapadu bila raširila vijest o velikoj kr.šća n skoj pobjed i, svjedoči
i Filip Mezieres. poznati poznavalac hto ka. koji je zapisao na
kraju nekosa svoga djd a . lto ga je dov rsa\'ao u Parizu. pri je
listopad" ]389: .A da bi bol jom milošću bio sputa n mač rečenog
Amorata. ove iste godine on je potpuno pobijeden u krajevima
Albanije: i on i njegov sin pali su u boju. ka o j najhrabriji iz
njegove ,·oj$ke ...
Ndto poslije izvori govo re. da je Kosovska bi tka ostala n~'
rijdena. Po jednom .slovu« o kn ezu Lazaru pisanom us ko ro po-
slije nj egove sm rt i. ~\"akak o prije 1402, krvavi je sudar prestlw.
jer su obje st rane bi le izne mogle: .. obojim lc sIranam iznemoglim
i brani pre$la,·~i ... Is ta se I\' rdnj a po navl ja kak o u jednom du-
brovač k om. tak o i u jednom tali janskom ljetopisu.
Posljedice Kosova . bliže i dalje. bile su porazne po Srbe.
P remda sc Bajazid nepos red no poslije boja povu ka o. d;: bi uh r-
stio svoj u vJa$l, Turci su ubrzo mogli da izvuko 5"U korist od
postignutog uspj eha . Sr bi ja je poslala vazaIna turska drž~'·a.
Oblast Vu ka Brank ovića. izv anrednu važna Z" dal.i~ tu ,.~ka
osva janja, Slavlje na je pod njihovu vuj n i čku kont rol u : S koplje
su mu odu zeli i od n jega n ači nili svoju vojn u bazu prema Srhiji.
Z eti i Bosni: u os tale važn ije nj egove gradove. naročito u Zve-
Čiln. smjestili su svoje posade. Centraln a oblast Ualkanskog polu-
oloka nala~i!a se na taj nat in Č\'rs t o u nj iho" im rukam a. Već su
~uHelr1enici osje tili znače nje bit ke n<l Koso'·u. i ona je brz u p(>-
stala predmet legende. čije je stvaranje bi lo olak!a"c> i ar<lma-
lič n im p()jedinosti lll a .~am og;l sukoba . poth,·~tom Mi loša Koh ilića
i pogibijom obojice vlada ra. Poslije je Kosuv" u narod noj
IIOCZ;ji pu ti snulo u pozadinu sve d ruge dugadaje loorbe ~ Tu rci·
ma. koja je trajala više od jednog s toljeća i ukra šenu jt cijelim
niwm ir.l\li~ljenih po jed inosti: Kusovska večera. odluka kn eza
Laza ra dll sc prikloni "nebeskom carstvu •. izdaja Vuka Brllnk(\·
vica. za kdnjeli vi tez. Kosov ka djevoj ka. smrt m ajk~ Jugović;!
i t. d. Po \"ij e s t im~ XV. ; XVI. SI. mof.emo dosta dobr\! pratiti
raz voj tc lege nd e. ko ju nal a1.imo II glav nim crt ama iz!'"radcmi
u djelu Mavra Orbinija ( HiOI ).
'53
 1
4. Sr bija u vaninom odnosu prcm3 Turdma. _ Poslije ko -
sovskog poraza Turci nisu pokori li Srbiju . Bajazid I (jilderi m)
ponudio je Lazarcvoj udov ici kneginji Milic; i njegovu mal o-
ljetnom nasljedniku knezu Stefanu vazaln; polotaj. Oni su ga
prihvatili, jer je sjevernoj granici prijetila opasnost od ugarskog
kralja 2igmu nda. koji je, nastavljajući Ludo,·ikovu politiku.
na!l tojao da učvrsti vlast u Mačvi i osigura posjed sjevernih
srpskih ohlasti. Milica je "anlni položaj morala da prihvati
i zbog toga , Jto su opuSloicnoj zemlji prijetile i unutrašnje
borbe:, jer sc gospoda r Kosnl'a Vuk Br anković, u nadi da ćc:
učv rs t iti svoj polnbj u Srbiji, oslanjao na :2igmunda i iz Pri-
!tine nastavi o da prub otpor T urcima. Da bi se bar izbjegla
.. bijeda od Ismailjćana .. (Turaka). Milica je poslala Bajazidu u
harem k ćer Oliveru i preuzela obavezu. da njen 5in Stefan s bra-
tom Vukom pode da se pokloni sultanu i da Hpske trupe kao
p omoćna vojska sudjeluju u tu rskim pohodi ma. Uz te obaveze
nam etnut je Srbiji i godi!nji tribut. koji je poslije iznosio 40.000
dukata. Osim toga. turska je posada ušla u Golubac. utvrdeni
grad lili Dunavu, i u nekoliko važnij ih tv rdava. T ime su T urci
osigurali sebi pu tove za Tat protiv Uga rske, koji je odgovarao
momentan oj politici L;narev ih nasljednika. Otada su Srbi rato -
vali na sjeveru zajedno s T urcima p rotiv ugarskih tru pa. koje
uglavnom nisu postigle nika kv e uspjehe ni 1392, kada su prod d e
u oblas t Braničeva .
Vuk Bra nk ov ić nije mogao dobiti nika kve pomoći od Žig.
munda, pa se i on. prepušten sam sebi. morao pokoriti 8a jazidu,
obvezati se na godi!nji danak, pustiti turske činovni k e u 5VOje
gradove i 1392 odstup iti Skoplje. U Skoplje se odmah doselila
turska kolonija, i ono je postal o sjedište sa nd!ak-bega i j::'1avna
baza za dalje turske operaeije na Bal kanskom poluotoku.
I duće godine 1393 Bajaz id je po korio i T rnovsku Bugarsku
i tim e stvorio povoljne u"jeh: za rat pro ti,' ugarskih ,'azalnih
drfavi ea na Dunavu (Vidinske Bugarske, Vla!ke i Dob rud!e), ka o
i Barne Ugarske. Zauzet unu trašnjim borbama. Žigmund joi nije
mogao poduzeti veće akcije pro tiv Turaka_
U doba uhrićivanja turskih pozicija na Balkanskom polu-
otoku, potkraj 1392 ili g. 1393 kn ez Stefan LazareviČ. postavii
punf>ljetan. uze vlast l j Srbiji , a Milica se kao monahinja je,, -
454
gemJa povukla u manastir_ Vrlo obrazova n i s knji!evnim ~klo­
nostima. ~prv; u Sll'arima ra la i borbe i um jetnosti« po riječim a
njegov,l biografa Konstantina Filozofa. koji h" al i kndevu lje-
potu. snagu i govornički dar, Stefan je nas tojao da obnovi opu-
sto~e n u zemlju. al i jc svoju politiku morao da po-dv rgne sulta-
novoj vo lji i ka o vazal sudjeluje tl njegovim rat ovima.
N ije sudjelovao u os,'ajanju Grčke. ali kada su Turci zapo-
čeli borbu iz VJa! ke protiv Ivana Mirče. koji je svojim navalama
uznemi rivao T urke u novoosvojenim bugarskim oblastima. su-
djelo,'ao je i on uz kralja Ma rka i Konstantina Dejanol' ića _a ko
ne i sa voljo m. a ono po nuždi ... U bitki na Rovinama (1.!l95) ,'o j-
ska Ivana Mirče. uZ pom oć Mad llora. koje je sam 2igmund vo-
d io. odnijel;) je pobjedu nad T urcima. Medu mrtvima na turskoj
strani bio jc i kralj Marko.
T a je jlobjeda izazvala oduševljenje na Zapadu. pa se id,,':e
godi ne. na pozive za pomo':. koj i su stizali iz Carigrada, ok upila
oko :2:igmunda vojska . u kojoj je bilo dosta vitezol'a iz Fran-
cuske. Engles ke i Njemač ke. Nediscipliniran u krihnku vojsk u
pobijcllio je Ba jazid kod Ni kopolja (1396) za h va l juj u či naroči t o
aktivnom u čdću Stefana L azarevića i njegovih odreda.
Pobjedu kod N ik opolja ni je Baja zid is}(()ristio za dalje akcije
prema Ugarskoj, nego za učvršćivanje turskog položaja prema
novoosvojenim zemljama _ Kao što jc poslije bitke n:t Rovinama
pretvorio Konstantinovu oblast \1 Ćustendi1ski sandž:lk i posta-
vio ondje svog sandžak-bega , ta ko je i poslije bitke kod Niko-
polja uklonio "idinskog cara Stracimira i stvorio I'idinsku .livu"
kao upo rilIe prema Vlaškoj. Srbiji i Ugarskoj. Nepouzdanom
Vuku B rankoviču oduzeo je veči dio njego"c oblasti i preda o je
Stefanu.
I po red pojedinačn ih neuspjeha tursh \'ojske doba Ba jazirla
J. obiljdeno je velikim oS"aja čkim uspjesima svc do veli kog po·
raza u suko bu s Mongolima_ Ali jc taj poraz bio tijesno ,'eun
i za unutrašnje sukobe u Osmanskom carst\·u. U razvitku tur-
skoga feuda lnog :;istema Bajazidova je vlada zn:ačila dalje skI!'
ča,' anje vlasti pojedinih voj nih komandanata. krupn ih fe uda laca.
i njihovo podv rgav anje centra lnoj ,·lasti. Neudovolj ni malo-
azijski emiri protjerani iz svojih bejluka oku pljali su se oko mon-
golskog osv:i.ja';a Tamer1ana (fimur-Lenka ). koji je ,'eć 20 go-
455
 dina vršio velika osvajanja na Istoku (Indija, Perzija). Kad je
Tamerian provalio u Malu Aziju, došlo je do bitke kod Angore.
28. VII. 1402. Uz Bajazida su se borili i njegovi srpski vazali -
Lazarevići. Stefan i Vuk. i Brankol'ići, D urad i Grgur. Turska
je vojska bila sa trvena, a Bajazid odveden u ropstvo. premda je
Stdan tri puta poku!avao da ga oslobO<li. Osmanska je vlast u
Maloj Aziji bila, u ra3ulu, jer je Tarnerlan obnavljao maloazij-
ske bejluke. Jedino je os ta o netak nut evropski dio carsiva. kamo
je odmah pohitao Bajaxidol' sin Sulejman. da osigur a vlast. 1'0-
slije porau kod Angore počela je u Turskoj perioda borbe iz-
medu feudalaca i centralne vlasti i ustanaka pokorenih naroda
protiv feudaln og ugnje tavanja. isprepletena dinastičkim borbama.

5. Pro mjena srpske politike poslije Angorske bitke. - Unu -

tTa~nja kriza \J Turskoj poslije Angorske bitke omogućivala je
Stefanu Lazareviću da sc oslobO<li va za inih odnosa prema sul-
tanu. Odmah po,1ije bitke on se sa svojim trupama povu kao pre-
Orad Sm ederć~ o n3 Dunav u. podl~nut l1:medu U28 l tHQ I:Od.
ma Carigradu. Grci su ga sveča n o dočekali , i bizantski mu jc caJ'
podijelio prvi nasJo\' poslije cars koga - naslov despota. Od toga
se vremena Srbija u XV. st. rcdovno nazil'a despotOl'inom.
DI:SPOIOI' sestric Đ UTad Brank ović, u želji da popravi svoJ
poJolaj u Srbiji, naginjao je vezama sa Sulcjmanom. pa ga je
stoga despo t jo! u Carigradu bacio u zatvor. Ali je Đurad uspio
da iz zatvora pobjegne k S Ulejmanu, i kada su sc Stefan i V\lk
preko Zete vra ćaJi u Srbiju, doče kale su ih na Kosovu Sulcjma-
nove i Đurđeve trupe u namjer i, da im presijeku povratak u ~c ·
miju. Zahvaljujući pomoći svoga zeta Đurda Strac i mirol' ića. s o-
spodara Zete, Stefan je odnio pobjedu nad protivnicima kod T r i-
polja na Kosovu, Koliko su posebni interesi i samih članOl' a vla-
darske kute i pojedinih feudal aea odredil'ali njih ov stal'. poka-
zuje č injenica. da je i StefanoI' brat Vuk zbog su koba s bratom
poslije tc pobjede pobjegao k Sulejmanu.
Ugovor. što ga je Sulejman sklopio potkraj 1402 uGalipolju
s Bizantom. M lečani ma. GenOl'ljanima. rodskim vitezovima i her-
cegom otoka Naksosa, kojI su imali posjede i interese na Lc van tu.
predvidao je i dalje za despo ta Stefana "azalni od nos prema sul-
,, tanu. Taj ugo"or i sukobi \I zemlji naveli su despota, da prihvati
sporazum sa ligmundom (na kraju 1403) : po njemu je despo tu

456 Zld~llje Il'uda. De ć anl. freska iz s re dIne Xl\'. fl .

 """LA XI.lJ
l
priznat posjed Mačve i Beograda, koji je b IO porušen jo~ Z3 bClr bi
••• kn eza Latara protiv ligmunda uk" posjeda lih krajeva. pod
uvjetom da bude vaza l ugars koga kra lja. Zbog nesn:denih od nosa
I
I --" II samoj Ugarskoj :ligmundu jc bilo stalo do savet .. s moćnim

I - gospoda rom Srbije.

I
-~• Despo t Stefan ute Beograd za svoju prijestolnicu i ulo!; ve-
like napore, da sc 8rad obnovi j raz,·ije. Obno..!;"n; Beograd bi-
••, j aše jaka tv rdava s d"oslrukim zidi nam a i pet utvrdeni h ku la. od
, kojih su Iri bile na brdu. II dvije na Dunavu. Izmedu tc dvije kule
-•• nalazilo se lancima utvoreno pris tanište, Grad je branila artilje-
• rija i " ajamnička vojska. Izvan grada nalazilo sc podg rade. II ko-
~~
me su fivjeli trgovci i obrtn ici. Despot je u Beograd u podigao
• crk-' u i bolnicu i nas tojao da tu na seli što veći broj Srba iz čitavc

'-••"•
<
ze m lje.
Uskoro jc Stefan sklopi o mir ~a Sulejmanom i s Brlmkuvi-
Cima. Za taj se mir zalagao i ligmund. a i Sulejman ga je la ko
--•
-•"
<
•
prihvatio. jer pred opasnoSću. da se T amerlan prebaci u E,·ropu.
nije lelio da za leđima ima jačeg proti,·nika. Isk oristi,·. i su kobe
medu svojim protivnicima. on jc uspio da sačuva Turcim,l po-
sjede na Balkanu. ali S~ ubrz o su k ubio s braćom Musom i Muh ... -
medom.
U Srbiji. i nakon sklapnnja mira. nisu izgladcni su kobi medu
Brankovićima i L;lZarcvićima. Poslije maj čine sm rti (I~05) iz bio
je svo m ohrinom su kob izmedu despota Stdana i njegova hrala
"
o.
Vuka . Vuk je posta,·io zah tjc,·. da s bratom podijeli zemlju. Su-
>
",
lejman je podupirao Vuk a. i turske su trupe u d"a maha pro'
drle do Bcograda . strahovito p l j ačkajuć i zcmlju (1409). Pritisnut
•-• ~ilom. despot je m orao da ods tupi bratu južni dio Srbije. gdj c je.
• k ao i Branković. priznao i vrho"nu tursku vlast. Ka d je Musa
"&
- •
prda o na Balkanski poluotok. uZ njega su II prvi mah pristali

•
••
•
; Laurcvići i Brankov ići za\'edeni njegovim obećanjima. Ali ga
je Vuk napustio uoči same bitke sa Sulejmanom. a B rankuvi ći
odmah posli j e poraza. ZbOG" toga su Musi ni ljudi ubili ,"ub.
~
• i Grgura. Kada jc Sulejman 1411 ubijen. Musa je postao jedini
~ gospodljr II cvropskoj Tursk oj. ali je ubr?O došao u sukob ~ bra-
~
tom Muhamedom. koji se borio za uspostavljanje j ake ce ntralne
z"
, ••
••
vlasti tL Turskoj. Kako se Musa oslanjao na one balkanske de-
mente iz balkanskih oblas t; - a kindl ije II njegovo j VOJ5CI -
• 457

J

koji su bili spremn i da Le borbe i, koriste za oslobođen j e od fe-
udalnog ugnjetavanja, napustili su ga svi halkanski saveznici
_ knewvi i feud alei . Pred opa s n ošćll od Mu~e , des pot Stefan se
potpuno pri b1ilio Zigmundu i dobio od njega veli ke posjede u
Ugarskoj i ru darski centar Srebrnicu u Bosni. Despot Stefan je
poslao voda pokreta proti,' Muse i okupio oko sebe vlanare i re-
udalec. koji su pred uj edničkom pogi bli zaboravili medu$obne
političke suko be. Njemu su pr išli ~a ndfak- bego,'i Skopl ja i Cu-
stendila. izmirio se s njim ses tri ć Đurad . a za borbu protiv Muse
spremili su čete i bosanski vojvoda Sandalj i 2igmund .
ZaLO je Musa provaljivao u despotovinu i plja čka o zcmljll .
Najveću pustoš p oči n io je 141 !1. kad su u njegovoj vojsci ostali
samo ak indfije, p ljač k a!ki dio vojs ke. Despotova je vojska bila
potu čena na Vrbnici, njegova če t iri tv rda grada oko Aleksinca
i NiJa zauzeta. a njihovo stanovni!tvo zarobl jeno ili po bijeno.
Uspomena na jednoga od " ojvoda. koji je branio Sta l ać . jedan
od ta če t iri grada . sačuI' ana je u narodn oj pjesmi »Smrt vojvode
Prijezde« .
T ada sc na despotove pozive odazvao i Muh amed iz Male
Azi je. Kad je zaobilaznim putem stigao u Kruševac. ondje su ga
" cC: čekale srpske, Sandaljeve i ugarske trupe. p od zapovjed ni-
Jh'om Đurda Brankovića ta je vojska razbila Musine od rede kod
sela Camorlu pod Vito!em u Bugars koj 14 13. T ako su krštaruki
vladari pomogH da pobijedi centralna vlast u T urskoj .
Za pruženu pom oć u borbi protiv Muse despot je od Muha-
meda dobio neke oblasti nil istoku Srbije. Da bi odd.ao dobre
,odnose s Muhamedom l. ( 14! 3-1421) i s njegovim nasljednikom
Muratom Il. (1 421-\0151 ) morao je da pristane i na neke us tupke.
da se iznova obvcf.c na plaćanje danka i slanje pomoćnih trupa.
ali jc: zato u toj periodi Srbija u!iva.la čc1rnaest godina mira .
što se odruilo u njezinu ekonomskom i kulturnom razvitku.
Despotovini je 1421 pripojena i Zeta poslije smrti posljed-
njeg Balšića _ Balše I II. Ondje je despot morao da nastad već
započet i fat s Ml ečanima oko zetskih primorskih gracio,'a i za -
vršio ga 1423 skl apanjem mira , po kome su Mle č ani 7.adržali gra·
dove Skadar, Lj e!. Ukinj i oblast Paštrov i ća.
U lo je doba despotovina imala najveći opseg, prubla sc od
Save i Dunava do Zetskog Primorj ... na is toku je dopirala do
45S
-
1,
oblasti T imoka, a na jugu do planinskih greb ena Sar-planine
i Skop.~ke Crne go re; tada je bila na vrhuncu svoje mo ć i .
6_ Pri vred ni ra:tvi la k Srbij e u doba del;po la Stefana.. _ Godine
čestih ratova na srpskom ter itori ju negativno su se odraz ile na
osnovnu prh' reci nu granu srpskoga feudalnog društva - poljo-
privn:du. naroči to na ratarstvo. Za vr ijeme turskih provala i op-
uda gra dova T urci SII pustoši li polja i vinograde, pJ j a ~kali sela.
koja nislI bila ničim zaštićena. j er je naoružano ljudstvo pru-
žalo Turcima otpor oko utvrdenih t očaka i na strategijski naj-
\'ažnijim komunikacijama . Posebni odred i konjanika. akin rllije.
imali su jedini zada tak da pred turskom vojskom sve pljilčk aju
i uni!tava ju. Osim toga. turske su trupe II masama odvodil e ro-
bl je. pa j e nenaoru!ano stanovn i!lvo moralo da napu!ta polja
i skl anja sc u g radove ili da bjdi daleko ispred turskih čel a .
• Turci su, ka ko opisuje Konstantin FilozoL "jedne odvod ili. druge
zaro b!javali. jedne plijenili. druge klali, kao oganj lomeć i i sve
satirući". I ka da je kneginja Milica, u v rijeme poslije h: osol'sh
bitke , obnavl jala posjede D ečansk og manastira. istakl a jc u da-
ravnoj ispravi. kak o je u manastiru ,ve zatekla »od zločas tivih
jezik izmailskih požc!eno i opovrfeno ... a njegove ,"erohe ,.bliz
upustenija ...
Ratarstvo sc dod u!e obna vljalo u (loba. ka da je des pot ST<: -
dio prilike u zeml ji i kad su prestale turske pro,'aJe. al i kad~ sc •
uzme u obzi r. rla se poslije turskih provala mnogo stanovnika ni je
vratil o na stara ognjišta. da su mnogi odvedc ni II roblje. jasno
je. da se ratarstvu nije mogao osigurati prijašnji razvitak.
S t očar i su liv jeli u svojim katlIn iIlla II goro viti m krajevima.
daleko od prometnih lini.ia, kojima se obi čno kretala vojska. pa
ih pustošenja n isu pogadala onoliko, kol iko ra tare. Osim to~a . nji-
hO"a sc imovina sastojala u stoci. a ona se mogla s kla n j~tj ~:ljed.
no s ljudima. pa su Vlasi, kao st oča ri i in ače pokretljivi, podnosili
povlačenj a ispred Tu ra ka bez om: j tete. koju su trpjeli ratari.
T u tre ba tra žiti i ralloge. koji su u nekim kraje"imn nui no U1.ro·
kOI' ali pre1afenje stanovniJtva sa ratarsl"a na stočarstvo.
Nasupro t nazadovanju ratarstva rudarstvo je u Srbiji upra -
vo p otkraj X IV. i na početku X V. st. doživjelo neviden procvat.
I uza sve turske ratove i pustošenja rudnici su u doba despoto-
459

vine eksploat iran; vrlo intenzi\'no. Strani trgovci. većinom il
I Dubrovnika i drugih primors kih gradova. bili su f ivo zain tere-
si rani za izvoz balkanskih ruda. Srpskom despotu biJ i su potrebni
veli ki prihodi za ratove i vojsku i ka o materijalna osnovica za
ub·ršćenje centralne vlasti. pa jc poticao i angažirao sve raspolo-
five snage za dalji razvitak fudanh'a. U njemu su bogat izvor
prihoda počela nalaziti i srpska vlastela. Rudarstvo se u doba
despota Sldana toliko ruv ilo. da JI' turski kroni lar Dursun-hc:g
mogao odio poslije reč i za Srbiju. da jc ~sva jedan rudnik zlata
i srebra ... a bizantski pisac Kritobul , da dalO i srebro II Srbiji
izbija iz zem lje kao iz prirodnih izvora i. gdje god čovjek bu-
dakom udari, nailazi na ldi!ta zlaia i s rebra. bogatija nego u
Ind iji.
Najveći rudarski cen tar despo tovine postalo je Novo Brdo.
u okolini kojega su rudari kopaJ i srebro. F rancuski putopisac
Be rtrandon dc la Brocqui ~ K zabiljdio je ks t godina poslije
smrti despota Stefana, HSS , da novo brdski rudn ici do no~ godi-
šnje 200.000 dukata prihoda. U drugom rudarskom ce ntru. koji
je da,,:.o srebro. Il bosanskoj Srebrnic;, prihodi su, po drugom
izvjcštaju. iznosili 30.000 dukata go disnje. U doba desI,otovint
porasla je va!nost i rudanke oblas ti oko Rudnika. gdje su uz
sreb ro kopali i ba krenu i olo"nu rudu , jer je i tc!ište s rpske dr!a-
vc, zbog pritiska T uraka. poma knut o pKma sjeveru. Najveća je
rudarska oblast bi u Kopaonički kraj. gdje su kopali srebrnu.
olovnu i željeznu rudu. il zatim je taJ ili u ,·elikim pećima. kojih
su tragovi do danas saču,·ani. Uz n ajveće cent re Planu i Trepču.
kojih procvat takoder pripada u prvu polovinu XV. SL istkali
su se Ostraća. KOI)Urići. Janjevo i drugi cen tri, Vaini su rudarski
ce nlri bili i Rudišta kod Ripnja. Krupanj i Zaj:.bt II Podrinju.
R ude su preradivane u sallloj Srbiji, gdje su gradili talionice i
idjezare. a xa rastavljanjt dala od srebra sam je despot uvozio
ulitru.
Upored o s rudarstvom cvje tala je i lrgovina. množili su se
i .~irili trgo vi i gra dovi. Najrazvijeniji su bili oni gradovi, koji
su usto bili i centri rudarske oblasti. al i je bilo i drugih vafn ih
trgova. Uz Novo Brdo. Srebrnicu, Planu. T KpČU. Rudnik i Be-
I Il oj stru kturi zemlje, u po lobju i među sobnim odnosima pojedi-
ogTad isticali su sc trgovi Bran icevo. I'araćin. KruJe'·ac. Zaslon
(poslije !iabac). Valjevo. Cačak. Priština, Trgovište. Vučitrn. Mi-
460
-
rI
trovlea. Prizren i drugi. U njima su sc uz ko lonije Dubrovčana
nalazile i kolonije Kotorana , Barana. Trogirana. Splićana. Grka.
Mlečana i drugih stranih trgovaca. koji su u svojim rukama
držali do bar dio vanjske i jedan dio unutrašnje trgovine. Naj-
važniju ulogu i dalje su igrali Dubrovčani, koji su sn'a bdijevali
r udarske centre hranom. a feudalnu gospodu i dvor finim vune-
nim i S"ilenim tkaninama i luksusnim predmetima, a iz Srbije
izvozili. osim kob. voska i stoča rskih proizvoda, rude i metale
u Šipkama. naroči t o olovo. sreb ro i zla lO. Mnog i od tih trgova nisu
više bili naselja (Id nekoli ko stolina drvenih kuća, već izgradeni
gTadovi s mnogo ljudi. Opseg trgovine i vrijednos t roDc znatno
su sc povećali . Za "rijeme nekog sukoba s despotom Stefanom
141 i Dubrovča n i su mu poručivali. da sc glavni predmeti neka-
dašnjtg izvoza: vosak. kože i stočarski proizvodi, i sada i?v{]ze iz
malih trgova. ali da postoje "veliki i slavni trgovi ka o II Novom
Brdu i 1)0 drugim veli kim mjestima gospodn"a ti ... gdje oni d,,-
• nuse najskupocjen ij u svilu, bisere i druge dragocjenosti. a za na-
bavljanje te rohe Dubrovča n ima su potrebni tO" ari srebra i vreće
dukata. pa zato ih moraju izvoziti iz Srbije. Despot jc osob ito
nastojao da poveća trgovačku važnost Beograda, pa je njego \·e
trgovce oslobodio od carine i isposlovao od uga rskog kralja i
drugih vladara. da ih i oni oslobode od carine u svoji m ze-
mljama.
R a zvitak trgovine prekidali su turski ratovi. smetala su JOJ
ograničenja. koja s u uvodile turske vlasti na jugu despOlovi ne,
n apose zabra na izvoza srebra. i sukobi u samoj z~mlj i. osobito
izmedu Lazarevića i Brankovića. Dubrovčani $U isticali tC su kobe
ka o smetnju razvitku trgo vi ne, iako su im sve ne kadašnje povJa-
s li~e potvrdili i jedni i drugi, a Brank ovi';; ~večano iz ja,.Jjivali
svakome, tko hoće da liode na njihov trg .ili Srbin ili Latin ili
Turčin da ide slobod no i da mu n(ij)e nij~dne zabave ni ot koga •.
Ra zvitak rudarstva i trgovine pomogao je. da jo~ više ojača
robno- novčana privreda u starom okviru srpskoga feudalnog
društva.
T urski ratovi i pustošenja S jedne. a razvitak robno-novčane
privrede s druge strane uzrokovali su i neke promjene u društ'·~­
nih klasa.
,I
46l

7. Druitvene promjtnt u doba dea;polovinc. - Položaj zavI-
snih seljaka i u godinama, kad nij e bilo ratnih Pu&tošcnja. po-
stajao jc sve teii, jer lU sc povećavate ra boto: i porezi. S razvil-
kom robno-novčane privrede rasli SII i zahtjevi fctldaln ih gos po-
dara. vlas te le i crkve, a poljoprivreda je. zbog ralnih pustoše nja
i smanjivanja broja zavisnih scljaka.rat:ua. davala sve manj c_
Fcudalci su zato po kušali da visinu feudalne rem c održe priti-
skom na zavisnu sclja~lvo i zahtjevima. koji su naclm divali pri-
vrednu snagu proizvodača . Ratna pUSloJcnja zahtijC"'ala su 1>0-
pravljanjc po rušc nih gradova i ut vrden ja i podizanje novih. pa
jc i drla"na vlast povećavala rabot e, tl \0111 slučaju . gradozida-
nije« , do neizdržljivosti. Danak Turcima, koji su plaćali Stdan
Lazarev i ć i B ra nkovi ć i, takoder je padao na leda osnOl'nog pro-
izvodača, Od njega JI! u oblasti B rank ovića odmah poslije pri-
znavanja tu rske vrh ovne vlasti. a II S tefanol·im zemljama oo 1395
ubirana nOI'a daća - »turska pl ata .. ili »danak gosIloduva mi_.
Kada j e despoi Stdan uveo stajaću vojsku, za njeno je u~dria­
vanje napla ćivan »voj!tatik. ili .vojnica .. . Od ,,"vojitatika_ i
.danka_ ni8u bili oslobodeni ni sc::Jjaci na manastirskim posje.
dima. Stov ik i za njih je II nekim slu čajevi lll3 bil" pred,·idcno.
da moraju ići tl rat. na rabotc u Beograd ili na drugo mjesto. ako
to desIlOtu bude potrebno. I druge or!a\'nc "pabirice male i I'e-
like:. bile su mn ogobrojne.
Zhog tdkih obaveza, često se sc:ljati. i kada bi pro;la opa-
snost od osvajača. nisu vračali k starim gospodarilIla, od kojih
su i iml če bjdali. Bl I(l je: seljaka, osobito seljač k e djece. koji su
napuhali svoja sela i odla tili ne samo na zanat i pomoćne trgo-
I'ačke poslo"e izva n Srbije, već se uključivali u trgovačke po-
slove i po srpskim gradskim centrima. Taj je I.roce~ nametlluo
dalji razvitak robno-nov čane priwede, Zato je despot Stefan,
potvrdu jući 1407 monasima lal're SI'. Atanasija sa Svete Gore po'
sjede II Srbiji, istakao u svojoj ispravi. da _imajut kalu ge rie la-
vrascii "saku oblast. gde koga člol'cka ot n jih nahodc da ga vra-
.štaju TI predrečenaa svoja $ela. ili hotel. ili ne hotet ... Zhog osku-
dice radne snage i vlas tela su otimala kmetol'e i od\·odila ih na
svoje posjede, oso bito sa nezaštićenih manas tirskih ima nja. Kada
jc 1405 despot Stefan nastojao da II Srbiji obnovi opustošene po-
sjede rUJ1\'lIljsk ih manastira Tismena i Vod ice. ne samo d<l je do·.
'"
- \
II
pustio kmetovima. koji su s njegovih posj eda i posjeda njegove
vlastek ]lobjl!gli u Ug<ltsku i Bugarsku. da sc mogu slobodno
smjestiti na lim manastirskim posjedima. <Iko nisu pobjl!gli zbog
nekoga kri vičnog djel a . več je dao jamstvo kmet ovima. koje su
vl astela odvela na svoja imanja. da sc bet ikakve bojaUli od vla-
stele mogu vratili na crkvenu zemlju, a manastirima obeča"ao
zuštitu ~o t vsa ke najezde vlastclske ...
I rudari su radili u oknima pod vrlo tc!kim uvj etima. Tcžnja
je vl asnika i poduzet nika poslova u rudnicima bila . da izvuku
Ito veću dobit. Rudare su slabo plaćali . a okna. u koji ma su ko-
pali. slabo su osiguravali, tako da su često nastajale nesreće i
bilo je irta \'a zbog od ronjava nja _Jirina ... požara i cksplotija
podzemnih plinova. Surova eksploata.cij<l i nasilni postupci pre-
mu rudarim<l po buđivali Su nezad ovoljs tv o, koje sc poslije
kakv;! nC]>osrednog povoda pretvaralo II pobunu. Potkra j vlade
despota Stefana pobunili su se rudari tl Srebrnici proti,· svog<!
nadzornik a, vlaste lina Vladislal·a. ub ili ga i bacili s palat<:. Odo-
bravajući takvu eksploataciju. despot je o.šlro i51ullio proti,' lih
radnika. Ličn o je krenuo u Srebrnicu. da kazni pobunjene !"u-
dare. Pobunjenici su sc doduSe ra~bjcžali, ali je despot poh vata o
one. koji nisu sudjelovali II ]lobuni. pa im. kako kafe Konstantin
Fil nz.of, .. od5jeea!e ruk e i 1I0ge«. Med u n jima nast radalo je ;
nekolik o Dubrovčana , ko ji so bili zatvoreni i kažnjeni odsijec:l-
"jem ruke ... adcnjem oka; zal'ljenom imovi ne.
lbzvitak rohn o-novča nih odnosa u Srbiji pridonio je jačanju
dU1llaćega srpskog gradanstva. naro čito II periodi mirnog re,zvit-
ku 1-a vlade (les!,ota Stefana.
Obično se smat ral o. da je trgovina u S rb iji bi la $I'a II ruka -
ma stranaca i da su gradovi u Srbiji imali is ključil' o .. lalinski
kar akter.. S rpsk i su sc gradovi do ista razvijali pao specijalnim
uvjetima. Nim sc T1I1.vijali kao obrtni č ki centri do tog stupnj;:..
da bi sc obrtnici organizirali. da sc oslobode od feudalne zav i-
snosti i stvore gradsku samoupravu. Srpski su sc gradov i razvi -
I jali vi'e ka o centri trgOl' inl!, čiji je karakter uvjetovan n;::jpri je
napretkom poljoprivrede. a zatim ra zI' itkom rud arSlvll do opse-
ga. koji je II tadašnjoj Evropi imao svjetsko 1.načen je. Ti iS li
faktori uvelike su utjecali na nagJi \Is]>on obrta u primorskim
I gradovima. na prvom mjestu u Dubrovnikn. j na proširenje mrr -
I,
,
•
463
 ,

, h: n jihovih prekomorskih veza i vdio!inu njihove prekomors ke

trgovin e. Njihova je razvijena privreda utjecala tad a i na razvi-
. "
. ~
,
tak srpskih trgova, \I kojima Su živjele njih ove kolonije: ili s ko-
jima su oni Dddavali žive t rgovačke veze. Njihove su kolonije:
na srpskim trgovima uživale: široke privilegije i nisu bik zain tere-
si rane: 1,3 samoupravni r37.vitak grada ka o cjeline. Zato je njihova
prisutnost ometala puni razvoj dom atega g rađansk og stalela. ra -
zvoj gradskog obrta. okupljanje: domaćega grad anskog elementa
<I kompaktnu snagu. koja bi sc supr otstavila feudalnim intne-
sima i postala pol iti čk i faktor II zeml ji. Strani trgovci rješavali
su svoje '.n cdu so bnc odnose na os nov u svoga domaće-g pra va. a II
I sporo" ima s domacim ljudima osiguran o im je bilo u čcšće u mje-
l ovitom sudu, jedino su ima li određene oba veze prema ,·Iadaru
(obrana grada . grado~i danijc), jer su sc srpski gradovi na lazili
na njeg ovoj u :ml ji. Osim toga su Dubrovča ni znatnom broju srp-
skih trgovaca podjel;i,"ali svoje g rađan s ko pravo. pa i tim pUlem
po tkopavati proces stvaranja snaf nij ega domateg građa n s tva \I
Srb iji.
Ipak su i despotovi poda ni ci iiIi ka o trgovci u gradove, ~ kn-
ji ma jc S rbi ja odriavala trgov a č k e veze. i tivu sudjelovali u Sol'oćanl, Uzdd(,c BOKIJTođice, lre~ k~ lt sredi ne XIII. sL.
I Irgov ini. M nogi su $Tpski grado,·i ~b og velike trgov a č k<e- \'alnost i
I imali ~a to vr ijeme vel ik broj stanovnika. Kolonije stran aca. ma
I koli ko bile ve like, mogle su biti samo jedan dio st;movni! t,·a. a
I tako je bilo i po ma lim trgov ima , gdje su i kolo ni je st ran aca bik
malobroj n<e-. T amo su S(C naseljav31i domać i ljud i, koji su sc svc
I I'iie uk l j uč ivati u r3Zvijenu trgovinu , osobito po tkra j XI\', i u
prvoj polov ini XV. stoljcća . To nisu bil i samo boga ti prod ava ~j
svo je ro be i kupci stra nih proizvoda. vd pos red nici izmedu kupca
i prodav ača u unulr ašnjoj, a čes t o i u vanjskoj trgovini. T o su oni
isti ljudi, kojima će, na primjer. despo ti osig uravat i trgovinu ro-
bom, koju su na veli ko kupoval i Mađa ri u tr govački m centr ima
na Du na'·u. Bil o je m eđu n jima vt aslde i " lastdi či ta , kod koji h
je trgovački interes čes t o pr<e- vl adivao nad nj ihovi m intere5ima
u privredi feudalnog karakt era, bilo je Vlaha; <cbaTa , koj ima jc
učešće II t rgo"ačk im poslovima obećav al o bolji život. Ne gubeći
još vetu sa svojim kla snim porijeklom, oni $U se boga ti li, raspo-
, laga li znatnim novča nim sredstvi ma, radili sa strancima. Posta-
jali su i veliki lifer;'mti boga tih trgo\'a čkih k uća i drui ta"a u pri•

... Sludenl .... , crk va s,', Joa hlm . f An e, delali Iz ' od'.tnjll BoJ::orod ltc,
pTl·. pol o,·in. XI \' . SI,
-
 m orskim gradovima. uživali nj ihovo poslO\' no povjerenje. pa 5C
u dubrovačk i m kn jigama javljaju kao dužnici. koje će Duoro,"
tani kred itirati. dokle gOli se trgovački poslovi udespo tuvini ourl"
obavljali s neko m .sig urn ošću . Poznato je. da jc i sam des pot. u
želji da podigne važnost nove prijestol nice. doscJj av~o II Beu·
grar! bop. tc lju de iz cijele zemlje. da sc u njemu razvije što ži\'·
lja l rgo,'a~ k;, djelatrHlst. On JC i inah' l. i,·o na stojao d" ojača
trgnv;nu i stvorio srpsk im trgovcim:;J pov<l!jne uvj etc razvit ka.
O pra"!)u m položaj" srpskog gra dan sIva ne možemo mn o<:"
rt·ći. Gradovima je up ravljao despoto\' knez ili kefalija sa (h' a-
naesturi co m ,.ijećnik<! i sudaca . lt izlaganja i\.unstantin;l F il,)-
zofa I'idi se. da j ... stanov niš tvo Beog-radOl imalo povlastice: ~A
dade i uslo l.odcnjl!" gradu lome od svaki!' Uvari, i dad,. pu,·I .. -
stice 11\' ;'11;: SOl waki m u tvrđenjem da sc ne p.. kole bOl, .. 010 I o·
bndi od pur;:boćc n ja. i I'cčat zlatni ovim .. dad e koji
ima sliku grada. rt;l koji hoće koju kup"vil1u <In čin: II svak i kn.. j.
dobije knjigu (t. j. isprav" - R ~d. ) s pečat<.>rn da j~ sta no vnik
toga grada. ]la da ne daje ni gdje cari n ~ ni prolaza .• Za druge
gr;'l dove 1ll07.~ se S;'l Ul O pretpostaviti. d;: je pOl'lbj njih"va ,;:radan.
~Iva bio 11 skl;ldu s njiho"im f akti č k im r;lz\'itk(>llI. Tome b i u
prilu/; gOl'orila i jedna napomen<l _Z ak ona NO" og B"da_ iz 1~3~.
kao i k;. snije nal>OlrlCI1C srebrni čk ng zako na. flok je ):rad bio pod
vh.štu de 5l,o ta.
Despot Stefan j:: ča k pok ušavao da. u korist sTI,skog grarlan-
.~ h·" - sva ka ko i 11;1 osno\'u tendenci j a. koje je ono samu po-
kazivalo - ogran iči gotovo mo n opolistički položaj stran ih trgo-
vaca. na prvom mjestu Dubro\·č;l na . I od nj ih je z;: ht ijevao ea ·
r i~ i namet e. kO.ie je plOlćalo nomaće sta nov ništvo. $I're<:a vau
da bez kontrole iZV Oli!" srehro. po kuša"ao da skuči njiho"a pra\";:
na vlastito sudstvo,;: n .. njihov otpor udgo\"arao zatva ra njem
d ub rovačkih trgo'·aca. plijen j c n j~rn njihove imo\'in ~ i protje·
"Iva nj em sa srpskih trgOV;!. M ci1utim. ta borha. da d omaće
grud anSIlIO oj a ča. ;J C;). se privredni lit jecaj strall;'COl ~ k uči . po.t;.:ln
je ugb"tlom nemoguća u "anjsk o.poli t ičkim prilib:r: a. koj., SI:
nasl ale poslije smrti desl)O\a Stl!"rana i utjecale takuder );~ sb-
hljenjc materijalne podloge za la knl bo rhu.
U sva kom slučaju. Hpski su sc gradani. iako niSI! p~!'nsLa"­
ljali potp uno formiranu gradall5ku klasu. s"ojim h"r.z15tl'om 1
S v. Ivan b: e rhc iV. Nikole. !IIunllr S ludeni el . XIII. il.
 -
na či nom nj c~()\'a stjecanja vcć bili izdvo j ili iz svoje: ~lare k l a sn~
sredine i stvorili domaći građanski stald, ako i ne formaln o l
prav no. a ono fakt ilki i sad rbj no.
Brzo odvija n je iduć i h dog ada ja i stalno kidanje niti. un.u-
tn.;njcga privrednog i druš tvenog razvi tka (\tI rs ka o~vaJ'l n:,~ ,
u"oden.ic turskoga feudalnog sisiema. m igracije) nisu dop\lstl:~ .
dil sc pr occ~ form iranja domaće grada liske klase potpu no clUVTS l .
iako Stl Z<:llo postojali, clodušt vrlo specifični. uvjcti.
Srps ki trgo" ci su t a vri jeme t urskih proval .. i II krit ič n i,m g~­
dinama na l)U~tali g ra do"e i skl a nja li sc s im ovinom II pruOOTJ!:
ili II dru ge g radske centre. Do! lo ih jc dosta i II Dubro,· nik. gdje
sc spominju kao veliki trgovci. koj i II n ~)Voj sredini n a~tavlj aju
svoje pri j a! nje poslove. Upravo iz njihovih red~,·a stvoren ~e
kasnij'" u Dubro,'niku ~natall dio povIaj te nog slop dubrovačk'~
grad.:lna ( ~nlu n in 3). koji su u1. \·13sle!u imali nlll"iši ekonomski
i društ veni položaj u gradu. Mnogi Su ostali \I zemlji. da nasla ve
puslove i pod tll rskom vlaitu.
8. Učv rU i va n jc ccntral ne vlasti. _ Tak~v p<ll pl'ivrt:dnog
raz"itka Srhije pri donio j e, tla se promijene odnosi Sfllske vla~
I s tele prema "ladaru i u nekom smislu prcor;jentiraju nj ihOVI
inte resi. Despotovl prihodi od zemlji~nih posjeda. (feudalna
renta' I)Ost.:l,· ali su sve man ji zbog opces" nazad ova n jU ra tar!tv"
, " "
i dar;-'anja zemljišnih posjeda crkvi i daue I. 'ore u' ncpo~
srednii> proi7.vm!a~a. iako povecani i ~mn ~žen L td ko. su l~og.J.
pok rit i \' el ik e iz<btke 1.a \'ojsk<l. utvrdivanje g~adova ] ~)13canle
danka Tu rcima. D ..... p·ot se financijs ki osamostal".. 1 Mv~rl.o ~~at~ ­
rijal nu oSOUV;::::1 za učnšćivanjc cen tralne vlasti. ~ah ,·.alJuJuel pTl-
I lH'dima. kuje Ml mil osigur""'ala regaina prava: carme na trgo·
vinu. rll(bf~kl' urbura i kovanjc no ,"c.:l. .
DC~i.ot je od razvoja trgovine imao znatne prihode.- U m?~r.tu
procaje njql:ov je carinik ubirao ca rinu. obi čn o desct.'nu n iJeti.
nosli robe. Sy. ul'ljanjc carine l l~l jednom lrg" d::."ao Jc II zakup.
običnu Dubrod:aninu. a t.akur,ni k mu je ispla,;ivau gl obalnu
~mnu go<li1;nje. Z;: zakup carine u Ru dni ku zak.llpnik .jc .. n;: IlT!'
mjer. p!ab(1 ·U\OO dukata godišnje. J U7. svakI rudmk l~nao. Je
de sput s" oga c;: rini k.:l. koji je od proda ne rnbc ubl r a~ ~lesc h ~u
\"Iij~,~n" Sli. Taliullil:ari nisu mogli sIn hodno raspolagati l~topIJe·
451-;
-
I
nim s rebrom. ne go s u ga nwrali proda" at i d d.a,·ooj kovn ici. a
za iZVO l traž iti dopu!\e nj c. kojc Je davano ud ara njem pečati). na
šipkc sn·bra (~ bolano s rebr o,, ). Kova nje novca takode r je don o-
silo prihoUe. Bu dući da je rudarstvo ..nigura\'alo despotu Hlika
financijska sredstva , on ga jr sve "iše podvrgavao svojoj
kont roli.
Financijski osarnostalj en. despot Stefan je moga o da ojača
ce ntral nu ,·last i suzbijc feml al nu ra.Qulo. o$lanjajući ,c pritom
na sve onc clemente. koji h je interesi ma odgo"arala jaka elOn.
tra lna vlast. Osim <l om ačih .nadana pomagali su ga i strani
trgo"ci u nastojanju. da se na cijelo m d rža"n om području učini
kra j feudalnim sukobima i uv ede j;",na sigurnost. U povodu Sll'
i ko ba izmedu La z a revića i Bra nk ovica pisali su D ubrovl:ani II
S rb iju: ~ lrgo\"ac IlC more bit i ino ne ište raz,'e mirnu i goj n u
I zemlju~.
Jui dok je Stdan prizoav3o vrho\"nu vlast s ultana Baja ziu a.
potl u~ima o je mj e re da suz bije se parat ističk e tdnje srpsk ~ ,.la.
Slele. Baja~id ga je u lome pom agao. jer j e j sam odlučno is tupao
protiv sam ostalnosti fe udala ca II T urskoj. Z a to je Stefan već
tada hezobzi rn o uklanja o sve predstavni ke feu dalne ono1.ici ic.
koji s u ga . klcvetali i bune dizali~ (Konstant in Filozof). Nepo-
uzdanoj i ncvjcrnoj vlasteli oduzimao je ba§tine i dodjeijh'ao ih
ka o ]Ironije ljudima. koji su uživ al i nje!,"ovo I)OI'jerenje. V la-
; steli na No"aka Bduc rhiea je poguDio. a Nikoli Zoji ću je do-
I pustio da sc s porodicom pO" u če u manastir.
Cesar Ugl j d a. koji je samostalnu upravljao svo jom ob laić u .
Vranjem. Preše"<Jrn i ln ogoš tom. pr"ao je 1402 Stefa m: La z;,·
rcv iću i priznao njeg o,·u vl .. !!.
U periodi poslije 1402 despot jc II1 og.. o da central n u vJast
još više uč l'rs li i tako postane još nezal'isnij; od svoje vlastele.
T ad" j e i~vršio vojnu reformu. Pri je je zavisio od feudalne
" ojske svojih pron ijara i bahinika. a sada je II veo stajaću voj-
sku. Staj .. ća mo je vojs ka na prvom m .iestu Lila potrebna zat<".J.
da brani tl'raa\"c. Njom je on salll ~"f)(ll' i jed a o i raspolagao i
t.. ko postao potpuno nezuvisan ud raspoložcnja 'voje vlastele.
I r istom sm islu preuređena je i ul1u lra;nja Ul)ra' ·a. Skučen je
Uljce:!j vlas tel e i sman jeni crkve n i i manastirski imuniteti. SI'a
je zemlj;: čv rsto podvrgnuta ce ntralnoj upravi. koju .lc despot
46j

o:.rga nu,rao oslanjajući sc na ljude. koji su mu bili najpouzda -
niji. I'roiirena je kompetencija lokalnih urgana. koji su bili pod-
loIni cen tralnoj upra vi. I značenje drbvnih sa bora postajalo je
sve manje. Sazi"ani su u manjem SlISU"u i imali neznatnu kom-
pct ~nciju. Raspravljal i su i rjd:lI'ali o crkvenim pitanjima O
p olitičkim stv"rima despot ih je pitao za sav jet. ali je sam odlu-
či,·ao.
Desput Sldan .ie tim refo nllnma postigao svoju svr hu. Skr;e-
nn je moć dastel!':. a lim Sl' II to doba. kada su očekivali leškc
horllc protiv Turaka. ukl onjen i unu tra§lIji neredi. koje su re -
dovno uzroko"ali su kob i {eudalaca .• Niti je moćni uzi man zemlje
blj~njih, uiti je vaden mač silnih. niti se krv pravednika proli-
.i cvala ... ~ , to su činjenice. u koji",a Konstantin Filozof vidi
posljedice d!':spotovi h nnpora. da ojača cen tralnu vlast,
Kada su zbog ratnih pustošenja i smanji,'anja broja zavisnih
seljaka prihodi s feudalnih posjeda srpske ,·Iastele počeli da .ic
~man.iujll ili postaju sve nesigurniji. ona su sve "iše- vezi"ala
~voje interese l.a moćnog vladara i oček ivala \lčvršćenje n'oga
pol~ŽlI.ia i uzdizanje ugleda II drž;,vnoj upravi. Osim toga je već
t~ d;, i poneki krupniji "lastelin 1'0~eCl da sudjeluje \I pri\'rednim
poslodma robno-novtanog karaktera. II trgovini i rodarst\"\~. i
d;t t u stječe bogatstva. Kasn ijI' nalazimo i !amoga desp<ltova
velikog- čelnika Radiča kao da snika dijelova rudničkih okana
i t:!li oui ca (.k,,]o ho $m .• gr adil II mom selu Kamenicu). K:!ko
.ie nesig uran hio pri hod od z~ll\ljc . najuolje ilustrira Činjenic:!.
da pojedini svetogc"'ski manastiri trafe od Stcf:lnova naslJed-
nika dC.'i]lota Đurd a. da uzme nalrag ~ela. koj:! im je dodijdio
II Sr biji .z dohOlki •. il njim<: neb ",ujesIt> rent>:: daje godišnle-
odredenu koli č.inu srebra.
U novim prilikama postepeno su ~(" mijenja li ne samo d",·
~tveni odnosi II Srbiji. nego jc i njezinu državna organizacija
dobil;: no\'e oblike.
!l. U nutrašnj e uredenje dcspoiov ine. - Despotovina je pre-
kinula ~ve veze! tradicijama ~ rpskor carSh·a. Ali, kako su njeni
vladari od 1402 nosili bizant.ski naslov despota. oni 5U uJlornim
učvr~ći"anjem centra ln e vlast i postali vrlo moćni . Udespotovim
rUKama bila je vojs ka. sudstvo . drlavna uprava i vanjska poli-
468
-
liko! lJo )402 despot Stefan jc I.ivio II K ruilevcu. Jagodini. Pri_
:'tin, ii , Nnvnm Brdu. a zatim je sv().i dvor prenio II B ~(lg rad .
tJ dob::. despota unlltr<lšnj;l je upraxa bila reorganizira na.
Iz (:"5Ia nejasnOG izlaganja Kon stantina filozofa ,'idi se. da je
upravljanje vladarskom kućom izdvojenu iz central ne uprave.
Cemrn lnu je Upril\'1I despot S tdan podijelio \I tri .čina .. (st"ukc:);
l ' unutrašnje poslove, kojima SII upravlj.lli _nad vdtmi "a č (. I-
n i k i~ ili. kako sc II ispravama n;,zil'aju, »čcl nic i ... nad kojim~ .\e
I nal;lzil' ~vel iki čeln ik .. (cI>,n'!!s pa1:!iim,s \I latinskim i$praya.ma).
••
~ "ujne poslove. na čelu s vojvodom ili "elik im vojvodom i
I S, "anjske poslove, koj im:! je upravljao logotet (kancelar). u
koje,!.";, je nao ldnos ti osim odnoS:I sa stranim državau".a bio i
i naOl"" lIao crkv:llna i pravo5ude. Despotova tjdcsnn gard:: bil n
.it" II sklopu unutra šnji h poslova. Zli vrijemc despota Đurda od-
i " ojene Sll il: unutrainjih poslon~ kao poseban .tin~ finanCij e.
,I na telu ~ "protovestijarom«, koga je s vremenom za mi jenio .. čel­
nik rizničk; ... Osim tih naj"išlh driavnih čino,·nik .. nalazimo na
(iespUlu,'u dvoru i _sudiju d" onkog« i .dvorodriicu .. (uprtl"-
nika uvora). Silni S\l činov nici bili .dijaci« (pisari), globari (s ahi·
" Uči novčanih kazni ) i desečari (s,t!)ir,,'::i de~etine). O I'lllltr;,-
,• ~niem I,redenju zemlje znamo samo .•Ia sc mj estn naz;'·;:: iUjla
I
•
j tl"h:: .,'lasl o:, iako se sta ro ime u narodu i dalje oor!ava. p,,-
j!'raničnim oblastima. koje Sl! hile na prvom mjestu vojnički orfa -
niziranc. up ravlj;;o je _vojvoda kraji! tni ... Srpski (cudalei ni ~ u
vik nosili zvučne naslove iz vremena Nemanjita. Nazivaju se •
,iednostavno - .gosl'oda~. Velika S\l sc vlastela nazivata i .vuj-
"odama~, kojim je naslovom uila nesumnjivo ozna čena J llJ'-
•
ho\,;:: ulog .. II organizaciji obrane zemlje.
!
Uz staj a ću vojsku. koju je uveo despot Stdan , u ral je p ... _
I l.inl1l <: i starr. feu{i:!lna vojska. Jezgru vojske čini la je ko njica _
ldk i oklopnici. Vojsku su sve vite nao r uža\'ali vatrenim orll -
žje m. na prvum mje~lu opsadnom artiljerijolll.
I(i . Srbija izmedu T uraka i Milđ~ra, - Despot Stefan Laz;! -
rc' it Ilije ima.o djcce. a kako je (Iuie bulol'ao , lelio j:: da uredi
pitanje nasljedstva. Zato je s;:zvao sabor II Srebrnici pa je pred
vlll~tdom i klerom proglasio l,a nasljednik:. svog;: sestrića
Olin' ;). Odnose s MadOlrima utvrdi o je I; maju 14~6 na .~astankll
",
 •
sa Zigmul)fiotl1 u Tati. Tu jl· predvideno. da ec f)lIr~d kao na -
,dje(lnik dcsl)()ta Slefana prih"aliti vazaln; odnos prema uga) -
s~nm kral ju i predati mu MaČl'u. Beograo i (;"l"bae. Despot
Steran je IIIn rO 142; 7.a vrijeme lova II blizini Kruguje.-C(!.
Kad je 5tllpin na pri.jes tn!jc, Dm'ad je već bi o zreo čov jek od
..'i2 godi ne. 11110.0 jc bizantski ..dg-oj. bio ofenjen Grkiniom .Jc-
1inuo. iz porodice Ka ntakuzen i okru1.en G rd ltl:1. Bio .lc duhru
upućen u vojne. dil)lomah ke: i finan cijs ke poslo\'e.
\'e': prvih gndina vlade deSI)ot sc našao II vrlo tešku I,olo-
faiu. Poslije pro\,::tle 0(1 g. 1425 Mur::tt II. je i 142i. jo~ prije
.• mrti Ilcspot" Std;nw.. Op':l pr",":!l;o II Srbiju. Uz pomoć Du _
br{)včana Srbi Su ooran;li N<.>vo Brd o. ali Ml TlITci zauzeli Ni .~
i Krušcvac i u njima. pos lije po\'laČenj::t. oslovili ~"ojc garni-
zIme i ka o Il~ mj~snika Sinan-bcga. fl kOG Stalat<. 100 m::tniir.
I lada. Despol f)nr od je prema \lg-OI'Or" II Tati pl'e,;ao Malbrinll'
Brllgrad s oko licom . u kom ~:ndar:l Golu])ca jeremija prcdao je
{:' rad Turdma ulIlj~~lO Mndarima, Prelila nckom sporaZU1nU
~ Maduima despot je zaorfao Mač\' II , Burlući da su u ~voj;lT' ru-
kam::. im::lli G<.>luha c. Turci ~It i na D"n"vu drždi SIn brodo\':>'
la f::tt proliv Ma/b ra. Ti su uzalud I'llkuša vali da jakim hom-
hardiranjem primoraju lurdcl.1 posadu u Golu!,el! na I'reoaju
Prito m su 5amo slraboviio opustošili /!rudsku nk"l;cu. t· isto 5\'
vrijeme BU S~ l1Ci napadali Srcbrnicu. Svi trgovač];i putovi pu
Sr biji bili su tad a pre&jcčcni. U čita"'.lj z~mlii. 1)0 riječ i m:: Ko n-
.~t::tn tina Filo7.0fa. nils ta!:: je ~mrZ( '~l I'uslo.'i~ .....narod je je·
<I<lmplIl bio izgonjtl!. a drugi pu: Ullll lrll "sel,j ava,e se~.
Kao I"az<l! ug;!rs];o~ kralj;! (ks])()1 je osim naslij e<!cnih po -
~ieo .. II Ugarskoj dohio i nove. F ranc\lski putopis::te Brocquihe
~ah i)jdi{) ,ic. <I" ~tI \I CS pOI''''i ):odišnji prihndi ~ tih imanja iz ,
I n ".il i !>O,O()(I <luka la. Ali v.:'; II pro!je';e 14211. ka,l je Jespot
1l~I'io sklopiti sa mitanom mir. mnrao je da IllU nheč::t voi nu
P01l10,: od 2,000 konjanii:a II ratnim pORorl ima i da ~~ .. hvcie
na godišnji danak oci 50.000 oubla.
Kako je Sr bi ja gubitkom Beograda. Golupca. Ni.'a i Krušev ca
051ala bel. vetih gra dova. de$p-o: je podigao no\'u pr ije~tolnic u
- Smedcrevo, a II unutrušnjos ti Srbije osobito utvrdi o Ostro-
v,cu kod Uudnika i Borač II Gruii _ gradove. koji Sll čuvali
4iO
I
-
l
I
i ekonomski ,· .. žne oblasti j oko kojih ~1I ta i<lu ćih tur-ldb I'ro"al~
voilene ~l;lvnc ralIlC operacije.
Smerlerc\·o. najveći srednjovjekovni grad 0,1 Dunavu. 1'0 -
ciignuto je zapadno od Morave. na ilIću Jeza"e II Dunav, po na·
crtu bizantskih fortifikatora. " "bl iku trokuta sa 24 kuje. Zi-
, ,Ianje jo: Z;1\'r~e Il O brzo. već g. 1430. Zbog oskudnih sredstny;!
I sred njovjdwvoe tehnike ~idanjc tako velikog grad" ~ahtijc\· .. l"
je vciik" i bezobzirn" primjenu ljudske snase. Naro(lna je tra-
tlicij;( s,lčuvaJa ldk u uspomenu na p:unjc nar odnih masa. koj.,
su zidalc grad: una jc puna mržnje I'rema Jerin; (~pr(Jkl da ,,).
č ij i je bnll TlOma Kantakuze n uprOlvljao zidanjcIlI .
lak o je 1l0V; despo: započeo svoju vladu II \' rlo teškim pril;
kamil i s dvostrukim 1' .. ~alslvuUl, Srbija sc ipak IJrzo oPGrav\jab
lako oa jc na Brocquii: ra . k..oa je 1<133 kroz. nju prošao. ostavil..
IIti$ak iJO~al e i napredne zemlje. Đurađ doduSe nije mogao n:) -
sla"iti odlučnu p<) lit iki; despota Stefana. koju je on vodio II n;!-
mjeri. o ... oja';;: doma':e gr:lđaIlS\\·o. ZIJog tc!lkih vanjskih pri _
IiI::: oio je po pusliji v prellll: st ran cima. tak o da su Dubro,·Čani
mog;; be1;obzirno da eksploatirajU O(;UlaĆC [jude i da ib I)r;·
lisIlu svojim lihvarskim kreditima. Stranci ~U se pOl'eii 1Ia vi so!:e
driavne po ložaje j postigli jak utjecaj na deSIlo tovu avoru.
Despm Đurad je nastojat! da političk i položaj Srbije uh-nt;
diplomatski"l put em P" ,k kCl·r Kal<!rilll: "n.w za Ul rib
Cdj~kog. 11 Maru je I-\,H I)osiao & velikim mirazom u Muratol"
harem. [Sie jc gOli ine skiopi(> s Mlečani m<l pogranični ugovor. a
l-lnfo ~ cijelom porodicom primio mletačko gra<!anst vu.
Ta poli tika ipuk nije vndena dosljedno, Umjesto da mohili-
ziraJu svnje s na g--e :t::t otpo, proti,· zajedn i čkog poroblji,·ac~.
deSpOlnvina i Bosnn su se i dulj.: borile oko Srebrni cf., i to u
dob::t. bd .1(' \lJ nki uljee .. j i II Bosni poslaj~o ~ve jači. bd je
skopski sandža k-b cg poduzima" pljačb.ške pohode sve do Ben-
/-,"rada i podv rg-al· ao pod IUT5hu v[as t jedn08~ za dru~im reu-
dal ne gospodare u Albaniji. a Mu!";)t odnosio "dike pohjcd~
u Epiru. U \0 ~U vrijeme Dubrovčani mogli pisali Zig rnundu .
kako Turci im aju veliku vJ aSI i moć i " Srbiji. i II Bosni. j II Z eti.
ne sa mo u kraje" ima gdje raluju. nego i u drugim oblastima
~ve do dubrnl"ai'kc gra nice:. k" ko svi od njih strepe i ni tko se nc
'.Isuduje dOl im sc odupre. Osim Irošenja snage II borbi s Bosnom .
47!
 1 KARTA XVII

Srbij<l je bilOj i 51rahuvilO !,u510ie ml. llI) oc! Madar;).. koj i su 0:,-
,-aljiv:>l; nu l urske uh-rdent: lučk e " Srbi.ii. šio od Tura ka . koji
~ U preko srpske zemlje rat o,'a li 5 M:ld:lrima. N;:; krllj l1. b l.! 511
T urd zbog poraz a. koji su im n,mijeii Madari. počdi d a ~~
osvetu.!" Srbi mu, des],,,: je 1IIur;", L.ku!'il; mi. ,>dsIUp<lnjclI1 hu·
Iwto!;" gra da Bran i če";!.

ll. Prvi FOld i obn oHl dC~I'''l o v i n c. - Karl ,ic !,utkr<l ,i l J.~ ;
Zigmund omro. Mural II. jt'" SI]l,:l rao. d~ mn Se pruži!:.. povo! jm.
pril ib 1.:1 u f ~n7.ivll proti, U l!"ar~k e. Ve ć HS!i Turci su prO\';Jlih
II Er.lo:li j Srbiju i lom prilik on i zauzeli R'JI'a n; t " i ":lina ut,,! -
dcnja Ostro"ku i Borač. l':j ih o\ je p!an bil' Coa zauzmi: čit avu
dcspotov inu i tako pot p uno osiguraju pozadinu " o(cn7.;vi pn'li,'
Mad a:a_ Stoga je 1439 $::t m sul ta n opsjec Smederevo. II Ste fan
\' "kčic je kae. tur ski SllveUlil, p us:oš io obl::tsl zapadne Srbi je "
Madari nis" ]lomof(!i despotu. l:1 ko Je <iesr"[ nn vojs!;" ,,"lI-
žola ;;estok otpor. Turc i su podij~ (r om ;cs(:čnoll bomba rdirani:-
zauzeli Smederevo T"k (\ je de~I'()I O \' lIIa bili! p"korena. Tur~k~
~ II po~a{le ",lt: " grad..,v..,. II Smedcn::v" jr k;lO' tur ski narnjt sn il,
dt\~U" tlotada~r.ji ~k"ps k i ~ all{lbk - be !\ Isal:_ f, P" Srbij; $11 bil t
razmjdfene mrske kadije. 011'''1" ic P1"uJ:alc> r"(>v,, fink i d rl'~_l"
~e rl" !H!. Srbij<l jc 7.01 " rijeme (Ogil rafa hi!:I strahovilo ol'u-i"-
Sena. grado"i por,, ~ eni i odveden(j I~?hrojn{) robli e Koli k" i~
robl.i" odveneno. "idi 5e po ci ieni od ~O "I;.či. ko liko ie tada ., (.
Skoplju pl aćan" la dje č::tka " rl ~ !,odi ne. il i ..at:: j c, u d ru:'1> unha.
cijcn;: odraslom robu bi la i flO(1 :\I:či. .. Za j ed n ~ čizme proda .. ni:
su jednu robi nju ... 2:-.biljeiio jt: i suvremeni tHrsk: kron;t;.r

I
A ~i k ·]l a;'a Z",k Iz d;:SjlO!..,ve p .... wdi ce olh'c den:: S;.J •• r.... ps'v"
. h'a «espotova sinOI. Grgur i Sleraa. i u za rohijeništvu "dije-
pljen;: zbog dOl'i.\ i\'anja s .... cem.
S:Ull sc despot našao tl Ugarskoj 5<1 sinom Laz;:rom II d"l,:!
kad je pala despotovina. Ondje Ul ~C poslije smrti :::'igm llmlm'll
n: dj c'l nik~ A !hreht:, bile r::.;plamsa le borbe "kn p rijest(ll\a ,
Durad ,il.' p"ku;an kandidirati sina La z;>r.. na lIf!anko prijestoi;c,
:.li ni je u io mc uspio. Z~( n je J)oslij ~ i7.oM:". malol j emog Vbd i-
$Ia vu 111. Jagc1o\'ita pribo on(.j st:'ani , k o j~ je , ra zila, d:. ,e
m: prijes tolje d"vede Albrchtu \' sin I:o j i je rođen poslije njegove
~mrli _ ~d;!1:l\' POSlI\rče. Zoo,!!" l::tk v;a st<l'-" odllu!a su mL
 Ima nja u Ugars koj. i Or. ,;< ~ J e rinom k ucnuo p!'"k v DaiHl" c:ije
II Zelu. {b orga n iz ira iwrbu la o~ j obo6 cnje rle~Jl(llo"ine Medu-
ti m. II Zeti su m u sc i ~prijc'::ili C mojcvići . domab por od ic,:, k oje
~;: uprav ... " tu "nJe me puh' la ;7.dIZ3Ii. i OtSl/nl If vratio u

I lJ!(ar~ kl!. p osiijc Let iTi m jeseca. k oje! j c proveo II Du h n wniku,

Poslije pad:> fies l'o tov; I1'" Turci su l"',\( u\)sijedali B~(Jl!:T;I<:,
II obrani kniega su I,n(; \<ods l\-om Hrvat;: ha n a Tal (",,;, .<11-
djeio\'al i : Slove n ci. pa ~U upadali i u U.tr;\rskll ali ,'ct" ,,1c11 ~i "l_
nisu mogi: ]loduz....!i_ Enlelj~Ld ple ul it h;m H U!lj aJi (Sibinianin
Ja n \w iz n a.~e n aTolinu FjcS!1lC ) ~ lI spjehom jt ratol",W pt,,!;,
I Tu raka II Srbiji. Vl:!!li.;oj i Errlelju. Njeg ovi uSl'jc5i utjecaji SI'
n ~ skupI!i u u stalcža II Budim,:. da pr ih" a t; pr ijed log rapin~ku~
leratJ Cesari n ;j;] i Dur(] .. Bra nkovi ć;, n velikom ra ! non~ pohodI:
proI;" Turske. \'njska , u koioj j e bi lo i Srba pod vo<\s:v(IIn
~MIlOK;; despot;), u~l' jdnu it· !,roorln sve dn Sofij e. J~a dn il'
zhu!," giadi 1 :tim e moralu preki n uti n;)l'rcClo,'allic. pub ;'"
lI iv;::.!a .ie i r. a pO\"f;ltku T u rke . Zhnr; l'"tdkoća II snah.fjie -
,'anju n ijc se mo;:-I " i~pllnili ciCI'pntO'-;l. l.elj., cln t::c vo.i.~kn pre·
zimi u Srb ij i. Turci su tacI.! p,m,,"" zallzdi Srchrnicu b,;t 1~
za tog a pohod" bi o n~loh"dio vojvoda Peta r KO"ačcv;c, i II .CI"
šiti ]lubunu. 'In jc bilOl pl;mula u Novom B'flll nu vi j es' o 1I.'[1i(-
si m:: kr;canske ' ·ojsk e.
Mura: If. je imu" pune ruke posla. jcr j e mIlniO r;uw:al; n;;
, isl!)kii. I: Grčkoj i Albaniji. g d jc tu ti n aomi i bi li upr;l\'O "<'-
čeii nrg u ll i lirati;a či otpor Ilro~i,' TI\~ak a. pa je hko l':-iS,;l"
d n u Dri"o!.... l j u p~ego"nrn o sklapanju p rimirj~ n~ otie t f'<'-
(lill!<. Primirje je trel .OIl o .1:.1 s til!' ; na snagu, b drl ga prihva1-i
skupš1ina u~ars k;h sl:l\eža i :'ati ficira u,e-arsk i kralj. št" .; ~ i
li či njeno " Scgcdi lll'- či lU je lamo 'ligi., tu rs ko puslan5l'{> ;l-oA-!:.
D~ Sl'Cl D"rad je "ti" o.i~ no sk lol'i.-. mi r S<1 sultano m : ohno"io
drža"u ukljllčiv ~ i i gr;ldov(" Krušcv a c i Gobbac, k oje ~L Tc-rd
drb1i prij e 1';).<\;'( d cspn lo\'lnc. J IZ zarobl jcni~ l l'n ~U ~~ !lI"cma
ugovO'II. "ratili si n ovi. Aii Je zem lja lJil a S\'? II n l~evi n~ nl::. il

I II 0 1Jla51i Brank ""'i,;;l Turci SIJ kao i pr,je Od;l\, Iv C!je čiO<l'· ni" ~ .
I\ ak .. je kršb.msk o b rod ov!je. \\ \wn ,e SH sc nali1~.i i e i nv ij e
du br ovačke bal ije. vec b il o kud G a lipolja. 0<1 I)o ", ogn~ orera·
cijc p red"jdcne prije sk!"I',."j;! pri nHI' .I'-:. krnlj Vla,hs;;:' jc
olkilz11(, Ut:o"", nl poslij:: nc!:oli k(, d ri nu. a z;:t illl ie $~ l 1i,(lOO

-
 konjanika krenuo prema Bus-a rskoj. MedUlim . brodovlje koo
Galipolja nije uspjelo da spriječi prebacivanje turskih trup a il
An~dolijc u Evropu. i ugarski su križari bili razbijeni kod
V;trlle 144~. Poginuli su i VJ<ldisla" i Cesar;n;. 3. Hunj;u]i je
jed"a uspio da se spasi bijel!'om. Tako se potpunim neusl,jeholll
svršio laj pohod. prol;" koga je despot odlučno uSlajao.
Despol Đ urađ je za 10 vrijeme nas tojao obnoviti stare gra-
nice de~p(llovine. [zmirio sc s "ojl'odom Stefanom Vuk čićem.
koj i mu je n~t io Gornju Zetu. a zalim je počeo rat s Mlel3. čiwm
republikom da obnov i svoju ,·Iasl \I ZCbkom Primorju_ ll~pjo
je d~ po"rati i Srebrnicu. iako za knl tko "rijeme.
Kildil je: I"an Hunjadi 1448 pripremio no" pohod prot;\'
Turaka. despot je odbio da u njemu sudjeluje, jer je smatrao.
da pohoo nije dovoljno pripremljen. Hunjadi j~ ~ malom voj·
skom pro.'ao krOlo Srbiju. pljačkaju':; uspu t. i nn Kosovu do!ivi\}
p"tpun poraz. D ... k je bjdao prema Smederevu. zarobili su ga
<lc5 poto,' i ljudi. i despo; ga je pustio. lek kad3 je ugarski sa hot
obećao odštetu od 100.000 dukata zalO. ~to je Hunjadije"a "Q.isb
plja<'kala po S~biji. i "bve?ao sc. da ugarska "ojska ne ćc I)re-
laziti preko Srbije. :tko ral n~ bi bio vezan uz obranIl despota;
. .
n JegOI'a smao
1'2. Pohodi Md lmcda U. On'ajača pm ti" despoto"i ne. -
eim je na prijestolje stupio sult;m Mehmed n, (1.151-81), odmah
se pripr;wio ela "'''OJI ost;,tke balkanskih drlava. NOI' i je
~ltltan najprije. 14053. zauzeo na jurii Carigrad. poslje!]nji
ost<l:ak Bizantskog carst .. a. U njegov oj se vojsci bor;('I i f)urde·.·
odred 011 I.SOO ljm]i. DUI·du se či n il.., <l;: <k~pnt,wini ne priieti
p('Igib<Hl. je: ~e il,lllirio ~ HUlljadijer.I i ~ hos.anskim kraljem. ~
od Mehmed;1 dobio oheći\nj.: . tl~ 1,;: njegu"" ži ..ota ne Čl: napa'
dati de~])otovlnu. Ali odmah poslije pad;! Cal'igr .. rla sultan ,je
l u?ijaj". Posli je Jlada Novo!" Brda Tur~i su zaposjeli ~a,· juin i
otkazao mir I 145~ s "eli kom vojskom kreono proti,' Srbi.je, Du·
bno"ački su trgo"ei potra!ili Sp<lS u biiegu i donijdi II Dubrovnik
vijesti. kako tUTSka I.ojska nadire u Srbiju sa str~hovitom silom.
kako usput sve pljačka i pali. muškarce starije od H gQdina
ubija, 11 žene i djecu odvodi \I rop~tlIQ. kako dovlači r~lIle stro·
jeve za opsadu grado"a i do"ozi hranu za ljude i stoku iz naj-
udaljenijih kraje"a. kao d3. se sultan sprema da osvoji djdi
474
-
svije\. U tum pohodu 5ult3.n jc: usp;" dn. taUZIII(' velik dio de -
Spot~l' i~c. u prvom redu njezine centraln.: oblasti. op ustoši
zellll_!.1l : odvede II ropstvo oko 50.{}()(l ljudi. Ali on nije 115PIO d;1
o"'oJ' StII('/Ic"evo pa sc povukao prema Sofiji. Vojsku je ostav;u
kod Kru šel·ClI. II po zauzetim oblastima razaslao činovnike i ca -
ri nik_e da preuzmu 1'13.$1. Medutim. "elika despotova "ojsk .. nij e:
prekld;.:la uperaci j e. St igao je II pomoć i [van H unjadi i uspio da
razbije tllr~k\l vojs ku. a nje1.ina je zapol',;ed nib sa IS najist"k _
nuti jih stilrjc.::ina poslao kao zarobljeni k<i k despotu li Sme-
derevo.
Kako ~U Turci J45~ zauzeli uglavnom eentraJne oblasti ,k-
.~pot""; n<.:. dvije milk ~rps k e "ojske pod zilpovjedništl'om Nikule
Skobaljića ostale su na jugu. u S itnici i Gluhočici. odsječene nd
srpske ~htl'nine, la ko im je despot savjetovao. neb se: pred«j!!
nadmoćnoj turskoj vojsci. jer iru ne mof. e poslati pomoć. i oh~' ­
ća~'ao da će ih kasnije otkupiti. mal3 S k obaljićc".l vojska nije
hlJela predali se. "eć je navalila na vdiku tursku vojsku;
IIspjela da je razbije i na nese joj velike gubitke. Biio je 1'1'-
trehno. d;! S<lm Mehmed dode s pojačanjem. pa da Iai !lIa!i
odred poslije žilavog otpora i herojsk e borbe hud e: s~'i"ri:1I1
IstočnI' od \·talJja. Voda otpor:! Nikola S kobaljić i nj~Il""" stric
pali su u lutsko '-oPSI"" i bili nabijeni na kolac.
Iduće gudine 1455 Turci su krenali protiv Novog Erda ...Gl <1s
o SO<lzi i ueosvojivosti N""ug Brd? .lupi rao je do neheskih
ušiju " . zabilježit, j~ tom prilikom ~u\'reltleni tunki Ij~topisa e.
Grad je pmi:", ie~tok otpor. ali 5C morao predali po~!ii~ Hl -ca na
bombardiranja opsadnom arliljediom. Ugovorom ' " predaj i
sliltan je ohećao. da će po~tedjct; cjelokupoo 5t<1n(\vni~tvo. oli
ie poslijc [lreda,ie ,fr:lci:: n:lrcdi(,. da se naj\,gicd ni ji ljudi 1'0-
d,,, dcspotol·;ne. De~pot nije rImga" dobiti nikakl·u pomoc ni
u Ugarskoj ni u Aus t riji. po je pristao na mir. koji mu ic 5:llIal1
ponudio. Po tom miru zadržao je ~amo oblasti. koje su'se nala
ziJe sjeverno od Zapadne Mora ve. .
B~;: obzira na sklopljeni mir. sultan je 1456 krenuo na Sme-
derevo. ali jI> ondje imao velikih "ubit~ka. pa je svoju vojsku.
naoružanu teškom ar l iljerijom. i dunavsku notu bacio na Beo-
grad, kome su najprije pritekli \I pomoć sla bo naor\llaoi nje-
475
 m~ i:k'. ugMski i pol j ski kri zari pOlI vodMn!m vatren,,!; propo-
krihr~k(or nJla proti\' Tu r ak",. frnuje"c;' !",I!la K.t-
I itd n;ka
jllstr;.n::.. a latim i h' an l-iunjad i. koj , jc ~vojom flolil om č;' ­
m'lc;: I'a~bio lursko brodo vlj e na Dunavu. Za obranu Beog rada
pl , ~l a" .i~ despo t ; ~rpske In' I'~' " njq:ol'i su ljudi om~t~l; dul
n,la tursku maIH1i;c\'anjc. II hMb i za Beo!:'w(!. ~ kOJoJ su sc
llawčito i.~ t a ki i sqnki odredi . tursk:! j e vo jska bila odbijena. Za
I'rijelllc i)",. bc Hu nj;.,l; i KapiHra n ~u umrl; od kuge. Despot j(
zalrai i\) mil ul: su[l:m<l. al i j ~ I',,~k":l.i godinr i on um ro.
15. PrGpOlst despc:o vi:1c ;t;, vrJleDl~ D uN:!e\·ih na.d jedn;k.., -
Poslije ~mrli der.po l;! Đ ur(h, izbio j ~ Sl'om žestinom s ukoh TllZ-
li;-itH. int ~l'cs:1 II npk;)j icuda! no j kla si, il I)On nj pr ije medu
~Ian"vinla port..:;ict" CIll·d<l Brall"ov:ta, r lo duba. kad je S rbija
v~~ bi ir, i~crl'lje n :l " str<l ~ nim hurh~ml1. koje su l.rat;li glo<l
i kll ~; .. člalw '.. i ,k~l'uioye k ute. ~ o non , vlastelom, kojn SII im
l,i\., 'priv ržene.. gledai u n:: uz )lOmot T urak;: i Madara. glav nih
'lIp::. rn;k;:. l:uj; s{ OI;l;;;:.jll (\ vlast; utjecaj u dcspO( ol·; n;. S!':iSU
".,::Hh ~I "j~ vlas(; i »'<oi ekonomsk i položaj. U mednsobnim
~ukui;ilL1;: Jedni rlL Čl ano"i j)urdev~ porodice yezi\'3!i ~voJe "'-
len:st:" 7.a V r:lrsku. a ri ru/!,i Sc pok u~a v3 1 i dll osilI nj anjeITl na
T II.k t' ~kr~t svoj" lIlad~rofils ke protivnike i učvrste svoj pnloiaj,
Y"đa iurk nfi l.kc ,..r upe hi" j~ M ihai lo Andelović, G rk po 1'0-
rije!:. il!. koi; je Z :.l desl'ot" f)urd " pust<l" "ic.l1"v "d;ki če:ni!':
• Njeg'" urat Mahm:'o hil> i~ II lurskoj sl užb i i za u ~imao V,SOK I
PUiflZ:lj run,dip\(llg L.cr!c r- hega. Mihailo Andelović je uspio.
d:, Đ urd ev n::.slj c(lnik sin Laz;;r. 1'10':: početkolll 145; ~ !:.Iop: SlI
1U1t;:llOI" mir i dobije cijel u (\ctl'otol'inu osim Novog Br<l~.
U nu tra~n j i sukoI; " (\CSI)OIOl'oj I)Oronici buknIlo je svmn
~ iiL'm odmah po~lii c .1erin ine smrt i (s \"ib<lnj 14 58), ka d Sl! Grgur,
Mara i Tum .. K antak u;;~: ' po ujegJi k sultanu . Sukob je izbio i
medu članol"i m r. regents:l'a. I:.oje je poslije Lazareve smrti u
p, 'cet"\! H!ili vudi i" ti~Ž:::'""1: posl"v!' \I illl~ njegove k ćeri .l etače.
Ka kI' sc ta d" go,""ril" (. "l'asnos\i . d;: Madari \IZOlU S lll eder~vo,
čl a n r"g entsh';! Mihail" iI,nddo\"ić plIstio je u ~rad Tu r!:.e. Pro-
lIvuturska g rup::. u ~p i ~i;! jI' cl;: pobije tur sku posadu. cl a Mihaila
i\ndci ,,,,ića zalvuri i Ul d <!':sl'ul;; prnr,i;,si ~Iijepog Slefana. koji .it
I",al. bi" pripravar n.! velike Il~lujlke n"vom ugarskom kralj u
4 i(,
-
M a tija," Kon'inu { JHli-I .I!/O} . si,ill hana [;unjMiij'" Aii JC
! II isto vrijeme stigao uS rhiju kau prclendent ~li j cpi Grgu ,
l S t urskim lI"upam<l. I tak o $ \1 s ukob i \I feudalnoj klasi na či ni li
od Srbij.:' plijen, o koji SII se otima le T urska i Ugarska,
I
Mahmud Andcl(wić. koma ndant turskih tr"pa. uspi o je da
t a uune čitavu Srhiju. ".;m Smcdel'e"a. U Srnrrlere,'c su po-
I sljednju nOldu polagali u ,,!an, koji su pri!",atil i ; Maila ri. u::. sc
skl apanjem br<lkOl izmedu hosansko/{ Ilrijeslolonasljednika Sle-
fana T",n" ie vića i Lazarcv( kćeri Jelače ujedine Bosna i S rh; j;:
Vj(n čanj e j c o bavl j ( no " tra vn ju 1459. ali nij e sp<lsilo Srbiju, ka ..
šIO je ni su $pasi!c ni ugarske trupe, koje su posli j e vjenčanj a u~1e
II Smederevo. Sullan je 7. a Srbiju v eć hio odredio s:lndž:.k -hega.
b dije i s"b"še. Got ovo bet horbe ".~li su Turci tl SllIed<.:re"u II
lipnju 14 .~'J, T o bi ja~" i kraj des pot ovi ne.
•
la ko su despot S tefan Lazare,·it ; D,u'ad Brankov;i: u.lpj eli
l,
I
da. jačaj" ,:i centrlllnu vlast. skupe srpske ~ nagc ; os po,obe
de$potOI·in u. da I'Tui; dUJ: i ilav utpor TU Tci m<l. stain i su
ratov i pOSlepeno iscl'pljiv"l; n.t(zmu I)rivreanu s na g u. I:)urdev )
na sljedni ci nisu I'i~e imali llI;lterija!nih "vjeu . da ,·vri. ćc m.n,l!
vlast" sv"je r"k~. S t ol'i~(·. "n; su pustal i igra čka feoda Jaea. koit
su razdi rali s ukoh i ' 1,a1,v3 I\i 115k;'1I ličnim isc hitnim inlerCS; IlI<l .
Zbo g ti h ~lI koba fI<I .~t;l I" jc ))nUlrll~njc r;uulo II despntt"· in; . },:"rl
T ura ka. nllprot;\'. voj no-feudaln i ~is tem bi" je ha ~ tada II period;
S\"0ll .l proc"<l ta. S"e feudalne sna gc vezivala j~ jaka centralna
vl;' $t i raspulaga la vojskom , koja je po sv"m brojll. orFar.iz~ ­
ciji takli ci i naOl"u 7.n nju loil a mnogI! j ača od v"jske balkanskih
i sn:<lnjne\"fups kih dd .a,a. SvIO su ll' č inje n ice l,ile uzrokom pro-
pasti srp!h sred njo"jekov ne države. Uklap:ljuCi sc " usm3n~k i
fe",!alni s i ~te ", ; poj cu ;n; fcud<llci SIJ usp; iel'"l; da s!ln~ u sl·u.ic
poloiilj~. ali sam o I)uj edin ačno i privremeno. Njihov o pr is \.O.
I)::nj<: II usmanski {eud<l\n; sistem tnačil o j<!' propasI s rpsko;:, ,,
feudalnug d1"\lstva ka o cjeline. A k.ida pum isli mo d:: su većinu
HP~ !:. OI> pl ~ m.~t\'a Turci , fi zički uništili. unua !l<lrn Je !asn"
pred"d zha " propa,li srpskoga ("" dal no g (ir" ' tv;!.
J>adl'tn despoto"ine i propa'ću nj Cline f~u d al ne klaJe ra zo;-
jt'n" je i nj elm~ upravna "rganil.~dj a . Crl~,,~ jc donekk n~ ­
$Ial';la tradic iju stare drh,'IO. ddeći sc slarih srpskih ~ .. kona
F i

Ali sc ugasi la j srpska patrij:lTšija. koju Tu rci nisu ])rizna1i,
velik i crkveni s3bor nije st "iše: okupljao, a mnoge ep isko pije
ostajal e su dug o nepopunj e ne.
H. Poled mig racija. _ Pred tunkim nalet ima svijet jc na-
,
I :"1.0je sq)~ki fi"a lj preseljavali na is tok. prc_~ctja"an jc
• nasl1n~. Tako 511 I4 G: nasi lno preselje ni s tanovn ic i N ovog Brda
u Cangrad. U O""oJene oblasti dosclj;n' al i SII sc Turci. il 1Ir.
Turke i C iga ni. To su bi li o"" i etnički e!emcnill l' našim
l C1n1 jama.

pu~tao ognjišta II strahu od Turaka ili zbog gladi, pa s u mase

trladnih i bolesni h IUlale zemljom i pljačkale. Karl a jc Sr bi j;l po-
slala poprište čestih ra IOI'11 . narod sc pred Turcima skla njao
prem a sjeve ru i j )rc:ma jadranskom pri mo rju.
i,
Već po tk raj X IV. st. nagrnllie su II Dubrov nik tolike ma se
sirotinje, da je vla<la odlučila d~ ih prehaci u Apuliju . ako ne će
i
da se vrat e natra g. /\ l at im su od godi ne do godine stizali u
primors ke gradove i pojedinci. ostajali kao seljaci na gra dskim
!•
I
posjedima il i se za[>o;Jj.l\'aJi kao sluge i šegrti . na ručil" u Du- •
brov niku kao ra d na snaga u mnogobrojnim obrtima. koj i s u
tada bili u punom razvitku. u pomorstvu i trgovi ni . Poslije. kada i
,,
im ta mo nisu nala?ili posla. prebacivali su se u Apuli j u.
Mnogi Su sc Srb i pn:selili u Bač ku i Bol nat još II doba despo-
lovin e. Poslije pada despotovin e sel ili su se u masam a. Dok je
pos tojala do:spotovina. Mad ar i su na nju gJ edali kao na bedem.
koji ih štiti od Turaka. Pos lije nj ezi ne pro pasti bilo im je u inte -
res ll . da Srbi prijedu u ju~nu Ug arsku. da kilo mOTl13ri sluh
I
u <Iunavsk oj fl oti i kao vujska brane njihove južoe gra nice. Kad
god SIl Madari upadali II Srbijo. za "rijeme borbi ~ T"rr ima.
voj ska se ,'rač"la ~ mno~tvom Sr ba. P rdli su II Ugar sku i ueki
predstavn ici srpskog plemstva. kuji ma su Madari obećali po-
sjede. Dok su se Srbi tako naseljavali \I Srijem i kra je,'o: izmedu
Tise i Mori.i'a i sve više dav,.!i tim krajevima sq)sko etn i čko obi-
•
Ijelje. sami 5\1 se Ma da ri. medutim. pred turskim n~l\'alama po,·la-
čili l)rema sjc'·cnl. DOl je prcselj:W,lIlj c S" h~ !J lT ~~rsku hilo 111:1-
SUI'I1O. vidi se iz pisma kralj a Ma\ija~a. tl kome t'O kail'. da se
ud I~i ! ) - KS Il1"CseJi:o II južnu U prs k u 200.000 Srba. Ta broj ka
!"I t mor;: biti točna. ali sl'akako gOl'or i o I'eiikom upsegu seljcnja
Srba" XY. sIOljetu. Seljenje jc nastavlj e no i II XVI . ~(uJjetu.
Da Sl) tc seobe bile "coma op~cžoe. mole se zaključiti iz poda-
(:,ka k"d putopisaca , koji su p:ola~ili Srbijom u XVI. st . i koji
se pndud:oraju u tomc. da je ona sla bo naselje na. pusta i
neobradena.

4i8 4i9

-
 1
t

D. Sr pski despoti II j ui noj Ug~rikoj

I. Srb i II južnoj Ugarsko j. - U j užl\ u sc Ugars k u preselilo

ma lo ,' lasl~o~kjh porod ica. T o su hili Jakii ći. Steran i D I1l;t;l",
~:t)ji su Jobili ka o fJosjcd :-.!agylak n::: sjcvcn1Uj obali Mori.a.
k;J(1 "" usko ro I)Os1i jc pada Smedereva prcšli II ju~nu Ugars ku.
Vel ika jc imanja dobio Milos Bdmuž cvić iz Zete. koji jc u
I Uga rskoj živiu od 14itJ. a kasnije su se i$lakli Pdar Ov čare";';
i Pavle Bak ;, (1:i::!5), Osim njih jed,1n jc od najistaknutijih Srba
" XV I. st. bio Peta r Petrovi':. rodilI; Ivana Zapo lje. Predstavnici
s rps kog plcms\\'a i~t:lkli su sc II Usarskoj lujO ,""jni zapovjed-
nic i II bor!.i pml;\" Turaka.
Osnov nu lI\a~u presel j enih Srba sal:injavali Su seljaci. koji su
!l"!" dllrskirn fcuc!alcima bili potrebni kao voj nici i kmetov i. Zal('
SlI od dosclj\:nih Srh a rormir.ma ČiS lo km elo\'s ka i ~i~lo voj n ička
ili mjdovita n"selja Poloiaj srps kih kme tova hi o je isp"čet b
" laUa n lime. šio ~l: "dl"kama od 1481 i H<i\ bil i oslo bodeni
od plaća ni'l deseti ne k :nuličlwj crkvi.
Na .iužnuj gra nic i Madari su dria li prema Turcima Beograd
j Sahac. koji su zauzeli HU•. ~jih(,,"a d un:lVSb nota imala jc
::13(1 b)"<><I(I\'". I II fio li i II vojsci glavna su snaga bili Srbi. Nji-
hOI·a je J:.mjie<l it ncnada n:' l'alji va!a na lu rsh posjede. Osim
, \(>,1:"" od Srba jc veći n om bila sastadjcn.:t Mnti;a;el·a litajab

I '·"jsk<! . nj eguva .cr!l a teta-o koj a jc \"i~c ratova!;;! ll;) z<l.!,adu ner,o
prut;'· T urlIk a.
D.:t bi j aČI" " d uševio Srbe za horb u !'rutk Turak:: i d:l<l ;m
nade. tl;) će njiho ve porobljen;). 7.cmlj:. hiti oslobođena. kralj
Mat ija~ jc podijelin naslov srpskog despota nezakonitom lin u
slijepog Gr;uTa Vuku. koji je l ~ fi5 napustio Ilirsk u slutb ... j
prešao" Ug:trsku. S r: a5lovom despo ta Vuk j e do bio velika
lIllanja u j"llloj Ugars koj. Hn·at$koj i Sl"v<>niji. Otada je ~a

· 4~{J

-
- !
TAlIl,.A XI.\"I
srpskim odredima ~vakc godine sudjelovao tl ratovima protiv
T uraka. Njcgu,' jc glavni zadatak bio da čuva južnu ugarsku
grameu od turs kih provala. P omagao je kralja Matijaša 1476
pri zauzimanju Sapca, II zatim je provalio u Bosnu do Srehr-
nice i vratio sc s vel ikim plijenom. Sudjelovao je u svim opera-
cijama, kojima jc snha bila da os lobode Smederevo. ali je jaka
turska vojska uvijek osujetil a tc pokušaje. K ada je 1480 kralj
Matijaš poduzeo ofenzivu II Bosni. despot Vuk jc prodro sve
do Vrhbome (Sarajeva) i držao jc tri dana. l'ri provalama II
Srbiju uvijek SIl se s njegovim trupama sklanjale II Ugarsku
nove mase Srba. Pj evaj ući o njc go,·im borbama. narodna ga je
pjcsma zapamtila kao »Zmaj Ognjenog Vuka«.
Poslijc Vukove smr ti (l485) kralj M atijaš je pozvao ud o-
vicu slijepog Stefana. Angeli"u, da sa djecom dode "ll B udim.
Za despota je najprije postavio njezina sina Đurđa (1486-96 )
i dao mu u Srijemu Slan kam en i Kupinik. Ali se Đurađ po,' ukao
u manasti r, pa je za despota postavljen njego" orat .Jovan
(14!J6-1502). On se zanosio veli ki m planovima o obnovi desp o-
tovine u n)ezJIl!m starim g ran icama. Nepreki dno je ratovao
s Turcima na Dunavl! i u Erdelju i provaljivao u Bosnu. Ali,
planovi se nisu mogli ostva ri ti. On je umro 1502. a 1503 ugarski
je kralj bi o sretan. što je mogao ~ Turcima sklopit i mi r .
Kakl> Jl>van nije imao nasljednika. za srpskog j e despota
postadjen hrvatski velikaš Ivaniš Be rislavić (1502- 14 ), koji se
oženio ]ovan l>vom udovicom i na:olijedio pl>sjede Branković;:..
Poslije njegove smrti despotica je vod ila poslove umjes!!) mal o-
ljetnog Ivaniševa nasljed n ika - novog despota Stjepana Be-
ris l avića (15 14-35).

2. Sud j elovanj e: Srba u Duninu ustank u. - Kakav je bio

Poh ,-ala knez" Laza ru. le k ~t l vU monahinje Jelimlje. kraj XI\', SI.
polubj srpskih kmetova u novoj dom ovi ni. najbolje pokazuje
činjenica. do. su i oni prišli velikom pokre tu ugarskih seljaka
proti\' fwdal ne eksploatacije. I nj ih su pogadale ~ve teškoće .
koje su pri tiskivale ugarske kmetove (joh agioncs ). Još 1492 kme -
tovi m a je ogran i čeno pravo. tla mijenjaju gospodara. a mnogo -
brojna podavanja nadilazila su njihovu privrednu snagu.
Stoga je ogorčenj e km etova protiv feudalnih gospod ar a stalno
raslo , tako da se svakog časa moglo pretvorit i u otvorenu po-

i 481

I

bunu. Prilika st: za to pokazala. kada je objavljen pOZIV za kri-
farski rat proth· Turak:\ .
Ka ko ostrogonski nadbiskup Toma Bakač nije uspio da budt:
izabran za papu. morao se zadovoljiti papinom bulom. koja ga
je ovlaUiva\a, da u Ugarskoj i1.vr§i pripreme za križarski rat.
l ako su ga vladajući ljudi savjeto\'ali. neka nt: objavljuje bul:,.
dok je zemlja u kOLIleŠ3njU. on ju je ipak objavio \514. Odazl\,
kmetova hio je tako veli k. da je feudalnim posjednicima zapriJe-
tila opasnost, da ostalIII uopće bez radot: snage. Kmetovi su sc od
SUdjelovanja u tom ratu nadali oslouodenju i od mah su z.atra-
fili od svojih gospodara m:ke olakšice. Kad su im feudalni go-
Ipodari zabranili stupanje u redove kribra, k~iiari ~u pod vo~­
stvom osiromdenog plemića Jurja D6zst: ostah prol!\' feudalmh
posjt:dnika i počeli da pale i pustoše njihove dvorce. a njih d.a
zarobljava ju. U nekim krajevima već su vrlili i podjelu zemlje
oduzete feudalcima.
Srpsko plemstvo podrb\'alo je stav ugarskog plemstva. Ali
su zato srpskim kmetov ima bile bliske patnje madarsk ih kme-
tova, jer je i njihov položaj postajao sve gori. Nasljednik
Matijašev Vladislav II . (1490-1516) ukinuo je njihovo pravo
da budu oslobodeni orl crkvene desetine. Zato 511 Srbi sudjelo-
vali u odredima Jurja Dozsc. To je razumljivo, jer se 'ustanak
ra!vijao U krajevima. gdje su Srbi bili naseljeni. Kad su pobjed-
nici nad jednim Diminim odredom svratili u Nagylak. da s Pc-
trom Jaldićem proslave pobjedu. iznenadio ih je pred zoru D67.Sa
sa svo jim odredima. ,.A s njima bijaJe II većini srpski narod:.
zabilježio je suvremeni kroni čar Juraj Srijema~: :rada ~\l Srh~­
ustanici iskalili svo ju mržnju na fe\ldake paleel I rušeć I Jakšl ~
ćev Nagylak. Medu njima su se naročito ist.akli !edan .~anadskl
trgl)VaC i ncki Radoslav, koji je poslije pnbo Zapulji. pa ga
je D6na ubio.
Ustanak je u krvi ugušio erdeljski vojvoda Ivan ZailOlja.
D6ua i vode ustanka bili su stavljeni na muke i umo reni, a sabor
je donio odluku o vui,' anju kmetova !~ zeml.ju ~ utv~io .nji-
hove obaveze. Potpu no I.ritisnuti. kme tOVI se msu mtereSlrah za
sudbi nu zemlje.
."
-
1
S• .. Car .. Jova n Nenada. - Do stupanja Sulejmana II. na
prijestolje s uko~i ~a tuuko-~gankoj granici imali su pr ija!nji
karakter pogramčllIh sukoba I povremenih naleta n~ nep rija telj-
ski tui torij. U tim Sc opcr:..:ijama isticao Ivan Zapolja u želji.
da. yostigne uspjehe. koji bi mu pomogli da dode do ugarskog
pTJJe.stolja. Ali je Vladislava naslijedio njegov sin Ludovik II.
Sulejman II . je odmah po stupanju na prijestolje pripremio
veliku ofenzivu protiv Ugarske. Već 15~1 osvojio je Sa ha e i sagra-
dio most, da I.rebaei vojsku preko Save. Desl.otiea jc. ponudila
sulta nu, da će mu se pokoriti, ali sc brzo predomislila i pobjegla
II ..Ugar~ku: Turska je vojska osvojila i opustoši!;i Srijem. 1'0-
s!'Je dvomjesečne opsade zauzet je i Beograd i pretvoren u jako
pog ranično ut vrdenj e.
. U b? rb;una s Turcima. koje su se odigravale u Srijemu idu-
~'h god ma: I."edu Srbima su ~e nanKito istakli Radič Božić. koji
Je reo.rgaIll ura.o ugarsku flottl. i Pade B akić , kuji je '$ čitavom
!, porodIcom presao II Ugarsku 152.:j.
, Ka d je 1526 Sulejman l l. provalio u Ugarsku s velikom vuj-
•, skom, Lu~ ovi.k lJ. je mogao da mu suprotstavi vrlo malu vojsku.
Ugarski. Je bIla u rasulu. FeudaJc, su se borili. da osiguraju sebi
sve \'~ća pra.va, ugnjeta"ani su kmetovi mrzili svoje gospodare.
rudan se u sjevernoj Ugarskoj bunili zbog slabih nadn ica. nrvat_
sko je plemstvo pomišljalo na od(jepljenje, a odnosi sa zapad-
nim. drfa\'ama bili su takvi. da nijed na nije hljela pomoći U'j!ar-
skOJ. Mala uga rsb vojska. u kojoj je bilo i 4.()OQ Srba pod vod-
st vom Radiča Bož ića i Pavla B ak i ća. unihena je n.. Mohilčkom
polju za nepuna dva sata. ~I sam se L udovik utopio u blatnu po-
to ku. kad je pokušav;1O pohjeći. Sultan je tada ušao bez smetnje II
Budim i strahovito opusto~io čitav u zemlju. Iako je on zbog
ustanka u Maloj Aziji morao napustiti Uga rsku, to ipak bija;e
njezin krilj. Ona jc postal:! poprište unutra~n jih horbi izmedu
prista!a kralja Ferdinanda Habsbud koga i IVilna Zapolje. koji
se odm .. h okrunio u Stolnom Biogradu. Srbi su u toj borIJi ponaj-
vi.še priU i Zapolji.
U doba opteS" rasula u Ugarskoj i borbe izmedu Ferdinando-
vih i Za poljini], pris taša. u doba strahovitog stradanja seljačkih
masa i od turske vojske i od feudalnih gospodara ja\'io se II
listopadu 1526 medu Srbima čovjek nepor.nata pori jek!::., aH iz-
' 83
 l
,
"anrednih "ojnih i organizatorskih sposobnosti, vrlo oštrouman
i r ječit - »~ar. Jovan Nenada, koga su zbog crne hojc kože na-
zivali j Crni lovjck. On sc pojavio propovijedajuci. da je njc-
gova misija spasa"anjc prave vjere i nepo~ tedna borba l'To!;\'
Turaka. Odmah su k njem" prišli vrlo mnogi Srbi. si rotinja i be -
skućn ici. a i nclto Madara, pa je brzo stvorio veliku. dobro .. rga-
nitiranu i jaku ,·ojsku. »5rbi su se k njemu stjecali kao k !>ovom
svecu" (Juraj Srijemac). dolazil i su k njemu i iz T urske; od
nj ega očekivali , da ćc ih izbaviti svih bijeda. pa ~e II .njcgn'·im
odredima lako okup ilo oko 15.000 ljudi. a toliku ,·ojsku nije
tada mogao skupiti n j Z .. polja ni Ferdinand. Zato su sc o bojica
otimala o njego vo savezništvo.
,.Car« Jovan Nenada obećao je u početku vjernost Zapolji
i krenuo u Bačku , gdje je bilo dosta napuštene sloke i nagomi-
lane hrane, očistio j e od T uraka i sa svojom vojskom zaposjeo
sve kra jeve. koje je ugarsko pkmstvo bilo napustilu bježeći od
Tu raka. Za svoje sjedište uzeo je Suboticu. posjed ugarsk og 1'1",-
mi ća Valentina T oroka. gdje se okrufio svojim ~j aniČarima. i
organi zirao dvor s r izničarom Subo tom V rliĆ",m. palati nnm
i vojnim komandantom - čelnikom Rad oslavom.
Kada je ugarsko plemstvo lKIkubIo da se vrati na svoje IKI-
sjede. pružile su mu J ovanove ~ete snažan otpor i odbile ga. l Va-
len tin Torok je poslije sukoba s J.,:,vanom Nenadom mogao spa-
siti preko Dunava samo malo vojnika. Tek 1527, kad je ca r .J o-
van osvojio grad Comu na Mori!u. T orok je opel zauzeo Subo-
ti cu. Ali je zato Jovan u tim borbama oko Come u Banatu odnio
sjajne pobjede. ~l mnogi su plemići tamo poginuli II dvoboju
s Carem j ovanom _ (Juraj Srijemac). Na oduzetim ,'IaSleoskim
imanjima dijelio j e Car Jovan zemlju svoji m voj ni cima. Ma-
da rsko plemstvo žalilo se Zapol;i i tra1.ilo. neka ih uitili od
.poganske iivotinje". ali im je Zapolja odgovorio: ,.Kad ja ne
m ogu da vladam vama. jer ste proti,. mene i odmetnici. nek<:
vlada on, koji ima mno$tvo Srba ka o svoju vojsku. Ja sam si -
tan ... ne m ogu ja p~otiv njega ustaja ti. (.J. S~ijemae).
lak o je jovan Nenada istupio s vje rskim parolama borbe
protiv islama. mase je Ik upi o otvarajući im perspektive slobod-
nog !ivota na posjedima, koji budu oduzeti ugarskim kudal-
e>ma. Zato su tc mase u njegovoj vojsci vodile nepoštednu bOTbu
ii
484
-
pr?t.i,' .ugn~eta:a~k?g plcm~t'.'a i t.ak.o davale pok~etu socijalno
ol.>>lJdJc. I ost >S'nul! Sl! vel>k, uspJesI upravo zato. što su mase
bile s"ijcsne:, koja je neposredna svrha bo~be , i ito su se za to
potpuno zalagale. MedUlim. sam ca r Jovan Nenadil i vods tvo
pok~cta: rllJeć~ svo.je protivnike iz redova plemstva. pokazivali
su tdnJu da >skoTlste velike uspjehe svoj ih če t a.. kak o bi se i
sam i ul/.digli u redove feudalac:a. -
. Izva.medoi lI~pjcsi .10v.anove vojske i nje:gova pomalo legen-
d~rn~ hčnoSI zallllereslrah su turske. frarn:us ke i engleske iZ"je-
stlt.~IJ.e. a na PT\"OI~ mj.e-stu ~ a~noga Ferdinanda Habsburškoga.
kOJI Je u..10~·~novo~ V?JSCI ~,dlO snagu. koju hi on mogao do-
bro up~tTlJCl.>ltl protiv Zapolje. Obećao mu je novaca. oružje, ne -
kad.dnJe despotskeyosjede Brankovi ća i svestranu pomoc pa je
~$PIO ~a ~a pre~o.hIJe ~a sebe. Tada mu je borba prOliv Zapolje
I .~dvaJ3nJe mocfllh. prlsta~il od njega bil" glavno", ~vrhom. Jl:!
Olje. mogao obr a ć:!!> pažnjU na klasni sastav vojske oko Crnog
čO"Jeka: pogolo'.'u k.ad je taj bio sp rema n da sc It a vi u n jegovu
slu!bu I kad s.e IspTIčavao "za žestinu i okrutnosti. koje je činio
prema k ršćmllma«. jedino mu je Ferdinand II pismu istakao.
k~ko ~ek uje. ~a će zadržati svoje: ljude. ~da se ni jednom ple-
m:':u OI kr!ćanmll ne uči n i nikakvo nasilje",.
Car j..,van se postepeno safivlja""o s nov om ulogom, Osim
onl~ja trafio je od Ferdinanda i crvene tka nine. da odjene
svoJe dvorane. zatim t rubače i bubnjara, podaćenu zastavu i
~ncko odijelo. koje ml, dolikuje ... Stovilie. nudio je To ruku. svom
glav nom protivniku iz redova p1c:mst,·a. Tuku izmirenja. Medu-
tim. iako je Torok bio Ferd inando,· pristaša. feli o je. da bude
uništena ta vojska. od koje je lIgarsko plem~lvo pretrpjel o to-
like gub itke. Podjed nak o je to ~e1je1o i ugarsko pJem~lvo oku-
pljeno oko Zal)olje. S toga je Petar Pcre nyi pokrenuo ukribrski
rat. P~Oliv Jovana Nellad e uga rsko plemstvo i popove iz kra;c:"\'a,
kOJe Je jlokrel neposredno ugroiavao. J o\"an je pre,] bitku pOTU-
čivao , kak o bi bolje bilo, da 1.a jedno ratuju proti,' T uraka. ali
njego"a poruka ni je bila prih.>aćena. U lipnju 152i jovano .. e
su čete uni~tile tu plemić ku vojsku. U Ugarskoj sc pričalo da
j e II toj bitki , koja je zapamćena kao »Hpski rat~. izginulo '"iše
p1c:lfJ st"a nego na Mohaču. Pcrćnyija je ~pasjo Mark o jakliić ,
 I
,
koji jc bo preds tavnik srpskog plcmsh'a i~ klasnih in teresa po _ raka. Z a to je Ferdinand post a vio Ba ki ća za deSpota, kad j e 1537
magao II toj borbi ugars kim feudakima. navalio na Turke, da bi opet os\'ojio izgubljene l)Osjede II Sla-
Najzad je sam Zapolja mobilizi rao p~oti\' Jo\'al)a , koga na · vo niji. Ali v ijesIo tom imenovanju nije ni st igla do B akića , jer
ziva ..(lošijakom. lopovom i razbojni kom«, ugarsko i erddjsko je on pao kod Go r jana u borbi protiv T ura ka. Posli j e njegove
plemstvo i uspio da u dva pohoda razbije Jovanovu vojsku. Qila smr ti naslo\' despota nije više nikom e dav an.
jc tada. kad $U ciljevi bor be bili promijenjeni. kada je vujeva ):.
prema Fudinandovu pla nu protiv Zapolje i svojom krvl ju
trebala pridonijeti klasnom uzdizanju svoga vodstva. izgubila
mnogo nekada šnje borbene snage. Car <l o\'ao je mogao da hene
sa svega J.500 ljudi prema Budimu ususret Ferdinandovu; vojsci.
Dok jc spremao taj pohod. bio jc ranj en II Segedinu n... ul ici.
Kada se ranjen sklonio II selo Tomjo~ blizu Subotice. domaćin
ga je izdao Valentinu T i)ri)ku, i taj mu je II julu ! 52i odsjekao
glav u. Tada se jovanol'a vojska razi.šla na različite strane. Poje-
I dince iz vo dstva pokreta nastojao je okupiti Ferdinand. obeća ­
vajući im .. posjedn ička do bra i pra\'a ~, ali oni I ta kvim tdnj:. -
ma nisu mogJi da okupe masu. I
I
4. Posljednji despoti u južooj Ugarskoj. _ Uloga despota I
St j epana Beri slavića bila j e neugledna. Kako jc on prista" uz
Ferdina nda. Zapolja jc za upskog deS]lota postavio I~adi ča Bo-
fića. koji se od 1502 isticao u borbama protiv Turaka. A li je on
umro vec 1528.
Poslije R adičeve smrti medu Srbima je najistaknutija ličnost
I
bio Pavle B akić. On je II početku prista j ao \11. Zapo ljII. ali jc po-
slije njegol'a po ra7.il kod Toka ja prišao Ferdinandu. Kao voj-
oi !apovjednik u julnoj Ugarskoj on sc dosljedno borio protiv
T uraka. organizirao dalje prebacivanje Srb" u Ugarsku i uho-
de nje T uraka u Srbiji. Njegon razgra na ta oba\'jcštajna mrela
b ila je sastavljena većinom od sq)skih kalullera, koji su javljali
Bak iću sve turske pokrete i pla no,'e. Za velike usluge. koje je
tim svojim radom učinio Ferdinandu. dobio je od njega velike
posjede i stekao ugled. koji je: zna o ;sko ~i 5 Iiti .ta svoje )>oslove.
kao na primjer za tu da otprema volove: II Austriju bez plaćanja
earloc.
Dok jc Stjepan Beri s lavi ć za vrijeme Sulejmano"e ofenzive
pTi~ao Turcima i primio od sultana svoje posjede u Slavoniji.
B akic se la turskih ofenziva (1529-32) žestoko borio protiv Tu-

'86
! 48'
-
 I
TM'!." :1.1.\')1

E. Zeta II drugoj polo vin i X IV. i u XV. s toljeću

Zeta. koja jc od vremena Stdana Nemanje uila u sklop srp-

ske driave, odig rala je veliku ulogu u procesu samog njczina
st,-aTanja. Razvijena srpska feudalna država fXHl Nemanji Ci m..
hila je r ezultat dugoga prethodnog procesa, koji sc dobrim dijc-
lom zbivao u Zet i i susjednim primorskim oblastima.. Na taj pro-
ccs dda,' nog stvaranja upućuju nas j naslovi srpskih vladara,
koji ~U odmah poslije riječi »svc srpske zemlje" navodili »D u-
klju", Za vHe od jednog stoljeca i po, koliko je Zeta bila II sklo-
pu drhve Nemanjita. proces učvrići"anja feudalnih odnosil., kuji
je obuhviltio čitavu 7.cmlju, vrš io sc i u njoj. Feudalni odnosi.
na jprije Uh'T"':!:n; u plodnim !upskim hajevi ma. zahvatili su
postepeno i stočarske zajednice planinskih Vlaha, koji su već
u XIII. st. gubili svoje etničk o obilježjt i stapali se sa srpskom
etničkom mMOm. osta,-ivli tragove etničkog porijekla u topono-
mastici, kao i albanske oaze. Planinski katuni , koji su sačuvali
ostatke staN: rodovske organizacije, uključivali su sc II feuci:tini
skl o!, društva kao cjeline. Iz N:dova njih ovi h sUlTje'ina nasta-
jala su u procesu feudalizacije nnva vb.stela. Stara Duklja sto-
pila se sa _srpskom zcmljom ~ u jednu cjdinu, kojom je za fe-
udalni skl op dru šh 'a jaka centralna vlast Nemanjića jednako
raspolagala. sve dok nj ezin unutrašnji razvitak nij e prouuočio
feudaln o rasulo i dok velika Dubnova tvoN:vina nije počela da
puca na svim linijama. pa i II Zeti.
I. Baliiti borbi ul proširenje teritori ja. - Već prvih go-
II
dina poslije Dušanove smrti carska se "last ni u Zeti _ra ije mogla
suprotstaviti vlasteli . Još 1361 pojavila su se ondje tri predstav-
nika dotada nepoznale porodice. tri Bal ~ina sina: Straeimir, Du-
rad i BaUa I l. - Ba liići. ko ji su tada kao župani drbli Bar i

488 Ohrid, s,', Ktim..,,,!, Jrcbrom o~onna ik ona: Arhandeo iz BlarovlJes ti.
I XIII . 51,

- I
 Budvu. U doba. kad su sc motni velikaši srpskog carst'·~ otimali
o njeguve d ijel o"c. i njima j c: prva s\'rba bila proširenj.: terilo-
! rija. Da OSh ' are tu svoj u tdnj u, bor ili su sc na sve s tra ne. pri -
hva ćal i ~\' C: moguće politič ke saveze, ne b i rajući načim, LI pro-
nalaženj u materijalnih sredsta,'u. Potporu su odmah na; ]i kod
Dubr ovča na . kojih su g radani postali 1361. i kod Mle čan a. koji
su im tak oder uskoro zatim podijelili svoje gra đa nstvo ( 1362).
a zatim i medu a lbanskom vlutdom; p<)kaziv ali su sc - priprav,
ni ma i za s,-a ki spor<lzum s papom.
Za vrijeme d ruge navale jednoga od najmoć n ijih srpskil, fc -
I udalaca Vojislava
brovački
Voji novića na Dubro"nik, Bagići su kao du-
sa"nnie; ušli II borbu za Ko lor i sol ane II Bo ki K oto r-
skoj. I kad je izmedu Dubrov čana i Voji no,·ica. zau zima njem
samog cara Uroša. s klup!jen 1!36Z mir ~l Onogoš tu (Nik!i ću ), Bal-
!lići w. uspr kos mletač kim nastujanjima. da se uspostav i mir po-
• treba n njihovoj trgO"ini . nasta vili ra to"at ; ; proširili ~voj e po-
I
I sjede od T rast a do Ulcinj a. Ndto poslije uze li su pod svoju ,·laSl
; Skadar. Ratova li 5 \1 i na jugu, u Al baniji, $ Karl om Tupijom.
Ak o S\I do 1366 bar formalno priznaval i ea n ku vlast. tada
su se od nje potpuno otrgli. Z a svoje operacije već su gradili
i brodove. Iako su im bili prija tdji , Mlečan i su na jprije 1.01hti-
jevali, da sc brodov i BaBi ća zapli jene i spale. toboie da ne bi
pokva riti cl obre odnose sa srpskim u rem, koji je poru čivao II
Ven eciju, da je Đurađ Balšić _njegov odm etnjk~ , a zat im dopu·
stili Bal šići ma da drže nekoliko brodova U7. obaveZll. da II C će
činiti ni kakvu ~tetu ni njima ni njihovim pr ijatel jima.
Upo rna borba Ba Uića za Kotor dovrši la se neuspjehom . Oni
su se uzalud obra ćali papi. obećavajući mil. da (;.: nap us ti li pra-
vo slav lje, ŠIo su I SGS i učinili , jer sc papa zauzimao za Kotor ,
koji je trpio od blokade. Mlečani nis u mogl i da ut.mu Kot or ..ier
su sc m irum u Zadru odrekli svih posjeda od Kvarne ra do Dra·
ča , al i s u zato voj nom intervencijom pos tigli. da sc skl opi mir.
Balšići 5U se morali ob ve zat i. da tr: m letački m trgovci ma nad ok-
nadili ~vc l tetc pretrpljene zhog loga rat ovanja, a Kolor je od
ZSiZ priwao vrhlOvnu vlast ugar skoga kralj a .
Iste su se godine Ba!iićj pripremati da zajedno s kraljem Vu-
kilŠ in om krenu preko Onogošta protiv Kikol e Allomano,· ; ća. no-
voga gospodara Podri nja, koji j c ratovao s Dubrov nii;: om i pro·

489
Sinn a Iz tetlnjslrot Ok tol l1 l. t rlr u nl pjnnlci. početak XV. M.

-

da će poslo\'i i jednih i dru gih pomoći da oživi trg ov ački pro-
met, a to če OlIčenito poveca ti carinske prihode. Kada se k to n~e
!loda. da su i prijelazi preko Bojane donosili prihode, posta je
j Mno. da je borba za svak o proii renje terito rija zn a čila uje!lno
i borbu za 1)(ll'Ceanjc nckog prihoda. Zato su ulagali sve snage
da za\' lada j u Kolorom, koji j~ . usprkos opadanju svoga pri-
vr~dnog značenja u loj pc:riodi. ipak bio važan trgo vačk i ecntar
i zato na jp r ivl ačlj ;vija t očka za Balšiee.
Ali su se B alšić i u toj borbi su kobljavali s albanskim. sql-
skim , ze tskim i bosan skim feudalcima i dinastima. koj . ih su po-.
litiku vo dil i ,l i čni interesi. pa su oni tro!ili na nJu sva ~voJa
materi jalna sredstva.
Opasnos t od T uraka. koja je tada stalno prijetila Đurdu
Strac imi rOl'icu, no vom gospodaru Zete. omoguCila je Crnojevi-
ćima. da mu s~ od lučnije odupru. Oslanjajuei se na T vrtka. po-
nab li su se kao net uvisni go~podaTi svoga planins kog kraja.
Albansk i fcuda!ei Le k;. i Pavle Dukadi ni samostal no su vladali
Ljd om i Zl.drimljem. .Jedan je "d njih p07.ivao D ubrov ča n~,
neka b~ z siraha (lo l a7.~ u njegovu ?emlju - »cr sc umirih s Tu r-
ci•. hlll edu D rača i Drima sa mostalno je upravljala .~vojim po-
sjedima pO" odica .I onima. U ta kvim prili b ma D urIl u su bili po-
trebni prijatel ji i saveznici. Oi'.enivši se k ćerkom srpsko g kn eza
Lazara. Jel enom. osig ura!! je srdač nije odnose sa Srbijom: l)otvr-
dh';i slare po--rastiee dubro"ačkim trgo"cima, obnovio je staro
l)rijateljs\I'() Ba Bića $ dubro\'ačkom opć i nom. a ka snije je, pri-
tisnu! sa svi h st ra na. nastoja o da u čv rs ti $a v~z s MI~Ča n ima.
l ako su t)urdev~ oblasti bile vrlo malene - Skadarska oblast
i uski prostor il1l1cdll Skad arskog jezera i mo ra - on sc još na -
li\"ao gospodinom ~vsoj Zeti i Pomorju«. driao j ~ kao pravi
vladar dvo r s logotdom i pro!ov~stijarom. kOl'ao s\'o; no\' a~ i
pok us3 vao da se okruži bar pri vidnim sjaj~m. Nasta,'lja" j~
i stare borbe BalJića za proširenje svoga uskog ter ito rija. Za-
"LC" j~ či t av kotorski teritorij i prodro svc do Kr ivoI ija. a kad
j~ , na posredovanje Dub rovča na , sklapao sopkolje nim Ko lo-
rom mir, uspio je da mu nametn~ godišnji danak. Ali nJ ti uspjesi
hil i kralk otra jni. U jed nom suko bu s T urcima Đ urda j~ r.a robio
skopski sa ndža k-beg Pa.ša J igit. a R ad i č Crnoj~vić je tada za-
uz~o okolinu Kotora ; proglasio ~ »gospodarem Zete. Bud,'c
492
i t. d .• Durad je uspio da se iskupi iz ropstv a time, što j~ Tur-
ci ma ustupio Skadar, D ri vast i S". Srd na Bojan i. Njegova j~
oblast bila tada svede na na Bar i Ulci nj s okolinom. I kad j ~
izgubljenc oblas ti opet 05voj io od Turaka. nije imao snag~. da
ih sam brani, nego ih jc nudio MI ~Ča nim a.
, 2. Borha proti v MI~l aka. - Iako SII sc i Tu rinskim mirom
(138 1) MI ~čani ponovo odr~kli s\'ah pretenzi je n" i stočnu obalu
Jadranskog mora, oni ~u 11 njezinu najjuinij~ m dijelu poleli da
učvdcuju svoj utjecaj. najprije preko pojedinaca. koji su ula-
~ i li u slufbu silnih albanskih ize tskih di nasta. Jedan od kredi -
tor a Ba liića. Filip Barcli. bi" je protov~sti j ar Đurda II. Strad-
mirovica. koji j~ njegovu sinu povj~ ra\' ao i diplomatske m isij~.
U borbi protiv Crnojevića Đ urađ II. je morao Iražiti dot'ušt~nje
od ml etaH. c sinjorije. da naoruža dva brig~ntina na jezeru U~
obavezn. da s njima ne cc isploviti na more. Organi ziraj utj borbu
protiv T uraka. M lečani SlI u Albaniji "z im,tii vlast u pojedini m
gradov ima. Godine 1392 formalno su zavladali i Dra če m.
I Dunu:: JI. je. nemoćal) da sc lIbrani i od Turaka i od Crno-
jC"ita, poslij~ dugih pregovora predao 1396 Mlc Č:lIlim<l Skadar
i Drivas\ s n jihovom okol inom i s pristani ;lcm S". Srda. Oni
su t)urd\, podijelili m l etačk o plemsll'o, obećali mu 1.001U dukat::
godišnje od svojih prihoda II Skadr u i pomoć. ako g<l netko 113-
padne. <lli su za to postali gospodari k l jučnih p07.icija u Zeti i
od mah se pOSlarali. da dobiv~ne gradove doon. "lI'rde i pripre-
me za b orbu protiv T oraka.
Ml~č ani su U novostečenim kraj evima ostliviIi zalečcno ure-
denje, ali su na čelo uprav~ postavili visoke m l etačk ~ činovnike.
Sist~m gradskih prihoda od po1"~~a i carina u osnovu nisu mij~­
nja li. ali su st rogo pa tili na njihovo sakupljanje i na s" aki oačin
nastojali da ih pove<ajll. Velik di o zemlje izva n g rad on nstao
je u rukama p ronija ra. koji su mjesto vl adara d obili tada ~a se-
niora m letač k o Veliko vij eCe. Posjede bi zadriali, ako bi se la-
zak leli R~publ ici, da će prema veličini p r on ij~ dava ti od reden broj
konjanik a-ratni ka i sku pl jati od seljaka por~2. Osi m na p ronija re.
mleta čk a se vlast oslanjala izvan gradova i na seoske glavare.
koj ih su funk ciju često "ršili i sami p ronij ari. Polofa; $cljaka
poslao je tdi. jer su ih. osim obaveza prema feu da lci ma i mi c-
493
 tačkoj vladi , priti~nu1c i rabote oko gradenja i popr~vlja nja
[vrdava.
Odstupanjem SkadaT$ke "blasti i prebaci,·anjem borbe proti,'
Turab n~ Mlečane , Đurad II . Stracimirović nije uspio da u čvr­
sti .~voje pozicije prema ll" ki Kotorskoj i planins koj oblasti
Crnojevi ća. On je dorluk u jednom sukobu ubi o .prokletog ru -
lioca otadibioe~. kak o je nazi"a" Radiča Crnojevića. i zavlada o
dijelom nj egova terit orija. ali je nep osredno poslije toga San -
dalj H rani t. ko ji je do tada I'jerojatoo pomagao Crnojević irna. za-
uzeo čit~l' te ritorij od ulaza u !lob, Kotors ku do Budve (Lu-
štiea i Grbal; ). Tek je posli.ie dvij e godi ne i)urad dobio natrag
Budvu. . žestoku borbu. da obnovi posje<l~ svoje porodice. Nije birao
Kad sc ugarski kral j Zigmund poslije poraza kod Nikopolja
vraćao preko Dubrovnika u Ugars ku, postavio je Durda II. za
kneza Korču l e i Hvara i !l"dijclio m u naslov ~go.spodara Alba-
nijc~. T e Ul počasti bile us"'ari opomena zetskom gospodaru,
neka bude "prezan prema Mlečani ma . kojih je utv rićil'anje na
jugu značilo opasnost i za ugarsku vlast u Dalmaciji. I sam je
t)urad uskoro shvatio ne samo svu Idinu svoga te ritorijalnog gu-
bitka. već i prave namjere mletačke sinjurije _ da i ostale dije -
love Zete Iwdvrgne ,)Ud svoju ekonoms ku i p oli tičku kontrolu.
Mlečan i su nastojali da prodaju soli učine ·svojim isklju~ivim
mo nopolom ne SOlmo zato. da osiguraju sebi veli ke prihode.
nego i stoga, da či tavo l.ets ko .stanovni!tvo. pa i ono, koje nije
bilo pod njihovom "Ia~ću , učine o sebi zal'isnim. Zato su ba, oko
soli i solaoa slalno izbijali suko bi. koji će se pretvoriti u iestoke
i kn· ave borbe. Kad se tome doda nezadovoljstvo zavisnog sta-
nOI'ništva pa i samih pronijara. koje je nesum njivo i Đurađ
poticao proti\" mletačke vlasti. nimalo ne iznenađuje I'ije~t.
koju jc nek i Skadranin II listopadu 1399 donio mletačkom se natu.
du sc čital' a skadarska oblast odmetnula od mletačke vlasti i da
.u joj pokorni ostali jedillo Skadar i Drivast. Pob una je odjek.
nula i u gradovima. jer su s,·i slufbenici iz redova domaće&"
stanovništva napustili svoja mjesta. Kad su po bunu iskoristili
i Turci i provalili sve do skadarskih zidina. pustokći i paleći
kuće iZl'an grada. Mleča ni su bili skloni da najblifem turskom
komandantu I)laćaju 2.000 dukata godiš nje. ako prista ne. da im
u tom kraju osigura mir. Stanovnihvo je pljačkalo mletačka
494
J
skl adišta soli , Đ urd cvi su ljudi sna bdijcvali Tmk<::. pa je u
tab·oj situaciji mletački senat raspral' ljao i o mogućn ost i. da sc
k.rajevi iznova vrate Đurd u II. Straeimiro,· iću. jer njihovo
drianje za ht ijeva goleme izdatke, a ne donosi nikakve ko risti .
Đ urad II . sc ispričavao mle t ač k om senatu i obcćavao naknadu
troškova, a ustl'ari je i dalje zauzimao neprija teljsko drlanje.
Položaj Mlečana u' llOpra" io tr:k poslije bitke kod Angore (1 '402).
kad su u T urskoj nastali neredi i kad su i pojedi ni 1\ll"$ki vazali
medu alba nskom 1,lastelom priznali nji h ol'll vlast. I Đurad l l.
se mora o prl':d smrt (1403) potpu no priklooiti Mlečanimu.
Đ urđev sin BaUa Ill . (1403-21 ) poveo je od samog početka
$Tedstva. da dode do novca potrebnog za rat. Krijumčario je
mletačkim fitom i dubrovačkom solju. udario nove car ine. U
i svoju je vojsku dovl a čio bo najam nike i Arbanase i T llr ke.
l Medu komandnim osobljem nalazio se i njegOI· daleki rodak
Stjepan Maramonte. koji je bio tipiča n talijansk i kondotije r.
Balb je teš ko i u najvećoj nevolji pristajao na mir; ponesen
plamenom rata. bio je bezobziran i okrutan prcma protivnicima
i i1.d'ljnicima: odsijecao im je ruke , noge, nosovc. čupao jezike.
l U toj je borbi. i za vrijeme. dok je on bio mal oljetan i poslije.
aktivno sudjelova la i njegova majka Jelena. koja je izj;lv i!a u
M lecima. kako je ona glavni pokretač svih tih borbi. V id eći u
Mlečanima glavnoga j tlcposn:doog neprijatelja, ona je priznala
vaza lnu 7.avisnos t Zete od suitalHI Sulejmana i obvczala sc na
tri but, la č i je je pla čanje uzimala od svakoga seoskog ognj ilita
po jedan dukat, ho je vjerojatno činio već i Durad Stracimi-
rović i šio su u borbama ncšto poslije mo rali da učine; Mlečani
na svojim I)osjedima.
teleci ostvariti stari plan B a.Bića . Balša III. je najprije
provalio na teritori j Kolo ra, koji je pod. bosallskom vlašću gubio
s"oju privrednu ,·dnost. Zatim je. uz potporu Turaka. žestokom
naval om opet osvojio od M leča n a okolinu Skadra i Drivast.
gdje se $lanovni!ill'o bilo ponovo pobunilo prot;" mletačke vlasti
(1405). i prodro sve do Ljda. Mlečani su uzalud r aspi~ivali vi -
soku ucjenu na BaBinu i Jdeni nu glavu i nudili Sandaiju savez,
ali se zato njihova flota ~ t o izdajom. što prijevarom dočepala
Ulcinja.. Bara i Budve. a zatim uspostavila mletačku "last u
495
 ' · "~L •• 1.1

TIrivaslu i okolini Skadra. "Iko potisnut u brda. Balša je odbijao

sve pokušaje. d a se sklopi mir. osobito jer su Mle ča ni staIn,)
pokazi vali ielju. da prol i re svoje 1)05jede u utio N as tavl j aQ
je borbu, okuplja o mletačke odmetnike, stal 110 pn jetio mle t ačkim
posjedima i čak ih iznenađivao pojal'o m S\·ojih brodova na Ska-
darskom jezeru. U tim ~u borbama Mlečani predobili ~a sebe
Balši na 1·lastelina Koj u Zabrija i br aću Đurda i A1cksu Crno-
jević<:. ali je Baga poti snu o Đurda Crnojel';ca s n jegovi h 1'0-
sjedil. tak o da su Mlečani Illorali da ga skl one u rata čki zamak.
Ka d su kupili prava na Dalmaci j u od Lad islava Nap uljskoga
( 1409). Ml ečani su postigli veli k uspjeh na i stočnoj obaJi J a-
dransko g mora. Ali borba. da steknu vlasI u d;.lmatinskim gra-
do.... ima. postala im je sada "Iavnom brigom, pa su ih sve ž ešći
I
BaJli ini napadaji primora! i. da sc od reknu pretjeranih preten-
zija u Zetskom P rimo rju. Na posredovanje Sanda!j a H ranii:a.
za koga sc hija udala Jdena Balši ć. skl opili Sl! 1412 s BaUom mi r
s istim granicama i pod istim u"jetima.. koj i su bili ut"rdeni u
ugovoru S Durdem ll. S t ra c im i roviĆcm. •
HaUa IJI. ni je smatra o. da su t im mirom sređ cni njegovi I Nerul. Ol't~kl\"an j~ ttc ~ k' I ~ 11:0(1. t1 61
odnosi s Ml eča n; m " . 2c1io je potpuno isti sn uti Mlečane i7. Zete Kri s ta.
pa je pokui a,'ao da pojedi na albanska plemena otrgne od Mle-
čana . da na s"akom korak u omete mletačku trgovi nu i (la okup i
oko sche ot pu~tene i odbjcgle mleta čk e ,·ojnikc. Od 141 8 poče li
su njegoI'; ljudi staln o uznemiri,'ati mletačke posjede. T ime su
obnovl jeni oh 'ore ni sukobi. Zauzeti ratom s ugarski m kraljem
u Furl:lIlskoj, Mle ča ni su željeli što prije dovršiti tc sukobe. Iako
je Senat raspisao visoku ucjenu od 8.000 dukata na BaBinu
glavu. on je ipak i dalje postizavao uspjehe u okolini Skadra i.
ka d je Koto r 14 20 p.riznao mletačku "last. on je udario svim I
snagama na novi mletački posjed. Ali tu je Balšina vojska pre _
t rpjela velike gu bit ke i počela se razilaziti. Teško bolestan.
BaUa III. je Oliba k dcsp-o tlJ Stdan\!. v jerojatn o s novim poli-
I
ti čkim kombinaci jama. ali je već 11 2 1 umr o II Srbiji. ostaviv!i I
svoje zetske posjede u nasl ijede despotu. Mle čani su ga dug"
pamtili ka o ~neprijatelja gospodi na duida i općine mletačke c.
Za vrijcme posljednjih dvaju Ba lšića, koji su se og orčen o
borili za ostatke svo jih pos jeda. srdačne veze Zcte sa Srbijom
bile su posljedica i rodbinskib od nosa . Ali jo! nije bila nestala

·496
l ei nov"" bo rb a pjehdljc. SCe n; iz U S. psatma. treska iz I:od. t34';
..J

Lesn">'o, guba vci i scena" krčmi, lt iluSlr~c1j3 /:"da
treska Iz pn'e polovi"e XI\', sl .
T,
,
ni misao o političkoj pO\'ezanosti Srbije i Zete. Za ugarskih su-
kob a s Ml ečanima. dubrovarki su poslanici (14 12) upozoravali
Ži!,"TIlunda . da je dužan mislili na Zetu isto ka o i na Dalmaciju.
jer JI! Zeta dio Srbije. čiji je vladar ugarski vazal. Balšinom
smrću trebalo je sjedinjenje Zete sa Srbijom posta ti st\· arnošću.
Ali su Mle čani odmah, uz prijaš nje posjede. zauzeli Bar i illeinj
i razvili živu akciju. da oko sebe okupe albanska pkmena.
albanske i l~tske feudalce. na prvom mjestu CrrlOjcviće (koji s<:
II to vri jeme ponajvi!e nazivaju Đuraš evići ) - mletačke save-
znike u ratu s Bagom III.
S. Zeta ud espotovin;. - Despo t Stefan ni je postigao diplo-
matskim putem, da mu Mlečani priznadu Balšine posjede. pa je
provalio s vojskom u Zetu, zauzeo Drivas! i Bar i opsjeo Skadar
i Ulcinj. Kad su se iduće godine (1422) razbili u Mlecima pre-
govori, koje je vodio njegov poslani k Vitk o, despot je obnovio
vojne akcije. ali je njegova vojska potkraj godine bila potučena
, pod Skadrom. Mlečani. svakakn. nisu ni tim uspjehom rastavili
većinu srpske i albanske vlastele od despo ta . Jedino su uspjeli da
I privuku na svoj" stranu ne ka albanska plemena i primorsku
plemićku općinu Paštrovića (1423), obećavši joj neke povlastice.
Kad je despoto\' sestrić Đurađ Branković poveo veću vojsku
od kojih 8.000 ljudi na Zetu i usredotočio akciju po klan cima
oko Bojane u namjeri, da presiječe veze Skadra s morem. a Mle-
čani se bc" uspjeha obraćali Tureima, sklopljen je 1423 mir. po
kome Su Mlečani zadržali skadarski kraj S g,adorn, Ukinj. Pa-
! tro\'iće i K olor s Grbljem . Tako su Mlečani tim ugovorom ne
samo učvrstili vlast na svojim prijašnjim posjedima, nego ih
i znatno proširili . Neriješena pogr~nična pit~nja do\'ela su me-
dusobnim popuš tanjem ,to novih ugovora u Vučitrnu i Dri-
I' asln 1426.
Arband~lo" l~
Sjedište dcspotove Z"'te postao je Bar. II k ome je živio de-
spoto\, namjesnik Altoman. Despo! nije mogao u Z"'ti uvesti
čvrstu centralnil vlast. koju Je bi o uveo II Srbiji. Vlasteoska
bratstva p(! brdima Zete. na prvom mjestu Crnojcl' ići. odmah
su zauzela neprijateljsko držanje prema novoj vlasti. Kad su
se Mlečani žalili Altomatlu. kako su Crnoje\' i ći s Njegušima na-
49i
 r.
I
I,
" alil i na koto rski teritoriJ, on im jc moga(l sam o odgovoriti. da
[ »nad spomenutim D u raševići m a nemili vlasti•.
Novi Hpsk i despot Đ urad Urank ov i ć naslijedio j e II Zeti.
osim ncsredenogstanja, i mnoga sporna pi tanja s Mlečanima ,
osobito jer su oni, koristeći sc njegovom zauzd oUu II Srhi ji prvih
nekoliko godina njegove vlade, pres tali da mu isplatuju godijnji
tribuI 7.a posjed Skadra i iskoristili borbu protiv Crnojevića. da
učvrste I,'oje pozi(ijc. Despot t)urad je uspio da rijeii sva sporna
pitanja le k 1435, kad jc s Mlečani m a sklopio u Smederevu po-
gra nični ugovor.
Po lo m ugovo ru M lečani su vrat il i despotu Lu~ticu, koju su
zauzeli za vrijeme odmetni!tva Crnojev i ća . a za driali pla ninski
kraj izmedu Kotora i Bud.-c. koji se II ugovoru spolll inje:: kao
.. katuni Cr II e G o r e«. Nazi>· Crna Gora. pod ko j im se u XIV.
st. mislilo na manji kraj na sjevernoj strani Skadarskug jnl'Ta.
upotreblj en je lada za planinski kraj izmedu KOlo ra i Budve.
hli laj naziv ~Crna Gora .. kunije će zamijeniti i potisnuti pri-
jašnji muh, Zete i protegnuti se na velik dio nje~itle ohIOIsti. T aj
jc ugovor skloplje n. kad je des pot Dura d mogao da m :di zcts ke
I prilike i da u tom kraju uzme vlasi čvršće u $voj c rukc. Ali on
je morao računati s mletalkom vlalću u Zel5kom " rimorju kao
s nepromje nljivom činjenicom . Oni su sc prije vjdtinom i sna-
la!cnjem prikradaJi Ze ti. a s;ula su vcć propisi,' ali despotu. kako
! će Budvu sna bdijevati solju. nav o deći. da mo re prillada mle-
tačkoj vladi i da osim njc nema na njemu nitk o vlasti.
Kari su 1439 Turci zauzeli despotovinu. Zeta je bila p~te­
dena. Despot je iz Ugarske. pre ko Dalmacije, stigao u Bar. da
organizira borbu za oslobođenje despotovine. ali je u Zet i nailiao
",. otpor Crnojevića. Mleča ni su odbili da mu odst upe Ulcinj.
jedino su mu obećali pos~ ovanje na Porti . U takvim prilikama
despot nije mogao ništa uči niti , pa sc vratio u Dubrovnik. a
od3tl e u Ug3rsku. Tada je Sandaljev nasl jednik. vojvoda
Stjepan Vukč ić. pol,ivajući sc na rodbinske veze s Bal š ićima.
zauzeo planinske krajeve Zete I počeo osva jati primonkf' gra-
dove. Zn Mleča ne je to bila zgodna prili ka. da zauzmu čitavo
I Ze\sko Primorje pod izlikom. da brane despotove posjede. p od-
vrgli su pod svoju vlast Bar. Budvo i D rivast. pOIvrdujući im
pritom stare povlastice. K oris teći se nezadovoljSh·om trojice
.'"
J,
b raće Crnojevića, četv r ti m bratom Stefa nom. koji je pomogao
Stjepanu Vu k čiću. po tisnuli su Vukčića iz j ednog dijela Zete.
f)uraiiin i Gujčin C rn ojev i ći s čita vim bratstvom i " Iastelom pri-
znali su mleta čk u vlast i posta li m letač k i gradani. a Mleča ni su
zaposjeli kla nce i prola ze u planinskim krajevima, da osiguraju
svoje posjede u pri m orju. Na kraju su 14 44 predobili i Stefana
Cmojevića . koji se obvezao na lojalnost prema s kadarskom
knezu. kad su mu priznata prijalnja pra va. na prvom mjestu
da sudi svojim .. azalima _
Kad je despo t Đurad obnovio svoju vlast u Srbiji. Ml ečani
nisu htjeli da mu vra te njegove ze tske posjede. Jedino IIlU je
vojvoda Stjepan Vukčić, s kojim se izmirio, vratio posjede, koje
je držao u gornjoj Zeti. i tvrd a vu Med un. tako da se despotov
namjesnik A ltom a n smjestio u Podgorici. Mlečan i su doduk
kasnije u.spjcli da rastave Vukč ića od despota. al i je o n ipak
144 8 poslao svoje trupe. da za uzmu primorske gradove. odbivši
njihovu ponudu. da će mu povećati god iš nji tribu t na 1.500 du -
kata, ako im prepusti zetske gradove i dopusti svojim podani-
cima da s nji ma oodavaju trgovačk e ve ze. Kad je A1toman
provalio u Zetsko P,-imorje. nal)UstiH su i C rnojel'ići M l ečane.
pridruilili se despotovim trupama j prodrli do Ko tora.
Mlečani su tada bili u vrlo tcšku polo!aju. jer su im stizale
.. ijesli. d3 je čitava A1ha nija u plamen u borb<:. da je Skadar
toliko postradao od poilara. te sc treba pobrinuti. da sc sta nO\' ni -
štvo sasvim ne raseli. da su selj aci u Zetskom P rim orju prija-
teljski dočekali despotove trupe i da ni " gradovima. osim ndto
Barana. nitko nij e krenuo. da brani mletačku vlast.
{. G rbalj ska bu na. _ Tada je pro liv mletačke vlasti ustala či­
tava Grba!jska lupa, pJodni kraj izmedu Prevlake i Budve. za -
hva tivši f>Obunom i $(:Ia u L u;tici. Krtolama i dobrom dijdu
P 3Šuuvića.
Grbaljska je župa pripadala Koloran ima od Milulillo\'a \' re -
mena. Kotorska vlastela i pučani imali su u Grbiju svoje dio-
ni ce. koje Tli.~\l mogli otuđivati prodajom ni zalaganjem. U či ­
tavoj periodi od DušaIlove smrti nis u Kotorani zhog ~estih ra-
tova mogli neprekidno i mirno ddati u svojoj vlasti grbaljske
pw:jede. Kad su priznali m letačku v1351. Kotora ni su uveli svoju
".99
 vla~t u Grbiju tek Vučitrnskim ugovorom 1426. a li i tad,j za
kratko vrijeme. jer su Grbljan; pružali žesto k otpor feudalnim
gospodarima iz KOlora. Pa i kada je. na mletačku intervenciju,
postignut sporazum. po kome su sc Kotoran; obvezali. da ne će
mijenjati posjedovne odnose i da će smanjiti podavanja u na -
ravi. opet su 14 3~ Grbljan; iznosili svoje žalbe u Mlecima. kak o
su kotorska vlastela "pri svojila i podijelila zemlju. ' ·inograde
i polja. koja već t isuću i vi~e godina pripadaju Grbljanima«.
Kada žalbe nisu pomogle. Grbljani su sc pobunili proti I' kotorske
I'lastele. Tu je bunu m l etački pro"izor nekako smirio potkraj
'4S.'I. prognavši trojicu I'oda s mletačkog teritorija.
Kad su Mlečani poslije prvog pada dcspotovi ne zauzeli zetske
gradove, izbi jal i su oitri su kobi izmedu seljaka i g rađana. koji
nisu dopu!ta1i .seljacima ria sade vinograde. kako bi prOizvodnju
i prodaju vina zadrh1i ka o svoj monopol. U tim su kobima
Ml ečani su poduJlira1i gradal}(' i dopuhali. da si jeku vinograd e.
koje su seljaci zasadili. Takvo su dopu!tenje dobila 1446 i ko-
torska vlastela. pa je i mletački knez u Kotoru naredio. da se
gr baljski I'inogradi počnu sjeć i . Osim toga, seljaci su sudjelo-
I'ali u građenju solana i proizvodnji soli. al i su svoje dijel ove
50li morali prodavati Mlečan ima po utvrdenoj cijeni kao drb"ni
monopol. Usto su i feudaln i posjednici pokuša"ali povećati na _
turalna podavanja. Zato su grbaljski seljaci. krajnj e ne7.ado-
volj ni. iskoristili provalu rlespo tove vojske i sa seljacim a okolnih
sda ustali proti v kotorske vlas td e i mletačke vlas t i.
Ta sc buna u mletačk im do kum entima spominje ka o treća po
redu. otka ko je Kotor priznao mletačku "la51. Bila je sva kak o
najširih razmjera. I'\a zajedničkom zboru zakldi su se Grbljan •.
l_ u!tičani i Paštroviti. da će ~radije umri jeti negoli se pokoriti • .
Poslali su s"oje posl anik e k dt:~potu i uskladili svoje akcije
s vojni m operacijama Altomana i C rnojevića . Najprije su
opljačkali mletačka skladata soli. a zatim su počeli sjeći vino-
grade Kotorana i pa!iti njih ove ku će izvan gradski h zidina. Pot-
puno pritisnuti. Kotorani nisu mogli ni da izađu na svoje po_
sjede, jer su i kotors ki seljaci. naseljeni na prija~ njim gradskim
posjedima, priili pobunjenicima, Oni su naJli potpore i medu
stanovništvom Budve i drugih gradova pod mletačkom "lašću.
koje ih je pomagalo hra nom i davalo im utoČiIte. Bark ama su
5O<J
-
održ:n·;.l i veze s Dubrov nik om i ondje nabavlja li ulje, tkan ine.
željelO i dru so.
Seoski su $C gla,·ari ipak upuštali u pregovore s kotorskom
I'lastelom i izjavljivali, da će sc pobuna stihti. ako sc pojave
mktačkc galije. Kolora ni SII s tim porukama vet objašnjavali
M kČanima. kako će sve štete nadoknaditi nametima na gr-baljske
K ljnke. koji će sve moci da plate. jer su sc >out!ojili od koton;ke
krvi •. Ali krstarenje ml eta č k ih galija ni je primi ril o Grbalj. pa
su kotorsk e "lasti tražil", ndohrenje. da dovedu tisuću» Vlaha _
i drugih najamnika. kako bi u suradnji s galijama ugušili po-
bun u. kan i da sam i opreme jednu malu galiju. da bi omeli sna b-
dijevanje Grbljana u Dubrovniku.
Bez obzira na to. što je despotov a vojska ratovala u Zeti
cio$ta mJitavo i bez naročitih retuita ta. po buna grbaljskih seljak a
nije se stišavala. ali su zato mletačke vlasti u Kotoru sitnim obc-
canjima uspjele d .. od despota rastal'e Stefana Crnojevića. ti -
pičnog feudalea. koji je u borbi izmedu mocnijih od $(:be pri_
stajao čas U7. hercega Stjep;lI1a. čas uz Mldane. pa Ialim Ul
de~pota. da bi najzad iznova prihl'atio mletačku služhu. Pritom
je gledao. koja stra na manje sme ta ost"a r<:nju njegol'ih namjera.
a momentanu zbog političkih odnosa ";~e nud i i ust o ima više
nad e. da. će llUbijediti. Da sc on opredijeli 7.a Mlei;ane ]451.
p,.idoniu je i njegul' 6ukob s bratom Durašinorn i Goičinom.
P rim ajući ga II svoju službu i potvrđ u jući mu ]1O\'lastice. ~1Jei;ani
su mu priznali kao baštinu sve. ito je držao pod despo tom. i
•
_sv e katune i cijeli teri torjj. koji je lIzeo od svoje braće i koji
ubuduć<; hmle uzeo_o Postavili su g.. za kapetana Gornje Zete
pod uvjetom, da u znak podložnosti Mlečanima daje ~vakc: go-
dine kotor$kom kn ezu dva jastrijeba. On Se obvezao. da cc
umiriti i pokoriti Grb:t1jsku fupu uz uvjet. da mIl Mlečani poslije
toga počnu ispl a ćivali 600 dukata godišnje pla će.
I baš II to najkritič n ije vr ijeme saz"ali su _uporni odmetnici
i "jerolomni seljaci« Grblja i okolnih sela noćn i zbor. s koga
MI uputili despotu poslanika s molbom. da krene ~ vojskom
proth, Stefana Crnojevića i da ga uni šti. Despotol'e su trupe. na
njihol' pozi 1', došle do granice Don je Zete, sjale poklone grbaI j-
skim seljacima i hrabrile ih, neka ustr aju u pob\mi. Ali je Stefan
Crnojev ić krenuo proliv pobunjenih seljll.ka_ i I'eć je prvih mJe-
50t
 "
seci 1452 bilo na prijevaru pohvatano 80 voda i pob-da!'a po-
bune. Odmatda je bila teška. od njih su odmah 33 II Kotoru
objdena, il ostali ~U sa sinovima prognani iz Grblja i s kotorskog
teritorija s napomenom. da će i svaki od njih i od njihovih po-
tomaka hiti obješen, ako se vrati. Crnojevići i kotorski odredi
opusto!ili su i popalili Grbal; i sasjckli grbaljske vinograde.
Bjegunci su sc $ garišta dubrovačkim i budvanskim brorlo\'ima
sklanjali II Apuliju. Preostalim seljacima odmah j~ povećano
osnovno podavanje po ognjištu na duka t.
Pohuna grbaJjskih seljak a protiv mletačke vlasti. koja ih je
s pomoću svoga kneza II Kot oru i kotorske d;:::ld:: tc;J;" I:.;n;.:_
lavala, imala jc: svoje druJtvc:no-e koDomsb kori jene. To je: bio
otpor protiv feudalne eksploa tacije poj ačane razvitkom robne
,
•
pri"rede i tdi šnim interesima njihovih gospodara. Grb!jani !u
U S\'ojoj borbi iskoristili pom oć mletačkih poli t ičkih protivnika.
,, na prvom mjestu pomoć srpskog despota. ali ih ta pomoć nije
spasila.
Sam je despot moga o njiho,'u pobunu isko ristiti u .~voje svrhe.
,I ali je bio zauzet ghwnim brigama u Srbiji. a II Zeti sc s:uno
napre:tao da odrii svoju vlast. pa su njegovi napori os taja li bez
uspjeha. Njegov veli ki feudalac Stefan Crnojević iskoristio je
I
,, .
• sve te sukobe. da se potpu no oslobodi od centralne vlasti i u
tome je i uspio oslanjajući se na MIetIce.
5. Učvri(iv3oje Crn ojevi ća. - Stefan Cmojević. "rimljen
s djecom za mletačk og građanina, priz nao je Mlečanima posjed
zetskih primorskih gradova s njihovo m okolinom. i svoje O'.!nove
počeo da ostvaruje u Gornjoj Zeti. čije je privredno značenje
stalno raslo zbog priliva stanovništva iz okolnih zemalja. koje
sc sklanjalo u crnogors ka brda pred navalama Turaka.
Sjeverni krajevi Zete nisu neposredno interesirali Mlečane.
pogotovu kad su bili pod vlašću feudalca u njihovoj slui bi.
Stoviše, oni su pomaganjem Stefana Crnojevića postigli i to. da
sc njihovo ratova nje s despotom pretvorilo u borbu izm"du de-
spota i feudaka. koji sc od njega odmetnuo. a tada se b ori. da
svoju vlast proširi nad č itavim teritorijem Gornje Zete. Kad je
Stefan Crnojević u rujnu 1452 pobijedio kod tvrdave Meduna
despotovu vojsku. u kojoj je hil o i od reda iz Gornje Zete, i
502
J
zauzeo Podgoricu, Mlečan i su mu poslali pozlaćene tkanine oa
poklon. Despotova vojska pod komand om Tome Kantakuzcna
postigla je neke wpjehe već iduće' god ine. Zauzeto je bilo Crno-
jI:Vićevo gnijezdo :2:abljak i opustošena njegova sela. Tr ažeći od
Mletaka vojnu i no\'čanu POID(>Ć . on je javljao, da je od M)O
selj ačkih kuća despotova vojska popali la - 560. Ali ofe nzive
Mehmeda II. Osvaja ča. koje su sc od godine do !('udinC' pona\'-
ljale proti\' despotovine. zaustavile su des Ilotove akcij~ i naj -
zad odsjekle despotove posjede u Zeti od Srbije. Osvajanjem
Meduna 1457 Turci su zavladali i ostacima despoto\'ih posjeda
u Zeti. Tako je rat. koji je despot po<:eo protiv Mletaka, prestao
bez ikakva forma lnog sklapanja mira.
Dijelovi Zete zapadno od M orače . koji su bili pod Stefanom
Crnojcvitem. priznali su i formalno mleta čku vlast 145.5 na l.boru
zctskc vlastele u Vranjin; na Skadarskom i",-eru, II prisutnosti
\'oj"ode Stefana i mletačkog providura. Okupljena vlastela
predsta\'ljala su 51 _zajednicu ili bratst vo«. pod koj ima sc nala-
zilo jedno ili više sela. U nazivima tih ~bratstava. \'idimo neka
od ka snijih crnogorskih plemena. bilo da su se saču\'ala do
XX. sl. (Mataguži. Cuci. Bjelopavli6 i I. tl. ) il; su sC' s "remenom
izgubila (Lu žani. Malonšići ). Vlastela su prihvatila mletačku
vlast pod uvjetom. da se zadrže odnosi. koji su bil i II praksi u
doba BaJiića . Polobj zavisnih seljaka bio je pogoršan. jer im j~
zabranjr;no da se parniče sa svu jim gospodarom. Na ~elu tih
vla.steoskih »brat5tava~ nalazio sc mletački vazal - vojvoda
Stefan C rnojević . Njegova vlast nad Gornjom Zetom bila jC'
učvršćena ; ugro1.iti su je mog li sa mo Turci.
Turci su drfali većinu mjesta u Albaniji. a u Medunu u
Zeli nala7.io sc od 1457 njihov 5ubaša. Herceg Stjepan odrb \"ao
je s Turcima prisne veze. Posjedi Crnojevića bili SII vtć S ne -
koliko st rana pritisnuti. Ali sva farilta otpQra proti Turcima
ni su jo~ bila ugašena. Borbu Arijanita Komnena iz vremCTla
srpsku-ugarske ofenzive proti v Turske (1 44 3) nastavio je 1444
~in Ivana Kastriota - Juraj Skcnderbq;, pobjegavši iz tunke
vojske. u koj oj je služio. pošto je kao dijete bio odvede n i od·
gojen na Porti u islamu. U počctku j~. pomaiući despotu. ra-
tovao i proliv Mletaka. ali su Mlečan i 1448. u nijeme ozbiljnih
sukoba ~ despotom. uspjdi da s njim e sklope mir. On je ta da
 ,,
koordinirao svoj(C akcije s mlet a č ki m a, ali je oddavao j veze
, Ugarskom i Napuljskom kralje,·inom. Svojom herojskom
borbom protiv Tu raka za divio je zapadni svi jet. Iako je svojim
otpo rom uglavnom vezivao glav ne tur ske akcije, Tu rci Su ipak
provaljiv al i i na te rito ri j Crnojevi ća. Njegove manastire ~ po-
sjedima na Skadarskom jezeru oni su vd imal i u svojim rukama.
Stdan Cr nojević je sa svojim ljudima m orao biti ~talno pod
orufjcrn. M le~a n i su mu $lali novčanu pomoć i naredili kotorskom
kne~u. da mu isplaćuje godg nju proviziju. lek kada su saznali,
da je herceg Stjepan. koji je kao ("rski vazal već imao gr<lnič.
nih su koba s Crnojcvić"m. istakao svoje pretenzije i na mle-
tačke posjede u Zeli . Stefan CrnojC"'ić je odolio u toj borbi i
čak pomišljau na ofenzivu protiv Turaka ; g. 1463 uzal " d j e
tralio mleta čku pomoć. da osvoji Medun _ .ključ obje Zele •.
. Njego~'u sc nasljedniku u vlasti, si nu Ivanu (1465-90). koji
Je zap:uncen kao .Ivan-beg•. čin ilo. d~ bi prekid očeve poli tike
naslanjanja na Mletke rnogao popraviti njego,' polofaj. On je
proval iv u mletačke posjede. Seljail1'o izmedu Ko tora i Bara
pozdravilo je njegovu akc ijll pobunom prntiv mletačke vlasIi.
Ml ečan i Su lada raspisali veli ko ucjenu na njegovu "lavu. a on
je j 5l1m uvidio. da nema snage za rat proti,· Mlečana. pa je
prihvatio posredovanje hercega Stjepana. i sklopio mir s Mle_
čanim a. Otada je ka o mleta čki vojvoda s plaćnm od 1.200 du-
kata i prijestolnicom u 2abljaku upravlja o Crnom Corom .
Njihovu zbliien j u pridonijela je nesumnjivI> i opasnos t od
T urak a. Velika turska vojska pl1S tošila je Albaniju. odvodila
rob lje i nastoj ~la da skdi otpor Skenderbegove Kroje i ~ Io prije
osvoji Dra č. Iako su turski pok ušaji ostajali tada bez uspjeha.
ipak je obrambena linija popuštala.
Poslije Skenderbegove smrti Mlebnima je u dugom ratu.
koji Su poveli protiv Turaka. mogao biti od pomoci jedi no Ivan
Crnojević, osobito jer su na njegove skadarske pronijare st izale
tuibc. da slabo ispu ujavaju svoje oba"eze. Z;! pomoć . koju im
je pru!ao, dodijelili su IllU 14;3 i svoje plemstvo. Ali, za vrijeme
tih borbi Tur<:i su zauzeli dio n jegove zemlje. a I\"an je T urcima
morao da p la ća 700 dukata danka. Zalo je tražio od Mletaka
novčanu pomoc. da spriječi Turke tl obna"ljanju poruJene Pod·
gori ce i u njihovu planu. Ja ondje nasele 5.000 Turaka. Mlečani
504
-
su mu obećaJi pomoć. ako prije toga o tpočne a kciju protiv Tu-
raka. i prista j al i su. da obno,·i svoju vlast u Zeti pod istim
uVJetima. pod kojima 5U ga i Turci priznavali. On je uskoro ne-
sllm nj;v" otpočeo ak cije, jer su mu Mlečani poslali na poklol1
tkauine i 3.000 du kata. a proviziju za skadarske posjede p<we-
eali na 2.000 dukata. Pri ob ran i Skadra han.bcg je činio Mle-
čanima dragocjene usluge. uznemirujući Turke uocnim nal'a -
dajima preko jezera. Ali je turski pritisak bio isuviše jak. U
opsadi Skadra $udjdovao je i sam sulta n Mehmed II . Najzad je
mletačka linija popus t ila. Rumelijski je beglerbeg osvojio
ZabI jak. a anadolski - Drivasl. Napušteni L jci bio je II pla-
menu. Budući da je dugotrajnu ratovanje nanosilo velike štete
mletačkoj trgovini. o ni su rado prihvatiti turske uvjete za skla-
p~nje mira. Po tom miru (1479) Mle čani su Turcima osim ostalih
posjeda odstupili iS kada L I"an Crnojević nije uopće bio ob .. -
haeen mirom . On j e napusti o Zetu i sk lonio se II Italiju. jer nije
mogao odoljeti turskom pritisku. Tada s u Turci pok orili Z etu i
podvrgli je s kadarskom sa ndhk -begu Si nanu.
li. Os ta ci srednjovjekovn e n pske države II obuo vlj enoj Zeti.
Kad su u Turskoj poslije smrti Mehmed;! ll. ( 1481 ) nulak
borhe izmedu njegovih sino"a Baja1.ida i Džema. han Crnojević
se vratio u Zelu i us pio da njom e Zilvlada. Mleča n i TllU nisu
pomogli, da ne bi pokvarili mirne odnose ~ Porto m . Dubro"-
čani su mu II srpnju 1481 izglasali ma lu pomoć od ~O dukat .. za
trošk ove oko pri j evoza porodice.
Još II početku 1 4 8~ Ivan je ratovao I'rot;\· Turaka. a zalim
je. pritisnut silom. morao p rizn ali njiho"u \'rhovnu ,·l ast. za -
državši skučen; prostor kasnije ufe C rne Gore ~ prijestolnicom
na Ceti ,..ju. Sina Stan i;u poslao je na Po rtu. gdje je primio islam
i dobio imc Skender.
l stara se Zctska metropoli ; .. I)ovukla u c rno gorska brda.
kamo sc u XV. st. bjdeći zaklanjalo stano'·niŠ tv'l il. kraje\"a
zahvaten ih IUC$kim provalam a i pu.sto~enjem . Već 14 83 Dub ro,·-
čani su dopustili Iva nu da izveze odrede nu k<!ličinu eri.itpa. vje-
rojatno za gra dcnj e manastira na Cetinju. kome je ,· CĆ II po-
čctku 14S5 poklonio za izdrb"anje po~jede s kmetovim;! i od-
redio ga za sjed ište Zetske metropolije.
 .'
Pograni čne jc sporove $ Ml eča n i ma
Grbiju i Pdtrovićima
II
rij diJa mj cio"; !a komisija. koja jc povukla g rani.::<!. Za po.
sj;dc. koji h sc Ivan udre kao. Mlečani su mu obećali godišnji
tnbut od 600 dukata . Uza sve to nji ho vi medusobn i odnosi nisu
bili dobri. Sukobi su iz bijali oko Iva novih solana. prekidan.: su
trgo,-ačke vczc. a bilo je i kn'avih okršaja II pog rani čni ni obla_
stima. Mlečani nisu protiv njega Oh'oreno istupali. nego su pod-
nosili tužbe sultanu prOliv njegoll a . podanika i sand!aka~ . S
Porte je tad a Ivanu bilo naredeno. da mora nado kna diti M lda_
"nima sve hete. Njegovi su se odnosi S Ml ečanima poprln.jJi tek
potkraj nje gova života. kada je sa sultanovim dopu.tenjem
Iražio sinu Đurdu za ienu J"'li savet u i~ ml etačk e patricijske po_
rodice Erino. Tek je tad a obećao. da tc nad o knadit i štele i odr-
b,'ali dobre lusjedske od nose. Kad je J eli save!a stigla u Crnu
Goru, njje zatekla Ivan-bega u životu.
Tada je vlast u Crnoj Gori uzeo Ivanov sio Đurad zajedno
I bratom Stefanom. Turci su takvo Slanje prih"atili. zah,'alju_
ju ći donekl e i mletačkom ~au~imanju na Porti.
Tako je Zeta pod Crnojcvitima. iako zavisna od TllTaka. joi
čuvala ostatke slobode. stare driave i staroga fe udalnog društva
izgradenog u srpskoj driavi _ Zctsko Primorje. gdje l U nekada
bili glavni posj edi Bamt a. bilo je u mkama Mlečana. koje $U
, S juga pritisli Turci. Kako su Turci i U Gornjoj Zeti držali
oblasti do Zete i Mora če. centar driave Crnojevića bio je na
Ceti nju. usred crnogorskih planina. Ti kraje,·i. gdje su prije
živjeli stočari po "'ojim k:ltunima. o1.ivjc1i su u XV. $I. kao pri-
bjdiha iz srpskih. herce govačkih i južnih 7.et!kih krajeva.
Zemlja j e bila ponajviše u posj t(]u samih Crnojevita. a zati m
LI posjedu pojtdinih vlaucoskih ku ca. koje !II krv nim vez:l1na bile
udružene u bra u t va. i crkvenih zadužbina C rn ojevića . Vlastela
su ze mlj u držal a ne samo kao baštine. vet i bo proni je. koje je
vladar (»01 gospodskoga podanka., ) dodijelio za vjerml službu.
šio "-akako pokazuje, da Su podijeljene u neda" noj proš losti.
Za nevjeru iH ubijst vo pronija j e oduzimana ipodjeljivana'
drugoj vlasteli ili zadda\"ana u po~jedu samog Crnojevi ća. U
svakom slučaju granice posjeda pojedinih ,·Iasleoskih kuća od-
rcd ivale $U uvijek točn o komis ije. koje su. uz v\adareva pristava.
kao i II Duianovoj paroli. čini l a d"ad eset i če h'or ica_ sve "vlasuli
506
J
pogla viti«, .. vlasteli okolnijeh ka tunah ... Uz njih bi se nabo i
. ma jst or. koj i g ranice siječe« , ber. obzira da li one treba da
zahvale odreden dio polja. luga, vinograda, sjenokošc. go rt.
vode ili planine.
Pos ljednjih d«en ija vlasti Crnojcv it a u Crnoj Gori na ba-
!tinama i proni j ama. koje su vlas ieli podjdji,-a nc i s pra vo m
nasljeđivanja. hil o je i kme tova. kojih s u podaničkt baštine na -
zh'ane . kmetštinama ... Njihove 5U o ba veze prema feudalnom
rospodaru bile t očno utvrdene. ali su. prema prirodi terena. na
kome su živj eli. bile različi te, Ivan-begovi seljaci iz sela Vre -
ljana i Ugnj a na m orali su po og njištu da mu donose 80 bremena
drva. Manastirski kmetovi bili su oslobo đ eni .. danka gospod-
skoga«: oni nisu m ogli da budu poz,-a ni _na rabotu čiju.,. Bilo
je i sdjaka. koji 5U uzimali roemlju pod zakup. Sam Ivan Crno-
je,·ić {\avao jc seljacima zemlju pod lakup za jednu !retinu
ljetine. a kad j e svoju baštinu Lovćc n ustupio cetinjskom milna -
sti ru. smanjio je zakupninu na ttintinu ljetine.
T emel j moći Crnojevica činile su zem lje. koje su bile u
njihov\1 neposrednom posjedu. vinogradi, koje su sam i zasadili.
prihodi od vodenica , carine na sol i ribu. Pronijari ~u im plataii
samo dukat za posjt d zemlji.:i ta. Oni su t im prihodim::: podmi -
rivali ralrn: potrebe. gradili tvrdavc. pod izali c rkve i_ najzad .
odvajali i za kulturni rad . Đurad Crn ojev ić. ; inače prija telj
knjige, osnovao je 1493 na Ce ti nju prVI' tiskaru u južnosla,,~n­
skim zemljama. za koju znamo dil je radil a o tprilike čet i fi go-
di ne. tiskajući crkvene knjige.
U takvoj sredini mnogobroj ne sitne vlastele trvenja su Dila
česta , naroči t o oko zemlje. Sukobijavf\le su se i porodice iz jed.
noga bratstva_ Posredovanje Crnojevića često nije imalo uspjeha.
U tah-im prilikama bilo je Crnojević:ima ,eško d;: IC. inače
slabo povezane. elemente pokre nIl u borbu proti v mn ogo nad-
moćnijeg neprijatelja, pogotov \l kad ta borba nij e nis ia obe-
ća,·ala.
Sa snagama. $ kojima je raspolagao. Durad je morao prema
Turcima pomirljivo istu pa ti. Ali je on sam takv o sta nj e sma -
trao privremenim. dok ne bllde mogute da i Crnu Goru ukiju či
u neku akciju !i rih razmjer .. protiv Turaka. Kad je irancuski
kralj Karl o VII I. zauzeo južnu It aliju i poleo se bayi ti pla no m
507
,
o dizanju ustanka protiv Turaka u Albaniji, laj JI: plan rado
prihvatio i Đurađ s namjerom, da 5C ustanku u Albaniji pri_
k ljuči i Crna Gora.
Nasta o je medut im rascjep j tl samoj porod ici ernoje,,;':a.
Stefan Crnojevic, iz zavisti prema bratu, koji je imau I·last,
optužio je Đurđa na Port i i donio mu poruku, d a ode u Cari-
grad ili da za tri dana napusti Crnu Goru. Tada sc Durad, po-
rodi com skl onio u Mletke.
Vlast je u Crnoj Gori uzeo Durdev bral Stefan. ali je vJadao
nominaln o, jer su pravi gospodari bili Turci. Uskoro je pao u
nemilost i bio zatvoren u Skadru. Tako je nestalu i posljedn jeg
ostatka slobod nog života u brdima Crne Gore. Ona je hila pri-
pojena Skadarskom sandžakatu (l499). U ist o Su ni jeme Turci
uzdi i Grbal;, čiji su seljaci. zhug stalnih sukoba ~a svoj im go-
spodarima it Ko tora. rado prihvatili tursku ,·last. oče kujući. da
im ona pr iz na potpunu dasniJlvo nad tem i j om.
Po~lije lutanja po !taHji i ~ukoba s Mletanima I)urad je
1500 kren uo. bez prista nka mletačke ,·lade. u Cruu Goru. Kak o
sc sam nije nikako nadao u~pje h u, stupio je u vezu sa skadar-
skim sandžak-begom. a taj ga je poslao u Carigrad. Sultan je
pristajao da ga vrati u Crnu Goru. ali U~ uvjet. koji on nije
mogao ispunili: da tamo prebaci i porodicu iz Mletaka. Zelja.
kuja ga je vukla u rodni kraj. ostala je lleo~t\'arena . Umro je
u Anadoliji na imanju. kuje mu je sultan poklonio.
Crnom Gorom je upravljao od Crnoj e"i ća joi njeg~' sin
Skender kao sandiak-b.og sa sjedištem u 2abljaku. odriavajući
stare tradic ije i obnav l jajući i~te sukobe s M lečanima , koje su
imali i njefj"ovi pre thodnici.
1-". Kultura II xn.-xv. 5tolj cću
I. Srpska knjiže vnost. - K ad sc učvrstila ddavna neta,·i-
snost u doba Stefana Nemanje i Hpska crkva dobila samostal-
nost. stvoreni su i uvjeti za jači razvoj ~amostalne i originaloe
~rp~ke sredojO\'jekovne književnosti, umjetnosti i kulture.
U srednjovjeko" noj srpskoj knjifevnosti razvit će sc neke
k.njižev ne vn te. koj ih nt će biti II ostalim jufnoslavmskim sred-
njovjekovnim literaturama i koje Čt biti izraz .spceifimog ra.z:
voja srpske feudaloe drbve. a li ce ouale književne v r~t e biII
ipak ponajviše o nc iste. koje pos toje i kod ostalih Južnih Sl~ ­
vena. To će biti upravo isti tekstovi. koji će, kao u ćirilometodl­
jevskoj epohi. Iak o prelaziti široke prostore bez obzira na drbvlle.
vjerske i jezične granice. Bilo je to i sasvim prirodno. kad sc
ima na umu najprije, da su ,l užni Slaveni u ono vrijeme .f:ivje1i
u manje više istim društvenim prilikama, a zatim. da II doba ,
feuda!itma ni političke ni jetičoe granice ni su bile ni približ no
tak o ustaljene i tak o oltr.. posta,·ljene kao II novije doba.
Kao i u ostalim juinoslavenski m feudalnim zemljama. Iako
su i u srednjovjekovnoj srpskoj ddav; manas tiri bili glavni k~ji­
l.evn; centri. a glavni pisci - k,IIuderi. Pritom treba istaĆI u
prvom redu veliku ulogu, koju je uratvoju sredn j ovjeko\·ne
srpske knj iievn os li ig rao manasti r H ilandar. Otkako ga je 11 99
Nem a nja sag radi o. a njegov sin Sa\"a napisao II njemu svoja pn'a
knjiicvna djela , pa sve do propasti srednjovjekovne srpske dr!a-
ve. Hilanda r je bio glavno središte knjile\'nog rada. Dobro orga-
ni7.iran i bogato obdarh-a n od ~vih srpskih vladara i "clmoh.
on jc za sve vrijeme bio neka v rsta visoke duhov ne škole. iz koje
su izašli najuolji srpski srednjo\'jekovni pisci. O sim Hilandara .
\'alna sredijia književnosti i k ul turne djelatnosti bi.iahu mana-
stiri S tude nica. Ziča. Milc.ševa. Gračanica. Dečaoi . .Manasi ja i dr.
--
Njegovana tako u manasti rima. koji su uživali punu ~ahitu
vladara i visokog plemstva, p isana od kalu dera, koji su I>ori-
jeklom bili najčešće il vladaju~ feudalne klase. srednjovjekovna
srps ka kn j iževnost morala je postati \Ijeran izraz srpskoga
feudalnog društva i dužili u prvom redu njegovim klasnim in\(: _
u~ sima. Kako su 115to manastiri bili jedino mjesto. gdje je čo­
vjek mogao steći osnovnu pis menost, a k aluđeri jedini učitelji
i nastavnici, sasvim je pri rodno, da ru i či t alačku publiku II to
doba sačinjavali uglavnom predstavnici crkve i vladajuće feu_
dalne kl as!::. Z bog tc svoje klasne pove zanosti srpska jc srednjo_
vjekov na knjifevnost bila iun naroč i to onih osnovnih nazora •
druš tvenih, politički h i moralnih. koji su odgovaral i potrc:bama
, feud al nog društva i drlavc.
Kako su i srednjovjekovna srpska crkva i feudalna srpska
driava, počev od svog osnutka pa sve do propasti, bile u s talnoj
i bliskoj vt1.i sa susjednom moćnom bizan tskom crk vom i car_
stvom. sas"im je naravno, da sc i srednj ovjekovna srpska knji_
žev nost u cijelom svome razvitku mnogo nas lanjala na bizantsku
k n j iževnost, koja je do X III. st. bila jedna od najjač ih u Evropi.
Ali samim tim, što je srednjovjekovna srpska književnost na_
stala i razvijala sc paralelno s feudalnim srpskim društ vom i
feudalnom državom. ona je morala izr"bvati, osim općih crta.
koj e ide od kraja XII. pa sve do sredine XIV. st.. kada je pra-
one s pecifičnos t i. kojima sc srpsko feudalno društvo razlikovalo
od svih ostalih južnoslavenskih i drugih kuda inih držav a .
Svoj puni razvoj dost igla je srpska srcdnjovjeko,'na knji-
ževnost za vrijeme vlada,"ine dinastije Nemanjit a , I. j. u doba.
koje ide od kraja XII. pa sve do sredine X IV. st. kadn jc pro·
paštu D ušanova carstva dovršena perioda neprekidnog uspona
srps ke feudal ne drbve. Ali postoji po teš koća, koja uvelike
smeta kronološkom povezivanju pojedi nih književnih vrSla i djela
s odgovarajućim his torijskim I'remenom i sredinom . o kojima su
nas taj ala. Ta poteikob nastaje otuda. ~ t o '"cćina Imjiževnih
djela stare srpske literature Ilij~ sačuva n;, II originalnim ili
bar starijim sO"TC menim rukopisimlj. nego ponajviše u kasnijim
prijepisima. O si m toga. naši srednjovjekov ni kaluderi često nisu
smatrali potrebnim da zahiljde ni gaJi nu ni mjesto. o kome jc
nas talo neko originalno ili prtvedello djelo. i čak ~u izostavljaE
510
J ime pi~ca ili prevodi ()ca: ta ko kori pojed inih djd a i pisaca j08
nije Ivčno utvrdeno. kojem stoljeću pri padaju. To osobitu "~ rio
jedi .>;a prijevodnu knjiie,"nost. koj u je najtde podijeliti na
vremenske periode. Z hog tih poteškoća. a radi lakšeg pregierla.
maramu knjižemosl tc najplodnije periode podijeliti u dvije
grupe: p r i j e v o rl n u knj iževnost i o r i g i n a I n u knj ižc,"'
!lOSt.
Prije\'(xlna je književnost bila vrlo bogata. Prijevodi su
ponajviic iz bizantske književIlosti. iako ima djela. kuja sn dvšla
iz 1.:lpadnocvropske književnosti. Od onih književnih vrsta, koje
su najprije Ilfcvode ne. treba u prvom redu spome n uti h a ~ i o·
g raf i j e. kojih jc sv rha bila, da , opisuj ući živote i$laknutih sve·
taca. njegoju ne samo njih ov kult. ncgo j da daju ideali7.iranc
lipizirnne obrasce, po kojima su ud ela vali svoj živol i rad pri ·
padnici mona§koga i pus l injačkog reda. Taho jt; djelo. na pr i.
mjer. bio 2:ivol Georgija I\apadok ijs kog. II ko me jt; idealizira.,
tip feudalno ga kršćanskog viteza. koji kao vojnik postaj e horac
i muče nik za pravu vjeru. Takva jc i hagiografija o Pavlu Ce·
zar(:jskom. U kojoj jc moti v" r odoskvrnuću iz mitološke priče
o kralju Edipu obr<,den l"čno onako. kako je on morao biti
u" jctovan druilvenim odnosima u doba feudalizma. IsIO je tako
bio jlvpu!aran 2ivot Aleksija. božjeg čovjeka. koji jc - ka o š to
je pozna to - opisivan vrlo m nogo lj svima svjetskim knjil:e,"
nostim a toga doba. S"a ta i s lična hagiogra fska djela hil a su
neb vrsta odgojne literature. koja jc vrta mnogo utje cal a na
formiranje temeljnih nazora i sh\'aćanj~. srps koga feudalnog
dro~ t'" a. i bez njiho,"a poz nava nja tci ko bismo mogii razu mj eti
psiJ.ologiju i opću almosferu. u kojoj su !ivjcli i radili !judi II
Srednjem I·ijeku.
Od ostale prijevodne literature isto su lako popularni. Ilk o
ne ča k i poznatiji od hagiografija bili a p o k rif i, koji "uk"
porije klo jo.! iz stare židovske književnosti. Oni St· obično uijele
na s t il r o z a " j e t n e (knji ga o Adamu, knjiga Enoho..::.. i sL)
i rl u voz a l' j e t n e (Jevanddje Mladenstva. razli č ita Olkro·
ven ja. vizije i apokalipse). Apokrifi su poznati ka o " rl o popu·
larn; $pisi u s vima svjetskiul lileraturama Srednjeg vijcb i pred.
slavljaju jednu od najbraktcristi čn iji h Hednjovjeko\"nih b,ji.
tevuih vrsta. Pisani lakim i živ im pripovjedač k im SIHon:. oor~·
Sl l
,

1'/\ 111. /\ t.J"

-deni u o bliku tanimljivih priča. bajki i legendi. oni sc često od.

likuju i uspjelim epskim sli kama. ta ko da su sa dosta razlo~a
naz"an; »religiozni CI)()S u prozi • .
Vrlo ,'ažan dio srednjovjeko\·ne srpske prevodilačke lilcra_
"Iure čine romani j pripo,· i je l kc. Odromana o!o bi loje
vrlo popularan bio roman (> Aleksandru Velik om. koji je u srpskoj
srednjovjekovnoj knj i!ev nos ti bi" tako mnogo prevode" i prcpi_
si"an. da je pre ko nje dospio i u rusku lito-alUn! pa ~ i LI dana.
'~n j im rus kim udžbenicima spominje kao .srpska Aleksandrida •.
Tako je: is lo bio vrlo poznat Toman 1,1 T roji, u kom e su an tikn i he.
roji iz H omerova ep.. ob r~d cnj pn:ma s rednjoyjeko\'nim femlal_
nim uzorima. Zanimljivo je samo. da su la dva romana , kao j svj
,ostali. koji su k nama dolal;ili $a Zapada ili iz Bizant a (roman
o Va rl aamu i o J oasafu. BOI'o oo. Antom:. Tristan i Izolda. i dr .)
bili kod nas I)revo deni redovito u prozi, a ne u stihu. kak o su to
radili bizantski i ~aradnoevropski književnici. T o se događalo
stoga. što je u srednjo"jekovnoj srpskoj književno~ti poezija
j inače vrlo sla bo zastup an a i svodi sc sam() na rcli gio1.ne himne
be? rime i razvijenih met ri č k ih obli ka.
Uporedo s ravnomjernim i stal nim usponom. koji je npska
feudalna drhl'a imal a pod dinastijom Nemanjića. jal·ila se vrlo
rano i potreba. da sc u srednjo\'jekovnoj ~rpskoj knji žev nosti
osim prijevodne li terature p oč nu njegov at i i man je više o r i II i-
nalni knjiiev n i rodovi. koj i Su imali du još mnogo
blile i odredenije izraze sve specifičn osti razvoja feudalnoga srp-
skog drultva. Od tih origin alnih radova. koji su ne samo najranije
počeli. nego se i dugo i pravilno razvijali. dolaze na Iln'O mjesto
•
stare srpske b i o II raf i j e ili stari srpski životopisi. One su na- ;
stale uto. ho je mladoj ncmanjićkoj državi bilo potrebno, da 'Iu
jače učvrsti autoritet sumostal ne srpske države i crh·e. Ka o knji -
I
iev na vrsla Slare su srpske biografije proizašle iz hagiografija.
Opisujuči fivote vladara i arhiepiskopa srpskih. koji su obi~no
usko ro poslije smrli bil i proglaii,.ani za svece. one su. osobilo
u prvoj fu i svoga ruvoja. imale dobrim dijelom hagiografski ;
karak te r. Kao i hagiografije. one 5U ob ično počinjale obaveznim
teo loSkim uvodom, da zalim. uz mnogo citata i paralela iz Bi-
'blije i os talih religioznih spisa. izlože cijeli iiYot i rad pojedinih
vladara i jlogla"ar3 c rk ve. tako da St sI'i nj ihovi ospjesi prikaiu Le sn ovo. kOlo. Husc ncij ' I~S. pul ma. freska h J od. 134.

.512
'fARL" LlI'

kao posljedica njihovI: pravovjernosti i svetosti, a eventualni ne-

uspjesi kao rezultat grijehova njihovih suvremenik a i suradnika.
Na kraju bi . kao j u h agiografijama, dolazila uvijek retorska
pohvala. a i ~udesa poslije smrti, ako je dotični v lad ar ili crk ven i
i poglavar bio već proglašen Z<l sveca. U tom daljem ra7voju . me-
dutim. sa sv e vd:im j ačanjem države i sve jačim učvr šćiv anjem

l
•
autoriteta poglavara riržav e i crk ve. u biografijama će pos te-
peno prevladivati svc viiic historijski način prikazivanja. One će
doduše do k raja 7add.ati usnovni pan<:g irični ton. ali ćc ipak

, hagi ografs ki nači n izlaganja sve v iše ustupa ti historiji. da ",.j.

lad na kraju svoga razvoja postanu gotovo pravi historijsk o-
biografski spisi.
Stare su srpsk e biografije u doba države Nemanjića bile ne ka
vrsta dvorske lite rature i namijenj<:lIc malnm hroju čitalaca.
Zbog toga su i pisci biogn.fija bi li ili članovi vladarskih poro-
dica ili predstavnici više crkve n e hijerarhije i taj su posao radili
ponajviše po nalogu vladara ili I'o glal'a ra cr k ve. Kad se. dakle.
ima pred oči m a taj k" rakter ~tarih srpskih biografija i njihova
velika povezanost s potrebama d dave i n k ve. onda Je sasvIm
naravno. što sc o ne Jilvljaju baš tl momentu, karl ~U i\ ~manjiCi

! osnivali samostalnu ddavu. Nije zbog toga nikakav slučaj_ d::

je prvi srpski origi n alni pisac, najmladi sin Nemanjin Sava
(Rastko ) Nemanjić . bio tl isto I· r ijeme i osniv ač i organizator ne-

I, zavisne srednjovjek ovne s rp_<; ke crk vc , Pišući svoje glavno djelo

Zivot sv. Simeona (N(';mallje). koje pn:dstav!ja najsta riju sTpsku
biogr afiju. i postavljajući tcžišlc svoga izlag a nja na Nemanj;"
monaški život. Sava je želio da II prvom redu " čvrsti Nemanjin
!• k ult kao sveca. a ~"m i m tim da os niv anje dinastije Nemanjića pri-
I kate kao djdo providnosti i da joj na taj način za dugu periodu
vremena osigura zakonitost naslijeda, Ali i bez obzira na značenjc,
koje lo Savino djelo ima ka o odraz Savinih državničkih i organi-
zatorskib sposohnosti. Z ivot Si me onov je i s k njiževnog ~lcdišta
j ed no od nujb ol jih djcla srpske srednjovjekol·ne knjiievnosti,
l ako je po obliku mal o i skromno. onn "C od likuj e vrlo dobrom
kompozicij om. lakim i živim izlaganjem. dramatski jakim opi·
sima i iskreno proživljenim osjećajima. l kao historijski izvor
djdo sv. Save ima svojo vrijednost. jer. uz ostalo. daje i kron o-
Kral(l VO. r pd arskl cenlar U Sred nj em vIjeku. kula loške podat ke o Nemanjinu životu i radu. Lijepu dopunu Savi

513
Ii
kao prvom piscu starih srpskih biografija čini njegov brat Slc-
fan Prvovj~nčani, koji je ne samo vrlo opširno opisao .2i"ot sv.
Simeona (Nemanje,), već i dobar dio svoje vladavine. N~ t<lj je
način Stefan dao obra~ac za pisanje biugrafija kasnijih vladara
iz dinastije Nemanjića. Po lome. kao i po dobroj kompoziciji
i visokom književnom stilu. kojim je vladao, Sldan Prvuvjcn_
čani zauzima vrlo ugJc\lno mjesto među našim srednjovjekovnim
p,sclma.
Pošto su na p očetku XIII . st. Savina i Stefano,'a djel<l do-
"oljno učvrstila autoritet Stef ana Nemanje kao osnivača drža-
ve i dinastije. II sredini istog stoljeCa već se name tnula potreba
za uzdizanjem i u čvršćivanjem kulta .>1'. Save kao osnivab j pr-
\'og poglavara samostalne srpske <:rkve. Taj su posao izvršila
jedan za drugim dva hilandars ka kalud era. Prvi od njih. Domen-
tijan. jedan od posl j ednjih učenika Savinih, napisao je 1253
opširan Zivot arhiepiskopa Save. Njegovo djelo irno. lijepu do-
kumentarnu vrijednost, ali je pisano tcškim i Ilzviicnim stilom
i zato nije bilo mnogo popularno. Zbog toga je potkraj istoga
stoljeća hilandarski kalUđer Teodosije temeljito prerarlio Do-
mentijanov spis, tako da je njegov Život sv. Save ne samo pot-
puno originalno djelo , nego predstavlja i zanimljiv i dobro pisan
srednjo,.jekovni roman Njegovo jt pricanje lako i živo. opisi
realistički i slikoviti, izlaganje tečno. dobro povezano i često
dramatično. Zbog svih tih odlika Teodo!;ije JC u doba reudalnoga
srpskoga društva i kasnije bio jedan od najboljih i no.jčitanijih
naših srednjovjekovnih pisaca.
Up<Jredo s neprestanim jačanjem i širenjem srpske države,
ras la je sve vise i potreba Z" što svestranijim i potpuuijim opi-
si"anjem života i rada cijelog ni?a nemanjićkih vladara i pogla-
vara crkve. T aj posao sis tematskog opisivanja života wih držilv-
nih i crkvenih poglavara izvršit će s ]luno uspjeha srpski biograf
XIV. stoljeća - arhiepiskop Danilo. Njegovo glavno djel t> Zivot
kraljeva i arhiepiskopa srpskih predstavlja sistematski zbornik, II
koji su ušle biograrije svih nemanjićkih vladara, poč"vši "d si-
Ilova Stefana P rvovjenčanog pa sve do Du~ana, kao i sv ih
arhicpiskopa. Doduše, Danilo Ilijc stigao do svoje smrti \33; d~
potpuno dovrši svoje djelo. ali su to učinili njegovi učenici J
nastavljači. Steta jc samo. što Danilo kao pisac nije imao više
514
književnog talenta. On nema dovoljno dara za lak" i živo izla-
ganje. stil mu je isuviše kitnjast i uzvišen, a mjestimično Ima
i nejasnoća i nepreciznosti.
S mnogo vik književnog talenta nastavio je Danilov rad
na pisanju biografija srpskih vladara njegov bezimeni učenik,
koji je svaka ko bio hilandarski kaluder i živio u doba cara Du-
šana, S mnogo topline i pravog pijeteta učenika prem," učitelju
on je napisao 2ivot arbiepiskopa Danila. PO književnoj vrijed-
nosti je isto tako dobro i njegovo djelo Zivot Stefana DeČanskog.
Tom Danilovu učeniku sc pripisuje i početak biografije 2ivot
Dušana.
U doba naglog nazadovanja srpske države poslije Dušanove
smrti nastaje privremen zastoj i u razvoju srednjovjekovne srp-
ske književnosti. Ali već p rvih godina XV. st. despot Stefan La-
zarcvić , nastavljiljući tradicije nemanjićkih vladara, podiže niz
manastira. od kojih ćc naročito njegovi! Manasija na Resavi po-
s!ilti centar tadašnjI; Hpske pismenosti, kniižcvnosti i umjetnosti.
On ne samn da srdačno prima sve killud ere. uč<;ne l jude j umjet-
nike, koji su sa različitih strana tražili utočište u njeg<>voj ze-
mlji. nego i sam poziva sposo bne pisce. daje im odredene knji -
ževn( i prosvjetne zadatke i pruia im sve Illilterijalne U\'jeIC za
uspjdan rad. Sam on_ kad uije zabavljcn ratničkim i rirl:av ni lll
poslovimil. bavi sc aktivnim književnim radom , prevodi s grč­
,
koga i piše krać e originalne ~pjsc.
U tvj svojoj periodi obnavljanja i jačeg izgradivanja knji-
ževllost despotovine ide uglavnom utrtim siaZilma periode Nema-
njića. Pisci se i dalje bave svim kn jiževnim vrstama. koje su
prije njegovan e. Rad oko prijevodne k njiževnosti ne samo šio ne
slab i. već ]l<J.taje int(llz;"niji i siri. Originalne književn'" vute
(biografije, hagiog rarski spisi, pohvale i sl. ) javljaju se i dalje,
prilagođuju se s;lm o novim dru.iivenim i driavnim potrebama.
Ali iako je cjdokupn; tok književnog rada toga vremena. i što
se tiče tematike i šIO se tiče forme. II osnovu samo prod uženje
prijilšnje srpske srednjovjekovne književnosti, ipak sc u sk rom-
nim. ali zamjetljivim razmjerima može naći u književnost; de-
spotovi ne i neko nagovješći"anje novoga doba. To bi naime
bili prvi tragovi hllmanizma. koji II \0 vrijeme zahvab ne samo
Bizant i ltaliju. nego i naše P rimo r j e. Te prve tragove humani_
515
"
zrna, k(lji su nagOl'ješ":;"al; postepeni prijtlu od srednjovjekov_
nog asketizma k novom r::nesansn om dru~lvu. m olem" opazit;
i u knjijevIl om i u društvenom livo!u Stefanovc tlespotovinc.
iako u vrlo sk romnim razmjerima. Već u samoj li~nostj desIlota
Slefana vidjeli srnu. da sc zamjećuju neke nOI't erIc \'bdar~
a psolutista i zaštitnika knji! cv no sti i umjct!lOsti. S te je strane
vrlo karakteristično j silnu jačanje hislorici~ma. koji sc " " lcda
ne samo u književnim " rstama . .šIO su naslijeđene iz periode Ne-
manjić" - II biogra fijama. negu i \I pojavi novih. čistu h i ! t o-
r i j II k i h II I) i II a. Nije nik a ko sluča; . da sc baš u to doba i ini-
.... ijativolll s<l1l1oga dC5f}O\;I Stefann sastavlja prva g e II e a I o-
g i j a , koja j e imala zadaću da dinastiju Nemanjića. a preko nje
: i despota Std:ma vdc 7.1' staro Rimsko ca rstvo. Jto je - kak o je
poz nato - bila opća tdnja s,' ih humani~t;čkih ,'Iadara i velika;a.
Karakterističn o je isto tako. da sc u lo vrijcme. ; opet po naredbi
desl.otovoj. nsni"a posebna škoja za reform u jezika i pravopisa.
P rijevodn:. knjii cvnus t tog« doba. kao i ona iz
periode Nemanjića, ponajvik JI'; anonimnO!. Osim prevođenja
hagiografskih i apokrifnih spis«, kao i romana; pripovijedaka u
• to vrijeme osohit ... jata rarl oko prevodenja historijskih djela.
, Tako je osim .. Kroni h hana Zon:lre~. ~uvenoga bizantskog kro-
! ničara X II . stoljeCa. koji j e kod nas u Dubno,'o doba bio pre-
,:,
•
pisan it prijašnjega bugarskog prije,'oda. hilandarski kaluder
Grigo rije na či ni o. pu želji dl';sl'ot:. Std ana, iz njr izvod. takoz"ani
"ParalipomerH. lJ to doba "ećeg interesiranja 7.;;> historijsh spise
,
• prevedena je i _Kratka kronika .. Georgija Hamartola. hizantskog
k roničara iz sredioe IX . st.. koja kau i Zonarina kronika obu-
hvaća dogadaje od stvorenja ~vijeta pa do I'i;če"ih vremena.
:zadda"ajući Sc pritom puglavito na hi storiji iidovskoj. rinl5koj
i binntskoj. Slična je njoj i kronika ~ lIistorijski pregled« Kon·
s t antin~ M~nasa. hizanukog kroniča ra XI!. stoljeća. koja je u
originalu pisana u stihovima. a kod na~ je prevedena u prozi.
Za lO veliko interesiranje za historijske spise karakteristično je
i to , da sc u XV. st. srpski pi sci ni su vik zadovoljavali samo
običnim prijevodima bil~ntskih kronika. već su na temelju njih
počeli praviti kompila cije lih kronika , uplećući u njih jufno-
slavensku i slavensku historiju. Tako su naSlali t;;>kozvani krono-
grafi (s tarosta"ni ci, carostavnici . • knji!("e StaroslavnN), koje je
516
kako sc čini. prvi počeo sastavljati s rpski kaluder i'ahomijc za
.. rijeme svoga boravka u Rusiji, a koji sn sc ka snije vrlo raširi li
kod Srba i Bugara. U srpskoj ih je književnosti .Ionda pomato
trinaest. Slavenska hislor ija 11 n ji m;;> uvijek počinje radom Ćirila
i Mel odija. a srpska Nemanjom . Gradu za srp sku hist o riju kro-
nografi su uzimali obično iz starih srpskih biugrafija. osobito iz
Teoilosija. _
I u originalnoj knj ižev nos li lOga doba. hitnu je odlika poste-
peno. ali stalno jačanje hi storici zma. U tome je vrlo karakteri -
stična pojava novih historijskih vrsta. kojih II doba Nemanjića
nije bilo. T akvi su najprije r o d o s lov i, to jest. genealoški pre-
gledi čl anov a d inastije N emanj i ća: njihov puni razvoj pada u
doba Stefana (iullcdu 1402 i H2i). koji je ne samo davao inici_
jali"1I za izradi,'anje rodoslo"3, već je vjeroj:.tno i sam sudjelo-
vao 11 tom poslu. Osim rodoslo\·a. ilOVU historijsku vrstu čine
i l j e t o II i s i, !ito nasIaju u lo doba. a po svo rn e su sadržaju vrl o
hliski rodo slovi ma. Značajni su i stari srpski Z a p i s i. kojih do-
duše ima i ;z periode Nemanjića, ali koji ~u sc osohito razvili II
to doha sudhonos nih dogadaja. O sim svoje hi storijske. doku-
mental'ne v rijednosti on i čestu imaju i književonih odlika. napose
kada sadrže lirski: izlive boli i oč ajanja, ho s u ih u piscima ti h
zapisa izazivali tragični dogadaj;' koje su proživljavali i bilježili.
U to se doha javlja i jedna žena knji!evllica - m onahinja
Jdimija (svjclovno imc J elena), udovica despota Ugljde, koja
je poslije smrti svOgOl muža živjela "" <'Ivoru despota Std ana.
Od njezinih je SpiSOl osobito čuvena njezin11 _Pohvala knel!u La-
zaru ... koju je ona zlatom izvezla na svilenom pokrivaču za m i<-
nastir Ravanicu. Po toplini. iskre nosti osjećanja. s kojom je pi-
sana. ta po hvala ide u rl';d na jboljih knji fcv nih sastavaka naše
ITcdnjo\"jckovne knj iževno~ti. - Od ostalih poll"ala, koj e su pO°
svećene knezu uzaru i koji h ima \'i~e, naroči t o je ,'rijedna po-
hvala knezu Lazaru, ko ju je o. 1394 napisao pa trijarh Danilo.
Od ostalih pisaca tc periode n ar"čitu pafnju zaslužuju tri
biografa XV. stoljeća. Prvi od njih. pećki episkop Marko (I.3UO
-1411) II svom djelu Zivot patrijarha Je"rema nasta,'I.;a do-
nekle tradiciju T l';odosijeva načina pisanja. Mnogo vafniji su kao
pisci starih srpskih biografija II doba despotovine dl'a st ranca.
5J7
 koji su pos lije propasti Bus-arsh (J.393) našli utočiš te II sTI.skilll
zemljama_ Pn·j od n jih, Gligorije Camblak (1364- 14 19) na_
pisao jc za vrijeme svoga boravka II mana stiru Dečanima Zivo t
kral ja Stefana Dcčans k og, II kome je. uz hagiografsko prikazi_
,'anje livola Stefana D ečanskog. pok uao lijep dar za živo izla-
ganje i sli ko vite realističke opise. D rugi je stranac Konstantin
Fi lo:tOf, s kojim sc sjajno svršava dugi ni~ 1I3m, $Tct!njovjckov_
nih pisaca biografija. I'objcgavši još ka o mladić iz Bugarske. on
j e najveći dio svoga života »mveo na dvoru despota Stefana. Za-
I niml jivo jc. da je on - kako se po svemu čini _ bio I)TV ; naj
srednjovjekovni pisac. koji po zanimanju nije bio ni kalnder ni
crk veno lice uopće. Po svemu onome, !to o njemu znamo. on je
bio neka vrsta profesionalnog učenjaka i dip lomata. Njegovo je
glavno djelo Zivot despota Stefana Laza~"ića (pisano o. 1-133),
koje sc II O.~IlOVIl mnogo rulikuje od ~vih naših prijašnjih djela
I tc vrstc, a po na1:inu prikazivanja histurijskih događaja prt:d_
stavlja pravu prekretnicu u razvoju starih srpskih biografija.
Konsta ntin Fil ozof prvi počinje svijesno pisa ti na način , koji je
mnogo više historijski nego hagiogra rski. Po tome. kao i po mno'
gim drugim ~vojim odlibrna un zauzima jedno od naju gledniji h
mjesta u srps koj srednjovjeko,'noj Imjih".nosti.
Poslije smTti despota Slefana. kad je iloiao na p rijestulje nje-
go,' sestrić Đurađ Branković, srp.sb sred njo"jckovna knjifevnost
ulazi u najburn iju periodu svoga života. koja cc turskim osvaja,
njem srpskih zemalja ubrzo biti po tp uno presječena. Sasvim je
prirodno. ! to jt" u tom burnom i sud bonosnom vremenu propa _o
danja srpske feudalne drža"e bila naglo zadržana u s,'ome pu-
nom razvoju i srpska srednjovjekovna književnost. koja je u
doba despota Stefana bila poČt:la tak o lijepo da napreduje i da
dobiva ele men te novih drunvenih promjena i novih kulturnih
i knjifevnih nastojanja. Razumljivo je isto tako, !ito ć~ se ona
poslije propasli srcdn jovjeko" nc drJ.ave svesti samo na običan
prepi siv a čki i &akupljalk i rad. Manastiri. koji su do toga "re'
m ena hil i cenlri kulturn oga i knjifevnoga rada. bit će za dugu
periodu \"remena izloženi pustošenjima i raza ranjima, a kalu,
deri. koji će II njima svakoga dana strepiti za svoj živoL tru,
dit će se s.. mo da sa mnogo požrtvovanja isamoprijegora saču ·
vaJu i njeguju nde kult urno naslijede.
5lS
-
Tako je srpska knjiievnosl loga doba nasta,·ila da iivotari
u tradiciji sTednjovjeko,· ne knjilevnoSli feudalnog d oba. i to
baš u vrijeme. kad se u cirugim zemljama. koje ni su pale kao
žrtve turskih os,'aja nja, pronala za k ti ska i osnivanje tiskara
stadjaj\! u službu novih mOĆIlIh re volucion arnib po kreta. Sto
se toga tiče nista bolje ne pokazuje nesretne prilike. u kojima se
lada nalazila srpska knjiže,·nost. nego č injeni ca. da su eva nđ elja.
oktoi,i. psalti r; i rat1ičiti zbornici a pokrifnih i ha giografskih
spisa bili jedine knjige. koje su ti skane u najstarijim srpskim
tiskarama XV. i XV I. stoljeća.
P rve su CiriIs ke tiskare II srps kim zemljama osnovane rela,
li"no "rio r~n o. Celrdesct i osam godi na poslije tiskanja prve
s" jctske inkunabule. a d\' adesel i četir i godine poslije prve tiska-
ne tal ijanske knjige II Veneciji, izi5la je il'. ti ska -4 . siječnja 1-494
prva srpska inkunabula. Okto;h 1·4 glasa (t. ZI'. ~p rvoglasni k ~ l.
O na je radena na Cetinju. u tiskari . koju je Durad Crnojević ku -
pio u J..-Ilecima i prenio u Crnu Goru vje rojatno pr ije g. 149S. Više
primjeraka. tog Oktoiha čuva IC po različitim bibliotekama kod
nas i u ino1.emstvu. U isto vrijeme s tim O ktoihom tiskan je
g. 1--194 II istoj tiskari i Okto;h 5-8 glas~ (.petoglasnik~ ) . ko ji je
jedina srpska ilustrirana tiskana knjiga. Danas je od tog okt o-
ih ~ sačuvan samo jedan list (u bibliot«i D. Vuksana na Cetinju).
Osim ta dva OktQiha \I tiskari CTnojevica su tiskane j oš svega
tri knjige. i to: P s~lti T s posljedov:lnjelll. ukrašen lijepim inici-
jalima (dovršen 22. IX. 1494 ): Molitvenik (do vršen u srpnju ili
kolo,'ozu 1495). od koga je do danas sačuvano samo sedam listo-
va \I Le njingradu i jedan lis t u Pragu: Cctvoroevanđelje. tiska,
no vjerojatno u dru goj polovini 149:i i na početku 14%. Od I C:
p()sljednje knjige nije sač u van ni jedan pr imjerak. - Sve te
knjige .. rukoddisao. je .monah M ak a~ije od Crne Gore_. koji je
bio glavni tiskar u tiskari C rn ojevića i u tom poslu imao i po-
m~gače, koji su vjerojatno bili kaluder;' - T iskara Crnoje.
,·ića radila je. kak o se po svemu čini, sam o do g. 1496. kad je
nje~in vlasnik Đurađ Crnoje"ić bio primoran da bjeli u Mietke.
Dalja sudbina tc tiskare nije poznata. J ed ino, što se moie sa si-
gurnošću tnditi. je to, da je njen gla vni tiskar. mon ah Makarije.
otišao poslije propasti C rnoj evićeve države u T rgovište. u Vla -
i koj. gdje je izmeđ u 150; i 15 12 liskao tTi knjige: Liturgijar od
519
 g. 150S, Oktoih od g. ISlO i je"anddje od g. ISI :!. - G. 15 14
nam jerava o je dobro"ačk i kancelar Luka Prim O"ić osno,"ati u
Dubrov niku tiska ru. u kojoj je. u% os ta lo. idio tiskati i ćiriiske
crkvene kn jige . .. koj e upotrebl j avaju ra ški k;olud eri II svojim
er kvam;o ",. al i nije mogao os tvariti tu SVOjl1 namjeru. Z anim I jivo
je samo, da je Primovi( tom prilikom isticao, kak o su knjige iz
Crnojevica tiska re svuda h .'aljene zbog svoje od lične iuadbc
I opreme.
2. Srpska umj etnos!. - Prva vel ika epoha staroga srpskog
monu mentalnog sli kars h 'a i arhitekture po či nje pri k raju XII.
,i stoljcća. Cita" ni z "ainih historijsk ih činjenica. koje su se II isto
vrijeme stekle. pridonijele su stvaranju tc um jetnos ti. O ni h istih
I Manasti r Du rd evi S tupovi u Ra su (prije 1 tGR) stoji na l:clu. za
I godina. kada je osnova na drlav a Nemanjiča i kad je srpska
i crk .. a dobila ra ng autokcfa lne Ilrhiepiskopije. udareni su i te-
melj i sam ostalne umjetnos ti.
!
I, Umjetnost X II . i X II I. st. rašir ila sc u oblastima sta re Ra-
,, ' ke. Spomeni ci srpske monumentalne arhitekture u drla vi Ne-
manji ća nastali su u blizi ni stariji h vojnih i crkvenih ce ntara,
I
koje je prij<.: ddao Bizant. U T oplici kod NiŠi! Nema nja podiie
I d"ij e crkve: s.'. Bogorodicu i S". Ni kolu: u starom Rasu S" . Dor-
I, da - DUrd <':"e Stupove. Te gradevi ne pokazuju joi veliku zavi_
,, m ost orl bizan tskih i i5to': nja člcih uzora. Pri kraju X I!. st. Ne·
, man ja zi da Studeni cu kau nad grobnI' crkvu II mramorll OS hoga·
tom plastičnom dcko racijom. Na B ogorodičinoj eTkvi u Stude-
, nici rani stil stare arhitekt ure doloiva vec sasvim odredene
oblike. Ukrštavanjem i slobodnim i.t.oorom eleme nata istočnoga
i i r omanskog porijekla rormira n je II R;oškoj originalan stil. koji
.ie čita\'o s t oljeć e domin irao u srcduj<> .. jck o,'noj Srbiji. Arhitc k-
I tu ra ra!kog stila širi se j u susjednu Zetu. Kao glavni spomen ici
r aš ke arhi tekture X III . st. - uz vee spomen ut e _ istihl sc:
II Z i ča , Đ urdevi Stup(..- i kod &erana. Rog-orodi ea Hvostans ka. cr kva
sv. Apostola" Pe ći. Mi lcievlI. Morača. Sopoeani. Gradac i Arilje.
Cijel o jedno stolj eće zad riale ~" crkve Ra i ke ;;kok ug!,lV nom
I \'ecem broju Ilo,'e teTllc: loza .lcseje,'a. sta roz;,wjetna priČll o Jo -
• •
svoje os novne oblike. T o su jednobrod ne; grade"i ne s jcdn im ku·
betom. Potkupolni prostor proširen ic u početk u prema sjeveru i
• umjetnosti ne I>ostoji nck o strogo j<.:d instvo u shvaćan jima sli-
I jugu ni fim vest ib ul ima: kasnije oni \I stupaju mjesto ko rskim pro-
storijama pravo kutn og oblika. koje tvure neku vrstu nisk og trans-
i
I 520
,~
perta. C rkve X II I. st. oloi tno imaju veli ke pri pTate s hočn i m ka-
;>elama i zvoni ci ma. Arhitekti pTv ih crka"a udriavi Nemanjiea
bili su i~ Bizan ta. Pri kra ju X II I. sl. vec sc u his torijskim iz\'o-
rima spomi nju na ši Primorci kao gradi telji. Svjetovna arhitek-
tu ra \J Ibškoj XIII . st. sasvim jc ~lab o sačuvana. Kak ve su bile
tvrda,'e te najstarije periode. možemo zaključiti jedino POl n{"-
kim dijelovim a "rada Z"eča na i 1'0 najsta rijim zidinama mana -
sti ra S todcnice. Gol ema ve(in a utvrd<.:n ja. sta nova i manj ih crk a -
va gradena je u XIII. st. od drveta.
U crkva ma jednosla,'n<.: konstrukcije II -širokim i s"ijetlim
prostorijama razvijale su se freske Raške škole. Etape s<lzrije-
,'anja toga slil:l obi ljciene su ne prek idnim lancem Sj)om~ nika .
njim se nižu: rre.~ k e \I man<lstirll Studenici (skraja XII. st ..
iz g. 1205 i iz g. 123.'>·34). u Ziči (o. 1220), \I Mi lcševi (o. 1235),
II crk" i sv. Apos tula II P.,6 (o. 1250) i u t-.·l" rllči (1252). Sl"oj
vrhonac dostiže srpsko slikarstvo II XllI . st. u monumenl.1lnim
freskam a manastira Sopoćana (o. 1262). Freske u crk vi SI". Ahi-
lija u Arilju i1. g. 12% i \I Grlldcu iz p rvih ).::odina XI V. st. po·
kazuju oso bine prelaznog sti la. koji stoji na pr{"kretnici izmedu
monu mentalnc um jetnosti X III . st. i nO"o g sli karstva II crkvll -
ma kralja Milutina.
Sadrbj i obl ik srpskog slikantva XII I. st. potpunu odgova-
raju karakt er u d"" šI\'ll i države ~I' oga doba. lsl ; duh. koji domi-
ni ra II biografijam a prvih N<.:manjića . u dj el iilla Stefan:: PrvQ-
,·jenčanog. sv. Save. Teodosij;) i Dome ntijaoa. prevlada"a i u
grandioznim korn pozicijam:l Milek,·e i SopoC;:oa. SadrŽ<lj fre-
sa ka tc periode U\' ijek je jednost:ll·an .
Monumentalne scellc pokazuju prizore iz zemaljsk og života
Kr istova. ilustracii e vcli ki h hl agdana . povurh $vetitdja i hist("O -
rijskih l ičnos ti . T ek u sta roj pr il)Tati Sopoeana poka zl!ju sc u
si l> U. ekumenski koncil i i Strašni sud. Sadržaj fresa ka u erk"ll ma
XIII. st. ugl:lvnmn .lc uvij ek isti. Ipak. u toj koncimoj. snaznoj
karsl\·a. jasno sc razlikuju (h'a pravca. ja či. dvo Tsk i stil s mno-
gim elemcntima laičkog karak ter;.! ima živ kolo rit. intenzivno
Os\·jclljcn je. krupne ronne j jednostaVIlu sveča n u kom pozici ju.
521
 S likarstvo monaškog slila XIII. SI. očuvalo sc .samo II staroj pri_
prati manM!ira Mildeve i II crkvi sv. Apostola II Pcci. Velike
figure zapu;tcnog izgleda , II jednostavnoj odjeći slikane su \J
znatno prigušenoj svjetlosti s jakim sjcnb.ma i tamnom pozadi_
nom , bez ornamenata, bez nakita na odjeći, bez oružja i bogatog
namjdtaja,
Osim fresko-slikarstva bilo Je \I XIII. sl. Il Ra~koj razl'1]cno
i slikanje ik ona i minijatura. Nisu n~"n S:l\:u\'ane ori gi nalne
ikone iz tc periode. Iluminirani rukopisi srpske red:1hijc iz XIII.
st. dosta su čest i, :tli ni približno ne pokazuju OnC visoke umjct_
ničke kvalitete, koje ima monumentalno slikarstvo toga doba.
Umjetnost xrv, st. pojavljuje sc II sasvim novim geograf -
skim gra ni cama. Osvajanja kralja Milutin:! i Cara Stefana Du-
šana proširila su granice srpske srednjovjekovne države preko
Makedonije, Albanije, Epira, Tesalije i Trakije do Eg ejskog
mora, Srednjo"jekovna Srbija postala jc etnički raznolika drža_
va s kompliciranim društvom, Umjetnost ne sloji više samo pod
, zaštitom dvora i visokog kl era, ona se širi, nju njeguju plemići,
I gradani i seljaci, Šarenilo društvenih odno~a, n:!cionalnih razli-
ka , raz ličitih tradi cija i struja II religioznom ži"otu ogleda se i u
liko"Ilo j umjetnosti, Nekadašnja razdvojeno"'t stila razvila se u
dugu skalu varijanata, koje ~U ipak zadržale neke zajedničke
osnol'ne crte,
Arh itektonski spllmenici XIV, s\, saČll\'ani su u impozantnom
oroju, Kralj Mi lutin podiže niz mOnumcJ)la!nih crkava, pop rav-
lja mnoge napola sru~enc i zapuštcne manastire u Makeduniji,
n:! Svetoj Gori i na teritoriju stare Ra~ke, Srpsko-biz:!ntska škola,
koja sc razvila pod jakim utjecajem tradicija makedonske arhi-
tekture _ maln o se razlikuje od Raške školc,
U toj grup i spomenika naročito sc ističu: Bogorodica Leviška
u Prizrenu, crkl'a S", Dimitrija i Bogorodičina crb'a u Peći i
Gracanica, P etok upolna Gračanka na Kosovu po ljepoti svoje
, crkva manastira Dečana Sa gotovo kompletno očuvanim freska -
arhitekture pripada medu najljepša djcla evropske srednjovje-
kovne umjetnosti, Tradiciju ~tare raAke arhitekture održavaju'
i dalje Nemanjići II XIV, sl" podižući ",r«morne crk\'c-mallzo-
Jeje: Banjsku (na početku XIV, sL), Dcčane (dovršene 0, 1335)
i s\', Arhanđela kod Prizrena (o, 1350), Od svjetovIJe arhitekture
.522
iz XIV, st. sačuvane su utvrdene prijestolnice (Prizren ), utvrdeni
dvorci ( Petrič), gradovi (Zvečan) i zidovima i kulam a opasani
manastiri (Hilandar),
Ka d su došli II makcdonske oblasti, Srbi su potkraj X l ll . st,
stupili u neposredni kontak t s umjctnošću starih makedonskih
crkvenih centara i manast;ra, Ekonomski napredak tih krajen
i novi politički uvjeti, koji su srps ke i makedonske oblasti u
XIIi. i XIV , sL vrlo zbliži!i, utjecali su ; na razvoj likOl'ne
umjctnosti , Zajednički život II istoj državi naročito St' jasno nl!'lt-
da u mcdusobnom pwžima nju na polju arhitekture i sli kantl'a,
U ..,-hitckturi, na kojoj sc ističe ljepota plasticnog oblib .
koja ima razbijene prostore s malim p uvršinama i nemirnim
oS"jelljenjcm, razvilo se zidno slikarstvo novog stila . Ta druga
perioda staroga nakg slikarstl'a obuhvaća vri jemc od 1300 do
13jL U pusebnu sc grupu izdvajaju nb'e slikane izmedu 1300
i 1321, koje je sagradiu ili potpuno oonovio kralj Milu!in: S",
Bogorodica Levišb u Prizrenu iz g, 130i, sv, Nikita kod Skoplja
iz 1308, dio fresaka lJ manastiru Ziči iz 1309 do 131 6, crkva s,.
Joakima i Ane u Studenici iz L~L~, s\', Đorđa u Starom Naguri-
čanu iz 13ti i erkv« Uspenja Bo gorodičina u Gračanici iz 1320.
Medu majstorima Milutinova doba najviše su rad o"a oswvila
dnI slikara: Mihailo i Eutihije, Oni se prvi put p"j a'.'i,iu,iu n;]
kr« ju XIII, sI, u ohridskoj crk vi 5\', K!imenta, Ok o 1308 ohoj;ca ,
p"staju Milutinovj dvorski majstori i sli kaju II svimi] l'ećim kra-
ljevim crkvama do 1320-1321, Od crkava ";50k"g svećenstv," II
XIV, sL najuglednije su gradevinc u Pdi : sv. Dimitrije, podig-
nut izmedu 1317 i 1324 , Bogorodica Odigitrij<l s cr kvicom SI' , Ni -
kole; ,'eliki narteks arhicpiskopa Danila (o, 1330),
Iz doo:!najjačeg političkog uspona srpske srednjovjekovne
države ostala je najveća gradcl'ina stare srpske arliitckiure,
ma (1335-46), P oslije smrti cafa Dušana dovršene su fresh: u
manas tiru Ma tejiću (o, 1360), u kome je pMI,iednj~ ocu,'an:!
crkva Nemanjića, Medu plemićkim crkvama tvga dob" ima ju
freske dobrih kvaliteta: hram Blagovcitenja \J selu K"ranu (Bela
Crkva), jz g_ 1332-3i: s,', Nikola uLjubotenu (133i ), sv, Arhan-
d eo u Lesnovu (poslije 1346)_ sv. Dimitrij e u sclu Sušici (~ Mar-
523
 kov man;;:~lir. ). 5", Bogorodica Zaumska u Oh ridu (13GI) i S".
Nikol<J uPsači (u _ 13(6).
Saddaj fresaka II X IV. sl. neobično je bogat. Um j etni Ci sli _
, kaju mnognbrojne cikluse sastavljene u cjdini enci kl opedijskog
,
•
karakt era. Freske goto\'o doslnvno ilustriraju tekstove e,·ande.
lista. djela ;).postohk;).. apokrifne p riče. žitija. liturg ijske ~cene.
st iho"c cr kvene poezije i odlom ke Starug zavjeta U manastiru
Deča n ima saču" ano je 19 ei klusn I kompletnim ilustriranim ka.
lendarom. koji sam ima 365 seemt. Nnra ti vni karakter toga sli.
;• kn rst ' ·;! oživljen j e dr;!m at i1:ni m. poetičnim i si mooli čnim detalji_
ma. U ~adriaju sc čest" osjećaju ~ u]lr o tn osti ra~li čitih tendencij;)..
i
I, koje sc l j nekim crkvama Il kTŠt;).vaju u slikarskoj dekoraciji istih
• pros tnrija. Uz mistične teme is t očnog monašh'a javljaju se Idasi.
I, cIstički ",otid dvors ke: poezije POllcologa i iivi Tcalist ički dct;).lji
sa domaćeg Il a . l~ea1isti č k e tend encije \I ~ a držin i frcsaka XIV.
st. najvidljivije sc pokazuju u čestom slik;).nju portreta: vladar.
,,,
•
skih. sveće n ičkih i plemitkih. Prizori. koj i ilust riraju detalje
, svakidašnjeg života. upleću 5(: u kompozicije iz e,·andclja. p~al a ­
ma i ostali !1 popul,unih crkvenih pjesama . Ista knuti realistički
i, elemenat imaj u na r oči l '" kompozicije. koje il ustriraju h jstorij~ ke
događaje ~voga doba: SVeČOl nO prenošenje Nemanj;na tijela u
I Studenieu, sabore vJad:!ra i prizore it ži"ota ugJedoih 5,· eĆenika.
U formalnoj stro kturi s"ojih fresak:.. majstori nove periode sa-
I svi m pre kid;jju s (r ... dicijamil slikars tva XIII. stoljeća. Kao opće
,, osuoine novogOl ~til a ističu $C: ,<ert ibIizam, svc intenzivnije izra-
.tavanje nnutrainjeg fi"o ta naslikanih i svc realniji odnos figure
i
,,
prema arhitekturi . !'reeitno mod elirOl Il e plasti ~T1<: formc II jasno
opisanom po)ulilmnom prostoru ko!oriran(, su sU7.drž!jivo. Novi
svijet nem irnih ratnika. fantastičnih m uče nik ::. irta v:! i as kela
poja"ljujc st na hes k.lma iz pTVC polo" ine X IV, st .. osobito II
erh'arni! kr aljil Mi lutill;) i II r.aduž binama m ućni h plemi ća cara
I D II~ana u Ma kedon iji. lJ naglu porasloj "možini tellli! izgl Jbila
se visoka h 'alitcta starog slikan ' va. J u~a 5VU ugl ad enw;t pla-
stične fomle. freske Su postale gru bi;", i na;vllije. a u isti rnah i
izrazitije i živl je. Golema koli čina novog sad riaj::. kome su maj-
stori obrabtli s"u pa žnju. potisnula je privrcmeno forma ln e pro·
,
• bleme u pozadinu. naročito za vJ adavi ne cara D ušana. No već u
idućoj generatiji umjetnika bio je komp licirani o biln i 1I0"i sa·
, 524
,
-
držaj i formal no svl adan i virt uozno o braden II oblik u. boji. a
naroči t o u iz .. anredno finim rješenjima problema kompozicije_
Dragocjene srP$ke ik one iz tc p~ri!)d e .~ačuvane su u Rimu
(u Vatikans kom m ozeju). u llariju (u crkvi s,', Nik ole). II Deča·
nima i H ilandaru.
M ed u srpski m ilUluinira nirn rukop isi ma. koji su nastali p rije
sedamdesetih gudina XI V. ~ t . osobi to se is l i č u svojom viso kom
kvalitet om čet voroevanrlc!ja s por tr et ima autora.
Trcći sti l. st il Mo ravsko:: iko le. razvijao se II tra gičnim VTe"
menim a borbe s Turci ma. ()(I bitk e na Marici du 1 ~59. On poči­
nj e u do ba prvi li "c:!ikih poraza ( 1.~71. l389). a S\'rš~vol .~e padum
Smederel'a (1459). Političkc katastrofe balkanskih k ršćana pri·
vrell,eno su pozitivno utj ecale na ra zvoj knjiievnoga i umjet-
ni čk og li,·ota.
Nagli priliv snaga sa svi h ugroženih st rana brzo sc osjetio
i u likonlOj umjetnosti. Za I'osljcrlnjih dl'adeset god ina XJV. st.
fonnirala sc Mura vska škola. najoriginalniji i na jjasnije ddi ni·
ra ni stiJ stare srpske umjetnosti. :>'1nrallska se i kol a nije formi·
ra la unošenjem stranih m.ora i njihov im prilagodivanjelJl doma·
ćim prilikam<:: ona je organski izrasla iz tradi (ijll makcdollsk ih
i srpskih majsto ra XI V. stoljeća.
Nasuprot šare nilu umjet nosti X IV. st .. koja je II ~ebi n<lsi1~
_ u sadrž a ju i u oh!iku - mnoš tvo kontra sta. mora"ska sc
umjetnost pojavljuje ka o primjer ujednačenog stila. koji sVOJ e
zakone pod jednako nameće ~rhitektons k om obli ku. fres ki. ikoni
i mi nija turi.
SIIC do posljednjih decenija XIV. st. domini rala j e II historiji
srpske arhitekture crkven;t gradevin a . U doba turske naj ezde i
stalnih ratova pos tala j e vainijom vojna a.rhitektura. Na cije·
lom teri torij u. koji su T urci ugrožavali. podilu neslož ni fe-
, udal ei. od D ubrovnika do ])\lnava. tvrdave. sis telllc tipično de-
feru ivnog ka ra kt era. U ddavi Lazarcvića i Br;",k".. ;Ća podižu
se gradov; (Kruševac. Stala t. Soko i Golubae). velik<. grarlska
naselja dobivaju non ul" rden)a (Novo Brdo i lkograd). r ma -
nastiri su opasa ni SIIažnim 7.idovima i kulama (Resava). Kao po-
sl jednj e svoje up orište Brank Ol'ići podižu Zol XV. s toljeće gole.
ma utvrde nja u Smcdercvu, Crkvena se arhitck tur a sas"im razli·
kuj e od masi" ne "ojne nrhitek ture dimcnlijama i općim kara k-
'-,-
o,
 terom oblika. Vrlo de korativne. bogatom plastikom ukraie
c~k:e M ora\'S~e likol~ imaju neke osobi ne, koje s~ slalno pOlla~~
ljaJu; t l o.c.~t Je re.do~n o uI~isani kril sa trolistom. U gornjoj
konstrukCIjI dominIraju "~rtlkalno raUlanjcne mase. kupole o bič .
nu pobvilju na k ubičnim postoljima.
. U grup~ starijih gradcv ina MOTlI\<ske školc pripadaju: J..1ava _
OIca. Lazan ca. RavlicOl i Ljubostinja. a u grupu mladih: Rude_
nica. Ka lenić i Resa'·a.
Na i.~ti se način dijele i freske tc j><:riode. Prelazni stil I'oka-
ZlIju freske u Ibvanici (ISiI). lj t1l;lIlastiru sv. And rije nil T"c~ci
(1~8!)) ... u Novoj Pavlici (lS9i-9S) i Ljubostinji (o. HOO). K;w
naJbolJ J reprezentanti moravskog stila ističu sc sli kari manastira
K alenića i Resave. koja je dOI'ršena i7.mcdu 140i i 14 18.
Sadržaj fresa ka ne ud aljuje s( mnogo od inozemne te", .. tike
XI,~'. stoljeća. Osjeća se ipak tcžnja. da sc saddaj prober~ . Su-
dccl 1'0 saču\'anim ciklusima. umjetnici su naročito rado il ustri_
~ali Kristova čudesa . l--ormahlO obradil'anje motiva poKa7. uje
,~~'anrednu rutinu is kumih umjelnika. Crte! jc mekan. modela_
~' J a ~fek t na s nerVOll1i~l refleksima. puna naglih osvje tljenja,
~oluTlt. bogat 1 lrl a lačkl uskla(i<.:n. P retjerana me k oća oblika.
Jtraza I geMoI'iI daje toj umjetnoui neku iensku. sentimentalnu
ntu: osobi nu. koja s; u to doba pojavljuje i u plemićkoj umjet.
nostI na evropskom Zap:ldu u kasnoj gotici. l arbai1.;,m kao znak
?tmjenosti ist.iče se LJ umjetnosti srpskog plcnJnva na isti na č in
I gotovo na Jstim motivima kao i o dekorativnom slika rstvu
plemića II za padnoj EI'ropi .
Dragoc:je ne. dos ta oSlećene i neprou čene ikone XV. st. nal:.lC
sc I'ećinom u velikim manaSIirima. 05obito u Peći iDečanima.
. Minijaturno slikarstvo u npskim rukopisima kasnoga XIV.
I ran?ga. XV. stoljeća pripada medu najljep~e spomeni ke naJe
~redIl J ov~eko_vne umjetnosti. Posljed njih godin:. XIV. st. nastao
je. č.u.venl Mun~henskj lIsaI Iir. najopiirnije djelo sta roga s'l)skog
Im1l1pturllog sl.'kars t ~·a. Oku 1 4~) slikane SII minijalure u jednom
i cegovini iznova organizira crkveni i kult urni livot. Na početku
č~ II·.oroc~'a nd.c1ju. kOJe sc sada nalazi u lenjingradskoi Puhličnoj
I"bl'otecl. a Ide medu najljepše ilustrirane knjige ći r iisk e pisme-
nosti u XV. stoljeću.
Razv oj stare srpske monumentalne umjetnosti privremeno je
bio zaustavljen padom Smedereva 1459. Gubljenjem i posljed-
526
-
njeg uporiha slobode. umjetnost ,sc gotovo ugasila. OSoflilo u
sjcvernim srpskim o bla stima. Ali izbjegli majstori. koji su počeli
da emigriraju u Ugarsku. u rumunjske zemlje i u Rusiju. preni-
jeli su mnoge cleme nte srpske umjetnosti II s\"oje nove domovine.
Srbi su \I XVI. st. so:'ž no ut jecali 01' razvoj ru munjske arhitek ·
lure. Preporod ruskoga. novgo rodskog slikarstva XVI. st. izvrSeo
je najviše zas lugom naiih majstora. Tamo je sta ra srpska umj et -
nost i u najtežoj kri1.i $"oga razvoj a pokazala ekstenzivnu snagu.
koja je dala tnoravskutn slilu despotu vinc "rijednO$t internacio-
nalnog karaktera.
Ta se umjetnost ilije m ogla iskorijeni ti III na n3Šem tlu
Potkraj XIV. st. prenesen je stil Moravske 'kole u Zetu. Na
obalama Skadarskog jezera Ba lšići pooiiu mana~ t ire. dajuCi po-
jedinim crkvama. koje su namij cnili sebi za grobnice. skupocjene
umjet n ičke predme tc. Din;Istija Crnojev i ć a istakla se ka o za~ tit ­
nica nove ti skarsk e umjetnosti. Knjige iz liskare na Cetinju s ilu-
stracijama. iz posljednjeg decenija XV. st .• pripadaju medu ču­
I'ene inkunabule II Ev ropi: o ne su najljepJe tiskane t;rilske
knjige kasnoga Srednjeg vije ka.
Vitalnost s r p.~ke ~,.edn.i()" j ekov ne kult u rc - l1:.pose umjet -
m.s ti - pokazala sc jasno vcć ].lTl'ih decenija XVI. stoljeća. po-
l it ički razbije ni. stalno uzmičut; pred T urcima. ali navikli na
svoju kulturu i umjetnost. izbjegli Srbi umjetn ici na.n av ljaju
svoj rad i u kr;ljevim:!. u koje pry; put dolaze. Srpske se crkve
pudi::!u II Bdgradu u Furlanskoj (14i6) iKomoranu ( 151 8) u
Ugarskoj. a jedan prepisivač minijaturista pojavljuje se 1454
u Varaidiou. U početku XV I. st. osnivaju sc nod kulturn i cen-
tri; najjači je bio 11 Srijemu. Tih .leeenija Srbi su sagradili naJ-
starije f ru!lkogorske man~stirc: Ho povo ( 1 49!)-150~) i Krukdol
(o. 1514). zadužbine Maksim<l. Brankovića., i nešto mlatii .J :l7.ak
(lj~2 ), Sii;:r.tOI·ac i Veliku Remetu (15S4). U ino sc doba i u Her-
XVI. st. opet počinju da se spomi nju Srbi arhiepiskopi. PTI·i
medu niima. Jovan, podiže crkvu USj><:nja u T vrdolu kod Tre-
binja. ~1onasi iz herccgo "ačkih manastira i Južnog Primo r ja
osnivaju u početku XVI. sl. slikarske škole. koje su davale maj·
store gotovo dva SIoljeća. ne samo za svoj kraj. nego i za sje-
vcrnc oblasti Crne Gore. Bosne i Srbije. Koliko je u prvi mah
52i
 ,
i
T"" l..A 1.\

llOslije slo111;! poli tia c vlasti rastrojena staro srpska lImjetIlost

imala" sebi l.ivo ta. po ka zalo s<: poslije u XVI . j XVII. stolj eću.
Ona je živjela jo; dViI st olj eća poslije pada Smedu!.':,·a. i na
, polju slikars tva odigral a vainu ulog u II cijeloj kasnijoj umjcl_
nosti pravoslavnog Istoka.
I
ll. Kult u ra II Makc:d o ll iji od X II. do XIV. st oljeća. - K II j i-
o
f e v II S t. Makedonski pisani spo menici od XII. du XI V. SI.
nose u sebi tr,lgove posebnih pravo pisnih ško la , koje su radile
II Makedoniji: od njih su najizrazitije Oh rids ka i Kratov ska
, l kola. U njima sc u],otrebljava maked onsko redakcija crkveno_ -•
slovenskog jezi ka. Od spomenika Ohridske škole najpoznatiji
,, su Ohrids ki apostol i Bolonjski psaltir. a od spomenika K ralo\,_
ske škole Lcsnovski pare:nczis. Gri goTOvičev minej i dr.
Od XIV. st. dalje: u Makedonij i sc ši ri upotr cba cr kvenog
l
jezika srpske redakcije. koja prevladava sve do pojave knji_
ževnih dj da pis;wih na mak edonskom govornom jeziku.
Pojedi ni Makedonci pisali su u tuj periodi i na grčk om jc-
••
I ziku. N,Ljpoznatiji od takvih pisa<:a je pozna ti filozof Gri gor ije -••
Akindin iz Pril epa. koji je u "jersko-bogo,lo\'skim raspravama
u Solunu i na Svetoj Gori u sredi ni XIV. st. živo sudjelovao ne
•-,
salll o riječj u . !lego i polemičkim spisima i SIlisima fi lozofskog
kara ktera.
.. U m j e t n o s t. - Za vrIJcme bi zantske vlad;wine LL XI.
i XII . st. jača bizantski utjecaj u makedonskoj umj etnosti. ali,
zah vaJju juti aktivnosti makedonskih manastira. os novni ele-
menti Makedo nske bkole i ,blje sc razvija.iu. Prva je pol ovina
XII I. st. 7.a Makedo nij u početak novog jača nja sla ve nskih ele-
menata kako u litera turi. tako i u umjetnos ti. Makedonija uJazi
,"
ta da II sasIa" b ugarsk e drh'·e. sto omogućuje:. da sc grčk i
uljecaj potis ne i j ače istakne slavens ki karakt er ne: sa mo Oh rid-
ske arh iepis kopije. nego i cjelokupnoga ku lturn og iivota . Poslje-
dicom toga bija.te jača djelatnost prep is i " ača slave nskih tek-
stova. a u vt.ti s time i razvija nje rada oko minijatura.
Poslije obnove biza ntske "Iasti (u X I. st.) II Makedon iji sc.
ka o rezul tat razI-i tka feudal izma i većeg interesiranja za antiknu
kult uru. osjeća u slikars tvu pojačana tenden cija za realističnije
prikuivanje ne sam o čovjcka kan l i č n os ti. ncgo i sredi ne. LL kojoj

528

J I
,

je čovjek Umjet nici slikaju likove svetaca. koji viic:

predočen _
nali če na portrete nego na ukalupJjc:nc kano nske crkvene lič­
llost i. Nekadašnje karakteristično linea rno iuah.vanje m'dike
zamjenjuju plast ične forme _ Monume ntalnost ustupa mjesto na-
rativ nosti. Broj ko mpozicija II crkvama se poveiava. U njima sc
većino m prikazuju scene pristupačne shvaća n ju ohičnoga tada -
Injcg tO'·jeka.
No,'o s h v aćanje umjetnosti osobito se I){)javljuje potkraj
XIII. i II XIV. stoljeću. Feudalni gospodari. koj i vdinom g-radc
crkve kao svoje zadužbine. nastoje, da im slikari nul ikaju por.
trete kao kl ilorima crkava. Osobito se izrađuju portreti II XIV. st..
u doba. kad sc Makedonija nalazi u granica ma drzave Nema-
njića. Medu najpozna tije port rete pripadaju portreti sevastokra-
tora Vlatka i njego"e porodice u Psači , cara Dubna i carice Je -
lene II Lesnovu. sjajni por treti u ohridskim crkvama. portre ti
dvojice episkopa u Lcsnovu, portre t episkopa serskog u jednom
cvandelju, koje sc nala~i II Londonu. i "'jdi portreti ćesara
NO"aka u crkvi na Malom grad u na Prespi. Tada sc u Makedo-
niji razvija živa kulturna djelatnost kako II granicama države
Nemanjića. tak o i in'an njenih granica. Podižu sc i ohnavljaju
mnogobrojne crkve i manas tiri, od kojih su ne ki i do danas sa-
čuvani (Sv. Klime nt u Ohridu, eksonarteks Sv. Sofije u Ohridu,
S". Nikola u "ritcpu. Sv. Nikita II Skopskoj Crnoj gori, Sv.
, Dorde u Starome Nagoričanu. Lesnovo, Matejić i dr.). Arhitck-
tUTa tih crkava je nas tavak prijašnje arhi tekture makedonskih
crkava s upisanim križem u pravokutnom prostoru. Graditelji su
specijalnu pažnj u ob r aćali fa sadi. H armo nično m porljelom
zidn ih pov ršina j k ombinacijama zidnih otvora i zi.lanih d ijelova
IIO$tiz;1\'al i su visoke umjetni čke kvalitetc. koj i - ka o k od fasarla
M a rko,< m; nas!l r. d io bo rou. k olu~ ~ im ~ " 0I1I k raljl eksonartcksa crkve sv. Sofije u Ohridu - idu medu najveća
\' u kaSina. dr~ l:' !,olo'-in. XI\' . SI.
postignuća svoga vremena. U arhitekturi tc pcr iode " ažno mjesto
nuzima i keramoplastika. Ona je bitan izrabjni elemenat arhi-
tekture. Fasade crkava su slikovite. T o je postignut o mnogo-
•
brojnim umjetničkim kombinacijama meande ra . !ahovskih polja .
wpčanih vijenaca i drugih eleme nata. Na crkvama le periode.
osim bitnih elemenata makedonske arhitekture. nalazimo i neke
elemente srpske arhi tekture. Te elemente možem o ob jasniti či­
njenicom, da je kulturni i politički razvitak Makedonije u toj

.29

i
periodi unerazdjeljivoj vczi sa suvremenim razvitkom srpskog
naroda. Razvitak makerlonskc i srpske umjetnosti te periode
može čovjek pravilno pratiti, samo ako ih proučava usporedo.
Utjecaj srpske umjetnosti na makedonsku konstatiram u i II sli_
karstvu. Nekc kompozicije srpskih sli kara XIII. sl. nalazimo i u
makedonskom sl ikarstvu X IV. stoljeća. Makedonski i srpski
cr kveni slika ri rade za istu vlastelu . T o je bilo uzrokom da su
unokne promjene kod crkvenog slikarstva kako u rasporedu
scena. tako i u rasporedu pojedinih figura. Slavenski karakter
makedonske umjetnosti je najjači u toj periodi .
Najvažniji slikari skraja XIII . i na početku X IV. st. su Mi_
hailo i Eut il,;je. Oni su autori fresaka u crkvamn sv. Klimenta
II Ohridu. Nikite i Starog Nagoričana. Narativni dramatizam je
glavna odli ka njihova slikantva. Na njihovim freskama nala_
zimo i neke ikonografske clemcnte, koji su primljeni sa Zapada
(Italija ) i po kojima se vid i pojačana vcza iz među Zapada i Ma-
kedonije II toj periodi.
Tvrđave su posebn:l grana makedonske arh itekture u toj
periodi. One su građene na visok im i tc.ško pristupačnim mje-
stima. U Makedoniji ima tvrda va. koj e su izgrađene već prije
dolaska Slavena na Balkanski poluotok. S "remenom su mnoge
od njih obna,'ljane. a podizane su i nove. Nema gotovo gra da
u M akedo niji bez srednjo"jekovnih tvrda va. NJihov oblik naj-
čcšće zavisi od samog terena. ČCtvrtaste i okrugle kule nala~e se na
važnim stratcškim točkama tvrđave . Srednjovjekovnih !vrđa,'a
ima u Ohridu, Prespi. T itovu Velesu. Prilepu. Skoplju. StruJJlici
i drugim gradovima.
2;;"a umjetnička djelatnost u Makedoniji traje i za vlade
kralja Vukašina. Kraljevića Marka i ostalih suvremenih fcuda-
laca . Tada su sagradeni (ili ohnol'ljcni) Marko\" manastir Sv.
Arhanđeo kod Prilepa. SI'. Andrija na rijeci Tresei i dr. Slike
tih crkava su kara k ter i stične za makedonsko slikarslv(". druge
polovine XIV. stoljeća. U Markovu manastiru ima hogatih mo-
tiva i scena punih pokreta i dramatike. U Sv. Andriji prevla-
davaju fi gure pune energije i života. One su prika~ane nemir-
ni m. ali sigurnim crtdom. koji teži k odstupanju od poznate
bizantske stilizacije. Ik onografija fresaka XI V. st.. na pose druge
polovine XIV. st., uvelike se razlikuje od ikonografije prethod-
530
nog stoljeća. Pustinjaci. koji su nekad a sli kani u donjoj wni
crkve. u SI". Andriji n isu nas likani. T o je u vezi s nastojanjem
umjetnika, da ;;to više istakoe glavne crkvene l i čnosti (glav ni
sveci) i sv. ratn ike i da crkvi dade borbeni karakter. U slikarstvu
sc tada opah nastojanje umjetnika, da dogadaje predoči II pro-
storu. U općoj težnji bizanhke umjetnosti. da riješi taj pro blem,
čini sc. da Sll makedonski um j etnici postigli n ajveći uspjeh (Sv.
Andrija na Tresci i druge crkve). U Makedoniji j e stvoren;1 ci-
jcla .škola. koja u tom sm islu radi sve do sredi ne XV. stoljeća.
Glavni su predstavnici te škole metropolit jovan i njegov bra t
Makarije. jovao je s Jlomoćnikvm Glig-orijem izradio fres ke u
cr kvi sv. Andrije na Tresei. jovan i njegov brat Makarije. koji
je isto tako bio crkveni slika r. jesu Makedonci iz okolice Prilepa.
što se vidi po sačuvanim slavenskim natpisima u crkvi SI".
An dr ije i manastiru Zrze blizu Prilepa. Makarije jc slikao
Ljubostinju.
Uz tu ~k olu, koja jc ustvari nastavak službene umjetnosti u
Makedoniji XIII i XIV. st. i u kojoj sc jače pojavlj·uju grč ki
elementi. postojala je umjetnost. koju su kao i prije njegovali
priprostiji kaluđeri, ljudi iz širokih narodnih slojev;: . Tragovi
stila te škole sačuvali su sc u slikama Lesnova, t\1arko\'ll mana-
$lira i Zemenskog m>lnastira II Bugarskoj. Ta.sc umjetnost mnogo
manje sačuva l a i zbog toga j e bila i manje proučavan.::.. al i se
ipak zna. da se razvijala pod ~labijim utjecajem bizantskt umjet- •
]losti (shvaćene u uiem smislu) osobito Xl. i XII. st .. ta ko da je
ona, možda, kontinuitet ont umjetnosti. koja je na Balkanskom
polu otoku postojala prije iko nobors.,·a. T o daje specifičan ka-
rakter makedonskoj umjetnosti uopće, jer su slu Žbtno. umjetnost
i monaške škole utjecale jedna na drugu , ta ko da sc \I makedon -
skoj umjet nosti na laze neki eleme nti , koji su tudi ostalim ško-
lama bizantske umjetnosti ili su u druge školt preneseni iz ma -
kedonske umjetnosti.
Osim fresaka iz tc periode sačuvale su sc i ikone. Po ~voj oj
umjetničkoj obradbi i iko nografiji te su ikonc na istoj umjet-
ničkoj vis ini. n a kojoj su i makedonske fresk c. Ima iko ni:.. koje
su po sadržaju, obradbi i stilu identične s freskama. iz ~ega se
može zaključiti, da su neke ikone i freske radili isti majstori.
Najbolje sc ikone nalaze u ohridski m <:rh-ama (S" . Klimen t. S,".
531
 Nikola i fir.). Ali ikona iz tc periode ima i po drugim crkvama
i manastirima . Za makedonsku su umjetnost naročito karakteri _
fitične ikone .. Vozigrani je Mladenca- ili. kako piše na samim
ikonama, ,.Bogorodica Pdogonitisa« (PeJagonijska). To je noI',
originalan oblik kompozicije »Umi1Cllije l3ogorodičim' ''. Ta je
kompozicija djdo makedonskih umjetnika. Najstariji podatak
o postojanju Bogorodice Pelagonijskc je iz XIII. stoljeća. Ikone
toga tipa toliko su bile omiljele II Makedoniji , da su ih radili i
kao minijature na knjigama. Osim ikonopisa Makedonija je II
XI II . i XIV. st. imala veoma razvijene skriptarije, II kojima je
njegovana minijatura. Najbolji ~U bili minijaturi!l; Les novskog
manas tira. koji su ostavili za sobom mnoge rukopise s tipi čnim
makedonskim ornamentima.
Valnu granu makedonske umjetnosti X III. i XIV. st. či n i
ornamentika. koja je bogato zas tupana i II drvorezu. Ca rske
dveri kao i crkvena vrata većine crkava izradcna su u dr\'orezu.
, il amvoni i drugi predmeti iz kamena. Ornamentiku tog drvoreza
čini plitka pletenica kombinirana s čov je čjim i životinjskim fi-
• 1I 01iD0M II •.18Cle " ""a. 1S40 (to Su bili uSII'a ri prijepisi, koje je učinio O.
gurama. Sama ple tenica ima karakter orijcntal ne ornamentike,
tako da plasti čne elemente prijašnje periode zamjenjuju kon-
, trasti svije tl oga i tamnoga iZI'edeni na ravn oj pO\'TŠi ni. izdu-
bena su mjesta često ispunjena smolom. Umjetnik ima tenden-
ciju da pokaže I to "eću fantaziju , clement. koji dobiva pun iz-
ražaj u pletenici XIII. i XIV. stoljeta. Figure u sastavu te plete·
nice su prikazane ili u duhu tadašnjeg slikarstva (Blagovijesti na
Carskim dverima), ili u duhu orijentalnog shl'aćanj a '.ivotinjskih
figura (amvo n SI'. So rije II Ohridu). hradi\"ane su i slob(>dne
figure od drveta, kao Jia je jedini .sačuvani visoki reljd SI'.
Klimenta u Ohridu. Razvitak drvoreza II makedonskoj umjet -
nosti povezan je s općim razvitkom makedonske umjetnosti, ali
u njemu nalazimo više orijentalnih elemenata, jer 5U utjecaji
pomoću trgOl'ine pokretnim predmetima 1akie prelazili iz jedne
I ,redine u drugu.
I jel·OOu. Vdna d<>puna P"dčel'oj zb:rci je~~ (nO".1I1I11" CPllC~I : od K.
532
-
IZV ORI I LITE RATURA
I I l' o r l. - A. i B. Za oyu j~ pe riodu, poče v od XII. $1 .. sačuvan
Inatan broj ui:0vora. isp rava l pisa ma Od p.ojedlnih vladara ili vlaSle~
pisanih srpskim jezikom. Najvik ih st! sačuvalo II DubrOl'atkom drtal"nom
.rhh·u, z.tim po manasti rima S"ctc Gore, n~jzad po pojedmim man.s t i·
rima u Srbiji (i n," i isp ral'a samo ispisanih na zidu i tako sačuI·a"ih. klO
UD Su tička i i:.ač.nifk.).
Prvu več" zbirku či.ilicom pisanih iZI·o.a iz Dubrovačkog arhiVI
ubjnio je n IC. ll' JI o· T ~ P T K o Đ "h. Cp6c~ i n Cno.,euOlU" ".,~ eTOpe
pUC08y.r.-t, 11"".wwe, noee"t. II c"o,uf.Hi~ 60CI"CK " , cep6cNH, x CPlltrOBa4KII,
"'''' ''aT" II,1I1\ II l1y6poaa'II(1I Npa"1:-",,, "apeu, 6<lHon.•,ecnOTa. NKU081.
Nlkolaje\"ič). MaiO zatim izdao je P. S" f B t II<. Pam~ t kr dre"nlho I'isme,
"kw; Jiho5IOl·~ n\"". 1851. Sar"!kov~ Zbirka sadrti: ti t ija Cirila i Meto·
dija, Stdana l'o:emanJe od PrvoYjcnčanoi:a i sv. S.ve, Dui>ano,' Zakon ik,
jedan svod r()(!oslo"a i ljetopisa. nekoliko zapin i na t pisa i 19 isprava.
Orul:o izdunje priredio j~ J. J i r c I: e k 1(. ]873 i dodao .iol 13 isprava.
Mnogo vatnija je bila zbirk~ izvor3. kaju je priredio u net~ ]85E F.
M i k I o ~ i t, Monumenta ~rbica spettan t l. historiam Serbile, Bosnae,
Ragusii. Miklo~it je prije svel:. pOnoyo ild~o dokumente, koj~ IC objal'j,}
Karano·Tvrtković, prema I)ril:inalima, koj; su sc tlda nalaz;li II Beču.
utim sve ostal. doteda poznate srpske isp ral'. ili izv()(!~ ir. njih. Istt
I:odine izdao je M.). o n~' II "1\ knj ijl"u " iFama dubrovatilol:"l ~srpsko,"
dijaka« RUSki Hrislifo ro~iĆ8: Cllo .. e""UII Cp"b6CKII Oil. 1390 ,10 J ~23 , ~
. cr nHC"a IIIICal!a 011 Peny6 nHK ( Jl.YOpOaaQKC Kpan,ep"",. I1cen0111 ...,
Đ oho.liI"a II K!!e30aHW' cp"b6CKlle". 60t3I1CK H... II npIIKOpc~"e.,. Druga
k njiga Pucitevih Spomenika srp~kih iziUa je 186!! i sad r!i dokumente od
I!. 131;) do kraja XV. S\oljeta, p repisane i>; različitih se rija knjil!c Dubro-
v~čkog arhil'n i sa~uvane djelomice samo u t.lijaMk!)m ili latinsko rr. pr;,
J i r e č e k a (CnOMeIlIlK (AH ll, 1892). Posljednje ildanjc nih POZIl"
lih dokumenata Dubrov3čkOl: .rhi,.. pisanih či ti!icom pri redIo it
]b. ( r O j a " l) Đ" h. Cn pe cpncHe nOaeAo. " nHC"a (360plllll: sa MJK
CA.H III 1929, [12 1934). Za ovu periodu (lolui II obzir samo pn'c knji",.
533
 S.p.ske ispr~"e, ponaj"i'e m3nasl irskc, saču .. ~oe ,z,'a ll Dubroyn ik D.
n isu jo~ izdane II jednoj zbi rd. Neke su, kao ~IO je naJ)omClluto, u,l~ "
itdanje Safaf ika i Mikloiič3. ~ t ale Su izdav~"e naj"iSe II r.ueIlMK) .acc
II CYLl " CIl""CHI/K.,· CA H. V&1nije mlnJe zbirke nalaze ~C II GI """ ,I<"
24, 1867, od arhimandrit a L e on i d a, i II Spomenik u 3. 1890. od Lj. S t",
j a n O v; t a. "apOK treba ~po "'tnuti izdanj~ nekih za sr psk u ~rcd"j"
vjekovnu historiju lIaj,'dniji h man asli rll<ih ispra"a: po,'e U. carn DuA",,"
manas tiru S". A.hande la (r~acH"K !lCC l&, 1862, izd . .1. S " f" r i ll):
dvij e Dcč"n sk~ hmovulje (r~aCIIIIII Dill, d rugo odcIj., 12, IRS<l. iz,l,
M, S, M, I oj e v i tl: Svetolte fnnska (banjska) h.isovu!j " (Cno" e H" ~ (A ll ,
4, 1890, izd. l j , K o ,. II Č e" i č); iste go<.line izi,;io je i izd a nje V . .1a ~ i č~.
S .. e tostcf3n.ki hriso"ulj k ra lja Stdan" Urob lJ Milulina (izd. Zemaljske
Vlade za B. i H.) ; R~vanitka povelja (izd. U n eT Ko BIl b. CT"l' lIlI e ....
(923) ; G,ačanička pO"elj a (izd. M. Pavlo"ič, r.UC HIIK CIIn 3,192;1
Veb nu Sl ar ih s rpsk ih ispra .... ,Ii obit110 skraćene, ;zdao je CT. H O 8 I o( (I.
B II I•. 3aO(ol/c~" CnO"eHI/Il 11 epnc~ "x AAlI<l&a cpUlbtn BeN, (noct(;l/ a
113A. CAH, 19(2). Vatna je za t im i ~b;rka Air. Co,"o~je". OJla6paHlI
c no .. e" " UlI cpnc ~or "pau (OJI Xli liO Kpaj.a XV BeNa), 1926; Ona sadrll
dosta isp ra.-a p-onovo ilđan ill p remu oril:"inalu, 8 nekoli ko i p r.-i put obja,.
ljenih. (xl b rOjnih ildanja Ou~anova ukonika naj bolje je CT. H o ft a IC u.
D II h. 3axOll~K CTetlla". lJ.)'walll, Ila pa CPIICNOr, 1349 H 1354. 1892'; prij~.
vod n . z, dao je H. Pa il O J 'III h, .t1YW' HOH 331(0H"", 195(1, u ~p, recen1-iju
V. /1\ O ~ i n a \I HZ HI , \950. (T. II O" n I( o B llI, je izdao i MnT>,j~ IliItl
CTapa CIlIlTar .. .,.. 3C>op+<"1( 3tl MJK CAll. 1907.
Kao iZ"or Za O,'U periodu \'rlo Su \'atni r.zliti(i 13J)isi po ,uk oV isi",",
kao i natpis; na ~pomcnicima (na<.ll.'robn;. po manasti rima i I. d.). Njiho,'u
$is ten, al$ko jzda,·. nje preu zeo .le .lb. C T o j a " o Đ" li. CnJl H CpU CKI/
3.nI/CH II lI:!'TnllCII (360pllllIC :Ja l1JI( CAH l, 1902; II. 1900; Ill , 19D5: IV,
1923; V. 1925; Vl. 1926). N. kraju posljed nj e knjige nalu i se r np ra v. Li,
StojanO"ića odat iranj u ". rib srpskih zapisa i natpisa i O i zra~lIn ava nju
datuma sve tk o\,anja Usk rlll. Manju zbirku izdao je B. n e T IC O ' " b, CTD.
p I/Ile - sanI/CH. HUnI/CII, .'II/CTIIHe, 1923.
Dral/ocje n su izvor bioc rarije s rpskih vlada ra i ar1oiepiskopo lli IH"
trijarha. Pr\'c biog raf ije posve čene Su Stefanu Nemanji, O$n;\"I~u d in'$tijt.
Najvažnija je l'>:eOlanjin l bior r.fija od njego,'a sin~ S l e f a n 8 Pr" o·
v j e n ~ a n O e. Ona obo)lva ča tij~); njego,' fivot sa svim va žnij im nU!·
I Camblak " iile želio prik aza ti Det3 n skog~ kao mučenika "noscti i legen·
'''entima. Kao ~ čudo sv. Si meoni' opisani $U važniji dO/iD daj i i~ vl ad.'
Prvovjenčano!:,a (<.lo 1216). ('Po~\jedllje izd. B. T, O P O B" II. }!h!Tuje CM>l e·
011. lie>la'he OJI CTetllaH. nJ)"O"t"~IHor, CaeTocasc,," 360PIIH~ ll . n o,
cr6 H3 "311.. CAH, 1939). Kratku b;oer.fijn Nemanj;nu dao je i njeli''''
najmlađi $;n Sv. S I ,' a kl o "vod u Tipik s tu(\enički: Nemanj ina ,'la d~·
.. iu opi~na j e sas, ',m su m.rno, oplirnije nj evo" li,'ot kao kal ud erA
potlije sil ask a s pnjHtolja (izd. P. S I f a f i k , P am "k)', i B. T, O]l <) B lt ".
Cnl/tll CB. CaBe. 360PIIHK 31 »JK CA H, 1928). Treću bioc rafiju St. Ne·
534
manje ()5 t~,· .u j~ k~lude r D o m e n , i j a n; pi$;l n l je 12&1, dosta opŠirno,
;til "e~an'().'13I nu; rad~na jc ul' lavnom prema P r"o\'jenhnom (izd. b. JJ a·
"" " II h, lI\" ~OT ea. C" .. eOHa H C8. Caae, HanHCIO .QO >lellTll jI H, 1865).
Domelllijan Je nal",au 1253 i vrlo opširnu b.o!:"",fiju sv. Sa ve; lu je naj·
iSC TJ)ni;i i najlitarij i opi. fivot a i rada Savina Clld. O. D~nitit. n. d.}. Tu
jc biog rafi ju preradio ..j~rojatno l.otkra j XII I. n, kalude r T eodo$ij~
(izd . b, !l a II H ~ "h, 1t{""OT CB. Caae, Haflllea o nOIlCHTllja.t, 18&l: D~nil:ić,
je po!:"re.lll o pripi ""o ovo djelo Dom.ntijlnu).
D. 1) a "; č i t Je izdao i ,'elik ; zbornik b'O/iTafija; It{H80TH ~p a.be[l'
H ap XHenHCKona Cp/ICKI/X, "allHeaO ap xl/ cn l< c~on lb ll H~O " II.pyr>l, 1866,
r aj zbOrll;k, ~adrti, 04im l\raćih na pom en" o Radolla,' u iVladislavu.
biol.'r3fiJe kral ja Uro;a l. i kralja Drc!:"ul inl. Pr""b ilnq je 10 bila samo
jed na !,lt oJ!..a(ija, OUjf " l;no,'" pa je pO'llije podijeljeni n. d" iJe, da b i
se dobila i flQIebna u roieva (u njoj SC uSlnri !:"oyo," O mladost i Dra::u·
Hnovoj i o "jeeo";m oonos;m a , ocem do pt euz;manja \'Ia,ti). Dalj(. u
zborniku If nalau opis; i iv013 kra ljice Jelene, tene Uroga L, i k ralja
Milu l ina. MilullnoV8 je bio~ra fij a osobi tO \'afna kao bi! torijski iZ\"or, jer
s a<.lrti obilje podal.ka za njegovu vladavinu. Po imenu nepuzn'li nast.v·
Ijat rad • • rhiepiskopa l)a,,;I~ uapisao je biografiju kralja Sldana Dc·
tansko!:"a dosta op~i rno i sa mno !:"o h;$Iorijs kih PQ<!:otaka o niego"u tj"OI"
p rijc <\olaska ,l a .. Iasi j o njeguvOj vladavini. ISli jf pisac "jerOj a tn o o s ta"io
i ne do"r~e n\l bio/i ,Miju Du~anovu, obuh",ćclI; s n $A mo Du~a nO\' dolazak
na prije stolje i prvi \ljtgov i sukobi s Bi zantom i Uga rskom. raj zbornik
sadr!i intkoliko bio l'rafija a rhiepi skoJlu ; p'lrljarhn srpskih. Sam j c
Dan;lo n.pino ž ivot arhiepiskopa Arse nija 1., Savi nD nasljednika. S.,'e II .,
Dani!a !.. Joan ik ijl 1., J cvstatija 1., Jako ,'a L, JevIta lija II .. S3\'e 111. I
Nikodima 1.. "ečinom ukr aIko i bez mnogo ' '''a nl ih podataka. Jed .n
utenik a rhie p iskopa Danila dao je opli rnu i ud rhjnu biog rafiju ~. m oga •
Oan il. II. Na kraj" zbo rnika nalue se i manje biocraf ije triju pn-ih pa lri·
jarha (Joani kije, Sa" a. Jdrem).
Osim bioj!rafije SI. Detans koe II Danilov" zborniku posloji jo~ jedna,
kOJU je poteiko m XV. st. napisao G r i g O r i j eC. m b I I k. t adn igu,
ma" lllanas,I,. Dehna. Ona kao i2\'or mllogo zaostaje la p n ·om. j er je
darne elem~"'e (i~d. J. lU a ll> a p"~. r.UCIIHK lleC ll, 1SS9).
H u I" rl a Đ n o 8 II II. .'loIIahIl H3BOPH ~3 cpnc"y HCTOPHh'. .1l~0
lipa". It{IITIIH ~pa"b Cp..uCKblXh, l""acl/lI" C:ril, .1lP)"o Olle.'" 7,
lls7;. p ri redio je svodno izdanj e bio grafija "lad a ra od Stefan~ NemanJe
do S ttf~na Otčansl<og. uklj"čno, izdvoj;,'Si u mo 51 " . rn~ podat k e, bcz
",,,oKobrojnih b iblij~ki h citata i praz~ill leoloik ih raz matranja. Za ls lra ·
ti" ački ,ad ono n e mote pOIpuno umijen;li Izda Ilji pojed inih bio!;:",f;ja .
I'ostoje ; I'rije\'oo i biog raf ija n a s"wemeni sr~k i jezik: /1-\. 5 a lU II h ,
CTail" Cl)nCKe (j Horpa41M Je. 1 92~ (2: i" ot Stefan a Nem,njc od I". Save;
1;'·01 Sl. 1'>:emanje od Sida'" P,,·ovjentllnog; tivot s~. $.an o~ Teodosija);
535

JI. M K P MO I II h. )l\IIBOTH ~pa.,,~u II 3pXKerrKCKona cpnCKKX 0.11. apXK'
em.e"o". lllK HU ll, 1935; Cupe CpnCKe 6Hofr>alj>Kjt XV II XVI! n~u
- U ..'6~1K. KOKCUHTKH. n a.icK.ie, 1936; )l\ltBOTII e8. Cn~ " eBe r OTl
CII>teOHI O..l ilo".HT"jIH3 1935. L. M i r k O N i ć je i~dao posebno; .pisc
,,'. Save i SIda,," Prvo,j~n~.nOI:, 1939 (11.1 sl> i njiho,·. biogr3r;j~ SL
Nemanje).
O biorr.flj.ma je mnogo pisano. Z. h iSloričllre Sn tl3jv3tnije r31.
p rve: 1-1. n a. ~ O B II h. XpoKO.'OWKC 6e~~luKe ce. Cnf o Cn4l.H)· Hc" a.
n
IbK, r",CIIIII( CY 47, 1879; n. n o n o,," h, O xpoH o.Tor Hjll Y Ile.l"",
CB. ClBe, r~le CA H, 112. 19'14; 5. 11 o p o B II h. nKTalbc o XpoKo.TorHjK
Y .II. C.lK"1 eB. Caae. rOIlKW'~ltLU H4 49, 1940; CT. CT'"OjC."I,. O
(KlOn}' He >talbHHe 6ltOrpa4lKj.t: Oil CTe4lalta np808CHQa"of. r.Tae CAll 49,
I ~; A. r •• p K.IL O. II h. nllTl_ o eM~OlI)' He"3"'""~ 6Horpa</lHje
oil CT.40'''1 npBOBclI~a Hor. iSIO SS, tl!99; CT. C T a KO j e " H h. 1<'1\1
je np.o.e"~ ' HK UBpUJHO H ... alblUto IK"THjC? , isto 12Ci, 1927; B. T,opo .
• K h, Mel)ye06HH OAt!owaj 6Horpa 4lllja CTt<l>aHa H."3 ... e, Cenocluc,,"
'OOp""M I. n\lee(ill , 11311. CAH, 1936; C T. C T a " O j e ft II h, K..... je
TeoAoCKje n" Clo lKHMOT cu. Cue. JYlKH OCIL. $HlLo,lOr 7, 1929; H. P a II (L J.
~ K h, TtOAocHjeo H nornCIIH Ila IIPYWT1!tHO II Ilplt<3B1tO l'pel)e'be Cprillje,
Razprlvt ZIIalI . d r . I I hum. vede 9. Hist . odstk 2, 1931; C. !l. P o 3 a" o IL,
l-l e' O ~ IIHKH. UptM" COCTaBnCHIIM H .'""HOCT~ COCT"~HTC.U Tcolloci e"cI(oA
pell8K~ill IKIITi. C'HILLII ecp6cKaru. \·hu . OT!I. p",cc~. "3. " e.",". 16, 1~11;
J. P a!l o II H h. OHorp.(joHja " a)"ToC>lIorp'4IHja Kpa.'''a I>\IIILYTHHa, Jlno·
n KC MC 183, 1895; CT. e T a" O j e B" h, DelLewH o e~JloT!Y n31111J10n3
POIlOCAO~'. isto; B. T, o p o B "h. nO .. eHTlljaH lt naHHJlo. I"1pH.10311 sa
I<JI1 <1> I. 1921. Dalje treba ! [>olll enuli prtdgovore nz prijevode L. Mirko·
viča: O Domentii' ~ lI od V. Ć O r O" i t a; oDanilov .. zoon'iku od N. Ra.
d<Ljčlća; o Crigoriju C.mb1aku, Konstanlinu filozofu i "Pajsiju od
P. Popovita.
Osim biografija postoje i takozvane .tx>h,·alec ili .pol1\". lna sLo\"lc
vladara i slarje'ina crkve . Ont obično ne prutoju mno;;:o no,', kao histo-
r ijski i~vor.
Sa~~'·.n je p riličan broj isp ' '''I srpskih vladara pisanih j;t".Čkim jul·
kom; one se u/flavnom odnose na doba caTStv3. Naj,·i.e ih ima od DuJana,
ulim od njer<l"a brata Simeona. cara Uro!a Ue dna) i despota U1"ljde.
Ild.li Su ih A. CO.T o. j e I i B. M o nl II IL, rp~~ e noat~ epneMMM
BAUIpa, 360PIIIIM u I1JK CAH 1936 (usp. ocjenu D. Anastuije,·it.,
So.<LCJlo.",t 12. 1937). Izdan.ie d.j~ originalni tekd i srpski prijevoo.
Ima isc rpan uvod i reristn • komelll8 rom; n3 kraju je opsežna biblio·
t"rlfij l.
Golem. rnda za povijesI ove periode nalazi se n Dubro"ačkom
.rhivu; on. udr!i mno!tvo podataka za političku i na ročito 1~ ekonom·
Iku histo riju (pod.tke <L gudi i obj3\·I.ienim zbirkama ~ Smičiklas, Oini~,
536
J
Gd~ič . Thall6cz),. Crelno~oik, R~donit, Tadi': - ,'. u bibliografiji u t
pOIllavije XJl). . .. .
od domačih ~rhiva .add; v~fn~ !Iradu arh;" Il"nda KOlora. Jtd ,OJ
d.ielomi~no nču"3ni od primorskih arhi v. n. IHitorlju sr~dllj\l,'jcl;o" nt
srpske drh'~. Naj.t .,;jc knjill"c odnose se na pe "odu od 1326 do
]33i. )>oslije kojih gooina nastaje perioda praznina do 1:s9G. ,\. ~\ a r~ r.
Ko torski .pomenjei l. 19<.1. obja"io je najstariju knjig" kotors!;ih n(ltara
(izd. Hist. jnstilu t J A ~ Dubrovniku). Druga knj'gl Č~ uskoru iULČi.
od stran ih arhi\"8 najvi", grade la srpsku tx>vijCSI sadrž~ fazhtit :
lalijanski arh;'·i. u prvom r~dn Mletački i Valikanski. Prvu v~žmju zbiriIII
mLet.čke grade izdao je J. S a f ar i k, Acta archivi Ve neti l. ]660; IL.
L862 (prdt.mpano iz r."CHHKR ncc 11·15). Pr"a Imj;j;t"3 Udrii dokumen te
od 1225 do 14]9, druga od 1419 do 1488. sa dodacima o d 1059 do !i;I:l.
Mnoro bolje i potpunije je izdanje S. L j II b i Č, Listme (v. bib!. u: "O'
Illa"lje X1!I). Za ovu I)c riodu srpske povijesl; imaju eTIdu knjil:e: t. 186S
(960-1335); LI. \8iO (1331"....-134;); !ll, 1812 (l3H-I358, , dodaIkom 11:('
~1347). Uz kilji!," V, 1875. ima dodatak Z3 I:odine 1226_139; Za p,,·,h
pet knjigo izdan je poseban indeks (1893).
Naj"ožniju zbirku "atikanske gr ode za srpsku hinoriju dao Jt· A.
T h e i n e r. Vetera moournenta Slavo.um Mcridiona!h,m hiSlor'~m lih,·
s\ ranlia (1191"--1&-49). 1863. Posta dokumena t . O SrbimA ušlo jc i " nje'
govu zbirku Ve t e," mou \Lmenta hiSlo r ica Hun ll"nriam sac rn'n i lluStr;ltlli~
I (1859) i II (18(;2). ..
I dru;;:; "ažn;ji arhiv; lIalije imaj~ I:r.de ZO IIrpsku POVl.IUt. F.
R a ~ k i jc izdao ne ~to ispisa iz arhi,.a u N a puLj~ \L A,kivu lO l'o"je~!IL''''
jugosLnvensku 7. 1863. V. Makuše\' jc radio u sv im vetill'. arh1Vi,n~
1I.lije i ubrao dosta grade za pO"ijesl Južnih Sl.ven •. koj u j~ \lda~ tL
dvije knjige (". niže). U njin,. ima malo rude za pe riod u N e mnnJ' ć~,
vi'e za kasnija \'r~mena. Dosta podataka im . i u uz!ičilin> taliJansku"
narali"nim izv\lrima.
T ijesIle veze izmedu Ugarske i Srbij e p r idonijele su, dl u mnOl:im
ul;"arskim i$p r3\"ama nalazimo vat"ih podat3ka u $rpsl<u I>()vijnt . ~.
10\"0 tL S"im Zbornicima isprava za stariju urnrsk" povijest im. rl · ,,11!,
pOdll.k8 o Srbima: f e j t r. Codex diplomalic~s I] u"jtar;ae ecc1uiaslicu~
IC civilis; Codex dipl. patrius; Codex dipl. Amk:ga,cn!b; Code?; dIp:.
Arp.dilnu $ conlinualu. i t. d. (". bibI. uZ porl. XIII) . O odn05im~ U;a r ~ke
i Srbije specijalno: L. ThaL loc%)'-A. Ald'H, Code~ diplo matiou
partium rCllni Hun gariae ~dnnarum. MHH. Di plom~ t Bria 3::: I9OC . Tu Su
objavljene isprave ili sam<L rtgCSla od 1198 do 1526. S\lnJ~ madarsIle
kronike sadrže iSlo tako neUo podataka o Srbim •.
Z. po: r;(IIlu Nemanjića vrlo mnogo p<Lda taka d.ju hitan:sk:' ll~o rL
RuliWe zbirke akata i isprava, o!WbilO iz SVClo&,o rskih manu:,u, p r,,·
flj" dosta gr.de. Pose bno treba isući izdanju akata i isrrl\"t manUIlrt
Hilandara: a) L. P e I i I. Act u de Chilandar. Mies "retr., Qod alal: a,
-.-
~,
•
B"J. 81'<'>1. li, 1911; bl Kor.bltl', ACltS de (hilandar, '\cle~ Slm'es,
ul BilJ. U ~U,. ll.', 1915; cJ V. Mo~;n·A. Sovr/:, D0(I31ki k " .Sk,m
liSlin3m l liland.rjJ , i~d SAZU 1!l4 ~. Zbi rl,J Korablje"a sodrti "CC POznale
d okumente olojovljc"e i u prije "a"edcn;m izd anjima srr,sk;h Itl'o,n. Od
",."jill zbi rki ,'atnije Su: M. La sc. r i I, ACles ~rbn dt VatoD~di. By.
,'"Iinoslav;ca 6, 19:15; ll. A" 3 (T. e" j t B II h, CPI1C~" aplI .. D .ria! ...
ATOHC~C. Cno .. tHH~ (AH 56. Im; B. M (I W .. H, AKTI! '13 c.eroropc,,~x
apXHB3, iSl0 9J. 1939; "KTH up'TeKo, c~6opl KS XH.UU!J.DP'. rO""""'.:!K
CKOII, 4>11.1. 4"~. 4, 1!HO.
od bi1anllkih pisaca ZO Hijeme od Nem a nje do unrt; OU'MQ'e,
osim "ct n3\'edcnih [,'ano ninama i Nikite Hon ija\a (,-id,
pogl. Vilo) ".j,'a!lliji su: al G eo r 4' i j e A k r o II (I I i t (1217-1282), k"i!
je opis ao dob:, od na"a le Lali". nD Caril!rad 1203 do obm."·c Bi~an l '
1261 (izd. A. H eisenberg, l-tl. 19(3); ima podalak. o SI. Pr,·ovjtn.
~anom i UTolu J. bl Georgije Pahimer (1242'0. 1310), naSta"lja~
Akropolilova djela. opisao je vr ijeme od 1255 do 1308 (Son nsk i Cor!>u~);
dO~I ~ I:'o,'ori i o Srbima u loj pe riodi. e) !\,ikifo r GreIlora (1295
- poslije 1359) napisao je bizanl!ku hlS. oriju od 12Q.I do 1359, ...10 opsimo
od d,·dese.ih Ilodin. XIV. u. d"l~ (nonnski CorplIs). Njegovo kuiunje
o Srbij i u " rijeme njezina lIajvete!:, uspona ima naročitu ,·dnost. jer 1)(1.
Iječe od sU" rel\>enik~, a služi na", i zu k01H roli ranje vijuli Ivana Kanta -
k Ul_cna. d) I va" I( a n 1 a k u z c n (umro 1383) opisaQ je dogadaje od
ZO·ih do OO·I!! I:'odina XI V. sIoIjeta (Bonnski Corp us), To SU ustvari
njego"i menlo.ri. pisani $ jasnom 1tno:lc"cijom, d~ opraodĐ svoJ PQst u .
pok _ "ao .a,·unik cara Dušana. a ~atim njellOV protivnik, imao je do~ta
dod,r. 13 Srbin'. i d.o dragocjene podalke o njima. Govori dosta i o
IItjeea jnim lienostima u Srbiji, kQje je "ečinom osobno pOlnavao (Oliver,
Hrelja i dr.).
, du Patriarchen "Qn Ilulgar:tn Euthymius. ]9(1), koje je " drugoj poIO"mi
Ne.to podataka i za o>'u periodu prulaju bizanlski hinQ r ič~ri XV. Sl_
Halkokon dil, Franca i Du k a (". nife).
Opisi pvhoda F r;drika Ba rbDrose u vrijeme T rećega kri!atsko.::
r ala daju podatke o njego"U saslDnku ~ Kemanj om uNiih, . osobit/i djelo
1, IV. A n s b e r I a ( i~d _ Ch t o u S I, Quellen zur Gescbichte (lU Kreuz·
zu,,"es Kaistr F riedrichs l, MGH SS, 1928). Jedan anonimni opi. i~l ()tne
Eno!>e iz 1308 ima dmla op~irne "ijesU O Srbima la " . iJeme Ora~ul;na
i Milulina (izd. O. G 6 r k a, Anonrm; deKripl!O Eu ropae orienta lis. imp"-
rium Consl.n.inopolitanul\>, Alba n ia, Serbia, Bul,",ria, RUlhenia, Ungar;a.
PQlonia. Bohcmia, ..,nQ MCCCVJl! exa rala. 1916. i izd. G. Popa-Zissunu,
17.VQar~le illorid Rom~lIiIQr, ll, 193-4.); us!>. B. "fl o P o ft /I h. Je..u" HOIIM
H3BOP l:! c!>nc~y ~cToplljr "3 no~tT~. XIV. He~a. np lI.103)! la KH1 <\> 4. 1921 .
BarSki n.dbisk up, francuski domin ikan a c G u i II a u m e A dl m, sasI3v'"
jc 1332 Direclori("" ad passagi u m facicnd um in Te rr am SanCL1m, II kome
dosta govo ri o pril;k3m~ u Srbiji n. k raju XIII. i u poteIku XIV. $\. (iz~.
Recucil des hisloriens des ( rQiudu, Documents armenielIS JI 1!lOli; ,', M.
538
! 539
Su f f I n}'. fls.:udobrocardU $. Reh a biluaciJa "dllo!:' iZ"ora za povije,t
D.lkana II IHVOJ polnvini XIV. "., VZA 13. 1911). Zanimljive "ije'ti ocart,
Du~al1" OSlovio je Phihpp~ de M Ć z ić ,~&. neko vrijemc k ance lar ciparskog
Ilr"U~ . Odlo mak O DU,DIl " obja\'io jc O. Il n n i Č i Ć. r~ aC H" " ,llCC 21.
I R6i.
O Hrsu ima nepo~r~"ih pOdataka kod njcl:ova suvrtmtnikĐ N i k i 1 ~
II O n i j a: 3 1\. J'o/.'l VJI; njego'· j':ol"'''!ni I:'o"o r o cuu A lek~iju Iz 1201
izd. C. S a I h • J... BibI. ~ncca medii ae"i l, ]872). Mul3f~ije>' povezuje g
Hrsom i neke podMk~ t. z''. A" sb e r 1 D (, . go re). a u Qbzir dolui i pismo
D i m i t r j j" H o m ~ I i J a n a (". gorel iz l?,;!) O sudskoj parnici 0);0
umljišnog posjed ~ izmedu Lju t iooja i H rS()ve rodake (izd. J. B. P i Ira.
An"lut" Sacra ct clas~ica specilcj.'io s..le~mellsi porat" 6. 1891; ~rp. prUevod
A. e o,, o B j e II. Cp em " " " aaIlT HCKO "pa»o y Cl(on",)' no~eT"O.' XIII u.,
reH!1 1;;. 16, 1936. Os"o,' n i su izvori 7.a Snen S I e r a n P r vo,' j e n (O" i,
Domcntija" i Teodosijt (biOJ:rafija S". Sa,·e). a osim nJih i 09'
n i l o (v. gN e); napole Strezorn bavi u Z II i j t k n e l a Sl rO /;. n" (i1.d,
J. 1("" e T a "T "" O n. r.,aCUIlK !lCC 8. 18.56; kaQ izvor bez .-rije(ll1otli).
t>,'eke vijesti Q Strezu l3~u "a]e SU se u pismu cara H.., r ika pap i looceneiju
111 (izd_ J. A. B u e h CI n, Recherchcs et malt'''.ux .... 1811) i u podalku
~Ie ". que fuil d~ Slracu_ u ugQvoru izmedu Baldu;na lJ. i l.. an. Brije.
"Ua 122S 2'- (S. L j u b j Ć. MSHSM 3. 1872); Q BQ,ilu i Sla,'u najvatnij;
je izvor G . A k r o J' O l i I (,._ gore).
Zn bogumiJs l"o na podrueju Makedonije " O,'om razdobljn n~ma
drugih iZ"ora o<im ~ilija ~pisllor" mOl:l." ~ kog ll' r i oll"
(izd. 0_ Daničić, Sla,ine JAZLi J, 1869, i E, " alutniacki. Werkc
XIV. st. napisao patrijarh Eutimije, i k,;tkih podatak~ o dualiSl ilkin,
cric"~ma u Zbirci M. BouQu el . Rtcuell (les hiSlorien~ de! G.~les 14,
1806, i u Summi .•. Rajnerija Sacchon, (". pogl. VIII). l' XI\, 51.
$jlQm,nju ~e " Makedoniji mj~sni nazi"i: BOl/omili (plu r.) i BOl/o mila (Sin".
l . r.) u pl. Babu n;, koji se l akoder dovode u vezu s OOirumilimo,
U kasnijem ra7.0loblju. n",očilO Qd PO~Clk8 Mil UI inove vlad~'·ine ..
maktdonska je hislorija lijesno pov~z"n" s ,nvllkom srp sk . drža,·c, p a
najv'ći dio iz,om "~vedenih za srpsku hi storiju s~d r!' podatk~ i za make-
donsku his10riJu iSlul.' razdoblia. Ovdje St lst!~u samo naj,·afnij;'
Za doba međUSObne !).ome slIsjednilr ddava oko , 'Int; nad Makedo_
niJo", naj'i~e Podalaka daju hislo riorrahki ;z,'ori _ Danilo i njerQ" ;
OHla>'ljati i bizantski pisci G. A k r o p o l i I , G.. fl a h i m t r. O i"enju
"'Psk~ lIlast, nad :'bkedonij,,", u XIV il. nljvunije podatke dRJIl _ "ko
Qba S bizantske to~ke I:I~di.ta _ bizanlski pilci N. G , e g o r D i J, I( d n·
I a k u Z e n, Za položaj Maktdo niJe II s k lopu s rps kog carSlva jo; I'afniji
Su izvor povelje srpski h ,.I adar ~. daro\, an e ugla"nom man3s1iri",~. Ilako
onc na srT>skom. (.k r> i one na grčko," jeziku \0 izdanjin, a " idi t:ote ), lSIO
ta ko "ažan su izvor I makedonsk i zapisi i na tpisi izdani u S 1 o j. n o,, i,
 e~voj ,hi.ci. P. ij~ S\'e~a za unulrlŠnJi raz,'ilak Mak ~donijc zn ahjn e Su
$I'omcnul ~ l.bi'ke bizantskih akata. povelja i katutar a (L. Pc I i I, A.
I<or ablt'·. V. Motin-A. Sov r t, M, La l e.rl s, D. Ana SI~.
,i je "it ; V. Mo!IH).
c. _ V, Io vabn ilVor za ovu pe riodu su isp rave I korespondencija.
kao i uopee don'aea i stra n a a rhivski i:rad ~ , manji m d ijelom objavljena,
vetim _ neobj avljen a, Domata diplo mauka i arhivska Il"radn sa <'m'ann ;e
no srl'skom. grtkom. latin skom i laliJanskom jeziku. S n~ ~cll Icrcna vec
u ovoj pe riodi Ima mo idokumenala n . turskom jeziku. Spo men ici pr~·
tdno na "'I'skom jt.zi ku. f>On ajv;~ Slfuvani na SVttoj (;Qri i u Dub ro,'·
"i ku. izda"ani Su rl SUI<.l, p<.ljedinafno ; u v i~ manje poIpunim Zbirkama.
Prerled n. j".žnijlh itd.nja da n je " pn'om dije lu ove bib1ioll"rofije.
Naknadn<.l prona dene isprave objavljene $u posebnQ. Tako: A. B. C <.I ~ <.I B·
j t H. !-Icn03Jt3T. nOBeA.a ./lecnoT! Cre",aHa aaToneny, JM4 1. 193<>.
LM inslw pi sma ilalijanski IconeepIl pi sarna i inslml,tija poslanicim .
obja\"lji\'ani ~u u po~ebnim zbirkama ("idi bibI uZ por l, XI1J.
Tu rske spom enik e, koji takodu po t ječu ,'efinom i~ Dubro" ačkQr
. rh i"a. i,.dali su C. T r u II e I k a. Tu rs ko·slQvjcnski sPOmcnici dub ro\'ačke
a rhive. GlM 23. 1911; Fr. I<rlel ill, Osmanisc he Urkundcn in t u rki·
leher Sf, rache aus der z"'eilen H51 f1 ~ de~ XV. J.hr .• 1922: r .•. E" eJo.
H H h. TYP'K H cnO>le"'''IH. J-I (134S-162tl), izd. CAH, 360PHHK 3a HCTO~·
'''a'IK), IICTOPHCK)' II KH,H lKcall }" rpa~)' l. 19411, 2. 1952.
Zo fiUvu ovu periodu t;:1~vni domaci historiot;:ra fski izvo r su ljeto·
l)!S; ; rodoslo"i u nekoti k<.l reda kcija, Ul prijašnja pOjedin a čna ;zdanj~
prired k> je njihM... svodn<.l izdanjt Jb C T o j a II o Đ II h , CTl PH <pnCl<1I
J>Olloc..'OĐIl II .1tTOn HCH. 36QPHHK MJK CAH, 192i; u uvodu je iscrpna 5tu·
dija o njima. Vidi i raspravu D . P. ~ ,1 j II ~ H[, ;. }JoGI nOCTalll<; " p.a3Boj
CTap1! ~ CpneK1! X ])O)lOC.10113, Mr 1948, b r. 2. Prilike u ovoj periodi o svjet ·
ljuje čita,' niz zapi!a i natpisa, koje je sallra<) lb. C T o ja II Q U H h. CrapH
epne,,» a3nllCH H "nIIHCH. 360pll1!M MJK CMI I (1902), 11 (1903), III
(190&), IV (l923). VI (1 926).
Za o,'u p e rioo u im amQ UmO jednu su n e menu biografiju. To je
biorrafija Stefln l l l .. rev;"a od 1\ o n s I a n I i n I F ilo l Q f a. ujedno
naj" ~lniji iZ"o ri U doba despola Sldln , (izd. B. J. r K h, l<oHCTaHTHK
"'" JlOallot> " lberQ8 II<HR<>T CTt"'"". JluapuH"'a. lICe nou cpIICKor. ral·
C''''~ Dill 42, 1875). o sa moj bioli:rafiji kao histori jskom i"voru vid i S t .
S I a n o j e" i Ć. Die Dioli:rar>bie Slefan Lazarević' s VO" 1<0nSI"ntin dem
Philo""p hen als Ce$ehkh t5Qut:Ue, AhiPIl 18. 1890; C. n . p O 31!! O o, II<M·
THe (cpncu ro .lI teHOTa Cffd>3Ka JluaPtU H~ a " P)'tCNM~ " pOHorpa l!>1>.
11l1B1!.CTIIR PI'CCN. 'KU. 11, 1906. Sa mo k ,o odraz Itli:~ nde. koj, se sl"orill
oko eMa Uroša. ima ntku vrijed" os t njeeo", biorrafija, kQju j e g. 16-12
napisao patrijarh P a j s i i e (izd. ].i .,. P)" a p a 1\, J+:HTHj, uapa YpoUlI,
I".nellllK O'li 22. 1867). Prijtvoo lih dvi ju biog rafi ja objlViQ je .,. M Mp.
~ o B H ~ (v. ~rijtda),
540
I
....J
Od takO'.,·on;1\ .poh\"alh iz prijatnje pe r iQde j>,ultta\, Č;Il~ POla'a le
k"el:u Lazaru, od kojih s u neke ustvari n j~!:, ove bioli:r. fije S" dosta Sh ·a r·
• nih podalak a , SvojQm sadrfaj no~u odlikuje Se naročilo l)oh,·.13 knuu
;
L.,arU, koji jc obj.vio S ... T>op oBK h U Lucy CAH 136. 1919, u z ras·
pravu: C H"r, H ~ lIa ltll-1 o II.
la upozn",..nje prilika u Srbiji i Osman sim m (aT$lvu u srto;ni ; u
! dru\/,oj po lO>'in i XV . $I. dragocjen je " a poljskom jetiku sač u"ani sp i!
1\ O " S t a" l i n 8 J 8 " i ~. r" zarobU e nOIi: Qd Tu raka pri o~"ajanJu No·
Vo !:, !lrda 1455. ]\ritički e-' je izdao J D n Lo s, Pami~tnik i jalliez",". 1912.
i I<od nas Ii: " je prema čt!ikQm prije"Qdu Qlljavio J a .1 ~ o W. II> a p K",
JltTonHcII "IHSO.M. 113 OctpBnlle, r.1le" "~ c:yn 18. 1865.
BOllatu g radu Mle t atkog a rhiv. kod na. Je najp rije obrnlji "IO
J. Wa 4' a p II~, Cpn cN" "cToplljeKH eIlO ... "HUH "JI( THKor 'P~ H B3, r .1a.
C"H~ ncc J1~15. 185S-62. sakuplj e nu posebno u dvije knji\."c: Act .
arhivi Ve neli (v. sprijed a ). J)akumcntl St pon3jvi.ic odnose na ovu tIt·
riodu, lt zbirke, koju Je objav;<.I S. Lj u b i { (v. 1'01:1. XI ll ). noJv;!;o rradt
,
,
II O,'U peri<.ldu s rpsk~ povijesli sad r'-~ svesci IV (I35S-U03). V (1400-
14(9), VI ( 1409-12), VII (l41Z-----20), VIII 0 420-24). IX (1 423--5~) i X
•
i ( 1453--63). Veliki dio m letač k e grade uhQ je i u teti ri knjige 151"3" ; i
; pisama za ugarsku po vijest u pe riodi Matija~ Ko rvm~. kOJe su izd,1i
Nai:Y Ivan i N)',;r)' AI~rt (v. porl. Xtl! .). Ovdje sr- mo!t na"esti l ,·~tn.
I zbirka mletačkih dQkumcnala. kOju j e ;'.dao p r e d e I l i, Di plomatoroum
Veneto-Le,,""'inu", siv e acln ct diplon'Dln res "e nctas, rraCCQ$ "(Que
Le\"ant is iJiustranlia ll, 1899.
I II oSlalih ulijanskill arhi,·. dOSt. nes.istematski Ispisan" \."<30" ollj~ ·
vio je B. M a K)' U' e . , 11CTQPHqec~ " e n3>,~n"'Kn lO.I(t",' ); C.,aO .H H
t <><elll''' s KM n3PO.!IQH I, 1874. i H C'fOPHJ(~" cno.,eHHII" JY"""H>: C.olleu.
"O KOMIK" "allOnD ll.. izd. CY.'l. lS82 i lu !IC ponajviše n alaze dQkumemi ZD
ovu pe riod". Va~lIe lu i pojedine specija ln. zbirke. kao §t O je R. L..
,
,• Le ttre, de Jen" d e TDJ>liacozzo sur lc .icJ>c de Bell:radc el tn m<.l" de
SI. J .a n Capis tr.n. AnaleCla D<.IUandian a 39, 1921. ZbQI: Iiicsni\' ,'cu
; izmedu Srbije i Ue-ankt pružaj u rrldu u s rpsku h is •..,.iju i " 0"0) pe ri.
,, odi mada.-ske zbirkt. U ,·et spomenulQj 33. knj. MM. Hung. Hin .. !)"dje
lu Th. 116ez)'. A ldjs)' sakupili gr adu za sfp sko-ugar~ke odnose,
gQJema se "e fina Il"rade odnosi na ovu periodu srpske hi!torije. Gra d u
Il pru hju i <.Islal e zbirke: G . F. j ~ r, CQdex dipl.; J. T ~ 1.1, i, Hun),l'
diak kora MĐ i:ynro r s~ jl:"on; COd. <UnI. palr ,: S:. 1\ a p r i n a;, Hun !)".
dipl. (vidi pot;:'- Xlll). Pojedi načn e vijes t i nDti te ~e ; u drU!:,im zb;rkam • •
I kao DeuU;eh e Reichsl a !)"$lI k.~n IX, 1887; W a d d in~. Annales funum
minorum XI! ; N. J O ril a. At te si rraa-mente ce privire la iSlQ r;~ Rom~·
I nilor lU-l. 1897 i dr.
Bizantski hislo r ihr i XV. ~t. obracaju velik u p;!nju rDz"itk" tursk e
drhve. govore o Ilirskim ralo,.im ~ i dono~e dosta pod a tak. i la s , p~k u
povijest: L a O" i I~ H. I k o k O II d i l u djelu. );oje obull\"ać a pcrlo<i~ 06
54\
I
1Z98 do 1~63 (itd..1. D a r k 0, Laonit; ehaicocondylae histuri. rum demon.
$l ratiUlles I, 1922; U-I. 1923; tl-Z. 1917); Geo r J;ije Fra nc a u kro_
nici, u kojoj j" prikuana period, od 1258 do 1476 (Bonnski enrpusl:
M i h. i l oD II k a U svojoj hislO r;ji B,zant. i Tu rske od 1347 do 14G2
(Bonn.ki Corpus); usp. H. P a .... o j '. IIII. rp~~ II 113B<>PH 3a Ii:OCOBCICy 6HT1<)·.
r."CHH~ CH.l ;-8, 1930. O "pskoj .. bst i u Ep iru i TeSlIliji u drul:oJ
polo"in i XJV. st. op~lrne vijuti ima .nOBHjtcr J,o"HeH3 "OHax~ " nPOK.13
WO"I"U. itd. r .. acHH~ nce H. 1862. sa srpskim prij.evodom J. A~I"wo.
~Hha. Za posljednje IIn(line srp~kr (I"!;polu"ine važna je lI'sloTija Mthmeda
Il., u k ojoj j.e prik8una )'H: riooa od 1451 do 1467. od biulltskog I".ca
K r i lob u I. (izd. C. .-.\ IIII t r. Fngm. hist. graee. V; oKritObulu v.
J. P a II o II II h. KpIlTOB.'·... ĐllJIHTHCKII HCTOPHK XV BeKa. r.,ac CA~I
13Il, 1930).
Od turskih kroničar3 najbliži su dOl:adajima i daju dng-ocjene 110'
datke Alik·po il ·z.de i Dur s un·be/:". Izvode iz njihovih $pi'a
d!l(l je u p rije"odu r . E " e s o. II h. TYPCKII H3BOP" 3a HlOOPllj)' J),.o.
e.'OĐe" a. l1u T)"peK. ~ po,,"~opa II.' XV Bc~a. opaetHo 26. 19J2. P od~lkt
IlrU""Ju i nnonimnt kronike nast alt za vrijeme Baj.zida ll. (T e" 3 r i h·
i· 8 I· i· O s m a n). Mnol:e vijesti s Iarih lurskih kroniča ra pOlll.k Su
j~dino 1'0 (il Olimo sture tur ske hi storije Leunkla,·ij. (Leuncl~·
II i II li, His to r;Rt ",usu ln' Dn9c Turcorum libri XVIII, 1591). Pregled osman.
&111 11 h islOriča r. dao je F. II a b i n g C r. Die Geschiclltssehr~;be ' dtr
Osmnncn "ud ih re \\lerke. 1927.
Budući d~ Su lallad"t ,,",ode, na pn-om mjestu ~ladare. inlerc~i r .1i
doe-adaji nl Balkanskom lIoluoloku \l "ezi S t"rskim provalamn. kod
eijelo(:" niz u l.allĐdnih \liSDe. ima podataka, koji se direl""o ili i"dirt klllo
odnose n~ srp,l", po,·ijes l. Z3 b;lku kod Ni kopolja. u kojoj .u na turskuj
$tr3"; sudjclo"~lt i Ifpske trupe, "abn je spi~ J o h a n n n Sc h i I t lj ~ r·
I: e r a (K. F. /oi t u m" n n. Reisen des Johannes Sehihb<:rl:er aus
Mlinehen 139~- 1427. 1~9). 0t,;, Srbije daje ~. 1433 bure-undski pU1opi <ne
Bertrandon de la B ro cQlli~re. koj i je. na PO"ratku sisIoka.
lično pro';'O kroz deWOlOvinu (Le ....'Y~ge d' OUlremer); kod Ila" je u
;""odima obJa "Ijen prijuoo od CT. Ilon a" O e 1I11 ~. D."pnplI II Ei ~p­
Tp''',lOIl Af .11 Dpo""jep o 6.,'KaIlCKO., 1l0.• yocrpRY XIV II XV Be"'. ro·
;!t"W'''"U3 H4 14, 189-1. ~ ul,m. u cjelmi ocig-ina l i prije,·od. " ',.d3nju Ino·
,;skol: dru;;\n !'IR Srt"je: 1;" P T P a IIII O ~ .l e .t a l> p o" H j e p, n v·
TO,,~uo.e "I,e"o .,op •. 1900. Podatak~ ° Srbiji ima i u Windeckeo"oj
hi~t oriji Si~i~mundO\"8 v remen. (W i 1 h. A I t m. n n. EberhHt Windfocke,
~nk"'lIrdiikeiten 1". GesChich te d"s Zci1allus "aise r Sigismunds. 1893J.
OsUli zapadni it"ori su ugarska kronika I" a n a T h ... r o e z " pro tu·
not~ra iz Yrcmen. ~bt ij"'~ KO"'ina (J O h a n n e! tl e T h,.! r o c z.
Chronica Il uni.rorum. IZd. Sehwand tner, Scriptoru rerum Ilun(:"ar;e~·
r~m.1, 1;46); poljska hi~torija krakovsko~ kanonika Jana 01ul:osz~
(O I u e- o s i u s J o h I n II . S. 1r;s:or;~e Poloniea. lib ri xn ab antiquiui ·
o- 4'_
lI1i ~ l.mpO r;bu s - 1480. 1873--1878); "a I i m I h o "1 l"slorija VI,di81~"a
IV. (C;> J I i m a e h u ~ E x p e r i e n S ,Ii filiPflO Buon.corsi Historia de
rege VladiSI.o IV. Hun,anac seu clade Vurnensi a. 1444 libri'3. Seh'''andl'
liU I. 1746). Zal;m spisi "atreno!' propovjednika kr ihrskih rilo'" prol'"
Osmanlija E nej" SiJ"ija P iccolominija, knni;'l:a p~pe Pij. n.
(Atnea~ Sil'ius Piccolomini. ~ sta t" Europat. ;1.d. Frehtr.
Rerum Germ. sc r ipto t es ll; Commemari;, itampani pod imtnom GOMili.
""s·. 16U'; Ope ra )!eog-raphica et historica, 1690 i dr.); lusuij.ka kro.
nika T o m e Ebcndorrer;> (Thoma~ Ebe ndorfe •. Ch ronico.1
.ustria."m, Scrip to re~ re ru m Austriaca ru m II); _Tu rsk. histo riju On.
n a d. da L e Iz e. mlel~čkoJ: p.tricij3. koji je " svoj spis unio u ckhni
.Memoriu I, a n a A II t i O I e I a, koji k do kraj. t"'ota Mehmeda lJ
bio u njel/ovoj bh;ni (izd. L li r" u. Donado da Leut. Histo ri a l urche5(o.
1;)(lO-151~. 1910; ~idi ruprovu J. P e.'l.oHH h a, 00n31l0 da Lelze ~
,,,.rou .Historia Turebese .... rull .. ,~ ..."ua H4 32, 19(3), kao! pjesme
I
nje mačkOJ/ mJjstora pjesl1ika '-'1 i h o i I a B e h a i m a (umro 1414 , ild.
Th. G. "O n 1\ ~ r n i a n. Quellen und Forschunllen . 1849). DUJ/oclen
I
°
je ;7.\'o r i "Ilarsl<n kronika B nf; n~. j~r je o n bio vremenski blizu
dOt;,dajima (umro 15<n; A n Ion i i B O n r j " i i Rerum hungnricar"m
decades li!>ris XIV ,0mprchCllsa., 177]).
n . - P ojedini dol<umenti domaće~ porijckla fI" laze se lli " "e~ navc_
deni", lbitkn nw. ili Su izdani u ,k lopu stranih doku m~nata, ili su izd""i
Ilojed",~Čno. kao na pr imjer d"a pi'ma despota V" l<o Gr(:""rtvićn (izdau
11, rOU1CII tl 1138. " " 6....,rap. II CT. lip., 1931). Ispr.,'e i pismo" "eti
• po,·jje.iCu Srb~ tl jut.lI()j U, ars!< oj I'oceo j. obj"vljiv~I i A. 11 ft H h. CIJO'
I, "WHU" epua )" Yrap,~oj. XpS.TeKoj H C~.aoHHj" )' XVI H XVII HCK" 1
(16:?i-15:i61. 1910. Doi<umeme l~ hi 'lorjju Jal,';ićo izdao je J P a ,"O"" h.
np"~03H 33 HCTOPHjl' Cipalie Ja~!uH ha. Cno .. eIlH~ CAll 59. 19:!3. DOku.
menl e>.ft hIStoriju bj ka~3 sakupjo je r . BHTKO~H I' , npO"MOCT. ""a.
,,I H08. H cnoMC"II~1I )'rapC" H ~ "paA.~BH~ Ulaj"a",a. r~aC"H~ e~':1 Ci. 1887.
MuoJli ." dokumenti za srpsku POv;jeSl 0"( period. rUUli po različitim
publikacijama; J. P a,~ o H H h. nplI;!0311 3a lI <TopHi" Cp61 y Yr.peNoJ
l" XVI. XVII II XVIII Be~l' I. 1900; A. 11 H"" je itd.o itIITave o prod~jj
l)Osjeda Kata"ne Celjske 1460 j 1469 u ./krolIHC), MC 268. 1910. atesu,
menat Milob fsiQmut"-"ita u VZA XV. 1913; J. To,. H h je obja vio _!ln
"OU nO.IIIT>:a o IICCUOT)' 'b)'p l)), II 6pIH"08"~)'c. Cno,.e""N CAH ~;, IM
Buduti dD K histOTij~ Srba. kad su se naselili ujuinoJ Uurskoj,
PO"Uala I hislo rij om madarskog n .. roda. sve madarske zbirkt ;lvora n
d ruJIu pOlovinu XV. i prve decenije XVI. SI. sadrte pOdIIke i u Jrpsku
hIStoriju. Ul već nav"de ne zbirke neobifno je vdan A. T h e f n r r. V •.
ler D monumtn ta h isto rica II. 186(1. zatim zbi rka V. F r I k n o i. M6ty's
"ir Aly Levelei I-II. 1893 i 1895. kao i knjj(:"a izvjdujll papin skih legata
V. Fra k fl O i. Rela1 iones orato rum pont iricorum !524-1526. 188-1.
Dosta je dokumenata objavljeno u pojedi n im e-od,§)iml MatY8f n\n~.
I 543
 •
neiOl' T§r (1861. !8i~. 1878, 1885). Tu je ,,~ro~iIO vdan Karol}';
A t JJ ~ d, A lJal!y,' .ađi bćke ok'n"n)'~i. TOr!. T~r 1878, kao ikorespolI'
d~ncija u >'ui S pojavom _ca rac Jo"nnn Nenade. koju je obja,·;o S ze" ,.
k I ~ • a}' J e n 6, Levelek CiII'! rnoevicc t'l:en6d Ivan CUr 8 ~ fe kele em~r.
l u rlenel~hez. Tvrt. Tor 1&15. Podnlaka za Ovu periodu ima; II .bi te;
tf II rm" 1. n lc i, Documente 11.:.\.
Od mađarskih histo ričan naj,-a}.nij i je J II r a j S r i J e m a e iz
Kamcni«,. k oji je lnaO s rpski juile i imao čestih i bliski h "eu 51 S . bim~
\ G e" r e- i i S i r m j e n s i $ Epi stola de pcrdilione regni HungarOTum,
MI IH. SS I. 1857). Važnn Su iz\'o, ; spisi II n 1 II n B V r a II Č i ć a, Siben.
huina, koji sc. uzdigao II ugar~koj crkvenoj i driavnoj hijerarhiji do čin,
osnogansko!,'" nadbi.kupa i uj;arsko!: palatlllD (1569). l'\j~l!o,·a je djtl,
objavila UllĐu ka akademija u 12 knji"a: Memorio rt rum Qu ~e in Hun .
Il"ri" a nalO rege l.udovico ullimo 3cciderunt. qui fuil ultim", Ladi51a l
filius, 18[,7-1 875. P ojed ini Il! sci objavljeni su u Sch"·andlOtlovoj zbi rd.
SS. re r. Hun /::. II. 17~(i. Izmrnu v, ijednost imaju I pojedin; Sia ri m.dusk,
hi storičari kao N i c. I , t II , .• n f f i. Rellni hungarici histor ia, 1685.
b p,olltav""j~ polotaja ~elj aka j uopte dru'tvenih odn05a i pTOvnih
U$13no'·D u Ua::a .skpj u o,"oi period, vrlo je pOlreb np izdanje pgarskor
zakonodavstv, - CorJ"'~ juris Hunl:'riti .
E. - Domaća diplomatička "radp objavljena Jt u zbirkama, .to lu
n v \"~dent u p,,·om dijelu ove bibliog rafije (Pucit, M;klo~ič, Stoj.no,·iĆ).
Pojedini ak l ' nisu ni sačuvani u orij':inalnon, telm" ... eć u talijanskim ili
latinskim prijevodim. medu mlelačkinl dokumentima. Malob rojne Su
Isprave uču,"ane n~ s rpskom juiku. Vranj,nsk e isprave. koje SU in.če
$I,mnjivc vrijednOSI i i koie dana~ vi;;e ne postoje, posebno je izdao
I' 11 8. J a c T P e 6 o II. l1 penHc XI'HC09yJl,a Ha UUHH,y o .. aHaCTH PY CI.
B HHo., e ll. Bpa",,,,,,,. fJl3CHHN C:r II ~;. 1879. Vidi ; H. II Y'I " h, Bp,.
IbHII3 )' 3UH " XpIICOĐy.1.e Ila UUH ...}·. f.1aCHIIN CYLl Z7, 1810. SrP5ke
lspr~ve il vr~mena Crnojevi~a objavio je zajedno S ml"l aek;m matui·
I jalom J. T o " H li , np1M0311 '8 ".:-rOPHj.,' UP,,,,jeuII~a II Uplle rope 1 48~
-1536. Cno .. eH"" CAH 47. 1909. N,""oliko lih isprl\'a s ispravom celinj·
skom m'''aSli ru iz ". 1485 obj,vio je ; n. Poa'n,C1< HA. 4ep"oropH~ I. Vidi
takoder M. II II a rOĐ H h. K,,,,coaYib HlhaJI H roeno.,.p' UpHOI·opeNora
11B8Ha UpllojesHha. 1885_ Teksto,oi ili .el'esti dom."e grode uz SIranu
dani su u publikaciji ThaI16ny_Ji r eče k_SuffLay, Atu cl
diplomata res A!bani&e mediae aet.ti. ilLust ran t ia J-ll, 1913, 1918. To jt
I jedna o d na.ikrit itkijt izd a nih zbirki, koja sadrži dragocjenu ~rađu ; U
letsku hiSlo riju zbo.J: .. ea iZmedu zetskih i albanskih kri jeva. Donekit
je njezin nastavak lbirka dpmaćih i SIranih dokumenata o Skende rbcgu:
J. P a ll, o H II t. . "I>ypalf KaCTp" OT C1<eHtiep6er II Ap6a Hllja Y XV HeK)·,
Cno ""H" " CAll 95, 19'; ~.
Nepos redna billina. tij eSll c političke i lrl.'O\'aČ k e ,·ne sa Ze tom
razlol: .U, AlO nam dubrovafk; i k oto r5ki arhiv p ruuju dosta podat . kl
544
za . cts ku hi$lorij" OVOlI"" vremena. Dio dllbro\'atke l! rad~ oal.z, .... "
objavlje nim t b lrkama (vid; pogl. XlJ .). Većinu I{OIOrsk~ II" rad. "ije o bjav
ljeli •. JIfPC~tI( jt u CmUleHHU" MJ cpnO(H" (CnoMc"HK CAH ll. 1892) obja.
,·in samo tet;ri dokumenta. Z. hisloriju samOIl" Kotom i okoline _ osim
m let a č ke Kude ohj avljcn c pd i;a fHika, Ljub ib i .Io r)!c _ n •.,,·dnij. je
zbi.k . dokum ena ta, koju je Objelodanio G r. e
r e m O 1 n i k. 1i 0Io r_<k i
dukali i dru)::e listine. GZM 33-34. 1922. Zn povijut Grblj. _ ul jeda'l
dokument. k oji je objavio M. Ll "",,~ , JUa" IIplI.,or aa H(TopH h· J"p6.-..a.
fJPIU03 " KJH<I> 17. 1937 - najv af.niji Su u ~jeli n; ili" izvod im a obj,,"ljen,
dokumen t i u napOmtn8ma L. S t jellčr"lta uz ra'I""V ,, : ":010r i
G rbaO.
I Mletačke dokumente izda ne u Listinama dopunjuje zbirka S. Lj u.
b i t 8. Commi~sione l tl rd3l;0"C$ venetae I {1433-1527/. 1876. kao i
tl izvod u objavljeni s k.d arski katastih: S. Ljubi". SI{ adar~ki ze mlji .
i" ik od g. 1~1 6, Starine JAZU 14. 1882, drallocje n izvor ,." prouč ..·. nj~
l ~l:ramih, dru~tvenih i etnič ki h odnosa u s kadarskom kraju. Cijeli tekst
katutiha izdao je P. Fulvio Cor d; g n a n o, Catal to Vt" eto di Scun ri
R~lli~l rum Cunce.sionum 14H'-14 17. Vol. l . , . ta SIO Ve" eto d l Seu tar i.
1940.
Vele I Albanijom i G r čkom ostavile 5U vijut; o Zet, i u &:rčkim kro.
nikama ( v. Il O P f . Chronique. I:r~ro·romaines i,;ćdites ou !'tU connuu.
1~73), Viju '; ... Zeti ;", n i " suv rcnoenim ," le tačkim kronikam a,
I l i I C r I t u r a. - A B. Opti p riku ovora rlZdoblJ ~ daju ve~
n~ve<kna dj~1a Ji r e č<;:k a, S t ~nojevita i ep,o"i" •. S t . St.·
n O j e" i (: obmdio jt ov" pe r iodu u obli ku popul"rni\O hiPll rafija IlOjedinih
Nenll'''jita: Ji e"a"", (ro""""!>Hlla H4 42. 1!J331. CTeB all npnpnell~ aH"
(islo ~3. 1934). I\pa.b YPOm "<lO 44. 1935). Kp .... llparYTK M (isw -!<J. 19361.
Kpa .... MII.' n" " (isto 46. IfK17l. Uall !l.Y"'.1I (6p3CTRO 16, 1921).
I l~ hi sto rjj~ k\l I.lcol,:'rafiju. "si", nuvedc noj( djrla li, .! i r CČ~ I, ~ ' j
, Irl:ovačkim pUlovima i rudnicima. "all1ij ~ $U ras))r~ve: CT. H o R a ~ OR" ll.
~".""IJ'TC p3,1lbe Hr""bHllf (rOJl" 'UObIlUa H4 l. l 8n): HOBr. 51'.10
" HP"'bCNO nO,,"Op38""C v H<TOPHjH cpnc" oj XN H XV 8e"2 (i~lo !ll.
I 187f1): rpa., g,uncut. II ~ l!,l"HCKa o O.llac,' (isto V, IlIi\3/: CTj))'>!CKe ,>6".c.,-
." xrv he~)' I, uap Creuu ,'lyu'al1 (f.'3C CAl! YI. 1&13); np~"el1 )" np"oj
flO.. " XIV Ae", (isto 80, 19(9); lIe""3Ib,,h,, ~ npeCTOHHUf.. Pac. n.'·HH. He·
POtiH M.ba (isto 88. 1911): A. n o " o ft H h. fll~x.,a6-1;f.1acHua 'I II<,·nl
BpXOH m," (rO,!."""b"'l" H4 19. 1899): rOp",H 11(,.p cpell ... er~ Re~t, II.'"
ca"'H""ba cpeJubc ,,6apCXI !lo.,,," a C Ilo.:1rOpIOIIO" j)'"wor 1\0naOIlH"O (isU.>
25. 1906; 26. 19(7): C T. C T 3 " o j e • "I;. TplI 11p,,",or. HCToplOCXOj rW·
rpB ~)"jll (r.TaC CAH 126. IW: O n32,,·ima ,srijem<\t; Otok~. ~o"o'nani i
Qnuslr~ni Srijem« ; .v el iki otok«l: B. n o II O" H h. nOA~~" ",'"CTM H.• " e~)·
:, ~ PQ·MRa D.parym,oa " M" .'.'·THHa lm- IZiU (i~to 1:J(i. 1929); P. 'l' ,. j" h.
, iI< }'na KOHas.,,, no .t PUli" .. roCtlOJlapH"a o" XII JlO XV "e~ a ((no MeH '''·
i 35 " "'o,H........ d a Jo..., , *,"';' ' " 545
I

CAH 66. 1926); M. .J II IIII II Cpe.'l)~Ue~O"HH Cpe .. (rUeH ..... H1HK 9.
1931); I'b UpoWJIOCTJ< Cpe MO ('~10 S. 1935; O izra~u """lo "O~~ CpiI .. ~
O ~5. ijrmskom otokue) ; O6.oaeT Kpa .... ~ Llpar)'T"Ha nOC,le lI~*u. ( r .' oe
CAll 203. 1952: Uz raspra v", ~oo.,aCT ... ~. H'-/ 3. 1951r.!.
O dru ~I"e!lom i drlav noon uređenju najiscrpniji i najpouzd~"iJ' pr,·
;:Ied daje K. J i r e ~ e k u svoji m st ud ijo ma SI •• I und Gesell.d,nt', ,,, '
mitlelaltulich"" Sabien. koj~ u srpsko m p rijevodu J, Radonib ~ "i:",j".
vaj u Il l. ; IV . knjigu njegove ISlorije Srba, odn os no 11, pO$ljednjCII i7.d,,, ,j,
O pojedi nil" pitanjima "atnijc ~ u r uprav~: o polohju selj.ka i",, '1 "'"
~tudiJa C T_ H o "a K O " H II n. Cuo. r~ac C AH 24. 1/191: 1!!43'. '\\''''J''
. npr.,·t C T_ H O 8 a K O " II h a. Die Ausdriick. ~Pb nO~T\'H "".1
.. t.polnuHHo 'II du all,er]"",l"'n O!>erseulltI", des Sylal!m. "On M VIJ·
! Ia r.".. AJsIPh 9, 1886; ~Cohe~ II ~COU~'''IKc y epe.J.lbeB.KoIIHoj ' I"'"jo:.
['04 HIUIbHU; HI.] 26, 1907. 5. P. A \l j Ko' M". O roKU>!""H"';. n()(~o(, .. ~
HU. CAH. 193;. nastojao jt dokuut;. da Su I(lk~lnici bili ~niti fmoyn;c,.
koji .11 im~li za dužnost da ubiraju liln i du~lak sote; d. e-a tra n",'''''
tuju do mall'acin3 ($Okuk,) . O"i lu. dalje. ima l; da .ukuj u ~kniuma ,
rot.m. koj. jt U njima bilo $md le" o. Upot reblj eni rri sudjj8m~. y";ili . u
služb u iZ"ršn;h o rll'.na po prcdme t lma, koji Su ~~. pod nosili Ila (]unak
•oteo. Proti~ tOJ: sh..at'anja A. CO.tOBjta , COKa.tHHU .. H OTI'01111 )
ynopC/lHo· "CTOP"C Koj C~el'~OCTII. rCHLl I ~. 1938. USP. odgovor E, l'u!)j·
KO" "". , JolU >!~K O~ "K O pe'uI O CO K "~U HIl"" a, 1941. O agra",i", ud",,,;,,,.
,'dne ." sludij~ M . V I aj i" e D. Di~ a):tarrechllichen VcrhHIIII" ~. dc '
",itlel.llerlichen Se rbi ens. 1903: 5r,~(j3 II 3 ..oaUHua. rCH ll ll. 192;: :1 rou
e
H--1H K)'~)'~e 'l>l: BaH .. eCTa CTlIUO". H~. CE .'I6op" ,, ~ CAIi. 1932. T. H o Ma·
K" R" h. npoHlljapM " OaIlIT """I1H (CII .XMje H ~HT~y ~·caXH r, .. je '. ['~ac
CAH l. 1887_ lisp_ i nje):o"" ra~prayu 5aurTH"a II '''Molil' )' j"r\lC,1uHC'"
CKOj Tep .. ""o"ur .. j " epe lUbCN! IItn. ,SlO 9'2. \9 13. PlIanjt p rnu ,!e "
a".3nlu ; ",pskim zemljama ob r.d;o je r. OCTPOrOI'e"" nrOl,,,j3.
IIPILW~ H<TOPHjH 4,c,·.1 I.. 1t3.. 3 ,. 8113'''THjll " j'->I'''0C.10fttHCMH'' .......' .... a.
"34. BII3aHTO.l0,uKor HII<TM Tl'n CAH. 19.~1. C T_ H O a a K O IIII h. rt, ,,,
Tpr. 8apolll. li a<TaB""~ :... r, 18!Y.! H. C" 10.1 II K. KO>lVII •., ,,O \','ch"'~"
l\oTnpa O;] .'l.P)TC nOA08""" XII AO no~erK' XV e-rokeh,. " U. l~cT'"
p .. 'Kor H)!CTMT)'T3 CAH. )9'<'1). A. CO.1 o ~ j ~ •. !-lIIa np"'''''! rtp<>"~ " '
"aH" !lywa"oB~ .1p* IRe. rCHll 2. 192': JC4Ha ep neK. * )"'" 3a "!'c .. c
u'peT" • . rCHll 3, 1925, O aln', j~ naj\'ažnije djelo B. M. P K O" II h.
npa"oe~. ""o "ou'IIIToO M " .".CTllpH ). CP'Jl II.CBC"O"" Oj Cp(,,,jH. 192'\,
Pojedinc studije: P. rp)' j H h. Cpc;l>'.cnc"o~lIo epnc",,, "apOlWC~" e"o·
"rrC"CTHO. Im: B,13cTU""CTno " CRnnu 'boph o KOA C"on", •. rC I-t;! l.
192:;; En,pxHcKa lIuCT.JI""CUI )' epe~lbeBeK OBHoj Cp6 HiH, 50r{>c..'o" .,.~
i. 19JO; JI"""a Đ.1I aeTe~HIICTlla cpn eMMx IIpueMHx npeTCT3 I1M H ~1 ). XI\'
II X\ ' Be~) . r CHA 13. 1934.
kdino s:istem atsko djelo ° p.avlloj his,or;ji s rednjo,'jekovne srp~k~
drh,·t. i to urn o ZI periodu Nem.nj ;t .. jtst T . T l p ' H olc ~ or.
546
ik'OPMj. erll c~or npna J MUlaM.H""oj 4P*"" l. HCTOPMj' .lJl", aKHO r
U!'U.; JJ. I1nopHJI Kp,," .. ~uor npaoa : HI·I V He-rOPKJ. rpal).allOCOl' npaKo
" MCTOPHj. CrACKor l'pcl)l:'ba H n<>crynK,. 1931-193<>: ilbo, nehi.torij·
,ke metode sl.ti~ko g pri kaziv.nj' ;nl. krupnih nrdoslOtnka. O
"r ~a"iza tiji !!rh,'. Nenl~"j;ć3 i ° njezi n im orga nim a " I,sti pisah ~u'
H. h' p e' H h. P,:Obllnp.H . o ,1ti'IIII " 080" "aKOll M ~r. r~aC" H~ .:tCC 7.
1&'>5. i 9. 1857: l t. A.l H .. U H h. Ynp~R"~ B~3CTH .1 cnpuj epucl(oj u~p~'
~""". 1U21: B. Ii a" II C.'" H e ~ H, Ha',pl' poa"oj. C\'IICT1" , CI'CJl'bell~ ­
"O"uoj (]1I';"jll. A]1xltĐ n JiH 22. 1922; e T. Il n H 8 1( O "" l•. B"3aHTHj,""
', ,," OH H " TIITy.lI: )' epne" " .. 3C""""3 XI·_XV Hel(,. rMC CAll ;0. l!la!'i. "
(:~.,' * 6a ~OrOTtT3 l M .. " Be~ .. I(O!· .."rOTen) r <Ta po) cpnCKo) .!lPll<80H. np.-
BO U. lti86. (ip 1.\ H i: H 1'3 4vj 'l HII. CpnCKH JlP""."" eaoop .. -' "pe.:!·
i 'be .. ijeK). !'IOce':' ... "n. C AH . 194(); CrA Mje " alKOH ) epe.1ObeBc'WĐ"n,
I (pU HjH " ~- Yrap~MQj. JleTon Mc MC 305, 19"-'>: A, (0.10ftjtB . .l ~ .. ,, '
I epUCKa *,' U' (". ~I)fijtd;)
H .. lo r;j\lm pra"". voj~d,"im J: ran~mn
prl"D i p ra'-nom uSla" O·
>3m~ u ~ redn;Ovjekovnoj srp~koj (Irb " , I>osthno Ih: bavf 0\'; rad" .. ;:
(' T. li" ~ 8 ~ O "" h. 're.il'heH~"oH"1 Cp(lIlja H pll .. CKI' npaHO. Ap"""
nllH l. 19()1;: A. (" ~"H j ~ B. :'IH.~aj ft" .... "TMOCOr npaH. H ~ 5a ,,~ a "' _
J'04"""LHUD 11<1 3i. 1928: ~rpa4CKM 331( 0H« " elle.l'Lt8~l(o"Hoj Cp'\Hjll .
Ap",," !lJl!1 3:\. 19211: !-I. J> a JI u j" H lo . Cllar. laKo"a nO n"IIJ""""O ,"
3."n"'I~). ) .,~C ( AH 1]1)_ 1'1:?:5: :1. .l" II K" k 11 h. )1CTOPII .i" .:Jl",<ak\· "
"paHa 'l' f"43~'''' Cp(ndt (XII _·_X\ ' ".). HI.'.:I.
Specijalno lJ Du 'anO\'n Zako nik" rO~loj ; l""ln~ liter~'ur" no ",,;'en,
i n~ <lrnn'n! j. 7"C ·on~ Od lih rn<k"3 o:aj,·~t,\iji ,u: oto 3 M rt.l~. :;axoHHK'b
're 4,a"~ A,·",,, ,, •. I S;~: T. 41.1 " P If Me K H~, l1a .. n"KK" ~""nHo;]aT~Jlb·
KO~ .\~ftTt"bHOCTlI ll)" "~Ha . uap.. (' .p6n8 H ['reKOU. 188f: C. ,) i r e,
~ .. k. O • • Ge!lC l tbuch dC' .< e.bi!;Ch." ZaTt" Stephan Ou::an. A[s!P\I XX
19(1), M . K o~t . t n ~ i t. Z.konik C. ra Std.nn Du ~.na (u k n i:zi Hr\,al·
~~ ","vlln poviju,. 1923): °
M. () l. n c. Du! ano,· za ""'ni" 19"-".
A. ' 0 ~". j . U. :-J,KOHO!IaRCTHO C~ed"Ha ..'l"I"'''a. n apa CpO~ " rp~a.
19'18; II M" j)' "'" o H ,, 1\. C .. eTU' ;.lv ,uaH\l"Or 3aK(>HHKa. Cpn<~H "p~.
°
r". A I. 189:.: H. P ~ II j ~"h, 3a~0" "" u.p' CTc đ>I'" LlvwaH'. ApXH ~
,
•
nJIH 1;4 . 1949: M. ]{" e TV'''''''!.. O A,'u ,,"oH".! ~a~O""K ) . i< w: .';1601"
.. HI< , ~aC', U.eeTC CTO,'O,'! " ,, " """" ::S~Knll"Kn Ilapa l lJ',u3" •. H3 :1.. CAH. 1<lS~ .
I O vdnijin' pi"",ji ", ,, " vC7.i .' crkvom do l<Tu.io Xl\ _ <lol ,i ee".
(T, C Ta II lJ j ~"" t.. fiov6" 3" Ca,,"n~,' "nrT I('TII~"~l(c "PI'b1' Y H c>!,,·
! ' bH\'C"' ,j IlP>l'.1"". )loce6 11 ~ ,,3,,_ CAl-I. IHI:!: O ~ul(ob\l izmed" B""k ~ i
Duh. o, ~fk e "3dbisku;lij~, CHcTocan cK" 3001"'H" l. nOce6Ha 113.1_ CAH,
1936. do"o., .L;..: raspra,·~ iz ii""'3 i rada s'. S.vc: 8. T, o p (> 8 Hh. Mel,y·
i «>vU" Ol,"o,,,,j 6 uorpa ",Mj. CTeua .. " He ....... ; C T, e
T "- H o j ~ ft H li. O
(l4.ueK ), eli . CIHC ~ .. aHaCTHp: <t>. ; p a "" h. Upl(nenonpa'"-I~ 041'."('"
X".'.Hupc_or THnHKD Cll. Ca"e ; ll. I\ O CT II" . Y~ewh. CH. Ca8~~' )<.nO·
•
I

lI"sau~jll eneTor Cll ll eOHa; A. 6 e.' II h. Y~~!Ht,. cn, Cao" l! H,.roOe ",~o~ .
y eToap.",y 1I 00e peJ18KUllj. epnCKH" h~pHnCKIIX enOMejilIKn; P. r p y j 1111,
na"eCTII!!CKII YTHuajll Ha CB. Cao)' np" pe4l0P><HCa!bY MOlla!HKor "!)uroTa
II 6ot'oc~y"'6ell"x O-'U!OCa y Cp6Hjll: JJ" M II P K O o H 1\, .!la "" C~
pe~H: '''0.1110 no lilit. XOTe!IlHXb 6HTH~ CR.Tora CaBe. KaKO TO HIIKOIlH.'
KB",e; H. Pa)!ujqllh, O "'IIR OT}, CB, Caue 0,1 HaaH. TOliK " Map.
"aB"k~; CT. C T a II O j e B II k, CIlPT Cij . CaRe, Važniji opisi Savina
tivo!a i rada nas!ali u PQvodu s"dam~!ogodi.!'n.iice Od nje~o,' c <mrli:
CT . CT3110jeoll", Co. Caoa, 1935; H, PallojqHk. CoeTH Casa.
r O.llH1Ulhllua 1-1'-1 44. 1935. POjedinačni problemi: C T. C T a " o j" ~ "I, _
A. Co •• o R j e B, Koje je ro)Ume y .. po CB. Casa, r.,ac CAli, 156, 193:1; CT
C T a " O j e 8 II k. CB eT!! Ca oa H np or~ac 6),rapCKe t!aT'lll!jap1lI",ie. i.!o
156, 1933; Coe'!'>. Cana >1 He308><c><oeT cpncKe upKoe, islu 16!. 193-1: H,
P aA o j q H h. CSCT" Caaa H aOTOKeW2.1!HOCT cpnCKe H 6yrapcKe UPKO~.
isto 179, 1938; !l. Al1acTacHjenHk, .lt ~ " eB. Ca~a Kp,vH"eao
npaose""a"or, [)oroc"ooJl>C 10, 1935; CeeTH Caoa je ""po 12:\6 roll""e,
isto ll. 19:)6, O pojed inim arlliepiskopima i pc!ri.iars ima: ( T. C ~ a " o·
j . 8 II II, ApXllel1HCKOn ApCC>1l1jc. r~aCH'''( HlIHC 5, 1932; CpnCK" apx~ ­
~n"CKOnH 0'- CaBe lJ .110 !la>1l1na II (I2G3--r326). r,,"C CAH 153. 193.3: M.
n y p K o o H II, CpncKH narp1l japC1I Cpe.ll'''er aeKa. rCH!l 15--16, )936;
CpnCKH en1leKOllH II IIHTpon,:.nHTH Cpe.ll'bera HeK" . XP1I",baI1CKO JIe.'" 3,
1937.
Općih radova o privrednom razvitku "crna, Osim prij~ !\3vcdeHo!!',
J i r e č e k o v a djela; stu dije S I. I'< o \' a k o v i Ć a o Nomm Brdu važnije
su rasp,"". o rudarstvu: Jb. K O 8 a ~ C B H II, Tpr OpCKORO " ,"",ync 6PCKUB -
cKa II Jby60B"kcKa, r.l!ac CAH 30. 189l: B. T, o p o B H k, bpcKono. rM '
CH!ili "eorp. /l.P)'UITBa 20, 1934; B. CK. P" II, erapo py;tapCKo np"1!o I<
" "" rCXHHKa .v Cp6.,j>1 II 60CI<II. noce6n" 113.11. CAH , 1939, Razvitak trKovine
obndu,iu ov; radovi: '-I. M 11 j a rO D rl h, CTr.~Hje 3a IICTOPHj)' cpUCKe
TprOBH"e Xlii 11 XIV B., r.l!aCHIfK CY,U 3-1, 37 i 38, 1872-73: K K o CT II~.
Tpr OĐ"l1CI(1l ueHTplt II IIP)'>10BII no cpncKoj SC"M! )' cpeJl'''.'' H trOBOM
BeK)', 1900, i CTapa cpnCKa TprORHI13 lt 1I1111."CTpnj~, 1904. Osim s]>omcnu!u!!,
djela o trgovačkim putovima i rudnicima važnJ je i J j r e č e k U" a rawra-
"D Die Bedcutung "on RJguso in der Handclsgescllichte des Mi!1cl~lIe rs,
1899 (prije"od BC\' j e t k O v i ć c. 1915); M. fl II n II h, J.{yCipOna"Ka cpel\-
' bel<CKo""a KapaO.HCK. rprOOHl1a , JM'-I 3, 193;; M. H a a!1 o n l! h. np~ ­
.. 0311 33 HCTOPHjy llapHUa y Cpe-'lll>eBeKOBI!H'" epnCK>!" .<lp",a".", •• Cno-
... nHK CAli 9i. 1948. O drža"nim financijama zas!ar.iel~ je ,"s pra". 4.
M H j a T O" H k a, <P HHaHUHjc cpnCKor KpaJl>eeCTn", r.'acH>'I< CY fl 25·26,
1869. Za numiZmatiku jOš uvijck jc jedino sintetičn o djelo S. L j" b i č,
Op;'; jugoslovenskih nO"aca, 18i5. K""niji natazi prik azani $U u SIari,,.,,,
kao na pr. B. S ar; a, Kil'evska Ostava (3, 1925). O počecima kuvanj a
srpskog nuvca op!irno r. '-I p e .. O ur "" ", PaBBOj cprrCKor lfoe',apCTB'
,~o Kp ••' " M"~ ~T II"a (floceCi "a >!3.11. CAH, 193.1). O pitanju pripadnosti
548
~ krslujh I(roševa~ raspra vlja M. !l "" II II, KpCT"TH rp01l>e"lI (3CiopI1HK
BII3aH1'OJl. 11l1cTHTyra CAH l , 1952).
V O j S I, D, Starija s!udila, popularno p is3nn, e T. H o D a "O o 11 k,
CTap~ epne". I<ojc~a. 1893, A. !l e p o K o, Cpe.ll'beoeK<)H'!>l rpa.;\OOl1 y
Cplillj!f, Upuoj ropu ~ MaXe.llOHHj", 1950,
Od djela, koja su "a~na za veci dio ovo!:'a razdoblja. treba !la"esti
i za .'ezu izmedu Srt>ije i Bizan!a: CT. 1-10 B a" o O H h, B"3~l1T~CKH ""HOUH
H THTY.I!C -" Cp1rCX"'" 3e.,Jba.,a XI .lU XV bC~a, r.l!ac CAH i 8, 1!"!.l8: M,
J]" e K II p" c. BH33"TllcKe np><"UC3e ~' Cpc.II'heoeKoRHoj Cp6MjH. nr",~or
McrOPHjll "H3aHTll cKo-cpncKnx U"I"OC3 OJ), "pajn xn 110 CpeItH". XV BeKa,
1926, M. n), p ~ o B II to, AUlUbo ncKe !lane H cpnCK C ae",,,c, 193<1. J .
Tadi~. Prom e! putn iko u starom DulJro"~iku, 19:19: o dolasku 11 D111><ov.
"ik N~ma11 .i iĆ a . Mrnjav~eviCa, L~zne,'ića i neke vlas!el • . Jb. K o 8 a ~~_
B" II, HCKoJl"~O XP0110.l!OlUK"" lIenp.BaKa y cpncKoj HCTOPHjll (rO,a.","'''Hua
H4 3, 1879). r.i dav3 čila" niz k ronolo§kih pitnnj~ zn XIII. i XIV, ~!oticte
Or<'i pogled 11a .ta rijll ~rr~ku h;$ \oriju d~o je CT. H o D a" o Đ' " II.
H""o~HKa Te)f(a nII T."," ,,3 cpnCH HCTopnje _ nOOOlIO" K!b",'e Geschichle
der $e,.bcn von honsta~!i" Jirećek (I'O.llH1UIh"U' H4 31, 1912; 32, 1913).
Specij.l11e rasprave; Jb . li: o a a 'I e a II h, He><o.nlKo IIH Ta'''3 O CTe.
~'a"y Hella'bH (J'Jlae CAH 58, 1900); N. R a d o i č j ć, D"a po,1.iedn j a
Kom11el1. n~ carigradskom prijestOlju, 1907; Jb. I{ o'" ~ e H H l,. )Ke" e
" I\eua CTc4la"s np~OJJCI"'J"Or (r~nc OO, 1901); H~. P)-" B ~ p. ll,
OllnOMaH ~3 "anIICaH" npc 1891 paenpaBe o rnao,," .. "O>lo><rll'"
.'" "'H8UT)' C~, CaBe (JIeronIIc MC 298, 190J); CT. CTa"oje"lIl"
XpOHo~orHja 6op6c ~3>te~)' CTCOa!!3 H BYl<a"3 (L' a( CAH IS-l 193.1) ;
O "."a.llY )'rapCKor "pa"'a AltIIPIIje Ha Cp6Hjy 360r npor.,"," "pa.
"'eBeTBa (isto lB!. 193-1); H. P ~ II O j "IIII. O ncKH" roc"o~ apH"a
rpaJ.~ npOCCK~ ua Bapi\apy (JJeTon!!c MC 259---260, 19(9); np/'"
)f(eH".116~ CTeo'''3 nP~ 0IleIl4a"or (r.. ac CAH 90, 1912); fl. A" a C T a_
c" j e B II II . .l~ .'H CR. Caoa HpYlIltCao nPBOOCIl43Hora' (60rOCJ!oB,"e 10
1935.1; n. ]'pe 6 ellapO" H~ _ T. KO(},'IIIUK., KpnJl> YpOll; J Be.,,,-
KH . 1897; I<. I{ CCTHh _ <P. CT3"ojeo!!h, KpaJl> CTeeaH llpar},'r" ...
1899; Jb. A ".II P e j e B "I" CpneKI! Kpa"'eSC"1I npecro " n"Ta"'" "
lberoBY H3cnC)lcrny OJI OClaSKe Hpl-l.a CTesalls LlparyTHf13 .:10 noCie.ll e
Cremu'a Ypo1Ua ll! lIall Hpa"",,, B.I!;u,"c.'aao" Jl , 1898: M. 3 e q e II H II,
)f{"no't )f 8,la.llaHHH~ CTea3rrn Lle~a"cKor l, 1903; T, <l>nopII I!CKH1'i. 1O",,,,,,~
C... ORH. l< BH3a1!TiR B'b RTOpoA ',cToepTI! XIV Ut.K3, II OGp'30U3l1i e ccp(j -
(Karo 'lapnUa , 1882; n. M II P" u 8 lt h. O.llH01l>3j" "3"CI)~' CpGP-j c "
YrapcKe 1331.110 J355 (J]eTon"c MC 2"21-223,1903); J. Pall"""h , O
Jl.eCUOT)' Juoal<Y O.l!I!8Cpy II 1!>"TOBOj ", CHII AnI! Mapl!jl! (rJl3C CAH 9'.,
1914); A, H u be r, Ludwig l. von Ungarn und die ungar;schcn V~,aller..
I;;rrdcr, 1881.
"ra k edu n i j • . - Za historiju Makedoniie od kr~ j . XII. sl. <.\o Mi;';.
ti110vih osvajanj", osim B. 3 .. a l' II P C K H. HcropHH III (". bib;. uz
549
"
1'01:1. VIII.). I . <1> . ~'c JI e II e ~ II !j. OO~aJo"aHH~ ..-roporo (JO."· a l' c~or"
ll"perRa. 1879; H . P" ll" j ~ " h . O liC''"'' rocnOIl3f)H>la rpana npoce~" ,,"
Bap .• any. JlO OD HC MC 259--Z60. 1909: ll. M Y T a o1l ~ 15 e D. B.'U3TC~HT~
Ha 1l1>oceK, (6op",,,, Ila 5'hJ1r. AK. "" l!3 YK. 1. 1913; B. 3~"T"PCKH ,
AHc(;eptOBH"T ')I(ynaH H~H .caTpan >la 5'b~r. p,, 0« He e 61<)\ !1of)I''' '''~P
XpHa. fOJH""'HlK ll a CO <\l . )""W ., II<T. ·o.I>II,I. dla~ .. 28. 1933: P . r JI.' j " h,
J1poTUCe1".aCT npH6u, ".,3c-rell"" .1 CKO]jC ~Oj 06.uelll T1P~C 110.1"""11< XIII
HeKi'. rC~I !l. 12, 1!l.1.3: A. C[lnonje~. Cp6H II "H301!T;ICKO npa"" )'
CKOnJl,,- no'rCTKO" XH1 R" "\0 1&-H>. 1S.1G; P. rp)' j II k. Ka~( ie H"".,
IbHII .""rK no XkCpH . ('rrapcKJ< llap KOllCTO"THH TH X, >Iorao B,IalJ,aTII ,.
CKoncKoj OCiMCT", j,10 12. 193;\.
Z" dolla od Milulin,,";!' o SI' aj.n j a pa do pad " "' nkcdu'lije pod tur' !",
\' 18~t, m31'tdon~ku .ic hi.torij a u )lau~" "j lik," ,,, ri \'rllJ tijes,,,, [,ove?"'" 'o
s,,,.kom hi~t"rij "m. i'<ajvec i d,,, !!Gre "fIomenl1(jh rad,>\·n. kO.i ; ... hal'e r~, ·
vitl,,,m Sfl"ke držove II ovoj J>criod i, sad rži vi ,;~ manj~ ; rorlnti,. o M.'I,~do ·
ni.", te o j a <.><1 kro j o )\111 . t. Jl"~ lepeno ulazi u nje7-in nl<\'ir . I.ko po~~~'''n
p"lo'.n,; Mal,edonijo " "l'skoj drbvi nije dos.,da lJ del ini ob,~d~". " t'n)
radovin,a ist.knUle Su poje dine ,IranC m"l,edonsko)!"a hi~lo'i.isko{!" ,azv;tk a .
O,'dJe se n~"ode samo {!"I.vniji ,.dov i. Na prvom mjesl u. 10 Su opći p rcgledi
." p,k e hi.' tori,;e K Jiretd< •. St. St3noje,· ica . V. Coro \,i t . ,
Htim od općenitijih rado " n T. F I o r i n S k:. S t. N u ,. " te o' ; c (Srh; i
Turci ), V . IVI a rk O ,. i č (l> ravo.lnl')lo mOrl a,tvo i m""a<1ir i " s rednjevekm'.
noj Srb'ji). A. D e r O k O (S, ednj ovekovni g r.dovi). Zn dru:l!vene ; pravne
o dnos~ i d,tovno n redenjc : T. T. r A J\" ,· .• k i, li. J i , e č c I< (St"'l1 1)tl,1
Gel'ell~charl). SI . N ()', a 1;" ,. i Č (Sel o . Pr<>"i,i~r; i ha., ,;,, ;,i . V i~ ""t i 'ki
Činoy;). J\". R" d o j č; t (Srpski s.bori). G O, t r O!! o, S k i (Pro"'j").
/1\, V I " j;'" c, A. S O I n v j ( " (Zn"caj viz."tisl<o!! prava, G ,ad.<kl
zal,on ), litera,u,a o [)u,""OVU ? ~ koni k u.
lm. ; viik ,adov • . kod kojih je teži,te na p ita n.iim a m"k. don,lwl!a
hi storijskog rnvi(ka , najv;;e iz doba DuS.nov e države : CT . H o B 3 ~ o ~"~.
CT1W>tCK3 oo~acT )' XI V B. ; npHJlcn y upooj ",>-1~ XI V ~.; A, (" .• " R ·
j e n. /:\1'0 npH.10r a np")·~:'B.'h)' D..v lU," o"e 'lP ", "oe, JClI"a cpnCKa "'Y""
3a opc .. ~ uapcTII3; rpe~ecHH' apXOI!T'" " CCPUCKO>t uapcT "e XI V ~ CK".
B\"Z."tinc>~ta'· ie" 2. 19:W: C)",a M .i~ lt crA 100 rpa.'W]lW'" !l)'n,a"o"~ .:u}"'."";
U.p Jl."",a" " CCPC~)'; 1-. O C T P" r o p C ~ H. ["'30"H'C",' H3raCT,pCKe
~ IhH,·e. )stor.·"",,",, i l.horn ik. ? 19-1\1. ViAe ,"do". p o" et eno j~ It "' t,,; i; i
crkv,' i nllven;m vl astelinstvim a: p, r p)' j ~ II. CKoucKa MHTpunom<ja ,
1\l3.~: B,'~CTe"H"CTao r eKeror" oopl). KOli C~ on",a: J\,,~,," H.,acH ~H H·
C1"sa cpllCHnx UP"BC"~~ npeTCT3BH~K~: 1"y capH na CHCTUj rOp!! " x~n3'"
1l3pCKJI nHpr Xp)" c~j~ Ool XII )1.0 XV B. ; O. P a ll !) j" ~ H h, np ~~o,' ~CTO
Pl<j~ ,,~M'.\"I"K~ ~ CTP)' ''~~H ~n>1CKo""je. r CH !.l ~. Im. Za lilera'''''' o
b .. ,,,,,mi i:ma " 10 do ~ a \t.<p. h ib' ' I f 1>0<! ;, VIII.
c. _ Upe;, djel". " ko.iimn jc t>rik"l.an~ i pe,io,l a ,lubl,ien.i " "r; ~ e
d,.'.av~ i n .i ~, i"t, ob"o"~ pod de"potim". n"ved~n" Su u prvo", diietu
"SO
O
ove hibliograrijc. I-'ojcdi"a pi(u"ja ob radi_ ana s" u lOon ug r" fija ,o u
raspravama.
Z a pcriodu raspadanja [) usa nov a carsIva najva~nije su ovc onon,,!! ' .'
f,jc i r "sr ra~e: K. J i re I: e k. $ rb sky cM Uro>. kr al Vlkašin . " DubrnvČ.lli'.
11\00; B. M a p ~ u Đ H h. O~UIOCH !1y6po,,~ana ea C['O HjO," OA 135..~ JlO !36~
rOlW"C. J\CTO''''C MC 241 . 1937; M . 3 C" e H M II. P"Toa",L~ Bu jHc.,aH~
HojH" oĐHt.a ea 1l.v6Do"n HKO " , 1901>; M. D. I< HHh. O HMKO,1" Ano",·
, 1I0BHh.,·. no,c6,, ~ ><3.'L CM'L 1932: P. A r a T O H O 8 H h. Ua!, C HM eoH
LMIUtu 'D HC" "b Hb llaJlcoJlor. 1 ~93 ; .I. X a u H· B. e II ." ." ~ l" ."ira,·m"
H KOHCT. IITHli lIcj~ " OB HI\~ II ''' "''O" ;, AD",a~a. 1902, lb. I{ o" a '. e ~"b.
; Ily" I;P"~KO~ "h. r"AH''' 'bH ua H4 10, 1888; 11 JI. P y .. a p a U. O KHe3 ';
) 1.3.)')'. 1&;; : JI. M H P" o"" I.. Mp'''' ''''C bHh" . CTap" uap :1 , 1')2:>, M.
ll """ h, "'CTH C.' ."Hh". rll»I,'O,. HeTOp"jH l'acna-'1a",," CPUCK(> ; ",PeT"".
3(;op",,~ pa,10H" 1l,,~""'. ""CT. CAH 2, 1%:1 .
I\' "j_a~\\i.ia litc ralur " o bitki nu I\ o~ovu : F. R " I: lt i. Boj ...,
Ko~ovu. Ra d JAZU 97. 188'j: N. Radojčić. Kosovski \x>j. Nj,v~ , !921 :
rp,t~" " SHOI'" 3. 1\0eollcK)" ('j"TK),. r C HD. 7-S. 1930: .le;.. " I!pcUHhcIl
,.p~"" cn""eu l{oeoucKc ('jH'r... e. is lO l j , 1932; ,\ , () JI e C H H II K ... T.'·pCk"
aJkUP" o h:O~O"CKO" 60j)". isto 14, 1934; r JI . E.,. ~ o" WI.. ooj ".
Koto,,)' 1;189 rOol"" e Y Hc mp HjM M)'.,. H Mex,"","a He"'DH .ic. 5p.CT~()
31 . 1940; M, ll"" II I,. XPO"HK:t CCH ' lle"HCKOr K"Jlyl)epa "a O ~3B Op ."
60jeMe "a Koco~ )' II POBH" a ." '. IlPIIJlOJH 1<.11-14> Ji. 193;. K!}!'O,·,k " bitku
I ~ voj ll i<'kog- J;'ledi;:ta <Jp1sao je T. T () .,,, H, ]{OCUBCKa 6HTKa. BOj"O"CTOP'"
,Kor r.la."H" I. 1c:5(). Sve ;,."o re o !>osov\!, " vezi ~ obru<.>\'a"jem le{!"ende.
I
pr<",~ io j c .~\ . Il r a u n. " osovu. Die Schl~c h' ou f dem Amsclfelde i"
)!~.chi cb tl j d'er und .pische, Uebc,licfcr"n". 1937.
N".ibolji prcgled o dn os" bal kanskih i 1.apatlni h naroda p rcmn O~man·
Iha", ,, " P"'oj polovini X\ ·. St . dao je J. P a tI. o H Ji h, 3an~.1l"A ERp on a
II ' (i an"3"C"" "apoaH n " e >l a T.\'P" ~" 3 ." Il!'HOj nOJ!OHHHor XV ""K ~, 1905.
A"al,w HP:;!"" " ~3,"ld' u<l,,,,,',, " S,c,l "j~'" vijeku. naruč' \(' " 1,eri oJi
de, pnto,·ine. t.«oder je dao .1 . P a /I O " H I,. Cnopa.'.I'" .\' T n~ 1426 "
cpn("".yrapcH" 01l""CH <>J( XIII · XVI ,,~~a. r~ae CAH 18i, 1941.
Monog"rofijc o dcspOI \\ S~ef.\\U Laz~reviću i Srbi j i "j~!!O" ~ \'reme~"
, ncma . . Itdan dio p~,iod. Slefana La'.arcv ica najpolPnnije je prikazan . ,
Obl.;' Om ,'" odno,~ Pre ma Turcima. " djelu L T. II o "" ~""" I; n. Cpu.'
" T.'"pu" XIV" XV HCKa, 189:J. 1935'.
Pojedi"" ~u pita"ja ob ,adenn " raspravama i ~I."dm", Za p i ~an j ,·
I >;f{>nolo!!ije b il ke tl a Rov inornn o.in, vet ~po mcnule rasprave M, Dini ć.,
l "a žna.ic rasprn"" G, SI'. R"doj;čitu, La chronolog ie dc lo bataill~
de R<"'i"~. Re\'uc hi.wriq,,<;, 1928. Zn ustal. pitanj. vid i r"'rrO\'c: F
! S i ;' i Ć . Bilka kod N;k"po1j •. GZM S. 18%: lb. K [) n" ~ e 8 II h. llc",o~
, CTe~a" JlalapcĐ"lI aa npt >l e 1ypc~"x >lthrcO;;Hua ( 1402- 1413), O n u ·
" GliH" 4 " 5. Ik80: HeKo.~,,~U :<po"onowKorx Hcnp'U3Ka Y C1>HCKOj ~c,. ... ·
P" .'" 0<.1t je y"pJln ~"cnIH,~ MM.'~n" ? Ka .u j~ (NS'" .~n3af'en" h
,
• 551
,
, aa8~l,!!.ao Cpe6pllw QOM?), rOIlIl U] ..."U' HCl 3, 1879; L. T II a II oe l Y. Slu-
di~n zur Geschichte Bosnien~ und Se rbiens im M,Udalle , (o ge"caIOI!;j;
Bra n ko,·i ć.). 1~14; Sz 3 I a r, Magyarorsz:ll:Ci szerb telcpe\; jogv;szonya '"
~1I~mboz. 1<161; P. r II y j " h, Be.'II K3 CX " "~a KHen"Le MHnlllle, YJ10RI"I~
JIasapeBe , rCHD. ll. 1!l32; CT . CT~ lI ojell"lI. Pipo Sp ano, !lpo·
CBe"rlm rAac,,"K BY-ll; r,l . E.l eSO ~ " h. CWORCHH HC3"0811bll II nUli;.
J"rIlT.6er. r.'"CIIH.~ CHLl ll. 1932 Ovu p orio.!u osvjetljuju. osim v eĆ " "vc"
d.nih. raspr. ". A. nono""II., rop ... " 116'1> (peli"'.'. BeKa. i CT_
li o'" K O" ll"', HOHO BpJlO H Bp"hCKO !lO MOP311."., i r aSprav e; M .
111\11 II h, CPCfiPHII!: Kpaj (pc6pomu •. r~ac CAH 161. 1934; B. 1\ n II o·
B II I., Cpc6pcllm.a 3a IIna,"-e !lecnOT. CT.B3na. npH,W"" KJH4> 2. W22;
Pest)' Fri~~es, Amaes,',: banok, Sz~zadok, 18i5; A, Gal'rilol" '; ,
O imenu l<es~"e M~nasijc, l3du:tbi ne despota Stefana L37,a rević~. Rad
JAZU 184, 1910.
Periodu despota Đurda Bra n kovića lt cjclilli p rikazuje zastarjda
monografija 4 , M H j a T O 8 H li a, nemoT 'Il),p31) 6vaHKU,,"h , 1· \1. ]l'\SO,
1882, Pojedi"" djela i rasprave osvjetl)uju ncke momente i~ vrem~n.
njegol'c l'l"dal'in~ ili pO,i ediue ličnosti: M_ D i m i t ri j e l' i Ć, Cyorgy"
l.I ,ankovit (Smederevae). 1876; P e s t)" F, i g yes, Brankovics GYOfgy
' ~cz despota birtokviszonyai /I\ac-)'arorsz~ gban es " r acz despot ezim, 1R77;
, A ll , C T O j" 4 K o H II h , reoprHM .:l~C n OTa Cep6CKOr'b .~06p" r Y""Op)!1I
!leTOn"c MC 61. 1~43; D, Tl 0,1' o H H to. !lecnoT TI).'p. l, 6P'''KOB" [' npe".
I KO""90CXO" paT)', r.,ac CAH IIQ, lm; A. Huber, D;~ Kriegc 'lwi·
sehen Unl!arn und Tii'keu 1440--1443, Archil' fUr oster. Gesch , 6& IKI\fi ;
F . p j ll, Ci ri aco d'Ancona c la Crodata cOnlro i Tu,chi. !lulIelin h i<l'"
rique de J'Acad~mie Roumain~, 20; O. H a I e e k i, La Croi,adc de Vor,,",
Bu lleJin o f the internatio nal Comittee of Historical Sciences, 45, 1938; O.
H a I e c k i, The Crusade of Va m a. 1943: F. B a b i n K e , . Von Am u rath
• zu A mu rOlh. Vor· und Naehspicl fler ScIlIacht bei Vama (1444) Orie'" Ill,
2, 1950; .I , T a d i Ć. P romet putnika u starom Dubrovniku, 1939 (tl) je
detaljno izloten bor"v~k uespot~ IJu ,da u Dub rol·niku. a isto tak o i
ostal ih B,ankol'ića): M. K (I e T ~ II. Otm e "oje Ke J oaaRa XY'''.'Uija npH
nO.nCK), ~. ooj "a Kotono, rCHD I. 1925; ].1." p l' R a p a u. !lecno!
"I>ypa l\ ~ "I>yp a 1i KaCTp"OT CKeHJ\epOCr, !IeTOH!!, MC 212, 191 2;
F. R. č k i. Odno,aj srp,k;I, despota; doseliea naprama k runi u Kraljev;n;
h rv.tskoj i "ga rskoJ g. 142f,-1504, Književ"ik 2, 1865 (III j e i'l.veden
ne;wral-nn zaključak o zal';snost; Raške od .hrvatsk c kraljevine.);
CT , HOBaKo"lI!.. LlecnOT 'f:,ypa~ 6paHKoBRh 11 OnpaOK" uapllrpa'!l-
eKor rpa!la 1418 r .• r.nc CAH 22. 1890; 4 _ M po j a T O B " h, nail UaPH '
rp a!la 1453. rO,1 " """ ",,n 1-14 3. 1879: H _ K P CT" I;, ooj 110;1 5 eorpa!lolO
y ""II"RI! 1456, r.,a'''R)( CYD 19, IS6tI; e T. H O". K u u II ~ , U apRn.
Mapa, !IeTO"'" M C Ji4, 1893 (p,e~,"mpano u .Ba lkansl<im pitan'jjm"" 19(J6);
C T. Ii o B a K o 8 \, II. BC~!lKIl ~e~RHK PaA"" II 06lta ~!lj, PaJI~, rltae"R K
CY II 50, 1861: J. "I> o P I)"" H h, 130jROJIa H!lKona CK06a-'h!l h l' ... erOaa
552
I
60pCia ." !l",oO" " '\H y nO.'OUHI '" XV B., ["OflIlW IL,,"a H I.! 22, 1!lO3; C
n " .. H T II H j e B H h, 00p63 e T yptl!l)W nOA CK06a"," he>l, HCTO!,,,j. 9
npeJIall,t, 19&1; B. T, O P o ~" h , }Kc",u6a ilecn073 J1a3apa, f ., ae CA H 156.
)933,
S,," sU djela vazila za privredu i d rustl'cne o,lnG"e u doba des",,-
tovine n.1veuella u prvo m dijelu ove bibliografije. Sliku srpskog' druš\l'a ~
XV. st. dopunjuju djd" i rasprave : .Ib_ ]( O H a q e U II 1;, 3H3"""IJT' epnc;,"
BltaCTeocKe nopom,ue cpeJI,,,era "eKa. ["o,l>nu"'R\(3 H ~I lO, ISSS; P. r II Y'
j l' 1; , CBeTOrOpeK!I a311ltll ~a epncKe II,1a1l3011e II "Jtacre~)' noe.1e KocoaeKO
6"TKe, r AaCII"" CH}1 l l, 19"J2; 5 p. b ... p h ~ n, O Boj")''' ''"a, f3M , H. C.
2. 1947 ; O YT!lllaj)' T)'pCKC B.n,ztanllll" "a pa3n!lTaK !lal1ll<X HapOila. ["O.1H.
wu ,aK I-iCTupllcKor tlPYIHTM3 DHX 2, 19&0: CT. H O" a K O" lt II. • 6.tIIT"Ha~
" .60.,,~p« ).' j."roe.lO"e"c~oj TCp"""O.W"")" CJ>e;\'her neKa, rnac CAH 92.
1913, Naj\'ažnija djcla ~a upral'nu or!:,"nizaciju SrbU~ n"\'eden~ .'u "
r>rvolll dijclu Ove bibliog rafije ,
Z~ his1O,iju srpsl,c "ojske " ovoj periodi važna je "',P""Y"
M. Il" "" t, a. np~"03" 3n lICTOPRjy BaT I,u<or opl'",ja y llyGpo"",,~\' ~
c)"ceIlPlH" 3u,,,,u. a, r " ae CAH 16J. /!13ot,
Z" historiju srp,ke crkve, o~i", već " ",,edenih opci!! djeln, \,ažlle "U
za ov" p"riod~ ralll".""; 11~ . P)' ij n p a ll. O K3Tan03H>I. neI>H"~ "nTp~ ­
japaxa, [",'acIIII" CYll 23, 1869; H. n a 9.' O,," 1;, O CB , JI."!)" " np CI,a·
UJa'''y l"crOHor Tc"a, r.';Ctn", CY!l 5 1, 1882; 11,,_ P )' B a p 31(. I'a l "~"
e!mCHOn!< " ""Tpono.'''TH, r"ac CAH 62. 100\; lb. CTOj'IIO",,1..
Cp"C~" upK9a j' "d,),9peMCH)" OJI narp"j.pxv APCCIIIIia II ,10 Ma"~I'~ja
(01(0 1459.(\3 110 1567 ro.a..), r"ac CAli 106, 1923_
za nOlnal'anj e opć i h političkih udnosa na B"lkanu i u .rcdnj,,,
Evropi \I ol'oj pe'iodi potr.bna _'\I <ljel2 i~. bir.antske, turske i ugarske
po"ije~ti . lJ nj ima .u obuhvaćeni i do~"d".ii I'ezani za Hpsku h,sto,ijto .
N njbolji t> ,egled bizantske historije dno jc G. O S t , O g O , S k)', Geschi.
dae de s bF~ !\ l i ";~ch~n St",tcs, 19-10, 195:<-. To je djelo ohjelodanjeno i u
srpskom prijevodu tlZ neke h.mjene, a li b~z bogaloga naučnog aparata.
koji je ''''~S~'' II njtmačl<o ildanjc, I"JO $V< ' učili;:"j tI({žbeni ), ; »HCTOnR ,;~ B~ -
3aIlTIlCK<>r uapcTII~~. 19~7 , OSi", n~ro~it(> Z~ 0\'11 r~fiudu 7.3SI"r,id. iurs);e
bistori.i e J _ H n nl m e r~, Geschichte de~ Os manischcn Reich.,.- l- ll,
18~·2B, 1834', imamo nOl'ije djelo N, J o, g~. GeschiChte de s O,m an ,-
sellen Re iclles nach de!! Quelle!! dtlr;::cstcl ll, I (do ]4;'I) 1903, I! Ido 1&...8)
1909, u kon'~ opet !lije .~'Isvim si\.'urna tOčllOSl sl'akog pod3,ka _ Z••
ugarsku i ~u~trijsku hisloriju ove periode ",ogtl se upotrebiti djela , A.
H u b e r, Ccscl, ichle Ocstc r reichs ll. 1885; J. A sc h b 3 e h, Ctschiehte
Kaiser Sigismunds, ll!. 1841; G, D c e k tn" n !J, Der Kampf 1\,1isc' Si!!i<.
mu" d, :!,e!:,CII die werdende Weltmach t der Osmanen 1392- 1437, 1902;
V, Fra k n 6 i, Math ias Corvinus. K6"i::- I'on Unga,n, 1891; L. 1\ u p e l·
lO' i e sc., I)ie K;;mpf~ U"l;arns mil <ic" Os",~"c" bis ,.ur Schl~c h t bci
Molnl" 1526, 1899, Akcij~ 7.ap.dne Evrope Z~ pOli_~kil'a"j~ Tu",k~ s
553
"[Jajk."s koj: poluoloka I' r~J,: I~d"o jr i iscrpno prikaz.na < ,'~likom biblio.
~rafijom U L. ra °
I I r. Geschichte d~r Plipst(. l_ll. lm- l9Z6S- ~
O. _ Cit~va 0". Ile .. oda naj pot pu n ije je. po li~nosli m 3 i p . oblemim •.
,"ikatIn' u veliko m zborn iku Bojlloll" ". l. 0.11 Kaje--rapHjnx .. p ...e". -""
i:lulIKe ceo(oe. ]!tI!J,
Poslije r" II II II .', lj II T K U II H h l. k oji Je n"Plsao KPIIT"~IC" nur.'\.1
" . nfl'Om.10n (!I'6a) YrapCltoj. r"KIt .." CYll2S. JO. li, 38. 39. 43,11170
°
1876. J. R a d n i t j c p isao H i510i r~ d~ ~ Se rbes d e Hong rie. IlliS. Tak;".
Jr pree!..<1 napi..,o i A. l' " H h. H eTOD " ja Cp63 )' Yrapc-Koj (1459--l(i~"''.
'191~. koj i j~ pOS]ij~ tluto preraden i itd~n pod "~~ln ... om' HCTOI'"ja (",'Ia
) BujllO,-""". 1929. 01':111 prij,· obja"ljtn~ .\"dij~ ~H3 "C-TOp"je ep6a )'
Yr'lKI<oj-<, J1t1VnHc MC ~.54. 258. 1'J09. Z~ rUll mije"nnje cij ele lc ~.triod~.
kOju ,.pu"jujll bort.c izmedu T"rak~ i M~dar~. dra{:ocj~n " je <I ,,<1ija'
L. 1\ tl P ~ I "'1 e. t r. Die KImpre 0e5le rrcich. mil den Osm3n.n "onl .I .
1~~'6 bi. 1.537. 1899. K~k n ~U II ~vim~ tim borbama sudjelovali do-.lje,,,
Srbi n. sa m" kao "oj nici II . uholcm,'im č elama. nego i kao ""jk.;i ~
ulIanku; dunav$koj fl ol; . lreba konzulhr;,l; studije: S 2 e tl l k I ~ r a ,.
J t tl Il. A dunai hai Ohadnk If>rlćnel~. 188<>, i 1'. B" T K" ft" h. IlPOIII.".c,.
YeT.llm.a 11 Cllo"eUHUIL yr "pc~"~ "p .... e~Hx lU.jKaUl •. r~aCHHIC C)':!
I;i. 18Si (In it' ~lllllij " li~k;"I" ka" llyod II 7.b;.ku dokllmenalM.
Cilm' ,,;1 ra.\il,a,, " i djel~ ba"i ,~ 1';1""jen' m igracija, l'o,ebn" i~clj"·
"a!ljn Srh" " tlJ,:."kc ~c ",I.ic: ll . 5l<"l~0"~K " fi , ll;,xo" " li CCP('~'. Hl()8 ; 1·1 1,
:~ ~ p ,. .. e ~ II, C lln C~" ~("'O""j;' y !iPlle,',)' -" XV- XV) "~" y. I>P3"" 01l"
1,0-'0 l!ll l: ,\. H,,"~. (I nl'II oj cpncI<oj CCool< r )f( y,,('epal< (1 .'i3.'_I ·~ :lr,:,
1!I'lO; .'loce","".Ii;C Cp(,~ , (~n "o"Hj)' TOKO., XVI "tKa. r.1~C- ""~ T~orp.
,-py" ,.r"" •I ,~. • <. " .• ,
••
Po~ljednj; B rankovi~i i nj ih(w; nasljednici ~ naslovom sq,~kih <1e~llol~
" JII}n<oj Uf:'ar~koj bili ou p r ~dm~l IJrou~a""nja ne sam" " nl,tim dj~li m ".
nCj: O i u poKbn"" ra'ptll'·" m •. od koj ih su oaj~a1nije: F. Miklo;';č.
-"\arijn. kči Andelinina. i Kon.<tant;n Arijanil. Ra đ JAZI.' 12. noti:
CT. tl o ~ ~ ~ (I ft H h. fiP3"~OP"" H )" MCTOPHjM " ... lIapo;\IIo" ,-rrna",y
14i'i1i-- lliIY.!.•ne' oIlHc MC 1(1). 14R. 1~!I. 1889: L. Thall ';cl). Zu r Gc·
schich le der Ij""'l".,ellf.n.il i~ Ikankn.-ić. Bruch.ljjck~ ~U.· de. G~hkh l e dct
llord ..".Uichen n.l kan15l1d~l. WMBII 3. 1895: B. e 1 e 41 a H""" I,. I'".~.
M~THj~ II CJlnCKa AtcnOTOB Hlla. J1nOD"C /IK 33lI. Hm; M. Mc, ; č.
P leme l~r"'la\'ita. Rad JAZ l ' K lR69: Ban""~nJ~ Petra Berisl;r"'č. ZI
kralja I.jude'·II, 11. R.. l .lAZr :\. IIW'I!: M f( o CT" !.. CTt ~all W T".o.aH"MH h.
r Jln CAH 11n. 192:\.
od ITVMllh vl~sl eo.kih !>o. odica najvi;" ~u se ;slkali .Iak'iti. O
njIn," yid': C T, C T a H o j " D "II. HeutTo o .l~~","hHH~. Hona HcIC p,
1001 ; II o r o v, ~ k }' S, m u. A nagyJaki ""do lo." lurl';" . , e. l~.
Neobična pojnv," _carac .I",·ana Ne"a.le nUe po..,bno "b rad"',"a
"'im tl A. lo-[ ft .. h ". (nOHCII Hl(a Ha ua pa JoII.ua Cy60TH~Kor. lroi.
Vur izmedu naj"a1nije{: IZvora U hiito rij u Srba u prvoj poln, In I
XVI. ~c. ,1 nrja $rij cmca ; narodne poezije i.taknuo j~ M. ll" IIII h . '[>op h~
! CPUI~H " lIalIla KBP0!l"" enKU. npn.103K
V(.2, HI39.
"pO"'~' Ha",,· Hapo .l"C lI OU",,'
Od mjc~ta n $ rij" mu. koja su " ez" n~ za hiSlo rdu Srba u o "oj
H ., PYB.pau .ie obradio .enp" C-,a "~ . " e"-<, 1892 (raS!"na
;tall1 l"no " :'1(001''' '''' ' Hil. r yu P" . I. noce(, ,,. "'!l. e ,\lL. I!l3oI L
E. _ Ou jt pe rioda vriliblo kratku i ~eslo S krul'oi", " .. jc;:kaula
pri k auna tl opCim pre l1 l"di ma crnol/orsk t hi<1 o rije. od koji ll najs t ;"i,;
im~ju ' Im O h;';loriov rarsl;I k3 .. I; .er : C. M".')" T H" O N ,,1, e
~ p a j ~ II ) ~
HeroP " ;" Uplle rope 011 HCKOH a lio HOB Hera 8pUI~II3. ]831>. A. "II <1 r , t.
Guchichl( đe. I'iirslclllums .v.on\ene~ ro von de. fill~.tell Zeil bl~ ~"m
Jahre 1852. 1S53. ;~t MII.,a~o"II". Hno pKja UPHt rop e-. IS."l6 (nl.
l)TIjtVOO : Storio di Mon tc" t ~ro. 1877). OV3 :ic pCTlod" prikBlnn~ i " ,,~h·
I<om J!eoj!' r~rsko · etoo/! r a r<ko·hiSlo r;jsl;om prtglc<1" C rne c.o r<. koji j~
f-O'lli,<. dufcll' bor~vl; ~ " ~.moj ,emlji obj"'io n. fl.. p o "" H e ~ H". <kp llO' ,
rol" (" 8'b e~ npolllno.,." H "aCToRU\eM'b. l. dio. I. 11\88. II. lAA7. ~ d'~)
I~I . zAli", u I10l';j"" 1I1.'lurij.ki", p reJ!l~d;m n: "' n O" U" II ~. l'lnn!''')'
UpHe rop~. 11\%: p. JI a a a p e 611 ~ . ~ltTopH ja !.IpMe r o pe . m'l.~. i .1.
I,, .1 0 H " H"" H h. CTB,pnlhe n!,,,oropcKe !lp", a~e " l\rlloropc~, "",,1I0llH,"
I I, periode Ncm"nj;ć;. ".jise'lJnij e j. ol.,.,,,leno I>;w n,it H.rsh n",j·
h i> ku!' ,je: CT . (T a n o.i" " .. h. 001'6. "o C.>lOeTM"OCT ~",o,'''' 'K ''
uP""c ). He".'~II~c"o j .'P "" 611. n oce6,," "a,~. CAH. 191::. () rrv"n I'odi·
n"'"a Zele 1'0<1 N~mnnj;~imo llosloj; m.l. rasprav. H .T. p,. M" P U n. fl,,'~,,".
HajcnpHj .. e"" CTtI\l."~ H c"," '''~' H B)·Kallo"H!." , rOJl """" liUD H'-I Ifl.
I~, 11 Đ . D O'" H h ..., II 1>o.""n0l11 ~13nku o"' ,",u" Ila plU'''e (1 1l0.10",a j," ,
:ieTc " .'11''''3" '' He""b~ha, 111' 1950. 1-2.
Pe riodu Bal,i~a obradivali .'U 4. M H j IT" WII I,. oa.1"1,, 1,,, C~ Hlla "~
HCTOPHj, ::l.,e. r,, " C" " ~ C:V:1 49. 11!81: liM,"H !.H. re" e~"Ol"I<' nYJl H";'.
I'-,ac" ,, ~ C:VJ! H4: D. C T P" T "., ~ p 0 11" ~ O E3 ..",,, h,,,, •. r OIlH""h"U &
H'-I 15. 11195 i " ...10 i!ICrpnoj nlOno((rn fij i G . G t I r i e h. I..~ Zedd3 e ln
dIlI U l ;" <lei Ba m di. 18!l9. Pojedi na pi i anja do<li rnm n ~" tl ra,,>rH ; M
II II II H ~ n. O HHKO"H A"'O)l.I108"h)'. noce6H a " 8JI. CAH. 1932 Pn ,II
Ilel ),'od'n, lov.hje ~mrli po~!jednjel1 H;II'ita. I<:><\a jr de'P?' S1<f. n .,·udl o
borbu prol'" "'Iclač,,~ ,·13,li. Fil;"za" j. e T. e T ~"" j e "" h. IX>P(I,
;JJI H~(1t/leTIIO I>KlmHHo (l 421-1426). 19O'l
P rou t~"ajuti p .o,l(>s' Albanije. ,\1 . sum.), je " ~vojl'" ~lllđiiĐ m .,
morau d" (\<)Iaknc ; p robleme hislo rije C rne Gore. nIrO~ " o problem
IIUSI,,,,k . cr"ol1o r~kih pl"menn: M. S u r f la )'. PO"ije~1 sjev~rnill Arh.na.oa.
'\ IIX "~ 3& ap(iaHa l11 ~ )' eTap"IIY. jUH~ II eTI1o .. o," j)' 11 -2. 192.: Srb; !
Arbaoa si. 1925. (},'djt se mole na"es, i ola.o .• li jM ntzamijenjeno djel"
1:1. /1\ a 1<)' 'fl e B a. HCT()p,,~ eCKH. pa~"cKaH"~ o (~aUll3X'b 11'\0 A.1(\all ""
---
" .
,
~ CP~"'''H' ~'!I~a, 1871. O S k euderl1<:gu, osi m Radon ićev3 pr~dgo"or a
oaved"" oj zbirci dokum"ul~, kod na~ pO'Ot"ji čJ""ak M 'E> O P h e B" b m
'E>)'p~ h KaeTpHOT"h CWCHAep~r, H cro PHCI<I CKII!UI H3 X V ",KJ , r".!I.",
WI.. lIua HLI 20, 1900.
Za povijesl Skad r~ i njCl:ove o k olilIe ul'ućeni sn, o na r.~,,' ""U
K. J II P e ~ . " H, C~ n;up H ,.. erOĐO 3e"IbHII'Te )' cp ....",... neK)'. rJlae'",>;
epno r eo,p. IlP),lIlTU 3, 1914,
ZD histo riju C rnojulća Olnovnu je T~""UU n~piJllo J. T o .. " 10 .
UpHojeĐ"hH lt UPll3 r opa (1479--1528). 1-.u t CAH 58, 60. 62. 1!lIII.
M anje su \,D!ne r~ sp rD"c : r. M i k 1 O I i t a, Di e scrbis.;he l' 1))' ''~ Sh''l
Cmoje"ić, ISll6 (S. B. W. Ak ad. ); JJ , T O.' .IIoBllh a, 111t~" UP't(}Jc" "h ,
rOtll Oilap 3 ne~II , 19(X). i O HUH )' UPll ujt,,"hy, 1903: ).1 ". p ." "~P" ".
nIIH~OU"'" K o(ijal1J lloe lto)' H3Bc pa cpIICMe HCTc p.tie (u }' pa,,' liJIH;' "
'&ypa!UU" h H). r .. acHHK CYll H . 18ro i.11O~otovu. kad SU uklj učci . owdje
i,veden~ POl!rt:.~n;). !'>I cgu se dl; r ~1i ; tl~IIti H. J 3 e T P' li c B a. (l H,," H, '
Uplle rcpe, r"aC IIH K (Y,U 4S, 1880, i \v i I I i D n. n M i II e r o. Th. r""'Hter
of MonlCll cllro. EIllIIis )) H i~l. Re"i"'" ~n, 1\1\1)
Za pilolIja IIntllra~nje~ !ivotn i uredenj. Kctor~ dc 1 ~2l 1 OSll(\",'"
j e djelo studija 11. C MH.l fl l< B. 1\:0",·lIa.'HO ),pehelLe 1(010". C!l ilI",r.
nOJlO(lllHe XII AC nC" "'" XV CTc.'leh o. HU. H eT. ""CT. CAH. 1950. MI •.
l a~k " periodu obradic je 1:30 dokIC .. k" lrw A. I)a b ino ,·i(. 1\<H0'
pod M le t "~kcm republikom (142{l- 1797). 1934. Obj~,ljcn" k"j it!a je I"'"
di c st udije, i tu je "glavuo'" Obrade" " I'cricll" <1" k njn XV . <tnljcb.
Djelc Calharus Dalmatiae eidl~S, koj e je II~pis.o rlom i n i tl ' e n r·
n e I i tl so 1769. je ust arjelc, a li je dragoCJenn ZalO. ilo nB\·nd , dok,,·
mente. koji danas ne postoje. PrclI!ed h l.torije G rbalj,k. ~ul'e d " n J(
A". C O.1 o ~ j e u. rpO O,'I.>CKI "'rno II r"(;u"",,, CT3T)'T. rO" " ,,,'b'''lU 1'1'1
40, 1931. Mncgo iscrpnije. I>C".j\,;';e IIir o~nov" necbjavlje ne IIr",l~ it
I(ctcrskcg ;,rh;'·., osvijetlio Je polilil'" kClor~ke "I.stelc " Grb lj!:,
a [(ra rne 00110$1: i pobune "rhaljskih ~Ij~ k. I l ' c S I j t P č e v i t u
raspra\'i: Ko tor i Grhlj, 19-11. Valne su i dru)!"c njcgo, ·c ruprave, uk udcr
raden~ na cs11cvu nwbjlvljen~ ",hinke I: radc: Prevlaka. Bet'o,kn
smotra, 1930; lastI' •. 193-4.
Z~ his to r iju prve t isknr~ u jugcsla vtll sl<im zemljama, Crn(ljc vi~e ve,
va'.n. su o,'t rasp rave: ).1 " , p Y'" I'. u. O tlCTH',"CKOj rllT O>lI1apH jn
npe ~eT"T'" crOTH " e 'OJlHna. 1,13[ CAH XL. 1ll93; V . J. J:' i l. Der erslt
Celinj e' I( ;rchendruck "cm J . 149-1, Denkoch. \\' Ak. ~3. 18!)4;
lb. C T O j ~ II (Ift " h. CU PI' cpnCKe Ulu .. n.pllje, Cpn. KIL" "'. r"ac:~ IIK
1902: o . P I JI C j" ., II h. O ",n .. napnjH UPHoj.Rllha. r,,.c,, ,,~ Ctl lI IQ,
1938, KapD~n'l' " 1'~3""" "O"~IITIl ,,3 "1'OI""C<T" CT" PH): IJlTa"""I>lUa
(XV-XVII BUt.), ).1croPIlCXlI 3a"",CH 6 , 1950.
Za prouča,'a nj~ prcblem. posta"k a crnc!!,orskih I,lemena, u, . ~t
cit iran e Surf!Qyeve rodo"t i drug. opca djela, za ovu se periodu IIIC!!U
lI avesli prilozi A JI . Cc" ( I . j t . a, 3ertKI npecy.:l.B H3 144" ","HH C,
AP):H 8 n .aH 23,1931. br . 1-2. ; 10\ , <l> 1l ~K noBK"a. f.i"je~ x naftu.
H croPHCKH sanlle" I. 1948.
Za hiSloriju pravoslaync crkve, osim djela vet na\'e<!cnih no drugc m
mjutu . moie SC cvdie spomenuli Tup rav3 I~ .1 . P y~ a p,,~. B,1al H~'
~eT''' f II IIpIIOrcpcKC. npocajen l. 1892.
F. _ Dela ljan jl rtl.'led i1.da njD Ickstova r Ui> r"~a iz .. ednjo \'jc ·
kOY"~ HP'lkc krojitc"lIooli ' 13l11pallih dc 1'. l!lO!! daje J I. OJ O n o ft II h.
n"er~e.:t. CP!!"''' ~1"lI l1CeRHOeTH, 1909. 1931· (bibl ioi!'r. fij3 se ".Ini sam"
" IIrv~ tr i izdanja). Gl avni POIlis sta r ih ;:tampanih knji~~ i rukcpis.'
da i" P. J. S a f a ~ f k. Ge sc hidll e tier silds lavischcn Lil erat ur lli,
Jb: e T {) j a "c ~ " h. l\aTaJlor HaPOIlH C (jH(jJl"CTC~e )' Eecrpus IV (p) •.
Ko ,,,, e,, " eTa p e "'TI" "~lle ~1"Krt). 19(13. Ii li.U,I or pyl<on"(~ II c up""
,"ra .. llaHH): KILII,a -":i IIPK e C KA. fl octliH. H!'IA. CAH. 1901.
O~n ovni opći pregledi . rcdnjovjekO\·n e s ..... s kt k njiževnost' jbn: P.
J . ~"r.,rlk. Geschich te der sc rbische n Lite rmur. 1S6.'i; V . .I~l>it.
Hi,tcr ij;, knjižc""osli "aroda h"'a n k ol!'a i ",psl\oga. Staro ,toba, 1867;
e T. H f) II a ~ II II H h . Hcrc plljn cpncI<e KILI!lK CIlI' OCT". l8Gi. IS7!'; M.
M" r k o. Ge'ChlChlt der !illeren ~rj~13Vi!'Cho!l" Lillu3luren. 1911'<; n n o·
"" ~ .. h . llper.1e.l Cf"' CKC KH>III1CUIIOcrll. 19()9.
• Umje t nost s rpsk. j ma kedcn sh (c t kad k Makedonija u!la u ! 3s(al'
I Mp~k ' d rhve) obra<1 lv nna jc " prijaSnjoj literaturi k ao cjelina . l lo. cna
je !'o~",at,""a k ao s rp.ka umjeIncs t . šIO Se "arcčilc pokazalo u opti m
pre~led"na, Tek od Oslchcdenja polne prcut.vnllj" od is"r~v,wl: ~l3f1{"
yi,1D U ocj.cnji\'anju srpske i m~ktdcn~ke umjtl!lO!Oti. Ovdi<' M la nbk
lil eral ur~ daje zaj«\ničk i (bibI. p re/l'ledi n O"ede,,; Su " bib I. uz I'CI:1. VII) .
Opč~ Su d jela: B. n e T Ko B" h, npc,Jl eA l.lpKkeHIIl< cno .. NIltKn KpOl
i, '''''' "011111'' cp"cl<n r lIapOJ\a, nOce6 H8 "3)1 , CAH. 1950; M. K ~ I" n i n.
l'arl V""1I0,1"". !l""
d .". urilIines ii ;our., 1939,
SllO me n ikt a rhitek\Ur~ o b raduj u ; G. M i I I e t, L'anci~n Mt <trbo;,.
Le. c~lik !o' 1919, i e \Udc Su r lu tli:lisc~ de Rascie. L'a rt b)'unl'" che~
le.' SlaVe!>. I Reeue-il, lllarhe, 193.'1; M. \j a e ~ lt. )f<"". H JJuap",,~. 1928;
'[,. I; c ," K C H H h, Oello o" epClllhCYCKC1>II. apXHTe HType, 1947.
Cpell lhc "cHIIOIM )'''C TII CCT ). Cpend" H MOK e/\C Il Hjll, 19~ 8; )K . T n r " 11.
Tparo .. ne" M~ e IIpOlll"'OtTlI . 19'19: A. ! l e l)(l KO , CpeJ\lI,r8c~c8I1H rp~.~08 1l
• ) Cr>6" j " . UPHOj rltpH M MaKeJloII"jH, t'l5O. Sludijt o ar hitcl<turi PCJ~ui ·
I nih wo men ika: A. D e r o e e o, L., deul< ei!'lisc, tk_ e nvircn} df- Ru.
\:a.1 b,,!. chez lU!' SI.ves. l. 1. 1930; !'>I. n. O K,' II e •. Cro";"" C8. reoprH~ .
Sen,,"u;r,,,,,, Kllnd~kCI'l an"m . I. 1927; A. Ll e I' (. ~ c . He"OH, HHa IlI'H"a CB.
I'>c"opO /1'lIIe .' OHtTPHIlII. rel·\jl 5. 1929; JI. ,\ " a r T a e H j e n " 11 , (lTI<CII;; '
.a 'H H e MaIto HH" (ij. [;crupc.nll lle MOIl KYPlIly .. "lIjt , CT'PH H~p. III ecp .. 1.
°
lm; A. !l t P K O, Ha eBeTM" 80/1.. "" JJ' ..l" ('&ypl)eoll CTY"01>~ ~011 5e_
P3Ha), !'CHlJ. l l. 1932; T). I) o Ul WO" II h, Oe~rypua ll'" " pe::-ro p~ulI;'
"P"'"
I, ,. aHaeTllpa ce , n OT1'IIj, p l,, " j~)' nehH . CT"P""'P' lU ~cr" !I.!). 1933·3>\:
i
I
A. ~!~po~o. MOP3~~. CU I, .. "ap . III ""'.... 1'1~;"[,,·I>OI"~OM II I._(
1I (1I.~o~ .. h. rpu;~". 1951; "['. 6""I ~ 08 "h. l>eJlellll'~ C n\"Ton~.a
(I;oropo!lIlUO J\eRIILllu). Cnp II "lp. III S('T,. 7. 1932,; Deux tl:lil'e. d. Milu·
l ill. Slu,,, N~~"ričillll et G ,a/:anic~. L'~rt b)·z. chez lu Sla"es. 19:"-'. J. I;
A. /1 ~ P" " II. Dall>CU. CnpIIIIIP. !II ctp . li. )931: 'L, r; O Ul ~ lJ" II IL.
1I1' ~.1 pa.lo>L Ha oe llryp auall>J J;all.c}(t. Cnp" " ap. lU ~cr .. 1:1. I!~I~. lj .
n <,' ~ o " II IL i 'L. fi o III K o " " I., Ma"aeT Hp ;'le ', a llll, J neo, ~ 1'.~ Lty~~.
T." pa " c,.,·.' I1'r>, pa (Đ. Bo'ko\'i~l. I!I.I I: 1'. r p )' j II h, (}f}(ona"o ",., CHc'r " x
°
Ap"alll\e~" ~o .. I1JlIl3f\~"O. reli!.! ~. HI28: II n "" a II lo. UpKRn eMl'T'"
Apxalll)e.,a j' I1pII3p~"r. eTOII" "ap. lli <N .. ~. 1928: 'O. D o III ~" " III.,
PYluellltlt. CR. H""0.1e " Ko""~e,,C) rpal\eH " "a " alI acTIIpa eu, Ap"allloc,,~
KO ... I1pH3pcHa. reH:.1 II. 1932; A. ll. po~ o. MaT~i~a. Cnpllllap. III .t ...
S-\l. 19:J.3·3-I: IK. T a T Illo. Ap)("T~KTOlle"" CIIO"~II "UII Y C"OntMO) IIp,,,,'
°
['OP,I. 11. .ItWOOffK. [,CHIl 2. 192i; L, l; W K o ~"I>, oe.'''-III'', ta n,,.,,·
M.Ib, tJl~c"oRol. CT3 P"".p. II I ~,,-r., •• 1!C2: IK. T aT "lo. 6u".,,,~ ~ j'
flca ' lII. rO·!.1 5. 1929: n. n o II o II " lo. 3~n~llll11 311;:' 11f\J(Be P~Ka"HII'
JlP"<10311 I,JI1<1> 5. 1925: LJ, M. II o· :1 11 e II. HOR. nall" ,,'13 "3 li,'p ,
CTaPIIII~P. III ~r., 8-·9. 1933·;14
,\\O"I)~ r ar,j,,-. U kojima )~ obrad"",, hi.to.ija. . .hild""r~, Skulll"".1
i ~lika'~I"o 1l0jedll lllL "Iall~"'ra. 1'0<1 lIa~l"vorn .S rp sk i ~polllelLiei •. "ha
hata]" "'ega pet knjiR'a: II Ll, rl, T K fl" H h. PUI!311111!a. 1922; :!. "11,
Mall ac,."p CTyJ1CIIII IlD. 19"24: 31 JI. M " P J( o H II I; i IK . T" T li lL. Ma l)K""
.. all.rwp. 192.s: ~ ) B. n~ T J(""" I. i )I{ T.T II I.. M.,, " eT"p K~ " ", ,, Io.
1!12ti: .;) CT, CT311ojel!"lL. J1, M"I'~"k " j, i 'O, 1>001'1<011,, 1.
M.II.CTllp MaHacMja. lm
SkulptU'3 je đo~ađ bil" nl.lo Jlmub"alla, hralk; "revk·t <'''~I...''::
"'at~'ija)~ <1..... k M. h' a III 3 ""II. CpllcKa epe.lu,eĐr1<Ok"a CJ(' ~nT'IIa.
) ' ''(>11 . npH.,,, .. I, 1!l.17. Skllll'llIro", lO< I"~tcl:rlo ba"': M. L. ll" r J ~ n.
DI' Kloste,kirch, .. on Studellica. 1934, Sk ulpturu < ]lOna!a a~lIj'k". AOI«O'
rodieu ~ hn. tom, ob,a dio je <I •. M t l' ~ e "~.'. C"y.l11TYI''' 1>0rOI>OII""C "
CO"O.'IIUII rO.1l<mlbll" <1> ".,0.1 , ~13". , CMOII~.'·. 11. 1936, SImboličnI ,~d.·
hj deČan.h _kulptUff tuma/:i " <1\'~ članka II, Bo~ko\'it. Sur un
p2S>~ ~. impo rt .nt df l~ \r'l(iurtItHL ~c.lM:: du P hy~;ulo<:us, 111'1..,03" f.i,II~<t>
I ~. I!I'JS. i L~ >culp! urr dt lJetoIIi "' ln que.l io" ,lu d" .. doppe",olll <l,'
q uelQ ue> (ycle~ ;c"nut:ralllLiquc' tl'"I' III ~culp( \l rc m~di~,ale .... Atti ,tel
\ CQI\'::'~,''''' Inl~r"aliol\"l~ tli Sl udii Il,~" n ti n i. Il , 19~O,
Na,iol"i rll i.i" lile'n lu ra " "ta.oj ~rl'<I".>,i i m3kedo nskoj ul\l j~l"u'li
oOllo.i s,, Ila mOllumenluhHl .li k . , SiVO, GLwn e zbi rke I:' . adc: N. L, O I, ".
" " . MOIIU mCnl3 Mt i. SerbIca,' I. \!I21\. ll. 1~:lO, Il L 1931. i IV. I !IJ~: V
I'~tk",·ić . La I""intur" S~rt... dil Moyell AL.!c I. 19;1O. Il. 19J4, Ul'ti
pr~.::lc<1i' ~, n e T""" II l•. ( p IICJ(O Ci'I"~'P<:1~" epO.lbera ~eU. DpaCTBo
~. I!(JI; /l\l<bOnlle CPIIC""); UJl~a"a XI\, "e" a. r .. aCHII" cpn. "paB II.PU~
2'. 1\14(;; ~' ''fTIIOCT ~ (po; .. j " ~ II.n.1'· .1<:C"OU CTeLbR"~ ':b.up",~lIha
r;l'al"TllO 22. Im: l'l a",~ ",vee~~ J(a" "P<'Te~a I'c"'~~II,a. XX Ae~ .\
19311: S R a d" J t; t. le, I re;;Que., dan~ le~ tJ:'lL.e< d" .'o\or~n A"" e ••
Sc rb)c. au MOllt~ II~"ro Ct tn M ac~đo; lI c. E xposit ion de fari med ien'
! \"ou~o<l~ve. 19311. Iko llogra f.'ke .• t udije ° )>ojed ini ma vdlli", s),onlc"icim~
lO~a 1II0,"ellt~11I0t: slika,sl ~a: B. n CT ~ o ~ I< IL. M~,,"CT" P CT)'.1e·
IIIm a; CII3COHa l(pK 6a y 1K,,4 H. "I' XlfTe"T.,·pa II "' HBOnHe. 1911; H,
J1 , O" r He ... <:'OJl,,'" til. rcopr" ~: M" .1CIUCBO, B)"Z.lIlino,l.vic" 7.
193$ : M 3 " ~CT II P Mop,". " '1 erlll oropll i. B.\ ~"lItino~lavica 8. 19"3"·41);
Coc-r~" poen><tll )(p ~ "'" ~ COIIO·'MI3X . BY'.antin ollnvka l. 192!t: APH"'C ,
':t lll ill Hr iUIII 1\ 0Il d~ k o " i~ II" 1II 8. 1936: '0. l; o II I K o ~" Io i C. H e " ~ .~O·
H~". rpa.lall. O. t.: <1> . M ececllc.,. )1'''1<0 .111('. U Pl(~e eli. H"~I1'" \
I C ~ ollc:.:oj U pnoj ['OP". r OAIIIIIHNI" CKon, 4> 11 .. 03. "'IX I. 19:tO: H. _1. O ~lo '
II> e e. Up~U" cu. 'Loph. y C r apo>L H a,o p,, """).'. I"CHIl 5, Hl!!?: P.. n., ·
~ O " "h i n. Il O" O,," II. CTapo H arOp lt 'IIII"'. nta~a. ha.,~,,"h l!tll,
e. P'.I" j ~ "h. I""" ', al<""_. Xp lllll h. .1e.1O 4. 1938; ll. n fT" o " " II , IK,,·
I 1I01l1lt IIP~ .. e CD. 1>0ropoJUlUe y nnp"j,plIl"jH l1e hMoj. H3~eCT"~ Mb
ti ....". ~ I')('O", ""CT , 4. 1926---2;; B. n CTMon ll lo. I 'L fiolu~o,," h
i M... "",, p :lc~'"II. Il. 19~ I (v. Petko vIf. 2 ivOflI ~I; ~I. JI. O" y lb ~ II.
1lJ>~ .. ~ CI<. 601·OI'O~IIII~·MaT~H'I, reHjJ 7~. I!U:J: i\\ K" '" a .. vo ...
I De.,a U pKHa h'apallc,,", CTap"Hop, I!I .. r. 4. Im; B, II ~ T ~ o " II h.
)h' ''UOI JlIC IIP ~ I>C )' }b Y' >01CII.'·, rCHil 2. 19'27: N. l, o
L'a rt by,__ thu Ic~ SI.vn L 2. 19JO: 1:,. M H 11".311 e II . HOlm na"~ II !I".
k \III e,', les"o'·o.
(UpIlII'lj). ul "er .. I! - 9. 193:J·;I~ : T, . C II, I' a.ll" J " ~"II. M a~"p",;~. "'"I""
"" C~ lI J1'~ ... OCTH I"C , CTa l'H llap . H. C. 1. 1!lJ\(I: JI. M III' ~ O" II h. p.".'.'
II ""~. IlnH"O.'l1l 11.111<1> II, 1931.
U laič k Oj tOj:a mQnu m entaln,,~ ;;likar·
,1\",,, \'. P el" " \" ; f. »Loz. f'<cma lljiCa . II <tarOm t;"OPISU !fp~kom. "'~ ~.
lm: M . ., ~ 10 a" H ... CPIIC"" Cp~~"",-R~KOR"" IIOpTpU. Y"eTII, nper,'e , ,
9. 193R; C. P I ,!l o j"" h , nOPTPeTII cpncJ( " x H.13~3P. j' epc"",.,., He~l.
I!..'W: ll. rl e T ~ o I'" h ilOPTPl.'T j~.D.lIor llJIaCT("""~ ." !Jc~a,," .. a, np,,·
.tOlu 1\.111<1' 1:1. I'L;.U: IL 110 Il U61, 1, i C. C " "PI<OB. M,,""bTYP~ lIOpo·
.11111' JI~CIIOTJ 1" 1'1\:1 Ila IIo"C"'" ~' CReTOrope~o .. ,,'"8(1'111'." EcLjLILr ........
rCH;l II. I'1:12: ll. rl e T ~ o h II h. J\"KOlllI CH4'~II. I< Jla3ap~ MreH ha .
n~".'II"". lip".,."" KJ I1.... 6. 19'~'6; "'''k i 3n t l/:ki 1II0tl"i II <larO", !ivo.
p;,,, ,;,p<ko lll. :;( rclI~ BIllIdaI"'. l!tJ 4: C. I' a ~"j ~ H IL. .v~ora 3I1T"~. \"
"01"'" CjlrlthO., ~.' " ""PC1".", r :'IM, I'!~ (;; ll, n . T K""" l•. UPKIH:"~
hU ,"":"' I' j ' na p" " "'"""''''')" CPIICXO ," , CTap,, ~~p. III ~t r., l. 1922. O~ "("'II~
. Iud ij" ~" iko"'''l''fi,riJU e ,'a ll de lj" " "' I'sko '" i lIIak eooll.<ko ,", . t. .
k .r<!l u: G, Militi , Re elLerches ~ IJ ' I"kollol!'raphi~ d~ 1'''''311 I;'ilt.
19 16, Z~ ikonOj:'ro fiju USjOcnja BOl:orod i čin~: N, L. O k ll'" ". (I
L W r~11s1;I'" M i t '0" i c. l~ Dor m;lioll d. lo ~ail1le Vie'j.'e dali. 1~
peinturc ",cd i~"nlc orlhođoxe . B)' Zan(; nMlavkn 3. 1931. Slikarstv" ;kon~:
C. CT a" O jr" II It. 6t"~III"e O II~""" CT'PH" lI~o", .. a. 1931; JJ. M" 1"
~ O u" h. CUPH"" ",p)'ul'::orOPC"H~ "a"'l"Tllpa. 1931: CTlII'HHe CTap,' tpn·
eKC up~He , Ca p _jeH)'. CnO " CII II" C.o,H ln. 1916: Up."~II~ cnp" " " ,,:.
559
,, ..
.

JlC"~l!3. nel",. UeT~J"a " npaCKBIIUe, rO""WlbaK ".I"~eja .Jy"'HC Cp(i ~ je

'1, 1937; A" o II II M, CTopa HKOll3 C3 (.1OBeHCKII" l!aTnHCO>< Y UPI(BH C8.
neTva y P">lY, ]JerOTJHC MC 107, 1863: W. F. Vo I b a e h. Die Iko ne dc r
ApostelfUrsten in St. Pete r 1.U Rom, Orientalia ChriSliana Pe riodico VII,
3--1, 1941: O. D o!;ković . 11"(,,," t lc"""cKora .'" Dal>llj}" CTopH"ap.
·111 s-:r .• 12. 1937; M. A l P"! O v. Eine sed,ische Ikone dcs Proph~tc~
Eli as und Johannes dc~ Theologen. 1928; JI. M" p ~ "B II h, (1KOl!lIlla <8
3011,,(0., ,,0>"'''"'10<: .1C~II"'Hje ." X""eH !I.py. rO.lI111"H." "3 HlJ 42. 19.1.3. X l. POGL ..\ VLJ E
Mi nij"l ure; A. G r a II a r, Rech e, ches s", les influence_' o r;enlales ,Ions
ran balkaoiqllc. 1928: c. P a JJ. o j,," l., CTape epnCKe .IIUI)Ij.T)'\'I •. BOSANSKA FEUDALNA DRŽAVA
1950; J. St r zyg o vo' s k i. Die Miniature!! des serbischen P,alle"_ OD XII. DO XV. STOLJECA
,'"". Dcnksd,,;rrcn d. k. Akad. d. Wiss. in Wien. Pbil. hist. Klassc. 51.
J. Postanak bosanske feudalne driave. - II središnjoJ abb.sti
<I"nasnj ... Bosn..,. ok" g"rnje~a i srednjega t"ka ;~toi"'en c rijeke i
•
,!omjeg Vrbasa. dru.'tveno raslojavanje t~kl o jc ~l'or ij~ ne~ o II
s"s Jednim primorskim ohia stima. Zatvorena visokim planinama .
d"!ck,, od zn~tnijih tr g "v~čkih putovp i ",,,nje izložen:.. utje caju
i'.'·;\.1l<I. tn jc nblast d"že zadriala sta rn rodo\'sko-l'lelllcnsk" ure·
!'Ienje, Do sredine X . st. m:m a "njoj vjeroj"lno t.hof' tug" nik~, ­
k\"ih ,·ijesli , Tadn sc nnn. zn vkuie kneza (;,,51<1v<1 . .i"v lj~ ka, ) .;;-
slavni dio Srbije. koia jc na zapadu granič ila , hrvatski ", zu.pa"'"
Hlivn om. Irnoto", i Plivom, Ali več se ul)ahj" neke klicc i,.d,·~ ­
ian.ia. Porfirogenet spominj e ~ma!cnll zemlju Bosnu. k,n> neSu,
, 1'(,!'Cbo'" u Srbiji S;I ,h,;\. grad,, : Kotor; ' ·jerojalo" K{>lur;o ( ko, i
SHrajeva. i Desnik. kome je položaj nepoznat . .Jedrl\>m Z;tp<;-
cel,' stvaranje Bosoc kao posebne političke jcdiniC(· ndst~,, ;lo se
i dalje. prr.mda je ona j kasnij e z;o neko vrijeme potpa.lai,l po~
vlas t SU$jednih jačih država. U drugoj polo vin; X. ,:. bi la ,ic
v.i e rojatn n pod Hrvatsk om (za vrijeme Mihajla Krešim; r:; IL .. ;,
tI!Oida jc "eko nijeme pripadala ; makedonsk oj dd"vi Ci,r"
Sam"i];,- koji je - prema Dukljaninu - prešao prek u niczin~
podr učja na povratku sa svoga pohoda lt Hrvatsku. Orl pad~
Samuilove države Bosna .ic pod v["Uu Bizanta. ali ~a .\VOll'"
domaći m vladarom. koji I)OmaŽe BizHnt" II borb i proti v zctsi<. op-
kn e111 Vojislava. U doba najvećeg uspona Zete i Bosna I,;al : "-
niezi n sasta'·, II njoj kral j Bod;o postavlja za ~kneza. (knesium
, sV('ga čO" j eka Stjep;tna. Ali vlas! Zele nije du~o tr Jjal;" B<isn;~
~e na početku XI! . sl. odvaja i postaje samosta lna, TaKO .It "-

;l\l .
56C
,
i
nj oj izgrađen temelj za trajniju drhvnu tvorevinu. Tra,·unija.
Neretlj anska oblast i H um , pa najzad i Zeta gu be ~vuju sam u-
stalnost, Bosna se naproti,. razvija i izl azi iz svo j ih užih gra n ica.
U XII. Sl. njezina istočna grani ca nalazi se na srednjoj Drini.
J ed n om izgradena. s ustaljenom centraln om vla U u. llos na se
ud riava i dalje. zahvaljujući to izmedu ostaloga i s,' ome po"
vol jnom geografs kom poloh ju.
Sudbonos nu je za Bosnu bilo. Ito je hn'ats ka drla va II po-
četko XI I. Sl. bila spojena s Ugarsk om. Bosna je dobil a za 511 -
~jed a moćnu dr lavu. čiji ~ u v ladari i feu{lalci. kori steć i se na-
ročitu kas nije i v jerskim prilikam:1 u njo j . stalno nastujal i da je
p odvrgnu što j a če pud svoju vlast. Prvi pUl su to pukuSa li već
30-i h god ina X II. sto lj eća. Od g. 11 38 ugarski kral jevi ističu i
u svome nasl ovu svoj e pretenzi je na Bosnu.' a vjeruj:ltllo je već
iduće god ine na ~ abnru u Ostrogon u kra lj Bela l i. dao Bosn u
(Bosnensem ducatu m) svome ~i n u Ladislavu. Odluka. da sc
up ra,'a Bosne povjeri jednom čla n u ugarske dinastije. nije se
medutim mogla provesti . sva kak u zhog otpora bosa nske vla~ t ele_
Sa m Ladisl av. kom e je tada bilo pet go{l ina. nije n i dobI' u
Hosnu. Us kom se javlja ka o ban bosans ki jedan s ! av ~ m s k i vc-
li kaš. Bori ć (o. 11 54-(3 ). Borić je biu vazal ugan ki: on se bpO '
minje ka-u svjeciuk na ispravama uga rsk ih k ra ljeva: II ratu iz-
medu Bizanta i Uga rske. Borić s bosa nskom vujs kom pomaže
Ugars koj. A li za vrije me dinastič k ih burbi u Ug arsk oj . u ko-
jima je i O"
sudjeluv a o. bio je pohijed en i zbačen iJi je pogi nuo.
Pob jeda Biza nta nad Ugarskum uči n ila je. da je i Bosna za
neko nijeme potpala pod Bi zan t (I 16i -80). U suš t ini ta pro-
mje na ni je utj ecala na unutra~njt prilike i Ila dalji ra7.\'oj bo-
sa nske driave. Bizantska je nlOC na Balkaou za vlade Man uela
KUlIlIIena bila sam u p ri vreme na i prestala je odmah poslije nje-
guve sln,·ti ( 11.'10). Busansk i ban Kulin, koji je vjeru jatn n d01ao
na \"l;lst kaH hi%a ntski štićen i k. murao je uskuro priznati vl ast
Ugarsk.;,. Kuli n je pu svuj prilid sud jeloviW sa svojom \"ojskum
II borba mn Ugars ke i Srb ije protiv Bizanta ( 1IIH-S3 ), u jednom
XV.
I [J.cl~ JI ic 1~ .... "dine un io u kralj ev" ; na,tov i RImu (fl a,na. r.x) .p"
oblut; o, " rijek<- R.me . t"itoka Ner.,v •. ali time .e ,,"v~" I IMh ko" , u
JI. mi.)it" ". Bo. nu.
s uvremenom natpisu kaže se. da je Kuli n zidao nekakvu crkv u
~ ka da je p li jenio ku če v s ko Zagorje •.
Do kraja X II . st. znat no je napredova o u Bos n i p roces feu-
dalizac ije. Tome je, osim unutr aš njih uzro ka. ko ji su i tu djelo -
vali kao i II drugim zemljam a. prido nijela i č inj e ni ca. !to je
Bosna do XII. st. često mijen jala gospodare i doživljavala če ste
ratove. zbog čega je sta lno ra sla mot ,'ojnih i feudalnih starje-
• ši na. a smanjivao se bn,j slobodnih seljaka. U ts t om smislu
djelovalo je i pos tepeno jačanj e trgovi ne . osobito s primorskim
gradovima. P o izvorima znamo dan as za dosta rane trg ovačke
veze Busne s Dub rovni kom . Iz vreme na bana Ku lina saču van je
već prvi trgovački ugovo r ( 11 89). Da bi osigurao dubrov ačke
trgovce i poja čao promet s Bos nom, ban Ku lin ga ranti ra Du -
I bro,'čanima potpunu slobodu kretanja i trgovanja hc:z plaćanja
Ii ika kve carine, osi m ak o mu tko od svoje volje da pokl on. Ugovor
na m poka zuje i daje vec izgradeni drfavru ap arat u Bos ni . Kulin
se obvezuje. da tr govc i ne će trpjeti nikakva nasilja od njeguvih
.. Ča snika «. Pos toji i n jegova dvo rska kancelarija : ispravu piše
bano\" .. dijak. Rad oje. Prihodi vladara S \l vec moral i bi l i pri-
li č no veliki. K uli nov sin. k oji se nalazio k ao tala c u Ugarskoj.
obvezao se. d3 će p!atiti glob u od ti suću mara ka srehra. a ko
patareni u Bosni ne budu uni~ ' tni ( 1203). To je bi !a za svuje \"Ti -
jeme znaIna SVOla (ugarski je kra lj tada od čitave .Slav()nije~
imau 10.000 maraka prihoda godi! nje).
Us poredo s d r uš tve nim preo bra bjem i ekonomskim jačan j em
Bosne ibo je i kulturni r a preda k. Zna mo, da su za vlad e Ku li-
nove ova bra ta. Malej i Aris todije. zadarski grada ni. odlični
~ likari i vješti zlatari. najviše ra dili u Bosni. Kulin je podizao
i cr kve. Na ulaz u jedne bio je izraden i njegov lik (. postavi .'lVoi
ub ral. nad pragolJl« ).
2. Patarenstvo. "Crkva bosa nska .., - O prod iran ju i uč\"r­
U i,' anju k ršća nstv a u Bosni nema nepos redni h pod a taka. Ono je.
s obzirom na geografski polobj Bosne i na sporiji eko nomsko-
društven i nj e zin razv<>j . nesum n jivo prevladalo n dlO kasnije.
Po uzdan e vijesti (J urganizaciji cr kv e imamo tek od druge po-
I luvine Xl. s tol jeća . U do ba kralja Bodi na. k ada je Bosna bila
pod Zetom . spo minje se prvi p ut busa nska biskupija (ecc1e~ia
I
 •
bosniensis) pod redena nadbiskupiji u Baru (1089). Dali; se
p olit ič k i položaj Bosne odra1.;o i na položaj njezine crkv e. Ka rl
je ojačao utjecaj Ugarske II Bosni. crkv a j e došla II tavimo!t od
met ropole II Splitu. ali ne: zadugo. U «rugoj polovini X II st..
svakako već II vrijeme. kad je Bi zant priv rem eno vlada o
Bosnom. njezina biskupija posta je: sastavni dio Du brov a čke:
nacihi~kupi j c:, pod k ojom ostaje: i poslije oslobodenja Bosne od
bizantske vlas ti.
Kat olička crk va II Bosni raz liko"al a se po svom un utraš njem
međenju od drugih biskupija na Zapadu. Biskupi su bili dumać i
lj udi. koji su zadržaval i svoja narodna imena (Rad ogost. Dra-
gonja . Vla di mir. BTatus la\'), Služba se obavljala na slavensko m
j eziku. J edan je biskup kod posvećiv anja morao položi ti ta -
kletvu na slavenskom jezik u. jer nije znao latinski. P ostoji rla -
pače mišl j enje, da je obred II toj biskup iji bio i s t očni. h ka-
snijih se dogada ja vidi, da ona nije imala katedraIne crhe n i
'kaptola. tako značaj n ih za urede nje kat olič kih bisku pija. niti ,ie
od vjernika ubi rala dese tinu. Do pojave d('Ominikanaca u prvoj
polovini XIII. st. nije u njoj bil o ni crkven ih redo va pM.natih
na Zapadu.
K a tolička crkva u Bosni nije zbog toga mogla potpunu osi -
g urati svoju m oć . pa je tu olakšaval o njeT.ino podrivanje i poti-
sk iva nje. Ta joj je opasnost pogotovu zaprijeti la. kad a je Rim-
~k a kuri ja počela nastojati. da pomoću Ug<'-Ts ke učvrsti u Bosni
svoj utjecaj i promije ni unutrd nje ureden je Bosanske hiskupi je.
Medutim , na granici i1.mcau Istoč ne i Zapadne crk l'e. ge"!l"rafski
closta n epristupa č na , Bosna nije bila povoljan teren za utvrd i-
vanje crkvene organi zacije. koja se na metala izvana i .ko,ic: bi
pobjeda osigurala vl ast Ugarske nad njom. Stoga je otror prOli,'
kato lič ke latinske crk ve ubrw dobi o karakter borbe p rotiv os,'a-
j ača i stvorio posebnu ~ cr k l' u bosansku .. na osnovu patil rcflSk o!t
učenja . j edinu u Evropi. koj a nije us voj ila n i ka tolicizam n i
pravoslavlje i kojil se održal a ka o vl acla j \lĆ<l crkva dO propasti
sred njovjekovne bosa nske države.
P atarenstvn, koje je pn svome učen.ju polazil o od bogum il-
stva. javlja se, po izvorima. u Bosni za vlade bana Kulina . Split-
sk i nadbiskup Ber na rd optuži van je papi i nocenciju 11 1. bana
Kulin a. da je prillVatio ~ n e mal o .. patarena. koji su k njemu
564
p rebjegli iz Splita i Trogira, gdje su bili prognnjem. Spomenu ti
pak slik ari. br a ća Matej i Aristodije. koji su d ugo radj!i u Bosni.
bil i su .. poto pljeni u ponoru he retičke kuge« i dobro upoznati
s la ti nsko m i slavenskom knji žev no šć u . Oni su nesumnjivo ra-
dili na i irenju pat'HenS!Va. Moguće su bogumili dolazili u Bo~nu
i il. Raške. gdj e ih je Nemanja progonio.
Patarenstvo je u Bosni brzo nap redov al o. jer su ga pomag<lli
b<ln i vl a stela . Nemanjin sin Vukan obavijestio je papu, da je
Kulin. zavedell sa svo jom rodbi llom , uveo \I herezu vii e od d e-
se t ti suća katolika. Ku rija se odmah ene rgi čno pobrinula. da
obrani katoli č anstvo . Ugars kom je kralju povjereno. da u kori-
jenu uni!!i hereti k e, da im iman ja kon ri!cira i da ne štedi ni sa -
moga bana. ako se ne vrali "na pravi put ", Pred lom opasn ošću
Kulin je morao popustili. U na zočnosti papina legata. na sastank u
I na Bilinu polju (na područj u današnje Zenice). predstavnici .. kr-
stj ana .. , kojima je ban Kuli n bio ,.palTon ... obvezal i s u se: da Ć t;
se strogo pridržavati učenja katoličke crkve (8, travnja 120 3).
J ed no je: poslanstvo upu će no zatim u Ugarsku. gdje: je pred kra-
ljem i predstavnicima crkve ponovilo primljene obaveze. U isto
ie vri jeme legat predlagao papi neke reforme. kako bi se poja-
, č al' utje:caj katoličanstva: da sc na mjesto biskup a, koji je um ro.
postilv; Latin i da se osn uju tri ili četi ri nove biskupije. T i prije(!-
lozi ne samo kto nisu ostvareni, nego se ubrzo pokazalo. da pa ta-
rens t vo u Bosni nije uni§teno. Od toga vremena spominje: sc u i7.-
vo rima ~,' jer a bosanska .. kao he retička nauka dualističkog ti pa _
k oja se II latinskim spomenicima obično naziva ma nihej skolll
!
•
•
vjerom. a njC'Zine pristaše n ajčešće patarenima (pateri ni ) i tck
ponekad naprost o Bošnja nima (Bosnensc:s). Na podru čju srpske
cr kve na zivaju sc .. bosanski i humski heret ici .. !>!b!lnima, pod
koji m se imenom uv ijek podrazumijevaju bogumili. Ali nazi\'
~ bogum il .. nije se u Bosni upotre bljavao.
Patarenstva je: u Bom i moralo znatno odstupiti od p rvobit-
nog stanovišta bogumila p rema d r uAtvu i drlavi i prilagodit i se
prilikama u T.emlji. Kada se njihov pokret pojavio uMakeclo n ij i
l i Bugarskoj kao ot por p r oti,' fe udalizacije. bogumili su p ropo-
.I vi jedali , da ne valja pokoravati sc vlas tel i i da ne valja raditi
za cara . a II Bosn i od samog poče tka njihove pojave oni nalaze
• pOlpo r c kod vladara iviastele, NapuJ tan je otvorene 'horbe p ro-
565
I
 t iv vec utvrde noga fe udalnog poretka omoS"uč;v a lu je tjdniu
.~ ura d nju izmed u -.crkve b osan~ke .. i v lastele. O~im toga ,.erk ;·ij
twsans kil "', za razli ku od katoli čke i pravoslav ne. Hd ri ca la sc
~ ,'ak og stvaranja svoj ih vl a ste1i nna\'a. Njeno u če nj!.' nije dopu.
; t<ll o podiza nje (rkavOI i manas tira. oko kojih bi se obra1.Ovali
veći po~jedi sa nezavisn im se1.iaeima. Koli ko je .. crkva bosanska.
~ te strilm: hi la povoljnija za bosa nske fe udalce. vidjelo ~C i~t.n"
u trenucima. kad a je Bosna morala pod pritis kom Ugau ke i b.
l oli ćk e crkve priv remen u na pustiti borbu protiv njih. Kada je
han Ninoslav bio pr isiljen priznati uga rsku vlast. katolička je
cr kv a d obil a prostrane posjede pn či t,l\' oj Bosni (u V rhbo~ni.
Nereh·i. Lepenici. La!" i. Uskoplj u. Borču. USMi i t. d. ).
Medusobno podrža\'anje »crkve bosans k c~ i vlas tele bilo je
upere no i p roti" (entraine vlasti. Crkva je nala zil a uvi jek Z<I-
šti te kod fe uda laca - ako. narav nI>. nisu bili pra voslav n i ili h.
t(lli(i - ka da bi pojedini vladari p o ku~ava l i daje unišl e ili
bar oslabe. Obratno. vlas tela su imala na svoj oj stra n i erk,·u.
kad a su suzbijala poku!n..ie jačanja centralne I'l a~ ti ili ka da su
radila. da je oslabe.
U Bosni su i ši roki narodni slojevi nesumnjivo rad ije p ri hva -
I tali patarenstvn nego k atoličanstvo ... Crk\'a bosanska. ni je llhi·
r ala deseti ne. a katolil'ka je oametala ra~lič i ta podavanj a. I po
I ~" OJJle urelienju ona jc bila bliže narodu.
Odnos vladara pre ma patarenstvu nije bio onako h l itak kan
odnos vlastele i prolatio je s vre menvm kroz r az liči te (aze. Vl a-
nari su osječali , kol iko je ..crkv a bosanska .. moćan č inila c II
obran i bosanske sa mostal nosti , i na lazili kod nje snažne 1'01-
pore u bnrbi protiv Ugars ke. Nek i su ori nj ih hili i sami njezInl
pristaše. A li kako je -crk va bo s an ska~. pnvezana s v las tc!om
mnogo "iše negn s dinastij om . znač i la jak u branu pfot iv .j a Č anja
centralne vlast i. naravno ji: bilo. da su vl adari. kad god bi
im se uka zal a povoljna prilika. pnku; a\"ali su zbiti njezin ut jecaj
\I zem lji.
Organizacija .crk ve bosanske _ bila je čvrs t " provedena . Na
čelu je staj a o ..episkup crkv e bosa nske_.-kako se on sam potpisi .
vao. obično nazi va n .. djed ... Za nj im su dolazili .. ~osti ... a niii
stupanj u hi jerarh iji im ali su .. starci". G ost i i st arci naz ivani su
zajed n ičk im imenom .. strojn ici". On i su uzi man i iz red ova .. kr-
566
•
st jana .... koji su živjeli u zajed n ici po hiia ma (kućam a ) rasutim P"
čitavoj 7.emlji. Z na se. d a je bilu takvih njihovih ujed nica kod
I Konji ca. II Bra d in i i u Ljubsk ovu (o Podrinju). 2:enc. koje su
primale obaveze. da le sc strogu pri d dava ti svih propisa nji-
• hnva reda. nazi vane su " k r~tj a nice~ .
: .. Krst ja ni .. su II Bosni nazi\'an i i smatrani .. redov n ici ma ~. II
i, DlInrovč ani ih obič n o naziva ju pata renima. pa ova riječ ima II
dubrovačkim izvuri ma veli no m sasv im vd redeno. ogra n ičen" zoa -
čenje i od nosi sc ~amo na predstavnike »crkve bosanske •. ,.Kr-
.
I stjani. sc. medutim, nisu "dijevali ka., mon a.osi 'u jed no bojne ha-
ljine dn gleža nja. nego su nosili kratk n odij elo različite buje.
2ivjeli su a sketskim ži votolll ; nisu smjeli uzimal i hranil. koja
je potjecala od živo tinje : ta se zabra na. I)rema latinsk im izvo-
rima. odnosila ča k i na mliječne p roizvode. Zakl etve nisu pol a-
i ;!"<lI i. nego su se obvui"ali samo -o bećanj em •. Ll XV. st .. ka d a
u njima ima najviše podataka II iZvorima. oni mnogo borave na
dvo rov ima vlastele. pa ih ta ubrajaju medu svoj e . kuĆane ... Kau
I takvi vrie različi te posrednič ke misije u društvu sa svjetovnjOl'
cima. odlaze ka n posl<l nic; u Dubrovni k i dru ge zemlje (u n at~
pisu g osta Mil utina ističe se. d<l je primao darove i »od grčk e
S"ospode~ ) i preuzima ju neke upravne d užbe. Nji hO\' je poli t ički
utjecaj II tn doba snabn : ooi posreduju u unutrašn j im sukobima .
a D ubrovča ni nastoje da II nekim .. af. n ij im pita njima dobiju.
I osim zakletve bosanskog k ral j a i vl astele. ta koder pris t a nak
.. krstj an a~.
Ni j e dovoljno poznat od nos ob ičnih vjernika ~crkv e bo~ an ­
s k e~ prema njezinoj organi zaciji ... Krs tj an i .. su vjerojatno mo-
rali. prij~ negu što će biti primljeni II red. p roći kroz neki Sta -
dij p ripreme i Ruinje. " K uće •. u kojima su živj ele zajed ni<:e (so-
cietas) ~ k rstja na •• uživale su neke povl astice, posebno pravo
az ila. N eke od tih "k ula. služ il e su ka o k rajnje stanice d ub ro~
vačkih bral'ana. isto onako ka o pra"oslavn i manastiri u P ol i-
mij u. Uz neke pak bila su konačiU a (hospili<l), I I kojima su pri.
vremeno bora\·ila imučnija vlastela. naroči t o l ene. koje bi se
- prema sao pčenju ka sni jega pape P ija II. _ u bolesti zavje _
tnvale. d il le služi t i .. svete muževe ...
I Mase vl astele i seljaka či n ile su vjeroja tno t. ZI' . " mrsne lju -
de ... knje spominje jedan od preds ta vni ka ..crk ve bosaoske.,
,, 56i
I
I
 KARTA XVIII

0 0""",,,
-y
Lo-
-p
\PO l toyw
V
<'" o 0 .. --.0

o Bil .

BOSANSKA DRZAVA
u IUI.- XIY. Sl"oa.n;ću
_ __ _ ,c.o. U XlI. STO,-,t';U

-- u "~U'M( aA "'" '" " "ouoru. ..'"

u ........ Itf; 1<AAW4 ..... 11;1""'"
 KARTA XV!Il

p, ~ t Radin , svome testamentu, Crb 'a mje od njih trafila , dOI

II

~e nrogo držc njczina u čcnj a (ono je bilo potpuno ooal'czll"

saruo za ~ krstja!l(';,,). Mogli su se: ie:niti, ne: postiti. zaklinjati ~e:.
i ći \1 ral j t. d, Glavno je: bilo. da 'ne pripadaju drugoj kojoj
erk "i i da pomažu svojll u odlučnim trenucima.
li h;~tor;j i srednjovjekovne: Bosne: patarenstva je: odig-ralo
I
;n':lnre:dllO važnu ulogu. Ono jc: dalo bosanskom feudalizrnu neko
spccifičnu obiljdje. po kome se: on razlikov ao od feudalizma II
katoličkim i pravoslavn im r.cmljama. Sama ~c rk \"a bosanska .
ni je za sve vrijeme svog:! postojanja im ala feudalnih posjc:da.
a njena prtl'l ast u Bosni slHečav ala je druge dvije crkve.. da se
razviju u lome: pral'Cu. Bosna je tako II do ba svo jeo samostaln". I " (h~
I
st i ostala bez znatnih crkvenih I'lastdinsta"a. Ako ih je hil" lj
pt rifcrnim oh!astima . gdje: je pre:vJađivalo katoličanstvo ili pr;l _ ;
" oslavlje. ona nisu imala osobite: vainosti. ~C rkva bos anska ~
hi ];, je presu(lan či pila<: tl razvoju odnosa i zm eđu ,·lastele i \"b.
dara. Njezina p"v ez ano~1 ~ feudakima. koja je omogućivai:t njl"-
zini' poslOjanjeo j davala joj soage. bila je jed'ln on ut jecajni h
elemenata , ku ji nisu do pllhali, da II Bosni oj a ča centraln i) vlast.
....
o
l'atarcTl$tyo sc moglo održavali samo u nezavisnoj bosansku j
ddavi ...Crkva bosaoska_ morata je prem a tome silom priJik;1
zalagati ~C ~vim svoj im alltoriletom za obranu bosanske s~n,,"
l
nalnosti i postati. podržavana od vlastele i na roda. a u kr itičnim
mornenlim3 i ud vladara, či ni lac prvoga red;) u borbi protil" OS\".
jač kih pokušaja Uga rske i katol ič ke crkve. Time je on;, nl" I
mouf:\' pridonijela izgrad i\"anju i učvršći"anj u drbv t. k;I U i nje--
zi nu odriavanju. U toj ulo7.; ooa se poka l ala kao pozili" na sna~~ I
izvanrednog značenja. iako se negativno odrazil a na opći kultu rni
razvoj Bosne.. !
Ali palarenstvo u Bosni nije napustilo prvobi tn o držan je bu- 1
gumila sa mo u od nosu p rema dru!lvu i drla vi. Ono se s neme.
nom pri bJiiilo sluibenom kr!ćanstyu i u nekim zasadama svoga
učenja. Bosanski su pala reni slavili, na pr., svece, krsno ime i H-
I
1
like- kr~ća n s k e blagdane ( R o đenje Kristov o. Hlagol'ijest. Uskrs I BOSANSKA
i dr. ). prizo;)ya li Stari zal'jet. Stralini sud , molilvII za mrl\'e i mi-

I
U u .- m .
los tinju. a nisu odhaeivali ni kult 5velač k ih moći. __ ........ ,... u n. JTCUl(U
___ u v"","' " NA .... M'.orwoLo
- - \ l . - I C ......... ..... ....

.
5'"
I
 5. BI.Tha protiv o~ vajačkc politike Ugarske i Rima. - PO_
sl ije smrti ba n;! Ku lina (o. 12(4 ), u XIII. st.. Bosna je ima l:.. da
\ udi Id kc hor he za ob ranu svo je samostalnosti od nasrtaja U ~ar­
sia: i ka toličke crkve.
Iznuđenn onricanje preds ta"n ika patart~na na Bil inu !)(ll ju
I nji h""u ohećanje. da cc sc drža t i uče n j a katnli č k c crkv e, n ije
imalu trajnih posljed ica. eim je oslabio pritisak izvana. l,uta·
renst vo j e nanovo U7.eJo maha. Stal no je ra~tao broj njegovih
rris t a~a. i on i su _otvoren o propovijedal i svoje ubilIdc:... Ve l

I 1:!2 J kuri ja šalje svo!, legal:l n Bosnu i o isto vrijeme p,)tih

uga rskOJ: kralja i episkopat. neka unište ~heTetikc •. O ni! p"dll'
!
I
zi ma) predl aže čita" ni z postupak.l. da bi sc Bosna st\! tj6nje
I'ual .. za Ugars k o i ka toličku crkvu. Bisku p bosanski. koji je
optužen zhog zalU:maril'anj a crk venih dužnosti i nepozn;n"an ja
I (,hreda kr.šlenja ka(! i zbog ~v ujih veza spata re nima (nj eg,,\
je rod en; brat bio njih ov starjdina - " herezijarh.-), smijenjen
je i n? njegol'o mjest o postavl ien lu(\inac, ~ kojim dolue i ,1 ,,-
minikand. ,'gorčeni burd pro ti\' katara u Francuskoj. Opet it:
predložene. (la se us tano ve dvij e do čeliri nOI'( hi ~k up ijc. ka k"
bi se pu.j a ča la organi zacija ka toličk e crkve. Bud u či da ([\!ilP '·
vački nadbiskup. kojega je Sll fra~an bio biskup II Bosn i. nije ll" .
kazivalO mnogo rev nosti za širenje kalO li Ča n s t\';).. Busna je na J-
prije podložena neposred no papi . a g. 1247 kaloč k olll nallbiAAU JlI,l
•
tl Ugarskoj .
Svi l i poslu pci papi nske kurije mog li su po s t ići željen i usp.kh
~a m" uz snafnu voj n ičk u pomoć Ugars ke. Ona se medut im nijt"
mogl a potpunu i trajno angažirat i l,bog sukoha k ralja Andrije
II. s "elika!ima i sa sinom. Tek pri kraju svoje vlade mopoie
A ndrija ll. jll)kazati vetu akti vnO$t. Ban Ma tej Niflnsln, bi" i~
prisiljen da se odrek ne »herezc:« i l'rijedc: na k a l o li ča n st"". Pap;:.
je poslije toga \l7.eo Ni nosla\'a i Bosn u pod svojo l,aštitu. ako tu
nije išlI) na &tc:tu prava ugar5kos kral ja, kak o je izričito isli ca ..
Otpor "cl strane BO$anaCa bi o je ipak toli k. rla je Adrija II . 00 -
\utio uskoro rl ... up ral'u Bosne pred a svome si nu Koloma nu ( !~.'J .; :.
I Ali nije U5pi u ni taj poku; aj. da se odstrane d omaći vladari.
\ 'išegodišnji na pori. da se Bosna silom sv lada, dali su nepoq)IlIlC
rewita tc. Pro tiv NlIlosl:n·a, koj i je osjetau. ela se mofe oir:l::tt i
n.;l "lasti ~amo os lanja j u ći se na domaće snage. pa ic stog:l na-
 !'''.• tio ka tolicizam. Ugars ka i kurija su pomagale čl anove din;:_
sit je. kvji su ostali na njihovoj stran i. uso rskog kneza SibisJava
, I' rijezd u. ko ji je priz nat za bana protiv Nin%lava.
U tim su bomama bosanska vl astela. nosioci otpora proti II
"~v ajača. dobivala sve veće značenje u zemlji. Ona su prisvajala
"blasti. kuje Su dobiv al a na uprav u ud vl ada ra , i pretvarala ih II
~voje baštine : ban Ni n o~lal' se: žalio papi (123.'1). kak o se vla _
slela ne drže Slarog u bi čaja. pn kome je vl aoa r pu svojoj volji
davao i uduzimao upravu nad župa ma i selima. već ih .. drsko ~
zadržavaju p rotiv njeguve volje:.
Ugarllki voj n i pohodi na Bosnu postigli su priv remene uspje:-
he. ali su i uni bi!i zbrisan i. kad su II UgaTsku p rovali li Tata ri
(1241). Puš to se Ugars ka opur:wi1a. krenuo j~ kral j Bela IV.
s velik"m vojskom na Bosn u. Ban Ninoslav i vlas tel a moral i su
se pokur iti (1244 j . P rva j e posljedica loga ugarskog uspjeha bil a.
ci;} SlI katoličkuj crkvi putvrdeni p rost ra ni posjedi i zag aranli-
r::nu pra vo u k upljanja desetine pn či tavoj zemlji. zatim eko-
noms ki i sudski imunitet. Kalol: kum je nadbisk~pu papa do-
pusIi" da može kalu licima dodjeljivati u baštin u posjed e pata -
rena. koje bi on i zauzeli.
.. Ipa.k. k u n ačna pobjeda ka t uli čke: crkve II Bosni ni je mogla
bItI uSIgurana ni t i." post upcima . Otpo r je još uvijek bi o to lik.
da se bosanski bisku p nije rn oga o održati u ze ml ji i mo rao sc
sa svoj im kaptolom nastan iti u Sla voniji. 11 Da kovu. gdje jc
stal nu i ostao. Ni jačanje po lit ičkog utjecaja Ugars ke u Bosni
poslije smrti bana Ninoslava (o. 1250) nije moglu popravi ti nje-
zi n položaj Ni nOlllavl jel' nasljednik. ban Prijezda (o. 12.iO- 128i).
prija~nji suparnik njegov . pomaga n od U!:"arske i d oveden na
prije:Slolje. bio je: poslušan \"azal. Ka o tab \" do h io je jednu župu
LI Slavnniji. Busa nsk a pomoć n a "" .iska sudjeluje 1260 u ratu
Bele IV. proti,' češko~a kra lja P fe mysla Gtabra. Da hi oslabi"
Bosn u. :"t u isto vr ijeme pojab" pritisak na nj u. Bela je Usoru
i Sol spoj i" s novoosnovanom Mačvan s k um banovinom . S njom
te te dvije oblasti biti predane na upravu kralju Dragutin u
(12R4). kad jc: napustio vrhovnu vlas t u Srbij i.
T aka,' jc: razvitak prilib u XIII. ~t. pomogao da poraste
utjecaj feudalaea. a oslabi vlast vJadara. T o se opafa i kod izda-
I'a nja is pra va i sklapanja ugovo ra: Kul in, a i Ni noslav na po-
5iO
če tk u svoje vlade sklapaj u sami ugovore s D ubrovnik.om. ~li ~ a
posljednje ugovore: bani'! Ni noslava zak linj.u se. uz njega I nJe:-
guvi »buljari •. od kojih se najglavniji i po~men'č~o navud~ .. 1 \I
rješava nju važnijih porod ični~ pitanja. kop. su Imala po.l lt.č k ~
zn ačenje. vl a da r je mora u radIt i II suglasnosti ! vlastelom . kad.a
ban Prije7.da daje (128i ) svome zetu. jednom hrvatskom veli-
ka ~u . iu'pu Zemunik na Vr basu. on lu či ni .. po pristank" harona
i vlastele-. .
Pri k raju X III . st. u gar~ka je drža"a zapala u t.db.' knz."
I zbog borbe oko prijestolja. a posljedica je toga. bila J_~bnJc
moći velikih feudalaea . U Da lmaciji i Hrvats kOj na roClto ~U
\ ujačal i Bribirski koezovi. Pavao Ihibirski uspi" je Ilroširit i.svt!ju
vlast i nad Bosnom: od 1299 oo se nazi va "ban H rvatske, Dal -
maci je i gospoda r Bosne- . Upravu nad Bosoe-m dobil' je Pav lov
brat Mlade n I.: ka o .. ban bosanski ... on je u lipnj u 1.'I02.dao slo-
bodu trgovanja Spli can ima. da mogu nesmetano ~u pnv a t.1. l:~od;.:­
\"ati. do nositi i odo ositi robu s tim . da i bosanski trgove, UZ'V ;';Jl~
iSla pra va u Splitu. Bribirske su knezu,'e pudupirali u ~"sm ne~,
velikaši. oso bilu kn ez Hrvatin iz D onjih Kr ajc:va. Al!. kak" le
vlast Bribi rs kih knUI.va d onosila i j ačanj~ katoli čk e crkve - (I~'.~
vjela je opet akeija kur ije proliv pat arena - n~a nije II zc~IJ!
~\"uda priznavana. pa je zb uS" toga došlo do ogorc~ne borb~. Sam
je ban Ml aden 1. poginuo on "nevjerni h heretika • . a n ... n.l~gov."
je mjesto došao Pavlo,' sin Mladen II. Na .čel u. otpora stajao .Jc
u početk u ban Stjepan. Prijezd in sin i naslJedmk. pomaS"an "J~­
rujat n(l i od svoga tasta kraJ.ia Dragutina. Nije .~oznato. ŠlO .lt:
~ njim dalje bilo. Njegovi su sinovi ži v jeli. l~ e.k o vTlJcme ka urro g -
nanici II Dubro\' nik u, a za tim su se IZmirili s Mladenom . vra-
lil i u Bosnu. Jo§ pri kra ju Mladeno,'e v lađavi.ne zavlada~ Je B,,-
snum stariji sin Stjepan. vjeroja tn o pod n J~govom vrnovnom
vlastu. . .
Slom M ladena I I. u boroi protiv hrvatske vlastele. k"Ju J~
pumagao Karlo I. (1322). osigurao je u Bosni .vlast pr ij ~1;njo;
dinastiji . Pod zahitom Ugars ke uspio je ban Stjepan I L K~tT\'­
manić ( 1322-1353) sređi ti unu tra! nje odn ose. Vlas telI,;. ~ oJa s.u
pomogla d a ~e Bosna oslobodi od Bribirskih k n e:z ~va. ob'.I.ato JC
nagrad iva<J na r a ču n onih. koji Sll ustrajal i dokraja na n J 'I~'~vu :
stran i. Tako je knezu Vukosla\'1I H r\"atini ć u darovao II baH,"u.
,,,
-- ,
 h ~1I Iražiti za IC humskt: l emije i potvrdu od Stjepana K.~tr ~­
,·jere oMa"i hn'at.,kol> gos podina ... iupt Banjict i Vrbanj u s r;ra- ~:all;ća: dobili su jc uz obavezu da plaćaj u '-)OO pefl.,era j('?OIS.".J~.
,;(,,"i ma Kl jučtm i Kotorom. Za tt župe kaže: ban. da Su mu hilc ali samO za Ston j Pelješac. Bosanski je ban u~vrst~o ~v~Ju I la sl
nevje r!lt i stale protil' njega na stranu Hrvata. Stjepan KOIro- \I dolini Neretve podizanjem novih gradova. POJ e~ ~OI. po~r;l ­
manić jt znat no ojačao sl'oju vlast, i za njegove vlade nema SIlO. .,' likaši kolebali su sc neko vrijeme izmedu Srbije l Bosn e.
:11ella o bunama vlastele. Ali on sc morao obazirali n ... njezine nI"nl vc . D ' ( 1350) (h (lpe t
a li je i to ubrzo prestalo. ~i .pokula.J c~ra usana . . ,
želje i njezin utjecaj. Svi ,"alniji po.slovi. osobito kada su hili os\o ji H um. nije imao trajnih p oslJedica. ... . ...
posrijedi fe udalei. rjdavalli su u sporazumu s njima na držal'_ Obi asI bosanske države bila je tim osva ja",.J,ma na .~Je,el l;
nom saboru - ..stanku ... U ispravama se ističu i !'redsta"nici udvostručena: jedan ,.d ijak .. Stjepana KOlromanl r;;,. ilIC'·
vlastele iz T;ulii:itih krajeva Bosne kao sl·jedoci. o b ično njih dn- , _.
l Jugu k .,
~a(l je s pravo m istaći u ne O! Isp raVI. (la Je
. . . . ban _drb't ori
~
naeS I na broju. Vlil.'itelirlU St nije mogla pore:ći dana .. vjt ra. bet Save do mora, od Cetine do Drme... .
~uda unih, .. koji su pri$egli $ banom Stjepanom«. Isto se lako Tako proširena Bosna je \I Xl. st. ~n:ltn() OJačala e~ono,m ­
osjeća snalan utjecaj _c rkve bosanske«. Spomenutom knew \'u- sk i. Trgovačke veze s Dubro.vnikom. ~oJe su vec na krajU XII.
knsJavu daje ban Stjepan ""jer u" .. pred djedom velikim Rati". i II prvoj polovin i X ll l . st. b Il e (OS . štu nam ~vJ'ecllli:c
l , a Ja-k, . kao
slavom i pred gostom velikim Rad()..~lavo m i preo starcem Rado- . b.
ugO\'OTl ana u Ina I
K l' . MaleJ'a Ninoslava. bile su znal rw popu·
. . . . T.' . . ' .
mif()m i pred Zunhorom i Vuč.k om i pred svom crkv<l!n". Dru_ ~ 1i1 c U nesređenim p rilik ama poslije Nmos\:..v.1. . il.L ~( z a ~I'.'1
gum jeonom feudaleu ban Stjepan poklanja neka sela II ba, tinu "idi i po tome, ;U' i7. toga vremena nema IlIk.ak vlh trg,,~a,čklh
»el;. 11111 sc to nt po reč.e nikdare ni njemu ni n jegovu OS U !UlIlll u~(.vora IZlne II
. d Bosne .l Dubrovnika . Ali kad .le Bosna ",13(·al a.
(p utoms tvu). šIo bl ga nt· opi ta la crkva bosanska •. ;1' njezine 5C granice proširile oo mora i do salllo!!a dU?r(l\'a ~k"l! a
leri1Ori jil. (.živjela j t' opet njihova metluso?nJ \ rgOVI11a ..l ! tl ~
<l. Ekonomsk i raz vitak Bos ne II X IV. stul jei:u. _Unu tra,nie Čt lk " jt: hil o neki h potciikoća u reguli,ranJu l~r\Jllleta. n.lr<.K.II.,,
k ... nsolidinmje hosanskih prilika omogućilo je i znatno pr ....;i . "kad jc Stjepan K otromanić. da bi povecao svoJe ~rl lwrl e .. 7.ahll~
renie drlavnog teritorija. Osim Donjih Kraj eva. na sjeveru su • .. n "~,I Dubrovčana za potpun u slobodu trgovnll.l<1 p o nJ egoVOJ
Jt'" , ,, .. l . l ,
pridruiene i ohlasti Usora i Sol. Mnogo je znatnije bilo ;;irellje
Bosne prema juguzapadu i izbijanje na obalu Jadranskog mora.
I• zem
\ .. deseti di(> ro be lL inle carine. i ntereSI Je( ne I I ruge $ rane.
jI k l l ' I dar 'pak ~l'
t. i. ,Iubro,' ač.kih Irgovat:a i bosans. e vaste e l va. a I . : .
K or isteći se borhVIIl izmedu hrvatskih velika~a , Bosanci 5U za- u~o guć ili sp"ra7.Ulll . pa jt: pose bnim uj('ovurom uretlen . na čl r.
uzdi Završje - koje je o buhvaćalo lupe Duvno, Livno i Gla- · · sporovI.....
. ( l "") " to"'a" vremena ImanH'
• m oč - II preku ovoga primorje izmedu Cetine i Neretve (Kra-

j inu). Slabljenje centra lne \'lasti u Srbiji posl ije smrti kralja Mi-
lutina (132 1) dal o je prilike Bosni, da zavlada i Humom . Poje-
,." .. -
na ku j i cc ~e r a sprav l ptl
. l
. ."
ktll"" "zu ISS\ tvrdili su Dubrov čani. da Je vrlJel nost ~J ' love
robe: zat ečene tada II Bosni iznosila 2's.000 perpera (za ta j ~u ~e
.
"""11 IlOoatak" J'ačini dubrovačke t rgnv,nt u Stisn I. I.
'. .

dini humski feudalei, kao Poznanj Purč i ć. gospodar Nevesin.ia. nl/,' ;j( 1311 mogle kupiti oko \.9~S litre srebra).
pristaju uz bosanskog bana. Ceti ri brata Branivojevića odmet- Ma nje SII puznale u pojedinostim a ekonomske vez::. Bosne
nul;! su se od Srbije u I)rimorju izmedu Neret"e i Dubrovnika , . . kin 'o..-rado\·ima'ali
~ 'fUgllll pnmurs . su.i. one morale biti . dosta .
i hljela dll prošire svoju oblast i održe se nezavisnima. Ali u su-
I
•
ku hu sa Srbijom, Bosnom i Dubro,·nikom. kojega su Irgo"ce plj a č­
kali. oni su brzo bili un išteni. Rezultat tih meteŽ<! bio je. (b su
..
ran'IJene:. o az D l .k Bosne pod vlast Bnhlrsklh
biianje busanske države na. more na .~irokom p"Jas~ od. Il r~"­
knezuva.
.

nika du Cetine pojač a li su njezinu povezanusl ~ VTlmt~rJe111: 1-: :11

zatIIn
D b IZ-

Busanei zauzeli i zad riali najveći dio H uma. D ubrovčani. koii su "'1 'e Mladen I. usigurao trgo" inu izmetlu B~sanaC3. I Splićan i:.
kupili od Dubna Ston s Pelje.šcem. otok Posredn ieu na ušću Ne- Sljf:~)an Kutrumani ć je to istu učinio ~ Trog.rU1l1 II (lI- i1 mah:..
reh' e i primorje od Stona do staroga dubro.'ačkog teritorija. mo-

l
I
 jednom nOI početku svoje vlOlde. a d r ug i put g. 1339. Sa Zadrom č 'to p or"sla kad su s H umum potpala pod l~u.5nu. U nji~l\~ S~
i SibenikOlII je isto tako bila raz vijena trgovina. Preko dalma tin_ ro , . '.. ,. k . su trgov ci izvoz,l, II unulrasnJos .
bil" vd,k a sklad,s ta sn '. 0Ju . k' ll ' U sredini
skih g rado" a išle su i d a lje ekonomske veze Bos ne s Venecijom I \ bog trgov m e busa ns lill TO ) Jem .
Bila su na z u g asu z . . d :takup dr ijevske carine
i drugim talijanski m gradovimOI (A ncona ). X IV . sl. bosanski je ban od Izdavan ja po
Razvoj rudarstv a po ma ga o je na ročitu dll Bo~ na e k o nvm~ki ima u (jJlOO pe rpera godii nje. . ' h ""radova razvijaju s::
u jača. Ka o u Srbiji. i tu su Sa si otvarali rudn ike u v e~im raz_ U unutra.: i njusti BosnI: OSHll m~ {lg ' ." 'V ' o k i na riJ cci
mjerima. Početak njihova radOl pada u v rijeme StjepanOI KOlro- . ,J ' tr,ovačk , centTI.
~ po rastom trgovine s OI nl . ' .
Is
v' u X I V. sl.
mOInića . Rudars tvo je u Bosni moralo bi ti zna t no već 1339. kada ·B . . d . od bosan skih priJestolnica. postaJC' ec " '.
05n'. Je nil k B o ra č na fao
je K ot roman i ć dopusti o Trogiranima da trguju zl at om . sre brn m. ,, jed a n od vainijih centa ra trgo v a~ 'og p;ome.ta. K u t l a t II i u
~odp;~~~U k:ji~r~:v(~;lr~:~:nacv:~~.t: '~3
bakrom i drugim metalima.
'zsto ta(k)o. ,U Srb i!om. V r h·
Na područj u fupe Lepenice nastaje neko liko važnijih ruda r- k
vor n ' . .. l kod er ah nenta vc-
ski h centara. gdje se puna jviše dobiv al u srebro. Prva Sc ja\". . b o s n a. da naJnje Sara jevo. spom!llJe sc OI .
I
lja O strufnica. :at im H,' oj n ica (Fojnica), D ele"i_
ce. K reJc,'o, Dusina. Uo bliinjo j B,' !o"ači vadili su I li ke važnosti.
k
Bosan! l u' s sc gra
d . b·'
ov,
..
n (c no
""'j'ali ud dva dijda: tVr d OIve
ž"' ta bez tvrd avc: od vazll\ J!
v •"h
željezo. U dolini Kri vaje od dn,/o!"e polovi ne XIV. st. st a lno jc II i p()dgrada . Hjede su b.,~, samTO t~ I S ~ (castrum ) je bil a sjedište
po rastu rudni k O l u v o. a u njegovuj blizini K a ln e n i c a , • ., , a su , a k ,a" Silmu DTlJev a . vr a v . ,. d
. k Trgovci su stan \l"~ I II po .
gdje su takoder eksplua t irali olovnu rudaču . Sve je te r uda rske voj n i čke po.sade , gra~s C' up ra:.e. , 'vredni livot
centre nadmašivala po svojoj ,'dnosti S r e b r n i c a tl Po- · ) ,dje se r azv IJao fl I . .
gradu (su b ur h IUm . 'e o ov ih ek onl>lIlsk ,h
dri nju . u ob las ti . gdje je vet za "nJemc Himljana rudautvo Razvi tak trgovine i rudarstva. stvaT~nJ k . O ' tuđ i -
\" rlo nap redov al o: u bl izini Dornavije. sjedišta rudars ke uprave . . n ' Il dr uštvenOj stru ·tU Tl. SlIT'. ..
centara uzrokUjU prom je .... . . ' uda rsivu jata i d" mac,
na ca. ~oj i su bili zapo.~1en' ~s~~~~;~~mz:č~tke d(l!~aćela gradan.
w Pa noni j u i Da lmaciju. nal a ziLI se i jedna Argenta ria
( ..Srebrnica .. ). Oko Srehrnice. koj a sC' u izvorima ja,' lja I" ,tkra j gradsk, elemenat. ki'JI p re J ., . rudars kim mjes tima
v lade Stjepana K ot r ()rnanića ( I!H2). razvio se čital' niz manjih ! ž Od tudih elelllenata , o Je pu h .
sk og stOl e a. d D b ovčan a. zatim II znatno man.lem
rudnika. Jedno selo \! nju inoj blizini i danas ~e zove Sase. Osim
,
·s
I asa."
·,otovoposvu a ur
'h .
..
k ' h grad o\"a i TallJOI na.
N.
a,·
sre bra u t im su rud n icima kopal i i olovo. Privredni razvoj Src. b , vj'u tr,ov aca IZ dru gI pr"no rs, D • ' . . . I)
brniee vid i se po staln om povećavanju dubrovačke trgovačke . d fvo t ll bili su u rovca n l. ' (
l! ktivniji demenat u p r~\' re o,om '... " ,oj'cni Oni su "hi ~ nu
naseob ine u nj oj. a jo~ bolje po zakup nini njezi ne ca rine. Oko , .,... a nje stOl n o onule na .
oe pro azu I , V'S: III . • . dova on; su bili "Iasnici "d i.
1389 ona jC' iz nosila za Srebrnicu i Pu no!". koj i jC' bio negdje u nj ... - hili zakupnici C3rllla pOjedinih gra \ . . 1" p( d zaku p k.j'.
zi nOJ blizini. 425 lita ra sr ... bnl (ok u S.flOO perp ... ra). a Hl; 7.a kog broja rud arskih "kana ( ~ rupa~ l ' uz,ma I ,

~ amu Srebrni cu .!I. JOO lita1"il (uk" fi4. ()OO p ... rl le ra ). Prihodi vlil-
d a rev i od njC' cijenjeni su g. 14.'iR n" 30.00n du kata. nice i t. d . . d .. b·'" ,,'uda isto. ('.c:n tralnu it: vla51
U d e "ra ova mje I" b' .
r e e.n] co "a'C' 05ta vl" ao vlad a r. Kn ez jt: mogao li ;
predsta vlJilo kn~z .. kO bD bj P,~ . J Oo j'c vrši" upravnu. a i sud-
Dobar dio bosanskog " VOZOI i izvuza išao je do linom Ne reh'e.
Na njezinu uiicu i bl izu njC'ga nastal" je nek oli ku trgO \"1: ka o . a pnmJcr II ru' ..amn. .. l'
etape izmedu zal ... da i primorskih gradova . osobitu Dubn)l'ni ka : 'kst ra~~c~ \'eći r udarski g rad ovi illlali su ne ku autonOnll.lu ..
s u \ as. . I .• d k vij ... ćc ,ld l ~ .. purgara"'.
o l učiCi O si n j i P osrednicOl. koju su Dubro\"čani uzal ud Srebrnici je uz kn eza l}()s toP o, gra s. °
d k" puslovc Kolonije
naSlOja! i da dobiju pull 5vOju vlast. Juka P I o č C'. N e k r a n j. koje jc S kn ezom "ua.vijal o ,u~ra.v!~ev ~/~ič; ;udst~a. S'por\)\"e i~ .
R r ~ t a n i k i dr. A ji od svih tih trgov ačk i h mjesta najnap red . . . 'le su I>ose an pn ozaJ .. D
slr;ln <ICa nn . "hovi predsta"llIcl. \.t.
niJa su bila D r i j e I' a (danas G a bel a). Njihova je \' .. ž n ll~t na-
v '
medu njihovih čl an ov .. rJcsal' ah su OJ'

5i4

'; 'r"vaau)c dada. ()~ič.no odrediva!a jednu;; "konzula .. s dvo i,.
,
..
~.'J ~ ~udIJa .. od ,nJezinIh grada na. koji bi sc za tek li II mjestu. da
: " .1 posao o~~,:,e l podnesu izvjeJtaj. Sporovi iz medu Dubrovčana
: Bosanaca 1$11 ~U pred suo:! t uže ne st ranke.
J.'rc~~;c:~je robe obavljale
SLI karavane. KonjI' su tr ' O\'e;
IlnaJ~IJJ\'all ,kod Vlaha" koji su. dav a li ,i Ix> tn:b n u pratnju r~PO~
~(lSn~khJ .. ~,'rava r.l.sk a JC trgovina zaV isila od stanja pu lol'a i
'kun(lguraclJC um iJ Išla. Pravih putova ustva r i niJ'e bj l~ , lus i banus Mladen u! iz vreme na, ka d je nj~gov brat upravljao
<, k" v. vec s am!'
- aza. U) e: , SlI ,s.I: rlrzale prirodom označenih pravaca. Karavant"
IZ DlIb~(>I'n.'ka Isle, su p reko Konjica j Vrh bosne za Viso ki , Olov",
S re~mlcu. r. ZV,omk. Drugi su tr-govei preko temerna d"linulll
o;;"t~c:~ke,lzbIJa~1 u go~nje Po~rinje i odatle nastavljal i put ta SB:-
brmcu. K učlal) Zvomk. Nek! su preko P OP'"' polJ' a išli n ~ d' l·
N t D r N " ., JIlU
tr~ vc ... o mn?, er;tve prolazile su i mnoge kar;lvane. kojih Sl :
polatn~ I!I tal' nna tucka bi la Drij~va. Slični su bil i i pulol·i. stn
' ~ "p.:J~h s Bosnom d r uge primnrske gradov~. Ir Splita i T r.,-
.l.'"rT;' .rsl.' .su trgo~ t:.i na H.livno i Us koplje na VTbaul. "dakle st:
mo~h IĆJ u ra1-bČl le kraje\'(: Bosne. Uopće uzevši. ka ra vane .
llJo~lt" posj.e~iva.ti uglav nom sve k rajeve Bosne. hkorišćivan~~
p."I~va za~JsJlo .Ie orl p.olazne t očke i od .~vrhe putuv., n ;a. St\.; -
ranje nO~I~ ekonomsk1 valni h na~eJja. na prim ie r Srehrn icc.
·,t\'aralo Je 1 nove putove.
l) B.osou su. trg~l\"ci u\'ozili različite tkanine ud Iwjprosti ii i.
l J amuč nill do svIlenrh. protkanih zlatom za pot e L.. I . ., . .
t l f' l' r'1<:(VOrall .l·
:. e e. za I~ ~lIln, u Jt:, slanu ribu. lećcr. julno \' ućt: , rat/ieile za_
n ne, orul,Je 1 opremu z.a konje. metalne. staklene i kožne pred.
~ete .. p.a])!r. '~()rsku so 1 !. d. Osim stoke. kožt razli č itih domaći t-.
7.'vntmJ:I . zat!1O krzna rlivlj ih ii votinja (v uk"va. kuna. li$ica
n."va .' ~ r, ) IZvozili su i različite proizvode stnča"l v a ka o lo"
ninu . ~'r 1 sl. ~ alvi~cno pčelarstvo dava lo jc m~d i vosak. Od sre'~
'1.In,e X IV. st. Izvo~l!i su i ra~liči te metak II prvom redu srebn,.
Z.ltrOl ol~,vo, ba.kar. t.lato,. cinober i željezo (0 \' 0 " ')0 ri jetko ,.
k, . K~ra\ ,me ?b,,~on 10i.S.1.J >~de velike. !to je zavisilo od "rMc r obe,
I J~ Je. prcoosena . /'\aJcesct: su se sastojale: od nekoliko desetah
r.:nnjil .. Sa.Ino mali broj karavana brojio je pr~ko l>edeset t ovim i .
~ s~svlm ltll~e.lno preku stotinu. i to kaci .~lI prenusili su (14211 i ~ l~
lt: II Dubro"n,ka u P udvisuki jedna karal'ana soli od t!OO kOlija
5i r;
~,
,I Rar.vita k unutr aiinjeg trž išta Bosne i sve !ivlja vanjska t rgo-
I vina imati su kao posljedi cu jačanje ro bno- novčane pri"red~.
Name tala sc potreba. da se strani n ovac zamijen i domaćim . U
Bosni je d o poče t ka X IV. st. bio u optjecaju ug lav n om mletački.
pa vjerojatno i ugarski i srpski novac, a zatim prel-Jaduje dubro-
,i
l- ački. A li već Pavao Bribi r ski poč i nje kova t i svoj srebrni novac,
k"ji je, kao ho na tpisi svjedoče, smatran i za bosanski: dux Pau-
Bosoom: dux P aulus i banus Mladenu5 Secundus iz vre mena. kad
je Pavlov sin zamije nio njegova bra ta. Kao uzor za laj hn'3uko-
hosanski novac služili su m letačk i ma tapan i. ier su ooi bili naj-
poznat iji i na p ri morju i u BO$n i. Mati broj sačuvanih primje-
raka toga novca dokazuje, da je kovan u neznatnim količi n a m a .
Iskl j učivo bosanski n ovac kuje le k Stjepan Kot r omanić. Bo-
sanska je kov n ica u njegovo vrijeme bila vrlo aktiv na . Njego\'a
je novca s ač u van o iz dv adC1~tak r azličitih emisija , ŠIO svjedoči
n~ u rn o o ops~žnosti njezina rada, nego i o tome, da je Kotro-
manić čestom zamje nom novca htio i n a taj način pove'::ali svoje
prihode, izdavajući usto nOl-ac sv~ manj e tefi n~.
Novci iz v re m~lla Stjepana K otrom anića radeni su p o ugledu
na mletačke, d u brovačk e i srpske (n a n~ki m a je ča k i lik sv. Vlo -
ha.. dubrovačkog zaštitnika). T im prilagodivinjem bosanskog
novca onome, koji je u zem lji već p riman kao platežno $redstvo.
postizavalo ~ lak!e uvodenje n ovoga novca u promet i potiski-
I
vanj~ imitiranoga i omogućivalo, da bosanski novac prodr~ j u
susjedne zemlj ~ . Sve to pokazuje, kol iko j~ robno-n ovčana pri.
vreda II Bosni već bila uzelo ma ha. Ali i stari nači n pla ćanja tl na-
turi nije bio potpuno i$č~zao, uglavnom n a sel u.
Kovanje bosanskog nov ca nastavljeno je i u drugoj poJo\' in i
,
XIV, s toljeća, T vrtko l. je dobavljao kal upe za kovn icI.! l-Z Du-
brol'ni ka i njegovi su no vci sličn i dubrov a čk i ma. Vje r ojatn o u
! povodu krunisanja za kr alja on je dao izraditi čak i velike zlat-
I nike ( če t vo rostruke duka te). T o je jedini poznati zlat ni novac
u na~i1O sred njovjekovnim zemlj a ma.
5, Us pon BosDe u d oca T vrtka L - J a čanje bosanske feu-
dalne države nastavlja se i poslije bana Stjepana "Kot romanića
pod vladom njegova sinovca T vrtka I. (1353- 1391 ), kad on a do-
5H
Ii
•
stife najveći us pon i svoj najveći opseg. T vrlko je uspio da još
j ačom učini centralnu vlast. slom ivši otpor fe udalaca. koji su
bili privremeno oj ačali na početku njego ve vlade, i da uskladi
interese vlasteit' sa svojim tdnjama. da Bosnu što više proširi
na raču n susjednih zemalja. U takvoj su ga politici poma~ali fell .
d alci, kojima j e to bilo isto tako korisno kao i vl ad a ru. Prilike u
susjednim zemljama bile su uveli ke u prilog takvoj politi<:i. Bosna
je na ime tek dostizala vrh unac svoga feud alnog razvoja, a Srbija
je već bi la ušla u fazu raspadanja. jer su k rupni feud alci bili
jači od centralne vlasti , koja je neko vrijcme bila potpuno išče­
zla. Knez Lazar je u naporima, da obnovi srpsku driavu, morav
trafiti potporu Tvrtka 1. i zbog toga napus titi znatan di" neb.-
dal njega srpskog teri torija. Us to je Srbija bila sve više izložena
turskim napadaji ma i nije mogla ni misliti na to. da osigura svo je
zapadne granice. Isto su tako u Hrvatskoj i Dalmaciji prilih bile
povoljne za ekspanziju Bome u tom pravcu. osobi to potkraj T vrt -
kove vlade.
Prva posljedica te promjene na prijestolju bilo je sl a bljenje
centralne vlasti. Ne ka su I'lastela otvoreno ustala protiv bana
Tvrtka, a ncku jc on morao prcdohivati Z[l scbe. daj ući im nove
povlastice. T vrtko je zbog toga bi o prisiljen da se što tješnje
vde :ta Ugarsku . U poč e tku IS55 boravio je u Đ akovu kod bo·
sanskoga katoličkog biskupa s nekom odanom vlas telom. il P"-
maga.- je i ugarsku u nastojanjima. da na račun MIctaka oja ča
svoj u vlast u Dalmaciji. Ipak jc kral j Ludovik Veliki radio na
tome. da oslabi Bosnu i otrgne joj nedavno stečene oblasti na
~al'adu . Neke je pobunjene feudalce u Završju uzeo pod svoju
zahitu. oslobodio ih ispod vlasti bosanskog bana. a uskoro je
prisilio T vr tka. da mu odstupi dio Huma z3padno od Neretve za-
jedno s trgom Orijeva ( ISSi). kao i cijelo Završje s Krajinom.
THtko je postao još više zavisan od Ugarske obavezama . da će
vojskom pomagati Ludov ika u ratu. da će on ili njegov brat Vuk
stalno bili kao talac na ugarskom dvoru i da će prognati sve pa -
tar-cne iz svoje zemlje. Posljednja točka ugovora morala JI.' nil-
ročito ullIoguć il i Ugarskoj i kuriji mije1anje u un utraš nje pri -
like Bosne. Biskup u Đako vu dobio je od pape ovlaštenje. dil
.'
u vrše nju inkvizitorske sl užbe protil' bosanskih patarena mole
upotrijebiti i voj nu silu (1360).
578
Pritisak na Bosn u izazvao je, kao što je i prije bivalo. sna-
bn otpor ..crkve bosanske"", i vlastele. Sam jI.' T v rtko bio na nji-
, hovoj stra ni. iako jI.' bio katol ik. Ugarska je morala odlučno
I istupili , da odrii svoj utjecaj u Bosni. L jeti 1363 krenule su pro-
tiv nje dvije vojske. J edna. koju je vodio kralj Ludovik. p~~­
drla je uz Vrbas do župe Plive i opsjela grad Sokol. ah filJe
I uspjel a da ga zauzme i brzo sc povukl a. iz Bosn.e. Isto je tako
i druga ugarsb vojska pod ostrogonsklm n.~d b ,sk upom p~etr­
pjela potpun neus pjeh u naporima. da USVOJI grad Sr~brn ,l; ~:
Usori. Izdaja pojedi nih fe udalaca. kao VI3 tka VukoslavIća. k OJ~
I
,
je predao Ludovik u 5vOj grad K ljuč na Sani. nije mogla ut jecat.
na rezultat toga rata.
Sloina uglavnom u borbi proti\' osvajača. Bosna je ubrzo za-
pala .u tešku unutralnju. krizu. Vlastela. S~ p:zila .~a ~voje in~­
rese J ugrofa\'ala lrgovm u. l Dubrovmk I ' enecIJa zale se. d a
su mnogi njihovi trgovci opljačkan i u Bosni. Neki su bk i fal-
sificiral i ml etački novac. Ban Tvrtko je poku!ao da isko risti po-
stignute uspjehe. da bi o j ačao centralnu vlas t. Cini se. da j~
ubrzo obnovio vete i s Ugarskom i nastojao d a oslabi utjec:!J
patarena, favoriziraj u ći katoličku crkvu: bosanski vik.ar !ra
Francesco Fl orentinac nalazio sc na njegovu dvor u kao utJccaJna
ličn ost. Otpor vlastele brzo se pretvorio u otvorcnu po.bunu
(1366). Tvrtko je bi') zbačen s vlasti, a za ban~ je. izabran njego\'
brat Vuk. Tvrtko je pobjCo"3.o u Ugarsku. gdje JC odmah d obIO
pomoć i v ratio .se u Bosnu, kako on sam i s t ič.e. kao ,,~an bosan-
I ski po milosti boljoj i gospodara nakga kra lja LudovIka ... I uza
s\'u ugarsku POlllOĆ trajalo je ugušivanje bUDe dufe vrijeme. po-
jedini vcli kdi odmetali su sc i poslije povratk.a bana "!":'rtka ~
Busnu (Sanko Millenovic u H umu). T vrtko Je em:rglcDo. ah
i vrlo oprezno lomio svaki otpor. Odanoj vlasteli davao je nove
posjede. Tako je vojvodi Vukcu H rvatiniću dao lupu. Plivu ..sa
Sokolom, opra vdavajući to time. što je vojvoda, tri godmc prtJc.
uspjcšno obrani o g rad od ugarskog kralja. Onima, koji 51.1 sc na
vrijeme pokoril i, ostavljao je n jihove baštine: knezu P avl~ Vu-
k oslaviću potvrdio je imanje, ,.s čim je pristupio k mcm .. , U7.
napomenu. da mu sc ono ne oduzme. duk njeg~ ~·u ~ev~eru :~c
• ogleda Bosna i Usora, njegova drufi na pl~m.en' t'h l,lud, «: NiI]-
upornije. kao Sanka Milt enovi ća. prognao Je IZ zemlJc. Ah ni t u
519
 'i •
nij e: smio ići dokraja i uk inuti ba.~tinska prava te porodice:. San-
kovi si novi javljaju se uskoro kao T vrt kova vlastela.
Premda mu je Ugarsk a pomogla da svlada pobunjenu vla -
stelu, ban. T vrtk.o nije potpuno pao pod njetin utjecaj. Zauzet
n a dr ugoj stram. kralj Ludovik nije posljednjih godina svoje
v l ad~ ,vršio. ni k ak a~ jači prit isak na Bosnu . Sam T vrtko znao je
udc:slIJ SVOJe: drfanJe: ta ko. da n ije: izazivao ugarsku intervc:nciju.
K ~tolj~ k a ..crkva pokazivala je: neku aktiv nost u Bosni, a li jači
utjecaj niJe: mogla dob iti. Nasilno g uniš tenja _nkve bosanske:«
morala sc odreći. jer sc: n ije mogla nada ti ugarskoj orubnoj
po~oti. Franjevci su poj ačal i svoj u propagandu, ali s malo
us pJeha. Bosa ns k i k a tolički b iskup ostao je: i dalje izvan ze mlje ,
u Đakov u.
Znalno jačanj e c(:ntralne vlasli u drugoj periodi Tv r lk ove
~la~e je neo~ porno. Nema vije p obuna feudalaca, pa ča k n i po-
j e~l.načnog .od m etanja . Vlastela su morala da se pomirc s nOI' im
przbkama I da očekuju povcćanje svoga utjecaja i bogatstva
samo u suradnji s vladarom. Ipak, i u svom najvećem usponu
vlada~e~'a vlast u Bosni nije mogla postići onu snagu, koju je.
na prnnje~. imal.a ~ Srbi ji pod earem Du!ianom. U Srbij i je na
vla darevoJ sl ranl bIla crkva, a u Bosni je ona bi la upris nom sa-
ve~u s vlastelom. Ni Tvrtko I. nije mogao stvoriti n ajamničku
VOjsku. gla,'ni oslonac jake vladareve vlasti. Nije mogao uve -
5ti ni sist~m pro n ija, koji bi mu omogućiv a o da u svojoj ruci
čvršl-c ddl feudalce. Bosa nska j e vojska ostala i dalje sam o sk up
voj nih odreda fcudal aca.
Sredeni odn osi u zeml ji pomogli su T vrtku da se okoristi ra-
sulonl central ne vlasti u Srbiji i da zauzme doba r dio zcmalja
h ivJe. drža.ve Nemanji~~. O? m oćni h srpskih feudalaca nepo-
sred nI sllsJed .Bosne bIja še .zupan Ni kola Altomanov i ć, kojega
se oblast prosti rala od R udrnka d o Dubrovni ka i Boke Kotorske.
Altoma no vić je pokulao u vrijeme pobune bosanske vl astele da
~roši r i s~oju oblast -' na r.a ču n Bosne: Sanko Miltenović, koga
Je on ~otJcao , ustao Je protIV Tvrtka i p rdao na njegovu stranu.
Kako Je Altomanovi ć bio u neprijateljstvu i s knezom Lazarom.
a ~ i laj ~ i bosanski b~~ nisu imali snage da ga pojed inačno svla-
dajU, om su se udružI I!, da ga zajedničk i uni!te. l upan Nikola.
koga su njegova vlastela izdala, .prit isnut, brzo je podlegao (1373).
,••
• čio Tv rtka, da se j dalje k oristi neredi ma u Uga rskoj. Or. .ie ht io
580
Bosna je na laj nač i n dobila č i tavo gornje P odrinje s Pivo m,
T a r om, H ed nj im i donjim Polimljem (P rijepo lje. Pl jevlja. Fo-
I ča. Goražda. Višegrad, O nogošt. B ileća). Primorske župe Tre-
binje, Kon av ii i Dra če vica, koje su kod sloma Nikole Altoma-
' 1Jovit a bi li zauzeli B aBić i , ubr zo su ta kođer došl e pod bosansku
,
• vlast. U počet k u I S7i pobu nila su se prot iv Balšita treb injsk a
vlastela, koj u je vjerojatn o poti cao Tv r tko. On je svakako
iskoristio priliku, da i te t ri župe priklj u či svo joj drIav i. Nek o-
liko godina kasnije dobit te i Kotor (1385).
Zauzimanje jed nog dij ela -'irpskih zemalj a p r ufilo je T v rtku
priliku, da se proglasi za n asljednika Ne m anjića, ističući da je
njihov potomak po žensk oj liniji. U Mile!ievi, gdje se nalazio
grob sv. Save. okrunjen je g. I Sii .. sugubi m vijencem .. 1.a _kra _
lja Srbi jem . Bosni, P omoriju i Zapadn im Stran ama ... S kraljev-
skim naslovom preuzete su i neke službe sa srpskog dvora (s ta-
vilac, p rotov estijar , logotet) i poj ačan je aparat centralne up rave.
Smrl kralja Ludov ik a (1382) oslo bodila je Bosnu ugarsk og
pri tiska i om oguć i la T vrt ku ne samo da opel zauzme oblasti iz-
gubljene na poče tk u vla de. nego i da znatno proširi svoju drla v u
prema Dalma ciji i Hrvatsk oj. Za ugarskog .. kr al ja. bila je pr o-
glakna Ludov ikova majolje t n" k ći Marija . Ll čije je im e. b o
namjes niea. upral'ljala njezina mati Jdisaveta. U hrzo je. usu-
bito u Slavoniji, izbila pobuna vlastele, koja je bil" ko mplici -
ra na i borbom ok o prijestol j a .
eim je saznao za Ludov ikovu smrt, T vrtko je upao s voj-
~ k om u za padni Hurn i zauzeo ga zajedno s trgom Drijeva . lO-
liko vaini m za bosansku trgOI'i nu. Sa zapad n im Humom pali su
opet pod Bosnu Završj t i Kra jina. Da bi ojačao svoju vlas t u
primorju, T vrtko je počeo i zgra đ iv at i ralnu mornaricu. 1) Ven e-
ciji, kojoj je više odgovaral a bosanska nego ugarska vlast II Da l-
maciji, dobio je odobrenje, da nabavi tri g al ije. J admiral nove
flole bio je jedan mletački grada nin. Uga rska .ie bila potpuno
nem oć na, da sprijel:i lo ~i ren j e Bosne. Stoviše. da b i rastav ila
Tv rtka od buntol'nika. kraljica Jelisaveta mu je p redalu i grad
Kotor (1385). najvainiji t rgovački centar j užno od D ubrovnik a ,
koji j e T vrtk o već nekoliko godina nastojao dobiti i kO.i i je tako
dospi o pod vlas t Bosne. T aj važni U$h1pak nije medu t im sprije-
581

r nje: svega prisiliti gradove u Dalmaciji, da se stave pod nje-
govu vl ast. Već I3Si zauzeo je Klis j Oslrovic:u, preko kojih jc
mogao vrliti pritisak na dva glavna grada Dal macije:, Split i
Zadar. Ostavljeni sami sebi, j er im halj Zigmund nije mogao
pružiti nikakvu p omoć, dalmati nski su gradovi poku~avali da
s nek im hrvatskim vel ikaš ima stv ore savez za obranu od Bosa-
naca, ali to nije mnogo korist ilo zbog međusobnog suparni!tva
pojedini h grad ova. Glavni dal matinski gradovi. koje bosanska
vojska bješe pritisla, morali su započeti pregovore s T vr tkom
rad i priznavanja njegove vlasti. Samo navala Turaka na Srbiju
i odlazak bosanske voj~ke na Kosovu p riv remeno su odlo!il j rje-
!enje toga pitanja. Ali već idute god ine (1390) napuUc:n je svaki
otpor. Najprije se predao Split, a zatim ostali gradovi, do bivši
od Tvrtka isprave, k ojima j e potvrdi vao njihova auto nomna
prava. Jedino je Zadar ostao izvan bosanske d riave .
Pokoriv ~i Dalmaci ju i j užnu H rvatsku do Velebita, T vrtko
p roš iru je svoj naslov i naziva se ,.kraJj Srbije. Bosne. Dalma-
cije. Hrvatske i Primorja « (1390).
Bosna je tako bila jedina od naših feudaln ih država. koja je
ujedinila pod svoju vlast II d oba svoga najvećeg opsega do bar
dio Srba i H rvata. Ona je to mogla postići zbog toga, .što je nje-
zi no ekono.nsko uzdiza nje i jačanje centralne vlasti pod T v rt-
kom nastalo upravo u ono vrijeme, kad su se u Srbiji i H r ... at -
skoj najsnažnije osj ećal e posljedice feudalnog rasula i ka d opa-
snost od Turaka nije jo1< mog la jače ometati njezin razvoj . d~­
pa če joj je i koristila posredno u njezinu širenju prema Srbiji.
Naglo nazadovanje Bosne od kraja XlV. st. zbog pre m oći I'la-
stek prodi ra nje Turaka i jačanje Ugarske bili su ipak uzrokom,
d a taj pokušaj stvaranj a jedne feudaJne srpsko-hrvatske dr!ave
sa središtem u Bosni nije imao tra jn ih posljedica.
Prve navale Turaka na Bosnu bile su samo plj ačkaš k i 1>0-
hodi, koji su htjeli da stvore smetnje i pripreme: tere:n za trajna
osvajanja. U jesen 1386 manji broj tu rskih četa poplavio je
Hum. Dv ij e godine: kasn ije provalila je veća turska voj ska pod
Sahinom. jednim od naj istaknut ij ih tu rsk ih vojs kovod a toga vre-
mena. Kra lj Tvrtko bio j e p r imoran da uputi na j ug svoju glav-
n u vojsku s vojvodo m Vlatkom Vukovićem . Kod B ileće je Vla -
tk o potpuno potukao Turke (27. kolovoza 1388). B ojeći se: da-
582
•
lj ih napadaja Turaka i ~hvaćajući sv u opasnost za Bosnu. ako
Srbija podlegne, T v rtk o je knezu La zaru. os kojim je stal no bio
I u savezu, pomagao u boj u na Kosovu. Bosanska j e vojska po-
vučena iz Dal macije i poslana pod vo jvodom V latkom u Srbij u,
iako je time odložena već gotovo kraju pri ... edcna preda ja daJ-
matinskil, gradova. O djelovanju te vojske u samom boju maio
;mamo. Neka su bosanska vlastela pala za vrijeme borbe u tur-
skI) rops tvo pa su od ... edena u Mal u Aziju; tek poslije Angorske
bitke saznalo se, da su jo! u životu. Vlatko Vuk o vi ć je uspio da
~e bez zna tnih gubitaka pov u če s glavnim dijelom svoje vojske.
Poznato je, da je: kralj Tvrtko još nekoliko nedjelja poslije: boja
~lao iZ\'jdlaje: u Trog ir i F irenzu (I ~\' ojoj veli koj pobjedi nao
Turcima i primao odatle čestitk e.
SU7.bi janje samovol je i plja čkaških prohtjeva feu dalaea , po-
j ačavanje eks pl oatacije rudnika, naročito uključivanje: primor-
skih g rad ova u bosansku driavu znatno je: oj a ča l o ekonomsku
moc Bosne za ... lade: k ralja T vrtka I. S tim se: javlja i tdnja, da
se Bosna oslobodi ekonomske zav is nosti od stranaca, u prvom
• redu Dubrov ni ka. T v rtk o je u p rvim godinama svoje vlade ra -
vori zirao dubrovačku t rgovi nu. Na početk u 1375 tak je Dubro ... -
čane: oslobod io od p l aća n j a svake ca rine bilo uvozne bilo izvn-
7.ne. Ali uskoro je njegov postupak počeo da (ciko ugrožava du-
brov a č k u trgovin u s Bosnom. a sv rha mu je bila da umanji po-
~ red ni čku ul ogu Dubrovnika. Da bi nado kn adio gubitak Ori-
jeva na u šću Ne retve. koja je morao ustupi ti Uga rsk oj. T"rtko
je na ulazu u Boku Kotorsku, u lupi Dračev i c i , podigao g rad
Novi. današnj i H ercegnovi. NarcK:it o je krnj ilo intere:s dubro-
vač kih trgo ... aca, što je u N ovom otvorena slanica za p rodaju
~oli toliko potrebne s točarsk im krajevima zaleda. P o vrlo sta ri m
sporazumima, u oblasti izmedu Neretve i Bojane mogla se: so
p rodavati samo na četi r i mjesta: u Drijevima . Dubrovniku. Ko-
toru j kod Sv. Srda na Boj ani. Kako u to vrijeme ni Drije\'a ni
Kolor nisu još bili pod Bosnom, T ... rtko je ukinuo dotadašnj u
praksu, da bi Bosna dobila jedno tržište soli pod svojom nepo-
sr ednom vlašć u . Du brovčan i su vrlo odlučno i5tupali, da bi sa-
č uv al i svoj povlaheni poloŽiloj u trgovi ni solju (osim toga što su
sc Vlasi zbog razvi jenosti karavanske: trgovi ne o bi čno sna bdije-
vali solj u u Dubrovniku, Dubrovčani su uglavnom držali u $"0-
t ••' 583
jim rukama i Drijeva i S" . Srd): obustavljali su t rgovinu s Bo-
lnom. postigli, da Ugarska naredi , da ni tko iz H rvatske i Dalma-
cije: n e smije: uvoziti so i vino u Novi, a njihovi su ratni brodovi
krstarili po moru i hl·atali sve lade. koj e su išle u Novi. Kralj
T vrtk o je n aj~ad na navaljivanje Dub r ovčana pri stao da ukine
slanicu u Novom. ali tek pošto su Drijeva iznova do!la pod nje-
govu vlast.
Osim Novoga Tvrtko je bli~u u šća Ne re tve pod igalO i grad
Brštanik. gdje je osnovao i jedno malo brodogradilište .

6. Društveni odnosi u Bosni XIl.-XV . stoljeća. - S e I j a e i .

Položaj seljaka u bosanskoj feudaln oj ddavi mnogo nam je ma-
nj e pozna! nego onaj u Srbiji. Nema o tome nikakvih zakonskih
propisa. koji bi odgovarali propisima Du!anova zakonika ili
mnogobrojnih manastirskih isprava. Očuv ani su neki fragmen-
tami podaci. iz kojih sc mož~ dobiti samo p riblifna slika tl !'''-
lobju seljaka u različi tim etapama razvoja feudalnog dru!tva.
S učvršćivanjem feudalizma smanjivao se sve više broj slo-
bodnih seljaka. New31an d io uspi o je svakako da se uzdi gne do
reda vlasteličića, a ostali su postajali zavisni od feudala ca. Cini
se ipak. da slobodno seljaštvo n ije potpuno iščezl o, kao ni u
Srbiji. Još u XV. st. nailazimo u du br ovačkom zaledu na ljud e.
koji su ozna čeni kao .slobodni" - homo libe r ili h omo sui iuris.
Zavisne seljake nazivali su u Bosn i kmetovima ili kmet itima.
Oni su mogli pripadati vladaru ili .. lasteli ...e rha bosanska ..
nije ima la feudalnih posjeda. pa prema tome ni zavisn ih se-
ljaka. Ka tolič k a i pravoslavna crkva su svakako imale u peri-
ferijskim oblastima nešto posjeda s km etovima. N:upls sa crkvI' " .. Un a b~n~ Iz o\\ .. lIdlnovlćl
{Zemalj ! kl Inuze ), Sarajevol
Ne može se točno ustanoviti , kada su bosanski km etovi ve-
tani za zemlju. Iz podataka XV . st. vidi se, da je ta da po-
stojalo veliko ogran ičen je slobode kretanja zavis nih seljaka. Ban
Stjepan K ot romanić obećaje u jednoj ispravi knezu Vukoslavu
Hrvatiniću "da ne će prijeti. neke njegove ljude. T vrtko L se
obvezuje Vlatku Vukodaviću (o. 1353). da ne može ,.prijeti ni-
kore. .. Vlatkova človi ka , n i sam ban Tv rtk o ni njegov brat
knez Vuk bez volje kneza Vlatka •. Iz kasnijih vremena imamo
podataka, da pojedin i bosanski feudald protestiraju kod Du-
brovčana . što prima ju n a svoj teritorij njihove pobjegle ljude. ,

584
TA IH .II L X

,
I
r
! ', ~ ;,
-=-P ~
.' H~ p
~1 1 '
' : 'i J.• t, ,n
f l ••
:
. •
•·'
. . . ,,,.-:...
'
'~'. ;,'-~.. ;..:;
. . . . " -,'
' ~ '. O:'. ~ -' . .
.
." ;:·t.:;, l __ ::· t
~
l
, ~

~ 't : '-. , -_. '. ', ·,

.' ,"I :: "i~~ :;. ,~. ~
~J !l _i ....: 1,:· :..: :~ ':. ... '
n· ~i;n~r1
. , .~ , . ! . , . . • ,-";-t
: , : ."
nrr ~H ~ t
• .• ,. ! . , ....
-,. . . .
:.. l:'·,r' '': ~l ,l~·. .,' - ;'' ,.

·t . ". " - . "

' . . l' · ' ·· ..... t .... _ · --."
-
; :1
I •
.,
"' ~, "" ;"" " 't"' ~ :; '.
""
..
•
"
·...i.·
"
.
' . ,: -
: '" •
I·· -"; '
" i '
- - . ,- , ' ;- . " ' - ' t-
... ' ~ l '
• '. • •
•

.. ·· .. . ,. · .. · ·,...}
,· · · i· - ' ,·.~. l' "~.
t
•
o
~
••
• : -, .
•
,
• • • • • • : :
•
•
o
•
.'
..; >•.
••'
- '
oo

-...,.ii.
· i· .: ::··~ · .· · ·. · :
" .:. . • l " ' ; J _ :- < ••
, .:-:
., " t:.!-: • . :"; :-': ",: ::,,
.. .
~' "" 0.,
- ' ......
•

· ,.~ · :.· - -·: ·

: ! " n. ";i '
o •
, -.'':-
- .
, ~ .' •

... 'l '' 1

~I~
_ ' :o'.
' ;
• _
~

' !• , ".I~o.
. ' : :'"o '
" 0" " ':' ,
'r';' ',~ i ',;
' ,,_. ' : "'
~ i -::'
,__0-
•
~
>

!:,~",: . :,. :- , l: " ; ,"

... ·
" ..
· :"::-_ · ;. ;' : I.·, .; ~ t'f": ~
' .• . "
. o... . .. ., . .• ..•.
...
j.
; ,
, !~:.
- . .'
i"
".
r "'"
;";""
'o ~"'
_ . , . "~,. o
o " -
',~ ' "
. .".,,
. .
. • ~ ­
, "" 0" , ·, '.
,
' "~ o
• • ,~ •
\
k·r.,;"

l
I •
:

•>

•
<•
•-
•
•>
o
-
•

S tečak Iz Donje Z rO$če (Ze malj ~ k l muzej Su aj evo )

I
~-- --
T"IIl.A l.X!!

Seljač k o se stanovništvo dijelilo na zemljoradn ikc i stočare­

,, Vlahe. Tih posljednjih je bilo mnogo osobi to II j užnim kraje-
vima bosanske d ržave, u H umu. Trebinj u i gornjem Podrinju.
Nije poznato. dokle su njiilova naselja - katuni - dopirala
prema sjeveru i da li ih je I.>ilo na cijelom teritoriju srednjov je-
ko\' nc bosanske drbl'e. Položaj Vlaha bio je svakako, ka o i u
Srbiji i H rval.skoj, nešto povoljniji od polobja kmetova. Nema
podataka o tome, da li je med u kmetovima bilo različitih kate-
gorija. kao Ito su II Srbi j i bili meropsi i sokalniei.
Podavanja i droge obaveze seljaka djelomično su poz.nate.
Svaka ~"U ća p l ać al a je godi§ nje vlada ru jedan dukat, o če m u
imamo potvrde iz vre mena kralja Tnlka I.. il ta j su duka t 1)0-
slije mnogi fcudalei prigrabili za sebe. Sc:Jjaci su morali n eS Ulll-
njivo graditi i popravljati g radove kao i u drugim srednjovje-
ko vnim ddavama. Obaveze prema feudal n im gospodarima nislI
nam u pojedinostima poznate. One su se, kao i o drug im zemlja-
ma , nesumnjivo sasto jale iz. davanja jednog dijela pr oizvadlI i iz
rada na posjedima gospodara.
Polofa j seljaka bio je nesumnjivo vrl o težak potkraj sam" -
stal nosti Bosne. Obaveze prema ft:m11l1dma mura le su bil'ali ~ve
tete već i zbog turske opasnosti. Celite provale pljačbš ki h odrc:."da
Tu ra ka s jedne strane, a stalna gloženja i krvava obraču n ~\'anj~
med u vlastelom s druge strane bijahu uzrokom osim toga. da se ..
ljak nije nikad osjećao , da je njegovo ni ono, !tu IllU je pre-
ostajalo posli j e nego je ispunio obaveze. Naravno da su i sami
T urci isko r illCivali taj elemenat nestabilnos ti, da i s te strane po ..
driju otpornu snagu feud alne Bosne. pa su obetavali seljacima
Or.d BI.uj II Mercerov;nl
potpunu slobodu, ako prijed u k njima. Premda nije poz.nato. ko-
liko su u lome uspjdi, seljak je svakako pokazivao malo interes~
da brani državu i poredak, koji mu nisu mogli pruti ti n i osnovnu
sigurnost.
R o b o v i. O d naši h srednjovjekovn ih zemalja trgovd su
naj\'ile roblja izvozili iz. Bosne. Roblje, kojim su trgo"ali u na ..
• Jim primorskim gradovima, na roči t o u Dubrovn ik u, bilo j e po-
naj \'ik porijeklom iz Bosne. J ol u početku XV. st. Bosna je
bila ozloglašena ka o zemlja, koja .. prodaje ljude .. i t rguje »Ij ud-
sk im mesom ... Robovi, koji su 5ti23li iz Bosne na ra zličita trl iIla.
mogli su biti razli či ta pori jekla. Neki su već u Bosni bili robovi.
T ako je ban Prijezda 128 1 poklonio svoga roba Radovana ne-
kom dubrovačkom vlll5 telinu. Za neke bosanske robove proda_
vane u Dubrovniku izričito se naglašava lo, da su pripada li robo,'-
skom rodu - de gene re servurum Bus niensium - kao ~t" je
bio pri kraj u X I V. ~t. neki Radova n. koga je prodao njego\" gll -
spodar (dominus). Ima slučaj eva. koji pokazuju, da je ropstvo
bilo nasljedno i da sc iz njega moglo izići oslobodivanjem. Neki
Vlah iz katuna Ugarčića tražio je od Dubrovčana, da mil i zruče
neku Bosanku, jer je ona bila njegova robi nj a kao i njezina mati
i njezina haka. Ona je pak dokazala, da nije više njegova robi-
nja. jer ju je on poklonio kralj u Ostoji, a taj ju je oslobodio rop-
stva. i da je kao slobudna doi la u Dubrovnik.
Sve roblj e porijeklom iz Bosne. a p rodavano na trii!itima .
ni je moralo bit i rop~kog porijekla u samoj zemlj i. Dobar je dio
nasiljem padao u ropstvo. Kao patareni Bosa nci su mogli slobodno
biti prodavani po kat olič k im zem ljama. Samo kad bi se dokazalo.
da su to katolici. mogli su biti oslobodeni. Tako S\l~. 1393 tri Bu-
sanke bi le oslobodene na dubrovačkom sudu, jer sc utvrdilo, da
nisu patarenke. nego katolikinje rođ ene od roditelja katolika,
iako j e njihov vlasnik dokaz ivao, da ih je kupio ka o patarenkc:.
V l a s t e I a. Cini ~e. da dastela u Bosni uglav nom polječu
od rodovsko-plememkih starjelina. Neke crte rodovskog urede-
nja odrfavaju se kod vlas tele i poslij e. U ispravama se navude
svjedoci ponajviše ~sa brali j om .. , što zna či , da oni istupa ju kao
p redstavnici svoga roda. a ne samo lično u svoje ime. I posjed
jed ne vlas teoske porodice smatran je $vakak o zajed ničk om svo-
ji nom . koja se nazi va karakterističnim imenom .. plem e n ito~ ili
~ plemenštinh . Sluča jevi. kada vla dar izričit o naglaJ uje. dil
neke posjede daje samo pojedincu. pokazuju da je tom prilikom
r i ječ o nečem izuzetnom. što odska če od općeg pravila. T ako ban
Stjepan K o t ro mani ć daje knezu Vukosl aVII H rvatiniću dv ije ZU I}!!
.. u djedinu i u iskla!1 u vjeki jemu i njegovu posljednj emu .. .
a ni jednom u jegovu bratu ne dasmo ni sinovclI jegovu razvje
kn ezu Vukoslavu ...
Velika m oć i uljecaj vlastele nisu dopu.štali, da se II Bosni
udomaći sistem p ronija, koji pretpostavlja ja ču vladarevu vlast.
Vlas tela su se u Bosni dijelila na velmože. vlastel u i vlasteli-
čiće. Svi su bez razlike nazivani knezov ima. Ponekad 511 i naj-
moć niji feudalc i, kao k nez Pavao R adin ović, imali samo taj na-
slov. koji Sll nosil i i običn i v las tel ičići. Preds ta vnici velikih vla-
steosk ih rodova bili su obično voj vode ili velike vojvode _r u_
saga bosanskoga ... Poslije smrti starjcšine roda naslo\' jc prc!aziu
na onoga, koj i jc zauzimao njegovo mjesto. Vojvoda jc bilo više
u isto v rijeme. U jednoj is pravi podjednjega bosanskog kralja
poimenično se nab rajaju kao svjedoci njih osa m . .Jo ~ se veći broj
vlas tele javlja s naslovom lupan, koji sc u Bosni odd.a vi! sve
do njezine propasti, a poj edinc i sc na~ iv aj u i _velik im k ne~om
bosanskim".
U Bosni s tako moćnom vlastelom bila je, osobito od kraja
X IV. st.. jasno izražena feudalna hijerarhija. Krupni vdmoh'
imaju pod sobom či t av ni z većih il i manjih feud a laea. U Podri-
nju je bila utjecaj na porod ica Dinj i čića . ali ona je za,·isila od
Zlatonosov i ća. koji su bili njihova .. gos poda .. i bili su njima
.volni zapoviditi ... Stara vlastela Nikolići. potomci Nemanjina
brata Miroslava. zavisil i su II Humu od Sandalja Hrani ća. Vel -
može često ističu u svojim ispravama pravo. da od svojih po-
• sjeda _daj u i udjeljuju s luga ma i plemenitim lj ud ima na svoju
volju, daj u ći i za pisuju ći u bahinu i u pkmenihH'. Kao njihovi
ljudi navode se knezov i. župan i j vojvode.
G r a d a n i. U Bosni. kao i II Srb ij i, gradanska !le klasa spo-
ro raz vijala i do kraja njezine sa mostal nosti nije stekla toliku
moć, da bi mogla igrati ma kakvu ul ogu u polit i č.kom životu.
Tuđ inci. u prvom red u Dubrovčani. ostali su stalno važan č ini!.:: c
• II unutrašnjoj i va njskoj trgovi ni Bosne. Ali ne smi jemo umanjiti
ni ul ogu domaćeg elementa. Uporedo s ekonomskim na predova-
i
•
njem Bosne j ača l o je i d o maće gra đanstvo. naroč i to od sredine
X IV. st., kada se razvija ruda rstvo. Uza sve važnije gradove ra -
zv ija se t. zvo podgrađ e (s uburbium ), što se obi čno ogleda i u na-
~ivu mjesta: Bo ra č - P odborač. Ku čl at - Podkučiat. Zvonik
I _ Podzvonik , Visoki - Podvi soki, Kreševo - Podkrešcvo. Olovo
_ Pod olovo i t. d. U tim je podgradima pravih tuđ inaca bilo
razmjerno sve manje. Sasa je i i nače bilo sasvim malo. i oni se
više ne spominj U u rudarskim mjestima II prvoj polovini XV. st.
•• 58i"
I

- u ono doba, kada je ru dars tvo dostiglo najviši stupan j svoga
raz vi tka. Dubrovč an i, vik manje stalno nas tanjeni po gradovi-
ma. činili su samo nc:.z natan postotak njihova stanovništva, sa-
Ivim nerazmjerno s ekonomskom ulogom, koju su igrali. Ostali
tud inci. iz dalmatinskih g ra dova. Ve necije i t. d., javljaj u se
samo pojcdinačno i nigdje nema ju svoj ih ko lonija. koje bi mo-
gle brojno neilo z n ači ti . Medutim se sve jasni je pokazu je uloga
Bosana.ca u trgovačk om poslovanju. Iz dubrovačk ih arhivskih
knjiga vidimo, da njihov bro j ne samo stalno raste. nego da po-
staju sve valniji i poslovi, koje oni preuzimaju. U vrijeme pada
Bosne Srebrn ica je brojila oko 700 kuća. od kojih ru t ud inei či­
nili sasvim neznatan d io. Osim ljudi iz rudarskih eenta ra (Ol ovo,
Krcševo, Fojnica i d r.) ili iz poznatijih gradova (Vi soki, B o rač,
Višegrad. Prača. Go ralda. Foča i t. d. ) nalazimo i iz man j ih mje-
sta dosta ljud i. koji se bave trgovinom. iz Ja jea. Rogatice. J ele-
ča. Cernicc . P rozora i t. d.
7. DdavDo urede nje. _ Kao ; II drugim naši m dri'.av<lm<l
prvobitno je vl adar imao naslov kneza (na pr. kn ez. Stjepan za
k ralja Bodin a). S d al jim razvojem bosanske države mije njao se
i naziv vladara . Od sred inc X II . st.. od Borića. nalazi o se nOI
čelu Bosne ban ; lo je svakako naslov. s koj im je ugarski kralj
d oveo lt Bosnu B orića ka o svoga vazala. Taj se naslo\' od ržao
do 13i7, kad je Tvrtko I. preuzeo kral jevski naslo\' izumrlih
Ncmanjića. pošto je zauzco j edan d io ra~kih zemalja. U 5pulll i-
nj an ju oblasti medu vladarevim naslovima ogleda se teritorijalno
šircnj e bosanske feudalne d ržave. Kulin i Ninoslav na zivaju se
samo ,.ban bosanski ... Stjepan Kotromanić je već . ban svim ze-
mljama bosan~kim i Soli i Usori i Donjim Krajevima i Humskoj
zemlji • . a T" Ttko I. dodat će Podrin je .• Srblje«. Pomorje. Za-
padne Strane. Dalmaciju i H n·atsku.
Od bana Mateja Ni n()Slava. a molda i prije. vladari Bosne
pripadal i su jednoj porodici . di nastij i Kot romani ća. Ali oni nisu
d olazili na vlast po neko m stal no utvrdenom redu naslijeda. Ni-
kad se u Bosni ne spomi nje za fivota vladara njegov unaprijed
odredeni nasljedni k prijestolja (nema. prema to me, ni ,.mladih
kraljeva. kao, na primjer, u Srbiji). Tko će od K otroma n ića d oći
na prijestol je, od l uč iva la su vJ a.o;tc:la, ako ne bi pretega o utj« aj
588
. ., ,
izvana. Ni kada je centralna vlast d~s t igl a sVOJ U najvecu moc.
nije vladar mogao namctnuti svoga sLIJa za .n a sl~ed..ni~a . Poslije
stnrti T v rtka l. vlastela mimo ilaze njegova slIJa I birajU n k ra-
lja njegova s tr ičevića Dabišu. T ek posl ije Dabik. njegove ~ell e
Jelene i Ostoje dolazi izborom na vl ast Tvrtkov SIIJ. ~ ako J.a~a
~tjecaj vlastele. njezino pravo izbo~~ v l a~ ara sv.e se VlJe os~eca
i uzrokom je čes t i h promjena na pT1Jcstolju. Neki su od kraljeva
zbacivani i zamjenjivani drugima, da bi poslije nckog. v r.~~ena
I opet bil i birani (slučaj Ost ~je i .Tvrtka I ~ ) . Neito stabilniji po-
staje pol obj "ladOIra poslJednJ~ ~ecemJa b?sa~ke ~~rr:os.t~ .
nosti ( 1421-1 463). Bijaše to posljedIcom $l abl~enJa .m ~ . \Ch k l~
feudalaca Hrvati nič a i Pavlo\'iča i sve večeg IZdvapnp oblasto
Ko sača ,IZ drbv ne zaJc ' d mce,
' za t'lm nek og sm'riva
I n)'a vlastele
zbog sve jačeg turskog pritiska. . .
Vladarevi prihodi u Bosni bili su sličnim priho.dima., kOJe Je
imao i vladar u feu dalnoj Srbiji. P rije svega on je pnmao po-
davan ja od zemlje, kojo nije ustu-pio drugim fe udalcima Satu
u Srbiji odgovarao je danak, koji možemo ~ralit i od. vremen.a
Tvrtka I.. u iznosu od jednog duka ta po kuh Va bn Izvor pn -
hoda bile su ra zli čite carine bilo na prolazu trgovačke r?be kroz
pojedina mjesta ili od izda\'anja.trgova po~ zaku p. K ~d J~ Bosna
imala izlaz na morc, u lukama Je - kao, u dalma tmsklm.. gra -
I,
dovima _ ubirana l. zI'. »trgo vina. od brodova. k ~JI s.u
pristajal i ili odlazili. U regaIna prava pripadalo je ~lzl~anJe
odredenog poslotka metala po rudnici ma (urbura. vJeroJ~tno
jedna osmina), zatim i prihodi od kovnica. Najzad. bosa nskI su
, vl adari primali od D ubrovnika ,.stonski {I oho d a~_ od 500 p~rpe r~
, goda nje. a o tkad je pro gl ašeno kr aljc"styo, l _svetodm.tarskl
dohodak .. (!toOO perpera). .
Svi ti prih odi nis u potpuno pripadali vl ada ru do kraja samo-
I
stalnosti bosanske feud alne ddave. Vlastela prisvajaju dobar
I dio od k raja X IV. sl., osobito cari ne na svome teritoriju. ~ .med~
I
njima i od većih trgova i rudarskih srediha (kao DrlJe~a I
Olovo). Ni dukat od kuće nije više dayan vladaru ~ pOSjeda
velikih feudalOIca: K osa če su ga, na primjer, pobi rali .za s.ebe
I)reko svojih ,.dukatnika-. Kralj St jepan T omaš u~tupa .smm'.' ma
voj vode h 'anih Dragi!:iča »gradoye, fu pe, sela I vsaka prlho-
<lista ka ot tega pristoje. d II k a t e i ine dohotke" ( 1446). Regal
589
 od kovnica vik dece nija ilije postojao u vrije me slabe central ne
v las ti: Dabih. J elena. Ostoja, Stjepan Ostojić i T vrtk o U. za
p rve svoje vlade n il; u kovali novac.
VlasI vladara u Bosni og raničavao jc driavni sabor.
obič n o nazvan s t a n a k ili zbor. Vrlo j~ čes to on oz načen u su-
vremenim spomenici ma kao "sva Bosna_ ili kao ,.sav rusag bosan-
ski .. ili naprosto ka o " Bosna ". »rusag bosans ki ... U doba vcć ra z-
vijenog fe uda lizma, kad o njemu imamo pn'e podatke. na sta -
na k dolaze isklju čivo I'lastela. ,.Bosanska crkva « nije sudjelo-
"ala na n jemu, a isto tako ni predstavnici ostalih dl'iju crkava.
katoličke i pravoslavne. U normalnim je prilikama vladar sa-
zivao slanak i sudjelovao na njemu s naj blilim članovi m a po-
rodi c~. Ali dogadaJo sc, na r očito u početku XV. st .. d a su sc vla-
stela sastajala i bez vladara.
Na stanku 51.1 rješavali o svima valn ij illl cir!avllim poslovima
unutra! nje ili vanjs ke politike. Stanak je vršio izbor vladara i
prisustvovao njegovu krunisanju; na nje mu su učesnici odluči ­
vali i o zbaci \'anju po jed inih vlada ra. Ponekad su zakl j učivali
o izuzetnom postupk u protiv vladara . Tako je na stanku odrh-
nom poslije ubij!tva kneza Pavla Radenovića zaključe n o. da se
kralj Ostoja kao glavni kri vac uhvati i svde. i on je Illorao preko
noći da sc spasava bijegom.
Sta nak je odluč i vao i o kr al jevu dodjeljivanju baJtina poje-
d inim vel moiama. JednolII su prilikom Dubrovčan i poručivali
Saodalju Hrao iću: .. Vojvodo, svak i vlastelin ima privilegije od
Bosne, i vi ih imate: punu kuću , kojima su vam u različita vre-
mena dane i ust upljene mnoge oblasti i lupe ... _ I oduzi -
manje vlasteoskih posjeda, u redov n im prilikama razumije: se.
nije sam vlada r mogao vršiti bez prista nka vlastele na stanku.
.Jedan od najldih prigovora iznesenih protiv Ostoje ka o kralja
bio je nesumnjivo taj. što je stvo rio smutnju u Bosni ~kdeći
bosanskoj vlas teli baltinska pra.l'a«. Ka rl su Dubrovčani zahti_
jevali. da sc jedna ugJedna vlasteos ka porodica progna iz Tre-
binja, po ru če no iIII je u ime kralja Tvrtka l l. i .. sve Bosne~. da
n ipoho ne će da uklanjaju vlastelu s njihove baštine. U nekim
is pravama predvida se, da vlad ar oi u slučaju .. nevjere" ne može
od uzeti vlas telinu posjed, dok m: bi kriv icu ..ogledala" sva Bosna.
,.njegova drulina plemeniti Ijudi«. pa i _crkva bosanska ...
590
Stanak je odluči va o i notudivanju rlr!a vnog teritoTlJa. Kral j
Ostoja je J3gg odstupio Dubrovniku .. Nove zem lje... kako se
u ispravi i zriči t o ističe ...s voljom. pače ishotenijem vlastelI:
i vdmoža kraljevstva mi ... I kad su Dubrovč an i u doba reudaI-
nog ra strojstva k upoval i Kona vle od njihovih neposrednih go·
spodara. K osača i Pavl ovića . tražili su i dobili pristanak i po-
tvrdu od kral j a i _s ve Bosne«. Isto tako na stanku je rjcšavan<>
i o pitanju rata. za kl jučivanju mira ili {} sk lapa nju ra zli čit ih
ugovora izmedu Bosne i k oje dru ge države .
Organizacija centralne uprave pri dvoru u Bosni odgova,
ral a je uglav nom orga ni'.taciji u Srbiji. Na čelu poslova dvora
nalazio se d vo r s k i (u Srbi ji dvorodr!ica). Blagajnom je uprav-
ljao k a z n a e, za vrijeme kraljevsl\'a nazivan II r o t o \' e ~ t i j a r
ili k o m o r n i k. Od kraja XII. sL postojal a je vladareva kan ce-
larija. u kojoj su radili ci j j a e i ili g r a m a t i c i. P oslije pro-
... lasa kraljevsh 'a dvorskom kancc:la r ijom upravlja log o t e t ZO!
latinsk o dopisiva nje postojao je poseban notar. Kao u Hrvatsko j
; Srbiji. i u Bosni je postojalo zvanje t e p č i j e. ali kakva je:
, bila njegova f unkcija, nije još točno utvrdeno. Od ost alih dvor-
~ki h služba spomin je se još II XIII. st. pc h a r n i k . .: s kraljtl·-
I skim naslovom preuzet je iz Srbije i s t a v i l a e. Duzno ~l
stavioca bijaše da sc brine za dvorsk u kuhinju.
8. Slabl jenje ceotralne vlasti i jalanje krupnih reudalac~ -
l'\apred.:k Bosne u drugoj polovini X I V. st. bio je dobrim dijelom
.'czan za ličoost k ral ja T vrtka L; on jc znao da suzbije nepl"
I kome fcudalee i da ojača centralnu vlast. kol iko su dopuštah
odnosi dru!tve nih snaga i posebne vje rske pri like. Ali kak" ~e
,
• on u svojim ratovi ma za proširenje bosanske dr!ave morao osla-
I nja ti is kl jučivo na fe udalnu vojsku, tu je morala ojačati i mot
I vlastele, koja je u osvojenim oblastima dobivala nove rosjed~ .
Stvarali su se lako preduvjeti, ko ji su poslije Tvrtkove smrt i
(1391 ) ne minovno morali pridonijeti daljem jačan ju ieudalac(;..
a slabl jenju cent ralne vlas ti i državnog jedinstl'a. l suvremenici.
osobito dobro obavijciteni Dub rovčani osjećali su, da će se p n-
stignuta ra \' notda brzo izmijeniti u korist vlas tele i da se dria\';;
ne će moći odr!a.ti tl onom opsegu. koji je postigla. C in: S , ! Sil -
•• znali za kraljevu smrt, Dub rovčani su istoga d ana razvili akciju.
59 1
I
 I
!
·da potisnu Bosance iz Dalmacije i da prošire svoj teri torij. Vi- !
jeće umoljenih odlučilo je. da -se pobije poslans tvo II Dal maciju,
neka savjetuje grad ove. da sc vrate pod vlast ugarskoga kralja.
U isto su v rijeme D u b rovčani započeli pregovore s humskoll1
vlastelom Sankovićim3. da im ovi prodaju svoju župu Konavle.
i priveli ih kraju za nepun mjesec dana. Taj samovlasni po- f•
stupak braće Sank ovića bin je povodom za međ u so bno o bračuna­ -•"
vanje h umskih velikaša. Na Sankov i će su navalili vojvoda oo •
Vlatko Vu k ović i knez Pavao Radenović. zauzeli nji hove oblasti -••
•

i podijelili ih izmedu sebe (medu tima i iupu Konavle). To su ,•

d odu!e učinil i ! pristaflkom »stanka gospode bosanske •. ali i
pored toga t~ j dogadaj jasno pokazuje. koliko su feudalci u Bosni
-••
bili naglo d igli glave. -,•
I lič n ost. koja je izabrana za novog kralja. znak je naglog
slabljenja cent ralne vlasti. Vlastela nisu htjela Tv.rtkova si na.
I
-
~

:
nego su proglasila za kralja staroga i nesposobnog člana dina-
stije Sljepana Dabi~u (1391-95). Unutrašnja slabost Bosne brzo
I •"
se osjetila i u odnosima prema Ugarskoj. Ako ne formalno.
stvarno se Bosn", posljednji h godina vlade T vr tka 1. bi la potpuno
-•
t
oslohodila zav isnosti od nje. Kralj Zigmund je i bez borbe
opet nametnu o Busoi uga rsku vlast. Na sastank u .1 f)akovu. Da- ••
••
bib je s vlas telom mo rao primiti teške obaveze: Zigmund je
prizna t za .prirodnog gospod" ra .. Bosne. i po utv rdenom spo- ,
-•
oo•
razumu trebal o je da on poslije Dabi šine smrti oeposredno ras-
polaže bosanskim prijestoljem. Kao uga rski va-zal Dabiša je bio
postavljen i za fupaoa jedne uga rske fupanije. Za stanje u Bosni
,•
••
karakteri stično je. da su pojedini velikaši neposredno obećavali
,-
"jernost Zigmundu. pa i u slučaj u da se kra lj Dabiša ne bi
drbo sklopljenog ugovora (1393). Pošto je svladao buntovnu .•
vlastelu u H rvatskoj. Zigmund JI': i ituĆ!': godi ne prisilio Dabišu.
,•
~
da sc od rekne Dalmacije i H rvalske.
Glavna točka Dakovačkog ugovora nije ipak mogla bili iz- l ,•
-••
,"rkna. Kada je umro DabiJa (1.395). požurila sc bosanska vla-
I
stela da na njegovo mjesto izaberu za kraljicu njegovu fe nu I
.Jelenu Grubu, prije nego !to bi Ugarska intl':rve nirala. Kralj
2igmund sc spremao za rat proti\" Turaka pa se morao pomiriti
sa 5vrJenim či nom . Poraz kod Nikopolja (1.396) bija~e uzrokom.
d a j e Ugarska viJe godina ostavila Bosnu na miru.
TAIIl..,.\ I..Xt\'

S vladom Jelene Grube (1395-98) nastaje u Bosni dub per io-

da, kad je vla~t vladara bila gotovo iščezla, Bosanska vlastela
uspjela su ne samo oslabiti centralnu vlaSi, nego su i njezine
nosioce postavljala i skidala po svojoj volji. Princip na-
sljednosti nije ni prije bio u Bosni potpuno prevladao. ali se
ipak osjeeala neka stabilnost položaja jednog vladara, koji je
$ pristankom vlastele dobo na prijestolje. Sada su se na \0 malo

•• obaziral i. Za četvrt stoljeca izmijenile se na vlasti četiri ličnosti,

od kojih su dvije po d,'a puta dolazile na kralje\'sk i polofaj.
Jedino. na Jlo su vlastela pazila, bil o je to, da kraljeve biraju iz
dinas t ije Kotromanića, i to svakako najviše zbog zavist i veli-
kaša, koji nis u dopuštali. da jedan od njih preuzme kraljevsku
,I vlast.
Izmedu vlastele se i s tiču moćni pojedinci, koji okupljaju oko
sebe manje utjecajne feudalct i s pomoću drfavnog sabora -
stanka - namecu svoj u volju či tav oj zemlji, ako SlI 10 nesre-
d ene prilike uopee dopuštale. Sudbina Bosne zavisila je uglavnom
od tri porodice: H rvatinića. K osača i Pavlovi ća.
Hrvatinići su bili stara vlasteoska porodica, koja je imala
najviše svojih posjeda u sjeverozapadnoj Bosni, u Donjiln Kr a-
jevima na Vrbasu. Njezin predstavnik bio je Hrvoje Vukčie_
veliki vojvoda ,.r usaga bosanskog « već od vremena kralja
Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti njegov utjecaj sve ,·ise ras le i
::
•••
-
• ...
••
izvan Bosne. Za vrij eme loorb i ir-medu Zigmunda i Ladislava
Napuljskog on p roširuje svoju vlast i nad jednim dijelom I-!rvat-

.-e=--_.
oo ske i Dalmacije (od 1402 nosi naslov hC':rcega splitskog) i igra
••
o- •> sličnu ulogu, kakvu je jed no sto l jeće p rije ig ra o Pa vao Bribirsh
~::i - O d n jegova je drfan ja mnogo godina najviJe zavisilo, kak o će
·oo- ...,
.-.
o~ ­ se razvijati odnosi u samoj Bosni i kakva če biti njezina "anj-
ska politika.
.. .:=-"
o ;;:.
"
Kosače su pripadale medu one "lasteoske porodice. koje su
se uzdigle u prve redove u d oba napredovanja Bosne pod T vrt-
"
O'
o"• kom l. Vlatko Vukovi ć, poznati vojskovoda, kome je Tvrtko
-"-
• •"
ON
darovao veli ke posjede u novoosvojenim oblastima, položio je
> .
• temelje moći te kuće. Vlatkov sinovac i nasljednik Sandalj
Z
Hranie Kosača (1392-1435) pro~iruje i zaokružuje svoju oblasL
Potkraj njegova života ona ćC': obuhvatiti prostrano područje
od Prijepol ja, Pljeval ja i Nikšića do Cetine. Sandalj j: po 5\'0-

38 H Wlortk..........ta J u .... lu)Joo I. 593


joj moći i utjecaju malo zaostajao za Hrvojem Vukčićem, a po-
sli je njegove smrti (1416) ostaje najmoćnija ličnost medu bo-
sanskim feudalcima.
»Plemc:nito~ treće porodice, Pavlov i ća, nalazilo se II istočnoj
Bosni. Njezin je uspon počeo s knezom Pavlom Radinovićem pri
kraju vlade Tvrtka 1. On je ddao krajeve oko rijeka Krivaje
i P rače. U njegovoj su sc vlasti nalazili rudnik Olovo i grad
Borač na Prači. Odatle širi na kraju XIV. st. svoju vlast i nad
jednim dijelom Primorja (Trebinje, Vrm s Klobukom, polovina
Konavata s Cavtatom, Bileb. Fatnica). Za vrijeme slabljenja
centralne vlasti II Bosni velmože su prigrabile dobar dio vJadar-
skih prihoda. Oni ubiru za sebe danak od jednog dukata po
kući (što odgovara soću II Srbiji ili »podimnom dukatu« u Hrvat-
skoj). Prisil javaju ča k i Dubrovčane stalno nastanjene po trgo-
vima, da ga i oni plaćajU. Sandalj Hranić je čak za vrijeme kra_
ljice Jelene zahtijevao od Dubrovčana, da njemu isplaćuju
svetodmitarski dohodak od 2.000 perpera godišnje, što su ovi
odlučnI) "dbil i, bojeć i se daljih prohtjeva bosanskih feudalaea.
Prihodi od carina idu isto tak o uglavnom l'lasteli. Učestale žalhe
Dubrovčana pokazuju, da je broj mjesta, gdje se ubirala
carina, stalno rastao, a da je carinsk a stopa poviša\"ana. i vazali
pojedinih velmoh postavljali su carine u svoju korist na mje-
stima, gdje ih prij e nikada nije bilo.
Zakupnina carina pojedini h t rgova rudnika ne plaća sc
,-iše vlada ru, nego feudakima . Oni se ponekad nagađaju , da
prihode podijele izmedu sebe. Prihode od Drijeva dijelili su u
početku XV. st. izmedu se be Hrvoje Vukčić i Sandalj Hranić.
Poslije je Sandalj uzimao jednu polovinu, a drugu je prepuštao
Pavlov ićima i humskoj vlasteli Radiv ojevićima. To je bio velik
izvor prihoda za tc vel ikaše, j er se zakupnina za trg Drijeva
kretala tada od 3.200 do 3.600 duka ta na godinu. Pal'l ov i ći su
sa svoje strane ustupali Sandalj u jedan dio carina u Olovu.
Pojedini feuda1ci vode svoju posebnu ekonomsku p olitiku.
Sandalj Hranić pokušava, kao prije kralj Tvrtko 1., da sc oslo-
bodi posredništva Dubrovnika u prodaji soli. On otvara d"a
puta novu solanu u Sutorini kod Novoga. Dubrovčani su ula-
gali protest i traiiii, da se l u "50 ne prodaje ni donosi, nu da
Vlasi gredu po mjeskh starch gdjeno jest zakono da se pro-
594
I
dava~ , i tad je vojvoda odustao od svoje namjere. Ali je i poslije
od vn:,nt'11a do vremena nastojao da poveća svoje prihode od
prodaje soli : naredio je, da u Drijevima pojedinci ne mogu pro-
davati neposredno so, nego da se ona može kupovati samo i~
skladišta wkupnika drijevske carine. U momentima, kad su od-
nosi s Dubrovnikom bili z::.tegnuti. zabranj iv ao je svojim Vla-
sima da silaze u grad po so. Dubrovčani su se morali više manje
boriti. da se od de »krasni zakoni i slobodštine" o prodaji soli.
D ubrovčani su brzo osjetili. da više n isu dovoljni samo trgo-
vački uguvori s kraljem Bosne i da je važnije za njih , da osigu-
raju svoju trgovinu sporazumima s pojedinim velmobma. Već
dva mjeseca poslije smrti kralja Tvrtka dobili su od Radiča
Sankovića ispravu, kojom im je osiguravao slobodu kretanja i
poslol'::.nja po cijelom svome »vladaniju «. Slične ugovore skla-
paju kasnije s Pavlovići ma , Kosačama i drugima.
Otimanjem prihoda, koji su prije pripadali vladaru, i sudje-
lovanjem u trgol'ini mnogi su se fcudalei brzo obogatili. Kakvim
su sredstvima pojedini od njih mogli raspolagati , pokazuje ovaj
primjer: kada je umro dubrovački I"lastclin Marin Kabužić,
našlo se u njegol'oj ost<lvštini olova kneza Radin ovića 251.975
litara (oko 90.000 kilograma).
Koliko je rasulo bilo zahvatil o bosansku (eudalnu državu,
I'itli sr lijepo p o rato"ima s' Dubrovnikom. Kralj Ostoja ratuje
proli\" njega (11,03_04) II illle ~sve B osn~", aii neki fendalei. ka o
Hrv oje Vukčić, ne sudjtlujll i ne prekidaju prijateljske odnose
.~ Republikom. Drugi. opet, iako u sukobu, održavaju trgovačke
veze. šalju svoje olovo u Dubrovnik i nabal'ljaju ondje za sebe
potrebne stvari. Trideset godina kasnije vojl'oda l~adoslav
Pal'lo l'ić sam napado Dubrovnik, a kral j Tvrtko II. ne sudjeluje.
jer je višc skion neprijatelju svoga vazala. Najzad. u sukobu
, Republike s hercegon. Sljepunom Vukčićem ( 145 1 -;i~ ). bosanski
je kral j njezin aktivni saveznik.
!i. Borba proti\' pritiska Ugarske. -
Poslije poraza kod Niko-
polja, Ugarska nije mogla za neko vrijeme aktivno utjecati na
bosanske prilike i nastaviti započetu akciju podvrgavanja
Bosne. kad je bio sk lnpJjen ugovor u Đak ovu . Bosna ipak nije
mogla ne. sudjelovati u velikom sukobu, koj i je izbio u Ugarskoj
595
 •
i Hrvatskoj izmedu pristah kralja Zigmunda i njegovih prot i\"
nika, koji su htjeli da na ugarsko prijestolje dovedu Ladislava
Napulj~~o~, osobito jer su ovoga najviše podupiral i hrva tski
feudalel l Jer se suko b rjeJavao II neposrednom susjedstvu Bosne:.
H rvoje V uk čić, k ome su posjedi dobrim dijelom bili i na brvat_
skom tlu. ula,:!;i II t u borbu j postaje brzo giavni stup napuljske
stran.ke. LadIslav obasipa Hn·oja darovima i naslovima: po-
stavlJa ga za svoga generalnog namjesnika II Ugarskoj. Dalma-
Cl.Jl, Hrva.tskoj i Bosni i daje mu naslov hercega spl itskog. Ddil -
nje HrVOJa Vukčića hito je od lu čno i Ul (khoje Bosne II tom
sukobu. Najutjecajniji feudalei na njegovoj su strani. medu
nji ma i Sandalj Hranit i Pavao Radinović. I novi kralj Ostoja
(1398-1404 ). doveden na prijestolje Injesto svrgnule Jekne.
morao se povoditi za politikom velmoža.
Zbog. p relas.ka Bosne na stranu protivnika kralja 2igmund:\
b~knuo Je rat Izmedu nje i Dubrovnika. koji je uporno bio na
2Jgmundovoj strani. Bosansb je vo jsb opusto ~ i la dubrovačko
podr~ čje, jer . se Republika nije ht jela pok orili zahtjevu kralja
Ostoje. da Prizna bosansku v rhovnu vlast i da istakne bosansk u
zastavu na bedemima (1403). U tom se ra t u jasno pokazalo. kako
Bosna v iie ne može istupati kao cjelina i koliko se pojedini veli-
k~Ji brinu za svoje interese. Premda ogorčen proti"nik kralja
.2lgmunda, Hrvoje Vukčić nijI:' prekidao odnose s Dubrovnikom.
a neka druga vlastela traže za vrijeme rata usluge od Dubrov-
čana. Kada .ie kralj Ostoja, osjećajući, da Ladi slav Napuljski
n~m a dovol~no snagI:'. da zavlada čitavom Ugarskom. i da je
21gmund pOjačao svoj položaj, priho ovome i izmirio se s njim.
Hrvoje. .vukčic postaj e otvoren s3ve7.ni k D ubrovnika i sklapa ugn-
;or s njlm~ .• su protiva kralju Ostoji na njegovu pogibiju irasulije
J prognanIJe vana kraljevstva«. Veći na bosanske vlastele na -
p.u~ta kral ja Ostoju. bojeći se jačanja ugarskog utjecaja. U pro-
~ jece 1404 Ostoja je zbačen. a na njegovo su mjesto vlastela
Izabrala Tvrtka JI. Tvrtkov i ća (1104-14 09).
U ~os ni ~u pot~uno ~re\'ladali protivnici kral ja 2igmunda.
Zba čenI OstoJa pobjegao Je u Ugarsku i nastojao da s njezinom
P?moću.?pel dođe na vlast. Kako je Bosna , koju je vodio Hrvoje,
bIla naj jaČe uporihe njegova su parnika, 2igmund je odlučio da
pomogne Ostoju i slomi otpor bosanske vlastele. Kao i prije,
596
I izlika 7.a napadaj na Bosnu bila je, Ho su u njoj vladali ,.here-
lid". Ka tolička je crkva opet objavila križarsk i rat protiv ho-
sanskih patarena.
Vi!e su godina ugarske vojske navaljivale na Bosnu; uspjeh
je bio samo djelomičan . Zauzeti su bili neki gradov i, medu njima
, i Bobovac, najjača bosanska Ivrđava, gdje je ostavljena ugarska
posada. U Bobovac je doveden i Ostoja, ali nije mogao biti na-
, metnut Bosni za vladara. U7. njega je bio sasvim neznatan broj
vlastele. Većih je posljedica imao tek napadaj kralja 2igmunda
u jesen 1408. S jakom vojskom upao je on u Bosn u, zauzeo i
porušio neke gradove. Zigmund je odlučio da d ra konskim po-
stupkom ulije strah bosansk oj vlasteli j natjera je na pokornost.
Narcdio je, d a se u Doboru svi zarobljen i velika§i - po jednom
suvremeniku 171 na broju - pogube. a nji hova tjelesa bace
s g radski h zidina u rijeku Bosnu.
P oslije tih us pjeha Ugarske nastaje p reo krct u držanj u
Busne. Najutjecajnij i feudald bili su prisiljeni da napu~te borbu.
Sam H rvoje Vukč i ć izmi r io se već pri kraj u iste godine sa Zig-
mundom, koji mu JI:' iskazi vao n aroči t c p očasti, uvidajući , da 10,
I šio je Vukčić napustio Ladi sl ava Napuljskog, zna či i slom nje-
gove stranke. ISandal j Hrani ć je. kako se či n i , privremeno na-
p ustio borbu, a vjerojatno i Pavao Radin ović.
Ugarska n ije ipak mogla da tra jno učvrsti svoju vlast nad
Bosnom. Hrvoje doduše oSIaje nekoliko godina na strani kralja
2igmunda, ali njegov u tjecaj nije bio više dovoljan da odl učuje
o dria nju bosanske vlastele. Većina je bila i dalje protiv Ug.:.r-
ske. Sandalj H ranić i knez P avao Radinović vode su otpora i
podupi r u kralja Ostoj u, koji s njihovom p omoću upel dolazi na
prijestolje (1409) i solidaran je s antiugarskom politikom. Pro-
tiYnid Ugarske oslanjaju se na Turke. U jednom pismu, koje
je u putio Splićani ma , u travnju 14 10, herceg Hrvoje ih poziva,
neka Ostoji oduzmu kuću, jer je »već odavno pristao uz Turke
i odmetnike bosanske p roti v kraljevs tva i kralja ugarskog, pre-
blagoga gospod ina 2igmunda ...
• Mijda!lje T uraka u bosanske poslove samo je pojačalo od-
luku Ugarske, da konačno rijdi bosansko pitanje. U proljeće
1410 Jalje 2igmund opet vojsku na Bosnu; poma!e ga i Hrvoje,
k oga je postavio za svoga »v ice-kralja .. u Bosni. Mađari za u-
59i
 ,
timaj u više ~dova . a sam H rvoje im predaj e neke, koje je
držao, medu njIma g rad Srebrn ik II Usori i Srchrn icu 03 Drini.
Uskoro se pojavljuje i Zigmund s nam jer.om. da naj zad pro-
vede odredbe ugovo ra II Đak ovu i okrun i se za kralja Bosne. Bio
je postignut sporazum s vlastelom, i Dubr ovča ni su već bili od -
red ili poslanstvo i darove za krunisanje, ali lo se nije zbilo.
2igmund je morao tražit i sporazum na drugom osnovu, koji nije
bitno mijen jao odnos Bosne prema Uga rskoj. Priznao j e Ostoju
za bosanskoga kralja. a ovaj njega ta svoga suverena (14 11 ).
Vojvoda Sandalj i knez Pavao pr i h v a ćaju takoder takvo rje-
I;coje. Integritet Bosne uglavnom se odr!ao. j edino je Zigmund
Srebrnicu predao despotu Stefanu Lazareviću , a Usoru i Sol je
stavio pod neposrednu ugarsku up ravu.
~ek ol ik o godina stalnog ratovan ja i međus o bn og obračuna­
vanJa vlastele sh'orilo je pravu ana rh iju u zemlji. Pljačka l a je
ne samo ugarska vojs ka pri na vali na Bosnu, nego i njezine
p?s.a ~e ostavljene da čuv aju po jedi ne gradove. Ugarski najam-
mc~ IZ Vrand uka upali su jednom prilikom u Podvisoki i opljač.
kah dubr ov a č ke trgovce. Nl';ke su zarobili. odveli u Vranduk i
stavili na muke, da hj im iznudili otkup od tisuću dukata po
osobi. Srebrnicu su u pro ljeće H II opljačkali i spalili protivnici
Ugarskl';, pri če mu su opet stradali i oubrovački trgovci. PUIov i
~u p~stal.i ~asvim nesigurni; pojedi ni su vel ikaši napada li trgovce
I otlmab lm robu. Trgovci nisu bili sigu rn i za svoj livot, ni
kada su puloval i tl drui tvu s čl an ovi m a di nastije. Nećak kralja
Ostoj e. knez Vuk , ubio je na putu od Ddevica u Visoki D ubrov-
čanina Jakšu Bunica i odnio ,'eć u količi nu srebra. koje j e Buni ć
nosio. »Hode na§i po Tllrceh i po ineh poganeh, da nigdef to-
lika .da našem ne učin iše kolik o tuzi«, pisali su Du b rovčan i u
povodu toga kral ju Ostoji.
~po~az ~m U~ars ke i Bosne l4i J bio je poslj~icom PQpu-
štanJa I..S Jedne I s d r uge strane. J edan od razloga za to bila je
nesumnjIVO sve veča opasnost, koja je prijetila Bosni od T u-
raka. Turci su, kao !ito smo vidjeli, još prije Kosova počel i upa-
dati i u bosa nske oblasti i nas ta" ili to i kasnije. Za vrije me
kral j a Dabi!e uspješno je odbijena provala jedne veče turske
,'ojske. U siječnju 1398 sinovi sultana Bajazida navalili su na
Bosnu, ali je veći dio T uraka nastradao zbog ~trašne zime. Ubrzo
Turci s obični h pl j ačkaških pohoda prelaze i na upletan je u
unutrašnje sukobe u Bosni i postaju važan či nilac u razvoju do-
gađaja II Bosni i u njezinoj borbi protiv Uga rske. Kralj Ostoja
i pojedini veli ka';:i nisu preza!i od toga. da trale oslon kod T u-
raka. Ali kao saveznici Turci nisu bili mnogo lakši nego kao
neprijatelji. Bosanski feudalci. i uza svu tu kratkovidnost i se·
bi č n ost svoje politike. morali $ U jasno uvidje ti, da Turska po-
sta je opasnija za samoSiainost Bosne nego Ugarska. i t rafiti ono
rješen je u odn osima prema tim d vjema silama, koje je našla
Srbija pod despo tom Stefanom Lazarev i ćem . Kralj Zigmu nd S~
svoje strane, da bi odijelio B o~nu od Turaka, morao sc odreĆL
namjere, da jc neposredn o pokori sebi. i zadovoljiti ae o bnav-
ljanjem \'ar.alnih odnosa.
Bosna sa svojom sasvim slabom centralnom vlašću i j a kim.
među so bn o z3\'adeni m feuda Jci ma nije mogla dugo iti istim putem
kao Sr bija. Ona nije mog la kao cjeli na od l učivati o svom dr!a-
nju prema Turcima . Sukob i između vel moža hrlO su omogućil i
Turcima da obnove i poj a čaju 5\'Oj utjeca j u Bosni.
Prelaza k H rvo ja Vukčića na st ranu kralja lis-munda najViše
je pridonio. d a Uga rska obnovi svoju vlast nad Uusnom.
Kada je rijcšcn(l bosansko pitanje i kad a je napukon prestala
s\'ab op~snosl od napuljske dinastije, ligmund j l'; poku!ao da
slomi suvile Ill oč n oga splitskog hercega. Pritom mu je dobr o
došao sukob njego\" s velmo!ama bosanskim, osobito sa San-
daljem H ra n ićem: Sandalj je pomogao despotu Stefanu u ratu
protiv Muse, a H rvoje je upa o u njegovu oblast i opusto!io je.
Zigmund je POČC<l najprije da krn j i oblast Hrvo jev u. Kad se
Split pobuni o protiv hercega, uzeo je grad pod svoju nepos rednu
"last. U istu v rijeme oduzeo .ie H rvoju iupu Saou i d a o je kne-
zovima Blag-ajskim. a otoke Bra č, H var i K o rč ulu odstupio je
Dubrovčani ma . Hrvoje je odlagao da primi name t nutu borbu i
pokuša o je dokaza ti svoj u odanost ugarskom dvoru, i st ičući i lO,
da ždi napustiti »poganski obred .. i prihvatiti k a t oličk u " jeru.
Na optu žbu. da se udružio s T urcima. odgovarao je, da se s T ur-
cima ne dogovara on, nego njegovi protiv nici u Bosni. i da će
oni svakako napasti Ugarsku. Zi gm und j e odbio sve ponude za
sporazum i proglasio Hrvoja za v e lei~dajnika . Oruža ni Je
sukob postao poslije toga neizbježiv .
599
 KARTA XIX

Nou.

DONJ I
Oslf'Ol)i ea
o

B~
o
OC/~

Fatnic4
o

TER I TOR IJ I
BOSANSKIH VELMOZA U
_ __ IIRVOJA VUkČiĆA "o. .. lt..12
• ...... 1(;38
_ _ _ PORODICE PAVLOVI CA
• •
_HERCEGA ST.J. VUKCICA_ .. 1"60
 ,.
•

KARTA X IX

10. Međusobn e borbe velikaša i jačanje turskog utjecaja. _

Turci su medutim poslije obnavljanja j edinstv;) svoje: dr žave
pod Muhamedom I. (141 3) pojačal i svoju aktivnost II Bosni. Ako
H rvoje moida i nije prije imao veze 5 njima, zbog kojih jc:
optuiivan i osuden, tada je II njima našao prirodnog saveznika.

I
Po sporazumu s Hrvojem skopski krajil nik Isak-beg upao je ljeti
1414 II Bosnu. Jedno tursko odj eljenje: prodrlo jc: preko Hrvo-
jeve oblasti do okolice Zagreba. S Turcima je II Bosnu doša o i
bivJi kralj Tvrtko II., koga je H rvoje želio da d ovede na prij e.
stolje: mjesto Ostoje. svoga protivnika i uga rskog vazala. U , Ostrooica
zemlji su opet bila dva vladara; jednoga je pomagala Ugars ka. o
drugoga Turska. Buvia§tc jc: opet zavl adalo II Bosni.
Da bi odrlala svoj utjecaj u Bosni i spriječila pUSlo!enje
H rvatske i Dalmaci j e preko Hr vojeve oblasti, Ugarska je morala
up utiti svoju vojsku preko Save. Ljeti 141.5 Turci su iznenadi li
i satrli tu ugarsku vojsku, vjerojatno II blizini Doboja.
Turska je pobjeda izm ijenila potpuno položaj Bosne. Ugar-
ski je utjecaj bi o jednim udarce m Zbrisan. Vlastela i kral j Ostoja
odmah su izmijenili svoje drfanje. ,.Sva je Bosna jednodušn<l
protiv Madara. Sandalj sc izmiri o s Hrvojem. sultan jc za kra-
lja Bosne potvrdi o Ostoju. Madari su potpuno izgubili Bosnu «.
kafe se u jednom suvremenom pismu. Na sastank u održanom
odmah posli je bitk e bosanska su vlastela odlučila da preotmu
od despota Stefana Laza revi ća Sreb rnicu, koju mu j e kral j
2igmund bio odstupio. T akav p reokret u zemlji stal no rastrza noj
sukob ima feudalaca Ilije mogao proći bez j a čeg potresa. S nj im
je nesum njivo u vezi i krv a vo obračunavanje izmedu najutje-
cajn ijih velmo!a. U Sutjesci pri jednom izletu kral ja Ostoje
s v lastelom Sand alj H rani ć je, p rema dogovoru s kraljem, napao
i ubio kneza Pavla Radinoviča. Odluče no je bilo. da se njegova
prostrana oblast podijeli izmedu urotnika (zna sc. da j e voj-
vodi Vllkmiru Zlaton05Qviću bilo obećano Olovo) i -započelo je
proganjanje \' Ias tele Pavlovića. Još je veći mete! nastao, kad !ill
sinovi kneza Pavla. da bi !le adriali, pozvali II pomoć Turke.
S ovima su Pa'Vlović i naročito opustošili zemlje svoga glavnog
protiV'Oika Sandalja H ranića. Nekoliko su godina u cijd()j zemlji
TERITORIJI
trajala krvava obra čunavanja. _Medu bosanskim velikašima
BOSANSKIH Vl1mZA U XV ST01J,
_ _ _ HRVOJA VVKCtČA ..: 11,.U /&olt
vlada vrl o veliko i krvno neprijateljstv o zbog sm rt i pokojnog
• _PORODICE PAVlOVtCA ..o 1'>.. "
_ ' .-n0T0Jl
600 ____ I1 ( RCEGA STJ. VUKCiCA .... 1
 I
kneza P avla .. ; ,.Bosna je gotovo porušena, il veli ka!i i~med u
sebe spremaju n ajveće istrebljenje .. ; ~Bosanska jc kral jevina II
uobi čajenoj i velikoj neslozi .. - ta ko su govo rili dubrovački iz-
vjdlaji o stanju II Bosni II to vri jeme. Cak je i sultan morao
slati izaslanike da posreduju II izmirenju vlastek. Na stanku
održanom tom p rilikom većina je svaljiva la krivic u na kralja
Ostoju i :tahtijevala, da bude maknu.t. O ... se morao noću spa-
savati bi jegom.
Turski utjecaj \1 Bosni dobivao jc sve čvršću podlogu i pri-
premao j e teren za njezino konačno un ištenje. Vc:1moie ne po-
ziv aju turske če te samo kao po m oć II medusobnom obraču nava­
nju. Uzimaju i stvarne obaveze i postaju sultanovi kletvenici.
Poslije P avlović a dolazi na red i vojvoda Sandalj Hran ić. Da
bi o nem ogućio, da T urei pruže pomoć njegovim protivnicima, on
priznaje t ursku vlas t. Turci raspolaiu bosanskom zemljom, oduzi-
maju je i dijele po svo joj volji. Sam Sandalj i st iče u jednoj ispra-
"i, kako je dobio d io Konavala ,.miloUu i darom božjim i veli koga
• sultana Mehmed-bega •. ,.kada se Petar Pavlov ić iznevjeri ca ru
sultanu i ubi ga !sak, carev voj voda. s carevom vojskom".
I Ko liko je Turska uspjela da stvori me tež i dokle je dopirala
bezobzirnost feudalaea. vidi se na jbolje iz dogadaja za vrije me
rata, koji je voj"oda Radosav Pavl ov i ć vodio prol iv Dubrov-
čana (1430-32). Kad su D ubrovč an i nudili savez Sandalj u proti,'
Pav l o vića , on je traiio od re publ ike 4.000 du ka ta, da bi ti m
novcem mogao ishoditi na Porti od obre nje, da. zaral i na Pavlo-
vića. j er se taj nalazio pod turskom za!titom. Za vrijeme ra-
tovanja stvoren je bio i plan. da Dub rovčan i, Sandal j i sam bo-
sanski kralj Tvr tko l l. ku pe za iO.OOO du kata od sultana čitavu
oblast ,·oj vode Radosava i podijele je izmedu sebe. Sultan šal j e
I svoj e izaslanike, da in·jdaju i rjd avaju spor Dubrovn ika s voj-
vodom. On dodjeljuje Republici jedan dio Pavlovi će ve oblasti
(Trebi n je s L ugom i Vrm s Kl obukom), da bi uskoro poništio
svoju odluku. Pri"remeni uspjesi jedne ili druge strane post i-
zavani su. ra zumije se, prosipanjem silnog novca na Porii i sla -
njem bogatih darova.
Upletanj e T uraka u bosanske poslove nije se zadri:alo samo
na raspirivanju i iskorišl:ivanju razdora medu pojedinim fell-
da lcima. na roč i to onima koj i su bili bliži njiho\'oj g ran ici, kao

601
 T"
;to su bili Pavlov ići i K osače. Turci pomafu i prctendente na
pri jC1itoJ je. S njihovom vojskom dolazi II Bosnu T vrtko II .
(1 414 ), i oni utječu i na njegov ponovni dolazak n a vlast
(142 1-1443). Poslije, nezadovoljni s Tvrtkom. podupiru protiv
njega kao protivukralja Ostojina sina Rad ivoja ( 14 !~2). Bosna i
formalno priznaje tursk u vlast i obvezuje se na plaćanje go-
dišnjeg danka. Neuredno isplać ivanje toga danka iskorišćuju
Turci, da i dalje jačaju svoj položaj II Bosni. a kao zalog zapo-
sijedaju neke gradove. U zalud je kralj Tvrtko II . molio Mlečane ,
neka mu pozajme 32.000 dukata, da ih iskupi.
Poslije biLke kod DQboj a Ugarska nije vi Je godina mogla
niha poduzimati, da pri,'uče Bosnu na svoju stranu. Ali kral j
Žigmund n ije potpuno odustao od svojih namjera. da Bosnu što
l jdnje vde za Ugarsku. Nije ipak pokušavao da to I)()stigne
silom ka o pri jašnjih godina, nego sporazum om s Tvrtkom II .
Bosanski j e kral j ubo u pregovo re i u rujnu 142i obvezao se.
da će prijestolje ostavi ti, ako umre bez zakonita potomstva,
2 igmundovu tastu H ermanu Celjskom. rodaku Kot r oman ića .
Pod okolnostima , II kojima je sklopl jen, taj je ugov or mogao
imati samo štetnih posljedi ca . P avlov i ći i K osače nisu sc usu-
div a li da otvoreno napuste T urke. a boj ali su se i jačanja kra -
ljevske vlasti. Bosna p ostaje poprištem borbe izmedu Ugarske
i Tu rs ke. Turci otvoreno pomažu pre tendenta Radivoja. ko j i
stječe i nclto pristala II zeml ji. T vrtko 11 . je naj zad opet pri-
siljen platati sultanu danak od 25.000 dukat a.
l l. Posta nak He rcegovine. - Feudalna anar hija. koj a je od
k raj a XIV. st. sve više zahvaćala bosansku drfavu. imala je
većih posljedica i naj j ače se osjećala u njezinim južnim kraje.
vima, koji su razmjern o kasno uklopljeni u dr!a vu i "iše izloženi
bilj razornom djel ova nju Turaka. Sandalj Hranić je za duge
svoje vladavine (I392- 1435) znatno proš irio i zaokruiio svoje
posjede. koji su sezali od M ilcševe d o Ce tin ~. Neko su vrijeme
bil i p od njegovom vlašću i primorski gradovi Budva i Kotor.
Moćn ij u vlas telu. ka o Sankov i će u Humu. potpuno je odstran io,
a druge je natjera o na poslušnost. Tu je on, k ako sam isti če . ~po
milost i božjoj u punoj driavi i s mojom braćom s knezom
Vukcem i s kllezom Vukom gospodujući i uživaju ći i od toga da ·
• 02
jući i u djdjujuć i svojim slugama i plemenitim ljudima na moju
volju dajući i zapisujuć i u baštinu i u plemenito .. . Od sm rti kneza
Pavla R adinovića (14 15) i vojvode H rvoja Vukčića (14 16) Oil je
najmoćniji čovjek u Bosni. Veze s kraljevinom ilije otvoren o
kidao, ali su one postajale sve labavije. a njegova je pol itika
.zavisila sve više od T uraka.
Oblast Sandalja Hrani ća naslijedio je njegov sinova..: Stjepan
Vukčić Kosača ( 14.55-66). T u je promjenu pokušavao iskoristi t i
vojvoda Radosav Pavl ov i ć, da ojača na raču n Kosače. Protiv
ovoga po bunila se i vlastela u zapad nom Humu, gdje SIl bili
najmoćniji Radivojevići , i zatražila zašti t u kralja Z.gmunda.
Pritisnut. p ozvao je vojvoda Stjepan u pomoć Turke i n~ samo
da je od dao jedinstvo svoje oblasti, nego j\l je j pr i li č no uvC': Ćao.
Pav! ov ićima j e 0 11':0 T re binje i ŽUJlU Vrm s g rad om Klobuk om
pa ib potpuno istisnuo s prill1orja. Radivoje" ići i P av l{" 'ići pla-
tili su svoje neprijateljstvo prema Vukči ć u i time, da Sl~ izgubili
udio u prihodima od dri jevske carine. T ako jC': velike PI ihode od
trgovi ne na ušću Neretve odsada uiivao samo Kosača (Dubro,'-
ča n i su mu nudil i jC':dne godine za otkup drijevske carme 5.000
dukata. a on je tražio 8.000).
Pod Stjepanom Vuk č i ćem ubrzava sC': proces izdvajanja j užn ih
oblasti il, bosanske drža ve. One stva rno postaju posebna poli-
tička jedinica zavisna od Turaka. Stjepan Vukčić. siguran. da ć~
ga T urci zaštitit i, razvija bezobzirn u a ktivnost na ra čun susjeda.
Kad su Tu rci zauzdi prvi put Srb ij u ( 14.59), on upada u Zetu
i osvaja gradove Medun i Sok o, koj e je posli je obnavljanja dC':-
,potovin e morao napustili . Ka o odgovor na pokušaj hrvatskog
bana, da mu otrgne zapadIli di o H uma, dobo je njego\' napadaj
na grad Omiš. Poslije duž e opsade osvaja ga, a s njime dolaze
i P oljica pod Vuk čićevu vlast (144 0).
P r~m a Bosn i K osača se drži više ka o n~pri ja telj nego kao
»veliki voj voda rusaga bosansk oga ... U vrijeme, kad je Bosna
prišla savezu kršća nskih {lržava protiv T urske. on radi za
Tursku. Pri promjeni na prijestolju. ka d je došao na vlast kr alj
Stjepan T omaš (1 443-61 ), on zajedno s Turcima pomaže starom
pretendenlu Toma!evu bratu Radivoju. Rat iz medu njega i bo-
sanskoga kralja prekinut će se izmirClJj~m u proljeće 1446, ali
traj na suradnja nije bila moguća. Sukoba je bilo stalno i ka snij ~ .
603

Da b.i, šio vi~e istaknuo svoju n ezavisn ost od Bosne, Stjepan
Vuk člc se u listopadu 1418 proglašuje za »hercega od sv. Save •.
J za .D u br~včan e j e ~tjepan Vukčić bio vrlo tdak susjed.
Otk.ada Je dobio vlast. on i 51.1 ga obiljeiili kao .. sasvim sumnjivog
čovJeka •. Naročilo je Dubrovčane pogadala njegova tdnja da
e~.onomski ojač~ svoju zemlju i da svede na ito manju mjeru
njihovu posrednič ku ulogu u t rgovini. H erceg j e pritegao dubro.
vačke Irgovce u Dr ije~'i.ma i .zaprijetio, da će ih zbog ~nezdravog
~zduha .. udatle ~resebtl dal je u unut rašnjost. Htio je da izvuče
sto ve~~ zakupnl.nu za drijevslm carinu. Zabranji \'ao j e svojim
podanl~lma da si laze u Dubrovn ik radi kupov anja soli; tu za-
bran u Je .proteg~o. zatim i na ljude drug~ bosanske vl astele, koji
su morah p relaZiti preko njegova teritorija. Zalo je otvorio opet
~ ovu so~a.nu u Suto/ini, prol iv koje su se Dubrovčani pr ije to- .I
hk~ bO~lh . Um n uiavao j e sve "iie broj mjesta, gdje se plaćala
carma I neprestano je povisi\'ao i izmišljao nove carine. H erceg
je, ~aslojao d~ od ~uvoga na ul azu u Boku stvori gra d, koji će
s\oJom trgovIIlom I manufakturom k onkurirat i Dubrovniku i
Kotoru. Od lučio .ic da u njemu podigne radionicu za tkanine.
D ov~o je m.ajstore i ~a dnike izvana i dao im watne povinstice
za ",še godma. Da bl pov ećau broj stanovništva u Novome
~~dtao. je sve. d ugov~ onima. k oji bi se u n jemu staln o nasta ~
~I h. ProIZvudnja tka nma muraia je prilično uzeti maha. kad su
I Mle čani i9l.upali proliv nje i zab ra nji vali svojim pudanicima
da kupuju t kani ne izrađene \I Novome. Samu su ih \l Kotur
trgovci mogli u\'oz iti. al i uz carin u ud l OG!•.
Pril.is.ak. kuji ~ herceg Stjepan vršio na Dubrovnik, bivao je
sve tef i l.p rouzročlO je najzad otvoren r at (145 1-54 ). Tijek toga
ra ta otkriva nam potpuno rasulo. u kome se bosanska ddava
nala~ila. H erceg naval j uje na Dub rovn ik. POllo je dobio d0l'u-
!Ien}e ~d sultana. da može voditi taj rat. Započet kao sukob iz-
medu. Jed nog fe~d~ I ~~ i ~e? n ug . grada. rat je dobio mnogo šire
ra~~Jer~, za~v~I.JuJuel na jvIle dlplumalskoj vjdl ini Dubrovčana,
kO JI sU.I~ k oTlS tlll s.ve hercegu nep rijateljske snage. Dubruvčani $1.1
p redobili na SVOJU stranu kralja Stj epana T omaša idesputa
D ur~a Brankovića. Prvi im je i vo jskom pomagao, a drugi se na
Porll zauzimao za Rep ubl iku.
604
I Pavlovići su jedva doče kal i lu priliku, da skoče na hercega.
jel" su se nadali, da će natrag dohiti izgubljcne oblasti. učinjen
je i plan, d a Srbija, Bosna i Dubrovnik ~ kul' e .. od ~l!il ana ~a
• 150.000 du kala hercegove zemlje i podijele ih . H erceg Je sa s,'oJe
sirOIne nudiu Veneciji. da zajedničk i osvoje Dubrovni k kom b ini-
ranim n apadajem sa mora i s kopna ; grad bi osta o Mlečanima .
I a on bi dobio 200.000 dukata od .poklada., koji su se u Dubrov-
niku nalazili. Dubrovčani su se nadali, da će slomiti Kosaču v iše
izazivanjem nereda u samoj zemlji nego vanjsk om pomoću.
• Uspjeli su da proti,' njega pobune njeguva najstarijeg sina V~a­
dislava i mnoge veli kaše. naručito voj vodu lva ni b Vlatk~vlć~
I, (R adivojevića ) s braćom. Obvezali S~. s:. da Ćt. im i~plaĆl\'atl
rloži vo tnu pomoć od 600 perpera godisnje (dav ali su Je gotovo
pb stoljeća. do 1498. kada j e umro posljednji o~. bra će Vlatko-
I vića). Dubrovčani nisu prezOIli n i od tuga, da uCIJene glavu her-
!, cega St jepana: ohećali su onumc. tk o ga ubije. odmah 15.000
dukata. zatim 300 dukata gudi! nje do k raja livota, dubrov ačk o
vlastelinstvo i kuću u gradu u vrijednosti od 2.000 dukata.
Sukob izmedu malene. ali ekonomski jake Dubro vač ke rep u-
blike i he rcega postajao je sve više nepov ol jan za njega. Dubro,, -
čani su poku§ali da iskoriste priliku i proši re svoj teritorij na
njegovu štetu. Kralj T omaš .im je udsl\Ipio župe Vrsinje (d~n:
Zupci) i Dračevicu s Novim, koji su Du brov čani naročito .~c1J:iI
dobiti zbog ekonomske uloge, koj u mu je K osača naml.relll? ;
I ali ostvarenje te njihove ždje ipak nije bilo muguće . Kada Je
zaključen m ir, uspostavljc na je stara granica izmedu zaraćen ih
strana.
12. Propast bosanske driave. - Već il'. dosada~njeg izlaga -
nja jasno se moglu opaziti. k ako su u Bosni unutrašnje sup r otno-
sti bile naročito zaoštrene i koliko je t u sl abilo otpornu snagu
,,, drfa"e prema T urci ma. Po rast m oći feudalaca i nji-hova medu-
sobna borba, u koju sc sve vj š~ upleću T urci ka o od lu čuj u ć i či­
ni lac, svagdašnja su pojava. 'Dobar dio držal'nog te r itorija samo
je prividnu u sasta vu ,.rusaga busan~kog •. K osa~e i Pavlovići.
gospodari južnih i istočni h obl asti, vile zavise od T uraka nego
od bosanskoga kralja. Ako ulječu na p rilike u samoj zemlji, či ne
lu viJe sloga, da pojačaju njezino unutrainje rasulo.
605
 Posljednji bosanski vladari pokubvaJi su otkloniti opasnost
od Turaka oslanjanjem na Uganku i papu. U odnosu prema
Turskoj i Ugarskoj trebalo je da Bosna pode onim putem, ko-
j im je išla Srbija od Ango rske bitke: u nem ogućnosti da se Sama
potpuno oslobodi utjecaja i zavi~uosti od T ura ka. ona j e tra-
fil a da ih paralizira i da se održi uz ponlOć onih sila, koje su
prije najviše ugrobvale njezinu umostalnosl. Ali je centralna
vlas t u Bosni bila isuviše daba. da bi se mogla provoditi neka
određen a i konzekventna politika. Potrebno je bilo svladavati
i otpor dijela vlas tele, koja su zazirala od ugarske vlasti, a naro-
čito voditi nepomirlj ivu borbu proti,· _cr kve bosanske .. , koju je
Rimska kurija oduvijek nastoj ala potpuno uništiti. T o sc među­
tim nije moglo s uspjehom provesti. a pokuša ji S\I samo poja-
čavali un utrainje suprotnosti i s!abili otpornu snagu zem lje.
Ka ko je sam kralj Tomaš ne kom prilikom izja\'io predstavniku
kat ol i čk e crkve, on bez pomo ći izvana ne može da sc bori protiv
Tura ka zbog heretika, koji čine većinu u njegovoj zemlji i koji
bi vile voljeli T urke nego ka tol ike.
Ipak se opala neka življa aktivnost k.. to!ičke crkve da pojača
broj svojih pri staša. Kral j Tvrtko je u početku 1436 obećao. da
će svim s'·ojim silama litititi franjevee_ koji su još u XIV. st. po-
čeli podizati svoje samostane II Bosni. i dopu~ t ao im da propovi-
jedaj u slobodno .. riječ boi-ju i istinu svete katoličke i ri mske
crk ve« i da bez ikak va smetanja preobraćaju narod na katoli_
čanstvo. K arakteristično je, da kralj ispra vu tl tome izdaje. dok
se nalazi u Ugarskoj, II Stolnom Biogradu. Ali naroč ito vidljivih
uspjeha nije bilo, jedno zbog otpora, na koji je svaki takav po-
ku!a; nailazio u zemlj i, a drugo i zbog sukoba medu samim {ra-
njevcima. U to je vrijeme i koncil katoličk e crkve u Baselu po-
duzimao posljednje pokuhje, započete jo! 1483. da ~crkvll bo-
sansku .. i s njome cijelu Bosnu privede ka tolicizmu, ali ni ti po-
kušaji nisu imali uspje ha.
Poslije privremenog pada Srbi j e pod tursku vlast (J439) očc­
ki valo se, da će ista sudbina s ti ći i Bosnu. Tvrtko l l. je tražio od
Venecije odobrenje, da sc sa svojim blagom i porodicom može
u potrebi dd oniti na njezin teri torij. U isto joj je v rijeme ponu-
dio, neka ona preuzme upravu Bosne II svoj e ruke bilo jav no
bilo prikriveno, ali je Venecija to odbila. ne feleći sukob s T ur-
606
cima . Kak o se med utim ratovanje između Ugarske i Turske ubr-
%o poslije pada Srbije ra zv ijalo nepovoljno za Turke, nisu o ni
mogli obrać ati svoju pažnj u Bosni, i ona j e ostala po strani.
Takav odnos izmed u dviju sila, koje su imale najvik utje-
caja na Bosn u, odrazio se i II promjeni na prijestolju u Bosni.
Kad a je umro Tvrtko ll., vlastela su dovela na vlast Stjepana
TomaŠ<l (1 443-1 <l 6 J). Prije pataren, novi je kr alj postao ka lolik
i nastavio dosljednije poli tiku svoga prethodnika. T omaš j t pri-
znao, da je potpuno vazal Ugars ke, a osim toga je nastojao do-
, biti potporu njezina naj utjecajnijeg čovje ka , Ivana Hu njadija.
ogo rčenog protivnika T uraka. kome se obvezao placal i godišnju
pomoć od 3.000 zlatn ika.
I Turci su pokuJaJi da za kralja Bosne nametnu svoga š tiće­
nika, T omaševa brata Radivoja. koga su i prije pomagali pro-
tiv Tvrtka II. Njegove nade, da će zavladati Bosnom, bile su sa-
- svim slabe zbog poteškoća. u koj ima se Turska nalazila. Vojvoda
Stjepan Vukči ć bio je rm njegovo j strani kao pristaša Turaka.
i Vlastela su ipak bila veCinom uz Tomab. i Radivoj je morao
uskoro napustiti borbu i pomiriti se s bra tom.
Bosanska su vlas tela jednim dijelom nesumnji vo osjecala po-
treb u, da Bosn:! potu ži potpore: na Z<lpad u, kod Ugarske i pape.
Neki od {eudalaca pošli su ~a primjerom kralja Tomaša i po-
stal i katolici; ali jc n jihov broj bio sasvim neznatan prema go-
lemom broju p rista~a »crkve bosanske ... P rv ih godi na T ontakve
I
i
.. Iadc njezina jc moć ostala netaknuta. Kad a kra lj u kolovozu
1446 daruje neke posjede sinovima vojvode Ivaniša Drag-i Jića,
nalazimo kao i u prijašnje doba odredbu, da im se to ne može
poreći .. što ne bi ogledano gospodi nom didom i crkvom bosa n-
skom i dobrimi Eoimjani; i s tim i sa vsim više pisanim pridasmo
ih gospodinu didll Miloju i didu ko n (posli je) dida u ruk c crko,·-
oe ... Koliko se Tumaš mora o obazirati na raspo loženje vlastcle i na
patarene, vidi se jasno iz optufaba. koje su franjevci protiv ojega
podnosil i kuriji, da opci ~ ,.krstj anima« i iskaz uje p očasti nji-
- hovi m starješi nam <i. Kralj je uvjeravao papu. da j~ takvo nje-
govo dr!anje lamo priv remeno i da su herctici u Bosni toli ko
moćni, da un ne moie i.rotiv njih povesti odlučnu borbu .. bez
upas nosti g ubitka kraljevine«. Ne uspjeh kralja T omaša u napo -
rima, da veže Bosnu potpuno za ka toličku crk vu. ogleda se Jas no
607
i u propalom pokušaju, da bude okrunjen novom krunom. koju
mu je Rim poslao (1446). Kruna je već bila izradena i u Splitu
predana hva rskom biskupu T omi, papinu legatu u Bosni. Ali kru-
n isanje se nije moglo obaviti. "T voj prethodnik Eugen - poru-
č i vao je kralj Stjepan T omaše" il 1161 papi Piju l l. - ponudio
je mome ocu krunu i htio j e osnova ti u Bosni bisku pske crkve.
Otac je to onda odbio. da ne bi izaz,'a o protiv sebe md nju T u-
raka, jer je jo! bio nOI' krićanin (t. j. katolik) i još nije bio prog-
nao heretike i maniheje iz svoga kral jev.t!va.w Ustvari vlastela
su na jcdnom sastanku sp ri ječil a kru nisanje kral ja T omaša rim-
skom krunom, i ona je morala bit i vraćena u Ri m. Opasnost od
Turaka mogla je igrati tek sporednu ulogu.
Katolička se erkva nije odricaia svojih namjera. da uniŠli
patarenstvo u Bosni. Papini su legati nastoja li i d alje, osobito
s pomolu franjevaca. da povećaju broj kat olika i u narodu i kod
Zb lnlk kn tja r " flklO
vlastele. Pod njihovim pritiskom počeo j e i kralj T omaš progo-
niti palare ne. Neke nj ihove starješi ne morale S\I napusti ti zemlju
i našle su ut očišta i za!!i te kod he rcega Stjepana Vu k čila. _Tri
pn·aka hereze, moćna na kraljevskom dvoru .. , up u ćena su u Rim.
gdje su sc morala odreći pata renstva. Dvojica su po pov ra tk u
u Bosnu ostala vjerna katoličanstvu. a t reći je krenuo vjerom i
prebjegao k hercegu. Taka" postllpaJ.: u doba. kad se mogao sva-
kog trenutka očekivati gla"ni udarac oJ st rane Tu ra ka. postizavao
je ustvari sup rotan učinak od onoga. koji je Rim lel io, i slabio
jo; " iše i onako razrivenu BosIl u.
Kao i druge feu da lne d dave, koje su un ištili. Tun.:i su i Bo-
snu postepeno za više decenija sislenlatski slabit i i ra zara li nje-
:tinu otpornu snagu. Poslije pljačkaških pohoda dola!il0 je aktiv-
no miješanje u unutrašnje odnose, pomaga nje prete ndenata na
prijestolje, raspirivanje borbe izmedu pojedinih feudalaca i nji-
hovo dovodenje u vazaini polobj prema T urskoj s obavezom
pl aćanj a danka, koji je zatim nametnut i bosanskim kral jevima.
Peća c kral j_ ScJ ep ana TomdevIća
Usto se zbi valo i trajno osvajanje stratd ki važnih t oča k a. Od 1>; rod. I ~U
p očetka 1451 Turci drže u fupi Vrh bosni jedan od najjač ih bo-
sansldh gradova. H odidjed. koji je i prije, č in i se, bio privre-
meno u njihovim rukama. U srcu Bosne zapovijedao je torski
»vojvoda Vrhbosne«. Pokušaj kralja To ma ~ a u proljeće 14 59.
da preotme Hodidjed, ostao je bez uspjeha. T o važno utvrdenje

<608
TAU:." LXVI
• sttosk ih porodica . med u ovima i vojvoda Petar Pa v lov i ć. voj-
H~t: OCG Mil',,, , ... ~E
(: "lUf'''TIf U'rt tC r n
,o11.- , :( :r»\'1 .... H CP.
r. CC W " .n . or; II<{ 8 Jr, E fltI it"
lU E If <t lill .. t tr .n. WE- tl
If U
' .. ..,0 BItAI,,,1011
"'-rtr C"CK"cn "!J C'I Ai'
r r 0'l11 lu Gucn,. .. u
1'.11"1:
fi( "Đ rt r; l UrorH nf n·,
fAd' .nr'..,TIl Te"'t a(~
Cl;"f ... ·r .. rlHIl. ,.4
lt .... f""'"
.. • novu. Kral jev sk u p rijestol nicu Bobovac pT(dao je njego" zap"-
I(opll~rovo bosans.o ev;ondelit. XIV. $t.
Narodna bl bliolt~a uLl ublja nl
OSIlil o j~ U posj~du Turaka. Osim· toga T urci su ~ko n omski iscrp·
ljiva.li Bosnu n~ samo pljačkanj~m i danci ma, nego i pov remenim
ucjenama . Ljeti 1457 žalio se k ralj papinu legatu kardinalu Car -
vajalu. da mu je sultan samo od pada Carigrada iWlldio višI:' od
lr.oJI{)Q dukata.
Posljl:'dnji bosanski kral j Stj l:' pan Tomaš l:'vić (1 46 1-1463) po-
ku13,' a o JI:' da pri prem i zemlju za konačnu borb u protiv Turaka
P oslije pa da Bi zanta ( JH.!!) i Srbije ( J459 ) bilu je jasno, da suhan
Mehm~d II. Osvajač sprema uni štenje bosanske države. I poje-
dini fe-uoalei , koji su se prij~ oslanjali na Turke. trgJi su sc u
poslje(l njem trenutk u. Herceg Stjepan Vukčić izmi rio $~ s no-
vi m kr a ljem j pristajao je da podupire njegovu leinju. da do -
bije p"m"ć od Z;:pada. Na dd.avnom saboru u povodu krun i-
sanja krunom p<Jslanom iz Rima. ~ to .it znači lu otvorenu p r istu-
panje Zapadu. bil i su prisutni predstavnici najinaknutiji h vln -
vorla Tnl ko Kovačevi ć (Di njičić ) iz Podrinja. jedan od h erel:' -
).:ovih sinova. vojvcoda Ivaniš Vlatković iz H uma i mnogi dru!!"i
Kakv je kralj uhavijes tio Mlečane. krunisanj~ j~ oba vl j~m' ,.sl(,-
b<>d nim pristank"m .~vih prvaka i gospode kraljevstva ...
Uzdajući sc II po m oć kršć anskt koalici j~. koju je oq;anizira l)
pa pa Pio IL Stjepan T o makv i ć j~ otkazao plaćanj~ danka sul -
tanu ( 14l,2). O čtkiva!o sc prema t<lmc. d .. će Turci navalit i iduće
godin~ ~ većom yoj~kom na Bos n u. Tomašević je rad io ~vi m si-
la ma. da priprem i z~ m Jju za obranu. osobit o da na vrijeme osi-
gura pomoć izvana. Ka da sc uvjerio. dil se toj po moti n~ može
nadat i. obrat io se Porti s molbom zn primirje od petnaest go -
dina. Primirje je !lhdan o bosanskim poslanicima, a li ,amo da
hi ~e pl'ikrile pr~ve namj~re sul tanove i neo čekivan o izyto n;; -
pada j na Bosnu. Nekoliko dan a poslije odlaska bosa nskog po -
sl 'lOst,"a krenuo je suhan Mehmed II . s vdikom voj,kom za
njim. I bez to s" iznenađ e n ja Bosna sama nij ~ mogla da suzbije
nll\·alu Turaka : ovako je nastalo odmah rasulo. čim se pojavi la
lurs kil vojska. Pavl oyić i i vojvoda Tvrtko K ovačević. koji su prv i
hi]i na uda rcu. nisu ni pokušali da S~ odu pru. nego su sc predali
sultanu. Svi su oni. medutim . pog ubl jen i po nar~dcnju sulta-
'-jedni k. čim se pokazala tu r ska vojsk:!.. Stjepan Tomašević jc
609

p~.ku šao da $e $p~si bijegom iz ze mlje. ali ga je stigla turska ko_
?JI~a u gradu Kl JUČ U na Sani. i u n sc mo ra o predati. Pošto mu
!e ~znud~n o naredenje. neka sc svi gradovi predad u Turcima .
I njega Je stigla sudbina spomenutih vc!ikaša. Samo nd lo vi.\t
od mjesec dana bilo je potrebno Turcima. da unišle bosansk u
fe ll~a!nu d~.f~\.u ra uivenu unu l rašn jim sukobima i prepusten"
$voJoJ ~udbml ud strane $ila. kojih je pomoc očekivala. Na (Itpor
n~r.odnlh mas.a nije se moglo mi.,liti. ~ To rei su u mojuj kra lje_
VI ni - poručivao je Stj epan T omalcvic papi P ij o Il. _ sazidali
nekol iko t\'rd ava i pokawjo sc ljubazni prema seljacima: ohe-
cavaju. da cc .s vaki od nj ih bi t i ~Iobodan. koji k njimO! otpadne.
Pro$t um seljaka ne riu umi je prijevaru i misli. da će ta slo-
boda uvijek traja ti. Lako je mog ute. da tc narud. tim \'aran jem
zav ed~.n. od mene otpasti, ako ne vidi. da sam tvojom vldču oja-
ča~ . ~I vl a stel a ne ć.e sc dugo odria!i u svojim graduvim3. kad jc:
seljaCI nap u ste . ~ SVI potnali izvori govore o b r7.om i lakom za-
uzima nj u. B~~ne. J ed i n ~.su v remen i tu rs ki h is t o r ičar Dursun -beg
zna da k,tn Jast" I s Orij entaln im pretjerivanjem priča o nekom
otpor~ U ponekim krajevi ma poslij e p redaje Bobovca i dru~ih
gl avmh ~r~ d ova .• Orugi opet nevjern ici fi tel j i pak la _ pile on
- uzdaJuć.1 sc. u svoju snagu i čv rs t inu svo jih mjesta produii;e
da sc od u~'ru. I b ~ n e ..Pov ukoše sc II nepristupa čna mjesta i zbje-
gove:" Posto Je si lkolI Ilo opisao. kak lla su oblika tc ~pećine. pod
pla~lO a~lla. D ursun-~~g nasta.vlja: "Buntovnici pojedinih pon -
r~čJ3 ?Jeh u sc $akup.!l na po Jedn o od tako nep ristupačn ih i tvr-
dih mjesta u go ra~a ~J~ bi ka o demoni iza brali $ebi jednog vodu.
Odalle su sc udu[l!rah I U p rk()~u bili uporni. odlu čni da sc bore
~ po.~jedonos~~m vojskom ... A li sc iz svega izlaganja osjeća. da
to niJe o rg~mzlran otpor na roda. nego hjdanje o zbjegove pren
turs k o~ n~ Judo m: ~U svakom od tih zbjegova bi.... je sakupljen
narod '~ čitave jedne oblasti. Iz nj ih toliko robl j:1 povadi._e. da
tc: ne bl !z ovoga ili onog razl oga moga o "pisa l i ni najl'jehiji
p~sar ... Kad sc ~o r~a .do\·ršavala isl amsk om pobjedom. pri.ie neg"
bl otpučelo ..obiJenje I pljačkan je. mnogi 511 nevjernik i nevjer-
nica. ml adić i djevojka. i djeca. iz straha, rla i'h Turčin n ~ bi
uzeo. ispuštali d ui u. skaČU(L svojevolj no II pruv a lijll~.
Dok je t urs~a . voj.s ka osvajala Bosnu. kralj Mati ja., Kon.i n
niJe Ill\lgao da JOJ pri tek ne II pomoć. Sul tan Mehmed II. hi" je
610
'1, ,
! nared io smede revskom sand fak-begu , d a sa 5V 01'11\ o<!red ima
napadne j užnu Ugarsku i tako spri ječ i sl a nje ugarske vo jske u
Bosnu. Taj mane var je potpuno uspio. osobito jer su sc u Uga r-
skoj nadali dužem otpo ru Bosne. nego što ga je ona pruiila. Tek
ka d se glavna turska vojska povukla iz Bosne i u zeml ji ostale
manje posade po g rad ovim a i ka d je sklopi o savez s Venecijom .
I či ji su posjedi bili sada isto lako izložen i turs kim napada jima. mo-
gan je kral j ncšto podmet i. da zaštiti svoje jui ne granice. U je -
sen 1463 upao je s vojs kom u sjeverozapadnu Bosnu i posli je
du le opsade zauzeo Jajce. U istu je vr ijeme s juga herceg Stje-
pa n pomagao ugarsku a kciju. PoŠlo su osvojeni nek i njegovi gra-
! dov;. koj i su se bili predal i Turcima. njegov je sin Vladislav
oslobodio j ugozapa dnu Bosnu (Ra mu. Us koplje, L ivno). Vlatko.
dr ugi sin hercegov. uho je u is točnu Bosnll, u oblasti P a vlo-
v i ća i K ovačev ića , i 1.auzeo devet g r adova doprvši do blizine Sre-
brnice. Sultan Mehmed l i. morao je iduće god ine iznova nava -
liti . kak o ne bi potpuno izgubio Bosnu. Pokušaj da zauzme Jajce
svrJio sc s neuspjehom : " H oda car Mehmed na Bosnu i grad Jaj -
ce ne mogav uze t i pohjde is pod njega ... biljde naši ljetopisi.
, Kral j Mat ija; sa svo je strane udari na sjever oistočno Bomu po-
slije pm'] a čenja sultanove vojs ke i očisti je od turskih posada .
Glav n u svrhu . zauzimanje Zvornika. ipak ni je postigao i moral'
, sc povuć i II p ri ličnom neredu .
l Rezultat toga ratov an ja bio j<o. da s~ sjeverna Bosna otrgl a
is pod turske vlas ti. Da bi istakao pretenzije Ugarske na Bosnu
i odrial·ao u narodu nadu. da će sc b rzo osloboditi Turaka. po-
stavio je Ma t ijaš slavonskog vel ikaša Emc:rika Zapoiju za .gu-
bernalora .. B osn~. Od osl obodenih oblasti or gani ziran ~ su dvi je
banovine . jedna sa sj~ di~tem II Ja jcu. druga u Srebrniku. Sred -
I, njllvjeknvna Slavonija bila je ta ko zaštićena od napadaja Tu-
raka. <). II Sloveni ju su uhuolIče prol'aljival i pr~ k o Like i Bek
Krajine.
T urci sc sa svoje stra ne n isu nsjećali dovolj no si)::umi u Bo·
sn i i p rib jegli $U postu pku. koji je kod Bosanaca imao stvori ti
iluziju. da se ob03v]jll bosanska država: p ri kraju 1465 posw -
vi li su za kralja jednng- čla n " dinastije K ot rumani ća. Mati ju,
• sina p retendenta Rad ivoja. "Spomenuti Turči n (s ultan Mehmed
11.) postavio je toga novog kralja. da bi st' zemlji činilo. da Ima
.IJ
5VOjU staru upravu .. , pisa o je milanskom vojvodi jedan oa nJe-
govih izvjestitelja.
Bosna je dobila uskoro još jednog ~kralja " , koga je postavila
Ugarska. Kao što je Vuka Grgurcvića imenovao za despo ta Srbi -
je, Matijaš Korvin dao je naslov kralja Bosne velikašu Nikoli
!l očkom ( 14i1 - 14ii ). Iločki je kao kralj Bosne kovao i svo j
no'·ac u dosta veli kim količinama (očuvano je šest vrsta s više
varijanata).
Već i sama ta činjenica. jedinstvena u historiji turs kih osva-
janja, da je sultan u pokorenoj Bosni, uz uvedenu tursku upra _
vu. bio prisiljen da predobiva narod fiktivnim obnavljanjem
stare driave, pokazuje, da turska vlast nije bila na čvrs tim osno-
vima i da je protiv nje bilo otpora u narodu. To se lije po vidi
iz držanja stanovništva pri provali kršćanske vojske na pokoreni
teritorij. Kad je 1480 jedna ugarska vojska prodrla u taj kraj.
mnogi S\I Vlasi prešli na ugarsku stranu. I duće je godine herceg
Vlat ko, ~ na poziv Vlaha~, poduzeo napadaj na Bosnu. ko j i sc
nes retno svršio. »Sve je u Bosni u vrijenju. Ono malo Turaka
tl njoj pobjeglo je. a Bosanci jedni dru ge p l jačka ju. ranjavaju.
ubijaju: ali svima je u ustima Matija (Korvin). Matiju zovu. Ma -
tiju žele. u Ma tiju su uprk oči sviju « - obavještavali su dalje
Dubro v č ani napuljskog kralja Fe rdinanda ( 1481 ). To je bilo po-
sljedicom smrti suitana Mehmeda I I. i nereda na~talih u Tur-
skoj. koje je iskoristio i Ivan Crnojev i ć. d;, se ponovo vra t,
II Zel u.
Herceg Stjepan Vukčić Kosa ča, koji sc od dolaska na vlast
uglavnom držao Turaka. uvidao je. da ga to ne će spasit i i da co::
ga, po njegovim riječima . »vclik; Turčin svega proŽderat; •. S po-
sljednjim bosanskim kraljem izmirio se i tražio kao i on potpo -
ru od zapadnih si la, Ugarske. Venccije. Napulja i katoličke
crkve. Ali j u samoj Hercegovini razdor jc paralizirao hercegove
planove. N jegov najstariji sin Vladislav pobjegao je 1462 k sul -
tanu i ponudio mu 100.000 dukata. ak o mu dodijeli polovinu
očevih zemalja. Turci nisu mogli dokraja pomoći Vladislavu.
ali je zato sultan zahtijevao od hercega. da mu on isplati s\'otu.
koju mu je njegov sin obećao, ili da mu preda tri svoja grada
(Kl obuk i Mičevac II Trebinju i Cačv inu nedaleko od Sinja). H er-
cegu je ipak bilo draže nagoditi se sa sinom i odstupiti .iedan d ,o
612
bl asti. Vladisla\' je imao tada svoje »vazal e«, carinike i posadu
, o o gradov ima. Pod takv im okolnostima T urcima nije bilo teško.
j~ već 1465 osvo je najveći dio Hercegovine. Mlečani su o?et
iskoristili priliku. da zauzm u primorje od Neretve do Ce.tlfi~
(Krajinu ). Kralj Matija! stavio je svoju posadu u grad .Poč l telJ
a ušću Neretve. Pod vlaUu Hercega Stjepana ostao Je samo
l "uzak pojas zemljišta u pri morjU . s N ·
OVim na u Iazu u Boku
,,l Kowrsku. .
Tak o smanjenu i rani venu oblast osla vio je H erceg Stjepan
!, )\' ome srednjem sin u Vlatku (1460-1 4 82) isključivši iz naslj,~d ­
stva najs tarijeg sina Vladislava zbog sukoba. koji j ~ imao s ~~I!n,
Vladislav je pokušao da se održi neko vr ij eme u Jedno~ dlJ;lu
,, čevine ali je ubrzo morao napustiti borbu s bratom I presao
je u SI~voniju na pos jede. koje)e dobio od kralja M~tijaša..~ro­
ti" Vlatka ustali su i VlatkoviĆ! u zapadnom Humu, pokon!! se
neposredno kralju Matiji. Bez mnogo napora Tu~ci ;11
na p~­
četku 1482 zauzeli Novi , Time je napokon nestalo, drzave. kO JU
~\l Kosače osnovale.
Medutim. Jajačka i Srebrnička banovina održale su s~ neko -
I,
,
liko decenija j uza sve stal ne napo re T uraka, ~~ ~ onacno za-
vladaju čitavom Bosnom. Ali kao što Ugarska ~~Je Imala snage
I da prema SI'hiji očuva Beograd i Sabac. ona filJe m.ogla d.a. ~o
u čini ni sa svojim uporištima u Bosni. Citava obramoena, hmp
I
I od čeliri banovine podlegla je za kratko v r ijeme dvadese~lh ~ " ­
di na XVI. st., kad a je Turska započela svoju . snaln~ or~nzl~u
protiv Ugarske. Srebrnik je pao u turske ruke 1.:>1 2, .Saba< , B(;~ ­
grad 1521. Uskoro poslije bitke na Mohačkom polJU nestalo Je
i Jaj a čke banovi ne 1528.
I 13. Kultura II Bo~ni X II .- XV. s tolj eća. - K n.i i ž e \' n o s :.
Kao i u ostalim srpskim i hrvatskim zemlj ama. i u Bosni se ra~ ­
,.ila pismenost. tek kada su se. n jezin~ slaven:ki .stano,,,?ici: pn -
mivši kršćanstvo. počeli koristiti tekovmama ucemka CHila! Me-
todi ja. Nalazeći se izmedu dva najstarija žari.šta južn?sl~v~nske
, pi~mcnosti, Bosna je u vremensko m razdobl.J~ od ~ . -X!': ~ : .
,,I bila pod ru čje , kam o su.u isto vrijc~l: dolaz1!! gl~.g ol}a~k! . ~ ~~~
r ilsk i tekstovi i iz SUSjed ne glagol jaske DalmaCije 1 ,z JU~.
i stočnih makedonskih i srpskih ~ema!ja. Stoga se II srednjevJe.
I
613
l

kn vnoj Bosni ut ć i rilicu. koja je opće pi smo crkvene knjif evnn$ti
i državne upra ve. udrbva i gl agolj ica. i to mn ujo!u duie neg"
sto je to b ilo u ostalim južnoslavenskim zemljama ći rihk og p n.
<]ru čj a, Taku vec najsta riji bosansk i pisan i spomeni ci iz kra ja XI I,
i poče tka XIII. s\. pokatuju tu dvojstvo II upotrebi obiju sla -
venskih a zbu ka , Uz poznatu povelju bana Kulina iz~ . liMI pisanu
ćir i licom i na na rod n om jeziku sačuv an je. na primjer, i jedan
..dIomak Djela apostolskih. \. Z". Grškovićev odlomak pi san ~Iu._
goljicom na kraju XI I. ili u početku XII I. stolj eća . Zanimljiv"
je pritom, da sc ml lom r ukopisu nalaze i naknadne bi lješke p i-
sane ći rili com II XIV . sl.. .što j aSI)(' )lokazuje, cla 5(1 laj glagol j -
ski rukop is Ilpotrebljavali i oni, knji SlI sc inače služili ć irili co m
Kara kt er i.• ti Č n o je is to tak o. da i II ostalim ć ir ihkim obredni m
<Ijel ima (evamielja, djela apostolska. posbn ice i psaltiri). k oj~
~ u sačuvan a I'et inom u fragmentima i či n e jedinu os u' v~ ti n u
srcclnj u\'jeko" ne hosanske- knjiže vnosti. nalazim .. t alwđ er tragu,'e
g lagoljs k ih tekstu,' a. Tako n<:Što. na pr.. vidi mo II spomeni-
cima iz XIV . st. (e"andelj" Mostarsko. Nikoljsk u. Batalovo i dl'.).
ko ji SI1 doduk svi pisani iirili cmll. ali su većinom pre pisivi! ni iz
glagoljsk og originala i nuse ~v r karakterislič n ~ ()~()bin( na jM~ ­
r ij ih tip OVi! sll1Ve mko!: prije,' u,la . Istro opabOlO i u ruko p i~illla
XV sL, kakv i su. na primjer. H va)"v(> evandd je. koj e sadrži
sve knjig e No voga za vjeta. pS;I)mc i neko li ko apokrifnih 5pi~a.
il p isao !!a je krstj:. ... in H val Z" helcej.!"1 H rvnja Vukčića . ili t.aj-
nič k o evandc1 je (odlomak). II kome ll' čak nekuliko rc' dab na-
p isano .l:"lagolj icom. i Rukop is krslj an ini! ~ ados a vi! iz vrelllen~
kralja T " ma ša ,
T a oskudnost bosanske srednjovjekov n,' kn jižev nosti. ka o i
njezin ~trogo obredni k"rakler ~I·" kak o Su posljedica specifi č n i h
u'·je ta . pod kojima SII naslale i J.ivjde 5rednj ovjek m'na bosanska
drill"lI i nj ezina crkva. Kak o su ..crk vu bosansku .. prugonili i ka-
tolici i pravuslavn i. a s dolaskom T urab nes tal o ic i njezi ne hije-
n:rhije. naravno je. ",o se sačuI' al" vr l(> mal o r ukupisa. koji ~u
nas tll )' u nje1.i ni m redovim<!., Zbog toga n ije poznato. dil Ji je
u srednjovjekovnoj bosanskoj knji žel'nosti bilo originalnill kn ji -
žev nih radova. kakv i su na primjer stare srpske bi ografije. po-
hvale, ljetopi si , rodoslovi i sl., ili onak u boga te i raznovrsne pre-
614
~.
I \"( .<lil ačk e ·· ' ev noSl .l. k a k vU 5U ·,m·.. l, ostale J'už nosla vens kt
k nJI
knjižcvl)(>Sli toga doba .
Posebni uvjeti . pod kojima sc razv ijal a srednjovjeko,·n a bo-
sanska pismenost i književno~t. svakak o ~u '. uz o5 tal,o. pr{)~zro­
č il i zllOimljivu či njenicu , da jezi k bosanskoh rukopisa s Jed ne
~tru ne cuva trag ove velike stari ne, a s druge strane č~va. cr te ŽI~
I, ~' uf:a narodnog jezika više, negu .hu to " idimo u srednJ<,vJek ovn oJ
! srpsko j književnosti .
U m j e t n o 5 t. It kasne ant ike i ra nuga Srednjeg vije ka sa -
cuvalo sc u sredi~nj oj Bosni nekoliko o~no v a kr .• t anskih bazilika
,I sa zaniml jil'im ornamentalni m i figu ra Inim kam enim reljef im a:
najl jer.ši ~kra s imale su bazilik e tl Z eni ci i Dabrav inama iz Vl.
stolj e ć a . U mjetnost kasne antik e, naročit o kam eni reljefi. utjt"-
( ali su znatno i na na jsta rije kamCTlC spomeni ke i7 vreme n a po-
slije <Iolasb Sl avena. .
Tek od kra ja X II I. 51. do kraj a XV. st. um jetnost II Bos",
moie se prati ti po neprek inutom nilU iluminiranih ruk np isa na
per!!amentu , U toj per iodi izrađivan i su za bosanske.' .h ~I~ ske
, pa tarene ruk opisi s minijaturama. Osim ornamenata , IIllc,p.l.a
\J lim sc ruk opis ima rijetko jav lja ljudsk i lik. U eva nđ el J I ­
, ma umjetnici sl ik aju češće simhole cvandelista. a rjede salll e
e vanđeliste . Iz jednog mjesta u historiji T ome. a rh iđakona split-
I s ko~. vidi se. d a su na početku ~ 1I 1. s~. u B~~nu n d la~i~i na po ~
• sa o dni ma jstora it Zadra ~ om 5U u Isto \' n Jeme ra dlh \I Bosn'
i kao i1 l1minatori-sl ika ri i ka o zlata r i. N ajljcp;e mi n ij atu re II
hosansk im i hUlllski m ruku pisi ma rađene s u II XV . ~loljeću. Go-
dine 14(14 na$UiO je čuveni Hv"l ov ruk opis; tekst jc pisan t iril~ ­
m m. a mi nij at ure _ rad primorsk\) ga. vjerojatno splitsko!) .maJ-
, ~tora ~ pokaz uju u nekim det aljima oso b ine kasn.oga got Ičkog
~t i la . od ostalih či ri lsk ih leksto"a pisan ih II Bosm na po~~ tk u
X\·. Sl. na jv iše sc iluminiranim ukrasom i s ti čIl Sretkovlcev()
e"undclje (k oje 5t iZf!ubilo) i evandcl je iz Kop ita rove zbirk e.: oba
Ima j u stereot ipne. konzert' alivne ini ci jale i zastave ro~ anl l'kog
. I i l~. O d glagoljskih tekstova na jbogatiji je po svome 51 Ik~rsk (> m
ukrasti M isal hcrce~a H rvoja. koji je. na,s ta o i~medu 14.03 I. 1415.
l In icijale. ornament I' i minijature raclw .Ic nekI da~m~tlns~1 ma J'
stur.·k" ji je staja\) pod zna tnim Uljcca jem toskansklh .lunHnato ra.
61~
 ,-
,
TA Bl. ... uvn:
o ostalom slikarstvu tih stoljeća u Bosni i Humu oČu"an.,
Ji: sasvim malo podataka. Za freske crkve u Dohrunu. koje su
iz posljednjih godina X IV. st., ne bi se moglo pouzdano reći. da
su historijski vezane za nekoga bosanskog vladara . Te freske 1)(1
stilu pripadaju slikarstvu srpskoga moravskog stiJa. Osim stra-
nih iluminatora i fres ko-slikan: bilo je II Bosni i Humu II xv. sl.
i primorskih majstora. k oji su radili ikone, zavjetne i oltarske
sl ike. U Humu ima ikona iz kasnoga XIV . st., koj e su vjerojatno
preko Dubrovnika importirane iz Italije. U XV. st. jaka du -
brovačka slikarska škola slala je svoje majstore u Bosnu i Hum.
Bosanski {eudaki njegovali Sll i vladarski portret. Već ban Ku -
lin spominje u natpisu svoje crkve II Muha ši n ovićima. kako je
na njoj postavio svoj ~u braz" nad pragom. U Hrvojevu misal"
~ .. čuvala se njegova reprezentativna minijatura na konju. Nil
pečati ma banova i kraljeva čestu sc javlja repre2.entativni kasn,,-
gotički portret vl ada ra na konjU i na prijestolju. Fini portre:
Stjepana Tomaš e vića pred Kristom svakako je rad nekoga put u·
j ućeg slikara. koji j e došao na dv or posljednjega bosansk og k rao
ljao Osim službenoga vladars kog portreta, koj i su na dvoru r;]·
dili i njegovali tuđin ci . u Bosni je njegovan i ~ portret" - ak"
bi se to smjelo nazivati portretom - II domaćoj umjetnosti na
reljefima stećaka i II i1uminiranim rukopisima. Ka o pri nljeri na -
ivni h portreta te vrste d"laz~ u "bzir: lik gosta Milutina Ila n jc-
gov'u stećku (na Humskom ko d Foče) i "autoror!ret~ k r~\j an i n a
Radosava II njegovu rukopisu .
Po svome geog rafskom položaju srednjo\'jeko\'na sc Bo~n"
nalazila u mrtvom trokutu izmedu Primorja. Podunavlja i Mu-
ravsko-vardarske komunikaci je. Sve granične kulture : medite-
ransk o- romanska. bizantska i srednjoe vropska. bile su w oiim
zal eđem okrenute prema Bosni. I tako su na tom području. kuje
nikada do kraja XV. st. nije u cjdini pripadalo ni jednoj razvi-
Jenoj evropsko j kulturno j oblasti. stalno postojala dva p,· ~ " ea
•
• \I umjetnosti: jedan. koj i jc služio kao temelj. alltohtoni. primi -

livni i zaostali stil, koji je stagnirao, i drugi promjenljivi pra" ,K

imporlinmi h um jetnosti. koje su se smjenji"ale u vezi s I,olit;,;-
• kim d oga đajima .
D(,mača sre<lnjo\"jekovna umje tnost u Bosni vjerojatno ~t
P ortret Hr voj a "",k e l ća . Iz n jegova l:1ago lj skog misali
najboga ti je r azvila u drvetu i tkanini. no od to g materijab niJt (Ca rigrad, BIblioteka Sa ra ja)

616
 'I,
TAliLA LX VIII
T" U l.A LX [~

.. -

I
Gnd Ja jce. ,.'rd ava l erk". 1\". Luke 51 :r. vonlkom Gr~d I"očltelj. ~kllla GaHan~ klpelalll "
 , ; H~ lal()
niUa. Danas o t oj vTsti umjetnosti na.jv jsc podataka pruia;!,;
mi nijat ure bosanskih skril)\orija i ka meni nadgr obni spomenici -
s l eće;.
la ko mi nijature d omati'h majs tora i stećei pripadaju i~toj
"rsli umjetnosti. njiho\' sl il nije identičan . Minijature su radt ne
za potrebe _crkve bosanske .. , koja je imala svoje učenj e i svoje
IT::.dicije. Temc:l j minijature bio je romanički: u ~a je tek ka -
m ije. kad je II Bosni ogrubjela, pojednostavl jena i primItiv no
prestiJi:r:irana. dobila oblik pred roma n ičke umjetnosti. čak i ohl ik
um jetn osti iz prvih s toljeća Seob.:: naroda.
Steće i nisu ni izbliza onol iko vezani za .crkvu bosanskll~. ko -
liko se to obično ist i če . Slcćkt upo t rebljavaju njezini vje rni ci.
kau i p ravo~l avn i i katolici ; osim toga oni vjerojatno nisu tuli kn
~ tari. kako se to u posl jed nje doba isticalo. Prvi sigurn(> datirani
w:ćci s natpi sima pojavlj uju se tek u X IV. stoljeću. N ajv eć e nl" -
kropvie steć aka u Bosn i j H ercegovini veći nom su iz XV. i XVI.
s tul jeća . Tako je. na primjer, u čuven oj Radimlji kod Stoca na j-
"iie s teć aka iz XV I. st oljeća. Ve ć i sam taj fakat ne dopust:.
nam da početke s t ećak a veže mu za »erkvu bosan sku .... Jedno ]<:
pouzdanu: steće ; ~ U svojim osnuvnim oblicimi! i orn a mentikom
vua n i za lleoma stare uzore. Neki steĆd. na roč it o II istočnoj Hel -
re~{l\' ini i Crn oj Gori. pokazuju vdike s li čnos t i sa sarkofazima
S (Irug'" strane ope t neki anti k n i nadgrobni spomenici l: Bosn i
i Hercego\·ini imaju ornamenil: gotovu identične s orna .nel11ilwm
steća ka .
Klesa n i ukras na stdc ima sa mu se na najstal'lJlnl pri mjcrcl -
ma drži \Izora s anli kn ih sark of3l)a i stela: na primjer. na ne k ill:
stećcima u H ercego\' ini ponavlja se rcd arkada. kuji pre<ista.·lja
gru bu imitaciju anti knih arkadnih sarkofaga. Znatno veći broj
,,, steća ka ima rd jefni ukru. figura ini ili ornamentaln;. u slilu sa-
'. ',. ,
OI; , s\'im ogru bje1e gOlike. M Olili usukanc vrpce. laluasie linij~ s t ro-
• + listima i četvoro li ~t inla. Illotiv; h er aidi čkog karaktera - sv i $\' " (;-
• reda uzeti i~ repertoara najpro sječ n ije kasnogotički:: ornamentike.
,. Naiv n i stilizirani kr upn i oblici ukrasa na s tećcima najvise naliče
nn ornanlcntc te kstila srednj e i k asnogo tičkc periode. Figli~alni
mot;\'i na primitivnim re ljefi ma poka:wju najčdće zabave plem i-
ća: lo\'. ig ru i turn iTe. ]ed nost:wnc simetrične ili ritmi čki ujedna -

, tenc k ompozicije. koje sc raZ\' ijaj u u horitontalnim pHjas irn:;.. "pel

,
" val ov rukopil., Evanđeli st M3cej 6i ;-
 upućuju Ila utore s tekstila. Ć ilimi sa scenam a lova it XV. st.
i nešto stariji Wim; s pr;.wr;ma it pkm;ćkog života iz Francuske
,,
i Njemačke ne razl ikuju se mnogo od figuralnih kom p ozicija n~
MeCcima . Vec shematski oblici na t kan in i. u kamenu su postal i
j u; teii i ncspretniji. Go t ič k i Jc uzor samo rijetko di rektnu
kopiriln.
Ornamenti i figuraini motivi na steecimil prenesem $U po-
llajvi;e s tekstil;) XIV. i XV. sto l jeća. Teško bi bilo pretposta vili.
da su bosanski ple mi ći čes l o kupova li zapadnoe\"Topske vezove
i I:lpisC"rije Ja scenama vi tešk ih zaba,·a. pa da je sa tih impor-
tira n ih gobdi n a direk tnI> preuzeta i tematika i formalna obraclb;)
firtJ ril ln ih motiva na ~teČeima. Mnogo je vjerojatnije. da je n.,
samim dvorovima bosanskih i h e rcegovačkih plcmiča cv jetala
I
,,
I
\' ezilj~ka i tkala čka umjetnost. Ona je mog la imati tjdnjih vela
, lildašnjom umjetnoitu tekstila. Vjerojatno je preko domaCih
~ i lima s figuraInim motivima prenesen na reljefe stcta ka ta j t i-
Znntn,) vece gradcvine na terituTIJu Bosne llodizali su pru-
t ll'nici pat arena: katolic i i pravoslavni_ lj centraln im ~vo j i n '
IIbla~tima patare n i su tc gradcvine porušili. Ponek i preostal i
fr agment svjedoči. da je i u srednjoj Bosni bilo. na primjer. ro-
manič kih crka va s p recizno klesanim kap iteii nH' Višc se: srednjo-
,jeko,,",: rcligiuzne monume ntalne al'hitekture sačuvaj!) \I sje.ve .
rouparl nim i jll~ojstoč nim krajevima . P?znat.e $U erh '.e II .JaJc",.
~dje je p05tojala katedraIna crkva s,'. Katarmc. u ~oJu su 145q
prenesene tobožnje moći sv. Luke_ Orl pravo5lavll1h. crkava IZ
t ih vremena sačuv ala sc (lo danas crkva hercega StJ el)ana kod
Goratdr jz g. H 54 . .1o ~ ni je dovoljnu ispitan utjeca j i~~očn ih.
sr pskih krajeva na srednjovjekov n u arhitekturu u ;MočnoJ H er-
eqov ini i II i stočn oj i srednjoj Bosni. Za neke ~r k ve iz XVl. ~\..
Z<l koje sc II natp isi ma veli da su tad<l obnovljene. ~oglo bi .• e
pretpostavi t i CI.., SIJ podign u te na temeljima srll~en.lh. hral11l>\"a
II XIIl. i XIY. ~\., n., primjer: DobriCel'o kOfI T rebmp. Zaval.a

pično feueIa ini repertuar kilsne gotike. na Popuv,", polju i Ozren kod Tuzle. Na takvu pre.tpnst3vkll nat
Nastal i i1. raznO\'r$nih elemenata. česlo iz pozajm ica. sleeei ,' i,e Up\ll:uju obl ici temelja. koji se ponekarl saSV llll podudura.!\:
ka o cj elin u predstavljaj u origin<llnu tvorevinu_ Oni impo n iraju ~ temeljima stare raške arh itekture.
m()n ll me n taln()U ~1 materijala. s"ojim elivovskim dimenzijall1:l i Od sv jeto,'n~ sre{lnj(wjek ovne arhitek t llrt os ta ~. Je u .'~osni
~1;lom svojim reljefa. Skulptorski iezik I'jihu,.ih " k ovača~, kon- i Hercegovini znat<ln hroj tvrrlin gra dova . Medu njima. n " J.boIJ~
S\l očuvani: Poti tel i n;) Nere tvi. Stjepangrael u BlagajU (IZIla(1
z('kvelltan II svo joj jednosta\" nus t i. lapid aran. II punom smislu
Ic riječi. izla?i ;7. okvir .. nemtll:ne. ka utične na ivnosti . Strogi smi-
~ .. () za Ti tilln . t!"etlnletrijsk;) preglednost motiva. ravno mjerna
i lTela Bunc). K ljuč 'na Sani. Sokobe. Srebrnik (ispud Ma jevice'
i .Jajce.
"bl'a elb~, materije - sve to husa nske stcćkc stavlja lt k ategoriju i
"teometrijskih stil"va_. T .. j za kašnjeli st;1 pojavio St \I susjed-
~IVU naprednijih umjetnost i i 7,h"6" toga nije mogao ela sc elaije
T<lzl·ije ; ipak. II j)unum (',.at u ~V t'j e mlaeltnačke snage, u XY. i
XVI. sl.. I'n sc i~t~lk3o ka o posljednji monumentalni geo met rij-
~ki stil \I e"r(lpsko j srednjO\'jekO\' noj umjetnosti.
Na umjetnost u Bosni oeil u č n o su utjeca li patareni. pa sc za-
cijdu nj ih o\'u utjecaju može pripisati . .sto na tom području nem;)
munumentaln e: arhi tek ture. Nije poznato. ka ln ' a su obl ika b ile:
,
nadgr obne kapele. koje su oni g ra dili. U izvorima sc ne: spomi -
nje. d a li su kapel e: patarena imale i kaka" slikani ukras ili pla -
stičnu dekoraciju. Od jedne t~lkve kalJelice ostalo je ncš to teme-
lja II Varošluku kod Gornjeg T urbeta.

i' IS
•

IZVO RI I LITERA TURA
I z' ori. Domaćih izvon $ bosanskog pod ru~ja ima vrlo ma lo :<.ICu·
nmih . od vluleoskih iS!'UYD sačuvao se samo yr lo nez natan broj, i I"
'etinom izyan Bosne, ka o n~ primjer malena. ali dragocjena zbirka iSl'ra".
i,. XIV. ~ •. u KOrmcndu II Ue-arskoj u ~ rhivu obitelji Ba tthyany. Objavio
ih Jt L. T h a II o e l Y. St udie n zur Geschich te Bosniens und Serb,en~
"n M;It~talter, 19 13 (p rdIMUI)~nO il eZM XVII[, odn. iz W!~S_ Mill. a,,~
Bosnicll und de r ~I HCCJo(ovin. XI). U GZM objavljeno je još nekohko sre ,j·
njoYjekO"n;h bosanskih isprav~. Popis i d;plomatičku analizu svih yluleo
ski h iSprav" dao je A. e o II O" j e" " raspravi BllacTcocl<e no~e ... ~
oOCaHCI(!lX 9naJtap~, HCTOPH cHo· np3BlIH soopm<K l. 1949 (IISp. takoder C.
C r ~ m o~ n i k. J)os"nsk~ i humske poveJje srednjeg" vijeka J- IV. CZM.
NS III- VU, 194.'1-1952).
Od na.m! arhiva najviše ~radc sad r fi Dubrovački državni ari" ." di,i.
,,,m obj~vljene II zbi rka mn P. K ara n o·T,· rtko vica. F_ .'o\ ikl o.
"iča. M. PU d~R. K. .r ire~ekB. Lj. S l ojanovica. J. Ce l čica­
L. Thall(,ezy j ll, Mo nu",en!e Ragusina l-V. Gr. Cre m .,.
;" i ka. J. R.pdonita i M. D ini ~ ll; zatim izyodi kod .' \ Jo r J;:~
rv. bi bliogra fi ju uZ poe-L X. i XII). DoslB dubrovačke, a j oSIale grade U
hISto r ij u Bosne u~lo je u S nl i ~ i k I a s o v Diplomački zbornik (do
1378). Jz Dub rovatkOt; a rhiya potje~e Ukoder grada. koj" je C. T r u·
h" I k B ohjpvio u zbirci : Dub rovačke Yijesti O godini 1463. GZ.\\ XXII ,
1!lIO.
Valne podatke prubju nldj:'robni natpis; obj8l'ljivani u TllliČ,lim
h rojevima eZM, pre>IAmpnni l)onajviAe kod JO. CTojaHo8Hh .
(3an HcH) .
Va!nije 1.birke specijalno za historiju Bosnt jesu: E_ Fe r m e n d f in.
ACla Bosnae potiuimum ecduiasl;e. cum in!!eltis edito ru m documen torum
re).!esti s ab ~nno 925 usque .d .nnum 1752. MSHSM 23. 1892; L. T h a I-
l o c I Y _ A. H o r I" I h. Codex diplomaticus partium regno Hungaria(
~dnexarum; SUnaIUs. CUl r,,", el oppidum Jajcu (1450-1527). 191" . I'dl0
~tade za hisIOriju srednjovjekovne Bosne ima takoder u zb; rkam~ T lo a I·
IOcI~·· B arllh'$. Codex S la!!'.)'" Tballoczy·Horv~I!'. Code).:
(omi!a t uum Dubicza, O rhAn el San~ (I'. ilVO ff U hn'alsku pOl'ijesl u
()vom razdoblj u).
61U
Od dom,~ih narativnih izvora ndlo vIJe st, o Bosni nalaz,mo u~I ...
nom kod Popa Dukljanin., Tome. a rh iđ akona, Mihe Mađije"', Pavla Pavlo .
vit •. " Hp ski m rodoslovima i ljetopisi ma, II bio~ranj 8m a kralja Dr.tulin l
; M~)l(>I:: Std ana Laza revita i II uspomenama Konstantin. Mihallović ~
jz Oflf(wice.
, l ' uguskim ispravama nalazimo rnllogobrojne podatke. koji se odno,r
nl Bo~nLl. II zbornicima F e j ~ r l, F r ~ k II O i. (dob' Mal ijah I\:orv;".).
Ccxk,. d,plomaticus patrius, Code" diplomalkU$ Hungaricus Andet.ve" ~ I ...
(odu Zichy, Cod"x Arpadianu$ i dru!!";. Bosue St dotiču; !lariji uI:"arskl
I,isci Ro~erj j t. T burocz. Kalirnah, Bonfin i neki drugi.
Ma ter ijll iz različitih ta lijanskih arlli,-, lIHlaz; sc u pOlnatim zbirka"..
A. Thdne.a. J. $afarika. S. Ljubit., V. M .ku i ev n, '"
I, J o I ~ e, zalim u I. N a g y - A. N}" r y, Magyar diplomacziai cml4!kek
• M'lb.v 's ki,'ly ko r ")01 (1~5S----I490), [_ [V, 1875·78. i L P a ~ I o r. ACI ';
• inediu b.Mona n! ponlificum Romanorum p r;,eserlim saee . XV , XVI. XV!'
ill"~1Tantia, l (1 37&-1 464 ). 1904.
[)lo~l n Jo(r»,le la bosanSku povijul XV. u . im a ar3)!'on ski a r hiv u
Barcfloni. Ona jo~ nije sistematski iskori~tcn a i objavljena. Manju zbirk"
da!> Je T h ~ I I (o e 7.)' " _'pom"n"tom djtl", Studie" lii i Ge 'd" c h' ~
Bo'n'e,,~.
O,unt.ki pisci imaju razmjnnlo malO poda taka o Bo~ni, Po~ lije p"'ih
"ijHl i kud KonSlantina Porfirogeneta. 1.a XII, ~1. ima ne~h'
"ije"l, 1\ ; n "m. Op,irnije govur e O Bosni tek posljednji bizanaki llistu ·
, tiČ3t! X\ ·. .<t.. koj i opisuju njnin pad pod T urke: H a I k o k o tl d i I.
I
Oukn. "'ritobu l i France s,
l ('I I'o~ljed n jim danima bosanske drtave Il'ovore takoder lu r~ki l:r()·
nitMi A~ik·paša Zade i Dunun·beg (prev, fil. E.HSOQHh,
"T"PC~I' U~P "PIl ~a HCTOp><j)' JyroelloueHa. Sraslvo XXVI, 1932), njemačkI
l ' i.,~ c .1 i, r Jo( i 1. N ii r n h e r g a (podatke o Sos ni objavio je F. Babinger.
, Ei'l Be h rnJ.!" lur hosnischtn Geschichte. Morgenblatt. Zag reb. 28. I. 1934\
i I'ol,~k i I'i "",c J . Dlugo.~ (" . izvor~ uZ I>ogl. Xl . O Zij!mundoy,n '
" ojnantR n~ B,, ~n" ima podata ka kod E. W i n d e c k e a (" . izvo re u~
!)Ot l. X,.
Zd pitnnj" ~CTkve bosansku - njezino u~enj~. obred~ i ustrojsIvo .-
'zvurnR j c Ir r a d~ r:llmjc rno o~kudn~. Medu rijetkim rukopisim a. koj i lU sc
~ Mu" tl i. " n~ ~ "mn j tvo l>Qtječtl iz nje1.ini h redova, n ijedan ne tIlate S '~I( ·
ma . ~k t ni n ino učenje j ob rede nili prikazuje potpuno njClino ur eden) ~
Od n io l"u naj va"n,ji: f ra)::me na l Batal ova eyandelja iz 1393 li zd )b . eTO ·
J I Ho . Il I, Jella!! npHllo, " nOJHaBa lhY 60eaucKHjex 60ry.,,\.,&. SL:rine
JAZ U XV1!l . IfI96). rukopis k rst jan ina Hvala iz 1404 (u~fI . D. D a n i Č i f .
H ~ Rlol ruk'.IP;~, iSlo 111. 1871. i F. R a č k i. Prilozi 11 poviut lIo.an~kih
t,
palat~n •. ' ~ H) I. 1869). Nikoljsko evanđelje iz istol!: vremen. (ild , D ~ " ,.
l 18(4). ~fetkovitc vo evandelje, vjfrojalno iz pO<'etka XV. st. (ilru,
blien(>; ".l,, ~e . ku ie ~u osob it o ,·až"e. objavio je M. S p e I • n. k i; U
62 !

A' slP h XXIV, 190"1), i r ukopis knljan;". l(aoo5a\'1I iz "r~ mc nJ izm~d u
1443 i 1461 (usp. o nje m u F. RlIČki, Ov. prilo,. .. za [>Qviul boU1UkHI
pataren ... Surine JAZU XIV, 1882, i V. J. g i t, An aleeta Romana. AfslPh
XXV. 1903). - O .<vim rukol.j,imB bo~an5kol!' porijekla usp. V. V r "" ••
""jiic"ulI nasIojanja " ~redo"jcčl1oj Bo~ni (Nap retka,"a Pov ijest 80<111'. i
HtrCc i!' ov;ne 1), Ovom prcr1e(lu Ireba dodal i V 'utočko evan đe Ue (usp.
P. M. r ll)" j H II. Je .:l.llo uIH~eJ\.e 6o,a " c~ora THIl3
.I ."'I<" oj Cpii Kjt" 6e.oHhCI< 5('OPHHI< H. 1937.
XI V_X" H (K~
O~im rukopisa <atu".. lo <e ndto i~l>ravu, k Oje potječu ll cpo.<rellno
v d čiPIlo", Ilije r arh ije .crkve b n~.n~k e~
ili njninili " .i emika. To ~ u.;
BolinoPOljsk, izjava iz 1203 (u lat. prijevodu, izd. T. S m i č i lt I DS II
CO IlJ, 19(5): neke i.prave XIV , ~l. iz l\ijtmenMko~ Jrhiv» (1'. gore):
tUIamenat ,Itosta Radina i. ] 466 /izd e.
T r II h e I k a II GZ M XXIII. ]911. i
lb. e T o j • Ho 8 Hil. C pn c~ e n08e.'b~ I. 2: u~p. takodu T r u h e I k a, Jot
o tU llImenlu gosta Radina, GZM XXV. 1913): neke isprave i pi~ma il
Du brovačkog arhiva (Obj.,·ljeni II zbirkama Miklo;'iča. P"dt .. i SIoji'
nOI·it,).
Nalpj~i I\~ <tecclm~.iako \\\wlobrojni. ""drile !loncki d r ~gocjenl
!lodat"k (Izd. L T o j, H II H" h. 3'"H(I1 : usp. ta k oder e.
T r u h t I k a,
Ul<v ll II~ St(duI'jeenc kulturne spomell ike Bosn~. GZM XX VI. 1914. i POl'.;
II <: ~ I P H I,. rpoo H 'P06HII CIl(IWC HH ~ ,OCTa MH.1)"T"Ha H ~ XYWCl(o "
)' <j' U"3 HCI(O>l epe 3Y. i.to XLVI. 1934).
l'o d 3tak~ o »erk"i bosanskoj_ i njezinoj h ijUMlliji inHl nlld~lie "
(j\I !> rovHčkOj "radi. k o ju su u ~vujim zbirkama objnil i Gelcieh.Thal 16czv
i .lorlCu (I'. izvo re u,. I'O~1. X.J. i II "radi iz rim~k i h Mhil'» (ild. Thtin e~,
Fe r mendžin. Smičikl a s i Farl a ti. 11I.I·ricum ~~crum IV. 1769).
od pojedinačnih izvora. ku.iI su Uj!lal'IIom nUI~li i,,'an Ao~ne. ~I"vm
.<u: Srp.ki sinodik (zborn ik an ate ma i vJ~čllaja. koji se u nedjelju pravo.
~lnlj8 Člt~ u crkvi). sačulau u dva rukopis~ il 2. pulu"inc XIV. R (;u~.
Jh e T o j I H o 8 H h. _Tpl:6t.HH " IIIICTHP' en. TpojHllf 1(0.1 n.l'CH"\o~ '
ChoMeH HI( CAH L VJ, 1922. i H. I-' Y )I< H 4 H h. 06pu HCnOHUI ......epe "
"jl(lh'.lHH.~H,M jepeT"~a . i~1O XXX!. I!!!IH): Dutoia bo""r"kih franj~vacu iz
1373 \llajoolJf izd. O. il: II i ~ W II I <.I u rupnlv; VJerodo~!ojnOSt latin.klh
inora o l>o~an~I,;m k r"lj~nima. l{"d .lAZU 270. 1!l-l9): dl'~ ru kopis" XV .._t.
il mletačke /Il~rdon e (il.d. f. R:l ~ li i. Prih".i >.a po\"i~<1 tous,," ski]' Put;t.
rtni<, Slarilt~ .!AZU XIV. 1&<1): I"smo l';' !>" Eu)(tl1o IV. le,,"ltl Tomi hvar.
.,kom i, 14~5 (Il.tl. Pnrlnti IV): pi~lI\o 11'.1110 I<aj\i<tntlw pupi 14i).~ (iZ(1.
F~rmtndiin); I)i~m" carij!rad skOj! patri,j"rlln Genadija II, il. ..e<.line XV.
Ft. sinajsl"m mnno.<;nla (".rčk i o r ;l(illl11 u Mij!ne PC 100: nepot!,,,,,i slave".
siti prijel·od. vje rojatno n~jk,,~niJe ir. I I'olovin" XVI. ~t .. izd. Jh. 1\ O ~ o.
'. o: H " h u 1".13CII>Il(' CY il 63. Ise.:;. ~ l>otl"",;ji iz istOj! I rel1lenn H. :1 \. 'I H 1..
]\lhHlII(I<II" PUOBH IV. ]89,'.): Symbol u", v.. ril~tum fidel pro iIIror,
mllt,one Maniclteorum od kardIllala t. Tu rQlIemade iz l~/il umjholJ!! i~d.
6·,·)
--
••
u . K a n! b ~ r u Cro. t i. u er a 3, 193<!,; E. S. P 'c,olom;ni (kasniji pa!, .\
P,O ll. U5S ·64), Hist oria EurOP3e (~t l mplno IMO; odlom~1; o bo.~ n skl" :
I herd id ml prdtampau J . M a t II S o v it. TT; humanista o Pataren;m a.
C.odi"njak Skop~ko~ fi1ozufskol! fakultet a I, lm).
o lbi rka m a izvotl u povijest Bosne u ,.e dnjen! vije k u U$1'. r .
;; i . i t. Ilvo r i bos.n~ke povijest i (Nap r etkoI'a Povijut BiH l. 1942).
)'
I L I t e r a t ura. Interes za p ro~I"~1 Bos " ~ i I>ok u'aji. da se o na pri '
k aže ukupn o. pripad aju u nije me sla bljenja Tu r.kog Ca,"!I'II, kada s.
I uč e kivalo. dD će i ona bit i os iotlOd e na od Tu r a ka. P rvo zna tn ije d jd e-
jest M , S e h i n, e k, Politi.c!' ~ Geschichk de ~ Kiilligrei(he.< Bosnien und
Ra ma vom Jahre 867 bis 1741, 1'S;. Od d oma6 h pis~ca dao je prvi prel!lctl
, bou nske povijesti F . " s. P e j ~ č e V i t " djelu H istotJ~ Servl~e. l;!:,H .
U.koro j e iz;;Ja. opet od jedno,", Nije mca, tajedničk i p r i k aul\~ historiJl.
Srbije i Bosne: J. Ch r. E II \: e l, Ge><eJo icilt ( von Ser... ien und BO ... uel\.
lliOl, ntdena dobrim dijdom po Raj icu i Pej. č~vi~u. ali i S iskori~civanJem
novih izvou. "uoči l o uga rsk ih. Si.tematski i ~ punim poznavanjenl izvn r.t
; li ter ature Ob radio Je bo ..... nsk" h,'toflJu tek Vj. "I a i C. POVIC ...
Bosne d o propa!!" kra lje l·sh·li. 1882. P rcvedena na nj(mački i mndar.k.
KlaUel" je knjlJ!a du , o ~Iut.ila stran'm nautcnjadma Zli uPOZllal-a"j,
bosanske p r o~IOS!l. NaUČIlII vrijedno~t n ije ni do dana. izgu bila. Naj;sc r p-
nije, s i~koriiltIl'8"jem i dobrovatk e a rhIv ske I!r~dt, ob rad io j~ bos""~;,,,
lIi~torijll B. n O]l o M" k XH cTofl Hja DOCHe L 1'\40. GodIlIt 1'942 ;zi;d~ j<: "
l1.danju I-\r l'~t~ko(: kuhumo!: dru ~lva ~apre\l al\ u Saraj evu ~Pov:~< t
h r \' 3t ~kih 1.emalj R Bo,,,~ i I-\ erc~ !:ov,,' e od "ajsl ar iji h vre mena do !!od·",-
I
, •
l ~ 6J<. u kojOj jt polimku I'o\'ij e ~l ]lri kaZlo M. P e r o; ~ l' i ć. Predno< ;
ovolta djela prem~ prija~njima je~te u tome . ~IO ububl'3ca i kulturn I
histo riju. većinom i7 I'er~ e. T r u II e I k e. Z~ poli t ičku , kuitur" "
h'~lo r iju Oo."c jo. jt I'3tllO dj~lo il:. .1 i r e t e k a (p rev. J. Radoni ć,.
l1CTopHja Cpii3 l -IV. v~"or. takoder preltled I)Ovije~ t i Bo<ne " HE lli.
I 1!I42,~. I', Bo'''" i He rce!:""in a lod .1. i;idaka , C. T r uhe!kc)
O~im .pomen utih djeb im • .in, nckoliku cjelOVItih prikn~ bo.ans k·,
1I,,!otlje To .~u; S!al'olJub Bo,nJak l!. P . Jukit), ZemljopiS i p<)l'je· (·
nk~ SM"e. 11\51; A K n e! e' i~. Krntka poviJc< t itralja boS3n.kih I-I::.
II!8~_f\7: i~t'. Pad B o<n~. !gS(J; l.. T II a II (I C z l'. Ge~chich te (,,: l" ~
ij~terr,·u ll lt. Monar,I,," i" Wun "lid Bild: B"'"ICII ulld HHle!:,owill~ ) .
CT. C T a II o j e .. " h, 11CTOPII,i~ hOClIe II XC I'U erOH lm c. I9O!f; M P' ,"
I o l! Po\iie~t Bo.",· I. ISI;! : B T, (> P"" II 1.. DOCII3 " X~puerOHHII3. 192~.
Zn hi~t"rd.<ku L"co~r" flj\l Rnsne ; Hcrcel!","II'O:. oSIm djela l, . J i.
r~t f k a. I),~ Halldel~.tra,sel\ . I e
T. l! u " a "" II II II a. epnel(" oU.1aCTlI
(I. ht . lU qp.'kll p.(\vije.<1 u ",·om rndoblju). zna t niJe .., ra~"r~I·~ ·
B n o p o 111110. Tep ,nopHja." u, pnaoi (.oca )lc~e .!lplK aae y cpeIlH....: H~" ..
r.lar \.·AH ]I..;. !lU.; : ,1.\ . :IIfIl H h. :k"!I,oe XepIIU8 CH. CaRe, ;"" 1><'1
 I!un; H .1. p). " ' I' a II. HelllTo (, 5oe ..... O .Il.6apcl(oj .. ,la6"oOOea I< C",uJ
~'n HcKonHj l\ II O cprrCK" M M al\aCTllp "M~ y DOCIIII. rOllll ,ulbl1 ua Hl! [I. !8711
Rudarstvo: I\. J i r e č e k. Die I-I andel~~trassen. i B. C ~ a I' H lt , CT~po
1'.'· .. nl>C~u lIpaflO (v. Iii. 11 srpsku poviju l u ovom razdoblj u).
Numizmalik a: C. T r u h e I k a, Nalaz bosanskih Ilovae~ ob ret e"
K<>d Ri biča, GZM XVII, 1905. Sistematski pregled s osvrtom na prija~n" ,
ilte ra ,uru dao je L R e II g j e o, Noyci bosanskih banova i k raljeva (ist o
LV, 1943). Usp, takoder M, lJ II li Mh. Be.llll~ " 6ol:aHcKK :IJIaTlIH K. Hl! Ill ,
1%1,52, i re pliku l. Rcng jela u Numilmatj k~ V, 195J.
Za
tl(>vtk ".
unutarnje u rede nje : IC J i r e če k. BOAAa i Herec~ovin. za ~ I ~.··
Cftropis Cuk~ho Musea Lill. 1879; C. Tr I/ h e I k a, Drh vnn ,
$Ild beno uStrojstvo Bosne II doba prije Turaka. GZM XIII. 1904 (prer~.
Mno u Nap retk()Yoj Povijesti B. i H.; isti. Hi~lorička podlol::u a/! r arno .:
I'i'anj~ " Bo.<ni. i~to XX Vll. 1915; E m. L i I e k. Iz društveno/! i drlavnol!
,,~t roj~t"a B i H. u Med nje m vijek u (ln-jdu] L realke u Surajcv u IM"·
II;tII!I ; 11\89·00): A. C o A o B j e l. np8ftHK no~o "' lj te ... a~ . l' cpe!u.. eHe·
''''''HOj 50C.... . np~r,'ell ll. 194i.
O kat"ličk"j erl,vi. osim poglavlja u Nnpre t kovoj P"vi.iest i: D. F ~ r·
I II t i. lityncum ~~crum IV; M. B a I i n i Ć, Djflovanjc Franjev~c~ u Bo~,,,
'1 Herce)!""v", i I. Za".reb 11181; A. Ii o " e r, Dva od lomka ir. poveće~ r.d~
" k rš{nn._koj crkVI u Bo~ni (Spomen.knji!!a i,. 60$ne. 1901): J. B o t i l·
II <I l ' ; Ć, K r i ti čki i~p;t popi.~ bo~an ~I,ih vik..ra i provincijala. BfO/! ra\!
19J.~; J . J cIc II ic, "ultura i bosanski f ranjevci L I!! IZ: M. ]"J). P K o .. .. h.
ABI<lf>ol<c~e nane l< cpnCK e Je >l.be, ]93-4; l R u P t I č. En(~tehunJ! de .
'fr~n'-i~llanerflfn r rci~n in Bo.nie n und de r HfTze):owinJ und ihre Ent ... ick·
h"'l:: bi" >.um hh re 1878. W37: F. S i ~ i Ć. Ne~to o bos3nsko·d~kov a čkoJ
"i.ku piji i d.kov~čkoj kaudr,.,!;. Godi~njic. Nl: 44. 19;j5.
O I,n r ;,kte r u i pn~l~nku ~crkve bO.<a".ku 1''''IO)e u nauci ra1.liči,~
,ni.'ljenin. Rli preVladava mišljenje. d. je ona bila patarensko/! tipa .
Posi ii<' D. I' rt r I a t i j a. Illy ricum sacrum IV (1769). koi' jc booanSku
h.rau - na o~ u"vu i.ključivo l~tin"ldh ~okumellMR - "ci icnio kR')
1'a laren~k" ; i<t8koo mOll'uĆnOsl njezi ne nepos redne veze • buga rsld11l
11(}IH. mil~"'o m . C. S c h m i d t. Hi510i r~ e t doctrint de la Sl:C!,' tlc~ Cit h.·
r~~ ou Albig~oi " (1849). razv io je tO mi~ljenj~ do Jl"ran;ee. koju mu Je
.dop " 'ula ["!ri~l"pučna izvorna I!rada, jo, uvijek ~ am (l M lali,,~kom jezik"
Tek je 6. n e T I' a H o MII ll : OOrOM H1lH. Up~la oocal<CKI ~ KpcTjaH"
11,.,;). prije s"cgo na o~novu domaćih dok umen.t~ objelodanjC!lih u
zbir kama M i klo ~ičn i Pucica, iu uio mi.ao. dn je bo/.! om ilst vt) dodu ~,'
utjecalo n~ _crkvu bosan~ku4. osobi to rijelIne redovnike. _kr"tja n('4 _
udntle njelina (lrl!"~n,zacij a. nepostojanje surih crk~u i l11anast ira. a
1110ld" i l'o "ek~ promjena u obredil11a _ ali da .i~ o,," ".jzatl ipak sa~u.
,·;,In ~~oje I' r avos! ,I\'Ij~ u su;'ti"i ne1akllutll"
To je potaklo F. R a č k o I: a. da dovr!; svoje djelo BOjJomi]i i Pa·
II renl (Rad JAZU VII. VIII i X. 1869 i lSiO; Z. izd. SAN 193] ). koje je
izradio na os novu cje lok upne irade dotad a objPvljene, kao i n ek ih prijl'-
oepozno tih spis a. Protivno Pet ranovi~u, z aključio je, da je _crkva bo·
sarrsk a4 bila u svemu izrazilo patarenska, ali da se s vremenom _udaljil.
l, od strogoga lumačenj a svoje p rvob itne nauku.
Mišljenje Račkoga bilo je uglavnom prihl'aceno, jedino je što sc
liče redovničkOI:" obi ljdja .krstjana«, kao i stupnja pribli!avanja H rkve
i bosonskec pravovjernom učenju bilo poneki h razl ika u m i~ljenji m 3. Na
st an ov išt u Račk oga s toje V J. K la i f (usp. naročito _BosanskH erk,·u
i Patareni. u knj izi C rt ice iz hrva tske pro~losti, 1928), 1'. S i ~i ~ (Povijest
Hrvat a za kraljeva iz doma Arpadovičl. 19014). K. J i r e č e k HCTop .. ja
• Cp6a (prev , 1902'), O. P r o h a s k a (D as kroatisch·serbische Sch r irttum
in Bosnie n und de r Hcrzel:owina, 19l1) i dTllI:"i. U prilog u BORomi[s!v,"
i boljštl'ium (Ju:;-osl. Njiva 19(9) Prohaska je najzad. kao osnovno obi.
Ijdje :>crkve bosanske4. istakao uZ os t alo i njezinU tobotnju tdnju za
.pravim komunizmom4 (t akvo je mi šljenje ve ~ 1905 zastu pao M. P o fl o·
\' i C, Bocom ilen und Paluener. Ein Bei tug zur Geschichte des Sozialismus
" Neue Ze it XXIV. l. Bd.; pr ev. u Razredna bo rba l. 1906--190i,
Dop6a 4. 1911). P r istaju~i ;na~e Ul I:ledi!lte Račkoga. r. 4" ,"
Mo lU II H~. OICO 60r),MII.IIC1"ll3 y CpeAIh~Be"oBlloj DocnI< (Prosveta XXI.
(931). pO!lt3vio je hipotuu o mogutnosti. da se bosa nsk~ hereza. kao i
njoj srodne he reze _ s obzi r om na _ n eobično teritor ijalno podudaranje4
_ dovede u uiu vuu $ arijanstvom ostataka Gota u Bosni.
MgJjenje Pet r.novića p reuzeo je u suAtin, A T o M (pseud. S,m~
Tomića) . K'lCoa je 6 H"g cpe;UbeftjeKoĐK3 »UPKDI 60caHcKu _ ~"jepo
I 60cal!cKac (8053n51;3 Vila 18!12 i 1894), al i je. po ta knu l novijom I!ra~nm.
ogra n ičio utjecaj bogumiIstv. na neku :>zasebnu dru!bu bOll"omilsknc.
koj. se rulikovall od pata rena (t. j. krstja ni) dub rovačkih spisa i
.erk ,·t bosansl,e4 kao jedne konzCTvutivne pr~v"slavn r crkve. Jo; d ~ljc
od Atoma otišao je B. r JI y lU a u. CpeAIbOleKOBlla .60C311CKI l\~lKB R~
(OPIl1l03 .. I{JH<1> IV. r9'1(). koj i je ospo rio postojanje bilo kakvi~ he rel ika
ili here t ičkih utjecaja u prayoslavnoj .crkvi bo~. n~oj •. Iloja se z~jedno •
drtavom odijeli la od srps ke cr kve. U knjizi l-I CTIIH3 o 00 rO" ''''''>l3 (1945)
izn'o je najud mi~J jenje, da nije po:«ojal3 ni t i bogum ilsk a niti drue:e duali.
~Iičke hereze na Zapadu. - Do iSlog uklj utka o nepostojanju bo:::-umil·
51"0 uopće doSao je tl isto vr ijeme bugarski historičar H. n. 5J[ a r o e ll.
DCCf.!lan H. npeaaHTCp KosIea "pOTII8 60roMllitlrre, 1923.
Uspo redo S~ sve j~čim istic~njtm pravoslavlja .c rkve boSllnsl;e~ n~
srpskoj stran i, pojavila sc nn hrva tskoj strani tetnja, da se ~crklO bo ~an·
sku dovede u štO tjdnju vezu s hr vatskom ~laJ!oljaškom crkvom. F.
'" i I o b a r. Ban Kul in i njeltovo doba (GZM XV, 19(3). smat ..o k oo·
sansku be rezu nepo$red n,m izdan kom ~Iagoljl;;ke .narodne crk,'u. koj~
je upJla tl bogumilst vo zbog progona slaven sk e slu1bc božje od ~1TJn .
6"-.
 Rima. I. P i! a r. Bogom;!stvo kao re!i ~;oznopovj esni. te ka o so cij alu ; i
]
'.
po!i liek i proble m (1927), p rilIV. ti o je ovu misao. kOJU SU dalje r~lVi l i M.
Vc g o. Povijest Hum ske zemlje (Hercegovine) l, 1937, L. P e t r o v I <
(Djed Ii rvll" Ch roato rum ded. Kalendar Nap redak 19012. i Hrvatsk",
podrijetlo lx,.~umiISlv " Spremnost l, 1942) ; Ć. T r u h e I k a, Bosanska
na rodna (patarenska) e rkv a (N ap retkova PO"ijes! 8 . i H. I, 19-12). Oni su
" ~DO me nul i m pr ilozima ust upali mi{ljenje. da _ukva bosansku nik
bil~1 ni " kakvoj vni s bo~umilslvom. nego da je manje vi~e bila nepo·
nedno poveuna s hrvatsIli m gla goljdt vom. a poli tj~k i p riti sak ugan;k :h
kra ljeva p.od rta,·an od p.pa p rouzro~io je. da se _crkva bosansku otu·
dila od Rima i očuval a neke kon zer vativne crte, ili je čak bio utrokom
i njezma prop. danj. i n. jud potpunoga unutrdnjeg rasula.
P remda je B. T, o p o n II h (0 0<:11' II Xepu eroHII"a, 1925. i X"CTOP .. ja
6 0cHe I. 194()1 II osnovu prihvatIlO mi~]jCllje Račkoga. on je njegovu
misao o evol ucij i -crkve bosansku pro~irio utoliko. ! Io je pretpostavio.
da se ona vet od $voga početka u koječem r azliko"lla od pr vohitnog
OO ~um ilstva .
Gluifeu raspravi iz 192~ dala je pOlicaj J. ~ i d a k" Z8 raspravu
PrObl em bosanSke crkvc u na$oj hi storiogrM iji od Petranov ita do Glu~c .
(Rad JAZU 259. 1931), u kojoj je izrazi o miiljenje o -crkvi bonn~kojc
kao prvobitno k a t ol ičkoj biskupij i s iz raz ito slavenskim obilježjem i
jakim utjecaji ma crkvene kulture b tOka. Ona se osamostalila u 3O.im go·
dil'lnlO o XJJ!. st.. kada je Rim , pomognu t od ugarskog kralja ka o vrh o,·.
noC' "Mpod~ra Bosne, nu tojao da .crk,·u bosansl;uc njeZ in red
,.k rstja nu pr eus troji po UlO r u ostalih bisk u)lija na Zapadu . Premda "U
je Zapadna i iSločnQ crkv a - kako grč ka, tako; srpska _ oSudi"ale kao
he re ličku scklu du . li s tičkog li)l'. ona se lI ij~ od nji h razlikovala P....
"Vom uten ju i osnovnim kr!itansllim si mbolima. ~idak ie svoje mišljenje
~ vremenom rauad io urupra vama: Pra,'osla,'n; ist Ok i -crkva bosanSka«
(Sa vremenik XXVII, 1938): »C rk\"a bosanska_ i probl~m bogum ilstva "
Bo~" i. 19<10; Sa mosta lna ."kv, bosansku i njezin i r edovnici (NVj L.
194 1--42): Oko pitanja _crkve bosanskc. i bOl!'umilstva. HZ JIl, 1950. (Usp.
takoder: Bosna I zap.dn i dualisti " prvoJ polovici XII!. stoljeta, Ho~ov
~oo r nik. 1952·53.)
U 5vOjOj krit iei tih nalora, M. B a r a d a. Sidako\" problem »oos3nske
crkve •. NVj XLIX. 19-10-41 (usp. i OS" r t na odgovo r J. Sidaka. isto L,
19-11--42) m i~h. da okvir Račk oga mo ra ostati nepromijenjen i da je,
prCmll lomc. bosanska hcrcza bila u poče tku $"8kako pa tuenska (bo!:"u·
mitsko imt , mai ra ZI nju pogrdni m). Usp rkos tome dop"~ta nekt korek.
ture postavaka R. tkoi!' u pojedinoSIimlI.
ui:"la"tlom Isto gled iSIe ~auzcli su takoder: M. D.H"" ", JC Jla" npK!!or
3~ XH C'TOPHjy nna peHa y 6 0<:"11 (360pIIKI\' <1> I<Jl03. 4>811'. YIIHR . )' ot'O.pa,.l.Y I,
1948), O K n i e ". al d. Vjcrodostojnost latinski h izvo ra o b~san ski~1
6213
kr"tj ~ll ima (Rad JAZ U 270, 1949). i A. S o I o.' j e " , koji jc prvi pul pod u.
zco zn31:ajan nnpor. da mi$ljenje Račkog a potkrij epi novom , radom s ral·
liči t i h pod ru čj a. To su: Vje rsko u ~enje bosanskc erkvc (izd. JAZU 194!'1;
["ne. pr ijevod. donekIc promijenjen, u Bulletin de la cllsse des lett res ....
~ Stric. T. XXXIV, Bruxel!cs 19(8);Jecy Jl H 60rOl<HJlII nowroU!!1< KPC'T ?
(GZ M. N. S. m , 1948; [ rane., sa nCln alnim izmjcn ama , u 'POmenu tom
Bul!etinu 19<19); rOCT P a1l,ll " H Iberoa TeCn Jl eNPT, Prci!' led l l. 1947 ; Pri lot:
p;t~ nju boum.ke crkve, HZ m. 1950; HCCTIKII< 6orOMH.,CTU K HC.>l a MH·
uUllja 6oClle, God'!nj ak h to dr. B. i H. 11. 1949: 4'~· HJl3jaj KTK. naTepuKlI
.. t(YAYr CpH )OI BIISI IITHeKIIM IISBOP"M8. JOOP" H': IIUOU XXI . BllaaHTu'
.. OfIlK H KllcTln'YT I, 1952.
BibliOi!' rafij u litcratu re za _crkvu boS.t nskuc do 1940 V. J. S; d a k.
Crk VI bosanska (1940). a za kasn ije vrijeme i I t i. Oko pilanja ... (1 9501
Usp. takoder A. S e II m a u s, Dcr Ncu man ieh 5ismus auf dem B ~ lk3 n.
Saecul um 11. 1951.
Po jed inačne rasp r ave: J. Paulcr, Ka ko i kada jc Bosni
prip al a Uga rskOj. GZM 11. 1890: M. Prc l o!!. Stud ije iz hosanSkt 1'0\";'
, je."li. h,je,taj "elik e gimnazije u S3rajevu, 1908: B. Tl o p o III h. Dali
I DOPIIh II IberOBU nOTOMu"" rue CAIi 182. 1940; i s t i. SaH KynHIl. rO,D. .. ·
I UI .... Kua 114 34. 1921; B. r JI)oI wau., n oaeibe MaTIIje HIIII O(Jl aea, 1912 (u."Il.
o njim~ takoder raspr~\"e M. K osa u r.,aey CA'H 1'23, 192i, i.1 Npg ~' n
11 Rei;etarovu zburn n"" 1931); L. T h a 1 I oe z}", Istrrtiv afl:ia O postanku
l>()!opnsl'e banovine. GZM XVlU. 1906; M. PH(THh, 6 0C II3 O,D. ( >IPTI!
Oall3 MaTIIje HIIIIOCI!aS3 liO aJla.!l.e cpe .. CKor a Kpalba CTe8al<a Jlpar),THII8.
191 0; C. T ru h e 1 k 3. I\olii evka ; grohlje pl"Vih Kotrolll sni!!a. I\'Vj XLI.
1933; B. fi o p o a H h. nHTa .... e o nOp~"!! )' Korpo waHllh a. npHI!03U
I\.JH<1> V. 1!r.l5; F. ~i."it, Studije i~ bon nske histor ije. l. O ralu h~lI u
Tnlll:l s ul:,.. ~k ;'" l;ra!jelll Ljude vitum I godine 1363. ll. Kad je blHl
Tvrtko postau kralj srpski i bosansk i i kad je umro, 111. H ~t o rifki pregled
k ~loli~k e bisku pije bosanske do godinc 1701 (GZM XV , 1903); K. .1 ir e·
~ek, Vlastela hum ska na natpisu II Veličani m a (isto IV, ]892); H il. PYll a·
p . u, Oa1101l. lbC TBPTKa lialla 035~ 13n ). i TPK ,D,O,D,aTK. ~ pacnpaRH
_6.1I0Balbe TBpT"J li aKu. isto VI, I~ (oboje prdL u 3150pII""Y
Hil. PVIl8P'l8 l. 1 93~; B. Tl o P o HK h. KpaJb TBpno l l<oypo .. al1ut..,
1925; F. S. i i t, Hrvoje V"kčić Hr\"a tinit ; njel:ovo dob •• 1902; I>\, .ll II H K~.
O K p ~'IlHcalby TupTKa ~ 3.& KpaJbI, ruc CAH 167, 1932; H. P . AO j'l II h.
06peJl KpyHIIC81b3 6oe3KC1(or KpaJba Tepna J. 1948; J. R II d o n i Č, Der
I Grossvo jvode von Bosnie n. Sandalj Hra n;!! K M'ČI, AfslPh XIX. 11197 :
i lti. O KH e3y na ••w PaJleIlOBKh~·. ]IMC 211 -212. 1902; .lb. 1\08"
~ e B Kh , 3 11a .. eKK T~ Bl!aCTeoCJ< ~ nODOJl HUC cpclllbc r BeK', PIJIOjCBHhll'
I 'Đ yp \ieBlI"K' BII3TKO BHhl<. r OJUlWlbllI1a HI.J X. 1888; G r. (. r t m ot n ; k.
Prodaja b OS&tlsko:: pr imorja Dubrovniku "odine 1399 i kr a.j Ostoja. GlM
XI. 1112]1.. i oocaK0<8 Kpa.'bKUa rp~'6~. r O.'l.KUJlbaJi HCT. liP. 6 K X. rv, !95:!;
627
 •
M. r ~ u II 1>. Je.. ell l rp)·6~. npMOr 6ot~HtKOj II<."TOpllil! (139]·99,. Hr
1· 4. 1953; M. .!l II" II II, B(em EOepxapJl3 BHlIlIuel o 6()(:1I1I. JH'-l I
\935; CT. CTa ll oj(8l1h, Pi po Sp~no. npn. r.UC"MK 1901; A. H aMII
BOjBO.U Pa.o.OClB n aMoMlIh, JI eTonIle MC 245-246, 1907; C. T, u h t I k ~.
Vuk B ~nić Kotromanić. eZM 27, 191~; B. "RopoBMII, KaKO jt IIOjIIO.U
I
Pa!lOe"aB n~B,'OHIIII npo/lauo LJ..y6 poB'13HIIM3 KOHaB""'. rO/lK lll lbHU1
H'-l 36, 1927; Cpe6pellHua ~a BJ!U.t MtnOTa CTeBaHa, npll .. O]H KJH<l'
ll. 1922; M. II HII II h, Cpe6p HIIM Kpaj Cpe6pHIUlt. rllaC CAH 161. 1934 ;
Ć. T , II h e 11< 0, Kon a"oski ra l , GZM 29. 1917; ll . T, OP o II II l, • .!leeno,
T»'pal) opaHK08Hh IIpe .. a KOIl380CKO" paty, LlIc CAH lIO, 1924; L.
T h ~ II o e Z)', Radi"oj. Solili des K6nigs Slefan Ostoja ~Oll Bosnk"
1429----1<663 (u knj iz,; S! udi~ lUr G(schichle Bosuiens); Jb. Jo ft I II o B l! h.
l Xli I'OGLAVLJ E

DUBROVN IK OD POSTANKA DO KRAJA XV. STOLJECA

CTjtlll1! BYK~IIh KOCHI, r.ue CA H 28, 1891; M. ]l l! HII h, Tpr !lPKjt.. II
O.O.. ""~ Y epe.a.lW .. 8eKY, rO"HWIbIlUJ H'-l 47. 1938; B. "Rop o .HI.
Hl npow"O<."TH OOCKt " XepuerOBHlle, a) Boj80/lz HIIHKI" n U.1o""I•.
b) nllu ...e :I«KII116e :""putNl CTjen,"a II ... t!"OBIIX elIHOBI 145.5 rO/l.HII(.
r OA,,"' ... IIU3 H'-l 48. \939; Jb. J o. a KOBII h, Pnou ...e xepuera CT;"·
".K. e LJ..y(>POBHHKO M .0!lHlJe 1~5 1-1 4S4. isto x . 1888; Ć . T r u II e 1k • .
eine apokr~'phe 1nseh rifl de5 !·te nogs Sltphan. Wiss Mill. 111. 1895
H~ . P Yft a p a u, O lIatnllcy !ta UPKBK xepuera CTuaHa ). rOp3ll'AY, r~a c
CA H 16. 1889; A. H BJI h, Kua II 011 Kora je Ct jenaH BYK41111 ~06110
THTY,' y xepuera CB. Case, JltTOnKC MC 230. 1905; B. e T e dl a Ho" HII.
l(p ako Mami. npc". DUWKOJ II 60tllH, islo 331. 1932; is I i PITonalI",
MpaJba MatHje l' DoeHH. iSlo 332, 193'2; L. T h • II (> Cz y, Povijen bonovine.
,Ind a i ~a,oii Jajca 14.30--1SZ7 (prev. 1916).
O knjife,,"om radu u Bosni ,'. gore spomenute prilogt D. Pro·
baske i V. Vrane.
O umjclnosti, napose sletcima. pi u li 5U: C. T, II II e'" 3. Staro·
k ",ćan .k •• ,heolocija, 1931; i II i, Osv n (v. go re); i S 1 i. Sredovječni
5letd B. i H. (Naprttk ov. Povijest 8. i H.); B. c. a p Mh, 6ory""~CKM
rp060Đ H H 6ocall~H"., "L'ltH.!l3P Hapo..... o jeJlHH<."TBO m, \932 ; J. S i d I k.
P roblem (~. gore); A. S o lov J t \', Juu li hoc-omili (v. r-ore); A. II e n a e,
Radimlja (1950) i 0 "080 (1951), isc rpne monografije o najznačajniji m
nekropolama Sa sleteima II Horcccovi ni i iSIotnoj Bosni. - O tv,d, n,
padovima. osim pojedinatnih p,ilol:8, najpotpuniji je rad C. T r II h e I k e.
Ndi gradovi. opis najljepW, sredovječnih grado~a B. i H.. 190~ .
I > nckoliko n a ših pr imorski h g radova i otoka sačinja"ao bizan tsku
I o ko li n u Dubrovnika, njegovi su se posjedi i vinogradi nalazili
I. Postanak. _ Prvih gouina V II. st. s ru5ili lU Avari i Sbveni
stari grl:ko. ri mski grad Epi daur. koji ~e nalazio na mjes tu da-
našn j eg Cav tat a. Pri kraju VII. ili U VIII. ~t. spominj~ $e prvi
put nasel je Ragus ium , koj e Idi dese tak kilometara prema sjeve-
rozapadu. Kasnija t,adicija tvrdi. da su nek i hjegu nci ;1. Epi-
daur .. umovali Raguzij. Smatra se. medutim. da je postojal o
neko naselje i~ ilirskog doba , oko kojega su se vjerojatno ka-
snije. 1.3 vrijeIne avarsko-slavenskih n;wl.la . okupljali bjegunc i
i~. Epi,hll!r~ i drugih k rajeva.
Rag u1.ij se nalazi na visokoj morsk oj hridi. koja je u pri .
jašnja vreme na bila opkoljen a m orem sa $\'ih strana. Na tome
d osta za Jtićenom mjestu on je d ugo staj a o kao neznatno ribar.
sko- pomorsko naselje. Na suprotno; strani, n a o bron cima brda.
nalazilo se zemljiite. koj e su stanovni" Rag...zija počeli ohrad i·
\'a ti v rlo rano. T u su, prema kas n ijoj tradi ciji, doseljen i Sl a ~eni
izgradili malo na selje odijeljeno morskim kanalom od Rag-uzija.
To je mjes to na zva n o Dubro vnik, \"jerojatno po dubravi (šumi ).
koja se tu nalazila.
2. Počeci. _ Dubrovnik je u poče t ku pripadao Bizantu pa je
lemu Dalmaciju. B udući da su Slaveni uuzdi S~U neposrednu

i na podrul:j u, koje jc p ripadalo Zahumljanima i T ravunjanima.

Slično j e bilo i s ostalim dalmatinskim gradovima, koji su svojc
posjede im ali na sla vensk om teritori ju. Za mirno uiivanje tih

6Zfl 629

I
p"$je<ia gTadov; S o pla ća li dan ak slavcnskim dadari",,, , Pn' e
Su vlJo::s ti o tOme u v~zi ~ ca rem Vuili jem I.. koji j e htio uro::diti
ullnosc izmedu Bizanta i Slavena i od redio visi nu toga Janka.
Otada Dubrovnik pla ća zahu",sk im i travu njs kim kn.::!O"i m"
pil 3h zl atnika danka za $voj e ,·inOErade. i taj su danak . kasnije
nazv an - jed nom riječi a ral,skog porijo::kla - mogoriš (lat.
ma!!arisium j. Dubrov bni pla ća li !,osl' o(larima svoea zaleda ."'0::
Ilo dol aska Turaka.
U polovini IX . st. D ub rovni k jo:: "el' bi" dobru u t vrđen Frad
pa je uspio da I~ tna est mjeseci odolijeva napadajima juin".
itaJskih Arap a (S(;(;. 8e;i ). Dvi j e god ine po~li j e Du hrovčani su
sudjelovali \I ekspedici j i I)ro t;' · njih pri osva janju grada Ba rija
pre noseć i na ~vojilll la dam .. H rvate i dru.(t: primorske Slave ne.
koje j e bizantski car bio poz,·ao. da u toj borbi pomognu Fran ke.
S"e te vijesti o os nivanju i počecima Dubrov nik a ul,i san je
Porfirog..,net g. !l4R· 9·H), U jc,lnome 5Vllm spislI ka že on za Du.
lJnwČa ne. kako _sagrad iš.., najprije mali grad. a zatim veći. I,a
mu 1,;lti1l1 prošir ik 1idi nt:. do k najposli j e. šireći sc pomalo i mn o·
žeći. ni su im"li ovaj (i<m" šnji gr ad ~. Tako se on" nckad a!njc
neznatno na ~elje po l a~a n \) prell·aralo " vazno privredno, ~rlmi .
nislrativn o i kullul'no sredi šte.
T ada su s.., mn ogo iz mij enil e i pril ike na o balama .Jadran.
skog mora , Od kraja X , st. Venecija je postala vcoma važan po.
mors k o. trgov a čki grad, jedan od najj ačih na SrerlOtcmnom
mO nl. U svojoj je vlasti ddala dijelove nak obale. za uzim a la
naj vainije I)oz icije u Irgo ,' a čk im c..,nlri ma u\,anta i sa više sa·
moslalnosti i odlučnost; vod ila s"oju vanjsku poli tiku. o!o bit o
na J adran skom moru. Kad su M lečani osvojil i Dalmaciju g. 1000
i D ubrovnik j.., na neko vr ij eme priwa o vrh o" nu ,'Iast V..,n« ij..,.
U iSlO !U ,'rijeme j uf noita1ski Arapi i dalj.., napadali bizant·
ske oblasti i njihove trgO"ačke brodo"e. zbot: čega su nastajale
česte borbe. Ta ko je bizantsk i namj.."nik u Na upa kl u oko g. JOSO.
poveo proti" njih ratno brodovlj.." u toj su \'oj noj ekspediciji
sudjelonli i brodovi Dubrovnika.
Zbog borbe, koju je Bizan t u XI. st. vodio s du klja nskom
dri a" om i ustanicima u M akedo niji. poraslo j.., zna čenj.., blisk o~
D ubrov nika. tako da So:' u njemu spominje ibizanisk i strat"'g.
koji upravl ja poseb no m Dubrovačkom temom. Misli se. da j.., ta
630
l'"kra j ina obuhvatala rlio južne D almacije .. ~ IlIJC i s l.lj ~J~eno. Ila
jc OlJa pos tojala i mnogo prije. Dub ro"ačk l Je strateg. ~ala.kal on
stradat. oko g. 1040. kad ga je na jedno,m l o bo~e p r~J<llclJskom
slanku neda leko od D ubrovni ka uh vatIO duk! Ja nsk l knez. V o~
"jid.,v. T om je prilikom Voj is!a,' po veo so bom 'I $Iratego"a SI na.
njel! ov", brz(: brodo,'''',
Bizantsku su m oć na ]adralJskom llloru podrival i i !\'ormani,
koji su iz južne Ital ije i:..,sto navaljivali na o bale Balka nskog
poluotoka i nast ojali da potpu.n o za~ospoda n:: ul az~m u. J~d ran .
sk" more. Bizantski j.., utjecaj slabiO n a na~em pnmorJu I zbog
purna Biza nta u ratu sa Sc1džucima u M a!~j Az iji ..k~o i zbog
, unut rašnjih borba u ~ amome ca rstvu. T ada Jt ustvaTl I pTe5la];,
bizantska vlast u dalmatinskim gradovima; Bizant j.., jo~ jedinu
od ,' r..,mena do vremena isticao svoja suverena pra"a na I~j;h.
Dubrovnik. je iskorišćivao takvu situaciju i u Xl. st. postIgao
~eću samost,dn ost. T o jt: odgovaralo i interesima njegov ih st~ .
no~ n ika u vrijeme. kad a jc gradove na J adranskom moru bl<'
za h"iltio opći ..,kollomski nap redak i ja čanje trgo,'ine rili Me·
dileranu. Tada S" Dubrovčani prvi lJut napustili Bizants ko c.. r ~
stvO i priznali vlast Normana, koji SIJ bili II ra tu s Bi1,antom I
Vcn..,cijom (108 1.85). U norman skoj mornari ci. koja).., ratoval a
u Jonskom moru, bilo jc i dubrovačkih brodova. kOJI su se b.~ .
rili l)foliv svoga nedavnog vrhov nog gospod ara, isl ma. po~h ~e
to ga, Du brov nik je ponovo potpa o I)od bizantsku. "last. ah :l ~
ona t;oda bila "iše nominalna nego stvarna. pa JC Dubro\' nl k
mor~o sam da s.., brani. a vjeroj atn o i upravlja.
U X I. st. znatno je poras la valnost Dubrov nika i u crkve nin~
st"a rima. Papa je 1022 pod igao Dub ro" a čk u bis ku piju na stu panj
, nadbiskupi je i pod njezinu n..,pos red nu vlast stavio prosIra no
I)odručje. koje sc prublo od Ne retve i Boja ne na prim~ rj." do
,I dubo ko u unutraš njost. Tome su se oduprle cr kven.., starjesIne \1
Splitu i Baru. pa je kasnije dukl j anskoj drlav i us pj d o da u Baru
dobij.., s"oju nadbi skupi ju (1089). Got ovo puna dva st oljeća tr3 '
j ala j c borba izmeđ u le d" ije nadbis kupije ok o j urisdikcije n~ d
lini podr učj em. U polovi ni XI I. st.. za vri jeme nazadova n ja
Zete. Barska je nadbisku pija bila ukinu ta. Pono,'o jc usposta v.
ljena po tk raj islog stolj..,';a, ka d se Nema nj ;n si n Vukan pn ·
631
l
 KA R TA XX

klonio katol ičkoj crkvi. a horba izmedu Dubrovnika i Bara d,,·

"r~cna je tek 1255.
I :\la kraju Xl. sl.. prema starim kr onikama, ratovao je pruli \'
Dubrovnika ~.etski kralj Bodin. ali nije uspio da ga osvo j i. h l;
;1.vori govore i o prolaznom m!e\:I<;kom osvojeniu Dubrovn ika
IIiI . Da bi se obranio oJ mld ... !:ke opasnosti. Dubrovnik se
slavi" pod zaštitu Normana ( 11 72). ::lli ih je napustio. čim S\I
Mk,;an; presiali ratovati protiv Bizanta. Dc~etak godina kasnije.
kad su unutrašnji neredi i rato,·j s 1\'ladariUl~j. Normanima ;
6rbima oslabili Bizant, Dubrovnik je ope t pri znao vlast N..r -
mana (1186-90). Za to sc vrijcme 011 borio sa Stefanom Nema-
• njom i njego\' im bratom Miros lavom. koji su hai tada bili os" O-
jili primorske gradove Zete i uzalud pokuša\' a1i da zaUlm\1 Du-
brovnik. S Dubrovtanillln s u potpisa)i mir lISu, kojim su jedni
• drugima zajamčili sigurnost i dali slobodu trgovanja.
Pri kr aju X II . st. Dubro\'nik je I)onol'o priznao I'last Biza nt:...
premcla su unmednji su kobi bili oslabili njegovII snagu ka" i
uljecaj i ugled na Jadr~ n s k om moru. Sud ionici u Cc{vrtorn kr i-
farskom ralu urnijl': šali Sll sc u te su kobe i z(lllzcli Cnrigrad
( 1204). Tu JI': I)riliku iskoristila Venee;j", d .. Z~Ulme sve važnije
dijdovl': bizantske obale od Jadranskog mora do Carigrada j da
zago~l'odari go,l0VO či t a\'im jugoislOčnim dijelom Balkanskog
poluotoka. Tada je i Dubrovnik pri7.nao vrhovnu vlast Vl':nceijc
•• o" -
( 1205). <{ ~ -•
o"

--' -•- -••-•

< o
~ <

:::> • -
S. Drui tvl':no- eko nomska li lruk!ura Dubrov ni ka do X II. sto-
~ < •
,I lj cea. _ Dubrovčani su se najprije bavili ribarsl\'om i pnnw r-
stl'om. a agrarne proi7. vode dobi,·ali Sll sa lemIje iz neposrednI':
<cl o " o
cl.. • • • > o
"
okoline, koju su vjcr"jatno sami ubrađiv a li; na kojoj sc ka sni ic "-' 8 " .
!1.ominju i njihov; vioogradi. Već u prvim vijestima o Dubrovnik u
spominj u SI': njegovi brodovi. a araps ki pisac lo risi kale, dn
c::
:5
-• •"
- -• .-
o
o,
<
>
•< •
~

..stanu"nki Dubrovnika. ra di;n; i ratoborni Dalm at inci. imaju - • o <

;maino brodovlje i plove daleko~ (1153).
Uz taku razvijeno pomorstvo mora da je u Duoro"niku "rl"
rano postojala Orodogradnja. ka o i drugi zanali u vezi s pre ra -
·u
~
O
-
"
, ,
•• " -
z •
-
o.

-o

••
o

-
.~
• o

""- ,
d:va njem drvela. Drvodjc1jski su" !anati uili Po,trebni i zato, što
[
je Dubro,' nik šes t s t oljeća ui o veći n om dT\'c n grad. Osim tih
sl'a kako sc rano razvio i k OI-ački za nat. a vet je tada billi. dobro,

632
I ~

c>
•••
•
 ,-•
•
I

poznata j gradnja kamenih zgrada. naročito crka"a {X . - Xl.

stoljeće}. U XI $l. iuaduju sc: 1,1 Dubrov niku emajli. či ja jl: IZ-
ra db a bila jedan od flajsavršen ijih zana ta onoga vremena. S:l
cenlrom II Ca rigradu.
Obrt nička pro i~vodnja Dubrovnika. ekonomsko podizanje
I zc",:.1j:. (I Iljq;o\'u susje.istvu. neplodno 1.cmljište n jegovI'
i
oblasti i geografski polnbj samoga g rada potical i su Dubro\ -
I čane vrlo rano, da sc bave trg o,·inom. Ko pnena i pomorska trgo-
vina povcz .. le su Dubrovni k najprije s našim primorskim mj~_

I
stim:c i s oblast ima 1,1 zaleđu , zatim 5 prekomorskim zemljama.
u prvom redu s Italijom i zapadnom o balom Balkansko!; pulu-
otoka.. Stojeći pod vrhOl'nom vJašCu Bizanta, Dubrovčan i su sc
nesumnjivo koristili i njegovom zaš titom i priyikgijima. ka" i
njegovim privrednim ustano"ama i urganizacijom. a isk"~lv;,
,ostalih bizantskih podanika svakako su preno ~ena i u Dubrovnik.
Sve je to pridonijelo. da se Dubrovni k do XIII. st. .::zl" i" "
vc oma jako pom ors ko.lrgo ,'ačko središtc na našcm prinw rju.
Dubrovčani su stajali u pri\Tednim vczama s či t~"im nizom ta·
lijal15kih primorskih gradova. a od polovine X II . st. sklopili su
, nekima od njih i ugovo re o prijateljstvu i medu so lmo i 1.a.~tili
sta noynika. Ti ug-o,·o ri. koji su omogućili još večl n;,predak
trgovin~ Dubrovnika. sklopljeni su s ovim gradovima: MoHetta
( JI4S), Pisa (11 69). Fano ( 1199). Ancona ( 1199). MonoJwli
(1201 ). Ilari ( 1201). T erm oli ( 1203) i Bisceg1ie (121 1). kao i
Rovinj u Istri ( 1190). U nizu tih ugoyora zn>lčajan jc lI ~()\,O'
sk lopljen s Pisom, velik im trgo,' ačkim centrom na Tirenskum
moru. čiji su ljudi preku Ancone mnogo trgovali 5 Carigradum.
pri če mu im je Dubrovnik složio kao baza na plltu za hwk.
U istu je vrijeme Dubrovnik razvio t.go,·inu i s balkanskim
zemljama. O tomc najbolje svjedoči ispra"a bosa nskog bana
Kulina iz g. liS!), kojom jc Dubrovčanima dopustio da slobodno
trguju po djelo; Bosni i u koj oj je pry; ]lut zapisano sla ve nsko
imc Dubrovnika. Na trgovinu Dubrovnika s Imlltra~njo5ću upu·
ćuje j mirovni ugovo r s i\em.lnjom (1 186). koji jc Dubn.!yča­
nima dopustio da slobodn o trguju po eijdoj njegovoj zemlji. A
1'0 \'ijest im<l nekoga vje rodostojnog k roničanl. DllbrovČ<lni .IU 119::!
dobili i od ca ra lsaka prj,'ilegij. da slobodno j bez plaćanja (a·
rine trguju po cijelom Bizantskom earst"Il.

-
 Razvijeniji obrti. razgranata trgovina i p..,jačano pomors!>·..,.
kao i i~kori;tivanje zem!ji;nog posjeda. stvorili SlI pot!!og\! ~a
jaču društvenu diferencijacij u med" dubrovač kim sta nOl'niitvom_
lJ rt:do,·ima ugledniji h dubT<)\<ačkih stanovnika nabo sc. mnlda.
i neki bogati potomak Harih romanskih porodica ili doseljen i
clan sla,'e nske vlastele_ koji su s ostalim istak.nutim ljudima p"-
čeli da se izdvajaju u poseban dru~tveni sloj. T o sc događa oso-
bito od X I. SI., kad se u Evropi počinju da podiJu i formiraju
gradovi. JI,'lijcnjanje vrhovnih zaJtitnika pru!alo je bogatijem
sloju" dalmatinskim gradovima rlovoljno pri\ike. da se jače
istakne \I vodenju gradskih poslo\'a. Ja pokaže u torne woj
utjecaj . pa čes t o i da samostalno upravlja svojom Ol)ćino", _
Tako sc vlastd .. (nobiles) spominju prvi put vec I I XI. sl. "
jednoj ispra,·j iz 1023, a od sredi ne XII. st. oni su savjetnici
stranih predsta,'nika. suci i uopćc čl anovi gradske uprave.
Većinu stan O" niŠI\'a sačinjal' av je puk (popu lus), koji sc nd
polovine XII. Sl. spominje kao ncdifcreneirana masa. Ugovor
S Pisom g. 1169 sklapaju II ime Dubrovnika šest konzula ~sa
cijelim narodo m«. ali se tada l.a njegovu oznaku prvi put upo -
trebljava i nazi " "građani Dubrovnika. (cives Ragusii ). Dvadeset
godina poslije. za vrijeme no rmanske :tašti te {I l 86-90}. na čelu
Dubrovnika je domati knez. a uz njega odlučuje skupština. u
kojoj su suci. u.l·jctnici, vlastela j djeli narod. Poslojanje ,·eć
izgradenih druš\I"enih klasa tu je. dakle, nesumnjivo. iako vla -
stda joJ nisu bila uspjela da nametnu puku svoju premo':. Knez
je pri važnijim odluka ma sazivao skupštinu naroda. koja je lj
to vrijcm~ imala neku vlast. Poslije cc tu skupitin" potiskivati
vlastela. koja ce, ojačana. sve l'iSe Uljccati na vođenje gradskih
poslova. Vlast Normana vjerojatno je ubrzala taj proces. P"-
Šlajući. a moMa i pomažući vlastdu, da preuzmu vodecu ulogu
II grad u i da sc učvrste na tom poloiaju. Napokon. u XIV. st ..
skupština naroda gubi svaki utjecaj i ostaje samo kao uspomena
na vrijeme. kada je i na rod imao neku daS I.
U najranije "rijeme ~tanovni"vo Dubrovnika bilo je roman-
sko. ali je rano započelo i ulaženje Slavena, ugJavnom iz Za-
humlja i T rav uni je, u njegove redove. Tu je pojav" ubT7.alo ja-
čanje samog Dubrovnika i iirt nje njegon oblasti na račun
• okolnog teritorija_ Za razvijeni;u dubrovačku privredu bila je
&34
-
potrebna radna snaga. koju su mogli dati samo Slaveni. !,\jihovo
prodiranje u Dubrovnik pojačalo sc o.~obito od XL st .. ~ada .se
!!)ominje l,natno veći broj slavenskih imena medu n)egovlI!l
stanovn icima. Ostao je. i poslije toga. neki broj Romana u Du-
brovniku. ali je slavens ki elemenat tako naglo ojača o. da su do
kraja XIII . st. vetinu njegovih stanovnika. a i znatan dio vla-
SIde. sačinjavali Slaveni.
U okolini i na otucima fi .. jcli su seljaci. među knjima mje
bilo Roman a. Nije powalo niJta o agrarnim odnosima u Dubro, -
niku II najstari je nijeme. ali mora da su i tu, kao i II Dalmaciji. i
pojedinci'j crkva ra no imali feudalnih posjeda_ Na lo IJas p.o~l sjcću
ispra\'a. kojom su predstavIlici Dubrovnika 1023 poklomh otok
Lokrum redovnicim a benediktinskog reda. Sudec; po kasni jim
dokumentima, poloJaj seljaka na na jstarije m području Dubr"v-
nika bio je bol ji nego u ostalim dijelo"ima njego,·c oblasti. To
$e zbilo ka o posljedica eko nomskog razvitka samoga gnld:: i p"-
djele rada u njemu, što je nametnul n veeu IlOtrcbu za radnum
$nagom. Nju Ul u počctku mogli dav ali samo seljaci i~ nel"'-
!Tedne okolice grada. koja mu jc tada pripadala Za t,. k tim
seljacima trebalo i da t i veću slobodu, da raspolažu sobom. a i
ola kšati im boljim postupanjcm rad na zemlji. kak o bi se od'u-
čili da ipak, jednim rlijelom. ostanu na selu. Vjeroja tno je zalo
bilo kasnije na tom dijelu dubrovačkog te ritorija najvi še 5100<>d-
nih ~eljaka. koj i su zemlju obrađh·ali na tc.melju privatno!'r::.'··
nih ugovora.
Takva je bila clruSt,·eno-ekonom ska struktura Dubrol'ni!'::! \I
II XII. st.. kada se l Hil pn·i put spominje kao "communit::.~ R:: ,
gusina", ( dubrovačka općina). T ada su već bile utvrđ em i gra -
nice Dubrovač ke oblasti. On:> sc pru!ala oJ Zupe na istoku d v
sela Zatona na zapadu. dakle oko 10 km sa svake strane grada
_ to je t. z,', A~tarea. I. j. kopn o - a na moru su joj pripadali
ot,o<i K oločep, Lopud i Sipao. Tako su Dubrovčan i uspjeii pro-
širiti i zaokruflti područje svoje optine i osigurati joj naj osnov.
ni je teritorijalne uvjete za dalje održanje i ra zvijanje.
4, Izgradnja dubro v ačk e dria ve. - Dubrovnik je u~ao l: AJ ll .
stvljeee kao dru!tvcnu i politički potpuno izgrađena f:"radsb
opeina (komuna ), u kojoj se pod utjecajem da ljega ekonomskos
napredovanja ~ve "iše uČ\'rJćivala i prudublji,-ala klasna podjela
njezinih stanovnika.
U X II I. i XIV. st. Dubrovnik je proživio dultu periodu mira.
kuja je mnogo I)Oll)f)gla. da sc jače ran'iju 5Ve grane njegove
pri"re(k, Samo za I·jade kral jeva Uru5a I. j Milutina bilo je viie
puta ostrih sukoba izmeđ" Srbije i Dubrovnika i prol'ala srpske
vojske nn gradski teritori j. Za ~vc ostalo vrijeme Dubrovniku
nijt" nikada zapri jetila opasnost. da ga netko zauzme: od luga
ga je ~titila moć \lenee i.ie na .Jadranskom mo r u.
OJ kraja XII. sl. Srb ija st· izgrad uje u vdiku i ekonomski
ja ku dda,·u. koja je na kopnu sa svih stra na okruži vala teritorij
(l"brovačke o pćine. Ncštu kasnije. osobito u X IV. st .. napreduj('
i Bosna. T c d" ije drbve postaju gla,'no podr učje poslo,'anja
DubrovČnna. kojima su srpski i bosanski vlad .. ri dal'ali trlto va čke
!,o,·lastiee. U islU vrijeme sve sc "iše ra!,'ijaJ.. i jačala na ci·
jelom Sredo1.emn om moru trgo,·ina. koja je i Dubrovnik puve_
~al" s mnogim udaljeniji m l.cmljama i učinila ga važnim po·
sre<inikol1l i7.medu ISlob i Zapaoa.
Od polovine XIV. st. mijelljajll sc prilike i u Du brovniku
i " njegov" ~l.I,jecls t vu . Dubrovnik dobiv<l J3.~8 S!l'a rnu sanu> _
stalnost s ugarsko-hrvatskim kra ljem kao nominalnim vr hovnim
•. a:ititnikolll_ U iSlO vrijeme. zbog sl ab ljenja centralne vl<lsli u
Sr biji. " jačanja I)ojeoini h feudalaea. nastale su ,·elike promje n~
i u nepos red noj blizini dubrova~ke dr!avice. T o je škodi lo in·
teresima dubro"ačkih trgo'·aca. a i sa mom je Dubro"niku tapri-
jeti la opasnost. da ga ne osvoji koji od moCni!. sTJlskih dinasta.
T ako jc buknuo rat ~ \lojis\a"om Vojinovićcm (1359-62) i Ni-
kolom Altomano\'icem ( 13iO- i l ). Mnogo kasni je Dubrovčani su
ratov ali s bosanskim kraljem Os!ojom (1403-05). s vojvodom
Rad05<l\'om Pavlovicem (100-32) i he rcegom Stjepanom Vuk-
čicem (145 1.54).
Jo š je veća opasnost. mcd utim. zaprijetila Dubrovniku od
Turaka. koji su stalno prodirali prema zapadu. zauzimali bal -
kanske zemlje. s kojima su Dobrovča ni trgo,·ali. i sve više se
prib1iža"ali njegovim grani cama. Sve je to ne samo smetal o du-
brovač k oj trgo,·ini. nego je moglo da je i polj>uno onemogući.
Da bi zahitil a interese svojih gradana. d ubrovačka se vlada
mn ogo trudila. da uspos l:lI' i i od rži dobre odnose s Turcima.
63'
Zato je od 144 2_H da" al a Porti godi~nji poklon od 1.000 d ll~
ka ta u srebrnom posudu. a pri kraj u H 58 morala se obvezati
uz Jloklon vezirima . na stalan godiš nji h arač orl 1.500 dukata.
Taj je bara č rastao. dok 1484 nije ustalje n na 12.500 dukata.
u koj u je sumu bila Uključena i globalna upla t" za carinu. T ur-
ska je ostavila Dubro vnik na miru i onda , kad sc poslije padil
Bosne i Hercegovine njezina I'iast učvrstila na cijelom terituri,ill
oko dubrovačke gra nice.
U isto je "rijeme Dubrovnik uredivao i svoje odnose s r;n. -
l ičitim zapadnim zemljama. S Venecijom je stalno hio u dohrim
odnosima.. ča k i u počcIku XV. sl.. kada je ona zauzela ci jelo
primor je Dalmacije. Ipak su mnogo bolji bili odnosi s drug-om
talijanskom državom. s NapUljskom kraljevi nom. s kojom su
D ubrovČllni trgovali od njezinn postanka i koj" im je dala ve-
\ik e privilegije za pomorsku trg ol'inu. zbog čega su oni n" sto-
jali Ja s njom budu u i to boljim političkim ve~" ma .
U toku ova dv .. stoljeća Dubrovčani su znat no pro.'irili i
granice svoje obla~ti. U doba, kad sc Dubrovnik razvijao usnaino
pri\'redno sreJište. on .ic imao dovoljno snage oa pristupi rje-
!avanju toga važnog pitanja. Na proširenom području bilo jc
više <II'jeta. da sc gradsko stanovništvo opskrbi I)oljo]lrivrednim
i proizvoJima. a bogatiji su u tom e vidjeli moguć n ost da povećaju
I svoj zemlji!ni posjed. U no,·im oblastima, najprije poklonom od
l strane orbvc. a kasnije i kup ovi nom. njC(:ali S lI imućniji ne
samo ,'cl ike vi nograde. maslini ke. pašnjak e i ndto !ume. nego
i kmetove i njihovu radnu snagu: to je još v i~e jalalo njih o,' u
ekonomsku moć.
Negdje tl polovini XllJ. st. Dub rovni k jc do bio otok Laslovo.
ko ji sc sam stavio pod njegovo vlast.
Godine IS3S prooao mu je ca r Dušan grad Ston i 1>oIuotok
I'djcša( (Hat) 1... 8.000 perper;: i 500 perpera god išnjeg danka.
N .. tu je prodajo prist <o o i bosans ki ban. koji je lada bio go-
~p()dar Humske l.cmlje. i zato dobio gndišn ji danak od 500
perpcra. Dubro,·aČI;:.. vlastela podijdila su lamo!inje zemljište
izmedu sebe i nekih uglednijih gradana .
, Ca r Uro; je o(istupio DubrO"lanima 135; dug pojas zemlji;ta
uz srps k o - dub rovačku granicu od Ljute u Zopi do Pet rOl'" sdn
na zallad u. To se ze mlj iš te na nekim mjestima sj>ustal o go tovo
,. 6-3i
i
I
 .10 Hlora. j otada JC gran ica išla vrbovima brda . U drugoj »01 0_
vini xrv. st. Dubrovni k je definitivno utvrdi o svoju vlaSI nad
ulokom Mljetom. koji jt do l.lda bio II posjedu tamošnjeg bene-
dik tinskog samostana. a pod vrhovnom "]ašću Srbije.
Godine 1399 proda o jc bosanski kral j Ostoja Dub ro"niku
Primorje od Oruica do Stona. PO!1ijc čega sc stari dubrovački
leritorij povezao s posjedima na Peljdcu. Cijdo to !Iodručje
pretvoreno je II feudalni posjed dubro" a č ke vlastele ma log
broja građanskih porodica.
Napokon su II početku XV. st. Dubrovčani do~ l i i II posjed
Konavala. T u plodnu župu kupili su II dva maha; jednu polovinu
nd Sandalja Hrani ća g. 1419, ii drugu s Cavta tom od Ra dosa va
"udović .. 1426. V lastela i jedan dio gradanskih porodica podi-
• jelili su tu oblast izmedu sebe. pri čem u je svaki l1lu;ki čl an po-
rodice dobio odn:de ne dijelove.
T ako su Dubrovčani uokru!ili i proliTil; 5"Oj posjed i za-
hatil; nekoliko plod nih područja. koja su prije lIriradala srl'-
!koj i bosanskoj drža'·i. Na njima su zatekli brujno s!anovni;\vo
pravoslavne vjcre, koja "ll Dubrovniku nije bila ni dopu lite na ni
prizn"!a. Zato je d ub rovačka "Iada sve poduzimal~. da i u tim
oblastima proširi katolicizam. pa je posli je čest o is ti cala. kako
je u to ulagala mnogo napora i mate rijalnih sreds ta va. T oj su
s" rsi služila i če t iri no\'a franjevačka samostana. podignu ta na
granici i u novostečenim oblastima. i lo II Stonu, Slanome, na iz-
"oru Omble (Dubrovačka rije ka) i u K onavlima. Takvo I"'Slu-
panje Dubrovčana s pravoslavnim .. II Stonu i na Pdješeu uvri -
jedilo jc. čini sc. Stefana Duianu. i on je namjeravao da im
odu zme tu oblast. koju im bjcše prodao malo prije. Zato u svo-
I joj ispravi od 19. V. 1334. kojom je poh' rd io svoju prijašnju
da rovnicu. isti če da ~su sc zakleli kralje\'Sh'u mi vlas tde dubro-
,· ački. da prebiva pop srpski i da poje u crkvah, koje su u Stonu
i u Ratu. kako je poveljalo kraljevstvo mi. _ A i poslijc, karl s u
Dubrovčani dobili Konavle , ostali su tu pravosl avni POlIovi. ali
je pravosla"oa "jera bila; odatle postepeno potisnuta. Slično su
• D ubrovča n i pOStupali i prema ostal im pravoslavnima. ko j i su
<Iulazili. da žive u Dubrovniku. Zalo su mnogi od njih prelati1i
II k a toličku vjeru, mije njali svoja ličn;l narodna imcn., i uzimali
on:. erk-·cna. u čemu ima mnogo vijedi o službenim spisima rlrž,," -
Il e kancelarije. Takvu pustupanje prema pr;" 'o§\avnim ;, odgovara -
I" je ne salllO vj ersk im shvaĆimjima. nego i poli t ičkim interesim ~,
starih D ubrov čana. koji su sc bujali. d., če s rJIs ka ili bosalllika
drbva lako pripoj iti njihovu malu repUbliku. a ko njezino Sta-
nov ništvo bude većinom pr;,vosl a vno. Medutim. "jerska snošlji-
vost u pojedi nim sl u čaj e vima i prema ugled nim 1il:nostim .. nije
im bila opasna. pil su zato dOPllsti!i Vuku Brankovico_ kad a je
1390 namje ravao skl on iti se u Dubrovni k . da podigne crkvu ~po
svojoj vjeri.,. a na tu su pr ista jali takoder i onda, kad su i Sandal j
H ra ni ć i !ljeb'lIVa iena željeli irnali svoju crkvu u Dubrovniku
( HM-3.,» .
Pošto je Dubrovačka republika dobil <l Kona vle:. dO"denu je
njezi no terit orijalno izgradivanje i s t .. kvim granie~ma ostala je
dn svoje propasti (1808 ). P rema tOl1\e. pruiala .~e gotol'n pun ilI
čet i ri stotine godina uz more i2 km. od ulaza II Boku Kotorsku
d" kraja poluotoka Pelješca. Nije poznato, koliko je imala Sla-
novnika. ;lli se misli. da je grad Dubro"nik na kraju X\'. s:.
rnogao imati 5-G.000. a cijel~ Republika 20-25.000 s;anO\"llib.
Stanovništvo Duhrovnika i njegove oblasti staln o se obnav -
ljalo i povećavalo doseljenicima s područja srpske i l>osal1sk~
•
drJ:ave. T o sc osobito do gad~lo od kraja XIV. st.. kad ... jc narod
! u dosta velikom broju počeo da sc skla nja I,l Dubrovni!: prc(i
I t uukim provala ma. A do lazi li su po nekad u dubro"ačk u oblast i
pojedinci iz dalmatins kih g rad ova i s otoka.
Dubrov ča ni su obično rado primali dosel jenike i bjc!!"unce,
ako ni su dolazil i u ,·elikim s kupinama. jer im je stal no biia po-
trebnOI tuda radna snaga. Zbog toga su često imali sukoba ~<!
I• ~ usj ednim vladarima i vlastelom. koji su radoe ljude čuvali 7.(:
,cbc. a Dubrov ~ ani su u" ijek odlUčilO bra nil i 5voje pra\·o. dOi
• Jrugi ma pružaj u utočište (a7.il ) i zaštitu. To svoje pra vo azila
'mat rali su jednim od gla"nih temelja svoje drb,"e i kao oznaku
njezine slohode. i u svakoj Sll prilici s ponoso m is ticali siučajev e.
kad su preti moćnim vladarima zaštitili nekoga bjeg-uneil. Dh-
gadalo se. medutim. da su ponekad i sami vlada r i i moćni {cu-
dalei. pošto su os tali bez vlast i i svojih zemalja, bili prisl!je ni da
sc sklo ne u Dubrovnik i d ll mole za njegovu zaštitu; POIll()C.
T a ko su se. na primjer. bili s kl onili u Dub rov nik svrgnu ti srpski
kraljevi Rado slav (1233 ili 1234 ) i V ladislav (1243) Sil SVOJim
639
,
 TAliL A LXX!

·lenama. kćerka kralja Dragutina. bosanska kraljica jelisaveta

sa svoja tri sina (J302?). zbačena bugarska carici.! Ana. inače kći
kralja Milutina (133;-46). despot Đurad Branković (1440-41 ).
njegov slijepi sin Stefan (1 460) j jelena. udova despota Lazara.
sa kćerkom Milicom (1 463 ). najzad dvije posljednje bosamk<;
kraljice Katarina i jeleno (1463). kao i dva hercegova sina Vlatko
i Vlanislav. kad Su im Turci preoteli zadnje ostatke Hercegovine,
N a osnovu svega toga bila jc nastalo II narodu izreka. koja jc
zabilježena već g. 1440: ako zeca gone. i on se sklanja II
Dubrovnik .

.5. Privreda od XIII. do XV. s tol jeća. - Opći ekonomski raz·

vitak II Evropi. a osobito II njezinim juinim zemljama od XIII.
st. dalje. zahvatio je i Dubrovnik. koji sve "iše razvija i jača
svoju mno gustr uku privredu. napose zanate. trgovinu i pumo rst,·u,
Z a n a t i. Već na kraju X II I. i u prvoj polovini XIV, st.
radi u Dubrov niku znatan broj obrtnika. koji su uglavnom pod -
mirivali osobne potrebe domaćeg stanovništva , Ka da je Du-
brovnik postao veće pri"redno i kulturno središte. osjetila K
po treba. da sc uvedu 110l'i zanati. Zalo se od kraja XIV. st. du-
brovački zaoali množe i granaju. javlja se ~ve veći broj do-
maćih obrtnika. a doseljavaju se i !Ilnogi tudinei. Otada Dubro\'-
Tli k postaje "ažno središte ob rtnika. koji rade 7.a i7,VOl.
Napredak dubrovačkih obrtnika. o~obilO nj ibova speciJa-
li?acija. uvjetovao je i PIIrIjelu rada i omogućio usa\"Tšavanj~
uruda i povećanje proi 7.vodnj~, Tada sc najvi SC razvija tek -
stilni obrL bojadi~'lIIje tkanina , pravljenje stakla. zlatnih. sre-
brnih i mclaln ih predmcla. oružja. slika. brodova, i zr a đevina od
,'oska i kože i t. d , Dubrovačka je vlada pozi"ala inozemne
str učnja k e. davala im velike [>o\'lastice. ;ai lila obrtničku Tobu
uvodenjem različitih carina, brinula sc za n)eziml izradbu i jz·
voz , U počcIku XV. st. uređene 5\1 i pojavljuju se uZ manje
obrtničke radionice i "elike radionice manurakturllog karaktera. Dubro"nl~ u XV. S t ol leću

većinom izvan grada. u kojima su uz nadnicu radili ne samo

Crt tf prem. Tet jel u tu d ~ n ~ kIp u s,'. Vlahi
radnici , nego i mujs!ori. za račun vlastele. bogatij ih grudana
istrunaca.
Obrtnici su bili II veli koj vcćini iz DubrO"nika i njegove
"kolice. a samo Sll puneki stručnjaci dolazili i7. inozemstva. u
 prvom redu ;7, Italije. Običnu radnu snagu davala S\I ~da ~ du-
brol'ač k "g teritor ija i iz neposrednog zaleda. Poloiaj lih rarl n ;!;a
\ hin jc dosta težak. jer "U nadnice bile male. a radn o je "r;jenle
trajalo od Tanog jutr a do kasno l j noć. Radnike su mno go ;7.-
rabljiva1 ; majstori i vlasnici većih radionicu. zbog čeg" ~U izbi-
jali sukobi i sporovi, osobito II vez i s ispla~ivanjcm nadnic<' lJ
robi ili h rani . U prvoj po lovini XV, i II XVi. st. drbvn~ su
vlasti ne k oliko pula izda'"aJe naročile propise. kojimo su Il<l S\O-
jale da sprijcče s l ične zloupotrebe. Obrlnici su imali i svoje Ct-
~ hove. ali oni nisu postigli veći društveni utjcc.a.i_ jer II svom ra7,'
•
voju nisu odmak li dalje od udruženja s dobrotvornin , i vjersk im
->- obiljdjima
"
"" °
T r g v i n a. Najvažnija grana privrede bi l" jc ugovin", .
•" Ona j e napn:dm-ala uporedo s r"zvit kom trg-ovine n" Sredo-
-••
<
zernnom moru i s ekonomskim uzdizanjem Srbije i nO$n e , NaJ -
priJt je bila samo posrednička. a " XV. SI.. kada sc: ~ ;;-raclu
,• • puvećala proizvodnja robe. javlja sc i izvozna trgovina ~amob
.-o• I Dllbrovnika.
! Dubrovčani su se vrlo rano počcli baviti 1 pomorsKom
"" kupnenom trgol'inom. ali ipak ne uvijek objema podjeanaku, I I
••"> XIII, i XIV_ st.. kad sc Dubrovnik nal:.zio po.-l \'laš ć" Veneciie.
prevladu.ie lJ njemu kopnena trgovina. To je bilo vrijem e. ka~;<J
- ""
~U privredno razvIlene zemlje Zapado tražile ~ Balk,:nsko;.; 1)"-
-
",•" I"oloka rud e, sU'uVlne, a tl balkansh' države izvozile svo.ie pr(--

•• izvode: , dl'uge st,-one. to je vrijeme snaž n og razv(,ja I'II,;",-s t,·::

Srbije i Bosne. Dubrovnik tada preu zima poueunitklt ul"." ,,_
••
,•> stvara kolonij e svojih poslovnih ljudi u un ut~;lšn jof_i ; , o"f:<'l!Ii zi,'"
'zvoz sir(l"in~ i uvo z robe sa Z~p;\(la_ U s,-i", r"d::nsi,im ; trg-'"
•,
"
vanim ccnt~ima Srbije i Gosne Dubrovčani su im<t; ; i~k~ ,bl-
pine svojih ljudi. kuji su tu radi;i ka o trgovc;. ?aku!'''ic: C~­
rina. obrtnici. vlasnici ili zakupnici talioni ca. rudnik;t : j:OVJ11c;:
i sl. Kopncnu trgu vim! Dubrov"ika ta.-la podupifU i M:eC::ll: ..ie:
jc lo bio vclik doprino~ njihovoj 1)()1)1O)"sko,; trgovin:. koj" .' lt
bili golo"o monopolizirali za sebe. ]lrb.r ajući c<t)"i11lJ n ... )"obu.
koiu su D ubrovčan i d"v()ziii iz zerna\.la. s k Olima '" Micbni
bili i sključivo za sebe pridržali trg(.nčke ve7,(' , U \"cne:'iji p:.L
Dubrovčani SU, k a o i ".\Iali. smjeli da trguju ciirektn" iedi n n

64;
~ M lečanima, ali su in a če trgov ali i s drugim m edi te ran~ ki m
~emljama, naivi Je s južnom Ital ijom. U t'" $U ,,"'mlje oni preno-
sili zapadnoevropsku rohu, našc drv o. koralje! mdale. a izvuz il i
iz njih žilo. Ian. pamuk . '",t"'r. mirodi je. nakit'" i različite ~ku ·
po~j ene predmete.
loš veći razvitak du b rov ačke trgovi ne nastaje od mah u po-
čet k u XV. stoljeća. Ni sukobi i ratovi na Balka nu ni provil\<:
T uraka nisu JOogl i zaddati dubrovačk e trgovce. da u sve vecem
broju idu u Srbiju i Bos nu i da razl'ijaju svoj'" poslov ne VC7:t
I njima. U islo "rijeme dizal a $e i njihova pomorska trgo vina. U
cijelom X V. Sl . dubr ov ačka trgovačka momarica stal no napn"-
duje, a u pomorstvo Dub rov nik ulde sve više svoj ih kapi ta la.
T ada su D ub r o včani bili pod jednako aktivni i na kopnu i na
moru. Njihove trgovačke ko lonije na Balkanskom poluotok u
postaju mnogobroj nije i veće. a trg o\· aČk o poslovan je mnogo
življe i jače. Na moru pak dub rovački brodovi. kojih tad a ima
mnogo više nego prije. sa obraćaju sa sv im ohalam a Sreil07.emnng
moril. il nj ihovo sudioniš tvo u medunarodnoj trgovini mn ogo je
7.natnije. Tako je II XV. S l. Dubrovnik najzad postao najvat" ij:.
tJgovalka lu ka n:! upadnoj oktli Balkanskog poluotoka.
Na taj razvoj duuro l'ačke trgov ine znatno je utjecala i eko -
nomska politika Venecije prema da lmatinskim gradovi ma. koji
~u u početk u XV . st. došli poil nje1.i nu vlast. Mle čani su r .. zli č i lir: ,
P·OstuI)cima sp rečavali njihov" trgO"inu s drugim zeml jama osi m
, Venecijom i njezinim posjedima. a D ubrovčani su mogli ila
trguj u sa svima. Tako je Dubrov nik I)OslaO najvažniji posrednik
iunedu bal kanski h ze ma lja i Zapada .
II lo sc vrijem(" u Dubrol' niku javljaju prvi kapitu listi·pudu·
letnie;' Obrtnička proizvodnja. jz koje sc izdižu rad io nice nlU '
nu rakt urn og karaktera. razg ranata kopnena i pomur s k~ tr!,:",ina.
povećanje 7.emlji; nog llosjeda. dobi,·anje jeftine radne snage. a
pri je svega poslovanje Sii srpskini i bosanskim rudniei,na onl<"
gućili su im da steknu velike kap ital e. Taj su nova c ,mi ula ga li
u pro~iri\"a njc starih i poduzi ma1l je rlO,·ih. naroči to novčanih
I)()slova, ka o šIo su kredi tira nje. ilava nje za j mova. osigura,·a nje
robe i brodova . mi jen janje nov ca. pa i rul i či t i lihvarski poslovi.
i to ne sa mo između sche. nego i s trgovcima iz Srbi je i Busne.
koji su u znatnom broju dolazili poslom o Dubrovnik i lnje su
Dubrovčani uvelike kreditir ali. Tako se u Dubrovniku poja"ljuje
velik broj vl astele j građa na, koj i se bave samo tim poslovi ma.
pa sc napokon uz vlastelu stvara i posebna skupina dubr ovačkih
građanski h porodica, koje posIa j u na jviši i naj bogati j i sloj gra·
I dana. A samu vlastelu kritizira jedan suvremenik i l.:!mjcra im,
šln sc b~ve posl ovima, ko ji su ih nedos tojni, tc kaže. kal:" on:!
~drže i v jcru j u. da je bogatstvo s r eća. a stjecanje i gomilanje
blaga jedi n~ vrlina «. Sve su to obilježja nove g rađanske klasc.
koja se javl ja u periodi prvih pojava kap it a li stičk ih o<inosa.
Tako JI." Dubrovnik postao važan novčani centar i l"jesto
gdje se mogla skl oniti pokretna imovina. Njegovi lj udi naim e
nisu davali ua kred it sa mo različi t u robu domaćim trgovcima i
i onima iz Srbije i Bosne. nego su i Ivi ma njim a po~ajm lji val i
znatne ,vote gotova no,·ca. Slično su rad ili i lvi oni Dubrovča n i.
koj i su fiv jdi i poslovali po unut rašnjosti . S druge strane. bilu
ic ", iednih i bogatih ijudi iz Srbije i Bosne, osobi to vladara i
vlastele. koji ~u svuj novac i dragocjenos ti davali II ~ p ok lad .
(na č uvanje) II Dubrovni k u ddavnoj blagaj ni ili privatnicima.
Kralj Vtl l~a~ in je tu ilržao dio svoga blaga, a tako isto i njegova
žena i sin KraljeviĆ Marko, il Vu k B r anković je ost~vjo na č u ·
vanje preko 600 kg srebra i vi~e ot! tri kil ograma zlata. Slično
su radili neki članovi porodice Ba lšića. bosa nski ~gos t . Radin i
bivb bosanska kraljica Katarina, a Sandalj !-Iranić i herceg
Stjepan poiof.i li su svoj oovae u D ubrovniku na dobit. pn-i
6.000, a drugi 70.000 dukata. Kad i! je despoi Durad Brankovi č
izgubio Smederevo. dao je g. 1440 na čuv a nje svoje veli ko blago
u vrijednosti od oko 170.000 dukala. U Dubrovn ik su slali svoje
•
.Iragocjenost: i novac mnoga naša vlastela i imućniji l judi. os,,,
hito za turskih proval a i čestih rat ova, kada je nesigur nost bila
npća.. Tako je Dubrovni k za mnoge bi n postao ne samo b,ml:a.
11Cgu i s;g uTrI<' skloni!tc za blago.
T r g o v a č k i II U t o \" i. Iz Dub rov nik a su vodili mno gi
kopneni pulov:. koji su spajali balkanske umIje s Jadran.skiT1l
morem. Najvainiji je bio put, koji je preko Trebi nja i Bileće
išao m: Foču pa sc oGaIle jedan krak odvajao ni z Dri n u . .: drugi
I)rodužil'ao preko !'rijepolj... Sjen ice i Novog Pazar~ za Toplicu.
Niš. Sofiju i Carigrad. Dru!?"i po "ainO$li bio je put. koji je

preko Trebinja, Ljubin j« i Stoca spajao Dubrovnik ~ dolino m
Ne retve, a preko IV:ln _planine ~il az i o u centralnu Bosnu, srcri ište
nje7. ina rudarstl'a. Treći je put vodio uz more preko Boke Ko-
tors ke i ZClS kog Primorja do uŠĆa Drima : odatle je preko Ska-
dra išao na Prizre n. Kosovo i u doli nu Vardara. Na uUe Neretn,
stizal o sc četvrt i m putem: il i morem pu~ko Stona iti preko
POPOI':' polja.
Oc! gla vn ih putova odvajali su s.. .!mgi manji. koji su medo -
sobno pove:ti val i razli čite obla~ti Bosne i Srb ije, a koj i su 1;,-
kodcr bil i I'afn i za d ub rovačku lrgnl'i nu. iz Trebinja je I'o<lio
put nreko OnogoJta ( Nikšića ) " čuve no Brskovo na rijeci Tari:
sa Drine $U vodili pulo vi prema zapadu u rudarske cenlTe I~osne.
na sjever prema Mitrovici. Beogradu i Smederev u. a na i~tok u
oblast nudnika : Kopaonika . Isto sc tako iz Novog Pazar.: od-
v:.jao pu t za Kosovo i Skoplje, a dolinom Va rdar~ silazio
II Solun.
Po s: i~ li~n puto vima k~eta li Sl) se dubrova':ki lrgovc: j drugi
pos!ov m IJII(1I. Iz Dub rovnI ka .~ u trg ovci polazili u manji ,,, il i
vcćnn sku pl nmn a i preno~ili robu n;, izdriljivim brdskim ko-
n jim;) ili m:ngam a. koje su iwajmlji,·ali hercegovački slocar;
}'Iasi. L' ime pojedinih vla.;kih kaiu n .. ili skupin e ~pO l1o s ni ka.
dolazi o je u Dubrovnik njillO v čovjek , koji se zv ao .0 ri mić uf M
i.li .kramar", i s dubrovačkim trgovcimil skla])ao uso;or o 1'1"
Je nosu ro he. I'onosnici su bili ljudi p ri mi ćura. koji je organi-
zirao i vodi o do odredenog mjesta karavanu, preuzi ma o pu nu
O(]govornost. da robu čuva i po ci jene života brani i da nadok -
nadi štetu. koja bi nastala kri vicom kar av ane. Ka r.wa ne su
putO\'a! e samo da nj u, a :tbog v«e sigurnosti ponekad su ih pra-
tili naoružan i ljudi, Prvih decenija XI V. Sl. kar'lI·ane su imale
j " 'oje Zal)O\'jednike (kapeta ne - capetanus turmac'. koje je
postal'lj ala vlada , a kasnije j~ njihovu ulogu preuzimao ~am
vlasni k robe. Trgovci su nagradu karavani da,."li po 100'aru. i 10
U novcu, a kod prijenos.. soli p l ać a li su solju_ koja jc bila toliko
potrebna slOČarima. Naj"i~e je bilo karavana sa JlI-20 konja.
a vrlo rijetko sa prekr, pedeset. Dub rovački a rhivs ki izvori sl'o-
mlf1JlI samo nekoliko sl učajev a, kad su k aravan~ hru;ile l)reko
100 konja. a najveća je bila jedna kara vana od 600 !tonj ... koia
I
je iz DlI brO\'T1ika pošla g. 1428. . I
644
Na drugoj strani mor e je spajalo Dubrovnik ! či ta vim po-
znati m svi jetom_ U njegovu su luku svra ćali brodo vi go((>vo ~I'i h
medi teranskih zemalja. pa i Du br ovčani su Sa svoj im brodovima
išli II mnoge tll de ze mlje. n ajv i ~e u važ nije luke Jadransko/!a i
J onskog lllora. a u X IV. st. po nekad i do Male Azije. S,ri je.
Egipt:s i Tripoiisa. U XV, st. jače sc povez uj u s.a za l)adnom Ita·
lijom i ~ I)anjol s k o m. idu čak do Engleske i Fl andrije. :I na Lc-
,'antu održavaj u redovite I'eze s istočnom Grčko m . Trakijom i
usobito s Aleksa ndri jom, važnim centrom za trgol·inu koloni-
! jalnom robolll .
Poljoprivreda; ri bo lo,'. Na du br ovačk om lerilo-
riju poljoprivredom ~ I'; bil"io veći dio stanol'ni';ll'a. Agrarnil pro-
izvodnja podmiri"" l .. je sa mo maH dio doma6 h potreb;! .•1 po-
gotovu jI.'" bil n mal o žit;lTica. Zbog loga sc clubrovačb I'lada
staln o brinula za d o\'o~ žila. česlo i iz vrl o udal jenih zemalja.
U većoj k ol i či ni uzgajali su JOI maslinu i vi novu lozu . zati111 ra-
zl ičito južno '"oće: i po vrće_
Dosta je do bro bilo razvijeno s toč;!rstvo. naroči:.., uzbuj.:njt
bil ne sto ke. Nju su seljaci umo gu držali u oblastima dui: kopn ene
!;ranice. ali ipak domać" stočarstvo n ij~ Uloglo da pod mi ~i po-
trebe Slanol'ni!;tva_ pogotol'u jer SI' ono mnog o hranil o mesom.
Zato se stoku l.a klanje uvoziia u velikom broju. i \0 najviše: iz
kraj eva is t oč n o od Dubrovnika.
l{ibolol' je Slaro zanimanje Dubr ovčana, i ono j~ bilo I'ažna
privredna gran a primors kih sela. osobit" na otocima. Dubr,,-
"ačk i 5U ribari i.;li n.: ri banje i izvan sl'oj ih teri torijalni;) v"da.
o»ol>ito u podmčj r Oloka Visa bogato t. ZI'. plavom ribom. koje
preko ljcla 101'e u golemim ko1i':inama. a zatim sole. Ribari. oso-
bito oni s otoka K ol očep.: . va di li su iz mOra koralje ne samo
u dub rol'ački m vodama. nego često i " Egejskom moru i Kod
otoka Mall~ . Taj je lov bio obilan i unosa n, tak o da je Dubrol'-
nik izvozio u !tali j u. Francusku. pa čak i na Lcl'ant na 5toti n ~
kilograma koralja_
6, D ru h vcui odnosi, - V l a s t e l a. T eri torijalnim proši re-
njcm Dubrovačk e republike i njer.i nim ekonomskim napretkom
I od X II I. do X V. Sl. najvi~ e su se koristila vlastela. K ao vodeb.
6"
 klasa bila su, U:l crkvu, najveći posjednici zemlje u D ubrovniku.
U isto vrijeme. vlastela su financirala i vodila sve grane dubro-
vačke pril·rede. naročito vanjs ku trgovi nu i pomorstvo. Kak o Ml
pritom u svojim rukama imala i političku vlast. mo gJa su da
is koriste svaku priliku. kak o bi s uspjehom zaštitila svoje ink,
rese. I:r: vlasteoskih redova popunja"ala su sc gotovo sva činov,
nička mjesta II Republici. Prema tome su vlastela imala done kle:
obilje!ja i trgovačke bu rlaazije i feudalaea. Ona su bila glav ni
nosilac privrednog :života Dubrovnika, kao !to je to biJa grad~n­
ska klasa na Zapadu. a u isto vrijeme posjedovala su go luvu
svu zemlju i imala poli tičku vl ast kao pravi feudalci . Otuda du-
brovačk oj vla~tcli specijalni karakter, čime se iz jed na ču j e s pa-
tricijatom Venecije i nekih drugih gradova, a to je mnogo utje-
calo i na oPĆi razv itak Dubrovnika.
I)rvib decenija X IV. st. u Dubrovniku je bilo najviJe oko
200 punoljetne muške vlastele, II drugoj polovini taj je broj pao
na oko 150: II XV. st. popeo sc na oko 250~.'~OO. Medulin:. za
g. 1~2:; pouzdano sc zna. da je u Dl1hrovačkoj repuhli ci uku!)oo
bile mušk e vlastele 39 1, g. 1~2i 414 , a g. 1442 S.'j3. Svih članQva
njihovih porQdica ulOglo je biti dvaput tuli ko.
G r a d a n i. U XII I. sl. znatno se proširilo područje samng
grada i pO"e(ao broj njegQvih stanovnika. Oni su bili obrtnici,
trgovci. pomQfci. radni ci, ribati. nQsači i sl. Kad a su se meduti m
vlastela u prvoj polovini X IV. st. zatvorila u SVQj uski krug. a
Dubrovni k se počeQ jačc eko nomski razvijati. nastala je i medu
ostalim nje gQvim sta nO"n iitvQm znatna imovinska i društvena
,iifercncijadja. Bogatiji izmedu njih postepeno su sc odjeljiva1i
od ostalih pučana i sh'arali posebnu dru!tvenu skupinu gradana.
koji su PQ svom l.)Qptstvu i privrednoj d jelatnosti biJ i ravni vla_
steli. Posjedovali su dosta zemlje. organizirali velika trgo,oačka.
obrtnička i manufakturna podu!eća. ulagali I'elike svote novca
u brodQve il i dava li II zajam i uopće PQslovaJi kao i vlastela :
nitk o izmedu njih nije bio obrtnik ni trgovac na malo, a vjenča­
njima su sc povezl\'ali samo u SVQme krugu. Oni su hratov.Hinu
SI'. Antuna os nOl'anu u XIV. st. pretvorili u svoju korporaciju. po
čemu su prozvani antun inima. S vremcnom su se dru~tveno odi-
jelili od os tal Qg stanQvniš\va. a ekonQmski se sasvim prih1iJili
646
-
vlasteli. U svemu su, da kle. podsjecali Ila bogatu burioaliju za-
padnQev ropskih graduva. sa<llo nisu imali nikakvO! utjecaja na
vQdenj c gra,h ke uprave. U tome su ih sprečavala vl«stela. koja
su opct zbog svoga specifičnog karaktcra bila takod er ekon om~
ski vrlo snažna i u <lInagi m stvarima jednaka pravoj bur1.oaziji.
Zat" Sl' antun ini. taj bogolli sloj dubro"ačk i h gradana. st"lnu
Qs!ali na granici izmedu vlastel e i pučana, ekon omski se pribli-
žavaj ući vlasteli, a politički širokim slojevima. Ta razdvojenost
u redovima grads kog stanovnišwa i specifi bloSI vlastde ometali
su SIvaranje kompaktne i jake građanske klase. To je gl;,v ni
razlog, što su vlastela mogla d" bez "ecih td koCa i su kob a odrie
~voju vlast II Dubrovačkoj republ ici. Kad jll' god izbijalo !lez~­
dovoljsIvO t"edu njezinim stanovništvom. ono se nikada nije
I razvilo du prave bune. Tako je ~ . 1400 otkrivena urota če t l'Qri cC'
mlade dastele. kQji su se zajcdno s nekim pučanim;)'. " u ,;01'("1-
vo ru i uz PQmoc nekolicine bosanskih vojvoda iz pogran ičnih
oblasti. spremali tla I)reuzmu "las' II Dubnwniku. Pošlo je urota
bila otkrivena. vlada je pogubila urotnike.
Godine 140~ i t403 na dubro vačkim otocima. naro.;ill> Ml je-
lU. izbijali su nemi ri II n .... rodu nezatl()voljnom svojim položajem,
tako da S1I nastajali su kub; ; s drJ:avnim vlastima.
MnogQ ozbiljniji je bio pokret dubrovačkih seljaka. kad:. ~u
nad osav . Pavlo,oie j!430· 32) i be rceg Stjepan {H5 1-54i na·
pali Dubrol' ačku republiku. Cilave skupi ne seljaka pridrufi1c ~u
sc njihovim četama i aktivno u~le u borbu. ~ poslije se zajedno
s njima povukle u Herce~ovinu .
S e l j a e i. Sirenjem dubro"ačkn g teri tQrija znatn u ~e p".
veeao brnj seljaka" Repul>lici. Tn s,' najprije dogudil o kad je
Dub rovnik dQbio po1:Jotok Pdjcia c. a zatim Primorjl' ; l\onav1c.
U tim su "bla.slima Dubrnvčani nOlJU d"sta radne snage. koju su
l)rescljavali i u ostala I'odru<'ja. l' iu,. su vrijeme prdazil i na
njihov LeriM.ij i mnogi seljaci jz u"ulra~njosti. kojih je radna
snaga t"koder bib PQt rebna Dllbrov niku II doba. kad je napredo-
vala cjelokupna nj egova pri,·red.\.
Karl Sll dQbivetli spomenuti krOljcvi. novi dubrovački IH.da-
nici našli su sc II gorem POIOžajl1 nd <moga. II kome su ii" jeli
l stanovnici na jstarijeg dijela Republike. jer su l"1astd3 s"~ n("'o
,,17
 stano"oiitvo. bez obzira na njego\' prijašnji polo!aj. pretva,-;,] ..
u km etove i tako mnogima nametala terete Ide od prija.'njih.
G olema veći n a seljak" II lim oblastima pOSlala je tada za,.isu;m
kmetovima. koji su bili \'c1.an; 1.a ~cmlju i dužni da ~\'oj""
g.ospodarirna daju dio plodova, poklone j besplatnIl T .. dnu snagu,
Kmetovi nisu smjeli napustati zeml ju. niti su ih drugi mogli pr;-
mati. a gospodar jc: imao pravo da ih otje ra. Ak o bi sc to dogodi] ..
zbog neposluinosti ili neke: hi"ice: kmeta. gospodar mu nije
davao nikakvu odstetu. a inače mu je davao naknadu solom Y.<t
ono, I to jt o svom Iro!k" uradio. da poveća pribod samu;; 7.".
ml jišta. Zbog takvih odno~a nastajali su seJjJčki nemiri II o" l'i ,u
ohlasl;ma. čim su ih Dubrovčani dobili. Poslije 1!99 nai šli su
I Dubrol'čani na otpor u svom Primorju. jer ootada sl\'bodni IJuoi.
uglavnom v!astcličići. nisu htjeli. dil ih novi gosl.odari prti vure
II obične knlet()ve. pil su sc mnogi i~tli1i . Tcže je Dubruv čalli1l\;i
hilo u Konavlima. gdjt se 1~19-25 narod Oll'oren" hu nio, "dupi_
rao dubrol' ~Ičkoj ""jsci. I'rijedao i Ilapaoao držal' lIe pO<';o~ItlI' llike.
a neki se čak i oometnuli illapadali dubrOI'ilčkc trg ov ačk e kara.
van~. Pokuiu I'ao je d::: pomogne Dl.lbr"vbnima; Sand<llj H r::'lIi';.
ali nije uspi o umiriti svoje nebrlašnj e podanike. Zb~g ~vC!:,a
tog::. Dubn.včani su morali vrlo oprezno n:.stupa! i u Konavlill1 <l
i .pritom l)aziti da nt pov rijtdl' in lcrl'SC nekib prijailljih posjed _
mb zen.lje i ,·jerske osjećaje p ravo.~lavnog st:::llo"ništvu. Tako
su po!ag::lIlo il.ak uspjdi du narod umire. a neki su borbcnij i Ko-
navljani napustili svoje domovc j I)rdl; u J-!l'recgovinll. ,\ Ii
kad sc Radosav Pal'lović digan protil' Dubrovnika 1430, pri-
družio mu M' i jl'dan dio K,mavljan<l. Istu Sl' dogodil" i za ru_
lovanja hcrttg<l Stjepana. kome su. uostalom. pristupali i seljuei
iz drugih dijdov<l Republikl'. K a~nije. medutim. ni prem:! lim
pravim km l'lovi ma II novosteče n im nbl astima nisu oubrO\'učb
vlastda svuda i uvijd. primjenjil'ala svoja PUIl<l reudal na prav>!.
Dopuštahl. nekima da napuste svoje gospodare_ cl>! promijene
zanimanje, da svoje sinove odijele nll ,c bc. dOl se oslobode od
ličnih obavezil i sl. Sve je lo odgovarulo tada~njit1l ekonom skim
i dru~tvenim potrebama DIIbrovnika. Os!obodl'na radna snaga
selja ka bila je potrebna udrusim prh' rednim gran ama. u kojim a
• su l'lastda takoder bila ulož ila SVO;l' kapitale.
• vala u Ja dranskom moru.
648
R o b o I' i. Arhivski dokumenti iz XIII. i početka XIV. st.
mnngo gOI'ore o velikoj trgovini robljem u Dubrol'niku. Dubrov-
čani su robovc kupovali na I)rads kom trgu i na uiću Nerell'e pa
ih llroduvali II inozemstvo ili ul.otrcbljaval i II ~vome gOSl'odur-
siVU. Cini sc. da je to lada bila 7.aklj ucna faza jedne stare grane
trgovine, koja je mllogo vjekova cvala II Dubrovniku. gdje je
rooovska radna snaga bila potrebna. dok sc jo; nije bila razvila
p"a d~ka pri vreda. Kasnije je pOIrebama DubT<>vnika viJe odgo-
vura!" radna sn:tga ljudi. koji ~U rnogli o~) slubodno ra.le kao
nadnibri ili knj e su dubrov~čb vlas tel" po.~lavljala na svoju
zemlju. Tada je i trgovina robljl'm počela jenjuvati. a g . 1416.
na prolesi bosall.~k og kralja Ostojc. ona je i zabranjena. premda
~e rohlje- iz dalek i!. ludih z('malja i dalje prodal'al" na duhro-
vačkom :rgu.
7. Državno predenj e, - U doh~ mletačk(, vlas t ; (1205-13,'18)
na &Iu Dubrovnika st;:.jao je kn ('z (comes), koga $" Mlečani slali
iz Venecije. Njegovu je vlast donekle ograničal'alo vijece (eon-
.ilillm) "a~tavljello od bogalijih i lIgk<lnijih stanovnika grada.
Medutim. i nazočnost kl)ez~ M1ečanin~ sprebl'ala je člonov e I'i -
ječu da potpu"u slave por! svoj utjee"j gradsku uprav u. Zatn su
nastajali sukobi izmedu nj ih _ pogotovu jer ~U Mlečan i zbog
,, sv"je: kori~ti isprva pokušavali ograničiti Iloliličk i IHjce:<lj Du-
hruv č ana po moću dvojice kndl'vih ,.drugovuo (s.)Cii ). U wille
ipak nisu uspjeli. jer je bogatiji i ugledniji sloj dubrovačkih sta-
I)(JI'nika već bio dOl·oljno jak. lill s" mogao oduprijeti n,l e tačkim
l>redstuv ni e; m a. a uskoro čak i pojačati svoje sudioni'iI'o LI vu_
denju grudske opći ne .
Tako je- Dubrovnik s vrl'TIlennm stekno položa j ;",Ionumne
km"un c, i Dubr ovčani su. zajedno s kn ezom. vodili unlltra;njll.
a i I'.mjsku po liti k u gotovo pOIpuno samostalno. Nazo čnost Mle-
čana u uprav i nije Sl' m nogo osječala: ona se jače primjećivala.
samo kad su posrijedi bili č i sto mletački interesi. To je proisti-
eulo i i7, obaveza. koje su DlIbrovčani bili preuzeli. kad su se
I)odlo!ili vlasti Ml e tačkl' republik e. Ve':ina tih oba vezn bil~ je
furmalne prirode: one- su bile i (\osta lake. izuzev malu I'ojnu
porno':, koju j e Dubro.-nik morao dal'ati Veneciji kada je rato-
I
•
649
 Uhrićuj ući svoj polobj i j a bjući svoj utjecaj , bogal iji
sloj D ubrovča na, koj i je us koro postao p ravom vlastdom. 1)0-
~t igao je i nove uspjehe. Uz Malo vijeće (Consiliu m minus ). koje
je s kn ezom uprav ljalo Dubrov niKom. ustanovl jeno je 1235 i Ve -
l iko vijeće (Comilium maius). a od 1253 spominje sc i Vijeće
umol jenih (Consili um rogatorum ). U svim H I tiOl vijećima su-
d jd ovala ug lavnom vlastcl:: . K:,ko je we jačim pos tajao uljef;'j
vla stele. nastajali sn novi sukobi s ml e ta čk i m preds tavn ikom.
dol: nije najzad kne! Marko ./ustinij;1O prist upio uredenju
spo rn ih pi tanja i kodifikacij j pravnih odredaba i običaja. T:, ko
je nastao zborni k zako na poz nat ]lod imenom Statu t Dubrovačke
općine. Pošto $U Statut na jprije prih,-a ti li Ma lo i Veliko vijeće.
dakle s,'a d ubrov a čka \' Iastela. iznesen je pred sku pi tinu na-
roda, i ona ga je odobrila 29. svibnja 12i2. T im !u vlastela I)Q-
stigla veli k uspjeh. a D ubrov nik je do bio svoje osnov ne zakone.
Statut je napokon udanovio pravo vlas tele. da uprav ljaju za-
jedno s knezom. jer je knet ubud u će mogao birati ~Ianove Malog
djeća sa mo na godinu danu . i to jedino izmedu onih. koji su po
porijeklu i rodenju iz Du hr ovni k<. . A č lan ove Veli kog vijeća
birali su kn ez i Malo v i ječe . naj prije izmedu bogati j ih i ugled-
nijib sta novnik a D uhr ovnika pa i tuđi n aca , a kasnije $amo iz-
medu vl astele. Ovo posljedn je je uzakonj eno izmedu g. 1332 i
1548. i otada D ubrovnikom upravljaju samo vlastela.
Posl jedn ja po l itička promjena u his toriji sta rog D ubrovnika
dogodila se 135&. kad je Venecija mi rom II Zadru morala U~
os tale posjede na pus titi i Dubrovnik. Dubrovča n i su 3e lada
ugovorom u Vi;;egradu 2;. svib nja 1358 Slaviti pod vrh ovnu
vlaSI kral.ia Ludovika L Kralj im je priz nan potpunu autono -
miju. II on; Su Sc obveuli . rl" ':e plaćati .~OO dukat" 8"di~njeg
danka i u ral U poruagali jtainOI11 "alijon:: ostak Su nb:l\'czc
bile višc formal ne prir"tk:. Dubn,lvnik je ustvari otari" saSVUll
slobodn a. drž av ica.. koja se is prv" na liva!" opći n om, a 0<1 1)(1 -
čet k a XV. st. i repub likom.
T u drž.avnopravllu promjenu "lastd" su uspjd;: da odli<,oo
iskoris te za sebc i prig rabe liV U vl a ~t II općini. Ta da sU oni na -
pokon pos tali potpuni gospodari Dubrov nika i jedini poli t ički
fak tor u njem u, osigurav;;i (Idini tiv no s'-oju prevlast i u dru-
!t,·eno-ekonomskim pita njima. Otada je Veli ko vijete biral o i~
650
redova vlastele knct.a i č lanove ostalih vijeća. za tim preds tav-
nike državne vlas li i go to'-o sve slufbl: nike. To su. medu osta-
li ma. bili: blagaj nici. koji su uprav ljali d r!a,'nom blagaj nom.
konovi i kal.ctani. drfavni ~uei . odvjetnici. u pov jedoici ut"<-
tleoja i straža. r a zl i čiti službe nici financijs ki. ca rins ki. tržo i i
zdra vstveni, članovi crkveni h i samostanskih upra'-;).. nadzornici
nek ih obrta. i drugi. Ta ko jc d u brov a čk a o]lćina . od"osno rcpu-
blika. po tp uno pretvorena u a ri stok ra tsku dr~.ll vll. kakv;! je ostala
sve do svoje propasti t 80S.
Dll bro,-a čki jc knet bio predstavni k vrh ovne vlast i D ubro-
"ačke republi ke i njezi na suvereniteta. K neza je !vakuS mjeseca
biralo Veliko vi jeće izmed u star ije vlastele. a 5 vremen om se
ustali o obil:aj , d~ je netko na taj polofaj mogao doći po d r ugi
pu t tek treće kalend arske god ine. ~z nije imao nika kve stvarne
vlasti. jer su o svemu odluči"ala v i jeća. koj im:l je on lHedsjedao.
. Stvarni nosilac drbv nog suveremteta i vrhov ne " Izsti bilo je
Vdiko ,·i j eće. skupJ t ioa punolje tn e mu!ke vlastele. ko je ~e S1\-
.'lajalo najviše jedamput mjesečno. Ono je biral(\ članove dn.g ih
vijeća: Malog vijeća i Vij cb umoljeoih (~e nllta ). Mal o vij eće
imalo jc I I č l anova bi r~ l1 ih na godi nu dana. i (l"O jc z;:jed llo
~ koezom imalo malu. uglavnom it\'TŠnu vlast. " sa~tajal" S ~
prema potrebi "iše pu ta u tjednu. Vijeće umoljenih (sell::!l imalo
je veći nom 45 čl a n ova bira nih na godinu dana. I I lo ~u ,-ije,;r
ulazili svi čla n(lvi Malog vijeća. 11 sast:.j:. lo sc ka(l i Ma in ,· ijeće.
Os\ali su član o,·i Vijeća umolje nih obično bili starija i iskumi,ia
.. lastda. i 0110 je praktički imalo svu vlut i ""dilo cje1nku\lflu
unutrainju i va njsku politik u. Vijece ulllo l;enih bilo je uSIV ari
pra Vil vlada Republike. Ime tO]::"il v ijeća Ur.ct 0 je pn istoimeom"
vijeću Ml elačke repu bl ike. koj c je nas!al(, i~ jedn"g:! s~ci.ialn"..t:'
od bora ljudi umol jenih da dod u na povremeno s~"Jct"vanJ e
s duždem. Cjelokupna <Irgani zacija i struktura !,()litičk { vl,,~ti
dubrov .. čkc opći ne l)ila jr ughv nnm proved ena prel\l~ ulon'
M letač k e rep ub li ke.
Cijeli teri torij bio je podijeljen na manja upravna l ,od~o:čjz..
kojima su uprav ljali poseb ni knezovi (u Konavlima. Zupi, Sla-
nom i Stonu. i na otoci ma L astovu. M lje tu, Sipanu i Lopudu) i
I bpe:ani (u Cav ta tu, J anjini i T rsIenici. dan. Ore b iću \. Oni ~II
sudili la k ~e krivične pres tupke i manje ;radanske s poro'·~' il u
651
DubrO"niku su postojala dva sud a . jedan za gradans ke, a drugi
za krivične sporoye, DubrovIIi\:: je još imao i pet yrh<wnih č u ­
vara zakona (proyed itorc s te:-rae), koji Su pazili. da knez i sya
tri yijeb po~tuju zakon. pa su ima li pra"o da svojim yetom 1l~
sjednicama trafe isprayljanje iii odbaci,'anje vel do nes.; r:i h
zaključa ka.
Svoje držav ne fina ncije Dubroyčani su dobr o orga niziral i i
vrlo uredno vodiH. a imali su čita, niz činovnika. koj i 5u ~t: Z~
to bri nuli. Ubiranje državnih prihoda dava nu je u ~llkul-'.
i lo obično ylastdi. ;; ona su neh od njih ponebd pre[)ušI"la
drugima u podzakup. Najvažniji prihodi bili su carine. trosa";na
na 1'1 110 i proizvodnja j proda ja soli. Carin u su ubirali na
uvc.zc nu i izyezenu robu , a prema njezinuj \Tijednosti. ZOlkup-
nici soli [llaćaii su II XIV. st. ll_l 0.00(1 pe rpera gooi; n je. Tw, _
~arin u na vino pla';ali su proizvod"či na svu količi n u vina. koj u
s" dobili: t;, 5(. lroilarina dOlval ... II zak,,], u Xl". SL ZU :'-7.000
perpcra. II na kraju XV. st. za 9-[:::.000 f>erpef:l. Proizvu<inja
soli bila je rlrtavni monopol. a tak{, isto i trgovina solju .
Drž"" Il J soIram u Stonu. premi! nekim 1,0d;;cim;J.. clava:a j~ u
drugoj ],oluvini XIV. st. rio 10(1 \" ago"" soli ..".1 i to ni,ic bilo
dovoljno z~( riomllČu potro§nju ; za vd ike potrebe stočars k ih
oblasti uzalcdu. kojc su od Dubrovnika kupOl'al e so. Zal,' Su
Dubrovčani golovu sl.tlnu u,'uzili vel ik" količinu soli iz Grčke.
Albanije, Sici lije; Apulije.
Dubrovnik jc: vrlo mno urediu j kancelariju svujc općine:
ona je. $ \'fell>c nulU. postala s l'edi~te cjelokup ne gradske i
dTŽaYn<: administracije. Isprva su II njoj .-adili SOln,o d omaći ljudi.
obič o o svećen i ci. al i od kraja XIIi. s~. za gradske llotare i kan-
,elare dovode Dubrovčani ~ Iwlovane ljude iz in o1.e mst va. Misli
se. da je [Irvi &tr.mac syjetov nja]:. koji je raciio " Dubrovni ku
kao nota r i kancelar. bio T omazin Je Saverre iz LombarJije. Oil
je počeo da r .. di u Dubrovniku 1~7 1) i ostan u njemu sve do .• voje
smrti 128G. Proveo je bolju organizaciju i uI'eo veči red \I
općinskoj kancelariji, počeo vod ili posebne kn jige za pojc.dinc:
1'1"5te kancelarijskih i not .. rskih poslo\'i~ . a $,'e knjige kum;epata
(im brel'ijatura) i prijepisa čuvao uredno i pažlji vo. Uz pojedine
dokumente. koje su več otprije čuvali II drhl'noj blagajni, sarla
poči Ilju da č uvaju i sve spise službene kancelarije i nola rijala
652
T ako ~u. ustvari, po IOlem ' . le mcl"JI današnJ' c.m Duhrm'ačl:o m
arhi,·u.
Zbog "'oga geografskog položaja i tivih i mnog~tr~k ih Ye.za
sa stranim svijetom Dubrov nik je mOff.to da n na!lfll l ~nlloglm
ludim zemljama prikupi "c.oma zanimljive vijes ti i sakuI" ho?ate
h i~l o r ij!ke itvoTC. Zalo rIanas Dubrovački arhiv Čil"" ~eob.,čno
vaine i mnogobrojne dokumente ne samo za l>ozlla\'~nJ c ~IS.I':­
rije Dubro"nika i jednog dijela na ' ih zemalja. nego., z;.. ' S[I:::'
vanjt prošlosti cjdokupnoga BalkanskoE poluotoka I "cecE d ,-
jda mediteransk ih kr aje"a. . ' .
Zhirke dokumenata u Dubrovačkom arh IVU pOČIIljU . uglal' ,
nOli>. od kraja X II I. stoljeća; izvora iz l~rij ...;n!ih ~rem~na. i~~a
u neus poredivo manjem broju. Većina tIh arluvsk,h zbIrk I lUC
do kraja Republike (1808). S"e važnije dokumente JIlu!c?,Q
prcllla njihovu karakteru i sadrbju podijeliti u čctiri "elike
.grul,e: 1)01 it ičko-d iploma tsk ll. fi na nci j sko-eknll omsku. ja" Dopra,, '
THI i pr;,·:.lnopravoo.
Prvu grupu čioe svi oni arhivs ki spisi. koji sc odno~c 0<1 v,,·
dcnje ullutraš n je ddavne politike i na mcdunarodne odnose
Dub rovn ika. P u svojoj sturini . vrijednosti i broju. n~ p~"om
mj<:$tll ~tojc zapisnici triju držav nih viječ .. od 1301-1808 ( ~~­
form;ltioncs .."eta cor:siliorom), la njima rIolazi službenu dop's,'
vanje I'lade od 1359-1808 (U ll nac et eommissiones). z:nim Sl'a
pism:: upućena "bdi . kan i dubro"ački privilegiji d~bi1"toi u. ino-
zemstvu (Acta Sanclae M<triae Maiori$). - U drugn; sc grupI na-
laze dokumenli. koj i se odonse na financijsko poslo\'alljc dub r'"
vačke države. kao i poslovne kn jige nekih rlubfo"a~kih t~!,ovar~
(najstarije it XV. st.). _ T rcću grupu sačinja"aju ja\',~op:~Ym
spis:' \I kojc ula::e: Stall:t Dubrovnika iz 12i2 i dv,~ da:]:! Z.~M.
nikOl dubrovačkih zak ooa. velika I;;;ta$tarska knJIg-a 1.::; CI jelu
dda"u, koja počinjc g. 1396, zatim mnogobro jne knji g~ s ~(l~k~h
raspral'a i presuda, vladinih naredaba, i .~Iuka: -. P~~I ,l~dn.'a
grup:t ~adrfi $" e oporuke (1280-1808) I nJlhov~ 11.I'rSC~';' , \;Up'"
['rodo:jnc ugovo rc pukretne inepokreiIIc imo,' mc. kn J ,go:. ]1"n<l~
m06. pri,'atnih dugova. uS0,"ore o vjcnčOlnju imirazim;.. 1:a(l I
druse pri\'atnopravne spise, .. . .
Sve te Ispra\'e imaju golemu naučnu Vfllc.dnost. le~ S\l nSt ~;C
kat' jedini izvor za h istoriju jcdnog dijela !latih zcmni]:! ~a ,' :~c
l
,

"jckova_ U Dubrovačkom $1,1 arhi vu one sredene. vrlo dolwo tu -
va ne i pristupačne I\'akome la nauč"i rad.
8. Kulturn e prilike. _ Do druge polovine X IV. st. u Duhrcw.
niku je bilo mn ogo malih drveni!. kUĆa . One su bile jeftine. p~'
ni sva nastojanja državnih vlasti nisu spriječila. da ih ljudi ;
dalje grade. Bilo je još i ku ća u suhozidu kao u dubrovačkim se-
lima. a mo ogi stanovnici. osobito u n::js tarijcm dijelu grada.
iiv jcl i su u kamenim kućama .
Budući da su poiari nekoliko pUl<! uništili velik broj drvenih
kuca. a ponekad je zaprijetila opasnost i <:ijelom grad u. Du-
bro vč~ni su p~iS IUpili. sistematskom rušenju takvih kuća i po-
dizanJU kamemh. T o Je omogućio ekonomski :lapredak Dubro v-
~ika: j ~r su nj~.govi slanovnici otada lakše mogli da sagrade sebi
IJ;.p~e. ' u~oblll~e s:anov~. U .tome s.u Dubrovčani osobito mnogo
u<:l mb pn haJU XIV. I pn'.h godrna XV stoljeca. Posljednje
drvcm~ kuće srušene su i1.medu 140(, i 1413. kada ih je uklonj eno
preko 2~-" U to su vrijeme sagradene i mnoge jal'ne zg-ra{le.
medu kOJima se dana s n aročitu isti<,u S;'\lllOst:m, franj evaca i
d.ol~inikana:a_ K."cžev d'·or. a i izgradnja masivni1, gradskih
z,d'll<: aovrsena Je. uglavnom. u sredini XV. stoljeta.
Još jača se gradevna djelatnost ra~v;la posljednjih de.cc nija
X V. j prvih godina XVI. st.. kada je znatan broj vlast ele: ; gra-
dana iskoristio svoje velike kapitale. da podigne pal ače: llislo
vrijeme vlastela su započela 1,1 okolici Dubrovnika graditi ljetni -
kovce: ; bogato ukra.sel1e i opremljene dvorce.
Od kraja XIV. st. dllbrO\'a~ ka je vlada o bra ćala veliku
~až~.iu higijenski m prilikama. Tada poplocal'aju grads ke trgove
I ulIce. provode kanal i~aciju i paze na javnu čisto';u . Zbug 1'0-
r~sta s~anov~i.~tva i razvije~ill z;,,,a ta. osu[,ito tkalački), i boja -
<.hsarskIh. oSJct:::l a sc n~sta š , ea vod<:. Tad vlada pri~tu p .. jed oono
vciik",n dielu: iZl<rl,dnji I'od .. voci!lug kunala u dužini od 1~ km.
kujim se
(Wli;-S8j.
dana~ ])ubrO\'nik snabdijeva iy.vorsko1l1 ,""d,,'ll
Dubrovčan i Su sc: "rl o rano počeli hrinu:i za za~titu s"oga
zdravlja. osobit<. Zl> obraml od različitih epidemija. Zato $U
medu prl' ima. a n",žda i prvi na svijetu, uredili kont umac na
mal om otok u Mrkan u ( IS7i) i sistematsl;i organiz irali horbu
•
proti,' epidemija. koje Su gotovo periodički hara le. Od polovine
XIV. JI. II ])"brOI'niku postoji neka vnta bolnice. koja je slu·
lila j ka o dom za izn<:mogle starce. a koja je 1540 1)N:tvorena
u pr~" u bolnicu. U tom domu postojala je apotek., već ob, /:.
140:1. :l frauje\"ački je samostan imao s,"oju apoteku vcc prv;),
decenija XIV . stoljeća _ Bil(\ jc II Dubrovniku apnteka i I'rij t
tog" vrenlena. One dvije apoteke. koj e pripadaj" II red prvih
u Evropi, r;Hle još i danas. Osi1l1 privatnih bilo je stal n o i držav -
nih al)otekara. <l islo tako i pu nekoliko drlavni" liječ n ika . Godine
1432 osnovala je Hcpublika dom za nezakonitu djccu . jed<ln od
prl'ih tc vrste u svijetu. u kome JU prihva ćan a i odga.ian<l
ugla" nom nezak onita djeca vlastele.
• U to sc vrijeme mijenjao i način ži,·ola. odijevanje i ishrana
I'{'cin<: Dubt<1\'l:ana. Otaca bogatiji Dubrovča n i na sIOje da živo:-
,, udubnij e. odijevaju se lllksusnije i hrane bolje i obilatij<:. Kuce:
.~II im 0(1 kamena. bogatij~ n::m jcštene i opremlje nt: a sv uri., se
Sl)ominju srebrni predmeti i nakit. koji sc uvelik e iuađllju ori
I srebra donesenog i7. Srbije i Bosne. Vlada je uzalud pokuša"ala
da zabr:!ui luksus. jer je. kako {() sama tvrdi. I'elika vecina sta-
nu"niku živjela \1 hijedi: bojal" sc. da pretjerani luksu ~ ne stvori
opravdano nezadovoljstvo u redo"ima si romaha.
U cijelom XIV. st. postojala je u D ubrovnik" nd:a "rsta
osnov ne škole. U početku XV. st. vlastela ,su nastojala d" S\'ojo;
djeci pruie ~;rt i solidnije obrazovanje i d;:. jt osposobe ne s::.mu
:w praktične poslo,·e. negu i za nauku i kulturni rad uopće_ Zal"
i je Veliko ,·i j eće 1455 d oni jelo urtdbu O re formi i kole i o njezi noj
podjeli nil niie i "iše odjdjenje. U nif-em su sc odjeljenju otada
u<:il:: 05nO" I\ <I znan ja - ili na la t inskom ili na narodnom jeziku
_ a \I višen: kla sični jezici. logika i drugi predmet i vikg obr~ ­
zovan;a. Time je ustvari osn(\van<l dubrov a čka kl:ui č n:, gimna-
7.ija. koja i danas !,ostoji. U njoj Sl! ra dili ~kol ovani i kulturn i
I
•
l1astavnid, tudi i oomaći, koji su svojim nulom pridonijeli. da Su
se i II D"hrO" niku pojavili kulturn i pukreti slični onim;: na
Zapadu.
U X\·. SI. ~talnu je raslo zanimanje Dub nwcana za
različi le nauke. filozofiju i književnost. Jto se lijepo v idi po
knjig.mla. koj e so imali u svojim ku ća ma. i po sve većem broju
!,ri"atnih biblioteka. U XI\'. ! toljeć u knj ige SI1 II Duhro,·niku
 bile ,-dika rijet kost i nala7.ile se ;;-010VO isključivo II rukam a ~"e­
• t enika. a kasnije sc spomi nje $I' e vI:6 broj svjclovnj .. ka S,l 1'''
nekolik o knjiga različi t a sadrbja. Osim brojnih ud žbenika l" .
tinskog jczika. teologije. pravil i medicine, naiaz,imo 11 lljil""-;"I
privat nim bibliotekama djda grč kih i rimskih histori[-i\r';. fil" .
zo ra i pjesnika. srednjo\'jekov nih filozofa. a raps kih mcdicinslo.ih
pisaca: kao i poneko djelo iz talijanske i francuske: lilerilturc.
Tada jc: već bilo II Dubrovniku i nekoli ko pravih od uševljenih
bibliofila. od kojih su dvojic" II Hed ;n; XV. st. osl a,-jl:l sve sl'".i..
knj ige drlavi. da osnuje javnu knj ižnic u. Druga su dWlj ica lI~i·
nila to iuo na početk u XV I. st.. os tavi".; oko (,00 wojih knji~a .
K TI j i f. e v II o 5 t. - Vrlo sc ran o j a vlja II Dubrovniku hu-
manistič ki po kret. k om~ prist Up aju mnogi Dubrovčani, veCinom il ,•
r~dova vla~tele. Djela grčkih i rims kih kl asi ka ne samo što ~~
č itaj u i komeotiraju. nego sc javlja btilV nil. domaćih pi~"cil.
koj i se na njih ugledaj u. Poznati su Vuk Bobaljevir iz prve 1'''_
-"--•
lovine X V. st.. I')i\"o Gučetić ( 1 '151 ~1 502). Peta r Me n ~elić
(1451-1508). Karl o PlIcic ( 14.';8-1522) i čuven; ~O\' j cnhn;
< -
pj esn ik " Ili ja Ctijev i ć ( 14G3- 1520). S, i s u on i pjevali na la-
lin ~ k om jeziku. a Guh: t ; ć još i na "rč kom i na rodnnm jezi k u. U
-
>
•
••
~

g ru pu dubrovačkih humanista pripad;, i vr lo dob,.i 1I ;5 tOl i č;,r ••

•>
Lu do\·ik Crijevit-Tu be ro (1459-1 527) . koji je \I sv ml1 latin-
$kom djelu pr ikaz1'O his tor iju svog.. vremenJ S osobitim ohzirom
na Tursku .
l -•
••
o
Pot rebn o je. da n;'I,ose spomcnemo Bcnka Kot r uljevita.
ista knut oga dubro,' a čkog trgovca, koji jc jed no vri jcmc bio i
ministar fin a ncija na!Juljskog dVMa. Uz izgubljeno djelo iz h,._
t'Ulike on je napisao HSS na tali j an skQm. trgovačk om jcziku «JI-;
vremen .. djelo -o trgo vini i sav rknorn trgovcu •. II njemu j~
prvi U svjetskoj nauci ohradio na naučnim tcmeljima pi tanja
P<Jrijekla i prirode trgovine. k r~djla, mjen ica. depo!ita i rl,',,-
s trukog knjigo\'OOSlva. Djelo je vri jedno i thoS" toga. štn su u
njemu izrazito istaknuti nazori nO"oga gr .. danskog dTll~t\·il o "J-
žnosti p roučavanja prirode kao in'Qra ljudsk ih spoznJja. o lI i<l7;
odgoja i obraUwilllo5 ti. o uzrocima društvene nejednakost i.
I o besl1IislenQsl; vjc r$kc ncsno~ljivosti i o potrebi. da ~e vjera
ma kn e s puta čO"ječj "j spoznaji prirode s pomoću rawma. Sv u-
TAI,ILA LXXIV
Nikola Boiid~ro"ic, ., riptih " dul>,Uvaćk oj cr kvi na Uan č am a
jim se shvaćanjem Kotruljević digao nad većinom svojih su-
gradana. kĐjih je k onzeT\'a ti~am , prikriven bogataškom raz-
metljivo;ću . o.štrQ šihaĐ u ~vom (ljdu.
Gotovo u isto vrijeme s prvim humanistima, Dubrovnik je
dao i prve pjesnike na narQdnom jeziku. Ali prije pjesnika,
kojih su imena ]loznata, u DIlbrovniku je nesumnjivo bilo pje-
snika, koji su os tali nepoznati. Upućuje na njih neko li k o sti-
hO\'a zapisanih ćirilicom oko g. t450 na jednoj knjizi carinar-
nice. koji su do danas ostali kao najstariji umje t ničk i stihov;
II dv anaestercu. s rimulJl po sredini, na nar\ldnom jcziku. il kada
je ekonomski i dr uštv eni razvoj Duhrovnika dobio us-Iavnom
oQaj oblik, knji su tada imali gradovi Italije, i kod Dubrovčana
je našao odjeka vd iki renesansni pokret. Kako su za takn
pokret drušlvenĐ,ekonomski uvjeti bili povo lj niji nego u bilĐ
kome drugom kraju kod na s. DubrQvnik je postao sredi.šte Re-
nesanse u jufnoslavenskim zemljama. Tu se u drugoj polovini
XV. st. javljaju d\'a istaknut~ pjesnika: Džorc Držić ( umrĐ oko
1'. 1500) i Siško Menčetić (1457- 1527), koji ot"araju sjajnu
epohu stare dubrovačko-dalmatinske književnosti . Pišući nar od-
nim jezikom i koristeći sc mnogim elementima narodil': poezije.
a pritom stojeći pod jakim utjecajem razv ijene talijanske knji -
kVllĐSti, ta dva pf\'~ dubrovačka pjesnika. kao i v ećim'! kasnijih.
uspjela su da veoma lijepĐ povežu različite elemente i utjecaje
i da sh'o re djela. koja po svome nar očitom karakt eru i original-
nosti imaju ne samo kulturno-historijsku . nego i pravu umjet-
ničku vrijednost.
U m j e t n 1,1 s t. Razvoj IJmjctnosti lt Dubrovniku je po
sVoJ,m osnov mm karuk tcristikama dio QPćeg razv oja umjct-
ltosti u Dulmaciji. U cijelom Srednjem vijeku taj razvoj
pokreću i omogućuju II suiitini iste ekonomsko-društvene snage,
a usto je i dubrovačka umjetnost vezana mnogim vezama s umjet -
noŠĆu u Dalmaciji; u nj oj se opažaju i utjecaji srednjovjekovne
umjetnosti Bizanta i Srbije, odakle su neki slikari i prelazili u
Dubrovnik. U nekim razdobljima i na nekim PQdručjima umjet-
ničke djelatnosti Dubrovnik sc osobito ističe, a pri kra ju XV. i u
prvoj polovini XVI. sl. , kad se u Dalmaci ji već osjeb opće na -
zadovanje. Dubrovnik je jo~ uvijek snažna podloga za fazvĐJ
657
 umjetnosti, koja ta da pos tile u njemu svoju kulminaciju. U to
se vrijeme jedino u Dub rovniku na stavlja širi ra zvoj domaćih
um jetničk ih radi oni ca, pa sc II nj<.:IllU pojavljuje jed ina d O Il,a ća
slikarska {kola. koja znači samosta lno, specifično dozrije,'anje
do ma ćih slikarskih nastojanja prijašnjih uoljeta II renesansne
oblike. §koJa, koja je dala j ač e individualne slikarske ličnosti.
N apoko n Se nu kraju XV. i II prvoj polo vin i XVI. st. ostvaruje
II dubrovačkom graditeljstvu (i s njime povezanoj skulpturi) od-
reden spoj kasnogotičkih i renesansnih elemenata kao spec i fičim
opći stil. koji označuje djelovanje domaćih majstora, stvaralaca
niijzna bj nijih graditeljsk ih spomenika toga dob a.
l! najstarije periode gra ri cvne djela tn osti ~aču val o se raz-
I. mjerno malo spomeni ka (ostaci crkve sv. Stjepana u na jsta rije m
d ijelu grada. koju spominje j oš u sredini X. st. Porfirogenet,
mal ena crh' a sv. Nikole u sjevernom dijelu grada, Prijekom,
~ malenom kupolom. i dijelovi n kve SI'. Jakova na Pelina rna; na
II
otoci ma Sipanu, K oločepu i Lopu du nekoliko crhica sli čnog tipa
ka o i Sv. Nikola). Iz predromanih potječe takoder više fragme-
I nata pletern e skulpture u Dllbrovniku i na ot oci m ~. medu kojima
sc oni. ho prip.ulaju njezinu kasnijem ra2dob!ju (kraj X r. i po-
I četa l: X ! [. st.) ističu boga~tvom I:ombinacija. u koje s~ vet mije-
~aju vegcta bilni elementi. NajZflača jnija grad cvina romanič.ke
epohe bih: je stara katedral a , koja je propala II velikom potresu
16Gi. Prema opisu suvremenik a i prema reljefu grada nil kipu sv.
Vl aha (koji prikazuje grad iz prve pol OI' inc XV. ~:. ), bila j e to ve-
lika trobrodna ba ~ilika s kupo lom. Gradena u XIII. i u prvoj 1)0-
iovin i XIV. st., bila je bogato ukrašena i oslikana freskama. Ka o
i u ostal oj Dalmatiji. tako ~e j u Dubrovniku rom ani čki o blici
•
dugo zadrfavaj u, i još u polovini X IV. st. klde Milla iz Bara
hek.safore fr;;.njeva č.kog samos ta na u rom a ničkim oblicima, daju 6
im kap itcle, u kojima se isprepleću ljudsk i i život in jski likovi
s li Ue nl i viticama. Sama franjevačka crkva, koja je sagrađe na
u pn'i m dece nijima XlV. ~ t. , kasn ije je popravlja n;;:;. kao i do-
m inika nska crkva, koja je iz vremena gradenja ( 1304-1306) za-
držal a ~amo dijel ove portala ; njezin j e klaustar dograden u dn'-
goj polovi ni XV. st. u gotič kim oblicima od do m aćih klesara.
R om aničko; periodi pripada j u i o~ tac i nekadaJn je benedik tinske
658
opatije na Lokrumu i veći broj . ~ra.gmc;nala sk.ulp ture u gradu.
a na otoku Mlj etu crkl'a S\' . MaTlJc IZ X II. sLOIJeea.
Pclnae$ti je vijek najsj a j ni je razdoblje gradevne djelatnosti
u Dub rovniku. Njezin razmah okuplja ve\i~ broj m.a~s t ~ra ka-
menara kako iz Dubrovni ka i cijele Dahnacije. lako l 'z I~~zem:
stva. Medu l udi m ma jstO"ima osobito se iuiče juinotahJansk1
graditelj O no frije dc la Cava. On gradi (I! .3(j -~8) grad~kl vodo-
rl a 1-1.38 velik u česm u kod vrata od I Ila, malu (tsmu
vo., 3'0
na
sup rotnoj strani grada. Poslije poiara Kndcva dvor~. 14 .") . no-
frij e radi i !Ill ohn ovi dvora , ali već g. HG3 eksplO7.I!a Ilnt š t a,,~
tu ·gradevinu. Godine 1461 stopio je II slu iho R cpu l~llk e l?ozn a ~~
majstor to sbnske renesanse Miche\ozz~ Mi cb clo zzl .. kOJ.I r~ol
na utv rdiv anju gradskih zidin;;:; i u tv rđenja u S~o n u; pItanje nJ~­
govil lltjecaja na izgrad nju samog. dvora o~taJe sp~~n~ . .Posll,!c
njega došao je u Dubrov~ik .l.u:aJ DahnalInac. k.o) , ~e Izmedu
,
ostalo ... a radio i na grads ki m z,dm a ma u Dub rovmku l Stonu.
057m todih majstora rade na Kn eževu d:voru i d...u~i~ ,spo:
menici m a ~la!no domaći majstori. Tako IITv,], decentla X\ . s ..
radi II;: izgradnj; ~vonika dominikanske crkve (koji im:: još tr a-
dicionaln:: roma n ičke oblike) nekoliko majstora, a druga gru~a
izraduje gra dski sal s tornjem. Domać: majstori.kldc HiS b p
Orlanda. a n~ kraju XV. st. portal crkve fr~nJe"l, čkof," . sa.mo-
stana s li\;Olll Bogorodice, koja drži mrtv og sln~ !~~ 1; ~~~e m~I".
Godine J5](j-22 Jlollignuta j e. prem a moddu PaSKOja MilIčeVića:
l,!;:rarla d u brov ačke carinarni ce.• Divona«, na k~joj ~. renesa;5Tl1
i kasnogoLič.k i g rađevinski i dekora ti vni e\em~nt' ,!)ajilJu II s\;,~~:
no jedinstvo. God ine 1520 otpoč~o j e ~a J.st~: Pe ta r A~~!Tl.J JC
g:adn j u zavjet ne crk ve S\'. Spasa l sh'ono hP.H:an $po.mem\; ou-
•
bro,'a~ kos renesan snog gradi tei.ish·a i dd:oratlvne sklll!,tore.
I Domaći S1' m ajs tori sagradili i niz palača u gradI: i ljemi-
kovaea I'l>l~t el e i7.van grada. Samo neke gradske palače sacLi-
I I'alc SIJ nakon potresa l6G 7 svoj prijašn ji oblik, ~ sa ~uv a n; ljet:
niko," ci it XV. i prve polo"jne XVI. st. na Lapadu. u Grozu l
Rijeci. poka7. uju zanimljivu ~pajanje got ičkih i renesa nsnih ele-
menata.
U XIV. j XV. sl. procvao je i um j et nički obri, osobito 11~­
; tarstvo. Domaći m a jstori izrad uju r askol no srebrno posude, kOJe
Dubrovča n i šalju na d ar stranim vl adar ima, a osim t oga i druge
ukrasne: i crkvene predmete (na pr. spome nu ti kip sv. Vlaha ).
Najzad se u XV. st. ističe i dubrm'ačka slikarska škola, koja
i
i
je dala nit vrijednih imena i djela. Ti majstori pOlječu čes l o iz
slikarskih porodica, koj e iz generacije u ge neraciju nastavljaju
svoj zanat (Ugri nović. Dobričević, Junči ć, Božidarović i drugi).
Medu prvim majstorima, koji se u lO doba ističu i od kojih su
ostala sigurno sačm'ana dj ela. nalati se 1.<>vro Marinov Dobri-
čević iz Kotora (slike u domi nikanskom samostanu i slika na
g lav nom oltaru crkvice na Dančama) i Matko Ju nčić. Dubro-
vačka slika rska ikola postiže vrhunac u rad ovima Nikole Boži-
darovi ća, koji 151S sli ka za porodicu Durdevića jednu .. svetu
konverzaciju .. (Mariju sa četiri sveca; slika se sačuvala u do-
minikanskom samostanu), . Navjcšte nje« na Lopudu (1513) i
t r iptih na Dančama (15 17). Nikola Božidarov i ć, sin slika ra. hi-
j ak najzreliji domaći majstor, u čijim se slikama napok on raz-
bija ukočena she:ma svetačk ih sl ika i koji svoje likove: osobi to
njdne ljepote postavlja II ~j rok kski pejzaž. U isto vrijeme radi
još j ed an istaknuti majstor. Mihailo Hamzić , od koga je ostao
triptih sv. Nikole: na oltaru domini kansk e crkve: i. vjerojatno.
"Kr!tenje Kristovo . iz Kndeva d\' ora.
Ka o iz O.'l ta le Dalmacije:, tako je nesumnjivo j s dubrovačkog
područja odlazio ponek i umjetnik u inozemst vo i postao poznat
po svo me umjetničkom radu. Mofda sc neki krij e pod općim na-
tivom Schia vo ne i sl. Jedan od najranijih umjetn ika, koj i je: iz
naše zemlje otiho II Italiju, svakako je kipar Šimun Dubrov ča nin ,
k ome j e ime (Si meon Raguscus) II X II I. st. uklesano u portale
crkve u Barletti i M ontesantangeiu (o.: južnoj Italiji). U XV. st.
spominje se: kao pomOćnik D on atellov u Padovi medaJjer Pa,'ao
Dubrovčanin -Pa ulo de Ragusio (142G-i4?), koji je vjerojatno
r adio i u dubrovačkoj kov nici novca.
660
IZV ORI I LlT ERA T URA
I :r.,' ori. Za najsla~iju povijul Dubrovnika e-lavni je izvor Kon-
SI an I i n Po rfi ro e-enel, ~ adminiSlrando imperio (Bonnski Corpus),
tiji su odjeljak o Dubrovniku donijeli F. R a č k i, Documenla (tl origi·
nalu i l:linskom prijevodu), CT. CTallo j eB Hh . BB. nOPOIIH h,
O,a,i!Oplllll 119BOPH U epneKY HCTOPHj y l (sa srpsko·hrvltskim prijevo·
dom) i F. S i lić, O hrvatskoj kraljici Mare-areti (rcvija »Dubrovnik. I,
lm,i posebno.19lO,u prijevodu), u kojoj je raspr3"i Siiiit dao t~ kode r
prce-led ~vih najstarijih dub rovačkih kroni čara.
Za kasniju historiju Dub rovn ika veoma Su vafne 1;~line, koje je obja·
vio T. S m i Č i k I a s u Codex diplomatieus COS. zatim F. M i k 101 i Č. Mo·
num enta serbie3. M. nYUHh. CnoMcnnUH ep(:icKII. i lb. CtojaH~B "h,
CpncKe nonCJbC H nn eMa, 1~1I, Jl)'(:iPOB HH ~ H eyeC;!.H IbCrOUII, 19~ 11934.
Za mletačko.dub r ovačke odnose glavni je izvo r zbirka V. M a l,u.
~ e ,', Isprave za odno~aj Dubrovn ika prem~ Veneciji (sreelio i obinvic- ,M.
Sufflay). Starine JAZU 30 i 31 (1902 i 1905). Za odnose i~meel" D"brov,,,l,.
i U~arske (1358---If>26) glavna je Zbirka G. Gelcich-L.. Th~116ezy,
~:;)~~~r~~~ro~:~:~~~~~k::~~~~~ai~Dra~~:~:ee-r~~~ ur:.~~~ci ~~.lg~;:~
30~ l1hD , TYPCl<II cnO>4CHIIUII 1- 11 (l348--15'2ll). 1940, 1952. Z~ odno,e
Dub rovnika 5 drugim zemljama objavili su gradu B, M, KY lU e B, HeToPl1:
~ ee~ lII e nU'RTHI1~11 10lKu",,, ConBIllI u ((IceAI1Io1X 11>4 HapollOI1 1 (1874) l
HCTOPlljCl<1t cnOMCHn UI1 JylKHIIX C..ooeH' II OKO.lItIl~ l1apo." I ~ (1~2?;
zatim. u kraćim izvodima. N. J o r i a, Notes et ex\r3ilS pou r SHVlr ... I, h,·
stoire des Croisades II (1899). Sve isprave na stranim .ielidma o odnOSIma
Dubrovnik;) s drugim državama i grado\'in.a do pad. Repuhiike, kao i
mno,"obrojna akta, koja su $ lime u ~li. sab rao je i ObjD\'io J o Đ a lt
P a,a,ollllh u pet knjiga (9 sv.) zbirke Jly(:ipO'88'lKl IMTa II nOBe....e
(Acta el diplomata Ragusina), 300PIIHK HJK III CAti, ]93~·51; f.\. MapK(j·
Bllh. BKJ3HT11C~e nOBC"'" Jly6polla4K01' apxl1u. 360PHll~ PMon BIIS8HT.
lIHCT. CAH l. 1952.
vatni~:~~s~i~ia s;:~~~c:t ~~~ro:i~~~:. ~av~:s~~c~ ~:~~~=::~:~:~i :~. :~o~~~
do pada Republike, a vladina korc:spondeneijl sistemaUki je POPIsona od
661
 l~•. ali Z~a ! II~. br~! p isama pOSIoji I iz prijdnjih todina. Z~pi ~rlik~
SJ~d",c.~ SYl h. '''JU YI~ta do 13;9 obj~vil. je Jugoslavc"sk ~ akadem ij. u
.,.,1 knjiI:I zh lrk e /1\ o .. u m" II I II R II U ~ ,.,. " ' " ,,) • . . ,
M h
~ -. . ilJI '0'" nastava k
. JI" N"~. O ll .. y~e ~. ha liy6poIl8'u,e J>CI1)'6,7HKe l (1 3S0-13ll3). U izd
CMi, 1951. S,sle""tsko obj~vlj j""nje vladin e korespondencije ~al'otco jc
J, T a /I" b, nHe.la H YIIYTtTU lly(jpODa~ M " PC"y(j'HK~ J (13.'>9 1360) izd.
e ,AH .1,935: - Veoma bogltu tradu Za lHIY rcd "~. dru;t\'cnu ~ kuU'urn "
h ll,lonJII '~ prvih I<nji/:8 k ancelarije i notarija!" poteo je siste mat Ski
ObJavlJ~ van r . ... fl e '" Om II H K, )(aHuc.l aj)HCKH II IIOTapCK H elllle" r (1278.
I ~I). , Izd. CAH 1931, i Spisi dubtov3~kc k'''celarije I (I~7S- 1 282). izd.
HI<\. mS1 . J~Z U U Dubr OI'niku, HIS!. Ostale seri je dubro"ačl<e ~rhivsl, t
~rad~ ni SU 'lIkDko obj avljivane.
K ~akon ske Sp?men ike Dub rovnika objd oda niii su: V. BOl: i~ i t_
. J,retek, L,,,," r st atut oru m civi ' a l is Ragusii MHJSM 9 1904'
A. CO.l0a je ~. M. n e T e pK08Hh , 11y6po..aq~~ BaKO""" 'l'/,U6:
(K'hHra CBH l( pe<l,op" .""ja rpatl. lJ.y6poR"""a . _ Ord ines Slag"i. _
CT~TYT uap~" ~~,,"ue rpl,la ll.'·6P08HH ~ D). 3601''''''' I1JK Ul CAJ:,
19J6. PreoSIaju .Jo!, d~ ~e obj~ " e d "a "d ika zakonska zbornika II rukopi.u:
Z e I e" a k n j l a:- a (L,,,," r "iridis), u kojoj &u sakupljen; u koni i pred~
60 1466, I Z u ta kn ji~. (Li~ r croce u$). od 1466 dO krlja Rer ubli ke.
Statut otok~ I. I$IOV3 objelodanio je F. R n d i Ć. Knji!:a o uredba in a i
OblčaJ Lma s kupStine i općine Olaka 1.3510\'3 MHJSM
Mr G ' ,
"90'
. , " 00<.
,)
Jeta. W e n ze l u Arch ;" rt jr KUlld e oUle rr. Gcschich t s()uellen lJ
1849; - A:hl vsku "radu O dub rovačkIm Slikarima ohjclodBlI io je J:
T .tI .. h. I p ll);t o c.1HKn l'~oj m~o.oK ). Jly6POftKlfK V XIU_X V I sasu,';o je nekrjtičkl i op.i rno F r. A p P t n d i n I svok KOl iz;e iSlo rico_
(1 284--1499). II (1 500-1601). fpah HeT. HIIeT. CAH 3~. 1952. Bh
, ~ ~oj~vc t. zv .. Anonim. pri kraju XV. st. nije se tnč u"ao ni jedan
h ,stor~Jsk' SpIS sas tavljen u Dubrovn iku os im n e~ t o fral:mell"~ u stihovim a
kioJe Je o. 13-(~ n~.pisao neki M i J e t j U S i koji nemaju vete vrij edn()S!;
(zd. "!al as, M, letu ,'ersus, u Bibliotek. I I povijest dJlmU insk u I, 188:!).
Iz k:Jja XIV. SI..POljete rukopis I v . n m R a v t n j a n i n., koji je
1384 ' B! bIO dub rovačk, kancelar i kao lak a ,' dBO pod n~ llo vom Hvsto rl.
R A.t U S~1 ge ografsl, i opis ~ rada i '.ivota U njemu. Rukopis n;je do· da na ,
objavlje n (usp. Rački. Prilozi za povijest humanizma i renai$Slln" ) ei"i le di Ragusa con$i dc rat o n . ' MIOi ",onumen t i storici cd ~rt istie i (l~).
Rad JAZ U 7~, 1885). ... .
.. Za poznav~nje d rla"nol' uredenja. drul tvenih. ekonomskih i kulturni h
Prlhk a u. prv~J polOvici XV. SI. veoma je dob ro dje lo F i I i P a d e
~ I ver s '. s: S~ tns aedifie;orum. polil;ae c l laudobilinm consuelu di num
m , ly l3t e""'ta t ll Ra!:'usii (izd, V. Brun elIi u p rogramu gimnazije II Zadru
1879--1882). koje j e !440 de Diversis napi sao kao direkt or dubro"ač ke
'k oJe.
Osi m a:-ore nnedene " sp rave F. Siiiča . O hrvatskoj k raljici Mar.
~areti, oSlI roj
dubrovačkoj his to riografiji raspravlj aju: N. N o d i I o,
I 662
-
Prvi Ij e lopisci i davna hiSloriOJ: rafija dubrova čki (Rid JAZ U 6s. 1883) i
a. M I K)' weR, H )I;aeAORaH H_ 06 "CTOVH~eeKHX na ll_THHWax 6 ..To nll·
c;rru,a ll .I.lv6 pooHKKa. 1867.
l i t e r a I Ura . Jo~ uvijek n em. jedne dobre, ri a arh i,'~I<im izvo rima
; st rOtO nnučno napisa ne povijes ti Dubrovn ika . Za mnote pe ri ode dub ro ·
vačke p rošlost i gl avne podatk e prulaju neke k ronike ili slariji pisci, n l
tem elj u koj il! s u pisani i neki noviji l>reg lcd i povijuti Dubrovn ik •. To su:
A nn~re$ Ra~u $ini A n on)·m i. i1~ m Nieol.i de R I Q:n i nl
(",StlS", 14. 1883). i Ch r onicl Ragusin. Junii R elIii, item
Joann; s Gondulae (isto 25. 1893). kOjD je od s vili najbolja. n a roči t o za
periodu <xl Xli I. st . do 1451. kojom se god inom kronika ,,· rŠl v,. (Oba
izdanja u redio je N. Nodilo.) Pr i k nju XV!. $I. na pisao j~ p ovijest Dubro" ·
nik a na OSnO"u k ronika i drugih pisa n ih izvo r'. kJO i usmeni h n opte nj.
i ličnor promatranja S e raf i n O R a l z i. L8 s toria di Rauria (1595;
2. ;1(\. 19(3), kojn je dos ta pouzdana za periodu blitu vremenu njeQ:O>'i
,, bornvkn u DubrO"" ik " (1587·S9). Sličnu historij u ',"pisao je dubro"nčkl
vlasIeli n J a ko v L u k a r e v i i! (Lll cea ri). Cor>i<»o risI TeIlO dCl:li ~nn al i
i d; Ra~u .. , 1605. U domi nikansko m samosta nu II Dubro vn ik u čU"aj~ se u
rukopi$lI dva dobra djela S er . f i n .C r ij~v ; t. (1686 17M).\lrvoll
pov ijul dubrova~ke e rk"e (.S ae ra Met ropoli S Rll)'u$in B~) i drlltO o zna·
men itl ", Dubrovča nim a (_Siblioth eCI RaQ:usinu ). Najvdni .ie djelo za povi .
jest dul>rovačk~ e.IIVc o s\~k i do dana s D. F ar I a 1 i, 1I1yriculn Sacr um
VI. 1800. Na o SnOvu kron ika, objavljen ih ineobji vljenih djeln i upisa
c riliche sulle ,n" chili, stori a e lellua tu .. de' RJru sei I-II (1 802-1803) .
koje .u dugo "re mena bile najvatniji izvor U poznnv2nje dubrovač ke
kllltu''' c hislorije. Nekako je u isto vrije me madars ki historičar J. Ch.
E 1\ I: e I napi"ao Gesch ich t e des Fre)' staate< Ragusa (1807). dOlta nek ri-
t ičk i i p<>vrtno, ","z poznavanja najpOl rebn ijih izvo ra. I(njillu j~ preveo i
I hi storijom XIX. !1. dopunio t. S loj I n o ,. i t. PI je Ona 1922 obja vljena
u :2. izdanju kao Po vjest DubrO\'3~ke republike.
Dos ta dob a r prerle d povij uti Dub rovnika i opis njegovih naj va~ n;j:h
~I'omcnil,a dao je G. G e I e j e h " svo m mnlom djelu Dello ~"ih!l>po
Ml1 oro je opši rn iju h isloriju Dubrovnika napi sao l u i I)' i V i I I a ri. T h~
i
R~p ubl ic of RalIUsa . An Episolle of the Turkiseh Contluut (1904). koj.
u/:13vnom na!irok o prcprita"3 "e f poznate dogadaj. iz kronlk ~ i objav-
, ljenih djela. bez ikakvih sa mostalni h studija i dublJ.g ulafenj, II p ojedi no
prob le me . Poku! aj [l , C v j e t k O v i Ć a, da p ril,a!c Ive vje k o"e dubro ·
vačk e povijesti u djelu Uvod u povijest Dubro"lčke Republiile I, 1916, i
PO\'ijest Dubrovačke Re publi ke l, 1917. n e mole se s matrat; u spj~lim.
DO:SJd najbolji k ratk i pregled dao je K. J i r e ~ e k pod nu;ovo l'D
~ Du b rovnik~ u ~d kom leksikonu 0116v Slovnik N. ufn}' Viil. itoji je u
prije vodu obja " lje!! kao pr edgo vor knji ti M. P e lU e T a pa . !l}'6pOB8QKa
 HY"H3.UTHK3 l, lm, Prema tOm Jirečeko,'u prel/"Iedu raden i Su i svi
k uniji. medu njima i ~".tno optirniji, koji Je J. N. i:)' dao u
Hn:aUkoj enciklopediji V. 1945. Za sve strane hislorijskol,t li~ot, Oubrov.
nika ima mnoj."O dral,tocjenih podataka u JHpe~e"'P~.IlOH'lh.
11croPHj. Cp6a, i u !>-\. M e d i n i, Starine dubrm·a~ke. 1935.
OdnOK 'zmtdu Dubrovnika i Venecije, koji ispunj~"aJu "elik dio
dubrovIčke historije, Ob radio je S, ljubit u raspravama: Ob odno_
biih dubrovatke sa mleta~kom republikom tja do J:'. ]355 (Rad JAZU S.
1868); O odnohiih med" Dubrovčani i Mletčan; za ugar.·hrvatskog ,.1....
d anji u Dubrovniku (i.to l i. lS71): O odnoSajib medu republikom Mle.
t ačkom i Dubro~ačkom od ~t k ~ XVI. stoljeća do njihove pro;>~sti (isto
sa i 54, 1880). O odnosima Dub rovnika prema Ugarskoj raspravlja B.
C ,. j e t k O ,. i~. Dubrovnik i Ljudevit Velik; (l3.=;S 1382), 1913. O
Odnosima I Turskom pilJIO je dos ta Slabo JI. B o j" o B III" llv6pOBHKK H
OCMallcKO UDI>t:TBO I. 1898. I istu temu. na osnovu nove arhivske I:'rade,
obradio je "rl o dobro' H. 6 O)IC H II, .!lY6POH II HK II TYPcK, l' XlV " XV
BeKy. izd, HeToP. "Hct. CAH 19&2.
O po rijeklu i uopčc o itanOvn;;I\'~ D~bro"n;l," pisali su: K J j t t.
~ e k odlič nu studij u D'e R OIll~',cn in den Sladten [hTmat ien~ \l'fihrend
de. M;lI cJallC r!i (Dcnkschriftcn Akad. n~II I<" u aeču 48 i 49. 1!)()1 i 19(3);
li D o snovu arhivske pade i terenskih ispiti"nnjo ; 11, C lt ll.' H K. ,QI'('jI)OH"'t ~
I, OKO."'''" (Hae~.,,,, CA~[ 23. 1926); M. Re li e t n r. PopiSi dubro,,' čkijeh
vln.<lcosldjel, po rodica (Glasnik dubro"ačkog učeno (t dru;tva .Sv, VI~hoe
1. ]929); A. Solovit ", Le patrici~1 de Ra gus. au X\' -e "i'd~ (Rdet~.
ro\' Zbo rn ik. ]930); P . Skok, Lu o r igines de Ra)!u !\e (Slav;, X. 193!),
O t e ritorij.lnom p roširenju dubrovačke d rŽa ,·c i njezinim dijeh:".i","
pisali su: K. J i r. če k. Nutojanja sta rijih Dubrovčana oko raŠir.nja
g r~nice. Slovinac. 1879, br, 4-<i; od koga Su Oubrovčani dobili pojedine
obiisti? isto 1880; P. rp)' j H h. KOHaB~K no.o. P3311H>I roenO.laPH.u 0-'\
XlI.Ilo XV ~ella. CIIO " CHHK CAI1 6G. ]926; B.,. T'0pOBH h. I(a"o je
Boj_o.lla Pa.lloCJtIB n ....oHllh nPO;U810 JJy6poĐ~aHH .. a KOHall .. e 142.'>-
1427. rO.llKLUIt>HUa Hl! 36. 1927; G. C rc m o li n i k, P rodaja bosanskoj."
primorj. Dubrovniku indinc 1399 ; kralj OSIoja. GZM 40, 1928; V_ Fo r e·
I I f. Ugovor Dubrovnika u srpskim " e1ikim lup:mom Nemanjom i lt'"
dubrovlfkl djedina. Rad J AZU 283. 1951: B. G u -'; ć. Mljel 1931; Kako je
Mljel pripIO Dubrovllfkoj republici. Re!e13 ro,' zbornik, 1931; V. l i ~ i č, r.
lopud. h istor ifki; 13\'Temen i p rikl~, 1931; Kolo~e" nekot i sada. 1932: TT>
dubrovačka otočita (Oaku, S,., Andrija i Ruda), 1935.
Za drbvno urede"je Dub rovn ika još uvijek su got ovo jedi ne r~spT3ve
I{ O S I e Voj n o v i t. (i.ko su radene be~ dubljeg pozna,·anj. bogate
arhivske I:'nde): O (\rbvnom ustrojstvu republike dubrovačke. Rad JAZU
103 (1891); Sudbeno uS!rojstvo republike dub ro,·afke. isto lo.;. 108. 114.
115 (189]_1893); Crkva I drbv8 u dubro"ačkoj ,"publici, isto 119, 121
(1894, 1895); Drhvn ; r i zničari republike dubro"ačk e, iS1(o 12; (1896) i
StariH JAZU 28 (1896); C~rinski sust av dubro,'ačke republike. lbd JAZU
129 (1896). V rIo su dobre kra~e studije: M. R e l e t a r a, Dub rovačko
veliku .. Uefe. revija .Oubrovnike I (1929): G. e r e m o I II i k l, OdliO'
Dubrovnika llfema Mlecim~ do g. 1358. NS 12. ]933. i M. Re .. e l a r~,
.DruKovi. mletačkih knezn'" u Dubrovniku. is.o 12. 1933: I u ekonom·
sko_dru~h'enc odnose H. 6 O lli rt II l, Ewollololc,," " JlPYLUT1Ie" " plSlI"nK
1l.)6pUB.m~a y XV " XVJ 8U)'. Hr 111, 1948. Tribute. koje je Dubro'Tlik
plač..:.> susjedn,,,, vladarin,a. najpot punije ~ obradi", M . .rl" H"~. ,Qv6po·
"'~KII Tp"('),T". [.... ~ CAH 168, 1935; J. T a d i Č. O dru~.venoj strukturi
Da]macije i J)"brO"n ika u ~ reme Renesanse, ZC &-7. 1952'3.
Ni o jednoj j!'r.ni dubrovač k e privrede nema jo~ i~rl'nc idolIce
monol: ralijt. Za opti p regld dubro\'3čke t rJ:'0.ine jos uvijek je nljboljJ
rasJ,ravI K. J i r e Č t k. Die I'lede ut unl:' von Raguu in der Handds,
I:'e~thithte des ",;ue\~lteT$ (Almanach Akad. nauko u Beču 4';. 1899; p re,·.
B. Cvjetković 1915), Na dubro"ačku trgovinu, rio SC mnogo odnOSi I
dru~i odlični rad J i r e č e k a, Die Handels~tras~en lInd IlcrJ:'wcrke "on
Scrbien lind B O$ni~n wahrend des MiUdalter s (Abh~"dlunl:c" Ceil<og
n~"~"of!' dru štv~ 1879. prc\'. D. Pcja!lOvić 1951). O Irl:'o"in; ~" jol pi ~al!
na t cm~lju no,'e arhivske g rade: M, fl"" ~ J.. !l y(, p o~a't~a cp~Il'''e"e~o"na
~ apaBa"c~a Tpr OBHlla. JIC tri. 193i, i T pr llpl-tjea3 l' Cpe/U.,t l-t f'CNY.
rOlllf'llII,Hua Hll 4i. 1938: r. lj p e Mo 11111" J( • •YĐ0311a Tpr0811l1n Cp6nje
1282 i 12&1. Cno .. ell llK CAH 62. 1925, i N~'a trl(o\'3čk~ d r u~l\'n " srednje'"
vcku . GZM 36, 1924: J . T ~ d i ć. Jevreji u Dubrol'uiku do pnlOl'ine XVII.
stoljeca. HI3~. _ O ap.,";m odnosima nep otpuno i nck rit,čl<i pisan .Ie
A, D e g r l " e 11 i o, Sag(t io (I'uno Stud io sto rico·critko $ull" cOloni. e
sul cO' UadinalOg;o nel tcrritorio di Ragusa. 18;3. O ZDnllimn i c$nafskhn
o rganizacijama: IC Voj n o ,. i Ć, Brato,·Wn. i ob rt!l e korporacije II
j re [lublici Dubrovačkoj od x m do konca xvm "iJek•. l-II , MHJSM VII.
•
]-2. ]899--1900 (o b ral0vsjjnam~ usp. tak oder V. Fo r e t i t. DuhrOI'ačke
bratov.tine. CHI' 1-2. 1943); O. Ro II e r. Duhrovački una l i u XV i XVI
stoljtcu. bd. JAZU 1951; !. B o ž i <'o navedena rU[lrs\'a. H'ltorije dob ro·
vačkoJ:' pomon;"'a jo; ncma. manje p rikaze d ao je G. N o". k u knjizi
Naie mo re (Im). O pomorskom zakonodavst\·u usp. G. G e lc; c h. Delle
iJIi.uzioni m3T'uimc e sanitu;e de1l1 repubblica di Raillsa (]S82). i V L
B r" J k O" i t. e:tude hi.toriQue su r ~ Droi t Maritime P r"'~ du Lito ral
You,ostave. ]933. O dubrova~kom novcu I:'lal'no je djelo M. P e ul e T a p a.
I /1yOpoanu HyMKa"3TH~3 l·n. noce6Ka H3;1., CA I'I, 1924,19"..5; U3p. tak)der
P. Rc. e t • r, La letU della Repubblica di Ral:'usa, Bulleltlno dl .. cheo,
1011'1. ( sto r'a dalmata. 1891- ]89'2. G. Cr t m o S II i k, Novhnh'o " 5~~·
rOm Oubro,·niku. Jug. Nih'a IX. 19'15. ; POleoj cpnCNor H[)8~apt:TU JlO
" pa"'" MH~YTH"a, nOce{jH3 H3.t. CAH. ]933. M. Re. e t 8 r, Potetak ko\'a·
nja du!.> rov8Čkog novca. R.(\ JAZU 266, 1939; V. For e t ll. Ne koliko
po~leda na pomorsku t rgO"inu Dubrovnika u srednjem vijeku, ~DubTO'
vaČko pomo r.tvoe. 1 95~; B. H r a b a 1<. Dubrovačka naseobina u kopa-
 <oničilOm rudniku !klom Brdu, Ol/'Iedi. 13ko jo~ ne postoji djeto, koje hi obuhv~lilo cjeloku pni ,u"oj umjel.
]952; M. n(lnOB""·Pao1eltNO~"1> O
TprOn~KI<" 0011<0", ,,, !lv6p081u,,,a ea nosti 11 Dubrovniku od VII. do XVI. st., pojedine >u epohe "mje!nosti••
fi<XH01l H X~p .. eroD "HO)' 04aO-
lSOO), 111' 1----4, ]952. utim razvoj pojetiinih lI"n a umjetnosti u Dubrovniku bil~ p redmet
mnotih obradbi, napose u najno,·ije vr ijeme, kad su posu!:,n,,! i mnO,,"i
Z. posUn8k i historiju D b a tk -
d~tavne k3nce!'rije i notarij31~ :;I: 5U°;-dOa;~"'a, k~. i Z~ organizacij." v,lni rezul tal i. Medu dosadašnjim pregjedima saeuv.o ,ir. jol uvijek .voju
ml'~Clallerlich( K,nllel der Ra/:,uSllner (ArSIP~ ~~it I~;.e čee k, D,e vrijednost rad G. G e ! cic h a (Dello sviluppo ... ; v. tore), a u ok "iru
razvoja umjelnos!i u D.lmaeiji obradili su neke umjetničke spomenike
J n I k. Dubro"3čk. k.ncduija do odine]3O(I' . ' .. '.. r e II, o·
"ačke arhi'-e (GZM 39 ]927' I/' . ' najstarije knjIge dubro· Dubrovnika H. F O I n e s i C s (Studien Zur Enla'kklunrse-eschic hle d C!
noerao AyOpOBl~KII ~~XHB; ';s;. ~alak, ISIO 4 1, 1929); i S I i, Kua je
listina il XI! i X!II t ,_~ (s,o '-4,19.32); ,sli, NekOliko duhrovMkih
Architectur u. P las t ik Ocs XV. Jahrhundert in D.lm.lien, Jahrbucb del
ZK, 191i), :\... BaCIIh (ApXHTel<T)' pa H cNYJ1nT)'P l )' lIan"uH jK) ; l.j.
$uco,,' (Islo 4& 1931)' i ~ ti 1/
CI JheToII (Cno .. e))H" CAll 91 1939) ' M
aIlHIl, ""O""s " -
P " OT'PCKe ~IICTH"t
cme T.p. HHK ul. 38Hj~.
K. r. m a n (UmjetnosI u Dalmaciji. XV i XVI \,ijek). Prij.!nJ8 razdoblji
Srednjeg vijeki obr adena StL najslabije. Il medu f8SrraVlma o u mje t nitk\m
H ""'",w I~"II cplleKH I<IHueJlap XV BHje"3 (r.,ac CAI'l 169 193(;) fPomenicima predromanike i romanike "cio. spomen "ti rado"t Li.
o.t 1I0.e.\oe (TojaUO'Hllesa 3(\OPUIINI (isto 169 19.'36)- J T I
K a r 8 m 3 n I: Iskopine u S". Stjepanu" Dubrovniku (dodUak r~ d" F
n1<C .. 3 " yn)'TeTu ..., ,tredgovor' C T CT 3 H . ' ,. a 01 II II,
c"or 113PO.1II y CpemloC>I ~eN l '93 " .. oJeoMlI, HCTOpllja cpn · Sillita, O h rvatskoj k raljici Margareti, 1929) \ C. F i I k o v i Ć ll: Pop ro,3k
iako nepotJlun s3 t . . . Y , I 7; JedIn, katalo/:, DubrOvačko/:, arh;.,. ~nediktinske crkvt na ot01,u Mljetu (prelbodan i7.vje;l8j u Lj~IOpi!u
eZM 2~ 1910-' V SFavlo .J,e , objelodanio J. re.'''Hh, iJy61'0sa""l! apXHB' JAZU 55, 1951). U T3dovjm~ C. F i S k O v i Č a, Dubrovaek ; llnw ri O(i
-, , . oret, , D"brovDčki a rhiv, HZ IV, 1951. ' XIII. <lo XVII. SI . (Staroh,,'atsk. Prosvjela 1949) i DI1brovnčl(i sitnosliko ri
'I> ~n kl1ltu~~u h,istoriju Dubrovnika u XV. i u I. polo"in; XVI St 11950) priknan je razvoj dviju važnih umje t ničl<ih Ir,"n~ \I nek()liI<o "jt·
nD!QJeslldvIJeJl r ~čeko"es!d"'D . . ko,'a, a tl knjizi istog aUlora : Naši gra<1itelji i kipari XY, i XVl. stoijCĆft
M ellčctić, AfslPh XVII! (,~,). ,u '.IC. er rn)!usnnlSche Djchter Si~k'l
. O~ , I BeltrJge zur r~"u"" " " "" ,., . U Dubrovniku (1947) da,," jc (uz iskori~tcnjc alhi\'1kol1 materi.i~la) iscrpli .
SChIChlC, ;SIO XXI (1899) O . . -', > . .1 erat uree·
a,,"!il.n djelalnosti <Iom.tih r.<Iionica i m~j stofa n. iz&,rad!lji J)"bro\oi l:o
. . lwman,zm ll su J"s~lI' FRa ~ k i PrOo z'
pov,est humanilIn" i rCllaissBncc u Dubrovniku' O·, ... .' )~ I '.a j pudi1.~nju njegovih najzna t nijih spomenika \I XV. i XVI. ~: .. 0<1 kO,iill
Rud JAl U 74 1885 i Iz " .. . , a mae'JI I -,rv3181<oj,
~ 187~' D " . djela L L. CnJeVIĆ", DI1b rO"čanilla, Storine JAZU s u ~e neki dosada prip;si ... ti inozemnim majs torima . lj vezi ~ pit"'I\~m
(;~f>9-~~14):' R~dij rl~~~r'l~al<OV B~n;ć D u ur?"Č3nin, latinsl(i "junik datimnja gradnje Divone usr . K a r a m a n, O \' renlenu &,radnjc r)ivon~
u Dubro,'niku, HZ IV, 19~1 (ne slaže se s Fisković"'i1\) Hl(umentimn ). l',ao
Dubrovčanin l~ :'J
k (K > 1910. , ~l m:ndlh dana triju humanista
Benc,ić), Ra:
je"" II' .
J:zc':ooa 19 arlo P. PUClt, IhJa L. (rijević i Damjan P .
. ' .15, fl. l( o " e H A IIII. Kp),HHca,(.e H,' Hje UJlH.
i rad L. B t r i t i t a o dubro"8tkom &,radi t elju Paskoju M ilitc"iču 094Rl.
Ibdo"i N. DObrovit. i M. Zdr"" k ovi ć~ O dubro"ačkim dvor·
) .':3AUIHJH nO)1II0HKja J1eu, 3(;OPKHK pa010"~ "'"cTI<ryn ~~ cima osvjetljuju "dno pogla "lje II hi.to r iji dub rov.tke llrhileklu'~'
npOY~ln_ N"'IUlCtR110CTM CAH 1 19&1 M Zo polIlavanje r azvoja dubrov8čke slikarske ~kol. značajno je zbi rka
podat,ka im ' k' >, - nOgo kultur"o·hiSlorjjskih
IICT ' a I u "JIe-amJ: P. J e p e '" H h . J. T a 01 Mh, npIIA03H 31 dokumenata, koju jt K K o .. a Č obja"io pod nlslo\'om: NikollU 5 nagu·
O~"JY 3.!1J)Ucnelle K)'AT}'pe crapor lly6pOBHHK3 l-Ul IQ?j) 194(}' J Imus und seine Zeit (Jal>rbuch der ZK , 1917), prikazi ličnosti NikOlt 80!i·
T a d I t, Promet putnik. U starom Dub rovniku, 1939.' ',. duo"ič' i Mihaji. 1-Iamlita od M. K, lU a H H II . (y"CT"""MM nper"c!..
1939) ; rad K P r i j . t e l j •• Prilozi slikarsIvu XV.-XVII, s:. u Dub ro~·
,~I p/)"ij~~t umjetnosti. Pr iručnici s li ko\'nog m ~. niku, HZ IV, 1951.
t.~ . , J ' J • • U oba vtlikl izdanja sni maka umjetničkih spomenika Dalml od dubrovačkilo umjetnika. koji su djelo"ali u inozemstvu, obradu;f
C'Je. u l, v .e k o ,. j t e v u (Bau- und Kunst ·~nkm 3~ DDimatiens odnosno C. F i $ k O v i Č. Dubrova&i zlata.i . ... rad P . vl, Dubrovčanina (\>aul"s de
~r'de"nl , umjetnički spomeniti Dalmacije) i G u rl; t t· K o~" I c z y. Rarusio) " Dub ro,' niku, a Đ, B O l k o,' i ć ličnost Simeon. !.Juorovhnina
"kV u ~o.:nkm!Je r der KunSI in Dalmatien). na velikom bro,·, (C. K rAacH HH, 1938).
pro U'nl SU . "k' labl~
umJctn, , spomenici Dub rovn ika (kod h'eko"it~ čilav
"'czak), StO .SC lič~ materijala i JlQdataka objavljenih u časopisima, treb.
JPomC~ut l p riloge ~ st Droj U riji Sta roh"'mske Prosvje te (crkve sv. Jaka.-D
n a ~eltn3ml' 1\'. NIkOle na Prijekom i t. d.) i u Jahrbuch des KunSlhist.
l In stllU! n der k. k. ZK (rup ra,'e Folnesicsa 1914 i Kovača 1917).

666 667
 X [) I. ['OGLAVLJE

HnVATSKA OD X II. DO X VI. STOLJECA

I. PQlQiaj Hr vatske i Dalmacije poll Arpa dQvi ćima. - Fl.lr-

I malnirn aktQm krunisa nj .. u Biogradu n .. moru poslaO je Ko-
i l o m ~n zak oniti m baštinikom s" ih prava. što su ih imali hn' ~lSk i
kralje,·;. Iako on u tom času j01 nije imao u svom posjedu Dal -
maciju, t. j. temu dalmatinsku. on već nosi naslov kralj a I In 'at-
sk!'; i Dalmacije,
Godi ne 1102 Kolom;1O nije ni po kušao da svoj u vlast pro-
t!';gne na grad o,'!'; ZadM. T rog ir, S pli t i na oto ke od nos no otočke
I, gradove K rk. Rab i Osor. SI·aka njegova nas il na " ojoa .. kcija
protiv tih gradova la ko bi bila uzro kovala medu na rod ne spo ro,·c.
napose zbog d ržanja Bizantskog carstva. u čije j(' im!'; tad:: Ve-
neci j a držala tu tem u u svojoj vlasli. Osi m toga bio mu je smet-
n jom j bra t A lmoš. koji je misli o. da hrva tsk:! zemlja. kal' di o
pat rim onij a A rp ad o v i ća. ide njega po od redbi kralja Ladislav::.
koji ga j (' tu ponaviu kraljem. Zbog toga je "ile puta ust:,o
p rotiv Koloma na, t raIe ći proti,· njegil i "anjske sav('znikc.
Da bi diplo matskim put em prip remio svoju akciju protiv
dalIlL ati nskih grado,·a. Kolo man je nastoja o da sC priblii i Bi-
zan tu. T ime sc on nad ao lak oder. da će otkl on it i iniervc ncijl!
Venecije. Neš to rodbinskim vezama. a osobito iskori šć uj ući raln i
su koh Bizant.a s Norma ni rnu. p o~lo m u je za ruk om. da dobi je
od Bizanta dop ui tenje. da II Dalmaciji slobod no postupa po
svojoj vo lji.
Svoj poth" at dovrlava Koloman 1107 za uzima njem Trogira
i Spli ta, a Z adar je došao pod njegovu vJ ast već 1105. P oHo $U
ga tri _ca rska g rada .. Zada r, T rogi r i Split priznali za vrhovnog

669
-
 ~os~odara. ~oša l jc Koloman, po tpomognut od brodovlja svojih
.ovl h j>Q.~amka, ~omoT$ku d(spcdiciju i pro tiv g radova na 010-
~Lma, k OJ'..' .u ula,zl l,. II ~aJmalinsku l<::mu, t. j. protiv Raba. O sora
I .Krk~. N'II!ao JC JedIllo na neznatniji otpor na Rabu koji "c
blO oč'lo organizi ran od Mlečana, pa $U i l:l tri grada 'priznata
K oloma nov u vlas t.
. ~ako je K~Joman postao stvarnim gospodarom cijele dalma_
tl.ns ~ t~me. P~' ČC~U ~U mu ~sobito po mogli svoj im utjeca 'c m tro_
.!p rsk, bIskup 1 splItskI nadbIskup. Da jc cijeli ta,· potb,,;, ,.
golovo bez r' ' k '
'c K r ' pro. ,)c\·a."Ja TVI, ~rcba pripisati napose t ome, Ua
sv r~ , o
J .•~ oman sVIma tll~ gr~~ O\'lma priznao autonomiju, uvaia_
vaJuc I slob~de, Jto su Ih pnJe ima li. P rema Koloman ovoj ispravi
g~~~u. Trog'ru od 25. V. l J07 tc su slobode bile ovakve: l. kra lj
Ou<:caJe pod zakletvom Tro,i ranima tvrdi m·" , . ., , . .
"b' . ..J.J mllmza
mi r ~ ~amt će ,h .od. njih?vih neprija telja; 2. Trogi ra ni nisu
d~!nl nJ~mu, kao m nJegov im nadjednicima "Iaćati tribut t .
~Tll~u~ nma (tdbu!um pac i5), ! to su ga da lmatinski gradovi' p'l;'
a I r~ats k i~ vladar.ima: S. kralj obećaje, da će potvrditi za b i~
skup~ I. granskog pnora ona lica. što ih buele kler i narod II
Trog.,ru lz.abr<~o; 4: i1~pu$t~ T rogi:anima, da se sluie svojim starim
pra.vlma l p.Tlz~aJe lm lime pun u a uto nomiju: 5. od r.lzli č itih
ca,:~na, ŠI? ,h 1II0ze mci pla~ajll II gradskoj luci. kralj dobivu
d~ Ije tretme. grad~~1 kn~z Jednu treti nu. a biskup desetinu od
CJ~lo~u~~e sl'ote .(o l?ba Je .provedena po istom načelu, koje j e
pmnJcnJlvano
'h .kao
. .dIObe
. ,. 'h·
pnhoda fupani,·,, , . ,. . k raJ(01VaO d
pn ~da fupamje dVIJe t reći ne, a župan jed n u): 6. kralj se ob-
ve:u~e da. ne će d?pustit~ , da se II gradu naseli koji Madar ili
dru.gl t udl~ac proh.'· ~olJe ~rad~n;:, čime je potvrdeno organi-
zaclO~o .".acelo, d~ Jed inO 1.aJedlll ca svih gradana odlučuje, da li
će pnmJti n~~(I lJce za svoga člana; 7. kralj oslobOI da gradane
od t eret ~ p.flsllnog IIk~nač ivanj a. ako dode zbog krun isanja ili
r~spravljanJ~ o poslal' Ima ~' ladanja; 8. l J:l kr aju dopušta kralj
S\ a~?m trog, rs~(I~. gradamnu. da se sa svojom porodicom i
druz ln om, kao, Cijelom svojom imov in om oebeli , bude li ga !;_
Ital a njegovo vlacianje.
. Slične ili. is te slo bode prizna.o je Koloman i ostalim grad o_
vima da.hnahn~ke teme. Na temelju tih sloboda bili su oni sa-
movIasni u donošenju pravnih pravila za svoju gr adsku općinu .
670
J
njezin teri tor ij i njezine članove. sa mov las ni u u l'ravi i sudstv u .
ll. iz r:w no podreden i kralju. U uspo red bi s d rugim graciovima
južno od Gvozda ti su gradMi uživali naroči l o povlal ten
polobj.
, Kako su takv~ slobod~ po tipu trogi rskom bil~ za dalm atin-
ske gra dove na jveći mogući stupanj slobode, on i na stoje. da im
koci SV<lke promjene gus!,odara budu l)otvr dell~ u pravo te i takve
slohode. A i dalmatinski g rad ovi, k oji nisu ul a zil i u temu dal-
matinsku i bili kr<lljevski gradovi, nastoje isto tako da dobiju
slobode takva s<ldr!aja: to je s vrem e nom poilo za rllkom gra-
dovima Sibcn iku. Ninu i Skradinu na kopnu. a gradovima H varu
i K orčuli na o loci ma.
Cinjenica. da su ugarski kraljevi postali i hrvats kim kralje-
I vima, imala je clalekosežnih posljedica za dalji razvoj hrvatske
I historije. Prije svega t re ba naglasi li. da su pod vlašću Kolomana
ujed inje ne sve zemlje, koje su sa či njavale hrvatsku državu za
posljednjili domaćih vl ad ara _ Hrvatsh, Dalmacija, Nere t-
ljanska oblast i Sla,·onija. dakle cijeli terit orij od D rave na sje-
\'eru do Neretve na jugu. Ali s u 51: pojedi ni dijelov; tog~ terito-
rija II znalllr)j mjeri razlikovali medu sobom po SI'ojim tra dici-
jama. društ\'ell oj struktu ri i stupnju razI·i tka.
Raz\'i tak na dvj1:ma glavnim područjima, juino i s; cvemo
oci Gvozda. ne pokazIlje jedinstven u razvojnu lin iju ni od XII.
iii. da lje. Prvo od njih raz vija se u no.v im pr ilikama ZiI vlade
hn'ats kougarsk ih vladara nastav l jajući i dal je snažno prijaJnje
\ tradicije, tak o ila jc tu nova vlast uzrokovala razmjnno malo
promjena _ Dualizam H rvatske s jedne i Dalmacije. t. j. dalma-
I tinsk ih g ra do\'a kao sastavnii, dijelova dalmat inske tem1:. s tiruge
strane. još uvijek traje i dobiva novo potpo ru u pri vil t gijima,
kojima je Kolom:m osigura o njih ov u autonomi j u. Borba ~a po-
sjed tih gradova, toliko zna~ajna II prethodnoj periodi. produ-
luje se i dalje, pa su oni stalni m uzroko m sukoba II medunar od-
nim razmjerima, ali jednako i predmetom borbe m1:du domacom
f1:udalnom gospodom. Primorski nj lho\' polobj Irafi dakako
trgovačk1: i kulturne veze s It alijom. naročito s Venecijom, koja
,
iskori šćuje sva ku priliku. da ih podIali svojoj "lasti.
Sjeverno od Gvozda nisu pos tojali isti, a ni sličn i uvjdi ra-
zvitka. Dogadaji potkraj Xr. st.. t. j. prodor ugarskih kral jeva
671
 ,,-
I T A BI.A I.); X\·

1.1Slavoniju pa ntim preko Slavonije II H rva tsku i Da lmaciju,

s(v<Jr:.jll tu u mnogo čemu novo razdoblje. U Slavoniji j e novo
vlad'lnje. uYodeći i primjenjujući oove organizacione oblike,
ubrzalo razvitak društve nih odnosa i dalje društvene di fere nci _
jaci je:. Slal'onija je vi!e otvorena mađa;skim utjecajima, i ma _
đarski (eudalni elemenat nailazi tu na manji otpo r. To je stva _
ralo neki pa ralelizam o drll.itvenom razvit ku Ugarske i srednjo_
vjekovn e Slavoni je.
Us prkos tim razlikama održali su se 1.1 svi ma područjima i
nek i ostaci rodo"skog uredenja, zbog čega ona pokazuju mnoga
zajedničk<! obil jelja . T a ko sc $\''lgdje susrećemo s pojav om za-
d ruge. za drl/žn e kuce. u kojoj fi "i nepodijeljeno u zajednici do-
ba ra otac sa s\'<'jom djecom i dalj im po tomcima; zatim s poja_
Vom prista"a kao osobom javne "jere. koja svojim usmenim
izjal'llma utvrduje praVilO rclevant ne či njenice. osobi to u Hrvat _
skoj izme:du Gvo7,da i Velebita (1/ DalmaCiji se on dugo i uspje:_
f no odupi re romanskom insii tu tu javnog no!arij ata. 11 \I Slavo_
niji se općenito upotrebI ja\';} u pnl"noj praksi i prodi re tak ode r
n a ma darsko pod ručje. svc: dok od XII! . st. dalj e nije bio poti-
SnU! od (eud,dno -madarskog instituta kaptola ka o vjerodos toj_
nog mjCllta ): najzad i s poj;}I'OIH porote:. porotnog suda , koji je
služio ka o brzo i djelotvorno sredstvo u ]l;}rnicam'l.
Dalj.. "afll;: posl jedica bila je ta, ŠiO ugars ki kra lje,·i. pošto
5U [lostali vladarima Hrv;} tskc. llisu svojc političk e: akcije ude .
iavali prellla interesima hrvatske v/:l dajute kl;}se, već su se pri.
tOIn ObilZir;}/i nil Jlrobitke dinastij e OdnOSilO mad arske vla diljuće
klas e. U borbi za svjeUko gospodstv o izmedu Bizanta, Rimsko_
njemačkog ca rstva i papinskog l~illla. mIlda rski su kraljevi bili
tradi cionaini pomag.. či i iZl'ršioci p .. pinske politi ke pa su nasto-
j .. li cl .. u tim g';} ni caOl;} oSh'are: i interese dinas tije:, od nosno svoje:
vbda j u će kl;}sc.
Posljedica jc bila n;}jzad i la. Jto je podignuta bran~, koj ..
j e:. osobito u Slavoniji, priječila opasno nadi ranj e Nijemaca i
njihovu poli t ičko-kulturou in(i!traciju, koja je prijetila i H rva-
tima iMadarim ... ;} koju j bi sc oni, :Silmi za sebe, bili tcie od-
hrvali. Mad .. r i p;}k nisu bili do,'uljno jaki. da ugro~e opsta nak
hn·atskog naroda svoj im ekonomskim i kulturnim snagama. U
hn·a tsko-uga rs koj zajednici !,od istim vlada rom, hrvatsko je

672

- Dr~en, vratnice ma litora Bu~lne {llI 4\. lJe talj i: lore. Sn t. t,l kntja :
do lle. BIćeYlaje 1.,lsta. Spili. II I Iedrit i
 T ABLA LXX vI

(Inl;tvo imalu svuju odjelilu organizacIJu. kojJ je za vrijeme

razvitka hila prema konkretnim prilikama sad jače. sad slabije
izgT<ld e na. rt očitovala ~e a posebnim te ritorijalnim granicam~l
Hr>"a\ske. Dalmacije i Slavo nije. gdje je " !ada" i upra vljao han.
k"ji j e cesto vrii" ta kode r funkc ije inače rezervir a ne za kralja,
Ta bi se urgani%ac ija još jače ista kla. kad je zemljom upravlja o
(Iux.lterceg. o b ično brat ili ~in kraljev. k nji ,je ima,. n:ke zna-
caj ne atrihute vl adara. J o; je veći napredak b iu. kad sc iz insti ·
I lucije dIlX~I . duka ta. raz vin imlilll! _mlad og kralja" (rex iunior).
Ociavalo sc. naime. da j~ za li,·ota kraljel'a okrunjen i njegov
~in kan . mlad i kr alj , da mu je pov jerena uprava oul:ata "lrvat :
M

~ ke: taj je m larl i kralj i herceg imao o hilj dja više ili man je

I sa mostalnos vla dar a.

Društvenu J>Odl o;:,u sa lllos talnog pul ož:tja. koji je laku Hrl"at-
~ka i sjeverno i .iužn" od Gvozda uspjela sačuvati . pr~dstal'ljal o
je njelino plemst"(l. prije ~"esa m()ć ne feudalne porodice. koje
južno od Ku])C ,,{l haja XII. st. dobil'a ju kara kler malih dioasta .

2.. Promjen ~ u hrva tski m zeml jam a !il "ri jl'm~ ['rv ih Arpadu-
vi Ći!.. - Ka d su madarski kralj evi p()~ta l i i hn·a tskim vladariIll Ol.
o ni uvode" srednjovjekovnoj Sl a voniji oblike vladanja. koji su
i sc već prije bili razvili II Ugarskoj. T o je prije svc:;:. feudalizam
II "bl icima I. 1.\'. ~ dona c j (ln::ln(l1!" sistcm a_ i s njime I'o l'ezan"

I u .. ~denjt: hal .itv~ k ih županija.

Kulo",an jc ka" ~ak "nit: vl ada r hrvats ke drla ve postao u
• smislu pll\ri"",nijalllog shv .. i:<lnja vrhovnim vlasnik nm r.ijelo,ca
hrva t ~ko ... ddavnog teritorij::. il usim toga i neposrednim "la·
"nik""l svih oni h zemljišnih površina, kojc ni s u bilc II PUSjC{\t1
.~l (lb"dllih lj ud i kan njih ove plemenskt: baš tine. Napose je bio
ba,\; nih,m ~vih posjeda. koje su ]>Tije posjedova li hrvats ki kra_
lie"; (terra regalis. lerr; torimn reS:l]e). Zemljom , koja je bil a
'I nj cg"vu neposrednom "lasništvu. un je slobod nu raspulagau:
~emlj:l it: " bradil'ana za n icgol' račun ili jC' "n pnjcdine n j ezine

I ,lijdove daril'~\O po načelima feudal;zma.

Up ravu II hn'ntskim ze mlj a ma povj erio je Ko loman banu.
kuju je čast preuzeo il. pri jašnje ga hrvat:;kog driavnog ustrojstva.
POr/ai mal ' lora RadO"ana nl
Ira tedralI u Tr"l,. I ~ " . ' " ''
-~
U s redn j ol' j eko"noj Slavo nij i počeo je on uvodi ti lup.mije
Ill' usarskom uzoru. Tako su 5v"kako orsan;zir~n~ t r; župamje:

6;3

-
 Zagrebačka, Varddinska i K riževačka . Ali osim tih novih Žu-
panija postojale su tu i dalje [",jedine stare župe. Il kojima ~"
sc sač u vali ostaci seoskih o pćina. Na teritor ij u H rvat~ke i Da!_
macije nij e bila organizirana nijedna kraljevska župa nija.
. J~š za Kolol/1anova života pojavilu sc nano vo pitanje da lma _
tmsklh gradova. koj i SII. kao i I)rije. opet postali predmetom
međunarodnih sukoba. Kad je Koloman dalma tinske gradove
podvrgao svojoj vlasti. Venecija nije intervenirala orui:lnoll l
snagom. ali sc nije od rekla s"ojih prctenzij;:. n~ dalmatinlkc
gradove. koji su bili preduvjet za gospodstvo na Jadranu. Is to
je tako i Bi1.ant mirno pratio. kako Koloman osvaja dalmatins ke
gradove. ali se nije mogao pomiriti s miUju. da bi oni ostali traj_
no u tudem !,osjedu. Dok mu ne uspije da te gradove I'0drt.-:l i
svojoj neposrednoj vlasti. on ih je radije volio vidjeti u posjedI.:
Venecije. koju je- smatrao svojim vau lom. A raspolole nje \I
grado"ima okrenulo sc takodu u korist Venecije. Usprkos pre_
uzetoj obavezi. da ce- Zio biskupe u gradovima polvrdivali li cil
izabrana od klerll i naroda. Koloman je nil te pololilj~ dovodi"
Madz:r". ljude svoga 1)oI'jerenja, koji ~u imali velik lIt jecaj na
grads ke- ]lo~lovc. nill)Qse na izbor gradskoga kneza. Osim toga je
Ll Zadru i SplitIl smjestio svoje vojne posade. a u gr adsku splitsku
kul" i 3voga purez nika. Sve- je to izazl'alo nezadovoljstvo \I
grildskim opći nama . koje su. oua"l jene sa me sebi. tro~ile sV"je
snage II ullnlra.i njim borbama i tako postajale- plijenom Čil S
jed"oga. bs drugog neprijatelja.
U takvim jc prilikama Vcnecija zapo~eIa 1115 rat. ko j i je
trajao s prekidi ma pu nih de~d god in ~ uz promjenljivu s,.~­
tu. Prvi je cilj Mlečana bio lbb. knji je odmah pristlIo du primi
mletačku gos]lndnv o uz uvjct. da mu bude priznat aUlOnolllll i
položaj s dOlada;njim slo hodam a. Mle čani HI zatim osvo jili Za-
dar i Biogrild na mor u. al i nisu mo~1i zauzeti tvrdave zadank<-.
koju je branil a m ad;lr~ka posada. Iduće godine Jloduzimil Vent·.
cija novu ekspediciju i uspijev a da zauzme ci jdu dalmatinsku
temu. a osim Inga i gnl<love BioF"rad i Si benik. Ali već I'otkr~ j
, _1 162) zbivaj u se dva ·važna d ogađaja: dr~gi križa rski rat ( 11 4:
J J 16 ili na pu~elku l l I i Zadar jc ponovo u kraljevim ru k;j l1l a.
pa Su mu bile poll'rrlcne s)nho<ie. ko je mu je Kolo man dau. Me-
đutim, Venecija već ljeti l II i osvaja opel Zadar i potl"rđuje 11111
slobode po tipu tTogirskom. No \I bitki pred Zadrom Mlečalll su
614
bili potuten i. a sam je dužd Ordelafo F~ledro po~inu~. r-,·l lebni
"tvorili u zada rsku tvrdavu: BIograd, Šibenik. Trngir
~ d-rZd
. S "Iii 'dodoše pod kral je\' u vlas t, ,I Mlcčam su za rza I a .ar.
5\1 .
~(It. Osor i Krk. Tada bude sklopljcuo primirje. na pet godl.~a
na temelju statusa quo. Poslije primirja došao Je \I I?almac l ~u
kralj Stjepan {1116-11.3 1}, ~in i nas~j~dni~. Kolomano" , l pOI"Td~o
dalmatinskim grado"ima njihove pTlvlleglJe. a sve \0 .be~ 5m~tnJa
od stril ne Mlečana , koji su u to vr ijeme hili zahavIJcOl vOjnom
ekspeciicijom u Sirij i. Na pO I'ratku s tOgil ra.ln~g po.bod~ ~u!~
Dominik Michieli navali i zauzme 1125 Trogir I S~ht. 11 Ta.ZO rl
Biograd. da ne bi vi~e mogilo služi t i kralju. ka(l VOjno ~I:on~ ~ t:.
I lako su svi dijelovi dalmat inske teme došlI. pod vlast \ ~necIJ~'
a planov i Arpadovi ca. da zavlada j u dalmaIInskom temom. pn -
vremeno su propali. .
Kralj Sljepan nije nišla poduzeo p r~.ti~ lOga novog 51anJ3.
već je svoju pat nju obra ti o Bizantu. kOJI J~ n.er~do gl~d~o na -
redol'anje ugarske države injezirn.: ek.s pan zlO nll;učh teznJe p~e .
~Ia Balkanskom polootoku i .Jarlran~kolll moru. jer je lO bila nJe -
gova interesna sfe ra. Svaki pnkret Ugarske u tom PT~V ~II n~ ­
llojao jc Bizant p;l raliz;rati svima. sr".(!stvima. Nal:OSe Je lsk,on:
;':i.. ao borbe u dinastiji Arpado\,lća I dao za~lonlštc Alm:'su I
njegovu sinll Beli, koj e je K~lon"l1l r~d SVOJU sm~t . 11 '.:'> d~l~
oslijepiti. da tako osigura nasljeds tvo StJepa~u. U takv 1l':. Je pn
rkama Stjepa n 1127 na valio na Biza nt. all se rat 5\'0'10 1129
~ez rezultata i 5 uSl.ost3vom statusa quo. Kralj Sljq.30 um~e
[131 bez mu!kog potomka, odredivIi za .~a~ljed~!ka s:oga. nsh·
jepljenog bratučeda Belu, da bi I~ko SI>TI.J.eČlo mlJcšanJe ~Izanl.a
u ugars ke poslove. U tijemoj vCZI sa. SrbiJom, malla rska J~ ~oh;
lika bila tada upravljena \I prvom redu na ~.alkanske ,.t:an. U
rat u. k OJI · vo d en 11.33 . iz'''''bila
·· JC ,,- ,'e VeneCIja DallIIa elju OSIlIl
Zadra i ot oka.
U doba Beli na nasl jcllnika. malodobnog sina Gejze ll . ( \1 <11
-1 149) i ofenziva Bizantskog cars tva pro.tLv. Zapada .. Ugarsk~ I
Hrva15ka našl e Sll se tada \I tešku polOžajU Izmedu RlmskQ - ~J ~­
mač k og i Bizantsko:; c(ifslva. jer je jedna i dr\lga VclC.vla.lt .Ilqela
osvojiti te zeml je. Napori cara MaoueLa. da o~tv~~1 s.voJe .~a:
mjere. ispunili su gotovo d,"a decenija borbama J bl! 1 djelo mI cno
675
 okl-tlnjen ; uspjehom. Odmah 1)0 svriie tk u drugoga križarskog Manuelu, pri cem su ga pomagale i druge drla"c. ~,apoSl' Vene·
ra la Manuel je mi slio. da je \Io)ao zgodan eas. da obra t'irnil sa '.. k '~ 'e nu ado gledala j a čanje bizan tske vl as\1 ,na .Iadra.~u.
Zapadom i sprijeti njeguve da lje voj ne na Istok. Da bi ;1.\<r šio
np. OJ J S·· II
~tjepanovc vojs ke 1.allzeSe ponovo TlJ.em. : Tva S " .
t k I Dal maCijU
k ' . h<
le pl anove. Ill orao je poći preko Srbije protiv Ugarske i I-!rval _ Odluk a u tom dugom ratova n ju pala Je najzad l. 16 1 \~ k OTI S. I
ske. dakle o nim istim p u te m. kojim su k ršćan~ke vojske [norli- ant sk(l cara. U bit ki blizu Zemuna ugarsk... Je VOJ S II pret.r~
ra le pre ko bizants kog ter itorija na Is tok _ lJ tc je planove ula _ "ljela tda' k- )IOraZ, pa ,e' S,,',piln III . m(lrao 1\'! anuc!lI
. ođstupllL
_. d II
zila i Dalmacija kao ključna pozicija na jadranu_ :Iio Dalmacije. Bosnu i Srijem. Od hrv atski h .~mal)a. n~~e ~~.:
Ma nuel je v« 1149 udario na Rašku , saveznicu Ugars ke. po- d bizantsku " last sre dnjovjekovna SlavolII)a d" Im~~t, J.
bijedit! je i otvo rio sebi pUl za uferu;vu protiv Ugars ke i Hn'at . ~doe od Iloka do uŠĆa Bosuta na istok u, i sjeve.rn ll Dal~\laeIJ.:: ulJ)~' ­
ske. T u je bio pO&tak cijdog niza biza ntskih akcija proli v Za- li ke do rijeke Krk e. G rađ o"e Zada r i T rog ' ]', kao I "tuh B rač,
pada. kujima su bilc središ tem Uga rska , H rvatska i Dalm acija. Ih'ar i Vis zad ri ali su i dalje Mlečani.
I
Kao izliku za svoje a kcije protiv Ugars ke iskorišćiva o je M a- Trinaestgodis nje bizantsko vlada nje nije os t;~vilu. dublji~1 tr~:
nuel borbe za prijestolje u din astij i Arpadovi':a. braneć i tobože gova u Hr-'ats koj i Dalmacij i. U ime e~rll vl a o a ~. Je naIllJ~sm\;
I legitimni pri ncip scniorata proti,· prin ci p~ primogenitu re. Pru_
til' kral ja G ejze pomagao je Bori ~ a. ~ina kralja Kolomana. 1,.,-.
dc':; da njemu pripada ugars ko prijestolje po pri ncipu seni orat<l.
I " Split u l)(Id imenom duxa. a Hrv ats ka. Dalmael.Ja o7.nac':~I;ltl Sl'
ili bo kr aljevstvo-regn um ili kao duca tus, OsubIlu. se prl\n"~"
riržala biUlOlska vl aSI pre ma crkvi i na!l la u nadb lsku]>u sJ)hl-
a ne Stjepanu . koji jc postilO kraljem po principli pri mogeni tu r,!!, ·
s k om R a)oerlJu .. cOVJt
• . ka " kakav . 'j(l,
., . .ic bi ,o potreba
.. n.kDobre
' "ri·
l' _
Gudine II.SI na"ijes(; Gejz i ra t. vodeći sa sohom pr<::lendcm;'l \Ose s bizanlskom vlaUu isko n šc uJc Ra jnerIJe nil . '~ .. S! SJ' ,\
)Juri sa. Kad j e tnj 1154 puginuo. nnšao je u Stjepanu. ml aGelll
bratu G ej zi nu. no\' o orude za svoju pO'I;tiku,
:ke cr kv e i sebe s<lm<.>ga. Kaku su M lečani .1154 .l.l~p~eh. da )la,\~~.
Z~a d ars k u \)1' skU I';' " podigne na rang •nadb lskupl Jc k I _rn etTop(,I'Je
,k'
Zbog bor bn protiv Normana prekinuo je Manuel doduše 1156 , .' . . k.", '.'r.'''ane bi skupe kreko,::a, r~.ps ug .... n.,nrs " gu
l'r>l,n"" sl JUJ ' ~ ~'" , . ' ." Ir na -
r;ot s Ugarskom . ali ga je nanovo nastavio 1162 poslije Gej zine i hvarskoga. tn j e Rajner,]e , uzdaJucI se u p O~I.~Ć Iz~nta . ,
smrti, T ada je Jlrotiv St jepa na III.. koji je nasl ijedio svo,::a "co, SHljao da lu IItlVU cr kve no uredenj e u D.alm<l~~.l' oborI I ~l~ ~e
Gejzu. ).omagao ka o prdendente nj egove stričeve. Ladisla v« i Zada rska biskupij .. vra ti Splitsko j nadb,.skup'J' ~ a" ~~.f.r~.!!a.­
Stjepana. Ali je Stjep,m u II I . ipak po;;lu za rukom održat; se na ska. Ali" lome nije uspio. Svoje vtze s l3 ~zant~m ,sku .. ~e1\a". l~
vlasti. zbog čega je Man uel predložio 11(•.'>. da će promijeniti .I 'la to da pnsv .. .e p~,'ede
ol '.no' . na tem el j u krl"U\voremh .dnku ..
svoj u pol itiku pod uvjd om, da mu preda na (ldgoj svoga mladeg : T ak o je closao u sukob 5 bratstvom K ač ica. kume Je ht' ~
bra ta Belu i u istu mu vrijeme izruči njegovu . bai tinu _, t. j. mena t.a. b' ""k., "-m,'esnika a na izriči t ; llalog Manu e!;, "tet,
po mO(u ,za ... , P I'" ~
H rvatsku i Da lmaciju. koju mu je več otac Gejza !I . bio nami_ "
k"ns S"O ,'e crkve neke njih ove ba:'ti nske r.e mI Jl''' o )' e.mM
II 'k b' l ' . . r ' niča­
jenio. Stjepan prihvati po nudu. ali usp rk os tome nije iskreno Kad je u I)ratnj; namjes nik o"a izasl a!ll -a .. I az'" l raZI!" il .
mislio. da Sl' odrek ne !-I n'a tske i Dalmacije u kori st Biza n!a. "ao tc 7.em \Je. . b ud e od ,"Iano,'a toga bra tsIva kamen.wan. . Ra.n(- .
Ma lo PQslije nego je skl opljen ugovo r, uputi se u Dalmaciju, da , " 8 0
rije je pogonuo ljet, II . a na J 'csc:n iste godine umr" le , car
ondje učvrsti svoje pozicije. Da bi prinud io Stjep;ana na pu~ti­
villljC pn:u7.etih obaveza. uda ri Manuel ! I&! preko Srijema na Manuel. . B l
Od mah poslije careve smrl i zauzC(I je njegov g~Jena~ e a,
Ug:Hsku. i Stjepan se pun""o ubveie, da će caru predati Belinu
ko 'i je II i2 na sli jedio Stjepana III.. S rij em. Bosnu I .svo~u .~a,.
.baiti nu •. Manuel up ut i na \0 v(\jsku, koja je zauzela ne samo
H rvatsku i Dal maciju. nego i Bosn u. Druga je vojs ka osvojila
sli~u. Hn.atsku i Dalmaciju, Tada sc i Zadar pod loi.o nJ egu'''J
u to vrije me Srijem, Stjepan poku ša još jednom 1166 da se 0ilrc vlasti. odbacivši mletačko gospods tvu.

6ii
6i6
 Staool'nici Zadra bili su tada u preu:i:noj većini Hrva ti. Oni
su sc nekoliko puta u XII. ~t . dizali protiv ml etačke vlast i (1159.
1164, IIGS, 1180). Zbog neuspjeli h ust anaka prij!'; 1180 moral i
su Zad ra ni srušiti gradske zidine. primiti natrag mletačkoga kno: _
za i priznati za visnost svoga nadbiskupa od mletačkog- pa trijarha
uGraddu.
Kada su sc 1180 napokon oslohoclili mletačke ,·Iasti. iza brali
su H rvata Damjana Desinju za svoga kneza. a kral j Ikla III.
dade im popravili srušene zid ine i smjesli II grad "o;nu pOSOInu.
Napadaji M leča na 118i i 11 88 nisu imali uspjeha. Da st ubu _
du će osigtiraju ~ morske strane. Zadrani sklo?i~e 11 8" sa v.:::- .'
Pisom. starom su parnicom V':: necije, obvezujući S~ na uzajamn u
pom oć i obranu. Poito su 11 90 uspjdi potući mleta čku notu kod
rta Puntamike blizu grada. nestalo je na nek o vrijeme nepo-
sredne opa.mos ti. jer je Ven.::cija iste godine sklopila primi rj e
s kraljem Belom HI.. ali je I 194 j o~ jednom uzalud po kubl a <lo-
čepa t i sc Zadra.
Svoj!'; s tečev i ne u Dalmaciji uČl'rs t io j.:: Bela 118(; mirum s
bizantskim ca rem isakorn Angdom. koji sc tom prilikom odrekao
svih prava na DalmaCi ju. Tim.:: je i formaln o zalll'i jek dokraj-
čena duga periodu neposredne ili posredne vlasti Bizant" nad
dalmatinskim gradovima i otocima. Ali sjeverne otoke zadrbla
j.:: Ve nedja - kak o sc čini s malim prekido m 1190 do 11 93 _
i dalje tl 5vom posjedu.
Potkraj Xli . st. proširila .~e po dalmati nsk im grad ovi ma ,.a-
tarenska hereza. koja je pod tim imenom bila vec prije poznata
u Ita liji. Koliko je ona ugrozila pozicije crk ve u Dalmaciji. naj.
bol je dokazuj e opti cr kven i sabor u Splitu 1185. U njegOl'u
prvom čla nu baca se prokletstvo na sve sekte heretik a i njihovih
or taka, koji rad c protiv rim ske crkv.: i "oiaja,'a juo< njezinu
nauku, ka o i na one, koji mu& crkven ~ službenik e i grabe
c:rkvenu deseti nu. zemlje i prihode i nedopuJten o ih tadriavaju.
A iz nd to kas nijih izvora ( 1200) vidi sc i to. da su .. krstj a n i~
u Bosni i patareni u Da lmaciji bili u! ko po,'ezani. h vori kazuju.
da su patareni bili protjeran i iz dalma tinskih grado"a, na,.ose iz
T rogira i Splita, i da su zatim prdli u Bosnu. gdje su naJli za-
kl oniJta kod bosanskog bana K ulina. A poznato je i to. da su
bra ća Malej i Aristodijc. gradani zadarski. koji su borav ili i u
678
Bosmo. bili istaknuti patareni i glavn i širitel j i dual. ističke
. . M ukt".
Splitu. Tamomji nadbiskup Bernard progonio Ih JC lsprw, l
~'ak iIII :taplijeni o im\ltak. ali su sc oni kasnije O<Irekl i heruc.
3. PcKctak propadanj ... kraljevskih iupa ni ja u lT~d~jovjdIOV .
noj Slavonij i. _ Za vrijeffit: rato \' a iz~ed u ,-!ga rs~e I B lza.~ ta 1>0-
ka z"la se organizacija "ojsko:: na tt:~dJu kra l Je~'~klh .fup a?'ja pr: -
$labum, da obrani dria\'u od va nj skog nep riJatelja .. Kako s •
"sim toga. halj odrekao prava na investituru (T~v.emh p~d a ta.
li' je tako znatno oslabio njego\' nadzor na I'eh k. m pOSjedom
I ~rb.e. on je od XII . st. dalje bio prisiljen d~ se u l~rvom rc.(~u
osloni na svjetov ne fcudalce. Kra lj otada darOJe umlJ.e sve č~~ce
i II 5ve vdem opsegu svjetovnim licima. kuj a obv~uje na .v Jc~­
I nost . Iako sc ta lica. osobito u prvoj fazi toga razvoja. n.a.?lv" jU
lUI.ani (comites). oni niSll više kral je\' i sl ui he ~i ci kilO pr.'je. v~ć
I,
pravi vlasnici darovanih posjeda, os.lobodem oo vlast. staflh
l. ul)1\na i podvrgn uti nepos redno kralJU. . ..
P rvi dokumentirani slučaj nOl'e županijske orgamzacIJe na
IIl'vRlSkom teritoriju potječe iz 1193, ka da Bela 111. daruje . ci-
jelu 1.emlju. koja pripada županiji Modru š i ~. k rčkom kn c1. u
Bartolu i njegovim nasljednici mil ka o ~ vječ nll baštinu _.. Tu ,.nu
~c mlju daje kralj sa svim njczi~im pril.'.o<lima. i pretl.~~' ~l.' Il!.e-
Ira sudbcnu vlast nad svim ljudima. kOJ I u tOJ !~.p alll.l.\ J."~:. bt ~
I ~n .. či. da je kral .i tom darovOIcom ka o vrhovm pat rml(lnlJaln~
vlas ni k postavio Bartola za f.::udaluog gospoda ra u Mod~u1;koJ
i upan iji. a kmetov e, koji su do tad a bili kral jevski kmetOVI. dao
njem u na eksploataciju. T o da rovanje č i ni kral j ~z nametnu t."
" ha,.t:lU. da tc Barlol u sluča ju saziva _hrvatske vOjskc. (u.e rc.,'
tu ~ chroaticus) stavili njemu na ra spolaganje .leJe\ oklo.pl)cmh
voj nika. a četiri. ako kra lj ratuje \'3.n granica s~oga k~aIJe\'st,' a :
Bart v!' dakle. nije ,·iš.:: iupa n u prijašnjem SHll sl" .. nJ.::~a kralj
nije viie mogao skinut i sa županske časti: on je . na!l.J~dn: fll]l~~ .
~ l'" njegovoj smrti balt init će njegovi naslJednlC1 lupamJu
Modru!u uz ist!'; uvjete. uz koje ju je držao Bart o!' . .
Mođruška županija bila je prostr ana. Idala na IStoč nOJ
padini Velikt: Ka pele i bila ključna pozicija ~ao ,Jedna od važnih
veza izmedu Hrvatske i Dalmaci je sa srednJovj!';ko"nom Slavo·
nijom. Kod tc nove orga niza cije kralj sc osobito nadao. da će
619
 feud a la.:, II ~ Iučaju. neprijateljsko8 'lapadaj a. bra n iti vlas titim
snagama St-oJu zemlJu, a braneći nj u. branit će ujedno; drt""u .
.F eudaliza m. k ~ji II to d oba do b iva II Ug arskoj wojc zavr~lIt.:
;b!tkc .. pred5t~vlJa. ~onek.lc. varij antu feudalnog uredenja.
am e ~ ono.'n~kl t cmcJ~ . . l. J. "dllus izmed., selja ka i {eudalca.
ustaje I tu ISI I. OSil~V", J ~ pr oizvodač i l u km e t e konom sk i "'<"-l a u
lza [eudaJ če,' u zeml JU,
. kOJ' u obraduJ'e i 'ndo JJ'" l "I VI". O n JC
k,"o " du -
an ,da .: cu d aku d aj e od reden u zcml jBnu rentu _ II rad n"j
snazI. dlJc:!lI I'Tiruda ili novcu.
Kad su učestale d onacije. počeo se siva rati 110" sinj feudal·
nog plemM"a. koje je svoj korij en ima lo II daro "anom posjedu
To no>,o plemstyo razliko,·ah. se u poče tk u od plemstva. koje" je
bil" roduvsko g p orijekla . a li jc ta ra zlik a s "remeno m ,ye \'i ,~
i.\četa val:, i najza d sc slvoril3 jed instvena k l a~a plemi';a. u koju
su ul azili i 1)05jed n ic i slarib " pl emenšt; na .. , ka o i p osjednici
, kr a ljevskih do nac ija.
S";)ki jc dona cio n 31noplemi ćk i posjed (;ura posse» io n aria )
I čini" jednu posebn o orga nizi ra n u upravnu . sudbe" " i ek onomsk u

[ Razl ike IC, ~rema torne. oči tuju u odnosu izmedu kr aJ'~ . cjdinu. k ()j~ je bila izuzeta ispod vlast i k"aljcvsk ih Žup~n" .
cuda!aca .,ka o ,I " s~moj klasi {c oda laca. U uga rsk om {e'~d'a~ Posljedi ca loga procesa bijak sla bljenje .. las ti župana. a do-
lizlIlu. kOJI so: IzgradIO na os nol'u kral j evskih d onaciJ' a n iJ"o sljed n o i kralja. u imc koga su župani upravlj;)li pujed in im iLl-
nikad l ' . ~ sc panijama . T o jc bio početak ras padanja staroga žu p;mijs!:."g
. 1'.0 p uno raZ"lo ~iSlcm ličnoga vazal nog udn os ~ iz m ~ c1 l1 , I1 rOOen; ... jer su tada i drugc org aniziran e jedinice (pkllli ćk~ i
·~enlora. ' k l \'~zJjI"
. . . . pre mda
o ve liki fcuda lci ,' m aJII
", " " "
I u svuJe \"t~ZO\'~
, VOJni e. I u Je sva k i plemi ć. koji je pri1l1io od kralj a d onaciju /!:r" d sk e " pć in e ) na SIojale da se oslohode hipanove "lasIi,
ne poskredno
co' ' . pod. kral
. jevom . v lašću . tak o da pos'oJc "' sa m o d una ·"
Za ra~voj k as nije hrvat ske povijes ti vain u jc. da SI." pOl kraj
IJ.e. OJC Itvlru IZ kralJ cvc pa tTimo n;jalnc vlasti. Donata r ka" XII . i na poče tk " X II I. sl. po~inju na illo!e n im točkam;t z::ml j e
Immala c fcuda veza n jc $ k l ' k d " o rganizirati "ladanja m oćni h p orod ica . Vladari su im. bez o bz i-
'" k " Ta JCIII au o na tUTom Jcdino zo:.
ul .Io nI. nJU dobiva kao don aci ju. Til na njiho\'o po rij ekl o. da\' al i (lonacije ili I)o tvrd ivali njilu"c
I'leme ll,ke baštine kao do n ar.ionaJ n e posjed e. T e ~ " pOJ"odin 1'".
Kod k ra lje~'s k ih donac ija vatnc su j oi i uvc o kolnosti. Osob~ stepeno wc .. iiic 'i rile $\'oju vlast no"im donacijama inasilni tl '
"ti bd arcna
d " kraljevskom.du. n .. ci
. ' a ko V",' .•
J'om n'" J~ P '"" "
CIIHC. pos ta je pr isvajanjem t ud il, ze mal j a. tako da su neke od nj ih " la da!.:
n-"', a ro'anJem plemi Ć I do b, va sve plemićke l.ovl:15Iicc. jer do- pO pIIt malih d inasta . Bili su 10 knel""; K rč k i. ka sniji Fran kllp:l11<.
aClOnalno dobro m o~." posjedO"ati samo plemi~ . Vrijed n osi nu -

b
sk
ruv~noga d o ~ra n~je sc r~ č unala I)(>v rši n ~ kim mjeram:.o vc'; P"
rOJu km etskih sc.! ,! t;t. kOJ a su st: na tom do b
n ( . .. J", K
ru na aZI a . m~t
k o~ sc I tc st:u , ~! b' Jaše organ izira na gospodarska jed in ie;t. Il
I koj i su 122" postali ta koder feuda ln im gosp'l(13rima II Vinodolu:
kn ezovi Bribirski . k oj i su svoju br;b;r~ku plemenštinu I'r;1I\ili
ka" kraljevu do n aci ju lI<: k a ko lt istu v ri jeme. ka d su krčk i k oe-
t"vj d o uili Modrušu! cetin sk i knez ov i. ka sn i ji f\"dipti6. sa src-
· JU ulaze temlJ, sne p ov rši n e pr ije ko p ot rebne za uzdda"anj e rl i; tem 5voji h p O$j ed a o kv sred n je Krke II Dalmaciji: " miški kne-
~:dn e km ets ke por?dl.ce. ponajviše š ire kmetske p"",di ce. t. j. z"vi ;7. brats t\'a Kač ića. sa s icdi~te m ..Jadanja u O",i ~u. prvti,
· dr u g~ : T(,. su: k uca , k uĆl~te. oranice . livade. 3 "'ako je kmt:!. k oji h .su se zbog n j ih lOva gll sa renja i na lu č injenin: oslu n i ~m,
sk"
· sehsie
o 'i pravo
'malo . isk or iUivanJ'a za J~!lI ' ~d "čk I" b pasnJa
" " ka. opluf bu o njih ov u patarenstv\l dizal e prave križars ke vuj n c:
su ma , voda. Vlk km etskIh selišta bil o j e orga ni ziran o II se lo. krbavski knezov i. ka sniji K urjako,"ći. sa sredili lem " Krba " i, L'
. Kralj. odoljt.ć i. donaci}u .. obaveUlje donata rOI ponajviše s .. "", srednjovj e kov n oj Sla vo ni j i bil a j e moc na feudalna po rod iCi! gu-
t1.l ot.l~1 VUjnu sluzbu , k OJU Je već bi o dubn vrš iti ka o svaki drugi ričkih . vodičkih i hlagajskih kn ezo"a, ~ r od Babone r;"\'M. k oji j~
ple'~ltc, hU1.ctnu Je u sa moj donacionai n oj ispra vi odred en o. imao svoje p orije kl o u pleme nskoj lupi Gorica uz des nu (lhu]u
rla.J~ do natar dubn stay;ti kra lju na r:1 5,)0Ia""J'e odreden b ruJ" Kup,e (i zmed u Karlo"ca i Sis ka ). T a je I)Orodica novi m donaci-
"o
, J n',k·a,. T o 5~ prtJe
.. d.ogadaolu i kud d ar i,' anja ,'eti h po~jeda. jama pro~ irila v last na zapad do k ra nj ske ~ra ni ee. a na is tol: .io
k ao što Je tu bi lo. kad Jt oaT1\"ana žu panija Modrub o

680 I rijeke Sanc.

681

-
 U, lelj i. da ri jtii pila nje nasljt:dslva u dinastij i Arpadovi':a
'u sll1~s l u načela Jl~ i moge njtu re i da učvrsli palaiaj ~v oga 5;na
ElI1e~'ka . Ikla ga Jt: dao dva pula krunit i ZOI kralja: I IS2 u
kra lJ.a ugar.skoga. a 1194 ta kralja hrvatsko-dalmatill$koga. Tada
mu .Jt: ]lr~a a o H rv atsk u j Dalmaciju u Jlost:bnu upravu. a ]ln:d
sV~Ju. ga Je, smrt ~dredio za jedinog vladara u cijeloj dria \ i pn
]l rmcl~u ~m~ugemtur ... (1 1!)lj-120~ ). To m je prilikom j n~ ja~c
nagl~s,~ Jedm.s.lvo drtave i time. što je odstupio od običajOI . dOI
nlladl sm doblje u Ilosebnu ul'Ta vu jedan dio drfave kao du b lo
u kome tc samostalno vladati. Takav odlični dukat bil" je !--ln'al _
~ h i Dalm.aci)a. Pritom j ... posve mimoišao mladeg si na And rij u
I dao mu Jed mo gotova novca i imanja za njegovo iztlržavanjc
;.z obavezu. da podu zme kri fars ku voj nu. koju on sam nije povco
usprkos svo me obećanju .
Andri)a ~e nije ~omir i o s (leeVo m odlukom. da ne sudjeh'jr
II vladanJ U. l ustao Je protiv Emeri ka traieći H r-'atsk u i D'llma .
ciju kao svoju ba;tinu. On istupa ka o' nezavisni vladar $ nasi u_
vom: _Andrij a. sin Bele III.. hožjnm mil ušću dux Zadra i cijele
D al~~acije . ka o i Hn:atske i Huma • . U bitki ll!)!) Andrij" bi
~obIJ~den. a u skloplJ eno m komprom;5nom miru priznJQ m u i~
Ea:"!';n~ vlas t herceg;: (tl ux ) u H rvatskoj, DalmJciji i S!Jvon;ji.
D mJ stl čk e borbe iskori~ći\"ala jt vl<ldajuća klas;:. visoki kler i
plemstvo. One su prilllOravalc bra ću. da svak i svojim pristasall1<1
~ sv!'; većem broju dijeli donaci je, pa je na ta j način plemstvo
• svećensl\'o povetavalo svoju "lasI na račun dinastij e .
• Kral} e,'. ugled jo~ jr: vik pao zbog pono"nus gubi tka ZOIdra.
N ~ potl.eaJ ln~nei}a II I. počele su 1202 pripreme za če:v rt i
kr~ ~arsk l .ral. Kn lan su tada ima li da krenu mocskim pute",. a
pn.Jevoz Je ~reu.zel~ Venecija uz visoku cijenu i druge povi<ulice.
A h kak.o .knfan ms u mogli platiti cijel u uguvo renu prevozninu.
predlo!. nn dužd Enrico Dandolu. da će im opros titi O$ta:Jk
duga. ako osvoje Zadar za Veneciju. Kriiari su najzad pri.<lali
na duždev prijedlog. U mjesecu studenom 1202 zauzeli Sh ·Za(lal".
p~etvorili g~ u ru~evi~e i izvrli;l i strašan pokolj med u grada-
~ Ilna ..Iako Je Ino<:enelJe III ., nOI molbu Emcriko,·u. posred.",ao
L u.darlO cr kvenim prokle tu,'om sve. koj i Su sudjclo'<ali II nJpa-
daJU na. Zada r. Mlečani nisu pop usti li. jer su zna li. da su 1'<ll,i
potre bnI za nastavak rata. Zadar ostade pod mletačkom vbš.:u
-682
; ir.gubi sve one pri\<ilcgije slobodnoga i auton omnog graria. i ltl
ih je imao pod v l aiću ugarsko-hrvatskom. Zadrani su se poslije
uzaludIlOg utp ora obvezOIl i 1205, da će nadbiskupa i gra ds koga
knna birati medu mletačkim gradanima. a gradske zi(li ne
s monke strane bile su opet poruše ne. Tako su Mlečani izgra-
dili u Zad ru jako uporište. iz kojega 5 U mi$lil i da lje prodi rat i u
Hrvatsku i Dalmacij u. Vt:Ć 121 6 u čvrsti l i iU oni posjed Zadra
time ..~to sc Andrija II. odrekao svakog ]lrava na taj grad. ka rl
su mu oni una j mi li brodove potre-bne za vodenje kribrskog ra ta
Na zauzeće Zadra Emerik ni je moga o rea gira ti n i zalO. sto
je bio ponovo upleten u d i nastič ke borbe .s Andrijom. jer je
!eHo osigurat i nasljedstvo svome si nu Ladislavo. Za tih borb;:
bio je A ndrija IWB za robljen i zatočen II Knegineu kraj Va -
raldi na.
Poslije kratk otrajne vladavine Ladislava pos tad e na pusljetku
kralj em AndrijOI. Njegovo vladanje ( 1205-35) pripada u dob~
dub ukog previra n ja izazvanog promjenama u posjedovnim od-
nos im;).. Tada je bilo pril ike za svakoga. naroč ito II dinastičkirn
borbama. da se t bog »1.Jsl uga~ , pravih ili fiktivnih. dočepa
ze mljiš nog posjeda i tako 'Ude u vladajuću kla su sveten st\'~ ;
plemstva. Medu donata~il1la počeli su se iSlica ti (ini. koji su
imali ~rećc i veza. da dobiju veli ke posjede. pa su li vdi k i feu >
da lei stalno širili svoje posjede i nasilnim pu tem otimali zemlj u
slabijim a. Glad za zemljom, tim gl avnim izvorom bogatstva i
vlas ti. bila je opće nit " . U tome previranju novi ljudi Iloslaju
I p l em ićim". a stari slobodn jaci gube svoju temlju i slobudu. Ta;
proces druš tvenog raslojavanja bio je ubrzan tak oder loš im
i nesp(l50 bnim vladanjem Andrije. koji je prekomjernim d a-
"anjem dooacija i sa m neh oti ce skret <l u taj proces LI p ravcu unu -
t r<l!njega pn:v rata. U lom je smjeru moogo utjecal a i And riji na
"anjska politika. Tako je on lel io da svoga mladeg si na Kolo·
! mana ok.runi za kralja ..Galicije i Vladimirijc.. <l uskoro zat im
upustio sc i u drugu pustolo\<inu. kad je htio da IlOsU ne carem
truloga Latinskog carstva u Carigradu. u če m u nije uspio. Za
, ~ve lC pothvate bilo mu je potrebno mnogo voj nika i nov aca. a
nedos tajal o mu je jedno i drugo. 2upanijsko je uredenje ipak
do nekle o m o gu ći"alo, da sc skupi ndto vojni ka i dohz,·c male-
683
•

rij al na sredstI'a. ali nov i su $(' donatu; opirali sve vi;" vUJni"
dužnosti, kak u JI' njiho,·a snaga rasla.
P rck ~mjcrni ll1 darivanjem zcmljis nih .posjeda slabila JI' 1'''.
s l c~ no I ckol1omska m oć ,·Jada ra. Da bi na nek i nač in nadok_
nadio izg ubl jene doho tk e. Andri j a II. jc trafio nove izvore
I)~i h~a. Napose je zloupotrebljavao kovanje novca, kojI' je
1,,10 Jed no od najv ažnij ih regainih pravO!. Stalnn je oskudijn'a"
tt novcu pa sc nije zad ovoljavao uobičajenom clubiti kraljevsk.:
kOl·nicc. vec je čeUt zamjenji"ao no"ac i pritom ga stai n" k,"ari o.
~a,' ~o je kOI'al i IlOvac po va njskom obliku jednak 1l0 VCU, k"ji
JI' 1.. ,,, II o pIjteaj u. ali je II lom njegovu novcu kul i';ina H~h r a
bila znatno manja i nadomješ te na jdtinijim I(gurama . laku da
je stvarna vrijed nost bila ča k i za polovinu manja od .wmi-
n.alne. Zatim bi stari. holji novac I'0vubo ;z optjeca j". a kra-
l,evs ki m jenjači pr imoravali 5U ljude. da stari novac zamijene
za nov. , guri. Takve novčan~ opera cij~ morale su znatno U7,-
drma t i ekollo1l1ski žiVot i pogoršati ekonomskc pr ili ke. ia ko Sl!
t:: pojavI:: - zbog pose bnoga no vČ;t nos sistema II Slavoniji
ustale uglnvnom ogra ni če n e n;) Ugars ku. .
P"oli,' krajje ve puliti ke i pritis ka velikih fe uda la ca dižu sc
s":dnj i i ni~i . plcn.li~i. koji sc nazivaju servie ntc~ regis (kralj ev-
sk, služ beniCI ). Bllt Su to pripadnici <lonacionlllnog ·Jlen.~h a
koji po veličini .wojih posje,[a nisu ulazili II red Il:ogućnik~
(potentes). Zauzeti sta lnim ra t"vanjem i izloželli sa movolji i
~re~ezanp~na moguć~.ika. i telllvali su i oni mnogo zbog nesre -
u.en.h prll, ka II 2e.111J I. Zbog loga Su nastojal i. d;:: sc stegne kra-
lJcva vl ast. pa da i o ni postanu fa kt orom u pulitičkoj up ravi
države. T aj j e njihov pokre t imao i uspjeha: on sC odrazuje II
Zlatnoj buH. koju je And r ija bio primoran da izda I~ ~~. ZI~tna
je bola izdana u fOTm i privilegija. kao da kralj tobo!e po $\'0;0;
vulji pri.u npa reformiranju slanja u zemlji. Kako $U taj ~privi­
, ~cgij •. ~znud i li od kralja servie ntes regis. njiho\';m je probicima
I za i tl lr obracena u njemu i glav na pažnja. Kralj se obvezuje. da
će svake godi ne drlati ljeti zbu r. na kome mogu svi se n 'ie ntcs
regis iznijeti svoje iaibe; idje. Iak o taj zho r nij e j oš imao ka -
rakter sabo ra. koj i pravno ogra n ičuje kra ljevu vlast. ipak je
IIst"ari zna čio nj ezino ogra n ičenje. jer je vdikom hroju oružanih
sudi o nika I)Tuiena In og ućnost da nam etnu svoju vol j u kral ju i
6S<
•
k""lr,,li raju nJ cgove pos tupL.:c. Dalje kralj jamči . da s~ f\· ien\ e $
regi s ne smiju hil i uhapšcni ni liicn i im"v ine za \'olju neL.:of
.nogutnika. već j cdi no naL.:on redov noga ~ lId sko~ pos tupk a : (b
su oslnbud e ni svi h daća i poreza na 5vojim imanj ima. kao i du-
l nost i uk onačiv anja i gošćenja kralja. kad putuje ze mljom : d;:
donacionaIni [losjcdi. što ih oni drk, prdale na njihove ba;l.i-
ni ke i n;: s\'e čla n ove njihova roda. a tek kad tih nema, "raća Ju
~e o ruke kralja: da su seT\' iente~ rcgis d u! n; ić i \I ral n SVOI11
tro~ku samo \I slučaju . kad tuda vojs ka napadne zeml ill. il ka d
kralj v"di voj ~ k\l izvan d rla vnih g ranica. ima o n da snosi trn.-.
~kllve. Odredbe Zlatne bulc up rav lje ne su i prOli\' tud inaca . lW jI
~U preuzeli mah;::. pa se A ndrija ,,]'ve1.uje. lb i~n ne će ~u~.i e~
lj ivati nikakvih viši h služba bez pristanka kraIJe~.sko!! ~'IJe~~ I
I d~ im ne te davali dunac;je. Zlatna bu la istupa I p rnt" ,·t~ e!!
,I sveće n sh'a i plemsIva . Za branjuj e bisklI pima. da crk ven u dc~c­
li !! 1I ~kupljaju" novc lI mjesto" natur i. Na velikak sc nrlnosi l.b;·-
vcza kril I ja. da nikot11l' ne cc darivat i čitav e županije i da nitk"
I li t može imati dvije il i "i.~~ sl užb a osi m pala tin i.l. h~n~ i rlvor -
, kih $urlaca kralj a i kraljice. Kralj sc. dalje. ulwezllj c. Il" (l'
presta ti .~;' 7-!oupotrebom u kovanju no vca i da cc nO , 'ac iedn<·f
k""~nja oslav;ti II uptjecaju ba r jedn u godi nu.
Zlat na je bula u cijelosti o<lra7. razvoja ,,,,,,ih unnosn II
lIpravija nj u državom. Pri je je kralj vlad ao kao patrimonijaln i
gospudar le1l1lje. i osi." njeg" prO\' vdi li $U sv"ju samu\' oli" i
crkven i i s" jelovni dostojanstvenici. a tada se 11 .redn jcm i nitem
"lems!vu jadj" ,dnja. da se ono organi zira ka u poli tički fakwf.
Na vidiku SII poče.:;i organi za cije ple mstva. na pose niiega. k oj~
M" 1Il0gl0 udupi ra ti kralju, višem kleru i veli ka!ima. sa.nl' ako
~e organiziralo u ~stald .. s poseb nom pra vnom organiza cijom i
pravno prizna tim povlasticam a. T emelj za takvu organiza.:;i ju
dan je u Zlatnoj buli. iako sam o II nega tivnom srni,h:. Andri j a
oaje. na ime. s\' im biskupima. \'eli k ~i m a i plemićima (lier\'iente~
regi, ) \I cjeli ni ili pojedinci ma od n j ih _pravo ot po ra i p~otesl:r ·
(ius resis t c nđi ac contradicendi). ako sc un ne bi I"i d rb \·a .. obt-
~anj .. formu liranih u Zlatnoj bu li. Tu je pra vo bilo tdak uda ra t
za kral ja i njego\' ugled. Andriji ni j e os ta lo drugu neg" d;:: SV :I ~
jim podanicima priz na to pravo, jer je prijetio pravi rr ađan~)\'
ral. Ali jc o n jedvn čekao. da se prilike " zemlji malo smire p.,
685
 da to pravo 0l>ozove. On je to i uči ni o 1231 u privil~giju , u komt.
je. uZ neke i!mjenc i do pune. I)onoyio obeća nja i obaveze iz
Zlatne bule, ali izostavio priU1anj~ prava'na otpor i prO l e~t. Ali
ni opoziv tog:. pra"a nije za ustavio proces izgrađivanjO! plem-
stvO! u pravn u organizirani stale!. koji će kao ,.narod . (]>OPUI U5)
postali nosioce m političkih praYa i kao "ladajuća klasa $utijcl,,-
vati uz kralja u upravi državom.
U proces u emancipacije 0([ lu panske "Iasti javl jaju .<e uz
feudalno plemstvo doskora i nov i komllctcnti. Bili S11 lo doselje-
ni tuđinci. \I izvorima naziv ani -gosti_ (hospites). p<l svom w-
nimanju prete!no (lbrln ici i trgovci. Kako se je s napre dovanjem
feudalnog uredenja pujačalO! proizvodna djelatnost. pa je svaki
vlastelin nastoja(l da svoj posjed obraduje intenzivnije. neg<l st"
je on bio obradivan pod vla;ću kralja. a pod upravom župana .
bilo je korisno i za ,·lastelu. da u ze ml ju dodu obrtnici i ltgove!.
Vladari su takoder podupirali tc doseljene tuđince i pozi"ali ih
u zemlju dajući im povlastice. jer su s pomoću nji h ja čali i 5v"j
ekonoms ki llOlobj . Domać i h ljudi vjdtih obrtu i trgovini bilo je
još uv ijek majo. pa su zato obrtnike j trgovce morali dozivati 17.
obližnjih zemalja. gdje se gradski iivot već prije bio razvio. tak v
da j e LI XII .. a osobito LI XII ! . st. dostigao viSOK stuI)anj Te
su zemlje bile oso bito Italija i Njemačka . ,.Gosli. I II se na!>(: -
ljavali na mjestima. gdje je bilu uvjeta za njih OI' rad . T o 'u bi la
mjesta po prirodi boga lija. gu!će naseljena. na prometnim p".
tovima. a u prvom redu podgrađa utvrdenih mjest'1 II pojedinim
županijama. gdje su bili bolje za~tiče n i u slučaju opasnosti od
neprija telja. Stojeći pod zaštitom kralja na temelju priml jenih
privilegija. odnosno pod zašti tom župana u županijama. _gos!i_
$<: već ran o počinju posebno organizim\i. al i ~" te organizaci je
još uvijek bilc pod lleposre(lnom vtasću župana, koji je svoju
vlast često zloupotrebljavao. Pr~ jos većom opasnoitu na;1i su
sc ..gosti_ , kad je s izd"ajanjem "elikih feudalnih vlastelinsta"a
počelo raspadanje župani jskog uredenja. Opasnost je ldala II
tome. da .. gosti _ i njihove or gO! niza cije dodu u takvim prilikama
pod vlast rcodnlne gospode, koja će s n j ima postupati slično ka,)
s kmelovima. Jedin i izlaz iz tc situacije bio je. da se i ",::usli.
organizirani u $Voje 0l";;ne oslobode "lasti župana i pudre{lc-
neposred no kra lju i da u is tu nijeme dobiju s pomoću kral.i<'"l'-
-
., kih privjIegija lakvu organizaCIJU. koja će im jamčiti . da ne ce
l)Ostati plijenom pohlepne gospudc. i II kojoj će sc moći baviti
~vojim za n imanjem. Tu nji hovu tdnju po(\upirali su i kraljevi .
kojim .. nije; išl() u račun. da još vile ojab zem ljišna aristokra ·
cija time, ~to bi dobila u svoju "last i naselja obrtnika i trgovaca.
Iz prve polovine X II i. 51. sačuvao se niz kraljevskih privile-
gija . po kojima sc _goui. izuzimaju ispod fupa nske "la~ti., ~
njihove organizacione jedinice podređuju nepos redno kraljU Ih
ballu . Tako ~go5ti. grada Varai.di lla - prema ne dovoljno po·
u~danoj i~pra"i - primaju već 1209 od Andrije ll . naroči t e
slohode. il s pO Ij)UnOlll sigufllo;ću može sc 10 utvrditi za glH!im,
1~~O . Sačuvani su ,io, privilegiji "gostima" Perne (1225). Vu-
kovara (1231). Virovi tice (1234 ). Pe trinje ( 1240), Samobora (J2.12).
I Gradeca (Zagreba . l242 ). Kriievaca (1252). Jastrebarsk og ( 12 .~ i )
I i t. d. "Gosti. u navede;nim op.cinama nisu dobili jednako opsdne
povlastice. no svima im je zajedničko to. da privilegije primaju
' bosti" kao cjdi na , ka o općina. i da sc lako formi rana opć ina
itnzima od vlasti lupana. U tim opći n ama vrši sudsku; upravnu
"Ia~\ sudac. koga opcina .gostijlJft sa ma i~"berc. Da bi im se
stv<lril~ ckullomsk:! baza LI vezi s niihovim obrtničkim i trg,,·
vačkim zanimanjem. »gosli~ dobivaju povliUitice i oprohcni su
od plaćanja daća , kad sa svojom ro hom obilaze trgove. Kako je
u 10 vrijeme jo' uvijek zemlja i njezino obrađi vanje gla v",
il"<I~ proizvodnje. kral j daruje navedenim Of)Ćinama i "etc p" -
vršine zemlje, koja je dotada bila fupanijska. il tada pUSlaje
svoji nom općine »gostiju •. Kralj je. dakle. i tu postupao ka" i
kod drugih donacija. ali je obdarenik cijela opći na kao juridičb
os"ba.
Najšire l>ovlastice dobili so _gosti_ Gradeca (današnji Gurnji
gn. d II Zagreb u). Ta j je privi legij u najsvečanijoj ronni pod
zlatnim pečatom dao Bela IV . gradci:kim "gostima .. ](i. Xl
1242. Od privilegija danih »gonima. u drugim općinIIma ra1 -
likuje sc taj i po svojoj opsežnosti j IlO priznatim pral' ima. Prije
'''ega lu se na glašuje. da krll!j želi os no\'ati _slobodni grad.
radi sigurnosti državne gra nice i drugih koristi. Bela izdaje taj
privilegij neposredno poslije pro"ale Mongola. a ta je upravo
bjd"dano doka!ala. da Je postal' ncdol'oljnim sisum obrane
lemI je, koj i je počivao roa županijskim gradovima s njihovim
 ,
služ benicima. Sloga su Mgo5ti~ GradC':ca op ravdano r)Tl!dložih
kralju. da cc on; ka o općina pn:,,~eti obranu grada i podić i
obrambene 1.idinc. a kral j neb im stvor.i zu to materijalne mo-
gucnusti, dajući im povlastice \I vršenju obrta i trgovine. Samo ••
r"rmiranj.: slobodnog grad" nu Gradecu povezano je s općom --
tendencijom oslobođenjOl. općina ~gus tiju. od fupalUikc "lasti. il
najezda Mongo la imala jt tek lU posljedicu. da su po\·lasticc za
"gostc_ Gradeca bile tako !iroke. Ti ..gosti. dobivaju osim sa-
...... - ••
~

mouprave i .vIOlstito:; sudstva jus j punu autonomiju. t. j. ovln-

šlenje dn siim; prupisuju sebi pra " na pravil". koja vrijede za ~
članuve i tC l'ilnrij njihov(· općine. Osim loga jc ekonoms kI' baza ~
u vezi s njihovim zanimanjem bilu Innogo iiir~' kralj iln daj e
••
pravu. da dva pUla sedm ičn u ride sajmov~ n:' teritoriju ul)ćine.
koje pra vu pro~iruje 125\) j,,~ i liu1<:. cl" mu~u rlriali je(l:m ,·eliki
.•,
N
godi~nji sajam. Novoosnovan i grarl kao općina _gost iju. dob iva
od kralj a I'dikt povdint ~~mlj<" u svojoj okol ici. Posebno obi-
• ljeije tc Zlatne hule je j o~ II lome. !to Su "gosti. Gr,ldeca ohvc-
zani prCnlll kralju i na vojnu dužnusl: on; mur a.iu opremiti desct
oružanih voj nik ll. kad kralj i{le 1111 vuj nu u primorske strane ili
protiv Koruške i Austrije .
• GoSli. Gradeca doš li 5U. dak lc, tim privilc{:."ijem II isti 1'''-
lobj pr<;01:' kralju. u kome su bili obdareni feudalci: oslobodeni
su ud županske vlasti i n.. temeijU dunacije u)wezan i I'rema
halju l j.. "ojnu duž nosl. Od veli kih reuaaJaca razlikuju se pu
tome. Slo im kralj svojim pOvl"Sl icama osigorava ekonumsku

I ba1.u potrebnu zn njihov" osnonw zan imanje. t. j. 7.a ubrt i

trgovinu. T,l jc takoder razlo,!:", ~tu su sc gradovi S1natntli kao
riktivne plemićke "~,,b::, (qu asi un~ perso ni' nubi!i ~). t. j. ;;rad je
kao cjeli na. odnoS1lu gradska optinil rl~mi(' Si! s"ima plemićk im
povlasticama.
Tdn j a ta Ils lobodenjcm od illpa nske vJasli javlja se i kod
hrvatskih braUta"a (generationes ). lih ostataka 5co$kih općina.
kuj:! in" tako primaju ud kra!jn Ilrivilegij. 1"" kumc su uslvoo·
den;; ud pmllvžnosti svih dui- nosti premil Županu. odnusn"
" ,.
--"
prem;.! gr~ dll Županije. podignut:! II reel kraljevskih službenika
(s~r"'ic: ntes regis). t. j. II red plem ica pod neposredne'ln "la.lć\I
••
.:: N
~:::
kralja •
6'"
-I
 TABLA I.D vm

Posjedi crkve i crkve nih "soba bil i su ionako "ef O!prij~

;ZlIuti ud \,j~li iupa n uv(,
, -\. Hrva llkt um ij e u doba proval e Mongol a. - Cijeli taj
•
• l',."ce~ 7,načio je slabljenje I'laS I; tupaoa. rasp adanje žlli>ilnijs ke
nr~ani~acije. a po tome i slabljenje kralj~ v e vl il .• \i. Sin inasljed·
nik Andrijin Bela IV. (1235- 12;0) pokušavao je d .. ta j Im>ces
zausla,·j. Odm ah po s tupanj u na prijeuo[ j~ on jo:' zajedno sa
~"nji", bralo", Kolomanom. ko ji je vel: od 122(i bio hrvatski
herceg. " dlul;in skulit i "'oć vlastele. koja su u ~vojoj Idnj; ~a
oo ·
sirenje", vlasli i uveća njem svojih posjeda ug-rutaval" jed nak"
kral j a kao i niže plemstvo. On je po ~v".iit!l pc)\'jeren ic;rna {I ao
istrd.iti. klije su zemlje IHipadale iupaniji. a 7,atim bil e daru-
vanjem ili olimačinom iluze te ml vlaSIi iupana. U Slavuniji je •
til i~traSIl prnv"di" ban: odmah Im,l;je ist ra!l' e dunusio je odluku
i .-raćao žup'Uliji nepravedno n\~te ze m lje. Ikla jc "pozvao
mno~a .sU\' i ~ n a i slema danJ\' a nja~. što ih Je pod ijcl;ll Andrija .
... '
T~ je odloko. pu,ltudil:a i wjctnv ne vclika~e i crk"en~ organlza-
c'Je. n:ap"~( vi tdk e reuuve tc""plar:! {hožjaka} ; ,vanovac..
(krib ra). Ali jt re7.ultat biu sa m" <ljclumičan . Kr,d j je naisau
nll otpur "elika.' a, ju je. kak" kaie jc<lan suvremen 'z'·or. taj
postupak p"s:nclin u Hce b",!:a!c i ",,,ćue. koji Su imali rnzuz<lanc
,'c.jne družine i iulržavali ih i1, ,,'ujih "bilalih ,red~Ii,,' a. a n,,-
kon Bcli nih pnu"l'aka nisu "i.\e n",~li ni sami sebe izdTiavali.
U pri lu;: crkvenim redo"ima intervenirao je pal)a. pa $U Bda i
K"lnrnan bili primurani da im oduzete posjede "pet "rale. Kak u
50:- laj prnccs raspadanja ~ t aruj! urcđenjil nije mog au lauMaviti.
vid i sc i o.-latle. ilo su i Rela i Kol"man bili prisilje ni da S:l svoie
51ranc daju donacije li cima . koja $U im mo):.'la kor;$I;li
.Južnu od Cvnu!a bili SII uclr", .. i ,'ec ud I",čelk a X I]] s\. nj"
zaplete ni. Od sl nbClda dalmalill5kih gradOVi mall' ic šw ust~k
II 51"arnosli. Okolne vel ikaške purodice na tjecale su se. da nj i-
I hovi tlanovi bmlu II njima iza hrani za gradsko:- knewvc. kak c. b:
,m ~e na taj način nametnuli kao ~osl'"dari. H rvat ski jc de -
menat U$IO snaino prodiran u ,l('r;,dove i m ij.: nja o nii ho" .:tničk i
saJu\,.
Katedral. u Tro,l ru. apside (X III. s t., Rorb .. veli kaš kih I"'rodica . da dodu II posjed s radllv a. do-
"da je gradove u vrlo tda k poloiaj. jer su na ta j način hili i~ l o·

-
 ženi $\al ni m n;!padaj ima izva na. a u gradu su se stvorile slrank e
koje .~u pristajale uZ jednoga ili d rugog prelende ntll. Od vdi b :
šk ih pUTod ie;'). kuje Su se n" tjcell l.:. da stek nu vla,t nad 1i:. I",a-
ti nskim gradovima. is t iču sc na roči t o: cetins ki knew"i (knex 0 0-
malll). omiJki knezovi K ač i ć i i knezOI' i Bribirski. a malo ka snije
i. knez"vi Krč k i . U poče t ku X II !. st. ističe se bo najmo('niji vc.
l, ka 5 u H rvatskoj i Dalmacij i Domaid sve <ln Ča~a. kad 11111 ic
An,i rij;, zbog "učilJjene nevje re o(]uzeo njep;nve posjede i pr~.
dao ih 1223 br ibirskim Subićim;t. kojima je bio sta rje~iaa knez
G regorije. On nastoji ria name tne Ul komesc (knezove; II SplilU.
Trogiru . .ši henih, i N in u članove svog roda, ~tO 'nU i l)olal,i za
rukom. Ali borbe me d u veli kaškim porodicama i dalje su se na-
slill· ile, a svrha im je bila posjed da lmati nskih gradOI·a. napose
Splita i T rogira.
. U te)e borbe bila uve like umiješa na i crkva. koja se U ll> vri-
leme. vec. po~ve ~.at,.ara u sl'oj orga niueioni kru g. isključuj,,~i
s"ak~ ut~eea}. I~J,čk og delll(: nta. C rha je eksponent p::lpinske
pol,t, ~ e t shJcd, upute iz Ri ma. O na z::Iuzima neprijateljsko
drž;)n.!\: prem::l prete nzija mil sv ih vel ikašk ih hn';1!Skih porodica
be! ,·:tzlikc i nas toji da par::llizira njiho\' u t jec~j II gr::ldovi rn a.
Op(:e nezad ovoljstvo nal io je svoj odraz" ;irenj u pataren-
Sl\·a. P~t r::l ;alje vec 122 1 ~voga n aročitog legata 5::1 zad~ t kom.
da ukroti ~ h eretike i gusare~ u Om i!u i uredi prilike II Dalma.
ciji i Bosni. Taj legat. po imeau Akoncije. ~očis t i Splilod here-
tika~. i !,ozove u kri.larski ral prOliv omiš kih Kačića cijelu Dal-
mactJu l I-!n·a tsku. Kač i ći Su se pn:d silom I)()korili i obećali. da
će odu~tat; od nap;uJaja na .kršcane«. a da jamstvo bude I'eec:.
bile su nji hove lade spaljene. Med utim. lnaČiljn lJ je. d" gradani
S"lita. ~dje je Akoncije boravio. bi raju njemu u.~prko$ za grad-
skoga komesa Pe tra. humskog kneza. takoder -heretika ... zlJog
čega papin Icg;')t udar; Split interrfiktom.
Td.Hk ud ::lra( za Ugars ku i Hrv::ltsk u bila jc I)rovala Mon-
gol:. Jerin~ njihol-a I·ojska pod Batu · ka nom provalila je 1241
u ugarsku, Već lU sc u ofujku prvi pu t sukobili /I'lon"o1i ; M::I-
ibri. i II tnm su sukobu Mada ri bili r::l zbijeni i natjera;)i u bijeg.
Bel a jc zajednn ~ bratum Kolo mao um. hrvatski m hercegom. pn_
ku_a o da or':::-.1nizira otpor. ali mu to 7. bog upeeg nczad(lI'oljsl\-a
u zem lji nije puši" za rukom. Veli kaši su bili neraspoloženi pro-
I 691
I
-
ti, kralja i hercega, jer su im oduzimali njihovt posjede_ A u
narodu je licia izazvao negudov a nje tim, ho je prinl;o i u Ugar-
skoj naseli lJ 40.000 ku manskih po rod ica. koje ~u bježale pred
MonglJlima. Ku mani ma je pod ijelio m nogo zemlje na gra ni ci.
nad::lju';i se. da će on i obra niti Ugarsk u od M ongola. Ali osim
I loga Bela se nadao, d::l ce mu Kumani , kad mine opasnost od
MIJ ngoia. bi ti vojn i čk i oslon u borbi s domaćim; st ranim ne pri-
jateljima. Ipak se lida sa sakltpljeJlolll vojs kom suprots ta vi..,
r.Iongolima na rijeci Saju. blitu grada J egre (Agris), ::Ili je pre·
I trpio sIrahovit poraz. Herceg Koloman bi tdku ranjen i iste ie
godine um ro. Mongol i su. plijčneći i paleći. nastavili bez zap reke
I svoJe napredOI·a nje. utv rde ni Sl' gradovi padali bcz otpora. a na·
roc! je u općoj panici bjebo sa $vojom imo,·i nom. Bela je k r ~­
nun l>Tčnla Zagrebu. a zat im pot raž io zakloni;tc II D alm::le;;1.
Mongoli su op usto!;ili Zagreh, sr ušili katedralu i naS lo,·jli u pra v-
cu Dalm acije kraljevim tragom . M ongolski konja nici. navi kli rn ·
In,'ali na prostra nim ravnica ma, imali su l u manje usp jeha. A
I kad je stigJa vijcst. da j e veliki kan OgJaj umro. povukli su 5~
! 1242 iz Hrvatskc. Dalmacije i Ugars ke. ostavivši za sobun~ ratu·
I
renu. opustošcnu i opljač k a n u ze mlju.
I liu; i laki us pjesi MonglJla pokazali su očigl edno, da jc voj·
na organi7.ac;ija nedovolj na i da treba nano\'o organizirali obra.
nu zemlje. T vrdavni dužben ici (iobagio nes caslr i). kojim.: je
bi la povje rena ubra oa županijski h gradova. nisu ispunili 5\'0.1"
duž nost. A još se manje moglo u času 0p::lsnosti provč~ti. cia b:
lupani iz pojedinih župan ija pri ..di kr::lijtJ potre bnu vojslu..
Slič n o je bilo i s kra!je,- im donata rim a . koji su ul)ravo II naj ·
k rit i čn ii,clll času izb jegaval i da pre ma krlllju izvrk SV<lju vujnu
dužnost. Oni su ostajali na svoj im posjedima, da ih brane_ nli.
rasparčani i nepovczani. nisu bili sposobni da organizir::lju biil1
bbv ozbiljniji otpor proti" sile. kakva su bili M ongoii. Ta]; o
I, nije ni njima preostal o drugo nego du h,ide pred neprijateljem .
Uz njih je bjdala i masa kmetova. oSlal'lj a j u ći svoje dOIllCl\' c.
Upravo 1::1 činje n ic a općeg bijega s posjeda i iz domova uun_
I
kovala je kaos nakon brzog povlačenja Mongola. Posjeoi su hih
I pusti. domo\'i nenaseljeni . pa kad su se bjcgu nei počeli \'rabt i.
l! velikim su razmjerim::l z;lUzi mllli t ude posjede i domove. U tllm
IJPĆem me tdu svak i je pris"ajao zemlju. koja je u tOIll času hila
bu sospudara, a osobi tu Su mn"si u~i1ll ali zemlju. koja je pripa.
dala iUI)anijskim gradovima pa zapravo bila kraljeva. Da spri.
ječi tu ix:spra,-nuU. Bda je 1248 postavio za bana Stjepana ; Ul
širn ke ovlas ti stavio mu II duinu~ t. da uredi I)O~jedovne udn()s~.
ispita. kuje su zemlje protupravno prisvojene. uspostavi prija.
inje pravno stanje i vra ti zemlje njihuv,m nekadašnjim vlasni·
cima. prije svega fupan ijs killl gradovima. Stjepan pruvodi svuj
~adatak odlu~IlO i putuje od županije do iupanije. od mjesta d"
mjuta. odreduje granice i v,aca nepravedno oduzetu zemlju fu ·
panij~kim gradnvima. Z~ cijdo vrijeme svoga ra~mjerno du~,,~
banovanja (12,18-12(;0) zabavljen je tim poslom jednako II Sla _
nmij;. bo i II Hrvat.skoj i Dalmaciji. Teritorij. na kome j e vr~i"
vlast ka o _ban cijde Slavonije., bil' je vrlo prostra n, jer su 11
njega ulazile i Hrvatska i Slavonija. pa je on teško uspije\"3u d~
svoj zadata k !"uda izvrJi. Zbug toga je tada uvedena značajn:l
reforma u uprav i: usim " bana cijele Slavo nije. javlja sc i "lITi·
monk i ban •. koji - pud njegovim nadzorom - upravlja na·
pose H rvatskom i D almacij om. Na taj je način naj,-iša uprava
u Hn·atskoj , Dalmaciji i Slavoniji bila povjerena Stjepanu . malu·
do bnom sin u Belinu kao hercegu i vcć krunje nom ~mladom kra_
lju . i dvjema banovima.
Da bi kralj i u dalmatinskim gradovima uveu red i smino
burbl) ukolne veli ke vlastele za te gradove. il pojačao lit jecaj
<lrh"ne viasIr tl njima. uvedena j e i lu jedna no"ina : ban St ie-
pan postade komcsoZlI II Splitu i T rogiru. T o je učinjeno i zbog
toga. jer su se su kobi između tih gradova zbog nekoga ze mlji·
~nog pusjeda pretvorili u pravi rat. knji se uvlačenjem sa"eInika
"euma proširio. Spo ru i7.medu Splita i T rogira bio je l><>"odom
osobito privilegij kralja Bele. kuji jc 1242 dao Trugiranima. kad
j e na bijegu pred Mongolima bura"io II tom ,rradu. ikojilll jc
darovao njima neke svoje _kraljevske zemljt~ . za koje Su ope:
Splića ni tvrdili da su od da\,o;rle hile nji hovom baštinom Borha
iz med u njih trajala je pUrle Iri godin~ i zavriila sc 12H time.
da se Split. knji je za vrijl:'me borbe izabrao knezom bosan-
~kog bana Nin oslava. morao Ul, nepov olj ne uvjete pokoriti her·
regu i banu Dioniziju.
U doba. kad je Bcla /)ora,·io na bijegu \I Dalmaciji , pada i
l)I)nO"TlI po k ušaj Z adra. da se oslobodi ml e ta č k og guspodstva.
692
Go<l i,,~ 1242. kada je Ve necija bila II ra tu S carel~. ~ri~rikom ll ,
Hl>hen~lauf()veem, upulili su Zadrani. prema ]l~I~am]em d.og~ ­
vuru .. pos lanstvo Bcli, kuj, je ta da bor,a"i~ ~ KI'.5u. m.olce., !;~,
da ih primi pud svoju vlast i zahi t u: ~ra l ~ Je pnstao l pnznao
I
Z;,rlra nima njihove slare: slobude:. ah Je njegova :!ast uad Zal~
i dro rn bila kratkotrajna, jer su već 124 .5 Mletafll opct zauze,
l Zadar
T aj put je Venecija kaznila Zad ra ne vri" tclko. OM da de
]I(I!puno sr usitl gradske zidi ne; sag r'a,! iti ~". grada ka~tel za S"u -
ju posadu. D" izbrik ,~va ki trag p~ osl(~st~. I prek ,"e ~"~kI] v~~~
s Hn·atskum. mUuči naseliti grad lsklJuc,'-o . ~!~~a~,,~a . Ah tl
nisu htjeli !ivjeti II gradu. kojega su sta.n ovnI.CI 1.'''Je1l 1)0 .o.k,~I­
oim hrvatskim mjestim:., uvijek sp rem ni da Ih ~apadnu ll.' 1111
bilo kako smetaju . Zbog toga vlada promije ni svoJu od~uku l d(l -
]lust i 124 i" izbjeglim gradanima da s<:: uz odred~~e u~ Jete. :rat~ ,
Zadar izgubi tada gotovo sasvim svojll autonomiJu ..\i~.neClp, mu
j~ ubudu će slala za kneza .. koga ~e htjela. Gr~dan' Zadra n.1S~
sr "iše smjeli ',enili HrvatICama ' z zalcda. 3 Zad rank e udavati
zn Hrvate. niti su oni smjeli vi~e primati lin'ate u grad na stalan
boravak bez ixriči t og odobr~ nja du ždeva.
I • N uv; oblici d ruštvenO!;3 i ddavno!;a iivula u drugoj 1'01,,-
,'int·XIII. stoljeća. _Poslije proval e M ongul~ iskrslu je ~"n".v."
i pitanje kralje,'skih dubara. Ali. ak~l .ncl~ i K(ll om.a~ ~'er pn~e
provale Mongola uisu mo gli zau.uavl1~ taj pruces. JO> te .m~~I~
m()"o:o tn uradi ti Bela poslije povlačenp Mongola ..1 ad sc Ja,I Ja
. o g. k'J..' na tem elJ'u ili izmmjenih ili sh'arnlh zasluga <tc·
Ju mno" . h "
če nih 7,3 k ralj" i zemlju II vrije:me toga lešk(l t-'" ,i~ k ~l~en .la.za tIJC'.
,'aju da im sc dodijele posjedi. Tim sc "ahtJcv:ma. mje. k ralj
mogao oteti. kak .. to dokazuje ,-elik hroj darovmea IZdamh ne -
posredno pnslije provale Mongola. Tu dona cional no plemsh:u: ~u+
I jego: broj stalno raste , imal" je uza sve medusQbne protl.~stme
mnugo zajedni čkih interesa. Bil u je tu. s jedne stra.n e. nJI~(I \,\l
zajednič k o sla rl()viste prema "l adar.~'., ~ij\1 .moć o,'" nastOJe ~
,, ;;'-om interesu sku~iti. da bi tako p rosInil svoJa pra' a . A. s drug
strane. {J ni su bili povezani i zajedničkim inte resima nasupi o~
kmeto"ima. prot i\' knjih su na,qupali kao pov<::7.ana cjeli na . da b,
693
 ih ~"Iržalj ..u !,nkorn osl i. Plemstvo Iraži tada nove organiza cionI'
ob],~ e ..k~~ 1 b, mu om ogućili da sudjeluj\': u v r~e nj u drfavne vlasIi.
~ 01>(;.'J.e kralja Bele bilc su u lo doba JlQ kolc bane i bor balll<l
lj d lllast')1. ~dn.osi izmedu njega i prvurodenog sina Stjepana.
mladeg~ kralJ a, herceta <"illlve Slavonije. toli ko su se pogor~lll i.
d .. mu Je Bela oduzeo "[adanj e nad Slavonijom i posta vio her~
c~gOl1l svog .. nedo ra slog sin;, Belu . mjcslu koga je upravlja l"
n~ego,'" m~t ~ Marija. Kral j Stjepan p rimi o j e na upravu voj,.u-
dlll u ErdelJ ' sbvonske žu panije Vukovsk u i Srijemsku. a osim
toga ~ e pr.ogl,l,Še.n i gospodarOI11 KUlIIana. Ral. koji je zbog tc
prOIn jene ,ZbIO Iz medu oca i sina. s\'r~ i o sc s us postavom sta-
tusa quo.
. I~ e r ~eg Bel.a preuzme 12(;8 I'Jadanje lj Svom d uk atu. ali unln::
vec Idu(:e god mc. a Sljepan bude nato opet uspostavljen II ča Sl i
s! avon~kog herc.ega. N.~ On sc ni lada nijc pri mirio. nego je ~
~arlorn 1... kraljem obIJU Sicilija. sklopio savc7. proti,· oca. Tat
Je savcz bIO po lalnom ločk om za da lje veze Ugars k~ i Hrvat!;i; ·.
~ Anl uvi ncima. koji su kasnijc posta li njih ovi kraljevi. ~ us[)omena. več i pral'n; propisi. koji su na njemu do ncseni. U
U dobo. .'.":ada n.i a I~ de IV. zbiva se puno raspadan je kralj,,"," _
~ k o?? zemljIsnog pos jeda i župani jske organizacije. T ad su M '
Ja" Ii" ~ovi oblici orušl\·enoga ; drž:l\'nog fivoll! . J> le m$I\"O 5C
o~ga n !z'ta II sl ~ ld. ko me prav "i poredak pri~na.ie neke f)O,", ~­
s~,ee. pred drugI m druŠ\l·eni", klasama, napos~ što sc tiče up rav.
ljanja držal'orn. T aj privilegirani stalež <"ini po li t i čki _narod_
(~o pul u .~) 11 ~ I~prot" os ti s drugim 5ta[ di ma . koji ;mo.j u manja ili
",kakva politI čka prava pa su iskl .i u č~n i od upnll·ljo.nja d rla.
VOI~. Tada ~e javlja j u [>oče i ne forme organi zacije p lemsIv;, II
vez" ,5 n o\'o~~ ~rll"anila ci jom žu pa ni ja. koje se iz kralj evs kih fu -
JlamJ~ , razvIJaJU S vremenom II autonomna plemićka lijela (kor.
POraCIJ~). U amo.no mn c plemićke fupao;je. Ja ča se orga nizacija
fel~rlalol h I"las.telmstava, koja su jZUl~11! od "[asti župana. a na
kOJ~ma "Io.stelm. podreden iz r"vno kralju. vrii neposredno upra" .
nu I s,lIdbenu "la.s.1 nad kmelo,·ima. U \0 se vrijeme nvata i gra-
đ a n s k e stald. kOJI. organhi ran tl svojim općinama. imn nek c po.
,,[astice u vr.~enju obrta i trgov ine. ali nemo politič kih prava
u ddav noj upravi.
OsnO"ni p roizvoda či bili su bez ikakvih političk ih pra"a, a
ekonomski ~o bili cksplua ti rani od vladajuće klase. Sirenjem feu -
694
..J
d ;, lno!:a vclikug posjeda mn ogi su slohodni zclnlii'n; posjedili<::
pos tali kmd ov;. D rugi ma jc upet. koji su drbli bpanijsku u -
mIj u. pošlo 7.a rukom da se kod ra spada nja župan ijs ke orga ni-
zacije oslobode 1'0I1Iožništ"a župa nijs kom gra du i župa nu j da
sl'oj zav isni ze ml jiini posjed prclvore u sl obodni
• U doba Bele IV. oj a čal a je i osamostalila se I)rema kralju
; vla~t ban:! kao upravi telja H rvatske, Dalma cije i S[av(lnije. Ban.
oso bito poslije J)rovale Mongola. vrši samostalno funkcije. koje
su i "ačc bile ču,'anc samo za ha lja. Tako on podjeljuje u svoje
imc i po Sl'om mi§ljenju kraljevske darovnice i da je ~gos t ima.
•
II grado"ima privilegije. kakve i nače mole podijcliti sa mo kral j .
Tak u je ban Stjepan 1252 os novao slo bodni grad Križevce. po'
di.icl j,,!; nj egovim _gostin11l. iste one pri" i[egijc, k oj~ je Beb
IV. cleset godina prije dao ~so stil11a .. na Gradecu u Zagrebu.
No"o se uredenje pokazalo 1111 .. o pćem sa bo~u kraljevsh'a l i-
jele Sl av oni je«. koji je 1273 udrfan o Zag rebu. BIO jc lt, prvi
sailor II hrvatsk im zemljama, od koga se nije sat·u va[;. san'"
tim sc propisima jasno odražava. d o koga jc stupnj~ dozrd ..
nol' o uredenje. Kako je to prvi stald ki sabor u cijel"j Ugarskoj
I i Hrva iskoj, nema ,umnje. da je novo uredenje h ~že sazrelo ..,
H rvatskoj ncgo u Ugarsk oj. Time jc indiv idualnost H rvatske
hil a n aroči t o ista knuta, jer hrva tsko pl e m ~ t"o vr~ j u suradnji
s banom najviš u funkci j u udrIa vi. t. j . zakonodaVni':. Prema
t ome sc t aj sabor jav lja kao korelat slabljenja k ralj e v~ k c ,·lasl;.
jer 7.akomke norme ne donus i vik kralj sam. nego sabo r pk·
~ića na <"elu s banom, koji taj sabo r sativa, predsjccia 1I1 U i
sa nk cionira njegovc z aključke. čime oni dobivaj u snagu općeg
zakona . Tako je orga ni ?irano plemstvo postalo do; s t~, p oli t ičkim
faktorom, koj i sudjeluj e i u zakonodavnoj funk ciji drb"ne
vlasti.
Sastal'. rao j značc n j e toga sabora prikazuje isprava ba na
Matije od 19. IV. 12iS. Nacrt pravnih p ravila i njiho,'u formu-
laciju izvršili su sudi oniei sa hora. a \0 su bili _p]cmič i i wrda"n;
služ benici" (nobil cl et iobagiones cas trorum ). t . j. srednje i niže
plemsh·o. kojc sc inače jal'ljalo pod imenom ser,· iemes regis.
i vo jnici. koji su imali da brane !upanijske gradove. Kad se ra-
spulo i ll pa nijs ko Il rcde nj e i formirale sc slobodne općine ~g('-
695
 stiju •. našli su so: tVrda"ni službenici u k ri ti čnu polo!aju. j~ r jc
njihov" službIl poslal .. slIviinom. Ali po 'vom ~ vojničkom zva .
nju. koje se smalral o udličnijim. mno!;ima je od njih pojio za
rukom da sc oslobode ve~a sa županijskim gradom i "du II po.
I'la;teni stald plemstva kao njego,·i pripadnici najnižeg rcda
U tom se položaju oni javljaju i na sabo ru od 1273.
Sudiu ni ci sa bura bili &lI S tni, urij a triju slavunskih župan ija :
Z :: g .ebačk c, Krihvačkc i Zagorske- (Varaždinskc ).
Zaklju čci sa bura ozna čeni s[) II spomenutoj i.I))ravi kao _pr" .
va kraljevst\"ll i b,tnovinc. (iura regni et o.. natl1$). Na molb"
saburs kih suoiun ika ban potvrduje done se ne zakl j učke uz illO,
tlVa ciju. da sc oni zas ni vaju »na istinskim i zakonitim ra zluzi.
Illa •. T o je dakl e no\' pra"ni poredak. a ne možo" slari i d"hr i
nhičaji. h.jc \'alja utvrdi ti. jn bi sc to u tom sl u čaju hilo naroč ito
i nilglilsilo.
-:
Zaključci sc ..drwse na I)TOeesua!n!> pr.. vu. na pud a,·anj a. \ to
--
ih duguju ]Ilemici. tvrdavni službenici i nj ibo," i kine-l ovi. na na.
$ljed no jJrav" ; t. d. l\'e$,unnjivo im je svrhom. dJ se u kra lje,..
SII'U Slavoniji Hvcde red; dukrajči salJl\)\·olja i na silje. koje je
,•
v,
Hndje biJo 7.a,·ladalo. Proces (ormiranja plclus!va u stald b ,! •
i proces reorgani1.acije tupanijskug uredcIlja doh iIi 5U u tim lli.
kljlltcima konkretne oblike, kuji 511 biii lemeljem za dal ji ra o
zvoj. U td nji. da sc organi1.ira \J stald. piemsI'·" je našI" zg" . ••
d:m organizacioni okvir" kraljevskim iupanipm,," k(lj. SIJ , c
raspadale. Niže se plemstvu. naime. sasIujal .. većinom iz ljud i. ;
kuji Su prvobitnu pripadali iupanijskoj organizaciji. pr ijc wega -
"
ka u iobagiunes casIri. ali su se don .. cijarn~ [vrda,·nih zem!ji.; ta
(terrOle ca.llri) os lobodili od župans ke "lasti i postali plemići. Bil ,)
je medu plern~ l vul1l i takl'ih. koji Su imali ~"oi~ posjede na te ri.
lOrijll županije. 1)01 ih je kral j oslo bodit) od ,·Iasti tUpIm a i pn.
diga o u red ~kraJjcvskih s! ufbenika .. (scn· ientes regis). li t.. h .u
saSlavu počel,) se plemstv u smatrati zakonitim ba! tin ikom žOI)a.
nijskog urede nja. al j mu je dalo nov sadržaj: kral j e vs kc se ill'
[,a"'Je pretva raj" II I'lemickll amml()llllla tijela. u kojima je "" .
sil ac j predstal'nik vlasti II stalci orgllllizirano plemstl'u zajednn
sa županom. ko!>" postavlja kral j. U tuj nO" oj županijskoj orga.
nlZilClJ' župan je. doduše. j oš " vijek I)(wjerenik halja. ali tle
l)rol'Cl(li "i,e kraljevu volju II vudenj" ilJpanijskih posIO\·n. ,'e':

6""
-
TA Br.. .. LnXI1
T
,

ie II tOI11 pravc u vezan i za vulju plemstva iskazanu na tUI ' ~n ij.

Grb linda Spll!a II
skim sku pštinam a. Odnus izmedu tUI)ana i 1,Iemstva pom ih' ~e
II daljem r:u;vuju sve vi~e II kuri st !,Iemstva. koj e I)Qsta je .. dlu l:-
nim faktorom u i.u!,anijskim pus luvima.
Novi pu redak II l upani j .. ma ud ra ~uje ~C j a$llo u zakljuh:im:,
s~ bora od 12i3. u kojima se na kraju odredu je i tu. da ce ~a 7.:1-
gr", ba čkim. odnosno križevačkim županom sudi ti i:ctvorica pk-
mita i dvo jica t" rd avnih službenika. ;:;:upan. dal;;!",. ne ,'rij ,·i":
~am u im", kraljcv o sudbenu i upra" nu vl ast" tupani ji. već lU
njega i povjereni ci plemst,·a. Time župan ijc potpu nu mije nJa1u
$\"uj u orga nizacionu sadri inu j pos ta ju j akim UI)orištem " st:l'
ld pov e7. anug plc u15t\"a. oso bit u srednjega i nilega . Po~ l " le
os\"o j il o lupani j u. lu sc I)lems\vo mogln na žup an ijskim sku!'.:'t ;·
nama oduprijeti i kralju i velik aJima. a u i$ln "rijelllc povez:,t;
ta k"del" svoje 7.ajedničke interese u odnosu prema kn,et o'"lIl1.\
Takvo organizi ranje i povezivanje m~lo g plenlS \\"l' p" k"7";"
sc narui:ito potrelmim i Sloga, slo .I u II to vr ijeme u S l~\' on;;:
"eli ka.lke porod ice vodile uporne i krvave borbe i medu s<,ho n:
•
i protiv tada~n)cg kralja Ladislava IV. K'llnam;n (E!i~-!~q()
U tim su borhama bile naročit o zaok upljen e: l)Urod ic;> ~01"; ~k;h
i ,'ud i čkih knezova. porodic" Cisingovaca. nje'T1a č koS I'"ri j~k l.,
kuja je ste kla velike posjede II Slavoniji i Ugarskoj. i PQr,,(h~:.
G ut · Kekd. koj oj je pripada ... onaj ban Stjepan, šIo mu je BcL·
poće !k, XI\'. st. [V. povje r io rcviziju zemljišnog posjeda II Hrva tskuj nakun I" -
v,tJe Mongola. Te Su burbc bik "rlu kr va ve i p"prima ic su ka d-
karl; karakter krvne os,'ete. Dakako da jc II lim l",r l> ll11 :' bij,
o,;m kmet ova izloieno i mal o plemstvo. koje nije ,ungl .. 011 ~t
hrani od na silja tih m og ućnika pa jc zbog tog a trdil o sl' a' l.
zajedničk oj o rganiza ciji. /\ zlo sC ""eć al" i time. i to Su pnl"";'
nici n"lIdenih pororlica dolazili kao palatin i. bano vi. iup.. n; ,
\'isoki dvo rski slulbeniei na naj v;;e polofaje u rl r!avn .. i 11l)f;I\·
pa Su II lome svojs tvu i dalje nasilnički pustu pa li. M .. I" pIe r. .
stvo na stoji da organ izirano brani svoje interese i sa$la!e se ~aCi
toga porl banovi m pr"'dsjedanjen' na sa bo re. a ]lIII! pretis)eci:"! .
njem župana u županijske sku pšti ne. T ako. na pr, tvrda v ni sl,,·
fb", ni ci grada Zag reba. koji su imal i svoj'" j>Usj",de 11 Tu rnl"') l\..
I..raj Z 3greba. dob;"aj" na saboru II Zagr~hu 12iS svojli l""

Peč.! !'nll I. B r;b;rs k o ~ II poćelk~ X I\'. sr..

 ~bnu o rga nizacI Ju. koja je bila temeljem za razI' ita k "'pJeln e.
nile općin e Tu ropolje.,
Borbe slavonskih velikaša IK.Js la!e su j oš oštri j e. ka l1 su s,"
" njih upleli tak oder knezovi Krčki, Pa ni tad a. kao su ti vd j·
kaši 12$0 skl opili mir. anarhija i ralovanj<: ni je r rc~taln i ba-
cilo j e zeml j u tl očajno Slanje.
Ni južno od GI'old a ni su pril ike bile bolje. Tu ~U ~C med u
sobom borili gradovi Split. Trogir i Sibenik. a moćn i kn czovj
Bribirski. IIii čelu s Pavlom. primorskim bano m (od 1:113), n ~sto _
jali "II da II torne mctdu zav la daju dalmatinskim gra dOI·jma. P"
i cijelim hrvatsko-dalmatinskim primorje m. No na lom putu su-
ko bili SIJ sc s orn iškim knezovima K ačići ma . koji uistinu nisu pri-
znavali ni čije "lasti. vcc $U salil i podu.timali svoj~ gusa r$k~ po,_
I hvate. Ka d su :'1lečani navalili na QmiŠa" e. uspjelo je 1 ~87 b,lIlIt
Pavlu ua se dočep a Omi!a i tako učvrsti svoj~ pozicije. Bribir -
ski su knezovi j o; vi;e ojačali. kad Sll pristali uz dinastiju Anjou.
kuja j e vladala u Napulju i Ski lij; i nastojala da posli j e smrli
Ladislava IV. dode n<: ng:lI"sko -hrvatsko prijcslol j~ Karl o Mar _
tel. si n Karl a ll. Ponla1. u ći tll kandidaturu prnti v A ndri.ie I ll.
Ml ečan ina ( J ~90-130J), jedinoga mu škog !,olomk:! ArpadOI'ic:!.
ba n Pal'ao dobi ! ~9~ od Karl a JI. čitavu l-Jn'atsku i Dalm:lciju
u nasljednu gospoštiju (dominilIm). Godinu dn n::: kasnij e " č iniu
j~ 10 iA nurija MleČilnin . U unutra,njim borbama osobito su
I
knezo l'i Bribirski toli ko oj a ča l i. da im je n.: kraju uspjel o , lo·
I'esti na ugarsko-hn·al.Sko prijes tolje Karla R obe rt.:. si na Karia
Marlela. koji je med utim umro. Anžuvin a, Karlo Robert )1(' -
$Iade poslije smrti Andrije Ml eča n i na kral jem ugilrs ko-hn·:r.t-
ski IlI kao prvi vladar iz dinnuije A njou
Te su bo rbe bile vrelo m bogacenja veli kih feudalaea , ali su
o ne u isto .vrijeme uzrok ovale osiroma~enje ; bijedu ši rokih nil-
rodnih slojeva, Podjarmi je na kla sa kmetova l11or1l1<:1 je podnositi
s ve te re te, da bi proi7.ve!a ono. ' to je za "i"ot cijelog drnšh'a bilo
potrebno, A opća ncsiSlIl"llost ; ka ot i čne posjedovnc prilike sni-
ziva le su tu proizvodnju nn na jman ju k oličinu. Iz kraja X III, st.
sačuva o se d ragocj en do kumenat o tom e. na koji su sc n a čin do -
ta da slobod ni ljudi 7bog .irenja reurIalnog sistema na.{Jj u ~:l\";­
sno m polobju km etol"a i I)od kojim se to uvjetima zbilo. T o
je Vinodols ki zakon. saslal'ljen 1 ~88 u Novigr ad u (da našnji f\ovi
698
I
Vinodol$k i u J-Jn'atskom Primorju) n,1 hrvatsko", j eziku. pisan
J11agoljico ll1. U doba , kad su knezovi K rč k i J~~~ dobili \· inotio l.
sk u fupu od 'Andrije IL. Vi nodo1ci su živjeli u svojim sl(l bodnim
<>I)tinama. kojih je bilo devet : Novig rad. Ledcnice, Bribi r. G ri-
bne. Dri ve nik . Bakar. Hreljin. T rsat i Grobnik. Li ca stalno n;l-
seljena n:! teritoriju jedne općine čin i l :! su jednu orga niza cionu
zajeiIn icu bez obzira ni.( krvnu vczu lIl eillI njima: susjed je SI' -
sjed u potrebniji i bliži od udalj enog rodaka. koj i boravi na teri-
to riju dru ge opći n e i njezin jc čl:!n. U središtu sv ake opći ne nil -
laz;o se grad . u kom e se sastajalo opć insko vijeće. koje je rjcša-
va lo zajednič k e poslove opo; ine. Clanovi opći ne bili su slohonni
sdjaei na svojoj slobodnoj zemlji, koji su se ba l' il i ratilfstvOll1.
s ločarS!I'O Ill , vi nograda rstvom i pčel:HSt\' OI1l . Ia ko je posloja]o
pr iv:! ln o vl as nišlI'o na zemlji, č i ni se. da I'ećeg ras]ojal':!njOl II
n.. selje nju nije bilo i da su u n ačelu svi članovi o pćin!': bili u pr::-
vi m;j jednaki. U t .. knl uredenju zatekla je V inodo1ce donOl cij <l
iz 1 ~2~. po koj oj je tr ebalo da pad nu II 1.avi5ni. kmetovski odnos
prem a knezovima Krčkim.
Dakako da Vinodol ci t"J novi poredak ni .~ u rad o I'ril1l"atili .
N užn o ie moral o doti do sukoba izmedu njih , koji SI1 branili
~tare o bi čaje i pored:!k. i spomenutih kn ezova ka o predst""nika
novoga feud alno g poretka. Mnog o nade Il a uspjeh u svome oIV' -
• r Ll nisu Vinodolci imali: stajal i su goloru ki protiv tad<l I'CC mc>r -
" ih knelOl·<l. koji su sc oslan j ali na bogate m .. trr ij .. lnc iZI'or" iz
krčkoga i m od ru&kog fe uda. A osim togll. Vinodolci su br:m;!i
sla ri poredak. općinskog uredenja protiv no vog poretk:.. koj, je
o m og ućiv a o dalji razl'oj IIroin'od nih ~lIaga . Pred-, Ial' n ik \Oga n O-
vos uredenj;) bi la je tada ~ nja vl .. d a j uća klasa na čelll 5 kfalj~l1\.
oci koje su i knezovi Krčki mog li dobiti po moć proti" svojih novih.
il buntovnih kmetova. Iz iz vora nije I)oznato. kab'e je ob lik e
popr im io taj sukob izmedu V inodolaca i novih felIdabc;). ali .i~
, vjcrojlltllo. da tdih oblika ni je dobi o. Cinjeni ca je. da su sc 1~ &8 .
l da kl e GS godine poslije nego je podi jeljena don .. ci,ia . Il gi;:vllom
gradu Vinodol a i sjedištu knezova K rčkih sastali na l· ijeĆ3nje
poJ predsjedanjem jednog čl an" te porodice km elovi iz devet
navedeni h opci na. tobo že u namjeri. da pop išu _sv oje sta re. do-
bre zako ne ... a uistinu z.. to. da od svoj!': stra ne primaciu namet -
noti im novi po red .. k i knezove kao svoj e feud .. lne gospociarc.
699

T"kv(l prav n" u\l'rd iva n je odnosa iz med" vlastele i km etOI<a hilo
je povol .in o i 1.a jed nu i z" drugu strunu. Vinodolski je u k"n
ne ki kompr"l1lis i1.mcliu vlaslele i kmet"va. u konte s u Vi nodoki
pr iznali sv"jim novim gos poda rima vrhovnu sodbe n u i upravnu
vl ast. ka /) i pral'o na e ksploa tac iju nj ihove rad ne snage. il kne·
zo vi su učinili unupke sv"jim kme tovi ma u Il(kirn pitan j,ma.
kuja ni ~lJ diral" u nji hova o~novna vl astelinska prava.
6. Organiucija vlasteli nsl" a i polohj kmdo"a II X II . i X II I.
,toljeću, - Zbug potpune ncs t a.~ice iZI'ora za Slavon iju do kr"ja
Xl. M. i njilwvH oskudnog broja 7.a XIl. i X!ll. st. tle IIwž e se
utvrdi t i. da li sc " nj"i formira o feuda ln i veli ki posjed već prije
njeli na do lask a pod vlast Arpad O\l i ća il i je nj ego\" postan ak u
vcz i s kraljel'ski'" I)usjedi ma u sklopu iupanijske o rga nizacije.
"dnosn" ~ da r"' an Jem tih posjeda I,oj edinim veti m i manjml
fe " da lc ima ka" i cr kvenim us tan ovama l)Osli j e toga vremena.
Prema tome ne može sc pratiti neprekinuti ra1.vitak organitacije
vlas leiins tl',j niti poloZaj kmel {)v ~ i "al,vitak feudaln e renlc i
njezinih oblika: r:ullljcrn<> ri jetk i i os kudn i izvor i govo re sa lUo)
,. pojedinim. d'lsad a nedovolj no "bj ll! njenim eleme ntim a loga
razv itk;, o doha Af])adov ića.
Zbog napred ovan ja feudalnog p<>retka i II vezi s kralje,-sklnl
darO>' .. icama (d"nacijam a ) Sla vonija je II XII . i XII I. st bila
sva kak o pudijeljen;:. u velik broj ,-Ias telinuava. di jelom velikih
I",sj eda II jed nom sastan •. a dijelom i vri" razbi jenih i med u-
. "bno isprernijehnih. Za prvu vrs t u neka posluži kao I)r imjer
dn ri\lanj e Modruškc ?'upanijt kn eto vima K rčkim ( 1193). n za
drugu činjenica. da sc od Podsuseda do Z agr eba . na 12 kIll (hl-
gOlO l)utU. uH.ral o pri j eći pre ko posjeda šeslorice feudalneII . Kod
darivanja vetih pusjeda. a osobit" cijel ih županij a. fe udalac bi
pri mi o od kralji! i pra"a. kojima je I)ovez ivao taj posjed u cjeli-
nu. Tako je topuski ol)at I)r imin 1211 zajeli no S G o rskom iupa-
nijom II P"kUI)lju i I,ra" o dil m jes\<) dotadašnjega kra lj evi! ku·
mes;, poslal'i s\loga či novnika. upra vi te lja (011 sc 'I 10111 sinčaju
n,.zin, c"mCK c uri~li s . a inače off icialis ili takoder comes) sisI'''''
"l aku ka" n e k ada~nji kraljevsk i komc s. Opal jt dakle ima" pra·
1' 0 I'i;ega i Iliieg sud SIva nad sl·im kmetovi ma odnosno jub:::;:i-
nnm' il cas ~ ri. n plem ići Su u spomenut oj županiji. kao i II duba
hncegovo. "olpadal i pod j urisdik dj u bana i hercega. Ali sli~ n u.
I, i" k" ne tolik " jak u i>"vcza nost feudalnog posjeda PVk3ZIIJlJ l
razbijena \'Iasteli n ~tva .
A ko je vlastelin imao u nekom sci " najmanj e desct seliš ta.
lIlog ao jc nad ti m ~v o jim kmet ovima postavi li svoga činovnika.
: koji sc nazi vau ves nik . vi llicm il i lupan. Dužnost mu je bila d"
~" k uplj a date od kmet o'·a. a o n je sam bio od nj ih osl obodell
Takl·a sc ,,!>ravna j edin ica na7.iva kukad II il,\,or;ma 511panatu~ .
Yl"ln icatus il i kne~ealUS .
. Kad jc kralj. usim su(l..ke vla st i i "I,ravnih funkcija . <od stu!>a "
feudaleima i druga svoja pra'·a . g ubi o jc potpuno vlast nad d,, ·
""'anom zeml j om .
Sto sc lite is k ori;ći\lanja. dijc:le se veli ki feudalni p",jedi "
XIII. 51. Il t ri di jela . Bilo je feuda laca. koji su d io 5"Oga po
~j ed .. davali" feud mali m plemićima . Zagre b ačk i kap lul. na pr ..
);addao je ,.d svi h svojih posjeda II Z agrebač k oj ill l'a niji na 1'0-
.'etku XJ V. st. " neposred nom 1)05je(lu sam o nekoliko scla p"d
Med"ednicolll i ta je da vao pojedinim kan onicima na uiil'anj e
(prc bende ) ili bi ih 7.adržao k,,,, 1.aje dnič k a ci jelom kanoni č kom
zl'''I"lL Sve j e "K ta le posjede davao II feurl. Ti crkveni \"azuli. na ·
n· .. n; P" fe l,du ili prediju prcdijal,s tima. davali SI' kapt o lu u"n~
za kupnine godiinji cell5u ~ i neb I,odavanja u naravi. D ru gi sc
. di,. feuel aki iskorištivali sam i ~ pomoću radne snage svojih kn'e·
i tm'a u obli k u tla h . T aj di" ni.ic bio svuda j ednak . kako poka .
zujo poda ci () o psegu tla ke. koji su i s"više osamljcn i. da bi (10-
pu;wli neke opće zak ljučke. Redovita tlak.. kmet ova topuskog
o pal a izn osii ll je na poče t ku X III. sl. .k~t dana godi~nje. ~ km e-
tonI na p" sjedim~1 ~.abrebač k og k"pl"l a " sredini X IV. st. IZ-Z"
dana. lak u it osi'" te red ovite tla ke postojala i ne redovita . IJO -
sjed. koji j~ feud"l ac neposred"u isk or i šći vao. ~.ijc po l.i n: pod.a-
cima moga o biti I·elik. j er nereduv ita tlaka "'Je l)IInaJv l ~e b,la
I·czana z;, 1,,,ljske rall(>I'e. Bel ob~ira na 10. kada sc ika k". for-
,, miliw feudal ni vd ik i posjed II Slavo" iji. ti podac i" razmj erno
mal"j tlaci _ n aroči t o .ie bila ma lena tla ka topu skih kmelov a.
k"ju je 1.ajed no ~ o rganiza cijom I.osjeda i k.mctsk im oha~.e za",~
ba;'tinio topu ~ k i op" t od hercega - do ka ZUJU. da Je vel ,ka '"e-
tin a fe ll dalnoga ,"clikog posjeda bil;j p"dijeljena II mala gO~I)f ,·
d::rs tv3 ; dudijeljena II posjed i ,", iskori~ćil anje kmCl(Wnm,
i Ol
 }>rtma lome je oTg:lni.tacija feudalnog-a velikog posjeda II Sla_
voniji II XIII. st. bila II suš t;ni na i ~ t om stupnju kao i ona n~
Zapadu poslije propasli ~ istcma pridvornag gospodnrst\'a II XI.
i XII. st., iako nije ~igu rn o. da li jc i II Slavoniji prije prevla-
di"ao taj sistem.
Stru,ktura . kmetskih ob.wua II XIJ . i X III . ~ I . II Slavonij i
p<> kazuJc, naime. n cke oso bitosti. koje bi mogle proizlazi ti iz
'lrukčijeg stvaranja feudalnog društva, pri j e svega kr aljevim
d.:ui v anjc ll1 prihuda od puluslobodnih seljaka p ojedini m fcudal-
cml<!, Od karakterističnih km etsk ih lereta spominju izvori osim
razmjerno ma le tlake samo još naturalne darove (m unera ). Te
Su kmetovi dava li ohično triput godi ~ njc, ali nema jedinstvenosti
ho se ti če H$le i k oličine porl.wanja. Darovi nisu u XII! , st. neki
oso biti teret 1.a kmetovc i postaju salll O l,nakom prizna"anja vla-
sIcIi nova \'lasnišl\'a nad zc ml jom. Plaćaju ih pojedina sdatll
ili čil;l\'a sda. Citavo jedno naselje kmetova " Gorskoj župa nij i
daje na po~etku X II I. s\. O\'e da rove: 4 vola. 30 kokoši. 4 gus ke,
300 hljebo va, 30 vjeda ra vina (p(' u. 25 l) i 40 vjedara zo bi. Po-
jedini km e t zagreblIčkog kaptola .Ilije god išnje (u XIV. SL): I sir,
~ k?k ota . 2 kokoši. 20 jaja i 6 pogab. a čitavo selo po jedno
Janje.
Kajznačajniju tada funkciju km eU ke obaveze na Zapadu
- podanmje od zemljiita (ee nsus) _ ima u Slavoniji njezina
spt;cifična daća, hm ol"ina ili ma rt ur;na, prvobitno nes un)l)ji vo
k~aljcvski pr ihod kao i lerrag ium (zemljišni poret) u Uga rskoj
sjeve rno od Dra,'e. Mariurina se sakuplja na teritoriju _či ta l'e
Slavonije,", (od Drave do G,'otda). Plaćala se po pojedinom seli-
štu. Jedinič n u je svo tu vrlo tdk o od rediti, jer sc na različitim
mjestima plaćala u razli či toj visini. Kol()nisti n;! l.cm lji k lo k oč­
kih plem i ća u Pok uplju plaćaj" n" pr. godišnje 10 de nara (što je
najmanja potnala svola), a kmelovi i kolo nisti topuskog opata
II is lo doba 24 denara. Najviša poznala svota je 42 den ara.
Ma rturina sc popisivala i plaćala u jesen. Od sl1bra ne kuno -
vine s pojedinog ~ cli šl:l dobio Li najprije Li5 k up '/t~. ~ os t" tak
I se dije lio na 3 dijela: % dobio bi kralj. odnosno herceg il i han
(dominus terrae). il }s vla..steli n (domi nu ~ funtIi ), Kr alj sc ,'rlo
često oorirao u darovn icama s"oga dijela. tako da je vlastelin
pri mao čitavu mart urin" osim biskupo\"a dijela. Takve su pri vi-
702
-
, leDije dl>bi,'a1e kako crkv cne ins titu cije-. u,k u i svjeto,'ni feu-
d,Jci, Zagre baCki biskup i kaplol sabirali su sa svojih direktnih
I,osjeda čitan] marturinu ... osim lo!!,a su imal i I f JI m a~ t \lrine na
području zagrebač k e bis kupije: ako je crkva dala svoJu zemljU
" feud. njezini 511 v~za1i, predijalisti. m.imali ka l> vlasnici po- •
; sjeda}S martu rine od kmeto,'a. a e rl"'a je ka o dominu.1 tenae do-
bival.. 2'.i. Od plemića su na pT. Babonići bili oslobodeni od pia·
en nja za ~VC sl'oje p<>~jede.
e XII , st. ... nilročilo II X I H, st.. kalla .Ie I,odižu gradO\'i,
I zbiva sc i postepeni prijelaz od tl;,ke inat ura lnih podal'anja n:l
I r1l'l'čana I, .. davanj ... Zbog we vcće po trebe Z" novcem. I'l astelin
zahl ijeva tive "iše novčana IxxI:l\'anj~. a 10 sili i km ~la. da pri-
rod svoje zem lje proda na Irgu. Razvoj II tom prOlveu i1. ao je
d"st~, po!ag:l n(). Il"ema nesigurnom pur!;l\ku iz XTlI. st.. već .ie
, kral j K ohuna" zahtijevao martu1"inu S""'O II nov,u. a neslmllljivo
se t ~ kr" lie"s k.. daća stvarnu p laćala 11 ,1(I,'CO \'tC 11 dn'goj ]lo-
lo,.ini Xli. s t oljeća. U XIl!. Sl. slijede kralje~' primjer " h .. i
plemstvo, Godi nt" 1229 dubi" je za grebački bi~kllp pravo <ia uzima
, dcseti rr u u natur i ili u novcu. "Ii jll je rndije uzimao II naturi.
:• Pritom je nniš;)n na otpor. jer j e pojcdineinlil. 11" primjer gra-
dani n':!, bil .. ZIliltnO lak;e pla ćanje u no"ell, ]l~ ~e zbo,!: Ingo. način
placanjn desetine ne uSI .. ljllje sve do sredine Xl\", stol ida.
I Opaia sc i na sloj::n j e. da se ; tla!; a J)relvori 11 n'lI' ~an1J rentu.
Godine 123i osloba da novol>SnO,'llni samostan Bcl"!;,,t selo S'I\\·ar
i 30 ~clišta ratara "d ob",'elc or:lllj:l. "li mjesto lOga mOl""ju da-
"ali 50 denara. 40 mjera žita i 1 koko;. Od naturalnU, poda-
"anja m ije nj .. sc II X II I. sl. jo~ i banski ulaz (descensus ban ali~).
!'io\"a se nnd::,"a data naT-iva cum mmat io dCSCClll11S banJ1is. de-
n~rii dc~ccnsualcs ili banm';tina.
ti dUŽOJ perspektivi omogućilo je ukidanje tlake - aJt"ie
prije i II Sla"oniji pustoja!a II 7.nalno \'ećem 0l}5e~u - i zamje na
n;! t llral ni h podavanja no\'čanima. Slva ranje- razmje rn o ~lobod nog"
seljačkog posjeli;! i neko pOhotJsanje II stanju selja kil. koje traje
do početka XV. s tolj eća. I z jedna č ivanje lJ teretima nsobito je
p"pra\ ilo po iužaj sen';!. Ta j je r.. zl'oj išao vrlu ~poro. pn SIJ tek
" X IV. st , sen'i izjednačeni s "stalim scija<:ima.
Na IlOl ()zaj kmelO"" utjecao je o tom smislu i polo hj no,"ih
ll:lscijenika. kolonista. Svaki je dastelin nastojao d;;. pO"cća
703
 ", .. je prih~de. a tu. je rnugao pus tići f>u"ećanje rn k"ličine uhr ...
.dene zemlje. krčenjem 'um ... t. j. nasdjavan jem novih ljudi l'
p~, čet k u su sc nudja,'ali većinOIll inoze mci. pa Su ti prvi kulu.
I ~klallaj ući I) ri mi r je. obvezuju. da ne cc ~j ed an km etov .. i sluge
nlstl i n:u;h' ~ n i h .': S II i I e s (husJ><' s.s tranac. doš lj ak ). N o kasn ije.
kad. su se os'".'. Il Jlh Il ..sdja,·ali i domaći ljudi. jo! ''''ijek su. 1>C'1
.' bl l r~ ~ .. !)orlJeklu ~a selje nika . i ti nazi"alli huspites. U d ru!:'''J
Il UIO I'HlI X II I. SI. taj se ler",in tak u sufuje. da uz nač uje samu
:!'.radu ni na (n;: I,r. hospite~ de Gradec. Dubica i t d. ). a nase .
ljene ra tare nazi"aju co luni. liberi subdi t i i liberi hom ines.
S novim j e I)a~el jen i e im a "lastdin različito postupao. Ve ci.
11<101 ih je pozi"a" na sv"ju zemlju pa im je prema tome m ura"
dati bulje ll\·j .. te od nnih. pod kujima su fi"jdi njegnvi kmelo'"
, knl o nisti klnkotkih i d ubičkih plemića p l a ć aju 10 denar a ma riu.
ri ne}. al i je katkad lr:,ži" ista pOrlavanja ka o i "d "stal ih km e.
Wl'a (tOPliSki npat traii "d !lNpita !N de nara gudišnje Ilime ma r.
tlIri ne. lJ j ellna ku S\·"tu pla':aj .. i njeg"vi kmeto vi ).
. . U propisima pravu i dužnosti k"]"nista gotovo se uvijc k
Is l ,če. Ila Sll I i h e r i h u III i n e ~ i ,I:. m"g ll napustiti vlastelin.
;;[1' 0 ka d gud h oće ..AIi j~ n a~eljc nik~ bil " u"llće m~I ". pa je I'adnn
. na.S:'. 7.buli loga bila d~a g<>(jcna: "'as.tdin dakk na stoji da na -
"eljellIk a zadrži na SI'IJ]oj l.c mlji. ~ kral je,' autorit .. t pomaže "a
II ("m na stojan j u. Andrij~ II . za branjuje 121 l. da sc na zemiji
tOI)lIsktog opata naseli č"vje k . knj i bi svoji m odlas kom nani ..
,telu bil'iem vlasIel inu. ali m u lim ne u);raniČ"je slobodn o nap ll-
't anje seliIta . vec m U ~a ns i:;!""~"a riječima: ~ka" sto se sl".
b"da n useli o lako neka ,lu bodan. kad god h oć ... iseli •. Pod šte.
[um. se t"" mi sk \'jero)~tn" n ep laćene daće ili duinos ti. ju jt·
l" I ka ~n'Je "lOgla hIl l jedna ..d zapreka za slobod no napu.
~t an je sdilta.
U~prk()5 djelomi č nom pusl"janju "<"Zivan ja za zemlju _
~;U'ot I1 0 kod sen'a - uistinu se i starije stan ovništvo s vlas te.
IJ nSh'a selil". a la je poja"a nesumnjiv" učes tala pod ut jecajen.
pran kolo nista .
Medu so bna o beća nj:. pujeuinih vlas teIma. da ne će jedni
,
d rugi ma otimati kmet o"e (rusti ci. jtoha gio nes. s.. rvientes). I)'"
tvrduju upra v" tinjenicu. da SIl se i kmetovi selili na iman ic
o nog vlas telina. koji im je prula" bolje uvjele života. Privia .
.:cnj~ l udih kmet ova bija;; .. u tl) 1101, .. vrl o čes t a I)opva. LJ ne-
I
, i 05
pres tan om rat o vanju, pogtotovo u drugoj polol'ini X III . st .. kad
je pot puno nestalo kraljeva autorite ta. I'di ka ši su na~1i jako
ora!j e u otiman j u p ro ti,'ničkih kmet ova. Z bog loga 5e vel ikdi.
drugoga na šte t u i td k.xu d ru goga primili~ (u m iru izmedu mo -
sl avat k ih plemića 1283 ili Gi.singol'aea i Babonića IZ i8).
Pod utjecajem lab'a razvitka , osobito u vezi ~ polo!a jem
ko lon ista i veći m izjed na č i vanjem km ets kih obaveza u doba
reforama u sredin i X IV. st.. starije stanov ništ,·o popravlja po.
$tepe no svoj položaj i stva ra najz ad II X IV. st. s kol onisti ma
jedinst ve n ~loj kmet ova.
O agTarnim odnosima južno od Gl'ozd a u X II . i X III . st.
ima vrlo mal o podataka. Samo su ndto više poznate pr il ike na
imanj ima c rk ve i gradana II dalmatinskim g radovima. jer su se
II notarskim knjigama sačuvali ugovori izmed\1 vlasni ka zeml je
i Idaka. Opaža s<: naime. da samostani sve manje obr:.duj u
7.cmlju pomoć u kmetova (serva ) i da prelaze Oa zn:.tno slobod-
ni ji mičin obradivanja. na tcžaštinu ili kolona!. Ugrlvor i se
obi čno odnose na obr ..<li,·anjc vinograda i ma slinik:. . Vri,ieme
njihova trajanj a je razli č ito: ili nekolik o godina ili n ajČd(:t.
dok traj~ loza. T cžak daje od priroda jednu desetinu do jedne
pojovine. Ako ima. \IZ vi nov" lozu. i sm okava. mora dati ne
sa mo ugovorenll k oličinu smokava. nego i dio nOVCll 7,a prodane
smokl'e. T d ak om je mogao postat; svaki čov j ek bez ohzi ra na
klasnu ili staicš kll pripadnost. Vinograde su ohič n o uzi m ali II
za kup seljaci. ali katk ad i gradani i svete nic i.
Nije poznalO. pod kakvim su uv je tim a živjeli kmetovi na
im;:.nji ma hTl' an k o~ plemstva. lako je Vinodolski 7,akon naj-
bolji il"or %ll poz na,'anje odnosa izmedu vlas tel ina i kmC:lO' a
u to doba. ipak o ekonomskom polo inju kmetova na tim posje·
dim a knezova K rčk ih nema podntaka. jer taj 7.akon regulira
samo prav ne odnose.
t. Dliavn; prihod i i fin a nci je
Hn'ats koj i Slavoni j i tl XII.
II
i XIII. Slaljeću . _ LJ doba feudalizma driav na bla;ajna re·
dovn o nije bila odijdjena od kraljevs ke. pa su i II Ugarskoj kr a-
ljevi prihodi u XII.-XIIL SI. jedini oblik općih drla"nih pri-
 hoda. Kraljevi prihodi dijele se u tri gru~: od kraljevih dome-
na. legalnih prava i kraljevskih dača.
Na svojim cl o m e n a m a dobivao jc kralj od kmetova ista po-
davanja kao i drugi feudalci. U doba prvih Arpadovića. Ladi-
slava i Kolomana. kralj je bio najveći veliki posjednik II Slavn-
niji. Čitava njegova zemlja bila je podijeljena na ?upanijc, ko_
mitate, kojima su II ekonomskim. upravnim i sudskim poslo-
vima upravljali kraljevi župani. Zemlja. na kojoj sjede kmetovi
(castrcnses). pripada pojedinom kastru. kmeto"j j~ "živaju, a
kad izumre porodica. zemlja se vraća kralju. Zbog mnogih da -
rovnica II XII. i X II I. st. kraljev se pos jed znatno smanjio. a
uporedo s tim smanjivali su sc. daka ko. i m;p<>srcdlli kralj evi
prihodi.
R e g a I n i m p r a v i m a nazivaju se sva prava iskuriši:i -
,·anja. koja je vladar u načelu zadržao isključivo za scbe.
To je prije svega pravo ~o vanja novca. koje je sve do kraja
XI!. st. ostalo regalom. Uprav" po pravu kovanja vlastitog
nov e.. Slavonija pokazuje svoj autonomni položaj u odnosu
prema Ugarskoj. Sve od hercega Andrij~ (1 196-1204) pa d"
Ludovika l. kuj'" se II Slavoniji posebni novac. ko ji se razlikuje
od kr .. ljeva v ~ ćim oblikom, vrijednošću i s olidno šću; kraljev
nije dapače ni imao pravo kolanja II Slavoniji. Prvi su novci "
Slavoniji kovani po uzoru denara iz Friesacha (u Koru škoj ). pa
I su im po težini i vanjskoj formi bili sasvim slični. Zbog to ga S"
nazivani »hrvat~kim frizaticima • . Od hercega Kolomana počinju
SC k"vati ..sl avonski banovci« (moneta b.. nalis. d",narii zagr ... -
bienses). koji su doskora istisnuli iz promda i frizaškc denare
(posljednji se put SI'0mITlJu 1239). taj jedin; tudi novac u
Slavuniji.
Kod kovanja ili i7,mjene starog n"v ca za nOVI Lmao je herceg
ili ban osobit prihod. Na raz lici izmedu nomin<llm: (Lin g ) i
faktične (0.!)3 g) vrijednosti denara zaradivala je kovnica 16°1~ .
a koc izmjene novca. zbog manjt finoće i težine novog novca.
dobivala je prihod zvan lucTlIffi camerae (dobit komore). Tek
Ikla IV. stabilizira vrijednosI novca ukinu vši sva kogodišnju
izmjenu. Da bi nadoknadio banu ili hercegu dotad neredoviti
prihod kod izmjene. prej"ara ga u stalnu daću, koja sc pod
,mellOm ~collccja sept<:m dcnarion"n~ (daća od sedam denara )
'lOG
plaća po svakom selištu. T ek otada se mogla slobodno i nesme -
tano razvijati trgovin a, pa su pojedinci mogli bez bojazni gu -
bitka gomilati novac.
Slavonska je kovnica bila u Pakracu. a kasnije u Zagrebu.
Upravitelji zagreb ačk e kovnice II drugoj polovini Xln . s t. 5U
talijansk i trgovci; komora im je sigurno odbacivala znalan
f>Tihod. jer kupuju ili uzimaju u zak up velike posjede II Zagr~ ­
hačkoj županiji.
Pravo iskorišćivanja i kopanja ruda vladar je takodt:r za-
držao za sebe. U rudarstvu je Slavonija mnogo zaostajala. tako
da se lu nisu razvila rudarska naselja nit i posebna daća (urb"ra ).
koju su dmgdje plaćali mdari u obliku 7s dobivenol> prihoda.
Jedan od najunosnijih regala bilo je pravo carine (ius tri -
buti ). Svi trgovci , koji izvoze ili uvo>,c robu , plaćaju pograničm,
carinu. koja se nazivala tridesctinom zhog toga. što sc plaćao
trideseti dio od vrijeduosti robe. Tridesetničke su postaj~ loi],:
najprije na pograničnom teritorijU (S <lmoDor. Varaždin, Mo-
druša). a kasnije i II Zagrebu. Osim tc pogranične carin e plaćal ..
sc carina i II unutrašnjosti zemlje, a nal.1Vaia sc različito; 'oro-
darina, mostarina. prevowina i t. d. Kralj je vr10 često os)o-
hadao trgovc~ " d te caTiIle (t ako su gradani Gradeca dobil i 12G7
, pravo od Bele IV., da ne moraju »U granicama našcga kraljev -
~tva plaćati takvu carinu . kako na vodi. tako ni na zemlj:. nll'
ikakvu trideseti nu. ). Carina je bila odš teta za upotrebu puto,·G..
ces ta i t. d. , a za pravo trgovanja na dnevnim. tjednim j godi-
šnjim sajmovima davali su trgovci odštetu II obliku pos~bno g 1.'1'_
davanja (tr ihutum ). Radi potpomaganja i ra~:"Janj~ .ugovme
kralj običn o oslobada trgovca od tc daće , i to Ll , II cLJelom kra-
ljevstvu ili samo na nekom području.
S darovanom zemljom prcla~ili su obično i regali na vlastt -
lina, pa ih je on iskorišc;vao II svoju korist. Po t?m so p~~"u na
kraju XlI!. st. počeli plemići u Slavoniji podiza!>. na ~V?Jltr: 1)(1-
sjedima ca rinske postaje. tražeći od trgovaca da~u. Kak o J.e to
bilo protiv privilegija. trgovci su se .potu~ili. kralJU. ~~ La.dLs!a.,·
IV. zabranjuje 1290 podizanje no",h m,tmca , trazl uk,dan., e
samovol in o postav] jenih.
Kr,; l j e v s k e d a ć e. koje se javljaju pod vrlu različitim
nazivima. dij ele iC na redovite i jZ"anrednc Kral j naime kao
70i
 vrhovni vla,nik (d ominus natu ra li!) či tav~ z~mlj c t) po rezuje ne
sa mo neslo bodne:. nego i slQ bod ne ljude na svojoj. plemit koj i
crk venoj zemlji. Jedin o servi. koji su u privatnoj d asti .<Voji h
go~ poda r ... ne pla ćaju daća .
Glav ne kralj evs ke daće bile S,) u Ugarskoj : liberi denarii
(slobodni de na ri ) i terragium (zemlji!ni po rez). Pn'l sc plil ća ye"
od Stjepana L u iznosu od osa m dena ra . Kasnije se sye ,'i~e gubi
kao kralj evski porez. j ~r prelazi II ru ke pl emića i erkye. Terra _
gium se plaća takod~ r po pojedinom seli~ tu ; na kraju XIII. st.
postaje daCom. koju plat a ju gradan i (o bično paušalno).
fak o je u poreznom sis temu Slavonija bila ug la vnom izjed-
natena s Ugarskom. ipak je zildržala nde osobi tosti. koj ~ su
posljedica njezina posebnog položaja. Slavonija j~ dod uše kilO
bil nat ili dukat bila sas ta"ni di o Ugarske. ali j~ imilla sa mo_
stal ne financije, upravu i sudstvo. J u njoj S~ javljaju lihcri
dena ri i i teTrag-i um. ali je osobita dat a sred njovjekov ne Slavo-
nije bila yet spomenu ta kunovina ili marturin a. Na poleI ku
XIII. st. spominje se i ela ća u svinjama (porci regii ). ali se kasnije
i7.gu ui la i nij e postala redovitom dacom.
Dužnost uk o nač ivanjil i daYanja hran e kralju. hercegu ili
banu. odnosno njih ovim čin ovnici ma bila je jedan od na jtdih
tereta za sta nOI' niš tvo. Ta neredO"ita poda va nja, u Slavoniji
vrlo česta. nazivaju se u iz vorima ius desce nsus (pravo uk ona _
čiva nja) i vietualia (ž ivci ), ili hrvauk i: zalaz i uluiina, I od tC
je dužnosti kralj redovito oslobađa o podanik.:' na erkvenim ima-
uj ima. a ka tka d i na plemićkima. Baboni H su osim ma rturine bili
oslo bodeni i od bans kog :alaza ; ito" He, ban ni je smio na njiho-
vim imanjima od ržavati sabor. Varošani su na stojali, da im sc
II privilcgijima točn o odredi visina tog podavanja ili da bud"
od n jega silsvlm oslobođeni . Iako je Andrija Ill . ukinuo 1291
ba nski zala ~. koji je tek pred kratko vri jeme bio promijenjen u
stalno novčano poda" anje (commutatio descensus ba nalis). prc-
ostal a su victu alia. L j. podill'anje hrane banu i nje gov oj I,ratoj i.
a ta se u x rv, st. pretva raju U poseb nu ban~k\l daću.
Kraljevske prihode povećava j o':; jediln di o suds kih gloha
(j udicia ), b o i "vojUina " (j udicia exe rci tualia), T u su plat al;
na j prijc oni. koji su tanema ri li voj nu d užnoSI. a zat im i oni.
ko ji su bil i od nj ~ <.oslobođen i.
708
-
USl/n tih naved eni h podal'an ja kral j j e tražio tlaku ili ra"
botu ne sa mo od svojih. nego i od crkve nih i plemi ćk ih ]>odlo-
žnika. S I>omoću n je je pokri,'ao sve javne po trcbe (gradnja
cesta. utvr da. jaraka. dovoz hrane i drva za cas trum i t. d.). kao
i svoje privat~e (o pskrba dvora . obrađivanje zemlje. dOYOl drva
i i dr.). T~k 1231 oslobođeni su km etovi plemića; crkv e od javne
I rabot e (gradnje cesta i jaraka). ka o i tlake na vladarc"im po-
sjedima (u vrtovima . zb'Tadama i radi oni cama).
Prihodi. koj e su Arpadovići kao naslj ed nici hn'atskih vla -
dara d ob;"ali od 1102 dalje u Hrvatskoj, ni su sc ug!al'nolll raz-
likoyal i od n jihovi h prihoda u Slavoni ji. I tu sn sc oni sastojali
oo prihoda kraljeyskih posjeda (tcTra regalis. terr; torium Te-
gale). da ć a sa zemalja plemstva ili crkv e (fiscal.:' tributu m. teT-
raglum ). carina. globa i zalaz a (hospi t ium ).
Za razliku od Slavonij e. gdj t: je od L adislava bila go tovo
čitil ViI ze ml ja u kraljevim rukama. vladarev; su posjcdi u
Hn·at.skoj bili znatno manji i prema lome su donosil i malo
prihoda.
Prema hn'ats k. om ple mstvu zau1.eo je Kolo man. sudeCi prema
Iradici j i o ; nstituci ji _dvanaestero brats tava plemcnitih l l rv a ta ~.
takođ er osobito sta novište. Clanov; .s u tih plemen itih bra tsta .. a clo-
bil i oslobodenje od d aćt (c.:'nsus), T aj se oprost od da će vje ro-
i jatno odnosio. kao i " Slavoniji. na 73 yla clare,'a censusa s ple-
;nitkih posjeda. Da je Ko loma n uveo taj princip di ok na t ri di-
I
I
jela. k oji je dotada bif' uobičaj e n u Ugarskoj. vidi sc po privilc~
gij u dalm atinskim gra dov ima (daju % lutke pris tojbe). Clanov;
su dvanaeste ro bratst ava mogli I· jeroja tno za d ri ati cijeli pri hod
dobiven (Id njih oyi h kmetova (homines).
B. Rar.doblj e premoCi feudalne vlas tcie. - Dolaza k na]>u ljs kih
Anžuvinaca nil ugilrsko- h rv atsko prijelitoije nije puna dv a de-
setljeća (do 1322) n i u če mu uljeeilo na razvoj p ril ika u hn'atskim
krajevima 5jel'erno i južno od Gyo!da. Premda je taj ranoj u
osnovu teka o istim pravce m i uspo redo s ra~vojem u Uga rskoj.
on pokatuje u hrvaukim kraje vima n ~ka posebna obil ježja , po-
gotovu u Hrvatskoj j užno od Gvozda. odnosno u .. kral je";ni
Hry a tskoj i Dalmaciji .. (regn um Croat iae et Dalmati3c). kak o
se ona naz ivala do 1359.
709
 Kao i drugdje u dda vi Arpadovi ća , u hrvatskim je krajevim a
od 70- tih godina X i Ii . st. vlast veli kih zemljišnih posjednika
tolikQ porasla. da se u Slavonij i može govori ti o gotovo neogn-
ničenoj vladav ini ve likih feudalaca do 1326-2;, a " H rvaukoj
dQ sredine X IV. s tolj eća . U !lepeekidnoj mcdusobnoj bor bi ul.di -
zale su se pojedine veli kaške porodice do najviše vlani. banske,
na stoj eći da jc učine nasljednom i. po mogućnosti , ravnom
hen:dkoj (duJO ). Na sjever od Gvozda bilc su to porodice tudeg
porijekla, donatari bez korijena u zemlji, osim Babonića u Po-
kupiju i Pou nju, a u Hrvatskoj su svi oni ~ osim možda kne-
zova K rčkih - bili potomci staroga rodovskog plemstva Zhog
toga su oni, napose knezovi Bribirski , i bil i politi čki nosioci
trad icija Slare hrvatske države. premda nisu svijesnQ ini za nje-
zin om Qbnovom.
Bribirski knezovi iz bratstva $u bi Ća . kQj e sc spominje !Id
1182. poloiiii 81,1 temeJj svojoj ka sni joj mQ';; u borbi s DomaI -
dom iz bratstva Sna čića. pr"im izrazitim feudalcem u Hrvatsko j
na početku X II I. st.. i u čv rstili sc tada na pod ru čj u između
Kr ke i Zrmanje. Oko 12i3. kada Pavao 1. preuzima čas t »pri-
morskog ba na «, koj u knezovi Bribirski drže punih pcdesd gv-
dina, oni su podlQžili ~VQme utjecaju gradQve Sibevik. T rogi r
i Split. Isk ori šćuj ući bQ rbu za prijestolje, oni su 1292-93 od
, obQjice takmaca dobili u vladanje (dominium ) či t av o područje
od istočni h gra nica Ga cke županije dQ Huma, s na sl jednom ban.
skom čas t i , 128i pos tali neposred ni gQspoda ri Omiša. a od 1299
dQ 1304 zavladali i Bosnom do Drine. Usprkos tako i irokoj
teritorijalnoj podlozi i jakim upori!tima na mQru nisu knezO\,i
Bribi rski mogli dQ kra ja svoje vladavine razvi ti po morsku snagu,
pot rebn u da probiju Qbruč. koj im je Venecija sapela hn'atsku
obalu. Godi ne 1294 bili su, !toviše, prisiljeni da se odre kn u ptava
plovid be na sjever od crtc, kQja ~aja otQk Unije (bli~u južnog
r ta h tte) s Anconom na ta!ij anskoj obali, a uzalud na borba ZlI
I posjcd Z ad ra postala je zametkom n jihove b liske prQpasti.
Sjeve rno od vladanj a knezova Bribi rskih prosti ralo sc po-
I d ručje, koje sc nalazilo pod vl asti knez QI'a K rčkih . Osim svoje
d jedovine, otoka Krka , na kojem se spomin ju Qd 1133, oni su U
početku X I V. st. posjedovali na susjednom kopnu župan ije Mo-
druJu , VinodQI i Gacku (s Otočcem) i imali kneievsku čast u
710
,
I
Senju (od 1302). Kao gos podar i Modru;'e i Senj~ on.; ~ u .driali
jedini prirodn i izlaz iz Pokuplja na more. kOJIm Je vec _tad~
kretao jedan od najvainij ih trgm' ačkih putova u H l"vats~oJ ..AI,
je njihQ" polit i čki položa j bio Qsohi t ~o tome, Uo 511 001 " . ~ ~t~
nijeme bili podložni dvojicI reuda lmh gospoda ra : Vene~IJI ~
"garsko-h T\'a tskom kralju. interesi kojih su . sc .SllkoblJa vah
zbog posjedovanja obale i " lasti na mor~' . : "" .' m .It d'.'Ollt l·\I ~ a
,•
, zavisnost prufala m Offuć no s t. da u znatno} mJen oSIf(ura.111 ~""J~
• •
samos talnost. premda ih je Veneci ja nas tojala Ito tJe~ nJe ,'czall
•
I uza sc prisego m vjernosti i podavanjim u u nQVcu.
I Od Kranjske do granice današnje Bosne i od Save do Gv ozda
prostiralo se u početku XIV. st. vl ada n je velikaške j)orodice.
koja se najčešće nazi vala po knezu Ba ~negu. Poja~l j ~je se u
izvori ma od kr aja X II. st., a u sredini X III. s\. spomm)e sc za-
jedniCiI petero bratstava (generati Qne s). kojQj !e i. ona pripa~a~a :
S,-a su ta bratst va živjela tada oko grada S t cnlč nJaka II GO TI čko)
l upaniji u J' okuplju. Poto mci Babol1e1(ovi (za kuje ~e II n~"ije
vrij em .... uobi čaj il o prezime Babonići) no ~;li su tast bOlila ~čl:~ve
Sl~vu ni.i c~ gotoV \! bez prekida od sred im: XH!. ~t. .do !!~:3, ink(>
ino nasljedno pravo na tu čas t nij e bilo pr i1.nnto nl\ 1 SI.! .Ic sa mo
"ni uživali.
U isto je "rijeme. od 12G7 du 1309. banska bs( " S\a"l~nij;
gQtovo trideset godina ostajala s kra ćim pre ki~im ~ \J pO~Jed ' l
]lorodice Gisi ngovaca . Oni su imali prostra ne posJ~(1c I:zal'~dn"J
Ugarskoj i. u krajevi ma izmedu Save i Drave. all '.1'0.1 pO'JeIJ u
Slavoniji nisu razvili do teritor ijalno više man je j)Qvelanog
,·ladanja.
Sjede ći ponajv iše II Sk radinu na rijeei Krk i. bio je han Pa,' ~~
_ koji sc na SVQ j im novcima. ŠlQ ih je kovao PQ uzor" ~Ielačklll
srebrnih groševa. nazi .. ao i dux (he rceg) - do 1.~ 1 3 pra" 1 vladar.
Po njcmu se datiraju is pra,-e: kao. ~Qspoda~ ~viju ~b~.r~na ... ~ ­
zala. varoši tvrdava i sela .. u SVOJOJ banOVim. on ,Ual I plem I-
cima. pa i ~'eli ka šima. koj e spreča va da ojačaju oa itctu I~o j ih
slab ij ih bratstveni ka. Sam je, medu tim. ]lr isl'aj.~o t v~c.ie .S".r ao ov~.
]lodcfavaQ gusarenje Omišana. koj~ su svoj ~lIJen dijeh!. "I Brl-
bi r, kima . a pravo. da ubire kral Jcvskt pn hode. u. m!e t~čkom
Z adru. pretvo rio je u unQSIlO vrelo stalnoga g~dl ~IlJ.~g P~I~lo~a.
Knezo.. i Bribirski pomagal i su dodu!e gradove. 17. kOJIh su 11."1 .. -
i II
 KAr-T A XXI

"
čili najviše gotova novca, ali nisu u tome bili dosljedni. Ta ko su
Splićane obdariti prljvom. da svagdje u njihovu vladanju slo-
bodno trguju (1302), II Skradinjnnirna su priznali gradansk u
slobodu (130~ ) za godišnji dohodak od 2.600 libara. kolik o jt:
iznosio i prihod it Zadra, ali su u isto vrijeme dopuilali da nji.
hovi podanici Omiilan; plijene stanov nike primoukih gradova.
I,
,
kao što 5U to i prije tin ili. A upravo ta opasnost za nesmetani
razvoj gradova naj"ik je pomogla Veneciji II njezinoj leinji.
da se šlu više učvrsti na nnio; obali.
Venecija je: tada držala II svojoj vl asti sve otoke duž na.k
ob.. ]e. od Krka do Korčule. Jo š nedavno. 1278, predala joj SlO
,
I

zbog zaštite od Qmiških gusara opći n a hv arska (koja je osi m otoka

Hvara obuhvlltala takoder Brai' i Vis ). Ali su Zadrani ttiko
podnosili ograničenja. koja im jc Venecija nametnula poslije
, njiho"a neuspjelog ustanka 1242-43. Kau uvijek dotada. nasto-
ja.li su da sc na bilo koji na.čin oslobode njeline 1·lasti. Ta im sc
•

I
prilika ponovo prulila poslije 1309. kada jc pa pa prokleo V~­
neciju zbog prisvajanja grad a Ferrar~ i taku udrijdio njezine
p(ldani k ~ obavc7.c vj~rnosti . Us k uro s u s~ pojavili prvi 2naci
otpora prot;\" mletačke "lasti na otocima Krku. I-Ivaru i Pa!:"ll . a
1311 pobunio sc i Zadar. p" svcmu se č ini. da su ti događa ji bi li
-• - I
u najuioj vez i s akcijom km:;r;ol'a Bribirskih proliv Venecije.
S potporom Omibna. plemićka porodica Sla\'ogosta digla jl' •
1310 ustanak. na Hvaru i preuzela vlast. ali je Venecija ustanak
odmah ug'\Isila. O tpor je Zadrana po trajao doduše od lSI! do
1313, ali ni moralna p<lmo'; kral jeva ni izbor Mladena II . Bri -
hirskoga za gradskoga kneza ni su mogli osloboditi grad od mle-
tačkog pritiska s morske strane. Kada jc Pavao l. za I'TlJeme
tc borbe 1312 umru , njego\" se nasljednik Mladen idu';e godine HRVATSKA
odrekao uzalud ne borbe i postao. !tol·iic. kao prvi tuđinac mle- POSlIJE ZAOARSK06 UIR,.,. osa
r u .. A i

I
tački gradanin . .Jedina pomo';, koju jc mogao prufiti Zadranima.
bila je u njeg ol' u uspjelom posr((lovanju. da im se dotadašnje:
autonomija ju! I'iše ne okrnji.
Taka v ishod borbe za našu obalu oh rabri o je SVe prutivnike
k nezova Bribirskih i ba na Mladena napose, a Ventcija je to ne-
•
z.. dovoljstvo smWjcno pudržavala. Prije svega su n.. jmućnija
,,!astda n.. stojal;, da se najzad o tm u vlasti Bribirskih. Medu
nJ,ma se osobito is ti(ao knez Nc1ipa c iz bratstva SIlačića, kojega
..."" -
, ,-,-
"
 ,;

su sc ba At inski gra dov i Kamičac i Kl jučit nalazili na srednjem

toku Krke. a koji je drŽM i Cetin~ku županiju sa Sinjem i l\'rdi
grad Knin. Zati nl knezovi Kur j ak ovići. iz bratstva Gusiea. pr".
zvani po Ku rijaku (od osobnog imena Ci r i;ak), koj i su u početku
XII I. st. doni darovn icom u posjed Krba"ske župe i kasnije
zavladali krajevima oko izvora U ne. kuda je vodil a stara ~V(lj­
ni čka cesta_ iz Slavonije prema moru. Nadalje su to bili kn e-
zOI'; Mihovil ovi6 II Livanjskoj ~lIpanij; i Stipani ći II Daln j im
K ra j ima oko sred njeg Vr basa. u nauci poznatiji pod imenom
Hrvatini ća. kako su n:'1.,·an; po koelu Hrvatinu iz loga vre-

I mena. a potkraj Mladen ove \' lada vine pridru!ili 5U se n::po-

kornoj vlasteli i K otro m an ići. kojima je Mlade n ka o ~"ojim va·

I zalim a vratio da st u sredi šnjoj Bosni. Svi su o ni na; li potpure

II sl avonskom banu "'anu Bab o niću. iza kog a je na kra ju &tajao
i sa m kralj.
Ban Mlarl e:n je puvrh tog~ odbio od se be: i primors ke gra·
dove, koji se sve vi!ie priklanj aju Ve neciji. Ve č 1315 uzalud je
opsjedao Trogir. pomafuči izbjeglu v laste:lu protiv grads ko;
puk;:;. koji je pod vods tl' om Ma teja Zo re ka o doživotno iZ llh ra-
noba . kapetana pl1ka ~ odu7.e," 1310 "IaSI plemićima , Bao"v pro-
tivnik. splitski plemić Miha Madijel'. oplulivao ga je kas nije.
da je orobio i osi roma§i,.an g rad ove Dalmacije i J-ln'::tskc, koi i
5U htjdi iivjeti u miru i zadrla ti svoje pravo«. Mladen se doista
nije 1<1d o" 0];al'ao onim pravima. koja je do tad ufiva o li Si be-
niku. zbog čega ~C nje),: ov odn os pre ma lom gr ad" \'flo ~ao1<tric
a nije: ni spreča,' a o gusarske napadaj e svojih Omiša na nJ pri-
morske grado,·,. uopee.
Mladen je dodu~e uspio da 13H, i 1321 odbije ornian: na!'O!-
da j e sa slal'onske sIrane; 151 8 uple o sc č ak i u r.lt s.. srpskim
kraljem U rok m ll . Mil utin om. koji je ral on 13 19 do w ;io da-
"anjem ta laca. Ali je II početku 1522 nje go,' položaj postao " rlo
tcbk. Gradovi S ibenik i Trogir sklopili su lada savez pro ti,. kne-
1.0'-01 Bribirskih i predali sc za~ l iti Venedje. il uskoro im se u
borbi prot;v Ml:Idena pridružio i njego" brat. Pal'ao II.. koji je
tcži o za banskom časti, Pomognu ti od Ve neci je i kra lj:::. proti,,-
nici Mladeno"i pobijedili 511 ba kod Blizne u Pol jicima lje t: !3~2.
a kral;. u koga jI' potražio milost. odveo ga je u Uga rs ku, gdj e
je i IImro. negdje: prije 1341.

il3
--
 Tako je kralj Karl o 1., ko.ii j~ u to doba v~i: sVIJesno išao ta
apsolutnom vlaUu. uspio da uklon i najjačcs:a medu hrvabkim
(euda kima. Pošto s~ 13 10 i po treći put okrunio i najud pot_
pu no učvrs ti o na prijatolju. on je najprije s pomoću crhe. ni -
fes: plcm5t1'a i gradova slomio u tdkim ho rbama ugarske feu _
dalee. od kojih je najznatniji. Ma tija Cak. gospodar SIOI'ačke.
umro 132 1. Vanjski su g<l zapleli ~l'rij('či Ji . da poru Mladenuv
iskoristi dokraja i u Hrvatskoj. gdje je osim toga politika Vene _
dje učinila polobj vrlu zamr-Šeni m. Kada sla \'oru;ki loan h'a n,
koji je tad a imeno\'an i hrvatsko-o;:lmatinskim banom. nije uspio
da neposredno I>oslije Mladenova pada skrši otpor i ostale hrvat -
ske vlastele. kralj sc zadovoljio time. da svoju "last ojača na
5j~verU od Gvo1.da.
Ondje su Baboni'i postigli s djelatno!ću bana Ivana vrhunac
u svom usponu do vlasti, ali već [323 gube bansku čast, a ban
Mikac. iz madarskog roda /\ko1. koji je do smrti kralja Karla
[ 3~2 provodio njegovu politiku u hrvatskim krajevima. poti-
snuu ih je 1326-2i iz Pokuplja, oduzevši im tvrdi Steničnjak.
Dtada se tdi!te tc po rodice prenosi II Pounje. p~ [.'130 njezina
gla\'na grana prvi put nosi ime po b'Tarlll Bl agaju na rijeci Sani.
po koj em se proz"ala knezo\'im~ Blagajskim.
Ban Mika c je [32':' dokrajčio i otpor Gisiogovae"" koji se
"iše u daljem razvoju nimalo ne ističu , a da mu vlast što vik
učusti. kralj je iste godine poništio sve podastice vlastele. koje
su je izuzimale ispod banske sudbenosti i J>odvrgavale nepo -
sredno kruni , i uspostav io sudbe nos t bana u njezinu plinom
opsegu.
Ali ni ban Mika c nije imao uspjeha južno od Gvozda.. K rčki
su knelovi , doduk ostali vjerni kra lj u, koji ih je 1323 obdar io
i Drdničk om lupom oko Plitvičkih jezera. proširujući tako nji-
hove posjede dalje prema sjeveru u nisku Slavoniju. Ali je Neli-
pac vci:. 1323 ponovo prisvojio grado"e Kni n i U nae. koje je pro-
šle godine predao kralju. i ustJ"3jao je do svoje smni 13H u
utporu protiv kralja.
Kroz tu vrijcme je rcudalna anarhij;: razvila o H rvatskoj
51'oje najtcie oblike. Nclipac. koji nije imao banske čas t i. nije
imao ni dovo ljnu snage. da slijedi primjer knezova Bribirskih .
.Juraj II.. Mladcnov brat. koji je sjedio u Klisu. i kn ezovi Kur-
714
jakoviti nisu mu to dopuhali. U n j ihovu su se borbu upleh i
primorski gradovi. koji su pritom i najv iše stradali. Velikaši su
im pljačka l i zemlje. omdali t rgo\·inu, hvata li ljude zbog otkupa
i otimali stoku. Posljedica je toga bila. da je vlast Venecije pri -
.z nac) \32i Split. a [329 Nin. Područje se Hrvatske osj etljivo
• sma njilo i Ila isto ku. Ban bosanski Stjepan II . K otromanić. koji
je padom Mladenol'im opet vratio Bosni samostalno~\ . proli rio
l je do 1329 svoju vlast preko velikih kraških polja sve do Dinare.
a osvojio je i cijelo Neretvans ko primorje izmedu Neretv~ i
Cetine. Kak o su i Hrvatinići u Dolnjim Krajima priU; banu
Stjepanu. granica H rva tske prema Bosni pomakla 5e otprilike
na crtu od srednje Une do donje Ce tine.
Medusobno podvojeni. hrvatski s(: velikaii nisu mogli odu -
prijeti sve veĆ(:m pritisku Venecije. Jedi ni j(: Nelipac< II sl'ojoj
upornoj borbi s grado\'ima. bio za nju ozhiljnija opasnost , koju
je ona na stojala ukl oniti o k upljajući oko sehe njego"e pro tiv -
nike. Medutim. stra hovanje sviju njih pr(:d kraljevim dolaskom
lako bi uklonilo i til opreku. kak o 5e to poka:wlo 13·Hl,
T e su sc pri like promijenile tck lJ doba kral ja Ltldovika l .
(1342-82). koji j(: odlučno nastavio politiku svoga CIca od prije
dvade~cl godina. Cim je Ndipae umro. njegova je udovi ca Vlad i-
slava bila 1345 prisiljena. da v rati kralju niz utvrdenih grad o\·a.
medu njima i Knin, i da sc og r aniči n .. posjed Cetinske ŽUP'"
[ Kurjakovići. koji su se istom prilikom podvrgli kralju. ~l omlj e ni •
$ U oko 1356. kada je kralj uveo svoju upravu u nekim njihol'im
!uparna, a kneza Gregorija. gl av u Toda, ubno zatim zatoči" u
Uga rskoj. Knezo\'; Bribirski. koji 5U pred Nelipccm potraf.ili za·
~ tile u Venecije. ostali su joj privrženi d okraja. Dok je posre-
dovanjem knetova K rčkih ostwl' i čka grana odstupila kralju
13~i Ostrovicu za tl'rdi Zrin II donjem Pounju i nastal·ila svoj
livol p" tI no\' im imenom knezova Zrinskih. iduće je godine
( 1348) um ro posl jerlnji izrazitiji predstavnik knezo\'a Rribirskih.
Mladen Il l., a njego\' brat Pavao III .. gospodar Klisa. predao ~
kralju 1356. Tada su već Bribirski izgub ili; ,voje posljednje:
utvrde ne gradove: Klis. Skradin i Omiš.
g, Sorba s Venecijolll za posjed Dalm acije. - Bribirski S\I kn~ ­
'Zc",j propali zajedM s mletačkom vl asti u Dalmaciji, II koju su
il5
 r-
I
le jedino i poutdava!i II posljednjih dvadeset godina s... og
stanka.
Tako nes tanak mletačke vlasti nije bio rezult at domaćih na-
pora: nego iosključi~o velikih političkih zamisli. koje je proveo
kralj Lu?o ... ,.k . Pas~vnost Karla 1. Il pitanju dalmati nskih gra-
d~\' a objašnja,·;a njegova tdn ja. da potpuno ili barem djelo_
mI čno ~a ... lada s... ojom napu ljskom baitinom. Zbog toga je i po·
dda,:ao d~bre ~dnose 5 Venecijom. Ludo,oik, koji je dolazak do
... Iastl .u Napulju posta ... io sebi ka o konačan cilj . s pra ... om je
na~rotlv gledao u ~'eneciji glavnu smetnju. da taj cilj i postigne.
, 0 51": . Ioga sc kraljevska vlast u Hrvatskoj n ije ni mogla uspo-
stavIt, tak o dugo. dok su sc feudalna vlastela mogla usloniti na
pomoc Venecije.
eim sc kr alj ljeti 1345 prvi put uputio u Hr-'atsku. Zadrani
su st" obratili na njega S IlloIbom. da ih oslobodi od mletačke vl<l'
~ti. na~to ih Vene cija proglasi ~b unto ... nicima i neprijateljima.
l ~otl~Jed ~e grad. Tada ill Ludovik primi II zaštitu. ali vojska.
kOJU lm Je posl.ao II po~oc. nije bila dovoljno jak.:!. d" odbije
Ml cča n~. uz. kOJe s.u st~Ja~i i Bribirski knezovi. U gradu sr po.
čel.:! o.sJe.ćatl glad I pOJa""le sc bolesti. a " počctk!, 1346 otkrio
vcn~ Jc ) ur~ta. Uza s... e to odbili su Zadrani dva veliku juriŠ:!
:vrleča ',la. kO.JI su grad tukli go lemim kam cnjcm iz opsadnih St ro·
JC ... ~I. Kad~1 Je napokon Ludo ... ik u lipnju 134(; stigao pred Z~dar.
pr~:rJl' o J~ tdak por.az. a Zadrani. prepušlcni sami sebi. pri ·
stah,su ~aJzad u pro~lncu l3~ G na bezu"jetnu predaju.
, Kr~l)cvu su patnju u to doba naj ... iše zaokupljalc prilike u
NapulJU. gdje je I.'H5 bio ubijen njego'o bral Andrija . Godine
I.IJ~G p~l:eo S~ spremati na pobod II Napulj. kam o je i kre nuo
pn krajU 134,: Tdkoce,.na koj(' je pritom naisao, prisilile $U ga.
?a 1.548 s kl~pl. s. M.lc-ča noma primirje na osam godi na. Pri je ncgo
! to .J.e. t.o IlTl mlr) c Isteklo. Mlečani su svoje posjede u Dalmaciji
prosITIh 110... 001 sIel:e" inom: g radom Skradinomo To je Ludovika
uč<.'.rs~ilo u ~Iu~i: d<l ih potpuno potisne iz Dalmacije. U ratu.
kOJI Je.u. zaJ~dlllc.,. $ Geno~'om. sta rim protivnikom Venecije, po-
,'e~ I S."~.-.58 I kOJ.' sr vodIO i na mletačkom zemljiš tu u sj('"\·er-
!loJ hahJI. Lud OVI k je ta,'ladao svima mletačkim posj~dima Ila
kopnu i ot~ima. Mirom u Zadru IS. velj ače 1358 Venecija sc
odrekla svih svo jih posjeda na našoj obali ~ od sredi ne Kvar·
il6
ncra s ... e do granica Drača«. P r ... i put od doba kralja Zvo n imir~
bila je hrvatska obala sa s... im otoci ma oslobodena od mletačkoga
gospodst,oa i održal a se tako do 1409 odnosno 1420, kad se Vene-
cija iznon i definitivno na njoj ul ... rstila.
Povratak dalmatinskih gradova pod ... last ugauko-hrvatskoga
kral ja bio je do n('kl e posljedica i društ ... e nih borba u njima. U
XIV, sto sukobljavao se i u našim primorskim općinama. k;1O
i drugdjc u zapadno j Evropi. gradski puk 5 patricijalom. koji je
nastojao da prisvoji svu vlast u gradu. Premda su se g rad ska
...I;utcla ugledala prilom u primjer ml et ačke vlas telc, ona ni su
mogla ~ priječi t i. da im Venecija za vrijeme s... oje vlasti s kuči
autonomiju i da nastupa kao posrednik u njihovoj borbi $ pu-
kom. Vlastela su s pravom smalrala. da im vlast ugarsk o. hrvat -
skoga kralja osigurava mon opol političke ... Iasti i. prema tomc.
slobodno raspolagan je op';;nskim prihodima, a Venecija se u
interesu održanja svoje vl asti u Dalmaeiji u mnogom oslanjala
na puk. T aj je zbog toga bio skloniji vlasti Vcnecijc negoli ugar·
sku-Ilrvatskog ... Iadara. iako je u to doba bio već isključi ... o hrvat -
sko/{ porijckl a. Pokazali su to već dogadaji u vczi s oslohodcnjcm
Dalmacijc. Nisu samo pučani II Zadru za vrije me ust'-lnka proti,·
VC11ccije 1346 ko ... ali urotu pro tiv plems tva, koja je išla za tim.
da grad preda MIcčanima. ncgo se puk digao pro ti" vlastele i u
Trogiru. Sibeniku i Splitu 135i-59. Pošto su prva d,·:. mjesta
već bila osiobod('na od mletačke vlasli, puk j(' protjerao vIastcII.;
i preuzeo upra ... u grada. ali jc nova vl ast ubrzo uspoS!ovil a star;
poredak.
Kral j Ludo ... ik je poslije U5S odmah pristupio podj~anju
mornarice. povjcri"!i ..admiralu Dal ma cije i Hrvatske. no upni'
"U otoke B rač, H var i Korčulu. Ali je Venecija i dalje zadriala
prcmoć na moru: pokazao je 10 i novi rat. koji jc Ludo"ik. opet
u zajednici s Gcno ... om, poveo proti,o nje 1378-81 i koji je za·
vri io mirom u Turinu. Uza sve to osigurao je tim miron: SLonje
st ... orenu 1558 i obvezao Vencciju na plaćanje godišnjeg tributa
"d iOOO duka ta.
Uporedo sosloboden jem Dalma-cijc, Ludovik je IlSpostavio
i nekadašnje granice Hr-·atske prema Bosni. Godine 135i prisi-
ii;
 lio je bosa nskog bana T vrtka. da mu uime mi raz.a za knu Jeli -
sav~tu odstu pi sav H um s desne str;m ~ Ner~tve, zajedno s nere -
tvanskom Krajin om i obla1ću Zav ršjem.
10. Upravno ured enje, , udo" anj e i porez ni sistem u XI V. 5 \ G--
Ij eću . - Premda $U AnIu vinei i poslije 1323 dosljedno nastojali
da ojataju kraljevsku vlast. ne sazh'aj ući ugarsk i sabor j pre-
tvarajući kraljevsk o vi jeće u .svoj savjc toda" ni organ. oni ugla,· _
nom nisu oslabili posebni poiobj Hr. a tske u skl opu ugankih
zemalja.
M eđu ti m . Hrvatska nije ni tada bila jedno jedinstveno upra,'-
no područje . nego sc dijelila u dvije banovine: Slavoniju i užu
Hrvatsku s Dalmacijom. Pošto je obno\'io svoju vlast juino od
Gvozda. kralj je 13Su ob novio i čas t hrvatsko-dalmatinskog bana.
koji je. čini sc. bio po svom polob;u jednak slavonskom banu.
Usprkos tome bila su oba podru čja usko povezana u osobi he r-
cega (d ux ) iz kralj evs ke porodke, koji je od 1349 do 1376 _
~ prekidom od devet godina - imao u hrvatskim zemljama ~va
prava vladara. On je postavljao banove, sazivao sabor. podje-
ljivao plemstvo j t. d. Od 1392 pojavljuje sc na prekide i jedin-
stveni ban .Dalmaeije. Hrvatske i cijele Slavonije«, u ponečem
sličan he rcegu.
Ali u to doba razvijenog feudalizma mje nipošto bilo mo-
buće povu ći čvrste granice medo pojedinim upra"nim oblastima.
U istočnom dijdu Slavonije Baranjska jc iupanija. sa središtem
u Uga rskoj. i klllin ijc još obuh atala neke kraj eve julno od Dra -
Ye. koji su u crkvenim stva rima pripadali Pcčujskoj biskupiji.
a mač"anskom .ie banu bil a posli je 1310 podložena Vuk ovsh
iupanija (ponekad i Pofd ka).
U skladu $3 svojom osnovnom politikom oslanjanja na cr[;:.' u
i srednje dru! tvene slojeve, nife plemstvo i građanstvo. Anžu -
vinci nisu poslije [322 ni jednom prilikom po"jerili bansku vlast
kojem pripad niku starih kndevskih rodo"a u H.,·atskoj. Oni su
ta banove postavljal i isključiv o manje plemiće tudeg porijekla.
koji su imali posjede u Slavo niji i koji su "ećinom dugovali kra -
lju svoj uspon do moći i bogatsh'a.
P01to je razvoj feudalnih odnosa rastotio upravni sisIem kra-
ljevskih župani ja. koji je počiv~o na organizaciji tvrdih kra!j ev_
718
skih gradova s njihov im služben icima. novo je upravn o ured eni"
dobilo u X IV. sl. odrede nije oblike. Kraljevsk e su županije ustu -
pile 5 vreme nom mjesto novim, plem ićk i m županijama ; njima je
dodu~e i dalje bio na čc\u imenovani župan kao predsla" nik kra -
ljev, ke ,-lasti. ali je niže piemstvo sve više ra tvijal o u njima svoj."
autonomiju. sudbenu i upravnu (universi tas nobilium). Područ.l e
no,.ih župani ja (comita tus) nije bilo jedinstveno. nepreki nut o.
I
iaku su one imale svoje županijske skupitine i činovnišl\'o bi rano
, it redova nifcg plemstva. Ako su sc na njihovu podru čju nala -
I.ili posjedi velikaša. oni su ka o posebna .Imdlva. (comi lat~s:
u uiem smislu naz iv za gospo;'t;ju jednoga kornel a. kneza) bIl,
izdvoje ni iz iupanijske uprave. izuzeti ispod "lasti tupuna i iz-
ravnO podloženi banu. a iste su povlastice uiivah, tak oder erkv~ ­
na vlastelinstva i slo bodni gradovi. Ali je kralj 1369 osl obod,,, ,
lr:::nezl1Ve Blagajsk~ i od tc zavisnosti pa ih neposredn o podvrj:"au
scbi. Preostali leritorij županije bio je podijeljen u dlstrik tc. ko -
tMC; bila su to ugl:lVllom podr učj" nekadašnjih malih župa .
ostataka seoskih općina (zbog če!>" so se nazi"aia i generationes.
bratstva). kojima je upravljao "mnes tcrreSlri~ ( ~plcm ensk; ~
i UI)Rn). kao i maIlji kotari oko kral.i ev~kih tvrdih gradovR 1,,><1
I upravom kaštelana (graš~aka. ]Jorkulaba).
Takvo iupanijs ko oreden.i'" koj emu ic <I1.orom bila nO\'a
upravila organizacij" Ugarske, provedeno Je II Sl:"'oniji prete-
ino jo! u početku XIV. st.. a južno ot! Gvol.da tek poslije 13f,O
istom je u to v~ijeme po nekoliko stari h. manjih lup:! II H rv at·
skoj spojeno u vcće iupanije sa središte m u nekom kra ljevskom
gTadu, a molda je na taj nač in nastalOl i Poljička županija niie
Splila. u kojoj su se. kod ondjdnjih "didića ... najdllf.e otuvah
tral;ovi rodovsko_plemenskog uređenja kod Hn·l\la .
Uprava je U to vrije me bila jo~ u,·ijck najuic pOVe1.allOl sa
,udo·,'anjem. Podanicima su izricala pravdu njiho,·;). gospoda:
pl emićima ~plemcnski stolov;~ (u p1c:mi ćki lll općinama ). Iup::ni;-
ski stolovi i banski stol. u kojem je bana !astupao banovac: a
gradanima slobodnih grado,'a njihovi suci. odnosno 1;:"'(1 pri!;" no
5udiite tavernikai ni stol nz halje'·u dvoru. Ako sc nije sudi lo
premR IlTopisima stawta. presude su uglavnom donoše~e na .le-
Ulcl ju običajnog pr:I\·;).. Ono je na jugu od G,·ol.da bilo loh ko
719
 'f

TADI.A J.,x)txm
razvijeno. da je. osobito svojim baštinskim uredbama, utisnulo
posebno obilježje o11djdnjem pravnom životu, pa se u i7.vorima
X IV. st. izričito ističu običaji i prava ~ plc!"enitih ~ Hn'ata (con_
suetudines. iura Croa torum ili Croatiae). odnosno "pravda J za -
kon hrvatski~.
Medu takva prava ~plemenitih~ l-hvata ubrajal o se i oslo-
bodenje od plaćanja svakoga izravnog porel.a ili daće, U Slavu_
niji je. naprotiv. svak i slobodni čovjek. pa načelno i svaki ple-
mić morao plaćati marturinu. izravni porez na zemlju po jednom
sc1j~čkom scli~tu ili ])lemićkoj kuriji. i .lobit od kovn ice (lucrum
camerae). koja je u ob liku izravnog poreza (collecta septem d{'-
nariorlJm ) zamijenila nekada šnji prih od od sva kogodi.n jr z~­
mjene novca , Oba su ta poreza tekla lJ banskll blagajnu (camera
banalis). a odatle jednim svojim dijelom kralju. Osim nj ih spo-
Spal31inu s. nov~C li:r.d~ Spt ila iz XIII. Sl.
minje se \I XIV. st. i novčana daća banovština ili banUina. ko -
jom sc otkupljivalo banovo pravo na stan i hranu pri obi1aženjn
zemlje (i us desccnsus. zalaz ).
Kra lj Ludovik je nastojao da u Slavoniji uved" ugarski po-
rezni sis tem. U Ugarskoj je luerum camerae 13:!3 odnosno 134~
~amjjenj en t. zv, portalnim pvrezom (od vrata. kro z koja mogu
proći sijenvm ili žitom natov;lrCJl;l kola ). pa j e kral j ]3,'>1 proširio
tilj porez i na slavonsko plemstvo ~i ,."".:d l1 Save i Drave .. te \I
županijama l'ožcškt>j i Vuk(lvskuj. oslob;ldaj\lci ):il pritom "d
plać;mja marturine i daće OIl sedam o e nara. Premoa jt: to ZJlilči)\!
nt:k o smanjenje poreza. ta sc reforma - zbog otpora plcmstv;l
- u Slavoniji nijI': provela. pa se marturina i dalje p l aćala.
Ali je Ludovik 13,,] s uspjehom opteretio ])U(lložnike na kra-
ljevs koj i priviltnoj zemlji plaćanjem L zv . devetinc od žita i
,
vina (!lonae) gospodaru za pokriće njeguvih vojn ih potrebil.
Tako su svi podložnici hez razlike bili izjednačeni u jednoj oba - Aanovcl Iz kraj~ XIII. SI.
v ezi j;1Vnopravne prirude. k oj;) nije z""' isila 0<1 njih ova dogo-
vora s gospodarom _ Kako su uni u to doba plabli i desetinu
c rkvi. a wome gospodaru davali darov" i tlaku. bili su od sre-
dine XIV. st. i pravno sasvim odijeljeni "d ostil lih d r uštvenih
klasa, Tim e su feudalni odnos i hil i dokraja izgradeni,
Organizacija uprav e. sutlo,'anja i financija bila je prije sv,>
ga zadaća sabora, koj i jc od kraja XIII. st. postao stalna usta -
!lO\'a feudalnoga pol i tičkog uredenja. Svako od obaju upravnih

720
I
J Novac knezo,' a BribirSkih Iz Xl \'. st.
 r
'rAB!. ... I.XXXIV
područja Hrv atske imalo je svoj sabor (gcnera1is cong rc:gatio).
koji je ban od vremena do vremena sati"ao po na logu k raljc,'u
ili hercega" u, Sabor nije u X lV. st. imao jooŠ ločno o(hedcn sa-
stal' niti djelokrug rada. Svaki je plemi ć. i veliki i mali, im ao
pravo ua ga polazi. il ponekad bi se na saboru pojavili i pred-
stavnici slobodnih gradova.

I I. EkonolD.'lko _dru štve na s truktura Hno at5kc: u XIV. 5Ioljeeu.

Usprkos činjenki, da su se medusobne borbe i nasilja reuda-
laca morala mnogo puta ncpoI'uljna odraziti u daljem razvoj "
proizyodnje i razmjeni proizvedenih dobara , robno-novčani od-
nos i pokazuju u X IV. SL II cijelosti. nesumnjiv napredak. T o
je, dakako, znatno olakšala politika Aniuvi naca, koj i 5U nove
izvore i oblike privredne djelatnosti, što SII im pružali rud nici
i gradovi u Ul!urskoj , umjeli iskoristiti u inten:su svoje dina-
stilke polit ike. Oni su na toj materijalno jakoj podl o~i usrjd;
da za d u.!:e vrijeme potisnu razor ne snage fendalnog društva i da
po hjedom nad Venecijom osjgu~aju zemlji ne smetani pos jed mor -
ske ohale. Prema tome. ekonomski napredak Hrvatskc II XIV. $1.
znatnim je dijelom rezultat općega raz,'oja u cijelom pa nonskom
basenu.
Nema, doduše. du,'oljno konkretnih podataka. na temelj u ko -
jih b i se moga o pratiti porast proiz Yodnih s na ga u tom razdo -
blju. Ali činjenica. da Slavonija svc do 1384 kuje ~\"oj vlas tit i ,
nOl'a c. sre brni banovac. kojemu vrijednosI lamo neznatno opada.
da nj ezina trgovina obuh'·a':a vrlo različit e proizvode poljop ri-
vredne i domaće rad inosti, a da se novčana re nta IIiSlo vrijernI.'
sve više učvršćuje - sve to upućuje na povećanje proizvod nje.
koja pretpostavlja i stalan. iako razmjerno "rlo spor porast pro-
izvodnih snaga. Tropoljni sistem u obradi"anju zemlje. p roširi-
vanje obradivog tla krčenjem l uma. svc lira upotreba .'oden e
snage u mlinarsh'u. pojačana I) rimje na željeznih oruda za rad.
iznoknje nekih proi~voda kućn e radinosti na trg (u~ 0$ta10 i do-
mate čo he naz vane .. daro,·cc~ ) I)ok,uuj u velik udio poljopr;"
vrcd~ U tom razvoju.
Premda se zm'isno stanovnihvu na selu i dalje razlik o,·alo
medu sobom po svoji m o bavezama prema vl astelinu. a ekonom-
ski je napredak i sam omoguc;\'ao oalju nje,l!"ovu diferencijaciju.

I(acedral a u SIbeni ku . Iscot"1 di o (XV. st.) 72!

-
 ipak sc ono donekle ekonoms ki i pravno ujednači valo. U ]ln'u j
polovini X IV. st. ne stalo jc najzad osob no neslobodni" serva.
U ,·.d ima se viSe ne s])ominju slučajevi prodaje i poklan j anp
nasljednih scn'a i a!leilla. kao u drug oj polovini X II I. 51.. a servi.
koji su 1)0(1 Medvednico m poviše Zagreba obradi" aJi kaptolske
vinogr;jde i bili osim lu!;" obvezani na različitI' slulbe. izjedna-
čeni su i pra"no S ostalim podložnici,na onim časom, kild SlI bili
vptcrcćcni plaćanj em marIu rim:. koje dotada ka" servi nisu
plaćali.
Dalj i stupanj II lOm procesu ujednac:i"anja hijaše u"ode njc
t. ZI'. dcvctinc 1351. Tim je či n l)m odnos kmeta !,remOl vla~te1inll
izgubio sl'uje pr;'"alnopra"no obiljdje, i vlastelin nije više ni
leoretski irnao pravo da svoga kmeta oslobodi "d te obave ze,
koju ~e sastojala II jednoj Sf:drnini do jedne desetine prirod"
s kmctU\'a zemlj išta.
Uza sve to km et (eolonus) iadrfao je svoju re!al;"llu siv-
bOOa. zbog čega se u vrelima i naziva slobodnim pod lofn:kom
(s nbditu s libe r). On može posjedovati i obradi,·.ni zemlju na ima-
nju drugQg .. g ospodara, il može se i preselili nll drugo ,'Ia.ltclio-
sI\·o. Ali upravo činjenica. da se to njego\'o pravo od kraja X II I.
.It. uvijek iznova potvrdujf: zakonom. dokazuj<:. cl;! j e ono hilo
II zbil ji sve višf: idvfeno snmovolji ,·lastelf:. Kmel nije dodll~e bio
zakunum prj,'ezan za zemlju. ali jn jf: mogao napustiti salllo ul'
..d red ene uvjek: . Ia dubije dopuštenje i d;! ispuIIi ~"e dužllosli
prema svome guspodaru. Kako je potreba 1.., "ulnom snagom
bila velika - ~crna "' rn rt~ u Hf:dini 510Ijf:(a zacijelo ju je samo
ptlvećala - kralj je 1.'165 čak izričit o 7.;lbru nio. da vlastela kro z
Iri I>odinf: un pće i primaju IlIde kmetove. A upra vo $U iz sedam-
de~etih godina poznati neki slučajf:l'i Ol;m;! nja kmelu"" u hrvat-
~kim k r"j evima. Tako j~ s<:lmo u jednoj pril;(i ISi2 dva<ie5f:1
i osam kmetskill obitelji nasilno odvedeno ~sa svim njihovim
,lobrima, s tvarima idOlIHwim a ...
Oba"cze kmdova sastojale su se od podavanja (ce" sus, d o-
hodak ) ; služba (s~ n'it ia ) " Premda j e bilo kmeto,·,, -dolljaka. koji
I SII sa svujim gospodarom sklopili prav; ugovor (pac\Um ). bilo
ih je i bez lakva fOl'malnog ugovo ra. Tek II statu tu ugrchačkog;;:
kaptola 13S4-j·1 p"'i su pll! sistematski popisane dužnosti i pu-
davanja pmlložnika. Pl'ema njemu su kmetOVI na zcmlj:ullu. koj e
•
, -
-2"
je 1.:"1'101 držao II zajedničkom vlasni§lvll, bili manje ..,pterećell;
dui"..,stima negoli k metovi na predi jima pojedioih kanonika. Svi
su doduse Illorali plaćal i marturinu i t. zv. izvanredni porez il i
dacu II nOVCII i prirodu, svi $U morali darivati vlasieli na ,.daro-
vima. (mun era ) ba rem o Boliću, U5 krsu i Sv. Stjepanu islulili
nlll »Sos f'u;~innnH ili tlakom. ali ~\I obaveze kanoničkih kmt -
10V:1 bile tde. a i pojedini su kanonici jače iskorišćivali svoj<'
kmC\ove. Redovita j e tlaka zajedničkog km eta iznosila dvanaest
d:ma u godini. a kanoničkoga dvadeset i kst. ali je ona - 5 o bz i-
rom na l)odvHz, dopremu d,,"a. izradbu kolaca 1.01 vinograd. razli-
čile grad n je i d r, _ b ila OSIvari veća. Koliko je gosp·odar bio
zainteresiran na tome radu, pokazuj~ odredba, prema kojoj km et
lllože olkupiti tlaku od jednog dana s parom volova za če lrde set
denar" - mal'lurina iznosi u to vrijeme IS dcnar~ godiš nje -
a wtlučnik. (kak o se kasnijf: naziva ) dobiva od gospodara na dan
5vega pola .. dohroga hanskog denara ... Da su li pTopisi sta tula
predslavijali ~apravo minimum zahtjeva prema kmetovima. s"jc -
dokOni je sam pisac statuta. koji I)OVeĆavanj e tih zahljen od
str,lIlc p-ojedillih kanonika po bija, uz os talo, objašnjenjem. <1:\ ~II
kmctovi ipak ljudi (w ... colonormn, qui. si servi Suni tamcn
homines suni .. ).
Premda je znatan dio slobod nih ljudi. slulbenika kraljeva
grada (i obagiones caslri) i pripadnika nekaddnjih seoskih Ol>ti-
na. uspio da saču"a svoj u nezavisnost i da s "remenom dobii e
priznanje pIcInstva. ipak su i \I X IV. st. mnogi od nj ih posta li
zavisni kmctovi. Oni su to postaj ali silom ili su se sami. zbog
nci mMtin e i gladi. predavali u kmetstvo. Nasilni gubi tak sl..,-
bode nije sc ograničal'ao na nemoćne pojedince: ima slučaje"a
_ a ti su u XV. s t. postali joJ češći - da su čitave plemićke
optine (general.iones) pretvorene u kmetove.
Medu neplemenit e ljud e. koji su oslali potpuno slobod ni. idl l
crkveni vazali. L Z". predija listi. koji su za vojnu službu \lži" ali
reud s kmetovim;: i. \lZ ostalo. zadrfa,'ali od marturine jednu tre -
ćinu. Premda je predijal;!ta bilo prije i na imanjima druge via-
stek, od XI\". st. spominju se oni samo na erb'cnim posjedima.
P okušaj predijalisIOl zagrebačkog biskupa. da bo rbo m slel:ml
plclllicl; u slobodu. svršio je 1340 potpunim neuspjehom.
723

Na području primorskih grads ki h općina u Dalmaciji i dalje
se odrfao kolo na !, ali se ta m o~nji colonus bitno razlikovao od ko-
lona. kmeta. u Slavoniji. On je drho zemlj u u zakupu i obradi-
vao je isklj učivo na temelju ugovora pre ma običaju dotične grad-
ske optine, dajući vlasniku polovinu ili t rećinu svoga priroda.
U X IV. st. sve su čdće vijes ti o Vlasima. orlnosno Morla -
cima u ufoj Hrvatskoj . Prvi sc put spominju u izvo rim a J32s!
ka o saveznici bana Mladena ll. Bribirskoga u bor bi s njegovim
protivnicima. a jeda n podatak iz ]344 govori več o nj ihovim ka -
tunima sje\'erno od Velebita. Ti su se gorštaci do kraja X IV. st.
proiiirili čitavom Hrvatskom od Neretve do Gvozda. Sa svojom
stokom spu~ t a!i bi se zi mi na područje pojed inih primo rskih gra-
dova, koji su sc tome odluč n o opirali , pa je na pr. T rogir imao
privilegium regale. prema kome sc VJui ne smiju zadriavati na
njego"u teritoriju. Ali su Vlasi tada ufivali potporu drfav ne
vlasti. jer su večin om bili ,.kraljevski _. t. j. podlo!ni samo kra-
lju, kojemu Su pla ćali ~podimni du kat_ i služili ka o ko njanici_
Vlasi nisu bili samo ljudi od redena zanimanja, premda su sc
tada isključivo bavili s t očarstvom. Oni su prvobitno bili roman-
skog po rijekla. pa su njihovi potomci d" danas sačuva li mnoge
romanske nazive u vezi, uzgojem stoke. A već najstarije vi jesti
prikazuju ih okup lje ne u posebnim ujednicama. koje su saču­
vale neka obilježja rodovski!! odnosa i uih'ale naročite slobode.
osobilo u sudovanju. 2ivjdi su II katun ima. zbog čega Sll ih po-
nekad naziva li i cat.marii. pud neposrednom vlaJiću svojih kne·
zova (comites. primicerii) i vojvoda. Te su sc univ ersitates Vala-
chorum toliko izdvajale iz za jednice svega ostalog stanovništva.
da se koj i put razlikuju od driave u cijelosti ( ~strana Vlaška_o
totum rcgnum Croatiae cl Valachi in eo e~i$lenies) . Uza sve to se
zajednice Vlaha nisu sastojal e nd lj udi jednak oga materijalnog
i drll;tvcnog položaja. Direrencijacija je u njima, koliko mQ7.e-
mo sud iti iz ndto ka snijih podataka, već tada znatno uznapredo-
,·ala. Tako sc. na pr., u opčini cetinskih Vlaha na gospoIliji Ndip-
č i ća ,.dobri Vlasi " ili ,.dobri mufi katuna ri" kao društveno
ugledniji sloj starješina odvajaju od svojih ~ljudic. Poneki od
tih mogao je biti tako ~u bog . ter sira nima_o pa sc zbog toga
njihove dužnosti prema gospodaru razlikuju prema tome, da li
imaju ili nemaju ~scla ~. I. j. svoj zemljiIn; posjed. Onaj, koji
-
im~ scio, ~slufi s u nčom", nepoznatom dačom u novcu. onaj. ~ ki
nima scia ~ , dužan je da sl uii kao konjanik, ~!lĆitOIll i 5 mačem. ali
stri'ami i s mačem «. a najsiromašniji medu njima daju gospoda ru
samo nek i neznatan dana k u novcu. Svj su pak morali po s\"a-
kom pojedinom pastirskom "stanu .. plaćati, uz onalo. i .. podimn;
dukat_o
Za razli ku od XIII. st., koji: obilježava osobito postanak
znatnog broja slo bod ni h gradova kao središta obrta i trgovine. u
XIV. 5t. povl astice ne kih medu njima proši rene su i učvr.i:ćene
na pr. time, ! to su podrcdeni sudu vrhov nog tavernika na kr a-
ljevu dvo ru, a osnovane su samo neke nove slobodne \'a ro~i, ka o
Zelina uMoravečkoj fup i ]328, Trg ili Ključ ispod tvrdog Ozlja
na Kupi 13S!9, koji je nast ao premjcltanjem starijeg naseJja u
neposrednoj blizini, Kra pina u kncštvu Zagorju 134i i Kop riv-
nica J S,~3 odnosno ]356, kad a ju je Ludovi k I. obdario slobo-
dama ~g la\' n oga kraljevskog grada" po uzoru Gradeca. Stan ov-
nic i njihov;, koji se u iz"or ima na7.ivaju cives (gradani) i hospites
(gosti ), imaju pravo da svake godine: bira ju svoga suca_,·illicusa.
da slobodno dolazc i odlaze iz va roši i da n eog rani če no raspo-
lalu svojim imutkom. Svakoj je varoši priznato dakako pravo
održavanja tje:dnog sajma. al i su sc one u svojim poda"anjima
il)ak me du sobom razlikovale. U os novu ista prava slobodne "a -
roli priznao je zagrebački kaptol i svom naselju ,.Lepa ves« ispod
Gradee:a 1344 . a Krbavski knezo\' i potndili su USi dotad ašnju
slobodu grad u (civitu ) Skrisi (Scrisia) ili Bagu ispod Velebita.
koji se nalazio na njihovu terito ri ju.
Slobodna opći n a n a brdu Gradecu razvijala se i dalje pod
zdtitom kralj a i u neprekidnoj horbi sa susjednim kaptol om
Zagreba čke biskupijc. koji j c: od kraja X lII. st. uži\'ao osobile
povlasticc na g ra dečkom trgu i tako učinio nje:govc gradan e II
koječem zavisni ma od sebe. Osim dvaju ovećih trgova sedmi čn o
i veli koga godišnjeg sajma kod trkve sv. Marka. koje je održa-
" al a na temelju prijašnjih privilegija, gradečka je optina 1372
dobila pravo da odrfa,"" još jedan godišnji sajam kod fupne
crk vc sv. Margare te ispod gradskih zidi na. U va roši ~u bili za_
stupani najrazličitiji obr ti, od ,.hleoopeka ... koji su zana t obično
obavljale iene, do mletačkih zlata ra. Cehova još ni je bilo, ali su
se: oortniei od sre:dine XIV. st. ud ru!;\'ali prema narodnosti i vrsti
725
 ,--
I
obrta II br.. l u\· , \ inc: (cunfratcrnita$ ili calc:ndinum ), koje: j e md -
zir ... lu gradsk u vijece. Tako sc sl,ominju bratovšti ne Slavcna. Lil'
(;na i Nijemaca, pa zadruge mes;, r .. i kl obučara s iza bra n im (Ic-
k,mi",il.. k oje su pretIlDdile budu ćim cehov.jma, ali je hrvat sk i
elemenat bio medu obrlnicim" tako brojan. da jc jezi k j aYuo,!;
živo ta bio hrv a tski. Grade c je sa susjednim Zagrebom postaH
m:di;tc sv ij u t TgoI'ačkih puto\'a II zapadnom dijelu Slavo nije.
Ti su [)u! uvi doduk sa mo ponegdje om ogućiv al; promcl kolima.
ta ko da su ro bu ])Tcnosili ugl av nom konj i i ovokol icc:. ali su Z,,-
greb po\'uivaJi s Pud ravjno1H i preko nj e: .~ !Igarskim i lIlIstrij-
skim 7.cm lja l1la. ~ gradovi nw II sjevernoj Dalmacij i (doli nom
U ne). " Illorem kr,o Senja i Rijeke tc " I"ven~kim I)okraji nallla
i preko n jih I T rstom i sjevernom It alijom.
Zagrebačko je tržiš te. prema tome. f;'\l\'atalo ,'eć II XIV. st.
<l osta ši roko ro<lručje pos lovnih inte resa, II nj emačke i talijan-
ske zemlje i!vo~ili lU se pona j" iie '·osal:. dn'o. koža. svinjc- i s\(.-
ka , a uvozili julno voće. kolun ijaina To ba. sol. raz liči te "rsle
leh ti lnih proizvorIa (čak i7. Kol na ) i drugo_
Premda su gr arlečki gradani. kao i kler u\lpce. bili os le.hudeni
"rl plata nj .. ('ar int: Ila ])voz i iw o2 ro be. t. Zv_ t.i cesime (Iri-
deset ine). koja je iznosi I" tride ~eti Jio od vr ijed nosti rn be i il<la
II korist kral jice. a nisu bili clul ni (1:1 plaćaju n; m itnicu I\i bTe>-
da rinu. ipak je trgovi na nai1inila na različi te sme tnje. Om e-
tali $U je t r id esc tni ča r i sVfljim Tl('.!akonitim zah tjevima. vla -
I, s tel a otvoreno m pljačkom. seljaci I)rekupava njem cesta i na -
platom za njihovo po nu"no uspost:I\·ljanje. a j o~ se i u drugoj
polovini X IV. $\. pri mjenjivalo kolekti vno jams tv o Z;1 d ugo, 'e
pojedinih s ug radana i t. d. Jo š uvij e k su i po moru plja1:kali gu-
sari, pa S\I Ollli ~ ani i II XI V. ~t. često ollJetal i trgovinu i~",cd"
naš ih pri m orskih sradov;1 i su pro tn/! t ~lijanske obale.
O slo bodenje Dalm acije oJ mletačk e vlasti takod er je u prvi
čas nepovoljno uljccal" n" trgov inu da lm at inskih gradova. Ve-
necija je 13(j~ zabrani la. da nje~ine lade ukrca vaj u u Dalmacij;
robu za M ed iteran. al i j e ta smet uja pu tOIkla g rad Ike opći ne da
sa me izgra(le brodc!\'e za dugu plo"idbu i tako I)rcllzmu trgovinu
s Medi teranom u svo je ruk e.
S ra zvit kom trgov ine pojavljuju se novčari. koji svoj ka -
pital ul a tu u zakup držav nih prihoda i poreza _ T;lk o j e 1 3~~
726
g rupa grad ečkih grada na uzela u zakup na godinu cla n:l ue sam o
~I'~dečku kov ni cu banskih denara i t. zv. rlohit han ske konw rl·.
nt~n i wc daće II Slavonij i. " ukupn om iznosu od 155(1 maraka
ili oko 3.'JO.OOO ba nskih dena ra.
U sredi ni X IV. ~t. dovr!ic rw je uglav nom i sh 'aranjc pl emić­
k ut slal da. iako razvitak u tum pravcu pokazuje razl i či te oso-
bi ne lC krajevi ma s o bij u stran a Gvozda. U Slavo nij I jt dodu še
jlli i u sred in i XIV. s\. ponek i slulbenik kra ljeva grada l)()$lao
prOlI'; plem ić (nobili s su\'iens regalis). al i je taj l'ro(e~ pret"a-
r anja slobod nih ljudi u p]emic:e bio ugl a vnom za vrkn. J ed in-
stvenom staldu podložnika s uprotsillv i" se najzad jedinstveni
.'tald plelllića bez obzir" na pu rijc kl o i veliči nu posjeda. T a k(.-
z"anom obnovom Zlatne bule 1.1 .~1, k(.ja je zap ra vo hil a jed:!n
nO" i zak on. p riznat;) je svi ma plemićima bn ra zlike _j edn a i ista
sloboda ~ . a uklonj en:! j e i sva ka pra"na raz lika iZllledu don:l-
cij e. od kralj:. dar ova nog posjeoa. i plemenšti oe Mnosno na sli-
_iedene b:li t ine. Zabra IlOm pod jele plemićkog posjeda i I'rizn~­
nj em pra va nasljeds t,·;) nj eg-m·a II rodu (a vitici tc t) ,,~if! uran:. je
plemstvu mate r ija ln a podl0l>" njegove društv ene i politič ke 11106 .
Ka ko su sc tc prOmjeIle od nosile podjed nak o na plemstvo u Ug;.r-
s koj i Sl~voniji. one ~u lIlatno utjeeal~ i na zbli ženje tih 7.(' -
ma ija. pa će Ic ist ovjetnost kla $nih i s tald ki h interesa 5ve više
odraziti i n nj ih ovim d ržavnoprav nim od nosima. Usprko~ tome
7. l>l iže nj u. slavo nsko sc plem5t'·o nije odrical o svoj ih Ilosebnil,
pra'·a. koja su z na čila neki suvi!ak II odnosu prema povlasti -
cama ugarskog plems h 'iI _ Ta ko mu je pri kraju X IV. $1. prizna tl'
pravo da b"!lu ka o predstavni k u kraljevske vlast i Sllprot~ta\'i
izabranog pro tono((lra. tuv<lrn držav!log pečata. ka o svoga sta-
lcško g preds tavnika.
U Hrva tskoj na jugu od Gvozda nije razvoj tekao u iSlim
ub iici IlI a. i:lk" je " osnovu imao is ti pravac. I tIl su sc upra vo u
X !\". st. izdvoji li jasno pojedini stalcii . pa nij e zaci jelo sam o
sl učajna poja va . da sc stald ka korporac ija dv ana e.~tero hrvat-
ski h brat,o;tava spo m inje II sačuv an im izvorima prvi !1U1 13 18.
iako je pl. svoj pr ilici postojala već u J. polovini X III. sl.. a
pojedin .. se od tih bratsta.-a I)ojavljuju II sačuvanim izvorima
i u XII. s t ol j eć u . Kak o su sc II XIV. st. izrazi genus igene ralio,
pleme ; br~ts tv o. upotrebljavali u islam zna če nj u. očito je, da
 "• ;s •
zajednica ,.d uodecim generationum Croatorum .. _ koji sc na;i,'
u tak,' u obliku pojavljuje tek u sred ini XIV. st. - predstOl,' ja
pltmička bratstva. koja su udrufivala sve one, što ih jedna
ispra"a iz 136J naziva ~pra,·im. prvi m i priroijnim plemićima kra -
ljevine Hrvatske« (veri. primi et naturales regni Croa tiae nobil!s).
U isto vrijeme postoje u Hrvat.o;koj na kopnu i na otocima plem i ći.
koii ni su pripadali užoj zajednici dvanaestero bratstava. prcn~da
ih je »općina plemića kraljevin e Hrva tske. (u niversitas nobilium
regni Croatiae. !360) uvijek ubrajala u plemstvo_ Ali se iz S3C"-
vanih dokumenata X IV. sl. vidi. da su tahi plemići nastoja!i.
da im se prizna č!anstvo u !talelkoj zajednici dvanaestero brzlI·
sta"a i da tako uživaju nj ihova "prava_ i ~objčaje .. , koje su,'re·
meni izvori jasno razlikuju od ugarskih. osobito u baitinsk om
I svećensil'O se služilo nasiljima na jgore vrste. uli ni gradani se
pravu. T o dvojstvo u feudalno j klasi u Hrvatskoj. nepoznat"
iTednjo,·jekovnoj Slavoniji, nije nauka do danas objasnila. Zna -
tajno je. da Su mali plemići trafili II pripadnosti zajednici dva -
naeste ro bratsta"a oslo n protiv pritiska moćnih feudalOlea i da
je Ludo"ik 1., kak o sc 1'0 svemu či n i, uglavnom iz isto/:" razlo glI
podupirao tu zajt:dnieu. Medutim. ni ona sama nije os tala po~te ·
dena od ra>.Ornog utjecaja moćn ih fcudalaca. pa je. na primjer.
bratstvo krba\'skih Gusića. barem jednim svojim dijdom. izgu·
bilo" XIV. st. svoje plcmen!tinc i postalo podložno kne1.Ovima
Krbavskim. koji su se iz njega izdigli i zamijenili ,.plemensk i~
I
sud svojim.
I treca 05nO"na snag a feudalnog poretka uz kralj a i plem -
stvu. crkva, imala je značajan udio u promjenama. koje su dr\! -
'tvo i drbva doživjeli u XIV. stoljeću . U doha premoći velikih
feudaJOlea ona je mn ogo izgubila od svoga j!olemog materi jaln o/i
boga tstva . pa je zbog toga i pomagala kralja u teinji. da ojača
svoju vlast. Ali je kralj i sam nastojao da iskoristi njezin o h(. -
gastvo pa je svoju pomoć pri sakupljan;\! crkvenih prihoda na -
plaćivao udjelolll II tim prihodima. Kako sc u iSlo vrijeme ri_
s kali~am papinskog dvora u Avignonu razvio u čitav sistem ek~ ­
pJoatacije. pritisak ukve na vjernike postaja o je sve osjetljivij i.
Povrh ~vega. svećenstvo je svojim nači nom života i sve livljim
učclćem u trgovini i lihvarsivu samo obaral o ugled. ko ji je crk va
dotad uži'·ala. Ono je. prema riječima biskupa Kafotića iz p .. -
četka X IV. st., slulilo da"lu mjesto Kristu. a jedna glagolja~ ka
'"
I ostata je svrhom i za njih i za druge gradove jufno oJ Velebita.
pjeltll:l iz kraja istog stoljeća. kada je crkv o na Zapadu uzd r-
mala vdi ka shizrna, osuduje svećenstvo, od kard inala na niže.
da slllii samo svome "prevtilom trbuhu~ i da sva koga iskrenog
sljedbenika Kristova -u pokori i uboh"'i" osuduje kao here -
tika. Ne z a čud uje dakle značajna pojava. da je erkva u cijelom
X IV. st. uzalud upotrebljavala nekacI moćna sredstva ekskomu-
ni kocije i in!erdikta. da vjernicima nametne svoju volj,,_ U du-
gotrajnoj i često žestokoj borhi izmedu tagrebačkog kaptol" i
;r"d cčkih gradana za različite izvore materijalnog blagostanja,
nisu !aCOlli cla pri kraju g. 139G 7.asl>U katedralu streli cam a i d;)
j~ biju lumbardama.
Od 1280 do 13-10. a osobito poslije 1318. na podrulju Za-
greba č ke !.iskupije vodili su ogorčenu borbu protiv crh'ene
desetine svi slojevi stanov ni itva. od bana j vlastele do gradana.
predijalista i kmetova. U to se dnba. u nejednakom razmjer"
kod različitih proitvoda. plaćala deseti na na s" e domaće živ o-
tinje osim goveda. na sve vrste iiia i sočiva. na proizvode I'l:e-
larstva. lan, konoplju i vino. pa čak na oporuke i prihode od
mitni c;). mostovine. brodarine i kunovine. Godine 132& zagre·
bački je biskup stekao najzad pravo na puni iznos desetin~.
koja se mole otkupiti no\'cem, a otpor plem stva nastojalo se
ublaž iti na taj način , da mu sc za pomoć pri sakup!janju desetine
prizna pravo na njezin šes naesti dio. Otpor je. međutim. i dalje
potrajao. naročito ondje. gdje se u njemu Ilokatal a tdnja bi -
sk upskih predijalista, da svoj "azalski odnos prema biskupu
zamijene potpunom plem ićk om siobocIom. Ta borba. koja sc od
1337 vodila i $ upotrebom oružja. dokrajčena je 1340 porazom
prcclija!ista. U tome je dragocjenu pomoć pružio crkvi sam kral j .
koji je ionako clobivao svoj dio ml crkvene deseti ne ka o na -
gradu la pomoć njego"ih sl užbenika pri njezinu sakuplianj".
Od toga je vremena otpor protiv desetine imao samo mjesno i
• •
povrem eno l,oacenJe.
12. A utonomija dalmatinskih gradova i njiho,' un \1 traš nj i raz -
voj od X II . JI. do pada pod Venecij u. _ Auto nomija. koju je Ko-
loman priUlao grad skim općinama u bizantskoj lemi Dalmaciji.
729
 Oni. koji ~ U jc vei; imali. nast ojali su da je zadrle ili č ak i pro.
~irc. a druSi su tdi li 1.<1 lim. da je steknu. J edn o i drugo zavisil"
.IC od odnosa svakoga pojed inog grada prem~ politi čki m sna _
gama u njeguvu susjedstv u : ul:arsko-hrvat$kim vladarima. hrv at-
skim feudakima i Veneciji. Kako je taj od nos bio s VN: mcnOlll
I,odvrgnut stalnim promjenam:•. au tonomija pojedinih grado\';!
redov no se mijenjala zajedno s njih ovi m političkim polofajem
Prije $\'ega su se dugo trajna vlast Ve necije nad nl ocima
Krk om. Cn:so m (s Osornm) i R ~bo m ka" i Ilporna borb:l Z:ldr<1
protiv mleta č k e v la ~ t i mora le odr<1zi ti u vci;cm ili manjem ogra.
ničenju njihove aUlonomije. osobito u iz boru kneza i bisk upa
Split jc ~vuju auton omiju sačuvao uglavnom newknlltu. l '
\'ri jeme sve osje tl jivi je" prit iska ~ 1I 5jednih (elldala~a. on jc
1239. po s:wjct u red o" nib Mah:: braCe. koji su tek nedavn u
do;li iz Ita lije. uzeo za načeln i ka. l' ole5tatOl. GOlrg:I1lOl dc Ancin-
di s iz An co ne. Taj je prema IImru talijlInskih gradU"a organi -
7. irao Split kao pravu knmunu. prn' medu dalmatinsk im gTrulo-
vima. Dotad su se Splić;lIli upravljali po (h'cv nim ~dob rim ohi-
čaji m n .. . n Gargml sastavi te »o bičaj e_ II ureden kapi illi arij i
doda im »mn ogo drug ih 7.:1kona_. Tom je prilikom bilo odr~­
deno. da se mjesto kneza bira ubudu će na godi nu dana potestat.
Gnrgan je dod uše udario čv rs te temel je daljem komunalnom
životu Splita. ali su upravo njeg ove reforme najvi~e potnklc
kralja Bclu IV" da poj a ča svoju da st nad Splitom. Već 12H
I morali $U se S pli ćn n; ohvezat; . da cc za kn nn birali ubuo "ć"
I sam o podanik a ugauko- hrva l5koga kralj a . ali im je Bela ; ~am
nametao kne1.ove. a Kolomanov pril'ikgij ni je im uopće ni P" _
t\Ttlio_
Ipa k je Splilod 125 1 dalje birao u7. kneza. koji redovi t~, nije
stolovao u gr:ldu, takodcr potcstnta. koji je stalno b"rnvio II gr adll
i njime doi stn upravljal>. Za raz liku od kneza. koji je bio iz
Hrva lske ili Ugarske. potestat je goto vo u" ijek bio neki ~tru tnj ak
iz !talije, vjdt uprOlvl janju i za koni ma. Ali n i 10 ured enje nije
ostalo nepromijenj eno iz gl,dinc u go(linu. Bilo je i ka snije
~l učaj c,"a , da je Split imao knez;t i da su ZOI vrijeme njegove ne-
n azočnos t i upr:.vlja li sradOlll suci (iudices). a ponekad nije bil o
ni kn e7.a ni potestatn nego samo sudaen. U dobn kn~zova Bribir-
skih. od 1273 do 1322. Split je uz kneza iz tc porodice imao
730
-
uv ijek i potestata. koj i Je zacijelo bio birnn usporOlzumu
s knezom.
S mnogo manj e poremećn ja održa vnin sc aut onomi j:1 Trogira .
Na l aZt':ći sc u plod nom i dobro na"odojenom kraju. or. je biu
mjesto. u kom e su u prvom redu živj tl; posjednici zeml iii ta.
obrtni ci i 7.ell)ljoradni~i, uz nesto malo trgo\" ~ca i m()rn~r n. 'Nje-
go\' smjdtOlj nOI moru nij e bio tak o ista knu t ka o koe! Z adr a.
zbog čega ni je posta o loliko ka o Z~dar predmet m l etačkih aspi-
racija. a n ije imao ni kopneno 7.1lačenje Splita, gdje se svršav ao
najpovoJjni j i i go tov o jedi ni prolaz iJ: primorja južno od Vele .
bitn u poz;ldi n". u H n'atsku i Bosnu. Za ra diku od Zadra i
Splita. 2ahl'a l j uju ći povol jnim uvjetima svoga skrom n ijeg ra? -
,'oja . Trogir jc uspi I' da svojti autonomiju sačuva ne oslab!je nu .
nli je - protiVilO Splitu - zacl rfa o tak oder stari na čin komu -
nnlnog ure denj a. On ic II XIII. st. redo"i to birao za kneza ko -
jega hn·Olts kog feudalea. " oepos rednu su upravu vr~ili suci. 1'0_
slije 1241 rektor. a katkad. od 1243. i po \cstat - isklju tivo d,, -
maći plemići . Trogirski j e potestn t već od pocctka bio 5nmo iz-
vrl ni orgnn grad skog vijeća i predsjednik suda. a vr h"v"u ;1:
dast. iako 5nn1O nominalnu, imao kn ez. Ni tu sc po te~tati ne
biraju redovno wa ke godine. pa je grad I'esto hez njih . a nepo,
sredni su p redslavni6 \·lasti. uz kncza. Slici. Sloviše. 1269 i 12i l
nemali grad u ni kneza ni potest"ta. a dast vrJe ~(onsule! co-
muni s Tragu rii~. Svi su ti nosioci vl asti. POl i pMcst;]l i. dn 1?83
bili iz uga rsko-hrvats kog kraljcvsl,·a. a zn ti m uzima i Tro;-ir
5tručnjn k e iz Italije za polesla tc.
Sibe ni k. koji sc prv i plll spominj e 1066 kao kraljevski »<.:a-
str um ~. razvio se doskora II , ako velik o grad ško naselje. da m u
je kralj ispravom od 116i pr;1.nao aU lonom;; u prema trogirsko,n
lipu. Iz tc S~ ;sprnve. uostal om. razabire. dn sc grad već pnJe
\IIHal'l; ao po svojim lIIunicip,. lnim z.1 konima. a da je 11 6i bi"
u svemu izjednačen s ostali m gradovima.
Nin je 1205 do bio s lične povlast ice od And rije II .. kOJI mu
je zajamčio pravo rl;, bira ~vogil kneza slobodno i odakle ;l;e! i
i , la taj kn ez upravlja g radom prema njegovim stnr im obilajitna.
Keki posc bn' privilegij. kojim bi kral j 'bio udijelio grad sku
samoupravu i Skrad inu. nije doduše pOUla t. ali sc grae! ! 294
spomi nje i zričit.o kao ~ k omuna .. sa svojim sucima i vij ećem . a
i 31
13001 pritnaje m\l ban Pa,·ao Bribirliki punu aut onomiju. Lu-
dovik l. daje m u najzad sva prava, sloboš tine i statute. koje ~u
imali i drugi dalmati nski gradovi.
U XII. st. javljaju se, najprije samo ka o mjeSla. također
Hvar i K orčula. !lvar se 1202 na~iva vcc gradom. koji ima urr -
denu komunalnu upravu i gdje se sudi po gradskim običajima.
Kada je 1331 bio konacno redigiran njego\" statut, VcnecijO! _
pod čijom je vlašću bio tada !-h'ar - priznala je ujed no sa
statutom i njego"n autonomiju. Kor~ula je bila tak oder već
autonomna komunn 12ti5. kO!da je sasta,·ljen njezin slatu\.
Svi ti novi grado,·i razvijaju i odrJ.avaju svoju autonomiju
uporedo s onum ~tarih gradskih općina. tako da u tom~ ncmn
u XIV. s\. medu njima nikakvih razli ka . Međutim. a utonomne
komune !-kara i Korčule r azlikovale su se od gradova na kopnu
po lome. ~to je autonomija tih gradskih općina bila ograničena
na gradske zidine. a njiho\' teritorij izvan zidina bio njima pod-
ložan i nije ni u kojem obliku sudjelovao u Velikom vijeću, pa
ni U kasnijim puckim skupštinam a. Komuna Hvara. u početku
_kom unn Hvara i Brača ... sastojala sc naproti,' od I·h ·ara. B rača,
Visa i obližnjih manjih otoka. a zatim H"ara i Visn sa susjednim
otocima. Kom una Korčule takoder je obuhvatala istoimeni otok
i manjc oto ke u blizini. U oba slučaja l)redstavljao je komunu
cijeli njezin teritorij . a ne sam grad. koji je zapravo bio samo
;Iavni grad komune_ I'rema to.ne članovi Velikog vijeća nisu
morali stano"ati u gradu. a ipak lU bili njego,·i I)UnOp ravni čla­
no\"i i mogli preuzimati sudačku i druge komunalne dužnosti.
Za vrijeme Jlri\"T~mene mletnčke vlasti nad T rogirom i Spli-
tom od 1322 odnosno l32i do 135i. izgubili su i ti gradovi pravo
da slobodno biraju kneza; slala im ga je Venecija od svojih
plemi b. On je up ravljao gradom zajedno sa sucima, koje je
biralo Veliko ,·ijeć~, i sudio s njima u ci"il nim parnicama. a u
kaznenim parnicama sudio je sam na temelju gradskog statuta.
S povratkom njihovim. kao i sviju drugih gradova i otoka. pod
"Inst u;arlko-!JrI'atskog kraljn 13.S8 nije odmah II potpunosti
usposta"ljena i njihova autonomija. Ludo"ik I. nii e doduše dirao
u njiho vu unlltrainjll samoupravu i do puštao j~, da uzimaju 1.a
upravljanje grads kim poslov ima ponekog pravnika iz !talije kao
po testa ta. ali je do kraja života naređ ivao. koga treba da izabe ru
, 1334 .zaklju čilo da ~za tvori "" Veliko vijece za svakoga. ~iji otac
732
i primc la kneza. T ako sc na pr. trogirski knez Franjo Jurjev
iz Zadra izri či t o naziva ~po naredenj u kraljevu comes~.
Slabljenje kralj evs ke vlasti poslije Ludovikove smrti 1382
i dugo razdoblje: unutrašnjih borbi II ugarsko -hrvatskom kral je\"-
stvu, koje su Dalmaciju privremeno dovele i pod vlast bosanskog
kralja, bijahu uglavnom pO\'oljni za odr!anje autonomije grado-
va. Tako Split bira po volji kneza ili ga zamjenjuje .reklOrima~
izabranima na mjesec dana. a 1390-95 nalaze sc na ~e l u gradske
uprave .rekto r i i suci .. , pa zatim. osim njih. ope t izabrani knez.
Veliko vijeće u Trogiru takoder je [S7i donijelo zaključak. da se
uz kneza biraju ubuduće svaka tri mjeseca po tri rektora. a 13Si
sniženo je vrijeme trajanja njihove službe na dva mje!eea. Za
vrijeme Hrvojeva herceštva 1403· 13 Split je morao primiti za
kneza onoga, koga mu herceg odredi. ali je s njeg ovim padom
opet stekao prijaJnju slobodu i zadrfao je: do ko na č n og pada
pod vlast Mleča na . Ta je. naravno. odmah duboke> pogodila
njegovu autonomiju, jer mu je slala kneza iz Venecije i sm jestil a
ka!telana s posadom u sam grad. To je Venecija. uostalOJll.
radi!;, i tl cln'girn svojim posjedima.
Već u X IV. st. mijenjalo se pod njezinim "ećim ili manjim
utjecajem i prema nje~inu Ulorn takoder unutrašnje ur~denjc
dalmatinskih gradova. Premda sc plemSIl'O već do tog-a "remena
formi ralo u ,·Iadajuću klasu pa je čak i bogatom i moćnom
svećensh' u onemogući l o da izra"no utječe na upravu grada_ ipak
•
je u rjdavanju važnijih pitanja sudjelovalo i cjelokupno sta-
novništvo. dakle i gradski puk. p1c:bs, u gradskoj skupštini. U to
je vrijeme još uvijek poneka obogace na pučanska porodica
mogla biti primljena medu plemiće. Ali je s vremen om eksklu-
tivnost plemstva. ko ie je u svojim rukama sve više okupljal o i
vlas t i prihode. ra sla. a zatvaranje VelikOj:" vijeća II Veneciji
129i još ju je i pojačalo. Tako je plems tvo i u Splitu donijelo
133~ zakun. prema kome ne može ,-iše ući u Veliko \"ij~Će. t . j.
u plemstvo uijedan pučanin. Trogirski statut od 1.'122 nije iiuo
tako daleko. ali jc i ondje bilo primanje pučana u pJemsl\·o
uvjetovano dvotrećinskom većinom u Velikom vijeću.
T aj je razvitak bio toliko opcenit, da je i plemstvo na j-haru
733

i djed niSl1 bili njegovi članovi . a plemstvo na K orčuli ugled alo
8C II .,rimjn H "ar,\ 1356.
Tt: promjt:ne nisu naravno provt:dene bez unutrašnjih burba,
koje ~u u ne kim gradov ima do bile obilježje inazi ti h klasnih
sukoba i gradan~k ih ratova. Gradsk i puk nije bez otpora primio
pretvaranje plemsh'a II is k ljučivog gospodara grada . U Trogir u
( 13Si). Šibeni ku (1358) i Splitu (139S-1402) pui':ani Su prNjerali
plemiće i na kratko vrijeme sami preuzeli vlast. Ali je plemstvo
]lonaj"iše POfll()ĆU drZav ne vlasti svagdje uspjelo slomiti otpor
pučana. iako sc l)()rb~ u drugom obliku nastavila i kasnije. pa i
'a mletačk e vlada,·ine.
P u čan; su se uli-Iavnom bavili obrtom i trgovinom . Oo kovača
do najfinijih ci zel atora i zlatara. od drvodjelja do savr-'cnih
drvorezbara. od iz r ađivača ribars ki h čamaca oo graditelja vc.
likih brodova. od neznatnih klesara do k ipara-omjetuika. od
graditelja običnih kuca d() majstora. koji su podizali sjajne kam-
panile (zvonike j - s"i su sc ti oh rtniei i m!ljstori mogli naći po
dalmatinskim gradovima. Osim njih bilo je ta koder Jlostnlara,
pe kara. krojab. limara i drugil,.
U većini gradova ob rtnic; ni<l' imali p()sebnih društa"a po
zanatima. nego su se gubili medu članstvom raz l i~itih vjerskih
»bratovština«. Ipak su ponegdje omovane i bratovštine samih
obrtni ka. Tako Sll. na ]l'-. u R"bu pMlojale bratovštine mornara
(fraternitas mar ianorlIm ). brodograditelja (calafatoTum). 7.I<ltara
(allrificum ). kovaČ<! (ferrariormn), ribara (piscatorum) i strije-
laca (balistMiorllm ). U Splitu je iz tnga razdob lja poznala samo
bratol'>iina mornara sv. Nikole od Zdorija, osaovana 1349 7.bOI;
z!lštite interesa brodovlasnika. kapelana i mornara.
U vezi s pomorstvom imil od ~ana t a osobito značenje brodo-
f'r~dnja. koja se II dalmatinskim gradovima razvila vrlo rano.
Već u XIIl. st. imaju Split i Trogir svoja brodogradilišta. u ko-
jima S~ gr!lde d(Ista ,·elike Jade. Ratujući proti,' Omi~an;l . Spli-
ćani su 1239 mogli u svoje lade smjestiti odjednom 1200 ljudi:
Ulme li se, da su to bik samo osrednje lade. od kojih je svaka
mvgla da ponese oko 30 ljudi. Spl i ćani su tada raspolagali sa oko
40 lađa. Svoja su brodogradilišta imali nadalje Zadar. Hvar.
Sibenik i Korčula , čije je hrodogradilište bilo na glasu već u
XV. stoljeću. Postojanje posebne bratovštine .kalafata« u Rabu
\ ~'J ~
i34
UpućuJe takVl1er na postoj:lJlje b rodogr~dil i ;ta . Razvijen()j bn,·
dogradnji bila je potrebna i proizvodnja konopa. koj" je bil"
napose jaka" SjJlitu . zatim proizvodnja platna za jedra i katr~n!l
7.a mazanje brodova.
Ne mol.e sc utvrditi. da li je inan D"brovnika posto pia veĆi!
l'rnizvodnja tka ni na II još kojem dalmatinskOlIl gradu. ali je
poznata jedna l)Qjadisaoni~a tkani n" II Sl'litl'. Kož" se oaproti,·
~trojila posvuda. a dokumentarno jc to utvrdeno za Zada". Split.
:;ihenik, H"ar, K orčulu i neka druga mjc.~"l.
~ ibanlvo jc. naravnO. bilu ra~vlJeno jj g";'ll .I<"I""do,·i",<:,
l~il)<lrski je zanat katkad znan biti i unosan. osobito otkad Sl!
rihari počeli loviti plavu ribu velikim mrcžama-1.apasal:amJ
i uZ pomoć vatre. koju so loži)j Ila Jadama. Kao ~to statuti rep"
liraj" pomorske prilike i odl"čno bnlJle interese hrorlovlasllik;:, .
kapetana i mornara. regulira jo on; i uvjete ribarsh'a i odnos iz-
medu vl~snib mrcža ; rih;:,,'a. U XV. sl. lo,' rihe znači ,a nek ~
vrad ove velik ;ZV01' blagostanja. Soljenu SlI ribu uvC!ik" izv"ziii.
napose \1 Venecijo. [talij" i grčke krajeve.
Sol"llc su se razvile naročito II Splitu. HI'aru. Ita bu. ''', Pa:'''.
II Tro giru. Zadru i Sibeniku, aii i drugdje. Posjedo"anj" >oI"""
bil n je jedan od glavnih uvjeta 7<1 dobru trgovačku ~aZ"'-iCIl\'
s hr"atskim zaledem i Bosnom. ~d.ic so se 7.hog stoča1'Ske pri ·
vrede tro;il" gol~m~ količine morske "oli. Upnn'o trgovin;~ soli"
omogućuje dalmatimkim gradovima ~iroku razmjenu robe
,hližim i daljim zaleđem i pridonosi lII'elikc njihov" m,,!er; j;';l1"'~'
hlagostanju i ral.\·njn njih(",<: obrt,,- K!ldje poslije 142(J tr~( '­
vina solju prelazi!a sve vi.:Oe u posjed Mletačke republ ike. dcd-
tnn!inski su !'radovi l)retrpjeli jedan od najldih udara c:: . Rep ll -
hlika je počel:: d,l eks plo"tira dalmatinsh solane II kori.! ;;.~,.­
vaca i tr~",'ine svoga glavnog grada. a kasnije je til trgo,'int:
prcozela isključi"" u .voje ruke.
U gradovima na kopnu. gdje su !Ivjeti ~a rat~rs"'(' bili n<:i,to
l'nl"oljniji nego na o\<JCim<l. razvilo se t"koGe r mlin;\T.ltvo. Split.
Trogir i Si benik im"ju S\'ojih mlinova. Koji su u Trogiru. na ]JL,
.i'" 1239 U vi"s'li.\tVll ~r:.(lskc općine. a k:lsnije prelaze II pri-
"atni posjed. ~\'e do sred int XIV. sl. tro!,irsb jt· općinr, sahi"al"
" d II1lin,wa godi;nji I)!"jh vd od ::!A()(I mlct:lčk ib lira.
'W
 T,,8l.A LXXXV

Kako podru~je dalmatinskih gradova "'Je bilo ogra ničeno n~

prostor izmedu njihovih zidina. nego je obuhvatalo veći ili
manji dio neposredne okolice. a I,onekad. i cijele otoke (tako su
na pr. Zadru pripadali susjedni ntoei i Pag. a Splitu So1ta i neko
vri jeme Bra~). poljoprivreda je imal a u njihovu ekonomsko1U
razvitku naročito značenje. iako ne sI'agdje jednako veliko.
Svi su plemići "lasnici većih ili manjih komada zemlj;;ta.
koje oni obraduju ispn'a pomoću Tobovske i plaćene radne snage
ili ih daju na ob radi vanje .kolonima~ na ugovoreno vrijeme za
dio ploda, il u rijetkim slučajel'ima za odredenu godi~nju svotu
novca. Osim plemića vlasnici 5\1 polja i pučani, crkve. saml,st;ln;
i bratovšti ne. Bogatiji pučani obraduju ili daju na obradivanjc
• svoju zemJju na isti način kao ; plemići. a siruma!nij; j~ sa mi
ob raduju.
Agr~rnih robol'a nijc više biJo u tom razd obl ju, ;lli je bilo
k ućevnog roblja. a takoder se i trgo"alo robol·i ma. iako svr
manje. U T rogirskom st;l!utU iz 1322 i zrič ito sc govori o trima
vrstama stanovnika u gradu: I)lemićima . pučanima i robovima.
Plemići i p\lčani n~zivaju se .~lohodni ljudi« i ra~.1ikujll sr od
neslobodni h robova. Veliko .. ijeće u Splitu donijdo je j oš 23. X.
1373 rjdenje. da Splićani ne smiju prodavati svoje robove 1,"
izvoz niti ih slati izvan Splita. ali im jr još \Ivijek dopušte no ku -
pili robove od tud inaca za svoju li čn u upot rebu. T i su robol'i bili
bc5pra\'ni. U vrijeme mleta čke vlas ti poslije 1421) rohov~ II gra-
dovima vi~e nema.
Gotovo ~\'a zemljišta na gradskom teritoriju obradi vana ~u u
~kolonatskonH odnosu_ Oni. kuji ])Tellzimaju na ohradil'anjc
neku zemlju. ili su punopravni gradani-pučani. ponajvišr iz
pTedgrada (\·;:ro;i). ili seljaci iz bliic okolice_ Dal'anje i uzimanje
zemlje, uglavnom vinograda na obradil'alljc uredeIlo je gradski m
statutima . i propisi o tome gotol'o I\'agdje su jednaki. Ooaj. koji
prima vinograd na ohradivanje, dužan ga je ohruali u veljači.
okopati u oiu; ku i tra nlju. a prekupati u lipnju. Toj IC obavezi
dodaje u nekim grado"ima \I XIV. s\. i ta. da jc onaj. kuj i sadi
10zII duho ml svaki vTit' vinograda zasaditi šest stopa, odnOSilO
-' - .....-- -.
.
p. l ač a Cip Iko u TroIir" (X V. i t.)
, Vri' i]i we'cno. mj<:ra .a ..,mlju. u t jutro pro.jd-nc u n, lj. ,.~u"alo
><: ol o i I'r~'e ....

736

-
 kasni je četir; stope ma sl ina. Svaki radn i od nos izmedu vlasnika
i obradivača zemlje morao jc biti osiguran pismenim ugovorom.
j pritom sc uvij ek ističe, da je obrađivač dužan ispunjavali uvjete
ugovora prema sta tutu o bičajima grada, II kome jc ugovo r
~klop l jcn. Ugovor i za vinograde sklap<lju se gotovo bez itu~ctka
na vrijeme, dok loza traje. I v lasn ik ?emlj c j obrađivač mogu
svoj dio ugovora prodati ili oslaviti II naslijede. ali obaveze
ostajl1 za novoga kupca ili nasljednika iste. Ima doduše ponekih
izuzetaka i varijacija. ali odnos iZllleliu vlasnika i obrađivača
ima n:dovito jedan od idoicn ih oblika.
Osim vinograda siju ratar i i žitarice. ali one nisu nika ko tlo-
voljne . a p rehranu gradsk og sta n ovništva, Ži t o s u gradov; mo-
rali u voziti , ponaJviše iz Apulije i Maraka na suprotnoj obali
Ja dransk og lllora. Zbog toga gradovi na ~toje , da zemljište bude
- zasij;mo što više žitaricama; splitsko Veliko vijeće , na pr., za-
branilo je saditi vinograde "a zemljištu, n a kome mogu uspije -
-- vat i iit ... ri ce. Uza sve to nije Spl it mogao svojim pri n osom ž i-

,• tarica preh raniti stanovništvo više od Iri mjes"ca II godin i, Slično

je bilo i u drugim grad ovi ma . Vlasnici su davali polja na obra-
divanje za ži tarice reuoI'ito na nekoliko godina_ najma n je na
dvi je, uZ slične uvjete ka o i za vinograde.
Stočarstvo je bilo razvi jeno u svim gradovima. ali su pretežno
uzgajali sitnu sto k u. Sva k i j e ratar ima o ]lo "i~e ovaca
i koza, a bilo j e i bogatih ljudi s ne kolik o stotina, pa i do tisuću
glava sitne stoke. Koli ko se ovaca mog lo po nek ad uzgajat i n a
teritOriJU splitske op<' inc. pokazuje podatak, prema kome je
humski kne;. T oljen 0.1236 oteo Splića nima u jednoj prilici go-
> to vo SO.OOO OV<lC3, i »odveo ih u svoju zemlju«, Ugl<lvnom j e li
• gradovima na k op nu bilo i takv ih . koji su držali i volovt , ali u
•>
•
u- mal)jem broju, jer je bilo premalo zemlje za livade. pl: ,ie $1'2
obradiv<I zemlja sl užil a za v in ogra de ili njive.
Kao tcgleću marvu upotre bl j a vaju gotovo isk ljuč i vo mJgarce.
Osim Sj)omenuti h grana poljopriv rede postoji II svim g racio"i m a
vrtlarstvo i voćarstvo, k oj im ~C ljudi bav" i izvan bedema i 11
gradu.
P ovoljni položaj d a lmatinski h gradova na morsk oj obah i
otocima. kao i razvijeni obrt i i poljoprivredna proi zvodnji.'. fl&'
njihovu teritoriju predstavljali su dovol j no širok temelj zi.'. nj i-

737

J

hovu trgovinu kako kopnenu, tako i pomorsku. Njezin~ jc zna:
čenje od XII. st. pogotov u poraslo. jer su i dalmatmskI gra<l(~vl
osjetili na sebi posljedice opteg procvata trgovine u Sredozcm~.1u.
a osim toga je i kudalizam, koji se upravo II to doba konacno
učvrstio II njihovu neposrednom susjedstvu. sna~nn utjecao na
razvoj gradskog td išta i zanata.
U tome su odigra li znatnu ulogu gradski sajmovi (f i.,re), koji
sc " s"akom pojedinom gradu odr1.a\'aju na dan njegova zaštit-
nika. ~ ?"tim takoder na neko vrijeme j sed m ično . ~F i ere« sv.
Duje u Splitu. sv. Ivana \I Trogiru . S", Krševa na .u Z~~lru i t d.
bile su poznate II eijdoj Hn'atskoj i mnogo su pTldonlJele. da se
poveea razmjena dobara s bližim i daljim zaleđem,
Od kraja XII. st. trgovačke VC7.e dalmatinskih gradova
s daljim zaledem ne samo u Hrvatskoj, nego i II Bos ~i i Sr?iji
toliko su se razgranale. da su postak i predmet posebnIh pTlvlle-
gija. Tako je ,' eć Stefan Nemanja priznao Splitanima sl~bod.u
trgovanj" na cijelom teritoriju svoje drzave. a 1302 ~ao. lin Je
to pravo i Mladen 1. Bribirski z~ Hrvatsku i Bosnu, k0J<l !e tada
bila pod njegovom vlasti. Od svih primorskih grado",a slevu~.o
od Neretve i",,,o je naj zgodniju vezu sa za1cdelll Spbl: ?n n~Je
kao drugi gradov i južno od Velebita. osobito Skradm I ~Ib,et~'~"
imao ~amo neposrednu vezu dolinom Krke i Une s unutra"nJn~cu
Hrvatske i s Podunavl jcm. nego je bio pO.lpun; gO'I.'~(b~ ~aJ.
lakšega i najkratcg puta. koji je s mora vodIO preko Klisa ,.1 ro-
loga 11 velika kraška polj" i da lje u središnJu. Bosnu. ?,d!e se
povezivao s os talim putovima prema istoku i sJc,:cru. 1 ako. su
_ uz Dubrovčane _ prije s,'ega Splićani. a ziltm: ~ manJ~m
opo;cgu Trogirani i drugi postali posrednici u r~zmJcnl rohe IZ-
medu svoga za leda i Apcninskog poluotoka.
Toj sv rsi trchalo je da posluže ugovori o miril i prijat.elj~t,:u.
koje je Split već od druge poloviTIe Xli . st. sklapao s pOIr. {h~I,JTl
gradovim~ kao. n" pr .. 1160 s najjačim takma ~em Vene.cI Je.
Pisom, s kojom sc istc godine povezuje ugo\'or011l I Duhrovnlk . a
11 88 Zadar. pri kraju XII. st. s Fermom. a 1192 s istarskim
gradom Piranom, T i su ugovori sadržavali odredbe, o uzajamnom
pustupku prema trgovcima i brodarima \lgovor~lh strana ..ro~
morsku trgovinu unapredi,'ali su takoder nekt orgalllzaclonl
738
oblici. kao što su bile t. z\'. »eo1\cgan tie", L j. udruienja trgov"ea
j ljudi. koji bi nOV<lC zajednički uložili s vlasnicima brodova.
Trguvina dahnatinskih gr"duva, ugIavnonI onih na kopnu,
postigla j~ vrhunac u XIV. st.. pa je u to vrijeme bila i njihova
mornanC<l najja čom , To je, naravno, bio prije svega rezultat
odnosa političkih snaga na d;:tlmatillskoj obali. Ali se s konač­
nom prevlašću Venecije mijenjaj o i o tome prilike. premda je
Split još u sredin; XV. st. imao preko šezdeset $voj ih brodo'·a.
sa znatnim brojem vlastitih kapetana.
Kako II auton omiji. tako Je konačno učvršć,enje mletačke
vlasti na isto čn oj obal i Jadran;:: poslije 1120 imalo i u ekono-
mici ncpovoljne posljeuice ZlI njiho\' dalji razvitak. Od tog"
vremena počinje razmjerno naglu nazano",m,ie tib gradova.
Glavuim uzrOKom bijaše njihovo pol i tičko odcjepljenje od zalcda,
~ kojim su bili pove zan i ne samo najužim ekonomskim vezama,
nego i cIničkom srodno'ć u . Priliv hrvatskog življa u dalmatinske
rradovc bio je u lom razdoblju I~ko jak, da jc hrvatski jczik
postao na početku Xv. st. gotovo isključivim jezikom svega
grad ~k(Jg stanov ni štva. Mletačk a je "];,8t počela tc veze vjdtački
prekid"ti. Izmedl: graGova i njihova zaleda ispriječi Jc su s~ ca-
rinske i druge barijere. koj e SI: bile mnogo leže od onih. ~w su ih
pr ije podizali pojedini feuda1ci na svojim terit()rijimn , Ali naj -
teže je pogodil .. materijalnu bazu gradova ::konomska politi ka
Ven r.cije. koj a je njihov dalji ekonomski r:lz"jtak pOl/llmo pod-
redila ~vojim trgol'~čkim interesima.
IS. Pokret Ilove aristokracije protiv budimskog dvo!'... _ Prva
dva A nžuvincn u~]ljek. su dn s pomotu crkve i srednjih dru-
šl venih siojel':l slome knlpn e feudaice i az na novoj podlozi ob-
nove jaku monarhijsku viast. Oni S\I tako donekle llspost:,viii
r,,"notežu meau r;lzličilim dru štvenim snagama \1 vladajucoj
klas i. <lli su svojim rcformamn ; sami znatno pridonijeli učvr­
;ćenju feudalnih Od))08<: i ojačanj u piems tva. Ukl o nili su dak le
na neko \'rijem~ političk e posljedice ekonomskoga i dru ~ tvenog
razv oj;;, koje ~\I ugrožava!c razmj ernI: samostalnost kraljevske
"la~ti i političko jedinstvo driav e. ali nisu mogli taj razvitak za-
ustaviti n; skrenuti natrag pa spriječiti tako dalje stvaranje
velikoga zemljišnog posjeda. koj i jc na temelju svoga materi -
739
 1
ja! nog bosa!stva tdio za ito večim sudjelo"anjem II p"litičko j
,·lasti. Feudal ni su odnos i uvijek iznol'a rada li nove moćne feu-
dal ce, a vladari ni su mogl i svoje al' solutist i čk e težnje oprijeti
o jaku gradansk u kla su. T raže';; pouzdan ~ slon II slulben icima
niiega d ruhve nog porijekla. po najviše ma n jim plemićima, koje
Sll uzdigli do bogalst\,<l i čast i, oni su namjesto starih, vet uko-
rijenjenih fe udalaca i sami stvarali nov sloj zcmljoposjcdniH:c
aristokracije. koja jc s bogal.sl\'om i čas ti ma naslijedila i poli-
tičke tdnje svoji h prethod nika. Ali kao što je to uvijek bilo
med u veli kašima, ti su sc mogućnici stalno borili među sobom
za što veću m oć, is k orišćuj ući pritOIll 050[,;to svako slabljenje
m ona rhi jske vlasli.
T a kva im st: prilika pružila vec neposredno poslije smrti
Ludov ika I. ( 1382). Pre mda je prijestolje zapalo njegovu ne·
jaku keer Marij u kao legi timnoga _kralja«, stvarnu je vlast imala
n jezina ma jka J el isaveta iz porodice K ot romanića. Nje1.i no uple.
tanje u drbvne poslo"e dosko ra je ur odilo kaosom u ul)ravi i
samovoljom u sudstv u. Potiskujući r azličite po~odice, koje su za
Ludovi kova vl adanja postale ugledne, omogućila je uspon cio
vlast i pala t inu N ikol i Go rja nskom. koji se tom vlašću obilah>
posl užio u borbi prot iv dr ugih feudalacol. Mnogi od njih izgu.
hili su tada i časti i pos jede. Nezadovol jstvo je zahvatalo sve
v eći hroj ve.likab u H rvatskoj i Ugarskoj, a otpor prol;" ~!en ·
I skc vladavine .. dobivao je sve "iše obilje.fja poli tičkog pokre ta .
koji je promjenu na prijes tolju učinio svojom s"rhom. Razvoj
u tom p ravcu ola kšala je i okolnost. da je S"ojim zaru kama, a
uskoro i brako m s Marijom. osigurao sebi p ut do ugars ko· hrv at.
skoga p rijestolja Luk semb urgovae Zigm und.
Premda $ll II to m pokretu sudjdavali i mnogi ista knuti ugar·
sk i ve1ik aJi. pa se o nekom nj egovu nacion alnom obiljd.ju m:
može nipolito govo r iti, njegovo je pravo sreditte bilo od po-
četka do kraja u jufnim, pogr an ičnim hrvatskim i srpskim obla-
stima. Poslije prvoga, osa mljenog pokubja ustanka. k oji je u
H n·a tskoj potk raj 1583 pokre nuo prior vi tezo"a h'ano"aea u
Vran i, h an od Palifm:, i poslije: urote otkri vene iduče godi ne u
Za dru dvor je dod uše u č in i o ne:ke ustupke nezadovo lj n im veli-
ka šima i nastojao umiriti plemstv o potvrd om ~vij u nj egov ih
prava i povlastica. ali su vodstvo pokreta 1385 preu zela t rojica
74.
,
b raće Ho n 'a ta. od sIari ne mađarskog porije kla, ali udomaćenih
u S~avoniji, pa je upravo n jihovom 1.35l ugo m došlo pri kra ju I C
godme do tC 'lleljitog preokre ta. On i so na p rijestolje dovel i na.
p uljskoga kralja Ka rl;:. O račkoga , koji je jot nedavno kao rada k
Ludovikov bio više godina he rcegom Ir H rv a tskoj. Ali kako ni
on nije: mogao zadovol.ii ti svakoga pojedinog veli kaša. počela se
oko potisnu tih kraljica, koje su bile prisiljent d" se i fo rmalno
odre knu ,·lasti. okupljali st ranka njegovi l, protivni ka. koja !nu
jt podnlg mjeseca kasnije od uzela i krunu i živo t.
Smrt Karla I I. postala je valnom prek ret ni com u daljem
ra zvoju. B ra ća Ho rv at i nastavi li Su borb u u imc Iljegova nedo.
raslog sina Ladisl a va. Pokret se uskoro p ro.i rio po velikom
dijetu Hrvatske, all su dalma tinski grado.. i i mnoga is taknuta
vl astela, medu njima knez Ivan Neliptit i pojedini od knezova
Krčkih , K' lrjakovica i Bribirski h , ostali vje rn i bud imskom dvoru.
Sredi.stcm oružanog otpora postala je Mačva. u kojoj je bio
banom Ivani~ Hon·a t. U is to vrijeme. ljeti 1386. tal)OčeO je
svojom samostalnom djelatno;eu II Hrvatskoj i bosanski kralj
T vrtko, ia ko .ie priv idno nastupao II im c Ladi sla va Napllijskoga.
Otad<.l se ~tranka kralja T vr tka. koj u je u H rva tskoj predvodio
Ivan od Paliž ne. spojila s napuljsko ln str<.lnkom Pavln Han' ata.
z a grebačkog bis kupa. u jedinstven pokret, koji je nabc po tpo re
i kod Srl)skoga kneza Lazara.
PakuJl a j budimskog dvora , da pregovorima stiša taj pokret.
5vdio se potkraj srp nja 1386 kataS lrofo m kod Gorjana u Slavo.
niji. gdje su lISta nici za robili kra ljice i, uz ostale velika~e. ubili
i palatina Nikolu. K ra ljice su za tim zatvorili u N ovigrad na ušću
Zrmanje. gdje je .Jc1 isaveta n;ošla nasilnu smrt. 2:il;"mund, koji
sc t38i okru n io za kr alja. uspio jc doduše: uz pomoć M lečana
spasi ti ženu, a li svojim pris tašama u H n' atskoj nije moga o pru·
ži ti pomoći. T ako su se napokon i dal mati nski gr.. dovi osi n:
Zadra podložili vlasti T vrtka, k. oji sc 1390 proz"an kralj err.
Dalmacije i J-In' a tske, a vec je prije opet zavl adao nekad 00-
sturijenim ob lastima zapadno od Ne reh'c.
Medutim. već i duće godi ne umrli su i Tvrtko i Iva n od
!',,1ižne. Premda je novi bosans ki kra lj Dabiša po kaz ivao isprva
voljc, d;: slijedi primjer svoga prethodnika, ugovorio je najzac
1393 mir sa 2igmundom, koji mu j e za nasl jedstvo bosanske
i4J

krune j>nm3o posjed stečeno/) dijela H n-atske i Dalmacije. T o
je :ligmundu omogučilo d<l. ustanicima l,ada odlučan udara c.
Njegova je vojska 1394 osvojila glavno ll.porište Horvata. grad
Dobor na donjoj Bosni, koj i su oni sami podigli, i uh vatila na
bijegu hraću Pavla i Ivaniša ( treči. Ladislav, bio je pOg intlO već
prije). Zigmund je tu pobjedu isk oristio, da ugovor s Daoišom
obnov i II novom obliku, koji mu je \'ra lio sve i~gubljenc 1,05je<l c
osim Krajin e i Za\·r' ja. Tako je prvo razdoblje velikog ustanka
dokraj l:e no potpun im porazom nap uljske st ranke.
.. Uspjeh 2igmundov nije: bio trajan. Uzroke nezadovo ljstvu
niJe Oil ukl onio, ncgo ih je svojom neza s itnošću za !lovcem i
dov !:tčcnjem tudi naca na poloi<!je II drbvDoj služ bi j oj i po-
većao . Vlast e.la su nastojala da teIište vlas ti dobiju l! ~\'oj c
ruke. UgarskI sc sabor sve više pret "arao u stalclkl! $kupštinu.
u kojoj su 1385 nam mjesta takode r izabrani zastup nki župa -
nijs kog plemstva, a 13S6 pod uze! j e i prvi pokušaj. da kralj e, -
sko vijeće postane st" lan predstavnički organ zemaljskih 'sta -
Ida. Najzad. napuljski se d vo r nije od ri cao svoje td nje. da
zavlada Ugarskom i Hrl'atskom; u lome ga jc 1395 učvrstila
SlIIrt kraljice Marije, s kojom je izumrla ugars ko_hrvatska gra na
Anfu\'inaca.
. Po raz ligmund ov u bitki s Turcima kod Nikopolja 1396 i
nJego~' a dub odsut:lOsl iz l.emlje potakli s u I)ri l:rivene pris td c
napIJlj skog dvora , da opel ril ~vij u svoju djelatnost. a kad se
.krvavi sabor« u Križevcima 1397 svršio ubijuI'om bana Stje-
pana. ~ck o\'il:a, koga je L:l(lislal' Napuljski imenovao svojim
~lamJes lllk~m , z.. ~očel o je drugo razdoblj e ustanka. U njemu su
I t.. da sudjeloval i mnogi uga rski velika~i. ali se gl a vno područje
pokreta nalazil o i ta j put u hrva tskim 7.emijama i u Bos ni. T om
drugom razdoblju pokreta protiv budimska!) dvora utisnuo ic
'voj peča t veliki vojvoda bosanski H~voje Vukči ć Hrvatinfc.
koga je Lad islal'. poslije Lacković~v~ smrti, post:n'io 7.a svog:;l
generalnog ,·ikara u Ugarskoj j Hrvatskoj.
Pre mda se vojna proti v Iirvoja 1.398 sv ršila gu bi tkom D c -
bič k e županije II Po unju. koju je Hrvoj e privremeno zauzeo.
ipak s u H rvatska i Dalmac ija u početku 140 : u cijelosti prizna-
vale 2igmu ndovu , ·last. AJi su se prilike potpuno promijenile.
kad su ugarska gospoda l! proljeće 1401 zarobila kralja. Pošto je
742
-
T,,
I vani~ Nelipčić tavladao Kli som. gradovi Trogir i Sibenik pod-
lof ili su sc vlasti bosans kog kralja Ostoje, koji j e nastupao u
im e napulj~k(lg dvora, II " zhilji radio isključivo za I"(lje inte-
re~e. Doskora se u nj egovu posjed u na5ao i OmiJ. Tada je L a-
disla" N .. puljski, pomognut od pape. odluč i o da čitavu Slva r
Ulme neposredno II noje fuke. Ljeti 1402 njegov je nO"i na -
mjesnik Aldemaris(O ubo s brodo" ljem u Zadar i u suradnji
s bosanskom vojskom olvojio Vranu. po ~ l ijc čega se do kra j a
1402 S\·U O"lmacija, go tovo bez ikakva otpora, pokorila La di-
slavu. Ta j je us pjeh utjecao na obnovu pokreta u U garskoj i
Slavoniji. premda ni tllda nije o kupi o "'U hrva tsk u vlastelu.
Moćne porod ice Ku rjakovil:a . Zrinski h. U1aga jskih i Berisla-
vi l:a (11 Pofcškoj iupa niji) ostale su \'jeme 2igmund ll.
Ladislav j~ napok on i ~am prd ao 11 Dalmaciju. ali se na
dalji pll t nij e O(h·afio. Usprkos protivljenju uga rs kih veli kaša
okrun io se " Zadru na početku ko lovoza 1403 7.a ugarsko -hrvat-
s koga kralja. Kak o je obred krunisan ja iZ\Tš~n sa svi m a kra _
ljevskim insignija ma. a kr una s,'. Stjepan a joi uvijek ~e nalazila
u posjedu Zig1l1unciovu. koj i sc uhno oslobodio za tvora , nije
poznat u, kakvim se to znacima kralj e\'5 ke č a s ti Ladisla\' okru ni o.
Upravo zbo; toga nije to krun isa nje da lo Lad islavu sjaj i
ugled zakonitog vladara. pa je 2.:i g mund još 1403 lako svladan
pokret u Ugarskoj j općom amnestijom razbi u redove svojih
l protivnika. Taj tako nagl i preo kret obeshrabrio je Lad is!.. va.
On je i1l1 enovao .~vojim namjesnik om vojvodu H rvoja. ko!)a jc
uZl"isiu na časI splitsk08 hercega. i predao mu osim Splita otoke
, Ur .. č. H var i Korčul u pa se potk raj 1403 vrati o u Napu lj.
14. Kunačn i g ubitak Dal macije. - Od toga I'remena ho rba tra -
je s izm jeničn om srećom do 1408. II tdi! te se njezin o nalazi lo II
Bosni. koj u j e Zigmund na stojao upok orili prije s" ega kao
sred ište o tpo ra. T o otezanj e rjcienja omoj!" u ćilo j e Veneciji. da
iz tih događaj a pokuša izvući ~t{) više koristi za sebe. U prilog
su joj i§le i unutra;;nje bor be u dalmatinskim općinama. koje su
sc razli č ito isprepletale s vanjskim ranojem pu nim čestih i ne-
očekiva n ih promjena. U tim sc borbam .. i opet od ralavala klasna
opreka. koja je gradski puk dijelila od vlastele. Bila je lo opća
p oj ava u Dalmaciji na kra ju XIV. i u poč ~tku XV. stoljcća.
H3
 Poncgrije nlJe se ri.\zviJa dalje ori različitih kazn~nih postupaka.
ponajviše progonstava (u Sibeniku 1404) ili neu.lpjcle urote (u
Dubrovniku iste godine). Ali j e otpor, koji su stanovnici otoka
Paga pružali vladavini zadarskog plemstva. još 1394 urodio
oružanom borbom i krvavim kaznam a. koje su se ponavljale i
idutilI godina, a pučani su u Splitu 1398 pravim građanskim
ratom oduzeli vla~t plemstvu i uveli u Velik o vijeće gotovo
pedeset »populara" s pravom, da budu izabrani za suce. Izbjegla
vlastela nastavila su borbu uz pomo'; plemstva iz drugih općina,
koje je u pobjedi splitskog puka s pravom vidjelo opasnost i za
svoju vlast. Pomognuta od dubrovačke vlastele i od hrvatsko-
dalmatinskog bana, vlastcl;:: su sc najzad 1401 opet dočepala
vlasti u Splitu.
Bilo je dakle dovoljno razloga i unutrašnje i vanjske prirode,
da sc u dalmatinskim općinama pojavi misao o mletačkoj za-
štiti. Tako su sc Veneciji obratili Pažani i Splićani, a i Zadar joj
je 1401 uputio takvu molbu. Venecija je, doduše. bila i tada
uvjerena, da joj tek posjed Zadra osigurava vlast na moru, ali
je svc tc ponude ipak odbila. P ostupila je tako i s prijedlogom
Ladislava 1403, da uz neke uvjc tc prcuzme Dalmaciju , ali je
njegov pril'remeni uspjeh iste godi ne iskoristila, da obustavi
pla tanje godišnjeg danka Zigmundu.
Kada je tigmund 1408 svladao križarskom vojnom Bosnu i
l Primo!"jll. gdje Sl" Veneciji odupro posl j ednji Balši';. i u Da!-
zaposjeo otok Rab. ustanički je pokret bio dokraja slomljen. U
tom sc času Venecija odlučila da primi ponovnu ponudu Ladi-
slava Napuljskoga pa jc za svotu od 100.000 dukata kupil a od
njega !l. srpnja 1409 posjede. koje je još imao u svojim rukama
(Zadar. Vrana, Novigrad i Pag), kao i sva njegova prava na
Dalmaciju. Budu';; da .~u joj se sami podvrgli takoder Rab, Osor
i Nin, mletačka se vlast proširila u jesen 1409 na sve oto ke sje.
verno od Zadra osim Krk a. a njezino je brodovlje povrh toga
\
podsjelo Šibenik.
Nastojanje Venc(:ije, da jednim do govorom sa 2igmundom
uzakoni svoje stečevine , propalo je poglavito zbog njezina za-
btjeva, da sc zajedno s njima odrekne, uz novčanu odštetu, i na-
slova kralja Dalmacije. Tako je uporan otpor Šibeni ka doveo
naposljetku 1411 do mletačko-ugarskoga rata. Premda sc taj
rat vodio i na mletačkom zemljištu u sjevernoj Italiji, Ml eča ni
7~4
su uspjeli da se održe u svojim novim posjedima. a 1412 predao
im sc i Šibenik zbog oedovoljne pomoći kraljeve. To je stanje
Zigmund priznao i primirjem, koje je 1413 sklopio s Venecijom
na pel godina.
Kako je hercega Hrvoju HI S proglasio nevjernikom. 2ig-
mund je opet post:.o gos podar Splita, koji se oslobodio bunom.
i otoka Brača. Hvara i Korčule , kojc je predao na privT<:menu
upravu Dubrovniku (do H17). Hrvoje se održao na kopnu niže
Splita. a kad je )41(; umro. učvrstio se ondje njegol' šurjak, knel
Jl'ani .~ Nclipčic.
Venecija sc nije zadovoljila tim uspjesima. Ona je od kr<lja
XIV. st. dosljcdno proširiva! .. svoj kopneni posjed II Sjevcrnoj
Italiji i l' Istri. a 11 isto Je '"rijeme stekla gradovc II Zetskom Pri-
morju zJjcdno sa Skadrolll. Ni poslije sklopljena primirj." nije
pre~t <lla omelati pomorsklI trgovinu onih gradova, kojih se još
nije dočepala. :l mjesIIi sukobi i da ljt'; su po<lržavali Slanje ne-
izvjesnosti u Dalmaciji. Cim je primirje isteklo, Mlečani SlI. dobro
pripremljeni, lišIi \418 II rat. u kojem je trebalo doniieti konačnu
odluku. Glavno sc bojište nala7.il o opet na područjU Ab'ilejske
patrijaršije II Istri i FurlanskQj. ali S\l ratovali i n .. Zetskom
m«ciji. Tu su društvene borbe II primorskim općin<lma i opet
olakšale Veneci ji ujczinc ratne napore. Primjer KotorJ. koji sc
u početku 1420 pokorio Veneciji. slijedili su odmah oloci Br.. č.
HI"a r i Korčula, a malo zatim su i Trogir i Split priznaj i njezinu
vlast. teško pritisnuti opsadom . Borba gradskog puka s vlasteiom
udarila je s\'oj pečat i tim dogadajima, kojima je rJt bio doistJ
dokončan: splitska su vl<lste1a predala grad , medu oSlalim 11:>'
uvjd. da nova "last ne cc nij ednog pučanina učiniti plemićem i
članom Velikog vijeća.
Godine 1420 raton.nj e je prest<llo, ali ni mir ni primirje nisu
bili sklopljeni. Tek 14.33. kad sc Žigm un d \I Rimu okrunio z;::
cara. Vcnecija je uspjela da p rimirjc otkupi podmirenjem nje·
gOl'ih troškova za taj put. a 1437 ono je produženo na daljih
devet godina. Tako je Vcnecija poslije šest desetljeća opet usp o-
stav;la onaj odnos snaga na lln'atskoj obali. kaka v je postujao
prije mir<l u Zadru 1358. Kako se njezino posjedovanje gr ad ov:!
nijc ograničavalo na gradskc zidine. nego je zahvatalo i čitavo
745
 podru čj e opći na iZ"an njih. Hrvatska je na moru zadriallL ~am o
primo r j e od Rječine do Zrmanje, sa Se njom ka o jedinim zn at-
nijim srcdi~tem trgovine i najzgod nijim iz lazom iz ullutra; njosti ,
te obalu od Žrnovnice kod Splita do Ne rctve, koja obala nije
imala ni toli ko zna če nja. a i n ju je nap osljetku izg ubil a ]44 0.
Od otoka saču vala j e doduk Krk . al i ~ njegov gospodar. Ivan
J-' rankapa n. 14 5 1 predao u zaštitu Ve neciji j d" ije god in e kasnije
osigurao joj s"ojum opo ruk om posjed otoka, koji je ona 1480
i preulela.
M ktačk i je obruč oduzeo Hrvatskoj osnovni pred uvjet za
dalji ckonom5l;:j napredak: neposred nu; sigu rnu \, CZ\I s m ore IlI
i prekomorskim trži Ale m, il umrtvi o jc i nekadašnju nj c1.inu ko-
lijevku. r.alcde grad ov.. Juino od Gvozda. Središte narodnog
razvoja počelo sl: od XV. st. sv~ više premještati II Pa no nsk u
nizinu, iako $U uvjeli 2;l kulturn i rad bili i dalje povoljniji u
gradovima pod m l eta čk om vla$ti. T aj s u proees ubrzale provale
Turaka od I>očetka XV. stol j eća. Sve $U te promjene nepo,'olj no
utjecale na purast proizvodnih snaga. razvitak proizvodnje i
razmj ellU dubar~. Počelo je dobil propadanja. koje ut 05t310 obi-
l ljduje i ponovno ja~an.ie velikih feudalaca.
15. Ponovno jačanje fe udala ea. - P remda se 2igmuntl uspio
odriati na ugarsko -hrvatskom prijes tolju pllnih pedeset godina
(13Si-1457j pa je poslije k on a čne po bjede nad nap ul jskom
strankom njegova vlaSi osta la dokraja neprijeporna. upravo
n jegova dugot rajna vladavina i nji:zin e neposredne posljediCi: u
dinaSličkim od nosi ma omoguCi!e s u velikim kuda kima d;. s ma·
terijalnim bogatstvom učvrste što j ače i svoju politi čk u m oć.
Kralj im je to još i olak;ao svojoll1 stalnom odsu t nošću iz zemlje:
od 14 1:! dalje Oil je. s jednim malim prekidom, proboravio izvan
driave dvadeset i dvije godine.
Takve pr ilike. kao i os kudica" novcu. koj a je 7.ig munda zbog
njegovih ši rokih po l itičk ih interesa progonila cijelog iivotOl, još
jednom su u H n'a tskoj stvor ile "vjet za obnovu oliga rh ijs ke \'la·
davine ka o u doba Bribirskih. Golema drlavina knezova Kr č kih ,
koja sc s vremenom proširila \I Pokuplje i Pounje i koja je o~ im
wc razv ije nij e ruda rske djelatnosti poslije 1392 imala \J posjedu
Senja _ prema jetlnQj izreci mic tačke sinjorije - svoj ~ temclj
i odrhnje.. , pru žil a je starjdini rod a Nikoli. koji se prvi pro-
zvao F rankapanom zbog tobožnjeg s rod stv 3 s rimsk im Franglpa -
n imil, potreum, sreds tva za novČ;.n c po thvate velikih TiIT-mjcra.
T ako je Nikolu kao han Hrvatske i Dalmacije dob io 1426 u Z~­
log od kral j a , kome je uzajm io zna tnu svot u novaca. gotovo c~­
jelu Hrva tsk u do Ce tin e s Pounjem i »sv ima kraljevski~n V~a s l­
ma c. Usk oro za tim osigurao jc rodbi nskim veza ma s ,v"n,&em
Nelipčićem. posljednji m muškim po tomko m cetinskih knCJ;~\'<1,
I svom:: rodu i posjed njihove pros trane bastine. kojoj $U PTl P~­
dali i strategijski tako "ažni gradovi kao Kli s i Omi~ .. Kad ~ Je
Nikolin sin Iv an (A ni) J43:! nasli jedio oca u banskOj t;l ~t l. a
14 34 . poslije smrti Ivani,eve, pre uzeo h a~ tint~ N.clipči ~~. u. ~·lrva t ­
skoj sc vik nitko osi m dunekle krbavsklh KurJ ak~v lca. mJc "' ~.­
gao oduprijeti tom uspo n u Frankapana do prave ? tnastlč~e mo.c.1.
Ali taj uspon nije dugo po trajao. F ranka]>am su vec o t rTlJ~
imali opa.s n ~ ta km;.ce II grofo,·ima Cel j ski ,n. koj i 511 k.ao rotlae ~
Zigmundovi 7.avla da li Slavo nij om i nastojali. d~ s~'ojoj "last:
pod"rgn u tak ode r Hrvatsku, a I4Sfi $up rotst3v,0 lm Je dvor mj-
vog protivniku u bra ći Tal ovci ma. Porijeklom iz K o~·.1:\lle. tetv(>-
,
rica Talov;.ca _ M at ko. h ·an. franko i Petar - kOJI su sc pro-
zvali tim imenom tek 1434. b d ih je kralj obdario imanjem To-
pol ovccm II Podravini. stekli su u sl užbi ZigmUl~da i. boga tsIvo
i moć. Oni su otad" dvad eset godina odlu/:no utj ecali na razv I-
tak dogadaja. a posljedice toga osjećale su se i kasnij::. !'~eu7.evši
U7. ostale časti i bro j ne posjede \J Slavoniji ta koder ba!ilmu Ne-
lipčića i časl hn·atsko-.I.:llmatinskog bana. Talovci SII Ip~ije<:ili
dalji usp on r rallkupa na , koj i Sll se poslije I:anove. sm,rtl J4.'1r:
počeli ionak o sve više razdvajati. ilok sc nisu naJl ac lH9 ,
po tpuno rascijepiti II osa m odijeljenih gra na.
Ba~tina Ne1i pf ib i zatim Talovaca . koja se pros ti rala od
Zrmanie do Cetine, nalazil.. sc na području. gdje su se tada
sukoblja,'ali n ajrazli čitij i interes i. P rije s,'ega je Veneei.ia ,'eć
poslije J420 na stojala da se docepa onih tvrdih grad.ovll -:- Ost~o­
vice, Klisa i Omiša, - koj i bi joj tek potpuno OSIgurah pOSJed
obale. Da to postigne. pokušala je predobiti bosanskog kr alja.
pa se od toga vremena i Bosni) sve "iAe upleće u hrv ats ke pri-
liki:. naročit I' za vladanja Stjepana Tomaša, koji je ~ naslovom
kralja "Dalmacije i I-IrvatOl" preuzeo i politiku T vrtka J. u I-Jn'at -
'47

skoj. Medutim. ta j e politika u doha T "rtkovo bila rezultat sa-
svim dru g ač ijih prilika. Sada je Bosna, iznotra vc'; odavoa ra-
stočena. bila stalno na ud arcu Turcima. a pov rh toga je Stjepan
Vuk čić vodio u Hum u svoju posebnu politiku. Tako su prilike na
jugoistočnoj gra nici H rvatske postale oJ 1440 dalje jolo složenije.
, Mcd\'crlgrnda poviše Zagreba. a dobio je
pa su i Stje!)an Vukči ć i, nešto kasnije, kra lj Tomaš podjednako
lelili ta tim. da na bilo koji n ačin prisvoje baštinu NelipčiCa.
Ali su nju htjeli u isto "rijeme i Frankapan;. koji sc dugo nisu
Immirili s njezinim gubi tkom. a privlačila je najzad i Ku rj ako-
"ice i grofove Ccljske.
Od lih velikal'kih rod o\'a Celjski su imali najviše naoe , da
će postati politički pOlpuno samostalni. Sa svojim prostranim 1'0-
sjedima. koji su 11 Sl;woniji obul1l'alali cijdo Za;;orje s Vara-
lJinom. a za lilO i samim Gradecom. svojim razgrana tim rodbin-
skim vczama i napose srodstl'om sa 2igmundovom porodicom .
oni $U se poslije smrti Matka i Ivana Talovca 1445 proglasili sla-
von skim banOI'i ma. 145·1 prisvojili naslo,' hrvatsko-d almatinskog
hana. a do 145(; za\'lalbli i svi ma tvr<l im gradovima na jugu od
Vdebita osim Kli sa. Te su uspjehe postigli u doba dugotrajnih
borba oko prijestolja poslije 2:igmundo\'c smrti i 11 tdkim suko·
bima s porodicom Hunjadi, koja se tHO počela s ličnošću erdelj-
skog vojvode IV;I1I<' uzdi.ali do sve vcće vlast: o ddavi. U islo sc
vrijeme osjećao u Slavoniji sve vi še i utjecaj maČ\"anskog bana
Nikole, koji se po svom sjediš tu na Dunavu prozvao knezom iloč­
kim (m ađarski Ujlaky).
Uz g rofove Ccljske. i u ho rbi s njima, još uvijek su '-ažnu
ulogu igrali kne1.ovi Bla;ajski. koji su i dalje proširival i svoju
dr!avinu u Poonju; posJjednji njih ov znatniji predstavnik. rat-
I Premda se pujam "turske ne,'o!je" kao djelomičnog uHoka
nički Ladisla,·. ulivao je dokra ja osobitu milosI 2:igmundovu.
Njihovi ~u!ijedi, k"ezovi Zrinski. tek su sc postepeno uzdizali
do tJ1ačenja. koje su imali kasnije. osobito kad su od 1463 dalje
počeli u Gvozdanskom i n jegovoj o kol ici marljivo tragati za
I
I
!djeznoll1 i drugom rudom. Potkra j 2ig-mundov<!. vlada nja oni
još nisu mogl i podić i _ba nderij « od pet slotina vojnika pod svo-
jom zastavom pa nisu prema tome raspolagali onako ,·ciikim po-
sjedom kao knezovi Blagajski il i biskup zagrebački. gospodar
Susedgrada na zapadu od Zagreba iJi čak prior vranski, starje-
•
!iina viteškog reda i\'anovaca. koji je kao takal' bio i n31iljedni
748
ŽUP;!n Dubičk.: župa nije. tada II (ijc:losti posjeda toga reda. A
bilo jc napokon i istaknutijih poron ica i pojedinaca, koji su za
neko vrijeme. ponajviše za h "alju j ući milosti vlad ara. pos tizali
ugled i moć kao, na primjer, njema čka porodica Albena. Od njih
j e h 'an, "rho\'ni kan cela r Zigmundov. bio ""ječ i ti gospodM_
II zalog i polovinu g ra -
dečkc opći n e.
J' rc vlas\ tih feud alaca u hrvatskim 7.cmljama. od kojih ni.
jedan nije bi n dovolj no moćan, da sc namdne drugima za gospo-
dara i da sc duže vrijeme odupre kralju udruicnom s n jegovim
prut iv nicima. imala je II svemu ldk;h l'o$ljedi~a. Ivan;i Neli!X'ić
je dodu';e uspijevao da do kraja livota spreča,-n Veneciju II pro-
~irj\'anju njnina po~jeda u Dalmaciji, ali je ona liskoro poslije
njeg ove ~mrti luliko ojačala, da .ie 10144 prisvojila Orni; 5 I'u -
Ijieima le uspjela split~koj erhi povralili dese tinu I hrvatsko;
područja i preuzeti ulogu posredni ka medu zarate nim reudal -
cim~. za štićujuć i u s"om interesu uvijek onoga od njih. koji joj
jc II .\usjedst\'u mogao biti najmanje pogibclj;ln. Tada je ponuda
od strane pojedinih feudalaca Veneciji. da preuzl1]e ovaj ili onaj
lvr(li grad, postala redovitom pojavum; u tOIll je .\I'ojim primje-
rorn prednjačio sam ~han Dalmacije i J-[rvata~ Pelar Talv\'ac.
Ia ko j c "krštava nje tolikih različitih interes;, u 7ah:du njezinih
gradova omelo Ve neciju. da II pravo vrijeme pronade najpri -
kladniju. prividno za konitu (ormu. koja bi joj osigurala nepo-
sredim posjed KJisa iJi Ostrovice. te ~ll međusobne borbe ise ~nl e
zemJju upravo tada. kad sc s nazadova njem Bosne opasnost 'od
turskih provala sve jasnije nazirala i kad je napro tiv mogućnos t
olpor;l postajala sve slabijom.
vise ili manje općem osiromaknju pojovljuje na sjeveru od Gvo-
zd a već II potetku četrdesetih godi na. ni ondje sc pril ike nisu
razvijale povolj nije. P re\'!ast feudalaea urodila j e i tl: "opći m
mel tiom i bezakonjem«, kak o se iuazio sabor oo 143~; II poje-
dinosti m a navooi on. uz ostaJo. na silno prisvajanje pl emić k i h po-
ijeda od strane mogućnika, plja čku crkvenih imanja, umo,·oljno
zauzimanje tvrdih gradova i drugo. §to sc najzad izrodilo II _naj
veći rat«. I sama je državna vJast uveli ke sudjelovaJa u tom be-
zak onj u ; 1mbirači martu rine česlo su počinjali nasilja nad podll-
749
"icima, oso bito time. šIo su. prolivno zakonu, !ahtije"ali od njih.
ria ih s njiho,'o m pratnjom primc na besplatno k onači~te i hranu.
a ;z\'anredna daća (diclI il; riz. prema jednom madarskom izra-
zu). kojom jc trebalo pokriti sve veće !T(I!ko\'e za obra nu ze-
mlje. preu'arala sc postepe nn u novo. redovito porezno ople-
rećenje.
Ta su nasilja i tereti po gadali prije svega nepusredn o kmeta.
Sačuvana vrela nt govore. dodušc. izričito o nekom pogoršanju
u dotad uobičajenim feudalnim jluda\'anjilll<l i sluzbama, a.!i isti-
(anje pra"a kmt'l.:. da promijeni svoga gosj)nd ara, upu ću je na
drugačiju praksu. Potvrduju to i veliki uslanci seljaka II Erde-
lju potkraj Zigm undo\"~ živola. premda se " hn"';ltskim zemlja-
ma :ab·i pokreti u to vrijeme ne s[lominju.
Feudalna je an<lrhija nanijela jak udarac osob ito trgovini
i gTadovima. Ako su se pone!:i feudalei kan. na primjer. Fra nka-
pani brinuli za trgovine ne. 5\'ojim imanjima. jer im je ona do-
nosila najvi1e tekućeg /lovca. opc~ je nesigurnost na putovim a
kočila dalji razvitak trgovine ne samo na širem po(ln!čju ze-
mlje. nego i II najbližoj okolici {:'rado\·e.. Usprko., ponovljenim
zahl'a na111J kraljevim i usudami: nu sa boru . vla stela ~Il ~amo­
voljno podizala mitnice n ~ svojim posjenima. l,biral3 nC1.akonite
d~l će i često pljačkala trgovce, Tc ~'I smetnje prisiljavale pone-
karl trgovcc. (i3 oclavn;: uobičaje.ne putove zamijene nov ;111a i !lC'-
zgod ni jima. Uza sve to ne može S~ još go .. ori ti o nekom n37.ado-
,·anju trgovine: otvaraju se novi godisnj; sajmovi. a U S I osje-
til:1 se na sa boru po treba. da se cje nik malta~ine (tributU"1 seo
Ih elo"ium ~ za gradečla: općinu od 1543 zamijeni novim jedin-
sh'enim cjenikom za svu !cmlju. Ne Irguje se samo poljopri-
,'rednim proizv"dima i sirovinama. n~go takoder obrtnim izra-
devinanH:. oc nazu,·Ka. dpele i ~ube do I>oljopri\'rcdnog Muda,
o"lIlj ~1 - .. atrcn o je Mužje bih, jo, uvijek razmjernn rij e tko -
d"macq:-a bijelog platna (darovec ) i sk ullocjenijih tbnin a izvana.
Ta sc roba doprema ili b pnrno';u ljudi i iivotinj~ ili je (Iovoze
na dvokolicamll (bit;":lc) i k"lima. koja I'uku 1-3 para teglećih
fivotinja. U gradečkoj sc općini pojavljuju u sredini XV. st.
pr"i cehovi. drušiva obrtnika po strukam a. knja nsloba d aju obr t
od nadzora g radske općine i o r~anizir<lju proiz,'odnju pod iua\,-
nim nadzorom krun e. Pritom su, dakako. pazili ne samo na clo-
750
hru k,'aJiletu proizIloda. nego SlI na Tu.ličite: nači ne s prečavali
izdva janje: materij alno jačih obrtnika. onemog-ućival i medu-
sohnu konkurenciju i osigura" aJ, majstore: II odnosu prema nji-
hovim ~ djetiĆima. (kalfama).
Medutim. gradske općine tada ~c.slo gube svoju upraVilU 5n~
moslalllosI i padaju pod vlast fc:uilalaca, a nove sc II XV. st. vise:
ne osmY<lJ\L
Prelllas! fcudalne gospode - mc!!u kojom SlI neka ml.jmo ć.
I nija i sam:: pril,adaJa crkvtnoj hijerarhiji - bili! je ta crhu
I II cijelosti vrlo nepo,'oljna. Fcudalci su nastojali da 5 pomotu
p... lron al~kob prava podrede sebi crkvu na svom vlastelinstvu.
pris\'ajali su njezina zcmlji~ta i, zajcrlnn s ostalim plemstvom.
spreč;"'ali $akupljanjc desetine. Uop će sc na svim st ra nama
pojavlji,' ao atp,or proliv crkvenih po rua I,a i onih. koje j(' za
borbu s nevjernicima uvodio crkveni koncil u Baselu. lXcki idejno
i orgunizaciono jači pokret protiv erkv(' i njezine nauke nije se
odatle r<'lzvi o. U početku XV. st. bilo je svega nekoliko sl u ča­
jeVil pristajanja lIZ I-iusuvo u čenje; to su bili rijetki hn'iltski
daci na pra~kom sveučilištu . Veće značenje dohi o jc husitizam
sa mo II m>!darskim ",!seijima II Srijemu i II i~točnoj Slavoniji:
s redištem mu je bila Kamenic::. Potkraj tridesetih godin;: suzhi-
jilO j e tc husite j edan od najpoznatijih inkvizitora toga \'remena
_ Jakob dc Marchi.,. kuji je naredivao. da i mrtve svecenike
I
•
optuže ne zbog hereze iz groba iskopaju i spale. Ul. husite spo-
minju se ondje II ve!i S djelatno šcu log ink\'ititora i L.osaoski he-
re ti ci. pod imenom B05njani (80511(,115es): oskudni i \"Temcnski
ograničeni ]lodaci razlikuju ih od Srba (Rascia ni) kao "cćine Sj;}-
no,'ni.lva II Srijemu.
JOi uvij ek su županije u istočnoj Slavoniji - Požeška. Vu-
kovska i Srijemska _ imale svoj odvojeni pllt razvitka u odnosu
prem., drugim županijama na zap>!.!u. Na slavonskom ~abof\l
sudjeluj,! u XV. st. samo predstavllici županija Zilgrebačke. Vl'-
raždinske. K rižcvačke i Virovitičke. čije granice nisu prelazile širu
okolicu gr~da Virovitice II Podravini . I sa m poj'IIn Slavonije ili
Slovinjl\ _ koji 5e izraz pri kraju XV. st. sve čdć(' upotrebljava
II saču\'an i m vrelima _ \Izmiče na jugozapadu pred hn'atskim
ime nom. pa se krajevi izmedu Kupe i G\'ozda II upra,.i 5\'C "iše
uhrajaju II Hrvatsku te podlijdu vlasti hrvatskog bana i sabora.
75 1

Od sreriine XIII. st. sve do 1,1 drugu polovinu XV. st. oba su
I upravna područja bila samo za vrijeme Matka Talu" ca podre-
den.. zajedni č kom hanu , II od če trdese tih godina porasl e: su ra-
zlike medu njima jol i po tom e ..~to jc: sa bor Slavo nije: p oče o na
ugarski sabor slati svoje p n:([s t,wnike (nuncii . oratorc:s rc!; n i
Sdavonic:). Oni su zastupali kral jevinu Slavon iju kao cjd inu.
a ne: njezine: !><ljedinc iu pa nijc. pa sc: i na taj način očito"a]a
sa mostal nost Sla,'onijc prema Ugarskoj .
Sudjelovanje SJa"oni je: tl raspTlwama ugarskog sabora bilo
je većinom rezult at nj.:go\'" povcća n o~ zna čenja II odnosu pre-
m,l monarh ijskoj vl asti, t . j. dOf!:T;ldnjc staleške driavc . Auto-
nomna upravi' i sudstvo II župani j a ma do bil i su pri k raju 2ig-
mundov... "ladavin... svoj k ona čni ol.1ik. a palatin j ... uskoro 7.a-
tim postao od sl užbe nika kralj ... va služ benil: .z ... mlj e. koga kralj
bir:: II zaj ... d ni ci $ plemstvom. U Sla voniji je .za 2igmunda tak o-
d er l>o ra510 z na čenje bana. koji $" II to doba ~liće n a~i\' a i POI -
kralj (v icern). a li s... IIsto učvrstil o i pravo plemstva , da bira
protonota ra ili čuvara banskog petat:l (14.'19) i tako još jače istak-
ne svoje neposredno sudjelov;ln j ... II oržnvnim poslovima.
Ncneden ... pTilike na prijes tolju l.a više od pet desetljd::l uhr _
zale S\I slabljen je mnnarh ijske vlas ti u korist staldkih u~tanov a
(iupanija i sa bora), pri čo:.mll je ~Ia\' n i lll dobitnikom bilo viso ko
plemstvo - premd a je ono i tad a moralo dijelit i " last s nižim
l
N i vlaJavina Hunjadijeva si na M atijaša Korvi na, koji je
poslije smr ti L:lIlislava Po sm rčeta bi o izabran 14 58 kral jem i za-
tim do ].190 udari o jak osobni pečat svcm u političkom zbi vanju
u Podunavlju, ni je u tom e značila neku dublju i trajnij u pro-
njemu. Ona je u ponečem bila slična .·ladavin i Anžu vinaea; kao
I i ovu. obiljduje je pri vremeni uspon kra ljevs ke vlas ti d o gotovo
I a psolutne m oći. ali premda je ona raspolagala golemim iz,'o rima
materijalne i vojne snage, nije mogl a ni! ta bitno promije niti u
odnosima druiitvenih klasa. Materijalna se podloga kral j('Vc vla -
.'ti nije "i~e sastojala u zemljišnom posjedu. ma koli ko on jo~
uvijek bio watan: prihodi s kralje,·skih imanja nisu prelazili
visin u svote. koju bi njegovi trid eselničari u gudini dan a saku-
pili od cari ne na uvezen u i izvezenu robu. Gotovo 80"/0 svi h pri -
hoda odbacivali su rudnici zlata i soli tc jzvanredni porez. dica.
koji Mat ija~ nije ipak uspio pretv ori ti u redovan oblik opore-
zova nja.
U borbi protiv veli kih feudalaca M;'l ijd sc doduše oslanja o
na ni že plemstvo i gradanstvo. ali je ekonoms ki temel j feudalaea
uSlav;o uglavnom netaknutim. Tako je on i u Slavoniji oslobađao
male plerni te nam etnuiih dužno sti prema ,,·rdim gradovima. 7.a-
~ tićiv ao grildečku ka o i druge op6 ne. nastojao osigur ~ti mi r i reri.
o.luzima.o vlas teli tvrde gradove i t. d. Godine 1466 upet je tVTde
gr:ldovc j uin" ud Velebita preuzeo u svoju izra" nu "last: H69

,I
plemstvom. 2:igm unda. koji je ,'eti d io iivo ta proboravio u lu-
dini. naslijedio je na kratk o vrije me nj egov ze t. Habsburgovac
Albrecht ili Albert ( 14.'18- 14 39): zatim je II gradanskom ratu osi-
II
gurao sebi krunu poljski kralj Vladislav (1140-1444), a kada .ie
poginuo u bilki s Turcima kod Varne. pri jestol je je oopalo
maloljetnog A lbrechtova sina Ladislava prozvanog PosmTčc
(Pos thumus). koji jc tek posljednjih godi na pred sIIIrt utjecao
ponešto na drbvne poslove. U isto su sc doba uprav o zbog tih
prilika na prijestolju us-arske i hrvats ke zemlje 5Vr viie pribl i-
bvale austrijskim i češk im zemljam a. U ve7.i s prod iTan jem
Turaka u sredn j u Evropu. laj je pravac II van jskoj politici postao
_ uz unutrašnje-poli tičko jačanje stalela na račun kraljel'ske
vlasti _ .zna čaj n om komponentom \I Jalj em razv oju i \lgarskih
i IIn·atskih ~emalja.
oduzeo zauvijek Frank apan illla Sellj. il 1479 tvrdi Sokol s ,·aroši
BrinjalIla i cijeli Vi nodol : u dva maha sam je predsjedao saho-
rima, od k,.jih je onaj od 14 81 trebalo da za d .. osjetlji,· uda rac
fe udalcima. Sve to nije moglo d okraj č iti feudalnu anarloi.iu i
medusubnu borbIl vl ~ s tcJ e. zbog čega sc kraljeva vlast ju!nu od
Velebi ta nij e mogla u čv rstiti nit i je mogla t raj nD zad ržati Klis.
a ral je 5 Frallkapanima imao. š t o,'i~e , za posljedicu lubitak
Krka ( t480). Poš to je id iš t~ u svojoj ,·an jskoj ]lolitici od 1468
, dalje prebacio na ~apad . II edke i austrijske zemlje, koji h
i ]>o~jed je trebalo da mIl pribavi carsku krunu i hegemoniju II
srednjoj Ev rop i. on jc b Ik i sarn svuj om nebrigom i ldkillI no,·-
č a.nim teretima. omogući o dalje tra.j il\ljC fcudalnog bezakonja
II Slavo ni ji. Tako je njegova stalna potreba za nov ce m u či nila
uzalud nom tešku osudu. ko j u je sabo r 14S1 iz rekao gO IOvO nad
svima velikašima . 1 !-In·atskoj i Slavuni ji zbog njihovi11 nasilja.

ns
 Premd" je usuda gJa'ila na gubitak g lave i zapljenu i1Tlutb. kraJj
je naj7.ad pumilovao osudent. a Sla \'o n;ji name tnu o nuvu daću
kau neku naknadu. Tek pri kraju njeso,'a života. I·HlI,. ~al'isao
je jedan pisar u svom glagoljskom rukopisu - oči to pod utisk om
udaraca. koje su prije svega podnijeli Frankapani - da Matijaš
.biie I)odbil poda sc vsu hrvacku gospudu • .
16. Opas no st od turs kih pr!>vala i borbe s Turcima. _ Anar_
hi ia je u hrva tskim zemljama imala pogoto,'u teške poslj ed ice. jer
su sc ont od propasti bU,"lns ke dd;w e H G.!! pret vo ri le II nt .."sreo_
nu područje i prohodi;;te turskih akimUi j a. Pitanje ob"am' ud nji-
hm'ih pljačka;; kih pro"ala i najzad pravih osvajačkih puhnda
postalo jc već iada iivot nim pitanjem hrvats kog naroda. Premda
su Turci već neposredn" poslije svoje pobjedc nad 2ig,nllnd(llll
kod N ik opoljli na donjem Duna"u ( 111%) prvi pul ['rovalili u
hrvalske krajeve iWlI::du Drave i Save. a poslije 1414 ulijeta li
sc poneki put II Pok uplje i jui"u lIn-atsk". ra7.dnblie veli kih
i učestalih pruvaJa ro~inje tek I4GR. Do tuga vrcmcn;, I)uduze lc
~" vcč bile i pTve mjere ubramuene prirude. kuje su vcći di"
hrva"kih zem al ja učinile najzad" XVI. sl. pravim voj ničkim
lugu ri.~It:OI - Vojnl>m Krajinom. T a k.. jc: 2i,l!"mund za, n"'ao
14 5:? svuj sis It:'" "brane. kuj i je U.'l5 bi" s lI .. kim promj:::nama
i uzakonjen : dul granice prema Vr.neeij, i Bosn i u~"''''a na <u tri
l. Z" . lab"ra - hn'a l<ki na jugu. sI,,,"onski prema Uni i "",,rski
na sjeveru - II koj,m" 5u. uglav'liI1ll na t,melju h;wderija\m,g
\lstrojstl'a. bik ukupljen.: raspoJof.iVt "ružane .ma!,:c plclllsl,'a.
P,ilunl j~ neposred n.. hr;fa nk" oh r~"e zapal~ kralj a i n J ~g"ve
st<"l. lnt I)nsade PI> utvrd,II11 .. : t~k ak .. lt sna!,e nisu hile d""oljnt_
mnra" ic priskučit, II p"muc cijeli lahor. a ~.ali m. na kra j u _opii
ustana k. (imurckcija )_ u kujem Iri nn .'1.'1 kmel" oll' a" P" jedan
"premlieni konja nik .
Taj je ubram beni s;~tem uio pu ~liie p;ula Busne \lč\'l"" h" jul
i "snivanjen) Ja j a čke i Srcbrničke b<"l.nuvine II ~je\'\::muj Bosni.
.. Ii unal"~ tume ni;t: muga" SI)riječili. da Turci zaIl rie II trajnom
pusjedu dolinu rijeke Sant s upori~tinl a u h 'rdum Ka lllen7radu
i K ljuču. l~ Inga dub"ko urezaoug klina. ka o i !iruk:: osn""ice
II ~raškim ""ljimI! ispud Dinare. ot\';orau im sc liU' u hrv"tske
kr;, kve na zapadu i jugu. Taj jt nedu5tJt" k "bf~nc trehaI" dlJ -
-
"ekle da nad omjesti kapetani ja, koja je poslijc I'W!) uSm),'ana
u Senj" i kuja je svvjom vojnom ol"ganiza cijo m ohuhva!ib " w -
ledu lakuder cijelu Gacku s utvrden im O t očceUl i. ndt o kasnije _
slI$jedne Brinje s okolicom. a u priUlorj u ispod Velcbila Star;
J.:rad i Novigrad na uscu Zrmanje,
}\k" sc vec prije p:lda B nsn~ opasnos' od lurskih pr/wak. oSJe-
lila" razl ičilim oblicim;,. pa sr čak i krbavski biskup 14 60 po-
"ukao zbog nj o: iz U nbin c u udaljeni j u Modr,,;u, u~pj es; Turaka
II I~"sni 14/iS o([,·a1.iI; Su Sr" u nj ihovu prod ru'u do sa mo;;a Senja
i zouunljenj" hn'alskog bana PavJa SIlirančiča. a u pot etk " 14 /i-I\
zbil;) sc i pn';: njihova vet.. provala. ! kojom je zap"čell' I'r::tn <l~st­
J.:"di~nje razdoblje stalni h upada. $"e d" primi rja. knj e je kralj
• Matija' 14 83 u/lI,v"ri" s Turci"':l. "ni Su orl g",(ine d" ~~"dine
pruvaljivali radi I)lijena II hrv .. lske hajevt" dill čitave gr~nir c.
p~ i daJje na zapalI u sluvenske 7,emljr:: i mletačku Furl <l niju
U razmje rno kra tkom "rcmenu ud sedam gUdina bile Sll i
Hrvats k.. i Sla"on;ja tolik" poharane. a ponegdje i upustjele. d..
• ~e - p"emil s uvrcmenim ~vjedočansll'ima - nij e na l.nillm· "d ..
ljenosti " "'gl o naići ni na kakvu kU Cl1 ili čovjeka. Sam .il- k",d i
l iz\"jcšči,' '' u pap" 14i4. da SI) Turci napus~ upuMo.;ili Sla"'Hlii"
i "ndje uni.:aiJi sve .ognjem i icJjnom •. Tdak II"jan, Iiir l)f, ih
• odarOlea izrazi u je kroničar K li mentovič u povo,",\! smrti Meh -
med a IL OS"aj a ča riječim;:; .! I-I n'a l ~ rasčini _ Td it· 14'L~ ; ~.
d~n ,"'cći "dr~d TUfi,k;l. koji se il. Ku ruske n~ćao ~ rubljem"
"~"l'i1lla. IIapallnlll flesdje "na ur"du Z, insk"J.:"a . i 1II1 i.'te".
Od prvog je časlI bilo očiglednu. Il:, kral iu Mio1ij ...," nije zhu/-:
nje~ov ~ ekspanzivne vanjske pulilikc dustajal .. s" a!,: t:. Ii;, hr,.al_
$ke zemlje obrani oo Turaka. premd;r je Ugarsb hil a tada iu.~
u.t:'al'nnm llOštedena ..rl njihovih naleta. Ka k u su p;"nrani P"_
i ~ jcdi Frankapana ldali na .:;:la\"fJill' plI\O"ima. kujima su Tur~i
I,rovalji,.al; na l,apad. neki su činIH"'; tug~ ruda vet I;,da 1'''-
kUš"li naći z<I.I'tile kod Hausburgovaca. koji su k.. " gosp"d",. i
~I""en.<kil, zemalja ubraćali ~ v,=men"m ~ve "ecu pažnju utora ni
h,,'alskc gr;:: ni ce pl ema Turcima. L: ;~l"m ~e pulufaj\l na.' I., i \":_
nc~;ja. kuj .. je "dmah II poč etku punlogj., hn'auku da~tdu nu' -
CCTIl i o r užjem_ a " potrebi i pom uč"im četama . tj Wille SI' ic d"
njezina primIr);:: ~ T urcim<1 Hiti pudupirali pa pa i napuljski
kr'dj. pa ~" oni vd 14i2 ozbi lj n" pmnišlJal i ,,~ zajedniau "ojnu
7."15
 pomoć Hrvabkoj. Uskor o za tim. 1414, pitanje njez ine obrane
bilo je prvi pm predmet rasprave na zajed n i~kom saboru ugro.
ženih austrijs kih pokraji na.
Organizacij u obrane trebalo j e da olakšaju i neki ad.ni n;.
strativni pos tupci, Od 1464 dalje upravl jao je ponov" oslo bo.
deni.m kraj evima u Bosni za nek o vrijeme gubernator odnosno.
poslije l4 il. _kral j. bosanski , kđji je usto bio i ba n Hrvatske
i SI1.vonije, Ista je potreba urodila još jednom pojavom vrlo va.
Inom za dalji razvitak hrvatskog naroda. Iako je Posavska Hrvat .
~ka bi.la od X. st. dalje sastavni dio hrvalske drhve, hrva tsko je
Imc bilo mnogo vjekova ograničeno na krajeve jufno od Gvo~da
kao mat icu drlavc. Sa sve čdćim pre1až~njem tamoinjeg plem .
stva - koje je bilo pravi nosilac toga imena. napose njegovih
d~anaestcro brat,s.tava - preko Gvozda na područje Hednjo.
vJekovnc SlaVOnije počelo je hrvatsko ime potiskivat i općes!a.
venski naziv stanovnika" tim krajevima. Med utim. premda se ono
najkasnije u drugoj polO\' ini XV. st. bija pro!irilo vet do rijeke
Kupe, ipak se još i kasnije dugo OSjećala radika izmcđu SJovinja
ili Sluvinske zemlje i Hrvatske. Nije ih dijelila samo upravna
Ilodjcla. nego i svijest o pokrajinskoj poseb nosti. koja se očito­
vala i u imenima Slovinaca i Hrvata. Njihovo tjdnje 7.bJifavanje
biJo je II to vrijeme prije svega posljedica turske opasnosti. Od
14i'G dalje oni su bili podredeni zajedničko m banu. ali su obje
umI je zadrhle s\'oje posebne sabore.
Dalji postupci za ja čanje ubrane bili su: priznanje prava
Slavoniji l4i7 . da 7.01 vojsku. koju na svoj troiak podig ne. iza.
~re vlastitoga kapetana kao vrhov nog zapovjednika. i uzako-
I ~jenje (1 ~72) njezina _starog obil:a ja". da plaća svega polovinu
.znosa onoh poreza, koji se plaćaju u Ugarskoj .
~urs.ka je nevolja već u to doba. kad a Turci jos nisu išli za
osvajanjem hrvatskog područja, prisiljavala hrvatsku vlastelu.
da s.e s njima nagadaju i propuhaju ih preko svoji h posjeda.
Godme 1480 učini o je to i sam kralj, da time nanese §tetu ze-
""Ijama cara Fridrika ilL s kojim je lada ra tovao.
Smrt k~al j~ Malija,a 1490 dokrajčila je u iSli mah i nje-
gova oas tojanJa za apsolutnom \·la!tu i primirje s Turcima. S iz-
~ rom češkoga kralja Vladisla\'a IT. iz poljske dinastije Jagel o.
vića uspostavljeno j e II cijelost i Slanje. kakvo je bilo prije Mati-
756
-
jaia. Zajedno s n jego\'im poreznim reformama nes tal o je sta-
jaće vojske, a ,'ojna je duinost plemića bila og raniče ,la. Materi-
jalna podloga monarh ijske vlasti naglo se smanji\'aJa lbog ustu-
Ilanja "nosnij ih kralje\'skih prava velikdima. Vel' d csc tak gu-
di na kasnije ( 150S) ukupIIi iznos kraljevih prihoda .spao je go-
tovo na čet vr tinu; prije svega su presahla dva glavn" i7.vora _
rudnici zlata i izvanredna da<.'a (dica).
Već laka,· razvoj prilika u Ugarskoj mora o je biti povoljan
za Turke. a pogotovu su oni mogli da sc okoristc gradanskim
ralom, koji je poslije Ma tijdeve smrti izbio u hrvatskim zeml ja-
ma. Frankapani su tada opsjeli Senj i nastojali opet 05vojiti s"oje
izgubljene posjede. a " Slavoniji su se pristaše kralja Vladislava
~ukobil i sa strankom njemačkoga kralja Habsburgo\'ea Mak,i-
milijana. koji je na tcmelju Matijaše va ugovora s nj egovim ocem.
carem Fridrikom Il l. UG3, prisvajao pravo na ugarsko-hrvatsko
prijestolje. T::. je borba dokončana 149 1 novim nasljednim ugo-
vorom. k ojim je Maksimilijan osigurao svojoj porodici posjed
ugarske krune u slučaju da izumr" ]agelovi':i. ali je gra đan ski
rat u HrvatskOj i dalje potrajao.
U~prkos lome nisu Turci u p očetku imali uspjeha Sa svojim
akinima. Kada su se u jesen 1191 vraćali iz Kra njske. Ion'atska
ih je vojska najprije porazila negdjc na gornjoj Kupi. a zat im
dokraja uništila kod Vrpi!a blizu Udbine. U tim je borbama izgu-
bio iivot i Gcn-Eljas. koga je nab na rodna pjesma prosla"ila
pod imenom Đcrzelez Alije. A klik a je u to nijemc) jajački ban
Emerik Derenč in s us],jehom upadao na tursko lcm lji ~te. bu~an­
ski pda Jakub okupio je 1493 znatniju vojsku. u kojoj su osim
Bošnjaka sudjelovale i pomoć n c čete ;7. Srbije i južne Rumelije
pod svoj im sandfak -bego\·ima. S tom je vojskom Jakub-p1.ia
provalio preko U ne u Slavoniju i u Sta jersk". a na pOI'Tatku
preko Hn·atskog Zagorja i kraj Zagreba skrcnuo Ila jug. spalio
Modruill i udario pravcem prema Udbi ni. gdje ga j~ dočekala
, hrvatska vojska pod Emerikom Derenčinom . koji jc ned:.vno bi n
preuzeo banstvo u Hrvatsko j. Frankapani su sc dodu;~ pred za -
I jcd n ičkom opasnošću izmirili s banom : ~voj glavni ciJj, posjed
I Senja. nisu ionako postigli. Medutim. u bi tki kod Udbine na
Krbavskom poJju 9. rujna 1493 Turci su izvojevali odlučnu
pobjedu.
757

.Hrvatski poraz~ (cladis croOIlica ) - ka ko jc bitka na Krhal"
~k"m polju naz,'ana II ugo"oru II J.rimirju ~ Turcima I .H)$ _
nij e još inlao 1.a po~I.icoicll nikakav g u bilak zcmlii~ta . Sve \1"
151:1 Turci nisu "pada)i II hrvatske l.eml j ~ s čvrstom namje'" 'I11.
Oil ih uS\'a j aju. nego da se nagrabe pl j ačh i rohlja. Uza .l Ve l"
j c Krbavska bi tk a itnala veJi ku zna čenj e 1.<1 dal j i otPUf II " " im
krajevima . koji ' " bil i najvi l e izl o žen i njihovim napadaj i"", i
koji 511 najzad l)n-. I)O~t a 1i ci ljem n;ihl.vih uS'- a janja. Bi l,) jc t ..
sta ro hn'illsko p odručj e iz m eđ u Gv o ul:;! j Ce tine. gdje jc hr n,l.
sko plemstvo, o,obi lo on o uil _dvam\c$(cn. I'ltI1H! I"'" bil" rl:,j.
razvijcn;jc i najjače ukori ,jcnj enu. A upravo jc hr vats k" plem~I\'''
d oživjelo II Krbavs koj bitki lako td:lk udarac. <I" je j o ~ II S" ~ ­
dini XVI. st. ljetopisac. pisući o toj bit ki. istakao. bk" jc u n ;vj
.propal o čita v ... picmstvo H rvats ke •. i zbog to~a j e i naz,:a"
• prvim ru sapmn kraljev stva hn' ~, uk oga • .
. SU"rem.t ni. St izvori. dodu~e . nt podudara j u II na v"den; .. g u
bItaka. ko~e Jt hrv~uka vojska ondje pretrpjela. J edn i biljdc
3.500 mrtv,h a orugl gnvore (I 10.000; gotovo svima 5 11 bik "dru-
bl jtne glav .. j "lIsjci'en i 1I0svvi. koje su pobjednici ponijeli ~ ,, _
h"m zbog novčane nagrad e. Ni I)od;'e; (> broju zaroblje ni h ni.11I
~a svim poul.dani, ali najniži od njih govori" 1.50n ljudi: med ..
J;a robl jenima se nalati o i ban D trenČ i n .
Kak o je osim loga bi lo i drugog roblj a. j eoa n s U"re lll e nik
z~pi~ uje vijest o tome. "da je 'I cijcioJ toj zem lji ostal.. ma l"
I jl~d,. da su svi I)ob ij cni i po h va tan i_o a hn'a tski s.. sI31cfi bl ..
u Isto doba kralju M aksimilija n u. oa SLI im poslije lolikih tLl r-
skih provalu -gTuriovi i kuce pr~H. n e . pooložniei i km etovi <>dv( -
dc~i. imanje oteto. puroblje nn i l)Opaljen" • . Idu će g"din(' lllug la
~e l.zvm~:.edlla .ku.ntrihucija ubirati S:lI"U na ~ j eve nl od So. Vt. jer
su J u~nlJI ~raj~~ 1 hili već znatno 0l)usl() ~<: n i. " ndt o kasIlij e p.. _
h.a r.ah su 1.~rCI.1 $a n.lO H rv a tsko Zago rje Veo:' se u tr. doba 1'''_
čInJe smanj ll'<1tl brOJ I)oreznih dimova i u s jevernoj Hrvatskoj.
Opadan!.e $ta nov ni! l\-a zbog t urskih akina bilo je naj j al'e d ui
pu lo,·a. ~~JlIll? 5\1 sc. napadači kreta li prema zapadu. T i 5U IIII _
lovi presIJecall veze '~Illcdll umllra šnjusti i pr imorja. pa ~1I tak"
s 'remenom Turci potpuno onemogllćili i trgovinu. k oj~ se d,, -
tada obavlj al a pre ku Modruše. T aj j c k raj već 14 86 le.~k" I""
strad"" "d Tu raka . pa ur b:lr m"druiik<J~ vl ast::iinst'·a . koje je
, SS
-
"
,,, ~" svoju 32 lla5e1j~ obuhvatalo - ka ko se čini - cijelu iu!,:m iju. "
navodi tc godine veli k broj na pll~te n ih ~ sd a .. . seljački h posjeda.
" pojedinin1 naseljima, ponegdje je \)roj du mać;n st,wa sr :' o 1.a
jed nu t reći n u i "išc. Zajedno s:o slanovnihv01l1 počeli SII sc .m3 -
nji\'atl I I)rihodi vlastele. koja su ~ve "iše os kud ijevala no vcem
ka o. na pr .. g ospoda! Brinja. knet Ani Fra n ka pan. ku ii dlU~
II .pravog ubo~ t,· a . mo li n. H90 odgod u nek ...g duga.
U takvim su pril ikama h rvatska vlastcla trafi la izla z na ~v~
moguće n a čine. Nedug o poslije Krbavsko!: razboja obraćaju se
1)011); njegovi . najpozna tij i si novi prelat ; i ",agoa ti. ka" i mut-
niji plemi ći i svi prvaci. zas tup ajući cijelI, nesretn o k raljev stv o
h rva l s k o~ na s ~ h(\!' 1I II S iha'; u. ~ molh om Z~ po mo ć. " kn.ioj IH'
isključ uj o mogućnos l. rla ć e se ll" hil" ko j i nat'in nil gIloit i
S Turcima .
N ij e lO bilu lamu pral na prijetnja . Od 14~1~ Ital;e t'\lj~d in i
velikaši kao Blagajski. Kurj aku,· i ći. Z r ins ki i oru g i. I'" i nl:",ji
I)kmići. pos ta j u na nek n vrijemc slIltanovi haračn ici i p ro p'"
ita j u n jegov .. čele preko ~vojib temlji ~ta . koja tako nsi!:" r;..·"ju
0{1 pljai:ke.
Ali SlI oni u i~ti ma h nast oja li da sick no PVI110( H,dlShU!'~,, ­
vaca i Venccije. kojib su posjc{le T u rci če~to napadali i nd ko -
jih su prvi . osim toga. težili za u ga r~k,, - hrv al sk im pr ijes tol jem .
Kad njihova pomoć u nnv"u. oruiju i baru tu. a , vre me nom i u
I manjim vojnič k im odredima nije d os taja la . pojeoin i su pl emi ći
prelazi li II ~ve '-ećeru broju u njihov" sluihu i rutov a li za n j ih o,'
raču n izv:ln svuje tem lje. Usto sc i n~ jedno j i oa dru g"j .• tr~n ;
sve češće pvj;, .. ].jivala misao. da sc tvrdi gradovi na h rvatskoj
g rani ci _ koji izrar. upr .... o oo t ... ga vreme na posIaje Slal a n ge -
og rafski poj am . upotrebljavan; u n jem a čk om jezik " - 1.amij e nc
posjedima na a ustrijs kom ili mletačkom pooručjll. Tak ... je upra-
vo hrvatsk" plel11sl\-o_ r.a ra zliku od slavonskoga. uSpol t" vlj a l"
5VC " že osobne i materijalne odn o$c osobi to s Habshurgovcim u.
Te je vete j o~ va e učvršćivala činjeni ca . da jc plemst vo na
j ugu od K upe - knj i je kraj tad" " eć "la1-il> u opra"n u l' l> litičk i
poja m uže HrvaLSk e (Donja H rva tska . Croatia infnio r) - bilo
I gotovu n3puš teoo i od svog~ vladara i od .~voj ih stald kih dn, - ,
gova II ~S lo v in ju •. Ne može se reći. da kralj Vlaoisl" .. nije uopće
lloka zivao brige 1.a ohranu Hrv"uke. U posljednjih oesct g odina
759
 K A RTA XXIt

~voje vlada vin" truiiu j" prosje čn o više od jedne četvrtine svojih
izdataka na m:dr!a vanje stalne plaćeničke vojske od goto"o J. 400
mumaka, koji ~ ll dijelom bili razmjdteni po plemićkim grad o-
Vima na hn'atskoj granici. al i su njegovi pri hodi - kraj sve ""_
.:ih izdata ka - postajal i ionako sve manj i. ~ Sl ovins ka . pak
gospoda - i sama ugro!ena. iak o mn ogo manje _ uporn o su
I
branila sl'oje pra l·O. da ne ratuju ~izvan granica i meda ~ svoga
sl avonskoga kraljevstva. pri čem j" oglavnom dulaz ila u obzi r
upral'O H TI'a tska.
Uustal om, prilike su u Sl av onij i pQslije 1493 bile tuli ko ras-
truI·ane. da se njezina vlastita obran a mugla sa mo s nap orom
organizirati. Poha se Ivani. Ko rvin, neza konit i sin Ma tijdev.
koji je und je naslijedio 1'0 ocu znatna imanja, odrekau časti sla.
vomkog hercega. II Slav oniji je 1-494 izbio gradanski rat. u kUIl1'::
se 011 zbog nekih svoji h grad ova sukobio sa zag rebačkim bis ku-
pom. iste pak gudi ne poveo je kral j vojnu lirotiv hercega LOI' re
Iloč k oga, kuji se proti\' njega di gao, i osvojivši n jegov g r~ d [lak
na Duna vu prisilio g" t495 na puslušnost. Premda je I \'ani .~ 149.~
preuz eo bansku čast. njeguvi sc udnus i p~enla kral ju nisu Il r~di1i
sI'e do 1499, kada Oill je kr"lj priznilO Ilajz~ d tu čast do?;ivo tnom.
Njihov sc su kob odra7.io u "pravi tako. da je 14.9i -98 n1l$tu -
I
pil o pra vo rlvoviašće, a ni poslije " 'anišc"e smrti 1504 nij e sc
stan je u tOllle promije nilo na uolj e: 1508- 10 bila su \l i~to
vri jeme u sluibi čak četir i bana. Dal jc uzroke nemira donosila
je so bom osobi to borba srerlnjega i nižeg plcmstva za hu
nepus re dni ji udio u političk om fivo tu - pojava tako 1.Ilačajna
za općeniti razI'oj II tadašnjoj Ugarskoj - i nieguv i stalni su·
kobi s vdikdima.
Premd a je Ivani i!l Korvin ka o ba n hn'atsko-slavo nsko -da lma-
tinski ulufi o mnogo truda u obra nu zeml je i izvojel'ao. !tol'iše. HRVATSKA ,
neke pobjede nad Turcima, primirje, koje je 1503 ugovoreno u '~vu... I'0I.0.. ''''' XVI HOI..Jf.''''
s nji ma na sedam gud ina i koji m je bila dovršena zajednička
r,,,noč'
akcija ml e t ačku- ugars ka od 150 1. nije ll imalu oslabilo voj n ički
~ 1'OdrVC~ ozna4n0 === ~,
pololaj Turaka. Oni su i da lje zad rb li tl svoj im rukama 5\'a
l ta"" POSfltI pod "'oku Y~/fl
glavna uporiJIa za napadaje na hrvatske oblasti. osubita Kamen-
grad , sredilte nj ihove voj ne urganizacije na pod ručju iz medu ! l . (/ptSOfW q<Jdm~ cMfrlovo.fu >'r ift'

Sane i njezina pritoku Japre, koje sc dubo ko usjekl o II hrvatsku m~ pod<> podruc.)" """". . . ----.
pod Turke
__
't---~'----
----t'
zemljište.

''''
 Pritl1irj~ Tu rcima pružilo je ugarsko m dvo ru priliku. d"
$
u Yc~i ~ ralom Cambrayske lige proti,' Vcnedjc pok n :ne pitanje
mlet ačkih posjeda u Dalmaciji. koje je joj od 2igmundo\'ih
vremena ostalo nerijeie no. Poslije bezuspjcinih pregovora. ugar -
ski je sabor dodu,e 1510 zaklj u čio da ude u ral za oslobodenje
Dalmacije:. :lli sc ta odluka slomila na vlastitoj nemoći i mle -
. t ačkim uspjesima u ra tu protiv spomenute lige. Da je tada o zbi-
,I ljan vojnički pothvat u bilo kojem pravcu bio po tpuno nemoguć.
pokazala je uskoro zatim obnovljena djelatnost Tu raka.
tim je isteklo primirje. oni su 1511 poharali modru ški kraj
i Pokuplje. l :>l~ pro,-aJili do Skradina, a 1513 osvojili pogra-
nično područje izmed u Cetine i I motsko~a . Kako su jo; za rala
~ Venecijom 1499-1503 :tauzdi Makarsku. a u isto vrijeme izbili
na more zapadno od Trogira. gdje su :tauuli Bos il jinu. T urci •
sv tci ko ugroz ili mletački posjed u srednjoj Dalmaci ji. Ta je
opasnost još i porasla. kad su Poljica 1.~13 umijeni la mletačku
" rhovnu vl aSI lurskom za~titof)) i ohnzala se !>ritom na plaćanje

, harača. Usprkos slIe",u. slavonsk i ,~1I ~c stald.i oglušili banovu

pozivu. da p!'iteknu II pomoć Hr"'lt.~koj.
Neka je prorlljen.. nasl .. la. tek k .. d je kralj e,' kancelar i ve-
, spriltuki biskup Petar Berislavi ć imenovan za bana 1513. 1\.r02
punih sedam godina. do svoje smr t i 1520 kod Ko reni ce. uložio
je on sve 5\'oje snage 11 obranu zemlje. koju je sretno zap&eu po-

I, bjedom na d T urci ma kod Dubice 1513. Pomognui osobito od

pape 103'·a X .. koji je iz bojazni. da Tu rci ne zaprijw~ hali ji.
ako osvoje H "'atsku i ulv rs!e sc na istolnoj nbali Jad ranskog
mo ra. snabdijcvao H rvatsku hrano m. ond.iem i novcem. ba n
I Petar je l5l!> prdao II Dalmaciju. ali je bio suzbijen kud Novi -
grada. Premda sc .l a jce tada odrb.lo 1'0gla"i to njegO VOItl bri-
,Itom. nij e mogao s prij ečiti. da sc Turci ne u čvrs t e u nekim tw-
dim gradO"ima II sjevernoj Dalmaciji i <I:.. im sc Skratiin ne
<)i.lvde ml plaća nje harača.
U takvim sc prilikama dolazak maloljetn og Ludovik" II. na
prijestolje 1516 nije daka ko ni osjetio. Kraljevsku jc vlast iSpTV<1.
preutela regencija, u kojoj j c najzad prevladala stranka ~'e1i­
kaša. ali sc polofaj nije izmijenio ni 1522. kada je kralj progla-
ien punoljetnim.

i 6J

Pogranično ratovanje na hrvatskoj gramcl mJc vi~c presta -
jalo poslije 15l!; ono nije bilo prekinUlo ni tada. ka d ,ir )51<)
primirje ol>c1 obnovlje no na Iri godine. Banska čast nije jol du!!"
puslije Berislavić<:vc smrt; popunja\"ana. pa i ka sni je je. po . ijr_
čima l'u:pina legata. bila "potpuno rawrcna~_ Medutim 5U Tun;
1521 osvojenjem Beograda i Šapca otvorili se bi put u Panonsku
nizinu. :r.auzcl i dio Srijema i p<:>harali is t očn u Slavoniju: 1522
"svujili Kn in i Skr adin. a potkraj 1523 i OS \TOvic u . k"ja je bila
glavno upori l tc za nhranu ma njih utvrrla južno od Vekb ita:
zimi od 1523 na 152~ neprek id no upadali u Po kuplje. 1524 za-
utdi Sinj. 152.; poharali diu primorja na sjever ud Vdebita. a
1526. na putu I)TClllOl MohaČu. po korili din istnčne Slavunij ..
s Osijekom.
Prodor Tura ka II tc iSlOčnc krajeve bio jc sam o prolazn«
l"«p«, na njihovu putu l' srednju Evropu: njegov pnl\'3e nije tana
j oi bio usmjeren prem" za pad u. II područje izmedu Save i Dr,,-
VII'. P remda je čita"a g rani ca ud mora d" Kupe bila u to doba
izložena njihuvim napadajima. glavni j c udara c bio ipak nami -
jenjen Hrvatsko) ispud Vdebila. Od 1513 du 1524 Turci S\1 traj :
no lilvladali čitavim njezinim p"drucjem ud Cetine d o Zrmanje
tuim Kl isa i Obrovca. Samo u: primor,ki poja~ ud Novig ra da
na sje veru du Omiša na ul;cu Cetine odrbo jo!; uvijek gulovo ne -
prekinut II mletarku1l] posjedu. jer je Vencrija tada ii\"jda II
miru s T urcima.
17 . Dru ~ l vene pra mjcnf. II Hrv at~ koj na kra ju X V_ t II počet ku
XV I. 5Iclje.:a. _ Peln aestgodišnji nalct i T uraka. koji ni s god,-
nOlli 152b nisu još pre,tali. imali ~u za hn'auk i narod najlci.-
,)osl .iedice. Proce.; njegova rasdjavanja. koji je _ II vezi ~ tur -
skim akinima _ zapoc("o u drugoj pa lovini XV . 51.. ušao je na-
skon. poslij(" Krbilv ske hitk(" II svoju alcu tnll fazu . Vei: J.'i16 mlr -
t .. č k i poslanik n~ ~VQm putu od Zagreba do Senja prolazi pot-
puno puslim krajevima. u kojima nije mogao naći oi niljnufnije
hrane. O d dvadese lih godina teku l)fa v~ selidbene str uje ne sa m"
u bl ik. za!lićenije krajeve. osobilo II mlc t ~čke posjede na kopnu
i olocima. nego i dalje. II zapadnu Ugil rsku i na Ape ni nski polu-
762
- •
r,
"lUk U prvo je \'fijell1(" Pokuplje kao razmjerno s;gl1rn ije naj-
,· i.~e pril'lačiln bjegun ce iz južnijih hrvats kih kr aje\"a. pn sU SI"
onamo. usobito na ozaljsku gospoštiju Fraokapana, preselja"nli
podjednako i sdjaei i pIcmiCi. S njima $t: Jir io i nj ihO\· .':o'·or
i glago lja.ška služba bolja. i premda je zagreba čki kaptn l vcć od
1517 Sl'rcfilvao njc7.inn širenje. ipak Sl- južn" "d Sr.ve .~Jlomillje
olada ,·el ik broj pnpova-glagolja.'il. a II nekim ~c mjeslima odr-
I"'a ..~ r o'·išc. jaka glagolja.ška t, .. dicij .. ~otovo d"a stnljcca .
Ali je vcć tada bilo i preseljavanj:. II obratnom smjeru: 'z
slobudnih krajeva izloženih pro,"ala",,, T uraka na tursku zemlji-
itc. gdj(" je fi"u t bio mirniji i sigurniji. Broj tih pr("bj eg~ bio jc.
dak;!k,, _ oo.natan p"em~ golemom broju rohlja. koje ~U Turci
si lom od vudi li i koje suvremeni Saouclo. sam n Zli krajev e između
Bihaća. Senja i Vin odo la. ci j eni do 1520 na ';ezdeset ti suć" usu-
ba.. Od druge polovine XV. st. pojavljuju se .r"duše i '[lrebjezi~
s turskog 1',,(lruČja. uli tek II XVI. 51. I}uslaje 13j nal i... Ul iml""
• . uskoka •. ~ inonim za čitave g rupe bjegunac,, : koj~ svoj zajed nii- -
ki ii,·ul. rcdo" n u s nekim obiljcijima svoje n.lI1"urln~ samouprave.
nastavljaju i na novom liu.
T c prumjene u naselju prouzručene ši ren jem lursk e vl",!i
potpu no Sll izmijenile dru~tvene od""$t" na Slaram hrval sko m! tlu.
raskinule zau vije k drevnl"" vue medu pripadnic ima plemićkih
b r al~ t a"a i uništile do kr ajil ~;,jedniell .dvanaeste!o plemen;, ...
U pIcmickoj klasi bilo je. doduk dubljih promjena i razlititih
presl oja"anja vcc otprije: od toga nijc ostala pohedena ni spu-
memlta zajednica. po;l"viti čuvar hrvatskoga ab i čaj n oO! pra' ·a.
Nisu sc samu pojedina bratstva grana)n d~ l je II » k"ljcna~. kuja
Su n'''j e . pleme nsko . ime 1.amjenji\"a';, nuvim. geografs kim. oil i
su sc samo poneke moćne ,>orod ice il(h' ajalc iz svojih bT3t~la" ll
i prisv;'j"lc p)ernen~lillc oMalih bratslveni kil. pretvarajuc i ih "
svoje kmelove. Poneko vel iko bratstv u ,·;.spal o ~~ s "remenu", na
viie manjih s pasebnim imenima ili je sehi podlofil" nl'ko ", .. nje
brlltstvu i nametnulo mu svuje illll'. A dugađalo se takođ er. riJ
je "išl"" starih bralst .... ;, uzel n zajedoič k o itn ~ župe. II kojuj su
!ivjcla.. i da su nek a neplemenita bratstva postala plemenit"n a
šlu St redovno zbivalo s os tacima nekadašnjih jobagiuna ea<',;
U l poje(line kralje\"ske gradove. koji ni,u prdli II posjed '"' ~ _
stek K"d su krajevi južno od Vclehita ((IH L.~24 ). il \Iskoro Z~-
763
 tim i om sjeverno od nj ega (1527 i 1528) pali pod vla st Turaka
nestala su i sva ta plemenita bra tsty.l. o kojima poslj ednji sa č u­
van i podaci potječu iz dvadesetih god ina XV I. stoljeća .
Sl ičan je bio i razvita k slobodnih o~Cina, koj e su se neSlu
duže .xuvale u krajevima južno od Kupe . izmedu U ne i Kora ne.
a od reda su potekli" od službe nika kra ljevskih tvrd ih ".,.aduv a.
koji su se ponegdje oddali do u XV I. sloljo::«. U pravo II dob ...
kad Su I'ro"alo:: Turaka sve vile učestale i ugr ozile matt rij ain i
temelj velikaških rodova u Pounju. on; su nastojali da tl' slo-
bodne općine - ili ot vorenim na siljem ili lobo~njim 117.;11I<1n jc1II
u zaJlitu - pretvo re u svoje kmClove. O d to ga sc nisu mogl a
obraniti ni una bratstva. koja su USI )jela da na tcmelju kraljev _
skog pril·ilegija budu uvr!lena medu l)lemiće. l:Iil o je najtad j oš
• i u počeiku XVI. SI. sl uča jeva. da Sn sc pojedini motni;i čl a­
novi bratst va. koje je o no iu bra lo U s\'oje ~s1arjdinc« i č\ware
svojih tvrdih gradova. pretvorili u nj eg.",e gospodare. P ri j e nego
su T urti zavladali lim krajevima. već je pretdan di o slo botlnih
općina u njima propao, a njihovi su pri l)adnici pretvoreni II km e-
tove feudalne gospo de.
ISla je opa$nos \ zaprijetil a u :?O- im godinama i slobodnoj
općini ili bratstvu u T urovu pol j u kraj Zagreba. koje je o. l1 fii
podiglo za ob ranu od T uraka IHdu Luk avec. Kn ez Iva n Karlo_
vić, iz I)orodiee krbav ski h Ku rj ako,·ića. koji je 15~i' izg ubi" za-
uv ijek svoju oče vi nu . nastojao je da i turopoljske plem iće pre-
tv ori II svoje kmetove. kao što je to običavao čini ti i II Pounju
Ni.ie on bin jedini medu hrvatskim velikašima. koji - r'O rijl.'-
I lož ni( i imali svoj . dda k« II mlinu ili m lin ištu, pa mljevenje fita
čim" K rste Frankapana - ~ ra7.6 nja .. . uboge plemenile ljudi.
otijući j e lIoda sc podbiti i se bri je učin i ti«. P rema svjedočan­
stvu. koje je niie plemstvo (univ e rsitas nobilium ) II lI rl'a ts koj
izrazilo 1524 u svom pismu au strijskom nad,·ojvodi Fe rdi nand u.
to je bila of)Ća pojava u OnO vrijeme najveće ol)asnosti izvana.
PoJo!a j kTneto\'a ili sebara - kak o se oni u X IV.-X V1. st.
ponekad tak ode r nazivaju - morao jc biti uto liko tdi. Već 1499
osuduje kral j plemiće. koji noću oti maju tude kmetove _ po-
java, koja je tada očito bila vl'lo če~ ta - a tcžnja. da ih sc ~ a _
konom trajn o pr ivde za zemlju, pobijed ila je na jzad 1514 1'0-
~lij e veli kog ustanka ugarskih seljaka. T eret, šio ga j e slavonski
...
-
kmet morao podnositi prije značajn e p rekr etnice. koj u ta godina
obiljd uje, nije dakako - kao ni ikad prije _ bio svagdje jed nak .
Na modrušk oj gos poštiji - kak o pokazuje nje zin urba r iz
141l{i. jedini. koji sc ;1, toga vremena sa ČIIvao na području j užno
od Kupe - prevladavala je uz a sve razl ike po pojedinim ~vasi _
ma~ i »km l.'cki rn selimaw, novčana renta (u različitu iznos u), Ak o
j e pojedi ni podloini(i nis u pJaČali. bili SII du!ni da slule .. ko -
njem~. »gradonl«. »s tr ilom «. »:tdel ami. i d ru gim vrstama sl u-
ilic. ko,it su mogli 7.amijeniti l očn o odrede nim iznosom II no vc u.
Bil o je medutim mnogo njih. u koj ih sc gl a vna »s!ufba kmecka.
sastojala od naturalne daće , pona jv i ~e jelInI.' četv rtin e prinosa e>d
različi ti h žita rica (t. Z". četrtinj ac i ). il neki su plaćali i u 1I01'( U
i u naturi. Cini sc. da je svega jed uu od ,1)2 nasc\ja- a I I njemu
.{' nalazio "JaSlelinski dvo r - bilo duino da. osim natu· ,
ralne rente. daje la kod u »gosjloščinu_ (tlaku) d"a dan a u
sedmic i po s"akom kmetu. Svi su podlo! nici osi m toga donos ili
II grad . časl i. o i\'Jiholju_ Božicu i Uskrsu: ti su s,", oarovi ka o
i Jrugdje. sas tojali pona jv i~e od kru ha. j a ja. sira. janjaca. ko -
puna i svinjske lopatice (zarebrnik ). ali s u ~e i on; mogl i olk ,l-
1)!\I novcem Gnrnie,", ~a posjedovanje vinograda ni SlI pl a t ali .
Od oslalih slulba spo minju s(: kod nekih i .to\'ori~ (podvo~ ). od
koji h je j~an olpadao na ~veliki pUlo" izvan vlasteli nsl\·a. zatim
Sl)remanje i dO"oienj e si jena. drva. dasaka i sL Mnog i su pod-
'Iije. pr(:ma to m(:. vlas telin utini o svoj im monopololl1. Uz porl -
ložni ke. koji 5\1 posjedovali ze ml ju - ugla\' nom po j~dno .~el{! .
•
od 12 dall a odn osno rali i ~s inoko ; ~ t oge čctire~. u prosje ku
hil o je i ~ I'odv o r aca « . koji ni su \l opĆe imali zemlje. nego su
slu žili isk ljučivo II vl astc1ino\'u dvom.
Dužnost i kmet ova sjeve rno oJ Kupe bije su. čini s~. u 10 vri_
jeme broj nije i teže:. U pe t sela na vlasteli nstvu pa vlimkog sa mo -
stana II StTC-ti (d an. Pa vlink!oštar itrT\edu Križevaca i " o pri,'-
oife) - koj ega sc urbar iz 14 ii jedini ~ač\l" au - ~colo n i ... od - ,
nosno »jobag ione5. mora li su d"apul godii!nje plaćali ,.dad um .
ili .cemus« II it. nOSII od l~ Jo l.~ de nara: predavati odrc:denu.
danas pobli že nepuznalu. mjeru pknice i zuhi i tripu t godiš nje
· darove •. koji s u ~t sastojali od kr uha (l) rOZvanog .. bel: man t·"l.
~opun a i svinjske 101)a1i(e. jaj .. jli sir a i pilića. Povrh tog:l su
i6;:,
 uime ·gospudčillc. mora li tri dana tl godini " rati. podači ' ; , si_
jati samostansku ',<: Inlju. ~atirn fC li. kusiti sijeno. brali ~"()ž lk
i svr šava li sve I)o~l\)\'e uku "ina. il !I jescn , ak" jc trc hal", "" diti
"pel cet;, i ili pct dana. Pustojala jc: jo_ dužnos l I,,,d,'ot<l i pla_
čanja svi njske desetine za uti"anje: s(.,n"s tansk~ 'urne. 113 r" ;:'l1j3
kod hoidbe j I. d,
Spome nu li urhar sadd.a" .. takoder ilragoejcn" " · jedoČanst""
" v lad a nju kme ll ...a prema njihuv oj ;(u5Jlodi. Njeg"" je ,\ 3'13",
ljac hi" 'Njen: n. ria su oOlvcdena podavanja k'nC IO\"a "pra""
tolika. da ih oni jo.; mup' IJUdno$;';: ak" bi sc uvećala. km:!.",;
hi . nesumnjivo, na p ustili vlastelinstv o. Al i je i kraj IOgl' ",,,ks;.
mu ma odnos sdjab. hio toliku neprijateljs k i p rema redovnicima.
da je sastavljač urbara _ zacijelo i sam redol'nik _ l ;}vr\i.,
~voj s l)i s ovim r iječima: "~all1~ je naral ~elj;l k a na""hka ( dyab, _~
lica ). Prvu . svujc gusp, .d;lre mne i na si)u im sl,,;e: dru gn. n("-
"jern i su svojim guspodarima i ra do ih "araju: treće. laflji,'; <u
i jedan drugome zavide .•
Uza s" e tu ncma pod a ta ka u kak vu pokn!l u na hrva l..!<k"n,
st,lu II tH doba niti () nekot1l "djek ll velikih ust;InHka . I",ji SII ,,<!
b-aj" XV. $1. i1.bi j ;:li II susjeunirn ,I"vcnskim umljal1l<l i u u ga,'-
skoj. Buna ugars k ih seljab po d Jurj em D.izs"m I.'> U ni j (" 1 .. -
hl'atila hrv;llSkc krajeve. ali jc njuinc p"sije<iire n",ra" 1'"dni-
, ieli i selja k (( Slavoniji. ~'a temelju 1.;lklju~ka ugarsko;;- 5"h .. r"
od 18. X . Ijl~ kažnjen je i on .zasluienim j vi ~"it i m km ~t~ t v"nl~ _
trajni m "e<'anjcm l a zemlju. ul\.rd::njern tlako: 110; je<lan d:ln u
~ed lll ici i por-astum u plav n" ·~u dbel1t: v lasti ple m ica na njihuvim
posjed in la. To je I'ogllr ~a nje H Iwloh ill sl;lv"nskih kmet"va
~natJlO ola Kšai" p,."diranjc T ur .. k" prema zat)a<lu " !Hl-im t:"d i-
na ma XV I. stuljeća.
Ekunumske tdkoće. kuje Su sl'e vik rasif". ~t,. jo: zemlja vi.,·
stradala "d Ilirskih prul-ala i upravne anarhije. utjecale su nep"-
voljnu i na daJji razvoj gradm·a. o~ob;t" Grarlec ;~. P()vlastic~.
ku je SII neku': kralj evi udijelili njeg,wim gradanima. sve $(1 .'("
manje m·ab'-aJ c. a sme tnje za slu bodan razvuj njihuve 1r/tuvine
I'u~tajale s(( sve čdće i Ide. '-ct' je na sa ho ru nd 1481 uk l iu·
ČI:nv. da sc maltarin;1 smije IJbirati S;1<no "<I ginvnim mitnica"" ..
a nipo~t o ne II njil""'im p"družnicama ili na ludim posjedima.
Premda su grauečk i g radani bili f;slub"deni "d plaćan .ia mal: .. ·
-I
nile na ci jelum pod r ućju i-I rvaukf". ipak 5e u n" ~Vt· vik utjeri_
val a od njih. pa je - u putra~i za nOI-i m iZl'or ima banskih pri-
huda - i sam ban Pct~r lkriS\;ll'ić slijedio" tome p ri"ljer ostalih
I'di kaša i plemib. Osim tuga j e zagreoački kaptol. star; ta konac
~radečk e "pćinco. ul)ravu na I)"četku XV I. st. uspiu da razlititim
pugodnostima privuče stra ne i domaće u guvce na svoj trg i tak"
naizad izvuče gbv n u k orist i1. odredoe. da sc na zagrebač k om trsu
uwra iznijeti na prod a ju sva dovezena roha_ Kap tol jc tada sa ·
):radiu nOl'e dućane. koje je i~ na j mlji\'ao ,tranim trgovcima i,.
, Italije i Njemačke. pa je ta novina te.k o p Olada1a gradcč k e
trgovcc. koji su mor11li pJaćati "iše dab: lbog toga su $~ mno;!i
..rl njih i ~ami preselili na kaptolsk i trg. Kralj jc doduš~ U~C,'
u zaštitu građ a ne. ali je usprkos lome Kaptol već prv ih godina
XVI. SI. I)ostau " ~i ll ijim središtem tq;uv in e od ~ra(lečk~ 01)6n~ .
Ta je l)(očela očigle d no n;na d o,-ati. pa se herceg [I'ani; Kor"i n
ju, I.~OI iaI i kr alju. da jeo ol)llstjc1~ i SI'" vi,e propada .
IS. Dolazak H~b$bur!:ova~a na hrva tsko prijestolje. - Eb-
pa n zija Tura k a u hr"" lsk im zemljama nije im a la rl nbokih poslje-
dica saUlO u ekonoms k,,-drušh'en;m odnosima. nego je orlr:.lila
rlalji I))",,'-ac i njihovu 1)Olitičk o", ra zvoju. i'rcvlast ugarsko-hr-'at-
skug pklll!t,'a. nal'ose vclika~a. i potpuna nemoć vladara ka o u o -
siuca središnje vlaUi. stvorile su na poku" 1.~25 tdiku financij5ku
hiw: vr ijednost n" .. ca pala je na jednu t'0l."'in~(. pa nujzad i
na jennu ·treci"u. Ekunom~ k (" te .. koće ju~ Su više za"\tr;ll-ali tlru-
; ,,-cni ~uk"bi o plemićkoj kl a si i neprenwsti.-i ja~. knj i je. 1'0-
/:,otovu I)oslije 151~. dijdi" pIcIllice od kmetu,.a _ II takvin, j c pr:-
lik~ma o b ramhena sl>osobnoS\ drhl'e sa sl'im smaln ks;d:l: pitani~
njezina daljeg opstanka samu sc od sebe namttal o.
Prije s"ega je H rvalSka. kuja jc b il:. Turcima IIrva na uda r·
cu - već ta tl a su Slavoniju nazi,.a li pl'erlzidcm (antemural e )
Uga rsk e _ oSJc t il:1 svu o1.biljnost loga polužaja. Stalno I) U ~to­
.~C"" od Tura k a i "I)ravllo sv,' više delorg;llIizilana. ona sc d ugu
koleba la izmedu triju mogućnost i. kojc Su I>udjednaku us-rofa-
la!~ dr!avnu zajednicu s US-ankHm. Nisu se samo l)Ujedinci na
različit e llači n e nagadali s Turci ma , tlC!!O je od Krba " skc bitke
.lalje i Sanl hrv a tski sabor ponckipu! Oll'ore n" I'okrcull o pil~njc
" mugu cn os ti kulekti,-nog sporaz umijcvanja sa sultanom. Uči-
76i"
I
 TAliLA ' .. ][J:J:VO

mo je 10 jo;' 152. , kada jc pomoć IZ austrijskih zemalja p očela

već poprimali odredenije oblike.
Osim osobn ih vela. koje su pojedine velikašc i plemiće na
razli čite načine zblilavalc s habsbudkim dl·orom. ta j jc 1522
,
poslao banu Ivanu Karloviču u pomoć nešto voj,~ke , kojom se
on poslulio i U sukobima s ostalim velikašima. a 1524 preuzeo
brigu oko obrane dvaju gradova u posjedu Zri nskih. Hrvatsko
s.. plemstvu sv.. viie privikal'alo misli, da nadvojvodu Ferdi-
nanda. kome je ionako odavna priznalo pravo na ugar sko. hrvat .
51..0 prijestolje i koj i jc us lo bio rodbinskim vezama povezan s
Ludovikom l l., smatra nekak o svojim ~gospodarom« i da mil sc
obraća u različitim pitanjima. Potkraj 1524 pOliva ga. štoviše.
niže pl"mslvo, neka u Hrvatskoj imenuje bana.
Ali sc u is lo vrijeme poneki velika! nadao i pOlnoći od Vene-
cije. koja je pojedinima od n jih doisla pružala potpo ru i zbog
obrane svoga posjeda u Dalmacij i pomagala olpor nekih ul,:ro-
ženih gradova. Ka da ~e potkraj siječnja 1526 sastao II Križev-
cima sabor, koji je zaključio. da Ludoviku ll. otkaže poslušnost.
misao o uiem oslonu n~ Ven eciju nije jo. izgubila svoj II pri-
vlačivos!. S l aT3 Ul:'reb3~lI.a kal"dr~b lprije re51~uraclic)
Medutim . w razli ku od Venecije, koja dalj e od I)omoči \I
novcu i oruiju nije htjda i6. nadvojvoda Fcrdin~d j ... svi je.
sno išal' stopama svojih preGakn i razl ičitim oblicima pomoći •• •
utirao scbi ]lut do vlasti u Hrv.lUkoj. On je već 1523 bez uspj eha
predlagau Ludoviko. da Ill\f odstupi H rvatsku. koju .ic namjcra· J
vao ože povcl,ati sa sl·ojim naSljednim zcmljama .
Katas!rofll na Moh;lčkom polju 29. VIII. 152(; omogUĆila IllU
je. da nll j zlld postigne. štu jc želi!>. Nastavljaju(i svoja osvaj.,.
njao koj., su 1.;13 započeli na hn'atskom zemljištu. TUT(; 5U pod
.sultanolll Sulejmanom II . u kolov01.11 1526 osvojili Hok na Du-
navu i Osijek na Dravi. a zatim kod Mohača II juinoj Ugars].;"j
uni.stili znatno slabiju ugarsku ,·ojsku. Kra[j Ludovik jc na bi·
jegu s bojištu zaglavio II jednom POto].;u. i kaku nije ostavi" po·
tomka . ogarsk".hrvu!sko prijcstulje bilo j~ ispražnjeno. r.;adv".i'
vuda Ferdinand nije dodll~c lOol,:au spriječili. dil ugarsko srednje
i niže plemstv u. II sklad u s.. ~akJ .iLlčko m sabora od 1505. izaherc
i "kr"ni kraljem .Iumaćeg velika';a [yana Zapni ju. knji ga j(
1514 spasi" <HI p"hunjcnih seljaka. Tek manji dio pl('lIlstn...

7&
 T" ~ I, ... L XXX\' III

uglavno m vc! ika ša. iza brao je na lO Ferd inanda kra ljem u sre-
dini ptosinca 152fi.
T aka,' razvoj pril ika u Ugars koj podijelio j e hrvatsko ple m-
stvu. Plemst vo j užno od Kup e. j ače izl oženo udarcim a T uraka
- samo s.. već uoči mo h ačkog poraza n a~ivalo .. ostacima« (rcli-
qui ac) nekad a!njega broj nog i motnog plemstva _ ostalo je pri-
vr!eno F .. rdi nand u. a plemst vo u Slavoniji I:gl avn om je pristal o
uz ZapoljII. U lom je pravc u m nogo utjecala i promje na u drla-
nj ll kneza Knte Frankapana. koji jt': poslije Moh a Č k.e bitke j e-
d in i II tim krajev ima raspolagao nekom oruiJ nom silo m. eim ga
je s l avon~ k o plemstvo na sa boru u Ko privn ici potkraj rujna 1526
izabra lo za ~ b ra ni ča izd ti tnika k ra lj evstva«. o n je ugušio bu nu
madars kih selja ka s des ne ura ne D un ava. koja je iz bila posl ije
p(ov ra tk a Tura ka. a kada je us koro u tim prdao na stranIl Za-

""- potje. im .. novao ga j'" o n hrv atsko-sla"o nski m banom i vrhov.

-,
o
nin' kape tanunl u j ugo zap adn oj Ugar~k oj.
U lo je vrijeme već Ferdi nand nas tojao. da ga hrvatsko plem-
• Stvo na temelj u baJ t in~kog pra va p ri~na kralj",m. Poslije prego-
"•" vora, koji JI' pOIrajali pu na tri mjesec a i II koji m a .i'" plemstvo
e
v",zlllo pri~ na nje u~ uvj ele i o"će- politi čk e i kon kre tno-obra m _
~ be ne IlTirode. sastao ,e najzad II gradu Ceti nu bli~u rječice Ko-
•
•• ra ne. koji je prip adao slunjs koj grani Fra nkapana. sa bor hrvat_
\
,.
\~ -••
,:
skog plemstva 3 J. X II . 152G. Sedam veli kaša. me d u kojima Su St
nal a ~i l i knezovi iz porodica K <Irlol· ića. Zrinskih. Frankal)ana
• ,"• i B!aga jskih. i svega sedamnaest nif-ih p l em ića , Ul. neke puno-
m oćn i k e. izabra li su ondje - u imc .svega naroda plemeni tih
•
•• župa nija, gra dova i kot ara kraljevine H rva tske.. _ narivojvoclu
-
~
Fe rdina nda ~a ~k ra r ja H rva tske« L I. 1 52~. Premda su mu pra,'o
na krunu sv. Stje pana pr iznali. uz osta lo. i na temelju požu nskog
izbo ra ~a uga~k oga kral j a. ipa k 5U već II toj prilici jasno izra.
zili svoje gledište prema zajednici 5 Ugarskom. koje su u pot-
l punosti iz nijeli liban poslije cetin ~k og izbo ra i koje jc otada po-
stalo gotovo programom hrvats kog plemstva uopće. Bilo je lo
uv jerenje. da se Hrv ats ka - posli je izumrća narodne din;u tije.
koje su o ni veziv al i uz imc kra lja Zvonim ira _ od sV(lje volje
podloiiIa ugars kom vladaru. ali Il e i uga rskom kraljevstvu. O ni
su zbog toga i pristupili posebnom izbo rllom ći n u. obvezujuCi
n"l'oga k ralja, da cc >o nCJlOvrijedc lln uz ddati. Ilot\'rditi i obd r-

-

žavati~ sva prava i zakon Hrvatske. Ci ni sc . ~toviše. da su -
prema kasnijim riječima samog Ferdinanda - nastojali postići
takoder ,.sjedinjenje (unionem) austrijskih' zemalja i Hrvatske«.
ali nije poznato, u kojem su ga obliku zamišljali.
Izbor Habsburgovaca za hrvatske kraljeve bio Je pr ije svcga
rezultat opasnosti od Turaka i onih veza. koj e jc hrvatsko plem -
stvo podr!avalo s njima zbog te zajedničke opasnosti više od čc ­
tvrt stoljeća . Uza sve to nije on U prvi čas obil j ežio nikak"u pre-
kretnicu u razvoju hrvatskog naroda. Dapače. podvojenost iz-
medu hrvatskoga i slavonskog plemstva u pitanju ,·Iadara pro-
dubila sc u dugo trajan građanski rat. za vrijem e kojega su pod
Turke pale Jajačka banovina do rijeke Save i Une (potkraj 15~ 7
j na početku \528). Krbava ( 1527 ) i Lika ( 1528) , Pa ni tada nije
pomoć. koju j e novi kralj mogao pružiti. bila dovoljna. da sa-
čuva harem ono, h o je poslije tih teških gubitaka prcos talo. Obra-
na granice tek se ponešto ojačala osnivanjem kapetanije u Bi-
haću na Uni (1 527) . koja je - zajedno sa starijom kapetanijom
u Senju - zadržala na tom području dalje prodiranj e Turaka
prema zapadu. Od nekadašnje kolijevke hr vatske države. Dal-
matinske Hrvatske. još sc neko vrijeme drža o samo Klis. koji je.
okružcn sa svih str~na tudim 1.emljiŠtem. branio prilaz k mle-
tačkom Splitu. Ali kada je Ferdinand, poslije desctgodišnjih va-
pa j a hrvatsko g plemstva , koje se zb og naglug por asta turske opa -
snosti izmirilo i napokon u cijelosti prik l juč i l o Ferdinandu. prvi
put 153 i poslao oveću vojsku. da potisne Turke . ta je vojska do -
živjela težak poraz kod Gorjana. u kojem SlI imal i udjela i pa-
sivni otpor slavonskih kmetova i vojna prem oć Turaka, Tada j e
nepovratnu izgubljen i Klis (J53 7). koj i se j oš odupirao sam"
herojskim zalaganjem njegova braniča Petra Kruž!ća .. a posli.~ e
osvojen j a Požege (1536) i pobjede kod Go rjana :."rcl s:' defI-
nit ivno u č vrstili svoju "last nad srednjom SlavOOlJom, 1 ako sc
njihova ofenziva u hrvat~kim zemljama. iako jc njez ina žestina j
p~odornos t sve više popuštala. produžila jo~ uglavnom do sre-
dine XVI. st. i naposljetku sc ograničila na kra jeve izmed" Un e
i Kupe.
Uspor~d o s nazad ovanjem turske 1110ći rasta o j e utj ecaj Hab~ ­
burgovaca na Hrvatsku i tek se ~ vremenom potpuno pokazal o
770
znače nj ecetinskog izbora. On je HrvatIku na vjekove usko po-
vezao sa slovenskim i drugim austrijskim zemljama, a preko njih
sa cjelokupnim ~hivanjem II srednjoj Evropi.
19. Istra od XII . do XV. stoljeća. _ U XII. st. ubf1.ao se
proces upravno-političkog razjedinjavanja Istarskog poluotoka,
koji je započeo već prije i svt.Šio sc najzad stvaranjem samo-
stalnih feuda lnih teritorija i gradskih općina.
T ome je znatno pridonijela slabost biskupa, od kojih su neki
imali pod svojom vlašću velika područja. Kao crkveni dostojan -
stvenici. oni nisu neposredno "ršili vlast na svojim posjedima,
nego su njihovu upravu i obranu prepuštali svojim »zaštitni-
cima« (advocati) iz redova svjetovne gospode. Radi bolje za!ti!e
crkvenih interesa, biskupima je bilo do toga. da njihovi advo-
kati budu moćni feudaki, ali je to imalo za posljedicu, da su oni
prisvajali biskupske posjede i postajali nezavisni od hiskupa.
Tako se na primjer neki grof Majnhard II 2. polol"ini XII. sl.
osilio u srednjoj Istri uglavnom na račun biskupa u Poreču, il
njegovi su posjedi još potkraj istog stoljeća prcšli nasljedstvom
na grofove Goričke, Sa slovenskoga Krasa pro.~irili su sc prema
Kvarnerskom zalivu grofovi Devinski. koji su kao za~titnici
puljskih biskupa držali, već u prvoj polovini XII, sL njihov e
posjede Rijeku , Kastav. Veprinac i Mo;Ćeni(e.
Na razjedinjavanje zemlje utjecalo je i slabljenje vlasti
markgrofova. Oni su ionako boravili izvan zemlje, pa ih je u Istri
zastupao nuntius marchionis. To jc olakšalo nastojanja gradova.
da se što više osamostale i usto opet dobiju vlast nad nekadašnjim
svojim teritorijem, obnavljajući na njemu i kolonatski odnos u
onom obliku. u kome jc ondje postojao prije uvođenja feu-
dalnih odnosa.
U poredo s općim razvitkom gradova u južnoj Evropi istar-
ski gradovi postaju u XII. st. ekonomski sve jači. Jako svoju
ekonomsku o~novicu proširuju na novostečenom ter itoriju, kori-
steći se u pojačanom opsegu prihodom od ob r ađivanja zemlje.
oni i daljt crpu svoju snagu prije svega iz porasta trgovine. raz-
vitka zanata i p ove~anja optjecaja novca. Na taj način. u ~tal ­
noj borbi s oslabjelim feudaleima i Venecijom, oni postaju u
XII. ~t. slobodne komune.
771
 . ~j~hO\"a $~ s,::unoupra"a toliko raz vIJ a. da sc potkraj XII . st.
Ja vljaju U njIma konzul i kao prcdstavnic i upravne i sudsk.,
vlasti ; U Puli se oni spominju već IIii, prije neg o u dmgim
gradovima. Dal ji znak jača nja gradskih optina bili su na čc Jnk i
(I~~ t es~a.ti ! redovit~ birani m.edu obrazovanim tudin ci ma, koji su
bd, vJcsl! upravnIm l sudskim poslovima. U Kopru sc spomin je
načelnik uz četvoricu konzula 1186. a u Puli 11 99. Nosioc i grad _
ske suverenosti su vijeća gradan a. veliko i mal o. a II izva nrednim
prilikama saziva sc i skup!tina svih gradana.'
Premda sc ut jecaj fe udal izma jače osjeća o iz van gradskih
leritorija. nijc on ni tu potpuno prevladao. Mnoga naselja otela
su sc neposrednoj vlaSIi feudalnog go~po(hua i razvila u ol)Ćin e .
koje nisu doduše imale toli ku samostalnost ka o gradovi. ali nisu
više bile ni ob ičn e seoske općine.
Medut~m . V~nedja je vec tada počd a da ozbilj no ug-roiava
samostaIm raZVItak gradova. Koliko je poznato, rat izmedu Ve-
necije i gradova Pule. Kopra i hole buknuo je tek 114 5. Grad ovi
~u bili poraženi: oni su moral i položiti zakleiVU vjernosti du f du
l uz odred.ene uvj~te pristati na pružanje vojne pomoti. Pul a je
napose prllnala ltroke pO"lasli~ mletačkim gradanima nasta-
. njenima u gradu, a Kopar se obvezao. da ne će t"d incim a pro-
d~vat i pol.J.oprivrednc proizvode bez dopuštenja dužda. Pet go-
d~na. kas n ~Je (11.;cl) ratuj u s Venecijom Pula, Rovi nj . Po rct-.
Novt grad l Umag, al i liga istarskih gradova doiiv lja\·a i taj put
p~ra~ . Pula se ponovo dile ll!):; proli,' Venecije. kada je O""
~lla . ~a.r~ ćena s Pisom i Zadrom . no Ml eča ni su opljačkali grad
I prtslbb ga. da opet priseg ne vje rnost nuždu.
Nov odnos snaga nasta o je u lstri 1209. kad je veći dio po-
lu o t ~~ a - osi m tcrito rija jedne grane grofova Gori čkih . koj i je
ka.snlJe pro zva n Pazinskom grofovijom. i feuda grofova Dcvi,,-
skih ~ pao pod neposredno vlast ahilejskih patri ja rha. koj i Su
;ast.ojali da o~~a n izi raj u upravu i sudSlvo. kak o bi svoju vJast
~~o Jač~ u čvrsttli. Na čelu gradov:. stoji ge neralis gastaldio, ka snij e
nehtan~5. odnosno marchio htrie. Gradovi doduk uspijevaju
sačovatl autonomne oblasti. ali pod vrhovnom upra vom grad -
~koga gastalda. koga postavlja patrijarh. T aj oapa če vezuje i
I z~or gr.adskog. na čel nika uz svoje odobrenje. Pulu su nauojali
p .. vezatl na taj n ači n. da su 124 2 preni jeli upravu toga grada na
772
-
načcln~ka N~ssingu cr ru iz porodice Sergijevllca, koja je bila po-
znata I pod nnenom Castropola. Već iste godine Pula je u ralu
s Veneci jom. ali su Mle čani srušili gradske zidine i opljačka ! i
grad. a na počctku 1243 obvClala se Pula. da će za načelnika
uzeti M leča n i na. U ta nemirna " remena gradovi sabira;u u po-
se bne ~ta tllte svoje pravne propisc, po kojima se upra vljaju; to
je bil o za njih od koristi i zbog toga, što je načel nik ka o ludinac
slabo po znavao ured enje gradova_
Istarski su gradovi bili odviile slabi. da bi mogli prufit;
uspjda n otpor na dvije strane _ i patrijarhu i Veneciji. U'-je-
reni. da im od nepos rednoga feudalnog gospodara prijeti veća
opasnost. Olt i se predaju Veneciji. Usprkos zakletvama vj..:rnosti.
koje su v eć prije od vrem ena do vrem ena polagali duldu. oni
tek tada gube konač no svoju samostalnost. Pr vi se prcdao Poreč
IZ6i , latim Umag J2U9, a Novigrad i Sv. Lo vreč 12 il. Kopar.
opsjedn ut od Venecije, pokorio se 12;9, a 1283 priznali su ml e-
t ačku vlast Piran i Rovinj. Pula ~e i dalje odrfal~ pod Sergi-
jeyci ma. ali kada jc 1.318 u r~tu , Venecijom doži vj ela i opet
neuspjeh. u gradu se stvorila puč k a stra nka. koja je 1.331 pro-
tjerala gospodara iz porodice Castropola i pr edala nnjtad grad
Venecij i.
Medutim se Venecija ~iri la i ina če po Istri otimajući posjede
patrijarhu. Kad a se patrijarh poslije 1409 umi jdao II rat izmedu
Ugarske i Venecije, on je izgubio sve "'oje posjcde. Mlečani su
1420 os vojili Akvil eju. a mletački je dužd pOSla o istarski
markgrof.
U sredini poluotoka odr!ala se i dalje Pazinska gro fovija.
č iji Sll gospodari $ . vremenom proJiril; svoj u vlast prema pod-
ručju rijeke Raše. Grofovija je na temelju ugo" ora o nasljedstvu
, s grofovima G oričkim pripal a 137-1 Habsbu rgovcima. koji Sll
, 1466 dobili ugovorom s grofovi ma \Va1see. nasljednicima devin _
i skih grofova. takoder posjede na Kva rneru.
Stanje, koje je u htri konačno stv ore no u drugoj polo" ;ni
XV. st.. bilo je odlučn o ta njezin dalji razvitak. PolIO je mnogo
st ol ječa prodirala I mora, Venecija je zavladala uglav nom ju-
žnom i tapadnom Istrom te istočnom do Pl omi n a. On3 je posjedo.
vala grad ovc i najplodni ji poja! Istre tc potpuno osigurala
Ivoju vlas t na sjeve rn om Jad ranu proti" "'ak oga pok ušaja, da
 la vlast bude ugTolena. i II samoj Islri usposta vi la $ H absbur _
govcima neke vrste ravnotdu sila. U tom stanju razjedinje nost;
ht ra je ustala SVt do kraja XVIII. stolje ~a .
Sire nje j učvršćivanje mletačk e vlasti flil zapadu l Jugu po-
luotok a imalo jc: za poli t ičk e: i druJtvc nc odnose u tom dijelu
umIje: svakako yel:c: posljedice negoli vJast grofoY:ol Goričkih i
Devinskih, kao i njihovih naslj ednika Habsburgovaca u srC':đnjoj
i i st očn oj Istri .
Ist.~r$ k.i ,su g~ado\'i potpa~ali I)od Ve neciju jedan za drugim.
,I II kra Cl m ,[, du.bm vremen skim razmacim a. i kak o sc: koji g rad
predao, tako jc: i dal je ostao područjem za scbe. Venecija je
I o~ t~~ljala gr~dovirna j gradi ć ima , da ~C: i dalje upravljaju po
svoJi m statuhma. no npravo su svu vlast u gradovima imali
načelnici. koje je ona I)Ostav lj ala iz redova s"ojih plemića. Od
načelnika j e više manje zavisilo i sudovanje. !stank i su grad ov i
izgubili uskoro ne kadanju moo:. Kada se Kopar 1.348 pobunio
proti v Venecije. bio je to posljed nj i .tnak njihova ot po ra. Poslije
toga su se oni zauvijek umirili. P oli ti čk i interes gradan a za o_
kupljen je nj ihovim unutarn jim trvenjima. što je za vlast Mic .
čana bilo ne samo bez opasnosti. nego im je i kori stilo. Već su
prije im uć n iji gradan i imali prevlast u gradu. a kad j e u Ve ne.
ciji na ko ncu XIII . st. zatvoren pristup u Veliko v ij eće i to
pravo pos talo u nekim porodicama nasljed no, poveli su se za tim
primjerom i istarski gradovi. U gradovima sc na jednoj strani
izdvojio sloj plem ića. koji svoj im pristuJ>Om u Veli ko i Mal o
vijeće sudj eluju u upravi grada. a na drugoj je straui puk bc7
političkih prava.
Ven ecija je imala razloga ria ostavi svaki grad bez upravno -
poli tičk e veze s drugim gradovima. Ona je tako J>Ostupila. j er .it
prije svega nastoj al a da osla bi osjećaj uzajamne povezanosti
medu istarskim gradovima.
Mleta čko podru čje II Istr i bil o je uglavnom jedinstveno samo
u vojni č kim poslovima. To je bilo potrebno zbog obrane posjeda,
koji je od Venecije bio odijeljen morem , a s kopna m ogao la ko
biti ugrole n od njezinih neprijatelja. J edinstvena vojnička vlas t
uspostavljena je ISOl , kad je .ta vojničkoga glavara imenovan
poseban kapetan. od 1304 sa sjediJtem u Sv. Lovreču iznad Lim ·
ske drage. Po seoskom teri toriju nazivan je i paunIItičk im ka pe-
774
-
ta nom - ca pitano del paisen a tico. Bi o j e nadleian i za rJcša va ·
n je spo ro,·a medu o ptinama. Al i ni to jedinstvo nije bilo pot-
puno. jer je na pou ručju Kopra voj ni čki upovjednik bio gra d·
s ki nače lnik . Od 1S!>6 do 1394 bila su dva kapetana : Ul. kapetana
" S,·. Lovn; ču. koji je zadr!ao vlaSI na d područjem julno od
rij eke Mirn e, imenovan je osob it kapetan ta kra j iznad Mirne.
od 1359 sa sjo::dištem u Grožnjanu. Kad se Venecija IS!)4 doč<- ­
pala utvrde Raspa u sjevernoj Is tri , oba jc kapetana zamijenio
kapetan od Raspa , koji je postao ,·ojni čkim zapovjednikom mle -
ta čke istre. i%uzev!i Kopar. Njegovo jt: sjedihe 1511 prenese no
II Buzet.
Ni srednja Istra, kojom su zavladali grofovi Gorički, n ije
sačinja1'3la j ed inst ve no pod ručjt:. Ono je d ugo bilo lamo sk up
posj eda. i tek st: 1342, poslije njihove dio be, povezuje o n aročitu
grofoviju , koja sc naz ivala Pazinskom grofovijom. od nosno istar-
skom pokrajinom. kad su sc podrazumijeval i i posjedi U podru čju
rijeke Rak i dru gi posjedi u btri. U Pa zi nsk oj g rofov iji vr; c
vlas t. u ime feudal nog g05 poda ra. d,'a ka petana. jedan u Pa-
zi nu. ugl ed niji , a drugi u Za,'r&ju. koji je imao pod sobom po-
sjede II području rijek e Mirne. Uz njih su predstavnici "Iasti su-
dac i gastaid. Pkmstvo slabo utječe na javne poslove. ia ko ono
po ispra vi g rofa Albrechta IV. od 1365 sači njav a posebno po-
kraji nsko tijelo sa znatn im povlasticama : s vecenstvo. na čelu
s malom biskupijom u PiĆnl1. jO$ je slabijt:. PiCan sc spominje
ka o grad , iak o njime upravl jaj u ka o sa seos kom općinom. a ist"
,
lako i Pazin, sjedate kapetana i mjesto, po kome je g rofovija
dobila imc,
Ni mjesta na Kv arnerskom l.ali'·11 - Kasta,·. Veprlnac i M o-
!tenice - nisu se razvila u g radske općine. iako su znala oču.
vati stanov Ite povlastice prema feudalnom gospodaru. Predstav _
nik feudalne vlast i na području tih opći na bio je ka petan sa sje-
dište ll1 tl Kastv u. Uredenj e optina propisano je statutima, koji
s u napisan i hrvatskim jezi kom. Statut Kash'a sastavljen je vjero-
jatnu na kraju XV, stoljeca. Vepr i na čk i statut na stao je 150; .
a statut M oštenica oz nače n je godinom IGS;, Svi 5<: ti statuti po-
zivaju na ltarije odredbe i ponajviše 5U od raz mn ogo starijih
druš tvenih odnosa. Neke su odredbe un ese ne po \'olj i ! eudaJnoga
gospodara. Obaveze tih triju mjesta prema !eudak u sastojale
775
 su s~ u obav~zama općine kao cjdine. Kasta\" je morao prem:,
n::tu tu da,'ati 100 maraka godisnje i desetinu od vina. jan jaca.
k odića i žita svak~ vr$t~ . V~ prina c j~ imao davati 5amO de se-
tinu. a isto tako i Mošćcnice. Inace su M ofće ni Čani. pr~ma nji.
hovu statutu, »slobodni kmeti_ i mogu slobodno raspolaga ti SVIl .
jj", imanjem, ka o što su raspolagali njihovi predi. Gospoda su
imala i drugi lo prihoda. tako od prodaje desetinskoga vina. koje
sc u mjestu prodavalo po najvišoj cije ni i tl v r ij~me. kad s~ nije
smjelo točiti ničije vino. Uno su dolazili prihodi od globa za raz·
I
ličite pr~kršaje. od kojih je jedan dio išao gospodaru. a drugi
općini. U Veprinačk om statutu nalIodi sc. da nov ča n e kazne do
U$<lm libara ne idu gospodaru. globe do 50 libara dijele sc iz-
medu gospodara. župana i onoga. koji prijavi krl-'ca. a globe
veće od 50 libara i~le su u korist gospodara.
Neposredna uprava općim k i h poslo\"a u kvarnerskim mj e·
stima bila je u rukama općinara. Oni su birali na godinu dan ..
lupilne i suce. uz koje je bilo naroči t o "ijeće - svetniki . Satn ik
je bio redarstveni organ. a biljcžničke poslov~ oba"ljao je kan -
ce lir. U Kastvu je župan bio uglavn om predsta,'nik općine; vlast
jc bila zapravo II rukama sudaca. !'rallo sudovanja bilo je ogra.
ničr:no i u Kastvu. gdje je ono bilo l ire ne go II Veprincu i Mošće ­
nicalIla. Za lcia djela nije Je moglo sudili bCl kapetana. koji je
inače bio i pritivna vlast ta osude izrečene od općinskih su d a~a
i vijećnika . U Vepri n ačkom statutu se dodu še kafe, da u Ve -
princ u mogu sudili za sva ku stl'ar. j~r imaju "pun &tol i rilo t" •.
ali sc s druge Slran~ u KaSl av5kom statut u odreduje, d" _Ii nd
Vepri nca i od Mošćenic ... jesu du!ni s\'akoga člov eka od kri o
minala dat i v kapitaniu Kastav pred gospodina kapitana i p red
nas sudit i~ .
Političke promjene bile su za stoljeca praćene i nekim eko-
noms kim promjenama. U Ta nom Srednjem vij eku Istra je. kak o
se čini . bila plodna i JumO" ita. P lodni su bili napose kraje"i na
zapadu prema moru, na koje su gradovi Jirili svoju vlas t. Posje-
dovanje 7.emlje je Vilfan izvor blagostanja za grada ne: tbog tog~
oni tdiko osj"ećaju gubitak teritorija u korist feudalnih gospo-
dara i nMlOjc da ga ponovo dobiju. ~to im postepeno i "spijeva .
Seosko stanov ni!tllO izvan slobodnih opčina nala~i sc u Id kom
pol ožaj u bilo kao feudalni kmet bilo kao gradski kolon. Feuda·
776
lizam je napose duboko zahvatio sred nju htru, gd jc su seljaci
bili izloženi jakoj eksl)ioataciji. PatinsK.. grorovija bila je ta
Ilabsb urgovcc sa mo izvor prihoda, pa su je oni od 1.~80 davali
u zalog kap~tanima. a kasni je prodavali pojcdinim porodica ma.
Prilike su [,jle t .. ko lci ke, da je 1409 bukmlla u Pazinu buna.
koja je u krvi ugušen a .
Obrt jC'. razum ije sC', bio liBe ratvijcn U g rado,·ima. Doku-
menti navode ob rtnike različitih struka: ko,'a Če . stola re, klesa re.
zidare. kobre. cipelarc, k rojačc , pekare. tk alcC'. bojadisare i dr.
Obrt je prije svega podmirivao d omaće potrebc. no neki obrti .
kao ko!arski u Puli . bili su tolik o ra zvijcni, da nulno prelposh.'-
ljaju it,·oz svojih proit"oda.
Za gradove je trgovi na imala veliku v3.in051, naročit o po-
morska. hvozili su uljc. vino, drvo , kamen, so i dr. Neki gradovi
sklapaj u trgoIlačke ugovure s drugim gradO"ima izvan Istre. kao
na pr. Rovinj s Dubrovnikom 1188, Piran sa Splitom 1192 i 12iO.
a Labin s Rabom 1215. Si renje mle ta čke "last i stvo rilo je u gra -
dovima tdak ekonomski pololaj . Sloboda trgovine je pod Ven e-
cijom bila og rani čen a : brodovi, koji bi sirgovačkim terc tom
isplovili iz neke ista rske luke. morali su pristati u Veneciji i tamo
iskrcat; teret. no "ino nije sc smjelo uv ozjti u Veneciju. Inace
je bilo potrebno naroči t o dopuštenje Senata. da mo!:"u brodovi
s trgov a č kim teretom ploviti u neku drugu lok u. T rgo"lna kop-
nenim putcm b;la je pod mleta čkom "lasti slobodnija. Od log~
je najveću kori st imao Kopar. zhog svojih dobrih veza 5a zale-
đem. tako da sc pod Venec ijom raZIlio Ll najzna tniji grad u Istri.
Od XII I. st. dalje ekonomsko se stanje u zemlji postepeno
pogoršavalo. istra je napose stradala za dugotrajnih borba iz-
medu Venecije i akvilejskog patrijarba. Osim ioga čcsto sc po-
javljivala kuga ; prenescna obi č n o iz Venccij~. nailazila je u krat -
kim razmacima vrem~ n a i lestoka harala. Stan ovni§tvo sc pro-
rjedi,'al o. zemlja je ostajala neobradena, Sh'arale sc pustoši i
moh'are s leglima malarije. Ta jC' bolest stalno mučila i kosila
stanovni~tvo. osobito u p odručju Pule i na sjcIICTozapadu oko
Novi grada. Ekonomska se propast nije dalil izbjeći. UtOlIl jc
stekla zasluga i mletačk a uprava, s jedne strane nemarna i la-
bava. a s d ruge budna ta svaki nepoželjni pokret. NapoK je na-
nosila gradovima !tete njezi na t rgovačk a politi ka. Najtdi je pad
tii
 .dož ivjela Pula, nekada najznatnij i i najbuntovniji grad u Istri;
potkraj XIII. st. broji još uvijek 5000-6000 stanovnika, što je
razmjerno dosta, ali pri kraju Srednjega vijeka pada na svega
'nekoliko tisuća , Stanje je u cijeloj htri tako tdko, da službena
vijest iz [Si5 ističe. kako sc za Istru mole reći da je sva opu-
stjela.
O druitvenum urede nju istarskih Hrvata u tom rndoblju
·<losta se poda taka nalazi u ispravi poznatoj pod naziVom ,.Raz-
vod istarski. i napisa noj hn'atskim, latinskim i njemačkim jezi-
kom. Razvod se doduJe ne smatra vjerodostojnom ispravom, nego
prevladava mišljenje, da je krivotvoren u drugoj polov ini XV. sL
nll temelju starijih dokumenata, no ne možc biti sumnje. da OI]
odražava onakvo društveno uredenje, kakvo je u Istri doista 1'0-
'$tojalo u XV. st.. a zacijelo i mnogo prije. Razvod spominje sva-
gdje po seoskim općinama župane. a u općinama, koje su imale
značaj ka!tcla. s,)om;nje kao poglavare suce (na pr. u Labinu.
, koji je u prvoj ,)olov;ni XIII. st. imao još župan e, a prema sta-
tutu od 1341 načelnika i suce). Zupani st' napose spominju u Pa-
zinskoj grofoviji. Ima ih ne samo u običnim sdima. nego i II
biskupskom sjedihu Pićnu.
Slavenski livOlIj prodire postepeno i u gradove. iako. opće­
nito uzevši. II malom broju. Od prve polovine xn. sl. javljaju
sc II P uli gradani s hrvatskim imeoorn. a pojedinačno ima Hrvata
i Slovenaca i II nekim drugim gradovima. Kako sc po svemu či n i.
pritjecanje Hrvata u gradove na zapadn oj obali nije bilo vd iko
i prema tome nije moglo utjecati na sastav gradskoga stanO"ni-
ŠIva. Ali je s clruge strane razumljiv o. da je H rvata i Slovenaca
bilo po grad ov ima više, nego što sc to može zaklju či ti po saču­
vanim imenima. Cini se. da je najprije bio pohrvaćen Labin; jo.,
dugo u doba mletačke uprave ostao jc hrvatskim gradom. Marin
Sanudo je 1483 zapisao, da su u Labinu svi stanovnici Hrva li
i da nitko ne zna talij anski.
Istra. uzeta u cjclini. bila je tada preteino slavenska zl'.mlja.
Eneja Silvije Piccolomini, kasniji pal,a Pijo JI.. koji je kao
tr;;ćanski biskup dobro upoznao pr ilike II Ist ri. napisao je u sre-
dini XV. SI .. da je htra slavenska 7.emlja, a da sc primorski gra-
dovi služe italskim govorom, premda i njihovi građani pOf.naju
slavens ki jezik.
Ji8
20_ Kultura. - K njiževnost. U razdoblju od XII. dl'
XVI. st. nas tal e su u hrvatskoj knji!evnosti zn atne prom jene.
Već je konačni raskol izmedu Istočne i Zapadne crkve. koji nijt
mogao ostati bez utjecaja na kn jiževnost u doba, kada su mono -
pol u kulturn om livotu imali II rukama cr kve i crkvtn i ljudi, a usto
sve jači dod ir s bogatom talijanskom književnošću bio u7.Tokom
da su ljudi spise najstarijega doba doduk i dalje prepisivali i či ­
I, tali. ali su počeli i prevoditi nova djela s latinskoga i talijanskoga.
a nt ko vrijeme i s čclkog jezika. Dodiri s čclkom knji !ev nolću
n astali su u XIV. st .. kad jt car Karl o IV. , putujući jtdnom pre-
ko Senja, up07.nilO hrvatske glagolja.' e i po zvao ih II Prag. l \I
pismu ima u to dob .. zn .. tnih promjena. Glagoljica sc doduk na
svojem području i dalje upotreblja,'a ne samo II crkv i. nego i u
natpisima, privatnim ispravam a i zakonima (Vinodolski !akon
1288). ali uz nju liv i u nekim krajevima i čiril i ca u o nom o bliku. ,
u kojtm sc raz vi la u Bosni (zapadna ćirilica ) . Od sredine XI\'.
st. javlja se i latinica. tak o da u pismu ,·lad .. "elika !aroliku~t.
ali latinica pod utjecajtm primorskih gradova uzima sve "iše
maha.
Još su se veće i \'ažnijt promjene dogodile u knji1. ev!l()m j~ ­
zi ku. Prepušteni sami sebi II kat oličkoj latimkoj crkvi, uno sili su
l glagoljdi s vremenom u s"oje spise namijenjene širim slojevima
SVt više elemenat a livoga narodnog govo ra. koji II to doba u m'-
kim njiho" im djelima sasvi m prevluduje. No još jc odlučniji u
pitanju je!iir.a bio utjecaj primorsk ih grado,·a. koji su. kao i drugi
zapadnoev ropski g rad ovi od XIII.-XV. st. doiivlja,'ali svoj naj·
veći u~pon kao sredi!!ta trgovine, pomorstva i obrta i kao sjedi-
šta najrazvijenijeg g ro.da nstva na sl:lVenskom jugu. Ti gradovi
u to doba nisu viAc. bili ono. što su hili nekad. u doha borbe pro-
liv slavenskog jezika u crkvi. Oni ~u sc za $101jtb prilivom pu-
čanstva iz okolice ne samo poslavenili, nego se II njima stal i] ja,'-
Jjati i prva pi5meno5t II hrvatskom je~iku. ispocetka daka k..
i tu u vezi s potrebama crkve. Kako u tim g radovima nije bio II
običaju crkv enoslovenski jezik. upotrebljavali su tvorci ]ln'e
hrvatske pismenosti u njima čisti narodni go\'or. pa i kad su sc
služili vct postojetim glagoljaškim tekstovima. Kak o su ~C u tim
gradovima vet od XIV. st. njegovali i drugi književni rodovi
osim strogo crkvenih, prevladao je II hrvatskoj knjiž evnosti VtĆ
I
i79
 II tn doba živi narodni govor, mnogo I)]"'J" nego II drugim južno-
slavenskim književnostima. To se dogodilo pogotovu od druge
polovine XV. sl., ka d je nastala nova, svjetovna književnos t rc-
ncs;:nsc: crkvenoslovcnski sc jezik i glagoljic<l od log<l vremen;,
~ve viš e ograničavaju ria crkvu i na glagoljaške samostanske
škole.
I ta je književnost kasnijih stoljeća još uvijek tipična srednjo-
vjekovna književnost, iak o jc bogatija i razno\ičnija. Glavni su
pisci ili. holje reći . p revodioci. još uvijek sy,,':;cn;c i. premda jc
na pr. na dvoru hana Mlad en .. Bribirskog živio i čuveni pisac
medicinskih djela Gugliclmo Varignana, koji jc svome pokrovi-
telju i posvetio jedno svoje djelo. Inače sc imcu.. feudalaea spo -
minju redovno u vczi ~ crkvenim ,Jjdima: tako je krba vski kn ez
, Nova k. dvorski vitez kral ja Ludovika. prepisao 1$68 za svoju
dušu jedan glagoljski misal. I dalje Sl! se či tali apokrifi. vi đenja
i životi .svetih , samo sad u prijevodima i? zapadnih izvora. Vrit>
Je popularno bilo T II n d a lov o v i II e n j e. priča ° veselom
irs kom vi tezu. kojemu Je za vrijeme duge m:Sl'jestice duša lutala
pa kl om i rajem i k oji je, d"šavši k sebi. ispričao njezina neobična
I'iilenj;. i otad promijenio način života. Od života svdih na jomilje-
liji je bio Ž i v o t svetog .J e roi i m a. koga su zbug porijckl;l
iz rimsk e Dalmacije smatrali Hrvatom (»Jerolim Hrvatin~ ) i izu -
miteljem glagoljice. Potkraj toga doba preveden je u Dub rov-
niku čitav zhornik legenda o svecima. medu kujima jc i Ž i v o t
~ vet o g a .r o s a f a t a. zap rav o kristijanizirana Budina le -
I genda. čuvena i mllugo čitana pripovijetka. napisana II slavu
asketsk og života. II u ostalim južnoslavenskim književnost ima
već prije prevedena s grčkog jezika i pomata pod imenom Va r-
I a" m i I o a s a f. istn su taku popularne bile legende o bo-
gorodici. obično nazivane čudesima (M i r a k u l i s l a v n e d i-
,' e M a r i j e. tiskani u prvoj hrvatsk oj tiskari II Senju 150i
ili 1508. ali vcć i prije prevedeni ).
U to jc doba uho II h rvats ku književnost iz zapadnih izvora
čitav niz m o ra l no-d i da k t i čk i~ djela. koja su u stran im
književnostima nastala večinom vec u ranijem Srednjem vijeku.
Tako je II Njtomačkoj u XI1. st. napi$an latinskim jczikom L u-
e i d a l , mala cnciklopedija tadašnjega ogr ani čenog znanja o
vJcn i prirodi u obliku razgovora izmedu učcnika i učitdja. II jC'
780
! dijev. Paulus de Paulo i nepoznati pisac spisa (> opsadi Zadra
J •
i
dan ga jc od naš ih glagoljaša. -boraveći u eeškoj, prcveo s če­
škoga, ali je isto dje lo kasnije još jednom p revedeno s talijan-
skoga. Mnogo ~e još i kasnije prcvodila talijanska knjiiica
Cvijet kr epos ti (Fior di virtu). U kojoj su se objašnjavale
pojedine vrline i njima protivni poroci s anegdotama i navodima
ne samo iz kršćanskih pisaca, ne go i iz starih filozofa. a isto tako
i moralni distisi tobožnjega Katona (Disticha moralia Catonis).
koji sc kod nas zovu Kn jigc K ata mudro ga. Bilo je i
takozvanih II r e n j a , a najomiljelije od njih bilo je prenje iz -
medu duk i tijela grcšnikova \1 ČaSll smrti (K a r a n j e d u š e
s t i.j e l om ). nal,isano lati nski II Engleskoj na početku XII!
stoljeća.
K r o n i č a r s k i r a ,J ovoga doba hrvatskom jeziku prt:d-
II
stavljaju razasuli zapisi popova glagoljaša <> vdikim događajima
svog:: vrcmena. na pr. zapis popa Martinca iz Grobnika o nesret-
noj Krbav skoj bitki 1493, ili pokušaj kratke svjetske kronike Si-
muna Klimantovića (ili K1imentovića) iz Lukorana kraj Zadra.
koji nije došao dalje od suhih bilježaka. ili naročito takozvana
H r v il I s k a k r o II i k a, ustvari prijevod prvih devetn aest
glava Ljetopisa popa Dukljanina. Prijevod je nastao "jerojatno
II XIV. st. n egdjc blizu Solina ili Splita, a prevodilac se ograničio
na prvih devetnacst glava očito stoga, što je mislio. da tc glave
sadrže hrvatsku povijest. Zato on kao Hrvat redovno zamjenjuje
izraze »Slaven i ~ i »slavenski" riječima ~Hrval« i »hr\"atski~. A li
naj važn iji su dio te k ro n ike pn.Jjednje dvije g lave, kojih n ema
II popa Dukljanina. U njima se najprije rječito opisuje sretna
vladavina kralja Zvonimira. a na haju n jegova smrt. Kr oniku je
preveo na latinski Marko Marulić (Rcgum Dalmatiae et Croatiae
geS\;l l.
Obilniji je u XIII. i XIV. st. bio kroničarski rad n;: la ti n -
sko nI jeziku II primorskim gradovima . I poslije Ljetopisa popa
Oukljanina. koji jc postao naročito popu laran u obliku upravo
spomenute Hrvatske kronike , bilo je prema kraju Srednjega ,·i-
jeka u da lmatinskim gradovima kroničarskog rada na latinskom
jcziku. Najvažnije je od tih kroničarskih djela H i ~ t o r i a S a-
Ion i t a n ~ splitskog arhiđa k ona T ome iz XII! st., a u Splitu i
Zadru su II XIV. st. bilježili dogada je svoga vremena Miha M,,·
781
 T
,
1345-46. koji dobrim dijelom ima publicistički karakter. U sje-
vernoj Hn·atskoj pisao je u XIV. st. na latinskom jeziku Ivan
arhidakon Gorički, koji je kao učen čovjek i bolonjski dak sa-
stavio Statuta zagrebačkog kaptola. a - prema mišljenju
nekih - i izgubljenu ChronologijlL
.Jedna od najzanimljivijih grana te kasnije knjilevnosti su
prijevod; popularnih zapadnoevfopskih romana, kojih je mo-
ralo biti mnogo više. nego što ih danas imamo u rukama. Već je
o. 1300 negdje \J sjevernom Hrvatskom P rimorju preveden iz
nepowatog originala roman o Troji (Rumanae' troj sk i). jer se
vec oko sredine XIV. st. nalazi prepisan u Bugarskoj. odakle je
dospio i u Rusi ju. Premda sc II romanu opisuju dogadaji ;z H ome-
rovih \'Temena. ipak su sve ličnosti kao ohično u srednjovjekovnim
romanima prikazane na suvremeni način, pa sc Homerovi junaci
i žene vladaju kao vi tezovi i "gospe" Srednjega vijeka. Mnogo je
•
opširniji rom"n o Aleksandru (A I e k s a n d a r Vel i k i), ne-
sumnjivo najljepše djelo hrvatske i srpske književnosti Srednje-
I ga vijeka, rašireno u prijepisi ma po svim našim krajevima i u
Rusiji, gdje je poznato pod imenom _srp ske Aleksandridc", (na-
den je zajedno s romanom u Akiru i s romanom o T roji još u
XVII. st. u knjiinici bana Nikole Zrinskog ). T o je roman o ide-
alnom vitezu. hrabrom u borbi. ali u isto vrijeme širokogrudnOJn
i milostivom prema pobijedenima. Osim tih roman~ iz antiknog
svijeta bilo je u hrvatskoj književnos ti i srednjovjekOI' nih vite-
ških romana. kako sc vidi iz jednoga zadarskoga popi~a knjig..
od 1389. Vrlo je vjerojatno. da ~u vitdki romani <) Tryšćanu
(Tristanu ). Ancalotu (Lancelotu) i Bovi (BulJvIJ d'Antona ), koji
su potpuno ili djelomično sačuvani u jednom bjelorusko)ll prije-
pisll pod imenom ~srpskih knjiga~. takode r p"evedeni negdje na
hrvatskoj obali i odatle preko Srbije dospjeli u RllSiju.
U hrvats koj književnosti ovoga doba najavljuju se i neki
novi k njiž~vni rodovi , kojih nije bilo u crkvenoslovenskoj knji -
ževnosti i njezinim izdancima. To je u prvom redu bilo umjet-
ničko pjesni!tvo po zapadnoevropskom uzoru, pisano u stibo-
Vima s odredenim brojem slogova i sa srokom. I ono je nastalo
l ta l. mm'n<O _ .o ",a~
l 783
II vezi s potrebama erkve i sastojalo se ispočetka od prevedenil!
latinskih pjesama ili se ubrzo razvilo u samostalnije religiozno
pjesništvo i legende II stihovima. a ima i satiričkih stihova pro-
tiv pokvarenosti svecenstva. Ti su naši najstariji stihotvorei SI\'O-
rili naše prve me tričk e oblike, naročito osm~rac i d"'lIlaeslerac,
koji će od njih preuzeti i svjetovni renesansni pjesnici od kraja
XV. stoljeca. I čakavština toga starijeg pjesništva uljccat će na
prvc renesansne pjesnike, pa čak i na dubrovačke, premda su
Dubrovčani bili štokavci.
Kao nov kn jiževni rod pojavila se potkraj ovog razdoblja i
srednjovjekovna duhovna drama, koja sc o. 1500 prikazivala po
našim gradovima i gradićima duž cijelog Jadrana. Takva su se
dramska prikazivanja razvila u zapadnoj Evropi bez veze s antik-
nom dramom i crkvenim ku\tom i iz nastojanja crkvenih ljudi.
da narod ono. o čemu mu sc propovijeda u crkvi, vidi II živim
slikam a . Dalji je korak bilo osamostaljivanje i prenošenje pri·
kazivanja na sam ostanska dvorišta i trgove, pri čemu su mjesto
latinskog jezik a prevlad"li narodn i jezici. a brigu oko prikazi -
,'anja priredaba preuzelo je cehovsko grada nstvo organizirano
u bratovštinama, unoseći česlo u te dram e mnogo svjdo,·nih. pa
i komičnih elemenata. Iz jednQStavnijih početaka razvile ~\l se
s vremenom goleme predstave, kQje S\I u bQgatim zapadnoenop-
skim gradovima o različitim blagdanima katkada trajal e pu "iše
dana i u kojima je bilo zaposleno po više stQtina predstavljača.
privlačeći gQmi le naroda iz gradova i okolice. U Italiji su se ta-
kva prikazivanja razvila od XIII. SL iz religiQznog pokreta u
Umbriji. kad ~u skupine ljudi običava l e pjevati Jlobožne laude
(lat. laus, pohvala), koj e su sc doskora pojavile udijaloŠkom.
a zatim i u dramskom ohlik u. U hrvatskoj su se književnosti t~
drame razvile po uzoru na talijanske, a nepozna ti njihovi sa-
stavljači nazivali su ih prikazanjima, skazanjima ili mi~terijima
(čakavski miŠIeri ). Najčešće su se prikazivali prizori okQ Kri·
stova rodenja i muke, a kasnije su se dramatizirale i svdačke
legende (kao život svele Margarete. prikazivan u Zadru 1500).
I kod nas je bilo predstal'a, koje su trajale "iše dana. kao M u k a
Spasitcija našega, koja sc prikazivala na Cvjetnicu i na-
stavljala na Veliki petak T o jc bilo moguce stoga. što tc drame
nisu imale zaokružene radnje i nisu z"pral'O bile ništa drugQ nego
 • TIl lILlI L"XXIX

'dijalogi.r.irani i \I jednostavne O$ m er~c pretvo reni tekstovi ir. Bi _

blije ili života svetaca. Sva su ta priknj.'a nja imala puč k i znača j
oživlj ujući na pojcdi nim dirljivijim mjes t ima i približujuć i u:
lonu narodn og pjesni JIva.
lak o II njima nema vel ikih pje sn ičkih vrijednosti. ipak 1a
prikazivanja imaju znat no kultu m o- historijsk o značenje kao
n.ue prvo ka.r.al;! !.:. Njih će. kao i ostalu knj iževnos t Srcdnjegil
vijeka. doskora potisnuti nova svjetovna književnost renesanse.
li kojom prestaje isključivi monopol crkve II hrvatskoj knjižcv-
o()sti. T a se nova knjiftvnosl razvija već od druge polovi ne
XV. st.. II isto vrijeme. dok sc joi ilivlja"aju posljednji obl ici
srednjovjekov ne knji!cvnosti. Ona sc kao posljedica ra zvit ka
građansk e kla st: pojavljuje u prvom rt:du u naš im najnapredni -
j im primors kim gradovima Dubrovniku. Hvaru. Splitu (gdje
Mark o Marulić svršava 1501 S\'oj pjev »Judita_). Sibeniku i
Zadru. a od d ru ge polovine XV I. st. i u sjevernim gradovima
Zagrebu i Varaidinu. Za razlik u od s rednjovjek o\'ne književnosti.
koja je 5\'a bila djelo svećenika. i - izuzev!i donekle romane -
gotovo sva pisana u pobožno-asketskom duhu. pojavlji vat ce se
od XV. st. II prvom red u svjetov ni pisci. pa će i knjilevnost do -
biti svjetovni značaj. okrenut k zema ljs kim vidicima i pojavama .
U m j e t n o s t. -
Kao i prije. razvoj umjetnos ti u Hrvatskoj
po kazuj e i od početka XII. do početka XVI. st. dvostruki tijek. Na
jadranskoj obali romanički oblici Il ominiraju gt>tovo do kraja
X IV. st., i pojedi ni se elementi romaničke tradicije provl ače !ve
do u XVI. st .. a ti sjevernoj H rvatskoj r:umjerno rano, u pol u-
vini XIII. st.. javlja se goti ka ka o domi nantni uil. Ali u sjever-
I
noj Hrvatskoj - zbog nepostojanja j ačih gradskih centara. koji

l u tom razdoblju pOHaju nosi()(;i novoga um jetničkog odnosa

prema stvarnosti - goti ka traje sve rio u XV II. st., a u Dal -
maciji. ubno nakon ho je na početku XV. st. pre\·ladala go tika .
javljaju se sredinom stoljeca takoder djela. koja nose vt:ć fl; lIt:-
s;l llsni značaj.
U tom raldoblju daje razvoju umjetnosti II DJlmac;j; osobil<'
o biljeije velik broj lokalnih umjetnitkih rudionica. iz kojih pro-
izla!i u XV . st. n"'koliko snaž nih umjetničkih li čnosti. što djeluju Nad fTobna p tQ ~. \'\Ik o1e lIo~k Ot
u zcmlji i van njc ka o originalni i samostalni slvaraoc; značaj n ih

. i 84
 ,
; .

T ABLA 1:C
ar h i t~kt ons k ih.
skulp torskih i slikarski h djda. Dotle, u sjeve rnoj
Hrvatskoj. nakon rar.mjerno kratk e i siro mašne romani čk e peri-
ode. jadja st" gotika hez ne ke b 'ute veze 5 prethodnim r azvo-
jem, veliki sredn jovje kovni crkvcni redovi donose iz svoj ih ma -
l ica go tove formu le. po koji ma grad e i ukrašuju svoje (rk ve
(na PL cisterciti). domaće su radi onice nerazvijene i te k S~ u
XV. st. u pojedinim g radovi ma (Zagreb) javljaju imena doma·
ćih majstora. Od tog se \'remena napose II ladanjskoj crkvcnoj

,-
•
arhite kturi. ka o i u jednom dijelu svjetovne arhitekture. jadja
sve očitije rad domaćih majstor a i u k o n c~pciji i II izvedbi.
~ Potrebno j ~ na l)o kon. da sc kod ocj~ ne ra zvoja um jetn osti u
• ~jevernoj Hrvatskoj uoči tak oder činjenica. da SIl provala M on-
gola i turska ok up acija velikog d ijela temlje (Slav onija) znatn o
smanjile hroj umjdničk i h spomenika ir. toga rndoblja.
R o m a n i k a. Nas t avljaj uć i ra1.l'oj započet u X l. $1. arh i-
•

,
••
teklUra u Dalmati;; rjciava za idućih st ol j eća sve krupnije i šire
zadatk e. Izgraduje s~ i obnavlja niz velik ih katedraI nih i sa mo-
•• sta nskih crkava. a ujedno sc ratvija i jača gradevna djelat nos t
na polju profa ne arhit~kture. po č~v~i od utvrdivanja grado"a

--,
"
do gradnje pri vatnih kuca i pala ča o bo gaće noga grads kog .\ ta-
novniš tva. U prv o vrij eme crkve na arhi tekt ura zauzima cen-
t ral no Oljen o. U izgradnji; ob rani grads ke auton omije. kat e-
drale i njihovi tvonici bili su čes t o nje1.i ni simboli i ponos g ra-
••, dana. Izg radene iz brižl jivo tesa nog kamena.. sa svc bogati.ie
ukrašenim zido,·ima. p ročelji m a i I)Or talima. tc su kat edrale do-
•
-• kazom visokog uspona građevne djelatnos ti. Romallika dalma -
tinskih grad ova protkana je čes t o uglcdanjcm na ao tik u. na
njene grade, 'ne i kiparske spomeni ke. koji su ostali sačuvani. pa

-"
•
•
>
sc tako gi banje srednjov jekOVJlC umjetnusti prema st" arnosti
runo susretalo s rcal ističk om baštinom ,.]ast itog tl a. Kroz takve
romani čk e oblike mogla se široko izraziti tdnja sredn jov jekov-
nog čO"jeka za rcaln;jim obliko,·anjem ljudskog tijela. koja je
,,
•
ostavila spo men u akl ovi ma Adama i Eve na portalu trogi rsk~
kated ral e. a u nizu djela Tad~nih uglavnom \J romani čkim obli-
Č cima javljaju S~ i karakteristik e. koje su i na če svojstve ne go-
t ičkoj umjetnosti: sve jača rašč !anj enos t zidne mase. na glaše ni
verti kalizam (na pr. zvoni k kat<::drale u Splitu). smioniji pokret
figura, pa i novi ornamental ni i dekorativ ni motivi. r tako se uz

785

•
- •

pojave pojedinih t ipičnih gotič ki h oblika u konst ruktivni m
(sv odenje:) i dekorativnim dijel ovi ma arhitekture i de:taljima
skulpture. pa i uz pojedine grad evine ka o što su crh'C fra nje-
vaca i domi nikana ca (na pr. Sv. Domini k u Trogiru ) javl jaju
i dalje u X IV. pa i u prvi m deceni jima XV. st. romanički oblici .
Rom a ničkom ' u tra dicijom obiljdene prve faze: u gradnji ii·
benske i k orčulanske katedral e u sre:dini XV. st .. a ostatak ro -
maničke: trad ie: ije: opab sc i kod nekih gradnja XVI. st .. kao što
je. na pr.. zvoni k uz katedralu \I Hvaru.
U tipičn im oblici ma ruvijene roma nikc obna vlja se II dru·
goj polovini X I I. stolj e ća ~tarod rcv n a crkva ~v. Kr šcva na II
Zadru : njezina je vanjs ka zidna masa bogato oživljeno. slijepom
gale: rijom iznad glavne apside. velikim slijepim arkadama
na juinom tidu i arkadama na zapad nom pročelju. U prvoj po-
lovini XIII. s tol je:ća gradi se romanička kated ralOl II Trogiru
i ohna,'lja katedrala u Zadru, koja je zadriala od prija! nje:
crkve apsidijalni dio j t ime ! iroki srednji brod . Pročelje
te katedrale rastvoreno je u gornjem dijelu pojasima arkada. <l
u donjem se dijelu nalaze tr i bogato urekna portala. U zrelim
su romaničkim obl ici ma izgradeni i neki crkveni zvonici. kao:
zvonik sam os tanske crkve sv. Marije u Zadru ( 1107). zvonik
katedrale u Rabu (XIII. st.) i zvonik ka tedrale: u SI)lilu (X H I. do
XV. st.). jedan od najz načajnij i !' spomenika gradevne djelatnost i
u Dalmaciji. pOllignut na temeljima nekadašnjeg predvorja
mauzoleja cara Dioklecijana.
R oma n ič ka se skulp tura razvija u uskoj vezi s arhitekturom.
o blik ujući crkve ne po rtale i arhitckto n~k" dekoracij" te ukr~­
! uj ući kame ni i IIrveni crkveni namjdlaj. Od Xl. SI .. kada otpo·
činje postepeno napušta nje geometriziranih ornamentainih spic.
tO"a, do obliko"anja statua. ka o ho su gola tijela Adam a i E"e
u Trogi ru. spomenici skulpture pokazuju stalan uspon umjet-
ničkog odnosa prema st\'arnos ti. Na samom počctku X I II . st.
(1214 ) stoje monumentalne drvene vra tn ice splitske katedrale:, djelo
Andrij e Buvine. U 28 polja. oko kojih teče ornamenat. u kom e
se ljudski i životinjski likovi isprepleću s biljnim viti cam a i lozom
u grozdovima. Hu vina je prikazao niz biblijskih scena, unoseći
u pojedine detalje opažanja iz fivota oko sebe. Kdto kasnije
786
nastalo je i drugo zn ačajno djel o: drveni naslo n korsk ih 5j ed al~
" splitskoj kat edrali, gd je je neki nepo:.mati majstor. uz b~ga tl
()rn,unent,Lini ukra s o~tvarj (J i nekoliko živo zapa žemh pnzora
iz s\'~ k idašnjeg život .. (na pr. lik drvodjelje pri radu ). Sred~nom
XIII. st. nastaje jedno od najznačajn ijih djela dalmatJlIske
rumanike: por tal katedrale u T rog iru. djelo majstora Rad o~·a~a
i njegove radion ice. Ra dovan je, prel .. zeći preko granicOI. ';to Ih Je
umjetnosti stal,lja la religiozn;: sad rfajnost i crkvena narudžba.
dao snaž ne dokume nte umjetničkog inte resa za stvarnost oko
sebe. za čo\'je ka . Taj prodor real nosti u crkvenu t emati~l~ poka·
zuje .~e najjasni je u reljefnim prikazim .. mjeseci u godlm p.rc ~ o
odredenih ljudski h radnji k arakte ri stič nih r.a neko god l š nJ~
doba. koji S~ n~laze na unutarn jim poluslupcima portala, llk uvl
čovje ka. koji kuha na ognjištu, ml .. diĆa. koji grije o ztb l~ Tu.ke na
vatri, vinogradara. koji rd.e lOlU. čov jek a, koji Jiia ovce .l t. ?
Bliski su Rado"anO\'u krugu po Ivojoj k"aliteti i d"a rd Jda ~1
X II I. st.. ito su uzidOlna u prvi sprat zvonika katedrale. a pTl '
kazuju ~Na\'j cš tenje ~ i ,.K risto l·u rodenje ...
Iako sc u dokume ntima X II !. i XIV. st. spominju ime na po-
jed inih slikara (medu ostalima bio. je slikar i 5ku lpto~ !luvina),
ipak je u Dalmaciji ostal o razmJerno malo spomemh. roma-
ničkog sli ka rsh'a. Lokalnim radionicamOI treba. pril~isat.1 n~k o­
i, liko ,·elikih drvenih osli kan ih raspela u Zadru I S plttu 'z X IU.
i XIV. st .. ka o i nekoliko ikona biz.. ntskug karaktera iz t ~1r'
vrf'"llIena. Mnogo su brojnije dui č itave obale crkven e kn~'.gc
ukra scne mini jaturama. medu kojim;! sc i stiče maleni brcv'J~ r
iz Splita iz 129 1 (dana s u Veneciji ). kojega minijature pOkaZllJL!
bizanlski karakter. i crkvene knjigc s minijaturama monteka-
sinskog karakt era , kojima sc na kraju X II I. st. prid.rufuju ru·
kopisi ukrašeni na način bolonjske Uwk (Zadar. SpIL t).
i Veli k broj spomeni ka umjetnog obr ta, napose metalnih re-
likvijara ukra!enih figurainim ~eljcfi~a {Zad~r . r iznke .. kat~­
draic i ((kve sv. Marije). pokazU je kvalttet nu djelatnost IOl<almh
majs tors kih radionica.
Drugačij e nego u Dalmaciji, r omani~ki sp~menici. sjeverne
Hr vatske ra7.mjerno su rijetki kako II arllLtck tun. tak o, LI s ~ul ~­
turi i slikarstvu. Uz prvu gradnju zagre bačke kate drale (kOJa Je
7Si
propala u doba provale Mongola 1242) mača jn;je.su grad el'iT1~
roma n ičk~ p~riod~ bile: crkva u T opuskom. koja se spominje ll!)~.
i crkva u Glogovnici. od koje su ostala ~ačllvanll II dana šnjoj
župnoj crkvi tri stupca i p oj~dini fragment i skulptu rt. Ostali
sač u" ani spo menici romaničke arhitek ture uglavnom su manje
seoske crkve. kao 1to su one u Bal)skoj. Moro .. iĆu i Mikanm'cima
i najstariji di o crkve sv. J urja u Belc u. K rijetkim spomenicima
romaničke skulp ture, koji sc uglav nom ograničuju na ukrasne
arhitektonske fragmente (kap itele. konzole i L d.) treba pribr"-
jiti i malo bro nčalo raspelo iz Mart i nšći ne. a najznačajniji
spomenik slikarstva XIlI. stoljcćil II sjcvernoj Hrvlltskoj ,'jcro·
jatno je izveden od stranih majs tora. To su kasnorornaničk c fresh
u sakristiji zagrebač k e katedrale (podignutoj nakon 1242), koje
pokazuju značajne srodnosti sa sli karstvom XIII. st. Il okolici
Rima (Subiaco, Agnani ), što sc obja§ njal" a činjenicom, da je
bisku p Timotej, graditelj ugrebačke katedral e. "jcrojatn o po.. eo
sa sobom maj stort:. kad se iz Rima uputio u svoju bisk up iju.
Zadržavanje od redenih romaničkih tradicija u zidnom slikarstvo
u doba. kada je o arhitekturi i skulp turi. koja .lc stajala u vezi
s arhitekturo m. prevladala već go tik a. može se zapiltiti i rm ka-
snijim fre~kama. b o nil pr. u crk .. i SI" . .J urja II Belcu. koje po-
tječu iz XIV. stoljeta.
Spomenidma crk ..ene umjetn osti pridružuju sc u X II I. st.
i spomenid profane ar hitekture. h tog stoljeća potječu najsta-
ri ji dijelo,' ; fe udalnih sjedišta (Med vedgrad ; Susedgrad kraj
Zagreba. Samobor. Okić. Ozalj, Kalnik. Oraho.. iea. D rdnik i
dr.). Na do bro izabranim. prirodno utvrdenim pololajima ni f"
sc gradine, kojih je oblik u .. jctovan konfiguracijom tl a. opasan
sa nekolik o pojasa zidova. s kulom -branikom u sredi!tu.
DruŠlveno-hi$lorijskc i etničke promjene. koje se dogadaju
u Tstri u početku Srednj~g vijeka. mijenjaju j sliku nj~zi na
umj etničkog r3.l:vitka. 110 k lasične kulture ulazi u kulturne kru-
go ..e srednje Evrope S osobi tostima regio nal ue umjetničke djela t-
nosti no .. og stanovništva H rvata i Slovenaca" sje.. ernoj Istri.
Gradovi na zapadnoj obali i dalje podržavaju tradiciju iz antik-
noga i ranokršćanskog vremena, ali pod jakim utjeciljem Vene-
dje, koja je tim grildovima dala obilježje u cijelosti _ o nji -
b o.. " obliku. i u pojedinostima - u ra zličitim spomenicima. U
788
I
unutrašnjosti Ist re sl ika je drugačija. Utjecaj i prodiru sa sje-
vera preko Furla nij e i Kranjske i mij cšaju se s lo~a!nim osobi~
(usti ma. konzerl'ati .. i1.mom i rustikalnošću u obhClma, kao I
jakom retardaci jom stilova. Dru~ t .. eno.- hist.~rij.sko z?iva~je u
Istri raz .. ija ~e uporedu s društveno -h,stoT1Jskml zbl\'~ nJ e~ u
ostaloj Enopi . I,a pod is tim uvjetima {ivota i ra da nastaju u Is to
"rijeme jednaki obl ici umjetnič.kog st.. aranja.
Romanika i goti ka su obiljdje toga , 'remena. Raz.yije na ro-
m a nička arhi tektu ra sačuva la sc u malom broju primjeraka. U
Poreču ima nekoliko primjera profa ne rom an ičk e arh ite kture:
bIća iz početka X III. st.. s is taknutim drvenim hodnikom duž Il.
kata i malom. tipično rom;lIličkom hiforolll o I. katu. ka n onička
ku ća (kanonikat) kraj poznate bazilike, sa !est tipičn ih romaničkih
hi(ora (d .. ostrukih prozora pod jednim lukom razdijeljcoih stu-
pićem u sredi ni) na pročelju i mala ku tica nazl'a na .. Kuća s.. e-
taca" po kam enim romanički m skulpturam a na pročc:lju. Tom
..remenu pripada i romanička hazilika \I Vrsaru, kao i erk,' a
s\". Petronile kod Kanfanara (u rušc"i nama), a rane-j romanici
i gradnje s trampaIlJa u apsidi crkava s... A ndrije kod .Ro .. inja
i sv. Murijc II Balama. Zanimljivc 5\1 roma ni č k e pohgonaIne
i okru gle gradc"i nc II Kopru i Ro .. inju. kao i tipični rO llLa n i č~~
zvonici II Balama. Pl omi nu. Starom Milju i SI'. Lo"re~u. kOJI
pokazuju karakteristike: XII. i XI II. stoljeća. U "ećem br~.~u
,
rasija ni su po Istri primjeri romani čke arhitekture skro mnijIh
oblika, male ladanjske crk"i.x pravokutnog tlocrta s polu-
krufnom apsidom. malo istaknutom ili IIpisanol~ u čel .. ~r?kut ,
često otvorenoga krovišta, koje je izvana po kr Iveno škTllJilma
(ta nkim kamenim pločama) . U tim skromnim spomcllich~a ro-
maničke: arhitekture nalazimo zanimljive primjere rornalllčkoga
zidnog sli karst .. a . koje uz nekoliko primje raka skul pt ure daje
sli ku likol'nug stvaranja " Istri u to .. rijeme.
Osim spomenutih I'c.ć kam enih skulptura u Poreč u ima u Istri
pril i čan broj primjera rilne romaničke skul pture. koji su uzi-
dani II 7,idove crka va (Vod njan) ili izlaze na \"idjc:lo kod arhco-
loških istraživanja (G uran. Mutvoran). Romaničko j bmenoj
plastici pripadaju i skulp tur e \J Ka rktama kod Bu ja k ao i I~ ne­
arni reljdi II SI'. Lo .. r eču Pazenatičkom i o Plominu. R oma lllčke
drven e plastike, raspela sa ra,'no ispruženim nogama Kri stova
789

ti jcla. koja sc mogu datirati u XII. i XIII, st.. ima takodu na
kopnu Istre, kao i na otocima (Bale:, Gra čišće, Galdan. Kopa, ..
Susa k),
Z idno slika rstvo romanike počinje već u XIJ . st. fragm entima
ili ka II crk vi Sv , Agate kod Ka nfa nara , a naj rcprc:zc:ntati,' niji
primjerak slikarstva X i ii. st. su freske u Sve tom V inčen tu u
nhi na groblju. koje je 51;k3(1 sli ka r Trcl/isan us (možda iz
T rvib u Is tri ), U l im rom anički m sli karijama osjeca sc još utje-
caj bi7.a ntskog slika rs tva. ka o i na freskama u Hu mu u sjeve ro -
is t očnoj Ist ri. Primjera roma n ;čkog zidnog sli ka rs t\'a iz neill'
kasn ijeg vremena (Labi n. D rague, Butoniga, Bazg-alji i t. d.) ima
i u Istri mnogo.
G o t j ka i r e II e s a II s a. ]'orasl ekonomske snage da l-
ma tinski h gradova u X III. j XIV. st. ne oči tuje sc samo u poja -
čanoj građevnoj djciat nosti o XV. st. dož čitave obale. koja pre·
tvara drvene gradove o kamen~. nego i u postepenim promje na-
m a u rnj ctni~kog od nosa prema .~tvarnos ti. koje postaj u odlu ča n
fakto r II p ri h vaćan ju i samostalnom s tvaranju novih um jetničkih
djela i oblika. Grallanstv o nužno prelazi i preko on ih og rada.
ku je ~o n cra~vije n o ekono msko-dr uštve no stanje i s njima spo-
jeni pogled na svijet p ostavljali razvitku umj etn os ti. T dnja
I njego\' popra vak. a v j erojatno i zidan.ie drugoga kata. domaći
k re::lnos t i probi ja gnmi ce crkve ne tematik~. koja je propisivala
d o t~da o kvire. II kojima sc kretala umje tn ička djelatnos t. Na-
mjesto k ultu re i um jetnos ti vezane uz crkvu javlja sc profan a
umj et nost i no\' ; oblici. koj ima se o na izražava.
Ali taj ra zv oj f ;votne podloge. na kojoj je rasla umjetno st
u Dalmaciji i koji j e joi u sredi ni XV. st. dao prva renesans na
ostvarenja. jenjava po tkraj toga s toljeća zbog posljedica mle--
ta čke okupacije dalmatinskih grad ova. Otprije prikupljene snage
d jeluju još jedno stolj eće , a !.atim se Dalmacija i II umje tn osti
pretvara u I)asiv nu mlet a čku provinciju bez nekoga vlastitop:
obilje!ja.
Kan i na drugi m podr učjima, razd oblje XV. st. u D alma -
ciji je i u li kovni m umjetnostima sjaj na epoha. Zbog mnogih
n aru čaba raste broj do ma ćih umjetn ičkih radioni ca: klesara.
zidara. zlatara. drvorez bara i sl ikara. a g rad o,·i pMivaju i poje-
dine majs tore iz ino~emst"a. Tradi cio nalizam do maći h radionica,
700
td-nje najdarovit ijih ličnosti prema novim oblici ma pa i dodi ri
s inozemnim majstorima i um jetnoUu renes an sne h alije daju
umj etnos ti toga vremena u Dalmaciji neob ično 7.animljiv i
komplek sa n kar a kter.
Kao ! to u XIV. st. teku usporedo romani čki i gotički oblici.
tak o se u XV. st. prepleće go tika s re nesa nsom. i te le stils ke
kategorije ne smij u shvaćat i krilI O ni ti se mogu o(f,' a jati jedna
od d ruge neki m st rogim kr onološki m iH formalnim granicama.
U fi"otno m d jel u pojedinng um jetni ka. pa često i u jedn om je-
d in om um je tni čkom djelu. m ij eiajLl se gotičk i i renesans n i ele-
ment i toliko. da ponekad poprimaju i ka rakter jedinstvenog
slila.
Siri 7. ama h dobi,'a got ika u Dalma ciji SO-tih godina XV. sto -
ljeća. Ta d...~U to bili već kasni go t ički oblici _cvjetne_ deko ra-
ti vne go t ike. Iako da se " sk ulptorskom ra du naj1.n a~ajnijeg
majst()ra lOga prave .. (J urja Dalmatinca) II s re rlini s t oljeća pu-
ja,'ljujlJ već i pojedi n;, no"a rencsansna ostva renj a. Najraniji
kronološki podatak za širenje kasn ogo titkih o blika daju doko -
men ti u \"ezi s gradnjom tornja katedra le II Trogi ru. Kad je
1420 kod za u7.imanja g rada od str ane M Iela na bio oštećen prvi
kat zvonika. dozidan vjerojatnu po tkr aj XIV. st.. pod uzeo je
majstor Matej G oj k o vić. P rvi jc kat još ma siv no zatvo ren. a
gotičk i ukras n i detalji na njem u potječu vj ero ja tn o tek i,. "re -
me na l>opravka; drugi JI': kat i7.graden već u udim goti čkim
oblicima. gotovo pos,'e ra stv oren. s čipka stim m rdihem; a pu-
sljedn ji. treći kat d nvršava u ren esansni m obl icima leI. na kraju
XV I. st. d o maći majstor Tr ipun Bo kani ć.
Gotm'o ci jelo XV. st. ispunj a va u ~i benikll gradnj a vdike
k:J.lI':d rale. koj a je za to vrijem e postala centar. oko kog::. st'
o k upljao niz ma jstora ; na njoj rade brojni a non imn i obnnici i
najwačajnijl': ličnos ti po vijt's ti umjd nosti u Dalmaciji (Juraj
Dalmatinac. A nd ri j a Aleši i Nik ola Fi renti na c). P rva faza u
gradnji te lc .. tcdrale protck.!a jc II razmjern o skr omnim g ra ni-
cama i pokazuje oblike. koj i su karakteri s t ičn i t.a produh,'a nje
r O man ičkI': tradicije (na pr. osnovni dijelo,·i sjeverno&: porta la ).
T a sc g radnj a zatim prl':t\"a ra djelatnošć u J urja Dalm a tinca II
Sibe n ik u (144 1- i 3) u jedno od najznačaj ni jih umjetn ičkih 05\,'a-
791
 ,., TABL.A XCI

renja Dalmaciji. P roširu;uCi pr-'obilnu omovu crkve. Juraj je

II
produžio ojc7.in isločn; dio i ubaci" anjem tra ruc:pla i posla\·lja-
njem stupova :ta kupolu odredio njezin kas niji oblik. II kome: ju
je potkraj stoljeća dovršio Nikola Firentinac. T a je: ka tedrala.
na kojoj ~C romitničk u
tradi cija i spreple će s osnovnom kasno _
gotičkom koncepcijom njezina velikug grad itdja Jurja i s renc-
sa nsnim stru j anjima. kojima pos taje: naji7.razi li j im Ilrc:clstav .
niko m Ni kola Firentinac. po lom isprepicta nju razli~ilih st ru-
janja lipičan spomenik razvoja umjetnosti II Dalmaciji II XV.
I
stoljeću.
Porijeklom iz Zadra. Juraj Matv<'jev (ili kako Stsam nazva"
Georgius Dalmnticus) jc prva krupna ličnost. koja jc: svoj om
djelatnoU u prohila anonimnost doma ćih radion ica. jaka i ori-
ginalna individualnost. Djelujući u Sibeniku. Splitu. Pag u i Du-
brovni k u. Juraj j e stvorio široku škol u. Il kojoj je učio velik
broj dom a ćih majstora. Svojim najtnačaj n ijim skt.l ptorski m
djelima (glavama na apsida ma šibenske katedrale. reljefima na .-.
-
N
stropu krstioni ce u Sihc:niku) .J uraj je prekoracio g ranice kasne <
gotike i stvo rio djela. koja po svom sna inom realizmu nose rc-
•
nesans ni kara kt er. >
..•
Katedral a II K orču li. koju g radi niz domaćih majstora _
medu njima se osobito ističe Mark o Andrijić - započe t a je
takoder II ohlici ma. koji znače na sta,·ljanje romaničke tradicije.
I -••
O

••
-••
ali se za vrijeme grad nje isprepleće s kicenim kas n ogntičkim U
ob li cima u zanimljivu cjelinu. Brojnim spomcnicima cr kvenog
karak tera izradenima u oblicima kasne gotike pridružu j u ~e
mnoge profane gradcvine. pala;;e u Trogiru (palača Cirl)icn.
djelo Andr ije Alešija ). Splitu. Sibenik u i Rabu. Počet kom
2. polovi ne XV. st., u a rhitekturi i skulpturi sve se jasnije j~"­
ljaju motivi rjdenj a, koja su karakteri s t ična za renesansu. K>lpi-
teli 8tupo'·a. ukrasni vijenci. figuraI n i ukrasi i t. d. povode S~ za
antiknim uzorima. akantu 50vO liUe i drugi de ko rat j,'ni elementi.
goma,.i dječaci , koji nose girlande ili baklje, postaju omiljeli
mot,\,!. T e temlencije premil renesansnoj dekora ciji pok.nuju
sc vec ja.~no i II djelu Andrije Aldija. GO-i h godina XV. sto-
ljeta. I Aidi 5e raz,·jo - U l. mnoge druge majstore (med u ko-
jima sc isti~e $ihe nča n i n " ' an Pr ihis l avič ) - U radionici maj -
I
stora Jurja, na gradnji šibens ke katedral e. Njegovo je najzna -

792
 ,

T ABLA "CII

čaj nije djelo krstionica trogirske katedrale (I -Hi7 J. \1 kOjoj je

dao - uz neke dekorativne motive preuzete jz Dalmatinčeve ra-
dion ice - niz figuraln ih i dekorativnih ostvarenja. koja imaju
izrazit rene sans ni ka r<lktcr (na pr. friz andeičića . koji n ost: gir-
lande ). Ka o slabija umjetnička individualnost. Aidi jc potpadao
Ilod vladajuće utj eca j e (p rv o Jurjev, a kasnije rircntinčcv j, osta-
Jući II svojoj figuralnoj skulpturi kasnogotičk i majstor. Najcišći
izraz na~ lo je to rent:sansn o strujanje \1 Dalmaciji kod majstora
Nikole Fircntinca, Njegovo prvo poznalO djelo, kapela bL !vall;)
Ursina II trogirskoj k~tedrali , koju jc započeo zajedno s Andri -
jom Alcšijcm 1468, pr<:dstav]ja rt:mek-djcio lih novih nasto-
janja. Ugledaj ući se II samom obl ikovanju prostora i svoda lc
kapel e u an t ikne uzore. Nikola je II svojim skulpturama i relje-
fima (kipovi svetaca u ni;ama. reljefi anđel čića s bilkl jom) da o
djela. koja nose jasni renesansni pečat. I u svojim ostalim di~­
Jima u Trogiru i Sibeniku (gdje JI' dovršio grad nju btcdra1c.
podižu ći kupolu i dajući joj jerIinstveni kameni svod-strop nad
sva tri broda i time originalnu svino t.u liniju pročelja) Nik ola je
snažno afirmirao ta renesansna strujanja u Dalmaciji _
Za kapelu Ivana Ursi na u Trogiru radi o je II dva navr;:,ta dva
kipa (Ivana Ev andelisia i sv . T om u) takoder poznati ren esans ni
kipar Ivan DuknOl'ić (GiO"anni Dalmata). koj i je glavna djd a
stvorio izvan Dalmacije.
U XV. st. javlja se u Dalmaciji, uZ velik broj domaćih . i m z
stranih umj etnika_ Ponek i od inozemnih umjetni k a ka o. na pr ..
Bo nin o iz Milana (koj i djeluje li početku XV. sl. u Splitu i Sib\,-
niku ) ili Nikola Firentinac mogu sc ura ču nat; u red lokal nih
majstora. budući da su im sva romata djela Ll Dalmaciji.
I \J Xv. sl. zaostaju spomenici slikarstva po wom e broju
i po kvaliteti iza djela skulpture i arhitek ture. U sredini sto ljeća u
sk ulpturi se naim e jasno očituju ren esa nsn i elementi. a \! .~Ii kar ­
stvu se - uz dugo zadržavanje biz<lntskih elemenata JO~ u
XV. st. - javlja način rada blizak mletai:kom go tičk om sii-
karstvu. Dj ela domaćih anonimnih majstora vetinom Su tak o-
z"ani polipti si . oltarne slike sastavljene od "i še manji h meCu-
sobno odijeljenih slika. lik ova svetaca i religioz])ih prizora (Il<l -
vjdtenje, raspeće i t. rl. ) slikanih na zlatnoj pozadini. U dOKU-
mentima se često javlja ju imena domaćih slikara. pa čak i Op IS'

"u ta P.p a li ća u SplItIl (kraj xv . ili poteta k XVI. st .)

793
njihovih djela. ali osim kod neko liku sli ka nisu još u,'ijek fiksi _
rani autori. U po lo"ini XV. st. i~t iče sc u dokumentima spliuki
ma jstor D ujan Vu;kovit T rogirani n Bla! .Jurjev. koj i radi du!
čita,'c Dalmacije. i Sibe nčanin Niko la VladaMv. Iz ta kvc do-
m a će ~Iikarske škole pote ka o je i poznati ranore nesanmi majstor
Juraj Culinović. koj i je us pr kos tome. ~t n se nakon učenja II ita-
liji vratio u Sibenik. ostavio svojn djcla il.\"an Onimacije.
Sliku bogatoga umjetni čkog razvoja u Dalmaciji toga vre-
mena upotpu njuju i brojni predmeti umjetnog obrL:l. medu ku -
jima sc naročito ističu zlatarski radovi tl Zadru. Jz kraja X IV . st.
po t ječe srebrna škrinja s moćima S\'. Simun:! u Zadru. rad maj_
stora Francesca da Milano. f u djelima domaćih drvorezbara
h 'ana Budislavib (korska sjedala u Trogiru) i ha na iz Kor-
čule (Zadar) ostali su tak oder $ačuvani značajni spomenici
umjetnog obrta.
javljajući sc II drugoj polo\'i ni XIII. st. kao tipi čni stil 7.a ·
pad no-ev ropskng feudalizma. golika ostaje u Hednjo\"jekovlloj
Slavoniji "iše stoljeća osnov ni. vladajući stil . ustupajući mj esto
tek II XVII. st. baroku. U toj ~e činje nici jasno odra žava uspore ni
razvuj toga područja , koje bez jačih gradskih centara i razvije.
nijeg grada nst"Ol. nema one l.ivc>lne podloge. s koje umje tnost
može dostići realis t ičke obli ke rCllesanse. U toj Hedin; goti ka u
svojoj kasnijoj fa7,i (poslije XV. sL) ,', cma više ZIlačenj e neko,,"o
progresi,'nog stupnja u razvoju srednjovjekovne umjetnosti na
njezinu pu tu k obliko\,anju rea lnos ti. nego se ogr:.niČuje na
konzen'ati\'no ponav ljanje lIs toljenih oblika.
U povijes ti um jetnosti srednjovjekovne Slavonije najznačaj­
nije mjesto za uzimo povijest gradnje zagrebačke katedrale. na j-
većeg gradcvnog spomenika el)ohe go tik c na lom podru čj u. Posli-
je provale M ongola. izmcdu 1242 i 124i. gradi biskup Stjcpan ka-
pelu. kojo jc ostala sačuvana u biskupskom dvoru u Zagrebu. ka o
crkvu za prve potrebe. do k sc ne izgradi sama katedrala. Osam-
desetih godina X II I. st. svršava se za bi skupa Ti moteja pn'a
perioda izgradnje katedrale. kojoj pripadaju svetište sa Iri po]i-
gonaI no zavdiene apside i sakristija. Tlocrt svetiita I'okaluje
,'ezu s osnovom er k-'e sv. Urbana u Troyesu (biskup Timotcj
I ka nj a . a freske u crkvi Marije Gorsk e kod Lobora radeoe su na
bio je dvo rski kapelan papc Urbana IV.• koji je dao izg radili
tu erhu u Francuskoj). Dalja sc gr:.dnja tagrebačkc ka ledrale
;94
nastavlja u X IV. i XV. SI.• ka d je sagraden o zapadno pročel j e.
kuje je trebalo da uokvire dva tornja. od kojih je kasni je bio
izgraden ~amo jedan. Tako sc no svetate nadovezala crkvcna
lada. gradena II:' način t. zv. d\'ora nske crkve. Kraju XIII. st.
pripadaju oS Iaci monumenlalnog pročel j:. cistercitske opatije u
Topuskom. II istom stoljeć u pripali aju i os tn ci sveliit" franje-
vač kc crk ve u Zagrebu. U početku X IV. st. bi la je izgra<kna he-
nediktitlska crha u Bi jeloj . kOjll jc još do ))rošlog stuljeća bila
sač u vala ,·elik dio zidova s karakteristi čnim 7.apolinim p r očeljem.
U XIV. i XV. st. gradena je i franjcvačka crkva u Il oku. iz koj e
potjcču brojni fragment i go t ičke al'hit ektnns ke ~kulptu~e . a na
početku XV. st. i'l:g radena je crk-'a sv. Ane II Baslajima. I drugi
najznačajniji grad ev n; gotički spomenik srednjO\'jeko\'n('; Slavo-
nije na la zi sc u Zagrebu. T o je gradska crkva sv. " 'Iarka. gr a-
dena u X IV .. a pregradena II XV. st .. koja takod(';r pripada tipu
d\'o ranske crkve. U H n'atskom Zagorju s a čuvan j('; niz manjih
gotičkih crkvi iz XV. st. s jednostavnim skrom nim oblici ma. a
i u Mtdimurju os tala su saču,'a n a got ičk" sve tišta u nekuliko
crb"a (Podturn, Stri!,o\'a).
J spolI\enik a go t ič ke skulptur('; odrbio sc razmjerno malo.
Uz ndt o arhite ktonskih ukrasa. pripada ra noj go tici rdjef .~v.
Pa vl .. iz sakristije zagrcbačke katedrale. Trinaes tom stoljeć u pri-
pada još i nadgrobna ploča nekog plemića iz iupe Gora, a XIV.
st. lik madone s djetetom (?). \'j(';rojatno iz Z3E-"rebačk e katedrale.
odakl('; potječe zacijelo i kip n(';ke sv(';tice iz početka XV. stoljeca.
Najmo nullle nt3.l niji sačuvani spomenik go t ičk~ sk ulpture preo-
stavlja južni portal crkv e S\·. Marka u Zagrebu. na kome su sa-
ćm'an e neke gotičke figure svetaca jo; iz X I V. stoljeća. Pojedini
kri,'o shvaćeni ikonografs ki detalji. bo i . ama izvedha upućuju
na raci doma6h majs torll.
Vi~e bdan jskih crkvi II Hrva tskom Zagorjll sacm'alo je
ostatke gotič k oga zidnog slikarstva iz XIV. i XV. stoljeća . Iz
prve polovi ne XIV. st. potječu fres ke iz er kve sv . .Juri .. II n~lcu .
kod kojih sc mogu opaziti jaki tra govi romaničkog načina sli-
nač in X IV. stol jeta. Iz samog poče tka XV. st. potječu vjerojalno
ostaci vrijednih fresaka II kap(';li sv. S tjcpana II nadbiskups kom
d,'oru u Zagrebu. koji prikazuju e,·ande.liste. Krista u slavi i
795

prizor Krist ovo: disput e u hramu (l ). h kraja XV. st.. najz ad.
potječu iz neke zagrebačke radionice i ill1lnini ra. n<: crkvene
knjige. ka o ŠIO je misal tazmansko/t s\·c<:cnika J urj a dc
T opusko.
r na pod ručju bIrc ostavila je gOlika mnog o vik .I pomc-
nik a neg o roma nika . U got ici razlikuju sc dva područja spome-
nika: podru čje !:"radov" na obali i područje u unutrainjoSli po-
lu oto ka. Gr ado\' i nil Qba li . II koj ima ži"i roman sko slan ovni;lVo
(izrnijdano ponegdje sa slavens kim). pokazuju i II svome vanj-
skum obli ku dugo tra j nu p ripadnost V eneci j i. hrncdu g rads kih
zid ina. tl ulicama. kuje leku linijom nek adašnji h rimskih ulica
( Poreč). podižu se građevine iz pravilnih veli kih kame nih kvad"ra
P ročelja tih palača ukra;en .. 5U rezba renim prow rima. katkada
Ovo-. tro - i tctvo ros truk im portalima s grbovima i lati nski m
humanističkim senten cij am;, . kom.olama i isturenim streham;,.
Dv ori~ta tih !,alač" Z:l\\"araju arkade. ispod koj ih sc uspinj e stu-
bište II gornje sobe. Na pravil nim lrgo" ima nala te: tc g rad ske
lo7.e za o l>a\' lja nj e javnih poslova. raskošna prot elja crkava. koja
grude lokaln i majstori (Dom enico iz Ko pra gradi katedrali, u
Kopru u stilu mletačke ~ot i ke). negdje s poluk ružno o blikovani m
fasadama (Sv. \·in če na t. O sor - 0\·0 posljednje navo dn o ra,\
.Jurja Dalmatinca). udv ojeni lvonici (1'0 uzoru na Sv. Mar~ a \~
Ven eciji). ronti ci za spre manje živeia (KOI)ar, B~lzc !. Po r eč ) . Javni
zdenci ~ ukra ~en im grli ma i zgrade mag istrat a (Kopa r. P ul a).
I Taj tip g radske arh itektur(, prodire s obale (Kopar. Piran. l'or~č)
i II m .. nja na selja II unutra šn josti (Bal e. Motovun. Buzet). OSlm
spomenika arhitektu re ima na tom pOlI ručju i spO!nenika sl ikar-
sh ';) poznatijih m letačk i h radio " ica (pri kraju XV. sl.: Vivarini.
Carpaccio) ka o i utj ecaja kipara (na raki sv. Nazarija ll. Kop r~
utj ecaj radionice Dc Sanctis) i primjera primi jen jene umjetnost,
mletačkih obrtnika. osobito u te kstilu i :r.Iatuntv u.
No \I unutrašnjost; istre: u", pojedine spomenike: mletačkog
k1lTakt cra nalaze sc o blici s j evernjačke gotičke arhitekture. Mre-
fas t i svod ~ve t i;ta župne <;tkv!: u Pazinu utjeca u je vj erojatno na
g radn ju gotičk i h I\'ooov a ra!vijeniji b oblika po č it avoj Istri.
Brojniji $U primjerci lokalne gotičke arhitekture skromnih oblika.
u ko joj ne ma tipi čnih rcbara , nego sc svod upire na ~idove.
Broj ni su i primjerci lokalne gotičke drve" e plas tike razasote
7%
golOvO po svim mjestima ko pnene Istre i otOk 'l. Svakak o su naj -
značajniji spo meni ci zidnog slikarstva. ko je jc II [stri o na j većem
zamahu II XV. i na p očetku XV I. st.. a koje je .. eći nom takodcf
rad domać ih majstora.
U malenim crkvi cama skromnib oblika. koje poslije XV !. st.
dohi vaj u na proteIju prig-radeno predvorje (Iopa). sa zvo nikom
II ubl iku preslice (a ta j mofe biti vrlo m3.'livan ), sl ikaj u doma ći
ma jstori. od kojih su neki - ka o >to su Vi ncenc iz Kastva i
, Ant o n iz Pndove (zaselak kraj sela K aiiCcrge) - poznati i po
imenu. Prvi je oslikao 14H crkvicu sv. l\h rije na Skriljinam a
kod Bcnna. a dmgi 1535 crkvicu sv. R oka II Draguću i ostavio
S\'oje imc II glagoljs kom zap isu. U crkvi ci sv. Marije n a Skril ji-
nam" ~ačU\' alu sc nekoliko tipičnih srednjov jeko\'nih prizora'
pohod triju kraljeva. kolo sreće i na da5n~ zanimljivi p ri kaz
~ Mrt \· a čkog plesa_o u kojem smrt odvodi predstavnike I"ih dru-
jj tvenih slojeva: car~ ; kralj a ... itcza i biskupa, trgov ca i pro-
sjak a. Na svoji m sl ikari j ama donose ti do m aći majstu ri istarski
!}Cjtaf i motive bliske pu č kom ukus u. a u gotičko ~ I ikarst'·o
!stre unose slo bodIl lo kalnih majst ora. koje ne ograni čavaju sa-
hlone suvremenih slikarskih škola. Naročito .~U vrijedne freskto
I na spomenutom svodu fupne crk ve II J>a7.;nll iz konca X " . st. kao
i freske u Oprtlj u od majstor a Cle reginusa it Kop ra il istug vr e-
mena . [ " mnogim drugim mjestima (Bozje Polje kod Vir.inaue.
lbk oto1c. Sveti V in čenat . Lindar i l. d. ) nal nc se gotičkt zidn e
sli kar ije. Ne sa mo u unutrasnjosti. nego i u gr ad o"i ma na obali
ukra š; val e SII one unutraš"jost star ijih c rkvi ( P ortč, Pu la ).
Spo menike Istre pra ti još jedna osobitost tuga kraja: natpi si
i 7.al)isi pisani glagoljico m. O"a živi u Istri od XII . st. (Yalun.
Plom i,,) pa $Vc do na iih dana. Glagol jicom sc piiu crkven e
knj ige, vode mati ce i račun ski dnevni ci, pisu opomke I .tal'n e
isprave i kldu natpi si na spo menicim a. Mnogi od glagoljskIh
ru kop isa krasan je pr imje r sitnog sl ikarsh 'a (Beram ).
Iz Dalmacij e je potekao i niz um jetnika. k oji su djelo,· al i i
li drugim :temI jama. Razvij aj u ć i svoj glavni fad izvan domovine
i ostavljajući u ino",cmstvu s" oja na jUlačajnij a djela. oni su ušli
\ u hi storiju umjetn osti zemalja, u kojima su radili , ali su uz
raz,'oj umjetnosti II na šoj zem lji nesu mnjiv o vezani činj~ ni eorr:.
da se mn ogi od njih školuju prije svo g odla ska u domaćim ra -
79 i
 r-I
dionicama (Cu iinol' ;ć. oba Laurane, Dalmata - Duknović) i da neki u Budimu. a zatim po novo u Italiji. Ka o slikar ista kao sc u Ita·
podržavaju stalan dod ir s rodnom zem ljom ili sc "raćaju u nju liji J uraj C ulin ović - G iorgio Schiavone (1433 ili 143G-15(4).
( Duknović, Ćulinov;ć), Napokon. djdatnOSI mnogih naših istak- koji je nakon rada u domaćoj radionici I)Ostao dak poznalog sh -
nutih umjetnika" tndini upućuje na velike sh'aralačkc moguć. kara Sc]uarciom.:a u Padovi. Mantegn ina u~itclja. Vrati" ši se
nosti. koje SIJ oni posjedo,'a li. a koje često nisu mogli razI-iti II u sibenik. r:lelio jc za katedr:llu dvije sli ke, koje nisu s;)čuva n e.
novim prilikama ~to su nastal e u nj ih o"oj domovini, neg" su I a više njegovih slika (veĆinom likovi bogorodice) sačuvalo sc u
mogli naći svoj puni izraz tck II razvijenij im ~redinama_ "azličitirn svjetskim galerijama. Squarcioneol' je učwik hio i
U cijel"m Srednjem vijeku po~I,)jale su usk e veze izmed" istarski sli l;ar Be rn ardu Parentino. koji umire II Vincenzi ka o
dalm"t;nsk;h sradol'a i g radov a na su protnoj ohali Jadrana. ali redovnik. ostaviv.i \I Italiji niz slika.
sc djelatn ost naših majsto ra II tudin i može sa sigurnošću us ta-
Ilovit i tek onda. kada sc otkriju konkretne ličnosti, koje sc skri-
vaju pud karakteri stičnim imenom Schiavone, Schi:wo. Schiavo n,
Dalmata ili pod imenom umjetnikova rodnog grada. U XV. st.
sve su brojniji dalmatinski majstori. koji sc spominju u Ital iji.
Tako Vasa ri navodi. da je \·diki firentiruk i arhitekt BrunetIeschi
imao ~ slavens kc učenike~. a na ])očetku Kvat ročenta radi u ri-
renci. uMasoJinovoj radioniei. Paolo Stefano Badaloni - Paolo
Schiuvo, čiji nadimak govori II nj egovu slavenskom porijeklu.
U XV. st. radi u Venedji ni z istarskih majstora. a potkraj
i~ t og stoljeća velika grul)a dalma tinskih majstora u Budimu .
Najzn ačajniji su medu majstorima. koji su u XV. st. djel ovali
iZ"an Dalmacije. F rancesco i Luciano Laurana. Franjo Vranjani"
(F rancesco Laurana ). iz Vrane II okolici Zadra (").120 -25:>. t 1502)
hio je istaknut graditelj. kipar imedaljer . keji jc radio u NiI- •
pulju (tr ijumfalni luk Alfonsa Arago nskogil) i II Provell ci. Nje -
govo su djelo poznate biste Ikatr;c!: Aragonske i Katarine Sforza.
Lu cija n Vranjanin (Lucia no L aurana), takoder iz V rane
(" 1420-25:>. t14i9) ista kao se kao graditelj najprije u Napulju
na g rad nji trijumfalnog luka. a zatim dvora u U rbinu za Fede-
riga Montefcltro. jednoga od najznačajnijih gradevnih $pome-
nika Kl"a tročcnta u Italiji. Slavenskog j c porijekla bio moida i
I)oznati kipar Nicculi) delJ'Arca , koji 1463 izraduje u Bologni
dramatično oplakivanje Kr ista i grobnicu (Arcu) sv. Dominika,
po kojoj je dob io svoj nadimak. Ir. Trogira je oti!;ao u Rim Iv an
Dukno\'ić - Gio,'ani Dalmata ( 1440-!509?). On radi zajedno
s po zn atim ta lijanskim majsto rima A. Bregnom i 5 Minom da
Fiesole na nadg robnim spomenici ma (s-robnica pa pe Pa vla IL ).
I •

Osim u Rimu djelovao je Duknović na dvoru Matijaša Kon' ina

798 799
 T
IZVO RI I UTER:A TURA
1 Z \. O r I. Prc l:lcd objD~lje nc IZ vo rIl C građe hislo 'i o .... afskill
;z,·o.o 7.0 cijelo OVO razdvb!jc dao je V. ){ I D i f u P.ilo zi m. svoje P ovjesl i
l\t ,·~ta I i ll. 1-3 (l 899- I ~). a l;) XII. ~I. r. .ii; ~ I f. Povije!1 tI.v.la
ZI k ralje\'a il doma A. padovita (] 9-t ~). Za hT\'a l ~ ku poYUe~1 mole ko risno
posl uži t i ta kođe r p r~g led Izvo.a bosonske pOvijesti, ko j i je .iii~i<' obja"io
u Nap reikovoj P oviJest i Bosne i !le rcego"lne I. 19-1 3. jer S\I 10 i.le zbi rke
izvorne I:," dc. O hi$to ri o" ra(sk im izvo rim n XII. -XIV . SI. U!]I. F. R a ~ I; i.
Ocjena ~13.1ji h i7.\'o," z> hn·~lsk u i H bsk u povjest srednje lt3 viek a.
Koji!e\"n;k I i II. 1864 i 1800.
Do danao j o, nema kodeksa, u kom~ bi b ila sak upljena $,'a !/T.d;,
za 10 razdoblje. Gla"no je zb"k •. koj3 ldt: do Ili8, C O tl e ~ d i P I o·
m a ti , ,, s r Cl;" n i C r oa l i ac . D 3 1m a ti nc e l S I ~,'oni a e JI·X V.
19(1.1-34 (u r~d. T . Smičil')."" dn "" l<lju~"o XI I. "' .. M. K os neo čiča i
E. La~zo .. '~ko/l" - XIII. sv .• i M. J\ O$l ren~ica _ XI V. i XV. ~".J . O n. ie
učm;la su' "",m starije zbirke l. K. T k. I č i t 3. "'onumenla hislo . i(a
epi.COpa lU S Z3g.abiensis I. 18;3, i I. K " k u I j e ~ i t a. Codex diplom'lk u<
regni CS el I) ll. IBiS. , Rege'la docum en to' um ~gni CS c I D ~aecuh
XII I (S t~.ill e JM:U 21 _ 24 i 25-28, 1 8S9-~lGl. K3k o Codex diplom~licu'
Ilije jo._ z.\'r.' r.lI (I"c rn a p rvol> illl oj za mi.li I rcl>~ lo bi da ob uh,·.ti g ," du
do 1400), z~ XV.•1. i PO~r.I~k XV I. SI. p reost aj u od dom.ćih zbi rk a p rije
.vega I. T k a I č i f, "'oo umen" hislo rica libe rae e l re r"e civilaII, Za.
I &:rabia e 1-111. 1S89- 96. n HcdnjnvjekovlIu Slavoniju. 8 S. L j u b i t. LI·
s t ine o O~1I013.iih i~medu j utnoga Sla "e M n' 3 i mle t ačke repub li ke l-X.
1868-91 (dopi. u do 1469). 1.n lirv"tsku. UPO l rebu Lj uh ićc ve t birk e ola k.
§a\'a Index alphaJH;,licu$ . c runl . pc r$or.aru m ellocorum, MSHSM 24 , 1893
a k~o njelIII n3sta,·ak 1.1 dob. od 1469 do 1488 moie IC , danas j~
upOl r ij.<:b ili zbi rk a J anka s a fa rik3, ACla archi ... i Ve ne l i (usp. Lj"bite v~
18pr. \·ke u Hnjifc\'ni k u II . 1865). SpomenulU zbirku s.. Lj ubU. đorlUnjav.~
d rU!:,3 nj c!:'o,'a zb irk a Comm issionc_ CI .el ul1o nes Venet ftc I. 1876, koJ~
obuh v aća iZ"jdlaje rn lel ~čk ih Pos lanika od 1433 do 1527 (M Sli SM 6, 1876).
Svoju vaf UOSt ud ržala je do d an3< zbi r ka l. 1\ tl k u I j t v i ć a, Jura
'U'ni Da lma l iac. C rO"liae el Slavoniae (l 86!l), kOj3 je pryobi l nO bila nD'
mijtnjena pOlitičkoj SVTl!i _ ob r ~oi d ržaynop.a,'no/:" polotaj. H rval ske od
mada rsk ih preliunj •. P odijelje n. je tl tri d ijela: l. isp rlVt od ~- 11!lt1
800
J i,
•
(;'.vn d31\ j~ <lu nja II o ril,[ in a lu i p rij~ "Qdu B. SO u 1 e k. N a,;e ,,,ayi ce, 1 ~;S);
2.. !<abor sk i sp i.i do 18411; 3. čl a nci zajedničkih ugarsko·h r1l9!Skih snbora
Na razdobl~ XUI.-XVI. ~I. odno,", !It j o . OVe zbirke: L I{ u k u I j e·
" j t. ACl a croa tica 08(3). u kojoj Su uk u (>ljene isp rn"e pi, ane hrvatsk im
j uikom od 128S--159!/ \ponovo ih je iz dao. s nelc i", dOl'un ~ "' n I trn n·
sk,ib;.a"" (, ;'ilicom. al i s mnog im k ' utlolo;:kim j I)a l c,,!! r~ r' k im I'Clgre -
-"ka m a O. S u r m i n, Hrvat sk i spome nici I, do 1 ~99. MH JSM G. 1898).
E . L . I E ... tv S k i. Spome nici p le meni h' općine TU fof>Olje l_Il, ]91)4. 05
("p ra,-" idu od 1~'2" do 1526) ; L. T h a 116 e z Y _ A. tl o T v ~ I h. Code x
di pJomat ieul comitaluum Dubicu, Orb.n et Suna, MHH 3& 1912 (ispra ve
sc ndn o.se Il n podru ~e t. 7-V. Don j e Sl~ vo " ije i p o tječ u jz ra.doblja 1244
-1530); L. Th~llo C1Y ' S. D a r a b ~$. COdex dip lo moticu s comitum
de Fr~nIj:CP3 nib u $. I_ lJ , Mll H 35 ; 3G. 19 \0 i 191 3 (I. ~". 1l:U- 1453. 2. sv.
1454-1521; zajedno ~ I. ZVo f.~ nkapanskim falsi fika tima, od kojih ~"Un'
tl~"O$1 Pa':l; ~ isp ra"" nas\ojl spa~i t i S t j. A n :o l juk u Slamlm' Pro·
.vje li. III. 5e •. , I. 1!J.I9. I 2. 1952); i I t i. Codu diplo ma]",,' <o ",,]um dc
Bla )!")" (I2OG-I~78), MHH ZS. 1891; Z. T" n o ,I i. Po vj e~"i 'pO ll1 en iCl
slo b. kra lj. ~ rad" Va rald ina l. 1942 (1200-1526).
G radu U posljednje decenij" XV. $1. i]" "" čel""i"" XVI. ~I >arl r ·
~";)ju OV" Zbirke: f . S i I i ć. Ru ko'el SI")menika o here<:g n I "",i~" Kor ·
,inn i O bo rb am" ~ Turei nm (l 4T"J-1 ~96), SUITine JAZU 37 i 38. 19.1-1 i
liI:li; M. M e s i ć. Gr ~ ~a mojih rosl' rnv;) tl ~R "du«. SI"r inc J AZU r~ 11!;3.
koja .ic - osinl TI,aIČitr.v i h Spo men iko - jedin a <Iom n č" 'bi rk" Z1l do ba
J"I~dovita; L. T II all "'CZ), · A. 11 u. \. ~ I h. B.nnlus. C~~lrum cl oppi.
~um Jajeu (1~50-152i). MHH ~O. 1915; L T lo a ll ... e z~· . A. H o d i 1\ k a,
A ho rv~ 1 V~"hf;l.vek okrev~ l1 'ra (HrnISk i k raji.ki spisi) I (l 490-15Zi).
MHH 3 1. 1903.
Zo pojc<1ine (ld~Jcl,c toU razdoblja ... ijeM jOš OVe zb irl, c: .1. L u·
e; II S. No!~e (izd. F. R a~I;;). St"'UI~ JAZU 13. 18fi1. i NOle .'Io r irhr fild .
1. A I.čevit). Bullel ll no di slo . ia d.lmM a IV_ VI. 11lH1---Jll lu~l a\'lIoll1
, ~T3đoon 'z XIV._ XV . ~t.); M. D a r~ d n. Troi!"i .~ki ~l'Oon~ lI iCl l. 1 i :!.
II, l. M S ~ISM 44. 45 l ~6. 19-18. 19.50 i 1951 (noIIrsk i 5pi5i iZ vremena
1:?fi:J.-1294 i " udski z" " i~,l 1266-129!l); V. I{ I a I ć. ACI~ ]( ~gl"vichi~nn.
.MSHSM 42. 1917 (ta doba 1322_ 1521); 1'. !; i <; I č. Nekol iko ispruv., i7
počdl,. XV. sloljet~. SIarille .JAZU 3~. 1938: ;. , i. 17. ~rh;vn (:".ofovn
PO"l'"r~el. St~rine 36. 191N (rrge",a i.'IIU~~ l'lenlltke (><Imdk~ t\elip~ić~
od Dob re l\uće 1300-1523).
Zn ckonom~ko·(\r,,:lt'·CJlc odnose p . "hju najvj;e l>odalnk3 " .. i ,nori:
Slal ,,' a ,api lu li Z"l;" r ab;r."~is '"cc. XIV. ( 1334-<>4) od
a rhi đ akona I(or ičkol:" Ivana (iz<.l . l. Tk"lti~. Monlllllcnto el)i ""opa\,,~ Z3I.'rO ·
bic"si~ II. 1814); !. T k n I č i c. Urbar hi";;cl(a h"DiSku)!n l,a"I'nsl'ol:":>'
samosta n a u SIrezi. VZA V. 1903; lt L o P 3 ~ i C. Il " 'olski u rbar;, i\\H.1SM
5. 189-: (za 10 razdohljc najvažniji jt urbar ",,><I ru.' kol' ,·la<I .. I"'<lv~ iz
&0 1
 1 ~85); S I j. A n l o I j n k . Z.darski ka t aSlik 15. SIOIj~Ć • • Starine J AlI
4Z. 1950.
Vatn i Su takoder I>ravn i sllom~niei, koje su POd naslovom _H r ,. 3 ,.
5 k i ll' S a R i l a k o n i: vinodol ski. poljički, vrbanski •• dontkl ~ I s, eir~
krčkog" olok a, kastavski, veprinafki i trS3l1kic, i~d81i 1'. >laČk i. V . Jo,!i,
i I. Crnčić u MHJSM 4. 1890. Vinodolski ukon iz 1288. u ori~inalu p;'. an
I:la"olj icom, p reveli su na suvremeni jnlk i !I~mpali lat inicom M . 1\0·
str(nčit u svojo; raspuvi ° tom ukoRu U R~du JAZU 27i' . 19"..3. i M Bn.
rada u dJdu . lin-llSki vll~,tosk, ftu dnl;um~ (1952). a PoljičkI lako" i1
1440. pIsan u o rilC"i " .lu Ći rilico",. Stampao if takoder latinko", A. Pa,·ich
p l. prauen!h.1 u GZM XX. 1908. Nnm iulaoje Vepr inal:kog stal u!;, i/
150i priredi o j~ R. SIroha! u Mje.ečniku pr.,·o. dr . XXXVI. 1910. (ld
,.a dskih SIalulI obj,,·lj(n i Su : Sta t ut a tt iel:C5 civi l atis Sl>a la". MHJSM
2, 1878 (ur . .I. l-IBnel); Sta lu lum et rdormatione~ civilal i~ Traguri1 . i'IO
10, 1915 (ur. I. SlToha1); Slatutum N refo rma tiones insulac B r3chi~L
1.10 l l. lm (ur 1>. Kad ice); SI~ lUt a (\ legn dvitatis ot insula e CUf1.llb~.
i~to 1. 1877 (UT. J. Hanel): Stato t grnd ~ Iloka it g. 11)25, i~to 12, 193~
(ur, R. Schmidt ).
Za eloitk ~, d ru!tven~ i Ul>ravne I>rilik~ u Isui u X V. R drag ocjtn j~
ilvo r g laj!"olj $ki [ I t a r s k i T D I ,. o d. koji jt naslao" Pn;nll k ~o ;<.<>", .
pilacij. iHad~n . u X V. SI. na te melju starijih Isprava i da t iuno J;'o dino n:
1325_ Proi put g a j . izd.o A. Sta r~ .viČ II A rk ivu za jUl:osl.wcn ~kll " n·
v je~ lIlicu 11. 1852. zalim. t ir ilicom. D. Surm in u nsvedenoj t hirc i \i"·al $l<i
$po ,n eniCi. • po~ljednji pUlI.. I\irnc lalinlc-<,m. " CrtIca ma i7 i.<lar~kc
povije",i. 194G. O nje!!,ovu postanku usp . M. K O". Sl udij. o l 'l ~r;;k"m
<IZVodu. Rad JAZU 240. 1931. od poj.din ačnih spomenik. jo~ j( ,·atn "
I 1>" • • Po,·aljsk l l ist;n3~ ;~ g. 1250. n"jSI~ rija hr-·nsk. isprava . pl~."n
(i rilicom (poslij~ R arkn1: , Sln ri"c XII! . lMl, ir.dao L O~to;ić. Po·
v., Ii.k. opat ijA. N.1rodn a , t.tin a 2. 1930).
Za I>il.njf sl ~venskc .Iu!"" bolje 0,"'0,·". je zl>1rk " L. .J e I i t, 1'0".
ICO his l0 rici lil urg lae glagolltr,·rom.nae ~ XI11 ad XIX , .• 1906.
Od stranih !birk~ izvo rne j;"rade vrijede prij( svega n~kc m3d3rsk~
z t.oirkc. namči l O la razdoblj~ ud kraj . XIV dn po~elk3 XVI. .! o ljch
Qh ilatu gradu i, XIV . ~t. . I\u.i~ isp ullj~'·;1 .... ći dIO O."O'·U" ,.h irke Co<ic'
d l l'lo lOalicu ~ COS, dopunjuju: Gy. Nair )·. Codex dipi o Il' h,,"g- . Ande ·
1: a'·en~i~ V[1. 1920 !ra~dobljt od l. 1. 13.'>1' do .11 III. 1."l59' i G W r n l e;.
A dD extera . Mag-yaf diplom,cziai cmlt'ktk az Anjou.korMI I_III.
IfI7~-7G Idol'''~ do 1 39.~). Za doba k . aljn Z'!lmullda jedIIlom j t 1.birkom
i d ana, Codex diplomalicus Hun!: .ri.e eccltsiu\icu, af dvi!i. od G)'
F e j ~ r". u 42 ..... 1829--44, Na ~pornen"I O doba (1382- 1439) otP~d ~;n
v ol. X. (s 8 .!'o•• ) i XI (u 1 $v.),
Gradu Z3 rndobljc Hu n;~ dij~"ac3 sad rtava djtlo J T t l e k l. Hu·
n~·lIdi"k kora "bl.'yMors.z3g0n X- XII. 1853-.51. i zbirkt I. N 3 e , - . A.
N v 1\ r .'-. Magy .. dil>lomaczi.i emU kek M't}·j, kir;!l )" ko rth61 l_I V.
-
ISi5--;"1l (donekle ~ mOŽe smatra t i nast~"kom l...jubi((v. zhi . I'~J : v .
Frak ""i. Maly;l, kir'ly l~velei I-Il. 1893--95: i 51 3r;je djelo St. I\ a·
p r i n. i j I. Hu nC"aria d iplomatic . Itnll)o .ibu! Mathl3e dc Hunyd reC""
liun!:3n nc II (Conspec tus dip loma t"''' ahorumQllc documenlOrumi. 1171
(ubuh'·" t~ U tnO godil". 1457-.-61). 17. vremena ",I \~58 do 1526 in'" '·romn
","O!lO i,p rova la h,,·a ts ku povij es I II II ~,.. ~hirk. C. VarjUa. Okl~v~lIar
a Tou".) ,,~m1.CI ~l.!he1i Losonc!i I) ~nrfl" c"al~d Iiirl~ "et~lel (19211), kn ;;
;., ~veuk ure diO U. IvAnyi.
DQb" .Ia!!~ lo'·iča l"edIRe l jt au~lrijsk~ zbi rkr F •. Fir n II" b e r~.
B~ilrli l.! e .u r Geschichte Unl{. rn ~ unler <.ler Rel{ierun , dtr I\,IOiJ:t Wla·
disl",, " II. un d Lud,," i!! II. In den .I"hr(: 1I 1490--1 52\1 (Arch'" (u, dir I\undt
oeSlerr . Guchlc hl sQuelicIl II, 11;19). Dragocj~nll gr.dn Z" 10 dob~ 1'·"b,ill
dnevnici Mlehnioa M a r ina Sanuda ml.. I dia " di M, S. 11819--
19(3). u kojIma su sKuvan i ra!litl1l i7.\'je.llji. d opisi i "epe;~ iz 149.'>-
1533_ Uk oliko.., la I! rada odno~i na h rvat sku 1)()\";;(5t do 11)26. """ Jt
ob.iavIJen" u Arki vu ~3 jUJ:oslave n .• ku I>ovjutnicll V. Vl. V11I ; XII
( 1<1 ,.,.t nlil! zbirl<u va lja jo< spo menuH: C o d e x d i p lom n l i r u'
I' a I r i u . I__VlII. 1R76--91 (ur. lmm i I"in Nag),. D. V~chel," i 1\. lHlh)
G rad~ ohul",~t: d oba od 100':1-1629.• Ii ..·(!<Ci nt idu kronnlo,kinl re,lon;:
la hT\·~ l Sk u je poviju. najvdniji \.J. sv .• koji se odn051 n~ ,'l adavinu Arp'·
do,·ita . Zallm: V. M a k ui-e'· f~ . Izvo. e uz pogl. X).
Zn 1,0vijest Istre u ov on, rndoblju O''' OVIl " je 7.birka P. 1\ a" ,ll er.
Codk~ Iliplom~ticn istria"o. 1846--52
1._ !Ul: razdoblj~ ~ač",·"lo ,~ takoder ,·i;;., dr~l:ocjenih h,"loriOt:: r"r-
~ih Izvora sast a,'ljenih I,k lj u či vo na latinskom j ezik u Don'at" l"",,·
riot::r"fija I'"čillje u pra,·" hag iO!lraf$kim spisom V, t a b. .I n a" n I,
con(e,~uri" e p i~co!'; T r3!:uritn.i s et ei " . m lr~c"I.1 .
ko.i i ,ic ,,,"p07.lla!i !lis ," " lIar'_'flO II ~ r c(ti" i Xli, ~1, i koji s.(: ~ab "·" ... " p r~·
rad bi ka~njje",,, 1r(jI:"". k<>~ hi~kupn Tr tt:: "an n 12().1 (i7.d. II cijelO.li .1.
Luc;,, > Hi....7. ~ pogl. IV._VI.. knj n i<"dinn im aju hl~t o riisk" vrijc,jn("I.
$;;;it " s,·om Pr i ru~niku . Si r. 6 19---6!!!!1. Kao I laj ~il, lako ~ i H •• I o·
ria S. Chris t oph or ; mnrl>· r i .. koju je na temelju ~t ariJ'
I"",cnd e nap; , a" ,ap.k; bi.lwl' .lllTi>j I\o slic~ (umro J3 1;1). 0<1"0': Il~ 1\<,.
l"m~llo"o z" uzi",onje Ihlmacijc (izd, D. FariMi. Ill yricu nI ~nc r "'" V. ,
Si;'t. Priručnik. ~U . G22--626).
Najv~tniji h,~tofl"l:r3(ski ir.,·u r u razdoblje Arll,dovita je li i ~ 1 0 -
ria salo nilano.u", t>o nlif icum .plit5 kog arhi d.l;ollo
T jJ !ll e 020I-68J. kuju jt ohja vi" F. Rnčki u ~\SHSM 26 (SC"I>I() r~> lli :,
18\f4, od svt ul'UI"'''' 411 (:1..·". prvt 23 odoose M: n~ doba I>rijt TOI": 1I 3
rod~n ja , I' a jt zalo t aj dio _ uSI)rko s različilim k Orl s"im poda CIm" --
manje ,'rijeda" nc(:o dalje &"Ia v~. koje j~ Tom~ napis.o ka" "",",c m "ik
Ol'i.~nill ""gadaja. Me dut im. k ~o predsta vn ik one ~truje u t "OIll ro<l-
1I0.ea I( n ld •. koja .e bo ril ~ la n;"!!n,-u .utonorn iiu i roman~k, kar8kter,
 bio j e I"'Slun premi svojim pohli~kim protivnicima i slavenskom bogo -
slulju. (Usp. o njenlu. Olim F. Račkoga , Ocjena .. takoder K S e g v ; t ,
oo
Toma Spli~a nln. đrbvnik i piue. HI21,)
Osim Tom;n a djela, od kOjega n.jslarU; rukopis PQ(j,,~~ i1. XIII. st.
(u arhivu Splitsko!: kap tola). uču"ala ~ u rukopisima. koji 'u " ....~10 Sl a"
riji od XV I. st., jo. jedna Histo ria salonit anorum f>(Inlificum. Una .it: n" .
s umnji,-o nastila prije Tomina djel. (ide do 1185). a 1II01da joj j c auto_
rOm bio la m Toma . ( Usp. o n joj izvo re i literaturu za hrvatsku povijest
<lo XII. unijeti.)
Arh iđa kon . Tomu nuUvlj. donekle splitski ll'lrici; M i h a M a_
di jc" dt B .r bez . n; l svojIm SP;WII\ De gesti s Rom a no _
rum in'perat o 'um el IU mmOrum ponlif i~um (izd \ .
Bru n~m u p rOj," ra mu Zadarske g imn.zije za 1877_78). Spis se .,ij~ pm_
Pu.,o sa~uvao. jer Je ve~ Lucius. koji ~a je prvi šta mpa o, prona~ao JamO
dru~i dio drua-e ~esti. a ~,·oj ll k onačnu reda kciju dobio je ttk 1387......as.
Prem da jt \0 IImo Zbi rka nUistematski poredanih vijesti iz raZ l ičitih ze.
malju. ipak ud rti mnOlle vrije d!>t podatke za razdoblje 129().......133I), OSObito
za Mind en 3 ll . Brib irsk og a. (Usp. O njemu, F. S i ~ i ć. M. M. de B .. R~<I
JAZU 153. 1903; D. S v O b, Krnji !jetopis splitski. VHA.D, N. S XVII. 19:16. i
O hronol or!ji I,rnjt !> ljetopi~a splitsko!> . iste> XX!1 - XXHI. 1~4]--42; M.
II a r O d o. Skup spliUki h pe>vjesnih i~vora, NVj 49. 1940-41.)
O Ol)~ndi Zadra 1346 i dOj!"a~ajima, koji su s njome bilo" ",".i. po .
s toje dva suv remen a spin. sastavljena s protivnih g)cdišl~, hrv3!skol(a i
mlct nč:kol;o. Prvi. POznBt pod nazivom O b s i d i o .1 n d r e n s ; s. nn·
s t ao k izm~du 1~1 I 1358 (izd. Lucius. Dc regno Dalmatia ~ et Cr03tioe ...•
1666. o odatle Ilrdt amp ao E. Schwandtncr, 1748); drugi. CIIr o n i e"
J a d e r t i n~, nije doud obja~ljen u o ri~in~l u nego s"mo II talijanskom
p rijevodu J. M o re I I i j . (u Monum enti venuiani d i vari a lell c ralura.
1796).
Razdoblje od I3&:' 1408 osvje tljuje OSOhito M e m o r i a 1 t P ." I i
de P.ulo pat r ; t ;i J .dre n si ... Taj Wis ima I!"ot<ovo karakter
dnevnika. " koji je pi sac _ .ktiv~n učesnik dogadaja _ unosio vijes ti
;stoe' ili idu~t~ dall a. ~bat ~c~a su one i kronološki vrlo POuzd.ne. Za
:.n.nst,·eou upotrebu itdino Je prikladno izdanje F . Sišica u VZA VI. 1'l()4,
u kome je Si;;it u'edio kronolotiju i ;sp uvio nek e ne točnosti.
Z. dalje d Ojl.".d. je nem . dom aćih suvremenih pisaca. Tek doba .I.ge.
!ovica (do 152"2) predmet je odličnog spisa Duh rovčan ina Ludovika Tu.
'b t r on a (AlojzIje Crijević lli dt Ctrv~, 1~59--15Z7). Comme nta r;; d e ten.-
paribu$ $uil (viit izdanja. od koj ih je jedno iza ilo 1784 u Dub ro,·niku,
i najpro ilupačn ijc u Seh .... andtncra. S<: r;ptores ~rum hungn rica r"", 11. ]H!!:
o pi$(u UJP. SI;tt. O hrvatskoj kraljici Martaret i, 1929.; HE I V.~. v
Crijnit). Poneki pod~tak. ponaJvile nl temtlju na rOdne t radicije. in. a
za to dobi takode. mladi spis Cro.,icon breve rtgoi Croatiae o d fr.·
njtve. Ivana T (t m. 1 i Č 8 (izd. Kuku ljevi~ II Arkivu IX. ]868). koji opi-
I 805
.uje dog.daje do 156). Glavni historiografski izvor ZI Mohačku bitk u
15:.!(i Je spiS Hrvata Stjepana B r O d a r i t a (o. UOO--I539). De conrhetu
Hung a ro rum cum Turcis ad Moh~ ez (u v,~ Izdanj. od ]6(16 do 1795: o
piscu u sp. K u k,,] j e v i~. Glasoviti Hr u ti proilih vjek(tva. 1886).
Na ovo razdoblje odnose se najzad i prvi histo rijski spisi piuni
hrvatskim Jt1ikom. To su k ratki ljetopisi hanjevlca Simuna " I i m (n·
t O v i ća , Sinl"ll~ G I a v i Ć l . koji je s nek im dodaelma pr(pi$a" Klimtn-
covtta. Nijedan od njih ne bilježi vijuti kronoloU<im redom. P"·, sv rbv.
, Ilodinnm 1508. a drul!"i 1537 (izd. I. Kuk u ljeviĆ u Ark ivu u jUjl."051~vtn.
.ku "",·jest n. eu IV. 185;; usp. lako<1er R. S t r o h . I, Glagolski kronik.
Iro Simuna Kll m~ntoviča. VZA. XII).
O d st r~nih pisaca imaju za hrvat sku historiju u XII . st. pad""kl
biunrski p isci [van K i n n a m (Bonn.Jci Corpu s) i njtgov n~S ' D"lja~
Niket~ H O n i a t (Mill"ne, PG).
Mu,,!!o podatak~ za XlI._XI V. $1. inla kod mletatkih p. saca. Hi.
' tor;a d ncum Veneticorum. napisana o . 1230 od " (!>Olll atog
pi5ca. o!,. ~ njf dOl(ndaje od 1102-1229 (izd. H. Si n.onifeld u MGH. SS
XIV, i _ koli:"o st; od"o~i IlD ugarsku i hrvatsk" povijest _ .11. . F . Gomba •.
Calalo\:us fontium histo riae 1Hmga ricac 11. 1931). M" rt i n d U C ~ n a l t
(XI1I s t.) sastavio je na slarorrancusko", jetik" mle tačku kroniku od po ·
~ I~nk" Venecije do 1275 (izd. BaI7.nni. Le clironnci1 c ilaliane nel med io
tV O VII. 1001. i Gombo~ 11). Do 1280 dopire lal<ode r Chronieon Veucl um
dutd . Andrij e D n n d O I a iz ..edine XIV. st. (izd. Murato ri. Seriplor(~
r~runl italiearum xn. 1728. i Gombo! I), koji nHI.vlj" Ivana O.kon ". Na
1)andOln nadove7. uje do 131!8 R a p h. i n d r e . re. i II o (ild . M",~
lori Xli).
O OI,"adi Zadr~ 1202 pisali su. osim mno!:,o ml adega M" rlin ~ d.
Ca nale. s udinnici \Oga doga d~ja . Francu>.i GeoUroy de V il l e ll.'·
d O" i fl (o . 12(8) iR" b ( r I d e C I a r i (po~lij~ ]21 6) . Tekstov,· .vi!>
tr ij u kronik a. k olikI' se o dno"" na tu op.adu. ild~o je u o ri~inalu i lITi·
Jevodu P . Skok, Tri s\a ror.ancuske hronike O Zadru II godini l m. 1951 .
O.J mada,-,;ki h pi.aca naJ)iSMl ie kasniji sp1i~ki n.dbisk" f' R o g e-
r i j f kao s uvremt nik Carmtn miserabile de retnD Hungariae per Tar ·
IJro< anuo 12~1 dest ruCIO (kod nas izd. Ra~l<i uz teksl uh. Tomt. ,", SHS.'"
26) MadaT$ku historiju do 1290 "bradio je S i ln o n d ~ K t t I . Chro n;.
f On HUnll"3ricum a temporibus re moti ssimis U$(Jut .d •. 1290 (itd. 1\ . [)o.
m3no,"Szky u Em. Szentpttery. Scriptorcs rerum hun~3ric.rum l. 1937). •
do 1330 nIStavija je Chronico., p;e tum Vlndoboncn~e ili
.K ~I>cs· kron;ka. k oj a j( u ra~ličit o vrijeme u,t.vljena od yik p;,au
lizd. Gombcn l. 595 666). Spomenutu kroniku p rep,sao ,e " XV. It.
Ivan T h u r <> e z y (o . 143&-90) i nastavio Jt do ~od' ne H~ (1498. nlj·
I'riS\upaenije izd. S<:h .... andtnc r I). on je u svoje </Il.o dno djtlo Ch r o n I·
f o n H U n '" a r O r u m u"'o takoder fi,·otop;s l.u<1ovika J. od njeg(tYl
tajnik I Ivan i Apoda ; spis Lorenta dc Mon~ri 1> događajima poslije

Lu<.lu",kO"t . mrll . C.'m,' " ,.,,' ·''·'"',,,m·,egma,um ~I ",,- "~,,h" • ,
Uil" CIO'ul; 1'3,vi. • samostalno Je Ila Icmclju i'flr.". i svojih dolivIJ~J.
opisao događaje od 1386 dalje.
za doba ~ 1471 dQ 1~95 "ah" ,;., ,~"or djelo tal ijanskog h"m.ni~l.
Anl"n. 8 0 II f l II I j . (14Z7-1502). koj; je PO fetj; Mal ija;;a I\o,,';na
do~ Ila b udIm ski dvor i ond;e. pu~j.ie Matija,,,-,,,,- s mrti. do\' r~'o prika,
madarske PO.ijutl pod nulo\'om: Ruum Hunl!~Tlcarum dcca<1l'~ tihr.,
XLV comp rehc nsae (1543 i ka.nije).
.. ~ II. r al II tl. Od vl,e ili manjt ej"lu\'ililo prikaza Ion·3t ." ''' l"'·
vIJUlI (usp. Iiteralu ru U hn'at$ku (,ovij.t:SI do XII. SI.) j.t:dino Povit 't
Hrvala od Vj. K I a, Ć Q (J I ll. 1-3. 1899-19(141 obraduj. 0"0 rndobljc
ndlo Q!>lirnijc, na temelju sviju dolad pubhelranih i1.'·or3 i !ilera!llr. l->
\"rijedi naročito za p rikaz XV . i !>rve te,,·rti XVI. s tQljeca. Medulim. k~k"
KI3i ć izla~ povijul hrvaukol-: narodn u okviru dina.litke hi'iori; e. Qn.
na ravno. ohraća mnogo p31nj. i vanjskQj pnlilici l>ojed;nih ,'Iada ra. b l '
i dol!adajlmn II U~arskoj. pa j~ 10 znatno IIIj",alo i n" J>O<ljelu i7.ložen~
m"ln;)e
.. Posljednji PQkuJaJ. do sc lo razdQblje prokaŽe II c ijelosli. a h s IJ.«J'
bd,m ob'ironl na drhvtlll ; pravilu hisloriju. predstavlja lirl'atsku drlh"n>l
; pra"na povije st I Q<I A. D a li i II l' ,.; ć. (1940). kOja ~e $vd" ,·. J::O<linOnl
1526. K.ao. nl Klaicevl Povjest, lakn n ij. ni lo djelo pop raćeno bilj"l\"", •.
To ""Jed, takoder za cjelovite prikaze: I>ro;<losl Dalmacije I od G. r\ {I.
,'a k~ (1!I44), Histoire de Dal",.lie I~II Qd L. Vojn{)vića (l!fl4 I
1937' ) i Dairnadja kroz vjekm'C " h i.to r;ji i umjetnosti od L j. K. r.·
m a n a (izdio Ilajpr,jt ćirihcom 19J.l. a zal;,n latin""", _ II kilji, ; 1\;,.
ram"no"ih. .E..i. i čJanakn4 - 1939).
. Zo unulra , nji razvillk u m'om r"dolilju os,,,wni ~" I>riru<·nil. Pri-
liO"' u h"' IUk, pra'·n ... ·I''''';''.,n , rjetni!; Qd \'1. ...( n' u rll III t 3 t l· X
i [)od. l ak. 190&-23).
. Na ~konomsko.dru~I Vtne prilikt do XVI. ~I. "dno<l' ~ ra-'IIr~ ·.~:
VJ. I< la I C. H"·l lSk . ,'lemt.n~ od X!l. do XV\. ~1.. Rad JAZU 130 1891
~(»"II.o"no d je.1o za fI;l.nk p lemićke kOl"J>Oracije d.-anat:Slero _Plem~"'~l;
• 511. M~rlurma. SI3~onsk. data u srednjem vijeku. Rad JAZU 1.~7. 190-1: J
T k. I t l t, OS larOj Zlgrt.bačkoj u~o"ini. Rad JAZU 1,6 i 178. 1909;
S. Brt 'l tyen.~k), Pr"'no·povje~tni podaci o Tu rQPOlju. ,\\jeoetnik
~ravn. dt XVIII. 1892 (ras!> .. vlja i o druj!"im plem ićkim ont;n' ," aJ; 1> ••"1.
p e ~ o l. 6oJbU1U Ce.u," H Bell,b PYCt1<QR npaCJlH H nQaHUKOr ... (Ta'
T}'U BonJ>QC" "c:TOpll1l 1951 , 8: nO .. HUa. On .... T H3Y'1 eIlH~ 061l1tC"Th ....... "
" T.. OUI"""" " nOJ1'Ule (Il XV-XV11 Bil.. 1951: M. Barada Hrva!,)r.i
vlasteoski '.ud~I'zam. itd. JAZU, ]952 'USlI . takQder O. M ~ n d i Č •• O
nekim J.ila"ji m ~ dru;;tvtno~ urt.deni~ Hrvatskt u Sredn.ifm vijeku. HZ
V. \-2. ]%2. , M I< o S I re" č i t.. O radnji p rof. dr. Mihc Barade
Il"31~k i yl8sleoski ft"dali l~m. 1953)
Z. upo~navanjc >,,,-ćell dijda log razdoblja mote $j: jo; uvijek ko-
TIsno upo\rijehiti ~ regno Dalmatiae cl Croatiae Hb r i ~X (1600) od .1
L" e i u $ l, ko;e !;<: djelo sv rSllV3 p rodajom Dalmacije 1409. S obzirom nl
znahjnu ulogu kllno, 'a B ribirskih i I<rčkih u hrvaukoj pOvije. t i log& vrc'
mena vat.. 1 . 11 djela Vj. K l a i t.: Sribirski knezovi od I'lfmena !':\1bi~
do ]J.l; (1897). i Krčki knezovi frankapano I. 1899 (iZl~ao .k sa mo l. Iho.
koji . (Ie do llobitka Olok" Krk~ 1480). PreIlId pOvijesti knuo"a Brih,,·
~kih, , ost alom lit eraturom. dao je J. Sidak u HE Ill. SO v. Sribinki knel0"
Najnovij. prikaz hrvatske povijesti" Xl! . SI. dao .if u djclosh F.
:-i~it. Povijul Hrvala za kraljev~ iz doma Arl'adovita. koju jr il n)C·
Ilove rukopisne ostavUine izdala 1944 za~Tebačka Akademija . TO jc djelo
<>5\ 1110 nedovr;;cno (p r ikaz idt do 12(5) i _bez posijednje pi.:tn,· rnk~~.
napOst u znanstvenom apa ratu, u komc ima dOSl3 po!:'rdaka .
od s\"Itcijaln ih monografija za X!l.-XIII . SI. vdnijc "" V j. K 1 a i~.
tlna!ski baui za Arpadovića. VZA I. 1899; M. El r a il n i t. Zur~nljt. u
dan.Anjo) Hrvat.koj. Sluoniji i Vojnoj Krajini od r. 1H)2 do 1301 (Pro·
I:r3m liimn. u Rako.·cu Im,n); V j. K la i c. Biun!in~kQ vlnda njt "
Ilrvatskoj za cara Emanuela Komnen. (PrQgram ~"nn. zM:rehnčk" 1883):
M. ~ u f f I II y. Hrvatska i zadnj. pregnuća iSIQ~n .. ,mpe rije l'od lezlon,
Iriju Komnena. 1901; Vj. Kla ić . O he rcegu AndrijI. Rad .!AZl' 136.
1898; S. M i I i n o ,. i Ć. Celinski knez Domaido, 1886: l. I< u II "I i e ,. i č.
Borba H rval~h s Mongoli i T3lari, 1863 1< dostn neiOČnQsti " IlOjedi"'"
'l;O\a); F. ~ i' i t. O buni II Hrvalskoj llodine 1242. NVj IX. I!!O~: M.
M i r li o ,. ; t. O ekono mSkim odn,,";ma " Tro!!inl " XIII . •toljeću. HZ
IV. 19,;1; M. K" sir e n t i t. Vinodolski '.~ko". Rali JAZI ZZ; , 192.~ :
i" I i. Vinollol~ki zakon . HZ ll. 19-49 (u I'ovod" ruprlv,' 6. /1. r I' e K O a~.
8""O.:>;O.llLCKIlr. CT~TyT 06 06IUtC,,,ellllo>l " TlO.'''TH~'~CKO '' npoc (3)111 (''
.11.0.118. 1946); A. D a b i n O v; ć. \(akQ jc 010;;10 do olvOte nj .. ~ Invon.koj::
.' '''\or~ llodine 1273. VDA XI. 1945.
Na hrvatskoj PO"ijtSli " raldoblju Antuvinaca najvi>f je od h rv 3bk,h
lIi~iorobu radio Dant G r II h e r. Glavni ." nlU radQv; O lom doha:
"'eh l'if. knt' cel in ski i kninski . 1886; San Mikit "'ihIlkvit 1132.5-1.1-42)
NVj XXXII. Im; Vojeo-auje Lju(levita 1 " Dalmaciji la hr"3l "ki"" veinlO'
hmi i SlO Mlcl ~an; od potetk3 nje~ova vladanj~ fl' do ol-l,nJ:"Otli{u,eJ.."~
pmulrj. "~ Mlclhni (I3-1Z-IJ.l8). 18!tB; Borba l.udov;k a l " "'khnl n •• ~"
D~I",aciju. Rad JAZl' 152, 1903; Dalmacij~ za Ludoyika I (I:\5f-I3112·,
iSlo 166. 1906. Od !>riloga drugih. h.iSloritara ,""lniji su: \. j. K l a i .'.
I!rva lsl", herceri i bani U Karla Roberta i l.judevita I (]301 - 138:!). Ra ti
J .... ZU 142. ]900: F. S i;: i t. Studije i~ historijt .n'-uvinskr dina~lijc. V7.A
III. 1901; i. I i. Pad bani Mladen~ Suhića. bana hn'ltskOl!a i l>o~an.ko~:,
eZM XIV. 19(Y.!; e. Novak. Pavao Bribirski, ban Hrvata i I-:os!>"d,,-
BotIle. 1932 (pQ$. OI. iz ~Jadranske S1raŽe4): S. e" n j a t~. Cetin~ki
knu Ivan I Nelipic, Kaltnd~r Na!>redak Zs, 1938: l. T k a I č i č. Odpor
i hu,," udi de.~lint II hiskupiji Z3greba čkoj II XIV v .• Rad JAZ l.. ~. IR7ll
 o <ozdo!>l;u t ~". 25·j.1(><Mnjel:' pok reta (1384- 1409) clav". Je
ruprav~ r , R~tkol;a, P okre t na st~ven"kom jUl;u koncem XIV . ;
pote ~ kom XV. ~t .. Rad JAZU 2---4, 1868; na osnovu no,'" izvorne gradt
obrad,o j" lu razdoblje, u najufoi vezi s tadrinjim razmjem u Bo~ni.
F, ~ i ~; f, Voj"odl 1-1"'ojt Vuktit Hrv31inif i njegovo doba, 1902
Pe"'ae~IU stoljete - izuzme li $I: Klaić,," a PO"je.t HrYlta ~ ~vakako
I g-rada Zal" rcba. v. iz vore), Rijeke (1'. H a u p I m a n n. Rijeka. \951 J.
je n~j"'anjt obradivanu u ltrntskoj hlStorio,:rr.hji. O vlada"in' krilljeY.1
tie-munda i M.tijda Korvina nema u njoj uopte nijednoC8 mono,:rr3rij.
skol:' II.ikua. Tek oojl'adaji u posljednj"m deceniju XV. st .. a napo"", bilka
na Krbavskom lIOIju 1493. pr;vukli su pažnju hrvatskih hislOrič3ra. S[>O.
"'enUla bilk". kOj " ~ F. :j i S i f pn'i put sa mostalno obrad io 1893 (BItka
na Hrbavskon ' polju). osvijeUje". je II lluvije vr ijeme _ uz IIOmo( p rij~
djelomično il i POIpunO neprislupačnih tun;kih izvora _ od A. O I e ~"i ,-
k og-u u ra~pr31'3 m~: Belimeni turski Ijelopisa, O bojeyima Tur3k " ,a
H"'otima ",ooine 1491 i 1~93. Rad .JAZU 245. 1933: K historiji KrbankO/:.1
razboja. HrvalSk 8 Revija, 193-4; Krbavski razboj po Sa·d·ud.di"u, NVj
XLIII , 193G: Bo\njak Hadum Jakub, pobj"dnik na I<rba v.kom fM,lj u " 149~,
Rad J AZU 2(>4. 19311,
R07.doblju Ja!l'"lo>'ifa u tij~lost i posvel;O j~ s,'o.ic j.1lavne r~oJl>"~ M .
• JA7 t1 239. 1930; F. S i S i ć. Dalmaciia i ug-,mko·hrval,l<i krnl,i KoloII""' .
M ~ ~ i f. To ~u: li"'ati Ila izmaku XV. i na počeiku XV!. vijcl, a, I<n jite,,"i!:
I i ll. 11164 I 1SC05: Bnnm'''''je Pelrn Beri.t,wita za kralj" l.jude"il" 11 .. Rad
.lAl L: 3. I!IG!!: Hrvat i nako" bana lkr isla vič3 do muhačke bitke. i~lo 18 i
22, )872 i 1873, O" o~lalih prilo):a odnose Se na to dub" tal,oder: R.
H O r v R t, Ivnn 1\ 0"';11 han hrva,-,ki. 189(, (pre;<t.mpano iz .Vicnc;>c): F
SI§ić. bbor F"rdinand n I. h,,·,tskim kraljen,. Staroh r\'at ska I"o.vj,-ta.
N. S. 1. 1_2. 1927,
b.V311 ~ore naveden" v reme"sk~ podjele ima II hTV31skoj bi.<lori".
rrdi j; veći broj (ljela. koja se odnoS<' na ovv razdo blje. ali vbudllj ~
pojave uteg-a. mjesnOI: lli poktajinskog znarenja. Tako. na pr .. ima vi.""
povijesti pojedinih fupanjja, krljev. ili /fradn,' •. koje znatnim wojim
dijt!om pripadaju lom rndob1ju. 0<1 Županij a ob radene $U: Vi" ... ititk.
(1'. S i II Č. '-"tlanija virovilička " pro~losli. 11196). Pofe~ka i j o C u k,
Pole ' ko I.iems lvo i poleika tupanijo OO doba prvih s:.čunnih i.nena i
nuh'. do !>Olovke fetrnau tora vijeka. Rad JAZU m ; 231. 1!lZ4 i 19"~ ;
S dosta llelo~nO$ti). Vukoyskl (Stj. P ~ ,.; č i t. Vukovska tup. u razvilku
I
5,"01"1 nastljl OO XIII. do XVII I. st. I. 194(1) i Podgorska (E. L a s z o ... ·
s k i. Sl a rohf1'''tska lup,nija Pod~orska. Rad JAZU 138. 1899). NapoSf
valja ;stlfi r~sp ra , e mld.rsko~ histo ričar. D. e s ~ n k i j a o nekim !upani.
jama u XV. s t. ilO: KlI , fismeJ:H a XV·ik sdzadban (1893) ; Mat:"yaror.
n~i!" I li r~ ćn"lmi rOldr.jza a Hunl'adi.k kor~ban l_V, 1S9G-1913 lu kojem
je djelu obradio Ukooer luplnue Pofdku, Vukovsku. Baranjsku i Srijem.
sku u doba Hunj~dije,·a,a). MnOj!O dragOcjene grade iz XIL_XVI . S!
sabrao i" R. L o p. i i t u ,vojim knjigama _mjrstopisnih i povjulnih
crlit3~ Bihat i hihatka kujin3 (1890, 2. izd. 1943) i Oko Kupc i Kortne
oo,
,
..J
(1895) . SlitnOj; je ka rakl"'. knjiga E. Lasz o ,,' s ko!:". C;ors~i KOI.r
i Vinodol (1923). Od gradova obradene su povijesli: Z,greba (priJ<: SV~g-1
u o pii rn im u,·odima. kojim a j~ L T k a I t i tc popratio ~voje Spomen,ke
Zldr~ (V. B r"" e II L Storia di Zara l, 1913. s l,,;kuom do 14(9), Hvu.
(C N o v a k, H~"r, 1924). Horčut" (V. Fo r c I i ć, Olok I<ortub u ~ red·
"Jem vijeku <lo g. 1~20, 1940). Spl i! a (G. i\' o "I k. SI.ltl " svjcl.'kmo
promctu. 1!l23; Split u Marulićevo doba. M "ut ićev zbornik. 1950. i <l r J.
TrOli:ira rJ. L u t i o , Memorie sto rich" d i Tragurio o ra dellO Trail, 1(;73).
Po1ell:e (J. I< ~ m p r, Požega. 1910. l Iz pro"to~ t i PO!C~e I PO!e;ke 1111'3n; j(.
I926J i nekih dru/l:ih g rado,'a. .
Autr>nollloi tou;l3k dalmatin.kih komun •. napo"" nje~ovl le melj •.
predmet je mno,lt"ih ra'IHava. od kojih ~u v"':nijt : E. M a y < r. Die da' ma ·
ti"i~tb.i<lri~hc ,\luni7.ipalvc rra ",un :! im Mi11elahu und ihre rl'lmi~·;hc"
Grund!M.:cn, 1!lll3; 1. S t r o h a l. Pravna povij e'! dalmatin_k il' I:"")v",
I. t-"'uo,'ke razvitku J>r~VII( povije~ti dalmalill$kih I!:'r~dovo. 1913; M.
K u t ir e n č i t, Postana!; dalm~lin skih .. edovječni h rudo" n. Si,ittv
zl",rnil' (1930). i Stobod~ dalmalinskih I"r3do"3 po t ipu troJ:irskom. R~,:
VIJAt) X, 19O!l (usp . la\wder pogl, Okupacija dal"",U".kih I"rado ' a , ,u
Priru~nikll l. HlI4), Jedno ra,dobl,i~ dllJ:0trnillc borbe Zadrana 1"01",
mletafkt vlnsli prilta"no je F. ~i~ić, ZadM I Vcnedjn 1159, do \2H ..
Ih,: JAZtI U2. I!IOO.
Od plemitkih porodica. I<ojc su - ,,<im kll~7.("''' B r; bi ..l<ih i !\ rčkill
_ utjecale na pO"ijesl H"'alsk e II XII._XV I, st.. ohr adcne SII vL,,' m.'nj~
oyc l>O"ijesti: V, K l a i t, Rodoslm'je k nezova Krb.v.kih od ".Iemcna
Gusić. Rad JAZU 134, 1898: i.t i. Rodoslovj" ltnezoYA Nel,'T",Ć" OO
plemen~ Svačić, VHAD, N. S. Ill, 1898; M. Su rt l.l', A !"ehp'c.... k
hagyalćka, Tu rul 25. 1907 (Ostav~t,na l'>:elip ita); l.. T h a II (> c 1'·.• liHn'
Titko ist rat"'anja o plemeII" goričk ih i "odičkih kn,,~ova. CZM IX, 11197;
;$ I i Dic o..ochichte der Groftn .. un Blaga),. 1898 (pr~li:led PO,ije'li ! ~
porodice. 5 ostalim p ri loz ima. dao je J. Sidak u HE II, Jo " . BaooniW;
M. p e r O j e ,. i t. Tnlo\"cl - cel"'ski i kli'k i klle"""i. K al~"dar '~'I""dDko
1937; M. M e 5 i t. Ple me B-e risla,·ić., Rad JAZU 8, 1869. Olno"no /:"".ealo~kn
djelu za h rvaisko plemSI\'V je 1. B O j n i t i t. !)er Adet "on I<roU,en und
Slavonien. 1899, a O s r<:dnjo"jekovn im I,'rdim cr~do~;Ill' D. S •. tbo, Sreo
do"ječlli /:radov; u H"'otskoj ; Sloyon'ji, 1920. . . ,
O kolanj u i kO"anju nOVC3 U Sla" olliji i Hrval~kol oo k r Rla XI\. ~t.
raspr~vljaju: C. T r u h e 1 k 2. Slavonski bano"ci, GZM IX. 1897: U.
H oman. Magyar pćnztvrtcntl 1000 13"..5 (1916; o banskom nO"~u .str .
3..~); A. L u S t b i n· E b e II G' r e u t h, Frie<3ther P fenni",c, Nu,,,,, m.
ZciuthriFt 1917; l. R e II g j e o, Pry, b rvatski novd (193(;) I PlKtt!k
 k"lYanj~ sll\'onsklh IIOV~ C~ (1939; OW .IJ prilozi pr~'tanlp~n i II kal~lIddr~
>Nap r~dakc za 1937 i 194!l); i~tl. Novci b<ln. P.vla Subiča, Num "m atik.
ll- IV. 193~ ·36. i POS. 1937.
O povijuli Istr~ ,', liT~raluru na"~d~n u u~ POIfI. V.
O c rkvI u H " 'nskOJ od Xli . do XVI. st. jo;' uvij~k j~ osnovno djelo
U. F . r l a T i i J. e o 1e t I. lIIy"c"m sac rum III. 1765 (splitska nadbisku .
pija), IV, 17611 (suf rar,:~ne bi~k upjj~ splitske nadbiskupije), V, liiS (z3d",·
sk, ""dbiskul)ij" sa svojIm suf ra!.'"""" bisl<up ij3ma). VI, 1800 (dubrovačk"
" "dbiskupi)a injuille suf,"!: anc biskupije). VII , 1817 (uz c»t ,lo Srijem).
Oopunt i Ispravk~ OVOm djelu od J. Coldija objelo dan io .it" I". Bu!ie.
Accessiones et corrcCliOucs all' >lIlyricum sacrum •.. ., supl. Bulletll110 dl
nl(h(olo1,:i" ~ d i MOr i" d,lmata 19(12·09 (pos. 19()9). Na p roilo" poj~I""ih
bi skupij a i rcdm'a odnosno S<lmOSlana ounosc .sl; ove rasp rave; I. e
rll Č i t.
NaJslarija POVieSI krčko;, o50rsl<oj, rabskoj, ~nj$koj i krbavskoj bl<ku '
piji, 1867; E, S lod O " I t, Po,'iut ~njsko·modru"k~ bi~k "pilC. Igj'J : I
T k a II': i I!. Pricporod zot'rebal':ke biskupije" XI1l, v .. Rad JAZU 4 1. 11177,
i I t i, Cislcrduki samostan u Topu s kom. VH AD. N. ~. II. 11l%I7, illO>
189; ; I. 1\ II k u I j e vi t, Priorat vranskl SOl vitui Icml'lari i ho,pit" lc,
Rw J AZU 81 i 82. 188(;: f O. loj i t. I\atalol:: bencdikT;nskih ~amo<l~n ~
II. Dal mutinskom Primorju, 1941: J B u I u r ; e, Za1,:rcbalki bjOlkuu; I
nadbiskul)i 1094-\94~. I Popi s ~IIP8 Z3gr~bačkC biskupije 0<.1 \.!OO. 1.1,~
(oba priloga .• mllol'"o koris nih podM.k a, u lborniku z3/:"rebačke bi,kll"ije
1944. i pos.); Lj. I)n b rOll i ć, Topograrij~ zemljišnih POljeda la~r,' ·
ba~kih biskup •... , RAD .IAZl: 283. 19f>1. i Topo,::rafij. z~mlii>nih posj"l).
za!,: rebalko~ kaplola "., isto 286, 1952.
Poj~vlI )o".i\" u Sla"olli,h II XV, st .. u vc~i s tamo~n,i"n .busan,k,m.
herelicima. obradio jt D. P ro h a I k a, HusitsIvi " bo gl)milSl vi, Cn'lll'i $
1'10 modtrn! filologii 8 htetatur)' V. !91f>-1f; (h" . " Jug . Nj,,·; III. 1!1l9 r.
Zoo.,: tijnne 1>O,'cunosli hrValske I'ovi~$ti , ugarskom. ~ do,,~kk
i • :l1l.t rijKkl)nl, kan i nrlelačko", " rom razdoblju va1n~ .<u ta njc):ol"
l>r ontov311j" neka djelu st"IlI" his1()riogra l ijt, ka" , B. II'" 111;' n, (",~ .
$(hichte de~ UIIll:3risd,ell Mlt1el a lters I i II , 19411 i 194:; (pre,', ~ "'",I. ~.
i I I i. Gli AIIll:ioini di Napoli ill Un(l' heria 1290-I~OO, l!llll (r>f~ \' s m"d
rukopisa): ,I. "IC II b a e h, Ge""hkble K~iser $ij!ismunds l_ IV. 1~4,~; G.
B ~ e k III a" n. Dtr i\nm r>f I\al>(r Sill:", "nd.< geg-eli die werdcndc Wchn'a ,11\
der OsmDnCII. 190~; V. Fr D k n 6 i. Mntlli a.' Co",inus. I\oni!: '"011 UII!l"arll.
1891; i ~ 1 i. A Hunyadi"~ ,,~ ~ Jar:dl"k koro. 189i>; A. li" II e r. G~·
schkble OtsTcrrcich. I-Ill. 188.5·88; ~l. 1\ r e LS e h m a)' r. Ge.<chicll: e
Ve " tdig5 I ; II (I!105 i 19'10: usp, ocjenu G. "';o " nkn u JIe I. 1935).
O hrvatskoj k nj iže vnost i dn k r~jn XV. ~I. naj,'aini.i, "H rado' i; \'
J.I,: i Ć, Hi "t orij~ knJiževnosti ... 1, 186;, i HrvM ska 1l:1~!(0111 ; a knj itev
II0 st (u knjl~ i B. Vodnika. Povijut h .... 3tske knj;tevnn~t i t. 1!J13); SI
I I'. i t, Srcdovjcfll3 hr... tska gl'rol5ka knjilunn~l . Svnl.venJki zlIMni ",
·SHI
-
I!/OO ; 1'. F ~"C~ l. Va t ikanski hnal$ki mol;wenik i DubrOI' atk, PSllllir ,
1934. i H TI'aL.ka crkveno p rikazalIja, NArodne StaTIna II. 1932: M. K O nl·
II n I, Povies l h rvaCskt knj;'.cvllo.Ci do n.rod no!': preporoda. I~~.~
Za I' r; r,,~nik<- snimaka umjellli~kih ,[,omenika, ČDSOfli~f i zbornikt,
k,o I oJM'e priručnike \'. i7.vore ta h,,'aL<kll povijnl do XII. 'loljCćo.
Za epohu romanike nema joi uvijek Yel!~ea s'nrecitko!.' p r egleda
r;11.voja "mjetnosh od XII. do XIV, sc .. kao ni do,'oljno Ise rpl1ijih mono '
jfrafijft° Spom~nicim~, "npose slil\~rsk;ma , Mnor,:o je boljc ~ eflobom
i1otik~ i re"~~~II~~ (od kraj~ XiV. dn flolov;ne XVI . R) kako"
"LOn ... " r ~flj.k"" ol>mdbanla pojedinih spom~nik. i lično"i, Inko i " sinl~.
Cičkim l~hl·3"'nn.
Za fazdohlje otl XII. do XIV. SI, lIajl)olfebnija ." djelu. "' )lriJe CIl.
Vn~i(cl'o i K"r"",",lOv p rCjfltd. ove monOj!r3fijske obrodbc nn.i1.na1:aJnijih
romaničkih Sl'O lIIcnik a u Dal maciji ; Lj. 1< a ra m n n. P0r1 ~1 majSIor"
Radovana, RId JAZIi 262. 1938. ; e"" ;n;"e .. r~ lnice i kor splilSk~ katedrale,
i~ lo 275, 19011 . O Radov. novu po rc alu "sp. takod~r D. Bo~ko"it3 "
.IIC II I. 1937 (l'iCanj~ fekonsu ukcije p rvobit no!: oblik") i C, F' i. k O I'; Ć,
R.dov"n. 19<\1 (mai'a ~ odličnim snimcima de t alja, n " Lek<\tl korela"r.
n~k ih dO!'ada;njih 1um.ČC:nj, pojedi"ih prikau iana li u . ,,(lje lov."j·,
pojed,nih m ~No" pr; i~ radbi portallI.
Za s rednjol'~ko"nu Slavoniju dono.i 1<. r a m. n, O unlJc<nos';
~ redn,;C): "lje k . II HII'atskoJ i SlavoniJi. HZ 111. 191)0. kriliti,,, r."i, ,ill ;
sinlC w prij;l~n jih istrdiv~njn a ~pohu rnmanike i ~otike . l , <vom pr,',
!.'Iedll·in"en! aru ; Kamen i spom~niei h"'81~kog narodno!': muzl'i" " Z"l!fC!'"
ll , .rednj; i mwi vijek (VHAD, N. S. XII . 1912) donosi ,I. B r u n;' m, II
~ni",ke ; ol'i~ niza knm~"ih fral!'nlenata pred romaničke . romaničh i
I(otil;k{; e pohe. o II nekoliko t npol( rnfskib ol'i'a umje tničkih .p..,mcnik~ u
koca rim • • jevun~ Hrvat~kt, kao I u nekoli ko manjih rasrrava lah"II("
rijl!tk~ romanitk e ~l'Omcnik~ ; n . S>. abo (Si~;će,· Zbo rnik i VHA!)
1912· 191.
Za eflohu romanik( u Ist ri " ptij. cil. littTllum (C~prlll. SCili"".
i\~ramiln): mOIl" .... r"fij~kilr "br.,d»;, pojedini h sPo",enika IIC"' ;I .
;>iri prcl"led umjtcnosti II Da lm.ciji U ~po h i gotike i reneSln~e d;.j
Lj. K ar.m.n, Umj~lnO.1 II Dalmaciji XV i XV! ,·ijeka (19331. Ra1l0 ;
arhHe ktur e i s kulp t urc u XV. st. II Dalmaciji obradu.;.c opli rnn H. ~·ol·
ne~ic •. SCudicn wr Enl""ick lu"~slfe. cl1;chtc der Architel<lu r uad PI~stik
<.Ie~ XV .lah rlll",<'!cns ill Da imatien .. lahrbuc h der ZK. 1914.
Među monog ra(ijskim obradbam3 floj edi n ih spomtnika iMitu ~C; 1) .
f r e). l)er Do", ,·on Sehcniro ulld <tin B311mel". r Giorgio O ... ,n;' Jahr.
buch tltr ZK. 1913 lu~ hi,lorijal 1,:rađnjt ! ibenskc katedrale poku;:.,',.
d~ ~a h val; cj.lokupnu djelatnosT Jurjn Dalmatinca; U1. til r.""ju objavio •
je V, Mole ,'abn dol<umemarni matc r ijal o umjetničkOj djeta1no~CI
II Sibe n iklI u XV. SI.). l c. F i I k o v i t, Kortulanska kal edral~. HWI.
U vezi SI šibensk om k aItdnio m ; " .;.czinim majstorima iznio .ic no"u r:radu
811
 P. 1\ n I.,,, d; ~ " NS 8, 1924, a 1\ a t a m a n ie. ule~~j u ob.i •.'~e "0"<-
rc,lulUte. dao u viie naVf8IB i.crpl n p regled i><'rioda !linine o:-uđnje (n ~
pr. II IIn'Dukoj re,-jji. 1931).
!'oJed"'im nDjis\,k nutijim umjetnicima le el)Qbe p(""teeno Je ",no;:'(I
udo"D. Najnoviji ".(!:Ied djelatnosti Jurja Dalmatinca ,Jao j,. I\aranlar.
Cllnatsko Kolo 1952. b r. 2). a Fisković i K Prijalelj dopunili '" I>ozm,.
vanje djel~tnO$ti A. Aldij3 (Albanski umjetnik And rija Aidi u ~plnu i
Rabu ; "'1'. 'akode r Jlfija;nj~ Kolendićevc: radove, Dokumem j O A A. u
Trogiru. 19'14, i A. A. i Nikola rirent;"DC na Trernilirna . 1929)
Za pov ijU! IlI kuli,.. u epohi tOlike i renesa n.., '" OalmldJi va'IH ~U
radovi K a t D m. II I. NOlU su r l'art byzanlin tt le. ~la,'U c;lthollQIlCl SLOVENCI OD X II. D O XV, ST O LJECA
de DaimaIle IReeut;1 U.ptnskij II. 2) i P r j j a t e I j a. Slike do",~<'e ~kole
XV. S ~ Oljff. u Splitu (1951). R.ad (\()maćih majs~orskih radionic3 "'vjdtJuj~ 1. Polili čko-Ieritor ij a i n i ra7.voj od X II, du XV. sloljeca. - l •.
F i s k o v I t. Nekoliko dokumenata o na"n> starim majslur,,,,,, (1 9-19) i
Umjetnički obrt u XV. i XVI. $toljetu u Spl;111 (1950). lIuminjran~ ",kOI'i~ pog ra n ični h kraji na i drugih jecl;nira. u ko je jC.5Io"en~k~ z~",lja
jz D~lm~djc ; Ist re obraduje 11. r o ln e ~ i e s. O;e illum;niertcn Hand. ter i torijalno-po[itički hila podijeljena tt dru~"J poln~·lIlt .. X . sl..
schriltClI in Dalmatien (1912) i Beschrcibendcs VerzeidlOis der illuminie,. nastale ~U J", krajinc. tl koje Se ulla raspadala u. 'tiu~l1n ~~(,.
ten HBndKh rihC I1 in Df$tcr reich VIJ. Kusteniand. !stricn. Trie't (]9161 ljei:i nn;. [1. jczgr~ stare K :Hanlanij~ stvara .~e vOJ"",hna 1\(.-
U.t,jele sninIk e p redmeta zlata r.ke djelatnosti iz Z.,d" dono'; I\atalol! ; uška: il. ujetiinjenja K aranlansk~. P"ti,.:I\'sk,· i Sa"i~)jsk.c marke
i,.lo'.be .Zlalu i .<rebro Zadra. (1951) .
Ilastaje hll(l"bl šta jcrsk<J: Knmj,k" mark;-, 111. ll""rllJ" Sa" " 7.a·
Zn ~jeve rnu HrvatSku. Uz cit. l<.ralOanov p reg l~d. Ireba sl'"nwm!li
r"(I(",,, D. Stubu nu topografiji "mjctni~l:ilo ~pomenika Hrvu("ko~ 'neta k je b"doć(' Kranjske. a ist<Jrska ,tJ ar k:o za.llletil!: l~l1'c:
Z"J:nrjn (VHAD 1912·19) i njcl!'ovu l<njigu Sredo vječni efodov; I!"'o,"ke Gnri"k:: grof""ij:: kan posebna pokrajina nastaj!' VTl't1lcnsk,
i SI"voll;;~ (1920). J>Ollc~lo 10stario, .Ii ,"Iormath'an prCele" ,:ait E, Kasni il' i u "ezi s<> st"ar~njcf" tcrit()ri.ialll,, ·~c m\ji ~ nL "lar-ti I'n.·
L a" •.°\\' ~ k i. Hrvatske povije.ne J: •• de,·ine . . , (1902).• I. H ~ n ~ b t r (:" fo"a.' koji se po Go rici nazivaju grufovi ma Goričkim.
Lički J,!" radovi prolli ~ stoljeta (5. a .). daje prej1led profanol( !:,,,,,Iilelj""'n Na ceh, up r.,,·ni h jenin ica stoje "pravnici, (. j, lIojvode. mark -
n" jednom rumjeTno .1.1>0 istraženom području.
gr"I(.vi i g rofovi. Dd.a vna ih je vlast u počet k u pos tavl jala i na ~
Za najznDbjniJi a r hi!d"on~ki "~>omen;k .jc"crn~ Hn·ahke. kah'dr~11l
II Za!:,rebu, jo;: '''iJek "rij~đ; monoj!ralija Weis.a (",Dnj~ prije llfec:radnjc)
,nješta[a kao svujc či novnik e. dajući im ta vujvotistl'a. krajine ih
; , adnvi liukuIJt v;t a. Tkalčiča. S,.aba ; l. rranita (Slara k.ted"l. " g~ofo" i j~ kao feud po službi, Medutim, Zli vrijeIlI.' ralwitka ft:u -
ZaJl"rebu . • Za!:r .. b« 193-1·351. Mnnumentalno zidno Slikarstvo ",j~ JO'· dalnil! (Odnosa. koji ~11 s,'e više obuhvatali slovensku zemlj u. čla­
,scTim;j .. obradeno, a ilum;n; rane rukopiS<' obraduje D. Ii n i e ... a I d. novi nekih porodica. k oji m ~ Su pripad., li u pravnici na vedenih ~W·
M,sal ~azman~kol:' I' repO, la JU'ja !le Topusko , ... R.d JAZ U 268. 1'140. i
krajina. ptl~tiza"ali su u tim p"kraji na ma nasljed n u ,·laSl. II znali
Z~lIrebački liturgijski kotlek~i IX "o XV .toljeb, Croatia s.~er:, 1~. 19;11)
Hratak prerled djelatnosti na,iI> umj et nika u tud;n, d ao je A. 10 I)olo!iti i te melje svuje di nastičke ,·Iasti. pruširoju,i IIpukrajtni
S e h n ~ i d .. r. Umjclnici rodolII i~ Oalm.rije i H,,·. Primo rja. koji su 5vOj zemljiin; posjed. Gla"ne takv e p"rudict bile ~ U : II I\uruškoj
djclo"~1i " tudini. NB~ J.d ran. Split 1938. O djelatnosti F. ; L. l.aurane Eppens tci novci. a poslije njih Spanheimol'ci. k"ji SII imali u tuj
ima vi' .. s tudij a i monoJ,!"rMija u opCoj "iSloriji umjclno.t i, me du kojun. pokrajini "oj\'odsku vl aSI od l i~~ du 1 ~?f)9; " stajersko,i ispr-'iI
n&rotito ll: o l r I. Fra",. I.aurana (190;). j A. Ven 1 II r i. Storia d .. l1'ut ~ Tra ungauci. a poslije od i 192 d" 124f. :lUstrijski Babenber8o,·ei:

i ilahana Vl. HIM. i vilin. 1923. ;stitu nji"ovu ve'.u s Dalmacijom. O 1;vOlu
i djeIMno.<~ 1 Culmovit. U sibeniku obja"io j e zbirkn dokun'e""ta P
li o 1t n d i t u V AlIO . 1920: O Ivanu Duknov;tu p isali SU A. S e lo n e i d e r
u Kralljs\wj i djelomič",) lak(.der u islri "d t 150 naljC' A nr!t:c1l$i.
koji ~u SC' doselili iz B;:,'arskc: II Gorici "d XII. sl. (lal .k gro fuv;
Gurič k i, 11 i-'urla niji. Kranjskoj i istri dubivaju J07; s'J('t"" n~
II Sav remenik". 1914. i C, F i I k ov i t. II HZ 111. 195(1. Kao oJ}l'i r r; ručllik
13 djelRtnoS\ tih umjetnika i stran" litera t u ru o njima .Iu!; T h i .. m t· ,-I"5t a kvilejski patrijarsi.
!, B e e k ~ r. AII,emeines l .. ~icon de r bilđelld~n I<iinstlu.
,
 Tako su slovenskim zemljama za gospodarik mnoge inozemne
p<lrodiee. O ne su ulvrstilc $voj materijal ni kau i politički p"-
lolaj na temelju velikih . alodijal nih i feudalnih zem l ji~ n ill 1'0-
sjeda. Polotaj članova tih porodica bio je učvršćen vec tada. kad
su grofovi, markgrofov i ili vojvode imali upravne jedinice jo.~
kao feud po službi. O naj. knji je bi" najjači" materijaln""pri-
vrerlnom pogledu. bio jc i pTvi pn 1)Olo:<aju u pokrajini: 1<> je
općen i tu vrijedilo i II slovenskim lelllljama u ono vrijenle. k;Hin
li najbogatiji počioju stjecali položaj (Iina~t" u pnje,linill1 pn
krajinama. Borba izmedu cars ke i papinske sirank e. od koj e II
drugoj polovi ni XI. SI. i II poletku XII. sl. nisu ostak po'ac(l/:ne
ni slovenske zemlje. ta kodcr je bila mater ijal no i pulili<'.ki <>,i
ko ri sti uuima. koj i su umjcli povcuti svoje illte resc S inte resima
p.ubjedlličkc stranke: ispnčctka j e na ~I"vens kom d u I)uhjed"' aia
rarska stranka. no o dru!:uj faz i burbe za ill\'esti!uru p<>hjeciuje
papinskp. stranka. Za .-rijeme tc "orbe mnoge plemićke l", r"ll ire
znale su steći jaku materijalnu I'"dlu!:u Za ." '01" .~n;LKU L na
r"čun crkve i njezinih lI<>sjeda.
No d i nas t ički teritoriji rw slovensknltl tl" niSH "astajuli
svuda U isto vrijeme i na ~ličun n a čin. Ponegdje sc sl\'uri];, di ·
nastičk a vlast prije. drugdje jc razvitak II tOI" ~tLli~lu hi" ~I " '­
riji. ali tdnja za dinas t ič k oIll vla;ću i teri torijem poka zuje svuda
isti ra1-"ojni prp.,·ac i te nden ciju. t. j. s tvuriti "last stn n~7.11";·
sniju od državne i drugih ,'lasti na I,noslorn" ,to ,;;'e zllukru
lenom i. $ obzirom na pril);,dn oS I zemlje. šio kO"'l'akln'jem leri-
tor;ju. - a pritum su ])Iemićke I",rodice nastuja le odstranili
oda tle sile protivn .... takvuj teritorijalnoj kuml)ak tnosti. Sve su tu
radile s tendencijom i nasIojanj em. da ]lruvodl" takvu dr!av!!\!.
crkve n u i porodičnu pulitiku. koj;o Će najbrže umogućiti 1",'li .
7.avanje konačne s\"The - st"aranj e "laslit"K" dinasti.:'kuS terit"·
rija. U Stajerskoj a djclon,ično i \I Kuru .• koj razvi b sc din ;, -
stička vla.~t razmj .... rnu hrw; II Gor i čkoj sc fonnirala II hnrhi I:"r,,-
fo\"a Gori':kih s akvilcjskim patrijarsi ma. kojim" Ml bi li advuka ti
Medulim. Ll Kranjskui. Sa"i njskuj kraj ini i II l.tri bi" jc raz,""j
LI pravcu kompaktno);., din"$ličko~ tcritonJ" veoma u~!,,,,.en
~bog borbe takm""a za rrcvlan. kao i zhog zcmlji~I"'- terilOri.
jal ne rasparčanost; tih pokrajinl<: u njima j t <Ilodijaini ; feu·
dolini posjed pripadao ne ~a m,) j<:dno tn vi asnik u ili rnall je",
. 1<
broj u nj ih. već većem broju svje tov nih i crkvenih gospo da ra . a
,, osim toga su li posjedi bili teritorijalno jako i~mijcšani.
,• T c borbe ispuojavaju poli t ičku povi j est slovensk ih zemal j a
I OoIiobito u X III. S I oijeću . U Koruš koj je pnrodica Spanheimovaca,
l koj e sc sc čla lll"' i stoljeće i po redali na koruikom voj"od~ k orn
prijes!ulju. LImjela spret nom porodičnom i crkve nom pol .'t\kOl~
uč\"r.\tili svoj pokra ji nsko- kn eževs ki ]lolobj. No Spanhe,movcl
SLl izva n Kor\lš ke za hvati li i Stajersku Podravinu i Kranjs k u . POti
n jihovom je vlašću bila Ljubljana sa ; ir011l okolicom: koja se
II vrijeme učvrići\"anja vlasti Spanheimo"aca na kranJ~k01:' tlu
prvi put i spominje g. 1144. Postanak gradans ke nakoh:ne '51'0.<1
ljublja nskog g rada Spanheimovaca u "cz; je s pov~ćanJem I)ol~­
ličkoga i privrednog značenja Ijubljanskug područ): u. ono \"r~­
jeme. kad su njime ~agospoda rili SI)a nheimuve! .. LI. S t aJc~skoJ ~C .,
1192 austrijska porod ica Babenbergo\'.1ca naslIjedIla u Izgrad, -
vanju pokrajinsko-kode,·ske vl.:sti "ormi iell Traungauaca (ou
I 241i). U Kranjskoj su takmaci za vlast i gospodstvo ~' p.~k~a ­
jini osim Spanheimovac.1 bili jo~ i Babenbergo\'ci. gro~(l'" \~I'nJ.e­
gorski i Andcehsi. ka o i pa tr ijarsi i1. Akvileje. Kranjska jC bda
dodijeljena patrijarsim.: kao markgrof{)l'ija doduk '"cc IOi'. Il<>
ti crkve ni knezu"i nisu n i zn ali ni ulOgli učvrstiti Ll njoj 5"Oj"
svjetovnu ,'Iast. Slovensko Posočje. Kras i Ist ra SLl teriloriji. gdje
su najja!:i tem lji!ni i političk i gMpodari bili :okvilcjski pa trijarh .
ud 107i istarski markgrof. i grofovi Gorički . Oni su se borili za
vlast u tim p rin, orskim krajevima. a uz njih SLl sc poj3vil;;: jo.,
d\"3 vaina fak tura: g radovi II Istri. koji i(lu u aulOn<Ullno-k"nn: -
nalnom r:: tvoju svoji m "lastitim PUle"'. i Venecija. koja s"ome
već oda vna jakum. pri,'rednom utjecaju priklju.:'"je jo~ i 1>oli-
lički utjecaj n~ istarske komIInt:. kao i na teritorij Akvilejske
patrijaršije.
Prema lo no e. \I vrijeme kada jc feud:.l .. i partikularizam bio
i \1 slovenskim 7.cmljama na vrh un cu. teri t orijal n o-političk a po-
dijeljen ost na l)okrajine. a u njima rasp" rčanos l feudalnih po-
sjeda n1l;u dopuštale. da na slovens kom liu nastane veća poli-
tič"" jedi nica. koja loi u svojim grani ca m a ujedinila sve Slovence
il i barem već i d io nj ih. Političko sjeciinj"vanje pod jednim so-
spoda rom p<lči nje tek II drugoj polovini XII I. stoljeća.
815
I
 ,

P TV(I, ali samo pr iv remeno j. nepotp uno ujed injen j e ::ebilo ,~

OI vrijeme češ k oga kralja J>j'cmyda Otakara IL U sredini i II
KART t \ XX tlJ
-d rugoj polovini XII I. 5t. redom Su II lI1ulko; liniji izumrle neke
-ocI glavni h porodica. koje su sc do tad a borile za politi čk o go -
spodstvo nad slovenskim pokraji na ma : Babenbergovci 1246,
Andt."Chsi 1251 i Sp,lI1!icimuvci 126(1. Za nasljedstvo Bab('nbcrgo -
vaca započela jc žestoka burba, u koju su Sc upleli njcmf,,;:ki
kralj, papa, Ugars ka. Cd ka i Bavarska. Pobjedu jc izniu Ph:-
m ys l Otakar II. Njemu pode ta rukom dobiti "Ja.st II stajnskoj
( 1251 i pu drugi pUl 1260 poslije privremene vladavine ugarskog
kralja). II Ko ru ikoj i Kranjskoj ( 12iO). a 12i2 postade takoder
generalni kapetan ahilejskog p;ltrijarha u Furlani;i. NOI taj je
način stva rna vlast če';'koga kralja obuhvatila gOlOVI) (jcll)kul,no
pod ručje. koje su tada Slovenci na sta va li. Medutim. nije ispravno

I mišlje nj e. da je ~bog slavens ke narndnosti vlad a r;,. nje!:o"/!. ta -

mosn ja vlast bila čvršća. negu ;1" bi inaL"e bila. Stanovi'lc ~a ili
prOliv Prcmyslovaca udreduju ,,])ći mir. pravni poredak i pri _
vrednu blagus ta nje. Budući da j e češki kralj sve tu ,Ion io u zcmlju,
njegov i su prista.1ie bili oni. ko ji su imnli kori5ti "rl privrcdnog
napretka, mira i poretka. C rkvi!. , gradovi. koj i .~C tad" stva r;!ju,
i sitni plemići su uZ Prem)'slo vca, koji iIJ znade š tititi ud nas il ja
visokog plemstva_ A upravo je t" č injenica zna tno pridunijela.
da je vlast češ k oga krali .. bila !rušena već poslije ne kulik u gu-
dina njezina opsta nka.
I Proti v }'j'emysla Otakara II . nastupi u je 1273 izabrani nje -
mački kralj Rudulf l-Iahsbudki u 1.Uhtjevorn. da vrati drbvi
sve, šlu j uj je s pokrajinama u I5t oc nim Alpama protuzakunitu
uduzeu. Pfemy~l Otakar nije se preda,,; i.traja u je i da lje uz ~vuj
pusjed i zahtje,' za Aus trijum. Stajers kum. Kuru škum i Kranj -
skuIlI. i"k"jc po~lije istupa kralja Rudolfa gubio II tim !,okra -
jinama pristak. J I-Iabsburgov~'c ih jc svojom spretnom P01itjk01u I'()DJ~l A StD VENSKIH PO K~~ JINA
pred(>hiI'OIu. BuklJuu je rat, U od lu čujućem sudaru 12iS k"rI "'EtnI NA JlfAt/PN/JE rEt/bAL CE
mj esta Diirnkrut (i~točnu nd Beča) izgubil' je češki kralj hit k" i , SIfE/JfNOM XI' srQtJEC~

iivot, anjeguva po rudica pokraji ne izmedu ;Hlstrijskug Podu- ,• .-

_. ""'. .." - ,,~-.,
nad ja i Jadrana. •
• ..- ........ -...
T o, hu je htio j zallUčeo Pi'em),51 Otakar. produiiii su I-Iab. -
bursu\'ci. Oni nastuje da se ito bolje učvrste u Is tučnim Alpama.
da tu udare temdje svojuj teritorijalnuj moći te da preko ~lo -
•
•,• . ~
SA .... ,_..,. 'R , .. _ . ,
_.-
al: _ ••~..
.... _'10>' ,, ~. _-.... ....
816
venskih zemalja prodru do mora. Tako je na slove nsk om tlu ~a ­
počela vladavina Ha hsburgovaca, koja je II muškoj i i.:o:nskoj
liniji potrajala gotovo šest sto lj eća i pt,. Ipak su H absburgovci
morali isp rv a da dijele vlast i s goričko-tirol!;kim grofovima.
koj i su bili glavni ratn i i politič k i savewici R udolfa Habsbur-
škoga u borbi protiv Pfem}"sla Otakara. Njemač ki ih kralj poslij('
pobjede nad češ kim kraljem nij e mogao mimoići . Zbog tog" Su
sinovi kralja Rudolfa dobili kao državni feud samo A!lstriju i
Stajersku (1282). a Koruš ku je kao državni feud i Kranjsku sa
Slovenskom kraj inom primio" zalog grof Majnhard Tirolski .
Majnhard je bio iz porodice grofova Goričkih. čiji su posjedi
IZi! bili podijeljeni izmedu dviju vladajućih loza. goričkc "
užem smislu riječi . koja je dobija zem ljišni posjed u Goričkoj.
Furlaniji. Istri , na Krasu. u K ranjs koj i Koruš koj. i goričk o-ti­
rolske loze. koja je nasljednik vladavine tirolskih grof",'a \I do -
lini gurnje Adiže i II T irolu.
Prema tome. oko po sto l jeća poslije lik vidacije češke vlada -
vine u Istočnim Alpama dijdc glavnu političku vl"st na sloven-
slom tlu Habsburgovci i goričko-tirolski grofovi. Njihova se
vlast nije lako \, čvršćivala Pl-cmyslovci nisu mogl i da za bora ve
svoju nekadašnju vL::davinu u Istočnim Alpama. " I".ncki
crkveni kn ez i feudalni gospodin bili Su tada ta koder proti\' Habs-
burgovaca. No oni su ipa k umjeli spretnom politikom konaC I\<'
učvrstiti i proširiti svoju vla.\t. Najveći uspjeh postigla jc hab s-
bur,ka dinaoItička politika 1335. kada je umro H enrik. pusljednji
muški potomak gor ičko-tirolskih grofnva. Tada su Hahsburgovci
priklju čili svojim pokrajinama još Kranjsku. Slovemku marku
i Kor u;ku.
Henrik je bio knez s viso ki m tcžojama. U Tirolu. Kilr u.škoj i
Kranjskoj sa Slovenskom markom hio je nasljednik spomcm,to!:
grofa Majnharrla; kao rodak posljedn j eg Prcmyslovca pokušau
j e dobiti za svoju porodi cu češku kraljevsku krunu. zbog čega!..c
za pleo u rat s Habsburgovcima. Velik dio toga rata voden je na
slovc n .~k om tIli. Nekoli ko j c god ina Henrik bio čak stvarni kralj
teške, no nije se mogao u njoj održa ti. iako je nos io češki kra-
ljevski naslov do smrti. U vezi s ratom za če;ku krunu Habsbur-
govci su stckli pokrajinsko gos podstvo II Savinjsko j dolin i, pa su

Sl7
 l
I,
,
je s okolni m podru čjem pri k ljučili Stajuskoj, čiju s u jU?,IlL!
granicu pomakli tada do Save (131 l j.
Tako su sc H absburgovci na slovens kom tlu pomakli daleko
prema jugu. II inttresnu sferu onih sila, koje su težile za gos pod_
.Ivnm na gornjem Jadranu. To Su bili Venecija. akvikjski pa -
trijarh . Ugarska i grofovi Gorički, H absburgovci postaju jedan
od glavnih ta kmaca II toj borbi, II kojoj postižu uspjehe i poste-
peno prodiru preko haške barijere, koja im jc poslije priklju _
čenja Kranjske još zatvarala PlJt do Tršćanskog 7.a1i"a i Kvar-
llera. Habsburgovcima nisu bili svi lakm,lCi jednako opasni. na j-
manje još akvilcjski patrijarh. kojeg a jc politička i privredna
sn:l;ga od sredine XIII. ~t. brw opadala. U Furlaniji i n Istri.
Mlečani su svojim ekonomsk im utjecajem sve "i~e zahvatali
područje vladavint: akvilejskog patrijarha i na krajU IHO IL"pjd i
da ga sasvim prisvoje . .Jači od patrijarha bili su nji hovi crkveni
advokati. grofovi Gorički , koji su 1342 podijelili svoje posjede
izmedu dvij u loza. Ona loza, koja jc ima la ?emlju i vlast u Is tTi
i Kranjskoj sa Slovenskom markom. i~Ulllrla jc 13i4. i na temelju
baštinskog ugovora naslijedili su je Habsbur govci . Tada ie unu -
tarnja Istra s Pazinom došla pod habsbur~k o-aus trij sk u vlast.
Time je bila ostvareoa gotovo 400-godišnja politička podjela
Istre u uv« dijela: mletački i habshurško-austrijski.
Habsburgovci su u XI V. i XV. st. postigli o" Krasu i uz more
dalj e uspjeh e. Osim nekih maojih krajeva stekli su T rst s oko-
licom. koj i se 1382 priključio austrijsko-habsburšk,)j vlasti Z<lto.
d<l se oslobodi političkoga i ekonomskog opkoljavanja od stranc
Venecije. J o~ prije. 1366. Habsburgovci su izbili na morsku obalu
kod Devina i oa gornjem Kvarneru. Tada se Habsburgovcima
poko r io Hugo Devinski, pa jto na taj na čin došao pod njihovu
vlast velik dio Krasa i dio istočne obale Istre od Rijeke do
M ošćenica.
U ono doba. kad su Habsb\lrgovci proŠiri,·,t1i tako svoju ,·last
nad slovenskim zemljama. protiv njih sc dizao opasan takmac iz
plemićkih knlgovu : to su bili grofovi Celjski. Njihovi predi,
prvobitnu mala vlastela na gradu :lovnek u u Saviojskoj dolini.
postigli su veliku snagu i utjecaj svojom politikom kod kuće i
mijo:š"njern u politiku srednjoevrops kih država i dinastija II
XIV. i XY. stoijeću . U p očetku s'·og llzdi?anja oni su bili tije soo
818
povezani s Habsburgovcima, no tl lm kasnije postaju ogorčeni
protivnici. Celjski grofovi ustrajno uvećavaju svoje alodijalne
i feudalo e posjede. isprva u Savi njskoj i Kranjs koj kraji ni. a
pus lije i drugdje. Kada je !322 izumrla porodica vov berskil:
grofova. Cdjski nasljeduj u prostrani posjtod na štajerskom tlu .
izmedu ostaloga grad i na5eob inu Celje. po kome i uzimaju svoj
naslov. Godine 134 1 posiižu grofovsko dostoj a nstvo i otad .. Z~ ­
počinje stogodišnji na gli uspon tc porodice. čemu su najviše pri·
donijele porodičoe veze. Već u dTUgOj polovini X IV. st. oni su
II srodstvu s polj skim P iastima i Jagclovi6ma tc bosanskim
Kotromanićima.
Pravi tvorac vd ike snage grofov .. Cc ljskih jeste grof Her-
man I I. (u mro 1435). ali je najvažnije bilo za njihovu dalju pv-
litiku i uspon njihovo tijesno povezivanje s politikom Luksem-
burgovaca. naročito kralja Zigmunda, kome je Herman dao zu
ženu svoju k ćer Barbaru. Vlast grofova Celjskih počela sc tada
širiti ne samo zbog porodičnih ve~ a . dostojanstava i služba. VtoĆ
takoder i zbog njihovi h posjeda u Ugarskoj i Hrvatskoj. Celjski
postaju po svome ugledu i snazi jači vd Hab~burgovaca i počinju
potkopavati njihovu vlast i Ila slovenskom liu. Cinjenica. da su
još uvijek bili vazali Habsb ur gov aca. bila je veli kom ~metnjom
njihovu daljem usponu. No i u tome su im pQmogli Lu ksem-
burgovci. :ligmund je kao car uzdigao 1436 grofovc Celjskc na
držuvne knez ove i tako ih napokon oslobodio od feudalne pod.
ložnosti Habsburgovcima . Za Habsbur govce je to bio žesiok uda-
rac. koji jo: za njih značio opasnost zbog toga. što je kncžev ina
Celjskih prijetila da na slovenskom tlu nadvisi habs buršku vlast
i zatvori joj put pre m" Jadranskom moru. Poslije 14$6 odnosi
izmedu Ha·b sburgovaca i Celjskih postaju vrlo napeti: medu
njima bukne rat. za kojega su slovenske zemlje mnogo pretrpjel e.
Taj je rat do k ončan tek habsburško-celjskim pomiren j em 14~ 3 .
\I kome JI! izmedu ostaloga bil o ugovoreno i uzajamno pravo na
oaslijed <.:. ak o izumre jedna ili druga porodica.
Ccljskom grof u Ul riku II.. koii je imao za žeou Katarinu.
kćerku Hpskog despota Đurda Brankovića. pružilo je pomirenje
s Habsburgovc ima veću slobodu za mijdanje u austrijsk e. ugar-
ske i balkanske stvari . Sukob s Ivanom Hunpdijem, državnim
upraviteljem Ugarske. koji je istupio pro tiv zahtjeva Celjskih
819

u Bosni i pokulao poljuljati njihOI· položaj II Hrvatskoj i Slavo-
nij i, uuokova!! je nove borbe i ratov e. S tim je u vez i smrt po-
sljednjega mu Jkog potom ka te porodice, Ulr ika II.. u heograd -
skoj tvrdavi, gdje su ga njegovi protivnici ubili 1456. Na temelju
spomenutog ugol'ora o nasljedstvu Habsburgovci su najzad ]l0-
stali glavni nasljl':dnici gole me baitine grofova Ccljskih na slo-
venskom tlu. ali to sc nijt: dogodilo bel dufeg ratovanja i spo-
rova s drugim takma cima. koji su takode r iznosili zahtjeve na tu
baštinu (1456-1 460 ).
Postoji mi JIje nje. da su grofovi Celjski svojim porodičnim
vezama i proširivanjem svoje terit orijalne vlasti namjeravali
stvorit i veliku dr!al'u nu teritoriju naseljenom južnoslavenskim
narodima. Ali ne smije sc zaboraviti, da su opći pravac i sred-
stva njihOI'e politike bili potpuno jednaki onima. koje primjetu -
jemo i kod d rugih dinastičkih porodica u tadainjoj Evropi. Ako
je njihova teritorijalna t:kspan2ija i porodiena poli tika bila uprav -
ljena prema is toku i jugoistoku. Celjski su postupali tako. jer
ih je u tom pravcu - ali nikako ne isključivo u njemu _ vodio
niz okolnosti, pa i slučajnos ti poveza nih s njihovom dina stičkom
politikom. koju treba razumjeti u sklopu opće poli tike u btol-
nim Alpama. srednjcm Pod unavlju i na Balkanskom poluotoku
u XIV. i XV. stol jeću.
Likvidaci ja eeljskog pilanja. koja je izvriena u ralu za na-
sljedstvo grofova Ccljskih. nije donijela slovenskim zemljama
željeni mir, nego obratno - borbe za to nasljedstvo otvaraju
dugotrajno doba ratovanja i takvih orubnih sukoba. kakvih na
sloven.~kom tlu nije bilo već više stoljeća. Borbe za gospodstvo
nad Austrij om. Cdkom i Ugar~kom poslije smrti Ladislava Po-
smrčcta l 45i. koje su izbile izmedu pojedinih članova dinastijI':
Habsbu rgo,·aea. nisu mi moišle slovensku zemlju. Kada je liabs-
burgovee napao Matijaš Korvin i pokorio p riličan dio pokrajina
u Istočnim Alpama (1480-00). bila je njiho"a tamošnja vlast
za neko vrij eme opet ugrožena.
Ratovanju u unutrašnjosti slovens kih i istočnoalpskih po-
krajina prid ružuju sc još ratne krize prou~ročene od vanjskih
neprijatelja. Već il prl'im godinama XV. st. pojavljuju sc na
slovenskom tlu Turci. i to prvi pu t samo na kratko "rijeme ( 1401'>
i 14 t 1). Po svome opsegu i posljedicama bile su mnogo "ainije
820
turske provale u drugoj polovini XV. st .. kada su propast srpske
despotovine ( 14 59) i kraljevine Bosne ( 146.5) otvorile Turcima
ši rom put preko Dunava, Save i Une na ugarsko, hrvatsko i slo-
vensko tlo _ Naroč i to od 1469 do 148.5 zalijetali su sc Turci svake
godi ne u slovenske pokrajine. ne namjeravajući da ih prisvoje.
već da se dočepaju šio višt: roblja i blaga. Ratov e i turske navale
prate tdk e priv redne krize, k oje .slovt:nske zemlje pro!ivljavaju
II velikom broju u drug-oj polovini XV. stol jeta. J edna od nj ihovi h
posljedica $U ustanci slovenskih seljaka. od kojih je u XV. st.
buna u Koru škoj ( 14.78) bila naj veća.
Ratovi, politi čke i privredne krize povećavahu politi čki utj«aj
plemstva. visokoga klera i zastupnika gradova i trgo"išta, orga-
niziranih II !talcfe i to s radoga. što je umaljski kne z u doba
privrt:dnih, ratnih i političkih nevolja bio sve više i više uvisan
od njibove po moći . U XV. st. oni su postali utje<:ajan politički
faklor i u pojedinim sc pokrajinama počeli sastajati u pokrajin-
ske skupJti ne. U okrilju stalcža j na pokrajinskim . ~up~ti­
nama slovenski seljak nije imao riječi - s bnna čajnim i }.-·~tk o­
trajnim izuzetkom u Gor i čkoj grofoviji. Seljak. koji jt pre t.
stavljao golemu vl':ćinu Slovenaca, nije imao nikakv e političke
važnosti. Seljak ili, kako bi se već gotovo moglo da kaže. Sl o-
venac nije imao političke riječi niti je sucljel ovao u političkoj
sudbini ni svojoj ni svojI': zemlje.
Usprkos svima krium a H absburgovci ustrajno nastavljaju
i dov ria"aju u drugoj polovini XV. st. s"oj u politiku teritorijal- •
nog ši renja prema jugu, koja j e bila prekinuta usponom grofo"a
Cdjskih. Glavna stečevina toga "remena pada u g. 1500. k ada
.ie poslije smr ti posljednjeg grofa Goričkog potpala pod Habs-
burgovce zajedno s Goricom zemlja u Posočju i Vipavskoj do-
lini. na Kruu i u Furlaniji.
Tako je u početku XVI. st. slovl':nska zemlja, podijel jena LJ
historijske pokraji ne (Kranjska, Koruška. Stajerska, Gorica, Istra.
Trst) gotovo cijela bila pod suverenitetom Habs burgovac~. Goto-
vo svi Slovcnci le nalaze udruženi u novoj političkoj tvorevin i.
Austriji. koja sc tada stl·arala. Kada su 1526 Habsburgovci po-
stali još i naslj ed nici ugarske krune, do!lo je pod njihov Sllvere-
nitet takoder Prekomurje izmedu Rabe i Mure naseljeno Sloven-
cima. koje je od posta nk a ugars ke clržave ulazilo u nje~in e gra-
821
 mce. Iz"an područja halo!lourške vlasti ostala je od slove nske !e-
mlje brdovita oblast sjeve rno od Fu rla nske ravnice, dallas na-
.zvana Ikncikom ( Mle tačko m ) Slovenijom i primorski krajevi u
zaleđu Kopra i Pirana. koji lU do kraja Mle tačke republike I j!)i
bili pod njezinom vlašću
2. Kol onizacij a. gcrma ni,w cij a i nacional ne granict od X II. do
X V. st olj eća. - Poslijc mađars k ih provala, koje se s\'dl1\"a ju u
ctrugo j polovini X. st., razm ahala se kolon izacija na slovcnskom
tlu veoma jako. iako Ile II Panoniji. koja postaje dio Ugarske
i gd je se sta ro slovensko i njemačko stan ovništvo veći n om uto_
pilo u mađars k om. nego II Ist oč nim AIl,ama i njihovi m i s t očn im
i juinim ograncima. Kolo ni zacija dos l i ž~ svoj vrhunac u vrc_
menu od Xl do X II I. sto lj cća. Sto sc t iče ci n ičke prip::adnosti.
I ona o bu h.' a ća i Slovence i Nijemce, a ~o manski se deme na t go-
tovo i ne pojavlj uje_ Broj naselja i povriina o brađ cne zem lje
lIvuda sc povećavaju . U pn·im stoljeći m a poslije naselje nj::! Slo-
venci su sc nastanili prije 'vega o kra jevim::! _ koj i su bili obra;ti-
v:lni v eć prije i bili prikladni z::! n;ueljenjc zbo)::" prirodnih uvj eta.
" kad su apsorhirali staro stanovni!tvo. koj e su zatekli pri do~e­
ljenj u. oni su naseljeou povdinu do XV. st. još pro.~irili. na se-
lj a vajući sc i u dotada ~enastanjcnim krajevima. Prije svega.
u X IV. i X V. st. kol oni1.adja se i7. krajeva, koji su hili povoljniji
.t::! naseljenje i obrađivanje !cmlje. širi II pojas ve lik ih ~oma na
I veći m visinama. koje dotada nisu bile iskorištene za naseljavanje
i obradiva nje. T c se šu m~ uvelike krče i na njihovu se mjestu
stva raju no\"a mnogobrojna naselja u t. z,·. ,.rovtima~ (krčevi ­
nama). najčešće u obliku osam ljenih seos kih gospoda rsta.·a i za -
~el aka . koji ma su pri padale velike ze mljiinc povr!iine. Il 1)lanil1'
skih gospodarsta va i torOV<I. koji su prije bili samo I)rivreme no
n astanjeni. nastala su prav:\ nasel ja. Vis ina staln o naseljenih
kraje .. a u općc jc rasla. naj" i.lc do oko 1000 metara.
Dok sc u X IV. i X V. st. veoma šir ; koloniza cija u (!otad:j
uc nascl jenim krajcvim<l. kolonizacija pri jc naseljenog 7.c mlji!it:,
oe jlfJkawje " iše one razmj cre kao u prijašnjc doba. Broj naselja
I više opada negoli raste; ako se naselja kao tah'a povećavaju, ne
P'"lveta\"aju se po broju o"cdnjih selj ačkih gospodarstava
I ( "grunh). već stvaranjem si tn ih gospodarsla'·a (.. kaj fa_ ). t. j.
I
822
J
kućama sdjalkih sino,'a, koji na imanjima svoj ih starih nisu " iše
mogli sebi osigura ti egzistenciju. Privredne i druge k rize. kojt""
Su pratile to ratd oblje d ove nske povijesti. od ralavale su se u
velikom broju napu i tenih seljačkih gospodarstava. Mnoga gos po-
darsh·a i naselja, koja su nastala. u prij::aSnjc doba la vr ijeme
priv rcdnog prospcriteta. kad su ljudi nas tojali da jač e i renta-
biln ije is koris te zem lju, propala S l) u idući m razd obljima pri _
vrednog nazadovanja ili zbog toga. što su omo vana u nepov olj-
nim krajevi ma, ili zbog različitih ele menta rn ih ncpngoda .
Odlučn o je utjecal o na šire nj e i brzinu kolonizacijc st var anje
veli kih \'lastclinsta\'a vladara. vojvoda. markgrofova. grofova.
crkven ih dostojanstveni ka. sa most ana i drugih vlasni ka_ ka o i
mn ogobrojnih manjih vlas tdi nstava, koja su bila vlasništvo ru·
l iči t ih feudalaea. Manja i mala vlauel ;nst"a n aročito su prido-
nijela koloni~iranju slovens ke ze mlje od XI. st. dalje. Vl a3lela,
I) ripadnici feudalne kl ase. koji su nastojali p ojačati priv redni
doprinos sa svoga zeml jišta. šio su ga aro ndacijom ili na koj i
drugi na či n 1.cljeli či m više plOvccati. bili su oni. koji su na j-
više ubrza\'ali koloniziranje slovenske u:ml je u S rednjem vij~kl:.
Većin a vlasnika vlastc1instava nij e bila ~Iove nskog porijekla. a
ako je m eđu njima i bilo Slovenaca, oni su polako preur.eli j~zik
većine feu dalaea na slovenskom tl u. t. j. njemački i. u manje",
broju. romanski (talijamk; i furlansk i).
S feudalc im a tuđ eg porijekla. vlasnicima golemih kom pleks::.
slo,'enske zeml je. počeo je da na njihovo 7.eml jištt pritj ečc u vd i-
kom broju inozcmni ele menat. koji je po jcr.iku pripadao ugla\"-
nom Nijemcima, a plemenski naj"ibc Bavarcima. T o nisu bili
sa mo plemici. nego i seljaci; a ka snije. uglav nom od X II I. St.
da lje. kad su kod nas nast a jali gr"dovi, bili su to i gradan i. Ond je.
gdje je njemačk o seosko stan ov ništvo po broju. a djelomično i po
društvenom i privred nom položaju. nadma;ivalo slovemko_ ili
ond je. gdj c su njemačka seoska naselja okrufila i odrezala sl{,-
"enska sela od jedinstvenoga e tn i č ko g teri torij" Slovenaca. tll .it
,,'uda ?bog prevlasti n jemačk og eleme nta na$lao proces jačega
ili slabijeg ponjemčivanja slovens kih seoski h kra jeva.
Ka d se u XII. i XIII. SI. stvaraju dinast;čki teritoriji u slo-
venskim zemlj ama i kad traje bo rba 7.a I)oi i t ič k u prevlast u nji-
ma. et n ič ki odnosi na sjever u. u uspnrcdbi I ranim Sredn.iirn
823
 I

TA B I.A J(cm
vije kom, vcoma su sc promijenili, a ; kasnije su sc mijenjali. Tu
Je bila jedna od posljedica germanizacije Slovenaca. a pod tim
se mogu r azumjeti njemački ko!onizalorski , politički, privredni.
dr uštveni, kulturni i crkveni utjecaji na Slovence, koji poč inju
VCĆ II drugoj polovini VIIL stoljeća .
Nijemci .se naseljavaju II slovenskim selima ili osnivaju svoja
najvi.~e ondje. gdje su se još prije Slovenci bili najgu;':e naselil i.
Ir::žeći zemlju. koja je bila već kultivirana i koja je nudila na -
st:ljenicima najpovoljnije prirodne uvjete. Tek kasnije su zbog
kolonizaCije Nijemci polel; krčiti šumovitu i ~a obrađivanje ma-
nje prikladnu zemlju. U XIII. sl situacija jc bila takva. da su
na nekim mjest ima jaka njemačka n,,~elja bija rasuta po pre-
težno slovenskom teritoriju, a na drugim su sc mjestima \1 pre-
tcžno germaniziranim krajevima još uvijek držala slovenska sda.
Tu vrijedi za današnji istočni Tirol. gornju Korušku i gornjll
štajersku. •..,
'"
~=
".
•• -
Političk " ujedinjavanje slovenske zemlje pod Habsburg')" -
ci ma ubrza Jo jc gennaniz<lciju njezina sjevernog dijela . Sloven-
ski jezični otoci i krajevi usred njemačkih ili već ponijelIlčenih
.
'i '"
• •
'

krajeva u istočnom Tirolu. gornjoj Koruškoj i gornjoj Štajerskoj

nisu sc mogli održati pod vtjecaj"", pretcžno nj emačke okolice i
postajali su sve manji, tako da rio XV. st. posve iščeza"aju, 510-
venstvo propada i nestaje medu Nijemcima Koruške i Stajcrske.
Zajednički život Slovenaca i Nijemaca. koji jc u sjcvernim kra - ,
jevima Istočnih Alpa trajao vjekove, prestaje i svdava sc na
šte t u Slovenaca; umjesto toga , otprilike u XV. st. usta ljujc s<:
dosta od redena jezična slovensko-njemačka granična linija, Ta
g ranica postoji 'od X V. st. do danas (s nekim [)romjenama p ro-
uzročenim posljednjih decenija na šte tu Slovenaca u odsjeku oko
,••.
l if..
Celovca) otprilike nll liniji: Smohor U Ziljskoj dolini u Koruškoj -
brdo Dobrač-B eljak-Osojske Ture-Gospa Sve ta sjeverno od . -.
-.
"-
Celovca-Svinška Planina-ušCe Labod,,;,e u Dravu- planinsk i --• •
•
vijenac Kozjak-rijeka Mura od njezine o k uke južno od L ip-
,
,
;

ni ce do Rarlgonc.
••"
Sto se germanizacija uopće zaustavila i ,.ašto se zaustavila
upravo na toj liniji, može sc objasniti posebnim pr irodnim. ze-
,
mIjopo sjedničkim i saobraćajnim razloz ima. kao i uzrocima 10-
k"lnog kara ktera.

82'
TABLA X CVl
Njezino ZalIHa"ljanje trebu povezati ~ društvenim i e k onom·
skim razvitkom tadai n je vode,;e k la se _ plemićkog stalcža. Tom
sta ležu nije više jedna od gkwnih svrha vlastelinstvo i njego\"J
ekonomska i ko lonizatorska izgradnja. Treb<l imati na umu i lo.
da su vlastelinstva već tJda bila §to sc broja naselj~ tič e lolik ~
koloni7.irana. da taj bro j nije većinom ni danas prekoračen. Ko l,,·
nizacija je u to doba jo; S<lmo unut<lrnja. t. j. prweća\"aju jc samo
pripadnici starosjedilaca. a ne pritjecanje inoz<;mnill kn lon;s\'1.
Intenzivna unutarnja kolonizacija pomogla je u dužel1> ili k!-:l -
ćelO procesu. da sc ~psorbirajll tudi etnički elementi . ako su ll<> -
stojali u danas jo., slovenskim zelllljama . Ona je pri<!onijt1a. da
se d ovrši german izacija posljednjih ostatak" slovenskih naselj:.
na sada njemačkim teritorijima. Velika srednjo,·jekovna germ a -
nizacija ~!ovenske zemlje dokončana je uglav Ilom u XV. st.. pa
je to vrijeme. kad sc već može govoriti o ustaljenoj slovcnsko-
njemačkoj etničkoj gra n ici.
Usprko.~ germalli2a<iji Slovenci ~U .~e ipak održali na taito -
riju . gdje žive i danas. Tome je jedan od glavnih \Iuoka. što j e
od samog početka broj n aseljenih Slovenaca na tom terilOrijll
bio naroči!" jak i ncšt o jači llegoli u istočnoalpskim krajcv; m::l.
koji su bili germanizirani: ponegdje su Slovenci bili eak bro j-
čano tako jaki. da su mo~!i apsorbirati manje kolonizafijskc
jelSTe i grupe njemačkih seljaka na tom te ritoriju.
Sasvim drukčije od kolonizacije i etničkih prilika n~ <=,"an' -
cama prema l\'ijemcima bile su prili k e na zapadu. iformiranj.:
~jeverne sloven~ k o.njemačkc etničke granice bilo je drukčijt· ,,<1
formiranja i razvitka slovenske l apadne granice. !'rema 1"00n,tn-
sk om susjedu na zapadu Slovenci nisu mnogo izgubili od s,'o!!a
etničkog teritorija. Najkasnije do XV. st. propala su neka scla.
koja su bila razbacana izmedu romanskih selil u F lIrlanskoj !l i-
zini. i neka scla II alpski m krajevima II dolini rijeke Bek ( Fclla !.
U tom dijelu A lpa. II susjedstvu Romanil. ostali su slovenski sam"
dolina Rezij e i dijelovi KanaIske doline. Grani~a izmedu Ro-
mana i Slovenaca ug lavnom sc odriala ondje, gdje je nastala
već u prvim vjekovima posiije dolaska Slovenaca u pokrajine oko
K asno\:ot1 ć ki oltar s k rilima u S,'. Petru IZRad l elimJja
Soče , Nadiie i na Krasu. Uopće se slovensko-romanska granica
pruža od krajnjega sjevernog zaliva Jadranskog mora u pravcu
 "jevera i sjeveroza pada. tako da Je ra vnl c;;J romanska , a kra ški
i ~Ir)inski kra jevi slovensk i.
Samo neka gr ad ska naselja rw ~lovc nskoj zap1l0noj grame,
jesu nacionalno ;7.mi j CŠana, prije svega Gorica i Trst. G ori ca.
koja je po svo rn ime nu i postan ku slovens ko na~ljc . dobila j c
mnogo neslovenskog element a stoga. jer Sll je nj em ački g ro fovi
Gori čki izabrali :ea 5voje sjediite: taj se ele menat j o~ povećao.
kao je prvo bitno $C Io postalo trg. a kas nije grad. U odsjeku o ku
Trsta i II sjevernoj Istri Slovenci su II postepenom krct.mju pre m;)
mom koloni zi rali w e krajeve do mora. il II manjem broju nasc-
ljavali već \I Srednjem vijeku i primorske gradove (Tr ~ t. Mi ljc.
Kopar i Piran).
H istorija slovenske ko loni ucije II Istri čnsto je poveuna
s kolonizacijom H rvata. Nasc:ljavanje Slove naca vršilo st': II više
ctapa. od koji h .starija obuh vaća kolo nizaciju slovensko/:" stano,·-
ni š tva na unutra šnjem sjevernom di jelu poluotoka. ndto mlada
pri bl i1.ila sc moru ... najmlada je dje l o mi čno u veti S usc:ljava njcm
hrvilBko gn i dijelom srpskog stan ovniš tva. koje su od XV. sl.
uzrokoval c !l;ivalc i pritisak Tura ka na Balkanskom poluotoku.
K ak o II habsb,lrško.n ustrij skolll dij elu (Pazinska grofovija. sje-
vcrn i dio htre ). ta ko i II rlio Istre pod Venecijom drhvne vlasti
dO"ode od drugc polovi ne XV. stoljeć .. mnošj\'o slave nsk og
sta novnHtva, kak o bi njime nasclile tad a jako opustjelu ista rs k u
I zemlju i ta ko je uči ni le unosni jom u ekonomskom obziru. D ija-
lo:k tološka karla islre jasno pokazuje porijeklo nje1.i na slave n-
skog s t ano\'ni~h' a. koje je II "iše etapa naselil o gotovo cijeli polu-
otok (Slovenci. čakavski i štokal's ki Hrvati i Srbi). I~omani u
Istri o gr ani čili su sc na gradove i neke manj e seos ke kraje"c.
O ni su govo rili svojim romanski m jezikom. koj i sc razli ko"ao od
talijanskoga i koj i je u Trstu Hčeznuo td; prije 1..,0 godina. a II
Istri sc ponegdje sa čuv ao čak i do da nas. no pod utjtcajc", Ve ne-
cije nad omjestilo ga je uglavno m mle ta čk o narjelje.
U XIV. i XV. 51. razvijaju sc II Slove niji g rad o,·j i gra dan -
stvo. U gradove ~t . osim domaćih. dosel javaju i njemački iro·
manski trgovci. obr tn ici. bankari. sveće nici. a i Zidovi i dr. U
njih isto tako pri tječe mno;;lv o slovenskih seljaka. koji u g rado -
VlIna traie povolj nije u\'jett za ~yoj opstanak. Ali s broje m in o-
.J
lClllu Og stanovni;" 'a II g radovima nc s m'J t se pretjeriv at i. Bio je
to samo t;m a k, iako utj,"ca jan i ekono mski jak sloj; v ećinu grad -
skog stanuvn;!!tva s ačinjav,di ~" slano,'n; ei. koji su porijekl om
bili Slovenci , Lilo da SI' se popeli do go rnjih slojcva gradanst"a
ili da 511 prerlstavljali niže slojeve.
Iz loga doba slove nske kolo nizaci j ske povijes ti potječu i zna -
Čiljn;j; počeci
ta lionica i taljenja ru de. Talioničari i rudari pred_
stavljaju II mn ogi m krajevima tud i het erogen elemenat. koji
je bio slabo pove zan sa scoskum sredi nom, usred kojt Su talio n ;.
čarska nasdja nastala; oni su djelo m ično doili iz dru gih kraj eva.
n djelomično 511 i neslovensko g porijekla.
S. Promj ene II strukturi zemlj išnog posjeda, n jego" il orga nita-
dja i polobj km elo,·a . - U nepos red noj vezi sa s\l'aranjem n,, -
"ih na selja i selja čki h gospodarstava počinje sc več od X , st.
polako mi jenjati ustrojstvo vlastelinstva. KoloniSl i $U uiival i
svoja gospoda rs tva obično pod povol j ni j im uvj etima nego ostali
km etovi. Njima su bila odredena man ja rabota i man j u podava-
nja. a imali SII više pra"a tl rasp olaganju imanjem (pri nasljed-
stv u. pa i prodaji ), Svrha jc tih povoljnijih obli ka, koj i su sc po-
lak o primjenjivali već od X. sl. i ~ ir i1i s kra ljevskih iman ja na
imanja oSfak vlastele. tl početku bil;, da primnme ko loniste na
ne ubrade n" zemljište. Pokazalo sc. da je kmd vi~e vol io da radi
na onoj zemlji. kojn j e nje mu lično bila dodijc:ljena i da j e n;:
njoj bnlje radio. nego j t ohradivao rabotom v1astelinovo im a nje.
Sitna seljačka gospodarstva daval a 5 U i razmjtrno I'eći prinos.
Pod ut jeen j em toga privrednog r;:n' it ka na n ovois krče nom
zemlji!;t" {eudalei su od XI. do p oče tka XIII. st. s man jil'a li. pa
čak i napuštal i siste m pridl'ornog gospodant,·a. Velik a im anja.
ko ja su dotada nepos redno za feudalee obradi,·ali nji hovi sl "ge
i kmClovi ra botom. d ijele sc na sel j ačka gospodarstva. koja .1,,-
bi"aju km etovi " za k ur za ulI' rd ena poda,·anj a. Osim kmdil
imao je i vlastelin veće koristi. jer je s udjelovao II povećanj u p r i-
hoda. U dokumentima iz XIII. st. nailazi m o više p uta na napo -
mene, da je. na pr.. ~samos t an tl kori st erk"e promijenio te dvore
II selj ačka gospod;Jrstva~, da je podijelio pridvorno gospodarSh'o
_tl korist noje kuće« i tome slično . U veoma nepotpunim izvorim;J
.'-,-
I
 1
du srcdin(C XIII. sl. SPOflllflJC sc u slovenskim pokrajinama oko
stotinu pridvornih gospodarstava, il kasniji potpuniji izvori spo-
minju ih vdo malo. Ta promjena u strukturi vlastelinstva i pro-
mjena radne re nte u naturalnu. imala jc kao pos ljed icu duboke
promjene II organizaciji vlastdinst"a \lOpCC i II obliku odnosa
kmNa premil fcuda!cu napose.
Obrad"no zemljište , ·laSldinstva bilo jc gololIo u cjelini po-
dijeljeno u seljačka gospodar$l\'3 ili u još manjc jedinice (1'0-
jeuin(' parede), koje su obrađiva li i iskorišći"ali kmetovi daju,;)
odredena podavanja. Ponekad su sc ta seljačka gospoda rSh"a
nalazila u jednom kompleKSU. il drugi put isprcm ijc:iana sa
seljačkim gospodarslI'ima dr ugih vlas telinstavil i rasijana II ma-
njim grup'lIna na velikoj površin i. Zbog toga su sela oila mnogo
put .. podijeljena izmt:du različi tih vlastdina. Veta vlasidins t"a
bil O! su p<>dijeljena na ~oficije~ {ort:de}. kojima $0 ruko"odili
upr<! vilc\ji (,,[icijali). Oni ~\l sc brinuli. da kmetnvi uredno {hljU
odrt:đena podavanja i rabotu. a prihodt: ~voga ureda davali $U
vlastdinu. ZalO su. naravno. dobi va li jedan dio vlastelino,·ih pri-
hoda s imanja. a dobivali su i post:bna davanja oel kmetova. U
sudskim pitanjima oficijalu je pomagao sudac (sodin). II "ođenju
upravt: pisat, a naročita je straia imala da st: brine za .\igurnosl
vlasteli no" a ~rada od svih napadaja. Km eto.. t: su neposredno
r.adz;ra li nadzornici (valpe t. bi rič ) i iupani. ko ji su suradi ...... l;
pri skupljanju podavanja i brinuli sc za uredno ohavljanje duine
rabott:. Seoski !upan. naime. nije u to vrijeme bio višt: organ
st:o.ske opCine, već vlastelina, iako ga do XVI. st ju! uvijt:k bi-
raju stanovnicl sela ka" ~voga po,· j erenika. a das telin ga samo
pon.rdujt:. Za izvriiivan je s,'ojih dužnosti fupan je osim svoga
gospodarstva dobivao jo~ i post:bno temljihe (župnicu ili fupan-
SkD gosPOd<lTStvO ). a ponekad; manja podavanja od sd jab iz
svoga sda.
Srt:dišta vlastelinslava su domovi feudalaca, koji su II to doba
ve c: zidani, ut vrdeni zam ci. sagrađeni vt:ćinom na prirodnim utvi-
sin<lllla. a rjede u ravnici. gdje ih je obično š titio jarak s vodom.
Od prilično jednosta"nih višekatnih kula (na pr. Višnja gora.
Smlt:dnik) obzida nih zidom. domovi jačih feudalaea postaju \'eć
II XIII. ~t. vete zgrade (na pr. Ljubljanski grad ). U tim zam-
cima prostorije vlastelina (palati lim ) obično su odijeljene od pro-
828
,•
-
s torija naoru!anih slugu. koji su bi li njegova lična ,'ojska. Do-
m ovi nileg plemstva mnogo su manje ras košni i često $" veom«
slični seoskim domovima. Kao osobitu vrstu sjedišta feu dal ne
gospode treba spomenuti i samostane, koji su po svojoj strukturi
vrl o s l ični tvrdim gradovima u ravnici.
U privredi je vlas telinstvo jedna zaokr užena cjeli na . Do XV .
$t. vla~.telin.ie svoje po trebe podmi rivao ponajvišt: kmetsk im 1'0-
davanjIma l rabotom, osobi to bo se tiče poljoprivrednih i sto-
čarski h , a i obrtničk ih proiz voda. AJi je od X I I. st. dalje ipak sve
v iše tavis io i od putujućih trgovaca i gradskog trIata. najprijt:
što sc titt luk.susnih prt:dmt:ta. a kasnije i drugih o b rtničkih pro-
izvoda.
. U upra vi i sudstvu feudalac jt: ta koder spajao čitavo vlaste-
Imstvo u jedn u cjelinu, la ko da kmetovi nisu imali nibh'a do-
d.ira s .~okrajinskim organima. koji su nastajali od X II I. st. da-
lJe. P rlje svega. feud alae je na lemeIju privilegija o .patrimoni-
ja.lnom. s.udstvu. koje se II 5\'im slovens ki m pokrajinama for-
m lralo najzad u XIV. st .. sudio svojim kmetovima u svim sporo-
Vima: os im kad jt: bila posrijedi smrtna ka zna. On je sam rješa-
vao I sporove izmeđ u sebe i km etu\'a. Ila primjer !to se tičt: po-
davanja. U njegovim ru kam a bila je i policijska vlast. U sud-
skim globam a vlastelin je tako dobio n ov izvor prihoda. a kme-
tovi nisu imali ni ka kva pravnog puta protiv nj egova iskor išci-
vanja . Samo u nt:kim manjim sporovima između samih selja ka
ili u pitanjima naročile vrs te (na pr. sp<>rovi oko "inograd a i t. d. )
-odlu či v a o j c još seoski sud (.. veča~), ali i njemu je obično pred -
sjedao [eudalac iJ i njegov zas tupni k , iako su u tolO sud" .~uradi ­
vali i seljaci kao bira ni prisjednici. I u upraVljanju i isk or iići­
vanju tcrnljiŠla, koje je pripadalo selu kao cjdini. feudalei su
vet u to vrijeme dobili odlučujuću vlas t. Jedi no kod suđenja o
.zIOČinu. za koji jt: bila određena sm rtna katna. kmetovi su bili
izdvojeni ispod neposrednt: vlas ti svoga vJa$tdina. T o jt:: sudc:nj~.
naimI;:, bilo povjere:no ~ p okrajinskim sudo "ima ~ (Landge rich t).
t. j. feudal nim sudovima. koje je pokrajinski k nez naročit o o.. la-
stio. da rjdavaju takve slučajeve u odredenim "pokrajinsko-
s udski m okrllžjima~, na koje jt: pokrajina bila podijdjena.
Kmel j~ za uživanje: zemljišta morao cla\'ati svome gospodaru
.različita podavanja rabotu. Ako je jo~ zadriana rabota _
829
 1
koja je bila vcć vcoma smaoJcna u vezi s raspadom pridYornog
gospodar"v;), o na sc odnosila na obrađivanje tcmljilta , kojc j c
fcuclalac neposre.lno iskori šćil' 30 (obradivan je polja. kupljenje
sijena. pripremanje goriva. prijevoz i l i tovare nje proizvoda za
zamaK), ili sc odnosila na nekt up ravne z;ulatkc vlastelinstva (lov
zločinac a ) ili na vlastelinovu zabavu (rabo ta u vezi s lovom i ri-
bolovom). Točno ModmjeTena rahot". jc ona. koj a jc bil a odre-
dena seljaku kao stalna s\'akogodiAnja duino!! i koja jc kao takva
zabiljdena: II to doba bila jc ona razmje rno malena (2 -1 2 đana).
Nara vno. feudalae jc imao pravo da osim toga trafi od kmetova
prema svoj im pot rebama j nak nadnu »ru:odmjcrenu rabotu.,
Prema lome. najveći tercl za km eta bila su podavanja. me-
du njima na pn'om mjestu redovno I)odavanja od 7.tmljišla (cen-
sus . .. činl.«), koja su kmetov; pla ćali obično u točno odredenoj
količini ži ta (pše ni ca. raž, ječam. zob), a stočarska . plani1l5ka«
gospodarstva prije svega u si ru ... Mala prava« bila su podavanja
u predmetima. za koje je bio potreban nek i domaći fa d (krupica.
~poS"ača ",. Ian i radiči t i proizvodi od drveta). ili su sc udnosila
na stočarstvo (telad. ovce. f.ivina. jaja. svinje). Dugovali su i ra-
zličita t. tv. "pra,·a .. za ispas:u. sječu II šumi. podavanja u vezi
sa seoskim sudom i različita druga podavanja u ,'eti s potrebama
fe udalaea (vos ak za svjetlost i t. d. ).
Naročita g ru pa teš kih pod,n'anja bila je u vezi s promjeno m
I gospod ara kmetskog gospodarstl' U (posmr tnina i podavanje ta
naslijede. koje sc sastojalo u dav anju jednog dijel a im utka. naj-
češće i najljep~eg vola na imanju. po kome dobiva i imc .Slcrb·
vehs",). Porezi pokrujinskom knezu bili SlJ .10 poče tka XV. st.
još rijetki i izuzetni. ograničeni samo na kndev ske , a ponekad
i crkvene posjede. Crk"i su kmeto,·j plaćali desetinu.
Do XII I. st. obič no su podavanja bila jednaka 7..1 imanja iste
veličine na istom posjedu . Velika većina kmetova. i pored vdikih
obaveza. nije imala nasljedno pravo na svoj posjed. Od XIII. st.
dalje postepeno se jal'lja tdnja. da sc točnije od redi odnos kmeta
prema njegovu gos podars tvu. i to u obliku naročite pogod be
(:.zakupa_), kojom mu felld alae dodjelj uje gospodar~tvo. U po-
redo s tiUle dobivaju poda\'imja sve viiie individualan karakt er.
Ta se diferenc ijacija kod poda'>anja najprije i najvik primje-
nJuJe pri podavanjima za nasljedsl\'o (~p rimšlina . ). a manje i
s3()
- I
kas nije i kod d rugih podavanja: a li ni \.1 nisu većinom bila više
toliko u razmjeru ~ veličinom im,mj<l (cijelo ili po lovina gospo-
d<lrs!va i t. d.) kao II prijašnje doba. T ij kvo dorl j c!jivanje zemlji -
IIta primjenjivano je najprije II vezi s kolonizacijom i pri di~bi
pridvornog zemljiš ta u seuska gospodarstva; najl)Ovolj niji oblik
tog dorljeljiva llja pruistjeeao je iz pogodb i izmedu reudalaea i
g r<ld<lna. kojima feud<ll ac nije rnogao dodijeliti zellllj u na ist;
način kao kmetovima. jer su olli hili lično slobodni. Naročito u
X Il I. i X IV. st. feudalae je proširio takav na čin dodjeljivanja
seos kih gospodarst a va j na svoj ostali posjed. Feuda!ac je isko-
ristio uvodenj e tog sistema za naroči t izvanredni prihod. a od
takva sis tema imao je koristi i kmel. S njim su sc. naime. s jedne
stra ne čvrsto ustalila podavanja. a s druge strane ojačalo kme-
tovo pravo vlasni!tva na dodijeljeno zemljište. što je značilo za
km eta no\' poticaj. da bolje obraduje i unapre d uje zem ljište.
Otada se razlikuju dvije glav ne g r upe imanja: j edna su bila
dodijeljen a u pril'remen i. a druga II nasljedni zakup. Prva su bila
dodijdjena kmeto vima do njihove smrti. ponekad i la vrijeme
dva do tri pokoljenja, a ponekad i u obliku ~s lobodn og ... zakupa.
koji je fe udalac m ogao utkaza t i. kad god je htio. Iak o kod takva
zakupa nije bilo nasljednog I,rava, ipak sc u praksi primjenji -
va lo naslj~divanje, dakako uz pris tan ak {eudalca i plaćanje do-
sta visokog podavanja ([5~/~ od vrijednosti kmetskog gwpodar-
stva). Nasljedni je zakup hio povoljniji la km eta. Po torne za-
kupu km~t je imao gO Iovo potpuno pra,·o vlasni!h>a, a fcudalac
sc na neodredeno vrijeme odricao pral'a na neposredno iskori-
~ći" anje tc zemlje. Nasljedni sc zakup razlikovao od privreme-
noga uglavnom po znatno manjem podava nju pri smjcnji"anju
gos poda ra. Bai; to nasljedno pravo puticalo je vlasnika . da pn-
bolji:: l,emljiste; on je. naime. znao da radi za sche i $"oje 1'0-
lomke. Dobil'anje Ilasl.i~dnog zakupa (.kupnog przlVa« ) bilo je
veći n om u vezi s visokom otkupni nUIlI (od 1 5~/. do či t ave vri-
jednosti imanja). Vlasnik j e mogao im a nje ostaviti svome na-
sljedniku. a s posebnim feuclalčel'i", dOIIU;lenjem mogao ga je
čak i prodati. Obli oblika zakuplI bila su. dakako, opterećena
o bi čnim godiš njim pod~,van.ii"'a i rabotom.
Do XV!!I st. najveći dio kmetskih gOSI)oda rSI:Ll'a postojao
je u ollliku I'ri,>rcmenog zakupa. Već u XV. st.. a joi više u XVI.
83 1
 st. javljaju se pokušaji sistematskog prisilja va nja seljaka, da
KARTA x.,XIV
otkupe nasljedni zakup, čime je trebalo napu niti prazne blagaj.
ne feudalaea i pokrajinskog kne1.a. Taj jc .pokuša j zbog veoma
visoke ot ku pnine naibo kod kmet ova na ot por i uspio je samo
ondje, gdje su kmetovi imali veće prihode. koje su do bivali od
trgovine i u veti s talioničarstv om . tako da su mogli da plat'"
otkupnin u; to je bilo osobito u K oru~koj, na Gorenjskom i u
Primorj u. Ot()Or kmetova imao je i drug i razlog. Oni naime u to
doba pokula"aju da orubni m bunama poprave svoj polobj i
bore se za uklanjanje feudal ne eksploatacije. Upravo ti pokušaji
prisilnog uvodenjOl nasljed nog zakupa bili SII po ticaj za neke lo-
k al ne bunc.
U nekim dijelovima Slovenskog Primorja (u zapadn oj Inri.
Go rici i Bend koj Sloveniji) već sc od samog pob:tka rnvijao
drukčiji sis tem - kolonat. U njemu je seljak već od Iločctka
--
.,

uzimao zeml ju u najam na temelju posebne pogodbe. naj,·ae za

29 godina. a nije imao nikakvih v la sničkih prava na nju. On je
.gospodaru davao veoma velik dio proizvoda (do polovine). U tim
krajevim a. osobito u višim kra jevi ma Gorice, Bencške Slovenije
i u Istri, očuvali su sc viSe neg o u drugim područjima slobodni
seljaci. Zbog toga ima ju seljaci tu mnogo više prava i u upravi.
U Beneškoj Slovenij i očuvali su ,,'oju autonomnu samoupravu
u obliku ;irokih sudskih zboro"a, koji su odluči"aJi čak i uslu·
<ajevima zlotina. za koje je bila predvide na smrtna kazna. a u ...,
zapadnoj Istri Votpadahu pod gradsku upravu i sud (c ilpitaneus
Sclavorum u Kopru). Pravo vlastelinstvo i patrimonijalno sudstvo
nisu u tim podrutjima mogli uhvatiti dubljeg korijena.
P ri novom ' na či nu iskorišćivanja feudalnih dobara podijelje-
nih na stotine, a ponegdje na preko t isuću seoski h go~podaT5ta,'a.
koji sc u vezi s kolonizacijom primjenjivao već od X. st. , feudal -
eu je pregled njegovih prihoda po$tajao sve tefi. Feud je takod er
bilo potrebno zdtititi od poku!aja drugih feudal aea. da ne bi

.._.,-
prisvojili manje dijelove posjeda . Zbog toga su pol:eli podava -
.. " .. _ . . . _ , " ".0
nja zapisi,'ati II posebne knjig e, naTo"anc urbari. u potctku su-
.0
marno po pojedinim selima, a kasnije za svakog seljaka napose. utwfr• ....--..•
• 6
Prvi sumarni Ilrbari \I slovenskim pokrajinama sačuvali su sc iz ~"N'
ft
XII. st., a opširnijih i podrobnijih ima sve više od Xlll . Sl. dalje.
Uz urba re, koji su glavni his torijski izvor .ta podatke o različi·

-
 • ,..,

I lim nametima kmet ova. treba spomenu li i :>.apise sa $~oskih zbo-

rova, kojima je rukovodio fcudalac : II tim zapisima spominju se
i pral'a kmetova. Oboje nam p.ikULJje ~star\l pravdu«, II imc
koje Su kasnije potc:le selj a čke bune.
U poče t ku su kmclovi svoja podavanja morali p l a ć ali II na-
lu ri, a rnbotu v<.:ćinom zaista odslužiti. Ali st već II X III. st. po-
činje II odnosima kme tova i fc:udal<lc;l poka%ivati utj ecaj nove.
novčane privrede. t. j. ut jecaj gradskog (r{išta. Umjesto podava-
nja II n a turi seljaci s u svome gos])odaru sve: češće plaćali njihovu
vrijednost II novcu, koji su mogli dobiti sa m o prodavanjem svo-
jih proizvoda II g radu. Takal' način pla ć anja primjenj uju sc-
ljaci već II X II I. s t .. j II to vrijeme može Joj gO$podar izabrati
način plačanja kod s\'akog sa k upI ianja podav anj a. Podavanja
u novcu, s iz uzetkom ~maljh prava_, pos taju vet prije početka
XV. st. večinom stalno pravilo. Samo o no. i to je feuda1cu bilo
potrebno za I)otr";;nju i gospoda rstyo u 5yome g radu. zahtijevao
je jo.š u naturi. Na lO. da uvodi novčan ... podavanja. prisiljavala
g ... j~ sve jača veza s gradskim trži štem . Te veze feudaka ; njc·
govih km e tova s gradskom privredom. koje počinju da cijep ... ju
zatvorenu privredu feuda lnog dobra j uključuj u ga u šire pri.
vredne jedinict'. prvi su. iako jo; slabi 1.naci raspadanja feudal·
nog sis tema.
Kad H' iz"r!ila. promjena naruralnih podavanja II novčane.
prihodi feuda laca nesumnjivo su st' povećali. a u.gnjetavanje

I km elova u pryo vrijeme ojačalo. Ta je promjena u s\'om dal jem

razvitku ipak koristila kmetovima. a m: feudaleima. S jedne im
j e strane pružaja u gospodarenju na ima nju ndto yik slobode,
a s dn'ge sc vrijednost podavanja odreden ih II stalnom no"/:anom
itnosu stalno sm ... njivala sa slabl j enjem kupovne moći novca.
NapQsljctku, u doba. kad je kmet morao da pod miruje kLIpova·
njem sa mo yeoma ma lo svojih potreba, a i tom je l'rilikom ku-
povao obično direktno kod obrtnika, a ne uz posredQl'anje g rad -
skih trgovaca, mogućnQst eksploatacije kmetoya od strane trgo·
vaca bila je dosta QgraniČC n a. Seljak jc na taj način bio uveden
u mjesnu trsovinu. koja jc u kasnijim vjc:ko\'i ma postala jedan
od glavnih izvora njcgQYih pri hoda.
U "eti s privrednim razvitkom i odnosima prema feudakima
popraylja se donekIc i društye ni polQfaj kmc:toya. prije svega

5:-1 H,,'ori)o ......... hu., ... I,. I.

 l,
najnižih grupa medu nJ,ma. S raspadanjem pridvornog gospo-
darstva. s jakim smanjenjem rabota i dodje1ji"anjem seoskih
gospodarstava pridvornim slugama feudalca gotovo Sl' sasvim
iščezle razlike II odnosu pr~rna feudalnI medu prija.;njim soci-
jalnim grupama kmetova. Već jc to ;7.brisal0 granice izmedu tih
socijalnih grupa, pa dokumenti XII. st. često spominju. da slug..
postaje poluslobodnim za ma]" podavanje crkvi.
Uvođenje ?aku]>a i promjena naturalnih podavanja II IlOV -
čan,1 znatno SlI pospješiti i dovdili nestajanje pojedinih socijalnih
grupa II klasi kmetova. Već II X[V. st. ne primjećuje .\c nikakl'a
staleška ni socijalna razlika medu posjednicima seljač k ih gospo-
darstava II privremtonom iJi nasljednom zakupu. U vezi ~ uvu.1c-
njem zakupa sasvim se izjednačio stvarni odnos sl'ih kmetova
prema fe " daleu Jedino imovno stanje pojedinaca, a ne više pri-
padnost raz l ičitim društvenim grupama stanovništva, koje je
zavisilo od fcudalaea. odlučivalo je o torne, kojim pravom kmet
uži,'a svoj posjed. Prcl<lskom od naturai nih podavanja II novčana
izjednačio se i njiho\' oblik. Tako je socijalno šarenilo seuskog
Hanovniš!\"<! iz doba ra.nog klldalizma izblijedjelo. Stvorio se
jedinstveni ~1.:::ld kmetova. za koji je karakteristično to, da jc
vezan za zemlju i zavisan od svog feudaka. kome plaća odredena
poda\'anja za svoj posjed i Z:l feudalčevo vr;enje javnih uprav -
o ih i sudskih funkcija. Ali već u to doba. a naročito od XV. sl.
dalje pojavljuje se medu seoskim sta novništvom sve veća imo-
vinska diferencijacija. i nove kategorije u klasi kmeto\'a osni"aj\l
~e na njihovu imovinskom stanju (posjednici cijeloga scljal:ko~
gospodars\Va - »grunta«. polovine ili če tvrtine . ~kajžari« j t. d. )
Taj razvitak, koji je značio društveno uzdizanje nekadašnjih
najniž ih grupa od feudaka zavisnog stanovništva, znač i o je da-
kako pad dnlgih. naročito »koscu«. Već su u XiiI. st. ko~dkj
s\ldovi podn;dcni ~pok rajinskim " sudovjina. u XIV. st su [, osczi
ukljllčeni II feude po tome, što .1\1 podloženi feudaku kao zaštit-
niku. a u XV. i XVI. st .. II vezi s prvim pokušajim,' Sistematskog
uvodenja nasljednog ~akupa . ;;čezli Su osim rijetkih izuzetaka
medu običnim kmetovima.
Bez ouzira na sve olak§ice, koje je kmetu donio privredni
raZV!)J XII - X IV. st. u slobodnijem raslwlaga nju njegovim
radom. proizvodima, pa i zemljištem. nJeg-ovl su nameti bili još
834
uvijek teški , a život bij ed au. Seljačka je kuca in,al" obično samn
jednu pro:rtoriju S otvorenim "gnji~tcm. koja je služila u isto vri-
jeme i kao k'lhillja i kao soi>a. pa čak i za sitniju sto ku i za mužu .
Toj prostoriji pridružila sc najprij e ~Iop~ .. (n atkriti ulaz), i tek
oko XV. Sl. podijelila sc unutrašnjOSl kuće II kuhinju i zasebnu
sobu. ~hi!ill •. U to doba jače sc razvijaj u različiti tipovi seljačkih
kuća u Sloveniji.
Seljak obraduje polje najče,će plugolIl, služeći se gOl'todom
kao zaprdn01Jl stokom. Usjevi "c mijenpjll .wake hi godine (tro-
poljni plodored ). Samo se II Primorju sai:uvao ponegdje dvo -
poljni plodored. a u višim kr"jcl'ima. gdje zbog strmine upotreb"
pluga nij e moguća. pribjegavaju ponegdje paljevinskom načinu .
Stoku većinom izgone na pa~u. Z" Slajsko stočarstvo II to doba
gotov," se i ne zna. Osim tog;). kao važan način privrtdivan.ja
lI'eha sl){llllcnuti domaću rddinost (iuildivanjc plamn i seljačkog
oru d a ), a kasnij e. u ve~i s talioničarstvom. izradivanje drvenog
ug lj<.-na i prijevo~ robe. Selj •• k je svojim po ljoprivrednim i obrt-
ničkim pruizvodima podmiri\'ao Sam goto,'" wc Sl'O le potrebe
za život.
Kmctski je stalC± kao ejelina bio bez po litičk ih prava. U sta-
Idkill1 skupi;tin::ma z::stupali su ~mC"love nj ihovi »za;til nici«.
feuda lci, koji su sc svuda poj::djivali kao l)Osrednie; izmedu
kmetovu i 7.emaljskog kneza. Od svih slovenskih pokrajina jedino
je Gorička grofovija neko vrijeme 'mala \I pohajinskoj skup-
;iini i nekoliko predstavnika seljačkih upćina. koji su sudjelovali
u odredi"''''j" daća pokrajinskom knez ll. U sredini X\'l. st. izgu-
bili Sl[ i kmetovi u Gorici to pravO. Ali 10 je već nijeme. II kome
s(' od sredine XV. st. položaj seljaka II vczi s turskim navalama
i novim ekonom:;!;im la7.v0.iem hrw i uvelike pogorš;lI·ao. Od
1478 seljaci su se pojačanom u~njela"::nj\l od strane fc"dalaca
suprotstadjali " obliku velikih seljačkih bun •• u XV .. XVI.. i
XVII. st.. "li llv ijd-:. bez llspjcha.
( , R:: zvoj ob rta i (r" ol';ne, posta nak grad<w3 ; građa n stva_ -
U dob .. poslije na sel jenja Slo\'enaea na kraj ll Vl. sl. pa SVe do
X II. st. prevladuje naturaln" privreda. Pojedine ekonomSKe je-
dinice podmiruju svoje potrooe domaćom proizvodnjom. a nova
feudalna gospodarstva prinudnim radom i ]lodavanjima II na tun
835
 l
od. s."ojih I~dredcnil~ seljaka. Zanatska radinost doduk pQ5\oji.
al' JC tehnIčki na niskom stup nju j predstavlja samo sporedno
~a n imall)c ralara. Ra1.mjcna rohe r,17.mjcrno malo 1.0a';;, a jo.
JC manje vafan novac kao sredstvo razmjene. T o stanje. koje
nam odražavaju rijetki pisani izvori, arheološki nalni. kau i ne -
postojanje većih n umizma t ičk i h nalaza iz tih stoljeća. Ilije II
protivnosti 5 či njenicom. da n<ltuTalna privreaa II to doba 5va
kolko nije bila stopos to tna. A li sve tc pojave razmje ne robe i
suv iŠ!; Su ne zn atn e, cl:! bi mogla II to doba postojali socijalna
klasa, koja fivi od proizvodnje za tržiš te ili od razmjene robe.
Isto sc tako ne !)loie 7.amisliti cgzis\cIl cija nas el ja. koj e bi živjelo
od zanatske proizvodnje i trgovine. U vezi je ! timt i pita nj e
su(lbine rimskih gradova. 11 odgovor treba dati posebno za gra·
I dove uz obalu J adranskog mora. a posebIlo za gr adov~ II unu·
trašnjosti ,lovenski h zemalja.
U hlri , koja tad .. dopire na istoku do Raše, a n .. sjev~rll
obuhvać .. takoder Trst. Ilc\l\'al0 sc nekoliko rimskih gradova i
manjih naselja usprkos prodir.. nju Slovcll;lcu na sj~v~nl i I-Irvala
na jugu, a nekoli ko je gradova bilo o~novano od hje~l lIl aca II
blitini porušenih grado\'[l, s novim na7.iv011l (na pr. K~par). Od
ksl istarskih gradova sa sjedi~lcm biskupa - šiO je karakteri ·
stično obiljdje rimskog grada (civilas) II kasnom car5lV\l i ranom
Srednjem vijekn - dva s~ grada nalaze na sjevernoj. slovenskoj
I obali (Tnl i Ko par). Da b is mo 111\'alili osob itost i lih g rado,·a.
Ireba imati na umu. da mnogi gradovi '1.1 doba Rim skog carsl\'lI.
medu njima i gr .. dovi u Istri, nisu bili isklju či,'o nc."\"rarn;! Ila-
selj;! obrln ik:! i trgovaca_ Njihov i su stanov nici u\'e1ike"obra d iv;!li
njive u oknlici grad;!. "eivih w .. či rimskog drž .. vljanina hez
obzira n.a ~jegovo zanimanje i mjesto stanova nja. a ne gr;\danin~
u srednjOVjekovnom smislu r i ječi. Gr ~d se: II upra vnim poslovima
ilije radik ovao od okolice:. već je sačinjavao s njome jednu cje·
linu, kojom je upravljala gradsloa skupšti na (kurija) i funkcio·
nari. koje je ona i7.ahrala. U kasnorimsko i biz.. ntsko dob .. postaje
privreda sve viiie naturalna. u zakrll jaloj gradskoj autoIlu·
mljI odlučuje jedino kurijaina aristokracija, t. j. gradani
s vd ikim posjedima. koji živI'. od rada kolona i ~tiće n ib (k li je.
nata), a u toj i1ristokraciji zauzim11 prvo mjesto gradski biskup_
U bizantsko doba ujedi nile su sc vojna i civilna vlast; birani
836
f ~nkcionari (tri h uni. vicarii. loci servatores, koji sc zajedno na -
zIvaju iudica-suci) pojedinih gradov .. (civitata) i manj ih m jesta
(c.a~tdl.a! .u. i~to sU,vrijcme civ ilni i sud~ k i fu nkcionari i zapo,'jed-
nICl m!11Clpke: VOjske !vojih mjesta, koja jc sastavljena od slo-
bodnih Ati~c n ika i kolona. Trst sc II to dobil naziv ao numerus ito
znači jed inicu bizantske voj ske. U franačko doba naturaln~ j e
privr,Clla joii viie oja čala, jer su slove nske zemlje II zaledu bile
ekonomski još nerazv ijene, a na Jadranu su imali prevlast Ara pi
i N~rclljan i, koj i su ugrobvali j samu Istru. V rlo je značaj no.
da Je u franačko doba nestao bi zantski sistem plaćanja nepo-
srednog poreza. S nastupom franačke a zatim i njema čk e " rhov ne
vlasti l)(Jlasa no se. ali temeljito izmijenio i bizantski upravni si·
stem, i 10 usprkos otporu zeml j oposjed ničke aristokracije II g ra·
dovima. Gradovi su izgubili s,'a ilj go1 Ovo sva zcmljišta 1zv.. n
svojih zidina. T a su zemljišta prdla u ruke velikih vlastclinslava,
koja SI1 bila djelomilno u posjedu njemačkih feudalaca , a djelo-
m i~no ista rskih i neki h neista rskih biskupija i samostana. Na
lom podrulju slovenski su agrami s tanovnici buo pre,·lada1i nad
romanskim 51anovnicima. Najutjecajnija je ličnost II gradu bio
biskup, koji ka tkad na st u pa kao predstavni k grada; t ršćanskom
j e biskupu bila (HS dana carskom ispravom čak i grofovska \·1asl.
TrSi je lako poslao biskopski grad. a upravno se više nijc nalazio
II sastavu Islarske grofovijI'.. U to doba odlučuje još sa mo fcu-
dalna vojska, a lI1i!icijska vojska sa svoj im nckada biranim ko-
mandantima gubi s\'oju važnost. Istarski g rofovi i vl astela po5la-
vili su u gradovima nove funkcion .. re (gasta lde i I. d. ); ilabranih
funk cionara vik nema . U doba prije novoga ekonomskog poleta
i komunilinog pokreta u XII . sl. jesu još ostatak nekacla ~nj c mu·
nicipalne autonom ije samo i~abrani sudski pr isjednici (iudiccs),
nazivani i Ica bini, i spominjanje naroda (POpulus) g radova u
Ispravama.
U unutrašnjosti se uopće ne mole go\'orili o odrfanju roman-
skih gradskih naselja, ali -tvorevine rim skog doba ipak nisu iščezle
bez trag ... Slaveni sc služe uglavnom sta rim rimskim cestama. j
njima se prilagoduju prometni putovi Srednjeg vijeka, Slovenci
su se prije svega naseljav ali na već prije na seljenim zemljištima,
prem;! tome i 11 okolici neka,la~nj ih rimskih gradov;!. U ne kim
j e mjestima (Kranj. P tuj) ta povezanost 'tako uska. da se može
831
 l
govoriti o djelomičnom kontin uitetu na selja ;1. predslavens ko;;
vremena. Neki se krajev i u d okumentima iz IX. i X. SL nazivaju
još .;:;v;tas (Krn slt i grad u Koruš koj. Ptu j j an ti kn a Soh-a na
sada ponij e ml:c:nolll LiJlnič kOJll po lju II Stajuskoj ). Ali Su p isci
tih dokumr:nata mislili na 7.i(lanc zgrade feud alnog dvora i zid ine
nek<ldai njih rimskih gradova, ta ko da riječ c;v;las nc znači V;l -
rol k.:: naseobine posebnoga ekonomskog i pravnog zna č aja. Skrom-
na razm j ena robe j c uzroko,·ala. da sc poslije ustanovljenja
crkvenih lupa i izgradnje crb'"a razvije pomalo i trgov anje na
dan crk' -cne slave. Imena nekih krajeva (Stari Trg. T riii':c i t. d. )
za mjesta. koja djel om ično ni kasnije 'fIcmaju g rađanskih prava.
uznačuju molda dj elom i č" (I naselja. gdje sc obav lj .. l.. lokalna
trgO"in .. II doba. kadu jo.š niSl] postojal e građanske n(lseobine. T o
sc trgov,Lnje obavljalo hez specijalnih prav nih nd redaba. No ; u
franačkom i njemačkom pral'u postoj; medu pravima vladar:!
(regalima) i pravo po<ijelji";mj" saj mova nekom mjestu zajedno
sa sajamskim mirom. koji je posjetiocima osiguravao n esm~ lani
dolazak i povratak. [Taj jc mir prastara pojava jo~ iz vn!mena.
kad 5'11 sc sajmovi odd;lVali na plemenskim granicama. ) Ponekad
sc \I Z sajamsko pravo dodjelji,·alo i pravo "biranja trošarine i
kovanja novca. Takvi Ilriv;)q~-irani sajmov i odd,,,,al; Su sc možda
već od 9if u illuju ; l] Ko ruš koj je 9iS pod ijelje n privilegij odr ·
, :lavanj •• sajma s pravom ubiranja trošarine i kovanja novca
I mjestu Lieding (u njema~kom dijelu pokrajine; 1aj po kuša j nij e
uspio). ~atim 10 1(; sajam 5 trošarinom mjestu Breže (d a nas ger·
I manizir;m i Fricsach) i 1()(j(1 saja m. trošaTina i kova nje nOVC:l
I, mj estu Beljak. T o su valn e odredl)l'. ali _me rcatu m" u tim doku -
mentim a znači ipak samo saja m. koji sc održava periodično; na
kojem l' r ijedi zaltila %a sve sudioni ke hez obzira na njihov,.
klasnu pripadnof{ i mjesto stalno; bo ravka, " ne stalne na.,~obinc
gra dana ka o socij al n~ klase. koja sc II to doba t~ k pojavljuj~ u
naj na]lredn ijim krajevi ma Evrope.
U idućim s t oljeći m a. medutim. spomin ju sc u izvorima trg
(forum) i g rad (civ ilas) Ila njiho\'; stanovnici (fon:I)scs. cil'es.
burgenscs). a uskoro zalim suci i g radske zidi ne. što upućuje na
l)()Stanak nove gra da nske klase i njnin ih stalnih naseobina. U bli-
ti ni slovenskoga etničkog teritorija prvo je naved~no mjelio
Brde. koje se spominje izmed" 1090 i IIOG kao trg, a u t rećem
838
decenij u X II. st. ka o grad uh'rden tidi nama; uskoro utim p ojav-
lju j e 5~ i grads ki sudac, 1123-24 izvor govori o SOO građa n a,
1170 spom inje sc o ndje gradanin, koji je rodom iz KQln a, jednoga
od centara grada nskog pokreta u Evropi. S obtirom na to, da III
Brcle bile u X II. i Xlll. st. najvažnij i grad u blizi ni današnjega
sl ov~n5k og teri torija uopće, da tamo o. ] ]SO postoji već pr.... a kov-
nica Il ovca. da sc II tc breške d~ nare (I. z\'. friutike) ugledalo
do kraja X III. st. najmanje tri naest kovn ica u Korui koj, sloven-
skoj Stajerskoj i Kranj skoj. kao i ugarski kra l j evi. da su oni u
"elikom broju pr unadeni u Slavoniji _ čin i se vrl o vjerojatnim .
(la su Brde bi le i tnačajna polazna ločk a za ra zvitak gradan -
stva na slovenskom teritoriju. U Ko ruškoj ~C spominju do kraja
X II st. osim nrda još samo čdiri trga (Vdikovcc. Dravogra d,
Celovec i Sent Vid). IL XIII. st. pet gradova (medu njima Bdjak.
Celovec i VeJikovec) i nekoliko nov ih trgova. a nekoliko ma nje
važni h naselja spom in ju sc prvi put ka o trgov i ili grad!>l'i jol
i II idućim stoljeći ma. U slove nskoj Sla j erskoj pojavljuje sc
prvi trg SJo\'enj gra dec potkraj XII. st., II X III. st. prvi se put
sp" minj u če tiri varoši. medu kojima su Maribo r (1209 kao trg i
12:'4 b o "aroš) i Ptuj. u iduća d"" stoljeća ~etiri nov e varoji
(med u njima Cdje. lS2S trg. a 1451 varo!). a osim njih spo minj e
sc u XIII . st. još sedam. lJ XIV. st, do;e!. a u XV. st. još nekoli ko
trgova. U Kranjskoj je postojanje gra dan skih n;,seolJi na doka-
zano za treći deceni j XIII. st., a kasniji izvori iz tog 510ljcća
govol'e !> pet l'aro;; {medu njima su Ka mnik, K-ranj i L julJJjana l
i osalO trgova. T eritorij današ nj e L jubljane nije bio poslije pro-
past i rimske Emone krajem VI. st. nikad nenaseljen. !to dokazuj ll
arheo loški na lazi; u pisa nim iZl'orima Ljublja na se SI)ominje prvi
put l i H njemačk im ime nom La ibach a zatim drugi put Il~6 slo-
ve llskim imenom L llwigana. ali ne jnš ka o naselj~ gradana.
O postojanju Ljubljane ka o utvrdcne va ro!i govori
ispral'a it 1243. ali prema natpisima na novc u molc: se pret-
pOMaviti. da je " aroš postojala već d"a decenija prij e. Utvrde n ~
varoi bila je sas tavljena od tri dijela. koja su dijelile zidine,
iak o je to bila samo j ~d na va roška opći na: .. Meslo .. i ,.T rg«
(kasnije .Stari t rg«) ispod bre!uljka . gdje stoj i ,.grad .... na desn oj
olJali L j ubl janice. i _Novi trg« na lijevoj obali rijeke; sva t ri di·
jela grada ]>Ostoje naj kas nije II prvom d eceniju XIV. slo! j eća .
839
 TASU. xcvn

Kasnije ~e granke utvrdenog grada m SlI pom icale. U X IV. 51.

usniva sc jedna varoš (Novo Mesto 1365). u X IV. -XV. 5t. ta-
kod er "cći broj trgova. U doba prvih tursk ih p rovala u drugoj
polovini XV. sl. $est ma lih Irgova podignUlO je iz vojnički l, raz-
loga na gradove (g rade sc zidi ne; naselj e sc ponekad prenosi na
stra ldki zgodniju ločku u blizini; dopu!la sc slobodno doselja -
vanje seljačkog 5Ianovni!lva. da se ojača ohra na). II Goričkoj
grofoviji nije ni Go ri ca, jed ina gradanska znatnija naseobina, bila -•
rimskoga ili roma nskog porijekla. Ona $e prvi put spomi nje 1001
ka o slovens ko selo. 12 10 kao trg, 1329 kao utv rd en trg, a 1398
naziva sc gradom; najuglednije gradanske porodice bile $U u
Srednjem vijeku prctc!no njema čke. Uglavnom su gradanske
naseobi ne u slovenskim zemljama nastale najviše II XIJ I., manjc
u X IV., a samo neke' i u XV. stoljeću. T ime je proces njihova
osnivanja dO"rien; u idućim je stoljećima broj trgova. koji sc
nanovo spominju. manji ud broja onih. koji su osnovani II
Srednjem vijeku. il koji propadaju ili sc ka snije spom inju ka o
sela.
Gotovo svi Stl gradovi naslali na mjestima, koja se već prije
spominju kao sjedi!la župnika i samostana, kao .gradovi~.
sela i sl. Rawmljivo je, da sc gradan i kao predstal'uici razmjene
rohe nastanjuju \I već naseljenim i važnijim mjestima. Ipak treba
konst;ltirati, da je samo nekoliko manje važ nih Irgova, i to ponaj-
v i~e' u kasni je doba, nastalo na taj n;lčin, !Io je selo dobilo ntJ.1.iv
trga, tJ. prije podredeni seljaci postali slobodni _burgeri.. (tto tad a
wači stano,"nike i grada i t rga). Kod važnijih gradova karakte ri-
stično je, da se oni ne podau na mj estu sa me prijašnje naseobine.
nego do nje. T akode r je kara kteris tično, da se župne crb'e gra-
dova na laze \I početku obično izvan grad skih zidina. Osi m na-
selja po gradskom prav u postoje i I'lastelinska naselja, koja Jje-
l omično obuhvataju čak i jedan dio teri torija izmedu gradskih
zid ina. Upadlji" a je či njenica, da 5e varoške kuće grade po pl anu
u uski m ulicama, koje sc sve saSIaju na varoškom trgu. Vidi sc.
da je plan bio izrade n za potrebe nasel ja, koja žive od razmjene
robe. Planovi gradskih naselja nalikuju jed;ln na drugi, ali sc
razlikuju od planOl'a seoski h naselja. Iz položaja gradova mole
sc nesumnjivo ull'rdili, da jc mjesto naselja bilo izabrano iz stra-
teških razloga (na otocima, u okukama rijeka, UT, brdo i rijeku),

840
 T A BU e
,
što jc za n~ seobinu tog>! dob;'! ograđenu zidinama sasvim ra~.u.
mljivo. Veći n a gradova nalazi sc pod no utvrdt:nog zamka. Grado-
vimJ je kao naseljima, koja five od razmjene rube. bila u ta(iJnje
..,.ijeme dakako ]>otrdma zastit .. i za to su s<: oslanjali na ut vrd e:
osim to{:"a je feudaJae time. što je izabrao mjesto za svoj uh'rdeni
grad. htio ujed no kontrolirati onc hic komun ika eijt. kojt je upo-
trebljavao gradan in za tral'sport robe. Ipak $U varoš i za mak
jedno drugon,e lud i. Zum .. \: je feudalno utvl"l1 cuj e. a ":lTO, na-
sel je trgo"Jcn i obrtnika. Ni poslije. kad su gradovi dobil i svoju
autonomiju. nije za ma k I)odv rgnut grad u. "et gradskom
{;"ospodaru.
Osno'-n;l je činjenica. da je grad naseob ina obrtnika i trgo-
vaca. inu pOI .-rdu ju izvori vec: za prvo dob a njih ova postojanj a.
Varošani uživaju u obrtu i trguvi ni ,neka monopoln;! prava. Pri
o~nivanju s,'u kc gradamke naseobine podijeljeno joj je pravo na
j tdan ili dva saj ma sedmično, koj ; se odrIa"aju samo u građa n ­
ski m naseobinama. Svaka se varo; bori, da dobije pra,·o orlda-
"anja godii nji], saj mova. kuj i St da kako pon tkad oba\"ljaju i tl
selima. Privilegiji određuju. da sa ,' promd cestama prolazi oba·
vez"" kroz gradov e : tamo sc s.. kuplja trošari na. a II prvo se doba
kuje; no\'ac. Ohrt ; trgovina ni su od početka jedino zan:manje

, "arošana; on i lično Jlosjtduj u nj ive i vinograde izvan varo;i. a

.-aror-ke općine ~ajedn ičk e pašnjake i ;ume jtdnako kao i seoske
općine . G rađanske naseobine ipak St ekonomski razlikuju od
I seos ki l, (os im molda manjih lrgov a) po tome, Ato su njiho,'; sta-
novni ci prema zanim<lnju obrtni ci i lr govci, i za njih je I)ol jopri.
vredu samo sl'<>redan posao. ak o sc njome uop,;e bave.
U pra \'IlOm pogledu gradovi se razlikuju od trga jedino po
nazivu. Itk od X II I. sl. moraju biti gradovi utvrdeni zidinama,
a trgovi to mogu biti, aji ne moraju. Znač:::jn o je za sve gra·
danske naseobint da S" to n;utobine specijJI ne. građanske kl;l$e.
da su građani lično slobodni. da imaju svoje speci jal ne sudove i
Slika I~ Itunde H . l( o rhln lJ ana Iz I(rlln e Gore uprav" na čelu s posebnim sucem, da imaju svoj teritorij. koji
kod SkolJe Lo ke ( k r~1 X\ '. M. ) n ije uvijci; b io ograničen gradskim zidinama i da za taj teritorij
vrijedt varo~k i suduvi i ,'aro'ka upra"a. S"aKa "aroš (ili Irg) je
podlofna svomt grad skom gospoda ru. Svaki gradski gospodar
fa vorizira svoju varo!, na primjte Ande cbs-Me ranci Kamnik,
Spanhcimovti Ljubljanu, 8 abcnbergovci Maribor, b'Tofo"i Go-

841
 ,
rički Go r icu i Pazin. grofuvi Celjski Celje. I.lorbc izmedu ]J()jc~
dinih fcudalaca za prev];IS! II slo,'cn.~kjlll zemljama ima le su lraj"u
posljed icu po tome , šio su za stoljeĆ .. odluč ivale o "dnOM; i ne-
valnosti pojedinih grado\-a. Nije bija slubjnom pojava. da su se
naj"aln iji gradovi nalaz ili potkraj Srednjeg vijeka \I rukama
pokrajinskih knew,-a, a ria sc gradov; II rukama drugih , većinom
crkvenih gospodara. samo izu>.etno razvij;lju.
Imena prvih gradana. koji se spominju II do kumentima i koji
su dakako samo makn din tadašnjih st:lnovnika II gradovima. ve-
ćinom su tuda. osob it ... njernačk .. , JIa je razumljivo. da su l' TVi
~Tadski obrtnici i hgovci došli većinom iz. i1l(lzernst"a. Druk či j e je
s trgo"ima, koji su naSlali od sda. No odmah po osniv<Lnju g ra -
danskih na seobina pojnvljuje sc kod feudalaca ten dencija, dn
sprij<:če svoje kmetove, slovens ke sci j.tke, da sc nastane u »no-
voosnovanim grado"imao<, Ta horba traje stoljeća. i uglavnom je
prcv!:. dh-ao princip, da feudalac ima prave, tražiti [>Ovratak svog
sdjaka iz grada \I roku od godine dana. Ako to ur.ldi, morao je
sdjak napustili grad u roku od d"ije sedm in:. u protivnom je
seljaka morala "ratiti feudalcu gradsb uprava, Poslije godine
da na tn je pravo gos!,oo'lra zastari"alu. ; neslo bod n i je sdjak
mog-au ustali II grad u prema pozn~lom principu, "g r.. dski uzduh
sh-ara slobodu_. Ponekad bi feuda1ci lM)sligli Ul sebe zgod nije
u'jetc. tako ,b sc seljak J1lorao predali I\jima u ruke i d .. za~tarje­
lost i nije uop~e bilo_ U doba tu rskih provala. kad je bilo tt inte-
resu vladara, da utvrdeni gradov; budu ho jači. dohili su nek i
gradovi pr ivi legij. dn iling-u primati seljake bez ika kva ogran i-
čenja: seljaci su sc mogli doseljavati II neograničcnu broju. a
njihov prijašnji gospodar nije mogan ni u IIn'oj godini tražit;.
da sc vrate. Doseljeni tuđ inci i slove nski naseljenici stvarali ~"
nacionalitet grada. Mofe sc reć i. da je "ceina stanovnika i većih
grado" .. bila slovenska. al i u pisanim dokumentima i djelomično
u javnom životu uputrehlj""ao sc \lIdi. nj em ački jezik.
E konOlllski napredak. ko.i i je od po~elb XI!. st u \tnutrašnjn-
sti omog-ut io osnivanje gradanskih naseob ina. obuhvatio je i gra-
dove uz mor..ku obalu. Kak o za unutra;njo$t, tako ni za te gra-
dove nije 1Itvrdeno, koliko je obrt II to doba postao tehnički sa-
vršeniji, Poznatije je u napređenje trgov ine; ekonomski napredak
u sjevernim krajevima bio je razlogom , ria su i ti gradovi počeli
-842
-
s n jim;l mij e nja ti svoje proin'ode. vino. ulje itd. Po raz Sur:l.c~.n u
i Neretlj a na omogućio je pomorski pri j evoz robe i nuroda. naro -
čito hodočasnika . U svim krajevima nisu zbog ekonomskih J"'O -
mjena nastali novi gnldovi. već j c II s tarim gradovim a počela
borba la ,-eću političku samostalnost po UlO T U na tal ij ansku
komunu. U toj borbi is t iče se pitanje gradskog ustava, a tijek
horbe usko je pove7,;m s po l i t ičkom p(>I'ijdću Is tre i Trsta. Na zi,'
komu na najprije se spom inje u T rs tu 1139. U druguj polovini
'X II. d. pojavljuje sc komuna i II istarskim gradovima . Njihovi
izabra ni funkcionari su ko nzuli. od kojih nek i predstavljaju
upravnu. a drugi smbk" vlast. K<l snije je najviSi funkcionar
knmu ne potestas (najt)r ije u Kopru I IS6). koji je IM) uzo ru na
Italiju često ludinac, Postoji n .. poslje tku Veliko vijeće, u kome
su zastupani članoI'; vladajuće klase, obično sl'i pa triciJi. a narud na
~kup!tina nema veliko zn .. čenje. Komuna ,"odi borbu protiv I"kal.
,
nog gospodara. koji je prije pokušavao ili usp io da ih pudvrgne
sl'ojoj vlasti. Ta je borha obuhl'al ila i slovenske seos ke o pćine.
Ona traje d o XV. st i sl' r~ .. va sc oslnl>udenjem jedno" dijela
Ist re od vlasti feuclalaca. Tež" je bila borha prolil' istarskog
m:"'kgrofa, t. j. a kvilejskog pa trijarh .. ,:t u T rslu prot;v tam<l~njc~
bis kut).. , koji je \lživ~I O grofovska prava, i I,mti\' Mlebna_
Pos lije poraza Arapa i l'\e relljana počinje Ml eta čka republika
w:/; u prvoj polol'ini X . sl. ugrobl'a ti g radove islre. i w borba
vik ne prestaje. lstauki markg rofovi nisu S~ mnogu int eresirali
za tu opasnost, i to je bio vjerojat nu i neposredni razlog. šIo su
se stvurile istanke konHIne u X II . SI. u tdnji %a sa\lloobrano\ll.
U borbama od X. do sredine X II I. ~ t olje~a (glavni eiJj mletačk e
ekspanzije je grad Ko par. kako dokazuju dokumenti iz 932. 9ii
i lI U) Mld'a ni $ 1\ uopće bili j ači i za lo su p<)stiu\'ali mirovne
UI'jete, koji su bili pO"oljni za nj ih. na pr. godišnj~ tribulc. imuni-
tet mletačkih zemlji!ta u Istr:. trgova č ke privilegije Ila kopnu i na
morll. obećanje neutraliteta ili ratne I)omoći u slučaju rat,, _ obe-
ćanje vjernosti (fide1itas) i sl.. ali se još ni kako ne može govoriti
o pr.. voj podredenosti ista rs kih gradova Mlet a čkoj republici _ U
XIII. st. pokubvali su akvilej ski pat ri jarsi da kao tl\arltgrofovi
unilte prije stečenu aotonomiju ista rskih gradova. Oni su ležili za ,
tim, da tim graduvi nw na metnu svoje gastaldc. svoje potestale
i radi toga vodili s gntdovima borbc, koje su sc obično S\'r;avale
843
komr.romisom. Proliv tolikog broja neprijatelja istanki gradovi
nU:đusubno neslofIli ni su se mogli obraniti. U godinama r2Gi-91
I.redali su se za padni istarski g rad ovi od Kopra do Rovinja (it-
medu ostalih Kupar i h ola 12i9. Pi ran 1283) Mletačkoj republici.
koja im jc otad postavljala svoje potatate. a mogla je u nj ima
d ržali i s"oju vojsku. T ime je autonomija istarski h grado"a bila
vrlo ogra n iče na. Poslije propasti svjetovne "lasti akv ilejskih pa-
trijarha prdao je i grad Milje i ~t a l a patrijarhova Istra pod
\'last Venecije. Olad je cijela ~ markgrofo,·ija. is tra bila pod mle_
tatkom vlašću. Autonomiju komuna og ran iča" a mletački pote-
stu ili comes. koji je obično nek i mletački plem ić. Pob une protiv
mletačke vlasti (na primjer u Kop ru 1318) ne uspijevaju. a poslije
n jih Mld:ani jo! viie skučuju gradsku autonomiju _
Drukčiji je bio tijek događaja u T rstu. gdje je od 918 imao
grorov$ku vlast tamošn j i bisku p. Time sc povijr.st Trsta odijelila
od povijesti ostale Ist re. pa jc to polazna točk a trUanskog parli-
kubr i7.ma. Tr.ćansb komuna dobila je od biskupa - prema izvo-
rima. ~bog lljcgovih fina ncij~kih poteškoća - 1~53 i iroku aut ono-
miju s nižom sudskom vlašću , God. 1295 dobila je još i više kri -
vično $IHlstv(J, tako da ~u biskupu osiala samo još manja prava:
ubiranje Iro;arine. kovalJjc novca. desetina i feudi. Najviša je
\'la$1 bila II rukama komune. koju zaSlupaju gradski palriciji. II
pokušaji bis kupa. da II XIV. ~t. opel dobije s\"ojll nekad"šnju
vlast. oslali su bezuspješni. Ali i T rstIl je ~aprijel ila opasnost od
Venecije. M~dlltim. orl S\'oga prvog po ra za 120~ pa sve do 1369
Trst nije hio nikad zavisniji od Venecije, nego šIo su bili is ta rski
grado,.i do sredine XJ11 . s t oljeća . Ipak sc za tih stol jeta poj a čalo
nezadovoljstvo T rsta proli\' Venecije lol iko. d" mu se i ta m<lla
za\'isnost tinila nepodnošlj ivom. Godine 1368 buknuo j e izmedu
njih rat. u kome su se T rU an; pokorili ča k i H absburgovcima pod
,·rlo ncp(wolj nim u,·jetima. ali im ni to nije pomoglo. pa su sc na
kraju morali I,redati Ve neciji pod jednak im uvjctima ka o prije
ostali istarski gradovi. No već poslije deset godina T rst je iskori-
stio nepovoljn i [>OJiti čki polobj Venecije i oslobodio sc oci nje-
l.ine vlasli 1380·81 (mir u Chioggi). Trst je najprije pod v!a šću
<lkvi1ejskog patrijarha. ali vcć 1382 zallze<) ga je Hugo Dcvinski
s austrijskom vojskom. Aust rijska stranka nadjačala je akvitcj-
Skli, i Trst prizna je otad aust rijsku vlast. O dlučujući fa L-to r bila
844
jc u lome nada. da će uživati l.a ~lit ll od Venec ije i razvili t rgo -
vinu sa zal eđem. Osi m loga je habsburški vojvoda obećao gradu
veću au1onomiju, nego što Sll je imali mletački gradov i : njego,'u
vlaSI predstav lja jedino gradski ka peta n, voj"od i pripldl polo-
vina nov čanih kazni. godi šnj i [>Orez i t ro~aril\a. a u svemu ostalom
je gradsk i statut ostao neokrnjen.
5, Pr ivredni i prav ni položaj gradova i !;radansh'a. - Gra-
do"; i grada nstvo u slove nskim pokrajinama htjel i Sli pri-
mijeniti srednjovjekovni pri ncip. da obrt i trgo,·ina budu ograni-
če"i na gradove i grad a ne. da to bude njihov monopol. i oni ~u S~
u tom .mis iu boril i proli,' p1emsh·a. kuje je htjelo trgovati pro-
itvodima sa svojih vlastelinstanI. kao i ]lm!iv crkvc (n~1 pr. pro-
t iv tupnika. koji su ddaE go.<tionice). a prije s veg~t proli\' kOle -
to,·a. koji ~u bili podložni crkvenim ill svjetovnim felld:ll ci mn i ha -
viJi se obrtom i trgovrnom. U to j horhi protiv obrta i tr~Q"in c sc-
Jjitka !;T<lđalli su postigli razmj erno male uspjehe. U obrtu 5<' " Ivr -
dilo n a čelo. d" je obrt znbranjen (s nekim izuzecima) n:1 područj"
jeelne mil ic (o ko i.5 km) oko "e ći h gradova i 1'0 milje "ko manjih
grado,,:, i trg",'a , S\'osko stanol'ništl''' podmirivair, je "e\' iml sv,o.
jih Jlotreha u obrtničkim proizvodima vlastitom p"odu\,(ijol11 ili
proizvodima profcsionnlnih obrtnik n sa sela: II nekinI Illuni ~ ]>J"d -
nim krajevima postoj"l~ je i obrtnička pro<iukc:ja II širem opse-
gu. k('j:, je poslije lra7.ila sebi 'rži§te IOI'barenjenJ . .Još ogorče ·
nija je Lila bOI·ba gradov;: proti\" tr~"O"ine seljaka." koj oj gO"ore
historijski ;%vori iz XIV. do XVIII . st oljeća. Ipak ~n ti gr<ld o\' i.
na pr. u Kra njskoj. posli;li samo to. da je seljacima bil n 7.abra-
lijeno trgovanje tudom (t. Z". mletačkom) robom , da im je bila
7.ab ranjena tranzitna trgovina (t. j. preno;enje robe iz jed ne u
dru!,1I susjednu pokrajinu. il ne samo iz Kra njske il i u K ra nj sku' .
da su po selima bili zabranjeni sedmič n i sajmo\'i (nek i t O/liklj i
sajmovi su bili dopuš teni) i da su hile zabranjene proda vaOnice.
U gran icama t ih ogranicenja bilo je joj uvijek dovoljno mogut.
nosti, da sel jaci trguju, i oni su se t im mogIIćnostima siuiili pri je
svega u neplodnim kra!kim krajevima, koji su IL tim ~tol jecima
'-ivjeli ponaj"i!;e od tra ns[>Orla i trgovine. I zbog trgovanja i obrt-
ni č kog rada seljačkog stanovništva gradov; su sc u slovensi;im po.
845
 kraji llama. lIaro/, ilO II kraškim krojl" ... m. a, raz,·ili manJe nego u
m nogim drugim pohajin;lma tada~nje Evro pe.
Medu gradskim stanovništvom ima mnogo viSe obrtnika negoli
trgo.',' aca. Zast,.,pani su s... i obrti, koji su postojali u ma njim gra-
dOV ima tadašnJe El"rope: o ni proiz ... ode ligi av nom za lo kalno trli_
šte.. i im~ samo. nekol! ko primjera, da poneki zanat II nekom "radu
prolz ... odl za šire tržl!I~. Ceho"i, t. j. autonomne organizacije. u
koje su o brtn ici bili duf ni da se učl a njuju , da bi stekli pra ... o
obavljanja odrede nog z~ mata u gradu. pojlH'ljuj u sc u Koruškoj
već u pn'oj polo"ini XIV. st., u Ljubljani pr ... i put u drugoj 1)01 0 -
"mi toga stoljeća. u XV st. ima ih ... eć vi~c, ali vec;'la obrtnika
po gradovima nije još u to doba organi7.irana u cehove. Staluti
cchova pokazuju obiljdja. koja poznajemo iz dl'ugih cvropski h
graoova: traži sc odrede no "rijeme učenja , ponek;,d majstorski
rad , zabranjuje se medusobn<l konkurencija (kritiziranj e proizvoda
svojih drugova. premamlji",mjc pomoć n ika. da" anje u , ad ne-
kom drugom osim svome pomocnik-u). Cehovi su u isto .-rijeme i
društve ne i vjerske organi~acijc. a I)onckad $U sc razvili iz crkve-
nih br::ttodtin;l: da kako. ceh se ran'ija iz crkvene bratovštine le I.
onda. kaJ pripada njt: cehu postaje uvjet l,a obavljanje zanat; •.
o čemu je mogla odlučiti samo svjetovna. a ne crkvena vlast Pri-
IIIjcr mai<.simiranj<l. broj il !)on1oćnib poznat je iz njemačkog di-
jela Koruš ke. a iste odlukc nema" drugiIlI stat utimil, "jcrojatl1o
zbog loga što nije bila potreb na. Za SIHJri razvitak cehova ka rak-
ter ističn a j e činjenica. dil tada jOb ni j e postojao numenu e1 a usus,
koji d rugdje već sufuje hroj budućih majstora na sinove i zetove
obrtnika. a s... e dn!ge pomoćnike pretvara u do7.ivotne n a dničare.
Obrtnici traže, da svoje proizvode mogu produ,'ati jedino oni
sami i da njima ne mogu trgovali trgovci; za LjubljilT1u odreduj e
pri vilegij od l 5 1S, (la ljubljanski trgovci ne mogli pl"Odavati tu tt e
proizvode. ako iste proiz"orle izr.. duju i domać i obrtnici. MOj:" Uć­
nos ti djelovanja trgovca bile su ionako veoma ograničene, osobito
zbog toga, $to je za lIrctt enjl" tad a;;nje trgovinc karakterističan
sepa ratizam pojedinih gra(luva. PIItovi su nn kopnu hili II takvu
stanju. da je robu redovno prenosila man'a, a promet kol ima bi-
j a,e izuzetak. Na cestama i mostovim<l. skupljana je trošarina i
most a rina. koj e .\11 u pri ncip u bile zemaljs ko-kodevski regal. II U
prahi su više pUla bile ust upljene drugima: gradovi su se boril i.
846
da nj ihovi gradani budu oslobodeni od toga. P ropis. da sc promei
m\l~e obavl~ a ti .~amo ))(. orlredenim putovi ma, a da su drugi pu-
to V! 'Ilaprot. ... zabra njen i. ima" je namjeru spriječiti Ja promet
n~ milIloide pl<lćanje Iro/;a,-iue, il Optl je služio in teresima pojedi_
nih gradova, koji su hljeli usmjeriti promet preko svoji], tdiha:
zbog toga srednjovjekovni pron,etni putovi ne nastaju samo pod
utjecajem gcoS"rafskih faktora. i to pribl ižno onih istih. koji su
kasnije od lu č i ... ali pri gradenju cesta i fdjeznica. "eć i pod ulje-
cajem faktor<l politike gradm'a i nji hovi h gradskih gOS:podara. ko j i
nisu bez valnosti za h udući r;lz"itak gradova. Na jpoznat ija je
borha Trsta, koji j e od XIV. sl. htio promet i~medu K ranj~ke i
!stre usmjeri t i J)re ko s... oga lcmlji.:<ta. ali II borbi s Ko r rom i Ve-
necijom. njegovom za~titnic01l1, nije uspio. Grado"i pa k postižu
jo. v«e privileg ije. T ako inozemni trgovci, koji 5u sn s" ojom
rohom dolazili il Ital ije u Ljubljanu. moraju od ],liO.'! nudit i s... oju
robu na ljubljanskom trgu i mogu je nositi da lje tek onda , ako JI'
po!lije šest stomica ne proda ju trgovcima i1, h"bsbur;kih I("ra dov"
(ISli l;lj je rok snižen na tri da na). Postoji lnkuder pri vi lclrij.
dil tranzitna trgovina preko neko; grnda nije unpće dopušt~na
(tako inozcmni trgovci hrvatskim ,krmom i k01-an,,, IlO privikgijll
od ]~]3 smiju tu rohu kupova ti salllo u Ljubljani, a ne smiju ići
])0 nJ" u Hn'atsku}, Odnos; iw,edu dom:, ćih i .s tranih~ trgo"aca
(~strani trgo"ei, su punckad oni iz drugih država. a ntkad iz dru-
gi h gr .. dova uopće) uredeni SI! tako. da tudi nei smiju prodavali
i kupo"ati rohu sa mo na ,·eliko. i to obično samo od slann,'nika
grad a, tako da im ne nwgu konkurirati: ta ograničenja " rij ed('
daka ko u j oš oštrijem oblik" na pr. Z~, ljubljanske trgov ce, koji
su po privilegiju od ]~I S smjeli dolaziti u Vw('c iju. Sva la o,t:ra-
ničenja ne vrijede djelomično Zl: go<li~nje saj move. na kojima je
trgov<lnje bil(, slobodnije.
Svi ti privilegiji i OGraničenja nast adoše ugla,.nOln na inicija-
li,'" samih rrariova. a S"radski g05podari, osobito knel,o" i, koji su
imali interts" da gradovi nap redu j u. davali su im te privilegije i
o~r<lničenj,1. Ipak habsbudk::t t)o!itika već u XI V. st . 1'0kazllje
izrazitu tendenciju. dll usmjeri promet na sje,'er preko Maribora
i Graza do Beča u interesu Beča i da s pr iječi direkt ne "('ze slo-
veuskih pokriljin<l ~ Ugarskom i Hrvatskom. Za mletač k u politiku
pre",a Ist ri i Trslu nijt kalakteristil'no salll O to. što mk"\ački
84;
 TAIIJ...o. CI

trgovci" podredenim istarskim gradovima imaju ista prava kao

i stanovnici tih graoova. šio ne vrijedi recipročno i 7.a stanovnike
ti h gradova. kad dodu u Ml ctke, vcć je još karakterističnije. ka ko
jc MIctačka ,rcl'uhlika uredil .. plovidbu po Jadr .. nsko'n moru: ,
sl'aka lada. koja plovi J adra nskim morem. mora najprije da Ilri-
stane u Vc:necij ;, JIa ako to nije mle tačka lada, mOTa platiti ea·
rinu. ponud iti rohu na prodaju po utvrdenim cijenama" i sa mn ob

G"7:,taA"'n,
~·,·
ako robu u Venec iji ne proda, može je voz;t; u druga pristana!a :
lako je zamisliti. ~ kakvim su ~e osjcćajima Tršćani morali poko-
.Id
ravati toj na rc.lbi .
l uza sve ic prepreke dola7,; iz ltalije i s mora na sjever ~ mle ­
Lačka roba .. (t. j, kolonijalna roba - južna "itla. južno voće i so).
""",,
,1t1o('.t1
iz Kranjske i Koru~ke prcvo~c trgovci k moru ždjczo. a i% Hrval -
L.,,<l.1
ske uvoze stoku" kože. kn nn, mcd ... osak. bakar"i iZI'oze tu rob u
"Hl'nl
djelomično II Ital iju. T a je trgovina .Iakako samo djelom ičnt,
u rukama gradskib trgnvaca (I'ri ''! svega ona kolonijal nom ro-
p.'h>.
bom . luksuzno", tekstilnom t a!ijan~kom i drugom robom. glavni
dio lrS'{)vine željezom. dio t1'1;",,;ne v'n(,m).
GraJovi , koji ~u u perspektil'i bU(luteg ra~"oja bili vcoma va -
-
tm·lI·

žni. bili su, naravno. z:, kasn ije pojmove r:,zmjcrno mali, illi sc ne ~H r·

I razlikuju od vcćine grado"a tada;nje EvrOI)e. Stanovništvo Lju-

bl jane cijeni 5e na IKlČctku XVI[. st. na 7.000 lj udi. a na kraju
XY. sL nijc zacijelo taj broj .bio mnogu manj i. Maribor. Ptuj i
'O d,IU

. ,
""
\UJ.
Radgona nisu tada imali ni ~_OOO stanovnika. a veti na drugih ri',~,
gradova bijaše jo; manja. ali nisu bili znatno manji nego mnoli S w'J;
od njih II X IX, sl. Trst i neki gradovi u rstri bili su možda ne -
što "eti, ali sc i najviše procjenc stanovništva T rsta \I Sred!ljcll1 ""'
~J'
";jeh, i do XV III . st. uvijek hecu ispod broja od 10.000 $lanoV-
nika. Srednjovjckovni razvit"k gradova dovršen je uglavnom u
",,-
l.,,", .
X V. sl.: II idutim stoljeći ma gradovi se malo razvijaju ili sc uop<'e
ne ra~vijaju, Ni njihov vanjski oblik sc ne mijenja (zidovi s k,, -
lama. tijesno stisnUle kuce. dominantan poloi.aj trga i gla .." e
crkve. slabe higijenske prilike, velika opasnost od pobra u dJelo-
mično još drvcne igrade).
S.. i stant'll'nici gradol'a nisu bili gradani. Izdvajali su se pk-
mici i svećenici. zatim pojedine slobodne kuce. pa čak i čitavi di-
jelovi obzidanih gradova, koji 5U potpadali pod ru1iči t c fcudakc.
Ali gradska vlast prelui i preko gradskih zidina. G radani vode

848

-
T"'~l..~ eli

!csto k~ borb~ oko pitanja. u kojem ops~gu ti n~bradani i nji hova

Uurulalrua slr.nlC I I111nskol rukopl u IZ "' r anja 1141(1)
lemljišta potpadaju pod gradsko 1tJ(l.5tvO i up ravu i koliko moraju
ispun javati gradske porezne i voj ne obaveze, pa tako postižu, na
p rjmj~r. da je u gradovima z.tu ranjeno oporu kom ostavljati ne-
kretn ine crkl·i. Ni ivi ostali stanov nici gradol'a, koji !u podredeni
grads kim vlastima. nisu bili gradani. Cini u'. da su zemljišni po-
sjed u gradu i samostalno obavljanje obrta ili trgovine odluču ­
jući faktori , koji dijel e gradanina od obič nog stanov n ika grada.
Za gradane ka o drui tv enu klasu . osim njihova sudjelovanja u pri _
vredi. ka rakteristi čno je j to , Ilo su lieno slobodni, ilo i oni i nji-
hova gradska zemlj i!ta potpadaju pod naročito gradsko sudsh'o
i upravu , ilto pJaćaju porez preko gradskih samoupravnih organa
i Ito vrie svoje vojne obavetc. koje sc prije svega sastoje u od r-
tavanju i obrani grads kih zidina. Kjihov zeml jišni posjed mogao
je biti II nasljednom 1.akupu po gradskom pravu (uz plaćanje ma -
log podavanja) ili čis to gradanska svojina. Po gr~dovima u 7.a·
ledu Jadranskog mora pojavljuju sc samo u X I V. 51. pojedine
l'a1ricijske porodice. koje pripadaju gradan.st ... u. a opet uživaju
ista prava kao i piern ici.
U početku stoje jedan p.ema drugome općina gr adana (do-
nekle slična seljačkoj općini) i grads ki sudac, koga postavlj« go_
spodar grada. S vremcno m su grado"i izvojevali d ... a \"ažna pra ... a :
biranje gradskog SUC'I i biranje grads kog vijeća, koje stoji izmedu
suca j opći n e (u nekim primjerima već na -početku X IV. st.. \"e6
g radol·i u drugoj polovini X I V. st.. a gotovo svuda u XV . Sl. ).
Time je stvorena Ullra',Ja i sudska autonomija. koja obllhvaća \J
mnogim gradovima čak i krvno sudstvo; njezin je najvi!i funkti -
ona. gradski sudac. a U1. nje/:a II nekim gradovima (Celje 14 55.
Ljubljana 150~ ) i gradski župan. U ve~i sa socijalnom diferenci-
jacijom pojavljuje 5(' \J gradovima; tefnja. da sc širem gradan-
stvu oduzm~ svaki \lt jeca; na grad sku autonomnu up ra vu: tako sc
u Ljubljl\l"li od zaj ednice gradana razlikuje uža ~općina • . još uže
_va njsk o vijete_. i na j uže .. unutrašnje I' ijeee_; širc korporacije
ne biraju uže. već imaju samo pravo da iz njih opowvu udreden
broj članova. il užc korporacije pozivaju :tatim na mjesta opozva-
nih druge čla nuve u svoj u sredinu (mu ta cija).
Osnivanj e gradskih naselja II Xlll. st. vrši sc jo; usmeno I,c z
(Iodjeljivanja pisanih privilegija. Iz kasnijih stoljcćl' sačuvano je

'<9
 mnogo p i~anjh pri\·ilegija . koji odreduju pravni polnfaj gradskih
naselja i njihovih $la novl)ika. T i I)rivilcgiji navode njihova prava
neki put fragmen tarno. a ponekad po ta nj e (n ajol"im ije jc ptuj-
sko gradsko pravo od 13iG), ali jO! livijek ima dosta I, ram ina .
ta ko da g radski s uđovi i grads ka vijeća (Iveli ke odluči-' ahu 1'''
usm enom običajnom pravu. NajveCi gradovi imali S1J vet na kraju
XV. st. s\'ojc vije(:n;ce i pisare, ali jo! uvijek ne ])Ostoji sred en a
administ ra ci j Ol sa sudskim zapisnicima. I)oreznim kn jigama i I. d.:
ad minimracija jc ograničena na čU" anje pril'ilc!{ija i izdavanje
dokumenata.
Polobj Trs t.. ; istarskih l,'Tadova bio je nešto drukčiji . Gra -
dov i ne sačinjavaju lU oaze usred vlastclinstav a, vct im jc Illl(].
vrgnuto široku zcmljiSte s brojnim selima. gdjc su seljaci (koloni
i slobodni selj aci) bili zavisni od njih. a nt od feudalaea . Osim
loga. diftrcncija ci ja g radskog slanovni!h'a da lje jt uznap redo·
vala i o pra v n imoblitima. Postoji rulika izmedu pltmića (nobil; )
o većim gradul' ima ili gradana (c itIad ini ) u manjim gradovima i
naroda (po po lani ); 5"a je vlast u rukama koq>oracija. lIil koje na -
rod !lcma nikakva utjecaja. iako je vjerojatno. da su neki poli -
tički pokre ti ,j IOJ'ad"vima imali I\J s,· rlaJ. Dakako. uprav" zbo/-:, la-
";snosti sela od lih gracio va nisu sal110 trgovina i obrt (kao i ribar-
stvo. pomomvo. dob ivanje soli i I. d.) imali u njim a odlučujuću
w ogu. nego i zemlji~ n i posj ed. kuj i je takoder uhJ:Zlwao druJw enu
diferencijaciju. Pryi pisani stat\ll spomi nj e se u tim ~rado"ima
već tl X III . sl.. a iz XIV. st. s;,,;uvl,ni su već opširni j i dl,tuli . iz
kojih se yidi. d~. SIJ vd lada II gradovima sudili i upravljali 1>0
•
pisanom prayu ; pa i prva g ra dska knjiga pojavljuje sc vet ]>ot-
kraj XIII, sloljeć>!, Te gradske oligarhije sa syojim uredenjem
(Veli ku i Malu vijeće. kUr]><>raeije sud a ca i l. d. l I' obl.uju i jal:u
Idnju k polit ičkoj ~a m<>Sta!nosti !lego gradovi u slo,·cnsk om za -
ledu. i zbog tog ll se M] eta n; k .. " i Habsburg"vci trud ~ fIl. t u IC -
i nju uguie. M lečan i su vrhovnu upra l'u sva koga gra du p""jera-
"ali ~vo m c potC51>!tu iz redovil mleta čkih f'lcmib. a Jl absb uo -
g"YC' su u Trst u IJOslaylja l; svoga kapetana iz redoya feud a laei'.
Til11e je autonomija gr adova u lstri bila mn ogo "išc ogran i čena
ncgo l j Trstu , Soei jJ.lni ; pr~vn; poredak (razlib i7.m~d tl oligar-
hije i " .. ro<la u !tl'~d""in'" i podrellenih sela ~ većino", 5~o\'cnskog
sta nov n išl Ya ). n;j c da kako l)1"om ij cnjcn u objtm~ tim d rian ma
I
i
U gradovima toga lipa ydina stano"ni~tva je bila romanska . no
~ .. I:u\·ani spi~;, k Tršcana iz 1202 ka o i spominjanje Slayena i sb-
Yenski h krmih imena u Piranu XI II . sl. ; II Kopru XIV . sl. d o-
kazuju. d .. jc neki I>ostolak sta n,wnihya i u tim g radovima bio
slavens kug porijekla.
fi . Novat, kredi t, r udars tvo. - lj y('~i s raz" it kom grado,'"
veoma se ra.'irila i upolreba noyea. Šlu do kn u;u podati i1.
pis:mih dokumenata i pronađen i Ilovac. U dob a postalIka gradOVi!
(XiL-XIII. SL ) ]1T('Ylađ;vao jto brdki nov3C. " koji ~u se uglt- -
dale mnogI; kovnieto na ~Ioyens k om leritoriju, i lada jc za mnogt
novce odlučivalo na četo, da nova( vrijedi jedino ondje. gdje je
koyan. Naprotiv II XIV. j XV. st. javlja sc težnja za eentraJiz.. -
cijom i unif.ka eijom noyea. Habsbu rgo'"ti su na svome teritoriju
in ršili uni fika eiju. neke Su kO~'nice pres lale da rade . pr~tale Sll
ko"ak još samo bečki nO"ae (.. " inaT _). koji st nije upotreb ljavao
salllo u onu ma lo dijelova sioye nskog ttri lorija. kam" n ije b il a
doprla habsburšb vlasI. Mnogo manjt uspjeh;:,. nego na podru čj u
novca Habsburgo,'c; su imali na području jedin ie .. mjere i tcžine.
!(dje .ic lakutkr vladala yd ika ratnolikosI. Habsbllr~ki .i~ no""c
pos tajao sve slabiji: ,·Iadari iskorli ćuj u svoj novčam regal zat".
da obj a Ye. da taj n o","e ne vrijedi. i !amjenjuju ga d rugim . k od
kojega je procenal metala (s re bra) manji . i la polilik>! ima (n>! p ri-
mjer. u godi nama habsburških financijskih kriza I44S i 1460;.
s lične posljcciice kao i inflacija u doba papirnatog lloye ... U Sred-
njem vijeku je . bdič . (pfennig. dc narius) gO I""u jedini nO,"U l.
koji kola u sIOYenskim pokraj in am a. a taj ima najzad 1460 SIlIll O
j o; 0.1 8 g Hebra (u franačko doba 1,53 g): tek l j drugoj ]lolovini
XV. st. poj a vljuju se novi oblici nov ca.
Do ku ment i nain svjedoče. d .. sc uskoro ]>oslije postanka gra-
oO" a medu kreditorima. čak i medu kreditorima ylada r3. poj3' -
ljuju domaći grada n i. Uz njih sc \I pos ljednjim g~inama .XI.II .
SI. i u p rvoj polo"in i X I\'. st. pojavljuju i toska nsk, ba'Jkan. \ to -
liku ulo,nl igr3ju i 1.itlovi. kojih II g rado\'in,a ima vec u XIII. SL ..
ajoš vi,e II XIV, 5\olj~u. Njima je 'teoretski b~o zabranjl:' xu -
tovo svaki dru"i p",<ao. pa i trg·Ol' inll - ~ ust "UrJ se ba Yl' !lJome ;
kl'iicalJim<l j c ~aprotiv teon:t~ki bil o ~a hr:.mjen" pozajm lji\'an.ir.:
mJ\'ara na kamll1e ..<t" ~~ (iuisl;, m".: ]" il isra ti na nuličilc n,,-
85!

čine. Zidovi su koristi li i svjetovnim i crkvenim feudalcima, koj i-
ma jc bio potreban nO" ac, kao i vladarima. kojima su pl aćali na -
ročit porez. Oni su imali svoje posebne suce. Njihova je konku -
rencija bila mrska gradanima, tako da su gra dani na kraju XV
; u početku XV I. st. sakupili toliku svotu novca. da su njime vla-
daru nadomjes ti li iidovski porez, pa je kralj zbog toga pristao.
dOi istjera Zido"e iz Stajerske, Koruške i Kranjske. t tako su II
slovenskim pokrajinama Zidovi ostali samo još u Gorici. Trstu
i Preko murju. Sred njo,·j ekovni kreditori česio su u isto vrijeme
i mj enjači novca. Oni su na kredit pozajmljivali samo u jzm,et -
nim sillčajevima. a za zajmove su zalaga na pra,'a sakuplja n ja
trola rine i t. d . Kamate su bile veoma visoke (43}1' !t. čak i 86
i %' 1,), a sam 1'05010 bio je dosta opaSim i neobičan i za kreditora
; za dužnika,
Od ruda vaino je bilo kranj sko i koruško željezo, olovo. a II
njemačkom d ijelu srebro i zlato; pri ladOIJnjim proizvodnim uvje-
tim a unosna su bila i !diha, koja su kasnije izgubila svoju vri-
jednost. Rudarstvo je do X III. sl. bilo uglavnom spo redno zani _
manje seljačkog stanovništva (karakterističa n je izraz ~s! ovenska
peč~ ) ; državni regal , ako se teoretski uopte naglašuje, praktički se
ne provod i. U X II I. st. počinje preokret u tehnici dobivanja ie-
ljeza ("njemačke pcći~ ), koj i se u X IV. i XV. st. nastavlja. kad
su sc doselili talijanski rudari (~ talijanske peći «). Razvijaju I~
veta poduzeća. a kao njihov i vlasnici ili taloin i vjerovnici (t rgov -
ci, koji SJlabdijevaju rudnike nam~rnicama i za njih dobil'aju pro-
dukte) pojavljuju se gradski trbovei. U isto vrijeme počinje i te_
mal jski knez ;skorišći,· ati s"oj reg-al. Ruda rstvo pos:aje jedna od
polaznih točaka za razvoj kapitalizma II Sloveniji. ho sc dakako
u većem opsegu poknalo tek II XVI. st., osouito kad se oko 14 90
II Idr iji prona!la fiva i kad je idrij5ki rudnik postao jedno od
najvažnijih poduze.:a za razvoj kapitalil,ma XVI. st. u Evropi.
i . Po loiaj plelll5tva i postana k zemaljskih stalc:ia. -
Ik lasOl
feudalne gospode proživjela je od početka XI I. do XV. st. velike
promjene. U vezi s potrebama višeg plemstva. koje je do~lo u slo-
venske pokrajine većinom izvanOI. već se u Xl. st. okupila oko
plemića grupa dvorskih slufbenih i vojnih (familia). 5 pomoću
kojih su oni organizirali upravu na svojim posjedima i uredili
852
-
svoju privatnu feudalnI! voj sku. Plemići su primili u svoju služb u
i mnogo slovenskih neslobodnih i poluslobodnih km etova. Razu-
mije se, da svi ljudi, koje je zahutilo to dru!tveno uzdizanje,
nisu primili od svoje nove sredine samo njuin način života, vcć
su nau či l i i nje zin njemački jezik i veći n om se s njom l u tom e
pomalo izjednači li .
Kad sc rasp al o prid vorno gospodOIrstvo. podijelili su sc ti
službenici u dvij e grupe - m in iste rija!e i vitezove. Feud a lni go-
spodar dodijelio im je pojed ine komade svoga posjeda kao reud.
tako da su oni postali njegovi vu a li na vlasti tim vazalnirn po-
sjedima. M iniSLe r ijali su stekli p ritom i aktivno i pas iv no feudalno
pravo - mogli su dakle imati i svojih vaZOIla - a vitezov i su do-
bili samo pasivno feudalno pravo. U X I I. st. jol su jedni i drugi
jako ograničeni u svome pravu vlasniltva i nadležnosti suda. 2e-
nidba i naslj edstvo dopu!teni Sll sa mo izmed u mi'Jlisterijala i vit e-
zo"a istoga feudal nog gospod ara , a i u sudstvu im je nadlehn fe-
udalni sud njihova feudalnog gospodara. To nife plemstvo sači­
njavalo je temelj priv atne vojske velikih feudalaea. pa ih je na
velikim posjedima bilo razmjerno mnogo (na pr. samo na jed nom
posjedu u gornjem sliv u rijeke Savinje b il o ih je g. [HO oko 100).
U X li. st. redom je izumro velik broj porod ica visokoga plem-
Sl\'a. U istu doba priznatu je kao jedina karakteristika pripadanja
klasi feudalaca pravo na feud i nošenje oružja. Mi ·listerijali i vi_
te7.ov i počinju sc, b~z obzira na njihova ogran ičenja II imovin-
skom i porodičnom pravu, ubrajati II plemstvo uspr kos tome , što
su mali vitezovi živjeli samo II s kromnim utvrdenjima. pa ~a k i na
selu u većim kućama, i ito je osim navedenih pra va postojala samo
mala razlika izmed u njih i seljaka II na či nu iivHta. Pojedinačne
m inisterijainc porodice, naprotiv, veoma su proširile svoj zemlji-
šni posjed j uključile se !to,·ik u visoko plemstvo i tako popunile
prami nu. koja je nastala izumiranjem starih feudaln i~ poroftica.
Najupadljiviji primjer bili su gospoda Ptujska. koja su dostigla
vrhunac svoje moći u XIV. Jt., i grofovi TurjaJk i. koji su od XV.
sl. dalje bili najutjecajnija feudalna porodica u Kra njskoj. Ipa k
sc u red ,"zemaljske gospode. podigao samo malen broj m; nislr-
rijala , a veći nom su sa~injavali nife plemstvo zajed no s vile-
ZOVJma.
853
 I
S izgrad njom crkvell( org amzacije znatno su II to vflJerllC oja-
ca li i feudalni predstavuici crkve _ prelati. Broj župa sc dodu.:;e
nije mnugo I'("'ećao. otkako su bile urede ne u XII . st.: i da lje su
(ln ~ ostale razmjerno prostrane i malobrojne. Usavršila se, med u-
li m. " iša crkve na organiza cija . Sjeyuno orl Drave II Korui koj
nas!ala jc osim biskupije u Krk i joi i La"antinska biskupija 1128.
koja se prostirala i preko zapadne Sraj erske. V eći dio slovensko).!
terilorija ~jevemu od Drave potpadao je još uvijek neposredno
t'hd I1adbiskul.iju II Salzburgu . podijeljen II tri arhidakona!a. 51,,-
"enski dio Akvilejske I":trijar~ije (zemlja juino od D rave ) hi o
je sve do Jfcrlint~ XV. St. podreden neposredno patrijarhu i podi-
jeljen u scdam arhi dakonata. Al i kad je akvilcjsk i patrijarh II
pučetku XV. s\. pa!> pod 1'1 01.51 M l eta čke republi ke. pokušavao je
H absburgo"ac Fridri k ll!. isključiti ahilej!ki crkveni \Iljcea; iz
južnih hab sl>u r~kih pokrajina. U tomc je uspio samo djelomično.
1'",to jo:- utemeljena Ljubljanska biskupi j a. nastala je dodu!e sa-
mosIaiu" crkvclkl upravna jedinica u cenlru slovcnskog teritorija
( 1461 ). ali je ona obuhva tila ~am o malen dio akvilejskog područja .
Vaf-Ili kuhumi centri pojavili su sc \I benediktinskim. kartuzijan -
.• kim i nar"čil" ciste rcits kitn si"n,, ~\anil1la (m("<iu najvc6ma bili
S\I Slična 11,%. GOI'nji Gra.l 1140. Vetr;nj 11 42. 2i ča 1116. J llr-
kl ošler 1209, njemački vitdki red i7, istog vremena i t. d. ). U sre-
dini XIII , SI. počinju se P(I gradoyima osni"ati takode r samosta ni
minorita (f r.a njevao:-a ) i dominikan aca,
Od X II I. st, dalje imaju sl'e vile uspjeha nastojanja zemalj-
skoga knua. da pravnim i up r;w nim J>Ovuivanj cm spoj i \I čvric'e
jedinice pokrajine. koje ~u dotad bile podijeljene u velika. gotovo
samostalni! vlastelinstva. Zemaljski knez provodi svoje tende ncije
ugla"nom na dva načina: a) tim. ~to podupire stvaranje jedin-
stvcnoKa I)okrajimkog prava; U vezi s njime naručit oga pokra·
jinsko-knde,·,kog suda. koji bi bio nadlciao za sve feudake II
pokrajini: bl a zati", uvelih i na taj način. što. oslanjajo6 $e na
s"oje ",inisterij nle. silom podla že !Vojoj feudalnuj vluti poje.
dine feudake. koje nije mogao da predo bije pon udum feuda n i
mjesta u pokrajinsko- kn devsknj upravi.
Najja~u potpOl"\1 nalazio je knez pritom u nastojanjima nifes
pl emstva . koje je leljelo da sc oslobodi 7-3visnosti od svoje feu -
dalnl' gospode i us to sprije~i prelaženje svojih kmetova na vlaste-
854
IlI\s\\'a jačih feudalaea. Zatn je ono I.odupiralo knez .. u njego,'u;
h-orhi proliv feudalne ra:bijenos\i. a za stvar-m je jedinstvenoga
pokrajinskog prava. jedinstvenog suda za feudalee i drugih 1'"'-
krajinsko-knde"skih insti tucija. Kndev i ",inisterij .. li bili su prvi.
koje je un uključio u svoje vij ece. u kome su oni sudjelovali II
općim stva rima pokraji na (u Sta jerskoj Georgenberikim libelom
118(,. u Koruškoj u početku X II I. st.). A u vezi s promjenom dina ~
Slija u X 111 . i XIV. $l. niie je plemsh'o osiguralo sebi nadh~lnosl
pokr.ljinsko-kneievsllog suda i slobodno raspolaganje svojim po ·
sjedon •. i to uStajerskoj 1291. a u Koruškoj i Kranjs koj 1338 po
krajinskim priv ilegijima. koj ima se ustaljuje zajedničk o .pok ra-
jinsko pravo-o spominjano "eć u XIII. stolj«u. istim I)()krajin-
~kim pri"ilegijima osnovan j e i ," zemaljski sud. (Land5 chrannen.
f[eric ht ). t. j. feudalna sudska skupština 7.a sve fl"IIc! :I!c( u pokra-
iini. Time je učinjen gla"ni korak u pravco ujedinjavanja pokr~ ­
J;na i pravnom izjedn a čenju klase feud al aca. Sam o nd,oliko naj -
jačih crkvenih feudalaca (Sa lzburg i Baml>erg ) ir.gubi lo je $I'uj
eksteritorijalni položaj II sudstvu tek u prvoj polovi ni XVl, &t,
Plernit ka sudska skup;;tina u obliku _zemaljskog suda- i p"-
kraj;lIski počasni sastanci feudalaca pri stup"nju II ~ vlast sV;l koga
novog zemaljskog kneza. koji jl" tom prilikom ",orao i sa:rn p"-
tVNlili privilegije feudalaea. predsta\' ljaju IlOlaznu točku feuda -
laca u borbi za njihol'o samostaln o učešće u IlOkra jinskoj upravi .
I skorištujući novčanu kr;w k'ndevu ti I'ezi I uvod enjem najam -
ničk e vojs ke. dinastičke sporove izmedu HabsburgovaclI i borbu
za .zaštitu. nad nedoraslim vladarima na kraju XIV. i u 1'0-
':etku XV. sl.. ta j~ feudalna korporacija - sastavljena od vi$O -
kog plemstva. prelata . niže g plemstva i nekoliko gra~skih pre~­
sta"nika _ u početko XV. SI. iZ"ojevala " slovenskIm poknlJ~­
nama ona prava. koja je nekad imalo pok rajinsko knde"sko VI-
jete. Prij~ svega je rješavala ° iZl'anrednim. da.ća ~a . koje ~e pu-
krajinski knez zahtijevao. o njihovu s~kup!Jan~.u I "IIOueI)!. a u
vui s tim i o s"ima vainijim političkIm plta nJ ,,,,a. Oko~ . \4111
počinju sta ln a zasj ~danj a pokrajinskih stal da.u .svima I ~ o,.en ­
~kim pokrajinama : uvodi sc stalaka upra ,·a. kOJa Je temelj no"c
upra vne organincije u iduća tri stolj«a.
Vrijeme od XII. do pOčetka XV. rt. predstavlja u slovenskim
• lwkrajinama vrhun ac f~udalnog društ l' a. kome odgovara i nJI-
•
855
 hOV I> unutrasnje uredenje. Uprav na organizac Ija počiv a la jc na
feuda lnom 7.emlji!nom posjedu. Vlastelin je jedini posrednik iz-
medu km etova i zemal jskoga kneza, izmed u koj ih ncma nepo·
srednog dodira . Stoga je korporacija vl ast ele mogla po tadašnjim
s h vaćanji ma tast upa ti i s' -u pokrajinu. Druš tvena podjela na fe-
udake, grada ne i kmetov e Gdrazuje $e u posebnim sudovima za
svaku društve nu klasu i u stal eškom pravu. Do druge polovine
XIV. st. osniva sc organizacija vojs ke prije syega na \" aza lnim
yezama izmedu vazala i njegova feudalnog gospoda ra. je(i ino
feudaki ima ju - osim drugi h rij etkih izuzetaka - pravo da
nose oružje. T ek posli je tdkih poraza habsburške vitdke vojske
u borbama sa ivica rskim pobunjenicima u drugoj polovini X IV.
st. i kada na početku XV. st. poči nju T urci pro,-alji"ati II sloven·
ske pokrajine, up01reb ljava knez češće najamn ičku vojsku i ~a
vr ijeme opasnosti uYlači u vojsku takoder kmetove. Glavn i su
izyo r prihoda po krajinskog kneza i up ri ye. koji nisu bili odvoje",
jedn; od d rugih , do kraja XIV. st. posjedi pokrajinskog kneza i
I
rega ina prava , oso bito prav o kova nja novca. Daće. koje se po·
jav ljuju u X II I. st. . takoder su do kraja X IV. st. ostale og rani -
čene na kne!eye posjelte. gradoye i crkvu. Opće daće bile su iw-
~etne (na pr. l)od:IVanja u tobi - Marehfuttu - II Sta jerskoj).
Tek o XV. st. proširili su sc ti porezi u " ezi s veli kim izdacima za
n ajam ni č ku vo jsku na ,ye stanov ništvo pok raji ne. Ali tada o nj i.
ma nije više OOlu1'i"ao knez. "eć na temelju njegov ih prijedloga
pokrajinski staldi .
B. Kultur a. - K n j i i e v n o ~ I. Ci njenica, da odlučojući dio
Yladajuće klase u golemoj veCini nije bio slovens ki. nego nj ema č k i
ili romanski , dala je svoje obiljeije i \';ioj kulturi. koja se razvi-
jala u slovensk im pokra jinama . Sa sa mostanima su dodose od
X II . sl. dalje nastala kulturna bri!ta i u sloyenskim pok rajinama.
O nj ihovoj ,-af nosti s"jedoče dosla velike ~birke sredn jo\' jeko" nih
rukopisa djel omi čno donesenih iIIIana. djelomično tu prep isa nih i
napisa nih (Slična. Kostanjevica, J urkloštcr. Bistra, Gornj i G rad.
lu pa u Kran ju i t. d.). Uz sjedišta crkvenih ŽUp<l u gradovim a.
pone kad i u selima (ll većem broju lek II drugoj polovini XV. st.)
spomin j u se i osnoyn e škole, ali su II njima uče ni ci učili samo
O$nO"ne poj moye latinskog jezika i njemačkog pisma. Samo (>0-
856
-
negdje (Ljubl jana. Ribn ica) u čili su tadasn ja »yi$a učen ja .
(a rtes superiores). Sve su te škole bile crkyene ustanoy e. sa 1.3-
dacom, da odgoje prije svega svećenički podmladak.
Prepreke za uvođenje slovens kog jezika ulit eratu ro hile su i
o to "rije me jo; odviše yeli ke. Sloyen!k; je naroo bio pod;jel j t:n
po razli čiti m feudalnim po kraji nama, koje Sl! u njemu raz"ijate
samo pokrajinsku svijes t. Crkveni centri za SIOYCllee n alazili su
sc joi uvijek u tud ini. na njema~ kom ili tali janskom teritoriju.
Obrazo,·anje. !toje cr kva prenosi. u teoriji je jezi č no indiferentno.
a u praksi latins ko i njemačko. importirani njema čki jezik ima
prednosI po oru!ityenom položaj u syojih nosilaca, a slovenski je
dru§tveno degradiran. jer sc nj ime s lu J.~ u pryom reli u kmetuv; i
niii dio građanstva.
Tako su ; rukopisni radoY i, napisani ili prepisani u slovenskim
JIOkrajinama. sastavljeni sam o na lal inskom i njemačkom jeziku.
T aj jezik počin j e oko g. 1300 da zamjenj uje latinski II akt illl;J..
ispra v;J.m;J.. sudskim zapisnicima i t. d. na cijelom slovenskom
području kod "'astele i u gradoyima. iwzedi istarske gradove
i Trst. Crk--a upotrebljava u to vrijeme isključh' o latinski je1.ik.
Sto sc ti če sadržaja. rukopisni rad o,·i. koji tada nastaju. pot-
puno sc poduda raju s općim karakterom fe udalne kult ure: tn su
ponajviše prijepisi enciklopedij~kih, vjerskib i teol oško-mozar·
skih radoya i~raden ih u tudi ni. D ruge su teme u tim rukopislll1 <l
rijetke. Jedini, uistinu vaian historijski rad. jedan od n.a~,·ainijih
te vrste u E\'fopi XIV _ sl., koji je nastao med u red OVfllelma. na-
pisao je došl jak II Lo rcne, Francuz Ivan Ve tr in:iski .. "pal
samostana Vetrinja u Koruškoj (Liber cert a rum hlsloflarulll.
J341-43). Redo" ni d su se drla li latinskog jezika. ii vitezo v; Sl> pr i.
hvatili njema č k i. Na tom jezi ku napisa ne su karalaer; st;čn c vi tdke
pjesme. koje se JIOncka d proširuju u opsežne rimo\'ane kr(\n i.~e.
Spanheimski dyor u Koruškoj bio je II ~ I1 1. st. ~a!~o. s redlsl~
njemačkih vitdki h pjesnika. T ek "\J dru~J JIOloy.'.m X\ , st: na·
staju u crkyenim krugoYima u sloyenskIm pok raJ~na,ma pn'l ".~ ­
žniji histori ografsk i radoy; , pisani na njem a č kom JeZiku (AUSITlJ-
ska i Koruška kro nika. koj~ je napisaQ koru ški župnik Um·esl. i
Celjska kronik a. koju je napisao neki celjski minor it, sv ~, Iri vaian
izvor za pO";jC$\ XV . stoljeća). U romans kim pTlmorsknn grado-
vima. koji uostalom pokazuju yrlu os kudn u književnu djela tnOSt.
85i
 •
ul'0lrebl j""a ~e du XV. 51. is k lj učivo latinski jezik. Sve do cloba
hurn .. niv.ma nern~ u njim a pjesnii(>'a na talijanskom jeziku. a it
XV. sl. I>oznato j e tak oder sa mo ue koli ko neznatnih pje~ničkil1
proi ~vocla na lom jeziku. J ed ini 1>lIInati; i kul turn i radn ik i1. tog:..
' '1'emen.. je human ist Pd a r I'a" ao Ve q;:eri je st. iz Kopra
(I:HII - I ~H ) .
C injenica . da lica, koj a su sc morala sl uži ti slovenskim jezikom
u IHakl i čTlom t ivot u pri dotica ju s kmcto"ima. ne upotrebljavaju
laj jezik u knjiievni!" radovim a . oe pro istj ete dakako iz nacio·
nalov,!:' neprijateljstva . koje tu doba jo;; ne poznaje. To nesum -
njivo dok azuje upotreba slovenskog j>ozdra"a .Bog vas pri m i.
kra ljcvsk3 Ve nus_o kuji njemački pjesni k Ulrik Lichtensteinsk i
na,·lj;; u usta kuruš kom vojvodi Bernardu Sl'anheirnslwTIl i nj eg'"
vuj pra, nji u njemačk i pisanom opisu svuga I,ut o" anp kroz Kn-
rtl, ku ( 1227). Pa i smi jdino st o breda ustoličavani~ koruških V <lJ '
v",b II "č im" 1,it:n1S I\'U u XIII. i XIV. sl. ne prui zlaz i odatle. štu
se "bred ne nba vlj a na njemačkom jeziku. nCf! u $to ustoli ča vnnje
" ba vl ja seljak. pa je "pravu to i prouzročilo prupadanje obreda.
Samu" vni " pr~kti čk i m vjerskim životom nasta je u XV. sl.
ne koli ko novih rukopisa na slovenskom jeziku s molitvenim [or.
lllul,lIna (s t i~ki i celov a čki rukopis. iz prve polovine XV. 51.) i 11':'
koliko kraCi h slovenskih nal>omena ili gl os.. uZ pojedine rij eči.
Dalje od toga nijI'. ni crkva iiia pri Hvodenju sl<lvenskog jezika
u knjitc\'ni rad .
Narud živ i da kako svojim vlas tit im kulturnim livotom, koj i je
našao izraiaja pri j e svega II narodn oj p jesm i. Al i i ta se jako
promije nila pod utjecajem viJe feu da lne kulture. Pod utjecajem
crk"ene pjesme uvco:l ena je u '0 vrij eme mjesto staroga d vo-
!Ijelnog ne ri m o"a n~ retk a h lveroredna rimovana strofa. U toj
promjeni SV«~5 t vo je djelomično nq >osredno sud je!o" alo pri-
j evod ima la tins kih i njemačkih crhenil1 pjesama na slo"ens ki
jezik. [ 1>0 svom sadriaju nose pjesme iz tog .. doba jasan peča t
5" oga vrem ena. Medu nji ma ima oko 40 cr kveni h pjesama i pre ko
IO() kol eda vj erskog sadriaj a . Vj ersk i se demenat po" Clu je i
s pril>ovjed nim u legendarn im i baladn im pjesmama toga vreo
mena. Novi ~r TIlotivi javlj aju u vezi s križarskim ratovim a i nn-
" ij im događ aji m a {Pegam i Lambergar - borba za baš tinu ,ro-
f<lva Celjskih. Kral j Mat jaf _ Mati jas Korvi n}. Baladnc pjesme
'58
iz d oma ć e feu dal ne problematike na J,roti,' tek su malo k <lnkrc\ n ~
j ograničavaju se samo na prikazi\'aTl j e kla snill razlika. nemilu -
srdnosti i samo vla Ua gospod e.
Kr5tanska je v jera 'imala j ak korijen u svijest i na ruda . a pu·
jllča v,l la su je raz li čita hodol:ašća. naročito brojna u XI V. i XV .
stul jcću . Ipak tek u \0 doba iščczavaju n agovi staroga poganlh·a .
u kojima ima poda taka još iz XIV. $toljeta . U slovenskim pok rao
jinama (oso bito u Koruškoj i Staj ersko j ) odjek u~ u XII I. i XIV .
~t. tak oder alb igcni ka hereza . iz raz prvoga j a ~eE!' otrnr~ proti v
feudal izma.
U m j e t n O S t. _ U XL st. javl j a se med u Sluve nci ma nova
arhitektonska j druga likovno-umjetnička djelatnost u nO" i1l1
oblicima takozva noga rom aničkog stila. Ta umjetnost ima izra ·
zi,o k-ulturno·k olo nizalorski karakter. Posredn ici nov ih oblika bili
su bened iktinski. cister(i tski i kartuz ijanski sa mostan i. lJ S t i čn i ~e
iz 11.; 6 sai:uvala trob rodna romanička bazilika pregrackna II gl"
' ič kom i baroknom stilu i t. IV. vanjska kapela . Godin e 1190 bile
SII posv etene dvije crkvc u 2ičkom samostanu, obje ;ednohrodni.
rebra.to presvođeni prostori bez apsida. Crkva II Spit aH ~u dobro
je sačuvana i ima romanički portal ukraše n bpitelima s pupolj .
ci ma i ~c! jefom II ti mpanonu. D va rom an ička portala ~a čllvana su
tak"der \I iupn"j ub·i U Kostanjevici. a jellal1 11 VU1,c"ici.
Od romani č kih župni h cr ka va nije ni jedna zadd,al;, pn " "
bilan oblik. Moie sc utvrditi, da su to bile II 7. natn iji m mjestima
trobrudne baz ilike bez poprečnih broduva s polukrutnim IHe ~\'u·
đenim apsidama i ra" nim d rvenim st ropom. Pu opisu puzna, j e
prvobi tn i o blik lju bljanske crkv e sv. Ni ko lc, koja je. muida. na ·
Slala j o;; II XII. st.. a djelomično su ~ačov an e ba zilika II Ptuju II
srednjem dijel u sada;nje tupne cr kve i bazilika u ued n jell1 d ijel u
ma ribors ke kated ra le iz sredine XIII. stuljeca. Trobrodne ru ma ·
ničke crkve II Smar;u (oa Dolenjsk01l1 ) i u Starom T rgu kod Lola
pU~lOj al e su vje roj atno vet u prvim decenijima XIII . sto l j eća .
Skromne g rad evi ne na sel u odjek su gradske i samostanske
arhItekture. Poz nata su uglavnom tri oblika: .crkve s kulom iz-
nad prezbiterija « (Laško. Vuz enica, Dra\'ograd, Loka kod Zi·
danog Mosta. Sv. Moh or kod D o liča. SI'. Nikola nad Cadramom
i tir. ). Drugom tipu pripadaju g radel' ine pravokutnog temelja
 ~ prc:z bilcrijcm kvad rat ne ba ze $ prc:svodc nim ili ravnim stro-
pom. kao šio je filijala II Triiitu (na Dolen jskom), Trecem, naj-
ra';:ircnijCII1 tipu pri pada ju crkve pra vokutnog temelja s ra vnim
uropom i pol ukru2nom. prcsvod<: norn apsidom (u Gornj oj D ragi
iz sredi ne X I I. ~1.. ko ja se jedina sač ",-ala cijela sa svodql'ima, SI' .
.Jel ena II Dragi kod mjesta Bda Cerkc:v, Planita kod PreseTja.
Jakovica kod Plan ine i više drugih, osobito II Kranjskoj),
Posebni Sll pr im jeri: trob rodna crkva II H rastovlju (s lo venSka
[stra) s polu"aljkaslim svodm'ima 11 brodovima i polukupolama
nad apsidama i crkv e izvana pravokutne jedinuvene baze. a iz-
nutra s odvojenim plitkim. poluv ... ijkasto prcsvodenim prezbi te -
Tijem (Zanigrad. Go!jcvica i nek e crkve u P rimo rju i Ist ri). Na-
I'oči t e tipove predsta vljaju: kapela na grad u Turjak u, prvobitna
župna crkva II T um išču u P rekomurju. rot unda 5 kupolom u
Selu u Prekom urju i rotunda na Mut i.
, Kapela na Malom Gradu u Kam nik u (o. 1?OO) j e romani čka
dvorska ka pela na sprat sa dvije polukrufne presvodene allside.
koj e stoje jedna iznad ·druge: pod donjom nala7.i se kripta.
Ali romanički mat eri jal u Slove niji pokazuje. d .. su pojedini
tip ovi g rađev ina nastajali pod različiti m uvjetima. koji se mog u
i geografski grupirati: crkve s kulom nad prezbiterijem ili s jed-
nost,lI'nim kvadratnim pre1,bi tcrijem nalau se po Štajerskoj i u
D ral·skoj dolini; preko Save prelue u KIan jsku samo istočno od
Zidanog M osta. R o m a ničk e crkve II Slovem ji redovito su od ka-
mena. a u Prekomurju se upot rebljava opeka. Crkve s polu-
kmi nom presvoden om apsidom ogra n ičene s u uglavnom na
, Kra njsku. U P rim orju se jaVl jaju tipovi , koji s u " Sloveniji ne-
poznati. ali su poznati osobito u Istri. grlje j e u tv rđena njih ova
I'ela s provincijs kim starokršc:anskim crh·a m a.
Veo ma sc ma lo saru"alo roma n ič ke plasti kc, i lo naj vi~e u I' czi
s arhi tekturo m portala (Mal i G rad u Kamn iku , reljd jagnje,,'
bof.jc!: u Domanjšovcima i Špitali čn). Najwačajniji romanički
ki p je drvena bogorodica s Kri sto m u na ru ~ju u Veleso\'u. iz prve
po lovi nc XIII. Sl. : on.. pripada medu bol je radovc te vrsle
na Zapadu.
Roman; o!koga mon umental nog slikal"$tva u Sloveniji gotovo i
nem.:. ia ko je. bez su mnje. poli tojalo. Veći su fragme nti sa čuvani
u %apacinoj ernpori ptujs ke crk ve; II Planini'i. U vui sa skr il)to-
1
Tl Jcm u St;bl; pojavilo se u drugoj polo vini X II. st. i mm lJaturno
slikarstvo. pretdno dekorativ nog karak te ra. Ii rjeđ i m motil-ima
figuraln e prirode. To sli karstvo pripada stil u, koji je poznat iz
mati čnog manas tira St i čne , iz Rcuna kod Graza. a taj je stil opet
%avisan od minijatur nog slikarstva sa bbudke ~ kol e. tada najj:,ce
u pod r u čju !sto čnih Alpa.
Dosta je preostalo od umjetnosti prelaznog doh .. \7, roman i1--
kog stil a II gotički , koja je karakteri s ti č na za XII!. s toljeće .
N aj1.lla čajniji primjer toga stil a je c;s terei tska cr kva u Kosta -
njevici i1. sredi ne X III . stolj eća. T o je trobrodna bazilika s po-
pret nom ladom i za ciste rcitske crkve t ipičnim, ravn o dokrajče ­
nim istočn im d ijelo m . Njezina arhitek tura ukraitna kamenim rez-
ba rijama i ukras n j ezi nih kap itola stavljaj u je II red z načajnih
zgrada toga stila u srednj oj Evropi.
Kiparstvo prelazne pe riode iz druge polovi ne XliI. st. dobro
reprezent ira j u d va kipa bogo rod ice. koja ljed i s K,.istom II na -
ručju. u Ljubl j an i i Soičav;.
Naj vaf nij i sl ikarski spomenik prelaznog stila. Ii o.hro loml}c-
nim naborima draperij e, bile: su freske iz minoritske crkve u p{uju
(o. 1260·70). koj e su uni šte ne u posljednjem ratu.
M ed u najs tarij e primjere pulp uno razv ijenoga gotič kog stila
prip.. dale su minoritska i domin ikan ska crkva u Ptuju iz sredine
Xll1 . st.. danas srušene. Obje su imale pravokutne lađe s ravnim
stropom i _d uge koro"c:~ tipične za arh itektu ru tih redova. T c su
c rkve b ile primjeri uvezen e arhit ekture t. zvo .. propovjednio!kog
tipa~ . koja je _ slično kao i II ostaloj srednjoj E" ropi - utj e-
cala na arhi te kt uru g radskih župnih crkava u X IV. i XV. sl. (na
pr. prezbiteriji lupne crkve i crkve SI'. Osvalda u P tuju. kated rala
u Mariboru i t. d. ).
Osim gra d~ke i samostanske arhitektu re razvila se od XIV. Sl.
bujno gotička ar hi tektura skromnijih oblika; nj~1.ini su primjerci
sačuvani II različitim varijantama. Rije tke su seoske ihipne ili 1.0-
d očas ni čke crkve sa tri broda i svodol'ima (Crngrob, Mošnje.
Smarje na D olenj skom ). Rijetke su i crkve sa elva broda i 51'0-
dovima (S\'. Primož nad Kamnikom i Sv. Petar nad Begunjama).
Z a seoskI': skromni j e crkve uvod i se tip pravokutnog broda
, ravnim stro po m i užim rebrasto Sl'odl':nilO prezbiteri j em. koji
ob i čno ima jed n u ili dvije traveje i ITostrano l:aI'TŠen istočni d io.
861
 Zvurnci u zap:.dnoj Sloveniji čes to 5U mediteranskog tipa M'Il'
pres lieu~ , iznad zapadne fasade , a u os ta lim kraj evima dozidan i
su sredini upadne fa sade ili sjelIernom zidu prezbiterija _
Rijct ke su zgrade toga tipa sa sllodo m u lad i. Najsavlienij i
tip crkve I ravnim dn'eni m stropom u brod u. koj i je bio ukrajen
slikannm lic koracijom. predstavljaju crkve u S", Petru nad
Kamnikum i u S". Lenardu pod Ursljom gorom. Te c rkve imale
~" slikam. rlekoraciju n:. drvenom st ropu i na zido"im;; cijelug
prezbi terija. a većinum i u brudu n:. zapadnom i sjevernom zid u
iznulm i iZ"ana na fasadi (na I)T. Suha kud Skofje Loke. Kamni
\"r h. Mulja,'a. SII. Urh. Sv. Pelar nad Begunjama).
Osim podizanja te vodeće " rste spomenika nastalIljena je gra-
dCllinska djelatnost iZ3.ZV3na n"ročitim ulIjelima. Tako su cister-
ciii u dotada nepreSllodenom kla ustru u Stičn; pod igli u drugoj
I'0lollin; X II I. st. syodove. u tdkim oblicima najranije gOlih.
U XV. st. on i su " gOlič kom ~ti !" pregradi!i istočni d io prezhite-
rija i nad ukrštanjem IlOstallili gotič ku kulu. Cis terei! i lj KOSla.
njevici podigli su lj X III. i XIV. st. svodove u klaus tru. skratili
prvobitnu erk yu i na porušenom dijelu pudigli go tičku cll1l)()ru U
lirini srednjeg broda . Kartuzijanc i u 2ičamll pooovo su II !:"otič­
kom S"tilu podigli svodolle u ,ydikoj crkyi.-. a ur. prezbiterij Ila
jugu dIIokainu bpclu (H:?I). a 1469 na sredini grohIja kostur-
uicu. Ka rtuzijanei u Jurk ! o~tru I.odigli su u ~ prezbiterij II XIV . 51.
mali zvonik. s bogatim rezbarijama u kamen u. jedini le vrste u
Sloveniji. Od kartuzije " Bi~ t ri (USIl_ 12r.o) sačU\'a" se S<lllH' kla_
ustar; dijelm·; ej h 'e i1. r;m"g:. gotič ku,; duba. a od kanuzi je Plc-
terja (USIl. 1103) jednohrudna pres,'()dena crk ,.a ~ tr<lstr;;n;m
I're~ b iterijem (izlIJed,) UUi i 1420).
Od sreunjovjeko\" nih lenskih samostanOl sa čuvani su znat n i
uSlaci u Slmlenic:.m ... ( 1:!5; uSIIO,'aIJ sa moSIan dom inikanki). U
njcm" .e sa/:u"al:1 I)res" ,,(]ena zapao,,;! empora prela~n"!!" stila
(..d rolll<tnikc u,. t:,.tike) i biljnom ornamentikom u I,m"anollu
hugal" tlkra~c:ni I,urlal ranoga gotičk,.g Slila.
U XV. SI .. osobito u drugoj po loy;ni. i u prvim deceniji ma
XVi. SI. oobilc $U "'oriove Ill ll oge iU]mc c rk ve sa d .. taria ra vnim
~trOI)om (Ljuhlj""a. Mar ibur. Ptuj, L.~ko. Celje. Vnzen iea. Ko -
njice i 1. d. ). Negdje su doda .. anc i zn a tnije novosti ; la ko je stara
crha u Ctlju dohih. arhit ektonski bog-alil kapelu blosne majke
hut je, a u Ptuju je II gOličkim oblicima JagrademI. zaparlnn
cmpora u tupnoj crk .. i.
U naj sa.-rknijiln gotičkim oblicima sagrađen;! je tl. H lU b".
,]očasničk" crkya na Ptu jskoj gori.
Go lika je prvi historijs ki sti l. koji Se med n SlovenCima udo -
ma60.•Ioii"i .... tu noj skromni vlastiti razvoj i stvorio i~ lokaln in
,>Obuda i ndto syoji h ob li ka. Ka rakteristično je :ta Slo,'eniju. na -
ročito za njelin zapad ni dio. da su sc II njemti go titki ohlici upor.
no drfali kroz cijelo XV I. st.. a II ka snijim odjecima g .... IOvo d n
kraja XVII. s tol jda. T aj naročiti razvoj oslanj:. se na it\' an .
redno ih'u gradevnn djelatnost II sloyens koj prov inciji od src-
eline XV. st. dalje. T o vrijedi napose za male grad C\·ine op isano,"
tipa. na kojima je tada u svodov ima zayl ada o kao najomiljenij i
oblik zlljezoa!t; i m rdast;. bogato figuriran i rebrasti syod. koj i je
u to doba najčešći i II susjednim alpinskim zemljama. U SluYcniji
se On c!.c ko rativno razl'i u u teinji. da s"aki r.al'r~n; kamen i klOn -
7.01 a dobiju reljefni ornamental ni . a Čtsto ; figuraini ukras. Na
tu poj ayu plodnu je utjecala I,rastara klesarska djelatnost Ita ·
no,·oika u slollcns kom Kra su i dru gim zapadnim krajcyima. Dohri
primjeri \imhio1.c arhitekture i klcsar\koga figuralnog r:.da saČlI­
I'lmi su II SI' . Primot.u na d Kamnikom . SY. Urhu kod 1'ol",ina.
Sužidu . Seo t Vidu kod Vipa ve i II mnogim d rugim crkvama.
T crituri.ialno je ta arhitektura obuhvatal.. uglavIlom Kra s.
Goričku oblast i Be ndku Sluveniju. Notranjsk" i Gorcnidw.
Monumentalni izraz dobila je \I gru pi d"ora nskih C"bya
kr<lujsko-l,k ofjcločkog tipa. koji je nastal> vjeroj:lIno prem;"!
bavarski'" pO l icajima (na p'-. Kranj. Skofj a 1.oka. Ibdol'ljk:L
Cerknica. Sent Rupe rt i trobr"rlni dvoranski I)rezbitcrij holi,, -
časničk e crk"e u Crnl,"Tu bu). Od gradi telja tc gr upe p"zn .. ti SII
J urko (Strajt ). Amirij:: iz Loke. Pelar il Ljubljane i dru)!i .
GoličJr.o doba je vrijeme prve pojave g radova \I Sloveniji. Oni
!)ri padaju uobičajenim tipovima u alpskim krajcYima sred nje
Evrope. kau šIo je naselje pod utvrdenim gTadom (Ljubljan a.
PtlJj. ~k(!fja Loka). grad na o kuci rijeke ( Novo Mesto. KO$lanje -
vica ) • na u;Cu riJek~ (Kranj ). Anl ik na I.rošlou utieca!a ie n~
urhanističko: rj,,;enja sre<1njo"jtkol'oog Celja i zapadnOJ: dijeia
Ljubljane.
 T ... OL.\ ClII

Vanjskom obliku slovCflskog pejzaža dap.. naroči t biljeg tvrdi

gradovi i njihove razvaline_ Potresi. ratovi i popravci u doba
baroka većinom su izbrisali njiho,- srednjovjekovni oblik, iako .~U
go tovo svi gradov; na uzvisinama jz Srednjeg vijeka. a ima ruše-
vi na, koje su kasnoantiknog porijekJa . Najčešće je \I jezgri
obrambenog sis tema sačuvana prvobi tna srednjovjeko\' na glavna . -" .
kuja. medu koji ma su neke malda iz doba romanike. Znatniji
gotički arhitek tonski dijelovi sačuvali liU ~e na ljubljanskom
gradu izvana. na ratvalinama H meljnika i Klevev!a. u Ot očcu.
u Rajhenburgu, u Ptuju. na ru!cvinarna celjs kog grada i drugim
mjes tima. i
Od prvohitnih utvrdenja gradova. zamaka i samostana sa~u ­
v,tlo se sas"im ",ajo. Vrijedne 51' spomena zidine Zičkog samo· •••
stana i Stične. ostaci u Bistri. ostaci gradskih bedema II Ptuj " .
Mariboru. Kranju iSkorjoj Loki. Lijep primjer utvrdenog grada
p K'dstavlja Ptuj.
Od manj ih arhi1ektonskih spomenika karakteristični $u kameni
stupo,·j s tabernak ulima na vrhu (. znamenja«). u kojima sc na -
laze likovi religiozna sadrla ja (Volče" Goričkoj oblasti. Gornja
Radgona , _kr vavo znamenjeo kod Kamnik a, Komenda. Skaručina. •
S". Mihael kod Laškog i t. d. ). Tim su spomenicima po obli ku
najbliže lanterne na grobljima (u Mariboru ).
•
Naročito vunu gradu prui;: Slovenija ~a povijesi kasnijega
srednjovjekO\'nog zidnog slikarstva. Sve manj~ crkve bile su ukra-
~ene slikama po optem ikonografskom sistem" (na svodu prezbi-
terija MajestiIs Dom in i, il na zidovima apostoli, Blagovijest na
t rijumfalnom luku. 'Poklon trojice mudraca na sjevernom ~idu.
Stra!ni sud na zapadnom zidu). Majstori furlanskih radionica če­
,tu su radiJi zidne slike i izvan::t na ~apadnoj fasadi. U Sloveniji
sc na medunarodnim ikon ografskim trallicijamn razvio veom:t čist
••
13--- -.
oblik oslib\'anja prez.hiterija. koji je u domaćoj nauci dobio irni'
_sl ikani kranjski pn:z.biterij ... Kao primjer za ugJed sl ufi Suba
kod Skorje Loke.
Razvoj stila u tom slikarstvu odgo\'a ra svim stup njevima raz-
voja kasnoga srednjovjekovnog slikarstva II srednjoj Evropi i
dijeli se II dvije periode: ranu. koja obuhvaća uglavnom haj X III .
i prvlll'olOl'inu XIV. sl. (Crngrob, TlIrnišče. Vrzdencc. Sv. Janu ._ ,...... .(I .~ •
•
na Muti). a od sredine XIV. sl. javlja se pll.stični realistički stii. -. _ .iI,'t'.
,., Pl ujs k ll:udskl s tllUI Iz 1376 Ipr n s traa.lf;I ru koplu t~ Woll"nb uuel •• ,

-
T"UI.A CIV

koji se: oslanjao na tek ovine G iottova slikarstva. Taj je: stil dol a-
zi o u Sloveniju razli čitim putovima, ·djelom i čno direktno iz sje-
ve:rne Italije. kao t. zv. furlans ka manira (Crngrob, Godešče, Go-
steče. Sopotnica, S" . Lovrenc kod Skofje Loke, Sv. Mohor), ili j e
prenošen preko utjeca ja češkoga i tirolskog slikarstva (na pr. rad
Jan eza Ah ile u Prekomurju); is ti je sti l dospio na Ptujsku go ru
pomocu brikscnske školc. Na tim temelj ima razvio sc:, kao i u su-
sjednim zemljama, u početku XV. st. t. zv. »meki stil«, koji se:
od r žao i ka snije, ka d je: o. 1440 Janez Ljubljan~ki uveo u slovc:n-
sko sl ikarstvo k oruško-beljačk i pravac svog oca Fridrika. Iz osno-
va furlanskog pravca razvija sc golovo u isto vrijeme domaći stil.
koji je imao svoga glavnog predstavni ka u sli karu, koji jc radio
sli ke na Suhi, prezbilt:rij u Priksju i \'cćinu sli ka u Boddčama.
U drugoj polovini XV. sl. oba spomenuta pravca slila su se
u novi domaći stil. Njegov glavni predstavnik je: slikar crkve na
Mačama (1467) i !ljcm u mnogo srodan slikar Bolfgangus u Crn-
grobu ( 1453). Iz posljednjih decenija XV. st. osobito sc odlikuje:
s!i·lar prezbiterija na Kr ižnoj gori kod Skorje Loke i prezbi terija
u crkv i u Sv. Ur hu kod Tolmina. koji je ostvario snažne T"'ali-
s ti čke tendencije. Vrhunac i logičnu posljedicu razvoja u XV. st.
predstavlja djelo slikara broda \I <rkl'i u Sv. Primožu nad Kam-
ni kom, u kom e su se sretno udružile domaće tradicije s TC!leSan- .
~ nim poticaj ima. Kao kasni. sasvim obrtnički, odjek srednjovje-
kovnog slikarstva j ad ja sc II drugoj četvrt ini XV. st djel o
Va rtolomeja iz Loke na Gorenjskom i u dolini Soče.
Spomenici sli karstva u jugozapadnim kr ajevima slovenskog
Ru~e~inc Cells k<'>K s:r~da
«emljišta u Hrastovljama iz 1490 (koj i stoje u vczi s radom Vin-
cenca iz Kastva u Bermu), ili u Zanigradu i Silen-taboru, i1. prvih
decenija XV. st., ,rp ućuju na vnc s istarskim ,likarstvom.
Malo je u Slovcniji sačuvano oltarskih slika na tablama. Naj-
značajn ije su sl ike na krilima oltara iz župne erkv", II Kranju i.
prvog decenija X VI. stoljeća. Po kvaliteti sc da lje ist iče slika Ma-
slinove gore u Sv. Ni koli nad Cadramorn iz 14 95. koja $C pripisuje
radionici Wolgemuta. Nešto su mladc slikane ta ble u ogradi pro-
povjedaonice u istoj crhi. Za povijest umjetnosti je najvažniji
u cjdini slikani oltar iz župne crkve II Ptuju. II svom glavnom di-
jelu jedan od posl jedn jih rad ova najistaknutije:ga salzburškog sli-
kara Konrada Leiba (o. 1460).

865
 Malo je sačuvano spomenika domaćega got ičkog minijaturnog jepi primjeri sačuvani su na Ptujskoj gori, u kapeli blosnc
slikarstva. Najvaln;j; su: Dc civi tate Dei sv. Augus t in~ iz 1341, Gospe II Celju i u mariborskoj katedrali.
raskošni rad nekog majstora Nikole, koji je stajao pod različitim Od zlatankih radova odlik uj e se napose cibo rij iz lupne crkve
utjecajima. U Kranju $U nastala dl'~ vaina iluminirana rukop;sa: u .Sv. Lenardu kod Velike Nedelje u obliku scene l,rYog grijeha
Moralia sv . Grgura i~ 14\0. djelo anonimnog ,.Eme5tova ilumi- s Jabu.ko~~ spoznaje! svojom rijetkošću ističe se go t ički os tenzorij
natora_ i~ \Vienu_Neustadta i antifonar iz 1491 , ! to ga je pisao, za relikVije na PtUJskoj gori.
a molda iiluminirao, J oanne$ von \Verd dc Augusla. Opta karakteristika slovensk e sn:dnjovjekovne umjetnosti bila
Ra zmjerno sc dosta grade saču\'alo za povije$! gotičkog kip.1.r- b.i o\'a; po pokr1itenju ona sc pojavila medu Slovencima kan iua-
sh'a u Sloveniji, ali su kipovi rijetko ostali u prvobitnoj vczi z.t kuJturno-kolonizatorski elemenat, osobito u vczi s bencdiktin-
s oltarimil ili arhitekturom. Najvdn;j\! grupu gotičkih pla~tika iz s k i~. e!stercitsk im i kartuzijanskim samostanima. U doba gotike
pn-ih decenija XV. sl.. iako ne vik"\l prvobitnom sastavu. ~i:1I' umJe.tnu~:ka se kultura sve jaee "de za domaće tl o; II tom pro-
vala je crkv a na Ptujskuj gori. ecsu Igra valnu ul ogu gradanstvo i - u zapadnim dijelovima Slo-
Stilski razvoj ,lovcnskog mat erijala teee paralelno s glavnim venije - !lari klcsarski zanat, koji je postao temelj, na kome su
etapama razvoja gotičke plastike u srednjoj Evrop i. Osobito je nikle telldellcije karakteristične za slovensku kasnogotičku a rhi-
zastupan takozvani ,.meki stil •• a za ojim t. Z\'. kasnogotički stil tek-\uT"u, osobito za bogati k!csarski ukras svodova. U uskoj vezi
s dekorativno izlomljenim nahorima draperije i njegove ka snije s tom popularnom arhitekturom razvilo sc u XV. st. zidno slikar-
manirističkI! varijantc. Ikonografski su najčešći motivi razapetog stvo, koje $e oči tuj e kao jedan od naj\·idnijih izrabja slovenske
Krista u kasnogotičkim oblicima. majke božje s djetetom stojeći umj etničke atmosfere na kraju Srcdnjeg vijeka. bd se slovenski
(Ptuj. minoriti ), sjedeći (Ptuj.~ka gora ), Pietas (Stare Gore. Cdje, gcograhki prostor po prvi put izdvojio u Ilovoj povijesti koo
Svibno, Vdika Nedelja. Ljubljana i t. d.), Mučeni Krist-lrnago poscbni kulturni čini lac. Iz njc/,'"U je izrasl ... umjetni čb djciatnos t,
pieta!is (Ptu j). koja sc razvijala n:!. granici izmedu medunarodnih tendencija i
U ukrasu arhitekture veliku su ulogu ig rali domaći klesari , na- struja narodni h shvaćanja umjetnosti.
ročito i~. zapadnih kraje\'a. Zas tupane su sve kvalitete. od odličnih
klesarskih kiparskih radova (p tujsk3 radionica il 1415, Ptujska
gora iz 0.1410, Sv. Urb kod T olmina. St, Vid k.od Vipave ) d.o pr~­
mitivnih (radionica u Kamn iku iz druge p<llovme X V. st.) , naJ-
primitivnijih (različ it i spomenici na Krasu). Ta grada nije jo~
dovoljno ispitana i ocijenjena u cjelini umjetničkog razvoja u
Sloveniji.
Relativno malo je ostalo predmeta gotičkoga umjetničkog
obrta. Od re1.barskih radova u drvu ističu se sjedišta u kom iz
lH6 u ptujskoj lupnoj crkvi, koja se ubrajaju med ~ ~~jve.ta ~
najbogatije ukra;ena u srednjoj Evropi. Vra ta na saknsuJI u IstOj
crkvi odlično su ko\'ačko , dckorat;.'no djelo. Kao izvanredan rad,
drvodjeljski i kovački, ističe sc ormar u sakri~t~ji " Konjic~ma.
U tu vrstu sp<lmenika treb~ ubrojili i kJesankl Izvanredno uve-
dene t. z,' . sedile, kamena sjedi!ta pod kamenim baldahinirna. Li·

866
 • fova Ccljskih (do ]458). a kasnije do sredine XVI. sIOIjeta. Drukčjje~ j t
IZ VORI I UTER AT URA
1 % Yo r I. Domačih izvora historiorrarsko, kIrakter, od XII. do XV.
st. ima razmjerno malo, I yetinom su ih pisali tudinci, koji $U livjeli u
slovenskim pokrajinama. Najstariji poznati izvor te vrste je pjesma o
aUltrijsko .SI.jerskom vojvodi Leopoldu \II. iz porodice Babe.nbtrgo\'8c.
(1194-1230), kOju je napisao o. 1261 re dovnik S y f r i d, porijeklom il
SVlPsk", u umost.nu JurkloSte r (izd. M. Hos., Rim.na pesem o ustano·
vit elj u JurkioStra VOjvodu Leopoldu \II., C.)KZ 6, 1927); osim vijesti l%
pulitičko!:" razvitka u p rvoj polovini XIII. st. ima u pjesmi i inte ruantnlh
detdja Q ekonomskom po\olaju samoat.n •.
Povijest ;110čnoalpski ll pokrajin. od sredine XIlI. do početka XI\I.
II. u Sircm okviru njemačke povijuti opisao jt r0mjo· ltajerlki vi tez
O t o k a r i % G o j I e u oko 100.000 Itiho"3 dUI!'"čkoj Austrijskoj rimova·
noj kronid (Oest erreichische Reimchronik, izd. J. &emU!ler, MG,
~ .. uche Chroniken V, 1-2, 1890·93: U$p. o piscu M. L.ocllr, Der Sle;ri.
$Cht Reimehr(lniSl: her O t .eller oul der Grul, MIOC 51 , 1931), koj' je
ČUlO netočna kako u kronolol";ji. tak o l II prikaliv.nju činjenica lbol!' ne·
osnovanih kombinacija i pocUkoi: rasplinjavanja. N.p ro t ;v, k ronika I v an I
V t t r i n j s k o 1:", Liber c",tarum hlSloria rum (Izd. F. SelIneider. MG,
Scrip'o 'es rerum Germ. in usu m schol~ l-ll, 1909·10: usp. o piscu, osi m
,"yoda, i F, Schneidu, Stud ien lU Johannes Yon Viet ring, Neues Arch!Y
:28-29, 1903.04: prijevod na njem. jezik od W . F.ieden sbur,. u Ge·
sChichtssehreibe.r d. deutSCh. Vontit, 1899) pripada" .. d najboljih histo.
r iOJ:'r afsk!h rado", XIV. st. u Evro]li. Rodom il Francuske , ~jerojl tnQ
i~ I..urene, Ivan Velrinjski je dolao o . 1310 u Korušku, !:(\Je je bio od
o. 1312 dO svOje smrti (vjerojatno 1345) Ir\'ardijan samostana II Vet.;nju.
Potk raj Ivora livOla (134(\·43) napis ao je poslije durog-odiSnje pripreme i
prikupljanja rrade k roniku svijela od početka VU!. st. do 1340, vrlo
pouzdan i vlhn izvor, O$Obito ZI povijut is tQtn oalpskih pokrajina od
,.edine xn!. do sredine XIV. stoljeti.
Nepozn'ti minorit Iz Celja na]lillO je u srtdini Xl\l. $1. nje mačk i m
jezikom e e l j s k u k r o n i k II (izd. F, Hronu, Die F reien "on Sancek
und ihre Chronik als G rafen von Cilli, 1883) koja je prvobitno obradiva la
povijest grid. Celja I g-rolo>"3 Ctljskih dO 1443. a kunije je Yile puta bil,
p rera divana i produliv. na, najprije do kraja bor~ oko nasljedstva gro.
-
karik t.,., lIisloriot'r~bkj nd Jakob. U n rt I I I (-]420·30, t ]500). fupnika
kod Sv. Marlina na Oholici iznad Vrpsko~ jnera II Koruškoj. NJe~ov.
l<oru~kn kronika (Chronkon Carinthiacum) posvećena je. doduše. p r ije
IVt~a nabrajanju koruških feudalnih porodic., ali je II Austrijskoj kronici
(C h roDican Au.slriacum, oba rada II izd. S. F. Hahn, Colltctio moDumen·
IOTum ve le rum e\ reteotium l, 1124 ; izvod II F. Kronu. Die OSle rreichi.
Iche Chronik Jakob Unru t's, Arch . r. OSle r r. Ges.:hichte 48, 1872: krilifko
izdanje II prip rem ; 2a MG) ptikauo S mnoeo detaljn i oslanjajući se
uvelike na narodno priČI nje, nl prostom njemIčkom juiku, upravo OOt
SITane tivala II posljednja četi ri d ecenij, XV. SI., koje su od najvet e
važno sli ~~ !ivo! seljaka (turske provale, austrijsko·ucarski rat, no~i
porezi, selja~ke bune) ,
Medutim, otkad nD kraju xm. sl. postaju i slovenske pokr.jine
Jednim od eilje,'a iz&,radnje novora habsbu!ikot dlnutifkog posjed.,
dodiruju njihovu povijest i ruličit l opti radovi, koji su nuuli II inonm·
Stvu; lak o J~n s Enlkel (t 1291 ; ;~d. Ph . St rauch, MG, Deutsche Chro·
nlken Ill, 1891-1900); Oes terr eic hi sohe Chronik vOn den 95
11errSChaf!en iz vremena o. 1400 (ild. J. SeemillIer. MG, Deut.!cl'e Chro·
nlken VI , 1900: o problemu Plsc, usp. K. J . Htilit, Leopold Steinreuter
VOn Wien. der Vufa~er d . sogen. Ocste rr. Chronik d. 95 Hnr$dl .• Ml0G
47, 1933); Thomas Ebendorftr, Chronicon Austrilcum 928-1463
(t 1464; izd . H PCl, Sc r iplo re s ruum Austriocnrum ll, 1725: u prIpremi
novo krill1:ko izdanjt MG); Eberhard W i n d e e k e, ~nk ..'ilrdigk el len
Iur Gesd,ichle des Zeila ll ers Kai ser Sig mundl (t o . 1450; Ifd. \\'. Altmann,
1893; njemački prijevod Hagena u Geschicbtsschreiber d. deutsch. Vonelt,
1886, 1899'); Enej~ Silvije PiCCOlomini (t kao papa P ,o II. 1464; o.
1450 boraVIO je nekO vrijeme I u Trstu, a lično je p07.na,'ao i~ prolau i
OSUle slovenske f>Okr.jine), De rebus et gest i, Friderid 111 li~e Hi'lo r i~
Austriaea (ild_ A. F , KoUar. An.lecla monumenlorum . . . Vindobonensi. ll,
1762), p isma (R. Wolkan, Der Bridwrchsel d. E. S. P ice" Foneu re rum
Austriac arum ll. 61. 62. 67. 68, 1900·!8) i u nekim d ru~im radovima.
Navod e mnogobrojnih historiogra fskih i~vo Tl O g rofovim a Celjskim p r i.
ku pio je na jednom mjut\! F. Kronr $, Die Zritren6ssischen Quellen Iur
Geschichtt der Graf tn von Cilli, BeJtr. l. Kunde d. steiermirk. GeschIclIti'
Quellen 8. 1871.
Mnogo veće ~naeenje od historiog rafsk ih izvo ra im a u t o doba sve
bogatija, a li tek djelomično publicirana, arhivska grada, diplome jakli.
Samo m.nji dio arhh'ske grade fuva se u domaćim ,.lIivim. u JUJ:'0sl.viji
(u to doba ima vdniie grade $Irno II Osrednjem d rt. mOm arh,,'u u
Sloveniju u l-jubljani, usp. J. M .ček. Os ..dnji dr!."ni arhi,· Slo,'enije in
njtgovi probl emi, ze l, 1947, l u GradSkom ' rhivu u l-jubl\an;, usp . V.
fabjančič, l-jubljanski mestni arh i", ZC l. 19(7), a mnOI"O viJe ; "dnije
..hivskt J:'TJde se nalU; u ruličitim uhj,'ima u Austriji (osobito Bet.
869
Grn, Celovcc i t. d.), sjc,·c rnoj Italiji (Gorica. Venecija, Udine, ari~en),
u Trslu i .iuŽnoj Njemačkoj (MGnchen, Aug-sbuq:, Freisin!:, Bamberg i t. d.;
detaljnija karakteristika arhivske grade la slc)Vensku historiju bil će dana
u II. sv. Povijesti naroda FNRJ).
Budući da siste matske zbirke isprava i dru!:ih izvora za pojedine
historijskc pok ra jine (usP. Izvore uz V. pogl.) vetinom dopiru te k do
sredine XI!I. st., dosada štampanu arhivsku gradu !reba tražiti po "eoma
mnogobrojnim publikacijama, dijelom općenitijeg značaja, a dijelom"
manjim prilo,.ima po pokraj inskim historijskim I'asopisima. Od prvih Se
mogn spomenuti osobito J. C lt m e I. Diplomnt3rium misccl\um s. xm
(Ur klInden zur Geschichte von Oes\erreich. Steium3rk ... 1246-1300).
Fontes rernm Anstriacarum II. I. 1849, i /Ilonumenta Habsburgie' I-m,
(za drugu polovinu XV. st. ). 11!S4-58; J. B i a n ch i, Thesallrus ecclesiae
AQuilejensis, 1847, i Documenta historiae ForojuHensis, Arch. f. Kunde
(lsterr. Geschiehtsquel\en 21. 22. ZU. 31, 36, 37, 41. 1859·69: J . Z a h n,
COdex diplomaticus Anstriaco· Frisingensis, Fonles rerum Auslriacarum
tl. 31. 35. 36. 1870.71, i Austro·Priutana. Pontes rerum Austriac~rum ll,
40. 1877. Kod publikacija druge "rst e treb~ da se pregled ograniči slmo
na navode bibliografija: l) za Kranj sk" F. K o m a t a r, V e rzeic)mi ~ der
archi\'nlischen Lileratur Kr3ins, Mitlei!. d. k. k. Archivrates l. 191 4; M.
P i vec· S I e 1 c. Kazalo k zgodovinskim publil,acijam MUlejskc/f.
dru~lva za Sloven i.io 1891_1939. 1939: 2) za Stajersku: Ka~alo k CZ"':
l_ XX. 1926; H. U n t e r S w e g. Vcrzeichnis der in d . Schriften des !-listo·
rischcn Vereines Hschienencn Abh.ndlungcn. Aufs;;lze \lnd Buchanzeigen,
Zeitschr. d. Hist. Ver. f. Steiermark 41. 1950; A. S ch los S a r. Die Li te .
talUr der Sleiermark in Bezug auf Geschichte, 1.andes· und Volk skunde,
1914. i llibliographie zur Geschichte, l.andes· und Volkskunde d. Steier·
mark 1~14 -30, 1932; 3) za Koru!l\u: M. O r t n e r, Register der geschieht·
li chcn A"fs~tzc der Carinthia 1811-1910. 1911, i Corinth ia l, Register der
Aufs ilt1.e der Jahrgangc 101_125, 1911·35. 1936; G. M o r o. lnh.\tsver-
zC ichnis der J"hrlr~nge I--JO ('.sopis. Arch. f. vattrl . Gcsch. u. Topogra.
phie {u lOm časopisu 31, 1!l5O); 4) za Slov ensko Primorje: A, P u s e h i I
P. St i e o t t i. Indice g enera lc za A rcheografo Triestino 182'}.-1902
(Archeografo Triestino 24, 19(2); G. O c e i o n i II O n a f <) n s. Bibl io·
grana sloriea Frinian. 1_111. 1884·99.
Najvdnije grup e izvora ta agrarni sistem su zemljišn~ knjige
(urbari) i praVH upule seljačkih sast~naka pod vodstvom z~stupnika
fe udalaea. Spisak zemljišnih knji2"a (urhara) za Sloveniju do g. 1500, nji.
ho,.i h izdanja i raspr,,·a O njima usp. kod M. 1\ O s. Srednjeve§ki urbarji
za Slovenijo l. Urbarji salzburške nadškofije, 1939; u istoj .triji je 1\os
kasnije izdao jo ~ Urbarji Sloven.kega Primorja I. 1948. Pra,'ne upu te ta
Koru~ku i Slajerskn sakupljene su u zbirci OSlerreichische \VeistGmer 6
ilO. 1883 i 1913 (Bischoff·Schllnbach, Me ll- MUller); za Kranjskn je sakupi~
poznate tektove J, K e I e 10 i n I, Staroslovenske pravde. GMS 16, 1935.
870
OSim tog. treba sc obazreti na j:!'radu iz isprava u razlil:itim općim pnbli·
l;acijalO. i manjim prilozima, kao i na arhivsku gradu.
Glavni su izvor za povijest ohrta, trgovinc i gradova isprave: za naj ·
s t arije doba (ugla,·nom do sredine XIII. SI.) izdane su " općim publikaci_
jama izvora (usp . bibI. u>. V. pog1.), a mnogo Su brojnije isprave kasnoga
Srednjeg vijeka. većinom neizdane; opsc!:nijih sistemalSkill izdanja svih
isprov. O gradovima "CIll'. manja izd.nja navedena su u kasnij e citinnoj
lileraturi. Među ispravama osobito su važni gradski privilegiji, koji odre·
duju .iavnopr.,'ni potožaj gradova i gradanSIva . Budući da ~u !,"'Tad"nima,
otprilike do kraja XIII. SI .. njihova prava bila dodjeljivana usmeno, i.
toga vremena nem;) sačuvanih p rivilegija. ali .e mnogo gradskih privile·
gija sal:uvalo za XIV. i XV. stoljeće (njihova izd, v. u IiI. o gradovima i
gradanstvu). Osobito su važni pri ,'il~giji grada Ljubljane (nekritiČkO
izdanje veteg dijela isprava V. K I u n, Diplomata ri um Carniolicum.
Beilage zu MH" lO. 18a5: usp. i F. K O nl a t a r. Das Laihneher Pri,,;.
!egienbneh, MMK 16-17, 1903·04, ; Das stMlischc Archi'· in bibach,
J~hrcsbcr. Oberrealschule LaibaCh 19t),""\·04), Neki privilegiji !1a,'ode pra'·J
grado,·a dosta sislema tski. tako da se može govorili O gradskom pntvu;
drul(i gradovi imaju svoje knjige priv ilcgij ~. u koj ima su prikuplj~ne i
potvrđene isp,""e o privilegijim": ipak sc svi ti dokumenli ugla"nom
oo::raničuju na prava grado'·a i gradanstva. a n~ odreduju poslupak gr.đ·
skih sudova. koji su prije XVI. st. sudili po usm~nom obi~ajnom pravu :
sadržajno najbogalije grad sko pravo iz "nutro~njosti slovenskih pokra o
jina je ptujsko gradsko pravo iz 1376 (F. Bis.hoff. D~s Peltalle r
. Stadtrechl v. J. 1513, Sitznngsber. d. \Viener Akad .• phi1. ·h isl K1. 11 3. \88G).
Osim isprava jz tog je doba učuvano vrlo malo bilježak. urbarij.lno!: i
poreznog sadržoja: prije XVI. st. nema još zapisnika sjednica gradskih
,·ijctn ni akata gradskih kancelarija. koj e St ograničuju n" i~dnvanje
isprava i čuvanje gradskih privilegija: I:'rađo'·; so: vrlo malo spominju u
hi!lorio!!,rafskim i;.vo rima, a gr.dskih kronika nema: oskudni izvor; te
vrste spomenuti su u lit~raturi o srednjovjekovnim gradovima. Pr im orsk,
!!radovi uz slovensku obalu i Gorica razlikuju se od gradova u unl1tra·
~njo~1 i po tome . .ito osim rnličit ih isprava ima.in vet u Srednjem "ijeku
opsežne gradske statute (koji odreduju postupak gradskih sudo". i grad·
ske administracije). Prvi sačuvani tr§ćanski ~\alul na,tao je najkasnij e
1319 (izd. P. Kandler. Stalut; mun;cipali del comu"e di Trieste che porlano
i" fronle 1".""0 1150. 1849). drugi statut iz 1350 (Staluti di Trieste del
1350. a cura di M. de Szombathe\y. 1930), trcći ;l 1365, če\l'rti il 1421
(Statut; di Tr;cste del 142\, a cura di M. •le Szombalhcl)". Areheo):"rafo
Triestino. 111 scr .• 20. 1935), peti i7. 1550 {tiskan u Trstu 1625 i u ta lijan-
skom prijevodu u Udinama 1727) vrijedio je dijelom do 1808. Milje ima •
pisan statut od 1341. Kopar je imao slatute vet tl XIV. st .. a sačuvaTl ic
stalnI od 1423 (ild. Bull nO;)i u Archeografo Triestino, N. S. 2, 1870·71),
tiskan k.o Slaluta lustinopolis 1668. Najslariji sačn'· lni slatut Iwlc je
871

iz 1300 (izd. L. Morteani, Isola ed i suoi sta tu ti, Atti e memo rie della
Societ~ iSlriona di sto r;a patrj. 3--5. 188;-89). Z. Piran sačuvln je dio
Statuta od 1774 (Kandle r, Codke diplomatico istriano l). n.jstariJi u
cijelosti latuya,,; statut oo 1301 do!iv io je jol u XIV. st. tri revizije i
kasn ije 15i8 jol jednu (tiskan ie 1606 statut. koji je u to doba vrijedio).
Najsta riji SUtut Gorice je iz 1307 (izd. F. Kos, Carniola. N. V. 7, 1916),
a opstini statu! iz XV. SI. (Gnin. Das GOrzer St atutbuth, 1916) predsl avlja
njem3~ku redakciju Con stit utionu patriae ForoJulii pat rijarha Markvarda
od 1366 (p rvo izd. Venecija 1~97, po sljednje Joppi 1901). U tim , rldovim~
počinju r.n ije, II pojedinim primjerim; čak I II Xlii. st.. i vi~60mske i
notanke knj ill"e, zapisnid gndskih vijet, i ,kt; /: r.dske administracije,
a to nije v3lno samo za POvijut tih Il"radovl. neJ!"o i za POvijut njihovih
pokraj in, ili rtr zaled •. _ Izvornu grldu o obrlu u Stajerskoj objelo-
danio je F. p o p e l k 3, Schrilt denkm~l er des steirischn Gewerbes l
(1275---1523), 1950.
O razvoju plemst va i zemaljske upr.,·t Il"lavn; su izvori osi m općih
zbirka i1\'ora i arhivske ,rade, koje Su navedent u kasnije ciliranoj lile ra.
t uri, prije ',-elr' zbirk" S e h " . i n d · D O P S t h, Ausguo'lhlle Urkund en
Zur VerfaJSunrsgeschichte d. deulsch·OsJen. E,bllnde in Mitlel.U er (1895),
i F. K r O n e s, Urkunden zn r Ceschichte des L.ndesfilrsten tums, de '
V(f\\'aUunll" und des Stiindewes.:ns der Steiermark von 1283--1411 (VcrM -
l ent. d. Histor. Landes·Commission f. Stei e rm . rk. 9. 1899); dio grade
sakuplj e n je u starim suldkim '.birkama privilegija (slovenski .ddelnih
ročinihc. njemački .Landhandfntec). za Stljusk u izdatih 1523. 1635, 1697
i 18-4 2. za Kranjsku 1598 i 1681. ZI Korulkll 1610. Za Stajersku je satu,",n
i postupak vlastelinskoga pok .. jinskog sllda II civilnim i kriminalnim ,po,
rovims (F. Bi,choFf, Steiermlrkisches Landrechi des Mittelaltera. 1875).
Lit e ratu r a. _ Oinl. t ički te r ito r iji. Hi sto rije pokrao
jina i rasp rave uz Historijski atl as au~t rU$kih alpskih pokrajina. nave·
den e u bibI. uZ pogl. V.• ba"e sc "i~ manje i postankom poli t ičkih
I leli .~ je naslov r~,p rave S. J Uil"' l, kojI ob raduje kronoloi'ij u. OPKi" I
jedinica I teritorij. kao i dinastii!kom pov(jdču na slovenskom tlu.
Ta ko 11 Kr~nJsku Dimitz i Hauptmann; 11 Ko r ulku Hum .nn. Jaksdl,
Wuue I Brlum!lllu; 11 Stajcrsku P irchegi"u (takoder Geschichte der
Steiumark 1282-1740, 1936). Mell i Kovai!ič; 11 Goricu Czocrni&r i P.
PaschinI (Storia dei Friuli l_Ill. 1934·36); ta htru Benussi I Verj("ouini
(Lineamenti storid della eost ituzione politic. dell'lstri. dunnle II mdio
evo l_ll, 1924·25). od rasp r.,'. općeg značaj., koje se odnUK na pro·
bleme o>'og razdoblja Ireb. spomenuti I I Kranjsku; A. M e II, Die h isto-
rische und territoriale Enl9.-itklung Krains vom X. bis ins XIll. Jahrhun ·
de rt (1888); M. K O S. Postanek in razvoj Kranjske (GMS X, 1929); Lj.
H a u p t m a nn, Grofovi V",Ij(j("onki (Rad JAZU 250. 1935); za Goricu
i Istru S. R u t 8 r, Zgodovina T01minskega (1882); W. L e n e l, Vene·
zianisch .istrische Studie1l (1911); M. W u t t e, Die Erwerbun ll" der GOner
872
-
Suitzungen du rch dn Haus Oste r rciCh (MIOG 38, 1920): H. W i e s I I e·
e k e r, Die polit iscb~ Entwickluni" der CrafsChnft G!lrz (isto 56, 1948),
Za povijest ,'ladavine Pfemysla Ot 8klra i poč~tak8 habsburške vlasti.
potrebn o jc osim slI rijih djela, kao t to SIl O. Lorenz, Guchi<hte
Kilni/: OlIakar I ll. von BOhmen und sein er Z~it (1866). Fr. S u k I j e.
Avsuijsko medvladje in ustanovitu habsburške vllde nl Slovenske m
(Spomenik O ~est stoletnici začeika habsburt ke vJade na Slovenskem.
11183). A. Oopsch, Die K'rnlncr·Kraincr FUge und die Tcrritorinl po·
lilik de r ersten Habsb urll"er in Oste rrcieh (Arch iy f. !lster. Cueh. 87, 1899).
upot rebljavali takoder i djela novije čdke historiOll"rafije; V. Novotny.
Cuk,; d!jin )' 113. 1928: J. S u S I ~, Cuk. dfjin)' iii i (Soumrak Premy .
alove4 a jejich dfdictvl, 1935).
Za grofove Ce!jske može jol uvijek kor isno poslutiti djelo. koje
Obraduje stariju POyljul i izvo re U nju, f _ K r o n e l, Die Freien von
Saneek und ihre Chronik als Cralerl von Cilli (883). Novijeg djela. koje
bi u cjelini i na kritički način obradilo pO"ljesl grofova Celjskih. l.asad.
jo~ ntma; treb alo bi dodali jedino raspravu, koj. izmedu o stalO/:
ob rad uje njihove POsj"dc i polohj; O. H. S t o w I S I e r, Zwei Stu·
dien zur GSlerreichischen Verfassllnl:".ge~hiehle (Zeitsch rif t der S.vigny·
St ireun/: fu r Rech l5/:eschichle. German. Abteilun/: 44. 1924). No"u Il"radu,
o$Obito za vanjsku politiku g rofova Celjskih. donoSi r. C u J i n. Do<;u .
nlen ti pe r la storia del con!ine orientale d'l lalia nei $ee oli XIVe XV
(Archeografo Triestino 49. 1936). Borbu za go spo(]stvo no sjevernom
Jadranu u XIV. i XV . st. izla~e " l irokom opsegu isti autor u djelu; II
confi"e orientalt d'1talia 1Iella politie. eurOP~3 del XIV t XV ,eeolo (I- I!,
1937).
_Tur!ki napad i na Kranisko i Primorsko do prvt trdjine XVI. sto·
prBYCt turskih proval" (GMS 24. 1943).
U okviru povijesti njemačko!: naselj3\·anj.
I( o Ion i z a e i j a.
e:ernlanizacij~ ist očno·alpSkih pokrajina obuh>'acaju koloni18clju Slove·
nica ova djela: O. H. m m e 1, Die Anftinge d es deutschen Leben s in
Ostertticb bis zum Ausganve de r Haro lin/:tTzc;1 ( 1B79); F. liron es.
Die deutsche Besiedelunll" der 6stlichen Alpe nilInder (1889); E. 1\ 1 e b e I,
Siedlllngsgeschichte dn deulschen Sildosteus (1940). Načinom slovenske
kolonizacije bave se takoder rasprovc Levcca. Pei$ketl i Dopscha (vidi
POgl. V.), " oIl novijih G. CI a u e r t, Art und Weise der alpensiawischen
Landnahm~ (Siidost_foT$chungen. 1942). Povjjest slovenske kolonizscije
predme t je mnog ih ra sp rav, M. K o $ a, na p rimje r ; K postanku slovenske
upad ne meje (Ruprave Znan. d r. ~ 1930). Slovensk a nasditev nl
Ko rO'kem (Ko ro!k i zbornik. 19-16). K postanku ogrske meie med Dravo
in Rabo (CZ1'1 28. 1933). Stanje io naloge slov~nskt k olo niudjske z/:ndo·
vin e (islo 35. 1940), O sta rej§; slovanski nuelitvi v I$tri (Razpt3ve raz •.
U Ill"od. in družb o vede SA ZU l, 1950). Opči pregled problema ,'. u M.
87S
 1\ os. K ol on izadj~ i C'e rmani,.~cija ~I o vcnsk e lemlje (\-IZ IV. 1951). Za kolo ·
nizaciju nekad a njem~~koC'. k otevskog terito rija treba se obau eti na
rasp ravu l. S i m O n i~, Z!,!'odovin a kočevske!,!'a oze mlja ( Ko~evsk l lbornik.
1939). a ZI kolonizadju dviju dOlina na Go renjskom P. B l a z n i k. Kolo·
niucija SelSke doline (l9'.!8) i Kolonizacija Poljanske doline (G;>'\S 19,
1938).
Glavn a li ttrnt ura za al: ra rn i Sis tem: osim uvoda II različ;to izdnnj a
zeml.ii~nih kn ji!,!'" (urba ra). k ao i ""oda i obrodhe pOjcd ini h vIOSlt]in! lal'a
na loj bozi (blbliog ra f,ki prerie!] " M. K o S. lJ:odovit,a Slove"cev. 1933.
i Urbarji ulzbur,ke nad.kofije. 1939; B. G raf e" a u e r, Boj u ~Ia r o
pravdo. 194~ ), u,po redi za pojedine Sire p robleme: A. Me ll, Bel Irige
zur Gcs.:llicllu dn Un le rt hDnen·Wesen~ in Sleiermark. Mitteil. d. HistoT.
Ver. Hi r Slelerma Tk 40--41. 1892,93: W. M i I ko w i e z. Die Supaneive r.
fa ssun!::. Mitt eil, d, Musea iver , r. Krain 3---,l. 1890·91~ J. G r uden. Slo·
venski župnni v preteklosti. 191G: lilcratu.a u vezi ~ ustolič~"nrIJc m j
kose.; ma, nay~dena ut po"L V.; L. I-j a u II t m I n n. Das Sch1Hfentum Buf
slowenischem Boden. ZHVSt, JO, HH2. i Ober Mn Unprunr von Erbleihen
in Ost~rreich, Steie rmark und K ~rnlen, Forsch u nl;'. L VerflU.· und
Vefll.'altunl;'s-Gtscbichte de r Sttk rmari< 8. 1913; J. Polec. Prevedb.
zakupn ih kmetij ,. kupne nl Kr.nj~kem konec XVlIL SIoietja, Zbornik
znanstvenih razpra,' 13. 193;: vi.~ si nl et ičk o/1' ,.nlČaja W. fr t . a e h e T.
Dc r Bauer in K ~ rnten l_ H, 1950·52 hiSI', Lj. II,uPlmann. Posla nek km eč ·
kc!::a Slanu "a Koro!k.m, ZC V, 1951).
la l)Ovijes t obrt a. trgOvine i j,'radova nek. se usporede hi~lnr;j.ki
preg ledi inlyodi iuora i li tera l" re u M_ K o I, Z"odovin3 Slol'en ee,'. i
austrijskim opcim radovima. osobilo u A. L u s e h ; n, Oesle rre icllisd.e
Reiclt.s"cschid". (\OOS Mittelalters 1914', i Wer u n I k y, kao i II pokra·
jinskim historijam", naročilO k od Pi rcheggtrĐ, A. Melia. A. Jaks.:lt.a. H.
Braumii llc r3, nen u ~i ja (u Goričku treba se korisIiii ~lorelli,icvim ""lom
u izdanju Della Bone, Cloerni l.'om i Rutarom; usp. hib!. UZ V. pOI.'I .), Z.
pregted bibliol.'rafije i problema u vrije nl. pOSlije Prvoga svjet~ko!,!' rata,
owbito poslije pOSIanka !: rldova, usp. F. Z ..' i t I e t. Proble mi zrodo-
viDe slovenski h mesto JIe III , 1937. Medu radovima opče!:: znahja O "radu·
vima t reba spomenUli eeo!!,,,"k. studije, koje pokuSavaju na o snovu
položaju, tlocrta i gradnje kuća uključivati o postanku i karakle ru g . ad-
skih naseobina (M. S i d n r i I ~ e h, Die .tdtisch.n SIlidie und MH ,kle
in veTl:leicht nd·geogr.phiSc!ler Ih rstc1lung, Zur Geographic dcr Deut llc hc G
Alpen, Siegcr·FeS\schr ifl, 1924: H, \V. Il ge t I, Di~ Sladlanlal:en iG
Steie rmark, 1932: J. R u s, O ti l)u nde!,!'a mesta na pomol". Ljubljanski
zyon 50. 1930: usp. i A. Me !i k. Slovenija, 1936; u Goričku USli. E-
M a S S i. l 'a mbiente geo!!'r.fitO e lo svi]uppo t(onomico nel Goriti.no.
1933). Postan ak i stariji razvitlk gradova u Kra njskoj obraduje u ekonom-
skom , p ra,'nom i polili~kom obti t u F. Z wi I t e., K predzgodovini nlUt
in me štanslva na star<.> k. ran tanskih Ileh, ZC 6--7. 1952/3 : Starejsa
:E-i4
-
.I kran jll,. mcst. in mcl~anSlvo, 192!l. Pro,'nohislOrijskog je karaklera
K H. Z t t h ~ e r, Dit Rechte d~ r K K rnlen·St~dle im Mitte1.lteT und ;hr
Zu sa mm. nhan!: mi t den Stadtrechie n auue rha lb Karn l~Gs. 1938. Za f,':radove
u Ist ri i za Trsi usporedi u vrijeme d o 1209 jo! S. B e n u I S i. Nel m~dio
evo, All. e memorie deU. SocieU ist riaoa di sto ria palria 10-13. 1894·9;;
za isto i još ndto kasnije vrijeme W , Lenel, Ven ezia nis.:h-1Slrische
Sludl~n, 1911. za cijeli Srednji vijek G. dc Ver g ot t ini, Lineamell ti
stotici della CO$til u7.ione pulitica dcl1'I~lria du ranl e it "'crlio eVO, l_ll.
1924·25 (pisac odhija romanistil'ku \tQriju F•. Mayero, Die dalm.tinisch·
is\ ri",he Munizipall'crru$ung im Millelahe r und ihre rllmischen Grund.
lagen , Zeitsch r . f. Reehul;'es.:h .. ger m. Abi. 24, 1903. ali se 0l!ranil'av3 na
pravnu stranu. ne obazi ru či se na ekonomske temelje uruvi tak !,!' rado\'l
i na a!,!'rarni sisIem, koji je za pO"ijest slavensko!:: ~tanovniS I'" u Istri
d~kako o.obil<.> važon, od historijn IlOjedinih rradova '.dovolj~vaju
n.uČno lek poj edine "sp rave, je r su hi storije I!.adova u cjclini v~ćinom
ustarje le (tako na pr. 13 sr~dnjm'jeko\'no razdoblje rRd ovi I, isloričara
Ljubljane i Novo!: MesI. J. Vrhovca): klo izuzetak treba ~pome nuti J.
2 o n t. r, Zgodo,·in. mesU Kranja. 1939 (knjig8 daje viko nego što kate
naslo\'). od hi~lo rija koruik ih I! radova usp. G. M o r o. Geschichte d.
Stadt Vitlath, 1940. Zn~nstvene po"ijnti Ljubljane jo~ nem~ (usp_ A.
M e I i k. Razvoj Wubljane, Geogr_ veu. 5-6, 1929.:10; F, Z ... j I I e ~.
RaZVOj lj"blja n sk ee~ teritorija, iSlo: F. G e s t. i n, Donuki k zrodo vin.
Ljublja ne v srednje m veku, ZC V. 1951). Za povijest Goric~ " sp. F_ l( O s.
K zgodo\';n i Gorice v srednjem ve ku, GMS 1-8, 1920·:n. Z, po"ije<! Tn1a
u Sre dnjem vijeku Ireba st od st arijih radova jo~ uvijek obazre t i na
dijelove monografije trltansko g historIčar. P. K a n d I e r I (u~_ bibI.
uz II . knjigu) i J. LlI.,en t h81. Ge~clt.ichle der Sladi Triest I- Il. 1857.59.
ulim G. C a p t i n. II trecen to a Trieste, 1897, i C a" all i, Comme re,o
e vIta prh'ala di T rieste nel 1400. 1910. od novijih r adovII najop .• d niji je
A. T ~ m a . O. Sloria di Tri es te I-II, 1924, ali ima razmjerno malo ~ inje.
ničnih podatak a i jo~ manje a naliza (m anje od Benussijevilt. i Vergotlinije ·
vih rld ov3 o Istri, koji obuhvać,ju i Tr st), I pisac u svojoj ~ovin;s t ičkoj
t en denciji prenosi novi tilija nski nation.lizam u srednjovjekO"n ; T .. t;
najbolja analiza t r~Č.nske historije i trIčanS k o!: separatizma je F . e u! i n,
Appunt; aJla storia di T rie~le. 1930_ Za s\ano'·ni~tvo ITtdnjo\'jekovnoe
Trsu usp . P, M O 1\ t a n e l I i. II movi me nl O sIor ico d ella popolaz;one di
Trit$le. 19()5, - O nadnIlninom karaiIt e r" gndm'a u ono ,' rijeme i po.llje
usp. F. Z ". i t t e r, Nemci na Slol·en~kem. Sodobnosl 6. 1938. i C. S e h i f·
T re l , L. Venezia Gi~lia, 1946 (frane, Izd.: Aulour d e Trieste. 1946). -
Nekoliko zna~ajnih rasprava O prollo. ti I:'rDdo,'a u Sloveniji iza'lo ;r "
na roti tom hsopisu Kron ika slovenskih men (l9:W ·40).
, Za novac usp. o sim optih hislo rija A. L u s e h in. Umrisse einer Gcld·
yesebie h tr de r alt6ste rreichj'ch~n Lande lm Millel.lter, Numism, «it$chr.,
N, F. 2, 1900; A. L o e h r. Oe.ltrrcichiSCht Geldg e~chichlt. 194G; A.
875
 L u iC h i n, Stei r i$che Miinzfunde, J.h rb. d. Zentul.Komiss., N. F. 4, 1906.
i Jahrb. r. Allertum$kunde 1-2. 190;-08; Fries.cher Pfenn igc, Numism.
Ze ilsehr. 56, ]922: Friza~ke kovnite novca U triovin u s Hrvatskom l
Slavonijom na D ravi, Savi i donjokranjskoj Krki. Su rinar, !II s., 2, 1925;
V. Travner · E. B.umga r tne r. Naši uednjevdki novci, CZN 25,
1930; E. B a U m II" a t I n. r, KO" n ite Slovcnjg:radee in K.mnik v dobi
Ande ehs·Merancev, CZN 28, HIJJ; Ljubljanska kovnita v. XIII. sIoicIju.
GMS LS. 19:U; Beiu lie lum Friu.eher Miinl",uen. Numi son. Zeillchr. 72,
1947; Die BIGtne;1 dc r Fricsacher prennig., iSlo i3. 19019.
Za mje re i utere usp. R. B. r I valle, Zur Guchichle der $Ieitisehen
M a~~e. Zeitsch r. d. !iist. Ve r. f. Steierm. 29-30. 1935·36. Osim loga im a
samo nekoliko specij,lnih sludij. I podataka u općim ispecijllnim histo ·
r ijskim radO"imn (izdanjima urba ra).
Zn k redil usp. J. 2 O n I a t, Banke in banklrj; v meslih ...dnjevdke
Slo,·.nije. GMS 13, 1932, i ondje navedenu lileraluru.
Za rudarstvo vr ijede opti radovi i u nj ima nav.dena lite ratu ra, B
oarol:ilO A. M iiii n t t, Geschichte des Elsen s in Inner·Ocslerrtkh von
der Unci! bis Zum An fange dcs XIX. Jah rhunder ts. I. AbI.: Krain. Gorz
und ln rien, 1909 (n.pregledno, lli S m!lOgo podataka).
Glavna je litu"ura O razvitku ple mstva i zemaljske uprlIve, osim
hi.torija pokrajin. i različitih ra sp rava o pOjedinim plerničkim porodicarn.
i njihovim te rItorijim.: L j. H a u p I m a n n, Ma ribo rske 5tudij t ,
Rad JAZU 260. 1938; A. L u , e h i n, Dic sleicrischen L.andh . ndfulen.
Bdtr. zur Kunde d er steier mg rkischen Geschicht5quellen 9. ]872; F. K rO'
nes, LandesfUrst. BeMrdcn und StJnde des HerzOrl. Steier 1283-1411.
Fo rseh. z. V.rlalSpni'· und Ver9ć.ltungsgesch. der Steierm.rk 4. 1900: H.
p i rc h. g I:" e T, Landesfiirst u. Adel in Steiermlrk 9ć~h rend del Minelnl-
ters l, isto 12, 1951; V l. L e vec. Die k rainischcn Landh andfutcn, MIOG
19, 1898; M. W u t t c. Zur Geschi chle K5rnten s in den ersten z"'ei Jahrhun ·
derten h ab.~bu rgilche r Zeit. Ca rin th ia I, 125, 193.5; O. B T U n n e r. L.nd und
Hcrtsch. rt, 1943'; S. V i I f a n, Dtltllli rofini kot vir nd. "st,vlle z~o.
,·in •. GMS 25-2(;, 1944·~5: Wl. Milko",icz, Die KIOstt r in Knin.
Arch ,,· f. I;ste ... G.schidllc 7~. 1889: M. M i k p f. Vrsta s t i!kih opalOv,
1941, iToporrafija 5tiškc zemlje, 1945: F. K o v D či Č. Zgodovin. l. van·
t insk. škofije. 192;; J. Gr u den, Cerk"ene rume re međ Slovenci v
petnajstem Iloletju in ust.novile.· ljubljanskc Ako/ije. 1908; J. T u rk. O
počclklh ljubljanske lkofije. CZN 31, 1937.
z. hi s toriju umjelno s tl osnovni j. rid F. SIcH, Monu.
menta anis slo"enicae I, S rednjevdko ilensko slik.rstvo, 1935, gdje .e, Ul
rep rodukcije $\";ju znabjn;h s;>omenika zidno/!" Ilikarst "a iz S rednj.~
" ijeka u Sloveniji, daje u uvod" i nj iho,· opi~, kao i analiza rllvitka Itila
i slikarskih ~k ola: lu je navedena i opselna literatura. Sličnu \"tijednost
ima la minijat u rno slikarstvo u filkopi si m", koji se čU"~ju u bibliutel<ama
i muzejim. i\R Slovenije (dakl. S izuze tkom onih. koji su od XV!l\.
st. dalje il Sk"'enije odneseni u inozemstvo). djelo M. " o s. Srednje'
velki rokopisi. Delalj," op is sviju umjt\n;~k;h SpOmtnika (b~z vremensko!:
ograničenja ) PO (')CIjedinim crkvenim, odn. up r.vnOlKllititkim jedinIcama,
dajp dosa da publicirani svesci joi! nedovr~en~ umjelni~ko.hi $to rijsk.
topografije Slovenije: A. S t e r e n l t k, Dekanija fjl'o rn jcg r.jska, 1905, i
Konjilk. dekan;; •. 1909; M. M a r o II, Oekoulj. Vrhnika. Tot>Oc r afski
opis, 1929, I Oekanij. Celje I_II. 1931·32; F. Stea. Političn i okr.j
Kamnik. TOlKlrrafski Ol)is. ]929. Il isto r iju srednjovjekovnoga zidnog sli.
karstva I ikonogr.hkom analizom i opiS(lm rada najn1nij;h s likara daj.:
F. S t e I~, Cerkveno slikarsIvo med Slovtnci I, S rednji vek, 1937: hi stor iju
srednjovjekovne erk"ene a rhilekture J. G tt g o r i t, S rednjeve!kn cer·
k ven. arhitektura ,. Slo veniji do Iua 1430. ZUZ. N. S. 1. 1%1. • historiju
arhitekture .amaka u jednom d ijel" Slovenije \. K o m e I j. Srednjt"e~2
grajska arhitekturi nl Doltnjskem (na iSIOm mjestu). SinU1U slovenske
histo rijt umjetnosti i za Srednji vijek daje f. S t e J t, O ris 'rodovine
um elnOSti p ri Slov.neih (1924). a II Slovenskom Primor ju isti, Ume tnost
" P rimorju (1940). U .klopu his torije "mjunost i $v;h juro~la"~nski~
naroda d,je somaran pregled slo~enske historije umjetnosti takode r .1.
M a l, Zrodovina umelnost i p ri SLo.·cncih. HrvIt ih in Srbih, lm. Brojn~
rasprave o pojedinim p roblemimn i spo menicima izuk su nlrotilO u
ča sopisu ZUZ. 1-20, 1921-44. i N. S. l. 1951. a u manjem broju u Rnpra·
vo ma SAZU i histo rijskim časopisi m •.

O kulturnom li"olu v. Olim opčih ri doVI (Kidrič, I. G ra fe·

naucr) I gore navedenih djela o sa mostanima i crkvi (napose J. Gtuden)
jo~: M. "o S (Ul sudJelO"anje 1'. SIeih). Srednjcvdki ro kopili v Sloven ij i,
1931; l. G raf e n. u. r, Porlavje Iz najst"r~j šelt"' slovensker ' pismen·
5!\'a, CJKZ 8, 1931. _Ta lIar~ velikonocna ~j5enc in le kaj. Cas 36. 19-\2, ,
i Slovenske pripOvedke o kra lju Maljdu (Dela SAZU, razr. za filol. in
IiI . ~. 1951).

876 sn

-
I
I..
..·

S ADR1:A J

,, I>r.d~ovor
Bibliop~fjj" općih
.... .... . .. .
prc(:,led. hi.torije nn'ih naroda
V
XII
• Ča$opi si i periodičke pub likacije ... XII
"
Kratice zu I'eil". citirane ?birke i Iw lckcije "y
DIO PRVI
NA SA ZE MLJ A U DOII A PRV O BITNOG DRUSTVA
", 1 RO B OVLA S" l t K OG POR E TKA

!. pogla,·jje

Na ša zemlja u do ba [tn-o biln o.!:" drtdh"a

Doba di"lj"~t,'a I
1. Stariji paleolit u n.'oj zemlji
2. MI~di paleolit u n.~oj umlji ,
3

B.
:1. Mcwlit . . . . . .
Doba barha,.!,'. •
,,
I. Neolit .... • • • •

,,·
•
2. Eneoi ;!
3. Brončano doba • •
•
• • "n
4. Ilal1s1.1\1.<ko doba
o- L~lensko doba
•
""
6. Grči'" kolonizacija
i. Makedonija . . . .
• •
"
"
R Posljedice grčlwga i dru~ih ul .i ecaj. na plemena u nnšim
I""i c,-im a
"
BIBLIOGRAFIJA
"
IL po"I.'·tj~

Na lia z emlja" r imsko dQb a

l. Sirenje rimSke vi.,]; ti n.'im '.ernljama
2. Org-anil.acija Timsk~ upra,'c II doba p r inCipala "
36
3, Privreda i ,hušl\'eni odnosi
'"
4. Kulturne priliko . . . ,
"
879
 -
S. Na'~ zemlje II doba op~e kdu rim. k o,!:' dru~t Yl
6. Seoba Huna i Gcrrn~n" i propast ri m~kc vlas!i
. SI"H "~i
\ ' . r>o/!la\'lje

II r anofr",(ai " o oob a

7. OSl rOIrOISk a d ržava i ob nova biuntske v lasti
IZVORI r li TERATURA , . • . . . . . . .
"
SS
58
100 Vii. do Xli. "!Ulje':.;

, .. , , . ,.km, ",,,; ~\H mHr !-.~""'n1. l'ur.,ntnni),.. .., ;37

. ,-."'-"'"''
., r,I .{)!""H .• I'" \ ,lru,I\'("I'" , t,,,k! II'o I\",mllonjw
DI O D R U Gr
T 1'.t,'I;~.·"",i,· J.,,>rll;k,h VU ;""'\;, .. , 14;
NASEl.JAVANJE SLAVENA N A BALKAN SKI POLU OTO", 4 C,,~.::;,. l uUH·:';'.:- ",,*,,,,sl~b,o<~i. r";"'''''J~ l,,;t~ns\V~ i "~,,rr·
RA SPADANJE RODOVSKIH ODNO SA r p oeEel FO RMI RANJA . . . . . ..
KLASNOG DRUSTVA
. .. . . . 1" I
Ill. pOIrI.vlje 4. I~.'.' , r~ ".,,'J:;. IweT. Kocelj H'l
Na« IJ."anje Sla'"tn a na Ba lkansk i pOluotok , Ru padanje r odonkih o dnosa
i počeCi formiranja klasno~ dru~I"a
7. ! ~.h ,.I, M~'I:".1 ; !)O~ljcdk" I.'.,.~
ft 1',·1:1:;. 1(",.,,,:,,,,;.;.1 ''''
]F.<l
,. t·.I.,,,, .• ,,,,I," : (t",;: tvena str ukt"r" od !X.-Xl. ~: . lii,
J. Najstarije vij ..!i o Sla"cnima .... . ... . . .
. . .
2.
3.
!).orb" p rotiv Bizan la II prvoj polo"ini VI. stOIj~tl
Ekon omsko· drll~l ven i odnosi kod Sla"~na u doba napadaja
"
68
I f..j

na Biu m . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
~. A,'ari i nj iho" " ulol:''' II slavenskim o s\"ajanjima ....• " VI. po "I" " lj e
5.
6.
Pr .. i uWjtsi Slavena II l3ulinmnjo: Ba lkanskOJ! poluotoka . .
N,s~ljnVlnje Slavena" ISlotne Alpe. OJ'scg i gr ~nicc n~sc·
"
OO f!r." t<l<c ze mlje " ra"ofru ~al"o 000"
lod v n . do Xli. Sf(l1j~ ća)
ljaVa nja . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . • . . . . . 82
i. O~vajanje Balkanskog poluo loka i nje&:ovo nneljenj. Sla·
venima ............ ........ . •. ~. l .:",.:t~,Lj",!.·,;!: P""av::ko!: ..
8. Odno" Sl avena u no voj rooslojbini f'remD slls.ie<1im~ . . . . . "" :1 !t....,. J),) Ul 'U;r"l,c I!n'"1 ~k r do \1O't""'~ drb",,~ "t .."""" ~,:
.t. II .. ';':":'" I<,,, ,j,"';"" la n;jeme Tum;s:a ,n i njc,,"''''' ;' na,l.\e{·

.
9. Odnos Slave"a pre ma staro~jeđincimn . . . .• .. 93
ui;'t:, " X "IC'ljetu . . . . . . . .. .. 1~
10. Dr u!llve ni temelji r atvi ! k a Slavena poslije njihova naseljenj.
6. Pr,,·rc":~. d "" t~e ~ ; udnosi i orcan;wcija pol;l ičkt' vb~l ; u
u novoj pos lojbin i . . .
;:. ,t"I ...... " ...... ... .... .
IZVORI I LITE RATURA . . . . H. h. g"r;" 1." I)allnn, iju i ~ t,.~"", jc l,rolj""'l>c 11C":,\- I<f JJ.lI ..... ·
,.;;~ " XI. ~H,lje,' " . . . . . . . . . . . "-
-~'-
DIO T R E~I
7. I' '''''~r: 1I""I<ke d r ~~...,c "cz~'·i",".'I;
R~z';I~k l 'l r~ od VI!. do XII. ~Ioljeb
,I JUGOSLAVENSKI NARODI U RANOFEUDALNO DOBA
(V II . do XII. •totJe če )
fl
. .. .
IV. pogla"lje
IZVORI I LlTEI<A1UIl A ..
Uvod VII pOj::I~"l j "

l. EkonomSkO·d ru.tveni ranitak ev rope do X!l . stoljeća

2. Ju~ni Sloven; ilmedu Bizanta; Franaka do IX. s tolj eća ,,,'" Srn sk r zemlj e u unofeu dalno
(do Xli. st.)
dOb ~

3. P ropadanje biunl~kt i f,ana~ke vlasti n.d Ju!n im Slave nima

u IX. ; X. 51.; POiua novih .il. u susjedstvu J .. !nib Sl aven a . 121 '. S<\.'<k( umije do kraj, X. st oljfč~
~ . Makedonci i Sloven ci pod "l aUu B;unl a i Njc mafk e; borba
S rba; Hrvata zĐ u/: "rš<'cnj e svoje drhvn c neza"isnosti . . . 127
,
"
• PC,l~n"l< I ra7. vitnl, D ul,lj~nsl't dr"",·
[)''':''· eu<.> ; <irlavIH") urede nj e DuklJc ,lo XII. <tolje,·" ,>,. ,
.0.
 ~ . Ja~anjeRIJllt i njuina borba u nuavisnOS1 p roliv mza l1t ~ 26.~ 2. P oku'aj "na ra nja samostalne fe udalne ~Iasli II Ma kedon iji
S. Kultur~ 2G8
. . . .
IZVORI l L1TER,\TURA
..
274
; bo rba ok o Makedonije u doba SlVa ra nja Latinskog carstv • .
3. 5i renj e ",pike drbve II borbi protiv Bizanl" . . . . . . . .
4. Makedon ija " gronica ma srpske d r b"e: njen polobj u D" ' a·
'"'"
VII L pogl.,·lje 1l0"U carSIvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 'OO
Makedonci II ranoh lld~lno dob. B. Dru~\veno.ekonon'.ki r a~vit ak i d r t a vn o u r t·
(od VII . do XII. ".1 d t nje S rb ij e u Xlii . i XIV. sl o ljetu lO'
I. Poljop r;vreda JO'
I. Postanak .Skll\·;niju ; bo rba za Solun u VII. sto1jtč u ...
~. Bo rb<: Bjunu i BII!:"..a O vlas1 ,,~d ma kedonski m Slavenim,
P r imanje kr'Ča nS I.'" i rad Klime nt a i :-':"um~ . . . . . . . .
279

'"'"
2. lanari
3. RudarSI,"" '""" ,
3.
4.
S.
!3o!'umilski I)ok rel u Mak edo niji . . . . ' .
Mnkedon sk a d rhv~ I)od S"muilo m i n.i e no ~i r.nj~
... ..
n.
B~l k an\\ '",
'O'
,
4. T'j:"oviM
1>. Grodoyi '"'"
41'3
ti. D r u ~tv"n i odnosi
M akedonij~ pod bizantskom vl. Uu, U~lanci mah d01\skili
6.

i.
Sla"en a i borba o ko Makedon ije dO pol. ,ka XII. sIo Ijeta .
P rivred. i d ru.llveno uredenje u Maked oniji u XI. l XI!. SI.
,O>
7. Privred ' i dru"vo tl Make don iji u XII! . i XV. slolj.ću
8. Dlta"no u redtnj~ n e rn"n i itk~ S rb ije . . . . ... . '"
'"
, JO
'OI 9, P ....,
, d • ••••••••••••••••••
... .
S. )o(ullurl .... .. . .
IZ VORI I LITERATURA '"
'"
C. Opada n J t S rb ije. Srpsk. des p oto v i na k ao v.·
zalna drt, ,· a. P.d Makedon ij e p o d Tu r ke
""
DIO ćETVR T!
I. Rasp.d.nje Duhno"e države . . . . . . .
2. O~amoslaljcnjc pojed inih o bl asl i u Makedoniji ; nj iho " pad ""
JUG OSLA VENSI<I NARODI U DOHA IMl VIJENOG FEUDALIZMA
(XU .-XVI. " olj et e)
pod tursIlu vlas1 . . . . . . ... .. .
3. Srbija u doba kneza Lazara i bil ka na Kosovu '"
HB
4,,4
4. Srbi ia u v"zalRom odoosu prerna Turcima . . .
IX. pogla"l je S. Pro~,jeon ~ r p.ke politike poslije Anll"o rskc bitke .o,
,
6. Princdm ranillk SrbIje u doba de~pOta Stdana
""
U"od
I. Dru šl\"en o ekonom~k i rauila k Enope o d XII. do kraja XV.
sIoIjeta ...•............... . .....
i. Dru;I~("e promje ne u dob. despOtOl'i ne
6. Uhr;ti ... njt Cf;ntralo e ,'IaSI;
9. Unnlrainje urt~nj~ despOlov;ne
.
462

'", ,
Z. Meduna rodni pOlohj j ugosla"e nsk lh na roda; njihovi susjedi
od XII . do sredin e XIV. sIo Ijeta . . . . . . . . ...
10. Srbija ilrntd u Turak~ iMadara
J l. Pn'; pad i obno" S despotovine '""O
"
4;4
1 ~. Poh odi Mchmeda II. Os,"ojač" p rOI;" (!tlpolovine
3. Osnov na linij . histo rijskog raz viika j U\l"o.I, ,,cn<kih narod a 47 6
13. Propost despoto"ine za ", ijeme Durđe v; h nasljednik a
od XI I. do sredine XIV. stoUcta . . . ... . . .. .
4. Prodor Ty r ak~ nn BalkanSki 1>01uoII>1I i Ol por jugoslovenskih '" H Počeci mi!:"" dja . . . . ..... .
'"
naroda p rot iv njiho'" OS"ajanja . .... . . . . . . . . .
'" •
D. S r ps k i d ~'PO I; u j u žnoj Uga r s k oj
L Srbi u južno j U!:" arskoj . . . . . . . ""
""
2. Sudjelo, . nje Srb' " WIS;nu ullanku
3. ~Catc JO"an Nenada . . . . . . . . '"'"
Srpi ke 'eudal ne drt ... c l A\a k edonii~
do p ropuli
od nedi n~ XU . s l o1Jet~ 4. Posljednj i Ikspoti u julnoj Ue-s rskoj
E. Z e :o " drllj:'oj ),olo\"ini XIV. II. i u XV. S( o;jtĆ~ '"'",.,
A. S r bija i M ake donija od sred ine XII. do sredine .. ~", " h~rbi
, B''',' ,. za , roši renje le r ito r ija
4 ~3
XlV. s tolje t" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Borba proti,· Mle t aka
l. J at.nje i ekSI)3nEija srpske f~ud~llle drža"e. Učv rMcnje feu. 497
3. Zela n dUPOI""ini
daln o g poreika i d ržavne nuavisnos t i . . . ' .. ... . 4. Grbalj~kB bu na "9

SS2
""
 5. Ut ... rUivanj~ C mojeYi~.
~. Osta~i ~rednjoyjekoYne sr~ske ' d'rhv~ ~ 'obn~"ij~n~J .Z~li' "" 3. Poče ta k p ropI danja kra lje.'Skih županija u s",dnjovjekovlI()j
F. Kutlurn u
L Sq)ska književnost
xn.-xv. '!(lIJetu
. . . . . . '"
""
Sla voniji . .......... . ... .
H rvatske zemlje u doba p rov~ l" Mone-ola
"9
2. Srpsk a umjetnost . . . .
3. Kultura II Makedoniji od XII. do XIV. stoljcia
""
,>l
4.
5. NO"i oblici <lr,,\tvenoga i drh"'loga fivot~ " dru.ro] polovi n i
XIII. s!(lljeta . . . . . . . • . . . . . .
'"
. . . . . . . . 69'
IZVO RI I LITERATURA . . . . . . . . . '" 6. O, .... niucij. yl'$ld;nstva ; polohj kme tova u XII. i xm. st . 700

Xl. Po ,"I~ "I Je

'" 7.

8.
Drhvn; prihodi i fiMncije u Hr\"at ~koj ; Slavooiji u xn. i
XII I. stolječu ....
Ru(loblje premoći feud~lne vJastele ""
700
HQ5.ans ka 'euda lna dr h,-" od XII. cin XV. stolj«.
L Postana k bosanSke leudaln ~ države . . . .
9.
10.
&> rba ~ V"n"cijom za posj"d DalmacUe
Up rn"no ur~denjc. ~udo,·~nj. i I>orezn ; ~i5lem u XI V. slolječu '"
7"
0' Pat a renstvQ . •Crkva bosan sk u
3. Borba p rot;" osvaj ač ke poli t ike Uga r$k~ j' Ri~) ; '"
""
11.
12.
Ekon omsko·drn;!t,·ena ",ruktur~ H rvaUke u XIV . sl olj..ču
Autonomi j. d~lm" « i nskih tH 3 đova ; njihov unlltr "~n;; r",vi.
. 12J

I
~ . Ekonomski razvitak Bosne u XIV. ! !oljetu
5. Uspon Bosne u doba Tvrtki [
'"
'"on 13_
tak od XII. SI. do p3d~ pod Vtnedlu . . ...
P ok rel nov. a r illokracij" prot;" budimsk OI: dyorl '"
;39
6. Dru;!"e,,; odnosi II Bosni XIJ.. . .:xv. 's ;oIJeta' ]4. I\on"~n ; gUbitak Dolm.dj. . ....
'"
( " Državno uredenje
'" IS. Ponovno ja~anje f"udalac l . . . . .
'"
6. Slabljenje cem ralne . vja~ti . i . j~~~ nje . I<~u~n'i h' f~uda'la~ a'
"''"" 16. OI'" ~ nO~1 od «"rs kih lHO\'alo ; borbe " Turcima 7~
9.
10.
ll .
J3.0rba p rotiv p r it iska Ul::lrske . . .

POf !nUBk Hcrc~lI'ovi n". .. .

.
. . . . . .
Medu s.obne borbe velika ša i jata nje tursk og ul~caj~ ..
""
tm
Jj.

18.
Dru Stven. p ro mjene" )1"" l$koj na kraju XV, I II potetku
XVI. $tolj,,~a . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dol 3zak Habsbn rl: oY3ca na h rvatsko p rije stolj" '"
767
12. Prop~ SI bosanske d ržave . , .
." 19. 1 ~lr " od xn. do XV. s l olječ~ 77 1

I
13. l\ul t ura " &>sn i XII ~X V. ~to!j"ća
IZVORI J LITERATURA . . . .

XI!. pog l av l jc
'"
SO,
,
20. ]("Itura

IZVORI l LlTEI{A TURA ..

779

XIV. l}oglavlje

I DubrO\'n ik Od pOSIanka do kraja XV. ~ tolj e~a

I. Pos!auk . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
'" ,
SIO" " " ci (ld XII. do XV. SI(lljtta

l •, Po čeci
3,
. - . . . . . . . . . . . .
D ru~ ! veno·"k onomska st ruktur . Dubrovnik ~ d~ xli. ~ t~lj'eć'a '"
63'
razvoj od xn. do XV. sto]ječa
Polit i~ko·lerito rij.lni
,. Kolonizacija. gum.niz acija ; nacionaln. era n i"" od XII. do
I,
•
4.
5.
Izgrndnja dubrovačke drža ve
P riv rcd~ od XIII. do XV. stoljeta
G35 , XV . sto l,ieta . ... ............. .
P ro mjcrle II s trukturi zemlji!no ... l'O$jedB, njegova orpn;z~·
•
I
6.
7.
Dru ~h'''n i odnOsi
D r1avno uredenje .
""
'"
dja ; polohj k",etO" 3 . . . . . . . . . . . ....
."
, B. Ku !iurne prili k e
, , , ,<9 • •• Razvoj obrta i tr",ovine. I)OSlan ak I:radov, igradanst v a
o. Priv redni i pravni položaj I:radov" i j!rad.nstv.
,., '"
."
IZVORI I LlT ERATURA. '"
0;,
Novuc, k r edit, rudnrstvo . . . ... 85i

•
Polohj pl"m! IV I pos," " .k zemalj s kih stalež.
'"
,
XIII. poe- l avJ;"
IIrv~ U ka (ld XII. do XVI. ~ r OIJeta
l. P(llo.hj Hn, . t$ke I Dalmacije pc.d ArpadO"ičim. . . . .. . 669
](ultura

I,NORI I LITERA TURA ..

""
2. Promjene u h rvatskim :emlj,m, I I vrijeme p rvih
'"
'" 885

I
...J