v ,

UNIVERZITET " DZEMAL BlJEDIC"

v

MASINSKI FAKULTET MOSTAR

v

MASllfSKI ELEMElVTI I

- PREDAVANJA-

MOSTAR, 2002.

v. .. ,

U.NIVERZITET " DZEMAL BlJEDIC"

v

MASINSKI FAKULTET MOSTAR

MASIlVSKI ELEMElVTI I - PREDA V ANJA

Pripremila:

mr. Mersida Manjgo, dipl.ing.mas.

MOSTAR, 2002.

2.1. Zakovane veze 24
2.1.1. Klasifikaeija zakovanih veza 26
2.1.2. Postupci zakivanja 27
2.2. Zavarene veze 28
2.2.1. Suceoni sastavei 28
2.2.2. U gaoni sastavei 29
2.2.3. Preklopni sastavci 30
2.2.4. Proracun zavarenih sastavaka 30
2.3. Presovani sklop 31
2.3.1. Deformacije mikrogeometrijskog oblika 33
2.3.2. Deformaeije makrogeometrijskog oblika 33
2.3.3. Proracun presovanog sklopa 34
3. Razdvojive veze 38
3.1. Klinovi 38
3.1.1. Uzduzni klinovi 38
3.1.2. Poprecni klinovi 40
3.2. Zavrtnjevi 43
3.2.1. Zavojniee 43
3.2.2. Konstrukeioni obliei 46
3.2.3. Izrada 50
3.2.4. Proracun zavrtnjeva 51
3.3. Opruge 60 SADRZAJ

1

1.1 1.1.1. 1.1.2. 1.2. 1.2.1.

1.3. 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4.

2.

Uvod

strana

1

Opterecenje masinskih elemenata

Naprezanje, naponi i deforrnacije masinskih dijelova Prosta naprezanja

Slozena naprezanja

Mehanicke karakteristike masinskih elernenata

Utieaj koncentraeije napona i drugi uticaj ina dinamicku cvrstocu rnasinskih dijelova

Sistem toleraneija ISO

Velicina tolerantnog polja

Polozaj tolerantnog polja

Sistem nalijeganja

Vrste nalijeganja

2

3

4 8 13 16

18 19 20 21 22

Nerastavljive veze

24

3.3.1. Glavna obiljezja opruga 60
3.3.2. Fleksibilne opruge 61
3.3.3. Torzione opruge 63
3.4. Cijevi 6S
3.4.1. Nastavljanje cijevi 66
3.4.2. Proracun cijevi 68
3.4.3. Cijevni zatvaraci 69
4. Elementi obrtnog kretanja 72
4.l. Osovine 72
4.1.1. Proracun osovina 73
4.2. Osovinice 7S
4.2.1. Proracun osovinica 76
4.3. Vratila 77
4.3.1. Proracun vratila 80
4.3.2. Proracun lakih vratila 83
4.4. Rukavci 84
4.4.1. Proracun radijalnih rukavaca 86
4.4.2. Proracun aksijalnih rukavaca 90
Prilog UVOD

Zbog siroke pnmjene i namjene, masinsl« element! se izraduju. u velikorn obimu. Pod masinskim elementom pcdrazumjevamo onaj dio koji se pojavljuje u istom ili slicnom obliku II raznim masinama, uredajirna itd:

Svaka masina iIi rnasinski uredaj sastavljen je od dijelova, a svak! dio masine vrs] tacno odredenu ulogu. Dijelovl masine mogu se svrstati u dvije grupe,

-opstu

-posebnu

U opstu grupu ulaze dijelovi opsteg znacaja (zavrtnji, vratila, lezista), a u posebnu grupu ulaze dijelovi koji imaju uzi, specificni znacaj (ukrsne glave, klipovi ltd),

Predmet masinskih elemenata tretira konstrukciju, izbor i proracun, Konstruisanje zavisi od namjene, polozaja u sklopu, mjesta postavljana, tako da prilikorn konstruisanja treba voditi racuna 0 transportu s obzirorn na velicinu i tezinu, da se sklapanje obavlja lako i brzo, da prilikorn biranja rnaterijala treba uociti koje osobine mora da ima materijal za elemente odredene namjene. Sam proracun se vrsi naosnovu obrazaca iz otpornosti materijala.

Masinski elementi usko su povezani sa tehnlckirn crtanjel11, naukorn 0 materijalima, otpornosti materijala, pa je potrebno odrec1eno osnovno znavanje iz ovih oblasti koja ce olaksati usvajanje potrebnog znanja u masinskim elementima.

2

1. OPTERECENJE MASINSKIH ELEMENATA

Da bismo masinske dijelove mogii dimenzionisati moramo predhodno odrediti opterecenja kojima su izlozeni u toku rada masine. Opterecenje nastaje kao otpor pri vrsenju korisnog rada: npr. otpor rezanja pri skidanju strugotine, otpor trenja pri translatornom ili rotacionom kretanju itd.

Opterecenje pojedinih dijelova cesto potice od tezine drugih elernenata u konstrukcij i i od korisnog tereta koj r djeluje i kada rnasina nije u radu; npr. kod osovina i lezista vagona opterecenje se javlja u vidu sire, kod masina ill sklopova sa kruznim kretanjem, elektrornotora, opterecenje se javlja u vidu obrtnog momenta, itd.

Osim toga, lanac iii remen treba zategnuti pri cernu dolazi do radijalnog opterecenja na vrati Ill. Ove s i Ie izazvace momente savij anj a u poprecnom presj eku vrat i la.

Uocavarno da se optere6enje masinskih dijelova moze javiti u vidu sile, obrtnog momenta iii momenta savijanja iIi kombinovano.

Opterecenje moze biti staticko iIi dinamicko. Staticko il i rnirno opterecenje (F=const.) u toku vremena je stalnog intenziteta, pravca i smjera. Dinarnicko opterecenjeje opterecenje koje se u toku vrernena rnijenja po intenzitetu, pravcu, pa cak i smjeru. Od dinamickih opterecenja razlikujemo., sl. 1

- jednosmjerno promjenljivo opterecenje

- naizrnjenicno promjenIjivo opterecenje

N-

Slika 1.1. Dinamicka opterecenja - 1 i 2 naizmjenicna, 3 i 4 jednosmjerna

Periodicna promjenljivost opterecenja uprosteno se predstavlja sinusoidnorn linijom sa obiljezenim donjim i gornjim naponorn, Ova opterecenja su bitna za proracun i pornocu njih

3

se odreduju znacajne karakteristike promjenljivog opterecenja kao sto je srednji napon amplituda promjenljivog napona

CJ = sr

G, - (5

(5.

R=_d

a,

1.1. Naprezanje, naponi i cleformacije m asinskih dijelova

Svaki masinski dio izlozen je opterecenju, a pod opterecenjern se masinski dijelovi deforrnisu. Deformacije masinskih dijelova se ispoljavaju kao izduzenje ili skracenje, ugib iii nagib iii kombinacija navedenih.

Deformacije mogu biti elasticne ili plasticne. Elasticne defonnacije nestaju po prestanku opterecenja dok su plasticne trajne deformacije. Kod masinskih dijelova dozvoljene su samo elasticne deformacije.

Naprezanje materijala karakterise pojava napona i defonnacija. Napon je vektorska velicina i ima odredenu vrijednost, pravac i smjer u pojedinim tackama presjeka. Projekcija napona na norrnalnu povrsinu presjeka u posmatranoj tacki predstavlja normalni napon (a), a projekcija napona na tangentnu ravan povrsine presjeka u posmatranoj tacki je tangentni napon (r), sI.1.2.

Stika 1. 2,

Razlikujemo sedam osnovnih naprezanja ito:

- istezanje (ekstenzija)

- sabijanje (kompresija)

- povrsinski pritisak (presija)

4

- smicanje (sekcija)

- savijanje (fleksija)

- uvijanje (torzija)

- izvijanje

1.1.1 Prosta naprezanja

Istezanje

Istezanje je aksijalno naprezanje uslijed istezucih aksijalnih sila. Ako je povrsina poprecnog presjeka A, a istezuca sila F .onda'je velicina normalnog napona

F rt----------------~~-----------J-, F

~~ ._._._._._._.-. __ ._._._._. .~~

~ -: - --"- -----; _u_ ~f- - - ---- - -:1:

Slika 1.3. Zatezanje uslijed. aksijalne sile

Defonnacije u slucaju istezanja svode se na izduzenje stapa i suzenje njegovog poprecnog presjeka. Ako je duzina stapa I, a modul elasticnosti E, izduzenje stapa t11 dobija se na osnovu Hukovog zakona:

M=O".I= F·'

E ·A

Krutost pri istezanju dataje izrazom:

F E·A

C - _"

_-_--

M ,

U izvjesnim slucajevima deformacije masinskih dijelova nastaju bez dejstva spoljasnjeg opterecenja tj. u slucaju toplotnih opterecenja, Stap duzine l, povrsine presjeka A, poslije zagrijavanja za temperatursku razliku 6t, izduzi se za

6/ a .i . 61

gdje je: ex- koeficijent ternperaturne dilatacije

5

Ako se sada ovaj stap na oba kraja ucvrsti od aksijalnog pomjeranja, poslije hladenja za istu temperatumu razliku 6t on biva napregnut, tako da je normalni napon :

61

a = E· E· a. /:1t

!

Sabijanje

Sabijanje je aksijalno naprezanje koje nastaje uslijed sabijajucih sila. U poprecnirn presjecima rnasinskog dijela pojavljuju se normalni naponi, oni su po apsolutnoj vrijednosti jednaki norrnalnim naponima pri istezanju. same im _ie smjer suprotan. Deformacije masinskcg dijela napregnutog na sabijanje su skracenje duzIne i povecanje poprecnog presjeka.

a = F [,/i\/: J

A

Stika 1.4. Sabijanje

Povrsinski pritisak 1./

Kontaktna ili dodirna naprezanja nastaju na dodirnim povrsinama dijelova koji se rnedusobno pritiskaju. Znaci, ako se dva glatka masinska dijela koja se dodiruju po ravnoj povrsini, opterete silom F u pravcu normale na dodirnu povrsinu, svaka tacka ove povrsine pruzace otpor deformisanju elementamom silom koja se naziva povrsinski pritisak. Povrsinski pritisak dat je izrazom:

p -: [n~ J

~~

~

~- .. ,-.-,- '------___J

Stika 1. 5. Povrsinski pritisak

6

Smicanje

i/

Smicanje je naprezanje korne su izlozeni masinski dijelovi malih duzina, a relativno velikog presjeka u odnosu na duzinu, optereceni poprecnim silama, odnosno srnicanje je naprezanje koje izaziva poprecna sila koja djeluje u ravni presjeka. Tangencijalni napon uslijed srnicanja dat je izrazom:

F

r=A,

Slika 1. 6. Ploca izloiena smicanju

T r =--

G

Deformacije u slucaju smicanja svode se na poprecno pomjeranje dvaju beskonacno bliskih presjeka grede (klizanje). Ugao deformacije 'Y u granicama vazenja Hooke-ovog zakona datje izrazom:

gdje je:

G - modul klizanja

Savijanje

Savijanje je naprezanje izazvano silarna i spregovima koji djeluju u ravnima sto prolaze kroz poduznu osu geometrijskog tijela. Pri savijanju u poprecnirn presjecimajavljaju se norrnalni i tangencijalni naponi. Norrnalni naponi nisu ravnomjerno rasporedeni po presjeku i najveci su u ivienim vlaknima, dok SLl tangencijalni ravnornjerno rasporedeni po presjeku, znatno su manj i od normalnih, pa se pri dimenzionisanju zanernaruju; slika 1.7.

7

Iy

!

ii'

- - -f 1101,

: I:

! iJ~lL __ ~~::...._l

Slika 1.7. Savijanje

Za odredivanje normalnih napona usljed savijanja u nekom mjerodavan je napadni moment, moment savijanja.

presjeku grede

Normalni napon izazvan momentom savijanja oko x-ose, Mx, u tackarna poprecnog presjeka grede na rastojanju y od tezisne ose x dat je izrazom:

gdje je:

Ix - moment inercije presjeka za osu x oko koje se vrs! savijanje y - udaljenost krajnjih vlakana od tezisne ose

Maksimalni napon uslijed savijanja oko x-ose dat je izrazom

gdje je: M, - moment savijanja

W x - aksijalni otporni moment

w=~

x

y

[mm3 ]

Analogno ovome izracunavaju se i naponi za slucaj savijanja oko y-ose.

8

Tabela i.Moment inercije i otporni moment najcescih presjeka

Presek

A

t: d
D D4_d4
YL ,(D4 d4) ::;:: 'Jl:'
~ - 32 D "'"
4 64 - 1'4 ).D4
zO,05(l ¢ 0,1.(1 - 1'4 ),D3 f-ih'J( <Jl J 'J[" J ff" 2 T .ab2
b4.a.b b"ir.ab J2.a.
. 4 4 . 32
b'h2
b·h b-h) 24
-2- )6
za e= .£
J
b-h boh) b).h boh2 b20h
12 12 -6- 6
W 6 2 2
..c1 Ix x b +6b.b1+b1 h2
'""
rl 2 2 1 2.(3.b+ 2b1 )
.0 (\j
+ 6.b +6b.b1+b1 'h3 ').b+2b1
.0
(\J }6.( 2b+b1) 1
e := . 'h
3 2.b+b
(\j o,625R3=
'0 5V3.R4= O,541J.R3 V·
. 4
'-0 O,5413R = O,12dJ
'-0 16 =
0)
~ O,06.d4
0 " 'N Y

'it' 2

-,D .8

4

9

Uvijanje V

Uvijanje je naprezanje izazvano spregovima (moment uvijanja) koji djeluju 1I ravnirna normalnim na uzd).1znu· OSll posmatrancg tijela. Ovi spregovi izazivaju u poprecnim presjecima rnasinskih dijelova tangentne napone.

Stika 1.8. Uvijanje niasinskog dijela

[; J

Maksimalni tangencijalni napon pojavljuje se u tackarna koje odgovaraju najvecim udaljenostima od ose rnasinskih dijelova:

gdje je : Wo - polarni otporni moment presjeka

Pri uvijanju nastaje zakretanje poprecnog presjeka za ugao <p

gdje je:

10 - polami moment inercije presjeka G - modul klizanja materijala

1- duzina masinskog dijela izlozena uvijanju

Tabela 2. Polarni moment inercije i po/arni otporni moment najcescih pre sjeka

Preaek

st: D4_d 4

ib' D ~

x 0, 2'D~( 1- i4'

1'"' J) ;'(D4-d4)~

~O,lD~(1-r4)

'lC D2 A.. D

2,·8 2""

po1ozaj maka1' malnih napona

Na obimu.

Jfa obimu.

Sve ta.ck¢ 1ma· ju pr1blizno iate na pone,

:4 2

-·D·B

J

U taclcama A. U taclce.ma B napon je nul a

U t&olcama 1. U taokama 2 je "n" puta manjj

h

D. n> 1

1'(0-0,63 + J + 0.052,\;. 4 .,...

)h + l,8b

~ ~

1 drugi prof'1li:

I. U.L itd.

+ ••••• )

pr1bl1zno

U taokalDa ns

sred1.n1 du!e

strana.

U temen1ma

10

II

Izvijanje ~.

Kod vitkih stapova napegnutih na pritisak aksijalnorn silorn nastaje izvijanje.

F

t

-J

F

F

Ire d = I

Ircd = 0,7!

Slika 1.9. Izvijanje

Normalni napon proizveden kriticnorn silom Fk, pri kojern nastaje izvijanje nazivamo kriticnim naponom izvijanja.

gqje je:

Fk - kriticna sila

Kriticna sila zavisi od nacina ukljestenja, a izracunava se preko datog izraza

gdje je :

Ired - duzina izvijenog stapa E - modul elasticnosti

I minirnalni moment inercije

v - stepen sigurnosti

eduzina izvijenog stapa fred = L>! za slucaj kada je stap na jednom kraju ukljesten, a na drugom kraju slobodan (sl. 1.9. - 1)

eduzina izvijenog stapa fred = I za slucaj kada je stap na oba kraja zglobno vezan (sl.1.9.-2)

eduzina izvijenog stapa Iml = I· fi!2 za slucaj kada je stap na jednorn kraju ukljesten, a na drugorn kraju zglobno vezan (sl.l.9.-3)

-duzina izvijenog stapa Iml =! 12 za slucaj kada je stap na oba kraja ukljesten (sl.1.9.-4)

12

a , A Ojlerova jed.

O'k = k.- (1 - c1 . J + c2 . J2 )

Tetmajerova

jed.

Ako do izvijanja doIazi u elasticnom podruciju kriticni napon racunarno po OJ Ieru (A_ < 92). Medutirn, ako do izvijanja dolazi II plasticnorn podrucju, kriticni napon racunamo po Tetmajerovoj ernpirijskoj formuli (A_ > 92), sto zavisi od vitkosti stapa.

gdje je:

A_- vitkost siapa

imin - poluprecnik inercije presjeka k, c - koeficijenti dati tabelarno

U praksi ne smijemo dozvoliti da stvarna siIa dostigne vrijednost kriticne sile, jer bi u tom slucaju doslo do 10m a stapa, Odnos kriticne sile i stvarne sile u stapu predstavlja koeficijent sigurnosti protiv izvijanja.

v = (3+7)

1.1.2. Slozena naprezanja

~ ..

Kornbinacije vise prostih naprezanja cine slozena naprezanja rnasinskih dijelova. Proracun masinskih dijelova izlozenih slozenim naprezanjima vrsi se tako sto se uvodi pojam idealnog napona O'i. U slucaju da je rnasinski dio izlozen istorodnim (normalnim iii tangencijalnim) naponima, rezultujuci napon jednak je algebarskom zbiru pojedinih napona.

Npr.v"

O'i = O'e + or.

Ako je masinski dio izlozen raznorodnim naponima (normalnim i tangencijalnim) rezultujuci napon dobije se sabiranjem po jednoj od postojecih hipoteza iz otpornosti materijala.

V

Npr.

VO'i = ~ 0' 2 + (a· T Y

,;

a=

<:

13

1. 2. Mehanicke karakteristike masinskih materijala

, ... -

U mehanicke karakteristike materijala ubrajamo: staticku crstocu O'm. dinamicku cvrstocu O'D. tvrdocu, krutost itd.

Karakterisrike cvrstoce materijala pri statickom opterecenju dobijaju se ispitivanjern za pojedine vrste opterecenja. najcesce ispitivanjem zatezanja.

Pri ispitivanju zatezanjern aksijalno opterecenje se postepeno povecava pri cernu se u svakorn trenutku registruje velicina sile i izduzenja epruvete prerna prvobitnoj duzini 10, Jedinicno izduzenje, kao odnos izduzenja prema prvobitnoj duzini, EO::::: Alil i norrnalni napon sveden na povrsinu presjeka neopterecene epruvete CJ::::: F I ~, unose se u dijagram zatezanja O'-S (Hoock-ov dijagrarn). Ovaj dijagram zavisi od hemijskog sastava materijala, mehanicke i termicke obrade kao i temperature na kojoj se ispitivanje vrsi.

Tacka P - uslovni napon na kome odstupanje od linearne zavisnosti izrnedu napona i deformaeije dostize odredeni stepen

Tacka V - napon na korne je preostala deformaeija epruvete 0,2 %

Tack,a M - granica cvrstoce (lorna) pri zatezanju - najveci napon prije 10m a Tacka C - napon u trenutku 10m a

Procenloamo·iz.duienje

Slika 1.10. Hoock-ov dijagram

Ako analiziramo dijagram, vidimo da se epruveta pri postepenom povecanju opterecenja elasticno deformise, i da su deformaeije proporeionalne opterecenju. Iznad graniee elasticnosti dolazi do pojave izduzenja epruvete, jer se javljaju i plasticne tj. trajne deformaeije. Ovo povecanje izduzenja epruvete javlja se do gran ice velikih izduzenja, a poslije dolazi do znatnog izduzenja epruvete bez porasta opterecenja. Sa daljnjim porastorn opterecenja deformaeije su sve brze, na kraju dolazi do suzenja presjeka epruvete na jednom mjestu, do pojave lokalnih prskotina na njenoj povrsini i do loma. Prije lorna napon je prosao kroz maksimalnu vrijednost tj. zateznu cvrstocu.

Kod masinskih dijelova ne smiju se dozvoliti plasticne deformacije, odnosno najpovoljniji dozvoljeni napon je manji od napona na granici velikih izduzenja.

14

Dozvoljeni napon je velicina napona koja se dozvoljava u masinskom dijelu iii konstrukciji bez posljedica na njegovo norrnalno funkcionisanje. Velicina dozvoljenog napona moze se odrediti na osnovu poznate vrijednosti kriticnog napona i usvojenog stepena sigurnosti.

<;

CJ"k V

ili

Kriticna vrijednost opterecenja moze biti dinamicka cvrstoca ako SLi radni naponi promjenljivi, zatezna cvrstoca, granica tecenja ako SLI masinski dijelovi izlozeni mirnorn opterecenju.

Stepen sigurnosti kod mirnog opterecenja predstavlja odnos kriticnog i radnog opterecenja i dat je izrazorn:

gdje je:

Fk - kriticno opterecenje konstrukcije ili masinskog dijela F - radno opterecenje

Karakteristike cvrstoce pri dinamickorn opterecenju dobijaju se ispitivanjem probnih epruveta i masinskih dijelova izlozenih opterecenju promjenlj ivorn u toku vremena.

Ispitivanja su pokazala da razaranje (10m) epruveta i I11Minskih. dijelovq pod uticajem promjenljivog opterecenja zavisi od velicine napona, vrste naprezanja i broja prornjena (N), Zavisnost izmedu broja promjena i odgovarajuce vrijednosti napona PQkazuje Wohler-ova kriva, i odreduje se eksperimentalno. U toku eksperimenta epruvete se izlazu razlicitom intenzitetu napona. Velie ina napona koju promjenljivo napregnut materijal moze trajno izdrzati je trajna dinamieka CVfstoca materijala, O'D. Trajna dinamicka cvrstoca O'D, za svaku vrstu naprezanja moze se izraziti kao zbir srednjeg napona i amplitude izdrzljivosti materijala O'A.

DID OGRAHIC, DIHAHrCKA

PRIMJENE CVRSTO A

«

o~~--------~----+-~ Cl::

N

I(

. ..,

'"

BROJ PROMJENA N

o

Slika 1.11. Wohlerova kriva

15

U masinama se javljaju razlioite vrste opterecenja koje se razilkuju od simetri6no jednosmjemo promjenlj ivog opterecenja i simetricno naizmjenlcno promjenlj ivog opterecenja. U takvim slucajevirna, trajna dinarnicka cvrstoca materijala odreduje se pomocu d ij agrama trajne d inam ie ke cvrstoce. odnosno Sm itovog d ij agrarna, sl. 1 . 12

Dijagram dinarnicke cvrstoce konstruise se pornocu dinamicke cvrstoce PrJ sirnetricno j ednosmj erne promj en lj i vom opterecenj u.

D

Sitka 1.12. Smitov dijagram

Na apscisi Smitovog clij(igrarna nanosi se srednji napon, ana ordinati dinarnicka izdrzljivost materljala. Osnovno obiljezje Smitovog dijagrama je sirnetralna linija i u odnosu na nju se nanose vrijednosti amplitude izdrzljivosti materijala. Pravilo je da naponi elernenta ne prekorace vrijednost granice velikih izduzenja, pa se Smitov dijagram ogranicava do te vrijednosti. Prakticna primjena Smitovog dijagrama moze se podijeliti na dvije oblasti:

r - pripada naizrnjenicno promjenljivoj oblasti

II - pripadajednosmjemo promjenljivoj oblasti

Stika 1.13. Razgranicenje dviju oblasti naprez anja na Smitovom dijagramu

16

Da bi se dobio stvarni Srnitov dijagram za konkretan element koji konstruisemo, moramo uzeti u obzir i ostale utieaje kojimaje element izlozen u radu.

1.2.1. Uticaj koncentracije napona drugi uticaji na dinamicku cvrstocu masinskih dijelova

Ispitivanja su pokazala da se naponi na mjestima prornjene presjeka masinskih elemenata naglo povecavaju. Ta pojava naziva se koncentracija napona.

Zarezi, zljebovi, prelaz sa jednog precnika na drugi i rupe predstavljaju karakteristicne izvore koncentracije napona.Na slici 1.14 .. je prikazana promjena norninalnih i stvarnih napona.

~

b.

D

c.

d.

SWw 1.14.

Kolicnik najveceg stvarnog napona i nominalnog napona nazi va se geometrijski faktor koncentracije napona i zavisi ad promjene oblika elementa.

Clmax a=--

Cln

Velicina faktora koneentraeije napona zavisi ad oblika, intenziteta promjene presjeka i vrste naprezanja. Medutim, svaki materijal nije podjednako osjetljiv na koneentraciju napona, pa da bi se ornogucilo poredenje materijala prema osjetlj ivosti na koncentraciju, uveden je pojam stvarnog faktora koncentracije napona ~k.

11 k - faktor osj etlj ivosti matertijala i krece se u gran ici (0+ 1)

17

Tabela 3. Podaei o.faktoru osjetljjvosti

STEP EN OSJETLJIVOSTI,

MATERIJAL

I Sivi liv

0,01 - 0,20

celicni liv

0,30 - 0,40

celik jacine Rm=400 MPa

i 0,40 - 0,60

celik jacine Rm=400 - 600 MPa

0,70 - 0,90

0.55 0,70

celik jacine Rm=600 - 1000 ivlPa

celikjacinepreko Rrn=lOOO .MPa

0,70 ~ 0,99

legure lakih metals.

0.60 0,80

Na dinamicku izdrzljivost elementa utice i kvalitet obrade povrsine. Npr: ukoliko je povrsina hrapavija to je izdrzljivost manja.

Elementi razlicitih velicina presjekarazlicito su izdrzljivi, npr. elementi veceg presjeka imaju manju izdrzljivost

Stvarna dinarnicka izdrzljivost moze se odrediti jedino

uzimajuci u obzir sve navedene uticaje.

ispitivanjern

Ekstremne temperature u principu nepovoljno uticu na izdrzljivost materijala.

Termickorn obradom (kaljenjem, nitriranjern, ... ) i mehanickom obradorn (kovanjern, valjanjern, ... ) povecava se izdrzljivost materijala.

Dinamicka cvrstoca masinskog dijela uvijek je manja od dinamicke cvrstoce materijala.

Brojna vrijednost stepena sigurnosti treba da bude tolika da obezbjedi potrebnu cvrstocu masinskog dijela.

v ·v

v = G r

Jv; + v;

Ako je presjek izlozen istovremeno norrnalnom i tangencijalnom naponu, stepen sigurnosi je:

Stepen sigurnosti, ovako izracunat, treba da bude u granicama (1,5 - 3).

18

1.3. Sistem tolerancija ISO

Polazeci od cinjenice da se ni jedan dio ne maze izraditi sa apsolutno tacnim mjerarna, uveden je sistem tolerancija. Toleraneija potjece od rijeci tolere - tolerisati, dozvoljavati i ne koristi se samo u masinstvu nego u bilo kojoj proizvodnji, npr. gradevinarstvu, stolarstvu itd.

ISO sistem toleraneija razraden je prvenstveno za mjere dijelova kruznog presjeka, ali se u potpunosti primjenjuje i za druge duzinske mjere. Ovaj sistem predvida posebno toleraneije za spoljnje, a posebno za unutarnje rnjere.

o·

Spoljnj im mjerarna smatramo one mjere predmeta, prilikom cijeg mjerenja su dodirne povrsine mjernog alata spolja, a dodirne povrsine mjerne duzine su izrnedu njih.

Unutarnje mjere su one duzinske mjere predmeta, prilikom cijeg rnjerenja se dodirne povrsine mjernog alata nalaze izmedu dodirnih povrsina mjerne duzlne.

U standardima 0 tolerancijama, kao predstavnik spoljnih mjera uzima se osovina, a kao predstavnik unutarnjih mjera rupa. Za spoljnje mjere upotrebljava se znak precnika osovine "d", a za unutarnje mjereznak precnika rupe "0", sa odgovarajucim indeksom.

Na sliei 1.15. prikazane su osnovne velicine toleraneija:

Slika 1.15. Osnovne velicine tolerancija

Nazivna mjera, 0 = d, je mjerakoja sluzi kao osnova za definisanje granicnih mjera odstupanja

Stvarna mjera, D, iii ds, je mjera koja se ustanovi mjerenjem na izradenorn dijelu

Najveca i najmanja mjera koju smije da ima stvarna mjera predstavlja gornju, Og i dg, i donju, Od i dd, granicnu mjeru.

Algebarska razlika 111a koje mjere: stvarne, gornje iii donje granicne mjere i nazivne mjere predstavlja odstupanje - stvarno, As, as, donje, Ad, ad, iii gornje, Ag, ago

19

Tolerancija je razlika izrnedu gomje granicne mjere i donje granicne mjere, odnosno algebarska razlika izmedu gornjeg i donjeg odstupanja. Za spoljne mjere oznaka je t, a za unutarnje T.

t :::: d" - d, T:::: D, - Del

~

Tolerancijsko polje je podrucje obuhvaceno dvjerna linijama koje predstavljaju granrce tolerancije, a definisano je velicinorn i polozajem LI odnosu na nultu liniju.

1.3.1.Velicina tolerantnog polja

Tolerancije su standardizovane po ISO standardima. [SO je medunarodna agencija za standarde i uvedena je zbog rnogucnosti sporazumjevanja razlicitih zernalja. Tolerantno polje je podrucje ograniceno donjom i gornjom granicnom mjerom. Vis ina tolerantnog polja zavisi od precnika i kvaliteta izrade. Prema ISO sistemu sve kvalitete smo podijelili u 16 grupa. Sve grupe su oznacene sa IT, tabela 4., au tabeli 5. datje pregled pojedinih vrsta obrade kojom se moze postici pojedini kvaliteti izrade.

T',b14G

kv li t

a ea rupe a ite a
ITl
IT2
IT3 i KV ALITET ZA DIJELOVE PRECIZNE MEHAN IKE
IT4
ITS
IT6
IT7
ITS KV ALITET ZA OPSTE MASINSTVO
IT9
ITIO
ITII
ITI2
ITI3
IT14 KVALITET ZA GRUBU INDUSTRIJU I METALURGIJU
ITIS
ITI6 Ovi kvaliteti odreduju broj jedinica, odnosno velicinu tolerantnog polja.

20

Kovanje II kalupirna i

i e II

II

II

Tabela 5. Zavisnost

izrade od vrste abrade

II

II II II

II II II II II

Brusenje. struganie i

• • • • •

II II II II

\ Ijere. preen ic 1 II mas i 11 5 tvu obuhvacen i suo takode standard irna

500mrn. Svi rnjere su grupisane Ll pojedine grupe:

se od 1 mm -

I grupa II grupa III grupa itd.

1-3mm 3 -6mm

6 - l Omrn

Ove grupe Sli odredene da bi se obezbijedio laksi rad. Sitniji dljelovi ce irnati manje tolerancijsko polje. a krupniji dijelovi vece. Da bi se odredila ve licina tolerantnog polja, mora se odrediti "rnetar' za rnjerenje. a to se zove tolerantna jedinica Jedinica tolerancije se odreduje prerna obrascu:

gdje je: 0 - geometrijska sredina izrnedu najmanjeg i najveceg precnika D::; \/ Dmax . Dmin

i::; 0.45· V D + 0,001· D [,u]

1.3.2. Polozaj tolerantnog polja

Polozaji tolerantnih pola su oznaceni rnalirn slovima abecede za osovine i velikim slovirna abecede za rupe. C standardu se obicno daje as iii ad, a drugo odstupanje se dobije dodavanjern t. T.:\a slici 1.16, Sli dati polozaji tolerantnih polja za osovinu i za rupu LI odnosu na nultu liniju.

.:~

Ao = A:i

-IX! ~ ;::
I }
.. mi ?
i
:t.
JJf1. I
ur: ~
lxc.
lXi _-_

I tOOl I I tool

F

Jill' i

, ,

I I

.pCljllOC: mjlroe

Stika 1.16. Poloiaj tolerantnih polja 11 odnosu na nultu liniju

1.3.3. Sistem nalijeganja

Sistem standardnih tolerancija pruza mogucnos da se zeljen! zazor iii preklop postigne izborom razlicitih kombinacija spoJjnje i unutarnje mjere, kako po polozaju tako i po visini njihovih tolerantnih polja. Po preporuci ISO sistema tolerancija usvojeno je 28 razlicitih polozaja tolerancijskihpolja i ako se doda jos 16 razlieitih kyaUtetq_ dobija se veliki broj kombinacija. Da bi se usvernu ovome napravio red i smanjio broj kornbinacija, odabrani su pogodni nizovi sklopova, razlicitih preklopa i zazora. Tako su usvojena dva sistema podesavanja:

sistem zajednicke spoljnje mjere sistem zajednicke unutarnje mjere

Kod sistema zajednicke unutarnje rnjere usvojeno je jedno tolerantno polje za unutarnju mjeru, dok se tolerantna polja za spoljnju mjeru biraju. Za unutarnju mjeru usvojeno je tolerantno polje H cije je donje odstupanje jednako nuli.

Kod sistema zajednicke spoljnje mjere usvojerio je tolerantno polje istog polozaja h. dok se tolerantno polje unutarnje mjere mijenja.

21

__ -* ~~--------------------------------________________ 22

labavo nalijeganje cvrsto nalijeganje

neizvjesno iIi prelazno nalijeganje

·1.3.4. Vrste nalijeganja

Kombinovanjem polozaja toIerancijskih polja za spoljnju i unutarnju mjeru mogu se postici tri razlicite vrste nalijeganja:

Labavo nal eganje iii Iabavi sklop je nalijeganje ili sklop gdje je najveci precnik spoljnje mjere manj od najrnanjeg precnika unutarnje mjere, slika 1.17.

Slika 1.17. Labavi sklop.

Cvrsto nalijeganje iii sklop se ostvaruje kada je najmanja spoljnja rnjera veca od najvece unutarnje mjere, slika 1.18.

Stika 1.18. Cvrstt sklop

Prelazno nalijeganje ili sklop je takav sklop koji za odredeno tolerancijsko poljeu izvjesnim momentima moze biti labav, au drugim cvrst. Znaci, U ovome slucaju imamo male zazore i male preklope, slika 1.19.

Slika 1.19. Prelazno nalijeganje

,d

I I

23

, I ( ~

, . ..; I

Zakivcima se cvrsto vezuju dijelovi male debljine, ubraja u nerazdvojive veze, jer kada se zeli veza zakivci.

limovi iii

24

--------~---------------------------------------------------

2. NERAST A VLJIVE VEZE

2.1. Zakovane veze

Zakivanje vrlo sirokLI prunjenu 1I gradnji

konstrukcijama, i slicno. Veze ove vrste su jeftine i mogu se brzo cvrstih veza, umjesto zakivanja, sve vise se primjenjuje nisu osiabljene rupama za zakivanje, a mogu im se dati glatki i

Zakivak irna gotovu glavu i stablo sa konicnim zavrsetkorn radi kroz rupu;

zavrsna giava izraduje se zakivanjem na samorn sastavku, slika 2. bi se zavrsna giava

mogia ispravno izraditi , duzina stabla zakivka I treba daje veca od ukupne debljine limova s za odredenu velicinu:

1:= s + X

gdje je:

x = 1,7 d x = 1,3 d

za normalne kotlovske zakivke za zakivke celicnih konstrukcija

Slika 2.1. Zakivak

Zakivci se dijele na:

a) Zakivci sa poluokruglom glavom

b) Zakivci sa upustenorn glavom

c) zakivci sa lecastom glavom

d) zakivci sa pljosnatom glavom

Zakivci precnika do 10 mm, slika 2.2.

25

Zakivci precnika 10 - 37 mm, slika 2.3.

a) zakivci sa poluokruglorn glavorn za ce licne konstrukcije

b) zakivci sa upustenorn glavorn

c) zakivci sa poluokruglom glavorn za kotlove i sudove pod pritiskom

d) zakivci sa trapezastorn glavom za brodogradnju

~~-.-.-.J

( ' .

. ~

.-LD--

, I I

Slika 2.2 Zakovice precnika do 10 mrn

~·-I-t

Slika 2.3. Zakovice precnika 10- 37 mm

Zakovice se izraduju od celika koji ima visoku granicu razvlacenja. Osim celika, zakivci se mogi izradivati od bakra, rnesinga, aluminijskih legura i drugih podesnih materijala. Treba uvijek upotrebljavati zakovice od onog materijala od kojeg su i lirnovi za spajanje radi temperaturnih promjena usljed cega veza rnoze da olabavi.

26

2.1.1. Zakovane veze

Zakovane veze (sastavci) mogu biti klasificirane prerna polozaju lirnova, prerna broju rasporedu redova zakivaka, prerna broju ravni srnicanja i prerna samoj namjeni; slika 2.4 slika 2.5.

I. Prerna polozaju limova

a) sastavak sa preklopom

b) sastavak sa podrnetacom

2. Prema broju i rasporedu redova zakovica

a) jednoredni

b) viseredni; dvoredni, troredni

c) redovi se mogu izvesti kao paralelni i nalzrnjenicni

3. Prema broju ravni smicanja

a) jednosjecni

b) dvosjecni

c) visesjecni

4. Prema namjeni

a) cvrste

b) nepropusne

c) cvrsto nepropusne

ill

-

I

-(1j -

I _ (j) _

I

-G-

QJ

bJ

!(

-8- I -Q : -0

-0- -9-

C)

Stika 2.4. Sastavci sa preklopom a) jednoredni, b) dvoredni, c) troredni. Sve tri vrste su sa jednosjecnim zakivcima

27

aJ

bJ

c)

Slika 2.5. Sastavci sa podmetacem: OJ jednoredni, jednosjecni. jcduoredni dvosjecni, c)

dvoredni dvosjecni

Cvrsti spojevi izlozeni su Jakim silama i nalaze se na celicnim konstrukcijarna mostovskih nosaca, konstrukcij i hala, u brodogradnj i itd. Proracun se vrsi s obzirom na naprezanje na smicanje i kontrola na dozvoljeni dodirni pritisak izrnedu stabla zakovice i lima.

F

t, = - < r

... 4. ~ do:

F

P=--<p

d ~ do:

s·

Nepropusni spojevi izlozeni su malim silama, ali treba da budu uradeni tako da obezbijede hermetienu vezu limova. Upotrebljavaju se na rezervoarima tecnosti i gasova koji nisu pod Jakim pritis~ima. Precnici zakovica i razmaci na nepropusnim spojevima uzimaju se prema iskustvenim formulama:

d := f5f):; - 4 mm

t:= 3· d + 5 mm

gdje je:

d- precnik stabla zakivka s - deblj ina lima

t -- korak zakivka

Nepropusni - cvrsti spojevi izlozeni su Jakim silarna i moraju obezbijediti herrneticnu vezu. To su spojevi parnih kotlova i rezervoara pod pritiskom. Proracun se vrsi s obzirom na nadpritisak koji vlada u posudi ina precnik kotla D.

2.1.2. Postupci zakivanja

Da bi se obavilo zakivanje potrebo je izvrsiti:

• Ocrtati rupe na limu

• Oznaciti centre rupa

28

• Privremeno pritegnuti limove i busiti rupe. Rupe za zakovice od 1 - 10 mm su neznatno vece od precnika zakovice, a rupe za zakovice od 10 - 37 mm su vece za 1 mm od precnika zakovice

• Stavljanje zakovice u rupu i zakivanje: - hladno zakivanje

- toplo zakivanje

Hladno i toplo zakivanje moze se obavljti rucno i masinski, Rucno zakivanje vrs: se pornocu: podupiraca, cekicem i oblikacem. Masinsko zakivanje vrs: se pomocu masinskog uredaja koji prethodno vrsi pritisak na lirnove, cime se osigura prisno nalijeganje, zatim se pornocu komprimiranog vazduha vrsi zakivanje.

2.2. Zavarene veze

Danas se za nerazdvojivo vezivanje dijelova najvise primjenjuje zavarivanje. U poredenju sa zakovanim vezama, zavarivanje pruza mnoge prednosti: ornogucuje laksu, brzu i eko.nOlni¢niju proizvodnju, manj i utrosa]; rnaterijalka i manj u tezinu konstrukcije, sastavci nisu oslabljeni rupama za zakivanje, podesno je ZEl izradu dijelova slozenih oblika itd.

Zavisno od medusobnog polozaja dijelova koji se zavaruju, sastavci mogu biti ceoni, ugaoni i preklopni.

Za prakticnu primjenu najvecu vaznost ima ceono zavarivanje. Preklopno zavarivanje je nepodesno zbog toga sto preklop povecava tezinu konstrukcije i sto se dobija slozenija raspodjela napona u sastavku.

Nedostatak zavarene veze je u tome sto kvalitet zavarenog spoja zavisi od same tehnike zavarivaca, te cesto pri istim uslovima rada razni varioci ostvaruju razlicite kvalitete jednog te istog vara. Uvodenjern najsavrernenijih uredaja za zavarivanje, kao i kontrole zavarenih spojeva, sve se vise otklanjaju negativni, subjektivni faktori zavarivaca.

Materijal koj i se koristi za zavarene konstrukeije su ugljenicni i legirani celici, celicni liv i razne vrste obojenih metala. Najcesce se koriste ugljenicni lako zavarljivi celici: (:.0245, (:.0345, c. 0445, (:.1120, (:.1220, (:.0461, (:.0561 i drugi.

Radi pristupacnosti povrsina u procesu zavarivanja, za suceoni zavar predvidaju se odgovarajuci zljebovi. Oblik zljeba se bira prerna debljini lima i nacinu zavarivanja. Odgovarajuci oblik zIjeb se postize obradom suceonih povrsina i podesavanjern njihovog rnedusobnog polozaja, odnosno razrnicanjern limova radi dobijanja grla zljeba s=(2 - 4)111111.

2.2.1. Sueeoni sastavci

29

Dijelovi debljine do 6 mm zavaruju se bez pripreme. U tom slucaju upotrebljava se 1- zavar, a razmak izmedu limova je s =(0 - 2)mm. Sa I - zavarom postize se brza i ekonornicna izrada zavarenih sastavaka. Zakosenjern obje suceone povrsine i razrnakorn lirnova s = (2 -4)rnrn, dobija se \1- zavar. Pri velikoj debljini limova 15 - 40 mrn V - zavar je neekonornican radi velikog utroska materijala za popunu zljeba. U tOI11 slucaju radi se X - zavar. a njegova varijanta je i K - zavar kada se obradi same jedna suceona povrsina sastavka. X - zavar se upotrebljava urnjesto V ~ zavara kako bi se postigao potpun var i da bi zavarivanjem sa obje strane otklonile ugaone deformacije. Ako je tehnlcki nemoguce izvrsiti zavarivanje sa obje strane, kako to zahtjeva X i K zavar. tada se pri debljini lirnova vecim od 30 111111 upotrebljava U - zavar; radi radi sprecavanja ugaonih deformacija i radi ustede dodatnog materijala.

[-ZQVQf'

V-ZQVQr

X-zover

U-zovor Y-zovon

~~~

2U-zG~Jr 2!-ZD\'cr 2J-zQvar

Slika 2. o.Suceoni sastavci

2.2.2. Ugaoni satavci

ObIik ugaonog sastavka zavisi od debljine Iimova i nacina opterecenja, Ugaoni zavar podesan je za prenos smicucih sila. U slucaju jednosmjernog opterecenja koristi se jednostrani ugaoni zavar, a u slucaju naizmjenicnog opterecenja primjenjuje se dvostrani ugaoni zavar; sIika 2.7.

Slika 2. 7. Ugaoni sastavci

30

2.2.3. Preklopni sastavci

Za izradu preklopnih sastavaka upotrebljavaju se ugaoni zavari. Za proracun ugaonih sastavaka mjerodavnaje debljina zavara "a" tj. visina najveceg ravnokrakog trougla upisanog 1I poprecni presjek zavara. Posto se ugaoni varovi dimenzionisu prerna velicini katete zavara "k", to je racunska debljina zavara a = 0,7 k. Za proracun preklopnih zavarenih sastavaka izlozenih zatezucoj sili, mjerodavnoje smicanje vara na mjestu njegove najrnanje debljine.

a", 0,7 k

Slika 2.B. Preklopni sastavci

2.2.4. Proracun zavarenih sastavaka

Staticki proracun zavarenih sastavaka vrsi se na osnovu dozvoljenih napona za osnovni materijal. Pri tome se manja izdrzljivost zavarenog sastavka uzme u obzir na.taj nacin sto se dozvoljeni napon za osnovni materijal umanjuje za faktor zavarivanja ~. Zavisno od vrste zavarivanja i nacina opterecenja faktor zavarivanja se krece u granicama:

- za ceoni zavareni sastavak

)::= ° 65 - 09

1..;,.., ,

- za ugaoni zavareni sastavak

k06-07

'-" ,

- za preklopni zavareni sastavak

c,= 0,6

Kod suceonog zavarivanja debljina zavara "a" obicno je jednaka debljini lima "s". Ako se zavaruju limovi razlicite debljine racunska debljina zavara izjednacuje se sa debljinom tanjeg lima. Kako je na pocetku i na kraju zavarenog sastavka kvalitet zavarivanja slabiji zbog kratera, duzina rnjerodavna za proracun zavarenog sastavka iznosi 1= b - 2 a.

Zavareni sastavci izlozeni promjenljivom opterecenju izracunavaju se na osnovu dinarnicke cvrstoce materijala. Dinarnicka izdrzljivost zavarenog sastavkaje znatno manja od dinarnicke izdrzlj ivosti osnovnog materijala. Smanjenje dinarnicke izdrzljivosti zavisi od vrste sastavka, kvaliteta zavarivanja, koncentracije napona i velicine poprecnog presjeka.

31

Smanjenje dinamicke izdrzlj ivosti:

u zavisnosti od vrste sastavka

~I =1

;1 = 0,4 C,I = 0,8

za ceoni sastavak

za jednostrani ugaoni sastavak za dvostrani ugaoni sastavak

- u zavisnosti od kvaliteta zavarivanja

C,2 =0,5

=1

za norma Ian kval itet zavari vanj a za fino i specijalno zavarivanie

- u zavisnosti od koncentracij e napona

C,3 =0,5 - 0,7 kod ugaonih sastavaka

c,J =0,9

kod suceonih sastavaka

C,4 = 0,75 -0,9

- u zavisnosti od poprecnog presjeka

Na ova] nacin dinarnicka izdrzlj ivost zavarenog sastavka racuna se

Stepen sigurnosti prema granici dinamickog sloma zavarenog sastavka

2.3. Presovani sklop

Presovani spojevi stvaraju cvrstu vezu dvaju elemenata (spoljasnj i i unutrasnji element) zahvaljujuci otporuprotiv klizanja. Ovaj otpor prema klizanju je rezultat pritiska koj i vlada na dodirnim povrsinama presovanog sklopa. Prije sklapanja dijelovi sklopa rnoraju imati zador tj. precnik unutrasnjeg elernenta treba da bude veci od provrta u spoljasnjem elementu.

32

.' ~ .•.•. ".--- 1f#!:

I

Slika 2.9. Presovani sklop

Cvrsta veza dvaju elernenata moze se, bez posrednika, ostvariti utiskivanjem stabla u otvor manjeg precnika od precnika stab fa, tj. prinudnim sklapanjern dijelova izradenih sa zadororn. Nastale deformacije, sirenje otvora i skupljanje stabla, izazivaju napone u elementima i pritisak na dodirnim povrsinarna. Takve stezne sklopove nazivarno presovani sklopovi i dijelimo ih po nacinu ostvarenja na:

- uzduzne ili mehanicke presovane sklopove

- poprecne iii terrnicke presovane sklopove

Uzduzni presovani sklopovi ostvaruju se utiskivanjem unutrasnjeg elementa U otvor spoljasnjeg elementa pomocu prese.

Poprecni presovani sklop moze se ostvariti na dva nacrna: ili zagrijavanjem spoljasnjeg elementa ili hladenjem unutrasnjeg elementa prije sklapanja.Temperatura zagrijavanja mora biti visoka, odnosno temparatura hladenja toliko niska da zador iscezne neposredno. prije sklapanja tj. da se pojavi zazor da bi se sklapanje dijelova moglo obaviti bez napora.

Moe nosenja presovanog sklopa jesila koju moze prenositi presovani sklop bez ikakvog posrednika, zahvaIjuju6i otporu protiv klizanja na dodirnim povrsinarna elementa.

Opci izraz za moe nosenja presovanog sklopa je:

gdje je:

d - precnik sklopa I - duzina sklopa

pm in - dodirni pritisak

)J. - koeficijent otpora klizanja ili koef. prionljivosti

Moe nosenja presovanog sklopa zavisi od dodirnog pritiska, a dodirni pritisak od zadora koji ima svoju toleranciju. Za moe nosenja je najpovoljnije kada je zador najmanji tj.pri najmanjern dodirnom pritisku, i uvijek mora biti ispunjen uslov da stvarna sila bude manja od garantovane sile. Znaci, sila kojoj je izlozen presovani sklop u radu ne smije biti veca od garantovane moci nosenja. Kada se postavi uslov da naponi elemenata ostanu u oblasti

33

elasticnosti, potrebno je provjeriti da Ii su naponi manji od granice elasticnosti, odnosno od napona na granici razvlacenja.

2.3.1. Deforrnacije mikrogeometrijskih oblika

Na slici 2.10. prikazan je izgled hrapavih dodirnih povrsina elernenata prije sklapanja:

Stika 2.10. Deformacije neravnina

Prilikom presovanja deforrnisace se neravnine po povrsinama i ublaziti hrapavost pa se presovani sklop racuna sa racunskim zadorom c., a ne sa fabrikacionim zadorom c. Razlika Ac= c -Cr predstavlja gubitak zadora u sklopljenom stanju. Fabrikacioni zador odreduje se mjerenjem precnika izradenih elemenata prije sklapanja, a racunski zador na osnovu pretpostavke da ce se poslije sklapanja deformisani vrhovi neravnina potpuno udubiti, tJ.da ce cilindricne povrsine u sklopljenom stanju biti glatke. Prema ispitivanjima razlika u visini neravnina prije i poslije sklapanja u prosjeku iznosi .6.he=O,6 he, odnosno .6.hj=O,6 hi.

2.3.2. Deformacije makrogeometrijskih oblika

Elementi presovanog sklopa se deforrnisu poslije sklapanja: spoljasnji element se sirt, a unutrasnji element se skuplja. Deformacije se racunaju prema obrascima teorije elasticnosti,

34

Slika 2.11. Deformacije idea/nih makrogeometrijskih oblika poslije sklapanja

gdje je:

de - spoljasnji precnik unutrasnjeg elementa d. - unutrasnji precni]; unutrasnjeg elernenra d, - proizvoljni. precnik unutrasnjeg elernenta De - spoljasnji precnik spoljasnjeg elementa D: - unutrasnji precnik spoljasnjeg elements D, - proizvoljni precnik spoljasnjegelernenta

2.3.3. Proracun presovanog sklopa:

Proracun presovanih sklopova svodi se na odredivanje potrebnih zadora za zeljenu moe nosenja iii provjeravanje moci nosenja za usvojeni zador.

1. Pomocne velicine:

Odnos precnika odreduje se po obrascu:

Faktor deformacije

35

2. Najmanji potreban zador

Na osnovu propisane moci nosenja koju presovani sklop treba garantovano da prenosi, rnoze se odrediti najmanji potrebni dodirni pritisak:

r.;

iii

r.:

[Po]

gdje je:

A - dodirna povrsina presovanog sklopa !la - kceficijent prionljivosti

Fa - propisana aksijalna sila

Mo - obrtni moment

Pornoou minirnalnog pritiska nalazi se potreban najmanji racunski zador, odnosno najmanji fabrikacioni zador

3. Najveci dopusteni zador

Da bi odredili najveci dopusteni zador, potrebno je prvo odrediti najveci dodimi pritisak za spoljasnji i unutrasnji element:

0'0,2e [ ]

Pemax =~ Pa

~e . e

Pimax

~ ~____ 36

177i

j7 = -- '(5

rmax /77.+1 0.2i

/

Na osnovu ove dvije proracunate vrijednosti usvajamo manji kao mjerodavni najveci dodirni pritisak za presovani sklop.

Kadaje unutrasnji element punog kruznog presjeka (\.!J;=O) najveci dodirni pritisakje:

Na osnovu usvojenog najve6eg dodirnog pritiska proracunavamo najveci dopusteni racunski zador, odnosno najveci dopusteni fabrikacioni zador:

4, Tolerancije i vrsta nalijeganja

Na osnovu proracunate vrijednosti najveceg i najmanjeg fabrikacionog zadora utvrduje se kvaliteta tacnosti mjera za oba elementa.i vrsta nalijeganja elernenata' u sklopu,

5. Provjera rezultata

Na osnovu stvarnih zadora provjeravamo velicinu kriticnih napona elemenata s obzirom na oblast elasticnosti i garantovanu moe nosenja poredimo sa silom kojoj je sklop izlozen

- za naponsko stanje:

- cr:imax [Pal

Psmax - (~e + ~J d

37

- za moe nosenja

c . = c . - 1.:2 ,(/7 + h ) [i1ll1]

-r.'11111l _\ mill . c' I ,

Kada je predviden uzduzl1i presovani sklop potrebno je odreditl silu

miskivanje

C

r., nun [p 7]

P, nun cz : (,," -,-.'::), (/ . (

'::',' I ~I

F~ = A, P'max ' ,u,.,[.V]

F; = A, P s max ',up

Kada je predviden poprecno presovani sklop potrebno je odredlti temperaturu zagrijavanja za spoljasnji element iii temperaturu hladenja za unutrasnji element

gdje je:

So ~ temperatura okoline (20 0q Csmax - najveci fabrikacioni zador

fp - montazni zazor potreban za sklapanje d - norninalnl precnik sklopa

a, - koeficijent linearnog sirenja materijala spoljasnjeg elementa

a, - koeficijent linearnog skupljanja materijala unutrasnjeg elementa

(za celik 8,5 10-6; za liveno gvozde 8 10-6; za bronzu IS 10-6; za mesing 16 10-6; za

aluminiske legure 18 10-6)

38

3. RAZDVOJIVE VEZE

3.1. Klinovi

Klinovi cvrsto vezuju masinske clemente koji se lako mogu razdvojiti bez ostecenja. Klinovi se dijele na uzduzne i poprecne U zavisnosti od polozaja i sila kojima su izlozeni.

3.1.1. Uzduzni klinovi

U masinstvu se uzduzni klinovi upotrebljavaju kao elementi za pricvrscenje, vodenje i za osiguranje veze. Najcesce sluze za utvrdivanje na vratilarna i osovinama takvih dijelova koji treba da se obrcu skupasa vratilom, kao sto su kaisnici, zupcanici, zamajci itd. Time je kod ovakvih sklopova omoguceno uzduzno podesavanje polozaja klina.

U zavisnosti od toga da Ii se P0l110CU klina zell ostvariti veza sa prednaponom iii bez njega, razlikuju Sl';; uzduzni klinovi sa nagibom i uzduzni klinovi bez nagiba.

Namjestanje klina sa nagiborn vrsi se udarcima po klinu iii po glavcini (izuzetno) cime se izrnedu vratila i i glavcine tocka stvara kruzna naponska veza koja rnoze primiti obrtni moment. Pri zabijanju klina, javlja se, usljed jednostranog elasticnog deforrnisanja, iskosenje glavcine sto remeti centricnost tocka. Da bi se izbjegla ekscentricnost uklinjenog dijela iii ostala u dozvoljenim granicama, izrnedu vratila i glavcine treba predvidjeti tjesan sklop, npr. H7/k6.

r c) t, 100

<01

Klinovi sa nagibom imaju nagib sa spoljasnje strane. Izuzetak je tangentni klin koji ima nagib sa boone strane .. Kada je veza pravilno izvedena, boone strane klina ne ucestvuju U prenosenju obrtnog momenta vee sarno spoljasnja i unutrasnja strana na kojima vlada jak povrsinski pritisak, kao posljedica zabijanja klina.

fE'3

Slika 3.1. Uzduini klin sa nagibom

Uzduzne klinove sa nagiborn dijelimo na: normalne klinove

tetivne klinove

izdubljene klinove

klinovi sa kukom

tangentni klin

Stika 3,2, Tangentnt klin

Uzduzni klinovi bez nagiba upotrebljavaju se kada se zeti tocak postaviti tacno na odredeno mjesto, kada se zele izbjeci deformacije koje nastaju zabijanjem klina. Umecu s~ slobodno u zljebove koji su tacno izradcni prema klinu. Provjeravaju se na smicanje i povrsinski pritisak ts=FoIA.

Uzduzne klinove bez nagiba dijelimo na: - proste klinove

- segmentne klinove

7 t 1:100

Stika 3.3. Prost slobodni uzduini klin bez nagiba

Stika 3,4, Segmentni klin

39

40

3.1.2. Poprecni klinovi

Poprecnim klinom ostvaruje se naponska veza dijelova koji se rnedusobno poprecno podesavaju,

Upotrebljavaju se za podesavanje polozaja dijelova, npr. lezista II posteljici iIi za vezivanje dijelova, npr. za vezivanje ukrsne glave klipne masine sa klipnom polugom. Izlozeni SLI povrsinskorn pritisku, smicanju i savijanju.

-

1/

Slika 3.5. Tri uobicajna nacina spajanja poprecnim klinom

Proracun

I. Proracunska sila

F = 1,25·FI'/

2. Povrsinski pritisak izmedu klina i klipne poluge

F F

P- - <p

- A - b.d - do:

I I

F

d, =---

b· r.;

gdje je:

F - sila koja djeluje na klipnu polugu

b sirina klina; b = 1f/' d, 1f/ (0,25 - 0,32)

______________ -- __ ---------------------------- 41

Kada klin i klipna poluga nisu od istog materijala mjerodavan je dozvoljeni pritisak za slabij i materijal.

3. Povrsinski pritisak izrnedu klinai ukrsne glave

F F

p=._-=

. .:1, b·

p

D= F i

{ I

Pdo: . b

4. Provjera naprezanja od istezanja klipne poluge 1I dozvoljenim granicarna

A - povrsina presjeka klipne po luge, gdje je poluga najvise oslabljena otvorom za klin

F F

p = A = d 2 • IT d 2 • IT S; P do:

_2 0 __

4 4

• Provjera povrsinskog pritiska na osloncu, tj. na povrsini nalijeganja ukrsne glave i klipne poluge

• Provjera naprezanja od istezanja ukrsne glave na najslabijem mjestu presjeka

42

-------------------------------------------------------------

5. Visina klina h se racuna prema dozvoljenom naponu na savijanje

F F dj

M =-·c-_·-

j 2 :2 4

D-dj d; D+d\

c=--+--=--

4 4 4

M _ F. D+d\ _ F. dj _F·_D

/-2 4 '/ 4 8

Mj F·D b·h2

(J' =- =-- W =--

j W 8·W' x 6

x x

6. Napon uslijed smicanja

- klin tezi da smakne klipnu polugu

F

T=---

s 2.dl'~

- Klin tezi da smakne trup ukrsne glave

- klin je izlozen smicanju

3 F 3 F

T =_._-

2 2·,1 '~·b·h

43

3.2. Zavrtnjevi

Zavrtanj i navrtka ostvaruju rastavljivu vezu masinskih dijelova. Na stablu zavrtnja narezan je navoj, a navrtka ima urezan navoj, Profil navoja na zavrtnju mora da odgovara profilu navoja navrtke.

3.2.1. Zavojnice

Zavojnica ili zavojna linija nastaje kada se pravougli trougao obavija oko cilindra tako da se njegova kateta podudara sa osnovom cilindra, tada ce hipotenuza na cilindru obrazovati zavojnicu. Ugao zavojnice odredujemo iz trougla

p tga=-- 1[·d

2

._---_-

Slika 3.6. Desna zavojna linija

gdje je:

d2 - srednji precnik navoja P - visina hoda

a - ugao nagiba zavojnice

Kada bi se oko cilindra, umjesto linije, obavijala zica proizvoljnog presjeka (trougao, pravougaonik, trapez) dobili bi zavojnicu prema obliku presjeka, Ako zelimo da ug;ao nagiba zavojnice bude veci nego sto se moze ostvariti jednom zavojnicom, rade se zavrtnJ i sa dvije i vise paralelnih , nezavisnih zavojnica. Takve zavojnice nazivamo dvohodne, trohodne itd. Ugao nagiba visehodne zavojnice je: tg«=x Pin d2. U zavisnosti od namjene razlikujemo zavrtnje koji imaju ostre iii pljosnate profile. U principu, zavrtnji sa ostrim profilom sluze za pricvrscivanje dijelova, a zavrtnji sa pljosnatim profilom sluze za prenos kretanja, npr. zavojna vretena i slicno. U grupu ostrih zavojnoca spadaju: Vitvortova, metricka i Selersova, au grupu pljosnatih spadaju trapezna, testerasta i obla zavojnica.

Vitvortova zavojnica je trouglasta tj. profil je jednokraki rrougao sa uglom pri vrhu 0==5/, a vrh profila je skracen za 1/6. Mjeri se engleskom jedinicom za mjerenje duzine C010111.

d

ci ·0

o

Metricka zavojnica je trouglasta, profil joj je ravnostrani trougao sa 0==60°, a vrh joj je skracen za 1/8. Mjeri se u milimetrima.

Trapezna zavojruca ima profil trapeza sa uglom pri vrhu 0=30°. Upotrebljava se za pokretne veze vretena na dizalicama, presama itd.

44

45

Testerasta ZaVOJnlCa ima oblik testere sa vrhom od 33°, a upotrebljava se na jako opterecenim vretenirna teskih presa, lokornotivskih vretena itd.

gdje je:

d - nominalni precnik zavojnice d2 -- srednji precnik zavojnice

d, - precnik'jezgra zavrtnja

D - veci precnik zavojnice u navrtci b. - teorijska sirina zavojnice

b - stvarna sirina zavojnice

h - visina hoda zavojnice

~ ~ ugao pri vrhu profila zavojnice

Selersova zavojnica je trougiasta, profil joj je ravnostrani trougao sa uglom od 60°, a vrh je skracen za 118. Mjeri se u colovima

ObIa zavojnica ima profil ravnokrakog trougla sa uglom pri vrhu ~=30o. Profil joj je toliko skracen da i vrh i dno presjeka imaju gotovo izgled polukrugova. Otporna je na habanje i upotrebljava se za zavrtnje i dijelove izlozene prasinl,

Za svaku vrstu zavojnice tacno je propisan nacin obiljezavanja:

vitvortova fina zavojnica obiljezava se sa precnikom i visinom hod a u colovima, npr. 2"x 1/6"

vitvortova cijevna zavojnica obiljezava se oznakom R i unutrasnjim precnikorn cijevi, npr. R 2", dn=2"

metricka ISO zavojnica obiljezava se sa oznakorn M, nominalnim precnikorn d, npr. M60

Metricka tina zavojnica obiljezava se sa oznako M, norninalnim precnikom d i visinorn hoda, npr, M 24 x !,5

Trapezna zavojnica obiljezava se sa oznakom Tr, noirninalnim precnikorn d visinorn hod a, npr. Tr 48 x 8

46

Testerasta zavojniea obiljezava se sa oznakom S, nominalnim precnikorn d i visino hoda, npr.S70xlO

Obla zavojniea obiljezava se sa oznakorn Rd. norninalnim precnikorn d i visinorn hoda. npr. Rd 44 x 7

U cilju garantovane izrnjene navojnih spojeva. isrovjetni zavrtnj i istih dimenzija moraju imati pet standarizovanih mjera ito:

- korak navoja h

- precnik navoja, d

- precnik jezgra navoja, dl

- srednj [ precnik navoja, d-

- ugao profila, 0

Za toleraneije navoja vrijede odgovarajuce definieije iz ISA sistema toleraneija, s tim sto se ovdje koriste skracene oznake; gornje odstupanje, donje odstupanje. Malim slovima oznacavamo velicine koje se odnose na spoljasnji navoj (navo] zavrtnja), a velikim slovima velicine koje se odnose na unutrasnji navoj (navoj navrtke), Pri izboru toleraneije navoja mora se imati u vidu relativna duzina nosenja(lr=ln/d, gdje je In -duzina nosenja, ad - precnik navoja).

3.2.2. Konstrukcioni oblici

Prednost zavrtnjeva, kao elemenata za spajanje, sastoji se u tome sto se oni mogu poslije demontaze uvijek ponovo upotrijebiti i to neogranicen broj puta. Zavrtnji i navrtke izraduju se iskljucivo od celika razlicitog kvaliteta, Pri izboru vrste celika za zavrtanj glavni znacaj ima cvrstoca i zilavost materijala. Za obicnu primjenu koriste se celiei jacine 340 - 380 N/mm2. Zavrtnji na odgovornim mjestima. izraduju se od ugljenicnih cellka za eementaeiju kao i od niskolegiranih celika. Za raspoznavanje kvaliteta, na zavrtnju se utisne oznaka. Prema ISO standardu celici za zavrtnje imaju i oznaku C. 3.6, C. 4.6 itd. Prvi broj se odnosi na jacinu kidanja u MPa, a drugi na granieu razvlacenja, npr. C.4.8. => 0m=400 MPa, 002=320 MPa.

Svaki zavrtanj ima stable i glavu, a osim toga dobija navrtku i podmetac, Stablo i glava zavrtnja mogu biti razlicltog oblika. U zavisnosti od namjene i uslova rada izraden je citav niz zavrtnjeva raznovrsnog konstrukcionog oblika. Osnovni obliei zavrtnjeva za pricvrscenje elemenata u masinskim konstrukcijama $U: normalni zavrtnjevi, zavrtnjevi bez navrtke i goli zavrtnjevi.

Norrnalni zavrtanj ima glavu i navrtku standardnog sestougaonog oblika i najcesce se upotrebljava. Dijelove koje vezuje imaju nesto siri otvor od precnika zavojniee d pa i od precnika stabla d.. Radi smanjenja koneentraeije napona zaobljen je prelaz izrnedu stabla i

47

glave. Normalni zavrtanj zove se podesenirn kada se bez zazora utiskuje u otvor precnika jednakog precniku stabla.

Goli zavrtanj ima dvije zavojnice na stablu: redobnu i osnovnu. Na redovnu zavojnicu navrce se navrtka, a osnovna ulazi Ll konstrukcioni element. Goli zavrtanj omogucava da se ostvari zbijena veza alijenepodesan za prirnanje poprecnih sila.

Zavrtanj bez navrtke ima standardnu sestostranu glavu pomocu koje se kljucern uvrce neposredno u konstruktivni element. Konstruktivni element ovdje ima ulogu navrtke. OVI zavrtnjevi upotrebljavaju se kada je veza stalna, tj. kada se zavrtanj vrlo rijetko odvrce,

a) NormalnizGlvrtanj

b) Goli zavrtanj

c) Zavrtanj bez navrtke

Stika 3. 7. Zavrtnji za pricvrscenje

Za vezu lakih dijelova i prenosenje malih sila upotrebljavaju se zavrtnjevi narocitog oblika glave sa otvorom iIi prorezom. Glave im mogu biti po polozaju spoljnje, poluukopane i ukopane, a po obliku cilindricne, konicne, poluloptaste itd.

30~

Zavrtanj sa sestougaonorn glavorn

Zavrtanj sa cetverougaonom glavom cilindricnim zavrsetkom

Zavrtanj sa cetverougaonom glavom i cilindricno socivastim zavrsetkom

Zavrtanj sa cilindricnorn glavorn

48

Zavrtanj sa cilindr icnom gL1\OI11 sa rupama

Zavrtanj sa upustenom glavorn

Zavrtanj sa socivasrom glavorn

-. -.~--.--.-----'

Zavrtanj za drvo

Slika 3.8, Zavrtnjevi narocitog oblika

Fundamentainim zavrtnjevima pricvrscuju se masine za temelje. Oni se umecu u otvore predvidene za temeIje, a otvori se poslije toga zalijevaju cementorn. Stabia ovih zavrtnjeva imaju narocite obI ike koji sprecavaju izvlacenje zavrtnja iz temelja.

fil I I

r1 I I

n

i '~I

~ .

,

" ,

, J,..

~--_j

Sliko 3. 9. Fundamentni z avrtnji

49

Standardna navrtkaje sestougaonog oblika. Razmak izmedu paralelnih strana navrtke zove se otvor za kljuc (s). Po obliku razlikujemo jos: cetverostrane, osmostrane, navrtke sa uskorn itd.

b) Cetverostrana na vrtka

c) Navrtka sa uskorn

Slika 3.10. Oblici navrtke

Podrnetaci se stavljaju izrnedu navrtke i podloge. Potrebni su kada je dodirna povrsina navrtke i podloge mala, kadaje ispod navrtke podIoga od mekseg materijala i kadaje podloga nagnuta prema osi zavrtnja dabi se izbjegJo savijanje.

Slika 3.11. Podmetaci

Kljucevirna se zavrcu iIi odvrcu navrtke iii zavrtnji. Kljucevi mogu biti otvoreni i zatvoreni. Otvoreni kljucevi se upotrebljavaju kada ima mjesta za rukovanje, dok se zatvoreni kljucevi upotrebljavaju kada je navrtka ukopana. Osim ovih oblika postoje i drugi oblici kljuceva koji su prilagodeni polozaju i obliku navrke.

50

Dvostrani otvoreni kljuc

I! III

Cetvrtasri zatvoreni klj llC

Nasadni savijeni kljuc

Okasti kljuc

Stika 3.12. Kljucevi za zavrtnje

3.2.3. Izrada

Izrada zavojnica moze biti rucna i masinska. Rucno se pravi spoljnja zavojruca rucrum rezacern - narezacem, a unutrasnja zavojnica burgijorn za zavoJnice urezacern. Masinski se zavojnica izraduje rezanjem, glodanjem, presovanjem. Unutrasnje zavojnice u navrtci ili konstrukcionom elementu izraduje se tako sto se prvo izbusi rupa precnika jezgra, a zatim se urezuje zavojnica, Glodanje zavojnice vrsi se profilisanim glodalom koje se translatorno pomjeri za visinu jednog hoda zavojnice, dok se zavrtanj obrne jedanput, Valjanjem se zavojnice izraduju brzo i u velikom broju. Valjanje se vrsi pornocu dvije ploce, od kojih je donja nepokretna, a gornja se krece naizrnjenicno translatorno, pritiskajuci stablo zavrtnjaka donjoj ploci. Presovane zavojnice dobijaju se iz presa profilisanim obrtnim kalupirna, slika 3.13.,3.14.3.15.

51

Slika 313. Izrada navoja profilnim glodacem

Slika 3.14. Brusenje navoja brusnom plocom aj sa profilom, b) sa vise profila

Stika 3.15. Valjanje zavrtnjeva

3.2.4. Proracun zavrtnjeva

Sile koju dijeluju na zavrtanj mogu bit: privremene, redovne i izuzetne. Privrernena je sila na kljucu i prestaje po zavrsetku pritezanja. Redovna sila je promjenljiva koja pot ice od pritiska pare u cilindru parne masine, pa opterecuje zavrtanj na poklopcu. Izuzetna sila je sila koja dolazi od iznenadnog udara. Za proracun je bitno poznavanje ovih sila. U tom pogledu zavrtnji se mogu podijeliti u cetiri grupe: I, II, III i IV grupa.

Slika 3.16. ZmTIO/lj, navrtka i kljuc

Moment sile na kljucu - moment otpora

- moment otpora

gdje je:

gdje je:

gdje je:

navrtke i pod loge tv!::

F . tg(a + p ). ~"L

o '-' I 2

Fo - prethodno zatezanje u zavrtnju d2 - srednj i precnik zavoj nice

a - ugao nagiba zavojnice

PI - ugao trenja zavojnice

Fa - prethodno zatezanje u zavrtnju

a srednji radijus dodirne povrsine navrtke i podloge

f-l2 - koeficijent otpora pri klizanju izmedu navrtke i podloge

Fk - sila na kljucu

L - radni krak klj uca

dl - precnik jezgra zavrtnja

52

53

I grupa zavrtnjeva

Prvu grupu cine zavrtnji koji se zavrcu neoptereceni. npr. zavrtanj sa uskorn.

Slika 3.17. Zavrtanj SCI uskom

Unutrasnje sile izazvane silorn pritezanja neznatne su i mogu se zanemariti, Kada se a usku objesi teret Q, zavrtanj je opterecen uzduznorn silom F koja u njegovoj jezgri izaziva napon istezanja.

gdje je:

F - uzduzna sila u zavrtnju Al - povrsina presjekajezgra dl - precnik jezgra zavrtnja

Iako je povrsinski pritisak p na zavojnicama manji od dozvoljenog potrebno ga je provjeriti .

P == O,58·F < P d.l - doz

2 11

F

p=-----

z· JT. d2• HI

gdje je:

In - visina navrtke

d2 - srednji precnik zavojnice z - broj aktivnih zavojaka

H! - karisna sirina zavojnice

54

II grupa zavrtnjeva

Zavrtnjevi II grupe se uvrcu iii se niihove navrtke pritezu pod opterecenjem. npr. rucna dizalica.

G

Slika. 3.18. Rucna dizalica

Uzduzna sila F koja se stvara u zavrtnju pri dizanju tereta G (F=G), izaziva u jezgru zavrtnja napon na pritisak i torziju:

Ukupni napon u stablu zavrtnja dobije se izrazom:

Za zavrtnje II grupe potrebno je provjeriti povrsinski pritisak :

55

III grupa zavrtnjeva

U ovu grupu spadaju zavrtnji optereceni istovremeno uzduznorn silom i uvijanjern, posto se uvrcu pod opterecenjern, npr. veza cilindra i poklopca klipnog rnotora

Slika 3,19, Veza cilindra i poklopca

Zavrtnji su ravnomjernorasporedeni po obodu poklopca i podjednako zategnuti do potrebne mjere tako da bude obezbjedena potpuna hermeticnost. Znaci u njima vlada predhodna uzduzna sila koja se ostvaruje kljucem, Za zavrtnje III grupe vazno je poznavati kakav ce uticaj imati spoljne sile, koje djeluju za vrijemerada i na zavrtanj ina cijelu vezu, Element] koje zavrtanj priteze su ploce. Prilikorn pritezanja navrtke rada se u zavrtnju, na kraju pritezanja, unutrasnja sila Fo koja ga rasteze i izduzuie, a ploce sabija i skracuje, Po zavrsenom pritezanju navrtke u zavrtnju ostaje predhodno zatezanje Fa koje izduzuje zavrtanj

za "'I, Fo=cl "'I

Istovremeno na ploce djeluje predhodni pritisak iste velicine Fo koji skracuje ploce za "'2, Fo=C2 "'2. Ovdje su C1 i C2 konstante rnaterijala, odnosno elementa, koje predstavljaju jedinicne sile. Jedinicna sila je sila potrebna da ostvari izduzenje iii skracenje ravno jedinici. Ove deformacije se mogu predstaviti dijagramom. slika 3.20.

56

Sliko Dijagram

Kada pocne da djeluje i spoljasnja sila u radu Fr, sila F, pojacace zatezanje u zavrtnju koji ce se naknadno izduziti za 1"1./" tako da ce ukupno izduzenje iznoslti 1.1 + 6) v , Ovom ukupnorn izduzenju odgovara po zakonu proporcionalnosti s11a PI. Za isti iznos 6!1. skratice se ploce pa ce deformacija skracenja biti A2 + 6A, sto izaziva sila F2. Predhcdna unutrasnja sila Fo prornjenutce se i u zavrtnju i u plocama od trenutka kada veza bude izlozena spoljnoj sili u radu Fr. Zatezanje u zavrtnju porasce od Fo do FI, a pritisak u plocama pasce sa Fo na F2. U

ovom ravnoteznorn stanju FI+= F2, odakle se rnoze zakljuciti da je = F, - F2•

F

Slika 3.21. Deformacioni dijagram veze zavrtnjem

57

Sa dijagrama se vidi :

F,. = C I • llA + C 2 . 6.-1.. = 6)c . (c I + C 2 )

= . Fr

+ C2

Ovaj izraz pokazuje da ce za neku silu F, dinamicko opterecenje zavrtnja biti utoliko manje ukoliko je krutost zavrtnja CI manja, a krutost ploca C2 veca.

Kao sto je vee receno, ovi zavrtnji su izlozeni istovremenomistezanju i uvijanju Obicno se zavrtnji ove vrste racunaju prema spoljnoj sili u radu, a dopusteni naponi prema tabeli.

(Jdo = C; . (J d

gdje je:

0d - tabelarna vrijednost dozvoljenog napona I; - faktor za popravku, ( 0,6 - 1)

Precnik jezgra zavrtnja III grupe moze da se racunati i prema empirijskom obrascu:

dl c;.jF, +O,005[m]

gdje je:

F, - spoljnja sila u radu

s- faktor koji zavisi od tacnosti izrade zavojnice

(1;;=1,27 10-4 - pri tacnoj izradi zavojnice, I; =1,58 10-4 - pri loso] izradi zavojnice, I; ;=1,43 10-4 - pri osrednjoj izradi zavojnice)

Fr

(Je = - ::; (Jedoz

AI

Fo' tg(a + PI)·~·

Rezultujuci napon se dobije:

58

IV grupa zavrtnjeva

U cetvrtu grupu zavrtnjeva spadaju zavrtnji koji Sli iz lozeni poprecnim silarna. koje u njernu izazivaju napone na istezanje iii smicanje

Stika 3.22. Xepode.<;eni i podeseni z avrtanj

Nepodeseni zavrtnji se umecu u otvor koji je veceg precnika , a ploce se pritegnu navrtkorn toliko da se ostvari otpor protiv klizanja ploca koji se suprotstavlja poprecnoj sill. Zavrtanj je izlozen uzduznoj sili koja se odreduje iz uslova:

gdje je:

Il - koef. otpora protiv klizanja (0,1 - 0,2) u zavisnosti od finoce obrade F, - poprecna sila

Zavrtanj je izlozen naponu od istezanja

Ovi zavrtnji se upotrebljavaju kadaje opterecenje rnirno iii neznatno promjenljivo.

Podeseni zavrtnji se upotrebljavaju LI slucaju promjenljivih opterecenja iii udara. Zavrtnji se stavljaju u otvor i tacno su podeseni prema otvoru. Ovdje glavnu ulogu ima stablo zavrtnja.

59

T,::: 7 :s; Tdo:

d, - . T[

4

Navrtka se priteze tek toliko da sprijeci ispadanje zavrtnja. Pod uticajem poprecne sile javlja se u stablu zavrtnja napon od smicanja

d, precnik stabla zavrtnja

x ~ broj presjeka izlozenih smicanju

60

3. 3. Opruge

Elasticno vezivanje masinskih dijelova ostvaruje se primjenom opruga. Prema vrsti naprezanja razlikujerno :

- t1eksibilne opruge izlozene savijanju

- torzione opruge izlozene uvijanju

Opruge se koriste za arnortizac ij u (prigllsi vanje) udara, npr. odboj 11 ie i i gi bnj evi kod zeljeznickih, odnosno drumskih vozila. za akumulatore rada kod satnih mehanizarna. za mjerenje sile (dinamornetar), za ventile sigurnosti, ...

Za izradu opruga koriste se materijali sa velikorn elasticnosou i cvrstocorn, Opruge za manja opterecenja izraduju se od ugljenicnog celika, a u svim vaznljirll sJucajevima koriste se legirani celici.

Celici za opruge su standardizovani ito: C. 2130, C.2131, C.2132, C.2133, C.2331, C.4230, C.4830, C.4831. Od ostalih rnaterijala upotrebJjavaju se mesing, fosforna i siJicijumova bronza i slicno.

3.3.1. Glavna obiljezja opruga

Opruge se pod utieajem si1a elasticno deforrnisu. Deformaeija opruge je ugib za f1eksione i skracenje ili izduzenje za torzione opruge.

Zavisnost deformacije od sile naziva se karakteristika opruge. Ova zavisnost moze biti izrazena u dijagramu pravom ili krivom linijom.

f (cro)

F,

F(kNJ

F.

F, r;-F..

F

tga = 12 - J.. = canst.

F2 -~

f - J;

tga = 2 J:t- canst.

F2 -r,

Slika 3.23. Karakteristika opruge, - prava linija, kriva linija

__________________ ~ ~ 61

Jedinicni ugib pokazuje koliki ugib u metrima izaziva sila ravna jedinici.

Krutost opruge pokazuje kolika je sila potrebna da izazove ugib ravan jedinici duzine.

1 FrN]

c=-=-I-

C fLm

3.3.2. Fleksibilne opruge

Predstavnici fleksibilnih opruga su gibnjevi. Gibnjevi mogu biti prosti slozeni. Oblici

prostog gibnja prikazan je na slici 3.24.

Stika 3.24. Sema prostog gibnja

Slozeni gibnjevi su slozeni iz vise uzih prostih gibnjeva. Predstava 0 postanku gibnja moze se dobiti na osnovu slike 3. 25., sirina proste opruge B fiktivno se podijeli uzduzno na nekoliko traka, tako da srednja traka ima sirinu b, a ostale b/2. Zatim se ove trake slazu, tako da traka J bude gornji list gibnja, traka 2 i 2' drugi list itd. Ovako slozen gibanj zauzima malo prosatora i ima sve osobine proste lisnate opruge iz koje je nastao. Da ostri zavrsetci listova ne bi ostetili susjedne listove, primjenjuju se trapezni zavrsetci listova. Postanak gibnja cin] gornji list na cijim se krajevima izraduju usice za zglavkasto vezivanje gibnja (sa karoserijom). Gornja traka naziva se glavna traka.

62

2

Slika 3.25. Nastanak slozenog gibnja i sema slozenog gibnja

Fleksione opruge su optereceni na savijanje.

- za proste gibnjeve M

O'j =W,

- za slozene gibnjeve

6.F.I[ ]

O'f = 2 Fa

z·b·h

- za proste gibnjeve F ·l'

f = 3.£./[m]

Jednacina elasticne Iinije daje ugib:

- za slozene gibnjeve

4. ~ . F ./3 [ .]

f= m

z . b h2 . E

gdje je:

z - ukupan broj traka

S - koeficijent korekcije

Gibnjevi se izraduju kao jednakokraki slika 3.24. i dvokraki, slika 2.26. Dvokraki gibanj ima istu nosivost kao i jednakokraki ali I11U je ugib dva puta veci.

-F

Slika 3.26. Dvokraki gibanj

3.3.3. Torzione opruge

63

Torzione opruge napregnute su na uvijanje. Razlikujemo proste i zavojne torzione opruge, sIika 3.27. Prosta torziona opruga predstavija stap okruglog presjeka koja je na jednom kraju ukljestena, a na drugom kraju djeluje moment uvijanja.

Slika 3.27 .. Prosta i cilindricna torziona opruga

Torzione opruge proracunavaju se na uvijanje:

64

Pod uticajem momenta opruga ce se uvrnuti tj. njen krajnji presjek okrenut ce se za ugao ~, prema presjeku na mjestu ukljestenja, Ova ugaona deformacija iznosi:

Zavojne torzione opruge izraduju se od zice kruznog presjeka, rijede od pravougaonog. Prema konstruktivnorn obliku mogu biti cilindricne, konicne i puzaste.

Precnik zice priblizn« se izracunava iz usIova uvijanja prema obrascu:

5·F·r d=3---

z = z" + 1,5

Posto su zavrsetci osteceni zbog prilagodavanja podlozi, uzima se da opruga 1111a 1,5 neaktivnih zavojaka. Prema tome, ukupan broj zavojakaje:

gdje je: z, - broj aktivnih zavojaka

Duzina zice aktivnih zavojaka je:

Ukupna duzina zice:

L=2·r·z·1f

Minimalno rastojanjeizrnedu zavojaka u opterecenom stanju treba da iznosi Smin=O, I d

65

3.4. Cijevi

Cijevima se sprovodi para, gasovi . tecnost.cijevi su odredene duzine, pa kada je potrebo nastavljaju se obodima. naglavcima. navrtkama sa zavojnicama i zavarivanjern. Niz spojenih cijevi cini cjevovod.

Cijevi u masinstvu su metalne: livenog gvozda, celicnog liva, mesinga bakra, olova Standardi za cijevi i cijevne zatvarace zasnivaju se na skali nominalnih pritisaka. Nominalni pritisak je onaj za koji se racunaju cijevi, Stvarni radni nopon moze biti jednak iii nizi od nominalnog pritiska.

Cijevi od Iivenog gvozaa

I
."
« ~
L_._. ,--._._.lL_
CO> cf CO> - Liven. cev s.a naglavkorn

Slika 3.28. Livene cijevi

Livene cijevi otporne su protiv oksidacije. Pritisak u cijevima ne prelazi lObar.

Razlikujemo cijevi sa naglavkom i sa obodom.

Cijevi sa obodom vezuju se pornocu zavrtnjeva. Prelaz izrnedu cijevi i oboda mora biti sa radijusom radi smanjivanja koncentracije napona, Izrnedu dodirnih povrsina oboda stavlja se odgovarajuca zaptivka.

Cijevi sa naglavkom, susjedna cijev se uvlaci do dna naglavka, nabija se kudelja pa se zalije olovom. ovakav nacin zaptivanja ne ornogucuje pokretljivost spoja.

Celicne cijevi

66

Celicne cijevi lakse su od livenih i jeftinije, Mogu biti dugacke do 16m i vise. sto znatno smanjuje broj mjesta za nastavljanje Standardizacija ce licnih cijevi odnosi se na nj iho. spoljasnji precnik. Po nacinu dobijanja celicne cijevi dijele se na:

cijevi sa uzduznirn sastavkorn iii uzduznirn savorn: zakovane zavarene.

lemljenepresavijene pa stisnute

cijevi bez uzduznog sastavka : valjane i vucene

Mesingane, bakarne i olovne cijevi

Mesingane i bakarne cijevi valjaju se bez sava iii tvrdo leme. Upotrebljavaju se u hernijskoj industriji zbog cdlicne provodljivosti toplote, Ll hladnjacima, i uopste u izrnjenjivacima toplote,

Olovne cijevi upotrebljavaju se zbog otpornosti prerna kiselinama u hernijskoj industriji i zbog savitljivosti Ll kucnirn vodovodnim instalacijarna.

3.4.1. Nastavljanje cijevi

Veza cijevi rnoze biti. razdvojiva i nerazdvojiva, RCl:z:dvojiva navrtkom itd, a nerazdvojiva se ostvaruje zavarivanjem, lemljenjern itd.

saobodom,

Veza cijevi preko oboda ima siroku primjenu, pristupacna je i hermeticna. Obodi mogu biti pricvrscenl za cijevili slobodni. Prievrsceni uz cijev: uvaljivanjem, trup oboda zavaren uz cijev i obod navmut na kraju cijevi sa zavojnicom.

- T'ru p cccda, z.avaten

uz cev

-, I i I

Slika 3.29. Vezivanje cijevi sa obodom puteni valjanja

________________ ~ ---------- __ ~______________________ 67

Cijevi narocitog oblika

Cijevi imaju razne oblike 1I krivinama na mjestima gdje SLl potrebni ogranci

prikljucci, slika 3.30.

'7)

bJ

v)

g)

d)

e}

c-pravougl a racva, b-kosougla racva, u-Iuk, g-reduktor, d-koleno, e-ukrsnjak ltd.

Slika 3. 30. Razni oblici cijevi

Cijevnl vodovi se izduzuju zbog zagrijanosti, utoliko vise ukoliko su duz] i ukoliko je ternperaturna razlika veca. Za manje ternperaturne razlike i krace vodoveoVaj uticaj se izravnjava sa elasticnim zaptivacima. Za vece temperaturne razlike i vece duzine vodova ovi zaptivaci nisu dovoljni pa se tada upotrebljavaju kornpenzacione cijevi koje su elasticne i lako-se prilagodavaju, slika 3. 31.

- Kompenzacione cevi

Slika 3.31. Kompenzacione cijevi

68

proracunavanje unutrasnjeg precnika cijevi, da bi odredena kolicina tecnosti 1110gla proci za odredeno vrijerne

3.4.2. Proracun cijevi

Zadatak proracuna cijevi je:

D/·f[ . _ o[m3 j

--0' __

4 - s

proracunavanje debljine cijevi sobzirom na materijal i precnik cijevi i pritisak u cijevi

gdje je:

Q - kolicina tecnosti

v srednj a brzina proticanj a D, - unutrasnji precnik cijevi

Debljina cijevi racuna se po obrascu:

gdje je:

p - norninalni pritisak

cp - koeficijent slabljenja

CI -. dcdatak zbog netacnosti izrade

C2 - dodatak zbog trosenja i korozije u vezi sa cijevnim vodom v - stepen sigurnosti u odnosu na granicu razvlacenj a

-za cijevi sa atestom za miran protok fluida

bez udara v=I,6; sa udarom v=1,7

-za cijevi bez atesta za miran protok fluida

bez udara v= 1 ,8: sa udarom v=2

Norninalni pritisak odreduje se na osnovu proracunskog radnog pritiska, a radni pritisak povecava se na racun gubitaka pritiska u cijevnim vodovima.

69

p = PI' + 6p

,

P'I'-

6jJ = I ' ; , -; --- [p a ]

;_ , I

D

gdje je:

6p pritisak potreban da savlada otpor pri strujanjLl fluida kroz cijevni vod ~ - koeficij ent otpor$.

v - brzina proticanja

p - gustina f1 uida

Ie - koef.koji prema Eberleu iznosi 0.0206 1 duzina cijevi

3.4.3. Cijevni zatvaraci

Zatvaraci imaju zadatak da cgranice ili sprijece proticanje fluida kroz cijevi ili otvore kada je to potrebno. Po konstrukciji i nacinu dijelovanja razlikujemocetri osnovne vrste zatvaraca: ventili, priklopci, zasuni i slavine, s1.3.32.

i

I

oj

6)

v)

g)

Stika 3. 32, Sema zatvaraca

Ventili

Ventili se krecu normalno na ravan lezista bez klizanja, tj. odizu se od lezista. Zbog naglog zatvararanja i otvaranja prolaza ventili su cesto uzrok jakih udara u cijevnim vodovima. Oblik ventila prilagoden je pogcdnijem toku fluida. Nedostatci ventila su sto daju velike otpore pri proticanju zbog prornjene smjera strujanja.

Priklopci

Priklopci su najprostiji zatvaraci. zatvarac priklopca obrce se oko ose iii se podize zahvaljujuci savitljivosti materijala od kojeg su napravljeni. Upotrebljavaju se pri niskim pritiscima, rijetko se koriste kao stvarni zatvaraci ,cesce su namjenjeni za regulisanje protoka.

- Shema prtklopca

70

Zasuni

71

Zasuni su pogodni za \'ise pritiske Obrtanjern rucnog tocka obrce se navrrka. a s njorn i ploca koja se u pocerku odize sa klizanjern pa poslije odvaja od lezista.

Slavine

Slavine upotrebljavaju za male presjeke, daju pray prolaz bez skretanja, mana imje sto je potrebna relativno velika sila za ozvaranje i brzo se habaju zaptivne povrsine,

- Zasun sa plocorn U obiiku klina

72

------------------------~-----------------------------------

4. ELEMENTI OBRTNOG KRETANJA

Kod masina gdje postoji obrtno kretanje postoje i elernenti na Kojima su montirana obrtna tijela. Ovi elernenti zovu se osovine. odnosno vratila Osovine i vratila SLl nosaci razliciuh presjeka koj] moraju na odredenim mjestima irnati svoje oslonce. Oslonci ogranicavaju slobodu pomjer'anja osovina i vratila, a nazivaju se lez ista. Dijelovi osovina i vratila koji se nalaze u lezistil11a zovu se ruk_avti. Posto praksa zahtjeva vratila razlicitih duzina, koja pri tome sluze raznim masinarna razne svrhe, cesro treba spojiti vratila u jednu cjelinu iii dijeliti lldijelov~ koj! se mogu po potrebi ukljucit] i iskljuciti. Ovaj zadatak vrse spojnice.

4.1. Osovine

Osovine su masinski elementiza kruzno kretanje i sluze kao nosaci masinskih dijelova. One ne prenose nikada obrtni moment, te zbog toga nisu napregnute na uvijanje, napregnuti su sarno na savijanj

Osovine mogu biti pokretne i nepokretne, pune i suplje.

Pokretne osovin¢. okrecus¢zaJedno sa elernentima koji su na njima naglavljeni (razni tockovi i slicno),

Nepokretne osovine miruju i. sluze da se na njima okrecu rotacioni elementi,

Slika 4.1. Pokretna osovina; vagonska osovina

Ravne osovine imaju isti precnik na citavoj duzini i lako se izraduju. Ipak. osovine se najcesce izraduju kao stepenaste, slika 4.2., cirne se postize usteda u materijalu i smanjenje tezine, ali je izrada skupa,

Prema konstruktivnom izgledu osovine mogu biti: rayne i stepenaste.

______________________ -------------------- 73

"f1

I

Shka -I.::. SrepCIIOS(O osovina

Osovine se izraduju od zilavih konstrukcionih celika kvaliteta (.0461 do (.0545. a za iaca

. -

opterecenja koriste se ugljenicn: celici za cemenraciju i poboljsanje. Za izbor rnaterijala rnoze

biti mjerodavna otpornost na koroziju.

4.1.1. Proracun osovina

Opterecenje osovina rnoze biti izmedu lezajeva iii izvan lezajeva, slika 4.3.

i

~t a

FLA}

b)

c)

Slika 4.3. Opterecenje osovina, ajizmedu leiaja, blkonzolno, c) izvan lezeja

Za proracunavanje osovina mjerodavano je samo naprezanje na savijanje usljed momenta savijanja.

74

----------~---------------------------------------------------------

A1/ == W . at 0,1· d ' . a I Ai.

---'- <0".

0.1. d3 - 1""=

a.

d ==, [ell/ ]

\ 0,.1· O"'k

gdje _ie:

\1;- - moment sa \ ij anj a osovine

W - otporni moment kruznog presjeka 0','S1Z - dozx.oljeni napon savijanja

d precnik osovine

Ako na osovinu dijeluje vise siler. tada se javlja vise momenata, pa .Ie za dirnenzionisanje osovine rnjerodavan najveci moment savijanja,

Precnike dobijene proracunorn rreba standardizovati, a ako je iz konstruktivnih razloga neophodno da precnik ima nestandardnu vrijednost tada usvojeni precnik treba da se zavrsava na 2. 5 iii 8. (npr. 122. 135.208).

Kada osovina treba da bude suplja radi ustede II materijalu i tezine, precnik se racuna prerna obrascu:

I MI []

d == 3/ em

V 0,1 . c; . a/do:

0,

o ____
~"'"
9 "
8 r.
\
7 $_ 1-'1.,1 \
\
6

5

4
0,3 0,4 0,0 0,0 07 I) .• gdje je:

~ - koeficijent koji zavisi od odnosa precnika dido i uzima se sa dijagrama, slika 4.4.

f

0,

0,

0,

y--

0,

0,

Slika -/,4. Dijagram za odredivanje faktora i

75

--------------------------------------~-----------------------------

4.2. Osovinice

Osovinice su kratke osovine, kod kojih su po pravilu rukavc i neposredno jedni llZ druge. Sluze uglavnom kao nosaci ako kojih neki drugi obrtni dijelovi vrse najcesce oscilatorno kretanje. odnosno kruzno kreranje. Zbog pokretljivosri spoja. osovinice se rnoraju osigurari od pomicanja iii ispadania. '\a slici -1.5 prikazana .Ie zglavkasra veza dviju poluga POl1l0Cll osovinice

i

Stika -1,5, r 'eca poll/go pO/llOCI/ osovinice

Oblici osovinica su vrlo jednostavni. obicno Sll cilindricni nepromjenjenog presjeka bez iii sa naslonorn, slika 4.6. Standardne osovinice predvidene Sll sa grubom tolerancijorn, h II, a prerna potrebi moze se propisati fini]a tolerancija i bolja obrada.

Slika -1.6, Osovinice bez naslona, osovinice sa naslonom

Zglavkaste veze ostvarene OSOVlt1ICama imaju zbijenu konstrukciju ako se osiguranje od ispadanja ostvari pornocu prstenastih uskocnika (Segerovi prstenovi) koji se stavljaju II specijalno izradene Kanak. U Kanak: na krajevirna osovinica stavljaju se spoljni prstenasti uskocnici, all kanale otvora za osovinicu unutrasnji prstenasti uskocnici. slika 4,7.

\

L.

m

______________ ~----------------------------------------~------76


I
-0 '1;)
r~ r-r Stika -J.7. Spoljasnji i unutrasnji prstenasti uskocnik.

4.2.1. Proracun osovinica

Usljed dijelovanja sila koje prenose spojeni dijelovi, osovlnice su izlozene naprezanju od savijanja, srnicanja i povrsinskorn pritisku, slika 4.8.

Slika 4.8. Dijelovanje sila na osovinicu

Sila F rasporeduje se po cijeloj dodirnoj povrsini izrnedu poluge osovinice. Precnik

osovinice odreduje se iz usiova savijanja:

____________________ ------~--------~~------------------ 77

M [ = W . 0' [do:

M. F. L -! +~) _ F . ~ = F· L

oJ 242248

F·L 01 I'

--8- = . . (, .. O'pn:

Povrsinski pritisak izrnedu posteljice u polugi i osovinice provjerava se pomocu izraza:

F

p = !. d '2op",,:

Napon na smicanje provjerava se prerna izrazu:

4

4.3. Vratila

Vratila za razliku od osovina, prenose obrtne momente, te su zbog toga osirn saviJanja izlozena naprezanju na uvijanje. Vratila se mnogo cesce javljaju u masinskoj praksi nago osovine.

Slika 4.9. Vratilo

Prema konstrukciji vratila mogu biti cvrsta i savitljiva. Cvrsta vratila dijele se prema polozaju osne I inije na ravna i koljenasta.

Ravna vratila mogu biti prava i stepenasta, Pri stepenastoj konstrukciji treba prelaze sa jednog precnika na drugi izvoditi sa odgovatajucirn radijusima, cirne se, na takvim mjestima smanjuje mogucnost loma vratila koj i moze nastati usljed koncentracije napona.

____ ~--------------------------------------------~----~------78

--+---

,<:"-;;1\0 -/, J (). Ramo vratilo

Koljenasta vratila sluze za pretvaranje pravoliniskog kretanja u kruzno i obrnuto. Izraduju se ka prosta (sa jednirn koljenom) i slozena (sa vise koljena) .

. -r- - ---t--t-

Slika 4.11. Koljenasto vratilo

Kod savitljivih vratila polozaj osne linije moze se u odredenim granicama mljenjati, Savitljiva vratila mogu biti: zglavkasta i gipka.

Zglavkasta vratila se upotrebljavaj u kada dijelovi vratila se leze u istom pravcu.

Slika 4,12. Zglavkaso vratilo

Zglavkasta vratila se upotrebljavaju za prenos okretanja pod izvjesnim uglom, koji rnoze da se mijenja u toku rada vratila, primjer kardansko vratilo automobila, slika 4.13.

Slika -:/. J 3. Kardansko vratilo

________ ~ ~ 79

Gipka vratila mogu prenositi obrtni moment i kada su savijena u raznirn pravcima. Sastoje se od jedne iii vise zica uvijenih u vidu cilindricnih zavojnih opruga. Upotrebljavaju se za pokretne male alate. za busenje, brzinomjere itd .

. YWca -1.1-1. Gipko vratilo

Vratila mogu bit! punog i suplj presjeka, SupIji\ vratila posto imaju rnanjt, tezinu same neznatno smanjenje otpornog 1110mi:nta presjeka uzimaju se tamo gdje su odstojanja izrnedu lezista velika i gdje se stedi na tezini.

Pored navedene podjele, cvrsta vratila mogu biti laka i teska,

Laka vratila su ravna vratila koja prenose manje snage i ne nose na sabi teske elemente (zamajce, zupcanike itd). Takva vratila imaju relativno manji napon na savijanje koji se pri proracunu zanemaruje. Zbog toga proracun se vrs.! samo na uvijanje, s tim da se dozvoljeni napon na uvijanje uzima umanjen, te se tako konpenzira zanemareno opterecenje na savijanje.

Te.ska vratila su motorna vratila pOgonskih masina i glavna transrnisiona vratila koja na sebi nose teske tockove, a sarna imaju veliku tezinu. Prenose velike snage, a proracunavaju se i na savijanje i na uvijanje.

Slika 4,15. Teska vratila, pogonski uredaj dizalice

Materijal od kojih se izraduju vratila je ugljenicni konstrukcioni celik zatezne cvrstoce (35- 50) kN/cm2, a ponekad i vece zatezne cvrstoce. Za)ako napregnuta vratila upotrebljava se legirani celici sa zateznom cvrstocorn od I 00 kN/cm~.

Tezine elemenata koji prenose obrtni moment. Cesto. ove tezine nisu poznare unaprijed

pa im se velicine predpostc1\Uajlli ije provjeravajll, a ponekad Sll tezine i

zanernarljive. Tezine su vertikalne sil savijaju horizontaino vratilo.

Sopstvena tezina vratila ko_ij je poznata tek kada jevratilo projektovano. Tezine transmisionih vratila i drugih lakih vratila su neznatne pa se zanernaruju pri proracunu, Sopstvene tezine vratila teskih masina i 1110[01'a velikih snaga. parne turbine hidraulicnih rnasina, presa. moraju se uzeti 1I obzir pri proracunu. Tada se mora pretpostavir: sopstvena tezina, a kasnije se HSt popra\ k~l. I sopstvena tezina je \ertik,\!no opterecenje koje savija vratilo, a u racunu se uzima bilo kao kontinualno opterecenje bUo.kao pojedinacno koncentrisano opterecenj ed ije Ijenj em vrati la na vise dij e lova, (sIllcajstep~nastih vrat: laY, Periferne sile na elemehtima koji prenose obrtni moment. Ove p~riferDe sile daju obrtne mornente koji uvijaju vratilo i pritiske koji savijaju vratilo. Pritisci mogu biti proizvoljno nagnuti na vrarilo, razlaganjern 11:\ kornponente svode se na vertikalne i horizontalne.

__________________ ~ ~----~--------------------~------80

4.3.1. Proracun vratila

Vratila su redovno izlozena savijanju i uvijanju pod uticajern sila i mornenata. Redovne sile s u:

Na vratila takode mogu dijelovati razne neredovne sile:

aksijalne sile ( od zupcanika sa kosirn zupcima iii konicnih zupcanika) radijalne sile (od frikcionih tockova, zupcanika)

periodicne sile od udara iii prornjenljivog opterecenjakoje potiee od neravnomjernog rada masine

Neredovne sile u vratilu izazivaju napone od savijanja, uvUanja, izvijanja.

pritiska i pritiska

Obrtni moment se dobija po obrascu:

;,vfo=955.P n

[kNcm]

pri cemu je P u kW, an min"

odnosno

P .\10= 702·n

[kNcm]

pri cernu je P u KS, a n min-I

2 .t«, F. ::::

D

[kN]

Periferna sila se racuna po obrascu:

__ ~ ~ ~ ~~ __ ~ __ ~~81

Radi dirnenzionisanja vratila potrebno je odrediti momente savijanja i uvijanja. Oa bi odredili rnomente savijanja najprije raz lazemo sve sile koje napadaju vrati!o u vertikalne i horizontalne komponente. pa POWIll nalazimo reakcije oslonaca za opterecenja u obe ravni. Zatim se odreduju momenti savij.inia na svin: karakteristicnim mjestima, pa vektorskim sabiranjern izracunavarno idealni moment savijanja. slika 4.16. Moment savijanja na proizvoljnom mjestu vratila jednak .ie vekrorskorn zbiru momenta savijanja za opterecenja u vertikalnoj i horizontalnoj ravni,

- \ F - \

p.,
G, Fay
Fi, Fi.
G,
G,
Ft.
F", F" F .. Stika -1.16 .. Sema opterecenja vratila

Vratilo prema slici 4.16 ima dva kaisa 1 i 2 i jedan zupcanik 3. Kais 1 prima snagu P 1 preko kaisa od motorne rnasine, dok kais 2 predaje snagu P 2, opet preko kaisa, nekoj radnoj masini - potrosacu, a zupcanik 3 predaje snagu P 3 nekoj drugoj radnoj masini pornocu spregnutog zupcanika. Iz ovoga proizilazi da je

ako se zanernare gubitci PrJ prenosu (trenje u lezistima, gubitci u kaisnog zupcastog

prenosa).

82

--~----~------------------~~~--------~----~-------------------

Obrtni moment na pojedinim mjestima:

.\1,'1 = C· PI _\J,'c = C . P: .\£", = C· P,

a rorzioni mornenti kojima je vrarilo izlozeno na pojedinim mjestima

u. .\f·,

si.. =_\f. -,If,

'\f. = .If,: ~ ,II" .If,c = ,\f!JI

tj. vratilo je na njestu 2 izlozeno cjelokupnom torzionorn mornentu 1\,1(1 peste do tog mjesta nerna potrosaca snage. dakle ni smanjenja obrtnog momenta.

_, L I3 ~
,.,.. I I r:-- Slika 4.17. Dijagram momenta torzije

Radi rnogucnosti neposrednog proracunavanja precnika vratila, slazu se mornenti savijanja i momenta torzije u fiktivne rnornente savijanja, npr. po San venovoj pretpostavci po kojoj je fiktivno naprezanje:

1'(5. + 2. /(52 +4.(a., Y

3 3 \ .I I

Fiktivni moment:

.\[ = 1 .. \f 3

Fiktivni moment tvli smatra se mornenrorn savijanja pa stoga vazi jednacina

__________ ~ ~ ~ __ ~ 83

d3

;\f = iV . cr. == -' . a:.

. , 1,/", 10 1,1",

gdje je :

d, - "idealni" precnik vratila

Kada bi Se proracunavali precnici vraiila na pojedinirn mjestirna, dobio bi se idealni oblik vratila, Oko ovakvog idealncg vratila treba konstruisati "stvarnc' vratilo tako da stvarna granicna linija vratila nigdje ne zadire II povrsinu oivicenu idealnom, linijom, Na mjestima toekova gdje se ovi pricvrscuju klinovima. treba precnik povecati zbog zlijeba za 1 0- 20%, a za vrlo male precnike (d<70mrn) cak i vise. Prema tome, ispod glavcina tockova stvarni precnik vratila je : d = (1.1-1.1). d,

4.3.2. Proracun Iakih vratila

Lakirn vratilirna zovu se obicno kratka, sporedna transmisiona vratila izlozena relativno malirn mornentima savijanja. Ova vratila Se racunaju sarno na torziju, a savijanje se uzirna u obzirutoliko sto se usvaja manje dozvoljeno naprezanje na torziju,

Obrasca za napon pri torzij i:

M(

-r -_<-r 'I-W -'Ido:

o

-r- == MI __ 5_' M __ I <

'1 - - d' - rldo_-

O,2·do -

d~f2:

aka je MI = 955 P [kNcm]

17

I 1"\ 4 "I

! _), "i-

I . \' n

rp

11,7.31- \' n

Uvrstavanjern gornjeg obrasca za Mt i za poznate vrijednosti 'tdoz dobiju se forrnule za precnik d:

'F 15,8·:, -

\ II

12 kN/cm2

!p

I 'tdoz

Proracun iz uslova dozvoljenog ugla savijanja vrsi se kod dugih vratila. Pri tome se polazi od uslova da ugao deformacije pri uvijanju ne bude veci od 114° po jednom metru duzine vratila. Precnik vratila, u zavisnosti od ugla deforrnacije. dobija se na osnovu izvedenog obrasca:

______________ -------------------------------------- 84

Poslije prOraClII18 vratil iz lIsic'\J uvij usvaja veca vrijednost.

i cloz\ olienog ugla det'c,rl11aciic, D1 proracun se

P

d = 12,9, ,-- [elll]

\ II

4.4. Rukavci

Rukavci su dijelovi osovina.i vratila Kojima se \Tsi oslanjanje osovina i vratila u lezistlma i sa njima obrazuju labavo nalijeganje. slika .. L 16,

Prema pravcu djelovanja opterecenja, rukavci se dijele na: radijalne (poprecne), opterecenje djeluje normalno na osu aksijalne (uzduzne), opterecenje djeluje u pravcu ose

c ] d)

Stika -I 1- Radijalni rukavci

______________________ ~ 85

Prema obliku rukavci mogu biti: cilindricni

konicni

loptasti

Rukavci mogu da se izraduju K30 puni i suplji, Suplji rukavci irnaju manju tezinu. uz pribl izno jednaku nosivost rukavca.

a) b)

Slika 4. 18. Aksijalni rukavci, sa punom dodirnom povrsinom, sa prstenastom dodirnom povrsinom

Prema polozaju na vratilu, rukavci Sf: clijele na: spoljne, ceone, koji se nalaze na krajevima unutrasnje, vratne, koji su udaljeni ad krajeva

Aksijalni rukavci mogu biti:

sa ravnom dodirnom povrsinom sa prstenasto dodirnom povrsinom sa grebenovima

Stika 4. J 9. Grebenasti rukavac

Grebenasti rukavac upotrebljava se za prenos velikih uzduznih sila promjenljiv smjer

opterecenja.

Posto su rukavci izlozeni visokim spccificnirn pnuscima habanju, rnoraju se posebno

terrnicki obraditi (cernentirati), a zatim brusiti iii polirati.

~114"lb)

L

~F

~ c)

______________ ----~---------------------------- 86

4.4.1. Proracun radijalnih rukavaca

Spoljasnji radijalni rukavai izlozeni su naprezanju na povrsinski pritisak, savijanje, uvijanje i smicanje. Naprezanje na uvijanje KOjC nasraje pri radu rukavaca usljed trenja II lezaju i naprezanje na smicanje relativno Sll mali. pa se LI proracunu zanernaruju. Dimenzije koje treba racunati su: precnik d i aktivna duzina rukavca 1. tj. ravna duzina rukavca na kojoj se on dodiruje sa posteljicom lezaia. siikn -l. :::0.

Slika 4, 20, Opterecenje spoljnog radijalnog rukavca

F

p == A ~ Pdo:

Proracun rukavca na povrsinski pritisak vrsi se iz polaznog izraza:

gdje je:

F _ radijalna sila

A - projektovana povrsina omotaca rukavca (l d) I - duzina rukavca

d - precnik rukavca

Pdoz - dozvoljenipritisak koji se uzima u zavisnosti od rnaterijala

kaljen i brusen celik

liveno gvozde 0,3

Materijal rukavca

Materija] postelji<:e Pdoz ( kN/cm~)

cel,ik

celik

bronza iii 111csing 0,5

celik

kalajna bronza 0,6

kalajna bronza 0,8

celik

bijeli metal 0,6

kaaaaijen i brusen celik

bijeli metal 0,9

kaljen i brusen celik

kal] e nib I'U SC 11 __ ce_l_i k_'. __ --j__1"-,5---- _J

Podaci iz tabele vaze za obodne brzinc rukavca v= 3 - 4 mis, pri vecim brzinarna se Pdoz srnanjuje.

F F .1 t d F

/ . l' ,

[em]

~ ~ ~ ~ 87

Ako se u osnovni obrazac za povrsinskipritisak uvrsti vrijednost, za projekcionu povrsinu ornotaca rukavca A=j d dobijarno:

I

(/.

Dobij en u vrij ednost prec n i ka porre bno j e provjeriti IZ LIS leva sa v ij anja, pri cern u rukavac posmatramo kao konzolu.

U. =

Ovakav proracun precnika rukavca prinjenjuje se ako je unaprijed poznata njegova duzina. Vrlo cesto ova duzina nije poznata, k se proracun precnika provodi preko konstruktlvne karakteristike rukavca, Konstruktivna karakteristika rukavca predstavlja odnos aktivne duzine rukavca i njegovog precnika,

d

koji iznosi:

0,5 - 1 0,65 - 1,5 0,8 - 1,8 1,2 - 2

1 - 2

za motore vozila i avione za vel ike motore

za dizalice

za alatne masine za drobilice

Najpovoljnija konstruktivna karakteristika, s obzirom na povrsinski pritisak i savijanje, moze se izracunati iz uslova jednake moci nosenja s obzirom na povrsinski pritisak i savijanje. Ako se moe nosenja F iz drugog i treceg obrasca izjednace, dobija se:

c( .

d . I . P do: = -_ - I ).

5 . /2 . P do: = (! 2 . (J'iilo:

=-_.

ili

c; =-

d

I O"jc!o: •

\15. ')

! do:

(J'

5· r.:

Posiije odredivanja konstruktivne karakteristike vrsi se proracun precnika rukavca iz uslova povrsinskog pritiska

____ ~ ~ ~88

d

[C177]

iz uslova savijanja

d=

[CI7I]

"' ,r -:' d = d.' , U'ilu: "' ,F _- = L I 'u 1.1,,:

\ U'.;",

Ovako proracunat rukavac odgovara uslovima cvrstoce. Medutim, rukavac treba provjeriti i s obzirom na zagrijavanje koje se moze pojaviti narocito pri velikim brzinama. Intenzitet zagrijavanja zavisi najvise od povrsinskog pritiska, obodne brzine i uslova tada lezaja.

Provjera zagrijavanja rukavca vrsi se na osnovu karakteristike zagrijavanja (p V) koja predstavlja proizvod povrsinskog pritisku i obodne brzine rukavca.

Posto je:

Dobijena vrijednost karakteristike zagrijavanja mora biti manja iii jednaka dozvoljenoj vrijednosti (PV)doz koja seuzima iz tabele

Vrsta rukavca ~ namjena (p V)doz
Obicni rukavci dobro podmazani i hladeni 0,08 ~ 0,2
Rukavci transmisionih vratila 0,15 - 0,2
Rukavci vratila masina alatki 0,40 - 0,6
Rukavci vagonskih osovina 0,35 - 0,5
Rukavci kolienastih vratila lokomotiva 0,70 - 1,0
Viestacki hladeni rukavci 1.0-1,5 Ukoliko je proizvod (p v) veci od dOZI, 'jene karakteristike treba povecati duzinu rikavca iii primjeniti podmazivanje pod pritiskorn

________________________________________________________________ 89

Prema dosadasnjern izlaganju tok proracuna spoljasnjeg rukavca bio bi :

Izbor konstrukrivne karakteristike rukavca iii odrediti prerna izrazu

\ ) r. _

" ,)~

Odrcditi teoretski precnik rukavca

,/ = ---_-

\ '~'j)

.';> d.r:

Ovaj preen ik treba povecati 10% posta, _; I'll kavac pos I ij e d Llzeg rada struze na manj i preen ik kada se pohaba. Prema tome stvarn i pre 11 ik _i e:

= l.l·d

Utvrduje se aktivna duzina rukavca

I=c;·d

Radi kontrole potrebno je provjeriti naprezanje na savijanje i povrsinski pritisak

F

P=-<P

I. d - do:

Zatim treba ispitati da Ii je duzina rukavca dovoljna s obzirom na dozvoljeno zagrijavanje

r»

! = -----,---'"7'

2000· (p. v)

Ako je ovako proracunata duzina rukavca manja od ranije proracunate, racun je do bar.

Na kraju treba izabrati konstruktivnu duzinu rukavca 1'>1 (izmedu naslona) i odrediti debljinu i visinu naslona, kada su potrebni.

____________________________________________________________ ~ __ 90

4.4.2. Proracun aksijalnih rukavaca

Izracunavanje precnika aksijalnih rukavaca vrsi se iz uslova povrsinskog pritiska izrnedu ceone strane rukavca i posteljice premajcdnacini:

Ako se u osnovni obrazac uvrsti vrijednost za ceonu povrsinu. slika 4.18 a, dobija se: -t·F

p = 0

d ' .f[

Dozvoljerii povrsinsk! pritisak za aksijalne rukavce uzima se u zavisnosti od materijala rukavca i posteljice lezaja.

Materijal rukavca I Materijal postelji"Sy._"-;-i~p""':do~z~(~kN~c_:/c~m-. _L2) __ ---I

celik i liveno gvoZc1e i 0,2 - 0,25

celik I bronza I 0,4 - 0,5

kaljen celik I bronza I 0,7- 0,8

kaljen celik I celik I 1 - 1,5

Provjera zagrijavanja aksijalnih rukavaca vrsi se, takode, pornocu karakteristike zagrijavanja (p v).

4·F P=-d2 .f[

[;~] [:1 ]

Posto je povsinski pritisak p, a srednja obodna brzina vm, karakteristika zagrijavanja bice:

.1['}1 v =---

m 60.100

d = ~ [em]

m 2

P·v

m

F'}1 300· d

[ kNm ]

em2• s

Izracunata vrijednost karakteristike zagrijavanja kod aksijalnih rukavaca ne treba da bude veca od 0,15 do 0,25 kl-lm/crn/s.Proracun aksijalnih rukavaca sa prstenastom povrsinorn nalijeganja, slika 4. I 8 b, vrsi se analogno ovorn proracunu, s tom razlikom, sto se umjesto kruzne povrsine uzima prstenasta povrsina,

PRILOG

1.

p

p

~~~~~~~~---8~O~~--~~O--J_--~LO--~~I~LO~ ~".rX 107 p~J-~-

SL. I. Zavisnost fakrora kvaliteta obrade r;/od cvrstoce celika na zatezanje C7m

a- fino glacanje, b ... osrednje giacanje, c- fino brusenje, d- osrednje brusenje,e- gruba obrada, f- neobradene valjane povrsine

0,6

° I , I ! ! I
I t
\ i
i\1 I I 1
\ I
i\; '\ t- - _. .r.
i\i 1\. ! ,
~ i 1\ I
\1 !
'\ -, I 1 I :
, i I" :
I \ ! 'kG I ; i
7 i '\_ 1 f".._i I
., 1"'- i" i
t-, I I t-, I
~b "r----..
i , i'" ! : r--
I i
I "r---.. ,
I i .......... r--..._
I I r- - f-
I I I I i I
50 50 100 150 0,

200 d(mmj -

SL. 2. Zavisnost faktora velicine presjeka r;2 ad precnika elementa d

a- dementi ad nelegiranog celika izlozeni savijanju, b- elementi ad legiranog celika velike cvrstoce izloieni savijanju i celieni elemetti izloieni uvijanju (bez obzira na vrstu celika)

0,

1-;

,

p

F -

Dijagrarn faktora koncentraciie napona' za vratilo sa poprecnirn orvororn, izlozeno savijaniu (linija aw) iii torziji (linija a"/)

b=.Q..

It

C-D

-TO

o

0,'

0,3

0,4

0,5

0,6 0,7 0,8

1.._

c

- Dijagram filion. koncentraciie nspona za ouno i §upJje vratilo sa zlebom za klin, izlozeno torziji

p

d1~~~}~I~~lsl

~.

J ""l

, o·