METODIKA VASPITNO – OBRAZOVNOG RADA

I. Metodika vaspitno – obrazovnog rada

 Metodika vaspitnog rada je jedna od najmanje definisanih oblasti u pedagogiji. Zašto?

1. Metodika vaspitnog rada je sastavni dio svih drugih metodika (razni predmeti u oblasti)
2. Nastavniku je važnije gradivo od učenika (on se obraća gradivu ne učeniku. Gradacija: gradivo → nastavnik → pa tek učenik (epizodista)
3. Teško je iz područja: intelektualno, moralno, estetsko, fizičko i radno područje izdvojiti metodiku svih metodika → metodiku vaspitnog rada
4. Koncept tradicionalne nastave gdje učenik nije i subjekt i objekt nastave

 Danas je važnije učiti dijete učenju, a ne reprodukovanju činjenica (tu je značaj metodike vaspitnog rada) i osposobljavati ga za izbor,
pronalaženje, obradu i upotrebu informacija .
- Arhiviranje i skladištenje i pohranjivanje informacija potiskuju pojmove pamćenja i reprodukovanje.
- Savremeni svijet traži drugačiju ličnost od one koju produkuju tradicionalni vaspitno – obrazovni modeli

 Pitanja savremene nauke za domen vaspitnog rada:

a) značaj interpersonalnih odnosa u nastavi
b) značaj socijalnih potreba za školsko postignuće
v) uticaj emocionalne klime na uspjeh učenika
g) efekti ciljno vođenog učenja i dr.
- Sve ovo govori o interesovanju za vaspitno – obrazovni rad

ODREĐENJE POJMA METODIKE VASPITNO – OBRAZOVNOG RADA

 Metodika vaspitnog rada je sistem pedagoško – metodičkih saznanja o putevima i mogućnostima ostvarivanja ciljeva i zadataka vaspitanja i
obrazovanja
- Ona je: - teorijska i praktična disciplina
- realna i procesualna disciplina u odnosu između pedagogije, didaktike i prakse vaspitanja
- zavisi od koncepcije, ciljeva i zadataka vaspitanja

 Postoje tri nivoa metodike vaspitnog rada u odnosu na didaktiku i pedagogiju

 1. Aspekti metodike vaspitnog rada → stavljaju akcenat na sledeće faze funkcionisanja ličnosti:
a) kognitivnu → saznanje, uvjerenje
b) emocionalnu → doživljaji
v) bihevioralnu → primjena, djelovanje
- Ovi aspekti čine cjelinu i neodvojivi su u praktičnoj primjeni metodike vaspitnog rada

 2. Metodičke oblasti → postoje 4 oblasti:

1.Naučno – predmetna oblast metodike: → čini rad učenika i nastavnika na časovima nastave. Svaki nastavni čas pruža mogućnosti za vaspitno djelovanje.
- U školama moramo podići vaspitni aspekt na nivo obrazovnog
2. Vaspitni rad u odjeljenskoj zajednici:
- rad nastavnika (razrednika) na časovima odjeljenske zajednice
- planiranje ekskurzija, dobrovoljnog rada
- disciplinski problemi, odnos prema nastavi (uspjeh)
3. Metodika vaspitno – obrazovnog rada u vannastavnim aktivnostima:
- sekcije, klubovi, učeničke organizacije, dobrotvorni rad (vaspitna funkcija)
4. Istraživanje vaspitne teorije i prakse: obuhvata sve ono što je interesantno za predmet metodike
- Primjena svih modela koji dovode do efikasnijeg vaspitanja

 3. Područja metodike vaspitnog rada: su:

a) intelektualno vaspitanje: oslanja se na uvjerenja i ubjeđenja, na činjenice da ono što uči kritički sagleda odbacujući nepotrebne informacije
b) moralno vaspitanje: je prostor etičke sfere
- vrijedno – manje vrijedno
- dobro – zlo
- korisno – manje korisno
v) estetsko vaspitanje: je primjena metoda i tehnika gdje osposobljavamo učenike da život ispune estetskim vrijednostima
g) fizičko vaspitanje: - očuvanje zdravog tijela
- svakodnevne vještine
d) radno vaspitanje: - primjenom u praksi znanje postaje
vlasništvo učenika

 Vaspitanje u praksi → metodike predmeta

→ metodike odjeljenskog starješine i dr.

 Nove osnove za metodiku vaspitnog rada:

- Tradicionalna nastava: situira metodiku u kontekst

poučavanja → nastavnik prenosi
znanje
 - podloga ovome je moralisanje
- Te moralne norme učenik ne saznaje nego mu ih nastavnik servira

 Kako ustrojiti novu metodiku vaspitnog rada?

 Učenje u relacijama:
- „učenik“ → „gradivo
- „nastavnik“ → „učenik“
- „učenik“ → „nastavnik“

Relacija Predominantna osnova učenja i poučavanja

N – G (U) Poučavanje
N–U Interpersonalni odnosi
U–G Učenje
U – M (medij) Multimedijsko učenje
N–M Nastavna tehnologija uz primjenu moderene kulture u nastavi
M–G Modreni medij za prenos i čuvanje informacija (TV, računari, internet...)

 Poučavanje: → nastavnik preko gradiva djeluje na učenika (N → G → U)

 Učenje: → učenik prejko nastavnika i gradiva dolazi do saznanja

 Interpersonalni odnosi: → nabolje se uči u socijalnoj interakciji

 Multimedijsko učenje: → konkuriše školi (10-20% informacija svega su učenici učili u školi)
- Ekspanzija multimediskog učenja i sužavanje školskog saznanja

 Nastavna tehnologija uz primjenu moderne tehnike u nastavi:

- nastavnu tehniku nastavnici slabo koriste
- nastavna tehnologija je savremena organizacija nastave (takođe se slabo koristi)
- razlog ovome su stereotipi nastavnika, ne vole novine
- obrazovanje nastavnika zbog toga trebala bi biti urgentna oblast

 Moderni medij za prenos i čuvanje informacija: (TV, radio, film, računari, internet...)
- Interaktivno učenje, kooperativno učenje, radionice (savremeni primjeri)

 Nastavnici u svojim stavovima nose korjene tradicionalne nastave (to su: implicitne teorije o nastavi i učenju)

 Metodika vaspitnog rada do sada je dakle bila u implicitnim teorijama i sistemu obrazovanja nastavnika (zato se sporije uvode i prihvataju novije
metode rada)

 Konstituisanje metodike vaspitnog rada (zaključci):

a) memorisanje i reprodukcija činjenica imaju sve manje svrhe u školskom sistemu
b) uvode se novi modeli nastave („učenje – učenja“)
v) cilj je motivisati učenike za rad

 Kako konstituisati metodiku vaspitnog rada ako je ona već sadržana u metodikama pojedinih disciplina?
Razlozi:
- postoje univerzalni vaspitni metodi i postupci
koji vrijede za sve predmete u oblasti
- do sada je vaspitna dimenzija u posebnim metodikama zapostavljena
- pomak od pedagogije poučavanja ka podagogiji učenja nije moguć bez smanjenja uticaja tradicionalističke didaktike

 Predmet metodike vaspitnog rada je između pedagogije, didaktike i prakse

 Metodikama pojedinih predmeta nedostaju kvaliteti:

a) interaktivno i kooperativno učenje
b) emocionalna dimenzija motivacije, unutrašnja motivacija za učenje
v) učeničko donošenje odluka
- Taj novi kvalitet tim metodikama može samo dati metodika vaspitnog rada
- Dakle, tradicionalne metodike treba nadograditi novim metodama, tehnikama i postupcima poučavanja i učenja koje nudi metodika vaspitnog rada

II Predmet i zadaci metodike

 Cilj: je usvajanje osnovnih znanja iz opštedruštvenih i civilizacijskih vrijednosti, razvijanje psihofizičkih sposobnosti, stvaralaštva i kritičkog
mišljenja. Ovu definiciju čine:
- sticanje osnovnih znanja iz opštih i civilizacijskih vrijednosti
- razvijanje urođenih i stečenih psihofizičkih sposobnosti
- razvoj i podsticanje kritičkog mišljenja
- podsticanje i razvijanje stvaralaštva na svim psihofizičkim uzrastima i svim oblastima (nastavnim predmetima)

 Ciljevi nastave informatike su:

 1. Osposobljavanje i izvođenje operativno – tehničkih aktivnosti:
- naučiti pravilnu upotrebu računara
- pravilan odnos prema opremi
- usvojiti osnovna znanja i rukovanje sa hardverom i softverom računara
- elementarno shvatiti funkcionisanje računara
2. Upoznati osnovne principe rada računara:
- elementarno shvatiti funkcionisanje računara
3. Steći osnovna znanja o novim tehnologujama i komunikacijama

4. Upoznati programiranje i osnovne programe:

- naučiti osnovne korisničke programe
- steći osnovna zananja iz programiranja
5. Razvijati pozitivne osobine ličnosti:
- razvijati socijalizaciju ličnosti
- razvijati potrebu rada u grupi
- razvijati potrebe za daljnje učenje iz informatike

 Predmet:
- predmet metodike je između pedagogije, didaktike i prakse
- to je u najširem smislu vaspitanje ili proučavanje zakonitosti vaspitno – obrazovnog procesa

 Zadaci:
- istraživanje vaspitnih pojava, otkriva zakonitosti i zakone klasifikuje u poseban pedagoškui sistem
- unapređivanje i usavršavanje vaspitno – obrazovne prakse
- naučno praćenje i kritičko vrednovanje u vaspitno – obrazovnoj praksi
- razvijanje metodologije naučnih istraživanja
- korišćenje naučnih saznanja

III Specifičnosti vaspitno – obrazovnog rada:

 Vaspitanje je specifičan proces, ali i posebna društvena djelatnost

 Njime se usmjerava razvoj ličnosti svih njenih potencijala

 Čovjek nije ličnost po činjenici šta sa sobom (genima) donosi na svijet već po onome šta čini živeći, radeći i vaspitavajući se

 Vaspitanje utiče na razvoj ličnosti ali i na razvoj društva

 Karakteristike vaspitanja su:

1. Intencionalnost vaspitanja → njime se izražava namjernost vaspitanja ( namjerno učenje, učenje sa unaprijed postavljenim ciljem, učenje prema nekom
planu i programu)
- Intencionalnost se ogleda u svjesnosti cilja i namjernosti vaspitnog djelovanja
- zato je vaspitanje svjesna, planska i organizovana djelatnost
2. Vaspitanje kao društveno – istorijska kategorija:
- Sve promjene u društvu uočavaju se i u vaspitanju, a prati i istorijski razvoj društva
- Bilo je perioda kada je vaspitanje zaostajalo za razvojem društva, ali i perioda kada je vaspitanje usmjeravalo razvoj društva
3. Vaspitanje je društveno – generacijska pojava:
- Vaspitanje kroz istoriju povezuje naraštaje (generacije) prenoseći najveće civilizacijske vrijednosti od ranije
- Ono uvezuje epohe i vijekove u civilizacijski kontinuiran proces
4. Klasni, besklasni i staleški karakter vaspitanja:
- Vaspitanje je uvijek kroz vlast klase i staleža izražavalo karakter klase na vlasti
- Vladajuće klase čine sve da vaspitanje stave u svoju funkciju
- To isti čine i potčinjene klase (staleži) → svoje vaspitanje
5. Društveno – politički karakter vaspitanja:
- Izražava povezanost vaspitanja sa politikom
- Neki pedagozi favorizuju: naučnost i apolitičnost vaspitanja
- Pedagoški nije sporna povezanost vaspitanja i politike (progresivna, stagnirajuća, reakcionarna)
6. Sistematičnost i organizovanost vaspitanja:
- Ona je karakteristika vaspitanja koja prati njegov istorijski razvoj
- U početku razvoja društva: „vaspotanje za život putem života“
- Kasnije: izdvajaju se najiskusniji članovi koji se bave vaspitanjem
- Još kasnije: formiranje škola gdje su udareni temelji sistematičnog i organizovanog vaspitanja
- Svako intencionalno (namjerno) vaspitanje je sistematično i organizovano vaspitanje
- Organizovanost i sistematičnost vaspitanja ostavruje se kroz različite društvene institucije

 Osnovni faktori i teorije vaspitanja:

- Na razvoj ličnosti utiču mnogi faktori (kod nekih je utvrđen intenzitet i smijer uticaja, neki su samo identifikovani, a ima i onih za koje se samo naslućuje)

 Dominantni faktori koji utiču na formiranje ličnosti:

1. Nasleđe → putem gena, mogu se, a ne moraju razviti
2. Društvena sredina → porodica, škola, uređenje, standard, sredstva komunikacije, kultura, običaji, tradicija vjerovanje
3. Vaspitanje → posmatrati ga u totalitetu ne samo u školi i porodici
4. Aktivnost vaspitanika → je aktivan odnos pojedinca prema materijalnoj i društvenoj sredini

 Sindrom faktora → na razvoj i ponašanje ličnosti

 Teorije koje govore o faktorima koji utiču na razvoj i vaspitanje ličnosti :

 1. Nativistička teorija → nasleđe dominantan faktor vaspitanja i razvoja. Dijete se rađa kao „čovjek u malom“
2. Empiristička teorija → empirija (život, sredina, praksa) je odlučujući faktor razvoja i vaspitanja
3. Teorija konvergencije → podjednak uticaj nasleđa i empirije (pomiruju dvije prethodne)
4. Multifaktorska teorija → na razvoj i vaspitanje utiču brojni faktori čiji je uticaj različit i zavisi od individualnih sredinskih, vaspitnih i drugih
okolnosti

 Moć i granice vaspitanja:

- Prenaglašena i minimizirajuća moć vaspitanja na razvoj ličnosti
- Savremena pedagoška praksa govori da su moći vaspitanja velike ali ograničene
- Moći vaspitanja determinišu:
a) nasleđe
b) urođene predispozicije
v) sredinski faktori (stvaranje povoljne ili nepovoljne klima za vaspitanje)
g) aktivnosti vaspitanika (on je i subjek i objekt u vaspitanju)

 Zadatak pedagogije je da utvrdi ciljeve, sadržaje, metode i oblike koji će omogućiti da se kroz vaspitanje maksimalno formiraju i razviju
pozitivne sposobnosti i karakteristike ličnosti

IV Opšti principi vaspitno – obrazovnog rada:

 Bitna poruka: Nastavnici se trebaju baviti učenicima više nego gradivom

- Princip = polazište ili pravilo od koga se ne odstupa
- Uz poznate principe:
- princip individualizacije i interakcije u nastavi
- princip naučne zasnovanosti nastave
- princip očiglednosti i apstraktnosti u nastavi
- princip stimulisanosti i stvaralačke aktivnosti u nastavi
- princip sistematičnosti i postupnosti
- princip racionalizacije i ekonomičnosti
koje ste učili kroz predmet didaktičkih sistema danas u savremenoj nauci ističu se i sledeći principi
1. princip nenasilne komunikacije
2. princip povjerenja
3. princip poštovanja ličnosti
4. princip altruizma i empatije
5. princip emocionalne uravnoteženosti
a) sloboda izražavanja osjećanja
b) povoljna emocionalna klima
v) uvažavanje emocionalnog sazrijevanja
6. princip objektivnosti
7. princip angažovanosti

 Princip nenasilne komunikacije:

- Tradicionalna nastava: jednosmjerna nasilna komunikacija (smjer: nastavnik: - odjeljenje → učenik)
- Neprirodno je to: jer je prirodno da onaj ko ne zna pita onog ko zna (učenik → nastavnik)
- Ovaj princip ima preduslov da naučimo učenike da slušaju drugoga (ne da ćute) nego:
- pažljivo pratiti sadržaj izlaganja
- dati do znanja sagovorniku da sudjeluje u izlaganju dajući povremeno povratne informacije
- gestikulacijom pokazati da si angažovan
- izlaganje prilagoditi interesovanju sagovornika
- okolnosti u kojima se komunikacija odvija poštovati
- uvažavati ličnost sagovornika
- nikada diskusiji ne pristupati kao pobjedi i porazu
- U osnovi nasilne komunikacije leži: (utvrdili: Nem i Holova)
a) borba za status
b) potreba za dominacijom
v) borba za moć
- U školi za nenasilnu komunikaciju treba obezbijediti:
a) učenicima ravnopravan status kako u grupi tako u odnosu sa nastavnikom te angažmana u učenju
b) svakom učeniku dati šansu da bude vođa i bude vođen, a potrebu za dominacijom kompenzovati zadovoljavanjem samopoštovanja
v) potrebu učenika za moći zadovoljiti demokratskim učešćem u radu i odlučivanju uz adekvatnu podjelu uloga i obaveza
- Ovaj princip u školama se prepoznaje na dva nivoa:
1. na nivou obuke učenika za nenasilnu komunikaciju
2. na promjene školskih odnosa koji obezbjeđuju učeniku da provodi nenasilnu komunikaciju u školi

 Princip povjerenja:

- Stroga kontrola da kod kontrolnog rada (testa) učenik ne prepiše (ne rigidno)
- Samoocjenjivanje (učenici strožiji od nastavnika)
- Ovaj princip je interpersonalne prirode na relaciji učenik → nastavnik
- Važno: „Nastavnik da shvati da učenik nikada nije kriv“ (jer je dijete onakvo kako ga podržava njegova okolina → djetetu dati podršku: „biće bolje“)
- Manifestacije nepovjerenja učenika prema nastavniku:
- koncentracija učenika na sadržaje , ne želi kontakt sa nastavnikom
- ne želi da uči pojedini predmet, bježi sa časa (zbog nastavnika)
- ne želi govoriti o tom predmetu i nastavniku jer je to za njega nepremostiva prepreka
- Opasne predrasude:
- „Vidjećeš ti kakvi su nastavnici nisu oni mama i tata“
 - Predrasude o pojedinim profesorima
- Kad primjeti ove simptome nastavnim poljuljano povjerenje treba da vrati

 Princip poštovanja ličnosti:

je uslov efikasnog rada u nastavi

- Osjetljivost za ljudske kvalitete je svojstvo nastavnika koje je teško definisati. To je dobro uradio Hauard Gardner (1983) analizirajući intrapersonalne i
interpersonalne sposobnosti čovjeka i navodi osobine ličnosti:
- verbalno – lingvističke
- logičko – matematičke
- vizuelno – prostorne
- tjelesno – konestetičke
- muzičko – ritmičke
- interpersonalne
- intrapersonalne
- Interpersonalne sposobnosti:
- davanje povratne informacije
- predosjećanje tuđih osjećanja
- kooperativno učenje
- komunikacija „oči u oči“
- sposobnost razumijevanja
- podjela rada
- umijeće saradnje
- primanje povratnih informacija
- osjećanje tuđih pobuda
- grupni projekti
- Intrapersonalne sposobnosti:
- metodi tihog razmišljanja, strategije razmišljanja
- tehnike amospoznaje
- emotivno proživljavanje
- postupci znati sebe
- vježbe pažnje
- sposobnost fokusiranja koncentracije
- visoko dosljedno rezonovanje
- kompleksno vođena figurativnost i metaforičnost
- vještina usredsređivanja
- Iz ovoga je vidljivo koju senzibilnost treba imati nastavnim da bi shvatio kvalitete svojih učenika (uočiti odbačeno i potišteno dijete, shvatiti roditelje i sl.)

 Princip altruizma i empatije:

- Altruizam → ljubav prema drugim ljudima, spremnost pomoći

- Empatija → sposobnost razumjevanja drugog čovjeka
- Nastavnik sa ovim osobinama prihvaćen je od učenika
- Empatija se temelji na tri vrste informacija:
1. šta druga osoba osjeća
2. kako druga osoba razmišlja
3. koja su to iskustva i uslovi doveli do određenog
ponašanja
- Ovo su uslovi za empatijski stav nastavnika

 Princip emocionalne uravnoteženosti:

- Topla, hladna, uravnotežena, napeta klima u razredu

- U tradicionalnoj nastavi emocije su smatrane ometajućim faktorom (nastavnik u učionicu ulazi bez osjećanja, osjećanja za vratima)
- Da bi se postigla povoljna klima nastavnik treba:
- biti prijateljski zainteresovan i orijentisan na učenike
- prihvatiti stavove učenika
- sa pažnjom sve slušati
- emocije učenika ne blokirati i ne prekidati ih
- Ovaj princip je trodimenzionalan:
- sloboda izražavanja osjećanja
- povoljna emocionalna klima
- uvažavanje emocionalnog sazrijevanja

 Princip objektivnosti:

- Kod ovog principa nastavnik mora da stvori emocionalno nepristrasan stav. Do ovoga se dolazi kad:
- nastavnik posjeduje kapacitet za simpatiju
- ima prirodan stav svega što je ljudsko
- da ima pedagoško – psihološko predznanje da bi izbjegao zapanjenost, šokiranost, moralno presuđivanje i sl.
- Nastavnik između strogoće i sentimentalnosti = objektivnost
- Objektivan nastavnik oslanja se na dobre strane učenika
- Pored učenikovih nastavnik treba objektivno sagledati i svoje osobine
- Istorija pedagogije i psihologije pokazala je da nema savršenih aksperata kada je ljudsko ponašanje u pitanju
  Princip angažovanosti:

- U tradicionalnoj nastavi dominira reproduktivna angažovanost

- Danas: aktivno učenje, interaktivno učenje, ciljno vođeno učenje, multimedisjko učenje, učenje na osnovu greške i druge nastavne tehnologije
- Osnovna svrha novih pristupa je optimalna angažovanost učenika
- U razrednoj nastavi radna angažovanost učenika traje maksimalno do 25 minuta (čas 45' šta dalje?)
- Da bi povećali učeničku angažovanost primjenjujemo razne forme motivacije
a) motivacija postignuća
b) kognitivna budnost i inovacija
v) optimalna stimulacija
g) eksplorativna aktivnost
d) redukcija neizvjesnoti
đ) kompetencija i samodeterminacija
e) personalna uzročnost
ž) flou doživljaj
Vanjski izvori motivacije:
a) materijalna nagrada
b) školska ocjena
v) pohvala, priznanje
g) plaketa, pehar, diploma
d) ekskurzija, ljetovanje, izlet
đ) grafikon školskog uspjeha
e) školska izložba, školski list
ž) školska priredba
- Svi pomenuti izvori mogu se koristiti u školske i nastavne svrhe

V Specifična primjena metoda vaspitno – obrazovnog rada u oblasti informacionih tehnologija

- Metod = put (način) dolaska do istine, do rješenja

- Podjela metoda u pedagogiji:
1. naučni metodi
2. opštevaspitni metodi
3. didaktičko – nastavni metodi

 Naučne metode:
1. Teorijska analiza i sinteza – proučavanje teorije
2. Deskriptivna metoda
3. Kauzalnu analizu (eksperimentalnu i servej)
4. Sistemsku analizu i druge metode

 Opštevaspitne metode:
1. Poučavanje i uvjeravanje
2. Vježbanje i navikavanje
3. Podsticanje
4. Sprečavanje

 Didaktičko – nastavne metode:

1. Metoda predavanja
2. Metoda razgovora
- usmeni razgovor
- slobodni razgovor
- razvojni razgovor
- informativni razgovor
- impuls razgovor
3. Metoda diskusije
4. Metoda rješavanja problema
5. Metoda rada sa tekstom
6. Metoda pisanih radova
- zapisivanje
- referisanje
7. Metoda ilustracije (grafička, slikama, kartama)
8. Metoda demonstracije
- demonstracija procesa i radnji
- demonstracija ljudskih odnosa
- Danas se sve više gubi granica između naučnih, opštevaspitnih, didaktičko – nastavnih metoda jer je nastava sve slobodnija, a podagogija poučavanja ustupa
mjesto pedagogiji učenja
- Koriste se u nastavi i pomoćno – tehničke metode kao:
a) intevju i anketa
b) upitnik i skaler
v) sociometrija
g) semantički diferencijal
d) esej – test
đ) akspertska analiza

 Persuazija – uvjeravanje i ubjeđivanje :

- Od sata budilnika – reklama (ponude) – ubjeđenja pojedinca da vas u nešto uvjeri (to je svakodnevno)
- Šta je persuazija? = sposobnost uvjeravanja i ubjeđivanja ili metod uvjeravanja i ubjeđivanja
- To je dakle sposobnost korištenja metoda uvjeravanja i ubjeđivanja

 Pojam informatike:
- Francuz Filip Drajfus (1962) iz pojmova informacija i automatika stvorio je pojam informatika
- Onformatika se bavi proizvodnjom, preradom, čuvanjem i desiminacijom informacija
- Informatika je naučna disciplina o informacionim sistemima kojima se obezbjeđuju društveno korisne informacije u sistemu informisanja
- To je dakle sa jedne strane nauka o računarima i nauka o informacionim sistemima
- Informatika je disciplina koja ima za predmet proizvodnju, čuvanje, diseminaciju informacija, konstrukciju i funkcionisanje informacionih sistema te njihovu
primjenu unutar datih ciljeva
- Kompjuterska pismenost obuhvata:
a) sposobnost da se kompjuter upotrebljava i da pomaže pri učenju, rješavanju problema i upravlja informacijam
b) poznavanje funkcije, primjene i mogućnosti kompjutera i povezanih tehnologija
v) shvaćanje koje je potrebno za učenje i vrednovanje novih primjena kompjutera

 Zamjerke primjene komjutera u nastavi: → računar vodi u otuđenje

 Posebne metodike u nastavi informatike:

1. Projektna metoda:
- V. Klipatrik (1871 – 1965): → plan projekta čini:
a) postavljanje cilja
b) planiranje
v) izvođenje
g) prosuđivanje
Po njemu je svaka djelatnost jedan projekt
- Pedagoško – informatički projekat je zajednički preduzet ogled od strane nastavnika, učenika, roditelja itd. kako bi spojili život, učenje i rad
- Nastava orijentisana informatici može se realizovati samo pomoću metoda projektno orijentisane nastave

2. Metoda referata u nastavi informatike:

- Za pripremu referata treba pripreme 2 – 3 nedelje, a izlaganje do 5 minuta
- Savjeti za stručne radove:
a) – prvo se učenici uvode u teme referata, određivanje metodičko – didaktičkog sastava časa – referata
b) – razjašnjenje koji su mediji bili ubačeni u referate (ilustracije, tabla, projektor, strukturne šeme)
v) – učenici prvo čitaju sažet referat, predlažu skkaćenje ili proširenje
g) – slobodno izložiti referat uz korišćenje pismene dokumentacije. Na kraju izlaganja drugi učenici postavljaju pitanja i diskutuju. Nastavnik u funkciji
korektora

3. Metoda korak po korak („step by step“)

- Nastavnik daje gotovo znanje putem izvođenja demonstracije

- Nastavnik mora znati kvantum znanja i umenja učenika
a) prvi korak – stvoriti pažnju
b) drugi korak – dati opštu orijentaciju i pregled
v) treći korak – demonstrirati i dati naredbu za izvršenje
g) četvrti korak – korak po korak vrši se na isti način
d) peti korak – ponavljanje čitavog procesa od strane učenika
đ) šesti korak – pojedinačni rad
- Učenici tokom rada upućuju se na uzajamnu pomoć i zato treba da sjede jedni pored drugih slabiji i napredniji učenici

VI Sredstva koja se koriste u vaspitno – obrazovnoj oblasti:

- Nastavna tehnička pomagala i uređaji su oruđa u nastavi pomoću kojih koristimo nastavna sredstva kao izvore znanja.
To su: gramofon, magnetofon, radio i TV aparati, videorekorder, mikroskop, grafoskop, epidijaskop, kinoprojektor, kompjuter, sistem respondera, sistem
elektornske učionice, fonolaboratorije itd.
- Pomoću njih se prezentuje nastavno sredstvo kao izvor informacije ( slika, zvuk, grafofolije, slajd, film, obrazovni softver)
- Tehnička pomagala: sto, stalak, geometrijske sprave, aplikatori, okviri, posude, alati i sl.
- Predmet može biti nastavno sredstvo (kliješta) kad u fizici obrađujemo polugu
- Nastavna sredstva su izvori znanja, nosioci infomacija, medijumi u nastavi, didaktičko – metodički oblikovana stvarnost
- Nastavna sredstva omogućuju očiglednost i induktivan put saznanja u nastavi
- Pomoću njih stiču se znanja, vještine, navike, razvijaju vizuelne, auditivne, misaone, taktilne i druge sposobnosti, pozitivne emocije i osobine ličnosti
- Njihovom primjenom pokreću se skoro sva čula → prednost u odnosu na slušanje
- Ona omogućuju čvršću povezanost teorije i prakse
- Nastavna sredstva se dijele na:
1. Demostrativna (slike, crteži, šeme, grafikoni, 1. dijagrami, karte, aplikacije, reljefi, dijapozitivi, filmovi)
2. Laboratorijsko – eksperimentalna (materijali za izvođenje eksperimenata
3. Nastavno – radna ( udžbenici, riječnici, leksikoni, dnevnici rada)
4. Manipulativna (alati, mehanizmi, sprave)
- Prema aktiviranju pojedinih čula nastavna sredstva se dijele:
1. Tekstualna nastavna sredstva (udžbenik, enciklopedije, riječnici, člansi iz štampe, književni naučni tekstovi, učenički radovi)
2. Vizelna nastavna sredstva (makete, modeli, simulatori, mašine, slike, grafikoni, kompjuterski programi)
3. Auditivna nastavna sredstva (sredstva angažovanog sluha, gramofoni, zvuci instrumenata)
4. Audiovizuelna nastavna sredstva (film, TV, videokasetni snimci)
5. Manuelna nastavna sredstva ( pribor, instrumenti, alati i sl.)

 Savremena didaktika govori o prednostima i nedostacima nastavnih sredstava upućujući na njihovu prikladnu kombinaciju
- Metode i sredstva u nastavi su u interakcijskom odnosu

a) Metoda ubjeđivanja i uvjeravanja

Sredstva:
- argumenti, činjenice, nauka
- zakonomjernost, uočavanje procesa
- svijest o sistemu vrijednosti i vlastitoj ulozi u njemu
- analiza, sinteza
- analiza emocija, emocionalna identifikacija
- vaspitanje demokratijom i za demokratiju
- optimalizacija slike o sebi, svijest o vlastitim svojstvima

b) Metoda vježbanja i navikavanja

Sredstva:
- vježbanje, dril
- primjena pravila ponašanja u kolektivu
- par na modelima
- igranje uloga
- rad u malim grupama
- povezivanje školskih aktivnosti sa vrijednostima učenika
- participacija učenika u organizaciji nastave
- vježbe samospoznaje
- vrednovanje sebe, nastavnika, okoline

v) Metoda podsticanja
Sredstva:
- igra
- socijalna promocija, afirmacija vrijednosti i ličnosti učenika
- kompetencija i samodeterminacija
- flou doživljaj
- postignuće
- razni vidovi spoljašnje motivacije: pohvala, ocjena, nagrada, priznanje, javni nastup, ekskurzija, materijalna nagrad

g) Metoda sprečavanja
Sredstva:
- zahtjev
- kritika
- kontrola
- opomena
- naredba
- sniženje ocjene iz vladanja
- osuda javnog mnjenja u razredu
- kazna

VII Metodika informatike

 Specifičnost nastave informatike određuje metodika nastave informatike (kao posebna naučno pedagoška disciplina koja proučava zakonitosti
učenja)

 Bitne karakteristike metodike informatike:

- Metodika nastave informatike pripada sistemu pedagoške nauke sa multi disciplinarnim vezama (kibernetika, informatika)
- Ona predstavlja sintezu pedagoških, psiholoških, didaktičkih, kibernetičkih i informatičkih saznanja
- Metodika nastave informatike proučava zakonitosti poučavanja, učenja, samoučenja i stvaralaštva u okviru nastave informatike

 Cilj nastave informatike:

- Izveden iz ošteg cilja vaspitanja i obrazovanja (sticanje znanja i univerzalnih vrijednosti, razvijanje psihofizičkih sposobnosti, kritičkog mišljenja i
stvaralaštva)

 Osnovni ciljevi nastave informatike u osnovnoj školi:

1.Naučiti pravilnu upotrebu računara, pravilan odnos prema opremi, pravilno rukovanje sa hardverom i softverom računara, elementarno shvatiti funkcionisanje
računara
2. Upoznati osnovne principe rada računara
3. Steći osnovna znanja o novim tehnologijama i komunikacijama
4. Upoznati programiranje i osnovne programe
5. Razvijati pozitivne osobine ličnosti (socijalizaciju, potrebu rada u grupi, podsticati dalje učenje iz informatike)

 Nastava informatike određena je nastavnim planom kao državnim dokumentom koji čine komponente:
a) tačne nazive svih nastavnih predmeta za pojedinu vrstu škole
b) redoslijed izučavanja predmeta po razredima
v) nedeljni i godišnji fond časova za svaki predmet
g) raspored nastavnih predmeta po godinama školovanja
d) ukupni sedmični ili godišnji fond časova za svaki predmet
  U Republici Srpskoj osnovi informatike izučavaju se po jedan čas sedmično u šestom, sedmom, osmom i devetom razredu (36 časova godišnje ili
142 časa tokom osnovnog školovanja)

 Nastavnim programom određuje se dubina ovog predmeta

- Programi: ( WINDOWS, MICROSOFT DOS, MS WORD)
- Jezici: (BASIC, MICROSOFT EXCEL)

 Nastavne metode u nastavi informatike:

- Sve metode: nastava usmenog izlaganja, metoda nastavnog razgovora, metoda rada na tekstu, metoda pisanih radova, metoda ilustracije i demonstracije,
metoda laboratorijskih i praktičnih radova
- Za nastavu informatike najbolje su:
a) metoda demonstracije
b) metoda praktičnih radova

 Oblici nastavnog rada:

a) frontalni oblik rada
b) grupni oblik rada
v) individualni oblik rada
g) tandemski ili rad u parovima

 Nastavni čas: je didaktički oblikovana vremenska jedinica nastavnog procesa

- Tipovi nastavnih časova:

a) uvodni čas
b) čas obrade novog gradiva
v) čas usvajanja pojmova, pravila zakona
g) čas uvježbavanja i provjeravanja
d) čas ponavljanja i uopštavanja
đ) čas kontrole
e) kombinovani tip nastavnog časa

 Provjeravanje i ocjenjivanje:

- Oblici provjeravanja znanja:

- usmeno provjeravanje
- pismeno provjeravanje
- praktično provjeravanje
- provjeravanje testiranje,
- U nastavi informatike najčešće koristiti praktično provjeravanje
- Ocjenjivanje u nastavi informatike iskazuje se brojčano i vođenjem zabilješke o napredovanju
- Dakle, najprikladnije je kombinovano ocjenjivanje (brojčano i opisno ocjenjivanje)

- Pri ocjenjivanju obuhvatiti:

a) saznajno – govornu (znanje, činjenice, razumjevanje)
b) praktičnu (radne navike, primjena znanja, izvođenje operacija)
g) motivaciono – emocionalna (interesovanja, stavovi, zalaganja)
d) subjektivne mogućnosti (uslovi za rad, posjedovanje kompjutera i sl.)

 Savremeni nastavni sistemi

- Nastavni sistem je cjelovito oblikovan nastavni proces

- Elementi nastavnog sistema su:
1. učenik
2. nastavnik
3. nastavno gradivo

1. Tradicionalni nastavni sistem je razredno – predmetno – časovni sistem (predavačka ili predavačko – pokazivačka funkcija nastavnika)
2. Problemska nastava: učenje se odvija putem rješavanja problema
- Ovu nastavu karakteriše:
a) to je najviši oblik učenja, mišljenja, stvaralaštva
b) učenje se sastoji u rješavanju teškoća (nepoznate situacije)
v) rješavanje problema je svjesna, samostalna i od nastavnika usmjerena aktivnost
g) osnovna funkcija rješavanja problema je sticanje znanja, njihova primjena u praksi, razvijanje sposobnosti
- Faze procesa rješavanja problema su:
(1) postavljanje problema
(2) nalaženje principa za rješavanje problema
(3) razlaganje problema na uže probleme
(dekomponovanje)
(4) proces rješavanja problema
(5) konstatacije, nalazi i zaključci
(6) provjeravanje zaključaka u novim situacijama

3. Nastava i učenje pomoću radija i televizije:

- Bolja od tradicionalne nastave. Njene funkcije su:
a) približava stvarnost koja nije dostupna dječijem opažanju
b) budi motivaciju i interesovanje za sticanje znanja
 v) podstiče i razvija sposobnosti opažanja, mišljenja, mašte
g) ovladavanje udaljenim prostorima i vremenima
d) masovno korištenje u nastavi
- Modeli ove nastave su:
- model otvorenog kruga (masovni radio-televizijski program)
- model zatvorenog kruga (interna televizija)
- model radio – televizijske škole
- model nastave i učenja pomoću programa RTV putem kaseta
4. Heuristička nastava – zasniva se na razgovoru gdje nastavnik putem pitanja vodi učenike na samostalno sticanje novih znanja
- U ovoj nastavi učenici su aktivni i samostalni u sticanju znanja. Primjenjiva je u nastavi informatike
5. Sistem otkrivajućeg učenja u nastavi: je sistem gdje pomoću različitih modela vođenja (instrukcije) nastava izvodi na principima induktivnog traganja za
rješavanjima problema. Neko je zove „razvijajuća nastava“
- Modeli otkrivajuće nastave:
1. nepripremljeno (improvizovano) otkriće
2, slobodno tragajuće otkriće
3. vođeno otkrivanje
4. upravljeno otkrivanje
5. programirana obuka

6. Inividualizirana i diferencirana nastava:

- Zasnovana na saznanju bitnih razlika između između psihofizičkih sposobnosti učenika
- Nivou učeničkih sposobnosti primjerava se sadržaj učenja, tempo učenja, nastavni oblici, metode i postupci
- Ova nastava se provodi pomoću: nastavnih listića, programiranih udžbenika, kompjutera, grupne, dopunske i dodatne nastave
- Savremeni oblik ove nastave je: nastava različitih nivoa složenosti koja se ostvaruje kroz:
a) identifikacija nivoa i strukture znanja učenika
b) priprema sadržaja na različitim nivoima složenosti
v) organizacija i izvođenje nastave po grupama različitih nivoa
g) vrednovanje rezultata za svakog učenika i svaku grupu novoa

7. Programirana nastava i učenje: je preteča sistema kompjuterske nastave

- Zasniva se na 4 teorije:
a) teorija etapnog formiranja umnih radnji
b) teorija potkrepljenja
v) teorija algoritama
g) kibernetička teorija
- Postoje dva modela programirane nastave:
1. linearni
2. razgranati
- Osnovni element programirane nastave je programirani članak koji se sastoji:
a) uputstvo za rad
b) informacija
v) zadataka
g) prostora za rad ( rješavanje zadataka)
d) povratna informacija

8. Nastava i učenje pomoću kompjutera :

- Spada u red najnovijih nastavnih siatema zasnovan na osnovnim kibernetičkim zakonitostima upravljanja nastavnim procesom

9. Stvaralačka nastava:
- Ona razvija stvaralačke sposobnosti svakog djeteta
- Stvaralaštvo u nastavi određeno je:
a) stvaralaštvo u nastavi je osmišljen proces
b) stvaralački proces je usmjeren na otkrivanje novog
v) stvaralački proces se zasniva na prethodnim znanjima
g) stvaralaštvo je moguće razvijati u svim predmetima
d) stvaralaštvo je moguće razvijati u svim uzrastima učenika
- Stvaralačku nastavu moguće je razvijati uz primjenu različitih nastavnih metoda i oblika

 Interaktivno učenje u nastavi:

- je savremena pedagoška inovacija i nov način komuniciranja na relaciji: nastavnik – učenik – nastavno gradivo
- Suština interaktivnog učenja je: sticanje znanja, razvijanje interpersonalnih i socijalnih odnosa
- Interaktivno učenje može se organizovati:
a) u parovima (tandemski rad)
b) u manjim grupama ( 3 – 5 učenika)
v) u srednjim grupama ( 6 – 9 učenika)
g) u velikim grupama (25 – 40 učenika)
- Model časa interaktivne nastave:
a) – Uvod u rad (ponavljanje ranijeg gradiva, isticanje cilja novog gradiva, dogovor o načinu rada
b) - Formiranje grupa (homogene ili heterogene grupe, uputstva za rad grupe)
v) – Samostalan rad na rješavanju zadataka (podjela materijala, podsticanje, usmjeravanje grupe)
g) – Izvještavanje predstavnika grupe o urađenim zadacima
d) – Analiza rada svake grupe
đ) – Uopštavanje rezultata rada svake grupe, sinteza znanja
e) – Zadaci za samostalan individualan rad ili samostalan rad grupe
- Načela pri izvođenju interaktivne nastave:
- Načelo atraktivnosti vaspitno – obrazovnih sadržaja
 - Načelo primjerenosti psihofizičkim sposobnostima i uzrastu učenika
- Načelo svrsishodnosti i ekonomičnosti interaktivnog učenja
- Načelo motivisanosti učenika za interaktivno učenje
- Načelo privrženosti i osposobljenosti nastavnika za izvođenje nastave zasnovane na interaktivnom učenju

 U interaktivnom učenju učenik je više subjekat nego objekat nastavnog procesa

 Učenik i nastavnik u nastavi informatike:

- Savremeni pedagozi: Učenik je u nastavi i subjekat i objekat
- Poziciju učenika u nastavi određuju brojni faktoi kao:
- cilj i zadaci nastave
- pedagoška koncepcija nastave
- priroda i karakter sadržaja
- psihofizičke sposobnosti učenika
- osposobljenost učenika za učenje i samoučenje
- nivo osposobljenosti nastavnika za izvođenje nastave na zakonitostima procesa učenja i samoučenja
- Nastavnik u nastavi treba da ostvari funkcije:
- funkcija izbora i raspoređivanja nastavnog gradiva
- funkcija opsežnosti i dubine nastavnih sadržaja
- funkcija izbora, pripreme i primjene oblika i metoda
- funkcija organizatora i izvođača nastavnog procesa
- funkcija praćenja tokova nastavnog procesa i vrednovanja
- Osobine koje treba imati nastavnik:
- solidnu opštu i stručnu obrazovanost
- dobru peadgoško – psihološku informisanost i osposobljenost
- razvijenu ljubav prema djeci i poštovanje dječije ličnosti
- pravilan odnos prema radu i usavršavanju
- povoljan sklop osobina ličnosti za nastavnički poziv
- U nastavi informatike nastavnik ima funkciju: programera, usmjerivača, upravljača, stratega nastavnog rada, savjetodavca, vaspitača
- Učenik u toj nastavi je: aktivan učesnik učenja o kompjuterima i sa kompjuterima, saradnik nastavnika, kreator procesa učenja određenih sadržaja

VIII Planiranje nastave

- Nastavni planovi: su glavni školski dokumenti koji donose prosvjetne vlasti

- Njime se određuju: predmeti, redoslijedi izučavanja tih predmeta po razredima, broj nastavnih časova po predmetu (nedjeljno, godišnje)
- On je obavezan, ne može se mijenjati, a uslovi u kojima se primjenjuje su promjenljivi (razne školske sredine)
- Po vrsti škole planovi mogu biti:
a) za osnovnu školu
b) za gimnaziju, srednje škole, fakultete
- Po vrsti školovanja planovi su:
- normalno i
- skraćeno vrijeme
- Po mentalnom razvoju postoje planovi:
- za specijalne škole
- Po nacionalnom sastavu:
- škole etničkih skupina
- Po specijalnim istraživačkim zahvatima:
- planovi za eksperimentalne škole

 Nastavni plan sadrži:

1. nastavne predmete za pojedine vrste škola
2. redoslijed njihove obrade po razredima, godinama
3. nedjeljni (ili godišnji) broj časova za svaki predmet
4. redoslijed nastavnih predmeta
5. ukupno nedjeljno opterećenje učenika, odnosno studenata
- Teškoće izbora nastavnih predmeta ogleda se u činjenici što svaki stručnjak favorizuje („najvažniji“) svoj predmet (Keršenštajner)
- Egoizam se javlja i u uvođenju novih predmeta (informatika, savremena tehnologija, higijena, ekološko obrazovanje, vjeronauka, seksualno vaspitanje,
savremena prehrana i sl.)

 Nastavni program:
je dokument kojim se propisuje: obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
- Nastavni plan i program su obaveze za svakog nastavnika
- Nastavnim programom utvrđuju se cilj, zadaci i sadržaji za svaki nastavni predmet i svaki razred kao i uputstva nastavniku (objašnjenja)
- Pretpostavke za dobro ostvarenje nastavnog programa:
- nastavnik dobro mora upoznati program svog predmeta
- mora poznavati i programe drugih predmeta posebno bliskih njegovom predmetu (radi korelacije)
- voditi brogu (nastavnik) za tempo rada tokom školske godine
- U izradi nastavnih programa učestvuje tim stručnjaka
- Realizacija nastavnih programa zavisiće od obučenosti (pedagoško – psihološke, didaktičko – metodičke), opremljenosti škole, tradicije nastave, saradnje sa
roditeljima, od stručnog usavršavanja nastavnika

 Karakteristike nastavnog programa:

1. Obim (ekstenzitet) – odnosi se na širinu znanja i sposobnosti koje učenici stiču iz predmeta
- Riječ je o količini činjenica, pojmova, generalizacija, sudova i aktivnostima učenika koje stiču u realizaciji programskih sadržaja
- Obim sadržaja treba biti usklađen sa: sposobnostima učenika, uzrastom, razredom
2. Dubina (intenzitet) – odnosi se na kvalitet stečenih zananja i sposobnosti
- Riječ je o analitičkom sagledavanju i sagledavanju uzročno – posljedičnih veza i odnosa poznavanja činjenica
- Dubinu usvojenih činjenica nastavnici utvrđuju nastavnom praksom
3. Redoslijed ( struktura) – govori o redu (slijed) obrade nastavnih sadržaja pojedinih predmeta u jednom ili narednim razredima

 Načini raspoređivanja nastavnih sadržaja:

a) Linijski (sukcesivan) – sadržaji jednog predmeta nižu se linijski jedan za drugim ne ponavljajući se
- Učenik se ne vraća na ono što je obrađeno
- Etape: uvođenje, naučna jednostavnost, naučna složenost
- Prednosti: ekonomičnost (ne ponavlja se)
- Nedostaci:
- nedostatak ponavljanja za složenije teme
- ne uvažava zahtjeve ni mogućnosti učenika

b) Koncentrični raspored: - gradivo po koncentričnim krugovima (iz razreda u razred)

- Prednosti: - ponavljanje sadržaja iz prethodnih razreda
- na njih nadograđuju nove sadržaje
- Nedostaci:
- neekonomičnost (gubi se vrijeme u ponavljanju)
- slabi se interes kod učenika za novim saznanjima

v) Spiralni raspored: (Džerom Bruner – autor)

- je srednja mjera prethodna dva rasporeda
- I ovdje se vraćamo na isto gradivo ali samo na višem nivou logičkih i metodoloških operacija
- Ovdje se učenici bogate sadržajima bez zaustavljanja i razvijaju se do svog maksimuma

g) Kombinovani raspored:
- Prihvata dobre strane prethodnih pokušavajući da eliminiše njihove slabosti
- Etape: uvodni sadržajni krug, kružni isječak (dio gradiva ili teme)
- Ovdje se mora voditi računa o dvije didaktičke dimenzije: ekstenzitetu i intenzitetu

IX PLAN I PROGRAM NASTAVE INFORMATIKE

SREDNJE ŠKOLE

STRUKA (naziv):
Zanimanje (naziv):
Predmet (naziv): INFORMATIKA
Opis (predmeta):
Modul (naslov): RAČUNARSKI SISTEMI
Datum: Šifra: Redni broj: 01
Svrha
Osposobiti učenika za rad na računaru i za korišćenje računara tokom daljeg školovanja i neposrednog rada
Specijalni zahtjevi / Preduslovi
Minimalno poznavanje engleskog jezika i osnovnih tehnika rada na računaru
Ciljevi:
 shvatanje značaja i uloge informacionih tehnologija u modernom društvu
 ohrabrivanje učenika za sticanjem vještine rada na računaru
 razvijanje sposobnosti samostalnog rada
 shvatanje potrebe rada u grupi
 razvijanje komunikacionih sposobnosti
 razvijanje pravilnog odnosa prema opremi
 sticanje potrebe za daljim učenjem
 ohrabrivanje učenika za primjenu novih tehnologija i komunikacija
Jedinice:
1. Računarski sistemi
2. Operativni sistemi
3. Rad sa datotekama
4. Rad sa pomoćnim programima i alatima
Rezultati učenja Smjernice za nastavnika

1. Računarski sistem Jedinica 1.

Učenik će biti sposoban da:  da učenici kažu ili napišu svoje potrebe za radom na računaru i kroz
 prepozna potrebu za radom na računaru diskusiju zaključe osnovne potrebe
 objasni termine hardware, software  folije / projektor / video
 imneuje osnovne dijelove, karakteristike i zadatke  računar za vježbu – rastaviti i sastaviti uz objašnjenje osnovnih komponenti
računara
 objasni komponente računara (ulazne jedinice,
izlazne jedinice, procesor i memoriju)
 prepozna osnovne jedinice spoljne memorije (floppy
disk, hard disk, compact disk, DVD...) i shvati
jedinice kapaciteta
 razlikuje aplikativni i sistemski softver
 pripremi računar za uključivanje
 2. Operativni sistem (OS)
Učenik će biti sposoban da:
 definiše ulogu operativnog sistema
 nabroji vrste i karakteristike operativnih sistema
(grafički OS i OS komandnog tipa)
 objasni osnovne pojmove vezane uz grafički OS
(radna površina, ikone, prozori, meniji) Jedinica 2.
 rukuje ulaznim jedinicama računara (tastatura, miš...)  pokazati tazvoj OS
 rukuje radnim prostorom grafičkog OS ( pokretanje  upoređivanje: radni sto i okruženje grafičkog OS
aplikacija, rad sa prozorima, menijima, trakama i  folije / projektor / video
standardnim paletama alatki)  demonstrirati radnje (pokretanje računara, standardne operacije sa mišem i
tastaturom, radni prostor, isključivanje računara)
3. Rad sa datotekama  rad po grupama od najviše 2 učenika za jednim računarom
Učenik će biti sposoban da:
 objasni pojam datoteka (files) i kataloga (folders)
 shvati i objasni logičku organizaciju podataka
 kreira i sačuva datoteku u određenom katalogu
 objasni prednosti i nedostatke čuvanja podataka na
raznim medijima
 nabroji operacije na fajlovima
 zna postupke kopiranja, brisanja, premještanja i
promjene imena datoteka i kataloga

4. Rad sa pomoćnim programima i alatima Jedinica 3.

Učenik će biti sposoban da:
 koristi standardne pomoćne programe i alate
(Calculator, Paint, Notepad, Word Pad, arhivere,
programe za pokretanje muzičkih i vedeo datoteka
itd.)
 da učenici nabroje memorijske uređaje koje poznaju (audio, video kasete...) i
uporede sa računarskim memorijskim uređajem
 da učenici nabroje dokumenta koje poznaju (sveske, knjige, časopise...) i
uporede sa računarskim datotekama
 folije / projektor / video
 demonstrirati navedene radnje i skrenuti pažnju na pravilan rad
 upozoriti na mogućnosti uništenja dokumenta i OS
 rad po grupama od najviše 2 učenika za jednim računarom

Jedinica 4.
 pokazati standardnu upotrebu pomoćnih programa i alata
 rad u grupama od najviše 2 učenika za jednim računarom
 rad sa više programa istovremeno (multitasking)
Integracija

 Modul se integriše u predmete stručno – teorijske nastave i praktične nastave

 Modul se integriše u opšteobrazovne predmete prirodnih nauka (matematika, fizika, hemija...) i stranog jezika
Izvori

 računarski kabinet sa 15 računara

 računar u dijelovima sa svim komponentama
 LSD / Video / Grafoskop
 Mrežni program – jedinstveni monitor
 Knjige
 Stručni časopisi
 Web stranice
 Posjete
Ocjenjivanje

Smjernice u prilogu

STRUKA (naziv):
Zanimanje (naziv):
Predmet (naziv): INFORMATIKA
Opis (predmeta):
Modul (naslov): PRIMJENA RAČUNARA
Datum: Šifra: Redni broj: 02
Svrha
Osposobiti učenika za rad na računaru i za korišćenje računara tokom daljeg školovanja i neposrednog rada
Specijalni zahtjevi / Preduslovi
Minimalno poznavanje engleskog jezika i osnovnih tehnika rada na računaru
Ciljevi:
  ohrabrivanje učenika za sticanjem vještine rada na računaru
 razvijanje sposobnosti samostalnog rada
 shvatanje potrebe rada u grupi
 razvijanje komunikacionih sposobnosti
 razvijanje pravilnog odnosa prema opremi
 sticanje potrebe za daljim učenjem
 ohrabrivanje učenika za primjenu novih tehnologija i komunikacija
Jedinice:
1. Obrada teksta
2. Obrada tabela
3. Internet servisi
4. Primjena računara u struci
Rezultati učenja Smjernice za nastavnika

1. Obrada teksta Jedinica 1.

Učenik će biti sposoban da:  da učenici navedu primjenu programa za obradu teksta
 identifikuje software i pristup software  obratiti pažnju na položaj monitora, tastature, tijela i ruku (za duži i udobniji
 ukucava tekst, uređuje tekst, formatira tekst, kopira, rad)
isjeca i lijepi tekst, briše i ispravlja tekst, pretražuje  rad po grupama od najviše 2 učenika za jednim računarom
tekst, otvara i sačuva dokumet  pripremiti tektove za vježbu iz struke – budućeg posla
 napravi šablon (template)
 formira i uređuje tabelu
 upisuje formule
 vrši umetanja i obradu slika, umjetničkog teksta,
grafikona i sl.
 priprema dokument za štampu
 pristupa dokumentima na raznim medijima

2. Obrada tabela
Učenik će biti sposoban da:
 identifikuje software i pristup software Jedinica 2.
 definiše osnovne pojmove: ćelija, red, kolona, adresa  da učenici navedu primjenu programa za obradu tabela
ćelije  obratiti pažnju na položaj monitora, tastature, tijela i ruku (za duži i udobniji
 unosi podatke, formatira ćelije, unosi formule, umeće rad)
i briše redove i kolone, napravi okvire – bordere
 koristi osnovne ugrađene funkcije (SUM,  rad po grupama od najviše 2 učenika za jednim računarom
AVERAGE, COUNT, COUNTIF...)  pripremiti tektove za vježbu iz struke – budućeg posla
 napravi grafikone  grafički prikazati uspjeh učenika
 otvara i sačuva tabelu
 priprema tabelu za štampu
 pristipa dokumentima na raznim medijim

3. Internet servisi
Učenik će biti sposoban da:
Web servis:
 definiše osnovne pojmove
Jedinica 3.
 pokrene potreban software
 posjeta lokalnom provajderu
 pristupi Web prezentaciji
 rad na WEB – u
 koristi osnovne Web servise (pretraživanje,
 posjeta prezentacijama iz oblasti struke
preuzimanje datoteka...)
 uloga pretraživača
 koristi zaštitni software
 podijeliti učenike u nekoliko grupa i organizovati komunikaciju među njima
ili sa drugom školom
Elektronska pošta:
 otvaranje naloga i razmjena pošte
 definiše osnovne pojmove
 posebno upozoriti na opasnost i štetet od virusa
 pokrene potreban software
 rad po grupama od najviše 2 učenika za jednim računarom
 napiše i pošalje e-mail
 primi i pročita e-mail
 koristi antivirusnu zaštitu

Ostali servisi:
 koristi osnovne servise komunikacije, rada u učenja
na daljinu

4. Primjena računara u struci

Učenik će biti sposoban da:
 koristi program iz struke po izboru odjeljenja i Jedinica 4.
nastavnika  prema zanimanju odabrati software
Integracija
  Modul se integriše u predmete stručno – teorijske nastave i praktične nastave
 Modul se integriše u opšteobrazovne predmete prirodnih nauka (matematika, fizika, hemija...) i stranog jezika
Izvori

 računarski kabinet sa 15 računara

 računar u dijelovima sa svim komponentama
 LSD / Video / Grafoskop
 Mrežni program – jedinstveni monitor
 Knjige
 Stručni časopisi
 Web stranice
 Posjete
Ocjenjivanje

Smjernice u prilogu

PRIPREMA ZA ČAS

Nastavni predmet: Računari i programiranje

Nastavni modul: Uvod u programiranje
Nastavna jedinica: algoritmi
Mjesto održavanja:
Vrijeme održavanja:
Razred i odjeljenje:
Datum održavanja časa:

1. Tip časa: Obrada novog gradiva

2. Cilj časa: sticanje i primjena znanja o algoritmima
3. Obrazovni zadatak: Usvajanje osnovnih znanja o sledećem:
 Pojam i osobine algoritama
 Veza između algoritama i zadataka
 Vrste algoritamskih struktura
4. Vaspitni zadatak:
 Shvatanje značaja primjene Algoritama, intelektialno, radno i estetsko vaspitanje
5. Fukcionalni zadatak:
 Razvijanje intelektialnih sposobnosti (percepcija, pažnja, mišljenje, indukcija, analiza, sinteza )
 Razvijanje stvaralačkih sposobnosti
 Razvijanje estetskih sposobnosti
6. Oblici rada:
 Frontalni, individualni (programirani)
7. Nastavna sredstva:
 Udžbenik, projektor, pripremljeni materijal za učenike
8. Nastavne metode:
 Metoda usmenog izlaganja (predavanje sa upotrebom nastavnih sredstava prožeto razgovorom, objašnjenje)
 Metoda ilustracije
 Metoda demonstracije (pokazivanje radi sticanja znanja)

Vremenska dinamika časa

Uvod: isticanje cilja i plana rada, 5 min.

Obrada novog gradiva, 95 min.
Individualno rješavanje zadataka od strane učenika,
Na osnovu utvrđenog primjera, 30 min.
Razmatranje rezultata, zadavanje domaćeg zadatka,
Provjeravanje 5 min.

ORGANIZACIJA I STRUKTURA ČASA

- TOK RADA -

I. UVODNI DIO ČASA:

1. Podsjećanje učenika na pojam algoritama – programa.

Uz aktivno učešće učenika i primjenu navedenih metoda

II. GLAVNI DIO ČASA:

1. Učenici usvajaju novo gradivo na osnovu pripremljenog predavanja

  Pojam i osobine algoritama
 Veza između algoritama i zadataka
 Vrste algoritamskih struktura
Gradivo se izlaže preko projektora uz primjenu navedenih metoda i dodatna objašnjenja na zahtjev učenika po potrebi

2. Učenici rješavaju svi isti zadatak individualno na osnovu demonstracije – programirana nastava, rade samostalno

III. ZAVRŠNI DIO ČASA:

1. Analiza rezultata
2. Razjašnjavanje nejasnoća u vezi sa obrađenim gradivom
3. Zadavanje domaćeg zadatka

PLAN ZAPISA NA TABLI – PROJEKTORU

1. Pojam i osobine algoritama

2. Veza između algoritama i zadataka
3. Vrste algoritamskih struktura
4. Demonstracija postupaka
5. Zadavanje zadataka za individualni rad
6. Analiza rješenja
7. zadavanje domaćeg zadatka, provjeravanje znanja

X OSNOVI INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE

8. RAZRED
( 0 + 1 čas sedmično, 36 časova godišnje)

CILJEVI:

 izgrađivanje navika o pravilnoj organizaciji radnog mjesta, protokolu ponašanja i mjerama bezbjednosti pri radu,
 proširivanje znanja o funkciji i značaju operativnog sistema i principima rada računara,
 usvajanje osnovnih tehnika za održavanje i zaštitu operativnog sistema,
 upoznavanje sa primjenom brojevnih sistema u računarstvu i njihovom konverzijom,
 upoznavanje osnovnih računskih operacija sa binarnim brojevima,
 proširivanje znanja o organizaciji podataka u računaru,
 razumijevanje pojma datoteka,
 elementarno upoznavanje sa mogućnostima programa iz softverskog paketa za kancelarijsko poslovanje.

PREGLED TEMATSKIH CJELINA

Red. br. Nastavna tema Broj časova

1. Operativni sistem i osnove mrežnih komunikacija (8)
2. Održavanje i zaštita sistema (6)
3. Brojevni sistemi i osnove Bulove algebre (5)
4. Osnove organizacije podataka (5)
5. Kancelarijsko poslovanje (12)

Red. TEMA: Broj Očekivani ishodi Smjernice za nastavnike

br. Nastavne jedinice časo-va
1. OPERATIVNI SISTEM I 8 Učenik će biti sposoban da: Koristiti u skladu sa mogućnostima:
OSNOVE MREŽNIH
KOMUNIKACIJA

Upoznavanje učenika sa predmetom  objasni štetnosti računara za zdravlje  šeme;

proučavanja informatike u 8. razredu. korisnika;  računar pod operativnim
Upotreba računara i zdravlje  nabroji mreže; sistemom iz familije
korisnika.  prepozna osnovne elemente Windows (dozvoljena je
Računarske mreže – podjela. konfiguracije lokalne računarske upotreba i drugih
Elementi mrežne konfiguracije. mreže; operativnih sistema, na
Način spajanja računara u LAN mreži.  shvati potrebu i prednost dijeljenja primjer Linux);
Podjela mreža prema principu rada. dokumenata, foldera i štampača;  LAN mrežu u školi;
Dijeljenje foldera i štampača  prihvati prednost mrežnog rada i  stručne časopise;
dijeljenja zajedničkih resursa.  grafofolije;
 vedeo – kasete;
 CD / DVD
2. ODRŽAVANJE I ZAŠTITA 6 Učenik će biti sposoban da: Koristiti u skladu sa mogućnostima:
SISTEMA
 se informiše o potrebi i načinom  šeme;
Izrada sistemske diskete i čuvanje kreiranja sistemske diskete;  računar pod operativnim
podataka.  poznaje jedan od načina čuvanja sistemom iz familije
 Dodavanje i uklanjanje softvera i podataka; Windows (dozvoljena je
hardvera.  izvede vježbu dodavanja i ujlanjanja upotreba i drugih
Kompresija i dekomresija podataka. novog softvera; operativnih sistema, na
Poruke s ekrana o greškama  razumije potrebu za kompresovanjem primjer Linuxa);
podataka;  bilo koje programe za
 poznaje rad jednog od programa za kompresiju i dekompresiju
kompresiju i dekompresiju podataka; podataka;
 razumije sistemske poruke koje dobija  stručne časopise;
sa ekrana.  grafofolije;
 video kasete;
 CD / DVD
3. BROJEVNI SISTEMI I OSNOVE 5 Učenik će biti sposoban da: Koristiti u skladu sa mogućnostima:
BULOVE ALGEBRE

Binarni, dekadni, oktalni i

heksadekadni brojevni sistemi.  razlikuje brojevne sisteme koji se  šeme;
Konverzija brojeva iz jednog u drugi primjenjuju u informatici;  stručne časopise;
brojevni sistem.  izvrši konverziju brojeva iz jednog u  grafofolije;
Binarna algebra, alfanumerički drugi brojevni sistem;  videokasete;
kodovi.  koristi osnovne operacije binarne  CD / DVD
algebre;
 se elementarno informiše o
alfanumeričkim kodivima
4. OSNOVE ORGANIZACIJE 5 Učenik će biti sposoban da: Koristiti u skladu sa mogućnostima:
PODATAKA

Organizacija podataka: folderi i  uoči sličnost arhivnskog ormara sa  šeme;

datoteke. organizacijom podataka u računaru;  stručne časopise;
Osnovni rad sa datotekama (izbor,  prepozna datoteku;  grafofolije;
kopiranje, isijecanje, lijepljenje,  bira, kopira, isijeca, lijepi i štampa  videokasete;
štampanje) datoteke.  CD / DVD

5. KANCELARIJSKO 12 Učenik će biti sposoban da: Koristiti u skladu sa mogućnostima:

POSLOVANJE
 prepozna radne prozore programa iz  šeme;
Upoznavanje softverskog paketa za paketa za kancelarijsko poslovanje;  bilo koji softverski paket
kancelarijsko poslovanje.  napravi jednostavnu proračunsku za kancelarijsko poslovanje
Program za tabelarno proračunavanje tabelu sa osnovnim računskim (MS Office ili drugi);
(upotreba formula u proračunskim operacijama;  stručne časopise;
tabelama i grafički prikaz podataka).  kreira 2D ili 3D dijagram na osnovu  grafofolije;
Izrada jednostavne: multimedijalne jednostavne proračunske tabele;  videokasete;
prezentacije, baze podataka i Web  se informiše o mogućnostima ostalih  CD / DVD
prezentacije programa iz paketa za kancelarijsko
poslovanje.

Tok i struktura nastavnog časa

PREDMET Osnove informatike

RAZRED VIII
TEMA Održavanje i zaštita sistema
NASTAVNA JEDINICA Kompresija i dekompresija podataka
TIP ČASA Obrada novog gradiva

PEDAGOŠKI, METODSKI I DIDAKTIČKI ELEMENTI

 Sticanje opšte računarske pismenosti kako bi se učenici pripremili i soposobili za život i rad u
informatičkom društvu. Proširivanje znanja o organizaciji podataka na računaru, prenosivim medijima
CILJ ČASA i e – meilu
 Razumijevanje potrebe za kompresijom podataka, upoznavanje rada jednog od programa za
VASPITNO – OBRAZOVNI kompresiju / dekompresiju podataka (Winzip). Razvijanje sistematičnosti, temeljitosti i logičkog
ZADATAK mišljenja.
 Navikavanje na permanentno učenje i usavršavanje. Efikasno korištenje prenosivih medija, sposobnost
FUNKCIONALNI ZADATAK slanja velikih fajlova putem e – meila, efikasna organizacija podataka na računaru.
NASTAVNE METODE  Usmeno izlaganje, kompjuterska nastava (ORS), demonstracija.
OBLICI RADA  Frontalni, individualni, tandem
KORELACIJA  Engleski jezik
LOKACIJA RADA  Kabinet informatike
 Momčilo Domazet, Draško Grbić, osnovi informatike za 8. i 9. razred
 Momčilo Domazet, Draško Grbić, Metodika nastave informatike i primjena računara u osnovnoj školi
 http://www.greece.k12.ny.us/howto/winzip/
 http://www.practicalpc.co.uk/computing/how/wzip1.htm
LITERATURA  http://www.bbc.co.uk/webwise/askbruce/articles/download/winzip_1.shtml
 http://compasci.chester.ac.uk/HowTo/WinZip.pdf
 www.bjiao.com/tel7115/pages/winzip.doc

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio časa / 10 min.

Ponoviti rad sa folderima i datotekama, pokretanje windows explorera, komande copy, paste, send to, priručni meni, ekstenzije datoteka.
Razrada uvodnog dijela časa:

P = pitanje, O = odgovor

 P: Šta je to datoteka, a šta folder?

 O: Folder predstavlja način organizacije datoteka, a pod datotekom podrazumjevamo skup organizovanih podataka.
 P: Kako startujemo windows explorer?
 O: Start-programs i sa podmenija programs izaberemo windows explorer.
 P: Šta je to priručni meni i kako ga otvaramo?
 O: priručni ili kontekstualni meni otvaramo klikom na desni taster miša. Opcije priručnog menija su različite u zavisnosti od toga gdje ili na koju
ikonu smo izvršili desni klik. On nam ubrzava proces rada jer nam daje opcije koje bismo inače morali u mnogim programima pronalaziti tražiti na
liniji menija ili liniji alatki. Zato se još drukčije naziva i kontekstualni.
 P: Na koji način vršimo kopiranje datoteka ili foldera?
 O: Desnim tasterom miša kliknemo na željenu datoteku ili folder i na priručnom meniju zatim kliknemo na copy. Nakon toga izaberemo gdje želimo
da kopiramo datoteku ili folder i opet desnim klikom miša otvorimo pripučni meni i kliknemo na komandu paste koja vrši proces kopiranja, zatim
sačekamo da se proces završi.
 P: Da li postoji još neki način za kopiranje datoteke ili foldera?
 O: Da, desnim klikom na datoteku ili folder otvorimo priručni meni i zatim kliknemo na send to (pošalji u) i izaberemo na podmeniju gdje želimo da
pošaljemo datoteku ili folder.
 P: Koje ekstenzije ili nastavke datoteke poznajete?
 O: Za word. doc, za excel (eksel). Xls, za paint (pejnt). bmp, za muzičke datoteke. mp3, za fotografije. jpg i druge u zavisnosti od toga koje softvere
koristimo.

Centralni dio časa / 30 min.

Razrada centralnog dijela časa:

Danas ćemo govoriti o kompresiji i dekompresiji podataka. Već smo rekli da su podaci organizovani u datoteke, a datoteke u foldere (eng. Folder = fascikl).
Znači, naši podaci mogu biti tekstualni, brojčani, fotografije, muzički fajlovi, filmovi i sl. ili razne kombinacije.
Kompresija podataka znači da neke datoteke želimo da spakujemo ili bukvalno rečeno skupimo dok bi dekompresija bila raspakivanje datoteka.

Zašto bismo uopšte radili kompresiju ili dekompresiju ili zbog čega je to korisno?

Pa kompresijom podataka štedimo prostor na hard disku (HD = čvrsti disk), zatim ako kopiramo datoteku na flopi disk ili cd rom ili usb fleš takođe štedimo
prostor. Kod slanja e – mejl poruka imamo takođe ograničenje veličine datoteke pa moramo vršiti kompresiju datoteke ako želimo mejlom da pošaljemo neki
veliki fajl, npr. fotografije.

Možda ste primjetili na Internetu ako daunlodujete neku muziku ili film da su te datoteke kompresovane radi bržeg preuzimanja (eng. Download = preuzimanje
datoteke, u računarskoj terminologiji). Dakle, ovim smo objasnili da kompresija datoteka predstavlja uštedu prostora na hard disku, prenosivom mediju i takođe
omogućava brži prenos podataka putem e – mejla i Interneta.

Odnos kompresije je 42:1, za npr. bmp datoteku (crtež izrađen u pregramu pejnt) veličine 2,25 MB nakon kompresije iznosi 54,1 KB)

Kada želimo da koristimo, dakle čitamo, gledamo, slušamo datoteku koja je prethodno kompresovana moramo izvršiti dekompresiju, tj. raspakivanje datoteka.

Najpoznatiji program koji služi za kompresiju i dekompresiju podataka je Winzip. Postoje i mnogi drugi, kao npr. Win rar, ali najčešće se susrećemo sa Winzip
– om. Zbog toga se u žargonu kompresija datoteke često naziva zipovanje. Zipovane datoteke imaju nastavk . zip.
Rad sa Obrazovno računarskim softverom:
 Spontana podjela učenika na tandeme.
 Uključiti računare.
 Startovati ORS (obrazovno računarski softver). Kompresija i dekompresija podataka preko ikone na radnoj površini.
 Rad sa ORS – om pod rukovođenjem nastavnika.

Završni dio časa / 5 min.

 Komentarisanje određene nastavne jedinice i ORS –a.

 Pohvaliti učenike sa najviše tačnih odgovora.
 Zanimljivost: jednom zipovana datoteka može se ponovo zipovati, ali ona tada postaje veća.
 Napomenuti da se Winzip može preuzeti sa:
www. download.com

Datum: Pregledao:
________________ _______________