You are on page 1of 17

UNIVERZITET U NOVOM SADU

TEHNIČKI FAKULTET „MIHAJLO PUPIN“


ZRENJANIN

FINANSIJSKA MATEMATIKA
KREDIT - ZAJAM
-seminarski rad-

Student: Perica Lukić


Smer: Poslovna informatika

Zrenjanin, 2008.
UNIVERZITET U NOVOM SADU
TEHNIČKI FAKULTET „MIHAJLO PUPIN“
ZRENJANIN

FINANSIJSKA MATEMATIKA
KREDIT - ZAJAM
-seminarski rad-

Profesor mentor: Student: Perica Lukić


Prof. Dr Bjelica Močilo Smer: Poslovna informatika

Zrenjanin, 2008.
SADRŽAJ:

1. KREDIT – ZAJAM – AMORTIZACIJA ZAJMA.......................................4


1.1. KREDIT SA JEDNAKIM OTPLATAMA.......................................................................4
1.2. KREDIT SA JEDNAKIM ANUITETIMA.....................................................................8
2. UPOREĐIVANJE KREDITA SA JEDNAKIM OTPLATAMA I
KREDITA SA JEDNAKIM ANUITETIMA...................................................12
Literatura:.........................................................................................................17
[1] Miodrag Ivović, Branislav Boričić, MATEMATIKA ZA
EKONOMISTE, Bijeljina, 2004.......................................................................17
[2] Milošević V., Ivović M., Nenadović R., Simić K., MATEMATIKA SA
ZBIRKOM ZADATAKA, zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
1997.....................................................................................................................17
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

1. KREDIT – ZAJAM – AMORTIZACIJA ZAJMA

Kreditni odnosi se uspostavljaju između dužnika i poverioca, a nastaju kada dužnik, pod
određenim ugovornim uslovima, od poverioca uzme određenu sumu novca na zajam. Ovu
sumu sa pripadajućom kamatom dužnik poveriocu vraća u ugovorenom roku kroz određeni
broj rata.

Uobičajeno je da se ugovara vraćanje kredita kroz određeni broj godišnjih ili mesečnih
rata čije iznose nazivamo anuitetom. Anuiteti mogu ali ne moraju biti isti u svim otplatnim
periodima. Kamata se najčešće otplaćuje zajedno sa glavnicom, ali može se ugovarati i
drugačije vraćanje kredita. Ako se kamata vraća zajedno sa glavnicom, onda se svaki anuitet
sastoji od dela otplate i date kamate. Vremenski interval jednog otplatnog perioda, pored
godine i meseca, može biti i bilo koji vremenski interval.

Vraćanje zajma-kredita, obično se naziva amortizacijom zajma, može se realizovati na


više načina. Kredit se može amortizovati jednakim ili nejednakim anuitetima. Dogovorom
između dužnika i poverioca određuje se ne samo broj već i vrsta anuiteta.

Ako se kredit vraća pomoću nejednakih anuiteta, onda su oni najčešće rastući, odnosno
opadajući po aritmetičkoj ili geometrijskoj progresiji. Anuiteti mogu biti opadajući i zbog, u
njima, udela kamate koja se , iz anuiteta u anuitet, smanjuje zbog smanjenja ostatka duga i
pored toga što je u svakom od njih otplata ista.

U ovoj glavi prvo će biti obrađen kredit koji se realizuje jednakim otplatama, ali
različitim anuitetima, kod kojeg se za sva izračunavanja koristi samo aparatura prostog
interesa. Zatim, kredit sa jednakim anuitetima i na kraju krediti po kojima otplate obrazuju
aritmetičku, odnosno geometrijsku progresiju.

1.1.KREDIT SA JEDNAKIM OTPLATAMA


Ako se kredit od K n.j. realizuje sa n nejednakih anuiteta u kojima su otplate jednake i
sa godišnjom kamatnom stopom p, onda se kamata za ovu vrstu kredita izračunava tako što
se, u prvom otplatnom periodu ona izračunava na ceo dug, u drugom na dug umanjen za jednu
K
otplatu, , . . . u k-tom periodu izračunava na dug umanjen za (k – 1) otplatu i tako sve do
n
vraćanja poslednjeg n-tog anuiteta. Za ovaj kredit iz same definicije kamate sledi tvrđenje

Teorema 1. Pripadajući interes (kamata) k-tom anuitetu, u slučaju da su anuiteti


godišnji, iznosi
 k −1
(1) I k = K 1 −  p, 1 ≤ k ≤ n,
 n 

Perica Lukić 4
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

a za slučaj da su anuiteti mesečni, iznosi


 k −1 p
(1´) I k = K 1 −  , 1 ≤ k ≤ n.
 n  12
Teorema 2. Ukupna kamata koju dužnik daje poveriocu sa vraćanjem celog duga, sa n-
godišnjih anuiteta, iznosi
Kp (n + 1)
(2) I= ,
2
a sa n-mesečnim anuitetima iznosi
Kp (n + 1)
(2´) I= .
24
Dokaz. Ukupna kamata je zbir svih pripadajućih kamata svakog od anuiteta, odnosno
ukupna kamata je
n
 k −1  1 n 
I = ∑ K 1 +  p =  n + ∑ ( k − 1)  .
k =1  n   n k =1 
Kako je, na osnovu formule za zbir n prvih članova aritmetičke progresije
n
n

k =1
(k − 1) = (n − 1) , to je ukupna kamata
2
 1 n  Kp (n + 1)
I = Kp  n + ⋅ (n − 1)  = .
 n 2  2
p
Ako su anuiteti mesečni, onda se za kamatnu stopu p uzima .
12
Primer. Izračunati ukupnu kamatu na kredit od 100 n.j. sa godišnjom kamatnom stopom
od 8%, uzetog na pet: a) godišnjih, b) mesečna rata.
Rešenje. a) Prema (2) ukupna kamata za 5 godina iznosi

100 ⋅ 0,08 ⋅ 6
I= = 24 n.j..
2

b) Prema (2´) ukupna kamata za 5 godina iznosi

100 ⋅ 0,08 ⋅ 6
I= = 2 n.j..
24
Anuiteti za ovaj kredit, izračunati ovim matematičkim modelom, nisu jednaki i oni se
dobijaju sabiranjem kamate dobijene formulom (1), odnosno (1´), i otplate koja je za svaki
k
anuitet ista i iznosi .
n
Kod ove vrste kredita formule za izračunavanje anuiteta daje:

Teorema 3. Ako se kredit od K n.j. realizuje sa n-rata uz godišnju kamatnu stopu p,


tada su iznosi anuiteta ak , k = 1,2, ..., n toga kredita sa n-godišnjih rata
K  k −1
(3) a k = + Kp 1 −  , 1 ≤ k ≤ n,
n  n 
a sa n-mesečnih rata
K Kp  k − 1 
(3´) ak = + 1 −  , 1 ≤ k ≤ n.
n 12  n 
Tačnost ove teoreme sledi direktno iz definicija anuiteta i kamate.

Perica Lukić 5
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Teorema 4. Anuiteti ak , k =1,2, ..., n ove vrste kredita obrazuju opadajuui aritmetičku
Kp
progresiju razlike d = - .
n
Dokaz. Kako je za svako k = 1,2, ..., n razlika dva uzastopna člana
K  k K  k −1 Kp
a k +1 − a k = + Kp 1 −  −  + Kp1 −   = − .
n  n  n  n  n
Kp
stalna veličina − , to članovi obrazuju aritmetičku progresiju.
n
k
Vidimo da su kod anuiteta ove vrste kredita prvi sabirci uvek isti i da oni
n
predstavljaju otplate, a da se drugi sabirci smanjuju iz anuiteta u anuitet i da oni predstavljaju
tom anuitetu odgovarajuću kamatu.
Na ovakav način izračunati i napisati anuiteti daju jasan postupak načina razbijanja,
razdvajanja, anuiteta na otplatu i kamatu.
Iznos anuiteta, kamate i otplate za jedan kredit i njihovi međusobni odnosi najbolje se
sagledavaju na konkretnom primeru, tj. na njegovom amortizacionom planu. Ako je izračunati
anuitet u saglasnosti sa vrstom kredita, onda je u amortizacionom planu zbir svih kamata
jednak ukupnoj kamati i zbir svih otplata jednak pozajmljenom kapitalu, kao i da je poslednje
stanje duga jednako nuli.
Ovo ćemo ilustrovati amortizacionim planom kredita od 100 n.j. uzetog na 5 godina (5
meseci) sa godišnjom kamatnom stopom od 8%.
U tabeli 1. prikazan je plan kredita koji se realizuje za 5 godina, a u tabeli 1´ plan
kredita koji se realizuje za 5 meseci.

Tabela 1.

stanje
godina otplata kamata anuitet
duga
100
1 20 8,0 28,0 80
2 20 6,4 26,4 60
3 20 4,8 24,8 40
4 20 3,2 23,2 20
5 20 1,6 21,6 0
∑ 100 24,0 124

Perica Lukić 6
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Tabela 1´

stanje
godina otplata kamata anuitet
duga
100
1 20 0,67 20,67 80
2 20 0,53 20,53 60
3 20 0,40 20,40 40
4 20 0,27 20,27 20
5 20 0,13 20,13 0
∑ 100 2,00 102,00 0

U tabeli 1, a i tabeli 1´, u kolonama koje predstavljaju anuitete, otplatu i kamatu,


očigledno je da su ispunjeni svi ranije pomenuti uslovi: zbir anuiteta jednak je dugu, zbir
kamata jednak je ukupnoj kamati, zbir otplata jednak je pozajmljenom kpitalu, a i poslednje
stanje duga jednako je nuli.
Ovaj raspored ne samo da je u skladu sa definicijom otplate i kamate, već je ugrađen i u
sam matematički model izračunavanja ovih veličina, pa su tako njime jednoznačno određeni i
otplata i kamata. Sve druge metode koje bi anuitete ujednačavale ili ih još više izdeferencirali,
ne bi bile u skladu sa ovim načinom izračunate kamate. Anuiteti mogu biti i jednaki i još više
izdiferencirani ali se za takve anuitete kamata izračunava na sasvim drugi način.
Sada ćemo ukazati na neke nelogičnosti koje nastaju kada se dužniku ukupni interes
izračuna po formulama (1) ili (1´), a anuitet a mu se odredi uprosečenjem duga i ukupnog
interesa po formuli
K+I
(4) a= ,
n
gde je K kapital, I ukupni interes izračunat formulom (1) ili (1´), a n broj otplata.
Ako bi dužnik vratio ceo kredit sa anuitetima izračunatim po formuli (4), onda bi njemu
deo obaveze iz prvih otplatnih perioda bio pomeren za kasnije, što bi mu olakšalo vraćanje
kredita, praktično dodatnim beskamatnim kreditiranjem. Ovaj način određivanja anuiteta ne bi
trebao da odgovara kreditoru jer, prvo, dodatno beskamatno kreditira dužnika i drugo, on
pravi poremećaje u odnosu na otplatu i kamatu na štetu otplate, što nije beznačajno.
Problem ovakvog kredita sa ovakvim anuitetima je u tome što je u formuli za
izračunavanje ukupne kamate poštovan jedan princip u stvaranju anuiteta, a u formuli (4) se
koristi drugi princip za razbijanje anuiteta na kamatu i otplatu.
Ovaj problem zaslužuje veću pažnju s obzirom da se ovaj način izračunavanja anuiteta
nalazi u skoro svim udžbenicima u kojima se obrađuje ova materija, što znači da ga,
verovatno, i banka koristi. O kakvim se problemima radi najbolje se može ilustrovati na
ranijem primeru kredita, formiranju tabele 2.
Ako bi se anuiteti izračunali po problematičnoj formuli (4) onda su oni prikazani u 7.
koloni i oni su svi jednaki 24,80 n.j., a ako se oni izračunavaju po formuli (3) onda oni treba
redom da iznose 28,00; 26,40; 24,80; 23,20; ....,21,60 dunara i prikazani su u 4. koloni.
Odavde vidimo da je dužniku ovim načinom izračunavanja anuiteta, u prvoj rati odloženo
vraćenje duga, od 3,2 n.j., u drugoj 1,6 n.j., za kasnije periode, što je ustvari dodatno
beskamatno kreditiranje. Kako je ovo bio primer kredita od 100 n.j. to su iznosi odlaganja
duga od 3,2; i 1,6 n.j. istovremeno i iznosi u procentima odloženog duga, što nikako nije
zanemarljivo.

Perica Lukić 7
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Tabela 2.

g. kam. otp. an. kam. otp. an. s.d.


1 2 3 4 5 6 7 8
100
1 8,0 20 28,0 8,00 16,80 24,8 83,20
2 6,4 20 26,4 6,66 18,14 24,8 65,06
3 4,8 20 24,8 5,20 19,60 24,8 45,46
4 3,2 20 23,2 3,64 21,16 24,8 24,30
5 1,6 20 21,6 1,94 22,86 24,8 1,44
∑ 24 100 124 25,44 98,56 124 0

Ovde postoji još jedan važan problem koji se lepo vidi iz prethodnog amortizacionog
plana. Kod ovoga kredita ukupna kamata je 24 n.j., a sa metodologijom uprosečenja pomoću
formule (4) od ukupno vraćenog duga za kamatu se izdvaja 25,44 n.j., znači 1,44 n.j. više, dok
se za sve otplate izdvaja 98,56 n.j. što je za 1,44 n.j. manje. Znači ovde je 1,44 n.j. iz otplate
prešlo u kamatu! Ovo je očigledan nesklad sa definicijom pomenutog kredita.

1.2. KREDIT SA JEDNAKIM ANUITETIMA

Amortizacija kredita (zajam) metodom jednakih anuiteta je način da dužnik poveriocu


vrati dug (pozajmljeni iznos) kroz dogovoreni broj jednakih anuiteta.
Prvi problem koji se ovde javlja je kako izračunati taj anuitet kojim će se amortizovati
(vratiti) zajam zajedno sa pripadajućom kamatom kroz ugovoreni broj otplatnih perioda.
Ako se radi o kreditu sa jednakim anuitetima onda važi:

Teorema 5. Ako se realizuje kredit od K n.j. sa godišnjom stopom p i sa n-godišnjih i


jednakih anuiteta, onda se anuitet izračunava po formuli
Kp (1 + p )
n

(5) a= ,
(1 + p ) n − 1
ili
Kp
(5´) a= −n .
1 − (1 + p )
Dokaz. Ako označimo sa a anuitet koji realizuje vraćanje glavnice K zajedno sa
kamatom kroz n istih iznosa, onda je stanje duga Sk , k= 1,2, ...., n iz perioda u period jednako

S1 = K (1 + p ) − a,
S 2 = S1 (1 + p ) − a,
   (6)
S n −1= S n −2 (1 + p ) = −a,
S n = S n −1 (1 + p) − a = 0.

Kako se amortizacija kredita završava sa poslednjim n-tim anuitetom, to je stanje duga


posle vraćanja poslednjeg anuiteta S n = 0 .

Perica Lukić 8
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Ako se u sistemu jednačina (6) veličine S1,S2,...,Sn-1, eliminišu, tj. vrednost S1 iz prve
jednačine zameni u drugoj, zatim iz izmenjene druge vrednosti S2 zameni u trećoj i tako
redom do pretposlednje iz koje se vrednosti Sn-1 zamenjuje u poslednjoj jednačini. Na ovaj
način se dobija jednakost
( ( ( K (1 + p) − a) (1 + p) − a ) ) (1 + p) − a = 0,
u kojoj figurišu samo veličine K, p, i a.
Ova jednakost posle sređivanja, dobija oblik

K (1 + p) n − a (1 + p ) n −1 − a (1 + p) n − 2 −  − a (1 + p ) − a = 0,

onosno

(7) (
K (1 + p) n = a (1 + p) n −1 + (1 + p ) n − 2 +  + (1 + p ) + 1 . )
Izraz u zagradi kod ove jednačine predstavlja geometrijsku progresiju, čiji je zbir

n −1 n−2 (1 + p ) n − 1
(1 + p ) + (1 + p ) +  + (1 + p ) + 1 = ,
p
što, zamenjeno u (7), daje
(1 + p ) n − 1
K (1 + p) n = a ,
p
odakle je
Kp (1 + p) n
a= ,
(1 + p) n − 1
Što predstavlja dokaz formule (5). Ako se u formuli (5) i brojilac i imenilac podele sa
(1+p)n, dobija se formula (5´).
Znači ako se kredit realizuje sa n-jednakih godišnjih anuiteta, sa anuitetima koji se
računaju po formulama (5) ili (5´), onda se isplatom svih n-anuiteta poveriocu obezbeđuje
vraćanje celog duga zajedno sa pripadajućom kamatom. Ovo je moguće jer se u sastavu
anuiteta nalazi kamata plus otplata. Formula (5´) je pogodnija za kompjutersko računanje.
Ako se u k-tom anuitetu označi otplata sa bk,, a kamata sa ik, tada se anuitet može
napisati u obliku

(8) a = bk + i k , k = 1,2,  , n.

Kako je svaka vrsta kredita jednoznačno definisana načinom izračunavanja njegovih


anuiteta, na osnovu veličina: kapitala K, interesne stope p, broja rata n sa kojima se kredit
realizuje, to je sada za izradu amortizacionog plana kredita potrebno još izračunati
odgovarajuće veličine: kamate, otplate i stanja duga svakom od n anuiteta.
Kod kredita jednakih anuiteta, izračunatim po formuli (5) ili (5´), za veličine K, p, i n
važe sledeće teoreme, koje dajemo bez dokaza.

Teorema 6. Ako se kredit od K n.j. realizuje sa n jednakih anuiteta i sa kamatnom


stopom p, tada je otplata bk (k = 1,2,  , n) jednaka

Kp (1 + p ) k −1
(9) bk = , k = 1, 2, , n,
(1 + p ) n − 1

Perica Lukić 9
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

a u funkciji anuiteta a ona je

(9´) bk = a (1 + p) k − n −1 , k = 1, 2, , n.

Teorema 7. Ako se kredit od K n.j. realizuje sa n jednakih anuiteta, interesnom stopom


p, tada je interes koji odgovara k-tom anuitetu ik k = 1, 2,  , n jednak

(1 + p ) n − (1 + p) k −1
(11) i k = Kp , k = 1, 2,  , n,
(1 + p ) n − 1
a u funkciji anuiteta je

(11´) i k = a (1 − (1 + p) k − n −1 ), k = 1, 2,  , n.

Teorema 8. Ako se kredit od K n.j. realizuje sa n-godišnjih i jednakih anuiteta sa


godišnjom kamatnom stopom p, onda vraćeni dug sa k-tim anuitetom JSk iznosi

(1 + p) k − 1
(12) J Sk = K , k = 1, 2, , n,
(1 + p ) n − 1
a u funkciji anuiteta je

(1 + p ) k − 1
(12´) J Sk = a , k = 1, 2, , n.
p (1 + p) n

Specijalno ako se želi iznos stanja duga Sk onda on iznosi:

(1 + p ) n − (1 + p ) k
(13) Sk = K , k = 1, 2,  , n,
(1 + p ) n − 1
a u funkciji anuiteta iznosi

(13´) (
S k = a 1 − (1 + p) k − n . )
Primer. Napraviti amortizacioni olan, kredita jednakih anuiteta os 100 n.j., uzetog na 5
godišnjih rata i godišnjom kamatom od 8%.
Rešenje. Prema (5´) anuitet je

100 ⋅ 0,08
a= = 25,0456 n. j.
1 − 1,08 −5
Ako se sada sa formulama (9´), (11´), i (12´) izračunavaju sve kamate, otplate, kao i
redom sva stanja duga, može se formirati amortizacioni plan koji prikazujemo na tabeli 3. u
kojoj se vidi sve karakteristike ovog kredita.

Perica Lukić 10
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Tabela 3.

godina stanje duga kamata otplata anuitet


100,00
1 82,9543 8,0000 17,0457 25,0456
2 64,5450 6,6363 18,4093 25,0456
3 44,6030 5,1635 19,8820 25,0456
4 23,1904 3,5730 21,4726 25,0456
5 0 1,8552 23,1904 25,0456
∑ 25,228 100,00 125,228

Perica Lukić 11
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

2. UPOREĐIVANJE KREDITA SA JEDNAKIM OTPLATAMA I


KREDITA SA JEDNAKIM ANUITETIMA

Faktori koji direktno, a i najznačajnije, utiču na povoljnost jednog kredita su visina


kamatne stope, način i vremenski raspored otplata, kao i metoda po kojima su anuiteti
izračunati. Ovi faktori su najznačajniji u neinflacionim uslovima. U inflacionim uslovima oni
mogu postati čak i nevažni.
Sada ćemo, za neinflacione uslove, uporediti kredit jednakih otplata i kredit sa jednakim
anuitetima.
Ako sa n označimo broj godišnjih rata kredita od K n.j., sa godišnjom kamatnom
stopom p, onda se za kredit jednakih otplata anuiteta računaju po formuli (3), a za kredit
jednakih anuiteta po formuli (5´).
K
U formuli (3) prvi sabirak predstavlja otplatu koja je jednaka u svim anuitetima, a
n
k −1
drugi sabirak Kp (1 − ), (1 ≤ k ≤ n) čini kamatu pripadajuću k-tom anuitetu i ona se iz
n
anuiteta u anuitet smanjuje. Ukupni iznos kamate kod ove vrste kredita izračunava se po
formuli (2).
Kod kredita sa jednakim anuitetima ukupna kamata I se dobija oduzimanjem glavnice K
od ukupno vraćenog duga na, tj. ona je

(14) I = na − K

Najznačajniji problemi kod ove dve vrste kredita su:


1) problemi koji se odnose na razlaganje duga na anuitete i 2) problemi koji se odnose
na iznos kamate u anuitetima.

Što se tiče problema 1), važi sledeće:


Kod kredita sa jednakim otplatama anuiteti nisu jednaki, prvi je najveći, a sledeći se
smanjuju zbog sve manjeg učešća kamate, dok su kod kredita sa jednakim anuitetima svi
anuiteti jednali. Na ranije posmatranom kreditu, čiji su amortizacioni planovi prikazani
tabelama 1. i 4., imali smo redom anuitete: 28,00; 26,40; 24,80; 23,20; i 21,60 n.j. za kredit sa
jednakim otplatama, a 25,0456 n.j. za kredit sa jednakim anuitetima.
Logično su korisniku kredita povoljniji anuiteti od 25,0456 n.j. nego da mu budu
redom: 28,00; 26,40; 24,80; 23,20; i 21,60 n.j., iz prostog razloga što ga rasterećuje u prvim
otplatnim periodima, u kojima se kredit po pravilu i najteže podnosi.

Što se tiče problema 2), važi sledeće:


Pri istim veličinama p, n i K, formule (3) i (5) mogu davati velike razlike iznosa kamate
i anuiteta. Ove razlike se povećavaju sa povećanjem kamatne stope i nastaju zbog toga što je
formula (5) jedno uprosečenje (aproksimacija) formule (3).
U principu aproksimativne formule mogu dovoljno dobro zamenjivati datu formulu i
davati iznose sa unapred željenom tačnošću, pod uslovom da se one koriste samo u planiranim
intervalima promenljive p. Formule (5) i (3) jedna drugu dobro aproksimiraju samo za male
vrednosti kamatne stope p. U protivnom one daju potpuno neprihvatljive iznose, što se u
inflacionim uslovima po pravilu i dešava.

Perica Lukić 12
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Kako smo već videli, ukupna kamata za kredit od K n.j. koji se realizuje sa n-rata i
dekurzivnom kamatnom stopom p:

a) u slučaju kredita jednakih otplata iznosi

K (n + 1) p
(15) I= ,
2
što izraženo u procentima iznosi

(n + 1) p
(15´) I = 100 %.
2

b) u slučaju kredita jednakih anuiteta iznosi

 pn 
(16) I = K  −n
− 1 ,
 1 − (1 + p) 
Što u procentima iznosi

 pn 
(16´) I = 100  −n
− 1% .
 1 − (1 + p ) 

Ako se želi potpunija uporedna analiza iznosa kamate koju daju ove dve vrste kredita,
onda se to najbolje može iznvest konstrukcijom grafika funkcije (15) i (16), pri fiksiranom K i
n, u funkciji kamatne stop p, za koju se, zbog prirode problema, pretpostavlja da je p ≤ 0.
Preglednost radi grafike ovih funkcija daćemo na istoj slici 1.

Slika 1.

Perica Lukić 13
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Grafik funkcije (15) je prava linija koja prolazi kroz koordinatni početak i ima
K (n + 1)
koeficijent pravca , dok funkcija (16) nije linearna funkcija i složenija je od (15).
2
Ona na krajevima posmatrane oblasti ima sledeća svojstva:

 Kp 
lim K  −
− 1 = ∞, i
 1 − (1 + p )
p →∞ n

 np 
lim K  −
 = 0.
 1 − (1 + p ) 
p →0 n

Ova funkcija je rastuća, ima kosu asimptotu pravu I=Knp – K, a izvod joj teži ka
K (n + 1)
kada p → 0 . Zatim, kako su ove funkcije jednake za p = 0 , to je prava (15)
2
tangenta funkcije (16) u tački p = 0 i predstavlja u toj tački njen Maklorenov razvoj.
Iznosi kamata dobijene sa (16) teže dvostrukim iznosima kamate dobijene po formuli
(15) kada p → ∞ , jer je

 np 
K  −n
− 1
1 − (1 + p )
lim   = 2.
p →∞ K (n + 1) p
2

Sa slike 1. jasno se vidi da se povećanjem kamatne stope p povećavaju razlike između


vrednosti ovih dveju funkcija, kao i da se ova razlika smanjuje smanjenjem kamatnih stopa i
da teži nuli kada stopa p teži nuli.
Razlike u iznosu kamate povlače u visini ukupno vraćenog duga. Ako se ovo ilustruje
na kreditu od 100 n.j., uzetog na deset rata, uz kamatnu stopu od 8 %, onda dužnik vraćanjem
svih anuiteta, metodom jednakih anuiteta vraća ukupno 149,03 n.j., a metodom jednikim
otplatama vraća ukupno 144 n.j.. znači, metoda jednakih otplata na svakih 100 n.j., dužnika
opterećuje za 5,03 n.j. manje, što u procentima iznosi 5,03%. Da je kamatna stopa bila veća
od 8% i ova bi razlika bila veća. Za kamatne stope veće od 41,5% ova bi razlika premašila i
samu glavnicu.
Sve ovo postaje očiglednije ako se ilistruje na primeru kredita od K n.j., uzetog na deset
godišnjih anuiteta, za koji ćemo formirati tabelu 4, u kojoj će u procentima biti iskazani, u
odnosu na dug K, iznosi ukupne kamate u zavisnosti od kamatne stope p i to u koloni 2 iznosi
za kredit sa jednakim anuitetima, a u koloni 3 za kredit sa jednakim otplatama.

Perica Lukić 14
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Tabela 4.

God.kam. kamata kamata


Δ%
stopa p% jed.anuit. jed.otpl.
1 2 3 4
1% 5,58% 5,5% 0,08%
2% 11,33% 11,00% 0,33%
3% 17,23% 16,50% 0,73%
4% 23,29% 22,00% 1,29%
5% 29,50% 27,50% 2,00%
6% 35,87% 33,00% 2,87%
7% 42,38% 38,50% 3,88%
8% 49,03% 44,00% 5,03%
9% 55,82% 49,50% 6,32%
10% 62,75% 55,00% 7,75%
12% 76,98% 66,00% 10,98%
15% 99,25% 82,50% 16,75%
20% 138,52% 110,00% 28,52%
30% 223,46% 165,00% 58,46%
40% 314,32% 220,00% 94,32%
50% 408,82% 275,00% 133,82%
80% 702,25% 440,00% 262,25%
100% 900,98% 550,00% 350,98%

Tabela 4. na očigledan način pokazuje koloko se metoda jednakih anuiteta od dužnika


uzima više na ime kamate nego po metodi izračunavanja anuiteta jednakih otplata. Ova
razlika se drastično povećava povećanjem kamatne stope p tako da ona, na primer, pri
kamatnoj stopi od 2% iznosi 0,33%, pri stopi od 5% iznosi 2%, pri 10% ona iznosi 7,75% itd.,
a pri većim kamatnim stopama ova razlika dostiže i neverovatne iznose. Tako bi pri stopi od
30% ona iznosila 58,46%, pri stopi od 50% ona iznosila 133,82%, pri stopi od 80% ona bi
bila 262,25%, a pri stopi od 100% bila bi čak 350,98%. Za veće kamatne stope ove bi razlike
bile i veće.
Neverovatna je činjenica da bi, na primer, pri kamatnoj stopi od 80% dužnik, po metodi
jednakih anuiteta, na svakih 100 n.j. duga vratio ukupno 702,25 n.j., a po metodi anuiteta
jednakih otplata ukupno vratio 440 n.j., što je za 262,25 n.j. manje. Ova razlika metodi
jednakih anuiteta daje 262,25% veću kamatu nego što daje metodi jednakih otplata.
Činjenica je da u neinflacionim uslovima kamatne stope ne dostižu tako visoke iznose
kao tšo su 80%. One te iznose, a i više, dostižu u inflacionim uslovima, u šta se ovde nećemo
upuštati.
Međutim, ova razlika nije zanemarljivani pri nižim kamatnim stopama koje nisu retkost
i u neinflacionim uslovima. Tako su, na primer, pri stopama od 8%, 10% i 12% ove razlike
5,03%, 7,75% i 10,98%, što se nikako ne može smatrati zanemarljivim.
Ako se sada posmatraju iznosi kamate po anuitetima unutar istog kredita, onda se može
zaključiti da u prvim anuitetima veću kamatu ima kredit sa jednakim otplatama u odnosu na
kredit sa jednakim anuitetima, što za dužnika, takođe, ne može biti povoljno.
Ovo postaje jasnije ako se ponovo ilustruje na primeru kredita od 100 n.j. kojie se
realizuje u 5 rata sa dekurzivnom kamatnom stopom od 8% i to prikažemo pomoću tabele 6. u
kojoj će poslednja kolona davati razlike anuiteta kredita a jednakim anuitetima i kredita sa
jednakim otplatama, a ćiji će iznosi biti upravo razlike ove dve vrste kredita.

Perica Lukić 15
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Tabela 5.

godina jednaki anuit. jednake otp. Δ%


1 25,0456 28,00 - 2,9544
2 25,0456 26,40 - 1,3544
3 25,0456 24,80 0,2456
4 25,0456 23,20 1,8456
5 25,0456 21,60 3,4456
∑ 125,228 124,00 1,228

Iz tabele 5. se može zaključiti da metod jednakih otplata u prve dve rate ima veće
kamate od metode jednakih anuiteta i pored toga što je kod ove metode ukupna kamata manja.
Ovo znači da je kredit sa jednakim otplatama u prvim otplatnim periodima po dužnika
nepovoljniji, s obzirom, da se, prirodno, u prvim otplatnim periodima kredit teže otplaćuje.
Ovo može uticati i na ukupnu povoljnost nekog kredita, bez obzira što je dužniku u zadnjim
otplatnim periodima kamata manja. Ova činjenica je itekako značajna u slučajevima, da je u
periodu realizacije kredita bila, pa i ne previše velika, inflacija.

Perica Lukić 16
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM

Literatura:

[1] Miodrag Ivović, Branislav Boričić, MATEMATIKA ZA EKONOMISTE, Bijeljina,


2004

[2] Milošević V., Ivović M., Nenadović R., Simić K., MATEMATIKA SA ZBIRKOM
ZADATAKA, zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1997.

Perica Lukić 17

You might also like