Professional Documents
Culture Documents
Skoro punih šest godina u ţupnoj kući u Barlovcima boravili su izbjegli Srbi iz Sanskog
Mosta. Poĉetkom lipnja ove godine konaĉno su se iselili, ali su iza sebe ostavili kuću veoma
zapuštenu i teško oštećenu, pa se moralo pristupiti njezinoj temeljitoj sanaciji. GraĊevinski
radovi su trajali oko dva mjeseca, i završeni su poĉetkom kolovoza. Nakon toga je polako
nabavljan potrebni unutarnji namještaj, i u kuću je bilo moguće useliti tek pred kraj mjeseca
listopada.
Obnovu ţupne kuće i nabavku namještaja pomogli su banjaluĉki Biskupski Ordinarijat i
Caritas te vjernici ţupa livanjskog kraja.
Ţupnik fra Mijo Rajiĉ, koji je dosad boravio u samostanu na Petrićevcu, uselio je u ţupnu
kuću u Barlovcima 30. listopada, i odsad će stalno biti u ţupi (Tel.: 387/051/ 392-444).
Kako je u jesen i zimu 1995. bila devastirana i ţupna crkva, kad su se stekli kakvi-takvi uvjeti
ona je temeljito obnovljena, i od ljeta 1999. je u redovitoj upotrebi.
Stvorene su potrebne vanjske pretpostavke za normalan rad svećenika u ţupi. Ali se nikako
ne moţe govoriti i o normalnom ţivotu ţupe, budući da u njoj sada ima svega oko 140 katolika,
a raĉunajući i mješovite ţenidbe, oko 175 katoliĉkih vjernika.
Ispostava njemaĉkog Caritasa u Banja Luci je prihvatila molbe za pomoć Jele Šlat (r. Pranjić)
i Marice Milaković (r. Marić). U prošlom mjesecu na Jelinoj kući je postavljen novi krov i u kući
se ureĊuje sanitarni ĉvor, a Marici se dograĊuje nova kuća na već prije postavljenim temeljima i
ozidanom podrumu.
Za dogradnju sanitarnog ĉvora pomoć je zamolila i Ana Bogdanović (+Nine), ali zbog lošeg
pristupnog puta njezinoj kući i nemogućnosti dovoza potrebnog materijala dosad se nije moglo
uĉiniti ništa.
Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica u Sarajevu donijela je 24. 07.
2001. odluku da se Pranjić Mirku (Perinom), iz Stranjana, vraća imovina (dosad su je koristili
izbjeglice iz Glamoĉa).
Mirko je obavijestio privremene stanovnike u svojoj kući da se vraća, i da mu se kuća treba
isprazniti do kraja trećeg mjeseca iduće godine. Obratio se banjaluĉkom Caritasu za pomoć u
obnovi kuće ili u izgradnji nove, na temeljima koji su već bili izliveni 1990. Moţe se oĉekivati da
će pomoći biti, ali meĊunarodne organizacije koje pomoć pruţaju traţe da se prije izvrši odjava
boravka u Hrvatskoj.
2
Oĉekuje se skori dovršetak izgradnje sedam kuća u Stranjanima za one koji su se odluĉili
vratiti u svoj kraj. Imena domaćina i broj ĉlanova obitelji koji se trebaju useliti u nove kuće
objavljeni su u br. 1. Našeg zavičaja.
Svaka kuća će imati ulazni hodnik, kuhinjsku nišu s dnevnom sobom, spavaću sobu i
sanitarni ĉvor. Bit će prikljuĉene na struju i vodu.
Ovdje se donosi popis braĉnih parova koji su brak sklopili u razdoblju izmeĊu 1801. i 1840. i naveden
je broj djece koja su roĊena u tim brakovima.
Ukupno je u 118 obitelji roĊeno 239 djece, prosjeĉno po dvoje djece u obitelji. U jednoj je obitelji
roĊeno 11-ero djece, od 5-ero do 9-ero djece je roĊeno u 12 obitelji, po 2 do 4 djeteta su roĊena u 44
obitelji, a po jedno dijete u 45 obitelji, dok u 15 obitelji nije roĊeno nijedno dijete.
U razdoblju od 1801. do 1840. roĊeno je ukupno 199 djece. Statistika o broju roĊene djece u
Stranjanima po pojedinim godinama izgleda ovako:
Godine 1801. - 5 djece Godine 1816. - 4 djece
1802. - 11 " 1817. - 1 "
1803. - 9 " 1818. - 2 "
1804. - 7 " 1819. - 4 "
1805. - 8 " 1820. - 4 "
1806. - 13 " 1821. - 4 "
1807. - 9 " 1822. - 4 "
1808. - 7 " 1823. - 2 "
1809. - 12 " 1824. - 7 "
1810. - 8 " 1825. - 3 "
1811. - 6 " 1826. - 6 "
1812. - 9 " 1827. - 4 "
1813. - 6 " 1828. - 2 "
1814. - 6 " 1829. - 1 "
1815. - 5 " 1830. - 2 "
4
Upada u oĉi da je 1817. kršteno samo jedno dijete (godine 1816. i 1817. je vladala kuga, od
koje je umrlo mnoštvo svijeta), a po jedno dijete je roĊeno i kršteno takoĊer 1829. i 1831.
(zapravo o tome nema podataka budući da je uništen dio Matice krštenih za te godine), te po
dvoje djece 1818., 1823., 1828. i 1830, 1834. i 1837.
U ruci imate br. 4. Našeg zavičaja. U njemu su dosad objavljivane, a tako će se nastaviti i
dalje, kratke aktualne vijesti iz Stranjana i Matoševaca, te iz prošlosti podaci o obiteljima. Znam
da redanje imena i brojki i nije zanimljivo, ali se radi o našim precima, i korisno je da se to
povadi iz starih Matica i donese na jednom mjestu.
Da bi Naš zavičaj ipak bio informativniji, a i zanimljiviji, dobro bi bilo da i vi, koji ste za to
sposobni, pruţite svoju suradnju. Moţete slati pisane priloge u kojima biste posebno iznosili
svoja razmišljanja ili sjećanja o obiteljima ili o pojedinim ljudima i ţenama iz Stranjana i
Matoševaca, koji su po neĉemu bili zapaţeni ili zapamćeni, i o kojima je vrijedno da se saĉuva
zapisana uspomena. Moţe se pisati i o nekim dogaĊajima i o obiĉajima.
Ne trebate se puno brinuti kako ćete napisati. Vaţno je da bude razumljivo što ste ţeljeli
kazati, a o jeziĉnom dotjerivanju teksta pobrinut će se netko drugi.
Nadam se da ćete se odazvati ovom pozivu!