P. 1
17. i 18. 04. 2010.

17. i 18. 04. 2010.

|Views: 285|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on May 19, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/20/2012

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
17. i 18. april 2010.

Broj 12.186 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

VIJESTI

Tehni~ke usluge firme DNC za dan ko{tale 44.000 KM
странa 5

SRBIJA

Miloradu Ulemeku Legiji SDB kupio vilu na Ceraku
странa 21

KROZ RS

Vodu za pi}e dobija 7.500 stanovnika op{tine Tesli}
странa 9
FOTO: M. RADULOVI] FOTO: ARHIVA

Vlada Srpske

SUD BiH DONIO PRESUDU ZA UBIS TVO NEKADA[WEG NA^ELNIKA UPRAVE POLICIJE REPUBLIKE SRPSKE

Ratari duguju RS 34 miliona maraka
Bawa Luka

странa 7

Novi kru`ni tok u funkciji po~etkom maja странa 30

DANAS

\or|e @drale

20 GODINA ROBIJE ZA UBIS TVO MAUZERA
Kazna od 20 godina alternativa za smrtnu kaznu. @drale je u toku 2000. godine, iz wemu poznatih razloga, organizovao i sa predumi{qajem u dogovoru sa drugim osobama pristao da bude izvr{ilac ubistva, istakao sudija Peri} Peri} naglasio da je ubistvo izazvalo op{tu uznemirenost, strah i nesigurnost gra|ana RS i BiH, te ozbiqne i {tetne posqedice zbog naru{avawa ugleda dr`ave. Zbog ovakvih djela BiH se svrstava u zemqe visokog bezbjednosnog rizika Haos u avio-saobra}aju zbog erupcije vulkana na Islandu

странa 3

Makroekonomski pokazateqi RS i u krizi boqi nego u regionu

Srpska imala najve}i rast BDP-a na zapadnom Balkanu
странe 14 i 15 странe 24 i 25

2 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Vlada Republike Srpske kr{i qudska prava Saliha Alijagi}a.

Vijesti dana
FOTO: G. [URLAN

Remzija Kadri}, poslanik SBiH u Parlamentu BiH

Boris Tadi} za “Vol strit `urnal“

Pomirewe naroda za Srbiju imperativ
WUJORK - Predsjednik Srbije Boris Tadi} poru~io je da pomirewe naroda u regionu za Srbiju predstavqa apsolutni imperativ. - Za nas, izmirewe predstavqa moralni imperativ da bi se rekla istina - neulep{ana, zasnovana na ~iwenicama, u`asna istina krvoproli}a koje ne sme da se ponovi na na{im prostorima. Izmirewe, tako|e, shvatamo kao kategori~ko odbacivawe pojedinaca, koji su la`no tvrdili da deluju u na{e ime, i politike koja je podr`avala nasiqe i mr`wu rekao je Tadi} u autorskom tekstu za “Vol strit `urnal“. Dodaje da je Deklaracija o osudi zlo~ina u Srebrenici, koja je usvojena u Skup{tini Srbije, proizvod apsolutne posve}enosti Srbije ponovnom uspostavqawu povjerewa i prijateqstva u regionu.

Rok
GLAS: Kako gledate na upozorewa da bi BiH mogla da bude iskqu~ena iz Savjeta Evrope, a rezultati oktobarskih izbora progla{eni neva`e}im zbog nesprovo|ewa presude? MIKE[: Sankcije su mogu}e, ali mislim da do toga ne}e do}i, jer nije naveden rok do kojeg presuda mora da bude primijewena. Da ima politi~ke voqe, ovo pitawe bi moglo da bude rije{eno prije oktobarskih izbora, ali na`alost, i ovaj slu~aj pokazuje koliko je podijeqeno bh. dru{tvo.

Slavica \uki}-Dejanovi}

Sqede}e sedmice o osudi zlo~ina nad Srbima
BEOGRAD - Predsjednica Skup{tine Slavica \uki}Dejanovi} najavila je u petak da }e Ko le gi jum parlamenta sqede}e sedmice raspravqati o deklaraciji o osudi zlo~ina nad Srbima, javio je Tanjug. \uki}-Dejanovi} je novinarima u parlamentu rekla da poslani~ke grupe jo{ nisu dostavile sugestije na, ranije javnosti prezentovanu, po~etnu verziju tog dokumenta. - Do ~etvrtka, koji je bio po sledwi dan, ni je sti gla nijedna pismena sugestija, ali u razgovoru sa {efovima po sla ni ~kih gru pa zakqu~ila sam da je to tema kojom se pojedine poslani~ke gru pe ba ve, na pri mer DS. Sa zna la sam da ima vrlo konkretnih sugestija, ali da to nisu priveli kraju i o~e ku jem da }e sle de }ih dana sti}i nekakav predlog - rekla je Dejanovi}eva.

Miroslav Mike{

Miroslav Mike{, potpredsjednik Vije}a naroda Republike Srpske

RAZGOVARAO: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Presuda jasno ka`e da treba stvoriti uslove da se svaki gra|anin ove zemqe mo`e kandidovati za najvi{e funkcije u Predsjedni{tvu BiH i Domu naroda Parlamenta BiH. RS ima potpuno pravo da ne izlazi iz tih okvira, rekao Mike{
preka sprovo|ewu presude suda u Strazburu kojom je BiH optu`ena za diskriminaciju pripadnika nacionalnih mawina i ostalih naroda, jer im ne dozvoqava da se kandiduju za ~lanove Predsjedni{tva BiH i delegate u Domu naroda Parlamenta BiH? GLAS: Kako sprovesti presudu suda u Strazburu? MIKE[: RS bi trebalo da formira radnu grupu politi~ara i stru~waka iz oblasti ustavnog prava i politi~kih sistema koja bi izradila amandmane na Ustav BiH i Izborni zakon BiH u vezi sa primjenom presude. To bi srpski poslanici predlo`ili Parlamentu BiH kao stav RS. Time bi RS potvrdila svoju politi~ku voqu za sprovo|ewe presude. GLAS: [ta bi mogla da bude su{tina tih amandmana? MIKE[: Kada je rije~ o izboru ~lanova Predsjedni{tva BiH, umjesto nacionalne pripadnosti, treba navesti da Predsjedni{tvo BiH ~ine jedan ~lan iz RS i dva iz Federacije BiH, koji ne smiju biti pripadnici istog naroda. Za Dom naroda Parlamenta BiH ima dosta otvorenih opcija, ali stru~waci bi brzo i lako mogli rije{iti ovo pitawe da je politi~ke voqe. GLAS: Stru~waci ka`u da bi sprovo|ewe presude moglo ugroziti princip konstitutivnosti naroda u BiH? MIKE[: Ne sla`em se sa takvim ocjenama. Iz Ustava se moraju otkloniti diskriminiraju}e odredbe kako bi se stvorili uslovi da se svi gra|anima ove zemqe mogu kandidovati za najvi{e funkcije. Presuda ne ka`e da pripadnici nacionalnih mawina i ostalih moraju biti izabrani u Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH. GLAS: Prilikom dono{ewa ove presude, sudija \ovani Bonelo je u svom izdvojenom mi{qewu naveo da bi weno sprovo|ewe moglo ~ak izazvati nove sukobe u BiH? MIKE[: Mislim da je va`nije da u zemqi nema diskriminacije. Ne vidim uop{te mogu}nost destabilizacije situacije zbog sprovo|ewa presude i zato nema razloga da opravdamo diskriminaciju koju sada imamo u praksi.

Primjenom presude `ele unitarnu BiH

Slavica \uki}-Dejanovi}

FOTO: GLAS SRPSKE

Ha{ki tribunal

Razrije{en branilac Radovana Karaxi}a
HAG - Sudsko vije}e Ha{kog tribunala ocijenilo je u petak da Radovan Karayi} aktivno u~estvuje u postupku i ne opstrui{e proces, te da mu vi{e nije potreban nametnuti branilac, javio je Tanjug. Zbog toga je vije}e advokata Ri~arda Harvija razrije{ilo du`nosti Karayi}evog branioca kojeg mu je odredilo u novembru 2009. po{to je Karayi} odbijao da prisustvuje su|ewu tvrde}i da nije spreman. Istom odlukom sudsko vije}e sudije O Gon Kvona imenovalo je Harvija za rezervnog branioca u procesu protiv Karayi}a, tako da }e, kako se navodi u odluci, mo}i da “u|e” u postupak kada i ukoliko to vije}e bude smatralo da je potrebno.

Republika Srpska ima legalno i legitimno pravo da u procesu primjene presude Evropskog suda za qudska prava u Strazburu u “predmetu Sejdi} i Finci“ ne izlazi iz wenih okvira, jer je o~igledno da bo{wa~ki politi~ari `ele da kroz ovo pitawe pokrenu korjenite ustavne promjene koje bi vodile stvarawu unitarne BiH. Izjavio je to u intervjuu “Glasu Srpske“ potpredsjednik Vije}a naroda RS i pravni ekspert Miroslav Mike{. - Presuda jasno ka`e da treba stvoriti uslove da se svaki gra|anin ove zemqe mo`e kandidovati za najvi{e funkcije u Predsjedni{tvu BiH i Domu naroda Parlamenta BiH. RS je spremna da to sprovede, ali ne mo`e podr`ati koncept bo{wa~kih politi~ara koji kroz ovu presudu `ele u stvari da ukinu RS - rekao je Mike{. GLAS: [ta je najve}a pre-

NIJE NAVEDEN rok za sprovo|ewe presude
MIKE[: Specifi~nost ovog slu~aja ogleda se u tome da sprovo|ewe presude podrazumijeva promjene Ustava i Izbornog zakona BiH. Zna~i, moraju da se izmijene op{ta pravna akta, odnosno Ustav i zakon. Problem je vi{e politi~ke prirode nego pravne. Me|utim, bo{wa~ki politi~ari koriste svaku priliku koja im se uka`e da u procesu ustavnih promjena {to vi{e oslabe RS, a sve s ciqem stvarawa unitarne BiH, u kojoj bi va`io princip jedan ~ovjek jedan glas.

Valentin Incko na sastanku Politi~kog i bezbjednosnog odbora za spoqnu politiku EU

www.glassrpske.com
Najiskrenije se nadam da }e biti odlu~eno da se Ejupu Gani}u za zlo~ine sudi u Srbiji. Ako mu se bude sudilo i BiH, to }e biti sve samo ne po{teno su|ewe. Email: cviki@hotmail.com ^itam dana{we tekstove o Ministarstvu odbrane BiH koje je o{tetilo buxet za preko 200 hiqada, zatim tekst o Vidovi}u koji je o{tetio firmu za skoro pola miliona, pa onda u Urbanisti~kom zavodu utaja od 85 hiqada maraka i ne mogu da se ne upitam radi li ko {ta u ovoj dr`avi ili se samo krade? Email: milatnt@gmail.com

BiH usvaja i sprovodi malo reformi
SARAJEVO - Vlasti u BiH usvajaju i sprovode izuzetno mali broj toliko potrebnih reformi, izjavio je u petak u Briselu visoki predstavnik za BiH Valentin Incko, javila je Srna. Incko je na sastanku Politi~kog i bezbjednosnog odbora, kqu~nog tijela za spoqnu politiku EU, u kome se nalaze ambasadori 27 zemaqa ~lanica, rekao da }e samo promjenom ovakve politi~ke situacije BiH mo}i da krene naprijed. - Dok unutra{we snage u BiH trenutno nisu konstruktivne, susjedne zemqe, sa druge strane, predstavqaju istinske partnere. Nedavne posjete predsjednika Srbije Borisa Tadi}a i Hrvatske Ive Josipovi}a BiH pokazale su da ima prilika i spremnosti da se daqe razvija dijalog i regionalna saradwa - rekao je Incko. Dodao je da je posve}enost EU BiH ponovo jasno potvr|ena tokom nedavnih posjeta BiH visokog predstavnika EU za spoqnu i bezbjednosnu politiku Ketrin E{ton, ministara inostranih poslova [panije i Italije, te drugih visokih zvani~nika EU. povedu naprijed. Promjene u institucijama EU koje se bave spoqnom politikom, kao dio Lisabonskog sporazuma, daju nam dobru priliku u tom smislu - konstatovao je Incko. Ovaj osna`eni anga`man, kako je naglasio Incko, odgovornost je EU, ali wena uloga je i da ponovi da je odgovornost BiH, a posebno wenih lidera, da prevazi|u postoje}i politi~ki zastoj u kojem se zemqa nalazi.

INCKO: Unutra{we snage nisu konstruktivne
- Samo gra|ani i politi~ki lideri BiH mogu da stvore pravu politi~ku klimu da BiH

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 3

Sazrelo vrijeme da BiH u~estvuje u MAP programu
SARAJEVO - Ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini izjavio je da Italija smatra da je sazrelo vrijeme da BiH u~estvuje u Akcionom planu za ~lanstvo u NATO (MAP) i nada se }e dobiti puni konsenzus unutar NATO -a. Fratini je, povodom nedavno usvojenih odluka Predsjedni{tva BiH o slawu Oru`anih snaga u Avganistan i uni{tavawu oru`ja i municije, rekao da podr`ava napore izvr{ene od bh. vlasti da bi se razvile OS BiH, prenose agencije.

Sud BiH izrekao presudu za ubistvo nekada{weg na~elnika Uprave policije RS

Vijesti
Kom{i} - Tirk

Ovo ubistvo izazvalo je op{tu uznemirenost, strah i nesigurnost gra|ana RS i BiH, te ozbiqne i {tetne posqedice zbog naru{avawa ugleda dr`ave. Zbog ovakvih djela BiH se svrstava u zemqe visokog bezbjednosnog rizika, rekao sudija Peri}
PI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

@drali 20 godina robije za ubistvo Mauzera u Bijeqini
bnim pripremama organizovano nabavqene dvije automatske pu{ke, ve}a ko li ~i na me ta ka i auto mo bil “tojota-kamri“, registarskih tablica 099-J-206, sredstva veze, rukavice, auto mo bil “golf“ ka ko bi ubi ce osigurale bijeg.

[to br`e pristupiti u NATO
SARAJEVO - ^lan Predsje dni{ tva BiH @eqko Kom{i} informisao je u petak u Qubqani predsjednika Slovenije Danila Tirka o ispuwavawu svih va `nih uslo va za {to br`e pris tu pawe BiH Akcionom planu za ~lanstvo u NATO-u, javila je Srna. Kom{i} je ponovio da bi jo{ ja~e lobirawe Slovenije, kao i Hrvatske, prije sastanka NATO-a u Talinu, moglo doprinijeti pozitivnim vijestima za BiH.

SA RA JE VO - \or |e @dra le osu|en je u petak u Sudu BiH na 20 go di na za tvo ra za ubis tvo ne ka da{weg na~elnika Uprave policije Republike Srpske Qubi{e Savi}a Mauzera 7. juna 2000. godine u Bijeqini. Zatvorska kazna po~iwe da te~e od 17. januara 2009. godine, ta~nije od trenutka @dralinog hap{ewa. Predsjednik Sudskog vije}a Branko Peri} rekao je u petak na izricawu presude da je rije~ o unaprijed pri premqenom i or ga ni zo va nom ubistvu na “naro~ito svirep na~in“, te da se radi o krivi~nom djelu za koje je prema Krivi~nom zakonu koji je va`io u vrijeme wegovog izvr{ewa predvi|ena kazna od deset godina do smrtne kazne. - Kazna od 20 godina je alternativa za smrtnu kaznu. @drale je u toku 2000. godine, iz wemu poznatih razloga i pobuda, organizovao i sa predumi{qajem u dogovoru sa drugim oso ba ma pris tao da bu de iz vr{ilac ubistva Qubi{e Savi}a Mauzera - rekao je sudija Peri}. Kazao je da je na osnovu izjava svjedoka, nalaza vje{taka i drugih materijalnih dokaza potvr|eno da je Mauzer ubijen na podmukao na~in. - Za to dje lo upo tri jebq-eno je oru`je velike razorne mo}i, i to dvije auto - mat ske pu {ke sa pancirnom municijom kazao je Peri}. Po ja snio je da su me|uso-

IZRICAWU presude prisustvovali Mauzerova supruga i sin
- Pratili su mjesto stanovawa, kretawe i mjesta koja je posje}ivao Mauzer. @drale je pribavio dozvolu o pogodnostima odsustva iz zatvora Kula u periodu od 5. do 12. juna 2000. godine u kojem je izdr`avao kaznu. Odsustvo nije evidentirano u svim popratnim zatvorskim dokumentima i na taj na~in @drale je poku{ao da pribavi alibi. U Bijeqini 7. juna 2000. godine @drale i jo{ je dna oso ba kao sa iz vr{i lac ubistva su “tojotom-kamri“ pratili Qubi{u Savi}a Mauzera i vrebali priliku da ga li{e `ivota - rekao je sudija Peri}. Potom je @drale, kazao je, na raskrsnici u neposrednoj blizini @eqezni~ke stanice, u trenutku kada je Mauzer zaustavio vozilo i otvorio predwa vrata da primi jo{ jednu osobu, iz automatske pu{ke sa predweg sjedi{ta ispalio 13 metaka, od kojih je {est po go di lo Ma uzera. - Dva metka su bila izuzetno prodorna pancirna, od kojih je nastupila trenutna smrt jer su pogodila glavu i mozak - obrazlo`io je Pe ri}, is ti ~u }i da je na taj na~in,

Parlament BiH

Sqede}e sedmice o digitalizaciji
SA RA JE VO - Ko mi si ja za saobra}aj i komunikacije Predstavni~kog doma Parlamenta BiH u ponedjeqak }e razmatrati problem ula gawa nov ca u pro ces di gi ta li za ci je tri ja vna te le vi zij ska emi te ra u BiH. Iako je Par la ment BiH usvo jio zakqu~ak u kojem je navedeno da sav prihod novca od RAK-a za 2008. i 2009. godinu bude ulo`en u digitalizaciju televizije, javnim emiterima novac jo{ nije dodijeqen. M. F.

\or|e @drale na izricawu presude

FOTO: GLAS SRPSKE

osim svirepog ubistva Mauzera, ugro`ena sigurnost osobe koja je ulazila u wegov automobil, kao i drugih putnika na @eqezni~koj stanici. Pe ri} je do dao da je vje {ta ~ewem do ka za no da me ci ko ji su ispaqeni na Ma uze ra od go va ra ju automatskoj pu{ci koja je na|ena u automobilu “tojota-kamri“. Rekao je da je tokom sudskog postupka Tu`ila{tvo dokazalo da su se sa iz vr{i lac i @dra le po sli je ubistva odvezli do mjesta Hase i u vozilu iz koga je po~iweno ubistvo ostavili dvije automatske pu{ke i rukavice, koje su tako|e bile predmet vje {ta ~ewa. Ka zao je da su @drale i saizvr{ilac “golfom“ pobjegli prema Ugqeviku i na putu izbacili odje}u. - Ovo ubistvo izazvalo je op{tu uznemirenost, strah i nesigurnost gra|ana Republike Srpske i BiH, te ozbiqne i {tetne posqedice za BiH zbog naru{avawa ugleda dr`ave u me|unarodnoj zajednici. Zbog ovakvih djela BiH se svrstava u zemqe visokog bezbjednosnog rizika - kazao je Peri}.

Istakao je da je optu`ba dokazala da je @drale izvr{io ubistvo i to na na~in koji je bio opasan po bezbjednost drugih gra|ana, te da su vje{ta~ewa Du{ana Keckerovi}a i Rijada Kowhoyi}a tako|e dokazala da su duksevi i rukavice na kojima su pro na |e ne ba ru tne ~es ti ce ko ri{ }e ni u iz vr{ewu Ma uze ro vog ubistva i da ih je koristio \or|e @drale. Dodao je da su i svjedoci ^amur i Markovi} potvrdili da je @drale koristio vanredne pogodnosti odsustva iz zatvora, te da je svjedok Tu `i la{ tva Jo vi ca Da vi do vi} iznio ~iwenice o pripremawu Mauzerovog ubistva u kome je u~estvovalo vi{e lica. Izricawu presude @drali prisustvovali su i Mauzerova supruga i sin, koji nisu `eqeli da daju izjave. Advokat \or|a @drale, Dragi{a Joki}, kratko je rekao da nema nikakvih komentara na presudu. Rodbina \or|a @drale, me|u kojima su bili supruga i brat, nije `eqela da daje nikakve izjave.

Mladen Bosi}

Saradwa sa Jedinstvenom Rusijom
BEOGRAD - Predsjednik SDS-a Mla den Bo si} i potpredsjednik ove stranke Ogwen Tadi} razgovarali su u petak u Beogradu sa delegacijom partije Jedinstvena Rusija o potpisi vawu spo ra zu ma o me|ustrana~koj saradwi. Na sastanku sa ruskom delegacijom razmijewena su mi{qewa o aktuelnoj politi~koj i bezbjednosnoj situaciju u regionu i svijetu, prenosi Srna.

PDP

]urguz uveo BORS u kampawu
BAWA LUKA - PDP je sa op {tio u pe tak da je predsjednik Bora~ke organizacije RS Pantelija ]urguz uveo ovu organizaciju u predizbornu kampawu vladaju}e koalicije SNSD, DNS i SP, javila je Srna.

TU@ILA[TVO
Portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i} rekao je da je Tu`ila{tvo BiH zadovoqno prvostepenom presudom u ovom predmetu. - Kada dobijemo presudu napismeno, odlu~i}emo da li }emo u nekom segmentu ulagati `albu. Na~elno, zadovoqni smo ovom osu|uju}om presudom - rekao je Grube{i}.

Qubi{a Savi} Mauzer

4 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Miroslav FILIPOVI]

Odbrambene malverzacije
Klupko kriminalnih aktivnosti i finansijskih malverzacija u Ministarstvu odbrane BiH po~elo je da se odmotava, a prema prvim informacijama u vezi sa nezakonitim prodajom vi{kova naoru`awa i potpisivawem brojnih {tetnih ugovora u toj instituciji, policijske slu`be i tu`ioci ima}e pune ruke posla. Naj svje `i ji pri Najsvje`iji primjer mjer nezakonitih ponezakonitih poteza te za i ba ha tog i bahatog ar~ewa ar~ewa narodnih panarodnih para u ra u Ministarstvu Ministarstvu od bra ne BiH, ~i ji buyet za 2010. godinu odbrane BiH jeste ugovor sa sarajevskim iznosi grandioznih 334.576.000 maraka, preduze}em DNC, jeste ugovor sa sarakojim je buxet BiH jev skim pre du ze }em o{te}en za 223.300 “Digital net kommaraka pjuters“ (DNC) o nabav ci i in sta li rawu sof tve ra za upravqawe dokumentima, kojim je buyet BiH o{te}en za 223.300 maraka. Kada nadle`ne slu`be zavr{e istragu o nelegalnoj prodaji vi{kova naoru`awa, koja su isporu~ivana rati{tima {irom svijeta, suma od 223.300 KM bi}e smije{na, ali ovaj ugovor nedvosmisleno pokazuje kakva drska samovoqa i bezobrazluk caruju u Oru`anim snagama BiH i MO BiH. Jer, isplatiti ukupan iznos od 429.341 KM preduze}u DNC iako nije izvr{ilo polovinu te vrijednosti, za svaku je osudu. Za tehni~ke usluge za samo jedan dan radniku DNC-a ispla}eno je ~ak 44.000 maraka, dok su treninzi i obuka dnevno ko{tali od tri do 5.500 maraka. Na ove finansijske propuste je ukazala i interna revizija MO BiH, kao i nadle`na komisija, ali jo{ nije utvr|ena krivica, niti je pokrenut sudski spor protiv DNC-a. Iako je ovoj firmi ispla}en sav novac prije nego {to je projekat zavr{en. O ka kvom ap sur du je ri je~, po ka zu ju i ka te go ri ~ne tvrdwe ministra odbrane BiH Selme Cikoti}a da }e odgovorni za ove finansijske propuste biti sankcionisani, iako je on potpisao sporni ugovor. Ko }e ~uvati ~uvare? Nije ni ~udo {to ovih dana u MO BiH i Oru`anim snagama BiH vlada prava panika, jer su tek sada shvatili {ta su ~inili i kako su se pona{ali. Zanimqivo je da u potpisivawima {tetnih ugovora i fi nan sij skim mal ver za ci ja ma na ci onal na po di jeqenost, koja je vidqiva na svakom pedqu BiH, u MO BiH nije predstavqala nikakav problem. O~igledno je da je profit bio sveti princip u konkretnim slu~ajevima i da je uspio da pobijedi sve druge principe.

Kantonalni sud Tuzla

Milan Gavrilovi} ne mo`e do stana u kojem `ivi sudija Amela Durmi}

U Gavrilovi}evom stanu boravi sudija Op{tinskog suda u Lukavcu Amela Durmi}. Biv{a `ena Mevlida mi je rasprodala imovinu, a svaki poku{aj da do|em do svoje imovine je opstruisan, rekao Gavrilovi} PI[E: GORAN MAUNAGA stekao prije braka i stan ne- Ustavnog suda BiH i Komisije Penzija g.maunaga@glassrpske.com
BAWA LU KA - Tu zlak Milan Gavrilovi} do svoje imovine u Tuzli godinama ne mo`e da do|e, kako tvrdi, samo zato jer je Srbin i jer se u wegovom stanu nalazi sudija Op{tinskog suda u Lukavcu Amela Durmi}. Ga vri lo vi} je “Gla su Srpske“ po ja snio da se ta imo vi na sas to ji od dvo so bnog stana, porodi~ne ku}e, stambeno-poslovnog objekta i poslovnog prostora. - Poslije razvoda od supruge Mevlide, ve} 14 godina se borim za tu imovinu. Ona je uzurpirala tu imovinu koju sam kako prodala toj sudiji. Prodala je i poklonila i ostalu moju imovinu. Rje{ewem o izvr{ewu sudske presude Op{tinskog suda u Tuzli 2007. godine ja sam trebalo da do|em u posjed tri ~etvrtine svoje imovine, ali do danas to nisam uspio. Radi se o opstrukcijama, jer rje{ewe jo{ nije sprovedeno - ka`e Gavrilovi}. On isti~e da mu svi poku{aji padaju u vodu i zato jer je biv{i ombudsman u Tuzli sada advokat wegove biv{e supruge. Odgovor nije dobio ni od Visokog sudskog i tu`ila~kog savjeta BiH, Ministarstva za qudska prva i izbjeglice BiH, za qudska prava. - Imam ve} dosta kolega koji su na sli~an na~in poku{avali da im se vrati imovina. U me|uvremenu su pomrli, a nisu imali nasqednika i ta imovina je ostala u Tuzli. Izgleda da ta sudbina ~eka i mene. Tre ba lo je da bu de jo{ jedna rasprava u januaru u vezi sa stanom, ali je odgo|ena za maj. Izmi{qaju stalno razloge za odga|awe - ka`e Gavrilovi}.

I pored presude ne vra}aju mu imovinu
Milan Gavrilovi} ne mo`e da do|e ni do svoje penzije. - Radio sam u Tuzli, Wema~koj i Hrvatskoj, a kad sam navr{io 65 godina starosti, predao sam zahtjev za penziju. Zapelo je oko papira iz Hrvatske. Tamo su mi rekli da treba da im stignu neki papiri iz PIO BiH. Ali, evo ve} nekoliko godina od toga ni{ta nema - ka`e Gavrilovi}. - Dosta je takvih slu~ajeva u Tuzli. Radi se o srpskoj imovini, zbog ~ega se vr{e sve vrste opstrukcija. Zbog tih opstrukcija sudovi u FBiH nisu za proteklih devet godina rije{ili nijednu tu`bu kojom Srbi izbjegli iz tog entiteta tra`e od{tetu za imovi nu uni {te nu u ra tu i poslije wega, a koja jo{ nije obnovqena - ka`e Stevanovi}. Jedini spas za raseqene Srbe iz FBiH bio bi osnivawe Fonda za pravednu nadoknadu za uni{tenu imovinu u FBiH, kako to predvi|a i Dejtonski mirovni sporazum - ka`e Stevanovi}.

STEVANOVI]: Mnogo takvih slu~ajeva u Tuzli
Milan danas pre`ivqava od trgovine starim automobilskim dijelovima, ali jo{ uvijek ne gubi nadu da }e do}i do svoje imovine. U Op{tinskom sudu u Tuzli ju~e nismo uspjeli da do|emo do odgovora za{to nije sprovedena odluka o izvr{ewu iz 2007. godine. Pred sje dnik Udru `ewa raseqenih i izbjeglih Srba RS Veqko Stevanovi} ka`e da mu je poznat slu~aj Milana Gavrilovi}a.

POSJETA
Stevanovi} ka`e da je udru`ewe ju~e organizovalo posjetu Srba mjestu Mutnica u op{tini Zenica, autobusom koji je krenuo iz Bijeqine. - Skoro 200 temeqa srpskih ku}a tamo je zatrpano jalovinom. Pri~a o povratku fakti~ki je zatrpana tim otpadom, i stvarno i figurativno ka`e Stevanovi}.

Branka [qivar, predsjednik Pododbora za obiqe`avawe istorijskih doga|aja
Ne vidimo razloge za zabranu obiqe`avawa stradawa vojnika JNA u Tuzli i Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu i `elimo da podsjetimo da MUP RS obezbje|uje i omogu}ava dostojanstveno obiqe`avawe takvih doga|aja kada su u pitawu pripadnici drugih naroda.

Stevo Pa{ali} smatra da bi RS sama trebalo da obavi popis stanovni{tva

Popis u RS nikoga ne}e ugroziti
BAWA LUKA - Republika Srpska treba da sprovede popis stanovni{tva, jer su joj neophodni demografski, eko-

Marinkovi}
Predsjednik bawolu~kog Centra za demografsku politiku Dra{ko Marinkovi} najavio je da bi sqede}e sedmice trebalo da bude odr`an sastanak Savjeta za demografsku politiku RS, na kojem }e ~lanovi Savjeta zauzeti svoj stav u vezi sa Prijedlogom zakona o popisu stanovni{tva RS.

Aqo Bo{wakovi}, Udru`ewe dobitnika “Zlatnog qiqana“
Oni koji najavquju dolazak moraju biti 100 odsto sigurni da nikakav skup ne}e odr`ati u Tuzli. To je ~ista provokacija i mi }emo na}i na~in da to sprije~imo.

nomski, socijalni i ostali podaci koje mo`e koristiti za svoje razvojne planove. Rekao je to “Glasu Srpske“ predsjednik Centra za populaciona i dru{tvena istra`ivawa RS Ste vo Pa {a li} nakon {to je Vlada RS u ~etvrtak utvrdila Prijedlog zakona o popisu stanovni{tva, do ma }in sta va i sta no va u 2011. godini u RS. O Prijedlogu bi uskoro trebalo da se izjasni i Narodna skup{tina Republike Srpske. Pa{ali} je dodao da popis stanovni{tva u RS nije {tetan i on je, prema wegovim

rije~ima, nu`nost koja proizilazi iz razloga {to postoje op stru kci je po pi sa na nivou BiH.

NEOPHODNI ekonomski, demografski i socijalni podaci
- U interesu Srpske je, i to su predstavnici RS uvijek iznosili, da je popis potreban na nivou BiH. To su i standardi, principi i preporuke UN i Evrostata. Na`alost, do to ga ni je do {lo, najvjerovatnije ne}e ni do}i, zbog razli~itih stavova i op-

strukcija koje dolaze iz FBiH iz odre|enih bo{wa~kih politi~kih partija - istakao je Pa{ali}. Naglasio je da je svaki popis koristan i ni~im nikoga ne ugro`ava i da tvrdwe da podaci iz popisa koji bi obavila RS ni~emu ne slu`e i ne vrijede, nisu ta~ne. Direktor Republi~kog zavoda za statistiku Radmila ^i~kovi} kao razloge za dono {ewe za ko na na vo di, izme |u os ta log, obez bje |i vawe ukupnog broja i terito ri jal nog raz mje {ta ja osnovnih jedinica popisa. V. [.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 5

Novi detaqi ugovora MO Bosne i Hercegovine i preduze}a DNC kojim je buxet o{te}en za 223.300 maraka

Ambasade Wema~ke i SAD

Neshvatqivo da su u MO BiH na~iweni finansijski propusti kojim je buxet o{te}en za 223.300 maraka, a da jo{ nije utvr|eno ko je za to kriv, ka`u u Komisiji za odbranu Parlamenta BiH
Ugovor izme|u MO BiH i preduze}a “Digital net kompjuters“

FOTO: GLAS SRPSKE

Te hni ~ke uslu ge za dan ko {ta le 44.000 ma ra ka

BiH nije prona{la svoj unutra{wi mir
SARAJEVO - Reakcije bora~kih udru`ewa iz Federacije BiH kojima se poru~uje da ne}e dozvoliti da se godi{wica stradawa vojnika JNA u “tuzlanskoj koloni“ obiqe`i na mjestima stradawa dokaz je da BiH i 15 godina poslije zavr{etka rata jo{ nije prona{la svoj unutra{wi mir, izjavio je Srni ambasador Wema~ke u BiH Joakim [mit. [mit je naglasio da sve strane u BiH moraju jo{ da rade na tome. - Svaki mrtvi iz posqedweg rata je jedan mrtvi previ{e, bez obzira na vjeru ili porijeklo. Trebalo bi biti prirodno da se na svim stranama mogu organizovati pomeni na primjeren na~in - istakao je wema~ki ambasador. Iz Ambasade SAD u BiH Srni je saop{teno da svaki navodni ratni zlo~in mora biti istra`en, a odgovorni za wega ka`weni.

MUP Kantona Sarajevo

Zahtjev za obiqe`avawe Dobrovoqa~ke se razmatra

Sjednica Pododbora za obiqe`avawe zna~ajnih istorijskih doga|aja

PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

BAWA LU KA - Ugo vo rom izme|u Ministarstva odbrane BiH i sarajevskog pre du ze }a “Di gi tal net kom pju ters“ o na bav ci i instalirawu softvera za elektronsko upravqawe dokumentima, kojim je buyet institucija BiH o{te}en za 223.300 maraka, tehni~ke usluge radnika ove firme za je dan dan pla }e ne su ~ak 44.000 KM. U ovom ugo vo ru, vri je dnom 429.000 KM, ko ji do danas nije sproveden, iako je DNC-u is pla }en sav

iznos, za usluge treninga i obuke slu`benika MO BiH za rad sa in sta li ra nim softverima po danu je pla}ano od tri do 5.500 maraka. Preduze}e DNC do danas ni je ispo {to va lo odre dbe ugo vo ra u ve zi sa “te hni ~kom po dr{kom“ za {ta je na pla ti lo od MO BiH 223.300 maraka. Za nabavku i instalirawe softvera MO BiH je ovom preduze}u platilo 207.041 KM. Sa mo za svo je uslu ge DNC je od MO BiH naplatilo 148.000 maraka. U Komisiji za odbranu i bez bje dnost Par la men ta
176.958 KM 148.000 KM 42.000 KM 62.382 KM 429.341 KM

BiH ka`u da }e insistirati da se utvrdi odgovornost slu`benika MO BiH koji su u~es tvo va li u spro vo |ewu ovog ugovora, a da MO BiH po kre ne sud ski pos tu pak protiv preduze}a DNC zbog neizvr{avawa svih odredbi ugovora.

PREDUZE]U DNC telefon nije u upotrebi
- Neshvatqivo je da su u MO BiH na~iweni ovakvi finansijski propusti kojim je buyet o{te}en za 223.300 KM, a da jo{ nije utvr|eno ko je za to kriv - navode u ovoj komisiji. Ministar odbrane BiH Sel mo Ci ko ti} ka zao je “Glasu Srpske“ da bi ovih dana posebna komisija formi ra na zbog ovog slu ~a ja trebalo da zavr{i istragu i predlo`i konkretne mjere.

UGOVOR
Softverske licence i instalacijski softver Usluge Tehni~ka podr{ka PDV Ukupno

- Nema nikakve sumwe da }e odgovorni za ove propuste biti sankcionisani - rekao je Cikoti}. I in ter na re vi zi ja i Ko mi si ja za ana li zu ovog ugovora MO BiH potvrdili su da nisu realizovane stavke ugovora vrijedne 223.300 KM. Konstatovano je da isplata novca nije trebalo da se obavi do potpune realizacije ugovora. Zahtjev za nabavku obradio je i izvr{io unos podata ka slu `be nik MO BiH Su lej man Aba zo vi}. Kwi`ewe naloga izvr{ila je Fazila Muratovi}, a to je kontrolisao Dragan Maru{i}. Nije utvr|eno iz kojih razloga je kwi`ewe izvr{eno prije kontrole. Stav pre du ze }a DNC-a ni smo do bi li, jer wihov slu `be ni te le fon ni je u upotrebi.

BAWA LU KA - Zah tjev Odbora za wegovawe tradicije oslobodila~kih ratova Vlade RS za obiqe`a vawe go di{wice stradawa pripadnika JNA u sa ra jev skoj Dobrovoqa~koj ulici 3. maja, upu}en MUP-u Kantona Sarajevo, jo{ uvijek je u proceduri. Ovo je “Gla su Srpske“ u pe tak izja vio por tpa rol kan to nal nog MUP-a Ir -

fan Nefi}. Predsjednik Pododbora za obiqe`avawe zna~ajnih istorijskih doga|aja “Tuzlanska kolona“ Branka [qivar kazala je da jo{ nije dostavqen zahtjev Federalnom MUP-u u vezi sa obiqe`avawem stradawa vojnika JNA u Tuzli, jer se i daqe ne zna ta~an broj u~esnika. V. [.

Visoko

Preminuo Rasim Deli}
SARAJEVO - General Armije RBiH Rasim Deli} (61) preminuo je u petak ujutro u 6.30 ~asova u svom stanu u Viso kom, pot vrdio je Srni ge ne ral ni se kre tar SDA BiH Amir Zuki}, pozivaju}i se na izjavu Deli}evog sina. Zuki} je rekao da je Deli} posqedwih dana ~esto bio na qekarskim pregledima i da je jako smr{ao. Deli}a je Ha{ki tribunal, 15. septembra 2008. godine, osudio na tri godine zatvora zbog “okrutnog postupawa i kr{ewa pravila i obi~aja ratovawa“, odnosno zbog zlo~ina stranih muyahedina nad srpskim zarobqenicima u sredwoj Bosni. Prijevremeno je pu{ten na slobodu u maju pro{le godine po{to je odslu`io dvije tre}ine kazne.

Ispravka
Imam informacije da se vr{e pritisci da se izvr{i presuda Ustavnog suda BiH u “predmetu Alijagi}i“ ali nisam rekao da to vr{i Ustavni sud BiH. Nisam niti mogu da imenujem ko ta~no vr{i pritiske. Ali ta~no je da imam informacije da pojedinci vr{e pritiske na sudove koji treba da izvr{e predmetnu presudu. Slobodan Raduq, pravobranilac RS

O zahtjevu Pravobranila{tva RS u “predmetu Alijagi}“ pred Ustavnim sudom BiH

Simovi} ~eka naplatu Alijagi}a
BAWA LUKA - Predsjednik Us ta vnog su da BiH Miodrag Simovi} ne dopu{ta da zahtjev Pravobranila{ tva RS u “pre dme tu Ali ja gi }“ ide prioritetno, jer se ~eka izvr{ewe presude Ustavnog suda, kako bi Salih Alijagi} naplatio 4,7 mili ona KM, re kao je Srni izvor iz pra vo su |a u Tre biwu. Ovaj izvor ka `e da obavje{tewe Ustavnog su da BiH upu }e no Pra vo bra ni la{ Intervencija tvu Re pu bli ke - Ukoliko je predmet rije{en, onda to Srpske da nije u zna~i da je neko naredio da se rije{i mo gu }nos ti da preko reda i da je neko prihvatio inpreispita “pretervenciju - rekla je Haxiosmanovi}. dmet Alijagi}“ Izrazila je `aqewe ako se tako radi, jer se predmeti konstatuju}i da u “slu~aju Alijagi}“ nisu rje{avaju po remale pare u pitawu. do sli je du zbuwuje, jer je upravo `alba Alijagi}a 2007. godine uzeta u rad preko reda.

BIV[A predsjednica suda odbila intervenciju
- O~igledno je da je Ustavni sud prije vi{e od dvije godine po`urio kako bi donio ovu odluku prije dono {ewa odlu ke Okru `nog tu`ila{tva u Trebiwu povo dom zah tje va za spro vo |ewe istrage protiv Saliha Ali ja gi }a i dru gih li ca zbog falsifikovawa dokumenata i la`nih svjedoka rekao je ovaj izvor.

Sad je situacija obrnuta, na vo di on i do da je da Si mo vi} ne do pu {ta da “pre dmet Ali ja gi } “ ide prioritetno. Pra vo bra ni la{ tvo RS 12. okto bra 2009. go di ne dostavilo je zahtjev za preispitivawe odluke u “predmetu Ali ja gi }“, ali ovaj zahtjev se jo{ nije na{ao na dnevnom redu Ustavnog suda. Hatiya Hayiosmanovi}, nekada{wa predsjednica Ustavnog suda BiH, izjavila je Srni da joj je bila upu}ena intervencija za rje{avawe preko reda “slu~aja Alijagi}“, ali da je ona odbila.

Amerikanac Karl Giri izabran je za gradona~elnika Trejsija u saveznoj dr`avi Tenesi, iako je preminuo jo{ tokom izborne kampawe, prenose agencije. Gir je dobio trostruko vi{e glasova od rivalke Barbare Brok, a zanimqivo je da je ve}ina bira~a glasala upravo za wega, iako su znali da je mrtav. Vlasnici lokalnih prodavnica i restorana rekli su da je glasawe za pokojnog Girija bio vid protesta protiv trenutnog gradona~elnika Barbare Brok. - Znao sam da je umro. Znam da zvu~i glupo, ali `eqeli smo bilo koga drugog osim we. Ukoliko bi se ponovo glasalo, on bi opet dobio glas - rekao je vlasnik restorana Kris Roxer.

6 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Dru{tvo
Fond PIO RS

BAWA LUKA - Ukupan indeks potro{a~kih cijena u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine ve}i je za 2,3 odsto nego u istom periodu pro{le godine, podaci su Zavoda za statistiku RS, javila je Srna.

Indeks potro{a~kih cijena ve}i za 2,3 odsto nego lani

U ovom periodu najve}i rast od 31,3 odsto registrovan je kod indeksa cijena alkoholnih pi}a i duvana, dok je indeks cijena stanovawa, vode i energenata ve}i za 5,4 odsto, a kod prevoza je indeks iskazao pove}awe od 7,2 odsto.

Obra|eno 57 odsto `albi penzionera
BIJEQINA - Fond PIO RS do petka je obradio oko 12.000 `albi na smawewe penzija, {to je 57 odsto od ukupno zaprimqenih, od ~ega je prvostepeni organ u filijalama rije{io 1.223 u korist stranaka na osnovu novoprilo`enih dokumenata ili dokaza, saop{teno je Srni iz ove institucije. Drugostepenom organu proslije|eno je 9.896 `albi od kojih su 294 rije{ene, i to 21 pozitivno. Odjeqewu za ocjenu radne sposobnosti u prvom stepenu proslije|eno je 1.817 `albi od kojih je do sada u 549 slu~ajeva utvr|e no pos to jawe uzro ~no-posqedi ~ne ve ze sa ra tnim dejstvima, a u 540 nije.

Poreska uprava RS raskida sporazume sa 171 preduze}em

Preduze}a duguju 125 miliona KM
Nepo{tivawe odredbi sporazuma o reprogramu odnosi se na neblagovremeno izmirivawe postoje}ih anuiteta odgo|enih i reprogramiranih obaveza, kao i nepla}awe teku}ih obaveza, ka`u u Poreskoj upravi

Sastanak Kuzmanovi}a i Popova

Ogranak Matice srpske od juna u Bawoj Luci
NOVI SAD - Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} rekao je u petak u Novom Sadu da o~ekuje da }e u junu po~eti sa djelovawem ogranak Matice srpske u Bawoj Luci, javila je Srna. - Sjedi{te tog ogranka ili dru{tva bi}e u zgradi Akademije nauka i umjetnosti RS rekao je Kuzmanovi}, poslije razgovora s predsjednikom Matice srpske ^edomirom Popovom. Kuzmanovi} je dodao da je RS bila i ostala dio velikog srpskog kulturnog prostora, zbog ~ega je od neprocjewive va`nosti formirawe ogranka Matice srpske u Bawoj Luci.

PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Struka mo`e da obnovi pokidane veze
BAWA LUKA - Me|unarodni nau~ni skup o savremenoj teoriji i praksi u graditeqstvu, koji je u Bawoj Luci okupio vrhunske stru~wake u ovoj oblasti iz zemaqa okru`ewa, najboqi je dokaz da struka mo`e da obnovi i u~vrsti ratom pokidane veze me|u saradnicima na istim poslovima i sa istim proevropskim ciqevima, rekao je Srni direktor Zavoda za izgradwu Bawa Luka Aleksandar Cvijanovi}. - Na skupu su istaknute potrebe da se u cijelom regionu pristupi ozbiqno i sveobuhvatno prihvatawu evropskih regulativa u oblasti graditeqstva kako bi ono, ulaskom u EU, ve} pripremqeno nastavilo svoju djelatnost, a za to je potrebna jo{ tje{wa saradwa graditeqa i dr`avnih organa kako bi taj proces tekao organizovano i po, unaprijed, utvr|enom planu - poru~io je Cvijanovi}.

Zavr{en skup o graditeqstvu

BAWA LUKA - Zbog nepo{tovawa odredbi sporazuma o reprogramu poreskih oba ve za ko je je Vla da RS odobrila preduze}ima, Poreska uprava RS pokrenula je postupke raskidawa ovih spo ra zu ma sa 171 pre du ze }em, ~iji ukupan dug iznosi 125 miliona maraka. Istakli su to u Poreskoj upravi RS i dodali da se nepo{tivawe odredbi sporazuma odno si na neblagovremeno izmirivawe postoje}ih anuiteta odgo|enih i reprogramiranih obave za, kao i ne pla }awe

Najve}i du`nici me|u preduze}ima koja nisu ispunila obaveze

teku}ih obaveza, na koje su se poreski obveznici obavezali pri zakqu~ivawu sporazuma. - Tako|e, u odre|enim slu~a je vi ma od go de pos tu pa ka prinudne naplate po zakqu~cima Vlade RS nisu po{tova ne oba ve ze pla }awa

teku}ih poreza i doprinosa ka`u u Poreskoj upravi.

PREDUZE]A nisu pla}ala poreze i doprinose
Naglasili su da je u toku spro vo |ewe mje ra na pla te prema du`nicima koji nisu ispo{tovali odredbe sporazuma. Najve}i du`nici me|u preduze}ima koja nisu ispunila svoje obaveze su “Novoteks“ iz Trebiwa, koji duguje vi{e od 21 milion maraka, “Svislajn“ iz Trebiwa sa dugom ve}im od 13 miliona maraka, “Bira~“ Zvornik koji duguje

BANIKA
V.d. direktora Poreske uprave RS Mile Banika ranije je rekao da je odgoda prinudne naplate poreskih obaveza odobrena za vi{e od 60 preduze}a, dok je vi{e od 300 preduze}a dobilo reprogram. - Zna~ajan broj wih nije ispunio svoje obaveze zbog ~ega sam prije deset dana dao pismeni nalog za blokirawe ra~una - kazao je Banika.

Sportska kladionica “Mocart“

Takmi~ari u prilici da osvoje “golf 6“

9,5 miliona maraka i “Fruktona“ iz Bawe Luke sa dugom od se dam mi li ona maraka. - Tu su i Robna ku}a “Boska“ iz Bawe Luke ~iji dug iznosi 4,4 miliona maraka, Vazduhoplovni zavod “Orao“ iz Bijeqine sa dugom od 4,4 miliona maraka, “Medicinska elektronika“ Bawa Luka duguje 3,7 miliona maraka, Dom zdravqa Prwavor sa dugom od tri miliona maraka, AD “Fot” Tesli} duguje 2,1 mi li ona ma ra ka, dok AD “Le vi ta” Gra di {ka du gu je 1,9 miliona maraka - navodi se u dopisu Poreske uprave.

Premijer RS razgovarao sa predstavnicima buvqe pijace i op{tine Doboj

Rok za rje{ewe problema sedam dana
Olivera Ratkovi} FOTO: G. [URLAN

BAWA LUKA - Sportska kladionica “Mocart“ po~ela je tre}u sezonu takmi~ewa, u kojoj }e najuspje{niji kladioni~ari, ~lanovi “Mocart” klu ba, do bi ti pri li ku da osvoje vrijedne nagrade. Marketing menayer “Mocart” kladionica za RS Olivera Ratkovi} kazala je da }e se ovo go di{wa se zo na ta kmi~ewa, pod sloganom “Posta ni car”, ra zli ko va ti od proteklih, jer je ciq nadle`nih u “Mo car tu” da bu du

druga~iji i prepoznatqivi. - Najboqi kladioni~ari u RS dobi}e priliku da osvoje “golf 6“, druga nagrada je motocikl “Piaggio“, a tre}a nagrada zimovawe za dvije osobe na Jahorini - rekla je Ratkovi}eva. Dodala je da svaki mjesec deset najboqih kladioni~ara dobijaju nagrade kao {to su skuteri, DVD ure|aji, laptopovi, mobilni telefoni i mnoge druge. V. K.

BAWA LUKA - Premijer RS Milorad Dodik nalo`io je na dle `nim iz op {ti ne Doboj da na|u rje{ewe za zakupce na buvqoj pijaci u roku od sedam dana. Rekao je ovo u petak jedan od za ku pa ca tez gi Mi tar Mihajlovi}, poslije sastanka sa Dodikom i predstavnicima op{tine Doboj. Mihajlovi} je naglasio da dobojska vlast zakupcima ne dozvoqava da rade ve} sedam mje se ci, te da to ~i ni i daqe. - Premijer im je rekao da na|u rje{ewe za nas, {to }e oni, nadam se, poku{ati da u~ine za sedam dana. Nadam se da }e op{tinske vlasti

na }i na ~in da ri je {e ovu situaciju, jer je do sada jedini Dodik imao razumijevawa za na {e pro ble me i do bru voqu da nam pomogne - istakao je Mihajlovi}. On je vidno uzru jan re kao da mu nadle`ni iz op{tine Doboj zbog svih ovih de {a vawa prijete.

ske vlasti poduzeti ili }e os ta ti da pro tes tu ju u bawolu~kom parku “Mladen Stojanovi}“. Na sastanku sa premijerom RS pored predstavnika zakupa ca buvqe pi ja ce bi li su zamjenik na~elnika op{tine Doboj Mladen Mi}i}, na-

~el nik op {tin ske in spe kcije Slavko Kova~evi}, na~elnik urbanizma Neboj{a Mari} i gra|evinski inspektor Spomenka To{i}, koji nisu `eqeli da komentari{u problem zakupaca iz Doboja. D. K.

DOBOJSKA VLAST zakupcima ne dozvoqava da rade ve} sedam mjeseci
- Nema razgovora, ni ovdje danas, vidite da mi prijete rekao je Mihajlovi} i dodao da }e se zakupci dogovoriti da li }e se vratiti u Doboj da sa~ekaju {ta }e op{tin-

POMO] ZAKUPCIMA
Premijer RS primio je predstavnike zakupaca iz Doboja i 30. marta ove godine, koji su tra`ili da im se omogu}i rad na buvqoj pijaci u Doboju ili da im op{tina vrati 102.000 maraka koje su u oktobru 2009. uplatili za izdavawe urbanisti~ke, gra|evinske i upotrebne dozvole. Dodik je i tada od na~elnika op{tine Doboj Obrena Petrovi}a tra`io da preduzme aktivnosti da se otpe~ati ta pijaca.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 7

BIJEQINA - Buxetska izdvajawa lokalnih zajednica za socijalnu za{titu mawa su u godini ekonomske krize, ali Vlada Republike Srpske ~ini sve kako bi obezbijedila siguran izvor finansirawa ove oblasti, izjavio je pomo}nik ministra zdravqa i socijalne za{tite RS Qubo Lepir, javila je Srna.

Op{tine mawe izdvajaju za socijalnu za{titu

Lepir je istakao da je veliki problem to {to lokalne zajednice ne prepoznaju potrebu za ulagawe u sistem socijalne za{tite, dodaju}i da bi se, kada bi se sabrala ulagawa sa razli~itih nivoa, moglo govoriti o velikom iznosu, ~ak i do 150.000.000 KM.

Vijesti
Osnovne {kole

FOTO: ARHIVA

PUTEM kredita ratarima na raspolagawu vi{e od 3.000.000 KM

Upis prema potrebama {kola
BAWA LUKA - Upis djece u prvi razred osnovnih {kola u Srpskoj vr{i se u aprilu i maju, {to je prilago|eno razli~itim potrebama {kola koje upis planiraju na osnovu o~ekivanog broja djece, rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, javila je Srna. Napomiwu da su roditeqi du`ni da u propisanom roku upi{u dijete u osnovnu {kolu, da brinu o tome da ono redovno poha|a nastavu i obavqa druge {kolske obaveze.

Ratari ne po{tuju ugovore sklopqene sa Ministarstvom

Poqoprivrednici ne izmiruju obaveze prema Ministarstvu poqoprivrede

Borislav Radi}

Rije~ je o raznim vrstama podr{ke koja je, po kreditnoj osnovi, plasirana poqoprivrednim proizvo|a~ima. Ministarstvo je tu`ilo vi{e od 50 pravnih lica, a sa 15 subjekata sklopqeni su ugovori o reprogramu obaveza, rekao Kecman Direkcija PI[E:MARIJANA MIQI] - Ministarstvo poqoprikata sklopqeni su ugovori o buyet Srpske treba podnijeti
marijanam@glassrpske.com

Ratari Srpskoj duguju 34 miliona maraka
reprogramu obaveza - kazao je Kecman i dodao da pojedini dugovi poti~u jo{ iz 1998. godine. Pred sje dnik Udru `ewa poqoprivrednih proizvo|a~a i sto~ara RS Vladimir Usorac kazao je da se u pomenuti dug poqoprivrednika prema Ministarstvu ne ubraja deset odsto ne vra }e nih oba ve za za preuzeto mineralno |ubrivo i gorivo pro{le godine. - Protiv proizvo|a~a koji su kroz razne osnove o{tetili tu`be i naplatiti dugovawa putem suda. Treba kazniti one ratare koji nisu ispo{tovali dogovor sa Ministarstvom i koji ne upla}uju svoje obaveze rekao je Usorac. vrede RS potpisalo je sa NLB Razvojnom bankom i Balkan investment bankom ugovor o procedurama i na~inima utro{ka prikupqenih sredstava u fondu “Partner“. Rije~ je o revolving fondu, a krediti }e biti dostupni registrovanim poqoprivrednim gazdinstvima - kazao je Kecman. On je naglasio da je trenutno putem kredita poqoprivre dni ci ma u Srpskoj na raspolagawu vi{e od tri miliona maraka. Kecman je istakao da }e od iznosa koji je na raspolagawu poqoprivrednicima, NLB Razvojna banka i Balkan investment banka plasirati po 50 odsto sredstava. - Sredstva koja se budu prikupila poslije plasirawa kredita ponovo }e biti plasirana poqoprivrednicima - kazao je Kecman. On je naglasio da je kamatna stopa za kreditna sredstva U Direkciji za robne rezerve RS rekli su da }e protiv poqoprivrednika koji nisu izmirili pro{logodi{we obaveze za preuzeto mineralno |ubrivo i gorivo do 25. marta, biti pokrenut prekr{ajni postupak i oni }e izgubiti pravo na podsticaje u idu}ih pet godina. - Izmireno je oko 87 odsto duga za dobijeno mineralno |ubrivo i gorivo lani, a najve}i du`nici su sa podru~ja grada Bawe Luke, Bijeqine i Gradi{ke - ka`u u Direkciji. fiksna i iznosi 3,25 odsto. - Rok otplate je do pet godina, grejs period do 12 mjeseci, a sredstva }e biti plasirana za izgradwu novih objekata za sto~arstvo, kupovinu osnovnog stada, podizawe novih vi{egodi{wih zasada i podizawe staklenika i plastenika - rekao je Kecman.

Mirno rje{avawe sporova
BAWA LUKA - Direktor Agencije za mirno rje{avawe radnih sporova RS Borislav Radi} rekao je Srni da je ova agencija osnovana s ciqem da bude alternativni na~in rje{avawa sporova, te da bi se mirno i uz pomo} arbitara radni sporovi, individualni i kolektivni, rje{avali na {to efikasniji i br`i na~in. On je naglasio da }e Agencija, na zahtjev radnika ili poslodavca, uz posredovawe arbi ta ra rje {a va ti ra dne sporove.

BAWA LUKA - Poqoprivrednici u Srpskoj Ministarstvu poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede duguju vi{e od 34 miliona maraka, rekao je “Glasu Srpske” portparol ovog ministarstva Bojan Kecman. - Rije~ je o raznim vrstama podr{ke koja je, po kreditnoj osnovi, plasirana poqoprivrednim proizvo|a~ima. Ministarstvo je tu`ilo vi{e od 50 pravnih lica, a sa 15 subje-

POJEDINI dugovi poti~u iz 1998. godine
On je naglasio da je odlukom Vlade RS od 20. januara ove godine odlu~eno da se ukine davawe podsticaja onim poqoprivrednicima koji imaju dugovawa prema Ministarstvu poqoprivrede. Usorac ka`e da poqoprivrednici koji imaju dugovawa prema nadle`nom ministarstvu ne mogu da podignu ni kredite kod banaka u Srpskoj. Bojan Kecman je naglasio da se no vac ko ji su do sa da poqo pri vre dni ci vra ti li Ministarstvu nalazi u fondu “Partner“.

Bawa Luka

Planirane ekolo{ke takse
BAWA LUKA - Iako se u Republici Srpskoj ne napla}uju ekolo{ke takse na elektri~ne i elektronske ure|aje, nadle`ni u Ministarstvu za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju isti~u da su planirane izmjene postoje}e zakonske regulative u ovoj oblasti. U RS jo{ uvijek nije za`ivjela praksa da se napla}uje ekolo{ka taksa, jer postoje}a zakonska regulativa, koja se ti ~e za {ti te `i vo tne sredine, nije definisala ovo pitawe. V. K.

KREDITI
Bojan Kecman je rekao da je minimalan iznos kredita za registrovana poqoprivredna gazdinstva 10.000, a maksimalan 100.000 maraka. - Grejs period za kredit u iznosu od 10.000 do 30.000 maraka je {est mjeseci, a rok otplate do tri godine, dok je grejs period za kredit u iznosu od 50.000 do 100.000 maraka 12 mjeseci, sa rokom otplate do pet godina - kazao je Kecman i naglasio da se kreditna sredstva ne mogu koristiti za vra}awe postoje}ih kredita, ve} samo za nove investicije.

Sastanak predstavnika `eqeznica Republike Srpske, Srbije, Slovenije, Hrvatske i Federacije BiH

Dogovoren zajedni~ki nastup na tr`i{tu
DOBOJ - Direktori komercijalnih poslova `eqeznica Republike Srpske, Srbije, Slovenije, Hrvatske i Federacije BiH sa~inili su u petak na sastanku u Doboju nacrt sporazuma o zajedni~kom nastupu na transportnom tr`i{tu, kako bi {to vi{e prevoza pre{lo sa drumskog na `eqezni~ki saobra}aj. Taj sporazum, kako je re~eno na ovom sastanku, idu}e sedmice u Opatiji treba da potpi{u generalni direktori `eqeznica.

Prirodni prira{taj

CIQ pove}ati obim prevoza robe `eqeznicama
- Ciq je da umesto pojedina~nih napora, koji nisu bili uvek uspe{ni, poku{amo svi zajedno da se okrenemo prema

korisniku i poslujemo fleksibilnije. To zna~i, ako je nekome potreban prevoz da odmah zna da li raspola`emo dovoqnim kapacitetima i koja je jedin stve na ce na, re ci mo od Slovenije do kraja Srbije i BiH. Za sa da je do go vo ren princip kako treba da se ubudu}e radi. O~ekujem da }e to uroditi plodom i da }e obim prevoza biti pove}an - rekao je direktor Sektora za prevoz ro-

be “@eleznica Srbije“ Vasilije Krsti}. Izvr{ni direktor poslova prevoza “@eqeznica RS“ Du{an Spremo smatra da ekonomske okol nos ti pri mo ra va ju `eqeznice da se boqe organizuju. - Ho}emo da pru`imo kvalitetnu i jeftinu uslugu na transportnom tr`i{tu. Tromost `eqeznica u organizaciji poslova zbog propisa koji se

nisu mijewali decenijama prakti~no nas je iskqu~ila iz ove oblasti - rekao je Spremo. Direktor prodaje u “Hrvatskim `eqeznicama“ @eqko Cindri} rekao je da }e poku{ati da zajedni~kim aktivnosti ma i kva li te tom uslu ga doprinesu da cijena bude konkurentna drumskom tr`i{tu, koje je naj~e{}e nelojalna konkurencija. Sl. P.

Negativna stopa ve} 12 godina

LIVNO - Livawski kanton ve} 12 godina biqe`i negativnu stopu prirodnog prira{taja, odnosno ve}i broj umrlih nego ro|enih, {to se dovodi u vezu sa iseqavawem lokalnog stanovni{tva, koje za posqedicu ima smawewe broja ro|enih beba, prenosi Srna.

8 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Kroz RS
Infrastruktura u ^elincu

^AJNI^E - Dvadeset radnika Javnog preduze}a “Prvi mart“ iz ^ajni~a stupi}e u {trajk u ponedjeqak, 19. aprila, ako poslodavac i osniva~, Skup{tina te op{tine, ne ispune wihove uslove, potvrdila je Srni predsjednik Sindikalne organizacije tog preduze}a Nada Ne{ovi}.

Radnici “Prvog marta“ najavili {trajk

Ne{ovi}eva isti~e da radnici tra`e najminimalnije isplatu pola decembarske plate iz pro{le godine, cijelu platu za januar 2010. i isplatu januarske plate iz 2008. godine, po deset odsto u budu}em periodu, uz ostala li~na primawa.
FOTO: S. JEREMI]

Asfaltirawe puta prema [wegotini
^ELINAC - Na regionalnom putu od Stare Dubrave kod ^elinca do Klupa kod Tesli}a u toku je asfaltirawe ovog puta, a radovi ko{taju oko 3,25 miliona maraka, javila je Srna. Portparol Javnog preduze}a “Putevi Republike Srpske“ Natalija Popadi} rekla je da se radovi izvode na podru~ju [wegotine u du`ini od oko pet kilometara. Rije~ je o nastavku radova koji su obustavqeni krajem pro{le godine zbog vremenskih neprilika. Popadi}eva je navela da je rok zavr{etka ugovorenih radova polovina juna, a poslovi se odvijaju planiranom dinamikom. Radove izvodi preduze}e “MG Mind“ iz Mrkowi} Grada.
FOTO: ARHIVA Mlinarevi}, [krbi} i Kreki} na otvarawu ambulante

Boqa zdravstvena za{tita stanovnika modri~kih naseqa

U novim ambulantama, opremqenim najsavremenijom tehnikom i opremom, zdravstvenu za{titu ostvariva}e 3.500 stanovnika Dugog poqa i Skugri}a
PI[E: SLA\AN JEREMI] krozrs@glassrpske Vrijednost radova 3,25 miliona maraka

Otvorene ambulante porodi~ne medicine
Vakcina protiv novog gripa
[krbi} je istakao da }e prvi primiti vakcinu protiv novog gripa nakon {to stigne sertifikat o ispravnosti. On je u Modri~i istakao da do danas u Srpskoj nije zapo~et proces imunizacije s obzirom na to da iz Agencije za lijekove Srbije nisu stigli vaqani nalazi o ispravnosti vakcina protiv virusa novog gripa. - Nalaz je trebalo da stigne pro{le sedmice i o~ekujemo ga svakog dana. Kada stigne, pristupi}emo sistemu vakcinacije - rekao je [krbi} i dodao da je plan Ministarstva da, nakon {to stigne sertifikat o ispravnosti, svih 30.000 vakcina bude upotrijebqeno. [krbi} otvorio je u petak u Modri~i dvije ambulante porodi~ne medicine. Otvaraju}i ambulante u naseqima Dugo poqe i Skugri}, [krbi} je rekao da je vrijednost tog projekta, sa ranije opremqene dvije ambulante u Domu zdravqa u Modri~i, oko 300.000 maraka. On je dodao da je op{tina izdvojila 130.000 maraka, a resorno ministarstvo iz projekta “Ja~awe sistema zdravstvene za{tite“ 170.00 maraka. Direktor modri~kog Doma zdravqa Goran Mlinarevi} rekao je da zdravstvenu za{titu za 29.000 stanovnika Modri~e i Vukosavqa pru`a 15 timova porodi~ne medicine. - U novim ambulantama zdravstvenu za{titu ostvariva}e 3.500 stanovnika Dugog poqa i Skugri}a - dodao je Mlinarevi}. On je do dao da je Dom zdravqa Modri~a kod resornog ministarstva RS, osim opremawa ambulanti za porodi~nu medicinu, aplicirao i za projekat izgradwe centra za baznu rehabilitaci ju u okvi ru cen tral nog objekta Doma zdravqa, koji bi uskoro trebalo da se realizuje.

MODRI^A - Ministar zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske Ranko

Projekat u op{tini Trebiwe

Izgradwa turisti~kog kompleksa sve realnija
TRE BIWE - U op {ti ni Trebiwe u petak je prezento va na ra dna i ko na ~na verzija master plana turisti ~kog pro je kta “Tre biwe rizort“, koji }e se raditi u {est faza, a ~ija je ukupna vri je dnost oko dvi je mi li jar de evra, ja vi la je Srna. Turisti~ki kompleks bi}e smje {ten na lo ka ci ji udaqenoj {est kilometara od Trebiwa prema Dubrovniku, na povr{ini od 560 do 600 hektara. Mas ter plan su ura di li ~la no vi gru pe “Hos ting“ DOO Qubqana i stru ~ni sa ra dni ci, a pro je ktom je pre dvi |e na iz gradwa oko 9.000 soba, sa 24.000 kreveta u tri razli~ita oblika tu ris ti ~kih smje {taj nih kapaciteta, odnosno hotela, vi la, apar tma na, re zi den ci ja i du pleks apar tma na po ve za nih u je din stve nu cjelinu “Trebiwe rizort“. Na ~el nik op {ti ne Tre biwe Dobroslav ]uk istakao je na kon pre zen ta ci je master plana “Trebiwe rizort“ da }e odbor ni ci na ne koj od idu}ih sje dni ca usvojiti ovaj master plan.

SVI DOMOVI zdravqa i ambulante ima}e baze podataka
Na~elnik op{tine Modri~a Mladen Kreki} izrazio je za do voqstvo otva rawem no vih zdrav stve nih objekata, posebno objektom u Skugri}u, za ~iju izgradwu ideja postoji od 1986. godine. [krbi} je najavio skora{we po tpu no opre mawe svih 650 timova porodi~ne medicine u Srpskoj.

On je istakao da se u 25 op{tina Republike Srpske ovih dana otvaraju ambulante, te na ja vio sof tver sko opremawe svih timova porodi~ne medicine u Srpskoj. - Na taj na~in ima}emo podatke o svakom stanovniku po op {ti na ma. Ta ko }e mo pospje{iti lije~ewe i znatno unaprijediti preventivnu zdravstvenu za{titu svih sta no vni ka - is ta kao je [krbi}. On je naglasio da su ambulante u Dugom poqu i Skugri}u opremqene najsavremenijom tehnikom i opremom. Do kraja godine, u svim op{tinama od Novog Grada do Trebiwa }e biti tako.

OPREMA
Mlinarevi} je rekao da u Dugom poqu `ivi 1.500, a u Skugri}u 2.000 stanovnika, koji su dugo ~ekali na otvarawe ambulanti. - U ambulantama se nalaze ordinacije, sobe za intervenciju, ~ekaonice, ~ajne kuhiwe i sanitarni ~vorovi. U potpunosti su adaptirane i opremqene opremom i ra~unarima - rekao je Mlinarevi}. On je dodao da je zdravstvenom za{titom u modri~koj i op{tini Vukosavqe obuhva}eno oko 40.000 qudi.

Ispravka
U tekstovima “Do skup{tinske ve}ine i preko mrtvih glava“ i “Aleksi} pu{ten da se brani sa slobode“ objavqenim 15. i 16. aprila 2010. godine u “Glasu Srpske“ gre{kom tehni~ke prirode je umjesto naziva Demokratski narodni savez (DNS) napisano Demokratska narodna stranka. Izviwavamo se Demokratskom narodnom savezu i ~itaocima “Glasa Srpske“.

Predstavnici “Elektroprivrede RS” i “Elektrokrajine“ u Lakta{ima

Boqe snabdijevawe strujom
LAKTA[I - Na~elnik op {ti ne La kta {i Mi lo van To po lo vi} i di re kto ri “Elek tro pri vre de RS” Bra ni sla va Mi le ki} i “Elek tro kra ji ne“ @eqko Ko va ~e vi} pos ti gli su u pe tak do go vor o sis te mat skom rje {a vawu snab di je vawa strujom korisnika sa podru~ja te op{tine, sa posebnom pa`wom na `upski dio ove op{tine. - Ciq je da op {ti na La kta {i bu de do bar pri mjer ka ko tre ba je dna op {ti na da bu de po kri ve na snabdijevawem elektri~nom energijom - istakao je Kova~e vi}, na vo di se u sa op {tewu Slu`be za odnose sa javno{}u na~elnika op{tine Lakta{i. je ciq sastanka bio dogovor oko una pre |ewa snab di je vawa elektri~nom energijom cijelog podru~ja op{tine, a posebno `upskog dijela. - Osim po boq{a nog snabdijevawa doma}instava elektri~nom energijom, razgovarali smo i o obezbje|iDOGOVORENO vawu na{ih industrijskih sistematsko rje{avawe zo na, po se bno zo ne u Ale snabdijevawa strujom ksandrovcu, sa adekvatnom elektri~nom energijom poU sa op {tewu se do da je godnom za obavqawe privreda je Topolovi} rekao je da dnih djelatnosti - istakao je Topolovi}. On je podsjetio da je op{tina Lakta{i poznata po preduzetni~koj i privrednoj djelatnosti, zakqu~uju}i da industrijska zona Aleksandro vac tre nu tno ima osam privrednih subjekata. - Sastanku je prisustvovao upravnik radne jedinice La kta {i Mi ro slav Koyoman i prethodni upravnik radne jedinice Lakta{i Mirko \uki} - dodaje se u saop{tewu.

Trebiwe
PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice i dva dje~aka. VODA Uredno snabdijevawe vodom. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 13 pacijenata, a obavqene su ~etiri ku}ne posjete. STRUJA Snabdijevawe strujom je uredno.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 9

BRATUNAC - Nekoliko nelegalnih tezgi ukloweno je sa pijace u Bratuncu nakon {to je 37 bratuna~kih poslodavaca i trgovaca uputilo pismo na~elniku op{tine Nedeqku Mla|enovi}u, najavquju}i odjavqivawe radwi i po~etak nelegalnog rada ako ne bude sprije-

Uklowene nelegalne tezge na bratuna~koj pijaci

Filip Mar{i}, `upnik u Derventi

~ena nelegalna trgovina na tezgama, javila je Srna. Mla|enovi} ka`e da su vlasnici nelegalnih tezgi upozoreni da }e im roba biti oduzeta i da }e protiv wih biti podnesene prijave. Prema wegovim rije~ima, kontrola }e biti vr{ena svakodnevno.

Stid zbog zlo~ina hrvatske vojske
DERVENTA - @upnik katoli~ke crkve “Sveti Juraj mu~enik“ u Derventi Filip Mar{i} izrazio je u petak stid zbog zlo~ina koje je hrvatska vojska po~inila u nasequ ^ardak 1992. godine, javila je Srna. - Stidim se zbog onog {to su moji uradili na ^ardaku rekao je `upnik Mar{i} na javnoj tribini o izazovima me|ureligijskog dijaloga koja je u petak odr`ana u Derventi. Novinari i ostali u~esnici tribine shvatili su rije~i `upnika kao izviwewe za zlo~ine koje su po~inili pripadnici 101. derventske brigade HVO-a na Vaskrs 1992. godine kada je ubijeno 37 Srba u nasequ ^ardak u Derventi. Sve{tenik Srpske pravoslavne crkve u Derventi protojerej Radojica ]etkovi} rekao je da je zapawen ovom izjavom i da je prvi put ~uje od jednog katoli~kog sve{tenika. - Smatram da zlo~in na ^ardaku nisu po~inili vjernici, ve} bezbo`ne ruke - rekao je protojerej ]etkovi}.

Vlada Republike Srpske najavila pomo} op{tini Tesli}

Vlada Srpske }e pomo}i da se u ovoj godini rije{i problem snabdijevawa vodom u 15 mjesnih zajednica, kao i kod izgradwe i modernizacije putne mre`e, istakla Brki}eva

Vodu za pi}e dobija 7.500 stanovnika

Kwi`evno ve~e u Mrkowi} Gradu

Predstavqena trilogija Sabahudina Haxiali}a
MRKOWI] GRAD - U organizaciji Kulturnog centra “Petar Ko~i}“ u Mrkowi} Gra du u ~et vrtak uve ~e odr`ano je kwi`evno ve~e na ko jem je pred stavqeno stvarala{tvo kwi`evnika i novinara iz Sarajeva Sabahudina Hayiali}a. Rije~ je o trilogiji, kwizi poezije “Neotkani sizif”, kwizi mi sli i afo ri za ma “Nedovr{ene du{e” i kwizi pri~a “Zemqa bez svijeta”. O zanimqivom kwi`evnom i novinarskom opusu Sabahudina Hayiali}a govorio je kwi`evnik i filmski re`i ser Rat ko Oro zo vi} iz Sarajeva i Samira Begman, pjesnikiwa iz [vajcarske. - U svo jim kwiga ma Hayiali} se bavi besmislenim podjelama u dru{tvu u ko jem `i vi mo, ne {te de }i rije~i kritike upu}ene politi~arima. Najvi{e govori o za va da ma i po dje la ma u BiH - rekao je Orozovi}. Kwiga aforizama i misli “Nedovr{ene du{e” pisana je prije tridesetak godina. Rije~ je o britkim i “~istim” aforizmima koji su i danas aktuelni i koji su do suza nasmijali posjetioce u maloj sali Doma kulture. S. D.

Sastanak u op{tini Tesli} PI[E: VITO TOPI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: V. TOPI]

TESLI] - Vlada Republike Srpske pomo}i }e op{ti ni Te sli} da u ovoj go di ni ri je {i pro blem snabdijevawa vodom u 15 mjesnih zajednica, kao i kod izgradwe i mo der ni za ci je putne mre`e. Ovo je poru~ila potpredsje dni ca Vla de Re pu bli ke Srpske Jasna Brki}, koja se u petak u Tesli}u sastala sa na~elnikom ove op{tine Savom

Kasapovi}em. Na sastanku je kao problem istaknuto snabdijevawe vodom, jer 7.500 stanovnika u 15 mjesnih zajednica nema vodu za pi}e. Brki}eva je istakla da su stvoreni uslovi za pokretawe probnog rada u pogonu furnirnice u drvnoj industriji “Novo Borja”, za {ta je, prema wenim saznawima, obezbije|eno tr`i{te. - Mi smo opredjeqewa da se 10.000.000 maraka, koje je

Vlada ulo`ila u kupovinu i pokretawe proizvodwe u preduze}u “Novo Borja“ maksimalno iskoristi, a posebno 2.000.000 maraka gotovinskih sredstava Vlade - istakla je Brki}eva, koja je i ministar ekonomskih odnosa i regionalne saradwe.

USKORO pokretawe proizvodwe u drvnoj industriji
Brki}eva je istakla da je u proteklom periodu malo sredstava iz Razvojnog programa Vlade RS ulo`eno u op{tinu Tesli}, te da }e se u budu}em periodu ve}i dio predvi|enih pro je ka ta fi nan si ra ti iz ovih izvora. Na sastanku je razgovarano o tre nu tnom stawu in -

Subvencije
Govore}i o privredi op{tine Tesli}, Brki}eva je istakla da je Vlada RS pro{le godine subvencionisala sa po 50 maraka po radniku ~etiri tesli}ka preduze}a u oblasti tekstila i obu}e i dodijelila 1.900.000 KM podsticaja u oblasti poqoprivrede na podru~ju ove op{tine.

frastrukture i privrede, kao i even tu al nim ula gawima Vla de RS u ove oblas ti, a Brki}eva je istakla da bez dobrih puteva nema ni razvoja turizma u dovoqnoj mjeri, {to je zna~ajan tesli}ki resurs. Brki }e va je re kla da stawe u Tesli}u nije nimalo lo{e, jer je deficit u buyetu op {ti ne u ve li koj mje ri smawen. U okviru posjete Tesli}u, ona je obi{la i tesli}ka pre du ze }a “[kre bi} kom pa ni”, “Na tu ra vi ta” i Bawu “Vru}ica” u kojima je zaposlen zna~ajan broj radnika. Na~elnik op{tine Tesli} ocijenio je da je sastanak bio koristan i potreban, te istakao pozitivan odnos Vlade RS i ministarstava prema op{tini Tesli}.

Sa promocije kwiga u Domu kulture

FOTO: S. DAKI]

Skup{tina op{tine Gradi{ka

Ostvaren planirani buxet
GRADI[KA - Ukupna buyet ska sredstva op{tine Gradi{ka ostvarena u 2009. godini iznosila su 26,68 miliona KM, {to je 97,87 odsto od plana, izjavila je Srni na~elnik Odjeqewa za finansije Nada Mirjani}-Gluvi}. Na posqedwoj sjednici Skup{tine op{tine Gradi{ka, obra zla `u }i iz vje {taj o iz vr{ewu pro {lo go di{weg buyeta, ona je navela da su poreski prihodi ostvareni u iznosu od 11,2 miliona KM, neporeski od 6,37 miliona KM, kapitalni dobici 1,4 miliona KM, a teku}e i kapitalne pomo}i 4,93 miliona KM. Ukupna buyetska potro{wa u 2009. godini iznosila je 26,37 miliona ili 96,72 odsto od planirane. Na~elnik op{tine Nikola Kraguq rekao je da su izvorni prihodi u 2009. godini smaweni u buyetu, prvenstveno po osnovu PDV-a za oko milion i po KM, ali se dio sredstava nadoknadio kroz pomo} Vlade i Me|unarodnog monetarnog fonda i drugih neporeskih prihoda op{tine.

Rekonstrukcija objekata iz oblasti sporta i kulture u Prijedoru

Za obnovu ulo`eno vi{e od milion KM
PRIJEDOR - Op{tina Prijedor pro{le godine je, uprkos finansijskoj krizi, uspjela da u obnovu tri objekta iz oblasti sporta i kultu re in ves ti ra 1.099.406 KM, javila je Srna. Za rekonstrukciju Gradskog stadiona izdvojeno je 350.000 KM, navodi se u infor ma ci ji op {tin skog Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti. Radovi su zavr{eni u rekordnom roku, tako da je Fudbal ski klub “Ru dar Prijedor” prvenstvene utakmice u Premijer ligi BiH ve} na po~etku sezone igrao na svom te re nu ko ji za do voqava mi ni mal ne uslo ve predvi|ene UEFA pravilima i standardima. U obnovu biv{eg bioskopa “Radnik”, koji je preime no van u “Ko za ra”, investirano je 488.820 maraka.

USKORO otvarawe bioskopa i “Qetne ba{te”
Ovaj kulturni objekat, u ko jem je iz gra |e na sa la sa 165 mjesta i drugi popratni sadr`aji, uskoro }e, kao i obnovqena “Qetna ba{ta” biti zvani~no otvoreni. Za obno vu “Qe tne ba -

{te”, nekada kultnog mjesta omladine Prijedora, izdvojeno je 260.685 maraka. “Qetna ba{ta”, koja }e biti kori{}ena za organizovawe kulturnih manifesta ci ja i fes ti va la, te koncerata i filmskih projekcija, u sastavu je Javne usta no ve Cen tar za prikazivawe filmova Prijedor, kao i bioskop “Kozara”.

Isto~no Sarajevo
STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. PORODILI[TE Ro|ene su dvije djevoj~ice. POLICIJA Zabiqe`ena tri krivi~na djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

10 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

“Mira“ primjer uspje{nog preduze}a
PRIJEDOR - Predsjedavaju}i Vije}a naroda RS Yevad Osman~evi} rekao je da i u periodu globalne ekonomske krize prijedorska fabrika “Mira“ primjer kako se i u slo`enim uslovima mo`e izvanredno raditi i funkcionisati. Osman~evi} je u petak prilikom zvani~ne posjete Fabrici keksa i vafla “Mira“ uputio rukovodstvu firme ~estitke za postignute rezultate. - I daqe moramo da tra`imo rje{ewa kako podsticati ovakve primjere - kazao je Osman~evi}. Direktor “Mire“ Miroslav Turn{ek rekao je da je u fabrici zaposleno 425 radnika i da je vi{e od 80 odsto proizvodwe namijeweno za izvoz. On je naglasio da su prva tri mjeseca ove godine za “Miru“ bila te{ka, ali da se situacija popravqa, te da su finansijski rezultati vrlo sli~ni onima u istom periodu pro{le godine. - Proizvodni plan “Mire“ ove godine je na nivou pro{logodi{weg od 5.800 tona. Prosje~na plata radnika koji rade u tri smjene je 550 maraka - rekao je Turn{ek. S. T.

Xevad Osman~evi} u Prijedoru

^ELINAC - U podru~noj {koli u ~elina~kom selu Kamenica u petak je poslije skoro pola vijeka rada prvi put prikqu~ena voda i pu{ten u upotrebu mokri ~vor, ~ime su osmoro |aka i u~iteq kona~no dobili normalne uslove za rad.

[kola u Kamenici dobila vodu i mokri ~vor

Direktor Osnovne {kole “Mladen Stojanovi}“ iz Jo{avke Darko Brankovi}, pri kojoj djeluje i ova {kola, rekao je da je potrebnih 3.000 maraka za ovu investiciju obezbijedila Humanitarna organizacija “Vorld vi`n“, prenijela je Srna.

Prijedorsko pred{kolstvo ove godine obiqe`ava zna~ajan jubilej

Od prvih entuzijasta, koji su osnovali vrti}, pro{lo je dosta vremena, a ova ustanova stasala u gotovo obavezan vid obrazovawa i sticawa prvih znawa mladih Prijedor~ana, ka`e Bo`i}eva
PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

[est decenija brige za mali{ane

Osman~evi} obi{ao pogone “Mire“

FOTO: S. TASI]

Promovisana kwiga Bojana Petkovi}a

Sje}awa duga devet decenija
KOTOR VARO[ - Promocijom kwige “Sje}awa koja ne blijede“, autora Bojana Petkovi}a iz Bawe Luke u Narodnoj biblioteci u petak su po~ele sve~anosti povo dom 24. apri la - Da na kotorvaro{ke op{tine. Otvaraju}i kwi`evno ve~e Filip Peri{i} je rekao da je Bojan Petkovi} u kwizi zabiqe`io stvarne doga|aje, sje}awa i vrijeme. Peri{i} ka `e da Pet ko vi} u kwizi govori o sopstvenom `ivotu, prisje}a se slikovi to i uvjerqivo dru gih qudi i upe~atqivih doga|aja. Pro fe sor dr Os to ja \u ki} istakao je da je Petkovi} o`ivio sje}awa na qude i doga|aje i uspio prikazati kako se nekada radilo. Autor “Sje }awa ko ja ne blijede“ Bojan Petkovi} rekao je da sve pri ~e ima ju svoje pouke i poruke, te da su u “Sje }awima“ opi sa ni ra zni do ga |a ji u ko ji ma je bio u~e snik i ko ji su dio wega. D. K.

PRI JE DOR - Ovo go di{wa zavr{na sve~anost dje~ijeg vrti}a “Radost“, kojom se tradicionalno ispra}a generacija {estogodi{waka ko ji na je sen polaze u {kolu, bi}e ujedno i pro sla va {ez de se te go di{wice pred{kolstva na po dru ~ju op {ti ne Pri je dor. Di re ktor vrti }a “Ra dost“ Du{anka Bo`i} kazala je da ove go di ne ispra}aju 60. generaciju mali{ana, koji su svoje najrani je go di ne dje tiwstva proveli u ovom vrti}u i ujedno vrijedan jubilej koji }e biti sve~ano obiqe`en. - Pripreme za proslavu koja }e biti odr`ana krajem maja su u punom jeku i o~ekujemo da }e ovaj jubilej pred{kol stva u na {em gra du bi ti pro slavqen na naj boqi na~in - kazala je Bo`i}eva. Ona je dodala da je prvi vrti} na podru~ju Prijedora

U vrti} u Prijedoru ide 331 dijete

FOTO: S. TASI]

osnovan daleke 1950. godine i to u Qubiji, tada razvijenom rudarskom gradi}u. - Dolaskom in`ewera i

dru gih stru~waka iz vi {e evropskih zemaqa na rad u preduze}e Rudnici `eqezne ru de “Qubi ja“ uka za la se potreba za osnivawa ustanove koja bi se bavila vaspitawem i obra zo vawem mali{ana - ka`e Bo`i}eva i nagla{ava da }e na sve~anosti u maju biti organizovana dokumentarna izlo`ba kojom }e po decenijama biti pred stavqen rast i ra zvoj “Radosti“.

PRVI VRTI] osnovan u Qubiji
Od prvih entuzijasta, dodaje Bo`i}eva, koji su osnovali vrti}, pro{lo je dosta vremena, a ova ustanova stasa la je u go to vo oba ve zan vid obrazovawa i sticawa

Mrkowi} Grad
POLICIJA Prijavqeno jedno naru{avawe javnog reda i mira. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak. VODA Zbog radova na vodovodnoj mre`i u Kara|or|evoj ulici dolazilo je do povremenih prekida u snabdijevawu vodom potro{a~a u centru grada.

Mali{ani se vrijedno spremaju za sve~anost

prvih znawa mladih Prijedor~ana. - Da nas ova us ta no va bro ji 331 ma li {a na u tri obje kta i u 16 va spi tnoobrazovnih grupa. Ipak, ovo ni su ni pri bli `no do voqni kapaciteti. Svake godi ne na upis u vrti} ~e ka stotiwak mali{ana - rekla je Bo`i}eva. Prema wenim rije~ima, izlo`ba fotografija, starih dokumenata i igra~aka te dje~ijih radova nastalih to kom svih {est de ce ni ja postojawa bi}e dijelom postavqena u fo ajeu Po zo ri {ta Prijedor gdje }e biti odr`ana i sve~ana akademija 28. maja, dok }e drugi dio izlo`be biti postavqen u pros to ri ja ma vrti }a “Ra dost“.

Skup{tina op{tine Mrkowi} Grad

Slava i Dan op{tine radni za sve
MRKOWI] GRAD Krsna sla va Sve ti pro rok Ilija - Ilindan i 4. februar, Dan op{tine, ubudu}e }e biti radni dan za zaposlene u op{tinskoj administraciji, javnim ustanovama i predu ze }i ma na po dru ~ju mrkowi}ke op{tine. Ovo je predvi|eno izmjenama Statuta op{tine Mrkowi} Grad, ko je su na posqedwoj sjednici usvojili odbornici lokalnog parlamenta. - Ra ni jim odre dba ma Statuta op{tine bilo je regulisano da su ovo neradni dani, a tu mogu}nost uglavnom su koristili zaposleni u op {tin skoj administraciji, {kolama i javnim ustanovama. U privatnim i pre du ze }i ma iz oblasti proizvodwe radnici su morali da rade, pa su na taj na~in bili u neravnopravnom polo`aju - rekao je sekretar Skup{tine op{tine Mrkowi} Grad Slobodan Rajkovi}. Odbornici su usvojili i Odluku o izmjenama i dopunama Poslovnika Skup{tine op {ti ne ko jim se po boq{a va efi ka snost u radu lokalnog parlamenta.

Prijedor
HITNA POMO] Qekarsku pomo} zatra`ilo 50 pacijenata. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i dva dje~aka. VODA Ote`ano snabdijevawe vodom u Qubiji.

DO SADA ovi praznici bili neradni za radnike Op{tine
- Izmjenama Odluke precizirano je da se tajno glasawe za izbor predsjednika Skup {ti ne op {ti ne vr{i prema odredbama Poslovni-

ka. Zamjenika na~elnika op{ti ne bi ra i ra zrje {u je Skup{tina tajnim glasawem na prijedlog na~elnika op{ti ne. No vi na je da se za ~la no ve po je di nih ra dnih tijela, pored odbornika, mogu da biraju nau~ni i stru~ni radnici iz oblasti koja je u nadle`nosti radnog tijela, s tim {to wihov broj ne mo`e biti ve}i od jedne tre}ine ukupnog broja ~lano va ra dnog ti je la Skup {tine - rekao je Rajkovi}. S. D.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 11

ZVORNIK - Na licitaciji za prodaju cjelokupne imovine AD “Famod“, koji je u ste~aju, u petak nije bilo zainteresovanih kupaca, iako je cijena iznosila 405.000 maraka, {to je za 1,5 miliona maraka mawe nego na prvoj licitaciji.

Nema kupaca za imovinu “Famoda“

U trenutku progla{ewa ste~aja, decembra 2007. godine, u ovoj fabrici bilo je 108 radnika, kojima je povezan sta` kroz Vladin program. “Famodova“ imovina bi}e ponu|ena na novoj licitaciji po cijeni od 405.000 maraka. S. S.

Projekat u Vi{egradu

Potro{a~i u Zvorniku zadovoqni isporukom toplotne energije

Nagra|ene najboqe poslovne ideje

FOTO: R. TASI]

Grijawe je bilo kvalitetno, a obezbije|en je i kontinuitet u isporuci toplotne energije. Nije bilo ve}ih kvarova, a zadovoqstvo je istaknuto i izmirivawem obaveza prema isporu~iocu gasa “BH-gasu“

Se zo na gri jawa us pje {no za vr{e na
Nagra|eni u~enici sa koordinatorima projekta

Stanovi u Zvorniku bili topli tokom cijele zime PI[E: SLOBODANKA SAVI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: ARHIVA

VI[EGRAD - Prvu nagradu za najboqu poslovnu ideju u projektu Udru`ewa “Sinergija“ iz Bawe Luke “Ja~awe aktivnosti mladih kroz program preduzetni~kog osposobqavawa u op{tini Vi{egrad“ dobio je u~enik Sredwe {kole “Ivo Andri}“ Qubomir Krsmanovi}. On je napisao projekat izgradwe kupali{ta na Rzavu, jer, kako je rekao, ovakva vrsta objekta nedostaje gradu koji le`i na u{}u dviju rijeka. Druga nagrada za ideju izgradwe malih komercijalnih ribwaka na Drini pripala je u~eniku Ogwenu Markovi}u, a tre}a Radoju Vasiqevi}u, koji je uradio projekat radionice za izradu suvenira. Koordinator projekta, profesorka Renata Dra{kovi}, ocijenila je da se na ovakav na~in kod mladih qudi podsti~u razmi{qawa o budu}em osnivawu sopstvenog biznisa i obezbje|ewu egzistencije u te{kim ekonomskim vremenima. Direktor Udru`ewa “Sinergija“ Gordana ]osi} ka`e da je op{tina Vi{egrad prilikom izbora projekata odredila onaj ko ji po ma `e u smawewu si ro ma{ tva, pod sti ~e za po{qavawe mladih i budi u wima kreativne poslovne ideje. R. T.

ZVORNIK - Rukovodstvo AD “Zvor nik-stan“ za do voqno je pro te klom grijnom sezonom, jer je grijawe bilo kvalitetno, a obezbije|en je i kontinuitet u isporuci toplotne energije. Nije bilo ve}ih kvarova, a zadovoqstvo je is ta knu to i izmiri-

FOTO: S. SAVI]

vawem obaveza prema isporu~iocu gasa “BH-gasu“. V.d. di re kto ra Dra gan Markovi} rekao je da je uzev{i u ob zir posqedwe tri grijne se zo ne, to kom ovo go di{we po tro{eno najvi{e ga sa, jer je zi ma trajala dugo. - Na{e obaveze pre ma “BH-ga su“ kre}u se oko 2.500.000 maraka, to je dug sa kojim smo u{li u sezo nu gri jawa i koji je naslije|en iz ra ni jeg perioda. Teku}u godinu smo re do vno pla}aDragan li, izme|u Markovi} os ta log,

zahvaquju}i i naplati reprogramiranih potra`ivawa od potro{a~a - rekao je Markovi}. Prema wegovim rije~ima, stepen naplate od potro{a~a koji duguju oko 1.800.000 maraka je oko 50 odsto.

NAJAVQENE opomene du`nicima
- U idu}ih tridesetak dana du`nike }emo upozoriti opomenama i ponudi}emo im da dug plate kroz reprogram. Ako ni to ne urodi plodom, krenu}emo sa tu`bama - rekao je Markovi}. Prema wegovim rije~ima,

ne}e biti produ`etka sezone grijawa, {to ni prije nije bila praksa u ovom preduze}u, a i najave o vremenskim prilikama govore da ne}e biti potrebe za tim. Diplomirani sociolog iz Zvornika Milorad Gutaq zadovoqan je grijawem tokom protekle sezone. Sjetiv{i se godina kada je grijna sezona kasnila i nije bila u kontinuitetu, on je rekao da je o~igledan napor zaposlenih u “Zvornik-stanu“ i op{tinskog rukovodstva da grijawe bude besprijekorno, dodav{i da je i cijena u skladu sa cijenama u okru`ewu.

Sindikat AD “Fagum“ Zvornik

Dogovorena saradwa sa poslovodstvom

U~esnici sastanka obi{li pogone “Faguma“

FOTO: S. SAVI]

STEVANOVI]
Markovi} je posebno istakao dobru saradwu sa na~elnikom op{tine Zvornik Zoranom Stevanovi}em, koji je svojim zalagawem doprinio da Zvornik u kontinuitetu dobija gas, i pored velikog naslije|enog duga koji “Zvornik-stan“ ima prema isporu~iocu.

Pomen poginulim borcima u selu Trnovo kod [ekovi}a

Sje }awe na srpske ju na ke
[EKOVI]I - Na sedamnaestogodi{wicu pogibije 14 boraca Vojske Republike Srpske u selu Trnovo, u op{tini [ekovi}i, u petak je slu`en parastos. Porodice palih boraca i predstavnici lokalnih i republi~kih bora~kih organizacija zapalili su svije}e i polo`ili cvije}e na spomen-obiqe`je. Na Ve li ki pe tak, 16. apri la 1993. go di ne, for ma ci je ta da{we Ar mi je BiH sa teritorije Kladwa mu~ki su ubile 14 srpskih boraca, mahom mje{tana sela Trnovo i u wihovu ~ast sva ke go di ne slu `i se pa rastos na mjestu stradawa. Predsjednik republi~kog Odbora za obiqe`avawe tradicije i doga|aja u otaybinskom ratu @arko Radi} kazao je da je “moralna obaveza svih koji `ive u RS da ne zaborave one koji su polo`ili `ivot za otaybinu“.

ZVORNIK - Na pro{irenoj sjednici sindikalnog odbora u AD “Fagum“ Zvornik u petak je dogovoreno da se budu}a saradwa izme|u Sindikata i poslodavca odvija na korektan na~in, uz me|usobno uva`avawe i u skladu sa zakonom. Sjednici je prisustvovao predsjednik Granskog sindikata metalske industrije i rudar stva Ta ne Pe uli}, te predsjednik Upravnog odbora i direktor preduze}a Nikola Cvjetinovi} i Dragan Mitrovi}. - Najva`nije je da je dogovo-

reno da tro~lana delegacija Sindikata do srijede po podne razgovara sa poslodavcem o na~inu i roku isplate zaostalih plata i obaveza i o tome ra dni ke oba vi jes te naj ka sni je u ~et vrtak, 22. aprila - rekao je Peuli}. Predsjednik sindikalnog odbora Goran Vidakovi} napomenuo je da 61 radnik “Faguma“ nije dobio januarsku, februarsku i martovsku platu iz ove godine, te aprilsku iz pro{le, kao i 22 plate iz perioda od 2002. do 2006. godine. S. S. mira, ni saobra}ajnih nesre}a. VODA Zbog kvara bez vode ostali potro{a~i u centru grada.

Zvornik
STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela, naru{avawa javnog reda i

U [EKOVI]IMA poginulo 212 boraca
- Jedino mi je `ao da na parastosu nema vi{e prisutnih, ali o~igledno vrijeme ~ini svoje. Zato je obaveza nas u rukovodstvu da ~uvamo tekovine otaybinskog rata i do|e-

Parastos slu`en na mjestu stradawa

FOTO: G. PERI]

mo na svako mjesto i svako strati{te, da se ovakvi doga|aji ne zaborave - rekao je Radi}. Predsjednik Op{tinskog odbora Organizacije porodica

zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila Milanka Stupar rekla je da je u op{tini [ekovi}i u proteklom ratu poginulo 212 boraca. G. P.

Srebrenica
HITNA POMO] U Slu `bi hitne po mo}i pregle dano je de vet pacijenata. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

12 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Kvanta{ka pijaca u Bijeqini

Te{ki uslovi ometaju prodaju vo}a i povr}a
BIJEQINA - Semberski proizvo|a~i hrane, posebno povrtlari, ovih dana imali su mnogo te{ko}a prilikom prodaje svojih proizvoda na kvanta{koj pijaci u Bijeqini. Cijeli dan su provodili pod vedrim nebom, izlo`eni ki{i i vjetru. Rano povr}e iz plastenika je ve} stiglo na pijacu, pa prodavci treba da imaju pune ruke posla. Me|utim, oni su umjesto toga tra`ili za{titu od ki{e, pa su se mnogi mogli vidjeti pod tendama pored svojih prikolica sa povr}em ili u ki{nim kabanicama. - Da je kao nekada organizovan otkup povr}a za prera|iva~ke kapacitete, sve ovo dragocjeno vrijeme koje provodimo na ki{i iskoristili bismo da obavimo mnoge poslove u doma}instvima. Ki{a nas ne ometa da radimo u plastenicima - istakao je poqoprivrednik Miodrag Vaseli}, koji prodaje rani kupus. Ponuda na bijeqinskoj pijaci je dobra, a ona osim od vremenskih prilika zavisi i od }udqivog raspolo`ewa i prohtjeva kupaca, koji dolaze u sve ve}em broju iz brojnih gradova FBiH. T. N.
FOTO: T. NESTOROVI]

BR^KO - Vlada Br~ko distrikta jednoglasno je u petak usvojila Program utro{ka sredstava teku}ih grantova, kao i Odluku o utvr|ivawu kriterijuma za dodjelu grantova pojedincima i neprofitnim organizacijama za ovu godinu, javila

Usvojen program utro{ka sredstava teku}ih grantova

je Srna. [ef Odjeqewa za privredni razvoj, sport i kulturu Pero Gudeqevi} rekao je poslije sjednice Vlade da su kriterijumi precizirani tako da budu {to objektivniji, da bi grantovi bili {to pravi~nije raspore|eni.
FOTO: T. NESTOROVI]

Sestra Mirela brine o cvije}u

Manastir Zvorni~ko-tuzlanske eparhije u Suvom Poqu kod Bijeqine

Prodavci pod vedrim nebom

Tehni~ka {kola u Br~ko distriktu

Otvoren kabinet “Moja karijera“
BR^KO - U Tehni~koj {koli u Br~ko distriktu otvoren je kabinet “Moja karijera“, u kojem }e se realizovati projekat zapo{qavawa mladih, javile su agencije. Projekat finansiraju {vajcarska Agencija za razvoj i saradwu i austrijska Agencija za tehni~ku saradwu u implementa ci ji wema ~ke kom pa ni je “GOPA“. - Smatram da }e ovaj projekat do pri ni je ti za po{qavawu mladih, jer }e uspjeti da spoznaju svoje vje{tine i nau~e na koji se na~in predstaviti poslodavcu. Pored Br~ko distrikta ovakvi kabineti su ve} otvoreni u Tuzli, Gra~anici, Vlasenici i Rogatici. Ciq nam je da do septembra 2011. godine zaposlimo 1.200 mladih. Do sada smo ih zaposlili vi{e od 500, {to je za nas veliki uspjeh - rekla je referent za finansije organizacije “GOPA“ Maja Zirojevi}. [ef Pododjeqewa za sredwe obrazovawe Vlade Br~ko distrikta Slavoqub Ba{i} je zahvalio na projektu i istakao da je ovo jedan od na~ina da se br`e do|e do radnog mjesta.

Cvije}e ukra{ava svaki korak dvori{ta manastira. Posje}uje nas dosta vjernika, pjesnika i umjetnika druge vrste, jer ovdje nalaze nadahnu}e za svoje stvarala{tvo, ka`e mati Varvara
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

Duhovni mir u molitvi i cvije}u
- Imamo pove}u wivu, pa planiramo da kasnije sve to obra|ujemo. Gajimo i `ivinu, a za to je potrebno vi{e hrane. Namjeravamo da nekada po~nemo da gajimo i p~ele, jer gotovo da ne ma ma nas ti ra bez p~eliwaka - obja{wava nam mati Varvara. nadahnu}e za svoje stvarala{tvo - obja{wava mati Varvara. U manastiru ^asnog krsta u Suvom Poqu sada su igumanija Varvara i sestra Mirela. - Ma nas ti ri mo ra ju da imaju i svoj ekonomski dio. Sada proizvodimo hranu za nas, a po~ela sam da krojim i {ijem mantije i drugu ode`du za sve{tenike Zvorni~ko-tuzlanske eparhije. Ode`du mogu da {iju i drugi kroja~i, ali kada se ona stvara sa dosta pa`we i molitvi Bogu u manastirskim kroja~nicama, onda je to ve} ne{to lijepo i pobo`no - ka`e mati Varvara. Do manastira ^asnog krsta u Suvom Poqu lako se mo`e do}i automobilom, jer je on nedaleko od magistrale koja od Bijeqine vodi na Majevicu. Svaki vjernik i putnik namjernik ovdje }e biti rado do~ekan i ugo{}en. Ovdje se lako dolazi do utjehe uz molitvu u umjetni~ki oslikanoj crkvi.

BIJEQINA - U dvori{tu manastira Zvorni~ko-tuzlan ske epar hi je u Su vom Poqu, po sve }e nog ^a snom krstu, bqe{ti proqe}e. Cvije}e na svakom koraku. Skoro su to sve vrste koje se uzgajaju u sem ber skoj ra vni ci i na planini Majevici. Ipak, me|u cvije}em je najvi{e bosiqka, koji se koristi u bogoslu`ewu, ali se dijeli i vjernicima.

MANASTIR izgra|en 1997. godine
Cvije}e je zasa|eno i oko trotoara, ali i u sredi{wem dijelu, na kojem se nalazi veliki drveni krst, simbol ovoga manastira. - Na{ manastir je izgra|en 1997. godine. Ktitori su Du{anka i Cvijetin Hayi Pej~i}. Ovdje je jo{ u tursko vrijeme bila crkva, a eto, sada ovom mjestu vra}amo i vjeru i du{u. Posje}uje nas dosta vjerni ka, pje sni ka i umje tni ka druge vrste, jer ovdje nalaze

Pjesnici
Ono ~ime se ponose u Suvom Poqu je i tradicionalna majska kulturna manifestacija posve}ena duhovnoj poeziji. Ve} nekoliko godina ovdje se okupqaju pjesnici iz Semberije, Podriwa, Beograda i drugih krajeva. Dru`e se i pi{u stihove o pravoslavqu, a onda samo ocjewuju ~iji su najboqi.

Konak i drveni krst u dvori{tu manastira

Izgradwa infrastrukture na podru~ju op{tine [amac

Uskoro asfalt kroz Batku{u
Planirano zapo{qavawe 1.200 mladih
FOTO: AGENCIJE

[amac
HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano {est pacijenata. POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela, naru{avawa javnog reda i mira,

ni saobra}ajnih nesre}a. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

[A MAC - U {a ma ~koj mjesnoj zajednici Batku{a uskoro }e biti asfaltirana dionica puta u Simi}a sokaku, za {ta je obezbije|eno 92.000 maraka, javila je Srna. Mje{tani su za asfaltirawe ove dionice, du`ine 913 metara i {irine tri i po metra, obezbijedili 30.000 maraka, a preostali dio sredstava Vlada RS i op{tina [amac u okviru javnog konkursa za ure|ewe seoske infrastrukture. Na~elnik op{tine [amac

Savo Mini} pohvalio je u~e{}e stanovnika ove MZ i rekao da i daqe treba da u~estvuju u ovakvim akcijama, koje }e op{tina uvijek podr`ati. - Mislim da ovakvi radovi pokazuju koliko op{tinski menayment nastoji da rije{i, ne samo pitawe putne infrastrukture u [amcu ve} i u mjesnim zajednicama, gdje `eli da napravi boqi ambijent za `ivot - istakao je Mini}, koji je sa na~elnikom Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-ko-

munalne poslove \urom ]osi}em u petak posjetio mjesta gdje se gradi put na podru~ju op{tine [amac.

U BATKU[I ima vi{e od 240 doma}instava
Predsjednik Savjeta MZ Batku{a Milutin Popovi} ka`e da mje{tani slijede stav op {tin skog ru ko vod stva da ula`u u putnu infrastrukturu, jer Batku{a ima najvi{e maka-

damskih puteva, a u woj ima vi{e od 240 doma}instava. Mini} je u petak posjetio i mjesto izvo|ewa zavr{nih radova na asfaltirawu {ama~ke ulice Obili}ev vijenac, za {ta je obezbije|eno 33.000 KM. - Ovu ulicu smo radili zajedno sa Vladom RS, posredstvom Mi nis tar stva za iz bjeglice i raseqena lica. To je jedan od projekata sre|ivawa gradske infrastrukture, a u toj ulici ima mnogo povratni~ke populacije - rekao je Mini}.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 13

U toku stambeno zbriwavawe porodica romske nacionalnosti
TESLI] - Na podru~ju op{tine Tesli} u toku je realizacija projekta stambenog zbriwavawa tri porodice romske nacionalnosti, za {ta je obezbije|eno 103.000 maraka. Projekat je pokrenulo Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH, a op{tina Tesli} u~estvuje u wegovoj realizaciji nadzorom nad provo|ewem projekta i obezbje|ewem neophodne dokumentacije. Na~elnik op{tine Tesli} Savo Kasapovi} ka`e da je ciq projekta poboq{awe statusa i kvaliteta `ivota ove kategorije stanovni{tva, obezbje|ivawem boqih uslova stanovawa. V. T.
FOTO: GLAS SRPSKE

Obiqe`en 17. april, Dan oslobo|ewa Doboja

Manastir Ozren

U~enici iz cijele RS na “Ozrenskom drugovawu“
PETROVO - Tradicionalna kulturno-sportska manifestacija u~enika osnovnih i sredwih {kola iz Republike Srpske “Ozrensko drugovawe“ odr`ava se tokom vikenda kod manastira Ozren, u nasequ Kalu|erica. Na posjedu manastira Ozren bi}e odr`ane literarna i likovna radionica, smotra javnog kwi`evnog stvarala{tva u~enika osnovnih i sredwih {kola, te {kolskih listova. U porti manastira Ozren nastupi}e etno-grupe “Vida“ iz Modri~e i “@iva voda“ iz Beograda, a bi}e otvorena i izlo`ba ozrenskih suvenira, javila je Srna. Rukovo|ewe, organizacija i provo|ewe sportskog dijela takmi~ewa povjereno je Dru{tvu pedagoga fizi~ke kulture Doboj i Aktivu nastavnika fizi~ke kulture op{tine Petrovo. Organizatori “Ozrenskog drugovawa“ su Pedago{ki zavod RS, op{tina Petrovo i mona{tvo manastira Ozren, a medijski pokroviteq je Radio-televizija RS.

Petrovo

Polagawe vijenaca na spomen-kosturnicu u Doboju

Poslije toga dana, po~eo je da se gradi jedan novi Doboj, koji je ubrzo iz male kasabe izrastao u moderan grad, veliki saobra}ajni, industrijski i kulturni centar, rekao Gojkovi}
PI[E: SLOBODAN PUHALO krozrs@glassrpske.com

Op{tinski {tab Civilne za{tite

DO BOJ - Bu du }nost pri pa da oni ma ko ji svo ju pro{lost ne zaboravqaju, a ovaj grad nikada ne}e zaboraviti 17. april 1945. godi ne, ka da su je di ni ce Narodnooslobodila~ke vojske (NOV) Ju go sla vi je sa vladale i posqedwi otpor fa{isti~kih snaga, u{le

u grad i donijele mu slobodu. Re kao je ovo u pe tak, pred sje dnik Op {tin skog odbo ra SU BNOR-a Do boj Marinko Gojkovi}, povodom obiqe`a vawa 17. apri la, Da na oslo bo |ewa Do bo ja. Tim po vo dom na spo menkos tur ni cu u Par ku na ro dnih he ro ja u Do bo ju polo`eni su vijenci i za-

paqene svije}e palim oslobodiocima. On je podsjetio da su tri dana borci NOV-a bili u okru`ewu Doboja u kojem je bilo vi{e od 17.000 fa{isti~kih vojnika.

DOBOJ POSLIJE 1945. po~eo da izrasta u moderan grad
- Toga dana, 17. aprila, ra no uju tro, na oku pi ra ni grad iz prav ca Ozre na i Duja krenula je 14. srbijanska brigada, a sa Putnikovog brda i Ma gla ja 53. \urinova divizija. I prije svitawa Doboj je bio oslobo|en. Taj dan ne smijemo da zaboravimo, kao ni onih 47 boraca iz ]uprije i Jagodi-

Heroji
Marinko Gojkovi} je kazao da je Doboj u NOR-u dao vi{e od stotinu prvoboraca, od kojih je osamdeset odsto poginulo s pu{kom u ruci. - Me|u prvoborcima je i sedam narodnih heroja svih nacionalnosti: Ismet Kapetanovi}, Josip Jovanovi}, Simo Luki}, Milo{ Kupres, Refik Be{lagi}, Todor Pani}, Todor Vujasinovi}, ~ije se biste nalaze u Parku narodnih heroja u centru grada - istakao je Gojkovi}.

ne, ko ji su kao bor ci 14. srbijanske brigade pali na prilazima gradu bore}i se za wegovu slobodu - istakao je Gojkovi}. Poslije toga, podsjetio je, po~eo je da se gradi jedan novi Doboj, koji je ubrzo iz male kasabe izrastao u moderan grad, veliki saobra}aj ni, in dus trij ski i kulturni centar. - Kada se prisje}amo Narodnooslobodila~kog rata, mo ra mo da is ta kne mo ~iweni cu da je iz na {eg kra ja u bor bi pro tiv fa {isti~kih okupatora u~estvo va lo 4.250 bo ra ca, od ko jih je u bor bi po gi nu lo wih 658. U Jasenovcu i drugim strati{tima stradalo je i 625 gra|ana - naglasio je Gojkovi}.

Zabraweno paqewe vatre u blizini {ume
FOTO: S. LAZAREVI]

Lani u Petrovu zabiqe`eno sedam {umskih po`ara

Poqoprivredna proizvodwa i razvoj sela prioriteti

Vo }ar stvo adut ra zvo ja Mo dri ~e
MODRI^A - Modri~ki kraj jedan je od vode}ih vo}arskih centara u Evropi, a op{tina ulagawem u ruralne krajeve nastoji da podstakne daqu ekspanziju vo}arstva, rekao je na~elnik op{tine Modri~a Mladen Kreki}. On je naglasio da je investirawe u ruralno podru~je Mo dri ~e pre dvi |e no planom Strate{kog razvoja Modri~e do 2014. godine, a do sa da je ulo `e no bli zu 56.000 maraka. - Poqoprivreda je oblast u kojoj je tokom 2009. godine pla ni ra no i re ali zo va no najvi{e projekata u modri~kom kraju. Lani je realizovan i pro je kat na bav ke 15 hiqada sadnica ko{ti~avog i jabu~astog vo}a, te regresirana nabavka sadnica jagodi ~as tog vo }a - re kao je Kreki}. sadnice ko{ti~avog i jagodi~astog vo}a. Kre ki} je na gla sio da Modri~a ima velike poqoprivredne potencijale, zbog ~ega treba izna}i na~in kako iskoristiti nerealizovane mo gu }nos ti u poqoprivredi. - Iz tih razloga, po~elo je direktno ulagawe u poqoprivrednu proizvodwu, pa su pored izgradwe seoskih pute va re do vno is pla }i va ni podsticaji poqoprivrednim proi zvo |a ~i ma - re kao je Kreki}. S. J.

Planovi
Na~elnik op{tine Modri~a isti~e da }e se u budu}em periodu posebna pa`wa posve}ivati stvarawu jakih seoskih doma}instava i wihovo umre`avawe, radi}e se i na poslovnom i tehnolo{kom povezivawu poqoprivrednih proizvo|a~a sa prera|iva~ima i kanalima distribucije, te stvarawu osnove za seoski turizam.

PETROVO - Komandant Op{tinskog {taba Civilne za{ti te Pe tro vo Zo ran Blagojevi} upozorio je gra|ane da zbog mogu}nosti izbijawa po`ara ne pale vatru u {umi i wenoj blizini. - Zabraweno je paqewe koro va i dru gog otpa da na wivama i livadama koje su od {ume udaqene mawe od 100 metara i nare|eno je da pri spaqivawu korova i otpada mo ra ju bi ti obe zbi je |e na priru~na sredstva za ga{ewe po`ara - rekao je Blagojevi} i dodao da se, ako ipak do|e

do po`ara, gra|ani obrate Policijskoj stanici, povjereniku Civilne za{tite u svojoj mje snoj za je dni ci i Dobrovoqnoj vatrogasnoj jedinici Petrovo. On je podsjetio da je na podru ~ju op {ti ne Pe tro vo u pro{loj godini zabiqe`eno sedam {umskih po`ara, od ko jih je je dan bio posqedi ca na mjer nog paqewa od strane nepoznatog lica, a ostali posqedica ne kon tro li sa nog lo `ewa vatre na otvorenom. S. L. ostajati bez struje u periodu od osam do 15 ~asova. VODOVOD Uredno snabdijevawe vodom. PORODILI[TE Ro|eni dvije djevoj~ice i jedan dje~ak.

Doboj
POLICIJA Nije registrovano nijedno krivi~no djelo, niti je bilo naru{avawa javnog reda i mira. STRUJA Zbog redovnog remonta koji traje do 1. maja, {ire podru~je Stanara povremeno }e

ZNA^AJNI potencijali za razvoj sela
Pod sje tio je da je pet poqoprivrednih proizvo|a~a, kojima su odobreni podsti ca ji, za sa di lo 5.253

14 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO Zvani~ni Promjena Vrijednost kurs 16.80 -1.03 18,115.88

VA[INGTON - Ameri~ka investiciona banka “Liman braders“ najavila je mogu}nost da }e, u okviru plana restrukturisawa, u sqede}ih pet godina prodati aktive u vrijednosti od 38,5 milijardi dolara, prenijele su agencije.

“Liman braders“ rasprodaje imovinu

O~ekuje se da }e novac biti upotrijebqen za ga{ewe duga prema kreditorima. “Liman“, koji je objavio bankrot u septembru 2008, raspolagao je aktivama u visini 639 milijardi dolara, a potra`ivawa kreditora dostigla su 800 milijardi dolara.

Makroekonomski pokazateqi RS

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promjena Vrijednost kurs 26.33 24.55 24.60 22.01 20.84 94.00 75.00 -3.63 339.12 0.17 275.70 0.12 45,626.94 -4.30 217.24 2.60 318.40 0.17 5,218.76 3.32 21,667.50
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA D

Republika Srpska BDP-a na zapadnom
Prosje~na neto plata u 2009. godini ve}a za 51,2 odsto od prosje~ne plate u 2006. godini, a u ovom periodu plate su rasle po stopi do 14,8 odsto
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promjena Vrijednost kurs 21.88 5.48 98.40 30.46 79.00 0.76 0.00 -1.58 1.51 2.60 3,062.50 548.00 7,920.10 2,132.34 158.00 BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST

Tr`i{te Evropske unije

Rekordan uvoz opasnih proizvoda
BRISEL - Opasna roba {iroke potro{we, ukqu~uju}i igra~ke i odje}u, prispjela je u EU u rekordnom obimu tokom 2009. godine, od ~ega je 60 odsto uvezeno iz Kine, podaci su Evropske komisije, prenio je Tanjug. U EU je u 2009. godini uvezeno sedam odsto vi{e robe koja predstavqa zdravstveni i bezbjednosni rizik za potro{a~e nego godinu ranije. Komesar za potro{a~ka pitawa EU Yon Dali rekao je da su pro{le godine uvezeni magneti u igra~kama, olovo u bojama, materije koje iritiraju ko`u u odje}i i namje{taju, kreveti za kvarcovawe i mnogi “opasni predmeti koji izgledaju kao dje~ije igra~ke“. Dali je istakao da sumwe u ne{kodqivost raznovrsnih proizvoda negativno djeluju i na povjerewe potro{a~a i na me|unarodnu trgovinu.

BAWA LU KA - Bru to dru{ tve ni proi zvod (BDP) RS u posqedwih pet go di na u pro sje ku je rastao po nominalnoj stopi od 9,1 od sto, dok su plate u ovom periodu porasle za polovinu. Ukupno pove}awe BDP-a u 2009. u odno su na 2006. go di nu izno si 29,8 od sto, {to predstavqa najve}i rast me |u zemqama za pa dnog Balkana. U Mi nis tar stvu fi nansija RS ka`u da je real na sto pa BDP-a 2006. godine u RS iznosila 5,8 odsto, 2007. godine 6,7 odsto, u 2008. rast BDP-a iznosio je 6,2 odsto, dok je u 2009. godini BDP imao nultu stopu rasta. - Prosje~na neto plata u 2009. godini ve}a za 51,2

odsto od prosje~ne plate u 2006. godini, a u ovom peri odu pla te su ra sle po stopi do 14,8 odsto - kazali su u Ministarstvu. BDP RS u 2008. rastao je 15,5 odsto nominalno i 6,2 odsto realno, dok je u 2009, u godini svjetske ekonom ske kri ze, no mi nal no po ras tao za 0,1 od sto u odno su na 2008. go di nu i iznosio je 8,48 milijardi maraka.

JAK[I]: Kriza nije zaustavila investicije
Di re ktor Eko nom skog instituta Bawa Luka Du{ko Jak{i} ka`e da je Republika Srpska od 2005. do 2008. godine imala najve}u stopu rasta BDP-a na zapadnom Balkanu. - ^ak i u 2009. godini
Investicije u Rafineriji u Brodu najzna~ajnije

Evropska automobilska industrija

Prodaja vozila u EU sko~ila za 11 odsto
BRI SEL - U Evrop skoj uniji u martu registrovano je blizu 11 odsto vi{e novih auto mo bi la ne go u is tom pe ri odu pro {le godine, a ovaj rast u evropskom Udru`ewu automobilske in dus tri je (ACEA) obja{wava ju ve }om tra`wom na ~etiri najve}a evropska tr`i{ta vozila. Pre ma po da ci ma ACEA, broj registracija novih vozi la u mar tu je uve }an na 1,64 miliona. - Dok proi zvo |a ~i lu ksu znih bren do va auto mo bi la kao {to je “BMW“ o~ekuju pos te pe ni rast po tra`we to kom idu }ih mje se ci, u slu ~a ju auto mo bil skih bren do va za {i ru po tro{wu, si tu aci ja bi se mogla pogor{ati zbog najave uki dawa dr`a vnih sub ven ci ja k up ci ma no vih auto mo bi la - na vo de iz ACEA. Uprkos dobrim rezultatima, analiti~ari upozoravaju da se vri je me sna `nog rasta prodaje automobila u Evro pi bli `i kra ju, sa okon~awem subvencija.
Makroekonomski pokazateqi RS

RS je ima la naj mawi pad BDP-a u odno su na zemqe regiona. Dru{tveni proizvod pro{le godine bio je na nultoj stopi rasta, dok je kod ze maqa u re gi onu pao za dva do pet odsto. To se de si lo zbog to ga {to smo u tom periodu obezbijedili zna~ajne investicije i pokrenuli proizvodwu, prije svega u Rafineriji nafte u Brodu, ali pokrenuti su i neki drugi kapaciteti - kazao je Jak{i}. Dodao je da kriza nije potpuno zaobi{la ni RS i da se to najvi{e vidi po to me {to su smawene do znake iz inostranstva. - Ipak, moramo da pri-

mijetimo da kod nas u periodu najve}eg uticaja krize ni je za us tavqena ni je dna investicija. U prilog tome govore i ~iwenice da je u Rafineriji u Brodu u peri odu 2008. i 2009. bi lo dos ta in ves ti ci ja, nas tavqena je izgradwa autopu ta Bawa Lu ka Gradi{ka, kao i modernizacija `eqeznica. Dakle, nije nam se desilo da smo neku investiciju prekinuli ili ne ku fa bri ku za tvorili - kazao je Jak{i}. Do dao je da je za hvaquju }i to me, iako je pre ra |i va ~ka in dus tri ja bi la ugro `e na, u RS za dr`an nivo plata.

Ben Bernanke, predsjednik ameri~kih Federalnih rezervi

Umjeren ekonomski rast SAD
VA[INGTON - Predsjednik ameri~kih Federalnih rezervi (FED) Ben Bernanke predvi|a umjeren ekonomski rast SAD, ali je upozorio da }e bi ti po tre bno odre |e no vrijeme da se povrati 8,5 miliona radnih mjesta koja su izgubqena tokom recesije. Ber nan ke je u obra }awu Kongresu ukazao da je recesija nanijela {tetu finansijama dr`avnih i lokalnih uprava, zbog mawih poreza i ve}e potrebe za uslugama. - Taj problem ograni~ava eko nom ski rast smawewem sredstava dostupnih za projekte izgradwe - rekao je Bernanke i dodao da problem sa tr`i{tem nekretnina i smawewem bankarskih zajmova, usporava privredni rast, prenio je Tanjug. On je naglasio da Vlada mora odlu~no da djeluje kako bi smawila buyetski deficit, jer u suprotnom riskira da izgubi povjerewe javnosti i investitora u dugoro~nom smislu. Prvi ~ovjek ameri~ke centralne banke je u obra}awu Kongresu rekao da izvjesni ele men ti u zna ~aj noj mje ri usporavaju oporavak i da }e on stoga biti umjeren u idu}im kvartalima.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
ROYAL BK SCOTLAN LLOYDS BANKING VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC HSBC HLDGS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
49.64 66.75 152.3 389.2 711.4

Promjena
8.03 2.03 -0.36 1.58 -0.15

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC INTEL CORP MICROSOFT CORP PFIZER INC

Cijena
19.28 19.21 24.09 30.82 16.98

Promjena
-1.05 -1.49 -0.54 -0.16 -0.03

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 15

ARAN\ELOVAC - U kompaniji “Kwaz Milo{“, poslije neuspjelih poku{aja da se Sindikat i poslodavac dogovore oko minimuma proizvodwe, u petak je nastavqen {trajk i obustavqena proizvodwa.

Zbog {trajka obustavqena proizvodwa u “Kwaz Milo{u“

Iz Sindikata navode da su proizvodne linije vode i utovara obustavqene, te da je u prekidu i utovar i otprema robe iz fabrike. Sindikat i poslodavci najavili su novi sastanak tokom vikenda, prenijele su agencije.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emintenta Prosje~na Promjena Promet cijena 29,91 1,46 29,89 29,00 0,31 0,12 0,62 22.383,16 2,82 21.900,00 -0,30 10.210,03 -2,50 4.280,65 -3,12 -9,09 1.732,86 1.220,40 Република Српска - измирење ратне штете 3 Телеком Српске а.д. Бања Лука Република Српска - измирење ратне штете 2 Република Српска - измирење ратне штете 1 Хe на Требишњици а.д. Требиње РиТЕ Гацко а.д. Гацко

S i u krizi boqi nego u regionu

imala najve}i rast Balkanu
rijem periodu da ostvarimo rast BDP-a izme|u tri i {est odsto - kazao je Jak{i}. On je naveo da je ukupan dug RS na kraju 2009. godine iznosio 3,2 milijarde maraka ili 38,8 odsto BDP-a, od ~ega je spoqni dug 21,9 od sto, a unu tra{wi 16,9 odsto BDP-a. In dus trij ska proi zvodwa u pro{loj godini, ka da su mno gi biqe`i li negativne stope, u RS rasla je za 19 od sto, a ovaj trend rasta nastavqa se i u ovoj godini. Pro sje ~na pla ta 2006. go di ne izno si la je 521 marku, 2007. godine 585 mara ka, a 2008. go di ne 755 maraka. Prosje~na plata u 2009. godini u Republici Srpskoj bila je 788 maraka, dok je u februaru ove godine iznosila 772 marke. Jak{i} ka`e da su plate u Srpskoj, ako se porede u odnosu na zemqe u okru`ewu sa sli~nim ili istim BDP-om, vi{e nego u tim zemqama. - U Republici Srpskoj plate su skoro duplo ve}e nego u Bugarskoj, ve}e su i od onih u Makedoniji, dok su iste kao u Srbiji - naglasio je Jak{i}. Spoqnotrgovinska razmjena u RS u pro{loj godini izno si la je 5,24 milijardi maraka. Stopa nezaposlenosti u pro {loj go di ni bi la je 21,4 odsto, a zaposlenosti 37,2 odsto. Lani je nezapoBDP zemaqa u regionu

FONDOVI
Naziv emintenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,46 5,30 3,54 3,87 7,21 0,04 3,21 4,40 5,58 1,50 1,10 4,05 2,25 4,22 9,84 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,24 58,82 0,00 0,00 0,00 0,00 385,20 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 413,56

0,00 5.789,40

sle no bi lo bli zu 140.000 qudi.

PLATE U RS godi{we rasle po stopi do 14,8 odsto
Hrvatski bruto dru{tveni proizvod u 2009. godini bio je realno mawi za 5,8 od sto u odno su na 2008. godinu. Statisti~ki po da ci po ka zu ju da BDP Hrvat ske posqedwi put ima pad 1999. godine, i to 1,5 odsto. Prema podacima Republi~kog zavoda za statistiku Srbi je, BDP je zabiqe`io pad od tri odsto u 2009. u odno su na prethodnu godinu. Vrijednost BDP-a Srbi je u 2009. godini bila je 31,5 milijardi evra. - Na pad BDP-a u Srbiji od 1,6 odsto u po s q ed w e m kvar ta lu 2009.

FOTO: GLAS SRPSKE

- Sve analize pokazuju da imamo veliku potro{wu iznad realne materijalne proi zvodwe. Ako `e li mo da zadr`imo postoje}i nivo plata moramo u {to sko-

godine najvi{e su uticali trgovina, prera|iva~ka industrija i gra|evinarstvo podaci su Zavoda. Do da ju da su ubla `a vawu pada BDP-a u tom periodu najvi{e doprinijeli sao bra }aj, se ktor fi nan sijskog posredovawa i ostale usluge. Prema podacima Zavoda, u prvom kvartalu pro{le go di ne re al ni pad BDP-a iznosio je 4,1 odsto, u drugom 4,2, u tre}em 2,3, a u ~etvrtom 1,6 odsto. Pre ma pro cje na ma za pro {lu go di nu BDP-a u Fe deraciji BiH ostvario je pad za vi {e od tri odsto.

Nagradna igra Rajfajzen banke

“Uzmite kredit i osvojite dio kamate“
SARAJEVO - Rajfajzen banka zapo~ela je nagradnu igru pod sloganom “Uzmite kredit i osvojite dio kamate“, a pedeset klijenata bi}e u prilici da osvoji povrat dijela kamate na uzeti kredit u iznosu od hiqadu maraka, saop{teno je u petak iz ove banke. ^lan Uprave Rajfajzen banke za poslovawe sa stanovni{tvom Karlhajnc Dobnig kazao je da }e se nagrada, odnosno povrat dijela kamate, realizovati putem potro{a~kih kartica. U saop{tewu se isti~e da u nagradnoj igri u~estvuju svi klijenti koji u periodu od 15. aprila do 30. juna ove godine uzmu kredit, u iznosu ve}em od 10.000 maraka, te do 15.12.2010. godine budu uredno izmirivali svoju kreditnu obavezu. Izvla~ewe dobitnika nagrada predvi|eno je za 22. decembar. V. K.

Prosje~ne plate
Bugarska Makedonija Rumunija R. Srpska FBiH Srbija Crna Gora Hrvatska Slovenija 270 evra 333 evra 353 evra 394 evra 401 evro 394 evra 463 evra 728 evra 936 evra

Ministri finansija evrozone

Gr~ka nije zatra`ila novac
MA DRID - Zva ni ~ni ci evro zo ne obja vi li su da Gr~ka ni je za tra `i la fi nansijsku pomo} u petak na sastanku svih 16 dr`ava EU ko je kao za je dni ~ku va lu tu imaju evro. Mi nis tri fi nan si ja evro zo ne su na sas tan ku u Madridu objavili da “gr~ke vlasti nisu izdale zahtjev“ da im se ti zajmovi daju i da nema naznaka da }e to u~initi sqede}ih dana, prenio je Tanjug. Gr~ka je zatra`ila da se u ponedjeqak u Atini odr`e pregovori o mogu}im zajmovima sa zvani~nicima EU i MMF-a.

Du{ko Jak{i}

Dio radnika odlu~io da ostane
KRAGUJEVAC - Jedan dio ra dni ka fa bri ke “Zas ta va elektro“ iz Ra~e odlu~io je u petak da prihvati prijedlog ministra ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mla|ana Din ki }a, odno sno da se prije dono{ewa kona~ne odluke o dobrovoqnom odlasku iz fabrike “oproba“ u radu na {est mjeseci kod novog poslodavca, rekao je predsjednik Samostalnog sindikata te fabrike Slobodan Gaji}, prenio je Tanjug. Gaji} nije precizirao koliko }e radnika prihvatiti prijedlog, a koliko }e odmah uzeti otpremnine. Prethodna odluka svih radnika bila je da odu iz ove fabrike, uz otpremninu od 300 evra, jer kako su tada naveli, smatraju da im radno mjesto nije zagarantovano. Ina ~e, na Saj mu za po{qavawa u Kragujevcu najve}e interesovawe nezaposlenih iz te op{tine vladalo je upravo za posao u kompaniji “Jura“, ju `no ko rej skoj fir mi ko ja je 12. aprila preuzela fabriku “Zastava elektro“.
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 17. 4. 2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Fabrika “Zastava elektro“ iz Ra~e

KURSNA LISTA
Kupovni za devize Srednji za devize
1.955830 1.347083 1.441608 26.937952 0.077680 0.262796 0.742391 1.560918 0.566448 0.245862 0.201903 1.364088 0.979482 2.229883 1.445017 1.973670

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Prodajni za devize
1.955830 1.350451 1.445212 27.005297 0.077874 0.263453 0.744247 1.564820 0.567864 0.246477 0.202408 1.367498 0.981931 2.235458 1.448630 1.978604

ZIF Aktiva invest fond a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena

Ozrenturist a.d. Doboj
Cijena (KM) Promjena

1.955830 1.343715 1.438004 26.870607 0.077486 0.262139 0.740535 1.557016 0.565032 0.245247 0.201398 1.360678 0.977033 2.224308 1.441404 1.968736

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

3,46

9,84 %

0,14 -17,65 %

16 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Povrijedio `enu i oteo joj torbu sa dokumentima i novcem

Hronika
Ogwen ]utkovi} priznao razbojni{tvo
BAWA LUKA - Vije}e bawolu~kog Okru`nog suda u petak je razdvojilo postupak protiv optu`enog za razbojni{tvo Ogwena ]utkovi}a od Vladana Krasojevi}a, koji se, osim za razbojni{tvo, tereti i za napad na slu`beno lice. Postupak je razdvojen, jer je ]utkovi} priznao krivicu i razmatrawe sporazuma o priznawu zakazano je za 19. april. Oni su uhap{eni zbog oru`ane pqa~ke kioska “Dol~evita“ u bawolu~kom nasequ Borik i sukoba sa policijom. Od radnice kioska oteli su 500 maraka, a poslije toga je Krasojevi} potegao pi{toq na policiju. Protiv Krasojevi}a se vodi jo{ jedan postupak u bawolu~kom Okru`nom sudu zbog optu`bi za razbojni{tvo i otmicu. ]utkovi} je osu|en 8. oktobra pro{le godine na 18 mjeseci zatvora zbog toga {to je zajedno sa nekoliko drugih lica pretukao Bawolu~ane Marka Kotara{a (23) i Gorana Baji}a (21). N. T.

ZENICA - Nepoznata osoba u ~etvrtak, na raskrsnici ulica Aska Bori}a i Saliha Cakana Mulali}a u Zenici napala je N. M. iz Zenice, saop{teno je u petak iz MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona.

Kako su naveli u policiji, napada~ je od N. M. uz nano{ewe lak{ih tjelesnih povreda, ukrao torbu sa li~nim dokumentima, mobilnim telefonom i nov~anikom, u kojem je bilo 160 maraka.

Okru`ni sud Bawa Luka

U policijskoj akciji u Novom Gora`du slobode li{ene dvije osobe
FOTO: R. TASI]

Pretresi u Sarajevu

Oduzeta 31 hiqada nosa~a zvuka i slike
SARAJEVO - Pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) na podru~ju Sarajeva prona{li su i oduzeli oko 31.000 nosa~a zvuka i slike, kao i ve}u koli~inu opreme za proizvodwu “pirata“, saop{teno je u petak iz SIPA. Pretresom objekata na tri lokaliteta u ~etvrtak je prona|eno i 30 metaka za automatsku pu{ku, policijska palica, 15 novih mobilnih telefona za koje se ne mo`e utvrditi porijeklo, vi{e puwa~a, baterija i slu{alica za mobilne telefone. SIPA je u srijedu pretresla 14 lokacija na {irem podru~ju Hercegovine i oduzela 41.567 nosa~a zvuka i slike, kao i ve}u koli~inu opreme za proizvodwu “pirata“. G. O.

Dom zdravqa u Novom Gora`du

Markovi} i Prorokovi} falsifikovali slu`bene prijave i tako su kod Rajfajzen banke podizani dugoro~ni nenamjenski krediti od oko 388.000 maraka
{tio je Centar javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. VI[EGRAD, ISTO^NO “Glas Srpske“ saznaje od SARAJEVO - Na podru~ju Vi- izvora bliskog istrazi da su {egrada, Novog Gora`da, Ro- uhap{eni i nadle`nom tu`iga ti ce, Sa ra je va i la{tvu predati direktor DoGora`danskog kantona u pe- ma zdravqa No vo Go ra `de tak, u okvi ru po li cij ske Slo bo dan Mar ko vi} zva ni akcije, pretreseno je devet Doktor i {ef ra~unovodstva lokacija, privedeno vi{e, a tog doma zdravqa Slobodan uha p{e na dva li ca, sa op - Prorokovi}. Isti izvor rekao je da je rije~ o organizovanom kriminalu, zloupotrebama slu`be nog po lo `a ja i ovla{}ewa radi priRogatica bavqawa imovinske i Vi{egrad koristi. - Markovi} i U okviru akcije u Rogatici je, nezvaProrokovi} koni~no, pretresena jedna ku}a, ali ris ti li su po niko nije mogao da saop{ti {ta je tpise i okrugli prona|eno. pe ~at Do ma Nisu poznati ni detaqi pretresa u zdravqa Novo GoVi{egradu. ra`de da bi ovjePI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

Ku}a Fikrete Ku~kovi}

FOTO: P. [PADI]

Prijedorsko naseqe Gomjenica

Ba~ena bomba na ku}u Ku~kovi}eve
PRIJEDOR - U dvori{te porodi~ne ku}e Fikrete Ku~kovi} (68) u prijedorskom nasequ Gomjenica u ~etvrtak uve~e ba~ena je ru~na bomba - ka{ikara, a od detonacije o{te}ena su prozorska stakla na ku}i i fasada ku}e. U trenutku eksplozije u ku}i se sama nalazila Ku~kovi}eva, koja se u pripremala za spavawe. - Eksplozija je bila toliko jaka da sam jednostavno odsko~ila od kreveta. Mislila sam da se ku}a ru{i, jer su komadi}i stakla u tom trenutku pali po meni. Na sre}u nisam povrije|ena, ali {ok koji sam pre`ivjela ne mo`e ni~im da se mjeri - rekla je ona. Detonacija je, kako pri~aju Fikretine kom{ije, upla{ila sve wih. Mnogi cijelu no} nisu mogli da spavaju. P. [.

ravali zahtjeve za nenamjenske dugoro~ne kredite i izdavali potvrde. Falsifikovali su slu`bene prijave i na taj na~in su kod Rajfajzen banke po di za ni du go ro ~ni ne na mjen ski kre di ti od oko 388.000 ma ra ka - ot kri va izvor “Glasa Srpske“.

PRETRESOM prona|eno oru`je, narkotici i dokumenta
U petak je obavqeno sedam pretresa na podru~ju op{ti na Vi {e grad, No vo Gora`de i Rogatica, a po jedan u Kan to nu Go ra `de i Kantonu Sarajevo. - Tokom pretresa prona|ene su i oduzete ~etiri pu{ke, odre|ena koli~ina narkoti~kih sredstava i velika koli-

~ina falsifikovane dokumentacije, koja se odnosi na zloupotrebe slu`benog polo`aja, obmanu pri dobijawu kredita i druga krivi~na djela - saop{tio je CJB Isto~no Sarajevo. U saop{tewu se dodaje da je rije~ o organizovanoj kriminalnoj grupi, koju su pripa dni ci po li ci je istra`ivali du`e vrijeme. Nagla{eno je da }e istra`ne mje re i radwe bi ti i daqe nastavqene, s ciqem dokumentovawa wihovih kriminalnih aktivnosti. - Lica li{ena slobode terete se za krivi~na djela korupcije - precizirano je u saop{tewu CJB. Akciju su izveli pripadnici CJB Isto~no Sarajevo u sa radwi sa ko le ga ma iz MUP-a Kantona Sarajevo.

PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

^etvorici 13 godina i dva mjeseca robije
na se dam go di na, a wegov otac Zlatko na osam mjeseci za tvo ra. An dre as Mi ha el Ga~i} (35) iz Bawe Luke na dvije godine, a Milo{ Male{ (29) iz Lakta{a na tri i po godine robije. la{tvo nije dokazalo wegovu kri vi cu, a odbi je na je op tu `ba pro tiv Jo va na Mar~ete (33) iz Prijedora, jer je okru `na tu `i teqka na pro{lom ro~i{tu odusta la od wego vog gowewa. Branilac Male{a, advokat Milorad Mali}, najavio je `al bu na pre su du, kao i bra ni lac op tu `e nog Zlat ka, Ne boj {a Pan ti}. Oba advo ka ta sma tra ju da ne ma do ka za pro tiv wiho vih brawenika. Ovom pri li kom uki nut je pritvor Zlatku Pej~inovi}u, a produ`en je Mirosla vu i Ma le {u. Ka urin, Ga~i} i Mar~eta su se branili sa slobode. Sudija Bo`ana Vuli} je is ta kla da su ote `a va ju }e okol nos ti za Mi ro sla va Pej ~i no vi }a i Ma le {a to {to su osu|ivani, a za Miro sla va i to {to je kod wega prona|ena droga. Male {u i Mi ro sla vu je kao olak{avaju}a okolnost uzeto wihovo lo{e imovinsko stawe. Ga ~i }u je kao ola k{avaju}e sud uzeo neosu|ivanost i wegovu ulogu, a kod Zlatka je kao olak{avaju}e uze to to da je sa mo ~u vao drogu. Vuli}eva je istakla da u slu ~a ju Ka uri na tu `i la{ tvo nije dokazalo da je po~i nio dje lo za ko je se teretio.

BAWA LU KA - Vi je }e bawolu~kog Okru`nog suda u petak je Miroslava Pej~inovi}a (33) iz Bawe Luke i jo{ tro ji cu op tu `e nih za trgo vi nu dro ga ma osu di lo na kaznu od ukupno 13 godina i dva mjeseca zatvora, a dvojicu optu`enih oslobodilo. Prvo op tu `e ni Mi ro slav Pej ~i no vi} osu |en je

OPTU@ENI za trgovinu drogama
Op tu `be je oslo bo |en Bla {ko Ka urin (26) iz Mrkowi} Gra da jer tu `i -

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 17

TUZLA - U nasequ Solana u Tuzli u petak ujutro oko 6.30 ~asova dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj su u~estvovali S. S. (20), koja je upravqala vozilom “pe`o 307” i D. B. (40), voza~ automobila “opel kadet“, prenose agencije.

Sudarila se s vozilom, pa udarila u banderu

Iz policije je saop{teno da je u nesre}i te{ke povrede zadobila [. S., koja je bila na mjestu suvoza~a u “pe`ou“. Prevezena je u Univerzitetski klini~ki centar u Tuzli, gdje se qekari bore za wen `ivot.

Policija

Poslije priznawa krivice u Osnovnom sudu osu|en bawolu~ki biznismen

Vidovi} u decembru 2005. godine kao investitor nelegalno izgradio dio poslovnog prostora, podrumske prostorije, u kome se danas nalazi preduze}e “Auto-servis Vidovi}“. Ote`avaju}a okolnost to {to je ranije osu|ivan
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Jovan Vidovi} ka`wen zbog nelegalne gradwe

Tesli}

Vijesti

Opqa~kana ku}a
TESLI] - U Dowem Ru`evi}u kod Tesli}a u ~etvrtak je provaqeno u ku}u vlasni{tvo J. P. koja se nalazi na privremenom radu u inostranstvu. Provalnici su po sli je pre me ta ~i ne ukrali ~asovnik, srebrni nakit i dvije bankovne kartice, saop{teno je u petak iz CJB Doboj. G. O.

BAWA LU KA - Jo va nu Vidovi}u (57), bawolu~kom bi zni sme nu, po sli je pri znawa krivice za nelegalnu gradwu, u petak je u bawolu~kom Osnovnom sudu izre~ena nov~ana kazna od 5.000 maraka. Presudu je izrekao sudija Spa sen Ke le man ko ji je rekao da }e Vidovi} i}i u zatvor ako ne plati kaznu u odre|enom roku predvi|enom zakonom. Keleman je napomenuo da je dan za tvo ra 50 ma ra ka, {to zna ~i da bi Vi do vi}, ako ne plati kaznu, u zatvoru trebalo da provede 100 dana. Vidovi} se ju~e nije pojavio na izricawu presude, a kri vi cu je pri znao u ~et vrtak, kada su odr`ane zavr{ne rije~i. Ke le man je na veo da je kao ote `a va ju }a okol nost prilikom izricawa ove kazne uzeto u obzir to {to je Vidovi} ranije osu|ivan. - Olak{avaju}e okolnosti su wego vo pri znawe i ~iwenica da je zapo~eo legalizaciju nelegalnih objekata, za ko je je ve} upla tio tro {ko ve za ko mu na li je objasnio je Keleman. Pre ma za ko nu, za dje lo koje se stavqa na teret Vidovi}u mo`e se izre}i nov~a na i ka zna za tvo ra do

Prona|ena marihuana
BAWA LUKA - Prilikom le gi ti mi sawa D. T. iz Bawe Lu ke po li ci ja je u ~etvrtak prona{la 0,6 grama ma ri hu ane, re kli su u CJB Bawa Lu ka. On je odmah priveden u slu`bene prostorije i protiv wega }e biti podnesen izvje{taj zbog krivi~nog djela proizvodwa i pro met opoj nih droga. G. O.

Bawa Luka

Uhap{en po naredbi iz Sokoca
SARAJEVO - Slu`benici novosarajevske policije u ~etvrtak su prona{li i na osno vu na re dbe Osno vnog suda Sokolac uhapsili B. H. (50) iz Sarajeva, saop{teno je u petak iz MUP-a Kantona Sarajevo. B. H. je isti dan pre dat u na dle `nost pripadnicima Sudske policije Isto~no Sarajevo.

Sarajevo

Jovan Vidovi} (lijevo)

FOTO: GLAS SRPSKE

dvije godine. Najni`a nov~ana kazna za pravna lica prema Krivi~nom zakonu RS iz 2003. go-

dine je 5.000, a najvi{a pet miliona maraka.

PRIZNAWE
Tokom priznawa Vidovi} je istakao da je prije nelegalne gradwe sru{io postoje}a tri objekta na spornom mjestu, a za koja je, kako je izjavio, bila pribavqena gra|evinska dozvola. Pojasnio je da nije znao da mu prilikom izgradwe “Auto-servisa“ treba i gra|evinska dozvola za izgradwu podrumskih prostorija.

AKO NE PLATI kaznu, ~eka ga 100 dana zatvora
Optu`nica tereti Vidovi}a da je u decembru 2005. godine kao investitor nelegalno izgradio dio poslovnog pros to ra, po drum ske prostorije, u kome se danas nalazi preduze}e “Auto-servis Vidovi}“.

Vidovi}, koji je po zanimawu automehani~ar, je u potpunosti priznao sve navode te optu`nice koja ga je teretila da je u ulici Prote Niko le Kos ti }a b.b. u Bawoj Lu ci kao in ves ti tor bez prethodno pribavqene gra|evinske dozvole otpo~eo izgradwu poslovnog objekta. Vidovi} je 2006. godine osu|en na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora, sa rokom provjere od dvije godine zbog ne le gal ne iz gradwe

stambenog objekta u bawolu~kom nasequ Star~evica. Prema toj presudi, Vidovi} bi zavr{io u zatvoru da je u navedene dvije godine po~inio neko krivi~no djelo. Vi do vi} je u svo joj od brani kazao da nije znao za tu presudu i naveo da je 6. aprila 2006. godine do{ao u kancelariju Atka Huseinba{i}a, sudije Osnovnog suda u Bawoj Lu ci, te da mu je presuda tada uru~ena.

Zenica

Povrije|en pje{ak
ZENICA - S. ^. iz Zenice zadobio je lak{e tjelesne povrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ~etvrtak u ulici Sarajevska, saop{teno je u petak iz policije. S. ^. je udario automobil “golf“, kojim je upravqao A. A. iz Zenice. G. O.

Jednomjese~ni pritvor za uhap{ene zbog skanka
SARAJEVO - Sud BiH odredio je u petak jednomjese~ni pritvor Miloradu Birneru, Ibrahimu [efitagi}u, Ranku \urovi}u i Bo`idaru Vukoti}u, osumwi~enima za organizovani kriminal prometa drogama, jer postoji sumwa da su po~inili krivi~na djela koja im se stavqaju na teret. Oni su uhap{eni u ponedjeqak, 12. aprila, u Palama tokom zajedni~ke akcije CJB Isto~no Sarajevo i Grani~ne policije BiH kada je zaplijeweno oko osam kilograma skanka, zapakovanog u 15 paketa. Pritvor Birneru, [efitagi}u i \urovi}u mo`e trajati do 12. maja, a Vukoti}u do 13. maja, saop{teno je iz Suda. N. T.

Ikoni} se izjasnio da nije kriv za Srebrenicu
SARAJEVO - Ne|o Ikoni} u petak se pred Sudom BiH izjasnio da nije kriv po optu`nici koja ga tereti za genocid u Srebrenici jula 1995. godine, javila je Srna. U optu`nici se navodi da je Ikoni} od 10. do 19. jula 1995. godine, u svojstvu komandira Druge ~ete Centra za obuku Jahorina pri Specijalnoj brigadi policije MUP-a RS, na no sio te {ke tje le sne i du {e vne po vre de gru pi Bo{waka. Ikoni} se tereti za ubistva bo{wa~kih mu{karaca i prisilna premje{tawa `ena, djece i starijih lica iz za{ti}ene zo ne UN Sre bre ni ca, a sve s ciqem “po tpu nog istrebqewa nacionalne, etni~ke i vjerske grupe Bo{waka“.

Slabi} optu`en za mu~ewe Srba i Bo{waka u Brodu
DOBOJ - Okru`ni sud u Doboju potvrdio je optu`nicu protiv Dalibora Slabi}a iz Slavonskog Broda za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva u Brodu, saop{teno je iz Okru`nog tu`ila{tva. Slabi} se tereti da je 1992. godine kao pripadnik vojne policije 101. brigade HVO po~inio zlo~ine nad civilnim stanovni{tvom u logorima u staroj zgradi policije, na stadionu Fudbalskog kluba Polet i u zgradi Sredwo{kolskog centra “Fric Pavlik“ u tada{wem Bosanskom Brodu. On je kao ~uvar u tim logorima u~estvovao u mu~ewu Srba i Bo{waka, silovawu i zlostavqawu `ena.

18 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 19

20 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

U politici nikad nije dosta kajawa.

Srbija
Zdravstvo

Milan Milutinovi}, nekada{wi predsjednik Srbije

Od jeseni osigurawe od qekarskih gre{aka
BEOGRAD - Qekari u Srbiji }e od jeseni biti osigurani od odgovornosti za eventualne propuste koje naprave u lije~ewu pacijenata. Poslije osigurawa, pacijenti }e, tvrde stru~waci, biti korak bli`e prilikom dokazivawa medicinske gre{ke, javio je u petak RTS. U Srbiji jo{ ne postoji evidencija o qekarskim gre{kama i slu~ajevima nesavjesnog lije~ewa. Osnovni paket osigurawa od profesionalne odgovornosti za doktore svih specijalnosti uplati}e Komora qekara Srbije.

Tu`ila{tvo za organizovani kriminal Srbije podiglo nove optu`nice

FOTO: ARHIVA

Ivica Da~i}

Istraga o proizvodwi zaplijewenih cigareta

Ova kriminalna grupa vr{ila te{ka krivi~na djela, kao {to su ubistva, razbojni{tvo i neovla{}eno stavqawe u promet opojnih droga, saop{tilo Tu`ila{tvo Srbije
BEOGRAD - Poslije optu`nice protiv narko-bosa Dar ka [a ri }a, Tu `i la{ tvo za or ga ni zo va ni krimi nal Srbi je u pe tak je podiglo optu`nicu protiv Mi la na Os to ji }a zva nog Sandokan i Igora Markovi}a, poznatijeg kao Krele, zbog organizovawa kriminalne grupe u [apcu koja je djelovala i u me|unarodnim razmjerama, javile su agencije. - Ova kriminalna grupa vr{i la je te {ka kri vi ~na djela - ubistva, razbojni{tvo i neovla{}eno stavqawe u promet opojnih droga sa op {ti lo je Tu `i la{ tvo Srbije za organizovani kriminal. Prikupqeni su dokazi da su wih dvojica 2006. godine u [apcu organizovala kriminalnu grupu ~iji su ~lanovi okrivqeni Ne boj {a Sa raj li ja, Bo ris [ko ri}, Bo jan Jo va no vi}, Mi lan Mi ti}, Mi ro slav Lu ki} i Zo ran Stevanovi}, te sada pokojni Strahiwa Ra{eta. Predraga @ivanovi}a, Sini{e Kromeka, @eqka Radovi}a, Neboj{e Krajinovi}a i Zorana Mati}a. Okrivqeni ma Mi la nu Miti}u, Zoranu Stevanovi}u i Neboj{i Sarajliji stavqa se na teret pqa~ka Hrvatske po {te u Spli tu iz ko je je uzeto oko dva miliona evra, a u do go vo ru sa gru pom iz Hrvatske protiv koje se vodi postupak pred @upanijskim sudom u Splitu. Op tu `ni com Dr`a vnog tu`ila{tva Hrvatske u tom postupku obuhva}eni su Miroslav Hr{um, Emil Cokari}, Mira Cokari}, Mladen Stupalo, Jozo Certa, Boris Maru{i} i Vesna Vuco. Stevanovi}u je stavqeno na te ret i kri vi ~no dje lo prawe novca, jer je u Br~kom zate~en sa dijelom opqa~kanog nov ca iz Hrvat ske po {te, gdje je namjeravao da izvr{i konverziju i time prikri je da no vac po ti ~e od krivi~nog djela.

[ari}u se pridru`uju Sandokan i Krele

Hap{ewe Sandokana

Cigarete prona|ene u {leperu

FOTO: ARHIVA

BEOGRAD - U toku je istraga o na~inu proizvodwe 50.000 bokseva stranih cigareta zaplijewenih na rumunskoj granici, rekao je u petak ministar unutra{wih poslova Srbije Ivica Da~i}, javile su agencije. On je dodao da je u posqedwe vrijeme evidentiran pove}an {verc cigareta preko te granice sa Srbijom. Da~i} je istakao da su cigarete, ~ija je vrijednost vi-

{e stotina hiqada evra, zaplijewene u ~etvrtak u {lepe ru na gra ni ~nom pre la zu Vatin, u akciji srpske policije i carine i da su bile namijewene tr`i{tu Albanije. Ministar je naveo da cigarete nisu imale akcizne markice, ni bar kodove, {to ukazuje da su, mo`da, ilegalno i proizvedene, dodaju}i da je to bila najve}a zapqena u posqedwih ne ko li ko decenija.

KRIMINALCI djelovali u me|unarodnim razmjerama
Ciq ove or ga ni zo va ne grupe bio je sticawe dobiti ili mo}i nad konkurencijom na tr`i {tu nar ko ti ka, a grupa je djelovala i u me|unarodnim razmjerama. Optu`nicom se ovoj orga ni zo va noj kri mi nal noj grupi stavqa na teret likvidacija pet lica iz [apca -

Ha{im Ta~i

UNMIK kriv za korupciju na Kosovu
PRI[TINA - Kosovski premijer Ha{im Ta~i izjavio je da u kosovskom pravosu|u vlada mentalitet UNMIK-a u shvatawu borbe protiv korupcije na Kosovu, prenosi u petak pri{tinski list “Koha ditore“. Ta~i je kazao da on kao premijer ne mo`e da u~ini vi{e u borbi protiv korupcije i dodao da pravosudni sistem i daqe funkcioni{e po “ UNMIK mentalitetu“, tvrde}i da je misija UN odgovorna za pojavu korupcije na Kosovu. - Uspjeh u borbi protiv korupcije mo`e se posti}i samo kada je pravosudni sistem opse`no reformisan - rekao je Ta~i poslije susreta sa {efom kancelarije za vezu Evropske komisije u Pri{tini Rencom Davidijem.

O^EVICI UBISTVA
Optu`nicom srpskog tu`ila{tva obuhva}eni su i Milorad Milovanovi}, Sa{a Savi}, Sreten Raki} i @eqko \uri}, svi iz [apca, jer nisu prijavili krivi~no djelo i po~inioca. Iako su bili o~evici, oni nisu prijavili ubistvo Sini{e Kromeka, koje se dogodilo u periodu od 6. avgusta 2007. pa do sredine oktobra 2009. godine, kada je ova grupa uhap{ena. Tu`ila{tvo je predlo`ilo da se Borisu [kori}u, koji se nalazi u bjekstvu, sudi u odsustvu.

Hap{ewe kriminalne grupe u [apcu

Obijena kancelarija ombudsmana u Novom Beogradu

DOBRA VIJEST

DESPOTOVAC

Op{tina Despotovac i Resava dobijaju Dom za stara lica, veoma visokog standarda, u zgradi biv{e hirur{ke bolnice “Trifunovi}“ ~iji je vlasnik bio doktor Bratislav Trifunovi}, koju je 2008. godine kupila dr`ava, izjavio je ju~e predsjednik op{tine Despotovac Mali{a Alempijevi}. O~ekujemo da }e Dom po~eti sa radom 1. oktobra.

U rijeci Toplici, na podru~ju Bawe Vrujci, uginulo je oko 500 kilograma ribe, rekao je ju~e de`urni istra`ni sudija Osnovnog suda u Vaqevu Nikola Mirkovi}. Prema prvim nalazima istrage, do pomora ribe najvjerovatnije je do{lo poslije ispu{tawa vode iz zatvorenog bazena hotela “Vrujci“, koji se pere jednom sedmi~no.

VAQEVO

Odneseni ra~unari i oprema
BEO GRAD - Slu `be ne prostorije Za{titnika gra|ana u uli ci Mi lu ti na Milankovi}a u Novom Beogradu obijene su u petak i iz wih su izneseni kompjuteri i druga vre dni ja opre ma, ja vi le su agencije. Prostorije Za{titnika gra|ana, koje su privremeno sjedi{te ovog dr`avnog organa, nalaze se u prizemqu stambe ne zgra de, iznad ga ra `a stanara, a u wima se nalazila baza podataka o pritu`bama gra|ana.

U KANCELARIJI bile pritu`be gra|ana
Ombudsman Sa{a Jankovi} je ukazivao da taj prostor nije pogodan za rad dr`avnog organa, jer ne omogu}ava ni elemen-

LO[A VIJEST

Ispreturana kancelarija u Novom Beogradu

FOTO: AGENCIJE

tarnu bezbjednost gra|ana koji dolaze da podnose pritu`bu i zaposlenih, niti je prili~an za rad dr`avnog organa ustanovqenog da {titi prava gra|ana. Iako odluka o radu Stru~ne slu`be, na koju je saglasnost da la Na ro dna skup {tina, predvi|a da institucija Za{titnika gra|ana ima policijsko obezbje|ewe, MUP ni je obez bje |i vao sje di {te ovog dr`avnog organa, jer “za to nije bilo uslova“, a za privatno obezbje|ewe nije bilo novca u buyetu.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 21

BEOGRAD - Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkowi} rekao je da }e vrlo brzo biti rije{eno pitawe “Jat ervejza“, jer ta kompanija sa starom flotom ne mo`e jo{ dugo da leti, javile su u petak agencije. - U prvoj polovini ove godine moramo definisati status

Uskoro rje{ewe za “Jat ervejz“

“Jat ervejza“, jer sa ovom flotom ne mo`e da leti vi{e od godinu - rekao je Mrkowi} u Skup{tini Srbije. On je kazao da se na sjednici Vlade nije raspravqalo o pronala`ewu strate{kog partnera ili prodaji nacionalne aviokompanije.

Odr`ano pripremno ro~i{te za trajno oduzimawe Ulemekove imovine

Vijesti
Beograd

Legiji SDB kupio vilu na Ceraku
Legijin punomo}nik sudu prilo`io ovjerene izjave pet svjedoka i naveo da su pisani dokazi o kupovini stana ili uni{teni ili skloweni, a niko ne zna gdje
BEOGRAD - Na pripremnom ro~i{tu za trajno oduzimawe imovine, biv{i komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek u petak je izjavio da mu je stan u ku}i na Ceraku kupila Slu`ba dr`avne bezbjednosti (SDB) 1998. godine novcem od Savezne uprave carina (SUC), javile su agencije. Ulemek je kao svjedoke za te tvrdwe predlo`io na glavnom ro~i{tu 20. maja biv{eg direktora SUC-a Mihaqa Kertesa i nekada{weg zamjenika {efa SDB-a Franka Simatovi}a, kao i da sud pribavi informaciju od Kapital banke ko je uplatio novac na wen ra~un, kasnije upla}en “Stankom“ korporaciji za kupovinu spornog stana. Kertes, koji se nalazi na izdr`avawu kazne u po`areva~kom zatvoru “Zabela“, trebalo bi, prema Ulemeku, da posvjedo~i da li je SUC na prijedlog tada{weg {efa SDB-a Jovice Stani{i}a upla}ivao nov~ana sredstva SDB-u. Simatovi}, koji je Ulemeku bio nadre|eni, trebalo bi da ka`e kako je wegovo stambeno pitawe rije{eno. Ulemekov punomo}nik Slobodan Milivojevi} predlo`io je da, tako|e, budu saslu{ani tada{wi Stani{i}evi zamjenici, koji su u~estvovali u realizaciji kupovine spornog stana, Ra{a Kandi} i Milan Prodani}. Milivojevi} je sudu prilo`io i ovjerene izjave pet svjedoka, o ~ijem }e neposrednom saslu{awu sud tek odlu~iti, jer, kako je naveo, pisani dokazi o

Saradwa DSS-a i Rusije
BEOGRAD - Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Ko{tunica ocijenio je u petak da izme|u te stranke i Jedinstve ne Ru si je pos to je ~vrste veze, javile su agencije. Delegacija vladaju}e ruske partije, sa Konstantinom Kosa~ovim na ~elu, posjetila je sjedi{te DSSa, gdje je raz go va ra la sa predsjednikom te stranke Vojislavom Ko{tunicom.

Legijina vila na Ceraku

FOTO: ARHIVA

Pri{tina

kupovini stana su ili uni{teni ili skloweni, a niko ne zna gdje. Ulemek je sudiji Posebnog odjeqewa Vi{eg suda u Beogradu Velimiru Lazovi}u, koji }e donijeti prvostepenu odluku o zahtjevu tu`ila{tva za organizovani kriminal, naveo da se ovdje radi o klasi~noj “da ne ka`em prevari, ali dezavuisawu suda i srpske javnosti od strane tu`ila{tva“. - ^iweni~no stawe koje je tu`ila{tvo navelo u zahtevu je neta~no. Neta~na je informacija da sam ja vlasnik spornog

stana jer to nisam dugi niz godina, a sada treba da dokazujem da sam ga stekao na legalan na~in. Tu`ila{tvo ovde ne predla`e nikakve dokaze za svoje tvrdwe ve} nastupa sa pozicije sile - rekao je Ulemek, ne navode}i ko jeste vlasnik stana.

PREDLO@ENI svjedoci Kertes i Simatovi}
Sud je u junu 2009. donio rje{ewe o privremenom oduzimawu dijela Ulemekove ku}e od oko 178 kvadratnih metara koji se sada nalazi u posjedu Direkcije za upravqawe tom imovinom. Drugi dio ku}e je ostao u vlasni{tvu wegove supruge Aleksandre Ivanovi} i wihovo dvoje djece. Tu`ila{tvo za organizovani kriminal sada predla`e trajno oduzimawe tog dijela po{to su pravosna`no okon~ani svi postupci protiv wega. Tu-

`ila{tvo smatra da je Ulemek nekretninu kupio novcem proisteklim iz niza krivi~nih djela, najve}im dijelom od otkupa od otmica koje je vr{io “zemunski klan“. Ako sud u cjelosti usvoji zahtjev Tu`ila{tva za organizovani kriminal i donese odluku o trajnom oduzimawu imovine, Ulemek }e imati pravo da u roku od osam dana izjavi `albu Apelacionom sudu. Ako sud potvrdi prvostepenu odluku, Ulemek }e trajno ostati bez svog dijela ku}e. Ulemek je osu|en na kaznu od 40 godina zatvora, za ubistvo premijera \in|i}a, u procesu protiv “zemunskog klana“, za ubistvo Ivana Stamboli}a i ~etvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali. Biv{i komandant “Crvenih beretki“ tokom qeta }e biti premje{ten u specijalni zatvor u po`areva~koj “Zabeli“, gdje }e provesti idu}ih 35 godina.

Bez su|ewa Kurtiju
PRI[TINA - U Okru`nom sudu u Pri{tini u petak je, po {esti put, odgo|eno su|ewe vo|i albanskog po kre ta “Sa moo pre djeqewe“ Aqbinu Kurtiju, ko ji je op tu `en za vi {e krivi~nih djela tokom demon stra ci ja pro tiv UN MIK-a 10. februara 2007. godine, javile su agencije. Portparol EULEX-a Kristina Herodos rekla da je razlog odga|awa su|ewa to {to KPS ni je uspio da sprovede nalog za hap{ewe koji je izdao Okru`ni sud.

SPC

Ne nasjedati na peticiju
BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva (SPC) apelo va la je na vjer ni ke da “ne na se da ju na la `ne i ne pro ve re ne pri ~e“ ko je stoje u peticiji podr{ke razrije{enom vladiki Artemiju, javile su agencije. SPC je saop{tila da grupa monaha Eparhije ra{kopri zren ske pro no si gradovima Srbije i po nekim manastirima tekst pod nazivom Apel sve{tenstva, i prikupqaju potpise podr{ke vladiki Artemiju.

Odbrana osporila zahtjev
Ulemekova odbrana u cjelosti je osporila zahtjev tu`ila{tva za trajno oduzimawe stana u ku}i u ulici Ilije Stojadinovi}a 87 na Ceraku, tvrde}i da su sva krivi~na djela za koja je osu|en izvr{ena poslije kupovine spornog stana. Sporni dio ku}e privremeno je oduzet Ulemeku jer nije uspio da doka`e zakonito porijeklo novca kojim je kupqen stan, odnosno wegova vrijednost, procijewena na oko 250.000 evra, u nesrazmjeri je sa prihodima koje je Ulemek ostvarivao u vrijeme wene kupovine.

Milorad Ulemek Legija

FOTO: ARHIVA

Ubijawe pasa

Uhap{eni zbog napada u vozu
BEOGRAD - Beogradska policija uhapsila je ~etvoricu osumwi~enih za napad na putnike u vozu, na relaciji Beograd - Lapovo, javile su agencije. Marko Isailovi}, Branko Kati}, Boban Tanaskovi} i Marko Sto{i}, stari od 25 do 28 godina, osumwi~eni su za krivi~no djelo razbojni{tva uz prijetwu vatrenim oru`jem. U napadu na voz koji se dogodio u ~etvrtak povrije|eno je pet putnika i dva radnika `eqeznice. Osumwi~enima je odre|eno policijsko zadr`avawe i bi}e uz krivi~nu prijavu privedeni istra`nom sudiji Vi{eg suda u Beogradu. Prema svjedo~ewu ma{inovo|e i konduktera, napada~i su putnike jednog vagona tukli, nanijev{i im povrede po glavi i nogama.

Sporazum o priznawu krivice
BEOGRAD - Vi{e javno tu`ila{tvo u Novom Sadu zakqu~ilo je u petak sporazum o priznawu krivice sa pripadnikom organizacije “Nacionalni stroj“ Dolfom Pospi{em okrivqenom za napad na u~esnike antifa{isti~kog skupa u Novom Sadu, 2007. godine, izjavio je portparol Republi~kog tu`ila{tva Tomo Zori}, prenijele su agencije. Zori} je rekao da je Pospi{ osu|en na godinu i ~etiri mjeseca zatvorske kazne zbog izazivawa rasne, nacionalne i vjerske mr`we i netrpeqivosti i nasilni~kog pona{awa na skupu koji je organizovala antifa{isti~ka organizacija Novog Sada pod nazivom “Stop fa{izmu“ 7. oktobra 2007. godine.

Dvostrukom ubici 40 godina zatvora
LES KO VAC - Vi je }e Vi {eg su da u Les kov cu izreklo je u petak kaznu zatvora od 40 godina dvostrukom ubici Iliji Tasi}u (69) iz bojni~kog sela Gorwe Brijawe, javile su agencije. Tasi} je priznao da je 30. oktobra pro{le godine hicima iz lova~ke pu{ke ubio svoju kumu i kom{inicu Jasminu Stojanovi} (55) i svog kom{iju \or|a \or|evi}a (59), jer su mu wih dvoje navodno krali drva iz {ume. Sudski vje{taci utvrdili su prethodno da je Tasi} mentalno zdrav i da mo`e da odgovara za svoje postupke. Tokom su|ewa Tasi} je hladnokrvno opisivao svoje zlo~ine, a kajawe je izrazio tek prilikom izricawa presude.

Zaklao rotvajlera
BEOGRAD - U Beogradu je u posqedwe vrijeme zabiqe`eno vi{e slu~ajeva nasiqa nad `ivotiwama. ^ovjek koji je, kako nezvani~no saznaje B92, odranije poznat policiji, zaklao je u petak rotvajlera. O~evici su rekli da je po~ini lac naj pri je po ma zio psa i potom izvadio no` i nekoliko puta ga ubo. ^ovjek za ko ga se pre tpos tavqa da je iz vr{io ovaj zlo~in je ubrzo uhap{en, a policija je obavila uvi|aj.

22 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Region
Slu~aj “Splitski logor Lora“

Ja znam da vam to smeta, ali je ~iwenica da je Zakon o kriznom porezu pozdravila hrvatska javnost. Ivanka Roksandi}, saborski poslanik HDZ-a

FOTO: TANJUG

Prijave protiv zlo~inaca
PODGORICA - Dalmatinski komitet za qudska prava podnije}e nadle`nim organima u Hrvatskoj krivi~nu prijavu protiv lica koja su izvr{ila zlo~in nad crnogorskim vojnicima u splitskom logoru “Lora“ od 1990. do 1997. godine, najavio je u petak predsjednik te organizacije Ton~i Maji}. Udru`ewe boraca ratova od 1990. godine zatra`ilo je od crnogorske Vlade i Vrhovnog dr`avnog tu`ioca da sudski procesuiraju ratne zlo~ine nad pripadnicima Nik{i}ko-{avni~ke grupe u splitskom logoru “Lora“. Na okruglom stolu u Podgorici “Pravda i jednak tretman za `rtve ratnih zlo~ina“ zakqu~eno je da nijedan zlo~in ne smije biti zata{kan, a da se `rtve moraju jednako uva`iti, bez obzira na wihovo li~no svojstvo ili pripadnost bilo kojem kolektivitetu.

Makedonija

Albancima sporan pridjev “makedonsko“
SKOPQE - Za Albance u Makedoniji sporan je naziv “Makedonsko predsjedni{tvo 2010“ koje ta zemqa `eli da ko ris ti za vri je me predsjedavawa Komitetu ministara Savjeta Evrope, pi{u skopski mediji. Lideri Demokratske partije Albanaca i Nove demokra ti je Men duh Ta ~i i Imer Selmani smatraju da kori{}ewe pridjeva “makedonski“ zna~i da u Makedoniji ne postoje druge etni~ke grupe, ~ime se uru{ava mul tie tni ~ki ka ra kter zemqe. Za ra zli ku od wih, vladaju}a albanska partija u Ma ke do ni ji De mo krat ska unija za integraciju najavila je da ne}e stvarati probleme kako se ne bi {tetilo makedonskom predsjedavawu Komitetu ministara Savjeta Evrope.

Boris Tadi}, Ivo Josipovi} i Laslo [oqom

Sastanak predsjednika Srbije, Hrvatske i Ma|arske u Pe~uju

Srbija }e, ako ne prije, onda za vrijeme ma|arskog predsjedavawa Evropskoj uniji dobiti status kandidata za punopravno ~lanstvo u EU. Hrvatska o~ekuje da }e prije ma|arskog predsjedavawa zavr{iti pregovore o ~lanstvu
PE^UJ - Predsjednici Srbije, Hrvatske i Ma|arske Boris Tadi}, Ivo Josipovi} i Laslo [oqom zalo`ili su se u petak na sastanku u Pe~uju za daqu evrointegraciju regiona i istakli da su potrebni novi standardi i politika pomirewa, prenijele su agencije. Predsjednici su na zajedni~koj konferenciji za novinare naglasili da je veoma va`no uspostaviti nove standarde u politici pomirewa koja zaslu`uje punu afirmaciju. Tadi} je rekao da se nada da }e Srbija, ako ne prije, onda za vrijeme ma|arskog predsje da vawa Evrop skj uni ji dobiti status kandidata za punopravno ~lanstvo u EU. Ma|arska preuzima predsjedavawe EU po~etkom 2011. godine. On je istakao da Srbija `eli da Hrvatska {to prije postane ~lanica EU, jer to zna~i da }e i Srbija brzo ostvariti svoj strate{ki ciq. [oqom je re kao da }e wegova zemqa tokom predsjedavawa EU u~initi sve da ubrza ulazak Srbije i Hrvatske u Uniju i dodao da se nada da }e Srbija dobiti status kandidata u tom periodu. ostavili iza sebe. - Mo ja dvo ji ca ko le ga, predsjednici Tadi} i Josipovi}, u~inili su gestove koji slu`e pomirewu i zala`u se za osu du zlo ~i na - re kao je [oqom. Josipovi} je zahvalio na podr{ci Ma|arske evropskim in te gra ci ja ma Hrvat ske i izrazio nadu da }e Hrvatska ipak prije ma|arskog predsjedavawa EU zavr{iti pregovore o ~lanstvu. - Va`no je da postoji kon-

Novi standardi i politika pomirewa
senzus da sva otvorena pitawa izme |u na {e dvi je zemqe, Srbije i Hrvatske, rje{avamo u otvorenom dijalogu, jer je to za log na {e boqe evrop ske budu}nosti - rekao je Josipovi}. Tadi} je u Pe~uju trebalo da se susretne i sa predstavnicima Samouprave Srba u Ma|arskoj, a zatim sa hrvatskim predsjednikom posjeti Ba~ki Mono{tor i sastane se sa tamo{wim pred sta vni ci ma hrvatske zajednice u Srbiji.

POMIREWE zaslu`uje punu afirmaciju
Srbija i Hrvatska, naglasio je [oqom, moraju u~initi sve da prona|u preostale optu`ene za ratne zlo~ine i izru~e ih tribunalu u Hagu. - Nacionalne mawine su most koji povezuje na{a tri naroda i razgovarali smo o mogu}nosti da se uvoji koncept kulturolo{kih nacionalnih grupa - rekao je [oqom. On se osvrnuo na ratne doga|aje iz devedesetih godina i istakao da su se trojica predsjednika sastali da bi razgovarali o budu}nosti, pomirewu i razvoju naroda, kao i da bi probleme i pi tawa iz pro {los ti

Policija obavqa uvi|aj

FOTO: AGENCIJE

Saobra}ajna nesre}a u Hrvatskoj

Mu{karca usmrtio tramvaj u Utrinama
ZAGREB - U zagreba~kom nasequ Utrine u petak se dogodila te{ka tramvajska nesre}a u kojoj je poginula jedna osoba, javili su hrvatski mediji. Zagreba~ka Policijska uprava je saop{tila da je pje{ak prelazio tramvajsku prugu na mjestu koje nije predvi|eno za prelaz pje{aka kad je na wega naletio tramvaj i na mjestu ga usmrtio. Tramvajski saobra}aj Avenijom Dubrovnik bio je obustavqen zbog nesre}e sa smrtnom posqedicom u zoni Utrina. U policiji su rekli da se nesre}a dogodila ujutru, te da je stradao mu{karac koji jo{ uvijek nije identifikovan.

Analiti~ari
Susret predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadi}a i Ive Josipovi}a u Pe~uju i Ba~kom Mono{toru, tre}i je wihov sastanak za mawe od meseca, poslije opatijskog samita s kraja marta i razgovora u okviru briselskog foruma, nekoliko dana kasnije. Prema procjenama analiti~ara, izvjesno je da u~estalost wihovih susreta nije samo posqedica slu~ajnosti, odnosno preklapawa u agendama dvojice predsjednika, ve} potvrda iskazanog opredjeqewa i Tadi}a i Josipovi}a da }e raditi na unapre|ewu odnosa i Srbije i Hrvatske i ukupno, u regionu.

DOBRA VIJEST

“Cedevita”, koja je u vlasni{tvu Atlantik grupe, u saradwi sa Prehrambeno-biotehnolo{kim fakultetom, a prema specifi~nim zahtjevima MORH-a, napravila je bombone koji }e slu`iti hrvatskim vojnicima kada ostanu bez hrane, ~ak i u ekstremnim uslovima, rekla je u petak direktor ove grupe Gabrijela Kasapovi}.

SPLIT

Istragom je utvr|eno da je po`ar u Zagrebu u kojem su izgorjela tri vozila namjerno izazvan, i to na “mercedesu” koji koristi Renato Levani}, trener jahawa Vawe Mami}, javili su u petak hrvatski mediji. Nepoznati po~inilac je ispod to~ka postavio drvenu kutiju ispuwenu papirom, polio je lako zapaqivom te~no{}u i zapalio.

ZAGREB

Josipovi}eve izjave podijelile hrvatsku javnost
ZAGREB - Predsjedni{tvo HDZ-a najo{trije odbacuje dio govora predsjednika Ive Josipovi}a u kojem se tvrdi da je Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama doprinijela politici koja je “po`wela rat, smrt i saka}ewe stotina hiqada, milione raseqenih, uni{tena doma}instva i porodice. Saop{teno je to u petak iz HDZ-a, kao reakcija na izviwewe hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a u Sarajevu zbog

HDZ odbacio predsjednikov stav
hrvatske politike devedesetih godina, prenijele su agencije.

PUPOVAC: Josipovi}ev govor za primjer
- HDZ `ali {to je u govoru predsjednika Josipovi}a u BiH izostala jasna osuda Milo{evi}eve agresije, jer Hrvatska nije bila agresor - navodi se u saop{tewu. Izviwewe hrvatskog pred-

LO[A VIJEST

sjednika u Sarajevu podijelilo je javnost u Hrvatskoj i izazvalo opre~ne stavove, od toga da ta dr`ava nije agresorska do poteza koji je okarakterisan kao hrabar dr`avni~ki ~in. Premijer Hrvatske Jadranka Kosor rekla je da `eli da razgovara da predsjednikom Josipovi}em o wegovom izviwewu. [ef SDP-a Zoran Milanovi} pozdravio je Josipovi}ev potez, kao i poslanik SDSS-a Milorad Pupovac.

- Predsjednik je odr`ao odli~an govor koji mo`e biti primjer za ono {to je potrebno u~initi poslije ratova koji su vo|eni na prostoru biv{e Jugoslavije. Mislim da grije{e svi oni koji tvrde da je izviwewe optu`nica, jer je jasno da izviwewe umjesto optu`nice uvodi filozofiju pomirewa, a umjesto bje`awa od odgovornosti, uvodi filozofiju odgovornosti - ocijenio je Pupovac.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 23

TOP STORIES CNN

Svijet
Agencija AP navela 30 konkretnih slu~ajeva rimokatoli~kih sve{tenika u 21 zemqi na {est kontinenata. Me|u wima ima sve{tenika svih boja ko`e, a neki su slu`bovali skoro po cijelom svijetu

Broj `rtava serije zemqotresa, koji su u srijedu ujutro pogodili jugozapadnu kinesku provinciju ^inghaj u podru~ju Tibeta, poras-

tao je na 791, 11.486 qudi je povrije|eno, od ~ega se 1.176 nalazi u te{kom stawu, a 294 osobe vode se kao nestale.

Opse`na analiza o pedofiliji u Rimokatoli~koj crkvi

Vijesti

Skandali ogrnuti mantijom

[tit nad cijelom Evropom
VA[INGTON - Ameri~ki sistem za odbranu od balisti~kih raketa pokri}e cijelu Evropu do 2018. godine, izja vio je zva ni ~nik Pentagona. Na pretresu pred odborom Predstavni~kog doma Kongresa, zamjenik pomo}nika sekretara za odbranu Bredli Roberts rekao je da ame ri ~ka admi nis tra ci ja {to je br`e mo gu }e pos tavqa “provjerene“ rakete kao dio revidiranog programa antiraketnog {tita protiv iranskih balisti~kih projektila.

Pentagon

RIO DE @A NE IRO Poslije pet decenija od skandaloznog slu~aja silovawa dje~aka koji je bio `rtva svog sve{tenika u SAD, pojavila se u jednom katoli~kom crkvenom listu fotografija tog istog sve{tenika sa polugolim indijanskim djetetom u naru~ju, snimqena u Brazilu, prenio je Tanjug. Rije~ je o Mariju Pecotiju, koji danas ima 75 godina, optu`enom za seksualno zlostavqawe djece 1959. u Holistonu, u Masa~usetsu. Slu~aj je izbio u javnost 1993. kada se wemu ve} izgubio svaki trag, a

UNRWA
FOTO: AGENCIJE

Problemati~ni sve{tenici premje{tani u druge biskupije

Neodgovorna me|unarodna zajednica
BE^ - [ef organizacije UN za pomo} palestinskim izbjeglicama (UNRWA) Fili po Gran di za tra `io je brze rezultate mirovnog procesa na Bliskom istoku, jer je patwa stanovni{tva velika. “Istina je da je kriza mnogo ve}a. Ona je ekonomska, socijalna i ~ak psiholo{ka. To {to je dozvoqeno da grad Ga za do spi je u ta kvu krizu, neodgovornost je me|unarodne zajednice“, izjavio je Grandi.

on bio mi si onar u amazonskim pra{umama u Brazilu. Jedna od `rtava iz Holis to na ga je pre po zna la zahvaquju}i pretra`ivawu katoli~ke {tampe. Pritisnut dokazima, napustio je Brazil i oti{ao u Parmu, u Italiji. Pismom se izvinio `rtvi koja ga je prepoznala. @iv je i danas. Novi na ri ma ne `e li da

komentari{e slu~aj, a wegovi nadre|eni ka`u da se “usrdno moli Bogu“. Da takvih nije malo ukazala je ameri~ka agencija AP u opse`noj analizi u kojoj je navela 30 konkretnih slu~ajeva rimokatoli~kih sve{tenika u 21 zemqi na {est kontinenata. Me|u wima ima sve{tenika svih boja ko`e, a neki su slu`bovali skoro po cijelom svijetu. Najkarakteristi~niji slu~ajevi su vrlo pou~ni. Na primjer, Enrike Dijaz Himenez je cio `ivot proveo po crkvama, gdje se “selio“ po{to bi upropastio dje~ake. Najprije je sredinom 80-ih zbog silovawa tri dje~aka promijenio dvije crkve u Wujorku, osu|en je 1991. na ~etiri mjeseca uslovno i deportovan u rodnu Venecuelu, gdje je kasnije zbog silovawa 18 dje~aka suspendovan na 20 godina. Slu`bovawe i zlodjela je

nastavio u Kolumbiji. Svojim nadre|enima je govorio da mijewa mjesta slu`bovawa “zbog problema sa `enama“.

SUSPENZIJA najte`a kazna
Yejms Tali je bio misionar u dvije dioceze u Sijera Leoneu. Pokazivao je otvoreno naklonost ka dje~acima. Okupqao je dje~ake da igraju bejzbol i opijao ih, zatim orgijao. Lije~en je, ali 1994,

BOLESNIK
Biskup Fransisko Hose Koks je imao visoku crkvenu du`nost u La Sereni na sjeveru ^ilea, a zbog “glasina“ da je pedofil poslan je u Santjago, zatim u Rim,
Mario Pecoti pronalazio `rtve u amazonskim pra{umama

pa u Kolumbiju i kona~no u Wema~ku. Svuda je “molio Boga da mu oprosti grijehe“ i ~inio nove. Od 1999. je lije~en kao psihijatrijski bolesnik u Rimu.

1998. i 2002. u ja vnos ti su izbili slu~ajevi silovawa mladi}a. Preba~en je u Rim na du`nosti koje nisu pru`ale mogu}nost kontakata. Sada je Wu Yersiju. Brendan Smajt je vje{to skrivao po~iwena seksualna iskori{}avawa djece u Isto~nom Grinvi~u u periodu 70-ih. Djeci niko nije vjerovao, mada se papski nuncije u Irskoj obratio policiji da provjeri. Smajt je oti{ao u Sjevernu Dakotu, pa se vratio u Sjevernu Irsku. Svuda su ga pra ti le “gla si ne“, a tek 1997. osu|en je zbog silovawa najmawe 20 dje~aka i dje voj ~i ca u pe ri odu 19581993. Umro je od sr~anog udara pro {log mje se ca dok je izdr`avao 12. godinu zatvora.

Indija

Vi{e mobilnih nego toaleta
WU DELHI - Istra`ivawe Ujediwenih nacija radi pronala`ewa na~ina za poboq{awe sanitarnih infrastruktura u svijetu pokaza lo je da In dij ci raspola`u sa vi{e mobilnih telefona nego toaleta. U Indiji, koja broji 1,2 milijarde stanovnika, mobilni telefon sa pretplatom ima 563,73 miliona qudi, dok svega 366 miliona Indijaca ima pristup toaletima. To zna~i da samo 31 odsto stanovni{tva ima pristup sanitarijama.

SAD ne}e nametati mirovni sporazum
TEL AVIV - Ameri~ki dr`avni sekretar Hilari Klinton izjavila je da Izrael mora uraditi vi{e da bi postigao mir sa Palestincima i ja~ati wihove institucije, jer u protivnom rizikuje da oja~aju militantne organizacije poput Hamasa. Klinton je ocijenila da Izrael ne mo`e da izbjegne te{ke odluke neophodne za postizawe mira, ali je naglasila da administracija ameri~kog predsjednika Baraka Obame ne}e primorati dvije strane da potpi{u sporazum, prenijeli su izraelski mediji. U govoru na otvarawu Centra za Bliski istok “Danijel Abraham“ u Va{ingtonu, ona je rekla da je poboq{ana bezbjednost dala nekim Izraelcima pogre{an utisak da se mirovni sporazum mo`e odlagati.

Apel Medvedeva Kirgiziji
BRAZILIJA - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev apelovao je na nove lidere u Kirgiziji da ne ~ine “gre{ke“ svojih prethodnika. - Volio bih da nove vlasti budu po{te|ene takvih gre{aka - rekao je Medvedev novinarima tokom posjete Brazilu. On je ponovio da }e Rusija obezbijediti humanitarnu pomo} Kirgiziji, ali da }e ona prije svega biti namijewena vitalnim projektima u zemqi, pod uslovom da “novi lideri budu u stawu da ih sprovedu“. Zba~eni predsjednik Bakijev podnio je ostavku, napustio zemqu i u ~et vrtak uve ~e sti gao u su sje dni Ka zah stan. Kirgiske prelazne vlasti optu`uju ga za korupciju i nepotizam.

DOBRA VIJEST

Borci za za{titu prirode predvo|eni re`iserom “Avatara” Xejmsom Kameronom proslavili su veliku pobjedu po{to je brazilski sud zaustavio tender za izgradwu jedne brane u Amazoniji. Ekolozi tvrde da bi zbog izgradwe brane bile potopqene stotine kvadratnih kilometara Amazonije i isu{eno oko 100 kilometara rijeke.

BRAZIL

[esto~lana porodica poginula je u petak u jugozapadnom dijelu Saudijske Arabije kada je wihovo vozilo zahvatio talas rijeke nabujale zbog obilne ki{e. U istom regionu Asir, na jugozapadu zemqe, dan ranije je od udara groma stradao jedan mladi}, objavio je saudijski dnevnik “Al-Vatan”.

SAUDIJSKA ARABIJA

LO[A VIJEST

24 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Haos u avio-saobra}aju zbog erupcije vulkana na

Oblak sa vulkana Ejafjalajokul

Stru~waci zabrinuti zbog mogu}nosti aktivirawa obli`weg vulkana Katla. Otkazani letovi na me|unarodnim aerodromima u Britaniji, Skandinaviji i dijelovima Evrope. U oblaku vulkanske pra{ine nema {tetnih gasova
REJKJAVIK, LONDON – Avio-saobra}aj nad ve}im di je lom Evro pe, naj vi {e Velike Britanije i Skandinavije u potpunom je kolapsu zbog oblaka pra{ine i pepela koji su proteklih da na izba ~e ni iz islan dskog vul ka na na gle ~e ru Ejafjalajokul. Me|utim, ve}u opasnost predstavqa ogromni vulkan Katla, koji se nalazi nedaleko od Ejafjalajokula, posebno {to je u pro {los ti pratio erupcije svog maweg susjeda. Katla je ispod Mirdalsjokul gle~era, pa bi wena erupcija izazvala ogromne poplave, a materijal izba~en u atmosferu mogao bi da poremeti avio-saobra}aj izme|u Evrope i Sjeverne Amerike. - Za sada nema nagovje{taja bu|ewa Katle, ali mnogo toga se mo`e dogoditi, tako da budno pratimo sve pro mje ne - re kao je za AP Pal Ejnarson, geofizi~ar na Univerzitetu u Rejkjaviku. U Hidrometeorolo{kom zavodu Hrvatske ka`u da se oblaci s vulkanskom pra{inom premje{taju sjevernom i sjeverozapadnom Evropom, te sve vi{e dolaze nad centralne dijelove kontinenta. U no}i s petka na subotu dio tih oblaka trebalo je da do|e i iznad Austrije i Ma|arske, a u drugom dijelu no}i i do sjeverne granice Hrvatske. - U oblaku vulkanske pra{ine nema {tetnih gasova. Oni se osloba|aju kod erup-

Beograd
Srbija nije direktno pogo|ena oblakom vulkanskog pepela sa Islanda, izjavio je generalni direktor beogradskog aerodroma “Nikola Tesla“ Velimir Radosavqevi}. On je Tanjugu rekao da je u petak i pored pojave takvog oblaka nad sjevernom Evropom, obavqeno oko 80 odsto avio-saobra}aja sa beogradskog aerodroma. letewa imaju i aerodromi u Man ~es te ru, Li ver pu lu, Stanstedu, Wukaslu i Birmingemu. Zbog op{teg haosa, putnicima je preporu~eno da prije odlaska na aerodrom kod avio-prevoznika provjere da li je let koji su rezervisali otkazan. Najve}i britanski avioprevoznik “Briti{ ervejz“ objavio je kako je bio prisiqen da otka`e sve letove s lon don skih me |u na ro dnih aerodroma Hitrou i Getvik, a otkazivawa letova potvrdili su i aerodromi u Lidsu, Kardifu, Bristolu te Bel-

Pust aerodrom u Briselu

FOTO: AGENCIJE

cije i odlaze u atmosferu, a ovo {to se nalazi u oblaku koji putuje prema nama je vulkan ska pra {i na ko ja ni je

{tetna. Pra{ine }e u tom obla ku vje ro va tno bi ti u promilima, to }e biti skroz rijetko. Rije~ je samo o prirodnoj vulkanskoj aktivnosti - tvrde geolozi.

OBLAK na visini od 18 hiqada metara
U me|uvremenu, stotine hiqada putnika su direktno pogo|eni otkazivawem letova, a predvi|a se da bi zastoj avionskog saobra}aja mogao potrajati i cijeli vikend. I linije prema sjevernoj Americi i Aziji su u prekidu. U ~etvrtak je otkazano oko pet hiqada letova, a vazdu{ni saobra}aj iz Irske i Finske je u potpunom zastoju. Iz {kotskog ministarstva zdravqa su najavili da su u no}i sa ~etvrtka na pe-

tak na podru~je [kotske po~e le pa da ti prve ~es ti ce pra {i ne. Pre ma o~e ki vawima, qudi koji imaju respi ra tor ne pro ble me osjeti}e kratkotrajne probleme. Iz Velike Britanije javqaju da je ni vo vul kan ske pra{ine u vazduhu jedva vidqiv. Kako prenosi Bi-Bi-Si, svi aerodromi u [kotskoj su zatvoreni, letovi su otkazani, a probleme s redovima

PODGORICA
Crnogorska avio-kompanija “Montenegro erlajnz“ otkazala je u petak letove ka Londonu, Frankfurtu i Parizu zbog problema koje je u me|unarodnom aviosaobra}aju izazvao vulkanski pepeo sa Islanda. U crnogorskoj avio-kompaniji agenciji Beta je re~eno da su letovi otkazani zbog zatvarawa aerodroma, kao i da avioni te kompanije lete ka evropskim zemqama koje nisu zatvorile svoje vazdu{ne prostore.

Stru~waci pa`qivo prate seizmi~ke aktivnosti na Islandu

Su|ewe biskupu Vilijamsonu

Negirao holokaust
RE GEN SBURG - Su |ewe bri tan skom bis ku pu Ri ~ar du Vi li jam so nu zbog tvrdwi da ho lo ka ust ni je pos to jao po ~e lo je u pe tak u wema ~kom gra du Re gen sbur gu. Pro ces pro tiv ul tra kon zer va ti vnog bis ku pa po kre nut je jer je u je dnom in ter vjuu snimqenom u Wema ~koj 2008. go di ne izja vio da ne vje ru je da su pos to ja le ga sne ko mo re u ko ji ma su na cis ti ubi ja li Je vre je i pri pa dni ke dru gih na ro da to kom Dru gog svjet skog ra ta. Ne gi rawe ho lo ka us ta je kri vi ~no dje lo u Wema ~koj. Pro {le go di ne taj sud je 70-go di{wem Vi li jam so nu odre dio nov ~a nu ka znu, ko ju je on, me |u tim, odbio da pri mi, zbog ~e ga je po kre nut pro ces pred su dom. Vi li jam son, ~lan ul tra kon zer va ti vnog Dru{ tva sve tog Pi ja De se tog, ni je se po ja vio na su du, pre no se wema ~ke agen ci je i na vo de da mu je red ko jem pri pa da za bra nio da se po ja vi pred su dom i da da je izja ve me di ji ma.

“Forbs Rusija“ o najmo}nijim preduzetnicima u Rusiji
MOSKVA - Najbogatiji biznismeni Rusije su za godinu dana udvostru~ili svoje bogatstvo, zakqu~uje izdawe “Forbs Rusija“. Za godinu dana od objavqivawa prethodne liste naji mu }ni jih pre du ze tni ka u Rusiji osnovni pokazateqi “sto zlatnih“ su udvostru~eni, tvrdi list. “Milijardera je sada 62, dok ih je 2009. godine bilo 32, s tim {to je ukupna imovina ~lanova rejtinga Forbs uve}ana na 297 milijardi sa 142 milijarde dolara prije

Najbogatiji udvostru~ili bogatstvo
godinu dana“, prenosi ruska dr`avna agencija Itar Tas, pozivaju}i se na list.

NA ^ELU liste Vladimir Lisin
Na ~elu liste je vlasnik me ta lur {kog kom bi na ta u Novolijecku Vladimir Lisin, koji je uspio najvi{e da uve}a svoje bogatstvo, za 10,6 milijardi dolara. Na drugom mjestu po visini rasta bogatstva, sa 8,12 milijardi dolara, ~asopis

stavqa predsjednika industrijskog holdinga “Intererosa“ Vladimira Potawina, koji je uspio da izmiri najve}i dio dugova ove kompanije. Me |u prvih de set daqe slijedi predsjednik nadzornog sa vje ta “Al fa-Grup“ Mihail Fridman (sa imovinom procijewenom na 12,7 milijardi dolara), predsjednik parla men ta ^u kot ske auto no mne oblas ti Ro man Abramovi~ (11,2 milijarde), ge ne ral ni di re ktor me ta lur {kog kon cer na “Ru sal“ Oleg Deripaska (10,7 mili-

jardi dolara). Prvu desetinu najbogatijih preduzetnika u Rusiji zatva ra pred sje dnik odbo ra direktora kompanije “Uralkalij“ Dmitrij Ribolovqev. U rejtingu “zlatnih sto 2010“ za skoro tre}inu vi{e je novoprido{lica, nego u rejtingu 2009. godine, wih ~ak 11, dok je prije godinu dana takvih bilo svega ~etvoro, podsje}a Forbs. Interesan tno je da je {est od 11 novope~enih bogatih preduzetnika u vezi sa industrijom ugqa.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 25

islandskom gle~eru Ejafjalajokul
Oblak vulkanske pra{ine i dima

Vijesti
Ra{id Kure{i

Zagreb
Letovi aviona iz Hrvatske prema zapadnoj i sjevernoj Evropi otkazani su u petak. Iz Hrvatske su otkazani letovi iz Zagreba prema Parizu, Frankfurtu, Londonu, Briselu, Kopenhagenu i Amsterdamu, a redovno se saobra}a prema Cirihu, Be~u i Budimpe{ti, rekla je portparol Aerodroma Zagreb Lidija Sapkovi}-Martinek. Otkazani su i letovi iz Pule i Splita prema Skandinaviji i dijelovima Evrope. vija objavila je kako biqe`i velika ka{wewa i poreme}aje u linijama prema [vedskoj, ali i u do ma }em sao bra }a ju pre ma sje ve ru zemqe. I u Holandiji, Belgiji i na sjeverozapadu Wema~ke ta ko |e su, zbog stra ha od o{te}ewa avionskih motora, u petak u ranim poslijepodnevnim ~asovima otkazani svi le to vi i do daqeg za dr`ani avioni na zemqi. - Oblak pra{ine se pomje ra pre ma Ho lan di ji i Belgiji te }e s vremenom gubiti na intenzitetu, kao i svaki vremenski fenomen, ali ne znamo kada }e do toga do }i - re kao je por tpa rol “Eurokontrola“. Bi-Bi-Si upozorava da je u pe tak ot ka za no i do 17 hiqada letova, napomiwu}i da je rije~ o najve}em poreme}aju u me|unarodnom avio-

Izvje{taj UN “gomila la`i“
ISLAMABAD - Izvje{taj nezavisne komisije Ujediwenih nacija, u kojem se navodi da su propusti pakistanskih vlasti doveli do ubistva biv{eg premijera te dr`ave Benazir Buto, predstavqa “gomilu la`i“, izjavio je u petak Ra{id Kure{i, pomo}nik biv{eg predsjednika Perveza Mu{arafa. U izvje{taju UN Mu{araf i snage bezbjednosti pogre{no su optu`eni da nisu sprije~ili ubistvo Benazir Buto, rekao je Kure{i, navode}i da biv{i predsjednik ni na koji na~in nije bio odgovoran i da je i on bio meta napada.

Arti~ki okean

ISLAND
Rejkjavik Vulkan Katla Atlanski okean
probleme sli~ne onima u Velikoj Britaniji u petak su imali i aerodromi u [vedskoj, Norve{koj i Finskoj. Najve}i norve{ki aerodrom u Oslu potpuno je zatvo ren, a fin ska aerodromska agencija Fina-

Vulkan Ejafjalajokul
fastu i Dablinu u Irskoj. Slu`ba kontrole aviosaobra}aja u Britaniji objavila je kako se sitne ~estice vulkanske kamene pra{ine i pepela zavla~e u avionske motore i izazivaju ozbiqna o{te}ewa, zbog ~ega su sve le tje li ce u di je lo vi ma zemqe zahva}enim oblacima pepela preventivno prizemqene, kako ne bi nastala ve}a materijalna {teta. Predstavnici “Eurokontrola“, evropske slu`be za bezbjednost avio-saobra}aja, najavili su da je oblak pepela i pra{ine iz islandskog vulkana dostigao visinu od oko 18 hiqada metara te da je tre ba lo da po tpu no pre |e preko Britanije. Me|utim, stru~waci upozoravaju da je potrebno nekoliko dana da se vaz duh po sve o~is ti od ~estica pepela i pra{ine. Pre ma naj no vi jim in formacijama, oblak pra{ine i pe pe la {i ri se sjeverom Evrope i zahvata Skandinavsko poluostrvo, a

sao bra }a ju od na pa da u Wujorku i Va{ingtonu 11. septembra 2001. godine. Oblak vulkanskog pepela pojavio se u vazdu{nom prostoru sjeverozapada Rusije, na liniji Kaliwingrad, Sankt Peterburg i Ni`wi Novgorod, izjavila je pres sekretar Rus ke hidrometeorolo{ke slu`be Irina Smetanina. Sa moskovskog me|unarodnog aerodro ma “[e re me tje vo“ zadr`ano je polijetawe na 14 linija osam kompanija, a zadr`ani su letovi i na pet li ni ja “Aero flo ta“ - do Londona, Amsterdama, Berlina, Pariza i Osla, kao i jedan let “Nordavije“ u Kaliwingrad.

Aerodrom na koji bi trebalo da sleti ve}ina svjetskih lidera koji bi do{li na sahranu poqskog predsjednika Leha Ka~iwskog u nedjequ, zatvoren je za ve}inu saobra}aja. Aerodrom Balice (blizu Krakova) zatvoren je za sve redovne letove do daqeg. Dozvoqeni su samo letovi malih aviona. Vul kan ska pra {i na je prisilila Francusku da zatvori svoja 24 aerodroma na sjeveru zemqe, ukqu~uju}i i “[arl de Gol”. U ~etvrtak uve~e su zatvoreni i aerodromi u Berlinu i Hamburgu. Mnogi vulkanolozi upozoravaju da bi moglo pro}i i nekoliko dana do “~istog neba“.

Porodica Obama

Zaradili 5,5 miliona dolara
VA[INGTON - Bra~ni par Obama pro{le godine je zaradio 5,5 miliona dolara, za {ta }e morati da plati porez od 1,8 miliona dolara, stoji u poreskoj prijavi koju je objavila Bijela ku}a. U detaqnom prikazu finansija porodice Obama, koji se prote`e na 65 stranica, najzna~ajnija je stavka prodaja predsjednikovih kwiga. U izvje{taju su navedene i donacije porodice koje ukupno iznose 329.100 dolara.

SARAJEVO
Zbog bijelog pepela koji se stvorio nakon aktivirawa vulkana na Islandu otkazana su tri leta iz Sarajeva za Minhen i Budimpe{tu, javili su iz Odjeqewa za odnose sa javno{}u sarajevskog Aerodroma.

Velika Britanija

Briqirao autsajder

LONDON - U Velikoj Britaniji je, prvi put u istoriji, odr`ana predizborna TV debata lidera tri najve}e stranke i kandidata za mjesto premijera, tokom koje je, prema ispitivawima javnog mwewa, najubjedqiviji bio najmawe poznati kandidat. Prema rezultatima ispitivawa javnog mwewa, odmah poslije debate, najubjedqiviji je bio lider liberalnih demokrata Nik Kleg, iako wegova stranka nema realne {anse da pobijedi i formira sqede}u vladu, dok je lider konzervativaca Dejvid Kameron na drugom, a premijer Gordon Braun, {ef Laburisti~ke stranke, tek na tre}em mjestu.
Erupcija vulkana prizemqila avione

Kolumbija

Nesuglasice oko uzroka pogibije dr`avnog vrha Poqske

Vojni tu`ilac odbacio izvje{taj
MOSKVA, VAR[AVA Glavni poqski vojni tu`ilac K{i {tof Pa rul ski odbacio je ruski izvje{taj o krivici pilota za tragediju pred sje dni ~kog avi ona kod Smolenska kao spekulaciju, javile su agencije. On je naglasio da je jo{ ra no do no si ti bi lo ka kve zakqu ~ke, jer je is tra ga i daqe u to ku. Pre ma prvim po da ci ma iz je dne od tri “crne ku ti je“ iz avi ona predsjednika Leha Ka~iwskog (dvije su ostale u Rusiji) zna se samo da su piloti znali da je nesre}a bila neizbje`na.

Obavje{tajci ostali bez pomo}i
BOGOTA - Ameri~ka vlada je su spen do va la po mo} obavje{tajnoj agenciji Kolumbije DAS, optu`uju}i je da je anga`ovala agente za ne za ko ni to ozvu ~a vawe i pra}ewe sudija, novinara i drugih protivnika aktuelnog kolumbijskog predsjedni ka Al va ra Uri bea, umjesto da sredstva ulo`i u borbu protiv droge. Rije~ je o skandalu koji je izbio na vi dje lo 30 da na uo~i pred sje dni ~kih izbo ra u Kolumbiji, zakazanih za 31. maj.

JADVIGA Ka~iwska ne zna za smrt sina
- Posada je bila svjesna neizbje`nosti predstoje}e ka tas tro fe, za to {to se avion tresao kada su krila avi ona uda ri la u drve }e, {to smo sigurni da se de-

silo - rekao je dr`avni tu`ilac And`ej Serment. Poqski voj ni tu `i lac @bigwev @epa izjavio je da su posqedwe se kun de snimaka “bile dramati~ne“, ali nije dao detaqe. Ruski izvor naveo je da su snimci iz “crnih kutija“ pokazali da na pilote niko od putnika nije vr{io priti sak da preu zmu ri zik i slete u uslovima velike magle i slabe vidqivosti. U me |u vre me nu, te {ko

bo le sna maj ka poqskog predsjednika Leha Ka~iwskog jo{ ne zna da joj je taj mla |i od dvo ji ce si no va blizanaca poginuo i stalno pita za{to ne dolazi u bolnicu. Ja dvi ga Ka ~iwska ve} nedjeqama je u bolnici na odjeqewu intenzivne wege, a qeka ri su pre po ru ~i li starijem od blizanaca Ka~iwskih, biv{em premijeru Jaroslavu, da majci ne saop{tava da su joj sin i snaha

poginuli u subotu u avionskoj ne sre }i kraj Smo len ska. Leh i Ja ro slav Ka ~iwski bili su izuzetno vezani za svoju majku i otkako je u bolnici dogovorili su se da ne pres ta no je dan od wih bude uz wu. Leh Ka~iwski je krajem mar ta zbog bo les ti maj ke, ~ije stawe se tada kriti~no pogor{alo, otkazao i posjetu predsjednika Srbije Borisa Tadi}a Var{avi.

26 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Kwi`evna promocija u Beogradu

Miroslav Anti}, ANTOLOGIJA ANTI]

Borislav Peki}, BESNILO

FOTO: R. TASI]

Izabrane basne Dositeja Obradovi}a
BEOGRAD - Kwiga “Izabrane basne Dositeja Obradovi}a“, koju je priredio dr Miodrag Maticki, bi}e predstavqena 21. aprila u 19 ~asova u Muzeju Vuka i Dositeja. Djelo je objavqeno u izdawu Zadu`bine “Dositej Obradovi}“. Iste ve~eri bi}e otvorena izlo`ba 24 akvarela slika ra Pre dra ga To do ro vi }a ko ji ma su ma {to vi to ilustrovane izabrane Dositejeve basne. - Naj no vi je, bo ga to opremqeno i `ivopisno ilustrovano, izdawe “Izabranih basni Dositeja Obradovi}a“ omogu}i}e ~itaocima da se sa ovim spe ci fi ~nim kwi`e vnim izrazom iznova upoznaju - rekla je portparol Narodnog muze ja iz Beo gra da Gor da na Grabe`. Ona je na ja vi la da }e na otva rawu izlo `be bi ti dr Miodrag Maticki i upravnik Zadu`bine “Dositej Obradovi}“ Mirjana Draga{. A. R. Dositej Obradovi}

Jasna \uri~i} i Boris Isakovi}

Roman Davida Albaharija

Jugoslovenski pozori{ni festival u U`icu

“]erka“ pred ~itaocima
BEOGRAD - Izdava~ka ku}a “Stubovi kulture“ iz Beograda obja vi la je no vi ro man Davida Albaharija “]erka“, javqa B92. Ro man “]er ka“ nas tavqa pi{~eve najva`nije poeti~ke osobenosti, ali }e iznena di ti ~i ta oce svo jom temom, istra`ivawem qudske seksualnosti i opisima ~iju je eksplicitnost Albahari u prethodnim djelima rijetko dostizao, naveo je izdava~ u saop{tewu. Autor se u romanu bavi istra`ivawem kompleksa qudskih strasti koji ~i ne ~as toqubqe, osve toqubivost i qubomora. Albahari se, tako|e, bavi filozofskom pozadinom koju ~italac, u kontekstu glavnog toka radwe, do`ivqava kao komi~nu pseudomotivacijsku si lu i, is to vre me no, kao ozbiqan komentar i osnovu za tuma~ewe i razumijevawe radwe romana, naveo je izdava~. Do sada je objavio 11 romana. Wegov roman “Mamac“ iz 1996. godine osvojio je NINovu nagradu za roman godine, kao i nagradu Narodne biblioteke Srbije za naj~itani ju kwigu. Kwige su mu prevedene na vi{e od deset svjet skih je zi ka. Tre nu tno `ivi i radi u Kalgariju.

Publici trebaju laki, relaksiraju}i tekstovi koji nude izlaz iz surove svakodnevice. Takva je i “[uma blista“, “Ateqea 212“ iz Beograda, rekla Kosti}eva
PI[E: RADOJE TASI] krozrs@glassrpske.com

[uma blista na sceni
tival, pa sam, eto, i ja doprinio da ima takav epitet. Poru~ujem organizatorima da istraju u ovoj ideji i da fes ti val okupqa po zo ri {ne umje tni ke iz svih ze maqa biv{e nam Jugoslavije - rekao je Leskovar. Selektor festivala Bojan Muwin konstatovao je da je ovo odli~na predstava i u evropskim razmjerama i to ona za dugo pam}ewe. Poslije novembra 2009. ova predstava je igrana prvi put u “Ateqeu 212“ kao generalna proba za u`i~ki festi val, a sqede }i nas tup glu ma ca o~e ku je se u Be ~u, koji organizuju gastarbajteri sa srpskih prostora. U`ice je imalo tu ~ast da ovu pred sta vu vi di posqedwi put na ovim prostori ma, jer }e za po sle ni u “Ateqeu 212“ nas ta vi ti proteste zbog zahtjeva da se u wemu smawi broj zaposlenih. Grijeh je da nadle`ni smawuju broj za po sle nih i da se ovakve predstave skidaju sa repertoara, rekao je glumac Nenad ]iri}.
Lado Leskovar

David Albahari

Nova uloga Danijela Redklifa

Ples na Brodveju
WUJORK - Britanski glumac Danijel Redklif, najpoznatiji kao Hari Poter iz filmskog serijala o dje~aku-~arobwaku, vra}a se na Brodvej u Wujorku, u predstavi u kojoj }e pjevati i plesati, javile su agencije. Redklif }e igrati u novoj postavci komada “How to Suceed in Busines Without Really Trying“, koja na repertoar sti`e u proqe}e 2011. Mladi glumac }e u tom satiri~nom mjuziklu, ovjen~anom “Pulicerovom nagradom“, igrati glavnu ulogu, mladog oportunistu koji se od ra zno sa ~a po {te uz di `e do vrha korporacije u kojoj radi. Taj mju zikl, sa da u re `i ji Roba A{forda, koji }e uraditi i koreografiju, na Brodveju je prvi put prikazan 1961, a na scenu je ponovo postavqen 1995. godine, sa Metjuom Broderikom u glavnoj ulozi. Danijel Redklif je na Brodveju debitovao 2008, u novoj Danijel Redklif postavci drame “Equus“.

U@ICE - Tre}eg dana 14. jugoslovenskog pozori{nog fes ti va la u U`i cu izve den je ko mad “[u ma blista“, po tekstu Milene Markovi}, a u re`iji Tonija Jane`i}a. Predstavu je izveo ansambl beogradskog pozori{ta “Ateqe 212“. Kao gost u predstavi, u ko joj igra i do ajen srpske pozori{ne scene Vlastimir \u za Stoiqko vi}, po ja vio se i kantautor iz Slovenije Lado Leskovar. - Ve li ka mi je ~ast da sam u dru{tvu ovih qudi i uvi jek ra do do |em iz Qubqane u Beograd da plu}a na pu nim po zi ti vnom ener gi jom. Ov dje u U`i cu razveselilo me je to {to se odr`ava jugoslovenski fes-

GOST \uza Stojiqkovi}
Profesor kwi`evnosti sa U~iteqskog fakulteta u U`icu Qiqana Kosti} zapazila je da na pozori{noj sce ni iz go di ne u go di nu dominiraju komadi sa mra~nim temama. - Jasno nam je to, takva nam je svakodnevica, ali publici trebaju laki, relaksira ju }i tek sto vi ko ji nu de izlaz iz ovog {to nam se de{ava - ka`e Kosti}eva.

Teatrolog Ivan Medenica po hva lio je i pis ca i glum ce i re di teqa, ali je ujedno i apelovao na institu ci je sis te ma i vlas ti u dr`avi da u{tede tra`e na drugim stranama, a ne u pozori{tima.

Po ocjeni poznavalaca pozori{nih prilika, gluma~ki tandem Boris Isakovi} i Jasna \uri~i} ozbiqna je konkurencija tandemu Branimir Popovi} i Varja \uki} u borbi za festivalske nagrade.

Nagrade

Predstava “Pevaj brate“ u Centru za kulturu u Lakta{ima

Muzi~ke sva|e za smijeh do suza
LA KTA [I - Mu zi ~ku komediju “Pevaj brate“ Steva na Ko pri vi ce, u re `i ji Slavenka Saletovi}a, publika u Lakta{ima pozdravila je u ~et vrtak uve ~e du gim aplauzom. Bio je to jo{ jedan izvanredan pozori{ni do`ivqaj, koji je organizovao Centar za kulturu Lakta{i i za koji se tra`ila karta vi{e. Gluma~ki trio predstave Andrija Milo{evi}, Milan Va si} i Mi lan Ka li ni} izmamio je mnogo smijeha i odu {evqewe po sje ti la ca. Muziku za predstavu radio je Neboj{a Jakovqevi} [one, a scenografiju i kostime Milanka Berberovi}. orijentacijama, predstavqaju tri Beogra|anina u potrazi za svim i sva~im, pa i sopstvenim identitetom. Najmla|i od wih, Uro{, reper je u poku{aju, bijesan na sve oko se be, bun to van, ~ak i onda kad nema razlog. Vlasnik muzi~kog studija je zaqubqenik u hevi metal muziku i neodu{evqen obojicom svo jih po ten ci jal nih pjeva~a. Marijan je tre}i akter, koji pjeva {lagere i sa nostalgijom se sje}a sedamdesetih go di na. Me |u tim, u jednom trenutku padaju wihove maske, otkrivaju se prava lica. Uro{ na `urkama slu{a narodwake, a Marijan je zara |i vao pje va ju }i tur bofolk hi to ve na sva dba ma. Producent kao jedini izlaz iz situacije vidi wihov zajedni~ki odlazak na “Evroviziju“. A. R.

DUGI aplauz za beogradske glumce
Trojica junaka, sa razli~itim muzi~kim ukusima o

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 27

Kanadska kwi`evnica Kolin Krejg gost Beograda
BEOGRAD - Kanadska kwi`evnica Kolin Krejg, autorka romana “Afrika“, koji je objavio Kreativni centar, boravila je u Beogradu, javio je B92. Go{}a Beograda autorka je romana “Afrika“, koji je namijewen tinejxerima starijim od 12 godina. To djelo na srpski jezik preveo je Zoran Penevski, ilustrovao Aleksandar Sotirovski, a u ediciji “Svet je jedan“ objavio Kreativni centar.

Kwi`evno ve~e @ivorada Nedeqkovi}a, dobitnika nagrade “Me{a Selimovi}“

Vijesti
Centar “Sava“

Imao sam ideju da poka`em sliku sveta kakvog ga ja vidim. Naslov je parafraza ^ika Jovi Zmaju, koji ka`e “Ala je lep ovaj svet“. @eleo sam da progovorim o tome da svet vi{e nije takav i da nema toliko nevinosti kojom se bavio Jovan Jovanovi} Zmaj, ka`e @ivorad Nedeqkovi}

Poezija ne smije nestati
KVALITETNA djela olijevaju od vremenu

“Jamato bubwari“

BEOGRAD - Najatraktivni ji ja pan ski per ku si onisti “Jamato bubwari“ nastupi}e ve~eras (subota) u Centru “Sava“, u organizaciji “Beogradske arene“, ja vio je Ta njug. Ja pan ske ta iko bubware “Ja ma to“ osnovao je 1993. Masa Ogava u Jamato-no-kuni (zemqa Jamato), dana{woj provinciji Nara. Sjedi{te im je u selu Asuka u Nari, pozna tom po broj nim dre vnim spo me ni ci ma, a nazvanom po rodnom mjestu japanske kulture.

Novi Sad

“No} muzeja“
NOVI SAD - Novosadska “No} mu ze ja“, 15. ma ja, odr`a}e se na ukupno 40 lokacija, {to je 15 vi{e nego pro{le godine, saop{tili su organizatori, javio je Ta njug. Kqu ~ni pojmovi te ~et vrte novosadske manifestacije bi}e: interakcija, dinamika, ekologija, nagradne igre i OTP banka. U obja{wewu tih pojmova istaknuto je da Novosa|ani vole da aktivno u~estvuju u programu, koji }e ovoga puta biti u znaku ekologije, pod sloganom “ZA `ivot planete“.

@ivorad Nedeqkovi}, Aleksandra ^vorovi} i Ranko Risojevi} PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

FOTO: S. ILI]

BAWA LU KA - Kwiga “Ovaj svet“ @ivorada Nedeqko vi }a, ovjen ~a na na gradom “Me{a Selimovi}“, predstavqena je u ~etvrtak u vije}nici Banskog dvora Kulturnog centra. Rije~ je o zbirci poezije u izdawu “Arhipelaga“, a na promociji su, osim autora, govorili bawolu~ki kwi`evni ci Ran ko Ri so je vi} i Aleksandra ^vorovi}. Voditeq ve~eri bila je urednik kwi`evnog programa u Banskom dvoru Kulturnom centru Ru`ica [ukalo. - Po ezi ja ni ka da ni je imala veliki broj ~italaca, ali je pre`ivela. Vaqda je

to ne ka wena ta kti ka ili stra te gi ja li ri ke, {to bi rekao Slobodan Zubanovi}. Istina je da je poezija uspela da pretraje - istakao je @ivorad Nedeqkovi}. Dodao je da u kwi`evnosti kvalitetna djela odolijevaju vremenu. - Iako se stal no ku ka nad sudbinom poezije, ona je previ{e va`na da bi nestala. Ako se do sada zadr`ala, to zna~i da poezija uvek ima svoje ~itaoce. Ono {to u poeziji pretraje, to je ono {to je u sva kom je zi ku najeminentnije i najboqe - smatra Nedeqkovi}. Prema wegovim rije~ima, iako se nijedna kwi`evna na gra da ne mo `e

unaprijed o~ekivati, nagradu “Me {a Se li mo vi}“ je jo{ te`e predvidjeti. Poetska zbirka “Ovaj svet“ nasta ja la je u posqedwih pet godina.

NASLOV parafraza ^ika Jovi Zmaju
- Imao sam ideju da poka`em sliku sveta kakvog ga ja vidim. Naslov je parafraza ^ika Jovi Zmaju, koji ka`e “Ala je lep ovaj svet“. @eleo sam da progovorim o tome da svet vi{e nije takav i da nema toliko nevinosti kojom se bavio Jovan Jovanovi} Zmaj - ka`e Nedeqkovi}. Svijet je danas oti{ao,

nastavio je Nedeqkovi}, do krajwih gra ni ca po dno{qivosti. - U mo joj no voj zbir ci osvetlio sam mra~ne strane, ali i dokazao da ipak ima malo nevinosti u svetu oko nas - zakqu~io je Nedeqkovi}. Wegova poezija prevo|ena je na engleski, poqski i ruski jezik, a zastupqena je u svim mjerodavnim antologijama savremene srpske poezije. - Poezija @ivorada Nedeqkovi}a, iskazana kroz tihe i na iz gled je dnos ta vne re~enice, sliva se kao kapi, natapaju}i na{a `edna srca, koja vape za qudskom rije~i, utje hom i uz di zawem. To je

“prevod lepote u tajnu“, jedan al he mij ski pro ces u ko jem ne{to stvarno i svakodnevno postaje dragocjeno i ~udesno - rekla je Aleksandra ^vorovi}.

Bawa Luka

Premijera "Don Kihota"
BAWA LUKA - Predstava “Don Kihot“, u re`iji Har tmu ta Lo ren ca, bi }e pre mi jer no izve de na 20. aprila u 20 ~asova na sceni Dje~ijeg pozori{ta RS. Rediteq iz Berlina Hartmut Lorenc dramatizovao je poznati roman Migela de Servantesa. Rije~ je o pred sta vi ko ja }e bi ti kombinacija `ive scene i lutaka. A. R.

Kwige
@ivorad Nedeqkovi} je objavio osam pjesni~kih kwiga. To su “Pogre{na prognoza“, “Majka“, “Tutin i jo{ pedeset pesama“, “Jezik uveliko“, “Ta~ni stihovi“, “Su{ti poslovi“, “Negde blizu“ i “Drugi neko“. Za poeziju je dobio vi{e nagrada, me|u kojima su “Branko Miqkovi}“, “\ura Jak{i}“ i “Zmajeva nagrada“.

Koncert

Karikature za osmijeh
BEOGRAD - Me|unarodno bi je na le ka ri ka tu re “Zla tni osmeh“, sedmo po redu, traja}e od 14. maja do 14. juna, a ovo go di{wa te ma je “Pronalaza{tvo“, kazala je Tanjugu kustos izlo`be Dijana Mila{inovi}-Mari}. Ovo go di{wa ma ni fes ta cija bi}e odr`ana u Galeriji mu ze ja na uke i te hni ke Srpske aka de mi je na uka i umetnosti i Muzeju “Nikola Tesla“. Prate}a izlo`ba bijenala, ko ju }e ~i ni ti ka ri ka tu re inspirisane likom Nikole Tesle, bi}e postavqena u Muzeju koji je wemu posve}en. Ona pred stavqa na ~in kroz koji }e autori spojiti op{tu temu i izazov portretne karikature jedne od najza nimqivi jih fi gu ra iz svijeta nauke, li~nosti koja je usmjerila, ako ne i odredila, smjernice i razvoj savremenog svijeta.

Me|unarodno bijenale

Daleki susreti
BEOGRAD - Izlo`ba fotografija Svetlane Dingarac “Daleki susreti“ otvorena je u ho lu Ra dio-te le vi zi je Srbi je. Na woj je autorka predstavila dio serije fotografija sa svojih putovawa po Kamboyi, Zelenortskim ostrvima, Siriji, Brazilu i Gr~koj, javio je RTS. Galeriju likova koji su zabiqe`eni na 41 fotografiji ~ine karakteristi~ni stanovnici ovih dalekih zemaqa, koji slikovito reprezentuju wihovu tradiciju, kulturu i svakodnevni na~in `ivota. Na fotografijama su prikazani budisti~ki monasi, stanovnici plove}ih sela, bo-

Izlo`ba fotografija

“Zlatne dveri“ u Prokupqu
PROKUPQE - ^lanovi moskovskog narodnog ansam bla “Zla tne dve ri“ odr`ali su koncert u holu Narodnog muzeja Toplice u Prokupqu, na kome su izveli splet ruskih narodnih pjesama i igara, javqa Tanjug. Ansambl “Zlatne dveri“ gostuje u Prokupqu na poziv prokupa~ke Gimnazije i Sekcije za ruski jezik te gi mna zi je, a u Prokupqu su i u~enici muzi~ke {kole iz Moskve.

`anske igra~ice apsare, beduini, karnevalske qepotice, prodavci na sukovima, ribari, seqaci, djeca... Dingarac nije predstavila izlo`bu putopisa, ve} je biqe`ila osobe i situacije koje su je emotivno dotakle.

28 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 29

Razbibriga
Od tra~a do istine

Oti{ao Mujo u prodavnicu da kupi patike... Proba on broj 41 - male su mu. Proba 42 - i one su mu male. Tako je bilo i sa brojevima 43 i 44. Kad je probao broj 45 i utvrdio da ga i one ste`u,

prodavac primijeti: - Pa ~ovje~e, ste`u vas jer niste izvukli jezik. Mujo isplazi jezik i ka`e: - Pa, evo, i daqe me ste`u...

Susreli se jednog dana prijateqi Lala i Panta: - Kako si Lalo? - pita ga Panta. - Ne pitaj! Ba{ kao kera.

- Kako to Lalo, kao kera?! - Da, da. Na Sosu ni da lanem, a na tu|u `enu lanac da iskidam...

Zaustavio policajac voza~a i vidio da nema brzinomjer na kontrolnoj tabli. - ^ovje~e, pa kako mo`e{ znati koliko brzo vozi{?

A ovaj odgovori: - Na 40 km lupa cijev auspuha, na 60 lupaju zadwa desna vrata, a na 100 moja `ena vri{ti!

Ponovo stara qubav
Poslije raskida petomjese~ne romanse sa izvjesnim Darkom, biznismenom iz Wema~ke, mlada pjeva~ica Aleksandra Bursa} poku{ava da sa wim obnovi vezu i da mu oprosti sve, pa ~ak i batine, koje je, navodno, dobila pred sam Grand festival, javili su pojedini mediji u Srbiji! Ona se na pomenutoj manifestaciji pojavila sa krvavim okom, a za medije je izjavila da su se razi{li zbog wenih obaveza, negiraju}i fizi~ki sukob. Pozivaju}i se uglavnom na neimenovane izvore, mediji sada nagla{avaju da Bursa}eva, ipak, nije prestala da voli Darka uprkos svemu {to se izme|u wih zbilo. - U posledwe vreme u~estali su i dugi telefonski razgovori, a dogovorili su se i da se vide i svojoj qubavi daju drugu {ansu – kazao je neimenovani izvor. Na sve ovo qepu{kasta pjeva~ica je izjavila da ne planira da se miri sa biv{im momkom. - Nije ta~na informacija. Nemam nikakav kontakt sa wim - kratko je kazala Aleksandra. Mediji prenose da se i wena majka protivi vezi sa Darkom, navode}i da ona zna koliko je Aleksandra propatila uz wega. Premaz od meda, limunovog soka i |umbira mogao bi biti dovoqan razlog da zagrijete rernu na 180 stepeni Celzijusa i da za ru~ak pripremite izvrsno aromati~no pile. Jelu prilo`ite kuvano povr}e i sos od pe~ewa s dodatkom bijelog vina i ne}ete za`aliti {to ste potro{ili oko dva ~asa, koliko je potrebno za pripremu ovog jela.

Sastojci
( za 4 osobe) 1 pile (oko 1,2 kg) 2 ka{i~ice za~ina (za piletinu) 4 ka{i~ice uqa Za premazivawe: 1 ka{ika meda 1 ka{ika soka od limuna 3 ka{ike uqa 1/2 ka{i~ice naribanog |umbira 70 g piwola Za umak: 2 ka{i~ice gustina 50 ml bijelog vina umak od pe~ewa

Priprema
1. O~i{}eno pile izvana natrqajte mje{avinom za~ina, a iznutra za~inom za piletinu. 2. Ovako pripremqeno pile stavite na pleh, prelijte toplim uqem i podlijte s malo tople vode. 3. Pile pecite podlijevaju}i vodom u rerni zagrijanoj na 180 stepeni Celzijusa oko 90 minuta. Pred kraj pe~ewa pile prema`ite mje{avinom meda, limunovog soka, uqa i |umbira. Pospite grubo narezanim piwolima i jo{ kratko pecite. 4. Pe~eno pile izvadite, a sos od pe~ewa procijedite u mawu posudicu. 5. U sos umije{ajte gustin koji ste prije toga razmutili u malo vode i vina i kratko zakipite.

Cijene u KM
pile za~ini uqe med limunov sok |umbir piwoli gustin vino 6,5 0,3 0,3 0,2 0,3 0,4 0,8 0,2 0,5

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)

Vaga

(23.9 - 22.10)

Fenomenalno se osje}ate zahvaquju}i uspje{no obavqenom poslovnom projektu zbog kog ste strepili. O~ekuje vas napredak u poslu kojim se bavite, ali i uspjeh u vezi sa sklapawem ugovora. Ovnovi bi u ovom periodu trebalo da do`ive qubav svog `ivota, ako ve} nisu.

Pred Vagama je prijatan dan. Ne morate puno da radite, a vremena da }askate imate na pretek. Niko kao pripadnici ovog znaka ne umiju tako slatko da prenosi tra~eve, pa se jedino wima ne uzima za zlo takvo pona{awe. Partner vam po ko zna koji put dokazuje qubav. Ne odbijajte ga! (23.10 - 22.11)

Bik

Poslu`ivawe
Pe~eno aromati~no pile nare`ite i poslu`ite uz kuvano povr}e i sos.

CIJENA RU^KA

(21.4 - 20.5)

[korpija

Savjet
Premazivawem pileta medom dobi}ete finu hrskavu strukturu i specifi~nu aromu, a samo pile }e ostati so~no.

Aromati~no pile

9,5

Va{a dru{tvena narav i `eqa za komunikacijom trenutno su u prvom planu. Dobro se osje}ate jer ste zadovoqni svim segmentima `ivota. Izuzetno vam prija dru`ewe sa Blizancima, zato {to su oni dinami~niji i vedriji od vas, makar na prvi pogled.

Naoru`ajte se strpqewem i budite spremni na suo~avawe sa klevetama i uvredama. Nikako ne reagujte na prvu loptu. Bar [korpiju nije potrebno u~iti kad su ovakve situacije u pitawu. Posti`ete poslovni uspjeh. Sjetite se vedrih osoba, pa ih pozovite u {etwu. (23.11 - 20.12) Na svojoj ko`i osje}ate pozitivnu energiju, pa prihvatite izazove koje vam nudi jedna izuzetna osoba u vidu neodoqivog Ovna. Bi}e ludo i nezaboravno, o ~emu god se radilo. Pored obiqa strasti, ne propu{tate nijedan poslovni izazov: ponude, ugovore, planove. (21.12 - 19.1) Odolijevate izazovima. Uporno i odlu~no istrajavate na svim frontovima. Mnogi pripadnici ovog znaka susre}u se, me|utim, ovih dana sa raznim ograni~ewima, posebno seksualnim. Ako ste jednom poku{ali pa nije vrijedjelo, ne zna~i da treba odustajati. (20.1 - 18.2)

Blizanci
(21.5 - 20.6) Prija}e vam boemska atmosfera i spontanost. Osje}ate potrebu da se opustite i u`ivate, a da vas niko kriti~ki ne posmatra i ne ogovara. Zato }ete nastojati da sebi uprili~ite dru{tvo u kom }ete se osje}ati prijatno. Puno {ale, dobre hrane i pi}a sigurno }e vas opustiti.

Strijelac

Uznemirenost, strah, poti{tenost i lo{e raspolo`ewe uzrok su glavoboqe kod u~enika prvog, petog i zavr{nog razreda osnovne {kole, koji se ina~e smatraju najte`im
Ni djeca nisu imuna na glavoboqe. Ako su one ~este, odvedite dijete qekaru, kako bi se utvrdio pravi uzrok. Bol u gla vi mo `e da bu de posqedica lo{e ishrane, neredovnog sna, infekcije, lo{eg vida, ali i stresa zbog {kolskih obaveza, navode stru~waci. Uznemirenost, strah, poti{tenost i lo{e raspolo`ewe uzrok su glavoboqe kod u~enika prvog, petog i zavr{nog ra zre da osno vne {kole, koji se ina~e smatraju naj te `im. Dje ca u tom uzras tu naj ~e{ }e pa te od ten zi one gla vo boqe, ko ja nastaje kada se nesvjesno napre `e ta nak sloj mi {i }a koji se nalaze odmah ispod ko`e glave. Bol se tada postepeno pove}ava, zahvata cijelu glavu i dijete ga osje}a kao pritisak i stezawe, kao da na glavi ima tijesnu kapu ili {qem. On se ~e{ }e javqa u drugoj polovini dana, nakon neprijatnosti koja je traumatski djelovala na psihu, poslije ~ega dolazi do pada radnih sposobnosti.

Da glava ne boli zbog {kole

Rak
(21.6 - 20.7) Prijaju vam ekscentri~ne stvari i doga|aji. Jo{ ako vam se pridru`i Vodolija... [ta se to nalazi u tom bi}u da vas toliko privla~i? Vjerovatno podjednaka `eqa za slobodom i me|usobno uva`avawe. Astrolo{ka istra`ivawa pokazuju da su Vodolija i Rak idealna kombinacija.

Jarac

LIJEKOVI samo uz konsultaciju sa qekarom
Vi{e obaveza, ve}a muka: Ako va{e dijete ni ranije nije uspijevalo da savlada {kolske obaveze, sada, sa tako jakom glavoboqom, sigurno ne}e biti u stawu da uradi doma}i zadatak. Tako nastaje lan~ana reakcija, zah tje vi pre ma {u ju mo gu }nosti djetetovog organizma, javqaju se umor i malaksalost. Po{to se obaveze gomilaju, umor prerasta u hro ni ~no stawe, di je te stalno osje}a glavoboqu, a

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Sudoku

radne sposobnosti mu opadaju. Bol ne smije da se trpi jer }e se vre me nom prag osjetqivosti spustiti, pa }e on biti sve ja~i i ja~i. Hroni~na glavoboqa mo`e da dovede do promjene karaktera, depresije, slabqewa radnih spo so bnos ti i neuspjeha u {koli. Potra`ite pomo}: Kako biste pomogli va{em djetetu, preispitajte wego ve oba ve ze u ve zi sa {kolom i u~ewem i dr`ite se prioriteta. Mo`ete da se obratite {kolskom psihologu koji }e vam re}i da li ste djetetu postavili prevelike zahtjeve. Ako se dijete najvi{e zamara krajem sedmice, onda srijedu ili ~etvrtak pretvorite u “dan rastere}ewa”. Dozvolite mu da spava du `e ne go obi ~no, pro{etajte poslije {kole, pus ti te ga da se poi gra s

drugovima. Li je ko vi su posqedwa opcija. Me|utim, nikada ih ne dajte djetetu bez konsultacije s qekarom koji }e terapi ju pre pi sa ti na osno vu tipa glavoboqe. Zabriwavaju}i simptomi: Glavoboqa mo`e da bude i simptom ozbiqne bolesti. Hitno se obratite qekaru ako: - dijete od bola zabacuje glavu - bol se smawuje pri promjeni polo`aja glave - glavoboqa se javqa ujutru i prati je povra}awe - glavoboqa je pra}ena vrtoglavicom, lo{om koordinacijom pokreta, problemima sa vidom i sluhom - dijete je apati~no ili jako uzbu|eno - dijete vam ka`e da ga tako jako nikad nije boqela glava.

(21.7 - 21.8) Jedna Riba na koju ste zaboravili podsje}a vas svojim prisustvom na to da jo{ uvijek nije izbrisana iz va{eg srca. Po{to se na materijalnom planu de{avaju neugodnosti, dan mo`e u~initi jedinstvenim samo bavqewe lijepim stvarima, u`ivawe u umjetnosti...

Lav

Vodolija

Iako ste prili~no natmureni, o~ekuje vas prijatan dan, poznanstva i dru`ewa. We`ni Rak je spreman da vas saslu{a i pru`i vam rame za plakawe. Obavezno ga pozovite - on to o~ekuje, i to rano ujutru. Nervoza je posqedica naglih vremenskih promjena.

Djevica

Ribe
(19.2 - 20.3) Ukoliko prihvatite prijedlog Strijelca i ukqu~ite se u zajedni~ki posao, ima}ete priliku da uspijete. Ono {to vas spre~ava da ostvarite adekvatnu komunikaciju sa okolinom jesu bezrazlo`ni strahovi i kompleksi. Pla{ite se da }ete biti izigrani.

(22.8 - 22.9)

Zdravstvena situacija nije na zavidnom nivou. Po`eqno je ne donositi zna~ajne odluke i ne povla~iti poslovne poteze, ve} se primiriti i {to pasivnije provesti dan. Mo`da bi {etwa u primamqivom dru{tvu Lava ili [korpije bila prava stvar? Probajte.

RJE[EWE: AP, UKT, OSIJEK, MAKSU, P, V, BOR, ORLOV KAMEN, NI, KORAL SITI, IS, L, ZANATLIJA, T, IME, ADRIJA, KO, VRT, HIMNOGRAF, PROKASATI, RANA, IRINA, ENI, OFA, IM, TA^ER, FATA, R, ANATOL, L, EVRODOLARI, SLIKARSTVO.

30 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka
GRADSKI VODI^

4

dje~aka

Uskoro kraj radova na raskrsnici kod “Tempa“

5

djevoj~ica

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Planirano je da do 6. maja bude zavr{eno asfaltirawe svih dijelova kru`ne raskrsnice koji su bitni za saobra}aj. Tada }e biti otvorene sve ~etiri trake, dakle po dvije u svakom pravcu, rekla Popadi}eva
PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Novi kru`ni tok u funkciji po~etkom maja

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Kru `ni tok kod “Tem pa“, na raskrsnici magistralnog puta M 16.1 sa ulicama Marije Dimi} i Ivana Go ra na Ko va ~i }a, bi }e otvoren za saobra}aj po~etkom maja ove godine. Ovo je za “Glas Srpske“ pot vrdi la por tpa rol Ja vih puteva Republike Srpske Natalija Popadi}. - Planirano je da do 6. maja bude zavr{eno asfaltirawe svih dijelova kru`ne raskrsnice koji su bitni za saobra}aj. Tada }e biti otvorene sve ~etiri trake, dakle po dvije u svakom pravcu, s ciqem da se, zbog smawewa gu`vi na ovom putnom pravcu, {to pri je obe zbi je di normalno saobra}awe motornih vozila - rekla je Popadi}eva. Ona je dodala da }e zbog daqih radova na ostalim dijelovima kru`nog toka saobra}aj i daqe biti ograni~e ni ji ne go u uobi ~a je nim okolnostima. - Zbog izgradwe prate}ih sadr`aja, kao {to su rasvjeta, ban ki ne i ivi~waci, brzina kretawa na ovom pu-

Putari rade punom parom

FOTO: N. LUGI]

tnom pravcu bi}e ograni~ena radi bezbjednosti radnika - na gla si la je Po pa di }eva. Pre ma wenim ri je ~i ma svi radovi }e sigurno biti zavr{eni do polovine maja, kada }e biti ura|en i tehni~ki prijem. - Izvo|a~ radova je do maksimuma intenzivirao rado-

ve, da bi ras krsni ca {to prije bila zavr{ena. Radnici rade vikendom i u produ`e nim smje na ma - re kla je Popadi}eva.

RADOVI SE izvode i vikendom
Jo{ je dodala da }e podzemni prolazi i prilazi za invalidna lica tako|e biti zavr{eni u ovom roku. - Sva tri prolaza za pje{a ke su pro ko pa na i be to ni ra na. U dva je ura |e na izo la ci ja, a na tre }em su ra do vi izo li rawa tre nu tno u toku - kazala je Popadi}eva. Kad su u pitawu prilazi za invalidna lica, Popadi}e va je is ta kla da se jo{ uvijek radi na dopuni projekta i da jo{ nije sigurno da

li }e se ugra |i va ti ma li lif to vi ili pri la zi, {to za vi si od strmi ne ste penica. Radnici na kru`nom toku tako|e tvrde da }e svi rado vi bi ti go to vi do po lo vine maja. - Ra di mo pu nom pa rom svaki dan. I nama je ciq da {to prije zavr{imo ovu ras-

krsnicu. Sve bi bilo gotovo jo{ krajem aprila, ali zbog lo{ih vremenskih uslova u januaru i prve tri sedmice februara bilo je dosta obustavqawa i u tom pe ri odu uop{te radovi nisu bili mogu}i - rekao je jedan od radnika na izgradwi kru`ne raskrsnice, koji nije `elio da mu objavimo ime.

KRU@NE RASKRSNICE
- Grad Bawa Luka je svojim planovima predvidio izgradwu kru`nih raskrsnica na nekoliko lokacija. Zbog nedostatka finansijskih sredstava izgradwa kru`nog toka kod Gradskog mosta, odnosno Kastela, odgo|ena je za neko budu}e vrijeme i on sigurno ne}e biti izgra|en ove godine. Tako|e su postojali planovi za kru`ni tok na Bulevaru cara Du{ana, koji je ukinut, ali analize pokazuju da je neophodan na toj lokaciji, pa postoji mogu}nost da se i to radi u budu}nosti - rekao je portparol Administrativne slu`be grada Bawa Luka Milenko [aji}.

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801
Raskrsnica kao veliko gradili{te

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ KAKO DA DRESIRATE SVOGA ZMAJA 3D animirani re`ija: Kris Sanders glasovi: Xerard Batler, Xej Baru~el, Amerika Ferera termini: 15.50, 17.50, 29, subotom i nedjeqom u 12 ~asova HVALA TI ZA QUBAV - romansa re`ija: Elen Kulter uloge: Robert Patison, Emili de Ravin, Kris Kuper, Lena Olin termini: 17.30, 19.45, subota i nedjeqa u 15.15 NA PUTU - doma}i re`ija: Jasmila @bani} uloge: Zrinka Cvita{i}, Leon Lu~ev, Ermin Bravo, Mirjana Karanovi} termini: 18.40 SVE [TO @ELIM TO SI TI - romanti~na pri~a re`ija: Les Holstrum uloge: Amanda Saifrid, ^ening Tatum termini: 20.30 ~asova IZ PARIZA S QUBAVQU - akcija re`ija: Pjer Morel uloge: Xon Travolta, Xonatan Ris Majers, Kasja Smutnjak termini: 22.15 VOJSKA PALIH AN\ELA - triler/fantastika re`ija: Skot Stjuart uloge: Pol Beteni, Denis Kvejd, Dag Xons, Lukas Blek termini: 16.40 ~asova NEKA OSTANE ME\U NAMA - doma}i re`ija: Rajko Grli} uloge: Predrag Miki Manojlovi}, Bojan Navojec, Ksenija Marinkovi}, Darija Lorenci termini: 22.30 ALISA U ZEMQI ^UDA - 3D avantura/fantazija re`ija: Tim Barton uloge: Xoni Dep, Mia Vasikovska, Helena Bonem Karter termini: 22.10 PRI^A O IGRA^KAMA 2 - animirani/sinhronizovani re`ija: Xon Leseter, E{ Brenon, Li Unkri~ termini: subota i nedjeqa u 14 ~a-sova DJE^IJE POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE “Pinokio“ Karlo Kolodi, rediteq: Slav~o Malenov, subota u 18 ~asova “Crvenkapa“ rediteq: @ivomir Jokovi}, nedjeqa u 11 ~asova NARODNO POZORI[TE RS “Povratak“ tragikomedija Harolda Pintera - Nikola Pejakovi}, Velika scena, subota u 20 ~asova Dan za goste: Akademija umjetnosti Bawa Luka, Scenska crtanka, scena “Petar Ko~i}“, nedjeqa u 20.30 ~asova KULTURNI CENTAR BANSKI DVOR Koncert Narodnog tambura{kog orkestra sa solistima RKUD “Pelagi}“, koncertna dvorana, subota u 20 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS Izlo`ba “Florijan Mi}kovi} i sinovi“

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 31

Tr`nica
crni luk bijeli luk krompir mrkva 1,5 4-6 0,80 1,50-1,80 kupus karfiol paprike tikvice 1,5 2,5-3 5 4-5 pasuq patlixan orasi gro`|e 3-7 2-3 13 2,5-5 mandarine kru{ke banane kivi 1,5-2 2,5-3 1,5-2 2-3 grejp limun jabuke naranxe
FOTO: G. [URLAN

2,50 2,50 1-2 1,8-2,3

GRADSKE VIJESTI

NEOPHODNO skra}ivawe postupka legalizacije

U~enici uklawali otpad u MZ Vrbawa
U~enici Osnovne {kole “Stanko Rakita“ iz Vrbawe ukqu~ili su se akciju proqe}nog ~i{}ewa grada. Oni su u petak ~istili okolinu {kole i naseqe sve do mosta na Vrbawi. - U akciji su u~estvovali svi u~enici od {estog do devetog razreda, te 20 u~enika iz na{e ekolo{ke sekcije. Ovim i sli~nim akcijama, kao i organizovawem predavawa na temu “Za{titimo `ivotnu sredinu“, poku{avamo da podignemo ekolo{ku svijest kod na{ih u~enika - rekla je pedagog {kole Nata{a Zrni}. Gradska uprava i mjesna zajednica Vrbawa podr`ali su ovu akciju i svim u~esnicima poklonili majice i sokove. N. L.

Inspekcija ru{i nelegalne objekte

Problemi nelegalne gradwe u Bawoj Luci

“Evropski dani tambure“ u Bawoj Luci
[esta me|unarodna konferencija “Evropski dani tam bu re“ bi }e odr`a na u Bawoj Luci u subotu i nedjequ. Na kon fe ren ci ji }e u~estvovati istaknuti dirigenti, kompozitori, pred sta vni ci tam bu ra {kih festivala i pojedinci koji se bave tamburom i tambura{kom muzikom. Konferenci ja }e bi ti odr`a na u sve~anom salonu Rektorata Univerziteta u Bawoj Luci. Kao specijalni gosti konferencije u Bawu Luku dolaze i ~lanovi Evropskog omladinskog tambura{kog orkestra, koji }e, zajedno sa Tam bu ra {kim or kes trom RKUD “Pelagi}“, odr`ati kon cert u su bo tu, u sa li Banskog dvora - Kulturnog centra sa po~etkom u 20 ~asova. S. J.

Neophodno zakonski rije{iti problem nelegalne gradwe na podru~ju grada Bawa Luka, a jedini na~in za to je da se donese novi zakon o prostornom ure|ewu i legalizaciji bespravno izgra|enih objekata na republi~kom nivou, rekla Dijana Cvetkovi}
PI[E: SVJETLANA GAJI] svjetlanag@glassrpske.com

Sagra|eno oko 20.000 bespravnih objekata
Prema wenim rije~ima, gradska uprava obratila se Ministarstvu za prostorno ure |ewe, gra |e vi nar stvo i eko lo gi ju ini ci ja ti vom za usvajawe Prijedloga zakona o prostornom ure|ewu i legalizaciji bespravno izgra|enih objekata. {avawe problema bespravne gradwe moraju da se ukqu~e republi~ki organi, jer je pitawe ko li ko }e je di ni ce lokalne samouprave mo}i same da se bore sa wim. - Gotovo ~itava nelegalna naseqa izgra|ena su u poslijeratnom periodu i specifi~na su zbog izrazito visoke koncentracije stambenih jedinica na ma lom pros to ru sa haoti~nim rasporedom bez po{tovawa bilo kakvih urbanis ti ~kih pa ra me ta ra. Naseqe Kuqani ima najvi{e bespravno sagra|enih objekata - kazala je Cvetkovi}eva. Istakla je da su neregulisani odnosi privatne i dru{tvene svojine, kruti propisi, neefikasan rad inspekcije prouzrokovan lo{im zakonskim rje {ewima, te ra tne okolnosti bili uzroci bespravne gradwe. - Rok za podno{ewe zahtjeva za legalizaciju bespravno izgra|enih objekata bio je 2008. Te godine gradska uprava primila je 7.136 zahtjeva za legalizaciju. U posqedwe dvije godine ura|eno je oko hiqadu urbanisti~kih saglasnosti i vi{e od 600 gra|evinskih dozvola. Priliv sredstava je bio oko 2,5 miliona maraka. U prosjeku, gra|evinska dozvola ko{tala je oko 3.700 maraka. Ukupno smo rije{ili oko 600 gra|evinskih dozvola, a broj predmeta koje smo obradili je 1.260 - kazala je Cvetkovi}eva. Jo{ je dodala da je Odluka o legalizaciji dala gra|anima finansijske olak{ice, poje dnos tavqenu pro ce du ru, mogu}nost kreirawa parcele u skladu sa regulacionim planovima, mogu}nost legalizacije dva stambena objekta na jednoj parceli, skra}ena tehni~ka dokumentacija itd. - Ako uzmemo u obzir da je do{lo 7.136 zahtjeva, onda vidimo da to nije ni blizu o~ekivanog. Ali u pore|ewu sa drugim gradovima od ziv je dosta dobar is ta kla je Cvet ko vi }eva.

Grad Bawa Luka ne raspola`e ta~nom evidencijom o broju nelegalno izgra|enih objekata na svojoj teritoriji. Pretpostavke su da ih ima oko 20.000. Rekla je ovo u petak na nau~nom skupu “Savremena teori ja i pra ksa u gra di teqstvu“ {ef Od sje ka za legalizaciju u Administrativnoj slu`bi grada Bawa Luka Dijana Cvetkovi}. - Neophodno je zakonski rije{iti problem nelegalne gradwe na po dru ~ju gra da Bawa Luka, a jedini na~in za to je da se donese novi zakon o prostornom ure|ewu i legalizaciji bespravno izgra|enih objekata na republi~kom nivou - kazala je Cvetkovi}eva.

Informati~ka obuka nastavnika

U KUQANIMA najvi{e nelegalnih objekata
- Najva`nija mjera izmjene zakona treba da bude skra}ivawe samog postupka legalizacije, definisawe kriterijuma za objekte koji se ne mogu legalizovati, na~in izdavawa gra|evinske i upotrebne dozvole i tako daqe - rekla je Cvetkovi}eva. Ona je naglasila da u rje-

Pedagozi sti~u informati~ka znawa

FOTO: S. JOKI]

RU[EWE
Inspekcijski organi imaju pune ruke posla, a samo u ulici Bra}e Podgornika po~elo je uklawawe 14 objekata, koji su predvi|eni za ru{ewe u idu}ih 30 dana. - To su objekti koji su ili nelegalno izgra|eni ili su nadogra|eni na objekte koji su ve} postojali, a koji imaju uredne dozvole. Bez obzira na to, oni nemaju potrebnu dokumentaciju i bi}e sru{eni - rekao je na~elnik Odjeqewa za inspekcijske poslove Administrativne slu`be grada Novak Petra{.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipovi} u petak je posjetio O[ “Aleksa [anti}“ u kojoj je po~ela informati~ka obuka nastavnog i administrativnog osobqa. - Izuzetno sam zadovoqan kako te~e realizacija ovog vladinog projekta i nadam se da }emo u idu}u {kolsku godinu u}i sa 11.000 informati~ki obrazovanijih predava~a koji }e biti spremni da odgovore na mnogobrojne izazove - istakao je Kasipovi}. Direktor {kole Tatjana Radoja isti~e da je informati~ka obuka izuzetno zna~ajan projekat za {kolu i wen nastavni kadar. - Obuka nam je dobrodo{la, jer ima nastavnika koji nisu upoznati sa radom na ra~unaru, ali i onih ~iji je nivo informati~kog znawa na zavidnom nivou - kazala je Radojeva. S. J.

Dijana Cvetkovi}

PA@WA
U sklopu Dana grada Bawe Luke Planinarsko dru{tvo “Kozara“ organizuje u nedjequ, 18. aprila, akciju pod nazivom “Bawolu~ka transverzala“. Okupqawe je zakazano za devet ~asova na

MATI^NI URED
Ro|eni:
Danijel \uki}, sin Koste i Stanije; Ana ]e to je vi}, k}i Ma rin ka i Biqane; Nedeqko Mirjani}, sin Todora i Gordane; Lana [obat, k}i Mila na i Da ni je le; Va si li je Ris ti}, sin @eqka i Aleksandre; Nikolina Dodig, k}i Nikole i Swe`ane; Lazar Mi lo va no vi}, sin Ra do va na i @eqane; Uro{ Slijep~evi}, sin Bojana i Tijane; An|ela Slijep~evi}, k}i Milutina i Sla|ane; Aleksa Qubojevi}, sin Milo{a i Vesne; Almina Salihovi}, k}i Raifa i Aj{e; Jelena Balaban, k}i Zorana i Violete.

Planinari na transverzali

Umrli:
Miroslav (Nedeqko) Danojevi}, ro|en 1945. go di ne; [ef ko (Hu se in) Bilanovi}, ro|en 1943. godine

parkingu Tvornice obu}e “Bosna“, a u sklopu akcije obi}i }e se Tre{wik, spomenik na Baw brdu i planinarski dom na [ibovima, gdje }e svim u~esnicima biti podijeqen ru~ak. N. L.

32 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

VARVARSTVO U IME HRISTOVO Vatikanska kanxa (Nevoqno priznawe jugoslovenske dr`ave)

(19)

Vatikanu se ne svi|a {to Srbija postaje ve}a
DRAGOQUB @IVOJINOVI], DEJAN LU^I]

Uprkos atentatu u Sarajevu, koji je doveo do svjetskog rata, Srbija je na konferenciji u Parizu u`ivala povla{}eni polo`aj i bila pretvorena u Jugoslaviju. Ta ~iwenica predstavqala je neprijatnu stvarnost za Vatikan Poslije Prvog svjetskog rata Srbija, koja je pred po~etak rata brojala ~etiri miliona stanovnika, a poslije potpisivawa mira postala Jugoslavija sa 12 miliona stanovnika, dobro naoru`ana od Francuske

Pitawe priznawa nove dr`ave jo{ jednom je potvrdilo pravo raspolo`ewe i namere Kurije. Sporo dono{ewe odluka, otezawe postupka u odre|enim trenucima i sklonost da pojedina pitawa koristi kao opravdawe ili izgovor za odlagawe priznawa, bili su primetni, a nastojawa da odre |u je ili uti ~e na oblik unu tra{weg ure|ewa nove dr`ave, veoma zapa`ena. U Kuriji su tako|e sa velikom pa`wom, o ~emu svedo~i pisawe wenih listova i ~asopisa, pratili i, ~esto tendenciozno, prikazivali prilike u novoj dr`avi. Zbivawa u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kao i pojave separatisti~kih pokreta i tendencija, nalazili su mesto na prvim stranicama listova i uvek prikazivani u nepovoqnoj svetlosti. Takvo dr`awe, kao i politi~ke motive Vatikana, objasnio je kardinal Gaspari u svojim memoarima, koji su nedavno objavqeni. Kroz stranice i redove wegovih se}awa probijaju se i li~ni pogledi na Srbiju, Jugoslaviju i druga pitawa u vezi sa wima, pre svega na mirovnu konferenciju i wene odluke u pogledu Balkana.

Velika Srbija
Gasparijeva zapa`awa o radu mirovne konferencije otkrivaju su{tinu neraspolo`ewa prema Srbiji i jugoslovenskoj dr`avi. Za Srbiju je tvrdio da je, suprotno Italiji, u`ivala naklonost vode}ih li~nosti mirovne konferencije. Pore|ewe izme|u tekovina Italije i Jugoslavije, tvrdio je kardinal, bilo je tako|e nepovoqno po ovu prvu. @alio je {to je Italija dobila svega 10 odsto od ukupnog iznosa nema~kih reparacija, a

Vilson wenu politiku opisao kao “imperijalisti~ku“. Dr`awe prema Srbiji izgledalo mu je neobja{wivo i neopravdano: “Uprkos zlo~ina u Sarajevu koji je doveo do svetskog rata, Srbija je na konferenciji u Parizu u`ivala povla{}eni polo`aj i bila pretvorena u Jugoslaviju“. Ta ~iwenica predstavqala je neprijatnu stvarnost za Vatikan, po{to je “Srbija koja je pred po~etak rata brojala ~etiri miliona stanovnika, a posle potpisivawa mira postala Jugoslavija sa 12 miliona stanovnika, dobro naoru`ana od Francuske“. Sna`na Jugoslavija predstavqala je nepo`eqnu stvarnost. Pored toga, ona je bila ve{ta~ka tvorevina, nepo`eqna za mnoge koji su se na{li u wenim granicama. Do toga je do{lo zato {to je “Srbija bila uve}ana obi~nom i jednostavnom aneksijom drugih naroda koji nisu `eleli ni da ~uju da budu pod srpskom vladom: takvi su bili Hrvati, Crnogorci, Slovenci“. S obzirom na na~in, ujediwewa, Gaspari je smatrao da je pitawe Crne Gore bilo re{eno na krajwe nepravedan na~in. “Iako se u Londonskom paktu i Vilsonovoj poruci govorilo da Crna Gora mora biti obnovqena sa svim pravima, ona je bila lako pripojena Jugoslaviji“. Zbog toga je o{tro kritikovao dr`awe Sonina i Orlanda, koji su se “malo brinuli za zemqu italijanske kraqice“. Na kraju, Gaspari je potvrdio svoju brigu za Italiju. “Jugoslavija, do sad, mo`e se re}i, predstavqa me{avinu naroda koji nisu pokazivali mnogo qubavi za srpsku vladu; ona predstavqa zamenu za staru Austriju u odnosu na Italiju, koja se stoga dr`i prema woj sa velikim nepoverewem.

rala Kuriji. O{trica wegove kritike bila je, nesumwivo, upu}ena na ra~un Srbije koja je, po wegovom mi{qewu, bila odgovorna za sve {to se zbilo sa Austrijom. [irewe wenih teritorija i prisustvo na isto~noj obali Jadrana bili su u suprotnosti sa pro{lim i bidu}im stremqewima Kurije. Neraspolo`ewe prema Srbiji bilo je stalno prisutno, od po~etka do zavr{etka rata.

Kraqevina Crna Gora

Interesi
Tokom 20. vijeka o doga|ajima na jugoslovenskim prostorima postojala su i razli~ita mi{qewa i stavovi. Kroz te stavove do{lo se i do novih saznawa o dr`awu Vatikana i li~nosti koje su bile na wegovom vrhu, a koji se odnose na Jugoslaviju i wene narode. Vatikanska kanxa (prvi dio kwige) je opomena da papstvo ne treba potcjewivati. To je imperija koja ostvaruje svoje interese pod pla{tom qubavi i u ime Hristovo.

Gasparijeve re~i potvr|uju i drugu stranu prisutnu komponentu wegove politike. Nova dr`ava, bez obzira {to je pravoslavqe u woj bila vera ve}ine, nije predstavqena kao pretwa ili opasnost za Katoli~ku crkvu i vernike. O tome kardinal nije razmi{qao. Jedinstvena, prisutna na Jadranu i dominantna na Balkanu, nova dr`ava predstavqala je neprijatnog i nepo`eqnog suseda za apeninsku kraqevinu. Takva razmi{qawa predstavila su Gasparija kao dr`avnika crkve koji je uvek, kada se radilo o Balkanu, imao na umu i branio interese Italije. Ustaju}i u odbranu slobode Hrvata, Slovenaca i ne za vi snos ti Kraqevi ne Crne Go re, Gaspari je potvrdio svoje neraspolo`ewe prema na~elu narodnosti i izrazio nepoverewe u sposobnost tih naroda i dr`ava da odlu~uju o svojoj sudbini. Iako je wegova zabrinutost za Hrvate i Slovence bila razumqiva i opravdana zbog verskih razloga, obziri prema Crnoj Gori, pravo sla vnoj dr`a vi, mo ra ju se pri pi sa ti iskqu~ivo politi~kim razlozima. Wegove re~i pokazuju pre sklonost ka potpirivawu unutra{wih sukoba i spoqnih pritisaka, gde god i kad god je to bilo mogu}e, i podsticawu separaSRBIJA JE SUPROTNO ITALIJI, tisti~kih sklonosti grupa i pojedinaca. Piu`ivala naklonost vode}ih li~nosti tawe priznawa nove dr`ave i priroda veza i mirovne konferencije u Parizu odnosa sa wom, odre|ivani su upravo takvim merilima i razlozima. Priroda odnosa izme|u VaGasparijeva kritika rada mirovne konfe- tikana i Srbije u toku rata bila je uslovqena rencije bila je o~igledna, iako neodr`iva. te`wom da se o~uva Austrougarska i spre~i Ujediwewe Srba, Hrvata i Slovenaca nije os- stvarawe jugoslo-venske dr`ave. tvareno voqom ili odlukom mirovne konfe(Kraj) rencije, ve} odlukom predstavnika ovih (Od ponedjeqka novi kratki feqton naroda. Od konferencije se tako|e nije tra`ilo priznawe jugoslovenske dr`ave, ve} “Glasa Srpske“: ISTORIJA QUBAVNICA od sila koje su u~estvovale u wenom radu, ameri~ke spisateqice Elizabet Abot. Vodi~i kao i drugih neutralnih zemaqa. Takvo pri- kroz rasko{an `ivot su, u stvari, likovi kazivawe bilo je jedan od na~ina koji je Ga- qubavnica koje svaka posebno, kroz rije~i spari ~esto koristio da bi opravdao neke autora, iznose pri~e iz svojih li~nih zbirki odluke u skladu sa shvatawima koja su odgova- sastavqenih od wihove hiqadu i jedne no}i)

17. april 1941. godine

17. april 1941. godine

18. april 1867. godine

1941 - U avionskom udesu nedaleko od Egipta poginuo je srpski istori~ar Vladimir ]orovi}, profesor Beogradskog univerziteta i ~lan Srpske kraqevske akademije. Austrougarske okupacione vlasti osudile su ga na Bawalu~kom veleizdajni~kom procesu na osam godina ro-

Poginuo Vladimir ]orovi}

bije. Djela: “Istorija Jugoslavije“, “Uzajamne veze i uticaj kod slovenskih zapisa“, “Podela vlasti izme|u Milutina i Dragutina“, “Spisi sv. Save“, “Luka Vukalovi}“, “Pohod Mahmut-pa{e Bu{atlije protiv Pa{trovi}a“, “Odnosi Austrougarske i Srbije u XX veku“...

1941 - Opunomo}enici Vrhovne komande vlade Kraqevine Jugoslavije, {ef diplomatije Aleksandar Cincar-Markovi} i general Radivoje Jankovi} potpisali su, u zgradi nekada{weg ~ehoslova~kog poslanstva u Beogradu, akt o kapitulaciji oru`anih snaga Jugoslavije. Vojska je odvedena u zarobqeni{tvo (samo

Akt o padu Jugoslavije

Srbi), a zemqa podijeqena. Formirane su zlo~ina~ka Nezavisna dr`ava Hrvatska i velika Albanija, a Wema~ka, Italija, Ma|arska i Bugarska, podijelile su ostatak teritorije. Jugoslovenska ratna flota pripala je Italiji, izuzev jedne podmornice i dvije motorne torpiqerke, koje su umakle i razara~a “Zagreb“.

1867 - Turci predali kqu~eve Beograda srpskom knezu Mihailu Obrenovi}u, {to je bio zavr{ni ~in u dugom procesu politi~kog osloba|awa Srbije od turske vlasti. U prisustvu srpskih i turskih izaslanika pro~itan je carski ferman na srpskom i turskom jeziku, na bedem je

Osloba|awe Srbije od Turaka
podignuta srpska zastava i ispaqena salva iz 21 topa, a posqedwi turski zapovjednik Riza pa{a predao je kqu~eve knezu Mihailu, koji je potom trijumfalno ujahao u Kalemegdansku tvr|avu. Kapetan Svetozar Gara{anin je zamijenio turske stra`are na tvr|avi srpskim vojnicima.

OGLASI

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 33

BOSNA I HERCEGOVINA CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA SREDI[NJE IZBORNO POVJERENSTVO
Sekretarijat
Sekretarijat

BOSNA I HERCEGOVINA CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA
Tajni{tvo

Na osnovu ~lana 304. stav 1., ta~ka V Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`beni glasnik RS”, broj 127/08) i ~lana 36. Statuta Akcionarskog dru{tva “Autoprevoz” Gradi{ka, Upravni odbor AD “Autoprevoz” Gradi{ka, na osnovu Odluke o sazivawu redovne Skup{tine broj: 527/10 od 16.4.2010. godine

Na osnovu ~lana. 61. i 70. Zakona o upravi (“Slu`beni glasnik BiH“, br. 32/02 i 102/09), ~lan 8. stav (2) Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH”, br.26/04, 7/05 i 48/05), a u vezi sa ~lanom 2. stav (1) Odluke generalnog Sekretara Sekretarijata Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine broj: 07-234-2-1753/10 od 12.4.2010. godine o potrebi prijema u radni odnos zaposlenika na neodre|eno vrijeme, generalni sekretar Sekretarijata Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, raspisuje

SAZIVA
Desetu redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD “Autoprevoz” Gradi{ka Skup{tina akcionara }e se odr`ati dana 19.5.2010. godine u zgradi autobuske stanice u Gradi{ci, Ul. ^ede Kova~evi}a 12, sa po~etkom u 13 ~asova. Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i Dnevni red: 1. Izbor radnih tijela - Predsjednika Skup{tine akcionara - Imenovawe zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika - Komisije za glasawe 2. Razmatrawe i usvajawe Izvoda iz zapisnika sa devete sjednice Skup{tine akcionara 3. Razmatrawe i usvajawe Finansijskog izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2009. godinu i upoznavawe Skup{tine akcionara sa poslovnom politikom za 2010. godinu i Biznis planom preduze}a za naredni period 4. Razmatrawe revizorskog izvje{taja za 2009. godinu 5. Razmatrawe i dono{ewe Statuta Akcionarskog dru{tva “Autoprevoz” Gradi{ka 6. Izbor nezavisnog revizora AD “Autoprevoz” 7. Razrje{ewe Nadzornog odbora AD “Autoprevoz” Gradi{ka 8. Izbor Odbora za reviziju 9. Teku}a pitawa Pozivaju se svi akcionari da li~no ili putem punomo}nika ili glasawem pismenim putem u~estvuju u radu Skup{tine. Potpis davaoca punomo}i mora biti ovjeren kod nadle`nog organa ili ovla{}enog lica akcionarskog dru{tva. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica }e se odr`ati 20.5.2010. godine u istim prostorijama i u isto vrijeme. Sa materijalom za sjednicu akcionari se mogu upoznati u upravi Dru{tva. Upravni odbor AD “Autoprevoz” Gradi{ka

JAVNI OGLAS
za prijem u radni odnos zaposlenika na neodre|eno vrijeme u Sekretarijatu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (1) Sektor za finansijske i op{te poslove a)Referent za poslove nabavke u Odsjeku za operativne i zajedni~ke poslove........................ 1 (jedan) izvr{ilac Kratak opis poslova: Referent za poslove nabavke obavqa poslove pripreme nabavke stalnih sredstava i opreme u skladu s planom nabavke, te nabavke inventara, kancelarijskog i drugog potro{nog materijala; poma`e u vo|ewu evidencija o zadu`ewima s opremom i osnovnim sredstvima; obavqa nabavku inventara, kancelarijski i drugi potro{ni materijal; vodi, zajedno sa samostalnim referentom za poslove nabavke, svu potrebnu dokumentaciju i evidenciju o izvr{enim nabavkama i potrebama za materijalom u narednom periodu, a u skladu s planom nabavke i potrebama organizacionih jedinica Sekretarijata i Centralne izborne komisije BiH; odr`ava kontakte s dobavqa~ima robe i usluga i prati realizaciju naruybi; brine o po{tivawu normativa i procedura nabavke i kompletirawu sve potrebne dokumentacije i priprema potrebnu dokumentaciju za pla}awe robe i usluga; brine o redovnom servisirawu tehni~kih ure|aja i opreme i wenom odr`avawu; obavqa i druge administrativno-tehni~ke poslove, arhivira i zavodi potrebnu dokumentaciju; poma`e koordinatoru skladi{ta u periodu pove}anog obima posla, a posebno u izbornoj godini zajedno sa koordinatorom skladi{ta, prima, ~uva i kompletira izborni materijal i glasa~ke listi}e za bira~ka mjesta; otprema ih do op{tinskih izbornih komisija; vodi ra~una o pravovremenoj dostavi navedenog materijala op{tinskim izbornim komisijama i koordinira svoj rad s dobavqa~ima i transportnim kompanijama; organizuje prijem bira~kog materijala i glasa~kih listi}a dostavqenih od op{tinskih izbornih komisija nakon zatvarawa bira~kih mjesta; brine o sigurnosnom aspektu distribucije i ~uvawa glasa~kih listi}a i ostalog izbornog materijala; obavqa i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka i za svoj rad odgovoran je {efu Odsjeka za operativne i zajedni~ke poslove. Radno mjesto: zaposlenik- referent specijalist Posebni uslovi: zavr{ena sredwa {kola, IV stepen stru~ne spreme, komercijalna, ekonomska ili tehni~ka {kola, polo`en stru~ni upravni ispit, najmawe jedna godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, poznavawe rada na ra~unaru, obavezan probni rad u trajawu od 30 dana Op{ti uslovi: Pored posebnih uslova kandidat mora da ispuwa i op{te uslove propisane ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH”, br. 26/04, 7/05 i 48/05): 1. da je dr`avqanin Bosne i Hercegovine, 2. da ima navr{enih 18 godina, 3. da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavqawe poslova radnog mjesta na koje se prijavquje, 4. da protiv kandidata nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~iweno sa umi{qajem u skladu sa krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini i 5. da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav (1) Ustava Bosne i Hercegovine. Na~in prijavqivawa Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sqede}a dokumenta (ovjerene kopije): - va`e}u li~nu kartu, - uvjerewa da se ne vodi krivi~ni postupak i da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~iweno sa umi{qajem, ne starija od tri mjeseca, - dokaz o zavr{enoj sredwoj {koli-IV stepen, - dokaz o radnom iskustvu, - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, - ovjerenu izjavu da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav (1) Ustava BiH i - biografiju sa adresom stanovawa i kontakt telefon. Napomena: Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti qekarsko uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti prije zasnivawa radnog odnosa. Oglas ostaje otvoren osam (8) dana od dana objave. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Kandidati koji ispuwavaju uslove oglasa, bi}e pozvani na razgovor i prethodnu provjeru poznavawa navedenih poslova, kao i poznavawa rada na ra~unaru. Prijavu sa dokazima o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova, s adresom, kontakt telefonom, poslati po{tom ili predati li~no na adresu: Ulica Danijela Ozme broj 7, 71000 Sarajevo.

“PAPIRNICA” a.d. Kozarska Dubica Na osnovu ~lana 36. Statuta “Papirnica” a.d. i ~lana 3. Poslovnika o radu Skup{tine akcionara Dru{tva “Papirnica” a.d. Kozarska Dubica, Upravni odbor Dru{tva prema odluci broj: UO X SJEDNICU SKUP[TINE AKCIONARA “PAPIRNICA” AD KOZARSKA DUBICA Skup{tina akcionara }e se odr`ati dana, 10.5.2010. godine (ponedjeqak) u prostorijama Dru{tva, Kninska 78, sa po~etkom u 11 ~asova. Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i DNEVNI RED 1. Izbor verifikacione komisije. 2. Izbor kandidacione komisije. 3. Usvajawe Izvoda iz zapisnika sa IX sjednice Skup{tine akcionara. 4. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu dru{tva za 2008. i 2009 godinu. 5. Razmatrawe i usvajawe Godi{weg obra~una Dru{tva za 2008. i 2009. godinu. 6. Dono{ewe Odluke o kreditnom zadu`ewu i U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica }e se odr`ati 17.5.2010. godine na istom mjestu i u istom terminu. Materijali za sjednicu se mogu pogledati na oglasnoj tabli Dru{tva svakima radnim danom od 8 do 14 ~asova. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Mr Dragan Petrakovi}, dipl. ecc. sr. zalagawu nekretnina kao garancije kreditnom zadu`ewu. 7. Plan poslovawa za 2010. god. 8. Informacija o poslovawu za prvi kvartal 2010. god. 9. Ostala pitawa.

SAZIVA

34 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE Na osnovu ~lana 44. Statuta Fakulteta, Sekretarijat Filozofskog fakulteta Isto~no Sarajevo OSNOVNI SUD U PRWAVORU Broj: 78 0 Ip 005867 09 Ip Prwavor, 15.4.2010. godine

OGLASI

OGLA[AVA
javnu odbranu magistarskog rada [uajba Solakovi}a Stavovi menayera prema ulozi psihologa u organizaciji dana 7. maja 2010. godine, u 17.30 ~asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, Ulica Alekse [anti}a bb, Pale. Magistarski rad zainteresovana lica mogu pogledati u biblioteci Filozofskog fakulteta svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. SEKRETAR Svjetlana [arovi}, dipl. pravnik

OSNOVNI SUD U PRWAVORU, sudija Borka Biber, u izvr{nom postupku tra`ioca izvr{ewa Nova Banka Ad Bawa Luka, protiv izvr{enika Hemijska ~istiona “Lara“ Prwavor, radi Izvr{ewe na potra`ivawu da se predaju ili isporu~e pokretne stvari ili preda nepokretnost, v.sp. 31.130,87 KM, donio je dana 15.4.2010. sqede}i

ZAKQU^AK
ODRE\UJE SE u ovom predmetu sprovo|ewe izvr{ewa, radi oduzimawa pokretnih stvari izvr{enika, odre|enih Rje{ewem o izvr{ewu br. 78 0 Ip 005 867 09 Ip od 29.12.2009. godine, Hemijska ~istiona i praona “Lara”, vl. Stanojevi} Miroslava iz Prwavora, ul. Milana Nagradi}a, i predaja istih tra`iocu izvr{ewa “Nova banka” ad Bawa Luka zast. po. Miloradu Anyi}u, za dan 10.5.2010. godine u 13 ~asova o ~emu se obavje{tavaju sqede}a lica da pristupe na lice mjesta; - Tra`ilac izvr{ewa “Nova banka” ad Bawa Luka zast. po. Miloradu Anyi}u, direktoru Banke, - Izvr{enik Hemijska ~istiona i praona “Lara”, vl. Stanojevi} Miroslava iz Prwavora, ul. Milana Nagradi}a Izvr{ewe }e sprovesti sudski izvr{ilac Osnovnog suda Prwavor. Ako se u poslovnom prostoru ne zatekne izvr{enik, wegov zak. zastupnik, odnosno punomo}nik ili odrasli ~lan wegovog doma}instva, a poslovni prostor se zatekne zakqu~an, slu`beno lice }e pristupiti sprovo|ewu izvr{ewa uz prisustvo jednog punoqetnog gra|anina i sudske policije, na taj na~in {to }e uz upotrebu primjerenih sredstava otvoriti prostoriju. Na isti na~in uz prisustvo jednog gra|anina i sudske policije, sud }e pristupiti izvr{ewu ako na|e da je poslovni prostor zakqu~an, a izvr{enik nije prisutan ili ne}e da otvori. (^lan 43/5 Zakona o izvr{nom postupku, Sl. gl. RS 59/03). O obavqawu navedenih izvr{nih radwi prema odredbama st. 3. do 5. ovog ~lana sudski izvr{ilac sastavi}e poseban zapisnik koji }e potpisati pozvani svjedok, a primjerak zapisnika ili obavijest o izvr{enoj sudskoj radwi pribi}e se na vrata stana, odnosno prostorije. (^lan 43/6 Zakona o izvr{nom postupku, Sl. gl. RS 59/03). NALA@E SE tra`iocu izvr{ewa da u slu~aju da se poslovni prostor na|e zakqu~an ili da izvr{enik nije prisutan, obezbijedi prisustvo jednog punoqetnog svjedoka, i da obezbijedi lice koje }e otvoriti stan. NALA@E SE tra`iocu izvr{ewa da obezbijedi lica i sredstva (radnici, dizalica za utovar i prevozna sredstva i sl.) potrebna za provo|ewe izvr{ewa. Tro{kove ovog izvr{ewa snosi}e izvr{enik. NALA@E SE SUDSKOJ POLICIJI RS da u skladu sa ~lanom 44. st. 3. ZIP RS u toku provo|ewa izvr{ewa predvi|enog ovim Zakqu~kom pru`i sudskom izvr{iocu svu pomo} neophodnu za provo|ewe izvr{ewa na licu mjesta u zakazano vrijeme. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zakqu~ka nema mjesta pravnom lijeku Sudija Borka Biber

Na osnovu ~lana 44. Statuta Fakulteta, Sekretarijat Filozofskog fakulteta Isto~no Sarajevo

OGLA[AVA
javnu odbranu magistarskog rada Hajdora Muradifa Osobine li~nosti nastavnika kao faktor wihovog odnosa prema promjenama u obrazovawu dana 9. maja 2010. godine, u 11 ~asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, Ulica Alekse [anti}a bb, Pale. Magistarski rad zainteresovana lica mogu pogledati u biblioteci Filozofskog fakulteta svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. SEKRETAR Svjetlana [arovi}, dipl. pravnik

OSNOVNI SUD U PRWAVORU Broj: 78 0 Ip 005867 09 Ip Dana; 29.12.2009. godine
Na osnovu ~lana 44. Statuta Fakulteta, Sekretarijat Filozofskog fakulteta Isto~no Sarajevo

Na osnovu ~lana 27. Statuta “Gas Promet” AD Isto~no Sarajevo - Pale, te ~lana 7. Poslovnika o radu Skup{tine akcionara, Upravni odbor Dru{tva

GODI[WU SKUP[TINU AKCIONARA

SAZIVA

OGLA[AVA
javnu odbranu magistarskog rada Swe`ane Stanar Socijalno-psiholo{ki izvori mobinga dana 10. maja 2010. godine, u 9 ~asova, u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, Ulica Alekse [anti}a bb, Pale. Magistarski rad zainteresovana lica mogu pogledati u biblioteci Filozofskog fakulteta svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. SEKRETAR Svjetlana [arovi}, dipl. pravnik

RJE[EWE O IZVR[EWU
Sud odre|uje predlo`eno izvr{ewe. Tro{kovi tra`ioca izvr{ewa odre|uju se u iznosu od 530,00 KM. POZIVA SE tra`ilac izvr{ewa da u roku od 8 dana uplati predujam od 30,00 KM za izlazak izvr{ioca ovog suda na lice mjesta na ra~un suda br. 562-09900010253-96, kao i da u istom roku dostavi dokaz o uplati. Ako u roku ne budu predujmqeni tro{kovi o kojima zavisi preduzimawe samo neke radwe, ta se radwa ne}e sprovesti( ~l.16 ZIP-a.)

Godi{wa Skup{tina akcionara “Gas Promet” AD Isto~no Sarajevo - Pale odr`a}e se dana 18.5.2010. godine u prostorijama Dru{tva u Palama u Ul. Srpskih ratnika 17 sa po~etkom u 11 ~asova. Za Skup{tinu se predla`e DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine (Komisije za glasawe, predsjednika Skup{tine, zapisni~ara i ovjeriva~a zapisnika) 2. Usvajawe Zapisnika sa prethodne Skup{tine 3. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja i dono{ewe odluka 3.1. Razmatrawe i usvajawe: - Izvje{taja nezavisnog revizora o finansijskim izvje{tajima za 2009. g. - Izvje{taja o radu Upravnog odbora za 2009. god. - Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2009. god. - Izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2009. god. - Godi{weg obra~una za 2009. godinu 3.2. Dono{ewe Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti za 2009. godinu 4. Ocjena rada Upravnog i Nadzornog odbora u 2009. godini i dono{ewe Odluke o naknadama za wihov rad u 2010. god. 5. Dono{ewe Odluke o izboru nezavisnog revizora 6. Teku}a pitawa U slu~aju da sjednica Skup{tine ne bude odr`ana dana 18.5.2010. godine ponovna sjednica }e se odr`ati 25.5.2010. godine u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Pozivaju se svi akcionari - fizi~ka i pravna lica da li~no ili putem punomo}nika, odnosno glasawem pismenim putem, uzmu u~e{}e u radu Skup{tine akcionara. Materijali za Skup{tinu su dostupni svakom akcionaru u redovno radno vrijeme u sjedi{tu Dru{tva. UPRAVNI ODBOR

N SPORT DOO BAWA LUKA Jovana Du~i}a 25

OGLA[AVA
IZDAVAWE U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR I STRUKTURA POSLOVNOG PROSTORA 1. PROIZVODNO-SKLADI[NI (visine 6.40 m) povr{ine...........1.357 m2 2. SKLADI[NI (visine 3.20 m) povr{ine .............400 m2 3. KANCELARIJSKI (visine 3.20 m) povr{ine .............790 m2 UKUPNO: .......2.547 m2. II USLOVI Izdavawe u zakup se vr{i javnim nadmetawem prikupqawem zatvorenih ponuda. Minimalni rok na koji se prostor izdaje je najmawe 3 godine. Ponude se mogu podnijeti za kompletan prostor ili za pojedini dio. Poslovni prostor se mo`e pogledati na adresi Preduze}a, svakim radnim danom od 9 do 13 ~asova, a kontakt telefon je 051/218-771 ili 065/514-573. III PISMENE PONUDE Ponude dostaviti u pismenom obliku, na adresu: N SPORT DOO BAWA LUKA Jovana Du~i}a 25, sa naznakom na koverti “NE OTVARAJ-PONUDA ZA POSLOVNI PROSTOR”. Ponuda treba da sadr`i namjenu i povr{inu prostora za koji se ponuda podnosi, cijenu koja se nudi, podatke o ponu|a~u (JMB ili JIB/IB, ime i prezime/firmu, adresu/sjedi{te, kontakt telefon) Ponude se mogu dostaviti u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog oglasa. Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e biti razmatrane.

Pravna pouka: Protiv ovog rje{ewa mo`e se izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana dostavqawa, u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu. Prigovor ne zaustavqa tok izvr{nog postupka, ali se namirewe tra`ioca izvr{ewa odla`e do dono{ewe odluke prvostepenog suda po prigovoru.

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka Trg Republike Srpske 1 Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}en tekst (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj 28/07 i 41/08) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 7/06) Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost

O DONO[EWU RJE[EWA O EKOLO[KOJ DOZVOLI
Za postrojewe za eksploataciju kamena kre~waka PK “Karabegovac”, op{tina Doboj, ukupne povr{ine eksploatacionog poqa 18,4 ha Podnosilac zahtjeva: “KAMENOLOM KARABEGOVAC” d.o.o. Doboj Dana 28.1.2010. godine podnosilac zahtjeva “KAMENOLOM KARABEGOVAC“ d.o.o., Doboj, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za postrojewe za eksploataciju kamena kre~waka PK “Karabegovac”, op{tina Doboj, ukupne povr{ine eksploatacionog poqa 18,4 ha. Dana 6.4.2010. godine Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za postrojewe. S obzirom da je Ministarstvo, cijene}i dokaze prilo`ene uz zahtjev, utvrdilo da su ispuweni uslovi predvi|eni odredbama ~lanova 80. i 81. Zakona o za{titi `ivotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je ovakvu odluku. MINISTAR Fatima Fetibegovi}, dipl. in`. arh.

OGLASI

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 35

PAVLOVI] INTERNATIONAL BANK, a.d. Slobomir - Bijeljina
Na osnovu ~lana 105 Zakona o bankama Republike Srpske (“Sl. glasnik Republike Srpske“, broj 44/03 i 74/04) EF revizor d.o.o. daje saglasnost, a Banka objavquje:

IZVJE[TAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU za godinu koja se zavr{ava 31. decembra 2009. godine (u hiqadama KM) Akcionarski Revaloriza- Zakonske Akumulirani Ukupno kapital cione rezerve dobitak rezerve

IZVJE[TAJ NEZAVISNOG REVIZORA
Nadzornom odboru i akcionarima Pavlovi} International Bank AD Slobomir - Bijeqina Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja (strana 5 do 34) Pavlovi} International Bank a.d. Slobomir - Bijeqina (u daqem tekstu: “Banka“), koji obuhvataju bilans stawa na dan 31. decembra 2009. godine i odgovaraju}i bilans uspjeha, izvje{taj o promjenama na kapitalu i izvje{taj o tokovima gotovine za godinu koja se zavr{ava na taj dan, kao i pregled zna~ajnih ra~unovodstvenih politika i napomene uz finansijske izvje{taje. Odgovornost rukovodstva za finansijske izvje{taje Rukovodstvo je odgovorno za sastavqawe i objektivnu prezentaciju ovih finansijskih izvje{taja u skladu sa ra~unovodstvenim propisima Republike Srpske. Ova odgovornost obuhvata: osmi{qavawe, primjenu i odr`avawe internih kontrola koje su relevantne za sastavqawe i objektivnu prezentaciju finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e pogre{ne informacije od materijalnog zna~aja, nastale usqed kriminalne radwe ili gre{ke, odabir i primjenu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika, kao i kori{}ewe najboqih mogu}ih ra~unovodstvenih procjena. Odgovornost revizora Na{a odgovornost je da izrazimo mi{qewe o prilo`enim finansijskim izvje{tajima na osnovu obavqene revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim standardima revizije, Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji Republike Srpske i Pravilnikom o reviziji finansijskih izvje{taja u Republici Srpskoj. Ovi standardi nala`u usagla{enost sa eti~kim principima i da reviziju planiramo i obavimo na na~in koji omogu}ava da se, u razumnoj mjeri, uvjerimo da finansijski izvje{taji ne sadr`e pogre{ne informacije od materijalnog zna~aja. Revizija ukqu~uje sprovo|ewe postupaka u ciqu pribavqawa revizijskih dokaza o iznosima i informacijama objelodawenim u finansijskim izvje{tajima. Odabrani postupci su zasnovani na prosu|ivawu revizora, ukqu~uju}i procjenu rizika materijalno zna~ajnih gre{aka sadr`anih u finansijskim izvje{tajima, nastalih usqed kriminalne radwe ili gre{ke. Prilikom procjene ovih rizika, revizor razmatra interne kontrole koje su relevantne za sastavqawe i objektivnu prezentaciju finansijskih izvje{taja, u ciqu osmi{qavawa najboqih mogu}ih revizorskih procedura, ali ne u ciqu izra`avawa mi{qewa o efikasnosti sistema internih kontrola pravnog lica. Revizija, tako|e ukqu~uje ocjenu primijewenih ra~unovodstvenih politika i vrednovawe zna~ajnih procjena koje je izvr{ilo rukovodstvo, kao i ocjenu op{te prezentacije finansijskih izvje{taja. Smatramo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoqni i odgovaraju}i i da obezbje|uju solidnu osnovu za izra`avawe na{eg mi{qewa. Mi{qewe Po na{em mi{qewu, finansijski izvje{taji istinito i objektivno, po svim materijalno zna~ajnim pitawima, prikazuju finansijski polo`aj Banke na dan 31. decembra 2009. godine, kao i rezultate wenog poslovawa, promjene na kapitalu i nov~ane tokove za godinu koja se zavr{ava na taj dan, u skladu sa ra~unovodstvenim standardima i propisima Republike Srpske i ra~unovodstvenim politikama objelodawenim u napomenama 2 i 3 uz finansijske izvje{taje. EF REVIZOR d.o.o. Ovla{}eni revizor Bawa Luka Gajeva broj 12 Baji} Lela Datum: 31. mart 2010. godine

Stawe na dan 1. januara 2008. godine 15.802 Efekti revalorizacije materijalne i nematerijalne imovine 0 Efekti revalorizacije dugoro~nih ulagawa 0 Neto dobici/gubici koji nisu iskazani u bilansu uspjeha 0 Emisija akcija u toku godine-raspored dobiti 292 Dobit teku}e godine 0 Stawe na dan 31. decembra 2008. godine 16.094

5.059 571 (111) 0 0 0 5.519 5.519 0 (418) (51) 0 5.050

1.609 0 0 0 0 0 1.609 1.609 0 0 0 0 1.609

292 0 0 663 (292) 1.618 2.281 2.281 (2.281) 0 51 148 199

22.762 571 (111) 663 0 1.618 25.503 25.503 0 (418) 0 148 25.233

Stawe na dan 1. januara 2009. godine 16.094 Emisija akcija u toku godine-raspored dobiti 2.281 Efekti prodaje u~e{}a u kapitalu 0 Efekti amortizacije revalorizacionih rezervi 0 Dobit teku}e godine 0 Stawe na dan 31. decembra 2009. godine 18.375

IZVJE[TAJ O NOV^ANIM TOKOVIMA za godinu koja se zavr{ava 31. decembra 2009. godine (u hiqadama KM) 2009. Nov~ani tokovi iz poslovnih aktivnosti: Prilivi po osnovu kamata Odlivi po osnovu kamata Prilivi po osnovu naknada i provizija Odlivi po osnovu naknada i provizija Napla}ena otpisana potra`ivawa Ostali prihodi Odlivi po osnovu zarada i tro{kova Neto nov~ani tokovi prije promjena na poslovnim sredstvima i obavezama Promjene na poslovnim sredstvima i obavezama: Neto pove}awe / (smawewe) plasmana bankama Neto pove}awe / (smawewe) kredita plasiranih komitentima Neto smawewe ostale aktive Neto pove}awe depozita bankama Neto pove}awe depozita komitenata Neto smawewe ostale pasive Neto nov~ani tokovi iz poslovnih aktivnosti Nov~ani tokovi iz aktivnosti investirawa 3.786 710 (160) 3.189 5.522 (528) 12.519 (3.021) (7.546) (176) 1.137 6.738 (1.224) (4.092) 7.749 (2.096) 4.174 (316) 284 303 (9.384) 714 7.733 (1.890) 4.252 (276) 2.963 252 (8.681) 4.353 2008.

BILANS USPJEHA za godinu koja se zavr{ava 31. decembra 2009. godine (u hiqadama KM) Napomene Prihodi od kamata Rashodi kamata Neto prihod po osnovu kamata Prihodi od naknada Rashodi po osnovu naknada i provizija Neto prihod naknada Pozitivne kursne razlike Ostali poslovni prihodi Negativne kursne razlike Drugi poslovni rashodi Tro{kovi rezervi za kredite i druge potencijalne gubitke Dobit iz poslovawa prije oporezivawa Porez na dobit Dobit teku}e godine BILANS STAWA na dan 31. decembra 2009. godine (u hiqadama KM) Napomene AKTIVA Gotovina, gotovinski ekvivalenti i Depoziti kod Centralne banke Sredstva kod drugih banaka Krediti i plasmani bankama Krediti i plasmani komitentima Dugoro~na ulagawa Osnovna sredstva Dospjela kamata i naknada Ostala aktiva Ukupna aktiva PASIVA Depoziti od banaka Depoziti od komitenata Obaveze po kreditima Ostala pasiva Ukupne obaveze Dugoro~na rezervisawa za potencijalne gubitke i preuzete potencijalne obaveze KAPITAL Ukupno obaveze i kapital POTENCIJALNE I UGOVORENE OBAVEZE 22 17 18 19 20 10 11 12 13 14 16 15 3.2 3.1, 6 3.2 7 8a 3.9, 9 3.1, 5a 3.1, 5b 3.1, 4a 3.1, 4b

2009. 7.846 (2.253) 5.593 4.265 (317) 3.948 1.933 4.193 (1.297) (9.666) (4.461) 243 (95) 148

2008. 7.845 (2.119) 5.726 4.336 (276) 4.060 2.275 5.753 (1.950) (10.674) (3.270) 1.920 (302) 1.618 Neto pove}awe gotovine i ekvivalenata gotovine Gotovina i ekvivalenati gotovine na po~etku godine Gotovina i ekvivalenati gotovine na kraju godine Gotovina i ekvivalenati gotovine se sastoje od sqede}ih pozicija: Nov~ana sredstva i sredstva kod Centralne banke Sredstva kod drugih banaka 15.295 45.466 60.761 2009. 45.816 14.945 60.761 1.034 44.432 45.466 2008. 37.849 7.617 45.466 Pove}awa ulagawa Pove}awe uzetih kredita Odlivi za nabavku / (prodaju) osnovnih sredstava Neto nov~ani tokovi iz aktivnosti investirawa Nov~ani tokovi iz aktivnosti finansirawa Kursne razlike po osnovu prera~una gotovine i ekvivalenata gotovine (87) 168 507 2.394 (752) 2.149 0 0 605 605

Ovi finansijski izvje{taji su usvojeni od strane Uprave Banke na dan 23. februara 2010. godine i predlo`eni su na usvajawe Nadzornom odboru. OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI Banka: Lokacija: Adresa: Telefon: Faks: Swift: E-mail Platni promet Devizno poslovawe Korespodentska mre`a: Nadzorni odbor 31.12.2009. Pavlovi} International Bank a.d. Slobomir, Bijeljina Kara|or|eva 1, Bijeqina 055/232-300 055/232-301 PAVLBA22 office@pavlovic-banka.com Niski i sredwi rizik Veliko ovla{}ewe Ino platni promet se obavqa preko sedam banaka u pet zemaqa Slobodan Pavlovi}, predsjednik Milo{ Milo{evi}, ~lan Milenko Mi{anovi}, ~lan Mitar Babi}, ~lan Blago Blagojevi}, ~lan Petar Lazi} Milovan Eri}, predsjednik Mile Pavlovi}, ~lan Radomir Jovanovi}, ~lan Milenko Ili}, ~lan Bogdan Mirkovi}, ~lan Petra Jovovi} pet 220 EF revizor, Bawa Luka

2009.

2008.

45.816 14.945 243 73.068 545 12.333 723 2.133 149.806 8.796 106.954 2.394 2.569 120.713

37.849 7.617 238 76.712 960 12.567 622 1.625 138.190

Direktor: 5.607 101.444 0 2.499 109.550 Interni revizori: 8b 21 3.860 25.233 149.806 15.447 3.137 25.503 138.190 19.443 Broj filijala: Broj zaposlenih: Eksterni revizor: Odbor za reviziju:

Akcionari sa 5% i vi{e akcija sa glasa~kim pravima: Pavlovi} Slobodan, Pavlovi} Miroslava, Kompanija “Slobomir“

36 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

Zbog ukazanih potreba i pove}anog obima proizvodwe, direktor preduze}a “Kolektor Bosna“ d.o.o. raspisuje

OGLAS
za prijem radnika na radno mjesto

“MRP“ PLANER PROIZVODWE broj izvr{ilaca 1 Uslovi konkursa: - zavr{ena najmawe sredwa {kola (SSS) tehni~kog, ekonomskog ili dru{tvenog smjera(gimnazija) - po`eqno radno iskustvo na istim ili sli~nim poslovima - znawe engleskog ili wema~kog jezika u stepenu konverzacije i pisawa - poznavawe rada na ra~unaru –MS office/Outlook - potrebne sposobnosti: - samoodgovornost - dokumentirawe rada - po{tivawe drugih saradnika - komunikativnost - koordinacija - smisao za organizaciju - sposobnost za rad u grupi - po`eqna starosna dob kandidata do 35 godina Oglas ostaje otvoren 7 (sedam) dana od dana objavqivawa. Kandidati su obavezni svoj CV poslati elektronskom po{tom na e-mail:

ruza.cetojevic@kolektor.com
a ostale dokumente o ispuwavawu uslova konkursa dostaviti po{tom ili li~no u kadrovsku slu`bu preduze}a. Nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

“POQOPROIZVOD” AD PRIJEDOR Svetosavska bb, Omarska Tel/faks: 052/331-060 Upravni odbor Na osnovu Odluke Upravnog odbora “Poqoproizvod” a.d. Prijedor od 15.4.2010. godine, vr{i se

ISPRAVKA OGLASA
o sazivawu Skup{tine akcionara U oglasu o sazivawu Trinaeste (redovne) sjednice Skup{tine akcionara “Poqoproizvod” a.d. Prijedor, objavqenom u listu “Glas Srpske” od 2.4.2010. godine, vr{i se promjena datuma odr`avawa sjednice, tako da nakon promjene datum odr`avawa sjednice glasi “u srijedu 5. maja 2010. godine u prostorijama dru{tva, u Omarskoj, ulica Svetosavska bb, sa po~etkom u 14 sati”. Mijewa se i datum odr`avawa eventualno ponovqene sjednice, u slu~aju da se sjednica zakazanog dana ne odr`i, tako da nakon promjene glasi: “u srijedu 12. maja 2010. godine na istom mjestu i u isto vrijeme”. UPRAVNI ODBOR

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 37

Dana 19.4.2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog supruga, oca, punca i djeda

Dana 18.4.2010. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od iznenadne smrti na{eg voqenog

DOBRIVOJA VUJASINOVI]A
Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Gradskom grobqu u Prwavoru. Majka Dobrina i brat Nikola 871 B-2 M
Tu`no sje}awe na voqenog Tu`no sje}awe na voqenog Tu`no sje}awe na voqenog

DANILA (Pere) BABI]A
19.10.2009 - 19.4.2010. Dragi na{, tu`an je ovaj dan jer podsje}a na bolan rastanak sa tobom. Ne postoji utjeha ni zaborav, samo beskrajna tuga i bol. Po dobrom }emo te pamtiti, sa qubavqu spomiwati, a sje}awe na tebe }e ostati sve dok bude nas, onih koji te vole. Nedostaje{ nam. Sa velikom qubavqu, Supruga Sava, k}erke Radinka i Branka, zet Radenko, unu~ad Danijela, Stefan i Du{an B-5 IP 03357
Sedmodnevni pomen

DOBRIVOJA
Ujak \uro Plav{i} sa porodicom 871 A-1 M Tu`no sje}awe na voqenog

DOBRIVOJA
Ujak Sretko Plav{i} sa porodicom 871 A-1 M Tu`no sje}awe na voqenog

DOBRIVOJA
Ujak Velinko Plav{i} sa porodicom 871 A-1 M Tu`no sje}awe na voqenog

DOBRIVOJA
Ujak Vinko Plav{i} sa porodicom 871 A-1 M Tu`no sje}awe na voqenog

DOBRIVOJA
Tet ka Go spa i te tak Ra di vo je Male{evi} sa porodicom 871 A-1 M Tu`no sje}awe na voqenog

DOBRIVOJA
Tetka Nedeqka i tetak Nedeqko Vrhovac sa porodicom 871 A-1 M Tu`no sje}awe na voqenog

DOBRIVOJA
Tetka Zagorka i tetak Drago Baji} sa porodicom 871 A-1 M

DOBRIVOJA
Tetka Nedeqka i tetak Bo{ko Blate{i} sa porodicom 871 A-1 M

DOBRIVOJA
Prijateqi Bosa i Bla` ]ulum 871 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog brata

DOBRIVOJE -BOBAN VUJASINOVI]
Dragi na{, Dani prolaze, bol i tuga ostaju, neka te u ti{ini vje~nog mira ~uvaju an|eli, Tvoja tetka Nevenka Duki} sa porodicom 862 B-2 M Dana 21.4. 2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

Dana 18.4.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

ZDRAVKA CVIJI]A

ZDRAVKA CVIJI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Dovi}ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Supruga Nedeqka, sin @ivorad, k}erke Nada i @ivka sa porodicama 878 A-8 M [estomjese~ni pomen Tu`no sje}awe na dragog dedu

od sestara Radmile, An|e, Perse i Qubice sa porodicama 878 A-2 M Dana 17.4.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od kada nas je zauvijek napustio na{ dragi

BORISLAVA \AKOVI]A
U subotu, 17.4.2010. godine, u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. @ivot je trenutak, a sje}awe vje~no. Supruga i djeca 865 B-2 M

BORISLAV \AKOVI]
Brat Dragoja sa porodicom 844 A-1 M

ZDRAVKA CVIJI]A
Lena i Aleksa 878 A-1 M

ILIJA TURJA^ANIN
- profesor Vrijeme prolazi, a tuga traje. Vje~an mu spomen Porodica 732 A-3 M

38 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE Pro{le su ~etiri godine od kada nisi sa nama, na{ dragi
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 15.4.2010. godine u 70. godini `ivota preminuo na{ dragi

NEMAWA KUZMAN
22.8.1984 - 9.3.2010. Tvoja sestra Nevena 863 A-8 M

RADE (Obrada) BRKI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 17.4.2010. godine, u 13 ~asova na grobqu Ogwena Marija - Dowi Drakuli}. O`alo{}eni: supruga Mirjana, sinovi Goran, Slobodan, snahe Dragana, Nata{a, unu~ad Luka i Teodora, bra}a Velimir i Petar, sestre Lela i Du{anka te ostala rodbina i prijateqi 857 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ocu Posqedwi pozdrav dragom bratu

LAZARE

U na{im srcima i mislima `ivje}e{ vje~no. ^uvamo sve uspomene na tebe. Tvoja supruga Sava, djeca Du{an, Radojka, Mile, Dragan, Nikola i Rade sa porodicama

RADI

RADI
od bra ta Ve li mi ra, sna he Smiqe, sinovaca Aleksandra i @eqka sa porodicama. 857 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

NEMAWA KUZMAN
873 B-1 M
Tu`no sje}awe na dragog brata Svom an|elu, mama Nada 863 A-8 M 22.8.1984 - 9.3.2010.

od supruge Mirjane, sinova Gorana i Slobodana, snaha Dragane i Na ta {e, unu ~a di Lu ke i Teodore. 857 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

RADI
od brata Petra i sinovaca Dragana i \or|a sa porodicama. 857 A-1 M

RADI
od sinovke Aleksandre Kosti} sa porodicom. 857 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

PERU TE[ANOVI]A
Brat ^edo, snaha Vera i djeca Sanela i Danijela 867 A-8 M Tu`no sje}awe na voqenog sina Tvoj brat Miqan 863 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

NEMAWA KUZMAN
22.8.1984 - 9.3.2010.

RADI
od sestre Du{anke sa porodicom. 857 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

RADI
od sestre Lele Raspudi} sa porodicom. 857 A-1 M Posqedwi pozdrav kumu

PERU TE[ANOVI]A
Majka Desanka 867 A-8 M Dana 17. aprila 2010. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti na{eg dragog sina, supruga i oca Tvoja djevojka Maja 863 A-8 M U subotu, 17.4.2010. godine, navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog Tu`no sje}awe na dragog tatu

NEMAWA KUZMAN
22.8.1984 - 9.3.2010.

RADI
od Mirka Brki}a sa porodicom. 860 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom pa{ancu, svaku i tetku

RADI BRKI]U
od kumova Vase i Mire Ani~i}. 858 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

RADI
od porodice Mijatovi}. 877 A-1 M

RADI
od Mare Jovanovi}. 877 A-1 M

DU[KA \AJI]A
S qubavqu i po{tovawem Otac Svete, supruga Sanela, sinovi Marko i Milan 879 A-8 M

MILODRAGA TEODOROVI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wego vu vje ~nu ku }u na mje snom grobqu u Qubatovcima. Tvo ja su pru ga Ran ka i sin @eqko sa porodicom 847 A-3 M

MILODRAGA TEODOROVI]A
Bio si nam velika podr{ka i oslonac. Po sli je te be os ta la je tu ga i praznina u du{i. Tvoja k}erka Dijana i zet Radoslav 847 A-3 M

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 39
Danas, 17.4.2010. godine, navr{ava se deset dugih, bolom ispuwenih godina od smrti voqene majke, sestre, svekrve, bake i prabake Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 15.4.2010. godine u, 87. godini `ivota, preminula na{a draga Dana 18.4.2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

DU[ANKE VUKAJLOVI]
iz Velikog Bla{ka Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u nedjequ, 18.4.2010. godine u 11.30 ~asova iza}i na grobqe u ^arda~anima, i odati du`no po{tovawe voqenoj majci. S ponosom i vje~nom tugom. Porodica Vukajlovi} 838 A-8 M Tu`no sje}awe na desetogodi{wicu smrti dobre majke

QUBOMIRKA (Riste) KOJADINOVI]
Sahrana }e se obaviti 17.4.2010. godine u 12 ~asova na Azari}a grobqu. O`alo{}eni: k}erke Drena i Lenka, sinovi @ivko, \or|o, Brane i Milenko, unu~ad, praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi 875 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj majci Posqedwi pozdrav dragoj majci

BRATISLAVA PEJAKOVI]A
Toga dana 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga Jadranka, sinovi Dejan, Darko i Danilo, snahe i unu~ad 831 A-8 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.4.2010. godine, u 85. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

DU[ANKE VUKAJLOVI]
Ponosim se {to je moja majka bila oli~ewe plemenitosti, dobrote i qubavi i zato }e wen dragi lik vje~no `ivjeti u mojim tu`nim mislima i nezaboravnom sje}awu. K}erka Radmila 838 A-6 M Tu`no sje}awe na desetogodi{wicu smrti dobre majke

QUBOMIRKI
od sina Branka i unuka Sa{e. 875 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj majci

QUBOMIRKI
od sina @ivka, snahe Gordane i unuke Biqane. 875 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj strini

RAJKO (Stojana) RA^I]
Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 18.4.2010. godine na grobqu kod stare crkve u Malom Bla{ku. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u [u{warima u 13 ~asova. O`alo{}eni: sinovi Slavko i Zdravko, bra}a Bogdan, @ivko i Dako, sestra Qubica, snahe, unu~ad, praunu~ad i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi 880 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

DU[ANKE VUKAJLOVI]
Vje~no }emo ~uvati uspomene na na{u majku jer voqeni nikad ne umiru. Sinovi Ranko i Milan sa porodicama 838 A-6 M Obavje{tavamo rodbinu, kumove i prijateqe da }emo {estomjese~ni pomen odr`ati u nedjequ, 18.4.2010. godine u 11 ~asova In memoriam Vi{e od rije~i, predivan san. ^uvam te u srcu

QUBOMIRKI
od sina Milenka, snahe Zumre, unu~adi Aleksandra i Grozdane. 875 A-1 M

QUBOMIRKI
od sinovaca Arse, Rade, Tankosave i Nemawe. 876 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

MIROSLAVU
od sestre Vere sa porodicom. 872 A-1 M

RAJKU
od Bogdana Mu{i}a sa porodicom. 881 A-1 G

MIROSLAVU DANOJEVI]U

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 14.4.2010. godine, u 51. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

od Brace i wegove porodice.

SILVANA - SILVA MEDENICA
22.10.2009 - 22.4.2010. K}erka Sara, majka Mira, otac Bogoqub, sestra Sowa, sestri} Daniel, zet Mirko i wen Dinko 828 A-4 M

SILVANA - SILVA MEDENICA
22.10.2009 - 22.4.2010. Tvoj Dinko 828 A-4 M

869 A-6 M Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom

STANISLAV (Milana) ^EKI]
Sahrana }e se obaviti 17.4.2010. godine u 14 ~asova na Pravoslavnom grobqu ^eki}i, Dowa Kola. O`alo{}eni: supruga Milka, sinovi Milan i Nenad 864 A-6 M Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom djeveru

Mojim voqenim roditeqima

MIROSLAVU
od brata Voje i snahe Sne`ane sa porodicom. 872 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

MIROSLAVU
od sestre Koviqke sa porodicom. 872 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

SILVANA - SILVA MEDENICA

MIROSLAV BOGOJEVI]

STANISLAVU
od Vida, Dragice i djece. 864 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca

STANISLAVU
od snahe Mire, sinovca Qubomira i sinovke Suzane, Vesne sa djecom An|elom i Lukom. 864 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom kumu

22.10.2009 - 22.4.2010. 15.4.2006 - 15.4.2010. Oti{la si na put mila, na kom nikad nisi bila, tamo gdje te tata vje~no ~eka, da nastavite zajedno. Voli vas va{a k}erka Sara Bogojevi} 828 A-7 M Tu`no sje}awe na voqenu Dana 17.4.2010, na tvoj ro|endan, navr{ava se tu`nih {est mjeseci od smrti na{eg dragog

STANISLAVU - ]ANI ^EKI]U
od brata Radomira, snahe Mire i Neboj{e. 859 A-2 M

STANISLAVU - ]ANI ^EKI]U
od Nevene, Zorana, Predraga i Bojane. 859 A-2 M

SILVANU - SILVU MEDENICA
22.10.2009 - 22.4.2010. Porodice Jawi} i Pala~kovi} 828 A-2 M

DU[ANA BOJKI]A
S qubavqu i po{tovawem. Tvoji najmiliji 851 A-2 M

NIKOLU (Milivoja) VIDAKOVI]A
2007 - 2010. Supruga An|a, sinovi Goran i Zoran i snaha Aleksandra 874 A-3 M

STANISLAVU - ]ANI ^EKI]U
od kumova Pere, Milosavke, Gorana i Sa{e. 859 A-2 M

40 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE
Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 14.4.2010. godine u 39. godini `ivota tragi~no preminuo na{ dragi Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 15.4.2010. godine u 73. godini `ivota, preminula na{a draga

MARKO RISTANOVI]
1999 - 2010. Mi smo uvijek zajedno. Bajo, Kne`a, Bokan, Medo i Tin 888 A-8 G Dana 18.4.2010. godine je godina dana od kada nije sa nama na{a draga majka, baka i prabaka Dana 18.4.2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage majke

MIROSLAV (Milenka) TILI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 17.4.2010. godine na grobqu Ada u Lakta{ima. Povorka kre}e ispred ku}e o`alo{}enih u Lakta{ima u 13 ~asova. O`alo{}eni: Supruga Radmila, sinovi Jovan i Andrej, majka Bosiqka, bra}a Nedeqko, Slavi{a, Neboj{a i Sini{a, sestra Biqana, punac Jovo i punica Gospava, te ostala mnogobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije A-8 F Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.4.2010. godine u 53. godini `ivota nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

DU[ANKA (Qube) RA\ENOVI]
1937 - 2010. Sahrana }e se obaviti 17.4.2010. godine u 13 ~asova na Gradskom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: brat Vladimir, snaha Aleksandra, bratanice Larisa i Qubica, zet Rade, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 884 A-8 G Posqedwi pozdrav bratu Posqedwi pozdrav dragoj tetki

VASILIJE VUKOVI] NEVENKA KRUPQANIN
Weni najmiliji: k}erka Qubica, unuke Zvezdana, Zorana, Sne`ana i Svetlana sa porodicama 795 A-4 M Sje}awe na U subotu, 17.4.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u selu Dowi Karaizovci. U na{im srcima i mislima `ivje}e{ vje~no. K}erke, sin, unu~ad i praunu~ad 856 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog brata

RANKU
od brata @eqke sa porodicom. 887 A-1 G

DU[I
od Lare i Qubice. 884 A-1 G Tu`no sje}awe na brata

RANKO (Stanoje) AN\ELI]
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 17.4.2010. godine u 14 ~asova na porodi~nom grobqu An|eli}i, Ledenice - Krupa na Vrbasu. O`alo{}eni: supruga Nada, k}erka Biqana, zet Goran i unuka Marija, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 886 A-8 G Posqedwi pozdrav zetu Posqedwi pozdrav zetu

Posqedwi pozdrav dragom

RANKU
od brata Bojana, strica Bo{ka i strine Vidosave. 890 A-1 G

JUGOSLAVA JUNGI]A
Dado, Nata{a i Jugo 868 A-1 M

DU[ANKU KATI]
21.4.2008 - 21.4.2010. Suprug Mile, sin Zoran, snaha Brana i unuk Dejan 832 A-1 M Sje}awe na dragu majku

ZORANA VUKMIRA
@i vot je tre nu tak, a sje }awe vje~no. Ses tra Dra ga na, zet Go ran i sestri} Aleksandar 841 A-2 M Sje}awe na dragu majku

Tu`no sje}awe na dragog

RANKU
od {urjaka Bo`e sa porodicom. 887 A-1 G Posqedwi pozdrav bratu

RANKU
od {urjaka Dragana sa porodicom. 887 A-1 G Posqedwi pozdrav bratu

JUGU
od porodica Do{lov i Tramo{qika. 882 A-1 G

DU[ANKU KATI]
21.4.2008 - 21.4.2010. K}erka Sofija sa porodicom 832 A-1 M Tu`no sje}awe na supruga i oca

DU[ANKU KATI]
21.4.2008 - 21.4.2010. K}erka Bo`ana sa porodicom 832 A-1 M Sje}awe na brata

RANKU
od brata Bore sa porodicom. 887 A-1 G

RANKU
od brata Dragana sa porodicom. 887 A-1 G

BRANKA STOJNI]A
15.4.2004 - 15.4.2010. Supruga Nada sa djecom 866 A-1 M Dana, 21.4.2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti dragog supruga, oca i dede

TOMISLAVA GOJI]A
21.4.2007 - 21.4.2010. Brat Milenko sa porodicom 870 A-1 M Dana 17.4.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage

TOMISLAVA GOJI]A
U nedjequ, 18.4.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e. Sa po{tovawem, supruga Krsta sa porodicom 883 A-3 G

DANIJELE (ro|. Anti}) NI[I]
Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, na Gradskom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: otac Zdravko, majka Radovanka i brat Davor 889 A-3 G

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 41

Oglasi
KU]E
PRODAJA Prodajem odli~nu ku}u u naju`em centru Gradi{ke, glavna ulica, 260 2 m , gara`a, tel. 38765/584-524, 065/ 020-570. Prodajem ku}u na sprat u Trebiwu naseqe Vinogradi, na placu od 564 kvadrata, tel. 38766/604-357. Prodajem ku}u, 120 m2, sa centralnim grijawem, gara`om i drugim pomo}nim objektima, na placu od tri dunuma, u Bawoj Luci, na kraju Petri}evca, 1/1, tel. 387 65/687-451. Prodajem ku}u u BL 13/10 ili mijewam za stan uz doplatu, tel. 38765/888-169. Prodajem novu ku}u u Velikom Bla{ku na dobroj lokaciji, plac 1.000 m2, ogra|en, asfalt, voda, struja, grijawe, ukwi`eno, 1/1, tel. 38765/513-928. Prodajem ku}u na autoputu izme|u “Ideal” pumpe i “Termo klime”. Mogu}nost gradwe poslovnog objekta. Urbanisti~ka saglasnost. Informacije na, tel. 38765/531923. Prodajem staru ku}u u Obili}evu na placu povr{ine 430 m2 u drugoj gra|evinskoj zoni. Dozvoqena je gradwa stambenog i poslovnog objekta, tel. 38765656448 i 065/603184. Prodajem mawu ku}u i deset dunuma zemqe na magistralnom putu Bawa Luka - Prijedor, preko puta "Petog neplana" ili mijewam za mawi stan u Bawoj Luci, tel. 066/626-734. Prodajem polovinu nedovor{enog dupleksa P+I+II+P, 220 m2 korisnog prostora, 212 m 2 placa, uredni papiri, tel. 065/011-065. Prodajemo seosko imawe, ku}u i 40 dunuma zemqe obradive, Glamo~ani, tel. 585-613. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu, Pofali}i na lijepom mjestu iznad “Fabrike duvana”, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u B. Luci), tel. 065/935-191. Prodajem ku}u visoku prizemnicu sa poslovnim prostorom kod gorwe kapije “Kosmosa”, ulica Trla, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem nedovr{enu ku}u na sprat 10 h 7 sa potkrovqem, {est dunuma zemqe, ~etir ipod vo}em, devet km od Bawe Luke, tel. 065/624-480; 065/329-765. Prodajem ku}u u Obili}evu iznad “Alibabe”, povoqno, tel. 065/314562. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m 2 , iza “Incela”, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m 2 , ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m 2 , sa dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u 9 h 8 na sprat sa oku}nicom na 4.650 m 2 zemqe u Osje~anima kod {kole, op{tina Doboj, tel. 051/464-478; 065/582-340. Prodajem dvije ku}e na placu od 750 m 2 , skretawe za Rakova~ke bare, tel. 065/635-030. Prodajem ku}u 9,5 h 10 m Petri}evac 2, PR+PTK, nova gradwa, namje{tena, na placu 550 m2, urbanisti~ka dozvola, cijena 86.000 evra, tel. 065/182-675 i 065/145-158. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem na glavnom putu u Trnu novu ku}u P+1+M (11 h 10) u prizemqu, poslovni prostor, na placu od 750 m2, cijena 200.000 evra, tel. 065/516-927. Prodajem u Prije~anima kod {kole useqivu ku}u 8,5 h 9,5 (P+1+M) na placu 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem u Lijevoj Novoseliji uz glavni put spratnicu 10 h 10, u prizemqu poslovni prostor, na placu 1.000 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u na podru~ju Bawe Luke, hitno, tel. 065/671-420. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, dvori{ni objekat na placu 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u 9 h 10, ne dovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi, tel. 051/317719. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu od 330 m2, cijena 300.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem ku}e u Buyaku, 105.000 KM, 200.000 KM, 280.000 KM i 300.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Bawoj Luci od 45.000 KM do 2.500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Mijewam ku}u u Slavonskom Brodu RH za Bawu Luku i u Novoj Gradi{ci mijewam za Bawu Luku ili prodajem, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana sa gara`om, oku}nicom 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor - pekara sa dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m 2 kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u sa oku}nicom 800 m2 u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem u Lazarevu ku}u 65 m2 + dvori{ni objekat 25 m2, plac 440 m2 u ul. Hajduk Veqka cijena 165.000 KM, tel. 065/582-223. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 2 m , ogra|eno, pod vo}em, vlastito grijawe, preko puta “Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem ku}u, 120 m 2 , u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqno, uz put, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Glamo~anima i 40 dunuma zemqe, obradive, tel. 585-613. Prodajem novu namje{tenu ku}u u Ma{i}ima op{tina Gradi{ka i devet dunuma zemqe. Hitno, cijena povoqna, tel. 065/390-986, 066/530-723. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m 2 , u Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem dvije ku}e plus dvori{ni objekat, povoqno za dvije porodice, udaqenost 1.800 m, od “Boske”, Bawa Luka, tel. 065 /800-040. Prodajem ku}u i placeve u Rami}ima i prodajem {umu i zemqu kod Srpca, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gorweg {ehera, kod Turbeta, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u u Kqu~u, pos lovni prostor, gara`a, stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawoj Luci, M. Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem dvije starije ku}e na parceli 1.000 m2, Paprikovac, tel. 066/174-334. Prodajem ku}u sa dva lokala na dobroj lokaciji, ul. Zelengorska 3, tel. 051/217-986. Prodajem stariju useqivu ku}u sa 17 dunuma zemqe (4 {uma, ostalo obradivo), povoqno ^arda~ani, tel. 00385-11/2150-443; 051/314-523. Prodajem useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom -ogra|eno sa placem 1.300 m2, voda, struja, sa gra|evinskom dozvolom, u Ko~i}evu, op{tina Gradi{ka, tel. 065/417581. Hitno prodajem u ^elincu (naseqe Marjanovi}i) kod pumpe "Nafta trans" mawu useqivu u ku}u sa gara`om na placu 300 m2 1/1; 39.000 KM, tel. 065/906-356; 066/307-643; 051/214-368. Prodajem ku}u 9,50h8, m podrum, sprat, potkrovqe, nedovr{ena 531 m2 oku}nice u Srpcu, tel. 065/005464; 065/677-138. Prodajem ku}u u Trnu sa ~etiri stana i poslovni prostor, plac 900 m2, tel. 065/585-824. Prodajem ku}u u centru Doweg Vakufa, tel. 051/437-187. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod “Pe{tana” na placu od 600 m2, tel. 065/560-386; 065/596-526. Prodajem autenti~nu drvenu ku}u sa Banije, veli~ine 7 h 5 m, tel. 051/311-232. Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem ku}u u centru kod “^ajaveca” po novom regulacionom planu dozvoqena gradwa zgrade, 15 h 12, P+2+M, tel. 066/446-903. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, osam km od Lakta{a kanalom i jedan km u selo, tel. 065/306-116; 051/310-089. Prodajem ku}u kod “Vo}ar prometa”, tel. 065/631-613. Bawa Luka, Rosuqe, Trive Amelice 17, prodajem ku}u na sprat na parceli od 400 m2, tel. 051/318239.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Prodajem ku}u sa 1.700 m 2 oku}nice, visoko prizemqe 7h7, voda, put, struja, sedam km od Bawe Luke uz magistralni put za Jajce, cijena 30.000 evra, mo`e i zamjena za Beograd ili Budvu, tel. 065/773-740. U Bawoj Luci prodaje se nova ku}a na sprat sa poslovnim prostorom, 11x11 m, sve 1/1, tel. 051/380-798. Prodajem ku}u u Kne`evu, neseqe Medqen, cijena vrlo povoqna, tel. 065/641-682. Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama u Bawoj Luci, u`i i {iri dio grada, tel. 065/698-012. Prodajem na Pobr|u ku}u sa placem od oko 230 m2, tel. 065/698012. U Dervi{ima prodajem ku}u P+1 sa placem od 370 m2, uz stari gradi{ki put, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u na sprat u centru Slatine ili mijewam za mawi stan u Bawoj Luci, uz doplatu, tel. 065/575-798. Prodajem ku}u u Zalu`anima na glavnoj cesti sa velikim placem, tel. 065/497-846, 051/216-155. Prodajem ku}u 16h9 na sprat, ul. Avalska 46, tel. 051/423-274. Prodajem useqivu prizemnu ku}u na placu od 430 m2, ulica Pionirska 33, tel. 065/972-569. Prodajem ku}u, Star~evica 125 m2, "marles", tvrda gradwa, cijena 1.520 KM/m 2 , blizu fakulteta, {kole i vrti}a, tel. 065/825-393. Prodajem vikend ku}u na tri eta`e 7h7, dunum zemqe, ogra|eno, 1/1, papiri uredni, voda, struja, tel. 051/318-829. Prodajem nedovr{enu visoku prizemnicu 8h11, sa deset dunuma zemqe, Omarska, cijena 35.000 KM, tel. 065/334-641; 066/491-551. Izdajem namje{tenu ku}u kod "Kosmosa", porodi~nim i zaposlenim osobama, tel. 065/528247. ZAMJENA Mijewam za Bawu Luku ku}u u centru Gradi{ke, glavna ulica, 260 m2, gara`a, tel. 38765/584524, 065/020-570. Mijewam ku}u u B. Luci za mawi stan ili poslovni prostor ili mijewam za Hrvatsku, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/989645-745. Mijewam nedovr{enu ku}u na sprat 10 x 7 sa potkrovqem, {est dunuma zemqe, ~etiri pod vo}em, devet km od Bawe Luke, za trosoban stan, tel. 065/624-480; 065/329-765. IZDAVAWE Izdajem namje{tenu dvori{nu ku}u u Obili}evu, tel. 066/328896. Izdajem privatnu ku}u za dvije djevojke (studentkiwe), zvati poslije podne od 17 do 19 ~asova, tel. 051/313-305. Izdajem luksuzno opremqenu ku}u kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/631-613. Izdajem garsoweru u ku}i namje{tenu ili nenamje{tenu, poseban ulaz, balkon, kablovska, ul. Rade Marjanca 4, tel. 051/313785. POTRA@WA Bra~ni par tra`i bilo kakvu ku}u sa ne{to zemqe u Motikama, Petri}evcu, [argovcu i sl. uz pla}awe kirije, tel. 051/217-502. Tra`im ku}u sa mawom oku}nicom oko Bawe Luke ili Lak-

ta{a na ~uvawe, tel. 065/894-894, 051/305-597. PONUDA Vlasenica, potreban mla|i bra~ni par - mo`e i sa djecom. Mi smo stariji i nemamo djece, imamo ku}u i solidno imawe. Detaqi po dogovoru, tel. 065/714562.

STANOVI
PRODAJA Prodajem potpuno renoviran stan, 35 m2 u nasequ Sunca, Bawa Luka, tel. 38765/808-551. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, Obili}evo, Krfska ulica, tel. 387 65/208-318. Prodajem stanove u ^elincu od 27 do 37 m2, nova gradwa, useqivi, tel. 38765/332-828 i 051/551-332. Prodajem dvosoban stan u ulici Sime Matavuqa, prizemqe, okrenut glavnoj ulici, pogodan za poslovni prostor, tel. 38766119960 i 051-439-033. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2 , osmi sprat, Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, novi liftovi, useqiv, tel. 38765/885-111. Bawa Luka, Nova varo{, kod “Med. elektronike”, stan, 92 m2, u ku}i i 1/4 atraktivne lokacije od 760 m2. Dozvoqena i gradwa. Veoma povoqno, tel. 387 65/081-964. Prodajem stan u nasequ Garsije Lorke kod “^ajaveca”, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana ili mijewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift, tel. 065/516927. Prodajem stan 38 m 2 Drage Mali}a, renoviran ili mijewam za Igalo, tel. 065/870-004. Prodajem na Paprikovcu luksuzno namje{ten dvosoban stan 56 m2, VP, renoviran sa gara`om, cijena 110.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawoj Luci nove stanove svih veli~ina, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawoj Luci dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, potpuno renoviran sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323. Prodajem jednosoban stan, 35 m2, visoko prizemqe, u Boriku, ul. Rade Vrawe{evi}, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem stan u Novoj varo{i, 42 m2, tre}i sprat, cijena 2.150 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem dvosoban stan, 59 m2, drugi sprat, u Boriku, sre|en, cijena 106.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dvosoban stan 49 m2 kod Olimpijskog bazena u Bawoj Luci, novogradwa, odmah useqiv, cijena 86.000 KM, tel. 065/562426. Prodajem stan 82 m2, ul. Cara Du{ana 4, centar, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 40 m2, tel. 065/986453. Prodajem stan u Novoj varo{i, 29 m2,, tel. 066/235-816. Prodajem stan u Obili}evu 46 m2, novogradwa, tel. 066/235-816. Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, useqiv odmah, tel. 066/165323.

42 17. i 18 april 2010. GLAS SRPSKE Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom na Star ~evici, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ul. Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan, 63 m2, na Star~evici, ul. Ogwena Price, ~etvrti sprat, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem jednosoban stan u Boriku, 39 m2 na devetom spratu, tel. 065/785-526. Prodajem dvosoban stan, baraka u Buyaku, ulica Marka Lipovca, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stanove u nasequ Ada, 48, 50 i 51 m2, novogradwa, tel. 066/235-816. Prodajem nov stan 42 m2, prvi sprat kod MUP-a, ul. S. Stepanovi}a, tel. 065/516-927. Prodajem u ulici Majke Jugovi}a (kod Studentskog doma) nov dvosoban stan 66 m2, ~etvrti sprat, lift, tel. 065/371-611. Prodajem renoviran ~etvo rosoban stan, 83 m2, na po~etku Star~evice, kod “Aleksandrije”, tre}i sprat, tel. 065/371-611. Prodajem kompletno renoviran trosoban stan 69 m2, ul. \ede Kecmanovi}a 1, tel. 065/621-017; 051/303-378. Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ulica Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem stan 66 m2, prvi sprat, Borik, tel. 066/235-816. Prodajem stanove svih struktura u staroj i novoj gradwi na podru~ju grada Bawe Luke, tel. 065/511-121. Prodajem stan u Boriku 71 m2, tel. 066/235-816. Prodajem stan 61 m2, ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571. Prodajem stan u Borik, 78 m2, tel. 066/235-816. Prodajem stan 36 m2, osmi sprat na atraktivnoj lokaciji, Carice Milice 4, cijena 2.000 KM/m 2 , ura~unat porez, tel. 066/488396,051/314-148. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem nov stan, 57 m2, ~etvrti sprat, ulica Stepe Stepanovi}a, cijena 2.350 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem garsoweru na Bulevaru ili mijewam za jednosoban stan, tel. 065/785-526. Prodajem useqiv stan 74 m2 na trgu u Prwavoru, prvi sprat, tel. 065/636-733. Prodajem dvosoban stan 61 m2 prizemqe, Kozarska 12, cijena 116.000 KM, tel. 051/464-468, 065/872-000. Prodajem u Aleji Sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa 5 m2 sa dva balkona, peti sprat, lift, novogradwa, tel. 065/516-927. Prodajem stan, 89 i 94 m2, Pentagon i baraku u Lazarevu, tel. 065/549-687. Izdajem trosoban namje{ten stan u Lakta{ima-Laktingova zgrada, poslovnim qudima, tel. 065/785028. Prodajem stan u Boriku, 52 m2, peti sprat, tel. 065/698-012. Prodajem dvosoban stan, 41 m2, ul Cara Lazara 50, Obili}evo, tel. 066/977-724. Prodajem jednosoban (44 m2) i trosoban (79 m2) stan, ul. Kosovke djevojke, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem u neboderu u Boriku potpuno renoviran stan, peti sprat, lift, 51 m2, dvije spava}e sobe, tel. 065/516-927. Prodajem jednosoban stan, 44 m2, prvi sprat, Garsije Lorke, Centar dva, tel. 065/524-505. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 m2 i ve}i stan 90 m2, ulica Nikole Pa{i}a, tel. 065/ 636-545; 065/939-969. Prodajem dva stana u novogradwi od 61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450-281. Prodajem trosoban stan, 53, 64 i 68 m 2 , novogradwa, ul. Stepe Stepanovi}a, blizu fakulteta, cijena 2.050 KM/m2, tel. 065/524505. Prodajem stan, 54 m 2 , tre}i sprat, renoviran, vlasni{tvo 1/1, Obili}evo, tel. 065/640-056. Prodajem trosoban stan, 86 m2, naseqe Sunca, u ul. Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan, 86 m2, ~etvrti sprat, ima lift, totalno saniran, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan, 71 m2, prizemqe, ulica Reqe Krilatice u Boriku, pogodno i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Titaniku, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stan 44 m 2 , ul Kolubarska 4 kod restorana "Orhideja", Hiseta, tel. 066/742-581. Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, ul. Kne`opoqska, Borik, Bawa Luka, tel. 066/952-302. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, prvi sprat, 48 m2, kod supermarketa, tel. 065/636-545. Prodajem nov ~etvorosoban stan, 100 m 2 , drugi sprat, ul. Vase Pelagi}a, cijena 2.400 KM/m2, hitno, tel. 065/524-505. Prodajem hitno stan u Karingtonki, kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636-545. Prodajem nov useqiv trosoban stan, drugi sprat, bulevar Desanke Maksimvi}, kod zgrade MUP-a, tel. 065/404-424. Prodajem komforan stan, 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m 2 , ul. Gunduli}eva, tel. 065/636-545. Prodajem u centru grada dva stana od po 55 m2, jedan na drugom, a drugi na ~etvtom spratu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m2, u Novoj varo{i, sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, tel. 065/636545. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno, tel. 065/636-545. Povoqno prodajem stan kod “Ardora” na Lau{u, 50 m 2 , cijena 1.500 KM/m 2 , prvi sprat, tel. 065/820-586. Prodajem stanove u Bawoj Luci 32, 38, 41, 48, 49, 50, 55,89, 91 i 94 i 110 m2, tel. 065/549-687. Prodajem stan na Lau{u, 57 m2, II sprat, mo`e auto u ra~un, novogradwa, tel. 065/523-162. Prodajem stan 74 m 2 u Obi li}evu kod “Naprijedovog” igrali{ta, cijena po dogovoru, a mo`e i zamjena za mawi uz doplatu, tel. 066/986-462. Prodajem stan, tel. 065/631-613. Prodajem stan, 31 m2, prvi sprat, Gavrila Principa (Mejdan), zvati od 18 ~asova, tel. 051/464634. Prodajem jednosoban stan, 33 m2, naseqe Sunca, tel. 065/497-846, 051/216-155. Prodajem trosoban stan u Boriku (92 m2) ili mijewam za mawi (jednosoban ili dvosoban), tel. 065/262-917. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, 66 m2, tel. 065/624-186. Prodajem petosoban stan od 128 m2 u "marlesovim" zgradama komplet renoviran po cijeni od 1550 KM/m2, tel. 065/562-426. Prodajem trosoban stan od 60 m2, novogradwa po 1.600 KM/m2 na Lau{u, tel. 065/562-426. Prodajem stan, 79 m2, prvi sprat (~vrsta gradwa) u Novoj varo{i, ul. Masarikova. Povoqno, tel. 066/424-390; 861 M. Prodajem trosobne stanove od 60, 61, 63, 68 i 71 m 2 na vi{e lokacija, tel. 065/526-426. Prodajem jednoiposoban stan, 45 m 2 , ul. Milana Radmana, Nova varo{, nova gradwa, povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem dvosobne stanove na vi{e lokacija svi odmah useqivi, tel. 065/562-426. U strogom centru Bawe Luke prodajem stan 40 m2, tel. 065/698012. Prodajem super komforan dvosoban stan 60 m2, ~etvrti sprat u B. Luci, tel. 065/698-012. Prodajem vi{e stanova na razli~itim lokacijama u novogradwi od 30 do 84 m2, tel. 065/ 698-012. Prodajem stan 69 m2 u centru grada, prvi sprat, ul. Vase Pelagi}a, tel. 065/514-520; 065/396584. Prodajem stanove, nova gradwa od 30, 42, 46, 48, 50, 80 i 84 m2, tel. 065/698-012. Prodajem stan 35 m2 u nasequ Sunca, tel. 065/497-846, 051/216155. Prodajem u Beo~inu poluna mje{ten stan 57 m2, plus podrum, prvi sprat, 600 evra po kvadratu. Stan useqiv. Mo`e i zamjena za Bawu Luku ili ^e linac, tel. 066/309-922, 065/649-485. Prodajem stan, 64 m2, komplet renoviran u zgradi Titanik (Borik), tel. 065/497-846, 051/216155. Prodajem dvoiposoban stan, 75 m2, novogradwa, ul. Svetog Save u Bawoj Luci,povoqno, tre}i sprat, tel. 065/562-426. Prodajem dvoiposoban stan, 56 m2, II sprat, Bulevar, tel. 066/208807. Prodajem nov stan 5 2m2, ul. S. Stepanovi}a, tel. 065/497-846, 051/216-155. Prodajem stan u Sarajevu na Grbavici, 53 m2, tel. 00381/63-8161416. U centru grada, Bulevar Cara Du{ana, prodajem stan 60 m2, prvi sprat, tel. 061/350-108; 051/216067. Prodajem dvosoban i trosoban stan, tel. 065/497-846, 051/216-155. Prodajem jednosoban i trosoban stan u B. Luci, trosoban mo`e i zamjena za Biha}, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Prodajem stan, 74 m2, Bawa Luka, Obili}evo, Krfska, prizemqe, dvije terase, podrum, klime, dva kupatila, tel. 066/697-771. KUPOVINA Kupujem mawi stan u Bawoj Luci, bli`e centru, tel. 063/956-300. ZAMJENA Mijewam stan 33 m2 u Boriku za ve}i, uz doplatu, tel. 065/497-846, 051/216-155. Mijewam dvosoban stan 60 m2 u Sarajevu za Beograd, Novi Sad, U`ice, Kragujevac, Bawu Luku, Bijeqinu, tel. 056/482-414, 033/ 545-439, 545-435. Mijewam jednosoban stan 41 m2 u centru Bawe Luke za dvosoban u centru, tel. 065/969-287. Mijewam dvosoban stan 66 m2, drugi sprat u Kuli kod {kole, Nova varo{, za stambeni objekat u izgradwi (pokriven), zvati od 15.30 do 21 ~as, tel. 051/307-514, 065/180-753. Mijewam dvosoban stan, 47 m2, u Br~kom za Bawu Luku, tel. 065/ 889-959. IZDAVAWE Izdajem namje{tenu garsoweru, centralno grijawe, Paprikovac, tel. 065/685-800. Izdajem trosoban stan u ul. Maksima Gorkog 27, tel. 051/214-169. Izdajem kompletno namje{ten dvosoban stan, novogradwa, sa gara`om, tel. 38766/766-920. Izdaje se namje{ten dvosoban stan u centru, tel. 051/223-850; 065/885-429; 387 65/513-433. Izdajem poslovnim licima, LUX namje{ten jednosoban stan 38 m2 u novoj zgradi - centar, tel. 38766/266-312. Poslovnim osobama iznajmqujem potpuno namje{ten stan 40 m2, lamele M. Jugovi}a, B. Luka, tel. 38765/079-083. Izdajem jednosoban namje{ten stan za dvije osobe, poseban ulaz, Lau{, tel. 051/281-218. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, poseban ulaz, centralno grijawe, tel. 065/952-646. Izdajem prazan jednosoban stan, Bawa Luka, Rosuqe, crvene zgrade,, tel. 066/304-275. Izdajem stan od 48 m2, namje{ten, centralno i izdajem ku}u za stanovawe ili za kancelarije, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Izdajem stan 50 m2, privatna ku}a, nova gradwa sa grijawem za dva studenta, 130 KM po osobi plus utro{ak struje, tel. 065/270797. Iznajmqujem namje{ten dvo soban stan, novogradwa, 64 m2 ul. Branka ]opi}a 3/1. kod “Akvane”, tel. 065/531-062. Izdaje se prazan stan kod {kole na Petri}evcu, ul. Zore Kova~evi} br. 57, tel. 051/355-844, 065/630561. Izdajem dvosoban i jednosoban namje{ten stan u Bawoj Luci, samo za poslovne qude ili strance, tel. 066/808-770. Izdajem stambeno-poslovni prostor veli~ine 70 m 2 , na mje{ten, u strogom centru grada. Pogodan za predstavni{tvo, biro i sli~no. Grijawe, klima, internet, tel. 065/817-000; 051/211-701. Izdajem jednosoban stan polunamje{ten, Kara|or|eva 445, Bawa Luka, tel. 282-106; 065/635449. Izdaje se jednosoban stan, namje{ten u zgradi, prvi sprat, centar, tel. 051/302-623. Izdajem jednosoban namje{ten stan u Novoj varo{i,, tel. 065/525010. izdajem jednosoban namje{ten stan u ul. Gavrila Principa, tel. 066/316-860. Izdajem prazan stan dvosoban, Srpskih rudara 48, Lau{, tel. 051/280-922. Izdajem ekstra namje{ten stan povr{ine 88 m2 u strogom centru Bawe Luke, cijena do dogovoru, tel. 065/580-880. Izdajem namje{ten dvosoban stan na Star~evici, ulica Rajka Bosni}a, tel. 051/436-190; 065/735075. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, privatna ku}a, poseban ulaz, ul. B. @eraji}a 32, tel. 051/282-872. Izdajem potpuno namje{ten dvosoban stan 60 m2 u centru grada - Borik, cijena sa re`ijama 450 KM, za studente ili bra~ni par, tel. 051/319-370. Izdajem dvosoban stan na Lau{u kod benzinske pumpe “Miqkovi}“, cijena 250 KM plus re`ije, tel. 065/687-903. Izdajem prazan stan, 80 m2, visoko potkrovqe, Podgrme~ka 40, Lau{, tel. 280-028; 280-632.

OGLASI Izdajem jednosoban stan sa posebnim ulazom u ulici Ranka [ipke 26 Bawa Luka, tel. 065/ 457-000. Izdajem namje{ten dvosoban stan, ulica Marka Kraqevi}a, Obili}evo, tel. 066/521-047. Izdajem dvosoban stan u prizemqu ku}e i sobe u potkrovqu, Prwavor, tel. 065/491-921. Izdajem trosoban stan, 80 m2, u ku}i, idealan za predstavni{tvo sa ~etiri parking mjesta, tel. 065/206-555; 00381/ 63-809-6624. Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama uz malu pomo} u doma}inskom odr`avawu, tel. 065/644-500. Izdajem jednoj osobi garsoweru u centru, sa grijawem, cijena 150 KM na Lau{, zvati poslije 20 ~asova, tel. 051/282-488. Izdajem jednosoban stan, Jovice Savinovi}a 173, tel. 354-442. Izdajem stan, 30 m2, u dvori{noj zgradi, naseqe Srpske toplice, cijena 100 KM + re`ije, zvati iza 17 ~asova, tel. 062/752-598. Izdajem garsoweru u Rosuqama. Obezbije|en parking, tel. 065/988590. Izdajem dvosoban stan, na mje{ten, ul. Stepe Stepanovi}a 206, kod “Incela”, tel. 065/707190. Izdajem komforno namje{ten stan u B. Luci, samo za poslovne qude ili strance, tel. 066/286178. Izdajem dvosoban stan kod “Tasa”, ul. Poqski partizanski bataqon 10, tel. 051/352-751. Izdajem dvosoban polu namje{ten stan u ulici Vojvode Stepe Stepanovi}a 206, kod “Incela”, tel. 065/516-802. Izdajem dvosoban stan, na mje{ten, Borik, prvi sprat, tel. 065/569-141. Izdajem namje{tenu garosoweru u strogom centru na du`i period, tel. 065/199-138. POTRA@WA Potreban namje{ten jednosoban stan ili garsowera u stambenoj zgradi, tel. 38766/479-575. Tra`im namje{ten stan do 200 KM, lokacija Nova varo{, Petri}evac, momak, 26 godina, radnik, tel. 065/898-460. Kupujem stan u Bawoj Luci, oko 50 m2, prednost Star~evica, tel. 065/529-401 i 065/495-251. PONUDA Primam cimerku u dvosobnom stanu, ul. Du{ka Ko{~ice, tel. 065/547-711.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA Prodajem poslovne prostore, 44, 48, 60 i 160 m2, tel. 065/549-687. Prodajem poslovni prostor u Obili}evu, 45 m2, tel. 066/235-816. Prodajem poslovni prostor, 30 m 2 , kafi} u radu u zgradi “^ajavec” kod stadiona u B. Luci, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem nov poslovni prostor, 80 m2, u centru i 68 m2 u Mejdanu, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165323. Prodajem poslovni prostor u Obili}evu, 15 m 2 , Vilsonova ulica, tel. 066/235-816. Prodajem poslovne prostore od 60 do 150 m2 u gradu i poslovno proizvodne objekte na {iroj gradskoj lokaciji, tel. 065/511121. Prodajem poslovne prostore: 30, 43, 44, 68, 82, 95, 160, 186, 216, 360 m 2 , 700, 1.260 i 1.460 m 2 , tel. 065/549-687. Prodajem pekaru, 160.000 evra, tel. 065/549-687.

OGLASI Prodajem - iznajmqujem opremqen kafe-bar 50 m 2 + 26 - vlasnik, Bawa Luka, tel. 065/900-040. Prodajemo atomsko skloni{te 337 m2, renovirano, u “^ajavecu”, tel. 271-315; 214-929. Prodajem kancelarijske poslovne prostore od 100 do 800 m 2 u Tehni~koj zgradi u “^ajavecu”, tel. 051/271-315. Prodajem poslovni prostor 80 m2, centar, tel. 065/631-613. Prodajem opremqenu pekaru, tel. 065/631-613. Prodajem halu, Trn, tel. 065/631613. Prodajem poslovni prostor u strogom centru za vi{estruku namjenu, povoqno, tel. 065/562-426. IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor u centru grada 75 m2 kod NLB sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor, 40-50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a, uz ulicu, tel. 065/636-545. Izdajem poslovni prostor u Obili}evu, Bulevar V. S. Stepanovi}a 26 m2, tel. 066/235816. Izdajem poslovni prostor u Rami}ima, tel. 065/656-091. Izdajem prostor do 120 m2, pogodan za apoteku, predstavni{tvo, ambulantu i kancelarije, Du{ka Ko{~ice 22, tel. 065/536-532. Izdaje se poslovni prostor 20 ili 45 m2 sa upotrebnom dozvolom za razne namjene, ul. Wego{eva 55 a, B. Luka, tel. 065/530-030. Izdajem poslovni prostor, 100 m 2 , za kancelarije, cijena 600 KM/mjesec, tel. 065/549-687. Izdajem 100 m 2 prostora za skladi{te ili zanatski rad, Moslova~ka 12, B. Luka, tel. 066/642-376. Izdajem poslovni prostor 22 m2, ima upotrebna dozvola,, tel. 282106; 065/635-449. Izdajem poslovne prostore od 136 m2 i 51 m2 na Lau{u (po~etak) Kara|or|eva, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor 40 m2 i dvije kancelarije 42 m2 Nova varo{, Tina Ujevi}a 9, tel. 066/819-345. Izdajem poslovni prostor u Jevrejskoj ulici 74 m2, povoqno, tel. 065/936-831. Izdajem poslovni prostor u centru grada, 50 m2, sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem vi{enamjenski pos lovni prostor 30 m2, ul. Branka Popovi}a 97, tel. 051/371-527; 065/566-527. Izdajem poslovni prostor, 90 m2, Jaroslava Ha{eka 5, preko puta “Petrola” u Buyaku, pogodan za skladi{ni prostor, zanatska radionica, tel. 065/075-537. Izdajem poslovni prostor u centru grada, 45 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor oko 60 m2 za mirnu djelatnost (kancelarije, salon, ordinacije i sli~no), ulica I. F. Juki}a, centar, tel. 063/904-603. Izdajem vrlo povoqno vi{enamjenski poslovni prostor 80 m2, ul. Mla|e ]usi}a bb, Drakuli} na glavnom putu, tel. 065/973561,065/063-311. Izdajem vrlo povoqno kancelarijski prostor 37 i 49 m2 u strogom centru grada, tel. 051/226-800, 065/514-273. Izdajem poslovni prostor, centar - 1, glavna ulica, novogradwa, 41 m2, parking, ekskluzivan, za sve namjene, tel. 065/418-777. Izdajem nenamje{ten poslovni prostor za trgovinu 20 m 2 u nasequ Sunce, razra|en posao, tel. 051/217-659,065/701-851. Izdajem poslovni prostor na dobroj lokaciji u Bawoj Luci, ul. Zelengorska 3, tel. 051/217-986. Izdajem poslovni prostor 90 m2 na Petri}evcu, ul. Wego{eva kod `utih zgrada, pogodan za sve namjene, tel. 065/565-919. Izdajem kancelarijski prostor po veoma povoqnoj cijeni na lokaciji “^ajavec”, ulica Jovana Du~i}a 23 A, tel. 214-945. Izdajem ili prodajem poslovni prostor 18 m2 u Tr`nom centru "TOM" Isto~no Sarajevo, tel. 065/952 - 967; 065/396 - 736. Izdajem dvije luksuzno opremqene kancelarije sa parking prostorom, Star~evica, tel. 065/512-035. Izdajem poslovni prostor 250 m2 +kancelarija 30 m2 u blizini "Tempo" marketa (Lazarevo) sa vi{e parking mjesta, povoqno, tel. 065/365-144. Izdajem poslovni prostor, 84 m2, u centru Bawe Luke, sa upotrebnom dozvolom, Kraqa Petra Kara|or|evi}a br. 7, tel. 065/582251; 051/212-499. Izdajem u centru grada poslovni prostor 50 m 2 , prizemqe (tri kancelarije), cijena 600 KM kod apoteke “1. maj”, ul. Milana Tepi}a 27, tel. 065/729-212. Izdajem poslovni prostor 27 m2 u nasequ Petra Preradovi}a iza Medicinske elektronike, tel. 065/051-306. Izdajem poslovni prostor, 18 m2, ulica Branka Mora~e br. 1 (blizu Zelenog mosta), mo`e i vi{e namjena, ima sve papire, tel. 051/461-613. Izdajem povoqno poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinaciju, kancelariju i sl., ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303722; 065/367-413. Izdajem poslovni prostor 40 m2 i kancelarije 42 m2, Nova varo{, tel. 066/847-036. Izdajem poslovni prostor u Lakta{ima 150 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 051/532-250; 065/294-606. Izdajem lokal, 24 m2, Aleja Svetog Save 59, slobodan od 1.4.2010, tel. 065/567-011.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 43 sun~ana strana, 300 m od autobuske stanice, cijena 3.000 KM po dunumu, tel. 065/624-480; 065/329765. Prodajem {umu, 1.800 m2, u Debeqacima, uz asfalt, pogodno za vikendicu, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te, 3.800 m2, uz potok, na glavnom putu, blizu autobuskog stajali{ta, Dowi Barlovci, tel. 051/437-934; 065/ 763-941. Prodajem devastiran objekat i plac kraj Vrbasa, cijena 35.000 KM, tel. 066/264-138. Prodajem placeve u Adi Lakta{i, kod “Niskogradwe”, voda, struja, telefon, asfaltni put u blizini placeva, tel. 065/907-904. Prodajem 2.650 m2 zemqe u Velikom Bla{ku, uz put, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/817'374. Prodajem zemqi{te, 32.000 m2, u Kuqanima (pogodno za hale), tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6 h 8, pokriven, 1/1, uz asfalt, u Drago~aju, cijena 35.000 KM, tel. 065/612-983. Prodajem plac u Trnu u Zalu`anima, tel. 065/497-846, 051/216-155. Prodajem zemqu u Peto{evcima uz glavni put kod firme “Oroz”, mo`e u placevima, svi papiri uredni, tel. 065/877-566. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem gra|evinski plac, 440 m2, na Petri}evcu kod nove crkve, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem plac na moru, 454 m2, Milna, Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249; 066/286-594. Prodajem u ^esmi deset dunuma zemqe sa starom ku}om, tel. 065/539-699. Prodajem deset dunuma zemqe {est kilometara od Prwavora uz asfaltni put prema ^elincu, tel. 065/636-733. Prodajem plac od 500 m2, ul. Tuzlanska 76 na Star~evici, papiri uredni, tel. 051/424-876. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa i plac 4.000 m 2 , iznad “Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac, 1.000 m2, u Krminama, pod borovima i plac od 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem povoqno dva dunuma zemqe u [argovcu, voda, struja i asfalt, tel. 066/257-465; 066/923769. Prodajem plac, 1.700 m 2 , za gradwu ku}e - vikendice, naseqe Pavlovac, 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem 3.000 m 2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci, Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i u Karanovcu pored Vrbasa, tel. 065/516-927. Povoqno prodajem plac 600 m2, naseqe Pavlovac, za gradwu ku}e ili vikendice, ~etiri i po km od centra grada, cijena 7.000 KM, tel. 066/742-581. Prodajem zemqi{te za gradwu individualnih stambenih, poslovno-stambenih i poslovnoprivrednih objekata, tel. 065/ 511-121. Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi{e na Star~evici, ul. Starog Vujadina, 2,5 km od kafi}a "Voks", povoqno za vikendicu, tel. 065/666-197. Prodajem 20 dunuma zemqe pokraj magistralnog puta Prijedor - Bawa Luka, podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem plac u Bawoj Luci, tel. 065/671-420. Prodajem 12.000 m2 zemqe pola {uma, asfalt, Sara~ica, povoqno, tel. 051/306-425, 065/218-101. Prodajem plac 4.000 m2 u Gorwem Jablanu, cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem plac u Trnu, vlas ni{tvo 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 065/251-263. Prodajem plac u Barlovcima 1.300 m2 kraj asfalta, udaqeno od kasarne u Zalu`anima 1 km, tel. 066/294-008. Prodajem plac u Vrbawi kod Zelenog vira, 920 m2, tel. 464-458. Prodajem plac, 4.000 m2 zemqe, u Prijakovcima, voda, struja na placu, tel. 065/549-687. Prodajem osam dunuma zemqe, ravnica, 150 m od glavne ulice, pogodno za sve namjene, ^ar da~ani, tel. 051/314-523; 065/657630. Prodajem plac u [u{warima, 1.605 m2, udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem 15 dunuma zemqe, staru ku}u, struja, sve u komadu za 60.000 KM, ^esma, asfalt {est metara do ku}e, tel. 065/687-851. Prodajem plac 420 m 2 za vikendicu uz rijeku Vrbawu, tel. 065/549-687. Prodajem plac 1.700 m2, u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od “Vodovoda”, tel. 065/605-445; 051/413-257. Prodajem ~etiri dunuma zemqe, blizu glavne ulice - ^arda~ani, tel. 051/501-634. Prodajem plac, 700 m 2 , u ul. Franca [uberta, dozvoqena gradwa, asfalt, voda, vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/437-862. Prodajem plac na Paprikovcu ul. Jovana Ra{kovi}a, tel. 065/009-593. Prodajem ~etiri dunuma zemqe, ju`na strana, visoravan, pogodno za uzgoj vo}a i vinogradarstvo, ^arda~ani, tel. 051/314-523; 065/657-630. Prodajem 10 dunuma zemqe i 10 dunuma {ume, 2 km od Bawe Slatina, pogodno za vo}wak, voda, struja, asfalt, tel. 065/183-237. Prodajem zemqu u Rami}ima uz magistralni put za Prijedor i zemqu uz autoput, tel. 065/698-012. Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte, tel. 065/549-687. Prodajem parcelu 1.070 m2 na Paprikovcu, tel. 066/174-334. Prodajem zemqi{te u Drugovi}ima, ~etiri dunuma sa svim papirima, 1/1, tel. 051/318-170. Prodajem dva placa u [argovcu kod prodavnice “Jabuka”, 1.300 m2, 1.200 m2, uredna dokumentacija 1/1, tel. +385/44-535 503. Prodajem 3.000 m2 zemqe u Drakuli}u, povoqno 1/1, tel. 065/926261; 051/381-249. Prodajem 22 dunuma zemqe u [tr pcima sa nedovr{enom vikendicom, 8 km od Prwavora, tel. 051/663-250. Prodajem dva dunuma zemqe u selu Milo{evci, lakta{ka op{tina, tel. 051/217-986. Povoqno prodajem dva dunuma zemqe u Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel. 065/462-880, 051/433222. Prodajem gra|evinski plac sa UT uslovima za stambenoposlovnu zgradu kod novog “Incelovog” mosta, tel. 065/528-555.

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, 600 metara kvadratnih, reprezentativnog prostora, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem kancelarije, Gr~ka 17, 64 m2, tel. 38765/186-503. Izdajem lokal 100 m2 u Novoj varo{i, upotrebna, telefon, klima, alarm, parking, ba{ta, tri mokra ~vora, tel. 38765/673-376. Izdajem povoqno poslovni prostor 18,50 m2, tel. 38765757280. Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora, Bawa Luka, centar, {est parkinga, klima, alarm, centralno , upotrebna dozvola, tel. 38765/666-435. Izdajem hitno poslovni prostor u centru, tri kancelarije i sanitarni ~vor, tel. 38765/822083. Izdajem razra|eno stovari{te gra|evinskog materijala sa svom prate}om opremom u Trnu, na glavnoj ulici, tel. 387 65/539-888. Izdajem namje{tenu trgovinu 20 m2, naseqe Sunca, tel. 38765517664, 051217-659. Izdajem na du`i period poslovi prostor 46 m2, centralno grijawe, klima, alarm, parking, pogodan za razne djelatnosti, blizu zgrade Vlade, tel. 38765621248. Izdajem poslovni prostor 42 m2 u strogom centru Bawe Luke ul. Prvog kraji{kog korpusa 19, novogradwa, tel. 051/454-864. Iznajmqujem 170 m 2 sre|enog kancelarijskog prostora (klima, grijawe, ~etiri parking mjesta, ogra|eno dvori{te) kod glavnog MUP-a, cijena 1.600 KM + re`ije, tel. 065/371-611. Izdajem poslovni prostor, kancelarija i skladi{te ili dvije kancelarije, 36 m2 kod restorana "^ajavec", cijena 360 KM, tel. 066/446-903. Izdajem poslovni prostor u Boriku, 20 m 2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdaje se poslovni prostor veli~ine 55 m2 za prodavnicu, a mo`e i kancelarija, u ulici Kara|or|eva 37 (Lau{), tel. 065/198-602; 051/306-166; 065/936217; 051/211-522.

GARA@E
PRODAJA Prodajem zidanu gara`u, 15 m2, ulica M. Obili}a 52 - blok, struja, tel. 051/303-968, 065/895971. IZDAVAWE Izdajem gara`u u Obli}evu u zgradi, ul. Carice Milice 44, 20 m2, struja, voda, grijawe, povoqno, tel. 065/936-831.

PLACEVI
PRODAJA Prodajem plac u Glamo~anima 586 m2 sa gra|evinskom dozvolom i ura|enim temeqom i plo~om, tel. 065/640-146. Bawa Luka, Prije~ani, placevi u blizini Lova~kog bara, razli~itih povr{ina, gradska voda, struja, kanalizacija, put, ravan teren, odli~na lokacija, tel. 38765/161-284. Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli, 200 m od glavnog puta iza katoli~ke crkve, tel. 38765/336869. Prodajem plac u Rami}ima, 1.038 m2, ogra|en, uz asfaltni put, cijena 5.000 evra fiksno, tel. 387 65/687-451. Prodajem dva placa 1.000 m2 i 850 m2 iznad kasarne Zalu`ani, 1/1 i tri od 400 m2, tel. 387661 29644. Prodajem dva placa u ul. Du{ana i Vlade Kopawe, dozvoqena gradwa, vlasni{tvo 1/1. Informacije na, tel. 38766/658-066. Prodajem plac u Kuqanima, 540 kvadratnih metara, 200 metara od po{te, tel. 387 65/306-147. Prodajem zemqi{te, 15.500 m2 (jedna cjelina) u Dowim Barlovcima sa pomo}nim objektom, asfalt, struja, voda, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem 1.800 m2 zemqe u poqu na po~etku [u{wara, 300 m od autobuske stanice, tel. 065/624-480; 065/329-765. Prodajem placeve od 700 i 600 m2 sa projektima i prikqu~cima, struja i voda, u Bawoj Luci Tuwice, 40 m od prijedorske ceste, tel. 065/288-628. Prodajem 1.650 m 2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, tel. 065/516-927. Prodajem 2,5 dunuma zemqe na ^okorskim poqima, 150 m od glavnog puta, pola pod vo}em, tel. 051/281-218. Prodajem {est dunuma zemqe sa 50 vo}aka, brdovit predjel,

44 17. i 18 april 2010. GLAS SRPSKE Prodajem povoqno plac u Karanovcu, pored potoka, voda, struja, asfalt, tel. 065/365-144. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli 1/1, naseqe Kra ji{nik, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 00385 52/543-601. Prodajem plac u Drago~aju, 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/462587; 065/972-883. Prodajem placeve od 951 do 3.648 m2 u Kuqanima, tel. 051/464-360; 066/408-499. Prodajem jedan dunum zemqe u Kla{nicama, cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem plac, 2.100 m 2 , kod “Toplane”, tel. 065/631-613. Prodajem ~etiri dunuma zemqe u Kla{nicama, cijena povoqna, pogodnost za gradwu, tel. 00381/62593-027. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa, cijena povoqna, tel. 066/467-752. Prodajem plac 1/1 u Glamo~anima, dozvoqena gradwa, tel. 065/696-286. Prodajem plac sa vikendicom u Prijakovcima sa 105 ari, vrlo povoqno, mo`e SMS, tel. 00381 65/668-9719. Prodajem dva placa u Motikama 763 + 741 m2, cijena 17 KM/m2, tel. 066/264-138. Prodajem placeve u Vrbawi, Preswa~ama, povoqno, tel. 065/526426. Prodajem placeve na vi{e lokacija za individualnu i stambenu izgradwu, tel. 065/562-426. Prodajem placeve na Rebrovcu i u Dervi{ima, sa razli~itim kvadraturama, tel. 065/698-012. Prodajem 3.000 m2 zemqe u [u{warima 100 m od firme “Elim”, tel. 065/034-932. Prodajem zemqu 13.500 m2 uz autoput Bawa Luka - Gradi{ka, tel. 065/698-012. Prodajem zemqu 16.000 m 2 uz magistralni put za Prijedor, Bawa Luka - Rami}i, tel. 065/698-012. Prodajem vi{e placeva u ^esmi kod auto-praonice “Dado”, vlasnik 1/1, dozvoqena gradwa, uz sami asfaltni put, tel. 065/679-481. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, tel. 065/497-846, 051/216-155. Prodajem plac na Paprikovcu sa UT uslovima, 450 m 2 , papiri uredni, tel. 065/251-944. Prodajem dva placa u [argovcu do 550 m2, tel. 066/717-334. Prodajem 2.650 m2 zemqe u Velikom Bla{ku, uz put, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/817-374. Prodajem plac u Lakta{ima, 1.000 m2, tel. 065/815-527, 051/460-938. Prodajem plac u Drago~aju iza “Elektroprenosa”, struja, voda, cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. KUPOVINA Kupujem plac ili vikendicu uz Vrbas, od Krupe na Vrbasu prema Bawoj Luci, tel. 063/956-300. cijena 150 KM, stan opremqen, tel. 065/166-943. Izdajem dvokrevetnu sobu kod Gradskog mosta uz Vrbas za studentkiwe, sve novo, tel. 065/544189. Izdajem namje{tenu garsoweru sa posebnim ulazom, blizu centra, tel. 051/216-786. Izdajem mu{karcu sobu sa grijawem, kupatilom, posebnim ulazom, u centru, Obili}evo, Bawa Luka, tel. 066/617-682 i 051/462986. Izdajem ve}u namje{tenu sobu, sa kupatilom i hodnikom, poseban ulaz, nova gradwa, tel. 051/280488. Prodajem “fijat uno 45”, dvoja vrata, '89. godi{te, tel. 066/717305. Prodajem “kavasaki” GPK750+R, 89. crveno-bijeli, remus, istekla registracija, vlasnik, 3.100 KM, tel. 065/317-474. Prodajem "fijat uno", 90. godi{te, metalik plavi, 55 KS, registrovan do 9/010, tel. 065/805000. Prodajem skuter "sprint" 125 ccm, 2009. god. pr., o~uvan, pre{ao 6.500 km, cijena 1.500 KM, tel. 065/634-054; 065/406-688. Prodajem “mercedes” C'220 CDI, o~uvan, registrovan, klima, silver, alu. felge, kuka, vlasnik, 16.500 KM, tel. 065/988-062. Prodajem skuter “jamaha” 125, '93. godi{te, o~uvan, 100 km/h, istekla registracija, ~etvorotaktni, hitno, 500 evra, tel. 065/ 696-380. Prodajem motocikl “kavasaki” ZX-1000-RX Niwa, o~uvan, crvenocrni, 87. istekla registracija, 2.000 KM, zamjena za automobil, B. Luka, tel. 063/962-774. Prodajem “fijat bravo”, dizel, povoqno, g. p. 2001, tel. 051/217507. Prodajem “ford sijeru” 1.8 ghia, 1990, registrovan 10.10. bordo, o~uvan, {iber, naslowa~, podiza~i, spojler, 2.100 KM, tel. 065/843-252. Prodajem “mercedes” 190 dizel u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem “orion dizel” 1600, 1987, o~uvan, pet brzina, mi{ boja, ~etvoro vrata, 1.600 KM + registracija, na rate, tel. 065/485-955. Prodajem ili mijewam za jeftinije "mercedes A klasa", 1,7 dizel, 2001. godi{te u super stawu, tel. 065/528-247. Prodajem “fijat bravo 1,8”, g.p.1996, klima, dobro o~uvan, cijena 4.500 KM, tel. 066/928-436. “Mercedes 190 D” automatik, registrovan, u dobrom stawu, tel. 065/337-843. Prodajem “polo”, stranac, 93. godi{te, tel. 051/461-408; 066/499709. Prodajem "reno megan" 1.9 DCi, 2004. godina, ful oprema, kao nov, registrovan godinu dana, cijena 12.300 KM, tel. 065/040-404. Prodajem “jugo”, u veoma dobrom stawu, godi{te 1989, Bawa Luka, tel. 065/448-763. Prodajem “jugo 45” u dobrom stawu, nikad preprodavan, jedna ruka, cijena povoqna, tel. 065/327792. Prodajem skuter ”keeway hurricane”, malo kori{}en, pre{ao 400 km, trajna registracija, 49 cm3, tel. 065/491-112. Prodajem skuter “silverstone”, 2009. godi{te, 49 ccm, cijena 490 KM, tel. 065/766-852. Prodajem "pe`o 306", 1.6 benzin, 2000. godi{te, klima, 4 vrata u ekstra stawu, fabri~ka boja, cijena 6.700 KM, tel. 065/040-404. Prodajem "golf 2" TD, servo, 90. godi{te, registrovan do 12.2010. godine, odli~an motor, o~uvan, cijena 4.100 KM, tel. 063/656-804. Prodajem "pe`o bokser", 1998. g.p., 2,4 dizel, neregistrovan, bijele boje, u odli~nom stawu, cijena fiksno 7.000 KM, tel. 065/711-262. Prodajem "ladu nivu" g.p.1996. na plin, motor 1,7, kuka, o~uvana, tel. 065/276-550. Prodajem "polo", 83. god. pr., u odli~nom stawu, registrovan do 11.2010, cijena po dogovoru, tel. 051/461-408; 066/499-709. Prodajem povoqno “pe`o 306” karavan, benzinac, '98. godi{te, registrovan do Nove godine, tel. 065/708-747. Prodajem “golf 1,6 D”, g.p. 85, registrovan godinu, o~uvan, cijena 2.900 KM, tel. 065/483-945. Prodajem povoqno "pe`o 605" dizel, 94. godi{te, registrovan do kraja godine, mo`e i zamjena za mawe, tel. 065/528-247. Prodajem “golf 4”, 2000. g. p., 1.9. TDI, metalik plava boja, aluminijumske felge, klima, elektro podiza~i u odli~nom stawu, cijena 12.500 KM, tel. 065/614-037. Skuter “piaggio free 50”, 2002. godina proizvodwe, pre{ao 15.000 km, u odli~nom stawu, trajno registrovan, cijena 950 KM, tel. 065/833-659. Prodajem "golf 2", benzin, 87. g. p., hitno, vrlo povoqno, tel. 065/907-969. Prodajem “golf 2” 1,6 D, godina proizvodwe 1986, tel. 065/817-374. Prodajem “reno senik”, g. p. 2000, 1,6, 16 V, aluminijumske felge, digitalna klima, tel. 065/ 761-738. Prodajem “daewo matiz”, g. p.1999, istekla ragistracija 10.4.2010, tel. 065/596-196. KUPOVINA Kupujem dijelove za "opel tigru", tel. 38765/336-869. Kupujem stare motore iz Drugog svjetskog rata ili samo dijelove, u bilo kakvom stawu, tel. 065/342713. ZAMJENA Mijewam "lancia thema" 2.0 i.e, 88. g.p. registrovan, za mawi auto, tel. 065/938-401. DIJELOVI I OPREMA Prodajem prikolicu za prevoz, a mo`e i zamjena, tel. 065/513-672. Prodajem razne felge za automobil, prodajem far za “audi 6” i “korsu”, tel. 065/931-383. Prodajem farove, `migavce, {top svjetla, retrovizore, zadwi trap, lafete, za “mercedes 124”, tel. 065/218-600. Prodajem gume 265-60 R18 i 25550 R19, tel. 065/931-383.

OGLASI Prodajem profesionalni kafe-aparat, tri grupe, o~uvan, ispravan, ili mijewam za automobil, motor, tel. 065/204-890. Prodajem {ator, stolove, klupe i su|e za 150 osoba, tel. 051/280-912.

INDUSTRIJA
PRODAJA Hitno prodajem ili izdajem firmu sa 255 m 2 poslovnog novoizgra|enog prostora u centru Bawe Luke - iza Transfuzije, tel. 065/812-179.

POQOPRIVREDA
PRODAJA Prodajem motokultivator, tel. 065/401-381. Prodajem farmu za uzgoj sviwa i dva hektara zemqe prve klase u Peto{evcima, ~etiri km od centra Lakta{a, tel. 065/907904. Veoma povoqno dajem u zakup 25 dunuma zemqe u Stri~i}ima, pogodno za uzgoj krompira, tel. 066/253-259. Prodajem traktor "rakovica 65”, 91. g. p., ~etvorednu sija~icu “olt” za kukuruz, tel. 065/368-563.

VIKENDICE
PRODAJA Prodajem vikendicu P+S+PK, dimenzije 7 h 7, sa 1.400 m 2 zemqi{ta, na rijeci Vrbawi, naseqe Vrbawa, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem brvnaru, vikendicu bez zemqe veli~ine 3,5 h 2,5 m, zvati poslije 19 ~asova, tel. 066/248-231. Prodajem vikendicu sa 6.000 m2 zemqe u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel. 065/514-837; 051/437-698. Prodajem vikendicu, hitno i povoqno, tel. 065/671-420. Prodajem vikendicu sa dva dunuma zemqe, vo}em, sve u ogradi, Aleksi}i, tel. 066/683-034. Prodajem vikendicu 5 h 5, zemqe 3.100 m 2 , pod vo}em, Desna Novoselija kod pilane “Partalo”, tel. 051/461-956. Prodajem vikendicu, sedam dunuma zemqe, cijena 4 KM/m2, mo`e i parcelisano, tel. 051/413199; 066/870-370. Prodajem vikendicu u Slatini, tel. 065/785-028. Prodajem nedovr{enu vikendicu na podru~ju Slatine, cijena 23.000 KM, tel. 065/468-320. Prodajem vikendicu u [argovcu, oko 55 m2, sa 1000 m2 oku}nice, cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem apartman na Jahorini, ekstra lokacija (42 m 2 ), tel. 065/970-420, +38269041367. IZDAVAWE Izdajem vikendicu u Kne`evu, 5 kreveta, 50 KM dnevno, minimalno 7 dana, tel. 065/811-058.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA Prodajem rezanu gra|u, betonske cijevi i blokove, mre`e i `eqezo i ostali gra|evinski materijal, povoqno gotovi {aht, tel. 38765/541-743. Prodajem armirano-betonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388094; 066/252-990. Prodajem 28 kom. piklopnica (kaplaja) za crijep Kikinda 333, i ciglu punu oko 130 kom. povoqno, tel. 424-979, 065/683440. Prodajem staru ciglu za zidawe, tel. 062/752-598. Prodajem polovne drvene prozore i balkonska vrata, tel. 355288. Prodajem suvu hrastovu fosnu 5 cm, du`ine 2,2 cm i 3,3 cm, tel. 065/666-233. Prodajem troja unutra{wa, drvena, cijena 100 KM, tel. 065/483-945.

MA[INE I ALATI
PRODAJA Motokultivator sa prikqu~cima: prikolica nosivosti 400 kg, freza, vrtna kosa~ica, plug. Neraspakovano, pod garancijom, 054/662-495 poslije 17 ~asova, tel. 387 65/808-172. Prodajem tokarski stroj (morando) sa mjernim i reznim alatom, tel. 065/646-013. Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine, kombinovane stolarske ma{ine, cirkulare, hoblarice, mrvilice, {rotilice, ma{ine za vo}e i druge alate za doma}instvo, tel. 051/532-426. Prodajem novu ma{inu za vo}e i povr}e, prodajem nov ugostiteqski namje{taj, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem punionicu “kokakole”, “fante”, “sprajta”, “radenske”, 200 l/h, kompletna, savjeti, recepti, kompletna 3.000 KM ili zamjena za automobil, tel. 065/518850. Prodajem stubnu ugaonu bu{ilicu za metal “metalac SB26 profesional MK-2”, ispravna, kao nova, tel. 061/473-481.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA Prodajem “golf 2” TD, god. proizvodwe 1989, u dobrom stawu, registrovan 23.3.2010, tel. 065/428-446. Prodajem “alfu 146”, benzinplin 1.400, ful oprema, g.p. 2000, mo`e i zamjena za mawi automobil uz doplatu, cijena povoqna, hitno!, tel. 38765/497-037. Prodajem “alfu romeo” 155 benzin-plin, 95. g. p., u odli~nom stawu, cijena 4.400 KM, tel. 38765/687-451. Prodajem “ford fijestu”, 2000. g. p. 1.2, aluminijumske felge, metalik crna, ~etiri puta airbag, CD, radio, odli~na, cijena 5.600 KM, tel. 38765/960-078. Prodajem "pe`o 306", karavan, crni, 1.4 benzin, tel. 38765/649103 i 065/705-338. Prodajem "golf 2" 1,6 D, godina 1986, tel. 065/817-374. Prodajem “opel askonu”, benzinac, o~uvana, pet brzina, cijena 2.100 KM, tel. 051/463-419. Prodajem “pasat santana” 1,6 dizel, g. p. 1986, registrovan do 3.2011, cijena 3.000 KM, tel. 065/226-850. Prodajem “mercedes” 190 E, 86. godi{te, original 174.000 km, tel. 065/218-600.

MOBILNI TELEFONI
PRODAJA Prodajem mobilne telefone o~uvane, garancija, 30-350 KM, dijelovi, maske, servis, baterije, fletovi, B. Luka, tel. 066/138-032.

MUZIKA
PRODAJA Prodajem harmoniku Dallape Organtone, 140 basova, dugmetara, registri pet plus dvanaest, hitno, cijena povoqna, tel. 38765/582-485. Prodajem harmoniku 96 basova, osam registara i harmoniku "veltmajster" 60, 8 registara u ispravnom stawu, tel. 065/206060. Prodajem harmoniku (hohnerica), sedam tegistara, 96 basova, u dobrom stawu, tel. 051/413-199; 066/870-370.

KIOSCI
PRODAJA Prodajem kiosk u Tr`nom centru u Boriku, tel. 065/989-126, 065/826945. Povoqno prodajem kiosk sa tendom - Doboj, tel. 065/745-366.

SOBE
IZDAVAWE Izdajem djevojkama dvokrevetnu namje{tenu sobu, kuhiwa, dnevni boravak, kupatilo, poseban ulaz, blizu fakulteta, cijena povoqna, tel. 051/436-587, 065/668-870. Izdajem mu{karcu, studentu, nepu{a~u sobu u centru grada, tel. 065/797-368. Izdajem sobu cimerki ili cimeru, prizemqe ku}e, Stra~evica,

TRGOVINA
PRODAJA Prodajem tri rashladna ure|aja, vertikalnu kru`nu vagu 20 kg, fiskalnu kasu “alteru”, tel. 065/817-374.

APARATI ZA DOMA]INSTVO
PRODAJA Prodajem TV "panasonik" 55 cm, stereo, teletekst, u odli~nom stawu, cijena 90 KM, tel. 387 65/516-441; 051/216-969. Prodajem ve{-ma{inu i fri`ider wema~ke proizvodwe, tel. 052/333-666.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA Izdajem lokal, 50 m2, u Novoj varo{i, tel. 065/573-120.

OGLASI Dajem instrukcije iz wema~kog i srpskog jezika, prevod, tel. 066/491-699. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawa Luka, tel. 051/303-011. Majstor minuta popravqa sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove. Kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf” 1, 2, 3, 4 i “mercedes”, tel. 065/538-048. Usluge kre~ewa, gletovawa, postavqawa tapeta, unutra{we fasade, izolacije, dekoracije i stavqawe rigipsa, laminata, plo~ica i razne sanacije, tel. 065/343-745. Nastavnik razredne nastave daje ~asova wema~kog jezika i ostalih predmeta od prvog do ~etvrtog razreda, dolazim ku}i, tel. 065/867-635. Prawe tepiha, odvoz - dovoz besplatan, tel. 065/956-080; 066/899187. Vodo i elektroradovi, popravke, ot~epqavawe odvoda, moleraj, tel. 065/882-511,438-116. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevodi tekstove i dokumenta, sudski tuma~ - prevodilac, tel. 065/938401. Usluge cijepawa drva hi drauli~nim cjepa~em i usluge rada motornom pilom, tel. 065/345-604. Elektri~ar - ugradwa, zamjena automatskih osigura~a, indikatora, interfona, monta`a bojlera, instalacije itd., tel. 065/566-141. Prodajem fiksni telefon "panasonik", sa 20 brojeva, prenosivi, dometa 50 m, ispravan, cijena po dogovoru, tel. 051/315-548. Prodajem vitafon, tel. 051/214551. Prodajem unikat umjetni~ku sliku "Pred oluju" vl. 140 h 88 cm, ra|ena uqanim bojama na platnu, tel. 065/986-453. Prodajem kravu sa teletom, tel. 065/535-934. Prodajem umivaonik, tri nove ~esme za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom, novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane i mali fri`ider “gorewe”, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, {oqu za WC, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem betonsku grobnicu za ~etiri sanduka u grobqu u Dakuli}u, tel. 051/380-798. Prodajem dje~iji krevet sa du{ekom, tel. 066/709-4498. Prodajem novi dje~iji bicikl, to~kovi 16 coli, povoqno, tel. 065/398-182. Prodajem pi{toq 7,62 sa odobrewem za nabavku oru`ja, cijena 200 KM, tel. 063/956-300. Prodajem karabin 30-06 optika “cajs”, sa~maricu “suhl” 12 mm, polâ `ara, tel. 065/528-966. Prodajem vrlo povoqno kompjuterski sto za kancelariju, tel. 051/371-527; 065/566-527. Prodajem grobnicu sa {est mjesta "Sveti Pantelija" u B. Luci - povoqno, tel. 065/514-227; 319-451; 051/216-067. Prodajem puwa~ za videokamere, digitalne fotoaparate, mobilne telefone sa problemom puwewa, 30 KM, B. Luka, tel. 066/345-056. Prodajem bagremovo koqe za ograde i vinograde i pulceve za gra|evinarstvo, tel. 065/206-060. Prodajem grobnicu betonsku, opremqenu za tri mjesta (mo`e ~etiri), pravoslavno grobqe Borik, Bawa Luka, tel. 066/402307. Prodajem "vulmark" posteqinu (jastuk i }ebe) x 2, neotpakovano, B. Luka, tel. 352-645. Kupujem presu za vino, tel. 065/919-895, 051/316-244. Prodaje se TA pe}, tel. 051/380798. Prodajem gliser sa prikolicom i motorom "jamaha" 40 ks, tel. 065/927-086. Prodajem pi{toq 7,65, o~uvan, jeftino, posjedujem dozvolu, tel. 065/056-482. Prodajem ormari} za cipele, tel. 065/811-058. Prodajem bojler od 80 l, nov, jeftino, bijele boje, tel. 065/056482.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 45 Prodajem baletanke Jugoplastika - Split, brojevi od 27 do 41, crne i bijele, 90 komada, veoma povoqno, ko`a 100%, tel. 065/794702. Prodajem na Rebrova~kom grobqu novoizgra|enu betonsku grobnicu za dvije osobe. Pokrivna plo~a i obloge od crnog mermera, tel. 051/308-613. Prodajem sedam ko{nica dobrih i zdravih p~ela, tel. 065/215-522. Hitno prodajem glavoper, radno frizersko mjesto, vapozom i lupu, tel. 065/567-210. Prodajem 30 p~eliwih dru{tava u L.R. sanducima na 20 ramova, ^elinac, tel. 065/941-406. Prodajem pumpu za eta`no grijawe, slovena~ka proizvodwa, tel. 355-288. Prodajem pivske gajbe sa fla{ama, povoqno, tel. 065/707-190. Prodajem polovnu stolarsku klupu, cijena 300 KM, tel. 065/624-480; 065/329-765. Prodajem porodi~nu grobnicu, “{estica” na novom dijelu Rebrova~kog grobqa, tel. 065/534-748. Prodajem novu {iva}u ma{inu sa dosta operacija za {ivawe, cijena povoqna, tel. 051/311-140. Prodajem p~eliwa dru{tva ekstra kvalitetna, cijena po dogovoru, tel. 066/870-776. Prodajem ve}i fitnes step trena`er, cijena 200 KM, tel. 065/334-641; 066/491-551. Prodajem ormari} za kupatilo i WC {oqu, novo, 60 KM, tel. 065/483-945. Prodajem zamrziva~ mali, vitrinu, 5 plasti~nih i 3 drvene ba{tanske stolice 20 karni{li metalnih i sivi itison, tel. 065/811-058. Prodajem "Ergoline” solarijum sa garancijom, provoz i monta`a gratis, tel. 065/174-022. KUPOVINA Kupujem prvu kasetu “Vrap~i}a” sa pjesmom “Nikoqdan”, tel. 065/462-880; 051/433-222. Kupujem kontejner za stanovawe, tel. 065/824-108; 051/301-289. ZAMJENA Mijewam trodijelnu betonsku grobnicu na novom dijelu Rebrova~kog grobqa za dvodijelnu, tel. 051/437-894; 066/266-691. Kafe-poslasti~arnica "Calvados" prima dvije radnice za {ankom, dva konobara i ~is ta~icu, tel. 38765/531-182. Kompaniji “Cepter” potrebni saradnici, tel. 38766/889-805. Potrebna konobarica za rad u ro{tiqnici “Stari trn”, tel. 38766/766-920. Vrijedni, perspektivni qudi, neophodni inostranoj kompaniji, puno radno vrijeme, tel. 066/537853. Potrebna radnica na ~etiri sata - manikir, pedikir, masa`a, tel. 066/717-305. Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, primaju se i po~etnice, Bawa Luka, tel. 051/303-011. Predstavni{tvu inokompanije potreban voza~ sa sopstvenim kombijem za prevoz saradnika, tel. 065/882-209. Potreban zubni tehni~ar s iskustvom od najmawe godinu dana, tel. 065/514-510; 051/454-863. Potrebna radnica u ugostiteqskom lokalu, kafe "Odisej". Kontakt, tel. 065/614-854. Imam 16 godina, hitno mi je potreban posao u auto-praonici ili sli~no, u okolini Lakta{a ili u Trnu, tel. 065/947-155. Potrebni saradnici za rad u osigurawu, mo`e i dopunski posao, tel. 065/932-539. ^uvala bih stariju osobu, mo`e da stanuje u mom ili u wenom stanu, tel. 065/896-449. Restoranu “Mala stanica” hitno potreban konobar - sa iskustvom u restoranu, tel. 065/938939. Tra`i se ozbiqna djevojka za rad u kafi}u, tel. 065/909-128.

NAMJE[TAJ
PRODAJA Prodajem trokrilni ormar, tel. 051/312-629. Prodajem trpezarijski sto, puno drvo, masivni i {est stolica, povoqno, tel. 051/466-788; 065/909744. Prodajem polovni trosjed i spava}u sobu, hitno, tel. 065/907674; 051/386-900. Trosjed na razvla~awe i dvije foteqe, puno drvo, o~uvano, cijena 300 KM, tel. 065/483-945.

USLUGE
OSTALO Medicinska sestra tra`i stariju osobu radi izdr`avawa, tel. 38765/649-103. Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila, povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada kalendara, vizit karti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119-221. ^i{~ewe i odr`avawe stanova. Slobodni termini ponedjeqak i srijeda. Dubinsko usisavawe madraca, ~i{}ewe mebla i tepiha, tel. 38765/582-485 i 066/437-100. [kola ra~unara “Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo {qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Sve dimwa~arske usluge, brzo, povoqno, kvalitetno, tel. 051/397396. Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degerativnih stawa, tel. 066/268-938. Organizaciji “Dobri medo” potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece na du`i period u Bawoj Luci, tel. 065/412-112. Elektri~ar mijewa elektroopremu, te povoqno ugra|uje nove i popravqa stare elektroinstalacije, tel. 065/418-878. Selidba komionom, 3,5 t sa rampom, tel. 051/313-116, 065/317-840. Prevoz i selidbe kamionom sa radnicima ili po dogovoru, povoqno i odgovorno, tel. 065/198-933, 063/541-688. Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129-558. Popravqam okvire nao~ara, svih vrsta, brzo i kvalitetno Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Ozbiqna `ena 32 godine ~istila bi stanove, poslovne prostore i sli~no, tel. 066/750-013. Kucam diplomske, seminarske i maturske radove, strana A4 - cijena 1,20 KM, tel. 066/750-013; 065/307501. Profesor ruskog jezika prevodi sve vrste tekstova sa ruskog na srpski i obrnuto, tel. 065/232-644. Pravim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno radim kompletan moleraj, tel. 051/482-249; 066/286-594. Profesor matematike daje ~asove osnovcima, sredwo{kolcima i studentima ekonomije, priprema maturante za prijemni ispit na fakultetima, tel. 051/217-260; 065/837-295.

GARDEROBA
PRODAJA Prodajem unikatne maturske haqine, tel. 065/902-804. [est diviks filmova po cijeni od 4,5 KM (serije, dokumentarci, fitnes, crtani, utakmice, koncerti...), tel. 065/498-429. Povoqno prodajem mu{ku i `ensku polovnu ko`nu jaknu, cijena 30 KM po komadu, tel. 065/462-880; 051/433-222. Prodajem i iznajmqujem vjen~anice sa kompletnom opremom, tel. 065/491-942; 065/642-920.

TURIZAM
PONUDA Turisti~ka agencija “Hilandar” organizuje pokloni~ko putovawe u Ostrog za dan Sv. Vasilija, tel. 051/465-210; 065/644500.

LI^NI KONTAKTI
Momak, 37 godina, upoznao bi slobodnu damu od 40 do 55 godina radi dru`ewa, tel. 387 65/837-348. Mu{karac, slobodan, tra`i `ensku osobu do 45 god., za upoznavawe i ozbiqnu vezu, tel. 387 66/935-309. Galantan gospodin visokog nivoa, zrelih godina, iz EU u Bawoj Luci, nepu{a~, `eli da upozna djevojku - damu, ~istog duha i blage naravi, vitku, lijepog izgleda, tel. 38765/821-831. Situiran intelektualac, samac, `eli vezu sa sli~nom `enskom osobom. Sve opcije mogu}e. SMS na, tel. 387 65/067-746.

RAZNA ROBA
PRODAJA Prodajem povoqno opremu za kozmeti~ki salon, tel. 38765/201541. Prodajem P4 3.0 GHz 512 MB DDR 40 GB HDD DVD cijena 170 KM. LCD monitori 15 in~a od 75 KM, 17 in~a od 110 KM, 19 in~a od 140 KM., tel. 38766814691. Prodajem “Zastavin” karabin 30-06 i lova~ku pu{ku kalibar 12, kao novo, tel. 38765410689 i 051/754-093. Prodajem bicikl, predwi i zadwi amortizer, “{imano” oprema, u odli~nom stawu, tel. 38765997968. Prodajem sto okrugli fi-90 cm sa ~etiri stolice od metala cijena po dogovoru i tepih vuneni 3,5 h 2,5 m, povoqno, tel. 051/315548. Prodajem alkatan cijevi, dva cola, osam bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206060. Prodajem su|e i stolove za 300 osoba, {ator za 120 mjesta, tel. 066/266-629. Prodajem automatski dozator perilica za masti i kreme, tel. 065/526-532. Su{ara za vo}e i povr}e i qekovito biqe, tel. 061/180-058.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA Prodajem `enku malinoa, 11 mjeseci, cijena 800 KM sa rodovnikom, tel. 065/417-263.

ZAPO[QAVAWE
Restoranu "Mala kafana" (TC “^ajavec - Zenit“, Bawa Luka) potrebna konobarica. Nedjeqa slobodna, tel. 066/234-320.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

Telefon:

46 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Sport

Postio sam i postao MVP “Fajnal-fora“ Evrolige 2002. godine. To je mojim saigra~ima najpre bilo ~udno, pa zanimqivo, a onda su to razumeli i po~eli da uva`avaju. Dejan Bodiroga, proslavqeni ko{arka{

FOTO: AGENCIJE

Krsti~i} pobijedio tumor
Nekada{wi igra~ OFK Beograda, koji je prije dvije godine oti{ao u Sampdoriju, pobijedio je tumor i od jeseni }e igrati za prvi tim. Krsti~i}a je pogodila opaka bolest, izgubio je te`inu, ali je uspio da je pobijedi i nastavi obe}avaju}u karijeru.

Mark Veber (Red Bul)

“Grobari“ ne idu u Pariz
Navija~ke grupe Partizana “Grobari 1970“ i “Ju`ni front“ objavili su saop{tewe u kojem stoji da ne}e i}i u Pariz na zavr{ni turnir Evrolige u ko{arci. Obje navija~ke grupe smatraju da KK Partizan nije obezbijedio da kupe minimalnih 430 karata, od 1.100, koliko im je Evroliga dodijelila.

Velika nagrada Kine na stazi [angaj

Piloti Red Bula, Sebastijan Fetel i Mark Veber, na ~etvrtu trku sezone sti`u sa najbr`im bolidom i epitetom glavnih favorita PRIPREMIO: DEJAN MARI] ri ma, iako je [pa nac na da nastavi uspje{an niz, a Staza dejanm@glassrpske.com
[AN GAJ - Ka ra van “formule 1” iz Malezije se preselio sjevernije, u [angaj, gdje se ovog vikenda vozi ~et vrta trka se zo ne, Velika nagrada Kine. Gle da ju }i do sa da{wi tok {ampionata, Red Bul je imao najbr`i bolid i splet nesre}nih okolnosti sprije~io je Sebastijana Fetela i Mar ka Ve be ra da po sli je tri stanice imaju boqi bodovni saldo. No, ovaj tandem je pro{le godine, na istoj stazi, u ki{nim uslovima, upisao dvostruki trijumf, pa i ovog pu ta ima epi tet glavnog favorita. Ferarijevi aduti Felipe Masa i Fernando Alonso bi }e gla vni ri va li “bi ko vi ma“. Iz “pro pe tog kowi}a“ su poru~ili da ih ne brinu problemi sa motoprvom tre nin gu mo rao da odustane upravo zbog agregata. “Crveni“ }e koristiti no vi “ap dejt“ na bolidima, {to bi trebalo da im bude dovoqno da konkuri{u za vrh. Mi ha el [u ma her, ko ji je posqedwi put trijumfovao upravo u [angaju, da iskoristi sav potencijal bolida. Reno, predvo|en sjajnim Robertom Kubicom, vreba}e kiks vode}eg kvarteta, a najve}i rival u borbi za bodove bi }e mu sve boqa Fors Indija. Kao i na prethodna dva takmi~ewa, mogu}e je da ki{a “umije{a“ prste, jer su {anse za pquskove u nedjequ 50 odsto, {to }e trci dati dodatnu dra`. Uz to, o~ekuje se hla dno vri je me, a to je ote`avaju }a okol nost za sve timove, pogotovo one koji te`e zagrijavaju gume. Kva li fi ka ci je se voze u subotu od osam, a trka u nedjequ od devet ~asova.

Red Bul o{tri rogove
Pista [angaj u kalendaru je od 2004. godine. Rije~ je o jo{ jednom modernom zdawu Hermana Tilkea koje se sastoji od 16 krivina - sedam lijevih i devet desnih. Staza je duga 5,451 kilometar, na woj se vozi 56 krugova, u pravcu kazaqke na satu. Kraj pravca dugog ~ak 1.175 metara idealan je za prestizawe, a treba re}i da je pista “te{ka“ za gume, donekle i za ko~nice, te da zahtijeva prili~no visok nivo daunforsa.

Ko{arka{ki klub Crvena zvezda ne duguje 12, ve} devet miliona evra. Ovu cifru su pokazali preliminarni rezultati izvje{taja revizorske ku}e KPMG, koji se nisu poklopili sa ranijom procjenom rukovodstva tima sa Malog Kalemegdana. Sjajne partije Katanije promovisale su wenog trenera Sini{u Mihajlovi}a u najtra`eniju “robu“ na Apeninima. Iako ima jo{ godinu ugovora, Sina }e na kraju sezone razgovarati sa upravom, a ako ne na|u zajedni~ki jezik, mogao bi da pre|e u Fjorentinu ili Sampdoriju.

[UMI NA mjestu posqedweg uspjeha
Me kla ren je iz trke u trku sve br`i, a dugi pravac i beneficije “F-dakt“ sistema trebalo bi da Yensonu Ba to nu i Lu isu Ha mil to nu da ju po la se kun de pre dnos ti po krugu. Mer ce des se na da “~istoj“ trci, u kojoj bi Niko Rozberg trebao

Foto dana

Na{im klubovima treba jedinstvo
Qudi u Ru ko me tnom sa ve zu Re pu bli ke Srpske moraju da shvate da u Premijer ligi ne smiju igrati tri, ve} {est na{ih predstavnika. Da bi se to desilo, potreban je boqi rad saveza, ali i jedinstvo srpskih klubova. Sa Ko tor Va ro {em sam dva pu ta bio ~lan bh. elite, 2004. i 2008. godine, ali nijednom nisam dobio podr{ku na{ih klubova, Borca i Sloge. Pri tom ne mislim da nam trebaju pu{tati da pobijedimo, nego da nas poja~aju, prije svega igra~ki. Mi smo ispadali zbog toga, ali ne samo mi, nego i Lokomotiva, Bijeqina, Drina... Sa izborom novog predsjednika RS Srpske trebalo je da se dese ve}e promjene. Za sada ih nema, ali vjerujem u najave da }e do}i do reorganizacije takmi~ewa, da }e Prva liga biti mnogo zanimqivija i da }e se rukomet opet igrati za publiku. Vjerujem i da }e trenerska organizacija dobiti mjesto koje zaslu`uje, jer trenutno nema nikakav status. Kada je bh. rukomet u pitawu, pod hitno se moraju rije{iti odre|eni antagonizmi. Tu prije svega mislim na mla|e selekcije, u kojima do izra`aja moraju do}i treneri koji poznaju kvalitet. Jer, evidentno je da u tim reprezentacijama dominiraju igra~i klubova iz kojih dolaze i sami treneri, {to je neprihvatqivo. Mislim da je krajwe vrijeme da u rukomet do|u qudi koji vole ovaj sport, poznaju ga i `ele mu dobro. Jer, u rukometu je potrebno relativno malo para, u odnosu na, recimo, fudbal i ko{arku, kako bi se postizali dobri rezultati, ne samo na doma}oj, nago i na evropskoj sceni. I mi u Kotor Varo{u imamo ogromnih pro ble ma sa fi nan si rawem. Si tu aci ja je alarmantna, borimo se da opstanemo, ali i pored svega, mo`emo da se pohvalimo dobrim rezultatima, pogotovo u mla|im kategorijama.

Marinko JURI], trener RK Kotor Varo{
I mi u Kotor Varo{u imamo ogromnih problema sa finansirawem

Zvijezda Feniks Sansa, Amari Studemajer, uo~i po~etka plej-ofa NBA lige, ugostio je klince iz FIT ko{arka{ke klinike i pokazao nekoliko “finti“.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 47

Du{ko Vujo{evi}, trener ko{arka{a Partizana

Turnir “Radivoj Kora}“

^ak ni najsmelije osobe na po~etku sezone nisu mogle da sawaju da }emo se plasirati na “Fajnal for“, rekao Vujo{evi}
PRIREDIO: MILAN ZUBOVI] milan@glassrpske.com

"@ivim svoj `ivotni san"
FOTO: AGENCIJE

Dolazi i Zvezda
BAWA LUKA - Ko{arka{i Crvene zvezde u~estvova}e na tradicionalnom turniru kojeg u junu organizuje KK “Radivoj Kora}“ u Bawoj Luci. Potpredsjednik Crvene zvezde Bo`idar Maqkovi} je istakao da }e “crveno-bijeli“ na turniru nastupiti sa prvim timom. - ^ast nam je {to }emo biti deo doga|aja koji se odr`ava u pomen jednom od najboqih ko{arka{a ikada na ovim prostorima, Radivoja Kora}a. U Bawu Luku dolazimo sa prvom postavom i ne sumwamo da }e biti velika konkurencija i zato }emo nastojati ostvariti {to boqi rezultat - rekao je Maqkovi}.

Liga 4 za ko{arka{ice

Trener ko{arka{a Partizana Du{ko Vujo{evi} ka`e da je oduvijek navijao za taj klub, a da je u~e{}e na “Fajnal foru“ wegova prilika da ostvari svoj `ivotni san. - ^ak ni najsmelije osobe na po~etku sezone nisu mogle da sawaju da }emo se plasirati na “Fajnal for“. Ali kada su utakmice po~ele mi smo jedino razmi{qali o najboqem na~inu da pobedimo na{e rivale. Jednostavno smo poku{ali da damo najboqe od sebe. Tu su navija~i, tu je pritisak, i misao da protivnik nije boqi od tebe. Razmi{qali smo utakmicu po utakmicu i evo gde smo zavr{ili - rekao je Du{ko Vujo{evi} u intervjuu za Tanjug, a prenosi Mondo. Kada ste po~eli da kao realnu mogu}nost vidite Va{ tim u Parizu? VU JO [E VI]: Po sle prve ~etvrtfinalne utakmice u Tel Avivu. Te no}i ja sam shvatio da imamo dobre {anse da se plasiramo na “Fajnal for“. Ali nije bilo lako pobediti bilo koga, a kamoli Makabi, tri puta u osam dana. Tokom regularnog dijela Evrolige ste rekli da je ameri~ka turneja pomogla u mnogim va `nim mo men ti ma tokom sezone. Kako su Vam te utakmice pomogle da budete boqi tim? VUJO[EVI]: Bilo nam je veoma te{ko da odemo tamo, igramo protiv najboqih atleta na svetu i izgubimo sa 30 ili 40 poena. Mnogo smo putovali,

ima li pro ble ma sa adap ti rawem na vremensku razliku, a vratili smo se kada je sezona u Evropi ve} startovala. Po~eli smo sa mnogo poraza. Ali ja mislim da je to zbog toga {to kada igra{ protiv velikih igra~a, shvati{ da igra{ na tom nivou i to treba da doka`e{. Te utakmice su bile velike lekcije za moje igra~e.

Me~ “malenih“ u magli
BAWA LU KA - Uta kmi ca tre}eg kola Lige 4 u kojoj bi snage trebalo da odmjere ko{ar ka {i ce Mla dog Kra ji {nika i ^elika i daqe je pod znakom pitawa po{to trener Zoran Mike{ i wegov pomo}nik Slobodan Kecman ne `ele da vode ekipu. Ovaj me~ trebalo bi da se igra u subotu od 18 ~asova, ali prema rije~ima Mike{a, on ne `eli da radi sve dok se ne isplate zaostala dugovawa iz proteklog perioda. - Ovako vi{e stvarno nema smisla. Do{li smo u situaciju, ne da nemamo naknadu za na{ rad, ve} ni elementarne uslove za treninge i odigravawe utakmica. Igra~ice mjesecima nisu dobile platu, odavno smo prestali da pri~amo o premijama, nadoknadama, nagradama. Trening ne}u voditi dok god se stvari ne promijene. Nisam siguran {ta }e biti sa utakmicom sa ^elikom u subotu, ni nastavkom Lige uop{te. Ovo nije uslovqavawe ve} upozorewe da je klub pred ambisom ukoliko nadle`ne institucije hi tno ne {to ne pre du zmu izjavio je Mike{. U drugom susretu tre}e runde snage }e u Tuzli odmjeriti Jedinstvo i @eqezni~ar (subota, 19.30 ~asova).

U PARTIZANU ~etvorica stranih ko{arka{a
Kako ste uspjeli da igra~e iz inostranstva koji su pristigli u Partizan pretvorite u istinske zvezde tako brzo? VUJO[EVI]: Nema mnogo veze gde su ro|eni. Bez obzira na to {to je Ve se li iz ^e{ke, Mekeleb iz Amerike, a Mari} iz Australije, svi u Partizanu su doma}i igra~i. Nema tu srpskih i stranih ko{arka{a. Mi znamo samo za Partizanove igra~e. Svi imaju ista prava i odgovornosti. Partizan svakog qeta ostane bez va`nih igra~a, ali je i daqe konkurentan tim. [ta je taj na u to me da je Partizan iz godine u godinu odli~an evroliga{? VUJO[EVI]: Uvek imamo ve li ku po `u du za po be dom. Sva ko ga da na na porno radimo i poku{avamo da unapredimo svoju igru. Verovatno radimo vi{e nego ostali ti mo vi. Mi sli mo da je ono {to radimo tokom treninga mnogo va`nije od onoga

Prva liga za ko{arka{e RS

Bijeqinci jure majstorice
Du{ko Vujo{evi}

{to poka`emo na utakmici. Partizan svoj uspjeh zasniva na dobrim partijama kod ku}e? VUJO[EVI]: Mislim da smo ostvarili mnogo va`nih pobeda i na strani, poput one u Ma la gi pro tiv Unikahe, ili u Atini nad Panatinaikosom, kao i u prvoj utakmici protiv Makabija u Tel Avivu. Svi timovi igraju boqe na doma}em terenu, ali mi imamo srce da pobedimo velike rivale na wihovom parketu. A idu}i me~ }emo igrati na neutralnom terenu.

Olimpijakos
[ta o~ekujete u polufinalu “Fajnal fora“ protiv Olimpijakosa? VUJO[EVI]: Me~ sa Olimpijakosom je jo{ uvek daleko. Recimo da su na papiru oni favoriti, ali igramo na neutralnom terenu i sva ~etiri tima dolaze u Pariz sa istim {ansama da osvoje Evroligu.

BAWA LUKA - Druge polufinalne utakmice plej-ofa Prve ko{arka{ke lige Republike Srpske na rasporedu su u subotu, a u wima se sastaju Radnik - Servicijum (17 ~asova) i Gra|anski - Varda HE (19.30). Radnik je pora`en u prvom me~u igranom u Aleksandrovcu prije sedam dana rezultatom 54:76 i sada mora da pobijedi ukoliko `eli da izbori majstoricu. I drugi klub iz Bijeqine, Gra|anski, tako|e je do`ivio poraz na gostovawu u Vi{egradu (84:92) te je sada pod imperativom trijum fa. Po red plej-ofa, igra ju se i uta kmi ce za po pu nu elitnog dru{tva Republike Srpske. U prvom duelu snage }e odmjeriti [ampion Alf Om - Derventa (subota, 20 ~asova), dok }e u drugom susretu Feniks u Palama do~ekati Mladost iz Prwavora (nedjeqa, 16). M. Z.

Ko{arka{i Igokee do~ekuju Slobodu

Po receptu iz Mostara
ALEKSANDROVAC - Ko{arka{e Igokee u sedmom kolu Lige 6 o~ekuje novi izazov doma}i okr{aj sa Slobodom, koja ih je u Tuzli prili~no lako porazila. Me|utim, od tada je pro{lo dosta vremena, Aleksandrov ~a ni su po sli je to ga odigrali ~etiri me~a, slavili u tri, od ~ega je posebno va`an onaj u pro{loj rundi, na gostovawu kod Zriwskog u Mostaru. - Taj trijumf je bio veoma va`an za nas. Na krilima tog uspeha poku{a}emo da savladamo Slobodu i tako upi{emo tre}u uzastopnu pobedu, kojom bismo dodatno podigli samopouzdawe. Svesni smo da ne}e biti lako. Rival ve} dugo forsira isti sistem, ne le`e nam, ali sam siguran da smo kvalitetniji i da }emo to pokazati na parketu. Iz utakmice u utakmicu igramo sve boqe, igra~i se boqe poznaju, kockice se sla`u, pa se nadam da }e tako biti i protiv Tuzlaka - poru~io je krilni igra~ Igokee Marko \erasimovi}. drugom poluvremenu, kada smo i prelomili me~. Takav recept iz Mostara treba da primenimo i protiv Slobode, odigramo ~vrstu odbranu sa {to mawe gre{aka u napadu i rezultat ne}e izostati. Privikavamo se na sistem koji trener Karali} za hte va od nas. Igra mo sve boqe u defanzivi, sve boqi smo u skoku i to je ono {to ohrabruje - zakqu~io je \erasimovi}. Utakmica Igokea - Sloboda igra se u subotu od 20.15 ~asova. De. M.
Damjanovi} (Servicijum)
FOTO: Z. VAJKI]

Panajotis Janakis hvali Partizan

“Dule mo`e sve”
ATINA - Trener ko{arka{a Olimpijakosa Panajotis Janakis rekao je da je Du{ko Vujo{evi} najzaslu`niji za Partizanov plasman na “Fajnal-for” Evrolige, gdje }e se “crno-bijeli“ sastati upravo sa wegovim timom. - Partizan je oduvijek bio vrlo jak tim. Sje}am se “crnobijelih“ kao velikog protivnika. Kao i danas, imali su ek stra ta len to va nu eki pu. Sje}am se da je Du{ko radio sa ve li kim igra ~i ma i po {tujem ga zbog toga. I tada je Partizan imao mladu ekipu, ali razlika je u tome {to Vujo{evi} danas ima iskustvo i mo`e sve da uradi - poru~io je Janakis. Partizan i Olimpijakos se sastaju u polufinalu Evrolige 7. maja u Parizu i bi}e to tre}i me|usobni okr{aj dva tima ove sezone. U Beogradu su sla vi li “crno-bi je li“, a u Atini “crveno-bijeli“.

TUZLACI slavili u prvom me~u
Prema wegovim rije~ima, jaka i agresivna odbrana je kqu~ uspjeha. - Iz dobre odbrane razvijamo kontre i imamo mnogo vi{e mogu}nosti u napadu, koje na{i kvalitetni igra~i i koriste. To se najboqe videlo protiv Zriwskog, naro~ito u

Parovi

U sedmom kolu Lige 6 sastaju se u subotu: MOSTAR: Zriwski - Bosna (19), [IROKI BRIJEG: [iroki - ^apqina (20), ALEKSANDROVAC: Igokea Sloboda (20.15).

Marko \erasimovi}

FOTO: ARHIVA

48 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: ROJTERS

Pi{e: Darko PA[AGI]

Navija~ko ludilo
Izgleda da je ponovo zavladalo navija~ko ludilo u Srbiji. U samo dva dana, u nepuna 24 ~asa, na dva najve}a srpska stadiona desila su se dva vandalska ~ina, koja su jo{ jednom potvrdila qudsko bezumqe. Na fudbalskoj utakmici polufinala Lav kupa Srbije izme|u Crvene zvezde i OFK Beograda hicem iz vatrenog oru`ja rawen je pristalica “crvenobijelih“, a za vrijeme drugog polufinalnog okr{aja u kojem su se sastali Partizan i Vojvodina jedan od fotoreportera na atletskoj stazi stadiona “crno-bijelih“ pogo|en je bakqom u glavu. Tako se jo{ jednom potvrdilo da se huligani, koji sebe nazivaju navija~ima, uop{te ne pla{e Zakona o spre ~a vawu na siqa i ne do li ~nog po na {awa na sportskim terenima. Potvrdili su da za wih ni{ta nije sveto, pa ni qudski `ivot koji su spremni da, naj~e{}e bez ikakvog razloga, ugroze. Nikome od tih maloumnih “navija~a“ nije izgleda pao na pamet Francuz, navija~ Tuluza Bris Taton, ko ga su 17. sep tem bra pro {le go di ne pretukli navija~i Partizana, a preminuo je 12 dana kasnije. Tada se ~inilo da su poslije o{trih osuda sa svih strana navija~i, odnosno beogradski huligani, kona~no stavqeni u okvire normalnog i qudskog pona{awa, ali su se brzo potrudili da sve to demantuju. Sqede}ih dana novinski stupci bi}e puni napisa o nemilim doga|ajima. U wima }e biti kritikovani izgrednici, koji }e vjerovatno zavr{iti iza re{etaka, a onda }e sve to veoma brzo biti zaboravqeno. I sve ta ko, do ne kog dru gog pucwa ili bakqe. Pitamo se dokle. Dokle }e oni pravi navija~i, koji idu na utakmice radi fudbala, zbog tog svog u`itka rizikovati `ivot.

Novak \okovi}

Srpski teniser boqi od Davida Nalbandijana

Za plasman u finale \okovi} }e se boriti protiv boqeg iz duela u kojem su se sastali [panci Albert Montawes i Fernando Verdasko u petak kasno nave~e
MONTE KARLO - Srpski teniser Novak \okovi} izborio je plasman u polufi na le tur ni ra u Mon te Karlu po{to je u ~etvrtfinalnom okr{aju bez ve}ih problema savladao Argentinca Davida Nalbandijana sa 6:2, 6:3. No vak je su pe ri or no “otvo rio“ me~, o ~e mu naj boqe go vo ri po da tak da je prvih 11 poena pripalo srpskom teniseru. \okovi} je lako dva pu ta odu zeo ser vis Nalbandijanu i za nepunih devet minuta stigao do ubjedqivih 3:0. Argentinac se kona~no “probudio“, uspio je da napravi brejk i prekine furioznu seriju drugog nosioca (1:3). U sqede}a dva gema teniseri su bili sigurni na svom servisu, a Nole je zatim ponovo napravio brejk i stigao na ko rak od osva jawa prvog seta (5:2). \okovi} je osvojio i sqede}i gem i stigao do vo|stva od 1:0 u setovima. osmom gemu, u kojem je Novak servirao za prednost od 5:3, Nal ban di jan je pro pus tio dvije prilike za brejk i {ansu da se vrati u me~. U tim tre nu ci ma Beo gra |a nin je odigrao sjajno, dobio je ~etiri poena zaredom i na{ao se na pragu trijumfa. U sqede}em gemu Nole je napravio novi brejk i plasirao se u polufinale. Za plasman u finale \okovi} }e se boriti protiv boqeg iz duela u kojem su se sas ta li [pan ci Al bert Montawes i Fernando Verdasko u petak kasno nave~e. Dan ranije \okovi} je bio boqi od Stanislasa Vavrinke sa 6:4, 6:4.

“Mira“ do~ekuje @ivinice

“Igra}emo za publiku“
PRIJEDOR - Rukometa{ice “Mire“ u 16. kolu Premijer lige BiH do~ekuju @ivinice (subota, 19 ~asova). Prijedor~anke o~ekuju novi trijumf na svom parketu, ali u duel ulaze sa dozom opreza. - Mi smo favoriti, me|utim, to treba da poka`emo na terenu. U nekoliko navrata smo ostali du`ni na{oj publici, tako da }emo igrati i za na{e navija~e. @ivinice shvatamo najozbiqnije, ali se nadamo osvajawu tri boda. Sve igra~ice su u stroju i spremne za borbu - rekao je trener “Mire“ Zlatko Josi}. De. M.

ARGENTINAC trenutno 151. igra~ na planeti
Sli~an scenario vi|en je i na startu druge dionice me~a. \okovi} je odmah oduzeo servis Nalbandijanu i najavio sigurnu pobjedu. Argentinac, trenutno 151. igra~ na planeti, koji je zbog povrede i operacije kuka pauzirao vi{e od godine, samo je na trenutke prikazivao igru koja ga je krasila dok je bio me|u deset najboqih na ATP listi. U

Srpsko-kanadska kombinacija Nenad Zimowi} i Danijel Nestor plasirali su se u ~etvrtfinale ATP masters turnira u Monte Karlu, po{to su savladali austrijsko-ruski par Jirgen Melcer - Mihail Ju`wi sa 6:3, 7:6(1). U petak uve~e su igrali protiv Marka Nuolsa i Bruna Soare{a.

Dubl

Prva liga RS za rukometa{e

Derventa u Zvorniku
BAWA LU KA - No va, 18. runda Prve lige Republike Srpske za rukometa{e ponudi }e ne ko li ko uzbudqivih duela, a jedan od zanimqivijih igra }e se u Zvor ni ku, gdje }e Drina ugostiti Derventu. Pa ro vi 18. ko la, su bo ta: IS TO ^NO SA RA JE VO: Slavija - Cepelin (17 ~asova), ZVOR NIK: Dri na Derventa (19), TREBIWE: Le otar - Srbac (20), ne djeqa: BAWA LUKA: Mladost Borac - Partizan (16), BAWA LUKA: Omladinac Ko tor Va ro{ (18), BI JEQINA: Bijeqina - Hercegovina (18). De. M.

Padobranski klub Bawa Luka organizuje manifestaciju

"Otvoreno bawalu~ko nebo"
BAWA LUKA - Povodom 22. aprila, Dana grada Bawe Lu ke, Pa do bran ski klub Bawa Luka organizuje vazduho plo vnu ma ni fes ta ci ju “Otvoreno bawalu~ko nebo“, koja }e se odr`ati u nedjequ, 18. aprila, od 12 do 18 ~asova na nebu iznad centra grada. - Vaz du ho plo vna ma ni fes ta ci ja “Otvo re no bawalu~ko nebo“ }e se prvi put odr`ati u centru grada. Ciq za skokove padobranaca }e biti postavqen kod spomenika banu Milosavqevi}u. Tako|e, povodom Dana grada i po ~et ka le ta ~ke se zo ne 2010. go di ne Pa do bran ski klub Bawa Luka }e organizovati promociju leta balonom na topli vazduh, gdje }e se prvi put ovaj vazduhoplov na}i na ne bu iznad gra da na

Jedinstvo ili Kne`opoqka

Prvenstvo rukometa{ica Srpske

BAWA LUKA - U centru pa`we 14. kola {ampionata Srpske za rukometa{ice bi}e derbi dva prvoplasirana tima, Kne `o poqke i Je din stva, ko ji }e kopqa ukrsti ti u Br~kom, a ishod ovog duela lako bi mogao da odlu~i i o tituli. Parovi 14. kola, subota: TREBIWE: Leotar - Borja (18 ~asova), nedjeqa: BR^KO: Jedinstvo - Kne`opoqka (12), BAWA LUKA: Borac dva - Rogatica (14), BIJEQINA: Radnik - Una-DSW (16), BAWA LUKA: Vrbas - Doboj (20). De. M.

Detaq sa pro{le smotre

FOTO: ARHIVA

Vrbasu - rekao je predsjednik kluba Du{ko Grmu{a.

SMOTRA ozna~ava po~etak leta~ke sezone
Smotra }e ujedno ozna~iti i po~etak leta~ke sezone,

a sastoji se od padobranskog kupa u disciplini skok na ciq, prikaza letewa avionima “ce sna 182“, “utva 66“, “utva 75“, prikaza letewa paraglajderom i motornim zmajem, kao i avio-mo de lom i balonom na topli vazduh.

Pored PK Bawa Luka, na manifestaciji }e u~estvovati i vazduhoplovci Aerokluba Tre be vi} iz Is to ~nog Sarajeva, Prijedora, Galeba i ULL Bawa Luka - Lakta{i. De. M.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 49

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 20. kolo

Na doma}em terenu u drugom dijelu sezone izabranici Zlatka Spasojevi}a su zabiqe`ili dva poraza i pri tom nisu postigli gol
PI[U: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com SLOBODAN PUHALO sl.puhalo@gmail.com

"Romanti~ari" na "Lukama"
kmicu, jer je BSK kvalitetna ekipa i uz to gaji ambicije za osvajawe {ampionske titule. S druge strane, mi smo op te re }e ni lo {im proqe}nim rezultatima, slabim plasmanom na tabeli i borbom za opstanak. Najvi{e me pla{i to morawe, po{to smo prosto prinu|eni da osvojimo tri boda kako ne bismo dospjeli u jo{ te`u situaciju. Ipak, nadam se da }e mom ci smo }i sna ge da zai gra ju do bro i os tva re prvu pobjedu ovog proqe}a izjavio je Spasojevi}.

BAWA LU KA - Der bi susret 20. kola Prve fudbalske lige Republike Srpske igra se u Do bo ju gdje Sloga do~ekuje BSK. Dobojlije se nalaze u velikoj krizi rezultata ovog proqe}a, a u {est kola upisali su tri remija i isto toli ko po ra za. Na do ma }em terenu u drugom dijelu sezone izabranici Zlatka Spasojevi}a su zabiqe`ili dva poraza i pri tom nisu postigli gol. - O~e ku jem te {ku uta -

LIDER do~ekuje Mladost iz Gacka
S druge strane, i Bawolu~ani su u rezultatskoj krizi po{to u posqedwa dva kola nisu do{li do trijumfa. U predstoje}em me~u “romanti~a ri“ }e bi ti oslabqeni neigrawem Nik{e Dimitrijevi}a i Sini{a Radoje koji odra |u ju ka znu zbog `u tih kartona. - U ovoj situaciji u kojoj se tre nu tno na la zi mo, ni je umje sno da pri je ti mo Slogi koja ima odli~an tim i pored lo{ih rezultata ko-

Tabela
1. Drina (Z) 2. BSK 3. Radnik 4. Sutjeska 5. Famos 6. Sloboda 7. Kozara 8. Sloga (D) 9. Drina HE 10. Romanija 11. Mladost 12. Proleter 13. Sloga (T) 14. Qubi} 19 9 7 3 26:13 34 19 10 3 6 28:17 33 19 8 6 5 30:25 30 19 8 6 5 25:20 30 19 9 3 7 26:23 30 19 7 6 6 23:17 27 19 7 5 7 29:19 26 19 6 6 7 19:21 24 19 6 6 7 20:24 24 19 6 5 8 25:25 23 19 6 5 8 22:34 23 19 5 7 7 14:17 22 19 4 8 7 19:23 20 19 3 5 11 14:42 14

Sini{a Tomi} (BSK) i Mladen Star~evi} (Sloga)

FOTO: G. [URLAN

je biqe`i ovog proqe}a. Ofan zi vnom igrom od sa mog star ta po ku {a }e mo da do|emo do novih bodova koji }e nas ostaviti u borbi za prvu po zi ci ju. Mawe pro bleme nam stvara neigrawe Di mi tri je vi }a i Ra do je zbog `utih kartona, ali bez obzira na to, igra}emo maksimalno otvoreno. U Doboj

ide mo raweni, ali se ne predajemo unaprijed - rekao je {ef stru ~nog {ta ba Bawolu ~a na Zo ran Dra gi {i}. Lider prvoliga{kog kara va na Dri na iz Zvor ni ka ugosti}e Mladost iz Gacka. - Najte`e je pobijediti u onoj utakmici za koju se smatra da je unaprijed dobijena.

Jesmo favoriti protiv ekipe Mla dos ti, ali mo ra mo biti veoma oprezni. Gosti nemaju {ta da izgube i tu vide svoju {ansu da nas iznena de. Ipak, sma tra mo da

nema dileme i da }e bodovi os ta ti u Zvor ni ku i da }e mo ja eki pa bi ti za ko rak bli`a Premijer ligi BiH rekao je trener Zvorni~ana Mile Milanovi}.

Rije~ aktera Famos
- Jesenas smo lak{e nego {to smo o~ekivali savladali Kozaru 3:1 i sigurno je da na{ rival `eli revan{. Ono {to je va`no je da smo u pro{lom kolu trijumfovali i sada s mnogo mawe optere}ewa putujemo na megdan Kozari. Jedno je sigurno. Ne}emo se braniti, naprotiv, poku{a}emo se nadigravati i hrabrom igrom ostati nepora`eni. Jedan bod sa vru}eg gostovawa zadovoqio bi na{e ukuse - kazao je kapiten Famosa Rade Risti}.

DOBOJ, subota, 16 ~asova

Sloga (D) - BSK
Stadion: “Luke“. Delegat: Miroslav Vukovi} (Gacko). Kontrolor su|ewa: Simo Radulovi} (Gradi{ka).

Doma}in: 6
Gost: Ukupno:

5 0 1 7 1 2 4 13 6 2 5

11:4 3:12 14:16

Oliver Ostoji} (Bijeqina)
Sofi}

Zoran Sofreni}

(Bijeqina)

Radenko Jevti} (Bijeqina)
Jorgi}

Romanija
- U situaciji smo kada moramo misliti na pokoji bod sa strane. Dosta smo ih rasprodali, {to nas je dovelo u neugodnu poziciju. Ne}e biti lako, Qubi} ima dva vezana doma}inska susreta gdje vidi svoju priliku da poboq{a {anse za opstanak. Mo`da je na{a prednost u morawu doma}ina, {to }emo sigurno poku{ati da iskoristimo - rekao je prvotimac Romanije Ogwen Kre{talica.

Be}arovi} Baki} Mi}evi} Radovanovi} Dobri} \uri~i} Beni} (Kremenovi})

Aleksi} (\uri})

Vukovi} Plisni}

Stjepanovi}

Damjanovi}

Tomi} (Gra~anin) Mar~eti}

Babi} Novakovi} Arsi}

Sloboda
- Protiv rivala koji ima kvalitetan sastav o~ekujemo prije svega dobru utakmicu. Imperativ su nam tri boda kojima bismo u{li u mirnije vode pred odlu~uju}e okr{aje u zavr{nici takmi~ewa - istakao je {ef stru~nog {taba Zlatko Jelisavac.
PRWAVOR, subota, 16 ~asova TRN, nedjeqa, 16 ~asova

Blagojevi} Trener: Zlatko Spasojevi}
NOVI GRAD, subota, 16 ~asova VI[EGRAD, subota, 16 ~asova

Iveti}

Damjani} (Milojevi}) Trener: Zoran Dragi{i}

GRADI[KA, subota, 16 ~asova

ZVORNIK, subota, 16 ~asova

SLOBODA RADNIK
Stadion: “Mlakve“. Glavni sudija: \or|e Gruba~i} (I. Sarajevo). Pomo}nici: Du{an Berak (Trebiwe) i Miroslav Quboja (I. Sarajevo). Delegat: Branko Simi} (Modri~a). Kontrolor su|ewa: Slobodan Micev (Bawa Luka). SLOBODA: Drqa~a, Mar~eta, Tica, Veinovi}, Luka~, Jelisavac, Kolunxija, Ivi~i}, Zdjelar, Kova~evi}, Stanoj~i}. Trener: Zlatko Jelisavac. RADNIK: \or|i}, Joki}, Ostoji}, Takovac, Sapawo{, Pavlovi}, Vasi}, Pavi}, Ze~evi}, Vuji}, \uri}. Trener: Nikola Bala.

DRINA HE PROLETER
Stadion: Gradski. Glavni sudija: ^edomir Vi}i} (Ugqevik). Pomo}nici: Dejan Dabi} (Vlasenica) i Goran Raki} (Ugqevik). Delegat: Vlado Komlen (Trebiwe). Kontrolor su|ewa: Stevan Brati} (Trebiwe). DRINA HE: Milisavqevi}, Iv. Mirkovi}, Pavlovi}, Mitrovi}, ^oli}, Vidakovi}, Mutlak, Glibeti}, Ml. Te{evi}, Milovi}, Vulevi}. Trener: Vidoje Milo{evi}. PROLETER: Kuvekalovi}, U{umovi}, D. Pani}, \ekanovi}, Ga~i}, [ijakovi}, Jorgi}, Jeli}, Ninkovi}, P. Doli}, Ra{i}. Trener: Darko Vojvodi}.

KOZARA FAMOS
Stadion: Gradski. Glavni sudija: Bojan Maksimovi} (Modri~a). Pomo}nici: R{um Simi} (Doboj) i Qubi{a ]eli} (Doboj). Delegat: Vladan Simeunovi} (Bijeqina). Kontrolor su|ewa: Lazo Aleksi} (Br~ko). KOZARA: Kozi}, Stan~i}, Kova~evi}, Studen, Gigovi}, Gwati}, Miti}, Jandri}, Zakari}, Peri}, Mazalica. Trener: Vinko Marinovi}. FAMOS: Div~i}, O. [ehovac, Z. [ehovac, ]eha, Risti}, Vitkovi}, Otovi}, Mojevi}, Jovanovi}, Bjelica, Zubac. Trener: Mom~ilo Stani}.

DRINA (Z) MLADOST
Stadion: Drine. Glavni sudija: Velimir Drini} (Modri~a). Pomo}nici: Predrag Jevti} (Doboj) i Mirko Goji} (Doboj). Delegat: Radisav Zekovi} (Rogatica). Kontrolor su|ewa: Davor Ristovi} (I. Sarajevo). DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi}, Kikanovi}, Vuka{inovi}, Proti}, Nini}, Krezovi}, N. Lazarevi}, Novakovi}, I. Lazarevi}. Trener: Mile Milanovi}. MLADOST: Guzina, Mu~ibabi}, Mrkovi}, Denda, Andri}, Markovi}, Goranovi}, Radovi}, Tufegxi}, Prelo, Perovi}. Trener: @eqko Popovi}.

QUBI] ROMANIJA
Stadion: “Borik“. Glavni sudija: Robert [ormaz (Bawa Luka). Pomo}nici: Dragan Mejaki} (Bawa Luka) i Goran ]eji} (Bawa Luka). Delegat: Zdravko To{ovi} (Fo~a). Kontrolor su|ewa: Obren Miri} (Bijeqina). QUBI]: Mrkobrada, Simi}, Rajli}, Prodanovi}, Vidovi}, Vasi}, G. Deket, Z. Deket, Wegomirovi}, Vasi}, An~i}. Trener: Vlado Jagodi}. ROMANIJA: Remi}, Tasi}, Mi~i}, Novakovi}, Kre{talica, Mazi}, @ivkovi}, Nikoli}, Granzov, N. Blagojevi}, M. Blagojevi}. Trener: Dragan Radovi}.

SLOGA (T) SUTJESKA
Stadion: Sloge. Glavni sudija: Zoran Grbi} (Prijedor). Pomo}nici: Dragan Petrovi} (Bawa Luka) i Goran Lepir (Bawa Luka). Delegat: Mom~ilo To{i} (I. Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Dragi{a \uri} (Bijeqina). SLOGA (T): Harba{, [ipovac, Rastovi}, Grandi}, Tepi}, Ili}, Zgowanin, Majki}, Joji}, Teodorovi}, Kuki}. Trener: Milan Vujasin. SUTJESKA: Babovi}, Kunovac, Simi}, N. Drakul, Ra{evi}, Prodanovi}, Wegu{, N. Matovi}, Srndovi}, Muminovi}, Kne`evi}. Trener: Mirko Tintor.

Doma}in: 8
Gost: Ukupno:

6 0 2 9 1 0 8 17 7 0 10

17:11 6:21 23:32

Doma}in: 2
Gost: Ukupno: 3 5

2 0 0 0 0 3 2 0 3

5:2 0:7 5:9

Doma}in: 4
Gost: Ukupno: 5 9

3 1 0 1 2 2 4 3 2

9:0 4:8 13:8

Doma}in: 6
Gost: Ukupno:

6 0 0 7 1 1 5 13 7 1 5

13:2 5:10 18:12

Doma}in: 0
Gost: Ukupno: 1 1

0 0 0 0 0 1 0 0 1

0:0 0:3 0:3

Doma}in: 0
Gost: Ukupno: 1 1

0 0 0 0 0 1 0 0 1

0:0 2:4 2:4

50 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Puziga}a zamalo Gavari}
Bo jan Pu zi ga }a ne }e igrati u derbiju. Odli~ni qevonogi fudbaler Borca ima tri `u ta kar to na i presko~i}e gostovawe na “Grbavici“. U ispi sni ci do bi je noj od ^elika u kojem je Puziga }a igrao je se nas sto ji da ovaj igra~ nema nijednu ja vnu opo me nu. Iz Bor ca su zvali FS BiH i saznali da je pri je kar to na u prvenstvenom susretu protiv Slavije imao jo{ dvije ja vne opo me ne. Za ma lo se ni je po no vio “slu ~aj Gavari}“. Zanimqivo je da su pojedinci iz FK @eqezni~ar zvali Puziga}u prije utakmice i pitali ga da li dobro izvodi aute.

Derbi na “Grbavici“, sudar vode}eg tandema i kandidata za titulu

@eqezni~ar i Borac - trka udvoje
Ne pla{imo se nijednog rivala, ne `elimo nikom ni da prijetimo. Na “Grbavici“ }emo ostaviti srce na terenu, rekao Stevanovi}
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

Ostali parovi
U ostalim utakmicama 23. kola Premijer lige BiH sastaju se: subota, 16.30 ~asova: GRADA^AC: Zvijezda Vele`, subota, 18: ZENICA: ^elik - Sarajevo, nedjeqa, 16.30 ~asova: [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg Olimpik.
i po red sve ga se ne pla {i @eqezni~ara, jedinog konkurenta u borbi za titulu. - Za sve postoji alternativa. U rezervi imamo mnogo mla dih igra ~a ko ji ~e ka ju svoju {ansu. Mo`da ova utakmi ca ni je pra va {an sa za wih, ali neki put se {anse ne bi ra ju, ve} sa mo po ja ve. Vide}emo u kojoj }e meri oni uspe ti to da isko ris te. Na “Grba vi ci“ }e mo u sva kom slu~aju i}i da pru`imo {to ve}i otpor i probamo da se vratimo nepora`eni iz Sarajeva - kazao je Mari}. Atmo sfe ra u eki pi je odli~na. Bawolu~ani imaju veliko samopouzdawe i vjeru da na “Grbavici“ mogu da ostanu nepora`eni. - Uspeli smo da se plasiMiroslav Stevanovi} (lijevo) i Vlastimir Jovanovi} (Slavija) FOTO: V. STOJAKOVI]

Nema TV prenosa
Zanimqivo je da jednu od najzanimqivijih utakmica proqe}nog dijela Premijer lige BiH ne}e prenosi ti BHT1. Jo{ na uta kmi ci u Pri je do ru pro tiv Ru dar Pri je do ra, prije sedam dana, pojedini ~lanovi uprave premijerliga{a s “Grbavice“ su istakli da ne}e dozvoliti ukqu~ewa kamera sa derbi ja. Pre di gra je da vno po~ela.

Polazak iz “Beograda“
Dan prije utakmice protiv “@eqe“ fu dba le ri Bor ca su otpu to va li za Isto~no Sarajevo, gdje }e biti smje{teni do po~etka derbija 23. kola, a mo`da i ~i ta vog dru gog dijela prvenstva. Bawolu~ani }e biti u karantinu ho te la “Beo grad“ ko ji je ina~e i baza igra~a Slavije pred svaku va`nu utakmicu.

BAWA LUKA - Na krilima dvostruke pobjede protiv Slavije fudbaleri Borca u su bo tu ve ~e (19.30 ~a so va) igraju derbi protiv @eqezni~ara. Bi}e to utakmica dva direktna rivala u borbi za titulu koji su prije sudara bodovno izjedna~eni. @eqe zni ~ar tre nu tno ima boqu gol ra zli ku, ali Borac je jesenas savladao Sarajlije na Gradskom stadionu 2:0 golovima Marka Maksimovi}a i Stojana Vrawe{a. To je bitno, ukoliko klubovi na kraju budu imali isti bodovni saldo odlu~iva}e me|usobni skor. [ef stru ~nog {ta ba bawolu~kog kluba Zoran Mari} u derbi ulazi sa mnogo ka drov skih pro ble ma. O~i gle dno dvos tru ki tri jumf nad Sla vi jom je os ta vio posqedice. - O~e ku jem da }e bi ti vrlo te{ko. Imamo probleme kada je igra~ki kadar u pitawu. Zbog kartona izosta}e Pe ri ca Stan ~es ki i Bo jan Puziga}a. I napada~ Qubi{a Vukeqa je definitivno “otpao“ sa spiska zbog povrede zadwe lo`e. Zna~i, nastupi }e mo bez tri stan dar dna igra~a, ali wihov izostanak ne sme da mewa na{e ambicije - rekao je trener Mari}. Strateg “crveno-plavih“

ramo u finale Kupa i to nam daje za pravo da budemo zadovoqni i sa motivom vi{e putujemo u Sarajevo. Po svemu sude}i izborili smo plasman na me|unarodnu scenu {to i jeste bio na{ ciq - zavr{io je svoje izlagawe trener Mari}.

RIVALI igraju i u finalu kupa BiH
Je dan od adu ta bawolu ~kog premijerliga{a protiv @eqe zni ~a ra bi }e mla di fudbaler Vojvodine na pozajmi ci u Bor cu - Mi ro slav Stevanovi}. - Po sli je uta kmi ce sa Slavijom i plasmana u fina-

le Kupa BiH mo`emo znatno rastere}enije da iza|emo na megdan @eqezni~aru. Ne pla{imo se nijednog rivala, ne `elimo nikom ni da prijetimo. Na “Grbavici“ }emo ostavi ti srce na te re nu. Svim snagama nastoja}emo da ostvarimo pozitivan rezultat. Za nas je to i podjela bodova, ali ne}emo i}i na remi. Ako dobijemo ovu utakmicu, moglo bi se sve rije{iti po pitawu na{eg plasmana u ligi, jer posli je to ga ima mo dvi je utakmice kod ku}e - kazao je Stevanovi}. Iskusni kapiten Borca Oliver Jandri} protiv Slavije je pokazao koliko je va`an “{araf“ u ma{ineriji

Borca. Bi}e i u subotu jedna od va`nih karika u timu iz Bawe Luke. - Ovo je za nas, bez sumwe, jedna od najva`nijih, ako ne i najva`nija utakmica u sezoni. Ali, ni je i pre su dna. @eqe`ni~ar u polusezoni nije izgubio ni bod kod ku}e, tako da }e biti sigurno veoma te{ko. Igramo bez trojice stan dar dnih igra ~a ali koga nema bez wega se mo`e i mora. Ne sla`em se sa konstatacijom da ovaj duel bitno mo `e da uti ~e na ko na ~an plasman u ligi. Poslije ovog me~a ostaje jo{ sedam kola, odnosno u opticaju }e biti jo{ 21 bod - istakao je kapiten Jandri}.

SARAJEVO, subota, 19.30 ~asova

Stadion: “Grbavica“ ^etvrti arbitar: Vladimir Bjelica (Isto~no Sarajevo) Kontrolor su|ewa: Ilija Gigovi} (Gradi{ka) Delegat: Alija Kurtagi} (Biha}) Sreten Udovi~i} (Prijedor) Semir Kaplan (Stolac)

@eqezni~ar - Borac

Doma}in: Gost: Ukupno:

17 11 5 17 5 2 34 16 7

1 10 11

32:11 22:32 54:43

Tabela
1. @eqezni~ar 22 2. Borac 22 3. [. Brijeg 22 4. Sarajevo 22 5. Vele` 22 6. Zriwski 22 7. Leotar 22 8. Travnik 22 9. ^elik 22 10. Olimpik 22 11. Zvijezda 22 12. Sloboda 22 13. Slavija 22 14. Rudar P. 22 15. Lakta{i 22 16. Modri~a M. 22 13 14 11 11 11 10 9 8 8 7 8 8 7 7 6 6 5 2 4 4 3 5 3 5 4 7 3 3 5 4 4 3 4 6 7 7 8 7 10 9 10 8 11 11 10 11 12 13 34:15 29:16 32:20 29:20 38:23 31:25 21:31 28:30 24:25 18:26 22:34 18:29 24:29 17:23 26:33 25:37 44 44 37 37 36 35 30 29 28 28 27 27 26 25 22 21

Zikrija Pa{ali} (Zenica)

[imi} Svraka Kerla [ehi} Me{i} Bu}an Popovi} Radovanovi} Trener: Amar Osim Trener: Zoran Mari} ]ulum Rov~anin Kajkut Jandri} Sakan Bekri} Boji} Stevanovi}

Stupar

Podr{ka navija~a
Borac }e i na “Grbavici“ imati podr{ku svojih vjernih navija~a, popularnih “le{inara“. Oni na svim gostuju}im utakmicama pra te svo je qubim ce, dok su na Gradskom stadionu isto tako neumoqivi. Vidjelo se to i u dvome~u protiv Slavije. - U Sa ra je vo ide mo sa na vi ja ~i ma, i o~e ku je mo punu podr{ku sa tribina i ko rek tno na vi jawe s obje strane. Ne znam jo{ koliko navija~a ide, ali se nadam dobroj, fer i korektnoj utakmici i odli~noj atmosferi - istakao je direktor Borca Radmilo [ipovac.

Vukobratovi} Trivunovi} (Petrovi}) Milinovi} ]ori}

@ari}

Mirsad Be{lija, vezista sarajevskog @eqezni~ara

"Borac je sjajan, nema potc jewivawa"
SA RA JE VO - Eki pa @eqezni~ara igra u odli~noj formi, prije derbija sa Borcem nije izgubila 14 utakmica. Jedan od onih koji su sasvim sigurno najzaslu`niji za sjajne igre “@eqe“ je i nekada{wi reprezentativac BiH, Mirsad Be{lija, koji respektuje Borac i poziva na oprez. - Igra mo izvan re dno, ali ne smi je mo da bu de mo eufo ri ~ni, po go to vo pred derbi koji mo`e, ali i ne mora, mnogo toga da odlu~i. Bawolu ~ki Bo rac je sjaj na eki pa i mi slim da }e svi gledaoci koji do|u na “Grbavicu“ u`ivati u dobroj fudbalskoj predstavi - rekao je Be{lija.

KOLEKTIV i navija~i aduti
Brzo no gi ve zis ta “pla vih“ sa “Grbavice“ je rekao da je atmosfera u ekipi sjajna. - Atmosfera je odli~na, pogotovo poslije utakmice u

Mostaru, i mislim da je to na{a najve}a prednost. O~ekujem punu “Grbavicu“ i veliku podr{ku s tribina, a mi }emo s na{e strane uraditi sve kako bismo jo{ jednom obra do va li na {e navija~e. Ne smijemo se opustiti i ukoliko damo sve od se be ubi je |en sam da }e mo

slaviti - rekao je Be{lija. Be{lija je istakao da su pored navija~a najve}i adut wegovog tima kolektiv. - Dobro smo se spremili i to se vidi na na{im igrama. Dobra smo klapa {to je uo~qivo. Pojedinac je najmawe bitan - zakqu~io je Be{lija.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 51

Na trebiwskim “Policama“ Leotar do~ekuje Lakta{e

Rudar Prijedor doma}in Travniku

Svima je jasno da nam pobjeda donosi definitivan opstanak. Boqi smo od Lakta{a i sigurno je da }emo trijumfovati, istakao @eqko Radovi}
TREBIWE, subota, 16.30 ~asova

Bodovi donose mirniji san

Povratak Avduki}a
PRI JE DOR - Je di no {to PRIJEDOR, subota, 16.30 ~asova `ele u subotwem duelu protiv ekipe Travnika fudbaleRUDAR PRIJEDOR ri Ru dar Pri je do ra je TRAVNIK pobjeda. “Rudari“ nemaju druStadion: Gradski. gog izbora osim osvajawa tri Glavni sudija: Qubi{a Vrhovac boda s kojima bi pobjegli iz (Lakta{i). Pomo}nici: Dalibor Dra{kovi} opasne zone na tabeli. - Travnik respektujemo, ali (Isto~no Sarajevo) i Hrvoje Turudi} (^itluk). bo do vi os ta ju u Pri je do ru. ^etvrti arbitar: Emir Ale~kovi} Pobjeda je za nas imperativ. (Sarajevo). Ne ma mo mno go so lu ci ja po - Kontrolor su|ewa: Salem Prosli je do ma }eg po ra za od li} (Sarajevo). @eqezni~ara - kratko je re- Delegat: Radika Mari} (Bijeqina). kao defanzivac Rudar Prije- RUDAR PRIJEDOR: Avduki}, [odi}, Jevti}, Staki}, Dobrijevi}, Kantar, dora Dragoslav Staki}. Kiki}, Kova~evi}, @eri}, Ku{qi}, DaZa ovaj susret {ef stru~nog {i}. Trener: Boris Gavran. {taba prijedorskog premijer- TRAVNIK: Nurkovi}, Terzi}, Sarajli ga {a Bo ris Ga vran ne }e ~i}, Ribi}, El Varupa, Prawkovi}, Lihovac, ]uri}, Dudi}, Faji}, Eri}. mo}i da ra~una na Gorana Ko- Trener: Nexad Selimovi}. tarana koji se povrijedio na Doma}in: 0 0 0 0 0:0 treningu. Gost: 1 0 0 1 0:1 - Od Travnika za nas je svaka Ukupno: 1 0 0 1 0:1 utakmica istorijska, odnosno kvalifikaciona. Svjesni smo da nas zadovoqava samo pobjeda, a pritisak }emo otkloniti ako brzo postignemo gol. Zato }e mo od star ta ju ri {a ti ka go lu “ve zi ra“ - ka zao je trener Gavran. U tim se, poslije `utih kartona, vra}a golman Asmir Avduki}. S. B.

LEOTAR LAKTA[I
Stadion: “Police“. Glavni sudija: Elmir Pilav (Sarajevo). Pomo}nici: Adnan Alispahi} (Zenica) i Stevo Peri} (Bijeqina). ^etvrti arbitar: Goran Paraxik (Qubu{ki). Kontrolor su|ewa: Vjekoslav [imunovi} (Grude). Delegat: Mexid Gvozden (Sarajevo). LEOTAR: Berak, Radovi} (]erani}), ^orlija, Vu~ini}, Todorovi}, Rami}, Kruni}, Cimirot, Ra{evi}, Risti}, Vico. Trener: Goran Skaki}. LAKTA[I: [eji}, Sekuli}, Baji}, [araba, Ze~evi}, Stjepanovi}, Gruji}, Tosunovi}, \elmi}, Vrane{evi}, Novakovi}. Trener: Dragoslav Stepanovi}.
Doma}in: 2 Gost: 3 Ukupno: 5 2 1 3 0 0 0 0 2 2 7:2 1:8 8:10

Slavija do~ekuje Slobodu

Tuzlaci ne smiju pro}i
IS TO ^NO SA RA JE VO Slavija je revan{ susretom po lu fi na la Ku pa Bih u Bawoj Luci zavr{ila obaveze u najmasovnijem takmi~ewu i sada se okre}e prvenstvenim obavezama, odnosno nedjeqnom susretu sa Slobodom. - Obaveza obavezu sti`e tako da previ{e vremena za jadi ko vawe ne ma, iako smo tu`ni {to smo takmi~ewe zavr{ili samo na jedan korak od finala. Ono {to je veoma va`no jeste da ostanemo psi ho lo {ki ja ki pred odlu~uju}e prvenstvene bitke za bodove - rekao je iskusni prvotimac Slavije Goran Simi}. Protiv Slobode sve osim trijumfa bilo bi ravno porazu. - Nismo u zavidnoj poziciji i sada nam svaka utakmica ima veliki zna~aj. Vjerujem da je dosta rasprodaje pred na{im navija~ima. Bilo je neplaniranog rasipawa bodova {to nas je, uostalom, i dovelo u te`ak polo`aj. Jo{
ISTO^NO SARAJEVO, nedjeqa, 16.30 ~asova

@eqko Radovi} (Leotar) FOTO: ^. MUCOVI] PI[E: ^EDOMIL MUCOVI] chedomil@gmail.com

SLAVIJA SLOBODA
Stadion: SRC “Slavija“. Glavni sudija: Dragan Skaki} (Gradi{ka). Pomo}nici: Bilal Bogilovi} (Sarajevo) i Rodoqub Topi} (^elinac). ^etvrti arbitar: Edin Jakupovi} (Biha}). Kontrolor su|ewa: Edib ^ov~i} (Vitkovi}i). Delegat: Milan Vuksan (Bawa Luka). SLAVIJA: Dujkovi}, Tadi}, Regoje, Papaz, Benovi}, Stankovi}, Jovanovi}, Simi}, Todorovi}, Kutalia, Bakovi}. Trener: Milomir Odovi}. SLOBODA: Mujki}, Krasi}, Crnogorac, Jogun~i}, Milo{evi}, Gavari}, Zoleti}, Okanovi}, Beki}, Muji}, Smajlovi}. Trener: Vlatko Glava{. Doma}in: 5 Gost: 6 Ukupno: 11 4 0 4 1 0 1 0 6 6 7:1 1:10 8:11

TRE BIWE - U ovom trenutku nije nimalo lijepo biti fudbaler Leotara, jer je pred utakmicu sa Lakta {i ma stvo re na ru `na atmosfera oko trebiwskog kluba, a da oni nikome nisu dali povod za to. Uz to Trebiwci su izlo`eni nevi|enom pritisku, kako bi popustili i izgubili utakmicu, {to bi Lakta{i ma ola k{a lo wiho vu borbu za opstanak. U Leotaru su za in te re so va ni iskqu~ivo za pobjedu, koja bi im definitivno obezbijedila opstanak u Premijer ligi, pa je razumqiva `eqa svih qudi u klubu da stvore

do bru atmo sfe ru za svo je fudbalere, {to bi im makar donijelo po~etnu prednost nad gostima, koji ne biraju sredstva kako bi dekoncentrisali Trebiwce.

ZE^EVI] jo{ uvijek rovit
Ci je lu se dmi cu tre ner Goran Skaki} je sa svojim fudbalerima radio nove napada~ke varijante, jer je trebiwskom timu interesantna jedino pobjeda i oni o nekoj drugoj varijanti ne `ele ni razmi{qati. Izvjesno je da na teren bez velike potrebe ne}e roviti Nenad Ze~evi}, dok }e se ostali staviti na raspolagawe treneru. Za na-

vija~e je veliko olak{awe stiglo sa vije{}u da }e u subotu na teren istr~ati Jovica Vico, @eqko Radovi} i Ga vri lo ^or li ja, ko ji su spremni za nova isku{ewa. - Ne treba dozvoliti nikom da unosi pometwu u na{e redove. Svima je jasno da nam pobjeda donosi definiti van op sta nak. Boqi smo od Lakta{a i sigurno je da }emo trijumfovati. To {to su oni zaostali u borbi za opstanak je wihov problem i neka oni razmi{qaju o tome. Imamo svoju strategiju. Ima }e mo ve li ku po dr{ku na{ih navija~a, koji }e se na na{im “Policama“ okupiti u velikom broju i biti nam od velike pomo}i - is-

takao je prvotimac Leotara @eqko Radovi}. Trener Goran Skaki} ne krije `equ za novom pobjedom, ovoga puta nad Lakta{ima, kojom bi wegov klub za ovu sezonu probleme ostavio iza sebe. - Moji fudbaleri znaju da su nam na terenu u subotu potrebni hrabri i odva`ni momci - ratnici. Oni obe}avaju da }e do kraja biti vjerni klu bu i da `e le no vom pobjedom definitivno rije{iti svoj status za ovu sezonu. @e li mo pu ne tri bi ne na{ih “Polica“ i da uz navija~ki huk krenemo do nove pobjede, koju svi u Trebiwu `ele. Optimista sam, pobijedi}emo - istakao je Skaki}.

Dragoslav Stepanovi}, {ef stru~nog {taba Lakta{a
FOTO: GLAS SRPSKE

osam rundi je ostalo do kraja, a `elimo {to prije pobje}i sa za ~eqa. Zbog to ga ne ma prolaza za Tuzlake - dodao je Simi}. Zbog povrede }e izostati Zvjez dan Sta ni} i Vu ~i na [}epanovi}. G. I.

Bez straha na Hercegovce
LAKTA[I - U jednoj od najva`nijih utakmica ovog proqe}a fudbaleri Lakta{a u subotu gostuju u Trebiwu i najavquju da }e od prvog minuta igrati ofanzivno. Svi su spremni, ba{ kao i u pro{lom kolu u Travniku, da se mu{kom i hrabrom igrom suprotstave rivalu. - Svjesni smo se da su se Trebiwci dobro nao{trili za ovaj duel, ali to nikoga od mojih igra~a ne}e upla{iti. Moji igra~i bi}e na sve spremni, odgovori}emo im istom mjerom, pa kako nam bude. Nikoga se ne pla{imo, respektujemo Leotar, ali ih mo`emo pobijediti na wihovom terenu. Dobar dio posla smo do sada uradi li, sa osam bo do va kre nu li u borbu za opstanak i nemamo namjeru da stanemo na tome. Sada smo u dosta povoqnijoj situaciji, a poslije duela na “Policama“ bi}emo u jo{ boqoj - naglasio je {ef stru~nog {taba Lakta{a Dragoslav Stepanovi}.

Modri~ani gostuju u Mostaru

Nema predaje
MO DRI ^A - Ni po sli je se dam proqe }nih ko la fu dba le ri Mo dri ~a Ma ksi me svoj bodovni konto nisu uve}ali. A, male su {anse da to urade i u 23. kolu u kojem gostuju u Mostaru, gdje }e se sastati sa Zriwskim. - I ovoga puta smo desetkovani. Dragan Jolovi}, Ogwen Radulovi}, Bojan Pup~evi} i Nenad Kutla~i} su povrije|eni, a Joco Stoki} i Igor Joksi mo vi} odra |u ju `u te kartone, tako da sam prinu|en da “Pod Bijeli Brijeg“ povedem i nekoliko juniora - istakao je {ef stru~nog {taba Modri~e Maksima Dragan Savi}. S. J.

MOSTAR, subota, 19.30 ~asova

NEDOSTAJU Qubojevi}, Miki} i Popovi}
Kormilara Lakta{ana brine ~iwenica {to ne}e mo}i ra~unati na Darku Qubojevi}a i Borisla va Mi ki }a, ko ji su po vrije|eni, te po`utjelog Gorana Popovi}a. - I pored wihovog izostanka nadam se da }e fudbaleri na terenu dati maksimum, kako bismo se ku }i vra ti li ne po ra `e ni. Iz Tre biwa jo{ odra ni je, dok sam bio vojnik, nosim lijepe uspomene, koje `elim jo{ vi{e uqep{ati tri jum fom u okr{a ju sa Leotarom - dodao je Stepanovi}. D. P.

ZRIWSKI MODRI^A MAKSIMA
Stadion: “Pod Bijelim Brijegom“. Glavni sudija: Marinko Jeli} ([iroki Brijeg). Pomo}nici: Tihomir Su~i} (Livno) i Damir Kne`evi} (Livno). ^etvrti arbitar: Ogwen Vaqi} (Bawa Luka). Kontrolor su|ewa: Dragan Prtvar (Isto~no Sarajevo). Delegat: \or|e Star~evi} (Gradi{ka). ZRIWSKI: Haxi}, [uwi}, Afedzi, @ur`inov, Ivankovi}, Markovi}, Stojanovi}, @i`ovi}, Kordi}, Zadro, Dragi~evi}. Trener: Dragan Jovi}. MODRI^A MAKSIMA: Tripi}, Koji}, Gale{i}, Ali}, \akovi}, Komlenovi}, Savi}, Simi}, Stoilkov, Tomi}, Bajramovi}. Trener: Dragan Savi}. Doma}in: 6 Gost: 7 Ukupno: 13 4 2 6 2 0 2 0 9:0 5 7:12 5 16:12

Zoran Novakovi}

52 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

Prvo kolo Kupa Bawe Luke

FOTO: TANJUG

Borac boqi od Lau{a
BAWA LUKA - Odigrane su utakmice prvog kola Kupa Bawe Luke, a plasman u drugo kolo obezbijedio je premijerliga{ Borac, koji je kao gost savladao Lau{ sa 3:1. Rezultati prvog kola: grupa “A”: Sloboda (Piskavica) - Proleter (Karanovac) 3:0 (slu`beni rezultat), @eqezni~ar (Predgra|e) - Gomionica (Bronzani Majdan) 1:1 (penalima 5:4), Krupa (Krupa na Vrbasu) - Omladinac (Lazarevo) 4:2, Lau{ - Borac 1:3, grupa “B”: Budu}nost (Srpski Milanovac) - Rekreativo (^esma) 2:0, Yaja - Naprijed (Obili}evo) 0:3 (slu`beni rezultat), Spartak (Drago~aj) - IC Rami}i 3:2, Sloga Nektar (Potkozarje) - Vrbas (Srpske toplice) 0:0 (penalima 3:5), Krajina (Rosuqe) - BSK 0:1. @rijeb za drugo kolo, koje se igra u srijedu, 21. aprila, sa po~etkom od 16 ~asova obavqen je u petak uve~e. D. P.

Derbi br~anskih drugoliga{a

Fudbaleri poma`u Vesni Zlatovi}
BR^KO - U okviru 23. kola Druge lige Srpske, grupa istok, u subotu, u Br~kom igra se gradski derbi izme|u Lokomotive i Jedinstva. Pored ta kmi ~ar skog zna ~a ja ova utakmica ima i humanitarni karakter, jer }e sredstva od ula zni ca bi ti upla }e na za operaciju u Be~u 22-godi{we Br~anke Vesne Zlatovi}, koja je oboqela od leukemije. U Br~kom se vo di akci ja na prikupqawu neophodnih sred sta va za wen odla zak u Be~, na operaciju. - Odlu~ili smo da iskoristimo gradski derbi Lokomoti ve i Je din stva da bi smo prikupili odre|ena sredstva za operaciju ko{tane sr`i u Be~u. Koristim priliku da pozovem sve qubiteqe fudbala iz Br~kog i oko li ne da do|u na ovaj fudbalski derbi i da kupovinom ulaznica svi zajedno pomognemo Vesni da po bi je di te {ku bo lest. Svi ~lanovi upravnih odbora i igra ~i Lo ko mo ti ve i Jedinstva, tako|e, }e platiti ulaznicu od pet maraka - rekao je predsjednik Lokomotive Dragoqub Kasavica. Gradski derbi Lokomotiva - Jedinstva igra se na stadionu Lokomotive u subotu, sa po~etkom u 16 ~asova. V. S.

Hitna pomo} poma`e rawenom Igoru Vreli}u

Ivica Da~i}, ministar unutra{wih poslova Srbije

U susret jubileju FK Sloboda

Pomo} od Ministarstva

NOVI GRAD - Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport u Vladi Republike Srpske izdvoji}e 100.000 maraka kao pomo} za organizovawe obiqe`avawa 100 godina postojawa Fudbalskog kluba Sloboda iz Novog Grada. Po mo }nik re sor nog mi nis tra Dario Sandi} rekao je u Novom Gradu na sastanku Orga ni za ci onog odbo ra za obiqe`avawe ovog jubileja da }e dio novca biti utro{en za sanaciju stadiona “Mlakve“, a dru gi dio za or ga ni zo vawe prate}ih manifestacija. Na sastanku je dogovoreno da program obiqe`avawa jubileja po~ne 30. maja turnirom najmla|ih kategorija. Predlo`eno je i da finalna utakmica Kupa Republike Srpske bude odi gra na u No vom Gra du, a na javqeno je da }e biti odigrana i prijateqska utakmica izme|u reprezentacije Srpske i Srbije i veterana Slobode i Rudar Prijedora. Kako je planirano, krajem avgusta na stadionu “Mlakve“ bi}e odigran susret izme|u Slobode i beogradskog PartiSa{a Keranovi}, fudbaler Slobode zana.

Nemogu}e je kada na stadion do|e nekoliko desetina hiqada qudi da se uspe{no i temeqno izvr{i pretres svakog od posetioca, rekao Da~i}
BEO GRAD - Na vi ja~ Igor Vreli} (21) rawen je na sta di onu Crve ne zvez de zbog su ko ba izme |u na vi ja ~kih grupa, izjavio je ministar unu tra{wih po slo va Srbije Ivica Da~i}. On o~ekuje da }e po~inilac bi ti uha p{en i dodaje da policija ima odre|ena saznawa o to me i na osno vu snim ka po li cij skih kamera i iz izjava svjedoka i da se jo{ ne mo`e sazna ti ko je to uradio, jer su i svjedo ci i `rtva “deo iste strukture“. Da ~i} je re kao da je uz po li cij ski rad po tre bno preduzeti i niz drugih aktivnosti, koje proisti~u iz Zako na o spre ~a vawu na siqa na sportskim priredbama, a to su za bra na do las ka nasilnicima na stadione, brzo i efi ka sno san kci oni sawe. Mi nis tar unu tra{wih poslova Srbije je podsjetio da je prije dva dana prvi put evidentirano da je na stadion uneseno vatreno oru`je i istakao da je potrebno da se ulazi na stadione i sportske hale obezbijede “KD vratima“ - sistemom za registrovawe metala, oru`ja. - Ne mo gu }e je ka da na stadion do|e nekoliko desetina hiqada qudi da se uspe{no i te meqno iz vr{i pretres svakog od posetioca - kazao je Da~i}. Pre ma wego vim ri je ~i ma, bitno je da sportski klubovi, organizacije i savezi utvrde jasna pravila kako da se to spre~ava u sqede}em periodu i da nabave odre|enu bezbjednosnu opremu. - Mnoge dr`ave zapadne Evrope i danas imaju sli~ne pro ble me na sta di oni ma, a oni su naj mawi u onim zemqama koje su ih najrigoroznije sankcionisale - zavr{io je Da~i}.

Huliganima nije mjesto na stadionu
risan u Klini~kom centru u Beogradu i wegovo zdravstveno stawe je stabilno. Oporavak te~e u najboqem redu.

FOTO: G. [URLAN

POTREBNA ugradwa “KD vrata“
Na vi ja~ Crve ne zvez de Igor Vreli} (21) prije dva dana te{ko je povrije|en hicem iz vatrenog oru`ja u tu~i na vi ja ~a za vri je me fudbalske utakmice polufinala Lav kupa Srbije izme|u Crve ne zvez de i OFK Beo grada (1:0). Uspje{no je ope-

Prema nezvani~nim informacijama kojima raspola`e policija Srbije Igor Vreli} je pogo|en iz pi{toqa marke “zastava“ kalibra 7,65. Prema informacijama iz policije krug osumwi~enih lica je smawen, a po~inilac ovog djela bi}e optu`en za nano{ewe te{kih tjelesnih povreda i poku{aj ubistva. Kazna koja je predvi|ena za ovaj prekr{aj iznosi i do deset godina zatvora.

“Zastava“ 7,65

Drugoliga{ki vikend
U 23. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota, 16 ~asova: SRBAC: Sloga - Jedinstvo (@), KOTOR VARO[: Mladost - Sloga DIPO, DERVENTA: Tekstilac - Borac ([), PETROVO: Ozren - Gomionica, nedjeqa, 16 ~asova: ME\E\A: Ravan - Pelagi}evo, MILOSAVCI: @upa Milka Sloboda (MG), DOBOJ: @eqezni~ar - Omarska, NOVA VES: Crvena zemqa - Krajina.

Jo{ jedan huliganski ispad u Beogradu na utakmici

ZAPAD

U 23. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa istok, sastaju se: subota, 16 ~asova: UGQEVIK: Rudar - Napredak, BR^KO: Lokomotiva - Jedinstvo (B^), JAWA: Podriwe - Jedinstvo (BR), BRATUNAC: Bratstvo Vele` (N), nedjeqa, 16 ~asova: DVOROVI: Proleter - Gorica, VLASENICA: Vlasenica - Mladost (VO), BILE]A: Hercegovac - Mili}i.

ISTOK

Fotoreporter pogo|en bakqom
BEOGRAD - Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Srbije pokrenula je u petak postupak protiv klubova Partizana i Vojvodine zbog incidenta na me~u tih timova u polufinalu Lav kupa. Incident se dogodio za vrijeme drugog poluvremena susreta, kada je jedan od fotoreportera na atletskoj stazi stadiona Partizana pogo|en bakqom u glavu. On je povrije|en na dijelu stadiona gdje su se nalazili navija~i gostuju}e ekipe. Povrije|eni je preba~en u Urgentni centar u Beogradu, ali se za sada ne zna te`ina povrede.

POKRENUT postupak protiv Partizana
Postupak je pokrenut protiv Fudbalskog kluba Parti-

zan, kao organizatora utakmice odi gra ne u ~et vrtak, 15. aprila, a protiv Vojvodine zbog pona{awa navija~a tog kluba. “S ob zi rom na te `i nu prekr{aja, disciplinski postupak }e biti hitan uz striktno po{tovawe svih va`e}ih propisa FS Srbije“, navodi se u saop{tewu, koje je potpisao predsjednik Disciplinske ko mi si je FS Srbi je

Slobodan Pajovi}. Ovo je dru gi slu ~aj na siqa fudbalskih huligana u Beogradu u roku od 24 ~asa. Prije me~a Partizan - Vojvodina (1:3) dogodio se incident na “Marakani“, gdje je vatrenim oru`jem rawen Igor Vreli}. Zbog tog incidenta Disciplinska komisija FS Srbije suspendovala je stadion Fudbalskog kluba Crvena zvezda.

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 53

Ovog vikenda igraju se utakmice 24. kola Jelen Superlige Srbije

Aktuelni lider {ampionata gostuje kod Borca, dok zvani~ni prvak do~ekuje gradskog rivala Rad
BEOGRAD - ^ini se da su is ho di po lu fi nal nih me~eva Lav kupa pokazali kakav }e biti epilog borbe za {ampionsku titulu u Jelen Superligi. Crve na zvez da je do bi la jak vje tar u jedra, ne samo svojom pobjedom ve} i porazom Partizana, koji je potvrdio da dos ta to ga ne {ti ma u wegovim redovima i te{ko je o~ekivati da se oporavi u toj mje ri da pre te kne “crve no-bi je le“. Klub iz Humske 1 u petak je napustio tre ner Go ran Ste va no vi}, ko ji je po dnio os tav ku, a Uprava je brzo reagovala i

Stanojevi} trener Partizana
na wegovo mjesto imenovala Ale ksan dra Sta no je vi }a, aktu el nog se le kto ra omla din ske re pre zen ta ci je Srbi je. Pred wim je te `ak za da tak da u preostalih sedam ko la po ku {a da sti gne Crve nu zvezdu, koja je pobjegla ~etiri koraka. Lider sa “Marakane“ u 24. kolu gos tu je u ^a ~ku ekipi Borca, koja je do ne kle po pra vila formu i udaqila se od opasne zone, ali ako `eli uspjeh u ovom me~u, mora}e da odigra znatno boqe nego na pomenutim me~evima. Zanimqivo je da Bo rac na {est od posqedwih se dam me ~e va pro tiv Zvez de ni je postigao gol, a jedini put kada mu je to po{lo za rukom ostvario je pobjedu.

Tabela
1. Crvena zvezda 23 2. Partizan 23 3. Spartak 23 4. OFK Beograd 23 5. Vojvodina 23 6. Metalac 23 7. Jagodina 23 8. Javor 23 9. Smederevo 23 10. Borac 23 11. Rad 23 12. Napredak 23 13. Hajduk 23 14. BSK 23 15.Mladiradnik 23 16. ^ukari~ki 23 20 17 11 11 10 10 8 6 7 8 6 6 6 6 4 5 1 2 6 0 6 6 4 8 4 9 3 10 6 9 11 6 7 9 3 12 7 10 6 11 5 12 4 13 10 9 3 15 46:12 45:12 28:19 30:26 34:23 19:25 24:24 17:18 21:25 16:28 27:32 23:28 22:34 18:28 16:29 17:40 61 57 39 37 34 33 30 29 28 27 25 24 23 22 22 18

VOJVODINA u nedjequ doma}in Spartaku
“Crno-bijelima“ u goste dolazi Rad. “Gra|evinari“ bodove gotovo po pravilu osvajaju kod ku}e, ali }e poku{ati da iskoriste ~iwenicu da je {ampion dobrano uzdrman i tako prirede iznena|ewe.

Aleksandar Stanojevi}

FOTO: GLAS SRPSKE

Me |u tim, te {ko je vje rovati da bi Partizan sebi do zvo lio lu ksuz da jo{ je dnom razo~ara i izgubi bodo ve, {to bi ga sa svim si gur no ve} sa da ko {ta lo opro{taja i od drugog trofeja. Parovi 24. kola: subota,

14.30 ~asova: Javor - Smederevo, subota 16.30: BSK - Jagodina, ^ukari~ki - Napredak, Hajduk Metalac, Borac - Crvena zvezda, Mladi radnik - OFK Beograd, nedjeqa, 16.30: Vojvodina Spartak, nedjeqa, 18 ~asova: Partizan - Rad.

LAV KUP SRBIJE
Crvenoj zvezdi u finalu Lav kupa Srbije pridru`ila se novosadska Vojvodina, koja je pobijedila Partizan u Humskoj 1 sa 3:1. Golove za “lale“ postigli su Dragan Mr|a u 36. i 49, te Mario \urovski u 59, dok je jedini pogodak za Partizan dao Radosav Petrovi} u 45. minutu.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Bawa Luka

Doboj Tuzla

Bijeqina

U subotu u ve}em dijelu prete`no sun~ano, na jugu promenqivo obla~no i uglavnom suvo.

Prete`no sun~ano

Subotica

Maks. Min.

Beograd
19 oC 8 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Zvornik Zenica Beograd

Ujutro samo lokalno magla, prete`no obla~no u centralnom pojasu, te umjereno obla~no sa sun~anim intervalima na sjeveru i jugu. Tokom dana promjenqivo obla~no sa kra}im sun~anim intervalima i samo ponegdje sa ki{om, uglavnom na krajwem zapadu, na jugu i u planinama na istoku. Duva}e slab do umjeren vjetar sjeveroisto~nog smjera, a u Hercegovini umjerena do jaka bura, tokom dana u slabqewu. Jutarwa temperatura vazduha od dva u vi{im predjelima na istoku, u ostalim od ~etiri do osam, na jugu oko deset stepeni Celzijusa. Najvi{a dnevna temperatura vazduha od sedam na planinama, u ostalim krajevima od 12 do 16, lokalno na sjeveru i jugu do 19 stepeni Celzijusa.

Promjenqivo obla~no

Sarajevo

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i} Trebiwe

Maks. Min.

Bawa Luka
18 oC 6 oC
Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 4 28 13 15 14 13 Bukure{t Budimpe{ta Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 16 14 14 20 8 15 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 14 14 16 15 9 16 Prag Rim Sofijac Stokholm Var{ava @eneva 13 19 12 10 11 18

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 17. i 18. april 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.00 8.30 9.00 10.30 12.00 13.00 13.30 14.00 16.00 Znawe na poklon Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Ma~ak u ~izmama Dolina sunca, serija Hitna pomo}, serija Bu|elar Magazin Izbori 2, film Vijesti 16.30 Pri~i nikad kraja 17.00 Popodne 18.30 Vijesti 19.00 Afri~ki lavovi 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Osvajawe slobode, film 22.00 Top Gear, serija 23.00 Vijesti 23.30 Cage Rage 0.30 Dedvud, serija Info

Cable Guy

Uloge: Xim Keri, Metju Broderik, Xek Blek Re`ija: Ben Stiler

1700
ATV

Uloge: Kim Basinxer, Val Kilmer Re`ija: Rasel Malkahi

Pravi Mekoj

2000
ATV

RTRS
9.00 Kvizolog 10.00 Mali dnevnik 10.20 Kliford veliki crveni pas 11.10 Porodica Nes 11.20 Ma~or Feliks i guska sa zlatnim jajima 11.30 Bijela hronika 11.40 Svemirski brod Zemqa 12.10 Pravoslavqe 12.40 Rije~ vjere 13.00 Turizam plus 13.40 Dolinom Ibra kroz vjekove 14.10 Ju`wa~ka dinastija 14.50 @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa 15.40 Poaro, serija 16.40 Ah ta planeta 17.10 Za.Druga 17.30 Samo vas gledamo 18.00 Pravila igre, serija 18.30 Svjetski sport 18.50 Put na SP 2010 19.30 Dnevnik 20.10 Sviraj ne{to narodno 20.40 Jagode u grlu, film 22.00 Ko{arka: Igokea - Sloboda 0.00 Izgubqena soba 0.40 Prvi talas 7.00 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 17.00 19.00 19.40 20.00 22.00 0.00 1.00

ATV
Crtani film Jutarwi program Vijesti Romanti~ni siroqupci, crtani film Vitafon Vijesti [arpova osveta, film Auto {op magazin Najlu|e godine, serija Veliki gazda, film Cable Guy, film Vijesti Muzika Pravi Mekoj, film Ima{ po{tu, film Brus Li, serija Ukleta ku}a, film Prirodna ba{tina BiH Godine prolaze F1, kvalifikacije Be Ha Te bebe Mini {kola Festival cirkusa Govor ti{ine Osma ofanziva Vijesti Tribunal Zakoni zdravqa Engleska Premijer liga, pregled Fudbal: Man~ester Siti - Man~ester junajted Fudbal: Blekburn Rovers - Everton Ju`ni Pacifik Dnevnik Moja porodica, serija Dvije sestre za kraqa, film Vijesti Red Hot ^ili Pepers Porodica Borxija, film Osma ofanziva Ju`ni Pacifik 8.10 8.30 8.50 9.40 11.10 13.40 15.40 17.20 18.30 19.00 20.00 21.40 23.40 1.20 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 10.50 11.00 12.30 12.50 13.00 13.40 15.40 16.40 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 22.50 23.00 1.00

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Srbija na vezi Dnevnik Sport plus Fudbal: Man~ester Siti - Man~ester junajted Selo gori a baba se ~e{qa, serija [ta se zgodi kad se qubav rodi, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Selo gori a baba se ~e{qa, serija Policijska pri~a 2, film Vijesti Pani~no bjekstvo, film Selo gori a baba se ~e{qa, serija Nau~na petica Iza ekrana Vijesti Teritorija Koman~a, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Moj grijeh, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Kulturna ba{tina Dok. program Ekologija Svirci moji Luda ku}a, serija Tajni dnevnik patke Matilde Loto Dnevnik Zvijezde pjevaju Vijesti Mamutica, serija Katyn, film Veronika Gerin, film Mra~ne vode, film 13.40 14.40 15.30 16.10 17.00 19.10 19.30 6.10 7.10 8.00 9.40 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.10 13.30 15.10 15.30 17.20 17.50 18.10 18.20 20.20 22.00 22.40 23.00 0.00 0.30 1.00 4.30

RTS 2
Brazde TV lica \ole iz xungle, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Agroinfo Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Tenis Leti leti pjesmo moja mila Tenis Vrele gume Total tenis Reli Fudbal: Totenhem - ^elzi Ko{arka: Hemofarm - Partizan Svijet sporta Jelen super liga Koncert Harisa Xinovi}a Svijet ribolova Vrele gume Tenis Ko{arka: Hemofarm - Partizan OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film Ogi i `ohari, crtani film Ajronmen, crtani film Cesar i Zain OBN Star Model Lonci i poklopci Ke~eri Evropska liga, pregled Barbi kao Rapunzel, crtani film Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Info Ekskluziv OBN Star model Neobi~an za{titnik, film OBN Star Model Cesar i Zain Fudbal

Foks
6.00 6.30 7.30 9.10 10.30 12.40 14.30 16.00 17.30 18.20 e-TV Doma}in F1 Fajront Republika Pri~a o zmaju, film Izgubqeni, serija Jaguarov skok, film Seka Aleksi} @elite li da postanete milioner Ke{ taksi 19.00 Ninxa ratnici 20.00 Fort Bojar 21.00 Dvoboj za ju`nu prugu, film 23.20 Top Spid 1.00 Ke{ taksi 2.00 Ameri~ko rvawe 2.30 Ninxa ratnici 3.30 Ameri~ko rvawe

PINK BH
7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.10 12.20 12.30 14.00 14.10 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.30 20.20 21.00 23.00 1.00 2.00 4.00 4.10 5.50 6.00 7.40 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Qubav je vje~na BH net Robna ku}a Berlit Kaputt, film Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold Music Info Balkan ekspres, film Info Qubav je vje~na [ou tajm Info Mi nismo an|eli Sva ta ravnica Seks i selo, serija Farma A|utant, film Farma Hongkong 97, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold Music Film Xuboks

6.40 7.10 7.50 9.10 9.15 9.30 10.05 11.00 12.00 12.10 12.40 13.10 13.40 15.50 18.00 19.00 19.30 20.00 22.00 22.10 23.00 1.20 2.10

BHT 1

7.00 7.30 8.00 8.10 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.10 14.00 14.30 15.40 16.20 16.30 16.40 17.10 17.40 18.30 19.00 19.10 19.30 20.00 22.00 22.30 23.20 1.10 3.00

HRT 1

6.00 7.20 7.30 7.50 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 13.00 14.00 14.40 16.50 17.50 18.50 19.10 20.00 21.30 23.40 2.30 4.20

OBN

Eurosport 2
0.00 0.30 0.40 1.40 2.00 4.00 5.30 7.00 9.00 9.10 9.30 11.00 12.30 12.40 13.30 Vijesti Ko{arka Biciklizam Ko{arka Fudbal: Keln - Bohum Tenis Fudbal: Keln - Bohum Fudbal: Gamba Osaka - [imizu S Pulse Ko{arka Ko{arka Fudbal: Keln - Bohum Rukomet: Austrija - Slovenija Ko{arka Odbojka: Busto Arsizio - Pavla Rukomet: Rusija - ^e{ka Republika 15.00 Stoni fudbal 15.30 Fudbal: [alke 04 - Menhengladbah 17.30 Fudbal: [tutgart - Bajer Leverkuzen 18.30 Fudbal: Bajern Minhen - Hanover 96 19.10 Ko{arka 19.30 Fudbal: Bajern Minhen - Hanover 96 20.10 Ko{arka: Alba Berlin - Bilbao 22.30 Ko{arka 23.00 Vijesti 23.10 Ko{arka: Valensija - Panelinios

NOVA
6.10 8.00 8.30 Nove avanture Pipi Duge ^arape, film Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film U slu~aju frke, serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija Xentlmenski sporazum, film Farma Vijesti No} s kraqem, film Dnevnik Stelt: Nevidqivi ratnik, film Izvr{na komanda, film 23.14, film Vidoviti Milan Pqa~ka, film Ta~ka bez povratka, film No} s kraqem, film

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti 19.10 Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Muzika naroda 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

8.40 9.00 9.30 10.30 11.20 12.20 14.10 16.40 16.50 19.10 20.00 22.00 23.50 1.20 2.20 3.50 5.20

Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Skrivene poruke, serija Mravi, crtani film Hrvatska tra`i zvijezdu Fudbal: Man~ester Siti - Man~ester junajted Sje}awe iz srca, film Zvijezde ekstra Vijesti Qubav je na selu Hornike Spidervik, film Posqedwi provod, film Super murjaci, film Astro {ou

Pinokio, film Hrvatski pisci na TV ekranu ^etiri zida @ivot u mno{tvu Volim nevoqe, film U vrtu pod zvijezdama Stranci u Americi, serija 20.00 Fudbal: [ibenik - Hajduk 22.00 Volim fudbal 23.10 Ritam tjedna 0.00 Dobre namjere, serija 0.50 No} u pozori{tu

BN
6.30 9.00 11.00 12.00 12.30 13.30 15.00 16.00 16.10 17.00 18.30 19.30 20.00 Jutarwi program Film Svijet na dlanu Auto{op Putevi zdravqa Glot frket Tu|e sla|e Novosti Luda ku}a Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i 20.20 Uz {ank 22.30 Pregled dana 23.00 Muzi~ke zvijezde 0.00 Film 1.40 Film

HRT 2
7.10 7.50 9.10 9.20 9.25 9.30 9.40 10.00 10.10 10.30 11.00 11.20 12.20 13.10 101 Dalmatinac, crtani film F1, kvalifikacije TV vrti} Danica Ninin kutak ^arobna plo~a Izazovi Navrh jezika Pripovjeda~ Kokice Ton i Ton LiDraNo 2010 Briqantin Majstori svira~i

RTL
7.00 7.40 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film

GLAS SRPSKE 17. i 18. april 2010. 55

Stjuart Mali

Uloge: Majkl X. Foks, \ina Dejvis, Hju Lori Re`ija: Rob Minkof

13

40

^ovjek nije tica
Uloge: Boris Dvornik, Bata Stojkovi}, Re`ija: Du{an Makavejev

ATV

14

10

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.30 11.00 11.30 13.00 14.00 16.00 16.30 17.00 Ma~ak u ~izmama Znawe na poklon Potraga Dolina sunca, serija Drugi svjetski rat u boji Osvajawe slobode, film Vijesti Pri~i nikad kraja Vrlo va`ni 17.30 Top Gear, serija 18.30 Vijesti 19.00 Afri~ki lavovi 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Hitna pomo}, serija 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.10 Jelen Top 10 1.10 Belgrade Rocks 1.40 Drugi svjetski rat u boji Info

RTRS

RTRS
8.10 9.00 9.50 10.40 11.00 12.00 12.10 13.00 13.20 13.50 14.00 14.10 15.30 16.00 17.05 18.30 18.50 19.30 20.10 21.00 22.30 23.30 0.00 1.20 April - mjesec RTRS-a Duel struna Kliford veliki crveni pas \ur|evdanske zvjezdice Kvizolog Vijesti Snop Ogwi{ta Sviraj ne{to narodno Rani radovi Du{ana Makavejeva Rani radovi Du{ana Makavejeva ^ovjek nije tica, film Specijalna redakcija Od bisera grana Sveto mjesto, film Put vina Pri~e o pjesmama Dnevnik Od bisera grana Balkanski {pijun, film Sportski pregled Magazin Lige {ampiona ^ovjek nije tica, film Balkanski {pijun, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mi nismo an|eli, serija BH net Uslovna sloboda, film Info Gold ekspres Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mahala{i, serija Sva ta ravnica, serija Seks i selo Farma Info Robna ku}a Sve za qubav Farma Grand Farma Motivi, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Dvogled Film Xuboks 7.00 8.00 9.50 10.00 10.50 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 16.30 17.40 19.00 20.00 21.00 22.00

ATV
Crtani film Jutarwi program Vijesti Hrana i vino Sporti}i Ulica Sezam Mali mi{ velikog srca, crtani film Stipe u gostima, serija Stjuart Mali, film Sinema Magika Studio Bawa Luka Open Vijesti Stipe u gostima, serija Fudbal: Real Madrid - Valensija Sedam godina na Tibetu, film Prirodna ba{tina Moja porodica, serija Vijesti Zombi hotel, crtani film Kineski moreplovac F1, Velika nagrada Kine TV Liberti Duhovni mostovi Vijesti Debate o debatama Savana, serija Liga {ampiona, magazin Fudbal: Vigan Atletik - Arsenal Smawi gas Fudbal: Portsmut Aston Vila Dnevnik Superzvijezde Mafioza - klan Global Sport Sabah, film Savana, serija Mafioza - klan Global 9.00 9.40 10.50 11.20 12.10 14.00 15.40 17.20 18.30 19.00 20.00 21.50 22.50 0.30 8.10 9.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.00 15.10 15.50 16.00 17.00 17.30 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 0.00 0.10 1.10 1.50 2.00 3.00 3.40 4.20 6.20 7.00 7.30 8.00 8.10 9.10 10.10 10.50 12.30 13.00 14.00 15.00 15.50 17.30 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 22.20 22.50 0.50 1.40 2.40

RTS 1
Jutarwi program @ikina {arenica Dizni Hana Montana, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Bijela la|a, serija Rockovnik Pri|i bli`e, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Bijela la|a, serija Jedina strast, film Vijesti Harperovo ostrvo, serija Dnevnik Egzit Egzit Vijesti Bijela la|a, serija SAT Balkanskom ulicom Sasvim prirodno Glas domovine Obrazovni program Duhovni izazovi Vijesti Muzika Opera Monk, serija Obiqe`avawe proboja iz logora Jasenovac Dnevnik Plodovi zemqe Nedjeqom u dva Mir i dobro Princeza za{titnica, film Lijepom na{om U istom loncu Loto Dnevnik Ko `eli biti milioner Odmori se zaslu`io si, serija Paralele Vijesti Istjeriva~ |avola, film Monk, serija Dok. program Paralele 6.00 7.00 7.40 8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 11.50 12.10 12.40 14.10 16.20 18.20 19.50 20.00 20.30 22.00 23.00 23.40 0.30 1.00 6.00 7.20 7.30 7.50 8.10 8.30 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 12.50 14.00 15.00 16.40 18.40 18.50 20.00 22.10 22.50 23.50 2.50 4.10

RTS 2
Muzika za dobro jutro Amen a|es Agroinfo Dozvolite Pustolov Zanimawe - dijete Bleja Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Znawe imawe UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Igrajmo za 16 Tenis Fudbal: Vojvodina - Spartak Odbojka: Radni~ki Crvena zvezda Magazin Lige {ampiona Mi smo tim Vizije budu}nosti Branko Miqkovi} Koncert Aleksandra Maxara 23. Beogradski maraton Integracija Vikend Evronet OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film Ogi i `ohari, crtani film Ajronmen, crtani film Putevi Roma Skrivena kamera Vil i Grejs, serija Dejana Tok [ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Info Malena, film Vil i Grejs, serija Doktor 90210 OBN Star Model Putevi Roma Fudbal

Foks
6.30 7.00 8.00 9.00 11.00 12.10 e-TV Doma}in Serbian Open kviz F1 Izgubqeni, serija Dvoboj za ju`nu prugu, film @ikina `enidba, film Seka Aleksi} 17.30 Serbian Open kviz 18.20 Ke{ taksi 19.00 Pakleni vjetar, film 21.00 Legionar, film 22.50 Fajront Republika 0.40 Ameri~ko rvawe 1.30 Ke{ taksi 2.00 Top Spid 3.00 Ameri~ko rvawe 4.00 Pakleni vjetar, film

PINK BH
8.00 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 14.20 14.30 15.00 16.00 16.30 18.00 18.20 19.00 20.00 21.00 22.30 0.10 -

7.00 7.20 8.00 8.05 8.30 8.50 10.40 11.10 12.00 12.10 13.00 13.50 14.20 16.20 16.50 19.00 19.30 20.00 20.50 21.40 22.10 23.40 0.30 1.20

BHT 1

HRT 1

OBN

14.20 16.30

Eurosport 2
0.30 1.00 2.00 Vijesti Tenis Fudbal: Bajern Minhen - Hanover 96 4.00 Ko{arka: Valensija - Panelinios 5.30 Ko{arka: Alba Berlin - Bilbao 7.00 Tenis 8.00 Fudbal: [alke 04 - Menhengladbah 9.00 Rukomet: Rusija - ^e{ka Republika 10.00 Rukomet: 11.00 12.30 13.30 14.00 15.00 Larvik - Viborg HK Motorciklizam FIA Formula 2 Stoni fudbal Trka automobila Fudbal: Bajern Minhen - Hanover 96 Fudbal: Dortmund - Hofenhajm Superbajk Ko{arka Vijesti Ko{arka Ko{arka Vijesti Fudbal

15.30 17.30 18.10 20.00 20.30 22.40 23.00 23.10

NOVA
7.30 8.10 8.40 8.50 9.10 10.10 10.40 11.10 11.40 12.40 13.50 15.30 17.00 17.10 19.10 20.00 21.00 22.40 0.00 0.30 3.20 4.30 4.50 5.10 Dodir s neba, serija Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ulica sje}awa, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac @ene ameri~kih vojnika, serija Silvijin zlatnik, koncert Nove avanture Pipi Duge ~arape, film Totalna zbrka, film Vijesti Sudbina, film Dnevnik Farma Najsla|e stvorewe, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Dan koji je primijenio svijet, film Crveni tepih Automotiv Novac Televizijska posla, serija

Bajkeri s Marsa, crtani film Jesen sti`e Duwo moja, serija Jedna od de~kiju, serija Jezikova juha Neugodna istina, film Hronike Spidervik, film Kolumbo, serija Pre`ivjeti divqinu Vijesti Magazin Sakupqa~ kostiju, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Zakon bra}e, serija Posqedwi provod, film

16.00 Magazin LP 16.30 Olimp 17.20 Ko{arka: Zagreb - Cedevita 19.10 Olimp 20.00 Doktor Dulitl 2, film 21.40 Koncert “Parnog vaqka“ 23.10 Gara`a 23.40 Dobre namjere, serija 0.20 Muzika

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Razgovornik 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
6.00 7.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 21.30 Koktel Svijet Renomea Zapisi pored puta Pri~e zavi~ajne Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ki izlog Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Luda ku}a Pazi mogu}e je Nijesmo mi od ju~e, serija 22.00 Slu~ajni partneri 23.30 Film 1.00 Astro~et

HRT 2
7.00 7.30 8.00 8.20 10.50 11.00 12.00 12.10 13.00 14.50 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske Tom i Xeri, crtani film Paulino qeto, serija F1 - Velika nagrada Kine Portret crkve i mjesta Misa Biblija Nora Fora Zvijezde pjevaju Stevan Dedijer

RTL
7.00 7.30 8.10 8.40 Skrivene poruke, serija Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film

Nikolas Kejx: Sahranite me u piramidi

Luda planeta

sa zabranom
Mlada Britanka Laura Hal prva je osoba koja je dobila zabranu kupovine i konzumirawa alkohola na podru~ju Engleske i Velsa, zbog neprimjernog pona{awa u pijanom stawu. Ona je zbog antisocijalnog pona{awa u pijanom stawu dobila zabranu konzumirawa alkohola na dvije godine, koja joj brani ulazak u pabove, klubove i barove. Sqede}e dvije godine ne}e mo}i ni da kupuje alkohol, da ga nosi u otvorenoj boci ili pije na javnom mjestu.

Holivudskom glumcu Nikolasu Kejyu u posqedwe dvije go di ne ide sve lo {i je u `ivotu. Prvo je finansijski propao, od glu ma ~kih ulo ga ni tra ga, a ka ko se ~i ni, sa zdra vim ra zu mom je na vi. Kako tvrde strani mediji, naredio je da mu sagrade grobnicu u obliku piramide. Sve se vi {e ~ini da se slavni Nikolas Kejy sve te`e nosi sa tere tom ko ji ga je sna {ao. Po sli je bankrota poreznici su mu odu ze li dvi je vi le, a ni na po slo vnom planu ne doga|a se ni{ta konkretno. Kako tvrde glum~evi prijateqi, Kejya je dotu-

kao bankrot, a najvi{e to {to se razo~arao u neke bliske qude. U posqedwe vrijeme znao je da se izgubi u razgovoru sa drugima i da pri~a nepovezano. Da Ni ko las ni je naj boqe dokazuje i wegov posqedwi potez. Glumac je na grobqu u Wu Or le an su dao da mu sa gra de gro bni cu u obliku piramide visine oko tri metra, sa zna je por tal “TMZ“. Me di ji su wegov po tez do ~e ka li na no` i proglasili da je izgubio pamet, a {ta on o tome misli, jo{ nije poznato.

Gole grudi za osvetu
Djevojka iz Ma|arske {etala je golih grudi ulicama Venecije usred bijela dana, javio je Mondo. Zbuweni prolaznici su brzo pozvali policiju, koja je djevojku prvo pokrila, a onda odvela u stanicu. Tamo je neimenovana Ma|arica rekla da se skinula da bi napakostila biv{em momku, ali joj policajci nisu povjerovali, jer je istu stvar uradila nekoliko dana radnije u jednom tr`nom centru.

Tamara Eklston u punom sjaju na crvenom tepihu
Ta ma ra Ek lston, k}i vla snika “Formule 1” Bernija i Sla vi ce, za blis ta la je na crvenom tepihu na londonskoj premijeri filma “The Heavy“. Nakon {to je pro{log mje, seca na aukciji “Christie s“ napra vi la mo dni pro ma {aj, pa se po ja vi la u haqini u ko joj ni je ima la struk, Ta ma ra Ek lston se na premijeri filma “The He avy“ po ka za la u pu no boqem svjetlu. Po zi ra la je po put pra ve dive, a wenu vitku liniju dodatno su naglasile ultravisoke po tpe ti ce u ko ji ma je samouvjereno kora~ala.

Najve}a stopala
Kineskiwa ^en Ksiaojing ro|ena je sa izuzetno velikim stopalima. Weno desno stopalo dugo je 32 i {iroko 12 centimetra, a `ivotni san joj je da u|e u “Ginisovu kwigu rekorda“. Ona se 21 godinu svog `ivota oslawala na majku, koja joj je izra|ivala cipele. Polako ulaze}i u vrijeme kada treba da se uda, ^en ima problem da prona|e mu{karca koji bi prihvatio wena ogromna stopala. Palac na wenoj desnoj nozi duga~ak je sedam i po centimetara.

NEKAD BILO...

Kolumbo potpisao ugovor sa [panijom

Kristofor Kolumbo potpisao je ugovor sa [panijom o putovawu u Indiju 17. aprila 1492. godine. Ro|en je u \enovi 1451, u mladosti je u~io tkala~ki zanat kod svog oca, ali se kasnije posvetio `ivotu trgova~kog pomorca. Sredinom sedamdesetih godina XIV vijeka zaplovio je na svom prvom trgova~kom putovawu. U pomorskom konvoju za Englesku plovio je 1476, a legenda ka`e da su flotu napali gusari u blizini portugalske obale, gdje je Kolumbov brod potonuo, ali je Kolumbo uspio da dopliva do obale. Vjerovao je da je Zemqa relativno mala lopta i tvrdio da se brodom mo`e do}i do Dalekog istoka, plove}i na zapad. Umro je misle}i da je otkrio put za Indiju, a ne novi kontinent, Ameriku, kako je kasnije dokazao Amerigo Vespu~i, po kome je kasnije ovaj kontinent i dobio ime.

Haqine Grejs Keli na izlo`bi

POSQEDWA

Haqine koje je ameri~ka filmska diva Grejs Keli nosila u klasicima, kao {to su “Visoko dru{tvo“ i “Prozor u dvori{te“, bi}e izlo`ene u Muzeju Viktorije i Alberta u Londonu, javile su agencije. Na izlo`bi pod nazivom “Grejs Keli: stilska ikona“ posjetioci }e mo}i da vide elegantnu garderobu glumice koja je sa 26 godina napustila glumu da bi se udala za princa Renijea Tre}eg od Monaka i postala princeza. U Muzeju je izlo`ena i haqina koju je nosila na dodjeli “Oskara“ 1955, kada je dobila nagradu ameri~ke filmske akademije za glavnu ulogu u filmu “The Country Girl“. Postavka, koja }e biti otvorena sutra (nedjeqa) i traje do 26. septembra, prati razvoj wenog modnog stila kroz 40 glamuroznih modela.

Rogatica

REPORTA@A

Sulejman Tihi}, INTERVJU predsjednik SDA, za “Glas Srpske“

www.glassrpske.com

Od xinovskih glogova do Pan~i}eve omorike

Tadi} mi je rekao da je Silajxi} problem

U^ENIKE ZAVR[NIH RAZREDA SREDWIH [KOLA U SRPSKOJ ZAHVATILA “GROZNICA MATURSKE VE^ERI“

ANDRIJA MILO[EVI]: Strahove i osje}awa ~uvam za bliske qude

2 17. i 18. april 2010. GLAS PLUS

,o, predsjedni~e Dobro do{
eliki Me|unarodni sajam gospodarstva Mostar 2010. je ve} dobio po hva le za bes pri je kor nu organizaciju. Me|utim, sude}i po onome {to se ~ulo za sajamskom govornicom, u jednom trenutku se nad cijelim doga|ajem nadvila sjena nekulture dijaloga. Stari qudi ka`u da doma}ini treba da {to boqe do~ekaju goste. Dakle, one qude koje primaju u svoju ku}u. Ka`u jo{ i da su posjete znaci dobre voqe i prijateqstva. Do}i nekome u posjetu, zna~i uva`iti ga. Modernim bh. politi~kim jezikom re~eno, to bi zna~ilo “do}i na noge“, te time posjeta dobiva jo{ vi{e na zna~aju. Jo{ posebno ukoliko netko do|e dok se ku}a gradi, nepristojno je spomiwati nesuglasja wihovih obiteqi, jer to ne }e do pri ni je ti ni ka kvom po boq{awu me |u so bnih odno sa. Ni su ti stari qudi bili nikakvi ni profesori, jo{ mawe doktori znanosti, ali su bili qudi od svakoga reda i treba se uvijek prisjetiti wihovih mudrosti.

Kolumna

V

DANA[WI MODERNI qudi ne haju ba{ mnogo za obi~aje starih
Tako je, eto, u posjeti BiH bio srbijanski predsjednik Boris Tadi} i to kao partner doma}inima u organizirawu Sajma. Opet bi stari qudi rekli: “Ba{ ~estit gost i {iroke ruke. Ne samo da je do{ao nego i darove donio“. Ali na`alost, ovi dana{wi moderni qudi ne haju ba{ mnogo za obi~aje starih qudi. Tako je glavni Tadi}ev doma}in Haris Silajyi} rekao: “To ne}e pomo}i na{im odnosima (hap{ewa bh. gra|ana izvan BiH; op.a). ^uo sam gospodina Tadi}a da to nije u interesu Srbije, a koja Srbija to onda ra-

di? Dakle, ako se ne mo`emo etni~ki ~istiti ovdje, onda nas mogu presretati po Londonu, Beogradu. To }e morati presta ti...” A Bo ris Ta di} je uz vra tio...“Sta bil na BiH je u naj dubqem nacionalnom interesu Srbije. @elimo da ekonomske veze BiH i Srbije budu kudikamo ve}e nego {to su one sada. [to se ti~e izjava o pro{losti, mislim da politi~ari nemaju pravo da javno iskazuju svoja osje}awa...“ (Dnevni avaz, 14.4.2010.) Skoro pa sve novine su pisale o ovoj iznimno zna~ajnoj posjeti. Pogledajmo samo: Nezavisne novine, 14.4.2010. “... Govor Tadi}a nagra|en je burnim pqeskom, dok su mnogi obra}awe Silajyi}a ocijenili kao politi~ki skandal. Naime, Silajyi} je na po~etku sajma odr`ao govor tijekom kojeg je odnose sa Hrvatskom okarakterizirao kao prili~no dobrima, a odnose sa Srbijom lo{ima, premda je upravo Srbija ovogodi{wi partner mostarskog sajma...” Oslobo|ewe, 14.4.2010. “U govoru prilikom otvarawa Sajma, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajyi} je rekao kako je u odnosima sa Srbijom bilo ohrabruju}ih pomaka, ali kako neke ~iwenice ,unose zebwu u srce gra|ana BiH’...“ adi}: “@ao mi je {to se nisam sastao s ~lanom Predsjedni{tva BiH i ne znam zbog ~ega je taj susret otkazan. Iznimno mi je `ao {to do toga nije do{lo. Spreman sam u svako doba posjetiti Sarajevo i u formalnoj i u neformalnoj posjeti...“ “Inzko je napomenuo kako su politi~ka i nacionalna pitawa va`na, ali da su ekonomska najva`nija te da ona najvi{e zanimaju gra|ane...” Ve~erwi list, 14.4.2010. Tadi}: ...”Nitko ne}e investirati u

zemqe pro {los ti ne go u zemqe ko je su okrenute budu}nosti i to je tako...“ “...Visoki predstavnik Valentin Inzko... je izbjegao izravni odgovor o Silajyi}evom istupu kazav{i kako sajamske priredbe trebaju poslu`iti za pribli`avawe naroda i prostora...“ Dnevni list, 14.4.2010.

POSJETE znaci dobre voqe i prijateqstva
“...Haris Silajyi} ju~er je s govornice Mostarskog sajma umjesto ruke pomirewa, kako se to o~ekivalo, uputio niz optu`aba na ra~un Srbije i srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a, optu`iv{i ih za progon bh. dr`avqana i etni~ko ~i{}ewe...“ Slobodna Bosna, 15.4.2010. “Otvarawe sjajno organiziranog Mostarskog velesajma proteklo je u sjeni diplo mat skog ga fa pred sje da va ju }eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a koji je sajamsku govornicu ,pomije{ao’ s politi~kom tribinom...“ Vratimo se ponovo obi~ajima starih qudi. Pitawe ~asti i obraza doma}inskoga je dobro do~ekati gosta. Pokazati mu red i obi~aj na svaki na~in. Ali i suvremeni demokratski svijet nije oti{ao daleko od drevnih obi~aja. Uqudna politi~ka debata je postala obrazac javnog saobra}awa. Oti{lo se ~ak i korak daqe pa se posvuda ~uje tvrdwa da ne smije biti granica dobroj voqi kada se te`i uspostavqawu stabilnog i trajnog mira. Pouka o tome je zapisana u poveqi UNESCO-a: ako se rat svagda za~iwe u glavama qudi, onda se jedino tamo mo`e stvarno i zavr{iti. Komu je u interesu danas da tako i ne bude? Zar ima jo{ onih kojima nije stalo do mira i sigurnosti?

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

T

Do}i nekome u posjetu, zna~i uva`iti ga. Modernim bh. politi~kim jezikom re~eno, to bi zna~ilo “do}i na noge“, te time posjeta dobiva jo{ vi{e na zna~aju. Jo{ posebno ukoliko neko do|e dok se ku}a gradi, nepristojno je spomiwati nesuglasja wihovih porodica

Inbox
Nevjerovatna je izjava predstavnika Udru`ewa dobitnika “Zlatnog qiqana“ i “Zlatne beretke“ da }e sprije~iti obiqe`avawe stradawa vojnika JNA u Tuzli i Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu. Pa, zar su ti qudi toliko otrovani mr`wom prema srpskom narodu da im smeta ~ak i sje}awe na stradale srpske vojnike. Zbog ~ega oni smatraju provokacijom `equ da porodice zapale svije}u i polo`e cvije}e na mjestima gdje su stradali wihovi najbli`i, kada Bo{waci godinama po RS obiqe`avaju stradawe svog naroda. Smatram da su ove izjave potpuno sulude i neprimjerene i sasvim sigurno ne}e doprinijeti pomirewu na ovim prostorima. biljana78@yahoo.com Zbog ~ega je predstavnicima “BH-Gasa“ toliko stalo da se prilikom izgradwe gasovoda zaobi|e Srbija? O~igledno je da se iza brojnih analiza o tome da je izgradwa gasovoda Bosanski Brod-Zenica koji oni zagovaraju isplativiji, krije `eqa “BH-Gasa“ za dominacijom na tr`i{tu BiH. @eqa i dogovor Republike Srpske, Srbije i na kraju “Gasproma“ je projekat Sava i zbog toga je neshvatqivo za{to su u Federaciji BiH uporno protiv toga, ako su konkretni potezi u tom smjeru napravqeni. @eqa qudi u FBiH za dominacijom i pot~iwavawem RS je o~igledno tolika da se svaki poku{aj napretka poku{ava na bilo koji na~in osujetiti. nikolas@gmail.com

Komentar ~italaca

Gra|ani Bijeqine iznena|eni su poskupqewem vode i kanalizacije, i razo~arani ne od go vor nim i drskim odno som izvo|a~a i op{tine prilikom izgradwe kanalizacije. Penzije su smawili, a poskupjeli vodu. Ka`u da }e pare i}i za vra}awe kredita za kanalizaciju, pa nisam ga ja dizala, nek ga vra}a Mi}o. “Vodovod“ je primio novih 100 qudi, i samo se vozaju, ni{ta ne rade, a voda svukuda curi po gradu. Svaki dan mora{ ~istiti ~esmu od pijeska. Samo sirotiwa pla}a. Oni {to imaju velike plate ne pla}aju ni vodu ni struju, a meni ako ne pla tim je dan mje sec, eto ih da iskqu~e. Na izgradwi kanalizacije u Sremskoj ulici vidjeli smo radnike “Vodovoda i kanalizacije“ kako grade vodovod. Interesova li smo se da li na taj na ~in mo gu obezbijediti dodatna sredstva da se cijene vode i kanalizacije ne pove}avaju. Jedan radnik koji se nije htio predstaviti rekao nam je da on ni{ta ne zna i da to {to rade ne uti~e na wegovu platu. A na pitawe kako to, pa gdje idu pare, odgovor je bio da on zna samo da se ni{ta ne pla}e firmi i da ne zna kako to direktor napla}uje, tako je bilo i pro{le godine. Ne smijemo vaqda fakturisati zato {to smo mi investitori za kanalizaciju, pa se tako mora. Gra|ani Bijeqine su quti na op{tin-

[ta krije izgradwa bijeqinske kanalizacije
ske vlasti {to su dozvolile da se cijeli grad raskopa odjednom i {to sve to tako stoji godinu. Cijelu zimu sam morala prolaziti kroz kom{ijino dvori{te da u|em u ku}u. Zvali smo i komunalnu policiju, i oni ka`u da je to posao druge inspekcije. Niko ne}e da se zamjera, ma svi su potpla}eni. Odmah su mi ovi ogradu zaka~ili. Voze zemqu s nekim kamion~inama od 20 metara. To samo mo`e ovdje u Bijeqini. Na svoju kapiju nisam u{la pet mjeseci. Ni drva ni ugaq nismo mogli dotjerati, ali sre}a da smo imali od pro{le godine. ^ini mi se da se niko ne raduje ovom proqe}u vi{e od mene. Da se ogrijem, a i ~izme su mi dosadile. Ma svi smo se mi napatili, nisam sama ja. Kopaju po deset puta, ne razumijem se u to, stalno ne{to zaboravqaju, a neki dan pri~aju da ovo ni{ta ne}e vaqati. Ovo su sve radnici, dobri su oni jadnici, oni i kopaju i mjere, niko ih ne kontroli{e, {efovi im nikad ne dolaze. To je bila pri~a jedne stanarke iz ulice Cara Uro{a. Poku{ali smo saznati ne{to vi{e o izvo|a~u i kvalitetu materijala i radova. Izvo|a~ radova je “Bukpromet“ iz Bijeqine, vlasni{tvo Vojkana Gaji}a iz Bukovice. Poku{aj da do|emo do in`ewera nije bio uspje{an. Ka`u da u preduze}u nema in-

`ewera, da se samo neki vodi na papirima zbog licence i da taj radi u Srbiji u [idu. Radnici nam reko{e da ne mogu posti}i zbijenost, i da zato sada ~ekaju, da je to zato {to {qunak koji se dovozi ima puno zemqe i {to nisu uop{te ranije nabijali. “Mo`emo mi to nabiti, imamo jak vaqak, ali se bojimo da li }e cijevi izdr`ati vaqak po{to su sada cijevi u vodi, da li }e se sve ovo sle}i, pa da se cijevi polome ili razdvoje. Kada upalimo vaqak sve se ovo trese, bojimo se i za ove stare ku}e“. Ka`u da su kupqene najjeftinije plasti~ne cijevi, a da su betonske cijevi ru~no ra|ene u kalupima i da su pucale i pri istovaru i preno{ewu. Ako je suditi po prethodnim radovima bi}e dosta popravki. Lani je asfaltirano u aprilu i ve} u maju je isijecan asfalt i odmah krpio novu ulicu. I opet se sleglo, sada je jo{ gore. Kada je ki{a, u ulici Majora Gavrilovi}a le`i vi{e vode nego {to je bilo u staroj ulici. A {ta je pod asfaltom ostaje da naga|amo. Nadajmo se da }e ipak svijest proraditi i da }e svu ovu za `ivot Bijeqinaca va`nu infrastrukturu ipak neki in`eweri ili inspekcija prekontrolisati i ispitati kvalitet ugra|enog materijala i radova. Milan Peri}, Bijeqina

GLAS PLUS 17. i 18. april 2010. 3

12 - 16. 4. 12. 4.
Srbija ima namjeru da ostvari ekonomsku saradwu sa zapadnom Hercegovinom, {to }e doprinijeti ukupnoj stabilnosti u BiH. Izjavio je to predsjednik Srbije Boris Tadi} tokom posjete manastiru Tvrdo{ kod Trebiwa. Naglasio je da investicije iz Srbije, koje su proteklih godina do{le u RS, ~ine stabiliziraju}i element ekonomije i privrede RS. Predsjednik Tadi} je tokom dvodnevne posjete BiH, pored Qubiwa i Trebiwa posjetio i Mostar, gdje se, izme|u ostalog, sastao sa predstavnicima srpske zajednice u tom gradu. Premijer RS Milorad Dodik izrazio je zadovoqstvo Tadi}evom posjetom i istakao da je to velika ~ast za Trebiwe i Srpsku. Episkop zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije rekao je da je manastir Tvrdo{ pretrpio mnoga stradawa, vi{e puta je ru{en i obnavqan i pokazuje kolika je snaga na{eg naroda.

Doga|aj sedmice
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH opet optu`io Srbiju

14. 4.

Ejupu Gani}u po je novo ro~i{te diciju, a za wegovu ekstra . zahtjevu Srbije pretres odr`i 20 novi odlu~eno je da se rila. ap k~evi}, koji je priSrbije Vladimir Vu oma zac za ratne zlo~ine Tu`ila ski tu`ioci bili ve u, rekao je da su engle bije preciziralo zahtjev sustvovao ro~i{t skoj koji je tu`ila{tvo Sr dovoqni na~inom na kojeg sumwi~i za ratne zlo~ine u sarajev adiciju Gani}a, ne. za ekstr 1992. godi Dobrovoqa~koj ulici k bo{wa~kog ~lana ane Gani}a i savjetni da je Gani}eva avnog tima odbr o je ^lan pr Damir Arnaut izjavi ekstradiciju. Predsjedni{tva BiH je dobila zahtjev za Srbi odbrana prvi put od londonskom aeroap{en na Gani} je 1. marta uh nici Interpola mu Hitrou po potjer dro Srbije.

13. 4.U sudu u Londonu odr`ano

Silajxi} napustio sajam u Mostaru odmah poslije skandala, koji je izazvao optu`uju}i Srbiju zbog presude Juri{i}u i hap{ewa Gani}a u Londonu. Tadi} rekao da zemqe regiona ne treba da budu taoci pro{losti. Predstavnici RS osudili Silajxi}ev govor

Silajxi} izazvao skandal, Tadi} pozdravqen aplauzom

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} je u Sarajevu izrazio duboko `aqewe zbog toga {to je Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama pro{log vijeka doprinijela stradawima qudi i podjelama koje i danas mu~e ove prostore. - Ovdje u BiH, i Bo{waci, i Srbi, i Hrvati imaju svoje `rtve, svoje stradalnike prema kojima osje}am duboko po{tovawe i sau~e{}e, bez obzira na to kom narodu pripadaju - rekao je Josipovi} u obra}awu poslanicima i delegatima Parlamenta BiH. On je poslije razgovora sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH rekao da je strate{ki interes wegove zemqe stabilnost BiH i cijelog regiona i da je jedan od glavnih interesa Hrvatske da BiH postane punopravan ~lan EU i NATO. Ivo Josipovi} izjavio je da }e sasvim sigurno posjetiti i ona mjesta u BiH gdje su stradali Srbi.

Haris Silajxi} u Mostaru PRIREDILA: SANDRA MILETI] sandra@glassrpske.com

FOTO: ROJTERS

15. 4.

16. 4.

cija poBawalu~ka poli `nom tu`i{taj Okru dnijela je izvje lica, me|u kojima je i am la{tvu protiv os sumwe da su o{tetili pren Vidovi}, zbog odi“ u Bawoj Luci za najJova i proizv duze}e “Betonsk we 420.000 KM. ma aj i protiv dostavio je izvje{t dnosti Bawa Luka nova Slavice Laki} i Borke Centar javne bezbje Milo{evi}a i ~la ane o{a Kosa i predsjednika UO Br NO Mile Rosi}a, Vinke Lazi} i Ur li slubi va Petrovi}, te ~lano povi}a, zbog sumwe da su zloupotrije u`bi. sl direktora Zlatka Po la{}ewa i zbog nesavjesnog rada u polo`aj ili ov we Luke, u bawolu`beni en iz Ba u troverzni biznism Jovan Vidovi}, kon du priznao je krivicu da je u decembr izgradio dio om Osnovnom su ~k no investitor nelegal s nalazi 2005. godine, kao na ostora u kojem se da }“. poslovnog pr rvis Vidovi firma “Auto-se

MOSTAR - Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajyi} u utorak, tokom obra}awa na otvarawu sajma u Mostaru, optu`io je Srbiju zbog progona odgovornih za ratne zlo~ine u BiH. Silajyi} je napustio sajam odmah poslije skandala, koji je izazvao optu`uju}i Srbiju zbog presude Iliji Juri{i}u za zlo~ine u Tuzlanskoj koloni i zbog hap{ewa Ejupa Gani}a u Londonu zbog zlo~ina u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu. - Ako nas ne mogu etni~ki ~istiti onda nas mogu presretati u Londonu rekao je Silajyi}. Dodao je da Srbija svojim postupcima, uz ~iwenicu da Juri{i} “le`i nevin u beogradskom zatvoru“ i hap{ewem Gani}a u Londonu stvara prepreke i ru{i regionalnu ekonomsku saradwu.

SILAJXI] SE stavio na stranu mraka rata i pro{losti
Predsjednik Srbije Boris Tadi} je u obra}awu poslije Silajyi}a rekao da zemqe regiona ne treba da budu taoci pro{losti i da se s tim ciqem treba pona{ati racionalno. - Ja sa tim godinama nemam problema, jer sam tada bio profesor psihologije. Ne treba biti zarobqenik pro{losti i nije dobro da se u svakoj prilici osvr}emo na to vreme - istakao je Tadi}. Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} izjavio je da je Silajyi} ispadom u Mostaru razotkrio svoje pravo lice i pokazao da `eli da ostvari svoj koncept, a to je unitarna BiH. Premijer RS Milorad Dodik je kazao da bi “bilo boqe da Silajyi} nije ni dolazio u Mostar“. - Rije~i koje su tamo izgovorene

\or|e @drale osu|en je pred Sudom BiH na 20 godina zatvora zbog ubistva biv{eg na~elnika Uprave policije Republike Srpske Qubi{e Savi}a Mauzera 7. juna 2000. godine u Bijeqini. U obrazlo`ewu nepravosna`ne presude navodi se da je Sud utvrdio da je @drale, zajedno sa wemu poznatim licima, na naro~ito surov i podmukao na~in izvr{io ovo krivi~no djelo i ugrozio bezbjednost qudi koji su se u trenutku izvr{ewa nalazili u neposrednoj blizini. - Sud je, poslije pa`qivog razmatrawa svih dokaza Tu`ila{tva i odbrane, van svake razumne sumwe utvrdio da je optu`eni izvr{io ubistvo, kao {to je opisano u optu`nici. Pri dono{ewu presude oslonili smo se, prije svega, na nalaze vje{taka, koji su utvrdili postojawe barutnih ~estica na gumenim rukavicama i automatskoj pu{ci, koje je, kako je dokazano, nosio, odnosno koristio optu`eni - rekao je predsjedavaju}i Sudskog vije}a Branko Peri}.

nisu primjerene tom mjestu, ali to vi{e govori o Silajyi}u - rekao je Dodik i istakao da je o~igledno da Silajyi} “uzrujan pri~om o Gani}u“. - Silajyi} jo{ `ivi u “ratnom filmu“ i stalno {aqe ratne poruke. On `ivi u jednom drugom vremenu i ne razumije novu klimu i nove vjetrove - naglasio je predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i}. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} je istakao da je Tadi}eva poruka zasjenila sve druge poruke izre~ene u Mostaru. Predsjednik SP Petar \oki} je rekao da je Silajyi} “primjer sulude politi~ke bo{wa~kog politi~kog establi{menta“. I DNS je najo{trije osudio ovaj skandal. - Silajyi} je sebe stavio na stranu mraka rata i pro{losti, a Tadi} je odr`ao ~in demokratije i pona{awa i predstavio se kao politi~ar modernog kova, koji su potrebni na ovom prostoru - rekla je zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH Du{anka Majki}. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Milorad @ivkovi} izjavio je da je istup Silajyi}a tipi~na zloupotreba wegove pozicije i sraman govor, koji ne prili~i skupu i mjestu.

Udaqavawe od EU
Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} je upozorio da pretvarawe BiH u dr`avu skandala udaqava zemqu od zacrtanog evropskog puta. - Na`alost, takve izjave dr`e BiH sve daqe od kona~nog ciqa, a to su dobra regionalna saradwa i ~lanstvo u Evropskoj uniji - zakqu~io je [piri}.

4 17. i 18. april 2010. GLAS PLUS
FOTO: GLAS SRPSKE

Sulejman Tihi}, predsjednik Stranke demokratske akcije, za “Glas Srpske“

Predsjednik Tadi} mi rekao da je problem Haris Silajxi}. Tadi} je sa svoje strane nudio da se susretne, ali sa druge strane nije bilo pozitivnog odgovora, ni poziva iz Sarajeva iz Predsjedni{tva BiH. To nije dobro, ka`e Tihi}
RAZGOVARALA: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

Tadi} mi je rekao da je Silajxi} problem
Sulejman Tihi}

Na`alost, vi{e je predsjednik Tadi} u BiH nego {to su zvani~nici BiH u Srbiji. Tadi} mi je rekao, kada sam bio u Beogradu, da je problem Silajyi}. Tadi} je sa svoje strane nudio da se susretne, ali sa druge strane nije bilo pozitivnog odgovora, ni poziva iz Sarajeva iz Predsjedni{tva BiH. To nije dobro. Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske“ lider Stranke demokratske akcije i predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta BiH Sulejman Tihi}. Uvjeren je da }e SDA zadr`ati poziciju najja~e politi~ke stranke u BiH. - Na{ ciq nije da budemo najja~i, nego ubjedqivo najja~i. U RS }e pobijediti SNSD - ka`e Tihi}. GLAS: Kako ocjewujete trenutnu politi~ku scenu u BiH? TIHI]: Jednostavno re~eno, situacija je slo`ena i to sa tendencijom uslo`wavawa bez ikakve spremnosti politi~kih lidera da vode dijalog, ~ine kompromise i dogovaraju se. U su{tini u BiH se u protekle ~etiri godine sve odr`ava na principu politi~kih sukoba, a ne dogovora. GLAS: S kim se u BiH najte`e dogovarate? TIHI]: Te{ko je eksplicitno re}i s kim je te{ko posti}i dogovor. Sve, naravno, zavisi od pitawa koja su na dnevnom redu. Nekada se sa nekim te{ko dogovara o nekim pita-

wima, a o drugim lak{e. Problem je {to su izbori 2006. godine uspostavili da na bo{wa~koj i na hrvatskoj strani ne postoji jedan partner koji mo`e sam razgovarati u ime bo{wa~kog i u ime hrvatskog naroda i praviti dogovor, dok na srpskoj strani postoji. Ako se bilo ko pojedina~no poku{ava dogovoriti, {to sam ja ~inio kroz “prudski proces“, ako nemam podr{ku druga dva lidera, dogovor ne mo`e dobiti prolaz u Parlamentu BiH. Neki problemi stoje od 2006. godine do danas i na wih se godinama dodaju novi. Nisu rije{ena pitawa dr`avne imovine, Ustava, popisa stanovni{tva i niz zakonskih projekata koji treba da dobiju podr{ku Parlamenta. Na sceni imamo maksimalisti~ke i minimalisti~ke pozicije, bez spremnosti da se pribli`e.

LAGUMXIJA SE pona{a kao opozicija koja je protiv svega
GLAS: [ta o~ekujete od idu}ih izbora i koga vidite kao poziciju i koaliciju na politi~koj sceni? TIHI]: O~ekujem da }e gra|ani prepoznati jednu umjerenu i realnu politiku i da }e takvim politi~kim snagama dati podr{ku jer ovaj protekli period od ~etiri godine protekao je kao ~etiri izgubqene godine za BiH i wene gra|ane. Pokazao je da politike iskqu~ivosti ne vode rje{avawu problema. Politike “sve ili ni{ta“ nisu dobre za

BiH. GLAS: Kako se dogovarate sa liderima bo{wa~ke politi~ke scene, Harisom Silajyi}em i Zlatkom Lagumyijom? TIHI]: Lagumyija je opozicija i sa wim nema posebnih dogovora. On se uglavnom pona{a kao opozicija koja je protiv svega, nije konstruktivna opozicija i tu ne mo`e biti posebnih dogovora. Sa SBiH se uglavnom dogovaramo na nivou federalne Vlade i Savjeta ministara i izme|u mene i Silajyi}a nema nekih posebnih dogovora. GLAS: [ta ste toliko zamjerili Fahrudinu Radon~i}u pa ste odlu~ili da ne dajete izjave za medije ~iji je on vlasnik? TIHI]: Rije~ je o potpuno dva razli~ita koncepta i dva razli~ita gledawa na politi~ku situaciju u BiH, kao i dru{tvene vrijednosti za koje se zala`emo on i ja. SDA je za tolerantniji i umjereniji pristup rje{avawa problema i gradwu multietni~kog dru{tva u kome }e se uva`avati razlike koje treba da budu prednost BiH, a ne razlog za sukobqavawe. Vo|ewe nacionalisti~ke i iskqu~ivo nacionalne politike sa bilo koje strane ne doprinosi napretku BiH nego dovodi do ve}ih podjela. Nacionalizam, ako se pojavquje na jednoj strani, za posqedicu ima ja~awe nacionalizma na drugoj ili tre}oj strani. Radon~i}eva stranka ne}e ostvariti neki zna~ajniji rezultat i ne}e biti me|u prve tri

Sarajevo
GLAS: Sarajevo, glavni grad BiH samo je deklarativno multietni~ko, jer u wemu ne `ivi najve}i broj prijeratnih stanovnika Srba i Hrvata. [ta bi, prema Vama, trebalo u~initi da taj grad i druga dva naroda prihvate kao svoj? TIHI]: Sarajevo je po demografskoj strukturi izgubilo karakter kakav je imalo prije rata. Ono je po na~inu `ivota, obiqe`jima i razmi{qawima multietni~ki grad. Da bi se demografska struktura popravila, smatram da treba spojiti Isto~no Sarajevo i Sarajevo, jer je najve}i broj Srba koji su `ivjeli u Sarajevu pre{ao u Isto~no Sarajevo. Formirawem Sarajeva sa teritorijom deset predratnih op{tina moglo bi se posti}i dobro rje{ewe i na taj na~in bi ga svi do`ivqavali istinski kao glavni grad, a to je u interesu svih gra|ana i jednog i drugog Sarajeva.

bo{wa~ke stranke. GLAS: Nedavno Vas je pozvao predsjednik Srbije Boris Tadi} da se sastanete u Beogradu. O ~emu }ete razgovarati? TIHI]: Svakako }u oti}i da razgovaram sa Tadi}em po~etkom maja o me|usobnim odnosima dvije zemqe, a o tome ima mnogo tema. Sa Tadi}em imam korektne i prijateqske odnose. Moglo se daleko vi{e u proteklom periodu posti}i na rje{avawu spornih pitawa izme|u dvije zemqe i unapre|ewu odnosa BiH i Srbije. Usvajawe Deklaracije o Srebrenici je va`an korak za dobre odnose. GLAS: ^ini se da su me|unarodni zvani~nici glasnije pozdravili usvajawe Deklaracije o Srebrenici u Parlamentu Srbije nego {to su to u~inili zvani~nici BiH? TIHI]: Na{ je stav da je usvajawe Deklaracije va`an korak u suo~avawu sa istinom, ne samo kada je rije~ o Srebrenici nego i o ratnim zbivawima u BiH. Sigurno je da }e to doprinijeti i usvajawu jedne takve deklaracije i u BiH, a utica}e na promjenu svijesti i unapre|ewu odnosa izme|u BiH i Srbije. Deklaracija ne mo`e da vrati nastradale i donekle razumijem reakcije pojedinih udru`ewa kojima to nije dovoqno. No, od Deklaracije se nije moglo mnogo vi{e ni o~ekivati. Deklaracija je prvi i va`an korak, ali bi bilo va`no da bude uhap{en Ratko Mladi}. SDA ima pozitivan stav o Deklaraciji. Nepomiwawe genocida ne umawuje wen zna~aj, jer pomiwawe presude Haga je dovoqno. GLAS: Tadi} je ~e{}i gost u BiH nego {to su zvani~nici dr`avnog nivoa BiH gosti u Srbiji. TIHI]: Na`alost, vi{e je predsjednik Tadi} u BiH nego {to su zvani~nici BiH u Srbiji. Dobro je da Tadi} dolazi u BiH, ali bi najboqe bilo da dolazi u Sarajevo i da razgovara sa Predsjedni{tvom BiH i da se ~e{}e razgovara. Posqedwi put je Tadi} bio u Predsjedni{tvu kada sam ja bio ~lan Predsjedni{tva. [teta je {to su se ti odnosi za posqedwe ~etiri godine sveli samo na odnose izme|u Srbije i Republike Srpske, a ne BiH i Srbije.

GLAS: Da li je problem u bo{wa~kom ~lanu Predsjedni{tva Harisu Silajyi}u? TIHI]: To isto mi je predsjednik Tadi} rekao kada sam sa wim razgovarao u Beogradu. On je sa svoje strane nudio da se susretne, ali sa druge strane nije bilo pozitivnog odgovora ni poziva iz Sarajeva iz Predsjedni{tva BiH. To nije dobro. GLAS: BiH je prije izbora trebalo da uskladi Ustav sa Evropskom konvencijom o qudskim pravima, a to nije u~inila. [ta se mo`e dogoditi zbog toga? TIHI]: Smatram da ne}e do}i do suspenzije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu, ali mo`e biti posqedica kada je rije~ o Savjetu Evrope. O tome kakve su to posqedice u ovom trenutku te{ko je spekulisati. Me|utim, o~igledno je da do idu}ih izbora ne}e do}i do dogovora na tom planu. Sa sada{wim liderima i trenutnim odnosima ne postoje nikakve {anse. SDA je bila dio rje{ewa i “butmirski paket“.

Kandidatura
GLAS: Da li }ete se kandidovati za ~lana Predsjedni{tva BiH? TIHI]: Ja se najvjerovatnije ne}u kandidovati jer nisam zainteresovan, ali ne iskqu~ujem tu mogu}nost. Ko }e biti kandidat SDA za ~lana Predsjedni{tva odlu~i}e organi stranke jer imamo dosta ~lanova koji mogu da nose tu funkciju.
vrdili smo sredwe rje{ewe - da sve pre|e na dr`avu koja }e zadr`ati ono {to joj je potrebno, a ostalo da se da u vlasni{tvo entiteta. Kada prestanu politike iskqu~ivosti i tvrdoglavosti ovo rje{ewe }e biti usvojeno. GLAS: Prije Kongresa SDA stranku su potresale podjele i struje odane Vama i one koja je odana Bakiru Izetbegovi}u. Da li danas postoje te dvije struje? TIHI]: Mi smo najve}a stranka u BiH i u stranci postoje razli~ita mi{qewa i razli~ite varijante i pristupi rje{avawu problema. Tako }e to uvijek biti, jer u stranci nema jednoumqa. Pobijedila je umjerena politika koja zna~i dijalog, dogovor i kompromis, odnosno evropski put. U generalnoj politici postoji jedinstvo i nema struja koje mogu uticati na generalnu politiku. GLAS: Ko }e, prema Va{oj ocjeni, pobijediti na izborima? TIHI]: Uvjeren sam da }e SDA zadr`ati poziciju najja~e politi~ke stranke u BiH. I na pro{lim izborima smo imali 100.000 glasova vi{e od druge po redu stranke, od SNSD-a koji je bio drugi. Na{ ciq nije da budemo najja~i, nego ubjedqivo najja~i kao {to smo bili 2002. godine i da imamo kapacitet da se mo`emo dogovarati i dogovore realizovati {to sada ne mo`emo. U RS }e pobijediti SNSD, a me|u Hrvatima tako|e mislim da }e pobijediti HDZ BiH. ^ini se da }e na sceni ponovo biti isti politi~ki akteri.

RADON^I]EVA stranka ne}e u}i me|u prve tri bo{wa~ke stranke
GLAS: Postoje li {anse da u BiH do|e do dogovora o popisu stanovni{tva? TIHI]: U sklopu “prudskog procesa“ zalagao sam se za popis stanovni{tva i sada ~inimo sve da do dogovora do|e. Bili smo blizu rje{ewa i dogovora o popisu i ostala su dva pitawa. Nadam se da }e i ova dva sporna pitawa biti rije{ena i da }emo imati popis 2011. godine. GLAS: Jedno od pitawa koje BiH treba da rije{i je i pitawe dr`avne i vojne imovine. Kako vidite to rje{ewe? TIHI]: To do izbora ne}e biti ni razmatrano, a pogotovo ne}e biti rije{eno. Dr`avna i vojna imovina se rje{avaju na isti na~in. U sklopu “prudskog procesa“ napravili smo principe i nacrt zakona, ali je kasnije lider SNSD-a Milorad Dodik od toga odustao. Taj prijedlog je realno rje{ewe i kompromis izme|u dvije krajnosti koje su bile na sceni prije toga. Ut-

NEPOMIWAWE genocida ne umawuje zna~aj Deklaracije o Srebrenici

GLAS PLUS 17. i 18. april 2010. 5

Rogatica, nepresu{an izvor raritetnih biqaka

Od xinovskih glogova do Pan~i}eve omorike
Me~ija lijeska kao endemsko drvo stoqe}ima prisutno u rogati~kom kraju. Na vi{e lokaliteta raste i poznata Pan~i}eva omorika
PI[E: SRETEN MITROVI] krozrs@glassrpske.com Pan~i}eva omorika ispred op{tine u Rogatici

o dru ~je Ro ga ti ce obiluje raznim prirodnim rijetkostima. Nema, takore}i, dijela ove op{tine izme|u Devetaka, Romanije, Drine i Vranovine gdje se ne mo`e sresti neki prirodni rariret. Na Borikama to su stara i mla da me ~i ja li jes ka, stoqetni borovi i yin glogovi. Tu je i Pan~i}eva omori ka na vi {e lo ka li te ta, stoqetni hrast cer, a tek koliko je najrje|ih vrsta biqnog svijeta kao {to su sase, `uti jedi} i mnoge druge. Me ~i ja li jes ka kao en dem sko drvo stoqe}i ma je prisutno u ovom kraju. \or|o \uran, dugogodi{wi glavni vrtlar i neimar botani~ke ba{te Zemaqskog muzeja u Sarajevu i desna ruka poznatog nau~nika i publiciste doktora ^edomila [ili}a, sa kojim je prepje{a~io biv{u SFRJ od Triglava do \ev|elije, ka`e da su padine plani ne Sje me} sa sje ver ne, rogati~ke i ju`ne, vi{egradske strane najve}i rezervat me~ije lijeske u BiH. Po wima su dobila imena i cijela sela - Lijeska, na Borikama u Rogatici i Dowa i Gorwa Lijeska u Vi{egradu. Na putu Rogatica - Sjeme} - Vi{egrad, petnaestak kilometara od Rogatice, nalaze se dva raritetna stabla me~ije lijeske.

P

Berba qe{nika ispod mlade lijeske

Stara lijeska na bori~koj Lijesci

Sta ro sta blo, tvrde stru~waci, ima vi{e od 460 go do va, odno sno go di na. Wene dimenzije su impresivne. Visoka je vi{e od deset metara, obim stabla je 4,5 metra, a raspon kro{we vi{e od 15 metara. Do prije nekoliko godina zub vremena staru lijesku bio je ozbiqno doveo u pitawe i mnogi su joj proricali kraj. Ali ta ko, pri ~a in `ewer {umarstva Neboj{a [ubara, nisu mislili u [umskom gazdinstvu “Sjeme}“ iz Rogatice. Dovezli su nekoliko kami ona |u bre ta, isje kli {ibqe i ogra di li je. Na wihovo i zadovoqstvo svih qubiteqa prirode, stara lijeska se preporodila. Dobila je novu snagu i ponovo plijeni qepotom i graciozno{}u. Samo dvadesetak metara od sta re ras te sa mo ni kla, wena “k}erka“ - mlada lijeska, koja je ve} zasjenila “majku“. Nau~nici i seqani iz Lijeske i okoline tvrde da je

mla|a lijeska stara oko 80 godina, ali je po rasko{i i obliku kro{we znatno atraktivnija od stare. Ona je vrlo ~esto predmet po sma trawa mno gih zna ti `eqnika, pogotovo u vrijeme brawa plo do va ove biqke. Mnogi wene qe{nike ponesu sa `eqom da je posade i tako do|u do svojih lijeski. To je, pri~a se, malo kome po{lo za ru kom jer li jes ka mo `e da raste samo u rejonu Sjeme}a. \or|e \uran tako ne misli. Po wemu, treba samo odabrati zdrave sjemenke i dobro pripremiti zemqi{te. Na podru~ju Rogatice na vi{e lokaliteta raste i pozna ta Pan ~i }e va omo ri ka, odnosno Serbische Fichte, kako ka`u Nijemci, ili Serbian Spru ce po En gle zi ma. Srpskom je, tvrdi \uran, zovu i Italijani, Rusi i Francuzi. [umari u Rogatici utvrdili su da Pan~i}eva omorika ima stani{ta u predjelu Me hre na Sje me }u, Go lom vrhu na Vrataru u @epi, na

~ak 30 he kta ra u re jo nu Pawak i Ja vor pla ni ni, u Dobratu{i, Brlo{kim stijenama i Novom brdu na Tesli i planini na padinama Bok{anice sa `epske strane. Pan~i}eva omorika je i izu ze tno li je po par kov sko drvo. U Rogatici su to davno pri mi je ti li i za to se ovo atra kti vno drvo na la zi u parku ispred op{tine i Spomen-sobe poginulim borcima posqedweg Od bram be nootaybin skog ra ta, u kru gu [um skog gaz din stva “Sje me}“, obdani{ta i vi{e privatnih dvori{ta.

RARITETNO stablo lijeske ima vi{e od 460 godova
Qepota Pan~i}eve ili Srpske omorike neobi~no se ci je ni i u inos tran stvu. \or |e \u ran pri ~a da su mnogi stranci dok je on radio u Zemaqskom muzeju u Sara je vu tra `i li sje men ku vi{e ne bi li u svojim ba{tama, vrtovima i parkovima imali ovo jedinstveno ~etinarsko drvo. Hodaju}i podru~jem rogati~ke op{tine \uran je u selu Sje ver sko na i{ao i na jedinstveno stablo bijelog gloga. - Ve}eg stabla i kro{we ranije nisam vidio, iako su biqke moja opsesija vi{e od 50 godina. Naprosto, to je yin u svojoj porodici - kazuje \uran. Ovo podru~je je poznato i po svojim borovima. Po wima su, bez dileme, i Borike do-

bile ime. U centru ovog mjesnog podru~ja jo{ uvijek je, pri~aju Bori~ani, bor sa koga se ogla {a va lo crkve no zvono u vrijeme gradwe bori~ke crkve od davne 1906. do osve{tawa 1910. godine. U bogatu floru ovog podru~ja, pri~a \uran, spada i biqka planinska sasa. Za ovu rijetku biqku mnogi su ~uli, ali je nisu imali prilike “u`ivo“ vidjeti i imati u rukama. Ovdje ona ima vi{e stani{ta i mje{tani je zovu {ukundjed. Mnogi joj pridaju magijska svojstva, a time se, ka`e \uran, samo potvr|uje legenda da sasa i pri~a o woj poti~e iz vremena praistorije i da je kao prvi proqe}ni cvi jet sa upadqivom qepotom bila kultna biqka ilirskog plemena Autarijati koje je naseqavalo ovo podru~je. Otuda i weno prisustvo na mjestima za koja se zna da su bi la pra is to rij ska na seqa, kamene gromade, kao i na grobqima naroda koji su nekada davno `ivjeli u ovim

krajevima. Pre ma mi{qewu ovog qubiteqa prirode, o {ukundjedu, pored botani~ara, treba lo bi vi {e da go vo re istori~ari i arheolozi, jer je, po nekim saznawima ova biqka i u grobove stavqana. Po{to se ne da presa|ivati ispada da je biqka samo za odre|ene krajeve i zbog toga, najvjerovatnije, nije do kraja nau~no ispitana i nema je u ve }i ni atla sa drve }a, grmqa i cvije}a, iako je veoma interesantna i qepotom stabqike i cvijeta izaziva divqewe. Rogatica, posebno kawoni Rakitnice, @epe i Pra~e, obiluje i nizom drugih rijetkih biqaka. Tu se mo`e sresti `uta niska perunika, endem Balkana. Tu je i zlatno`uta divizma, derventski razli~ak, kao reliktna biqka koja je pre`i vje la i le de no do ba, ra{qika, vrijesak, crnocvjetna ~emerika, `utocvjetna ~uvarku}a i niz drugih biqaka ~ije je stani{te kamewar.

LEGENDA
Ma gi ~nu mo} i qeko vi tost pla nin skoj sa si ({u kun dje du) da va li su i ne ki na ro dni vi da ri. Ta ko je na ro dni vi dar Von Stork, kao li ~ni qekar Ma ri je Te re zi je, 1771. hva lio tu biqku kao li jek pro tiv si ve mre ne (ka ta ra kte), sqepi la i me lan ho li je
Kultna biqka sasa - {ukundjed

Gosti Borika - fotografija za uspomenu ispred stare lijeske

PADINE PLANINE Sjeme} najve}i rezervat me~ije lijeske u Bosni i Hercegovini

6 17. i 18. april 2010. GLAS PLUS

U~enike zavr{nih razreda sredwih {kola

Matura se pamti
Kada pokupuju haqine, odijela, cipele, torbe, nakit... roditeqima nov~anici uglavnom budu “tawi“ i za vi{e od 600 maraka. Maturanti ka`u da se ta no} proslavqa samo jednom u `ivotu i da mora da se pamti, te da im zbog toga nije `ao novca koji }e potro{iti
PI[U: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

rijeme maturskih proslava u Srpskoj polako se pribli`a va, a da bi ma tu ran ti {to qep{i i {to sre}niji “u{li u svijet od r a sl i h “ , prodavci u buticima su i ove godine pripremili bogatu ponudu sve~anih haqina i odijela.

V

Jedno od najva`nijih sje}awa za svakog sredwo{kolca svakako je maturska zabava, pa ve}ina wih za to, dugo i{~ekivano ve~e, `eli da izgleda posebno, da budu {to neobi~niji, jedinstveni, lijepi... Kada pokupuju haqine, odijela, cipele, torbe, nakit... roditeqima nov~anici uglavnom budu “tawi“ i za vi{e od 600 maraka. Maturanti ka`u da se ta no} proslavqa samo jednom u `ivotu i da mora da se pamti, te da im zbog toga nije `ao novca koji }e potro{iti. U buticima u Srpskoj ve} je po~ela trka za najqep{im sve~anim haqinama i odijelima. U bawolu~kom butiku “Jelena {op“ ka`u da su jo{ u martu u~enice sredwih {kola u Srpskoj po~ele da se raspituju za haqine.

MATURSKE ve~eri svake godine sve glamuroznije
- Imamo oko 100 modela kratkih, a izme|u 70 i 80 modela dugih haqina. Potrudili smo se da nabavimo haqine u raznim bojama, {aro li ke mo de le od ra zno vrsnih materijala, tako da djevojke budu obu~ene {to razli~itije, ali ipak lijepo i sve~ano - kazali su u “Jelena {opu“. U ovom butiku dodaju da uvijek nastoje da djevojke koje idu u istu {kolu ne kupe istu haqinu, zbog ~e ga oba ve zno pi ta ju ma tu ran tkiwe iz koje su {kole. - Cijene dugih haqina kre}u se od 240 do 350 maraka, dok su kra}e haqine jeftinije i one ko{taju od 180 do 200 maraka - kazali su u “Jelena {opu“. U bawolu ~kom bu ti ku “Pirana“ ka`u da ve}ina djevojaka jo{ razgleda ponudu, ali da idu}e sedmice o~ekuju pra ve gu `ve. Do da li su da uglavnom imaju vesele, lagane haqinice u svijetlim bojama, ali da su i za one koje vole tamnije nabavili nekoliko modela. Na haqinama Poslovo|a u bubitni detaqi - ~ipka, pojas ili ma{nica ti ku “Ni ko las“ Jasna Durusun re-

kla je da konstantno moraju da nabavqaju nova odijela, jer maturanti iz raznih krajeva Srpske uveliko dolaze i kupuju odijela za dugo i{~ekivano ve~e. - Cijene odijela kod nas se kre}u od 99 do 600 maraka. Kupuju se i svjetlije i tamnije varijante. Ve}ina maturanata bira odijelo koje }e mo}i i kasnije da iskoristi. Uglavnom kombinuju svjetlije ko{uqe sa tamnijim odijelima ili tamnije ko{uqe sa svjetlijim bojama pantalona i kaputa - kazala je Durusun. Kada su u pitawu kravate, kazala je da su moderne uske kravate, ~ija se cijena kre}e od 45 do 65 maraka. U butiku “Planika“ u Bawoj Luci ka`u da se cijene cipela i sandala za matursko ve~e kre}u od 80 do 180 maraka. - Imamo raznih modela i boja cipela i sandala, a maturanti obi~no prvo kupuju kod nas obu}u pa zatim uz cipele tra`e sebi odijelo ili haqinu - kazali su u butiku “Planika“. U bu ti ku “Re tro“ ka `u da su iskqu~ivo za maturu nabavili razne mo de le san da la i ci pe la za u~enice sredwih, ali i osnovnih {kola. - Imamo sandale kako sa krupnijim, tako i sa sitnijim cirkonima. Specijalno za maturantkiwe na ba vi li smo i ci pe le ko je su otvorene na prstima, kao i zatvorene. Uglavnom se kupuju u crnoj, be` i bijeloj boji, a cijena se kre}e od 45 do 85 maraka - naglasili su u ovom butiku. U butiku “Mango“ ka`u da ne na bavqaju ma tur ske haqine ve} raspola`u klasi~nim haqinama koje se mo gu obu }i i za ma tursko ve~e.

Kratke haqine u “Jelena {opu“ od 180 do 200 KM

Haqine ko{taju od 75 do 145 maraka, a imamo i razne vrste torbica koje djevojke mogu da nose za maturu. Wihova cijena se kre}e od 20 do 50 maraka - kazali su u “Mangu“.

Ekskluzivne haqine

Ve~era
Direktor Ekonomske {kole u Bawoj Luci Predrag Damjanovi} kazao je da |aci ove {kole za proslavu maturske ve~eri, DVD snimak sa proslave i zajedni~ki pano razreda treba da izdvoje 70 maraka. - Proslava mature je u hotelu “Bosna“, a maturanti }e imati ve~eru i dva pi}a. Sve {to budu konzumirali naknadno mora}e da plate - kazao je Damjanovi} i dodao da je proslava mature ove godine u odnosu na pro{lu jeftinija za pet maraka. I u ostalim sredwim {kolama u Srpskoj cijena ve~ere, DVD snimka i panoa kre}e se od 70 do 80 maraka.

Stilista Davor Sladakovi} ka`e da matura predstavqa sve~anost koju svaki u~enik treba da ispo{tuje. - Ma tu rant tre ba da bu de obu~en formalno, originalno i sve~ano u jednom, jer je zavr{io odre|eno obrazovawe i stekao zvawe odre|ene struke - kazao je Sladakovi}. Modni kreator i vlasnica Modnog studia “SBS“ Svjetlana Balaban kazala je da u wenoj no voj ko le kci ji ima naj vi {e maturskih haqina, kako kratkih tako i dugih. - Duge haqine su uglavnom ru~no ra|ene, sa mnogo motiva. Ima i puno nabora po haqinama koje su uglavnom lepr{ave - kazala je Balaban i dodala da su napravqene uglavnom od svile, muslina, saten svile, te od organdina. Kada su u pitawu boje, dodala je, Ve}ina maturanata bira odijelo koje uglavnom preovladavaju plavo-zele}e mo}i i kasnije da iskoristi

na, puder boja, haqine u bojama bijele kafe, qubi~aste i jarkoroze. - Na haqinama ima i dosta ~ipke, ali i pojaseva koji imaju detaqe na sebi kao {to su ma{nice - istakla je Balaban i dodala da rade i haqine po naruybi, kada preporu~uju maturantima i kvalitet materi ja la, kao i {min ku, fri zu ru, cipele, nakit i torbicu koje mogu da ukombinuju sa haqinom. Ona je is ta kla da se ci je ne kratkih haqina u Modnom studiu “SBS“ kre}u od 200 do 550 maraka, a dugih od 450 do 900 maraka. - Cijena haqina po naruybi zavisi od modela, vrste materijala, kao i od toga da li treba ne{to dodatno da se radi na haqini - kazala je Balaban. Modni kreator i vlasnik modne ku}e D.OR.F Du{ko Ora{~anin kazao je da maturantkiwe uglavnom tra`e duge haqine sa {lepovima koje sadr`e dosta materijala. - Za razliku od lani, kada su bile tra`ene crne i bijele haqine, ove godine djevojke tra`e plave, lila, qubi~aste, crvene i zelene boje - kazao je Ora{~anin i dodao da se ci je ne haqina u mo dnom studiu D.OR.F kre}u od 450 maraka

IZ GODINE U GODINU kupuju se sve rasko{nije i upe~atqivije haqine i svi se trude da

GLAS PLUS 17. i 18. april 2010. 7

u Srpskoj zahvatila “groznica maturske ve~eri“

cijelog `ivota

[minka
Iako je trend ovog proqe}a da se diskretnom {minkom naglasi prirodna qepota, {minkeri isti~u da je za matursko ve~e potrebna malo ja~a {minka, koja ide uz sve~ane haqine, ali i kako bi “izdr`ala“ ~itavo ve~e. U kozmeti~kom salonu “Nevena“ {minkawe ko{ta 20 maraka. Ka`u da su djevojke ve} dolazile, tra`ile elegantne maturske frizure. Ona mora biti kako u skladu sa va{om li~nosti tako i sa haqinom, cipelama i {minkom. Kosa mo`e biti duga, kratka, ravna ili kovryava. Kada je u pitawu izbor maturske fri zu re, fri ze ri ka `u da ne ma pravog i pogre{nog odgovora, samo se trebate potruditi da izgledate savr{eno od glave do pete. Postoji veliki izbor frizura, od klasi~ne preko elegantne do moderne {ik frizure. U frizerskom salonu “Danijela“ u Bawoj Luci kazali su da prave sve vrste maturskih frizura koje ko{taju od 20 do 50 maraka. - Uvijek se trudimo da maturantima napravimo onakvu frizuru kakvu oni `e le - ka za li su u frizerskom salonu “Danijela“. U ovom frizerskom salonu dodasavjete i raspitivale se za cijene. - Jako je bitno da se {minka sla`e sa haqinom koju djevojka nosi. Ove sezone aktuelne su zelene, zlatne i srebrne nijanse. Kada su u pitawu ru`evi, preporu~ujemo crvenu, roza i boju ko`e. Naravno, to mnogo zavisi i od boje haqine koju djevojke nose kako ne bi bilo nikakvih odstupawa - ka`u kozmeti~ari. ju da su kaskadne kovrye savr{ene za mature, posebno ako maturantkiwe odaberu neku romanti~nu haqinu. - Ukoliko jo{ dodamo simpati~nu ukosnicu, pramenove ili pak cvijet u kosu, frizura }e izgledati prefiweno - ka`u u salonu. Cijena nadogradwe noktiju je razli~ita u ve}ini kozmeti~kih salona u Srpskoj, a kre}e se od 15 do 45 maraka. Cijena {minkawa tako|e varira, a kre}e se od 15 do 30 maraka. Mi nut sun ~awa u so la ri ju mu ko{ta od pola do jedne marke. Ipak, ka ko ne bi na pra vi li gre{ku, kreatori, frizeri kozmeti~ari sla`u se u jednom: “Maturanti, prije svega nosite ono {to se vama dopada, jer ako ste vi zadovoqni i ugodno se osje}ate, bi}ete privla~ni i ostalima”.

Kovrxe savr{ene za maturu, posebno uz romanti~nu haqinu

FOTO: G. [URLAN

pa navi{e. Ora{ ~a nin na gla {a va da je mnogo lak{e kupiti odijelo jer maturanti imaju veliku ponudu odijela za proslavu maturske ve~eri. On isti~e da su maturske ve~eri svake godine sve glamuroznije. - Iz godine u godinu kupuju se sve ras ko {ni je i upe ~atqivi je haqine i svi se trude da izgledaju boqe i savr{enije od drugih - rekao je Ora{~anin.

kozmeti~are, solarijum. Frizeri i kozmeti~ari i ove godine ima}e pune ruke posla kada do|e vrijeme maturskih ve~eri.

nin kazao je da haqina unaprijed diktira kako torbicu i sandale, tako i nakit, {minku i frizuru. - Po kupovini haqine maturantkiwe obi~no u svakom modnom studiju dobiju “smjernice“ kako daqe u nabavku - kazao je Ora{~anin. Kada su u pitawu frizure, one slatke, pomalo izazovne su savr{ene za maturu. [i{awe je najva`nija stvar u pro ce su stva rawa

PREOVLADAVAJU plavo-zelene, be`, qubi~aste i jarkoroza haqine
Maturantkiwa Tehnolo{ke {kole u Bawoj Luci Swe`ana Tadi} kazala je da je ve} izabrala haqinu, koja zahtijeva odgovaraju}u frizuru, ali i preplanulu boju tijela. - Haqinu sam platila 250 maraka. Za kupovinu sandala, torbice, nadogradwu noktiju, frizuru, nekoliko odlazaka u solarijum treba}e mi jo{ najmawe toliko novca - kazala je ova maturantkiwa. Modni kreator Du{ko Ora{~a-

Frizura, nokti, solarijum
Tro{kovi koje zahtijeva proslava maturske ve~eri ne zavr{avaju se ku po vi nom no ve odje }e i cipela. Da bi maturanti na proslavu oti{li u svom najboqem izdawu, mnogi od wih posje}uju frizere,

Nakit
Neizostavan detaq za matursko ve~e svakako je i nakit koji }e u~initi da djevojke izgledaju druga~ije i glamuroznije. Prodavci isti~u da maturantkiwe naj~e{}e kupuju velike min|u{e uz koje nije potrebno stavqati ogrlice i drugi nakit. U zavisnosti od toga gdje se kupuju, moderni ukrasi uz haqine se mogu na}i po cijeni od pet maraka pa navi{e.
Najtra`enije lepr{ave haqinice svijetlih boja

izgledaju boqe i savr{enije od drugih

8 17. i 18. april 2010. GLAS PLUS

GLAS PLUS 17. i 18. april 2010. 9

Hiqade gra|ana i OBJEKTIV poginulom predsjezvani~nika odali po~ast dniku Poqske Lehu Ka~iwskom

U Poqskoj progla{ena sedmodnevna `alost

FOTO: ROJTERS Gra|ani pale svije}e i pola`u cvije}e na trgu u blizini predsjedni~ke palate

Marta, k}erka i Jaroslav, brat blizanac pokojnog Leha Ka~iwskog

U Var{avi odr`ana komemorativna sjednica oba doma poqskog parlamenta na kojoj je odata po{ta `rtvama tragedije

ik Poqski predsjedn ginuo je 10. Leh Ka~iwski po a u Rusiji zajerila u padu avion kojima je bila ap di, me|u dno sa jo{ 95 qu rija Ka~iwski, guversupruga Ma i wegova mir Skrinke Poqske Slavo ner Centralne ba nci{ek Gagor i zamjenik Fra 96 pek, {ef vojske Andrej Kremer. Od spoqnih poslova j delegaciji koja je ministra lo u poqsko u `rtava, ~ak 88 bi rijalnoj slu`bi prisustvuje memo ubijeno po trebalo da je je 4.000 Poqaka vim inKatiwu, mjestu gd `i a. Prema raspolo nalogu Staqin je zaka~io vrhove ion formacijama, av wu, poslije ~ega se ta drve}a pri slije dno, kriva o, za {ta je, navo ta zapali cjena pilo lo{a pro

lo PoKa~iwski je na ~e , ali ga dine go qske do{ao 2005. kada je imao 12 javnost upoznala jo{ ncem Jaroslavom je bliza . godina. Sa bratom ji je ukrao mjesec“ u filmu “Dvojac ko . Studirao je pravo glumio je ne u Var{avi Ro|en je 1949. godi rzitetu, doktorirao u Gdawsku, om unive u`uje se na Var{avsk ku. Jo{ 1980. pridr m oti{ao u politi rnost, koji je zapo~eo slaa poto katu Solida poslije nezavisnom sindi j. Deceniju kasnije, munizma u Poqsko Ka~iwski postaje va`an mawe ko og re`ima, niva pada komunisti~k roslavom 2001. os igra~. Zajedno sa Ja i pravda. Leh Kapoliti~ki anku Pravo konzervativnu str vu i isticao naci lagao za jaku dr`a ~iwski se za 2001. bio je . Od 2000. do onalne vrijednosti una wegove politi~ke pravde. Kr ministar ijumf na izborima karijere bio je tr za {efa 2005. i izbor dr`ave

Povorka sa tijelom prve dame Marije Ka~iwski na putu do predsjedni~ke palate

Var{ava preplavqena cvije}em, svije}ama i crveno-bijelim nacionalnim zastavama

POQSKI PREDSJEDNIK Leh Ka~iwski i wegova supruga Marija bi}e sahraweni u nedjequ, 18. aprila, u katedrali Vavel na istoimenom brdu u Krakovu, gradu na jugu Poqske

10 17. i 18. april 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Andrija Milo{evi},

Pi{e: Aleksandar ILI]

Strahove i osje}awa
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Ja sam jedan po~etak, ili mraviwak po~etaka, ili ki{a po~etaka, ili zvjezdana pra{ina po~etaka, svejedno, sve to do|e na isto. Svejedno je i da li se radi o meni ili bilo kome ili bilo ~emu drugom. Ovdje nema drugog, nema ni~eg osim po~etka. Ni sav beskrajni sijaset po~etaka ni sva wihova raznolikost ne mijewaju stvar, jer kad je neko ili ne {to po ~e tak, on da se tim svoj stvom po Od po~etka ~etka podudara sa svim se ne mo`e os ta lim po ~e ci ma. pobje}i, ni Ova podudarnost, koja naprijed, nekome ili ne~emu daje svojstvo po~etka, obuni nazad, hvata sve, pa otud: sve ni stajawem je po~etak. Mo`da, na u mjestu. On je naprosto prvi, pri mjer, upra vo po ~iwem da lupetam. on je ve} tu, Po ~iwe da se ra zve i ni{ta ne drava, po~iwe nevrijemo`e da po~ne, me, po ~iwe da kli ja, pa samim tim po ~iwe se zo na lo va i ni da traje ni ri bo lo va, po ~iwe se zo na pa rewa, po ~iwe da se zavr{i, opra {i vawe, po ~iwe bez wega. cvje tawe, po ~iwe da Ostaje samo ra|a, po~iwe rast, poda se po~etku ~iwe zre lost, po ~iwe poklonimo, sta rost, po ~iwe i po~nemo truqewe, po ~iwe bo lest, po~iwe vakcinacija, po~iwe terapija, po~iwe preporod, po~iwe nesta{ica, po~iwe pomo}, po~iwe radno vrijeme, po ~iwe {kol ski ~as, po ~iwe odmor, po ~iwe ta kmi ~ewe, po ~iwe su kob, po ~iwe ra spad, po ~iwe iz gradwa, po ~iwe da stru ji, po ~iwe da var ni ~i, po~iwe da kqu~a, po~iwe da ispa rava, po~iwe da se talo`i, po~iwe da r|a, po~iwe da se ko~i, po~iwe da po pu {ta, po ~iwe da se mi jewa, po ~iwe da se tru di, po ~iwe da ho da, po ~iwe da go vo ri, po~iwe da se smijuqi, po~iwe da se ~udi, po~iwe da vri{ti, po~iwe da urla, po~iwe da se tro{i, po~iwe da jede, po~iwe da vari, po~iwe da spava, po~iwe da sawa, po~iwe da se budi, po~iwe da se svi|a, po~iwe da mami, po~iwe da se dru`i, po~iwe da za vo di, po ~iwe da se sti di, po ~iwe da uvi |a, po ~iwe da sa zna je, po ~iwe da vje ru je, po ~iwe da sumwa, po ~iwe tre ma, po ~iwe pred sta va, po ~iwe ras plet, po ~iwe da do sa |u je, po ~iwe da se po navqa, po ~iwe no}, po ~iwe dan, po ~iwe godina, po~iwe `ivot, po~iwe smrt, po~iwe sje}awe, po~iwe zaborav, po~iwe nadahnu}e, po~iwe ma{ta, po~iwe stvarawe svijeta, po~iwe ispo~etka... Sve ono {to je po ~e lo, tra je ta ko {to se dr`i svog po~etka ili iznova ne{to zapo~iwe. U oba slu~aja presudan je po~etak, ovaj ili onaj, je dan ili mno{ tvo, sve je dno, svoj stvo po ~et ka je isto za sve po~etke. Od po~etka se ne mo`e po bje }i, ni na pri jed, ni na zad, ni sta jawem u mjestu. On je naprosto prvi, on je ve} tu, i ni{ta ne mo `e da po ~ne, pa sa mim tim ni da traje ni da se zavr{i, bez wega. Ostaje samo da se po~etku poklonimo, i po~nemo...

Ispo~etka

Ne mogu da se `alim da su me mediji grdili, uglavnom su me mazili i pazili. U medijima je stvoren imix mene kao zavodnika i `enskaro{a. Svoj pravi privatni `ivot dr`im daleko od o~iju javnosti. ^ak ni `uta {tampa nije toliko lo{a. Nekada vi{e iznevjere porodi~ni magazini

udima nedostaje smijeh, jer im je dos ta sve ga. Zaslu`ili su da se smiju poslije toliko godina patwe. Taman nam pro|e rat, do|e tranzicija, pa recesija. Kada pro|e recesija, ubi}e nas opet ne~im po glavi, mo`da novim gripom. Na}i }e se neki razlog zbog ~ega ne mo`emo da `ivimo dobro. Zato su qudima potrebni smijeh i pozitivna energija rekao je za “Glas Srpske“ glumac Andrija Milo{evi}. [iroj publici je poznat iz serija “M(j)e{oviti brak“, “Pare ili `ivot?“, “To toplo qeto“, ali i ulogama u beogradskim pozori{tima. U karijeri je odigrao mnogo uloga u komedijama. - Ne mo`ete raditi komediju, a da nema veze sa realnim `ivotom. Komedija u svojoj su{tini mora biti kritika dru{tva - ka`e Milo{evi}.

Q

KOMEDIJA mora biti kritika dru{tva
GLAS: Kada biste imali rije~ da ka`ete kritiku na dru{tvo u kome `ivimo, kako bi ona glasila? MILO[EVI]: Sve to govorim na sceni, kroz mnoge predstave. Umjetnici to poku{avaju da ka`u na razne na~ine. Me|utim, publika to ve} zna. Moramo da sebi gradimo boqe `ivote i svjetove mimo dr`ava i sistema. Treba da se posvetimo sebi i pouzdamo u “se i u svoje kquse“ i poku{avamo da napravimo ne{to. Kao javne li~nosti moramo da pri~amo omladini, koja nas voli i pa`qivo slu{a, o stvarima koje su bi tne za wihov na ~in ra zmi{qawa. O~igledno da kod nas ni mnogo ja~e stvari ne mogu uticati na neku promjenu. Bitno je da je ~ovjek samosvjestan, da ne spava, da je obrazovan. Obrazovawe je najbitnije, da vas ne mogu tako lako pre va ri ti. U okviru svoje po ro di ce, prijateqa, posla, mo `e -

Andrija Milo{evi}

BUNT MLADIH JE NESTAO. Imamo studentsku svijest u
Ivan Arsenijevi} o izlo`bi fotografija Dragana Teodorovi}a Zeke

Energija, ikonografija i provokacija
Kada mi je pre nekoliko godina Dragan Teodorovi} Zeko ponudio na uvid svoj fotografski materijal koji se sastojao od nekoliko hiqada kvadrata snimqenih na koncertima Emira Kusturice i “The No Smoking Orchestra“, fotografije su pokazale multidimenzionalnost wenih upotrebnih vrednosti, {to predstavqa jednu od glavnih karakteristika same fotografije, zapisao je Ivan Arsenijevi}, urednik izlo`be fotografija Dragana Teodorovi}a Zeke, koja }e biti otvorena u Bawoj Luci u ~etvrtak u LTG galeriji u 20 ~asova. Dodao je da u raznim kontekstima sva ko dne vne pra kse, fo to gra fi ja egzistira i kao informacija, ilustracija, estetski predmet. U kontekstu ga le rij skog – izla ga ~kog prostora i estetskog predmeta, Teodorovi}eva izlo`ba donosi 40 radova umre`enih u glavni registar – scenskih predstava, doga|aja vezanih za wegovu profesionalnu saradwu sa bendom Emir Kusturica i “The No Smoking Orchestra“ u posqedwih deset godina. Imaju}i scenu (koncertnu, rok i pozori{nu – Emirova pank opera “Time of the Gypsies“), kao glavni generator medijske obrade informacija i uvezivawem ovih doga|aja, wihovom interakcijom i me|upro`imawem, strukturira se jedan fenomen emocionalne bliskosti doga|ajima kojima nismo prisustvovali tokom posledwih deset godina rada ovog benda. - Kao {to Suzan Sontag u svojim “Esejima o fotografiji“ ka`e “fotografija je postala jedna od glavnih naprava za do`ivqavawe ne~ega, za stvarawe utiska u~estvovawa“, verujem da }e i publika do`iveti to kroz Teodorovi}eve fotografije i osetiti specifi~nu energiju, ikonografiju, provokaciju koju ovaj bend ima, nesebi~no je dele}i {irom sveta, a ovog puta kroz fotografski umetni~ki izraz Dra ga na Te odo ro vi }a istakao je Arsenijevi}. M. H.

Ivan Arsenijevi}

GLAS PLUS 17. i 18. april 2010. 11

glumac

~uvam za bliske qude
privatni `ivot dr`im daleko od o~iju javnosti. Ono {to su moje potrebe, strahovi, osje}awa, prioriteti, ~uvam za sebe i neke meni bliske qude. Ni mediji ne mogu na blate, ako nemaju veliki razlog. ^ak ni `uta {tampa nije toliko lo{a. Nekada vi{e iznevjere porodi~ni magazini. Javne li~nosti i mediji imaju neraskidivu vezu i jedni bez drugih ne mo`emo.

QUDIMA nedostaje smijeh
GLAS: Da li }ete jednog dana pre}i u rediteqske vode? MILO[EVI]: Idem prema tome da postanem rediteq. Osnovao sa producentsku ku}u “Avangarda“ i pripremam veliku seriju “Zaloga“. Kre }em se po la ko pre ma osa mos taqivawu. Marketing je od velike va`nos ti za glum ca. Mo ra mo bi ti stalno prisutni, makar i u negativnom smislu. Jedan ameri~ki marketin{ki mag je rekao: “Neka pi{u {ta god ho}e, samo neka mi pravilno napi{u ime i prezime.“ Scenario za seriju “Zaloga“ pi{e Stevan Koprivica, po istoimenom romanu Vladimi ra Mi ju {ko vi }a. Radwa je smje{tena u 18. vijek u Crnoj Gori, a pojavquju se zabrawene qubavi, pitawe juna{tva, predrasude. Ta pri~a iz 18. vijeka o su`ivotu pravoslavqa i islama je toliko pou~na za mlade generacije danas. Govori o qudima koji su se gledali kroz su{tinu, a ne kroz vjeru ili naciju. Uradi}u je sa velikom stra{}u. GLAS: [ta biste uradili zbog uloge? MI LO [E VI]: Kao glum ci spremni smo na sve da do~aramo lik i da uvjerimo qude da je ta la` istina.

Rej~el Vajs kao Xeki Kenedi
Rediteq Daren Aronofski snimi}e film o `ivotu Kenedijeve supruge Xeki, u kojem }e glavnu ulogu igrati wegova vjerenica Rej~el Vajs, javio je Mondo. Scenario za film pisao je Noa Openhajm, a pri~a prati Xeki Kenedi neposredno poslije ubistva Yona Kenedija u Dalasu 1963. godine. Producent filma je Stiven Spilberg.

Predstava “Pevaj brate”

FOTO: S. ILI]

te da pravite va`ne korake, li~ni progres, nezavisno od velikih svjetskih tokova. GLAS: Kakav je polo`aj javnih li~nost u regionu? MILO[EVI]: Danas svako mo`e da bude javna li~nost, moja baba da se pojavi na “Jutjubu” i napravi ne{to posta}e slavna. Tako je u cijelom svi je tu. Sa mo {to su u dru gim zemqama razli~iti ar{ini. Organizovana dru{tva se dobro odnose prema svojim zaslu`nim umjetnicima, in`ewerima, gra|anima uop{te na druga ~i ji na ~in. Kod nas su dr`a ve ma}ehe. A od ma}ehe mo`emo da o~ekujemo samo batine, poreze, ni{ta dobro i lijepo. Ponekad ako nas pomiluje, presre}ni smo. Uglavnom bje`imo od we {to daqe, ne bismo li se nekako sna{li i poku{ali ne{to da napravimo. [ta danas mlad obrazovan ~ovjek, koji je zavr{io fakultet, ima od toga da se `ali. Pravila igre su takva, ne o~ekuj ni od koga ni{ta. Bunt mladih je nestao. Imamo studentsku svijest u Beogradu koja se jo{ dr`i, ali u ostalim gradovima to ne postoji. Malo vispreniji studenti se odmah ukqu~e u neku politi~ku partiju, za

nekoliko godina se udebqaju i postaju isti demagozi kao i ovi prije wih. Nema tu neke specijalne kritike od strane mladih, niti potreba da se oni bore za svoja prava. GLAS: Me di ji sa je dna kom pa`wom prate Va{u karijeru, ali i privatni `ivot. Da li Vam to smeta? MILO[EVI]: O mom privatnom `ivotu se uglavnom pi{u neis-

tine. Ali to je nekada sa povodom, ali ~esto se pi{e o stvarima koje ne odgovaraju realnosti. Ne obra}am mnogo pa`wu na to. Ne mogu da se `alim da su me mediji grdili, uglavnom su me mazili i pazili. U medijima je stvoren imiy mene kao zavodnika i `enskaro{a. Izgleda da je taj imiy danas potreban. Imamo neke mu{karce koji imaju imiy skromnih, finih i nas koji smo na lo{em glasu. Svoj pravi

Francuski film u Bawoj Luci

“Survajver“
GLAS: [ta za Vas zna~i “Survajver“? MILO[EVI]: “Survajver“ je fenomenalno iskustvo i vjerujem da mi mnogi zavide na tome. U po~etku nisam mislio da }u to raditi, a poslije mi je u{lo pod ko`u. Najdra`e mi je {to sam upoznao neke divne qude i shvatio da imamo obrazovane mlade, profesionalne, kreativce. Oni su odgovorni, normalni i dali su mi nadu u na{u dobru budu}nost. Takvi qudi mogu da promijene tokove naboqe - rekao je Andrija Milo{evi}.

Sedmica francuskog filma, koja je obuhvatila zanimqiva ostvarewa, zavr{ena je u petak u Bawoj Luci. Qubiteqi filma imali su priliku da pogledaju igrane, dokumentarne, kao i kratke francuske animirane filmove. Filmskom smotrom napravqen je presjek francuskog filmskog stvarala{tva. Na zatvarawu su prikazni “Pu`“, “Zamak drugih qudi“, “Mart anonimnosti“, “Proces“, “Bob”, “Posqedwi vrisak“, “Vertebralna pri~a“, “Kradqivac gromobrana“ i “Gore dole“. M. H.

Beogradu koja se jo{ dr`i, ali u ostalim gradovima to ne postoji
Narodno pozori{te Republike Srpske

Program “Beldoksa”
^etvrtog dana Me|unarodnog festivala dokumentarnog filma “Beldoks“ u regionalnoj takmi~arskoj selekciji u petak su prikazani filmovi “Dugo putovawe kroz istoriju, historiju i povijest“ @eqka Mirkovi}a i “Centar za prawe filmova“ Sr|ana Kne`evi}a, javio je Tanjug. U Mirkovi}evom filmu, srpsko-belgijske produkcije, dvojica popularnih pisaca, Miqenko Jergovi} iz Hrvatske i Marko Vidojkovi} iz Srbije, smjewuju se za volanom “juga“, simbola wihove zajedni~ke pro{losti.

"Dundo Maroje" otvara "Teatar fest"
Pred sta va “Dun do Ma ro je“, Kru{eva~kog pozori{ta, po tekstu Marina Dr`i}a i u re`iji Kokana Mladenovi}a, sve~ano }e otvoriti ovogodi{wi “Teatar fest“ u Narodnom pozori{tu Republike Srpske. Najavio je ovo na konferenciji za novinare direktor Narodnog pozori{ta RS Rade Simovi}. - Drugog dana festivala publici }e se predstaviti Hrvatsko naro dno ka za li {te sa pred sta vom “Turbo folk“, koja je autorski proje kat re di teqa Oli ve ra Frqi}a. Pred sta va Zvez da ra tea tra “Sviwski otac“, autora Aleksandra Popo vi }a, u re `i ji Ja go {a Markovi}a, na repertoaru je 3. juna, dok je predstava Narodnog pozori{ta Beograd “Pokojnik“, prema tekstu Branislava Nu{i}a i u re`iji Egona Savina, planirana za 4. jun - rekao je Simovi}. Na “Te atar fes tu“ 5. ju na pu bli ka }e mo }i da vi di i mju zikl Narodnog pozori{ta RS “Zvijezda je ro|ena“, Branislava Pipovi}a i Milo{a Paunovi}a, u re`iji Milo{a Paunovi}a. Kamerni teatar 55 igra}e predsta vu “@a ba“, auto ra Du brav ka Mihanovi}a, u re`iji Elmira Juki}a, u nedjequ, 6. juna, a u ponedjeqak, 7. juna, bi}e izvedena predstava Srpskog narodnog pozori{ta “Brod za lutke“, autorke Mile ne Mar ko vi}, u re `i ji Ane Tomovi}. M. H.

12 17. i 18. april 2010. GLAS PLUS

Ne daju sekularizam

Kemal Ataturk

Turska vojska vi{e ne u`iva neprikosnoveni ugled u dru{tvu

Vojni~ka ~izma se okliznula o demokratiju
Uzdrmana turska vojska

Turci sada otvoreno razgovaraju i kritikuju armiju. [to je jo{ zna~ajnije, visoki vojni zvani~nici, nekada imuni na bilo kakvu vrstu su|ewa, nedavno su uhap{eni zbog navodnog organizovawa zavjere u ciqu zbacivawa vladaju}e stranke premijera Rexepa Tajipa Erdogana
grani~i sa Iranom, Irakom i Sirijom - jo{ prije godinu dana, kada je Ankara bila odre di {te wego ve prve zva ni ~ne po sje te ne koj zemqi. Poslije posjete Ataturkovom grobu, Obama je u govo ru pred po sla ni ci ma turskog parlamenta rekao da je naj ve }a za os tav {ti na osni va ~a mo der ne Tur ske “sna`na sekularna demokrati ja“. Ta za os tav {ti na je osno va tre nu tne bor be za vlast. Erdogan nastoji da realizuje zna~ajne izmjene usta va ko ji je jo{ pri je 28 godina proglasila vojska, a jedna od predvi|enih reformi je i mo gu }nost su |ewa ofi ci ri ma. U ne da vno sprovedenoj anketi, 58 odsto gra |a na sma tra da Tur skoj treba gra|anski ustav, a samo 20 od sto od go vo ri lo je suprotno. Prije tri mjeseca usvojen je zakon koji ograni~ava ulogu vojske na odbranu zemqe pro tiv pri jetwi spoqa. Ni je ja sna na dle `nost ci vil nih vlas ti nad voj skom, za razliku na primjer od SAD, gdje je predsjednik ujedno i vrhovni komandant. - Na~elnik {taba turske armije smatra da nije podre|en mi nis tru od bra ne ni premijeru. Nijedna vlada u Turskoj nikada nije posjedovala stvarnu mo}. To je neka vrsta nepisanog pravila koje je voj ska pri mjewiva la. Ona je osni va~ re pu bli ke, ~u var sis te ma, za {ti tnik sekularizma. To se sada pomalo mijewa, ali u pitawu je veoma slo`en proces - ka`e Ja se min ^on gar (43), urednica lista “Taraf“ koji izlazi ve} dvije godine i zahvaquju}i kojem je javnost saznala za mnogo toga {to se ti~e Ergenekona. Zbog ~iwenice da je najzaslu`nija za razotkrivawe zavjere Ergenekona, ^onger nigdje ne ide bez tjelohrani teqa. Ni ka da ne pu tu je “feribotom“ preko Bosforskog kanala, iz straha da }e je ubiti i baciti preko palube. na ra ~un voj ske, tur sko dru{tvo se mijewa i na druge, ne tako istaknute na~ine. Ataturkov lik je i daqe na svakom }o{ku, ali na novoj nov ~a ni ci pu {te noj u op ti caj pro {le go di ne, osni va~ mo der ne Tur ske je na samo jednoj strani banknote. Simboli~na promjena je i to {to vojska vi{e ne ~uva zgradu parlamenta. Ipak, voj ska i daqe ima mnogo po{tovalaca koji smatraju da je ona ~asno odbranila Tursku od religij skog pot ko pa vawa se ku larnog sistema. Brojni, na primjer, misle da Erdogan `eli da od Turske napravi dr`avu po islamskim zakonima. Najve}i politi~ki problem sa da{weg pre mi je ra Turske bi mogao da bude to {to tra di ci onal nu eli tu nije uspio da uvjeri da ne}e ukidati sekularne slobode. Jedan od wegovih najpoznatijih kriti~ara, penzionisa ni bri ga dni ge ne ral Haldun Solmazturk, ka`e da ne vje ru je Er do ga no vim odlukama koje navodno imaju za ciq da o~uvaju turski sekularizam. (“Va{ington post“)

TURSKA vojska uzdanica Va{ingtona
Za organizaciju Ergenekon kru`e brojne pri~e, neke u du hu pe tpa ra ~kih trilera, poput one da je vojska pla ni ra la da di `e u vazduh yamije kako bi izazvala op{ti haos. Neki Turci smatraju da su te pri~e previ{e fantasti~ne da bi bi le is ti ni te. Me |u tim, mnogi u wima vide djeli}e istine, s obzirom na to da tur skoj ar mi ji ne bi bi lo prvi put da organizuje zavjere u ciqu zbacivawa vlade koja joj se ne svi|a. Me|utim, iznena|uje da se o Er ge ne ko nu mo `e sa svim slobodno razgovarati, a vojska nema na~ina da te pri~e ugu{i. Po red gla snih kri ti ka

Generali vi{e nisu nedodirqivi PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

FOTO: AGENCIJE

tkad je Turska prije 87 godina postala re pu bli ka, voj ska je bi la ne pri ko sno ve ni ~u var wene sekularne demokratije. Vojska je intervenisala kad god je u zemqi, u kojoj su ve}ina stanovnika muslimani, treba lo spri je ~i ti upli tawe religije u politiku. Ali sada, zbog sve glasnijih optu`bi za korupciju i skandale, nekada neosporni autoritet turske armije doveden je u pitawe. Kriti-

O

ke dolaze sa svih strana: pona {awem voj ske ne za do voqni su za go vor ni ci demokratizacije, muslimanske `ene pod velom, novinari - svi su saglasni da su od tolike mo}i vojske najvi{e koristi imali pripadnici bogate elite koja zastupa sekularizam. Tabui se ru{e usred tog prei spi ti vawa vaqanos ti voj no-po li ti ~kog po ret ka koji je ustanovio slavqeni osni va~ sa vre me ne Tur ske Kemal Ataturk. ^eren Kenar (25), svr{e na stu den tkiwa iz Is tan bu la,

Erdogan
Kriti~ari navode Erdoganovo nastojawe da se `enama dozvoli da nose pokrivku na dr`avnim univerzitetima, {to je u Turskoj glavno politi~ko pitawe, te da se prequba stavi van zakona. U oba slu~aja Erdogan je do`ivio neuspjeh. Uzbunu je tako|e izazvalo wegovo zalagawe da se uvedu porezi na duvan i alkohol.

prisje}a se mar{a ulicama Ankare 2007. u znak protesta zbog gru bog mi je {awa vojske u unutra{wu politiku. Uprkos u~e{}u na demonstracijama nije uhap{ena, i ka`e da je tog trenutka shvatila da se Turska mijewa. Turci sada otvoreno razgovaraju i kritikuju armiju. [to je jo{ zna~ajnije, visoki vojni zvani~nici, nekada imuni na bilo kakvu vrstu su|ewa, nedavno su uhap{eni zbog navodnog organizovawa za vje re u ciqu zba ci vawa vladaju}e stranke premijera Reyepa Tajipa Erdogana. Ofi ci ri su op tu `e ni za ~lanstvo u tajnoj organizaciji Ergenekon, koja je namjeravala da zbaci Erdogana na kon {to je iza bran za predsjednika vlade 2002. godine. Hap{ewa su prili~no demoralisala i uzdrmala temeqe turske armije, uzdanice Va{ingtona. Sje diwene Ame ri ~ke Dr`ave `ele nastavak demokratskih reformi u Turskoj, ali i da wena armija ostane sna`ni i pouzdani saveznik u regiji. Ameri~ki predsjednik Obama naglasio je va`nost Tur ske - ko ja se

Hap{ewa vojnih zvani~nika

SVE GLASNIJE optu`be na ra~un turske vojske za korupciju i skandale

GLAS PLUS 17. i 18. april 2010. 13

FOTO: ARHIVA

Amerikanci koji su u slu`bi “Al-Kaide“

@ivot u miru zamijenili za ekstremizam
Bin Laden i wegovi sqedbenici imaju sve vi{e pristalica me|u dobrostoje}im Amerikancima iz sasvim normalnih porodica. Nije jo{ potpuno jasno za{to bi neko “ameri~ki san” zamijenio za opasni `ivot islamskog fundamentaliste
eki Amerikanci su u posqedwih 20 godina bi li sim pa ti ze ri ili u nekim slu~ajevima ukqu~ili se u redove talibana i “Al-Kaide“. Postali su aktivni ~lanovi ovih teroristi~kih organizacija, i organizovali su napade na vlastitu zemqu. Mno{ tvo ne da vnih ha p{ewa jasan je znak da je trend prikqu~ewa Bin Ladenovim sqedbenicima u porastu. Jedan od prvih ameri~kih izdajnika bio je Benedikt Arnold, general kod Yorya Va{ingtona, koji je kovao zavjeru kojom bi ~uveni Vest Point predao Englezima, a kasnije je i sam prebjegao pod skute engleskog kraqa. Dana{wi izdajnici vlastite zemqe su uglavnom olo{ i nemo}ni autsajderi. Neki od wih su ve} osu|eni, neki jo{ uvijek tek optu`eni. Me|utim, ~udni su putevi terorizma, koji je sada opasniji nego ikada ranije. Adam Jahja Gadan (31) nije jedan od onih zalu|enika koji su se preobratili u islam poslije 11. septembra. Nije i{ao

N

Xihad Xejn

u {kolu kao svi nego se obrazovao kod ku}e, jedno vrijeme se “furao” i na hevi-metal, da bi devedesetih godina odlu~io da ode u Pakistan i pro|e obuku za yihad-ratnika i teroristu. Osje}ao se duhovno praznim, pa je u ka snim ti nejyerskim godinama pre{ao u islam. Wegova posve}enost novootkrivenoj vjeri odvela ga je u radikalna shvatawa, tako da su ga ubrzo, dok je jo{ boravio u SAD, zavrbovali islamski ekstremisti. Ro |en je kao Adam Per lstin, od oca Jevreja i majke pro tes tan tkiwe, na boj nom poqu je poznat je kao “Amerikanac Adam“, i postao je jedan od najomiqenijih “Al-Kaidinih“ portparola. Wegove izjave su na granici hrabrosti i ludila: nedavno je po zvao su na ro dni ke Amerikance da se povedu za primjerom Nidala Malika Hasana, vojnog psihijatra koji je po~inio masakr u Fort Hudu. “Wegov put u ekstremizam ’Al-Kaide’ mo`e djelovati ~udan, uzrokovan mladala~kom usamqeno{ }u, zbuweno{ }u i pogre{nim shvatawem potrage

za pravim vjerovawem, ali takvo pona{awe, uz nevjerovatnu te`wu za ponavqawem, u stvari predstavqa obrazac“, objavio je “Wujorker“ jo{ 2007. godine. Suprotno ustaqenim shvatawima, regruti “Al-Kaide“ u najve}em broju slu~ajeva ne poti~u iz siroma{nih porodica, nisu bili zlostavqani, i ne tra`e o~ajni~ki priliku da se doka`u. S druge strane, Hoze Padiqa bio je klasi~an primjer Amerikanca s one strane zakona. Policijski izvje{taji ka`u da je pripadao bandi “Latino kraqevi“, me|utim poslije nekog vremena “prevazi{ao“ je uli~ni kriminal. Devedesetih godina je pre{ao na islam (prema nekim izvje{tajima, to se dogodilo za vrijeme wegovih zatvorskih dana), a zatim je oti{ao u Egipat da studira arapski jezik. Ubrzo, zaputio se u Avganistan da bi pro{ao obuku u jednom od “Al-Kaidinih“ kampova. Nakon {to je uhap{en na ~ika{kom me|unarodnom aerodromu “O’Her“, jer je bio osumwi~en da namjerava da po-

stavi “prqavu“ bombu, Padiqa je je bio jedan od prvih koji je bio u rukama ameri~ke vojske sa statusom “neprijateqskog bor ca“. Na posqet ku je, po odluci administracije predsjednika Yorya Bu{a, wegov slu~aj sa vojnog preba~en na civilni sud, gdje je u roku od 48 ~asova porota Padiqu proglasila krivim. I dok je Sjeverna alijansa, potpomognuta obavje{tajnim po da ci ma CIA, po av ga nistanskim gudurama uni{tavala upori{ta talibana, niko nije mogao ni slutiti da }e wen naj ve }i tro fej bi ti za robqavawe Yona Vo ke ra Linda.

Lind
Xon Voker Lind (20) nekada se odu{evqavao hip-hopom i bio odli~an |ak u jednoj od elitnih sredwih {kola, ali kasnije je pustio dugu bradu, pridru`io se talibanima (neki ka`u da je nekoliko puta drugovao i sa Bin Ladenom), a sebe je nazvao Abdulom Hamidom.

Xon Voker Lind

HOZE Padiqa - od ~lana bande do ekstremiste
Do danas nije jasno za{to se Lind, sin advokata irskokatoli~kog porijekla, odlu~io da pre|e na drugu stranu. Usred brakorazvodne parnice wegovih roditeqa (majka je otkrila da je otac “gej”), Lind je oti{ao u Jemen da studira arapski jezik. U vrijeme kada je Bin Laden 2000. godine organizovao napad na ameri~ki ratni brod “Kol”, i Lind je, kao i naj po zna ti ji svjet ski te rorista, smatrao da je ameri~ko prisustvo u Persijskom zalivu uvreda za muslimanski svijet. Idu}e godine je pobjegao u Avganistan, ali je ubrzo uhva}en. Zbog pridru`ivawa talibanima osu|en je na 20 godina zatvora. “Yihad Yejn“ vi{e zvu~i kao ime lika iz nekog od brojnih romana koji se bave tom tematikom, ali to je ime koje je sebi dala Kolin Larouz. Agenti FBI uhapsili su je u oktobru pro{le godine zbog sumwe da je namjeravala da izvede teroristi~ke napade {irom Evrope, te da izme|u ostalog ubije {vedskog karikaturistu ~ije su

Adam Jahja Gadan

Hoze Padiqa

karikature Muhameda izazvale proteste muslimana. Prema optu`nici, svoju posve}enost ekstremnom islamu iskazivala je na “Jutjubu“ i islamisti~kim veb stranicama. U martu se izjasnila da nije kriva. I opet, ra zlo zi za wen iznenadni islamski radikalizam nisu do kraja jasni, me|utim Yihad Yejn je nova vrsta teroriste - takozvani “yihobist“, odnosno islamista koji ne postavqa bombe i eksplozivne naprave, nego {iri propagandu putem Interneta. Prije nego {to su u qeto 2009. ~etiri antiteroristi~kog tima uhapsili Patrika Danijela Bojda u wegovom domu zbog sumwi da je bio vo|a sedmo~lane dru`ine yihad-boraca, malo ko je mogao povjerovati da se ovaj 39-godi{wi

stru~wak za unutra{wi dekor, i mlada nada ameri~kog fudbala, preobratio u me|unarodnog islam skog te ro ris tu. Dvojica wegovih sinova (starih 20 i 22 godine) tako|e su uhap{eni. FBI je utvrdio da je Bojd jo{ 1989. proveo neko vrijeme u teroristi~kim kampovima za obuku u Pakistanu i Avganistanu, a da je od 2006. po~eo organizovati otmice u inostranstvu. U optu`nici se navodi da su se Bojd i ~lanovi wegove teroristi~ke ekipe pripremali da postanu muyahedini, i da poginu kao “{ehidi“ odnosno mu~enici u svetom ratu. Bojd je saslu{an pred ameri~kim sudom, ali se jo{ nije izjasnio o krivici. Predvi|eno je da su|ewe po~ne 27. septembra 2010. godine. (“Wuzvik“)

ADAM Jahja Gadan se osje}ao duhovno praznim, pa je u kasnim tinejxerskim godinama pre{ao u islam

14 17. i 18. april 2010. GLAS PLUS

Fudbalski seks-skandal potresa Argentinu

Rikelme poku{ao da preotme djevojku saigra~u
U sredi{tu skandala se, “ni kriva ni du`na“, na{la Luli Fernandez, argentinski model i hostesa, kojoj se Rikelme nabacivao porukama iako je znao da hoda s wegovim saigra~em
FOTO: AGENCIJE

U

svla~ionicu Boka Juniorsa kao da je pala bomba, trener Abel Alves dao je os tav ku, atmo sfe ra me |u igra~ima je u`arena, a navodno je ~ak do {lo i do fi zi ~kog obra~una najboqeg strijelca u istoriji kluba Martina Palerma te kapitena Huana Romana Rikelmea. Kao da sve to nije dovoqno, u javnost je procuri la i in for ma ci ja ko ja se brzi nom muwe pro{irila internetom i kreirala novi fudbal ski seksskan dal. Kri vac za aferu je opet

biv{i igra~ Barselone i Viqareala, Rikelme, koji je iz Evrope, ~ini se, donio lo{e navike. Bez pardona je, u stilu Yona Terija, poku{ao da otme djevojku svom saigra~u Pablu Mu~u s kojim dijeli svla~ionicu. U sredi{tu skandala se, “ni kriva ni du`na“, na{la Luli Fernandez, argentinski model i hostesa, kojoj se Rikelme nabacivao porukama iako je znao da hoda s wegovim saigra~em. Sve je iza{lo u javnost poslije dopisivawa dvojice ar gen tin skih no vi na ra na dru{ tve nom saj tu “Tvi ter” i glasine su stigle do Lulinog momka Pabla Mu~a, koji je od upra ve Bo ka Ju ni or sa odmah za tra `io san kci je za kapitena ekipe. Vodstvo kluba se oglu{i lo na wego ve zah tje ve, ba{ kao {to se i prelijepa Argentinka oglu{ila na Rikelmeova “upucavawa“ zbog kojih je upala u probleme. No, tu sigurno nije kraj ove pri~e, pogotovo ako

se sjetimo rije~i Karlosa Teveza nakon {to je u Engleskoj izbio seks-skandal u ~ijem je sredi{tu bio Yon Teri. Na p a d a~ Ma n ~ e s te r Sitija, koji je odrastao u jednom od najgorih kvartova Buenos Ajresa, poru~io je Teriju:
Huan Roman Rikelme

Luli Fernandez

Pablo Mu~o

- Da si to na pra vio u mom na sequ, bio bi mrtav re kao je svojevremeno Tevez.

Kim Karda{ijan `eli Ronalda
Ameri~ka starleta Kim Karda{ijan brzo se oporavila od prekida s dugogodi{wim momkom Reyijem Bu{om i po~ela je da zavodi vrhunske fudbalere. Iako se ispo~etka pri~alo da je ameri~ka qepotica zapo~ela romansu s Vejnom Briyom, izgleda da je igra~a Man~ester Sitija prestigao portugalski zavodnik Kristijano Ronaldo. Kim je s igra~em Real Madrida vi|ena na ve~eri u luksuznom madridskom restoranu, nakon {to ga je gledala na utakmici. - Ona i Ronaldo su se qubili i izgledali vrlo blisko. Bilo je o~ito da se dobro sla`u, jer su se cijelo vrijeme smijali - rekao je izvor za bri tan ske medije. Poslije ve~ere par se, svako u svom automobilu, uputio u Ronaldovu vilu gdje su proveli no}. Fudbaler Reala demantovao je tvrdwe pojedinih medija da je prije i poslije poraza od Barselone u prvenstvu organizovao `urke za saigra~e iz “kraqevskog“ kluba. - ^uo sam da su me u emisiji na jednoj televiziji optu`ili da sam dan pred me~ sa Barselonom u svojoj ku}i organizovao `urku koja je navodno trajala do pet ujutro. ^ak su tvrdili i da sam sqede}e ve~e, odmah poslije utakmice, ponovo to uradio. To su apsolutne la`i, nema ni trunke istine u wima - navodi se u saop{tewu koje je Ronaldo poslao {panskim medijima.

Ameri~ka starleta ponovo u akciji

Sarijegi iza re{etaka
Biv{i prvotimac {panskih fudbalskih klubova So si je da da iz San Se bas ti ja na i Eiba ra, Iker Sarijegi, uhap{en je pod optu`bom da je povezan sa baskijskom separa tis ti ~kom or ga nizacijom (ETA). [panski mediji prenose da je 37-godi{wi Sari je gi, ko ji je po za vr{etku karijere radio kao advokat, optu`en je da je branio i jo{ brani mnoge pripadnike ETA. Sa ri je gi je igrao za So si je dad od 1997. do 2003. godine, kada se povukao sa terena zbog povrede koqena. Iza re{eta ka se na {ao po sli je opse`ne akcije {panske dr`avne policije sa jo{ de ve to ri com osumwi~e nih za saradwu sa ETA, ko ja se bo ri za ne za vi snost Bas ki je, ~es to i protivzakonitim metodama.

Nekada{wi fudbaler Sosijedada u zatvoru

FOTO: AGENCIJE Iker Sarijegi FOTO: AGENCIJE

Kim Karda{ijan

GLAS PLUS 17. i 18. april 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan Posao: Izuzetno povoqan period za polagawe ispita, usavr{avawe i prekvalifikaciju. Ne prenagqujte sa dono{ewem odluka o novim poslovima. Zdravqe: Nervna razdra`qivost je sastavni dio va{e koleri~ne prirode. Qubav: Nije pravi ~as za emotivna ra{~i{}avawa. Partner smatra da ste prejaki i ne mo`e da vas prati. Izbjegavajte sukob sa Lavovima i Strijelcima. Posao: Nude vam se neo~ekivane pogodnosti. Treba ih zgrabiti i ne dozvolite da budete inertni. Povoqna {ansa se ne nudi ~esto. Zdravqe: Opasnost vreba u vidu neracionalnog tro{ewa energije, {to dovodi do iscrpqenosti, a samim tim i do bolesti. Na|ite zlatnu sredinu u svemu. Qubav: Vodolije su kao stvorene za vas. Odnosi sa partnerom su ekscentri~ni. ^inite sve da pridobijete wegovu pa`wu.

Bik

Posao: Strogo povedite ra~una o novcu, postoji opasnost od gubitka. Izbjegavajte bilo kakvo investirawe. Zdravqe: Stoma~ne tegobe su hroni~ne prirode. Na wih obratite pa`wu. Nervni sistem zahtijeva dinamiku. Bacite se na fizi~ke aktivnosti. Qubav: Mla|i pripadnici znaka lako mogu da uplove u bra~ne vode, dok onim starijim slijede ra{~i{}avawa.

Blizanci

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime na{eg slikara sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno – grad u kojem `ivi. 10 slova: 8 slova: 7 slova: MAJK MAJERS. PAPRIKA[, STARINAR, CVIJETIN. ANAFORA, ACERANI, KA]ANIN, NAMOTAJ, OTPLATA, PLETERI, RADIJAN, STEVICA. VARDAR, VITO[A, TI[INA. ANAT, ARON, JANA, JARA, MAKS, MART, MOBI. ART, IRC, KAN, ROS, SPA. AR, IM, KA, KF, PN, PT, SD, [T. Z. Deli}

6 slova: 4 slova:

Posao: Izbjegavajte sukobe na radnom mjestu kao posqedicu nezadovoqstva subjektivne prirode. Od planeta uzmite najboqe, a dajte i vi sve od sebe. Zdravqe: Nervni sistem je djelimi~no uzdrman. Mnoge odluke donosite u tom stawu, pa su gre{ke neminovne. [etajte! Qubav: Ukoliko ste u stalnoj vezi, nije vam lako. Nikako da se usaglasite sa partnerom. Preosjetqivost vodi u nezadovoqstvo.

Rak

Posao: Nije idealno vrijeme za zapo~iwawe novog posla, ali do mile voqe planirajte. Po`eqne su restrikcije i zavr{avawe zaostalih obaveza. Zdravqe: Mogu}i su problemi sa `lijezdama i hormonima. Jedna od manifestacija je vi{ak {e}era u krvi. Qubav: Sa partnerom se u pravo vrijeme pona{ate pogre{no. Emotivno reagujete kad je po`eqno biti razuman i obrnuto. [korpija Posao: Sa optimizmom gledate na poslovnu situaciju. Mnoge [korpije o~ekuju javni nastup i unapre|ewe. Zdravqe: Zdravstveni problemi su posqedica pretjerivawa. Stvar je individualna. Za neke su to cigarete, za neke alkohol. Qubav: Sa partnerom ste na istim talasnim du`inama. Napokon dobro funkcioni{ete. Slobodne [korpije iz prikrajka vreba Lav. Ho}ete li mu odoqeti?

Lav

Posao: Iako svoj dio obaveza obavqate do perfekcije, osje}ate da saradnici te{ko mogu da vas prate. Zdravqe: Poja~ana emotivnost u pogre{no vrijeme mo`e dovesti do psihosomatskih bolesti. Tu je i nekontrolisano konzumirawe hrane. Krajwe je vrijeme za oprez. Qubav: Sa partnerom ste u divnim odnosima. Prednost dajete doma}oj atmosferi, u kojoj opu{teno u`ivate u we`nostima. Strijelac Posao: Mogu}e je poslovno putovawe i finansijski dobitak. Rije~ je o zapo~etim stvarima koje uspje{no zavr{avate. Ne planirajte nov posao. Zdravqe: Nervoza i bolesti organa za varewe posqedica su lo{ih planetarnih uticaja. Smawite konzumirawe kalori~nih namirnica i ne nervirajte se. Qubav: Samo sa Ovnom se razumijete, iako na prvi pogled ne izgleda tako.

Djevica

3 slova: 2 slova:

Posao: Poslovna situacija nije sjajna. Razlog je pasivnost i sklonost da se oslawate na druge. Zdravqe: Razmislite da li vam je mo`da potreban savjet? Optere}eni strahovima, povla~ite se u sebe. Koliko su strahovi opravdani? Hroni~ne bolesti su u igri. Qubav: Qubav zahtijeva `rtve. Cijena je visoka, pa razmi{qate o tome da li se isplati ulagati u vezu.

Vaga

RJE[EWE: MAKS, ANAT, JANA, KF, R, MOBI, ARON, JARA, E, IRC, SPA, ROS, VARDAR, STEVICA, PT, PRIJEDOR, PLETERI, IM, NAMOTAJ, KA, TI[INA, AR, KA]ANIN, [T.

Posao: Finansijska situacija se popravqa. Izvjestan je priliv novca, zbog ~ega sijate, ali i neplanirano tro{ite. Zdravqe: Po{to ste skloni raznim vidovima pretjerivawa, po`eqno je da budete umjereniji. Sklonost ka trudno}i je poja~ana, pa imajte to u vidu. Qubav: Sa partnerom su mogu}i nagli izlivi strasti. Ko bi rekao da ste toliko vatreni?

Jarac

Posao: Iako poslovi napreduju, to ne zna~i da treba da se opustite. Dobro razra|ena organizacija donosi ve}u zaradu. Finansijski boqitak! Zdravqe: Okrenuti ste ovom segmentu vi{e nego obi~no. Hipohondri~ni ste, mada ni{ta ne preduzimate kako biste sprije~ili neugodnosti. Kontroli{ite ishranu. Qubav: Partnera optere}ujete sitni~avo{}u. Nadajte se sjajnim dogodov{tinama na planu qubavi i seksa.

Vodolija

Posao: Rje{ewa ima vi{e, ali vam ona ne padaju na pamet. Morate biti odlu~niji u dono{ewu odluka. Saturn zahtijeva akciju. Zdravqe: Mogu}i su problemi sa disajnim organima. Jedan razlog bolesti je psihosomatski, dok je drugi rezultat boravka u zagu{qivim prostorijama. Qubav: Sa partnerom su mogu}i konflikti zbog tra~eva sa strane. Vi{i tipovi znaka nemaju ovih problema, dok su kod ni`ih oni izra`eni. Ne obra}ajte pa`wu na glasine.

Ribe

RJE[EWE: VA, MO, NEOPREZ, RUKA, KO, KLEPA, S, OKTAVA, A TIM, TURSINOVAC, GJ, A, NIKOSAV, ARE, SIMONELI, KAN, A, CIVILI, TOMI, STARI KOTOR, IK.

Novi album Bobija Mekferina o~arao i kriti~are i publiku

FOTO: ARHIVA

Album “VOCAbuLarieS“ slavi Bobijevu qubav prema svim muzi~kim `anrovima, od klasi~ne muzike preko xeza do moderne R&B muzike. Najpoznatiji svjetski muzi~ki kriti~ari ovaj album svrstavaju u najboqe i najambicioznije projekte, nagla{avaju}i da je to muzika budu}nosti
PRIPREMIO: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

N

ajinovativniji vokal svijeta i renomi ra ni di ri gent Bo bi Me kfe rin po sli je osam go di na obra do vao je obo `a va oce {i rom svi je ta svo jim novim albumom “VOCAbuLarieS“. Album je u prodaji od 6. aprila i na wemu se na la zi se dam pje sa ma, a sla vi Bo bi je vu qubav prema svim muzi~kim `anrovima, od klasi~ne muzike preko yeza do moderne R&B mu zi ke. Ako je wegov naj ve }i svjet ski hit , “Don t Worry Be Happy“ sve {to znate o ovom umjetniku, sjedite, poslu{ajte “Rje~nike“ i spremite se na iznena|ewe. Neke od prvih kritika pokazuju da Bobi Me kfe rin, ina ~e de se tos tru ki do bi tnik presti`ne muzi~ke nagrade “Gremi“, ni ovaj put ne planira ostaviti publiku ravnodu{nom. Najpoznatiji svjetski muzi~ki kriti-

~ari Mekferinov “VOCAbuLarieS“ svrstavaju u najboqe i najambicioznije projekte, nagla{avaju}i da je to muzika budu}nosti i dodaju}i te{ko izmamqive komplimente muzi~kih kriti~ara: toliko dobar da vam srce staje, najboqi na svijetu, remek-djelo, delikatno...

DESETOSTRUKI dobitnik presti`nog “Gremija“
Ono {to ovaj album ~ini jednim od najino va ti vni jih je ~iweni ca da je stu dio zno ura|en, pa li~i na Mocartovu simfoniju ili na albume Stenli Dena. Komplikovano ukompo no van ve li ki broj ra zli ~i tih stil skih ele me na ta, ko je je ja ko te {ko izves ti, uslovqavaju da “VOCAbuLarieS“ bude potpuno razli~it od bilo kog albuma ikad snimqenog. Ipak, muzika je ura|ena veselo i jednostavno, pa se ~ini kao da doziva slu{aoca, a ~udnovati Bobijev supersoni~ni glas stvara osje}aj kao da ste prvi put ~uli muziku. Kroz decenije rada i stvarala{tva Bobi je dokazao da wegove glasovne mogu}nosti ne poznaju granice, te da je podjednako spreman za yez, pop, klasi~ne postavke, kao i za poprok izvo|ewa i raznorazne improvizacije. Skakawe sa oktave na oktavu wegov je prepoznatqivi stil koji u kombinaciji sa ritmi~kim smjenama od falseta do dubokog basa zvu~i kao posao najmawe dva ili tri pjeva~a istovremeno. Svaki ritam uspijevao bi da izvede samo uz pomo} svog glasa i ritmi~kim pokretima tijela, pokazuju}i svima {ta je sve

“Don’t Worry Be Happy“
Najpoznatija pjesma Bobija Mekferina, koja ga je 1988. godine gurnula u sam vrh svjetske muzi~ke scene, bila je prva kapelna pjesma u istoriji koja je stigla na prvo mjesto presti`ne Bilbordove top 100 liste. “Instrumenti“ u ovoj pjesmi su u potpunosti glasovni dijelovi i Bobijeve vokalne improvizacije, pa tako nije kori{}en nijedan “pravi“ instrument i svi glasovi pripadaju Mekferinu.

mogu}e uraditi sa samo jednim glasom i jednim tijelom. Svojim inspirativnim kreacijama postavio je granice toliko visoko da cijele legije pjeva~a jo{ uvijek istra`uju mogu}nosti kojih smo postali svjesni preko ovog vokalnog virtuoza. Bo bi Me kfe rin ro |en je 11. marta 1950. godine na Menhetnu u Wujorku. Jo{ sa 15 godina svirao je orguqe sa raznim bendovima, a ve} kao ma tu rant osno vao je yez kvin tet pod na zi vom “The Bobby Mack Jazz Quintet“. Studirao je na muzi~kom koleyu Seritos u Ju`noj Kaliforniji koji je u to vrijeme imao je dan od naj boqih or kes ta ra u zemqi. Primarno je bio pijanista i ideja o pjevawu mu se javila tek kada je imao 27 godina. ^im je odlu~io da postane pjeva~ po~eo je da radi, te istog dana nazvao neko li ko ho te la. Odmah ga je po zvao menayer svjetski poznatog hotela “Hilton“ i samo 30 dana kasnije imao je svoj prvi nastup kao pjeva~. Bobi Mekferin izdao je ~ak 19 albuma kao solo izvo|a~ ili lider benda, a u~estvovao je i u 23 projekta. Svi koji su imali sre}e da poslu{aju “VOCAbuLarieS“ sla`u se da }e ovim albumom skrenuti pa`wu raznolikoj muzi~koj publici. Samom Mekferinu nikada i nije bio ciq da se previ{e eksponira u javnosti, te je uvijek radio ono {to je wemu najvi{e prijalo.

Mekferin dokazao da wegove glasovne mogu}nosti ne poznaju granice

Bobi Mekferin

BOBIJEV supersoni~ni glas stvara osje}aj kao da ste prvi put ~uli muziku Doma}a top-lista
1. Veliki prezir - Svi se spustite na pod 2. Svi na pod - Bez plana 3. Zemqa gruva - Najqep{e `eqe 4. Slaptrap - Prokrastinacija 5. Autopark - Kapisle svetle 6. Suid - Jutro i mi 7. Lira Vega - Sanigra 8. Sajsi MC - BMX 9. Mistake mistake & Zoran Simi} - Tea 10. Darkwood Dub - 130 1. Rihanna - Rude Boy 2. B.o.B featuring Bruno Mars - Nothin’ on You 3. Train - Hey Soul Sister 4. Taio Cruz featuring Ludacris - Break You Heart 5. Jason Derulo - In My Head 6. Lady Antebellum - Need You Now 7. Lady Gaga featuring Beyonce - Telephone 8. The Black Eyed Peas - Imma Be 9. Justin Bieber featuring Ludacris - Baby 10. Usher featuring will.i.am - Raymond v Raymond

Bilbordovih top 10 singlova

Bilbordovih top 10 albuma
1. Justin Bieber - My World 2.0 2. Usher - Raymond V Raymond 3. Slash - Slash 4. Lady Antebellum - Need You Now 5. Various Artists - NOW 33 6. Monica - Still Standing 7. Lady Gaga - The Fame 8. Justin Bieber - My World (EP)Alan Jackson - Freight Train 9. Erikah Badu - New Amerykah Part Two (Return of the Ankh) 10. Madonna - Sticky & Sweet Tour

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->