Makedonija

Ovo je glavno znaenje pojma Makedonija. Za druga

znaenja, pogledajte Makedonija (razdvojba).

Republika Makedonija

Zastava

Grb

Geslo
Smrt ili sloboda
Himna
Denes nad Makedonija

Glavni grad

Slubeni jezik

Skoplje

makedonski 1)

Dravni vrh

- Predsjednik

orge Ivanov

- Predsjednik Vlade Nikola Gruevski

Neovisnost

Odcjepljenjem
od SFRJ
8. rujna 1991.

Povrina

145. po veliini

- ukupno

25.713 km2

- % vode

1,9 %

Stanovnitvo
- ukupno (2003)
- gustoa

140. po veliini
2,022.547
81/km2

BDP (PKM)

procjena 2005.

- ukupno

15,78 milijarda
$ (121.)

- po stanovniku

Valuta

Pozivni broj

Vremenska zona

7645 $ (80.)

makedonski
denar (100 denija)

+389

UTC +1
UTC +2 ljeti

Internetski nastavak .mk

1)

Svi jezici etnikih zajednica u opinama s vie od

20% njihovih predstavnika koriste se kao slubeni, a
takav status
imaju albanski, turski, srpski, romski, aromunski i dr.
Makedonija (mak. ), slubeno Republika Makedonija (mak.
) je drava na jugoistokuEurope, a glavni grad joj
je Skoplje (na makedonskom ). Granii s Bugarskom na istoku, s Grkom na jugu,
s Albanijomna zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grkom
oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim slubenim dokumentima, u inozemstvu se koristi
naziv biva jugoslavenska Republika Makedonija (mak.
).[1][2]

Sadraj
[sakrij]

1Politika

2Povijest Makedonije
o

2.1Stari vijek

2.2Makedonija u prvoj i drugoj Jugoslaviji

2.3Neovisna Makedonija (od 1989.)

3Zemljopis Makedonije
o

3.1Reljef

3.2Klima, tlo, vegetacija

3.3Nacionalni parkovi

3.4Vode

4Stanovnitvo

5Kultura

6Promet

7Izvori

8Vanjske poveznice
o

8.1Ostali projekti

Politika[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Politika Makedonije
Republika Makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna drava. Dravna vlast je
podijeljena na zakonodavnu,izvrnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u
rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Graani na slobodnim, neposrednim i
demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), drava je podijeljena na 6 izbornih
jedinica, mandat zastupnika je 4 godine. Izvrna vlast je u rukama Vlade Republike
Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i
demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacijskih i
viih sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.
Republika Makedonija je lanica Ujedinjenih naroda od 8. travnja 1993.[3][4] pod imenom biva
jugoslavenska Republika Makedonija,[1] odnosno na engleskom The former Yugoslav Republic of
Macedonia, (FYROM) iz razloga to Grka, koja je lanica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na
makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 125 lanica
Ujedinjenih naroda, ukljuujui i Sjedinjene Amerike Drave, Rusiju i Kinu.

Povijest Makedonije[uredi VE | uredi]

Stari vijek[uredi VE | uredi]
Antiki Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik.
Najistaknutiji kralj antikih Makedonaca je bio Filip II. Makedonski, kojega
je Demosten nazivao barbarinom. Iako je Demosten okupio sve Antike Grkekako bi se
suprotstavili Antikim Makedoncima, Filip II. je pobijedio Grke u bitci kod Heroneje 2.
kolovoza 338. pr. Kr., nakon ega je .potedio grad Tebu.
Kada je Filip II. ubijen (336. pr. Kr.), antiki Makedonci su izabrali njegovog sina Aleksandra III za
kralja. Aleksandar je brzo uspostavio svoju vlast, pobijedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu
do temelja. Nakon toga, nastavio je ka istoku kako bi pobijedio do tada nepobjedivo Perzijsko
Carstvo. U bitci na rijeci Granik, sa svojim antikim Makedoncima (organiziranim u
uvene falange) i plaenim konjanicima iz Tesalije je pobijedio trostruko veu perzijsku vojsku.
Nakon osvajanja cijelog poznatog svijeta, odluio se vratiti u Makedoniju, ali je otrovan 323. pr.
Kr., te je umro u Babilonu. Nakon njegove smrti, njegovi vojskovoe podijelili su njegovu dravu
meu sobom.
Znaajna linost Makedonije, bio je i Filip V.. On je uspostavio Makedonsko kraljevstvo na
Balkanu i opet porobio Grku.
U to je vrijeme Rim postajao sve snaniji. Makedonija je bila saveznik Kartage i time neprijatelj
Rimljana. Zato je bilo stalnih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V. je
pojaao fortifikacije u Skoplju i Uskani (dananje Kievo u blizini dananjeg grada Debra,
sjeverozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grku. Meutim Grci i Rimljani su se
udruili i pod pritisak Rimljana morao se povui iz Grke i postaviti utvrdu u klisuri Tempi (nekoliko
kilometara juno od dananjeg grada Platamona).

Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, Perseja, Rimljani su uli sa juga i pobijedili Perseja u bitci
kod Pidne (nekoliko kilometara sjeverno od dananje Paralije kod Katerini). Persej je bio zadnji
makedonski kralj iz antike epohe u Makedoniji. Vie su preivjeli Seleukidi na istoku
i Ptolemejevii u Egiptu (zadnja je bila kraljica Kleopatra VIII).
Rimljani su porobili Makedoniju 168. pr. Kr. i podijelili je na 4 dijela, kojima je bilo zabranjeno
meusobno komuniciranje. Tri od ova 4 dijela su obuhvaala teritorije dananjeEgejske
Makedonije. Nakon toga, Makedonija je od centra svijeta postala provincija.
Makedonija je u rimskom dobu imala vanu ulogu u povijesti kranstva, s obzirom da ju je
posjetio Sveti Pavao.

Makedonija u prvoj i drugoj Jugoslaviji[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: Vardarska banovina
Podrobniji lanak o temi: Socijalistika Republika Makedonija

Neovisna Makedonija (od 1989.)[uredi VE | uredi]

Zastava samostalne Republike Makedonije od 1992. do 1995.

godine
Krajem 1989. godine, u vremenu kada se zavravalo socijalistiko ureenje i zapoeo proces
raspada SFRJ, u Republici Makedoniji se utemeljivao viestranaki pluralizam, odrani su prvi
viestranaki parlamentarni izbori, konstituira se prvi viestranaki Parlament Republike
Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE,
slijede SDSM(nasljednik SKJ-SKM) Socijalistike partije, Sojuz reformskih snaga, PDPNDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao Kiru
Gligorova, a za potpredsjednika izabran je Ljubo Geogievski. Za predsjednika ekspertske vlade
izabran je Nikola Kljuev.
Godine 1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.
Godine 1992. sruena je ekspertska vlada i za mandatora je predloen Branko Crvenkovski koji
je formirao novu stranaku vladu u koju su uli SDSM, SP, PDP-NDP.
Godine 1994. graani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po
drugi puta birali zastupnike u Sobranje. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov s mandatom od
5 godina pobijedivi drugog kandidata Ljubu Georgievskog.
Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele
oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu
pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko
Crvenkovski, a u Vladu su uli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.
Godine 1996. donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene
su 123 opine i Grad Skoplje, odrani su prvi viestranaki lokalni izbori za lokalnu vlast.
Godine 1998. odrani su trei parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i
Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ule i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u
Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je Ljubo Georgievski (VMRODPMNE), a za zamjenika Vasil Tupurkovski (DA), a u Vladu su uli i lanovi PDP-A.

Godine 1999. odrani su drugi predsjedniki izbori te je za predsjednika Republike izabran Boris
Trajkovski, kojeg je predloila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su Tito
Petkovski (SDSM), Vasil Tupurkovski (DA), Stojan Andov (Liberalna partija), Muhamed
Halili (PDP) i Muarem Negipi (PDP-A).
Godine 2000. odrani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim
nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vatrenog oruja.
Tijekom 2001. godine dolo je do oruanog sukoba u Republici Makedoniji koji je razrijeen
pritiskom Europske unije i potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma, koji je u najveem
dijelu amandmanima ukljuen u Ustav Republike Makedonije.
Godine 2002. odrani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaih
analitiara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s
12 politikih stranki. U Parlament su ule stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A
i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su uli DUI, i LDP.
Godine 2004., zbog tragine smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, odrani su trei predsjedniki
izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski (SDSM), a u izbornoj trci sudjelovali su Zudi
Celili (PDP-A), Gzim Ostremi (DUI) i Sako Kedev (VMRO-DPMNE).

Zemljopis Makedonije[uredi VE | uredi]

Makedonski dravni teritorij na zemljovidu.

Republika Makedonija je drava u jugoistonoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, izmeu
arsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u iroj zemljopisnoj regiji Makedoniji.

Reljef[uredi VE | uredi]
U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline:

zapadna Makedonija

sredinji dio ili Povardarje i

istona Makedonija.

Zapadni dio ini mlado nabrano arsko-pindsko gorje graeno od paleozojskih kriljavaca i
mezozojskih vapnenaca (Baba, ara, Korab, Jakupica, Nide). Izmeu planina nalaze se duboke
doline Crnog Drima te vie gorskih kotlina:

Polog

Debarska kotlina

Ohridska kotlina

Prespanska kotlina

Pelagonija

Poloka i Prespanska kotlina su najvee.

Sredinji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i rijenim
naplavinama. Naslage potjeu iz paleozoika (kriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz
kotlina, meusobno povezanih klisurama (kapijama):

Skopska kotlina

Veleka kotlina

Tikve

Gevgelijska kotlina

Istona Makedonija nia je od zapadne. Obuhvaa istone pritoke rijeke Vardar, kotline se
nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okruuje ju
visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina
planina, Plakovica, Ograden, a na zapadu Istone Makedonije to su Kouv, Kozjak, Dren
planinai Jakupica.
Usamljena uzvienja graena su od granita, kristalastih kriljavaca te magmatita. Izmeu njih
prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:

Maleevska kotlina

Strumika kotlina

Kumanovska kotlina

Ove pole

Klima, tlo, vegetacija[uredi VE | uredi]

U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vrua i suha ljeta te hladne i
vlane zime. Srednje godinje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.
Srednja godinja koliina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim
kotlinama 600 - 700 mm.
Najplodnija su glinato-ilovasta tla u niim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima
prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna umska tla).
to se vegetacije tie, u niim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obini grab i cer, dok u
viim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove ume. Takoer nalazimo i zimzeleno
sredozemno raslinje.

Nacionalni parkovi[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: Nacionalni parkovi Makedonije

Nacionalni park Galiica

Nacionalni park Mavrovo

Nacionalni park Pelister

Vode[uredi VE | uredi]
Najvanije tekuice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.
Makedonija ima 3 prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od
najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu ive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica
(Salmothymus ohridanus), jegulja, i vie tipova raia, pueva i koljki, bistrina vode i njezina
prozirnost je do 50 metara.