Professional Documents
Culture Documents
Dan sv. Lucije, 13. prosinca 2001., za Lucu Bogdanović, Vida Šalića, Mirka Blaţevića,
Tomu Majdandţića, Zorku Ganić, Slavka Blaţevića i Slavka Ljevara bio je osobito znaĉajan, jer
su oni toga dana preuzeli kljuĉeve svojih novoizgraĊenih ili obnovljenih kuća. Time je prestalo
njihovo strahovanje i ispunila im se ţelja da opet imaju vlastite kuće u svom zaviĉaju.
Kod predaje i preuzimanja kuća, uz izvoĊaĉa radova, bili su nazoĉni: gosp. Wolfgang
Raschka, zastupnik "Agencije za rekonstrukciju" u Bosni i Hercegovini njemaĉke dobrotvorne
organizacije Arbeiter-Samariter-Bund, zatim predstavnik općine Banja Luka, te direktor Caritasa
banjaluĉke biskupije, preĉ. dr. Mile Aniĉić.
Nadam se, skupa s onima koji će se uskoro, a najkasnije na proljeće, vratiti iz progonstva u Hrvatskoj
i useliti u svoje kuće, da na ovome neće stati, nego da će se proces povratka nastaviti i ojaĉati, te da će
Stranjani i Matoševci opet oţivjeti i zapoĉeti postupno se oporavljat i obnavljati.
Jasno je, meĊutim, da demografskog oţivljavanja i obnavljanja nema nigdje ako se vraćaju samo
stariji. Prava obnova i oţivljavanje Stranjana i Matoševaca bit će mogući jedino ako se budu vraćali i
mladi. A oni se, zasad, na to ne odluĉuju, budući da sebe ne vide izgledne budućnosti. Sigurno je da ne
postoje potrebni ni politiĉki ni ekonomski uvjeti za miran i bezbriţan ţivot. Ali se mora znati da te uvjete
neće unaprijed osigurati nitko drugi, nego se prognanici, osobito mladi, moraju odvaţiti najprije na
povratak, a zatim, uz pomoć drugih, zapoĉeti i raditi na polaganom stvaranju ţivota kakvog ţele. Tek bi
se tada u Caritasu, i u drugim dobrotvornim organizacijama s kojima Caritas suraĊuje, moglo razmišljati i
o stvaranju takoĊer odreĊenih razvojnih programa, o zapošljavanju i osiguravanju izvora zarade vlastitim
radom. A ako do toga ne doĊe, humanitarna pomoć će i dalje, dokle je bude, biti usmjeravana jednostavno
na puko preţivljavanje starih i nemoćnih, do njihovog potpunog izumiranja.
Nitko ne bi smio biti ravnodušan pred mogućnošću takvog konaĉnog ishoda. Svatko bi se, stoga,
trebao zamisliti i zapitati: Što za naše Stranjane i Matoševce mogu uĉiniti i ja sam, a što moţe uĉiniti, u
dogovoru i zajedniĉki, više nas koji jednako razmišljamo i isto ţelimo?!
3
U Našem zavičaju, br. 1, donesen je popis od devet kućedomaćina u Matoševcima i navedeno koliko je 1743.
bilo ĉlanova u pojedinim obiteljima ili domaćinstvima. Ovdje su imena i prezimena braĉnih parova i broj njihove
djece u razdoblju od 1762. do 1810., otkad postoje saĉuvane Matice ţupe Ivanjska, iz kojih su izvaĊeni svi podaci
koji se ovdje navode.
107. Martinović Petar i Kata r. Grgić - 124. Uvalić Jerko i Klara r. Lipovac 2
108. Matošević Juro i Ivka r. Matić 1 125. Uvalić Jerko i Vida r. Lipovac 2
109. Mihić Ivan i Ruţa r. Ojdanić 1 126. Uvalić Joakim i Marija r. Ojdanić 8
110. Mihić Mijat i Kata r. …, iz Motika 1 127. Uvalić Juro i Klara r. Uţarević 5
111. Popić Filip i Barbara r. Majdandţić 1 128. Uvalić Juro i Marija r. Batković 2
112. Popić Nikola i Matijana r. Valentić 1 129. Uvalić Marijan i Kata r. Pranjić -
113. Spaić Abram i Barbara r. Bumbar 1 130. Uvalić Mato i Anastazija r. Blaţević -
114. Spaić Mijat i Marija r. Kleĉina - 131. Uvalić Mijat i Kata r. Topalović 2
115. Stipić Mijat i Klara r. Đukić 1 132. Uvalić Mijat i Klara r. Lipovac (Ĉivĉija) 1
116. Šimić Pavao i Ivka r. Ĉamberović 1 133. Uvalić Mijat i Cvita r- Jerković 4
117. Tomašević Anto i Lucija r. Ojdanić 1 134. Uvalić Nikla i Marija r. Kozić 1
118. Uvalić Anto i Anica r. Filipović (Popić) 2 135. Uvalić Nikola i Marta r. Kozić 4
119. Uvalić Ilija i AnĊa r. Blaţević 10 136. Uvalić Petar i Vida r. Batković 1
120. Uvalić Ilija i Cvita (Flora) r. Lipovac - 137. Uvalić Vid i Marija r. Mardekanić 4
121. Uvalić Ilija i Marija r. Jurić - 138. Uvalić Vid i Marija r. Martinović 1
122. Uvalić Ilija i Marija r. Komariĉić 2 139. Uvalić Vid i Marija r. Petrović 1
123. Uvalić Ivan i Ruţica r. Ojdanić 7
Navedeni 139 braĉnih parova su imali ukupno 306 djece. Prosjeĉno dolazi po dvoje djece na jedan
braĉni par. Bez djece je bilo 18 braĉnih parova, a velik broj braĉnih parova, njih ĉak 61, imao je samo po
jedno dijete. Od 2-4 djece bilo je u 40 obitelji, a u 20 obitelji je roĊeno po 5-ero i više djece. Najviše, 10-
ero djece je roĊeno u jednoj obitelji, po 9-ero djece u dvije, po 8-ero u dvije, po 7-ero u pet, po 6-ero u
ĉetiri i po 5-ero djece u sedam obitelji.
U Matici krštenih ili vjenĉanih stavljeni su u Matoševce i neki braĉni parovi s prezimenima: Cvitković,
Domaćinović, Kneţević i Komarica. Izostavio sam ih iz ovog popisa, jer drţim da su pripadali Stranjanima.
TakoĊer su izostavljena i tri braĉna para s prezimenom Ojdanić, za koje pretpostavljam da su spadali u Ojdaniće.
U periodu koji obuhvaća ovaj popis, najviše braĉnih parova i obitelji je bilo s prezimenima: Batković,
Debeljak/ović, Majdandţić i Uvalić. Osim s podruĉja ţupe Ivanjska, dosta velik broj djevojaka koje su se udale u
Matoševce rodom je iz Gomionice, u sasinskoj ţupi.
Podaci koji slijede nisu posve toĉni, odnosno nisu potpuni, budući da u Maticama krštenih na par
mjesta nedostaje nekoliko listova. A prema dostupnim izvorima, roĊeno je:
God.: 1762. - djece 1 God.: 1775. - djece 10 God.: 1788. - djece 4 God. : 1801 - djece 7
1763. - 4 1776. - 2 1789. - 13 1802. - 8
1764. - 4 1777. - 11 1790. - 5 1803. - 3
1765. - 1 1778. - 4 1791. - 9 1804. - 8
1766. - - 1779. - 4 1792. - 7 1805. - 6
1767. - 3 1780. - 6 1793. - 7 1806. - 4
1768. - 1 1781. - 6 1794. - 4 1807. - 11
1769. - 6 1782. - 11 1795. - 11 1808. - 3
1770. - 7 1783. - 6 1796. - 6 1809. - 10
1771. - 5 1784. - 9 1797. - 7 1810. - 2
1772. - 5 1785. - 4 1798. - 4
1773. - 7 1786. - 7 1799. - 7
1774. - 7 1787. - 5 1800. - 3
Kroz 49 godina roĊeno je i kršteno ukupno 286 djece. Godišnje je to u prosjeku 5,8 djece. Godine 1766. nema u
Matici krštenih upisanog nijednog djeteta, a samo po jedno dijete je upisano 1762., 1765. i 1768. Najviše djece, 12-
ero, roĊeno je 1789., po 11-ero roĊeno je 1777., 1782., 1795. i 1807., te po 10-ero godine 1775. i 1809.