P. 1
Velimir Srica - Menedzerska Informatika

Velimir Srica - Menedzerska Informatika

|Views: 2,096|Likes:
Published by YugoslovenkaBL

More info:

Published by: YugoslovenkaBL on Apr 15, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/18/2014

pdf

text

original

dr. SC.

Velimir Sri6a

dr. SC. Vesna Bosilj-Vuksic, dr. sc. Katarina Gurka, mr. sc. Mirjana Pejic-Bach, dr. sc. Ivan Strugar, dr. SC. Ivan Skora

Menedzerska informatika

Priredio

Velimir Srica

M.E.P. Consult Delfin

HITA Poslovna akademija Zagreb, 1999.

UgBedll1le hrvatslke 'G:vrtl:l.e nosiil:elji promjerna

zajedno u razvoju mlade struke menedzmenta ~I nas

Sadrzaj

MICROSOFT HRV ATSKA, Zagreb

Predgovor

1. Uvod u menediersku informatiku

Eksplozija znanja i informacijske 1-2

tehnologije

Brzina, povezanost i dodana vrijednosl.. .. 1·5 postaju kljucni izvori uspjeha

Inforrnatika je stratesko orll~ie [-8

poduzeca

Informacija postaje terncljna funkcija ...... 1-9 poduzeea

Poduzeca trebaju inforrnacijsku l-l I

pisrnenost

Geostruteska vaznost informatike raste .. I· [3

AUTOMEHANIKA, Zagreb COCA-COLA, Zagreb CROATIA BANKA, Zagreb DALEKOVOD, Zagreb DUKA T, Zagreb

ERICSSON NIKOLA TESLA , Zagreb EURECO, Zagreb

GETRO, Zagreb

GRAD ROVINJ, Rovinj

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA, Zagreb

INFO OPUS, Zagreb

INFO SISTEM, Zagreb

IN-2 INFORMATICKI INZENJERING, Zagreb

KONCAR ALATI, Zagreb

KRAS, Zagreb

PLlVA, Zagreb

PROGRES-REVIZlJA, Zagreb

RAZVITAK, Ludbreg

RIVlJERA, Porec

ROBNI TERMINALl, Zagreb RSI, Zagreb STROJOPROMET, Zagreb SYS, Zagreb

TVORN1CA DUHANA, Rovinj ZAGREBACKA BANKA, Zagreb ZAGREBACKI VELESAJAM, Zagreb

2. Internet

Slo.ie Internet 2-2

Internet u Hrvatskoj 2.3

Elcktronicka posta 2.3

Kako rad i elektron icka posta 2-5

Dodatne usluge za fad s elektronickorn 2-8

postern

World Wide Web (WWW} 2-10

Katalozi na lnternetu 2-[6

Servisi za trazenje na Webu (trazilice) 2- [7

Mrezne novinske grupe 2-19

"Btbljanje" na lnternetu 2·1 0

Prijenos podataka na Internetu 2·25

Izrada WWW stranica 2-26

Telefoniranje na Internetu 2·30

Buducnost lnterneta 2·32

3. Informacijski sustav

Pocelo je u garazi 3·2

Sto je informacijski sustav 3·3

Racun al n i hard ver 3- 7

Klijentsko-serverska tehnologija 3-9

Softver - programska potpora 3-11

Ljudi - projektanti i korisnici ). [5

Podaci 3·17

Racunalne mreze 3·22

Inforrnatika i djelotvornost poslovanja 3·24

Elektronicka razrniena podataka (EOI) .. 3·26

ED! standard 3·28

Organizacija koja stalno "uci" 3·31

Zahvaljujemo na potpori

4. Operativni sustav osobnog raeunala

Pojarn i zadaca operativnog sustava 4·2

Razvoj operativnih sustava 4·2

UNIX i 00S 4-4

Windows i grafieka korisnicka sucelja .4·6

Datotekc i direkloriji .4·8

lzgled ekrana Windowsa .4·1 0

Rad s rnisern i izbornicima .4·IO

Razmjena podataka 4·12

Rad s Explorerorn 4·13

MS Outlook 4·14

5. Izgradnja informacijskog sustava poduzeca

Kakojc zivio i radio sir Sinclair 5-2

Metodologija izgradnje informacijskog S-3

sustava

Pogreske pri lzgradnji informacijskog ...... 5-6 sustava

Standard projekliranja lnformaciiskog ...... 5· 7 sustava

Analiza postojeceg sustava 5-9

Oefiniranje zahtjeva pri uspostavi 5·1 0

novog sustava

Oblikovanje novog sustava 5·12

Izgradnja novog sustava S·13

Uvodenje novog sustava 5·15

Ocjena uspjesnost! i odrzavanje 5-16

novog sustava

Automatlzacija uredskog poslovanja 5·16

CASE - metodika i alati za 5·18

projektiranje

Reinzenjcring 5-20

Utieca] reinzenjermga na organizaciju i

informacijski sustav 5-24

Prica 0 IBM·u 5-25

Inforrnacijska tehnologija i 5-26

rcinzenjcrlng

Racunala koja grljese. " 5·27

Osiguranje i zastita u inforrnatici. 5-29

Upravljanje projektom izgradnje 5-33

in formacij skog sustava

Prica 0 Xeroxu 5·39

6. Izrada poslovnih dokumenata

Odredenjc sustava za obiadu tcksta 6-2

Osnovne radnje s tekstovnim 6-4

procesorom

Oblikovunje znaka 6-6

Oblikovanje odlomka 6-7

Oblikovanje stranice i cijelog 6-8

dokumcnta

Ispis dokumenta na pisacu 6-10

Spremanje teksta u datoteku 6-11

Stvaranjc poslovnih dokumenata 6-13

7. Informatizacija poduzeca

Informacijska organ izacij a 7-2

Razine informacijskog sustava 7-4

poduzeca

Razvojne faze inforrnacijskih sustava ...... 7-5 poduzeca

Upravljacki dio inforrnacijskog 7-10

sustava

Znanstveno odluclvan]e 7-13

Stratcski informacijski sustav 7-15

Poslovni dio informacijskog 7-19

sustava

Integracija pojedinaenih 7- I 9

informacijskih sustava

lnformarizacija nabave 7-21

lnforrnatizacija financijskog poslovanja, 7-23

Racunovodstveni informacijski 7-24

podsustav

Podsustav interne kontrole i rcvizije 7-25

Financijski obavjestajni sustav 7-26

Podsustav upravljanja novcanim 7-29

fondovima

Kontrolna funkcija 7-31

Marketinski informacijski sustav 7-33

Sustav obavjestavanja 0 trzi~lll 7-35

Sustav za obnavljanje zaliha 7-36

Racunalno intcgrlrana proizvodnja 7-38

Planiranje nabave materijala 7-40

Inforrnatizacija upravljanja [iudskim 7-43

resursirna

lnformacijski centar 7-45

8. Poslovna grafika

Kako je nasiala polaroid kamera 8-2

Vaznost poslovne grafike 8-3

Graflcko prikazivanjc podataka na 8-4

racunalu

Obrada stike 8-5

Stolno izdavastvo &-6

Multimcdija &-7

lnzenjerska grafika 8-8

Oblici poslovnc grafike 8-9

lzrada poslovne grafike 8- I 3

Etika i poslovna grafika 8-16

9. Poslovne prezentacije

Racunalom podrzanc poslovue 9-2

prezentacije

Kreiranje poslovne prezentacije 9-3

Uredivanic tcksta 9-6

Urnctanje grafike u poslovnu 9-8

prezentaciju

Multimcdijski efekti 9-9

Povezivanjc prezentacije s Internetorn 9-1 I

Prikazivanje poslovne prezentacl]e 9-13

Buducnost poslovnih prezentacjja 9-15

10. Proracunske tablice

Povijest tabtica podataka 1 0-2

Pojam tablice podataka 10-2

Upis pndataka u Labli eu 10-6

lspmvak podataka u tablici 10-7

Upis formula U tablicu 10-8

Funkcije 10-11

Rad s izborn ikom 10-13

Preracunavanje tablice 10-19

Oblikovanje tablice 10-20

Memoriranje i ponovna upotreba 10-24

tablicc

Moduli za trazenje rjesenja 10-26

11. Poslovne baze podataka

Podaci II poslovnome informacijskom .... 11-2 sustavu

Razvoj baza podataka I 1-3

Relacijski model podataka I 1-7

Izgradnja baze podataka 11-8

Spremiste podataka (Data I 1-16

Warehouse)

Unutarnji izvori podataka 11-19

Vanjski izvori podataka [1-[9

Metapodaci i spremiste podataka 11-2 I

12. Perspektive razvoja informatike

lnduktivna logika 12-2

Trendovi razvoja tehnologije 12-4

Superkartica 12-6

Afektivna racunala 12-8

Inzenjerstvo znanja 12-10

VirLualni prostor 12-12

Literatura [3-1

Popis kratica 13-5

Kazalo 13-7

Predgovor

Knj ige su kao Ijudi, na prvi pogled nalikuju jedna na drugu, ali kad ih se malo bolje pogleda i upozna, svakaje knjigajedinstvena, bas kao i svako ljudsko bice,

Na prvi pogled i ova je knjiga nalik sve brojnijim djelima koja se bave prirnjenom suvremenih informacijskih tehnologija u poslovanju. I ona ima sadrzaj, poglavlja, stranice, slike i ilustracije, izradio ju je tim autora u najboljoj nakani da zainteresira, pouci, motivira i pokaze sto je bitno i sto bi valjalo znati 0 modern oj informatici. Po necernu se, medutim, ova knjiga razlikuje od svih drugih,

Kao prvo, naslov Menedierska informatika ukazuje na zelju autorskog tima da knjiga posluzi sadasnjim i buducirn menedzerima, studentima ekonomije i poslovnim Ijudima, da irn bude neka vrsta prozora u smisao i oblike primjene inform acijskih tehnologija u poslovnom svijetu. To, dakle, nije tradicionalna inforrnatika niti malo manje tradicionalna poslovna informatika vee suvremeni pristup inforrnacijskim tehnologijama sa stanovista poduzetnika i menedzera.

Sadrzajno i konceptualno knjiga se takoder razlikuje od slicnih nasI ova. Njena je nakana osloniti se na najpristupacnije racunalske alate, dostupne na svakom osobnom racunalu, Ti su alati danas toliko sofisticirani i kvalitetni da dovoljno dobro ilustriraju koncepcije i realizaciju informacijskih sustava danasnjice, Posebno smo zahvalni Microsoftu Hrvatska na hrvatskoj inacici Officea 2000 koju smo dobili prije njenog izlaska na trziste i koristili u prakticnim dijelovima knj ige.

Druga osobitost knj ige je teznja da se u njezin sadrzaj ugradi niz anegdota, slucajeva i prica iz proslosti, sadasnjosti i buducnosti informatike, Te je sarmantne informaticke poslastice urednik knjige godinama povremeno objavljivao u svojim kolumnama (Bug, Byte).

Treen je osobitost ove knj ige teznja da se zaobide sve nepotrebno, prestrucno informaticko, zastarjelo i tradicionalno. Zato je tehnicka strana informatike prikazana tek onoliko koliko je nuzno, a say je naglasak prebacen na dubinu i filozofiju, strategiju gospodarske primjene te na primjenjivost i aktualnost sadrzaja.

Poznataje analogija izmedu racunala i automobila. U rano doba automobilizma vozila su trazila vozaca koji ih poznaje u dusu, koji ih maze sastaviti, rastaviti i popraviti kad god se za tim pokaze potreba. Vozac je morae istodobno biti strojar i rnehanicar. Danas vecina vozaca godinama uspjesno vozi svoj automobil, ada mu i ne zaviri pod haubu. Isto je is racunalima, Malobrojne eksperte za hardver, softver,

baze podataka i komunikacijske mreze nadvladalaje arrnija korisnika koji II sve vecoj mjeri sami kreiraju svoje aplikaeije i koji su II stanju rijesiti vecinu svojih informacijskih zahtjeva. Urnjesto kako, danas naglasak valja staviti na sto. Znam Ii sto zelim postici, tehnologija ce mi pornoci to ostvariti, a da ne morarn uciti 0 njezinu funkcioniranju, ni postati ekspert za nacin njezina djelovanja. Prijateljski stroj eijeni korisnika koji zna vise, ali ne zahtijeva tehnicku vee same problemsku strucnost. To, dakako, ne znac] da tehnicki eksperti, strojari, rnehanicari iii inforrnaticari, vise nisu potrebni i da svaki korisnik moze sasvim autonomno rijesiti i najslozenije probleme. I 1I buduce ce strucnjaci graditi sve bolje i bolje strojeve i dalje ce se vozila i racunala povremeno servisirati, ali ce sve vrste tehnologija postajati sve jednostavnije i lakse za koristenje.

Ukratko, ova je knjiga za vozace, a ne za mehanicare, Ona prvenstveno govori 0 srnislu, a tek zatim 0 nacinu voznje, Iz nje ce pocetnik nauciti kako se lakse vozi, a iskusni vozac kako da to cini sigurnije i brfe. Svima zelimo dobru i sretnu voznju!

1.

Uvod u menedzersku informatiku

Prof. dr. Velimir Srica

1.1. Eksplozija znanja i informacijske tehnologije

1.2_ Brzina, povezanost i dodana vrijednost postaju kljucni izvori uspjeha

1.3. Informatika je stratesko oruz]e poduzeca

1.4. Informacija postaje temeljna funkcija poduzeca

1.5. Poduzeca trebaju informacijsku pismenost

1.6. Geostrateska vaznost informatike raste

dr. sc. Velim;r Sri{;a

v. Srica

1-3

Eksplozija znanja i informacijske tehnologije

svake nanosekunde nacinimo po jedan korak, jedna bi nam sekunda bila dovoljna da obidemo zemaljsku kuglu na ekvatoru cak 23 puta. U sekundi irua toliko nanosekundi koliko ima sekundi u tridesetak godina. A jedna se pikosekunda odnosi prema sekundi kao jedna sekunda prerua 31 710 godina.

Zarnislimo razvoj informacijskih tehnologija unutar radnog dana koj i zapocinje II 9 sati i zavrsava II 17 sati. Odmah na pocetku tog radnog dana, u 9:00, izumljen je abakus, racunaljka kojom i dan as vecina Kineza u prodavaonicama prati i racuna cijene i dnevni promet, a cija povijest seze do 5000 godina prije Krista. Zatim se nista ne dogada do 16:30 sati. U to vrijeme Blaise Pascal izraduje prvo rnehanicko racunalo. Nekoliko minuta kasnije, oko 16:45, Charles Babbage konstruira svoj diferencijalni stroj. Prva generacija racunala pojavljuje se devet minuta pr~je kraja radnog vrernena i tada pocinje burna aktivnost. Prva osobna racunala proizvedena su tri minute prije isteka radnog dana, a vecina popularnih racunalnih igara stvorena je u drugorn dijelu posljednje minute.

Zivimo u svijetu koj im dominiraju informacija i znanje. Prema istrazivanju kalifornijskog Sveucilista Stanford, cjelokupno ljudsko znanje nastalo do 1900. godine udvostruceno je vee 1950. godine. Od tada se kolicina svjetskog znanja udvostrucuje svakih pet do osam godina. Ukupni broj knjiga, clanaka, inovacija, patenata, monografija i drugih pisanih proizvoda Ijudskog uma povecava se po eksponencijalnoj krivulji, s vremenorn udvostrucenja koje je sve krace, Zamislimo da sve to znanje u obliku knjiga slazemo na beskonacno dugacku policu. Ona bi s.e punila novirn svescima tako brzo da bi se kraj reda knjiga od nas udaljavao brzinom od milijun ki lometara na sat.

Takva eksplozija znanja stvara informacijsku krizu najvise razine. Naime, postaje nemoguce klasicnirn metodama proizvoditi iii pratiti nastanak novih informacija. Zato dio cjelokupnog znanja predajemo kontroli informacijske .tehnologij~: pretvaramo ga u upute za rad strojeva iIi softver (software). Ekspertni sustav kOJI daje pravne savjete iIi sustav za potporu odlucivanju koji sluzi menedzeru pri slozenim financijskim odlukama, primjeri su znanja pretvorenoga u softver. Jednostavniji je primjer racunalni program koji obracunava place i svaka dva.tjedna ispisuje cekove zaposlenima, zamjenjuj uci tako racunovodstvenog sluzbenika.

Odredeni, zasad jos vrlo mali dio Ijudskog znanja mozemo proizvesti u obliku inforrnatickog stroja sto ga zovemo hardver (hardware). Inteligentni strojevi potpuno zamjenj uju eovjeka u obavljanju nekog pas la, odnosno supstitu~:aju n~eg?~o znanje. Robotizirana proizvodna linija bez Ijudi, ulicni bankomat kOJI. zal?Je.nJLI~~ bankovna sluzbenika, potpuno automatizirana telefonska centrala sa snimljenim til generiranim porukama kao odgovorima na razne upite stranaka oblici su znanja pretocenoga u hardver, Jos je jednostavniji primjer kompjutor za igr.anj~ .saha koji se moze kupiti u svakoj apremljenijoj trgovini s tehnickorn robom I kOJI potpu~o zamjenjuje zivog protivnika. Jedno od najboljih sahovskih racunala nedavno Je uspjelo pobijediti i aktualnog svjetskog prvaka Garija Kasparova.

GOdine 1865. njemacki kemicar August Kekule rjesavao je problem molekularne strukture spoja od sest ugljikovih i sest vodikovih aloma. Nikako nije uspijevao dokuciti kako bi taj spoj mogao izgledati. Jedne je noci sanjao kako sest zrnija progone jedna drugu kroz golemi prsten. Ujutro mu je bilo jasno da strukturu spoja. cini prs~en ugljikovih atorna i da je uz svaki ugljik vezan po jedan vodikov atom. Mnogi ad nas JOs se sjecaju sa sari kemije kako izgleda molekula benzena, jer je to kemijski spoj 0 koje!TIU je ovdje rijec. No danas se kemicari vise ne oslanjaju na snove da bi rijesili slozene probleme svoje struke, Umjesto toga koriste se racunalnim ekspertnim sustavima koji ce u tren oka razraditi alternativne strukture svih rnogucih i nemogucih kombinacija atom a koje pojedini kemicar uopce maze zamisliti,

Otkad je proizvedeno prvo elektronicko racunalo stvoreno je vise od dvije trecine cjelokupnih znanstvenih spoznaja koj ima covjecanstvo raspolaze, Modema se znanost prije svega temelji na brzini i preciznosti slozenih racunskih operacija koje obavljaju racunala, Dok prosjecni znanstvenik moze izvrsiti tek pet do deset racunskih operacija u minuti, suvremena osobna racunala u istom vremenu mogu obaviti vise od 9 000 000 kalkulacija. Najmocnija superracunala mogu napraviti milijarde operacija u sekundi, tako da ce u same nekoliko minuta rada moci obaviti toliko racunanja za koliko bi stotini rnatematicara trebao cijeli zivot.

Da su tehnologija i produktivnost u drugim industrijskim granama napredovale jednakom brzinom kao informacijske tehnologije, najbrzi bi zrakoplovi obletjeli zemaljsku kuglu u desetinki sekunde, a prosjecni bi automobil od 5 000 000 sjedi?ita, tezak same petinu grarna, mogao s litrom goriva dvjesto puta obici Zemlju po ekvatoru. Da su cijene ostalih dobara i usluga pratile trend snizavanja troskova racunanja pomocu racunala, danas bismo mogli kupiti tonu govedeg bifteka za same pola dolara, kvalitetno musko odijelo stajalo bi nekoliko centi, cijena kuce katnice s cetiri spavace sobe ne bi bila veca od pet dolara, a prosjecni bi se automobil 1110- gao kupiti za manje od dolara. Zrakoplovna karta za put oko svijeta mogla bi se u tim uvjetima nabaviti za pet centi.

Danasnja racunala rade u vremenskim jedinicama kao sto su nanosekunde (111ilijarditi dio sekunde) i pikosekunde (tisuciti dio nanosekunde). Zamislimo li da

...... ,

1-4

Uvod u menedzersku informatiku

Kineska poslovica kaze da slika govori kao tisucu rijeci, Slika 1.1. predocuje drustvo neposredne buducnosti. Dio !judi ce proizvoditi novo znanje (prosirivati najvecu kruznicu), drugi ce se dio baviti pretvaranjem postojeceg znanja u softver (uza kruznica), a treci ce dio proizvoditi hardver koji zamjenjuje ljudske izvrsitelje nekog posla (najmanja kruznica), Cetvrti dio pucanstva ubrajat ce se u kategoriju upravljaca-menedzera iii pak u skupinu radnika-izvrsitelja,

Slika 1.1. Eksp/ozija ljudskog znanja

Ono sto je zajednicki svim tim poslovima i povezuje ih u skladnu cjelinu jest primjerena informacijska infrastruktura i primjena suvremenih infonnacijskih tehnologija. Iz te ideje proizlaze cetiri osnovna tipa djelatnika danasnjice i sutrasnjice:

• oni koji stvaraju nova znanja

• oni koji ih pretacu u softver

• oni koji ih ugradu]u u hardver

• oni koji nad svime bdiju kontrolirajuci, upravljajuci i nadgledajuci.

Buducnost poslovnih sustava ponajprije ce ovisiti 0 spremnosti spornenutih djelatnika da vecinu svojega rada oslone na informacijske tehnologije. Koliko temeIj ito racunala ulaze u neki poslovni sustav, toliko ce se brze sustav rnoci "prestrukturirati" i ukljuciti u tokove svjetskoga gospodarstva. Njegovo mjesto na trzistu ovisit ce 0 sposobnosti da proizvodi, koristi se postojecim Ijudskim znanjem, transforrnira ga i upravlja njime putem novih informacijskih sustava i tehnologija.

v. STies

1-5

m Brzina, povezanost i dodana vrijednost postaju kljucni izvori uspjeha

U jednoj od najnovij ih futuristickih studija koje su odnedavno pocele bitno utjecati na razmisljanje i ponasanje americkih menedzera' autori upozoravaju na tri temeijna obiljezja modernog poslovanja. To su:

D brzina - svaki aspekt poslovanja i organizacije poduzeca djeluje mijenja se u realnom vremenu

J:I povezanosr - sve se elektronicki povezuje sa svime (proizvodi, Ijudi, tvrtke, zemlje)

• dod ana vrijednost - u svakom proizvodu i usluzi raste vaznost tzv. neopipljive dodane vrijednosti (imidz, emocija, informacija, sigumost).

I

Promotrimo nekoliko konkretnih primjera.

./-.

ZamiSlimo stotine tisuca automata koji prodaju Coca Colina osvjezavajuca pica, ali ne klasicnih automata nego inteligentnih, informaticki povezanih s glavnim raeunalom tvrtke. Oni salju informacije kolikaje u nekom danu, satu iii tjednu bila potraznja prerna vrstama pica i tipovima pakovanja. To omogucuje pravodobnu dopunu prodanih zaliha, tocan uvid u potrebe i zelje kupaca te izravne povratne informacije radi planiranja buducih aktivnosti. Taj primjer ilustrira vaznost brzine reakci]e na potrebe kupaca i znacenje potpune informaticke povezanosti za vodenje poslovne politike. Opisani sustav nije znanstvena fantastika vee je od 1998. godine u pocetnoj fazi realizacije, vezuci, na primjer, 800 000 automata koje je Coca Cola instalirala u Japanu. No podimo u rnislirna korak dalje. Jednom povezan u mrezu, inteligentni automat ne mora imati same ogranicenu funkciju javljanja kolika je ponuda i potraznia te kada valja dopuniti zalihe, On bi mogao sarnostalno iii na poticaj sredisnjeg racunala, donositi i neke odluke, Na primjer, ako je za vruceg Ijelnog dana temperatura oko automata 40°C, valja iskoristiti prigodu i naplacivati limenku pica dvostruko vise od uobicajenog iznosa, jer ce ozednjeli kupci biti spremni podnijeti takvu promjenu cijene. I obrnuro, u doba evidentirane niske potraznje automat moze iznenada ponuditi rasprodsjne cijene ne bi Ii tako pokrenuo prodaju s rnrtve tocke,

C'kupi americki automobili zasticeni su od krade instalacijom sustava LoJack. Sate- 01itski nadzor moze locirati signal mnijaturnog predajnika iz ukradenog vozila i javiti njegov polozaj najblizoj policijskoj postaji. Trfisna cijena tog sustava vee je niza od 500 dolara. U iducoj razvojnoj fazi te tehnologije mozemo zarnisliti satelitsko slanje signala koji ce sprijeciti aktiviranje ukradenog vozila. U tvrtki Mercedes upravo se test ira sustav za dijagnostiku rada rnotora u voznji. povezujuci racunalo u vozilu preko Interneta i mobilnog telefona sa sluzborn za pomoe na cesti. Takav ce sustav ornoguciti pravodobnu zamjenu pokvarenih iii istrosenih dijelova, sprjjeciti nesrece zbog kvarova eiji su se znakovi mogli prepoznati i ubrzati proces popravaka, U nekorn buducern

I Stan Davies, Christopher Meyer, BLUR - 71w Speed of Change in the Connected Economy, Addison-Wesley, Reading, Mass., 1998.

1-6

Uvod u menediersku informatiku

sustavu rnozemo s malo maste zamisliti softver koj i se nakon otkrivanja problema spusta 5 mreze II racunalo vozila i popravlja kvar dokje motor II pogonu.

Kanadska tvrtka PETtrac razvila je slicnu tehnologiju za pronalazenje izgubljenih kucnih ljubimaca. Do sada su ugradili vise ad pet milijuna mikrocipova ispod koze rnacaka i pasa, a mreza lokalnih senzora instaliranih u veterinarskirn stanicama u prvoj je godini primjene ornogucila nalazenje dvadesetak tisuca izgubljenih mezimaca. Hocemo Ii uskoro slicnu ideju primijeniti na djecu i tako se zauvijek osloboditi klasicne roditeljske brige vezane za moguci bijeg djece ad kuce, nestanak iii otrnicu?

A mazon.com jednaje ad najbrze rastucih tvrtki u svijetu, Rijec je 0 racunalnoj knjizari, Umjesto stotina prodajnih mjesta 5 policama, knjigama, prodavacima i katalozima, ta knjizara ima samo jaku racunalnu ekipu, mocno racunalo prikljuceno na Internet i nekoliko tisuca Ijudi koj i rade na pakiranju, Svoje usluge tvrtka nudi iskljucivo putem lnterneta. Na njezinoj je virtualnoj lokaciji rnoguce elektronski pogledati izgled i sadrza] svih knjiga koje bi kupac mogao pozeljeti, Tek kad se korisnik odluci kupiti neku knjigu i obavi placanje kreditnom karticom, Amazon ju narucuje i spakira te brzo dostavi na zeljenu adresu, Tako su izbjegnuti svi klasicni troskovi knjizare, od iznajmljivanja skupog prostora, placa Ijudi koji u njernu rade, osiguranja ad pozara iii krade, financiranja zaliha tisuca knjiga po policama koje mazda nikada nitko nece kupiti, Opisana poslovna filozofija ornogucuje znatne popuste u cijeni i neusporedivo nizu marzu, No glavna prednost elektronicke knjizare nije samo brzina i intemetska veza s kupcima, Amazon osim knjiga nudi rnnostvo informacija. Uvidom u ono sto pojedinac nabavlja, racunalni softver uocava njegove navike i zelje te nudi usluge osobne liste prijedloga kad se pojavi neki novi naslov. Ta tvrtka omogucuie elektronicko povezivanje citatelja srodnih ukusa, nudeci im usluge elektronicke konferencije iIi stvarajuci diskusijske klubove 0 zajednickirn temama. Tako je u Ijeto [997. preko Amazonove rnreze puna 44 dana poznati arnericki romanopisac John Updike sastavljao novu pricu od prijedloga, ideja i cijelih odlomaka teksta koje je danornice primao od vojske citatelja. Svakog je dana najvrjednija ideja bila nagradena s I 000 dolara, a kad je prica konaeno zavrsena, izvuceno je ime jednog od sudionika tog elektronickog romana koji je dobio glavnu nagradu od 100000 dolara, Tako je novi Updikeov roman nastao doslovno suradnjom s citateljima, prihvacanjem njihova ukusa, potreba, zelja i interesa. Hocemo Ii na slican nacin proizvoditi kulturu, planirati gradove, rjesavati kornunalne probleme iii pisati poeziju u sljedecem stoljecu totalnog umrezivanja, brzine i stvaranja dodanih vrijednosti?

Kad je Netscape pustio na trziste svoj Navigator, prvih je milijun primjeraka poklonio korisnicima koji Sll tako stekli alat za surfanje po Intemetu i razvili naviku pretrazivanja te globalne mreze, Slicno je uradio Microsoft. Najprije je ugradio besplatni internetski prctrazivac u novu verziju Windowsa, a zatirn na odredeno vrijeme poklonio svim potencljalnim korisnicima najnoviju verziju programa za organizaciju osobnog rada i koristenja racunala (Outlook 98). Obje su tvrtke to uradile kako bi nudenjem besplatne usluge stvorile ~to vecu rnrezu korisnika koji se s vremenom pretvaraju U ovisnike i postaju kupci ostalih srodnih softverskih proizvoda.

J]ogledajmo primjer iz hotelijerstva. Vodeci hoteli u Las Vegasu uz sve prilazne pur love imaju mrezu agenata koji javljaju koliko je vozila iz Los Angelesa, San Francisca, Phoenixa iii Denvera krenulo u smjeru grad a kocke, Tako mogu navrijeme prilagoditi cijenu hotelskih soba ocekivanoj potraznj i. Ako se ocekuje guzva, cijena sobe

v. Srica

1-7

raste, u suprotnorne, hotel ce ponuditi vel ike popuste. Odredivanje cijene u realnom vremenu (real-time pricing) vee je dugo obiljezje trzi~ta kapitala, ali se postupno uvlaci i u druge djelatnosti, S malo rnaste mozemo zamisliti senzore uz spomenute ceste koji broje vozila i putnike te putern razgranate racunalne mrefe salju prikupljene infonnacije II centar za rezervacije i odredivanje cijena hotelskih usluga.

A mericki Cisco Systems, tvrtka elektronske trgovine koja bi!jezi najbrii razvoj, ostvarila je 1997. ukupan promet veci ad 8 milijardi USO, od cega oko 5 milijardi putern Interneta. Procijenjeno je da se od sredine proljeca 1999. godine svakih 100 dana udvostrucuju opseg i kolicina elektronickc trgovine, Na primjer, do kraja te godine vise od polovice trgovanja dionicama bit ce obavljano putem Inrerneta i elektronickih financijskih mreza,

lz navedenih primjera moze se izvuci niz zakljucaka bitnih za uocavanje vaznosti menedzerske informatike i uloge informatizacije najrazlicitijih aspekata poslovanja. Pokusajmo ih oblikovati u nekoliko najvaznijih savjeta:

III brzina dolazenja do kupca postaje kljucna zadaca; njegove potrebe valja zadovoljavati u sto kracem vremenu (PETlrac, Mercedes, Nctscape, Microsoft, Cisco)

Ii! valja sve povezati sa svime, prodavace s kupcima, proizvode s uslugarna, dizajnere s buducim korisnicima, sve nekadasnje, sadasnje i potencijalne korisnike uzajamno (svi primjeri]

E! dodana vrijednost proizvoda i usluga treba rasti brze nego sami proizvodi i usluge (Amazon)

III treba pokusati ugraditi proizvod 11 svaku uslugu i uslugu u svaki proizvod (Coca Cola, Lolack]

• cijelim poslovanjem valja upravljati u real nom vremenu, raspolazuci svim potrebnim informacijama u trenutku njihova nastanka (Las Vegas, Cisco, Amazon)

• proizvode i usluge valja nuditi interaktivno, u izravnoj vezi s kupcem (svi primjeri)

• svi proizvodi i usluge trebaju biti individualizirani i prilagodeni pojedinacnorn kupcu (Amazon)

• valja prikupljati informacije iz svake poslovne transakcije (Coca Cola, Amazon).

U svjetlu tih ideja valja promatrati sva sadaSnja i buduca informaticka rjesenja, Vee se danas moe racunala neusporedivo vise koristi za povezivanje i umrezavanje nego za obradu podataka ili brojeva. Predvida govore da ce vee 2000. godine americka telekomunikacijska (danas pretezito telefonske) rnreza prenositi vise elektronickih podataka nego glasova, a pet godina kasnije glas ce ciniti manje ad 5% ukupnih komunikacija, Razvoj komunikacija iz temelja ce izmijeniti nacin poslovanja. To je vee vidljivo u sve veco] uporabi mobilnih telefona, citaca bar koda, elektronicke peste, geostacionarnih satelita i elektronickih igracaka s kraja 20. stoljeca. Vidimo da informacijske tehnologije postaju glavni uvjet poslovnog uspjeha. Stva-

Uvod u rnenedzersku informatiku

v. Srica

raju se pretpostavke da informatika uistinu postane temeljni strateski pokretac poslovanja i glavno rnenedzerovo oruzje.

risteci se Internetom iIi razvjjajuci komereijalne banke podataka, Finaneijske institucije (banke, burze vrijednosnih papira, osiguravajuca drustva) od klasicnog bavljenja financijama postupno prelaze na bavljenje finaneijskim informacijarna.

Peto podrucje 1I kojernu informaeijska tehnologija bitno ugece na djelotvornost jest smanjenje troskova poslovanja. Sniienje troskova uvijek je prvi potieaj za nabavu i instaliranje racunala, Tehnologija pruza brojne prednosti: rnodernizaeija smanjuje broj zaposlenih, ornogucuje bolje upravljanje financijskim tokovima i resursima, stedi novae, pcdrzava racionalno iskoristenje energije, ubrzanom distribucijorn vitalnih i ogranicenih resursa stvara ustede. To, naravno, utjece na jacanje konkurentske sposobnosti LI poslovanju, Osim konkretnih L1Steda koje se mogu kvantificirati, cesto su vaznije tzv, skrivene ustede, na primjer bolje utemeljene odluke, veca brzina i sigurnost reakeija na trzistu, veca djelotvornost iii jacanje kompetentnosti zaposlenih.

Sesti bitan utjeeaj informatike na bolje definiranje poslovnih eiljeva obuhvaca primjenu informacija kao resursa za upravljanje. Uz kapital i rad informaeija postaje dominantni resurs poslovanja. Primjeriee, upravljanje na temelju kval itetnih izvora informacija, bitna je komparativna prednost japanskih menedzera. Japanci su na razini zemlje i na razini pojedinca razvili sposobnost skupljanja svih vrsta informacija iz cijelog svijeta i nj ihova usmjeravanja putem trgovackill kompanija. Pri tome nastoje osigurati optimalni tijek informacija do najodgovornijih Ijudi, onih koji ce ih moci najdjelotvornije upotrijebiti, Dostavljanje prave informacije pravotn covjeku radi uspjesnog djelovanja bit je suvremenog upravljanja na temelju informacijskih resursa (primjer Coca Cole i umrezivanja inteligentnih automata za prodaju osvjezavajucih pica).

lnformacijska tehnologija bitno mijenja konkurentske izglede svih djelatnosti, proizvodnje i usluga. I same informaeijske tehnologije (kao industrija za sebe) mijenjaju se i dozivljavaju promjene, Racunala najneposrednije utjecu na sve poslove kojima se bavimo, na ono sto radimo, a ne samo kako radimo. Informacijska thenologija uvelike mijenja drustvo u kojemu zivimo. Ona zahtijeva da menedzeri mastovito i kreativno gledaju na buducnost, posebno kroz strateske inforrnacijske sustave i nove koneepeije racionalizacije, unapredenja kvalitete i poslovne uspjesnosti,

DE! Informatika je stratesko oruije poduzeca

Suvremene informacijske tehnologije i na njima utemeljeni informacijski sustavi postaju stratesko oruzje poduzeca, 0 njima, kao sto je receno, ovisi ejeIokupna dugorocna uspjesnost i perspektiva poslovanja.

Svjetski se trendovi temelje na znanju kao osnovnom resursu, na rastucoj vaznosti informacijskih djelatnika i nj ihovu sve vecem udjelu u strukturi zaposlenih. Iz tih se trend ova moze prepoznati mjesto i uloga pojedinea, organizaeije i tehnologije u oblikovanju buducnosti poduzeca.

Sest utjecaja informacijske tehnologije na poslovnu politiku

Prvo, informacijske se tehnologije ugraduju u sve veti broj proizvoda i usluga postajuci njihovim sastavnim dijelom. Ugradnja informacijske tehnologije u vecinu proizvoda i usluga bit ce prevladavajuci trend sa znatnim utjecajem na vodenje poslovne politike. Cip ugraden u automobil iii pod kozu kucnog ljubimca da se ne bi izgubili, u eksperimentalne skijaske cipele da bi se automatski oslobodio vez pri odredenim silama, u Zarulju radi kontrole utroska energije ili uklopIjen u ekran osjetljiv na dodir kojim se turistima u turistickim sredistima nude informacije na engleskome, francuskome, japanskome iii kojem drugom jeziku, primjeri su proizvoda i usluga u kojimaje fizicki sadrzana informacijska tehnologija,

Drugi utjecaj jest trend kreiranja novih proizvoda i usluga utemeljenih na informatiei. Cipovi i informaeijske tehnologije ne transformiraju sarno postojece proizvode i usluge nego se na temelju njih stvaraju i razvijaju potpuno novi obliei proizvoda i usluga, od elektronicke knjizare, kucanskih robota i ekspertnih sustava do bankomata i drugih oblika umjetne inteligencije.

Treci utjecaj informacijskih tehnologija na posIovanje vezan je za cinjenicu da one iz temelja mijenjaju poslovne odnose. Novi obIiei informaeijskih usluga i teIekomunikacijske tehnologije (npr. elektronski novae, elektronicko narucivanje, kupovanje na daljinu, telekonferiranje, teledemokracija) omogucuju obavIjanja transakcija izravno iz domova, a ne s radnog mjesta. To mijenja covjekava mjesto u svijetu rada te nacin na koji se obavlja vecina usluga.

Cetvrto, u definiranju poslovne strategije osobito je vazno unaprijed shvatiti trendove kao mogucu posljedicu utjeeaja informacijskih tehnologija. Promjene zahtijevaju redefiniranje proizvoda, usluga, djelatnosti i cijelih grana privredivanja. Na prirnjer, klasicni izdavaci postaju multimedijski promieatelji informacija ko-

II!! I nformacija postaje temeljna funkcija poduzeca

Informacija se bitno razlikuje od materije i energije. Imam Ii, na primjer, jabuku i zelim Ii je s nekim podijeliti, svatko ce dobiti polovicu. Kad je pojedemo, potrosena je. Posjedujem Ii neku informaciju iii znanje (npr, kako uzgajati jabuke), kad ill podijelim, nisam nista izgubio. Cak sam postao bogatiji za komunikaciju. Ako tro-

1-10

Uvod u rnenedzersku informatiku

simo znanje uceci jedan od drugoga, to ne znaci da ga mozemo u istinu potrositi, Ono ostaje na raspolaganj u i za druge, buduce pri like.

To je kljuc znacenja informacijskih sustava. Informacije koje upravljaci iii djelatnici posjeduj u ne valja cuvati same za sebe, vee ih treba podijel iti s podredenima iii sa suradnicirna. To ce naizgled ugroziti inforrnacijski monopol rnenedzera, ali ce pridonijeti boljirn ucincima organizacije 1I cjelini. Dakle, informacije moramo dijeliti da bismo time dobili.

Informacije najcesce zadovoljavaju one potrebe koje se ne mogu zadovoljiti materijalom iii energijom. Na primjer, obavimo Ii neki posao telefonskim razgovorom, ustedjeli smo vrijeme i energiju za putovanje do sugovornika. Posaljerno Ii elektronicku poruku umjesto postanske, ostvarili smo slidnu ustedu, Obavimo li elektronicko narucivanje iz kataloga iii placanje, izbjegli smo mnoge radne postupke, putovanja iii komuniciranja (npr. put do banke iii trgovine i natrag) prijenosom i obradom informacija na daljinu.

Jedna od parola uspjesnog djelovanja glasi:

Va/ja prenositi informacije, a ne /jude iii robe.

A upravo je to zadaca suvrernenih informacijskih tehnologija, komunikacijskih rnreza i informacijskih sustava,

Informaeijski sustavi nisu oduvijek u zaristu poslovanja poduzeca, U 20. stoljecu oni su postupno dosegnuli sredisnje mjesto. Kako se to dogodilo? Pogledajmo prikaz promjena u sredisnjoj funkeiji poduzeca u najrazvijenijim zemljama svijeta na sl iei 1.2.

Sredisnjorn funkeijom nazivamo onu poslovnu funkciju koja u odredenom razdoblju razvoja svjetskoga gospodarskog sustava cini kljucni podsustav poduzeca, Drugim rijecirna, mogli bismo je nazvati komparativnom prednoscu iii glavnim kompetitivnim ciniteljem u nekom prostoru i vremenu.

Godine prije i tijekom velike svjetske ekonomske krize bile su razdoblje u kojernu su se racunovodstvo i finaneije pojavljivali kao glavni cinitelj poslovanja. Tada je bilo rnoguce opstati i razvijati se na svjetskoj ekonomskoj seeni ako je tvrtka bi la osposobljena snaci se na trzistu kapitala i prezivjeti financijski turbulentna vremena.

U razdoblju Drugoga svjetskog rata prevladava funkeija nabave. Vcdece svjetske kompanije najbolje su organizirane na podrucju trzista sirovina (posebno energijskih - ugljena i nafte), i to im daje kornparativnu prednost.

Kasnije se teziste razvoja prebacuje na proizvodne tehnologije. Kompanije koje su osposobljene razvijati i inovirati proizvodnju dobara i usluga najbolje se prilagodavaju zahtjevima te faze razvoja svjetskog trzista. Tijekom 60-ih i 70-ih god ina 20. stoljeca vise nije problem proizvesti, ali se pojavljuju problemi plasmana i prodaje. Tada marketing postaje kljucni podsustav i 0 njegovoj kvaliteti ovisi uspjesnost tvrtke 1I cjel ini.

v. Srita

I-II

---

-- --

1915.

1930.

1975.

1945.

1960.

Slika 1.2. Status sredisnje funkcJje u poduze(;u

Od 70-ih godina 20. stoljeca pocinje prevlast informacijske funkcije, integracijskog cinitelja i razvojnog nositelja uspjeha u gospodarskoj utakmici. Unutrasnja informatizacija poslovanja, uz istodobno djelotvorno povezivanje s izvorima inforrnacija iz okoline sustava, osiguravaju poduzecu uspjesno poslovanje i izglednu buducnost, Tvrtke koje ne pridaju dovoljno pozornosti razvoju inforrnacijskih sustava ne rnogu se uopce hvatati 11 kostac sa sve slozenijim uvjetima svjetskog triista.

m Poduzeca trebaju informacijsku pismenost

Uskoro ce biti nemoguce obavljati poslove bez racunalnih radnih stanica iii terminala. 0 informacijskoj pismenosti rnoze se govoriti s vise stajalista. Mi cerno izabrati one koje upozorava na probleme razvoja i primjene informacijskib sustava II poduzecu.

Cetil"i razine informacijske pismenosti

" . iehl.li~~~ T~zu~ii.i:c,:'.~h)~.ini.q[GiMij§~i~i~jin~jdgii.:

:.) i.:yj~~ikb:~p.h~i:~~:~)rirQrhl:~~i}~ i<Kb:!~@~I~ii.ij;~p:r:dl~~~.Y@f~spj~~(~nj~;:~' ;.:. . , :~t!;!;~~~~'~g.~:~~kt:i~pj-'~~h~~lK~'tl~f~ru.~jiii}ftlfW~~J]fIDiji;a§bii~ijim;HllifQi~t.,}~:: .• ·•

ilii·;:;~~~ilii{ij¢v.~;lJ~;.~f~i'M~i;ihU~:;{{~~~mjI~f.ili~¥l~cJi~i;::::::'f~~?;;·i· ;~:;'·i: '.; :

1-12

Uvod u rnenedzersku informatiku

PI'VU razinu inforrnacijske pismenosti pocinje svladavati, prirnjerice, d ijete kad, da bi odigralo igru, dohvati joystick iii misa te usput pritisne nekoliko tipki tastature. U pionirsko doba automobilistike vozaci su morali biti vrsni rnehanicari, poznavati sve tajne stroja i znati popravljati kvarove. Slicno je s tehnickom stranom informacijske pismenosti. S pocetka, korisnici su rnorali poznavati jezik stroja, znati kodirati naredbe u binarnim brojevima te vrlo detaljno poznavati nacela funkcioniranja svakog dijela racunala, Danas je dovoljno znati ukljuciti stroj i uzdati se u POtPUIlO prijateljski interaktivni softver.

Ne taka davno vecina se djelatnika klonila infonnacijskih tehnologija zato sto Sll se trazila posebna predznanja i uska specijalisticka izobrazba. Danas "prema-korisn iku-prijateljsko" (user-friendly) komun iciran]e i jednostavna uporaba dovode osobna racunala na radni stol sve veceg broja voditelja i djelatnika svih dijelova poduzeca.

Druga razina inforrnacijske pismenosti osposobljava korisnika za primjenu infermacijske tehnologije u ijesavanju njegovih problema. Druga razina informacijske pismenosti odnosi se na sposobnost i vjestinu dolazenja do pravih i potrebnih informacija. To znaci, snalaziti se u koristenju inforrnacijskog sustava poduzeca i njegovih funkcija, pretrazivati baze podataka, sluziti se inforrnatickim mrezama, "jedriti" lnternetom ili primjenj ivati tekstprocesor da bi se napisalo poslovno pismo.

Trecu razinu informacijske pisrnenosti cini tesko opisiva i suptilna sposobnost pravilnog koristenja informacija koje smo dobili od informacijskog sustava, Na primjer, ispravno se koristiti informacijama pri odlucivanju znaci izbjegavati neobjektivno sidrenje iii ignoriranje velicine uzorka, Sidrenje je pojava kad vjerujerno cinjenici koju nam netko "servira'', a daje ne provjerimo. Ignoriranje velicine uzorka dogada se kad s pouzdanjem odlucujemo na temelju inforrnacije dobivene iz malog uzorka (npr. savjeta dvoj ice prijatelja), a ne trazimo potvrdu u vecem uzorku (npr. u objavljenom miSljenju vise strucnjaka), Menedzerima, na primjer, treca razina nudi znanja 0 tome kada valja intuicijski, a kada racionalno odlucivati, kako treba primjenjivati statisticke podatke, trendove i analize, koliko se valja pouzdati u modele i kako se mozemo osloboditi predrasuda.

Cetvrta razina informacijske pismenosti ima zadacu pruziti korisnicima infonnacijskog sustava razumijevanje sirih ucinaka informatizacije, Jednom postignuta, ona uvodi u svijet nove paradigme svjetske znanstvene i tehnoloske revolucije, 1I drustvo utemeljeno na brzini, povezanosti i informacijama. "Opismeniti" djelatnike i menedzere 1I tom smislu znadi obrazovati ih za razumijevanje i iskoristavanje opisanih tehnoloskih trendova, te ih obuciti za primjenu rnodernih tehnika i metoda projektiranja informacijskih sustava i za znanstveno odlucivanje.

V. Srica

1-13

m: Geostrateska vaznost informatike raste

~edu teoreticarima buducnosti danas se posebno isticu tzv, geostrateski mislioci cije ideje, izrnedu ostalog, polaze od sve vece vaznosti informatike. Jedan od prvih, glasoviti istrazivac medija, posebno televizije, Kanadanin Marshall McLuhan definirao je svijet kao globalno selo u kojemu informacijsko-komunikacijski sustavi ruse barijere nacionalnih, jezicnih, politickih i drugih granica. Zato uspjesan drzavnik, poslovni covjek, poduzetnik iii znanstvenik mora sagledavati probleme i dobre prilike iz globalne perspektive. To je i glavni smisao uvodnog poglavlja ove knjige.

Globalizam je omiljeni pojam japanskog proroka i teoreticara informacijskog drustva Yoneija Masude, U njemu se sjedinjuju tehnoloski razvoj i razvoj pojedinca u skladu s prirodorn i njezinim resursima. Jedno od temeljnih obiljezja globalizrna iskazano je aforizmom koji kaze da valja "rnisliti global no, a djelovati lokalno". Americki filozof Buckminster Fuller razvio je koncept pogleda na svijet kao na svernirski brad (u kojernu valja uspostaviti ravnotezu svih elemenata sustava radi osiguranja opstanka). Globalna perspektiva polazi od ideje da na Zemlju ne valja gledati iz vidokruga vlastitoga, malog dvorista, opterecenog specificnim problemirna i teskocama, vee barem iz vidokruga Mjeseca. Dovedemo Ii se II mentalno stanje pogleda na Zernlju iz takve orbite, bolje cerno vidjeti trendove, problerne, Ijudsku uskogrudnost, nered i glupost, ali i elemente red a, Ijudskoga genija i razvojnih prilika.

Japan je zemlja s najvise geostrateskih mislilaca, posebno na podrucju istrazivanja novih modela dugorocnoga i globalnoga tehnoloskog razvoja. Potaknuta studijama Rimskog kluba koje Sll upucivale na probleme ogranicenih resursa, kao i serijom naftnih kriza s pocetka 70-ih godina 20. stoljeca, japanska je vlada prije dvadesetak godina odlucila svoje snage usmjeriti na postizanje globalnog vodstva u visokim tehnologijama. Kao rezultat toga, godine 1980. u cuvencme MITI-ju (Ministarstvo medunarodne trgovine i industrije) izraden je dokument Vizije za 80-te godine, u kojemu je predlozeno da japansko gospodarstvo promijeni razvojnu strategiju. Umjesto ulaganja u tesku industriju i petrokemiju, odluceno je da se teziste ulaganja prebaci na djelatnosti koje ovise 0 1judskom umu i znanju te koje trose malo energije i sirovina.

Jedan od elernenata te razvojne strategije bio je plan za izgradnju mreze od 15 novih znanstveno-tehnoloskih parkova ili tehnopolisa diljem Japana. Ta rnreza, okosnica koje je Tsukuba, sred iste nedavne svjetske izlozbe, danas je uglavnorn dovrsena i 1I njoj se stotinjak tisuca znanstvenika i eksperata bavi projektima superracunala, softvera, poluvodica, istrazivanjima svemira, laserskim tehnologijama, biotehnologijama, suncanorn energijorn, kerarnickirn materijalima i proizvodnjom novih generacija Iijekova.

U realizaciji te razvojne strategije definirane su cetiri faze.

1-14

Uvod u menedzarsku informatiku

U prvoj fazi, da bi modernizirao industrijski sektor, Japan je odlucio preuzeti vodstvo II mikroelektronici i laserskoj kontroli proizvodnih procesa. U skladu s tim, u Japanu se proizvodi jednako industriiskih robota kol iko u cijelom ostatku svijeta.

U drugoj fazi, da bi se osuvrernenio usluzni i informaeijski sektor gospodarstva, obavljena je standardizaeija i burni razvoj telekomunikacijskih mreza.

U tree oj fazi, povecan je udio drustvenog proizvoda namijenjenoga znanosti i istrazivackorn radu sa 2% 1I 1980. godini ua 3,5% u 1990. godini. Time je po ulaganju 1I znanstveno-istrazivacki rad (ako se izuzmu vojni program i) Japan pretekao SAD. I konaeno, Japan se u potpunosti orijentirao na svjetsko trZiSte.

Ostvarenje strateske inieijative II svjetskom razvoju Japan trazi u vodecoj ulozi pri uspostavljanju globalne infonnaeijske infrastrukture. Naeionalni je eilj zernlje da postane svjetska jezgra Gll-ja (Global Information Infrastructure - globalna informacijska infrastruktura) na temelj II dobre proejene da ce infonnaeija biti temeljna izvozna mba 21. stoljeca.

Ilnformacijske Sll tehnologije uistinu glavni alat i terneljni resurs modernog menedzera, Zato sadasnji i buduci voditelji moraju ovladati informacijskom pisrnenoscu i nauciti kako se djelotvorno koristiti mogucnostima racunalne tehnologije. Toje glavni eilj ove knjige.

Buduci da je Internet najvazniji element informacijske infrastrukutre svih sadasnjih i buducih informaeijskih sustava i prakticne primjene informatike, sljedece poglavlje posvecujerno njegovoj strukturi, organ izaeij i i koristenju,

2.

Internet

2.1. Sto je Internet

2.2. Internet u Hrvatskoj 2.3. Elektronicka posta

2.4. Kako radi elektronlcka posta

2.5. Dodatne usluge za rad s elektrontekom postern 2.S. World Wide Web (WWW)

2.7. Katalozi na Internetu

2.8. Servisi za trazenje na Webu (trazlllce) 2.9. Mrezne novinske grupe

2.10. "Brbljanje" na Internetu

2.11. Prijenos podataka na Internetu 2.12. Izrada WWW stranica

2.13. Telefoniranje na Internetu 2.14. Buducnost Interneta

dr. sc. Vesna Bosilj· Vuksic

Sto je Internet

Internetje nqjveca svjetska mreia racunala. Racunalna je mreza skup racunala koja su na neki nacin povezana, a Internet je skup raznih mreza koje se koriste jednakim standardima da bi rnedusobno slobodno razmjenjivale informacije. Internet nije sarno globalna racunalna rnreza, Dna je i opci skup podataka, informacljskih procesa i ljudi koj i te podatke pruzaju iii ih upotreb!javaju.

Internetje nastao iz projekta koji je 1969. godine pokrenula arnericka agencija Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA). Cilj projekta bilo je povezivanje razlicitih tipova racunalnih mreza putem zajednickoga, standardnog protokola koji bi omogucio komunikaciju racunala bez obzira na njihov tip. Taj znanstveni program zvao se Internetting Project, a razvijeni sustav rnreza nazvan je ARPANET. Sredinom 70-tih godina razvijen je protokol za povezivanje razlicitih tipova racunala i rnreza, koj i je 1983. godine postao standard, a nazvan je Transmission Control Protocol and Internet Protocol (TePI!p). Protokol je metoda pristupanja podacima i razmjene podataka izrnedu dvaju iii vise racunala,

Danas se Internet zbog velikog broja razlicitih racunala koja su u njemu povezana koristi desecima protokola, a temelji se na korisnicko-posluziteljskom (klijentsko-serverskom) nacelu 0 kojemu ce bid viSe govora u iducim poglavljima. Korisnicko-posluiiteljski model razumijeva podjelu racunala na Dna koja pruzaju usluge drugim racunalima, a nazivaju se posluiitelji (served), te na racunala koja se tim uslugama koriste, a nazivaju se korisnici (klijenti). U pocetku je Internet povezivao vrlo malo racunala za vojne i istrazivacke namjene. Zatim se u mrezu ukljucivalo sve vise racunala sveucilista i vladinih institucija, a u kasnim 80-im godinama ornogucen je komercijalni pristup Internetu.

Struktura Interneta je decentralizirana. On ne pripada ni jednoj zernlji ni vlasniku. 0 njegovu da!jnjem razvojn odlucuju dobrovoljci iz razlicitih zemaIja koji su organiziran i u udruge kao sto su: Internet Society, National Science Foundation (NSF) u SAD, Internet Engineering Task Force (IETF) i Internet Architecture Board (lAB). Internet danas nudi skup razlicitih usluga, a broj njegovih korisnika nije tocno poznat, al i je sigurno u stalnom i brzom porastu, Dok je 1995. godine Internet irnao 8,5 milijuna korisnka, 1997. taj se broj povecao na 35 milijuna, a u 2 000. godini ocekuje se porast na 142 milijuna korisnika (Internet 101, 1997).

v. Bosilj-Vuksic

2-3

Broj WWW mjesta takoder se znatno povecao: od 25 000 u 1995. godini popeo se na 2,5 Illi I ijuna u 1998. godini (Internet Valley, 1998, Netcraft, 1998). U Hrvatskoj je 1I svibnju 1998. godine broj WWW mjesta bio 1061 (CROSS, 1998).

m .Internet u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, kao i u svijetu, postoje dvjje vrste davatelja usluga pristupa Internetu (eng!. Internet Service Provider - ISP): komercijalni i akademski (neprofitni), Akademski davatelj Internet usluga je CARNet. CARNet je akronim od Croatian Academic and Research Network i oznacava Hrvatsku akademsku i istrazivacku mrezu racunala koja je otvorena 1992. godine, a 1993. godine dobila je vezu s Internetom. CARNet je ponajprije namijenjen znanstvenim djelatnicima, studentima, srednjoskolcima i svima koji su se pristal i koristiti njime iskljucivo u neprofitne svrhe, te stoga irnaju besplatan pristup Internetu. Kornercijalni davatelji usluga u Hrvatskoj sU HPT i IBM.

Buduci da je Internet multimedijski I, rad Intemetom zahtijeva i racunalo odgovarajucih obiljezja. Brzina rada na Internetu ovisi 0 brzini veza izrnedu racunala u rnrezi, ali i 0 snazi racunala pa je preporuclj iva imati bIZ i snazan procesor, dovoljno vel iku radnu memoriju i prostor na disku, kvalitetnu graficku karticu, monitor 11 boji visoke rezolucije i vecih dimenzija, zvucnu karticu i zvucnike, brzi CD uredaj i dobar modem' Brzina rada modema vazna je za rad na Internetu, a iskazuje se bitovima po sekundi (bits per second - bps). Pozeljno je da modem radi brzinom od 28 800 bps, danas se rabe i modemi eija je brzina rada 33 600 bps, a ocekuje se i primjena modema od 56000 bps.

EEl Elektronicka posfa

Elektronicka je posta danas jedna od najkoristenijih usluga na Internetu. Pojavila se jos 1971. godine, ali se pocela ozb.iljnije primjenjivati tek nakon dvadesetak godina. Naziv potjece ad engleskog naziva electronic mail iii, skraceno, e-mail. Internet se smatra vrstom esperanta za racunala (Pfaffenberger, 1997) jer gotovo svaki sustav u mrezi podrzava neku vrstu postanskog servisa pa se posta moze razmjenj ivati bez obzira na tipove racunala i operativne sustave koji se primjenjuju.

Najveca prednost elektronicke peste jest brzina kojom putuju peruke. Vrijeme putovanja elektronicke peste mjeri se u sekundama, a pri vecoj opterecenosti racu-

. I

i

I Multimedijaje lntegracija teksta, grafike, zvukova, videozapisa i animacije.

2 Modem]e uredaj koji digitalne racunalne signale pretvara u analogne, a oni se prenose telefonskim linijarna, i obrnuto.

2-4

Internet

nala i veza, minutama. Razmjena elektronske peste mnogo je jeftinija od telefonskog razgovora. Ako je elektronska posta naslovljena na pogresnu adresu, poruka ce se vratiti posiljatelju S objasnjenjem 0 razlogu njezina vracanja. Zbog opisanih prednosti svakog se dana golerne kolicine poruka salju elektronickom postom,

Za rad s elektronickorn postern treba znati adresu korisnika (primatelja i posiljatefja peruke). E-mail adresa sastoji se od dvaju dijelova odvojenih znakom @ (cita se kao "at" na egleskom jeziku), Prvi dio adrese je postanski sanducic iii mailbox, koji je korisnicko ime, a drugi je dio ime (adresa) korisnikova racunala. Korisnicko irne pripada same jednoj osobi pa kombinacija korisn ickog imena i adrese njegova racunala cine jedinstvenu adresu. Opcenito, e-mail adresa ima sljedeci oblik:

korisnicko ime~adresa_racunala

Irne korisnika rnoze se sastojati od vise d ijelova medusobno odvojenih tockamao Iza imena racunala slijedi tocka i ime domene. Ime domene upucuje na podrijetlo poruka, odnosno tip institucije kojoj racunalo pripada:

.edu

. ustanova za visoko obrazovanje II SAD-u savezna, drzavna iii vladina agencija 1I SAD-u vojska SAD-a

korporacija, tvrtka

.gov . mil

. com

Pretpostavlja se da bi ubuduce sva irnena domena trebala zavrsavati kodom od dva slova koji bi oznacavao zemlju, Buduci da se velik broj Internetovih cvorova nalazi u SAD-u, k6d "us" se podrazumijeva, a porukama iz ostalih zernalja dodjeljuju se dva slova koja upucuju na zemlju porijekla:

· uk Velika Britanija

· fr Francuska

· ca Kanada

· hr Hrvatska

Primjer korisnicke adrese otvorene na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu je sljedeci,

vbosilj@oliver.efzg.hr

Prvi dio adreseje kombinacija imena i prezimena korisnika elektronicke peste, Dio adrese nakon znaka @ oznacava naziv racunala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (oliver. efzg), a posljednja dva slova u adresi oznaka su zemlje (hr).

Za koristenje elektronskom postern potrebno se prijaviti na Internet i pokrenuti program za e-mail.Prijaviti se na Internet znaci pretplatiti se kod nekog davatelja

V. Bosilj-Vuksi6

2-5

usluga pristupa Internetu, te otvoriti korisnicki racun, odnosno dobiti vlastitu e-mai I adresu. Danas je korisnicima dostupan velik broj programs koj i omogucuju rad s elektrouickom postern. Najpoznatiji programi za pretrazivanje Interneta (Netscape Navigator i Microsoft Internet Explorer) imaju mogucnost rada s e-rnailorn, a postoje i zasebni e-mail programi (Pronto 96 za Windows operativni sustav, Elm i Pine za Unix i dr.). Zajednicko im je obiljezje prllZanje osnovnih usluga za rad s elektronickom postom: primanje novih poruka, citanje poruka, odgovaranje na primljene poruke, slanje novih poruka, brisanje poruka i spremanje primljenih poruka II posebne mape (pretince).

Ell Kako radi elektronicka posta

I

I· I

Proces slanja i primanja elektronske poste jest proces koji se moze rasclaniti na nekoliko osnovnih koraka. Klijent najprije sastavlja poruku na racunalu-korisniku. Nakon toga uspostavlja vezu s racunalorn-posluziteljem (najcesce pornocu modema, osirn ako se racunalo-posluzitelj nalazi u lokalnoj mrezi), koje salje poruku na odgovarajucu adresu koristeci se Simple Mail Transfer Protocolom' (SMTP protokolomj. Udaljeno racunalo-posluzitelj kojemu je poruka namijenjena prima poruku i pohranjuje je II svoju memoriju. U trenutku kada se primatelj poruke poveze sa svoj im racunalorn-posluziteljem i provjeri postoje li nove peruke, poruka ce biti prebacena na njegovo racunalo primjenom POP3 proto kola, nakon cegaje on rnoze citati.

Program za elektronicku postu prilikom ucitavanja automatski provjerava postoji I i nova poruka, te ako ona postoji, sprema je u pretinac za primanje peste (Inbox). U tom je trenutku naziv Inbox u listi pretinaca osvijetljen, a u zagradi je ispisan broj novih, neprocitanih poruka. Ako je korisnik tako odredio, program za elektronicku postu rnoze periodicki provjeravati je Ii pristigla nova posta, Provjeravanje novopristigle peste obavlja se i pritiskom gumba SlanjelPrimanje (Send/Receive).

Ako je korisnik primio postu, program preuzima i otvara lnbox pretinac u kojem se nalaze sve primljene, neobrisane poruke. Za svaku je poruku vidljivo tko je njezin posiljatelj, te datum i vrijeme kada je poruka poslana. Neprocitane su peruke osvijetljene kako bi ih korisnik lakse uocio, Nakon sto je poruka koju korisnik zeli citati oznacena, tekst peruke pojavljuje se na ekranu (sl, 2.1).

Korisnik moze stvoriti i vlastite pretince, tj. mjesta na disku racunala (poddirektcrije) gdje ce spremati postu prema odredenirn kriterijima prerna (temi peruke, posiljatelju peruke i sl.).

I SMTP protokol sastavni je dio TCPflP protokola i osigurava nesmelan prolaz poruka iz jedne rureze 1I drugu, bez obzira na tip racunala i prograrna koji je upotrjjebljen za saslavljanje peruke. Svaka se porukn mO:le podijelili nil vise paketa koji samostalno putuju mrczorn birajuci slobodne putove i spajlljll se u trcnutku kada do laze do svog cilja.

2-6

Internet

~)@( '-«100100:< -~ S.nlllem,

-G Deleted!!"""

~ D,.n. <$l Colend ..

-'itlI CootOCl, '$lIJwn81

~rI"' es ~ T •• ~.

-~ow er

121 N~~ r .. ne, 8 VIall<. HUpic

PloQue,IDieel Roc BPA Ro:8PA

5/12/98 '~4SAM 511219812:58 PM 5112198 2:08 PM

Hrvatsko drustvo za sirnulacjsko modeliranje

Zagreb,6.05.1998.

SASTANAK DRUSTV A ocrzat C9 59 na

Ekonomskom fakultelu, Kenned~ev trg 6, Zagreb Ovalna dvorana

Ponedjeljak, 11. as. 1998 5 pocstkorn u 14 h 30 min

Dnevni red:

1. Seminar. Dr. T. Legov!c ce odrzati seminar pod naslovom Ecologi cal Modelli ng Intemet Resources

Slika 2.1, tnbox pretinac

Na pristigle poruke jednostavno je odgovoriti pritiskom gumba Odgovori (Reply to Author) ako je odgovor namijenjen osobi koja je poslala poruku, odnosno koristeci gumb Odgovori svima (Reply All) kako bi odgovor primila osoba koja je poslala poruku, ali i svi ostali koji su primili kopiju izvorne poruke. Izgled e-mail poruke prikazan je na slici 2,2.

Slika 2.2. lzg/ed e-mail poruke

V. Bosilj-Vuksi6

2-7

Sadriaj e-mail poruke

• adresa primatelja peruke (nalazi se u polju To)

• adrese osoba koj irna korisnik zeli poslati istu poruku (njihove se adrese navode uz polje Kopija (Cc - Carbon Copy)

• adrese onih osoba kojirna korisnik takoder salje istu poruku, ali njihova imena nece biti vidljiva ostalim primaocima poruke (njihove adrese navode se uz poljc Bee - Blind Carbon Copy)

• kratak sadrzaj peruke (polje Subject)

• tijelo, tj, sadrzaj porukc

Poruka kojaje napisana maze se poslati odmah pritiskom na gumb Send, a maze se slati i naknadno.

Peruke koje su napisane, a nisu poslane, nalaze se u pretincu za otpremu poste iOutbox), a poruke koje su poslane nalaze se u pretincu poslane peste (Sent Items),

Primljena se poruka moze poslati trecoj osobi. Tada se umjesto opcije Reply koristi gumb Forward i upise adresa osobe kojoj se poruka upucuje.

Odgovor na primljenu poruku moze sadrzavati originalni tekst prirnljene poruke, ali ga korisnik moze i iskljuciti iz svog odgovora.

Za slanje novih poruka slufi gumb Compose Message, pri cemu korisnik mora obvezno upisati adresu osobe kojoj salje poruku. Daljnji je postupak jednak postupku odgovora na primljenu poruku.

Peruke koje su primljene iii poslane, a nalaze su u jednom od pretinaca Inbox, Outbox i Ii Sent Items mogu se brisati, te se pritom prernjestaju u pretinac obrisanih poruka (Deleted Items). Poruke koje korisnik obrise, a nalazile se u tom pretincu, nepovratno su obrisane.

Elf! Dodatne usluge za rad 5 elektronlckom postom

Osirn opisanih osnovnih usluga za rad sa elektronickom postern, postoje i brojne dodatne usluge, od kojih cemo navesti sarno one vaznije.

Liste iii grupe. Liste iii grupe su sustav za automatsku distribuciju poruka elektronicke peste (2)(Ambrus-KiS i sur., 1996). Liste se odnose na neku temu koja zanima odredeni broj Ijudi. Cesto su clanovi liste clanovi neke udruge iii projekta. Clanovi liste se pretplacu]u odnosno upisuju na listu. Pretpla6ivanje je automatizirani postupak, a sastoji se od slanja peruke na administrativnu adresu gru-

2-8

Internet

pe. Po pravi lu, prvi je dio adrninistrativne adrese rijec lis/sen' iIi majordomo. Ta poruka sadrzi sarno jedan redak ovakvog izgleda:

subscribe ime liste ime i prezime korisnika

Nakon slanja peruke s prijavom, korisnik prima potvrdu upisa na listu.

Povratna e-mail porukaosimpotvrdeupisaobicnosadri.iiinformacije 0 listi te upute 0 tome kako se odjaviti s I iste.

Nakon prijave korisnik prima sve peruke koje primaj u i ostali clanovi grupe, a istodobno i sam salje peruke namijenjene svim clanovima grupe na adresu grupe (kojaje uvijek razlicita od administrativne adrese grupe),

Dodaci porukama i uljepsavanje poruka. Tijelo poruke najcesce sadrii tekst, ali dodatak poruci moze biti i slika, tablica iii zvucni zapis. Za tll se svrhu rabi opcija Umetanje/Attach (sl. 2.3), te se navodi naziv datoteke koja se dodaje poruci i mjesto (poddirektorij) gdje se datoteka nalazi, Ako korisnik prima poruku koja irna dodatak, onda se uz poruku pojavljuje ikona na koju korisnik treba kJiknuti da bi pregledao sadrzaj dodane datoteke (sl. 2.3). Postoji Ii aplikacija pridruzena toj vrsti datoteke, ona ce se automatski pokrenuti i prikazati podatke. Vecina program a za e-mail ornogucuje korisnicirna da dodatno uljepsaju svoje poruke. Korisnici mogu birati i mijenjati boje i fontove teksta, ali mogu i kombinirati tekst s vee pripremljenim prigodnim slikama (sl. 2.4).

Adresar: Korisnici koji cesto salju poruke na iste adrese mogu ubrzati pisanje adresa i smanjiti pogreske pri nj ihovu pisanju tako da adrese ukljuce u adresar (adress book). Prilikom primanja poruka nove se adrese dodaju u knjigu. Kada se zel i posJati poruku, dovoljno je iz knj ige odabrati zeljenu adresu (sl. 2.5).

i9 Vletka Hlupic ~Jadranka Boskov S Jadranka Bozikov 8 Goren Markovic

o Goran Markovic

o Goran Markovic !2l Zell1\o Maidancic

Re: R e:radovi

M olba za kopiiu foliia

R e; Molba Z3 kopiju foliia Proiekl

Proiek!

RE: Proiek!

Posldiplomski sludij "Medicinska informalika"

6/3/S8 1:39 PM 614/985:13 PM 6/5/9B 1:52 PM 619/98 1: 22 AM 6119/S812:02AM 6122/3811:10 PM 6/241987:52 AM

g

Vletko Cerie 6/26/982:16 PM

.. .

; :;:;:::

JULY 4· 7, 1999:

5th International Decision Sciences Institute Conference, Athens, Greece, at Intercontinental Hotel.

Slika 2.3. Dodatak poruci

V. Bosilj-Vuksi6

2-9

SITka 2.4. Primjer ulj'epsane poruke

goran.markovic@zg.tel.h, i.strugar@efzg.hr ibozikov@snz.hr ibozikov@nsz.hr vdusak@foi.hr Vlatka.Hlupic@brunel.ae.uk vhlupic@brunel.ac.uk

~GOIan Markovic ~Ivan Srugar ~Jadranka Bozikov rs:BJadranka B02ikov ~Vesna Dusak

, @ilVlalka Hlupic ~Vralka Hlupic

Slika 2.5. Odabir e-mail adrese iz adresara

2-10

Internet

E!!! World Wide Web (WWW)

World Wide Web (WWW) najzan imlj ivija je usluga na Internetu. Nastao je kao alat za razmjenu podataka medu strucnjacima koj i su rad ili u CERN-u 1 otprilike u isto vrijeme kada je nastao i Gopher. Temelji se na korisnicko-posluziteljskome rnodelu, a korisnicki se programi za WWW nazivaju pretraiivacima iii browserirna. Masovno koristenje CERN-om pocelo je 1993. godine, kada se na trziStu pojavio graficki orijentiran WWW pretrazivac - NCSA Mozaie. Od tada se broj korisnika WWW-a poceo ubrzano povecavati,

Najvecu zaslugu za popularnost WWW-a ima njegovo graficko korisnicko sucelje koje se bazira na programskom jeziku29-u.

HTML je kratiea od Hyper Text Markup Language, a slufi za dizajniranje hipertekstualnih dokumenata koji se, ucitani u HTML iii WWW pretrazivac, prikazuju kao formatirana WWW stranica.

Hipertekstovi su dokumenti nelinearne strukture koji sadrze veze iii pokazivace (linkove) do drugih dokumenata iii do odredenih dijelova dokumenata (Meter i sur., 1995). Hipertekst osim teksta moze sadrzavati s1ike, zvucne zapise i videozapise te se naziva i hipermedija.

WWW stranica je HTML dokument, odnosno datoteka koja ima nastavak .htm iIi .html. Uz pojam Web stranice cesto se pojavljuje pojam Web mjesto (Web site), koji podrazumijeva niz povezanih dokumenata. Zbog velike kolicine podataka na Webu pojavila se potreba za stvaranjern stranica koje upucuju na druge stranice povezane zajednickorn tematikom. Takve se stranice nazivaju metastranice iIi kazala (indeksi), a cine mjesta od kojih treba krenuti da bi se doslo do informacija 0 nekoj terni na Webu.

Za prijenos dokumenata od WWW posluzitelja do korisnickog program a sluzi HTTP (Hyper Text Transfer Protocol). Prednost WWW-a je rnogucnost pristupa podacima koje nude drugi poslllzitelji i protokoli (npr. Gopher i FTP) putem WWW pretrazivaca,

Svaki resurs na Webu ima svoju jedinstvenu adresu za oznacavanje, a ona se naziva URL (Uniform Resource Locator).

I CERN je razvojni centar ciji puni uaziv glasi European Laboratory for Particle Physics, a cilj projekta hila je razmjena informacija medu znanstvenlcirna u Europi.

V. Bosili-vuksic

2-11

Dijelovi URL adrese

III naziv protokola (http:// za Web)

II naziv racunala

!II rnjesto resursa - odrcduje poloza] resursa u strukturi direktorija i datoteka na racunalu (najccSce obuhvaca nazi v poddirektorija i naziv datoteke resursa')

Primjer URL adrese

http://www2.famvid.com/]OI/internetIOllweb.html gdje je:

http

irne protokola

www2.famvid.com

irne racunala (oznaka www obicno se stavlja ispred imena racunala jer oznacava da se radi 0 Web stranicarna, ali nije nuzna)

put do mjesta nil racunalu gdje se nalazi datoteka (put se sastoji od irnena poddirektorija)

ime datoteke tj. dokumenta

/1 01/internellO}/

web.html

Za pretrazivanje i prikaz inforrnacija na Webu rabe se programi pretraiivaci (browseri) koji imaju zajednicka obiljezja i zajednicke osnovne mogucnosti. Trenutacno se najvise primjenjuju Microsoft Internet Explorer i Netscape Navigator. Svi pretrazivaci imaju opcije za pretrazivanje, pronalazenje, citanje i slanje informacija na Internetu.

Mogucnosti pretrazivaca

II pretrazivanje informacija na Webu • rad s elektronickom postern

II koristenje uslugama mreZnih novina

Osim osnovnih mogucnosti pretrazivaca, javljaju se i neke dodatne usluge kao sto su "brbljanje" na Internetu, dizajn iranje Web stranica i dr.

Nakon pokretanja pretrazivaca ucitava se podrazumijevana pocetna stranica.

To je stranica za koju je pretrazivac konfiguriran da je prikaie pri pokretanju programa.

Svi pretrazivac) imaju kao osnovne elemente: naslovnu traku, traku s izbornieima, traku s alatima, URL okvir, ikonu programa, klizne trake j statusni redak (sl. 2.6).

1 Ako URL ne obuhvaca mjesto resursa, posluzitelj ce pokazali podrazumijevanu stranicu, a to je obicno stranica dobrodoslice.

2-12

Internet

Naslovna traka pokazuje naslov dokurnenta koji se trenutacno pretrazuje.

Traka $ izbornicima sadrzi naredbe prelrai.ivaca, a iste su narcdbe prikazane u obliku gumba u traci s alatima.

naslovna traka

traka s alatirna

ikona programa

traka s izbornicima

urI okvir

I

I

~!

,.,

statusni redak

klizna traka

Slika 2.6. Osnovni etemenli pretrazivaca

URL okvir je mjesto za upis Internet adrese dokumenta kojernu se zeli pristupiti. Aka je neki dokument vee aktivan, njegova je adresa ispisana u okviru.

Ikona program a je zastitni znak proizvodaca programs, a njezina animacija pokazuje korisniku programs da je u tijeku preuzimanje informacija s lnterneta.

Klizne trake siufe za pomicanje sadrzaja prozora 1I oznacenom smjeru,

Statusni redak; u njernu se prikazuju poruke 0 tome sto radi pretrazivac (trazenje adrese, ucitavanje podataka i 51.).

r

I

!

'i I I

V. Bosili·Vukslc

2-13

Nakon sto je upisana URL adresa Web stranice i ucitan trazeni dokument korisnik moze potraziti hipertekstualne veze koje ga vade do nekih drugih djelova tog dokurnenta ili na neke druge dokumente na lnternetu (sl. 2.7). Veze su cesto podcrtane iii istaknute rijeei i fraze, ali ponekad imaju i oblik sl ike'. Ako se pokazivac nalazi na hipertekstualnoj vezi, statusni redak pokazuje URL adresu stranice na koju ce pretrazivac prijeci ako korisnik klikne na vezu,

'Vdcome to the

20th International Conference on INFORMATION TECHNOLOGY IN1ERFACES

;TI'98

J"n616-19,1998

· Call for pap ors

.~

· Repistration

· Instruotions to authors

· Conference schedule

· Where are we?

• How to reach us?

· Hotel accommodation

· Er.cursions

Slika 2.7. Hipertekstualne veze na Web stranici

Koristeci se vezama, korisnik moze prelaziti na nove stranice, te se pornocu naredaba (gumba) Foreward i Back moze kretati naprijed - natrag po vee ucitanim stranicama. Ako je preuzimanje odabrane stranice sporo iIi je njezin sadrzaj nezanimljiv, korisnik moze prekinuti preuzimanje koristeci se naredbom Stop. Aka preuzimanje stranice nije dovrseno zbog neke mrezne pogreske iIi zato sto je korisnik prekinuo preuzimanje stranice, pritiskorn gumba Reload iii Refresh pretrazivac ce preuzeti novu kopiju dokumenta s mreze. Pretrazivaci spremaju adrese koje je ko-

I Ako pokazivac nakon pomicanja iznad nekog mjesta na Web stranici poprimi oblik sake, ondaje fijel: 0 hipcrtekstualnoj vezi.

Internet

risnik upisao 1I URL okvir. Popis tih adresa smjesten je na disku racunala, a naziva se His{01Y·

Adrese SlI razvrstane prema daturnu i vrernenu koristenja, a odabirorn jedne od

adresa pretrazivac pocinje njezino ucitavanje. Slican se popis dobiva ako korisnik klikne na strelicu llZ URL okvir, nakon cega se otvara padajuci okvir popisa koris-

tenih adresa i mjesta (sl. 2.8).

Slika 2.B. Popis prije koristenih Web adresa i mjesta uz URL okvir

Slika 2.9. Knjiske oznake u Web pretrazivacima

S obzirorn na to da korisnici lnterneta na WWW-lI nalaze informacije s razlicitih podrucja te zele ponovno posjecivati ona mjesta na kojima nalaze zeljene informacije, pozeljno je ta mjesta organizirati U obliku knjiskih oznaka. Za to sluze opcija Bookmarks iii Favorites. Korisnik dodaje zanimljive adrese u izbornik knj is-

V. Bosilj-Vuksi6

2-15

kih oznaka, a moze ih i izbrisati aka Il1U vise nisu potrebne. Izbornik knj iskih oznaka moze se podijeliti na vise cjelina il i podizbornika. Svaka cjelina cini jedno tematsko podrucje, a pridruzuje joj se naziv i mjesto (poddirektorij) na disku racunala (sl. 2.9). Pri dodavanju nove adrese u izbornik knjiskih oznake, ona ce biti smjestena na dno izbornika ako nije odabran neki od padizbornika.

m Katalozi na I nternetu

Kata lozi ili imenici na lnternetu jesu servisi u kojima su skupljene adrese najzanimIjivijih iii najboljih stranica i tematski razvrstane u razlicite kategorije. Katalozi imaju hijerarhijsku iii stablastu strukturu, Korijen stabla je pocetna stranica servisa. Na njoj su oznacene osnovne kategorije, a svaka od njih ima svoje grane odnosno potkategorije. Jedan ad najstarijih i sigurno najpoznatijih kataloga na Internetu jest Yahoo (sl. 2.10), a osim njega poznati su jos Magellan, Argus Clearinghouse, Excite, InfoSeek i dr.

Computers & Internet Reference

]n~en'lR www Sof\w"-I'e Gerne s.; Librflries DLcLi .... nMi~s Q:uo~tion!i ...

Yal'DD! Mail

SilicMValJey Marathon

free email accouot

L~.~.~. __

Yohoo! Travel - book a fli&ht. cheek real-time fli&ht status. browse vacation packages ~. YeUowPl!Iges - \.Vhite Pl'I.gc;; - M.m2. - ~ - PtJrSOr'lat!l. MeF~'ge Boards - ~ ~·~·~-T.d.v'.N'W5-Sp01l5-~·n·S\o<kQuot"'!!!2!:b

Arts & Humanities News & MedIa

~Ph9t.cgTl!phy." C'1,lll~mEvenls NeWilpIIMr!i IT ...

Business & Economy Recreation & Sports

~Ei!l=)Qh... ~I=J.~~ ...

Slika 2.10. Yahoo katalog na Inlemetu

2-16

Internet

Osim kretanja po hipertekstualn irn vezama, katalozi omogucuju i pretrazivanje upisivanjem jedne iii vise rijeci 1I okvir Search. Rezultat pretrazivanja je stranica (sl. 2.11) koja sadrzi:

II popis kategorija iii potkategorija koje sadrze trazcne pojmove, aka ih servis maze pronaci

a popis mjesta na Webu sadrzanih 1I bazi podataka tog kataloga,

Yahoo! Category Matches (1.lof!)

Computers and Inu.met: Internet World Wide Web: Security: User Authenticotioll

Yahoo! Site Matches (1.19 of266)

Computers and Internet: Internet: World Wide Web: Usenet

• comp.infosystems.www.users - WWW user issue s (Mosaic. L)'1\1>. etc).

~T:

'. i

, I

Computers and Internet. Progranulling Languages: C and C++

• A<sociation or C & c++ Us Of. WWW - WWW gateway to ACCU.general mailing list archive. ACCU.general is a discussion mailing list that deals with different topics ofC and C++ programming

rr:

, j . ~

Computers and Intemet Soflware: Operating Systems: Unix: Linwc: User Groups

• Minsk Linwc Uset·s Group - Minsk Linus Users Group www-site. First in Belarus Web-site of LUG.

Slika 2.11. Pretraiivanje kataloga na Intemetu

m Servisi za trazenje na Webu (trazilice)

Katalozi su samo dio ukupnog broja postojecih resursa na Webu, Zbog toga su izgradeni servisi za trazenje informacija na Webu prirnjenom kljucnih rijeci, a nazvani su trazilice iIi search engines. Prograrni trazilice sastoje se od triju dijelova. Prvi su dio programi prozvani paukovi (engJ. spiders), koji lutaju Webom i traze nove URL adrese, te ih spremaju u baze podataka koje cine drugi dio programa

V. Bosilj·Vuksic

2-17

trazi I ica. U bazama podataka sprernljene su URL adrese i rijeci tih stranica. Neki servisi spremaju u baze podataka samo kljucne rijeci (rijeci u zaglavlju dokumenta), odnosno procjenjuju vaznost rijeci koje se pojavljuju u dokumentu, dok drugi servisi spremaju sve rijeci, Treci su dio programi koji pretrazuju podatke sprernIjene u baze podataka i pronalaze 0110 sto korisnici trafe,

Najpoznatiji servisi za pretrazivanje Weba su AltaVista, Lycos i HotBot. Deja News je specijalizirani servis za pretrazivanje koji u svojoj bazi prikuplja podatke o ciancillla iz mrezn ih novina i tako pojednostavnjuje korisnicima pronalazenje zanimljivih terna za rasprave.

Definiranjem uvjeta pretrazivanja postizu se bolji rezultati pretrazivanja i smanjuje se broj dokumenata koji su rezultat pretrazivanja, Uvjeti pretrazivanja zajednicki za vecinu servisa za pretrazivanje jesu (sl. 2.12):

• logicki operatori izrnedu kljucnih rijeci po kojima se pretrazuje (AND, OR, NOT)

III vremensko ogranicenje stvaranja iii posljednje izmjene dokumenta, odnosno pretrazivanje od datuma do datuma

III odabir jezika dokurnenta,

Rezultat pretrazivanja je popis dokumenata koji zadavoljavaju sve iii neke od zadanih uvjeta. Dokumenti SLI analizirani pa se na pocetku popisa nalaze ani za koje je najvjerojatnije da zadovcljavaju korisnikove zahtjeve, U popisu se uz naslove dokumenata obicno pojavljuje i nekol iko red aka koj i pokazuju onaj dio teksta u kojem se nalaze trazene rijec], URL te velicina i datum nastanka dokumenta,

Slika 2.12. Uvjeti i rezul/ati pretrazivanja uz pomoc setvise za traienje na tntemetu

2-18

Internel

ED Mrezne novinske grupe

Mrezne novine usluga su na Internetu eiji su glavni korisnici osobe srodnih interesa koje zele raspravljati putem mreze, Izvorni engleski naziv za mrezne novine jest users network (korisnicka mreza) iii, skraceno, Usenet. Nastale su 1980. godine i slufile su se protokolom za operativni sustav Unix, a tijekom sljedeceg desetljeca naglo su se prosirile i prihvatile standardni protokol na razini Interneta.

Mrezne su novine organizirane kao korisnicko-posluziteljski model prema kojemu neka racunala u rnrezi imaju ulogu posluzitelja I, a korisnici su osobe koje se koriste nekirn prograrnorn za citanje mreznih novina i sudjelovanje u diskusiji (kao sto su Free Agent, News Xpress, tin i dr.).

Posluzitelji mreznih novina nazivaju se NNTP posluiiteljima, a NNTP je kratica za Network News Transfer Protocol, jedan iz porod ice TCP/IP protokola. Posluzitelj i su medusobno povezani radi razmjene informacija, a osobe koje .se brin~. 0 radu posluzitelja zovu se administrator! mreinih novina. Jedan od najpoznatijih Usenet posluzitelja nalazi se na adresi http://www.dejanews.com (sl, 2.13).

, The Leader In Internet Discussion

Quick Search

p.r. Yoll A B11.!l9r1!MOI De!lmlr1 pr "'!"'Tld?

Type a sp~ciEe question or topic.

t .... . . ~ .. Jt@WiI

Seerch in the I StOl1~!?-~ IYI;h.i.vc

lliJn.1 Pc".IUlllr SeL"ch I iIlL~I"::!:t FiOdl"=-1 ~("nI':.tH"l'::

SI)1I1 Ttrt p,,~! So.,,, X?y H.IS T9 LpIiS'

Channels

I!!!I ~

QuIln'2{' tnuSIM ~

HuJ!~"!o!'11c!n. P,rsP!)l,P!!!TM

Slika 2.13. Primjer Usenet posluzitelja

I U Hrvatsko] je 10 rncunalo nippur.irb.hr u Institutu Rudera Boskovica,

V. Bosilj·Vuksic

2-19

Na racunalima posluziteljirna peruke i rasprave 0 njima podijeljene su u novinske grupe (eng1. newsgroups). Nazivi novinskih grupa upucuju na sadrzaj tema za raspravu, a organizirani su u hijerarhijsku (stablastu) strukturu, Nazivi grupa sastoje se od nekol iko dijelova odvojenih tockorn, tako da prvi dio oznacuje najviSli razinu 1I hijerarhijskoj strukturi. Izvorna hijerarhija (naziva se jos standardna iii svjetska podjela novinskih grupa) upucuje na podrucje koj im se bavi neka grupa,

.comp

razl ieiti racunalni aspekti drustvene reme

.soe

.ree

rekreacija i hobi

.sct

znanstvene teme

.lIews

informacije 0 Usenetu

rasprave 0 kontroverznim temama

sve sto se ne nalazi pod drugim hijerarhijskim nazi virna

. talk

. mise

Tako grupa comp upucuje na informacije i rasprave vezane za racunala, a unutar te grupe postoje i nize klasifikacijske razine:

comp.ai

camp. databases

umjetna inteligencija racunalne baze podataka

comp.lang.java.securlty sigurnost u prograrnskorn jeziku Java

Osim standarne hijerarhijske strukture, postoji i nova, alternativna struktura (prozvana .alt prema engl. alternate). Grupe koje pripadaju glavnoj podjeJi pre~ uzimaju svi posluzitelji, a s grupama koje pripadaju alternativnoj podjeli nije uvijek tako. Osim spornenutih struktura, postoji i treca, regionalna struktura koja je vezna za pripadnost zemljama (hr za grupe nastale 1I Hrvatskoj),

U Hrvatskoj grupa nastaje kada netko posalje zahtjev u regionalnu grupu

hr.news.groups.

Za pokretanje grupe 1I standardnoj hijerarhijskoj strukturi potrebno je poslati zahtjev u grupu

news.announce.newsgroup,

uz objasnjenje teme grupe koja se zeli otvoriti. Nakon toga slijedi jednomjesecna rasprava i glasanje 0 kojemu ovisi hoce Ii nova grupa biti prihvacena ili ne.

2-20

Internet

Pojedinci koji salju peruke i oni koji na njih odgovaraju odgovorni su za sadrzaj poruka. Postoje grupe koje su moderirane, sto znaci da postoji osoba (moderator) koja se brine 0 sadrzaju poruka, a ako je potrebno, i ureduje njihov sadrzaj. Neke moderirane grupe nude svoje elanke u obliku elektronickog magazina koji se naziva digest. Moderator skuplja i ureduje peruke, te ih periodicki salje na adresu grupe,

Cianci na rnrezn im novinama odredenog su formata. Sastoje se od zaglavlja i tijela u kojemu se nalazi tekst (kao u e-mail porukarna). Na kraju elanka obicno se nalazi potpis (eng!. signature) koji sadrzi ime i prezirne, adresu elektronicke peste i ostale inforrnacije koje korisnik smatra vaznima. Neke novinske grupe umjesto teksta u tijelu clauka sadrze programe, fontove, slike, videozapise iii zvucne zapise, Tada je rijee 0 binarnirn datotekarna kodiranima taka da se mogu poslati preko Useneta, a prilikom preuzimanja rnoraju se dekodirati.

Za koristenje mreznim novinama korisniku su potrebne ave informacije:

• Internet adresa posluzitel]a (NNTP server)

II Internet adresa korisnikova servera za odlazne poruke (SMTP server)

II korisnikova e-mail adresa, kako bi mu sudionici rasprave mogli poslati odgovor, primjedbu iii misljenje.

Citanje poruka na Usenetu naziva se citanjem novosti. Naziv novosti odnosi se na nove poruke. Nairne, adrninistratori moraju brisati poruke starije od nekoliko dana jer NNTP posluzitelj i svakog dana primaju desetke tisuca poruka. Korisnik prije eitanja poruka odabere novinsku grupu koja ga zanima. Uz odabranu se grupu nudi popis clanaka (poruka) u njoj. Uz naziv grupe uvijek se ispisuje i broj neprocitanih poruka. Uz peruke se pojavljuje nj ihovo zaglavlje i status (je Ii poruka primljena i je Ii na nju odgovoreno). Ako je na poruku odgovoreno, uz nju se nalazi oznaka niti i broj poruka sadrzanih u niti (sl. 2.14).

Nit je putokaz prema odgovorima, odnosno komentarima na poruku. Prccitane poruke mogu se ispisati, a ako su vazne, mogu se oznaciti kako ne bi bile obrisane nakon isteka nekog vremena. Buduci da je Usenet prepun nepristojnih rasprava, korisnik moze nit oznaciti kao nezeljenu, odnosno zanemariti je. Pri preuzimanju poruka iz odredene novinske grupe poruke koje pripadaju nezeljenoj niti nece se preuzimati i nece se vidjeti. Korisnik se moze prijaviti (engl. subscribe) na novinske grupe koje smatra zanimljivirna te konfigurirati program za citanje rnreznih novina taka da rnu prikazuje same te grupe. Time se ubrzava i pojednostavnjuje postupak preuzimanja i eitan]a poruka.

Korisnik koji zeli poslati novu poruku mora odrediti grupu ili nazive grupa koj ima upucuje poruku, naslov poruke, te napisati tekst poruke, a pri tome treba postovati pravila ponasanja na Usenetu koja su opisana L1 uvodnim esejima iz grupe news.announce.newusers.

V. Bosili-Vuksic

2-21

3KB

. . . Simon Mallhee 6127/9B 2:49 PM 1

'What More Can I Say?

I3=J Four FREE lssues Of The DebtZapper 'Wee ... I~ "INCREASE" Your "INCOME"· Your Own D ... [j NEW SITE; IRELJ>ND TOURISM AND COMMERCE 81 The Best of Whal's Flee on Ihe lnlerret

L;;:':I HOSTING $10 MO.-·Free Email Alia.esll ~l BELGIAN BEERS

1:':) Special CLOCKS

1"-:-] THE BUMP AND THE GRIND

10.) Say GOODBYE to Spam Vigilante.! f1 Money is Power

Inll pub 1 6/2719B 4:47 PM TKB
Floyd Newberry 6/2719B 5:34 PM TKB
.. D.\rI.J. Allen .. 6/2719B 5:39 PM 1KB
ma,keling@i,eland·no ... 6127/98 6:02 PM TK8
lowelale@my·deianew ... 6/27/99 7: 19 PM 1KB
China Hoding Net 6127/9B B:41 PM 2KB
Sebastien Gallet 6127/9B 9:25 PM TKB
pr@grapho.net 6/2719B 9: 26 PM 1KB
KMSystcms' 612719B 11:10 PM 2KB
2KB I am formally inviting you to join the W.A.A. this is like a club for

people who spend allot of time online. Every member can tell every one about the sites they have found in tile free monthly news letter that contains the

best sites on the web as voted by the members. Every member receives a free fun program on request. Go to \llfV\.l\Nsub.net.au/-simon/ to join.

Slika 2.14. Primjer Citanja Usenet poruka

Em "Brbljanje" na Internetu

Izravna, ~o~unikaci~a .(eavrljanje) preko Interneta (Internet Relay Chat - IRe) omogucuje interaktivni razgovor s drugim korisnicima Interneta. Sudionici rneduso~no ko.nta~t!raju u :tv~~nolll vremenu, a razgovor je vezan za neku zajednicku i svnn sudionicima zanimljivu temu. IRe je neformalan medij a osnovno mu je obi-

ljezje zabava. '

R~zgovor.u ~tvarnom ~~em~nu znaci da sudionik, koristeci se racunalnom tipkovnicorn uprsuje tekst koji se istodobno pojavljuje na ekranirna svih osta!ih sud ionika razgovora, Za razgovor preko IRe-a potrebna je veza na IRe server i neki od p~'ograma za IRe (kao sto su EZTalk, mIRe i dr.). Nakon uspostavljanja veze s nekiln ?d IRC. ~e~'vera, korisnik se moze prikljuciti neposrednoj konverzacij i nazvan oj kanali III sobe. Na IRC serverima moze se pronaci do 2000 kanala a na svakome od njih vodi se razgovor 0 nekoj temi (jedan od najpoznatijih IRC servera zo~e.s:.Talk City, a nalazi.se n~ adresi http://www.talkcity.com). Korisnik koji se prikljuci l1a IRC server dobiva cjelokupan popis kanala te se pridruzuje on orne cija ga tema razgovora najvise zanima (sl. 2.15).

2-22

Internet

Slika 2.15. Odabir Ierne (sobe) za "brb/janje"

Prije nego 5tO pocne razgovarati korisnik prijavi svoje irne (najcesce nadimak), a prema zelji, i neke dodatne informacije (npr. e-mail adresu radi kasnijeg kontakta sa sudionicima razgovora). Svaki put kada se novi sudionik pridruzi nekom kanalu ili odustane od razgovora ostali sudionici dobivaju obavijest 0 tome. Sudionici upisuju svoje izjave koje primaju svi ostali, a uz svaku se izjavu automatski veze ime osobe koja ju je dala (sl. 2.16). Osoba koja se prva prikljucila na kanal naziva se operator. Operator ima povlastice koje nemaju ostali clanovi kanala, te maze izbaciti iz razgovora osobu koja se nedolicno ponasa i uznemirava ostale sudionike razgovora, Osim kanala koje stvaraju sarni korisnici, a nazivaju se korisnicke sobe, postoje i domacinske sobe, u kojima se sluzbene osobe nazvane moderatori brinu 0 tome da se sudionici drze pravila rada i kojima se sudionici razgovora mogu obratiti ako ih netko uznemirava nezeljenim porukama,

Osirn sudjelovanja u razgovoru, sudionici mogu dobiti informacije 0 drugim korisnicima Interneta, mogu potraziti odredenu osobu iii "saputati" S nekim korisnikom kanala tako da poruke ne rnoze vidjeti nitko drugi osim te osobe. Korisnici mogu stvorti i vlastiti kanal, kojemu moraju definirati temu. U trenutku stvaranja novog kanala korisnik postaje operator s povlasticama i odgovornostima. Kada se

V. Bosilj-Vuksic

2-23

posljednja osoba odjavi s kana la, naziv kanala se brise S odgovarajuceg popisa na serveru,

Kanal se moze proglasiti privatnim pa se njegov naziv nikada nece nalaziti u popisu kanala, a u razgovoru ce moci sudjelovati same osobe koje su 0 prethodno obavijestene 0 njegovu postojanju.

We~e glad you dropped In for a visit. please slay. while and Chat

A Vision of'the Future: Star Trek Voyaser

by Stephen Poe

(800) 1 0 NTLM,ANON 51 2'

(366) lColiegeTalk End offNAMES list

.;lColiegeTalk> Ta\~ Clt(s NEW game has lust slartedl <:'ColiegeTalk> lI's called Treasure Hunler. and there <:ICollegBTalk> are TEN pnzes 10 be won every night!

• <;lColiegelatk> To geL In on Lhe fun and start winning prizes visit I,l!\,. <:1ColiegeTalk> hllpJlhome.Lalkclly,comll.OLWayitreasurehUnLeJ' <sharkle> chatlychee~eaader ur asl

cAlnos> nTCB_ .. lhen your gran rJdad ran Lhrougllih B desert huh? <Jannanc> what co vou mean?

List Plice:

SIS.OO

Sllka 2.16. Primjer "brbljanja" na Inlemetu

Moderan i trenutacno najpopularniji program za "brbljanje" na Internetu naziva se ICQ, a rnoze se pronaci na adresi http://www.mirabilis.com). Taj program svakom korisniku dodjeljuje njegovu jedinstvenu adresu i otvara mu vlastitu Web stranicu na kojoj su podaci 0 njemu, njegovi hobiji i interesi. Program korisniku omogucuje pronalazenje drugih korisnika sa slicnim interesima radi razgovora 0 nekoj temi u nekoj od soba za razgovor, iii za nalazenje nekog slucajnog korisnika za uspostavljanje veze.

Osim navedenih, program nudi i druge mogu6nosti. ICQ trenutacno ima gotovo 10 mi lijuna korisnika, u danu se prijavljuje vise od 52 000 novih korisnika, a gotovo 2,7 milijuna korisnika svakodnevnoje aktivno,

2-24

Internet

FJ11 Prijenos podataka na Internetu

Korisnici Interneta cesto imaju potrebu prenosti podatke sa udaljenih racunala iii slati podatke na njih. Engleski naziv za preuzimanje datoteka s udaljenih racunala jest download, a za slanje datoteka na server upload. Za tu svrhu sluzi File Transfer Protocol- FTP,jedan od osnovnih i vaznih lnternetovih standarda,

Razmjena podataka moze se obaviti i uz pomoc Web pretrazivaca iii prograrna za elektronicku POShl, ali je osnovno obi ljezje takvog prijenosa njegova sparost.

Jedan od program a za prijenos podataka na Internetu je FTP Explorer, koji je vrlo slican prograrnu Windows Explorer. Osim njega, primjenjuju se i drugi, npr, FTP Browser 2, WS_FTP, CuteFTP i FTP Voyager.

Za preuzimanje i slanje podataka potrebno je znati nazi v datoteke za prijenos, mjesto gdje se ona u racunalu (poddirektorij) nalazi i naziv racunala (servera) na koji se datoteka salje iii s kojega se preuzima (sl. 2.17).

~ till @ill ~ ~ lli@ ~
. . .
cenro j,dobl.o:l ~I'" perch powelpock review ,dk
~ tI2J rITffi] ~ filim ~ ~
,
. , ,
'm.1I unI~.d_d'l unsuppc:ded I,'jsu~s vj sc dk I,~A Is-·f!.gz Slika 2.17. Primjer preuzimanja da/oteke s udaljenog racunaia

V. Bosilj-Vuksit

2-25

Tijekom slanja iii preuzimanja datoteke korisnik moze vidjeti kako napreduje postupak: koliko je velika datoteka, koliko je podataka vee preuzeto, te procijeniti kokliko je vrernena potrebno do zavrsetka postupka.

Za pristup nekim FTP serverima potrebno je znati lozinku, dok je za druge servere pristup slobodan, a korisnik se prijavljuje kao anoniman (anonymus). Anonirnni korisnik ne moze brisati, preirnenovati iii prernjestati datoteke, Pri pristupu uz lozinku davatelj pristupa moze dodijeliti korisniku ogranicena iIi puna prava rnanipulacije s datotekama na serveru,

Em Izrada WWW stranica

Cilj je WWW stranica na zanimljiv nacin prikazati neki objekt (osobu, poduzece, proizvode i us luge), zainteresirati korisnika da pregleda sadrZaj stranice i, eventualno, obavi posao preko Interneta (sl. 2,18).

Alati za izradu WWW stranica dan as su iznimno popularni i cesto koristeni, Stalno se unapreduju postojeci i stvaraju novi, a osnovna im je namjena stvoriti priv

Completing Your Order is Easy

We encourage you to enter your credit card number cnline (why Lh.i~ j, ::iUl!). However, you also have Ill. oplion ofphooing us wi~llhe aember afler complctios the order Ierm, If you have ally problems or questions, see the bottom o[the page for details on our lon·free (SOO) co'iomer ,upport number.

1. Welcome,

Please enter your e-mail address: Ik ._. __ -,---'

Please check your e-mail addr.ssL~" accuracy; on. srnalll]1po and 1'10 won't be able to communicate wiilL you about your order.

c: I am a first-time custcmee, (You will be asked to cre.le a password !ator on)

c: I am a returning customer, and my password is _ .__ _ _

Have you forgotten your password?

'"!.'i , .. ,

Slika 2.18. Primjer kupovanja knjiga preko intemeta

2-26

Internet

lacnu WWW stranicu. Cesto upotrebljavan i jednostavan softver za izradu WWW stranica jest HTML (prikazan 1I daljnjem tekstu).

Najnovija verzija HTML-a kojomje unaprijeden dizajn stranica i uvedena dinamika naziva se DHTML (Dynamic Hyper Text Markup Language). Javascript je hibridni prograrnski jezik nastao kombinacijom HTML-a i programskog jezika Java, a jedno ad njegovih vaznijih obiljezja jest potpora animaciji na Web stranicama.

Java je programski jezik sto ga je stvorila tvrtka Sun Microsystems. Jezik je interpretiran, ne prevodi se u strojni obi ik, a za njegovo je pokretanje potreban Java interpreter. Portabilan je i platformski neovisan, sto znaci da se maze izvoditi na bilo kojem racunalu i u bilo kojem operativnom sustavu. Oblikovan je tako da se rnoze izvoditi u pretrazivacirna kao sto su Netscape Navigator iii Microsoft Internet Explorer. Ako korisnik tijekom pregledavanja Web stranica pristupi Java programu, pretrazivac ce preuzeti Java program (applet) i pokrenuti gao

Primjena Jave u izradi Web stranica znatno poboljsava dizajnerske mogucnosti.

Pretrazivaci podrzavaju rad i s aplikacijama napisanim drugim programskim jezicima. Za tu se svrhu koriste ActiveX kontrole", spremista za programe napisane nekim od programskih jezika (Javorn, Visualom Basicom iii nekim drugim) i sluze za rukovanje multimedijskim podacima,

Postupak objavljivanja na Webu moze se podijeliti na dvije faze:

• stvaranje Web stranice na lokalnom racunalu

• slanje stranice davatelju pristupa lnternetu.

Os nova za izradu Web stranice u HTML-u jest pisanje naredaba u nekom tekst editonr'.

Osim opcih tekst editora mogu se koristiti i specijalizirani HTML editori. Oni omogucuju biranje HTML naredbi iz izbornika (kao HTMLed32, primijenjen u primjeru na slici 2.19), te potpuni WYSIWYG editori (What You See Is What You Get sto znaci "dobit ces tocno ono sto vidis (na ekranu)" za koje nije potrebno poznavati HTML naredbe (npr. Netscape Gold i FrontPage 98).

Naredbe u HTML-u nazivaju se tagovi (engl. lag), a nalaze se unutar oznaka "manje od" «) i "vece od" (», koje signaliziraju pocetak i zavrsetak naredbe. Zavrsetak vecine naredaba mora imati i zavrsni kod, a prikazuje se kosom crtom

(/).

I Active X kontrole proizvod su Microsofta i sastavni su dio Microsoft Internet Explorera.

2 Teksl editor je sustav ZiI obradu neformatiranog teksta (npr. Notepad, Norton editor, Edit).

V. Bosill-Vuksic

2-27

Struktura HTML dokumenta

.iMt:k:H?·;:·:,; '. ' .. <f:\~AJ!)>.:

ovdje se nalaze dijelovi koj i se ne pojavljuju u prozoru dokumenta, a najvaznijl od njihje naslov

<TITLE> ovdje se nalazi naslov koji se pojavljuje na naslovnoj

stranici pretrazivaca<tnTLE> .

!~~~~~i;;;W::;~:.. :::~::~:;~h:;l;R~]~~f:)~:~:'

ovdje se nalazi tekst iz tijela dokumenra koji se prikazuje unutar pretrazivacevog prozora za prikaz

Cesto jedan naslov 1I dokumentu nije dovoljan. HTML pcdrzava sest razina naslova cije su oznake

<HI>, <H2>, <H3>, <H4>, <H5> i <H6>.

Naredbe mogu imati i svoja obiljezja (atribute) s dodatnim informacijama 0 tome kako treba djelovati naredba, Atributi se odnose na razlicite oblike uredivanja dokumenta i povezivanje dokumenta s drugim dokumentima, npr.:

~ '::: 1 :.t~~H§~ij~JDJ~~t~iQ~~r·;:~·-~~'Il:::L~} ~'L r ;~~.~~ ~':~~~:: .~~ ~:.':.i~' :: ~.~ .·:::~U~.~:x·:n~:~ _! ~ tAi~~,~tl~f:'~~~';LB~~l~'(B~J~~~BS(:;:~;,;r:y)

<B> <lB> zadebljano

<1> <11> koso

<SUB>........... <!SUB>

<SUP> <lsuP>

potpisa no dolj e potpisano gore

<BR>

<P> <!P>

novi redak kraj odlomka

lWini1H:f~M~~$t~:#!il'~N~I~~;;': '~:::: : ::. L:~;~::

<A HREF="objekt"> ...... <lA>

b~~,~ 1~~v.@~~~§~~~ryg (m~·W~Il;;§k~H~~~.ro~~i :~)~~~~~~'~~} ~ ::) ~.~:/~ ~{C~:~~£';:2~:·'~~:L;~·~~~:.;: :~:. t~ J~['l~(~~~~~1J~:~;

<A HREF="url"> <!A>

Naredbe koje definiraju jednostavni HTML dokument prikazuje slika 2. I 9.

Opisane naredbe same su dio mogucnosti koje pruza HTML. Nakon ucitavanja naredaba napisanih uredivacem u neki od pretrazivaca rnoze se vidjeti izgled dokumenta. Rabi li se WYSIWYG editor, to nije potrebno jer je izgled stranice vidijiv i u samom editoru,

2-28

Internet

</!lEAD>

<BODY:>

<H.I>P,vl PQdna.lov</H1> <M2>Dtugl po dnas Iov« 1M2>

0""-0 ~e samo pt:lJ'i kot:ak.<BR>Oeuljne inforlll_a,c1je 0 imn-c nalELze Sf'! na

adte.i: <Ell.:>

<A HREYo"http; / /tart-TlJ. daves ; te. cOIII./u~bst.ation/htmlJ">Ifl}IL; An. Inr:et:active

Tutorial for BeQ'iru-..et:9or</b -:BR ....

~!BODY:>

</HTIlL>

Slika 2.19. Naredbe HTML-a u editoru

Prvi podnaslov

Drugi podnaslov

Ovo je same prvi korak,

Detaljne infonnacije 0 HI"1.fl-u nalaze se na adresi:

H"Th1L: An Interactive Tutorial for Beginners"

Slika 2.20. /zg/ed HTML dokumenta u pretraz;vacu

V. Bosjj-Vuksic

2-29

Slika 2.20. prcdocuje rezultat prethodno napisanih naredaba nakon ucitavanj a u pretrazivac. Kad je izradena, stran iea se preko FTP-a salje davatelju pristupa Internetu. Davate1j usluge svakorn korisniku pridruzuje odredenu kolicinu prostora za njegove Web stranice. Stranica koja se nalazi na serveru davatelj a usluge dostupna je svakorne tko pregledava Web.

B Telefoniranje na Internetu

Gotovo se svakodnevno pojavljuju novi programi za rad na Internetu, a cesto Sl1 vezani za nova tehnoloska rjesenja i poboljsanja. U usluge vezane za odgovarajucu hardversku potporu ubraja se telefoniranje na Intemetu. Za telefoniranje na Internetu oba korisnika moraju imati racunala sa zvucnorn karticom i mikrofonom. Da bi mogli ostvariti kornunikaciju 11 stvarnom vremenu, oba korisnika moraju istodobno biti spojena na Internet. Buduci da se podaei preko Intemeta prenose L1 paketima koj i putuju razlicitim putovima kroz rnrezu, nastaje zastoj u prijenosu glasa do osobe na drugoj strani linije, Usprkos nedostacima, postoji veliko zanimanje za tu Internetovu uslugu i znanstvenici neprestano rade na njezinu poboljsanju.

Jedan od najpoznatij ih programa za telefoniranje na Internetu jest Internet Phone, Razgovor pocinje pozivom, odnosno 1I110S0111 iii odabirom Internet adrese osobe kojoj se zeli telefonirati, Ako korisnik ne zna Internet adresu osobe s kojom zeli razgovarati iii jednostavno zeli razgovarati 0 nekoj terni, moze odabrati adresu osobe za razgovor iz globainoga telefonskog imenika kao 5tO su GOLD (Global Onl.ine Directory) i Web Directory.

Usluge Interneta mogu biti djelotvorna pomoc u svakom poslu, od rezervacije zrakoplovne karte preko poslovnog dopisivanja, razgovora, razmjene dokumenata do ucenja i studiranja.

Promotrimo primjer primjene Interneta pri izradi serninarskog rada studenta Ekonomskog fakulteta II Zagrebu.

Prvu fazu cini utvrdivanje teme i naslova rada. Tema rada vezana je za kolegij neke katedre, Pregled svih katedri i podrucja njihova djelovanja student rnoze potraziti na Web straniei Fakulteta (http://www.efzg.hr). Ako ne zna adresu Web stranice Fakulteta, student moze do zeljene inforrnacije doci pretrazivanjem Web stranice CARNet-a (http://www.carnet.hr).

Kada za temu rada odabere uze podrucje, student se rnoze putem elektronske peste obratiti nekom od nastavnika S odabrane katedre. E-mail adrese nastavnika mogu se pronaci na nj ihovim Web stranicama, koje su sastavni dio Web stranice Fakulteta, Nakon kornunikacije putem elektronske peste i poeetnog dogovora, student mora odrediti tocan naslov svog rada i njegov detaljan sadrzaj,

Sadrzaj je jednostavno definirati primjenom kljucnih rijeci, a zatim slijedi prikupljanje i proucavanje literature koja se odnosi na odabrane kljucne rijeci, Za

2-30

Internet

pretrazivanje student moze se koristiti katalozima kao sto je Yahoo na adresi (http://www.yahoa.com) iii trazilicama, npr. (http://aitavista.digital.com). Aka zakljuci da Illll resursi na Internetu pruzaju dovoljno informaoija 0 odabranoj tern i, student moze poceti pisati rad. Osim clanaka i informacija koje maze prikupiti na Internetu, student ce katkad morati kupiti jednu iii vise knjiga 0 odabranoj terni rada, Kupovinu knj iga moze realizirati on-I ine, a jedna od najpoznatij ih knj izara koja prodaje knjige putem lnterneta nalazi se na adresi http//www.amazon.com.

"Tijekom pisanja rada student ce vjerojatno putern elektronske peste komun icirati

s mentorom, a moida ce do korisnih inforrnacija i prakticnih savjeta za rjesavanje konkretnih problema doci sudjelovanjem U diskusijama putem mreinih novina.

Svoj rad student moze poslati na e-mai I adresu mentora u obi iku datoteke pridruzene poruci (kao attachment datoteku), Nakon zavrsetka rada, student moze napraviti vlastitu Web stranicu te na njoj objaviti tekst svog rada iii opisati prakticna iskustva stecena pri izradi rada uz koristenje lnternetorn.

ElI! Buducnost tnternefa

internet je globalna mreza racunala za znanstvene, obrazovne, ali i kornercijalne namjene, Moderno poslovanje nezamislivo je bez koristenja lnternetom i njegovim uslugama sirokog raspona, od brzog i jeftinog razmjenj ivanja poruka putern elektronske peste do prornidzbe, prodaje i bankarskog poslovanja putem World Wide Web-a,

Zbog iznimno velikog porasta broja komercijalnih korisnika lnterneta u posljednjih deset godina pokrenutje projekt ciji je cilj razvoj nove mreze koja ce se koristiti iskljucivo za istrazivanja i obrazovanje, a ciji je naziv Internet2 (UCALD, 1998), U projekt je ukljuceno stotinjak sveucilista iz SAD-a pod nadzorom i LIZ vodstvo University Corporation for Advanced I nternet Development (UCAID) Board of Trustees. Osnovni je cilj projekta razviti nove mrezne tehnologije, usluge i programe koj i ce omoguciti brze sirenje znanja i informacija medu clanovirna obrazovnih institucija.

U ovorn su poglavlju opisane osnovne zadace vaznij ill usluga na lnternetu, ono-

liko koliko bi rnoderni menedzer 0 njima trebao znati.

l.preCiZllija znanja 0 prednostirna i mogucnostima rada na lnternetu moguce je steci samo prakticnim radom i prihvacanjem cinjeuice da dinamika razvoja inforrnacijske tehnologije i lnterneta zahtijevaju od korisnika neprekidno obrazovanje.

Prerna m isljenju strucnjaka, svi aspekti poslovanja u buducnosti potpuno ce ovisiti 0 toj vrsti umrezivanja. Ono cega nema na lnteruetu kao da i ne postoji.

3.

Informacijski sustav

3.1. Pocelo je u garazi

3.2. Sto je informacijski sustav 3.3. Racunalni hardver

3.4. Klijentsko-serverska tehnologija 3.5. Softver - programska potpora 3.6. Ljudi - projektanti i korisnici 3.7. Podaci

3.8. Racunalne mreze

3.9. Informatika i djelotvornost poslovanja 3.10. Elektronicka razmjena podataka (EDI) 3.11. EDI standard

3.12. Organizacija koja stalno "uti"

dr. sc. Velimir Srica

Pocelo je u garazi

jedna od najpoznatijih legendi inforrnaticke industrije jest ona 0 nastanku raeunala Apple. Prica ima dva junaka, to su Stephen Wozniak i Steven Jobs. Jobs je odrastao u Kalifornij i kao dijete cvijeca, Privucen istocnjackom fi lozofijom, izbacen je iz koledza zbog slabih ocjena. Tadasnji prijatelji sjecaju se da je pustio dugu kosu, nerijetko se drogirao i uglavnorn hod ao bosonog. Da bi ostvario svoj san 0 odlasku u lndiju, pokusao je zaraditi dovoljno novca radeci za racunalnu tvrtku Atari, na razvoju videoigara. lake nije bio inzenjer, njegovi radasnji suradnici govore da je posjedovao prirodnu bistrinu, talent i brzo je mislio. Konacno je u Ijeto 1974. godine dovoljno zaradio da ode u lndiju. Obrijao je glavu poput gurua, otisao u samostan i posvetio se religijskim obredima, Novi san bio IllU je da ode u Japan i prikljuci se hodocasnicima, no ipak se uskoro vratio u Kaliforniju. Ondje je sreo Stephen a Wozniaka, pet godina starijega i takoder propalog studenta koji je radio za Hewlett-Packard.

Opsjednut racunalima, Wozniak je bio razocaran svojim poslom u odjeljenju za kalkulatore. Zato je nakon radnog vrernena iz hobija pokusao konstruirati jednostavno kucno racunalo, Izumorn mikroprocesora takva se ideja mogla lako realizirati pa je 1976. godine Wozniak izradio racunalo vlastitog dizajna, veliko poput pisaceg stroja, s obiljezjima velikih racunala. No kad je Hewlett-Packardu ponudio da svoj hobi pretvori u posao, odbili su gao Jedini od kojega je Wozniak dobio potporu za realizaciju svog naurna bio je upravo Steven Jobs. Nakon dugih sati razgovora odlucili su osnovati vlastitu tvrtku koja ce proizvoditi jeftina i mala osobna racunala.

Jobs, star 21 godinu, dizajnirao je prvu proizvodnu liniju za izradu racunala u garazi svojih roditelja. Prodali su Jakobsov Volkswagen Microbus i Wozniakov Hewlett-Packkard kalkulator za I 300 dolara, sto je bio pocetni kapital za taj posao. Uskoro su za svoj projekt zainteresirali bivseg marketinskog rnenedzera jedne racunalne kompanije koji nije samo ulozio vlastitih 250 000 dolara u njihov biznis, nego ill je povezao s Bank of America. I tako je prica 0 mozda najvaznijoj jabuci nakon one Adama i Eve postala stvarnost, Godine 1977. ostvarili su promet od 2,7 milijuna dolara. Sljedece godine zaradili su 200 milijuna dolara i krenul i na trziste dionica po novi investicijski kapital, Jobs je postao predsjednik upravnog odbora tvrtke i s nepunih 26 godina zivota usao u klub arnerickih bogatasa, Wozniak se, pak, pomalo iznenaden uspjehom tvrtke, odlucio vratiti na Sveuciliste Berkeley i zavrsiti studij sto ga je bio prekinuo desetljece prije toga. Godine 1982. tvrtka Apple prvi je put premasila carobnu granicu od milijardu dolara prometa u godini.

No glatka prica tad a dobiva prve nnbore, Kako su se Apple racunala cdlicuo prodavala,

V. Srica

3-3

odlucili Sll izraditi novi proizvod, namijenjen sve veccm trZiStu uredskih racunala, Jobs mu je dao ime Lisa po jednoj od svojih bivsih djevojaka. Smatrajuci da je dorastao izazovima inovacijskih ideja, ali ne i menedzmentu slozenog projekta u velikom poduzecu, upravni odbor tvrtke oduzeo je Jobsu kontrolu nad novom Appleovom "bebom" i pozvao strucnjake iz Hewlett-Packarda da upravljaju novim poslom. No projekt Lisa uskoro se pretvorio u skupi i bolni promasaj, upravo kako je Jobs bio predvidio. Tada Sll ga suradnici vee poceli naveliko ogovarati kao "neorganiziranoga genija". Smatrali Sll da njegov mentalitet i pristup poslu ne odgovaraju velikoj kompaniji. Jobs je bio entuzijast, veliki radnik i osoba prepuna ideja, no bio je i nemime prirode, lako je dolazio u sukob sa suradnicima i brzo bi mu dosadio posao bez izazova. Takoder je nastojao svoje podcinjene natjerati da rade devedeset sati u tjednu, koliko je i sam radio.

lpak, usprkos mnostvu rneduljudskih sukoba u koje je zapadao, nakon neuspjeha Lise u tvrtki koju je stvorlo ~ali su !TIU priliku da osobno vodi novi projekt. Bilo je to racunalo Macintosh (jos jedna vrsta jabuke), koje je u osnovi sam zamislio. Odlucio je vratiti se u razdoblje svog ranog poduzemistva, kad je s Wozniakom pokrenuo Apple u garazi, Zato je novi projekt nazvao metafizickom garaiom, a ekipu za razvoj fizicki izdvojio iz osratka kompanije ne same smje!itajuci je u posebnu zgradu, vee i odrzavajuci mentalitet, radne navike i organizacijsku kulturu bitno razlicite od onih u maticnoj kuci koja ih je placala,

U sijecnju 1984. novi je proizvod objelodanjen javnosti na godisnjoj skupstini dionicara kornpanije, a Jobs je dobio aplauz koji je, prerna preciznim podacima njegovih suradnika, trajao punih pet minuta i bio nalik na ovacije nekoj opernoj primadoni. Nakon toga proizvodne linije Lise i Macintosha povezane su pod zajednicki krov, a Jobs je dobio dirigentsku palicu da upravlja novim projektom i u fazi primjene. No u proljece 1985, kad je Apple najavio svoj prvi kvartalni gubitak, upravni je odbor odlucio da Jobs mora otici, Nakon trotjedne grcevite borbe tada tridesetgodisnji i 150 milijuna do lara tezak genij morao je priznati poraz i napustiti svoju "bebu" kojoj je posvetio mnogo vrernena i Ijubavi. Ostalo je povijest. Jobs se kasnije posvetio drugim programima, pocevsi s tvrtkom NeXT Inc., ciji je cilj bio napraviti mnogo mocnije i brze osobno racunalo za sveucilista, putem tvrtke Pixar koja je radila racunalnu grafiku za poznate filmove 0 ratovirna zvijezda Georga Lucasa, No cini se da vise nikad nece biti ponovljen uspjeh dvojice "genija iz garaze'' koji su, pretvarajuci svoje snove u stvarnost, ispisali svijetle stranice racunalne povijesti kakvu ni sami nisu vjeravali da ce dozivjeti,

Temeljni oblik primjene inforrnacijske tehnologije, ciji burni razvoj personificira upravo opisani Apple, jest na racunalu utemeljeni informacijski sustav poduzeca.

EfJ Sto je informacijski sustav

Zivimo u eri sustava. Pogledamo li oko sebe, vidjet cerno primjere poslovnih, informacijskih, drustvenih, tehnoloskih iii prometnih sustava. Za infonnatiku je najvazniji pojam infonnacijskog sustava koji cemo najbrze i najlakse opisati odgovorima na tri pitanja:

3-4

lntorrnacilsxl sustav

II sto mu je cilj ili svrha II koje su mu funkcije

II ad cega se sastoji.

Postoji lakonska, ali primjerena definicija koja kaze:

Gilj je informacijskog sustava dostava prave informacije u pravo vrijeme na pravo mjesto U organizaciji uz minimaJne troskove.

Medutim, u praksi nije lako ostvariti takav cilj. Vee na pocetku pojavljuje se pitanje kojaje informacija prava. Cak ni najiskusniji menedzeri ne znaju to~n~ reci koji su im podaci potrebni za rjesavanje nekog poslovnog problema. Na pru~J~r, ~~ temelju kojih su informacija za tajnicu odabrali bas osobu A, a ne osobu B lit kOJI podaci upucuju na to da ce dobavljac X dostaviti robu navrijeme. Zato nije lagan zad~~ tak postaviti ispravnu definiciju problema i izvesti iz.nje informacij.ske zahtjeve koji ce iskazati prave i stvarne informacijske potrebe, TaJ se problem rjesava opcrm podizanjem razine informacijske pisrnenosti, 0 cernu je vee bilo govora.

Nakon definiranja njegova cilja, valja reci da je zadaca informacijskog sustava u nacelu obavljanje cetiriju temeljnih funkcija. To su:

II prikupljanje podataka II obrada podataka

II pohranjivanje podataka i informacija

II dostavljanje podataka i informacija korisnicima.

Aktivnosti vezane za prvu funkciju moraju odgovoriti na pitanje kojim se izvorima sustav sluzi, odakle dolaze njegovi ulazi i kako ce se obavljati priprema, prikupljanje i unos podataka.

Prikupljeni se podaci obraduju u skladu s potrebama korisnika, ~ to znac.i ~a se preoblikuju, sazimaju iii rasclanjuju. Prikupljeni i obradeni podaci po~ra?JuJu se radi kasnijeg koristenja ili se dostavljaju korisnicima za potrebe upravljanja, odlucivanja i kontrole.

Da bi uspjesno obavljao spomenute funkcije i ostvarivao navedene ciljeve, informaeijski sustav posjeduje odredenu strukturu koja je, najopcenitije shvaceno, sinteza nuznih elemenata, sto pokazuje slika 3.l.

V. srlca

3-5

.• ()_r,gW~i'~'

. . _" -. - '. I: -, - . ~ ~.:

Slika 3.1. Struktura in(ormacijskog sustava

Kao sto se vidi na slici 3.1, jezgrenu strukturu informacijskog sustava cine:

II hardware' - materijalna osnovica koju tvore informacijske tehnologije, npr. elektronicka racunala, radne stanice, modemi, fizicke linije, kablovi itd.,

• software - nematerijalni elementi u obliku programskih rjesenja i paketa, rutina iii metoda na kojirna se temelji primjena hardvera,

• lifeware - informacijski djelatnici, [judi koji rade s informacijskim tehnologijama kao profesionalni inforrnaticari ili kao korisnici sustava,

• orgware - organizacijski postupci, metode i nacini povezivanja prethodnih triju komponentata u skladnu, funkcionalnu cjelinu.

Kako u suvremenoj obradi inforrnacija kljucnu ulogu imaju mreze i koncepti povezivanja korisnika s infonnacijskim resursima i tehnologijama, neovisno 0 njihovu fizickorn razmjestaju, osim cetiri jezgrene, pojavljuje se i peta komponenta:

• netware - komunikacijsko povezivanja elemenata sustava u skladnu cjelinu u obliku inforrnaticke (telekomunikacijske) mreze,

Kako podatkovni resursi informacijskog sustava postaju iznimno vrijedna i slozena imovina svake tvrtke, mozerno izdvojiti i sestu komponentu:

• dataware - koncepcija i organizacija baze (skladista) podataka i svih raspolozivih informacijskih resursa,

U uspjesnome inforrnacijskom sustavu svi bi ti elementi morali biti na podjednakoj razini kvalitete i medusobno uskladeni. To znaci da hardver ne rjesava probleme

1 Engleski izraz ware mati roba (npr. hardware oznacuje strojnu oprernu iii rnetalne proizvode) j rabi se kao prefiks u mnogim informatickim izrazima,

3-6

Informaeijski sustav

sam, vee mu pomaze skup programskih rjesenja (softver). No bez dobre organizacije tehnologija je nemocna. Nju cine obrazovani i osposobIjeni strucnjaci, nauceni kako ucinkovito primjenjivati sredstva i metode rnodernih informacijskih sustava u sve ocitijem okruzenju cjelakupne komunikacije putem informatickih mreZa.

Informacijski sustav, kaa i svaki drugi sustav, obavlja proces transformacije ulaza u izlaze. Valja reci da se kao ulaz pojavljuju sirovi podaci, a izlaz cine obradene informacije. To se moze iskazati kao:

r l

'--"---~-J

/= feU, P)

Izraz kazuje da izlaz sustava / funkcionalno ovisi 0 ulazu U, kao i 0 transformaciji, odnosno procesu P sto ga sustav provodi na svojim ulazima.

Kvaliteta ulaza ovisi 0 tocnosti, potpunosti, pravodobnosti i pouzdanosti podataka koji se unose u sustav, Ako ulazni podaci ne ispunjavaju cu, prema engleskom izrazu GIGO (garbage in, garbage out - smece unutra, smece van). Na primjer, ako srno unijeli tjedan dana staru informaciju 0 tecaju americkog dolara iii pogresno upisali adresu kupca, obrada koja se obavi na temelju takvih, pogresnih podataka dat ce pogresne rezultate, bez obzira na kvalitetu opreme iii programske potpore. Ni najsuvremenija racunalna oprema, naj bolja softverska rjesenja, najosposobljeniji strucnjaci ni najblistavija organizacija nece moci ukloniti problem koji nastane zbog pogreske u ulaznoj "sirovini" abrade, u prikupljenom podatku.

Brojni projekti informacijskih sustava pokazuju da mnogi menedzeri zive u sasvim pogresnom uvjerenju da su svi problemi informatizacije - ureda, proizvodnje iii poduzeca, rijeseni ulaganjem u hardver, odnosno kupnjom racunala, Stoga se pozornost pridaje same nabavi opreme, a ostale se sastavnice razvaja infonnacijskog sustava zanemaruju. Naime, zabluda je kako je nakon kupnje racunala dovoljno sarno pritiskati tipke te rnagicne opreme koja ce, poput carobnog stapica, sve uraditi sama.

I Post~ji ~~npirij.sko pra:ilo koje ~aze ?a se kvaliteta informacijskog sustava rnoze mjenti kvalitetorn njegove najslabije komponente.

Drugim rijecima, kvaliteta procesa u nekom informacijskom sustavu jest urnnozak kvalitete K njegovih komponenata, odnosno:

l K (P) = K (H) . K (S)·. K (L) . K (?) . K-_.-(N-)-' K-_~~~'~ _.J

U svjetskoj, a pogotovo u nasoj informatickoj praksi uobicajena je tvrdnja da neki sustav ima hardver (H) pete generacije, softver (S) cetvrte generacije, Ijude (L) trece generacije i organizaciju (0) druge generacije. Pritom cijeli sustav rnoze funkcionirati na razini druge generacije, sto znaci da ne ostvaruje one rezultate koje bi sama oprema i instalirani softver ornogucivali. Isto se moze rec: za kvalitetu komunikacijskog sustava (N) iIi kvalitetu organizacije podataka i informacijskih

V. Srica

3-7

resursa (D), cije eventualno relativno zaostajanje uzrokuje zaostajanje cijeloga informacijskog sustava.

Podjela na hardver, softver, ljude, organizaciju, komunikacije i podatke jedan je od nacina gledanja na strukturu informacijskog sustava koji nazivamo konceptuafnim. 0 strukturi informacijskog sustava moze se govoriti i s drugih motrista, polazeci od poslovnih funkcija, dijelova iii podsustava poduzeca za koje su ostvarene pojedine racunalne aplikacije. Tada govorimo a fizickoj strukturi, odnosno 0 podsustavima cjelovitoga paslovnog informacijskog sustava, a to su:

Struktura poslovnog informacijskog sustava

ii: .. ,', :ipfor!na~iJ~h s.iistav· upF~~jj~ti Jci:ii~~~Y:§J~r~r:!~~~"j:;';·

~~::~.:~:GifQb~ili~jjs.i{i·.~~.~ta:V:!!P:~~?{Jj~~j~iHfg~~tiWDJ[Ij'llLW~:~~t;iZ2~jfj;~~~~'~;':i.';.;·,~.~,::;

: ~:: :'::' i'Hfo~~ip'j8iHk:{s~~t~v::J~(~,~G~5Jfpr.~.~~Jir@!~{~r;~:~;:±p;):\;~Ed !};·~1!iy \;> ;;';i,: ':;

.... :,.; :iH Nr.~:~piJs.k.i js~.s:~~y. pJ:a~~tl j~jj',9:ci~j{i.hlt~JJ!E~~~C.~,L~D.~ ,'j )d'_:" ::,'

Ii: ' .. 'fina@jsk8+a'Cuifb~iJdsty~n i: 'f1it'6fi1#6.iJ.§J<.ij~]M~;~~~: '~<::·:::::l:i. ;;~ .. '.

;~.~ ", lhfohl1~ ~ij~kl' slistaV,C;spb~ri·{h,'.st~d~t~ifr::,~;"J:t::':':i'~~·~r.'.· :~.~:'.'" .;:.: :.:.~.'.;~:. ~;::··)n(Ol;~~~~iJski.s.bsfav,pi~~iWij!l;:UP.la~,ij.~:~j~U~~~!~;@~fu~·'(s4~t,~~&J::i~Y· .~, ': ·idfd~.rji~CiJ~.~i· 'su~t~v . i si#lzj v,~iijti;Ff~~~~~j·~L~.(~ii~-;;.E::.\·~'~;: :::E; ; i.: ;;::i .' ..

Primjere nekih navedenih informacijskih sustava iii njihovih dijelova obradit celTIO detaljnije u cetvrtom poglavlju ove knjige. Krenimo u analizu jezgrenih komponenata informacijskog sustava. Pocet cerno s fizickima, adnosno s hardverom.

Ell! Racunalni hardver

P rva koncepcija racunskog stroja duguje svoj nastanak astronornjji, Zarnislimo dvoj ieu engleskih plemica i znanstvenika, Charlesa Babbagea i njegova dobrog prijatelja Johna Hirschela, kako jedne daleke veceri mukctrpno provjeravaju svoje astronornske proracune rucno, obavljajuci naizgled beskonacne i dosadne maternaticke operacije samo uz pomoc olovke i papira, Pocetak je 19. sto lj eta. Napoleonski ratovi mijenjaju politicku sliku Europe, a svijet se priprema za siru primjenu novog izuma koji ce najprije stvoriti, a onda iz temelja izmijeniti industriju i eijelo gospodarstvo. Rijec je, naravno, 0 parnorn stroju.

Nakon brojnih sati napornog racunanja Babbage napola u sali kaze:

"Malim se Bogu da jednag dana pastane moguce racunanje na pam."

John I-lirsehel ga ozbiljno pogleda i rete:

3-8

Informacijski sustav

"Mislim da to nije nernoguce, dapace, to je izvedivo."

Vjeruje se da je nakon jednog takvog prijateljskog razgovora Charles 8abbage odlucio realizirati ideju "parnog kalkulatora" (steam-powered calculator), iz (ega se rodila preteca modernog racunskog stroja, poznata difference engine. Rad na tom izumu Babbage je zapoeeo 1822. godine, a vee sljedece godine za njega je dobio financijsku potporu vlade. No taj ambiciozno zarnisljeni stroj nikad nije bio realiziran. Ubrzo je 8abbage napustio taj projekt i zapoceo rad na racunskom stroju tada nezamislivo slozenih obiIjezja. Taj novi izum, nazvan analytical engine, trebao je imati memoriju u kojoj bi pohranjivao brojeve i obavljao proracune, Uredaj je bio zarnisljen tako da automatski ispisuje rezultate raeunanja, da se ulazni podaci unose u stroj putem busenih kartica, a proracuni obavljaju na temelju unaprijed definiranog skupa instrukcija. Time su postavljeni temelji mod erne racunalne tehnologije i definirana danasnja koncepcija racunala s ulazom podataka, procesom obrade u unutarnjoj memori] i putem programiranja te izlazorn u obllku tiskanih rezultata.

U racunalni hardver, koji se konceptualno temelji na Babbageovim idejama, ubrajamo racunala i sve periferne jedinice kojima se obavlja prikupljanje, obrada, memoriranje i distribucija podataka korisnicirna. Uobicajeno je (prema velicini, cijeni i tehnologiji izrade) racunala dijeliti na superracunala, velike sustave (mainframe), miniracunala, srednja racunala i mikroracunala, Kako je uporaba skupih superracunala uglavnom joil uvijek ogranicena na vojne i znanstvene primjene, necemo se njima posebno baviti.

U proteklom razdoblju rastuce poslovne primjene racunala rnogu se uociti cetiri faze:

!E-~~i~[iiib]!~JI~~~l!¥iht~'d$i~£~~p]~2~~:~i6~~f~1~[tr\1~f~~~~~tl::~~i:~~~r~:1ffli~~~~~:~~~~~f~S7t~fh·t:·,:i~~~~~~i 1~!!B11~~~~1j~'BflH~jHl~~~t~t~:}:'~!#itt(r.~~~~~illj~(g'p~iiW~~.~i.H~)Hiji\H~fiffii~E}W~!~Jiillil[H!t~0:· ~1L~~~~]jffil~~[~~~~tl~i~U:~i~JHif~~!.[Y}ij~~Q.~U~!~~[~ID1}irJ1]ftl~2111~{m!H}l~nnl~i:illu: ~tmiilWi6§~iJ~I~UJ~@kai~H~~~~k~H~fjh~Jb.~j~:ji!.iit~~l[(~Q;ih;JM8iji~~jW!tj!~~iff)·;!n[;·l~~(;[;ji

Velika racunala (mainframes) najcesce su fizicki i organizacijski smjestena uz upravu poduzeca. Takvo se racunalo sastoji od vise procesora, ima velik kapacitet glavne i eksternih mernorija te posluzuje veci broj perifernih jedinica, bilo terrninala, bilo osobnih racunala. Informacijski sustav u cijem je sredistu veliko racunalo, obicno je metodoloski integriran i cini cvrstu cjelinu. Njegove su glavne prednosti sigurnost obrade i zastita podataka, brzina obrade, sredisnje cdrzavanje (vel ike) baze podataka, laksa kontrola i pristup aplikacijarna, standardizacija, glavna izobrazba i kontinuirani rad od 24 sata na dan. Glavni nedostaci takvoga informacijskog sustava jesu visoka cijena hardvera, udaljenost od korisnika i njegovih potreba, neelasticnost i nefleksibilnost obrade, spor razvoj aplikacija i problemi njihova odrzavanja, koncentracija strucnjaka u racunskom centru, uz slabiju komunikaciju s korisnicima.

v. Srlca

3-9

Miniracunala su znatno priblizila informacijsku tehnologiju krajnjem korisniku jer su imala nize cijene i mogla su se instal irati na mjestu nastajanja postovnih transakcija, u pogonima i odjelima. No kako se nisu mogla povezivati u rnrezu, S pojavom mikroracunala i osobnih racunala postala su nekonkurentna, pa su postupno istisnuta iz uporabe i prestala su se proizvoditi.

Srednja racunala (mid-range systems), za razliku od uglavnom vee "izumrlih" rniniracunala, izgradena kao otvoreni sustavi koji se mogu uzajamno povezivati i stvarati racunalne mreze. Rijec je 0 viseprocesorskim racunalirna utemeljenim na operativnim sustavima poput Unixa, AIX-a iii OS/2, cija se sredisnja jedinica koristi procesorskom arhitekturom RISe (reduced instruction set cycles) i 64-bitn0l11 tehnologijom, sto ubrzava obradu i ornogucuje usporedno procesiranje. Vecina srednjih racunala moze se konfigurirati kao visekorisnicki sustavi s dvije do cetiri sredisnje jedinice. Sa stajalista obradbene moci i kapaciteta, to ih sve vise stavlja u rang velikih sustava, od kojih se ipak razlikuju po cijeni i broju terminala sto ih mogu podrzavati, Dok veliki sustav rnoze imati vise od 500 prikljucenih terminala, osobnih racunala iii radnih stanica, srednji sustav podrzava do 200 terminala, pa je njegova uporaba usmjerena na srednja i manja poduzeca. Ti sustavi takoder podupiru rad u lokalnoj mrezi (LAN - Local Area Network), kao i sirim, tzv. rasprostranjenim mrezama (WAN - Wide-Area Network), uz primjenu standarda komuniciranja kao sto su protokoli X-25 i X-400.

Osobna racunala, uterneljena na tehnologiji mikroprocesora, potpuno vladaju informatickim trzistern posljednjih desetak godina, Na trzistu su najzastupljenije dvije skupine osobnih racunala: IBM PC kompatibilna i Apple Macintosh kornpatibilna racunala, Velika minijaturizacija, stalni i drasticni pad cijena komponenata, izrada u golemim serijama i prijateljsko sucelje s korisnikom ucinili su osobna racunala opceprisutnim aiatom i sredstvom epee informatizacije uredskoga i drugih oblika poslovanja. Mogucnost umrezivan]a sa srednjirn i velikim sustavima, a posebno klijentsko-serverska koncepcija stavili su osobna racunala u srediste trenda informatizacije i razvoja svih oblika poslovnih informacijskih sustava. Razvojni trendovi upucuju na to daje sudbina velikih sustava zapecacena i da ce umrezena mikroracunala jos vece obradbene moci potpuno ovladati vecinom, ako ne i svim informacijskim sustavima buducnosti,

E!! Klijentsko-serverska tehnologija

Klijentsko-serverska tehnologija odraz je sinteze novijih trendova u razvoju infermatike i polazi od opce povezanosti elernenata sustava u komunikacijsku mrezu, podjele rada na lokalnu razinu (klijenta) i razinu servera te od otvorenosti svakog sustava i njegove hardversko-softverske neovisnosti. Moze se reci da klijentsko-serverska tehnologija ima dva temelja:

3-10

Informacijski sustav

• ujedinjenjem svih resursa nastaje informacijska infrastruktura koja dijeli hardver, podatke i usluge obrade izmedu dva iii vise informacijskih sustava

• klijentsko-serverski softver podupire interaktivni nacin rada koj i je neovisan 0 hardveru i aperativnom sustavu.

Korisnik ili klijent koristi se osobnim racunalom iIi radnom stanicom, a preko mreze je povezan s nizom servera od koj ih je svaki zaduzen za odredenu aplikaciju i odrzavanje uz nju vezane baze podataka. KI ijent poziva apl ikaciju preko ekrana, a to moze biti unos podataka ili trazenje neke informacije, Server obavlja dio obrade iii cijelu obradu, azurira datoteku na kojoj je obavljena promjena te prikazuje rezultat obrade na klijentovu ekranu ili pisacu,

Klijentsko-serverska se tehnologija, kako vidimo, temelji na spoju klasicnih velikih sustava koji podrzavaju mrezu terminala i modernih mocnih osobnih racunala na stolu svakog korisnika. Terrninali su zamijenjeni radnim stanicama, a obrada je sa sredisnjeg, visekorisnickog sustava prebacena na njih. Kako osobna racunala odnosna radne stanice zbog masovnosti podataka, slozenosti programa iii zbog ogranicenosti potrebne "periferije" (prostor na disku, pisaci...) jos uvijek ne mogu potpuno podrzati najslozenlje abrade, dio zaduzenja prelazi na servere. Najpoznatiji oblici servera su mreini posluiitelji (irnaju zadacu osigurati potrebnu periferiju urnrezenirn radnim stanicama), susiavi za upravljanje bazama podataka (upravljaju zajednickorn bazom na kojoj radi mnostvo klijenata), WWW serveri (ornogucuju operacije na tzv, HTML datotekama kakve se rabe na Internetu), serveri elektronicke poste (na nj ima se pohranjuju e-mail peruke i programi) i slicno. Tipicnu strukturu klijentsko-serverske tehnologije u poduzecu predocuje slika 3.2.

Slika 3.2. Klijentsko-serverska hardverska konfiguracija

v. Srica

J-ll

Ta je koncepcija obrade vrlo fleksibilna, Kao sto se vidi na slici, postoj i mogucnost izdvojenih lokalnih mreza s jednim serverom i nekoliko osobnih racunala (radnih stanica), a moguca je i povezanost svih hardverskih resursa, od osobnih racuuala do velikih sustava, u zajednicku cjelinu,

U malim poduzecima postojat ce jedan server i nekoliko radnih stanica povezanih s njim u mrezu, Srednje velika poduzeca imat ce nekoliko servera i razgranatu mrezu s nekoliko desetaka do nekoliko stotina osobnih racunala dok ce u velikim kompanijama postojati sredisnje racunalo sa zajednickom bazom podataka te niz servera koji podrzavaju, prema potrebi, tisuce urnrezenih radnih stanica,

Kao serveri, ovisno 0 velicini poduzeca, razgranatosti racunalne mreze i velicini baze podataka, mogu se pojaviti iii velika racunala ili PC serveri vrlo mocne konfiguracije (cija je tehnologija nalik na osobno racunalo), Sastavljeni su ad glavne jedinice, disketne jedinice, cvrstog diska vrlo velikog kapaciteta (koji obicno ima i pricuvnu jedinicu), jedinice magnetnih vrpci (tape streamer, cija je funkcija stvaranje zastitinih kopija zapisa s diskova) i CD ROM-a preko kojeg se zasada pretezito obavlja instalacija softvera i inicijalizacija baza podataka, no koji sve vise postaje interaktivna memorija sto polako potiskuje klasicne diskove i diskete), PC server je najcesce i viseprocesorski sustav koji podrzava komunikac ij sku mrezu,

Dodatna obiljeija servera su kvalitetna hardverska i softverska zastita podataka, a1ternativni izvori napajanja (poseban akumulator koji se aktivira pri nestanku elektricne energije) i alternativni operativni sustavi,

Od operacijskih sustava koj i se najcesce rabe u klijentsko-serverskoj tehnologiji valja spomenuti UNIX, Windows NT, OS/2 i Novell Netware, Najpopularniji sustavi za upravljanje bazama podataka u klijentsko-serverskom okruzenju je Oracle, Inform ix, Ingres i Adabas.

ED Softver - programska potpora

Prethodnim spominjanjem operacijskih sustava i sustava za baze podataka na kojirna se temelji klijentsko-serverska tehnologija zahvatili smo u drugu komponentu informacijskog sustava - softver iii programsku pOtpOTU.

Softver se definira kao ukupnost programske opreme racunala u nekom inforrnacijskorn sustavu, a dijeli se na dvije osnovne skupine:

• sustavski softver

• aplikacijski softver.

3-12

Informacijski sustav

Sustavski softver nije sastavni dio poslovnoga infonnacijskog sustava koji s: izgraduje, vee se nabavlja zajedno s informatickom opremom. Rijec je 0 programskoj potpori za upravljanje strojnim resursima sustava koje smo nazvali hardverom.

Tri skupine sustavskog softvera

• operacijski sustavi

• pornocni programi

• programi prevoditelji

Operacijski sustavi upravljaju svim strojnim komponentama racunala i omcgucuju izvrsavanje korisnickih (aplikacijskih) programa. U poslovnom informacijskarn sustavu vazno je da postoj i jedinstvo operacijskog sustava, inace ce povezivanje dijelova sustava koji rade pod razlicitim sustavskim softverom biti otefunD, a ponekad i nemoguce,

Sa stajalista broja korisnika cij i rad podrZavaju, operacijske sust~ve moze~o podijeliti na jednokorisnicke i visekorisnicke, a sa stajalista broja podrzanih aktivnih prograrna razlikujemo jednoprogramske i viseprogramske.

Klasicni primjer jednokorisnickoga i jednoprogramskoga operacijskog sustava jest MS DOS, donedavno temeljni standard P~ osobnih racunala .. ,:n omogucuje rad sarno jednog korisnika s jednim aktivnirn programom. N~~lJ I su opera~ cijski sustavi osobnih racunala (npr. Windows 95, 97,98,2000) vlseprogramskl jer ornogucuju istodobni rad na mnostvu aktivnih programa.

Klijentsko-serverska tehnologija 0 kojoj smo vee gov~rili te~elji se na pot~:b~ podrzavanja vise korisnika s vise aktivnih programa kOJI r~de I~~odobn.~. ~laSlC1l1 je primjer takvoga operacijskog sustava UNIX, a od ostalih kOJI se naJce~ce rabe u klijentsko-serverskoj tehnologiji va1ja spornenuti Windows NT, OS/2 I Novell

Netware.

Pomo':ni programi obavljaju razlicite zadace kao sto je potpora pisanju programskog koda (tzv. editori), sortiranje datoteka, arhiviranje podat~ka iIi upr~vljanje bazama podataka. Najvazniji pornocni programi su tzv. ~erv~.f1 (prog:'~~1 p?sl~~ zitelji), medu kojirna se isticu ani koji podri.avaju komumkaclJ~ u mrezl.~.onl kOJ~ podrzavaju rad s bazama podataka (tzv. database servers). NaJPopulamlJI sustavi za upravljanje bazama podataka u klijentsko-serverskorn okruZen~u jesu vee sp~~ men uti Oracle, Informix, lngres i Adabas. Tame mozemo dodati programe kOJI omogucuju slanje telefaks poruka, elektronicku postu (u PC okru~enju to su, na prirnjer, Pine i Eudora), a najperspektivniji medu njima ornogucuju globalne komunikacije putem Interneta, rad s hipertekstom i HTML datotekama.

Programi prevoditelji sluze kao posrednici u programiranju rac~nala. i o.ba:~jaju funkciju prevodenja s nekoga simboliekog jezika kojim se SIUZl korisnik ill sustavski analiticar (projektant aplikacijskog softvera informacijskog sustava) na stroju razumljiv jezik. Nekad je sustavski analiticar iii programer morao dobro

V. Srica

3-13

poznavati hardversku konfiguraciju na kojoj je kanio razvijati informacijski sustay, a programski su jezici bili teski za ucenje i slijedili su logiku strojne obrade. Danas su razvijeni jezici za pisanje apl ikacija koj i su bliski prirodnom jeziku (nacinu na koji covjek svakog dana komunicira) i kojima opisujemo sto zelimo, a ne kako ce to racunalo uraditi. Dakle, umjesta da sarni dizajnirarno programske procedure, cesto je dovaljno opisati ze1jene izlaze i rezultate abrade. Takvi neproceduralni prograrnski jezici cine racunalo vrlo mocnim alatom za razvoj aplikacijskog softvera i postaju dovoljno jednastavni da se i korisnici skromnoga inforrnatickog znanja rnogu njima sluziti, posebno za izradu prototipova. Primjeri neproceduraln ih jezika tzv. cetvrte generacije jesu SQL, Oracle, Supra, Informix, Paradox i Clarion. Sve veca rasprostranjenost Interneta pridonosi jacanju primjene alata za stvaranje tzv. Web stranica, odnosno HTMLjezika (hypertext markup language), 0 cemu je vee bilo rijeci.

Aplikacijski softver cine svi korisnicki programi kojima se rjesavaju zahtjevi i problerni korisnika, Informacijski sustav poduzeca obicno je skup podsustava poslovnih funkcija izraden kao niz aplikacijskih programa povezanih u cjelinu. Osnovne vrste ap I ikacij skog softvera j esu:

II vlastiti program: (izradeni u sklopu organizacije koja ih rabi kao dio svoga informacijskog sustava)

II tudi programi (koje su kaa standardna rjesenja izradila softverska podu-

zeca),

Cijeli aplikacijski softver (cjeloviti informacijski sustav poduzeca) nije potrebno kupiti jer je svako poduzece barem po necemu specificno, Ipak, danas na tri.istu postoji rnnostvo gotovih paketa aplikacijskoga (korisnickog) softvera za razlicite namjene.

Paketi aplikacijskog softvera

II aplikacije opce namjene
II aplikacije specificne namjene
II opce poslovne aplikacije
• specificne poslovne aplikacije
II obrazovne aplikacije
II kucne aplikacije ApJikacije opes namjene najzastup1jenije su na tdistu osobnih racunala, Rijec je 0 softveru za obradu teksta, proracunskim tablicarna, poslovnoj grafici, programima za kreiranje i odri.avanje male baze podataka i sl. Najpopularniji paketi aplikacija opce namjene na osobnom racunalu jesu Microsoft Office (Word za obradu teksta, Excel za proracunske tablice, Access za bazu podataka, Out-

3-14

Informacilski sustav

look za organizaciju osobnoga iii skupnog rada, PowerPoint za prezentacijsku grafiku) i Notes.

Aplikacije speclflcne namjene mogu biti vezane za najrazlicitije potrebe kao sto su glazba, sport, zemljopis, astrologija iii matematika.

Opce poslovne aplikacije najveca su skupina aplikacijskog softvera koja se najbrze razvija. Spomenuti Microsoft Office i Lotus Notes zbog svoje se slozenosti i sveobuhvatnosti mogu ubroj iti i u tu kategoriju jer podrZavaju autornatizacjju uredskog poslovanja. Rasprostranjeni oblici poslovnih aplikacija su programi za upravljanje zalihama, raeunovodstveni paketi, aplikacije u financijama, marketingu, planiranju, kadrovskoj evidenciji iii upravljanju 1judskim resursirna,

Spaciflcne poslovne ap1ikacije daju prograrnska rjesenja za specijalizirane djelatnosti iii poslove kao sto je upravljanje projektima (Microsoft Project), bankarstvo, trgovina, arhitektura, graditeljstvo, medicina, bibliotekarstvo, jayne usluge, reklamiranje, posebni racunovodstveni servisi, turizam, ugostiteljstvo i dr.

Aplikacije na pcdrucju obrazovanja usmjerene su prema raznolikoj potpori izobrazbe putem racunala (to su CAL - Computer-Assisted Learning ili CAl - Computer-Aided Instruction), prema raznim ob1icima elektronskih enciklopedija (npr. Microsoft Encarta) ili prema programima za administriranje obrazovanja. Medu kucne aplikacije ubrajaju se razl iciti softveri za igru, obrazovanje,

zabavu, vodenje kucnih financija i sl.

Danas se sve vise potire granica izmedu kucnih i profesionalnih aplikacija. Ubrzani razvoj procesne moci racunala, poboljsane komunikacije, sveprisutni Internet i pad cijena svih oblika i vrstajnformacijske tehnologije daju korisnicima mogucnost da njihovo kucno racunalo sve vise sl iei profesionalnoj radnoj stanici i da se koristi istim softverskim paketima. Tako se kucno racunalo malo pomalo pretvara u daljinsku radnu stanicu, a dom u potencijalni "produzeni" ured.

Jedna od glavnih dvojbi pri projektiranju informacijskog sustava poduzeca jest naci pravu ravnotezu izmedu "dornacega'' (interno izradenoga) i kupljenoga aplikacijskog softvera. Sto cemo izraditi sarni, a sto cemo nabaviti na trzistu, na nacelu "kljuc u ruke", pitanje je na koje nije jednostavno odgovoriti. Mi cemo se time malo vise pozabaviti u poglavlju 0 metodologiji izgradnje informacijskog sustava.

G lavni problem svakog softvera je njegova nesavrsenost. Istrazivanja i praksa pokazuju da ne postoji iole slozeniji program koji nema pcgresaka popularno

zvanih bugovi.

I)ojam bug star jc gotovo pola stoljeca, a vezan je za zanimljivu pricu, Prva generar cija racunala zapocelaje razvojem UNIVersal Automatic Complltera I (UNIVAC I) na Sveucilistu u Pennsylvaniji, SAD, 1946. godine, a vodili su ga Eckert i Mauchly. Racunalo je javnosti predstavljeno 14. lipnja 195 I. u Uredu za pop is stanovnistva (Census Bureau) i od tada je upotrebljavano po 24 sata na dan tijekom sijedecih 12 godina. Isla vrsta racunala UNIVAC 1 prvi je put primijenjena u poslovne svrhe godine 1954. za

v. Srica

3-15

potrebe tvr.tkc ~eneral Electric u Louisvilleu, u americkoj drZavi Kentucky, inacc rodnome rnjestu cuvenog boksaca Mohammada Alija iii Cassiusa Claya,

UN!:' AC !.~a pro~ral1li~an}e ~e koristio lehnologijom kat~dnih cijevi i strojnirn jezikorn (dugim senjama binarnih jedinica i nula). No vee 1952. godine dr Grace H

S •. 1.. P ... . opper sa

ve~lCI Isla u e~~nsylva~1J1 ra~vila je jedan od prvih programa prevoditelja i iste sc

godine ~rva suoed~ s racunalnim bugorn (engl. kukac iii buba). Bio je 10 pravi moljac (kll~ac IZ rod a lepidoptera; ad lcptira sc razlikuje velicinorn, nocnorn aktivnoscu i dJaka;'lJll ante nama) koji se uvukao 1I top!u unutrasojost stroja te tako zaustavio rad ra~~II~~la UNIV ~C ~. Nazalost, to je plario zivotom. Svjedoci se sjecaju da je moljac bio brizljivo uklonjen I pedantno zalijepljen u dnevnik rada racunala kao dokaz uzroka zastoja. Od tada racunalni problem il i programerska pogreska naziva bug.

Spomenuto racunalo na kojemu se pojavio prvi bug proslavilo se te isle 1952 di

k d . ,. k d . d .0 ' • go mc

a JC u noci I~a ~n ~re sje n~ckih izbora u SAD-u trebalo predvidjeti izborne rezultate,

Na~ol1 p~ebro.lel1Jh J obrad~lllh 7% glasackih listica racunalo je najavilo glatku i premocnu Elsen~l~werovll pobjedu, Kaoyo s~ k~sn.ij~ pokazalo, racunalo je bilo u pravu i O? tada se racunalna obrada redovito pnmJenJlIJe za predvidanje izbornih rezultata diljern demokratskog svijeta,

m Ljudi - projektanti i korisnici

Ljudi su svakako n~jvazni?i. di~ svakog sustava, pa tako i informacijskoga, U pros- 10m smo se ~.oglavIJu bavili pojrnom informacijskog zanimanja te pokazali kako je da.nas s.v~ vise osob~.moguce ubrojiti u kategoriju informacijskih djelatnika koji ~n~upIJaJu p'oda~~e I informacjje, obraduju ih, dostavljaju korisnicima iii pripadaJU informacijskoj mfrastrukturi.

Sa stajalista pojedinacnih informacijskih sustava, Ijudski resurs koji se njima bavi sastoji se od:

korisnika (osobe u tvrtki ciji ce rad biti podrZan informacijskim sustavom)

• inforrnaticara (osobe koja se profesionalno bavi primjenom informatike, odnosno

razvojem iii odrZavanjem informacijskog sustava u tvrtki).

. . Korisnicki. dio Ijudsko~ re~~rs.a. svakoga informacijskog sustava mozerno podijelit] p~·ell1a razrnama orgarnzacije til vrstama posla. U nacelu razlikujemo korisnicku skup:nu. m~nediera .. u poduzecu i korisnicku skupinu izvrsitelja razlicitih poslova pOd~·~01h IOforn.la~lJskom tehnologijom. Obje skupine u svojemu poslu rnoraju bit! motrvirane na prmlJenu suvremenih inforrnatickih rjesenja, i primjereno obrazovane,

I ~v~ razi~e ko:is~ika valj~.sto neposrednije ukljuciti u proces planiranja, razvoJ~. I o~rzavan~a l.nformaclJskog sustava jer ce tada sustav najbolje odgovarati njihovim zahtjevirna i potrebama.

3-16

Informaeijski sustav

Zanimanje profesionalnih informaticara jedna je od najdinamicnijih struka na tl'zistu rada koja zahtijeva stalno ucenje i usavrsavanje, pracenje novih trendova i sposobnost fleksibilnog prilagodavanja prornjenama. U nacelu mozemo razlikovati:

• projektante sustava (nazivaju se sustavski analiticari jer im je glavna zadaca istrazivanje potreba korisnika i provodenje sustavske analize)

• programere (koj i izraduju i odrzavaju aplikacijski softver) i

• operatere (koji upravljaju radom hard vera informacijskog sustava, a prema potrebi ga odrzavaju),

Usto, profesionalni informaticari obavljaju poslove izobrazbe korisnika, razvoja i odriavanja baze podataka (tzv, administratori baze podataka - data base administrators), razvoja i odriavanja informaticke rnreze (network administrators), stvaranja, odrzavanja i razvoja inforrnacijskih usluga poduzeca preko Intemeta (Web-page administrators) i druge slicne poslove. U velikim sustavima postoji jaka specijalizacija pa cijele ekipe rade svaki od navedenih poslova, au manjim sredinarna jedna osoba mora obavljati niz zadataka, ponekad cak i sve poslove profesionalnog infermaticara.

U vecim poslovnim sustavima obicno postoji zasebna sluzba zaduzena za razvoj i odrzavanje informacijskog sustava poduzeca koja se u novije doba naziva informacijskim centrom (klasicni i postupno odbaceni nazivi bili su centar za automatsku iii elektronicku obradu podataka AOP centar iii ERC). Informaticku djelatnost poduzeca vodi direktor informatike (engl. CIO - chief information officer iii glavni voditelj informacija) koji pripada kolegiju vrhovnog rnenedzmenta i najbolje je kadza svoj posao izravno odgovara direktoru, odnosno vrhovnorn vodstvu poduzeca,

Sve cesce u velikim kompanijarna razvijenih zemalja direktor informatike, nakon nekog vremena provedenog na toj funkciji, postaje glavni kandidat za celnog covjeka cijeloga poslovnog sustava, Praksa je, naime, pokazala da se na tom polozaju, sudjelovanjem u izgradnji, razvoju i odrzavanju poslovnog informacijskog sustava, stjecu najbolja cjelovita znanja 0 poslovnim procesima u sustavu i njegovu okruzenju, koja su zatim dobra iskustvena i strucna podloga za razumijevanje i vodenje kornpanije kao cjeline, Za razliku od toga, u nas se profesija informaticara dozivljava kao zatvorena i voditelji informacijskih centara malokad dalje napreduju u poduzecu,

Organizacijskom problematikom informacijskih sustava bavit cemo se vezano za metodologiju njihova razvoja u sljedecem poglavlju, Nakon hardvera, softvera i [judi prelazimo na kratko objasnjenje sljedece komponente informacijskog sustava, njegova glavnog resursa i sirovine - podatka.

V. Srica

J-17

E!lPodaci

U lIvod:,1 je spomenuta .. eksplozija informacija oko nas. Jesu li sagledive razmjere eksplozije podataka kojirna suvremeni informacijski sustavi moraju ovladati. Ekspanzija znanst~enih podataka, na primjer, doseze razinu od priblizno 300 milijuna stranica na godinu, Pretpostavimo da sve te informacije zelimo pohraniti u sveuci lisnome znanstvenom inforrnacijskorn sustavu, To rnozemo uraditi na sljedece nadine.

II

~ko se podaci pohranjuju u obliku knjige prosjecne debljinc 2,5 em i od 300 stranl~~ dobivamo milijun knjiga na godinu, Ako se poslazu jedna do druge, za te je knjige potrebna poliea duga 25 km.

II

Pohranom u obliku mikrofisa (kartice s mikrofilmom), s tim da se na mikrofilm od lOx 15 em rnoze pohraniti 2 000 stranica teksta, dobivamo 150 000 komada (ako se pohranjuju u obliku ultramikrofisa, rijec je 0 35 000 komada).

II

PI'_' pohrani U obliku racunalne memorije, aka se svaki znak kodira pornocu jednog bajta, uz pretpostavku da stranica ima 2 000 znakova dobivarno 600 000 MS, sta je oko 400 000 klasicnih disketa.

• Pohran~ u obliku holograrna u koji se moze pretociti sadriaj aka LO 000 knjiga potrebno Je aka 120 holograma. Na optickom disku dobivamo ako 1 000 CD ROMova kapaciteta 600 MS.

Yz ,poznavanje prednosti i nedostataka pojedine tehnologije te uz poznavanje obtlJ~zJ~ pl_'oblema ~~ri cemu je vazno pitanje cilja odluke - sto cemo raditi s po~ranJe.llIm lllf~rll1acIJama) mozemo izabrati najpovoljnije rjesenje, Na primjer, zelimo li pohranjene inforrnacije sarno arhivirati, mozemo, ovisno 0 drugim razlozirna, izabrati izmedu klasicnih knjiga, mikrofisa, holograma i optickih diskova. Racunalnom memorijom iii CD ROM-om posluzit cemo se kad su nam informacije ~otreb~e brzo i kad zelimo omoguciti njihovo djelotvorno pretrazivanje, Taj ce obIlk, zajedno s holografskim memorijama, imati prednost pri svakom obliku distribuiranja pohranjenih podataka i informacija putem informatickih mreza,

I P~daci. i informacije .. glav.na su sirovina informacijskog sustava, a njihovo je prikupljanje, pohranjivanje, obrada i distribucija korisnicima glavni razlog postojanja i djelovanja tog sustava.

Pozabavimo se sada najvaznijim pojmovima vezanim za organizaciju podataka LI poslovnorn informacijskom sustavu. Osnovna pitanja organizacije podataka svode se na sljedece:

3-18

Informacijski sustav

. ~ •. :. ;k~kb: p"rik~pij~lie; P'~9~~k~ ·pph~all.iti u ~azli' podat~~a'

.,:;., kl!.koobradiv~ti.:p:odatkc 4abi .s~d6bilc potrebl1ej~rifo~in~~ije; .•

Koje podatke treba prikupljati, kada i gdje, kako ih obradivati da bi se dobile potrebne informaeije, pitanja Sll na koja valja detaljno odgovoriti II prvim fazama proeesa izgradnje informaeijskog sustava, a cemu ce biti govora u s~j edecell~ ?~glavlju. Koneentrirajmo se sada na pitanje kako organizirati p~datke' I, pohra1lltl. l!l u bazu podataka poduzeca, Na raspolaganju Sll nam dva temeljna oblika orgaruzi-

ranja podataka:

II datoteka - dio baze podataka iii samostalno spremiste istovrsuih podataka (npr. datoteka podataka 0 kupcuna, datoteka dobavljaca, datoteka zaposlenih, datotcka sirovina, poluproizvoda iIi gotovih proizvoda)

• baza podataka - uredeni skup raznovrsnih podataka nekoga informacijskog sustava koji ujedinjuje sve podatke 0 raznovrsnim objektima (npr, sirovine, kupci, dobavljaci, djelatnici, proizvodi).

Datoteke su jednostavniji oblik organizaeije podataka koji se neposredno oS,lanja na neku pojedinacnu aplikaeiju. Na primjer, u aplikaciji obracuna pl~ca.dJelat: nika koristit cemo se datotekom zaposlenih, u kojoj ce biti pohranjeni SVI fiksni podaei koji nam trebaju za obradu (ime i prezime djelatn ika, sifra, _je~instven i maticni broj gradana, kvalifikacija, godine provedene na radu, bra] d]~~e, _p0- rezne olaksice itd.), a u proeesu obrade unijet cerno u racunalo sve varijabilne podatke koji su nam potrebni (broj odradenih sati, vrijednost sata iii boda, stope poreza i doprinosa itd.).

Baza podataka nije radena ni za jednu pojedinacnu aplikaeiju, vee je zamisljena kao opci sprernnik svih bitnih podataka koji se mogu rabiti u svim planiranim aplikacijama informaeijskog sustava, za sve predvidene obrade, ali i zav ~brade koje jos nismo zamislili iIi nismo svjesni da su nam potrebne. To znaci da su datoteke ovisne 0 aplikaeijskom softveru i pripremljene za potrebe odredene obrade, dok su baze podataka potpuno neovisne 0 aplikacijama i mogu podrzati ne same sadasnje nego i buduce potrebe informaeijskog sustava,

Oblikovanje baze podataka slozeni je proces koj i se ternelj i na detaljnoj analizi svih objekata poslovnog sustava 0 koj ima cemo prikupljati podatke, kao i na informaeijskim potrebama organizaeije za koju se projektira infonnaeijski sustav. Detaljni koraei tog proeesa dani su na sliei 3.3.

Vidimo, oblikovanje baze sastoji se od dva temeljna procesa:

• administriranja podataka

• odrzavanja podataka.

V. Srita

3-19

objekti poslovnog

INISTRlRANJE PODATAKA

OORZAVANJE PODATAKA

Slika 3.3. Proces oblikovanja baze podataka

Administriranje podataka (data administration) obuhvaca koneeptualno i 10- gicko modeliranje podataka, sto proizlazi iz utvrdivanja objekata sustava utemeljenih na utvrdenirn potrebama korisnika za informaeijama. Na primjer, kad utvrdimo da su nam potrebni podaei a sirovinarna i dobavljacima (objektima), prelazimo na koneeptualni opis tih podataka. On se sastoji od formalizaeije informaeijskih zahtjeva onako kako ib vidi korisnik, a interpretira sustavski analiticar, U nasern primjeru to znaci utvrditi koji su nam sve atributi objekata potrebni, odnosno sto sve zel imo i trebamo znati a sirovinarna i dobavljacirna. Za sirovine to, na primjer, mogu biti podaei 0 sifr], kolicini, dobavljacu i skladistu, Na temelju toga slijedi logicki opis podataka, a sastoji se od popisa datoteka, njihovih slogova i polja, Pogledajmo, na primjer, logicku strukturu podataka 1I datoteei sirovina na zalihama:

sifra sirovinc 43267 67245 37655 66667

i~;:@I)~t~~; ~::r· ~ ::.::.; ~~L~@Q:(: i~: i~P ::~ig~~@ili;8.~;':I~!~~~g~~J':Er;~~~91E; H~!l

dobavljac INA Prornet Konzum Promet

:jin~ij{~i~i .• ·A~~:.:- .• ! :~A~;t:~f.:·C:;:·~' :::~~;5Vi;'~i·:~:C;~]~;7 :::~.: c!;::

Odrzavanje baze podataka (database administration) pocinje fizickirn oblikovanjem podataka, odnosno izborom medija i nacina njihova pohranjivanja II elektronickorn obliku, a nastavlja se fizickom uspostavom i odrzavanjern. To znaci da moramo odabrati gdje cerno drzati opisane podatke a sirovinama i dobavljacima (na kojoj eksternoj memoriji, uz kakvu programsku potporu) te kako cerno ih unositi, mijenjati i osigurati njihovu zastitu i integritet. Cesto je glavni problem te faze konverzija postojecih podataka iz starog sustava u novi (npr. podaei 0 sirovinama

3-20

Informacijski sustav

iz rucno vodenih kartoteka moraju se prebaciti II elektronicki medij iii ih s magnetnih traka i starih datoteka valja prebaciti na diskove nave baze podataka).

U suvremenim informacijskim sustavima baza podataka izgraduje se, puni i obraduje putem namjenske aplikacijske programske potpore, odnosno posebnog sustava. Zovemo ga sustavom za upravljanje bazom podataka - SUBP (DBMS - Database Management System).

Funkcije sustava za upravljanje bazom podataka • uspostavljanje i odrzavanje baze podataka

izrada rjecnika podataka

osiguranje i zastita podataka od neoviastenog pristupa i uporabe ocuvanje integriteta baze podataka (zastita od unistenja i stvaranje sigurnosnih kopija (back-up)

statisticko pracenje rada s bazorn podataka

rukovanje podacima (citanje, unos, brisanje i prornjena podataka)

• Komuniciranje korisnika informacijskog sustava s bazom podataka obavlja se

putem sustava za upravljanje bazom, a nacin obrade podataka opisuje slika 3.4.:

Komunikacija korisnika s bazorn podataka obavlja se preko sustava za upravljanje bazom. Sustav prihvaca zahtjev, konzultira rjecnik podataka u kojemu se nalazi opis trazenog pod atka, pronalazi ono sto je korisnik trazio i putem sustava za upravljanje bazom dostavlja korisniku trazeni podatak.

U novije se doba umjesto baze podataka sve vise rabi pojam skl~dista ~od.ataka (data warehouse). Nije rijee sarno 0 promjeni naziva vee 0 pokusaju kvalitativnog unapredenja koncepta baze podataka, pri cemu se svi podaci iz baze cine dostupnima ovlastenim korisnicima na upit, uz objasnjenje i pornoc pri trazenju.

korisnik

Stika 3.4. Komuniciranje korisnika s bazom podataka

V. Srica

Moderne baze mogu sadrzavati razlicite vrste i tipove podataka. Dok su se II klasicnirn bazama pohranjivali same numericki i tekstualni podaci, danas se sve vise i cesee pojavljuju multimedijski podaci (brojevi, tekst, staticna i dinarnicna slika, zvuk). Tada govorimo a rnultimedijskim bazarna podataka, ciji je najbolji primjer vee spominjana multimedijska enciklopedija (Microsoftova Encarta). U njoj se nalaze uzajamno povezani tekstualni podaci, grafike, crtezi, slike, fotografije, glasovi i zvukovi iii videozapisi.

S burnim razvojern lokalnih i globalnih komunikacijskih mreza, posebno Interneta, (v. 2. pogl.), jaca uporaba multimedijskih baza podataka, a tekstualni se podaci organiziraju i pohranjuju II njima u obliku hiperteksta (hypertext). Hipertekst je konceptualna shema u kojoj se neka tekstualna datoteka sastoj i od niza pojmova, pri cemu neki mogu biti poveznice. Poveznica je posebnom bojarn oznacena rijec u tekstu koja posjeduje adresu jedinice na kojoj se nalaze padaci vezani za nju. Ta se jedinica maze nalaziti u nekoj drugoj bazi padataka i na drugom racunalu, a do njezina cemo sadrzaja doci klikorn misa na odabranu rijec - poveznicu. Osim brojnih primjera iz pros log poglavlja, jos jedan primjer hiperteksta daje slika 3.5, na kojoj su poveznice sve istaknute i potcrtane rijeci.

..

Trg·J.I" .. Kennedya .

. _ .5 .....

10000 zagreb' . . ):lrvalslia : _ .: . tel. '+365 1 238' . 3333 .fa.: +385 1233- '.: .5533 -, ..

~.e-mai~:, .

r~ktmel@?arzQ.hr

Rezultati kla:sifikia'cii~kog postupka Informacijski centar pos'lovne ekonorr;ije . ~.

Knliznicaon-line '. . ..

Slika 3.5. Primjerorganizacije podataka U obliku hiperteksta

3-21

":"

3-22

Informacijsk.i sustav

Osirn u bazama podataka, podaci se rnogu organizirati i u bazama znanja. U njima su podaci svrstani zajedno s mehanizrnirna njihova povezivanja, odnosno odredenih pravila zakljucivanja, Kao sto cemo vidjeti u izlaganju 0 ekspertnirn sustavima i inzenjerstvu znanja (knowledge engineering), baze znanja jedan su od vaznih trendova buducnosti i upucuju na organizaciju podataka sljedece generacije inforrnacijskih sustava.

E!] Racunalne mreze

U ovom cerno se odjeljku baviti ne sarno racunalnim mrezama vee svim vrstarna telekomunikacijskih usluga u informacijskom sustavu. Rijec je 0 razlicitirn oblieirna usluga kao sto su prijenos govora, teksta, slika i podataka. Tehnologije koje su nam na raspolaganju imaju raspon od tradicionalnoga i mobilnog telefona preko poslovnog dopisivanja, telefaksa, elektronske peste pa sve do lokalnih i javnih inforrnatickih mreza, U novije doba sve se vise rabe integrirani telekomunikacijski sustavi podrzani raeunalnim mrezama, a oslanjaju se na Internet, telekonferencijske sustave i satelitske komunikacije.

Utjecaj informacijskih tehnologija i modernih racunala na prijenos podataka u informacijskom sustavu usmjeren je na:

• povecanje ucinkovitostl i sirenje rnogucnosti klasicnih tehnologija (npr. telefonom se osim govora prenosi slika - telefaks i racunalni podaci - modem)

• razvoj potpuno novih tehnologija (teletekst, telekonferencija, Internet)

• digitalizaciju i integraciju prijenosa svih vrsta podataka (multimedija, ISDN, voice mai!).

Najveci se dio telekomunikacija u modernom informacijskom sustavu integrira i obavlja uz potporu racunala i racunalnih rnreza, od lokalnih do globalnih. U nacelu razlikujemo dvije vrste racunalnih mreza za prijenos podataka. To su:

• intern a iii lokalna mrefa (LAN - Local Area Network)

• mreza sireg podrucja ili rasprostranjena mreza (WAN - Wide-Area Network).

Prirnjer klasicne interne racunalne mreze jest centraliziran i informacijski sustav u cijem je sredistu veliko racunalo (mainframe), a rnreza se sastoji od veceg broja neinteligentnih iii inteligentnih terminala,

Takvi terminali imaju malu sposobnost lokalne obrade iIi je uopce nemaju, pa se procesna moe i softver nalaze takoder u sredisnjem sustavu. Takav model informacijskog sustava pripada proslosti.

V. Sri6a

3-23

Slika 3.6. Primjer lokalne i rasprostranjene mreie

Malo suvremeniji oblik interne racunalne mreie jest distribuirani informacijski sustav, a mreza se sastoji od vise srednje velikih racunala (mini iii mid-range systems) u kojima je pohranjen lokalni softver. Racunalna je moe blize korisniku, ali on jos uvijek nije dovoljno samostalan.

Klijentsko-serverska tehnologija modernijaje izvedba distribuiranog modela informacijskog sustava. Obrada se razdvaja na dio koji se obavlja potpuno Iokalno, podrzan softverom na radnoj stanici, te na dio koj i se izvodi na serveru i rezultat dostavlja na korisnikov ekran. Za korisnika je sustav transparentan i on najcesce nije svjestan gdje je obrada obavljena i gdje se nalazi baza podataka. Taj nacin obrade danas prevladava u informacijskim sustavima i temelji se na lokalnim mrezarna otvorenima prema okruzenju,

U sredistu poslovne telekomunikacijske rnreze, nervnog sustava modernog poslovnog informacijskog sustava, nalazi se digitalna kucna telefonska centrala (PABX - Private Automatic Branch Exchange), preko koje se lokalna mreza veie na mreze sireg podrucja i globalne rnreze, U lokalnoj mrezi (LAN) racunala su medusobno povezana obicnim, koaksijalnim iii optickim kablovima. U novije su vrijeme sve populamije bezicne mreze (utemeljene na mikrovalnoj komunikaciji).

Digitalna central a, osim toga, podrzava kompjutorizirani sustav telefonske poste (voice mail), u kojemu se usmjeravanje poziva, odgovaranje na njih i jednostavne transakcije urnjesto radom klasicnog operatera obavljaju telefonom koji komunicira s racunalom. Primjer za to je telebankarstvo i razne snimljene poruke digitalnih sustava za davanje informacija u javnim sluzbarna, To je zanimljiva rnogucnost za otvaranje informacijskog sustava u tvrtki koja intenzivno komunicira s javnoscu prema korisnicima (npr. komunalne sluzbe, javna poduzeca).

Najveca racunalna mreza u svijetu je Internet i na nju je, kao sto znamo, prikljuceno nekoliko desetaka milijuna racunala, od osobnih do superracunala.

3-24

I nformacijski sustav

U Hrvatskoj od 1991. djeluje racunalna mreza CARNet koja je povezana na Internet. CARNet (0 kojem je bilo vise govora u prethodnom poglavlju) povezuje sva nasa sveucilista i putem Interneta ornogucuje znanstvenicima i studentirna prikljucak na svjetske izvore znanja.

Iako su Internet (u SAD-u) i CARNet (u Hrvatskoj) pocef kao istrazivacke akadernske racunalne mreze, njihova znacenje i uporaba sve vise zalaze u podrucje poslovnih informacijskih sustava.

Uskoro necemo moci zamisliti poduzece ciji sustav nije povezan s tl'zistem, kupcima i poslovnim partnerima putem Interneta i njegovih mreznih servisa. To ce postati nezaobilazna infrastruktura svakoga poslovnog sustava i njegov nacin povezivanja s ostalim sudionicima u poslovanju, od banaka i drzave do medunarodnih partnera.

Sam informacijski sustav poduzeca sve se vise oslanja na internetsku tehnologiju te realizira kao "intranet" (rnreza unutar mreze rnreza),

Em Informatika i djelotvornost poslovanja

Utjecaj informatike na uspjesnost poslovanja pocevsi od boljeg informiranja, kontrole, planiranja, upravljanja i odlucivanja do sistematizacije, racionalizacije i brzine obavljanja poslovnih, proizvodnih i usluznih aktivnosti predmetom je brojnih analiza. Danasje sve prihvaceniji stay da su vazniji ucinci informatizacije oni koji se postizu na strateskoj razini primjene informacijskih tehnologija od onih koji se ostvaruju na operativnoj razini poslovanja. Toj smo temi posvetili znatan dio prvog poglavlja.

Nuzno je istaknuti dvije vrste utjecaja informacijskog sustava i informacijske tehnologije na djelotvornost poduzeca u koje su uvedeni. To su:

• neposredni i lako mjerljivi ucinci

• posredni i tesko mjerljivi ucinci.

Neposredni i lako mjerljivi ucinci informatizacije obuhvacaju ustede u resursirna (rad, sirovine, energija), ustede u vremenu iii pojednostavnjenje i racionalizaciju nekog procesa (tehnoloskoga, organizacijskoga, informacijskoga). To znaci da uvodenjern informacijskog sustava neke poslove radimo brze, jeftinije, jednostavnije i kvalitetnije. Na primjer, lake je utvrditi smanjenje broja djelatnika koji obavljaju neki posao, rnanju kolicinu otpada i skarta, brzi protok dokumenata i infermacija, nize troskove postanskih usluga, manje troskove transporta, brzu reakciju na reklamacije, manji broj faza obrade iii tocnije informacije. Neposredni se ucinci iskazuju brojkama i lako se argumentiraju (manji broj zaposlenih, broj ustedenih

V. Srica

3-25

sati, pov.:cana k~1 ici~a izvjestaja, nizi postotak reklamacija, veci broj obavljenih transakcija, manu broj pogresnih knjizenja itd.).

~O~r~?ni uC.in?i o.bieno su vazniji, ali ihje tesko konkretno utvrditi i precizno IzmJe~ltl. ~a pflnlJe~, ~nformacijski sustav pridonosi poboljsanju odluka, povecava organizacijsku fleksibilnost, stvara kompetitivne (tdisne) prednosti i sl. Eva nekoliko primjera posrednih ucinaka informacijskog sustava:

III tehnologija je temelj za nove proizvode i usluge

• tehnologija moze biti ogranicenje za ulazak na trziste

• tehnologija ornogucuje bolju vezu s kupcima (korisnicima)

• tehnologija stvara nove oblike veze s dobavljacima

iii tehnologija osigurava bolje odnose s financijskim partnerima.

P.~omotrimo ne~oliko konkretnih slucajeva, Prednost strateske primjene informacijske tehnologije za stvaranje novih usluga moze i lustrirati bankarski informacijski sustav koji omogucuje stedisama tzv. kucno bankarstvo putern telefona.

.. Svaki komitent banke rnoze nazvati i telefonski obaviti provjeru stanja, isplatu 111 t~~ns.fer sredstava sa svojega racuna, cak se moze izravno ukljuciti u informacijski s~.st~v banke i obaviti slozenije transakcije za koje je ovlasten, koristeci se raspolozivim softverom na bankinu serveru.

Zrakoplovne su kompanije primjer tehnologije koja stvara ogranicenja za ulazak na tr~iste: ~aim.e, rezer~a~ijski je sustav u svjetskom zracnom prometu potpun~ kompJ.utof1z~ran I bez velikih pocetnih ulaganja u informaticku opremu i izgradnJU .vlas~~toga informacijskog sustava koj i ce biti potpuno integriran u svjetsku ~rezu l1l~~dna nova kompanija ne moze uci na tdiste jer ne raspolaze osnovnirn inforrnacijama 0 tome koji su letovi planirani i na kojim linijama koliko su zauze-

ti, kolike su cijene... '

. Farm.~ceu.ts~a tvrtka .~oj.a postavlja terminale u ljekarnama primjer je treceg npa kO~lstenJa 1~:or.mac1Jsklm sustavom kojim se "ovladava" kupcima. Ukljucena ~ako u informacijski sustav svoga potencijalnog dobavljaca, svaka Ijekarna rnoze izravno pretrazivati podatke 0 Iijekovima, provjeravati informacije kao sto su raspoloziva kolicina i cijena, elektronicki narucivati i reklamirati eventualne prebleme ~. is~oruci t~ tako. postati trajno vezana za farmaceutsku tvrtku u ciji je informacijski sustav integrirana,

Moguce je i obrnuto: povezati se putem informacijskog sustava sa svojim dobavlj~cem i s~anjiti komunikaciju papirima obavljajuci elektronicki (putem elektronicke .~azIl1Jene podataka, 0 cemu govorirno u nastavku poglavlja) sve potrebne transakcJ~e: n~rueiva~je, placanje, reklamiranje. Na primjer, americka iii japanska ~uton~o~Ils~a 1l1.dus~flJa takvom integracijom ornogucuje bolje planiranje isporuke I realizira just-in-time filozofiju upravljanja sirovinarna i poluproizvodima koji

3·26

Informacijski sustav

stizu u pogon upravo onda kad su potrebni u proizvodnji iii montazi, eime se izbjegava stvaranje zaliha i za to vezani troskovi.

Nastajanje globalnih financijskih trzista integracijom svih vaznij ih informacijskih sustava trzista kapitala (npr. New York Stock Exchange, London i Tokio) naj bolja je ilustracija prirnjene informacijskih tehnologija za stvaranje nemjerlj i· vih, al i strateski presudnih ucinaka,

U primjerimaje vidljivo da uspostavljanje informacijskih sustava utemeljenih na

suvremenoj informacijskoj tehnologiji stvara podlogu za razvoj i opstanak na triiiltu. Bez rnodernih inforrnacijskih sustava ni banka, ni farrnaceutska tvrtka, ni autornobilska kompanija, ni triiste kapitala, ni zrakoplovna kompanija ne rnogu ni zarnisliti svoje poslovanje, a slicno je sa svim proizvodnim i usluznim djelatnostirna.

Kad se pri lazi projektiranju i razvoju informacijskog sustava, valja pokusati prepoznati navedene strateske ucinke i dimenzije primjene informatike u poslovanju, 0 tome ce biti vise govora u sklopu prikaza ideja reinzenjeringa.

Elm Elektronicka razmjena podataka (EDI)

Jedna od bitnih komponenata modernoga infonnacijskog sustava jest primjena elektronicke razmjene podataka (EDI - Electronic Data Interchange) u komunikaciji s okolinom. Rijec je 0 nastojanju da se sto veci broj informacijskih transakcija izrnedu gospodarskih subjekata (pcduzeca, trgovaekih drustava), na primjer narudzaba ili naloga za placanje, obavlja bez posredovanja tzv. papirne dokumentacije, uz primjenu standard nih modela elektronicke razmjene podataka.

EDI se definira kao sustav razmjene poslovne dokumentacije izrnedu razlicitih organizacija uz pomoc raeunala i u standardiziranom obliku. Nekoliko temeljnih dijelova te definicije vrijedi podrobnije objasniti:

• EDlje precizno razraden sustav razmjene poslovne dokumentacije

• EDI se odvija izmedu razlicitih tvrtki

• EDl se uspostavlja izmedu racunala u tim tvrtkama

• EDl se temelji na standardima.

EDI sustav razmjene poslovne dokumentacije u elektronickorn obliku temelji se na djelovanju Radne skupine 4, koju je uspostavila Ekonomska komisija za Europu Organizacije ujedinjenih nacija (UNECE), eija je temeljna zadaca provodenje medunarodnih trgovackih postupaka. Radna skupina 4 pocela je 1986. godine raditi na medunarodnom standardu za elektronicku razmjenu podataka izmedu poduzeca nazvanome EDIFACT (Electronic Data Interchange For Administration,

V. Srica

3-27

Commerce and Transport - elektronicka razmjena podataka za administraciju, trgovinu i transport).

EDIFACT stan~ard ~e U~-ov standard za administraciju, trgovinu i transport koji postupno postaje s:~etskl standard za elektronicko komuniciranje i razrnjenu poslovne dokumentacije, s olaksanim i pojednostavnjenim obavljanjem najrazlicitijih poslovnih transakcija.

. Za.?rganizacije povezane EDI standardom, model izravne komunikacije racunala pn prlJe.no~u podat~~a .znaei veliku racionalizaciju. Trend razvoja unutar poduzeca, ~O~IOVlllh 1.nfo~maclJsklh sustava vee nekoliko desetljeca pridonosi stalnoj i sve vecOJ uporabi racunala unutar poduzeca, EDI omogucuje povezivanje s okruzenjem i pril~1jenu ist~~ nacela, tehnologija i metoda informatizacije koje se primjenjuju unutar inforrnacijskog sustava poduzeca u komuniciranju s drugim poduzecima,

I ~vodenjem ED!-~a za po~uz~ee prakticki nestaje granica do koje se proteze njegov poslovni informacijski sustav, a pocinje okruzenje (kupci, dobavljaci drzava, banke i financijske institucije). '

To znaci da razvoj poslovnoga informacijskog sustava poduzeca pokriva i velik dio ~oslov~e. komuni.~.acij~ s .d:u~im tvrtk~~~ ubrzava i olaksava to komuniciranje te pridonosi mtegracm pojedinih informacijskih sustava poduzeca u globalni sustav poslovnog komuniciranja putem elektronicke razmjene svih vrsta podataka. Koliki je ~~u~an) ust~da. i doseg. racionalizacije primjenom EDI-ja, mozemo zakljuciti iz cmjeruce koju Je potvrdilo istrazivanje klasicne poslovne komunikacije. Pokazalo se da oko 70% izlaza iz racunala neke tvrtke postaje ulaz u racunalo druge. Primjenom klasicne komunikacije papirima to bi znacilo stalno visestruko unosenje u racunalo ~odataka koj i su vee bili uneseni negdje drugdje, ali je rezultat njihove obrade (izlaz) Il11aO papirni, a ne elektronicki oblik.

Najb?lj ~ nacin ~~ ~okazemo bit EDI-ja jest usporediti tradicionalni protok poslovnih informacija I protoka utemeljenog na elektronickoj razmjeni podataka (sl. 3.7).

Tradicionalni tijek podataka temelji se na papirnim dokurnentima i njihovu lI~osenju u racunalo u odredenim komunikacijskim fazama, sto pokazuje gornji dio slike, U osnovnoj transakciji kupcev informacijski sustav nabave oblikuje narudzbu na papiru.

Takav dokument (narudzbenica) odasilje se dobavljacu i moze do njega stici iii telefaksom, iii postom, iii osobnom dostavom. Kad dobavljac primi takvu narudzbu, sluzbenik u njegovu odjelu prodaje unese podatke s papirnog dokumenta u svoj informacijski sustav prodaje.

Elektronicka razmjena podataka znaci uklanjanje Ijudskog posredovanja i papirne dokumentacije u opisanom procesu. Umjesto da se izraduje narudzba kao fizicki dokument koji putuje u svojem papimom obliku do dobavljaca, ondje se

3-28

Informacijski sustav

EDI

Slika 3.7. Razlika tzmeau tradicionainog tijeka podataka i komunikacije putem EDt-ja ponovo pretvara u elektronicki oblik i pritarn gubi vrijeme, trosi dvostruki rad na isti posao i srvara mogucnost Ijudske pogreske, cijeli se tijek podataka obavlja izravnom vezom ad racunala do racunala,

Padaei iz kupceve narudzbe u elektronickom abliku neposredno se salju u racunalo dobavljaca, gdje sluze kao poticaj za transakciju isporuke i obracuna, Prijenos tih podataka u papirni oblik te ponovno unosenje u drugi sustav vise nisu

potrebni. .

Osim skracenja vremena potrebnog za prijenos podataka i uklanjanja pogresaka, EDI ima jos jednu bitnu prednost: elektronicka poruka omogucuje tzv. funkcionalnu potvrdu. Nairne, kad racunalo dobavljaca primi elektronicku narudzbu s raeunala kupea, one salje obavijest da je poruka primljena. Takva je funkeionalna potvrda zapravo istovrsna preporucenoj posti, Ne sarno da je odasiljatelj obavijesten kako je poruka kaju je odaslao primljena, vee istodobno dobiva informaeiju 0 vremenu kad je to ucinjeno.

FilM ED. standard

U nacelu EDI se bitno ne razlikuje ad obicne elektronicke peste. Umjesto da se koristimo klasienim (sporim i katkad nepouzdanim) postanskim uslugama, poruke koje smo napisali na ekranu u elektronickorn obliku, bez papirnog posrednika

V. Srica

3-29

salj:l1l? p.rek? racunal~e rnreze na ekran primate1ja. Primatelj ih, posto ih dobije, moze isprsatr na paprr, pohraniti u mernorjju racunala iii, obradene odnosno neobradene, proslijediti dalje.

Zarnislimo da moramo poslati pismo poslovnom partneru u SAD. Da bismo to uspjesno obavi li, valja uraditi sljedece:

sadrzaj sastaviti prema nadelima i standardima poslovnog dopisivanja prevesti tekst s hrvatskoga 118 engieski jezik

odabrati oblik i vrstu postanske usluge (obicna posta, specjjalne agencije).

Za prirnanje il i odasiljanje EDl poruke trebat ce nam tri slicne komponente: su:

EDI standard je slican nacelu poslovnog dopisivanja. Rijec je a dogovoru 0 tome kako podaci moraju biti pripremljeni (strukturirani) za elektronsku kamunikaeiju, tj. 0 pravilirna formatiranja za oblikovanje elektronicke poruke Danas se II svijet~ najce~~e pr!mjenjuje vee spomenuti EDIFACT standard, dok se u Sjeverno] Arnerici rabi ANSI ASC X 12 (skraceno X 12) standard.

EDIFACT standard izraden je na razini Ujedinjenih naroda. Do sada je standardizirano oko 200 razlicitih EDIFACT poruka u razlicitim stadijima, ad radnog dokumenta (sarno za informaciju), radne preporuke (odobreno za prabnu uporabu) iii potpune preporuke (standard za stalnu uporabu). Najveci braj standardnih dokumenata pokriva financijske i bankarske komunikacije, odnosno najtipicnije oblike komunieiranja izmedu poduzeca, Donosimo nekoliko dokumenata koji imaju status standardne EDlFACT poruke i njihove sifre;

• STATAC

• INVOIC

• PAYORD

stanje na racunu narudzba

nalog za placanje

Zadatak EDI softvera je da "prevodi" podatke nekog izvornog dokumenta u for~at standardne EDIF ACT poruke. Posluzimo se opet primjerom pisanja poslovnog pisma u SAD-u. Tajniea koja bi pisala takvo pismo morala bi:

utvrditi koje su informacije potrebne za sastavljanje pisma

prikupiti sve potrebne informacije (irne, adresu, proizvod, kolicinu, obiljezja) srociti sadrzaj pisma na standardni nacin

prevesti pismo na engleskijezik,

3-30

Informacijski sustav

Ista cetiri zadatka obavit ce EDI softver, a sastoje se od:

~ L: ~.i:zxi.~~·:Qi~p:{ pml~,!~J9l:;· .: ',': , ... f.~#Dii#{~jit~J~r~~i!if~K~);~i~~~~~·:: ;;;; : :.';. .: !~~Wng¢H~iXt¥N~DW;il!t~M~t.~~:ije·.p~t.J~~ " .•. ':,'.

c ...... ;\C_"

-c ... ,.,-

. , . ;. ~ ~ . . .

Izradorn mapa identifieiraju se elementi u bazi podataka cdasiljatelja elektronske poruke koji su potrebni da bi se kreirala odgovarajuca EDI poruka. Kako je svaka baza podataka u inforrnacijskom sustavu poduzeca jedinstvena, zadatak izrade tih mapa mora biti sastavni dio aktivnosti projektiranja i izgradnje informaeijskog sustava poduzeca, U mapi ce se, na primjer, utvrditi koji su podaci potrebni za pisanje narudzbe (ime i adresa kupea, sifra i naziv proizvoda ... ) i gdje su oni pohranjeni u bazi podataka inforrnacijskog sustava kupeevog poduzeca, Izrada mapa podataka prethodi instaliranju EDl softvera koji izdvaja podatake iz baze, a zatim ih povezuje u poruku, Nakon generiranja pravilne EDl poruke uskladene s EDIFACT standardom, aktivira se poseban komunikaeijski softver koji izabire telefonski broj poslovnog partnera, automatski ga bira, salje sadrzaj poruke, sastavlja zapis 0 obavljenoj transakeij i i otkriva, a prema potrebi i uklanja, pogreske u prijenosu poruke.

Treca komponenta svakog EDI sustava je opisana komunikaeija s poslovnim partnerom. Pritom postoje dvije mogucnosti odasiljanja i primanja poruka. Prva je upravo opisana telefonska veza putem komunikacijskog medusklopa (modema). Druga, danas sve cesca, brza, kvalitetnija i pouzdanija metodaje uvodenje posebne sluzbe za potporu EDl-ja. Rijec je 0 tzv. VAN koneeptu (value-added network - rnreza koja dodaje vrijednost) iii posebnom "elektronskom postanskom uredu". Poruku uskladenu s EDIFACT standardom saljemo u racunalo V AN mreze, koje odmah proslijedi poruku poslovnom partneru iii je zadriava za kasnije komuniciranje.

Sa stajalista hardverskih zahvata, za provedbu EDI-ja raspolazemo cetirima osnovnim konfiguracijama racunala iii njihovom kombinacijom To su:

l~i~~fiiJ)RI}t~¥ili,~{d!i!~~it~;·J~9~~:~!Q:~irt~~B.fii~i~~;::~~U0;Z:~~·;,L;:!;J!;UL!;:;Jj.:;~:

[~j:;::(!~jgIQ~)~!J~M~1:~[k~~}~4H~:.s\~~{~~::g~~~¥,~~~;,~;y~j~gim.~:!i~~~V.0'&:'j:·:

~~1Fr~£~4fu~~~~r:~~·~6:~~d:·X~~m.(~6:p'~~#,t~·y~~i::~:~~.~:~Y:~.~':.~~ '~--!.,:'" . --', ';:'

Danas u praksi prevladava treca mogu6nost - zahvat podataka na osobnom racunalu, primjena EDI softvera, sredisnje baze podataka i kornunikacija putem sredisnjeg racunala te ponovni prihvat dokumenta primljenog od poslovnog partnera na osobno racunalo. Takav model klijentsko-serverskog pristupa, kao i na drugim podrucjima, spaja prednosti centralizirane i distribuirane obrade, blizak je korisniku, fleksibilan je i omogu6uje daljnji razvoj primjene elektronicke razmjene podataka.

Mozemo zakljuciti da je EDI bitan element suvremenih informaeijskih sustava poduzeca. Pri njegovu projektiranju i izgradnji valja uzeti II obzir potrebe i mo-

V Srlca

3-31

g~16nosti izravnog, elektronickog povezivanja sa sto vise poslovnih partnera kako bl s~ ost~arile ~ls~e~e, smanjio broj pogresaka i ubrzala kornunikacija. Pritom se EDI m?ze k?I"Istltl. ne ~~lllO ~ao sredstvo podrske i racionalizacije svakidasnjih poslo:,.nlh a~tlvnostl, vee! kao izvor strateske prednosti. Nairne, primjenom te tehnOI?gl~e pl'lJenos~ podataka mozemo bolje zadovoljiti potrebe nasih kupaca iii kons~l.~ka, stvarati nove proizvode i usluge te postizati bolji konkurentski polofaj na trzlstu: Zat? se E~.I .veZe liZ n~etodologijll reinzenjeringa 0 kojoj ce biti govora u poglavlju 0 izgradnj 1 informacijskog sustava.

Em Organizacija koja stalno "uci"

r~fo~'ma~ijski je su~tav osnovni. vitalni sustav poduzeca, Na njemu se ternelji funkel~~lranJe sus~ava iznutra te njegova veza sokol inom jer se putern njega stvara s':'IJest 0 pfOm!e~ama '' okoli.ni: Zato se informaeije sve ces6e iskoristavaju za ucenje 0 sustavu I njegovoj okolini, a poduzece postaje nalik na ucionicu,

Y .knjizi Peta disciplina profesor menedzmenta s MIT-a u Bostonu Peter Senge OPISUJ~ o~no~ne koncepcijske temelje mod erne organizacije koja uei (learning organtzation t.

Organizacija buducnosti temelji se na:

• prirnjeni sustavskog rnisljenja - cjelovitu pristupu uocavanju problema suradnjorn i kooperativnlm duhorn

rjesavanju

• stalnoj volji za ucenjem, unapredenjern individualnih vjestina, znanja sobnosti, ovladavanjern duhovnim vrijednostirna;

spo-

• prih~a~al~jem novih :'.rn~ntalnih rnodela" u kojirna sukob i usrnjerenost prerna sebi zarnjenjuje kooperacija I usrnjerenost prerna drugirna

• okren.~tosti b~d~cnost.i, poticanju i stvaranju "zajednicklh vizija" na kojirna se ternelj I kolektivni duh I napredak poslovne organizacije

• razvoju i prirnjeni racuualorn podrzanih inforrnacijskih sustava, integraciji u globalnu rnrezu razrnjene digitaliziranih pcdataka

• tirnskom ucenju i radu u skupini, bez narnelanja rnisljenja, liderstva iii hijerarhijske autoritarnosti.

1 ~ise 0 tome u: M. Zuzul i V. Srica, Reinienjering II bankarstvu primjenom EDllehnologije, Nasa djeca, Zagreb, 1996.

! Peter M. Senge, The Fifth Discipline: The Art & Practice of the Learning Organization, Doubleday, New York, 1990, sir. 5-12. '

3-32

Informacijski sustav

Za razliku od prijasnjih razvojnih faza poduzeca, njihova ce buducnost ovisiti iskljucivo 0 sposobnosti pojedinaca, ekipa, odjela, pogona iIi cijelih korporacija da uce te neprestano povecavaju svoju kreativnost, invenciju i znanje. A to je, naravno, nemoguce bez suvremenih poslovnih informacijskih sustava. Zato ovo poglavIje treba zavrsiti tvrdnjom kako rnoderni informacijski sustavi, oslonjeni na sve opisane tehnologije i metodologije, od EDl-ja i klijentsko-serverskog modela do Interneta i ekspertnih sustava, omogucuju poslovnom sustavu da postane prava "organizacija koja uci", da se uspjesno ukljuci u svjetsku podjelu rada i iskoristi informacijsku tehnologiju kao stratesko oruzje,

Zavrsimo poglavlje prigodnim vicom koji je urednik ove knjige nedavno dobio od svojih americkih kolega bas putem elektronicke peste.

Softverski inzenjer, strucnjak za hardver i mcnedzer vozili su se automobilom na vazni poslovni sastanak u Svicarskim Alpama. Spustali su se niz strmu planinsku cestu kad im iznenada popuste kocnice. Automobil se neko vrijeme opasno zanosio od zavoja do zavoja, a onda se kao nekim cudom zaustavi iznad strme litice viseci nad provalijom. Suputnici su se suocili s problernom pokvarenih kocnica, kasnjenja na sastanak i nailaska olujnog nevremena.

"Znam sto cerno", prvi progovori strucnjak za hardver, Ponio sam visenarnjenski noz kojim mogu rastaviti sustav za kocenje, pokusati otkriti i popraviti kvar pa cerno rnoci nastaviti putovanje."

"Ne", na to ce menedzer, "Hajde da pripremimo zajednicki sastanak na kojernu cemo utvrditi poslovnu viziju i opis problema. Zatim cerno odrediti ciljeve i ograniccnja pa politikom stalnog unapredenja ukloniti kriticne probleme te nastaviti put."

"Stanite malo", urnijesa se softverski inzenjer u razgovor, "Zar ne bi bilo najbolje da gurnemo automobil natrag na vrh planine i vidirno hoce Ii se ponoviti isla pogreska?"

4.

Operativni sustav osobnog racunala

4.1. Pojam i zadaca operativnog sustava 4.2. Razvoj operativnih sustava

4.3. UNIX i DOS

4.4. Windows i graficka korisnicka sucelja 4.5. Datoteke i direktoriji

4.6. Izgled ekrana Windowsa 4.7. Rad s rnlsern i izbornicima 4.8. Razmjena podataka

4.9. Rad 5 Explorerom

4.10. MS Outlook

dr. sc. Ivan Strugar

Pojam i zadaca operativnog sustava

Oa bi se korisnik mogao sluziti racunalorn, nuzno je upoznati osnovne pojrnove vezane za rad s operativnim sustavom.

I Operativni sustav mozerno definirati kao skup programa za kontrolu rada i upravljanje racunalnirn sustavom, njegovim resursima, tj. perifernim jed inicama i memorijom, te korisnickirn programima.

Odnos operativnog sustava prema strojnim komponentama racunala, korisnickim programima i korisniku prikazan je na slici 4.1. Korisniku su najblizi aplikacijski programi, odnosno oni programi pornocu kojih zadovoljava svoje potrebe (pisanje teksta, proracunske tablice, baza podataka, igre).

aplikacijski programi

operativni sustav
strojne
komponente Slika 4.1. Operativni sustav i korisnik

Zadaca svakoga operativnog sustava jest upravljati resursima i perifernim jedinicama racunalnog sustava, organ izirati prostor i upravljati pohranom podataka, omoguciti poziv korisnickih programa te omoguciti korisniku jednostavno izdavanje naredaba, tj, jednostavnu uporabu racunala,

m Razvoj operativnih sustava

U prvoj generaciji raeunala opsluzivanje racunalnog sustava bilo je u potpunosti povjereno operateru. Operativni sustav u danasnjem znaeenju te rijeci nije postojao, te

I. Strugar

4-3

je operater morae vrlo dobro poznavati i strojne dijelove racunala. U drugoj generaciji uvelike se povecava brzina rada racunala, pa se pojavljuje potreba da se radi pove6anja djelotvornosti rada dio kontrolnih postupaka koje je inace provodio operater prebaci na racunalo,

Operativni sustavi dobivaju na znacenju i slozenosti tek s pojavom trece generacije racunala i mogucnosti multiprogramske obrade podataka. Upravljanje strojem postaje toliko slozeno za operatera da se nadzor gotovo potpuno prepusta vrlo slozenom operativnom sustavu.

Danasnj i su operativni sustavi najslozenije skupine programa sto ih je covjek uopce napisao. U sebi, medu ostalim, imaju i niz rnodula koji ornogucuju i predvidanje kvara na pojedinim komponentama sustava, te 0 tome obavjestavaju korisnikaloperatera, a operativni sustavi vrlo velikih racunala putem posebnih telefonskih linija upozoravaju servisnu sluzbu proizvodaca na moguce probleme.

Na osobnim se raounalima koriste razni operativni sustavi, ali najcesci su operativni sustavi DOS, UNIX i OS2 te razlicite varijante Windowsa. Danas se najcesce koriste Windows 95, 98, 2000 te razlicite inacice Windowsa NT okruzenja, Razvoj tih operativnih sustava rezultat je razvoja strojnih komponenata racunala, ali i potreba i zahtjeva korisnika.

Operativne sustave mozemo podijeliti na jednozadacne (singletasking) i na one koji mogu biti visezadacni (multitasking). Jednozadacni operativni sustavi mogu u jednom trenutku izvrsavati samo jedan program, a visezadacni rnogu istodobno izvrsavati vise programa. Operativni je sustav DOS jednozadacni a operativni su sustavi UNIX, OS2 i Windows 95, 98 i 2000, ~. Windows NT visezadacni.

Windows okruzenje u pocetku je bilo sarno graficka ljuska koja se oslanja najednozadacni DOS, a visezadacnost se sarno simulirala prema korisniku. Tek Windows 95 i Windows NT mozemo smatrati potpuno visezadacnim operativnirn sustavima.

Operativni sustavi se mogu podjeliti i prema nacinu komuniciranja s korisnikom.

Prema toj podjeli postoje operativni sustavi s kojima korisnik komunicira na osnovi naredbe otipkane na komandnoj liniji (DOS i UNIX), sto znaci da korisnik mora poznavati nacin i pravila pisanja pojedinih naredaba.

Obicnom je korisniku bilo tesko pamtiti naredbe i toone ih otipkati na komandnoj traci, pa su nastajale brojne greske. Stoga je brzo uoceno da je struktura izbornika (franc. menu) mnogo spretnija za korisnika.

Ideja izbornika na racunalu temelji se na mogucnosti jednostavnog odabira izmedu nekoliko ponudenih opcija. Kao sto, primjerice, gost u restoranu slaze obrok birajuci medu ponudenim jelima, tako korisnik, birajuci na izborniku odredeni postupak, konacno racuna!u daje odgovarajucu naredbu. Na taj nacin korisnik izbjegava ruogucnost pogresnog otipkavanja naredbe te svoju pozomost ne usmjerava na ispravnost pisanja, vee na smisao naredbe. Osim toga, i ucenje samih naredaba znatno se ubrzava upotrebom izbornika.

4-4

Operativni sustav osobnog racunata

Veliki uspjeh grafickog sucelja (GUI - Graphical User Interface) i misa na Apple Mclntosh rnikroracunalu donio je novosti i u oblikovanju sucelja na drugim mikroracunalima, Korisnik bira naredbu oznacavajuci graficki simbol naredbe, a radi vece preglednosti ima i mogucnost koristenja izbornikom.

U grafickim okruzenjima koja kornbintraju tekst i graficke sirnbole, nuzna je uporaba misa kao sredstva za izbor odnosno oznaeavanje naredaba. Graficka SLl korisnicka sucelja tek u novije vrijeme snizavanjem cijena strojnih komponenata, postala dostupna vrlo sirokom krugu korisnika.

mUNIX i DOS

Premda se po mnogocemu razlikuju, postoje i velike slicnosti izmedu ta dva operativna sustava. UNIX je nastao prvi i postao predlozak za veliki broj naredbi DOS-a. Rijec je 0 visezadacnom i visekorisnickom operativnom sustavu kreiranorn tijekom 1969. i 1970. godine u laboratorijirna' AT&T Bell. Njegovi tvorci (Dennis Ritchie, Ken Thompson i Rudd Canaday) bili Sll pod utjecajem operativnog sustava MULTICS razvijenog u MIT-u. Zamisljen kao odgovor na velike, nespretne operativne sustave sa slozenim i kompliciranim naredbama, trebao se sastojati od jednostavnih i djelotvornih naredaba.

Da bi se omogucilo izvrsenje slozenijih naredaba, rezultat rada jedne naredbe postao je ulazni element iduce naredbe te je tako uveden koncept cjevovoda (pipeline) i standardnih ulaznih i izlaznih kanala. Jednostavnost naredaba dovela je do njihova veJikog broja, ali je korisniku pruzila rnogucnost kombiniranja postojecih naredaba kako bi se postigla velika ucinkovitost.

Danas je to jedan od najrasprostranjenijih operativnih sustava koji se prirnjenjuje u brojnim verzijarna, a najpopularnije su AT&T System V i u University of California at Berkeley, poznata kao BSD verzija. Za UNIX postoje nekoliko komandnih procesora, tj. ljuski koje interpetiraju korisnicke naredbe. Najpopularnije su Bourne, C, Korn i graficke ljuske.

Osnovno obiljezje UNIX-a jest velika priiagodijivost i prenosivost, tako da danas postoje verzije koje mogu raditi na osobnom racunalu (XENIX i LINUX), ali i na superracunalu. Struktura operativnog sustava UNIX prikazanaje na slici 4.2.

Prva verzija operativnog sustava DOS (Disk Operating System) pojavila se 198 I. godine zajedno s racunalorn IBM PC. To je racunalo tada bilo standardno opremljeno dvjema jedinicama za rad s disketama te je bilo predvideno za istodobni rad jednog korisnika i jednog programa.

1 Prema Stephen Coffin, UNIX System V Release 4. The Complete Reference. Osborne McGraw Hill 199 1 , sir. 10-14.

I. Strugar

4-5

I danas se taj operativni sustav primjenjuje na starijim strojevima, ali je njegov daljni razvoj prestao jer su ga gotovo u cijelosti istisnula graficki orijentirana korisnicka sucelja (Windows i OS2).

aplikacije

visi jezici

ljuska

zajednicki programi

I \It(!/~,~~~~}m.~1¥jj2.~ l

(UNIX utilities)

(C-shell, Bourne (korn) shell)

(C, Fortran, Pascal, Modula-Il, Lisp, itd ... )

(razliciti namjenski program], npr. CAD/CAM ... )

Slika 4.2. StllJktura operativnog suslava UNIX

Slicnosti operativnog sustava UNIX i DOS

• usmjerenost na izdavanje naredaba na komandnoj Iiniji; sve naredbe operativnog sustava kljucne su rijeci koje raeunalo raspoznaje i koje imaju dogovoreno znacenje

• kornandni procesor (SHELL) obraduje izdanu naredbu i preuzima njezino izvrsenje

• dioba naredaba na interne i eksterne

• hijerarhijska struktura direktorija i poddirektorija s jednim korijenom na jednoj jedinici

• omogucivanje preusmjeravanja izvrsenja jedne naredbe iii rezultata programa (redirekcija iii PIPING)

• vecina naredaba operativnog sustava posjeduje odredene dodatne mogucnosti koje se mogu koristiti, a nazivaju se opcijama iii pararnetrima, a taj se promijenjivi dio naredbe u UNIX-u dodaje upotrebom "_"

• u datoteke pohranjuju i programe i podatke.

4-6

Operalivni sustav osobnog racunala

Razfike operativnih sustava UNIX i DOS

• UNIX je pravi visekorisnicki i multiprogramski sustav koji ima razvijene viserazinske module kontrole i autorizacije pristupa korisnika, te je u potpunosti prilagoden mreznom radu i razmjeni podataka

• buduci da je jezgra UNIX-a pisana tI C-jeziku, vrlo se lako prenosi sa stroja na stroj, tako da se moze primjenjivati na strojevima najrazlicitije velicine.

• pri pisanju naredaba u UNIX-u mora se paziti na velicinu slova, a to znaci da naredba ima drugacije znacenje kad je napisana velikim slovima nego

kad je napisana malim slovima

• UNIX ima manje korisnikajer zahtijeva snaznije strojeve od DOS-a

• nazivi UNIX-ovih datoteka mcgu biti proizvoljne duljine, ali za operativni sustav ima znacenje samo prvih 14 znakova; u nazivima datoteka moguce se korisiti s vise tocaka, izvrsni se programi ne prepoznaju po ekstenziji (tipu)

vee po specificnoj oznaci.

UNIX nije bas jednostavan za primjenu jer osnovni skup cini vise od 200 naredaba. Broj korisnika se, medutim, povecava velikom brzinom, a dodavanje grafickih ljuski cini pristup novim korisnicima jednostavnijim.

m Windows i graficka korisnicka sucella

Windows je program koji korisniku omogucuie uporabu grafickoga korisnickog sucelja (GUI), odnosno kombiniranje teksta i slike/simbola na ekranu. Da bi se korisnik mogao sluziti svim prednostima rada u takvom okruzju, na racunalo mora

biti prikljucen mis.

Brojne su prednosti koristenja takvog okruzenja u odnosu prerna okruzenju u

kojemu korisnik mora izdavati naredbe na komandnoj liniji DOS-a i UNIXa.

Prednosti

... : ,!.~sH~uray\a!~Q:ij&fij~~: ~al~ko: ~go4n'iil). '~R!~~iiijr~ad:: .... ':.' ::" ',::."; .

~~;.:;:,:::~~ItJ~'i~::~f:·iR~j,!~1hihri~~~~~:~~~·;i;i'ri~~itii.:nj¢~b~~~'ii~,y,~den~.a;,.~";~e::'n~.

~.";!':;~~~:f~w~t~iJW:~~J~t~?~~0r~g~·fili~Wi~~~;fJfi~W.~;ft:~%~t~:~J;~r;i~~~o"

:~.'. ,qstva;riJjf;.§e,pr:i~_i,Wla.:vise.:lad·ac'lci~'t: ". '.' . ".' .:'. ' ...... , .. 'i. .

~~:;:·~:;;:~~f~t~j;~;;~f~:\~,~t/~r~:~J.!~;.if,I~01~·;~~~W{~~rAp;~1~:~:Uff.~'~~)P9:~~~i~~~j~

.• ;·~np.ve6'av(sei~kd{i§t~nost t~d,l~:e;I1i~lli·~.Hj'~ir·a~u~·if~:·:~~!f:ad;pi~·gf~il\a:.:·. .: "

I. Slrugar

4-7

~1"~a ,:,erz!ja progl'a~na. Windows 1.03 pojavila se krajem 1985. godine, a osnovna Je Id~Ja. blla d~ korisniku ~mo~l1ci ll.godniji rad i unificirano radno okruzje. Jed~n od Jaklh. motiva sv?~k~ je bio ~Ispjeh racunala Apple McIntosh, od kojega su p~euze~a br?Jna ??bra rje~enJ.a. Ipak je potrebno naglasiti da prve verzije Windowsa rllSu. bll~ cJelov~tl operatl~nl. sustavi, jer se program nije mogao koristiti ako na stroju mje postojao operanvru sustav DOS.

Krajem 1995. godine pojavili su se Windowsi 95 LIZ koje nije nuzno postojanje DOS-a te od tada rnozemo govoriti 0 samostalnom operativnom sustavu, Osim toga, prividna je visezadacnost prijasnjih verzija tog programa postala stvarna. Danas s~ koristimo raznin~ in"~Cicam.a Windowsa 95, 98 i 2000, te Windows NT operativnth sust~va. No~a l~aC[Ca W!n~ows N.~ n~zva~a je Windows 2000, a to pokazuje tendenciju napustanja dotadasnjih verZIJ3, tj, Windowsa 95 i 98.

Proces ucitavanja operativnog sustava, ovisno 0 tipu racunala, traje od nekoliko sekundi do vise sati. Na osobnom racunalu taj proces traje relativno kratko i ovisi 0 konfiguraciji racunala, odnosno 0 perifernim jedinicama koje su na njega prikljucene.

. Sta.ndardne. p~ri:erne jedinice koje sluze za pohranjivanje program a i podataka ~es:1 dlske~ne J~drnlce,. ll1.ag~e~ni i opticki diskovi. Svaka od tih jedinica irna svoj Jedl~st~enl nazrv (naziv jedinice). Disketne jedinice imaju oznake A: i B:, a magne~nr. dl~kovi C:: D:, E; itd~.Opticki disk uobicajeno ima oznaku posljednjeg slova. Prirnjerice, ako je posljednji magnetni disk oznacen slovom D, tada je opticki disk obicno oznacen slovom E.

. ~~nas .se naj~esce l~~be osobna racunala koja imaju prikljucenu jednu iii dvije jedinice disketa.jedan ili dva magnetna diska tejedan opticki disk.

N~kon ukljucivanja racunala obicno se provodi testiranje memorije da bi se l~tvr~lla kolicin~ raspolozive memorije te njezina ispravnost. Nakon !lt~ je operatlvn.r sustav podlg~:lt potrebno je da se korisnik prijavi koristeci se svojom sifrorn. To je postupak kOJI se provodi na svim visekorisnickirn sustavima. Sifra korisnika sadrzi i oznake prava koja pripadaju korisniku sustava, a koja mu je dodijelio sistem administrator.

Tijekom uporabe racunala moze se dogoditi da racunalo prestane prihvacati naredbe, od~osno da pl'ogral~l k?~i se tre~utacno koristi blokira i onemoguci daljnji :ad. :ada je potr~bno prekinuti izvodenje program a koji je uzrokovao zastoj, tj. ako je racunalo sasvim prestalo odgovarati na zahtjeve korisnika, treba izbrisati radne memorije i ponovno ucitavanje operativnog sustava. Na sarnorn kucistu racunala obicno se nalazi tipka s oznakom RESET. Pritiskom na tu tipku brise se radna memorija racunala, ponovno se izvrsava test mernorije, odnosno ponavlja se ucitavanje operativnog sustava.

. U .svakidasnjem radu s racunalorn treba imati na UI11U da iskfjucivanje i ukljucivanje racunala odnosno prisilno punjenje operativnog sustava bez zavrsavanja ~apo.cetog procesa rnoze uzrokovati gubitak podataka i probleme pri izvodenju pojednih programa,

4-8

Operativni sustav osobnog racunala

m Datoteke i direktoriji

Sve programe i podatke koji se nalaze u racunalu potrebno je pregledno organizirati. Stogaje nuzno upoznati pojmove datoteka i direktorija,

Datoteke su skupine podataka koje imaju neko zajednicko obiljezje. Tako se sve naredbe jednog program a nalaze u jednoj datoteei, recenice pisma iii seminarskog rada u drugoj, maticni podaci 0 svim radnicima neke tvrtke u trecoj itd.

Podatke i programe u najsirem smislu rijeci rnozemo shvatiti kao sve sto je predmet obrade i pohranjivanja u racunalu, To znaci da podacima smatramo i program, i tekst, i sliku, i zvuk i videozapis pohranjene u racunalu.

U svakom operativnom sustavu datoteka je najmanja cjelina podataka s kojom je moguce raditi, i to bila kopiranje, premjestanje iii brisanje. Tako u operativnorn sustavu datoteku koja sadrzi tekst nekog pisma mozemo kopirati, prernjestati i brisati, ali pornocu operativnog sustava ne mozemo promijeniti ime osobe u dokumentu kojoj je pismo namijenjeno. Za to se moramo koristiti programom pornocu kojegaje taj dokument nastao.

Svaki operativni sustav namijenjen je, izmedu ostalog, radu s datotekama i ima odredena pravila oblikovanja njihovih naziva, Ta se pravila mogu razlikovati od jednoga operativnog sustava do drugog. Osim slova i brojeva, za dodjeljivanje naziva datotekama moguce se koristiti i nekim drugim znakovima npr. crticom (-) iii podcrtom U, dok se ostali rijede upotrebljavaju. Neki se znakovi ne smiju rabiti za nazive datotekajer sluze za posebne narnjene u naredbama operativng sustava, npr.

* ? < > : /: \. Osim tih znakova, u prijasnjim verzijama Windowsa i DOS-a za oblikovanje naziva datoteka nisu se smjeli upotrebljavati znakovi za razmak i neka slova nase abecede (C,C,U,S,Z). Dobar je obica] da se za nazive datoteka koriste iskljucivo slova abeeede engleskogjezika i arapski brojevi (0-9).

U vecini se operativnih sustava naziv datoteke sastoji od dva dijela: osnovnog naziva i ekstenzije.

Osnovni (prvi) dio naziva datoteke moze sadrzavati slova i brojeve do osam znakova (za prijasnje verzije Windowsa i DOS-a), odnosno do 255 znakova za novije verzije Windows sucelja. Prvi dio naziva datoteke treba irnati odredeno znacenje za onoga tko datoteku stvara i njome se sluzi, odnosno taj dio naziva treba uputiti korisnika na sadrzaj datoteke.

Drugi dio naziva datoteke njezina je ekstenzija. Pomocu ekstenzije odreduje se tip datoteke. Programi operativnog sustava i ostali korisnicki prograrni takoder se pohranjuju u datotekama na perifernim jedinicarna diskovirna iii disketama. Datoteke koje su izvedive na racunalu imaju ekstenzije COM, EXE, i BAT, te se aktiviranjem naziva takve datoteke pokrece program.

Datoteke drugog tipa su one koje sadrze neke podatke. Najcesce sluze za pohranj ivanje teksta, npr. za serninarske radove, pi srna, ugovore (DOC iii TXT), tablice

I. S!rugar

4-9

(XLS, XLB, WKS!, slike ,(GIF, lPG, lPE, ... ), crteze (BMP, PCX), zvucne zapise ~A~, SND, ~D), vlvdeozaplse (MIP, MP2) itd. Programeri, ovisno 0 tome kojim se jezikom sluze, sluze se datotekama s ekstenzijama BAS (za BASIC), PAS (za PASCAL), ~OR (za FORTRAN) itd. Programi za obradu teksta, proracunske tablice~ progra~l za, rad s bazom p~d~t~ka, kao i mnostvo drugih korisnickih programa pn pohranjivanju podataka dodjeljuju datotekama odredene specificne ekstenzi]e.

, C?sim datote~a.u memorijskoj strukturi racunala su i direktoriji, U njih operatlvn~ s.lIstav upisuje v~atoteke, ~, podatke .i prograrne. Aka datoteke sa stajalista opelatlvnog. sustava c~ne. elernentarne skupine podataka, tada su direktoriji skupine d~totek~. k~Je se !5ruplraju. pr~rna nekorn kriteriju. Najcesci kriterij za oblikovanje direktorija jest pnpadnost IstOJ vrsti podataka iii istom korisniku.

Direktoriji se hijerarhijski izgraduju, te se takva struktura zove drvo (eng!. free structure), jet' podsje6a na razgranato stable, Na slici 4.3, prikaz je takve strukture pohranjene na disketi A:.

Windows

Slika 4.3. Sirukiura medija s poddirektorijima

.. Na disketi iii magnet.nom disku postoji osnovni (ROOT) direktorij koji cini konjen strukture. U operatrvnom sustavu DOS oznaka osnovnog direktorijaje \ (kosa erta unatrag \ - backslash). Na jednoj jedinici uvijek postoji sarno jedan osnovni d!rektof!~~ a ostali su .direktoriji toga medija (diskete iii magnetnog diska) poddirektoriji osnovnog direktorija, npr. ANA, MARKO i WINDOWS. Paddirektorij takoder moze imati svoj poddirektorij.

. Ako se jednim racunalom i istim korisnickim programima sluze dvije iii nekoliko osoba, svaki bi se korisnik trebao brinuti 0 nazivima datoteka drugih korisnika koji se koriste takvim direktorijem. To bi nepotrebno kompliciralo rad i uporabu racunala u uvjetima kad se jednim racunalom sluzi vise osoba.

.Oblikovanjem zasebnih poddirektorija za svakoga pojedinog korisnika, ostvarUje se mnogo veca preglednost memoriranja i pretraiivanja, a smanjena je i mog~lenost.~luc,~jnog brisanja iii ostecivanja tudih datoteka. Hijerarhijsku strukturu direktorija ruje preporucljivo izgradivati na vise od tri razine jer se smanjuje preglednost cjelokupne strukture.

'v Na sv~koj p~~ifernoj jedin!ci moz.e. postojati sarno jedan osnovni direktorij, i Vise poddirektorija, Potrebno je obratiti pozornost na razliku u nacinu ispisa datoteke i direktorija. Direktorij je moguce prepoznati po tome sto nema podatka 0 velicini datoteke, a ima oznaku Folder,

4-10

Operativni suslav osobnog racunata

BIll Izgled ekrana Windowsa

Svaki program koji se pokrene otvara svoj prozor (engl. window), pa odatle i naziv programa. Svaki se prozor sastoji od naslovne trake s nazivom programa, gumba za povecanje prozora na povrsinu cijelog ekrana, gumba za smanjenje prozora na velicinu simbola, linije izbornika, radnog dijela ekrana programa, trake za okomito porn icanje prozora i trake za vodoravno pomicanje prozora (sl. 4.4)1.

Korisnik moze proizvoljno mijenjati velicinu pojedinog prozora tako da strelicorn misa dotakne rubni dio prozora, Kada se strelica rnisa pretvori u dvostruku strelicu valja stisnuti lijevu tipku na misu i povlaciti ga dok se ne dobije zeljena velicina prozora.

Ako korisnik klikne misem na gumb za maksimizaciju prozora, prozor ce ispuniti cjelokupni ekran. Ekran je organiziran tako da se moze vidjeti vise dokumenata jedan pored drugoga, iii jedan iznad drugoga. Dokument koj i je nuzan i s koj im je potrebno raditi treba izvuci tako da se misern klikne na njega.

!II Rad 5 mtsem i izbornicima

Mis obicno ima dvije iii tri tipke. Pritiskom na lijevu tipku potvrduje se izbor, tj. bira se odredena aktivnost s izbornika iii se bira gumb u programu. Ako se zeli pokrenuti program iii otvoriti skupina aplikacija, potrebno je dva puta kratko stisnuti (kliknuti) lijevu tipku na misu Desna tipka u nekirn programima sluzi za pozivanje odredenoga specificnog izbornika. Ako npr. oznacirno dio teksta u prograrnu za uredivanje teksta i dotaknemo desnu tipku na misu, pojavit ce se izbornik za rad s blokovima.

U lijevom gomjem dijelu svakog prozora 11 okviru s nazivom prcgrama, nalazi se oznaka programa. Kliknemo Ii jedanput lijevom tipkom misa na nj, moci cemo izaci iz programa koji je aktivan u tom prozoru (izbor Close - zatvoriy.

Osim misem, naredbe je na izborniku moguce pozvati i na druge nacine, npr. pritiskom tipke ALT i tipku koja oznacava slovo istaknuto u odredenoj naredbi. Tako je npr. izbornik za pornoc moguce aktivirati istodobnim pritiskom tipke AL T i slova Hjer je to slovo oznaceno u izborniku P0l110C (Help).

Na isti se nacin npr, moze pozvati izbornik Datoteka (file) (ALT i tipka F).

Uz neke naredbe koje se biraju putem izbornika stoji i tekst. Primjerice, na izborniku Datoteka (File) pokraj naredbe za Cuvanje (Save) postoji tekst CTRL+S. To znac: da se korisnik, ako :leli izvrsiti tu naredbu, ne mora korisititi izbornikom, vee jednostavno pritisnuti tipku CTRL i jedanput dotaknuti slovo S. To je mcguce

1 U OVOi11 se poglavlju, a ponegdje i kasnije, koristimo hrvatskom inadicorn Microsol'lovog prograrna Orrlce 2000.

I. Strugar

4-11

gumbi za smanjivanje ekrana

linija izbornika

naslovna linija sadrzava

ime programa i naziv dokumenta u kojemu se radi

statusna linija

Slika 4.4. Oijelovi ekrana Windowsa

postici i kombiniranjem funkcijskih tipki (F) s tipkama CTRL i SHIFT, sto takoder pise u izbornicima prilikom njihova poziva.

Program ornogucuje korisniku da se sluzi bilo kojim nacinom davanja naredaba.

Ako korisnik treba dati bilo kakvo dopunsko pojasnjenje aktivnosti koja treba slijediti, otvaraju se dijaloski okviri (dialog box) (sl. 4.6). Svaki izbor koj i iza kljucne rijeci ima tri tockice znaci da se nakon odabira te aktivnosti pojavljuju dijaloski okviri.

U svakom dijaloskorn okviru korisnik moze na nekoliko nacina odabrati parametre naredbe putem okvira popisa iii liste mogucnosti (list boxes), okvira teksta (text boxes) L1 koje je potrebno upisati neki tekst, okviri sa iskljucivim izbornicima (option boxes), i potvrdni okviri za oznacavanje (check boxes).

Osim rada s naredbama putem izbornika, Windows okruzenje omogucuje korisniku i rad putem izbornickih traka "pametnih" ikona. Te se trake mogu proizvoljno postavljati po ekranu, bilo LIZ rubove ekrana, bilo u posebne okvire i izbornike,

4-12

Operalivl'li sustav osoonoq racurlala

gumb za otvaranje izbornika prema dolje

neiskljucivi izbor ,

moquci lzbor

Slika 4.5. Dija/oski okviri vrste izbora

u skladu s potreballla korisnika i funkcijallla koje korisnik u odreoenolll trenutku smatra potrebnima. Osim toga, korisnik moze oblikovati i vlastite trake pametnih ikona, s on om kombinacijom ikona kojorn se koristi. Time korisniku moze oblikovati okruzenje u kojemu radi i prllagodaveti ga svojim svakidasnjim poslovima, No pri odlucivanju 0 tome koje "pametne" ikone upotrijebiti i gdje ih postaviti po-

trebno je odrzati preglednost ekrana na najvisoj razini.

m Razmjena podataka

Windows okruzenje sadrfi mogucnost dinamicne razmjene podataka izrnedu programa (DOE _ Dynamic Data Exchange). Ukratko, to znaci da korisnik rnoze dio podataka iz nekog dokumenta koji su zabiljezeni u jednom programu povezati s drugim programom. Dakle, putern podataka programe je moguce povezati tako da npr. promjena podataka u prol'acunskoj tablici prouzrocuje promjenu u dopisu koji

je pisan u programu za obradu teksta.

Osnovni program koji upravlja radom svih komponenata racunala i radom ostalih programa jest Task manager. Na slici 4.6. na lijevom se dijelu ekrana vidi niz

simbola skupina pojedinih programa.

Za izlazak iz Task managera potrebno je birati gumbe Start i Shut Down. Izlazak iz Task managera razurnijeva i zavrsetak rada s Windowsima, tako daje prije

Slika 4.6. Izgled osnovnog ekrana Wlndowsa, U aklivnom 'e .

podlazi je program Word j Corel Draw. Popis prog~rria~!a:fu':n~h~ t:~;t' a u

toga potrebno zatvoriti sve aktivne aplikacije Ako kori ik W' •

aktivni Iikacii . . ~ . sm ne zavrSI sa sVlm

.lvnlm, ap ~, aCIJ~ma ~. I~de iz Task managera, moze izgubiti die odataka u

orum apll~aclJa.,:"a IZ kojih je na takav nacin izasao. Pop is aktivnih aplikacija nal . se na donjem dijelu ekrana. ~ aZI

m Rad 5 Explorerom

T,o j~ pr?gr~m .koji k~r~sni~u orncgucuje pregled sadrzaja periferne jedinice brisanJ~, opiranje .1. premJe~!anJe datoteka, brisanje, kreiranje i promjenu direkt~rija te

Ppnpremu medija za pnjam podataka (formatiranje), a nalazimo ga na izborniku rograms.

. Na ~or.nj.~m. dijel~ e~rana nalazi se naslovna linija programa, a neposredno ispod nje linija izbornika I "pametnih" ikona (sl. 4.7).

4-14

Operativni sustav osobnog racunala

'C~Jr)e{n 1·-@lCine IiJ-Gfl Disc C ~-@J direr!

1 ! ltIaJ Escel

: :--Ia Fpages r'-@;) F,anky

1 .. (}) glo.."ry :-@) ~n~g._pulor lE-@) kolesnik If-@! Ksink [iJ-@Iliil:a lemp HJ§J f!;rl<'~a

I. -121 My D ocenents

I :-Iiill Psp

I' -~ Aecycled 1_@1 Aecyclel

1 :-§l setup Sqlbase

File Folder
File Folder 14.03,199705:56
File Folder 23.10.199a 06:40
File Folder 23.10.199806:39
File Folder 23_ 1a.1998 06:40
File Folder 23.10.199806:40
File Folder 10.07.1999 06:59
File Folder 24.06.193807:18
F"e Folder 23.10.1 998 07:37
File Folder 0111.199822:25
2.072K8 WirZipFae 02.11.199809:31 A
~OK8 PS Fa. 01.11.199817:34 A
7KB Inlamel Documenll ... 01.05.199716:06 A
102KB MicrosollAee.ss Da ... 16.04.199805:01 A
J02KB B~m.p Image 22.04.199602:25 A
2BKB Microsoft WOld Doc ... 00.11.199600:30
01.05. 1997 Z1 :54 Slika 4.7. Pregled datoteka u Exploreru

Na ekranu je jasno uocljivo da se datoteke razlikuju od direktorija (File Folders) pored oznake tipa datoteke i velicinom (datoteka naime posjeduje neku velieinu dok je direktorij nema). Na izborniku je (View) moguce mijenjati oblik prikaza, sortiranja (Arrange Icons) po imenu, ekstenziji, velicini ili datumu nastanka.

e I (., MS Outlook

MS Outlookje program koji je zamijenio nekoliko vrlo korisnih programa u sklopu prijasnjih verzija Windowsa (Calendar, Cardfile, Mail), a objedinjuje za rnenedzera iznimno vazne funkcije planiranja vremena, zadataka, osobnog adresara, elektronske peste i pracenja aktivnosti. MS Outlook vrlo je uspjeSno sredstvo ucinkovite organizacije rada menedzera, a rnoze posluziti i kao groupware, odnosno kao temelj organiziranja rada sku pine iii ekipe.

Ekran Outlooka sastoji se od dvaju dijelova. U lijevome se nalazi popis funkcij-

skih rnodula programa, a u desnome aktivni modul rasporeda s popisom zadataka,

Dodavanje nove obveze provodi se tako da se misem klikne na potrebno vrijeme. U dijaloskom se okviru tada odredi pocetno vrijeme i trajanje, tj. zavrsno vri-

jeme aktivnosti.

I. Strugar

Slika 4.B. Ka/endar aktivnosti u programu MS Outlook

Osim toga, rnoguce je odrediti tip sastanka te odabrati osobu iz baze kontakata pO,s.taviti upozoravaj ~~i alarm prije pocetka sastanka, povezati sastanak s pripada~ucI~n ~okun~en~OI~ d~. osobon:. Upravljanje zadacima razumijeva pregled njihova izvrsenja, trajanje I vrjjerne pocetka te razlicite razine prioriteta.

Kao sto se vidi iz slike 4.9, hrvatska inacica Outlooka u Microsoft Office 2000 ornogucuje n~en~dzeru iii uredsk?m radniku efikasnu organizaciju posla i djelotvorno upravljanje vremenom, OSIm toga, moze se koristiti ne same kao osobni alat za. ~pravljanje rad.om, vee i kao skupni alat (groupware) za zakazivanje sastanaka, pnjenos datoteka I slicne zadatke.

Slika 4_10. pokazuje kako se unose elementi poslovnog sastanka u englesku verziju Outlooka.

. U~at~e odredenim ~edostacim~, t~j je ~rogram u cj~lini izvanredno koristan jer Je pojedine dotad odvojene funkcije mtegnrao na relativno logican nacin, Od novi jih verzij~ i~tegriranoga uredskog paketa za osobno racunalo (Microsoft Office), Outlook Je integracijski program koji objedinjuje rad svih ostalih alata na njemu (Word, PowerPoint, Access, Excel).

Operalivni sustav osobnog racunala

Slika 4.9. Odreajvanje parametara zadatka

Slika 4.10. Odredivanje parametara sastanka

5.

Izgradnja informacijskog

sustava poduzeca

5.1. Kako je zivio i radio sir Sinclair

5.2. Metodologija izgradnje informacijskog sustava 5.3. Poqraske pri izgradnji informacijskog sustava 5.4. Standard projektiranja informacijskog sustava 5.5. Analiza postojeceg sustava

5.6. Definiranje zahtjeva pri uspostavi novog sustava 5.7. Oblikovanje novog sustava

5.8. Izgradnja novog sustava

5.9. Uvodenje novog sustava

5.10. Ocjena uspjesnosf i odriavanje novog sustava 5.11. Automatizacija uredskog poslovanja

5.12. CASE - metodika i alati za projektiranje

5.13. Reinzenjering

5.13. Utjecaj reinzenjeringa na organizaciju i

informacijski sustav

5.15. Prica 0 IBMu

5.16. Informacijska tehnologija i rein.i:enjering 5.17. Racunala koja grijese

5.18. Osiguranje i zastita u informatici

5.19. Upravljanje projektom izgradnje informacijskog sustava

5.20. Prica 0 Xeroxu

dr. sc. Velimir Srica

Kako je zivio i radio sir ,Sinclair

Sir Clive Sinclair dobio je od engleske kraljice lordovsku titulu 1983, godine, Bio je to vrhunac jedne inforrnaticke karijere koja se pokazala iznirnno inventivnom, ali poslovno ne uvijek osobito uspjesnom.

Roden u Londonu, sa sedamnaest je godina napustio skolu. Iako je njegova majka zarko ieljela da se njezin daroviti sin upise na sveuciliste, on je izabrao oponasati oca, poduzetnika i biznisrnena. Kako nije irnao ni kapitala ni bogatih sponzora svojih ideja, najprije je radio kao urednik prirucnika za hobiste elektronike u casopisu "Practical Wireless". Godine 1962. osnovao je svoje prvo poduzece Sinclair Radionics, koje je putern postanskih narudibi prodavalo radiopojaeala u dijelovima za sastavljanje, Uskoro je postao glavni dobavljac hi-fi opreme za englesku mladez eij i je interes za modernu glazbu naglo rastao.

Godine 1972. pustio je na triiste jeftini dzepni kalkulator i ubrzo postao vodecirn proiz-

vodacern profesionalne elektronike u Velikoj Britaniji. Kako su ga uvijek vise zanimale inovacije nego prodaja, uskoro je poceo proizvoditi digitalne satove i prve prave "dzepne" televizore u svijetu, Ti se projekti nisu pokazali komercijalno bas uspjesnirna, pa je njegova tvrtka dospjela na rub bankrota te ju je otkupio Vladin Odbor za poduzeca,

Godine 1979. osnovao je tvrtku Sinclair Research, tiji je glavni proizvod bilo superjeftino elektronicko racunalo. Sljedece je godine na trzisle pustio najjeftinije racunalo svih vremena, poznati ZX81, te za sarno osamnaest mjeseci prodao vise od milijun kornada. Slijedio je ne manje uspjesni Spectrum, a zatim mnogo kvalitetniji QL, Ohrabren ~spjehom tih projekata, Sinclair je na triiste izbacio i novu verziju minijaturnog televizora,

tzv, microvision.

Sredinom 80-ih godina kola su mu ponovno posla nizbrdo. Njegov biznis s racunalima dozivljavao je novu konkurenciju i trpio prigovore kupaca zbog spore isporuke i slabe kvalitete. Sinclair je na to odgovorio novorn inovacijorn, C5 elektricnirn "triciklom", vozilom koje je treba!o iz ternelja izmijeniti gradski prijevoz, Ta urbana trokolica nije irnala "rikverc", postizala je brzinu od oko 24 km/h, valjalo se koristiti pedalima za voznju na jacoj uzbrdici i sluzila je za prijevoz same jedne osobe, Ipak, vozilo je bilo jeftino, ekoloski privlacno i sarmantno dizajnirano te je Sinclair vjerovao u svoj novi izum, No trzi~te ga nije prihvatilo. Prodano je samo osam tisuca komada u prva tri mjeseca, a losa procjena trzista uzrokovala je gomilanje zaliha i vrlo ve1ike gubitke.

"Ljudi su mnogo manje skloni promjenama nego sto sam zamisljao", tuzno je priznao u novinskom intervjuu kad se pokazalo da ce ga projekt elektricnog automobile ope! odvesti u bankrot, Ipak, poslovno je nekako prezivio i 1987. godine osnovao novu tvrtku

.-

V. Srica

5-3

Cambridge Computer Company, eij i je prvi proizvod bio Z88, u reklamnoj karnpan] i nazvan prvim potpuno prenosivim i apsolutno djelatnirn osobnim racunalom,

Clive Sinclair ,sve je svoje inovacije temeljio na jednostavnom nacelu: istrazivao je sto bi Ijudi zelje1i imati, ali si ne mogu priustiti, a zatim bi pokusavao razviti i ponuditi upravo takav proizvod uz sto nizu cijenu.

Bit izgradnje informacijskog sustava poduzeca potpuno je jednaka tom nacelu i svodi se na problem kako uz sto nize troskove sto bolje udovo!jiti svim potrebama za inforrnacijama. Razmotrirno kako valja projektirati i izgradivati takve sustave,

m Metodologija izgradnje informacijskog sustava

U teoriji se poslovni informacijski sustav uspostavlja primjenom sustavske analize, U praksi se, medutim, pojavljuju dva razlicita pristupa tom poslu:

II metoda improvizacije II sustavski pristup,

Metoda improvizacije teme!ji se na postupnosti i induktivnosti postupaka izgradnje sustava. U njoj se polazi od rjesavanja problema i razvijanja pojedinih aplikacija onako kako ih nametnu potrebe, slucaj iIi od!uke voditelja, odnosno njihova zelja da informatiziraju odredene segmente ureda, pogona iii cjelokupnog poslovanja, Krecuci od dijelova prema cjelini, informacijski sustav izgleda poput divljeg naselja nastaloga bez urbanistickog plana, Svaka razvijena aplikacija moze, dakako, uspjesno funkcionirati sarna, No kako se sustav razvija, pojavljuju se potrebe za povezivanjem pojedinih dijelova u njemu. ViSe podsustava, nairne, dijeli iste podatke, izlazjedne aplikacije cini ulaz u drugu i slicno, Medutim, rjesenja nastala samostalno, svako za sebe, razlicitirn metodologijama i standardima, pokatkad i na razl icitoj opremi, tesko je, ako ne i nemoguce "zalijepiti" zajedno u dobru cjelinu.

Sustavski pristup polazi od deduktivne logike, i pri tom se najprije definiraju sva bitna obiljezja cjeline, a tek zatim pocinje realizacija njezinih pojedinacnih dijelova. SJijedimo Ii prethodnu analogiju, valja najprije utvrditi ciljeve razvoja i definirati generalni urbanisticki plan, Zatim se pocinju graditi kuce u skladu sa zajednickim standardima, planiranom i potrebnorn infrastrukturom te utvrdenim prioritetirna. Divljoj gradnji, improvizaciji bez plana u sustavskom pristupu nerna mjesta.

Osim metode improvizacije i sustavskog pristupa, postoji druga metodoloska razlika u projektiranju inforrnacijskih sustava, ovisno 0 primijenjenoj tehnologiji i

5-4

Izgradnja in[ormacijskog sustava poduzeca

odnosu korisnika prema njoj. U tom smislu razlikujemo:

II klasicnu centralisticku informatizaciju

• informatizaciju krajnjeg korisnika (end-user computing).

Klasicni razvoj informacijskog sustava primjenom sustavske analize znaci slozen i dugotrajan posao koji cemo detaljno opisati u nastavku poglavlja. U njemu se poJazi ad formalne analize informacijskih zahtjeva svakog korisnika, zatim se provodi nj ihova detaljna specifikacija, slijedi projektiranje i razvoj aplikacije, njezino formalno dokumentiranje, dugotrajni razvoj i stalni problemi odrzavanja. Pojava osobnih racunala (PC) dovela je u 80-im godinama 20. stoljeca do tihe unutarnje revolucije tog koncepta. Zato danas sve vise govorimo a racunalu kao sredstvu rada iii neposrednoj infonnatizaciji krajnjeg korisnika posredovanjem osobnih racunala (tzv. End-User Computing - EUC).

Informatizacija kraj njeg korisn ika. Primjenom tehnologije osobnog racunala kao sredstva informatizacije radnog mjesta bitno se izmijenila korisnikova uloga. Uvodenjem racunala ria njegov radni stol iii ugradivanjem racunala u stroj za kojim radi probijen je zid izrnedu korisnika i profesionalnog informaticara. Prednosti izgradnje informacijskog sustava informatizacijom krajnjeg korisnika brojne suo Istaknirno glavne:

• postojanje softverskih alata za brz razvoj aplikacija

• sustav je samodokumentiran

• korisnik sam razvija vlastite aplikacije

• razvoj je brz i kratkotrajan

• aplikacije odrzava korisnik.

Sa stajaIiSta broja uvedenih aplikacija i samostalnosti korisnika, EU~ im~. z~a~e prednosti pred klasicnim razvojem. Korisnik mnogo brze uvodi nove ap~lkacIJ~ 1 rjesava probleme informatizacije svojeg posla, a osim toga, brzo se povecava nJego:va samostalnost i neovisnost a timu profesionalnih informaticara koji rade na uvodenju, razvoju, primjeni i odrzavanju infonnacijskog sustava cijele organizacije.

Ipak, prikazana obiljezja trenda infonnatizacije radnog mjesta opcom pril~jen~m osobnih racunala kao radnih stanica ne smiju zavarati ni stvoriti dojam daje cjelovite infonnacijske sustave moguce potpuno zamijeniti personalnim racun~lima. EUC je bitna kvalitativna promjena u razvoju poslovne infonnatike, njegova je uloga u podizanju razine opce informaticke pismenosti golema, No maze se reci da je PC revolucija promijenila sve osim biti. Osnovni problem i dalje je uspjesno integriranje poslovanja putem informacijskih tehnologija, razvoj cjelovitih informacijskih sustava za potporu poslovanju, umrezavan]e u lokalne, regianalne i globalne informacijske sustave te aktivna uloga menedfmenta u njihovu kreiranju i koristenju.

V. Srica

5-5

Pokusamo Ii napraviti pregled proteklog desetljeca razvoja i primjene PC-ja i EUC-ja u poslovanju, kao i anticipirati neke zamjetne trendove, uocit cemo tri faze razvoja koje proizlaze jedna iz druge. To su:

• .' : <,' •• ' .• • " 'l' ,',., ,. , .. ,. ,.,.

~~" . desk -to p: GQrrip),i~ihg {~~m0:stll!HilRB}'

;~;·:.'wopk~giO~I{ccilnp~ting~;a&~·~[~,~.iiiir~?~}j;,

globalne mreze

lokalne rnreze

samostalno racunalo

1980.

1990.

1995.

1985.

Slika 5.1. Od samostafnog recunete do gfobalne mreie

Razdoblje 1981-1985. obiljezava primjena personalnih racunala kao sarnostalnih radnih stanica na sto!u pojedinacnih korisnika (to je tzv. desktop computingracunalo na radnorn stolu). Korisnik razvija vlastite aplikacije pomocu tablicnih kalkulatora, program a za obradu teksta, sustava za upravljanje bazarna podataka, grafickog softvera i sl., ali kao izolirane cjeline. Na primjer, 1987. godine 87% personalnih racunala u SAD-u bilo je potpuno samostalno, a sarno 13% racunala bilo je povezano u mreze. No vee 1990. godine odnos samostalnih osobnih racunala i onih povezanih u lokalne i globalne mreze bio je 50 : 50%.

U drugoj fazi, izmedu 1985. i 1990. godine, prevladava koncepcija primjene osobnih racunala kao infrastrukture rada grupa i ekipa koji obavljaju zajednicki posao iii sudjeluju u istom projektu (tzv. workgroup computing - racunalna potpora skupini). Lokalne mreze i racunalno otvaranje prema okoJini postaju standard podrzan razvojem softvera i telekomunikacija za grupni rad. Pojavljuje se i niz softverskih paketa za potporu radu grupa koje nazivamo groupwareom.

5-6

Izgradnja informacijskog sustava poduzsca

Devedesete su godine, po svernu se tini, razdoblje umrezavanja, i to putern Interneta. Ubrzano se razvija komuniciranje unutar infonnacijskog sustava tvrtke i s njezinom okolinom. Zato najveci dio inforrnatickih resursa tvrtki otpada na komunikaciju, malo manji na obradu tekstualnih podataka, a najmanji na klasicnu obradu numerickih podataka koja je u ranoj fazi komercijalne primjene racunala (60-ih i 70-ih godina), bila razlog dugo rabljenoga i davno prevladanog pojma automatske obrade podataka (AOP) iii elektronicke obrade podataka (EOP).

Inforrnacijski sustav koji SOlO opisali II proslom poglavlju cini odredeni broj kompjutoriziranih funkcija i procesa koje zovemo podsustavima. S vremenom vecina iii gotovo sve funkcije u tvrtki dobivaju racunalnu potporu i tada mozemo govoriti 0 cjelovitorne informacijskom sustavu.

m Pogreske pri izgradnji informacijskog sustava

Poslovica kaze da se na pogreskama najbolje uti. Da bismo naucili kako valja izgradivati informacijske sustave, korisne su spoznaje a tome kako su i zasto ani koji su se bavili tim poslom grijesili. Iskustvo pokazuje da su glavni uzroci neuspjeha u realizaciji pojedinih poslovnih infonnacijskih sustava nastali zbog ovih razloga:

• korisnik nije bio aktivno ukljucen ni neposredno cdgovoran za realizaciju projekta informatizacije svojega posla, pa projekt nije odgovarao njegovim stvarnim inforrnacijskim potrebarna

• dva iii vise dijelova novoga infonnacijskog sustava nisu uzajamno uskladeni, pa se nisu rnogli zajedno upotrebljavati ill je njihova integracija bila vrlo otezana

• projekt koji je trebalo prekinuti nije obustavljen navrijeme, pa je sav posao kasnio uz nepotrebne troskove

• nabavljen je nepotreban iii neodgovarajuci hardver jer nisu dobro uocene i opisane informacijske potrebe kornpjutorizirane poslovne funkcije

• softver koji se rabio u nekom procesu nije zadovoljavao, nije bio dovoljno temeljito testiran pa su nastajale pogreske, iIi pak nije bio kvalitetno dokurnentiran pa su se neupuceni korisnici tesko mogli sluziti njime.

Posljedice takvih i slicnih pogresaka odrazava]u se u sporosti realizacije j kasnjenju projekata izgradnje inforrnacijskih sustava, te u probijanju razine planiranih troskova informatizacije poduzeca i problema skupog odrzavanja.

Istrazivanja u Zapadnoj Europi rezultirala su sljedecirn trirna zakljuccima koje valja ozbiljno uzeti u obzir:

• projekti izgradnje informacijskog sustava u odnosu prema planu prosjecno kasne od 3 do 4 godine

v. Srica

5-7

stvarni .tro~kovi izgradnje informacijskog sustava prosjecno su dvostruko veci od planiranih

• 30% ukupnog ulaganja u informacijski sustav cine troskovi uspostave novog sustava, a 70% otpada na troskove njegova odrzavanja i razvoja.

Ti razlozi pokazuj~ da poslovni informacijski sustav treba biti projektiran i iz?raaen ta~o da bude dJ:lotvora~ i ~ouzdan, kao ida se izbjegnu navedene pogreske I pr~bleml. ~o. se moze~. kao sto smo napomenuli, postici primjenom sustavske anal~~e. Na nJoj se te~llelj I standardna metodologija projektiranja i izgradnje inforrnacijskog sustava koja se zasniva na idej i njegova zivotnog ciklusa.

m Standard projektiranja informacijskog sustava

:rimjen/u~uci sust~:sku analiza, dolazimo do standardnih nacela pristupa razvoju i izgradnj I mformac1jskog sustava poduzeca. Kao i vecina drugih "standarda" u informatici, .ri~e~ je 0 ~ristllpu k?ji je dokazan praksom, a ne propisima i koji se pokaza.~ uspjesrum. Pristup prati zivotni ciklus (od zacetka do "odrastanja") inforrnacijskog sustava (sl. 5.2):

Faze zivotnog ciklusa izgradnje informacijskog sustava

·::::::-~.~r;~~s;::~~i~~~i:~:~~:~~~:q:~e;!:~~~~~:b~,h~:#lijhlt~W:$r221~;q:;;~;1\t~;.~~'··

:~: .'·d~l}(J:it~Dje;~ljtj~i~:post~~lj~Qi h::~.6.i.:6iri: ~~¥ta Yu;' .:.,

:~;(.(~@~~'Y~~ld((j_(~hjjho:vP&cs~~t~:y~:;,"·· . "

i~""':'~::!=~~1~f~!!~{~iEThi!~!1;~~!~~!j

. Prije pocetka i:gradnj~ poslovnoga informacijskog sustava kao cjeline iii njegovih podsustava valja definirati njegove sudionike. Najbolje je da projekt obuhvati koris~ike (ko~ i ce primjenj ivati novi sustav), menediment (vodstvo korisnika) i profesl~nalne l~f~l.-mat!care ~su.sta~ske ~nal.iticare, programere, organizatore, operatere). A~tlvno ukljucivanje korisnika I voditelja u proces izgradnje informacijskog sustava oSlgur~~a .uklanjanJe ~:oblema 0 kojima srno govorili. Zato je potrebno izraditi strateglJ~ Illfon.ll~tlza~lje p~slovnog sustava kojom ce se utvrditi potrebe, ciljevi, nedostaci postojecega I plan made novcga informacijskog sustava.

5-8

Izgradnja informacijs\<.og sustava poduzeca

U strategiji izgradnje informacijskog sustava definiraju se:

II nedostatci i problemi postojeceg sustava

• strateski utjecaj inforrnatizacije na temeljnu djelatnost (kako se moze postici konkurentska prednost uvodenjem novoga informacijskog sustava)

• ciljevi novog sustava

• kadrovski, financijski i organizacijski aspekti izgradnje novog sustava

• plan projekta razvoja novog sustava.

odrzavanje sustava

stratesko planiranje

analiza sustava

uvodenje u rad

oblikovanje sustava

izrada sustava

Slika 5.2. Faze izgradnje informacijskog sustava

Strategijaje temelj za izgradnju novog sustava. U njaj se istrazuje spremnost za uvodenje novog sustava te definiraju ciljevi, razlozi i ocekivani ucinci, Inicijativa za pristup izgradnji poslovnoga informacijskog (pod)sustava maze poteci od posebne ekipe za razvoj i primjenu informatike pri glavnom poslovodstvu nekog poduzeca, od korisnika koji se suocava s nekim problemom ili pak ad samcga glavnog vodstva.

Jedna od najpoznatijih metoda strateskog planiranja razvoja informacijskog sustava jest BSP (Business Systems Planning). Aktivnosti i metode strateskog planiranja razvoja inforrnacijskog sustava sastoje se od:

• oejene postojecega informacijskog sustava

• rasclanjivanja poslovnog sustava na dijelove (podsustave)

• koncepcije tehnoloske osnovice informacijskih sustava

• definicije procesa i podataka podsustava

• odredivanja veza izmedu podsustava

• utvrdivanja prioriteta daljnjeg razvoja

• plana aktivnosti informatizacije poslovnog sustava i podsustava

• dobivanja potpore menedzrnenta za nastavak projekta.

V. Srica

5-9

Strateski plan obicno pokriva razdoblje od tri do pet godina i zbog brzog razvoja t~h~~logije i izmijenjenih po~reba korisnika treba ga sta\no obnavljati Cesto je glav- 1lI cilj ESP metode motrvrranje vodstva za uvodenje novoga infonnacijskog sustava i uklanjanje otpora informatizaciji poduzeca.

m Analiza postojeceg sustava

Cilj analize postojeceg sustavajest da pruzi sto bolji uvid u izvor problema i stanje nekoga poslovnog procesa za koji se predlaze razvoj novog sustava. Tu fazu obicno zajedno realiziraju korisnik i profesionalni inforrnaticar, Prvi najbolje poznaje postojeci nacin rada, probleme, zahtjeve i potrebe. Drugi moze postojece stanje uociti sa stajalista mogucnosti, rjesenja i raspolozivih tehnologija za novi pristup.

Predmet analize postojeceg sustava najeesee su transakcije koje se u njemu obavljaju, potrebni izlazi, datoteke, primijenjeni postupci i metode rada, nacin pohranj ivanja podataka, postupci kontrole te postojeci hardver i softver (ako dotadasnji sustav nije potpuno manualan).

Podaci 0 svemu navedenome stjecu se intervjuiranjem, prikupljanjem cinjenica o dokumentaciji, izvjestajima, formularima te, konacno, promatranjem ili anketiranjem, Prikupljene podatke zatim podvrgavamo analizi i pozornost obicno usmjeravamo na ova pitanja:

• koja je minimalna, prosjecna i maksimalna razina neke aktivnosti (npr. broj narudzaba u jednom danu, broj stedisa u danu koji podizu svoje uloge)

• postoji Ii redundancija postupaka (npr. obraduju Ii dva iii vise sluzbenika podatke 0 istoj narudzbi, vode Ii se posebno temeljni podaci 0 deviznoj i kunskoj stednj i lste stranke)

• ima Ii nekih posebno radnointenzivnih manual nih operacija koje bi se mogle kompjutorizirati (npr. knjizenje i evidencija narudzaba, izdavanje novih stednih knjifica)

• koje aktivnosti zahtijevaju yeti opseg proracuna (npr. kamate na kredite kupaca, azuriranje stanja racuna stalnih kupaca, godisnji pripis kamala)

• ima Ii radnih postupaka koji se obavljaju iako su nepotrebni (npr. ako novi kontni plan ne predvida neka knjizenja, vodstvo ne zahtijeva rutinske izvjestaje koji se izraduju po navici).

Rezultat te fazeje izvjestaj koji se daje na uvid rnenedzmentu kako bi se na temelju slike stanja i uocenih problema mogla donijeti odluka 0 nastavku iii prekidu projekta izgradnje novog sustava.

5·10

Izgradnja informacijskog sustava poduzeca

m Definiranje zahtjeva pri uspostavi novog sustava

Definiranje zahtjeva sljedeca je faza proeesa uspostave novoga poslovnog informacijskog (pod)sustava. Njezin je eilj detaljno i precizno definiranje zahtjeva koji se postavljaju pred novi sustav. Iz toga i korisnik i sustavski analiticar moraju dobiti tocan uvid u ono sto ce novi sustav raditi i kako ce to obavljati. Precizno definiranje zahtjeva proizlazi iz dobrog razumijevanja problema i potreba korisnika, iz toga treba Ii on dobivati neku informaeiju eesce, brze, s vise iii manje detalja te kako i koliko pojedini postupei trebaju biti ubrzani, pojednostavnjeni iii povezani. To je tip pitanja ciji odgovori ornogucuju bolje uocavanje informaeijskih potreba i zahtjeva.

U toj fazi na raspolaganju su narn razliciti alati sustavske analize kao sto je dip jagram tijeka podataka, sustavski dijagram, strukturni dijagram iii posebni softver (npr. Exeelerator). Slika 5.3. daje primjer sustavskog dijagrama upravljanja prodajom u kojemu se ocituju temeljne aktivnosti te funkcije i njihova povezanost.

Slika 5.3. Sustavski dijagram upravljanja prodajom

Dijagram tijeka podataka upravljanja zalihama robe pokazuje slika 5.4. Kao sto se vidi na slici, ta je funkcija rascianjena na tri potfunkcije; provjeru zaliha rolbe, obnovu narudzbe dobavljacu i pripremu isporuke robe sa zaliha kupcu.

Nakon sto se preeiziraju i definiraju zahtjevi, moguce je izraditi razlicite prijedloge i ocijeniti ih kako bi se izabralo najbolje rjesenje, Definiranje zahtjeva daje sustavskom analiticaru podlogu iz koje ce on prije svega moci uociti kakav se izlaz ocekuje od novog sustava. Izlazni izvjestaji obicno su u nekom od ovih oblika:

V. Srita

5-11

• tiskani formulari iii printerske lisle

II izlaz na ekranu

II izlaz u racunalu citljivom obliku (koji je bio ulaz u druge obrade).

I

kupcev I kredit

~ kredit

I-------,~ provjera zaliha

t I

priprema I-isporuke

kupac

~;.;~',~:':~':?~~~ :

obnova _::dk~~~Jjai

narudZbe . ">'.",

illlNI nemo na zalihi

narudzba

podaci 0 dobavljacu

I

I dobavljac

isporuka kupcu

Slika 5.4. Oijagram tijeka podataka 0 upravljanju zaJihama

Analiticar ce na temelju utvrdenih zahtjeva izabrati onaj oblik koji najbolje udovoljava utvrdenim potrebama korisnika.

Zahtjevi vezani za izlaz uvelike opredjeljuju sve ostale zahtjeve (koji se odnose na ulaze, obradu i pohranu podataka). Na primjer, zahtjevi koji opisuju ulaz ovise o mjestu, nositelju, ucestalosti i kolicini podataka koji ce se unositi u sustav da bi se osigurao potreban izlaz.

Zahtjevi pohrane podataka ovise 0 velieini, broju i varijabilnosti podataka koji ce se prikupIjati i obradivati da bi se dobio zeljeni izlaz, I zahtjevi u svezi s obradom ovise 0 vremenu unosa ulaza, ucestalosti obrade, slozenosti maternatickih i logickih operacija koje se obavljaju s ulaznim podacima da bi se dobili zeljeni izlazi itd. U toj fazi najvise se brige pridaje strukturi podataka novog sustava te pocetnom dizajnu datoteka i baze podataka.

Spomenuti se zahtjevi zatim iskazuju u terminima potrebnog hardvera i softvera kojim ce se realizirati novi sustav. Obicno ce analiticari tu fazu zakljuciti izradom posebnog izvjestaja 0 sustavskim zahtjevima, sastavljenoga tako da se na temelju njega vodstvo moze odluciti zajednu od odredenog broja mogucnosti.

5-12

Izgradnja informacijskog sustava poduzsca

m Oblikovanje novog sustava

Izborom neke ad mogucnosti ulazi se u fazu oblikovanja (di.zajna) novog sustava, Tesko ju je odijeliti od faze definiranja zahtieva, jer s~ na ~J~. ne~osr,~dno n__asta:Ija. Glavni su nositelji dizajna novog sustava, susta~skl anah~l:arl, kOJI dovrsavaju defin iranje zahtjeva. Mozemo reci da ta faza [rna tn glavna cilja:

jzraditi detaljan opis novog sustava i nacina njegova funkcioniranja stvoriti okvir kontrole u kojemu ce nevi sustav djelovati

prikupiti zadovoljavajucu dokumentaciju za razvoj softvera novog sustava.

Dvije su glavne zadace oblikovanja modela novog s~stava:, projektiranje (no~ vih) procesa rada i projektiranje baze podata~~ .. U o?hko~a~J~ b~ze podataka ! detaljnoj izradi procesa rada novog sustava uoblcaJeno Je koristiti se.

• sustavskim dijagramima

• metodarna dizajna sustava

• rjecnikom podataka

• pseudokodom.

Tim se pojmovirna ne rnozemo detaljnije baviti unutar relativno skromnog opsega ove knjige, pa cemo dati sarno nekoliko nuinih napomena.

Zadaca sustavskih dijagrarna jest stvaranje slike i strukture novcg susta;a. pregledno prikazanih putem tijeka podataka i raznih aktivnosti obr~de .pornocu standardiziranih grafickih simbola, Metode dizajna imaju za~a~u O~IS~tJ proces~ ra~.a organizacije koji ce se kompjutorizirati radi sto lakse, brze I bolje made aplikacij-

skog softvera. Evo nekoliko najcdcih metoda:

HIPO (Hierarchy - Input - Processing - Output - hijerarhija~ ula~: obra~a ~ izlaz), metoda je koja iskazuje aktivnosti i proces obrade u obhku hlJerarhlJskl

povezanih rnodula

ISAAC (Information System Work and Analysis of Changes - rad inforrnacijskog sustava i analiza prornjena), slicna je metoda, poznata kao Langeforsova

metoda

SADT (Structured Analysis and Design Technique -. ~~to?a .strukturne analize i dizajna) posebno naglasava strukturirani pristup analizi I dizajnu novog sustava

SSA (Structured Systems Analysis - strukturna analiza ~ust~~a) ~ pra,ksi je najcesce rabljena metoda kOj?m se mreza, proees~, u orgamzacijt prikazuje kao dijagrarn tijeka podataka 0 kojernu smo vee govorili (sl. 5.4),

V, Srica

5-13

Na dijagramu tijeka podataka prema SSA metodi prikazuju se svi pracesi 1I poslovnom sustavu koji obavljaju bilo kakvu aktivnost s podacima. Iz dijagrama je vidljivo koji su padaci ulaz u proces, a koji podaci cine izlaz iz procesa, Na temelju tih dijagrama prajektanti informacijskog sustava planiraju programe apl ikacijskog softvera kojima ce se opisani procesi kompjutorizirati.

Rjecnik podataka cini zbirku specifikacija svih podataka koji ce biti rabljeni II novom sustavu, Na temelju njega potrebne je podatke moguce grupirati u datoteke koj ima ce se novi sustav koristiti na optimalan nacin, To znaci da se putern analize ocekivanih obrada rnogu odrediti logicki temelji za organizaeiju i strukturu datoteka, kao i za nacin pristupa podacima (izravno, slijedno iIi indeks-sekvencijskiy.

U dizajnu novog sustava vazno je pitanje skup pravi la i postupaka kontrole 11 kojemu ce on djelovati. Razlikujemo sveobuhvatnu kontrolu i kontrolu aplikacija.

Sveobuhvatna kontrola sadrzi skup organizacijskih pravila kojima se ornogucuje nesrnetano i sigurno funkcioniranje novog sustava. Pritom se rjesavaju pitanja II rasponu od fizickog osiguranja hardvera i softvera, preko zastite dokumentacije, do kontrole ovlastenja za pristup podacima i softvera radi njihove uporabe iii modificiranja.

Kontrola aplikacija usmjerena je na tijek aktivnosti obrade u novom sustavu.

Njezin je cilj osigurati tocnost, pouzdanost i potpunost ulaznih podataka i njihove obrade, kao i to da same ovlastene osobe obavljaju transakcije i koriste se aplikacijama novog sustava.

Na kraju te faze valja utvrditi slaze Ii se izradeni sustav sa zahtjevima i specifikacijama iz prethodne faze, odnosno hoce [i zadovoljiti informacijske potrebe korisnika. Ako predlozeni sustav zadovoljava, prelazi se na izbor i nabavu potrebnog hardvera te se nastavlja realizacija sljedece faze.

I!!! Izgradnja nov09 sustava

Cetvrta faza naziva se razvojem iii izgradnjom novog sustava. U njoj se valja pozabaviti izradom aplikacijskog softvera na kojemu ce se zasnivati novi sustav. Njegovi su glavni sudionici programeri.

Glavne aktivnosti razvoja 5oftverskog susfava

':,~.\:.c;~~~-rt~\i~~uiij~~~)ci~~~f.~~ili~~io~~8£rr~~~hi:~~wl~ir~l~t~~ij:':~{~'~J~;.·::~: . c~ ••

',~\'(~.~tt.rJi*~.6J.~,!q~i:gkb[~tf:lMtJfe:Pt6~t~~~;r .;: ...

l~;;·:":::~H~J.i.irQ;'~g~~m:~:;~~~~*~j~Ii'~t~i6j.ihJ.x~:~~tiiktUri.t~~f#.tl~;:: .:~~.~:.::,k~.di~J~j~~&~gf~t#,~'ljj::·i,~k~~~p.i«j·¢ii~~]i ;>:.;i::; :::;;\h;~f;~;n;;~XL:~:\ :/. . , ... ~:

~~T·::.·;:~:rt~i{i~~'~~~}i;ti-J·i·'h~~P:':b~~~~~?·~/-··- ':"~'~~:'<':.~:;1_. < ..

5-14

Izgradnja informacijskog sustava poduzeca

:11' 'testitaiije:i?;~g\:~:(rl* i' ~klallJarije"pqgfesaka' ; .

'1I,.d6klimy.r1tit~~j~: p'~ogr:ama.;,. '

Izradorn, testiranjern i dokumentiranjem aplikacijskog softvera novog sustava zavrsava faza njegova razvoja. Njezin je rezultat gotov sustav spreman za uporabu, Dio apl ikacijskog softvera na kojernu se ternelj i informacijski sustav i njegove funkcije mozemo, kako je vee napornenuto, kupiti kao gotov paket, ali se barern dio tog sustava zbog specificnih potreba pojedinih poslovnih sustava izraduje "po mjeri", Aplikacijski softver moze se izradivati klasicnirn, proceduralnirn jezicima (Cobol, Pascal, C), no danas se po pravi!u rabe neproceduralni jezici visih generaeija iii generatori aplikacija (npr. Visual Basic, Oracle, Inforrnix, SQL, Supra, Paradox, Clarion),

Programiranje treba biti djelotvorno i ekonomicno, a izradeni programi korektni i funkcionalni. Osobito je vazno da budu dobro dokumentirani i lako prenosivi na druge hardverske platforrne te da ihje lako odrzavati,

Jedna od najpopularnijih metoda izrade aplikacijskog softvera jest tzv. Prototipiranje. Rijec je 0 pojednostavnjenome modelu obrade iii izvjestaja izradenog jezicima i tehnikama cetvrte generacije (vee spornenutih neproeeduralnih) jezika. Primjer prototipa inforrnatizacije izbora izradenoga II Visual Basicu daje slika 5,5.

Slika 5.5. Prototip izrarJen u Visual Basicu

V. Srica

5-15

Em Uvodenje novog sustava

S ljedeca je ~aza p~~v.eeell~ ir:'plementir~nj~ (uvodenju) novog sustava, Njegova je ~Iavna zadaea nauciti korisnika kako prirnijeniti i dnevno se koristiti tehnologijom I met~dal1la, ~ovag sll,~tava. ~ato je ta faza posvecens ucenju i poducavanju, a LI praksi se obicno sastoj I od ovih koraka:

::·."'~~;rk;~:;:t~~t:~~;~;~t~;;:i~~;[i~ii;;~~~~~~l~~;· •.....

. II.' . ::'.Rqi;:.~~,~Lf,iDj ~"p~~t~j~6.i~:~~_t~t~*~L~\ri~;f~~1i;~:X0}:L§}}~,:;~,\~'~:?; :<~li.~> •• '; .. .' ,ii," •• t~:$ttrfi)ljil·;P.i]¢[~g:'l~y,qg:~,U~!~~~ .: ,: :\~:::::,:\;;h;;;::·.':::j) ii:ddafMdt~:~:;g~.,;\,:~:.

.' ··.:if~~Ua)ij~ .Q~~Jg;~4st~ya,J:~9aRi~~sJji~.~Will¥.~~~~~<t1,)0:~;:tF;~':)i:r",' .

Operativna dokumentacija i procedure podjednako sluze korisnicima i infermatickim profesionaleima u poduzecu kao podloga za lakse korisrenje novim sustavom j njegovo odrzavanje. U njima su sadriani postupei unosenja podataka, postavljanja upita, distribucije izvjeStaja i upravljanja obradom.

Pripremanje korisnlka za rad s novim sustavorn razumijeva njihovo detaljno upoznavanje s novim procedurarna, opremom na njihovu radnome mjestu (npr. Terminal, pisac) i nacinorn njezine uporabe. Korisnika treba na to priprerniti putem serije tecajeva na novoj opremi. Ako je rijee 0 uvodenju osobnih racuna la, osim tog oblika, postoje standardni teiSajevi dobavljaea opreme ili speeijaliziranih institucija. Softver mikroracunala u novije je doba toliko prilagoden korisniku (user-friendly) daje njime moguce ovladati tijekom nekoliko sati do nekoliko dana. Za to su korisniku na raspolaganju specijalistickl tecajevi, posebni instruktivni programi (tutori) i dobra dokumentirani prirucnici (manual i).

Konverzija postojecih datoteka u racunalni oblik rutinski je zadatak, ali eesto zahtijeva goleme napore i mnogo vremena. Sve evidencije primijenjene u starom sustavu, cesto utemeljene na klasicnim tehnikama rucne obrade, pretvaraju se u racunalnu bazu podataka.

Sustavski test zavrsna je karika u laneu aktivnosti implementiranja novog sustava. RijeiS je 0 cjelovitom testiranju novog rjesenja uz pornoc stvarnih podataka, novih proeedura i simuliranja normalnog rada novoga poslovnog informacijskog (pod)sustava. Nakon sto sustav zadovolji na testu, rnoze se prijeci na njegovu redovnu upotrebu. Praksa upucuje na tri rnoguca rjesenja u toj fazi:

• izravnu implementaciju novog sustava

II usporednu implementaeiju staroga i novog sustava II faznu implementacjju dijelova novog sustava.

5-16

Izgradnja informacijskog sustava poduzeca

U prvom slucaju stari nacin rada od nekog "dana 0" potpuno se zarnjenjuje novim procedurama i radom novog sustava.

U drugom slucaju neko vrijeme stari i novi sustav djeluju usporedno i njihovi se rezultati usporeduju, Kad se utvrdi da novi sustav uspjesno djeluje, bez pogresaka iii problema, potpuno se prelazi na nj.

Fazna implementacija primjenjuje se za uvodenje nekog sustava koji je odvec slozen i velik da bi se moglo odjednom prijeci na njega. Zato se izabiru odredeni dijelovi, pojedine lokacije u poduzecu iii neke temeljne funkcije pa se s njima krece u redoviti rad. Zatim se, prema prioritetima, postupno obavlja imp lementacija ostalih dijelova razvijenog informacijskog sustava.

_ Ocjena uspjesnosti odrzavanje novog sustava

Zadaca posljednje faze jest ocjena uspjesnosti novog sustava. Njezin je cilj dvostruk:

II provjeriti ispunjava li novi sustav sve postavljene zahtjeve

• omoguciti "odrzavanje" novog sustava (uklanjanje problema koji se pojavIjuju u njegovoj primjeni).

Nakon odredenog vrernena djelovanja novog sustava dobar je obicaj izrad iti konacni izvjestaj s procjenom uspjesnosti njegova funkcioniranja. Ako je sustav povrsno, lose i brzopleto izraden, u fazi odrzavanja pojavlj ivat ce se stalni problemi koje ce trebati rjesavati "u hodu'', Postojeci sustav u fazi odrzavanja usto treba prilagodavati promjenama koje mogu biti nonnativne (novi zakonski propisi), tri.isne (nevi tipovi proizvoda iii usluga), tehnoloske (nova generacija hardvera iii softvera) itd. Konacni izvjestaj s ocjenom uspjesnosti, osim utvrdivanja kvalitete novog sustava, rnoze sadrzavati preporuke za njegova moguca poboljsanja i unapredenja, dobivene kritickom analizorn.

E Automatizacija uredskog poslovanja

Istrazivanja na americkom Sveucilistu UCLA-i pokazala Sll da se tijekom posljednjeg desetljeca djelotvornost u industriji povecala oko 200%, dok je djelotvornost administrativnog rada u nacelu ostala gotovo jednaka (porasla je sarno nekoliko postotaka). Zato je jedan od glavnih trendova inforrnatizacije poslovn ill sustava

. kompjutorizacija administrativnog rada iii tzv. uredskog poslovanja. To je istodo-

.. ,i

v. Srica

5-17

bno i jedna od najvainij ih zadaca opisanoga poslovnog informacijskog sustava te cemo se ovdje ukratko pozabaviti nj ime.

Uvodenje suvremene informacijske tehnologije II uredsku autornatizaciju dallas postaje iznimno isplativo zbog nekoliko vaznih razloga:

II burnog razvoja tehnologije i metodologije automatizacije ureda

• ubrzanog pada cijena i povecanja mogucnosti informacijske tehnologije

• sve povoljnijeg odnosa cijene tehnologije i cijene rada (npr. danas prosjecna cijena osobne radne stanice II uredu iznosi jedva mjesecnu placu administrativnog djelatnika u razvijenim zemljama).

To znaci da manji broj zaposlenih, zahvaljujuci suvremenoj tehnologiji, ostvaruje jednak opseg uredskih poslova uz vecu djelotvornost.

Tehnologije koje sudjeluju u automatizaciji ureda

i·~··::\~kilHtiii~.~6jj~k~/tcl~~~;di;J~:(~kti;·~1~~~~.~i~g~;~~~ti~J~({~~I;~~ft.i~f~~~~):

::W;: ••. ·~1t·:l~~t~~:1~rij;n~::i~;~,~~3~f~~~f~~r~J,~Xj~t~}r~~lif.e~~:~~rW.·;~f~~,~W~·a~:

Automatizacija ureda se, osim na tih sest kljucnih tehnologija, temelji na ideji infegracije uredskoga radnog mjesta s ostalim dijelovima organizacije te prema okolini.

Kao konkretni oblik realizacije te koncepcije rabi se radna stanica (work station), karakterizirana lokalnim procesiranjern informacija na klijentu (sto je podrzane skupom integriranih softverskih alata, npr. Microsoft Officeom iii Lotus Notesom) te umrezivanjern sa serverima (Iokalno i izvan sustava), 0 cemu je bilo govora pri objasnjavanju k1ijentsko-serverske tehnologije.

5-18

Izgradnja informacijskog sustava poduzeca

BE! CASE - metodika i alati za projektiranje

Pri projektiranju informacijskog sustava na raspolaganju su nam neki alati koji softverski podrzavaju cijeli zivotni ciklus iii njegove dijelove. Poznati su kao CASE alati (Computer-Aided Software Engineering - racunalom podrzano softversko inzenjerstvo). Njihovom se primjenom automatiziraju i pojednostavnjuju neke aktivnosti izrade apl ikacijskog softvera,

Prvi CASE alati pojavljuju se kao potpora izgradnji velikih sustava pocetkom 80-ih godina, a sredinom pros log desetljeca na trzistu se pojavljuju CASE alati podrzani osobnim racunalima,

Mozemo govoriti 0 dvije razine alata za automatizaciju izrade softvera, za koje su uobicajeni nazivi gornji i donji CASE alati (iii, na engleskome, upper CASE i lower CASE).

"goroji" CASE:

sustavska ana 1iza, crtanje dijagrama tijeka podataka, izrada ulaza i izlaza

Repozitorij: dijagrami tijeka podataka, opis pcdataka, programski moduli, definicija ekrana za ulaz i izlaznih izvjestaja

"donji" CASE:

generatori . programskog koda, susrav za upravljanje bazom podataka

Slika 5.6. Prikaz CASE metodologije

Gornji CASE alati podrzavaju ranije faze i korake zivotnog ciklusa izgradnje informacijskog sustava, a bave se analizom postojeceg sustava i izradom dijagrama toka podataka (DFD - Data-Flow Diagrams).

Donji CASE alati softverski podrzavaju kasnije faze izgradnje sustava, a glavni im je cilj pokusati autornatski pretvoriti specifikacije novog sustava u racunalni program (tzv, generator aplikacije ili generator programa - Application/Code Generator).

v. Srica

5-19

, ,ll· • I.

:Gorl1jtCASE atatt ....

.; .

D6Nrp~~~~~~#~> ,>

Generatori prograrnskog koda

.. programi koji izraduju programe utemeljene na specifikacij i procesa dizajniranja novog sustava

lzraditeljl dijagrama

II alati za izradivanje dijagrama tijeka podataka i strukturirani dizajn

Generatori ulaza i lzlaza

II alati za izradu prototipova ulaznih ekrana za IIllOS podataka iii izlaznih izvjestaja

Baza podataka 0 sustavu

fII velika baza u koju SI: pohranjuju svi podaci 0 sustavu II izgradnji kao dokumentacija novog sustava

Prevoditelji programskog koda

II programi koji konvertiraju programe izradene tradicionalnim alatima (npr. COBOL) i pretvaraju ih u strukturirane programe koje je lako odrzavati

Iako od sredine 80-ih godina u praksi ima sve vise integriranih CASE alata koj i obecavaju korisniku cjelovitu potporu u dizajniranju aplikacije tijekom cijelog ciklusa izrade softvera, pokrivajuci i gornji i donji CASE, takvu je integraciju u praksi vrlo tesko iii nemoguce postici,

Najrasprostranjeniji Sll CASE alati KnowledgeWare i Excelerator, cija je primjena moguca na osobnim racunalima, Od suvremenih alata za vel ike sustave mozemo istaknuti Oracle Designerl2000, koji podrzava visekorisnicko okruzenje i automatizaciju izrade softvera sto je obavljaju clanovi projektne ekipe. Za racunalne alate koji podrzavaju fad skupina a ne pojedinaca u informatici se udomacio izraz groupware.

Moderni CASE alati (za koje se udomacio nazi v ICASE - integrirani CASE) po pravilu integriraju i gornji i donji d io ciklusa izrade softvera u jedinstveni programski paket, iako apsolutnu integraciju jos uvijek ne podrzava nijedan alat. No kako CASE alati sve vise zadiru u cijeli zivotni eiklus razvoja informacijskog sustava Cod strateskog planiranja do implementacije), a ne sarno u pripremu za izradu i pisanje softvera, danas se mnogi zalazu za to da se izraz CASE pocne interpretirati kao racunalorn podrzana izgradnja sustava (Computer-Aided Systems Engineering).

Rezultati primjene CASE tehnologije su brojni: skracenje vremena potrebnog za izradu softvera, olaksano komuniciranje informaticara i korisnika, bolja dokumentiranost i samodokumentiranost informacijskog sustava, veca strukturiranost izrade softvera, cime se izbjegavaju pogreske te veca djelotvornost i snizenje troskova izrade informacijskog sustava.

lpak, usprkos sve slozenijim CASE alatima i sve visoj razini automatizacije izrade apl ikacijskog softvera, konceptualni problemi dizajniranja informacijskog sustava i dalje su najuze grlo i ogranicavajuci cimbenik informatizacije poduzeca. Informacijski je sustav, naime, jos uvijek mnogo teze osmisliti i konceptualno definirati nego izraditi konkretne programe koji ce ga podrzati i omoguciti mu funkcioniranje.

5-20

Izgrad nja informacijskog sustava pod uzeca

Upravo zbog te cinjenice u nastavku poglavlja razmotrit ce~o ideje I:~inienjeringa na kojima se ternelji osmisljavanje i koneeptualizacija novoga inforrnacijskog sustava.

BE! Reinzenjering

Poslovni relnzenjerinq (business reengineering) jedna je od kljucnih rijeci moderne menedzerske teorije i prakse, iznimno vaina za pristup razvoju i projektiranju informacijskih sustava. Otkako se 1993. go?ine.yojavila prv~ .~njiga'.? toj temi i postala bestseler (samo u SAD-u proda~o Je ~IS~ od dva. md.l~una pl.l~ mjeraka), nema rasprave, clanka, konzultantske ~k.tl~~O:tl m .re~rgan,~cIJsko.ga .!l1 informatizacijskog zahvata koji bi mogli zaobici !II ignonrati nOVI skup 1~~Ja, postupaka i nacela zajednickog naziva - poslovni reinienjering. U ?vyom. dl~elu teksta iznijet cerno osnovne ideje i neke moguce pouke poslovnog remzenjermga za razvoj i d izajniranje infonnacijskih sustava.

Pod pojmom reinienjeringa razumijevaju s~ ta~vi zahva~i u organizac!~i i .?i: zajnu poslovnih procesa koji do nose bitne, kv.ahtatlv?e promJ~ne: Dakl~, n~Je ~IJec o manj im, kozrnetickim il i parcijalnim zahvatima, vee 0 teme.IJ~oJ ~r~~Je~l pristupa. Reinzenjering ne znaci sredivanje, rnodificiranje, re~rg~ll1zll'anJe !II prlla~od~u vee pocinjanje ispocetka, On nije usmjeren prema trazenju odgovor~ na .p~tan!~ kako ono sto radimo obavljati brze, kvalitetnije iii bolje, kako to racionalizirati 1 sniziti troskove, vee zasto uopce nesto raditi tako kako se radi, a ne drukcije,

Reinienjering polazi od postavljanja temeljnih pitanja 0ysmislu obavljanja nekog poslovnog procesa ili njegovih dijelova. Jednostavno receno, to Je po:.~~tak y~a pocetak i pokusaj da se say posao radi bolje, najcesce na potpuno drukcl~ I nac~n nego prije. To znaci da prije informatizacije bilo kojeg procesa u poduzecu valja najprije 0 njemu razmisliti s "reinienjerskog" stajalista,

Klasicna metafora poslovnog reinienjeringa jest poznata prica 0 presijecanju Gordijeva cvora. Umjesto da pokusa brze, bolje il.i djelotv?rnij~ ruko~ rasp~t1javati pojedine dijelove kompliciranog cvora (sto nikorne pnje njega ~Ije ~sPJelo), Aleksandar Makedonski odlucio je promijeniti pristup. Zasto otpetljavati ako se

moze macem presjeci,

Reinienjering se opisuje kao temeljito redefi~~ra~je i ~OIjye~~~o redizajniranie poslovnih proeesa radi postizanja drasticnih poboljsanja najvaz~lJlh sasta~n.l~a poslovanja (troskova, kvalitete, brzine), Pcgledajrno kljucne odrednice te definicije:

I M. Hammer, J. Champy, Reeingineering the Corporation, Harper Business, New York, 1993. i J.

Champy, Reengineering Management, Harper Business, New York, 1995.

V. Srica

5-21

Posluzirno se, ilustracije radi, kratkom analizom primjera tvrtke IBM Credit. I To je odjeljak najvecega svjetskog proizvodaca informacijske tehnologije, osnovan sa zadacorn da prosiri djelovanje tvrtke na kreditiranje kupaca koji su izrazili zeljn da kupe IBM-ovu opremu, Umjesto da ih pritom kreditira banka, vodstvo IBM-a odlucilo im je same ponuditi ttl uslugu putem svoje organizacijske jedinice.

Posao je bio organiziran na sljedeci nacin: zahtjev za dodjelu kredita kupac je na posebnom forrnu laru dostavljao sluzbeniku koji ga je analizirao, obradio i unio 1I bazu podataka sa svim poznatim pojedinostima (0 kupcu, opremi, cijenama, dinamici isporuke i dr.), Zatim bi ga proslijedio drugom sluzbeniku, cija je zadaca bila provjeriti bonitet kupca, njegovu kreditnu sposobnost te, u skladu s tim, odobriti iii odbiti dodjelu kredita. U slucaju pozitivnog rjesenja, predmet se, sa svim obradenirn podacima i preporukom 0 odohrenju, nakon toga dostavljao trecern sluzbeniku koji je utvrdivao konkretne uvjete kredita (kamatnu stopu, rok otplate, eventualnu odgodu (tzv. grace period) te zatim proslijedio zahtjev cetvrtom sluzbeniku, On je trebao ujediniti obradene podatke i na temelju toga izraditi rjesenje koje se zatim dostavljalo kupcu. Taj je proces trajao prosjecno osam dana, sto uglavnom nije zadovoljavalo kupce.

Vecina kupaca zeljela je nakon nekoliko dana saznati sto je s njihovim zahtjeYom pa su nazivali upravu tvrtke IBM Credit. Kako nije uvijek mogla brzo utvrditi gdje se zahtjev nalazi, upravi se ucinilo da nesto valja poduzeti te je ustanovi la novo radno mjesto - kontrolora zahtjeva. Njegov je posao bio da prati gdje se zahtjev nalazi i izvjestava 0 tome zainteresirane kupce. Da bi to ostvario, novi je sluzbenik, peti po redu, dobio nadzor nad ostalom cetvoricom. Ustanovljena je nova procedura abrade zahtjeva i oni su otada od jednog sluzbenika do drugog putovali preko kontrolora, kako bi on dobio tocan uvid u to gdje se dokument nalazi.

I Prema Harnmer-Champyju (1993).

5-22

149 rad nja informacijskog suslava pod uzeca

Slika 5.7. Dizajn operacija u IBM Creditu

Posljedica toga bila je cinjenica da je ad abrade zahtjeva do izdavanja rjesenja sad a trebalo prosjecno deset dana i kupci su bili jos nezadovoljnij i.

Pomnjiva analiza procesa pokazala je da stvarni rad na pojedinom predmetu prosjecno ne traje vise od 90 minuta (osim malog broja spornih zahtjeva cija je obrada zahtijevala vise vrernena), a ostalo se vrijeme trosi na putovanje predmeta od stoIa jednog sluzbenika do drugog. Problem je dospio II ruke "reinzenjera" koji Sll najprije analizirali bit procesa obrade zahtjeva,

Ustanovili su da se rad cetvorice (ako racunamo kontrolora zahtjeva, onda cak petorice) specijalista moze zamijeniti radom jednoga generalista koji ce obradiva.ti sv.aki zahtjev od pocetka (od uvodenja u bazu podataka) preko medufaza (utvrdivanja

snka 5.8. Dodavanje koordinatora - kontrolora

v. Sriea

5-23

bon iteta kupca i odredivanja uvjeta kreditiranja) do kraja (do izdavanja rjesenja), uz primjenu odgovarajuce informacijske tehnologije. Znanje specijalista posluzilo je za stvaranje racunalom podrzanih ekspertnih sustava koji su pomagali generalistu LI obavljanju cjelovitog posla, Umjesto da traje desetak dana, redizajnirani proces obrade kreditnog zahtjeva prosjecno je sveden na jedan do dva dana.

Slika 5.9. Redizajnirani IBM Credit

Iz tog primjera rnogu se uociti neka temeljna polazista reinienjeringa koja su

podjednako vazna 11 pristupu projektiranju informacijskih sustava. To su:

• procesna orijentacija

• ambicija (visoki ciljevi)

• krsenje pravila

• kreativna primjena informacijske tehnologije.

Procesna orijentacija znaci usmjeravanje pozomosti na bit procesa koje valja obaviti pri nekom poslu, a zatim dizajniranje organizacije koja se temelji na cjelovitom, sustavskom pristupu obavljanju tog posla. Umjesto (umjetnog) razbijanja procesa na faze koje obavlja vise specijalista, izabire se rjesenje koje se temelj i na integriranorn radu jednoga generalista,

r-;;:;;:;enj:~~g se temelji- na visokim ciIjevima i ambicioznim oeekivanjima:·-I ! Umjesto da se postigne poboljsanje (skracenjern vremena) od 10 iii 20%, ! L~.st~areni je rezultat deset puta bolji, . __ . __ ... ,

Primjena reinzenjennga LI nacelu se temelji na promjeni pravila ponasanja unutar organizacije, a ne na nj ihovoj boljoj iii dosljednijoj primjeni. Umjesto da se slijede utabane staze, traze se nova, inventivna rjesenja koja zahtijevaju drukciji pristup.

5-24

Izgradnja infonnacijskog sustava poduzeca

Poslovn i reinzenjering nemoguce je zamisliti bez kreativne primjene informacijske tehnologije kao sto su baze podataka, ekspertni sustavi, sustavi za potporu odlucivanju i znanstvenom upravljanju, racunalne mreze i sl.

E Utjecaj reinienjeringa na organizaciju informacijski sustav

Usporeden s tradicionalnom organizacijskom teorijom, reinzenjering nudi niz novih pristupa. Stoga u projektiranju i dizajniranju organizacije nastaju promjene koje se odrazavaju u sljedecemu:

lako je proslo same nekoliko godina od objavljivanja prvih radova 0 temi poslovnog reinzenjeringa, tisuce organizacija diljem svijeta podvrgnute su aktivnosti

1 Prema Peterovu pravilu (Peter's principle), covjek se u organizacijskoj hijerarhiji penje tako dugo dok ne dosegne razinu nekornpetentnosti. Nairne, ako zadovoljava na nekorn poslu, unapreduje ga se na posao s vecom upravljackorn, a manjom strucnom odgovornoscu. Kad je unaprijeden na posao na kojemu vise ne zadovoljava, uskracuju mu se da1jnja unapredenja, ali obicno ostaje na tom poslu,

V. Srica

5-25

racionaliziranja i reorganiziranja poslovnih procesa. Pritom se koristi polaziste da neki proces valja najprije pokusati redizajnirati, a tek nakon toga informatizirati. U suprotnorne se moze dogod iti da se informatizira staromodni, neracionalni i nedjelotvorn i proces.

tJ If! Prica 0 I BM-u

Vratimo se naeas tvrtki koja nam je posluzila u ilustraciji logike reinzenjeringa. Pocetkom 30-ih godina naseg stoljeca IBM je razvio prvi moderni racunovodstveni stroj narnijenjen ball kama i financijskim institucijama. Medutim, tih je godina vladala svjetska financijska i gospodarska kriza, tako da banke nisu irnale novca za kupovanje nove opreme, Thomas Watson stariji, jedan od osnivaca te kornpanjje i njezinn dugogodisnji glavni voditelj, cesto je volio pricati 0 tome sto je tada spasilo njegovu tvrtku od propasti, jer je bila mnogo ulozila u razvoj proizvoda za koji nije postojalo ocekivano triiste. Nairne, newyorska javna biblioteka pozeljela je kupiti njihov racunovodstveni stroj. Za razliku od ban aka, u to pocetno doba arnerickog New Deala knjiznice su imale novca, Tako je IBM prodao vise od stotinu svojih skupih i slozenih uredaja bibliotekarna diljem SAD-a, umjesto bankarna, kojima su zapravo bili namijenjeni.

Petnaest godina kasnije prevladalo je opce uvjerenje da racunala imaju primjenu iskljueivo u znanstvencistrazivackoj djelatnosti. No triiste je pokazalo neocekivano zanimanje 1lI racunske strojeve koji bi mogli pojednostavniti i ubrzati poslovno racunovodstvo, posebno obradu placa, Tvrtka UNIVAC razvila je najbolje racunalo 1lI takve namjene, ali je propustila prouciti i predvidjeti triisne potrebe. Medutirn, IBM je odrnah uocio svoju priliku. Redizajniranjern stroja kojije u biti bio izum UNIVAC-a i prilagodavanjem takvog racunala za obavljanjejednostavnih operacija obracuna placa, u iducih je pet godina IBM postao vodeca tvrtka racunalne industrije, a taj je poloZaj zadrzao do danas.

No vratirno se gospodinu Watsonu slarijem. Nakon sto je 1914. gcdine otpusten iz tvrtke National Cash Register Co. iste je godine dobio sina Thomasa Johna Watsona mladeg i novi posao kao glavni voditelj Computing-Tabulating Recording Co. Ta je tvrtka deset godina kasnije promijenila ime u IBM. Mladi je Watson sa sest godina prvi puta obisao jednu od ocevih tvornica, a svjedoci tvrde da je od tada rnastao sarno 0 tome da dobije posao u IBM-u. Nakon stjecanja diplome na Sveucilistu Brown, taj mu se san ostvario. Postao je mladi i uspjesni referent prodaje IBM-a na Manhattanu, u New Yorku. Kao jedan od najpozeljnijih newyorskih nezenja bavio se zrakoplovima i obozavao plovidbu jahtama. Godine 1940. mobiliziran je i veci dio rata proveo je kao pilotteretnog zrakoplova.

Godine 1946. vratio se u IBM i sest godina kasnije naslijedio svog oca, postavsi predsjednik Upravnog odbora tvrtke, Iz armije SAD-a donio je u IBM ljubav prema elektronici i tada je uspio nagovoriti oca, jos uvijek vodecu Iicnost u kompaniji, da se tvrtka potpuno posveti komercijalnim racunalima, Uskoro se pokazala ekonomska opravdanost njegovih stavova: ukupni prihod IBM-a popeo se sa 119 milijuna USD 1946. na 215 milijuna USD 1950. godine, odnosno na 734 rnilijuna USD 1956. Godine, da bi sljedece godine presao brojku od milijardu dolara, a godine 1989. iznosio pune 64 milijarde USD. Tada je The Big Blue na vrhuncu svoje slave i razvoja vise od 406 000 osoba.

5-26

l~gradnja iniorrnacijskog sustava pod uzsca

U lipnju 1971. godine Thomas 1. Watson mladi objavio je da se povlaci s mjesta predsjednika i glavnog voditelja IBM-a. Pretrpjevsi srcani udar godinu dana prije toga, odlucio se povuci prije nego sto ga dohvati obvezna zakonska granica od 60 god ina starosti za odlazak II III irovinu 1974. godine.

Osam godina kasnije americki predsjednik Jimmy Carter imenovao je Watsona rnladeg veleposlanikorn II Sovjetskom Savezu, U krugovima koji se bave vanjskom politikom SAD-a bio je smatran jeduim od malobrojnih vrhunskih diplomata kojima to nije bila osnovna karijera ni struka, I nakon isteka vclcposlanickog mandata gospodin Watson se nastavio baviti arnericko-ruskirn odnosima, a posebnu je pozornost pridavao opasnostirna od nuklearnog rata. No nikad nije zanemarivao visoke tehnologije, pa je do kraja zivota smatran jednim od proroka racunalne ere.

E Informacijska tehnologija i reinzenjering

Vrijeme je da dovrsimo nasu pricu 0 reinzenjeringu. Postoje pravila poslovnog reinzenjeringa koja su izravna pos1jedica primjene informacijskih tehnologija na racionalizaciju i inventivnu analizu poslovnih procesa i koje valja primjenjivati pri projektiranju informacijskih sustava poduzeca, Pogledajmo kako stara pravila bivaju zamijenjena novima (u zagradi je navedena ona inforrnacijska tehnologija

koja to omogucuje iii uzrokuje).

• Informacija postoji istodobno sarno na jednome mjestu.

f~!~~tiJ~~~11~g)j~it~1~r¥&t:!t;~;j~1t~iij~~i!~~~~1~&i~;~~~~~11~~~t~~t~tl~!;WI~fi~:f!";

• Poslovni sustav treba izabrati izmedu centralizacije i decentralizacije.

!~if~~i{~\~~7;~~~ltr\)~.~;Sp;~~~t'l~j~~~~k~~~~~~~!

• Zaposleni na terenu trebaju lokalni ured u kojemu ce se prikupljati, obradivati i pohranjivati informacije.

~~M~;;~~~~~~~jm:~j~t~~~~~is!:~~;ffJ~ilt;~t~~f:!j:g..'~~1J~;¥*f!((~~:?:·(!~nn,;~f?~~i~.,~

V. Srica

5-27

II Najbolji kontakt s kupcem je osobni kontakl

&~¥:~fJj)~m:~W6%j,:i\~kijffi~~~t~~~?~t~~~~iwi~{:~~atJ~w.~\\jm~ft\~~\j~);

• Treba traziti da bi se saznalo gdje se sto nalazi.

iNd,~b.pr~~ilq::st;.~ri. se tii~l'; ro.H3?rj1:F~uth.6{L ~kltii:li~ta'doi~tircal' shhie' identifici lr~j~l{dlih}~I~gG~L~ut9·~~tiK~·k9~~@Ji;i~ii~\;bh.t~Ub8~~th:·,?::<~)~,,:::,.:.....:: .-'

1I Planovi se povremeno revidiraju i azuriraju.

!~~~~bh~;!~'0;~l~ar.J:~:J.jmJj~~~~'~1;;~~h~{it(:m~sll~r;~1}~f,ti:~D,::;:ii~.:U;yjcti~

~ova pra~~la ornogucuju racionalnija organizacijska rjesenja i daju podlogu za s.a~vll1: drukcije pristupe definiranju razlicitih poslovnih procesa i njihova informatizrranja unutar informacijskog sustava poduzeca.

Bit~e ~romj~ne u organizacijama po pravilu se ne dogadaju spontano. Zato uspjeh .1. kv.altteta poslo,:,nog reinzenjeringa te na njemu utemeljenog dizajna inforrnacijskih sustava bitno ovise 0 nositeljima te aktivnosti u poduzecu i 0 nacinu njezina planiranja, organiziranja i provodenja.

BEl Racunala koja grijese

rz: oblacnogjutra u pr~l~e6e. 1982. g~d!ne oko 100 bombardera tipa 8-52 bilo je

spremno da srnjesta uzleti jer Je Strateski zrakoplovni stozer SAD-a (tzv. SAC - Strate~ic Air Command) dobio poruku svog racunalnog sustava da je u tijeku nuklearni raketJ~l n~pad SSSR-a na Ameriku. Iako je brzo utvrdeno da je rijec 0 racunalnoj pogresci te Je uzb~na opo~vana, taj je incident ostavio osjecaj zabrinutosti kao nikad prije. Pokazalo se, naune, da Je moguce zapoceti nuklearni svjetski rat zbog obicne racunalne pcgreske,

Put u informaticki raj i pakao poplocen je mnogim takvim racunalnirn pogreskama. Neke su nastale slucajno, a druge su pojedinci izazvali namjerno, da ostvare neku korist iii obave kakvu kriminalnu radnju. Prolistavsi pozutjele novine, moze- 1110 se podsjetiti brojnih, danas zaboravljenih, ali svojedobno poznatih svjetskih racunalnih "gafova".

.tz: od klasicnih priea je _"slucaj nedostajuce crtice", iii, II originalu: Case of the . MlSSlll~ !"lyph.en (-). U. ~~cunalnom prograrnu za upravljanje raketom Agena, projektorn koji Je stajao 18 milijuna USO, ispustena je jedna obicna crtica. Rezultat je bio pogresna putanja rakete nakon lansiranja, zbog cega je, da se ne ugroze ljudski zivoti, Agena morala biti unistena prije nego sto je uopce pocela obavljati svoj svemirski posao,

5-28

Izgradnia informaciiskog suslava poduzeca

U.icdnoj banci u New Orleansu, 1I americkoj drzavi Louisiani, doslo _je do jednostavnog previda, Racunalni je program bio napisan tako da obracunava isplate kvartal no, a da sve izracunane iznose isplacuje mjesecno, Banka je na temelju toga isplatila svojim komitentima vise od pola milijuna dolara koje nisu trebali dobiti prije nego sto je

otkrivena pogreska.

Na prvim novinskim stranicama nasla se ranih SO-ih godina jos jedna raeunalna afera, Neki se mladic ubio jer je otkriveno da je mjesecima primae znatne iznose socijalne pomoci u ime svoje prerninule bake koje je, nakon otkrivene pogreske, morae vratiti. No on nije bio jedini, Istraga je pokazala da je sluzba Socijalnog osiguranja SAD-a isplatila vise od 60 milijuna dolara na raeune oko 8 000 pokojnika u razdoblju od IS godina. Prosjecni iznosi bili su oko 375 dolara na rnjesec, sto je usrecivalo rodake i prijatelje mnogih pokojnika, jer racunalni program koji je trebao zaustavljati isplate preminulim osobama nije bio sasvim ispravan. Slicno se dogodilo s isplatom invalidskih mirovina u istom uredu, Netestirani i nekompletni racunalni program bio je odgovoran za preplacivanje naknada slijepim i nernocnirn osobama u ukupnorn iznosu vecim od

milijun dolara,

A sto reci 0 pogresno smjestenim decimalama? Poznat je slucaj tvrtke Giant Food, Inc. u kojoj je dionicarirna trebala biti isplacena dividenda od 25 centi, Operater je umjesto tog iznosa putem tastature upisao vrijednost od 2,50 dolara pa je na adrese dionicara u obliku cekova poslano vise ad II milijuna "nepostojecih" do lara.

Naravno, osim slucajnih pogresaka, racunalo se moze iskoristiti i za supti lne oblike krirninala. Strucnjaci u SAD-u procjenili su da je iznos prosjecne "racu-

nalne krade" oko 500 000 USD.

jedan od najpoznatijih primjera te vrste bila je krada 10,2 milijuna dolara iz velike arnericke banke, Stanley Mark Rifkin je, upavsi u sustav za elektronicki transfer novca (EFT _ Electronic Funds Transfer), dao nalog da se spomenuti iznos prenese na svicarsk' racun ruske tvrtke Russalrnaz, specijalizirane za posredovanje u trgovini dijamantima. Drugim nalogom Rifkin je za vecinu te svote kupio 250 000 dijamanata, ukupno teskih gotovo tri kilograms. No dokje u sobi svog hotela u Zurichu, cudeci se kako je sve lagano uspjelo, razgledavao to prijevarom steceno bljestece blago, pocola ga je peci savjest, Vrativsi se u SAD, povjerio se svojem odvjetniku, a on je obavijestio FBI. U banci nisu ni znali da su pokradeni dok nije pocela istraga i dok Stanley Rifkin nije osuden na osam godina strogog zatvora, To je, koliko je poznato, bila najdulja zatvorska kazna za zlocin

obavljen putem racunala,

Oni koji su poznavali Rifkina tvrdili su da ni po cernu nije bio nalik na pljackasa banaka, los od djetinjstva uzivao je u rjesavanju teskih problema i volio izazove, To u nacelu vrijedi za vecinu "racunalnih kriminalaca''. Vise ih zanimaju igra i izazov nego novae. A sarno racunalo izvor je najrazlicitijih nacina igranja i beskonacnih izazova. Ipak, postavlja se pitanje mozemo li se ipak nekako zastititi i osigurati da rizike pogreske i zloporabe informacijskih tehnologija svederno na ra-

zurnnu mjeru,

v. Srica

5-29

S~ara mlldro~t ~,az~ da su slozen~~a .rjesenja osjet1jivija i u praksi uzrokuju vise ploblem~: PllllllJenJe_~o na p~drucJe informacijskih sustava podrzanih racunalnorn t~l~nologIJom, to znact ~,a s,lozene aplikacije, velike racunalne mreze i kornpjutorizllal~e baze podatak~ rnje !e~nost~vno zastititi od krada podataka i razlicit~h zloup01.~ba: Zato su osiguranje 1 zastita medu najvaznijirn pitanjima izgradnje info - macijskih sustava. r

, Mo~u~i izvori o~asn~sti i ugroze u informacijskom sustavu mogu biti Ijudski iii prirodni, sto pokazuje sljedeca tabl ica,

':,::;~~i~q~N:C ,_

pour

teroristi

unistenje medija brisanje podataka pogresno rukovanje

opremom

poplava

nezadovoljni djelatnici hakeri

prasina i prljavstina suncana svjetlost

racunalni kriminalci

C:sim zastite od ,mo?lIee ugroze, prirodne iii Ijudske, podatke valja zastititi od neoV.lastene uporabe I oSlgu:at.i_ tajno~t oso~it~ vrijednih informacija, Pred informacijski se susta~. ~to, sa st~J3llsta osrguranja I zastite, postavljaju tri zahtjeva kojima treba udovoljiti, a to su sigurnost, raspolozivost prema ovlastenjima i tajnost.

Zahtj~v sig~rn~~ti znaci da 1I informacijskom sustavu moraju postojati uvjeti u

k?J II~~ nece biti ometa~a nij~dna njegova funkcija, Izgradnjom sustava i orgaIl1ZaCIJ?m rada treba osiguran kontinuirani i pouzdani proces prikupljanja podat~k~, nJlh?ve obra~e, pohra~jivanja na elektronske medije i dostavljanja korisnrcrma, ~Igurnost m:ormacljskog sustava moze biti ugrozena na razlicite nacine, namJerno: ~~h?t,cn?" nepaznjom, neznanjem iIi nemarorn. Kao sto je vee sp~menuto, tipicni _~bhcl u,gl'~z~vanja sigurnosti informacijskog sustava jesu pozar~ p?pl~va,.~rasllla, prljavstina, nestanak elektricne energije tijekom obrad~, oste~~nJe dIJel?:a, op~'e~e (npr, magnetnog diska), obavljanje neovlastene n a~sakclJe, kra?a III iskrivljavanje podataka, umetanje racunalnog virusa bri-

sanje podataka ltd, '

Zahtjev raspolozivosti znaci da pristup podacima i informacijama 1I sustavu t~~ra b,Itl omogucen prema ovlastenjima, Dizajnom sustava treba precizno odrediti koje su osobe ovlastene za obavljanje transakcija, tko smije imati uvid u odred:l1e pO,datke, ~ko oba,:,lja brisanje, mijenjanje iii kopiranje podataka i slicne ak:lvno~tl. Na taJ se ~acIll mo~~ tocno utvrditi tko sto radi i tko je odgovoran za tocnost I pouzdanost inforrnacija u sustavu, a takoder je moguce sprijeclt: iii

bar naknadno otkriti, pocinjene zlouporabe. '

5-30

lzgradnja informacijskog sustava poduzeca

Zahtjev tajnosti ima dva aspekta. Prvo, ?odatke i infor_?1acije ~~j i ~e smatraju povjerlj ivima i tajnima valja podvrgnlltl posebnom reZlll1U. z~stlte I stavl~1 na raspolaganje samo uskorn krugu korisnika. Takvi SlI, na pmnJ.er, elerne~tl ponude na natjecaj s cijenarna, recepture I ijekova, opisi proce.sa lZra?e prolz\?d~ iii usluga te financijske i slicne poslovne tajne. Drugo, pl"l~~tne mf~rn~aclJe.1 podatke 0 osobama II dijelovima i~fol"l~~c.ij.skog ~l1s~~:"a kOJI se ~avI dJela~nlcirna strankarna iii korisnicima valja zastittti od bilo cijega neovlastenog uvida, Takv'e osobne informacije mogu biti maticni broj i druge sifre, podaci o. zdrav~ stvenom stanju, imovini, zivotnoj dobi, nacionalnosti, vjeri, pripad.n?stl nekoj organ izacij i iii druge cinjenice koje se smatraju privatni.ma. i mogu b.l.tl dyostup~e sarno ovlastenirn osobama. Privatnost i tajnost takvih inforrnacija cesto Je zasticena zakonom i zajarncena kao jedno od terneljnih ljudskih pl'ava.

Od niza metoda osiguranja i zastite u informacijskom sustavu najcesce se primjenjuju:

Lir;:!;;i_l~~Jg.d'~;:i;d~ijJrh~:~(lij~ ; ",

:~;:~::fuk~bx~¢;;J.tdG¢:£~':§~X~~~~ril~,·.

• : . metode z;l§tite.lI prijenostl

Metode identifikacije oblik su zastite od neovlastenog pristupa nekom dijelu informacijskog sustava iii njegovoj fizickoj kompon~n~i (npr_. osobnom .~acl1na.I~):

Svaki korisnik sustava mora se, prije nego sto obavi bilo koju transakciju, fizicki

iii logicki identificirati.

Fizicka identifikacija obavlja se uz pornoc nekog predmeta (identifikacijs~e kartice, kljuca) bez kojega se, na prirnjer, ne moze uci u pr?st?rij~ s inf~~rnatlckom opremom iU ukljuCiti racunalo, U novije se doba razvijaju bl0metr!ck~ t~hno~ logije fizicke identifikacije (biometricke.:--elicine s:,ojstvene su ~OJedlllcl~11~ I sluze kao jedinstveno mjerilo identiftkaclJe, npr. otisak prsta: ~?Ja ~lasa, ~al~~ niea oka, potpis) koje su ujedno kljuc za ulazak LI sustav, ~kIJu~lvanJ~ S!i'?Ja III aktiviranje neke funkcije informacijskog sustava, U buducnosti se ocekuje sve

veca primjena tih metoda jer Sl1 najpotlzdan ije.

Logicka identifikacija temelji se na lozinki .. Kori~ni~, na primj~r, p~ltem ta~tature upisuje lozinku, a racunalo nakon proyvJere I~Je~llle autenticnostt (uSP~ledbom upisane lozinke s pohranjenom) dopust~ kOl:~snlkt1 ul~z L1 sustav '. Dobl~.lozinke nisu prekratke, slozene su (npr. kombmaclJa su brojeva, slo\a I. s~eclJalnih znakova) korisnik ih cesto mijenja i nisu lako predvidljive. Primjert dobre lozinke su "2'3&%$alan" iii "ja&sam*slon#", a primjeri lose lozinke su "damir" (osobno ime), "13061980" (datum rodenja) iii "njofra" (nadimak).

V. Srica

5-31

Metode provjere ovlastenja obicno slijede nakon identiftkacije. Korisnik koj i nakon fizicke il i Iogicke identifikacije, uspjesno ude u informacijski sustav maze obavljati operacije koje su dopustene svim korisnicirna. No mnoge aktivnosti zahtijevaju posebna ovlastenja, na primjer pristup bazi podataka iii nekorn njezinu dijelu, prijenos podataka, uporabu odredenih softverskih proizvoda. Da bi svaki korisn ik informacijskog sustava obavljao samo one aktivnosti za koje je ovlasten, prije zapocinjanja neke od ogranicenih aplikacija obavlja se provjera ovlastenja. Ovlastenje moze biti ugradeno u fizicku identifikaciju iii lozinku iii se temelj iti na nizu dodatnih lozinki.

Metode zastite u prijenosu. Prijenos podataka putem informaticke mreze jedna je od najosjetljivijih faza u radu svakoga informacijskog sustava. Metode zastite u prijenosu temelje se na fizickoj izolaciji prijenosnog puta (komunicjskog kanala) i/ili na primjeni standardnih protokola komuniciranja koji imaju ugradene mehanizme zastite (npr. X-25 protokol za jayne mreze), Najveca fizicka sigurnost komunikacijskog kanala ostvaruje se tehnologijom optickog kabla, a najveca je izlozenost prenosenih podataka nedopustenom pristupu ili mogucnosti otkrivanja sadrzaja pri mikrovalnoj (bezicnoj) kornunikaciji.

Kriptografske metode zastite primjenjuju se za podatke 11 informacijskom sustavu eiji sadrzaj treba posebno zastititi, U pocetku razvijene za potrebe vojnih informacijskih sustava (i sifriranje tajnih poruka u njima), te se metode sve cesce primjenjuju u poslovnim informacijskim sustavima. Postupak kriptografske zastite temelji se na dvjerna fazama: kriptiranju (izvomi se sadrzaj pretvara u tajni, sifriran i oblik) i dekriptiranju (sifrirana se poruka primjenom algoritma pretvara u izvorni oblik). Navodimo jednostavni primjer:

II sifriramo rijeci: poslovna tajnica

• algoritarn kriptiranja: svako se slovo zamjenjuje slovorn iza njega u abecedi

• kriptirane rijeci: rpsmpzob ubkojdb

• algoritam dekriptiranja: svako se slovo zamjenjuje slovorn ispred njega u abecedi

• dekriptirane rijeci: poslovna tajnica.

Kvaliteta tog postupka ovisi prije svega 0 kvaliteti primijenjenog algoritma za kriptiranje i dekriptiranje. Praksa svjetskih spijunskih sluzbi pokazala je da nema SLlstava kriptiranja koji se ne bi rnogao "probiti" ako onaj tko to pokusava ima dovoljno znanja i vremena. Stoga se preporucuje redovito mijenjanje metoda i algoritama zastite,

Kriptografska se zastita prije svega primjenjuje na podatke u racunalnoj memoriji (npr. baza recepata za kolace, recepture lijekova, bezalkoholnih pica, vojna eviden-

5-32

Izg raclnja informacijskog sustava pod uzeca

cija i ratni planovi), na podatke koji se SaUll informatickom rnrezorn (npr. sifra bankovnog racuna) iii na lozinke koje se rabe u informacijskom sustavu.

I Organizacija sigurnosti i zastite podatakajednaje od vaznih zadaca kojoj pri izgradnji informacijskog sustava valja pridati odgovarajucu pozornost.

Na prvoj razini osiguranja i zastite treba ukloniti rizike fizicke naravi, a ta se ra-

zina sastoji od postupaka kao sto su:

, i:/j~({hfi.d ih;fizi~~og- pris~~ pa.qp:~~ri~) ii. :~;:Q.st:dnj_~!A~::s.::t:~~J£k(j ih~!: ,:lfL!' :;'!::j) :. . ~o;~.!p}~~ilP6i~i:d~~·pt~.tGd6.fj-~$i1~t\iPt0t~I;p'dPI~0h~:;i~~;tii~:llipi~ii{~\)·{~~~~t~~~!!·:: : i~;:;;:fh~i~tii~DJ~ik6.~1t~J¥iInb~:iji6~I~rij·~:r.ic~.ti~I,~;~.i~~t~.i~#~qji~¢A~~i}~!p.f;:.:;Ii:il f~e(@,~fit~:(§J'}~EUi~V~Hh:~,iPi~~iK#r~I_~W~B~t:~i;;~'R&~!ij~~~jkgi:D:;}'Hn:~T;j,!i:!:;:'::F;: :~(it~~~~t(;iitr~d~!zi~#ti1ih'~:¢tiij~~;'k'oMt~k~~(&Y:;~~~~iJ.~):,\;:;i':·;i,)}:::i::::';:;;.··':

Predmet druge razine osiguranja i zastite jest uklanjanje rizika moguce zlouporabe informacijskog sustava iii neovlastenog pristupa podacima, a temelji se na:

• fizickoj i logickoj identifikaciji korisnika (kljucevi, kartice, lozinke)

• dodatnim provjerama ovlastenja u pojedinim koracima obrade.

Treca razina osiguranja i zastite usmjerena je na osobito vazne i vrijedne podatke i informacije II sustavu, na ocuvanje njihove tajnosti i sigurnosti, a ternelji se na kriptografskim metodama.

Vazno je da sustav osiguranja i zastite postane sastavni dio projekta izgradnje informacijskog sustava i da se toj skupini pitanja pride temeljito i odgovorno. Korisnike valja obuciti kako ga primjenjivati i uputiti ih u njegovu vaznost, Dobar sustav osiguranja i zastite valja stalno razvijati, odrzavati i prilagodavati promjenama okruzenja iIi tehnologije.

Posljedice ugrozavanja racunalne oprerne, podataka, rnreza iIi drugih dijelova informacijskog sustava rnogu biti katastrofalne, Zarnislirno informacijski sustav banke u koji se rnoze neovlasteno ulaziti, informacijski sustav porezne uprave cije su sifre probijene, informacijski sustav skole u kojernu su ucenici otkrili nacin mijenjanja ocjena u bazi podataka, infonnacijski sustav izdavacke kuce u kojemu je neovlasteno izbrisana baza podataka s tekstovima bestselerera ili informacijski sustav tvornice Ijekova iz cije su baze konkurenti uspjeli ukrasti vrijedne recepture ... Kao sto kate narodna mudrost, uvijek je bolje sprijeciti nego lijeciti.

V. Srica

5-33

_ Upravljanje projektom izgradnje informacijskog sustava

Izgradnja inf~rm.a~ijskog sustava primjenom metodologije i faza opisanih u ovorn poglavl~u slozeni je posao, sastavljen od rnnostva aktivnosti koje se moraju izvodi kao projekt,

Projekt izgradnje informacijskog sustava skup je povezanih aktivnosti sto ih valja obav~~i da bismo pros!i ~ut o~ stratesk?g plana do implementacije novog sus.tava. :l1tom se treba pridrzavati odredenih rokova i ostvariti sve planirane aktivnosti II granicama raspolozivih sredstava.

Prisjetimo. seo ~.~nl~ture ~rojek.ta i.~gr~dnje infof1~l~cijskog sustava iz prvog dijela o:,og poglavl~a CIJI .nlz akt~vnostl slljed!. U zagradi je navedeno procijenjeno trajanje sv.~ke aktivnosti .u ~amm~, sto ?e nam posluziti u racunalnome modelu projektao VnJ"~me za. obavljanje ak.tlvno~tl nerealno je kratko kako bismo lakse uociJi prikaz duzine trajanja projektnih aktivnosti na gantogramu,

Niz aktivnosti pri izgradnji informacijskog sustava

'~; •. ::'~J~.~~~i;i~:-i)1frit.iJ.t(~i~t'U¢:i~~Widf~~it.~:.·~i~iijf~~je::dV::~::~~·I:;:\~7;p:~!:j{~~?jy:::~g~~;;:}::~·.

:'. '":: ~n.a[i:i!l P.OSloj~6~g.slJ_sta~~·,b;~) :-.:.' ,. "-:',' "~... - .

:~!;.~;igeiiiili~·j)j:~;i~iiti.~~:~~Ii*.st~~h~jiHl;p·r~~:·~q~i~~~~j~Y.~~:.:r~·:

• zahtjevi ulaza (2)

• zahtjevi procesa (2,5)

• zahtjevi izlaza (3)

~~j~~:\~~b:@@~~j~:r~\~~J!~HlbXBg\i~.~!~i~;:::·· .::·:-·;]~:";~·:::·':;c:L\~~:;:;:~~:8~'r,;;;n\f"Y-~>1·;:;:::.

• izrada modela procesa rada (2)

• izrada rnodela baze podataka (3)

'w.·· '. ,: ;'. :.' :.' r' ;a;. ·z·. ,y •. '_·I'J··'a:. -_-n-_:·J':e:. ··.i{,,·.z· .. : r' .·.·a·.'_·i:j' _'a'\.·.:.:n'.".o·,.; :0:,",: g'\ .,·s·.' .·u:.·s: ~,"_·:v',·_;.a·.';_·;~;::·'.;.;_:· :.;' :........ ., .':,.:: ; "'".'. - .:: ( .: ;.:;;,:;:;1':''-'''-: ~ .: 'J;." • ": .. -(.,;. ' .. ',' .. 0·.... ,

.' \ 1.'.' . ,La ,~;~:~·.:~<.I::,~~~:.~j:·~~~~l.&~~;,:~;~;:~T~~i.~:,_~::.i~~'.{::~.}:-~:$;:.S\:~::-·:~

: .• > :j~g)gka~·~rJRMKi~f.~~jthi\(L5.)'<~,' : .,;: ';S

• kodiranje (pisanje programa) (2,5)

• izrada dokumentacije ([,5)

• testiranje prograrna (I)

.• ': .. i_~ph~·~~ritirarijei~~bd~I~~)J"ra_di~:6~~g:sSJ~#v~

• konverzija datoteka 1I bazu podataka (I)

• izobrazba (4,5)

• prelazak na redoviti rad (I)

. ~,: ::: ~6j~ri~' ~s~jeshR~t( idd~~.adj~n~~bg sii~!¥y~'.

5-34

Izgradnja informacijskog sustava poduzeca

Neke od navedenih aktivnosti moraju se obavljati slijedno (npr. programi se ne mogu testirati dok nisu izradeni), a neke se mogu provoditi usporedno (npr. izobrazba se moze provoditi dok tece konverzija podataka). Kako je takva lista nepregledna, a poslovi upravljanja, kontrole i pracenja proved be projekta vrlo slozeni, u praksi su razvijene brojne metode upravljanja projektima, od koj ih se najcesce primjenjuju PERT metoda (rnreznog planiranja) i gantogrami.

PERT (Project Evaluation and Review Technique - metoda ocjene i analize projekta) razvijena je za potrebe americke vojske jos 1958. godine i ad tada se primjenjuje u upravljanju slozenirn projektima dizajniranja novih vrsta oruzja (npr. projektili Polaris s nuklearnim bojevim glavama), planiranja svernirskih istrazivanja (npr. Apollo program za spustanje prvog covjeka na Mjesec) i sl, Danas je PERT standardna metoda za upravljanje projektima pcduzeca i vladinih agencija u SAD-u, a primjenjuje se u raznovrsnim projektima, od izgradnje mosta i ceste, razvoja novog proizvoda, organiziranja Olimpijskih igara, pracenja reklamne iii politicke kampanje do izgradnje infonnacijskog sustava poduzeca. Primjenom PERT metode projekt se rastavlja na povezane aktivnosti i prikazuje II obliku mreze koja daje preglednu strukturu poslova sto ih treba obaviti, opisuje nj ihov slijed i omogucuje odredivanje kriticnog puta. Kriticni put je niz aktivnosti od kojih nijedna ne smije kasniti ako ne zelimo dovesti 11 pitanje trajanje projekta kao cjeline.

Gantogram je jednostavna graficka metoda za prikazivanje vremenskog slijeda i uzajamne povezanosti projektnih zadataka koju je za potrebe industrije automobila razvio americki strucnjak Henry Gantt jOs prije kraja Prvoga svjetskog

rata (tocnije, 1917. godine).

Primjenu obiju metoda pokazat ceruo kratkim prikazom tipicnoga softverskog alata za upravljanje projektima koji se moze primjenjivati i na osobnom racunalu, a zove se MS Project.

Projekt kojim cerno uprav1jati putem racunala definira se tako da se izradi lista aktivnosti, utvrdi ocekivano trajanje svake ad njih, odredi njihova uzajamna ovisnost (sto prethodi cemu, sto slijedi nakon cega, sto se rnoze obavljati usporedno) i

ti podaci unesu u racunalo,

Unosenje podataka za projekt izgradnje informacijskog sustava odreden prethodnim aktivnostima i procijenjenim trajanjem predoceno je na slici 5.10.

V. srlca

5-35

Slika 5.10. Prikaz aktivnosti i gantograma projekta

Kao sto vidimo, nakon sto upisemo aktivnosti, vrijeme njihova trajanja i prethod.nice pojedinih aktivnosti, program sam nacrta gantogram. On nam daje pregled uzajarnne ovisnosti i slijeda pojedinih aktivnosti, pa mozemo tocno po danima i satirna pratiti kad neki po sao mora biti zavrsen da bismo rnogli zapoceti poslove koj i se nastavljaju na njega.

Osobito je pregledna stika projekta u obliku PERT mreze na kojoj se vidi slijed ak~ivn?s~i, njihovo trajanje i kriticni put. Kriticni put (istaknuti pravokutnici) najdulji je put kroz mrezu (od pocetka do kraja projekta), a ujedno je to najkrace t~'ajanje cijelog projekta. U promatranom primjeru kriticni put traje 20,5 dana.

?sim automatskog crtanja gantograma i PERT rnreze, softverski paket MS Project omogucuje pracenje izvrsenja pojedinih aktivnosti i projekta u cjelini, kao i izlistavanje raznih vrsta izvjestaja.

Takoder, u racunalo mozemo unijeti zaduzenja za obavljanje pojedinih aktivnosti (ljudi, strojevi iii objekti nuzni za svaku od aktivnosti) te cijenu svakog od upotrijeb-

5-36

Jzgradnja informacijskog sustava poduzeca

Slika 5.11. Prikaz sirukiure projekta u obliku PERT mreze

Ijenih resursa. Tada ce nam softverski paket izraditi proracun s troskovima projekta i razlicite oblike financijskih izvjestaja,

Pogledajmo jos neke elemente alata MS Project. Nakon sto su upisani zadaci, odreden nj ihov redoslijed i trajanje te upisani podaci 0 potrebnim resursima, odreduje se koji ce resursi biti angazirani na pojedinim zadacima. Ovo je rnoguce na-

praviti na ovaj nacin:

• izaberemo naziv zadatka (npr, Odrzati sastanak projekta)

• unesemo imena resursa koji ce ga obaviti (npr. Marko Labus i Danijela Horvat).

Microsoft Project ornogucuje primjenu niza automatski generiranih izvjesca koja uglavnom zadovoljavaju potrebe vecine korisnika tog alata. Pri tome je projekt moguce pratiti sa stajal ista troskova, kontrolnih aktivnosti, rasporeda zadataka, radnog opterecenja po razdob1jima iii u cje1ini itd.

V. Srica

5-37

Slika 5.12. Informacije 0 zadacima i resursima

Na, sl ici 5.13: vid~~o izbornik unaprijed pripremljenih izvijesca na kojemu je moguce odabrati OpCI pregled (Overview), pregled tekucih aktivnosti (Current activ.ities), pregled troskova (Costs), pregled rasporeda zadataka po nositeljima (Assignments), pregled radnog opterecenja izvrsitelja posla (Workload) te izvjesca po vlastitoj zelji (Custom).

Slika 5.13. Pregled mogucih izvjesca

5-38

Izgradnja informacijskog sustava poduzeca

Izaberemo Ii, na primjer, unaprijed pripremljena izvjesca 0 troskovima, na raspolaganju ce nam se naci ovaj izbornik:

• ljedni tijek gotovine (Weekly cash flow)

• proracun (Budget)

• prekoracenje proracuna po zadacima (Overbudgeted tasks)

• prekoracenje proracuna po resursima (Overbudgeted resources)

• ostvarena vrijednost (Earned values.

Slika 5.14. Izvjesca 0 froskov;ma projekta

Detaljniji prikaz racunalorn podrzane metodologije za upravljanje projektom izgradnje informacijskog sustava izvan je opsega ove knjige. Ovdje smo dali samo opcu skicu primjene PERT metode i gantograma, jer su to vrlo korisne i sve cesce primjenj Ivane metode upravljanja slozenim projektima izgradnje informacijskih sustava, Strucne procjene govore da se primjenom takvoga softverskog paketa na upravljanje projektom moze pokatkad ustedjeti i do 30% resursa i vrernena, osobito na vecim i slozenijim projektnim zadacima.

Kako projekti izgradnje informacijskih sustava u velikim poduzecima katkad traju nekoliko godina i uzrokuju troskove od vise desetaka milijuna kuna, ocito je da se za upravljanje njima isplati primijeniti opisanu metodologiju.

V. Sri6a

5-39

~ Prica 0 Xeroxu

Ured bez papira (Paperless Office) jcdan je od cestih informatickih projekata i tehnolosko cudo 0 kojem se s bezgranicnim optimizmom, divljenjem i nadom govorilo i pisalo 70-ih godina 20. stoljeca, No kad je definirala svoju novu poslovnu strategiju za 90-e godine, vee spomenuta americka tvrtka Xerox posla je od tvrdnjc da ured bez papira do kraja 20. stoljeea sigurno nece postati stvarnost, Bitna pretpostavka Xeroxove strategije jest da ce papirni dokumenti i dalje ostati temeljni alat uredskog poslovauja i mjerilo uspjesnosti uredskog rada,

Xerox je kompanija koja je nastala na temelju najprofitabilnije inovacije u povijesti amcrickog poslovnog svijeta - fotokopirnog uredeja. Sarna kserografija, postupak na kojernu se temelji proces fotokopiranja, izumljena je jos 1938. godine, Njezin autor Chester Carlson gotovo je deset godina obijao pragove rnnogih tvrtki i nudio svoj izum, uvijek s jednakim rezultatom - odbijanjem. Uz postojanje jeftinog indigo papira, relativno skupi suhi postupak kopiranja cinio se svima nepotrebnim i besmislenim izumom, Medu tvrtkama koje su odbile Carlsona bilo je i takvih informatlckih giganata kao sto su IBM, RCA, Kodak, General Electric i Remington Rand.

Ipak, patentna prava na kserografiju konacno je 1947. godine otkupio poduzetnik Joseph Wilson i iz svoje tvrtke Haloid Corporation iznjedrio danas sveprisutni Xerox. Naziv Xerox izabrano je na temelju grcke rijeci kserografija sto znaci suho pisanje. Po uzoru na Kodak, odabrani je naziv bio kratak, zvucan, mogao se lako uparntiti, a pocinjao je i zavrsavao istim slovom. Inovacija fotokopirnog uredaja donijela je Carlsonu 200 rnilijuna dolara, a Xeroxu 85% svjetskog tl':Zista.

U povijesti tvrtke zlatnim je slovirna upisan 16. rujan 1959. godine. Toga je dana najavljen novi model, XEROX 914, koji je u rnagazinu "Fortune" prcglasen "najuspjcSnijim proizvodom koji je ikad dospio na arnericko triiste". Jedan od njegovih prvih prirnjeraka izlozen je u poznatome muzeju Smithsonian u Washingtonu. Koliko je proizvod bio uspjesan potvrduje cinjenica da je za samo dvije godine Xerox uvrsten na listu 500 najvecih americkih kompanija casopisa "Fortune". Oznaku "914" fotokopirni je uredaj dobio zbog dimenzije dokurnenta koji je mogao urnnoziti (9 x 14 inca, iii aka 21 x 35,5 ern), Glavne prednosti tog uredaja bile su jednostavnost koristenja i upotreba obicnog papira, Operater je trebao sarno urnetnuti original u aparat, izabrati broj kopija i pritisnuti dugme.

Osim sto je proizvod bio tehnoloski bolji od konkurentnih, veliki triisni uspjeh zahvaljuje rnarkctinskoj ideji Josepha Wilsona. Urnjesto da prodaje svoje skupe uredaje, Xerox ill je nudio u najam. Za 95 dolara na mjesec korisnici su magli napraviti 2 000 besplatnih kopija, a svaku iducu placali su 4 centa. Fotokopirni su uredaji vrlo brzo postali neizbjefni u uredima, Procijenjeno je, na primjer, da je vee 1967. na svakom unajrnljenom fotokopirnorn uredaju u godini napravljeno oko 100000 kopija, a to je tvrtki Xerox donosilo godisnju dobit od 4 500 do lara po uredaju.

Kornercijalna primjena kserografije u uredima diljem svijeta pridonijela je pojavc i brzom razvoju graflckih komunikacija, kao i jeftinome, svakorne dostupnom obliku razmjene podataka, Broj fotokopija povecavao se nevjerojatnom brzinorn. Godine 1955. 1I svijetu je izradeno aka 35 rnilijuna kopija, 1965. godine vise ad 10 milijardi, a 1985. godine oko 700 milijardi,

5-40

I:;:gradnja informaeijskog sustava poduzeca

Gotovo punih deset godina "914"·ica nije imala prave konkurencije i mnogi SLl Xerox optuzivali za monopolisticko ponasanje. lpak, uskoro su se na horizoutu pojavili tamni obIaei. Pocetkorn 70·ih godina IBM je pustio na trfiste svoj uredski kopirni stroj, sto je bio povod da ga Xeroxovi pravnici tuze zbog zloporabe 22 patenta. Godine 1975. Eastman Kodak proizveo je tehnoloski savrsenij i fotokopirni uredaj, a zatim su se pojavi Ii Japanci, Njihovi su uredaji bili jeftini i svima dostupni, tako da je Xeroxova strategija unajmljivanja skupih urcdaja postal a besrnislena. Udruzeni Kodak i japanski Canon, Minolta, Ricon i Sharp poceli su proizvcditi cijelu paletu uspjesnih uredskih fotokopirala, malih, kornpaktnih i jeftinih, a taj dio triisnog potencijala Xerox je godinama zanemarivao. Kao posljedica toga njegov je udio na trzistu sa 82% za same sest godina pao na 41 %. Bio je to pravi financijski sok za jednu od cetrdcset tada najvecih arnerickih kompanija. No jos je veci bio psiholoski sok, navikavanje na cinjenicli da irna boljih i uspjesnjjih na podrucju koje je dugo bilo rezervirano same za Xerox. Zato je tvrtka u sijecnju 1985. godine uspostavila ured za strategiju kompanije cijim je voditeljern irnenovan (izvana dovedeni) potpredsjednik Roger E. Levien, sa zadacom da izradi novu poslovnu strategiju i plan za 90·te godine. ledna ad kljucnih aktivnosti postala je borba za kvalitetu, tako daje tijekom 1987. godine vise od 100 000 Xeroxovih narnjestenika diljem svijeta proslo kroz 48 sati formalne izobrazbe vezane za upravljanje kvalitetom u svim segmentima poslovanja. Drugi naglasak poslovne strategije postala je briga za korisnika. Jedanput na mjesec svaki je ad 20 najvisih voditelja tvrtke osobno preuzimao telefonske pozive i reklamacije korisnika, makar to znacilo da je morao prekinuti poslovni sastanak. Time je Xerox pokusao vratiti poljuljani moral i osigurati bolju buducnost.

6.

Izrada poslovnih dokumenata

6.1. Odredenje sustava za obradu teksta

6.2. Osnovne radnje 5 tekstovnim procesorom 6.3. Oblikovanje znaka

6.4. Oblikovanje odlomka

6.5. Oblikovanje stranice i cijelog dokumenta 6.6. Ispis dokumenta na plsacu

6.7. Spremanje teksta u datoteku

6.8. Stvaranje poslovnih dokumenata

dr. sc. Katarina Curko

Odredenje sustava za obradu teksta

Otkad postoji pismo covjek obraduju tekst, ali na razlicite nacine i razlicitirn pomagalima. Prvom strojnom obradom teksta smatramo tekst napisan pisacim strojem. Tipkajuci svoje pismo na pisacem stroju, posebnu pozornost pridajemo ispravnom pritiskanj u tipaka. Kada je pismo gotovo, procitarno ga nadajuci se da nece biti pogresaka, Nazalost, obicno ih ima, i to najvise u sredini, gdje smo zaboraviii umetnuti vrlo vaznu recenicu, Sve pocinje iz pocetka. Uvodenjem tekstovnih procesora, programa za obradu teksta, ti problerni nestaju.

Na vecini pisacih strojeva pritisak tipke istodobno znaci otisak na papiru, a u racunalu, tj. u programu za obradu teksta otipkani je znak elektronski sprernljen, "ispisan" na ekranu, Time je omoguceno jednostavno i brzo mijenjanje teksta koliko 'god puta zelimo i tek kadaje tekst "savrsen", ispiserno ga na pisacu,

Program za obradu teksta ima mnoge funkcije, npr. upisani se tekst moze jednostavno mijenjati, prcsirivati, skracivati, ispravljati, spremiti te vrlo jednostavno i brzo, djelomicno iii u cijelosti, ispisati i to u jednom primjerku iii u vise njih. Izgled upisanog teksta moze se na razlicite nacine oblikovati (od tipa znakova do oblikovanja stranice) itd.

Sustav za obradu teksta programski je paket koji se koristi sposobnoscu racunala za stvaranje, prosirivan]e, brisanje, izmjenu sadrzaja i oblika te spremanje i ispis teksta (dokumenta'), Obrada teksta interaktivni je dijalog izmedu korisnika i racunala, Taj proces se sastoji od vise faza: selektiranja (izbora dijela teksta koj i se obraduje), prikaza selektiranog dijela teksta, izvrsavanja skupa radnji radi izmjene te ad prikaza izabranog dijela teksta nakon sto su izvedene pojedine operacije izmjene.

Tekstovni procesori imaju tipicne funkcije, standardne funkcije, koje su vecinom naslijedene od njihovih prethodnika - editora", Standardne funkcije odreduju ucinkovitost programa jer se njirna rjesavaju najcesei zahtjevi u procesu obrade.

Standardne su funkcije: selektiranje, prikaz, izrnjena, stvaranje liste obrade, stvaranje sigurnosne kopije, ponistavanje radnji (Undo), spell check, thesaurus,

I lako je tekst najceS6i sadrzaj dokurnenta, pod pojmom dok~menl (u_ smislu obrade t~ksta)~islil11? na skup podalaka i infonuacija koje se mogu ispisati na papiru, kao slo SII leks I, tablice, dijagrarni, slike, fotografije itd.

2 Editor je programski pakel za pisanje prograrnskog koda, lj. ASClIleksla.

K. Curko

6-3

mail-merge, prekid i dokumentacija. Neke od funkcija (npr. Undo) danas se obicno ugraduju u vecinu Windows programa.

Selektiranje obuhvaca skup funkcija kojima izabiremo dio teksta za obradu. Osim uobicajenog markiranja teksta rnisem te pozicioniranja pokazivaca na dio teksta, selektiranje razumijeva i skok na neki broj straniee, fusnote itd., iii skok na zadani niz znakova (opcija Find).

Prikaz (format) cini skup funkcija koje korisniku omogucuju oblikovanje dokumenta, tj. odreduju njegov izgled. Funkcijom prikaza ostvaruje se uvid u selektirani dio teksta te u rezultate operacija obrade tog dijela.

Izmjena obuhvaca skup funkcija koje ornogucuju mjenjanje sadriaja teksta. Rijec je 0 najsirern skupu funkcija, a osnovne su Umetanje (Paste, Insert), Brisanje (Cut), Kopiranje (Copy) i Zamjena (Replace). Funkcija zamjene najcesee je tijesno povezana sa selekcijom preko zadanog niza znakova (funkcija Find - nadi, a funkcija Replace - nadi i zamijeni).

Lista obrade povecava sigurnost rada, a time, naravno, i pouzdanost programskog paketa. Lista obrade sadrzi kopije svih korisnikovih ulaza (naredaba ! teksta), NajceSce se sprema u zasebnu datoteku te u slucaju "pada" sustava SIUZl za vracanje tekuceg stanja dokumenta. Osim toga, Iista obrade cin i bazu za izvodenje Undo operacije i stvaranje sigurnosne kopije.

Sigurnosna kopija sluzi za minimizaciju vjerojatnosti gubitka dokumenta.

Postoje dva rnehanizrna stvaranja sigurnosne kopije. Prvi je onaj kada sustav sam kreira sigurnosnu kopiju neposredno prije same obrade (otvaranja) tog dokurnenta i sprema je u privremenu datoteku pod nazivom koji upucuje na to da se radi 0 sigurnosnoj kopiji (backup) datoteke, Drugi mehanizam (autos~ve~ vezan je za neutralizaciju nepredvidenih dogadaja kao sto su nestanak struje I brisanje radne memorije, blokiranje rada racunala i sl. Nakon. ponovn~g pokretanja programa rnoguce je restauri rat i datoteku, koja zbog iznenadnih dogadaja nije mogla biti uobicajeno spremljena. Mehanizam autosav~ ne z~a.e! da korisnik nakon zavrsenog rada ne mora spremiti datoteku, vee on stm korisnika od gubitka dijelova dokumenta u uvjetima kada on nije mogao spremiti datoteku jer je nestalo struje iii se racunalo blokiralo.

Rutine undo skup je vrlo kompleksnih funkcija za restauraciju dokumenta. Nj irna je moguce vratiti stanje u kojemu se dokument nalazio neposredno prije poziva posljednje funkcije (i Ii vise nj ih) iz skupa izmjene.

Spell check je funkcija kontrole pisanja teksta uz rnogucnost provjere gramatike, odnosno upotrebe vrernena i rasporeda rijeci u recenici,

Thesaurus eini popis sinonima (rijeci istog iii sl icnog znacenja) i antonima (rijeci suprotnog znacenja) koj i se mogu rabiti u tekstu i/ili zamjenj ivati u dokumentu.

6-4

Izrada poslovnih dokumenata

Mail-merge je funkcija povezivanja dviju datoteka (npr. one u kojoj su adrese poslovnih partnera s onom u kojoj je tekst pisrna) i kreiranja naslovljenih pisarna (adrese i tekst), lista adresa za ispis na naljepnicama, kuvertama i sl.

Prekid izvodenja tekuce instrukcije omogucuje da se prema modelu funkcijskih tipki pozivorn sljedece instrukcije prekine izvodenje tekuce,

Dokumentacija za uporabu programskog sustava u skracenom obliku dostupna je korisniku tijekom samog rada. Za tu se svrhu ugraduju posebne funkcije (Help), pornocu kojih je moguce vrlo brzo dobiti objasnjenje svake pojedine naredbe (sa sintaksom i uputom za primjenu).

Osim standardnih funkcija, tekstovni procesori imaju i niz mogucnosti koje susrecemo u drugim programskim paketima: izradu tablica, grafikona, crtanje, ubacivanje gotovih slika itd. Buduci da za te funkcije postoje specijalizirani progami s mnogo vecirn mogucnostima, one u tekstovnim procesorima dodatak su za oblikovanje teksta, odnosno dokumenata i posebno Sll obradene u programirna za proracunske tablice (tabliee i grafikoni - Excel), poslovnoj grafici (crtanje i ubacivanje gotovih slika - PowerPoint).

Razvoj inforrnacijske tehnologije i potrebe korisnika za novim i boljim rjesenjima rezultiraju stalnom pojavom novih funkcija koje s vrernenom postaju standardni dio svakoga tekstovnog procesora. Osobito je jak zahtjev korisnika za automatskim prevodenjem teksta s jednogjezika na drugi, pa se moze ocekivati da ta funkcija uskoro postane dio modernog sustava za obradu teksta.

I!!J Osnovne radnje 5 tekstovnim procesorom

Windows platforma omogucuje pokretanje prcgrama preko misa, tj. ikone, iza koje se nalazi izvrsna datoteka. Izvrsavanjem datoteke (pokretanjem programa) pojavIjuje se ekran koji najcesce podsjeca na prazan list papira na kojemu se nalazi pokazivac (kursor) spreman za unos teksta.

U svim tekstovnim procesorima postoje dva radna statusa: status izbornika i status pisanja teksta. Kada se na ekranu pojavi neki od izbornika (meni), tekst se ne moze pisati jer tada tipke tipkovnice sluze za rea1izaciju pojedinih opcija (funkcija) izbornika, a ne za pisanje dokurnenta. Drugi je status cisti ekran (bez izbornika na podrucju teksta) koji je spreman za unos sadrzaja u dokurnent. Upisivanjem teksta pokazivac mijenja polozaj, te se najcesce istodobno mijenja i sadrzaj statusne linije koja pokazuje na polozaj pokazivaca.

Pisanje je vrlo jednostavno i ne treba paziti na kraj retka, jer ce pokazivac automatski prijeci u novi redak kada bude potrebno (nije potrebno pritisnuti ENTER za prijelaz II novi redak, 0 tome se brine sam uredivac teksta). Aka prethodni redak

K Gurka

6-5

nije ispunjen, a zelimo prijeci u novi redak, pritisnut cemo tipku ENTER i zapoceti novi odlornak (paragraph).

Isto vrijedi i za popunjenost stranice, Kada je stranica popunjena, tekstovni ce ~rocesor. automatski skoc.iti n~. sljedecu stran ieu, a oznaka broja stranice povecat ce se za Jeda~. Ak~ ~tranlca .nlje popunjena, a zelimo zapoceti novu stranicu (npr, novo poglavlje) pritiskom vise tipaka (najceSce CTRL+ENTER) skoeit cemo na sljedecu str~nieu: ~risilno nacinjena nova stranica uklanja se pornocu tipke BACK-SPA~E ko~uwpn.tlsnemo nakon sto pokazivac postavimo ispred retka II kojemu se ~~l~zl odvaJa~, tj, na pocetak novonastale stranice. Odvajac stranica sto ga je nactruo tekstovni procesor ne moze se brisati.

Slika 6.1. Pocelni ekran u Wordu 20001

, Unos teksta takoder ima dva statusa: umetanje (Insert) i pisanje preko postojeceg teksta (Typeover). Umetanje uobicajeno je stanje (default) s ovakvim postupkom: zelimo Ii umetnuti znak iii niz znakova dovoljno se postaviti ispred mjesta

r ~ ovdje s~ k?r.islirno hrvatskorn inacicom Microsof1 Office 2000, a u zagradama rabimo engleske rzraze pojed In r h n aredb i.

6-6

Izrada poslovnih dokumenata

gdje zelimo taj niz znakova ubaciti i upisati, a uredivac teksta osigurat ce prazninu za upis, Medutim, mozemo promijeniti status pisanja (tipka Insert najcesce sluzi za promjenu statusa pisanja) i raditi u statusu Typeover, u kojemu ce se novi tekst pisati preko postojecega. Oznaka statusa Typeover uvijek postoji negdje na ekranu, a ako je nema, znaci da je aktivan status pisanja Insert.

Ispravljanje teksta odnosno brisanje obavlja se pomocu tipaka BACKSPACE (brise se znak ispred pokazivaca) i DEL (brise se znak na kojernu se nalazi pokazivac, iii oznaceni dio teksta). Moze se dogoditi da izbrisemo tekst koji nismo zeljeli, Taj se tekst uvijek moze restaurirati jer svi tekstovni procesori imaju tu funkciju (rutina Undo iii Undelete).

Prije ispisa dokumenta tekst najcesce treba oblikovati upotrebom razlicitih obiIjdja. Pritom treba imati na umu da postoji hijerahija izmedu pojedinih podatkovnih struktura pa vrijede sljedeca pravila. Najvisa hijerahijska razina podatka jest cijeli dokument, i sva obiljezja za oblikovanje dokumenta mogu se pridruziti samo cijelom dokumentu, a ne i nizirn hijerarhijskim podatkovnim strukturama (npr, izbor jezika). Niza hijerahijska podatkovna struktura jest stranica, i obiljezja stranice mogu se pridruziti samo toj iii visoj hijerahijskoj razini (npr. broj stranice mozemo pridruziti jednoj stranici, dvjerna, trima itd. iIi cijelorn dokumentu).

Sljedeca hijerahijska razina jest odlomak (paragraph) i njegova se obiljezja mogu pridruziti od lomku, stran iei iii cijelom dokumentu (npr. prored). Obiljezja znaka (najnize hijerarhijske podatkovne strukture) mogu se pridruziti svim podatkovnim strukturama (npr. kosi iii kurzivni znakovi - italic).

Obiljezja se mogu pridruziti na dva nacina. Jedan je da tekst najprije napisemo pa mu zatim pridruzimo obiljezje, pri cemu je potrebno najprije izabrati dio teksta (selektirati), Drugi je nacin da prije pisanja teksta ukljucimo obiljez]e i zatim napiserno tekst za koji zelimo da ima izabrano obiljez]»,

m Oblikovanje znaka

Nizu znakova mozemo pridruzivati razlicita obiljezja koja odreduju izgled znaka. Pridruzivanje obiljezja obavlja se preko ikone, poziva izbornika (dijaloski okvir) iii pornocu funkcijskih tipki. Najcdca obiljezja koj ima se oblikuje znak jesu: vrsta fonta (Times New Roman, Arial, Courier, Swis itd.), stil fonta (podebljano, (bold), kurziv (italic), velicina fonta (8, 9, 10, II, 12, ... font10, fontl l , fontl4, fontl6, ), sti1 podcrtavanja (Qodcltano, dyostruko pock.rtan.o), te efekti: pfeertaAo, 3. !lstl uh€l pn:!:i't!lJl!l, ek'POncn\ indeks , sjena, konturs, I:;; Ij.: i: ilgr:lvi r:;rjfi itd.

Vecina obiljezja moze se kornbinirati (npr. podebljano i kurziv, Primjer), uz uvjet da nisu medusobno iskljuciva.

K. Gurko

6-7

Slika 6.2. Dijaloski okvir za oblikovanje znaka u Wordu 2000

[!] Oblikovanje odlomka

Odlomak (paragraph) jest podatkovna struktura koju kreira korisnik pritiskom tipke ENTER.

Za oblikovanje odlomka tipicne su ove radnje, tj. cbiljezja: prored - odredivanje udaljenosti izmedu redaka (line spacing), poravnavanje lijeve i!ili desne strane odlomka (justification), centriranje, uvlacenje lijeve strane iIi uvlacenje obiju stana (il1dent), odredivanje udaljenosti (razrnaka) izmedu odlomaka, zadrzavanje redaka zajedno (keep follow), zadrzavanje sa sljedecim odlomkom (keep together), itd.

Zahtjevi za oblikovanje odlomka mogu se kombinirati uz uvjet da nisu medusobno iskljucivi,

6-8

lzrada pcslovnlh dokumenata

Slika 6.3. Dijaloski okvir za oblikovanje odJomka u Wordu 2000

em Oblikovanje stranice i cijelog dokumenta

Oblikovanje stranice vezano je za odredivanje udaljenosti teksta od rubova papira (margine) na kojem ce se tekst ispisati. Najcesce su to obiljezja koja ne vezemo same zajednu stranicu nego i za eijeli dokument. Uvijek se moze definirati lijeva, desna, gornja i donja rnargina. Odredivanje lijeve i desne margine moze se odrediti i za svaki odlomak, iako to nije uobicajeno jer se taj zahtjev ostvaruje putern vee spomenutih obiljezja (obiljezja odlomka).

Izmjena margina rezultira prornjenom kolicine teksta koji stane na jednu stranicu, Dimenzija stranice (npr. A4, 85 i sl.) takoder je vezana za kolicinu teksta koji se moze ispisati na jednoj stranici. Osirn margina, straniei se daje broj ciji se polozaj moze posebno odrediti (gornji lijevi kut, gornji desni kut iii sredina, donji lijevi kut, donji desni kut iii sredina, iii se pak definira polozaj broja parne odnosno neparne stranice, itd.). Stranicu rnozemo oblikovati tako da ima zaglavlje (hea-

K. Gurka

6-9

de,.) i podnozje (footer i/il i footnote). Zaglavlje i podnozje odreduju se kada zeli- 1110 np!". da se naslov poglavlja pojavljuje na svakoj stranici teksta toga poglavlja. Od lucimo li se za zaglavlje, tada ce se naziv poglavlja ispisivati na vrhu stranice, a odaberemo Ii podnozje, naslov ce biti na dnu stranice. Pcdnozje maze biti i tzv. podnozna biljeska (fusnota, iii engl.footnole).

Stika 6.4. Dijalosk; okvir za oblikovanje stranice u Wordu 2000

U obiljezja koja se pridruzuju cijelorn dokurnentu ubrajaju se vee spomenuta obiljezja, ali radi lakoce rada rnogu se postavljati na razini cijelog dokumenta.

To su odredivanje dimenzije papira za ispis na pisacu, odredivanje jedinstvenog fonta za cijeli dokument (iako je to moguce na razini jednog znaka), definiranje posebnih naredaba pisacu, definiranje jezika, definiranje sazetka (koji obuhvaca definiranje autora, naziv teme, tip dokumenta, sazetak teksta, kljucne rijeei i sl.) itd.

6-10

Izrada poslovnih dokumenata

rD Ispis dokumenta na ptsacu

Da bi ispis svake stran ice bio ispravan, potrebno je definirati dimenzije papira na kojemu ce se ispisivati sadrzaj dokumenta. Postoje standardne dimenzije papira za ispis kao sto su A4, A3, 85 itd. Osirn toga, postoji i beskonacna lista na kojaj je dirnenzija pojedinacnog lista 12 palaca, sto takoder treba definirati. Nadalje, pisaci s valjkom mogu ispisivati tekst na beskonacnom papiru, a laserski to ne mogu,

Osim navedenih dimenzija papira za ispis, cesto se pojavlj uje i potreba za ispisam teksta na kuverte iii naljepnice, pa je potrebno definirati dimenzije kuverte na koju zelimo ispisati sadrzaj, najcesce adresu. Ispis moze biti okomit (portret - Portrait) iii vodoravan (pejsaz - Landscape). Obiljezje definiranja dimenzija papira za ispis veze se za dokument u cjelini.

Slika 6.5. Dijaloski okvir za odrec1ivanje dimenzije i p%iaja papira za ispis

Pregled dokumenta prije ispisa (tzv. preview) bilaje cesta, gotovo nezamjenjiva funkcija II tekstovnom procesoru dok se nisu pojavi I i procesori koj i rade LI okru-

-c

K. Curko

6-11

zenju WYSIWYG (WYSIWYG: What you See Is What you Get, ono sto vidis na ekranu, to dobijes na pisacu), U tom ce okruzenju tekst za vrijeme njegova kreiranja izgledati (gotovo) jednako kao i na ispisanoj stranici. Medutirn, sjetimo se da na ekranu racunala najcesce vidirno same dio dokumenta (ako radimo u rnjerilu izabrane dimenzije papira), pa pregled (preview) sluzi kao rnogucnost pogleda na jednu i li vise stranica.

Slika 6.S. Preg/ed (preview) u Wordu 2000

m Spremanje teksta u datoteku

Spremanje teksta obuhvaca pridruzivanje naziva, odredivanje rnjesta (direktorija) i vanjske memorije (zelimo Ii tekst spremiti na disk C:, D: E: itd. iii na disketu A: iii B:). Naziv definiramo prema zelji, s tim da se treba drzati pravila imenovanja datoteke !ito ih propisuje platforma na kojoj radimo (DOS, Windows i 51.).

Sam postupak sprernanja ovisi i 0 tome spremamo Ii dokument prvi put iii ga ponovno spremamo, Novi dokument spremamo taka da izaberemo opciju za spre-

6-12

Izrada poslovnih dokumenata

manje - spremi (Save), izabererno jedinicu i direktorij (spremi u:) i pridruzimo naziv datoteke.

Silka 6.7. Oija/oski okvir za spremanje dokumenta u Wordu 2000

Spremanje staroga, prornijenjenog dokumenta (tj. datoteke koju srno prije oblikovali i pridruzili jcj naziv, a sadaje zelimo promijeniti i ponovno spremiti odnosno spremiti njezinu posljednju inacicu) malo je drugacije. Nairne, spremanje vee imenovanog dokumenta ovisi 0 tome zelirno Ii dokurnent spremiti pod novirn iii pod postojecim nazivorn. Spremanje pod postojecim imenom znaci izbor opcije spremi (iii ikone diskete) pa ce se automatski sprerniti nova verzija dokumenta pod postojecim nazivom (sto najcesce i radimo). Pritom ce se kreirati dvije datoteke: jedna koja sadrzi posljednju verziju dokumenta i ima naziv koji smo mu pridruzili i druga datoteka koja sadrzi pretposljednju inacicu, Na taj ce nacin, bez obzira na to koliko puta mijenjali sadrZaj dokumenta i spremali ga, na vanjskoj mernoriji biti posljednja i pretposljednja inacica dokumenta/datoteke.

K. curko

6-13

Zelimo Ii promijenjeni dokument spremiti pod novim nazivom potrebno je izabrati opciju Spremi kao (Save as) i postupiti kao da datoteku/dokument spremamo prvi put (odrediti jedinicu, direktorij i naziv datoteke).

Da bismo mogli mijenjati sadrzaj postojeceg dokumentaldatoteke, prije toga dokument/datoteku moramo ucitati, Ucitavanje zahtijeva poznavanje jedinice direktorija (Pogledaj u:), na kojemu je datoteka i njezina naziva.

Silka 6.8. Dijaloski okvir za uCitavanje datoteke u Wordu 2000

• 5tvaranje poslovnih dokumenata

Poslovne dokumente mozemo kreirati na vise nacina, Poslovni dokumenti sigurno ce profesionalnije izgledati ako ih kvalitetno oblikujemo. U tome ce nam uvelike pornoci upotreba predlozaka' (Template).

1 Predlozak je datoteka (s ekstenzijom dot) koja sluzi za izradu viSe dokurnenata jednakoga iIi slidnog oblika.

6-14

I zrada poslovn ih dokumenata

Poslovno pismo maze izgledati ovako:

KKTd.o.o.

Kompjuter Konzalting Trgovina Trg bana Jelacica 4

1 0000 Zagreb

Hrvatska

TeL ++385-1-4536111 Fax. ++385-1-4536222

Trg bana Jelacica 4 10000 Zagreb Hrvalska

Tel. ++385-1-4536111 Fax. ++385-1-4536222

Info inZenjering d.o.o, Savska cesta 17/4 10000 Zagreb Hrvatska

Uvazeni gospodine Pavicu,

Na nedavno cdrzanoj prezentaciji nasih proizvoda i informatickih rjesenja u hotelu Dubrovnik, Zagreb, kojoj ste i Vi prisustvovali, nase je poduzece postiglo jos

jed an veliki uspjeh, Primili SIllO priznanja vecine prisutnih za inovativnost i korisnost nasih novih inforrnatickih rjesenja,

Slobodni smo Vas izvijestiti da se do kraja ove godine svi prikazani informaticki moduli prodaju po 10% nii.im cijenarna od kataloskih, a osigurali smo i vrlo povoljne uvjele placanja, Posebno Vam skrecerno pozornost na nas modul Centralno upravljanje tijekom robe, za koji ste bili poscbno zainteresirani, da je produkcijska verzija u potpunosti zavrsena i uspjesno testirana.

Nadamo se nasoj buducoj suradnji,

S postovanjem,

Darko Mardic, dipl.ing, direktor marketinga

Zagreb, 10.6.1998.

Slika 6.9. Primjer poslovnog pisma

Medutim, nasem ce se poslovnom partneru vise svidjeti sljedece pismo.

K. Curko

KKT d.o.o. Kompjuter Konzalting Trgovina

Trg bana Jelacica 4 10000 Zagreb Hrvatska

Tel. <-+385-1-4536111 Fax. ++385-1-4536222

Zagreb,10.6.1998.

Info inzenjering d.o.o, Savska cesta 17/4 10000 Zagreb Hrvatska

Uvazeni gospodine Pavicu:

Na nedavno odrianoj prezentaciji naslh proizvoda i lnformatickih rjesenja u hotelu Dubrovnik, Zagreb, kojoj ste i Vi prisustvovali, nasa je poduzece postiglo jos jedan veliki uspjeh. Primili smo priznanja vecine prisutnih za inovativnost i korisnost nasih novih informaftckih rjesen]a,

Siobodni smo Vas izvjestiti da se do kraja ove godine svi prikazani informatii:ki moduli prodaju po 10% niiim cijenama od katalosklh, a i osigurali smo vrlo povoljne uvjete placnja, Posebno Vam skrecerno pozornost na nas madul Centralno upravljanje tokom robe, za koj ste bili posebno zainteresirani, da je produkcijska verzija u potpunosti zavrsena i uspjesno testirana

Nadamo se naso] buduccj suradnji

S postovanjern,

Darko Mardic, dipLing, direktor marketinga

Slika 6.10. Drugj primjer poslovnog pisma

Takav oblik poslovnog pisma mozemo postici tako da pojedinim dijelovima teksta iz prvog primjera pisma odredimo smjestaj na stranici papira i pridruzimo

6-15

6-16

lzrada poslovnih dokumenata

IllU odgovarajuca oblljezja (format). Medutim, taj bi postupak bio vrlo slozen jer je zaglavlje pisrna podjeJjeno na dvije posebno obJikovane cjeline, datum se automatski mijenja itd.

Drugi je nacin pnmJena gotovog predloska (template) za pisanje poslovnog pisma, Pritom je postupak vrlo jednostavan. Izaberemo opciju Novo (New) iz izbornika Datoteka (File) i dobijemo uvid u postojece vrste predlozaka,

~ ~ ~ ~
Envelope F""W" ... d Letter WIZ«d ~linglobol
w~",d Wi2 ... d
rmJ ..
III Slika 6.11. Dija/oski okvir za izbor predloska - pos/ovno pismo

Izborom opcije Letters & Faxes, te ikone Professional Letter. dot izabrali smo predlozak za oblikovanje pisma.

Tekst je nakon toga potrebno samo upisati na odgovarajuca mjesta sl ijedeci upute na engJeskom jeziku te provesti manje izmjene (na taj je nacin nastaJo poslovno pismo prikazano na slici 6.12). Jednak postupak mozemo primijeniti za faks poruke.

K. Curko

6-17

July 15.1999

ICI~KI .... and l\Ile reclplellrs addreSS! Dear Si" or Ma<lam

Type your k!"'chere. For more delals on m"Jdit;i"g tIIs lellBr lemplale. doublNfitk ~. To .. hrm I:J Ihis letler. use ~e IMnd o« rnerar,

She.","".

ICltkte:e and lIPeyourname] ICI~k ..... and lIPe Job 11"1

Slika 6.12. Pred/oiak za ob/ikovanje pos/ovnog pisma

Predlozak mozemo oblikovati i sami. Nakon sto napisemo i oblikujemo neki dokument, spremamo ga odabirom opcije Spremi U obliku (Save as type): predloiak dokumenta (Document Template). Na taj se nacin mozemo jednostavno koristiti svim obiljezj ima danim tom dokumentu,

Vlastiti predlozak mozerno oblikovati i uz pomoc postojecega koj i prilagodavamo svojim potrebama iii pak putem Carobnjaka (Wizard). Najcesce treba prilagoditi carobnjakovo djelo, pa se izrada predloska na kraju svodi na prilagodbu postojecega.

6-18

lzrada poslovnih dokumenata

~ ~ .ocg tit:J
~
ro_ F.:.xWir4l'd lrllcrWc:«d _Lobel
"""d "",,,d
.. ~
.. PrrJ~o;:i;:n.'lI
LeUcrlr Slika 6.13. Dijaloski okvir za izbor predloska - posJovna faks poruka

Company Name Here

Fax

FrDm~ [Olck reu <t1d I'rPB nomet

OUr!Jell'l O.r",RcvltVl OPI,~",Cofl1"'l!nl DPIU",C'RcpE)I' Ol'iC.1URtt)'ch:

• C .... m enlit: $elecl tlls lex1 rn:I debl!a II D~ rep!ace tL wll yo..,. 0M'l. To save (;I-«IJes to ras l<mJ;lm b, 01110 use. tOO ... 5,,,, As from 110 fl~ meru. n Ilo Sa\1l As T\fIIl bo~ chOOse Co~ITeJ7llIille.Ne:d m '(t'JVf7ll n use i~ cecee N&of torn ~ Fia rYlI:'r"lJ,:n:I hl'n eoubiQ· CId<yru'~I!.

Slika 6.14. Predlozak za oblikovanje faks poruke

K. Curka

6-19

KKTd.o.o. Kompjuter KonzaHing Trgovina

Fax

To:

Neven Pavic

Darko Mardic

From:

Fax:

++ 385-1-2395111

Pages:

Phone: ++385-1-2392432

99.10.29

Date:

Re:

Poziv na promociju

Sanja Tos

cc.

o Urgent 0 For Review 0 Please Comment 0 Please Reply 0 Please Recycle

Uvazeni gospodine Pavicu,

Obavjestavamo Vas da se dana 23.9.1998. godine od 10.00 do 13.00 U nasim prostorijama na Trgu bana Jelaeiea 4, Zagreb, odrzava prezentacija nasih novih proizvoda za nase korisnike. Bilo bi narn izuzetno zadovoljstvo da i Vi prisustvujete naso] pramociji.

Sa stovanjem,

Darko Mardic

Slika 6.15. Faks poruka

Zelimo li sefa oboriti s nogu? Pisanje dopisa trajalo je dugo, a njegov je izgled bio dosadan. Nakon kraceg igranja s Wordom stvorili smo nesto zgodno.

6-20

Izrada poslovnih dokumenata

KKTd.o.o.

Kompjuter Konzalting

Trgovina

Datum: 10.9.1998

Za: [ime]

Cc: [ime]

Trg bana Josipa Jelaciea 4 10000 Zagreb

Hrvalska

Tel. ++385-1-4536111 Fax. -.+385-1-4536222

Od: Davor Cuk, Trg bana Josipa Jelacica 4, Zagreb, Hrvatska

RE: [opis]

Uvazeni gospodine [ ime ],

[ upis sadrzaja teksta ]

S postovanjern,

Davor Cuk • dipl.oec. clan Uprave

Prilog 0

Slika 6.16. Primjerpredloska dopisa

U izradi predloska pomogao nam je Carobnjak (Memo Wizard.wiz).

K. Curko

6-21

Koraci U oblikovanju predJoska dopisa ~

6-22

lzrada poslovnih dokumenata

SJika 6.17. Korec! u oblikovanju predloska dopisa

\,~_} l~_~~!

V

Slika 6.1 B. Pomoti u Wordu 2000

Nakon ovih kratkih uputa predlazerno yam igranje s Wordom i njegovim 1110- gucnostirna, Bit ce zabavno!

7.

Informatizacija poduzeca

7.1. Informacijska organizacija

7.2. Razine informacijskog sustava poduzeca

7.3. Razvojne faze informacijskih sustava poduzeca 7.4. Upravljacki dio infonnacijskog sustava

7.5. Znanstveno odlucivanje

7.6. Strateski informacijski sustav

7.7. Poslovni dio informacijskog sustava

7.8. Integracija pojedlnacnth informacijskih sustava 7.9. Informatizacija nabave

7.10. Informatizacija financijskog poslovanja 7.11. Racunovodstveni informacijski podsustav 7.12. Podsustav interne kontrole i revizije

7.13. Financijski obavjestajni sustav

7.14. Podsustav upravljanja novcanim fondovima 7.15. Kontrolna funkcija

7.16. Marketinski informacijski sustav 7.17. Sustav obavjestavanja 0 triistu 7.18. Sustav za obnavljanje zaliha

7.19. Racunalno integrirana proizvodnja 7.20. Planiranje nabave materijala

7.21. Informatizacija upravljanja Ijudskim resursima 7.22. Informacijski centar

dr. sc. Velimir Srica, dr. sc. Ivan Skora

I nformacijska organizacija

FiIOZOf, lingvist, teolog i rnenedzer raspravljali su a vaznosti svojih struka i 0 tome koja je od njih najstarija. "U pccetku bijase rijec, pa nastade svijet", rece lingvist. "Ne, prije toga bijase misao", ukljuci se filozof "Ali, dragi prijatelji", napornene teolog, "najprije je bio Bog, zatim njegova misao i rijec, pa tek tada nastade svijet." "A sto je bilo prije nastanka svijeta?" up ita menedzer, "Kaos!" odgovore svi spremno, "Eh, njega je sigurno stvorio neki rukovoditelj", doda na to menedzer,

Kaos, nered, entropija - pojave su protiv kojih se mozemo boriti sarno pomocu informacija. Dakle, u naso] bi se prici mogao pojaviti i informaticar s tvrdnjom daje njegov posao "najstariji" (iako je tehnologija nova), jer sve se oduvijek razvija na informacijama. Norbert Wiener, otae kibemetike, znanosti na kojoj se terneiji moderna informatika, napisao je da "zivjeti djelotvorno znaci uvijek biti dobra informiran".

U ovom cerno poglavlju pokazati kako se u poduzecu "zivi djelotvomo" uz pomoe informatike, Obradit cemo primjere raznolike uporabe informacijskih sustava, u organizaciji buducnosti utemeljenoj na informacijskoj tehnologiji. Najvece medu njima, transnaeionalne korporacije, diljem svijeta reorganiziraju svoje upravljanje i poslovanje na temelju informacijskih tehnologija i sustava, Informatika i rnetodologija reinzenjeringa bitno utjecu na povecanje poslovne uspjesnosti, 0 tome smo vee vise puta govorili. Sada cemo opisati neka obiljezja informacijske organizacije.

Za razliku od klasicne, hijerarhijske strukture s mnogo slojeva, organizacija utemeljena na infonnacijama "ravna" je, s manje upravljackih razina, Na primjer, u automatiziranim i infonnatiziranim tvornicama kao sto su Nissanov pogon za montazu automobiia pokraj Yokohame u Japanu i General Electricova tvornica lokomotiva u Erieu (SAD) nestala je vecina tradieionalnih upravljackih slojeva izrnedu pogonskog nadzornika i direktora rvornice. Te razine, kako se pokazaio, nisu ovisile 0 odlucivanju iIi kontrol i vee su bile "relej za inforrniranje''. Sjetimo se primjera IBM Credita, kad je uveden "kontralor" (i onda redizajnom uklonjen).

Nova inforrnacijska organizacija omogucuje ukidanje nepotrebne "koordinacije" i bitno povecanje djelotvornosti. Ukidaju se radna mjesta djelatnika koji ne rade vee koordiniraju, a ostaju oni koji uistinu proizvode, Ostale razine upravljanja imaju odgovornije poslove s vecim zahtjevima.

Informacijska organizacija ne priznaje nacelo raspona kontrole prema kojemu je broj podredenih koji komuniciraju s jednim voditeljern ogranicen, Umjesto toga

v. Srica, I. Skoro

7-3

pojavljuje se nacelo raspona komunikacije; prema kojemu se broj ijudi sto podnose izvjestaje jednome nadredenom ogranicen kapacitetom komunikacijske mreze, Pri tome se kontrola od klasicnog nadgledanja pretvara u sposobnost dobivanja i obrade informacija. Na primjer, u banei koja je informatizirana voditelj salterske sluzbe moze nadgledati rad mnogih sluzbenika jer je njihova aktivnost upisana u informacijski sustav, Na kraju dana on iz racunalnog izvjestaja tocno vidi broj transakcija (up lata, isplata, upisa karnata) koje je svaki sluzbenik obavio, pa se moze koneentrirati na one koji su obavili prernalo posla, ucinili neku pogresku iii prouzrocili problerne, Onih koji su dobro radili i ispunili "normu" rnoze biti stotine i njih ne treba "kontrolirati" klasicni nadglednik, vee to radi racunalni softver.

Informatizirano poduzece omogucuje raznovrsniju organizacijsku strukturu, Unutar istog poduzeca moze postojati linija aktivnosti namijenjena optimizaciji proizvodnje u toku te usporedna, poduzetnicka jedinica zaduzena za to da sve sto postoji (tekucu proizvodnju, djelatni program iIi tehnologiju) proglasi zastarjelim i uvede inovacije, Svaka od njih temelji svoj rad na svojoj bazi podataka: prva na transakcijskome i upravljackome informacijskorn sustavu poduzeca, a druga na informacijskom sustavu razvoja novog proizvoda. Zamislimo kakva bi zbrka nastala u organizaciji bez kompjutoriziranog inforrnacijskog sustava, na prirnjer u tvorn ici lijekova, kad bi usporedno postojale stare i nove procedure, postupci i recepture, Kad bi se papiri redovite praizvodnje i razvoja izmijesali, nitko vise ne bi znao sto i kako treba raditi, Informatizirana tvornica osigurava timu za upravljanje redovitorn proizvodnjom i timu za razvoj novog proizvoda zasebne infonnacijske sustave koj i ih podrzavaju.

Tradicionalna organizacija ternelji se na hijerarhiji i protoku infonnacija odozgo prema dolje, a organizaeija na bazi infonnaeija ternelji se na delegiranju odgovornosti. U njoj je informaeijski tijek kruzan: od dna prema gore i zatim ponovno dolje. U tradicionalnoj organizaciji oni "gore" izdaju naredbe i upute, a oni "dolje" izvjesca 0 tome kako su i sto su obavili. Informacije se ne dijele, sefovi su "odgovorni", dok djelatnici "obavljaju posao" koji im je povjereno Informatizirano poduzece daje djelatniku mogucnost uvida u informaeije kojima je tradicionalno raspoiagao samo voditelj, pa se inicijativa spusta na nize razine, zajedno S odgovornoscu za obavljeni posao.

lnformacijski utemeljena organizacija zahtijeva visoku (samojdisciplinu, sto ornogucuje brzo odlucivanje i reagiranje, prilagodljivost i raznolikost. Zato takyo poduzece nije popustljivo nego disciplinirano i zahtijeva odlucno vodstvo. Kao sto vrhunski dirigenti mnogo traze od sviraca, tako i suvremeni menedzeri moraju postavljati iznimne zahtjeve pred izvrsiteije radnih zadataka u poduzecima, Informaeijska organizacija zahtijeva vodstvo koje postuje izvedbu pojedinea, ali uvodi discipl inu i odgovomost na svim organizacijskim razinarna.

7-4

I nformatizacija pocuzeea

mJ Razine informacijskog sustava poduzeca

Ideja in forrnacijske organizacije temelj i se na cjelovitome informacijskom sustavu poduzeca koji povezuje sve funkcije, pogone, odjele i poslove. Takav sustav takoder podrzava pojedine timove i radne skupine poduzeca, kao i pojedine djelatnike. Zato mozemo razlikovati tri razine koristenja informacijskog sustava poduzeca:

:~:!~.j~~~\h~i¢U~iB~l~~o~~i~~~iE'~;:~ ,':: . : •. ;: :.:;t4i·i.Da:~~j~~m~~i~d@ ~Kii~jrl&:' .. ,Ii.: ~i"azi~;j.p:pj.ed:i~~~::<::. ;::_

Na razini cijelog poduzeca informatika sluzi povezivanju pojedinih poslova iii funkcija. Zamislimo trgovacko poduzece koje prodaje razne informaticke proizvode sto ih je nabavilo od svojih dobavljaca, Njegov informacijski sustav pruza potporu narucivanju na temelju procijenjene potraznje i prispjelih narudzaba. Zatim se narucena roba, koju isporuci dobavljac, pohranjuje u skladistu, a odande sa1je kupcima koj i su je narucili. Istodobno se informacija 0 tijeku robe salje u racunovodstvo kako bi se navrijeme obavila isplata dobavljacima, odnosno poslaJi racuni kupcima. Informacijski sustav poduzeca poveuje funkciju prodaje, nabave, skladistenja i racunovodstva i bez njega oni ne bi mogli uspjesno djelovati.

U svakom poduzecu postoje brojne skupine koje za svoj rad trebaju potporu informacijskog sustava. Na primjer, kupci opisanoga trgovackog poduzeca povremeno se javljaju u servisni odjel s reklamacijom iii zahtjevom za odrzavanjem isporucenih proizvoda. Njihove ce zahtjeve primati i obradivati netko od clanova radne skupine servisnog odjela. Zarnislimo da je sve poslove s kupcem X do sada obav1jala osoba A, ali kad kupac nazove, nje nema u uredu. Bilo koji clan radne skupine koji ju zamjenjuje mora biti sposoban obaviti posao uz potporu infoi'macijskog sustava. Iz njega ce saznati koliko je puta kupac X vee reklamirao proizvod, kad se posljednji putjavio, s kimje razgovarao, 0 kakvom je kvaru iIi reklamaciji bila rijec i sto je poduzece u svezi s tim poduzelo.

U poduzecu postoji rnnostvo pojedinaca koji imaju sasvim specificne informacijske potrebe i zahtjeve. Na primjer, trgovacki putnici obilaze kupce i pokusavaju sklopiti posao prodajuci inforrnaticke proizvode, Svaki od njih pokriva odredeno podrucje, kontaktira s odredenim partnerima iIi nudi specificne proizvode. Zato svaki od nj ih treba konkretnu potporu informacijskog sustava koja je prilagodena njegovim potrebama i zahtjevima njegova posla i koja postuje specificnu situaciju u kojoj se pojedini trgovacki putnik nalazi,

I Svaki informacijski sustav mora pcdrzavati te tri razine koristenja, dajuci pojedincima iii skupinama mogucnost da zadovolje svoje informacijske potrebe na najbolji nacin, ali istodobno ornogucujuci integraciju svih dijelova, poslova i funkcija u poduzecu,

V, Srica, I. ~koro

7-5

i1i! Razvojne faze informacijskih sustava poduzeca

Terminologija informacijskih tehnologija i njihove primjene u poslovanju jos nije potpuno standardizirana, Kao i u drugim mladim podrucjima znanosti, isti se pojmovi rabe da bi se opisale razlicite stvari, a razliciti pojmovi opisuju iste iii slicne pojave. Pokusajrno uvesti malo reda navodeci evolucijsku podjelu razvoja poslovnih informacijskih sustava.

Prve primjene informacijske tehnologije u poduzecu bile su usmjerene na obradu transakcija (financijskih, ljudskih, materijalnih) kao sto su obrada placa, evidencija djelatnika, obrada za1iha, pracenje proizvodnje iIi evidentiranje opsega prodaje. Kasnije, informacijski sustavi poduzeca pocinju sluziti menedzerirna za potporu u poslovnom odlucivanju, a u novije doba integrirani softverski paketi, podrzani bazama znanja i metodama umjetne inteligencije, simuliraju zakljucivanje i ponasanje eksperata. Evolucijski gledano, razvoj poslovnih informacijskih sustava mozemo podijeliti na:

• klasicni (transakcijski) informacijski sustav

• sustav za potporu odlucivanju

• ekspertni sustav.

Klastcn! informacijski sustav izmedu korisnika i banke podataka (sto je, kao sto smo rekli, zajednicki naziv za skup svih informacijskih resursa sustava, neovisno 0 obliku, medijima ili tehnologiji koja se pritom rabi) postavlja komunikacijski modul cije su mogucnosti takve da na zahtjev odgovori sirovom informacijom, Sirova informacija je podatak koji smo trazili, bez abrade iii objasnjenja. Primjer takvog sustava je klasicna biblioteka. Korisnik, recimo, trazi knjigu pjesarna Emily Dickinson, a bibliotekar mu je daje nakon sto ju je pronasao na policamao Ako korisnik zna sto zeli i dobro objasni sto treba, to ce i dobiti. Da bi bolje fonnulirao svoj zahtjev, pomoci ce mu predmetni i autorski katalozi, savjeti osoblja i sl. Ako pogresno postavi zahtjev i trazi, poput poljske emigrantkinje (koja je pogresno zapamtila pjesnikinjino ime) u filmu Sofijin izbor, knjigu pjesama Emila Dickensa, trazenju nece rnoci biti udovoljeno.

Klasicni informacijski sustav moze biti manualan iii utemeljen no mocnoj informatickoj tehnologiji. Njegova je glavna osobitost da pruza sirove informacije, nepreradene i bez objasnjenja, upravo onakve kakve su u banci podataka. Takvi su bili rani poslovni informacijski sustavi, ali takav je i najrazvijeniji rnedu njima - Internet. J edan od glavnih problema Interneta proizlazi iz neuredenosti sustava koj i se rnoze pretrazivati putern W'WW-a i povezanih rnreznih usluga. Korisnik koji ulazi u nestandardizirani i nesredeni sustav s milijunirna Web stranica, ne zna koliko je vazna i vrijedna pojedina informacija, niti ima sliku cjeline iz koje je dobio

7-6

Informatizacija poduzeca

neki dio. Zato je Internet za neobrazovanoga i nevjestog korisnika vise nalik na informacijsku mocvaru u kojoj se maze utopiti nego na more vrijednih podataka po kojemu je zanimljivo ploviti (sjetimo se, uobicajeni izraz za pretrazivanje Internetovih baza podataka je Surfing the Net - jedrenje mreiomi.

Klasicni informaeijski sustavi bave se pretezno svakdasnjirn poslovnim transakeijama i aktivnostima (transakeija je, na primjer, ulaganje iii podizanje novea iz banke, prijam iii izdavanje robe na skladistu, ulaz dijelova, njihova montaza i obrada u proizvodnj i, narudzba i placanje u prodaj i), pa se nazivaju transakcijskim infonnacijskim sustavima. Malo stariji naziv za taj oblik informatizaeije poslovanja i upravljanja jest operacijski informacijski sustav (jer podrzava poslovne operaeije) iii sustav za elektronicku obradu podataka.

Transakcijski informacijski sustavi osiguravaju voditeljima detaljna izvjes6a 0 svakdasnjim transakeijama (npr. pregled prodane robe ili sazetak knjigovodstvenih promjena). Oni su zbog toga pogodni same za operativnu razinu upravIjanja tvrtkom. No postoji nadgradnja klasicnoga informacijskog sustava (na nju se odnosi naziv MIS - Management Information System - upravljacki informacijski sustav). Transakcije koje se tijekom duljeg razdoblja prikupljaju u bazi podataka transakeijskoga informaeijskog sustava mogu se za potrebe takticke razine upravljanja obraditi tako da ornoguce uocavanje tjednih iii rnjesecnih kretanja i nekih trendova te time osiguravaju ejelovitiji uvid u poslovne aktivnosti (npr. pregled rnjesecnog prometa svih deviznih racuna u banei, tjedni broj reklamaeija, promjene u dnevnom broju narudzaba),

Upravljacki informacijski sustav moguce je razviti same ako postoji obrada svih transakeija u klasicnome infonnaeijskom sustavu. Te su transakcije "hrana" za programe simuliranja, modeliranja i statisticke analize promatranih poslovnih promjena. Tako mozemo govoriti 0 sljedecoj evolucijskoj fazi u kojoj klasicni, na transakcije usmjereni informacijski sustav sluzi kao temelj za sustav potpore odlucivanju (Decision Support System - DSS).

Osim banke podataka, sustav za potporu odlucivanju posjeduje banku modela (tehnika, metoda, prognoza i statistika), sto omogucuje bolje oblikovanje raspolozivih informacijskih sadrzaja. Takav je sustav sposoban "skrojiti" izlaz u skladu s problemom odlucivanja te pruziti bitno "nadogradene" informacije. Potrazimo Ii analogiju s bibliotekom, sustav za potporu odlucivanju mogao bi, na primjer, pruziti svoj im korisnicima infonnaeije 0 ucestalosti trazenja nekih naslova u podrucju nj ihova interesa, izraditi prognozu 0 tome koliko se, na temelju dotadasnjih trendova, novih knjiga s tog podrucja moze ocekivati sljedece godine, ili pak izraditi model pretrazivanja banke podataka (bibliotecnog fonda) tako da se nadu knjige i cianci koji ce najbolje udovoljiti profilu potreba pojedinog korisnika.

Za ispunjavanje svojih, u odnosu prerna transakcijskom sustavu, mnogo slozenij ih zadataka sustav potpore odlucivanju COSS tehnologija) koristi se dostignucima modernog razvoja informacijske tehnoIogije kao sto su:

V. Srlca, I. ::>koro

7-7

• suslavi za upravljanje bazom podalaka (database management systems)

• upitni jezici (query languages)

• generatori izvjesteja (report generators)

• programi financijskog modeliranja

• proracunske tablice (tablicni kalkulatori - spreadsheets)

• programi za graficku iii statistlcku analizu podataka (korelacija, ekstrapolaeija trendova) is!.

Sustav za potporu odluclvanju moguce je izraditi nakon sto poduzece razvije transakcijski i upravljacki inforrnacijski sustav, Ta dva tipa informaeijskih sustava ne mogu podrzavati odluke za koje je potrebno ovladati nepredvidenim iii buducim dogadajima. Za razliku od njih, DSS je namijenjen situacijama u kojima se postavlja pitanje "sto ako", na primjer ovako:

::>TO BI SE DOGODILO AKO BI CIJENE SIROVINA PORA8LE ZA 10%?

KAKO GE SE POVEGANJE PROIZVODN08T 001,2% OORAZITI NA DOBIT?

KOJE tE BITI POSLJEDICE SMANJENJA BROJA ZAPOSLENIH ZA 10 OSOBA?

KAD GEMO ZAVR::>ITI PROJEKT AKO NEKU AKTIVNOST UPOLA SKRATIMO?

Mogu6nost uocavania utjecaja promjene poslovne situaeije na poduzece osnovna je prednost sustava za potporu odlucivanju. Zato nije cudno da koncept DSS-a postaje sve vazniji eilj informatizacije poslovanja sa stajalista menedzmenta.

Ekspertni sustav sljedeci je korak u evolucijskom razvoju infonnaeijskog sustava koji se pojavio sredinom 80-ih godina 20. stolje6a. Osim sto, za razliku od baze podataka, posjeduje bazu znanja i metode za "nadogradivanje" informacija, takav sustav sadrzi elemente komunikacije s ekspertom nekog podrucja. Tako od njega ne dobivamo same Zeljene infonnacije, nego su one popracene objasnjenjima i stavovirna, Zato je ekspertni sustav naivisa evolucijska faza informacijskog sustava, Modernom menedzeru ekspertni sustavi sluze poput najkompetentnijih savjetnika, jer im daju preporuke te objasnjavaju i argumentiraju prijedloge odluka. Ekspertni su sustavi jedan od najvrjednijih prakticnih proizvoda umjetne inteligencije i vazan oblik potpore poslovnom upravljanju u informacijskom sustavu.

Buducnost poslovnog upravljanja bit ce pod snaznim utjeeajem te tehnologije.

Danas se ogranicenja razvoja ocekuju u metodoloskim teskocama prikupIjanja znanja eksperata, skupom hardveru (u slozenijim slucaievima primjenjuju se superracunala) i relativno velikim troskovima izrade baze znanja. Jednostavne eks-

7-8

Informatizacij a poduzeca

pertne sustave moguce je razviti i na osobnom racunalu, no njihova uporabna vrijednost za sada jos n ije velika. Spomenimo nekoliko rasprostranjenih ekspertnih sustava cija je primjena usmjerena na poduzeca i menedzment,

sustav koj i zamjenjuje struenjaka za ocjenu posljedica reorganizacije poduzeca na porezne obveze.

sustav koj i pomaze drzavnoj financijskoj policiji procijeniti sumnjiva potrazivanja u poduzecu,

sustav koji analizira izvjesca 0 velikim financijskim transakcijama i otkriva potencijalno pranje novca.

TAXADVISOR - sustav koji daje preporuke kako planirati porezna cpterecenja tvrtke,

TAXMAN-

AUDITOR-

FAIS-

ILPSIPPMS-

sustav koji pornaze u dugorocnom i strateskom planiranju. sustav koji pornaze menedzerima u upravljanju projektima

PROSPEKTOR - sustav za pronalazenje minerala kojima se koriste geoloske kompanije.

XCON-

sustav koji savjetuje kakvu racunalnu konfiguraciju odabrati za poduzece, ovisno 0 procijenjenim potrebama infonnacijskog sustava.

Ekspertni sustavi nisu zarnjena za prethodne faze (transakcijski, upravljacki informacijski sustav, sustav za potporu odlucivanju), vee njihova dogradnja i dopuna. Kako se koriste bazom znanja, a ne bazom podataka, ekspertni se sustavi katkad nazivaju informacijskim sustavima koji se temelje na znanju (knowledge-based systems).

Da bismo bolje razurnjeli obrazlozene pojmove u infonnacijskom sustavu poduzeca, pomoci ce nam slika 7.1.

Kao sto vidimo, transakcijski i upravljacki informacijski sustav koriste se bazorn podataka 0 poslovanju sustava i njegovoj okolini. Osim bazom podataka, sustay za potporu odlucivanju koristi se j05 bazom modela i metoda koja omogucuje predvidanje, prognoziranje i odgovor na pitanja tipa "sto ako". Ekspertni se sustav oslanja na bazu znanja koja je organizirana tako da sadrzi Iogicka objasnjenja pojedinih odluka, dogadaja iIi akcija. Dakle, dok nas sustav za potporu odlucivanju savjetuje kako valja postupiti u nekoj problemskoj situaciji, od ekspertnog sustava mozemo uciti.

Pozabavit cemo se dijelovima informacijskog sustava poduzeca na pojedinim razinama upravljanja, u pojedinim vrstama djelatnosti ili poslovnim funkcijama.

V. Srica, I. Skora

7-9

BAZA ZNAN.IA

ulli"avlj~~ki informacijski sustav

I~ansfikcijskj informnejjski sustav

Slika 7.1. Komponente informacijskog sustava potiuzecs

Informacijski sustav poduzeca, kao sto smo vidjeli, sastoji se od poslovnog dijela (koji obuhvaca obradu transakcija i upravljanje operativnim funkcijama poduzeca) i od upravljackog dijela (strateskoga informacijskog sustava, sustava za potporu odlucivanju i ekspertnog sustava). U nastavku poglavlja ukratko cemo analizirati neke temeIjne komponente informacijskog sustava poduzeca i glavna pcdrucja njegove primjene. To su:

• upravljacki dio informacijskog sustava

~~~f~t~~~i~~~:f~~~~ffi1friil3~J.~~!y,~:m~~tg~w~~tRr~i~:~-}~i~~~~ft~~]1~~~~~f:tx~,_t;'~~C!·;~'/~~.-~: ~~~~.~.~~i~k:~JL~!t]!~JU~¥~Yl:i~{fj~lnIf~i~E~~~~If£llif~:~f~~rss~fS~iXI.~~]!~~~~i~~·~~~-.;r:~·~ ~~-~;E5~t~~~grI!HfQr_~~~ij~~~~g~r~yr.~-)r'~~1~i~~~illi~~~~d!&~rfi~1rTIrt~f~~~'~~~~'~~!

• poslovni dio informacijskog sustava

;~~~~i';;~)~)i41~nrup§~Q:~t~Bj~:.IEt~-;Hft!~~~ff-!!rm_~~Jt0tl5j~1}~ill;~f'~liIT{~ii~~~;·::i~-~gi·J.:." ~~~~"{":[~~~~~~~ip~ciij.9.t~DJ:~~"1~,(i·~J~~:7~~!"~ ;·~;;:'"[~E;·:3t~~;[~~1!N8~~~~~ili£~E~~E-~·~i.:!~~;:·c\ ~~~! - ~~;tJrr~q~U§k~f~Q.&lQy~~tij~~ (:~:. ~]~ ~{.-;~;rffi~~;:~r~~:~;S£~3JJ~~~Illi~ilijt%1t~_~"~r· ~: .. " ~"i~:~ ~ ," " :~'!~:~6~ti_@Yc;;~c~&~rid'~Wil:q~M{j~;·:::\li~{i5J1·~'i:~~i}i&.,~~~,:j;;r&Eli?&{~tW~"·:::·" {~1~: ::i11f.Qggj_~~~i~:Q:~IQY.~Dj~~~~j~-;:~;~H~l~~!~~~~~[·;~~:f}1_":~~);::~~1£7d~~~~·REt~I~_~~~~:}~lli~;~~?~.';_;~~"~

i~ ~t!: ~\ ~Jp.k~:i~y'6~~_fil~r~·"~~z~ i:-~~~;\:~:~E1~{F f~t: r 1 f:lj ]f~~[li~7I:~IfI~~glalli3E~fu~f~~~fr~~·: ~j: U r ~~~:' . ~;.~.:~; :4Pf~~U~,~Je~'ijil9~~f~!~~~~r~H:fJ~F:s.w~}8~(~f?s~~}~~f:~{?~~;1~g:·~-~1zn{{";··:~ < :? ~ -: -.

Krenimo od vaznijeg dijela informacijskog sustava poduzeca, onoga koji sluzi kao potpora menedzerima za upravljanje i vodenje pos!ova.

7-10

Infonnatizacija poduzeca

EI! Upravljacki dio informacijskog sustava

Vee smo spomenuli da informacijski sustav koji se uspostavlja u poduzecirna u nacelu obavlja tri zadace:

• sluzi kao stratesko oruzje

• sluzi za automatiziranje i integriranje proizvodnih i poslovnih procesa koji bi se inace obavljaJi rucno

• sluzi kao podloga za upravljanje i rukovodenje, odnosno pruza inforrnacije kojima ce se menedzeri koristiti pri donosenju odluka.

Vee su bile spomenute strateske odlike informacijskog sustava, a kako se takav sustav realizira, objasnit cemo na primjeru strateskoga informacijskog sustava (v. str.7-15). Druga se dva elementa gornje klasifikacije razlikuju ponajprije u odnosu prema korisniku "izlaza" informacijskog sustava. U prvom slucaju korisnikje osoba koja obavlja neku funkciju u procesu kreiranja proizvoda iii usluga u poduzecu. U drugom slucaju korisnik je menedier koji upravlja procesima, donosi odluke, planira iii kontrolira obavljeni posao.

Zbog toga se u praksi mogu razlikovati pojmovi poslovnoga informacijskog sustava koji se bavi temeljnorn djelatnoscu, odnosno nekom od poslovnih funkcija (business system) i pojmovi upravljackoga informacijskog sustava (management system), koji sluzi kao potpora odlucivanju. Peste smo razumjeli sto je inforrnacijski sustav i kako se izgraduje, detaljnije istrazimo njegovu vezu s menedzrnentom. Podsjetimo se daje zadaca rnenedzera planirati poslovne aktivnosti, organizirati ih, kontrolirati njihovo provodenje te donositi razlicite poslovne odluke.

Upravljacki dio informacijskog sustava (Management Information System iIi MIS) sastoji se od postupaka koji, pruzaju tocne, potpune i pravodobne informacije za potrebe odlucivanja rukovodilaca na razlicitim razinama organizacije. To su:

• najvisa razina - vrhovno vodstvo (top management)

• srednja razina - srednje vodstvo (middle management)

• najniza razina - operativni voditelji (operating management).

Operativni voditelji donose odluke koje su konkretne i odnose se na redovito poslovanje. Rijec je 0 upravljanju poslovima koji se u procesu proizvodnje dobara i usluga obavljaju svakog dana. Kao primjer moze posluziti voditelj skladista zaduzen za upravljanje zalihama gotovih proizvoda iIi predradnik cija je zadaca osigurati dnevno ispunjenje plana proizvodnje.

Operativni voditelji trebaju od informacijskog sustava najkonkretnije detaljne izvjestaje, Nj ihov je posao donosenje odluka koje se temelje na jasnim praviJima i postupcima pa se mogu kompjutorizirati bez vecih teskoca. Kao primjer moze po-

V. Srica, I. Skoro

7-11

sluziti problem obnavljanja zaliha. Kad kolicina proizvoda na skladistu dosegne neku minimalnu razinu, potrebno je donijeti odluku 0 narudzbi kako bi nova roba stigla navrijeme te popuni la ispraznjeno skladiste.

Srednje vodstvo bavi se problernima koji su slozeniji i zahtijevaju malo vise iskustva. Rijec je 0 adlukama sto se odnose na malo dulji vremenski rok, a cilj im je osigurati uvjete za realizaciju odluka vrhovnog vodstva. Srednjem vodstvu trebaju informacije u obliku sazetih pregleda (npr. ukupna kolicina prodaje po zastupniku, mjestu prodaje ili skupini proizvoda), pregleda iznimaka (npr. stavki na zalihama kojih ima manje od zeljenog minimuma) iii sl. Za njih informacijski sustav mora osigurati periodicne izvjestaje, izvjeStaje prema potrebi iii izvjestaje na zahtjev. Polustrukturirane odluke nije moguce sasvim kompjutorizirati, ali postoje brojne metode kojirna se takvi problemi rjesavaju.

Vrhovno vodstvo donosi strateske odluke koje imaju dugorocne posljedice i pripadaju podrucju razvoja i istrazivanja, marketinga, financija iii proizvodnje. Problemi 0 kojima se odlucuje u nacelu su nepredvidljivi, dalekosezni i okrenuti buducnosti, Zato za tu razinu upravljanja valja imati davoljno iskustva, dobre sposobnosti procjene i dalekovidnost, ali i kvalitetnu informacijsku podlogu.

Iako vrhovno vodstvo donosi nestrukturirane odluke koje je najteze kompjutorizirati, uloga upravljackcga informacijskog sustava kao potpore vrhovnom menedzmentu vrlo je vazna i bitna. Glavne skupine poslova vrhovnog vodstva podrzane upravljackim dijelom informacijskog sustava jesu:

:~:::,:::W~i~{kQ;~i~!iii~Qj~:.,::::.~i~;:t;Un'~::i~:~:i~~::{}i"::~:'

- .. - . - - . ~ ... - .. ~ .. - - .. -,. -. -. '," -.' - .. -, - --_-

'. '; ·~iqk~j!jdit~~ti.~~4;ti.~]~$.@IT~j::rt·:~:,::..,: :'y:

'Ii _,' i~~tiii;~Jj~;'~:J~!~;~~:hJR((i{~:.::·;

Suvremene inforrnacijske tehnologije i metode osiguravaju dovoljno alata pomocu kojih se menedzeri mogu uhvatiti u kostac i s takvim problemima. Njima se bavi poseban podsustav iii dio informacijskog sustava poduzeca koji zovemo strateskim informacijskim sustavom.

Da bismo bolje shvatili strateski i nformacij ski sustav, moramo razumjeti sam

proces donosenja odluka, koji se sastoji od ovih faza:

III identifikacije problema

• utvrdivanja i ocjene alternativa

• izbora alternative

II akcije

II ocjene uspjesnosti odluke.

Kao sto pokazuje slika 7.2, rijet je 0 iterativnorn procesu koji ovisi 0 inforrnacijama i povratnoj vezi.

7-12

Informatizacija poduzsca

identifikacija problema

i z b 0 r

ocjena

uspjeha

Slika 7.2. Proces odluCivanja

Prornotrimo primjer tvrtke PC-profesor, koja se bavi izobrazbom korisnika posl.ovnih ~ers.onalnih racunala, Problem s koj im se tvrtka suocava jest porast potrazn~~. PoslJ~dlca to~~je .da s:,i zaposleni rade 12 sati na dan, radni moral pocinje slabiti, a neki potencijalni korisnici moraju biti odbijeni.

Mo~u~nosti .ko~e menedzrnentu stoje na raspolaganju kao rjesenja problema mogu biti, na pnrnjer:

• zapo~1javanje dodatnog osoblja i iskoristenje raspolozivog prostora, hardvera I softvera tvrtke u tree oj smjeni

• zaposljavanje dodatnog osoblja, nabava dodatne opreme i unajmljivanje noyoga, veceg prostora za izobrazbu korisnika

• nepoduzimanje nikakve akcije, cekanje da se problemi rijese sami od sebe toleriranje sve napornijega prekovremenog rada i gubljenje potencijalnih korisnika.

Izbor alternative ovisi 0 postavljenim kriterijima. Valja usporediti prednosti i nedo~tatke te odabrati onu mogucnost koja jamci najvecu korist uz najmanje troskove. P~st~ vo~stvo donese odl.uku, valja je realizirati, odnosno krenuti u akciju. Nakon pnmJ:n~ lzabran.e a1ter~atlve potrebno je utvrditi koliko je odluka bila uspjesna, Ako Je slucajno stvorila novi problem, valja zapoceti novi ciklus donosenja odluke.

V. Srica, I. Skoro

7-13

m Znanstveno odlucivanje

Znanstveno se odlucivanje temelji na racionalnom pristupu problemskim situacijarna. Bez obzira na to javlja li se potreba odlucivanja u bolnici, skoli, banci, industrijskom pogonu iii kakvom drugom sustavu, bez obzira na to je Ii rijec oodlukarna vezanim za planiranje, upravljanje iii kontrolu, moguce je naci neke zajednicke elemente problema odlucivanja, To su:

II ci1j odlucivanja
• alternativne odluke
• ogranicenja
• rezultati odluka
.. kriterij izbora odluke . Donosenjern odluke uvijek zelimo postici neki cilj. U poslovnim sustavirna to je ostvarenje sto vece dobiti, sto nizih troskova, sto rnanjeg skarta u proizvodnji i sl. Ciljeve mozerno ostvariti na razlicite nacine,

Ovisno 0 odluci koju donesemo (izabranoj alternativi), postici cemo vece iii rnanje ucinke. Izbor odredene alternative znaci razlicit angazman financijskih sredstava, kadrova, sirovina, strojeva iii energije, jer se alternative razlikuju prema troskovima sto ih uzrokuje njihovo uvodenje.

Pri donosenju odluka postoje objektivna ogranicenja koja valja uzeti u obzir. Ona su iii obiljeije sarnog poslovnog sustava (raspolozivi novae, broj radnika 1I jednoj smjeni, kapacitet strojeva na sat, kolicina raspolofivog rnaterijala) iIi pak njegove okoline (potraznja na trzistu, ponuda repromaterijala, raspolozivi energetski izvori). Ogranicenja suzavaju prostor odlucivanja, Ne mozemo, na primjer, investirati veci iznos od raspolozivoga, ne mozemo prodati vise proizvoda od postojece potraznje na trzistu, ne rnozemo planirati i sagraditi pogone sto ce se koristiti energijorn za koju ne postoje izvori.

Svaka alternativa irna svoje ucinke iii rezultate. Oni mogu biti bolji iii losiji, sto znaci da su blize iii dalje od zeljenog cilja. Neke posljedice a1temativnih odluka cesto ne mozemo primjereno izraziti jer su posredne, tesko rnjerljive iii nesagledive.

Kriteriji odlucivanja pornazu nam izabrati onu aItemativu kojorn cemo ostvariti najbolje ucinke (najniie troskove, najmanji skart, najvecu dobit po zaposlenome, najmanje onecilcenje]. Opisane elemente srest cemo u svim rnodelima znanstvenog odlucivanja, bilo posredno, bilo neposredno.

Da bi rnogli izabrati najpovoljniju mogucnost, menedzeri trebaju dobro poznavati obi Ijezja problemske situacije 0 kojoj se odlucuje. Ako su poznate sve potrebne cinjenice, nije tesko izabrati optimalni put za ostvarenje cilja. Odluke cesce treba donositi u uvjetima kad je vecina elemenata problemske situacije djelornicno iii

7·14

Informatizacija poduzaca

potpuno nepoznata, pa ih je rnoguce samo procijeniti. Ako, na primjer, moramo planirati troskove energije za iducu godinu, to necerno moci uraditi sa sigurnoscu. Naime, u trenutku planiranja nije nam poznata cijena nafte za iduce razdoblje. Ta· koder ne mozerno tocno predvidjeti kolicinu prcdaje novog proizvoda koj i tek kanimo pustiti na tdistejer nema nacina da precizno utvrdimo potraznju.

Akoje rijec 0 problemu u kojemuje sve sto utjece na odluku poznato, govorimo 0 deterministickom odlucivanju. Odrediti optimalnu odluku, relativno je jednostavno. Znamo Ii, primjerice, da je tjedna potraznja u nekoj trgovini 500 komada nekog proizvoda, a stanje zaliha na pocetku tjedna 200 komada, lako cemo utvrditi daje potrebno nabaviti barem jos 300 komada da bi se zadovoljila poznata tjedna potraznja,

U vecini prakticnih primjera odlucivanja neki iii vecina bitnih elemenata problemske situacije obiljezeni su neizvjesnoscu, pa je rijee 0 stohastickom odlucivanju. U tom je slucaju moguce samo s odredenorn vjerojatnoscu predvidjeti koja al· ternativa ornogucuje optimum funkeije sustava. Na primjer, ako u prethodnorn slucaju pretpostavljarno da ce tjedna potraznja biti izmedu 500 i 800 komada (npr. un iformno distribuirano, sto znaei da je svaka velicina u rasponu od 500 do 800 jednako vjerojatna), tada momma donijeti odluku procjenjujuci i uzimajuci u obzir vjerojatnost nastanka odredenih ishoda. Pretpostavimo Ii, dakle uniformnu distribueiju, ocekivana je kol icina potraznje jednaka srednjoj vrijednosti od 650 kornada, no stvarna kolicina moze odstupati za 150 komada navise iii nanize. Gotovo sve prakticne situacije odlucivanja rnogu se ubrojiti LI stohasticku kategoriju.

Znanstveno odluclvanje pomaze nam da u informaeijskorn sustavu poduzeca otkrijemo prioritete i usmjerimo aktivnosti na Dna sto je bitno. Ministar obrane u vladi predsjednika Kennedyja, Robert McNamara, na primjer, analizom podataka otkrio je da je od stotina tisuca pojedinacnih predmeta inventara americke vojske same oko 6% znacajno S obzirom na vrijednost i vaznost, Stoga je naredio da se pozornost usmjeri na tih 6%. Ostalih 94% imalo je malu vrijednost. To je dalo goleme ustede i vecu racionalnost u vojsei SAD·a. U spomenutom slucaju vrijedilo je tzv, pravilo piva koje kaze: 10% [judi popije 90% piva, a ostalih 10% piva popije ostalih 90% [judi, Zato u analizi trzista piva, na primjer, pozornost valja pridati onoj desetini koja stvara devet desetina prometa.

Znanstveno odlucivanje bitno olaksava proees donosenja poslovnih odluka. U njemu se primjenjuju ruaternaticke, statisticke, logicke i druge metode P0ll10CU kojih se rjesavaju problemi poslovnog odlucivanja s kojima se susrecu rnoderni rnenedzeri.

Tri izvora informacija kojima se vodstvo sluzi pri donosenju odluka

• podaci koje je proizveo poslovni inforrnacijski sustav (tzv. interni podaciy

• podaci dobiveni od rnenedzmenta vise ili nize razine

• podaci dobavljeni iz okoline poslovnog sustava (tzv, eksterni podaei)

V. Srica, L Skora

7·15

Ti se izvori razlicito koriste na spomenutim trima razinama rukovodenja, ovisno 0 stupnju deta1jnosti, preciznosti i vremenskom razdoblju na koje se dobivene informacije odnose. Kao sto je vee istaknuto, nizim razinama odlucivan]a potrebne Sll detaljne, precizne i kratkorocnn usrnjerene informacije. Vrhovnorn vodstvu, za razliku od toga, potrebne su sazete, strateske i buducnosti okrenute informacije. Ova oblika "nadgradnje" upravljackoga informacijskog sustava 0 kojima smo vee govorili i koja se u praksi najcesce pojavljuju jesu sustav za potporu odlucivanju (DSS) i ekspertni sustav. Sustav za potporu odlucivanju omogucuje donosenje dugorocnih odluka jer se temelji na prognozama, ekstrapolacijama trendova i modelima pojedinih poslovnih situacija iii trzisnih kretanja. 0 trendovima razvoja ekspertnih sustava jos ce biti govora II zavrsnorn poglavlju, u prikazu inzenjerstva znanja.

II! Strateski informacijski sustav

Strateski informacijski sustav jezgra je upravljackog dijela informacijskog sustava poduzeca, Temelj i se na pribavljanju strateskih informacija na temelju kojih ce vodstvo rnoci donositi kljucne poslovne odluke,

Obiljezja strateskih informacija su specificna i nemaju mnogo slicnosti s in formacijama 0 redovitim poslovnim transakcijama. To su podaci 0 Ijudima, pojavarna, dogadajima i sustavima koji ce utjecati na buducnost poduzeca, ali koji nisu predvidljivi ni lako mjerljivi.

Strateske informacije cesto su subjektivne i odnose se vise na okolinu nego na dogadaje u samom poduzecu, Komponente strateskoga infonnaeijskog sustava mogu se vidjeti iz slike 7.3.

ANALIZA UNUTRASNJIH CIMBENlKA

UTVRDIV ANJE PREDNOSTII SLABOSTI

ANALIZA OKOLINE

ODREf)lV ANJE STRATESKIH PREDNOSTI

OPASNOSTI

SJika 7.3. Komponenle strateskoga informacijskog sustava

7-16

I nformatizacija poduzeca

Dakle, komponente na kojima se temelji strateski informacijski sustav mozemo podijeliti na dvije kategorije:

II analiza okoline poduzeca

• lIivr~:iY~hj¢;;igl~~~{rl1Qgu6niJsti; ~~n~iV

• utv~~iY~~je,op~~~ncisti'

• analiza poduzeca

:~::'.:·.~b~fi~~iti~\~~r~~Jj[b,~j~.I)_t'i;jk~;:,:::.: ': "

:~:;;::4~~f~~j~~i:;j'~WJ§,ijR9:$iiii i§_I~8dt!'IN~~~~~~~); .:! '::;.: <:;;, ;r; '~:\;:.:~! ,,'

m' 'r ci~~~ai0:~'~~'~:fr~teski~'pr~d~~~ti'::'::' i,"."" i -':;,:',": :i';: ::

Izgledi i opasnosti u okolini poduzeca proizlaze iz:

• kretanja na trZistu kupaca i dobavljaca (npr, promjenecijena sirovina, pojave novih konkurenata iii proizvoda)

• razvoja novih tehnologija

• medunarodnih politickih i gospodarskih odnosa (npr. izbijanje sukoba, stvaranje carinskih unija iii barijera)

• prornjena u zakonodavstvu (npr. snizenje poreza)

• ekonornskih i demografskih kretanja (npr, rast inflacije, pove6anje broja umirovljenika)

• kulturnih promjcna (npr. novi trendovi iii moda) i sl.

Svako vece poduzece morale bi u svojemu strateskom informacijskom sustavu prikupljati takve inforrnacije iz raznih izvora, od kojih su glavni navedeni u sljedecoj tablici,

Izvori stratesklh informacija iz okruzenja

!."::,'::~~¢\4:~Ri.[6[@;ngI~1~;:'~:6YlA~>:;T·;>:i~};~!i';C:::':'i

•.•. : p()~ld~d!;Ei.h*:(~s1~~~L:i.~:sQP.i;i. :; .~~ofigc.j\~~!~.i~J§;;;k~~~jkl~y~hJa' .

•• .:~fzj~);k;~~~fi'¥~\' ,;i':; ;:: ',0:' ~~ :, iz~j~~~#ih~~Qya:~~Hfp,tl~ni~~· .•.... ,

i .. ' '; ~p,~J9;hbJr~~i~H !;~:(~.\{b.~ r R~DkJ:~~~~~,~,·. .,: =:'i~i~ij'~,~jj~;W~Y#'~~~~~:;:;\>: .",

• '"',:. ji\l;n~:8¥~¢!:,~'h~~(~k{L"Irit6r'~~tr

V. srlca, I. Skoro

7-17

Najveci dio infonnacija 0 okol ini moguce je prikupljati iz javnih izvora, no pokatkad se poduzeca u njihovu pribavljanju sluze i razlicitim neformalnim izvorima, cak i protuzakonitim aktivnostima (npr. industrijskorn spijunazorn).

Najvaznije strateske informacije 0 poslovnom sustavu koje upucuju na snagu, slabost i strateske prednosti odnose se na njegove resurse, organizaciju i kulturu poduzeca, kako pokazuje sljedeca tablica,

Strateske informacije 0 pcduzecu

financijski izvori (gotovina, dugovi, krediti, zalihe) OSI1 ovna sredstva (zgrade, 0 prem a)

djelatnici (znanja, vjestine i struenost)

poslovni procesi (procedure, kontrola kvalitete, izobrazba) trZislli polozaj (udio na trzistu, kvaliteta, ugled, rast)

~~Rfjfg~:~L~~~Jl§hlrn~Qii~~~tID}!IJ1Hfu""ili~~~~~1~~jliillill~JrtJ~}jill{~H1~t~¥V~~E:~1.;~fl~i::·;'11~~~£,~

misija, planovi i dugorocni ciljevi organizacijska struktura i normativni akti

kvaliteta informacijskog sustava, stupanj informatizacije izvrsenje planova

kvaliteta menedzmenta

inicijativnost i stimuliranje kreativnosti nacin kontrole i upravljanja

kvaliteta timskog rada

nagradivanje prema rezultatima iii hijerarhiji sukobi i nj ihovo razrjesavanje

zadovoljstvo na poslu i fluktuacija radnika

Navedene strateske informacije (one iz okoline i one 0 poslovnom sustavu) primjenjuju se u strateskorne informacijskom sustavu na nacin identican sustavu za potporu odlucivanju. To znac] da se prikupljene informacije oblikuju primjenom baze modela i metoda pa dobivamo sljedece rezultate strateskoga informacijskog sustava:

• trendove, prognoze i predvidanja buducnosti

• prijedlog optirnalnog rasporeda resursa poduzeca

• alternativne scenarije buducnosti

• plan strateskih akcija koje valja poduzimati .

Prornotrimo primjer strateski oblikovanih informacija s podrucja razvoja informacijskih tehnologija.

7-18

tnformatlzaclla poduzeea

60 -
-- • proizvodaci
50 informacija
40 • obradivaci
informacija
30
.... informacijska
20 i nfrastru ktura
10 )C d istri b u te ri
informacija
0
'50 '65 'SO '95
Slika 7.4. Trend kretanja broja informacijskih djelatnika Iz grafickog prikaza trenda kretanja broja informacijskih djelatnika 11 proteklih tridesetak godina mozemo zakljuciti sljedece:

II ako srno tvrtka za izobrazbu, u trendovima cemo uociti poteneijalni rast trzista

II aka smo proizvodac informaticke opreme, u trendovima cemo zamijetiti brzinu i stupanj rasta konkureneije

II ako smo vladina agencija za razvoj informacijske infrastrukture, iz trendova cerno spoznati problem relativnog nazadovanja djelatnika u toj djelatnosti.

Zamislimo vodstvo najvecega svjetskog proizvodaca magnetnih memorija koje mora procijeniti koliko ce biti njegovo trziste u sljedecem razdoblju. Sada je to trziste, na prirnjer, 2% vrijednosti ukupnoga godisnjeg prihoda prvih stotinu informatickih tvrtki svijeta koj i je 1995. godine iznosio 450 mi1ijardi USD. Ako se nastavi slican rast ukupnog prihoda sto najvecih inforrnatickih kompanija u iducern desetljecu, onda bi 2003. godine iznosio dvostruko vise nego 1995. godine (vrijeme udvostrucenja je oko osam godina), odnosno 900 mi lijardi USD. To znaci da u prosjeku te godine mozemo ocekivati trziste oko 2% toga iznosa, iIi 18 milijardi USD. No pretpostavimo Ii da ce nakon 1995. godine godisnja stopa rasta biti 31% kao te godine, onda bi vee 2000. godine ukupni prihod prvih sto informatickih poduzeca u svijetu bio veci od 1700 milijardi USD, sto bi upucivalo na to da ce nas ocekivani udio dosegnuti 34 milijarde USD pune tri godine prije toga, ada ce 2003. godine iznositi vise od 70 milijardi dolara.

I Primjer pokazuje kako se strateske informacije moraju prihvacati s oprezom jer buduce dogadaje rnozemo "predvidati" same s odredenorn vjerojatnoscu.

V. Srica, I. ~koro

7-19

EIJ Poslovni dio informacijskog sustava

Poslovanje se sastoji od rnnogih funkcija, manualnih iliautomatiziranih. Vee srno ih nazvali obradom transakcija. Neke su vrlo jednostavne, na primjer pracenje dijelova koji se montiraju u proizvodnji, dizanje novca na salteru banke iii obrada narudzbe od trenutka prijama kupceva telefonskog naloga do osiguranja otpreme trazene stavke na njegovu adresu, Neke druge mogu biti vrlo slozene. Primjerice, obrada placa II velikom poduzecu obuhvaca brojne podsustave koj i prate broj sati proved en na radu, prekovremeni rad, promjene vrijednosti bodova, promjene stopa poreza i doprinosa, osiguranja, viskova, bolovanja i sl.

Poslovni informacijski sustav sastoji se od odredencg broja kompjutoriziranih funkcija i procesa koje zovemo podsustavima. S vremenom vecina iii sve funkcije dobivaju racunalnu potporu, a tada mozemo govoriti 0 cjelovitome informacijskom sustavu, On oznacava stvarnu integraciju pos1ovnoga i upravljackog dijela II kojemu podaei 0 transakcijama sluze kao podloga za donosen]e odluka na svim razinama menedzmenta,

Ukratko cerno se pozabaviti najvainijim podsustavirna ili oblicima aplikacija koje djeluju povezano i integrirano u sklopu svakog poslovnog informacijskog sustava. TOSll:

II nabavno poslovanje

• financijsko i racunovodstveno poslovanje

• prodajno poslovanje (marketing)

• proizvodnja

• upravljanje Ijudskim resursima,

fJ!! Integracija pojedinacnih informacijskih sustava

Prije svega valja istaknuti da se pojedine funkcije iii dijelovi informacijskog sustava poduzeca ujedinjuju u cjeloviti, integrirani sustav, kako pokazuje slika 7.5.

Vidimo, II zatvaranje ciklusa od reklamiranja proizvoda i njegove prodaje kupcu, preko nabave sirovina, proizvodnje i isporuke do nap late potrazivanja, ukljucene su sve glavne poslovne funkcije i nj ihovi informacijski sustavi.

Promotrimo prednosti integracije i kompjutorizacije informacijskog sustava na primjeru upravljanja troskovirna. Informacijska integracija tvrtke, naime, povecava poslovnu uspjesnost i smanjuje troskove poslovanja. Snizavanje troskova po-

7-20

Informatizacija poduzeca

slovanja uvijek je prvi razlog i opravdanje za informatizaciju poslovanja. Prednosti kompjulorizacije su brojne: modernizacijom administracije smanjuje se broj zaposlenih, boljim upravljanjem financijskim tijekovima i resursima stedi se novae, racionalnim iskoristavanjern energije te ubrzanjem distribucije vitalnih resursa stvaraju se ustede, Sve to utjece na jacanje konkurentske sposobnosti II poslovanju.

5 2
marketing
obraeun i akci]a
plnfanje INTEGRIRANI prodaje
KUPAC INFORMACIJSKI
SUSTAV prndaja Slika 7.5. Integracija pojedinacnih informacijskih sustava

Osirn konkretnih usteda koje se mogu kvantificirati, cesto su vaznije tzv. skrivene ustede kao sto su:

• bolje utemeljene odluke

• povecana brzina i sigurnost reakcija na Idislu

• veca opca uspjesnost

• jacanje kornpetentnosti zaposlenih.

Inforrnacijski sustav poduzeca ornogucuje bolje upravljanje troskovima, i to s nekol iko osnovnih stajalista. To su:

• integriranost informacijskog sustava - konceptualna povezanost svih dijelova poslovnog sustava u cjelinu ovladavanjem informacijama 0 transakcijama u trenutku njihova dogadanja (sro omogu6uje uocavanje, pracenje i upravljanje troskovima na svirn mjestima njihova nastanka)

• izravan obuhvat podataka - rnogucnost da se (putem bar koda, na prirnjer) izravno prati tok svih materijalnib kornponenti sustava od njihova ulaska u skladiste, preko rnontaze, dorade, skladistenja, isporuke iii drugih oblika prodaje (sto olaksava potPUI1U integriranost i azurnost pracenja troskova)

V. Srica, I. Skoro

7·2l

II brzina obrade - mogucnost da se bitne informacije dobiju istodobno s nastankorn dogadaja iii transakcije na koju se odnose (to cmogucuje azurnost u pracenju troskova)

II multimedijska revolucija - rnogucnost da se inforrnacije 0 troskovima prezentiraju rncnedzmentu u svorn bogatstvu racunalne grafike, animacije iii simulacije (sto prikaz i praccnjc troskova cilli 51 ikovitim i preglednim)

III razvoj kompjutorskih sustava za potporu odluelvanju - mogucnost da se upravljanje troskovima osloni na slozene racunalne alate i tako pruzi podloga za odgovaranje na slozena pitanja upravljanja troskovirna (npr. pitanja tipa "sto ako", ekstrapolacija trcndova, simulacija...)

III razvoj komunikacijskih sustava i mreza - rnogucnost da se svi dijelovi sustava fizicki povezu i sve informacije unose, obraduju i dostavljaju rnenedzerima u trenutku nastanka (sto znaci apsolutnu azurnost U obuhvatu, pracenju i upravljanju troskovirna),

Navedena obiljezja inforrnacijskog sustava cine upravljanje troskovirna neusporedivo jednostavnijim i ucinkovitijirn zadatkom, uz pretpostavku da je dobro zarnisljen, dizajniran i implementiran informacijski podsustav financija i racunovcdstva u poduzecu i da su njegovi korisnici (u.kljucivsi rnenedzere) dobra osposobljeni za koristenje njime.

II!! Informatizacija nabave

Nabava je jedna od kljucnih funkcija poduzeca i sastoji se ad aktivnosti vezanih za pribavljanje sirovina, dijelova, proizvoda iii usluga od dobavljaca, obracuna nastalih troskova i osiguranja pravodobnog placanja dobavljacu, Na slici 7.6. prikazan je osnovni model procesa nabavne funkcije,

Odgovarajuci odjel tvrtke (proizvodni pogon iii prodajna sluzba) izdaje zahtjev za potrebnorn sirovinom, materijalom, komponentom iii proizvodom. Na temelju zahtjeva nabavna sluzba izdaje narudibu, koja se zatim salje odabranom dobavljacu. Kopija narudzbe salje se prijamnom skladistu i racunovodstvenoj sluzbi,

Dobavljac isporucuje ono sto je narudzbom zatrazeno i uz robu u prijamno skladiste kupca salje otpremnicu. Ondje se narudzba i isporuka usporeduju te prema potrebi obavi reklamacija (aka je dio robe ostecen u prijevozu, aka dio robe nije isporucen iii ako isporuceno ne odgovara ugovorenoj kvaliteti).

Skladiste izvjestava odjel koji je narucio robu da je ona primljena na skladiste te javlja racunovcdstvu da se maze obaviti placanje dobavljacu u skladu s dogovorenim uvjetima placanja (odmah, nakon odredenog vremena, obrocno).

Tradicionalni informacijski sustav nabave temelji se, dakle, na mnostvu dokumenata koj i "putuju" uz robu iii prate svaku opisanu fazu.

7-22

Informatizacija poduzeca

zah

izdaje zahtjev

nabavlja

PROIZVODNI ODJEL

popratni list

Sfika 7.6. Struktura informacijskog sus/ava nabavnog poslovanja

U strukturi informacijskog sustava nabave postoji zajednicka baza podataka u kojoj su elektronicki evidentirane sve opisane faze i sve potrebne transakcije. Obrada se svodi na modifikaciju elektronickog dokumenta u bazi - narudzbe, Kad neki odjel izda zahtjev, u nabavi se u bazi podataka otvori nova narudzba sa svim potrebnim informacijama 0 vrsti, kolicini robe i sl, Na temelju tih informacija salje se narudzba dobavljacu koja moze biti ispis na papiru iii elektronicki dokument (sjetimo se EDIFACT standarda). Kad roba stigne u skladiste, u bazi podataka se, u istom slogu narudzbe, evidentira njezin prijam. Racunovodstvu i odjelu koji je narucio robu ne treba slati nikakve dokumente, Dovoljno je da ondje preko svojih radnih stanica potraze u bazi podataka slog narudzbe i vide da je transakcija obavljena. Tada racunovodstvo moze obaviti placanje u skladu s ugovorenim uvjetima, a odjel koji je poslao narudzbu moze preuzeti trazenu robu sa skladista,

Dodatne su prednosti takvog model a upravljanja nabavom putem zajednicke baze podataka brojne. Ako u nabavnoj sluzbl zelimo znati koje su narudzbe jos "otvorene" (trazena roba jos nije isporucena), samo pretrazimo bazu podataka s elektronickirn narudzbama i odmah dobivamo cijelu listu, azurnu i preciznu. Isto vrijedi za pregled djelomicno ispunjenih narudzaba, broj reklamacija i sl. Zelimo Ii saznati kol iko je prosjecno vrijeme isporuke pojedinih dobavljaca, to cemo lako izracunati usporedborn vremena slanja narudzbe i evidentiranja prijama robe u skladistu.

Kako pokazuje prirnjer, integrirani informacijski sustav utemeljen na zajednicko] bazi podataka i informatickoj mreii ornogucuje vrlo djelotvornu suradnju svih poslovnih funkcija poduzeca koje su povezane aktivnoscu nabave (proizvodni

v. Srica. r. Skaro

7-23

odjel, nabavna sluzba, skladiste, racunovodstvo). Broj dokumenata znatno se smanjuje, pojed ini podsustavi ne trebaju voditi zasebne evidencije, a koncepcija elektronicke narudzbe ornogucuje brz uvid u stanje svake pojedine transakcije, utvrdivanje i uklanjanje nastal ih problema te brze i bolje poslovno odlucivanje vezane za nabavno poslovanje.

fm Informatizacija financijskog poslovanja

Informacijski sustav financija ima veliko znacenje u funkcioniranju tvrtke pa I11U se zato i pridaje odgovarajuca pozornost. Tvrtke su razvijale financijske funkcije u skladu sa svojim potrebama i zakonskim propisima, ali su te funkcije stalno imale zadacu kontrole novcanih tijekova u tvrtkama i njihovim okruzenjima, Kontrola novcanih tijekova uvijek je imala posebno znacenje i bez nje se nikada nije moglo organizirati djelotvorno funkcioniranje tvrtke, pa ni danas tvrtke ne mogu optimalno funkcionirati bez ucinkovite kontrole svoj ih financijskih tijekova.

Kada govorimo 0 informacijskom sustavu financija, tad a mislimo na sustav koji sveobuhvatno prikuplja podatke i priprema informacije 0 financijskim tijekovima tvrtke za sve korisnike i grupe u tvrtki i njezinu okruzenju, Na temelju tih podataka svi korisn ici dobivaju sliku 0 financijskom statusu tvrtke i 0 planiranirn i ostvarenim aktivnostima u pribavljanju financijskih sredstava. Informacije se obicno oblikuju kao standardni izvjestaji, ali se mogu i posebno oblikovati, dobivati primjenom simulacijskih model a, elektronickih komunikacija iii kao savjeti i preporuke ekspertnih sustava tvrtke.

UI.,o; nodsustnvi

Izlnzni

podaci

informacijc ----...,.

pcdsustnvi

infonnacijski r-- ,.. podsustav
r podsustav prognoziran]a
r.J.~unovadslva

unurnm]! r: ........
C I'- ./
podSLISIil.V BAZA l- t--
interne pOOSUSlav
_. konircle PODATAKA fcndova
<,
vnnjski
flvor;

financijskl -
podsustav .... kon!rolo;
obavjC!~i1vilnja podsusrav
- - - .... - ....... - --I

I I

-------. korisnici

-+

I I I I I

I I

------ 1

Sllka 7.7. Struktura informacijskog sus/ava financija

7-24

Informatizacija pod uzeca

Model informacijskog sustava financija mozemo jednostavno predociti slikom 7.7. Za potrebe tog sustava posebno se oblikuje informacijski podsustav revizije, koji sluzi za kontrolu, analizu i reviziju poslovanja poduzeca, Osnovna mu je zadaca pruianje potpore konceptualnom sustavu poduzeca u pracenju financijskih tijekova sa stajalista ispravnosti i uskladenosti sa zakonskim propisima te dokumenata i procesa na osnovi kojih se utvrduju poslovni rezultati poduzeca.

Izlazni podsustavi oblikovani su za pracenje novcanih tijekova i zadaca i III je da stimuliraju njihova pozitivna kretanja i uskladuju ih s poslovnim interesima poduzeca, Podsustav prognoziranja na osnovi dostupnih i relevantnih informacija 0 blizoj i daljoj buducnosti pokusava predvidjeti uvjete u kojima poduzeca trebaju Ll njoj djelovati i kako se prilagodavati svorn gospodarskom okruzenju,

Podsustav upravljanja fondovima priprema infonnacije menedzmentu financija na osnovi kojih se rnoze odlucivati 0 financijskim tijekovima i kontroli kojom se uspostavlja financijska ravnoteza u prornatranom razdoblju i na kraju njega. Taj podsustav priprema kvalitetne informacije koje pomaiu jednostavnoj kontroli trosenja resursa potrebnih za izvodenje planiranih aktivnosti usmjerenih na zadovoljenje zelja potrosaca.

fI n Racunovodstveni informacijski podsustav

Racunovcdstveni podaci opisuju zavrsene aktivnosti poduzeca uvijek izrazene u novcu i po pravilu opisuju prosla stanja, Opisani dogadaji najcesce su novcane transakcije iz kojih se vidi kada su se zbile, tko je u njima sudjelovao i 0 kojoj se vrijednosti radilo. Sve nastale transakcije nakon temeljite analize oblikuju se II razlieite informacije koje zadovoljavaju sve informacijske potrebe u pcduzecu. Tako menedzeri proizvodnje primaju informacije 0 zavrsenoj proizvodnji, proizvodnji u toku, troskovirna proizvodnje po nosite1jima i mjestima nastanka troskova. Na slican nacin i financijski rnenedzeri primaju inforrnacije 0 stanju kredita, prispjelim uplatama kupaca prema njihovim rokovima dospijeca. Sve spornenute informacije u bilo kakvim pojavnim oblicima oblikuju se iz racunovodstvenih podataka tako da u kombinacijama s drugim podacima poprimaju konacni oblik i sadrzaj u skladu s potrebarna svoj ih korisnika.

Nije tesko zakljuciti da je informacijski podsustav racunovodstva vrlo vazan 1I evidencij i troskova poslovanja i da je stoga sastavni dio funkcionalno oblikovanih informacijskih sustava poduzeca, Poduzeca ne mogu imati dobre informacijske podsustave racunovodstva ako nemaju dobro oblikovane i racunalorn povezane ostale informacijske podsustave, Zahvaljujuci tome u svim se informacijskim sustavima mogu oblikovati sve vrste potrebnih upravljackih inforrnacijskih sustava, sustava za potperu odlucivanju i ekspertnih sustava,

v. Snca, I. Skora

7-25

EID Podsustav interne kontrole i revizije

Sve tvrtke nastoje financijske aktivnosti obavljati u skladu sa zakonorn 0 racunovodstvu i medunarodnim racunovodstvenim standardima. One u svoje tvrdnje rnogll uvjeriti partnere ako angaziraju vanjske revizorske kuce koje ce im verificirati tocnost knjigovodstvenih podataka. Zbog toga tvrtke povjeravaju reviziju poznatim revizorskim kucama s ugledom u zemlji i inozemstvu, Buduci da je revizija vrlo izazovna i financijski privlacna, revizorske se tvrtke medusobno natjecu u ocjeni kvalitete poslovanja i svoje usluge vrlo sku po naplacuju, ali preuzimaju i veliki rizik od pogresne prosudbe rezultata poslovanja i ostvarenog profita. U odredenim primjerima moguce je dokazati da revizija nije dobro obavila svoj posao i tada mora nadoknaditi nastalu stetu, uz uvjet da se steta moze i dokazati, Vlasnici dionica imaju veliko povjerenje u neovisne revizorske tvrtke jer iscitavanjem nj ihovih izvjestaja jednostavno prate sve aktivnosti poduzeca i kontroliraj U ostvarene rezultate poslovanja u skladu sa zakonskim propisima i statutom poduzeca,

Vece tvrtke organiziraju vlastite sluzbe za reviziju financijskih podataka i kontrolu dokumenata iz kojih su podaci prikupljeni, One to rade tako dobro da njihova izvjesca jednostavno prihvacaju i neovisni revizori poznatih revizorskih kuca nakon sto obave rutinske kontrole, Informacijski podsustav revizije promatra se kao ulazni podsustav informacijskog sustava financija. U takvom podsustavu obuceni ljudi obavljaju reviziju poslovanja poduzeca vrlo strucno i potpuno neovisno 0 bilo kojern pojedincu iii grupi kojoj ne odgovara izvjesce revizije. U direktorskom se kolegiju osniva odbor za reviziju i utvrduje djelokrug njezinih poslova i odgovornosti, a revizija odboru podnosi izvjesca 0 svojim nalazima, koja odbor nakon razmatranja prihvaca iii odbacuje te na taj nacin uklanja uocene nedostatke iii prelazi preko njih ako procijeni da bitno ne utjeeu na poslovanje poduzeca, Odjelom interne kontrole upravlja menedzer i za rad odjela odgovara financijskom direktoru poduzeca, koji je clan izvrsnog menedzrnenta zaduzen za financije. Financijski direktor poduzeca svojim polozajern i internoj reviziji osigurava dobar polozaj na najvisoj hijererhijskoj razini poduzeca. On tako pospjesuje ucinke interne revizije i pojacava rnedusobnu suradnju menedzera svih razina poduzeca,

Revizori 1I poduzecima mogu obavljati vise vrsta aktivnosti, a sve se one svrstavaju u eetid tipicna podrueja: financije, operacije, podudarnosti i oblikovanja sustava, Isti revizor moze obav1jati bilo koju skupinu spornenutih aktivnosti, ali valja naglasiti da je ipak osnovna zadaca financijske revizije provjera tocnosti financijskih podataka razvrstanih prema tipovima aktivnosti na koje se odnose, ana osnovi kojih se pripremaju izvjesca vanjskim revizorirna kada se s njima suraduje iii se izvjesca rade samostalno,

Za razliku ad financijske, operativna revizi]a provjerava i utvrduje uspjesnost provedenih procedura od pocetka do kraja promatranog procesa i njezin je predmet promatranja konceptualni, a ne fizicki sustav. Kada revizori svoje poslove obavlja-

7-26

Informatizacija poduzeca

ju u sustavima elektronicke obrade podataka nazivaj u se revizorima takve obrade. Dok provode operativnu reviziju, revizori se drze nacela primjerenosti kontrole te djelotvornosti operacija i njihova ski ada s poslovnorn politikom poduzeca,

Interna revizija sudjeluje 1I oblikovanju novog sustava tako da posao pocinje kontrolom postojeceg sustava i prije uvodenja novog sustava aktivnim sudjelovanjem i oblikovanjem kako bi se u njemu mogla jednostavno provoditi kontrola i revizija. Za takve postupke postoje opravdani razlozi jer su iskustva pokazala da u analizi zivotnog vijeka nekog proizvoda i pokusaja da se on produlji treba racunati s velikim troskovirna kontrole i revizije poslovanja. Zato je uputnije aktivno sudjelovati u njegovu oblikovanju i tako sprijeciti pojavu mogu6e pogreske nego pasivno promatrati i dopustiti pogreske, Svaki sustav izgraden na losern konceptu uvijek prate visoki troskovi funkcioniranja pa zato 11 njegovu izgradnju treba ukljuciti revizore i izgraditi kvalitetan sustav.

Em! Financijski obavjestajni sustav

Dok financijska sluzba tvrtke svoje aktivnosti koneentrira na kontrolu novcanih tijekova u poduzecu, cesto nesvjesno zapostavlja informacije iz svoga okruzenja koje mogu izravno i posredno utjecati na usporavanje iIi ubrzavanje spomenutih financijskih tijekova. Zato joj je potreban, i ona ga uspostavlja, financijski obavjestajni podsustav koji joj pomaze u pronalazenju najpovoljnijih izvora finaneijskih sredstava potrebnih za nesmetano odvijanje svih procesa, kao i za siguran plasman njihovih viskova. Taj je informaeijski podsustav specijaliziran za prikupljanje posebne vrste podataka i informacija potrebnih financijskoj sluzbi tvrtke, dionicarirna, te za potrebe oblikovanja promidzbenih informacije koje mogu usmjeriti novcane tijekove u tvrtku. Sto su informacije uvjerlj ivije, to ce priljevi novcanih sredstava iz nacionalnih fondova biti izdasnij i i kvalitetnij i.

Poduzeca svoje dionicare inforrniraju putem posebno uspostavljenih kanala koje organiziraju i kontroliraju zaposlenici financijske sluzbe poduzeca. Dionicarima se salju kvartalna i godisnja izvjes6a 0 rezultatima poslovanja poduzeca i prijedlogom kako treba dijeliti i u lagati dobit te tako poboljsavati sigurnost poslovanja poduzeca i dionicarima osiguravati odgovaraju6u dividendu. Izvjestaji se pisu sazeto i s osnovnim pokazateljima tako da se s dionicarima uspostavi dobra komunikacija u kojoj mogu iznositi svoje prijedloge i ideje koje poduzecu mogu biti korisne. Oni svoje prijedloge i razradene ideje mogu iznositi na godisnjirn skupstinama, na kojima menedzeri poduzeca objasnjavaju kako su se koristili raspolozivim kapitalom i kakve su rezultate postigli. Raspodjelu neto dobiti potvrduje skupstina dionicara na prijedlog nadzornog odbora poduzeca, a na njoj se uvijek iznose i ideje 0 izdvajanjima odredenih sredstava u pricuve poduzeca kojima se uklanjaju mogucnosti poslovnog rizika iduceg razdob1ja.

v. Sri6a. I. Skora

7-27

Obavjestajna aktivnost tvrtke, glede financijskih tijekova, intezivno se provodi putem finaneijskog okruzenja tvrtke i njezine financijske institucije. Prije uporabe elektronickih racunala u financijskim sluzbama tvrtke njezino je osoblje irnalo prj lieno razvijen sustav izbora informacija na temelju kojih se upoznavalo financijsko okruzenje jer SLi za to postojali brojni razlozi, Danas jos uvijek postoji vise razloga za uspostavljanje informacijskih tijekova izrnedu tvrtke i njezina okruzenja, a dva je potrebno posebno istaknuti. Prvo, irformacije su prilagodene svim korisnicima, daju se Ll tiskanim oblicima iii SLl pohranjene 1I bazama podataka a opisuju raznovrsne gospodarske aktivnosti. Drugo, izvrini menediment poduzeca mora prihvacati utjecaje iz svoga okruienja putem njegovih tehnoloskih, financijskih i ostalih inovaeija jer oni izravno iIi posredno utjecu na promatrano poduzece,

Okolina izravno i posredno utjece na novcane tijekove tvrtke jer njezine financijske institueije oblikuju financijske tijekove i tako neposredno lItjecu na novcane tijekove u promatranoj tvrtki. lnstitueije to cine izravnim provodenjem monetarno-kreditne politike, koju kreira Hrvatska narodna banka, a ona se provodi povecanjem iii smanjenjem kamatnib stopa po kojima se plasiraju financijska sredstva. Na financijske tijekove poduzeca posredno lItiece Narodna banka propisivanjem stope obveznih pricuva i tim aktima ubrzava iii usporava financijske tijekove u gospodarstvu, a oni dolaze u poduzece posredstvom financijskih institucija iz okruzenja,

Obavjestajne informacije 0 financijskim tijekovima okruzenja potrebne SLi za vodenje poslovne politike poduzeca i ona ih pribavljaju neformalnim komunikacijama, iz pisanih publikacija, te iz raspolozivih baza podataka. Neformalnirn putovima menedzeri poduzeca izravnim i posrednim kontaktima pribavljaju potrebne informacije od predstavnika frnancijskog okruzenja. Informacije se pribavljaju telefonskim razgovorima, neposrednim kontaktima, na poslovnim ruckovima iIi preko odredenih osoba. Takav nacin pribavljanja potrebnih informacija u novije vrijeme uspjesno podrzavaju automatizirani uredi, osposobljeni za sve vrste elektronickih komunikaeija. Danas okruzenje obiluje pisanim publikacijama s raznovrsnim financijskim informacijama, svakome dostupnim po pristupacnim cijenama, ali se informacije 0 financijskim tijekovima objavljuju i u dnevnom odnosno tjednom tisku,

Prognoziranje mozemo razlicito promatrati. Prema vremenskom horizontu na koji se odnose, prognoziranja promatramo u duljem i kracem vremenskom razdoblju, a razliku izmedu njih odreduju njihove primjene. Tako se prognoziranje za potrebe kracih vremenskih razdoblja veze i za poslovne funkcije poduzeca iii za njihovo odredeno podrucje, U marketingu se prodaja planira za godinu dana unaprijed i na isti se nacin planiraju aktivnosti ostalih funkcija poduzeca, Razradeni planovi i aktivnosti funkeija poduzeca moraju se obaviti u promatranom razdoblju jer su irn osigurane polazne postavke i stavljeni na raspolaganje potrebni resursi bez kojih se ne mogu ostvariti kratkorocni planovi. Planovi se uvijek donose u skladu s realnim mogu6nostima njihova ostvarenja. Ako se npr. plan ira prodaja odredene kolicine proizvoda, polazi se od potreba triista na kojemu se prodaja kani ostvariti, ali se ne smiju zaboraviti kapaciteti koji mogu proizvesti planiranu kolicinu.

7-28

I nformatizacija pod uzeca

Prognoziranje za potrebe duljega vremenskog razdoblja takoder polazi od funkcija poduzeca u kojima se prognoziraju aktivnosti, Na jednak se nacin planiraju i aktivnosti financijskih funkcija poduzeca s ciljem osiguranja potrebnih financijskih sredstava za ostvarenje planirane proizvodnje, Velike tvrtke imaju posebne grupe Ijudi specijaliziranih za plan iranje odredenih aktivnosti koje izraduj u strateske planove poduzeca na najvisoj upravljackoj razini, Sto se vise pozornosti pridaje izradi strateskih planova poduzeca i postuju okolnosti 1I kojima ce se oni provoditi, to ce vjerojatnost njihova ostvarenja biti veca.

Sastanci posredovanjem elektronickih medija ornogucuju ukljucivanje veceg broja prognosticara u izradu prognoze, Pritom se informaeijski sustav uspjesno primjenjuje za potporu grupnoll1 odlucivanju u kojemu raspolozivi elektronicki uredaji evidentiraju sve aktivnosti i dogadaje 1I svezi s predmetnim prognoziranjem, Bez obzira na prednosti jedne iii nedostatke druge rnetode predvidanja, strateske prognoze treba provjeravati primjenom svih raspolozivih metoda i tako sprijeciti rnoguce pogreske skrivene u primijenjenim metodarna.

Kvantitativne metode prognoziranja dozivjele su nagli proevat s tendencijom pojave novih iii modifieiranja postojecih metoda, Sve nove metode prognoziranja nude odredene prednosti 1I odnosu prema prethodnima, ali 1I tome kriju i odredene nedostatke. Medu njima se najcesce spominje i jos uvijekprimjenjuje regresijska analiza, koja promatra odredenu pojavu na temelju njezinih relacija ovisn ih i neovisnih varijabli te aktivnosti koje te relacije okruzuju. Kljucni trenutak primjene metode jest ispravan izbor neovisne i ovisne varijable. Tako prodaja odredene vrste proizvoda ovisi 0 broju !judi koji je ostvaruju i uz tu tvrdnju nije tesko zakljuciti da je neovisna varijabla broj [judi, a ovisna ostvarena prodaja. Primjena modela u druge svrhe rnoze srnatrati prodaju neovisnorn varijablom, a broj !judi ovisnom pa bi u tom slucaju analiza dovela do drukcijih zakljucaka, Ako se model regresijske analize sluzi same jednom varijablom tada govorimo 0 jednostavnoj regresijskoj analizi, a ako se slufi s vise nj ih, govorimo 0 multivarijabilnoj regresijskoj analizi.

Postupei te metode vrlo su jednostavni i lako se prikazuju u koordinatnom sustavu unosom stvarnih podataka promatranog razdob1ja i povlacenjem pravca izrnedu njih tako da se iznad pravca nalazi jednaka vrijednost pozitivnih odstupanja, a ispod pravcajednaka vrijednost negativnih odstupanja, Razlike izmedu povucenog pravca i stvarnih podataka daju minimum kvadrata odstupanja, Uocena zakonitost izrazena je pravcem koji se nastavlja u pozitivnom srnjeru, a uvodenjem novih neovisnih varijabli mogu se odrediti vrijednosti ovisnih varijabli.

Postoji vise racunalnih program a za primjenu regresijske analize i svi SlI poznati pod svojim komercijalnim nazivima, Prograrni se mogu jednostavno i djelotvorno primijeniti u rnikroanalizama i prognozama te cine skupinu uspjelih programa napisanih za potrebe prognoziranja.

Nijedna od metoda prognoziranja nije potpuno pouzdana, ali bez obzira na njihove nedostatke, mogu se vrlo dobro upotrijebiti za predvidanja u buducnosti i sto

V. Srica, I. Skoro

7-29

god prognoze sezu dalje u buducnost, moraju uzimati u obzir sva ocekivanja u rnedunarodnoj ekonorniji, koja na bilo koji nacin utjecu na promatranu tvrtku.

Em Podsustav upravljanja novcanim fondovima

Tvrtke svoju poslovnu politiku utvrduju za odredeno vrernensko razdoblje i operativno je provode postizanjem kratkorocnih ciljeva u proizvodnji, prodaji i ostalim poslovnim funkeijama i aktivnostima koje joj za tu svrhu stoje na raspolaganju, Ostvareni se ciljevi mjere postignutim rezultatima i izrazavaju se kolicinskim i novcanim jedinicama. Tvrtke mogu postizati postav!jene ciljeve ako na raspolaganju imaju dovoljno novcanih sredstava. Potrebna financijska sredstava utvrduju se za fiskalnu godinu, a njihov iznos ovisi 0 slozenosti problema koje treba rijesiti i vrijednosti resursa koje je za planirana rjesenja potrebno nabaviti te njima postici operativne ciljeve poduzeca, Te iznose nije jednostavno utvrditi jer uvijek postoji nesklad izmedu zelja i rnogucnosti, U prvom pokusaju tesko je pravedno utvrditi iznose za planirane obujmove poslova i do njih se najcesce dolazi u vise koraka. U odredivanju visine sredstava uvijek se polazi od knj igovodstvenih podataka i postignutih eiljeva prethodnog razdoblja, a visina realnih potreba rnoze se utvrditi na nekoliko nacina i svaki je prilagoden odredenoj situaciji u kojoj se ocekuje njegova uspjesna primjena.

Oblikovanje odozgo prema dolje utvrduje potrebna financijska sredstava tako da ib menedztri izvrsnih razina jednostavno odreduju nizirn razinama s kojima nize razine mogu obaviti planirane aktivnosti i ostvariti postavljene eiljeve. Pripadnici izvrsne razine smatraju da najbolje znaju kako poduzeca u duljern vremenskom razdoblju mogu najlakse i s najmanje sredstava postici postavljene ciljeve i tvrde da nepristrano i optimalno rasporeduju i za te svrhe utvrduju potrebna sredstva. Medutim, menedieri zaduieni za postizanje i kontrolu postavljenih operativnih eiljeva nalaze se na nizim razinama i bolje znaju jesu Ii ciljevi realno postavljeni pa se pojav!juju suprotna stajalista 0 optimalnom utvrdivanju potrebnih sredstava.

Oblikovanje odozdo prema gore polazi od druge krajnosti u kojoj najniie razine utvrduju svoje zahtjeve jer polaze od svih aktivnosti koje moraju izvesti, One takoder tvrde da objektivno i u skladu s realnim potrebama utvrduju iznos potrebn ih sredstva i logicno je da !judi koji svakog dana obavljaju iste poslove do detalja znaju sto je sve potrebno ostvariti da se oni mogu normal no odvijati. Buduci da zahtjevi idu s nizih na vise razine, vise razine s pozicija nadredenosti gotovo uvijek osporavaju iznos trazenih sredstava.

7-30

lnforrnatizacija poduzeca

Realan nacm utvrdivanja iznosa sredstava potrebnih za zavrsetak pojedinih aktivnosti polazi od utvrdivanja nj ihovih udjela u rezultatima poslovanja i primjereno njirna odreduje iznos potrebnih sredstava. Zato se najcesce i primjenjuje metoda utvrdivanja udjela jer se visina izdataka odreduje prema rezultatima koji se njima mogu postici, Usput valja napomenuti da tim nacinom osobe koje trose financijska sredstava odgovaraju i za ostvarenje rezultata i njihova su prava izjednacena s preuzetim obvezama. Menedieri srednjih razina u tome irnaju vaznu ulogu jer su podjednako udaljeni od izvrsnih razina i od problema najnizih razina. lzvrsne su razine opterecene strateskim planiranjem, a srednje i nize njegovim operativnim provodenjem taka da svi rade na ostvarenju strateskih planova poduzeca,

Pri planiranju iznosa fondova potrebnih za ostvarenje planiranih aktivnosti potrebno je utvrditi i nadine kontrole utroska sredstava i oblike izvjestaja koje 0 utrosku treba podnositi. Budzetiranje se izvodi u skladu s potrebama organizacijskih cjelina poduzeca i na istom se nacelu obavlja kontrola njegova utroska, a proracun se sastoji od svih isplata za racun organizacijske jedince, a to su najcesee place uposlenika, telefonski troskovi, troskovi najamnine i sve izdaci u svezi s funkcioniranjem organizacijske jedinice u izvrsavanju patrebnih aktivnosti. Izvjesca 0 visini ostvarenih troskova pripremaju se mjesecno tijekom godine i usporeduju s razinom planiranih mjeseenih aktivnosti. Svaki menedzer na kraju mjeseca prima izvjestaj 0 planiranim i ostvarenim izdacima te 0 planiranim i ostvarenim aktivnostima u promatranorn razdoblju tako da mogll jednastavno kontrolirati izdatke i izvrsene poslove te raspolozivim mjerama izjednaciti ostvarene troskove s postignutim rezultatima.

Okosnicu inforrnacijskih sustava financija cine njihovi racunovodstveni informacijski podsustavi, koji sve poslovne dogadaje poduzeca iskazuju 1I novcanim iznosima. Podsustavom kontrole i revizije pazi se na to da poslovanje poduzeca i koristenje sredstava budu u skladu sa zakonskim propisima i u svojim izvjestajima nude rjesenja za uklanjanje uocenih propusta i nedostataka. Taj je podsustav okosnica za pripremu revizijskih izvjestaja koje vanjski revizori sarno verificiraju i potvrduju da su podaci i dokumenti s kojih se preuzeti u skladu sa zakonskim propisima. Podsustav financijskog obavjestavanja brine se 0 okruzenju poduzeca iz kojega treba pribavljati potrebna financijska sredstva i tako pozitivno utjece nj ihov priljev i odljev. To sejednostavno rnoze postici samo ako su prikupljeni relevantni podaci i oblikovani u kvalitetne informacije.

Podsustav prognoziranja polazi od vise djelornicnih odluka pomocu kojih se predvidaju konacna stanja promatranih pojava 1I tocno zarnisljenoj buducnosti. Prognoziranje se uspjesno obavlja pornocu modela prilagodenih okolnostima u kojima promatrana poduzeca djeluju. Upravljanje fondovima vrlo je vazna aktivnost informacijskog sustava financija jer se njome pripremaju informacije na osnovi kojih je moguce sigurno plasirati viskove i povoljno pribavljati manjkove financijskih sredstava bez koj ih se ne mogu uspjesno obavljati planirani procesi poduzeca,

V. Sriea, L Skora

7-31

U svim navedenirn procesima i aktivnostima menedzeri imaju vrlo vaznu ulogu jer sudjeluju Ll oblikovanju i kontrol i svih resursa informacijskog sustava financija.

dt' Kontrolna funkcija

Promotrimo onaj dio informacijskog sustava koji se bavi resursima (strojevima, novcern, Ijudima, sirovinama, proizvodima), posebno sa stajalista troskova koji proizlaze iz njihove uporabe. Kontrolom zaliha, ljudi, kapitala iii opreme menedzeri neizravno utjecu na uspjesno postizanje rezultata, a izravno osiguravaju cuvanje samih resursa i nj ihovu reprodukciju.

Kontrole resursa koje se temelje na informacijskom sustavu:

• kontrola fizicke imovine

• kontrola Ijudskih resursa

• kontrola financijskih resursa

Kontrola flzleklh resursa jedno je od vaznijih podrucja je odriavanje opreme i koristenje njome. Bez obzira na to je li rijec 0 oprerni kojorn se koriste rudari, lijecnici, poljoprivrednici, znanstvenici iii voditelji proizvodnje, glavni su problemi izbor nacina i rokova za preventivno odriavanje iIi uklanjanje kvarova i popravke. Informacijski sustav ornogucuje bolje i preciznije planiranje preventivnog odrZavanja, redovnih servisa ili popravaka.

Kontrola zaliha takoder se ubraja u upravljanje fizickim resursima. Koncepcije signalnih, minimalnih zaliha, kolicina i velicina narudzbe iii pak pitanja inventura i kontrole kvalitete vazni su elementi upravljanja sirovinarna, dijelovima, poluproizvodima, kao i upravljanja zalihama gotovih proizvoda. Infonnacijski sustav svakog dana analizira tekuce podatke 0 zalihama u bazi podataka i javlja sto treba obnoviti i naruciti, a ako je tako program iran, moze automatski ispisati i poslati narudzbu cim neka roba padne na razinu signalnih iii sigumosnih zaliha.

Vrhunac uspjesnosti kontrolnih sustava na tom podrucju jest koncepcija nultih zaliha (zero inventory), koja je razvijena i najprije masovno primjenj Ivana u Japanu, To znaci da proces pritjecanja potrebnih sirovina, dijelova, sklopova iii materijala tece od dobavljaca do proizvodaca upravo onom brzinom kojom se te iste sirovine, dijelovi itd. trose. U tom slucaju fizicke zalihe zapravo ne postoje, vee povezani informacijski sustavi svih kupaca i dobavljaca osiguravaju stalni protok sirovina, dijelova i slicnog materijala upravo kad je potrebno Gust in time). Time se izbjegava potreba skladistenja i clivanja, kao i nekorisno vezanje financijskih sredstava u zalihe, Upravo opisani model informacijskog sustava nabave u takvom slucaju treba povezati s informacijskim sustavima kupaca i dobavljaca (putem in-

7-32

Informatizacija poduzeca

forrnaticke mreze sireg podrucja - WAN) te tako stvoriti jedinstveni model upravljanja protokom roba koj i omogucuje nulte zalihe.

I Od svih kontrolnih mehanizama u modernirn tvrtkama najrazvijeniji su oblici financijske kontrolc, Njihovi su ciljevi visestruki: prornovirati uspjesno iskoristenje kapitala, sacuvati financijske resurse tvrtke i ostvariti ciljeve odgovarajucirn financiranjern poslovnih operacij a.

Jedan od osnovnih oblikafinanc{iske kontrole vezan je za investicije. Brigom 0 uspjesnosti ulaganja kapitala u razne projekte i kontrolom povrata investicije omogucuje se racionalno ponasanje sustava i njegova financijska i razvojna dalekovidnost. Potrazivanja od kupaca i zalihe najbitnija su odrednica toka kapitala nakon investicija. Ciljevi financijske kontrole u tom podrucju usmjereni su na odrzanje likvidnosti i pravodobno otpisivanje spornih potrazivanja radi stvaranja jasne financijske slike 0 poslovanju.

Kontrola troskova sljedece je vazno podrucje prirnjene slozenih mehanizama financijske kontrole. Razluciti opravdane troskove od neopravdanih, raditi usporedbe s dogovorenim standardima, analizirati protok gotovine i njezin plasman - zadace su koje bitno utjecu na uspjesnost i profitabilnost poslovnih operacija. Medutim, kako je kontrola troskova obicno naknadna, uz nju su vezani problemi koj i zadiru u meduljudske odnose te je to vrlo nepopularan oblik kontrole. Kao i drugdje, i za kontrolu troskova vrijedi dobar primjer koji daju voditelji.

Financij5ki planovi najpotpuniji su i najuspjesniji oblik financijske kontrole.

Oni su utemeljeni na predvidanju kretanja dobiti, stanja gotovine na racunirna iIi velicina u bilanci stanja i uspjeha u nekom buducern razdoblju. Kako se tim oblikom kontrole najizravnije moze utjecati na pracenje kapitala kao vaznog ujedinjujuceg resursa (u financijskim knjigovodstvenim terminima iskazuju se sve ostale poslovne velicine), odnosno na glavni pokazatelj uspjesnosti funkcioniranja sustava - dobit, taj oblik kontrole financijskih resursa ima nezaobilazno i bitno rnjesto u svim cjelovitim kontrolnim sustavima.

Za suvrernenog je menedzera kontrola resursa vazna sastavnica kontrolnih sustava u organizacij i. Pri njegovoj realizaciji valja izbjeci nastajanje sukoba kao posljedice mogu6ih usporednih kontrolnih sustava, i to onih kojima se prate aktivnosti i njihovi rezultati te onih koji su usmjereni na racionalno koristenje razlicitih resursa,

Kontrola resursa polazi od primjene financijskih planova, standarda troskova po radniku, rezultata po covjek/satu iIi covjek/godini itd. U primjeni tih standard a valja ipak imati na umu da su oni same korektiv koj i sprjecava da troskovi budu suvise probijeni iii da se izbjegne izrazito neracionalno ponasanje,

Uspjesna kontrola mora ici ususret budu6im stanjima i problemima sustava u kojemu se uspostavlja. Zato pracenje i ocjenu funkcioniranja sustava (sa stajalista troskova, ali i opcenito) valja smatrati stalnom aktivnoscu kojoj prethode predvidanje i

V. Sriea, I. Skora

7-33

prognoza ocekivanih stanja te prilagodba neocekivanim dogadajima. Zadaca je kontrole, slikovito receno, da menedzerirna bude pornoc II "gadanju pokretnih meta".

Potreba kontrole i ocjene obavljanja funkcije sustava podjednako je vazna u neprofitnim tvrtkarna kao i II najkompetitivnijim poduzecima, jednako je vazna u sportskorn klubu kao i u upravljanju obiteljskim prihodima i rashodima. Zajednicko je svim tim sustavima da posjeduju ogranicene resurse i da nj ima moraju postici odredene ciljeve. A osnovna poluga na kojoj se temeIji kontrolajest informacija.

f&(i! Marketinski informacijski sustav

Marketinska 51 uzba poduzeca obavlja specificne poslove i potrebne su joj posebne informacije u procesima odludivanja pa se zbog toga oblikuju informacije 0 proizvodu, mjestima iii kanalima prodaje, sustavu oglasavanja i njegovoj djelotvornosti te 0 cijenama proizvoda, 0 tim se aktivnostirna brinu njezini izlazni inforrnacijski podsustavi. Pojam informacijskih potreba u marketingu poznat ja kao 4P (product, place, promotion and price) i sastavni je dio marketinskog miksa, omiljelog marketinskog pojma. Menedzeri zaposleni u rnarketingu velikih poduzeca sirili su svoje informacijske potrebe kako su im to nametala triista potrosaca i problemi koji su se na njima pojavljivali.

Marketinski informacijski sustav, kao i ostali funkcionalni sustavi u poduzecu, koristi se elektronickom obradom podataka i optimal no zadovoljava svoje rnarketinske informacijske potrebe, a zatim i informacijske potrebe osta1ih funkcija poduzeca. Informacije tog sustava usmjerene su na rjesavanje problema poduzeca koji se pojavljuju u prodaji. Oni pripremaju informacije za svoje potrebe i daju ih i svim osta1im korisnicima. Strukturu marketinskoga informacijskog sustava mozemo prikazati slikom 7.8.

Predoceni je sustav razvio specijalizirane podsustave za prikupljanje podataka iz kojih se mogu oblikovati potrebne informacije. To su ponajprije podsustavi racunovodstva, obavjestavanja, istraiivanja i analize, koji podjednako pribavljaju podatke iz svih procesa poduzeca i njegova okruzenja kada im oni sluze za oblikovanje potrebnih informacija.

Racunovodstveni podsustav posjeduje izdasan izvor podataka i njegovim se podacima koriste sve sluzbe poduze6a, kao i marketinska sluzba, U tom su sustavu sadrzani podaci 0 proslim razdobljima bez kojih bi bilo tesko voditi tdisnu politiku poduzeca,

Podsustav obavjestavanja usrnjeren je naprikupljanje podataka i oblikovanje informacija iz kojih menedzeri stvaraju slike 0 trzistima na kojim poduzeca nude svoje proizvode i zadovoljavaju potrebe potrosaca, Te su informacije uvijek okrenute buducnosti i nj ihova pouzdanost bitno utjece na ulogu poduzeca u pro-

7-34

Informatizacija poduzeca

Ulazni nousust .. ,'i

unutarnji

izvor] iz

"[ ,.-------,

rzlnzlli porlsustavl

podaci

infonnacije .... - ... _- .....

podsusrnv proizvoda

, ,

__________ J

-- ----- ---,

i i i

,

...

podsusrav promncije

_____ • korlsnlcl

.. .. :

podsustav cijeua

inlcb ..... irani miks podSUSlllv

Slika 7.8. Struktura marketinskoga informacijskog sustava

matranoj buducnosti, Zato mnoge tvrtke ulazu znatna financijska sredstva u razvojne programe kojima zele uskladiti svoje proizvodne mogucnosti s triisnim potrebarna u promatranoj buducnosti,

Ulaganja u buducnost tvrtke ovise 0 raspolozivirn financijskim sredstvima i proizvodnim mogucnostima, koje se oblikuju u programima 5to imaju izgleda za uspjeh, ovisno 0 nizu okolnosti koje ce se pojavljivati u promatranoj buducnosti, Podsustav istraiivanja prikuplja sve pcdatke 0 rnarketinskim operacijama, oblikuje ih u informacije i stavlja menedzerirna na raspolaganje. One im olaksavaju procese odlucivanja i osiguravaju im stanovitu prednost pred svojom konkurencijom. Podsustav je usrnjeren na uocavanje i promatranje pojedinih poslovnih problema i prema potrebi nj ihova rjesavanja organizira istrazivacke projekte koji mogu ponuditi njihovo rjesenja. U tu se svrhu prikupljaju potrebni podaci, obraduju i analiziraju, a na rezultatima analize menedzment razraduje strategiju za rjesenje uocenih problema i razvoja poduzeca, U tom se podsustavu uspjesno prirnjenjuju kvantitativne metode i jednostavno dokazuje prakticna i opravdana primjena te njihovo znacenje u funkcionalno oblikovanim informacijskim sustavirna kada se njirna rjesavaju rnarketinski problerni u sklopu planiranja, izvrsavanja i kontrole. U nastavku cemo ukratko obraditi sarno neke najvaznije kornponente marketinskoga infonnacijskog sustava.

v. Srica, I. Skoro

7-35

EID Sustav obavjestavanja 0 t..zistu

Gotovo svi dijelovi poduzeca uspostavljaju odgovarajuce veze sa sustavima iz svoga okruzenja i tako s njim razmjenjuju materiju, energiju iIi informacije. U tome najvise sudjeluje marketing poduzeca jer stalno vodi brigu 0 zeljama potrosaca i trudi se da ih ispuni najprije raspolozivim, a ako treba i angaziranjem dodatnih resursa. Istodobno pratf konkurenciju i njezine aktivnosti koje na bilo koji nacin mogu ugroziti trziSni polozaj poduzeca, Zato je

I

osnovna zadaca marketinske sluzbe utvrditi zelje potrosaca i potrebe trzista i njima prilagoditi mogucnosti poduzeca te tako zadrzati postojeca i osvajati nova triiSta.

Na taj se nacin mogu sprijeciti namjere konkurencije i ne dopustiti njezino sirenje na postojecern trzistu i na vlastitu stetu. Ostale sluzbe poduzeca za svoje potrebe i za potrebe poduzeca uspostavljaju odgovarajuce veze s institucijama iz okruzenja te uspostavljenom suradnjom poduzece zadrzava trend zapocetog razvoja i uskladuje ga s trendom razvoja nacionalnoga gospodarstva. Usput valja napomenuti da su polazista klasicnog nacina uspostavljanja veze s potrosacima knjigovodstva poduzeca s mnostvom podataka 0 kupcima.

Podsustav obavjestavanja odredena je vrsta industrijske spijunaie i zato je pod strogom kontrolom poduzeca, Industrijska je spijunaza postala veliki problem i neko je vrijeme bila pravi rat izmedu bogatih zemalja koje su ljubornorno cuvale svoje tehnologije i informacije 0 njima i sirornasnih, koje su zeljele na sto povoljnij i nacin doci do informacija 0 tehnologiji bogatih i razvijenih poduzeca, Strah od konkurencije natjerao je mnoga poduzeca da strogo cuvaju informacije 0 svojim tehnologijama. Pojava je dozivjela zabrinjavajuce razmjere i uzrokovala vise stete nego je ostvarila koristi. Poslovnim se tajnama uvijek pridavala odgovarajuca pozornost i danas je mnogo veca od zasluzene. Problemi sto nastaju cuvanjem poslovnih taj ni mogu se promatrati razlicito pa se jednom cuvanje moze odobravati, a drugi put osudivati, Kada netko danima ulaze svoje intelektualne i fizicke napore u rjesavanje nekog problema pripada mu odgovarajuca nagrada za ulozeni trud i sredstva, Njemu pripada prirodno pravo da osoba zastititi i unovci svoj pronalazak. Drugi se nastoje koristiti pronalascima uz minimalnu ili nikakvu naknadu. Vlasnik prava rnoze naplatiti za svoj pronalazak toliko da pokrije ulaganja, ali i mnogo vise, sto mu se cini prirodnim i korisnirn. Dakle, autori zele dobro unovciti svoj pronalazak, a korisnici nastoje za to platiti vrlo malo il i uopce ne platiti.

Jacanje svjetske globalne konkurencije uzrokovalo je dramatican porast potreba za informacijama 0 konkurentima i njihovim proizvodnim programima i zabrinjavajuce visoka izdvajanja da se te informacije pribave. To je imalo negativan utje-

7-36

lntormatlzacja poduzeca

caj na prikupljanje sekundarnih podataka u normalnim procedurama uz pomoc specija liziranih institucija za tu vrstu poslova.

Osnovne zadace podsustava obavjeatavanja svode se na postupak izbora.primarnih i sekundarnih podataka koji sluze za oblikovanje obavjestajnih infor, macija, Sekundarni podaci detaljno opisuju trziste ostvarenom prodajom, ostvarenim kanalima i institucijama uz pomoc koj ih je postignuta. Nije jednostavno razluciti primarne od sekundarnih podataka bez nj ihove podrobne analize i objektivno utvrdenih kriterija podjele. Kriterij i mogu biti potrebe za koje se podaci prikupljaju.

Podaci i informacije oblikuju se za potrebe poznatih korisnika i prije nego se prenesu na prikladne nosite1je. Danas se sekundarni podaci cuvaju na suvremenim magnetnirn nositeljimajer bi drugi nacin zapisivanja i cuvanja usporavao i otezavao njihovo koristenje, zbog cega se sekundarni podaci cuva]u u bazama podataka.

Sekundarni se podaci prikupljaju i stavljaju na raspolaganje korisnicima te se stalno vodi briga 0 oblicima i nacinu njihova cuvanja i davanja korisnicima, Odredene vrste sekundarn ih podataka mogu se nesmetano pretrazivati u bazama podataka, a nj ima su opisana prosla stanja procesa na koje se odnose. Slicno se organiziraju i dijere informacije potrebne specijaliziranirn profesijama i zanimanjima. Na osnovi iznesenoga jasno se vidi da se ulazu veliki napori u prikupljanje sekundarnih podataka i informacija te da se prikup1janjem podataka upoznaje okruzenje poduzeca i odreduje njegova odgovarajucu ulogu.

flD Sustav za obnavljanje zaliha

Poznato je da su prva elektronicka racunala imala pocetne komercijalne primjene u adrninistrativnim i racunovodstven im poslovima. Manje je poznato, i rijetko se spominje, da su racunala prvu gospodarski opravdanu primjenu imala u evidenciji i kontroli zaliha materijala, a zatim se primjena prosirila na evidenciju zaliha gotovih proizvoda. Primjena racunala u evidencijama i gospodarenju zalihama resursa posla je od jednostavne postavke da prijam sirovina i materijala treba uskladivati s potrebama procesa proizvodnje i da ih treba obnavljati onda kada njihova razina padne na kolicinu dovoljnu proizvodnji do dospijeca narucenih kolicina, To se moze jednostavno prikazati slikom 7.9.

Na slici su prikazane dvije metode obnavljanja zaliha sirovina i one se primjenjuju ovisno 0 politici vodenja zaliha materijala i poslovnoj politici poduzeca, Pravodobno se mogu obnavljati zalihe materijala ako se zna vrijeme isporuke narucenih kolicina i ako ce ih dobavljaci sigumo isporuciti u planiranim roku. Uz poznato vrijeme isporuke i stupanj sigurnosti jednostavno je uspostaviti sustav obnavljanja zal iha materijala.

V. Srica, I. Skoro

7-37

~

vrljcme isporuke

vrijcmc----.

A. Bcz sigurnosnih zallha

sigurnosnc zalihe

B. Sizurnosne zalihe

vrijemc --- .....

Slika 7.9. Metode obnavljanja zaliha

Idealan bi bio sustav u kojemu bi se prispijece narucenih sirovina i materijala podudaralo s utroskorn postojecih zaliha. Ni uz najvece napore nije rnoguce postici takvu podudamost iii bi pak ona uzrokovala vece troskove od postignutih usteda zbog toga sto se na trzistu zbivaju brojni procesi i aktivnosti koji se nikada ne mogu sa apsolutnom sigurnoscu plan irati ni predvidati, Osim toga, tesko je prihvatiti rizik od zastoja proizvodnje zbog nestanka sirovina jer bi time vjerojatno nastala veca steta od troskova drzanja sigurnosnih zaliha.

Prije odluke 0 izboru metode potrebno je provesti analizu, procijeniti rnoguce troskove zastoja proizvodnje i usporediti ih s troskovima drZanja sigurnosnih zaliha i tek se onda odluciti za metodu. Trosak drZanja sigurnosnih zaliha jednostavno je utvrditi, a rnoguce stete uzrokovane zastojem proizvodnje tesko je izracunati. Kada bi se i rnogle okvirna odrediti, sigurno se ne bi moglo egzaktno dokazati da one nisu i vece od utvrdenih, te to navodi na zakljucak da su ipak troskovi drzanja zaliha manji i da je to velicina prihvatljivija od mogucih gubitaka zbog zastoja proizvodnje. Troskovi zastoja proizvodnje potiho nastaju i u iducim razdobljima i gotovo ih je nemoguce egzaktno utvrditi. Tvrtke se zato po pravilu odlucuju za drzanje sigurnosnih zaliha, ali se njima koriste sarno u krajnjoj nuzdi,

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->