Professional Documents
Culture Documents
FINANSIJSKA MATEMATIKA
KREDIT - ZAJAM
-seminarski rad-
Zrenjanin, 2008.
UNIVERZITET U NOVOM SADU
TEHNIČKI FAKULTET „MIHAJLO PUPIN“
ZRENJANIN
FINANSIJSKA MATEMATIKA
KREDIT - ZAJAM
-seminarski rad-
Zrenjanin, 2008.
SADRŽAJ:
Kreditni odnosi se uspostavljaju između dužnika i poverioca, a nastaju kada dužnik, pod
određenim ugovornim uslovima, od poverioca uzme određenu sumu novca na zajam. Ovu
sumu sa pripadajućom kamatom dužnik poveriocu vraća u ugovorenom roku kroz određeni
broj rata.
Uobičajeno je da se ugovara vraćanje kredita kroz određeni broj godišnjih ili mesečnih
rata čije iznose nazivamo anuitetom. Anuiteti mogu ali ne moraju biti isti u svim otplatnim
periodima. Kamata se najčešće otplaćuje zajedno sa glavnicom, ali može se ugovarati i
drugačije vraćanje kredita. Ako se kamata vraća zajedno sa glavnicom, onda se svaki anuitet
sastoji od dela otplate i date kamate. Vremenski interval jednog otplatnog perioda, pored
godine i meseca, može biti i bilo koji vremenski interval.
Ako se kredit vraća pomoću nejednakih anuiteta, onda su oni najčešće rastući, odnosno
opadajući po aritmetičkoj ili geometrijskoj progresiji. Anuiteti mogu biti opadajući i zbog, u
njima, udela kamate koja se , iz anuiteta u anuitet, smanjuje zbog smanjenja ostatka duga i
pored toga što je u svakom od njih otplata ista.
U ovoj glavi prvo će biti obrađen kredit koji se realizuje jednakim otplatama, ali
različitim anuitetima, kod kojeg se za sva izračunavanja koristi samo aparatura prostog
interesa. Zatim, kredit sa jednakim anuitetima i na kraju krediti po kojima otplate obrazuju
aritmetičku, odnosno geometrijsku progresiju.
Perica Lukić 4
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
100 ⋅ 0,08 ⋅ 6
I= = 24 n.j..
2
100 ⋅ 0,08 ⋅ 6
I= = 2 n.j..
24
Anuiteti za ovaj kredit, izračunati ovim matematičkim modelom, nisu jednaki i oni se
dobijaju sabiranjem kamate dobijene formulom (1), odnosno (1´), i otplate koja je za svaki
k
anuitet ista i iznosi .
n
Kod ove vrste kredita formule za izračunavanje anuiteta daje:
Perica Lukić 5
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Teorema 4. Anuiteti ak , k =1,2, ..., n ove vrste kredita obrazuju opadajuui aritmetičku
Kp
progresiju razlike d = - .
n
Dokaz. Kako je za svako k = 1,2, ..., n razlika dva uzastopna člana
K k K k −1 Kp
a k +1 − a k = + Kp 1 − − + Kp1 − = − .
n n n n n
Kp
stalna veličina − , to članovi obrazuju aritmetičku progresiju.
n
k
Vidimo da su kod anuiteta ove vrste kredita prvi sabirci uvek isti i da oni
n
predstavljaju otplate, a da se drugi sabirci smanjuju iz anuiteta u anuitet i da oni predstavljaju
tom anuitetu odgovarajuću kamatu.
Na ovakav način izračunati i napisati anuiteti daju jasan postupak načina razbijanja,
razdvajanja, anuiteta na otplatu i kamatu.
Iznos anuiteta, kamate i otplate za jedan kredit i njihovi međusobni odnosi najbolje se
sagledavaju na konkretnom primeru, tj. na njegovom amortizacionom planu. Ako je izračunati
anuitet u saglasnosti sa vrstom kredita, onda je u amortizacionom planu zbir svih kamata
jednak ukupnoj kamati i zbir svih otplata jednak pozajmljenom kapitalu, kao i da je poslednje
stanje duga jednako nuli.
Ovo ćemo ilustrovati amortizacionim planom kredita od 100 n.j. uzetog na 5 godina (5
meseci) sa godišnjom kamatnom stopom od 8%.
U tabeli 1. prikazan je plan kredita koji se realizuje za 5 godina, a u tabeli 1´ plan
kredita koji se realizuje za 5 meseci.
Tabela 1.
stanje
godina otplata kamata anuitet
duga
100
1 20 8,0 28,0 80
2 20 6,4 26,4 60
3 20 4,8 24,8 40
4 20 3,2 23,2 20
5 20 1,6 21,6 0
∑ 100 24,0 124
Perica Lukić 6
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Tabela 1´
stanje
godina otplata kamata anuitet
duga
100
1 20 0,67 20,67 80
2 20 0,53 20,53 60
3 20 0,40 20,40 40
4 20 0,27 20,27 20
5 20 0,13 20,13 0
∑ 100 2,00 102,00 0
Perica Lukić 7
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Tabela 2.
Ovde postoji još jedan važan problem koji se lepo vidi iz prethodnog amortizacionog
plana. Kod ovoga kredita ukupna kamata je 24 n.j., a sa metodologijom uprosečenja pomoću
formule (4) od ukupno vraćenog duga za kamatu se izdvaja 25,44 n.j., znači 1,44 n.j. više, dok
se za sve otplate izdvaja 98,56 n.j. što je za 1,44 n.j. manje. Znači ovde je 1,44 n.j. iz otplate
prešlo u kamatu! Ovo je očigledan nesklad sa definicijom pomenutog kredita.
(5) a= ,
(1 + p ) n − 1
ili
Kp
(5´) a= −n .
1 − (1 + p )
Dokaz. Ako označimo sa a anuitet koji realizuje vraćanje glavnice K zajedno sa
kamatom kroz n istih iznosa, onda je stanje duga Sk , k= 1,2, ...., n iz perioda u period jednako
S1 = K (1 + p ) − a,
S 2 = S1 (1 + p ) − a,
(6)
S n −1= S n −2 (1 + p ) = −a,
S n = S n −1 (1 + p) − a = 0.
Perica Lukić 8
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Ako se u sistemu jednačina (6) veličine S1,S2,...,Sn-1, eliminišu, tj. vrednost S1 iz prve
jednačine zameni u drugoj, zatim iz izmenjene druge vrednosti S2 zameni u trećoj i tako
redom do pretposlednje iz koje se vrednosti Sn-1 zamenjuje u poslednjoj jednačini. Na ovaj
način se dobija jednakost
( ( ( K (1 + p) − a) (1 + p) − a ) ) (1 + p) − a = 0,
u kojoj figurišu samo veličine K, p, i a.
Ova jednakost posle sređivanja, dobija oblik
K (1 + p) n − a (1 + p ) n −1 − a (1 + p) n − 2 − − a (1 + p ) − a = 0,
onosno
(7) (
K (1 + p) n = a (1 + p) n −1 + (1 + p ) n − 2 + + (1 + p ) + 1 . )
Izraz u zagradi kod ove jednačine predstavlja geometrijsku progresiju, čiji je zbir
n −1 n−2 (1 + p ) n − 1
(1 + p ) + (1 + p ) + + (1 + p ) + 1 = ,
p
što, zamenjeno u (7), daje
(1 + p ) n − 1
K (1 + p) n = a ,
p
odakle je
Kp (1 + p) n
a= ,
(1 + p) n − 1
Što predstavlja dokaz formule (5). Ako se u formuli (5) i brojilac i imenilac podele sa
(1+p)n, dobija se formula (5´).
Znači ako se kredit realizuje sa n-jednakih godišnjih anuiteta, sa anuitetima koji se
računaju po formulama (5) ili (5´), onda se isplatom svih n-anuiteta poveriocu obezbeđuje
vraćanje celog duga zajedno sa pripadajućom kamatom. Ovo je moguće jer se u sastavu
anuiteta nalazi kamata plus otplata. Formula (5´) je pogodnija za kompjutersko računanje.
Ako se u k-tom anuitetu označi otplata sa bk,, a kamata sa ik, tada se anuitet može
napisati u obliku
(8) a = bk + i k , k = 1,2, , n.
Kp (1 + p ) k −1
(9) bk = , k = 1, 2, , n,
(1 + p ) n − 1
Perica Lukić 9
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
(9´) bk = a (1 + p) k − n −1 , k = 1, 2, , n.
(1 + p ) n − (1 + p) k −1
(11) i k = Kp , k = 1, 2, , n,
(1 + p ) n − 1
a u funkciji anuiteta je
(11´) i k = a (1 − (1 + p) k − n −1 ), k = 1, 2, , n.
(1 + p) k − 1
(12) J Sk = K , k = 1, 2, , n,
(1 + p ) n − 1
a u funkciji anuiteta je
(1 + p ) k − 1
(12´) J Sk = a , k = 1, 2, , n.
p (1 + p) n
(1 + p ) n − (1 + p ) k
(13) Sk = K , k = 1, 2, , n,
(1 + p ) n − 1
a u funkciji anuiteta iznosi
(13´) (
S k = a 1 − (1 + p) k − n . )
Primer. Napraviti amortizacioni olan, kredita jednakih anuiteta os 100 n.j., uzetog na 5
godišnjih rata i godišnjom kamatom od 8%.
Rešenje. Prema (5´) anuitet je
100 ⋅ 0,08
a= = 25,0456 n. j.
1 − 1,08 −5
Ako se sada sa formulama (9´), (11´), i (12´) izračunavaju sve kamate, otplate, kao i
redom sva stanja duga, može se formirati amortizacioni plan koji prikazujemo na tabeli 3. u
kojoj se vidi sve karakteristike ovog kredita.
Perica Lukić 10
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Tabela 3.
Perica Lukić 11
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
(14) I = na − K
Perica Lukić 12
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Kako smo već videli, ukupna kamata za kredit od K n.j. koji se realizuje sa n-rata i
dekurzivnom kamatnom stopom p:
K (n + 1) p
(15) I= ,
2
što izraženo u procentima iznosi
(n + 1) p
(15´) I = 100 %.
2
pn
(16) I = K −n
− 1 ,
1 − (1 + p)
Što u procentima iznosi
pn
(16´) I = 100 −n
− 1% .
1 − (1 + p )
Ako se želi potpunija uporedna analiza iznosa kamate koju daju ove dve vrste kredita,
onda se to najbolje može iznvest konstrukcijom grafika funkcije (15) i (16), pri fiksiranom K i
n, u funkciji kamatne stop p, za koju se, zbog prirode problema, pretpostavlja da je p ≤ 0.
Preglednost radi grafike ovih funkcija daćemo na istoj slici 1.
Slika 1.
Perica Lukić 13
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Grafik funkcije (15) je prava linija koja prolazi kroz koordinatni početak i ima
K (n + 1)
koeficijent pravca , dok funkcija (16) nije linearna funkcija i složenija je od (15).
2
Ona na krajevima posmatrane oblasti ima sledeća svojstva:
Kp
lim K −
− 1 = ∞, i
1 − (1 + p )
p →∞ n
np
lim K −
= 0.
1 − (1 + p )
p →0 n
Ova funkcija je rastuća, ima kosu asimptotu pravu I=Knp – K, a izvod joj teži ka
K (n + 1)
kada p → 0 . Zatim, kako su ove funkcije jednake za p = 0 , to je prava (15)
2
tangenta funkcije (16) u tački p = 0 i predstavlja u toj tački njen Maklorenov razvoj.
Iznosi kamata dobijene sa (16) teže dvostrukim iznosima kamate dobijene po formuli
(15) kada p → ∞ , jer je
np
K −n
− 1
1 − (1 + p )
lim = 2.
p →∞ K (n + 1) p
2
Perica Lukić 14
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Tabela 4.
Perica Lukić 15
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Tabela 5.
Iz tabele 5. se može zaključiti da metod jednakih otplata u prve dve rate ima veće
kamate od metode jednakih anuiteta i pored toga što je kod ove metode ukupna kamata manja.
Ovo znači da je kredit sa jednakim otplatama u prvim otplatnim periodima po dužnika
nepovoljniji, s obzirom, da se, prirodno, u prvim otplatnim periodima kredit teže otplaćuje.
Ovo može uticati i na ukupnu povoljnost nekog kredita, bez obzira što je dužniku u zadnjim
otplatnim periodima kamata manja. Ova činjenica je itekako značajna u slučajevima, da je u
periodu realizacije kredita bila, pa i ne previše velika, inflacija.
Perica Lukić 16
Seminarski rad KREDIT - ZAJAM
Literatura:
[2] Milošević V., Ivović M., Nenadović R., Simić K., MATEMATIKA SA ZBIRKOM
ZADATAKA, zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1997.
Perica Lukić 17