Professional Documents
Culture Documents
Kao što je to već duţe vremena uobičajeno, u nedjelju iza Male Gospe, 9. rujna 2001.,
slavljena je sv. misa na groblju "Gradina". Na groblju se iskupio lijep broj vjernika, njih blizu
150. Uz one malobrojne iz Stranjana, Orlovca, Banja Luke, koji nisu protjerani iz svojih kuća ili
su se u njih povratili, većina drugih su došli iz raznih mjesta Hrvatske: Zagreba (jedan autobus),
Novske, Kutine, Bjelovara, Siska, Ivanić Grada, Dugog Sela, Daruvara, Čepina, Okučana,
Vojnića, Velike Gorice, Vrbovca. Bilo ih je i iz drugih drţava: Jugoslavije (Novi Sad),
Njemačke (München, Offenbach, Rastatt), Austrije (Beč). MeĎu njima je bilo i onih koji su u
svoj rodni kraj došli prvi put poslije 1995., a nekima je to bilo prvi put poslije 1991. Nazočno je
bilo i desetak pravoslavnih Srba iz susjednog sela Gradine, i dvoje Nijemaca iz Neumünstera.
Misu je predvodio gvardijan samostana i ţupnik Petrićevca, fra Ivica Matić, a s njim su u
koncelebraciji bili ţupnik Barlovaca, fra Mijo Rajič, i fra Velimir Blaţević.
Metereolozi su za taj dan najavili loše vrijeme, i kiša je doista počela padati već pred sv.
misu u 10,30 sati. Kišno vrijeme je potrajalo čitav dan, ali to nije pokvarilo dobro raspoloţenje i
radost susreta sa svojim krajem, s rodbinom i prijateljima. Zbog kiše je izostao jedino obilazak
vlastitih porušenih i opustjelih kuća, kao i onih koje su nastanjene srpskim izbjeglicama, pa se
većina poslije sv. mise sklonila od kiše i na ručak u kućama Mile i Mare Debeljak, Marice
Milaković (Marić) i Jele Šlat.
Na ureĎivanju nekih putova dosta je uraĎeno, i o tome smo izvijestili u br. 1. Našeg zavičaja.
Učinjeno je ipak samo onoliko koliko je bilo moguće s prikupljenim novčanim sredstvima, i što
je bilo najnuţnije, da bi ti putovi uopće bili upotrebljivi i prohodni za motorna vozila. Nastavak
radova će zavisiti od toga koliko će se prikupiti dobrovoljnih novčanih sredstava. A zasad je za
daljnje radove svoj prilog dao Mijatović Dragan (Markov), te Blaţević Marko (Mirkov) za
prosijecanje puta prema svojoj kući.
Stranjančani i Matoševljani se nisu odrekli svoje djedovine i očevine - vlastite zemlje i kuća.
Nisu ih prodali niti zamijenili. Istina je da mnogi još nisu donijeli odluke, a nije to lako ni
učiniti, gdje će se konačno smiriti i nastaviti dalje ţivjeti.
Sigurno je da povratak oteţavaju, pa i posve onemogućuju, poteškoće različite naravi, od
toga da su kuće zaposjeli drugi, ili da su opljačkan i razorene, pa do straha za vlastiti ţivot i
neizvjesnosti od čega će se ţivjeti. Ali uza sve to, ima i onih koji su se hrabro odlučili za
povratak svome zavičaju.
2
a) Stranjani:
1. Batković Ljubomir 13. Kaurin Toma
2. Blaţević Marko Stipin 14. Ljevar Ana
3. Blaţević Boţo 15. Ljevar Slavko
4. Blaţević Dragica 16. Majdandţić Tomo
5. Blaţević Marko Vladin 17. Majdandţić Juro
6. Blaţević Mato 18. Pranjić Jozefina
7. Blaţević Ruţa-Zora 19. Pranjić Mirko
8. Blaţević Slavko 20. Pranjić Zorka
9. Bogdanović Anto 21. Pranjić Stjepan
10. Ganić Zorka 22. Šalić Franjo
11. Kaurin Pejo 23. Šalić Mira
12. Kaurin Ivo
Od ukupnog broja prognanih, oko 75 obitelji, povrat imovine je zatraţilo njih skoro 35%.
b) Matoševci:
1. Batković Joso
2. Debeljak Marko
3. Debeljak Mile
4. Majdandţić Anto
5. Majdandţić Ivo
6. Majdandţić Marko
7. Majdandţić Pero
U br. 2. Našeg zavičaja donesen je popis domaćinstava i broj članova u svakome od njih za
sela Stranjane i Matoševce g. 1743. i 1768.
Sada počinjem, a nastavit će se u više sljedećih brojeva, s popisom bračnih parova i
naznakom broja djece u Stranjanima i Matoševcima od 1762. pa sve do 1995. godine. Spisak je
dobrim dijelom napravljen na temelju Matica krštenih ţupe Ivanjska, i na temelju njih se zna
samo za one bračne parove čija su djeca krštena. Sigurno je bilo i bračnih parova bez djece, a
neki bračni parovi neće biti na popisu jer se u Matici krštenih uopće ne navodi iz kojega su sela.
U ovom broju i u nekoliko sljedećih nastavaka bit će donesen popis najprije za Stranjane, a
kasnije i za Matoševce.
3
101. Uvalić Ilija i AnĎa r. Blaţević - 103. Uvalić Vid i Marija r. Mardekanić 1
102. Uvalić Petar i Vida r. Batković -
U periodu od 1762. pa do 1800. u Stranjanima je, prema Matici krštenih, u 100 obitelji
kršteno ukupno 216 djece. Po pojedinim godinama to izgleda ovako:
Godine 1762. - 0 djece Godine 1782. - 7 djece
1763. - 1 " 1783. - 3 "
1764. - 3 " 1784. - 14 "
1765. - 0 " 1785. - 4 "
1766. - 0 " 1786. - 4 "
1767. - 2 " 1787. - 11 "
1768. - 1 " 1788. - 3 "
1769. - 7 " 1789. - 5 "
1770. - 7 " 1790. - 13 "
1771. - 5 " 1791. - 3 "
1772. - 10 " 1792. - 8 "
1773. - 4 " 1793. - 7 "
1774. - 12 " 1794. - 4 "
1775. - 10 " 1795. - 5 "
1776. - 2 " 1796. - 2 "
1777. - 9 " 1797. - 11 "
1778. - 6 " 1798. - 2 "
1779. - 3 " 1799. - 5 "
1780. - 8 " 1800. - 6 "
1781. - 5 "
U prosjeku je na jedan bračni par dolazilo po dvoje djece, a godišnje se prosječno raĎalo po
5,5 djece. U deset obitelji je roĎeno po petero i više djece, u 39 obitelji od dvoje do četvero
djece, a u 51 obitelji roĎeno je jedno ili nijedno dijete.
Priređuje: Dr. fra Velimir Blažević, Marije Dimić 4, 78000 BANJA LUKA, BiH