P. 1
NajveceKultureSveta Islam

NajveceKultureSveta Islam

|Views: 244|Likes:
Published by aana10

More info:

Published by: aana10 on Jun 27, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/16/2013

pdf

text

original

Neobicna kultura

Dok su druge stare kulrure nastale kao posljedica dugog procesa sazrijevanja, trenutak rac1anja islama moze se tocno odrediti ZLvotom poslanika Muhamecla na pocetku 7. stoljeca (dakle prilicno kasno u povijesti covjecan: tva). Muhamed ostaje cvrsto povezan s no om vjerorn koju je uterneljio.

1 Dehorad]a 11 stl/lm is Samara. 9. stoljece (Bagdad. lracki unrzej).

Pornocu jezika i arapskog pisma islam se osvajanjima siri daleko izvan granica Arapskog poluotoka gdje je nastao. Uskoro obuhvaca cijelo mediteransko podrucje od Spanjolske i danasnjeg Maroka do Egipta i Sirije, te Srednji i Daleki istok, od vrata Istanbula do Indijskog oceana, od Arabije i Iraka do Indijskog poluotoka.

Politicka vladavina cvrstc je povezana s religijskim angazmanorn, koji su novi podanici sami odabrali. Religija se zbog svoje snosljivosti dobro i brzo siri, te omogucuje obracenicima sve veci politick! utjecaj. Pocetno politicko jedinstvo muslimanskog svijeta od 11. se stoljeca postupno raslojava zbog vjerskih raskola, vlasti stranaca, i, ponajprije zbog obracenih Turaka. Istodobno dolazi do vjerske i politicke propasti: u ime jedne sekte nemilosrdno se proganja druga. Ono sto je zadesilo islam u 11. stoljecu dogada se jos i danas: iranski sijit! bore se protiv irackih sunita; razracunavanje stare gotovo kao i sam islam!

Religija i kultura nadzivjele su politicko rasulo, koje zavrsava oko 16. stoljeca. Od tada u svim dijelovima tog golemog svijeta muslimanski element ometaju vladajuci strani utjecaji. Danas je to sjajna kultura, s cijom se izncnadujucom vitalnoscu svakodnevno sUSreCelTIO u dogadajima koji potresa ju muslimanski svijet.

2 Ovo kaligrafsko i iluminirano izdanje Kur'ana nastalo je 1289. god. u Bagdadu, a danas se nalazi II Nacionalnoj knjiinici u Parizu. velicina stranice. ]9 x 15 em.

Poceci

Junacki vijek - doba osvajanja

U vrijeme Muharnedova rodenja oko 570. godine u gradu Meld, u tom su podrucju Arapi bili uglavnom pastiri, organizirani u nomadskim plemenima koja se sele pustinjorn. Sarno se manjina naselila u poljoprivrednim naseobinama ili gradovima u kojima se trgovalo, a nalazili su se u pogodnijim oazama poput Meke, ili su se razvili na rubu pustinje. To su, dakle,jos vrlo slabo razvijena naselja. Ljudi su zivjeli u satorima iii kucarna s preclvorjem. Religija im je isto tako jednostavna i na neodreden nacin animisticka i panteisticka, a postupno je pritisce teret raznovrsnih utjecaja koje sa sobom donose trgovci. ajjaci je utjecaj zidovskih religija iz Palestine te krscanstva bizantskog svijeta, koji se bas nalazi na vrhuncu svojega sirenja.

Mladi Muhamed, podrijetlom iz znacajnog plemena Kurejs, veoma rano ostaje bez roditelja i srnatra sasvim prirodnim da kao trgovac zaraduje za svoje zivotne potrebe. sluzbi bogate udovice Hadidze obilazi pustinju i vrlo je otvorena duha prerna svim novinama. Zeni se petnaest godina starijorn Hadidzorn i napusta lutanja. Kad se godine 613. povlaci u pecinu na meditaciju, arhandeo Gabrijel mu otkriva tajnu i on odmah pocinje propovijedati. Uskoro obraca svoje rodake i postaje poznat u javnosti, sve do Jesriba, karno ga pozivaju. Poziv prihvaca vrlo rado. jer je u Meki stekao mnogo neprijatelja. Godine 622. krece sa svojirn sljedbenicima u Medinu. Taj dogadaj - hidzru, iseljenje koje podsjeca na egzoclus u Starorn zavjetu, muslimani prihvacaju u buducnosti kao pocetak nove ere.

Pridoslice su se prilagodile u gradu, a muslimanska vjera sluzi kao veza medu njegovim stanovnistvom.

Kod krscana i zidova, -sljedbenika nebeskih knjiga-, koji zavrjeduju osobito stovanje jer su krenuli na put istine, mijenja se podjarmljivanje i danak za pokroviteljstvo. Ie prisiljavaju ih na napustanje njihove vjere: oni su zimije (pripadnici druge vjere). Pristase brzo postaju mnogostruko brojniji, a kad 632. godine Muhamed umire, nova je vjera vee ucvrscena

Razmjerno neobrazovane Arape onog vrernena brzo je pridobila ta jednostavna i lako razurnljiva vjera u kojoj vlada jedini i svernocni Bog, koji se vee navijestio Abraharnu i Isusu, a svoju je objavu dovrsio tek poslanikom Muhameclom. Vjerske su duznosti tocno odredene i vrlo jednostavne: sahada (ocitovanje vjere) i pokornost Bozjoj volji (islam). Pet je oslonaca islama: rijeCi ocitovanja da nema boga osim Allaha i da je Muhammed poslanik, klanjanje - salat, post, vjerski porez - zekat i hodocasce sverih mjesta u Meki - hadz. Svijet je jasno podijeljen izrnedu muslimana i pogana, pri cemu je -ljudima od knjige- dodijeljeno vlastito podrucje i poseban polozaj, Obracanja uzimaju rnaha prije svega u gradovima, sto djelomice objasnjava cinjenicu da je islamska civilizacija u biti gradska civilizacija: seljaci uvijek ostaju na najdonjoj razini socijalne ljestvice. Drzava i vjera se mec1usobno nadopunjavaju i jarnce jedinstvo zajednice (umrna). Ta drzava nerna jos stvarne oblike, no ona je ipak prva na Arapskorn poluotoku. Muhamedovi sljedbenici postavili su si zadacu da je prosire i organiziraju. Najprije su krenuli u osvajanja. Sljedecih deset godina Muhamedov nasljednik kalif, izabran iz obitelji ili neposredne Muhamedove okoline, vodi sveti rat na isroku ina zapadu. Pobjede su uslijedile manje zahvaljujuci dotjeranom oruzju (Bizant.inci su u to vrijeme bili bolje naoruzani), vee vise entuzijazmu novih sljedbenika, koji se suprotstavljaju placenicima (odatJe nernoc njihovih sasanidskih i bizantskih protivnika), ali i pohlepi za plijenom. Nastaje novo carst.vo koje se 642. godine proteze od Irana do Arrnenije te od Arabije do Egipta.

U sljedecih dvadeset godina osvajanje se neznarno usporava, a drzava se organizira. Cetvortci kalifa, koji su vladali izmedu Muharnedove smrti 632. i pocetka vladavine Omajada 661. gocline, uspijeva ut.emeljit.i zajednicku prilagodljivu vladavinu koja pociva na vjerskoj pripadnost.i, ali uvazava starosjedilacke institucije. Tako za vrijeme vl.adavine cetvorice t.zv. -pravnovodecih- kalifa nastaje carstvo u kojem se Arapi ne mijesaju sa st.anovnistvorn, vee ostaju Ll garnizonima i t.ako daju povocla razvoju posebne vrst.e gradi tel js tva.

U to vrijerne morarno razlikovati dvije vrste naselja. Vojnici podizu logor sasvim odijeljeno, pored vee postojeceg grada, primjerice u Siriji, ili pak stalni logor osnivaju na nov0111 , strateski povoljnijem mjestu. To se odnosi na Basru u Iraku ili Fustat u Egipru. Oba Sll naselja neka vrsta izgrad.ene vojne baze, odakle se moze krenuti na daleka putovanja radi istrazivanja te u osvajacke pohode.

Dakle, najranije je islarnsko graditeljstvo prije svega vojnicko gradireljstvo, koje se ipak uskoro povezuje s potrebnim vjerskim elernentima - dzarnijom. U pocetku, poput. st.arog rimskog foruma, ana nije drugo do sastajaliste u razne svrhe, u kojem zajednicka molitva ima samo sporednu ulogu. Radi se, prije svega, 0 svima pristupacnom mjestu, granice kojega su obiljezene na till (kao u Basri), iii odijeljene jarkom (kao u Kufi). Najbitniji je pravac prema

Kabi u Meki ~ leibla, prema kojoj se pri klanjaju okrecu svi muslimani. Na molitvu se tada pozivalo s vrha krova Poslanikove kuce. Dzamija postupno posraje zidom opasano i pokriveno rnjestokojemu se dodaje minaret. Arapi prvobitno nemaju vlastitog graditeljsrva i prvi graditelji su stranci. U tom junackom razdoblju ne rnoze se jos govori.ti 0 pravom stilu.

Vladavina Omajada

Pocetak novog rezima ne prolazi bez sukoba, u borbama za vlast nasilnom smrcu umiru trojiea -pravnovodecih- kalifa, svi osim prvog. Vrlo je tesko stanje za vladavine Muharnedova zeta Alija , cije urnorsrvo godine 66l. oznacava pocetak prvog raskola zajednice: Od tada na jedno] strani nalazimo Alijeve prijatelje, pretece sijita (sljedbenika), a na drugoj su strani Ornajadi, koji ce kasnije postati suniti, nositelji tradicije. Razvija se jos i treca strana, baridiiiti, koji podupiru Alija, ali osjecaju da je casnije povuci se iz sukoba. Nijedan ad tih smjerova nije samo politicki; s njima su nerazrijesivo vezana vjerska pitanja, jer je izbor za kalifa istodobno izbor za imama, duhovnog predvodnika vjerske zajednice. Za haridzite t.o mora biti najbolji musliman, kojeg bira cijela zajednica. Omajadi i sijiti ogranicavaju izbor na granu dinastije Ciji su oni sljedbenici: po uvjerenju sijita imam moze postati sarno Alijev potornak. No, buduci da je pojam nasljednog prava jos vrIo nejasan, u to se ubraja cijela Muharnedova obitelj. Tek su se kasnije razvile razlicite sekte.

U doba glavne krize, godine 660. i nakon toga, na suprotnim se stranarna nalaze dva covjeka, Ali i Muavija, upravitelj Sirije, ali i dvije zemljopisne regije, Arabija s jedne, Irak i Sirija s druge strane, te dvije razlicite politicke i vjerske predodzbe, Muavijina pobjeda, koja u odredenom razdoblju (661. - 750.) ucvrscuje vladavinu omajadske dinastije, presudna je u realtsticnorn izboru kod kojeg kalif nije savrsen covjek, vee je voda ujedinjene zajednice. Naslijedit ce ga njegov sin, ne mora biti bas prvorodeni, cime se rjesava problem preuzimanja vlasti. Muavija odlucuje da ce se konacno naseliti izvan Arabije, u Darnasku u Siriji,

3 Crter rehonstruleciie huce poslaniha Mubameda u Medini. kOla.ie 705 . 709. god. proiirena 11 Vel/kif diamiju. ( soba za Mubamedoue iene,; 2 lzrou (olerenut prema /11ekiJ pod kojim je Mubamed pr()po~'1jedao; 3 tsrou pod hojim su

spaual: f,osfi.

)

00000000 3

2 000000000000000000 000000000000000000

Na sredini 8. stoljeca stabiliziraju se graniee novog earstva. do Inch; na zapadu su godine 732. trupe Karla Martella arapsko osvajacko nadiranje.

Organizacija tog golemog carstva cljeloje Abdulmalika, najznacajnijeg vladara dinastije (685. - 717.). Sveopcim sirenjem nove valute i arapskog jezika on pokusava ujediniti earstvo. Arabizacija i islarnizacija teku zajedno, a sve veci broj obracenika znak je zelje novih drustvenih slojeva da se integriraju u vla dajucu klasu. Vecinu Cine prijasnji ratni zarobljenici i domoroei viseg ranga, od kojih su rnnogi iranskog podrijetla. Oni stvaraju klasu mauala, koju uglavnorn nalazirno u gradovima i upravi, te bitno pridonose

.razumijevanju kulture u nastajanju.

Radi se 0 pobjedonosnoj kulturi, koja tLl cinjenicu mora obznaniti svim pobijedenirna. To je prije svega pobjeda dinastije, a umjetnost ornogucuje kalifu da ostvari svoje ushicenje. Politicko odredenje brojnih gractevina objasnjava brzinu koj0111 su se podizale. Kalifova odluka da svoju rezidenciju premjesti u Damask, kako bi izmakao arapskoj prevlasti, ima trajne p051- jedice za ornajadsko graditeljstvo. Islamski univerzalizarn ima svoj pocerak u urnjetnosti, a ispunjava se u sintezi anticke mecliteranske i orijentalne U111jetnosti. Sintezu ostvaruju preko umjetnika iz inozemstva, jer Arapi ne znaju gotovo nista 0 graditeljstvu. Ta je umjetnost pod Jakim utjeeajem Bizanta, prethodnog vladara u toj regiji i velikog gubitnika: njegova je drzava pobijedena, krscanstvo osudeno na propast. Znatan je bizantski doprinos omajadskoj umjetnosti, tim vise sto ona bas na torn podrucju mora pokazati premoc islama te sagraditi is to tako clojmljive dzamije, kao sto je Bizanr izgradio divne bazilike.

U to doba dzarnija postupno poprirna svoju konacnu namjenu i oblik. Prije svega postaje zasticeno mjesto okupljanja na molitvu, no njezina politicka namjena ostaje ocuvana. Sjedistc vlade iii izaslanika ostaje II neposrednoj blizini. Najprije se koristi samo jednostavan gradevni materijal, ciji je jedini zadatak stititi clanove zajednice od vremenskih nepogoda: zidovi su bili od

a istoku se stiglo sprijecile daljnje

4 Tlon~~ velilee dzamije (doorsene 714/715.) u Damashu; jednog ad najsaorsentjib djela on1ajadskog graditeljstta Karaleieristicna je molituena doorana s tri broda. usporedna s leiblom

5 Presjek diamije Kupola na Stijeni U [eruzalemu, Sagradena god. 688. - 691, najstarijije spomentk islamskog gradueljstua, leoji je do danas sacuuan gotou: nepromijenjen.

gline i palminih stabala, krov od palmina lisca. No, uskoro se koristi cvrsci gradevni materijal, cesto uziman iz rusevina antickih gradevina iii prijasnjih krscanskih bazilika. Zbog nedostatka karnenja koristi se opeka. Gradene posvuda , nove se dzarnije podizu prema nacrtu koji postaje klasican i mozerno ga uvijek ponovno naci u arapskom svijetu.

Tipican i jos uvijek gotovo potpuno ocuvan primjer te arhitekture je Velika dzamija u Darnasku, koju je 706. - 715. goel. sagradio kalif Valid. Uzeligla se na mjestu gelje se izvorno nalazio stari Jupiterov hram, Cije karnenje se naiprije koristilo za gradnju crkve Sv. Ivana u Damasku, a zatim za dzamiju.

jegov tloris odreduje goleme dimenzije ove dzarnije (157 x 100 In), ali i ne samo on: najvaznija pretpostavka za novu dzamiju je da rnoze prihvatiti sve clanove vjerske zajednice, a broj stanovnika Darnaska bio je u rieprestanorn rastu. Golemo dvoriste od 122 x 150 m eiji je utvrc1eni zid, kojije prvotno sluzio obrani, okruzen hodnikorn sa stupovima sto podsjeca na anticke temenose, vodi [uzno prema dvorani za molirve. Buduci cia muslimani kolektivno mole u redovirna - safovirna, okrenuti prema Meki i pritom istodobno Cine iste pokrete, dzarnija ima vecu sirinu od duljine i dvostrukim je reclovima stupova podijeljena je u tri broda, koji teku usporedno prema kibli. Procelje sjece te odsjeke u osi mibraba. Dzarnija je pokrivena kupolorn rnladeg daturna, koja nadornjesta u pozaru unistenu drvenu kupolu iz 1082. - 1083. god., a nadsvoduje malesuru, ogradeni i nesto uzdignuti dio u dzarniji namijenjen kalifu i njegovoj obitelji, da bi ga se istodobno odijelilo i stitilo od mogucih atentata.

Mihrab, sastavni dio dzamije, obavezno je okrenut prema kibli, pravcu Ka'be u Meki. On je plitka, bogato ukrasena nisa u zidu, koja podsjeca na toru u sinagogi. Mihrab se pojavljuje tek na pocetku 8. stoljeca, ali tada postaje trajnim elerneritom dzamije, koji brzo prihvacaju sve muslimanske zernlje. Oclmah pored njega nalazi se minber, najprije imarnov stolac za politicke govore, zatim za propovijed koju drzi petkom, 11.a dan blagdana.

Dzamija u Damasku bilaje u bizantskom stilu obucena u rnramor i ukraseria mozaicima, koji su blistali 11.a svjetlu prozorskih nizova, ali su nazalost velikim dijelom u nisteni u pozarima.

6 Skica ddamije Kupola 17a Siijeni ko]u su projeiuiral: bizantsls; graditelji i Giji se nacrt podudara s mnogobrojnim bizantseim saeralnim gradeoinama.

Muslimani nisu prakticirali u umjetnosti oslikavati ljudske i zivotinjske likove. Figurativna umjetnost doduse postoji, ali je izopcena iz dzamija. U Darnasku se rnozerno diviri raskosnoj, stilizirarioj vegetaciji te gradskom krajoliku u bizantskom stilu, za koje se vjeruje da predstavljaju is131TlOm uspostavljeno stanje mira u viziji zlatnog doba. Radi se, dakle, 0 morivu pobjede u unutrasnjosti vjerske gradevine.

Mjesavinu obje teme nalazimo j izvan prostora za molitvu na zapadu na malo] osmerokutnoj gradevini, cijih osarn stupova nosi kupolu prvotno ukrasenu 1110zaici111a i namijenjenu ocuvanju blaga vjerske zajednice; na sjeveru na tornju minareta eija je kubna osnova tipicna za prvo graditeljsko razdoblje, Minaret dijelom SILlZi pozivu na molitvu, dijelom svjedoci 0 pobjedi islama, Minareti su se koristili kao osmatracnice u mnogobrojnim utvrdenim dzarnijama sagradenirn blizu vojnickih logora.

Po svojoj arhitektonsko] koncepciji jedinstvena je gradevina Ku pola na Stijeni u Jeruzalemu. Pogresno je zovu Omarovom dzarnijom, jer ju je sagradio kalif Abdulmalik 685. - 705. godine. Njezin tloris u obliku zvjezdolikog visekuta, koji se potpuno razlikuje od ostalih dzamija, odgovor je na sasvim posebnu zelju cia se ocuva sveta pecina Abraharnove zrtve, odakle se, navodno, i Muhamecl uzdigao prerna nebu (jos se danas posjetiocima pokazuje otisak stopala). Sagradena na mjestu nekadasnjeg Salornonova hrarna (6ji je jedan, ponovno otkriven zid, najvece zidovsko svetiste: Zicl naricanja), nedaleko od krscanskog Svetog groba, dzamija tvori jedinstven sklop s dzamijom al-Aksa, cija je srebrna kupola suprotnost zlatnoj kupoli Ornarove dzamije. U neusporedivoj raskosi te gradevine Abdulmalik obznanjuje vidljiv znak; zeli pokazati nadmoc islama nad drugim religijama te nad pobijedenim bizantskim drzavarna i sasanidskom dinastijorn, pokazati pobjede koje se slave i u natpisima. Njegova je namjera takoder da daleko od Arabije i Ka'ba

7 Ulaz nadsooden trima lulzoutma (sjeoerna strana ) prema Trgu S bramom 11 [enrzalernu, lie! hojem stoji diamija Kupola na Slij(rni.

u Meki ustanovi jos jedno mjesto hodocasca. Tu je narnjeru ostvario (iako tek mnogo kasnije , j r dzamija danas privla ':i svake go line na tisuce vjernika. U zgradi skladnih razmjera dolazi do izrazaja iranski utjecaj vidljiv u lUCnOlTI viiericu j u bizantskim supljim prozorirna s upotreborn greda, U donjirn dijelovima pokrivena je bogatim mrarnornim ukrasirna, a u gornjim mozaicima. Do 16. je stoljeca 11a isti nacin bila ukrasena vanjska strana, aJi su onda mozaici nadornjesteni k ramickim ukrasima.

<5 RekOllstrukcij,k>; cnei dzamije al-Ahsa II jenizalemu. kako je maida izgledala oho 780. godine. [asno se rarabiru prauoeum! brodou: kOJi telm usporedno prema kihli.

9 Nacrt diamije al-Aksa, sagradene izmedu 704_ 1 715. god., s praoohutnim hrodouima ko/i teku prema eibli i velikim srednjim brodom. Utjecala je na gradnju goun»: svih azamtja U zapadnom islamshom soijetu.

Dzarnija al-Aksa je, unatoc ostecenju u pozaru, posebno skladan primjer omajadske arhitekture. Za razliku od sirijskih dzarnija brodovi teku okomito (a ne usporedno) prema kibli, sto se sigurno rnoze pripisati utjecaju bazilika. Treba reci JOS nesto 0 dzamiji koja je sagradena za vrijerne Valida, god. 707. - 709. u Medini, na mjestu Poslanikove kuce, u kojoj se nalazi i njegov grob jezini bogati ukrasi nisu ocuvani u izvornorn obliku, jer je dzarnija tijekorn stoljeca vise puta pregradivana. Ipak, ostanimo pritom da je na tom

10 lmcki arbeolo i uhlonili SII naslage koje su poerioale Namjesniceu kUCIJ U Kufi (oko 670.). kOja U 05110vi slic! sasanidseoj Vladarskoj palaci. TljJ1cno je dooriite prema kojem se otuaraiu cetlt'i Ivana - poredana 1-1 obliku eriia.

.... _-

---.-~-

mjestu prvi put uveclen mihrab, vjersko mjesto koje je prvobitno, kao sto smo vee spomenuli, vjerojatno narnijenjeno politici.

Spoj obje te m06 ocituje se u polozaju kalifove palace iii palace njegova poslanika koje se nalaze uz dzamiju, Ne znamo kako je izgle dala palaca u Damas.ku jer je razorena tijekom vremena, no, buduci cia je kalif vecinu vrernena provodio izvan glavnog grada, ostale su ocuvan mnoge druge palace. Najstarija je arnjesnicka kuca u Kufi (oko 670. godine). Najbolje je sacuvana gradevina u Anbaru, gradu uterneljenom 11.a poe tku 8. stoljeca, koji je zatirn iz politickih razloga napusten, pa su njegovi ternelji do danas potpuno sacuvani. Taj predislamski grad ima cetvrtast oblik s cervera vrata, dvije ulice koje se sijeku pod pravim kutom, starnbenim zgradama tipa insulae, a 1..1 jugozapadnom je kvadratu srnjestena cjelina s dzamijorn, terrnarna i palacom pravokutna oblika clvorane za prirnanje nalaze se na kratkim, a stambene prostorije na duzim stranama.

Ri.mska je tradicija u Siriji i Palestini vrlo ziva i omajaclski kalifi, a prednjacio je bdulmalik, ne oklijevaju da je u prilagodenom obliku ponovno prihvate, sto je posebno jasno u nizu gradevina koje se nazivaju -dvorcima- i sigurno su nastavak antickog limesa.

Bezbroj se puta postavljalo pitanje 0 namjeni tih cuver.ih ornajadskih dv raca, koji se u potpunoj osami nalaze na rubu pustinje i graclnja kojih je, s obzirorn na poseban polozaj, sigurno izazivala velike teskoce. Moramo ih promatrati kao neku vrstu drugog prebivalista, odnosno knezeve ljetne rezi-

11 Presjet: (rekonstrulscija) k1""OZ hupaonice doorca Hirba al-Mafddar Mod jeribona.

o

50 M

12 Tloris uturdenog zamea Hirba at-Mafdza» (podignut oko 724. - 743)-

dencije, od kojih su neke, posebno raskosno uredene, bile namijenjene kalifu, kojeg je sve cesce privlaCio njegov pustinjski zavicaj. Istodobno SLi ti zamkovi bili poljoprivredna sredista utvrdena protiv rnoguceg neprijateljskog napada. Gradevina je uvijek bila gotovo ista: zid Ll obliku pravokutnika s jednim vratima i cetiri okrugle kule na svakom uglu, sredisnje glavno dvoriste okruzeno razlicitim brojem starnbenih prostorija i gotovo uvijek dvorana za molitvu ..

jedan od najstarijih urvrdenih zamkova te vrste je al-Minija blizu Tibera, omalen i pose ban po tome sto se nalazio u plodnom podrucju.

Najveci utvrdeni zarnak nalazi se u al-Mafdzaru u blizini jerihona i pripisuje se kalifu Hisarnu 024. - 743.). To je ljetna rezidencija koja, osim terrni, nije nikad dovrsena. Za internu upotrebu, za natapanje polja i pogon mlina za secernu trsku koristio se starorirnski vodovod. Dvoriste okruzeno stupovima dopustalo je pristup dzarniji i sjeverrum tennama. Ulazni je trijem vodio do dvokatne palace. Ukrasi, koji jos danas izazivaju divljenje, svjedoce 0 velicanstverioj raskosi punoj dobrih zamisli. Reljefne dekoracije u stuku i mozaici frigidarija i dvorane za primanje crpe motive ne 5a1110 jz bogatsrva u islamu tako omiljenih geometrijskih uzoraka, vee i iz zivotinjskog i biljnog

Slike u boji

17 Kao i sam grad, i Velika dzarnija u Kajravanu sagradena je oko 667, godine. Njezina danasnja gradevina podignuta je 836. godine. Na slid je prikazan trostupanjski minaret.

18 Portal Velike dzamije u al-Mahdiju (Tunis), prvobitno sagradene oko 916., a god. 1961. - 1965. ponovno sagradene prema starim nacrtima. Jedan je od najljepsih primjera iz doba fatimidske dinastije.

19 Dvostruki lukovi i stupovi Ll dvorani za molitve Velike dzarnije u Kajravanu, 420 stupova je antickog podrijetla, a sakupljeni su po gradovima cijele drzave.

20 EI Qued (Alzir) naziva se zbog svoje kupole i bacvastih krovova i "Grad Tisucu Kupola-. Oskudica clrva Ll oazi nije dopustila drugaciji izgled krovne konstrukcije.

21 Minaret Sellah u Rabatu (Maroko) pripada nekropoli iz razdoblja merinidske dinastije, sagradenoj izmedu 1310. i 1339. godine.

22 Minaret dzarnije Kutubija u Marakesu dovrsen je 1190. god. i visok je 77 m. Po uzoru na njega gradena je Giralda u Sevilli,

23 Dzamija u Dzibli (SjeverniIemen) potjece iz 8. stolieca i pripada medu najstarije islamske dzamije koje su ostale sacuvane.

24 juzni ivan Velike dzamije 1I Isfahanu i kupola ispred mihraba.

Dzamija je gradena 1I 12. stoljecu, ali njezin danasnji izgled potjece iz kasnijeg vrernena.

svijeta. javljaju se cak i Ijudski motivi. Pronaden je kip koji prikazuje kalifa. U dvorani za primanje ostao je gotovo potpuno sacuvan divan mozaik, koji predstavlja gazele, skupljene oko vocke u sredistu, koje je napao lav. Prizor se odlikuje snaznim realizmom, a pokrete naglasavaju nijansirani zeleni i oker tonovi.

U urvrdi u Kusajr Arnri pokraj Amana motivi su nesto smjeliji: gole zene pri radu, a u dvorani za primanje, oko glavnog lika u sredini koji predstavlja kalifa (Valida ili Hisama), u bizantskoj je rnaniri grupirano sest malih likova vladara koje je pobijedio.

Dakle, zabrana prikazivanja ljudskih Iikova postuje se naposvecenim mjestirna, ali ne (barern ne na pocetku islarnske povijesri) i u svjetovriim zgradama.

Precl kraj tog razdoblja podignut je zamak IJ Msati (takoder u blizini Amana), koji nikad nije dovrsen. Procelje, ukraseno niskim reljefom s biljnirn i zivotinjskim motivima, kojem se danas mozerno diviti u Berlinu, svjedoci 0 razlicitorn utjecaju vise skupina umjetnika.

Pustinjski se zamkovi ponovno napustaju cim je pala ornajadska dinastija. Na Istoku se grade sve novije gradevine, kao svjedoci nove politicke usmjerenosti Abasida prema Mezopotamiji.

Prvo sfodjede abasidske dinastije

Omajadi osiguravaju novom carstvu cvrste granice i stabilnu unutrasnju organizaciju. Zasticena tom relativnom sigurnoscu nastaje pred kraj prve polovice 8. stoljeca skupina alida (5ijita). Da bi se rijesili Ornajada, II pravom trenutku uoci njihove pobjede, pornaze im sve brojnija socijalna skupina mavala, tadasnjih obracenika. ani velikirn dijelom potjecu iz Irana i iako su kao vazali vezani uz arapskog -gospodara-, vrlo brzo postizu visoke polozaje, pogotovo u upravi, te zahtijevaju izje-dnacavanje s Arapirna mustirnanima. ani su oel najavljene revolucije ocekivali najvecu korist.

Jako negodovanje, koje pocinje u Kufi u Kurdistanu, sigurno je samo -obiteljska stvar-. Ornajade su smijenili potomci Muhamedova strica Abasa. Spretnom prornidzbom revolt vrlo brzo dobiva potporu stanovnistva i godinu dana nakon osvajanja Kufe 050.) zavrsava nemilosrelnim ubijanjem Ornajada.

ani koji su prezivjeli krvoprolice nab ce se ubrzo u Spanjolskoj, gdje osnivaju stalnu dinastiiu i razvijaju urnjetnicku tradiciju koju su donijeli sa sobom.

Dinastija Abasida odrzala se na vlasti pet stoljeca, do umorstva posljednjeg kalifa kojeg su ubili Mongoli 1258. godine. 0, njihova je moe pocela slabjeti vee mnogo ranije pod utjecajem pridoslica, osobito Turaka. Zlatno doba u gospodarskom, drustveriom i kulturnom zivotu ova je dinastija dozivjela u

prvom sroljecu svoje vladavine. Tada je konacno izgraden pravni sustav, uspostavljena je vjersko-pravna jednakost, ureduje se i organizira sredisnja uprava i nastaje nova kultura, u kojoj prevladava orijentalni utjecaj. Odvajanje od Zapada je zavrseno, a zernljopisni i poliucki utjecaj Irana postaje dominantan.

Cinovnlci su u vecini Perzijci, dakle starosjedioci, i vrlo se aktivno bave mecenatstvom.

Abasicli geografski slijede svoju politicki privlacnu tocku i godine 762. kalif al-Mansur osniva novi glavni grad, Bagdad na obalarna Tigrisa. Mezopotarnija postaje pupak muslimanskog svijeta.

Zahvaljujuci zrvom trgovackom prometu, koji se temelji na rnrezi gradova antickog podrijetla, buduci Iran predstavlja tada otvorena vrata prema sredisnjoj Aziji. Nepredvidiva posljedica tog otvaranja je lagano prodiranje Turaka II carstvo, sve dok na koncu i preuzmu vlast.

Nista nije ostalo ocuvano od Bagdada iz razdoblja abasidske dinastije. To mjesto stanovnistvo nikada nije napustilo i jedan za drugim neprestano su se razvijali novi gradovi, sve do danasnjih dana. Postoje samo zacudujuci opisi stanovnika, putnika i poklisara tog najveceg srednjovjekovnog grada, koji krajern 10. stoljeca ima 1,5 milijuna stanovnika. U doba procvata Istanbul je imao rnilijun stanovnika. Napulj, najveci grad u srednjem vijeku na zapadu, mogao se tada pohvaliti samo s 500.000 stanovnika!

Bagdad je u pocetku umjetna tvorevina koja odgovara najprije sigurnosnim potrebarna kalifa i njegove uzvisene predodzbe 0 moci, sto objasnjava i neobicnu zarnisao -okruglog grada-. Bagdad je najprije bio tvrdava kruznog oblika promjera 2,3 km, smjestena u plodnoj, ali mocvarnoj ravnici, izmedu Eufrata i Tigrisa, navodnjenoj rnrezom kanala, sto je bio ponos Sumerana. U sredini veIikog praznog trga uzdizu se Kalifova palaca i dzarnija. Oko tih zgrada nalaze se gradske zidine, odijeljene nasipima i prokopima. Dakle, grad je odgovarao sasvim novo] slici 0 mod, trebao je zadati strah, ulijevati postovanje i divljenje. Odvajao se od naroda koji se gomilao na njegovu rubu. Kalifi vrlo brzo napustaju okrugli grad pa on propada u 10. stoljecu. Dok se na zapadno] obali Tigrisa II obilju podizu palace kalifa iii bogatih cinovnika. te dzarnije, na clrugoj strani rijeke manje raskosne kuce u zamrsenirn ulicarna privlace stanovnistvo Ciji se bro] staIno povecava.

Bagdad, grad pun promjena, siri se i oblikuje vremenom. To je grad u kojern se zivi, trgovinsko, vjersko i kulturno srediste, nezavisno od centralizirane vlasti. Drugaciji je razvoj Samare, jos jeclne tvorevine kalifata ria Tigrisu, koju gradi Mutasim, 80 km sjeverno od Bagdada 836. godine, takoder iz sigurnosnih razloga, jer se boji sukoba izmedu svoje tjelesne straze, u kojoj se nalazi sve vise Turaka, i buntovnickog grada Bagdada. Kalif al-Mutamid napusta Sarnaru pedeset godina kasnije i vraca se u Bagdad (doduse prekasno), kako bi sprijecio Turke da preuzrnu vlast. Knezevski grad, koji ne pozna drukciju socijalnu povezanost oel one koju je uspostavio vladar, dozivio je suclbinu

13 Pian Samare, novog glavnog grada sjeuerno od Bagdada na istoenoj obali Tigrtsa.

1. paiaia Kadisija

2 pataca Balkuuara

3 Velika dmmija

4 konjsko (,'kaliSre

5 DiallSak al-Haka;ni 6 Mutauakkilija

7 Abu Dulafoua diamija

8 Kasr al-ASik (.Zamttk zaljubljenth.J 9 mau.zolej Kubba al-Sulajbijja.

,

14 Na'" "ednjeg <rila palace Diu"ak al-Hakan' " Sama,' 1 gluvni 1I1ClZ

3 prijestoln(/ duorarra s celiri il'ana 4 tri iv{1n{/ olvorena prema rigriSU,

osarnljenika. Samara ie jedini neosteeen grad koii je ostaO ocuvan zahvaljujnti Herzfe\dovl) iskopavanjU od 1911. do 1913· godioe. 1ako SU istr"zivanja bila nepotpUna, mozemo upoznati jedan od najboljih primjera abasid-

skog graditelistva na njegoVU vrhuncu.

Samara je golerilll. prote'!_e se 35 krn uzduz istOCO - obale Tigrisa, ria sirlni

od 5 km. M"kar 51) je u re\ativno kratkorn vremenu sagradill umjetnicliz svin dije\ova islarnskog svijeta, tamO se nalaze najznacajOije gradevine onog doba. oa materijala prevladavajn sirova opeka i blato sa slamom, jer je oreka bila ogranicena za strateski vazne gradevine- Stukaturnih je ukrasa

bilo u obiljn (prevladavali su za vrijeme ornajada), ali ni jeclan drugi ukrasni elemeot oije zapusten. MoramO se prisjetiti da so 5'ml0 zbog ekstremno

suhe klime tako osjetljiVi roaterijali ostali sa('uvani nekoliko stoljeca. pretjeranom skionoscu raznih kalifa prerna gradoji nastale su (u redoslijedu od juga prema sjeveru) mnoge palace na jugu J(adisija, MutasitnOVa fezi- dencija, LI sredini Dzavsak al-Hakani, koja se sastoji od dva hipodfoma, v like diaroije i palace; sagradiO ju je MLlta' akkil (847. - 861), i na kraj1J MLltava\{kilija, zaseban grad s pa\acotTI i dzarnijom, elj" je gradnja zapoce\a

859. gocHne,

15 Dehoraclja it vt"ku tmsina: 1.05 m) iz 9. stoljeta iz Samare, danas se nalazi II Iraceom inuzeju LI Bagdadu.

DZeUTIije imaju .isti oblik kao u vrijeme omajadske dinastije, ali nisu VIse izravno vezane s palacom .. Opeka se koristi posvuda, dvorana za molitvu pruza se po duzini, brodovi teku usporedno s kihlorn a krov nose teski glavni stupovi u koje su ukopani pravokutni mali stupovi.

Dzarnija Dzavsak najveca je na svijetu. Velicine 240 x 1 6 metaramogla j" za velikih muslirnanskih svecanosti prirniti vise od sto tisuca vjernika. Od grada je dijel i golern zid, prekidan polukruznirn kulama , koji je obuhvatio pokrajne zgrade i nuznike (pri gradnji se uistinu na sve rnislilo). Sirok hodnik sa stupovirna okruzuje dzamiju s tri strane. Na cetvrtoj se otvara dvorana za molirve s mnogobrojnirn stupovima, 5 najmanje 25 broclova, ogranicenih osmerokutnim, a na podnozjima cervrtastim nosecim . tupovima, na Cija 1.1 cetil-j ruba pricvrsceni dodatni stupovi. Nasuprot rnihral u uzdize se cuveni stozasu minaret na cetvrtaston1 postolju sa spiralnim stubistern s anjske stran , a zavrsava valjkom, koji je sigurno podupirao drveni pavilion. U tOl11 posebnorn obliku prepoznatljiv je ponovno babilonski zigurat, dakle na neki je nacin izdanak Babilonsl e 1 ule!

Abu Dulafova dzarnija u Mutavakkiliji takoder je golema (213 x 135 m), ima minaret istog oblika, ali manji. Posebriost je sto dvorana za rnolitvu i111a sedamnaest brodova, koji teku pod pravim kUt01l1 prerna kibli, a cla ipak ne

]6 ! ova ~~tukaluma dehoracija toistna. 1.11 III) pot/ere iz Samare, a nastala je u 9. stoljec« (Jracki nutzej, Bagdad).

udaraju 0 zid: elva broela usporedno prerna kibli su i: pred njih, pa cijeloj gradevini daju oblik T, vrlo rasiren u Mezopotamiji, ali i LI sjcvernoj Africi. OSi111 Asik-palace (Palace zaljubljenih), koja se nalazi nesto podalje na zapadno) 01 ali Tigrisa nijedna palaca nije utvrdena. Polozaj grada je sam za sebe dovoljna obrana. Zgrade su sagraderie prerna cudi graditelja, unutar pravokutnih gradskih zidina, u malirn celijama neovisno jedna 0 drugoj, sukladno perzijskorn poimanju prostora,

Palaca Mutasim, grad:ena od 836. do 838. god. golemo je zdanje 1I kojemu vise znacajnih ceremoniialnih zgrada voeli prell1a Tigrisu. Okruzene su starnbenim zgradama, koje . e nizu aka tornja u dvoristu. Do rijeke se stize stubarna koj - vode nizbrdo k velil oj rijecnoj kotlini,

Palaca Balkuvara (85 . - 859.) bolje je ocuvana od palace Mutasim. Podijeljena je u elva dijela. Prvi, sluzberii clio grupiran je oko triju dvorista, koja slijecle jedno za drugim. Obuhvaca dvoranu za primanje i dzamiju. U drugorn se dijelu nalaze stambene zgraele, podrucje s bazenima i bunarima, koji su bili clanju i nocu u pogonu, mirisavi vrtovi s rijetkim biljkama i veliki perivoji 11 kojima je ogranicen loy. Treba is aknuti da se u Sarnari nalazi prvi

muslirnanski mauzolej, Muntasirov (umro godine 862.) nadgrobni spomenik. Ta je vrsta gractevine u potpunoj su protnosti s muslimanskim gledistern 0 jednakosti svih vjernika pred smrcu, Odgovara sve vecoj pohlepi kalifa za slavorn. Kalif sve vise postaje vlaelarom orijentalnog kova. Zgraela je vrlo jednostavna. Sastoji se od same jedne cervrtaste elvorane koju nadvisuje kupola. Muntasirov je rnauzolej ukljucen u osrnerokutnu gractevinu koja podsjeca na Kupolu na Stijeni. Ta vrsta -paviljonske dzarnije- nije se prosirila prije 10. stoljeca

krasavanje je u Samari raskosno, pogotovo U otmjenijim podrucjima.

Radovi u mrarnoru, mozaici, sagovi i skupocjcne tkanine sa zlatom i dragim kamenjern trebali bi na posjetitelje ostaviti dojarn neizmjernog bogatstva. No ipak, velika i znacajna prornjena iz abasidskog doba su sareni stukaturni radovi, koji s razvijaju u pravcu sve veceg stiliziranja. Sve je ve ca uloga apstraktnih motiva, koji su kasnije utjecali na pronalazak arabeske, motiva kojemu je dosudena velika buducnost. Arabeske potjecu iz sredisnje Azije, odakle 5U ih donijeli Turci, koji su na dvoru postali sve brojniji.

l 7 NaCl1 zamha Balhuuara u Samari, k(!ji je rasporeden strogo oko glavne osi. Od simetricnog poretha izu zeta je diamija u. gornjem ueliiurm dooristu, .\~ro je uujetouano polaiajem prema iUeki.

IJ fIy,_

U .J J ••

18 Nacrt Kubba al-Sulajaij]« 1/ Samari. 111C/!og osmerohntnog IUtdgro(mol:!. spomeniea s kupolom, koj! je rjerojatno sagraden po uzont na Kupolu IJ{/ Stijeui II jeruzatemu.

Samara je kao najblistaviji vatromet prvog abasidskog stoljeca. Njezin je nastanak vee znak za presutan strah vlastodrzaca od unutrasnjeg raskola. Preveliko, i od svog ishodista daleko na zapad rascjepkano carstvo Abasicla uskoro je dozivjelo riepopravljive lornove, koji su zapecatil: njegovu politicku propast i omogucili uspon regionalnih vlasti, Posljedice tog dogadaja duboko zadiru u raznolikost muslimanske urnjetnosti.

19 Slaoan primjer islamsee zabai ne knjiieuru»: i je zhirtia basni .Kalilo i Dimna-. uazoana po elm gkuma junaha. elva ~YakClla. Ilustracija poleazuje ·Dimnu II zatooru-, jednu od najstarijth ilustracija basni s pocet ka 73 stn{jeca (Istanbul, Topleapi mitzej).

Srednji vijek: zlatno doba muslimanske civilizacije

Regionalne skole: osvajanja na zapadu

Carstvo Abasida ne rusi se ocljednom, raspada se postupno na pojedinacne dije1ove. Krajnji zapadni clio odvaja se vee u prvoj polovici 8. stoljeca, sredisnja Azija postaje neovisna na pocetku 9. stoljeca, a ostala podrucja izrnedu 9. i 10. stoljeca, Istocni i zapadni clio krecu vlastitim putern kao dvije samostalne cjeline, koje se unatoc zajednickim crtarna razvijaju u nacionalne drzave. To vrijedi i za politiku i umjetnost.

Zapad cini prije svega Spanjolska, na krajnjem rubu muslimanskog svijeta. Nju 756. godine osvaja Omajacl Abdurrahrnan 1., koji je zahvaljujuci potpori Berbera u sjevernoj Africi, gdje se najprije skrivao, izmakao smrti. Proglasio se samo emirom, cime zeli poka zati cia njegova namjera nije prekinuti veze s ostatkorn islamske zajednice. No, udaljenost kalifata omogucuje Ill.U sloboclu djelovanja. Omajadska dinastija zadrzala se II Cordobi do 1031. godine. Abdurrahman III. se goc!ine 929., na vrhuncu raspada muslimanskog svijeta, proglasio kaliforn. Andaluzija postaje drugo veliko kulturno srediste, koje prvobttnu civilizaciju skladno udruzuje s utjecajima svih svojih sastavnica, kao sto su sirijski Arapi, magrebski Berberi, krscanski, zidovski i obraceni (koji su postali Arapirna) Spanjolci. Rada se novo graditeljstvo koje se siri Magrebom ad sredine 11. stoljeca, a naziva se spanjolsko-maurskim stilom. Ornajadi iz Cordobe bili su veliki graditelji u sirijskoj tradiciji, ali zbog rusenja i ponovne izgradnje u razdobljima koja slijecle ostalo je ocuvano vrlo malo prvobitnih gradevina.

Kao najvazniji primjer sakralne arhitekture morarno spomenuti Veliku dzamiju II Corclobi, trecu po velicini, nakon obje II Samari. Sagradio ju je 785. god. Abdurrahman 1. prema sirijskom uzoru, koji se sacuvao kod oba pregradivanja 848. i 961. godine. Kod treceg pregradivanja 987. god. moralo se odustati od simetrije zbog osobina zernljista, a ne zbog izrazite zelje. Dvorana za molitvu

slijedi vee opisani osnovni nacrt bazilike s jedanaest pravokutnih brodova prema kibli, koja vodi do zatvorenog dvorista (prvotno bez hoelnika sa stupo 'lima). Novost je pritom povisenje prolaza, zahvaljujuci svodu 1..1 obliku potkove (vjerojatno potjece oel zapadnih Gota) koji pociva na mnostvu vitkih stu pova i tako utjece na opticko prosirenje prostora. Na zidovima se izmjenjuju svijetao karnen i rarnnija opeka, primjereno raznobojnosti sirijsko-bizantske tradicije. Kasnije se jn~ uvodi svod po'lezan trostrukim iii visestrukim lukovirna, zapletenim jedan iznad drugog odozdo prema gore, sto djeluje vrlo dekorativno i utjece na graditelje Sicilije i talijanskog juga. Srednji brod nadsvoden je izduljenorn kupolom, slicnorn onoj ria dzamiji u Toledu (980. - 999.), danas crkvi Santo Cristo de Luz.

Arheoloska iskopavanja na udaljenosti oko osam kilornetara od Cordobe otkrila su vladarski grad Medina az-Za hra, koji je 936. god. sagradio Abclurrahman III. za svoju najdrazu suprugu. Izvana caroban rezidencijalni i upravni grad potrosio je za svoju izgradnju trecinu andaluzijskog prihoda, a razrusen je vee 1010. godine Sastoji se oel rri stepenicasto gradene gradske cervrti, koje su potpuno istrazene. Orijentalni utjecaj lako se prepoznaje po dvoranama za primanje podignutim prerna tlorisu bazilike, koje su ukrasene biljnirn motivima i portretima, isklesanirna na sirijski nacin u mramoru iii stuku. Iako je grad vee dosta unisten, lTIOZe se ipak jos prepoznati ista vrsta umjetno stvorenog grada kao u Samari, sagradenog na obalama rijeke za osobnu vladarevu slavu i daleko ad zivota glavnog grada.

Sjeverna je Afrika (Ifrikija) usia u islamsko carstvo vee na pocetku omajadske epohe. Nakon propasti Kartage 696. god. koja je, pored zvijezde u usponu, grada Kairavana (Qairawan - vojnicki logor) osnovanog 670, god" potisnuta sasvim u pozadinu, ukorijenila se muslimanska vlada vina unatoc otporu obracenih Berbera, haridzita. No, na prijelazu u 9. stoljece separatisticke sklonosti vode do stvaranja dviju novih drzava, neovisnih 0 vladajucim Abasidima: jedna je danasnji Maroko, nastao godine 788. imenovanjern ernira Idrisa, cija je dinastija ostala na vlasti do 10. stoljeca: druga je Tunis, nastao godine 800. kad Ibrahim ibn al-Aglab preuzirna emirat u Kairavanu. Njime je vladala aglabidska dinastija dok je nisu 910. zamijenili Fatimidi, koji ostaju na vlasti do godine 973. Nakon njihova povlacenja u Egipat srnjenjuju ih Ziridi. Jeclnako znacajankao grad Kairavan je godine 808. osnovan grad Pes, koji ce takoder postati jedno od velikih arapskih kulturnih sredista u sjevernoj Africi.

Posebnu pa znj u priv I aci sjevernoa fricki stil Ka irava na. Graditel jstvo tog podrucja, s nekoliko obiljezja lokalnog podrijetla iii potaknuto obrambenim zahtjevima, ostaje u omajadskoj tradiciji, Ne smiie se zaboraviti da je Kairavan najprije bio vojnicki logor, zaro nas ne cudi sto je njegova dzarnija utvrdena.

Velika dzamija u Kairavanu, ponovno sagradena 836" s promjenama ocl862. do 863. i 875. do 902. god., postala je jedno od najvccih islarnskih svetista.

20 Detal] ntramorne pli! ice (140 x 67 em) at-Mansura. pronadene za irijeme tskopauanja uturde Medina az-Zabra. u bllzilli Cordobe.

Njezin je t.loris jos danas uzor u toni podrucju. Velik cetverokutan i neravnomjeran obrambeni zid, s tri strane okruzen hodnicima s koJonaciom, prekinut je na sjc eru cuverum cetvrtastim trosrupanjskim minaretorn. Sasvirn otraga u dvoristu nalazi se dugacka dvorana za rnolitvu, gdje stupovi, koji iznacl svoda nose ravan krov pod pravirn kutern prerna kibli dijele prostor na sedamnaest brodova. Oni zavrsavaju kod poprecnog broda us porednog s kiblorn. To je najstarija poznata gradevina na tom podrucju. Srednji brod je siri i visi od ostalih, a nadsvoclen je dvjerna kupolama. Kupola izriad rnihraba okruglim je usjecenirn rusarna orijentalnog tipa povezana s osnovorn anise izvana tvore osrnerokut. Unutarnje ukrasavanje ternelji se

21 NaC11 Velike diamije II Cordobi, c~ia.ie gradnja zapocela 785.. ali zbog brojnih :Ji1"el~ia douriena je lek 987. godine. Njezin 1100·is odgocara diamiji al-Ahsa ujeruzalemu Doorana za moittuu ima jedanaest brodooa, pod praimn ksutom prema kihli.

na metalnom sjaju blistave opeke i mramornih ploca koje su ukrasavale i procelje, a na njima su se nalazile ukrasene skulpture.

Izuzetak predstavlja stroga Velika dzarnija u Suzi (850. - 851.), cije dvije kupole nadvisuju dva rnihraba koji Ieze jedan iza drugog, i ciji obrambeni zidovi sadrze dvije okrugle kule (prvobitno sigurno cetiri), koje 5U vjerojatno sluzile za obranu grada. Sasvim blizu lezi Ribat, utvrdeni samostani vojnika monaha , vrlo brojni na africkim obalama u 8. i 9. stoljecu, gdje su tvorili gotovo neprekinutu obrambenu liniju. Vecina tih gradevina uglavnom je nestala, preostale su samo jos one u Moriastiru i Suzi. Radi se 0 istim malim cetvrtastim utvrdarna s okruglim kularna na uglovima i samo jednim ulazom na svakoj strani. U unutrasnjosti se sa strane nalaze prostori]e za stanovanje te prostor za molitvu. U Monastiru je pronadeno i groblje.

Taj graditeljski obrazac nalazi se uzduz marokanske obale i Sahare, sa svrhorn da se islam prosiri u preostalom dijelu Afrike. Tarno onda nastaje sekta Almoravida (al-Murabitun: -zitelji utvrdenog sufijskog stanista-, ribat) , koja je u citavom Magrebu (1062.) te u Spanjolskoj (1090.) prigrabila vlast. ad fatimidskog i ziridskog graditeljstva sjeverne Afrike (Ifriki]e) ostalo je malo toga sacuvano, jer je nornadska invazija, predvodena Banu Hilalom, preplavila zemlju -poput vojske skakavaca koji na svom prolazu sve unistavaju-, kako je to primijetio Ibn Halclun, veliki arapski knjizevnik iz 14. stoljeca. Dzamija al-Mahdija nalazi se u vrlo losern stanju, no njezin portal

22 Lijepa urata Bob Lalla Ribana sagradena su [!,odine 1294, pod uladatnnom Hafsida, uz Veliku diamiju. u Kairauanu.

zasluzuje posebnu paznju. Procelje, uokvireno dvarna kvadratnim tornjevima, ima troja vrata, od kojih srednja podsjecaju na slavoluk. Cjelina istesanog kamenja kao predvorje naglasava fatimidsk i cerernonijal. Iznad vrata strsi velik svod U obliku potkove, koji je u elva niza i na stranama uokviren manjim nisama istog oblika. Njihova je svrha ornarnetalna (donje su uostalom samo lagano naglasene). Rijec je, kao sto cemo jos spominjati, 0 cesto koristenorn fatirnidskorn motivu,

Ostaci svjetovnog graditeljstva vrlo su oskudni. Spomenimo ziridsku palacu Asir u Alziru (oko 947.), koja pokazuje ocit orijentalni utjecaj. Razvucena je po siriru i ima samo jedan ulaz na uzduznoj strani. U unutrasnjosti se nalazi cetverokutno dvoriste, preko kojeg se istim putom dolazi do portala i prostorija za primanje. Sa strane se nalaze starnbene prostorije.

U 10. stoljecu jaca jos jedna sib II orijentalnoj Africi, cija se kultura i graditeljstvo postupno nadrnecu s onirna u Bagdadu: to je bio Egipat. Od sredine 7. stoljeca Egipat pripada rnuslimanskorn carstvu; osvojen je kao jedno od prvih podrucja. Buduci da se nalazi u blizini glavnog grada Bagdada, mora duze ostati pod njegovim jarmom. No, za vrijeme sloma abasidske vladavine kalif svoju vlast predaje Turcinu Ahmad ben Tulunu, koji 868. god. stvara od Egipta gotovo neovisnu drzavu i prikljucuje joj Siriju. Nakon njegove srnrti godine 905. kalif je ponovno zadobio te velike zernljisne posjede, ali samo na kratko vrijeme, jer se ista situacija ponavlja pod novim turskim vodorn

23 Tloris Velilee dzamtje II Kairauanu u Tunisu U dauainjem oblileu sagradena je 836. god., a sooiom konstruizcijom sa sedamnaest praooeutnib brodoua, ko}i idu prema leihli, i sirtm srednjim brae/om, slijedi tloris ddamije ai-Aksa u jeruzalemu.

Ihsidorn. On Siriju na sjeveru radije prepusta Hamdanidima, kako bi se mogao posvetit.i iskljucivo Egiptu. Ovog puta Abasidi nisu povratili taj dio carstva, jer sa zapada godine 969. dolazi nova sila, osvaja vlast i ramo vlada sljedecih dvjesto godina.

Fatimidi, koji su se pojavili na kraju 9. stoljeca, pozivaju se na vjersku sl upinu isrnailita, jednu sijitsku sektu. Ustrajnost njihova misionarskog prornicanja pridobila je mnogo pristasa medu sjevernoafrickirn Berberima, protivnicima Aglabida. Uskoro ucvrscuju svoj poloza] u Ifrikiji te sezdeset godina kasnije konacno dospijevaju II sunitski Egipat. Ia temelju svoje osvajacke politike Fatimidi izvlace materijalnu korist iz cvatuceg gospodarstva, II kojern bitnu ulogu i111<:1 trgovina , Oko 1000. godine preselio se u njihovu korist mectunarodni trgovacki promet iz Perzijskog zaljeva u Crveno more. ra sjecistu civilizacija zapadne i istocne Europe, Istoka, sjeverne Afrike i jos mnogo udaljenijih zernalja, dozivio je Egipat ncusporediv kulturni uzlet, koji na lazi svoj izraz 11 gradevinarsrvu.

akon pobjedonosnog ulaska u FUSEat, glavni grad Egipta, hrabri vojskovoda Dzevher, osniva 969. godine -pobjedonosni grad" al-Kahiru, u slavu svoga vladara Mu izza. ad starog tulunidskog Kaira ostala je sarno dzarnija al-Kataj, sagradena po uzoru na dzamiju \,1 Samari.

Bogata je koristen siljasti luk, koji se jos vise rabi u romanickim crkvarna na zapadu.

24 Hasanoua dzamija u Rabatu (oudje rekonstruecija njezina tlorisa) gradena 1.196/97. god. trebala je postati jednom od najtecib u muslirnanshom soijetu. Osiala je nedoursena, a razlozi nam nisu poznati.

-- -- --- .-.. - - - - - -- --



FloE ..

c r-
c a r--
FFr!i ~f'f'
" "
" "
= " ~ ~
"
• ~
~
= ,I " -
"
: ~ "
"
" ~
" "
" I'
I'
:1 " =
c :1
Ii II
. , F
I, ~
:1 "
" 'I
" I,
il " r=
" ~
" "
" a I' 'I
" ~ :r----~~ p-
"
b :t ii
. o

Dzarnija al-Azhar, dovrsena 972. god., istodobno je i sjediste islarnskih sveucilista, na kojima se jos i danas poducava. Od tesanog kamena u obliku kvadra i nazalost cesto pregradivana , prvotno je sagrac1ena prerna ornajadskom nacrtu. Siroka dvorana za molirvu ima pet usporednih brodova prema kibli, koji su jedan od drugog odijeljeni nizovima stupova i prekrizeni povisenim sredisnjim poprecnim brodom. Dvije kupole nalaze se iznad ulaza i mihraba. Obavezni su ukrasi u stuku L1 abasidskorn stilu.

Hakimova dzarnija (990. - 1013,), tek nedavno ponovno otvoreria sijitskorn kultu, te Akrnarova dzarnija 0125.), tipican su prirnjer fatimidskog graditeljstva. Od tog razdoblja za grac1enje i ukrasavanje sustavno se koristi tesani kamen U obliku kvadra. Posebna vaznost koja se procelju pridaje u Africi, za Egipat je novost.

lazni portal je predvorie koje je kod Hakimove dzamije bogato ukraseno niskim reljefima od geme (poluclragog ili dragog karnenja 5 urezanim likorn), a kod Akmarove dzarnije sacastirn celijama na seldzucki nacin (prvi primjer stalaktitnog ukrasa u Egiptu). Procelje Hakimove dzamije krase dva rninareta na uglovima.

r ovdje se, kao i u Perziji, gornilaju nadgrobne gradevine. To su samostalne grac1evine natkrivene kupolom u obliku kocke, kao 1I Assuanu, ili su dio kompleksa uz dzarniju, kao Dzujusijeva nadgrobna dzamija 0085.) u blizini Kaira. Portal u prednjern dijelu zgrade, kojeg nadvisuje trostupanjski minaret, vodi u dvoriste koje sa strane ima stambene prostorije za posjetioce. Ia straznjoj se strani dvorista, iza trostrukog svoda, orvara kupolom nadsvodena dvorana za molitvu, sa strane zasticena dvjerna malim prostorijama, od kojih jeclna sadrzi gradite1jev grob.

o svjetovnim gradevinama ocuvani S1..1 sarno opisi palaca i troja karnenita vrata 11a obrambenom zidu u Kairu. Sva su vrata uokvirena dvama tornjevima

25 Tloris ddamije al-Azbar u Kairu, sagradene 970 - 972 god., kOja je hasnije brojnim dogradnjama cesto mijenjana. lpak se jasno prepoznaje prauoeutan obris proobitnc gradeoine.

Slike u boji

davoralfa@warezhr.org

41 Car Kanga Musa u 12. je stoljecu s jednog hodocasca cloveo sa sobom arhitekta, koji je u gradu Djenne (Mali) sagradio dzamiju,

42 27 m visok minaret dzarnije u Agadezu (Niger) potjece iz 15. stoljeca. Sazidan je od ilovace u traclicionalnom sudanskom graditeljskom stilu.

43 Dvorana s velikim stupovima sa stalaktitnim stropom iz Kalifove palace u Bagdadu, koju je ciao sagraditi Abasicl an-Nasir (1180. - 1225.).

44 Detalj portala medrese Ince-Minareli 0258.) u Konji (Turska), jednog od najslavnijih i najraskosnijih prirnjera anatolskog gradevinskog dekora iz seldzuckog razdoblja,

45 Kupola nadgrobne dzamije 0472. - 1474.) sultana Kait Baija u nekropoli kairskih kalifa. Neobican je reljefni dekor na vanjskoj strani kupole.

46 a kraju 14. stoljeca sve su se rjede gradile dzarnije s

unutrasnjirn dvoristern (na slici je mauzolej sultana Barkuka u Kairu, 1399. - 1409,); davala se prednost ttpu rnedrese.

47 Na Svetu Sofiju podsjeca dzamija Muhamecla Alija, gradena u Kairu od 1824. do 1857. godine. Njezina velika kupola i dva rninareta dominiraju slikom grada.

48 Na sjeveru Kaira leze grobovi kalifa, mauzoleji mnogih sultana iz 15. stoljeca,

t

i otvaraju se prerna golernom portalu Ll obliku luka. Jasno se prepoznaje hizantski utjecaj, jer su zid od 1087. do 1093. god. gradili sirijski graditelji. Reci cerno nesto i 0 arapsko-normanskom graditeljstvu na Siciliji, gdje gotovo nista nije ostalo sacuvano, osim Capele Palatine u Palermu iz 12. stoljeca (oko 1140.). Drveni strop te gradevine, ukrasen stalaktitnim oblicima, djelo je muslimanskih umjetnika, koji su ga ukrasili velicanstvenirn umjetnickim slikama islamske umjetnosti,

Ozivljavanje iranskih provincija i seldZucka dinastija

Poput zapada i istok se pocinje oslobadati abasielskog starateljstva. jararn najprijc odbacuju provincije najudaljenije oel Bagdada. General Tahir koji je pri svladavanju jeclne opasne pobune ucinio kalifu Mamunu veliku uslugu, dobiva od njega za nagraclu provincije u Kurdistanu i sredisnjoj Aziji, gdje on i njegovi sljeclbenici (H20. - 872.) iz Nisapura ucvrscuju svoju vlast. Odande pocinje osvajanje golernog podrucja koje se proteze sve do Indije. Jedna rieva zna dinastija prisilila ih je 873. god. na povratak. Novi vladari su Sarnanidi koji vladaju podrucjern ad Transoksanije do Afganistana. Glavni im je grad Buhara.

Za to su vrijeme u Bagcladu zavladale druge dinastije, a posebno dinastija Bujida , koji clolaze s juga Kaspijskog mora i postavili su se kao kalifovi skrbnici (945.). Ostaju na vlasti jedno stoljece u kojem Irak dozivljava kulturni preporod, a Bagdad, Isfahan i Siras, ponovni procvat raskosnog graditeljstva. U 11. stoljecu ipak pocinje propadanje. Tome su ponajprije razlog prernjestanje trgovackih putova prema Crvenom rnoru (1..1 korist Fatimida) te obnovljene unutrasnje borbe za vlast. U torn casu dizu se Gaznavidi i Selclzuci i na svom pobjedonosnom putu tjeraju svoje prethodnike. Od taela Iran ncstaje s naseg kulturnog obzora.

Moe tih dviju dinastija ne treba nas zavesti da zapostavimo kulturne dosege njihovih prethodnika. Samanicli su hili veliki mecene. Na njihovu se dvoru nalaze cuvem pjesnici novoperzijskog jezika, kao Firdusi te vazni znanstvenici poput Avicene i Birunija, koji tarno pocinje svoj uspon.

26 Rekonstmkcijski crtei pokazuje pruobitno stanje Haeimooe diami]« podignute 1004. god. 11 Kairu, a danas je 1I ruseumama.

Danasnja SLI svjedocanstva a tadasnjern gradite1jstvu nedovoljna Chace li ih se ikada moci clopuniti uz dogadaje koji to podrucje uvijek iznova potresaju), no ipak nam ornogucuju cia stvorimo sliku one epohc.

Dzamije slijede osnovni iracki gradevinski tip, a pritom ne zanemaruju sasanidsko naslijede: prevladava okornit tijek linija, koji je tako primjcren Istoku. U dzamiji u Damganu (Iran), najstarijoj koju poznajerno, te II onima u Nayinu (aka 960.) i II Balhu (Afganistan) svod ili krov nose golemi, cesto stukom ukraseni kruzni noseci stupovi, koji su u Balhu nadsvodeni novim kupolama. Oblik paviljona postao je postupno vrlo omiljen, kao i upotreba Ivana nadsvodenog kupolom, npr, u Nirizu (provincija Fars, oko 970.). Ivan je tipican za Perziju, gdje se upotrebljava vee ad abasidske cpohe. Radi s 0 prostoru koji nadvisuje svod iii kupola , a orvara se prerna van i moze sluziti kao ulazna iii glavna dvorana

a sjeveru Irana, u sijitskon1 poclrucju, rasprostranio se oel 10. stoljeca rnauzole], a POSy 'cen je kultu sveta a ili Ylanovima nove dinastije. To su valjkasti, 1 atkad vrlo visoki tornjcvi, okrunjeni kupolorn po luprt m stupovima I ukraseni natpisima na jeziku pehlevija i kufskim pismorn, poput onih LI Lajirnu Col 1016. - 1017.). Katkad uzimaju blik kupol ria kvadratnorn post lju; tal av j nadgrol ni S( mcnik amanida L mail u Buhari (na p x tl u 1 . st lj -;'a), k d 1 j eg . ~ 1110Z vidj ti kak zasv d na gal rija ostvar i] prij Iaz pr lTI'] 1 LIp li. ";to se vanjsk stran tic, LI Incliji u j S

milj nij Y tiri 111al kuj 1 11<1 ugl vima, a -aznavi Ii j, S Idzu i P n v.11. prihva ~aju g ometrijsl u primjenu opcka i .lemenata plastik u stul u.

27 Tloris Hahimoue dzamije u Katru. Gotooo leuadratna gradeoina posjeduje dvorille s areadnim triiemooima Srednji brod vodi prema kllpofi ispred mibraba. Procetje )e sa strane zaiticeno duama minaretima.

Manje nam je poznato svjetovno graditeljstvo. Palaca Dihkane Ll sredisnjoj Aziji sastoji se ad velikog kva.dratnog tornja na elva kara, sa strane osiguranog polukruznirn kulama. Po prometnim dionicama sredisnje Azije vode brojni karavanski putovi i dokaz su cvatuce trgovine pred kraj 10. stoljeca. No i Samanidi, poput drugih dinastija, Cine istu pogresku. Zbog neprijateljsk.h prijetnji povecali su u svojo] vojsci udio t.urskih robova, koji su se uskoro pobunili j prisvojili afganistansku knezevinu Gaznu.

Osvajacki ratovi na pocetku 11. stoljeca doveli su novu dinastiju iz Kurdistana pred vrata Bagdada, u sjevernu Indiju, sve do Indijskog oceana. Stanovnistvo ovog podrucja obraca se na islam i do danas je ostalo medu najvjernijim Muharnedovim pristasarna. Gaznavidi su kult.urni nasljednici Samanida, no, vecinorn osjecaju svojom domovinorn Indiju. Cuvaju arapski jezik i to u obliku kakvim se sluzio Biruni. Njihova umjetnost ipak podlijeze perzijskom utjeeaju.

Sakralno graditeljstvo je zaista oskudno. Najstarija je dzamija u Balhu u Afganistanu. Sastoji se od velike dvorane za rnolirvu s brodovima usporedno prerna mihrabu, koji okrunjuje kupola poduprta stupovima. Jedini novi element je poprecni brod, ciju kupolu nose cetiri noseca stupa. U Gazni su pronadeni ostaci dvaju visokih i vitkih minareta, kod kojih se jasno prepoznaje iranski utjeeaj.

Gaznavidi su voljeli raskos, Sav svoj novae ulozili su u palace, Ll kojima su javno pokazivali svoja bogatst.va. Dvije najslavnije palace su Mahrnudova (999. ~ 1030.) u Lashkari Bazaru; zahvaljujuci suhorn podneblju vrlo je dobro ocuvana, te palaca Masuda III. (1099. ~ 1115.) u Gazni, koja je danas ru.sevina, jer je bila gradena oel gline Sci slarnom i sirovom opekom.

Obje palace Sll kvadratnog tlorisa sagradene oko sredisnjeg dvorista, na koji se otvaraju cetiri Ivana. Dva najveca, koja prema iranskoj simetriji leze jedan nasuprot drugome, narnijenjena su za prirnanje. Procelje, okrenuto prema dvoristu, u Mahmudovoj je palacl ukraseno stukom, a Masudovoj mramororn. U mrarnoru se nalaze i perzijski natpisi koji velica]u sultanovu slavu, Unutrasnjost obiju palaca ukrasena je motivirna na pricvrscenim paljenim plocama, ria kojima se vide geometrijski i kaligrafski uzorci u crveno], zutoj i plavoj boji kod Mahmuda, a nesto su skrornnije boje na odjeci bogata odjevenih Masudovih tjelohranitelja. On je davao prednost ukrasavanju dzamije koja vodi prema dvoristu, dok je M.ahmud prcmjestio dzamiju izvan palace; ana je velika, jer je morala pruziti dovoljno mjesta za citav dvor.

Uz pornoc Gaznavida islarnska umjetnost prerna perzijskom uzoru prodire u Indiju. Indija je njezino posljednje uporiste, jer su je obraceni seldzuck:

Turci nakon odlucujuce pobjede kod Merva 1040. god. istisnuli iz maticne zernlje.

Sa sjeverriih graniea rnuslimanskog carst.va u Kurdistan prodire plerne Oguzi. Tamo se i naseljava iskoristivsi izrazeno Masudovo zanirnanje za Indiju. Kad

je on postao svjestan svoje pogreske, prekasno ulijece u borbu i prisiljen je pred Togrulom pobjeci iz zemlje koju je i previse volio. Seldzuci su tada krenuli u osvajanje Ira na , odakle protjeruju posljednje Burejhide. Godine 1055. ulazi Togrul u Bagdad, gdje je uzeo titulu sultana, ali ostavlja kalifat. Oba njegova nasljednika, Alp Arslan (1063. - 1072.) .i Meliksa h (1072. - 1092.), dovode vladavinu do vrhunca m06. Osvajaju cijelu arapsku Aziju i krecu protiv Bizanta, kojernu otimaju Anatoliju: cak im je uspjelo zarobiti basileusa Cglavnog vojskovodu, 1071.). Se ldzuci u Maloj Aziji osnivaju sultariat, koji se odrzao do 1243. godine. Pripojio si je takoder i Palestinu.

Od tada je islam, po jeziku, ali i po civilizaciji, postao turski. U ozrac]u relat.ivnog mira novi vladari oblikuju ponovno ujedinjeno carstvo na nacin feudalnog sustava, u kojern, pod vrhovnom vlascu najstarijcg, daju stalan prihocl ostalim clanovima obitelji. Nakon Meliksahove smrti to je prvi korak k cjepkanju carstva na autoriomne provincije, koje vrijeme provode u stalnirn svadama. Domace dinastije dolaze i odlaze, ali cjelokupno podrucje, unatoc suprotnostirna, ostaje muslimansko i tursko. Propast Seldzuka zavrsava invazijorn Mongola pod vodstvom Dzingis-kana.

O. Grabar govori 0 -velikorn islarnskom klasicizrnu- pod vlascu -velikih SeIdzuka-. Procvat gradova i trgovine, raznovrsni doticaji izmedu Turaka, krscana i hindusa omogucuju intelektualnu i kulturnu ObnOV1J dostojnu paznje. Umjetnost, posebno u Iranu, doseze vrhunske trenutke, a potpomazu je vlada, gradani i vjerske institucije, koje ponovno dozivljavaju polet. Umjetnici su puni dobrih zarnisli, utjecu na ukus i utvrduju stil. Treba razlikovati tri podrucja Perziju Ct.j. cjelokupan seldzucki Istok), Malu Aziju (Rum) i Mezopotamiju - Siriju, gdje na clvoru Nuruddina 0146. - 1173.) u Aleppu i Damasku najvecu moe postize Salahuddin, poznatiji pod imenom Saladin.

28 Plan gradeuine Lab! Haouz II Bubari.

1 medresa Kuhalda (1568/69 .. uisoka skola)

2 medresa Nadir Divan Bega (1622., oisoha s"kola)

3 samostan Nadir Divan Bega 4 hazen Labi Hatniz

29 Tloris mauzoleja Samanida u Bubari. Sagradio ga je Ismail izmedu 892. i 907 god. kao obiteljser: grobnicu, Klasican je primjer gradnje opeeom.

Pored nadaleko rasireriih kiosk-dzarnija s ravnijom kupolom, pod turskirn utjecajern e tarnburom s ukrasirna U obliku romba, svoj najveci procvat u Perziji kao i Mezopotamiji - Siriji dozivljava od 12. stoljeca dzamija medresa. Seldzuci su vrlo religiozni i njihova je najveca zelja da se islam prosiri po ci jelorn svijetu.

30 Tloris palace u Lashhari Bazaru, rezidencijalnom gradu Gaznauida u 4(p,an istanu. Pataca sagradena za urijeme Mabmuda, 999 - 1030. god, rasdanjena je oko sredisnjeg duorista, ria koje se otuaraju celi!'i luana.

, ' I Presje~~ leupole VelikH! dicllm),e II lsfabauu. POII()/Ji/O sagradena 708b'/89, god" jedin! .II? u(J/ikt graderinsk! spomeuil: iz s IdiuC/.:o!!, doba, /?oji Je OSIC/o sacuuan 1/ 11' uut .

P sebn su unaprij dili gradnju m r sa. v lil a dzarnija u Isfahanu, ciji tloris s cetiri IVana oko sr disnjeg dvorista ostaje klasicno ira nski, ipak j u Siriji sluzi!a 1 ao l1Z0r, sirn mazda kod gr bnic In Ires ~ uruddina u

amasl U, gdj zcra le stoj ~ j dna nasuprot drugoj, na dvije .tran S1' disnj g dvorista.

Vise ncgo za molitvu ta je zgrada narnijenjena prirnanju sto vee g broja studenata i riastavnika, a na elva kata nalaze s stambene prost rij ) knjiznica te -ucionice-. U dvorani za molitvu istic se kupola, koja se svija iznad mihraba, i sluzi za oznacavanje vla darcva rnjesta, kako to zahtijeva uzvisen obrednik seldzucke drzave.

Kao i u clrugim podrucjirna, kupola je bogato ukraseria. U 111110gil11 j prirnjerima uzlijebljena, pa joj drverii potporanj nije potreban. S vremeriorn se polako razvija dvokrilna kupola. Dijelovi za povezivanje cesto su ukraseni u obliku saca (u rnulearnasima tj. stalaktitnim celijarna) i vise odgovaraju estetskim zahtjevima nego potrebi. Taj uzorak poprima u Iraku pose ban oblik -glave secera-, kao u mauzoleju Sin Zubaicla (oko 1200.). Siriji je veliki graditelj Nuruddin dzarniju 11 Mosulu pokrio malim kupolama S uzorkom poput sahovske ploce

Izvana je portal najvazniji sastavni clio procelja. Golemih je razrnjera i cesto uokviren par0111 minareta. Najljepsi je sigurno onaj 11 Dzarnu u Afganistanu

(kraj 12. stoljeca), visi je od 60 m i ukrasen natpisima kufskim pismom. Na istoku obicavaju valjkasti minaret izlijebiti. Moze biti osmerokutan s krunistern, k1'02 koje je rnoglo prodirati svjetlo u unutrasnjost stubista, kao u Balisu, ili ukrasen stalaktitima, poput onog u Suk al-Gazu u Bagdadu 03. stoljece).

Nadgrobne gradevine postaju sve znacajnije. To su cesto kule zvjezdasta tlorisa koji u sredistu Irana postaje osmerokutan (npr, Kharrakan, 11. stoljece). Stozast, cesto izlijebljen krov, izgleda poput satora. Sandzarov mauzolej u Chorasanu preuzeo je oblik kocke, a njegova rebrasta kupola bi.la je sasvim jeclnostavno pokrivena glaziranim pla vim keramickim plocicarna.

Svjetovne gradevine su vecim dijelorn sruscne. Radi se 0 poznarim upotrebnim gradevinama, mostovirna i karavansarajima uzduz velikih t1'govackih putova. Tip karavansaraja kao sto je Rabat Sarafs Ll Kurdistanu (pocetak 12. stoljeca), gradi se sve do danas. Zgrade su podignute oko dvaju dvorista koja leze jedno iza drugog i ornogucavaju razelvajanje gostiju: siromasniji ostaju u prVOlTI, vanjskorn dvorisru, bogatiji 1110gU napredovati u unutrasnje dvoriste.

ad palaca nista nije ostalo sacuvano. Zanimljivo je utvrditi, da je na zapadu prevladavao kamen, dok se na istoku svugdje koristila pecena opeka, jer je ona pruzala vise mogucnosti za ukrasavanje. Ornamentika prati g!avne linije graditeljstva, a vanjskoj je strani od keramike, kao kod malog majstorskog djela paviljona Tadzulrnulk u Isfahanu 0088.), iii se sastoji od natpisa ukrasenih kufskim pismorn. U unutrasnjosti prevladava stuk, pa ako je slikarstvo i bilo vrlo znacajno, ipak mu se vise ne mozerno diviti.

32 Presjee pauiljcma Ali-Kupu 1,1 Isfabanu, sagradenog II doba saba Abbasa 1. na po[etku 16". stoijeca.

33 Tloris harauansaraja sultana Kana (1229) net cesti ad Konje prenia Ahsaraju. jedno] ad nujljeplih 11 Tursleoj.

Arhitektura maloazijskih Seldzuka ponesto se razlikuje od navederuh. Gradovi Nikeja, Konja i Sivas jedan za drugim preuzirnaju vodecu ulogu u toj neovisnoj, sve do najsitnijih detalja dobro organizirano] i na granicama utvrdenoj drzavi na sjecistu trgovackih putova i umjetnickih utjecaja. Prernda se vrlo jasrio istice perzijski utjecaj, ipak irna i 1nl1ogo drugih primjesa. Doba procvata je u prvoj polovici 13. stoljeca, do dolaska Mongola 1243. godine. Medu gradevnirn rnaterijalorn prevladavaju kamen i mramor. Dzarniju karakterizira produljenje dvorane i prostora nadsvodenog kupolom. Dvoriste gotovo nestaje. Pr ostali tloris slijedi perzijski uzor. Dzarnija je cesto povezana s medresom, rnauzolejem, kupatilima, kao npr. u Kajseriju (1239.) i prije svega u Divrighiju ( 228. - 1229.). Medresa Karataj u Konji (1251.) tocno slijedi perzijski nacrt, a u unutrasnjosti je potpuno prekrivena mozaicima u plavoj, bijeloj i ernoj majolici, koji prostoru daju osjecaj beskonacnosti. Mogu se naci brojni mauzoleji svih mogucih oblika, s krovovima u obliku stosca i piramide te skupoejenim ukrasavanjem s mnogo skulptura.

Ova trgovacka drzava obnavlja svoje ceste i svoje, za ovo podruc]e tipicne karavansaraje. dvije izduzene gradevine medusobno su povezane dvama obrambenim zidovima. Dvorana za molitvu nije uvijek na istom mjestu, ali uvijek postoji.

Palace su graderie od 1aganih materijala, a zahvaljujuci nedavnim iskopavanjima ZnalTIO da su graderie kao paviljoni; nema ni jedne velike zgrade, vee vise manjih i osrednjih, razbacanih po velikim parkovima. Prernda izvana djeluju ozbiljno; samo su procelje i vrata ukraseni natpisirna i to prevelikim Ll odnosu na njihovu velicinu, u unutrasnjosti nude, vladarima za zabavu vesele prskajuce izvore vod usred dvorista poplocenog mozaicima.

Turska obnova: rrrarrrefudko doba

Nuruddin ostaje u povijesti islama branitelj istinske vjere od franackog uljeza , koji se na kraju 11. stoljeca prebrzo ukorijenio u Siriji, spijeva rnu ponovno uspostaviti jedinstvo zemlje, a Salahuddin jusuf ibn Ajjub, zvan Saladin, ponovno usposravlja red u Egiptu, gdje 1169. postaje vezir fatimidskog kalifa, da bi ga 1171. god. konacno maknuo s vlasti. Ijernu treba zahvaliti sto se Egipat vraca pod zastitu sunitske Sirije. No, ne zadugo, jer smrcu Nuruddina Saladin je prigrabio vlast u zemlji, a njegovi su nasljednici prosirili novo carstvo sve do Tigrisa. - legendi Saladin ostaje junacki vitez, koji je kod Hittina (1187.) porazio krizare, sto 111U otvara jeruzalernska vrata Ponovno postignuto ujedinjenje kratkog je vijeka, jcr nakon njegove smrti nasljednici dijele carstvo na ttl dijela, S Kairom, Damaskom i Aleppom kao glavnirn gradovima. Ipak, oni vode miroljubiviju politiku od Sa ladina sto, zahvaljujuci nastalim trgovackirn vezarna sa Zapadom, ornogucava ozivljavanje gospodarstva. Godine 1207. gradi se venecijansko trgovacko naselje u Dam.asku, a drugo naselje nesto kasnije u Aleppu. Za to vrijerne Sirija opet postaje sredistern muslimanskog svijeta.

34 Plan turdaue u Aleppu (Sirija),

Ne sa svakim ...

Nije sa svakim, Cija ti se pojava dopada, zaista tako dobro. Ovisi 0 srzi,

a ne 0 vanjstini.

Kud ga je odvelo njegovo znanje, saznat ces jednog dana prijateljujuci s njime.

Ne krije Ii se u njem prepredena hulja, prirnijetit ces cesto tek s godinama.

Sa'di, -Savjetnik-

Ajubidska arhitektura nije prekinula tradiciju prethodnih epoha. Uvazavaju se lokalne znacajke, posebno upotreba kamena kao najcesceg gradevnog materijala. Pridodaju se elementi iz Irana i krizarskih pohoda, sto je posebno uocljivo u vojnoj arhitekturi. Primjer za to je obrambena urvrda u Aleppu (ponovno sagradena izmedu 1209. i 1212,), cija su vrata goli kameni blok ostrih bridova, u kojem se orvara golem luk nad vratima mostorn povezan s predvorjem.

Gradske zidine u Kairu, koje je Saladin projektirao, a djelornicno i izveo, predstavljaju klasican prirnjer srednjovjekovne urvrde na uzvisini, ciji su zidovi prekinuti sarno polukruzrum kulama.

Saladin je bio vojnik, ali borio se za Boga. Stoga se ne cudimo brojnim vjerskim gradevinama, koje su najvecim dijelom ipak poruserie. Jedan pored drugog mogu se naci razliciri tipovi zgrada: mauzoleji s kupolarna, dzarnije sa stu povirna i prije svega medrese bez posebnog gradevinskog stila. Uvijek prisutan, ivan moze biti jednostavan, dvostruk, trostruk iii cak cerverostruk, kao II medresi as-Salihijja 0243. - 1244.) u Kairu. Mihrab je, prvi put 1..1 Egiptu, sada sve cesce ukrasen sarenim mrarnororn.

U mnogim primjerima medresa je spojena s utemeljiteljevim groborn. Mauzole] je kamena gradevina u obliku kocke, koja se jednim meduprostorom s dekoracijom u obliku saca prenosi na kupolu od opeke, kao npr. kod Saladinova groba u Darnasku.

Dzarnija slijedi sirijski model. ocljiva je vaznost koju pridaju portalu, na koji je ograniceno Citavo ukrasavanje. G Aleppu su .se arhitekti poigrali clvobojnim mramorom i ukrasili portal nisarna sa stalaktitnim motivima.

o

15M

35 'floris mauroteja gradenog U urijeme sultana Kalauna od 1284. Rodine II Kairu. jednog ad najuadnijtb mametudeib arbitelaonskib spomenika.

A

36 + 37 Seica procelja i tloris grobne ddamije emira al-Tdujuiija, podignia» godine 1085. u hlizini Ka ira _ Ulaznu zonu (B) naduisuje minaret u obfiku tri luka. Kroz doorist« se stiie u prostor za molituu (AJ

Kako bi se mogli suprotstaviti mongolskoj invaziji, posljednji Ajubid kupuje veci broj rurskih robova (rnameluka), koji cine glavni dio njegove vojske. Zahvaljujuci njihovoj pornoci, uspijeva !TIU zarobiti cak i francusl og kralja Ludviga Svetog, no nakon njegove smrti mameluci su prigrabili vlast i osnovali jednu za drugom dvije dinastije, koje su se odrzale do dolaska Osrnanlija godine 1517. Njihov je vojni rezim uspjesan, kako protiv Mongola u Siriji (1260.), tako i protiv krizarskih pohoda (1291. osvojena je Akka). Od tog je trenutka mamelucki svijet od rnongolskog podrucja jasno odvojen granicorn koja prolazi srednjim Eufratom.

Nakon .5tO su se naselili u Egiptu, mame1uci neurnoljivom silom, gotovo vojnorn diktaturom, upravljaju narodima koje su pokorili, To je razdoblje

38 'floris mau zoleja emira Sandrara 1 Salata. sagradenog 1304 god u Kairu eao po{iuu!i.{te oha brata. Simbol brace je par hupo!« iznad grobnlce.

politickog zatisja U opet pronac1enom jedinst:vu, pogodno za gospodarski uspon. Zapravo su izvori prihoda od medunarodne trgovine osnova za stabilnost rezima No, veliki porezi ne pridonose napretku nacionalne privrede. S druge strane, Europa uskoro dozivljava veliku gospodarsku obnovu i prernasuie Siriju i Egipat, koje su opustosili jos i kuga i Timur. Kad 1492. god, Kristofor Kolumbo otkriva Ameriku, pa se zbog toga prernjestaju trgovacki smjerovi, mamelucka je privreda konacno osudena na propast. Osmanlije trebaju samo pruziti ruku da bi se dokopali njihova bogatstva. Vrijerne relativnog mira sigurno je donijelo kulturni i umjetnicki polet, no, prilicno obilata proizvodnja nije bas obogacena dobrim zamislima. Kultura obuhvaca sva znanstvena podrucja (moramo primijetiti da je konacna verzija -Tisucu i jedne noci- nastala u mameluckorn Egiptu), a slijedi lokalne i turske tradicije, koje se ukorjenjuju na obalama Nila.

Nailazimo na dzarnije sa stupovima i kupolama, katkad pod utjecajern krscanskih bazilika koje dijele glavni ivan II tri dijela, kao npr. glavni ivan dzarnije sultana Baibara u Kairu (pocetak 13, stoljeca), Moze se vee prirnijetiti odredena sklonost k smanjenju dzamije na same jednu dvoranu za molitvu, kao kod dzarnije Arguna Isma ilija (1347,)

Poput svojih ajubidskih prethodnika mameluci 5U osobito skloni sve monumentalnijern gradenju medresa, mauzoleja, pa cesto i bolnica, npr, gradnje sultana Kalauna (ria kraju 13. stoljeca) prerna sirijskorn nacrtu i pod utjecajem gotike, sto se prepoznaje po siljastim lukovirna i probijenim prozorima, Mnogobrojne medrese preuzimaju uglavnom plan s cetiri ivana, npr. rnedresa sultana Hasana 0356, - 1363,) koja ima povrsinu od 8000 In2, u

obliku kriza velikih dimenzija. U cetiri krila zgrade, izmedu kriznih krakova, nalaze se cetiri sunitske pravne skole, u kojima su prostorije za stanovanje pore dane oko malog dvorista, Ll sredini kojeg je kupolom nadsvoden pavilion s plitkim bazenorn za vjersko pranje. Grobnica, koja pred.stavlja produzetak jednog kriznog kraka, okrenuta je prema k ibli. Dojmljiv portal jednost.avno je ukrasen oblicima stalaktita. Prernda cjelokupna gradevina u svojoj urnjerenosti djeluje prilicno elegantno, ipak ne.ma na sebi nista izvorno i ne -dira- nas, uostalorn kao i sva marnelucka arhitektura, koja je prema Monneretu de Villardu -doduse dobra, zahvaljujuci svojim. sredstvima. raskosna i po izgledu njegovana, ali u st.varnosti bez stvaralackog talenta, ne suprotstavlja se novorn, velikorn problernu arhitekture, ali ga nije sposobna ni rijesiti-. Taj je tloris sluzio kao uzor za lTmoge banegabe (samostane) i dzarnije. Nalazimo ga kod gotovo identicnih »grobova kalifa« 05. stoljece) 1I Kaifu, koji imaju kupole u obliku kacige. Neki od njih su dvojni grobovi i imaju dvije kupo\e, medusobno spojene ivanom

Ukrasavanje tih zgrada post.aje sve vaznije. Sto se tice strukture, upotreba kamena je konstantna. Njegov je vodoravni tok naglasen jos i dvobojnoscu; tamnozute je i crvene boje. Stupnjeviti otvori uokvireni su sarenirn ukrasima, trostrukim prozorima siljasrog luka, odnosno nisama, Ciji je goticki ut.jecaj vidljiv u koristenju krunista.

Minardi su se razvili pod izravnim utjecajem fatimidske urnjetnosti. Imaju prilicno visoko cervrtasto podnozje, na koje se oslanja osmerokutni valjak,

n...l."--,, ~,-., " ."" 11 I.'

• I : I ~ ~ I : I :I.~ ~ JI I I I I I I I I I I

• • 'I .. \1.._-. I ~ 1.1

II I I j il I~- --T, I I rl I I j I 'i

~ W • I' ~ W II ~I .... ~

_ ~ fIl :-l II I I II l j ~ i1 I I ·11 1

r--"::·::·:"::-:*'"~*:::·::·::fo::·::·~ :~:

I I ; I : : I , : : : I : ; ~ i I I I I ~ : : ,

" ~ I' " • w =::1 • ~' .' .. 'i

~j I j I I ~ 11 ~ ~I"" . \11 1,1 I I I I I I II

II I Ir II 'I LI .II II II I' I, r r

',. ~ 'oJ I' II ... ~.:'":'I .. Jj ~ .. Jj

I II ~, I ~ I I 11 It, ,I II II II ..

:~j~ ~t~_~= ' , .=; , '~~: ' '-~~ :' ~;r -1= =*==1- ,:

II II II II J: II II I

II I' 'I !I " " 1'1

• • • I •••

II II II r. II ~ II

I' II II II " II ,i

~j·il~ ~~l~~

~.'It 'I. ••

II H 1,1 II I, II

II I' .1 ,I II

I I • I

I I I I ~ I' I I I I II

__ ~-= =~= ::Ii_ -_- __ ==.=-=--=-=-=:. .. .:.:~: ~= _~! 'I II

fl I

" "

~ ",,--:I : ~ :.-=-=-:.::-:. =-.::..-:.: • .::.:-

II IF

"" .. --_.

39 [edna vel driauica ode ij(pljen a od carstua Almobada, razoila se 123'5. god. u istocnom Aliira. gdje su Abduluaditi srediitem svC!je imperije proglasili Tlemcen. Na slici je tloris velihe diumije It ,giaunom gradu.

koji preko vijenca s dekoracijom u obliku saca prelazi konacno u valjkasto tijelo, okrunjeno izlijebljenom kapom.

Masivne kupole su izbrazdane i ukrasene arabeskarna. U unutrasnjosti se mnogo koristi mramor u boji, a geometrijskim mozaicima na zielovima j poviseriim poplocanim podovima pridruzuju se okrugli i siljasti svodovi, koji katkada oblikuju brave galerije (dzamija sultana Kalauna), Kao na zapadu, i ovdje se rasprsuje svjetlo, jer brojne prozore opremaju resetkarna u stuku i obojenim staklom.

I svjetovna je arhitektura znatno napredovala u razvoju, ali pronadeno je vise namjenskih gradevina nego palaca. Palaca Ka itbaja sastoji se oel tri jednokatna krila. Srednje je najvece i ima kupolu. U unutrasnjern uredenju koriste se mramor, opeka i mnogo drva jedno uz drugo. Nema svrhe nabrajati sve karavansaraje na putovima u Siriji i uz deltu Nila, no spomenimo jedan od elva karavansaraja koja jos postoje u Kairu, koji sa svoja cetiri kata znatno nadmasuje prosjecnu visinu.

Zapravo je mamelucko doba prijeIazno razcloblje, u kojern se turska umjetnost rnogla udornaciti u Egiptu.

Posljednji sjaj muslimanskog zapada

Zapad tada cine samo Magreb i Andaluzija, cije je kulturno jedinstvo os tvareno ponovnirn ujeclinjenjem na kraju 11. stoljeca.

Nakon pada ornajadske dinastije u 11. stoljecu Spanjolska je rascjepkana na niz autonomnih podrucja s visoko razvijenim kulturarna, koje zive manje iii vise II simbiozi s krscanskirn dijelom Spanjolske. Ti -kraljevi taife- (islamskill podrucja) moraju se podvrgnuti krscanskoj rekonkvisti. Kad krscani pod vodstvorn Alfonsa VI. od Kastilje osvajaju Toledo, muslimani nemaju izbora. Traze pornoc Almoravicla u Magrebu, iako ne odobravaju njihovu surovost.

Almoravidi su nedavno islarnizirani nornadski Berberi puni enruzijazma za sveti rat. Pod vodsrvom uterneljitelja dinastije Ibn Tasfina osvojili su na kraju 11. stoljeca sredisnji Magreb i citav Maroko, gdje su 1061. god. osnovali Marakes. Magripski zapad pada kao zrtva nomadskih plernena Banu Hilala , na sto SI...I ih poticali egipatski Fatimidi.

Receno, ucinjeno: Almoravidi su pozurili u Spanjols.ku, potukli krscane u bici kod Sallake (1086.) i pripojili velik clio poluotoka. Nekoliko kraljeva taifa ostalo je jos na vlasti, kao npr. Rodrigo Dias, nazvan Cid, u inace krscanskoj Valenciji. Na pocetku 12. stoljeca Almoravidi su priznati kao vladari u cijeloj muslimanskoj Spanjolskoj, no prema nernuslirnanima vlada nesnosljivost elotad nepoznata na tom podrucju.

Za to vrijeme Maroko nije besposlen. Na visoravnima planine Atlas religiozna berberska sekt.a Almohadi, al-Muuabidin (vsljedbenici jedinoga-), predvodena -mahdijern- Ibn Tumartorn, objavljuje sveti rat u ime povratka

Slike u boji

Prema uzorima II Samarkandu i Buhari sagracten je u Sirazu mauzolej saha Siraga 03. stoljece). Danasnja kupola potjece iz 19. stoljeca.

66

Siraz nazivaju -Grad Ruza-, Ruzin grm nalazi se nebrojeno puta kao ukrasni element Vakilove dzamije, koja je svoju keramicku dekoraciju dobila 1I 19. stoljecu,

67

Dvorana za molitve Vakilove dzarnije 1..1 Sirazu (18. stoljece, II 19. stoljecu restaurirana) dugacka je 100 m, a siroka 50 01, njezini kameni stupovi su monoliti.

68 Gradnja dzarnije Lutfullah 1I Isfahanu zapocela je l603., a dovrsena je 1617. godine. Iznad njezine jedine dvorane nadsvodena je kupola s cvjetnim arabeskama.

69 Najimpozantnija zgrada u Isfahanu je Kraljevska dzamija

(gradnja zapocela 1611.); sa svojim kupolarna, minaretima arkadama, jeclna je od najsavrsenijih islamskih gradevina.

70 Tipicni za stil seldzuckog doba su ornamenti urezani duboko u glinu; na slici su ornamenti Isak-pasine palace u Dogubeyazitu,

71 Rusevine Isak-pasine palace 1I Dogubeyazitu leze blizu iranske granice. Palaca s dzamijom sagradena je oko 1700. godine.

72 U povodu obrezivanja cetiri sina sultana Ahmecla rrr. godine 1720. priredena je clvotjedna svecana povorka, koju prikazuje ova minijatura.

40 Pod [akubom at -Mansurom sagradena je 1196, god diamija Kasba u Maraisesu: (~ifi je gO/(1)O huadratni tloris zhog unutrasnjeg rasporeda orlo neuobicajen.

prave vjere cime zapocinju polagano osvajanje Magreba. Smrcu Ibn Tumarta (1128.) vlast preuzima njegov ucenik Abdulmumin i dovrsava osvajanje podrucja, organizirajuci Magreb u kalifat kojim se upravlja iz sredista. Jedino Almohadima uspijeva na pocetku 12. stoljeca politicko ujedinjenje cijelog Magreba, berberskog i spanjolskog, cime dovrsavaju djelo Almoravida. To je ponovno razdoblje netrpeljivosti, no ipak velik trenutak andaluzijske civilizacije, Ciji je glavni grad i kulturno srediste Sevilla, izvrsio nernjerljiv utjecaj na krscansku Europu.

Kako se brzo carstvo Almohada izgradilo, tako se i rasp ada vee ad 13, stoljeca. Napadi Banu Hilala ponovo ozivljavaju separatisticke teznje pa se obnav1jaju tri prijasnja sastavna dijela: na istoku su vlast preuzeli vrlo udaljeni Hafsidi, na srednjem zapadu Abdulvaditi (1235. - 1554.), s glavnim gradom Tlemcenom, u Maroku Merinidi sa sredistern u Fesu (1269. - 1465.). U Spanjolskoj je katastrofa u Las Navas de Tolosu (1212.) oznacila nemilosrdan nenadan protuudarac krscana, Almohade su iz Granade potisnuli Nasridi (1236. - 1492.), koji postaju vazali spanjolskog kralja. Muslirnane tada ugnjetavaju zagrizeni katolici, Ferdinand i Isabella. Njihova kraljevina dostize visok stupanj kulture, koja je islarnu gotovo potpuno strana. S muslimanirna se U osvojenim podrucjima postupa korektno pa oni dva stoljeca odrzavaju posebnu civilizaciiu , takozvani mudejar, koji nastavlja maursku tradiciju na racun krscanskih vladara.

Krscansko ponovno ujedinjenje poluotoka nakon pacla kraljevine u Granadi 1492. goel., zavrsava progonorn Zidova i -Maura-, od kojih mnogi sele u Magreb, Siriju i marnelucki Egipat. Unatoc njihovu prilogu propast Magreba je neizbjezna , povezana ne samo s politickirn vee i ekonornskim razlozima. Trgovinu su preuzeli Portugalaci, a i uspon Europe bio je za Magreb sudbonosan. Bez nje bi se Maroko pridruzio Osmanlijskom Carstvu.

U suprotnosti s dogadajima u sjevernoj Africi islam golemim koracirna napreduje u Crnoj Africi i daje teoretske terneljne pretpostavke za osnivanje mocnih carstava u Sudanu, Maliju i Cadu. Trgovci robljem uriistavaju politicki i kulturni uspon tih krajeva.

Teziste zapadnih civilizacija je u Spanjolsko], gdje se povezuje sve najbolje s Istoka i Zapada. Radi se 0 posebno srvaralackoj epohi, koja je priprernila put prodoru antickih znanosti u Europu. Misticna filozofija dozivljava pun procvat, Glavni su predstavnici Ibn Rusd (Averroes, umro 1208.), Ciji se sustav arisrotelske tradicije uskoro siri citavom krscanskorn Europom, i njegov ucenik, Zidov Musa ibn Marmon (Maimonides, umro 1208.), takoder filozof i lijecnik, jedan od najcuvenijih u tadasnjern zidovskom svijetu. Iako je 14. stoljece u tom pogledu manje sjajno; u Magrebu tada djeluje izvanrecini Ibn Haldun 0332. - 1406.), vrIo ugledni povjesnicar i sigurno prvi moderrii sociolog, za kojega je Ijudsko drustvo predrnet znanstvenog promatranja. Maurska umjetnost, ili tocnije (prornatra I: se njezino ishodiste) spanjolsko-maurska umjetnost, takoder se nalazi na sjecistu kultura. Na cijelom rnuslimanskom zapadu nailazi se u arhitekturi na isti stil i bilo bi pogresno ustrajati na geografskim razlikarna. Iskristalizirao se tipican stilski pravac, koji se znatno razlikuje od suvrernene krscanske umjetnosti u kojoj prevladava sklonost k jasnim Iinijama. Karakteristicna oznaka tog stila je ukrasavanje krovova glaziranim zelenirn crijepom te upotreba keramickih mozaika. Dekoracije II obliku stalaktita i arabeske potjecu izravno s Istoka, luk u obliku potkove natjece se sa siljastim lukom, dok je kapitel slican europskorn. Medutim, potrebno je istaknuti kronoloske razlike. Od vladavine taifa do razdoblja mudejara moraju se medusobno razlikovati tri vazna stilska pravca: bitno religiozni almohadski stil, prepoznatljive odlike Alhambre i stil mudejara u svjetovnoj arhitekturi.

Taifa kraljevi su odvise zaposleni ratovanjem da bi se mogli zanirnati za dzamije, pa se one podizu tek za vrijeme strogog almoravidskog puritanizma. Iajljepse primjcre ne nalazimo u Spanjolskoj nego u Alziru, u gradevima Alziru i Tlemcenu; nema bitnih noviteta, tloris je vrlo jednostavan i posjeeluje brojne brodove koji poel pravim kutorn idu prema kibli. Andaluzijski utjecaj prepoznatljiv je po upotrebi visestrukih lukova i po dekoracijarna U obliku stalaktita u kupoli.

Alrnohadi su najznacajniji graditelji i tek poel njihovom vladavinom dolazi navedeni stil do svoje savrsenosti. Izvana je suhoparan, ukrasavanje je svedeno na najmanju rnogucu mjeru. Siri se u cijelom carstvu Alrnohada, cak ga je i nadzivio.

Glavna vjerska sredista redom su i politicki glavni gradovi, poput Marakesa , Seville i Rabata. No i brojna manje vaznija sredista takoder imaju koristi od graditeljskog almohadskog vala: u Tazi i Tinmalu nactene su najstarije dzamije te epohe, ciji se tlorisi jeclva razlikuju oel tlorisa almoravidskih dzamija,

41 Na tlorisu ddamije Kairacanaca (1135) 1-1 Fesu, pruom muslimanskom glaimom gradu Maroka, isticu se brodoui usporedni s kihtom, s"lo je posebnost u zapadnom islamseom svijelu,

Velika dzamija Ll Sevilli, izgraderia 1171, god, na mjestu omajadske dzarnije iz 9, stoljeca, Ll buducim je vrernenima potpuno unistena i pretvorena 1..1 katedralu. No, sacuvan je minaret koji danas sluzi kao zvonik. Zvonik, nazvan Giralda po vjetrcnici koja vlada prostororn iznad kipa Djevice, visok je kvadratni toranj, ukrasen slijepirn Iukovima koji se izdizu iznad kamene resetke, te nazupcanim prozorima s lukom U obliku potkove. Gornji je dio tornja znatno prornijenjen.

5al1'10 jedan pogled na nedovrsenu HaSanOVlJ dzamiju u Rabatu (1196. - 1197.) ornogucu je nam tocnu predodzbu almohadskog graditel jsrva. 5agradena je u isto vrijerne kad i grad, prilikom pobjede kalifa Mansura nad krscanima kod Alarcosa (1195,), Prva novost je upotrijebljeni materijal: nabijena zernlja, ilovaca. Almoravidi su se vee pri gradnji vojnih gradevina koristili nabijenorn ilovacom, no Almohadi su je sustavno koristil i. Golem obrarnbeni zid obuhvaca pravokutnik od 180 x 140 rnetara, a prostor je bio narnijenjen za prihvacanje svih sudionika svetog rata, Sa drzi cetrnaest vrata, koja vode prema dvorani za molitvu. Ona ponovno poprima T-oblik, karakteristican za rnuslimanski zapad, s dvadeset j jednim brodom pod pravirn kutom prema kibli i tri usporedna 5 njorn. Druga novost su elva pravokutna dvorista. Sjeverno ima prema sredini minarets bunar i vjerojatno je bilo okruzeno kolonadom, odakle je prodiralo vise svjetla. Minaret" koji lezi na drugoj strani dvorista nasuprot dvorane za molirvu, kvadratni je toranj, ciji skromni ukrasi podsjecaju na Giraldu.

Prernda je dva puta sagradena, Kutubija ili -Dzarnija knjizara- II Marakesu, vrhunsko je djelo almohadskog vjerskog gra.diteljstva. Sagradena godine 1140, odmah je napustena, jer je os mihraba bila krivo postavljena. Godine 1195. iznova ju je sagradio Jakub al-Mansur, Tloris je jednak onorn u Rabatu , dopunjen 5 cetiri manja dvorista koji okruzuju jedno vece, cija

ukupna povrsma obuhvaca velik dio zemljista. Dvorana za rnolitvu u ob1iku slova T sadrzi jedanaest brodova koji pod pravim kutorn idu prema kibli te elva usporedna broda. Poprecni brod je nadsvoden trima kupolama. Na mjestu stupova nalazimo upornjake od opeke, na cije krajeve su postavljeni polustupovi. Minaret ne Iez: U osi kible, vee postrance u sjeveroistocnom kuru dvorista. Kao kod svih almohadskib minareta i ovdje se radi 0 kvadratnom kamenorn tornju, na kojern se nalazi manji toranj isrog oblika, pokriven rebrastom kupolom. Oba vrha imaju kruniste. Procelja su ukrasena odijeljenim prozorirna ili nisarna nadsvodenima kupolom, koje su uokvirene arkadama medusobno prepletcnim ili ukraseriim vijencern. Alrnohadska je ornamentika dakle skromna, izvana se primjecuju ukrasi minareta ili kupole podrecteni graditeljstvu, a kadsto su oblozeni ernajliranorn keramikom. Tako i 1I unutrasnjosti postoji dekoracija uglavnom s motivima potkovastih, nazubljenih i vijencem ukrasenih lukova, koji su naglaseni arhivoltima. Primjer takve dekoracije je mihrab u Tinmalu, cija je nisa uokvirena lukom u obliku potkove, ukrasena supljikavirn, njezno izraderiirn stalaktitnim uzorcima. Ta vrsta nakita kasnije je jos znacajnija s pojavorn friza s dekoracijom u obliku stalaktita.

Za vladavine Merinida iz Fesa, nakon njihova izdvajanja iz carstva Almohada, dolazi do potpunog procvata maurskog stila. Iako tIoris ostaje jednostavan, ukrasavanje ipak postaje krajnje raskosno, sasvim u suprotnosti sa strogirn idealom prethodnika Ova dinastija gradi brojne dzamije i medrese da bi se ubrzalo vjersko poucavanje, kako L1 glavnom gradu, tako i 1..1 ostalim dijelovima zemlje, npr. u Tlemcenu i al-Mansuri. Sve te dzarnije imaju jednostavan tloris bez noviteta. Dzarnija u al-Mansuri (Pobjedonosna), koja je uterneljena zajedno s gradorn logorom blizu Tlemcena, jeelva primjetno se razlikuje od Hasanove dzarnije u Rabatu. No, ipak ima sarno jedno kvadratno dvoriste, u koje se dospije kroz ulaz koji sa strane osigurava minaret. i vodi u duguljastu molitvenu dvoranu s brodovima pod pravim kutom prema kibli, a srednji je brod siri oel ostalih. To kvadratno dvoriste ostaje stalan sastavni clio i kasnijih merinidskih dzarnija, u kojima dvorana za rnolitvu zavrsava u poprecnorn brodu usporednorn 5 kiblorn.

Brojne medrese, posebno u Fesu, kojirna grad zahvaljuje svoj tipican izgled, takoder imaju jednostavan tIoris: pravokutno dvoriste S malim bunarom, oko kojeg su poreciane zgrade na dva kata. Na uzoj strani nalazi se dvorana za predavanja, koja istodobno sluzi za molitvu, a ostatak se sastoji iz stambenih prostorija za studente. . eke su medrese potpuno odvojene i imaju vlastiti minaret, druge su u vezi sa susjednom dzarnijom. Unatoc arhitektonskoj jec1nostavnosti sve su raskosno ukrasene. Izvana i iznutra z idovi su gotovo potpuno pokriverii radovima u stuku, slikarna iii drvorn. Veliki su portali cesto oblozeni rnrezastim radovima u bronci i optoceni niskirn kameriim reljefirna, a ukrasavanje se proteze sve do minareta, koji je cesto okrunjen sarenom keramikorn geornerrijskih uzoraka. Ravne stropove u

42 Jz doba Mubameda V. (7354. - 1391,) potjecn gradeoine oko Lavlj'eg dvor-iSla u Albambri u Granadi. MedII njima se nataze baremslse drorane i duorane za primanje.

unutrasnjosti, izrezbarene u drvu, nose valjkasti stupovi, Ciji su kapiteli, cesto oblozeni rnrarnorom, medusobno povezani Iukovirna U obliku potkove. Prozori s resetkarna imaju sareria stakla. Dvoriste rriedrese al-Attarin 0323.) u cetvrti s prodavaonicarna parferna i kozrnetickih sredstava u Fesu obrnanjujuci jeprimjer maurske elegancije, u kojoj geometrijski rnotrvi u keramici i stuku ne ostavljaju slobodnim ni najmanji djelic poplocenog prostora iii zida. Isto je tako raskosna rnedresa al-Sarridz (1321,) u Fesu i soba za molitve Sidi bel-Hassana (1296.) u Tlerncenu. Grobovi svetaca i vladara takoder su kadsto bogato ukraseni. Cesto se nalaze uz neko zdanje, koje sadrzi dzamiju ili medresu, katkad cak hospicij (svratiste za putnike i namjernike), Svetacki su grobovi sastavni dio sjeverrioafrickog krajolika, iako veci dio potjece iz relativno rnladeg doba. Maleni su, kvadratni, nadsvoderii polukupolorn, a arhitektonski niS11 posebno zanimIjivi. Katkad je donji clio ublazen arkadama u obliku potkove.

Grobovi vladara gradevine su jednakog tipa, ali u svojoj izvedbi mnogo monurnentalniji. Merinidski grobovi nedaleko od Fesa danas su jos sarno rusevine, ali grobna dzarnija u ~ elli u blizini Rabata, koju je dovrsio Merinid

( ,,'1 <, '_

,,~~ ~ ~ ~~ ~ ,"" ~:: ~!l{~:;~1!

43 Posljeanje muslimansleo podrucje u SpaNJo/skat bila je mala hraljeoina Nasrida u Granadi, gd]« jeu 14, stoljecu izgradena Alhambra, sujetse! poznata pataca. Na slici je prihazan plan duorca.

Abu'I Hassan 1339. godine, omogucuJe nam predodzbu tog graditeljskog stila. Unutar pravokutnih obrambenih zidina nalaze se prerna tocnorn nacrtu dvije neovisne dzamije, svaka sa svojim dvoristem i minaretom, tri nadgrobna spomenika i vrt.

Isti st.ilski elementi pojavljuju se i Ll osta lim sjevernoafrickim dinastijarna. U Spanjolskoj tog doba prevladava svjetovna arhitektura, najzanirnljivia na muslimanskorn zapadu.

Do kraja almohadskog razdoblja prevladava vojni 5tH gradnje, koji nastavljaju Merinidi u sjevernoj Africi. Taifa kraljevi podizu brojne tvrdave od nabijene ilovace sto je ekoriomicnije od gradnje karnenom. Te su tvrdave lezale na uzvisini i bile utvrc1ene kulama i potpornim st.ubovima. Istodobno su sluzile kao rezidencije.

U Spanjolskoj se gotovo i nisu moglipronaCi t.ragovi utvrda ni almoravidskih tvrdavica, od kojih je jos u Maroku pronaderio nekoliko preostalih karnenih gradskih zidina.

Almohadi su takoder bili znacajni graditelji vojnih gradevina j stvorili su odreden stil, koji su otad u citavom tom razdoblju iznova upotrebljavali, Gradevine od nabijene ilovace od tog su trenutka pravilo. lazna vrata nalaze se u snazno naglasenorn predvorju. Vrata cesto uokviruju tornjevi koji irnaju mnogokutan tloris, kao npr. Torre del Oro u Sevilli (pocetak 13. stoljeca), s dvanaest bocriih ploha. Suhoparni ukrasi koncentrirani su oko masivnog luka u obliku potkove. Nekoliko primjera takvih portala nalazi se jos u Rabatu, gdje su ostaci pokriveni kupolorn, t.e II Marakesu u niskoj pravokut.noj gradevini Aba Agenau iz 12. stoljeca, Cije je procelje ukraseno

natpisima. Najbolje je ocuvana utvrda Alcala de Guadaira za nadgleclanje cesre prerna Sevilli, koja je nakon postupnog oslobadanja Pirinejskog poluotoka oel arapske vlasti, U 12. stoljecu potpuno pregradena. Visok, tornjevima nacickan zid opkoljava strazarski toranj i drugi, nizi zid. U to je doba u Granadi sagradena Kasba (vladareva palaca) u Alharnbri, koja je u 14. stoljecu uvrstena medu rezidencije.

Merinidi u Maroku takoder utvrduju svojc gradove, pocevsi s glavnim gradom Fesom. Gradevina vrijedna paznje je utvrdeni vojni logor u Mahalia al-Mansuri, sagraden na prijelazu iz 13. II 14. stoljece pred ulazom u Tlerncen, S golemim zidinarna i vratima, kako bi se zastitili od vanjskog svijeta. unutrasnjosti se nalazi vrlo lijepa palaca i dzarnija, 0 kojoj smo vee govorili.

Od 14. stoljeca muslimanski vladari napustaju strogi stil svojih prethodnika i okrecu se divnim gradevinarna svjetovnog stila. Prvi je primjer tog novog shvacanja graditeljstva (i zivota) cuvena Alhambra II Granadi (Kal'at al-harnra: crvena tvrdava). Ta slozena i masivna gractevina koja lezi na uzvisini iznad Granade, pored vladareve almohadske palace, djelo je Nasruddin Jusufa I. 0333. - 1354.), te njegova sina Muhameda V. 0354. - 1391.) Pregradio ju je i dovrsio, pak, krscanski kralj Karlo V. nakon 1526. goeline. Tloris, izvan uobicajenih okvira, mozda slijedi odrec1ene sjeverrioafricke uzore, ali najvjerojatnije je ucmak stalnih improvizacija uslijed spontanih potreba. Razlikuju se tri glavne cjeline, koje su u to doba rasporedene oko sredisnjeg dvorista.

Prve dvije gradevine, kao i obrambeni zidovi palace, mogu se pripisati jusufu 1. Prva je cjelina svakorne dostupna. Sastoji se od elva uzastopna dvora, od kojih je veci, Machucas, sluzio sultanu za upravu pravosuda. Izmedu elvorova uklopljena je dzarnija. Drugi, mnogo vazniji kompleks, namijenjen za svecana primanja, okruzuje Mirtirio, odnosno Albertica dvoriste (nazvano tako po velikom ogradenom i ozidanom izvoru, birha, u sredini). Najprije se dolazi do izaslanicke dvorane koja je uredena u uriutrasnjosri velike kvadratne kule, zatim do niza salona Cuarto Dorado, a na kraju do sobe za rnolitvu i kupaonica. U sredini Lavljeg dvorista, koje potjece od Muhameda v., jedan bunar malim kanalirna razdjeljuje vodu na cetiri strane. Oko dvorista poredane su privatne odaje vladara i njegove obitelji (harem), mala grobnica i ostale dvorane za primanje, od kojih je najljepsa Dvorana dviju sestara. Karlo V. je cjelokupnoj gradevini dodao jednu nedovrsenu palacu i kapelicu juzno od Mirtinog dvorista.

U suprotnosti sa suhoparnom i obrambenom vanjstinom, unutrasnjost palace zaokuplja nezarnislivirn ornamentalnim sjajern, cirne objasnjavarno njezinu slavu. Moze se govoriti 0 nOV0111 stilu, koji se nije oponasao sarno 1I Spanjolskoj (Sevilla) vee i u sjevernoj Africi (Fes, Tlemcen), Ukrasavanje je is todobno dio arhitektonskih linija, a naglasava ih postizuci perspektivne ucinke terneljene na savrsenoj tehnickoi vjestini.

Ne radi se pritorn 0 stvarnorn novitetu, ali obilje i savrsenstvo obilato pridonose snaznorn dojmu. Sve odaje i dvorista obrubljeni su arkadama s finim mrarnornim stupovima, nad kojima se povijaju okrugli lukovi ili lukovi u obliku potkove, rasclanjeni kadsto s vise reznjeva, kao u Lavljem dvoristu. Snazni vijenci ovih arkada, oblozenih ukrasima Ll stuku, nose stropove s visecim dekoracijama II obliku stalaktita i krovove pokrivene crijepom ili stalaktitnim kupolarna. Sve su povrsine ukrasene izrezbarenim i obojenim ukrasima u stuku, koji SLl kadsto probuseni kao resetke ili u obliku zvijezde. Cvjetni motivi 'udruzerii s arabeskama i kaligrafskim natpisima, okomiro kufskim, a krivocrtano nashi pismom, na jeziku u kojern se svagdje javlja geslo kraljeva iz Granade -Nerna pobjednika bez Boga-, vracaju se na vijence, zidne plohe i letvice. Vesela raznobojnost tonova crvene, plave j zelene boje cesto se javlja povezana zlatom.

Stil Alhambre ponovno je prihvacen u vjerskim i svjetovnim mcrinidskim zgradama, ali u svjetovnim ipak manje. Od merinidske rezidencije sacuvano je sarno nekoliko bogato ukrasenih portala, od kojih je najmladi onaj palace Ll Meknesu. Sacuvan je i crtez Sultanove palace u Fesu iz godine 1622., koja ima isti tloris s istim izduzenim bazenom kao Alhambra.

Javna kupalista s toplom vodorn iii s parom ili kupaonice u muslimanskim kucarna (hamam) gradene su po rimskom uzoru. Javni bunari u Marakesu odlikuju se divnim ukrasima. Bazari su se vecinom srusili, osim nekih dijelova bazara u Tunisu 03. i 14. stoljece), ili u Granadi nekoliko arkada na trznici svile ili zitnoj burzi, koje su jedna nakon druge pregradene u fu.nduh s vise katova i jednirn unutrasnjim dvoristern. Funduke, koji su poput karava nsaraja sluzili kao svratista za trgovce, nalazimo i u Fesu.

Stil. mudejar razvijali su jos tri stoljeca nakon propasti Granade muslimanski umjetnici. Zadrzali su svoju maursku tradiciju, ali su je ipak prilagodavali novim krscanskirn gospodarima. Dakle, radi se 0 dvorskoj urnjetnosti u kojoj se vise ne osjeca dah svetog islarna.

U brojnirn etaparna, koje oclgovaraju fazama rekonkviste, moze se utvrditi odreden koritinu itct. Tragovi najstarijeg razdoblja nalaze se \,1 Toledu, koje je palo godine 1085. Iajtipicnije gradevine su dvije sinagoge, ad kojih je starija pregradena u erkvu Santa Maria la Blanca. Na pocetku 13. stoijeca osnovao ju je zidovski minis tar Alfons VIII., a pred kraj is tog stoljeca ponovno je sagradena nakon pozara. Velika je dvorana masivnirn osmerokurnim stupovima podijeljena u pet brodova, kapiteli kojih su ukraseni rnotivirna goluba i nose velike lukove U obliku potkove. Kao kod almohadskih dzarnija ukrasavanje je ograniceno na kapitele i na ukrasne letviee s evjetnim motivima i geornetrijskim uzorcima iznad arkada.

Druga sinagoga iz druge polovice 14. stoljeca mijesa arabeske s gotickim viticastim ornarnentima i hebrejskirn natpisima. Brojni zvoniei u Toleclu veorna podsjecaju na minarete.

Vojna gradevina u stilu mudejar je Puerta del Sol u Toledu. Slicno portalima

12. stoljeca sa strane je osigurana dvama rornjevirna 5 krunistima, koji SU na prozorirna i nizovirna slijepih nisa ukraseni Iukovima U obliku potkove ili lukovima koji se zaplicu jedan u drugi.

Drugo razdoblje stila rnudejar slijedi nakon pada Seville godine 1248. Najljepsa gradevina tog razdoblja je cuveni Alcazar, sagracten u vrijerne vladavine Petra Groznog oko 1364. god., ali je, narocito u doba Karla V. i u 19. stoljecu, bitno pregraden .. Tloris oponasa A1hambru, sa sredisnjim dvoristem, Patio de las Doncellas (mladih djevojaka), oko kojeg su poredane dvorane za primanje. Iznad bogata nazubljenih lukova pruzaju se rornpske rnrezice izradene u stuku. Obiljezje te palace u n~nogo slojeva su jedni pored drugih nanizani natpisi na arapskom jeziku u slavu kralja "Don Pedra- i citati iz Evande1ja.

Posljednja faza stila mudejar pocinje u Granadi nakon njezina osvajanja 1492.,. ali je oslabljena pod utjecajern renesanse i konacno nesraje prot jerivanjern posljednjih Maura 1610. godine.

Tko nastavlja razvoj? Magreb se zadovoljava ugledanjern na anclaluzijsku umjetnost, no veoma daleka Crna Afrika uspijeva stvoriti vlastiti gradevinski stil.

44 Prastari iranski junacki ep podloRU je -Kraljeustee kr!iige. pjesnika Firdusija, kOla je nastala na pocetteu 11. stoljeca i posrala najpopularnijim remeh-djelom perz(iske b~jizevnosti. Tri stoljeca kasnije primjereno je ilustrirana .. kao U ouom izdanju iz 1331. godtne. Prizor pokazu]« Babrama Gura kako vjeslo puca u louu.

"

.

--

..... "" ...

Sto god da cinim

Ako sutim, drugi govore:

Or' 1· ! , taj g upan.

Ako govorim, kazu drugi:

Kakva glupost!

Ako sjednern, govore drugi:

Ha, sto se ukorijenio!

Ako hodam, kazu drugi:

Pogledajte, sad je putujuci prorok!

Sagnem li glavu, kazu drugi:

Oh, pobozan je od samog strahal

Sto god da cinim,

drugi, drugi

moraju prigovarati i rnoraju se rugati.

Boze, obracarn se tebi:

Zastiti cast svog sluge

sada i ubuduce, kad bude mrtav.

Zastiti svog pjesnika Nanaka.

BabaNanak, 1469. - 1538.

Novo vrijeme: raspad i propast

U sjeni Mongola: Ilhanidi i Timuridi

Gradanskim ratovima i ozbiljnim gospodarskim problernima seldzucko je carstvo vee vrlo oslabljeno, kad ga je jednim udarcem ugasila nova invazija s istoka. Dzingis-kanove horde, prispjele iz pustinje Gobi, oslobadaju se vrlo brzo kineskog Janna i osvajaju golemo carstvo koje seze od Kine do Rusije, pri cernu na kratko vrijerne prodiru cak do Madarske i Njernacke. Na SVOITI putu uzasa, poplocenorn rusevinama i pokrivenorn lesevirna, porazili su nakon kratkog vremena potpuno oslabljenu seldzucku vojsku i 1258. god. prodrli u Bagdad. Tamo je osvajac Hulagu, Dzingis-kanov nasljeclnik, II neopisivom masakru zadavio i posljednjeg abasidskog kalifa. Osvajanje se nastavlja prema zapadu, dok ih nisu porazili egipatski mameluci, pa se granica izmectu arapsko-rnameluckog i mongolskog svijeta nakon 1260. god. utvrduje na srednjem Eufratu.

Godine 1261. Hulagu je priznat za -il-kana-, tj. kana nadleznog za ogranicerio podrucje podredeno velikom kanu. Neposredne posljedice il-kanove invazije opustosile su privredu regije, a pogotovo se poljoprivreda nikad vise nije oporavila i uzmice pred novim zanimanjima, osobito stocarstvom, odnosno pastirstvom. Una toe pocetnorn kaoticnorn stanju, mongolska se vladavina ucvrscuje i pornaze Aziji U utvrdivanju mirovnog razdoblja koje traje pedeset godina, sto dovodi do razvitka trgovine. a kraju 13. stoljeca privreda je ponovno u punom cvatu. Trgovina se .siri ne samo na citavu Aziju do Kine, vee se okrece prema Zapadu. Marco Polo 0 tome je u svojim izvjescima ostavio dojmljiva svjedocanstva. Trgovacki se prornet prernjesta od nernirnog -plodnog polurnjeseca- prema sjeveru. Njegovo sjeciste otad se nalazi u Tabrizu u Azerbejdzanu, karno se prernjesta i glavni grad.

U pocetku se Mongoli prema religiji odnose potpuno ravnodusno, cime se objasnjava njihova tolerancija na tom podrucju, No, pod utjecajern sve brojnijih Turkmena i l\-longoli konacno prelaze na islamsku vjeru, za vrijeme kana Gazana na kraju 13. stoljeca. Nizak stupanj kulture na kojern se nalaze prisiljava ih da mole za pomoc starosjedilacke upravljacke snage: uprava ostaje

gdje je i bila, a kulturni se razvoj nastavlja tamo gclje se zaustavio, i sve se vise priblizava perzijskom, Od tada se mogu jasno ra zluciti arapski i perzijski dio islama. Kultura dobiva nove poticaje na svim podrucjima (npr, veliki pjesnici Sa'di i Firdusi). Gradevine u slavu novih voda nastavljaju seldzucku tracliciju. Drugi utjecaji, prije svega iz Dalekog istoka, dolaze zahvaljujuci kozrnopolitskom stavu dvora.

Najvazniji element ilhanidske arhitekture, slicno kao u gotskim katedralama na zapadu, znacenje je koje se pripisuje okomitirn strukturama , koje se postizu smanjivanjem broja tocaka opterecenja, dok se preosta!a gradnja olabavljuje brojnim prozorima, nisama i otvorima svih vrsta. Graditelji nastoje pornocu uglatih vitkih stupica i izduzenih kupola, kaje vee najavljuju lukovicaste kupole sljedece epohe, jos naglasiti tu uspravnost. I ivan postaje veci i sa strane osiguran dvama minaretirna. Citava gradevina ad sirove gline, oblozena pecenorn opekom, potpuno nestaje u obilju ukrasa, koji su za gracHteI ja najbitniji ..

Dzarnije preuzimaju doris seldzuckih dzamija, makar i s nekirn nazgrapnostima. velika dzarnija u Tabrizu 0310. - 1320.) izgleda zapravo kao da se sastoji od samo jednog velikog Ivana ad sirove opeke, koji vodi prelna dvoristu. jcdini primicr tipicne dzamije s cetiri ivana je ona u Varaminu u blizini Teherana 0322, - 1326.) U obliku kriza, ciji je glavni ivan nadsvoden kupolom. Skladne okomite linije oplemenjene su oplatom s plavim glazurarna. Tehnika izrade predmeta od glazirane pecene gline (fajansa) dozivjela je svoj vrhunac. Ostale dzamije s cetiri ivana nalaze se U Kermanu i atanzu,

45 va rea i Gulsab imena su poznatog ljubaimog pam, G"'ija je /mjJouilesl joS i da nus iiva u isla mskom suije; u. U muzeju Tophapi U lstanbulu otkricen je pred neeoliho godina rukopts iz pocetha 13 stoljeca, koji prikazu]« pouijest log para i ilustrira je sa 71 diouom minijaturom. Nasa siitsa prikazu]« napad na par za orijeme soadbene suecanosti.

46 Presjei: maazoleja tsrat-Hana u Samarkandu, sagradenog 1464, god, za zene iz obitelji Timurida. Danasje pri!icno ruseoan.

Dzarnija u Natanzu dio je vece cjeline koja obuhvaca mauzolej i samostan (izmedu 1304. i 1325.).

u to vrijeme ne nedostaju ni svetista te vrste: Pir-i Bakran u Linjanu i jos mnogo vece u Bistarnu oko grobnice svetog Bayazida, s klasicnirn kupolastim seldzuckirn tornjern koji je cetvrtast kao i onaj u Maragi (Azerbejdzan). Grobovi sijitskih imama u Kumu iz istog razdoblja irnaju cetverokutan tloris, kupola je skrivena ispod krova u obliku piramide. Okornitost linija istaknuta je brojnim otvorima tipicnim za ilhanidsko doba.

Mauzoleji se razvijaju u okomite gradevine s izduzenom kupolorn, kao npr. grobnica Oldzaitu u Sultaniji u Azerbejdzanu. Grobnica koju je taj il-kan sagradio izmedu 1309. i 1313. god. u sredistu privremenog glavnog grada koji je osnovao, sastoji se od osmerokutnih ternelja, koji su trokutastim plohama i grobnom odajorn na drugoj sa-ani prosiren: u kvadrat. Osmerokut nadvisuje osmerokutna kupola promjera 24,50 metara, pri cernu se debljina vanjske ljuske s visinom smanjuje.

Na svakom uglu uzdize se malen minaret. Procelje je ukraseno slijepim nisarna. Citava gradevina oblozena je tirkiznoplavom g!aziranom keramikom, koja zdanje cini Iaganim, unatoc monumentalnoj velicini.

Kako jc to uobicajeno, 0 svjetovnoj se arhitekturi zna manje. Oskudan opis Dzingis-kanove palace u Karakorumu daje Marco Polo, koji nas jedva moze obavijestiti 0 palacarna njegovih nasljednika. Tvrdoglavo koriste sator, a palace su im bile gradene ad laganih materijala. Od palace u Taht-i Sulejrnanu (1265. - 1285.) preostale su sarno neke rusevine - upornjaci prijestolne dvorane i nisarna ukraseno procelje

Marco Polo je opisao postanske postaje koje se mogu usporediti 5 karavansarajima i cija je vaznost procvatom trgovine ponovno velika. Treba spornenuti postaje u Sarsarnu i Maranclu (oko 1330.) na putu u Azerbejdzan i Sinu II blizini Isfahana, koja irna sesterokutno ulazno predvorje sto strsi u unutrasnjost dvorista.

Ukrasav anje koje se u vrijeme Seldzuka samo naslucuje, sad se ucinkovito razvija. unutrasnjosri clekorativni stuk ostaje bitan element, prije svega za mihrab, dok pri vanjskom oblaganju glavnu ulogu preuzima sve vise glazirana kerarnika bogatim nijansama od svijetle do tamnoplave preko erne i bijele. Prvi put koristi se u velikim plohama na grobnici Oldzaitu. Ta vrsta ukrasavanja dosize Ll sljedecim epohama svoj vrhunac.

Za to vrijeme, pak, nakon nepune tri cetvrtine stoljeca rusi se carstvo Ilhanida. Previse razriolikih elemenata srnetaju jedno drugome i carstvo se konacno raspada na niz rnalih knezevina koje odgovaraju regionalnirn posebnostima. Prije svega, jedan je pridoslica Timur-i Lang ("onaj koji sepa-), kojernu 5U zapacInjaei promijenili ime u Tamerlan, i koji potjece iz Transoksanije, krenuo na kraju 14. stoljeca u osvajanje svijeta. Pritorn je poplocio svoj put 5 mnogo vise leseva nego njegov prethodnik Dzingis-kan. -Nekultiviran dosljak iz pustinje, ali velik vojskovodal- eCI. Cahen), fanatican musliman koji, pod izlikom cia zeli ponovno uspostaviti zakonitost i jedinstvo islam.a, napada gotovo iskljucivo svoje istovjernike. Zuri od jednog osvajanja do drugog i konacno pod svojirn jarrnom ujedinjuje earstvo kratkog vijeka, koje seze od Male Azije do Kine te od Rusije do Indije. Bilo je to posljednje azijsko svjetsko carstvo u povijesti. Ali koja je cijena za to placena:

Trgovina je unistena, cjelokupno je gospodarstvo na najnizoj razini,

47 Mauzolej (432) leneginje Dievhersade toodje tloris) uurstenje 11 kompleks medrese koju. je fa izneginja osnooaia u Heratu (Afganistan).

48 Tloris Tamerlanoua mauzoleja u Samareandu (pocctal: 15. stolieca). 1 mauxolej

2 duoriste

3samoslan

4 medresa

5 galerija

6 judna nadogradnja 7 prosier s hupolom.

~,-----,

I I

: '6_

---1

,

2 -. i 0r1"",.3) i

L......... I

_________ J

......................... "'W'J=--=...,~

nornadski nacm zivota postaje pravilo i posvuda se nailazi na rusevine opljackanih seta.

Slavu je postigao uljepsavanjern Samarkanda, svog rodnog grada, koji je ucinio glavnim gradom i priskrbio mu sva bogatsva, ali i potrebne umjetnike iz preostalog dijela carstva. Doduse divan, ali umjetni grad, obasipao je svjetlost nad Istokorn samo jedno stoljece.

Nakon Tamerlanove smrti njegov sin, Sahruh (1407. - 1447.), barem kratko vrijerne osigurava mir iz Herata, novog glavnog grada. Poslije njega brzo dolazi do propasti i neprestani ratovi dovode do cjepkanja carsrva u male knezevine, pa su pred kraj 15. stolieca Timuridi gotovo nestali. Timuridski stil potvrduje osobito vazna nastojanja koja se naslucu]u vee u vrijerne Ilhanida. To nam je razdoblje veoma zanimljivo. Mecene SU, 5 jedinim ciljern da steknu slavu, pozvali umjetnike sa svih strana, da sagrade raskosne gradevine, prije svega na istoku, Transoksaniji (u Tamerlanovu Samarkandu) i Kurdistanu. Tezili su nesputanoj, savrsenoj raskosi, pa su se tako neki elementi razvili preko svake mjere, pogotovo portali i kupole. Kupolarna se poklanja osobito mnogo paznje: poprirnaju oblik lukovice, kako je to nagovijesteno vee u prethodnom razdoblju. Kupola se oslanja na visoku spojnu podlogu, a njezina golema tezina poclva na spleru poprecnih rasteretnih lukova koji dopusraju da se smanji srediste tezista gradevine, te je cine otpornijom na potrese ceste u tom podrucju. Unutrasnjost cljeluje vrlo dekorativno i zbog toga se taj tip gradnje vrlo brzo prosiruje na citavom azijskorn istoku, gdje poprima sarno dekorativnu funkciju.

Da bi se jos vise naglasila raskos gradevina, sarene glazirane opeke pokrivaju velike povrsine (plava kupola Timurove grobnice) ili se ziclovi ukrasavaju geometrijskim uzorcirna, 11.a kojima velik dio zauzimaju natpisi kufskim pismom, a ne umanjuju pritom vrijednost arhitektonskih linija. U unutrasnjosti postupno zarnjenjuju preskupe mozaike obojenim kvadratnim

Slike u boji

davoralfa@warezhr.org

89 I ova minijatura (oko 1720.) prikazuje -Slavlja kod Zlatnog roga" i potjece iz knjige svecanosti sultana Ahmeda III. (muzej Topkapi, Istanbul).

90 Mozaici (691./692.), kojima su oblozeni zidovi Kupole na Stijeni u Jeruzalemu, imaju svoj uzor u bizantskoj umjetnosti.

91 Kalif Abdulmalik (685. - 705.) dao je u jeruzalemu sagraditi Kupolu na Stijeni na mjestu na kojern je, prema predaji, Abraham zrtvovao svoga sina.

92 Alhambra II Granadi cuvena je po raskosnom uredenju

unutrasnjeg prostora, a njezino Lavlje dvoriste sagradeno je u doba Muharneda V. 0354. - 1391.).

93 Pogled na palacu Alhambra u Granadi, sklop zgrada, koje se u ono doba rasporeduju oko unutrasnjeg dvorista,

94 Pranje tijela u islamu je najvaznija pretpostavka za molitvu, zbog cega su kupaonice najraskosnije opremljene. Na slici je prikazana kraljevska kupaonica u Alhambri.

95 Godine 1398. sastavljen je izbor cljela najcuvenijih perzijskih pjesnika, ilustriran s c1vanaest rninijatura, medu kojima je i minijatura s ovim misticnim krajolikom.

96 Pod safavidskom dinastijom u Komu (Iran) sagrac1eno je Fatimino svetiste, najznacajnija gradevina u tom svetom gradu.

49 naris Place diamlje If Tabrizu, sagradene 1462. - 1465, god" jednog od najij'ep.M spomeniha iranske arbitekture is: doba Timurida.

opekama. Dekorativni radovi 1I stuku i slikarstvo jos se uvijek dosta koriste. Prevladava playa boja u svirn svojim nijansama, no nisu iskljucene ni ostale boje.

Dzarnije su u tom trenutku konacno usvojile tloris s cetiri ivana. Kod dzamije u Sarnarkandu, izgradene za vrijerne Tamerlana (oko 1399.), nalaze se rninareti na sva cetiri ugla, a male kupole pokrivaju krila, Isto vrijedi za dzarniju u Masadu Cizmedu 1405. i 1418.).

Unatoc vrlo Iosern stanju u kojem se nalazi, Playa je dzamija u Tabrizu najljepsa (1462. - 1465.\ U njoj se osjeca anatolski utjecaj: nema dvorista, glavna je kupola okruzena sa sest manjih kupola i posvuda se nalaze njezni uzorci ad sarene kerarnike.

Dzarnije su cesto dio cjeline koja sadrzi medresu, ripr. dzarnija Ulug Bega u Samarkandu (1417. - 1420.) ili ona kneginje Dzevhersade u Heratu, kojoj pripada i grobnica (dovrsena 1432.) koja je i vjerska gradevina. Dzamiji AhmadaJasavija u Turkestanu 0394. - 1395.) osim dzarnije Cbez dvorista, sto je vrlo rijetko) pripaclaju rnauzolej, samostan i knjiznica. Prvi put nalazi se ovdje dvostruko svetiste od dvije dvorane nadsvodene kupolama, koje su smjestene jedna za drugom iza ivana.

Dojmljiva skupina mauzoleja je Sab Zinda ("ZivuCi kralj-) u Samarkandu, siroka ulica obrubljena nekropolom, s grobovima Tarnerlanove obitelji i grobom cuvenog Gur-i Mira (1405.) koji lezi postrance i jedinstvene je velicine. Vecina ima uobicajen kvadratni oblik, i osim Timurovog s kupolorn osmerokutnog tlorisa, pokriveni su kupolom, s izdubljenim usporednim zljebovima, polozenom na valjkastorn kupolistu. Imaju portal u predvorju U obliku i vana .

Primjena 111sa, svodova s dekoracijama u obliku stalaktita i lukova ostavlja raskosan dojarn. Vanjski nakit u plavoj i sarerioj kera.mici na kupoli i zidovima cim monurnentalnu gradevinom Iaksorn. Ostali grobovi slijede suvremeni razvoj timuridskog graditeljstva.

Cak i u Samarkanclu oel svjetovnog su graditeljstva sacuvani sarno opisi i rusevine. U Sahr-i sabsu ("Zelenom gradu-), sljedecern gradu koji je stvorio Tamerlan, od palace je preostao sarno velik portal selva bocna minareta. Palacu poznamo iz opisa spanjolskog poslanika Clavija, koji govori 0 njoj kao 0 necern divovskom. Palace su bile okruzene velikim vrtovima opasanim visokim zidovima, prema geometrijskim planovima koji su simbolizirali bogatstvo usred ocajne prirode bez vode.

Perzija pod safavfdskfrn vladaritna

Na prijelazu u 16. stoljece sve su brojnija misticna rnuslimanska bratstva (dervisi), koja iz srednje Azije prihvacaju iskustva strana islarnu. Moraju se svrstati rnedu sijite, a koristi imaju od brojnih darova koji ih Cine ne samo imucnima, vee im ornogucavaju stjecanje politicke vaznosti.

Jeelan Del redova bratstva turkmenskog podrijetla osniva safavidsku dinastiju. koja je najvaznija za povijest rnoderne Perzije, jer ujedinjuje zemlju (ne uvijek blagim nacinom) u vjeri na sijitski nacin. Susjeelne su drzave sunitske i, naravno, ta suprotnost ne ostaje ogranicena samo na vjersko podrucje, a zapadu granici s Osmanlijskirn Carstvom, kojernu uspijeva drzati Safavide unutar perzijskih granica, a na istoku se nalaze indijski Moguli, kojima osporavaju posjedovanje Afganistana. Ta borba traje jos i 1..1 18. stoljecu i zavrsava padom Safavida prilikom afganistanske invazije.

U to doba islam zauvijek gubi svojc osnovno jedinstvo i raspada se u tri, manje ili vise, nacionalna bloka Perziju, sredisnju Aziju i Indiju.

50 Plan cetun: Registan u Samareandu. 1 medresa Wug Bega

2 c~ir-d(/.r medresa

3 diu·mija - medresa

4 Ceharsu (,i?askriije"), srediste bazara.

51 ru-« mauzoleja (1622.) Hodza Rubi 1/

JllM' Ma,wadu (Iran). Sagraden u ceturtastom. oblileu, uteosauanjem uglooa postaje osmeroeutan.

U ovom je razdoblju doslo do punog procvata nacionalne perzijske kulture jer se ta regija nalazi potpuno izolirana u srcu neprijateljski raspolozene Azije. 0, ona nije okrenuta sarno prema sebi jer trgovacke veze s europskirn zemljama i Kinom daju gospodarstvu jak poticaj i pornazu razvoju civilizacije do blagostanja. Vrhunac razvoja Safavidi 5U dostigli pod vladavinom saha Abasa elikog 0588. - 1629,) kojeg Zapad naziva -Veliki Sufi", a suvremeriik

52 Tloris Kraljevske diami_;e 0611. - ]616) 1,1 lsfabanu. Buduci da je morala biii oerenuta prema Meei. ne leii na osi trga Mejdan-i Sab,

53 Baleroro« tz J 9. slo!ieca pritsazu]« liN il!/<:!dan-i ,~uh II tsfabanu s KI"?!!ic1Islwln rlzmnUum..

ie Filipa IT. u Spanjolskoj, El.zab te 1. u Engles! oj j Ivana roznog u Rusiji. Ccntralizirana d,[7,ava poticala je akrivnosti na podrucju umj rnickog obrta j trgovinc, ali zanirnaujc vladara za umjetnost i trgovinu postupno slabi, pa s mcdunarodna trgovina odvija preko Arrnenaca i velikih europskih kornpanija, kojc manop liziraju svu pomorsku trgovinu. Polako se takod r napusta trgovina kopncnim putern, ,~to skupa s brojnim pustos njima 1I toku prijasnjih stollcca i afganisranski 11 raiova (1722. - 17.38.) vodi do hrz propasti.

111.j tnicko srediste je Isfahan, glavni grad s'.ha Abasa od l598. god., nakon sto s" vise puta dinasti]a nasta nila It Tahrizu j zatirn u Kazvinu. jasno se osjecaju europski i 1 incski utjccaji, ali to ne pogada razvoj arhitekture. Ona o staje v zana uz sreclnjovjekovni ukus aristokratskih meceria, kojima je ukrasavanje vazni]e od namjcne. Rijcc jc 0 raskosnorn ornarnentalnorn graditel jstvu, u 1 ojem struktura ne vrijed i mnogo, a tern el in i m a terijal i su cesro lose kakvoce, taka da s u najboljern slucaju od vccinc gradc.:vina vide 3'111l.0 rusevine.

Naravno da je Isfahan saha Abasa rnjesto L1 kojern nalazirno najljepse gradevine. Taj veliki graditelj stvorio je novi grad. juzno od stare kraljevske rezidencije. Najvazniji spornenici jos su danas dobro ocuvani, prije svega oni oko trga Mejdan-i Sah (,>l(raljevskog trga-), golemog prostora od 500 x ) 50 metara, koji predstavlja srce gracla.

Jedna oel najljepsih gradevina je Masdzid-i Sah (1611. - 1616.), golcma dzarnija skladnih proporcija, koja je izvana i iznurra bogata ukrasena Buduci da je okrenuta prema kibli, ne nalazi se na osi trga: do dzarnije se stize zavojinm hodnikom koji slijedi nakon portala s c!.va bocna minareta .. Klasican tloris sastoji se ad cetiri ivana nadsvodenih kupolom. Najvecu kupolu iznad mihraba nasi osmerokutna podloga s arkadama. Iz dzarnije se stize do dvije medrese Razliciri dijelovi zgrade gotovo su neovisni jedan 0 drugom i odgo-

varaju tlorisu koji je vee postojao u timuridsko doba. Uocljiva je izuzetno raskosna dekoracija od glazirane kerarnike i mozaika u na jvaznijim podrucjima te upotreba bazena s dekoracijom u obliku stalaktita s cvjetnim motivima iz emajliranih mozaika u ulaznim vratima. Kupola je potpuno pokrivena carobnirn neredom plavih, bijelih i zutih geornetrijskih uzoraka iz emajlirane kerarnike, cemu prozori sa siljastim lukovima daju dodatni dekorativni svjetlosni element. Plavi tonovi izvana Cine masu kupole laksorn. Istocno ad trga uzdize se ljupka mala dzamija seika Lutfullaha (1603. ~ 1617.), umjetnicko djelo safavidskog graditeljstva, Ona je mnogo manja od dzamije saha Abasa i lezi takoder koso prema trgu. Nema dvorista, vee se sastoji od samo jednog cetvltastog Ivana i kupole s jednom ljuskom (rijetko za tu epohu) cija je cilindricna konstrukcija probusena prozorima. Na vanjskoj strani pot.puno je pokrivena ernajliranim nakitom u obliku arabeski II zutim i zeleniIn tonovima, dok u unutrasnjern prostoru prevladavaju plavi tonovi. Grobne gradevine predstavljaju uvijek posebno vazan element u graditeljst.vu. To se posebno odnosi na svetista Cirnarruzad). Na zapadu se produljuju ulaznom dvoranorn, dok na istoku prednost daju obliku osmerokutnog paviljona s nlsarna .

. ajzanirnljiviji je grob seika Safija u Ardebi.lu, gclje gradnje neprekidno, od 16. do sredine 17. sroljeca, slijede jedna za drugom i tako ilustriraju arhitektonski razvoj safavidske epohe. Poslije dugackog vrta ulazi se u dvoriste, u kojem se na lijevoj strani nalazi stara osrnerokutna dzarnija bez mihraba (portal zauzima mjcsto k ible), a na desnoj strani je mauzolej. Pored njih nalazi se Kini hane ("Kuca porcuiana-), sagradena u 17. stoljecu, cia bi se sacuvao kineski porculan LI mauzoieju. U blizini su i starnbene prost.orije za posjetioce te kuhinje.

Posljednja je sagradena u Perziji meclresa Madar-i Sah (Majka saha) iz prvih godina 18. stoljeca u Isfahanu, Pored rnedrese kompleksu pripadaju jos dzarnija i k aravansaraj, Cija je zarada dobro sluzila skoli. Vrat.ili su se na tloris s cetiri iva na. Na dva kata prostiru se stambene prostorije oko dvorista, na cija se cetiri ugla nalaze hodnici koji vode do drugih dvorista i apartmana. Dvorana za molitvu naclsvodena je kupolorn, izvana ukrasenorn plavim emajliranim uzorcima. Sklad proporcija stvara dojam vedrine.

54 Tloris medrese Madar-i Sab (1) u Isfabanu, C1.ji ye harauansaraj (2) pripojen rnedresi sluiio za njezino [inanciranje.

Golem trg Mejdan-i Sah sluzio je za igranje pola, a sada je ispunjen sirokirn avenijarna i bazenom u sredini. U cijelosti je okruzeri nizovirna arkada, koje su prekinute s cetvero ulaznih vrata, i to na sjeveru pred bazarorn, nasuprot njima su vrata dzarnije Masdz id-i Sah, istocno od njih precl dzarnijom seika Lutfullaha, koja lezi nasuprot ulaznirn vratima Ali-kapu. Kroz njih se dolazi do palace preko velikih ·vrtova, koji vode do Cahar baga, stroke, tri kilornetra dugacke avenije okruzene drvecern, paviljonima i cesmama. Sredinom avenije prolazi kanal koji za voznju brodicama koriste pripadnici aristokracije nastanjeni uzduz kanala. Na cestu se nadovezuju dvije usporedne ulice, a za prijelaz preko rijeke putnici su se koristili monumentalntrn mostovima na dva kata, s paviljonima za odrnaranje. Nasljednici saha Abasa gradili su dalje prerna njegovim planovima, sto gradu daje hornogen vanjski izgled.

U to doba mijenja se izgled palaca. Smanjuju se, katkad postaju jednostavni paviljoni, koji se uklapaju Ll geornetriju velikih perivoja, Bitan element, koji potjece iz Perzije je talar, terasa s verandom s ravnim krovom koji nose visoki stupovi. Najljepsi primjer je Cihil sutun, palaca -Cetrdeset stupova- (u stvarnosti ih ima dvadeset), krunidbena dvorana saha Abasa. Talar, koji se ogleda u mirnoj vodi bazena (odatle dvadeset stupova vise), ornogucuje prilaz u ivan selva zatvorena prostora sa strane, i na kraju u veliku trodije1nu dvoranu za primanje, nadsvoc1enu trima kupolarna. Stropovi Sll cudesno djelo umjetnicke stolarije, kola je u toj epohi u punom cvatu, a dekorativno zidno slikarstvo svjedoci 0 sve vecem europskom utjecaju. Buduci da su svjetovne prirode, sadasnji iranski vjerski sljedbenici su ih prekrili debelirn gipsanim slojern, nakon sto su ih konacno, nakon dugog vrernena restaurirali talijanski strucnjaci. Palaca je smjestena u velikom parku, u kojem se nalazi jos jedan paviljon, Hest Bihist ("Osam rajeva-, oko 1670.), rnalen biser

55 Poleraj trga Mejdan-i f;ah u Isfahanu. leze urtoui pauujonske palace Cibil suo tun, Ciii]e tloris prikazan na slici

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->