Doc. dr. sc.

EDITA BORIĆ

PRIRUČNIK ZA NASTAVU
ISTRAŽIVAČKA NASTAVA PRIRODE I DRUŠTVA

Udžbenički sadržaji za kolegij Istraživačka nastava prirode i društva namjenjeni su

studentima budućim magistrima primarnog obrazovanja razredne nastave Učiteljskog
fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Korisno će poslužiti i studentima drugih
fakulteta koji slušaju kolegije Metodika prirode i društva, Izviñači i škola i druge srodne
kolegije, kao i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama pri obradi sadržaja i nastavnim
temama vezanim uz izvanučioničku nastavu prirode i društva, prirode i biologije.

Osijek, 2009.

1
Sadržaj Stranica
1. PREMA ISTRAŽIVAČKOJ NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA 4
1.1. Temeljna načela istraživačke nastave prirode i društva 5
1.2. Mjesto provoñenja istraživačke nastave 5
1.3. Vrijeme trajanja istraživačke nastave 6
1.4. Metode rada u istraživačkoj nastavi prirode i društva 6
1.5. Izvanučionička istraživačka nastava 7
1.5.1. Prednosti istraživačke izvanučioničke nastave 7
1.5.2. Zadaci izvanučioničke istraživačke nastave 9
1.6. Teme koje se mogu istraživati 9

2. PRISTUPI I METODE ISTRAŽIVANJU U NASTAVI 12

PRIRODE I DRUŠTVA
2.1. Promatranje prirode u prirodi 14
2.2. Demonstracija u nastavi prirode i društva 22
2.3. Eksperiment u nastavi prirode i društva 24
2.3.1. Odgojna vrijednost eksperimenta 24
2.3.1.1. Hipoteza 25
2.4. Primjeri praktičnih radova 25
2.5. Primjeri eksperimenata 27
2.6. Popis najčešćih praktičnih radova i eksperimenata 32

3. MODEL ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA U NASTAVI 35

PRIRODE I DRUŠTVA
3.1. Terenska oprema 37
3.2. Etape znanstvenog istraživanja 39
3.3. Koncept istraživačkog rada 40
3.4. Smjernice za pisanje istraživačkog rada 41
3.5. Primjeri znanstvenog istraživanja 42
3.6. Završetak rada 47
3.7. Samopraćenje 48
3.8. Kritička refleksija 48

2
4. SOCIOLOŠKI OBLICI RADA U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA 49
4.1. Samostalno istraživanje učenika 49
4.2. Suradnički rad (učenik-učenik, učenik-nastavnik, nastavnik-učenik- 51
znanstvenik)
4.3. Projektni rad u nastavi prirode i društva (i biologije) 52
4.3.1. Koraci ostvarivanja projektnog rada 53
4.3.2. Planiranje, priprema i izvedba projekta 55
4.3.3. Prezentacija rezultata projekta 56
4.3.3.1. Predstavljanje projekta 56
4.3.4. Znanstveni poster 56
4.3.4.1. Detaljnije o posteru 59
4.3.4.2. Izbjegavanje uobičajenih grešaka 61
4.3.4.3. Predstavljanje postera 63
4.3.5. Kritička refleksija i evaluacija istraživanja (vrednovanje rada na 65
projektu, vrednovanje istraživačkog rada)
4.3.5.1. Samoprocjena rada na projektu 66
4.3.5.2. Primjer ostavrivanja projektne nastave studenata 67
4.3.5.2.1. Projekt: Ekologija i svakodnevnica 67
4.3.5.3. Primjeri projekata s temama i zadacima 71
4.3.5.3.1. Projekti Pravilna prehrana 71
Taj divan bicikl 73
Vremenska prognoza
74
Zaštita zraka, vode i tla
76

5. LITERATURA 78

6. RADNI LISTIĆI ZA ISTRAŽIVAČKU IZVANUČIONIČKU NASTAVU

Primjeri promatranja, istraživanja, praktičnih radova i eksperimenta
7. PPT (POWER POINT) PREZENTACIJE

3
 1. PREMA ISTRAŽIVAČKOJ NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA

Škola treba biti mjesto za stjecanje znanja iz prve ruke, odnosno stjecanje znanja kroz
postupke istraživanja i eksperimentiranja. Učenje u nastavi prirode i društva zasniva se na
istraživanju i otkrivanju, odnosno iskustvenom učenju. Nastava koja se temelji na
istraživačkom učenju usmjerena je razvijanju vještina, sposobnosti i stavova. Ona ne drži
temeljnima ne samo znanja i spoznaje, već i samostalnost, individualnost, odgovornost i
samopraćenje. Znanje mora biti posljedica vlastitog opažanja i razmišljanja, a učenje mora
imati karakter pronalaženja i otkrivanja.
Istraživačka nastava treba kreirati situacije u kojima se potiču riješenja problema, a
prije toga njegovo otkrivanje ili upućivanje na problem. Takvim se radom usmjerava učenik i
prema stvaralaštvu.
Osnovno obilježje istraživački usmjerene nastave prirode i društva je:
• poticanje učenika na samostalno istraživanje i otkrivanje,
• samostalno dolaženje do odreñenih spoznaja,
• usvajanje odreñenih prirodnoznanstvenih metoda uz odgovarajuću pomoć
učitelja.

Pozitivne strane istraživačke nastave:

• učitelj govori „MI“
• stvara se povjerenje
• udahnjuje polet
• rad se pretvara u nešto zanimljivo
• rado pohañanje nastave
• poticanje kreativnosti
• aktivno sudjelovanje
• nastava je zanimljiva.

4
1.1. Temeljna načela istraživačke nastave prirode i društva
Programi prirodoslovlja uvažavaju temeljna načela koja se ugrañuju i u istraživačku
nastavu, a ona su:
• usvajanje spoznaja prirodoznanstvenom metodom (postavljanje problema,
eksperimentalni pristup i kritički odnos prema nañenom rješenju),
• zavičajnost (usvajanje spoznanja u neposrednoj stvarnosti),
• egzemplarnost (usvajanje spoznaja na karakterističnim objektima i pojavama),
• integrativnost (povezivanje spoznaja različitih nastavnih prdmeta),
• od poznatog k nepoznatom,
• od jednostavnog k složenom,
• od bližeg k daljem.

1.2. Mjesto provoñenja istraživačke nastave

Niti jedna učionica, ma kako ona dobro bila opremljena, i niti jedan udžbenik ne mogu
zamijeniti odlazak u prirodu.
Izvan učionice nastava se može odvijati na različitim mjestima, kao što su na primjer:
prometnica, kulturno povijesne ustanove, muzej, galerija, knjižnica, pošta, banka, knjižara,
zdravstvene ustanove, školsko dvorište, park, zoološki vrt, gospodarstvo, šuma, potok, .....

Kreće se od učenikove osobne blizine i svakidašnjice (načelo zavičajnosti ili životne

blizine), kao što je zavičaj koji čine urbane sredine, prirodni i ruralni prostori, lokalna
zajednica te školsko zemljište i okoliš.
Različite dimenzije u tom smislu mogu podrazumijevati: uži zavičajni okoliš – školski
okoliš koji u svom užem smislu može uključivati neposredno okruženje škole, školsko
igralište, školski vrt, školski park.
U svom širem smislu školski okoliš može uključivati i cestu i put do škole, zgradu i
igralište u blizini škole, uslužnu djelatnost i kulturnu znamenitost nedaleko škole.
Prirodni prostori u zavičaju uključivali bi šume, jezera, rijeke, planine, ali i parkove
prirode i nacionalne parkove. Ruralna zavičajna područja poput poljoprivrednih nasada,
plantaže, rasadnici biljaka i životinja takoñer su prostori na kojima se može realizirati nastava.

5
1.3. Vrijeme trajanja istraživačke nastave
Istraživačka nastava može trajati od jednog do nekoliko sati, pola dana, cijeli
dan ili nekoliko dana. Istraživanje na nastavnom satu može biti jedna od etapa
nastavnog sata, odnosno može se primjeniti u bilo kojoj etapi nastavnog sata
(evokacija, razumijevanje značenja, refleksija).
Kvalitetnije postizanje kompetencija učenika ostvaruje se vertikalnom i horizontalnom
povezanosti nastave prirode i društva, a što do izražaja dolazi u istraživačkoj nastavi. Osobito
se ističe kao korisno povezivanje nastave prirode i društva s nastavnim predmetima priroda,
biologija, zemljopis i povijest koje su dio tog predmet u razrednoj nastavi.
Učeniku treba omogućiti da sam dolaziti do spoznaja, nastava je okrenuta učeniku.
Zbog toga treba didaktički osmisliti prikladne metode koje usmjeravaju učenike na
istraživanja, na samootkriće. Novim modelima učenja nastoji se što više razviti sposobnosti
učenika i procesualno znanje.

1.4. Metode rada u istraživačkoj nastavi prirode i društva

„Što čujem – zaboravim.
Što vidim – zapamtim.
Što napravim – znam.“
(Kineska poslovica)
U istraživačkoj nastavi prirode i društva naglasak treba biti više na istraživanju, nego
na ilustriranju. Primarno mjesto zauzima zornost koja se može ostvariti:
• promatranjem prirode i prirodnih pojava,
• eksperimentom (pokusom),
• praktičnim radom.

Navedene metode uključuju:

• opažanje
• praćenje i bilježenje pojava u prirodi i laboratoriju (učionici)
• planiranje i izvoñenje praktičnih radova
• uočavanje uzročno-posljednih veza
• izvoñenje zaključaka i zakonitosti
• matematičko prikazivanje podataka
• slaganje modela za tumačenje pojava i njihovo meñudjelovanje u prirodi.

6
 Primarni izvor znanja je priroda (školsko dvorište, park, potok, more, šuma, zoološki
vrt, muzej i drugo). Kada nam je nedostupan neki od izvora, potrebno ga je nadomjestiti
nastavnim sredstvima (prvo zbirkama, preparatima, audiovideo zapisima, pa tek onda
slikama). Često je dobro kombinirati različite izvore znanja, odnosno različita nastavna
sredstva.
Primarne izvore znanja potrebno je kombinirati s verbalnim metodama koje potiču
kritičko mišljenje učenika.

1.5. Izvanučionička istraživačka nastava

Suvremena nastava prirode i društva zalaže se za aktivnu izvanučioničku nastavu u
kojoj učenici vlastitim naporima stječu znanja gdje god je to moguće. U takvoj nastavi učenik
otkriva samostalno poput znanstvenika koji otkriva za znanost posve nova saznanja.
Istraživačka izvanučionička nastava je iznimno vrijedna jer omogućuje:
• suodnos (korelaciju) meñu sadržajima različitih nastavnih predmeta (slika 2.)
• promatranje odreñenog problema s različitihstajališta.
Istraživačkom izvanučioničkom nastavom učeniku je omogućena nastava utemeljena
na procesu poučavanja umjesto isključivo na predavanju/izlaganju i tako ga se rasterećuje
sadržajima enciklopedijskog značenja.

Obrazovni i odgojni sadržaji izvan učionice omogućiti će učenicima:

• kritičko promatranje,
• razumijevanje meñusobne ovisnosti prirode i ljudi,
• poučavanje znanstvenih načela,
• upoznavanje kulturne baštine.

1.5.1. Prednosti istraživačke izvanučioničke nastave

• usmjerena je na razvijanje vještina i sposobnosti, vrijednosti, stavova i navika
• u njenoj se okosnici nalazi otkrivanje, definiranje i rješavanje problema
stavova i navika
• kod učenika razvija kritičan odnos prema prikazanim činjenicama
• potiče znatiželju i vodi prema stvaralaštvu

7
 • omogućava ostvarivanje iskustvenog učenja koje vodi do trajnog znanja
• rasterećuje učenika
• korelira nastavne sadržaje različitih nastavnih predmeta.

Slika 1. Istraživačka izvanučionička nastava

ZEMLJOPIS
Orijentiraj se,
koristi zemljovid
GLAZBENI MATEMATIKA
Slušaj, pjevaj, Prebroji, usporedi veličine,
prepoznaj zvukove, izmjeri
oponašaj glasove
PRIRODA I DRUŠTVO
HRVATSKI
uoči, opiši, usporedi,
Napiši, ispričaj, reci, čitaj,
promatraj, pronañi,
TJELESNI odredi vrste riječi
istraži
Udiši, razgibaj se, igraj,
oponašaj kretanje,
pokrete LIKOVNI
Nacrtaj, uoči boje i oblike,
POVIJEST odredi proporcije,
Raspitaj se, usporedi nekada i sada, modeliraj
upoznaj običaje, kuće, jela

Slika 2. Suodnos meñu sadržajima različitih nastavnih predmeta

Istraživačka izvanučionička nastava poželjna je za primjenu kao iskorak suvremenoj

koncepciji odgoja i obrazovanja. Neizostavni je oblik rada pri usvajanju bioloških,
geografskih, povijesnih, estetskih i svih drugih sadržaja u smislu neposrednosti i cjelovitosti
doživljaja. Potiče i razvija interes i samostalnost učenika pri učenju i rješavanju zadaća, razvoj
stvaralaštva i osposobljavanje za suradnju.

8
1.5.2. Zadatci izvanučioničke istraživačke nastave
- razvijanje stavova i ponašanja putem pobuñivanja učeničke znatiželje;
- razvijanje povoljnih stavova spram učenja kroz radosne i smislene aktivnosti izvan
učionice;
- izoštravanje učenikove percepcije i uočavanja promjena u okolišu/zavičaju, pružanje
učenicima iskustava uživanja u otkrivanju komponenata vlastitog zavičaja/okoliša;
- uživanje u proučavaju tema povezanih s prirodom i društvom i zahtijevanje
produbljivanja interesa po pitanju tih tema;
- razumijevanje problema i stjecanje znanja putem razvijanja boljeg razumijevanja
prirode problema o kojima se raspravlja u učionici i u literaturi;
- osposobljavanje učenika da misle i zahtijevaju stjecanje znanja kroz osobna iskustva i
putem razumijevanja veza izmeñu prirodnog okoliša i ljudskih aktivnosti;
- razlikovanje nužno potrebnih i nebitnih informacija;
- razvijanje vještina u prikupljanju podataka, bilježenju, zapisivanju i analiziranju;
- razvijanje vještina suradničkog i timskog rada, rada u grupama (UNESCO, 2002.).

1.6. Teme koje se mogu istraživati

U nastavi prirode i društva potrebno je postupno početi s istraživanjem i to od prvog
razreda osnovne škole. Teme i broj tema nije ograničen ali ih treba prilagodoto uzrastu djece.
Za svako istraživanje potrebno je napraviti dobru pripremu i organizaciju poslova i zadataka.
U početku će učitelj pomagati učenicima te ih tako postupno uvoditi i osamostaljivati u
istraživanju.

9
Tablica 1. Primjeri tema u kojima je zastupljeno istraživanje:
Razred Teme Istraživanje Mjesto
1. Snalazim se u prostoru Odreñivanje položaja predmeta u Učionica
prostoru.

Izlaskom u školsko dvorište odrediti Izvan učionice

položaj predmeta oko sebe.

Ispisati svoju adresu i adresu svojeg Učionica

para u klupi i saznati adrese
Mjesto u kojem živim najboljih prijatelja u razredu.

Prikupiti adrese svojih roñaka iz Izvan učionice

grada, saznati adresu škole, kina,
kazališta, knjižnice.
2. Zanimanja ljudi Saznati - zabilježiti zanimanja Učionica
roditelja ostalih učenika u razredu

Prikupiti (saznati) zanimanja roñaka. Izvan učionice

Upoznajmo svoje mjesto Pomoću slika upoznati važne Učionica
grañevine u blizini škole.

Obići važne grañevine u mjestu, Izvan učionice

saznati adresu, istražiti njihovu
posjećenost.
3. Vode zavičaja Pomoću slika utvrditi raznolikost Učionica
biljnog i životinjskog svijeta voda u
zavičaju. Na zemljovidu utvrditi
koje su vode stajačice, a koje
tekućice u zavičaju.

Istražiti koje su vode u zavičaju Izvan učionice

stajaćice, a koje tekućice. Istražiti

10
 njihov biljni i životinjski svijet i
utvrditi kojih je organizama najviše.

Moj zavičaj u prošlosti Pomoću albuma sa slikama grada i Učionica

zavičaja, starih predmeta koji su
učenici donjeli uočiti i povezati
povijest u zavičaju

Istražiti u muzeju i pomoću drugih Izvan učionice

izvora o prošlosti zavičaja, prikupiti
podatke o predmetima koji su se
nekada koristili, istražiti kako su
ljudi prije kuhali, stanovali ....
4. Život biljaka Promatrati život i rast biljke Učionica
lončanice u učionici.

Promatrati život i rast biljaka u Izvan učionice

školskom dvorištu, vlastitom vrtu,
parku, suhozidu škole....
Kulturnopovijesne Upoznati pomoću literature i Učionica
znamenitosti RH zemljovida kulturnopovijesne
spomenike, gradove ....

Obići neke od kulturnopovijesnih Izvan učionice

spomenika grada i izvan grada
(odlaskom na nastavnu ekskurziju).

Zadatak: 2 sata

Za svaki razred u skladu s nastavnim programom navedite po dvije teme i primjere
istraživanja za nastavu prirode i društva u učionici i izvan učionice.

11
2. PRISTUPI I METODE ISTRAŽIVANJU U NASTAVI PRIRODE I
DRUŠTVA „Govoriti, učite govoreći.
Hodati , učite hodajući.
Igrati golf, učite "golfirajući se".
Tipkati, učite "tipkajući"
Najbolje učite čineći
Samo to učini!“
(G. Dryden, J. Vos, 2001. )
Ciljevi istraživačke nastave prirode i društva su osim kvalitetnog obrazovanja i
usvajanja trajnog znanja, razvijanje sposobnosti učenika za aktivno korištenje stečenog
znanja, kao osnove za kasnije učenje i školovanje te cjeloživotno učenje uz korelaciju i
integraciju sadržaja prirode i društava.
Ostvaruju se metodom «uključi me» kojom učenici mogu više naučiti jer aktivno
sudjeluju u procesu učenja. Učenje utemeljeno na iskustvu učenika potiče kritičko mišljenje i
samostalnost.
Interdisciplinarnost je neupitna u ovoj nastavi. Živi svijet koji nas okružuje valja
upoznati s područja različitih prirodnih i društvenih znanosti. Intredisciplinarnim pristupom
učenici će stjecati znanja o temeljnim zakonitostima i pojavama u prirodi. Omogućava se
cjelovit način poimanja, što nadilazi granice jednog predmeta.
Učenjem izvan učionice u prirodi omogućava se učenicima učenje cjelovitim
doživljavanjem i razumijevanjem životnih i nastavnih sadržaja u neposrednoj stvarnosti.
Omogućava se učenicima promatranje prirodnih promjena i uočavanje odreñenih
uzročno-posljedičnih odnosa. Promatranjem prirodnih pojava u neposrednoj stvarnosti
potičemo učenike na razmišljanje i zaključivanje o njima kao i važnosti suživota ljudi i
prirode.
Ukazuje se na važnost zaštite prirode i aktivno uključuje učenike u konkretne
akcije. Upućuje se učenike na obavljanje odreñenih istraživanja i na primjenu njihovih
rezultata u praksi. Razvija se kod učenika osjećaj za estetski ugoñaj.
Na bliskim, jednostavnim i zanimljivim primjerima različitim osjetilima učenici
uočavaju neposredno u prirodi, osjete dodirom, pomirišu, osluhnu. Osnovne obrazovne ciljeve
ostvaruju se primjenom različitih metoda i pristupa rada.
Omogućeno je suradničko učenje kroz projekte u nastavi. Zajednički rad, koji
podrazumijeva preuzimanje dogovorenih obveza, kao i njihovo ostvarivanje, obogaćuje i

12
oplemenjuje iskustva meñusobnih odnosa učenik-učenik i učenik-učitelj. Razvija kod učenika
smisao za individualan rad, rad u paru i skupini uz korištenje različitih izvora znanja.
Istraživačka nastava omogućava zajednički rad učitelja i učenika u svim dijelovima
nastavnog procesa: planiranju i programiranju rada, djelatnom sudjelovanju u ostvarivanju
programa rada i vrednovanju rada.
Nastava je usmjerena ka traganju i stvaranju koji su jedan od putova mijenjanja
tradicionalne nastave.
Istraživačka nastava omogućava svakom učeniku bavljenje sadržajima za koje ima
najviše sposobnosti i interesa.
Istražujući učenici sami otkrivaju mnoge činjenice o svom mjestu, kraju i domovini
što potiče stvaralačku djelatnost učenika. Učenici tako stječu brojna iskustva.

U istraživačku nastavu ugrañeni su:

Sustavno razmišljanje sposobnost uočavanja odnosa meñu pojavama
Apstrakcija sposobnost otkrivanja obrazaca i značenja
Eksperimentacija sposobnost nalaženja vlastitog puta u trajnom učenju
Socijalne sposobnosti suradnja s drugima

Ovakvim pristupom učenja do izražaja dolazi kreativnost i samostalnost učenika koji

svoju svijest o zavičaju razvijaju u neposrednom okolišu s ciljem globalnog očuvanja prirode.
Osim kognitivnih zadaća, istraživačkom nastavom, uz primjenu suvremenih metoda,
ostvarene su i one koje potiču socijalizaciju.
Učenici ostvaruju i paralelne zadaće koje su se odnosile na postavljanje osobnih
ciljeva, praćenja njihovoga ostvarivanja te razvijanje osobne odgovornosti za postignuto.
Učitelji bi se trebali pozivati na načelo zavičajnost. Načelo zavičajnosti primjenjuje
se upravo stoga da bi se omogućilo učenje promatranjem izvorne stvarnosti u neposrednom
učeničkom okruženju te povezivanje s iskustvom i prije stečenim spoznajama.
Uspješno realizirana zavičajna nastava prirode i društva na otvorenom posebice je
usmjerena na odgovarajuće planiranje i pripremu učitelja o kojoj često i ovisi uspješnost
nastave. Pri tome se često zaboravlja da planiranje i priprema učitelja podrazumijeva i
pripremu učenika za nastavu prirode i društva na otvorenim prostorima. Važno je zajedničko
planiranje i učitelja i učenika koje uključuje proučavanje školskim propisima, planiranje i
razgovor o ciljevima, zadatcima, znanjima i vještinama, mjestu i vremenu, aktivnostima i
obvezama, upravljanju rizikom te organizaciji i opremi.

13
2.1. Promatranje prirode u prirodi (istraživanje promatranjem)
Promatranje je postupak usmjeravanja pozornosti u odreñenom smjeru sa zadaćom
spoznavanja svojstava predmeta i njihovih promjena, kakve one jesu, ne mijenjajući ih
pritom.
Sposobnost promatranja treba sustavno razvijati od početka školoavanja.
Promatranje uključuje (uključena su sva osjetila):
cjelovitost doživljaja
doživljavanje cjeline
opažanje detalja unutar cjeline
opažanje i razumijevanje odnosa

Prije odjelotvorenja zadataka promatranja učenicima je potrebno reći:

ŠTO
KAKO
GDJE
će promatrati
KADA
ČIME
ZAŠTO

Uočene činjenice mogu se registrirati pisanjem i bilježenjem u dnevnik promatranja i

korištenjem tehničkih pomagala (kamera, kazetofon, fotoaparat).

Primjeri promatranja prirode u prirodi:

1. Promatraj psa u različitim situacijama. Opiši njegovo držanje, izgled njuške, položaj ušiju
i repa: kad ga hvale, kad ga grde, kad stranac dolazi u kuću, kad poznanici dolaze u kuću.

14
2. Promatraj klijanje sjemenki graha koje si prethodno stavio/la u prozirnu posudu sa
zemljom. Promjene bilježi po danima u tablicu. Svoja zapažanja nacrtaj i opiši.

3. Promatraj ptice u prirodi (patku, rodu, vranca, žličarku, orla...) dok traže hranu i dok se
hrane. Uoči što jedu. Gdje traže hranu? Kakav im je kljun?

žličarka orao vranac roda patka

4. Zvukovi u prirodi!
Pogledaj oko sebe i poslušaj zvukove.
Čiji su to zvukovi?
Koliko različitih zvukova čuješ? upiši broj
Prepoznaj zvukove životinja sa crteža.
Oponašaj te zvukove!
Čuješ li možda još nekog stanovnika močvare?

Žaba Komarac Čaplja

15
5. Kad sam ”beba”?
Dosta se razlikujem od odrasle žabe. Tada se zovem punoglavac. U proljeće u vodi
možeš pronaći veliki broj punoglavaca. Promatraj me u vodi uz pomoć ove sprave. Sve
promjene u mom razvoju upiši u tablicu.

6. Što sve vidiš pod vodom?

Zamisli da si zaronio pod vodu poput ronioca.

Kakva bi sve bića susreo?

Koje životinje vidiš u vodi?

Koje biljke vidiš?

7. Osobna iskaznica biljke!

Pronañi me, prouči me!

Rastem gotovo posvuda. Neki misle da sam korov, ali ja sam jako korisna biljka.

Od mojih žutih cvjetova požute livade, pašnjaci i stazice uz pute.

Korijenje mi je duboko.

Listovi su moji zdrava i ukusna hrana.

Oprašuju me pčele i leptiri.

Padobrančiće mi vjetar nosi.
Ja sam ____________________ .

16
Napravite osobnu iskaznicu biljke!

Ime biljke/životinje:

Stanište:
ISKAZNICA

Boja:

Hrana:

Razmnožavanje:
OSOBNA

Značenje:

Slika / crtež

Pronañi i druge livadne biljke i opiši ih!

Napravi im osobne iskaznice.

Uz svaku iskaznicu uzmi po jednu biljku, isprešaj ju i stavi u herbarij.

8. Život u moru
U bilježnicu upiši naziv mjesta (lokalitet) promatranja i nadnevak.
Pripremi tablicu u koju ćeš bilježiti i unositi podatke.
Promatraj more i uoči kakvi su uvijeti u njemu za život, koje biljke i životinje uočavaš.
Promatraj izgled mjesta gdje si promatrao biljke i životinnje. Podatke unesi u tablicu.

17
9. Fenološka promatranja
Promatranje pojava i promjena u prirodi kroz godišnja doba.
Zadatak:
Promatraj prirodu i djelatnost ljudi u svakom godišnjem dobu. Podatke o izlasku i zalasku
sunca potraži u dnevnim novinama. Podatke o promjenama bilježi u tablicu.

Godišnje doba Proljeće Ljeto Jesen Zima

Počinje/nadnevak
Sunce izlazi
Sunce zalazi
Oblačnost
Temperatura
zraka u 13/19 sati
Padaline Da/Ne
Vrsta padalina
Biljke

Životinje

Ljudi

10. Četiri godišnja doba

Promatraj drvo u školskom vrtu kroz četiri godišnja doba. Kakva je krošnja, listovi, boje u
pojedinom godišnjem dobu. Podatke unosi u dnevnik.

18
 11. Akvarij

Akvarij u učionici - promatranje biljaka i životinja u akvariju i briga o njima

Pregled njege
Zbivanje Dnevno Tjedno Svaka 3-4 tjedna Prema potrebi
kontrola temperature *
kontrola ribljeg zdravlja *
kontrola funkcioniranja *
akvarijske opreme
hranjenje riba *
kontrola zdravlja riba *
uklanjanje trulog lišća *
izmjena vode *
čišćenje podloge dna *
čišćenje stakla iznutra *
čišćenje stakla izvana *
čišćenje filtra *

19
12. Promatranje prirode – prognoza vremena
Kakvi su vremenski uvijeti za tvog boravka u šumi?
Primjećuješ li neke od ovih pojava?

13. Nastambe ljudi!

Prošetaj selom. Pogledaj oko sebe.

Promotri kuće. Kakve su ulice?

Pozorno pogledaj krovove kuća. Čime su pokriveni?

Objasni vezu krovova ovih kuća i biljke kojom obiluje ovaj kraj.

Kakve su kuće gdje ti živiš?

20
 Seoska kuća
pokrivena trskom Trska

14. Uoči!
• Koje biljne vrste rastu na vlažnom tlu?
• Utvrdi koja boja livadnih cvijetova prevladava.
• Provjeri kako rastu biljke na mjestima gdje su krtičnjaci, a kako na ugaženim mjestima.
• Uoči razliku izmeñu livadnih biljaka koje rastu na suhom i ocijeñenom dijelu livade od
onih koje rastu uz vodu.
• Pomoću školskog herbarija odredi vrste i porodice koje si pronašao na livadi.
• Istakni posebnosti svake biljne porodice.
• Posebno izdvoji ljekovite biljke, korove i otrovne biljke livade.
• Na osnovu nañenih vrsta možeš u literaturi pronaći i odrediti da li je livada zapuštena ili
agrotehniči obrañivana.

Zadatci: 2 sata
Pripremite zadatke za promatranje prirode i pojava izvan učionice u trajanju od jednog sata,
kroz jedno godišnje doba i za sva godišnja doba.
Napravite zadatke za promatranje pojava u učionici.

21
2.2. Demonstracija u nastavi prirode i društva (istraživanje promatranjem ili
izvoñenjem demonstracija pokusa i praktičnih radova)

Svi navedeni praktični radovi i pokusi mogu se obraditi na razini demonstracije.

Njihova je vrijednost veća ukoliko učenik sam ili u skupini aktivno sudjeluje u njihovoj
provedbi.

Primjer nekih demonstracija pokusa:

Primjer 1.

22
Primjer 2.

23
2.3. Eksperiment u nastavi prirode i društva
Eksperiment je umjetno poticanje prirodnih pojava kako bi ih temeljitije upoznali i
istražili. Eksperiment koji učenici provode izuzetno je kpristan jer se takvim radom potiče
promjena pogrešnih ideja, usvajanje novih činjenica i znanstveno razmišljanje.

2.3.1. Odgojna vrijednost eksperimenta

1. Izvoñenjem i promatranjem eksperimenta kod učenika razvijamo osjetila i sposobnosti
promatranja.
2. Eksperiment je pogodna metoda za razvoj sposobnosti analize, sinteze, apstrakcije,
generalizacije i uopće razvoja logičkog mišljenja.
3. Eksperimentom se ostvaruje povezivanje teorije s praksom.
4. Eksperimentom se vrši konkretizacija teoretskog znanja i njegova praktična primjena.
5. Izvoñenjem eksperimenta učenici biološko znanje usvajaju s razumijevanjem na
vizualan način.
6. Eksperiment kod učenika razvija interes za biologiju i istraživanje uopće.
7. Eksperiment aktivira učenika i osposobljava ih za samostalan rad.
8. Izvoñenje eksperimenta kod učenika razvija smisao za točnost i urednost
9. Eksperiment razvija smisao za kolektivan rad.
10. Eksperiment pozitivno utječe na razvijanje volje, pažnje i stvaralačke nastave.

U odabiru materijala za eksperimentalan rad:

• poželjno je preferirati tipične primjere – egzemplarne;
• rad mora biti jednostavan i razumljiv.

Tijek istraživanja pomoću eksperimenta:

1. Uočavanje problema.
2. Formuliranje problema.
3. Proučavanje tijeka eksperimenta s ciljem analizairanja i iznošenja opažanja vezanih uz
prezentirani biološki problem.
4. Učenici postavljaju zavisnu i nezavisnu varijablu te postavljaju hipotezu.
5. Upoznaju se s metodama znanstveno – istraživačkog rada.
6. Prateći tijek eksperimenta, učenici iznose svoje predpostavke i bilježe rezultate
promatranja.

24
 7. Analizom, usporedbom, uočavanjem bitnog, selekcijom i sintezom učenici će izvesti
pravilne zaključke.

2.3.1.1. Hipoteza (pretpostavka)

Pokusna je tvrdnja koja nudi mogući odgovor na neki dogañaj ili fenomen. U znanstvenoj
praksi istraživač na temelju prethodnog znanja, iskustva i vlastite kreativnosti, definira
hipotezu, nakon čega slijedi prikupljanje materijala, činjenica i podataka s ciljem prihvaćanja
ili odbacivanja postavljene hipoteze.

Postavljanje hipoteze
Svaka hipoteza sastoji se od dvije varijable: nezavisne i zavisne.
Nezavisna varijabla je ona koju „znanstvenik učenik“ kontrolira te zavisna varijabla koju
promatra, tj. mjeri, te u konačnici dobiva odreñeni rezultat.
Svaka pravilno postavljena hipoteza mora sadržavati riječi:„ako“, „povezan/o s“, „tada je“.
Svaka formulacija koja u sebi sadrži samo „ako“ i „tada “ nije hipoteza.

Loša hipoteza
Ako igram lutriju, tad ću se obogatiti.

Dobra hipoteza
Ako je učestalost dobitaka povezana s učestalosti kupnje lutrije, tad ću se obogatiti.

25
2.4. Primjer praktičnog rada
Praktičan rad je izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje. Treba ga tretirati kao jednu
kariku spoznajnog procesa.
Praktični rad može biti usmjeren na:
stjecanje kulturnih i higijenskih navika,
razvitak likovnih spsobnosti,
razvitak tehničkih sposobnosti,
radnih sposobnosti.
Znanja stečena praktičnim radom omogućit će primjenu istih u životu kada nam
zatrebaju.

1. Primjer
Mala radionica

Sakupi pera različitih ptica i načini zbirku perja. Uz svako pero nacrtaj pticu.

Odredi kojoj vrsti ptica pojedino pero pripada. Zbirku nadopuni slikom ptice i
pomoću literature upiši gdje gnijezdi i čime se hrani.

Do sad si upoznao/la gnijezda brojnih ptica i vidjeo/la si od čega ih prave. Pokušaj
pronaći brojne grančice i napraviti gnijezdo.

Ako si u mogućnosti, fotografiraj neke vrste ptica, njihova gnijezda i okoliš u kojem
žive te izradi poster. Možeš i nacrtati neke vrste ptica u njihovom staništu.

2. Primjer
Napravi – prouči!

Napravi – prouči!
Povećalom ili lupom promatraj krila leptira. Nacrtaj ih!
Napravi mikroskopski preparat ljuspica krila leptira.
Na predmetno stakalce sastruži - stresi malo ljuspica – praha
u kapljicu vode.
Stavi pokrovno stakalce.
Stavi na stolić mikroskopa i promatraj.
Nacrtaj što vidiš.

26
2.5. Primjeri eksperimenata
1. Primjer
Izmjeri i upiši u tablicu temperaturu zraka na različitim visinama u učionici. Objasni što si
uočio/uočila.
Visina/mjesto Temperatura u oC
Na podu
Na klupi
U visini isprižene
ruke prema stropu

2. Primjer
Izmjeri vani temperaturu zraka četiri puta na dan i podatke upiši u tablicu.
Sat Temperatura u oC

U kojem djelu dana je temperatura najviša? Zašto nije ista tijekom cijelog dana?

3. Primjer
Natoči čašu vode iz vodovoda. U tablicu upiši tražene podatke.

Svojstvo Voda iz vodovoda

Miris
Boja
Oblik
Okus

27
4. Primjer

5. Primjer
Ispitaj!

Uberi jedan listić kadulje i pomiriši. Opiši što osjećaš?

Uzmi malo tankog papira i presavij ga, a izmeñu njega postavi svježi list kadulje.
Pritisni ga. Što primjećuješ?

Podigni papir prema svjetlu.

Što opažaš?

6. Primjer
Istraži tlo!

Stavi toplomjer u tlo i izmjeri temperaturu.

Na nekoliko mjesta lopaticom iskopaj malo tla i stavi u vrećice.

Navlaži indikator papir i stavi ga na tlo. Usporedi boju papira s ljestvicom papira i
odredi kolika je kiselost (pH) tla.

Ispitaj kiselost tla na mjestu gdje raste obična kiselica.

Odredi vrstu tla: glinasto pjeskovito crljenica crnica smeñe

28
7. Primjer
Dokazivanje masti u namirnicama
Uzmi list papira, premaži ga s malo maslaca i drži prema svjetlosti. Opazi trajnu, prozirnu
mrlju: maslac sadrži masnoću.
Jednako postupi s drugom hranom, npr. kobasicom, sirom, mlijekom, komadom jabuke.
Unesi rezultate svojih opažanja u tablicu prema sljedećem uzorku.

Hrana Opažanje Rezultat

Maslac Prozirna mrlja Sadrži
masnoću
Kobasica
Mlijeko
Sir
Jabuka

8. Primjer
Istraži!
Tankim rupcem sveži palac uz zapešćaj tako da se može jedva pokretati.
Pokušaj sada tom rukom izvoditi različite pokrete: hvatati predmete, pisati, slagati papir,
dizati šalice i listati knjigu.
Opiši poteškoće koje nastaju pri tim pokretima. Napiši kakvo značenje ima palčani zglob.

Stavi kod kuće mokru desnu nogu na kopirni papir ili na upijač (bugačicu) te ostavi na njemu
otisak. Izreži otisak pa ga usporedi s otiscima svojih kolega iz razreda.
Ustanovi tko sve ima spuštena stopala.

Napunjena školska torba ne smije biti teža od desetine tvoje tjelesne težine.
Izračunaj koliko to iznosi za tebe. Ako je preteška, iz nje izvadi dio stvari.
Tijekom dva tjedna na osobnu vagu stavljaj teret iz torbe koju nosiš.
Bilježi težinu uz datume.
Smislite kako ćete smanjiti masu školske torbe ako je teža od desetine tvoje tjelesne težine.

29
9. Primjer
Kompost
1. Odgovarajućim termometrom izmjeri temperaturu u svježe napravljenoj hrpi komposta
na različitim mjestima. Drškom metle izbuši u kompostu potrebne rupe. Mjeri
temperature:
- na 30 cm dubine u sredini hrpe komposta
- na 30 cm dubine, na rubu
- na 60 do 70 cm dubine, u sredini
- na 60 do 70 cm dubine, na rubu.
Zapiši rezultate mjerenja temperature odmah u svježoj hrpi komposta, pa nakon
jednog, dva, osam i 14 dana. Rezultate mjerenja upiši u tablicu. Usporedi rezultate
mjerenja. Gdje si izmjerio/la najvišu, a gdje najnižu temperaturu?

2. Uzmi lopatu svježeg i lopatu starog komposta. Postavi oba uzorka na bijeli papir,
tapetu ili stol. Istraži oba uzorka s obzirom na živa bića u njima. Pri tome se možeš
koristiti i povećalom.
U kojem uzorku komposta ima najviše živih bića?

3. Napuni jednu zdjelu svježim, a drugu starim kompostom. U obje zdjele posij sjemenke
grbice, lagano ih pritisni i navlaži. Postavi zdjele na toplo mjesto. Promatraj oko deset
dana rast sjemenki u zdjelama.

Unesi rezultate u tablicu:

Promatranje Zdjela Zdjela

1. svježi 2. stari
kompost kompost
Nakon 1 dan
Nakon 2 dana
Nakon 8 dana
Nakon 14 dana

30
10. Primjer
Životni prostori u našem okolišu
1. Upiši u kartu svoje škole i njezine okolice nazive bjelogoričnog drveća koje si
prepoznao/la. Koristi se pri tome slikom 2. i literaturom za odreñivanje vrsta drveća.

2. Izaberi u blizini svoje škole ili kuće jedno bjelogorično drvo kao „svoje“. Promatraj ga
tijekom različitih godišnjih doba i bilježi promjene. Upiši, primjerice, kada se
pojavljuju prvi listovi, kada drvo cvjeta, kako izgledaju cvjetovi, što se dogaña u
jesen s listovima, zapiši imena životinja koje si primijetio na drvetu.

3. Otiñite u jesen, kada lišće opada, u park ili šumu u blizini škole. Podijelite se u
skupine od 4 do 5 učenika. Svaka skupina treba skupiti po jedan list svakog
bjelogoričnog drveta. Na temelju listova odredite o kojem je drveću riječ. Razvrstajte
sve skupljeno lišće pojedinih stabala i prebrojte ga. Koja se vrsta lista, tj. drveća
pojavljuje kao najčešća?

4. Raspitajte se ima li u vašem gradu starog drveća koje ima svoju povijest. Izvijestite
ostale učenike u razredu o povijesti drveta.

31
11. Primjer
Kukci

Stavite tri grane podjednako velike i napadnute lisnim ušima u tri staklenke s vodom. Pokus
teče na sljedeći način:
Staklenka 1.: otopi 5-10 g mekog sapuna u 1litru vode i otopini dodaj nekoliko kapi petroleja.
Ovom otopinom poprskaj granu, a pri tome koristi prskalicu za sobno cvijeće.
Staklenka 2.: stavi nekoliko božjih ovčica (još bolje njihove ličinke) na granu s lisnim ušima.
Staklenka 3.: grana se ne tretira.
Zabilježi svoje pretpostavke o promjenama koje će se dogoditi na pojedinim granama u
staklenkama. Kontroliraj grane svaka dva dana i zabilježi nastale promjene. Slažu li se uočene
promjene s tvojim pretpostavkama?

Razlika izmeñu aktivnosti, praktičnog rada i eksperimenta

AKTIVNOST PRAKTIČAN RAD EKSPERIMENT

Izrada postera Izrada kompostišta i Promatranje i bilježenje
o kompostiranju kućnog kompostiranje kućnog otpada promjena u kompostištu –što
otpada se dogaña s otpadom u
kompostištu nakom dva i šest
mjeseci.

2.6. Popis najčešćih praktičnih radova i eksperimenta (pokusa)

PRAKTIČNI RADOVI
Izrada kompasa
Odreñivanje stajališta, strana svijeta, obzora u prirodi i učionici
Izrada makete škole i okolice
Izrada plana naselja
Izrada reljefa
Izrada lente vremena
Izrada obiteljskog stabla

32
Recikliranje papira
Mjerenje temperature
Izrada ura od kartona
Izrada vjetrenjača
Izrada prometnih znakova
Čišćenje okoliša škole, izrada i postavljanje eko znakova
Priprema zimnice
Izrada lutaka od jesenskih plodova
Razvrstavanje otpada
Izrada herbarija
Izrada zbirke žive i nežive prirode
Otisak kore drveta
Izrada jedrilice

EKSPERIMENTI (pokusi)
Pročiščivač vode
Rad vodovoda
Živi svijet u kapljici vode
Ima li u zraku mikroorganizama?
Kvarenje hrane
Ponašanje tekućine na različitim temperaturama
Meñudjelovanje octa i praška za pecivo
Djelovanje magneta
Strujni krug
Zaštita od požara - Pokus gašenja vatre (obvezno izvodi učitelj).
Sunce – uvjet života – biljka u kutiji
Biljka upija vodu s mineralnim tvarima
Graña sjemenke
Voda svakodnevno isparava
Obujam, oblik i masa vode
Voda otapa neke tvari
Ledište i vrelište vode
Kruženje vode u prirodi
Klijavost sjemenke

33
Zauzima li zrak prostor
Tlak zraka
Masa zraka
Gibanje zraka
Sastav zraka
Dobivanje i svojstva ugljikova dioksida
Djelovanje temperaturnih promjena na čvrsta tijela
Sastav tla
Klijavost sjemenke ovisi o vrsti onečišćenja
Utjecaj onečišćenog zraka na biljke
Život zelene biljke
Odakle biljci zelena boja
Probava hrane u ustima
Disanje
Usporedba rada kapaljke s radom srca
Ispitivanje sluha
Ispitivanje njuha
Ispitivanje okusa
Otisak prsta

Zadatak:2 sata
Detaljno opišite dva eksperimenta za svaki razred.
Napravite popis eksperimenata za svaki razred.
Predložite po dva praktična rada za svaki razred. Teme trebaju biti različite za praktičan rad
i za eksperiment.
Napišite po dva primjera dobre i loše hipoteze za eksperimente koje odaberete za
provoñenje.

34
3. ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA

Za upoznavanje prirode potrebno je poznavati metode i načine proučavanja prirode.

Jedan od važnih pristupa je istraživanje. Potrebno je početi s jednostavnim promatranjima
kojima se pronalaze uzročno posljedične veze, praktičnim radovima i pokusima. Na taj način
postupno treba razvijati mišljenje i zaključivanje.
Istraživačka nastava može se organizirati kao:
• samostalan rad,
• skupni rad,
• projektni rad.

ORGANIZIRANJE NASTAVE PO
SKUPINAMA

SLO KAKO S
JEV E KOJE
IU DRVO Z IVA
ŠUM OVE?
I! ANA
L
AN UKA
ŠTO TE
TO
GR ŠUŠ ISTRAŽIVAČKA
ML K
JU ? A U
NASTAVA KOJI ROðENDAN
DRVO SLAVI?
GDJE PRONAĆI
ŽIVOTINJE? ŽI
VO
TI
E! N JS
JS KI
IZ

A
IR S
M

NT VI
E JE
JE

IJ T
OR
RI
!

Slika 3. Organiziranje nastave po skupinama

Istraživačka izvanučionička nastava je oblik nastavnog rada koji potiče kod učenika
stjecanje osobnih iskustava, zornost, percepciju, dok je kod terenskog istraživanja nešto veći
naglasak stavljen na problemski i istraživački pristup koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje
i angažman učenika. Istraživačka izvanučionička nastava može podrazumijevati obradu novog
nastavnog sadržaja, ali i ponavljanje i sistematsko ponavljanje sadržaja prirode i društva,

35
može se realizirati kao uvod u novu nastavnu cjelinu, priprema za obradu nastavne teme, ali i
realizacija različitih školskih i timskih projekata na razrednoj ili školskoj razini.

Procese planiranja i pripreme učitelja i učenika za realizaciju istraživačke

izvanučioničke nastave možemo promatrati kroz tri osnovne faze:
1. priprema istraživačke izvanučioničke nastave,
2. istraživačka izvanučionička nastava i
3. analiza istraživačke izvanučioničke nastave.

U 1. fazi zadatci su učitelja: odrediti svrhu terenskog rada, pregledati bitne zahtjeve
prije izvoñenja, utvrditi potrebno znanje i vještine, informirati učenike o svrsi, posjetiti
“problem” ili planirati aktivnosti u svezi sa sadržajem, odrediti učenicima osobne i grupne
zadaće, pripremiti materijal i opremu za bilježenje informacija, analizirati mogući rizik od
ozljeñivanja učenika i opreme, pripremiti popis učeničkih imena. S tim u skladu je i priprema
učenika koja podrazumijeva: da moraju biti svjesni svrhe terenske nastave (ako je moguće
doprinijeti njezinom odreñivanju), razvijati prije potrebno znanje i sposobnosti, uvježbavati
tehnike prikupljanja podataka, znati osobne i grupne obveze, zadatke i dužnosti, biti svjesni
ugovora, dogovora, potrebnog materijala i opreme te razumjeti sigurnosne zahtjeve.

2. faza je rad na terenu odnosno realizacija terenske nastave/istraživanja. Zadatak

učitelja podrazumijeva: opće nadgledanje, pružanje pomoći učenicima kada im je potrebna,
poticanje i ohrabrivanje učenika u postavljanju pitanja, poticanje učenika na uočavanje,
opserviranje, davanje informacija koje usmjeruju učenika. Učenici su ti koji vrše direktnu
opservaciju (identificiranje, opisivanje, izgrañivanje, mjerenje …), prikupljaju i bilježe
podatke, skiciraju, izrañuju mape, upisuju, izrañuju inicijalne analize i interpretiraju gdje je
moguće.

Posljednja, 3. faza je analiza terenske nastave i odvija se u učionici. U tom smislu

zadatak je učitelja pružanje dodatnih informacija ako se zahtijevaju/po potrebi, usmjeravanje
učenika na druge izvore kako bi potvrdili svoje nalaze i zaključke te evaluacija cjelokupnog
iskustva, uključujući organizaciju i rezultate terenskog rada i učenja. Učenici u skladu s tim u
učionici organiziraju prikupljene informacije, provjeravaju svoje nalaze s drugima, uz pomoć
učitelja testiraju hipoteze ako su bile postavljene, stvaraju zaključke, diskutiraju o

36
zbunjujućim pitanjima i problemima, mogu dodatno istražiti neodgovorena pitanja te
pripremiti izvješće i prezentacije.

3.1. Terenska oprema

ZA TERENSKI RAD JE POTREBNO:

trenirka ili hlače, gumene

čizme ili patike ili udobne
Sportski i slojevito se
cipele, kabanica, kapa,
odjeni:
sunčane naočale.

bilježnica, olovka, drvene

Da bi zabilježio otkriveno: bojice, ako imaš: dalekozor,

fotoaparat, kameru,
kazetofon-diktafon.

Da bi ruke bile sve to stavi u ruksak.

slobodne:

Ovisno o ponesi sredstvo za mazanje

kože protiv komaraca i
godišnjem dobu:
zaštitu od sunca (kremu).

Potrebna terenska oprema

Od pribora potrebno je ponijeti: plastični podložak za papire i nekoliko papira (ili terenski
dnevnik, bilježnicu), terenski priručnik s radnim listovima, običnu olovku, vodootporne
flomastere, metar, plastične vrećice volumena 2 L i 5 L, nekoliko manjih plastičnih kantica,
grablje, nož ili skalpel i duže pincete, nekoliko malih posudica ili staklenki s poklopcem.

37
Boraveći u prirodi:

promatraj , opisuj, usporeñuj i zaključuj te stječi iskustva, znanja i spoznaje. Stečeno

znanje primijeni igranjem različitih igara u prirodi sa svojim prijateljima. U školi svoju
pustolovinu dočaraj učenicima koji nisu bili s tobom.

1. 2.
PRIPREMITI REDOSLIJED RADA

Materijalna Učenike A POČETNE AKTIVNOSTI

sredstva

Odabir i upoznavanje teme, formiranje

skupina, podjela zadataka izmeñu učenika

3.
PRIJEDLOZI ZA
B SREDIŠNJE AKTIVNOSTI C ZAVRŠNE AKTIVNOSTI DOPUNU RADA U
ŠKOLI U PRIRODI

Prikupljanje Obrada i rad na Obrada, Razmjena Razmjena Prikupljanje Dopunjava

prikupljenom
materijala materijalu
prikupljenih iskustava iskustava sugestija nje i
(opažanje, podataka unutar svih učenika o prilagoñav
razvrstavanje, unutar skupine za skupina svakoj anje
mikroskopiranje, skupina svaku temu radionici
determiniranje,
aktivnosti
crtanje ……) prema
prezentacije interesima

Slika 4. Organizacija istraživačke nastave

Istraživačka nastava temelji se na znanstvenom pristupu koji sadrži:

Pretpostavku Kritičko vrednovanje

Opažanje Novu pretpostavku
Istraživanje Provjera

38
3.2. Etape znanstvenog istraživanja
1. Područje istraživanja - metodologije kojima će se služiti
2. Otkrivanje problema - uočavanje poteškoća u istraživanju
3. Odreñivanje problema u istraživanju
4. Razmišljanje o načinima rješavanja problema

1. Problem (tema) 4. Instrumenti (podaci)

2. Hipoteza 5. Obrada (u učionici)
3. Metodologija 6. Prikazivanje
7. Zaključak

ISTRAŽIVANJA U BIOLOGIJI

- ZNANSTVENA I STRUČNA

• POSTUPCI ISTRAŽIVANJA U PRIRODNIM ZNANOSTIMA:

PROMATRANJE

PREDVIðANJE (HIPOTEZA)

KONTROLNI EKSPERIMENT
RANIJE STEČENE SPOZNAJE
(PREDZNANJE, LITERATURA)
PRIKUPLJANJE PODATAKA

OBRADA REZULTATA

DONOŠENJE ZAKLJUČKA

DIJELOVI ZNANSTVENOG RADA:

NASLOV
UVOD
MATERIJAL I METODE
REZULTATI
RASPRAVA
ZAKLJUČAK
LITERATURA

39
Zadatci
3.3. Koncept istraživačkog rada

I. Tema (radni naslov):___________________________________________________

___________________________________________________
(ne duži od 10 riječi)

Osnovne ideje koje će biti predstavljene u radu:

1.

2.

3.

II. Navesti 2 do 3 glavne ideje te barem dva podatka koji te ideje pojašnjavaju i podupiru.
1.
__________________________________________________________________________
a.
b.

2.__________________________________________________________________________
a.
b.

3.__________________________________________________________________________
a.
b.

III. Rezultat koji se očekuje:

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

*Ne zaboravite navesti izvore podataka!

40
3.4. Smjernice za pisanje istraživačkog rada

I. Jasnoća sadržaja:
(a) ideje su u radu jasno prezentirane/navedene;
(b) učenik se koristi vlastitim riječima te pokazuje sposobnost primjene znanja u drugim
situacijama.

II. Opsežnost:
(a) učenik ″dubinski″ istražuje temu rada. Npr., podaci u enciklopedijama pružaju samo opće
informacije - potrebno je koristiti još dodatnih izvora (znanstvene i stručne časopise, radove,
internet)

III. Format / oblik:

(a) minimum 5 tipkanih stranica
(b) prored 1,5
(c) veličina slova (font) 12
(d) margina 2 cm
(e) izmeñu stavaka/odlomaka samo dupli razmak. To uključuje i dijelove gdje autor prelazi na
drugi odlomak, odnosno, ne prave se četverostruki razmaci.

IV. Literatura / izvori podataka:

(a) izvor podataka se citira kroz rad
(b) uvrstiti stranicu citiranih radova
(c) potrebno je koristiti se s najmanje pet izvora
(d) trebaju biti najmanje tri različite vrste izvora (raznovrsnost)
(e) ne koristiti se podacima iz Wikipedije

V. Stil:
(a) jasne i koncizne rečenice; ne lutati kroz sadržaj
(b) gramatički, pravopisno i interpunkcijski točno
(c) jasan redoslijed i organizacija rada

Za lakše praćenje tema i učenika, bolju i lakšu komunikaciju učenika može se napraviti shema
tema i članova skupina.
Svaka skupina ima shemu.

41
3.5. Primjeri znanstvenog istraživanja
MINI PROJEKT LJEPOTE LIVADE

ETAPE POSTUPCI

Otkrij što krije LIVADA!

Formiranje skupina, odabir lokaliteta,

I. Izbor teme podjela tema po skupinama

Dogovor i podjela zadataka unutar

II. Planiranje rada na projektu skupine, način rješavanja, način
prezentacije

III. Odvijanje projekta Rad na projektnim zadacima: prikupljanje

informacija, prikupljanje podataka

Rad na terenu Rad u laboratoriju

Razmjena iskustva na terenu

Prikupljanje
materijala i podataka
– radni listići
Igre – provjeri
naučeno

Obrada i rad na prikupljenom Evaluacija,

materijalu i podacima kritička refleksija,
(opažanje, razvrstavanje, sugestije
mikroskopiranje, determiniranje,
crtanje, snimanje.)
Dopuna aktivnosti
sadržajima i
temama

IV. Prezentacija projekta U školi učenici prezentiraju

projekt i ako je moguće, široj
publici.

Slika 5. Etape mini projekta

42
 Izbor problema istraživanja
"Otpad - što je to?"

Istraživačka djelatnost

Isječci iz dnevnog tiska i znanstveno-

popularnih časopisa o otpadu na ulicama,
tržnicama, deponijama

Metoda dokumentacije: Igre i djelatnosti dopune

Obrada podataka
• vrste otpada eko-iskustva:
• sortiranje otpada • izrada slagalica i
igračaka od otpada

Promatranje Radni listići:

(što se dogaña s otpadom • vrste otpada
Praktične djelatnosti u školskoj okolici) • vrijeme raspada
otpada

Organski otpad Izrada kompostišta

Zbrinjavanje otpada Selekcioniranje
otpada
Stari papir Recikliranje

Poster prezentacije Javna izlaganja Jedinice lokalne Kontejner za papir,

samouprave staklo,
PET ambalaža

Slika 6. Metodički model praktičnog rada učenika u edukaciji o otpadu

43
 Organizacija rada - podjela učenike na
Mali Sakadaš skupine, podjela zadataka unutar skupine.

Močvara kao stanište – upoznavanje

sastava staništa, njegovih osobina i razlika
I. ETAPA
"Močvara u odnosu na druga staništa (šuma, livada).
I. skupina
u malom"
Biljni svijet- uočiti različite biljke čije je
stanište močvara.

Životinje u močvari – upoznati i proučiti

životinje koje žive u močvari, njihove
prilagodbe i način života.
Igra

Osobine biljaka vodenih staništa – uočiti

osnovne osobine, razlike izmeñu biljaka

II. ETAPA Močvarna Vrste biljaka - prepoznati biljke koje

vegetacija žive u vodi, na vodi, uz vodu
II. skupina
Prilagodbe biljaka vodenih staništa -
Igra istaknuti prilagodbe načinu života

III. ETAPA Cvrkut ptica - raspoznati neke močvarne

Ptice močvarice ptica (let, pjev, veličinu, grañu)
III. skupina
Gnijezda – gdje koja vrsta pravi gnijezdo,
kakvo je, koliko ima jaja, tko vodi brigu o
Igre maldima?

Sve skupine
Briga o pticama – kako i tko vodi brigu,
Hranidbeni lanci kako svatko može sudjelovati u tome

Tko koga jede - napraviti hranidbenu

mrežu organizama močvare

Veliki Sakadaš Vodeni ugoñaj –

Zaplovimo Brod doživjeti ljepote rita
"ORAO"
Ptičji let – promatrati
i prepoznati ptice

Biljni svijet: u vodi,

+ 2 SATA na vodi i uz vodu

Slika 7. Primjer istraživanja izvan učionice po skupinama

44
POLUDNEVNO ISTRAŽIVANJE (U KOPAČKOM RITU)
U Kopačkom ritu pola dana - 4 sata planirano je provesti nastavu po modelu na Poučnoj stazi
u trajanju od dva sata.
Dolaskom na "Veliki Sakadaš" vodići upućuju na plovidbu brodom "Orao" koja traje jedan i
pol do dva sata.
Ploveći na brodu stručni vodiči provode s učenicima nastavu prema priloženom programu.
Ploveći po ritu učenici će doživjeti ljepotu rita i različite zvukove glasanja životinja, vidjeti i
upoznati brojne ptice i vodenu vegetaciju u prirodnom staništu.

Zaplovimo

Brod "ORAO"

Vodeni ugoñaj Ptičji let Biljni svijet

PROVEDITE DAN U KOPAČKOM RITU!

Provedimo dan zajedno!
„Zaronite“ u prirodu na jedan dan i sudjelujte u
raznim aktivnostima. Predlažemo:
• razgledati postavljene izložbe u prijemnom
centru
• pogledati multimedijsku prezentaciju ili
video prikaz biljaka i životinja Kopačkoga
rita
• otkrivati što krije Poučna staza
• zaploviti brodom Orao
• proučiti šumu Tikveš
• istraživati u Biološkoj stanici u Tikvešu
• upoznati povijest i kulturu ovog kraja
• igrati poučne igre

Kako ćete učiti?

Sve ove aktivnosti možete provesti radeći na mini projektu "Vlažna staništa" i "Šumska
staništa".
Ako želite proučavati pojedinu temu znatno detaljnije tijekom jednodnevnog posjeta
omogućen je rad u pedagoškim radionicama po cjelinama: Opća obilježja Kopačkog rita,
Biljni svijet Kopačkog rita, Životinjski svijet Kopačkog rita, Prilagodbe i povezanost
organizama u Kopačkom ritu, Zaštićene vrste Kopačkog rita, Onečišćenja Kopačkog rita.

45
ZADAĆE ISTRAŽIVANJA U KOPAČKOM RITU
Učenjem u Kopačkom ritu ostvaruju se zadaće:
- upoznavanje biologije biljaka i životinja
- proširenje i produbljivanje ekoloških znanja
- planiranje i izvedba istraživanja i pokusa
- uvid u potrebu zaštite okoliša
- upoznavanje nužnih mjera za očuvanje prirode
- rješavanje problem s različitih aspekata
- povezanje sadržaja iz biologije, matematike, hrvatskog, likovnog, tjelesnog,
glazbenog, zemljopisa, povijesti, kemije, fizike
- istraživanje na terenu
- individualan doprinos timskom radu

Aktivnosti:
• samostalno promatranje pojava
• bilježenje
• opisivanje
• usporeñivanje
• razvrstavanje
• raščlanjivanje
• povezivanje
• objašnjavanje
• prikupljanje podataka.

Obrazovna postignuća koja se mogu ostvariti izvanučioničkom istraživačkom nastavom u

Kopačkom ritu:
- UOČITI I ZNATI: stanište je područje na kojem žive živa bića i na kojem djeluju
životni uvjeti kojima su organizmi prilagoñeni. U Kopačkom ritu postoje dva osnovna
tipa staništa: šumska staništa i vlažna staništa. Detaljnije objasniti karakteristike
svakog tipa staništa.
- RAZLIKOVATI: pojmovi: jedinka, populacija, biocenoza ili životna zajednica
(različite populacije biljnih i životinjskih vrsta koje žive na istom staništu), tri skupine

46
 organizama unutar hranidbenog lanca (proizvoñači, potrošači, razlagači), ekosistem
(životne zajednice zajedno sa staništem), održavanje prirodne ravnoteže u staništima.
- UPOZNATI I PREPOZNATI: šume na poplavnom dijelu, šume na nešto nižem
terenu, šume na gredama (povišeni dio terena).
- UOČITI I RAZLIKOVATI: prizemni sloj šume (gljive, mahovine, paprati), sloj
grmlja (lijeska, kupina), žuta imela i bršljan.
- NAVESTI: životinje koje nastanjuju pojedine dijelove šume, njihove karakteristike,
način života i životni ciklus.
- UKAZATI: na zaštitu prirode: onečišćavanje vode, posljedice ljudskog djelovanja,
rijeke i jezera, onečišćene otpadnim vodama, djelovanje umjetnih gnojiva, pesticida
otrovnih za tlo, biljke i životinje.
- UPOZNATI I OPISATI: ugrožene biljke i rijetke vrste. Ugrožene biljke Kopačkog rita
su patuljasti rogoz, orašac, sitna leća, obični obilić, nepačka, sibirska perunika,
nekoliko vrsta šaševa.
- UPOZNATI I OPISATI: ugrožene životinjske vrste u Kopačkom ritu.
- RAZLIKOVATI: biljke i životinje uz vodu: trska, rogoz, šaš, žuta perunika, roda,
čaplja, divlja patka, siva guska itd.; u vodi: sitna leća, vodena leća, vodena paprat,
krocanj, lopoč i lokvanj, plavun, orašac, vretence, komarac, vodeni pauk, kozak,
bjelouška, žabe, barska kornjača, vidra, dabar.
- OBJASNITI: povezanost biljaka i životinja u vodama na kopnu: prehrambeni lanci.

3.6. Završetak rada

Prikupljeni podaci izvanučioničke istraživačke nastave mogu se obraditi na terenu ili u
školi. Rad obuhvaća:
• obradu prikupljenih podataka (skupne radionice ili projektnih tema)
• rješavanje zadataka na radnim listićima za rad u školi (individualno)
• pripremu za prezentaciju rada izvanučionice (skupine)
• prezentaciju rada (izlaganje, igrokaz, poster, film.)
• vrednovanje prezentiranog sadržaja (svaka skupina vrednuje ostale skupine prema
unaprijed odreñenim i dogovorenim kriterijima)
• izmjenu iskustva stečenih radom izvan učionice (razgovor)
• provjeru naučenog različitim igrama

47
 • kritičku refleksiju (iznosi ju svaka skupina za radionicu ili projekt)
• dopune ativnosti sadržajima i temama (sugestije za daljnje učenje i primjenu
naučenog)
• samoprocjena rada na izvanučioničkoj istraživačkoj nastavi

3.7. Samopraćenje
SKUPNO SAMOPRAĆENJE
Provjeravamo razumijemo li zadaću prije početka DA NE
Ne skrećemo sa zadane zadaće DA NE
Svi sudjelujemo sa svojim komentarima DA NE
Sudionici slušaju druge sudionike prije nego što odgovore DA NE
Dopuštamo da se izluči nekoliko postavki prije donošenja zaključka DA NE
Na kraju sažmemo naše stajalište DA NE

SAMOEVALUACIJA DANAŠNJIH AKTIVNOSTI

Zadovoljan sam svojom aktivnošću. DA NE
Postigao sam najbolje što sam mogao. DA NE
Moje ideje su pridonijele zajedničkom radu. DA NE
Većinu poslova obavio sam sam. DA NE
Za aktivnost u skupini koristila mi je suradnja s ostalim članovima. DA NE
Dobro sam se osjećao/la radeći u timu. DA NE

3.8. Kritička refleksija

Razgovarati:
• što je dobro u radu
• što treba dopuniti
• promijeniti
• koje su poteškoće
• prijedlozi za daljni rad.

Zadatci:
Napravite plan istraživačke izvanučioničke nastave za temu po vlastitom izboru.
Napravite plan istraživačke nastave u učionici za temu po vlastitom izboru.

48
4. SOCIOLOŠKI OBLICI RADA U NASTAVI PRIRODE I DRUŠTVA
Neposredno poučavanje učitelja i posredno ustrojavanje samostalnog rada učenika
uvjetuje različite oblike rada u nastavi. Temeljni nastavni oblici su: frontalni rad, rad u
skupinama, rad u parovima i individualan oblik nastavnog rada. Svaki od navedenih oblika
ima vrijednost i mjesto u suvremenoj nastavi.

4.1. Samostalno istraživanje učenika

Proučavanje prirode i društva i biologije modelom istraživanja upućuje učenika na to
da sam istražuje, otkriva, i tako, uz kvalitetna i trajna znanja, usvaja i prirodoznanstvenu
metodu.
Tako se formira otvoreni um. Očekuje se da je takav um općenito otvoren za dokaze,
osobito sklon slušati tuñe mišljenje, a sve to kao sastavni dio prosuñivanja. Otvoreni će um,
prema tome, djelovati mehanizmom davanja i primanja, uključujući tako i društvenu ulogu
pojedinca, tj. njegovo poštovanje i brigu za drugoga.

Učenik će istraživati kroz etape:

U prvoj etapi učeniku se postavlja neko područje istraživanja, uključujući
metodologije kojima ce se u njemu služiti.
U drugoj etapi problem se strukturira tako da učenik ustanovi poteškoće u istraživanju.
Poteškoća može biti u tumačenju podataka, izvoru podataka, nadzoru pokusa ili u donošenju
zaključaka.
U trećoj etapi učenik je zamoljen da razmišlja o problemu, tako da može ustanoviti
poteškoću, uključenu u istraživanje.
U četvrtoj etapi doveden je u priliku da razmišlja o načinu raščišćavanja, rješavanja
poteškoća, bilo uz pomoć preinake pokusa, bilo skupljanjem podataka, drugačijim ustrojem
podataka itd.

ETAPE RADA
1. Učenicima je zadano područje istraživanja.
2. Učenici ustrojavaju problem.
3. Učenici odreñuju problem u istraživanju.
4. Učenici razmišljaju o načinima rješavanja problema.

49
 Nastavnik potiče istraživanje, upozorava učenike na proces istraživanja više no na
ustanovljavanje učinaka.

Uloga učitelja u tom radu se mijenja, on gubi ulogu izvora znanja i postaje organizator
nastavnog rada. Njegova je zadaća da potiče učenika na istraživanje, da upozorava na
istraživanje, vise nego na učinke istraživanja. Učitelj pazi da odreñivanje činjenica ne postane
središnje pitanje nastave. Mora težiti da učenika usmjeri na postavljanje pretpostavke, na
izradu istraživačkoga plana i izvoñenje pokusa ili istraživanja, na tumačenje podataka i izradu
modela. Učitelj mora biti prilagodljiv, vješt u procesu istraživanja, ali i dobar poznavatelj
svoje struke, kako bi i sam mogao sazdati vlastiti materijal za istraživanje.

50
4.2. Suradnički rad na projektu
Suradničko je učenje ono u kojem svaki član grupe sudjeluje u istraživanju problema i
osobno pridonosi zajedničkom rezultatu skupine. Učenici rade zajedno, u parovima ili
grupama, da bi rasvijetlili neki zajednički problem, istražili zajedničku temu ili nadogradili
uzajamne spoznaje radi stvaranja novih ideja.

učenik-učenik
• Učenici samostalno istražuju odabranu temu suradničkim učenjem, donoseći niz važnih
odluka kako bi postigli rezultate; prenose iskustva jedni drugima i meñusobno surañuju.

učenik-učitelj
• Uloga učitelja i učenika se mijenja. Učitelj napušta ulogu sveznajućega i postaje pomagač
učeniku u postizanju ciljeva osobnim samostalnim i suradničkim radom.

učitelj-učenik-znanstvenik
• Učitelj predlaže i potiče izradu projekta u suradnji s učenicima. Učitelj pomaže oko
organizacije i ako je potrebna pomoć on je spreman za suradnju. Znanstvene ustanove i
znanstvenici pomažu kod brojnih pitanja. Važno je pozvati znanstvenike iz područja koje
se obrañuje na projektu. Znanstvenici pomažu znanstvenim činjenicama i znanstvenom
metodologijom.

51
4.3. Projektni rad u nastavi prirode i društva (i biologije)

Projektnom nastavom ostvarujemo izuzetno važne obrazovne ciljeve:

• Uloga učitelja i učenika se mijenja. Učitelj napušta ulogu sveznajućega i postaje pomagač
učeniku u postizanju ciljeva osobnim samostalnim i suradničkim radom.
• Učenici samostalno istražuju odabranu temu suradničkim učenjem, donoseći niz važnih
odluka kako bi postigli rezultate.
• Učenici samostalno vrjednuju svoj rad.
• Radom u projektu učenici postaju svjesni vlastitih mogućnosti djelovanja.
• Nestaje podjela na život u školi i izvan nje. Svaki projekt predstavlja iskustva postignuta
istraživanjem u teorijskom i praktičnome pogledu.
• Učenici razvijaju nove kompetencije, slušaju, argumentiraju, mijenjaju svoje mišljenje
uslijed bolje argumentacije suradnika, sigurno i samopouzdano nastupaju, predstavljaju
sebe, vode intervjue, razvijaju osobnu inicijativnost.
• Interdisciplinarnost u ovoj nastavi omogućava cjelovit način poimanja, što nadilazi
granice jednog predmeta.

Vrijeme provedbi projekata - može biti različito, što ovisi o ciljevima koje nam je
namjera postići. Vrijeme provedbe projekta može trajati od jednoga dana do nekoliko mjeseci.
U početku je bolje provoditi manje pregledne i vremenski ne jako zahtjevne projekte da ne
doñe do umora i zasićenja kod učitelja i učenika ako se neka tema dugo istražuje.
Na satima koje učitelj planira za rad u projektnoj nastavi, učenici trebaju planirati i
pripremati projekt i ostvarivati pojedine etape. Dijelovi projekta koji zahtijevaju terenski rad,
kao npr. posjete nekim ustanovama, intervju…, trebaju se ostvarivati u slobodno vrijeme.
Bilo bi poželjno odrediti posebno vrijeme za ostvarenje projektne nastave.
Na samom početku školske godine učitelj bi tijekom planiranja nastave trebao
razmisliti o projektima koje želi provesti i vremenu potrebnom za njihovu realizaciju.

Uloga učitelja na projektu - učitelj je suradnik u radu na projektu. U razrednim

projektima može sudjelovati i više učitelja. Postaju posebno važne učiteljeve komunikacijske
sposobnosti (planiranja, odlučivanja, rješavanja sukoba).
Ako prvi put radimo projekt s učenicima, posebno je važno upoznati učenike s ovom
vrstom nastave. Učenicima treba objasniti koja će znanja i sposobnosti stjecati u projektnoj

52
nastavi i što ona znače u današnjem svijetu rada, kao i koji se ciljevi ostvaruju u odnosu na
postojeći nastavni plan i program. Učitelj treba učenike detaljnije upoznati i s metodama i
oblicima učenja koji se zahtijevaju u projektnoj nastavi.

Tema projekta - učenici biraju temu projekta. Važno je da je tema na kojoj se radi
važna i zanimljiva i učenicima i učitelju, odnosno da je odabrana prema interesima učenika.
Učitelj učenike treba motivirati za područja koja treba istražiti, ali nikako ne treba prisiljavati
na rad učenike ako nisu zainteresirani za neku temu.

Uloga učenika u radu na projektu - samostalna organiziranost i osobna

odgovornost su važne značajke gdje učenici samostalno trebaju odrediti cilj, načine, metode
učenja. Cijela skupina razmišlja i donosi odluke o načinima i vremenu ostvarenja projekta.
Donosi odluke i odreñuje tko će što raditi, s kim (s kojim drugim učenicima), kojim će se
služiti sredstvima, s kim će se dogovarati, odnosno sve potrebno da bi došli do ostvarenja
postavljenoga cilja. Donose odluke i o predstavljanju projekta.
Radom na jednoj temi (cijela grupa radi na jednoj temi, ali svatko sam na svome
zadatku), neophodno je ostvarivati interakciju, komunikaciju, koordinaciju u skupini, pratiti
kritike i nadzor.

Sudionici projekta
Na projektu mogu sudjelovati i roditelji, lokalna zajednica, različite ustanove i svi koji
su zainteresirani.

4.3.1. Koraci ostvarivanja projektnog rada

Projektna nastava ima sljedeće korake ili etape:

Etapa projekta Vrijeme trajanja etape
Pronalaženje teme
Formuliranje cilja 1 školski sat
Planiranje okvirno i detaljno
Provedba projekta 2 školska sata
Predstavljanje projekta 2 školska sata
Refleksija o projektu 1 školski sat

53
Vrijeme trajanja pojedine etape odreñuju učenici i učitelj ovisno o temi i trajanju projekta.
PRIJEDLOG ZA PLAN PROJEKTA
Tema projekta:
Osnovni cilj(evi): Što projektom želimo postići?
Razred: Šk. godina:
Tema radne grupe:
Članovi:
Glasnogovornik grupe:
Ciljevi naše grupe: Kako ih mislimo postići:
1. 1.
2. 2.
3. 3.
Dodatni ciljevi, ako ostane vremena:
1.
2.
Konačni proizvod našega rada:
Prezentacija: kako?
Koji član grupe je za što odgovoran? Posebni zadaci
Ime: Zadatci
1. 1.
2. 2.
3. 3.
4. 4.
5. 5.
6. 6.
Izgradnja radnih struktura:
Koji još nastavnici surañuju? Predmet Kako taj predmet može pridonijeti projektu?

54
4.3.2. Planiranje, priprema i izvedba projekta

Pronalaženje teme
Temu možemo odabrati iz nastavnog programa ili se odlučiti za slobodnu temu neke
aktualnosti.
U pronalaženju teme projekta: svaki učenik treba reći koje ideje ima za projekt bez
komentiranja drugih. Sve ideje zapisuju se na papir, kritički se propituje svaki prijedlog. Pri
tome možemo razred podijeliti na skupine. Svaka skupina može odrediti pet tema koje su
najzanimljivije rangirajući ih od 1 do 5 (najzanimljivija je 1). Sada ponovo u razredu možemo
zapisati na papir odabrane tema i utvrditi koja je najzanimljivija.

Formuliranje cilja
Važno je postaviti ciljeve projekta. Pri tome valja postaviti neka pitanja:
Što želimo postići? Na koji način ćemo ostvariti cilj?
Kako ćemo predstaviti rezultate?
Je li korisno u projekt uključiti i druge predmete? Koje? Zašto?
Tko nam može pomoći u ostvarenju ciljeva? Što nam može pomoći u daljnjem
radu (rad u muzeju, u arhivu, u šumi, na potoku, drugi izvori)?

Planiranje - prvo okvirno, a zatim i detaljno

Nakon odabira tema sudionici se dogovaraju oko podjele zadataka, načinu rješavanja
zadataka, načinu prezentacije. Ovo je vrijeme pripreme za rad na projektu. Ono je različito i
ovisi o temi te vremenu kojim raspolažemo.
Glavni je cilj timski rad.
Potrebno je formirati skupine s točnom podjelom radnih zadataka. Svaka skupina treba
razgovarati i ispuniti plan projekta. Sve što je važno treba zabilježiti i staviti u projektnu
mapu. Treba odrediti kada i kako će se diskutirati o prisutnim problemima, kako će ih grupa
rješavati.

Provedba projekta
Sudionici rade na projektnim zadacima: prikupljaju informacije, izlaze na teren,
istražuju na terenu, razgovaraju sa stručnjacima, gledaju filmove…
Nakon rada na projektnim zadacima sudionici se vraćaju u učionicu i pripremaju se za
prezentaciju rezultat projekta.

55
4.3.3. Prezentacija rezultata projekta

Različiti su oblici prezentacija rezultata. Učenici mogu izraditi letak, plakat, brošuru,
emisiju za radio, video zapis. U ovom dijelu nastave učitelj uočava i neke druge osobine
učenika kao što su marljivost, izdržljivost, organizacijske sposobnosti.

Predstavljanje projekta
Svi sudionici dobivaju priliku prezentirati svoje rezultate drugima. Učinke svakog
projekta treba predstaviti barem u školi. Značajniji projekti mogu se prezentirati i izvan škole.
Kada učenici predstave rezultate projekta, važno ih je pohvaliti i motivirati za daljnji,
novi rad. Ako odvajamo dovoljno vremena za prezentacije projekata, ujedno pokazujemo
učenicima kako uvažavamo ovaj način rada.
.
4.3.4. Znanstveni poster
ZAŠTO su poželjne posterne prezentacije ili izlaganje na posterima?
- štede vrijeme, mogućnost velikog broja izlaganja putem postera,
- iskoristivost prostora i prilagodljivost svakom prostoru,
- poster budi zanimanje i pažnju pa mu se možemo vraćati ponovo,
- omogućuje dulju koncentraciju na odabranu temu,
- pokreće raspravu s mogućnošću razmjene ideja i stavova.

KADA odabrati posternu prezentaciju?

- kod ograničenog vremena i velikog broja izlagača,
- kad istu temu želimo prezentirati nekoliko puta na različitim skupovima,
- kad želimo predstaviti timski rad, rezultate radionice, istraživanja i sl.,
- kad želimo svoj rad sačuvati i arhivirati.

KAKO izraditi poster ?

U izradi postera najčešće nas može ponijeti mašta i kreativnost, no poster ipak podliježe
odreñenim pravilima. To su opća pravila, odnosno poželjni postupci u izradi postera.
Posteri koje najčešće sami izrañujemo moraju privući ostale.

56
OPĆA PRAVILA za izradu postera obuhvaćaju:
• najčešća veličina papira: najmanje dimenzije su 100 x 80 cm, a najveće 120 x180 cm
• veličina slova: naslov 80 slovnih znakova (font 80), podnaslov 34 - 38 slovnih
znakova, tekst 18 – 24 slovna znaka
• cjeline: najviše 12 – 15 redaka teksta, količina teksta 500 – 1500 riječi
• font slova: Times New Roman, Bookman i Helvetica
• izbjegavati sjenčanje, podcrtavanje i miješanje različitih tipova slova
• za isticanje teksta dovoljno je koristiti veća ili podebljana slova
• poželjna je čitljivost na udaljenosti najmanje 1-2 metra
• u estetskom oblikovanju postera treba voditi računa o upotrebi boja, jer ako se koristi
na pravi način, boja može značajno doprinijeti atraktivnosti postera
• ograničite se na uporabu 2-3 boje, rabite kontrastne boje zbog čitljivosti, a tekst i
grafikone postavite na pozadinu u boji
• margine: bjeline i praznine su razmaci izmeñu dijelova i cjelina, daju mogućnost
vizualne pauze koja olakšava shvaćanje smisla i ideja
• dobra forma pretpostavlja dobru organizaciju sadržaja na posteru
• materijal mora biti izložen logičnim slijedom, ako je potrebno slijed cjelina se može
označiti brojkama ili strelicama
• najbolje je koristiti vertikalne stupce, jer čitanje ne zahtijeva fizičko pomicanje za
pregled postera
• dobar poster je razumljiv, a razumljivost se mjeri lakoćom tijeka ideja od jedne ka
drugoj, a ona je ovisna o načinu izlaganja
• prostorna organizacija je ono što će privući 95% publike, jer vrijeme utrošeno na
pronalaženje slijeda ideja je izgubljeno vrijeme za shvaćanje samog sadržaja
• istraživanja su pokazala da se najvažniji dojmovi o posteru stječu u prvih 11 sekundi
gledanja, a najprije se obično čita naslov i ime autora, pa ih zato treba i posebno
istaknuti
• uz poster je dobro naznačiti vrijeme kada će autor biti na raspolaganju za razgovor o
temi koju predstavlja
• time se pruža mogućnost širenja teme i potpunijih informacija zainteresiranima, te
kratkih objašnjenja autora
• takve se informacije mogu organizirati i kroz susret svih izlagača s publikom, kad
svaki od njih ima na raspolaganju nekoliko minuta za dopunska objašnjenja

57
 • uz poster je poželjno izraditi i popratne materijale, letke ili cjelovita tiskana izlaganja,
umnožiti sažetak ili materijale u kojima ćete izložiti bitne elemente vašeg istraživanja
• ukoliko ne prikazujete rezultate istraživanja, onda jasno iznesite svoju poruku i
nasmijte promatrače
• i konačno, ne smijete biti razočarani ako se posjetitelji ne zaustave na razgovor, jer
dobro napravljen poster daje dovoljan broj informacija i tema za razmišljanje

SADRŽAJ postera
 gotovo svaki je sadržaj pogodan za posternu prezentaciju
 količina i odabir podataka odreñuje se prema publici kojoj je namijenjen
 poster ne smije sadržavati cijeli referat, tema se predstavlja natuknicama, sa što manje
cijelih rečenica, s jasnim porukama
 na posteru se ne može iznijeti sve o temi i zato su glavne sastavnice postera: naslov,
sažetak, uvod, metode, rezultati, zaključci i literatura
 naslov treba biti privlačan, jednostavan, čitljiv s 3-4 metra
 autori: obvezna su sva imena i prezimena autora i adrese ustanova iz koje dolaze
 u sažetku iznijeti što se istraživalo i kako, izdvojiti i iznijeti rezultate
 u uvodu naglasiti pitanja koja su postavljena u istraživanju
 naznačiti osnovne istraživačke metode i postupke
 u iznošenju rezultata koristiti grafičke prikaze (tablice, grafikone, slike), i uz njih
obavezne legende radi lakšeg snalaženja
 zaključci moraju biti kratki i jasni, te istaknuto ono do čega ste došli, zašto je to važno,
te usporedba s postojećim rezultatima i teorijom, kao i smjerovi daljnjih istraživanja
 na kraju navedite izvore koje ste koristili tijekom istraživanja i rada

Da biste načinili kvalitetan poster trebate: odgovoriti na stručni izazov koji vam nudi
zadana tema, slijediti trag vlastite ideje, upotrijebiti svu invenciju koja vas povezuje s
temom i hrabro pristupiti razvoju i uobličavanju tih ideja.
Dobar poster će vam pomoći započeti razgovor i izlaganje. A dobar poster je onaj koji ima
jasnu poruku, koji je vizualno privlačan i koji se lako čita s 2 metra udaljenosti. Dakle, poster
nije samo „kupusara“ velikog formata na kojoj ste radili danima nego izvor informacija,
začetnik razgovora i oglas vašeg rada. Zato ga napravite dobro i pošteno.

To je ozbiljan
posao ...
58
4.3.4.1. Detaljnije o posteru
Zašto je poster ponekad bolji nego izlaganje?
Posterom je moguće ostvariti osobniji kontakt s osobama koje su zainteresirane za istraživanje
i mogu ga vidjeti osobe koje možda nisu u odreñenom polju istraživanja. Poster je učinkovitiji
nego izlaganje jer on može biti razgledavan i dok autor postera nije prisutan. Ako je autor
slabiji u prezentiranju putem usmenog izlaganja, predstavljanje posterom je poželjniji način
prezentiranja rada.
Osim toga, nakon što je poster izlagan na znanstvenom skupu, može ga se objesiti u sobu i
impresionirati prijatelje, ili ga se može objesiti u hodnik tako da ga svi mogu vidjeti.

Oblikovanje postera
Znanstveni poster je dokument koji prikazuje provedeno istraživanje ili ispitivanje na
znanstvenim skupovima. Sastoji se od naslova, uvoda, pregleda metodike rada, rezultata,
rasprave, popisa literature te zahvale drugima za pomo u izradi istraživanja ili ispitivanja. Ako
je opseg sadržaja minimalan, osoba bi trebala moći pročitati poster u vremenu od maksimalno
8-10 minuta.

Motivacijski savjet
Trik za stvaranje dobrog postera je izrada približne skice postera. Taj postupak je posebno
dobar kada je potrebno odlučiti da li treba izbaciti/dodati tekst, promijeniti veličinu slika,
fonta i sl. Približnu skicu postera trebalo bi napraviti najmanje mjesec dana prije roka. Skicu
bi trebalo dati na pregled skupini od 5 do 6 osoba (prijatelja, stranaca, kolega, itd.) da
pregledaju poster dok autor nije prisutan. Osobe neka ostavljaju svoje primjedbe i sugestije na
post-it papiri ima. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na broj riječi, stil, tijek ideja, jasnoću
slika, veličinu fonta, pravopis, itd. Moguće je tiskati inačicu postera na A4 formatu papira
kako bi se dobio osjećaj izgleda, ali takvu umanjenu inačicu je vrlo teško kritizirati.

Koje odjeljke uključiti u poster i što napisati u njima?

Naslov. On bi trebao kratko i jasno prikazati temu, pristup i sustav istraživanja ili ispitivanja.
Trebao bi biti privlačan i zanimljiv gledateljima. [maksimalna duljina: 1-2 retka]

Uvod. U ovom dijelu je potrebno gledatelje zainteresirati za predmet istraživanja ili

ispitivanja koristeći minimum pozadinskih obavijesti i definicija (takve stvari zamaraju
gledatelja). Predmet istraživanja potrebno je postaviti u kontekst dosadašnjih spoznaja

59
objavljenih u postojećoj literaturi. Potrebno je opisati i opravdati opći eksperimentalni pristup
te objasniti zašto je ta tema odabrana za istraživanje. U ovom dijelu poželjno je koristiti
fotografiju koja može gledatelja usmjeriti na predmet i cilj istraživanja ili ispitivanja.
[maksimalna duljina: približno 200 riječi]
Materijali i metode. Ukratko opisati opremu i metode korištene u eksperimentalnim
istraživanjima. Preporuča se korištenje slika i tablica za prikaz eksperimentalnog dijela. Za
opis eksperimentalnog postupka preporu a se korištenje grafikona (dijagrami toka). Koristiti
fotografije ili crteže, spomenuti statističku analizu ako je korištena itd. [maksimalna duljina:
približno 200 riječi]

Rezultati. Napisati da li je eksperiment uspio ili ne. Ukratko prikazati kvalitativne i opisne
rezultate. Prikazati analizu podataka koja se posebno odnosi na pretpostavku. Pozvati se na
popratne slike, dijagrame, grafikone i tablice (u njima paziti na veličinu i privlačnost legendi
koje ih opisuju). [maksimalna duljina: približno 200 riječi]

Zaključak. Podsjetiti gledatelja na pretpostavku i rezultat, te utvrditi da li je pretpostavka

potvrñena. Raspraviti zašto je rezultat uvjerljiv i zanimljiv (pokušati uvjeriti gledatelja u to).
Istaknuti važnost istraživanja u odnosu na druge objavljene radove i daljnji smjer istraživanja.
[maksimalna duljina: približno 300 riječi]

Literaturni navodi. Slijediti standardni format ako je naveden ili koristiti onaj u radu. Pokušati
izbjegavati navode s interneta (iznimno ako nema rada). [maksimalna duljina: približno 10
navoda]

Priznanja i zahvale. Zahvaliti osobama i ustanovama na sudjelovanju i pomoći pri istraživanju

ili projektu (oprema, donacije, savjeti, laboratorijska pomoć, itd.). [maksimalna duljina:
približno 40 riječi]

Daljnje informacije. Ovdje se može navesti adresa elektroničke pošte, adresa web stranica,
adresu web stranice gdje je moguće skinuti PDF verziju postera i sl. (urediti adrese web
stranica tako da nisu plave boje i da nisu podcrtane). [maksimalna duljina: približno 20 riječi]

60
4.3.4.2. Izbjegavanje uobičajenih grešaka
Pogreška broj jedan je napraviti predug (preopširan) poster. Posteri s velikim brojem riječi su
zapravo cjeloviti radovi nalijepljeni na postere i privlače jedino osobe koje iz nekog razloga
vole radove nalijepljene na postere. Potrebno je pokušati broj riječi u posteru smanjiti (na oko
1000 riječi) kako bi se povečala mogućnost da gledatelji zaista i pročitaju sadržaj postera. To
može biti teško ako se pokušava navesti sve što je bilo napravljeno u istraživanju ili
ispitivanju. Posteri sa previše riječi mogu navesti gledatelja da samo pogleda slike ili što je
vjerojatnije potpuno izbjegne poster. Ako osoba iz nekog razloga smatra da je sve u radu jako
važno, neka pita prijatelje ili kolege za savjet koje slike, tablice, grafikone, crteže, tekst i sl.
izostaviti.
Oblikovati naslov malim slovima (engl. Sentence case). Ne koristiti velika početna slova
riječi (engl. Title Case) ili sva velika slova (engl. ALL CAPS) za naslov jer je jedan od
razloga da je ljudskom mozgu za rečenice oblikovane načtaj na in potrebno nekoliko
milisekundi duže za interpretaciju. Istina je da je većina naslova postera i naslova radova u
asopisima oblikovano na taj način te tako mnogi podržavaju taj način oblikovanja naslova.
Vidljivo napisati tko su autori postera. Napisati imena i prezimena svih autora i podatke o
njihovom trenutnom zaposlenju.
Koristiti font bez ukrasa (engl. sans serif) (npr. Arial) za naslove i nazive odlomaka te font s
ukrasima (engl. serif) (npr. Times New Roman) za tekst. Font s ukrasima (engl. serif) je lakše
čitati kod manjih veličina fonta. Ne koristiti fontove koji su teški za čitanje (kao što je npr. ovo

ili kao što je npr. ÉäÉ |li kao što je npr. ovo).

Ne koristiti preveliku raznolikost veličine i vrste fontova u posteru, odnosno ne koristiti

različitu veličinu i vrstu fontova za svaki odlomak, naslov, graf, tablicu i sl.
Organizirati poster u stupce i sadržaj posložiti tako da se praćenje odvija vertikalno od vrha
prema dnu, s lijeva na desno. Prednost je takvog pristupa da više gledatelja istovremeno može
čitati poster. Označiti dijelove brojkama (npr. 1, 2, 3, …) kako bi slijed čitanja bio svima
jasan. Ne točkati (engl. bullet) ili na drugi na in označavati naslove odlomaka. Dovoljno je
koristi već u veli inu fonta u kombinaciji s podebljanim (engl. bold) fontom.
Izbjegavati blokove teksta s više od 10 rečenica.
Koristiti listu rečenica, a ne blokove teksta.
Koristiti ukošeni (engl. italic) font umjesto podcrtanog (engl. underline) fonta.
Pri korištenju kratica i brojeva (npr. ATP, 666) unutar tijela teksta, umanjiti veličinu fonta za

61
nekoliko točaka kako njihova veličina ne bi prevladala nad tekstom napisanim malim
slovima. Postaviti dovoljno velik razmak izmeñu redaka teksta, u slučaju da se koriste
potencije ili indeksi.
Ispraviti bilo koju pogrešku u razmaku unutar i izmeñu riječi, pogotovo ispred i iza teksta
napisanog ukošeno (engl. italic). Iskoristiti Search/Replace mogućnost i zamijeniti sve
dvostruke ili višestruke razmake izmeñu riječi sa jednostrukim proredom.
Naslovi iznad grafova nisu prikladni za radove, ali su prikladni za postere. Kratki,
informativni naslovi iznad grafova pomažu u voñenju gledatelja kroz poster. Preporuča se
dodati malene ilustracije na grafove. Vizualni dodatak pomaže u privlačnosti i informativnosti
za gledatelja mnogo više nego sam tekst. Isto je moguće primijeniti i za tablice.
Oznaka vertikalne osi napisana horizontalno je čitljivija i treba je koristiti gdje god je to
moguće (odnosno gdje dopušta prostor oko grafa).
Svi grafovi bi trebali imati oznake osi napisane s malim slovima (engl. Sentence case), a ne
velikim početnim slovima riječi (engl. Title Case) ili velikim slovima (engl. ALL CAPS).
Na grafove ne stavljati pozadine u boji i mrežu.
Ne prikazivati dvodimenzionalne podatke u trodimenzionalnim grafovima. Trodimenzionalni
grafovi izgledaju privlačno, ali razlika u visinama npr. stupaca postaje nejasna.
Potrebno je osigurati da se detalji na grafovima i fotografijama jasno mogu razaznati s
udaljenosti od 2 metra (oznake osi, brojevi na osima, legende i sl.). Općenito paziti na
veličinu i čitljivost teksta na cijelom posteru kako bi sve bilo čitljivo s udaljenosti od 2 do 3
m.
Ne koristiti slike "skinute" s interneta. Većina slika na internetu je razlučivosti 72 ppi ili 96
ppi (engl. pixels per inch) i ispisane na papiru takve slike ne izgledaju dobro (pogotovo ako se
povećavaju). Kako bi se osigurala visoka kvaliteta slika preporučuje se korištenje digitalnog
fotoaparata ili skenera.
Ako se lijepe slike ili fotografije veće razlučivosti (npr. 1200 dpi) na poster potrebno je
napraviti fotografije bez sjaja (mat) kako bi se minimizirao odsjaj (neki od gledatelja će
stajati sa strane postera i vidjet će odsjaj od tih slika i fotografija).
Ako je tema povezana s osjetom mirisa, moguće je napraviti dio koji je "ostruži i pomiriši".
Ako je tema povezana s uzorkom (teksturom), moguće je nalijepiti sam uzorak na poster
(bolje nego stavljati fotografiju).

62
4.3.4.3. Predstavljanje postera
• Odjeća bi trebala odgovarati (biti u skladu) s bojama na posteru. Provedena istraživanja
pokazuju da će poster biti izbjegavan ako se boje ne slažu.
• Ne nositi šešir.
• Nositi akreditaciju (natpis s imenom).
• Ne žvakati žvakaću i sl.
• Ne držati ruke u džepu.
• Dok se objašnjava sadržaj postera, govoriti i gledati u gledatelja.
• Pokazati dijelove postera koji se trenutno predstavljaju, kada god je to moguće, kako bi
gledatelj bio svjestan gdje se nalazi na posteru.
• Pažljivo voditi gledatelja kroz slike, dijagrame i grafikone. Izbjegavati nejasnoće kao npr.
"ova slika prikazuje glavni rezultat."
• Imati crnu olovku i sredstvo za korekciju ukoliko gledatelj otkrije pravopisnu ili neku
drugu pogrešku.
• Ako više gledatelja počinje dolaziti prema posteru, prvo završiti objašnjavanje postera za
gledatelje koji su došli prije.
• Donijeti omotnicu s posjetnicama i staviti ju pokraj postera (ili na poster, ako postoji
prikladno mjesto). Zalijepiti jednu posjetnicu na omotnicu kako bi gledatelj znao sadržaj
iste i napisati "molim uzeti jednu".
• Ukoliko se mora napustiti mjesto uz poster, pričvrstiti bilješku gdje će biti napisano
vrijeme povratka ili gdje se može pronaći osoba odgovorna za poster.
• Imati uz sebe pretiske (kopije) rada i smanjene inačice postera u boji.
• Zahvaliti gledateljima na posjeti.

63
(Preuzeto i prilagoñeno s internet stranice:
http://racunala.ttf.hr/files/Savjeti_za_oblikovanje_znanstvenog_postera.pdf)

Zadatak
PRIMJERI 4 POSTERA!
Prikazane postere* promotrite, analizirajte i ocijenite. Istaknite dobra i loša rješenja na
svakom posteru.

*Posteri studenata, učenički posteri i posteri sa znanstvenih i stručnih skupova

64
4.3.5. Kritička refleksija i evaluacija istraživanja
(vrednovanje rada na projektu, vrednovanje istraživačkog rada)

Glasnogovornik skupine izlaže rad svoje skupine. Opisuje tijek postavljanja, ciljeva,
planiranja i same izvedbe projekta. Navodi poteškoće s kojima su se susreli tijekom rada na
projektu. Sudionici ostalih skupina komentiraju plakat te postavljaju razna pitanja vezana uz
temu.
Nakon što sve skupine izlože svoje plakate, komentira se rad na projektu i iznose
ideje i prijedlozi kako bi u budućnosti poboljšali rad na projektu, propuste koje su učinili,
teškoće na koje su naišli i kako ih otkloniti.
Na kraju rada na projektu, u etapi refleksije odgovaraju na niz pitanja usmjerenih na
samoprocjenu rada na projektu.
Refleksija koja je obvezna na kraju istraživačke nastave - dio je nastave u kojoj
učenici detaljno analiziraju svoj rad ukazujući na dobre i loše trenutke u njemu. Učenici uče iz
počinjenih grešaka i osobnog uspjeha.

Refleksija o projektu - Nakon prezentacije rezultata projekta slijedi kritička refleksija

o cjelokupnom procesu tijekom provedbe projekta. U ovoj etapi valja razmisliti što je bilo
dobro, a što loše i jesu li se mogle izbjeći neke pogrješke. Još jednom valja odgovoriti na
pitanja što je ometalo ili unapreñivalo projektni rad? Kako je funkcionirao timski rad, je li
bilo napetosti, što je bilo posebno zabavno, što je tko naučio? Sada se možemo poslužiti i
projektnim mapama koja će nam omogućiti detaljniju analizu projekta.

65
4.3.5.1. Samoprocjena rada na projektu

Sudjelovanjem u projektu želio/željela sam:

upoznati druge metode rada da - ne
upoznati nove metode komunikacije da - ne
uzajamna razmjena iskustva da - ne
suradnja s kolegama/kolegicama da - ne
sudjelovati u zanimljivom projektu da - ne
učiti procese projektnog rada da - ne
drukčija suradnja s učenicima da - ne
učiti timski raditi da - ne
ostvarivati poticajnu komunikacijsku atmosferu da - ne

U skupini sam se osjećao/osjećala: loše - dobro - izvrsno

Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom u radu skupine da - ne

Projekt je ostvario moja očekivanja da - ne

Mogu i dalje raditi na toj temi da - ne

Na kojoj temi bih mogao/la raditi u budućnosti?

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

66
4.3.5.2. Primjer ostvarivanja projektne nastave studenata

4.3.5.2.1. Naziv projekta: EKOLOGIJA I SVAKODNEVNICA

Potaknuti temom Festivala znanosti Ekologija, studenti su pokazali interes za rad na projektu
istoimene teme.
Pojedine skupine studenata iznijele su niz ideja i tema koje se uklapaju u projekt. Kritičkim
propitivanjem odlučili su se za teme na kojima će raditi.

Okvirni plan
Obrazovni cilj: saznati koliko je ekologija prisutna u našem svakodnevnom okružju.

Konačni cilj: prikaz rezultata plakatima na fakultetu.

Predmeti u kojima se ostvaruje projekt: hrvatski, ekonomija, informatika, pedagogija,

medijska kultura
Socijalni oblici nastave: individualni, skupni i čelni.
Tijek rada:
Bilo je sedam skupina, a odabrale su slijedeće:
Teme projekta:
Ekologija u kupovini
1. Ekologija u kupovini
2. Ekologija u dnevnim novinama i časopisima
3. Ekologija u TV emisijama
4. Ekologija u informatici
5. Ekologija u javnim ustanovama
6. Ekologija i školstvo
7. Ekologija i životne navike

67
Svaka skupina odredila je ciljeve koje želi postići radom na projektu.

1. skupina Ekologija u kupovini

Istražiti koliko je u trgovinama prisutno proizvoda s eko oznakom.
Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

2. skupina Ekologija u dnevnim novinama i časopisima

Istražiti koliko je u novinama i časopisima prisutno tema o ekologiji.
Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

3. skupina Ekologija u TV emisijama

Istražiti koliko je emisija o ekologiji prisutno u TV i radio emisijama.
Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

4. skupina Ekologija u informatici

Istražiti koliko je pojmova i naslova o ekologiji prisutno na internetu.
Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

5. skupina Ekologija u javnim ustanovama

Istražiti koliko u javnim ustanovama vode brigu o zaštiti okoliša i kako provode propisane
zakonske mjere.
Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

6. skupina Ekologija i školstvo

Istražiti koliko nastavni programi sadrže tema o ekologiji.
Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

7. skupina Ekologija i životne navike

Istražiti koliko stanovnici znaju o ekologiji.
Kako ćemo ostvariti cilj i predstaviti rezultate?

68
Planiranje
Svaka skupina meñusobnim je dogovorom ispunila plan projekta.
Navedene su samo osnovne zadaće koje su postavili.

Zadatci:

1. skupina
Obići prodavaonice u gradu. Zapisati nazive prodavaonica i nazive proizvoda koji se u njima
nude. Razvrstati zapisano na proizvode eko podrijetla i neeko podrijetla. Napraviti izlog s
proizvodima eko podrijetla i izlog sa proizvodima neeko podrijetla.

2. skupina
Pribaviti dnevni tisak, tjedni tisak, časopise različitog sadržaja. Popisati nazive novina i
časopisa. Popisati naslove koji sadrže riječi koje se odnose na ekologiju. Kojoj su populaciji
namijenjeni časopisi u kojima prevladavaju ekološki sadržaji. Napisati i uputiti eko pismo
(primjer eko pisma vidjeti u udžbeniku BIO 5/6…).

3. skupina
Pogledati dvije TV emisije. Zapisati riječi koje se odnose na zaštitu okoliša i ekologiju.
Usporedit u kojoj emisiji ima više pojmova koji se odnose na zaštitu okoliša i ekologiju.
Osmisliti i napisati tekst za radio emisiju na temelju pogledanog filma (voditi računa da se u
odreñenom i datom vremenu može izložiti sve najbitnije).

4. skupina
Pretražiti nekoliko (10) hrvatskih stranica na internetu. Popisati nazive stranica. Popisati sve
ključne riječi koje se javljaju na njima (ključne riječi: ekologija, ekologija u industriji, zaštita
okoliša, ekologija u nastavi, ekologija u časopisima, eko proizvodi…). Procijeniti
zastupljenost ekoloških sadržaja i usporediti tu zastupljenost s ostalim biološkim sadržajima.
Prema priloženim znanstvenim radovima (separatima), nakon što ih pročitate i proučite,
napisati 5 do 7 ključnih riječi. Ispisati ključne riječi po kojima biste pretraživali neku
odabranu nastavnu temu (temu uzeti iz udžbenika šestog razreda).

69
5. skupina
Obići zdravstvenu ustanovu, državnu ustanovu (Ured za graditeljstvo, prostorno ureñenje i
zaštitu okoliša, Hrvatske šume) i restoran. Napraviti intervju s uposlenicima. Popisati nazive
ustanova, nazive radnih mjesta, nazive odjela. Pitanja za intervju neka budu tipa: Vodi li Vaša
ustanova brigu o zaštiti okoliša? Na koji način vodi tu brigu? Gdje odlažete otpad? Znate li
za zakone koji propisuju odlaganje otpada? Na koji način provodite odreñeni zakon vezan uz
zaštitu okoliša i ekologiju? Jeste li na radnom mjestu izloženi bilo kojem obliku opasnosti?
Znate li da ste zakonom zaštićeni?

6. skupina
Pregledati Nastavni plan i program za osnovnu školu i za srednju (gimnazije). Pregledati
udžbenike te popisati nazive izdavača. Napisati broj pregledanih udžbenika. Popisati naslove
nastavnih jedinica koje imaju vezu s ekologijom. Usporediti ekološke sadržaje u pojedinim
udžbenicima i usporedit ekološke sadržaje meñu udžbenicima starog i novog izdanja.
Napraviti prijedlog dopune programa ekološkim sadržajima.

7. skupina
Izaći na ulicu i napraviti intervju s grañanima (oko 30 ispitanika).
Primjer pitanja za grañane:
Što je ekologija? Poznaju li neke eko-proizvode? Kakvu vodu pijete? Znate li što je kompost
(čemu služi, od čega se dobiva, kakav je postupak dobivanja…)? Što je recikliranje? Bio
hrana (što je, koliko se susreću s njom, gdje se susreću)?, Kako promet utječe na zdravlje
čovjeka a posebno na respiratorni sustav?…

Skupine su boravile na «terenu» dva sata kako bi pribavile materijale. Po povratku u

učionicu, svaka skupina je objedinila materijal koji je prikupila, razvrstala ga i na plakatu
prikazala rezultate.

70
4.3.5.3. Primjeri projekata s temama i zadatcima

Tema projekta za 3. razred osnovne škole

4.3.5.3.1. Projekt: Pravilna prehrana

Zadatci: Moj jelovnik

Ispišite na papir što se sve danas pojeli, popili.
Zapisujte u tablicu što jedete i pijete tijekom tjedna.
Nañite neke zanimljivosti o hrani koju ste pojeli i popili.
Iz časopisa prepišite jedan recept pa izračunajte koliko ste kalorija namirnice koje ste
„skuhali“.

Zadatci: Istražujemo hranu

Ispitajte sastav namirnica (hrane) na masti i na šećere.
Izračunajte koliko ste tijekom dana pojeli „skrivenih“ masti i šećera. Dajte prijedlog kako
smanjiti unos masti i šećera.
Napravite anketu „Što jede moj razred?“ ili „Koliko šećera i masti pojede moj razred?“
Istražite ima li netko od ukućana ili obitelji povišene masnoće u krvi ili šećer.

Zadatci: I očima jedemo

Različite namirnice (hranu) kušajte svezanih očiju.
Nacrtajte hranu na tanjuru da je privlačna pogledu.
Dajte prijedlog lijepog ponašanja za stolom. Pokažite ga.
Napišite pravila ponašanja kada ste u kupovini sa starijima.

Zadatci: Kila više ili manje

Intervjuirajte kolege u razredu i školi žele li izgledom ličiti na neku poznatu osobu. Zašto?
Poznajtete li neku osobu koja je predebela ili premršava? Izmjenite iskustva s njom.
Proučite pomoću tablica koliko kalorija trabate dnevno unijeti u tijelo.
Napišite savjete koji će koristiti da se svatko osjeća zdrav, veseo i sretan bez obzira kako
izgledao.
Nacrtajte svog najboljeg prijatelja i opšite ga kako on vama izgleda.

71
Zadatci: Reklame u prehrani
Ispitajte anketom u razredu i školi koje reklame za hranu najviše vole gledati, kupuju li hranu
koja se reklamira?
Napravite svoju reklamu za zdravu hranu. Ono što najviše volite jesti reklamirajte.
Istražite koju hranu učenici u razredu najmanje vole jesti.
Napravite reklamu za hranu koju učenici u razredu najmanje vole jesti. Tu hranu morate
dobro reklamirati i dobro je prodati.

72
Tema projekta za 3. razred
Projekt: Taj divan bicikl
Zadaci
1. Bicikl u povijesti

 Pronañi literaturu o povijesti bicikla.

 Usporedi prve bicikle i bicikle danas po izgledu i funkcionalnosti.
(pronañi slike, video zapise i sl. prvih bicikala)

2. Kakvi sve bicikli postoje?

 Pronañi literaturu u kojoj ćeš saznati kakvi sve bicikli postoje.
 Opiši svaki taj bicikl i nacrtaj ga ili potraži fotografije, video zapise i slično o
tim biciklima.
 Razgovaraj s ostalim učenicima u razredu o tome koje je vrste njihov bicikl.

3. Korisnost bicikla
 Razgovaraj s prijateljima koliko često oni voze bicikl i kako se osjećaju
nakon vožnje.
 Istraži za što je bicikl još koristan osim za naše tijelo.
 Pitaj stručnjaka koliko i kako vožnja bicikla utječe na naše tijelo.

4. Bicikl u prometu
 Što sve moraš znati prije nego što iziñeš na ulicu biciklom?
 Što se sve može dogoditi ako ne poštuješ prometna pravila?
 Saznaj jesi li obavezan nositi zaštitnu kacigu prilikom vožnje bicikla.
5. Bicikl u sportu
Sastavite anketu i provedite ju u vašoj školi u svim razredima na temu koliko
su učenici upoznati s prometnim pravilima i koliko ih se pridržavaju.

5. Bicikl u sportu
 Raspitaj se kakvi sve biciklistički sportovi postoje i možeš li se kojim od njih
baviti u svom kraju.
 Istraži postoji li razlika u izgledu i funkcionalnosti izmeñu sportskih i ostalih
vrsta bicikala.
 Istraži
6. Moj koliko
biciklje u Hrvatskoj zastupljen i popularan neki od biciklističkih
sportova.
 Jesi li čuo za nekog Hrvata da se proslavio u nekom od biciklističkih sportova?

6. Moj bicikl
 Imaš li ti bicikl i kojoj vrsti pripada?
 Po čemu se tvoj bicikl razlikuje od drugih?
 Koliko često voziš svoj bicikl?
 Kako održavaš svoj bicikl?
 Napiši sastav na temu “Moj bicikl iz mašte”
 Udruži se s prijateljima iz razreda i napravite Dan bicikla u vašoj školi,
osmislite sadržaje (radionice i natjecanja) 73
Tema projekta u 4. razredu
Projekt:Vremenska prognoza
Zadatci: Budi meteorolog!

Odredite temperaturu pomoću termometra! Unesite rezultate u tablicu.

Izmjerite temperaturu zraka u učionici: na podu, u klupi.
Izmjerite temperaturu zraka u učionici, dvorani, hodniku pred školom.
Izmjerite temperaturu zraka na suncu i u hladu. Koja od njih je veća?

Napravite vjetrokaz i bilježite smjer vjetra tijekom jednog tjedna.

Upišite sve podatke tijekom tjedna.

Koliko je sunčanih dana bilo tijekom tjedna, a oblačnih?

Zadatci: Prognoza vremena

Opiši koja je osnovna zadaća meteorologa.
Pratite nekoliko dana vremensku prognozu na TV –u.
Što sve saznajemo kada gledamo i slušamo kako meteorolog govori o vremenu u vremenskoj
prognozi?
Istražite kome sve koristi poznavanje vremena nekoliko dana unaprijed.
Raspitajte se zašto je kapetanu broda važno znati kakvo će biti vrijeme za njegove plovidbe.
Raspitajte se i objasnite zašto je službi za čišćenje snijega i održavanje prometnica važno hoće
li padati snijeg i kolika će biti temperatura zraka.
Napišite jednu vremensku prognozu kao da ste meteorolog.

Zadatci: Prognoza vremena bez meteorologa!

Promatrajte životinje i njihove radnje i kretanja. Napišite prognozu vremena na osnovu
promatranja promjena u prirodi. Bilježite ih i usporedite s vremenskom prognozom
meteorologa. Koliko se razlikuju?

Vrijeme će biti lijepo ako: Vrijeme će biti loše ako:

Nakon zalaska sunca ima puno rose. Dabrovi i vjeverice su neobično djelatni.

74
Zvijezde sjaje svjetlo i nepokretno.
Pauci pletu mreže dugih niti.
Ptice pjevaju rano ujutro.
Mačke i psi spavaju nepomično.
Jutarnja magla se brzo razilazi.
Ptice slijeću na električne vodove.
Pčele ostaju u košnicama.
Krave pasu u sredini polja.
Mačke se dugo i pomno ližu i ureñuju.
Miris trave i drveća postaje jači.
75
Tema projekta za 4. razred
Projekt: Zaštita zraka, vode i tla
Zadatci: Put jedne kapljice
U tablicu upišite koliko ste danas i za što se upotrijebili vodu. A vaši ukućani?
Istražite! Uzmite uzorke vode iz bare, vodovoda, potoka, bunara i kišnicu u prozirne bočice i
uočite boju i miris. Promatraj ima li u vodi koju si ugrabio živih bića? Kojih? Što rade?
Saznajte tko sve onečišćuje vodu? Kako se onečišćena voda pročišćava.
Potražite u časopisima i na internetu članke o „katastrofama“ koje su onečistile vodu i
ugrozile živi svijet u njoj.
Dajte prijedloge kako da se voda manje onečisti i štedi.
Nacrtajte put jedne kapljice vode od vaše kuće do rijeke.

Zadatci: Što udišemo?

Raspitajte se tko u vašem mjestu sve onečišćuje zrak. Kako?
Izbrojite koliko automobila proñe kroz vašu ulicu u jednom satu.
Saznajte kako se učenici u razredu osjećaju nakon dva sata u učionici u kojoj nisu otvoreni
prozori.
Napišite prijedlog za manje onečišćenje zraka u vašoj učionici, ali i naselju.
Raspitajte se u kojim krajevima Hrvatske je zrak najviše onečišćen i najčistiji. Zašto?
Istražite kako biljke (šume) utječu da je zrak čistiji.
Je li zrak čistiji u šumi ili uz prometnice? Zašto?
Ispitajte kako onečišćeni zrak djeluje na biljke i životinje.

Zadatci: Tlo
Ispitajte što sve sadrži i kakvog je sastava šumsko tlo.
Skupite različite vrste tla i napravite zbirku. Uzmite tlo s livade, iz šume, vrta, oranice.
Kako se čovjek koristi tlom?
Saznajte koja je važnost gujavica za tlo.
Istražite što se dogodi biljkama i životinjama koje žive na ili u onečišćenom tlu. Što se
dogodilo čovjeku?
Raspitajte se kako se sve tlo onečišćuje. Tko ga u vašem mjestu najviše onečišćuje?
Napravite svoje malo kompostište. Objasnite zašto je važno kompostirati otpad.
Napišite mjere zaštite tla od onečišćenja.

76
Primjer studentskih projekata prikazanih ppt (Powe Point) prezentacijom:
Zeleni svijet
Sat mi opet kasni

Zadatci: 4 sata
Napravite istraživački izvanučionički projekt na jednu temu.
Napravite prijedlog projekta za jednu temu u svakom razredu.

77
5. LITERATURA

Bognar, L., Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Bogut, I., ðumlija, S., Lukačević, K., Marceljak Ilić, M. (2008). Metodički priručnik
Biologija 1 za gimnazije. Zagreb: Alfa
Borić, E., Peko, A. (1998). Poticanje i praćenje djelatnog odnosa u okolišu. U: Vrjednovanje
obrazovanja: Zbornik radova s meñunarodnoga znanstvenoga skupa. Osijek: Pedagoški
fakultet.
Borić, E., Peko, A., Novoselić, D. (2001). Iskustveno učenje u nastavi biologije, str. 405-
412.,U: M. Kramar i M. Duh (ed), Knjiga referatov z mednarodnega znanstvenoga posveta
"Didaktički in metodički vidiki prenove in razvoja izobraževanja". Maribor: Pedagoška
fakulteta Maribor
Borić, E., Peko, A., Vujnović, M. (2002). Učiti o prirodi iz prirode. U: Prema kvalitetnoj
školi. Split: HPKZ – ogranak Split
Cota Bekavac, M. (2002). Istraživanja suradničkog učenja. Napredak, 142 (1) 32-40
Cota Bekavac, M., Grozdanović, V., Kletzien, S. B. (2003). Suradničko i iskustveno
učenje.Zagreb: Forum za slobodu odgoja
De Zan, I. (1994). Istraživačka nastava biologije. Zagreb: Školske novine
De Zan, I. (2001). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga
Glasser, W. (1999). Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa
Green, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetne škole. Zagreb: Alinea
Haussner, S., Peko, A. (1999). Poticanje autonomije učenika kroz rad na projektima. U:
Didaktični in metodični vidiki nadaljnjega razvoja izobraževanja. Maribor: Univerza u
Mariboru, Pedagoška fakulteta, (str.145-152)
Johnson, D., Johnson, R. (1989). Cooperation and competition. Edina, MN: Interaction
Johnson, D., Johnson, R., Stanne, B. M. (2000). Metode suradničkog učenja, meta-analiza.
Zagreb: Forum za slobodu odgoja
Klippert, H. (2001). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa
Kranjčev, B. (1985). Uvoñenje učenika u istraživački rad. Zagreb: Školska knjiga
Lelas, Z. (1977). Mladi cvjećari, prirodnjaci i biolozi. Priručnik za nastavnike osnovnih
škola. Zagreb: Školske novine
Maleš, D. (1996). Rad na projektu – važan oblik školskog rada. Napredak, 137 (1) 79-83

78
Meredith, K. S., Steele, J. L., Temple, C. (1998a). Cooperativelearning, Reading and
Writing for Critical Thinking Project –RWCT. University of Northern Iowa&International
Reading Associations
Meredith, K. S., Steele, J. L. i Temple, C. (1998b). Suradničko učenje. Zagreb: Otvoreno
društvo Hrvatska
Peko, A., Borić, E. (2001). Projektna metoda u nastavi. U: Didaktični in metodični vidiki
prenove in razvoja izobraževanja. Maribor: Univerza u Mariboru, Pedagoška fakulteta,
(str.79-87)
Peko, A. (2002). Školski (ne) uspjeh. U: Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha. Zagreb:
Pedagoški književni zbor, (str. 39-48)
Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007.). Projektno učenje. Osijek:Filozofski fakultet i
Učiteljski fakultet
Peko, A., Pintarić, A. (1999.). Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Osijek: Pedagoški
fakultet
Peko, A., Sablić, M. (2004). Projektna nastava. Život i škola: 11(1) 15-25
Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa
Stričević, I. (2003). Prezentacija na posterima. Napredak, vol.144, br.2
Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa
Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V, Rijavac, M., Miljković, D. (2003). Psihologija
obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN΄
http://www.swarthmore.edu/NatSci/cpurrin1/posteradvice.htm, svibanj 2006.
UNESCO (2005). UN Decade of Education for Sustainable Development. Resolution of the
65th General Meeting of the German Commission for UNESCO, Bonn, 7th July 2005.
http://www.unesco.de/reshv65-2.html?&L=1
http://racunala.ttf.hr/files/Savjeti_za_oblikovanje_znanstvenog_postera.pdf, listopad 2008.
www.Project-approach.com/examples/pets/pet-project.htm, 13.12.2006.
www.Project-approach.com/examples/previous/school.htm, 1.3.2006.
www.Project-approach.com/examples/previous/FOOD.HTM, 1.3.2006.
www.Project-approach.com/examples/previous/water.htm, 4.3.2006.

79