You are on page 1of 4

☧ NAŠ ZAVIČAJ

STRANJANI I MATOŠEVCI - NEKAD I SAD


Broj 10.

BISKUP KOMARICA U POHODU STRANJANIMA I MATOŠEVCIMA


Svibanj 2002.

Biskup banjaluĉki, mons. Franjo Komarica, ima svoje redovne sluţbene obveze, a uz njih
mnogo drugih poslova. Naroĉito je okupiran mnogobrojnim susretima s diplomatima i
predstavnicima meĊunarodne zajednice, te razliĉitim humanitarnim djelatnicima i delegacijama,
kao i novinarima i reporterima iz medija priopćavanja, zatim ĉestim putovanjima i posjetima
biskupijama po Europi i Americi. A sve te napore prihvaća radi skretanja pozornosti domaćoj i
svjetskoj javnosti na razliĉite i mnoge poteškoće u Republici Srpskoj, osobito Hrvata i katolika, i
radi traţenja podrške i materijalne pomoći za gradnju i obnovu kuća izbjeglicama i prognanicima
koji se odluĉuju na povratak u svoja ranija prebivališta i zaviĉaje, i radi prošenja pomoći za
izgradnju i obnavljanje porušenih crkava i samostana u banjaluĉkoj biskupiji.
To su razlozi zbog kojih dosad nije mogao pohoditi Stranjane i Matoševce, koji izgradnjom i
obnovom više kuća i useljavanjem u njih povratnika iz Hrvatske, pokazuju vidljive znake
ponovnog oţivljavanja.
Na dan sv. Jurja, 23. oţujka 2002., biskup Komarica je, u pratnji fra Velimira Blaţevića, u
popodnevnim satima pohodio Stranjane i Matoševce. Tako je ispunio svoje ranije dano obećanje.
Pred teško oštećenom i devastiranom kapelom sv. Franje u Stranjanima, biskupa su doĉekali i
pozdravili Luca Bogdanović, Kata Budić, Zorka Ganić, Jela Šlat, Marica i Mile Debeljak, Slavko
Blaţević, Tomo Majdandţić i Mirko Pranjić.

Nakon pozdrava sa svima, svakako oĉekujući najprije razgovor o obnovi kapele, upitao je
nazoĉne kako su, i treba li im što. Nisu ga, meĊutim, odmah molili za neku pomoć sebi, ili za
obnovu kapele, nego su rekli: Biskupe, željeli bismo da ovdje redovito imamo svetu misu!
Biskup je bio ugodno i radosno iznenaĊen zbog takvog njihova vjerniĉkog odgovora! Pogledao
2

je zatim kapelu iznutra i izvana, i razgovor se poveo o tome što će sve trebati obnavljati; da li
mogu što uĉiniti i doprinijeti Stranjanĉani i Matoševljani koji su se vratili na svoja ognjišta, kao i
drugi koji se još nalaze i ţive u Hrvatskoj ili negdje drugdje; te koliko moţe u svemu pomoći
biskup.
Biskup je preporuĉio da se odmah ogradi prostor oko kapele, preboji montaţna metalna
konstrukcija zvonika i postavi zvono koje se nalazi u Biskupiji, u Banja Luci, ili u ţupnom uredu
u Barlovcima, a takoĊer da se izvrše neki nuţni radovi na krovu, da se kapela zaštiti od daljnjeg
propadanja. To bi trebalo uraditi već do "blagoslova polja" u Stranjanima, do 12. svibnja. A
glavnina posla na sanaciji dijela temelja i zida, cijelog krova, zatim postavljanja prozora i vrata,
te unutarnjeg ţbukanja i kreĉenja, slijedila bi nakon toga, ĉim se osiguraju potrebna sredstva.
Biskup će novĉano pomoći radove koje treba odmah izvršiti, a obećao je svoju pomoć i za
radove koji će kasnije slijediti.
Razgovaralo se još o potrebama povratnika, kao i onih koji nisu bili prognani iz svojih kuća, i
ostali su u Stranjanima.
Zatim je biskup otišao u Matoševce, na kavu kod Mile i Marice Debeljak. Tu je,
nepredviĊeno, zatekao jednog vojnog duţnosnika SFOR-a, koji je došao da izvidi problem
povrata imovine nekih Matoševljana, i provjeri istinitost navoda kako u više kuća u
Matoševcima neke izbjeglice iz Glamoĉa drţe svoje ovce.

Biskup Komarica je iskoristio tu priliku i zamolio SFOR-ovog duţnosnik da prenese svojim


nadreĊenim i mjerodavnima iz meĊunarodne zajednice njegovu ţelju i oĉekivanja da se
Hrvatima i katolicima, povratnicima na ove prostore, pruţi snaţnija pomoć.

DOGAĐAJI KOJI, UZA SVE, IPAK OHRABRUJU

Poĉetkom mjeseca travnja izašao je iz kuće Ruţe-Zore Blaţević (Pajine), i odselio u svoj kraj
- Blagaj kod Kupresa, Marinko i Stoja Bosnić. Ono što iz kuće nije bilo rasprodano ili odneseno
ranije, sada je pokupljeno, i kuća je ostala posve prazna i zapuštena. Isti je sluĉaj i slika takoĊer s
gospodarskim zgradama.
Pranjić Mirko, Perin, je oko 20. travnja došao da preuzme svoju kuću. Iako je rješenje o
povratu imovine dobio u srpnju prošle godine, a ĉovjek koji stanuje u kući izjavio da će je
napustiti, to se još nije dogodilo. Mirko je obišao neka nadleštva Republike Srpske i
predstavništva meĊunarodne zajednice, te zatraţio njihovu intervenciju u rješavanju problema,
3

što mu je i obećano. On se nada uskoro sa ţenom useliti u svoju kuću, a dotle će, kako je
odluĉio, boraviti u ambaru.
Mirko Blaţević, Markov, već je prije došao iz Baške Vode, gdje je bio u kući svoga sina.
Neko vrijeme je u svojoj obnovljenoj kući u Stranjanima boravio sam, a potom je ponovno
otišao u Bašku Vodu, odakle se vratio oko 20. travnja. Ovaj put sin Marko je s Mirkom dovezao
i njegovu bolesnu ţenu, Ljubu. Njih dvoje se tako definitivno vratilo i smjestilo u vlastitu kuću,
da u njoj trpe svoje bolesti i provode staraĉke dane.

BRAČNI PAROVI U STRANJANIMA OD 1966. DO 1995. GODINE

Ovdje su navedeni braĉni parovi koji su se vjenĉali u periodu od 1966. pa do 1995, a nisu posve
odselili iz Stranjana i naselili se za stalno negdje drugdje. Podaci o broju djece braĉnih parova privremeno
odsutnih iz Stranjana nisu posve pouzdani i kompletni, budući da su neka djeca roĊena u mjestima
privremenog boravka njihovih roditelja, i o tome nisu uvijek dostavljani podaci u ţupu Barlovce.

Bračni par Djeca


1. Barišić Mato i Kata r. Vuk (doselili iz Zasavica - ţupa Dobretići) 4
2. Barišić Ţarko (Mate i Kate r. Vuk) i Marija r. Subotić 2
3. Blaţević Anto (Franje i Ivke r. Pranjić) i Ruţica r. Bajlović 2
4. Blaţević Drago (Jakova i Ane r. Pranjić) i Slavica r. Raĉić 2
5. Blaţević Ferdo (Vlade i Mare r. Ivanković) i Angelina r. Mihalĉuk 2
6. Blaţević Franjo (Mirka i Ljube r. Šalić) i Jelena r. Bogdanović 2
7. Blaţević Franjo (Marka i Ljubice r. Marušić) i Katica r. Blaţević
8. Blaţević Franjo (Stipe i Janje r. Šalić) i Marinka r. Kurtović 2
9. Blaţević Ivo (Franje i Ivke r. Pranjić) i Ljuba r. Gagula 1
10. Blaţević Ivo (Jose i Janje r. Bijelić) i Marija r. Matošević 2
11. Blaţević Josip (Vlade i Mare r. Ivanković) i Jela r. Briševac 3
12. Blaţević Marko (Mirka i Ane r. Majdandţić) i Jela r. Vulić 1
13. Blaţević Marko (Vlade i Mare r. Ivanković) i Mara r. Italo 2
14. Blaţević Mato (Nike i Jele r. Debeljak) i Angela r. Josipović 2
15. Blaţević Mato (Jose i Janje r. Bijelić) i Ruţa r. Majdandţić 3
16. Blaţević Mile (Boţe i Ane r. Batković) i Jelica r. Lipovac 2
17. Blaţević Slavenko (Paje i Ruţe-Zore r. Pranjić) I Katarina r. Lukić-Kovaĉić
18. Blaţević Stjepan (Slavka i Mande r. Dţolić-Ĉivĉić) i Vera r. Kaurin 2
19. Blaţević Vlado (Jose i Kate r. Ţiţak) i AnĊa r. Pranjić 4
20. Bogdanović Anto (Jure i Jele r. Majdandţić) i Ruţa r. Majdandţić 4
21. Bogdanović Mato (Ive i Ruţe r. Debeljak) i Vida r. Majdandţić 6
Bračni par Djeca
22. Bogdanović Mile (Ante i Mande r. Blaţević) i Manda r. Ljevar 3
23. Ćosić Ivo (Jose i Milke r. Batković) i Kata r. Deronja 2
24. Ćosić Mato (Jose i Milke r. Batković) i Jela r. Bijelić 2
25. Ćosić Tomislav (Peje i Jozefine r. Blaţević) i Dragica r. Milenković 2
26. Durbić Filip (Luke i Ljubice r. Josipović) i Mira r. Šalić 2
27. Kaurin Anto (Peje i Mare r. Marušić) i Kata r. Slipĉević 2
28. Kaurin Ivo (Peje i Mare r. Marušić) i Tonka r. Nikifor 2
29. Kaurin Juro (Peje i Mare r. Marušić) i Danica r. Vuĉić 2
30. Kaurin Toma (Peje i Mare r. Marušić) i Vera r. Šalić 2
31. Ljevar Anto (Slavka i Mare r. Batković) i Ana r. Bogdanović 2
32. Ljevar Ilija (Vida i Ane r. Bogdanović) i Jozefina r. Majdandţić 2
33. Ljevar Marko (Peje i Jeke r. Debeljak) i AnĊa r. Tubić 1
34. Ljevar Marko (Pere i Mare r. Šalić) i Jelica r. Pranjić 3
35. Ljevar Vinko (Stjepana i Jele r. Bogdanović) i Terezija r. Idţan 2
36. Majdandţić Franjo (Ante i Ljube r. Debeljak) i Josipa r. Pranjić 2
37. Majdandţić Ivica (Tome i Ljube r. Bogdanović) i Ljilja r. Matošević
4

38. Majdandţić Ivo (Tome i Ljube r. Bogdanović) i Ljilja r. Malešević


39. Majdandţić Juro (Tome i Ljube r. Bogdanović) i Nada r. Josipović 3
40. Majdandţić Pero (Tome i Ljube r. Bogdanović) i Draţenka r. Bojić 2
41. Marić Franjo ( Ive i Mare r. Jurić) i Zorka r. Šalić 5
42. Pranjić Darko (Mirka i Ane r. Pranjić) i Nada r. Malinić 3
43. Pranjić Drago (Ilije i Ane r. Kaurin) i Dragica r. Ţiţak 4
44. Pranjić Drago (Mate i Zorke r. Vulić) i Ruţa r. Vulić 4
45. Pranjić Goran (Tome i Marice r. Majdandţić) i Marina r. Marić 1
46. Pranjić Ivica (Mirka i Ane r. Pranjić) i Viktorija r. Pranjić 2
47. Pranjić Josip (Ive i Jozefine-Finke r. Vulić) i Ana r. Vulić 2
48. Pranjić Josip () i Ljubica r. Majdandţić 1
49. Pranjić Juro (Ilije i Ane r. Kaurin) - Dubravka-Katica r. Radić 2
50. Pranjić Marko (Ante i Marije r. Kaurin) i Ana r. Pranjić 3
51. Pranjić Marko (Mate i Zorke r. Vulić) i Slavica r. Brkić 3
52. Pranjić Pavao (Franje-Paje i Jele r. Batković) i Ana r. Marić 2
53. Pranjić Petar (Mijata i Anice r. Stojanac) i Dragica r. Gabrić 2
54. Pranjić Stjepan (Stipe i Marije r. Brkić) i Ankica r. Ćosić 2
55. Pranjić Zoran (Ive i Jozefine-Finke r. Vulić) i Vera r. Vulić 3
56. Pranjić Zoran (Franje i Finke r. Koĉić-Tomić) i Zlata r. Filipović 3
57. Šalić Alojzije (Vida i Jele r. Vulić) i Mira r. Grgić 4
58. Šalić Ivo (Vida i Jele r. Vulić) i Angela r. Majdandţić 3
59. Šalić Mirko (Franje i Jele r. Pranjić) i Antonija r. Blaţević -
60. Tubić Drago (Mile i Mare r. Brkić) i Štefica r. Jurić 2
61. Tubić Juro (Mile i Mare r. Brkić) i Joţefa r. Štemberger 6

Na 63 braĉna par roĊeno je ukupno 142 djece. U 2 para nije roĊeno nijedno dijete, a po jedno dijete je
roĊeno u 4 braĉna para. Od dvoje do ĉetvero djece roĊeno je u 49 braĉnih parova, a jedan braĉni par je
imao petero, a dva šestero djece. Prosjeĉno na braĉni par dolazi po 2,5 djece.

DJECA ROĐENA U STRANJANIMA, PO GODINAMA, OD 1966. DO 1995.

U razdoblju od 30 godina roĊeno je i kršteno u Barlovcima ukupno 116 djece. Godišnje bi to bilo
ĉetvero djece u prosjeku. Po pojedinim godinama stanje izgleda ovako:
God. 1966. - 9 djece God. 1976. - 5 djece God. 1986. - 1 djece
1967. - 6 " 1977. - 2 " 1987. - 2 "
1968. - 8 " 1978. - 4 " 1988. - 6 "
1969. - 7 " 1979. - 5 " 1989. - 1 "
1970. - 4 " 1980. - 6 " 1990. - 2 "
1971. - 8 " 1981. - 1 " 1991. - 2 "
1972. - 8 " 1982. - 3 " 1992. - 2 "
1973. - 2 " 1983. - 5 " 1993. - 1 "
1974. - 7 " 1984. - 0 " 1994. - 1 "
1975. - 5 " 1985. - 0 " 1995. - 1 "
Najviše je djece roĊeno 1966. - njih devetero, a po osmero 1968., 1971. i 1972. U godinama 1984. i
1985. nije roĊeno nijedno dijete, a po jedno je roĊeno 1981., 1986., 1989., 1993., 1994. i 1995. U
razdoblju od 1966. do 1975. roĊeno je ukupno 66 djece; od 1976. do 1985. roĊeno je 31 dijete, a od 1986.
do 1995. njih samo 19.

PrireĊuje: Velimir Blažević, Marije Dimić 4, 78000 BANJA LUKA, BiH

You might also like