☧ NAŠ ZAVIĈAJ

STRANJANI I MATOŠEVCI - NEKAD I SAD

Broj 5.

ŠTO JE S GRADNJOM I OBNOVOM KUĆA

Prosinac 2001.

I USELJENJEM U NJIH?

Vlasnici novoizgraĊenih i obnovljenih kuća uskoro bi trebali dobiti potvrde o završetku

graĊevinskih radova na svojim kućama. MeĊutim, oni u njih neće moći useliti budući da će kuće
prije trebati prikljuĉiti na elektriĉnu mreţu i na vodu. Prema sporazumima koje su potpisali
vlasnici kuća te predstavnik Agencije za rekonstrukciju Arbeiter-Samariter-Bund iz Njemaĉke
(gosp. Wolfgang Raschka), predstavnik Općine Banja Luka (naĉelnik, gosp. Dragoljub
Davidović), i pomoćnik ministra iz Odsjeka Ministarstva za izbjegla i raseljena lica u Banja Luci
(gosp. Drago Vuleta), navedena prikljuĉenja bi Općina trebala izvršiti besplatno u roku od 30
dana od potpisivanja potvrde o završetku graĊevinskih radova.

Kuća Tome Majdandžića

S obzirom da nastupa zimski period, teško da će to biti uraĊeno u predviĊenom roku. A ako i
bude, nije za oĉekivati da će se vlasnici kuća, svakako ne svi, moći odmah i useliti u njih, budući
da pravovremeno treba osigurati i druge uvjete za ţivot, od hrane do ogrijeva.

Kuća Zorke Ganić

Ipak je vrlo vaţno da oni kojima su kuće napravljene ili obnovljene u njih uĊu što prije. Time
će pokazati da su ozbiljno mislili na povratak u svoj zaviĉaj kad su podnijeli molbe da im se
2
izgrade kuće u kojima bi mogli ţivjeti. A to će onda biti najbolja preporuka meĊunarodnim
organizacijama da ne prekinu sa svojim programima, nego da nastave sa gradnjom i obnovom
kuća, kao i drugim vidovima pomoći, onima koji se odluĉe za povratak i zatraţe da im se to
omogući.

Kuća Mirka Blaževića

Svakako da bi bilo dobro da oni koji se odluĉe za povratak i koji raĉunaju na pomoć Caritasa
i meĊunarodnih organizacija, svoje molbe s odgovarajućom potrebnom dokumentacijom upute
Caritasu banjaluĉke biskupije što prije, kako bi se već tijekom zime ili u rano proljeće moglo
traţiti donatore i organizacije koje su voljne da podupru izgradnju i obnovu kuća za povratnike u
Stranjane i Matoševce.

POVRATAK U STRANJANE I MATOŠEVCE ZA NEKE SE VEĆ DOGODIO

Za nas petnaestak Stranjanĉana i Matoševljana dan konaĉnog i potpunog povratka u 8 kuća u

Stranjane i Matoševce, nadamo se, nije daleko. Kada doĊe taj dan, sigurno će nam biti osobito
radostan. Ali već i dosad više nas je tjedne, pa i mjesece, provelo u nama najdraţem - rodnom
kraju - i osjetili smo sve njegovo blagotvorno djelovanje i ĉari.
Istina, proţivljavamo bol u duši kad gledamo naše nekad pitome i obraĊivane, a sada trnjem i
korovom pokrivene njive; nekad rodne, a sada polomljene i zapuštene šljivike; nekad bistra, a
sada u šikaru zarasla i otpadom zatrpana vrela i izvore vode; nekad zelene i bujne, a sada
prorijeĊene i isjeĉene gajeve i šume. Ali usprkos svemu, svijest da je to naše, i da moţe postati
opet kakvo je nekad bilo, neodoljivo nas vuĉe na povratak i daje snagu da se uhvatimo u koštac
sa svim poteškoćama koje nas ĉekaju.
One koji to ne znaju, sigurno će zanimati, i pitat će: Tko su ti "zanesenjaci" iz Stranjana i
Matoševaca, koji razmišljaju i koji su se odluĉili za povratak.
Debeljak Mile i Marica su u Matoševcima, uz pomoć Caritasa, osposobili svoju kuću za
boravak. Dolaze iz Blinjskog kuta, kod Sunje, i u njoj provode većinu vremena. Kod njih su "na
stanu" Slavko Blaţević, Slavko Ljevar i Tomo Majdandţić. Tu prespavaju, a ujutro odlaze na
"gradilišta" i prate kako napreduje i kako se privodi kraju izgradnja njihovih kuća, a takoĊer i
sami u radu sudjeluju.
Poĉesto se ovdje naĊe i Luce Bogdanović, koja s posebnom ĉeţnjom i nestrpljivo ĉeka da
mogne useliti u svoju kućicu. Više puta je iz Ivanić Grada dolazio Marko Bogdanović, brat
Lucin, i njegova ţena Ane, da pomognu u ĉemu mogu i što treba. Marko je elektriĉar, te sreĊuje
što je potrebno oko struje. Par puta je dolazio iz Baške Vode Mirko Blaţević, zvani kaluĊer. On
 3
bi se ţelio vratiti s bolesnom ţenom u kuću koja se obnavlja, da u njoj, kako kaţe, doĉekaju
smrt.
I Ćosić Joso, koji rado i po Hrvatskoj obilazi mjesta gdje ima našeg naroda iz Stranjana i
Matoševaca, bio nam je takoĊer drag gost. Dovezli su ga automobilom iz Zagreba sinovi Rudo i
Mato.
MeĊu ĉešćim posjetiteljima su i naši "ujaci": fra Velimir, fra Dujo i fra Franjo (Mile).
Povremeno nas obiĊu takoĊer fra Mijo, sadašnji ţupnik u Barlovcima, i fra Juro, bivši barlovaĉki
ţupnik, a sada u Bihaću. Par puta nam je dolazio vlĉ. Mile Aniĉić, direktor Caritasa, a obećao
nas je posjetiti i naš biskup Franjo Komarica. Nadamo se da će i to biti uskoro.
Moţda će nekoga zanimati i što ovamo radimo i kako ţivimo!
Uz rad na gradnji ili obnovi kuća, ili na njihovu ureĊivanju, sreĊujemo svoja dvorišta i bašĉe
i krĉimo oko kuća. Od Caritasa smo dobili na kratkotrajno korištenje traktor s prikolicom pa
pripremamo i nešto drva za ogrjev na zimu. Imali smo namjeru takoĊer uzorati malo zemlje,
makar za vrtove, ali nismo mogli dobiti odgovarajućeg pluga pa to zasad nismo uĉinili.
Nedjeljom, kad smo ovdje, rado odemo u Barlovce na misu. Uveĉer redovito, po našem
obiĉaju, zajedniĉki molimo veĉernju molitvu i krunicu. A poslije toga se malo i zabavimo uz
karte.
A kakvi su naši odnosi s pravoslavnim Srbima? S onima iza Gradine dobri, kakvi su bili i
prije. Nemamo nikakvih problema ni s izbjeglim Srbima iz Kupresa i iz Glamoĉa, koji ţive u
kućama u Stranjanima i Matoševcima. DoĊu k nama. Znaju nam donijeti mlijeka i ponuditi ako
što treba. Pozivaju nas sebi na kavu, i mi odlazimo k njima. Priĉamo i šalimo se. Ista nas je
nesreća zadesila i jednaki jadi pritišću, pa se meĊusobno dobro razumijemo.

Sastavili: Mile Debeljak i Slavko Ljevar

BRAĈNI PAROVI I DJECA U STRANJANIMA OD 1841. DO 1876.

Nastavlja se popis braĉnih parova u Stranjanima. Na ovom su popisu i neki braĉni parovi za koje je u Matici
krštenih navedeno da su iz Matoševaca, npr. Komarice, Tubići i Adţići. Po svoj prilici su pogrešno stavljeni u
Matoševce umjesto u Stranjane, kao što su i Debeljakovići i Batkovići, vjerojatno, pogrešno stavljeni u Stranjane
umjesto u Matoševce. Zato sam braĉne parove s navedenim prezimenima iz Matoševaca prenio u Stranjane, a druge
sam ispustio s popisa u Stranjanima i bit će doneseni u popisima za Matoševce..

Braĉni par Djeca Braĉni par Djeca

1. Bijelić Juro i Ana r. Ljevar 1 23. Kaurin Marko i Janja r. Pranjić 1
2. Blaţević/Adţić Andrija i Kata r. Marušić 2 24. Kneţević Ivo i Lucija r. Blaţević/Adţić 2
3. BlaţevićAdţić Ivo i Janja r. Lipovac 1 25. Kneţević Marko i Ruţa r. Mijić 3
4. Blaţević/Adţić Ivo i Manda r. Topić 1 26. Kneţević Mile i Kata r. Ljevar 1
5. Blaţević/Adţić Toma i Marija r.Batković 8 27. Komarica Ivo i Kata r. Mijić 1
6. Blaţević Andrija i Kata r. Marušić 3 28. Komarica Marko i Marija r. Kneţević 5
7. Blaţević Ilija i Lucija r. Mariić - 29. Komarica Petar i Anastazija r.Kasapović 1
8. Blaţević Ivo i Manda r. Topić 1 30. Ljevar Damjan i Marija r. Pranjić 2
9. Blaţević Marko i Manda r. Radman 2 31. Ljevar Filip i AnĊa r. Blaţević 3
10. Blaţević Nikola i Marija r. Mihić - 32. Ljevar Filip i AnĊa r. Kuljanin 1
11. Blaţević Pavao i Kata r. Ivanković 3 33. Ljevar Ilija i Ruţa r. Tucić 3
12. Bukva Joso i Ana r. Šalić 1 34. Ljevar Ivo i Ana r. Ivanić -
13. Bukva Joso i Jela r.Blaţević - 35. Ljevar Ivo i (2. br.) Ana r. Ţiţić -
14. Bukva/ić Joso i Mara r.Adţić-Blaţević 3 36. Ljevar Joso i Kata r. Jurić 2
15. Bukva Petar i Janja r. Komarica 3 37. Ljevar Juro i Marija r. BrĊanin 1
16. Bukva Stjepan i Kata r. Jurić - 38. Ljevar Juro i Marija r. Bukvić 2
17. Ćosić Joso i Ivka r. Kaurin/Kaurac 4 39. Ljevar Juro i Marija r. Šalić 3
18. Ćosić Joso i Ivka r. Stojanac 1 40. Ljevar Mato i Kata r. Jakovljević -
19. Jurić Franjo i AnĊa r. Pezić 8 41. Ljevar Petar i Kata r. Adţamović 1
20. Jurić Petar i Kata r. Josipović 3 42. Ljevar Petar i Kata r. Kozić 3
21. Kaurac Marko i Janja r. Sedić 1 43. Ljevar Petar i Kata r. Marušić 3
22. Kaurin Marko i Janja r. Kneţević 1 44. Ljevar Stjepan i (2. br.) i Ruţa r. Marić -
4
Braĉni par Djeca Braĉni par Djeca
45. Marušić Ivo i Janja r. Batković 3 57. Stojanac Ivo i Ruţa r. Sedić 1
46. Marušić Pavao i Marija r. Prnjavorac 1 58. Stojanac Ivo i Ruţa r. Šepia 3
47. Marušić Pavao i Marija r. Turbić 1 59. Šalić Ivo i Janja r. Tubić 2
48. Marušić Vinko i Janja r. Ĉivĉić/Dţolić 8 60. Šalić Nikola i Janja r. Adţić-Blaţević 4
49. Pranić Pavao i Kata r. Mijić 1 61 Tubić Joso i Marija r. Sedić 3
50. Pranjić Franjo i AnĊa r. Pezić 8 62. Tubić Luka i Vida r. Tukarić 3
51. Pranjić Ivo i Jela r. Pranjić 2 63. Tubić Luka i Vitalija r. Luić 1
52. Pranjić Ivo i Lucija r. Jospović 4 64. Tubić Stjepan i Ruţa r. Komarica 2
53. Pranjić Juro i Birgita r. Mijić 4 65. Tucić Ivo i Matija r. Kneţević 1
54. Pranjić Juro i Manda r. Pezić 3 66. Tucić Ivo i Matija r. Stević -
55. Pranjić Filip i Kata r. Josipović 1 67. Tucić Nikola i Marija r. Rajković 2
56. Stojanac Blaţ i Ruţa r. Kaurin 2 68. Uvalić Matija i Ana r. Mijić -

Vrlo je zanimljivo odakle su se sve momci iz Stranjana ţenili i dovodili djevojke. U gornjoj tabeli nije bilo
moguće naznaĉiti za svaku udanu djevojku odakle je rodom, a to nije uvijek ni uvedeno u Maticu, pa ću navesti
samo neka od mjesta iz kojih potjeĉu, a koja su naznaĉena u Maticama, i to ne samo za period od 1841. do 1875.,
nego i za raniji. To su najĉešće Matoševci i Motike, a zatim Ivanjska, NabrĊani, Barlovci, Orlovac, Bukovica,
Gomionica, Sasina, Majdan, Ĉivĉije, Ojdanići, Stratinska, pa Šimići, Dikevci, Ravska, Kuljani, Biela Nedilja
(Dţevar), Šurkovac, Šargovac, Taraševac, Dvorani, Škrljevita, i dr.
Poslije g. 1840. u Stranjanima nestaje obitelji s prezimenima: Barišić, Cvitković, Domaćinović, Gagulić, Kezić,
Rajković, Rendić, Stević, Uţar, Valentić i Vidović, a znatno je manje Komarica i Kneţevića. Pojavljuju se obitelji s
prezimenima: Adţić/Blaţević, Bukva (od Bukvić), Kaurin i Kaurac, Marušić, Stojanac, Šalić i Tubić.
Kroz nekih 35 godina u Stranjanima je u 69 obitelji roĊeno ukupno 133 djece, što je u prosjeku 2 djece po
obitelji. Nije roĊeno nijedno dijete u 12 obitelji, a po jedno dijete je roĊeno u 22 obitelji; od dvoje do ĉetvero djece
je roĊeno u 31 obitelji, petero djece je roĊeno u 1 obitelji, šestero djece u 1 obitelji, i po osmero djece roĊeno je u 2
obitelji.

BROJ DJECE ROĐENE PO POJEDINIM GODINAMA OD 1841. DO 1876.

U razdoblju od 1841. do 1876. (kad su sela tadašnje ţupe Ivanjska, a današnje ţupe Barlovci, bila pripojena ţupi
Petrićevac) u Stranjanima je roĊeno 162 djece. Prema pojedinim godinama stanje izgleda ovako:
Godine 1841. - roĊeno 11 djece Godine 1853. - roĊeno 6 djece Godine 1865. - roĊeno 1 djece
1842. - " 3 " 1854. - " 2 " 1866. - " 4 "
1843. - " 4 " 1855. - " 4 " 1867. - " 4 "
1844. - " 8 " 1856. - " 2 " 1868. - " 6 "
1845. - " 8 1857. - " 4 " 1869. - " 8 "
1846. - " 4 " 1858. - " 1 " 1870. - " 2 "
1847. - " 8 " 1859. - " 4 " 1871. - " 6 "
1848.- " 7 " 1860. - " 2 " 1872. - " 5 "
1849. - " 1 " 1861. - " 3 " 1873. - " 11 "
1850. - " 4 " 1862. - " 1 " 1874. - " 3 "
1851. - " 3 " 1863. - " 6 " 1875. - " 9 "
1852. - " 4 " 1864. - " 5 "
U prosjeku se godišnje raĊalo nešto više od 4,5 djece. Najviše ih je roĊeno, po 11-ero godine 1841. i 1873., a
samo po jedno dijete je roĊeno godine 1849., 1858., 1862., i 1865.

Čestit Božić i sveto porođenje Isusovo,

i svima sretna
i blagoslovljena Nova 2002. godina !

PrireĊuje: Velimir Blažević, Marije Dimić 4, 78000 BANJA LUKA, BiH