cr2016 Croatia HR PDF

EUROPSKA
KOMISIJA
Bruxelles, 26.2.2016.
SWD(2016) 80 final
RADNI DOKUMENT SLUBI KOMISIJE

Izvjee za Hrvatsku 2016.
S detaljnim preispitivanjem o sprjeavanju
i ispravljanju makroekonomskih neravnotea
Ovo je radni dokument slubi Europske komisije. On nije slubeno stajalite Komisije
niti se njime takvo stajalite prejudicira.
HR
HR
SADRAJ
Saetak
1.
Kontekst: stanje i izgledi gospodarstva
2.
Neravnotee, rizici i prilagodba
14
2.1
Dug ope drave i javne financije
14
2.2.
Korporativni dug, dug kuanstava i financijski sektor
25
2.3.
Vanjske obveze i trgovinska uspjenost
33
2.4.
Prilagodba trita rada
44
2.5.
Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea
58
3.
Dodatna strukturna pitanja
61
3.1. Ulaganja
61
3.2.
Javno upravljanje i poduzea u dravnom vlasnitvu
75
3.3.
Zapoljavanje, obrazovanje i socijalni rezultati
86
A.
Tablica
95
B.
Pregled postupka zbog makroekonomskih neravnotea
101
C.
Standardne tablice
102
POPIS TABLICA
1.1.
Glavni gospodarski, financijski i socijalni pokazatelji
13
2.1.1.
Rebalansi dravnog prorauna
21
2.5.1.
Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea (*) Hrvatska
58
3.1.1.
Dodjela sredstava iz ESIF-a (2014. 2020.) po tematskim ciljevima
74
3.2.1.
Raspodjela funkcija po razini vlasti
76
B.1.
Pregled postupka zbog makroekonomskih neravnotea za Hrvatsku
101
C.1.
Pokazatelji financijskog trita
102
C.2.
Pokazatelji trita rada i socijalni pokazatelji
103
C.3.
Pokazatelji trita rada i socijalni pokazatelji (nastavak)
104
C.4.
Pokazatelji strukturne politike i poslovnog okruenja
105
C.5.
Zeleni rast
106
POPIS GRAFIKONA
1.1.
Rast realne bruto dodane vrijednosti (BDV) prema sektorima (lijevi grafikon) i realni BDP
prema komponentama potranje (desni grafikon)
1.2.
Ukupna zaposlenost (u tisuama) i stopa nezaposlenosti (% radne snage)
1.3.
Bilanca tekueg rauna i glavne komponente (% BDP-a)
1.4.
Domai i vanjski dug prema institucijskom sektoru u 2001., 2008. i 2015. (% BDP-a)
1.5.
Evolucija novane mase i kredita (razine i stope rasta)
1.6.
Inflacija u Hrvatskoj i europodruju
2.1.1.
Dug ope drave (% BDP-a)
14
2.1.2.
Pokretai duga 2008. 2014. (u milijardama HRK)
15
2.1.3.
Deficiti dravnog prorauna: rezultati i poetni planovi (% BDP-a)
15
2.1.4.
Izvanproraunske transakcije sredinje drave (% BDP-a)
16
2.1.5.
Doprinosi promjeni udjela duga (postotni bodovi BDP-a)
17
2.1.6.
Rashodi ope drave (2014., % BDP-a)
17
2.1.7.
Prilagodba primarnih rashoda prema ekonomskim kategorijama iskazana kao udio

potencijalnog BDP-a (2008. 2014., promjena u postotnim bodovima)
18
2.1.8.
Primarni rashodi prema ekonomskim kategorijama (2014., ukupni primarni rashodi = 100)
18
2.1.9.
Primarni rashodi prema ekonomskim funkcijama (2013., ukupni primarni rashodi = 100)
19
2.1.10.
Udio duga iskazan kao postotak BDP-a prema razliitim scenarijima
19
2.1.11.
Vremenska struktura duga u 2014. (% ukupnog duga ope drave)
20
2.2.1.
Konsolidirani korporativni dug (% BDP-a)
25
2.2.2.
Korporativni dug Hrvatske u odnosu na usporedive drave lanice EU-a u 2000., 2014. i
godini najvee vrijednosti (% BDP-a)
2.2.3.
26
Distribucija ukupnog korporativnog duga prema sektoru i razini rizika u privatnim

korporacijama (lijevi prikaz) i poduzeima u dravnom vlasnitvu (desni prikaz) u 2005.,
2009. i 2014. (% ukupnog korporativnog duga u svakoj godini).
2.2.4.
27
Obveze nefinancijskih poduzea u dravnom vlasnitvu klasificiranih izvan ope drave (%

BDP-a)
28
2.2.5.
Dug kuanstava (% BDP-a)
28
2.2.6.
Dug kuanstava Hrvatske u odnosu na usporedive drave lanice EU-a u 2000., 2014. i
godini najvee vrijednosti (% BDP-a)
29
2.2.7.
Rast hipotekarnih kredita (%) i indeks cijena nekretnina (2010. = 100)
29
2.2.8.
Loi krediti prema sektoru (% ukupnih korporativnih kredita u svakom sektoru)
30
2.2.9.
Loi krediti i pokrivenost (%)
30
2.2.10.
Stopa adekvatnosti kapitala i profitabilnost (%)
32
2.3.1.
Glavne komponente i neto stanje meunarodnih ulaganja (% BDP-a)
33
2.3.2.
Glavne komponente salda tekueg rauna (% BDP-a)
34
2.3.3.
Promjena u trinom udjelu izvoza robe prema odreditu i sektoru
34
2.3.4.
Realni efektivni devizni teaj deflacioniran jedininim trokom rada i cijenom izvoza u
2.3.5.
Hrvatskoj i usporedivim gospodarstvima EU-a (2010. = 100)
35
Izvoz robe prema irokoj kategoriji (% ukupnog izvoza)
36
2.3.6.
Prepreke trgovini u Hrvatskoj (odstupanje od prosjeka EU-a)
2.3.7.
Izvoz usluga i turistika noenja (pomini prosjek etiri tromjeseja, promjena u odnosu na
39
prethodnu godinu izraena postotnim bodovima)
40
2.3.8.
Stopa promjene neto stanja meunarodnih ulaganja (u odnosu na prethodnu godinu)
42
2.3.9.
Vanjski dug prema sektoru (% BDP-a)
43
2.4.1.
Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti
44
2.4.2.
Nominalni i realni bruto dohodak i plae po zaposleniku (2010. = 100)
44
2.4.3.
Stope zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti u Hrvatskoj (lijevo) i u EU (desno) prema

spolu i dobnoj skupini, % stanovnitva u relevantnoj dobnoj skupini
45
2.4.4.
Udio novih umirovljenika prema vrsti mirovine
46
2.4.5.
Razlozi za netraenje zaposlenja u Hrvatskoj (lijevo) i u EU-28 (desno) prema spolu i dobnoj
skupini, % stanovnitva u relevantnoj dobnoj skupini
47
2.4.6.
Efektivne granine porezne stope u Hrvatskoj i EU-u (od neaktivnosti do zaposlenja)
49
2.4.7.
Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i EU-u (ukupno i posebne skupine, 2014.)
50
2.4.8.
Stopa dugotrajne i vrlo dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj i EU-u
50
2.4.9.
Propisi u podruju zatite zaposlenja u okviru ugovora na neodreeno i na odreeno

vrijeme u Hrvatskoj
51
2.4.10.
Udio zaposlenih na odreeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih prije i nakon reforme
52
2.4.11.
Postojei trendovi u odnosu na kljune nacionalne pokazatelje
55
3.1.1.
Ralamba javnih ulaganja prema klasifikaciji funkcija u Hrvatskoj i usporedivim zemljama

(% BDP-a)
62
3.1.2.
Investicijski planovi i realizacija hrvatskih MSP-ova koje prati CEI (milijuna HRK)
62
3.1.3.
Prosjene stope rasta dugotrajne imovine (2009. 2014.)
63
3.1.4.
Ralamba ukupne dugotrajne imovine prema djelatnostima u Hrvatskoj i usporedivim

dravama lanicama srednje i jugoistone Europe (% ukupne imovine)
64
3.1.5.
Izravna strana ulaganja (% BDP-a)
66
3.1.6.
Apsorpcija sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i programa Kohezijskog

fonda u razdoblju 2007. 2013.
3.2.1.
Tekui transferi iz sredinje drave u lokalna tijela vlasti u 2014. (% BDP-a) u Hrvatskoj i
usporedivim dravama lanicama EU-a
3.2.2.
78
Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno stekle diplomu (dobi 20-34 godine, u roku od 1
do 3 godine od diplome) prema razini obrazovanja
3.3.2.
75
Financiranje rashoda lokalnih tijela vlasti u 2014. (% BDP-a) u Hrvatskoj i usporedivim

dravama lanicama EU-a
3.3.1.
74
88
Digitalne vjetine (% osoba s dobrim, osnovnim i slabim digitalnim vjetinama te osoba

koje se ne slue internetom)
89
3.3.3.
Rashodi za socijalna davanja u 2009. i 2012. prema funkcijama
89
3.3.4.
Osobe kojima prijeti siromatvo ili socijalna iskljuenost prema ivotnoj dobi, vrsti
kuanstva i najeim statusom aktivnosti (2014., % u svakoj skupini)
90
POPIS OKVIRA
1.1.
Izazovi za ulaganja
10
1.2.
Doprinos prorauna EU-a strukturnim promjenama
12
2.3.1.
Komparativni pregled integriranosti Hrvatske u globalne vrijednosne lance
37
2.3.2.
Analiza pokretaa uvoza
41
2.4.1.
Statistika zaposlenosti i nezaposlenosti
48
2.4.2.
Procjena uinka reforme trita rada na uporabu ugovora na odreeno vrijeme
53
2.4.3.
Posebno praenje u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnotea
57
3.1.1.
Model ulaganja poduzea u Hrvatskoj i u usporedivim dravama lanicama
65
3.2.1.
Neto trokovi javnih korporacija
84
3.3.1.
Uinak poreza i naknada u Hrvatskoj i usporedivim dravama lanicama EU-a
92
SAETAK
U ovom Izvjeu za Hrvatsku njezino se
gospodarstvo ocjenjuje u kontekstu Godinjeg
pregleda rasta koji je Europska komisija objavila
26. studenoga 2015. U tom se dokumentu
preporuuju tri prioriteta za ekonomsku i socijalnu
politiku EU-a u 2016.: ponovno pokretanje
ulaganja, provedba strukturnih reformi radi
modernizacije gospodarstava drava lanica te
odgovorna fiskalna politika. Istovremeno je
Komisija objavila i Izvjee o mehanizmu
upozoravanja kojim je zapoet peti godinji ciklus
postupka zbog makroekonomskih neravnotea. U
Izvjeu o mehanizmu upozoravanja utvreno je
da je za Hrvatsku potrebno dodatno detaljno
preispitivanje.
Hrvatska je u 2015. napokon izala iz
estogodinje recesije. Trajan rast zabiljeen u
godinama prije krize temeljio se na neodrivim
pokretaima. Potronja potaknuta kreditima i
procvat ulaganja uzrokovali su akumulaciju
znatnih domaih i vanjskih obveza, uglavnom u
stranoj valuti, a u javnim financijama provodila se
preteno prociklika politika. Hrvatska je stoga u
krizu ula s manjkom manevarskog prostora te se
prilagodba oslanjala uglavnom na unutarnju
devalvaciju. Ograniena izvozna osnovica
Hrvatske te istodobno gospodarsko usporavanje
njezinih glavnih trgovinskih partnera smanjila je
koristi od poveane konkurentnosti. Realni BDP se
od 2008. do 2014. smanjio za vie od 12 %, a
nezaposlenost se naglo poveala s manje od 9 %
na vie od 17 %. Stanje se poelo popravljati
krajem 2014. te je tijekom 2015. rast realnog BDPa nadmaio oekivanja. Trenutana su oekivanja
da se gospodarska aktivnost u 2015. poveala za
1,8 %. Vanjski je sektor imao dobre rezultate i
Hrvatska je vratila dio izgubljenih trinih udjela.
Rast je, meutim, bio potaknut uglavnom
oporavkom potronje i donekle ulaganja.
U sljedeih nekoliko godina oekuje se jaanje
oporavka, no rizici su i dalje prisutni. Predvia
se da e do 2017. rast BDP-a dosei 2,1 %, a
nezaposlenost se smanjiti ispod 14 %, dok bi se
suficit tekueg rauna trebao stabilizirati na
priblino 3 % BDP-a. Oekuje se da e vanjski
sektor i dalje pridonositi ovim pozitivnim
rezultatima, no glavni pokreta rasta bit e
unutarnja potranja. Osobito bi ulaganja trebala
poeti snanije rasti, zahvaljujui pojaanoj
apsorpciji sredstava iz strukturnih i investicijskih
fondova EU-a. Ipak, predvia se da e rast i dalje
biti slab za rastue gospodarstvo te da e biti

potrebno nekoliko godina da se proizvodnja vrati
na razine prije krize. U uvjetima niske inflacije,
visoki javni i privatni dug, koji su u 2014. zajedno
inili vie od 200 % BDP-a, i dalje e ograniavati
javna i privatna ulaganja te potronju kuanstava.
U ovim predvianjima rasta nisu uraunate potrebe
fiskalne konsolidacije te se predvia da e (uz
pretpostavku nepromijenjene politike) dravni
deficit u 2016. i 2017. i dalje biti iznad 3 %.
Izgledi mogu biti i manje pozitivni u kontekstu
poveane volatilnosti financijskih trita i
usporavanja svjetske trgovine.
Pred Hrvatskom je dugorono izazov poveanja
niskog potencijalnog rasta. S obzirom na
intenzitet i trajanje recesije, trenutano se oekuje
da e Hrvatska u sljedee dvije godine rasti iznad
svojeg potencijala. Meutim, oekuje se da e se s
vremenom gospodarstvo vratiti na svoj dugoroni
potencijalni rast, koji prema trenutanim
procjenama iznosi manje od 1 %. Ta niska stopa
oteava proces konvergencije i usporava ritam
uklanjanja makroekonomskih neravnotea. Za
poveanje potencijalnog rasta potrebna su trajna
ulaganja i temeljite strukturne reforme trita rada
i posebno trita proizvoda u cilju poticanja
potpune iskoritenosti radne snage, uz istodobno
osiguravanje snanijeg rasta produktivnosti.
Pribliavanje parlamentarnih izbora znatno se
odrazilo na kanjenje provedbe programa
reformi, to je rezultiralo ogranienim
napretkom u rjeavanju problema iz preporuka
za Hrvatsku za 2015. Tijekom protekle godine
Hrvatska je provela odreene reforme za
smanjivanje
administrativnog
optereenja
poduzea i ukidanje neporeznih davanja. Oekuje
se da e se novim i revidiranim zakonodavstvom u
podruju osobnog steaja i steaja trgovakih
drutava ubrzati postupak razduivanja i pomoi
rjeavanju loih kredita. Nadalje, nedavne mjere za
potporu zapoljavanju mladih poele su pokazivati
rezultate. S druge strane, napredak u vie podruja
nedostatan je. Mjere politike namijenjene poticanju
odreenih kategorija radnika na dulji ostanak na
tritu rada stavljene su na ekanje. Ogranieni
napredak zabiljeen je i u podruju fiskalnog
upravljanja, ukljuujui reformu javne uprave i
donoenje strategije upravljanja javnim dugom.
Provode se neke od mjera tednje utvrene u
reviziji rashoda, prije svega u zdravstvu i
racionalizaciji dravnih agencija, no provedba je
Saetak
spora. U nekoliko podruja nakon pripremnog rada

nisu uslijedile konkretne mjere. To ukljuuje
reformu okvira za odreivanje plaa u javnom
sektoru i poduzeima u dravnom vlasnitvu te
reformu sustava socijalne zatite. Postupak za
odabir lanova odbora u poduzeima u dravnom
vlasnitvu postao je transparentniji. Meutim,
druge su mjere u podruju sektora javnih poduzea
stavljene na ekanje zbog pribliavanja izbora.
Unato nekim poboljanjima, dugotrajni sudski
postupci, znatna koliina nerijeenih predmeta i jo
uvijek ograniena upotreba informacijske i
komunikacijske tehnologije i dalje ometaju
uinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.
U okviru strategije Europa 2020. Hrvatska ima
dobre rezultate u odnosu na neke nacionalne
ciljeve, dok su za druge potrebni dodatni
napori. Hrvatska ima dobre rezultate u pogledu
stope zaposlenosti, smanjenja emisija staklenikih
plinova, obnovljive energije osim prometa, ranog
naputanja kolovanja, zavravanja visokog
obrazovanja te smanjenja siromatva i socijalne
iskljuenosti, no potrebni su dodatni napori u
podruju ulaganja u istraivanje i razvoj,
obnovljive energije u prometu te energetske
uinkovitosti.
Glavni su zakljuci detaljnog preispitivanja
sadranog u ovom Izvjeu za Hrvatsku te
povezani izazovi politika sljedei:
Visoki javni dug, koji i dalje raste, znatno
optereuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti.
Dug ope drave vie se nego udvostruio
tijekom razdoblja recesije od 2008. do 2014.,
poveavi se sa 38,9 % BDP-a na 85,1 % BDPa. Na poveanje su uglavnom utjecali visoki
deficiti i trokovi koje su uzrokovala poduzea
u dravnom vlasnitvu. Visoki udio duga
optereuje gospodarstvo jer se poveanim
trokovima njegova servisiranja ograniava
mogunost fiskalne politike da odgovori na
ciklike padove gospodarske aktivnosti.
Nadalje, velika zaliha dravnog duga poveava
ranjivost Hrvatske na promjene u trinom
okruenju. Iako se ini da su rizici odrivosti
kratkorono zaustavljeni, u srednjoronom su
razdoblju i dalje visoki te ih pogoravaju
slabosti u fiskalnom upravljanju, ukljuujui
odreivanje ciljeva, strateko planiranje, okvir
upravljanja dugom i ogranienu neovisnost
Povjerenstva za fiskalnu politiku. Osiguravanje
odrivijih javnih financija preduvjet je

odrivog rasta. U tom je smislu glavni izazov
politike postii trajnije poboljanje primarnog
salda kako bi se stabilizirao udio duga u BDPu, a da se ne nateti rastu.
Dug privatnog sektora visok je i ne smanjuje
se, a velika koliina loih kredita i dalje
predstavlja izazov za financijski sektor. Do
sada je Hrvatska zabiljeila prilino ogranieno
razduivanje te je razina privatnog duga i dalje
visoka. To posebno vrijedi za korporativni
sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio
priblino 80 % BDP-a, dok je dug kuanstava
iznosio priblino 40 % BDP-a. Visoki dug
korporativnog sektora koncentriran je u
sektorima niske profitabilnosti i odraava se u
pogoranju portfelja banaka. Od ukupnih
nepodmirenih kredita poduzea u 2014. i 2015.
gotovo 31 % inili su loi krediti. Osim toga,
sposobnost bankarskog sektora da pridonese
oporavku mogla bi biti ograniena zbog
utjecaja propisa donesenih u rujnu 2015.
kojima se omoguuje konverzija kredita
kuanstava iz CHF u EUR jer to podrazumijeva
gubitke za banke. Naposljetku, domai
zajmoprimci i dalje su izloeni valutnom
riziku, to pak podrazumijeva visoku izloenost
financijskog sektora valutno induciranom
kreditnom riziku. Meutim, visok stupanj
euroizacije u gospodarstvu, u pogledu imovine
i obveza, zajedno s vrsto upravljanim
fluktuirajuim teajem domae valute prema
euru ublaava taj rizik.
Znatan vanjski dug dodatno je ogranienje
za gospodarstvo. Neto vanjske obveze iznose
gotovo 80 % BDP-a te u njima prevladava dug
denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio
obveza predstavlja vlasniki kapital. To
ukazuje na veliki teret otplate neovisno o
poslovnom ciklusu te na izloenost valutnom
riziku. Osim toga, gotovo jednu treinu
vanjskog duga ini dug ope drave, to
ukazuje na rizike u pogledu odrivosti. Od
pristupanja EU-u Hrvatska je nadoknadila
veinu gubitaka u udjelima na izvoznom tritu
koji su se akumulirali u godinama prije
pristupanja. U proizvodnom sektoru, meutim,
jo uvijek je prisutna ograniena integracija u
globalne opskrbne lance, a rezultati turistikog
sektora ine se pretjerano ovisnima o strategiji
Saetak
niskih trokova. Nadalje, udio uvoza u izvozu,

posebno usluga, i dalje je visok, najvjerojatnije
zbog izraenog sezonskog karaktera turizma.
Ipak, ini se da je suficit tekueg rauna
djelomino
utemeljen
na
strukturnim
poboljanjima, a predvia se i da e se vanjski
dug u srednjoronom razdoblju smanjiti.
poduzea, visoke kamate te naslijeena

pretjerana zaduenost dodatno ograniuju
kapacitet ulaganja hrvatskih poduzea. Oekuje
se da e sredstva iz europskih strukturnih i
investicijskih fondovi znatno pridonijeti javnim
ulaganjima kako se kapacitet apsorpcije bude
poveavao.
Stopa nezaposlenosti i dalje je vrlo visoka,

posebno za mlade te za niskokvalificirane
radnike. Usklaenija dinamika plaa i
fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi trita
rada, no visoka nezaposlenost i niske stope
aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva.
Visoke stope dugorone nezaposlenosti jo su
uvijek dvostruko vie od prosjeka EU-a.
Iskoritenost rada i dalje je niska zbog
uestalog ranog umirovljenja jer financijski
poticaji za dulji radni vijek jo uvijek nisu
dovoljno snani. Reformama trita rada iz
2013. i 2014. znatno je smanjena razlika u
odnosu na druga gospodarstva EU-a u pogledu
propisa u podruju zatite zaposlenja, to je
imalo pozitivan uinak na rast zapoljavanja,
no dovelo i do znatnog poveanja broja
ugovora na odreeno vrijeme. Posljednjih se
godina biljei blago smanjenje plaa i naglo
smanjenje jedininih trokova rada, no
neuinkovito odreivanje plaa u javnom
sektoru i dalje oteava dravnu kontrolu
rashoda za plae i moe onemoguiti
prilagodljivost plaa.
Slaba i rascjepkana javna uprava oteava

isporuku usluga zbog ega poduzea trpe, a
neuinkovitost poduzea u dravnom
vlasnitvu usporava proces prilagodbe.
Visoka rascjepkanost javne uprave znai
umnoavanje funkcija i javnih tijela.
Decentralizacija funkcija na lokalne razine
uprave poetkom 21. stoljea nadmaila je
njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snanim
oslanjanjem na transfere sredinje drave.
Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu
jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne
nejednakosti u pruenim uslugama. Osim toga,
Hrvatska upravlja velikim portfeljem javnih
poduzea koja imaju vanu ulogu u
gospodarstvu. Iako su se odgovornost i
transparentnost u poduzeima u dravnom
vlasnitvu poboljali, ona imaju izrazito slabije
rezultate od privatnih poduzea te i dalje
predstavljaju optereenje za javne financije.
Unato nekim poboljanjima, poslovno
okruenje i dalje je nepovoljno za rast.
Poduzete su mjere za smanjenje visoke razine
administrativnog optereenja i neporeznih
davanja, no oni su i dalje znatni. Osim toga,
regulatorno okruenje za pruatelje usluga i
regulirana zanimanja i dalje je vrlo
ograniavajue. Ta ogranienja do sada nisu
rijeena, u nekim se sluajevima ak nameu
dodatni zahtjevi.
Druga kljuna ekonomska pitanja koja su

analizirana u ovom Izvjeu i ukazuju na posebne
izazove s kojima se suoava gospodarstvo
Hrvatske su sljedea:
visoki dug korporativnog sektora i
komplicirano poslovno okruenje ometaju
privatna ulaganja, no oekuje se da e javna
ulaganja rasti s poboljanjem apsorpcije
sredstava iz europskih strukturnih i
investicijskih fondova. I javna i privatna
ulaganja doivjela su nagli pad tijekom krize.
Ulaganja su se poela oporavljati u 2015., no
prepreke privatnim ulaganjima jo postoje
uglavnom u obliku administrativnih prepreka
poslovanju, optereujuih, sloenih propisa
koji se esto mijenjaju te slabosti u javnoj
upravi (vidi u nastavku). Ogranien pristup
financiranju posebice za mala i srednja
U obrazovnom sustavu i sustavu socijalne

zatite i dalje su prisutne strukturne
slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere
kako bi se poboljala kvaliteta obrazovanja,
zbog nedostataka u obrazovnom sustavu
osobama koje steknu diplomu nije lako prijei
na trite rada, a odraslima se nije lako
ponovno ukljuiti u obrazovni sustav.
Unaprjeivanje vjetina kod odraslih i
nezaposlenih osoba nije meu prioritetima,
unato izravnoj povezanosti s produktivnou i
zapoljavanjem. Aktivne politike trita rada
usmjerene na mlade poinju pokazivati dobre
Saetak
rezultate, ali je aktivacija dugotrajno

nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajua.
Neuinkovitosti u strukturi sustava socijalne
zatite dovode do visoke razine siromatva i
socijalne iskljuenosti, a najugroenije osobe
nisu prikladno zatiene. Trenutane i budue
mirovine nisu na primjerenoj razini, to dovodi
do visokog rizika od siromatva u starosti,
posebno za osobe s kratkim radnim vijekom.
1.
KONTEKST: STANJE I IZGLEDI GOSPODARSTVA
Nakon to je u godinama koje su prethodile

krizi biljeila kontinuirani rast, Hrvatska je do
2014. bila suoena sa estogodinjom recesijom.
Snaan rast ostvaren do poetka svjetske
financijske krize 2008. temeljio se na znatnim
priljevima kapitala, djelomino usmjeravanima
preko bankarskog sektora koji je veinom u
stranom vlasnitvu. Ulaganjima potaknuta
unutarnja potranja pridonijela je naglom rastu
uvoza te rastu cijena i plaa. U kontekstu vrsto
kontroliranog teaja Hrvatska je ubrzo izgubila
konkurentnost i akumulirala je vanjske obveze.
Budui da se uglavnom provodila prociklika
fiskalna politika, Hrvatska je ula u recesiju s
ogranienim prostorom u kojem bi se fiskalnom i
monetarnom politikom mogla osigurati protutea
padu gospodarske aktivnosti. Zbog produljene
recesije realni BDP smanjio se u razdoblju 2009.
2014. za otprilike 12,5 %. Ulagaka aktivnost
pogoena je prva i u najveoj mjeri: ulaganja, koja
su na svojem vrhuncu u 2008. imala udjel u BDP-u
u iznosu od 28 %, drastino su se smanjila na 21 %
u 2010., pri emu je izraziti pad zabiljeio sektor
graevinskih aktivnosti (vidi okvir 1.1.).
Pogoranje stanja na tritu rada negativno je
utjecalo na potronju, koja je u istom razdoblju
zabiljeila pad od gotovo 13,5 postotnih bodova
BDP-a. Tijekom estogodinje recesije neto

vanjska potranja ublaila je pad unutarnje
potranje. Meutim, zbog uske izvozne osnovice
Hrvatska je tek neznatno profitirala od oporavka
svjetske trgovine.
Hrvatska je u 2015. zapoela razdoblje trajnijeg
oporavka, iako je potencijalni rast i dalje slab.
Unutarnja potranja napokon se oporavila krajem
2014. Privatnu potronju potaknule su nie cijene
energenata, smanjenje poreza na dohodak i
zaustavljanje gubitka radnih mjesta. I ulaganja su
pokazala znakove oporavka, i to zahvaljujui
poveanoj apsorpciji sredstava iz fondova EU-a
(vidi okvir 1.2.). Openito, predvia se da je rast
BDP-a u 2015. dosegnuo 1,8 % te se predvia
njegov daljnji i jo bri rast u 2016. i 2017., a
glavni pokreta oporavka preusmjerit e se s
vanjske na unutarnju potranju. To se predvianje
meutim temelji na scenariju nepromijenjenih
politika: mjere fiskalne konsolidacije za 2016. i
2017. koje treba tek utvrditi kratkorono mogu
negativno utjecati na rast. Osim toga, potencijalni
rast gospodarstva u kojem ima znatnog prostora za
konvergenciju i dalje je relativno nizak zbog
rekordno slabog rasta produktivnosti.
Grafikon 1.1.: Rast realne bruto dodane vrijednosti (BDV) prema sektorima (lijevi grafikon) i realni BDP prema
komponentama potranje (desni grafikon)
10
15
8
10
6
4
2
0
0
-2
-5
-4
-10
-6
-8
-15
-10
2001
2001
2003
2005
2007
Javna uprava
Trgovina
Industrija (ostalo)
Poljop., umarstvo i ribarstvo
2009
2011
2003
2005
2007
2009
2011
2013
2013
Usluge
Proizvodnja
Graevinarstvo, nekretnine
BDV
Uvoz
Javna potronja
Izvoz usluga
BDP
Ulaganja
Privatna potronja
Izvoz robe
(1) Godinji doprinosi raunaju se kao pomini prosjeci komponenata BDV-a i BDP-a za etiri tromjeseja u usporedbi s
pominim prosjekom tih komponenata u istim tromjesejima prethodne godine.
Izvor: Europska komisija
1. Kontekst: stanje i izgledi gospodarstva
Zahvaljujui vanim strukturnim reformama i

ogranienom rastu plaa predvia se
ubrzavanje procesa otvaranja novih radnih
mjesta. Relativna krutost institucija trita rada i
odgaanje prilagodba plaa produbile su uinak
krize na trite rada. Intenzivno smanjenje broja
zaposlenih u privatnom sektoru doveo je do naglog
poveanja nezaposlenosti, koja se poveala sa
8,9 % u 2008. na 17,0 % u 2014. U razdoblju od
2013. do 2014. provedeno je nekoliko reformi u
cilju poboljanja fleksibilnosti trita rada, dok se
rast plaa znatno usporio. Stopa gubitka radnih
mjesta dosegnula je najnie vrijednosti krajem
2014., dok je 2015. zabiljeen blagi porast
zaposlenosti (0,6 %). Zbog svega navedenoga, u
kombinaciji s daljnjim smanjenjem radno aktivnog
stanovnitva (to je uglavnom potaknuto starenjem
stanovnitva),
sezonski
prilagoena
stopa
nezaposlenosti pala je na 16,6 %. Nominalne plae
su u 2015. umjereno rasle u visini od priblino
1,3 % nakon to su u 2014. openito stagnirale.
Kako bude jaao oporavak, oekuje se da e u
budunosti rast zaposlenosti biti trajniji
zahvaljujui veoj fleksibilnosti trita rada.
Predvia se da e pritisak na plae i dalje biti slab,
emu pridonosi i ogranien rast plaa u javnom
sektoru. Openito, predvia se progresivna
kontrakcija nezaposlenosti na priblino 14 % do
kraja 2017.
Grafikon 1.2. Ukupna zaposlenost (u tisuama) i stopa

nezaposlenosti (% radne snage)
2000
20
1800
18
1600
16
1400
14
1200
12
1000
10
800
600
400
200
Zaposlenost u privatnom sektoru (ls)

Zaposlenost u javnom sektoru (ls)
Stopa nezaposlenosti (ds)
(1) Pomini prosjeci za etiri tromjeseja. Zaposlenost u

javnom sektoru priblino odraava klasifikaciju prema
oznakama djelatnosti O, P i Q sustava NACE.
Izvor: Eurostat
Uravnoteenje vanjskog sektora brzo je

napredovalo
i
Hrvatska
sada
biljei
zadovoljavajui suficit na tekuem raunu.
Uvoz se u 2009. naglo smanjio zbog pada ulaganja
i vanjske potranje. Izvoz robe biljei snaan rast
jo od pristupanja EU-u u srpnju 2013. U prva tri
tromjeseja 2015. obujam izvoza robe bio je vie
od 10 % vei nego u prethodnoj godini. Taj snaan
rast uslijedio je nakon dobrih rezultata zabiljeenih
ve u 2014. (11 % u odnosu na prethodnu godinu)
te ukazuje na to da Hrvatska profitira od pristupa
jedinstvenom tritu EU-a. Recesija je u 2009. bila
snano pogodila i prihode od turizma, koji su ve
2010. poeli biljeiti oporavak, dodue sporiji.
Zbog toga je trgovinska bilanca u 2012. zabiljeila
blagi suficit. Zbog pada cijena nafte i rekordno
velikog broja turistikih dolazaka oekuje se porast
bilance roba i usluga na 3,2 % BDP-a u 2015.
Predvia se da e tekui raun zabiljeiti rekordni
suficit od 4,4 % BDP-a jer privremeni uinci
povezani s konverzijom kredita u vicarskim
francima utjeu na repatrijaciju dobiti bankarskog
sektora, koji je veinom u stranom vlasnitvu.( 1)
(1) Tonije, gubitci to e ih pretrpjeti bankarski sektor, koji je
uglavnom u stranom vlasnitvu, dovest e do negativnog
toka zadrane dobiti u iznosu od priblino 5 milijardi HRK,
odnosno 1,5 % BDP-a.
Nakon toga oekuje se stabilizacija suficita

tekueg rauna na razini od priblino 3 % BDP-a,
dok se moe oekivati da e neto pozajmljivanje
biti ak i vee zbog znatnih priljeva kapitala
povezanih sa sredstvima iz fondova EU-a.
Grafikon 1.3.: Bilanca tekueg rauna i glavne
komponente (% BDP-a)
meunarodnih ulaganja i vanjskog duga, koji su u

treem tromjeseju 2015. iznosili 77 % odnosno
107 % BDP-a.
Grafikon 1.4.: Domai i vanjski dug prema institucijskom
sektoru u 2001., 2008. i 2015. (% BDP-a)
250
200
6
4
150
2
100
0
-2
50
-4
-6
2001
-8
2008
2015
Domai
2001
2008
2015
Vanjski
-10
-12
2001
2003
2005
2007
2009
2011
2013
Financijske korporacije
Nefinancijske korporacije
Kuanstva
Opa drava
2015
Trgovinska bilanca (roba i usluga)

Bilanca primarnih i sekundarnih prihoda
Bilanca tekueg rauna
(1) Pomini prosjeci za etiri tromjeseja.

Izvor: HNB
Preokret stanja na tekuem raunu polako

pridonosi smanjenju hrvatskih neto vanjskih
obveza. Nakon negativnih vrijednosti u visini od
99 % BDP-a zabiljeenih u prvom tromjeseju
2011., neto stanje meunarodnih ulaganja blago se
popravilo, uglavnom zbog smanjenja vrijednosti
nepodmirene imovine u stranom vlasnitvu (tj.
negativni vrijednosni uinci). U kontekstu openito
stabilnog deviznog teaja (u odnosu na euro i u
pogledu nominalnog efektivnog deviznog teaja)
ta su smanjenja odraavala pad povjerenja u
hrvatsko gospodarstvo. Otada se udio neto stanja
meunarodnih ulaganja u BDP-u stabilizirao na
razini od priblino 90 % BDP-a. Pad proizvodnje
i slab rast cijena onemoguili su vee smanjenje na
temelju uinka nazivnika. S druge strane, nastavio
se rast bruto vanjskog duga zbog poveanog
dravnog zaduivanja na vanjskim tritima.( 2)
Tek je nedavno akumulacija suficita na tekuem
raunu pridonijela smanjenju neto stanja
(2) Bruto vanjski dug dosegnuo je 112 % BDP-a u drugom
tromjeseju 2015., to je porast u odnosu na 107 % u istom
tromjeseju prethodne godine.
Izvor: Eurostat
Privatni dug se stabilizirao, dok dug ope

drave i dalje raste iako znatno sporijim
tempom nego prije. Prije prsnua financijskog
balona dug privatnog sektora brzo se akumulirao.
Osobito su nefinancijske korporacije znatno
poveale svoje omjere financijske poluge,
ostvarujui korist i od jeftinijeg prekograninog
financiranja, dok su i kuanstva poveala svoju
zaduenost, iako s niih razina. Nakon to je balon
prsnuo, poela je kontrakcija rasta kredita, no
razine duga privatnog sektora stabilizirale su se tek
nakon 2010.
Istovremeno je usporavanje gospodarske
aktivnosti natetilo javnim financijama. Deficit
ope drave porastao je u 2009. na 5,8 % BDP-a te
se do 2014. zadrao na razini veoj od 5 %.
Predvia se da se deficit ope drave u 2015.
smanjio
na
4,2 %
BDP-a
zahvaljujui
neoekivanim
prihodima
proizalim
iz
neoekivano veeg rasta i odreenog zaustavljanja
rasta rashoda. Sprijeen je uinak izbjeglike krize
na javne financije u 2015. jer je Hrvatska dosad
prvenstveno bila tranzitna zemlja. Predvia se da
se dug ope drave poveao sa 85,1 % BDP-a u
2014. na 86,0 % BDP-a u 2015. te se uslijed
temeljnih kretanja deficita predvia njegov daljnji

rast (iako umjeren) u 2016. i 2017.
Grafikon 1.6.: Inflacija u Hrvatskoj i europodruju
10
Grafikon 1.5.: Evolucija novane mase i kredita (razine i

stope rasta)
450
400
50
40
350
30
300
250
20
200
10
-2
2006
150
2008
2010
2012
2014
2016
0
100
-10
50
0
2001
-20
2003
2005
2007
2009
2011
2013
2015
Novana masa (M1, 2001=100, ls)

Domai krediti (2001=100, ls)
Novana masa (M1, stopa rasta na god. osnovi, ds)
Domai krediti (stopa rasta na god. osnovi, ds)
(1) Novana masa je M1, domai krediti su u kunama i

uzimaju se u obzir vrijednosni uinci
Izvor: HNB
Financijski sektor pokazao se otpornim unato

visokom udjelu loih kredita i mjerama politika
kojima se smanjila njegova profitabilnost. Rast
domaih kredita, koji je do 2009. bio znatan, s
poetkom se krize poeo usporavati. Unato
poputanju monetarne politike krajem 2012.,
poela je kontrakcija kredita uglavnom temeljena
na imbenicima potranje. Financijski sektor
odupro se krizi iako je profitabilnost oslabljena
akumulacijom loe imovine. Udio loih kredita u
rujnu 2015. iznosio je 17 %. U korporativnom
sektoru, koji je osobito pogoen krizom, omjer
loih kredita dosegnuo je 30 %, dok je u sektoru
kuanstava iznosio priblino 12 %. Iako su visoke
razine kapitala i revizije kvalitete imovine
bankarskog sektora uvrstile povjerenje u
stabilnost financijskog sektora, profitabilnost
banaka znatno e se smanjiti zbog administrativnih
mjera kojima se ureuje konverzija kredita
kuanstava denominiranih u vicarskim francima u
eure. S druge strane, bankarski sektor i dalje
ostvaruje korist od visoke razine likvidnosti tako
da bi krediti mogli uskoro poeti biljeiti rast i
financirati zapoeti oporavak.
Ostalo
Hrana
Energenti
Inflacija mjerena UIPC-om
Inflacija mjerena UIPC-om, europodruje
(1)Stope rasta na godinjoj osnovi

Izvor: Eurostat
Pad cijena potie konkurentnost, ali usporava

smanjenje duga. Nakon to je due razdoblje bila
iznad prosjeka EU-a, inflacija se u 2013. usporila
te je Hrvatska u 2015. zabiljeila blagu kontrakciju
razina cijena. Dok pad cijena energenata i openito
cijena robe utjee na cijene u veem dijelu EU-a,
temeljna inflacija je i dalje niska zbog
prevladavajuih slabih uvjeta. Deflacijski pritisci u
gospodarstvu potiu konkurentnost i raspoloivi
dohodak te pokazuju da se ograniavanje rasta
plaa iri na sve sektore gospodarstva. S druge
strane, niska inflacija zabiljeena u Hrvatskoj i
njezinim glavnim trgovinskim partnerima usporava
stopu smanjenja duga gospodarstva. Predvia se
daljnja kontrakcija cijena energenata u prvoj
polovini 2016., dok bi temeljna inflacija trebala
postupno rasti. Uz oporavak cijena robe 2017.,
predvia se da e inflacija postupno konvergirati
prema 2 %.
Produljena gospodarska kriza ostavila je traga
na socijalnoj koheziji. U Hrvatskoj je udio osoba
suoenih s rizikom od siromatva i socijalne
iskljuenosti u 2014. iznosio 29,3 %, to je znatno
iznad prosjeka EU-a, koji iznosi 24,5 %. S visokim
rizikom osobito su suoene nezaposlene i
neaktivne osobe te samci i starije sobe.
Zabrinjavajui je i poloaj mladih koji ne rade, ne
obrazuju se niti se struno usavravaju, kojih je u
2014. bilo 22,2 % u odnosu na prosjek EU-a od
16,6 %.
ini se da je poeo stabilan oporavak te da su se

poele rjeavati akumulirane neravnotee, no
visoke razine preostalog duga kratkorono su i
dalje izvor ranjivosti. S poveanjem rasta oekuje
se postupno smanjenje nezaposlenosti, dok bi
tekui raun i dalje trebao biljeiti zadovoljavajui
suficit. Javni dug, koji i dalje raste, optereuje
gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Stabilizirao se
dug privatnog sektora, no on i dalje koi ulaganja i
potronju, a u kontekstu niske inflacije bit e
potrebno vremena za prilagodbu visokih omjera
financijske poluge. Hrvatska je izloena
unutarnjim i vanjskim okovima zbog visoke
razine vanjskog duga u kombinaciji s domaim
dugom denominiranim u stranoj valuti.
U srednjoronom razdoblju Hrvatska e i dalje
biti
suoena
s
izazovom
poveanja
potencijalnog rasta u cilju odravanja procesa
konvergencije. Oporavak unutarnje potranje
trenutano pridonosi rastu BDP-a iznad razine
potencijalnog rasta proizvodnje. To je oekivano s
obzirom na trajanje i dubinu recesije. Meutim,
oekuje se da e rast proizvodnje dugorono
konvergirati prema svojem potencijalu, koji se
trenutano procjenjuje na ispod 1 %. Niski
potencijalni rast djelomino odraava pad
ulaganja, iako e u budunosti glavne prepreke
trajnijem potencijalnom rastu biti rekordno niski
rast produktivnosti i u manjoj mjeri smanjenje
radne snage. Promjena tog trenda ukljuivat e
poticanje uinkovitosti gospodarstva u dodjeli
sredstava putem strukturnih reformi.
(nastavak na sljedeoj stranici)
10
Okvir (nastavak)
11
12
Tablica 1.1.: Glavni gospodarski, financijski i socijalni pokazatelji

2003-2007
4,7
5,1
4,0
10,0
6,1
7,3
2,9
3,1
2008
2,1
1,3
-0,7
9,2
0,8
4,0
7,1
1,8
2009
-7,4
-7,4
2,1
-14,4
-14,1
-20,4
-0,7
-0,1
2010
-1,7
-1,5
-1,6
-15,2
6,2
-2,5
-1,6
-0,8
2011
-0,3
0,3
-0,3
-2,7
2,2
2,5
-1,5
-0,4
2012
-2,2
-3,0
-1,0
-3,3
-0,1
-3,0
-3,1
-0,6
2013
-1,1
-1,8
0,3
1,4
3,1
3,1
-4,0
-0,2
2014
-0,4
-0,7
-1,9
-3,6
7,3
4,3
-4,3
0,0
2015
1,8
1,0
0,6
1,7
8,1
7,9
-3,0
0,5
prognoza
2016
2,1
1,8
1,1
2,6
5,0
4,6
-1,4
0,4
2017
2,1
1,9
1,7
2,7
5,3
5,3
0,2
0,5
Doprinos rastu BDP-a:

Domaa potranja (godinja promjena)
Zalihe (godinja promjena)
Neto izvoz (godinja promjena)
5,7
0,0
-1,0
3,1
0,5
-1,5
-7,9
-3,5
4,1
-5,0
0,2
3,1
-0,4
0,3
-0,1
-2,7
-0,7
1,2
-0,7
-0,3
0,0
-1,5
-0,2
1,3
1,0
0,5
0,2
1,7
0,1
0,3
2,0
-0,1
0,2
Dopinos rastu potencijalnog BDP-a:

Ukupni rad (u satima) (godinja promjena)
Akumulacija kapitala (godinja promjena)
Ukupni faktor produktivnosti (godinja promjena)
0,6
1,9
0,6
0,4
2,4
-1,0
-0,1
1,5
-1,4
-0,6
0,8
-1,0
-0,4
0,7
-0,7
-0,6
0,6
-0,5
-0,5
0,7
-0,3
-0,3
0,6
-0,3
-0,2
0,6
0,0
-0,3
0,6
0,1
-0,3
0,6
0,2
Bilanca tekueg rauna (% BDP-a), platna bilanca
-5,9
-8,9
-5,1
-1,2
-0,8
-0,2
0,9
0,8
-6,6
1,5
0,1
-61,5
-24.7*
64.4*
-8,0
1,2
0,0
-74,9
-35.1*
73.1*
-3,7
1,2
0,1
-87,6
-40.6*
82.6*
-0,4
0,6
0,1
-95,6
-43.9*
86.2*
-0,4
0,2
0,1
-92,3
-46.6*
88.2*
0,5
-0,6
0,1
-90,2
-43.9*
85.9*
0,4
-0,1
0,1
-88,7
-42.7*
88.0*
2,0
0,6
0,1
-88,8
.
.
.
0,7
.
.
.
.
.
1,3
.
.
.
.
.
-0,6
.
.
.
.
37,3
5,0
2,8
-6,0
-8,4
-15,0
-16,0
-12,21
2,9
-4,7
1,3
-5,5
-0,7
-2,9
-12,8
-2,0
-5,6
-2,7
-7,7
-2,7
2,7
-1,9
5,4
-3,0
.
.
.
.
.
.
.
.
.
1,4
6,7
7,4
7,0
7,4
6,1
7,3
16,1
111,1
39,0
72,1
2,9
119,6
40,0
79,6
5,6
126,5
42,0
84,5
-2,1
124,0
41,5
82,5
-3,0
121,1
41,2
79,9
-0,6
119,6
40,4
79,2
0,4
120,5
40,3
80,2
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Realni BDP (godinja promjena)

Privatna potronja (godinja promjena)
Javna potronja (godinja promjena)
Bruto investicije u fiksni kapital (godinja promjena)
Izvoz robe i usluga (godinja promjena)
Uvoz robe i usluga (godinja promjena)
Proizvodni jaz
Potencijalni rast (godinja promjena)
Trgovinska bilanca (% BDP-a), platna bilanca

Trgovinski uvjeti za robu i usluge (godinja promjena)
Bilanca tekueg rauna (% BDP-a)
Neto stanje meunarodnih ulaganja (% BDP-a)
Neto trini vanjski dug (% BDP-a)1
Bruto trini vanjski dug (% BDP-a)1
Izvozni rezultati prema naprednim gospodarstvima (%
promjene tijekom 5 godina)
Udjel na izvoznom tritu, roba i usluge (godinja
Neto priljevi izravnih stranih ulaganja (% BDP-a)
Stopa tednje kuanstava (neto tednja kao postotak neto

2,5
raspoloivog dohotka)
14,2
Kreditni tok u privatnom sektoru (konsolidiran, % BDP-a)
82,7
Dug privatnog sektora, konsolidiran (% BDP-a)
31,1
od ega dug kuanstava, konsolidiran (% BDP-a)
od ega dug nefinancijskih poduzea, konsolidiran (% BDP-a51,6
GDP)
Poduzea, neto pozajmljivanje (+) ili neto zaduivanje (-)
(% BDP-a)
Poduzea, suficit bruto poslovanja (% BDP-a)
Kuanstva, neto pozajmljivanje (+) ili neto zaduivanje (-)
(% BDP-a)
-3,6
-5,2
-3,0
0,2
2,3
0,7
3,4
1,0
1,8
2,3
2,2
19,7
21,7
19,2
18,1
19,3
18,6
18,6
17,5
17,2
17,9
18,0
1,4
-0,8
3,9
4,8
4,6
5,1
3,7
5,1
6,1
4,8
4,5
Deflacionirani indeks cijena nekretnina (godinja promjena)

Rezidentna ulaganja (% BDP-a)
8,0
.
-2,0
.
-6,8
.
-9,4
.
-5,9
.
-2,1
.
-18,1
.
-2,0
.
.
.
.
.
.
.
Deflator BDP-a (godinja osnova)

Harmonizirani indeks potroakih cijena (HIPC, godinja
Nominalna naknada po zaposleniku (godinja osnova)
Produktivnost rada (realna, broj zaposlenih, godinja
Jedinini trokovi rada (JTR, cijelo gospodarstvo, godinja
Realni jedinini trokovi rada (godinja osnova)
Realni efektivni devizni teaj (JTR, godinja osnova)
Realni efektivni devizni teaj (HIPC, godinja osnova)
Porezni klin na trokove rada samca koji zarauje prosjenu
plau (%)
Porezni klin na trokove rada samca koji zarauje 50%
prosjene plae (%)
3,9
2,7
5,6
0,9
3,1
-0,8
2,3
0,8
5,7
5,8
3,5
-1,6
5,2
-0,5
3,5
3,9
2,8
2,2
-0,3
-6,7
6,9
4,0
1,7
1,5
0,8
1,1
2,3
2,2
0,1
-0,7
-1,0
-3,4
1,7
2,2
4,3
3,7
0,6
-1,1
-1,7
-2,7
1,6
3,4
0,3
1,5
-1,3
-2,8
-5,8
-2,5
0,8
2,3
-0,6
1,6
-2,2
-3,0
-2,6
1,2
0,0
0,2
-5,4
-3,0
-2,4
-2,5
-3,6
0,5
0,4
-0,3
1,4
.
0,1
-0,2
-2,8
-1,4
1,2
0,3
1,5
.
0,7
-0,5
-0,8
1,0
1,2
1,6
2,0
.
1,4
0,3
.
-0,9
30,3
30,3
23.1
23.1
20,2
-10,3
5,3
3,8
1,6
1,5
3,5
1,1
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
12.5
-6.6
10.2
-31.2
.
.
.
.
.
.
Ukupne obveze financijskog sektora, nekonsolidirane

(godinja promjena)
Stopa osnovnog kapitala (%)2
Povrat na kapital (%)3
Bruto lo dug (% ukupnih dunikih instrumenata i ukupnih
kredita i predujmova) (4)
11.8
12.9
Stopa nezaposlenosti
Stopa dugotrajne nezaposlenosti (% aktivne populacije)
Stopa nezaposlenosti mladih (% aktivne populacije iste
dobne skupine)
Stopa aktivnosti (dob od 15 do 64 godine)
Osobe izloene riziku od siromatva ili socijalne
iskljuenosti (% ukupne populacije)
Osobe koje ivi u kuanstvima s niskim intenzitetom rada
(% ukupne populacije mlae od 60)
12,5
7,3
8,6
5,3
9,2
5,1
11,7
6,6
13,7
8,4
16,0
10,2
17,3
11,0
17,3
10,1
16,2
.
15,1
.
13,8
.
30,7
23,7
25,2
32,4
36,7
42,1
50,0
45,5
63,6
65,8
65,6
65,1
64,1
63,9
63,7
66,1
44,6
.
.
.
.
.
31,1
32,6
32,6
29,9
29,3
13,9
15,9
16,8
14,8
14,7
Saldo ope drave (% BDP-a)

Udio poreza u BDP-u (%)
Strukturni proraunski saldo (% BDP-a)
Bruto dug ope drave (% BDP-a)
-3,8
36,7
.
38,7
-2,7
36,7
.
38,9
-5,8
36,4
.
48,0
-5,9
36,1
-5,1
57,0
-7,8
35,2
-7,1
63,7
-5,3
35,9
-3,9
69,2
-5,4
36,4
-3,3
80,8
-5,6
36,5
-3,5
85,1
-4,2
37,0
-2,7
86,0
-3,9
36,9
-3,2
87,0
-3,2
37,3
-3,3
87,4
(1) Zbroj dunikih instrumenata iz portfelja, ostalih ulaganja i imovine za rezervacije.

(2,3) Domae bankovne grupacije i samostalne banke.
(4) Domae bankovne grupacije i samostalne banke, drutva keri i podrunice u stranom vlasnitvu (EU i izvan EU-a).
(*) Oznaava BPM5 i/ili ESA95
Izvor: Europska komisija, Zimska prognoza 2016.; ESB
13
2.
NERAVNOTEE, RIZICI I PRILAGODBA
Ovaj odjeljak sadrava detaljno preispitivanje predvieno postupkom u sluaju makroekonomskih

neravnotea(3). Naglasak je stavljen na rizike i ranjivosti istaknute u Izvjeu o mehanizmu
upozoravanja za 2016. U odjeljku se u prvom redu analiziraju strukturni pokretai brzog rasta duga ope
drave i procjenjuje se njegova dugorona odrivost i osjetljivost na unutarnje i vanjske okove. Kao
drugo, analiziraju se pokretai akumulacije duga kuanstava i korporativnog sektora i procjenjuju se
potrebe za preostalim razduivanjem. U odjeljku se zatim razmatra odrivost vanjskog poloaja i
procjenjuje se u kojoj mjeri strukturna kretanja utjeu na poboljanje bilance tekueg rauna. Na kraju
se procjenjuje kapacitet prilagodbe trita rada kako bi se u budunosti osigurao uravnoteeniji model
rasta. Odjeljak zavrava s matricom procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea u kojoj
su saeto prikazani glavni zakljuci.
2.1
DUG OPE DRAVE I JAVNE FINANCIJE
Hrvatska je razdoblje recesije 2008. 2014.

zavrila s visokim dugom ope drave, koji
znatno optereuje gospodarstvo i izvor je
ranjivosti. U razdoblju od 2008. do 2014. dug
ope drave poveao se sa 38,9 % BDP-a na
85,1 % BDP-a te se predvia da je u 2015.
nastavio rasti dosegnuvi 86 % BDP-a. Ta je
razina znatno vea od praga od 60 % utvrenog
Ugovorom kao i od razine duga u svim
usporedivim dravama lanica EU-a (vidi grafikon
2.1.1.) (4). Naime, dravni je dug rastao u uvjetima
dugotrajne recesije, koja je koila rast prihoda i
optereivala javne rashode. No visoki dug
optereuje gospodarstvo jer se poveanim
trokovima njegova servisiranja ograniavaju
ostali dravni rashodi i sposobnost fiskalne politike
da odgovori na cikliki pad gospodarske
aktivnosti. Nadalje, velika zaliha dravnog duga
izvor je ranjivosti gospodarstva jer se njome
Hrvatska izlae volatilnosti financijskih trita u
razdobljima poveanog straha od rizika.
(3) Na temelju lanka 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011.
(4) U ovom i sljedeim odjeljcima usporedit e se rezultati s
rezultatima usporedivih gospodarstva iz srednje i
jugoistone Europe. Ta skupina ukljuuje Bugarsku,
eku, Maarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovaku i
Sloveniju.
14
Grafikon 2.1.1.:
Dug ope drave (% BDP-a)
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
EU
HR
SI
2001.
HU
SK
2008.
PL
CZ
RO
BG
2015.f
(1) Ukupna razina za EU predstavlja ponderirani prosjek.

Izvor: Eurostat, Komisijina zimska prognoza 2016.
Pokretai duga
Na rast duga ope drave od 2008. utjecali su

deficiti dravnog prorauna i imbenici koji se
uglavnom odnose na poduzea u dravnom
vlasnitvu. Dva najvanija imbenika koja su
uzrokovala brzi rast udjela duga ope drave u
BDP-u bili su deficiti dravnog prorauna i
trokovi koji se odnose na realizaciju potencijalnih
rizika u poduzeima u dravnom vlasnitvu (vidi
grafikon 2.1.2.: potonji su u grafikonu navedeni
pod izvanproraunske transakcije). Na razinu
duga ope drave znatno je utjecala i
reklasifikacija nekoliko visokozaduenih poduzea
u dravnom vlasnitvu unutar sektora ope drave,
do ega je dolo zbog prijelaza na Europski sustav
nacionalnih i regionalnih rauna (ESA2010). To je
meutim dovelo do revizije povijesne serije duga
ope drave i stoga je u grafikonu 2.1.2. prikazano
kao zasebna stavka.
2.1. Dug ope dravne i javne financije
Grafikon 2.1.2.:
Pokretai duga 2008. 2014. (u
milijardama HRK)
Grafikon 2.1.3.:
Deficiti dravnog prorauna: rezultati i
poetni planovi (% BDP-a)
300
26
250
40
200
77
150
280
32
100
50
103
135
-2
Kraj Reklasif. Kraj
2008.,
jav.
2008.,
ESA
poduz.,
ESA
1995. izmjene 2010.
Deficit Izvan- Deficit Prilagod. Dug na

dr.
prora. lokalnih stanja i kraju
prora. transak. tijela tokova 2014.
vlasti
(1) Podaci o reklasifikaciji poduzea u dravnom vlasnitvu

odnose se na njihov uinak na dug ope drave u 2008. U
svim ostalim stupcima navedene su kumulativne promjene
u razdoblju od kraja 2008. do 2014.
Izvor: Europska Komisija, Ministarstvo financija Republike
Hrvatske
Na visoke deficite dravnog prorauna, koji su

najvaniji imbenik koji je utjecao na rast duga
ope drave posljednjih godina, utjecali su
manjak prihoda i pritisci na rashode. U
razdoblju 2009. 2014. deficit dravnog prorauna
u prosjeku je iznosio 3,9 % BDP-a te se na temelju
preliminarnih podataka oekuje da se u 2015.
smanjio na 2,7 %. Naporima u podruju fiskalne
konsolidacije u odreenoj je mjeri ogranien rast
deficita, ali oni nisu bili dovoljni snani kako bi se
zaustavio rast socijalnih naknada i sve vei teret
rashoda za kamate, to se tijekom krize pojavilo
kao novo fiskalno optereenje. Na visoke deficite
utjecali su i manjak prihoda i pritisci na rashode u
kombinaciji s potekoama s kojima se vlada
suoavala pri rjeavanju nastalog fiskalnog jaza.
Manjak prihoda bio je uglavnom nepredvien zbog
optimistinih makroekonomskih pretpostavki na
kojima su se temeljili poetni prorauni, a to
objanjava zbog ega su proraunski rezultati na
dravnoj razini u 2009. i 2010., a ponovno i u
2013. bili loiji nego to se to poetno predvialo.
Nastojanja da se zaustave pritisci na rashode
dovela su do znatnih uteda (u usporedbi s
poetnim planovima) tek 2009. i 2014., dok su se
ostalih godina rashodi kretali u skladu s poetnim
planovima.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Planirani deficit
Manjak prihoda
Odstupanja rashoda
Ostvareni deficit
2014.
(1) Planirani rezultati odnose se na iznose iz prvog

prorauna donesenog za odreenu godinu (bez
rebalansa).
Izvor: Ministarstvo financija
Drugi najvaniji pokreta rasta duga bili su

trokovi koji se odnose na realizaciju
potencijalnih rizika u poduzeima u dravnom
vlasnitvu. Potrebno je provesti odreene
prilagodbe kako bi se (gotovinski) deficit dravnog
prorauna pretvorio u neto pozajmljivanje ili
zaduivanje sredinje drave prema ESA2010. Te
su prilagodbe u grafikonu 2.1.2 prikazane kao
izvanproraunske transakcije i detaljno su
razraene u grafikonu 2.1.4. U razdoblju 2009.
2014. njihov je godinji doprinos deficitu ope
drave prosjeno iznosio 2 % BDP-a. Meu njima
najvei dio (1,4 postotna boda) odnosio se na
poduzea u dravnom vlasnitvu i ukljuivao je
dug koji je vlada preuzela na temelju uestalih
aktiviranja jamstava odobrenih javnim poduzeima
i rastueg neto zaduivanja poduzea u dravnom
vlasnitvu klasificiranih u sektor ope drave koje
je do 2013. bilo u porastu. Preostali dio (0,6
postotnih bodova) otpadao je na ostale transfere i
prilagodbe kako bi se osigurao prikaz sektora ope
drave u skladu s ESA2010 te kako bi se dravni
proraun temeljen na gotovinskom naelu
konvertirao u proraun temeljen na obraunskom
naelu, a neki su od tih elemenata imali znatan
uinak u odreenim godinama (5).
(5) To osobito ukljuuje znatnu korekciju uinka gotovinskog
transfera mirovinskih sredstava iz stupa kapitalizirane
tednje u prvi stup 2014., to se u dravnom proraunu
15
Grafikon 2.1.4.:
Izvanproraunske transakcije
sredinje drave (% BDP-a)
su promjene u vrednovanju zbog postupne

deprecijacije kune prema euru (valuta za koju je
vezana veina duga ope drave) i zaduivanje za
otplatu trgovakih kredita, koje je osobito
zabiljeeno 2010. i 2013.
4
3
2
1
0
-1
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
Ostalo
Transferi u 2. stup
Povezane s dravnim poduzeima
Metodoloke prilagodbe
(1) U grafikonu se prikazuju prilagodbe kojima se

objanjava prijelaz s tekueg salda sredinje drave
(dravni proraun) na neto zaduivanje sredinje drave.
Pozitivan znak oznaava pozitivan doprinos deficitu
sredinje drave.
Doprinos ostalih imbenika dugu ope drave

bio je poprilino ogranien. U razdoblju 2009.
2014. prosjeno neto zaduivanje lokalnih tijela
vlasti (i fondova socijalne sigurnosti) bilo je
zanemarivo jer je iznos duga koji mogu preuzeti
lokalna tijela vlasti ogranien(6). Uinak prilagodbi
stanja i tokova (kojima se promjene u zalihama
duga usklauju s proraunskim rezultatima) bio je
2013. relativno velik, to je odraz velikog broja
obveznica koje je vlada izdala u posljednjim
mjesecima godine, ali je ogranien u drugim
godinama. Ostale znaajne prilagodbe ukljuivale
smatralo (gotovinskim) prihodom, ali je evidentirano kao

financijska transakcija bez uinka na deficit prema
pravilima ESA2010. Nadalje, neka ulaganja provedena u
okviru projekta javno-privatnog partnerstva (izvan
dravnog prorauna) vraena su u dravni saldo nakon
revizije temeljnih rizika u skladu s raunovodstvenim
pravilima ESA2010. Kad je rije o prilagodbama
provedenima zbog prelaska s gotovinskog na obraunsko
naelo, vano je napomenuti da se dio odraava u
prilagodbi stanja i tokova, to se pojanjava u nastavku.
(6) Kao prvo, Sabor svake godine utvruje gornju granicu
novog zaduivanja sektora lokalne uprave u cjelini (3 %
ukupnih prihoda na lokalnoj razini u 2015.). Kao drugo,
ukupne kratkorone obveze svake jedinice lokalne uprave
ograniene su zbog ogranienja godinjih otplata glavnice i
kamata (20 % prologodinjih prihoda). Konano,
dugoroni dug ogranien je na ulaganja i podlijee
izriitom odobrenju Vlade. U odjeljku 3.2. dodatno su
objanjeni odnosi meu razliitim razinama vlasti.
16
Dravnom dugu dodatno je pridonijela

reklasifikacija nekoliko poduzea u dravni
sektor u skladu s ESA2010. Dosad je najvei
uinak na dug ope drave imalo ukljuivanje triju
sljedeih subjekata: Hrvatskih autocesta i
Autoceste Rijeka Zagreb u 2014. te Hrvatske
banke za obnovu i razvitak (HBOR) u 2015.
Uinak te revizije na dug ope drave u Hrvatskoj
(priblino 32 milijarde HRK, prikazano u
grafikonu 2.1.2.) bio je najvei u Europskoj uniji,
to je uzrokovano izrazitom zaduenosti dotinih
poduzea (7).
Kratkorone prognoze i prostor za prilagodbu
Komisija predvia da e se rast duga u

kratkoronom razdoblju nastaviti, uglavnom
zbog visokog troka zaduivanja. Predvia se da
e u kratkoronom razdoblju dug ope drave
nastaviti umjereno rasti, odnosno da e se poveati
sa 86,0 % BDP-a koji se oekuje za 2015. na
87,4 % BDP-a u 2017. Kako je prikazano u
grafikonu 2.1.5., rastui rashodi za kamate glavni
su imbenik kojim se onemoguuje smanjenje
udjela duga u kratkoronom razdoblju. Unato
trenutano openito povoljnim uvjetima na
svjetskim financijskim tritima procjenjuje se da
je hrvatska efektivna kamatna stopa (4,2 %) u
2015. bila meu najviima u Europskoj uniji.
Razlika izmeu efektivne kamatne stope na dug
ope drave i rasta nominalnog BDP-a bit e
tijekom prognoziranog razdoblja i dalje pozitivna,
to znai da e u nedostatku dostatnog primarnog
suficita udio duga i dalje rasti (vidi grafikon
2.1.5.).
(7) Vidi ESTAT (2014.): Revisions to government deficit and
debt of EU Member States for 2010-2013. Posebno
objanjenje pripremljeno zbog uvoenja metodologije ESA
2010. i objavljeno 21. listopada 2014. uz Priopenje
Eurostata za tisak 158/2014.
Grafikon 2.1.5.:
Doprinosi promjeni udjela duga
(postotni bodovi BDP-a)
rashoda u odnosu na usporediva gospodarstva

neto je manji, ali i dalje znaajan (3,8 postotna
boda).
15
Grafikon 2.1.6.:
Rashodi ope drave (2014, % BDP-a)
10
50
5
40
0
30
-5
20
-10
10
03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15f 16f 17f
Izvor: Eurostat, Komisijina zimska prognoza 2015.
Vei nominalni rast pridonijet e zaustavljanju

rasta udjela duga u BDP-u, no trajnije
poboljanje primarnog salda nee biti mogue
bez konsolidacijskih napora. Vei rast trebao bi
pridonijeti smanjenju udjela duga u BDP-u na
temelju uinka nazivnika te poticanjem prihoda i
zaustavljanjem
pritisaka
na
rashode.
Konsolidacijski napori mogli bi biti usmjereni na
prihode ili rashode. Iako je odluka o veliini
dravnog sektora politiki izbor, usporedna analiza
pokazuje da je u Hrvatskoj ukupni udio poreza u
BDP-u (36,6 % BDP-a) i udio rashoda ope drave
(48,2 % BDP-a) u 2014. bio meu najveima u
odnosu na usporediva gospodarstva EU-a (vidi
grafikon 2.1.6.) (8). No, na udio rashoda u
Hrvatskoj snano su utjecale dugotrajna recesija i
rastui rashodi za kamate. U razdoblju od 2008. do
2014. primarni rashodi zapravo su se smanjili u
nominalnim i realnim vrijednostima (deflacionirani
deflatorom BDP-a), dok su se u usporedivim
gospodarstvima nastavili poveavati. Kad se izrazi
u vrijednostima potencijalne proizvodnje, to bolje
odraava dugorone kapacitete zemlje da financira
svoju potronju, jaz izmeu hrvatskih javnih
(8) Udio poreza u BDP-u u usporedivim gospodarstvima u
2014. iznosio je 32,5 % BDP-a (jednostavni prosjek). Udio
rashoda usporedivih gospodarstava iznosio je 43,3 % BDPa (jednostavni prosjek). Za Europsku uniju u cjelini
(ponderirani prosjeci) ti su udjeli iznosili 39,1 % BDP-a
odnosno 48,2 % BDP-a.
Primarni rashodi
HU
SI
EU
HR
Promjena udjela duga
CZ
Primarni deficit
PL
Rashodi za kamate
BG
Rast realnog BDP-a
SK
Inflacija
RO
Prilagodba stanja i tokova
Rashodi za kamate
(1) Ukupna razina za EU predstavlja ponderirani prosjek.

Izvor: Eurostat, Europska komisija
Primarna je potronja smanjena prvenstveno

smanjenjem rashoda za ulaganje, to e se teko
odrati. Prilagodba primarnih rashoda u razdoblju
2008. 2014. prvenstveno je bila usmjerena na
smanjenje ulaganja, iako su neke utede ostvarene
i smanjenjem rashoda za plae i subvencije (vidi
grafikon 2.1.7.). Iako su u odreenoj mjeri utede
ostvarene smanjenjem rashoda za ulaganja
predstavljale
korekciju
uzleta
potronje
zabiljeenog prije 2008., udio ulaganja u BDP-u
trenutano je jedan od najniih meu usporedivim
gospodarstvima (vidi odjeljak 3.1.). Ako se
dugorono odri, to e opteretiti hrvatske izglede
za rast i ograniiti apsorpciju sredstava iz fondova
EU-a. S druge strane, rashodi za intermedijarnu
potronju i socijalne naknade bre su rasli od
potencijalnog BDP-a. Dok se poveanje socijalnih
naknada moe djelomino opravdati veim rastom
nezaposlenosti(9),
poveanje
intermedijarne
potronje na razini sredinjih i lokalnih tijela vlasti
upuuje na potekoe u provedbi brzih i
djelotvornih prilagodbi poslovanja. Stoga je
preusmjeravanje konsolidacijskih napora prema
mjerama koje manje tete dugoronom rastu
izazov za fiskalnu politiku u kratkoronom
razdoblju.
(9) Meu imbenicima mogli su i biti razmjerno blagi uvjeti
pod kojima se doputa prijevremeno naputanje trita
rada, kako je pokazala analiza u Izvjeu za 2015.
17
Grafikon 2.1.7.:
Prilagodba primarnih rashoda prema
ekonomskim kategorijama iskazana kao
udio potencijalnog BDP-a (2008. 2014.,
promjena u postotnim bodovima)
uspjenosti javne uprave; to znai da ima prostora

za poboljanje uinkovitosti(10).
Grafikon 2.1.8.:
Primarni rashodi prema ekonomskim
kategorijama (2014., ukupni primarni rashodi
= 100)
Plae
Intermedijarna potronja
100
90
Socijalni transferi
80
11
6
5
Ulaganja
Ostali rashodi
Socijalne naknade
70
Socijalni transferi
32
Subvencije
60
Ulaganja
50
3
18
-2
-1
Plae
15
30
-3
Subvencije
Intermed. potro.
40
Ostali rashodi
Socijal. naknade
33
1
20
HR
Usporediva gospod. EU-a
(1) Socijalni transferi odnose se na socijalne transfere u

naravi koje kuanstvima isporuuju trini proizvoai.
(2) Ukupna razina za usporediva gospodarstva EU-a odnosi
se na jednostavni prosjek BG, CZ, HU, PL, RO, SI i SK.
Usporedba strukture javne potronje s

usporedivim gospodarstvima upuuje na to da
ima prostora za poboljanje uinkovitosti.
Ralamba dravnih rashoda prema opim
ekonomskim kategorijama i prema klasifikaciji
funkcija na vidjelo iznosi glavne imbenike kojima
se objanjava visoki udio primarnih rashoda u
Hrvatskoj u odnosu na usporediva gospodarstva
(vidi grafikone 2.1.8. i 2.1.9.). Intermedijarna
potronja, subvencije i rashodi za plae imali su
relativno visoke udjele u primarnoj potronji u
pogledu ekonomskih kategorija (podaci iz 2014.).
No u pogledu ralambe prema funkcijama (podaci
za 2013.) visoka potronja uglavnom se odnosila
na ope javne usluge i rashode za zdravstvo,
osobito u bolnicama. Iako su trokovi poslovanja
(intermedijarna potronja) i subvencije glavni
imbenici koji uzrokuju visoke trokove pruanja
opih javnih usluga, ini se da iza prekomjerne
potronje u zdravstvu u odnosu na usporediva
gospodarstva EU-a stoje rashodi za plae. Iako bi
vee razine potronje mogle odraavati veu
kvalitetu pruenih usluga, dostupni dokazi ne
potkrepljuju taj zakljuak, osobito oni o
18
10
26
23
HR
Usporediva gospod.
EU-a
(1) Socijalni transferi odnose se na socijalne transfere u

naravi koje kuanstvima isporuuju trini proizvoai.
Ostali rashodi ukljuuju ostale tekue transfere i kapitalne
transfere. Socijalna zatita ne ukljuuje mirovine (koje su
zasebno prikazane).
Vlada je poetkom 2015. pripremila reviziju

rashoda, ali nije objavila njezine rezultate.
Revizija je bila usmjerena na etiri kategorije
rashoda (sustav zdravstva, poslovanje dravnih
agencija, plae koje se isplauju iz dravnog
prorauna i subvencije osim za poljoprivredu) i
porezne rashode, koji su u 2014. ukupno inili
gotovo polovinu ukupnih rashoda ope drave. Cilj
je revizije bio utvrditi pakete mjera kojima bi se
mogle ostvariti utede od 10 % u svakoj kategoriji
u odnosu na 2014. Iako se neke od utvrenih mjera
tednje trenutano provode, prije svega u
zdravstvu i racionalizaciji dravnih agencija, nisu
utvreni ni rokovi ni opseg provedbe odabranih
paketa mjera. Rezultati revizije u pogledu
dijagnoze, utvrenih mjera tednje i procijenjenih
uinaka nisu objavljeni ni dostavljeni Saboru.
(10) Primjerice, Hrvatska je u 2014. ostvarila nepovoljan
rezultat u okviru indeksa Svjetske banke o uinkovitosti
dravnog sektora (sa stabilnom vrijednosti indeksa u
usporedbi s 2013.). Vie pojedinosti o rascjepkanosti u
javnoj upravi moe se pronai u odjeljku 3.2., a detaljna
analiza zdravstva u Izvjeu za 2015.
Grafikon 2.1.9.:
Primarni rashodi prema ekonomskim
funkcijama (2013., ukupni primarni rashodi =
100)
Grafikon 2.1.10.:
Udio duga iskazan kao postotak BDPa prema razliitim scenarijima
105
100
90
80
6
14
7
70
15
7
100
Socialna zatita
Ostalo
60
27
27
40
30
20
Obrazovanje
8
8
12
11
15
90
Mirovine
Obrana i policija
50
95
Ekonom. poslovi
85
80
Zdravstvo
Javne usluge
75
2015
2017
2019
2021
2023
2025
14
10
12
HR
Usporediva gospod.
EU-a
(1) Ostali rashodi ukljuuju zatitu okolia, usluge

unaprjeenja stanovanja i zajednice, rekreaciju, kulturu i
religiju.
Odrivost duga te kratkoroni i srednjoroni

rizici
Potrebe za dravnim zaduivanjem su velike,

no trenutani uvjeti na financijskim tritima i
snana domaa likvidnost ublaavaju rizike
refinanciranja u kratkoronom razdoblju.
Razina potrebnog financiranja proraunskog
deficita i dospjelog dravnog duga u 2015. iznosila
je 19,5 % BDP-a, to ukljuuje trezorske zapise u
iznosu od 9 % BDP-a. Visoka likvidnost
financijskog sektora i trenutano okruenje niskih
kamatnih stopa znak su da ne postoje znaajni
rizici refinanciranja u kratkoronom razdoblju.
Unato trendu smanjenja udjela kratkoronog
duga, on je i dalje visok u usporedbi s ostalim
dravama lanicama EU-a (vidi grafikon 2.1.11.).
Iako visoki udio dravnog duga dre domai
ulagatelji, 78,5 % duga u 2014. bilo je
denominirano ili indeksirano u stranoj valuti
(uglavnom u eurima), to odraava visoku razinu
euroizacije u Hrvatskoj. Time je dravni dug
izloen valutnom riziku, to se smanjuje vrsto
upravljanim fluktuirajuim teajem kune prema
euru koji provodi Hrvatska narodna banka.
Osnovni
Negat. ok na kam. st.
Negat. ok na inflaciju
Negat. ok na teaj
PSR
Pozit. ok na kam. st.
Pozit. ok na inflaciju
(1) Osnovni scenarij: osnovni scenarij nepromijenjene

politike
PSR: institucijski scenarij u okviru Pakta o stabilnosti i rastu
Negativni ok na kamatne stope: standardizirani (trajni)
negativni ok (- 1 postotni bod) na kratkorone i
dugorone kamatne stope za novoizdani i preneseni dug
Pozitivni ok na kamatne stope: pojaani (trajni) pozitivni
ok (+ 2 postotna boda / + 1 postotni bod ) na kratkorone
i dugorone kamatne stope za novoizdani i preneseni dug
Negativni ok na inflaciju: standardizirani (trajni) negativni
ok (- 0,5 postotnih bodova) na inflaciju
Pozitivni ok na inflaciju: standardizirani (trajni) pozitivni ok
(+ 0,5 postotnih bodova) na inflaciju
Negativni ok na teaj: poboljani test osjetljivosti na
deprecijaciju hrvatske kune prema euru (- 5 % u 2016. i
2017.)
Simulacija dinamike duga ope drave

provedena je na temelju raznih scenarija, u
kojima se navodi potreba za fiskalnom
konsolidacijom. Osnovni scenarij temelji se na
Komisijinoj zimskoj prognozi 2016., prema kojoj
su kratkorone i dugorone kamatne stope
usklaene s predvienom implicitnom kamatnom
stopom, udjelima kratkoronog i dugoronog
javnog duga i podacima o dospjelom dugu. Taj
scenarij obuhvaa odreene tehnike pretpostavke.
Simulacije pokazuju da e u izostanku mjera
konsolidacije dug ope drave vjerojatno i dalje
rasti. Na temelju povoljnih pretpostavki o
kamatnim stopama udio duga bio bi neto nii, tj.
iznosio bi neto manje od 90 % BDP-a do kraja
prognoziranog razdoblja. Na temelju nepovoljnog
scenarija o kamatnim stopama dug bi pak iznosio
oko 104 % BDP-a. Na temelju institucijskog
scenarija u okviru Pakta o stabilnosti rastu iz
grafikona pretpostavlja se prilagodba strukturnog
19
Analiza odrivosti duga upuuje na visoke

rizike u srednjoronom razdoblju. Uz ve
ionako visoku razinu duga poveava se osjetljivost
na mogui negativan nominalni rast te se
poveavaju kamatne stope na novi i preneseni dug.
Analiza odrivosti duga pokazuje da bi u
odreenim ekonomskim uvjetima(11) i okruenju
nepromijenjene fiskalne politike dug ope drave
nastavio rasti do razine od 90,3 % BDP-a do 2020.,
te zatim do 95 % BDP-a do 2026. (zadnja godina
prognoziranog razdoblja). Ta su kretanja potaknuta
injenicom da fiskalni napor na kojem se temelji
taj scenarij (nepromijenjeni strukturni primarni
saldo u visini od 0,1 % BDP-a) vjerojatno nee
biti dostatan kako bi se kompenzirali relativno
visoki rashodi za kamate tijekom prognoziranog
razdoblja. Analiza pokazuje da je Hrvatskoj
potrebna snana fiskalna konsolidacija kako bi se
dravni dug stabilizirao i s vremenom poeo
smanjivati.
(11) Zatvaranje proizvodnog jaza do 2018., konvergencija
realne dugorone kamatne stope na dravne obveznice
prema 3 % do 2026., konvergencija stope inflacije prema
2 % do 2021.
Grafikon 2.1.11:
Vremenska struktura duga u 2014. (%
ukupnog duga ope drave)
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
HR
EL
HU
CY
RO
SE
ES
IT
SI
NL
DE
FR
BG
PT
PL
CZ
BE
DK
LT
MT
FI
UK
LV
AT
IE
SK
LU
primarnog salda u 2016. u skladu s fiskalnim

naporima koje je preporuilo Vijee i nakon toga
konvergencija strukturnog salda prema 1,5 %.
Prema tom bi scenariju udio duga poeo postupno
opadati nakon 2016. te bi 2026. dosegnuo razinu
neto manju od 80 % BDP-a.
Dugoro. (vie od 5. godina)

Kratkoro. (<1 god.)
Srednjoro. (od 1 do 5 god.)
Predvienim smanjenjem rashoda za mirovine

smanjuju se rizici za odrivost u dugoronom
razdoblju, no na utrb niih buduih naknada.
Pod pretpostavkom da strukturni primarni saldo u
dugoronom razdoblju ostane nepromijenjen na
razini predvienoj za 2017. (u visini od 0,1 %
BDP-a), ini se da su rizici za odrivost javnih
financija dugorono niski. To se objanjava
predvienim smanjenjem rashoda za mirovine,
ime se neutralizira nepovoljno poetno
proraunsko stanje. No postoji znatan rizik za
primjerenost mirovinskog sustava (vidi odjeljak
3.3.).
Visoka razina i stalni rast duga ope drave
zahtijevaju aktivne politike upravljanja dugom.
Velike potrebe dravnog sektora u pogledu
financiranja i velika izloenost dravnog duga
valutnom riziku naglaavaju vanost razvoja i
odravanja pouzdanih izvora financiranja, pod
uvjetom da se razborito upravlja rizikom i osigura
odrivost duga.
Vlada jo nije utvrdila srednjoronu i
dugoronu strategiju upravljanja dugom.
Zadnja strategija objavljena je za razdoblje 2011.
2013. U njoj se razmatra institucijski okvir,
analizira dug u prethodnom petogodinjem
razdoblju i nepodmireni dug u pogledu
instrumenata, kamatnih stopa, valuta i vremenske
strukture. Utvruju se smjernice za sljedee
20
dvogodinje razdoblje, ali bez preciznih

pretpostavki o dugu nekih poduzea u dravnom
vlasnitvu. Naposljetku, nisu poduzete znaajne
mjere kako bi se u okviru Ministarstva financija
ojaala funkcija upravljanja dugom.
U zdravstvenom sektoru postoji trend
gomilanja dugova. Zbog toga su potrebne
periodine novane injekcije iz dravnog
prorauna te su ti dugovi izvor fiskalnog rizika.
Iako se tradicionalno dospjele nenaplaene obveze
po trgovakim kreditima s izvornim dospijeem
kraim od godinu dana ne iskazuju kao dug ope
drave, novane injekcije iz dravnog prorauna
upuuju na to da je opoj dravi potrebno dodatno
financiranje. Nadalje, gomilanje dugova ukazuje
na neravnoteu izmeu rashoda i dostupnih
sredstava te moe biti naznaka odreenih slabosti u
proraunskom planiranju ili kontroli rashoda. U
nacionalnom programu reformi vlada se obvezala
dugove u zdravstvenom sektoru smanjiti za 25 % u
2015. (sa 0,8 % BDP-a na kraju 2014.). Meutim,
zaliha dugova je u rujnu 2015. i dalje openito bila
nepromijenjena zbog smanjenja dugova Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje i nastavka
gomilanja dugova bolnica. Vlada smatra da je
sporije smanjenja dugova od planiranog uglavnom
uzrokovano prihodovnom stranom u zdravstvenom
sustavu, ali je uvjerena da je ispunjen ambiciozni
cilj utvren za kraj 2015.
Fiskalni okvir
Unato nedavnim poboljanjima i dalje je

nepotpuna korelacija izmeu viegodinjeg
proraunskog okvira i godinjih prorauna.
Viegodinje proraunsko planiranje odnosi se na
ciljeve za deficit i rashode. Kada je rije o deficitu,
Zakonom o proraunu, koji je izmijenjen 2015.,
propisuje se da Sabor ili predstavniko tijelo
lokalne vlasti ne mogu usvojiti proraun za
sljedeu godinu s planiranim deficitom koji je vei
od deficita koji je za tu istu godinu predvien u
trenutku donoenja prologodinjeg prorauna.
Mogue je da e biti teko provoditi to pravilo jer
zakonodavstvo ne predvia mehanizam prilagodbe
za situacije u kojima bi njegova primjena bila
iznimno skupa, odnosno u razdobljima iznenadnog
pada gospodarske aktivnosti. S druge strane, ini
se da ne postoji korelacija izmeu viegodinjih
ogranienja rashoda i proraunski utvrenih
rashoda za sljedeu godinu. Zapravo je
viegodinji okvir za rashode jedan od najmanje
obvezujuih u Europskoj uniji. Nadalje, gornje

granice mogu se mijenjati diskrecijskom odlukom
vlade bez javnog objanjenja (12).
Potencijal stratekih i financijskih planova za
pojedinane proraunske korisnike nije u
potpunosti iskoriten. Cilj je stratekog planiranja
uskladiti prioritete politika sa srednjoronim
fiskalnim ciljevima. Strateko planiranje poinje
tako da proraunski korisnici iznesu svoje ciljeve
politika i potrebe u pogledu financiranja za
sljedee tri godine. Ti planovi sadravaju polazne
informacije za viegodinje smjernice ekonomske i
fiskalne politike i godinje proraune. No
financijske projekcije na kojima se temelje
pojedinani planovi obino nisu javno dostupne,
to utjee na kvalitetu rezultata. Istovremeno
Ministarstvo financija provodi samo ogranieni
nadzor nad projekcijama rashoda pojedinanih
proraunskih korisnika. Time se u kombinaciji s
mekim
proraunskim
ogranienjima
(vidi
prethodno) naruava vjerodostojnost proraunskog
planiranja openito i dolazi do rebalansa.
Tablica 2.1.1.: Rebalansi dravnog prorauna
1. rebalans
2. rebalans
3. rebalans
2009.
Tra.
Srp.
Srp
2010.
Kol.
2011.
2012.
Sij. (*)
Stud.
2013.
Tra.
Pros.
2014.
Ou.
Stud.
2015.
Ruj.
(*) Rebalans prorauna iz sijenja 2012. odnosio se na

privremeni proraun za prvo tromjeseje godine.
Napomena: U 2009. deficit se revidirao dva puta u
mjesecu.
Izvor: Ministarstvo financija
Ogranienja i raspodjele sredstava iz godinjeg

prorauna tijekom se godine esto izmjenjuju.
Postojeim proraunskim okvirom utvreno je da
se rebalans provodi kada mjere privremene
obustave izvrenja dravnog prorauna nisu
dovoljne da bi se neutralizirao neoekivani rast
rashoda ili manjak prihoda. Vlada stoga ima
znaajno diskrecijsko pravo u pogledu izmjena
proraunskih planova. Nadalje, ne postoji
(12) Vidi EK (2015.): Medium-Term Budgetary Frameworks in
the EU Member States, Dokument za raspravu br. 21, M.
Sherwood, Europska komisija, Glavna uprava za
ekonomske i financijske poslove, str. 29.
21
mehanizam kojim bi se jamila usklaenost

revidiranog
prorauna
s
viegodinjim
planiranjem. Zbog toga su u sedmogodinjom
razdoblju od 2009. poetni prorauni izmijenjeni
deset puta, odnosno u prosjeku vie od jedanput
svake godine (vidi tablicu 2.1.1.). Nepoeljna je
posljedica te prakse injenica da se poetni
proraunski planovi smatraju provizornima i
podlonima izmjenama. Neki su rebalansi
posljedica promjena politika koje su donesene u
prethodnoj godini, a nisu u potpunosti uzete u
obzir u proraunu. Nadalje, rebalansi su se odnosili
i na proraunske stavke koje je relativno
jednostavno planirati, primjerice rashode za
kamate, plae i rashode za mirovine, to negativno
utjee na vjerodostojnost financijskog planiranja.
Izmjenama Zakona o proraunu iz 2015., koje e
se prvi put primjenjivati na proraun za 2016.,
propisana je obveza da se financijska ogranienja
raspodijele izmeu trokova postojeih i novih
programa. Time se oekuje vea transparentnost
financijskog planiranja.
U proraunskom postupku u vrlo se maloj
mjeri uzimaju u obzir znatne izvanproraunske
transakcije i raunovodstvene prilagodbe. Iako
se u proraunskoj dokumentaciji planirani deficit
dravnog prorauna konsolidira sa saldima
izvanproraunskih korisnika i lokalnih tijela vlasti,
ta dokumentacija ne sadrava deficit ope drave
iskazan
u
nacionalnim
raunovodstvenim
vrijednostima. Te su procjene navedene u
Programu konvergencije iz travnja i Smjernicama
ekonomske i fiskalne politike koje se objavljuju u
srpnju svake godine (obino bez dodatnih
prilagodbi). No kljuna rasprava o proraunu koja
se odvija kasnije tijekom godine ne odnosi se na
opu dravu. Izrada proraunskih procjena za cijeli
sektor ope drave nedvojbeno je komplicirana,
osobito ako se uzme u obzir nepredvidljiva narav
nekih izvaproraunskih transakcija. Meutim
uzimajui u obzir visoki doprinos tih transakcija
dugu ope drave i s obzirom na to da one u
odreenoj mjeri predstavljaju trokove vladinih
politika, izostankom konsolidiranih projekcija
ope drave u proraunskoj dokumentaciji
smanjuje se transparentnost fiskalne politike i
stvara se jaz izmeu proraunskog planiranja
22
temeljenog na ESA-i i praenja proraunskih

kretanja (13).
Jo uvijek nije zajamena politika i
funkcionalna neovisnost Povjerenstva za
fiskalnu politiku. Uloga hrvatskog Povjerenstva
za fiskalnu politiku vana je zbog naglaene
slabosti proraunskog okvira. Hrvatsko fiskalno
nadzorno tijelo osnovano je 2011., a reformirano je
krajem 2013. na temelju odluke Sabora kojom je
postalo Povjerenstvo za fiskalnu politiku te se
oekuje da e zakonski biti utemeljeno izmjenama
Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Njegov mandat
ukljuuje nadzor nacionalnih numerikih propisa i
ocjenjivanje nacionalnih makroekonomskih i
proraunskih predvianja, to ukljuuje i
usporedbu s prognozama Europske komisije.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku trenutano
djeluje pri Hrvatskom saboru, koji imenuje njihove
lanove. Povjerenstvom predsjeda predsjednik
Odbora za financije i dravni proraun, dok ostalih
est lanova dolazi iz redova strunjaka koji nisu
lanovi politikih stranaka i koji se imenuju na
mandat od pet godina. U tim uvjetima ne jami se
neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku, a
njegove
mogunosti
ispunjenja
mandata
ograniene su zbog nedostatka vlastitog osoblja.
Vlada je nedavno poduzela odreene mjere
kako bi se poboljala tonost proraunskog
planiranja i postroila kontrola rashoda. U
listopadu 2015. donijela je odluku o obrascu
standardne metodologije za procjenu fiskalnog
uinka novih zakonodavnih propisa, ime bi se
mogao ukloniti formalistiki pristup trokovima
novih zakonodavnih propisa koji se ranije
primjenjivao.
Na temelju Zakona o sustavu
unutarnjih kontrola u javnom sektoru donesenom u
srpnju 2015. javna poduzea, ukljuujui ona koja
(13) injenica da svi korisnici koji su klasificirani u sektor ope
drave nisu u potpunosti obuhvaeni postupkom
proraunskog planiranja vjerojatno stvara dodatne
potekoe za prikladno proraunsko planiranje temeljeno
na ESA-i. Registar proraunskih i izvanproraunskih
korisnika koji Ministarstvo financija vodi za potrebe
proraunskog planiranja, izvrenja i izvjeivanja
trenutano nije usklaen s popisom korisnika klasificiranih
u sektor ope drave prema standardima ESA-e. Prema
Programu konvergencije iz 2015. neusklaenost je bila
najizraenija u kategoriji izvanproraunskih korisnika.
Novim Zakonom o proraunu propisuje se usklaivanje
dvaju registara kako bi se osigurala potpuna obuhvaenost
svih korisnika klasificiranih unutar sektora ope drave, no
to jo uvijek nije uinjeno.
su u vlasnitvu lokalnih tijela vlasti, podlijeu

pravilima unutarnje revizije koja se primjenjuju u
javnom sektoru. Time se oekuje poveanje
transparentnosti u pogledu koritenja javnih
sredstava. Konano, vlada je osigurala dodatna
financijska sredstva namijenjena Dravnom uredu
za reviziju i razmatra uvoenje kazni za
nepotovanje preporuka tog Ureda.
Oporezivanje
Porezno optereenje u Hrvatskoj relativno je

veliko, ali veliki udio prihoda proizlazi iz izvora
kojima se potie rast. Kako je prethodno
navedeno, u Hrvatskoj je ukupni udio poreza u
BDP-u manji od ponderiranog prosjeka EU-a, ali
vei nego u usporedivim gospodarstvima EU-a,
osim u Sloveniji i Maarskoj (vidi prethodno). S
51% neizravnih poreza u ukupnim poreznim
prihodima, udio neizravnog oporezivanja, za koje
se smatra da manje teti rastu, jedan je meu
najveima u Europskoj uniji, dok su prihodi od
postojeih poreza na dohodak i bogatstvo meu
najniima u Europskoj uniji (17 % ukupnih
poreznih prihoda). Preostali dio (32 %) ine
doprinosi za socijalno osiguranje, iji je udio
jednak prosjenom udjelu u Europskoj uniji, ali je
prilino nizak u odnosu na usporediva
gospodarstva.
Porezni sustav ne predstavlja znaajne izazove
u odnosu na kljuna podruja porezne politike.
U skladu s niskim udjelom izravnog oporezivanja,
implicitna porezna stopa na rad relativno je niska
(31,0 % u 2014. u usporedbi s ponderiranim
prosjekom EU-a od 36,4 %). Nadalje, imbenici
kojima se odvraa od ulaska na trite rada, a koji
proizlaze iz interakcije poreznog sustava i sustava
socijalnih naknada, mjereno efektivnim graninim
poreznim stopama, uglavnom su usklaeni s
prosjekom EU-a iako i dalje postoje neki izazovi u
pogledu odreenih skupina (vidi odjeljak 2.4.).
ini se da kuanstava i korporacije nisu sklona
zaduivanju u pogledu ulaganja.
Struktura oporezivanja imovine pokazuje da
ima prostora za prilagodbu poboljanja
uinkovitosti. Ukupni prihodi od oporezivanja
imovine (0,5 % BDP-a u 2014.) manji su od
ponderiranog prosjeka EU-a (2,5 % BDP-a) i
manji od usporedivih gospodarstava (0,9 % BDPa), osobito zbog vrlo niskih prihoda od periodinih
poreza na nekretnine. Istovremeno su prihodi od
komunalnih naknada, koje se takoer plaaju na

nekretnine, iznosili otprilike 0,5 % BDP-a u 2014.
Nedavno je pokrenuta reforma sustava komunalnih
naknada u okviru ope reforme oporezivanja
imovine (vidi odjeljak 3.2.). Porez na promet
nekretnina, koji se plaa po stopi od 5 %, nije
iznimno visok, ali je vei nego u svim usporedivim
gospodarstvima EU-a, iako se primjenjuju
odreena izuzea kojima se smanjuje porezna
osnovica (prinos neperiodinih poreza na
nekretnine, koji uglavnom ine porezi na promet
nekretnina, iznosi 0,5 % BDP-a, to je iznad
prosjeka usporedivih gospodarstava EU-a od 0,3 %
BDP-a, ali ispod ponderiranog prosjeka EU-a od
0,9 % BDP-a). S ekonomskog gledita ini se da
porezi na promet nekretnina ne dostiu svoj
potencijal jer se njima uglavnom obeshrabruje
promet nekretnina. To moe dovesti do slabljenja
trita nekretnina i negativno utjecati na mobilnost
radne snage.
Porezni dugovi, porezne utaje u pogledu PDV-a
i siva ekonomija glavni su izazovi porezne
discipline. I dalje je problem nedostatak
unaprijeenog okvira upravljanja rizicima kojim bi
se omoguilo utvrivanje i procjena rizika porezne
discipline. Iako nema vrstih dokaza o opsegu
poreznih prijevara povezanih s PDV-om,
neprijavljivanju poreza i sivoj ekonomiji, hrvatska
Porezna uprava smatra da sve navedeno
predstavlja znaajne rizike porezne discipline (14).
Nadalje, udio poreznih dugova u ukupnim neto
poreznim prihodima (35,3 % u 2013.) bio je jedan
od najveih u Europskoj uniji te je bio vei od
srednje vrijednosti od 15 %.
Uloeni su napori da se pobolja porezna
disciplina i modernizira porezna uprava, no
dokazi o njihovoj uinkovitosti i dalje su
ogranieni. Hrvatska je 2014. i 2015. nastavila
provoditi mjere smanjenja rizika porezne
discipline povezanih s povratom PDV-a i
primjenom postupka obrnute porezne obveze.
Donesen je i poeo se provoditi akcijski plan za
suzbijanje poreznih prijevara povezanih s PDVom, te je ostvaren napredak u uvoenju sustava
upravljanja rizicima porezne discipline. Osim toga,
provedeno je i nekoliko ciljanih revizija radi
(14) Vidi OECD (2015.), Tax Administration 2015:
Comparative Information on OECD and Other Advanced
and Emerging Economies, OECD Publishing, Paris.
23
otkrivanja neprijavljivanja nastanka poreznih

obveza, uvedene su nagradne igre za poboljanje
porezne discipline i ojaana je suradnja s
inozemnim poreznim upravama. Zbog nedostatka
konkretnih auriranih informacija Porezne uprave
teko je jednoznano izdvojiti uinak tih mjera od
ostalih imbenika. Za razliku od veine ostalih
drava lanica godinji izvjetaj Porezne uprave
nije javno dostupan zasebno, ve samo kao dio
konsolidiranog izvjetaja Ministarstva financija.
Koliina informacija u konsolidiranom izvjetaju
poprilino je ograniena, ime se smanjuje
transparentnost poslovanja hrvatske Porezne
uprave.
24
2.2. KORPORATIVNI DUG, DUG KUANSTAVA I FINANCIJSKI

SEKTOR
Razduivanje
napreduje,
ali
usporeno.
Smanjenje priljeva stranog kapitala pokrenulo je
proces razduivanja, a djelomino je neutralizirano
ublaivanjem makrobonitetnih politika koje su
obiljeile ciklus ekspanzije prije krize. Stoga je
dug u privatnom sektoru nastavio rasti u 2010. i
2011. Meutim dug se na kraju poeo smanjivati
na temelju imbenika potranje i ponude, ali je
razduivanje teklo relativno sporo.
Recesija, loi krediti i konverzija zajmova iz
vicarskog franka u euro pridonijeli su
slabljenju profitabilnosti financijskog sektora,
koji je ipak ostao dobro kapitaliziran. Stabilnost
valute i otpornost financijskog sustava temeljili su
se tijekom recesije na stvaranju zatitnih slojeva u
obliku meunarodnih priuva te kapitala i devizne
likvidnosti banaka. Iako je nedavnom revizijom
kvalitete imovine u bilanci veih banaka potvrena
otpornost financijskog sektora, visoka razina loih
kredita i dalje izaziva zabrinutost. Propisi o
konverziji kredita kuanstava iz CHF, koji su
doneseni u rujnu 2015., negativno su utjecali na
profitabilnost financijskog sektora. Meutim
zahvaljujui sredinjoj banci, koja je osiguravala
likvidnost, bankarski je sektor bio dostatno
likvidan kako bi se financirao poetni oporavak.
Grafikon 2.2.1.:
a)
Konsolidirani korporativni dug (% BDP-
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
2001
2002
2003
2004
2004
2005
2006
2007
2007
2008
2009
2010
2010
2011
2012
2013
2013
2014
2015
Dug privatnog sektora u godinama prije krize

brzo se poveavao, iako s relativno niske razine.
U fazi ekspanzije prije krize Hrvatska je profitirala
od procvata na temelju ulaganja. Znatan priljev
kapitala potaknut je zahvaljujui visokoj globalnoj
likvidnosti, preoptimistinim oekivanjima i
snanom sklonou preuzimanju rizika za ulaganja
na tritima u usponu. Priljev kapitala djelomino
je usmjeravan preko bankarskog sektora, koji je
veinom u stranom vlasnitvu. Nefinancijske
korporacije uglavnom su u svrhu financiranja
pribjegavale prekograninim zajmovima stranih
banaka i matinih drutava. U meuvremenu je
procvat na tritu nekretnina doveo do znatnog
poveanja duga kuanstava, uglavnom u stranoj
valuti.
Zajmovi meu poduzeima
Strani vrijedn. papiri
Strani zajmovi
Domai zajm. u str. valuti
Domai zajmovi u kunama
Ukupno (nac. rauni)
(1) Bez podataka o ralambi domaih kredita prema

valuti prije 2006. Stupci odgovaraju ukupnim potraivanjima
domaih kreditnih institucija i vanjskom dugu korporacija
(statistika platne bilance). Ukupni dug na temelju
nacionalnih rauna.
Izvor: HNB, Eurostat
Korporativni sektor
Visoke stope ulaganja u godinama prije krize

dovele su do brzog poveanja korporativnog
duga. Uz rast ulaganja prosjenom stopom veom
od 10 % u razdoblju 2002. 2008., ukupni je dug
nefinancijskih korporacija mjeren kao udio
konsolidiranog duga u BDP-u naglo rastao do
2010., kad je dosegnuo vrijednost od 84,5 % BDPa. Domaa drutva esto su zaobilazila domai
bankarski sektor dobivajui prekogranine kredite
od stranih banaka i, u manjoj mjeri, matinih
drutava. Stoga je u razdoblju do 2010. gotovo
60 % ukupnog duga nefinancijskih korporacija bio
vanjski dug, uglavnom prema zemljama
europodruja. Osim toga dvije treine domaih
zajmova bile su denominirane u stranoj valuti.
Razduivanje nefinancijskih korporacija sporo
je napredovalo zbog niskog nominalnog rasta.
Usporavanjem priljeva stranog kapitala zbog
globalne financijske krize pokrenut je proces
razduivanja, to je donekle neutralizirano
ublaivanjem odreenih makrobonitetnih politika
koje su uvedene tijekom ciklusa ekspanzije radi
usporavanja rasta kredita. Dug u privatnom sektoru
nastavio je rasti ak i u 2010. i 2011. Tek 2012.
25
2.2. Korporativni dug, dug kuanstava i financijski sektor
dolo je do kontrakcije kredita na temelju

imbenika potranje i ponude. Kao rezultat toga
udio konsolidiranog duga korporativnog sektora u
BDP-u iznosio je 80,4 % krajem 2014. Smanjenje
omjera financijske poluge za 4,3 postotna boda u
odnosu na vrhunac od 84,5 % u 2010. najmanje je
smanjenje
zabiljeeno
meu
usporedivim
gospodarstvima.
Grafikon 2.2.2.:
Korporativni dug Hrvatske u odnosu
na usporedive drave lanice EU-a u 2000.,
2014. i godini najvee vrijednosti (% BDP-a)
120
2000
rast do najvee vrijedn.
2014
100
80
60
40
20
0
BG
HR
SI
13
10
09
HU
RO
SK
PL
09
10
09
14
Zemlja | Godina najvee vrijedn.
CZ
00
Izvor: Eurostat
Gomilanje, a zatim i stabilizacija korporativnog

duga razvijali su se u skladu s njegovom
preraspodjelom meu sektorima. Distribucija
duga meu sektorima znatno je varirala u fazi
ekspanzije prije financijske krize, a zatim i u fazi
prilagodbe (vidi grafikon 2.2.3.). Na temelju
podataka iz baze ORBIS, u razdoblju 2005. 2009.
rast korporativnog duga osobito je bio naglaen u
graevinarstvu, veleprodaji i maloprodaji, dok je u
sektoru komunalnih usluga dolo do smanjenja
ukupnog duga. U razdoblju 2009. 2014. dug se
preusmjerio iz sektora nerazmjenjivih dobara
(energetika, komunalne usluge, veleprodaja i
maloprodaja) prema proizvodnom sektoru. Znatan
porast duga zabiljeen je u uslugama prijevoza i
skladitenja,
prehrambenim
i
smjetajnim
uslugama te drugim uslugama. Osim toga u
sektoru graevinarstva i nekretnina nije bilo
znatnog razduivanja, pa udio u ukupnom dugu jo
uvijek iznosi 14 %, odnosno neto vie od 11 %
BDP-a.
26
Dug privatnog sektora koncentriran je u

nekoliko drutava, a veina njih su poduzea u
dravnom vlasnitvu. Dug privatnih korporacija
koncentriran je u kapitalno intenzivnim
industrijama (graevinarstvo i proizvodnja) te u
sektoru veleprodaje i maloprodaje. U svakom je
sektoru zabiljeena relativno visoka koncentracija:
preko 50 % duga u svakom sektoru otpada na 5 %
najveih drutava u predmetnom sektoru.
Koncentracija duga osobito je visoka (oko 75 %) u
mrenim industrijama (prijevoz i skladitenje,
informacije i komunikacije), a neto je manja u
uslunom sektoru. Dug poduzea u dravnom
vlasnitvu (iskljuujui korporacije klasificirane u
sektor ope drave i financijske korporacije)
iznosio je 2014. oko 17 % BDP-a, to je 2 postotna
boda manje u odnosu na vrhunac iz 2011. (15).
Ukupna rizinost korporativnog duga poduzea u
dravnom vlasnitvu znatno se poboljala (vidi
grafikon 2.2.3., desni prikaz). Dug je meutim i
dalje koncentriran u nekoliko sektora povezanih s
komunalnim
uslugama,
energetikom,
graevinarstvom i veleprodajom. Osim toga
koncentriran je u svega nekoliko drutava
osobito u sektoru graevinarstva i maloprodaje
(distribucija nafte).
Zadnjih je godina korporativni dug postao
manje rizian. Korporativni dug moe se
kvalificirati u okviru profila rizinosti (niska,
srednja i visoka) na temelju kombinacije omjera
duga u odnosu na prihode i imovinu (16). Podaci iz
pojedinanih bilanci poduzea upuuju na to da se,
iako je ukupni dug uglavnom stabiliziran 2010.,
korporativna solventnost pogoravala do 2012.,
kad je udio visokog i srednjeg rizika dosegnuo
vrhunac od gotovo 75 % ukupnog duga. U 2013. i
2014. ukupni je rizik ukupnog korporativnog duga
smanjen, osobito u pogledu udjela visokog rizika
(sa 45 % na 39 %). Meutim u privatnom
korporativnom sektoru razina rizika nije znatno
(15) Polazi se od iroke definicije nefinancijskih poduzea u
dravnom vlasnitvu kojom su obuhvaena i. drutva u
veinskom javnom vlasnitvu sredinje drave, ii. drutva
od strateke ili posebne vanosti u manjinskom vlasnitvu
sredinje drave, iii. drutva u lokalnom vlasnitvu koja se
zbog statistikih razloga tretiraju kao javne korporacije i iv.
druga drutva za koje je na temelju vlasnikih veza
prijavljenih u bazi podataka Orbis utvreno da su u
veinskom javnom vlasnitvu.
(16) Za pojedinosti o definicijama kategorija rizika vidi analizu
iz prologodinjeg izvjea. Vidi Europska komisija,
Makroekonomske neravnotee. Izvjee Hrvatska 2015.,
European Economy. Occasional Papers, 218, lipanj 2015. .
Grafikon 2.2.3.:
Distribucija ukupnog korporativnog duga prema sektoru i razini rizika u privatnim korporacijama (lijevi
prikaz) i poduzeima u dravnom vlasnitvu (desni prikaz) u 2005., 2009. i 2014. (% ukupnog korporativnog
duga u svakoj godini).
30
30
visoki
25
srednji
20
niski
privat.
korporacije
25
visoki
srednji
20
poduz. u dr.vl.
10
10
A&B
D&E F&L
M-S
niski
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
15
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
2005
2009
2014
15
A&B
D&E
F&L
M-S
(1) Dug je razvrstan prema razini rizika. Histogramima u boji prikazuje se udio duga privatnih korporacija (lijevi prikaz) i
poduzea u dravnom vlasnitvu (desni prikaz). Neobojenim histogramima prikazuje se udio duga poduzea u dravnom
vlasnitvu (lijevi prikaz) i privatnih korporacija (desni prikaz). Dug za svaki sektor i godinu normaliziran je u odnosu na ukupni
dug.
Sektori: A poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo; B rudarstvo i vaenje; C proizvodnja; D opskrba elektrinom energijom,
plinom, parom i klimatizacijom; E opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije
okolia; F graevinarstvo; L poslovanje nekretninama; G veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila i
motocikala; H prijevoz i skladitenje; I djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane; M strune,
znanstvene i tehnike djelatnosti; I administrativne i pomone uslune djelatnosti; S ostale uslune djelatnosti.
Izvor: Orbis, Europska komisija
smanjena jer je do njezina smanjenja dolo

uglavnom u poduzeima u dravnom vlasnitvu.
hotelijerstvu i ugostiteljstvu, gdje se generira

prihod u stranoj valuti.
Izloenost valutnom riziku koji proizlazi iz

duga denominiranog u stranoj valuti izvor je
ranjivosti. Zbog niske bonitetne ocjene drave
hrvatska su drutva suoena s veim trokovima
dugoronih kredita u odnosu na usporedive drave
lanice europodruja (za 2 do 3 postotna boda).
Vee privatne korporacije i dalje pozajmljuju
izravno iz inozemstva, a krediti domaih kreditnih
institucija esto su denominirani u stranoj valuti.
Do kraja 2014. 73,3 % ukupnih korporativnih
kredita bilo je denominirano u stranoj valuti, zbog
ega je korporativni sektor izloen valutnom
riziku. Udio kredita koji nije denominiran u
kunama neravnomjerno je rasporeen meu
sektorima: iznadprosjeno u graevinarstvu i
nekretninama, ali ispodprosjeno u trgovini i
proizvodnji. Ogranien udio inozemnih prihoda od
izvoza (u stranoj valuti) pridonosi valutnom riziku
u graevinskom sektoru, dok je rizik manji u
27
Grafikon 2.2.4.:
Obveze nefinancijskih poduzea u
dravnom vlasnitvu klasificiranih izvan ope
drave (% BDP-a)
30
25
20
nepodmirenog duga kuanstava i dalje je dugako.

Naglo pogoranje uvjeta na tritu rada i smanjenje
raspoloivog prihoda spreavaju brzu otplatu duga
kuanstava
i
poveavaju
njihovo
optereenje. Ukupni dug kuanstava kontrahirao se
stoga samo za 1,7 postotnih bodova BDP-a u
razdoblju 2010. 2014. (grafikon 2.2.5.) i sada je
najvei u odnosu na usporediva gospodarstva (vidi
grafikon 2.2.6.).
15
10
Grafikon 2.2.5.:
Dug kuanstava (% BDP-a)
2012
2013
2014
pod. u vlasn. lokal. uprave
40
pod. u vlasn. sred. dr. (manjin.)
35
pod. u vlasn. sred. dr. (vein.)
30
Pritisak na razduivanje u korporativnom

sektoru trebao bi se ublaiti, ali zabrinjava
visoka razina zaduenosti u graevinskom
sektoru. Zahvaljujui ubrzanju rasta u 2015. i
poboljanim ekonomskim izgledima potreba za
daljnjim razduivanjem openito se ini
ogranienom. Niska profitabilnost u graevinskom
sektoru zbog stagnirajue prodaje nepovoljno
utjee na sektor koji je jedan od najvanijih izvora
loih kredita u gospodarstvu. Trite nekretnina
uglavnom je u znaku niske likvidnosti s obzirom
na to da je, primjerice, pokazatelj vremena koje
nekretnina provede na tritu, prilagoen u odnosu
na promjene u ponudi objekata, i dalje vei u
odnosu na stanje prije krize te nastavlja rasti.
Sektor kuanstava
Razduivanje kuanstava zapoelo je 2011., ali

je napredovalo sporo uz dugo dospijee
zajmova i poveani teret otplate duga. U
razdoblju prije krize procvat stanogradnje pratio je
kontinuiranu potranju za kreditima za nekretnine.
Kad su se cijene nekretnina poele prilagoivati,
rast kredita u sektoru kuanstava naglo se smanjio.
Budui da je oko polovina zajmova odobrena za
kupnju
nekretnina,
prosjeno
trajanje
25
20
15
10
5
0
2001
2002
2003
2004
2004
2005
2006
2007
2007
2008
2009
2010
2010
2011
2012
2013
2013
2014
2015
(1) Podaci za 2012. 2014. iz baze podataka ORBIS. Drutva

odabrana na temelju popisa drutava u
dravnom/lokalnom vlasnitvu i na temelju klasificikacije
prema sektorima (javne korporacije) u nacionalnim
raunima.
Izvor: Orbis, Eurostat
28
45
dom. zajm. u HRK
dom. zajm. u str. val.
hipotekarni krediti
ukupno (nac. ra.)
(1) Bez podataka o ralambi domaih kredita prema

valuti prije 2006. Stupci odgovaraju ukupnim potraivanjima
domaih financijskih institucija. Ukupni dug kuanstava na
temelju nacionalnih rauna.
Izvor: HNB, Eurostat
Pritisci za smanjivanje duga kuanstava

ublauju se jer se stanje na tritu rada
poboljava, a cijene nekretnina stabiliziraju.
Prema procjenama Hrvatske narodne banke dug
kuanstava uglavnom je u skladu s temeljnim
pokazateljima (nezaposlenost, cijene nekretnina,
BDP, kamatne stope, stopa vlasnitva). Suzdran
rast primanja i neznatno smanjenje nezaposlenosti
zasad ne pridonose poveanju potranje za novim
stambenim kreditima. Dok se stanje na tritu rada
poboljava, a cijene nekretnina doseu dno,
preostali pritisak za smanjivanje razine duga ini
se ogranien (17).
(17) HNB (2014.), Izvjee o financijskoj stabilnosti, sv. (7),
13, str. 2730.
Grafikon 2.2.6.:
Dug kuanstava Hrvatske u odnosu
na usporedive drave lanice EU-a u 2000.,
2014. i godini najvee vrijednosti (% BDP-a)
Grafikon 2.2.7.:
Rast hipotekarnih kredita (%) i indeks
cijena nekretnina (2010. = 100)
120
30
110
25
35
100
20
30
90
15
80
10
70
60
45
2000
rast do najvee vrijedn.
2014
40
25
20
15
10
50
2002
5
0
-5
2004
2006
2008
2010
2012
2014
hipotekar. kred., desno
HR
PL
10
14
SK
CZ
SI
HU
BG
RO
14
13
12
10
09
Zemlja | Godina najvee vrijedn.
10
Izvor: Eurostat
Kamatni rizik i rizik deviznog teaja i dalje

optereuju otplatu duga kuanstava. Zaduenost
kuanstava povezana je s izloenou valutnom
riziku zbog bankarske prakse produivanja
dugoronih kredita u EUR i CHF. Do kraja 2014.
71,4 % ukupnih kredita kuanstava bilo je
denominirano u stranoj valuti, od ega je vie od
53 postotna boda u EUR, a vie od 17 postotnih
bodova u CHF (uglavnom hipotekarni krediti).
Aprecijacija vicarskog franka u sijenju 2015.
znatno je utjecala na kuanstva iji su krediti bili
denominirani u toj valuti te je potaknula
intervenciju drave (vidi sljedei pododjeljak).
Osim toga udio kredita s varijabilnom kamatnom
stopom (variranje u razdoblju od jedne godine) i
dalje je vrlo visok. Rizik od poveanja optereenja
otplate
koi
potranju
kuanstava
za
kreditima (18).
indeks cijena nekretnina
(1) Godinja promjena udjela hipotekarnih kredita u

odnosu na BDP
Izvor: HNB
Kretanja u financijskom sektoru
Revizijom kvalitete imovine i provjerom

portfelja poetkom 2015. potvrena je
otpornost bankarskog sektora te se pristupilo
rjeavanju slabosti u nekim manjim bankama.
Godine 2014. etiri najvee hrvatske banke
sudjelovale su u sveobuhvatnoj ocjeni koju
provodi ESB. Pregled srednjih i manjih hrvatskih
banaka (koje ne sudjeluju u sveobuhvatnoj ocjeni)
provela je Hrvatska narodna banka u okviru tzv.
provjere portfelja. Ne raunajui jednu dravnu
banku, najvee su institucije ocijenjene kao dobro
kapitalizirane, dok su odreene slabosti u
upravljanju i upravljanju rizikom utvrene u
malom broju srednjih i manjih institucija. U
meuvremenu se pristupilo njihovu rjeavanju, a
dravna je banka uspjeno rekapitalizirana.
(18) Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi poveanje

kamatne stope za 2 postotna boda potaknulo poveanje
udjela loih stambenih kredita od 0,3 postotnih bodova te
poveanje udjela loih potroakih kredita od 3,2 postotna
boda. HNB (2015.), Izvjee o financijskoj stabilnosti,
sv. (8), 15, str. 26-28.
29
Grafikon 2.2.8.:
Loi krediti prema sektoru (% ukupnih
korporativnih kredita u svakom sektoru)
60
50
ulagatelji u loe kredite dosad su pokazali

ogranien interes za hrvatske loe kredite,
vjerojatno
zbog
male
veliine
portfelja
pojedinanih banaka. Meutim vea aktivnost u
prodaji loih kredita zabiljeena je tijekom 2015.,
osobito u maloprodajnom segmentu (za oko 1 %
ukupnih loih kredita).
40
30
20
10
2010
2011
2012
2013
2014
2015
graevina i nekretnine
graevina i nekretnine - bez HAZ i ARZ
proizvodnja
trgovina
ukupno
(1) HAC i ARZ reklasificirani su unutar ope drave 2014.;

njihovim iskljuivanjem ekspanzija loih kredita postaje
uoljivija.
Izvor: HNB
Unato dobroj kapitalizaciji bankarski je sektor

i dalje optereen loim kreditima. Udio loih
kredita u ukupnoj kreditnoj masi nedavno je
stabiliziran na oko 17 %. U korporativnom sektoru
udio je u rujnu 2015. iznosio 31 %, dok je najvei
udio zabiljeen u sektorima koji su najpogoeniji
krizom: graevinarstvu, nekretninama, veleprodaji
i maloprodaji (vidi prethodno izlaganje o
korporativnom dugu). Udio za kuanstava iznosio
je 12 %, uz znatne razlike meu kreditima u EUR,
CHF i HRK. Za stambene je kredite, na koje
otpada najvei dio loih kredita kuanstava, omjer
loih kredita u lipnju 2015. iznosio 6 % za kredite
u EUR, 14 % za kredite u CHF i 11 % za kredite u
HRK. Primjerena pokrivenost rezervacijama za
loe kredite pridonosi umanjivanju kreditnog rizika
koji proizlazi iz portfelja loih kredita. Stopa
pokrivenosti dosegnula je 54 % u rujnu 2015., to
je porast u odnosu na 39 % u 2010. Do tog je
rastueg trenda djelomino dolo zahvaljujui
automatskom mehanizmu u vezi sa starenjem
kredita koji je HNB uspostavio 2013.
Sporo rjeavanje loih kredita optereuje
kapital banaka i resurse koji su potrebni za
investicijske projekte. Trenutani porezni propisi
u podruju otpisa loih kredita omoguuju porezne
olakice, ali ostavljaju prostor za tumaenje koje
ukljuuje pravne rizike za banke. Specijalizirani
30
Provedbom izmijenjenih propisa u podruju

korporativne insolventnosti trebalo bi se
pridonijeti brem rjeavanju korporativnih
loih kredita, makar i uz odgodu. Nova pravila,
prema kojima trgovaki sudovi imaju veu
kontrolu
nad
predsteajnim
postupcima,
zahtijevaju da dravna financijska agencija FINA
pokrene likvidaciju tisua drutava s blokiranim
raunima, od kojih veina nema nikakvu imovinu.
Do kraja 2015. na trgovakim je sudovima
pokrenuto 16 876 takvih postupaka, koji ukljuuju
gotovo 2,5 milijarde EUR neplaenih dugovanja.
U 2015. postupci likvidacije i predsteajni
postupci i dalje su bili dugotrajni, uz prosjeno
trajanje od 327 odnosno 216 dana od pokretanja do
okonanja. Evaluacija uinka novog okvira
zahtijeva pozorno praenje (npr. stopa naplate
potraivanja,
duina
postupka
i
iznos
restrukturiranog duga).
Grafikon 2.2.9.:
Loi krediti i pokrivenost (%)
35
60
30
50
25
40
20
30
15
20
10
10
loi krediti, kuanstva

loi krediti, nefinanc. korp.
pokrivenost loih kredita (desno)
(1) Vrijednosti za 2015. odnose se samo na prvu polovinu

godine
Izvor: HNB
Na rjeavanje loih kredita kuanstava

povoljno e utjecati novi propisi o osobnom
steaju, no ini se da njihova provedba nee
nuno biti glatka. U sijenju 2016. na snagu je

stupio Zakon o steaju potroaa. U taj su zakon
ugraeni mehanizmi za automatsko pokretanje
postupka, ali postoji mogunost pokretanja
postupka i u sluaju da svi kriteriji nisu ispunjeni.
U takvim sluajevima sudac ima diskrecijsko
pravo odluiti o tome hoe li odobriti primjenu
postupka. Sudac utvruje razdoblje nakon kojeg se
dunik oslobaa od obveza, to moe biti izmeu
jedne i pet godina. Uinkovitost postupka mogla bi
se naruiti zbog nedostatka iskustva opinskih
sudova u tom podruju.
Mnogim propisima utvrene su razliite gornje
granice kamatnih stopa. Propisima su utvrene
gornje granice za razliite kamatne stope, razliite
ugovorne strane i razliite ugovorne odnose.
Utvrene su kao zbroj referentne stope i mare.
Ogranienja se primjenjuju na kamatne stope za
zakanjela plaanja, ugovorene stope, efektivne
kamatne stope i kamatne stope za kredite s
varijabilnom kamatnom stopom. Referentna stopa
uzima se iz prethodnog izvjetajnog razdoblja kao
prosjena kamatna stopa relevantna za predmetni
ugovorni odnos. Nije oito kako su utvrene
mare, a ogranienja kamatnih stopa ureena su
mnogim propisima, to pridonosi sloenosti
pravnog okvira.
Na temelju propisa donesenih u rujnu 2015.
zahtijeva se od banaka da privatnim dunicima
ponude konverziju nepodmirenih kredita iz
CHF u EUR. Krediti se konvertiraju s pomou
deviznih teajeva i kamatnih stopa koje su se
primjenjivale na kredite u EUR od trenutka
otvaranja kredita do datuma konverzije (19). Zbog
nagle aprecijacije CHF u sijenju 2015. (20)
javnom se intervencijom htio umanjiti financijski
(19) Ako nakon konverzije ukupni iznos koji je dunik s
kreditom u CHF otplatio premauje iznos koji bi bio
otplaen u okviru odgovarajueg kredita u EUR, tim e se
vikom (preplata) umanjiti dunikove budue rate za
najvie 50 % mjeseno, do iscrpljivanja tog vika. Novi
plan otplate moe dovesti do nedovoljne otplate ako je
dosad otplaeni iznos kredita u CHF manji od iznosa koji
bi bio otplaen za kredit denominiran u EUR. Dunici
meutim ne moraju pristati na konverziju.
(20) U sijenju 2015. dolo je do deprecijacije kune od oko
15 % u odnosu na CHF nakon to je vicarska sredinja
banka ukinula gornju granicu deviznog teaja CHF/EUR.
Dana 23. sijenja 2015. Hrvatski sabor donio je propis o
fiksiranju teaja za ugovore o kreditu denominirane u CHF
(uglavnom stambeni krediti) na 6,39 HRK/CHF za
razdoblje od jedne godine kako bi se pomoglo
zajmoprimcima.
stres s kojim su bila suoena mnoga kuanstva pa

je vei dio tereta uzrokovanog konverzijom
prebaen na banke.
Konverzija kredita denominiranih u CHF
utjecat e na bankarski sektor i ire
gospodarstvo.
Konverzija
e
pogoditi
profitabilnost banaka i njihovu kapitalnu osnovu:
prema procjenama Hrvatske narodne banke (21)
gubici e iznositi oko 8 milijardi HRK, to
otprilike odgovora trogodinjoj dobiti banaka prije
oporezivanja. Iako se oekuje da e bankarski
sektor moi podnijeti te gubitke (22), mjerom se
poveava nepredvidivost poslovnog okruenja i
stvara rizik od obeshrabrivanja stranih ulaganja.
Osim toga opteretit e se hrvatske meunarodne
priuve (vidi odjeljak 2.3.) i javne financije jer e
se gubici banaka odbijati od poreza, ime e se
umanjiti prihodi drave.
Izloenost privatnog sektora valutnom riziku
neizravan je rizik za banke. Zbog potpune
konverzije kredita iz CHF u EUR veina je kredita
za kupnju nekretnina sad denominirana ili
indeksirana u EUR. Iako se ini da je bankarski
sektor u cijelosti dobro zatien od izravnog
valutnog rizika, izloen je valutno induciranom
kreditnom riziku jer bi gubici koje pretrpe
zajmoprimci zbog neoekivane promjene teaja
mogli dovesti do gubitaka za zajmodavce.
Meutim razmjer izloenosti zajmoprimaca
valutnom riziku nije jasno utvren s obzirom na
visoku razinu euroizacije imovine i obveza u svim
institucionalnim sektorima (23).
(21) HNB (2015.): Izvjee o problematici zaduenosti
graana kreditima u vicarskim francima i prijedlozima
mjera za olakavanje poloaja dunika u vicarskim
francima na temelju zakljuka Odbora za financije i
dravni proraun Hrvatskog sabora, rujan 2015.
(22) Procjenjuje se da e se stopa adekvatnosti kapitala smanjiti
sa 23,5 % (krajem lipnja 2015.) na 19,7 %, to je jo uvijek
iznad vrijednosti u mnogim zemljama EU-a i znatno iznad
minimalnih regulatornih zahtjeva.
(23) Prema Hrvatskoj narodnoj banci udio nezatienih kredita
u ukupnom broju kredita izloenih valutno induciranom
kreditnom riziku iznosio je u oujku 2015. gotovo 67 %
(HNB (2015.), Izvjee o financijskoj stabilnosti, sv. (8),
15, str. 47.). Meutim primijenjena definicija moe zbuniti
jer se svi krediti denominirani u stranoj valuti smatraju
nezatienima osim ako su izravno kolateralizirani
depozitom koji im odgovara dospijeem i valutom.
31
Grafikon 2.2.10.:
Stopa adekvatnosti kapitala i
profitabilnost (%)
25
12
10
20
8
15
6
10
4
5
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015f
stopa adekvat. kapitala

profitabilnost, ROAE (desno)
(1) Vrijednosti za 2015. odnose se samo na prvu polovinu

godine
Izvor: HNB
32
2.3. VANJSKE OBVEZE I TRGOVINSKA USPJENOST

Nakon rekordnog deficita 2008., saldo tekueg
rauna iskazuje manji suficit 2013., uz daljnja
poboljanja 2014. i 2015. Gubitak konkurentnosti
akumulirao se godinama prije svjetske financijske
krize, to je dovelo do pogoranja salda tekueg
rauna i stvaranja velikih vanjskih obveza. Do
2008. na tekuem je raunu zabiljeen rekordan
deficit od 8,9 % BDP-a, pri emu su neto vanjske
obveze (mjereno neto stanjem meunarodnih
ulaganja) iznosile preko 75 % BDP-a. Deficit
tekueg rauna smanjen je u godinama nakon
izbijanja financijske krize, 2013. saldo je bio
pozitivan, a da bi 2015. bio postignut rekordan
suficit od preko 4,2 %. Zahvaljujui niskim
cijenama energije energetski su trokovi Hrvatske
smanjeni za 1 postotni bod BDP-a jer je jeftiniji
uvoz djelomino neutraliziran smanjenjem prihoda
od izvoza. Nadalje, zbog odluke vlade o konverziji
kredita u CHF privremeno e doi do preokreta u
bilanci primarnih dohodaka (24). Bez tih
privremenih uinaka na tekuem bi raunu bio
zabiljeen ogranieniji suficit (no jo uvijek iznad
2 % BDP-a).
(24) To je dovelo do znatnih gubitaka u bankarskom sektoru,
koji je uglavnom u stranom vlasnitvu (vidi odjeljak 2.2.),
to je utjecalo na odljev dobiti (na temelju negativne
zadrane dobit) pa je tekui raun uvean za iznos koji se
procjenjuje na 8 milijardi HRK, odnosno 2,4 % BDP-a.
Grafikon 2.3.1.:
Glavne komponente i neto stanje
meunarodnih ulaganja (% BDP-a)
priuve
imovina - vlasniki instr., ostali
imovina - duniki instrumenti
obveze - vlasniki instr., ostali
obveze - duniki instr. (zajmovi meu poduzeima)
obveze - duniki instr. (bez zajmova meu poduzeima)
neto dug
neto stanje meunarod. ulaganja
80
40
-40
-80
-120
-160
2001
2003
2005
2007
2009
2011
2013
2015
Izvor: Platna bilanca, Hrvatska narodna banka
Gospodarstvo e morati odravati znatne

trgovinske suficite kako bi se smanjio vanjski
dug. Nedavni preokret na tekuem raunu tek je
nedavno doveo do smanjenja neto stanja
meunarodnih ulaganja (vidi grafikon 2.3.1.), koje
meutim ostaje daleko najvee u regiji i jedno od
najveih u cijelom EU-u. Iako gospodarstvo jo
uvijek konvergira, Hrvatska e morati generirati
znatne trgovinske suficite kako bi zadrala
odrivost svojeg vanjskog duga ili potaknula
izravna strana ulaganja.
33
2.3. Vanjske obveze i trgovinska uspjenost
Grafikon 2.3.3.:
Promjena u trinom udjelu izvoza robe prema odreditu i sektoru
rast tr. udjela - izvan EU-a

poetni udio - izvan EU-a
rast tr. udjela - unutar EU-a
poetni udio - unutar EU-a
ukupna promjena tr. udjela
10
-5
-5
-10
-10
-15
2010
2011
2012
2013
poetni udio - ostali sektori

poetni udio - kemijski proizvodi
poetni udio - vozila, letjelice, plovila
rast tr. udjela - ostali sektori
rast tr. udjela - kemijski proizvodi
rast tr. udjela - vozila, letjelice, plovila
ukupna promjena tr. udjela
10
2014
-15
2010
2011
2012
2013
2014
(1) Shift-share analizom omoguuje se ralamba promjene u trinom udjelu izvoza robe na doprinos povezan s poetnim
udjelom na odreenom geografskom tritu / u odreenom sektoru i na poveanje trinog udjela na odreenom
geografskom tritu / u odreenom sektoru.
Izvor: Comtrade, Europska komisija
Grafikon 2.3.2.:
Glavne komponente salda tekueg
rauna (% BDP-a)
prihod od ulaganja
transferi (osim prihoda od ulaganja)
neto izvoz usluga
neto uvoz robe
trgovinski saldo (roba i usluge, desno)
saldo tekueg rauna (desno)
30
15
20
10
10
-10
-5
-20
-10
-30
2001
-15
2003
2005
2007
2009
2011
2013
2015
Izvor: Platna bilanca, Hrvatska narodna banka
Izvoz i uvoz robe i usluga
Tekui raun Hrvatske obiljeen je velikim

saldima robne i uslune bilance koji se
meusobno uglavnom neutraliziraju. Hrvatski
tekui raun moe se opisati na temelju sljedee tri
glavne znaajke: i. velik i dugotrajan deficit u
robnoj trgovini, ii. velik i dugotrajan suficit u
izvozu usluga (odnosno prihodi od turizma) i iii.
34
uglavnom neutralizirajua salda prihoda od

ulaganja i prihoda od doznaka i pograninih
radnika (grafikon 2.3.2.). Izvozna osnovica, koja
2014. iznosi 22,5 % BDP-a, mala je u odnosu na
usporedive drave lanice EU-a u regiji (prosjeno
71,6 % BDP-a). Uvoz robe i usluga takoer je
znatno manji: 46 % BDP-a u 2014. u odnosu na
prosjeno 67,8 % BDP-a u usporedivim zemljama.
Visok udio uvoza (uglavnom robe) u usporedivim
gospodarstvima odraz je velike izvozne osnovice s
obzirom na meunarodnu integraciju proizvodnog
procesa i visok udio uvezenih elemenata u
izvezenoj robi. Zbog toga je saldo robne trgovine
relativno ogranien. Meutim visok udio uvoza
biljei se i u turizmu (vidi okvir 2.3.2.). Stoga u
Hrvatskoj, kao i u drugim gospodarstvima koja
ovise o turizmu, postoji trend kombiniranja
velikog suficita u podruju usluga i velikog
deficita u robnoj trgovini.
Hrvatski robni izvoz trpi zbog gubitka
konkurentnosti,
nepovoljnih
utjecaja
i
zakanjele integracije u EU. Izvozni su rezultati
Hrvatske bili pod utjecajem geografskih i
sektorskih okova (25) te nepovoljne dinamike u
(25) Vidi prologodinje izvjee. Tradicionalna izvozna trita
za hrvatsku robu unutar EU-a (Italija i Slovenija) i izvan
trokovnoj konkurentnosti. Kontinuirani rast

realnog efektivnog deviznog teaja (deflacioniran
jedininim trokovima rada) kombiniran je sa
strukturom izvoza obiljeenom niom kvalitetom
radno i sirovinski intenzivnom robom. Zbog
kasnog pristupanja jedinstvenom tritu EU-a
Hrvatska zasad nije mogla iskoristiti prednosti
integracije u globalne vrijednosne lance kako su to
uinila usporediva gospodarstva.
Grafikon 2.3.4.:
Realni efektivni devizni teaj
deflacioniran jedininim trokom rada i
cijenom izvoza u Hrvatskoj i usporedivim
gospodarstvima EU-a (2010. = 100)
110
105
100
95
njega (Balkan) znatno su pogoena gospodarskom i

financijskom krizom. Privremeni gubitak trita CEFTA-e
(Albanija, Bosna i Hercegovina, biva jugoslavenska
republika Makedonija, Moldova, Crna Gora, Srbija i
Kosovo) dodatno je pridonijelo smanjenju trinog udjela,
kao i restrukturiranje brodograditeljske industrije (izvoz
smanjen sa 2,7 % BDP-a u 2008. na 0,5 % u 2014.).
90
85
80
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
75
2000
Tijekom zadnje dvije godine Hrvatska se

oporavila od dijela gubitka trinog udjela.
Porast u izvozu robe mjerio se dvoznamenkastom
vrijednou tijekom 2014. i 2015. Ublaivanje
negativnih privremenih imbenika (odnosno
ponovni
pristup
tritima
obuhvaenima
Srednjoeuropskim ugovorom o slobodnoj trgovini
(CEFTA) i poboljano stanje na usporenim
tritima EU-a) djelomino je pridonijelo tim
rezultatima. To je dovelo do stabilizacije udjela na
izvoznom tritu u 2013. i znatnog poveanja u
2014. (7,5 %). U podruju industrije kriza u
brodogradnji nastavila je nepovoljno utjecati na
izvozne rezultate u 2014., dok kemijski proizvodi
biljee stagnaciju. Dobar izvozni rezultat u 2014.
uglavnom je bio potaknut zahvaljujui manjim,
dinaminim sektorima, primjerice tekstilu, drvu,
plutu i hrani (vidi grafikon 2.3.3.). Podaci za 2015.
upuuju na to da je Hrvatska dodatno poveala
svoj udio na tim tritima, ali jo je rano za ocjenu
imbenika koji su na to utjecali.
usp. gospod. EU-a, deflator jedin. tro. rada

usp. gospod. EU-a, deflator izvoza robe i usluga
HR, deflator jedin. tro. rada
HR, deflator izvoza robe i usluga
(1) Jednostavni prosjek usporedivih zemalja EU-a (BG, CZ,

HU, PL, RO, SI, SK)
Poveanje trinog udjela ne moe se pripisati

samo
poboljanjima
u
trokovnoj
konkurentnosti. Slabi izvozni rezultati ne mogu
se objasniti samo pogoranjem pokazatelja
trokovne konkurentnosti, nego su i rezultat
odgode u poboljanju kvalitete (26). Iako su
pokazatelji konkurentnosti znatno poboljani od
2012., to je vidljivo u naglom poboljanju realnog
efektivnog deviznog teaja deflacioniranog
jedininim trokom rada (vidi grafikon 2.3.4.), to
je tek djelomino preneseno u nie izvozne cijene.
Izvozna su poduzea moda iskoristila prostor koji
se oslobodio niim trokom rada kako bi podignuli
kvalitetu izvoza (i poboljali profitne mare).
Stoga nije vjerojatno da su nii trokovi rada bili
glavni pokreta poveanja trinog udjela.
(26) Europska komisija, 2015., Izvjee o Hrvatskoj, str. 30.
35
Grafikon 2.3.5.:
Izvoz robe prema irokoj kategoriji (%
ukupnog izvoza)
13
2015
8
10
18
19
201
26
29
37
31
kapitalno intenz.
sirovinski intenz.
lako se imitira
radno intenz.
teko se imitira
Izvor: Comtrade, Europska komisija
ini se da je u strukturi izvoza ostvaren odmak

od cjenovno osjetljive proizvodnje. Izvezena
roba moe se razvrstati u pet irokih kategorija: i.
sirovinsko intenzivna roba, ii. radno intenzivna
roba, iii. kapitalno intenzivna roba, iv. roba koja se
lako imitira i v. roba koja se teko imitira
(orijentirana na istraivanje) (27). U skladu s tom
ralambom udio sirovinski intenzivne robe
smanjio se u razdoblju 2012. 2014., dok je udio
radno i kapitalno intenzivne robe porastao. To je
pozitivno kretanje neutralizirano smanjenjem
izvoza robe s orijentacijom na istraivanje koja se
teko imitira, na to je djelomino utjecao pad
izvoza brodogradilita. Ukupni podaci, bez
brodograditeljske industrije, upuuju na pomak
prema cjenovno slabije elastinoj robi i
vjerojatno vee jedinine vrijednosti iako,
komparativno gledano, ukupnim podacima i dalje
dominira sirovinski i radno intenzivna roba. Time
se upuuje na mogunost odmaka od prekomjerne
ovisnosti o konkurentnosti cijene rada.
(27) Bahri Y., Turkeys competitiveness in the European Union:

A comparison with five candidate countries Bulgaria,
the Czech Republic, Hungary, Poland, Romania and the
EU-15, Ezoneplus Working Paper No 12, 2003.
36
37
Okvir (nastavak)
Pristupom jedinstvenom tritu ojaale su,

zahvaljujui integraciji Hrvatske u opskrbne
lance EU-a, trgovinske veze s EU-om. U 2013.
gubitak udjela na tritu izvan EU-a (odnosno
38
uglavnom u zemljama CEFTA-e) uglavnom je

nadoknaen poveanjem udjela na tritu EU-a
(vidi grafikon 2.3.3.), a 2014. veina je poveanja
udjela na izvoznom tritu zabiljeena u regiji EU-
a. Snano poveanje izvoza (i uvoza) nakon

pristupanja EU-u katkad se pripisuje tzv.
Rotterdamskom efektu, odnosno naglom porastu
tranzitne trgovine (iz EU-a prema van i obratno)
povezane s geografskim poloajem Hrvatske na
vanjskoj granici Europske unije. Meutim
ralamba trgovinskih tokova upuuje na to da je
tranzitna trgovina imala vrlo malu ulogu pri
naglom porastu izvoza (28). Vjerojatni su imbenik
bili smanjeni transakcijski trokovi pri izvozu u
EU-u, to je olakalo prodor hrvatskog izvoza i
preusmjerivanje na integraciju u opskrbne lance
EU-a to potvruje nagli pad uvoza
poluproizvoda iz podruja CEFTA-e.
Grafikon 2.3.6.:
Prepreke trgovini u Hrvatskoj
(odstupanje od prosjeka EU-a)
troak uvoza (US$ po

kontejneru)
vrijeme uvoza (dani)

dokumenti za uvoz
(broj)
troak izvoza (US$ po
kontejneru)
vrijeme izvoza (dani)
dokumenti za izvoz
(broj)
2015
2012
(1) Odstupanje od prosjeka EU-a izraeno je standardnom

devijacijom.
Hrvatska jo uvijek ne iskoritava potencijal

specijalizacije. Stupanj integriranosti Hrvatske u
globalne vrijednosne lance povean je u zadnjem
desetljeu, ali je jo uvijek ogranien u odnosu na
zemlje regije te je usmjeren prema intermedijarnim
koracima u proizvodnom lancu, gdje je udio
dodane vrijednosti manji. Osim toga u velikom
broju industrijskih grana Hrvatska se jo uvijek
(28) Ekonometrijskom analizom utvreno je da je veza izmeu
uvoza iz EU-a (regije izvan EU-a) i izvoza prema regijama
izvan EU-a robe iz iste iroke kategorije (odnosno na
temelju BEC klasifikacije (Broad Economic Category))
relativno slaba u Hrvatskoj (kad se usporedi sa zemljama
kojima je svojstven velik udio tranzitne trgovine) te da u
razdoblju nakon pristupanja nije znaajno ojaala.
oslanja iskljuivo na domae faktore. To je u

nekim sluajevima posljedica jake proizvodne
osnove u primarnim sektorima i ekstraktivnoj
industriji iako se ini da u drugim industrijskim
granama Hrvatska ne iskoritava u cijelosti
prednosti specijalizacije u podrujima u kojima su
potvrene komparativne prednosti (vidi okvir
2.3.1.).
Administrativni su postupci povezani s uvozom
i izvozom pojednostavnjeni, ali hrvatska
poduzea jo uvijek trpe zbog slabog poslovnog
okruenja. Zadnjih su godina uvedene politike
mjere za potporu izvozu. U Akcijski plan podrke
izvozu 2014. 2015., kojim je koordiniralo
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova,
uvrtena su sva kljuna pitanja, primjerice mali
kapaciteti,
fragmentiranost
proizvodnje
i
nedostatna konkurentnost hrvatskih poduzea.
Hrvatska vlada pokrenula je u lipnju 2015. novi
portal za izvoznike. Funkcija je portala
konsolidirati sve mjerodavne i aurirane
informacije koje mogu zanimati potencijalne
hrvatske izvoznike. Mali i srednji uvozni i izvozni
poduzetnici troe vie novca i vremena nego
subjekti u EU-u, a broj potrebnih dokumenata
gotovo je dvaput vei. Od 2012. relativni su se
rezultati Hrvatske u vremenu potrebnom za izvoz i
uvoz popravili, ali su se trokovi poveali (vidi
grafikon 2.3.6.). Osim toga, izazovi su prisutni u
teretnom eljeznikom prometu (vidi odjeljak
3.1.), zbog ega trpi vanjska trgovina.
Trokovna konkurentnost i dalje je kljuni
pokreta u turizmu. Tipino obiljeen visokom
dohodovnom elastinou, izvoz usluga teko je
pogoen financijskom krizom 2008. Za razliku od
izvoza robe, koji je opsegom znatno vei u odnosu
na razdoblje prije krize, podruje usluga jo nije
dosegnulo vrhunac iz 2008. Zbog svoje prirodne
batine Hrvatska je vrlo privlano turistiko
odredite, ali problemi postoje u poboljanju
kvalitete turistikog sektora. U usporedbi sa
znatnim poveanjem broja noenja u turistikim
smjetajnim objektima, poveanje prihoda od
turizma bilo je relativno skromno zadnjih godina,
to upuuje na to da je poveanje obujma
postignuto smanjenjem prosjene cijene usluga
(vidi grafikon 2.3.7.).
39
Grafikon 2.3.7.:
Izvoz usluga i turistika noenja
(pomini prosjek etiri tromjeseja,
promjena u odnosu na prethodnu godinu
izraena postotnim bodovima)
10
0
turistika
noenja
(opseg)
-5
izvoz usluga
-10
-15
-20
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Izvor: Eurostat, Dravni zavod za statistiku
Poveanje
dodane
vrijednosti
turizma
zahtijevat e znatna privatna i javna ulaganja.
Iako su prirodne ljepote hrvatskog krajolika kljuni
pokreta hrvatske konkurentnosti, kvaliteta usluga
ocijenjena je slabije u odnosu na konkurente.
Slabosti turistike industrije obuhvaaju zastarjele
proizvode i turistiku infrastrukturu, to dovodi do
vrlo izraenog sezonskog karaktera i ograniene
dodane vrijednosti turistikih usluga. Poveanje
kvalitete usluga podrazumijevat e znatne
strukturne promjene, ali i promjenu ciljne skupine,
tako da se s turista koji dolaze u sezoni u velikim
skupinama i koji donose odluke s obzirom na
cijene prijee na manje skupine i obitelji koje se
ravnaju prema vrijednosti i koje ele veu
kvalitetu.
Ekspanzija turizma utjee na okoli i izravno i
neizravno, ali hrvatska su tijela donijela
okolino odgovornu razvojnu strategiju. U
strategiji razvoja turizma do 2020. (donesena
2013.) okolino odgovoran razvoj predstavljen je
kao jedno od njezinih kljunih naela. Strategijom
se planiraju ukupna ulaganja u iznosu od priblino
7 milijardi EUR do 2020. i mogunost
zapoljavanja priblino 30 000 osoba. Godinji rast
ekoturizma procjenjuje se na 10 20 %.
Intrinzina veza izmeu okolia i turizma istaknuta
je u Sporazumu o partnerstvu za iskoritavanje
sredstava europskih strukturnih i investicijskih
40
fondova, koji je sadravao poseban cilj poveanja

privlanosti i obrazovnog kapaciteta lokaliteta
prirodne batine i odrivog upravljanja njima.
Velika ovisnost hrvatskoga gospodarstva o
uvozu objanjava se snanom vezom izmeu
uvoza robe i turizma. Elastinost uvoza u odnosu
na domai prihod i relativne cijene tradicionalno se
primjenjuju za mjerenje ovisnosti o uvozu. U
Hrvatskoj je veza izmeu uvoza i izvoza relativno
jaka, ali uglavnom usporediva s gospodarstvima
usporedivih zemalja EU-a. Dok u toj skupini
zemalja na elastinost uvoza uglavnom utjee
visoka razina izvoza i uvoza unutar odreene
industrije, u Hrvatskoj je uvoz robe uglavnom
povezan s izvozom usluga, odnosno turizmom
(vidi okvir 2.3.2.). Snanom vezom izmeu uvoza
i turizma objanjavaju se i strukturne znaajke
uvoza robe u Hrvatsku: njegov izraen i
oscilirajui sezonski karakter (uvoz je uglavnom
vei tijekom turistikih mjeseci) i vei udio
potrone robe (to takoer za razliku od
usporedivih gospodarstava EU-a ima izraen
sezonski karakter). Dodatno je utvreno da je
elastinost uvoza u odnosu na domau potronju
relativno visoka samo u kratkom roku, dok uvoz
dugorono nije potreban kako bi se zadovoljila
domaa potronja. Time se upuuje na to da
domai proizvoai mogu zadovoljiti trajno
poveanje razine potronje, dok se privremena
poveanja i sezonski vrhunci generirani turizmom
uglavnom rjeavaju veim uvozom.
Trokovi energije smanjeni su zahvaljujui
povoljnom razvoju cijena, ali energetska
uinkovitost i dalje je niska. Negativan saldo
cijene energije pri izvozu i uvozu nedavno je
smanjen sa 5,5 % BDP-a u 2012. na oko 4 % BDPa u 2014. Zahvaljujui povoljnom kretanju cijena u
2015. energetski e se deficit vjerojatno jo
smanjivati. Odgovarajui deficit u usporedivim
gospodarstvima EU-a iznosio je 4,4 % u 2012. i
3,4 % u 2014. Hrvatsko je gospodarstvo obiljeeno
visokom emisijom ugljika, oko 70 % veom od
prosjeka EU-a. Prema energetskom intenzitetu
svojih poduzea Hrvatska je na 11. mjestu u EU-u.
Energetski intenzitet smanjen je za 9 % u razdoblju
2005. 2012., dok je konana energetska potronja
smanjena za 7 % u istom razdoblju; utede su
uglavnom ostvarene u industrijskom sektoru, a
djelomino i u stambenom sektoru. Osim toga
zabiljeeno je poveanje deficita u trgovini plinom
jer se domaa proizvodnja plina brzim tempom
smanjuje zadnjih osam godina. Iako Hrvatska i

dalje u apsolutnim vrijednostima ima nisku
ovisnost o uvozu plina, dramatino poveanje
tijekom zadnjih godina zahtijeva poduzimanje
odgovarajuih mjera radi ublaivanja moguih
okova u opskrbi.
Odrivost vanjskog duga
Omjer neto vanjskih obveza u odnosu na BDP

stabilizirao se, ali su za znatno smanjenje
vanjskog duga potrebni daljnji suficiti tekueg
rauna. Neto vanjske obveze Hrvatske u treem
tromjeseju 2015. iznose gotovo 78 % BDP-a, to
41
je jedan od najveih omjera u EU-u. Od 2011. neto

stanje meunarodnih ulaganja uglavnom se
stabiliziralo na priblino 90 %, dok se u treem
tromjeseju 2015. popravilo za vie od 11
postotnih bodova (vidi grafikon 2.3.8.).
Vrijednosni su uinci bili relativno skromni u
nedavnom razdoblju, ali ini se da su znatniji u
treem tromjeseju. Nedavno poboljanje neto
stanja meunarodnih ulaganja povezano je s
gubicima u bankarskom sektoru, koji je u stranom
vlasnitvu, nakon konverzije kredita u CHF te sa
znatnim vanjskim razduivanjem financijskih
korporacija (iako je uglavnom bilo u obliku
poveanja imovine, a u manjoj mjeri zbog
smanjenja obveza). Trebati napomenuti da je
Hrvatska narodna banka nedavno prihvatila novu
metodologiju za prikupljanje statistikih podataka
o neto stanju meunarodnih ulaganja, pa je
mogue da je dio vrijednosnih uinaka i odraz
prekida niza. Meutim za smanjenje neto stanja
meunarodnih ulaganja bit e potrebno odravanje
znatnog suficita na tekuem raunu.
Grafikon 2.3.8.:
Stopa promjene neto stanja
meunarodnih ulaganja (u odnosu na
prethodnu godinu)
30
20
10
0
-10
-20
-30
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
-40
2006
Promj. post. bod. BDP (u odn. na preth.god.)
40
vrijednosne promjene
neto transakc. uinak (ostatak salda fin. ra.)
uinak prihoda od ulaganja
uinak nominal. rasta
promjena neto stanja me. ul. (usp. s preth. god.)
Izvor: Eurostat
Vanjski dug premaio je BDP, ali je uglavnom

dugoroan
i
djelomino
povezan
s
pozajmljivanjem meu poduzeima. Preostale se
obveze sastoje od dunikih instrumenata. U
razdoblju 2008. 2014. bruto vanjski dug poveao
se sa 80,4 % BDP-a na 108,9 % BDP-a.
Distribucija povrata na dunike instrumente
42
hrvatskih graana neto se smanjila u odnosu na

vrhunac iz 2008. i 2009., ali je jo uvijek znatna. U
grafikonu 2.3.9. istaknuta je vanjska dimenzija u
dinamici akumuliranja duga, to je analizirano u
prethodnim odjeljcima. Nefinancijske korporacije
uglavnom su stabilizirale svoj vanjski dug;
monetarne financijske institucije (ne raunajui
sredinju banku) razduile su se u odnosu na
vanjski sektor, dok je za poveanje vanjske
zaduenosti uglavnom odgovorna opa drava.
Velik udio bruto vanjskog duga izvor je ranjivosti,
no umanjen je zahvaljujui injenici da znatan
udio otpada na pozajmljivanje meu poduzeima
(priblino 15 % BDP-a). Osim toga, gotovo 95 %
vanjskog duga ima dospijee vee od jedne godine.
Naposljetku, rastui bruto vanjski dug kompenzira
se poveanjem priuva, tako da je neto dug
uglavnom stabilan (vidi grafikon 2.3.1.).
Prema srednjoronim projekcijama udio
vanjskog duga u BDP-u trebao bi se znatno
smanjiti u sljedeih nekoliko godina, ali rizici
povezani s kamatnim okovima i dalje su
znatni. Prema projekcijama na temelju Komisijine
prognoze bruto vanjski dug trebao bi se smanjiti na
manje od 90 % BDP-a do 2020. (29). Analiza
osjetljivosti upuuje na ogranien utjecaj na
promjenu inflacije i realni rast. To je zato to je u
okruenju obiljeenom niskim nominalnim i
realnim rastom glavni pokreta razvoja kamatna
stopa. Prema simulacijama, ak i uz poveanje
kamatne stope od 1 i 2 postotna boda, bruto
vanjski dug trebao bi se smanjiti. Meutim, ako se
stopa povrata povea na oko 7 % (to je dosta
visoka, ali ne i nemogua stopa), udio duga u
BDP-u poeo bi rasti. Ukupno gledano, to upuuje
na postupno smanjenje vanjskih rizika za
Hrvatsku. Meutim u sluaju nekontroliranog
razvoja deficita postoji oit rizik od poveanja
kamatne stope, to ima negativne posljedice na
odrivost vanjskog duga.
(29) Ta se simulacija temelji na Komisijinoj zimskoj prognozi
do 2017. i potencijalnom rastu izlaznog proizvoda nakon
toga. Utvrena stopa dugorone inflacije iznosi 2 %.
Suficit tekueg rauna fiksiran je na 3 % BDP-a, uz
pretpostavku da se udio druge imovine i obveza u BDP-u
ne mijenja.
Grafikon 2.3.9.:
Vanjski dug prema sektoru (% BDP-a)
120
100
80
60
40
20
0
2000
2002
2004
2006
2008
2010
2012
2014
zajmovi meu poduz.
nefin. korp. (privatne)
nefin. korp. (poduz. u dr. vl.)
mon. fin. inst. (osim HNB)
opa drava
ukupno
ranjivost gospodarstva na unutarnje i vanjske

okove. ini se da su dobri rezultati izvoza robe
utemeljeni na sljedea tri faktora: i. integraciji na
jedinstveno trite, ii. jaanju trokovne
konkurentnosti i iii. jaanju netrokovne
konkurentnosti. Trgovinska je bilanca meutim i
dalje negativna, uglavnom zbog toga to izvoz
usluga sadrava visok udio uvoza. Meutim tekui
je raun postao pozitivan, a zahvaljujui sve veoj
apsorpciji sredstava EU-a neto financiranje trebalo
bi u srednjem roku biti pozitivno. Visok udio
vanjskog duga optereuje sposobnost Hrvatske pri
upravljanju deficitom tekueg rauna i poveava
ranjivost na unutarnje i vanjske okove. Rizici se
umanjuju zahvaljujui trenutanoj dinamici, koja
ima jasan trend smanjivanja duga.
Izvor: HNB
Meunarodne priuve HNB-a blizu su

standardnim pokazateljima adekvatnosti ili ih
premauju. Meunarodnim priuvama Hrvatske,
koje su krajem rujna 2015. iznosile 13,5 milijardi
EUR, pokriva se razdoblje od gotovo osam mjeseci
izglednog uvoza, oko 38 % monetarnog agregata
M2, vie od 100 % kratkoronog vanjskog duga
(ne raunajui pozajmljivanje meu poduzeima) i
gotovo 30 % ukupnog vanjskog duga. Meutim
visok stupanj euroizacije u gospodarstvu ini
sloenijom primjenu standardnih metoda za
mjerenje adekvatnosti priuva. Konkretno, visok
udio depozita u stranoj valuti u sektoru
komercijalnog bankarstva (67 % u rujnu 2015.)
potencijalno optereuje meunarodne priuve koje
zahtijevaju da priuve budu iznad standardnih
pokazatelja
adekvatnosti.
Zbog
toga
se
regulatornim okvirom komercijalne banke
obvezuju na dranje znatnih zatitnih slojeva
devizne likvidnosti. Osim to ispunjuju minimalne
zahtjeve za priuvu denominiranu u stranoj valuti,
komercijalne su banke u rujnu 2015. drale gotovo
4,5 milijardi EUR u stranoj valuti i depozitima kod
stranih banaka (to odgovara otprilike jednoj
treini meunarodnih priuva Hrvatske narodne
banke). Zbog konverzije kredita u CHF bila je
potrebna devizna intervencija HNB-a, ime se
meunarodne priuve smanjuju za priblino 5
milijardi (vidi odjeljak 2.2.).
Preokret izvoznih rezultata vjerojatno se
temelji na strukturnim imbenicima, ali visoka
razina vanjskih obveza optereuje sposobnost
Hrvatske da financira svoj rast te poveava
43
2.4. PRILAGODBA TRITA RADA

S poetkom krize porasla je nezaposlenost, no
2014. poela je opadati. Zbog jake kontrakcije
gospodarske aktivnosti 2009., u privatnom sektoru
zapoelo je veliko ukidanje radnih mjesta: u
razdoblju od 2008. do 2013. posao je izgubilo vie
od 240 000 osoba, a u 2013. stopa nezaposlenosti
dosegla je najviu razinu od ak 18 %. No 2014. ta
je stopa poela opadati, a trend se nastavio i u
2015. Registrirana stopa nezaposlenosti (koja nije
sezonski prilagoena) pala je u listopadu 2015. na
17,2 %, to je najnia razina od 2009. Anketa o
radnoj snazi (ARS) upuuje na slian trend:
zabiljeen je pad sa 17,1 % u prvom tromjeseju
na 15,4 % u treem tromjeseju 2015. (sezonski
prilagoene stope), to je uglavnom posljedica
smanjenja broja nezaposlenih.
Grafikon 2.4.1.: Stope aktivnosti, zaposlenosti i
nezaposlenosti
trokovi rada ostali uglavnom stabilni, zahvaljujui

neznatnom poveanju produktivnosti. Nakon jakog
pada zabiljeenog u razdoblju od 2010. do 2014.,
predvia se da e se stvarni jedinini trokovi rada
openito stabilizirati.
Grafikon 2.4.2.: Nominalni i realni bruto dohodak i plae po
zaposleniku (2010. = 100)
160
150
140
130
120
110
100
20
68
18
66
16
64
14
62
12
60
10
58
54
52
50
Stopa nezaposlenosti (lijevo)

Stopa aktivnosti (desno)
Stopa zaposlenosti (desno)
1. Tromjeseni pomini prosjeci

Izvor: Eurostat
Nakon duljeg razdoblja kontinuiranog rasta

plae su se nedavno poele blago smanjivati.
Ciklus kontinuiranog rasta plaa iz razdoblja prije
krize nastavljen je unato preokretu u
makroekonomskom ciklusu. No 2012. zapoelo je
umjereno smanjenje plaa; nacionalni rauni
(plae zaposlenika) i podaci o bruto dohotku iz
ankete poslodavaca okvirno upuuju na slian
razvoj dogaaja30. Oekuje se da su 2015. jedinini
44
80
2000
2002
2004
2006
2008
2010
EU-28, nominalni
EU-28, realni
2012
2014
HR, nominalni
HR, realni
1. Realne plae deflacirane HICP-om.

Izvor: DZS, Eurostat
56
30
90
Meutim u nacionalnim e raunima smanjenje iz 2014.

vjerojatno biti precijenjeno. To je povezano s velikom
promjenom strukture zaposlenosti zbog revizije
metodologije provedbe ARS-a iz 2014. Tonije, broj
Iskoritenost radnog potencijala i dalje je niska,

ime se koi rast i oteava uklanjanje
neravnotea. U godinama koje su prethodile krizi
rast se u velikoj mjeri oslanjao na poveanu
uporabu faktora rada s prilino niskih razina, s
ogranienim doprinosima od poveanja ukupne
faktorske produktivnosti. Gubitak velikog broja
radnih mjesta tijekom produljene recesije
rezultirao je padom zaposlenosti od 15 %. No
istovremeno, zbog skromnog opsega gospodarskog
restrukturiranja dolo je do odgode i ogranienog
poveanja ukupne faktorske produktivnosti.
Predvia se da e visoke stope neaktivnosti
negativno utjecati na potencijalni rast Hrvatske, a
time i dinamika uklanjanja makroekonomskih
neravnotea.
zaposlenih znatno je porastao, dok se broj samozaposlenih

smanjio, to utjee na parametre za plae zaposlenih (vidi
okvir 2.4.1.). Neovisno o primijenjenim parametrima, od
2011. dolo je do znatne prilagodbe realnih plaa, u
usporedbi s dinamikom u EU-28 i usporedivim dravama
lanicama.
2.4. Prilagodba trita rada
Grafikon 2.4.3.: Stope zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti u Hrvatskoj (lijevo) i u EU (desno) prema spolu i dobnoj
skupini, % stanovnitva u relevantnoj dobnoj skupini
Mukarci
ene
70 74
65 69
65 69
60 64
60 64
55 59
55 59
50 54
50 54
45 49
45 49
40 44
40 44
35 39
35 39
30 34
30 34
25 29
25 29
20 24
20 24
15 19
15 19
100%
50%
Zaposleni
0%
Nezaposleni
50%
Mukarci
ene
70 74
100%
100%
Neaktivni
Zaposleni
50%
0%
Nezaposleni
50%
100%
Neaktivni
Izvor: Eurostat.
Ponuda radne snage i neaktivnost
Na radnu snagu i dalje negativno utjee sve

izraenije starenje stanovnitva i nedavni
migracijski odljevi. Od 2000. radno sposobno
stanovnitvo u Hrvatskoj prosjeno se smanjuje za
10 000 osoba godinje (oko 0,3 % radno
sposobnog stanovnitva), a oekuje se znatno
daljnje smanjenje. U tom je razdoblju stopa
prirodnog prirasta bila negativna odnosno oko
0,25 %. Ulaskom u EU poveale su se mogunosti
za rad u inozemstvu, no uinak vanjskih migracija
na radnu snagu zasad je ogranien. Na temelju
podataka iz registra u razdoblju od 2012. do 2013.
odljev radne snage iz Hrvatske u druge drave
lanice porastao je za oko 26 %, iako je u smislu
broja osoba taj odljev i dalje vrlo malen (3216
osoba u 2012. i 4058 u 2013.)31. Od osoba koje su
2014. napustile zemlju, njih oko 45 % bilo je u
dobnoj skupini 25 44. No te su brojke vjerojatno
nie od stvarnog broja emigranata jer mnogi ne
obavijeste nadlene slube da su napustili zemlju.
Na primjer, podaci iz ARS-a upuuju na to da je u
razdoblju od 2014. do 2015. broj hrvatskih
dravljana koji ive u drugim dravama lanicama
vjerojatno porastao za 15 000, to je znatno vei
31
Europska komisija, Izvjee Komisije Vijeu o djelovanju

prijelaznih mjera povezanih sa slobodnim kretanjem
radnika iz Hrvatske (prva faza: 1. srpnja 2013.
30. lipnja 2015.) od 29. svibnja 2015., COM(2015)233, i
pratei radni dokument slubi Komisije, SWD(2015)107.
broj, no i dalje je rije o umjerenom odljevu (oko

0,8 % radne snage). Meu onima koji su nedavno
napustili Hrvatsku neto su zastupljenije
visokoobrazovane osobe32.
Bez obzira na negativnu demografsku
dinamiku, glavna prepreka veoj iskoritenosti
rada proizlazi iz niske razine zaposlenosti. U
2014. stopa zaposlenosti mukaraca starijih od 15
godina iznosila je 49,2 % odnosno 37,9 % kada je
rije o enama iste dobi, u usporedbi s EU-28 u
kojem su te stope iznosile 57,9 % odnosno 46,0 %.
Visoka stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj glavni je
uzrok razlika u zaposlenosti kod mlaih dobnih
skupina (osobito mukaraca) u dobi do 40 godina u
usporedbi s prosjekom EU-a. No kada je rije o
skupinama radnika u zreloj dobi (tj. 40 59) niske
stope aktivnosti najvaniji su uzrok razlika u
zaposlenosti (vidi grafikon 2.4.3.).
Razlog za niske stope aktivnosti kod mukaraca
uglavnom je prijevremeno umirovljenje, dok
kod ena vanu ulogu ima i skrb o lanovima
obitelji. Ispitanici ARS-a, posebno mukarci u
zreloj dobi, naveli su umirovljenje kao razlog za
netraenje zaposlenja. To objanjava injenicu da
neaktivnost u vie od 50% sluajeva zapoinje ve
u dobnoj skupini 40 44, dok se razlozima
obeshrabrenosti objanjava tek mali dio (oko 8 %;
32
Ibidem.
45
EU: 16 %) neaktivnosti u Hrvatskoj. ene u

dobnoj skupini 55 59 ne rade preteno zbog toga
to su u mirovini. U dobnoj skupini 45 59, koja
obuhvaa iri dobni raspon, u gotovo treini
sluajeva neaktivnost ena u Hrvatskoj povezana
je s odgovornostima u pogledu skrbi (daleko iznad
prosjeka EU-a)33. S druge strane, stope
neaktivnosti kod ena u dobi do 44 godine neto su
nie u Hrvatskoj u odnosu na EU. Obrnuta
situacija kod starijih ena moe upuivati na
promjenu stavova u svim skupinama u pogledu
skrbi za djecu, no ini se da je povezana i s
ogranienom dostupnou skrbi za starije osobe34.
U Hrvatskoj nema dovoljno usluga skrbi u
zajednici ni formalne skrbi, dok je jako zastupljena
obiteljska skrb, koju uglavnom pruaju enski
lanovi obitelji35.
Prijevremeno umirovljenje i kratak radni vijek
karakteristini su za Hrvatsku. Hrvatska se u
tom pogledu nalazi na vrhu ljestvice EU-a sa 12 %
radnog sposobnog stanovnitva u nekom obliku
mirovine. Prosjeno trajanje radnog vijeka
(32,3 godine u 2014.) najkrae je u EU-u
(35,3 godine). Od poetka krize ono se i dalje
smanjuje, osobito kod mukaraca. Kao posljedica
toga
stopa
zaposlenosti
starijih radnika
(od 55 do 64 godine) iznosila je 36,2 % u 2014.,
to je isto tako meu najniim stopama u EU-u
(prosjek od 51,8 %). U rujnu 2015. samo je 14,1 %
svih korisnika u Hrvatskoj (ne ukljuujui posebne
kategorije) primilo mirovinu na temelju 40 ili vie
godina radnog staa. Oko 30 % svih korisnika
mirovina imalo je manje od 25 godina radnog
33
34
35
46
Istovremeno je 2013. zabiljeen relativno malen utjecaj

roditeljstva na zapoljavanje: 1,3 % u usporedbi sa 9,2 % u
EU-28 (razlika u postotnim bodovima izmeu stopa
zaposlenosti u dobnoj skupini 20 49 s djecom u dobi od
0 do 6 godina ili bez). Ukupna obuhvaenost slubenih
usluga skrbi za djecu mlau od 3 godine iznosila je 2013.
11 %, u usporedbi s prosjekom EU-28 od 27 % i ciljem iz
Barcelone od 33 %. Obuhvaenost djece u dobi od
3 godine do zakonske dobi za polazak u kolu porasla je sa
40 % u 2012. na 47 % u 2013., u usporedbi s prosjekom
EU-28 od 82 % i ciljem iz Barcelone od 90 %.
Postoji velika razlika u obuhvaenosti izmeu predvienog
broja osoba ovisnih o tuoj skrbi (oko 300 000) i onih koji
su korisnici odreene vrste skrbi (oko 50 000).
Formalnom skrbi obuhvaeno je samo 2 % stanovnitva, u
usporedbi s prosjekom EU-a od 5 %. Ekonomski institut,
Zagreb i Svjetska banka (2012.), Croatia Policy Notes.
Razina obiteljske skrbi u Hrvatskoj iznad je prosjeka EU28 te je 27 % ispitanica u dobnim skupinama 35 49 i 50
64 ukljueno u skrb za starije osobe i osobe s
invaliditetom. Rije je o najviim stopama te vrste u
Europi. (Eurofound, 2011./2012.).
staa, pri emu su u toj skupini ene daleko

najzastupljenije. Konano, Hrvatska je nisko
rangirana prema indeksu aktivnog starenja: u 2014.
bila je na 18. od 28 drava lanica, a prema
podindeksu zaposlenosti tek je na 23. mjestu36.
Veina stanovnitva prima niske mirovine zbog
kratkih razdoblja plaanja doprinosa (vidi odjeljak
3.3. za daljnju analizu primjerenosti mirovina).
Grafikon 2.4.4.: Udio novih umirovljenika prema vrsti
mirovine
45
2012.
40
2013.
2014.
2015.
35
30
25
20
15
10
5
0
Starost
Rana
starost
l. 35.*
Invaliditet
lanovi
obitelji
osiguranika
1. l. 35.: odlazak u mirovinu bez penalizacije kada

osiguranik navri 60 godina ivota i 41 godinu staa
osiguranja definirano je kao starosna mirovina. Podaci
povezani s l. 36. (prijevremena starosna mirovina bez
penalizacije zbog steaja poslodavca) nisu ukljueni jer su
zanemarivi (oko 0,1 % u 2015.). Podaci za 2015. odnose se
na podatke do studenoga 2015.
Izvor: Europska komisija na temelju podataka Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje.
Poticaji za dulji radni vijek nisu dovoljno

snani. Postojei penali za prijevremeno
umirovljenje i bonusi za kasnije umirovljenje nisu
snaan poticaj za rad do zakonske dobi
umirovljenja ili nakon nje37. Nadalje, razlika od
pet
godina
izmeu
dobi
prijevremenog
36
37
Vidi Izvjee o primjerenosti mirovina iz 2015. Podindeks

zaposlenosti temelji se na stopama zaposlenosti osoba u
dobi od 55 do 74 godine. Opim indeksom uzimaju se u
obzir i sudjelovanje starijih osoba u drutvu, koliko ih ivi
samostalno te kapaciteti drave za aktivno starenje.
Penali za prijevremeno umirovljenje uzrokuju pad
teoretske neto zamjenske stope od manje od 5 % u sluaju
prosjenog zaposlenika koji odlazi u mirovinu dvije godine
prije uobiajene dobi umirovljenja. Duim radnim vijekom
teoretska neto zamjenska stopa mogla bi se poveati za
manje od 5 %.
Grafikon 2.4.5.: Razlozi za netraenje zaposlenja u Hrvatskoj (lijevo) i u EU-28 (desno) prema spolu i dobnoj skupini, %
stanovnitva u relevantnoj dobnoj skupini
ene
ene
Mukarci
70 74
65 69
60 64
55 59
50 54
45 49
40 44
35 39
30 34
25 29
20 24
15 19
70 74
65 69
60 64
55 59
50 54
45 49
40 44
35 39
30 34
25 29
20 24
15 19
100%
Mukarci
50%
0%
50%
Osobna i odgovornost za obitelj
Bolest ili invaliditet
U mirovini
Obrazovanje ili struno usavravanje
Ostalo
Misle da nema posla
100%
100%
50%
0%
50%
Osobna i odgovornost za obitelj
Bolest ili invaliditet
U mirovini
Obrazovanje ili struno usavravanje
Ostalo
Misle da nema posla
100%
1. Osobna i odgovornost za obitelj ukljuuje brigu o djeci i nemonim odraslim osobama. Ostalo ukljuuje ekanje na
ponovni poziv na posao (osobe na ekanju), nedostatak odgovora ili druge razloge.
Izvor: Eurostat.
umirovljenja i zakonske dobi umirovljenja velika

je u odnosu na prosjek EU-a, koji iznosi manje od
tri godine. Konano, ini se da se zakonskim
odredbama iskljuuje mogunost dueg radnog
vijeka: u javnom sektoru zaposlenje se automatski
prekida s navrenih 65 godina ivota. Mirovinski
sustav karakteriziraju naklonjenost pravila
odreenim kategorijama mirovina (14 skupina
zanimanja, plaenih iz opeg sustava, ali po
povoljnijim uvjetima) i donedavno blaga pravila
prihvatljivosti u pogledu invaliditeta te spori
postupak izjednaavanja dobi umirovljenja za
mukarce i ene. Za mukarce trenutana zakonska
dob umirovljenja iznosi 65 godina, a za
prijevremeno umirovljenje 60 godina. Dob
umirovljenja za ene (61 godina i 6 mjeseci
u 2016.) postupno se izjednaava s dobi za
mukarce, no potpuno e se izjednaiti tek 2030.
Do 2038. zakonska dob umirovljenja poveat e se
na 67 godina odnosno na 62 godine za
prijevremeno umirovljenje.
Priljevi u podruju prijevremenog umirovljenja
i invalidskih mirovina smanjili su se u prvih 11
mjeseci 2015., no osjetljivosti u sustavu i dalje
postoje.
Pozitivni
trendovi
povezani
s
prijevremenim umirovljenjem mogli bi djelomino
biti povezani s poboljanom situacijom na tritu
rada, no mogue je da su povezani i s mjerama
politike poduzetima proteklih godina. U
sijenju 2015. osnovano je Jedinstveno tijelo

vjetaenja radi ograniavanja priljeva u podruju
invalidskih mirovina i smanjivanja prijevara.
Podaci iz 2015. o novim umirovljenicima upuuju
na prve pozitivne rezultate usklaivanja procjene
invalidnosti. Isto tako treba napomenuti da je zbog
konverzije oko 87 000 invalidskih mirovina u
starosne mirovine u oujku 2015. smanjen udio
invalidskih mirovina i to bez utjecaja na ukupne
rashode za mirovine. U meuvremenu je
obustavljeno donoenje Zakona o klasifikaciji
djelatnosti kojim bi se racionalizirao popis tekih i
opasnih zanimanja zbog kojih je mogue ostvariti
pravo na niu dob umirovljenja38. Slino tome,
obustavljen je i zakonodavni akt kojim se vojne
osobe i policijske slubenike eli potaknuti da
ostanu zaposleni i nakon to ostvare mirovinska
prava. Nisu poduzete daljnje mjere za razvoj
sveobuhvatne strategije aktivnog starenja (vidi i
odjeljak 3.3. kojim su obuhvaene mjere aktivne
politike trita rada i obrazovanje odraslih).
38
Ostvaren je napredak u analizi i praenju 11 zanimanja i 14

radnih mjesta, od njih 74 odabranih.
47
48
39
40
Efektivne granine porezne stope definiraju se kao

dohodak koji je izgubljen prelaskom iz neaktivnosti u
plaeno zaposlenje, a izraava se kao % mogueg dohotka
od rada.
Na to upuuju i Bejakovi i sur. (2012.) te Bezeredi i
Urban (2014.). Kuanstva ne ispunjavaju uvjete za djeji
doplatak kada dohodak po lanu kuanstva premauje
1663,00 HRK (217 EUR).
Grafikon 2.4.6.: Efektivne granine porezne stope u

Hrvatskoj i EU-u (od neaktivnosti do
zaposlenja)
100
90
80
70
60
Dop.soc.osi.
50
Por.doh.
Nak.zap.
40
Nak.nezap.
30
Obitelj
Tr.stan.
20
Soc.pom.
10
EU
Jedan
zaposleni
1 zaposleni 2
djece
67% pr.pl.
100% pr.pl.
40% pr.pl.
100% pr.pl.
67% pr.pl.
40% pr.pl.
100% pr.pl.
67% pr.pl.
40% pr.pl.
Rizik od poticanja neaktivnosti velik je u

kuanstvima u kojima je zaposlena samo jedna
osoba s niskim dohotkom od rada. Analiza
promjene efektivnih graninih poreznih stopa
moe se upotrijebiti za procjenu rizika od poticanja
neaktivnosti39. Efektivne granine porezne stope
odreuju se na temelju zajednikog uinka osobnih
financijskih priljeva i odljeva pri prelasku iz
neaktivnosti u plaeno zaposlenje: gubitak
razliitih naknada (za socijalnu pomo, trokove
stanovanja i obitelj) te plaanje dodatnih poreza na
dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje.
Grafikon 2.4.6. upuuje na to da su efektivne
granine porezne stope u Hrvatskoj okvirno u
skladu s prosjekom EU-a, no velike su i iznad
prosjeka EU-a u kuanstvima u kojima je
potencijalno zaposlena jedna osoba s niskim
dohotkom i djecom. Visoke efektivne granine
porezne stope uglavnom su rezultat naglog
smanjenja prihvatljivosti u pogledu naknada
povezanih s dohodovnim cenzusom kada se
dosegne odreeni prag dohotka40.
2 zaposlena 2
djece
1. Tri vrste kuanstava odnose se na kuanstva s jednom

zaposlenom osobom, parom s dvoje djece u kojem je
zaposlena jedna osoba i parom s dvoje djece u kojem su
obje osobe zaposlene.
Za svaku vrstu kuanstva efektivne granine porezne stope
odgovaraju trima razinama dohotka: 40 %, 67 % i 100 %
prosjene plae.
Dohodak prve zaposlene osobe utvren je na 100 %
prosjene plae u sluaju para u kojem su obje osobe
zaposlene.
Izvor: Baza podataka EU-a i OECD-a o porezima i
naknadama.
Nezaposlenost i institucije trita rada
Poboljanje
makroekonomske
situacije
pozitivno utjee na zapoljavanje, no situacija
je i dalje kritina za najranjivije. Poboljana
makroekonomska situacija i rast zaposlenosti u
javnom sektoru pozitivno su utjecali na dinamiku
zapoljavanja,
premda
nedosljednosti
u
statistikim nizovima oteavaju tumaenje tih
podataka (vidi okvir 2.4.1.). Osim to je
neaktivnost glavni uzrok razlika u zaposlenosti
osoba u zreloj dobi u usporedbi s prosjekom EU-a,
Hrvatska isto tako ima i jednu od najviih stopa
nezaposlenosti u EU-u. Krajem 2014. stopa
nezaposlenosti iznosila je 17,5 %, to je gotovo
7 % iznad prosjeka EU-a.
49
Grafikon 2.4.7.: Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i EU-u

(ukupno i posebne skupine, 2014.)
Grafikon 2.4.8.: Stopa dugotrajne i vrlo dugotrajne

nezaposlenosti u Hrvatskoj i EU-u
12
Ukupno
Visokokvalificirani
10
Srednjokvalificirani
Niskokvalificirani
HR
Stari (50 64)
EU
U zreloj dobi (25 49)
Mladi (15 24)

Mukarci
ene
0
10
15
20
25
30
35
40
45
Izvor: Eurostat.
Stope nezaposlenosti osobito su visoke meu

mladima i niskokvalificiranim radnicima. S
porastom gospodarske aktivnosti poele su polako
opadati i stopa nezaposlenosti mladih (45,5 %),
stopa mladih koji se ne obrazuju, ne rade niti se
struno usavravaju (NEET; 19,3 %) i stopa
dugotrajne nezaposlenosti mladih (22,6 %) nakon
to su 2013. dosegnule najviu razinu. Unato
tome, svi su pokazatelji i dalje meu najviima u
EU-u i daleko iznad razina prije krize. Stopa
nezaposlenosti niskokvalificiranih radnika (25,8 %
u dobnoj skupini 20 64) takoer je izuzetno
visoka i nema znakova skorog poboljanja. Premda
su se stope dugotrajne i vrlo dugotrajne
nezaposlenosti nedavno smanjile, i dalje su gotovo
dvostruko vie od prosjeka EU-a (vidi grafikon
2.4.8.).
2005.
2007.
2009.
2011.
2013.
HR St.dug.nez.
EU St.dug.nez.
HR St.vr.dug.nez.
EU St.vr.dug.nez.
1. Stopa dugotrajne nezaposlenosti postotak je aktivnog

stanovnitva koje je nezaposleno due od godinu dana.
Vrlo dugotrajna znai dvije godine ili vie.
Izvor: Eurostat, ARS
Obuhvaenost naknadama za nezaposlenost

prilino je slaba. U 2014. samo je 17,8 % ukupno
prijavljenih nezaposlenih osoba primalo naknade
za nezaposlenost, to je pad sa 20,4 % u 2013. i
22,9 % u 2012. Za kratkotrajnu nezaposlenost
(manje od 12 mjeseci) procjenjuje se brojka od
25 % (2014.) u usporedbi s prosjekom EU-a od
37 %. Slabija obuhvaenost djelomino je
povezana s relativno kratkim trajanjem naknada za
nezaposlenost koje je razmjerno duljini prethodnog
zaposlenja. To osobito utjee na mlade koji nemaju
puno radnog staa.
ini se da se imbenici kojima se odvraa od
rada mogu povezati samo s relativno malim
udjelom radno sposobnog stanovnitva. Osim
to se njima potie neaktivnost o kojoj se govorilo
u prethodnom odjeljku, loe osmiljene naknade za
nezaposlenost
mogu
smanjiti
i
poticaje
nezaposlenima da prihvate plaeno zaposlenje.
Analiza utemeljena na mikrosimulacijskom
modelu (uporaba mikropodataka iz ankete
kuanstava iz 2011.) upuuje na to da se efektivne
granine porezne stope ispod 30 % odnose na oko
55 % nezaposlenih i oko 70 % neaktivnih, dok se
efektivne granine porezne stope vee od 50 %
50
odnose samo na 11 % nezaposlenih i 7 %

neaktivnih osoba41. Podskupine s veim udjelom
pojedinaca na koje se odnose efektivne granine
porezne stope iznad 70% jesu sljedee: neaktivne
mlade osobe, niskoobrazovane nezaposlene osobe,
osobe u obiteljima s troje ili vie djece i osobe iji
je partner takoer nezaposlen. Za zadnje dvije
skupine, ini se da je to uglavnom posljedica
naglog smanjenja prihvatljivosti u pogledu
ostvarivanja prava na djeji doplatak povezanog s
dohodovnim cenzusom kada se dosegne odreeni
prag dohotka. Nedosljednosti u kriterijima za
dodjelu socijalnih naknada mogle bi biti dodatni
imbenik koji negativno utjee na poticaje za
ulazak na trite rada. Nadalje, Hrvatska daje
povoljne naknade plae za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad, to se moe zlouporabiti,
takoer u sluaju trudnica (premda je 2015. dolo
do poboljanja zbog stroeg praenja i kontrola).
Dodatne pojedinosti o socijalnim naknadama
navedenu su u odjeljku 3.3.
Hrvatska narodna banka aurirala je procjenu

indeksa ugovora na odreeno vrijeme te je
zakljuila da se razlika smanjila u drugoj fazi
reforme jer je indeks ugovora na odreeno vrijeme
sa 2,55 pao na 2,2544.
Grafikon 2.4.9.: Propisi u podruju zatite zaposlenja u
okviru ugovora na neodreeno i na
odreeno vrijeme u Hrvatskoj
Neodreeno
Odreeno
2,5
1,5
0,5
Reformama trita rada iz 2013. i 2014. znatno

je poveana fleksibilnost trita rada. Zakon o
radu znatno je izmijenjen 2013. i 2014. kako bi se
proirila uporaba ugovora na odreeno vrijeme,
pojednostavnili
postupci
pojedinanog
i
kolektivnog
otputanja,
olakala
uporaba
fleksibilnog radnog vremena i fleksibilnih vrsta
zaposlenja (tj. rad u nepunom radnom vremenu i
rad preko agencija za privremeno zapoljavanje) 42.
Te je promjene uglavnom pokrenula vlada nakon
savjetovanja sa socijalnim partnerima na kojima
nisu postignuti dogovori. Nakon reforme trita
rada iz 2013., studijom Hrvatske narodne banke
provedena je analiza promjene OECD-ova indeksa
zakonske zatite zaposlenja za ugovore na
neodreeno i ugovore na odreeno vrijeme. Iz
studije je vidljivo da se razlika u razini zatite za te
dvije vrste ugovora poveala nakon prve faze
reforme jer je indeks ugovora na neodreeno
vrijeme ostao nepromijenjen od 2008. (2,55), dok
se indeks ugovora na odreeno vrijeme smanjio sa
2,2 u 2008. na 2,043. Nakon reforme iz 2014.
41
42
43
Distribution of marginal effective tax rate in Croatia: do

taxes and benefits prevent people from getting employed?
Institut za javne financije.
Europska komisija (2015.), Macroeconomic imbalances
Country Report Croatia 2015, European Economy
Occasional Papers 218.
Autor smatra da se s pomou dodatne fleksibilnosti
hrvatskog Zakona o radu, jer se njime proirila opravdana
uporaba ugovora na odreeno vrijeme, Hrvatska pribliila
0
2008.
2013.
2014.
Izvor: OECD; podaci za Hrvatsku temelje se na autoru

Kunovac (2014.) i Hrvatskoj narodnoj banci (2014.).
Prvo izvjee o praenju reforme iz 2014.

upuuje na mjeovite rezultate primjene novih
pravnih odredbi. U izvjeu se navodi da se u
malom broju novih kolektivnih ugovora
upotrebljava vea fleksibilnost organizacije radnog
vremena. Meutim, o brojnim kolektivnim
ugovorima, ukljuujui i u javnom sektoru,
ponovno e se pregovarati tijekom sljedeih
nekoliko godina tako da bi se nakon toga mogla
poveati uporaba tih odredbi. Rad preko agencija
za privremeno zapoljavanje i rad u nepunom
radnom vremenu postali su uestaliji, a znatno je
smanjeno
trajanje
postupaka
kolektivnog
otputanja.
44
postojeoj praksi u drugim zemljama. Kunovac (2014.),

Employment protection legislation in Croatia, Financial
Theory and Practice, Vol.38 No2 June 2014.
Hrvatska narodna banka (2014.), Reform of the Labor Act
and Labor Market Flexibility in Croatia, okvir 2. u biltenu
br. 209, Zagreb: Hrvatska narodna banka. Kako je navela
Kunovac (2014.).
51
Zabiljeen je velik porast privremenog

zapoljavanja nakon 2013. Prema podacima iz
ARS-a, uporaba ugovora na odreeno vrijeme
znatno je porasla od 2013. (vidi grafikon 2.4.10.).
Premda je rast u pravilu prilino velik u sektorima
prehrane i smjetaja povezanima s turizmom, rast
su zabiljeili svi sektori. Trend je jo jae izraen
kod mladih (15 24 godine) zbog ega je udio
takvih ugovora vei od prosjeka EU-a (priblino
57 % u odnosu na 43 %). S druge strane, nakon
izmjena Zakona o doprinosima 45 koji je stupio na
snagu poetkom 2015., na neodreeno vrijeme
zaposleno je vie od 30 000 mladih, to je daleko
iznad poetnog cilja od 12 500.
Grafikon 2.4.10.: Udio zaposlenih na odreeno vrijeme u
ukupnom broju zaposlenih prije i nakon
reforme
18
17
16
15
14.5
14
13
12
11
10.7
10
9
8
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
Izvor: Eurostat
Dokazi upuuju na to da su zamjena ugovora i

poveani priljevi u zapoljavanje pokrenuli rast
privremenog zapoljavanja. Iz analize u okviru
2.4.2. vidljivo je da se prijelaz iz statusa
nezaposlenosti u status zaposlenosti na odreeno
vrijeme nakon reforme iz 2013. poveao u
odreenoj mjeri. Reformom je poveana i
vjerojatnost uporabe ugovora na odreeno vrijeme
u svim kategorijama radnika koji su ve zaposleni,
a osobito u kategoriji samozaposlenih osoba (koje
rade za vlastiti raun i ne zapoljavaju
zaposlenike).
45
52
Zakonom se propisuje da se poslodavac koji ponudi stalni

ugovor o zaposlenju osobama ispod 30 godina starosti
izuzima od plaanja obveznih socijalnih doprinosa (plaa
plus 20 %) sljedeih 5 godina.
53
Okvir (nastavak)
54
Mehanizmi odreivanja plaa
Javni sektor ima najvei utjecaj na rast

zapoljavanja i dinamiku plaa. U javnom je
sektoru 2012. bilo zaposleno vie od 40 % ovisnih
radnika, ukljuujui dravni sektor (npr. javna
uprava i javne usluge) i veliki podsektor poduzea
u dravnom vlasnitvu46. Od tada je najvee
poveanje zaposlenosti zabiljeeno u javnoj upravi
te podruju obrazovanja i zdravlja o kojima
odluuje drava. Pregled sustava odreivanja plaa
koji su 2014. provela nadlena tijela upuuje na to
da su plae u hrvatskom javnom sektoru openito
vie u usporedbi sa slinim poslovima u privatnom
sektoru. Daljnja analiza dinamike plaa po
sektorima upuuje na to da javni sektor stvara
negativno prelijevanje u privatne sektore47. Studija
navodi dokaze da javni sektor predvodi u plaama,
premda je prijenos platnih okova na privatni
sektor tek djelomian zbog razliite prakse
odreivanja plaa u javnom i privatnom sektoru. U
studiji se zakljuuje da je odreivanje plaa u
javnom sektoru vjerojatno utjecalo na kontinuirani
rast plaa prije 2012. (vidi grafikon 2.4.11.) te se
naglaava vanost odreivanja plaa u tom sektoru
za sveukupnu dinamiku plaa.
46
47
Nesti i sur. (2014.), podaci za 2012. na temelju ARS-a

(oko 40 %) i godinjeg izvjea o zaposlenicima i
isplaenim plaama (oko 43 %), kako je navedeno u
statistikom godinjaku DZS-a.
U Hrvatskoj djeluje veliki broj sindikata u odnosu na
usporedive zemlje u regiji. Meutim velike su razlike
izmeu manjeg broja sindikata u privatnom sektoru i
javnog sektora u kojem djeluje velik broj sindikata. O
plaama se pregovara na razliitim razinama (nacionalna,
industrijska/sektorska i razina poduzea), no u praksi je
sustav pregovaranja decentraliziran i nekoordiniran. Orsini
i Ostoji (2015.): Wage dynamics in Croatia: leaders and
followers, Economic Brief, 3, listopad 2015.
Grafikon 2.4.11.: Postojei trendovi u odnosu na kljune

nacionalne pokazatelje
12
10
1. mjerilo, kljuni nacionalni pokazatelji

2. mjerilo, stalni RET utemeljen na JTR-u
Rast nominalne plae
8
6
4
2
0
-2
-4
-6
1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011. 2013. 2015.
1. Referentno mjerilo za rast plaa iz jednadbe plaa na
osnovi kljunih pokazatelja, meu ostalim nezaposlenost,
plae i razvoj cijena.
Izvor: Eurostat
Odreivanje plaa u javnom sektoru ureeno je

brojnim zakonskim odredbama zbog ega je
sustav pun proturjenosti. Plae dravnih i
javnih slubenika (definirane kao osnovna plaa
pomnoena s koeficijentom sloenosti radnog
mjesta) poveavaju se za 0,5 % svake godine
radnog staa. Osnovna plaa (i svi doplatci,
naknade, povrati i ostali dodaci) definira se
decentraliziranim
sustavom
kolektivnog
pregovaranja na dvije razine48. Na prvoj su razini
dva osnovna ugovora (jedan za dravne slubenike
i namjetenike, a drugi za javne usluge) kojima se
ureuju zajednika prava svih dravnih slubenika.
Na drugoj se razini s pomou pet sektorskih
ugovora detaljnije ureuju prava zaposlenika u
odreenim djelatnostima javne slube (npr.
obrazovanje, socijalna zatita i zdravlje) i odreeni
broj kolektivnih ugovora vaeih za pojedine
ustanove (kao to su Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, operativne usluge u zranom prometu,
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo itd.),
sveukupno 13 ugovora49. Ciklusi pregovora o
osnovnim i sektorskim ugovorima nisu u
48
49
Prema kolektivnim ugovorima plaa se definira kao

osnovna plaa i dodaci. No u zakonima pojam osnovne
plae ne postoji.
Javni slubenici koji rade u lokalnoj upravi nisu
obuhvaeni osnovnim ugovorima, a malo ih je obuhvaeno
kolektivnim ugovorima.
55
potpunosti
usklaeni,
to
dovodi
do
udvostruivanja odredaba i njihova preklapanja te
ureivanja istih prava razliitim formulacijama.
Nadalje, odreivanje plaa u vie ustanova i javnih
slubi temelji se na unutarnjim aktima, koji u
odreenim sluajevima nisu usklaeni ni sa
zakonom ni s kolektivnim ugovorima.
Nedosljednim
zakonodavnim
ureenjem
sloenosti poslova u javnim ustanovama
naruava se glavno naelo jednake plae za
jednak rad. Koeficijenti sloenosti poslova za
dravne slubenike i zaposlenike u javnom
sektoru, koji variraju od 0,5 do 3,5, propisani su
zakonom. Nazivi radnih mjesta i odgovarajui
koeficijenti sloenosti regulirani su i uredbom
vlade, uz brojne iznimke50. Osim toga, za gotovo
40 dravnih tijela i vie od 60 javnih slubi
zakonodavnim ureenjem utvruje se cijeli niz
jedinstvenih naziva radnih mjesta s vlastitim
koeficijentima sloenosti. Ta heterogenost u
pravnoj osnovi kojom se utvruje koeficijent
sloenosti u dravnim i javnim slubama izravno
utjee na izraun plaa51. Na primjer, zbog
neusklaene kategorizacije u javnim ustanovama,
postoje stotine razliitih dodataka na plau (koji
proizlaze iz kolektivnih ugovora, pravilnika i
unutarnjih pravila), premda se esto odnose na isto
materijalno pravo. Nadalje, dodaci na plau
kumulativno mogu iznositi i vie od 100 %
osnovne plae. Time se naruava naelo jednake
plae za jednak rad. To je u konanici dovelo ne
samo do velikih razlika u plai za iste poslove u
javnom sektoru, ve je i otealo dravnu kontrolu
rashoda za plae i prilagodbu prevladavajuim
makroekonomskim uvjetima. Tijekom godina
krize vlada nije mogla sustavno intervenirati u
podruju materijalnog prava zaposlenika u javnom
sektoru, ve je morala odabrati nekoliko ad hoc
rjeenja.
Kasni se s reformom u podruju odreivanja
plaa u javnom sektoru. Poduzeti su pripremni
koraci prema reformi okvira za odreivanje plaa,
50
51
56
Zakonodavno ureen raspon koeficijenta sloenosti ne

primjenjuje se na javne slubenike, ija se prava ureuju
posebnim propisima ili unutranjim pravilnicima njihovih
ustanova.
Vii koeficijent sloenosti, koji ponekad ovisi vie o
pripadnosti odreenoj ustanovi nego odreenom nazivu
radnog mjesta, odgovara vioj osnovnoj plai te
posljedino viim dodacima (koji se uglavnom odreuju
kao dio osnovne plae).
no konkretne mjere i dalje podlijeu raspravi s

poslodavcima i sindikatima. U izradi je novi nacrt
zakona o plaama u javnom sektoru. Njegov je
glavni cilj usklaivanje okvira za odreivanje
plaa u javnim upravama i javnim slubama s
pomou niza mjera, meu ostalim novog
univerzalnog sustava platnih razreda. Za poduzea
u dravnom vlasnitvu Ministarstvo rada i
mirovinskoga sustava provelo je iscrpnu analizu
svih postojeih kolektivnih ugovora koje su
sklopila dravna poduzea. U analizi su naglaeni
elementi koji koe postupke restrukturiranja
poduzea u dravnom vlasnitvu (kao to su
kolektivni ugovori na neodreeno vrijeme te
povlatena
prava
dodijeljena
odreenim
kategorijama radnika) te se upuuje niz preporuka
Dravnom uredu za upravljanje dravnom
imovinom (DUUDI), tijelu nadlenom za praenje
izvjea. Kao dio napora za uspostavu
standardiziranijeg i koordiniranijeg sustava za
odreivanje plaa, etiri velika poduzea u
dravnom vlasnitvu osnovala su udrugu
poslodavaca u koju se mogu ulaniti sva poduzea
u dravnom vlasnitvu. Nadlena tijela osnovala su
i struni tim u koji su ukljueni socijalni partneri
kako bi se analizirala obuhvaenost minimalnom
plaom i njezini uinci u smislu zapoljavanja,
produktivnosti i socijalne iskljuenosti, a u cilju
predlaganja buduih mjera politike. To je
istraivanje usredotoeno na sektore u kojima se
biljei najvea uestalost minimalne plae.
Hrvatsko trite rada polako se oporavlja od
krize, no slabosti su i dalje prisutne. S
oporavkom gospodarstva, u 2014. poela je polako
opadati i stopa nezaposlenosti, no situacija je i
dalje kritina za mlade i niskokvalificirane
radnike. Iskoritenost rada i dalje je niska,
uglavnom zbog uestalog ranog naputanja trita
rada, to se i dalje vidi u strukturno niskoj stopi
aktivnosti. Nedavnim reformama poveana je
fleksibilnost trita rada, to je moda dovelo do
pozitivnog uinka na rast zapoljavanja i znatnog
poveanja broja ugovora na odreeno vrijeme.
Meutim, jedan od razloga za poveanje broja
radnika na odreeno vrijeme jest politikama
potaknut prijelaz osoba koje rade za vlastiti raun i
ne zapoljavaju zaposlenike iz samozapoljavanja
na ugovore o zapoljavanju na odreeno vrijeme.
Posljednjih se godina biljei blago smanjenje
plaa, dok su u 2015. jedinini trokovi rada ostali
uglavnom stabilni. No neuinkovito odreivanje
plaa u javnom sektoru oteava dravnu kontrolu
rashoda za plae i moe onemoguiti fleksibilnost

plaa.
57
2.5. MATRICA PROCJENE POSTUPKA U SLUAJU

MAKROEKONOMSKIH NERAVNOTEA
Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea sadrava glavne zakljuke detaljnog
preispitivanja iz ovog izvjea. Naglasak je stavljen na neravnotee i prilagodbe relevantne za postupak u
sluaju makroekonomskih neravnotea.
Tablica 2.5.1.: Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea (*) Hrvatska
58
2.5. Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea
Tablica (nastavak)
(*) Prvi stupac sadrava saeti prikaz ozbiljnosti izazova kako bi ih se razvrstalo prema ozbiljnosti razine neravnotea. Drugi
stupac sadrava zakljuke o evoluciji i izgledima neravnotea. Trei stupac sadrava nedavne i planirane relevantne
mjere. Zakljuci se navode za svaki izvor neravnotea i prilagodbu. Zavrna tri odlomka u matrici saimaju ope izazove u
pogledu njihove ozbiljnosti, kretanja i izgleda te odgovora politike.
59
2.5. Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea
60
3.
DODATNA STRUKTURNA PITANJA
Osim neravnotea i prilagodbe koji se obrauju u odjeljku 2. ovaj se odjeljak bavi analizom ostalih
strukturnih gospodarskih i drutvenih izazova u Hrvatskoj. Uz naglasak na podruja politika obuhvaena
preporukama za Hrvatsku za 2015. u ovom se odjeljku analiziraju pitanja povezana s uspjenosti
ulaganja privatnih korporacija i javnog sektora. tovie, analiziraju se zastoji u ulaganjima u nekoliko
sektora, ukljuujui infrastrukturu i mrene industrije, uloga unutarnjih i vanjskih izvora financiranja te
uloga strukturnih i investicijskih fondova EU-a. U ovom se odjeljku analiziraju i glavne prepreke
konkurentnosti koje ometaju gospodarski rast i oporavak, s naglaskom na glavne slabosti poslovnog
okruenja i ire javne uprave. Naposljetku, u kontekstu visokih drutvenih trokova dugotrajne krize u
odjeljku se preispituju aktivno trite rada i politike socijalne zatite te se utvruju nedostaci u njihovu
oblikovanju i provoenju.
3.1. ULAGANJA
Razdoblje visokih stopa ulaganja prije krize
naglo se zaustavilo 2009., a oporavak tek
poinje. U razdoblju od 2002. do 2008. bruto
investicije u fiksni kapital rasle su prosjenom
stopom od gotovo 10,5 % godinje, to je neto
iznad prosjene stope usporedivih drava lanica.
Nakon naglog pada 2009. i 2010. tempo se
smanjenja ulaganja usporio, ali je oporavak
zapoeo tek poetkom 2015. Ukupno smanjenje
ulaganja (35 %) u Hrvatskoj tijekom krize
odgovaralo je smanjenju u usporedivim dravama
lanicama. Odreene su drave lanice imale jaa
smanjenja, ali i bri oporavak (npr. baltike
zemlje), ili je smanjenje openito bilo ogranienije
(Poljska, eka, Slovaka, Maarska). U
Bugarskoj, Rumunjskoj i Sloveniji dolo je do
kontrakcije i sporog oporavka, slino kao u
Hrvatskoj.
Ulaganja privatnog sektora neto su vie
pridonijela snanom rastu ulaganja prije krize,
a tijekom su se krize neto vie smanjila.
Budui da su ulaganja javnog sektora ve inila
relativno velik udio u BDP-u, ulaganja privatnog
sektora, koja su u razdoblju 2002. 2008. rasla
prosjenom stopom od 11,4 %, neto su vie
pridonijela rastu ulaganja. U razdoblju od 2008. do
2014. privatni se sektor kontrahirao za prosjeno
6,7 %, a javni za 6,0 %. Zbog takve dinamike
Hrvatska znatno zaostaje za usporedivim dravama
lanicama u ulaganjima privatnog i javnog sektora
(javna ulaganja 3,7 % i privatna ulaganja 15,0 %
BDP-a u Hrvatskoj za razliku od 4,5 % za javna i
16,8 % BDP-a za privatna ulaganja u usporedivim
zemljama u 2014.).
Ulaganja javnog sektora
Javna ulaganja bila su vaan pokreta rasta u

razdoblju prije krize. U razdoblju 2002. 2008.
javna ulaganja u Hrvatskoj inila su u prosjeku
6,0 % BDP-a, to je bio najvei postotak od svih
drava lanica EU-a. Kako je prikazano u
grafikonu 3.1.1. javna su ulaganja uglavnom bila
usmjerena na opa gospodarska pitanja (uglavnom
gradnja cesta) i javne usluge (uglavnom ulaganja u
upravu i rad izvrnih i zakonodavnih tijela).
Poboljanja opskrbe vodom i ulaganja u zdravstvo
takoer su bila znatno iznad prosjeka EU-a. Javna
ulaganja preteno su bila duniki financirana
ulaganja javnih korporacija (52). Javna ulaganja
kljuno su utjecala na odreivanje financijskog
poloaja ope drave u razdoblju 2002. 2008.,
kada je prosjeni deficit ope drave iznosio 5,0 %
BDP-a u cikliki prilagoenim uvjetima, ali je u
razdoblju prije krize bio i vaan pokreta rasta.
Procvat ulaganja odrazio se u kvaliteti
infrastrukture. Pokazatelj Svjetskog gospodarskog
foruma pod nazivom Kvaliteta sveukupne
infrastrukture, uglavnom temeljen na percepciji
poslovnih rukovoditelja kvalitete prometne i
mrene infrastrukture, dosegao je do 2010. prosjek
EU-a i nadmaio prosjek usporedivih zemalja za
priblino 25 %.
(52) Primjerice, Moore i Vamvakidis (2008.) izvjeuju o tome
da su ulaganja dvaju poduzea za gradnju autocesta (koja
su nedavno reklasificirana u sektor ope drave) prosjeno
inila gotovo 2,5 % BDP-a u razdoblju 2002. 2006. Vidi
Moore, D. i Vamvakidis, A. (2008.): Ekonomski rast u
Hrvatskoj: mogunosti i ogranienja. Financijska teorija i
praksa, 1. izdanje, svezak 32, Institut za javne financije,
Zagreb.
61
3.1. Ulaganja
Hrvatska je zabiljeila snano smanjenje javnih

ulaganja. Kako je prikazano u okviru pod
nazivom Izazovi za ulaganja, fiskalna prilagodba
u razdoblju nakon 2008. uglavnom se temeljila na
smanjenju ulaganja. Iako su se time djelomino
ispravila neodriva kretanja u razdoblju prije krize,
snano smanjenje javnih ulaganja bilo je velik
udarac gospodarstvu iji se rast uvelike temeljio na
ulaganjima. Smanjenje je moda dovelo do
produljenja krize. Stoga se navedeni pokazatelj
kvalitete
infrastrukture
ponovno
poeo
pogoravati, ime je prednost Hrvatske u odnosu
na usporedive zemlje gotovo nestala do 2015.
Grafikon 3.1.1.:
Ralamba javnih ulaganja prema
klasifikaciji funkcija u Hrvatskoj i usporedivim
zemljama (% BDP-a)
3,0
2,5
2,0
2002.-08. HR
2002.-08. sline D
znatno nadmauje konana realizacija. Investicijski

planovi poduzea u dravnom vlasnitvu za 2015.
sveukupno su bili znatno skromniji nego protekle
dvije godine, no prema podacima za prvo
tromjeseje 2015. u tom je razdoblju svejedno
ostvareno svega 45 % planiranih projekata. Ti
podaci upuuju na nedostatke u stratekom
planiranju ulaganja u nekim poduzeima u
dravnom
vlasnitvu.
Meu
preprekama
ulaganjima poduzea u dravnom vlasnitvu koje
je utvrdio CEI jesu rjeavanje pitanja vlasnitva,
dugaki
postupci
eksproprijacije
imovine,
neusklaenost katastra, zemljinih knjiga i stvarne
situacije, razliita administrativna obrada istih
pitanja u razliitim tijelima javne uprave te
nesigurnost postupaka javne nabave zbog albi
koje dovode do znatnih zakanjenja.
Grafikon 3.1.2.:
Investicijski planovi i realizacija
hrvatskih MSP-ova koje prati CEI (u
milijardama HRK)
2009.-13. HR
2009.-13. sline D
1,5
1,0
16
0,5
14
0,0
12
10
8
6
Izvor: Eurostat, COFOG
Administrativne
prepreke
i
nedostatno
strateko planiranje oslabili su ulaganja
poduzea u dravnom vlasnitvu. Vlada je 2012.
osnovala Centar za praenje poslovanja
energetskog sektora i investicija (CEI), tijelo za
praenje i koordinaciju ulaganja poduzea u
dravnom vlasnitvu. Sedamdeset takvih poduzea
ija ulaganja prati CEI morala su u Registar
investicija do kraja prvog tromjeseja 2013.
dostaviti svoje investicijske projekte. Do prvog
tromjeseja 2015. to su uinila samo 42 poduzea.
Prema izvjeima CEI-ja izmeu investicijskih
planova poduzea u dravnom vlasnitvu i njihova
ostvarenja postoje znatne neusklaenosti. Kako je
prikazano u grafikonu 3.1.2., u razdoblju 2013.
2014. ostvareno je u prosjeku oko dvije treine
planiranih ulaganja. Nadalje, ak se i revizijama
investicijskih planova provedenima tijekom godine
62
4
2
0
2013.
Realizacija
1. revizija (oujak)
Poetni plan
2014.
2015.
Zavrni plan (sijeanj)
2. revizija (rujan)
Izvor: Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i

investicija (CEI)
U razdoblju nakon krize poduzea u dravnom

vlasnitvu relativno su manje ulagala nego
poduzea u privatnom vlasnitvu. U Hrvatskoj to
ima viestruke negativne ekonomske posljedice
zbog veliine poduzea u dravnom vlasnitvu i
uloge koju ona imaju u gospodarstvu. Prema
mikropodacima, ulaganja poduzea u dravnom
vlasnitvu bila su neto vea u odreenim
sektorima, kao to su proizvodnja i smjetajne
3.1. Ulaganja
usluge, gdje je ak zabiljeen vei rast nego u

privatnom sektoru. Kada je rije o strukturnim
razlikama izmeu poduzea u dravnom vlasnitvu
i privatnih poduzea (npr. sektorska raspodjela,
veliina i drugi imbenici ukljuujui zaduenost),
poduzea u dravnom vlasnitvu ostvarila su
znatno loije rezultate u pogledu ulaganja. Da je
stopa rasta dugotrajne imovine poduzea u
dravnom vlasnitvu bila visoka kao i stopa rasta
privatnih poduzea (u svakom sektoru NACE-a),
njihova bi ukupna imovina nominalno gotovo
dvostruko narasla u razdoblju od 2009. do 2014.
Nadalje, smanjena ulaganja poduzea u dravnom
vlasnitvu nisu dovela do znatnog smanjenja
omjera financijske poluge. Zbog takve se dinamike
udio poduzea u dravnom vlasnitvu u ukupnoj
imovini znatno smanjio u razdoblju od 2009. do
2014. (sa 36 % na oko 30 %).
Grafikon 3.1.3.:
Prosjene stope rasta dugotrajne
imovine (2009. 2014.)
Ukupno
MiS
J
I
Privatne
korporacije
Poduzea u
dravnom
vlasnitvu
G
FiL
DiE
C
AiB
-5
10
15
(1) Stopa promjene knjigovodstvenih vrijednosti ukupne

dugotrajne imovine
Izvor: Orbis(1) A poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo; B
rudarstvo i vaenje; C proizvodnja; D opskrba
elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacijom; E
opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom i djelatnosti sanacije okolia; F graevinarstvo; L
poslovanje nekretninama; G veleprodaja i
maloprodaja; popravak motornih vozila i motocikala; H
prijevoz i skladitenje; I djelatnosti pruanja smjetaja te
pripreme i usluivanja hrane; M strune, znanstvene i
tehnike djelatnosti; I administrativne i pomone uslune
djelatnosti; S ostale uslune djelatnosti.
Privatna ulaganja
Tijekom godina procvata hrvatske su

korporacije snano ulagale u sektore
nerazmjenjivih
dobara,
kao
to
su
graevinarstvo i veleprodaja/maloprodaja.
Kako je ve zabiljeeno u prijanjim izvjeima,
domaa i strana ulaganja uvelike su bila usmjerena
na sektore nerazmjenjivih dobara. Do kraja 2008.
vie od 65 % dugotrajne imovine poduzea bilo je
koncentrirano u sektorima komunalnih usluga i
energetike, maloprodaje i veleprodaje te
graevinarstva i nekretnina. Taj je postotak u
usporedivim
dravama
lanicama
iznosio
33 % (53). Koncentracija kapitala u sektoru
(53) Makroanalizu ulaganja na razini sektora oteava nedostatak
statistikih podataka o nacionalnim raunima u pogledu
bruto investicija u fiksni kapital prema sektoru NACE-a ili
prema vrsti imovine u Hrvatskoj. Mikropodaci na razini
poduzea mogu dati jasniju sliku o investicijskim tokovima
i preraspodjeli kapitala prema sektoru. Konkretno, moe se
63
3.1. Ulaganja
graevinarstva bila je velika: inila je 34 %

ukupnoga kapitala, za razliku od 5 % u
usporedivim zemljama. To se odrazilo na znatno
manji udio u kapitalu u primarnom i proizvodnom
sektoru (3 % odnosno 12 % u Hrvatskoj i 8 %
odnosno 33 % u usporedivim zemljama).
Grafikon 3.1.4.:
Ralamba ukupne dugotrajne
imovine prema djelatnostima u Hrvatskoj i
usporedivim dravama lanicama srednje i
jugoistone Europe (% ukupne imovine)
100
3
12
90
80
26
27
4
14
17
17
70
60
22
19
33
27
15
14
10
4
6
3
6
2014.
2008.
50
6
11
11
10
11
2008.
40
30
20
10
0
DiE
FiL
HR
MiS
Izvor: Orbis
Unato ukupnom smanjenju ulaganja kapital se

preraspodijelio u sektore razmjenjivih dobara.
U razdoblju od 2009. do 2014. bruto investicije u
fiksni kapital smanjile su se po stopi od 6,6 % u
Hrvatskoj i 2,6 % u usporedivim zemljama. Taj su
proces i u Hrvatskoj i u usporedivim zemljama
popratile vidljive preraspodjele meu sektorima.
Meutim dinamika u Hrvatskoj nije bila u skladu
sa irom regijom i donekle je nadoknadila
pristranu strukturu raspodjele kapitala: udio
kapitala u graevinarstvu i energetici i
komunalnim uslugama smanjio se za 7 odnosno 3
dobiti uvid u raspodjelu dugotrajne imovine i njezinu

promjenu tijekom vremena u obliku priblinih vrijednosti
tokova temeljnoga kapitala i ulaganja. Mikropodaci
(dostupni tek od 2005.) potvruju da se u razdoblju od
2005. do 2008. stopa prikupljanja kapitala nefinancijskih
korporacija uvelike mogla usporediti s usporedivim
dravama lanicama.
64
Usporavanje ulaganja moe se objasniti

visokom
zaduenou
i
slabim
makroekonomskim okruenjem. U godinama
nakon financijske krize poduzea su znatno
smanjila
dinamiku
ulaganja.
Usporednom
analizom investicijskog ponaanja poduzea u
Hrvatskoj i usporedivim dravama lanicama
pokazalo se da je visoka zaduenost hrvatskih
poduzea glavni razlog zastoja u ulaganjima.
Pritom su vani i drugi imbenici, kao to je slaba
produktivnost. Zastoju u ulaganjima pridonose i
nepovoljni makroekonomski uvjeti, primjerice
slaba unutarnja potranja i visoki trokovi
financiranja. Prema ekonometrijskoj analizi,
smanjenjem kamatne stope za 100 baznih bodova
povisila bi se stopa ulaganja za gotovo 1 postotni
bod, dok bi se smanjenjem omjera duga za 10
postotnih bodova stopa ulaganja povisila za 7
postotnih bodova. (vidi Okvir 3.1.1.).
2014.
Usporedive D
AiB
postotna boda, a do smanjenja je dolo i u sektoru

informacijskih i komunikacijskih tehnologija. S
druge strane, udio kapitala poveao se u
proizvodnim i primarnim sektorima.
Znatno smanjenje izravnih stranih ulaganja

takoer je utjecalo na usporavanje ulaganja.
Nakon znatnog smanjenja tijekom recesije izravna
strana ulaganja porasla su u 2014. i 2015. U 2014.
priljev izravnih stranih ulaganja bio je najvei od
2008. Treba napomenuti da na taj podatak snano
utjee uinak krunih izravnih ulaganja (engl.
round-tripping), koji nisu bili prisutni u razdoblju
od 2010. do 2013. Usprkos tome, rast izravnih
stranih ulaganja u 2014. oit je, a u 2015. oekuje
se da e biti neto nii, to se temelji na
zabiljeenim trinim aktivnostima. U pogledu
sektora izravna strana ulaganja smanjila su se
tijekom recesije u sektoru financijskih usluga i u
odreenoj mjeri u maloprodaji, ali pomak prema
sektorima razmjenjivih dobara openito nije bio
vrlo izraen, bez obzira na nedavnu veliku
transakciju netipinih vrijednosti.
3.1. Ulaganja
65
3.1. Ulaganja
Okvir (nastavak)
Grafikon 3.1.5.:
Izravna strana ulaganja (% BDP-a)
8
7
6
5
4
3
2
1
0
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
proteklih se deset godina neznatno poboljala, ali

je i dalje znatno ispod prosjeka EU-a: u 2014.
proizvedeno je 1,09 EUR gospodarske vrijednosti
po kilogramu potronje sirovina, za razliku od
prosjeka EU-a, koji iznosi 1,95 EUR (54).
Odravanjem vrijednosti proizvoda i materijala u
gospodarstvu ponovnom uporabom, recikliranjem i
smanjenjem otpada hrvatskom se gospodarstvu
moe pomoi da postane konkurentnije i otpornije.
Stopa recikliranja komunalnog otpada (ukljuujui
kompostiranje) u Hrvatskoj iznosi svega 15,5 %,
za razliku od prosjeka EU-a, koji iznosi 43 %, dok
odlaganje otpada iznosi 84,5 % (55). Velik je
problem nedostatak ulaganja u infrastrukturu za
odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada. Ima
prostora za proirenje uporabe ekonomskih
instrumenata kao to su reimi plati koliko baci
za prikupljanje otpada i gospodarske poticaje
kojima bi se otpad preusmjeravao s odlagalita.
Izvor: HNB
Slaba produktivnost i dalje je izazov. Rast

produktivnosti tradicionalno je relativno slab kada
se usporedi s rastuim gospodarstvima. Do pada
rasta dolo je ve u godinama prije krize. Nakon
drastinog
pada
tijekom
krize,
razine
produktivnosti ponovno rastu, ali relativno slabo
kada se uzme u obzir razmjer kontrakcije u
zapoljavanju. Prepreke ulaganjima (vidi Okvir
1.1.) i slabo poslovno okruenje openito (vidi
odjeljak 3.2.) spreavaju uinkovitu raspodjelu
resursa i ograniavaju rast produktivnih poduzea i
njihovu integriranost u europske vrijednosne lance
(vidi Okvir 2.3.1.). Na produktivnost utjee i niska
stopa ulaganja u podruje istraivanja, razvoja i
inovacija, o emu e biti rijei u ovom odjeljku.
Za Hrvatsku su nuna ulaganja u kljune
aspekte krunoga gospodarstva kako bi se
rijeili niska produktivnost resursa i stope
recikliranja. Produktivnost resursa u Hrvatskoj u
66
Uloge mrenih industrija te istraivanja, razvoja

i inovacija
U ulaganjima u energetski sektor vodeu ulogu

tradicionalno imaju poduzea u dravnom
vlasnitvu, ali uloga novih privatnih poduzea
sve je vanija. Prosjena stopa ulaganja u
razdoblju 2009. 2012. iznosila je 6 % za
poduzea u dravnom vlasnitvu i 10 % za
privatna poduzea, to je manje od prosjeka EU-a,
koji iznosi 14 % odnosno 11 % (56). U 2013.
ulaganja hrvatskih poduzea u dravnom
vlasnitvu u energetskom sektoru bila su manja od
planiranog za 20 %, a u 2014. za 25 %. Njihove su
(54) Eurostat, 2014.
(55) Eurostat, 2013.
(56) Neto investicije u fiksni kapital izraunala je Komisija na
temelju ORBIS-ove baze podataka na razini poduzea.
Poduzea se smatraju poduzeima u dravnom vlasnitvu
kada tijela javne vlasti imaju najmanje 20 % udjela.
3.1. Ulaganja
bruto investicije u 2013. tako pale za 14 %, a u

2014. za 15 %. Tolikom padu ulaganja nominalno
je najvie pridonijela HEP grupa. Smanjenje
ulaganja djelomino se moe objasniti i slabom
dinamikom potranje. U razdoblju od 2009. do
2014. potronja elektrine energije smanjila se za
5 %, a potronja prirodnog plina za 23 %.
Hrvatska mora ulagati u bolju povezanost sa
susjednim zemljama, pogotovo u pogledu plina.
U pogledu elektrine energije, osim jaanja
unutarnje mree, projekti povezivanja s
Maarskom i Slovenijom na popisu su projekata
od zajednikog interesa. Kada je rije o plinu,
terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku (LNG
terminal) i povezivanje s Maarskom i Slovenijom
takoer su na popisu. Od etiri investicijska
projekta koje vlada smatra stratekima dva su u
energetskom sektoru: LNG terminal na Krku i blok
C termoelektrane u Plominu.
Ulagai
zainteresirani
za
eksploataciju
ugljikovodika u Jadranu ekaju odluke nove
vlade. Sveukupno 15 polja koja moda sadravaju
naftu i plin privuklo je interes est poduzea.
Vlada je u sijenju 2015. izdala dozvole za 10
polja koje je dobilo pet poduzea. Od tih poduzea,
tri su i dalje zainteresirana za tri polja. Vlada je u
rujnu 2015. odgodila sklapanje ugovora o koncesiji
s ponuaima.
U pogledu projekta LNG terminala na Krku
nedavno je ostvaren odreeni napredak, ali
izgradnja plinske distribucijske mree u
junom
priobalju
sporo
napreduje.
Dugooekivani projekt izgradnje LNG terminala
hrvatska je vlada u srpnju 2015. proglasila
stratekim investicijskim projektom, a Komisija u
studenome 2015. projektom od zajednikog
interesa, zajedno s evakuacijskim plinovodima od
terminala prema Maarskoj. Nadalje, financiranje
studij o LNG terminalu na Krku odobreno je u
okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u
iznosu od 4,9 milijuna EUR. Taj je projekt vaan
jer potencijalno moe upotpuniti sve manju
domau proizvodnju plina i diversificirati opskrbu
plinom u Hrvatskoj i EU-u te pruiti nove
mogunosti za napajanje planiranih i nedavno
pokrenutih proizvodnih kapaciteta u hrvatskom
energetskom sektoru. U tijeku je izgradnja plinske
distribucijske mree u junom priobalju koju je
2009. zapoeo privatni koncesionar. Napredak je
spor, djelomino i zbog male potranje. Slaba
potranja uglavnom se moe pripisati negativnom

uinku recesije na investicijski kapacitet poduze
te poskupljenju plina za industrijske potroae
(vidi u nastavku) za vie od 70 % od poetka
projekta 2009. Projektom jadransko-jonskog
plinovoda (IAP) predvieno je povezivanje
Hrvatske s transjadranskim plinovodom. Na popisu
donesenom u studenome 2015. IAP vie nije
projekt od zajednikog interesa iako je, zajedno s
LNG terminalom i reverzibilnim tokom prema
Maarskoj, jedan od 33 projekta za osiguranje
infrastrukture za opskrbu u okviru Europske
strategije energetske sigurnosti.
Iako Hrvatska ima dobar strateki poloaj,
trenutanim
okvirom
politike
u
vrlo
reguliranom sektoru plina ometaju se trino
natjecanje i trino usmjerena ulaganja, ime se
oteava integracija Hrvatske na unutarnjem
tritu. Veleprodajne i maloprodajne cijene plina i
dalje su regulirane. Meutim trino natjecanje
jaa tijekom godina na veleprodajnoj i
maloprodajnoj
razini.
Herfindahl-Hirschman
indeks (HHI) veleprodajnog trita smanjio se sa
0,87 u 2012. i 0,68 u 2013. na 0,24 u 2014., ime
je znatno poboljano trino natjecanje. Isti je
trend zabiljeen i na maloprodajnom tritu, gdje
se HHI smanjio na 0,16 u 2014. (sa 0,56 u 2012. i
0,46 u 2013.) (57). No veleprodajna se cijena
odreuje odlukom vlade, a maloprodajnu prema
tome odreuje regulator. Osim regulacijom cijena,
trino natjecanje i integracija Hrvatske na
jedinstvenom tritu oteani su ogranienjem
uvoza i izvoza plina. Ne postoji robna burza ni
plinsko vorite, a trgovina plinom temelji se na
bilateralnim ugovorima. Cijena plina za hrvatska
kuanstva djelomino je zbog toga meu najniima
u EU-u i na razini je cijene u Litvi, Danskoj,
Estoniji i Latviji, zemljama u kojima je broj dana u
sezoni grijanja gotovo dvostruko vei. S druge
strane, cijena plina za industrijske potroae trea
je po visini u EU-u i optereuje trokovnu
konkurentnost mnogih hrvatskih poduzea.
Hrvatska je tako meu rijetkim dravama
lanicama (uz Maarsku i Rumunjsku) u kojima je
cijena plina za industrijske potroae via nego za
kuanstva. Za usporedbu, cijena plina za
industrijske potroae u usporedivim dravama
lanicama prosjeno je 22 % nia nego za
kuanstva. Prema sadanjem pravnom okviru
(57) Godinje izvjee HERA-e 2014.
67
3.1. Ulaganja
liberalizacija trita zapoet e 2017. Do tada e

dravni koncern HEP i dalje biti dobavlja nad
dobavljaima i imati obvezu pruanja javnih
usluga u okviru koje dobavlja plin po reguliranim
cijenama.
Zbog javnih poticaja za obnovljivu energiju
privatna ulaganja u proizvodnju elektrine
energije zadnjih su godina relativno stabilna i
uglavnom su usmjerena na vjetroelektrane.
Istovremeno, usprkos nedavnom padu cijena i
poveanju uinkovitosti fotonaponskih sustava
potencijal tog izvora energije i dalje je relativno
neiskoriten, djelomino i zbog neprilagoenog
okvira politike s malim kvotama za solarnu
energiju. Zabiljeena su i manja privatna ulaganja
u kogeneracijske elektrane na biomasu od ostataka
proizvodnih procesa. Najvee javno ulaganje u
2015. bio je projekt izgradnje novog bloka na plin
u TE Sisak snage 280 MW, vrijedan 240 milijuna
EUR, to je omoguilo zatvaranje starog bloka.
Istovremeno, od stratekog investicijskog projekta
izgradnje novog bloka u TE Plomin nije se
odustalo usprkos otporu prema ugljenu kao
odabranom izvoru energije. Nabavljena je veina
dozvola, poetak izgradnje planiran je ove godine.
Dva projekta od zajednikog interesa vana za
ovisnost elektrine mree odabrana su za
financiranje u okviru CEF-a: izgradnja unutarnjih
dalekovoda izmeu Brinja i Konjskog te
visokonaponskih dalekovoda prema Bosni i
Hercegovini.
Hrvatski sektor elektrine energije takoer je
vrlo reguliran, ali prisutnost poticaja
(zajamene cijene) za obnovljive izvore energije
donekle potie privatna ulaganja. U sektoru
proizvodnje elektrine energije samo su dva glavna
proizvoaa inila 92 % ukupne proizvodnje.
Trini udio ve pozicioniranog HEP-a iznosio je
80 % proizvodnje u 2014. U sektoru kuanstava
glavna tri dobavljaa imala su trini udio od 89 %
u 2014. Zadnjih se godina cijena za industrijske
potroae donekle smanjila, ali je i dalje via nego
u bilo kojoj drugoj usporedivoj dravi lanici. Via
je ak nego u Danskoj i Njemakoj, zemljama koje
se uvelike oslanjaju na skupe obnovljive izvore
energije. Kao i cijena plina, relativno visoka cijena
elektrine energije za industrijske potroae
optereuje konkurentnost hrvatskih poduzea, koja
su na 11. mjestu u EU-u u pogledu energetske
uinkovitosti. S druge strane, cijena elektrine
energije za kuanstva meu najniima je u EU-u i
68
ispod je prosjeka usporedivih drava lanica, dok

je njihova potronja elektrine energije ispod
prosjeka EU-a, a bre se i smanjuje (58). Zadnji
korak u procesu liberalizacije i dalje reguliranog
trita bilo je operativno pokretanje Hrvatske burze
elektrine energije (CROPEX) u studenome 2015.
Prepreke ulaganjima prisutne su u obliku
regulatorne nesigurnosti zbog promjena programa
potpore usmjerenih na smanjenje ukupnih trokova
potpore i sloenih postupaka nadmetanja za
obnovljive izvore energije za grijanje i hlaenje te
nedostatka pouzdanih predvianja ukupnih
trokova prikljuivanja na mreu za proizvoae
obnovljive energije. Nesigurnost stvara i podjela
nadlenosti dvaju ministarstava za prostorno i
okolino ureenje.
Postoje mogunosti uporabe sredstava EU-a za
investicijske projekte u energetiku. Oko 530
milijuna EUR bit e dodijeljeno Hrvatskoj iz
Europskog fonda za regionalni razvoj za tematski
cilj 4 (TO4) u cijelosti (niskougljino
gospodarstvo). U razdoblju 2014. 2020. sredstva
kohezijske politike EU-a u iznosu od
95 milijuna EUR uloit e se u obnovljivu energiju
u Hrvatskoj, a oko 402 milijuna EUR u
poboljanje energetske uinkovitosti javnih i
stambenih zgrada i poduzea te u visokouinkovitu
kogeneraciju i daljinsko grijanje. Oekuje se da e
se tim ulaganjima oko 10 000 kuanstava
omoguiti poboljana klasifikacija potronje
energije te pridonijeti padu smanjene primarne
energetske potronje javnih zgrada od oko 55,1
milijuna kWh godinje. Takoer se u okviru
kohezijske politike EU-a namjerava uloiti
20 milijuna EUR u pametne elektroenergetske
distribucijske mree u Hrvatskoj. Oekuje se da e
se ulaganjima omoguiti prikljuak na pametne
mree za dodatnih 5800 korisnika. U ovoj je fazi
najmanje 40 milijuna EUR predvieno za ulaganja
u istraivanje i razvoj te uvoenje niskougljinih
tehnologija u Hrvatskoj, no taj bi iznos mogao rasti
u skladu sa sve veim opsegom strategije pametne
specijalizacije. Hrvatska oekuje da e iz
europskih strukturnih i investicijskih fondova
dobiti vie od 440 milijuna EUR za financijske
instrumente za pruanje potpore MSP-ovima,
istraivanju, razvoju i inovacijama, energetskoj
(58) Izvor: Europska komisija na temelju baze podataka
Odyssee-Mure
3.1. Ulaganja
uinkovitosti,
gradskom
prijevozu,
samozapoljavanju te socijalnom poduzetnitvu.
Iako je mrea autocesta u Hrvatskoj relativno
dobro razvijena, unutarnji plovni putovi te
posebno eljeznika infrastrukturna mrea i
dalje su nedovoljno razvijeni. Dovrenost
osnovne cestovne mree TEN-T u Hrvatskoj
trenutano iznosi 61 %, za razliku od prosjeka EUa, koji iznosi 74 %. Osnovna mrea unutarnjih
plovnih putova dovrena je 38 %, to je znatno
manje od prosjeka EU-a od 89 %. Naposljetku,
osnovna eljeznika mrea dovrena je samo 5 %,
dok je prosjek EU-a 60 %. U tom kontekstu
poduzea u dravnom vlasnitvu u eljeznikom
sektoru i dalje nedovoljno ulau: u 2013. poduzea
u eljeznikom teretnom prometu nisu ostvarila
62 % svojih investicijskih planova, poduzea u
infrastrukturi 30 %, a ona u putnikom prometu
83 %. Taj se trend nastavio i u 2014., kada je H
Infrastruktura ostvario samo 38 % svojih
investicijskih planova, a u prvom tromjeseju
2015. ostvario je 48 %. Osim znatnih
neostvarivanja planova smanjuje se i nominalna
razina ostvarenih ulaganja (59). Veliki zastoji u
ulaganjima u eljezniki promet i nedostatak
usklaenosti sa eljeznikom mreom EU-a
negativno se odraavaju posebice na pouzdanost
eljeznikih usluga, ponajvie u meunarodnom
teretnom prometu na glavnim transeuropskim
koridorima prometne mree. U programima
infrastrukturnog razvoja potrebno je posebnu
pozornost usmjeriti na eljezniki pristup glavnim
tokama za prijevoz tereta, kao to su industrijske
zone, morske i rijene luke te sigurnost na
prijelazima. U razdoblju 2009. 2013. eljezniki
teretni promet smanjio se za 20 %, dok se putniki
promet smanjio za gotovo 50 %. Korisnici su
nedavno eljeznike usluge proglasili drugima
najgorim u EU-u (60).
Potporom u okviru kohezijske politike pruaju
se znatne mogunosti za unaprjeenje
eljeznike infrastrukture u Hrvatskoj. Potpora
u okviru kohezijske politike za razvoj eljeznike
mree Hrvatskoj dostupna je od njezina pristupanja
u EU. Za razdoblje 2007. 2013. dodijeljeno je
100 milijuna EUR, a za razdoblje 2014. 2020.
(59) Centar za praenje poslovanja energetskog sektora i
investicija (CEI): izvjea o stanju i provedbi investicija
(60) Pregled potroakih trita 2016. (u pripremi)
500 milijuna EUR za jaanje ulaganja u

sredozemni glavni eljezniki koridor od Rijeke do
Zagreba i dalje do maarske granice. Ta bi se
sredstva
trebala
nadopuniti
nacionalnom
omotnicom koja je predviena za Hrvatsku u
okviru Instrumenta za povezivanje Europe u
vrijednosti od 450 milijuna EUR. Ta sredstva
zajedno iznose vie od 1 milijarde EUR i odmah su
dostupna dravama lanicama za modernizaciju
njihove eljeznike mree. Za ta su sredstva
potrebne solidne i transparentne politike; stroge
procjene rizika postupaka nabave, ukljuujui
sukob interesa s potrebnim preventivnim mjerama,
koje provode institucije na razini promotora
projekata te zreli investicijski projekti s pozitivnim
uinkom. Oekuje se da e Hrvatska (ponovno)
podnijeti projekte namijenjene rjeavanju glavnih
uskih grla u prometu u okviru drugog poziva na
podnoenje prijedloga (koji se zatvara u veljai
2016.), uglavnom usmjerenog na drave lanice
koje primaju sredstva iz Kohezijskog fonda (od
raspoloivih 7,6 milijardi EUR, 6,47 milijardi
EUR rezervirano je za zemlje obuhvaene
kohezijskom
politikom).
Mogui
projekti
ukljuuju poboljanja na glavnoj eljeznikoj pruzi
od slovenske granice prema Beogradu (bivi
paneuropski koridor 10), ali i na dijelovima pruge
od Rijeke preko Zagreba do Maarske. Ta je pruga
dio glavnog koridora TEN-T kojim se zemlje
srednje
i
istone
Europe
povezuju
s
dubokomorskom lukom Rijeka na sjevernom
Jadranu. Sufinanciranje projekata za nekoliko
dijelova te pruge ve su odobreni u okviru
Europskog fonda za regionalni razvoj i
Instrumenta za povezivanje Europe, dok se
oekuje da e se ostali podnijeti tijekom tekuih i
buduih poziva.
Potencijal za daljnji razvoj eljeznikog sektora
ozbiljno je ugroen prekomjernom regulacijom,
praksom protivnom trinom natjecanju i loim
rezultatima poduzea u dravnom vlasnitvu.
Dugotrajni i skupi postupci kako bi se dobila esto
prekomjerna nacionalna odobrenja tijela za
sigurnost te dugo vrijeme ekanja na graninim
prijelazima u odnosu na cestovni promet oteavaju
trino natjecanje i umanjuju potencijal za razvoj
eljeznikog teretnog prometa u Hrvatskoj.
Dodatne administrativne prepreke stvaraju se
monopolistikim ponaanjem ve pozicioniranog
prijevoznika tereta H Cargo. Kombinacija tih
ogranienja dovodi do nedovoljnog iskoritavanja
eljeznikog teretnog prometa. To moe negativno
69
3.1. Ulaganja
djelovati i na povezane naine prijevoza, kao u

sluaju luke Ploe, gdje se nakon veih ulaganja
novi objekti ne upotrebljavaju. Poduzea u
dravnom vlasnitvu koja posluju u eljeznikom
sektoru ukupno su ostvarila negativan povrat na
kapital koji se ulae od 2009. Nadalje, ini se da su
ta poduzea manje ekonomina nego slina
poduzea u EU-u. Omjer likvidnosti i solventnosti
upuuju i na posebno teko financijsko stanje. ini
se da je razina potpore vlade za obvezu pruanja
javnih usluga u smislu broja prevezenih putnika
vrlo mala, ime se barem djelomino mogu
objasniti
negativni
rezultati
eljeznikih
prijevoznika.
Hrvatska namjerava s pomou strukturnih
fondova dodatno unaprijediti ulaganja u brzi
irokopojasni pristup. Hrvatska nadlena tijela
planiraju razviti pristupnu mreu velike brzine i
posredniku irokopojasnu infrastrukturu. Ukupna
ulaganja iznose 203 milijuna EUR iz Europskog
fonda za regionalni razvoj, a nadopunit e ga
privatni i javni nacionalni fondovi. Glavni je
izazov pravovremeno provesti ta ulaganja, i to na
nain koji vodi ka konkurentnom tritu i niim
cijenama. (61).
Fiksni irokopojasni pristup sve je bolji, ali je i
dalje nizak u ruralnim podrujima. Iako je do
kraja 2015. 97 % kuanstava imalo fiksni
irokopojasni pristup, u ruralnim je podrujima
pristup imalo samo 81 % kuanstava. Bez napretka
u usporedbi s 2014., Hrvatska je ispod prosjeka
EU-a, koji iznosi 90 %. irokopojasni pristup koji
omoguuje internetsku vezu visoke brzine
(preuzimanje najmanje 30 megabita u sekundi) bio
je dostupan za samo 52 % kuanstava, u odnosu na
prosjek EU-a od 70 %. To je ipak poboljanje u
odnosu na 2014., kada je pristup brzim
irokopojasnim vezama imalo samo 47 %
stanovnitva. Hrvatska je u tom smislu na 25.
mjestu u EU-u.
70
potroaa koji su u prethodnoj godini

upotrebljavali internet (u usporedbi s prosjekom
EU-a od 65 %) kupovalo je robu ili usluge na
internetu. Usprkos velikom poboljanju (19
postotnih bodova) od 2014. Hrvati i dalje nisu
skloni transakcijama s plaanjem na internetu: od
osoba koje su se u protekla tri mjeseca koristile
internetom samo ih je 47 % (u usporedbi s
prosjekom EU-a od 57 %) upotrebljavalo
internetsko bankarstvo u 2015. To bi moglo biti
povezano s opim nepovjerenjem u sigurnost
internetskih sustava plaanja. Stoga jo vie
zauuje injenica da 19 % hrvatskih MSP-ova
prodaje na internetu, to je vie od prosjeka EU-a
od 16 %.
Cijena fiksnog irokopojasnog pristupa i dalje
je gotovo dva puta vea od prosjeka EU-a.
Hrvatsku je u tom pogledu na 25. mjestu u EU-u.
Isto tako, samo 2,7 % stanovnitva ima pretplatu
na brzi irokopojasni pristup, a prosjek je EU-a
30 %, prema emu je Hrvatska na posljednjemu
mjestu u EU-u. Visoke cijene djelomino su
povezane s nedostatkom trinog natjecanja, a ve
pozicionirani HT i dalje snano dominira tritem
(62). tovie, prema istraivanju nadzora trita iz
2015. rezultati svih trita povezanih s
telekomunikacijama ispod su prosjeka EU-a
(usluge mobilne telefonije 4. najloije mjesto u
EU-u, usluge fiksne telefonije 2. najloije, pristup
internetu 2. najloije i proizvodi IKT-a najloije
mjesto u EU-u) i imaju velike probleme (63).
Ograniena uporaba digitalnih tehnologija

ometa razvoj e-trgovine. U 2015. 44 % hrvatskih
Hrvatska je 2014. imala etvrtu najniu razinu

intenziteta u istraivanju i razvoju u EU-u. Uz
0,8 % BDP-a bila je znatno ispod prosjeka EU-a
od 2 % i cilja za 2020. od 1,4 %. Izdaci za
istraivanje i razvoj u javnom sektoru smanjili su
se sa 0,44 % BDP-a u 2008. na 0,33 % BDP-a u
2014. Taj je relativni pad jo izraeniji zbog
smanjenja BDP-a u tom razdoblju. Razina
intenziteta istraivanja i razvoja u privatnom
sektoru neto se smanjila u 2008., ali se u 2014.
oporavila na 0,34 % BDP-a. Nepostizanje kritine
razine, fragmentiranost, relativna izoliranost i
(61) Osim irokopojasnog pristupa predviena su ulaganja u

jaanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih
tehnologija za e-vladu, e-uenje, e-ukljuenost, e-kulturu i
e-zdravlje te poveanje koritenja IKT-om u komunikaciji
izmeu graana i javne uprave uspostavom koordinacijske
strukture IKT-a, uz potporu iz EFRR-a u iznosu od
111,5 milijuna EUR.
(62) Slubeni trini udio HT-a u fiksnom irokopojasnom

pristupu u 2014. (% pretplate) iznosio je 53 %. Meutim,
zajedno s povezanim poduzeima, trini udio znatno je
vei i prema nekim procjenama iznosi vie od 80 %.
63
( ) Pregled potroakih trita 2016. (u pripremi). Od 2013.
bolje rezultate zabiljeilo je samo trite mobilne
telefonije.
3.1. Ulaganja
neusklaenost izmeu akademskih programa i

potreba trita rada i dalje utjeu na javna
istraivanja. Suradnja javnog i privatnog sektora i
dalje je na relativno niskoj razini, to je vidljivo
prema
broju
zajednikih
javno-privatnih
publikacija ili udjelu javnih istraivanja koja su
privatno financirana. Hrvatska je definirana kao
umjereni inovator i u veini dimenzija inovacija
ispod je prosjeka EU-a (64). Istraivanja i inovacije
u hrvatskim poduzeima ometaju strukturna
usmjerenost
gospodarstva
na
niske
i
srednjotehnoloke sektore, nedovoljna veliina
sektora temeljenih na znanju, ogranieni poslovni
kapaciteti istraivanja i razvoja, nepovoljne
poticajne strukture, nedostatak kvalificiranog
osoblja i ograniena internacionalizacija poduzea
koja ulau u inovacije.
zaobilaenje umjesto na uklanjanje birokracije.

Bez obzira na to, zakon je pozitivno mogao
djelovati na privlaenje ulaganja dok se u
meuvremenu ne rijee osnovni strukturni
problemi. Meutim, ak i nakon izmjena zakona
2014. kojima su se ublaili kriteriji za odobravanje
projekata, zakonom se nisu uspjeli privui ni
ubrzati znatna ulaganja: 12 mjeseci nakon izmjena
prijavljeno je samo 36 projekata, u usporedbi sa 78
projekata tijekom 13 mjeseci nakon donoenja
izvornog zakona. Od ukupno 114 prijava od
studenoga 2013. dosad ih je samo 4 proglaeno
stratekima, a ostatak je odbijen (29), povuen (12)
ili je jo u postupku. Nadalje, sva etiri projekta
proglaena stratekima bila su iz javnog sektora,
to je znailo da su zakon u praksi primjenjivala
veinom poduzea u javnom vlasnitvu.
Politike potpore inovacijama karakterizira

nedostatak usklaenog i integriranog okvira
politike za istraivanja i razvoj te nedostatak
financiranja. Postoje nedostaci u praenju
istraivakih i inovacijskih politika te upravljanju
javnim istraivanjima i visokim uilitima. Potreba
jaanja sposobnosti istraivanja i razvoja u
privatnom sektoru obuhvaena je hrvatskom
Strategijom pametne specijalizacije (2015.) i
Nacionalnom strategijom inovacija (donesenom u
prosincu 2014.).
Drukiji smjer zakonodavnog djelovanja s

ciljem poticanja ulaganja zapoet je izmjenama
zakona o porezu na dohodak poduzea iz 2012.,
kojima se poduzeima omoguilo smanjenje
porezne osnovice u iznosu reinvestirane dobiti.
Ta je zakonodavna mjera donekle izmijenjena
2014., kada su dodane odredbe radi spreavanja
zlouporabe. Bruto uinak te mjere na porezne
prihode bio je velik: u 2013. i 2014. naplaeno je
gotovo 2,4 milijarde HRK manje poreza na dobit
poduzea. Istovremeno, tee je procijeniti
sveukupne uinke mjere na poticanje ulaganja.
Meutim uinci mjere na smanjenje naklonjenosti
zaduivanju u trenutku sporog razduivanja i
omoguivanje ulaganja uspjenim poduzeima s
jeftinijim kapitalom uglavnom su pozitivni. Nakon
izmjena 2014. s ciljem smanjivanja opsega
zlouporabe mjere strogim ograniavanjem
proraunskog manjka na iznos kapitala
reinvestiranog u realni sektor, uinak mjere trebao
bi biti jo pozitivniji.
Mjere poticanja ulaganja
Tijekom recesije nadlena su tijela poduzela

nekoliko zakonodavnih mjera u cilju poticanja
ulaganja koje su imale osrednje rezultate.
Zakonom o stratekim investicijskim projektima
donesenim 2013. predviena su brza velika
ulaganja. Priznajui da je birokracija velika
prepreka ulaganjima, ovim se zakonom predvia
da e se svakom projektu koji je proglaen
stratekim dodijeliti skupina dunosnika. Zadatak
je skupine usmjeravati ulagae koordiniranjem i
olakavanjem njihove interakcije s razliitim
tijelima sredinje i lokalne uprave, a najvaniji
uvjet za proglaenje projekta stratekim veliina je
ulaganja. Taj se zakon moe smatrati spornim zbog
zanemarivanja manjih ulagaa koji imaju manje
administrativnih mogunosti za suoavanje s
birokracijom i zbog naelnog upuivanja na
(64) usp. Pregled rezultata Unije inovacija, 2015., Europska
komisija
Najnovijim zakonom o poticanju investicija

zamijenjen je 2015. stari zakon o poticanju
investicija
i
unapreenju
investicijskog
okruenja. Uloga novog zakona bila je uskladiti
se s Uredbom Komisije 651/2014, ali i sa zakonom
o dravnim subvencijama i industrijskom
strategijom Hrvatske 2014. 2020. Svrha je
zakona uspostaviti pravni okvir kojim e se
omoguiti da se dravne potpore upotrebljavaju na
nain kojim se osigurava poveanje broja
kvalitetnih investicijskih projekata koji dovode do
prijenosa znanja i tehnologije izvana, razvoja
proizvoda vie dodane vrijednosti i poveanja
71
3.1. Ulaganja
konkurentnosti. Vie od 220 milijuna HRK

namijenjeno je za provedbu tog zakona u razdoblju
2015. 2017. Vana promjena u odnosu na
prethodni zakon vea je usmjerenost na ulaganja u
sektorima razmjenjivih dobara.
Mjere za olakavanje dodjele kredita
Usporava se smanjenje obujma zajmova. To je

potvreno anketom o kreditiranju banaka u skupini
zemalja CESEE koju je koordinirao EIB i koja je
provedena u rujnu 2015. (65). Prema anketi,
hrvatske su banke navele da su se uvjeti kreditne
ponude i potranje u drugom i treem tromjeseju
2015. donekle poboljali. Poveanje potranje
potaknule su velike korporacije, a novi su krediti
za MSP-ove stagnirali i uglavnom su bili
usmjereni na restrukturiranje postojeih kredita.
Poveala se i potranja sektora kuanstava,
pogotovo za potroakim kreditima. Olakani su i
uvjeti kreditiranja za kuanstva i za poduzea.
Poboljan je pristup MSP-ova bankovnom
financiranju. Samo je 13 % MSP-ova navelo da
ima probleme pri dobivanju bankovnih zajmova u
2015., to je manje nego u susjednim zemljama i
ispod prosjeka EU-a od 21 % Navedeno je da je
odbijeno samo 2 % zahtjeva za kredite, to govori
o poboljanju. Unato poboljanjima, prema
najnovijem istraivanju o pristupu financiranju za
poduzea (SAFE) pristup financiranju, u usporedbi
s ostalim dravama lanicama, i dalje je problem
za hrvatske MSP-ove. Openito, kamatne stope
banaka za poduzea znatno su vie od prosjeka
drava lanica europodruja.
Banke
su
najvaniji
izvor
vanjskog
financiranja, posebno za MSP-ove, ali ima
prostora i za druge oblike financiranja. Osim
izravnog financiranja banaka vani su izvori
financiranja zajmovi i kreditne linije sa
subvencioniranim kamatnim stopama Hrvatske
banke za obnovu i razvitak (HBOR) koje provode
upanije i komercijalne banke. Meutim, postoji
potreba za diversifikacijom izvora financiranja. U
skladu s ciljevima Komisijine inicijative za uniju
trita kapitala hrvatski se sustav financiranja mora
razviti i u najboljem sluaju krenuti prema sustavu
(65) Napomena: anketom su obuhvaena samo drutva keri
meunarodnih grupa, a za Hrvatsku je posebno
obuhvaeno pet banaka koje ine vie od 70 % trita.
72
trita kapitala: mali i institucionalni ulagai te

poslovni aneli i skupno financiranje (engl. crowdfunding) mogli bi imati istaknutiju ulogu.
Poboljanja se oekuju iskoritavanjem sredstava
iz europskih strukturnih i investicijskih fondova
(ESIF) jer je za jaanje konkurentnosti hrvatskih
MSP-ova za razdoblje 2014. 2020. dodijeljeno
vie od 1,9 milijardi EUR. Oekuje se da e se u
2016. aktivirati niz novih financijskih instrumenata
koji se financiraju sredstvima iz EFRR-a i ESF-a u
iznosu od 310 milijuna EUR (uz nadopunu
privatnim sredstvima) radi potpore poduzetnitvu i
MSP-ovima putem kredita, jamstava i fondova
poduzetnikog/rizinoga kapitala.
Dobivanje poetnoga kapitala jedna je od
glavnih financijskih prepreka. Provedene su
odreene mjere radi poboljanja pristupa MSP-ova
alternativnim izvorima financiranja kao to su
poduzetniki kapital i skupno financiranje, koji
nisu dobro razvijeni. Poduzetniki je kapital
ulaganje kojim se podupire priprema, pokretanje i
rane faze razvoja poduzea. Sve je vei interes
hrvatskih MSP-ova za financiranje vlasnikoga
kapitala. Isto tako, u suradnji sa Svjetskom
bankom zapoet je pilot-projekt za osnivanje
industrije poduzetnikoga kapitala u Hrvatskoj, a
pokrenuta je i prva platforma za skupno
financiranje (Croinvest.eu).
Dodatnu korist za hrvatsko gospodarstvo te
mala i srednja poduzea moe imati Plan
ulaganja koji je 2015. pokrenula Komisija. Plan
ulaganja pokretat e Europski fond za strateka
ulaganja (EFSU), iji je cilj podupirati strateka
ulaganja, ukljuujui rizino financiranje za mala
poduzea. Dosad je od Plana ulaganja koristi imao
jedan veliki projekt u Hrvatskoj (Hrvatska banka
za obnovu i razvitak podjela rizika za poduzea
srednje trine kapitalizacije i ostali prioriteti),
ime su stvorene mogunosti za taj izvor
financiranja.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
postat e vaan partner u okviru EU-ova Plana
ulaganja. Kao i druge razvojne banke s javnim
ovlastima, ekonomska je logika HBOR-a
prevladati trine nedostatke zbog kojih bi moglo
doi do manjeg obujma ulaganja nego to je
gospodarski uinkovito. Zadaa je HBOR-a
podupirati izvoz, financirati infrastrukturu i davati
kredite MSP-ovima. Na taj se nain HBOR sve
vie bavi aktivnostima izravnog kreditiranja.
3.1. Ulaganja
U planu je revizija kvalitete imovine HBOR-a.

Nacionalnim razvojnim bankama potreban je
odgovarajui pravni i regulatorni okvir te
upravljake strukture. Kako je naglaeno u
Komunikaciji Komisije o ulozi nacionalnih
razvojnih banaka (NRB) u potpori Planu ulaganja
za Europu, to je potrebno kako bi se izbjegle
mogue negativne nuspojave djelovanja NRB-ova
kao to su neprimjerena raspodjela ulaganja i
odravanje neuinkovitih trinih struktura zbog
politikog uplitanja; istiskivanje alternativnih
mogunosti financiranja privatnog sektora, ako
postoje te gubitci drava jamaca zbog nedovoljno
kvalitetnog preuzimanja rizika. Komunikacijom se
utvruju neka vodea naela u tom podruju na
temelju najboljih praksi. Meu njima su: visoki
standardi
transparentnosti
i
odgovornosti,
profesionalna uprava i bonitetni nadzor koji
neovisno provodi odvojeni subjekt. Nadlena tijela
planiraju provesti neovisnu provjeru kvalitete
imovine HBOR-ova kreditnog portfelja, iako
prilino kasno u drugom tromjeseju 2017.
Uloga Europskih
fondova
strukturnih
investicijskih
Europski strukturni i investicijski fondovi

(ESIF) kljuni su izvor ulaganja za provedbu
nunih reformi u brojnim podrujima. U
Sporazumu o partnerstvu s Hrvatskom donesenom
30. listopada 2014. utvrena su glavna podruja
djelovanja ESIF-a za razdoblje 2014. 2020.
Hrvatska je korisnik velike financijske omotnice u
iznosu od 972 milijuna EUR za razdoblje 2007.
2013. te 10,7 milijardi EUR za razdoblje 2014.
2020. (vidi tablicu 3.1.1.). Dodjela sredstava iz
europskih strukturnih i investicijskih fondova,
kojima je obuhvaen cijeli niz sektora, dvostruko
se poveala nakon pristupanja, a u programskom
razdoblju 2014. 2020. poveala se devet puta.
Meutim, kako bi se projekti mogli koristiti
sredstvima
iz
fondova,
do 31.
prosinca
2016. moraju ispuniti niz ex ante uvjeta (vidi
Okvir 1.2.) po podruju djelovanja. (66).
ESF-a, Europskog fonda za regionalni razvoj

(EFRR) Kohezijskog programa iznose ukupno do
46 % sredstava dodijeljenih u razdoblju 2007.
2013. (67). Uvjeti upravljanja tim sredstvima
djelomino su se promijenili nakon ulaska
Hrvatske u EU, ime se usporila provedba
programa. Ogranien broj projekata spremnih za
provedbu i dugo razdoblje koje je potrebno za
njihovu izradu i natjeajni postupak dijelom su
doveli do slabe apsorpcije sredstava u razdoblju
2007. 2013. To se osobito odrazilo na provedbu
velikih infrastrukturnih projekata, posebno u
eljeznikom sektoru (grafikon 3.1.6.).
Prepreke u administrativnim kapacitetima i
postupcima ometaju apsorpciju. Za upravljanje
europskim strukturnim i investicijskim fondovima
upravljaka tijela moraju imati jake strateke,
administrativne i tehnike kapacitete, a to su u
sluaju Hrvatske resorna ministarstva i nacionalne
agencije. Administrativni zahtjevi u fazi odabira i
izvjeivanja vrlo su strogi. Izazov je smanjiti
administrativno optereenje te osigurati pouzdano i
redovito upravljanje sredstvima. Oekuje se da e
se
ponovno
poboljati
provedba
plana
zapoljavanja osoblja, ali problem velike
fluktuacije kvalificiranog osoblja i dalje je
prisutan. Potpuno operativni sustav upravljanja i
informiranja jo je u izradi, a on bi trebao
omoguiti ukupna auriranja i prognoze o provedbi
programa.
(67) Plaanje nadoknade trokova povezanih s projektom za

koje je zahtjev podnesen Komisiji iznosi 52 % ESF-a, 43 %
Kohezijskog fonda i 46 % EFRR-a, na dan 31. prosinca
2015.
Stopa apsorpcije sredstava ESIF-a dosad je bila

niska. Trenutane stope financijske apsorpcije
(66) Isplata sredstava iz ESIF-a u odgovarajuim je podrujima
djelovanja obustavljena dok se uinkovito ne ispune uvjeti.
73
3.1. Ulaganja
Tablica 3.1.1.: Dodjela sredstava iz ESIF-a (2014. 2020.) po

tematskim ciljevima
Indikativna dodjela potpore Unije po
tematskim ciljevima
01. Jaanje istraivanja, tehnolokog

razvoja i inovacija
02. Poboljanje pristupa informacijama i
komunikacijskim tehnologijama te
njihove uporabe i kvalitete
03. Poboljanje konkurentnosti MSP-ova,
poljoprivrednog sektora (za EPFRR) te
sektora ribarstva i akvakulture (za EFPR)
04. Poticanje pomaka prema
niskougljinom gospodarstvu u svim
sektorima
05. Promicanje prilagodbe klimatskim
promjenama, sprjeavanja rizika i
upravljanja njima
06. Ouvanje i zatita okolia te
promicanje uinkovitosti resursa
07. Promicanje odrivog prometa i
uklanjanje prepreka u kljunim mrenim
infrastrukturama
08. Promicanje odrivog i kvalitetnog
zapoljavanja te potpora mobilnosti radne
snage
09. Promicanje socijalne ukljuenosti,
borba protiv siromatva i svih oblika
diskriminacije
10. Ulaganje u obrazovanje,
osposobljavanje i struno osposobljavanje
s ciljem stjecanja vjetina i cjeloivotnog
uenja
11. Jaanje institucionalnih kapaciteta
javnih tijela i zainteresiranih strana te
uinkovite javne uprave
Tehnika pomo
Ukupno
milijuna
EUR
% BDP-a 2014.
681
1,6%
308
0,7%
1.917
4,4%
100
90
80
757
1,8%
501
1,2%
2.309
5,4%
1.310
3,0%
615
1,4%
971
2,3%
70
60
50
40
30
20
10
0
730
1,7%
Regionalna
konkurentnost
Promet
Preostale obveze
191
0,4%
386
0,9%
10.676
24,8%
Visokokvalitetni portfelj projekata kljuan je

za
uinkovito
iskoritavanje
europskih
strukturnih i investicijskih fondova. Iako je u
nekim sektorima ostvaren ogranien napredak,
korisnici projekata ne dobivaju dostatnu potporu za
pripremu i provedbu projekata u skladu s pravilima
EU-a, a dobro su pripremljeni da bi se izbjegle
albe u fazi javne nabave. Isto tako, prekomjeran
pristup odozdo prema gore mogu je razlog
dugih postupaka javne nabave.
74
Grafikon 3.1.6.:
Apsorpcija sredstava iz Europskog
fonda za regionalni razvoj i programa
Kohezijskog fonda u razdoblju 2007. 2013.
(% ukupnih obveza)
Okoli
Plaanje unaprijed
Meuplaanja
(1) Krajnji rok: 30. studenoga 2015.

Ulaganja su ponovno poela rasti, ali postizanje

stabilnog ritma javnih i privatnih ulaganja te
osiguranje uinkovitije raspodjele kapitala i
dalje ovisi o provoenju vanih strukturnih
reformi. Nakon produljene kontrakcije Hrvatska
neophodno mora postii stabilan ritam prikupljanja
kapitala
u sektorima
s
brzim rastom
produktivnosti, dok su u mrenim industrijama i
kljunoj infrastrukturi nuna dobro usmjerena
javna ulaganja. Visoka zaduenost i dalje
optereuje strategije korporativnih ulaganja. Slabo
poslovno i administrativno okruenje takoer
ometa ulaganja poduzea u dravnom vlasnitvu i
privatnih korporacija. tovie, ulaganja poduzea u
dravnom vlasnitvu ometaju nedostaci u
stratekom planiranju i koordinaciji. Zakonodavni
pokuaji poticanja ulaganja dosad nisu ispunili
oekivanja ako su se oslanjali na strategije
ostvarivanja dobiti umjesto na rjeavanje
strukturnih pitanja. Javna ulaganja profitirat e od
sredstava EU-a, ali za sve vei opseg sredstava
namijenjenih Hrvatskoj potrebno je dodatno
jaanje kapaciteta apsorpcije.
3.2. JAVNO UPRAVLJANJE I PODUZEA U DRAVNOM

VLASNITVU
Ustavnim i zakonodavnim izmjenama iz 2001.

redefinirani su temelji lokalne uprave. Pregled
podjele nadlenosti prikazan je u tablici 3.2.1.
Sekundarnim zakonodavstvom detaljnije je
propisan prijenos nadlenosti sa sredinjih na
lokalna tijela vlasti u osnovnom i srednjokolskom
obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi i zatiti od
poara. Funkcionalni prijenos nadlenosti znaio je
i novi model financiranja jedinica lokalne uprave.
Posebice, 60 % prihoda od poreza na dohodak koji
uplate stanovnici jedinica lokalne uprave
zadravaju gradovi/opine, a 16,5 % upanije.
RO
HR
PL
SK
Rascjepkanost i sloenost sustava dravne

uprave
smanjuju
uinkovitost.
Tijekom
posljednja dva desetljea dolo je do
eksponencijalnog poveanja broja institucija i
pravnih osoba s javnim ovlastima za obavljanje
posebnih poslova. Dravna uprava trenutano broji
20 ministarstava, etiri dravna ureda, sedam
dravnih upravnih organizacija te 20 ureda dravne
uprave u upanijama. Poslovi sredinjih tijela
dravne uprave obavljaju se u okviru mree od
1279 podrunih jedinica i ispostava u upanijama,
gradovima i opinama (od kojih dio ima
samostalne izvritelje). Osim toga, na podruju
opina i gradova djeluje jo 91 ispostava i 302
matina ureda za obavljanje poslova iz nadlenosti
ureda dravne uprave u upanijama. Sadanji
ustroj uzrokuje umnoavanje trokova i
neuinkovitu upotrebu ljudskih resursa u javnoj
upravi.
Grafikon 3.2.1.:
Tekui transferi iz sredinje drave u
lokalna tijela vlasti u 2014. (% BDP-a) u
Hrvatskoj i usporedivim dravama lanicama
EU-a
BG
Hrvatska javna uprava obiljeena je visokim

stupnjem teritorijalne rascjepkanosti. U
Hrvatskoj postoje tri razine upravljanja: sredinja,
upanijska i lokalna razina (opine i gradovi).
Glavni grad Zagreb ima poseban status grada i
upanije. Zakonodavnim okvirom nije predviena
jasna razlika izmeu gradova i opina u smislu
njihovih nadlenosti i funkcija. Prema popisu
stanovnitva iz 2011. gradovi u prosjeku imaju
neto manje od 24 000 stanovnika, no velika
veina gradova ima manje od 15 000 stanovnika.
Podjela gradova po veliini stoga nije ravnomjerna
jer postoji velik broj vrlo malih gradova. Podjela
opina po stanovnitvu ravnomjernija je i vei dio
opina broji izmeu 2 000 i 3 000 stanovnika po
opini.
Jedinice lokalne uprave mogu preuzeti vie

decentraliziranih funkcija za koje dobivaju dodatni
postotak poreza na dohodak, u iznosu do ak 6 %.
Preostali dio poreza na dohodak povlai se na
sredinju razinu u fond za porezno izravnanje i
preraspodjeljuje jedinicama lokalne uprave koje ne
mogu
u
potpunosti
financirati
svoje
decentralizirane funkcije. Nadalje, jedinice lokalne
uprave mogu poveati vlastite prihode i uvoenjem
novih opinskih i gradskih poreza, kao i razliitih
stopa prireza poreza na dohodak, ovisno o veliini
opine (68).
EU
HU
rascjepkanost
CZ
horizontalna
SI
Vertikalna i
javnoj upravi
Izvor: Eurostat
Sredinja drava financira dio rashoda

decentraliziranih djelatnosti. Lokalna tijela vlasti
samo djelomino financiraju decentralizirane
funkcije. Dobar je primjer osnovnokolsko
obrazovanje: unato tomu to je pod nadlenou
lokalnih tijela vlasti, sredstva za plae svih
zaposlenika kole te za IT opremu i kolske
knjinice osiguravaju se iz prorauna sredinje
drave. Svi drugi rashodi financiraju se iz
prorauna lokalnih tijela vlasti. Kako bi se odrao
jednak standard usluge u svim kolama u zemlji,
(68) Vidi Alibegovi i sur. (2014.), Regional Development and
Decentralisation Two options to Overcome Lack of
Funding Transylvanian Review of Administrative Sciences,
br. 43. E/2014, str. 146167.
75
3.2. Javno upravljanje i poduzea u dravnom vlasnitvu
Tablica 3.2.1.: Raspodjela funkcija po razini vlasti
Izvrna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni

poslovi, vanjski poslovi
Sredinja drava
Ope javne usluge
upanije
Gradovi
Opine
Obrana
Vojna obrana
Civilna obrana
Javni red i sigurnost
Policijske slube
Vatrogasne slube
Ekonomski poslovi
Opi ekonomski i trgovinski poslovi i poslovi
povezani s radom (zatita potroaa)
Promet
Zatita okolia
Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadnim vodama
Smanjenje oneienja
Planiranje i razvoj stanovanja
Planiranje i razvoj zajednica
Opskrba vodom
Javna rasvjeta
Unapreenje stanovanja i zajednica
Zdravstvo
Medicinski proizvodi, pomagala i oprema

Ambulantne usluge
Bolnike usluge
Javne zdravstvene slube
Rekreacija, kultura i religija
Rekreacijske i sportske usluge

Kulturne usluge
Predkolsko i osnovnokolsko obrazovanje
Srednjokolsko obrazovanje
Obrazovanje nakon srednjokolskog, osim visokog
Visoko obrazovanje
Socijalne usluge
Stanovanje
Socijalna iskljuenost
Obrazovanje
Socijalna zatita
Izvor: Alibegovi i sur. (2014.), Regional Development and Decentralisation Two options to Overcome Lack of Funding
sredinja drava na godinjoj razini propisuje

minimalne
financijske
standarde.
Tim
standardima koji se temelje na skupu pokazatelja
(69) definira se minimum rashoda na razini jedinice
lokalne
uprave
u
svakoj
pojedinanoj
decentraliziranoj aktivnosti.
(69) U osnovnokolskom obrazovanju, primjerice, pokazatelji
su broj uenika, broj razreda i broj kolskih zgrada u
jedinici lokalne uprave.
76
Decentralizirane nadlenosti i zadae jedinica

lokalne uprave nisu razmjerne njihovu
fiskalnom kapacitetu. Kako je prethodno
objanjeno, nakon to lokalno tijelo vlasti preuzme
odgovornost za decentraliziranu djelatnost, mora
za nju pokriti i dio rashoda. Meutim vrlo esto
dodatni dio poreza na dohodak dodijeljen za
dodatne decentralizirane funkcije nije dostatan za
pokrivanje minimalnih financijskih standarda te
sredinja drava mora intervenirati iz svojeg

fonda za porezno izravnanje (70). Priblino dvije
treine minimalnih financijskih standarda (2,2
milijarde HRK ili 0,7 % BDP-a ) u proraunu za
2015. dodijeljeno je iz fonda za porezno
izravnanje. Financiranje veine decentraliziranih
djelatnosti stoga u velikoj mjeri ovisi o sredinjem
proraunu, to otvara pitanje odgovornosti jedinica
lokalne uprave. Jedina je iznimka zatita od poara
koja se uglavnom financira na lokalnoj razini.
Analizu prorauna lokalnih tijela vlasti oteava
nedostatak
sredinjeg
registra
za
decentralizirane funkcije. Ministarstvo financija
nedavno je objavilo detaljne podatke o strukturi
prihoda i rashoda jedinica lokalne uprave.
Preliminarnom analizom podupire se opi
konsenzus o slabim fiskalnim kapacitetima
jedinica lokalne uprave (71). Podaci su i dodatan
dokaz o pretjeranom oslanjanju lokalnih jedinica
na financiranje iz sredinjeg prorauna (vidi
grafikon 3.2.1.). Potrebno je, meutim,
napomenuti da sredinji registar u kojem se navode
nadlenosti i funkcije svake jedinice lokalne
uprave nije dostupan javnosti. Stoga je nejasno
koja je jedinica lokalne uprave odgovorna za koju
funkciju na svojem podruju, to oteava detaljniju
procjenu njihovih fiskalnih kapaciteta.
ini se da proces preusmjeravanja sredstava za
decentralizirane
funkcije
predstavlja
administrativno
optereenje.
Mehanizam
poreznog izravnanja, u okviru kojeg se odvija
interakcija na vie razina izmeu lokalnih tijela
vlasti i razliitih institucija sredinje drave djeluje
prilino sloen. Tijekom godinjeg proraunskog
ciklusa sredinja drava utvruje minimalne
financijske standarde za pruanje javnih usluga
prenesenih u nadlenost lokalnih tijela vlasti. Iako
(70) S druge strane, u nekim ekonomski jaim jedinicama
lokalne uprave, dodatna sredstva iz dodatnog dijela poreza
na dohodak rezultiraju vikom iznad minimalnih
financijskih standarda. Za to je najbolji primjer Grad
Zagreb. Nedavno je sredinja drava pokuala konfiscirati
takav dodatan prihod od grada. Sudski postupak je u tijeku,
no ini se da e se Gradu Zagrebu dopustiti da zadri
dodatna sredstva. Ovim se primjerom, meutim, prua
dodatan dokaz da podjela sredstava i odgovornosti nije
optimalna.
(71) Vidi Bajo i sur. (2015.) Neto fiskalni poloaj upanija od
2011. do 2013. i EIZG (2013.) Istraivake podloge za
raspravu o prijedlozima mjera za funkcijsku, fiskalnu i
administrativnu reformu za ostvarivanje ciljeva
decentralizacije u Republici Hrvatskoj.
su sustavom formalno predvieni elementi

stratekog planiranja, u stvarnosti se snano
oslanja na prijanje rezultate. Nakon to se utvrde
minimalni standardi rashoda za svaku funkciju,
jedinice lokalne uprave moraju prijaviti moguu
razliku izmeu svojih prihoda i minimalnih
standarda za decentralizirane funkcije. Sredinja
drava zatim raspodjeljuje sredstva izravnanja
kako bi se pokrile razlike izmeu prihoda i
minimalnih rashoda za financijski slabije jedinice
lokalne uprave. Tijekom godine jedinice lokalne
uprave moraju zasebno dostavljati svoje podatke o
prihodima Ministarstvu financija, a podatke o
rashodima nadlenom ministarstvu (npr. zdravlja,
obrazovanja, socijalne politike). Prema Dravnom
uredu za reviziju sustavu nedostaju kontrolni
mehanizmi i administrativno je zahtjevan ( 72).
Sadanji sustav teritorijalne organizacije
uzrokuje velike nejednakosti. Sadanji ustroj
obiljeen je nepotpunom decentralizacijom, u kojoj
je jedinicama lokalnih tijela vlasti formalno
dodijeljen niz funkcija i odgovornosti, iako se one
u velikom dijelu i dalje financiraju iz sredinjeg
prorauna (vidi grafikon 3.2.2.). S obzirom na to
da je glavni izvor prihoda jedinica lokalne uprave
porez na dohodak, jedinice iz najmanje razvijenih
dijelova Hrvatske imaju najslabiji financijski
kapacitet, to stvara velike regionalne nejednakosti
u pruanju javnih usluga.
Komunalne naknade, jo jedan izvor prihoda
jedinica lokalne uprave, trenutano se
revidiraju u cilju usklaivanja sustava.
Usklaivanje komunalnih naknada predstavljeno je
kao prijelazni korak prije eventualnog uvoenja
primjerenog periodinog poreza na nekretnine.
Njime bi se trebale smanjiti razlike u izraunu i
prikupljanju naknada u jedinicama lokalne uprave.
Auriranje evidencije o platiteljima komunalnih
naknada i registru nekretnina je u tijeku, no kasni
donoenje kljunog Zakona o komunalnom
gospodarstvu kojim se utvruje nain na koji
jedinice lokalne uprave utvruju razine komunalne
naknade. Okvirni zakon o procjeni vrijednosti
nekretnina donesen je u srpnju, no stvarnu metodu
procjene vrijednosti nekretnina tek treba
uspostaviti. Vlasti oekuju da bi usklaivanje
(72) Vidi Dravni ured za reviziju (2015.) Izvjee o obavljenoj
reviziji Godinjeg izvjetaja o izvrenju Dravnog
prorauna Republike Hrvatske za 2014. godinu.
77
komunalnih naknada moglo imati uinak na

poveanje
prorauna
od
0,1 %
BDP-a.
Usklaivanje rascjepkanog sustava komunalnih
naknada po opinama imat e svoje koristi, no te
su naknade u naelu povezane s pruanjem
posebnih lokalnih usluga; uvoenjem pravog
poreza na nekretnine lokalnim bi se tijelima vlasti
omoguilo prikupljanje prihoda bez te posebne
namjene.
Grafikon 3.2.2.:
Financiranje rashoda lokalnih tijela
vlasti u 2014. (% BDP-a) u Hrvatskoj i
usporedivim dravama lanicama EU-a
35
30
25
20
15
10
5
prevladala rascjepkanost i administrativne slabe

toke jo se ne nazire. Tijekom protekle godine
nadlena su se tijela uglavnom usredotoila na
prikupljanje podataka i informacija za analizu
distribucije funkcija, trokova i kapaciteta jedinica
lokalne uprave. Akcijski plan za modernizaciju
javne uprave donesen u rujnu 2015. polazna je
toka za razvoj prikladnih mjera i prijelaznih
koraka. Brojne druge inicijative stavljene su na
ekanje, ukljuujui sljedee: planirano smanjenje
broja dravnih ureda u lokalnim jedinicama za
20 %; spajanje upravljakih struktura regionalnih
upravnih ureda u cilju smanjenja njihova broja sa
20 na 5; izmjene Zakona o dravnim slubenicima
kojima je cilj redefinirati odgovornost i donoenje
odluka u dravnoj slubi te pojednostavniti
postupke zapoljavanja i otputanja. U rujnu 2015.
Sabor je donio zakon kojim se utvruje pravni
okvir za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne
uprave. Zakonom se, meutim ne utvruju
predvieni financijski poticaji. U pripremi je novo
zakonodavstvo kojim se ureuje osnivanje
dravnih agencija i uvodi visok stupanj
homogenosti unutar sustava. Vlada provodi
spajanje dviju agencija (od ukupno devet) za koje
je utvreno da bi se trebale spojiti do kraja 2015.
PL
CZ
HR
RO
EU
BG
SI
SK
HU
Ostali prihodi i deficit

Tekui transferi iz sredinje drave
Izvor: Eurostat
Nadlena su tijela potvrdila da su slabe toke

javne uprave prioriteti reforme. U Strategiji
razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do
2020. godine i Nacionalnom programu reformi
2015. opirno se raspravlja o glavnim slabim
tokama sustava javne uprave te predlau opseni
planovi reformi. U oba dokumenta uvia se da je
uinkovitost pruanja javnih usluga i obavljanja
javnih funkcija slaba zbog vrlo rascjepkanog
sustava, a posebice na razini lokalnih tijela vlasti,
no takoer i zbog pretjerane krutosti
organizacijskih struktura. U Strategiji se istie da
je tijekom posljednjih nekoliko desetljea nekoliko
puta povean broj jedinica lokalne uprave, to je
prouzrokovalo smanjenje kapaciteta tih jedinica za
obavljanje javnih funkcija.
Napredak u izvravanju plana reformi u javnoj
upravi jo je uvijek nesiguran. Reforma
upravljanja na lokalnoj razini kojom bi se
78
Poslovno okruenje i regulatorno optereenje
Unato odreenim poboljanjima, poslovno

okruenje u Hrvatskoj jo uvijek ne prua
dovoljnu potporu rastu. Iako problemi jo uvijek
postoje, zabiljeena su nedavna poboljanja u
pogledu
visoke
razine
administrativnog
optereenja i neporeznih davanja. Prvenstveno se
to odnosi na Registar neporeznih davanja koji su
sastavila i objavila nadlena tijela, a koji prua
potreban i sveobuhvatan pregled davanja.
Jedanaest je davanja smanjeno, jedno je ukinuto,
no uvedeno je i jedno novo davanje. Osim toga,
nadlena su tijela mjerila razinu administrativnog
optereenja gospodarstva primjenom Standard
Cost Model (SCM) metodologije u sektoru
trgovine i posredovanja u prometu nekretnina te
zatim smanjila 20 % ukupno utvrenih optereenja
u tim podrujima. Mjerenje primjenom iste
metodologije nastavlja se u preostalih est
regulatornih podruja koja su istaknuta u
Akcijskom planu za smanjenje administrativnog
optereenja gospodarstva, a krajnji je cilj postii
istu stopu smanjenja optereenja od 20%.
Nepredvidljivo zakonodavstvo i sudske odluke

smanjuju kvalitetu poslovnog okruenja. Iako
su s jedne strane poduzete mjere za jaanje slabog
okvira ocjene regulatornih uinaka, on je i dalje
premalo iskoriten. U 2015. okvir je iskoriten za
ocjenu uinka manje od 6 % svih novih zakona, to
predstavlja pogoranje u odnosu na vie od 7 % u
2014. Za nedostatnu upotrebu ocjene uinka
dijelom su odgovorne este promjene u
zakonodavstvu. Vanost ovog pitanja potvrena je
istraivanjem Eurobarometra (73) koje je pokazalo
da 79 % poduzea u Hrvatskoj smatra da im
probleme u poslovanju stvaraju brzo mijenjanje
zakonodavstva i politika, to predstavlja peti
najvei postotak u EU-u. Slino tome, poslovno
okruenje trpi zbog nedostatka dosljedne sudske
prakse to dovodi do razliitih i stoga
nepredvidljivih odluka sudova, ime se smanjuje
pravna sigurnost ulagaa. Taj je problem uoio i
Vrhovni sud te je uspostavio posebnu slubu koja
obavlja poslove praenja i prouavanja sudske
prakse.
Regulatorno okruenje za poslovne usluge i
regulirana zanimanja i dalje je ograniavajue.
Ogranienja koe ulaganja i predstavljaju prepreke
za fizike i pravne osobe koje ele uspostaviti
pravni nastan ili privremeno pruati usluge u
Hrvatskoj. Nedostatak pravila ili postupaka kojima
bi se nacionalnim poduzeima (osim europskih
poduzea, SE)(74) omoguilo da izravno prenesu
registrirana sjedita u inozemstvo (ili stranim
poduzeima omoguio prijenos u Hrvatsku) moe
poduzeima
oteati
premjetaj
i
bolje
iskoritavanje poslovnih mogunosti. U pogledu
pravnih usluga, obavezno je lanstvo u komori,
postoje ogranienja u pogledu udjela, propisi o
cijenama i naknadama te ograniavanje
oglaavanja. Znatna regulatorna ogranienja (npr.
postupci odobrenja za pristup tritu) propisana su
i za arhitekte i inenjere. U pripremi je novi zakon
kojim bi se ukinula ogranienja pravnog oblika za
porezne savjetnike, no njegova izrada znatno
kasni. Istodobno se novim zakonom o
raunovodstvu namjerava regulirati jedino
podruje iz pokazatelja reguliranosti trita dobara
OECD-a u kojem Hrvatska nije bila jedna od
najgorih u pogledu ograniavanja obavljanja
zanimanja. Hrvatska revidira potrebitost i
(73) Flash Eurobarometar 428., prosinac 2015.
(74) Osim europskih trgovakih drutava (SE).
razmjernost ograniavanja pristupa reguliranim

zanimanjima i njihova obavljanja. Predstavljanje
akcijskog plana (koji je trebao biti dostavljen u
sijenju 2016.) kasni.
Moderna sredstva komunikacije s javnom
upravom nisu jednako razvijena.. U cilju
poboljanja slabe elektronike interakcije izmeu
javne uprave i graana u 2014. pokrenut je webportal e-Graani koji je krajem 2015. nudio 26
usluga, a u 2016. su planirana dodatna poboljanja.
Meutim, modul e-poslovanja tek je nedavno
uveden i jo se dopunjuje dodatnim elementima.
Osim toga, Hrvatska ima dvije jedinstvene
kontaktne toke koje istodobno djeluju, a njima
upravljaju razliite institucije. Nijedna, meutim,
nema sve potrebne funkcije koje se zahtijevaju
Direktivom o uslugama (75). U podruju urbanizma
uveden je napredan informacijski sustav (ISPU).
Taj sustav omoguuje elektroniko podnoenje
zahtjeva za graevinsku dozvolu i njezino
izdavanje u roku od 30 dana.
Pravosudni sustav
Unato poboljanjima, dugotrajni sudski

postupci i znatna koliina nerijeenih predmeta
i dalje oteavaju uinkovitost i kvalitetu
pravosudnog sustava. Za gospodarski oporavak
Hrvatske kljuno je osigurati uinkovitost
pravosudnog sustava, ukljuujui izvrenje prava i
ugovora. Iako se broj prvostupanjskih nerijeenih
predmeta (koji je bio trei najvei u EU-u (76)) u
graanskim, trgovakim i ovrnim postupcima u
2015. smanjio (10 % u odnosu na kraj 2014.)
napredak je postignut zbog manjeg radnog
optereenja (12 %), jer se smanjio i broj rijeenih
predmeta. Kako stariji predmeti imaju prioritet,
prosjena duljina postupaka se poveala te je
trajanje parninih prvostupanjskih graanskih i
trgovakih predmeta iznosilo 774 dana, a
prvostupanjskih ovrnih predmeta 531 dan. Na
razini Vrhovnog suda kanjenja i nerijeeni
predmeti poveali su se u graanskim predmetima.
Rjeavanje predmeta je dugotrajno i na Visokom
trgovakom sudu na kojem je unato
poboljanjima vrijeme potrebno za donoenje
presude i dalje dugo (891 dan u 2015., za 352 dana
krae u odnosu na 2014.). Provedeno je poetno
(75) Direktiva 2006/123/EZ.
(76) Pregled stanja u pravosuu u EU-u za 2016. (u pripremi)
79
istraivanje u cilju reorganizacije poslovnih

procesa i upravljanja predmetima koji bi mogli
donijeti poboljanja u funkcioniranju Visokog
trgovakog suda i trgovakih sudova. Oekuje se
da e reorganizirani prvostupanjski graanski
sudovi nakon reforme pravosudne karte 2015.
poboljati uinkovitost jer je radno optereenje
sudaca sada izjednaeno, te da e specijalizirani
drugostupanjski graanski sudovi na nacionalnoj
razini poboljati dosljednost sudske prakse. Na
upravnim je sudovima broj nerijeenih predmeta
prepolovljen na drugostupanjskom sudu, a na
prvostupanjskim sudovima imenovani su novi suci
radi rjeavanja sve veeg broja nerijeenih
predmeta i odgoda.
Informacijske
komunikacijske
tehnologije
(IKT) sve se vie primjenjuju u upravljanju
predmetima, no u komunikaciji sa strankama
jo uvijek predstavljaju izazov. Uvoenje IKT-a
na sudovima napreduje te se oekuje da e se
posljednja dva preostala suda (Visoki trgovaki
sud i Vrhovni sud) ukljuiti u ujedinjeni sustav epredmeta u 2016. Meutim, upotreba IKT-a za
komunikaciju izmeu sudova i stranaka/javnih
biljenika/odvjetnika nije dovoljno razvijena to
smanjuje uinkovitost i stvara trokove (npr. nije
mogue podnoenje zahtjeva elektronikim
putem). Elektronika dostava sudskih dokumenata
(npr. za zahtjeve financijskih agencija za
pokretanje steaja i za ovrhe javnih biljenika)
gotovo je nepostojea. Iako izgleda da se metode
alternativnog rjeavanja sporova dovoljno promiu
i da su dostupne, ini se da se ipak nedovoljno
upotrebljavaju. Prema podacima Ministarstva
pravosua, samo su u 1 % katastarskih opina
podaci o veliini i upotrebi potpuno usklaeni u
zemljinim knjigama i katastru. Ipak, ini se da se
podaci o vlasnitvu i tereenjima (npr. hipoteke) u
zemljinim knjigama relativno brzo auriraju.
Stalna sudska izobrazba usmjerena je na IT
vjetine i nudi malo izobrazbe o sudskim pitanjima
i nikakvu izobrazbu o upravljanju sudom ili o etici.
Ukljuenost nacionalne agencije za sigurnost u
imenovanje
novih
sudaca
ustavno
se
preispituje. To pitanje izaziva zabrinutost u
pogledu neovisnosti pravosudnog sustava. I
nedavno doneseni zakonodavni propisi kojima se
propisuje sigurnosna provjera za nove suce,
ukljuujui suce Vrhovnog suda, izazivaju
zabrinutost u pogledu uinkovitog sudskog
preispitivanja. Uinkovitost Dravnog sudbenog
80
vijea kljuna je jer ono ima konanu odgovornost

za potporu sudstvu u neovisnom izvrenju pravde.
Dok se u normativnom pogledu ini da Vijee u
Hrvatskoj ima dostatne ovlasti, posebice u pogledu
imenovanja i napredovanja sudaca (77), u praksi
njegov slab administrativni kapacitet ometa
uinkovitost njegova rada.
Korupcija i transparentnost
Korupcija i dalje oteava poslovanje, no

pokazatelji ukazuju na napredak. Prema
namjenskom istraivanju Eurobarometra iz 2015.
(78) poduzea jo uvijek smatraju da korupcija
predstavlja prepreku za poslovanje u Hrvatskoj, no
udio poduzea koja imaju taj stav smanjuje se
(51 % u odnosu na 59 % u 2013.). Poduzea su i
manje sklona smatrati da lobiranje i nepotizam
predstavljaju problem za poslovanje (50 % u
odnosu na 57 % u 2013.) no vie su se nego u
2013. sklona sloiti da pokroviteljstvo i korupcija
ometaju trino natjecanje (86 % u odnosu na
81 % u 2013.). Osim toga, 90 % ih smatra da
prebliske veze izmeu poduzea i politike dovode
do korupcije (u odnosu na 87 % u 2013.). To je u
skladu s Izvjeem o globalnoj konkurentnosti
2015. 2016.(79) u kojem Hrvatska, iako je
zadrala svoju globalni poziciju, ima vrlo slabe
rezultate u pogledu povjerenja koje javnost ima u
politiare. Meutim, podmiivanje i zlouporaba
poloaja za vlastitu korist politiara na nacionalnoj
razini smatra se manje rairenom nego 2013.
(75 % u odnosu na 83 %).
Cilj je Strategije suzbijanja korupcije za
razdoblje od 2015. do 2020. i njezina Akcijskog
plana za 2015. i 2016. prevladavanje rizika
korupcije u javnoj upravi. U strategiji se vrlo
openito navodi 31 horizontalni cilj i 33 mjere za
sektorska podruja. Iako su ambicija i obuhvatnost
strategije openito razmjerni znaaju koji se
pripisuje utvrenim rizicima, sama strategija ne
utvruje jasne glavne prioritete i nain na koji bi se
glavni rizici konkretno rjeavali. Akcijski plan
sadrava 126 aktivnosti od kojih je jedna treina
planirana za drugu polovinu 2015. Aktivnosti nisu
usmjerene na prioritetna podruja s velikim
(77) Pregled stanja u pravosuu u EU-u za 2016. (u pripremi)
(78) Flash Eurobarometar 428., Stavovi poduzea prema
korupciji u EU-u.
(79) Svjetski
gospodarski
forum
2015.,
http://www3.weforum.org/docs/gcr/2015-2016/HRV.pdf.
gospodarskim i drutvenim uinkom, npr. lokalna i

upanijska tijela vlasti, javnu nabavu, spreavanje
sukoba interesa i poduzea u dravnom vlasnitvu,
ve obuhvaaju sva opa i sektorska podruja
navedena u strategiji. Predloene inicijative za
2015. o integritetu unutar politikog sustava i
uprave odgoene su zbog ekanja na formiranje
nove vlade. Ponovno preuzeta obveza hrvatskih
nadlenih tijela da se te mjere provedu pomoi e
zemlji u nastavku borbe s politikom korupcijom i
klijentelizmom. Najistaknutije inicijative meu
predloenima za prvo tromjeseje 2016. jesu
registar ugovora o javnoj nabavi, auriranje
podataka o sponzorstvima trgovakih drutava u
veinskom dravnom vlasnitvu, zakonodavni
prijedlog o zatiti zvidaa i mjere u sektoru
zdravstva. U planu se ne navodi dovoljno
pojedinosti o ciljevima politika koji se trebaju
postii aktivnostima i o tome kako se uklapaju u
strategiju.
direktive EU-a koje e se prenijeti Zakonom o

javnoj nabavi ije se donoenje oekuje poetkom
2016. Opi institucionalni ustroj ini se
odgovarajui. Meutim, neke institucije koje su
nadlene za javnu nabavu suoavaju se s
nedostatnim
administrativnim
kapacitetima,
velikom fluktuacijom radne snage, potrebom za
dodatnom izobrazbom te (pogotovo na lokalnoj
razini) nedostatkom iskustva. ini se da je mrea
za
izobrazbu
uspostavljena.
Slabosti
u
administrativnim kapacitetima esto su uzrok
neispravne natjeajne dokumentacije, a posljedica
su dugi albeni postupci te ak otkazivanja
natjeaja. To je posebice esto u sluaju sloenih
natjeaja poput onih povezanih s projektima koje
financira EU (u 2014. otkazano ih je 42 %). To je
usko grlo za apsorpciju sredstava iz europskih
strukturnih i investicijskih fondova, posebice u
sektorima teke infrastrukture poput prometa i
upravljanja otpadom i vodama.
Izmjene Zakona o pravu na pristup

informacijama predstavljaju korak unatrag za
transparentnost. Iako su prvotno namijenjene
prenoenju Direktive o ponovnoj uporabi
informacija javnog sektora (2013/37/EU), ini se
da se ovim izmjenama ograniava pravo na pristup
informacijama, dajui, primjerice, tijelima javne
vlasti pravo da uskrate pristup informacijama ako
zahtjev uzrokuje radno preoptereenje. Svako
tijelo javne vlasti ima ovlast odluiti o tome. Osim
toga, novim izmjenama prebacuje se odgovornost
za krenje zakona s ravnatelja tijela javne vlasti na
podreene slubenike za informiranje u tim
tijelima. Tim izmjenama, zajedno s poveanjem
broja albi fizikih i pravnih osoba u vezi s
neopravdanim
uskraivanjem
pristupa
informacijama (80), stavit e se dodatan teret na
mali i preoptereen ured Povjerenika za
informiranje koji nadgleda primjenu zakona u
priblino 6 000 tijela.
Sudjelovanje ponuditelja u prosjeku iznosi

priblino 3,2 ponuditelja po natjeaju, to je
manje od prosjeka EU-a te ima prostora za
poboljanje trinog natjecanja. U posljednjem
Pregledu jedinstvenog trita pokazalo se da se u
45 % sluajeva u javnim pozivima na natjeaj
natjecao samo jedan ponuditelj te da su u 10 %
sluajeva poduzea odabrana bez poziva na
natjeaj. U isto vrijeme, 51 % poduzea
sudjelovalo je u javnoj nabavi u posljednje tri
godine to je znatno vie od prosjeka EU-a koji
iznosi 37 %. To ukazuje na neadekvatnosti u
javnoj nabavi na strani naruitelja i na strani
gospodarskih subjekata te stoga i na potrebu za
razvojem znanja i iskustva na svim razinama,
posebice kod lokalnih naruitelja, ukljuujui
javna poduzea koja su pod neizravnim utjecajem
tijela javne vlasti i sektorskih naruitelja.
Javna nabava
Postoji odgovarajui regulatorni okvir javne

nabave, no izazovi u pogledu administrativnih
kapaciteta i dalje su prisutni. Zakonodavni okvir
za javnu nabavu u skladu je sa zahtjevima
relevantnog zakonodavstva EU-a, ukljuujui nove
(80) Vidi podatke iz Izvjea
http://www.pristupinfo.hr/.
za 2014., dostupno na
Iako je sustav e-nabave dostupan i funkcionira,

nije dovoljno interoperabilan s drugim
uslugama e-vlade. Nakon donoenja novog
Zakona o javnoj nabavi Hrvatska e ostvariti
napredak prema potpunoj provedbi e-nabave.
Povezivanjem s razliitim registrima pridonijelo bi
se ostvarenju dodatne vrijednosti e-nabave,
pojednostavnilo postupke za gospodarske subjekte,
povealo transparentnost i prikupilo kvalitetnije
podatke o postupcima javne nabave. Nacionalnim
akcijskim planom za zelenu nabavu za razdoblje
od 2015. propisuje se da Dravni ured za sredinju
javnu nabavu mora integrirati zelena mjerila u
81
svoje postupke javne nabave te sudjelovati u

promicanju zelene nabave i navoenju primjera
dobre prakse.
Suzbijanje nepravilnosti i korupcije u javnoj
nabavi moe se dodatno poboljati. Prema
istraivanju Eurobarometra iz 2015. 74 %
poduzea (trei najvei postotak u EU-u i
poveanje od 12 postotnih bodova od 2013.)
smatra da su specifikacije prilagoene pojedinim
poduzeima rairena praksa u javnoj nabavi. Osim
toga, 57 % poduzea smatra da su sami ponuditelji
ukljueni u izradu specifikacija (14 postotnih
bodova vie u usporedbi s 2013.) Tajne dogovore
pri nadmetanju iroko rasprostranjenima smatra
69 % poduzea (etvrti najvei postotak u EU-u i
11 postotnih bodova vie nego u 2013.). U porastu
je i zlouporaba dogovorenih i ubrzanih (hitnih)
postupaka, a znatno manje problematino (i u
opadanju) smatra se prevladavanje nejasnih
kriterija pri odabiru i evaluaciji. Vei broj
poduzea smatra da je u javnoj nabavi kojom
upravljaju regionalna ili lokalna tijela vlasti
rairena korupcija, dok se taj udio smanjio za
nabavu kojom upravljaju dravna tijela vlasti.
Slino tome, rastui udio poduzea smatra da se
mjere protiv korupcije nepristrano primjenjuju
(39 % u usporedbi s 26 % u 2013.), to je neto
manje od prosjeka EU-a od 44 %.
Sveukupno gledajui, pravni okvir javne
nabave postavlja visoke standarde, no na
naruitelje se primjenjuju razliiti kontrolni
mehanizmi. Analiza ustroja javne nabave
pokazala je da su priblino polovinu ukupne
ugovorne vrijednosti javne nabave u Hrvatskoj u
razdoblju 2008. 2013. izvrili pravne osobe koje
nisu tijela javne vlasti te sektorski naruitelji, i to
poduzea u dravnom vlasnitvu (ukljuujui ona
u vlasnitvu jedinica lokalne uprave). Na poduzea
u dravnom vlasnitvu primjenjuju se slabiji
kontrolni mehanizmi. U nedavnoj studiji istaknuta
je veza izmeu izbornih ciklusa i imenovanja
upravitelja u tim subjektima ( 81). Zakonodavstvom
se propisuje povlateno postupanje prema
poduzeima u dravnom vlasnitvu u javnoj nabavi
koju provode ti subjekti te je potrebno
jednostavnije obrazloenje za uporabu ogranienih
postupaka.
(81) Projekt ANTICORP u okviru Sedmog okvirnog programa:
Javna nabava graevinskih radova: sluaj Hrvatske
82
Poduzea u dravnom vlasnitvu
Hrvatska upravlja velikim portfeljem javnih

poduzea. Sredinja drava veinski je vlasnik
priblino 85 poduzea te manjinskih udjela od vie
od 25 % u priblino 50 poduzea. Preostalih vie
od 600 poduzea pod kontrolom ope drave u
vlasnitvu je uglavnom lokalne uprave, na
regionalnoj ili opinskoj razini. Dio poduzea
kojima upravlja sredinja drava definiran je kao
poduzea od posebnog interesa ili od stratekog
interesa. Poduzea od stratekog interesa nisu
kandidati za privatizaciju, dok su poduzea od
posebnog interesa kandidati za restrukturiranje ili
privatizaciju. Dravnim portfeljem upravlja
Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom
(DUUDI) koji zajedno s nadlenim ministarstvima
upravlja sa 56 poduzea od stratekog i posebnog
interesa.
Poduzea u dravnom vlasnitvu imaju vanu
ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Prema
Komisijinim procjenama na temelju baze podataka
ORBIS, zaposlenost u poduzeima u dravnom
vlasnitvu predstavlja 12 % ukupne zaposlenosti, a
ona su zasluna i za 18 % ukupnog prometa i 30 %
ukupne imovine. Drava je iznimno prisutna u
sektoru komunalnog gospodarstva i prometa, u
kojima je udio zaposlenih u poduzeima u
dravnom vlasnitvu u razdoblju 2012. 2013.
iznosio 79 % odnosno 45 %. Drugi sektori u
kojima je drava znatno prisutna su sektor
informacija i komunikacija (14 %), graevinski
sektor (8 %) i sektor proizvodnje (6 %).
Poduzea u dravnom vlasnitvu imaju vei dug
od privatnih poduzea, iako je to uglavnom dug
niskog rizika. Omjer financijske poluge javnih
nefinancijskih poduzea bio je priblino 40 % vei
od onog privatnih poduzea sline veliine, ako se
ocjenjuje u odnosu na sposobnost poduzea da
ostvari dobit i u odnosu na uloeni kapital.
Meutim za samo priblino 13 % duga moe se
smatrati da ima profil visokog rizika, u usporedbi s
gotovo 45 % privatnog korporativnog duga.
Hrvatska poduzea u dravnom vlasnitvu
nemaju jasno definirane ciljeve profitabilnosti.
Profitabilnost javnih korporacija u pogledu povrata
na imovinu i povrata na kapital dugorono je
znatno nia nego u privatnim korporacijama.
Uzimajui u obzir veliinu poduzea i podruje
djelatnosti, prosjean povrat na imovinu u 2014.
bio je jedva pozitivan u javnim poduzeima, u

usporedbi s prosjenim povratom od 4,5 % u
privatnim poduzeima. Osim toga, povrat na
kapital u 2014. bio je pet puta manji nego u
privatnim poduzeima. Jedan od razloga mogli bi
biti jo uvijek visoki trokovi rada. Iako se njihov
udio u prometu smanjio s priblino 40 % u 2010.
na 33 % u 2014., i dalje je prilino iznad udjela od
21 % kod usporedivih privatnih poduzea.
Odgoen je pilot-projekt za izradu standardnog
okvira za utvrivanje ciljeva za pojedina poduzea.
Ti ciljevi ukljuuju financijske i nekomercijalne
ciljeve koje odbori poduzea u dravnom
vlasnitvu trebaju ostvariti i na temelju kojih se
mogu ocijeniti njihovi rezultati.
upravljanje tako da mogu postii i komercijalne i

nekomercijalne ciljeve, a za poduzea koja ispadnu
iz kategorije stratekog interesa mogla bi se
razmotriti (djelomina) privatizacija.
Odgovornost i transparentnost u sektoru

poduzea u dravnom vlasnitvu poneto se
poboljala, iako je nadzor nad njima i dalje
fragmentiran. Novim propisima formalizira se
odabir i uvode jasniji zahtjevi o kompetencijama
kandidata za nadzorne i upravne odbore.
Provedbena uredba o uspostavi i nainu voenja
sredinjeg registra dravne imovine nedavno je
donesena, to se smatra vanim korakom.
Trenutani okvir praenja omoguuje statistiki i
proraunski nadzor poduzea u dravnom
vlasnitvu, no moda nije dovoljno opsean s
obzirom na ulogu koju ta poduzea imaju na tritu
rada i proizvoda. Ipak, oekuje se da e se novom
odredbom u Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola
u javnom sektoru kojom poduzea u dravnom
vlasnitvu podlijeu zahtjevima unutarnje revizije
poboljati transparentnost i odgovornost u sektoru
javnih poduzea.
Uvrtavanje na burzu manjinskih paketa
dionica javnih poduzea i njihova privatizacija
sporo napreduju. Uspjena javna ponuda dionica
banke HPB koja je bila u dravnom vlasnitvu
rezultirala je dokapitalizacijom kojom je smanjeno
dravno vlasnitvo, uz potovanje regulatornih
zahtjeva za banke o adekvatnosti kapitala. Kod
preostalih poduzea nije zabiljeen vei napredak.
Openito, broj poduzea u kojima drava ima
strateki ili poseban interes i kojima upravlja
Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom
neznatno se smanjio. S obzirom na iroku
diversifikaciju dravnog portfelja i slabe rezultate
poduzea u dravnom vlasnitvu u odnosu na
privatna poduzea (vidi prethodno), bilo bi korisno
revidirati koja poduzea stvarno predstavljaju
pravi strateki interes i poboljati njihovo
83
Dravni ured za reviziju zavrio je 2015.

reviziju aktivnosti i financijskih izvjetaja
Dravnog ureda za upravljanje dravnom
imovinom za poslovnu godinu 2014. i izdao
negativno miljenje. Utvrene su nepravilnosti
koje se odnose na djelokrug i unutarnje ustrojstvo
(u pogledu osnivanja Ureda, preuzimanja poslova
od agencije koja je prestala s radom u rujnu 2013.,
sustava
unutarnjih
kontrola,
upravljanja
nekretninama, sastavljanja izvjea o upravljanju
imovinom te registra dravne imovine);
raunovodstveno
poslovanje
(posebice
84
evidentiranje poslovnih dogaaja, dionice i udjeli u

glavnici, popis imovine i obveza, vrednovanje
dravne imovine, izvanbilanni zapisi i financijski
izvjetaji); naknade za koritenje nefinancijske
imovine; rashode na temelju ugovora o djelu i
javnu nabavu. Negativno miljenje objavljeno je u
studenome 2015. Ured za upravljanje dravnom
imovinom izjavio je da su navedene nepravilnosti
uglavnom naslijeeni problemi. Osim toga, neki od
tih problema mogli bi se rijeiti upotrebom
informacijskog sustava za upravljanje imovinom
ISUDIO, koji je uveden nakon potpisivanja

ugovora s dobavljaem u prosincu 2015.
85
3.3. ZAPOLJAVANJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNI REZULTATI

Hrvatski zavod za zapoljavanje i aktivne
politike trita rada
U tijeku je provedba reforme Hrvatskog zavoda

za zapoljavanje (HZZ) predviena za
razdoblje 2015. 2017. Jaanje administrativnih
kapaciteta, poveanje uinkovitosti i ponuda novih
usluga glavni su ciljevi reforme. U Hrvatskoj je
traenje zaposlenja uz pomo Zavoda za
zapoljavanje ee u odnosu na prosjek u EU-u.
To je moda razlog zato savjetnici za
zapoljavanje imaju velik broj predmeta te zato
ponekad treba i do 60 dana za utvrivanje
profesionalnog plana. Meutim, stanje u pogledu
broja predmeta znatno se popravilo tijekom prole
godine i to zahvaljujui veoj specijalizaciji
savjetnika, zapoljavanju novog osoblja (82) i
openitom smanjenju nezaposlenosti u 2015.
Osnovani su centri za informiranje i savjetovanje o
karijeri (CISOK) u kojima se nude besplatne
prilagoene usluge, meu ostalim savjetovanje i
podrka
cjeloivotnom
profesionalnom
usmjeravanju, s posebnim naglaskom na
potrebama mladih, ukljuujui mlade koji se ne
obrazuju, ne rade niti se struno usavravaju
(NEET). Uloeni su znatni napori kako bi se
razvile internetske usluge prilagoene korisnicima,
meu ostalim alati za samoprocjenu, traenje
zaposlenja i e-savjetovanje. Meutim vidljivost tih
alata i upoznatost javnosti s njima trenutano su i
dalje slabe.
U okviru aktivnih mjera politike na tritu rada
naglasak se i dalje stavlja na mlade. Unato
pozitivnim trendovima zadnjih godina, rashodi za
aktivne mjere trita rada u 2015. su i dalje iznosili
samo 0,5 % BDP-a, pokrivenost je bila 10 %, a
ciljevi u pogledu novih korisnika nisu ostvareni
(83). Naglasak aktivnih mjera trita rada i dalje je
bio prvenstveno na visokoobrazovanim mladim
ljudima (15 29) koji nemaju radnog iskustva.
Dvije mjere koje su se u 2015. najee koristile
bile su potpore za zapoljavanje te struno
(82) Sa specijalizacijom savjetnika za odreene ciljne skupine
zapoelo se u 2015. kako bi se unaprijedilo usluge, meu
ostalim za dugotrajno nezaposlene i mlade osobe.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odobrilo je
zapoljavanje dodatnih 116 zaposlenika. Zaposleno je ve
stotinjak novih savjetnika.
(83) U Smjernicama za razvoj i provedbu mjera aktivne politike
zapoljavanja za 2015. 2017. i nacionalnom programu
reforme cilj je utvren na 52 856. Broj novih korisnika u
prosincu je iznosio 41 595.
86
osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog

odnosa, a ini se da obje pokazuju svoje prve
pozitivne uinke. Meutim, smanjenje broja
nezaposlenih moe se povezati s uinkom mrtvog
tereta s obzirom na visoku razinu obrazovanja
ciljnih skupina. Zapoeta je dugo odgaana
vanjska evaluacija aktivnih mjera politike na
tritu rada u razdoblju 2010. 2013., a njezini se
konani rezultati oekuju u prvom tromjeseju
2016.
Potekoe u vezi s provedbom programa
Jamstvo za mlade. U 2015. plan provedbe
programa Jamstvo za mlade bio je usklaen s
operativnim programom Europskog socijalnog
fonda 2014. 2020., koji je njegov glavni izvor
financiranja. Podaci iz 2014. o provedbi programa
pokazuju da se uinkovitost Jamstva za mlade
moe poboljati u pogledu stope mladih u strunoj
radnoj praksi ili osposobljavanju te u pogledu
njegova praenja i evaluacije. Utvreno je da su
glavne prepreke za uspjenu provedbu bile
nedostatak kapaciteta i koordinacije meu
provedbenim tijelima te odgaanje uvoenja mjera
koje se odnose na obrazovanje i vjetine.
Poduzete su dodatne mjere kako bi se
obuhvatilo neregistrirane mlade osobe koje se
ne obrazuju, ne rade niti se struno
usavravaju. U studenome 2015. potpisan je
odgaani sporazum o meuinstitucijskoj razmjeni
podataka radi uspostave sustava praenja mladih
osoba koje se ne obrazuju, ne rade niti se struno
usavravaju, a prvi podaci oekuju se u proljee
2016. Time bi se trebala omoguiti laka
identifikacija i praenje takvih mladih osoba i
jednostavnija prilagodba mjera. Nakon to sustav
praenja postane operativan, centri za informiranje
i savjetovanje o karijeri bit e zadueni za
informiranje mladih osoba koje se ne obrazuju, ne
rade niti se struno usavravaju i njihovu
aktivaciju.
Aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i
dalje
je
nedostatna.
Udio
dugotrajno
nezaposlenih osoba meu svim sudionicima u
mjerama aktivne politike trita rada iznosio je
35 % u 2014., odnosno 40 % u 2015. Problemi
povezani s tom skupinom uglavnom se rjeavaju
programima javnih radova u kojima se broj novih
sudionika u 2015. udvostruio. To je dovelo do
vee pokrivenosti starijih i niskokvalificiranih
radnika koja je uglavnom uvijek ograniena.
3.3. Zapoljavanje, obrazovanje i socijalni rezultati
Meutim, nedavno se znatno smanjilo koritenje

programa osposobljavanja, koje se openito smatra
uinkovitijom mjerom u sluaju dugotrajno
nezaposlenih osoba. U 2014. je na temelju
razmjene podataka izmeu HZZ-a, koji je
odgovoran za naknade za nezaposlene, i centara za
socijalnu skrb, koji su odgovorni za socijalne
naknade,
postroena
kontrola
uvjeta
za
ostvarivanje prava na naknadu. Sveobuhvatna
strategija aktivacije za radno sposobne korisnike
zajamene
minimalne
naknade
nije
jo
uspostavljena. Meutim, situacija bi se trebala
popraviti s obzirom na nedavno ukljuivanje
savjetnika za aktivaciju(84), planirano statistiko
profiliranje i jedinstvene servise (posebno ako su
osmiljeni kao jedinstvene kontaktne toke u
kojima su objedinjene usluge zapoljavanja i
socijalne usluge). Openito, s obzirom na to da je
rije o velikom izazovu, ima dosta prostora za
poboljanje pokrivenosti i ponude mjera aktivne
politike trita rada usmjerenih na dugotrajno
nezaposlene osobe i korisnike programa
minimalnog dohotka.
Obrazovanje i osposobljavanje
Hrvatska je ostvarila loe rezultate u pogledu

pristupa obrazovnom sustavu i njegove
kvalitete. Velike regionalne razlike u dostupnosti i
kvaliteti predkolskog odgoja i obrazovanja (85)
djelomino objanjavaju zato je Hrvatska drava
lanica EU-a s najniom stopom sudjelovanja
djece u dobi 4 6 u obrazovanju (71,4 %). Prema
OECD-ovu istraivanju PISA, jedna treina
uenika u dobi od 15 godina nema numerike
vjetine, to je znak slabosti obrazovnog sustava u
prenoenju osnovnih vjetina (86). Stjecanje
digitalnih vjetina onemogueno je zbog spore
(84) Savjetnici u podruju aktivacije pruaju personalizirane
usluge
dugotrajno
nezaposlenim
osobama,
niskokvalificiranim i starijim radnicima. U 2015. bilo je
oko 140 takvih savjetnika.
(85) Za predkolski odgoj i obrazovanje nadlena je lokalna
uprava, to dovodi do znatnih regionalnih razlika i najnie
obuhvaenosti programima u najsiromanijim upanijama.
Vidi Matkovi, T., Dobroti, I. (2013.). Promjene u
obuhvatu programima predkolskog odgoja i obrazovanja u
Hrvatskoj na nacionalnoj i upanijskoj razini. Revija za
socijalnu politiku, 20(1): 6573.
86
( ) U Hrvatskoj osnovne vjetine na testu iz matematike nije
pokazalo 29,9 % studenata, u usporedbi s prosjekom
drava EU-25 koji iznosi 22,1 %. OECD (2013b) rezultati
istraivanja PISA iz 2012.: What Students Know and Can
do. Student Performance in Mathematics, Reading and
Science (Volume I).
digitalizacije nastavne prakse i neprimjerene

infrasturkture IKT-a u kolama.
Hrvatska poduzima ambiciozne mjere za
poboljanje kvalitete obrazovanja. Iako je
pristup predkolskom obrazovanju i dalje problem,
njegova se kvaliteta nastoji poboljati uvoenjem
nacionalnog kurikuluma za kolsku godinu
2015./2016.
Sveobuhvatnom
strukturnom
reformom
i
reformom
kurikuluma
osnovnokolskog
i
nie
srednjokolskog
obrazovanja, koja je zapoela u 2015., rjeava se
problem manjka osnovnih vjetina. Reforma
ukljuuje postupni prijelaz s postojeeg
osmogodinjeg sustava na sustav u trajanju od
devet godina i opseno unaprjeivanje vjetina
nastavnika. Usporedno s tim je u 2014. zapoet
znatan investicijski program, financiran sredstvima
EU-a, kako bi se do 2020. razina digitalizacije
poveala u 60 % osnovnih i srednjih kola.
Sve vei broj ljudi odluuje se upisati na visoko
uilite, ali mnogi ne zavre studij. Udio osoba u
dobi od 30 do 34 godine sa zavrenim nekim
oblikom visokog obrazovanja znatno je porastao u
2014. i iznosi 32,2 %. Time se Hrvatska dosta
pribliila svojem nacionalnom cilju za 2020. od
35 %, ali je i dalje ispod prosjeka EU-a koji iznosi
38 %. Iako je stopa osoba koje nakon srednje kole
prelaze na visokokolsko obrazovanje visoka ( 87),
stopa zavretka obrazovanja i dalje je niska. Samo
neto vie od polovine studenata uspijeva doi do
zadnje godine studija u planiranom roku, a
procjenjuje se da 41 % studenata u potpunosti
odustane od studija. Tome su glavni uzroci
nedostatak motivacije i ograniena financijska
sredstva (88). Situacija je posebno problematina za
studijske
programe,
primjerice
znanost,
tehnologija, inenjering i matematika, koji su
uvijek nedovoljno zastupljeni zbog nedostatnih
matematikih vjetina pri upisu. Dosad u tom
podruju nije bilo pravog sustavnog odgovora
politike.
(87) Od 2010./2011. do 2013./2014. pristup visokom
obrazovanju uspjenim polaganjem mature u prosjeku je
ostvarilo 78 % uenika koji su zavrili programe za
stjecanje srednje strune spreme, a na programe visokog
obrazovanja upisalo se 60,7 %.
(88) Institut za razvoj obrazovanja (2011.), Financiranje
visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj:
analiza i politike smjernice.
87
Nedostatci u obrazovnom sustavu oteavaju

prijelaz na trite rada. U Hrvatskoj je razina
sudjelovanja u strukovnom obrazovanju i
osposobljavanju na vioj srednjokolskoj razini
jedna od najviih u EU-u, u 2013. iznosila je
71,1 %, dok je prosjek u EU-u bio 48,9 %.
Meutim, stopa zaposlenosti osoba sa srednjom
kolskom ili strunom spremom jedna je od
najniih (vidi grafikon 3.3.1.). Osim toga,
priblino 45 % osoba iz te kategorije zaposleno je
na radnim mjestima koja ne odgovaraju njihovu
zanimanju, a njih gotovo treina na radnim
mjestima za koja su prekvalificirani. Treina
poslodavaca prijavila je potekoe pri pronalasku
odgovarajuih zaposlenika. Poslodavci iz javnog
sektora naglaavaju manjak kandidata s
odgovarajuom razinom kvalifikacija (49 %) dok
poslodavci iz privatnog sektora teko pronalaze
kandidate s relevantnim radnim iskustvom
(43,5 %) (89). U podruju visokog obrazovanja
postojeim se modelom kolarina i stipendija eli
poveati upis na programe u podrujima u kojima
je potranja radne snage velika. Meutim kvote za
upis na studijske programe koje odreuju javne
institucije nisu u skladu s potranjom. Osim uvjeta
na tritu rada, loim rezultatima zapoljavanja
osoba koje su nedavno diplomirale na svim
razinama pridonose i zastarjeli kolski programi i
ograniene mogunosti kvalitetnog uenja
temeljenog na praktinom radu.
(89) Hrvatski zavod za zapoljavanje (kolovoz 2015.) Anketa
poslodavaca iz 2015., str. 26.
Grafikon 3.3.1.:
Stopa zaposlenosti osoba koje su
nedavno stekle diplomu (dobi 20-34 godine,
u roku od 1 do 3 godine od diplome) prema
razini obrazovanja
90
HR
EU28
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Osobe koje su nedavno Osobe koje su nedavno
stekle srednju kolsku ili stekle diplomu visokog
strunu spremu (ISCED 3uilita (ISCED 5-8)
4)
Izvor: Eurostat
Provedba politika za poboljanje usklaenosti

obrazovnih rezultata s potrebama trita rada
odvija se sporo. Ambicioznom reformom
hrvatskog kvalifikacijskog okvira iz svibnja 2014.
nastoji se uskladiti rezultate visokog obrazovanja i
srednjokolskog strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja s potrebama trita rada kako bi se
smanjila neusklaenost ponuenih i traenih
vjetina. Reforma je u poetnoj fazi provedbe, a
sektor visokog obrazovanja napreduje bre od
ostalih (90). U Hrvatskoj je u tijeku izrada
programa unapreenja strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja u cilju modernizacije zastarjelih
kurikuluma i vee zastupljenosti uenja temeljenog
na praktinom radu. Budui da je uloga privatnog
sektora u financiranju strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja neznatna, odrivost reforme i
njezin napredak uvelike e ovisiti o apsorpciji
sredstava iz fondova EU-a te o ljudskim resursima
u kolama. Konano, poetkom 2016. pokree se
tzv. napredni sustav informacija o tritu rada,
instrument strukovnog usmjeravanja i razvoja
(90) Od prosinca 2014. do studenoga 2015. osnovano je 8 od 25
sektorskih vijea za vjetine. U postupku je izrada
standarda zanimanja i kvalifikacija, a oekuje se da e
internetski registar kvalifikacija biti u punoj funkciji
krajem 2016.
88
karijere koji slui i za izradu prognoza u tom

podruju.
Grafikon 3.3.2.:
Digitalne vjetine (% osoba s dobrim,
osnovnim i slabim digitalnim vjetinama te
osoba koje se ne slue internetom)
100
90
80
70
60
50
40
30
20
uenje i profesionalno usmjeravanje, koja je

donesena u listopadu 2015., trebala bi pomoi u
poboljanju profesionalnog usmjeravanja i
sudjelovanja u cjeloivotnom uenju. Slino tomu,
uspostava sustava za priznavanje i vrednovanje
neformalnog i informalnog uenja dugorono bi
mogla omoguiti stjecanje viih kvalifikacija.
Meutim, provedba obiju mjera jo nije dovrena.
Jasnu poruku o potrebi reforme poslao je
Nacionalni odbor za razvoj ljudskih potencijala
svojom preporukom iz prosinca 2015., kojom je
zatraio izmjenu Zakona o obrazovanju odraslih iz
2007. Openito je potrebno poduzeti daljnje mjere
kako bi cjeloivotno uenje bilo dostupno,
visokokvalitetno te usklaeno s potrebama
gospodarstva.
Grafikon 3.3.3.:
Rashodi za socijalna davanja u 2009. i
2012. prema funkcijama
10
0
HR
EU28
Dobre
Osnovne
Slabe
Ne slue se
Ukupno
20
Izvor: Eurostat
Stanovanje
Mirovine
-20
Sustavom obrazovanja odraslih nedostatno se

upravlja, a sudjelovanje u cjeloivotnom uenju
i dalje je veoma slabo. Udio odraslih koji se
obrazuju i osposobljavaju bio je 2,5 %, znatno
ispod prosjeka EU-a koji iznosi 10,7 %. Iako se
situacija za visokoobrazovane donekle poboljava
(djelomino i zahvaljujui ciljanim mjerama
aktivne politike trita rada), za osobe s niim
obrazovanjem trend je nedavno postao negativan.
Istovremeno je potrebno znatno poveati
obrazovanje odraslih: u 2014. je 20,8 %
stanovnitva imalo zavrenu samo osnovnu kolu,
60,7 % zavrilo je srednju kolu, a samo 18,5 %
imalo je diplomu visokog uilita. Te brojke
potvruju da je stupanj obrazovanja osoba starijih
od 15 godina openito slab. Uz to su nezaposlene
osobe veinom niskokvalificirane, a udio osoba s
ogranienim digitalnim vjetinama relativno je
visok (vidi grafikon 3.3.2.). Poslodavci su se u
2014. vie angairali kako bi zaposlenicima
ponudili teajeve osposobljavanja, ukljuujui
privatni sektor te mala i srednja poduzea, to se
vidi iz injenice da je gotovo polovina poslodavaca
organizirala teajeve, u usporedbi s 32 % u 2013.
Odgovor politike nije bio sustavan ni primjeren
veliini problema. Strategija za cjeloivotno
-40
Socijalna
iskljuenost
Zdravstvena
zatita/invaliditet
Obitelj
Prosj. 3 najbolje, 2012.

EU, 2012.
HR, 2009.
Nezaposlenost
Prosj. 3 najgore, 2012.

HR, 2012.
(1) Razine potronje za mirovine, naknade za nezaposlene i

obiteljske naknade korigirane su s obzirom na veliinu
ciljanog stanovnitva, a kao referentnu vrijednost uzelo se i.
nezaposlene osobe za rashode za nezaposlene; ii. osobe u
dobi od 65 godina i vie za rashode za mirovine i iii. osobe
mlae od 18 za obiteljske rashode.
Izvor: Europska komisija, na temelju podataka ESSPROS-a
Rezultati sustava socijalne zatite
Biljee se visoke razine siromatva i socijalne

iskljuenosti. To se djelomino moe objasniti
niskim rashodima za socijalnu zatitu koji su 2013.
iznosili 21,7 % BDP-a, znatno ispod prosjeka EUa koji je 2012. iznosio 28,6 % BDP-a. U usporedbi
s veliinom ciljnog stanovnitva, rashodi za
starosne i obiteljske mirovine, naknade za
nezaposlene, socijalnu iskljuenost i trokove
89
stanovanja meu najniima su u EU-u (vidi

grafikon 3.3.3.). Zbog toga je udio osoba kojima
prijeti siromatvo i socijalna iskljuenost i dalje
znatno vii od prosjeka EU-a (29,3 % u 2014. u
usporedbi s 24,5 %). S visokim rizikom osobito su
suoene nezaposlene osobe, neaktivne osobe i
samci. Situacija je znatno loija od prosjeka EU-a
kad je rije o starijim osobama, posebno enama,
ali i kuanstvima s troje ili vie djece (vidi
grafikon 3.3.4.).
Grafikon 3.3.4.:
Osobe koje su suoene s rizikom od
siromatvo ili socijalne iskljuenosti prema
ivotnoj dobi, vrsti kuanstva i najeim
statusom aktivnosti (2014., % u svakoj skupini)
Ukupno
HR
2 odrasle osobe s 3 ili

vie uzdravana djeteta
EU
Samci
Nezaposlene osobe
Ostale neaktivne osobe

ene u dobi 65+
ene u dobi 75+
0
20
40
60
80
Izvor: Europska komisija, na temelju EU-SILC-a
Postoje naznake da je pristup zdravstvenoj

zatiti i dugotrajnoj skrbi problematian.
Rashodi za zdravstvenu zatitu (7,5 % BDP-a u
2013.; EU-28: 8 % u 2012.) i invalidnine (3,6 %
BDP-a u 2013.; EU-28: 2 % u 2012.), ukljuujui
invalidske mirovine, neznatno su rasli te su u 2013.
inili 52 % ukupnih rashoda za socijalnu zatitu
(EU-28: 36 % u 2012.). Meutim, udio utroen na
prevenciju manji je od prosjeka EU-a. I pristup
zdravstvenoj zatiti mogao bi biti problem jer je
udio stanovnitva koje zbog udaljenosti nije moglo
obaviti potreban lijeniki pregled meu najviima
u EU-u (91). Razlika izmeu kvintila stanovnitva s
niim dohotkom i kvintila stanovnitva s viim
dohotkom u smislu nezadovoljenih potreba takoer
je vea od prosjeka EU-a. Osim toga, injenica da
(91) Prijavilo je 1,2 % stanovnitva naspram 0,2 % u EU-u u
2013., EU SILC.
90
su usluge dugotrajne skrbi i dalje podijeljene

izmeu sustava zdravstvene zatite i sustava
socijalne skrbi dovodi do neuinkovitosti, a meu
ostalim i do prethodno spomenutih razlika u
pokrivenosti (vidi odjeljak 2.4. o ponudi radne
snage i neaktivnosti).
Analizom poreznog sustava i sustava naknada
koju su provela nadlena tijela utvrene su
regionalne nejednakosti u pogledu socijalnih
naknada. U lipnju 2015. nadlena tijela dovrila
su prvu sveobuhvatnu analitiku reviziju poreznog
sustava i sustava naknada. U studiji je analiziran
hrvatski sustav socijalne zatite na temelju
podataka sredinjih i lokalnih tijela vlasti. Ona je
zamiljena kao pomo u oblikovanju politike
kojom bi se smanjila fragmentiranost i
neuinkovitost sustava. Revizijom je zakljueno da
se naknade koje se dodjeljuju na razliitim
razinama vlasti ine uglavnom komplementarne.
Meutim znatne razlike u rashodima za socijalnu
zatitu po stanovniku u razliitim dijelovima
Hrvatske dodatno poveavaju postojee regionalne
razlike i nejednakosti. Grad Zagreb i razvijenije
upanije po stanovniku troe i do pet puta vie od
najsiromanijih upanija. Revizijom je utvreno da
se veinom socijalnih rashoda upravlja na
sredinjoj razini, ukljuujui zdravstvenu zatitu,
mirovine, invalidnine i naknade za nezaposlene.
Na podnacionalnoj razini glavni se naglasak stavlja
na obiteljske naknade, poput novane pomoi za
roenje djeteta, djejeg doplatka te subvencija za
knjige i prijevoz. Budui da se jednokratna
novana pomo za roenje djeteta isplauje i na
sredinjoj i na lokalnoj razini, u odreenoj mjeri
dolazi do preklapanja. Programi socijalne skrbi
usmjereni na najugroenije skupine drugo su
najvee podruje djelovanja na lokalnoj razini.
Njih uglavnom ine subvencije za prijevoz (40 %)
i naknade za trokove stanovanja i ogrjeva (33 %).
Naknade za trokove stanovanja i ogrjeva ovise o
dohodovnom cenzusu i komplementarne su s
nacionalnim programom zajamenog minimalnog
dohotka.
Uvjeti za ostvarenje prava na socijalnu
naknadu nisu dosljedni. Revizijom se pokazalo
da se novane naknade i subvencije na sredinjoj
razini ne dodjeljuju uvijek dosljedno. Za neke ope
programe primjenjuju se strogi kriteriji, meu
ostalim i imovinski i/ili dohodovni cenzus i gornje
granice, kao to je to sluaj sa zajamenom
minimalnom naknadom. U okviru ostalih
programa koji su usmjereni na posebne kategorije

kao to su branitelji i njihove obitelji primjenjuje
se univerzalniji pristup. Osim toga, naknade u
okviru posebnih programa uglavnom su vie od
usporedivih naknada koje se dodjeljuju u okviru
opih programa. Stoga se ini da trenutana
struktura sustava ugroava njegovu uinkovitost i
u pogledu pravednosti i u pogledu primjerenosti.
Stanje bi se moglo popraviti ujednaavanjem
kriterija prihvatljivosti i dodatnom konsolidacijom
naknada. To se ini iznimno potrebno s obzirom na
trenutana fiskalna ogranienja i injenicu da se
samo neznatan udio prorauna za socijalnu skrb
troi na najugroenije skupine.
sposobni te za kuanstva sa samohranim roditeljem

i djecom. Uvedena je i nova naknada za 73 000
ugroenih
potroaa
energije.
Prema
informacijama nadlenih tijela trokove te naknade
snosit e distributeri elektrine energije te se za
potroae cijena elektrine energije u naelu nee
poveavati.
Zajamena minimalna naknada (ZMN) nije

dovoljna za podmirenje osnovnih ivotnih
potreba. Osnovica ZMN-a, koji se primjenjuje od
sijenja 2014., utvrena je na 800 HRK (105 EUR)
za samca, a prag siromatva utvren je na
1980 HRK (260 EUR, ili 60 % srednje vrijednosti
dohotka). Meutim, razine socijalne pomoi jo
nisu povezane s referentnom vrijednou ili
relevantnim pokazateljem. Ovisno o sastavu
kuanstva, razina naknade iznosi od 32 % do 46 %
iznosa koji je utvren kao prag siromatva. Na
temelju OECD-ova modela poreznih povlastica,
ak i kad se ukljue naknade za trokove
stanovanja koje se dodjeljuju na lokalnoj razini
(92), neto dohodak za samca u 2013. i dalje je
iznosio manje od polovine (tj. 47 %) relativnog
praga siromatva. Istodobno, iako je jedan od
najusmjerenijih programa u Hrvatskoj, pokrivenost
ZMN-om i dalje je izuzetno niska te obuhvaa
samo procijenjenih 12 % stanovnitva koje je
suoeno s rizikom od siromatva i samo 16,2 %
najsiromanijeg
kvintila.
Nezadovoljavajui
rezultati u pogledu dodjele minimalnog dohotka
dovode do relativno dubokog jaza siromatva.
Osim toga, trenutana porezna olakica na djecu
ide u korist samo obiteljima s viim dohotkom, a
obitelji srednje klase ostaju bez financijske
pomoi.
Poduzete su odreene mjere kako bi se
poboljala primjerenost i poveao obuhvat
socijalne pomoi. Nedavnim izmjenama Zakona o
socijalnoj skrbi zajamena minimalna naknada
poveana je za 15 % za samce koji nisu radno
(92) One ine otprilike treinu ukupnih prihoda koje primaju
korisnici socijalne pomoi.
91
92
Okvir (nastavak)
Reforma sustava socijalne skrbi napreduje

sporo. Zbog parlamentarnih izbora u jesen 2015.
akcijski plan za odreivanje konkretnih mjera
reforme za rjeavanje problema fragmentiranosti i
neuinkovitosti sustava socijalne skrbi, koji je
planiran za ljeto 2015., stavljen je na ekanje. U
rujnu 2015. zakonski je osnovano 127 jedinstvenih
servisa koji e sluiti kao jedinstveni
administrativni servisi za pruanje usluga u
podruju socijalne skrbi. Oekuje se da e
jedinstveni servisi od centara za socijalnu skrb
preuzeti upravljanje socijalnim naknadama i tako
im omoguiti da se posvete svojim temeljnim
funkcijama. Potpuni funkcionalni prijenos
zajamenih minimalnih naknada na jedinstvene

servise odgoen je za lipanj 2016. (trebao je
nastupiti u oujku 2016.), dok je prijenos ostalih
naknada (tj. djejeg doplatka, naknade za
nezaposlene i pet razliitih rodiljnih naknada)
planiran za kraj 2016. odnosno poetak 2017.
Unato tekuoj konsolidaciji socijalnih naknada
preko jedinstvenih servisa, lokalne i regionalne
naknade te naknade koje se dodjeljuju u okviru
posebnih programa u bliskoj se budunosti nee
objediniti s naknadama sredinje drave.
93
Primjerenost mirovina
Mirovine nisu na primjerenoj razini, to dovodi

do visokog rizika od siromatva i socijalne
iskljuenosti u starosti. Umirovljeniki je
dohodak uglavnom znatno nii od dohotka prije
umirovljenja. Teoretska neto zamjenska stopa u
2013. je iznosila 55,5 % za mukarce i 49,6 % za
ene. Isto tako, omjer mirovine i plae iznosio je
svega 30,8 % u 2013., u usporedbi s prosjekom
EU-a od 45 %. Oba su pokazatelja meu najniima
u EU-u. U 2014., 29,7 % stanovnitva u dobi 65 +
ivjelo je u siromatvu ili socijalnoj iskljuenosti
(EU-28: 17,8 %). Rizik od siromatva bio je vii
meu stanovnitvom starijim od 75 (33,2 %), a
posebno enama (36,5 %) (93).
Projekcije u pogledu primjerenosti mirovina
upuuju na daljnje znatno smanjenje. Hrvatska
je jedna od drava lanica za koje se predvia
najvee poveanje efektivne stope ekonomske
ovisnost (rauna se kao udio stanovnitva mlaeg
od 14 i starijeg od 65 godina u stanovnitvu u
radno aktivnoj dobi). Istovremeno se predvia
rekordno smanjenje bruto javnih rashoda za
mirovine (3,9 % od 2013. do 2060.). Teoretska
neto zamjenska stopa (94) za puni radni sta s
prosjenim primanjima postat e do 2053. jedna od
najniih u EU-u (43,5 %), a omjer mirovine i plae
smanjit e se na 17,6 % do 2060. Zbog trenutane
visoke stope nezaposlenosti postoji bojazan da
osobe nee ispuniti uvjete za ostvarivanje prava na
mirovinu u budunosti jer se, osim u odreenim
okolnostima, razdoblje nezaposlenosti ne priznaje
u mirovinski sta. Konano, projekcije pokazuju
da su osobe koje zbog nezaposlenosti odu u
mirovinu pet godina prije propisane dobi za
umirovljenje suoene s osobito visokim rizikom od
siromatva u starijoj dobi. Projekcije pokazuju da
e u tom sluaju neto mirovina osobe prosjenih
primanja biti 31,6 % neto prosjene plae u 2053.
(93) Stopa osoba starijih od 65 godina na rubu siromatva i
dalje je visoka (23,1 % u 2014. u odnosu na 13,8 % u
EU28). Postotak od 14,7 % stanovnitva ivi u tekoj
materijalnoj deprivaciji (u usporedbi sa 6,3 % EU28 prema
procjeni iz 2014.), uz znatno veu uestalost kod ena
(16,2 % u usporedbi sa 12,5 % kod mukaraca).
94
( ) Teoretska zamjenska stopa definira se kao visina
mirovinskih primanja tijekom prve godine nakon
umirovljenja kao postotak osobnih primanja u trenutku
umirovljenja.
94
Odreenim se mjerama pokuava poboljati

primjerenost i pravednost mirovina. Izmjenom
Zakona o porezu na dohodak, na snazi od 1.
sijenja 2015., iznos neoporezivog dijela mirovine
povean je sa 3 400 HRK (444 EUR) na 3 800
HRK (496 EUR). Tom bi se mjerom trebala
poboljati primjerenost iznadprosjenih mirovina.
Nadalje, zahvaljujui novoj i velikodunijoj
formuli za indeksaciju, mirovine koje su ostvarene
u okviru sustava mirovinskog osiguranja na
temelju generacijske solidarnosti dvaput su
poviene u 2015. Za povlatene mirovine sada
vrijede posebna pravila indeksacije njihov je rast
povezan s rastom BDP-a i ovisi o odluci vlade.
Kako bi se objasnio financijski utjecaj
prijevremenog umirovljenja na budue mirovine,
poboljala niska razina pismenosti graana u
podruju mirovina (95) i potaknula dobrovoljna
tednja, u Hrvatskoj su u 2015. odrane brojne
kampanje za podizanje svijesti.
U obrazovnom sustavu i sustavu socijalne
zatite i dalje su prisutne strukturne slabosti.
Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se
poboljala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka
u obrazovnom sustavu osobama koje steknu
diplomu nije lako prijei na trite rada, a
odraslima se nije lako ponovno ukljuiti u
obrazovni sustav. Unaprjeivanje vjetina kod
odraslih i nezaposlenih osoba nije meu
prioritetima, unato izravnoj povezanosti s
produktivnou i zapoljavanjem. Aktivne politike
trita rada usmjerene na mlade poinju pokazivati
dobre rezultate, ali je aktivacija dugotrajno
nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajua.
Neuinkovitosti u strukturi sustava socijalne
zatite dovode do visoke razine siromatva i
socijalne iskljuenosti, a najugroenije osobe nisu
prikladno zatiene. Trenutane i budue mirovine
nisu na primjerenoj razini, to dovodi do visokog
rizika od siromatva u starosti, posebno za osobe s
kratkim radnim vijekom.
(95) Vie od 50 % radno sposobnog stanovnitva slabo je
upoznato s posljedicama prijevremenog umirovljenja i
manjih uplata doprinosa u trei stup mirovinskog
osiguranja na iznos mirovina u budunosti. Mirovinska
pismenost i tednja za treu ivotnu dob, 2010., Vehovec.
PRILOG A
Tablica
Obveze
Saetak ocjene (96)
Preporuke za Hrvatsku za 2015.

Preporuka 1.: Osigurati odrivo smanjenje
prekomjernog deficita do 2016. poduzimanjem
potrebnih mjera tijekom 2015. i jaanjem
proraunske strategije za 2016. Objaviti i provesti
nalaze utvrene revizijom rashoda. Poboljati
kontrolu nad rashodima na sredinjoj i lokalnoj
razini, osobito uspostavom mehanizma za
sankcioniranje subjekata koji ne potuju proraunska
ogranienja. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti
te jaati sposobnosti i ulogu Dravnog ureda za
reviziju. Uvesti periodini porez na nekretnine i
poboljati disciplinu u podruju PDV-a. Jaati
upravljanje javnim dugom, osobito godinjim
objavljivanjem strategije za upravljanje dugom i
osiguranjem odgovarajuih resursa.
Hrvatska je ostvarila ogranieni napredak u

rjeavanju problema iz preporuke 1. (u tu
openitu ocjenu preporuke 1. nije ukljuena
ocjena usklaenosti s Paktom o stabilnosti i
rastu):
Ogranieni napredak u objavljivanju i
provedbi nalaza utvrenih revizijom rashoda s
obzriom na to da se provode samo neke od
utvrenih mjera tednje (prije svega u
zdravstvu i racionalizaciji dravnih agencija).
Provedene su pripremne radnje u pogledu
odreivanja plaa u javnom sektoru. Nalazi
revizije nisu objavljeni niti su predstavljeni
Saboru.
Ogranieni napredak u poboljanju kontrole
nad rashodima na sredinjoj i lokalnoj razini
donoenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti i
jaanjem sposobnosti i uloge Dravnog ureda
za reviziju s obzirom na to da je vlada donijela
novi obrazac standardne metodologije za
procjenu fiskalnog uinka u okviru novog
zakonodavstva i osigurala dodatna sredstva za
financiranje Dravnog ureda za reviziju.
Odgoeno je donoenje novog zakona o
fiskalnoj odgovornosti.
Ogranieni
napredak
u
uvoenju
periodinog poreza na nekretnine i
poboljanju discipline u podruju PDV-a s
obzirom na to da se poduzimaju mjere za
poboljanje porezne discipline, meu ostalim
postupni razvoj sustava upravljanja rizicima
porezne discipline. Zapoeta je reforma
komunalnih naknada, predstavljena kao jedan
od koraka u okviru ire reforme oporezivanja
nekretnina.
(96) Sljedee se kategorije upotrebljavaju za ocjenu napretka provedbe preporuka za Hrvatsku iz 2015.:
Nema napretka: Drava lanica nije ni najavila ni donijela mjere za rjeavanje problema iz preporuke. Ova se kategorija primjenjuje
i u sluaju kada drava lanica angaira studijsku skupinu da procijeni mogue mjere.
Ogranieni napredak: Drava lanica najavila je odreene mjere za rjeavanje problema iz preporuke, ali one se ine nedostatne i/ili
su njihovo donoenje ili njihova provedba ugroeni.
Odreeni napredak: Drava lanica najavila je ili donijela mjere za rjeavanje problema iz preporuke. One su obeavajue, ali nisu
sve provedene i nije sigurno da e sve i biti.
Znatan napredak: Drava lanica donijela je mjere od kojih je veina provedena. One bi mogle uvelike pridonijeti rjeavanju
problema iz preporuke.
Potpuna provedba: Drava lanica donijela je i provela mjere kojima se na odgovarajui nain rjeavaju problemi iz preporuka.
95
A. Tablica
Nema napretka u jaanju upravljanja javnim

dugom i osiguranju odgovarajuih resursa s
obzirom na to da je objava strategije
upravljanja dugom odgoena za kraj 2016. i
nisu poduzete dostatne mjere kako bi se
osigurali odgovarajui resursi.
Preporuka
2.:
Destimulirati
prijevremeno
umirovljenje poveanjem umanjenja za prijevremene
mirovine. Poboljati primjerenost i uinkovitost
mirovinskih rashoda postroivanjem definicije tekih
i opasnih zanimanja. Rjeavati fiskalne rizike u
zdravstvenom sektoru.

rjeavanju problema iz preporuke 2.:
Ogranieni napredak u destimuliranju
prijevremenog umirovljenja i poboljanju
primjerenosti i uinkovitosti mirovinskih
rashoda s obzirom na to da su planirane mjere
politike kojima se odreene kategorije radnika
eli potaknuti da due ostanu na tritu rada
stavljene na ekanje.
Ogranieni napredak u rjeavanju fiskalnih
rizika u zdravstvenom sektoru s obzirom na to
da se smanjenje dugova u zdravstvenom
sustavu ne odvija prema planu, iako se
financijska situacija bolnikog sektora
openito poboljava.
Preporuka 3.: Rjeavati slabosti okvira za

odreivanja plaa savjetujui se sa socijalnim
partnerima te u skladu s nacionalnom praksom u cilju
poticanja usklaivanja plaa s produktivnou i
makroekonomskim uvjetima. Snanije poticati
nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaaju
plaene poslove. Provesti, na temelju revizije 2014.,
reformu sustava socijalne zatite i nastaviti
konsolidaciju socijalnih naknada poboljanjem
usmjerenosti i uklanjanjem preklapanja.

Ogranieni napredak u rjeavanju slabosti
okvira za odreivanje plaa s obzirom na to da
su poduzeti pripremni koraci za reformu
sustava odreivanja plaa u javnom sektoru,
meutim, konkretne mjere jo se trebaju
donijeti.
Ogranieni napredak u pogledu snanijeg
poticanja nezaposlenih i neaktivnih osoba na
to da prihvaaju plaene poslove te u provedbi
reforme sustava socijalne zatite s obzirom na
to da se konsolidacija socijalnih naknada
odvija sporo, a konkretni planovi reforme
nakon revizije 2014. jo nisu izneseni.
Preporuka 4.: Smanjiti razinu fragmentiranosti i

preklapanja izmeu tijela na sredinjoj i lokalnoj
razini uvoenjem novog modela za funkcionalnu
raspodjelu nadlenosti i racionalizacijom u sustavu
dravnih agencija. Poveati transparentnost i
odgovornost u sektoru javnih poduzea, osobito u
pogledu imenovanja na upravne funkcije i s tim
povezanih strunih zahtjeva. Ubrzati uvrtavanje na
burzu manjinskih paketa dionica javnih trgovakih
96

Ogranieni napredak u smanjenju razine
fragmentiranosti i preklapanja izmeu tijela na
sredinjoj i lokalnoj razini s obzirom na to da
sveobuhvatna reforma upravljanja na lokalnoj
razini zaostaje, a racionalizacija u sustavu
agencija zapoeta je, ali je trenutano
A. Tablica
drutava i privatizaciju.
stavljena na ekanje.
Odreeni
napredak
u
poveanju
transparentnosti i odgovornosti u sektoru
javnih poduzea s obzirom na to da su
doneseni novi propisi u pogledu imenovanja
na upravne funkcije, iako jo treba utvrditi
nain provedbe novih odredbi.
Ogranieni napredak u pogledu ubrzavanja
uvrtavanja na burzu manjinskih paketa
dionica javnih trgovakih drutava i
privatizacije s obzirom na to da nije bilo novih
privatizacija, osim dokapitalizacije dravne
banke HPB poveanjem udjela privatnih
vlasnika.
Preporuka 5.: Znatno smanjiti parafiskalne namete i

ukloniti prekomjerne prepreke pruateljima usluga.
Utvrditi i provesti mjere za poboljanje uinkovitosti
i kvalitete pravosudnog sustava, osobito trgovakih
sudova.

Ogranieni napredak u pogledu znatnog
smanjenja neporeznih davanja i uklanjanja
prekomjernih prepreka pruateljima usluga s
obzirom na to da je smanjeno ili ukinuto 12
neporeznih davanja (i jedan je dodan), ali
glavne prepreke za pruatelje usluga i dalje su
nerijeene, posebno kad je rije o
profesionalnim i poslovnim uslugama.
Ogranieni napredak u utvrivanju i
provedbi mjera za poboljanje uinkovitosti i
kvalitete pravosudnog sustava jer je broj
sporova i nerijeenih predmeta i dalje znatan,
a elektronika komunikacija sa strankama i
dalje je izazov (unato odreenom napretku).
Preporuka 6.: Ojaati predsteajni i steajni okvir za

poduzea radi lakeg restrukturiranja duga i
uspostaviti postupak osobnog steaja. Poveati
sposobnost financijskog sektora za to da pridonese
oporavku potrebnom zbog izazova u podruju loih
velikih kredita poduzeima i stambenih kredita u
stranoj valuti te zbog loeg upravljanja u odreenim
institucijama.
Hrvatska je ostvarila odreeni napredak u

Znatan napredak u jaanju predsteajnog i
steajnog okvira za poduzea i uspostavi
postupka osobnog steaja s obzirom na to da
se oekuje da e se provedbom izmijenjenih
propisa o steaju trgovakih drutava
pridonijeti brem rjeavanju loeg duga te je
stupio na snagu zakonski okvir za osobni
steaj, iako bi njegova provedba mogla
predstavljati izazov.
Odreeni napredak u poveanju sposobnosti
financijskog sektora da pridonese oporavku s
obzirom na izazove u podruju loih velikih
97
A. Tablica
kredita poduzeima. Iako nisu utvrene

dodatne mjere za rjeavanje tog problema,
omjer loih kredita stabilizira se na visokoj
razini. Oekuje se da e se reformom
steajnog okvira pridonijeti brem rjeavanju
loih kredita.
Ogranieni
napredak
u
poveanju
sposobnosti financijskog sektora za to da
pridonese oporavku potrebnom zbog izazova u
podruju stambenih kredita u stranoj valuti s
obzirom na to da se propisima o konverziji
kredita u CHF optereuju javne financije i
stvaraju znatni gubici za banke.
Odreeni napredak u rjeavanju izazova
nastalih zbog loeg upravljanja u odreenim
institucijama s obzirom na to da su se
nadlena tijela obvezala da e u 2017. provesti
reviziju kvalitete imovine HBOR-ova
(Hrvatska banka za obnovu i razvitak)
kreditnog portfelja.
Europa 2020. (nacionalni ciljevi i napredak)
Cilj za stopu zaposlenosti: 65,2 %
Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedna je od

najniih u EU-u, ali su od 2013. zabiljeena
umjerena pozitivna kretanja. Poveala se sa
57,2 % u 2013. na 59,2 % u 2014., a taj se
trend nastavio i u 2015. sa 62,1 % u treem
tromjeseju 2015. Hrvatska bi mogla ostvariti
svoj nacionalni cilj od 65,2 %, ali to je jo
daleko ispod razine u drugim dravama
lanicama EU-a.
Cilj za istraivanje i razvoj: 1,4 % BDP-a
Razina ulaganja u istraivanje i razvoj u

Hrvatskoj poveala se sa 0,75 % BDP-a u
2012. na 0,81 % u 2013. (dijelom zbog
smanjenja BDP-a). Meutim, u 2014. se
ponovno smanjila na 0,79 % BDP-a te je i
dalje znatno ispod nacionalnog cilja od 1,4 %
za 2020. Intenzitet istraivanja i razvoja u
javnom sektoru naglo se smanjio s 0,44 % u
2008. na 0,33 % u 2014. Intenzitet istraivanja
i razvoja u poslovnom sektoru ostao je
stabilan na 0,34 % u razdoblju 2009. 2014.
Ostvaren je tek ogranieni napredak u pogledu
cilja iz strategije Europa 2020.
Cilj za emisije staklenikih plinova: 20 %
Prema najnovijim nacionalnim projekcijama

te uzimajui u obzir postojee mjere, u
razdoblju 2005. 2020. emisije koje nisu u
Cilj za smanjenje u koje nisu ukljuene emisije iz
98
A. Tablica
sustava trgovanja emisijskim jedinicama: +11 % u

usporedbi s emisijama u 2005.
sustavu trgovanja emisijskim jedinicama

smanjit e se za 9 %. Stoga se oekuje da e
se cilj ostvariti uz mogue odstupanje od
20 postotnih bodova.
Prema najnovijim podacima za 2014.
Hrvatska je smanjila svoje emisije za 13,9 %
umjesto da povea svoje emisije do 4,9 %, to
je privremeni cilj godinje raspodjele odobren
za 2014.
Cilj za obnovljive izvore energije: 20 %

Udio obnovljivih izvora energije u svim vrstama
prometa: 10 %
S udjelom obnovljivih izvora energije u bruto

finalnoj potronji koji iznosi 27,9 %, Hrvatska
je uvelike ostvarila svoj cilj od 20 % za 2020.
u pogledu obnovljivih izvora energije. Udio
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora u konanoj potronji elektrine energije
poveao se od 2005. do 2014. sa 35,8 % na
45,3 %, dok se u istom razdoblju udio
proizvodnje toplinske i rashladne energije iz
obnovljivih izvora poveao sa 30 % na
36,2 %. S udjelom obnovljivih izvora energije
u prometu od 2,1 % u 2014., Hrvatska je i
dalje daleko od ostvarenja cilja od 10 % do
2020. te postoji rizik da ga nee uspjeti
ostvariti.
Energetska uinkovitost: 9,2 milijuna tona

ekvivalenta nafte izraeno u primarnoj energetskoj
potronji (7,8 milijuna tona ekvivalenta nafte
izraeno u konanoj energetskoj potronji)
Iako je trenutana primarna energetska

potronja ispod njezina cilja za 2020., potrebni
su dodatni napori u pogledu energetske
uinkovitosti kako bi se primarna energetska
potronja odrala na toj razini ili kako bi se
njezin porast sveo na najmanju moguu mjeru,
uzimajui u obzir rast BDP-a tijekom
sljedeih pet godina. Hrvatsko gospodarstvo
zauzima 11. mjesto u EU-u kada je rije o
energetskom intenzitetu. Energetski intenzitet
smanjio se za 11 % od 2005. do 2013., a
konana energetska potronja smanjila se za
8,4 % u razdoblju od 2005. do 2013., s time da
je smanjenje nastupilo uglavnom u
industrijskom sektoru i dijelom u stambenom
sektoru.
Cilj u podruju ranog naputanja kolovanja: 4 %
U Hrvatskoj udio osoba koje rano napuste

kolovanje dobi od 18 do 24 godine iznosi
2,7 %. To je najnia stopa u EU-u i znatno je
ispod cilja EU-a od 10 %. Stopa je zadnjih
godina blago oscilirala, ali uvijek je bila blizu
nacionalnog cilja koji iznosi 4 %.
99
A. Tablica
100
Cilj za visoko obrazovanje: 35 %
Stopa stjecanja visokog obrazovanja za dobnu

skupinu od 30 do 34 kontinuirano je rasla od
2012., uz osobito znatno poveanje sa 25,6 %
u 2013. na 32,2 % u 2014. Hrvatska je na putu
da ostvari svoj nacionalni cilj od 35 % do
2020., iako su njezini rezultati daleko ispod
prosjeka EU-a koji iznosi 37,9 %.
Cilj u pogledu smanjenja broja stanovnika izloenih

riziku od siromatva ili socijalne iskljuenosti: za
150 000
Broj ljudi izloenih riziku od siromatva

spustio se s 1 384 000 u 2012. na 1 243 000 u
2014. Hrvatska e vjerojatno ostvariti svoj
nacionalni cilj smanjenja broja ljudi izloenih
riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti
za 150 000. To se smanjenje moe, barem
djelomino, pripisati nedavnom pozitivnom
ekonomskom rastu.
PRILOG B
Pregled postupka zbog makroekonomskih neravnotea
Tablica B.1.: Pregled postupka zbog makroekonomskih neravnotea za Hrvatsku

Prag
2009
2010
2011
2012
2013
2014
-4%/6%
-7,1
-5,0
-2,3
-0,7
0,0
0,5
-35%
-87,6
-95,6
-92,3
-90,2
-88,5
-88,6
5% & 11%
5,8
2,0
-4,4
-8,3
-4,0
-0,9
-6%
-5,2
-13,2
-15,8
-23,7
-22,7
-18,0
9% & 12%
27,8
12,5
7,6
-0,6
-3,0
-5,9
Deflacionirane cijene nekretnina (promjena u % u

odnosu na prethodnu godinu)
6%
-6.8p
-9.4p
-5.9p
-2.2p
-18.1p
-2.0p
Kreditni tok privatnog sektora kao % BDP-a,

konsolidiran
14%
2,8
5,7
-2,1
-3,0
-0,6
0,3
Dug privatnog sektora kao % BDP-a, konsolidiran
133%
119,6
126,5
124,0
121,1
119,5
120,6
Dug ope drave kao % BDP-a
60%
48,0
57,0
63,7
69,2
80,8
85,1
10%
9,2
9,8
11,5
13,8
15,7
16,9
Ukupne obveze financijskog sektora (promjena u % u

odnosu na prethodnu godinu)
16.5%
5,0
3,4
1,8
1,3
3,2
0,9
Stopa aktivnosti - % ukupnog stanovnitva u dobi 1564 (promjena u postotnim bodovima u 3 godine)
-0.2%
2,8
-0,6
-1,7
-1,7
-1,4
2,0
Stopa dugotrajne nezaposlenosti - % aktivnog

stanovnitva u dobi 15-74 (promjena u postotnim
bodovima u 3 godine)
0.5%
-1,9
0,6
3,1
5,1
4,4
1,7
2%
-3,6
7,2
13,0
16,9
17,6
8,8
Saldo tekueg rauna, (%

3-godinji prosjek
BDP-a)
Neto stanje meunarodnih ulaganja (% BDP-a)
Vanjske
neravnotee i
konkurentnost
Realni efektivni devizni

teaj - 42 trgovinska
partnera, deflator UIPC
promjena u % u 3 godine
Udio na izvoznom tritu

promjena u % u 5 godina
- % svjetskog izvoza
Indeks nominalnih
jedininih trokova rada
(2010=100)
Unutarnje
neravnotee
Pokazatelji
zapoljavanja
promjena u % u 3 godine
3-godinji prosjek
Stopa nezaposlenosti mladih - % aktivnog stanovnitva

u dobi 15-24 (promjena u postotnim bodovima u 3
godine)
Oznake: b: prekid vremenskog niza. i: vidi metapodatke. p: privremeno.

Napomena: istaknuti su iznosi koji prelaze prag uspostavljen u izvjeu o mehanizmu upozoravanja Europske komisije. Za
REDT i JTR prvi se prag odnosi na drave lanice europodruja.
101
PRILOG C
Standardne tablice
Tablica C.1.: Pokazatelji financijskog trita
2010
-
2011
131,4
-
2012
132,2
73,9
-
2013
133,0
72,9
-
2014
134,1
72,3
-
2015
132,0
-
11,1
18,8
12,3
20,5
13,8
20,9
15,4
20,9
16,7
21,8
17,1
22,3
8,3
8,8
6,1
2,4
5,0
6,0
-6,2
-0,1
-1,7
-2,3
0,0
126,5
111,2
0,0
124,0
-0,9
100,5
0,0
121,1
-2,0
95,6
0,0
119,7
-2,8
91,0
0,0
120,8
-1,9
83,7
0,1
Bruto vanjski dug (% BDP-a)3) - javni

- privatni
Razlika prinosa na dugorone kamatne stope u odnosu na Bund (bazni bodovi)*
23,8
54,4
354,2
24,7
50,7
393,1
28,1
51,7
463,4
32,7
50,9
311,1
35,9
52,8
288,8
36,0
52,3
305,5
Razlika prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika za dravne obveznice (5 g.)*
239,5
322,5
382,9
303,7
276,1
273,1
Ukupna aktiva bankarskog sektora (% BDP-a)

Udio aktive pet najveih banaka (% ukupne aktive)
Strano vlasnitvo u bankarskom sustavu (% ukupne aktive)
Pokazatelji financijske stabilnosti:
- loi krediti (% ukupnih kredita)1)
1)
- omjer adekvatnosti kapitala (%)

1)
- povrat na kapital (%)
Krediti banaka privatnom sektoru (promjena u % u odnosu na prethodnu godinu)

Pozajmljivanje za kupnju stana (promjena u % u odnosu na prethodnu godinu)
Omjer kredita i depozita
Likvidnost sredinje banke kao % obveza
Privatni dug (% BDP-a)
2)
1) Zadnji podaci iz Q2 2015.

2) Zadnji podaci iz listopada 2015.
3) Zadnji podaci iz rujna 2015. Nisu ukljuena monetarna nadlena tijela, monetarne i financijske institucije.
* Mjereno u baznim bodovima.
Izvor: MMF (pokazatelji financijskog zdravlja); Europska komisija (dugorone kamatne stope); Svjetska banka (bruto vanjski
dug); Eurostat (privatni dug); ESB (svi ostali pokazatelji).
102
C. Standardne tablice
Tablica C.2.: Pokazatelji trita rada i socijalni pokazatelji
2010
Stopa zaposlenosti
(% stanovnitva u dobi 20-64)
Rast zaposlenosti
(promjena u % u odnosu na prolu godinu)
Stopa zaposlenosti ena
(% enskog stanovnitva u dobi 20-64)
Stopa zaposlenosti mukaraca
(% mukog stanovnitva u dobi 20-64)
Stopa zaposlenosti starijih radnika
(% stanovnitva u dobi 55-64)
Zaposlenost u nepunom radnom vremenu (% ukupne
zaposlenosti, u dobi od 15 godina i vie)
Zaposlenost na temelju ugovora na odreeno vrijeme (%
zaposlenika s ugovorom na odreeno vrijeme, u dobi od 15
Prijelaz iz privremenog zaposlenja na trajno zaposlenje
(1)
15-74)
(% aktivnog stanovnitva, dobna skupina

(2)
Stopa dugotrajne nezaposlenosti (% radne snage)

Stopa nezaposlenosti mladih
(% aktivnog stanovnitva u dobi 15-24)
Stopa mladih koji se ne obrazuju, ne rade niti se struno
(3)
usavravaju (% stanovnitva u dobi 15-24)

Osobe koje rano naputaju obrazovanje i osposobljavanje (%
stan. u dobi 18-24 s najniom razinom srednjokolskog
obrazovanja koje se vie ne koluje niti osposobljava)
Udio stanovnitva sa zavrenim tercijarnim obrazovanjemt (%
stanovnitva u dobi 30-34 koje je uspjeno zavrilo tercijarno
Slubena skrb za djecu (30 sati ili vie; % djece mlae od 3
godine)
2011
2012
2013
2015 (4)
2014
62,1
59,8
58,1
57,2
59,2
60,5
-3,8
-3,9
-3,6
-2,6
2,7
1,4
56,4
53,6
52,6
52,8
54,2
55,9
67,9
66,1
63,7
61,6
64,2
65,1
39,1
38,2
37,5
37,8
36,2
39,3
8,6
8,8
7,1
6,5
6,2
7,1
12,8
13,5
13,3
14,5
17,0
20,1
43,7
39,2
23,7
11,7
13,7
16,0
17,3
17,3
16,6
6,6
8,4
10,2
11,0
10,1
10,3
32,4
36,7
42,1
50,0
45,5
44,6
15,7
16,2
16,6
19,6
19,3
5,2
5,0
5,1
4,5
2,7
24,5
23,9
23,1
25,6
32,2
10,0
12,0
11,0
10,0
(1) Nezaposlene osobe sve su osobe koje nisu bile zaposlene, ali su aktivno traile posao i bile su spremne prihvatiti posao
odmah ili u roku od dva tjedna.
(2) Dugotrajno nezaposleni su osobe koje su nezaposlene barem 12 mjeseci.
(3) NEET (Not in Education Employment or Training).
(4) Prosjek prva tri tromjeseja 2015. Podaci za ukupnu stopu nezaposlenosti i stopu nezaposlenosti mladih sezonski su
prilagoeni.
Izvor: Europska komisija (EU-ova anketa o radnoj snazi).
103
Tablica C.3.: Pokazatelji trita rada i socijalni pokazatelji (nastavak)
Rashodi za naknade za socijalnu zatitu (% BDP-a)
2009
2010
2011
2012
2013
2014
Bolovanje/zdravstvena zatita
7,1
6,9
6,7
7,1
7,5
Invaliditet
3,6
3,7
3,6
3,6
3,6
Starosne i obiteljske mirovine
7,5
7,6
7,6
7,8
8,1
Obitelj/djeca
1,5
1,5
1,5
1,5
1,5
Nezaposlenost
0,4
0,5
0,5
0,5
0,5
Stanovanje i socijalna iskljuenost n.d.r.
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
20,2
20,3
20,0
20,5
21,2
1,3
1,3
1,4
1,4
1,4
Ukupno
od ega: naknade uz provjeru dohodovnog i imovinskog statusa
Pokazatelji socijalne ukljuenosti
Osobe suoene s rizikom od siromatva ili socijalne
2009
2010
2011
2012
2013
2014
31,1
32,6
32,6
29,9
29,3
Djeca suoena s rizikom od siromatva ili socijalne iskljuenosti

(% osoba u dobi 0-17)
29,4
31,1
34,8
29,3
29,0
Stopa rizika od siromatva(2) (% ukupnog stanovnitva)
20,6
20,9
20,4
19,5
19,4
14,3
15,2
15,9
14,7
13,9
13,9
15,9
16,8
14,8
14,7
6,3
6,6
6,0
6,2
5,7
31,3
31,9
33,3
34,3
35,1
23045
21740
20921
19329
19585
1,3
1,3
1,9
0,2
-1,6
5,5
5,6
5,4
5,3
5,1
(1)
iskljuenosti (% ukupnog stanovnitva)
Stopa teke materijalne deprivacije(3) (% ukupnog

stanovnitva)
Udio osoba koje ive u kuanstvima s niskim intenzitetom
rada(4) (% osoba u dobi 0-59)
Stopa zaposlenih suoenih s rizikom od siromatva (%
zaposlenih osoba)
Uinak socijalnih transfera (osim mirovina) na smanjenje
siromatva
Pragovi siromatva, izraeni u nacionalnoj valuti po stalnim
cijenama(5)
Bruto raspoloiv dohodak (kuanstva; % rasta)
Nejednakost raspodjele dohotka (omjer S80/S20 ili kvintilni
omjer)
(1) Osobe suoene s rizikom od siromatvo ili socijalne iskljuenosti: osobe koje su suoene s rizikom od siromatva i/ili su u
tekoj materijalnoj deprivaciji i/ili ive u kuanstvima s nultim ili vrlo niskim intenzitetom rada.
(2) Stopa rizika od siromatva (AROP): udio osoba kojima je ekvivalentni raspoloivi dohodak manji od 60 % srednje
vrijednosti nacionalnog ekvivalentnog dohotka.
(3) Udio osoba na koje se odnose barem 4 od 9 stavki deprivacije: osobe koje i.) si ne mogu priutiti plaanje stanarine ili
reija, ii.) si ne mogu priutiti adekvatno grijanje u kuanstvu iii.) ne mogu podmiriti iznenadne trokove iv.) si ne mogu priutiti
obrok koji sadrava meso, ribu ili ekvivalentni proteinski obrok svaki drugi dan v.) ne mogu platiti tjedan godinjeg odmora
izvan kue vi.) si ne mogu priutiti automobil vii.) si ne mogu priutiti stroj za pranje odjee; viii.) si ne mogu priutiti televizor u
boji ili ix.) si ne mogu priutiti telefon.
(4) Osobe koje ive u kuanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada: udio osoba u dobi 059 koje ive u kuanstvima u kojima
su odrasle osobe (ne ukljuujui uzdravanu djecu) odradile manje od 20 % ukupnog potencijalnog radnog vremena u
prethodnih 12 mjeseci.
(5) Za EE, CY, MT, SI, SK, pragovi u nominalnim vrijednostima u EUR; UIPC - indeks 100 u 2006. (anketa iz 2007. odnosi se na
dohotke iz 2006.)
Izvor: ESSPROS za rashode za naknade u podruju socijalne zatite; EU-SILC za socijalnu ukljuenost.
104
Tablica C.4.: Pokazatelji strukturne politike i poslovnog okruenja
Pokazatelji uspjenosti
2009
Produktivnost rada (realna, po zaposlenoj osobi, u odnosu na

prethodnu godinu)
Produktivnost rada u industriji
Produktivnost rada u graditeljstvu
Produktivnost rada u trinim uslugama
Jedinini trokovi rada (JTR) (ukupno gospodarstvo, u odnosu na
prethodnu godinu)
JTR u industriji
JTR u graditeljstvu
JTR u trinim uslugama
Poslovno okruenje
Vrijeme potrebno za osnivanje poduzea
(1)
(1)
2011
2012
2013
2014
-3,07
-1,97
-8,29
1,10
2,64
-0,35
-1,57
1,59
6,21
-1,14
-2,56
-0,10
3,64
-5,10
3,38
-0,17
-3,76
0,00
9,65
4,71
5,94
0,78
4,53
-0,20
-0,24
1,62
-0,34
5,77
7,21
1,69
1,24
-1,43
-1,56
0,00
0,00
0,00
2009
Vrijeme potrebno za izvravanje ugovora
2010
2010
2011
2012
2013
2014
(u danima)
561
561
561
561
572
572
(u danima)
22,5
22,5
15,5
15,0
15,0
15,0
0,65
na
0,17
na
0,19
0,88
Ishod u pogledu zahtjeva MSP-ova za bankovne zajmove(2)

Istraivanje i inovacije
2009
Intenzitet istraivanja i razvoja

Ukupni javni rashodi za obrazovanje kao % BDP-a, kombinirano za
sve stupnjeve obrazovanja
Broj osoba zaposlenih u podruju znanosti i tehnologije kao %
ukupne zaposlenosti
Visokoobrazovano stanovnitvo(3)
Mladi sa srednjom kolskom ili strunom spremom(4)
Trgovinska bilanca proizvoda visoke tehnologije kao % BDP-a
Trite dobara i usluga i trino natjecanje
2010
2011
2012
2013
2014
0,84
0,74
0,75
0,75
0,81
0,79
4,42
4,31
4,21
na
na
na
29
31
30
32
36
37
15
16
15
16
17
19
94
94
95
94
94
96
-1,74
-1,49
-1,50
-1,27
-1,49
-1,48
2003
2008
2013
(5)
na
na
2,08
(5)
na
na
1,42
(5)
na
na
3,70
na
na
2,75
Reguliranost trita dobara OECD-a , openito

Reguliranost trita dobara OECD-a , trgovina na malo
Reguliranost trita dobara OECD-a , profesionalne usluge
(5)
(6)
Reguliranost trita dobara OECD-a , mrene industrije
(1) Metodologije, ukljuujui pretpostavke, u vezi s ovim pokazateljem detaljno su prikazane na internetskim stranicama :
http://www.doingbusiness.org/methodology
(2) Prosjek odgovora na pitanje Q7B_a. [Bankovni zajam]: Ako ste zatraili i pokuali dobiti ovu vrstu financiranja tijekom
proteklih est mjeseci, koji je bio ishod?. Odgovori su kodificirani kao u nastavku: nula ako su dobili cijeli iznos, jedan ako su
dobili veinu, dva ako su dobili samo ogranieni dio, tri ako je zahtjev odbijen ili odbaen te ,vrijednosti koje nedostaju' ako
je zahtjev jo u tijeku ili je ishod nepoznat.
(3) Postotak visokoobrazovanog stanovnitva u dobi 1564.
(4) Postotak stanovnitva sa srednjom kolskom ili strunom spremom u dobi 2024.
(5) Indeks: 0 = nije regulirano; 6 = najvie regulirano. Metodologije u vezi s pokazateljima ureenja trita proizvoda detaljno
su prikazane na internetskim stranicama:
http://www.oecd.org/competition/reform/indicatorsofproductmarketregulationhomepage.htm
(6) Ukupni pokazatelji OECD-a regulative u sektoru energetike, prometa i komunikacija.
Izvor: Europska komisija; Svjetska banka - Izvjee o poslovanju (za izvravanje ugovora i otvaranje poduzea); OECD (za
pokazatelje reguliranosti trita dobara); SAFE (za ishod u pogledu zahtjeva MSP-ova za bankovne zajmove).
105
Tablica C.5.: Zeleni rast
Uspjenost zelenog rasta
2009
Makroekonomska
Energetski intenzitet
kgoe /
Intenzitet ugljika
kg /
Intenzitet resursa (reciprono u odnosu na produktivnost
kg /
resursa)
Intenzitet otpada
kg /
Energetska bilanca trgovine
% BDP-a
Udio energenata u UIPC-u
%
Razlika izmeu promjene u cijeni energenata i inflacije
%
% dodane
Realni jedinini troak energije
vrijednosti
Porezi za rad u odnosu na poreze za zatitu okolia
omjer
Porezi za zatitu okolia
% BDP-a
Sektorska
Energetski intenzitet industrije
kgoe /
% dodane
Realni jedinini troak energije za proizvodnu industriju
vrijednosti
Udio energetski intenzivnih industrija u gospodarstvu
% BDP-a
Cijene elektrine enrgije za industrijske korisnike srednje
veliine
Cijene goriva za industrijske korisnike srednje veliine

Javnofinancirani istraivanja i razvoj za energetiku
Javnofinancirani istraivanja i razvoj za okoli
Stopa recikliranja komunalnog otpada
Udio emisija staklenikih plinova ukljuenih u sustav
trgovanja emisijama*
Energetski intenzitet prometa
Intenzitet ugljika u prometu
Sigurnost energetske opskrbe
Ovisnost o uvozu energenata
Indeks agregatne koncentracije dobavljaa
Diversifikacija kombinacije izvora energije
106
2010
2011
2012
2013
2014
0,23
0,76
0,23
0,76
0,23
0,74
0,23
0,70
0,22
0,68
1,39
1,19
1,19
1,10
1,17
1,10
-3,5
11,42
4,5
0,08
-3,8
12,14
6,1
-5,4
13,19
0,3
0,09
-5,6
14,47
11,4
-5,1
15,74
2,6
-4,0
16,49
-0,2
4,6
3,4
4,1
3,7
4,4
3,3
4,5
3,2
4,1
3,5
3,9
3,9
0,22
0,22
0,21
0,19
0,19
/ kWh
0,09
0,09
0,09
0,09
0,09
0,09
/ kWh
% BDP-a
% BDP-a
%
0,03
0,00
0,00
-
0,04
0,00
0,00
-
0,04
0,00
0,00
-
0,04
0,00
0,00
-
0,04
0,00
0,00
-
0,04
0,00
0,00
-
32,3
30,2
35,9
33,9
kgoe /
kg /
1,14
3,28
1,11
3,21
1,13
3,24
1,17
3,30
1,24
3,49
%
HHI
HHI
51,0
40,0
0,34
52,1
29,1
0,30
54,4
27,6
0,30
53,6
20,5
0,29
52,3
29,3
0,29
Svi makropokazatelji intenziteta izraeni su kao omjer fizike kvantitete u odnosu na BDP ( u cijenama iz 2005.)
Energetski intenzitet: bruto nacionalna energetska potronja (u kgoe) podijeljena s BDP-om (u EUR)
Intenzitet ugljika: emisije staklenikih plinova (u kg ekvivalenta CO2) podijeljene s BDP-om (u EUR)
Intenzitet resursa: domaa materijalna potronja (u kg) podijeljena s BDP-om (u EUR)
Intenzitet otpada: otpad (u kg) podijeljen s BDP-om (u EUR)
Energetska bilanca trgovine: bilanca izvoza i uvoza energenata izraena kao % BDP-a
Udio energenata u UIPC-u: udio energenata u potroakoj koarici koja se koristi za izradu UIPC
Razlika izmeu promjene u cijeni energenata i inflacije: energetska komponenta UIPC-a i ukupna inflacija mjerena UIPC-om
(godinja promjena u %)
Realni jedinini troak energije: realni trokovi energije kao postotak ukupne dodane vrijednosti za gospodarstvo
Porezi za zatitu okolia u odnosu na poreze za rad i BDP: iz baze podataka Europske komisije Trendovi oporezivanja u
Europskoj uniji
Energetski intenzitet industrije: konana energetska potronja u industriji (u kgoe) podijeljena s bruto dodanom vrijednosti
industrije(u 2005., EUR)
Realni jedinini trokovi energije za proizvodnu industriju: realni trokovi kao postotak ukupne dodane vrijednosti za
proizvodne sektore
Udio energetski intenzivnih industrija u gospodarstvu: udio bruto dodane vrijednosti energetski intenzivnih industrija u BDP-u
Cijene elektrine energije i plina za industrijske korisnike srednje veliine: skupina potronje 5002000Mwh i 10000100000 GJ;
iznosi ne ukljuuju PDV
Stopa recikliranja komunalnog otpada: udio recikliranog komunalnog otpada u odnosu na ukupni komunalni otpad
Javnofinancirani istraivanja i razvoj za energetiku ili okoli: dravni izdatci za istraivanje i razvoj za ove kategorije kao % BDPa
Udio emisija staklenikih plinova ukljuenih u sustav trgovanja emisijama: na temelju podataka o emisijama staklenikih
plinova (ne ukljuujui uporabu zemljita, prenamjenu zemljita i umarstvo) koje su drave lanice dostavile Europskoj
agenciji za okoli
Energetski intenzitet prometa: konana energetska potronja prometa (kgoe) podijeljena s bruto dodanom vrijednosti
prometne industrije (u 2005., EUR)
Intenzitet ugljika u prometu: emisije staklenikih plinova u prometu podijeljene s bruto dodanom vrijednosti prometnog
sektora
Ovisnost o uvozu energenata: neto uvoz energenata podijeljen s bruto nacionalnom energetskom potronjom ukljuujui
energetsku potronju u meunarodnom prometu
Indeks agregatne koncentracije dobavljaa: obuhvaa naftu, plin i ugljen. Manje vrijednosti upuuju na veu diversifikaciju
te stoga nii rizik.
Diversifikacija kombinacije izvora energije: Herfindahlov indeks u odnosu na prirodni plin, ukupne naftne proizvode,
nuklearnu toplinu, obnovljive izvore energije i kruta goriva
* Slube Komisije i Europska agencija za okoli
Izvor: Europska komisija (Eurostat), osim ako je drugaije navedeno
107

cr2016 Croatia HR PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

cr2016 Croatia HR PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EUROPSKA

RADNI DOKUMENT SLUBI KOMISIJE

Kontekst: stanje i izgledi gospodarstva

Neravnotee, rizici i prilagodba

Dug ope drave i javne financije

Korporativni dug, dug kuanstava i financijski sektor

Vanjske obveze i trgovinska uspjenost

Prilagodba trita rada

Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea

Dodatna strukturna pitanja

Javno upravljanje i poduzea u dravnom vlasnitvu

Zapoljavanje, obrazovanje i socijalni rezultati

Pregled postupka zbog makroekonomskih neravnotea

Glavni gospodarski, financijski i socijalni pokazatelji

Rebalansi dravnog prorauna

Matrica procjene postupka u sluaju makroekonomskih neravnotea (*) Hrvatska

Dodjela sredstava iz ESIF-a (2014. 2020.) po tematskim ciljevima

Raspodjela funkcija po razini vlasti

Pregled postupka zbog makroekonomskih neravnotea za Hrvatsku

Pokazatelji financijskog trita

Pokazatelji trita rada i socijalni pokazatelji

Pokazatelji trita rada i socijalni pokazatelji (nastavak)

Pokazatelji strukturne politike i poslovnog okruenja

Ukupna zaposlenost (u tisuama) i stopa nezaposlenosti (% radne snage)

Bilanca tekueg rauna i glavne komponente (% BDP-a)

Evolucija novane mase i kredita (razine i stope rasta)

Inflacija u Hrvatskoj i europodruju

Dug ope drave (% BDP-a)

Pokretai duga 2008. 2014. (u milijardama HRK)

Deficiti dravnog prorauna: rezultati i poetni planovi (% BDP-a)

Izvanproraunske transakcije sredinje drave (% BDP-a)

Doprinosi promjeni udjela duga (postotni bodovi BDP-a)

Rashodi ope drave (2014., % BDP-a)

Prilagodba primarnih rashoda prema ekonomskim kategorijama iskazana kao udio

Udio duga iskazan kao postotak BDP-a prema razliitim scenarijima

Vremenska struktura duga u 2014. (% ukupnog duga ope drave)

Konsolidirani korporativni dug (% BDP-a)

Distribucija ukupnog korporativnog duga prema sektoru i razini rizika u privatnim

Obveze nefinancijskih poduzea u dravnom vlasnitvu klasificiranih izvan ope drave (%

Dug kuanstava (% BDP-a)

Rast hipotekarnih kredita (%) i indeks cijena nekretnina (2010. = 100)

Loi krediti prema sektoru (% ukupnih korporativnih kredita u svakom sektoru)

Loi krediti i pokrivenost (%)

Stopa adekvatnosti kapitala i profitabilnost (%)

Glavne komponente i neto stanje meunarodnih ulaganja (% BDP-a)

Glavne komponente salda tekueg rauna (% BDP-a)

Promjena u trinom udjelu izvoza robe prema odreditu i sektoru

Hrvatskoj i usporedivim gospodarstvima EU-a (2010. = 100)

Izvoz robe prema irokoj kategoriji (% ukupnog izvoza)

Prepreke trgovini u Hrvatskoj (odstupanje od prosjeka EU-a)

prethodnu godinu izraena postotnim bodovima)

Stopa promjene neto stanja meunarodnih ulaganja (u odnosu na prethodnu godinu)

Vanjski dug prema sektoru (% BDP-a)

Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti

Nominalni i realni bruto dohodak i plae po zaposleniku (2010. = 100)

Stope zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti u Hrvatskoj (lijevo) i u EU (desno) prema

Udio novih umirovljenika prema vrsti mirovine

Efektivne granine porezne stope u Hrvatskoj i EU-u (od neaktivnosti do zaposlenja)

Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i EU-u (ukupno i posebne skupine, 2014.)

Stopa dugotrajne i vrlo dugotrajne nezaposlenosti u Hrvatskoj i EU-u

Propisi u podruju zatite zaposlenja u okviru ugovora na neodreeno i na odreeno

Postojei trendovi u odnosu na kljune nacionalne pokazatelje

Ralamba javnih ulaganja prema klasifikaciji funkcija u Hrvatskoj i usporedivim zemljama