Professional Documents
Culture Documents
BLAGOSLOV KUĆA
Ožujak 2002.
Boţićni blagoslov kuća ili obitelji u Stranjanima i Matoševcima posljednji put je bio
1993/94., dakle prije punih 7 godina. Razlog tomu je poznat – psihoza i opasnosti ratnog stanja,
a 1995. izgon gotovo svih katoliĉkih stanovnika iz Stranjana, i svih iz Matoševaca. Poslije toliko
godina u tim selima je blagoslov ponovno obavljen, ali zbog velikog snijega ne odmah poslije
Boţića, nego istom 26. sijeĉnja 2002. Toga dana je ţupnik fra Mijo Rajiĉ, u pratnji Ilije Mihića,
iz Dikevaca, blagoslovio u Stranjanima kuće Kate Budić-Pranjić, Ane Bogdanović, Marice
Milaković-Marić i Jele Šlat-Pranjić, a u Matoševcima Debeljak Mile i Marice. Još uvijek je bilo
dosta snijega i poledice pa je navedene kuće bilo moguće obići samo pješice. Budući da je istoga
dana trebalo blagosloviti još nekoliko kuća u Orlovcu i Dikevcima, fra Mijo se u našim kućama
zadrţavao kratko i s nama se malo porazgovorio o našim poteškoćama i planovima.
Povratnici koji trebaju useliti u svoje nove kuće, sigurno će tada zamoliti ţupnika da i
njihove kuće blagoslovi, a svakako svi ţelimo i nadamo se da će mnogo više Stranjanĉana i
Matoševljana sljedeći boţićni blagoslov doĉekati u svom zaviĉaju i u svojim kućama.
(Izvijestila Marica Debeljak)
Prigodom posvete banjaluĉke katedralne crkve sv. Bonaventure, na 8. prosinca 2001., svi
nazoĉni su mogli dobiti knjiţicu: Sto dvadeset mînu ljeta, koju je u povodu 120. obljetnice
osnutka banjaluĉke biskupije napisao preĉ. dr. Anto Orlovac. Knjiţica sadrţi recital u kojem se
podsjeća na neka vaţnija zbivanja i momente iz povijesti naše biskupije, ali i iz bogate i tragiĉne
prošlosti Katoliĉke crkve na širim našim prostorima.
Knjiţica, uz fotografije svih dosadašnjih banjaluĉkih biskupa i nekih crkava i drugih
crkvenih zgrada, donosi takoĊer topografsku kartu banjaluĉke biskupije s ubiljeţenim ţupama,
njih 45. Nedostaju ţupe Budţak i Motike, osnovane 1983., odvajanjem teritorija od ţupe
Petrićevac. Na karti je ucrtano i 10 kruţića s kriţićima okrenutim prema dolje, koji oznaĉavaju
10 ţupa nestalih u 2. svjetskom ratu i neposredno poslije njega. O tim nestalim ţupama, i o još 3,
preĉ. dr. A. Orlovac je pisao opširnije u Glasniku banjalučke biskupije g. 1996., pod naslovom:
"Trinaest ugaslih svijeća".
Navedena karta banjaluĉke biskupije i znakoviti naslov spomenutog ĉlanka suoĉavaju nas s
tragiĉnom sudbinom u prošlosti i s gorkom stvarnošću u sadašnjosti. Osobito nas tjeraju da se
zapitamo: Hoće li se ugasiti i naša svijeća – ţupa Barlovci, a i druge u okolici Banja Luke? Hoće
li se zauvijek ugasiti i svjećice – nestati mnogih katoliĉkih kuća u barlovaĉkoj ţupi, a i u drugim
ţupama banjaluĉkog podruĉja s nekada preteţito hrvatskim i katoliĉkim selima i stanovništvom.
Dakako, nitko nas ne moţe okriviti da smo 1995. svojom voljom otišli od svojih kuća, iz
svoga zaviĉaja, svoje ţupe i biskupije. Mi smo tada morali napustiti sve što smo imali i ostaviti
drugima. Nismo mogli sprijeĉiti da naša ţupa s više od 4.000 vjernika padne na njih oko 140, a
2
Stranjani s više od 240 stanovnika katolika da padne na svega 5, i Matoševci s više od 120 na
nijednog katoliĉkog stanovnika.
Sada, ipak, moţemo nešto uĉiniti. Moţemo se odvaţiti za povratak svojim kućama i svome
zaviĉaju, i doprinijeti da se svijeća – ţupa Barlovci ne ugasi posve. Mogu se opet zapaliti neke
ugašene svjećice. Ako smognemo snage i budemo odluĉni da se vratimo tamo odakle smo
protjerani, bit će nade za ţupu Barlovce – da će njezina svijeća i dalje plamsati, i bit će nade da
će se opet zaplamsati naše svjećice – oţivjeti katoliĉke i hrvatske kuće u Stranjanima i
Matoševcima!
(Sastavili Slavko Blažević i Mile Debeljak)
ARBEITER-SAMARITER-BUND DEUTSCHLAND
"Agencija za rekonstrukciju" (gosp. Wolfgang Raschka)
DERVENTA
Kralja Petra I, 28
Poštovani gospodine Raschka, zastupniĉe ASB-a!
Mi niţe potpisani prognani Hrvati iz Stranjana, kraj Banja Luke, s privremenim boravkom u
Hrvatskoj, vrlo smo radosni i sretni što smo u svom rodnom mjestu i zaviĉaju dobili nove ili
obnovljene kuće, u koje ćemo se uskoro moći useliti.
Zasluga je to Arbeiter-Samariter-Bund/a iz Njemaĉke, odnosno njegove "Agencije za
rekonstrukciju" u Bosni i Hercegovini. Stoga Vama, i preko Vas Agenciji, a i svim pojedincima
koji su se angaţirali na realizaciji projekta u našem mjestu, ovim putem najiskrenije izraţavamo
svoju duboku zahvalnost!
Mi ţelimo i oĉekujemo da će nam se kao povratnici prikljuĉiti i više drugih prognanika iz
Stranjana i iz Matoševaca, a sigurno će im biti potrebna pomoć kao i nama. Stoga ASB-u takoĊer
upućujemo molbu da, u granicama svojih mogućnosti, pomogne i kod obnove ili izgradnje kuća
drugim potencijalnim povratnicima u naša sela.
Uz najbolje ţelje za Vaše daljnje dobrotvorno angaţiranje i za puni uspjeh u radu, ţelimo
Vam sretnu Novu 2002. godinu!
Stranjani, 13. prosinca 2001.
(Slijede potpisi vlasnika novih kuća)
God.: 1879. - 3 djece God.: 1895. - 7 djece God.: 1911. - 8 djece God.: 1927. - 7 djece
1880. - 6 " 1896. - 6 " 1912. - 13 " 1928. - 10 "
1881. - 11 " 1897. - 9 " 1913. - 11 " 1929. - 10 "
1882. - 2 " 1898. - 4 " 1914. - 12 " 1930. - 9 "
1883. - 6 " 1899. - 5 " 1915. - 7 " 1931. - 8 "
1884. - 5 " 1900. - 10 " 1916. - 5 " 1932. - 12 "
1885. - 3 " 1901. - 7 " 1917. - 7 " 1933. - 10 "
1886. - 9 " 1902. - 7 " 1918. - 2 " 1934. - 11 "
1887. - 8 " 1903. - 12 " 1919. - 8 " 1935. - 11 "
1888. - 8 " 1904. - 8 " 1920. - 9 " 1936. - 12 "
1889. - 5 " 1905. - 12 " 1921. - 8 " 1937. - 17 "
1890. - 5 " 1906. - 11 " 1922. - 10 " 1938. - 15 "
1891. - 9 " 1907. - 13 " 1923. - 11 " 1939. - 15 "
1892. - 3 " 1908. - 7 " 1924. - 7 " 1940. - 15 "
1893. - 6 " 1909. - 11 " 1925. - 9 "
1894. - 6 " 1910. - 9 " 1926. - 9 "
Kroz period od 62 godine u Stranjanima je roĊeno i kršteno 540 djece, u prosjeku godišnje 8,7 djece. Najmanje
je djece roĊeno g. 1882. i 1918., svega po dvoje, a najviše g. 1937. – 17-ero, te 1938., 1939. i 1940. po 15-ero.