You are on page 1of 46

UNIVERZITET U NOVOM SADU – FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA

ODSEK ZA RAČUNARSTVO I INFORMATIKU


KATEDRA ZA AUTOMATIKU I UPRAVLJANJE SISTEMIMA

VIRTUELNI SIMULATOR I GENERATOR


EKG SIGNALA
DIPLOMSKI RAD

KANDIDAT: MENTOR:
Dejan Prijević doc. dr. Nikola Jorgovanović
Novi Sad, 2005.

1
Sadržaj

1 UVOD .......................................................................................................................................................4
2 UREĐAJI ZA SIMULIRANJE EKG SIGNALA ...............................................................................6
2.1 PRIMENA UREĐAJA ZA SIMULIRANJE EKG SIGNALA ...................................................................... 6
2.2 POSTOJEĆI TIPOVI EKG SIMULATORA ............................................................................................ 7
3 ELEKTRIČNA AKTIVNOST SRCA, KARAKTERISTIČNI TALASI I NORMALNI
INTERVALI EKG ZAPISA..........................................................................................................................10
3.1 FIZIOLOŠKA POZADINA ZAPISA NA ELEKTROKARDIOGRAMU ....................................................... 10
3.2 KARAKTERISTIČNI TALASI EKG SIGNALA .................................................................................... 11
3.3 NORMALNI INTERVALI EKG SIGNALA .......................................................................................... 12
4 VIRTUELNI SIMULATOR I GENERATOR EKG SIGNALA.....................................................13
4.1 VIRTUELNA INSTRUMENTACIJA .................................................................................................... 13
4.1.1 LabVIEW programski alat .......................................................................................................13
4.2 MATEMATIČKO MODELOVANJE KARAKTERISTIČNIH TALASA EKG SIGNALA .............................. 14
4.2.1 Matematičko modelovanje P talasa .........................................................................................14
4.2.2 Matematičko modelovanje F (flater ili lepršajućih) talasa.....................................................15
4.2.3 Matematičko modelovanje QRS kompleksa.............................................................................17
4.3 GENERISANJE CIKLUSA EKG SIGNALA ......................................................................................... 18
4.4 PRIMERI EKG RITMOVA I ARITMIJA SIMULIRANIH POMOĆU VIRTUELNOG EKG SIMULATORA ... 21
4.4.1 Normalan sinusni ritam............................................................................................................21
4.4.2 Sinusna (respiratorna) aritmija ...............................................................................................22
4.4.3 Lepršanje pretkomora ..............................................................................................................22
4.4.4 Atrijalna fibrilacija...................................................................................................................23
4.4.5 Ventrikularna tahikardija.........................................................................................................24
4.5 GENERISANJE SIGNALA NA ANALOGNOM IZLAZU AKVIZICIONE KARTICE .................................... 25
4.6 KORISNIČKI INTERFEJES VIRTUELNOG EKG SIMULATORA .......................................................... 26
5 TESTIRANJE VIRTUELNOG EKG SIMULATORA....................................................................27
5.1 REZULTATI SNIMANJA SIGNALA EKG SIMULATORA OSCILOSKOPOM .......................................... 27
5.1.1 Normalan sinusni ritam............................................................................................................27
5.1.2 Atrijalna tahikardija.................................................................................................................28
5.1.3 Lepršanje pretkomora (atrijalni flater) ...................................................................................28
5.1.4 Ventrikularna bigeminija .........................................................................................................29
5.1.5 Ventrikularna tahikardija.........................................................................................................30
5.1.6 Ventrikularna fibrilacija ..........................................................................................................31
6 ZAKLJUČAK........................................................................................................................................32
7 PRILOG .................................................................................................................................................34
7.1 SNIMCI SIMULIRANIH EKG RITMOVA I ARITMIJA ......................................................................... 34
7.1.1 Normalan sinusni ritam............................................................................................................34
7.1.2 Nodalna tahikardija .................................................................................................................35
7.1.3 Atrijalna tahikardija.................................................................................................................36
7.1.4 AV blok I stepena......................................................................................................................37
7.1.5 AV blok II stepena tip Mobitz I ...............................................................................................37
7.1.6 AV blok II stepena tip II (Mobitz II).........................................................................................38
7.1.7 AV blok III stepena ...................................................................................................................39
7.1.8 Lepršanje atrija (Atrijalni flater).............................................................................................40
7.1.9 Atrijalna fibrilacija...................................................................................................................41
7.1.10 Preuranjeni atrijalni kompleks (PAC) .....................................................................................42
7.1.11 Preuranjeni ventrikulani kompleks (PVC)...............................................................................43

2
7.1.12 Ventrikularna tahikardija.........................................................................................................43
7.1.13 Ventrikularna fibrilacija ..........................................................................................................44
8 LITERATURA ......................................................................................................................................46

3
1 Uvod
Razvoj uređaja i softverskih aplikacija za praćenje i analizu EKG signala uvek
prati i razvoj simulatora EKG signala. EKG simulatori se koriste kako pri samom
razvoju opreme i korisničkih programa za snimanje i analizu EKG-a, tako i prilikom
evaluacije EKG opreme i dijagnostičkog softvera.

Analiziranje EKG snimaka i prepoznavanje simptoma srčanih oboljenja je


veoma složen zadatak koji često predstavlja teškoću čak i za vrlo iskusnog lekara.
Oblici snimljenih talasa se razlikuju od pacijenta do pacijenta, tako da ih je nekada
jako teško prepoznati i razlikovati. Stoga su korisnički programi koji analiziraju EKG
signale, prepoznajući aritmije, lekarima od velike koristi. Prilikom razvoja i testiranje
korisničkih programa za analizu EKG sigala izbor srčanih ritmova i aritmija je veoma
bitan. Pretraživanje dugačkih EKG snimaka (poput onih koji se mogu naći u bazi
EKG signala MIT-BIH), tražeći odgovarajuće EKG ritmove i aritmije, često
predstavlja mukotrpan posao. Bez obzira koliko je velika baza EKG snimaka, dešava
se da ne sadrži u sebi svaku moguću kombinaciju srčanih ritmova i aritmija. Zato je
mnogo jednostavnije koristiti simulirane EKG signale.

Sam razvoj simulatora EKG signala zahteva saradnju između lekara, inženjera,
matematičara i programera radi postizanja što realnijih rezultata prilikom generisanja
EKG signala. Simulator EKG signala mora biti u mogućnoti da na izlazu generiše
signale što sličnije realnom EKG-u. Ukoliko ovo ne bi bio slučaj moglo bi se desiti da
sistem ili uređaj koji je projektovan i testiran pomoću datog simulatora, savršeno
funkcioniše sa simuliranim signalom dok se u realnoj situaciji pokazuje neispravnim.

Cilj ovog diplomskog rada je razvoj simulatora i generatora EKG signala


korišćenjem programskog alata LabVIEW. Uređaj treba da simulira EKG signale i da
ih generiše na analognom izlazu akvizicione kartice. U ovom radu je prikazan
korisnički program za simuliraciju EKG signala i njihovo generisanje na analognom
izlazu akvizicione kartice. Svi simulirani EKG signali se odnose na II odvod EKG-a.

Ovaj rad je podeljen po poglavljima. Prvo poglavlje je uvod u rad i daje kratak
pregled teme koja je obrađena u ovom radu. U drugom poglavlju je navedena
neformalna podela postojećih simulatora EKG signala. Takođe su predstavljeni neki
od postojećih simulatora EKG signala sa njihovim osnovnim karakteristikama koje se
tiču simuliranih EKG signala, kao i način izvedbe i njihova namena.

Treće poglavlje je kratko upoznavanje sa električnom aktivnošću srca


karakterističnim talasima i normalnim intervalima EKG signala koji su bitni za
modelovanje talasa u ovom radu.

Četvrto poglavlje opisuje razvoj virtuelnog EKG uređaja u programskom jeziku


LabVIEW. Dat je prikaz funkcija za modelovanje EKG signala i njegovo generisanje
na analognom izlazu akvizicione kartice kao i opis korisničkog interfejsa. Takođe je
dat prikaz simuliranih EKG signala nekih srčanih ritmova i aritmija.

4
U petom poglavlju su predstavljeni rezultati generisanja simuliranih EKG
signala snimljeni osciloskopom. Uz svaki snimak simuliranog EKG signala je
prikazan i realni EKG snimak odgovarajućeg srčanog ritma ili aritmije.

U šestom poglavlju je izložen zaključak i navedene mogućnosti daljeg razvoja


uređaja razvijanog u ovom radu.

Sedmo poglavlje je prilog u kom su predstavljeni snimci svih simuliranih EKG


signala pomoću simulatora EKG signala razvijanog u ovom radu i upoređeni sa
realnim EKG snimcima odgovarajućih srčanih ritmova ili aritmija. Za svaki
simulirani EKG signal je priložena tabela sa vrednostima parametara korišćenim za
simulaciju.

5
2 Uređaji za simuliranje EKG signala

Simulatori i generatori signala su nezaobilazni deo opreme koja se koristi pri


razvoju i evaluaciji aplikacija, bilo da su one hardverske ili softverske. Posebno mesto
među simulatorima zauzimaju simulatori EKG signala. Sami simulatori EKG signala
su najčešće sastavni delovi opreme koja se koristi za testiranje defibrilatora, monitora
vitalnih funkcija, EKG uređaja ...

2.1 Primena uređaja za simuliranje EKG signala

U današnje vreme primena simulatora EKG signala je raznovrsna. Ona se kreće


od testiranja opreme za prećenje i snimanje EKG signala, testiranje i evaluaciju
ekspertskih sistema za prepoznavanje aritmija, edukativne svrhe. Karakteristike
pojedinih EKG simulatora zavise od njihove namene.

Primena EKG simulatora može biti:

1. EKG simulatori koji se koriste za testiranje uređaja za praćenje i snimanje


električne aktivnosti rada srca (elektrokardiografi i EKG monitori).

2. EKG simulatori koji se koriste pri razvoju i testiranju aplikacija za


prepoznavanje aritmija i analizu srčanih ritmova.

a. EKG simulatori koji se koriste za testiranje i kalibraciju uređaja koji


treba da prepoznaju i tretiraju aritmije sa mogućim smrtnim ishodom
(automatskih eksternih defibrilatora, AED defibrilatori, i automatskih
implatibilnih defibrilatora, koji se češće nazivaju implatibilni
kardioverteri [1])
b. EKG simulatori koji se koriste pri razvoju i evaluaciji aplikacija koje
treba da prepoznaju aritmije (npr. ekspertski sistemi ili dijagnostički
softver)
c. EKG simulatori koji se koriste pri razvoju i testiranju aplikacija koje
analiziraju EKG signale (npr. analiza ST segmenta)

3. U edukativne svrhe (obučavanje studenata i medicinskog osoblja)

EKG simulatori mogu biti softverski implementirani, kao korisnički programi


koji upravljaju hardverom na čijem se izlazu generišu signali ili hardverski
implementirani, kao zasebni uređaji ili delovi uređaja, npr. pacijent simulatora, za
testiranje monitora vitalnih funkcija. Ova podela nikako ne može biti smatrana
striktnom i konačnom.

6
2.2 Postojeći tipovi EKG simulatora

Danas postoje više vrsta EKG simulatora čije karakteristike zavise od njihove
namene. Dok su jedni sastavni deo test opreme EKG uređaja, drugi su pak
višenamenski i kao takvi mogu da se koriste kao instrumenti za testiranje EKG
uređaja, dijagnostičkog softvera, u edukativne svrhe... Neki od postojećih EKG
simulatora će biti kratko prikazani dalje u ovom podpoglavlju.

Jedan primer softverski realizovanog simulatora EKG signala je simulator iz


rada K. Dubovika, Automatska analiza aritmija – ekspertski sistem za odeljenje
intenzivne nege [2], a koji je u tom radu poslužio pri razvoju i testiranju ekspertskog
sistema za detekciju QRS kompleksa i klasifikaciju oblika QRS kompleksa. Ovaj
simulator je takođe poslužio kao osnova ovog rada u delu koji se tiče formula za
matematičko modelovanje EKG signala.

Na slici 2.1 vidimo EKG simulator kineskog proizvođača Beijing meigaoyi Co.,
Ltd model MGY-E01 [3], koji je osmišljen kao kombinacija standardne PC
konfiguracije i hardverskog dodatka sa izvodima za elektrode EKG uređaja. Uređaj je
omogućuje kalibraciju i testiranje EKG opreme, evaluaciju dijagnostičkog softvera
EKG opreme, kreiranje baze EKG snimaka i edukaciju. Hardverski deo poseduje
implementirane EKG signale 12 odvoda i generator četvrtki. Takođe poseduje
implementirane 3-kanalne EKG signale za testiranje Holtera i generator četvrtki.
Poseduje mogućnost generisanje bilo kog željenog talasnog oblika korišćenjem
korisničkog programa. Korisnički program poseduje implementiranu bazu normalnih i
patoloških EKG snimaka. Takođe može da generiše EKG signale gde korisnik zadaje
vrednosti parametra koji se koriste za modelovanje signala. Korisnik zadaje trajanja
pojedinih intervala, trajanje i amplitudu karakterističnih talasa, RR interval i modeluje
ST segment... Korisniku se pruža mogućnost da nacrta izgled talasa koji će biti
generisan na hardverskom izlazu ovog uređaja.

Slika 2.1 Simulator EKG signala MGY-E01 firme Beijing meigaoyi Co., Ltd

7
Primer simulatora za testiranje EKG opreme je pacijent simulator (slika 2.2),
proizvođača Metron [4], tip PS-410. Ovaj uređaj ima mogućnost simulacije
pedijatrijskog sinusnog normalnog ritma, mogućnost definisanja frekvencije
normalnog sinusnog ritma, poseduje 35 implementiranih EKG ritmova i aritmija,
simulaciju promene nivoa ST segmenata, simulaciju karaktrističnih EKG signala za
evaluaciju dijagnostičkog softvera EKG opreme.

Slika 2.2 Pacijent simulator Slika 2.3 Uređaj za testiranje


PS – 410 firme Metron defibrilatora, QA – 40 MK, firme Metron

Kao primer simulatora koji su sastavni deo opreme za testiranje defibrilatora [1]
je i MK-II Defibrillator Analyzer, tip QA-40,proizvođača Metron [4] (slika 2.3). QA-
40 je analizator defibrilatora, razvijen za testiranje eksternih manuelnih i AED
defibrilatora. Uređaj može da radi kao samostalni, stand alone, uređaj ili može da radi
kao deo daljinski upravljanog automatizovanog sistema zasnovanog na PC-u. Neke od
karakteristika EKG simulatora je simuliranje EKG signala sa 12-odvoda, snimanje
izlaznog signala i reprodukovanje snimka na izlazu simulatora, definisanje frekvencije
simuliranog EKG signala normalanog sinusnog ritma, mogućnost simulacije velikog
broja srčanih ritmova ili aritmija kao i 8 implementiranih procedura za testiranje
automatskih defibrilatora.

Na slici 2.4 možemo videti interaktivni online simulator EKG signala, nazvan
The Six Second ECG, Cardiac Rythm Simulator, koji se nalazi na sajtu SkillStat
Learning [5]. Ovaj sajt je namenjen obučavanju i usavršavanju medicinskog osoblja
pa je s tom idejom napravljen i sam simulator EKG signala. Posetilac sajta ima
mogućnost online izbora srčanog ritma ili aritmije čiju simulaciju želi da vidi, kao i
kratko objašnjenje svakog simuliranog srčanog ritma i aritmije.

8
Slika 2.4 EKG simulator na sajtu SkillStat Learning

Primer EKG simulatora koji ima edukativnu namenu predstavlja kombinacija


lutke fantoma Skilltrainer™ 200 i EKG simulatora Heartsim® 200 proizvođača
Laerdal [6] (slika 2.5). Ova kombinacija pruža izuzetne uslove za obučavanje
medicinskog osoblja. S obzirom da je ovaj simulator namenjen obučavanju
medicinskog osoblja, projektovan je tako da pored mogućnosti simuliranja više vrsta
srčanih ritmova ili aritmija, omogućava i simulaciju promene srčanih ritmova
prilikom defibrilacije, to jest poseduje mogućnost zadavanja očekivanog ritma nakon
defibrilacije ili kardioverzije. Predavač ima potpunu kontrolu nad redosledom i tipom
srčanog ritma pre i nakon defibrilatornog šoka. Mogućnost interaktivnog izbora tipa
aritmije čini ovaj simulator veoma korisnim edukativnim sredstvom.

Slika 2.5 EKG simulator Heartsim 200 i lutka


fantom Skilltrainer proizvođača Laerdal

9
3 Električna aktivnost srca, karakteristični talasi i
normalni intervali EKG zapisa

3.1 Fiziološka pozadina zapisa na elektrokardiogramu

U srcu razlikujemo dve vrste muskulature: radnu muskulaturu atrija i ventrikula


(srčanih pretkomora i komora) i provodni sistem (neuromuskulaturu). Provodni sistem
se sastoji od sinusnog (tačnije: sinoatrijalnog, SA) čvora (slika 3.2),
atrioventrikularnog (AV čvora ili nodusa), Hisovog snopa, leve i desne grane koje se
dalje granaju sve do mreže Purkinjevih vlakana.

Slika 3.1 Talasi na EKG zapisu Slika 3.2 Presek i građa srca

Akcijom srca upravlja sinusni čvor, koji ima urođeni automatizam, ali
frekvenciju prilagođava potrebama. Sinusni čvor čija se aktivnost na EKG-u ne vidi
direktno, prvo aktivira muskulaturu atrija (depolarizacija atrija) što se na EKG-u
očitava kao P talas. Impuls iz atrija prelazi u ventrikule putem spoja koji se satoji iz
AV čvora i susednih struktura. Impuls prvo uspori u samom spoju da bi zatim jako
ubrzao kroz Hisov snop i njegove ogranke koji ga sprovode po čitavoj muskulaturi
ventrikula. Aktivacija (depolarizacija) radne muskulature ventrikula se na
elektrokardiogramu očitava kao QRS ili inicijalni kompleks. Vremenski razmak
između P talasa, koji označava aktivaciju radne muskulature atrija, i QRS kompleksa,
koji predstavlja aktivaciju radne muskulature ventrikula, potreban je da bi se
pretkomore kontrahovale, dok su ventrikule još uvek opuštene i spremne da u
optimalnom trenutku dovrše punjenje komora [7]. Dužina ovog segmenta odgovara
kašnjenju impulsa u AV čvoru [8]. T talas predstavlja ponovno uspostavljanje
prvobitnog naboja – repolarizaciju ventrikula. Atrije takođe imaju svoj talas
repolarizacije ( Ta ), ali njega gotovo uvek prekriva ventrikularni QRST kompleks na
elektrokardiogramu snimljenom standardnom metodom [7].

10
Slika 3.3 EKG signal tokom jednog srčanog ciklusa [9]

Na slici 3.3 su označeni svi karakteristični talasi koji se javljaju na normalnom


elektrokardiogramu. Jasno su uočljivi P talas, QRS kompleks, T i U talas. Pored
karakterističnih talasa na slici 3.3 su označeni i normalni intervali u jednom srčanom
ciklusu.

Takođe, na slici 3.3 možemo videti standardnu podelu matrice EKG papira.
Elektrokardiografski papir je milimetarski papir sa horizontalnim i vertikalnim
linijama na odstojanju od 1 mm. Na svakih 5 mm je linija podebljana. Vreme se meri
duž horizontalnih linija. Normalna brzina odvijanja papira je 25mm/s, te odgovara
podela: 1 mm = 0.04 s; 5 mm = 0.2 s. Menjanjem brzine odvijanja trake menja se i
prikaz EKG-a na papiru. Postavljeni su standardi za brzinu kretanja trake, samim tim i
ispisa EKG signala. Standardne brzine su 12.5 mm/s, 25 mm/s i 50 mm/s. Neki
proizvođači koriste i druge brzine, ali prethodno navedene su najčešće u upotrebi [10].

3.2 Karakteristični talasi EKG signala

P talas je u II odvodu uvek pozitivan, jedini slučaj u kom srećemo negativan P


talas u II odvodu je kod nodalnih udaraca i ritmova. Normalan P talas ne traje duže od
0,10 s i nije viši od 2,5 mm u II odvodu [7].

QRS kompleks predstavlja depolarizaciju ventrikula i najvažniji je deo


ventrikularnog kompleksa. Normalno trajanje mu je oko 0,10 s. Produžavanje trajanja
ovog kompleksa na 0,12 s ili više, najčešće ukazuje na blok grane [7].

11
T talas je, kod normalnih EKG ritmova, pozitivan u II odvodu i asimetričan.
Uzlazni krak se odvaja u blagom luku od spojnice i prelazi u zaobljen vrh, a zatim
strmo pada [7].

U talas je talas male, pozitivne amplitude (normalno ne viši od 1 mm) koji sledi
nakon T talasa, a koji je prisutan na elektrokardiogramu mnogih zdravih osoba. O
genezi ovog talasa ne postoji jedinstveni stav [7].

3.3 Normalni intervali EKG signala

RR interval predstavlja rastojanje između 2 susedna R pika i služi za


određivanje komorskog ritma [8].
PP interval predstavlja rastojanje između 2 susedna P talasa i služi za
određivanje pretkomorskog ritma [8].
PR interval obuhvata vreme potrebno za depolarizaciju pretkomora, kašnjenje
sprovođenja u AV čvoru i prolazak impulsa kroz Hisov snop i njegove grane, sve do
nastanka depolarizacije komora. Meri se od početka P talasa do početka QRS
kompleksa. Normalne vrednosti su od 0.12-0.20s, najčešće je 0.16s i zavisi od srčane
frekvencije (što je frekvencija manja to je PR interval duži) [8].
QRS interval predstavlja vreme depolarizacije komora. Meri se od početka Q
talasa (ili R ukoliko Q nije vidljiv) do kraja S talasa. Gornje granice intervala su 0.10-
0.11s [8].

12
4 Virtuelni simulator i generator EKG signala
U ovom poglavlju je ukratko objašnjen pojam virtuelne instrumentacije i
programski alat LabVIEW, predstavljene su matematičke funkcije pomoću kojih su
modelovani talasi kao i sama izvedba simulatora i generatora EKG signala u
LabVIEW-u nazvanog Virtuelni EKG simulator. Svi simulirani EKG signali se odnose
na II odvod EKG-a.

4.1 Virtuelna instrumentacija

Virtuelna instrumentacija predstavlja metodologiju za projektovanje mernih


instrumenata koja koristi standardni računar opšte namene kao što je PC ili laptop,
specijalne harderske komponente za akviziciju i digitalnu konverziju signala i
računarske programe koji obezbeđuju prikupljanje, obradu i prikaz signala na
računaru [11]. Ovaj pojam je definisan od strane firme National Instruments [12] 80-
tih godina prošlog veka. Ova kompanija se bavi poizvodnjom komponenata za mernu
industriju i automatizaciju. Razvila je specijalni softverski paket LabVIEW
(Laboratory Virtual Instrument Engineering Workbench) koji omogućava da se
isprogramiraju uređaji koji će vršiti istu ulogu kao i konvencionalni merni i
upravljački instrumenti, a da se svaka obrada i analiza odvija na računaru. Uz pomoć
ovog alata mogu se isprogramirati instrumenti koji imaju isti interfejs i funkcije kao
standardni merni instrumenti. Otuda je inicijalno i nastao pojam Virtuelna
instrumentacija – Virtual Instrumentation [10].
Ovakvim pristupom personalni računar - PC preuzima ulogu konvencionalnog
instrumenta, dok grafički korisnički interfejs isprogramiran u LabVIEW-u izgledom
podseća na sam instrument. Pridodat hardver čine najčešće A/D akvizicione kartice
koje poseduju više analognih i digitalnih ulaza i izlaza, i preko njih je omogućen unos
signala u računar odnosno prenos upravljačkih signala sa računara.

4.1.1 LabVIEW programski alat

Za projektovanje Virtuelnog EKG simulatora u ovom radu korišćen je


programski alat LabVIEW firme National Instruments [12]. Specifičnost ovog
programskog jezika je da je to grafičko orijentisan jezik. Njegova osnovna namena je
da pruži grafički korisnički interfejs za računarski orijentisanu instrumentaciju, i da
objedini hardverske uređaje koje firma National Instruments proizvodi sa personalnim
računarom i obezbedi programsku podršku. U njemu se nalazi veliki broj grafičkih
kontrola, prekidača, displeja, indikatora i grafika koji po izgledu podsećaju na
elemente i delove konvencionalnih mernih instrumenta kao što su voltmetri,
osciloskopi i drugi. Koristeći ovaj programski alat moguće je projektovati programe
nazvane virtuelni instrumenti koji podsećaju na standardne konvencionalne merne i

13
upravljačke instrumente, tako da se sva obrada signala vrši digitalno na računaru, a
prikaz na monitoru.
Specifičnost programiranja u LabVIEW-u je da se programiranje paralelno vrši u
dva prozora. U prvom koji se naziva kontrolni ili front panel (front panel) vrši se
projektovanje grafičkog korisničkog interfejsa. Na front panel se postavljaju kontrole,
prekidači, indikatori, displeji, grafici i drugi elementi koji se mogu naći na
konvecionalnim mernim uređajima kao što su recimo osciloskop ili voltmetar. U
drugom prozoru koji se naziva blok dijagram (block diagram) vrši se programiranje.
Ovo je grafički orijentisani programski jezik koji koristi tok podataka (data flow), za
razliku od tekstualnog programiranja. Svi terminali grafičkih kontrola koje se nalaze
na front panelu i funkcije LabVIEW-a se povezuju linijama što simbolično predstavlja
tok podataka (data flow), koji po pravilu ide sa leva u desno.

4.2 Matematičko modelovanje karakterističnih talasa EKG


signala

Prilikom izbora matematičkih funkcija za modelovanje EKG talasa bilo je bitno


da su modelovani karakteristični talasi što sličniji realnim karakterističnim talasima.
Za matematičko modelovanje karakterističnih talasa izabrane su matematičke funkcije
koje su K. Duboviku poslužile za modelovanje karakterističnih talasa EKG-a u
njegovom radu "Automatska analiza aritmija – ekspertski sistem za odeljenje
intenzivne nege" [2].

S obzirom na sličnost pojedinih karakterističnih EKG talasa, kao što su P, T i U


talasi, koji se razlikuju jedino po amplitudi, trajanju i nagibu, za njihovo modelovanje
je korišćena ista funkcija krive. QRS kompleks je takođe bilo moguće modelovati
pomoću funkcije za modelovanje P, T i U talasa, kao što je predstavljeno dalje u
ovom poglavlju. Jedino je za F talas bilo potrebno uvesti novi oblik funkcije koji u
stvari predstavlja prvi izvod funkcije korišćene pri modelovanju P, T i U talasa kao i
QRS kompleksa.

4.2.1 Matematičko modelovanje P talasa

Svi standardni P, T i U talasi su modelovani pomoću Gausove krive. Jednačina


krive je sledeća:
2
( t − t 0 )

f (t ) =
2
σ
Ae (1)

Gde je A amplituda talasa, σ predstavlja standardnu devijaciju, a t 0 je trenutak u


kom talas dostiže maksimum. Da bi smo omogućili asimetričnost talasa uveli smo
takozvani faktor nagiba (slant) ξ. Uvodjenjem novog parametra funkcija (1) dobija
sledeći oblik:
g 2 (t − t0 )

f ( t ) = Ae
2
σ
(2)

14
Gde je,
 e ξ t , t > 0
g (t ) =  −ξ , za t = t- t 0 (3)
 e t , t < 0

Primetimo da za slučaj kada je ξ = 0 jednačina (2) dobija oblik jednačine (1).


Parametri koji utiču na oblik svakog P, T i U talasa su:

A - amplituda talasa
σ - standardna devijacija
t0 - vremenski trenutak u kom talas dostiže maksimum
ξ - faktor nagiba funkcije (slant)

Slika 4.1 Funkcija Wave.vi izvedena u LabVIEW-u, koja realizuje formule 1, 2 i 3

Slika 4.2 Izgled talasa simuliranog pomoću funkcije Wave.vi izvedene u LabVIEW-u. Slika levo
je snimak funkcije sa faktorom nagiba ξ= -0,4 dok je na slici desno ξ= 0,4

Na slici 4.1 je prikazana funkcija Wave.vi koja se koristi za modelovanje P, T i


U talasa i QRS kompleksa, izvedena u LabVIEW-u, dok na slici 4.2 može da se vidi
izgled talasa simuliranog pomoću LabVIEW-a, za različite vrednosti faktora nagiba.

4.2.2 Matematičko modelovanje F (flater ili lepršajućih) talasa

Tokom atrijalnog flatera ne postoje P talasi, a električna aktivnost srca se javlja


u obliku "testerastih" F talasa ili flater talasa. Ovi talasi su modelovani pomoću
jednačine koja predstavlja prvi izvod Gausove jednačine. Jednačina ove krive je
sledeća:

15
2
(t − t0 )
(t − t0 ) −
f (t ) = − A (4)
2
σ
e
σ 2

Faktor nagiba ξ je uveden analogno faktoru nagiba kod P talasa. Jednačina krive
tada postaje:
g 2 ( t − t0 )
g (t − t 0 ) −
f (t ) = − A
2
σ
e (5)
σ 2

Gde je,
 e ξ t , t > 0
g (t ) =  −ξ (6)
 e t , t < 0

Ova formula služi za modelovanje takozvanih F talasa (flater ili lepršajućih)


koji se javljaju kod atrijalne fibrilacije i atrijalnog flatera. Parametri koji utiču na
oblik svakog F talasa su:

A - amplituda talasa
σ - standardna devijacija
t0 - vremenski trenutak maksimuma talasa
ξ - faktor nagiba

Slika 4.3 Funkcija F Wave.vi izvedena u LabVIEW-u, koja realizuje formule 4,5 i 6

Slika 4.4 Izgled F talasa simuliranog pomoću funkcije F Wave.vi izvedene u LabVIEW.
Slika levo je signal sa faktorom zakrivljenja ξ= -0,4 dok je na slici desno ξ= 0,4

16
Na slici 4.3 je prikazana funkcija F Wave.vi koja se koristi za modelovanje F
talasa, izvedena u LabVIEW-u, dok na slici 4.4 može da se vidi izgled F talasa
simuliranog u LabVIEW-u, za različite vrednosti faktora nagiba.

4.2.3 Matematičko modelovanje QRS kompleksa

Matematičko modelovanje QRS kompleksa je izvedeno pomoću tri talasa


modelovana pomoću funkcije (1) gde Q i S talasi imaju negativnu amplitudu, a
amplituda R talasa je pozitivna. Parametri koji utiču na izgled svakog QRS
kompleksa su:

Qamp - amplituda Q talasa


Ramp - amplituda R talasa
S amp - amplituda S talasa
σ - standardna devijacija (za sve tri krive)
t0 - trenutak u kom R talas dostiže maksimum (trenuci maksimuma Q i S
talasa su ( t 0 -2σ) i ( t 0 +2σ) respektivno)
ξ - faktor nagiba

Na slici 4.5 vidimo LabVIEW funkciju QRS.vi koja se koristi za modelovanje


QRS kompleksa. Za modelovanje Q, R i S talasa korišćena je LabVIEW funkcija
Wave.vi kojom se vrši modelovanje P talasa. Na slici 4.6 je snimak QRS kompleksa
simuliranog pomoću LabVIEW-a.

Slika 4.5 Funkcija koja modelira QRS kompleks, QRS.vi, izvedena u LabVIEW-u

17
Slika 4.6 Izgled QRS kompleksa modelovanog pomoću
funkcije QRS.vi izvedene u LabVIEW-u

4.3 Generisanje ciklusa EKG signala

Kao što je prikazano u 3. poglavlju, EKG snimak jednog ciklusa normalnog


srčanog ritma u sebi sadrži P talas, QRS kompleks, T talas i U talas. Ovo pravilo ne
važi kod nekih EKG ritmova i aritmija, čija je specifičnost upravo nedostatak
pojedinih talasa ili promena njihove morfologije, kao što je primer pojave testerastih
F talasa umesto P talasa kod atrijalnog flatera.

Modelovanje EKG signala jednog srčanog ciklusa se vrši pomoću funkcije EKG
ciklus.vi (slika 4.7) koja generiše jedan EKG ciklus, sa trajanjem ciklusa koje je
jednako vrednosti parametra RRint. U toku modelovanja jednog EKG ciklusa
izračunavaju se vrednosti za sve talase u trenutku t i sabiraju se tako da se na izlazu
dobija rezultantna vrednost funkcije kojom se modeluje EKG ciklus, da bi zatim,
indeksiranjem, ove tačke bile prevedene u niz tačaka koji predstavlja simulirani EKG
ciklus.

Slika 4.7 Funkcija EKG ciklus.vi izvedena u LabVIEW-u

18
Na ulaze funkcije EKG ciklus.vi se dovodi vektor podataka, koji je deo matrice
parametara i u sebi sadrži parametre za modelovanje jednog EKG ciklusa. Takođe se
na ulaz dovodi parametar RRint, prethodno pročitan iz vektora podataka, koji
određuje trajanje RR intervala, odnosno trajanje EKG ciklusa koji se modeluje.
Ulazni vektor se zatim dovodi do funkcije Modelovanje talasa.vi, koja modeluje
talase unutar jednog ciklusa. U zavisnosti koji talas ili kompleks modelujemo, koristi
se odgovarajuća LabVIEW funkcija za modelovanje karakterističnih talasa EKG-a.

Brojač FOR petlje je iskorišćen za izračunavanje promenljive t. Ova


promenljiva predstavlja vremenski trenutak za koji se izračunava vrednost funkcija
kojima se modeluju karakteristični EKG talasi. Stanje brojača FOR petlje se množi
konstantom koja određuje broj generisanih tačaka u jednoj sekundi, odnosno
rezoluciju generisanja. U ovom slučaju to je 0,001, znači da je rezolucija generisanja
1000 tačaka/sekudi.

Parametri koji su sadržani unutar vektora podataka, a koji utiču na izgled


modelovanog EKG signala su sledeći:

• Pamp — amplituda P talasa


• Famp — amplituda F talasa, koji se javlja u slučaju atrijalnog flatera
• Pwidth — širina P ili F talasa u milisekundama na polovini visine talasa
• Pslant — parametar nagiba P ili F talasa (videti poglavlja 4.2.1 i 4.2.2)
• PRint — interval između vrhova P talasa i R talasa QRS kompleksa
• Qamp — amplituda Q talasa
• Ramp — amplituda R talasa
• Samp — amplituda S talasa
• Rwidth — širina R talasa u milisekundama na polovini visine talasa
• RRint — interval između vrhova R talasa dva uzastopna srčana ciklusa
• Tamp — amplituda T talasa
• Twidth — širina T talasa u milisekundama na polovini visine talasa
• Tslant — faktor nagiba T talasa
• RTint — interval izmedju vrhova QRS kompleksa i T talasa
• Uamp — amplituda U talasa
• Uwidth — širina U talasa u milisekundama na polovini visine talasa
• Uslant — faktor nagiba U talasa
• TUint — interval između maksimuma T i U talasa izražen u milisekundama

U tabeli 4.1 vidimo primer zadavanja vrednosti parametara sadržanih u svim


vektorima podataka. Trajanje intervala i širina talasa je izražena u milisekundama.

Tabela 4.1 Primer tabele za simulaciju EKG ritma

19
Pošto su svi parametri u ulaznom vektoru podataka, koji se odnose na intervale i
trajanja pojedinih talasa, izraženi u milisekundama, bilo je potrebno konvertovati ih u
vrednosti u sekundama. Ovu konverziju vrši funkcija Convert to sec.vi (slika 4.8).

Slika 4. 8 Funkcija Convert to sec.vi

Na slici 4.9 se vidi LabVIEW funkcija Modelovanje talasa.vi, zadužena za


izračunavanje vrednosti matematičkih funkcija za modelovanje karakterističnih EKG
talasa. Modelovanje P, T i U talasa se vrši pomoću LabVIEW funkcije Wave.vi, F talas
se modelira pomoću funkcije F Wave.vi, a za modelovanje QRS kompleksa kao i
ventrikularne fibrilacije koristi se LabVIEW funkcija QRS.vi.

Slika 4.9 Funkcija Modelovanje talasa.vi izvedena u LabVIEW-u

20
4.4 Primeri EKG ritmova i aritmija simuliranih pomoću
Virtuelnog EKG simulatora

U ovom poglavlju su prikazani snimci ritmova i aritmija simuliranih pomoću


Virtuelnog EKG simulatora, razvijanog u ovom radu. Na primerima koji slede,
prikazana je mogućnost manipulisanja parametrima koji karakterišu EKG ciklus.
Takođe su prikazane tabele sa vektorima parametara korišćenih za simulaciju.
Parametri koji se odnose na trajanja karakterističnih talasa i intervale su izraženi u
milisekundama. Vrednosti amplituda su skalirane tako da amplituda od 1 mV
odgovara vrednosti 100 u tabeli.

4.4.1 Normalan sinusni ritam

Kod normalnog sinusnog ritma PR interval ne bi trebalo da traje duže od 0,2


sekunde. Trajanje QRS intervala ne bi trebalo da je duže od 0,12 sekundi. Trajanje P
talasa ne bi smelo da prelazi 0.08 sekundi. T talas je širok bar 0,2 sekunde. Brzina
otkucaja srca je od 60 do 100 otkucaja u minuti tako da je trajanje RR intervala od 0,6
do 1 sekunde. Svaki P talas je praćen QRS kompleksom [2].

Tabela 4.2 Matrica parametara za simulaciju normalnog sinusnog ritma

Slika 4.10 Normalni sinusni ritam simuliran Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 4.11 Realni EKG snimak normalnog sinusnog ritma [13]

U Tabeli 4.2 vidimo vrednosti parametara korišćenih za simulaciju normalnog


sinusnog ritma. Na slici 4.10 prikazan je snimak normalnog sinusnog ritma
simuliranog pomoću Virtuelnog EKG simulatora. Na slici 4.11 prikazan je realan
snimak normalnog sinusnog ritma.

21
4.4.2 Sinusna (respiratorna) aritmija

Sinusna aritmija postoji kada sinusna frekvencija varira sa respiracijom, sa


nižom frekvencijom tokom ekspiracije i višom tokom inspiracije [13]. Postoji
pravilna i ujednačena šema ponavljanja, nakon svakog P talasa sledi QRS kompleks,
PR interval je normalan [2].

Tabela 4.3 Matrica parametara za simuliranje sinusne aritmije

U Tabeli 4.3 vidimo vrednosti parametara koje su korišćene za simulaciju


sinusne aritmije. Na slici 4.12 prikazan je snimak sinusne aritmije simulirane pomoću
Virtuelnog EKG simulatora. Na slici 4.13 prikazan je realni EKG snimak sinusne
aritminje.

Slika 4.12 Sinusna aritmija simulirana Virtuelim EKG simulatorom

Slika 4.13 Realni EKG snimak sinusne aritmije [13]

4.4.3 Lepršanje pretkomora

22
Atrijalna frekvencija je obično 300 otkucaja u minuti sa rasponom od 220 do
350 otkucaja u minuti. Atrijalni ritam je regularan dok ventrikularni ritam može biti
neregularan (sa promenljivim odnosom AV sprovođenja) i regularan (sa konstantnim
odnosom AV sprovođenja). P talasi su u stvari F talasi [2].

Tabela 4.4 Matrica parametara atrijalnog flatera sa odnosom AV provođenja 2:1

U Tabeli 4.4 vidimo vrednosti parametara koje su korištene za simulaciju


atrijalnog flatera. Na slici 4.14 prikazan snimak je atrijalnog flatera simuliranog
pomoću Virtuelnog EKG simulatora. Na slici 4.15 prikazan je realan snimak
atrijalnog flatera.

Slika 4.14 Atrijalni flater (2:1) simuliran Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 4.15 Realni EKG snimak atrijalnog flatera [17]

4.4.4 Atrijalna fibrilacija

Pri atrijalnoj fibrilaciji frekvencija atrija je od 400 do 700 otkucaja u minutu. Ne


postoje P talasi, ali je primetna haotična električna aktivnost F talasa male amplitude.
Ventrikularni ritam je nepravilan, a njegova frekvencija je između 160 i 180 otkucaja
u minutu [2].

23
Tabela 4.5 Matrica parametara za simuliranje atrijalne fibrilacije

U Tabeli 4.5 vidimo vrednosti parametara koje su korišćene za simulaciji


atrijalne fibrilacije. Na slici 4.16 prikazan snimak je atrijalne fibrilacije simulirane
pomoću Virtuelnog EKG simulatora. Na slici 4.17 prikazan je realni EKG snimak
atrijalne fibrilacije.

Slika 4.16 Atrijalna fibrilacija simulirana Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 4.17 Realni EKG snimak atrijalne fibrilacije [2]

4.4.5 Ventrikularna tahikardija

Kompleksi kod ventrikularne tahikardije su široki i bizarni. Frekvencija je često


toliko brza da se ST segmenti i T talasi ne mogu razlikovati od QRS kompleksa, a
EKG ima izgled serije širokih, velikih talasa [13].

Slika 4.6 Matrica parametara za simuliranje ventrikularne tahikardije

U Tabeli 4.2 vidimo vrednosti parametara koje su korištene za simulaciju


ventrikularne tahikardije. Na slici 4.18 prikazan snimak je ventrikularne tahikardije

24
simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora. Na slici 4.19 prikazan je realni EKG
snimak ventrikularne tahikardije.

Slika 4.18 Ventrikularna tahikardija simulirana Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 4.19 Realni EKG snimak ventrikularne tahikardije [14]

4.5 Generisanje signala na analognom izlazu akvizicione


kartice

Generisanje električnih signala na analognom izlazu akvizicione kartice se vrši


pomoću kartice DAQ PC-6024E [12]. Dalje u tekstu će biti objašnjena inicijalizacija
i generisanje simuliranih EKG signala na analognom izlazu ove kartice pomoću
Virtuelnog EKG simulatora.

U prvoj iteraciji WHILE petlje se vrši inicijalizacija analognog izlaza na


akvizicionoj kartici. Inicijalizacija je obavljena pomoću standardnih LabVIEW
funkcija za manipulisanje analognim izlazom akvizicione kartice. Prvi korak prilikom
inicijalizacije analognog izlaza akvizicione kartice je njegovo konfigurisanje pomoću
funkcije AO Config.vi, na čije ulaze dovodimo podatke o analognom kanalu koji
konfigurišemo kao i veličini bafera koji će ovaj analogni kanal koristiti. Potrebno je
da je bafer bar dva puta veći od broja tačaka koje će biti generisane na izlazu, tako da
prvi deo bafera sadrži tačke koje se generišu na izlazu akvizicione kartice, dok je
drugi deo bafera predviđen za prihvat novog niza tačaka koje će biti generisane na
analognom izlazu akvizicione kartice. Zatim se upisuje prvi deo niza podataka koji će
biti generisan na analognom izlazu kartice, pomoću funkcije AO Write.vi. Ovaj niz
podataka je prethodno preveden u waveform tip podataka pomoću funkcije Build
Waveform.vi. Zatim je neophodno aktivirati analogni izlaz funkcijom AO Start.vi. Na
ulazu ove funkcije definišemo update rate koji je u našem slučaju 1000 osvežavanja u

25
sekundi. Takođe je potrebno da definišemo i parametar koji određuje koliko će puta
sadržaj bafera biti generisan na analognom izlazu akvizicione kartice. U našem
slučaju vrednost ovog parametra je 0, što znači da će sadržaj bafera biti generisan
kontinualno, bez ponavljanja, na analognom izlazu akvizicione kartice, sve dok
aplikacija ne bude zaustavljena. Ovim je završena inicijalizacija analognog izlaza i
upravljanje analognim izlazom u narednim iteracijama je prepušteno funkciji AO
Write.vi koja se nalazi van CASE strukture u kojoj je inicijalizacija izvršena. Na slici
4.12 se vidi deo programskog koda LabVIEW programa Virtuelni EKG simulator koji
je zadužen za inicijalizaciju i upravljanje analognim izlazom akvizicione kartice.

Slika 4.20 Programski kod u LabVIEW-u za upravljanje analognim izlazom akvizicione kartice

4.6 Korisnički interfejes Virtuelnog EKG simulatora

Na slikama koje prikazuju simulirane EKG signale, u podpoglavlju 4.4, može se


uočiti korisnički interfejs. Korisnički interfejs je osmišljen tako da se sa leve strane
nalazi okvir sa listom svih simuliranih EKG ritmova i aritmija. Izbor simuliranog
ritma ili aritmije se vrši selekcijom odgovarajućeg naziva željenog EKG ritma ili
aritmije unutar prozora.

Sa desne strane se nalazi monitor u kom se može pratiti izgled simuliranog EKG
ritma ili aritmije, koji se generiše na analognom izlazu akvizicione kartice. Podeoci na
matrici prozora za monitoring izlaza imaju standardnu podelu koja odgovara podeli
matrice na papiru za EKG zapis (10 mm/mV i 25 mm/sec).

26
5 Testiranje Virtuelnog EKG simulatora
U ovom poglavlju prikazani su snimci nekih srčanih ritmova i aritmija
simuliranih pomoću Virtuelnog EKG simulatora. Uz svaki snimak simuliranog
signala prikazan je i realan snimak istog EKG ritma i aritmije.

5.1 Rezultati snimanja signala EKG simulatora osciloskopom

Za snimanje simuliranih EKG signala izlazu analogno-digitalne akvizicione


kartice DAQ PC-6024E [12], na čijem su analognom izlazu generisani simulirani
EKG signali, korišćen je osciloskop Tektronix, THD 3112 [15]. Prilikom snimanja
signala simuliranih pomoću Virtuelnog EKG simulatora, podela na osciloskopu je bila
podešena na 200 ms/podeoku i 500mV/podeoku, tako da podela matricom na snimku
simuliranih signala odgovara standardnoj podeli debljim linijama matrice papira za
EKG zapis (uz napomenu da su amplitude simuliranog signala 1V umesto 1mV).
Jedan kvadrat na osciloskopu odgovara jednom većem kvadratu na papiru za EKG
zapis pri standardnoj podeli 25 mm/sec i 10mm/mV.

5.1.1 Normalan sinusni ritam

Na slici 5.1 vidimo uporedne snimke EKG signala simuliranog pomoću EKG
Simulatora, snimljene pomoću osciloskopa Tektronix i realan snimak EKG signala.
Može se zapaziti sličnost simuliranog signala sa realnim snimkom, kako po pitanju
oblika talasa tako i po pravilnosti intervala.

Slika 5.1 Snimak sinusnog ritma simuliranog Virtuelnim EKG simulatorom

27
Slika 5.2 Realan EKG snimak normalnog sinusnog ritma [2]

5.1.2 Atrijalna tahikardija

Na slici 5.2 vide se uporedni snimak simulirane atrijalne tahikardije i realan


snimak EKG zapisa atrijalne tahikardije. Na snimku simuliranog EKG signala jasno
se uočava skraćeni R-R interval koji u ovom slučaju iznosi oko 500 milisekundi što
znači da je frekvencija srčanog ritma, u ovom slučaju, 120 otkucaja u minuti. Takođe
se mogu uočiti T talasi sa skraćenim trajanjem i manjom amplitudom od uobičajene.

Slika 5.3 Snimak atrijalne tahikardije simulirane Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 5.4 Realni EKG snimak atrijalne tahikardije [14]

5.1.3 Lepršanje pretkomora (atrijalni flater)

28
Na slici 5.3 vidimo uporedne snimke simuliranog EKG signala i realnog snimka
atrijalnog flatera. Na snimku simuliranog signala može se uočiti povećanje
frekvencije aktivacije pretkomora koja se očitava u obliku testerastih F talasa koji se
pojavljuju umesto P talasa. QRS kompleksi ne prate svaki, nego svaki treći F talas, što
odgovara atrijalnom flateru sa odnosom AV sprovođenja 3:1.

Slika 5.5 Snimak atrijalnog flatera simuliranog Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 5.6 Realni snimak atrijalnog flatera [17]

5.1.4 Ventrikularna bigeminija

Na slici 5.4 vidimo uporedne snimke simuliranog i realnog EKG snimka


ventrikularne bigeminije. Kod ventrikularne bigeminije sinusni ritam (ili bilo koji
drugi osnovni ritam) alternira sa prevremenim ventrikularnim kompleksima. Obično
postoji konstantan interval između sinusnih i prevremenih kompleksa , ukazujući da je
mehanizam ponovnog ulaska u osnovi nastanka prevremenih impulsa [13]. Na snimku
simuliranog signala jasno su uočljivi prevremeni ventrikularni kompleksi koji
alterniraju sa sinusnim ritmom. Takođe se može uočiti konstantan interval nastanka
PVC-a nakon sinusnog kompleksa.

29
Slika 5.7 Snimak ventrikularne bigeminje simulirane Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 5.8 Realni snimak ventrikularne bigeminije [13]

5.1.5 Ventrikularna tahikardija

Na slici 5.5 vidimo snimke simulirane ventrikularne tahikardije kao i realni


snimak iste. Ventrikularna frekvencija simuliranog EKG signala je 200/min. Sličnost
sa snimkom realnog signala je jasno uočljiva.

Slika 5.9 Snimak ventrikularne tahikardije simulirane Virtuelnim EKG simulatorom

30
Slika 5.10 Realni EKG snimak ventrikularne tahikardije [14]

5.1.6 Ventrikularna fibrilacija

Na slici 5.6 su prikazani simulirani i realni EKG snimak ventrikularne


fibrilacije. Jasno je uočljiva sličnost simulirane ventrikularne fibrilacije sa realnim
snimkom ventrikularne fibrilacije.

Slika 5.11 Snimak ventrikularne fibrilacije simulirane Virtuelnim EKG simulatorom

Slika 5.12 Realni EKG snimak ventrikularne fibrilacije

31
6 Zaključak

Uvođenjem računara u proces generisanja signala pruža gotovo neograničene


mogućnosti u modelovanju talasa koji će biti generisani na izlazu simulatora signala.
Na ovaj način izbegnut je dugotrajan proces projektovanja uređaja zasnovanih na
hardverskoj implementaciji. Pored toga proširena je funkcionalnost samih uređaja,
time što generatori signala nisu više ograničeni na generisanje već implementiranih
signala.

Cilj ovog diplomskog rada bio je da se projektuje simulator EKG signala sa


mogućnošću generisanja simuliranih signala na analognom izlazu akvizicione katrice.
Uređaj je trebao da bude baziran na standardnom personalnom računaru (PC-u) i
isprogramiran u programskom paketu LabVIEW. Ovako isprojektovan uređaj treba da
u sebi sadrži simulirane EKG signale koji će biti generisani na analognom izlazu
akvizicione kartice. Simulirani signali treba da su po karakteristikama što sličniji
realnim EKG signalima odgovarajućih srčanih ritmova ili aritmija. Pored toga uređaj
treba da poseduje intuitivan korisnički interfejs koji će omogućiti jednostavan rad.

Ovaj rad je podeljen u sedam poglavlja. U prvom poglavlju je dat uvod u sam
rad i u problematiku kojom se rad bavi. Drugo poglavlje predstavlja prikaz nekih
postojećih tipova EKG simulatora prisutnih u komercijalnoj upotrebi kao i
neformalnu podelu EKG simulatora. Svaki od navedenih tipova EKG simulatora je
ukratko opisan i navedene su njegove bitne karakteristike. Izbor i podela EKG
simulatora je napravljena prema načinu implementacije i nameni simulatora EKG
signala.

Treće poglavlje daje kratko objašnjenje električne aktivnosti srca prilikom


pojave karakterističnih talasa i intervala EKG zapisa bitnih za modelovanje signala
dalje u radu.

U četvrtom poglavlju je prikazan originalni simulator i generator EKG signala


zasnovan na standardnoj PC konfiguraciji, urađenim u programskom alatu LabVIEW.
Opisani su delovi LabVIEW programa koji su zaduženi za modelovanje
karakterističnih talasa, njihovo spajanje u EKG signale jednog srčanog ciklusa i samo
modelovanje simuliranih EKG signala srčanih ritmova i aritmija. U toku
projektovanja Virtuelnog EKG simulatora javila se potreba za posebnim pristupom
modelovanju pojedinih aritmija, zbog specifičnosti izgleda talasa i trajanja
karakterističnih talasa i intervala. Primer su aritmije u kojima se javljaju F ili flater
talasi umesto P talasa, zatim ventrikularna tahikardija i ventikularna fibrilacija. Ovi
slučajevi su uspešno prevaziđeni dodavanjem pojedinih delova programskog koda u
funkcije za modelovanje EKG signala koji modeluju samo ove specifične slučajeve.
Pored ovoga objašnjeno je generisanje simuliranih signala na analognom izlazu
akvizivione kartice i korisnički interfejs. Ovim je dobijen simulator EKG signala koji
se može koristiti pri razvoju i evaluaciji dijagnostičkog softvera za detekciju QRS
kompleksa, ali i dobra osnova za dalju nadogradnju i razvoj u kompleksniji simulator
EKG signala.

32
Peto poglavlje prikazuje snimke osciloskopom nekih simuliranih EKG signala i
generisanih na analognom izlazu akvizicione kartice. Uz svaki snimak simuliranog
EKG signala je prikazan i odgovarajući realni EKG snimak srčanog ritma ili aritmije.

U sedmom poglavlju, koje predstavlja prilog, su prikazani svi simulirani EKG signali
sa karakteristikama bitnim za simulaciju. Takođe je za svaki simulirani ritam
priložena tabela sa parametrima korišćenim za simulaciju kao i realni EKG snimak
odgovarajućeg srčanog ritma ili aritmije.

Ciljevi budućeg rada su implementacija šumova koji se javljaju prilikom


snimanje EKG signala, dodavanje mogućnosti da se utiče na elevaciju, nivo i trajanje
ST segmenta i proširenje mogućnosti simulacije EKG signala za 6 i 12 odvoda. Ovim
bi se dobio urađaj koji bi mogao biti upotrebljen za razvoj i evaluaciju dijagnostičkog
softvera. Dodavanjem mogućnosti zadavanja izgleda simuliranog EKG signala i
dodavanje event driven mehanizma koji bi automatski menjao simulirane srčane
ritmove ili aritmije nakon određenog događaja, dobio bi se izuzetno fleksibilan EKG
simulator koji bi mogao biti korišćen u edukativne svrhe.

33
7 Prilog
7.1 Snimci simuliranih EKG ritmova i aritmija

U ovom poglavlju su prikazani snimci EKG ritmova i aritmija simuliranih


pomoću programa Virtuelni EKG simulator. Pored ovih snimaka za svaki EKG ritam
je predstavljena tabela korišćena pri simulaciji kao i realni snimci simuliranih EKG
ritmova i aritmija.

7.1.1 Normalan sinusni ritam

Kod normalnog sinusnog ritma PR segment ne bi trebalo da traje duže od 0,2


sekunde. Trajanje QRS intervala ne bi trebalo da je duže od 0,12 sekundi. Trajanje P
talasa ne bi smelo da prelazi 0.08 sekundi. T talas je širok bar 0,2 sekunde. Brzina
otkucaja srca je od 60 do 100 otkucaja u minuti tako da je trajanje RR intervala od 0,6
do 1 sekunde. Ne postoje podaci o QT intervalu, minimalnim vrednostima PR
intervala, trajanjau QRS kompleksa, U talasu niti amplitudama talasa u dostupnoj
literaturi [2].

Osnovne karakteristike su [2]:

• Svaki P talas je praćen QRS kompleksom


• P talas je pozitivan u Odvodu II
• Brzina otkucaja srca je 60 do 100 otkucaja u minuti
• Nakon svakog T talasa sledi P talas
• PR interval je normalan

Ukoliko je brzina otkucaja srca manja od 60 u minuti radi se o Sinusnoj


bradikadriji, a ako je veća od 100 tada govorimo o Sinusnoj tahikardiji. Ukoliko je
varijacija veća od 10% u pitanju je Sinusna aritmija [16].

Tabela 7.1 Matrica parametara za simuliranje normalnog sinusnog ritma

Slika 7.1 Snimak normalnog sinusnog ritma simuliranog pomoću Virtuelnog EKG simulatora

34
Slika 7.2 Realni EKG snimak normalnog sinusnog ritma, preuzet iz [2]

Sinusna aritmija postoji kada sinusna frekvencija varira sa respiracijom, sa


nižom frekvencijom tokom ekspiracije i višom tokom inspiracije. Ovo nije patološki
ritam i češći je kod mladih osoba [13].

Tabela 7.2 Matrica parametara za simuliranje sinusne aritmije

Slika 7.3 Snimak sinusne aritmije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora

Slika 7.4 Realni EKG snimak sinusne aritmije [13]

7.1.2 Nodalna tahikardija

Nodalna tahikardija obično nastaje usled pojačanog automatizma AV čvorišta.


Dok ubrzani ritam čvorišta ima frekvenciju od 60 do 120/min, kod nodalne tahikardije
(čvorišne tahikardije) frekvencija je 120 do 200/min [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Postoje tri ili više preuranjenih atrijalnih kompleksa (PAC) za redom


• Atrijalna frekvenca je 120-200 otkucaja u minuti
• Ritam je regularan, ali kod atrijalne frekvence preko 200 otkucaja/minuti čest
je pojava AV bloka

35
• PR interval može biti normalan ili produžen
• QRS kompleks može biti normalan ili proširen

Tabela 7. 3 Matrica parametara za simuliranje nodalne tahikardije

Slika 7. 5 Snimak nodalne tahikardije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora

7.1.3 Atrijalna tahikardija

Automatska atrijalna tahikardija je automatski ritam iz fokusa u pretkomorama.


Njena frekvencija je obično od 150 do 200 otkucaja/min i može biti nepravilna.
Uobičajeni AV odnos sprovođenja je 1:1. PR interval je često produžen zbog brze
frekvencije pretkomora i ponekad zbog patološke depolarizacije pretkomora i puteva
AV čvora [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Postoje tri ili više preuranjenih atrijalnih kompleksa za redom


• Atrijalna frekvenca je 150-200 otkucaja u minuti
• Ritam je regularan, ali kod atrijalne frekvence preko 200 česta je pojava AV
bloka
• P talas može biti «zakopan» u prethodeći T talas
• PR interval može biti normalan ili produžen
• QRS kompleks može biti normalan ili proširen

Tabela 7.4 Matrica parametara za simuliranje atrijalne tahikardije

Slika 7. 6 Snimak atrijalne tahikardije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora

36
Slika 7.7 Realni EKG snimak atrijalne tahikardije [14]

7.1.4 AV blok I stepena

AV blok I stepena ukazuje na zastoj u sprovođenju električnog impulsa između


pretkomora i komora. Svi pretkomorski impulsi se sprovode. Karakteriše ga dugačak
PR interval, koji prelazi 0,2 sekunde. Obično predstavlja zastoj u sprovođenju kroz
AV čvor [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Ritam je regularan
• Svaki P talas uzrokuje QRS kompleks
• PR interval je produžen, duži je od 0,2 sekunde
• QRS kompleksi su obično normalnog oblika

Tabela 7. 5 Matrica parametara za simuliranje AV bloka I stepena

Slika 7.9 Realni EKG snimak AV bloka II stepena tip Mobitz I [14]

7.1.5 AV blok II stepena tip Mobitz I

AV blokom II stepena se opisuje stanje kada ne dolazi do sprovođena svih


pretkomorskih impulsa do komora. AV blok II stepena tip I postoji kada impulsi iz

37
pretkomora nailaze na sve veći zastoj u sprovođenju ka komorama, sa eventualnim
izostankom sprovođenja jednog impulsa [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Atrijalna frekvencija je nepromenjana, ali je frekvencija ventikularnih


kontrakcija manja od atrijalne zbog neprovedenih impulsa
• Atrijalni ritam je regularan dok je ventrikularni ritam nepravilan
• Oblik i trajanje P talasa je normalan
• PR interval s progresivno produžuje sve dok ne dođe do izostanka QRS
kompleksa
• QRS kompleksi su normalni

Tabela 7.6 Matrica parametara za simulaciju AV bloka II stepena tip Mobitz I

Slika 7.10 Snimak AV bloka II stepena tip I simuliranog pomoću Virtuelnog EKG simulatora

Slika 7.11 Realni EKG snimak AV bloka II stepena tip Mobitz I

7.1.6 AV blok II stepena tip II (Mobitz II)

AV blok II stepena tip II (Mobitz II) postoji kada izostane sprovođenje


pretkomorskih impulsa do komora, bez prethodećeg progresivnog zastoja u
sprovođenju. Znači, izostanak sprovođenja iz atrija ka ventrikulama je nagao i
nepredvidiv [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Ne postoji uticaj na atrijalnu frekvenciju , ali je ventrikularna frekvencija


manja od atrijalne zbog neprovedenih impulsa
• Atrijalni ritam je regularan dok je ventrikularni ritam neregularan
• Oblik i trajanje P talasa je normalan
• Postoje P talasi iza kojih ne sledi QRS kompleks

38
• PR interval može biti normalan ili produžen, ali ostaje konstantan. PR interval
kompleksa koji sledi nakon pauze može biti skraćen
• QRS kompleks može biti normalan ili produžen

Tabela 7.7 Matrica parametara za simuliranje AV bloka II stepena tip Mobitz II

7.1.7 AV blok III stepena

Kod AV bloka III stepena do depolarizacije pretkomora dolazi nezavisno. Zbog


odmaklog stepena AV bloka ni jedan impuls nastao u pretkomorama se ne sprovodi
do komora uprkos postojanju vremenske mogućnosti za to. Frekvencija pretkomora
kod AV bloka II stepena je skoro uvek brža od frekvencije komora [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Ne postoji uticaj na atrijalnu frekvenciju , ali je ventrikularna frekvencija


manja od atrijalne
• Ventrikularna frekvencija je obično 40 do 60 otkucaja u minuti
• Ritam je regularan
• P talasi su normalni
• Ne postoji zavisnost između P talasa i QRS kompleksa
• QRS kompleksi mogu biti normalni ili prošireni

39
Tabela 7.8 Matrica parametara za simuliranje AV bloka III stepena

7.1.8 Lepršanje atrija (Atrijalni flater)

Lepršanje pretkomora predstavlja pravilni ritam pretkomora koji nastaje


mehanizmom intraatrijalnog kruženja ili «kružnog kretanja impulsa». Frekvencija je
obično od 220 do 350/min, ali može ići od 175 do 430/min. Najčešće uočena
frekvencija pretkomora je 300/min. AV odnos sprovođenja je obično 2:1 ili 4:1, što
znači da je frekvencija komora obično pravilna i iznosi 150/min ili 75/min. Međutim,
zbog različitih odnosa AV sprovođenja kao i zbog bloka AV čvora tip I, frekvencija
komora kod lepršanja pretkomora može biti iregularna [13].

Karakteristične pojave:

• Atrijalna učestanost je obično 300 otkucaja u minuti sa rasponom od 220 do


350 otkucaja
• Atrijalni ritam je regularan
• Ventrikularni ritam može biti neregularan ili regularan
• P talasi su zapravo F (Flater) talasi koji obrazuju "testeru"
• PR interval je obično regularan, ali može varirati
• QRS kompleks je normalan

40
Tabela 7.9 Matrica parametara za simuliranje atrijalnog flatera

7.1.9 Atrijalna fibrilacija

Fibrilacija pretkomora (atrijalna fibrilacija) predstavlja veoma brzi nepravilni


ritam. Većina impulsa nastalih tokom fibrilacije (f talasi) se ne sprovodi kroz AV čvor
do Hisovog snopa i ne izaziva stimulaciju komora. Zbog toga je odgovor komora
iregularan sa frekvencijom koja može ići od 50 do 200/min [13].

Karakteristične pojave [2]:

• Atrijalna frekvenca je obično od 400 do 700 otkucaja u minuti


• Ventrikularna frekvencija je između 160 i 180 otkucaja u minuti
• Ventrikularni ritam je neregularan
• Ne postoje P talasi. Primetna je haotična električna aktivnost «f» talasa
• QRS kompleks je normalan

Tabela 7.10 Deo matrice parametara za simuliranje atrijalne fibrilacije

Slika 7.18 Snimak atrijalne fibrilacije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora

41
Slika 7.19 Realni EKG snimak atrijalne fibrilacije [2]

7.1.10 Preuranjeni atrijalni kompleks (PAC)

Preuranjeni atrijalni kompleks (preuranjena aktivacija pretkomora, PAC) nastaje


zbog impulsa koji potiče iz ektopičnog žarišta u pretkomorama. Ukoliko je impuls
prevremen do depolarizacije pretkomora dolazi rano u odnosu na sinusnu frekvenciju.
Prevremeni pretkomorski impuls obično započinje aktivaciju komora i daje QRS
kompleks [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Ritam je nepravilan
• P' talas nastupa pre sledećeg očekivanog sinusnog otkucaja, P-P' interval je
kraći nego P-P interval
• PR interval može biti normalan ili produžen
• Kompletan blok može biti bez QRS kompleksa koji bi pratio P' talas
• QRS kompleks može biti normalan ili proširen

Tabela 7.11 Matrica parametara za simuliranje PAC-a

Slika 7.20 Snimak PAC-a simuliranog pomoću Virtuelnog EKG simulatora

Slika 7.21 Realni snimak PAC-a [14]

42
7.1.11 Preuranjeni ventrikulani kompleks (PVC)

Preuranjeni ventrikularni kompleks je depolarizacija koja nastaje u ventrikuli


pre narednog očekivanog otkucaja. S obzirom da PVC potiče iz jedne od ventrikula
one se ne depolarizuju sinhrono već sekvencijalno. Posledica ovoga je proširen (0.12
sec. ili širi) QRS kompleks bizarnog izgleda [2].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Ritam je neregularan
• P talas se obično ne vidi od QRS kompleksa ili T talasa
• PR interval može biti normalan ili produžen
• QRS kompleks nastupa pre sledećeg očekivanog sinusnog otkucaja
• Širina QRS kompleksa je obično 0,12 sec. ili više
• Izgled QRS kompleksa je obično bizaran
• T talas je obično obrnutog polariteta u odnosu na QRS kompleks
• Ritam sinusnog čvora obično nije narušen

Tabela 7.12 Deo matrice parametara za simuliranje PVC-a

7.1.12 Ventrikularna tahikardija

Frekvencija ventrikularne tahikardije je veća od normalne i obično se kreće od


120 do 220/minuti. Kompleksi kod ventrikularne tahikardije su široki i bizarni i liče
na prevremene ventrikularne komplekse (PVC). Frekvencija je često toliko brza da se

43
ST segmenti i T talasi ne mogu razlikovati od QRS kompleksa, a EKG ima izgled
serije širokih, velikih talasa [13].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Frekvencija je 100 do 220 otkucaja u minuti


• Ritam je obično regularan, ali može biti i neregularan
• P talase je teško prepoznati. Ukoliko ih možemo uočiti naječšće ne postoji
veza između P talasa i QRS kompleksa
• Oblik QRS kompleksa je opisan kod PVK. Povremeno se mogu pojaviti uski
QRS kompleksi.

Tabela 7.13 Matrica parametara za simuliranje ventrikularne tahikardije

Slika 7.24 Snimak ventrikularne tahikardije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora

7.1.13 Ventrikularna fibrilacija

Ventrikularna fibrilacija je brzi, nepravilni, neorganizovan ritam komora sa gubitkom


udarnog volumena srca, pulsa i krvnog pritiska. Na EKG-u se vide bizarni kompleksi
različitih veličina i oblika. Električna defibrilacija [1] je jedini način zbrinjavanja,
inače dolazi do smrtnog ishoda. Retko se epizoda ventrikularne fibrilacije okončava
sama od sebe [13]. Ukoliko je amplituda visoka koristimo izraz “gruba” u protivnom
koristi se izraz “fina” ventrikualrna fibrilacija [2].

Karakteristike su sledeće [2]:

• Frekvencija srca je jako visoka. Vrlo često je teško odrediti kolika je


• Ritam je neregularan
• Talasima varira veličina i oblik, ne postoje P talasi, QRS kompleksi niti T
talasi

44
Tabela 7.14 Deo matrice parametara za simuliranje ventrikularne fibrilacije

45
8 LITERATURA

[1] Free Online Encyclopedia,


http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Defibrillator
[2] K. Dubovik: Automated arrhythmia analysis – an expert sistem for an
intensive care unit, magistarska teza, Institute of Computer Science, Technical
university of Lodz, 1999.
[3] Beijing meigaoyi Co., Ltd., http://www.meigaoyi.com
[4] Metron Biomedical Testing Equipement, Metron US, http://www.metron-
biomed.com
[5] SkillStat Learning, http://www.skillstat.com/ECG_Sim_demo.html
[6] Laerdal Medical AS, http://www.laerdal.com
[7] Lj. Barić: Elektrokardiografija u praksi, Libelli Medici, Volumen V, Zagreb
1974.
[8] Dubravka Bojanić: Detekcija QRS kompleksa u EKG signalu korišćenjem
Dyadic wavelet transformacije, magistarska teza, Fakultet tehničkih nauka,
Novi Sad, 2003.
[9] J. Malmivuo, R. Plonsey: Bioelectromagnetism, Principles and Applications of
Bioelectric and Biomagnetic Fields, New York, Oxford, Oxford university
press, 1995.
[10] Ratko Petrović: Virtuelni ekg uređaj za telemedicinske primene, magistarska
teza, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2004.
[11] E. Rosow, J. Adam: Virtual Instrumentation Tools for Real-Time performance
Indicators: Using PIVIT™ for Data-Driven Decisions, Biomedical
instrumentation & Technology, Volume 34/No 2, March/April 2000.
[12] National Instruments Corporation, http://www.ni.com
[13] Nora Goldschlager, Mervin J. Goldman: Elektrokardiografija – interpretacija
EKG-a, Savremena administracija, Beograd, 1986.
[14] Texas Arrhythmia Institute, http://www.txai.org
[15] Tektronix, http://www.tektronix.com
[16] ECG library, http://www.ecglibrary.com
[17] NetPharmacology, The University of Utah,
http://lysine.pharm.utah.edu/netpharm/index.html

46

You might also like