Professional Documents
Culture Documents
KANDIDAT: MENTOR:
Dejan Prijević doc. dr. Nikola Jorgovanović
Novi Sad, 2005.
1
Sadržaj
1 UVOD .......................................................................................................................................................4
2 UREĐAJI ZA SIMULIRANJE EKG SIGNALA ...............................................................................6
2.1 PRIMENA UREĐAJA ZA SIMULIRANJE EKG SIGNALA ...................................................................... 6
2.2 POSTOJEĆI TIPOVI EKG SIMULATORA ............................................................................................ 7
3 ELEKTRIČNA AKTIVNOST SRCA, KARAKTERISTIČNI TALASI I NORMALNI
INTERVALI EKG ZAPISA..........................................................................................................................10
3.1 FIZIOLOŠKA POZADINA ZAPISA NA ELEKTROKARDIOGRAMU ....................................................... 10
3.2 KARAKTERISTIČNI TALASI EKG SIGNALA .................................................................................... 11
3.3 NORMALNI INTERVALI EKG SIGNALA .......................................................................................... 12
4 VIRTUELNI SIMULATOR I GENERATOR EKG SIGNALA.....................................................13
4.1 VIRTUELNA INSTRUMENTACIJA .................................................................................................... 13
4.1.1 LabVIEW programski alat .......................................................................................................13
4.2 MATEMATIČKO MODELOVANJE KARAKTERISTIČNIH TALASA EKG SIGNALA .............................. 14
4.2.1 Matematičko modelovanje P talasa .........................................................................................14
4.2.2 Matematičko modelovanje F (flater ili lepršajućih) talasa.....................................................15
4.2.3 Matematičko modelovanje QRS kompleksa.............................................................................17
4.3 GENERISANJE CIKLUSA EKG SIGNALA ......................................................................................... 18
4.4 PRIMERI EKG RITMOVA I ARITMIJA SIMULIRANIH POMOĆU VIRTUELNOG EKG SIMULATORA ... 21
4.4.1 Normalan sinusni ritam............................................................................................................21
4.4.2 Sinusna (respiratorna) aritmija ...............................................................................................22
4.4.3 Lepršanje pretkomora ..............................................................................................................22
4.4.4 Atrijalna fibrilacija...................................................................................................................23
4.4.5 Ventrikularna tahikardija.........................................................................................................24
4.5 GENERISANJE SIGNALA NA ANALOGNOM IZLAZU AKVIZICIONE KARTICE .................................... 25
4.6 KORISNIČKI INTERFEJES VIRTUELNOG EKG SIMULATORA .......................................................... 26
5 TESTIRANJE VIRTUELNOG EKG SIMULATORA....................................................................27
5.1 REZULTATI SNIMANJA SIGNALA EKG SIMULATORA OSCILOSKOPOM .......................................... 27
5.1.1 Normalan sinusni ritam............................................................................................................27
5.1.2 Atrijalna tahikardija.................................................................................................................28
5.1.3 Lepršanje pretkomora (atrijalni flater) ...................................................................................28
5.1.4 Ventrikularna bigeminija .........................................................................................................29
5.1.5 Ventrikularna tahikardija.........................................................................................................30
5.1.6 Ventrikularna fibrilacija ..........................................................................................................31
6 ZAKLJUČAK........................................................................................................................................32
7 PRILOG .................................................................................................................................................34
7.1 SNIMCI SIMULIRANIH EKG RITMOVA I ARITMIJA ......................................................................... 34
7.1.1 Normalan sinusni ritam............................................................................................................34
7.1.2 Nodalna tahikardija .................................................................................................................35
7.1.3 Atrijalna tahikardija.................................................................................................................36
7.1.4 AV blok I stepena......................................................................................................................37
7.1.5 AV blok II stepena tip Mobitz I ...............................................................................................37
7.1.6 AV blok II stepena tip II (Mobitz II).........................................................................................38
7.1.7 AV blok III stepena ...................................................................................................................39
7.1.8 Lepršanje atrija (Atrijalni flater).............................................................................................40
7.1.9 Atrijalna fibrilacija...................................................................................................................41
7.1.10 Preuranjeni atrijalni kompleks (PAC) .....................................................................................42
7.1.11 Preuranjeni ventrikulani kompleks (PVC)...............................................................................43
2
7.1.12 Ventrikularna tahikardija.........................................................................................................43
7.1.13 Ventrikularna fibrilacija ..........................................................................................................44
8 LITERATURA ......................................................................................................................................46
3
1 Uvod
Razvoj uređaja i softverskih aplikacija za praćenje i analizu EKG signala uvek
prati i razvoj simulatora EKG signala. EKG simulatori se koriste kako pri samom
razvoju opreme i korisničkih programa za snimanje i analizu EKG-a, tako i prilikom
evaluacije EKG opreme i dijagnostičkog softvera.
Sam razvoj simulatora EKG signala zahteva saradnju između lekara, inženjera,
matematičara i programera radi postizanja što realnijih rezultata prilikom generisanja
EKG signala. Simulator EKG signala mora biti u mogućnoti da na izlazu generiše
signale što sličnije realnom EKG-u. Ukoliko ovo ne bi bio slučaj moglo bi se desiti da
sistem ili uređaj koji je projektovan i testiran pomoću datog simulatora, savršeno
funkcioniše sa simuliranim signalom dok se u realnoj situaciji pokazuje neispravnim.
Ovaj rad je podeljen po poglavljima. Prvo poglavlje je uvod u rad i daje kratak
pregled teme koja je obrađena u ovom radu. U drugom poglavlju je navedena
neformalna podela postojećih simulatora EKG signala. Takođe su predstavljeni neki
od postojećih simulatora EKG signala sa njihovim osnovnim karakteristikama koje se
tiču simuliranih EKG signala, kao i način izvedbe i njihova namena.
4
U petom poglavlju su predstavljeni rezultati generisanja simuliranih EKG
signala snimljeni osciloskopom. Uz svaki snimak simuliranog EKG signala je
prikazan i realni EKG snimak odgovarajućeg srčanog ritma ili aritmije.
5
2 Uređaji za simuliranje EKG signala
6
2.2 Postojeći tipovi EKG simulatora
Danas postoje više vrsta EKG simulatora čije karakteristike zavise od njihove
namene. Dok su jedni sastavni deo test opreme EKG uređaja, drugi su pak
višenamenski i kao takvi mogu da se koriste kao instrumenti za testiranje EKG
uređaja, dijagnostičkog softvera, u edukativne svrhe... Neki od postojećih EKG
simulatora će biti kratko prikazani dalje u ovom podpoglavlju.
Na slici 2.1 vidimo EKG simulator kineskog proizvođača Beijing meigaoyi Co.,
Ltd model MGY-E01 [3], koji je osmišljen kao kombinacija standardne PC
konfiguracije i hardverskog dodatka sa izvodima za elektrode EKG uređaja. Uređaj je
omogućuje kalibraciju i testiranje EKG opreme, evaluaciju dijagnostičkog softvera
EKG opreme, kreiranje baze EKG snimaka i edukaciju. Hardverski deo poseduje
implementirane EKG signale 12 odvoda i generator četvrtki. Takođe poseduje
implementirane 3-kanalne EKG signale za testiranje Holtera i generator četvrtki.
Poseduje mogućnost generisanje bilo kog željenog talasnog oblika korišćenjem
korisničkog programa. Korisnički program poseduje implementiranu bazu normalnih i
patoloških EKG snimaka. Takođe može da generiše EKG signale gde korisnik zadaje
vrednosti parametra koji se koriste za modelovanje signala. Korisnik zadaje trajanja
pojedinih intervala, trajanje i amplitudu karakterističnih talasa, RR interval i modeluje
ST segment... Korisniku se pruža mogućnost da nacrta izgled talasa koji će biti
generisan na hardverskom izlazu ovog uređaja.
Slika 2.1 Simulator EKG signala MGY-E01 firme Beijing meigaoyi Co., Ltd
7
Primer simulatora za testiranje EKG opreme je pacijent simulator (slika 2.2),
proizvođača Metron [4], tip PS-410. Ovaj uređaj ima mogućnost simulacije
pedijatrijskog sinusnog normalnog ritma, mogućnost definisanja frekvencije
normalnog sinusnog ritma, poseduje 35 implementiranih EKG ritmova i aritmija,
simulaciju promene nivoa ST segmenata, simulaciju karaktrističnih EKG signala za
evaluaciju dijagnostičkog softvera EKG opreme.
Kao primer simulatora koji su sastavni deo opreme za testiranje defibrilatora [1]
je i MK-II Defibrillator Analyzer, tip QA-40,proizvođača Metron [4] (slika 2.3). QA-
40 je analizator defibrilatora, razvijen za testiranje eksternih manuelnih i AED
defibrilatora. Uređaj može da radi kao samostalni, stand alone, uređaj ili može da radi
kao deo daljinski upravljanog automatizovanog sistema zasnovanog na PC-u. Neke od
karakteristika EKG simulatora je simuliranje EKG signala sa 12-odvoda, snimanje
izlaznog signala i reprodukovanje snimka na izlazu simulatora, definisanje frekvencije
simuliranog EKG signala normalanog sinusnog ritma, mogućnost simulacije velikog
broja srčanih ritmova ili aritmija kao i 8 implementiranih procedura za testiranje
automatskih defibrilatora.
Na slici 2.4 možemo videti interaktivni online simulator EKG signala, nazvan
The Six Second ECG, Cardiac Rythm Simulator, koji se nalazi na sajtu SkillStat
Learning [5]. Ovaj sajt je namenjen obučavanju i usavršavanju medicinskog osoblja
pa je s tom idejom napravljen i sam simulator EKG signala. Posetilac sajta ima
mogućnost online izbora srčanog ritma ili aritmije čiju simulaciju želi da vidi, kao i
kratko objašnjenje svakog simuliranog srčanog ritma i aritmije.
8
Slika 2.4 EKG simulator na sajtu SkillStat Learning
9
3 Električna aktivnost srca, karakteristični talasi i
normalni intervali EKG zapisa
Slika 3.1 Talasi na EKG zapisu Slika 3.2 Presek i građa srca
Akcijom srca upravlja sinusni čvor, koji ima urođeni automatizam, ali
frekvenciju prilagođava potrebama. Sinusni čvor čija se aktivnost na EKG-u ne vidi
direktno, prvo aktivira muskulaturu atrija (depolarizacija atrija) što se na EKG-u
očitava kao P talas. Impuls iz atrija prelazi u ventrikule putem spoja koji se satoji iz
AV čvora i susednih struktura. Impuls prvo uspori u samom spoju da bi zatim jako
ubrzao kroz Hisov snop i njegove ogranke koji ga sprovode po čitavoj muskulaturi
ventrikula. Aktivacija (depolarizacija) radne muskulature ventrikula se na
elektrokardiogramu očitava kao QRS ili inicijalni kompleks. Vremenski razmak
između P talasa, koji označava aktivaciju radne muskulature atrija, i QRS kompleksa,
koji predstavlja aktivaciju radne muskulature ventrikula, potreban je da bi se
pretkomore kontrahovale, dok su ventrikule još uvek opuštene i spremne da u
optimalnom trenutku dovrše punjenje komora [7]. Dužina ovog segmenta odgovara
kašnjenju impulsa u AV čvoru [8]. T talas predstavlja ponovno uspostavljanje
prvobitnog naboja – repolarizaciju ventrikula. Atrije takođe imaju svoj talas
repolarizacije ( Ta ), ali njega gotovo uvek prekriva ventrikularni QRST kompleks na
elektrokardiogramu snimljenom standardnom metodom [7].
10
Slika 3.3 EKG signal tokom jednog srčanog ciklusa [9]
Takođe, na slici 3.3 možemo videti standardnu podelu matrice EKG papira.
Elektrokardiografski papir je milimetarski papir sa horizontalnim i vertikalnim
linijama na odstojanju od 1 mm. Na svakih 5 mm je linija podebljana. Vreme se meri
duž horizontalnih linija. Normalna brzina odvijanja papira je 25mm/s, te odgovara
podela: 1 mm = 0.04 s; 5 mm = 0.2 s. Menjanjem brzine odvijanja trake menja se i
prikaz EKG-a na papiru. Postavljeni su standardi za brzinu kretanja trake, samim tim i
ispisa EKG signala. Standardne brzine su 12.5 mm/s, 25 mm/s i 50 mm/s. Neki
proizvođači koriste i druge brzine, ali prethodno navedene su najčešće u upotrebi [10].
11
T talas je, kod normalnih EKG ritmova, pozitivan u II odvodu i asimetričan.
Uzlazni krak se odvaja u blagom luku od spojnice i prelazi u zaobljen vrh, a zatim
strmo pada [7].
U talas je talas male, pozitivne amplitude (normalno ne viši od 1 mm) koji sledi
nakon T talasa, a koji je prisutan na elektrokardiogramu mnogih zdravih osoba. O
genezi ovog talasa ne postoji jedinstveni stav [7].
12
4 Virtuelni simulator i generator EKG signala
U ovom poglavlju je ukratko objašnjen pojam virtuelne instrumentacije i
programski alat LabVIEW, predstavljene su matematičke funkcije pomoću kojih su
modelovani talasi kao i sama izvedba simulatora i generatora EKG signala u
LabVIEW-u nazvanog Virtuelni EKG simulator. Svi simulirani EKG signali se odnose
na II odvod EKG-a.
13
upravljačke instrumente, tako da se sva obrada signala vrši digitalno na računaru, a
prikaz na monitoru.
Specifičnost programiranja u LabVIEW-u je da se programiranje paralelno vrši u
dva prozora. U prvom koji se naziva kontrolni ili front panel (front panel) vrši se
projektovanje grafičkog korisničkog interfejsa. Na front panel se postavljaju kontrole,
prekidači, indikatori, displeji, grafici i drugi elementi koji se mogu naći na
konvecionalnim mernim uređajima kao što su recimo osciloskop ili voltmetar. U
drugom prozoru koji se naziva blok dijagram (block diagram) vrši se programiranje.
Ovo je grafički orijentisani programski jezik koji koristi tok podataka (data flow), za
razliku od tekstualnog programiranja. Svi terminali grafičkih kontrola koje se nalaze
na front panelu i funkcije LabVIEW-a se povezuju linijama što simbolično predstavlja
tok podataka (data flow), koji po pravilu ide sa leva u desno.
14
Gde je,
e ξ t , t > 0
g (t ) = −ξ , za t = t- t 0 (3)
e t , t < 0
A - amplituda talasa
σ - standardna devijacija
t0 - vremenski trenutak u kom talas dostiže maksimum
ξ - faktor nagiba funkcije (slant)
Slika 4.2 Izgled talasa simuliranog pomoću funkcije Wave.vi izvedene u LabVIEW-u. Slika levo
je snimak funkcije sa faktorom nagiba ξ= -0,4 dok je na slici desno ξ= 0,4
15
2
(t − t0 )
(t − t0 ) −
f (t ) = − A (4)
2
σ
e
σ 2
Faktor nagiba ξ je uveden analogno faktoru nagiba kod P talasa. Jednačina krive
tada postaje:
g 2 ( t − t0 )
g (t − t 0 ) −
f (t ) = − A
2
σ
e (5)
σ 2
Gde je,
e ξ t , t > 0
g (t ) = −ξ (6)
e t , t < 0
A - amplituda talasa
σ - standardna devijacija
t0 - vremenski trenutak maksimuma talasa
ξ - faktor nagiba
Slika 4.3 Funkcija F Wave.vi izvedena u LabVIEW-u, koja realizuje formule 4,5 i 6
Slika 4.4 Izgled F talasa simuliranog pomoću funkcije F Wave.vi izvedene u LabVIEW.
Slika levo je signal sa faktorom zakrivljenja ξ= -0,4 dok je na slici desno ξ= 0,4
16
Na slici 4.3 je prikazana funkcija F Wave.vi koja se koristi za modelovanje F
talasa, izvedena u LabVIEW-u, dok na slici 4.4 može da se vidi izgled F talasa
simuliranog u LabVIEW-u, za različite vrednosti faktora nagiba.
Slika 4.5 Funkcija koja modelira QRS kompleks, QRS.vi, izvedena u LabVIEW-u
17
Slika 4.6 Izgled QRS kompleksa modelovanog pomoću
funkcije QRS.vi izvedene u LabVIEW-u
Modelovanje EKG signala jednog srčanog ciklusa se vrši pomoću funkcije EKG
ciklus.vi (slika 4.7) koja generiše jedan EKG ciklus, sa trajanjem ciklusa koje je
jednako vrednosti parametra RRint. U toku modelovanja jednog EKG ciklusa
izračunavaju se vrednosti za sve talase u trenutku t i sabiraju se tako da se na izlazu
dobija rezultantna vrednost funkcije kojom se modeluje EKG ciklus, da bi zatim,
indeksiranjem, ove tačke bile prevedene u niz tačaka koji predstavlja simulirani EKG
ciklus.
18
Na ulaze funkcije EKG ciklus.vi se dovodi vektor podataka, koji je deo matrice
parametara i u sebi sadrži parametre za modelovanje jednog EKG ciklusa. Takođe se
na ulaz dovodi parametar RRint, prethodno pročitan iz vektora podataka, koji
određuje trajanje RR intervala, odnosno trajanje EKG ciklusa koji se modeluje.
Ulazni vektor se zatim dovodi do funkcije Modelovanje talasa.vi, koja modeluje
talase unutar jednog ciklusa. U zavisnosti koji talas ili kompleks modelujemo, koristi
se odgovarajuća LabVIEW funkcija za modelovanje karakterističnih talasa EKG-a.
19
Pošto su svi parametri u ulaznom vektoru podataka, koji se odnose na intervale i
trajanja pojedinih talasa, izraženi u milisekundama, bilo je potrebno konvertovati ih u
vrednosti u sekundama. Ovu konverziju vrši funkcija Convert to sec.vi (slika 4.8).
20
4.4 Primeri EKG ritmova i aritmija simuliranih pomoću
Virtuelnog EKG simulatora
21
4.4.2 Sinusna (respiratorna) aritmija
22
Atrijalna frekvencija je obično 300 otkucaja u minuti sa rasponom od 220 do
350 otkucaja u minuti. Atrijalni ritam je regularan dok ventrikularni ritam može biti
neregularan (sa promenljivim odnosom AV sprovođenja) i regularan (sa konstantnim
odnosom AV sprovođenja). P talasi su u stvari F talasi [2].
23
Tabela 4.5 Matrica parametara za simuliranje atrijalne fibrilacije
24
simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora. Na slici 4.19 prikazan je realni EKG
snimak ventrikularne tahikardije.
25
sekundi. Takođe je potrebno da definišemo i parametar koji određuje koliko će puta
sadržaj bafera biti generisan na analognom izlazu akvizicione kartice. U našem
slučaju vrednost ovog parametra je 0, što znači da će sadržaj bafera biti generisan
kontinualno, bez ponavljanja, na analognom izlazu akvizicione kartice, sve dok
aplikacija ne bude zaustavljena. Ovim je završena inicijalizacija analognog izlaza i
upravljanje analognim izlazom u narednim iteracijama je prepušteno funkciji AO
Write.vi koja se nalazi van CASE strukture u kojoj je inicijalizacija izvršena. Na slici
4.12 se vidi deo programskog koda LabVIEW programa Virtuelni EKG simulator koji
je zadužen za inicijalizaciju i upravljanje analognim izlazom akvizicione kartice.
Slika 4.20 Programski kod u LabVIEW-u za upravljanje analognim izlazom akvizicione kartice
Sa desne strane se nalazi monitor u kom se može pratiti izgled simuliranog EKG
ritma ili aritmije, koji se generiše na analognom izlazu akvizicione kartice. Podeoci na
matrici prozora za monitoring izlaza imaju standardnu podelu koja odgovara podeli
matrice na papiru za EKG zapis (10 mm/mV i 25 mm/sec).
26
5 Testiranje Virtuelnog EKG simulatora
U ovom poglavlju prikazani su snimci nekih srčanih ritmova i aritmija
simuliranih pomoću Virtuelnog EKG simulatora. Uz svaki snimak simuliranog
signala prikazan je i realan snimak istog EKG ritma i aritmije.
Na slici 5.1 vidimo uporedne snimke EKG signala simuliranog pomoću EKG
Simulatora, snimljene pomoću osciloskopa Tektronix i realan snimak EKG signala.
Može se zapaziti sličnost simuliranog signala sa realnim snimkom, kako po pitanju
oblika talasa tako i po pravilnosti intervala.
27
Slika 5.2 Realan EKG snimak normalnog sinusnog ritma [2]
28
Na slici 5.3 vidimo uporedne snimke simuliranog EKG signala i realnog snimka
atrijalnog flatera. Na snimku simuliranog signala može se uočiti povećanje
frekvencije aktivacije pretkomora koja se očitava u obliku testerastih F talasa koji se
pojavljuju umesto P talasa. QRS kompleksi ne prate svaki, nego svaki treći F talas, što
odgovara atrijalnom flateru sa odnosom AV sprovođenja 3:1.
29
Slika 5.7 Snimak ventrikularne bigeminje simulirane Virtuelnim EKG simulatorom
30
Slika 5.10 Realni EKG snimak ventrikularne tahikardije [14]
31
6 Zaključak
Ovaj rad je podeljen u sedam poglavlja. U prvom poglavlju je dat uvod u sam
rad i u problematiku kojom se rad bavi. Drugo poglavlje predstavlja prikaz nekih
postojećih tipova EKG simulatora prisutnih u komercijalnoj upotrebi kao i
neformalnu podelu EKG simulatora. Svaki od navedenih tipova EKG simulatora je
ukratko opisan i navedene su njegove bitne karakteristike. Izbor i podela EKG
simulatora je napravljena prema načinu implementacije i nameni simulatora EKG
signala.
32
Peto poglavlje prikazuje snimke osciloskopom nekih simuliranih EKG signala i
generisanih na analognom izlazu akvizicione kartice. Uz svaki snimak simuliranog
EKG signala je prikazan i odgovarajući realni EKG snimak srčanog ritma ili aritmije.
U sedmom poglavlju, koje predstavlja prilog, su prikazani svi simulirani EKG signali
sa karakteristikama bitnim za simulaciju. Takođe je za svaki simulirani ritam
priložena tabela sa parametrima korišćenim za simulaciju kao i realni EKG snimak
odgovarajućeg srčanog ritma ili aritmije.
33
7 Prilog
7.1 Snimci simuliranih EKG ritmova i aritmija
Slika 7.1 Snimak normalnog sinusnog ritma simuliranog pomoću Virtuelnog EKG simulatora
34
Slika 7.2 Realni EKG snimak normalnog sinusnog ritma, preuzet iz [2]
Slika 7.3 Snimak sinusne aritmije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora
35
• PR interval može biti normalan ili produžen
• QRS kompleks može biti normalan ili proširen
36
Slika 7.7 Realni EKG snimak atrijalne tahikardije [14]
• Ritam je regularan
• Svaki P talas uzrokuje QRS kompleks
• PR interval je produžen, duži je od 0,2 sekunde
• QRS kompleksi su obično normalnog oblika
Slika 7.9 Realni EKG snimak AV bloka II stepena tip Mobitz I [14]
37
pretkomora nailaze na sve veći zastoj u sprovođenju ka komorama, sa eventualnim
izostankom sprovođenja jednog impulsa [13].
Slika 7.10 Snimak AV bloka II stepena tip I simuliranog pomoću Virtuelnog EKG simulatora
38
• PR interval može biti normalan ili produžen, ali ostaje konstantan. PR interval
kompleksa koji sledi nakon pauze može biti skraćen
• QRS kompleks može biti normalan ili produžen
39
Tabela 7.8 Matrica parametara za simuliranje AV bloka III stepena
Karakteristične pojave:
40
Tabela 7.9 Matrica parametara za simuliranje atrijalnog flatera
Slika 7.18 Snimak atrijalne fibrilacije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora
41
Slika 7.19 Realni EKG snimak atrijalne fibrilacije [2]
• Ritam je nepravilan
• P' talas nastupa pre sledećeg očekivanog sinusnog otkucaja, P-P' interval je
kraći nego P-P interval
• PR interval može biti normalan ili produžen
• Kompletan blok može biti bez QRS kompleksa koji bi pratio P' talas
• QRS kompleks može biti normalan ili proširen
42
7.1.11 Preuranjeni ventrikulani kompleks (PVC)
• Ritam je neregularan
• P talas se obično ne vidi od QRS kompleksa ili T talasa
• PR interval može biti normalan ili produžen
• QRS kompleks nastupa pre sledećeg očekivanog sinusnog otkucaja
• Širina QRS kompleksa je obično 0,12 sec. ili više
• Izgled QRS kompleksa je obično bizaran
• T talas je obično obrnutog polariteta u odnosu na QRS kompleks
• Ritam sinusnog čvora obično nije narušen
43
ST segmenti i T talasi ne mogu razlikovati od QRS kompleksa, a EKG ima izgled
serije širokih, velikih talasa [13].
Slika 7.24 Snimak ventrikularne tahikardije simulirane pomoću Virtuelnog EKG simulatora
44
Tabela 7.14 Deo matrice parametara za simuliranje ventrikularne fibrilacije
45
8 LITERATURA
46