Professional Documents
Culture Documents
DEFINITIVAN POVRATAK
Prognaniĉki ţivot Mile i Marice Debeljak, koji su od 1995. ţivjeli u Blinjskom Kutu, kod Sunje,
definitivno je okonĉan 23. svibnja 2002. Naime, oni su toga dana, uz pomoć MeĊunarodne
organizacije za migracije (IOM) u Hrvatskoj, prevezli, zapravo povratili u svoju kuću u Matoševce
stvari koje su 1995., uz visoku cijenu, otpremili u Hrvatsku. Kod istovara i unošenja stvari u kuću
pomagali su im Slavko Ljevar, Mirko Pranjić, Miro Stojĉević i Marinko Milaković, te Dragan
2
Mijatović sa suprugom Janjom, Mariĉinom sestrom, koji su nekoliko dana proboravili kod Mile i
Marice kao njihovi gosti.
Kao što je već poznato, zauzimanjem Caritasa banjaluĉke biskupije, u Stranjanima je izgraĊeno
više kuća. Osim te pomoći, Caritas pomaţe povratnicima u Stranjanima i Matoševcima i na druge
naĉine. U br. 9. Našeg zavičaja smo izvijestili da su im iznajmljeni traktor i neki prikljuĉni strojevi.
Svi koji su zatraţili, dobili su i nešto potrebnog namještaja (krevete, ormare, stolove i stolice, šparete
na tvrdo gorivo), zatim sjemenskog luka i krumpira i umjetnog gnojiva. TakoĊer su im u Caritasovoj
ambulanti otvoreni zdravstveni kartoni, a bolesnoj Ljubi Pranjić, Mirkovoj, odobrena je patronaţna
sluţba i povremeno je obilazi medicinsko osoblje.
Izbjeglica koji ţivi u kući Stjepana-Brace Pranjića prošlog je ljeta obećao da će iz njegove kuće
iseliti. To se, prema dogovoru s Bracom, trebalo dogoditi do Uskrsa, ove godine. MeĊutim, boravak
toga izbjeglice u Bracinoj kući, uz Bracin pristanak, neko je vrijeme produţen, da bi on sada posve
odbio da napusti zaposjednutu kuću, dok ne bude donesena odluka o povratu imovine njezinom
vlasniku.
Pisali smo u br. 10. Našeg zavičaja da je dobio rješenje o povratu svoje imovine, i da na ulazak u
svoju kuću ĉeka i Mirko Pranjić, Perin. Ni on još ne moţe u svoju kuću, jer izbjeglice neće da iz nje
izaĊu. Ĉeka se na odluku o deloţaciji Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS.
U Matoševcima su dosad jedino izašle izbjeglice iz kuće pok. Jure Majdandţića, Matinog, i
odselile u svoj kupreški kraj.
Pisali smo u br. 5. Našeg zavičaja da za neke Stranjanĉane i Matoševljane nije daleko dan
okonĉanja prognaniĉkog ţivota i povratka u Stranjane i Matoševce. To se, konaĉno, i dogodilo. Kao
što je već poznato, Jela Šlat, r. Pranjić, se vratila u Stranjane prije više od 2 godine. Tijekom ovog
proljeća dolazili su najprije povremeno, a potom i za stalno: Luce Bogdanović, Slavko Ljevar, Slavko
Blaţević, Mirko Blaţević i Zorka Ganić, a u Matoševce Mile i Marica Debeljak. Od nedavno s
Mirkom Blaţević je i njegova bolesna supruga Ljuba. Oĉekuje se da će se i Slavku Ljevaru i Slavku
Blaţeviću prikljuĉiti njihove supruge, Mara i Manda, koje su još u Hrvatskoj, i dolaze samo
povremeno. Trebalo bi da u svoje novosagraĊene kuće dosele Tomo Majdandţić, koji zasad dolazi
povremeno, i Vid Šalić, te njihove supruge Ljuba i Jela. Isto tako bi se mogla vratiti i Ruţa-Zora
Blaţević, budući da je njezina kuća sada posve slobodna. Mirko Pranjić, Perin, još ne moţe u svoju
kuću, jer je zauzeta, ali je on skoro stalno u Stranjanima, i bori se da svoju kuću oslobodi.
Osim Mile i Marice Debeljak, drugi nitko od povratnika još nije iz Hrvatske prevezao svojih stvari,
ako tamo nešto ima. Razumljivo je, stoga, da se drugi povratnici istom poĉinju kućiti. Mnogo toga im
nedostaje, a što trenutno imaju, to su većinom, kako je već pisalo na stranicama Našeg zavičaja, pa i u
ovom broju, dobili od Caritasa. Ponešto svojih stvari smo pronašli kod komšija, a i podalje od naših
kuća, ali još nisu vraćene. Jedino je Slavko Ljevar preuzeo neke svoje strojeve, koji su bili na ĉuvanju
kod Srbina Zdravka Savića, u Bistrici (vrh Motika).
Svim povratnicima bi sada bilo najpotrebnije da imaju štogod od stoĉnog fonda, npr. kravu i koju
ovcu, svinju i kokoš. Neki su se Caritasu prijavili za tu pomoć, ali je još nisu dobili. Ipak, većina nije
ni traţila, budući da nemaju nikakvih staja u kojima bi mogli stoku drţati. Oni koji imaju kakvu
3
mirovinu, mogu si ponešto i kupiti, osobito hrane, a većina se snalazi kako zna, ili ţivi bez onoga bez
ĉega se moţe biti.
Nama povratnicima je svakako potrebna, barem kroz neko vrijeme, tuĊa pomoć. Ali se moţe
istaknuti i da se mi meĊusobno, na razliĉite naĉine, jako pomaţemo. Svakako da treba spomenuti kako
povratnice: Marica Debeljak, Luca Bogdanović, Jela Šlat i Zorka Ganić, a i Marica Milaković i Kata
Budić, ĉesto obiĊu i pomognu bolesnoj Ljubi Blaţević, Mirkovoj. Uz obiĉne poslove i usluge koje
moţe svatko svakome uĉiniti, i ĉini, naroĉito nam dobro doĊe pomoć "majstora". U tome je na prvom
mjestu Slavko Ljevar, koji zna puno stvari napraviti, i svima je na usluzi, a vrlo rado priskoĉi u pomoć
i Stipo Grozdin.
Ne moţemo reći da nam nije teško, ali mi svi smo ipak sretni što smo u svome i na svome. I uz
oskudijevanje u mnogim stvarima, nas zadovoljnim ĉini već i to što moţemo promatrati ljepotu
rodnog kraja - našeg zaviĉaja!
Marica Debeljak
U Našem zavičaju, br. 6 i br. 7, nalaze se popisi braĉnih parova iz Matoševaca za period od 1762. do 1875. U ovom, i
u par sljedećih brojeva donosim popis za razdoblje od 1879. do 1995. Za trogodišnje vrijeme od 1876. do 1878., kad su
Matoševci pripadali ţupi Petrićevac, nema podataka, budući da su matiĉne knjige te ţupe uništene 1995. u zapaljenom
samostanu.
U Matoševcima je u 113 obitelji s gornjeg popisa roĊeno i kršteno 505 djece. Na jedan braĉni par dolazi prosjeĉno više od
4 djece (4,4). Bez djece su bila samo 2 braĉna para. Po jedno dijete je roĊeno u 29 obitelji. Od 2 do 4 djece imala su 33 braĉna
para. A od 5 do 9 djece roĊeno je u 39 obitelji. Deset braĉnih parova imalo je 10 i više djece. Najviše je djece roĊeno, po 13-
ero, u 2 obitelji.
Ukupno je kroz 42 godine, u vremenu od 1879. do 1920., roĊeno 383 djece; to je u prosjeku po 9-ero djece godišnje.
Po pojedinim godinama stanje je bilo sljedeće:
God. 1879. - 5 djece God. 1893. - 8 djece God. 1907. - 14 djece
1880. - 8 " 1894. - 9 " 1908. - 12 "
1881. - 12 " 1895. - 7 " 1909. - 13 "
1882. - 6 " 1896. - 4 " 1910. - 9 "
1883. - 9 " 1897. - 8 " 1911. - 8 "
1884. - 6 " 1898. - 7 " 1912. - 16 "
1885. - 12 " 1899. - 7 " 1913. - 11 "
1886. - 9 " 1900. - 10 " 1914. - 16 "
1887. - 8 " 1901. - 12 " 1915. - 11 "
1888. - 10 " 1902. - 2 " 1916. - 5 "
1889. - 9 " 1903. - 10 " 1917. - 4 "
1890. - 7 " 1904. - 13 " 1918. - 9 "
1891. - 8 " 1905. - 3 " 1919. - 7 "
1892. - 8 " 1906. - 12 " 1920. - 19 "
Najmanje djece je roĊeno 1902. godine - svega 2; godine 1905. - 3; godine 1906. i 1917 - po 4-ero; godine 1879. i
1916. - po 5-ero. A najviše je djece roĊeno godine 1920. - 19-ero, a zatim 1912. i 1914. - po 16-ero.