P. 1
Poduzetništvo-Zelena knjiga

Poduzetništvo-Zelena knjiga

|Views: 2,972|Likes:
Published by nedim90

More info:

Published by: nedim90 on Apr 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/28/2013

pdf

text

original

Enterprise publications

ZELENA KNJIGA Poduzetništvo u Europi

Europska komisija

1

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA

Bruxelles, xxx COM (2003) yyy final

Zelena knjiga Poduzetništvo u Europi

(Komisija)

2

SADRŽAJ I. II. Uvod – Europski poduzetnički izazov Dinamika poduzetništva A. Što je poduzetništvo? i. Kreativnost ili inovativnost ii. Poduzetnici iii. Manifestacije poduzetništva a. Zbog čega je poduzetništvo značajno? iv. Poduzetništvo potpomaže otvaranju novih radnih mjesta i rastu v. Poduzetništvo je od presudnog značaja za konkurentnost vi. Poduzetništvo razvija osobne potencijale vii. Poduzetništvo i društveni interesi B. Poduzetničke razlike i potencijali Europske unije i. Mjerenje poduzetništva ii. Izazov za Europu Poduzetničke političke opcije a. Na koji se način potiče rast broja poduzetnika? ii. Ulazne barijere iii. Rizik i nagrada iv. Poticanje kapaciteta i vještina v. Približavanje poduzetništva svim članovima društva a. Kako poduzeća pripremiti za rast? vi. Regulatorno okruženje vii. Porezi viii. Mogućnost zapošljavanja kvalificirane radne snage ix. Mogućnost iznalaženja financijskih sredstava x. Pomoć tvrtkama u korištenju znanja i međunarodnih mogućnosti xi. Intrapoduzetništvo i poduzetnički poduhvati poduzeća (corporate venturing) a. Ususret poduzetničkom društvu xii. Pozitivniji stavovi prema poduzetništvu xiii. Uloga poduzetništva u ostvarivanju društvenih ciljeva Put u budućnost a. Koordinirani pristup politici poduzetništva ii. Koordinacija politike poduzetništva između svih nositelja politike iii. Učenje od najboljih a. Tri stupa za djelovanje u pravcu poduzetničkog društva iv. Uklanjanje prepreka za rast i razvoj poduzeća v. Ujednačavanje rizika i prednosti poduzetništva vi. Društvo koje cijeni poduzetništvo

III.

IV.

3

A.

UVOD – EUROPSKI PODUZETNIČKI IZAZOV

Europa mora učinkovitije poticati poduzetničke duh. Potreban joj je veći broj novih uspješnih poduzeća koja su voljna ubirati plodove otvorenog tržišta i u većoj se mjeri upustiti u ispitivanje komercijalnih mogućnosti kreativnih ili inovativnih poduhvata. Sredinom prošlog stoljeća ekonomisti su predvidjeli dominaciju velikih poduzeća. Veličina je bila potrebna kako bi se mogle razviti ekonomije razmjera, kako bi se mogla osvajati strana tržišta te kako bi se mogle pratiti regulative i usvajati nove tehnološke mogućnosti. I zaista, velika su poduzeća dominirala gospodarskom scenom u 60-im i 70-im godinama prošloga stoljeća. No, nakon toga su trendovi počeli zaokretati. Velika su poduzeća racionalizirana putem restrukturiranja, outsourcing-a (povjeravanje dijela poslova vanjskim izvršiteljima) ili downsizing-a (smanjivanje broja zaposlenih u poduzeću), a tijekom razdoblja od 1972. godine do 1988. godine broj vlasnika poduzeća u zemljama OECD-a povećao s 29 milijuna na 45 milijuna.1 Strukturalne su promjene u gospodarstvu usmjerile europske komparativne prednosti u pravcu aktivnosti koje se temelje na znanju. Globalizacija je dovela do povećanja komparativnog pritiska na proizvodna poduzeća na skupim lokacijama, zbog čega su se proizvodni pogoni počeli seliti u zemlje u kojima su troškovi niži,2 uz istovremeno povećanje produktivnosti upotrebom novih tehnoloških rješenja. U međuvremenu je informatičko - komunikacijska tehnologija ("Information and Communication Technologies" – ICT) potaknula nastajanje novih tržišta kao npr. tržišta osobnih kompjutera, programskih paketa i usluga utemeljenih na informatičkokomunikacijskoj tehnologiji, što je dovelo do revolucije u proizvodnim procesima mnogih gospodarskih grana te rasta uslužnog sektora. Unutrašnje tržište, koje je stvorila Europska unija, razvija se na način da uklanja prepreke te se temelji na načelu uzajamnog priznavanja i usklađivanja. Ono olakšava trgovinu na tržištu koje obuhvaća od 380 milijuna ljudi, a koje će se skorim proširenjem Europske unije povećati na 450 milijuna ljudi. Kao rezultat navedenih promjena nastale su nove poduzetničke inicijative, poglavito u uslužnim djelatnostima. Povećana složenost proizvodnih procesa zahtijeva niz specijaliziranih ulaznih veličina. Također, zbog smanjenih troškova prijenosa znanja smanjuje se cijena ulaznih veličina koje dolaze iz vanjskih izvora. Sve značajnije otvaranje tržišta omogućuje poduzećima u tržišnim nišama poslovanje po europskim ili svjetskim mjerilima.

1

“Entrepreneurship: Determinants and policy in a European US comparison”, (“Poduzetništvo: determinante i politika u usporedbi Europe i SAD-a”), David B. Audretsch i autori, 2002. 2 U razdoblju od 1991. do 1995. godine zaposlenost u proizvodnim pogonima u Njemačkoj se smanjila za 1.307.000, dok je u stranim podružnicama povećana za 189.000. “Entrepreneurship: A survey of the Literature” (“Poduzetništvo: pregled literature”), David B. Audretsch, listopad 2002.

4

Sposobnost prilagodbe na gospodarske promjene od presudnog je značaja za konkurentnost.3 U Lisabonu 2000. godine Vijeće Europe je utvrdilo ciljeve koje je potrebno ostvariti u odnosu na zaposlenost, gospodarske reforme i socijalnu koheziju. Do 2010. godine Unija namjerava "postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta koje će se temeljiti na znanju i koje će biti sposobno ostvariti održiv gospodarski rast te osigurati nova i bolja radna mjesta kao i veću socijalnu koheziju". U 2001. godini Vijeće Europe je postiglo dogovor oko strategije održivog razvoja i uvelo ekološku komponentu u strategiju iz Lisabona. Vijeće je uvidjelo potrebu radikalne transformacije gospodarstva ukoliko se do 2010. godine želi postići cilj od 15 milijuna novih radnih mjesta.4 Okruženje koje potiče i razvija poduzetništvo od presudnog je značaja za postizanje navedenih ciljeva. Vijeće je usvojilo Povelju o malim poduzećima (Charter for small enterprises),5 kojom se malim poduzećima preporuča korištenje svih prednosti koje nudi gospodarstvo utemeljeno na znanju. Inicijative Europske komisije na tom području obuhvaćaju godišnja izvješća o postignućima država članica i Komisije na polju ostvarenja ciljeva zadanih Poveljom o malim poduzećima, izvješće o aktivnostima predstavnika malih i srednjih poduzeća te predstojeće komuniciranje o inovativnoj politici. Komisija je proteklog prosinca usvojila Komunikaciju o industrijskoj politici u proširenoj Europi pa se raspravi o Zelenoj knjizi o poduzetništvu mora prići u tom kontekstu.6 Na proljetnom sastanku Vijeća u Barceloni (Barcelona Spring Council) 2002. godine, Vijeće je obaviješteno o namjeri Komisije da predstavi Zelenu knjigu o poduzetništvu. Značaj poduzetništva je ponovno potvrđen u proljetnom izvješću Komisije 2003. godine na proljetnom europskom sastanku Vijeća, u kojem se poseban značaj pridaje rastu investicija, otvaranju novih radnih mjesta i ostvarenju rasta putem znanja, inovacija i poslovne dinamike.7

3

Usporedba između Europe, SAD-a i Japana ukazuje na to da promjene u europskoj proizvodnji možda nisu bile dovoljno brze u odnosu na promjene u potražnji i tehnologiji. “The European Competitiveness Report” (“Europsko izvješće o konkurenciji”), SEC (2000) 1823, 30.10.2000. 4 “Povećanje sudjelovanja radne snage i poticanje aktivnog starenja” (“Increasing labour force participation and promoting active ageing”) dokument Vijeća 6707/02, 08.03.2002., usvojen na temelju COM (2002) 9 final, 24.01.2002. 5 “Charter for Small Enterprises” (“Povelja o malim poduzećima”), koja je 13.06.2000. godine usvojena na General Affairs Council, potvrđena na Feira European Council 19-20. lipnja 2000. godine. Njome je obuhvaćeno deset ključnih područja: obrazovanje i usavršavanje poduzetnika, brže pokretanje poduzetničke djelatnosti uz niže troškove, bolje zakonodavstvo i regulativni okvir, dostupnost vještina, poboljšanje pristupa, iskorištavanje prednosti jedinstvenog tržišta, porezi i financijska pitanja, jačanje tehnološke opremljenosti malih poduzeća, primjena uspješnih e-poslovnih modela i razvoj prvoklasne potpore malim poduzećima, snažnije i učinkovitije zastupanje interesa malih poduzeća na razini Europske unije kao i na nacionalnim razinama. 6 Nakon službene objave, navedeni se dokumenti mogu naći na stranici http://europa.eu.int/comm/enterprise/index_en.htm. 7 “Communication from the Commission, Choosing to grow: Znanje, inovacije i radna mjesta u društvu kohezije”, izvješće za Spring European Council, 21. ožujka 2003. godine o lisabonskoj strategiji gospodarske, socijalne i ekološke obnove”, COM (2003) 5, 14.01.2003.

5

B.

DINAMIKA PODUZETNIŠTVA A. Što je poduzetništvo?

Poduzetništvo se odlikuje višestrukom dimenzijalnošću, a ova se Zelena knjiga usredotočuje na poduzetništvo u poslovnim okvirima, premda se poduzetništvo može razviti u različitim kontekstima, gospodarskim ili ostalim, te u svim vrstama organizacija. i. Kreativnost ili inovativnost

Poduzetništvo je na prvom i osnovnom mjestu način razmišljanja. Ono predstavlja motivaciju i sposobnost pojedinca da samostalno ili u okviru organizacije uoči priliku i ostvari je stvaranjem nove vrijednosti ili gospodarskog uspjeha. Kreativnost ili inovativnost su potrebni za izlazak i osvajanje postojećeg tržišta te za promjenu ili čak stvaranje novog tržišta. Sposobnost koordiniranja kreativnosti ili inovativnosti sa zdravim upravljačkim sposobnostima te prilagodbe poslovanja s ciljem ostvarenja optimalnog napretka tijekom svih faza razvojnog ciklusa preduvjeti su za provođenje poslovne zamisli i postizanje uspjeha. Navedeno se ne odnosi samo na svakodnevno upravljanje: obuhvaća također poslovne ambicije i strategije. ii. Poduzetnici

Poduzetništvo predstavlja ljude, odluke koje donose i korake koje poduzimaju prilikom pokretanja, preuzimanja ili upravljanja poduzećem, ili sudjelovanja u donošenju strateških odluka poduzeća. Poduzetnici su heterogena skupina i regrutiraju se u svim okruženjima. Međutim, poduzetničko ponašanje odlikuje se određenim zajedničkim obilježjima, uključujući spremnost za ulazak u rizik i smisao za samostalnost i samoispunjenje.8 Britanski Household Survey otkriva da pojedinci koji ozbiljno razmišljaju o pokretanju poslovne aktivnosti sebe same smatraju za relativno inventivnije i kreativnije osobe od ostalih.9 iii. Manifestacije poduzetništva

Poduzetništvo se može razviti u bilo kojem sektoru gospodarstva kao i u bilo kojoj vrsti poslovne djelatnosti. Pojavljuje se kod samozaposlenih osoba kao i kod poduzeća svih veličina u različitim fazama razvojnog ciklusa poslovanja, od pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, rasta, prijenosa ili prestanka te ponovnog pokretanja poslovanja. Poduzetništvo se povezuje s poduzećima u svim sektorima gospodarstva, kako tehnološkim tako i tradicionalnim, malim i velikim te s različitim vlasničkim strukturama: obiteljski pogoni, poduzeća uvrštena na burzama, poduzeća socijalne ekonomije (social economy enterprises)10 ili neprofitne organizacije koje često obavljaju značajne ekonomske aktivnosti. Sukladno studiji koju je izradio Global
8

Nekoliko primjera navodi Kimmo Hyrsky u “Reflections on the advent of a more enterprising culture in Finland: An exploratory study”, Jyväskylä Studies, Business and Economics, 2001. 9 “Findings from the Household Survey”, SBS Performance Analysis, 31.03.2002. 10 poduzeća socijalne ekonomije obuhvaćaju zadruge, uzajamna društva, udruge i zaklade

6

Entrepreneurship Monitor (GEM), 7% novih poduzetnika11 stvara značajnu novu tržišnu nišu ili gospodarski sektor ukoliko uspješno posluju, dok 70% novih poduzeća stvara proizvode ili nudi usluge na postojećim tržištima na kojima već postoji značajna konkurencija i na kojima kritična tehnologija postoji već dulje od godine dana. Poduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombiniranjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije. B. i. Zbog čega je poduzetništvo značajno? Poduzetništvo potpomaže otvaranju novih radnih mjesta i rastu

Nova radna mjesta sve se više otvaraju u novim i malim poduzećima a ne u velikim.12 Zemlje u kojima je bio ostvaren značajniji porast poduzetništva odlikovale su se i značajnijim smanjenjem nezaposlenosti.13 Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća veliki broj novih radnih mjesta otvoren je u poduzećima koja su ostvarivala brzi rast. Primjerice, u Nizozemskoj je od 1994. do 1998. godine 8% poduzeća s brzim rastom ostvarilo 60% rasta zaposlenosti unutar postojećih poduzeća.14 U Sjedinjenim Američkim Državama je u razdoblju od 1993. do 1996. godine u 350.000 poduzeća koja ostvaruju brzi rast otvoreno dvije trećine sveukupnog broja novih radnih mjesta.15 Istraživanja ukazuju na to da poduzetništvo daje pozitivan doprinos gospodarskom rastu, premda na rast bruto domaćeg proizvoda utječu i mnogi drugi čimbenici.16 Poduzetništvo također može doprinijeti jačanju socijalne i ekonomske kohezije u slabije razvijenim područjima, poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju novih radnih mjesta ili integriranju nezaposlenih ili osoba u nepovoljnom položaju u radni odnos.17 ii. Poduzetništvo je od presudnog značaja za konkurentnost

Novim poduzetničkim inicijativama, kojima se pokreće novo poduzeće ili preusmjerava postojeće (primjerice nakon prijenosa poslovanja na novog vlasnika) povećava se produktivnost. Njima jača pritisak konkurentnosti, potiču se ostala
11

Novi poduzetnici u studiji su poduzetnici koji pokreću poslovanje ili poduzetnici koji posjeduju/aktivno upravljaju poduzećem kraće od 3 i pol godine. “Global Entrepreneurship Monitor (GEM) 2002 Summary Report”, Reynolds, Bygrave, Autio i Hay. 12 “Entrepreneurship: A survey of the literature”, David B. Audretsch, listopad 2002. 13 “Entrepreneurship: A survey of the literature”, David B. Audretsch, listopad 2002 14 “Entrepreneurship in the Netherlands, Innovative entrepreneurship. New policy challenges!”, Ministarstvo gospodarstva i EIM, veljača 2002. 15 350.000 od ukupno 6 milijuna poduzeća u SAD-u koja zapošljavaju radnike. “White Paper, Embracing innovation: entrepreneurship and American economic growth” (“Bijela knjiga, U zagrljaju inovacija: poduzetništvo i američki gospodarski rast”), National Commission on Entrepreneurship (NCOE) 2001. (Nacionalna komisija za poduzetništvo). 16 Primjerice, u “Entrepreneurship: A survey of the literature”, David B. Audretsch, listopad 2002., “Entrepreneurship: Determinants and policy in a European-US comparison”, izdanje Audretsch, Thurik, Verheul i Wennekers, 2002. te u godišnjim GEM Survey Reports. 17 Vidi “Joint Report on Social Inclusion” (“Zajedničko izvješće o socijalnom uključenju”) - Vijeće Europske unije, 15223/01, 12.12.2001.

7

poduzeća da odgovore jačanjem svoje učinkovitosti ili uvođenjem inovativnih rješenja. Povećanom učinkovitošću i inovacijama u poduzećima na području organizacije, procesa, proizvoda, usluga ili tržišta jača se konkurentna snaga gospodarstva u cjelini. Ovaj proces potrošačima donosi prednost u vidu povećanog izbora i nižih cijena. iii. Poduzetništvo razvija osobne potencijale

Bit zaposlenosti nije samo u zarađivanju osobnog dohotka. Različite osobe često imaju različite kriterije kod odabira karijere, kao što su sigurnost, razina samostalnosti, raznolikost zadataka te zainteresiranost za posao. Visoka primanja mogu potaknuti ljude da putem poduzetništva zadovolje "više potrebe" kao npr. samoispunjenje i samostalnost. Britanski Household Survey je otkrio da poticaj za pokretanje poduzetničkih aktivnosti ne leži isključivo u materijalnoj motivaciji (zarada i status) nego i u mogućnosti samoispunjenja (sloboda, samostalnost i izazov). Za pojedine osobe, koje ne mogu pronaći zadovoljavajući posao, odluka o pokretanju poduzetničke aktivnosti može djelomično ili u cijelosti biti posljedica ekonomske potrebe. Pokretanje poduzetničke djelatnosti će im možda omogućiti ostvarenje svog povoljnijeg položaja. Poduzetnici su zadovoljniji svojim poslom nego osobe koje se nalaze u radnom odnosu. Studija je pokazala da je 33% samozaposlenih bez zaposlenika i 45% samozaposlenih sa zaposlenicima vrlo zadovoljno svojim uvjetima rada u odnosu na samo 27% zaposlenika.18 iv. Poduzetništvo i društveni interesi

Poduzetnici su pokretačka snaga tržišno orijentiranog gospodarstva i njihovi rezultati društvu donose blagostanje, stvaraju nova radna mjesta te potrošačima omogućuju veći izbor. Mnoga velika poduzeća su usvojila formalne strategije socijalne odgovornosti poduzeća (Corporative Social Responsibility) zbog sve većih očekivanja javnosti u odnosu na utjecaj poslovnih aktivnosti na društvo i okoliš. Tu spada dobrovoljno uvođenje socijalne i ekološke svijesti u poslovanje te u odnos sa svim zainteresiranim stranama, spoznaja da odgovorno ponašanje u poslovanju može predstavljati potporu poslovnom uspjehu. Takvim ponašanjem može biti obuhvaćena, primjerice, predanost ekološki prihvatljivoj proizvodnji ("eko-učinkovitost") ili uvažavanje interesa potrošača te vođenje poslovanja na način koji nije u suprotnosti s interesima potrošača. Mala i srednja poduzeća se odlikuju neformalnijim "duhom odgovornog poduzetništva" uz istovremeno pružanje okvira i uporišta za mnoge zajednice.19 Poduzetništvo može također imati pozitivnu ulogu u učinkovitom pružanju zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga. Poduzeća socijalne ekonomije potiču
18

“Third European survey on working conditions 2000” (“Treća Europska studija o uvjetima rada”), European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions (Europska zaklada za unapređenje uvjeta za život i rad). 19 Inicijative Komisije na ovom području obuhvaćaju “Commission Staff Working Paper on Sustainable Industrial Development”, (SEC) 1999., 1729, Europska komisija, 25.10.1999. i “Communication from the Commission concerning Corporate Social Responsibility: A business contribution to Sustainable Development”, COM (2002.) 347 final, Europska komisija, 02.07.2002.

8

sudjelovanje zainteresiranih strana u organiziranju i pružanju takvih usluga, jačanje inovativnosti i usmjerenosti na klijenta. Takav pristup može upotpuniti javne resurse i proširiti opseg usluga koje se nude potrošačima. C. Poduzetničke razlike i potencijali Europske unije

Kakav je odnos Europske unije prema poduzetništvu? Odgovor na ovo pitanje ne smijemo tražiti samo u odnosu ljudi prema poduzetništvu ili u stvarnom broju poduzetnika, nego i u dinamici poduzetničke aktivnosti i poduzetničkom ponašanju.20 i. Mjerenje poduzetništva

Sklonost samozapošljavanju Rezultati Eurobarometer studije ukazuju na to da su Europljani radije zaposleni kod nekog poslodavca nego samozaposleni. U južnoj Europi, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu može se uočiti nešto jača sklonost samozapošljavanju. Za razliku od Europske unije gdje prosječno 45% stanovništva želi ostvariti status samozaposlene osobe, u Sjedinjenim Američkim Državama to želi čak 67% stanovništva.21 Poduzetnički angažman Postotak zastupljenosti poduzetnika, u koje se ubrajaju samozaposlene osobe i vlasnici poduzeća, značajno se razlikuje u različitim dijelovima Europe – kreće se od 6% u Danskoj i Luksemburgu, 13% u Španjolskoj, 15% u Portugalu do preko 18% u Grčkoj i Italiji. Za razliku od navedenog, u SAD-u taj je omjer tek nešto iznad 10%.22 U svezi pokretanja novih poduzetničkih aktivnosti, rezultati Eurobarometer studije govore da 4,5% stanovnika Europske unije trenutno poduzima korake u pravcu pokretanja poduzetničke aktivnosti ili je pokrenulo ili preuzelo poduzetničku aktivnost tijekom tri protekle godine, a taj se postotak kreće od preko 6% u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj do manje od 2% u Francuskoj. U SAD-u taj je postotak značajno viši i penje se do 13%. Broj Europljana koji su odustali od pokretanja vlastitog poslovanja više je nego dvostruko veći od broja Amerikanaca koji su odustali od poduzetničke aktivnosti. Poduzetnička dinamika Unatoč dokazima koji ukazuju na sličan opseg stope "churning" (stope pokretanja i zatvaranja tvrtki) u nekim zemljama Europe i SAD-a, u Europi je poduzetnička dinamika manje prisutna nego u SAD-u. Pri osnivanju poduzeća u SAD-u su u
20

Dubinska se analiza čimbenika koji utječu na poslovnu dinamiku može naći u Entrepreneurship: A survey of the literature, David B. Audretsch, listopad 2002. i “Business Demography in Europe”, Observatory of European SMEs/nr. 5, Europska komisija, 2002. 21 Flash Eurobarometer 134 “Entrepreneurship”, studeni 2002., Sljedeće reference koje se odnose na Eurobarometer odnose se na izdanje iz 2002. godine, ukoliko nije navedeno drugačije. 22 Poduzetništvo kao postotak radne snage. Poduzetnici su definirani kao vlasnici inkorporiranih ili neinkorporiranih poslovnih aktivnosti u koje se ne ubrajaju neplaćeni radnici članovi obitelji, radnici koji dobivaju plaću za obavljanje nekog posla kao sekundarne aktivnosti te vlasnici poljoprivredne poslovne aktivnosti, “COMParative Entrepreneurship data for International Analysis” (Compendia 2000.1), EIM.

9

prosjeku manja nego u Europi, no rast (broja zaposlenih) nakon uspješnog pokretanja poslovanja je u SAD-u mnogo snažniji nakon početnih godina poslovanja. Može se zaključiti da poduzetnici u SAD-u ispituju tržište na način da pokreću manje tvrtke te se brzo šire ukoliko ostvare uspjeh, dok u Europi mnoge poslovne ideje nikada ne dođu na tržište budući da je njihova provedivost upitna čak i prije testiranja na tržištu.23 I zaista, Eurobarometer navodi da se 46% Europljana slaže s tvrdnjom da "ne treba pokretati poslovnu aktivnost ukoliko postoji rizik neuspjeha" za razliku od samo 25% stanovnika SAD-a. Za ilustraciju rasta poduzetničke dinamike u SAD-u možemo navesti da je 20 godina bilo potrebno za zamjenu jedne trećine poduzeća Fortune 500 (popis američkih najvećih poduzeća) iz 1960. godine u odnosu na četiri godine iz 1998. godine. Nadalje, 8 od 25 u ovom trenutku najvećih američkih tvrtki nije postojalo ili su bile vrlo male 1960. godine. Sve velike europske tvrtke iz 1998. godine bile su velike i 1960. godine.24 Otvaranje novih radnih mjesta Unatoč naporima da se smanji nezaposlenost koja je bila na razini od 11% u ranim 90im godinama prošlog stoljeća te iako se stope nezaposlenosti razlikuju u pojedinim državama članicama, prosječna stopa nezaposlenosti od 7,4% i nadalje ostaje veliki problem. U drugoj polovici 90ih godina 20. stoljeća, godišnja stopa otvaranja novih poduzeća je u svim državama članicama bila pozitivna,25 no još uvijek postoji prostor za daljnja poboljšanja. Europa još uvijek nema dovoljan broj ekspanzivnih poduzetničkih poduhvata koji otvaraju veliki broj novih radnih mjesta. Tijekom prvih godina posljednjeg desetljeća 20. stoljeća 19% poduzeća srednje veličine u SAD-u je ocijenjeno kao poduzeća koja su ostvarila brzi rast za razliku od prosječnog podatka od 4% u šest zemalja Europske unije.26 ii. Izazov za Europu

U državama članicama Europske unije uvelike se razlikuju stavovi stanovništva prema pokretanju poduzetničkih aktivnosti, a razlike su još veće između pojedinih regija. U Europskoj uniji u prosjeku ne postoji manjak vlasnika poduzetničkih djelatnosti. Međutim, može se reći da bi sklonost stanovnika prema pokretanju novih poduzetničkih djelatnosti mogla biti veća. U Europskoj je uniji prisutna manja mjera poduzetničke dinamike nego u SAD-u. Europljani pokreću manje novih
23

Analiza je obuhvatila osam država članica Europske unije, SAD-a i Kanade. “Uloga politike i institucija u produktivnosti i dinamici poduzeća: dokazni materijal u obliku mikro- i gospodarskih podataka” radni materijal br. 329, Stefano Scarpetta i autori, ECO/WK(2002.)15, 23.04.2002. 24 “Poduzetništvo u Nizozemskoj: Inovativno poduzetništvo. Izazovi novih politika” Ministarstvo gospodarstva i EIM, Nizozemska, 2002. i “Bijela knjiga, U zagrljaju inovacija: poduzetništvo i američki gospodarski rast” Nacionalna komisija za poduzetništvo - National Commission on Entrepreneurship (NCOE), 2001. 25 “Gospodarska demografija u Europi” Observatory of European SMEs/br. 5, Europska komisija, 2002. 26 Definicija: poduzeća koja ostvaruju brzi rast i udvostručuju svoj promet između dva izvještajna razdoblja (Europa 90-93, SAD 91-94) kao postotak ukupnog broja svih poduzeća srednje veličine. “Međunarodna usporedba poduzeća koja ostvaruju hiper-rast”, EIM Small Business Research and Consultancy, u “Poticanje poduzetništva u Europi” – “Fostering Entrepreneurship in Europe”, UNICE Benchmarking Report, 1999.

10

poduzetničkih inicijativa od Amerikanaca i europska poduzeća ne rastu tako brzo kao američka. Postojano visoka stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, koja nije u svim zemljama članicama izražena u jednakoj mjeri, navodi na zaključak da bi bilo poželjno uložiti jače napore u cilju snažnijeg angažiranja potencijala za otvaranje novih radnih mjesta u poduzetništvu. Osim poticanja novih poduzetničkih inicijativa, potrebno je i pokrenuti potencijale u postojećim poduzećima Europske unije. Ona predstavljaju srž gospodarstva Unije i osiguravaju kontinuitet, radna mjesta i veliko iskustvo. Od oko 20 milijuna malih i srednjih poduzeća u Europi (MSP), njih oko 30% ističe rast kao svoj glavni cilj.27 Izazov s kojim se Europska unija mora suočiti je određivanje ključnih čimbenika za stvaranje ozračja u kojem se poduzetnička inicijativa i poslovne aktivnosti mogu uspješno razvijati. Politikama bi se trebala osnažiti razina poduzetništva u Uniji na način da se usvoje pristupi kojima se na najbolji način potiče rast broja poduzetnika kao i rast poduzeća. C. PODUZETNIČKE POLITIČKE OPCIJE

Politikom se može pridonijeti ekspanziji poduzetništva. Usprkos snažnom utjecaju makro-ekonomskih uvjeta na poduzetničke razine, GEM izvješće govori da je redoslijed tih razina u zemljama u kojima je provedeno istraživanje ostao relativno stabilan, što ukazuje na zaključak da nacionalne karakteristike ustrajnosti također imaju veliki utjecaj. Europska je unija već razvila strategiju makro-ekonomskih politika usmjerenih prema ostvarenju rasta i stabilnosti, što je preduvjet za stvaranje poticajnog ozračja za poduzetničke inicijative. Vijeće godišnje izdaje "Široke smjernice ekonomske politike" u kojima se govori o nacionalnim politikama država članica. Primjerice, u 2002. godini smjernicama se zagovaralo jačanje poduzetništva putem poreznog i regulatornog okruženja za nova i postojeća poduzeća, reformi stečajnih zakonskih okvira i poticanja učinkovitih financijskih tržišta.28 Osim gospodarskih mogućnosti, mnogi drugi čimbenici utječu na odluku pojedinca o pokretanju poslovanja ili na spremnost poduzetnika za preuzimanje rizika ili proširenje. Veće gospodarske mogućnosti ne moraju automatski dovesti do jačanja poduzetništva. To ovisi i o sklonostima pojedinaca, njihovim sposobnostima i mogućnostima izbora. Kada neka osoba razmišlja o tome da postane poduzetnik, ona važe prednosti i nedostatke poduzetničkog statusa u odnosu na prednosti i sigurnosti koje napušta. Cjelovit pristup poticanju poduzetništva mora obuhvaćati tri razine – razinu pojedinca, poduzeća i društva.

27

20 milijuna poduzeća u EU, EEA i Švicarskoj. Izvor - Observatory of European SMEs / br. 1, Sažetak podataka za 2001. godinu, Europska komisija, 2001. 28 Preporuke Vijeća od 21. lipnja 2002. godine u Širokim smjernicama ekonomske politike država članica i Zajednice, 2002/549/EC, OJ L182, 11.07.2002.

11

-

-

Da bi se pojedinci potaknuli na pokretanje poduzetničke aktivnosti potrebno im je približiti koncept "poduzetništva" na način da se istaknu njegovi privlačni elementi. Potrebno je razviti odgovarajuće vještine kojima će svoje ambicije pretvoriti u uspješne poslovne projekte. Prateća okvirna potpora preduvjet za razvijanje poduzetničkih projekata u zdrava poduzeća. Ona mora omogućavati razvijanje i rast poduzeća te ne smije ometati njihovo opravdano smanjivanje ili prestanak poslovanja. Poduzetnička aktivnost ovisi i o pozitivnom odnosu društva prema poduzetnicima. Poduzetnički uspjeh mora biti popraćen priznanjem a pečat neuspjeha mora biti umanjen.

Cilj poduzetničke politike je jačanje poduzetničke vitalnosti na način da se poduzetnicima pruži poticaj i potrebne vještine. Potpora koju poduzetnički poduhvat prima iz svog okruženja od presudnog je značaja za pokretanje, preuzimanje, razvijanje i opstanak poduzeća. A. i. Na koji se način potiče rast broja poduzetnika? Ulazne barijere

Unatoč nedavnim poboljšanjima, Europljani još uvijek vjeruju da su administrativne barijere osnovna zapreka za pokretanje poslovanja. Poduzetnici početnici suočavaju se s poteškoćama kod osiguranja početnog kapitala i sredstava koja su potrebna za početnu fazu poslovanja. Ukoliko bi javni i privatni sektor zajednički preuzeli rizik, na lakši bi se način moglo doći do potrebnih inicijalnih sredstava. Tijekom provođenja Eurobarometer studije od Europljana je zatraženo da izraze svoje mišljenje o preprekama koje otežavaju pokretanje poslovanja, na što je 69% ispitanih potvrdilo da su postojeće administrativne procedure složene, a 76% je istaknulo nedostatak potrebnih sredstava. Administrativnim procedurama kod otvaranja poduzeća već je posvećena velika pažnja. U komparativnoj studiji ("benchmarking study") Europske komisije primijećen je povoljan trend u odnosu na vrijeme koje je potrebno za pokretanje poduzeća.29 Pokretanje poduzeća u prosjeku traje 12 radnih dana a društva s ograničenom odgovornošću bez kotacije 24 radna dana; prisutan je daljnji trend skraćivanja tog roka. Međutim, neke države članice će morati uložiti još napora s ciljem skraćivanja vremena i smanjenja troškova osnivanja poduzeća u odnosu na europske ogledne vrijednosti. Postoji potreba daljnjih unapređenja u smislu ujednačavanja procedura, kontaktnih lokacija, obrazaca, odobrenja, dozvola te troškova.

Sve što je potrebno za osnivanje poduzeća

29

“Benchmarking the administration of start-ups” (“Uspoređivanje načina pokretanja poduzeća”), Europska komisija, siječanj 2002.

12

U Portugalu se od 1997. godine osnivaju Business Formalities Centres sa zadaćom pružanja potpore poduzetnicima prilikom registriranja novih poduzeća. Ovi centri povezuju predstavnike svih javnih službi koje su odgovorne za različite formalnosti prilikom registriranja novih poduzeća (primjerice, izrada osnivačkih akata, prijava u poslovne registre ili prijava za socijalno osiguranje). Budući poduzetnici mogu dobiti savjet na šalteru za potporu koji se nalaze u centrima. Istovremeno, procedure se pojednostavnjuju. Kao posljedica navedenih aktivnosti, vrijeme koje je potrebno za osnivanje poduzeća smanjeno je za 80% u usporedbi s vremenom potrebnim sredinom 90ih godina prošloga stoljeća, a Portugal je odlučan u nakani da u 2003. godini ostvari daljnje smanjenje od 50%. Mogućnost osiguranja financijskih sredstava osnovna je poteškoća s kojom se suočavaju poduzetnici početnici: poteškoće se javljaju prilikom traženja bankarskih kredita te iznalaženja rizičnog kapitala. Banke traže dokumente kojima se može dokazati pozitivno poslovanje u prošlosti te zahtijevaju instrumente osiguranja – novoosnovana poduzeća, a poglavito poduzeća koja pokreću poslovanje na temelju intelektualnih aktivnosti, taj uvjet ne mogu ispuniti. Poduzetnici početnici također imaju značajnih poteškoća kod osiguranja potrebnog obrtnog kapitala. Uz bankarske kredite, poduzetnici početnici bi morali imati osiguran lakši pristup alternativnim izvorima sredstava. Osim rizičnog kapitala potrebno je istražiti i potencijale neformalnih investitora, tj. obitelji, prijatelja ili poslovnih anđela. Rezultati GEM studije ukazuju na to da je neformalna potpora koja se pruža poduzetnicima početnicima pet puta veća od potpore domaćeg rizičnog kapitala te da se tijekom 2000. i 2001. godine značajno smanjio volumen potpore rizičnog kapitala dok je neformalna potpora bila postojanija. S ciljem jačanja interesa za ulaganje u rizična poduzeća, privatni su investitori istaknuli potrebu za uvođenjem poticajnih mjera u vidu poreznih olakšica. Učinkovit način mobiliziranja ograničenog volumena javnih sredstava koji je potvrdio svoju uspješnost u jačanju potpore poduzetnicima početnicima je podjela rizika između banaka i investitora iz privatnog sektora i javnih financijskih institucija specijaliziranih za financiranje malog i srednjeg poduzetništva ili putem zajedničkih garantnih udruženja. ii. Rizik i nagrada

U Europi ne postoji odgovarajuća ravnoteža između rizika koji je prisutan u poduzetničkom poslovanju i potencijalne nagrade. Zbog toga je potrebno preispitati odnos između rizika i nagrade u poduzetništvu. Neuspješan poduzetnik suočava se s pečatom neuspjeha. Eurobarometer je tražio od stanovnika Europe da iznesu svoj osnovni razlog za zabrinutost u svezi s rizikom koji je prisutan u poduzetničkom poslovanju, i na prvom mjestu je istaknuta opasnost od bankrota i gubitka osobne imovine. Osim društvene obilježenosti, osobni bankrot dovodi i do teških pravnih posljedica. Namirenje preostalih dugovanja može potrajati godinama, a postoji i opasnost da će poduzetnici koji su bankrotirali izgubiti svoju osobnu imovinu i biti izloženi određenim restriktivnim mjerama. Takve posljedice su opravdane u slučajevima pronevjere ili nepoštenog poslovanja, no mogućnost neuspjeha je sastavni dio ekonomskog života i određeni dio poduzetnika propada 13

zbog toga što nisu u stanju nositi se s konkurencijom na tržištu. Zakone o bankrotu bi se moglo preispitati tako da se razmotre mogućnosti smanjenja prepreka poštenim poduzetnicima za ponovno pokretanje poslovanja. Time se naravno ne bi smjelo nepotrebno ugroziti interese vjerovnika kako se ne bi umanjila njihova spremnost za ulaganje u poslove malih poduzetnika početnika. Stečajni zakoni Belgija je prilagodila svoje stečajne zakone s ciljem pružanja prilike poduzetnicima da pokušaju spasiti svoje poduzeće u slučaju kada se suočavaju s privremenim poteškoćama ili da što brže ugase poduzeće koje nema šanse za opstanak. Sudovi mogu "opravdati" poštene poduzetnike nad čijim poduzećima je pokrenut stečajni postupak i odobriti im ponovno pokretanje poslovanja. Spremnost za preuzimanje rizika poduzetničkog poslovanja bi možda bila veća kada bi postojala šansa dobivanja nagrade ukoliko se ostvari uspjeh. U Europskoj uniji se nedavno pojavio trend smanjenja poreza za samozaposlene osobe i mala poduzeća i poduzimaju se mjere smanjenja poreznog opterećenja potencijalnih samozaposlenih osoba. No, u nekim državama članicama ti su porezi i nadalje visoki,30 čime se poduzetnicima umanjuje mogućnost stvaranja i zadržavanja bogatstva. Pri donošenju odluke o samozapošljavanju potrebno je pristati na smanjenu socijalnu zaštitu. Poduzetništvo bi moglo postati privlačnije ukoliko bi se razvio sustav socijalne zaštite koji bi bio prilagođen potrebama poduzetnika. Smanjenje poduzetničkih troškova Francuska vlada želi olakšati prelazak iz statusa zaposlenog na status poduzetnika. Takve aktivnosti, koje su sastavni dio opsežnih inicijativa usmjerenih na povećanje broja novih poduzeća, obuhvaćaju mjere za smanjenje prepreka na koje nailaze zaposlene osobe koje žele poduzeće pokrenuti samostalno ili zajedno sa svojim poslodavcem. Njima se uklanjaju administrativni i socijalni troškovi što opterećuju poduzetnike početnike koji još uvijek imaju status zaposlene osobe. Dvostruko veći broj Europljana bi radije pokrenulo novo poduzeće nego preuzelo postojeće.31 Međutim, preuzimanje postojećeg poduzeća može biti prihvatljiva alternativa s nižim stupnjem rizika. U Austriji, primjerice, 96% uspješnih poslovnih transfera preživljava prvih pet godina nakon transfera u odnosu na 75% novoosnovanih poduzeća.32 Očekuje se da će oko jedne trećine poduzeća u Europskoj uniji u sljedećih deset godina tražiti nove vlasnike, bilo zbog odlaska u mirovinu ili zbog drugih razloga. Time će se značajno povećati prilike za preuzimanje postojećih poduzeća. iii. Poticanje kapaciteta i vještina

30

“Communication from the Commission to the Council”, nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju, COM (2002) 621 final, 13.11.2002. 31 Flash Eurobarometer 107 “Entrepreneurship” (“Poduzetništvo”), studeni 2001. 32 “Business transfers and succession in Austria” (“Poslovni transferi i sljednici u Austriji”), Austrijski institut za istraživanje malog poduzetništva, 2002.

14

Obrazovanje i usavršavanje bi trebalo dodatno potaknuti poduzetničke aktivnosti putem jačanja pravog načina razmišljanja, svijesti o mogućnostima za ostvarenje karijere te vještina. Eurobarometer otkriva da 37% Europljana razmišlja ili je razmišljalo o mogućnosti pokretanja poduzetničke djelatnosti, no samo 15% ostvari svoje želje. Istraživanja ukazuju na zaključak da je veća vjerojatnost ostvarenja ambicija za pokretanjem takve djelatnosti ukoliko je dotična osoba upoznata s načinom na koji se pokreće poduzeće. Eurobarometer studija je otkrila da su ispitanici, čiji su roditelji samozaposlene osobe, i sami skloniji samozapošljavanju od osoba čiji su roditelji bili zaposleni. GEM studija je ukazala na to da je vjerojatnost pokretanja ili vođenja novog poduzeća oko dva do sedam puta veća kod osoba koje su sigurne u svoje sposobnosti i iskustvo; a kod osoba koje poznaju nekoga tko je nedavno pokrenuo vlastito poduzeće ta je vjerojatnost tri do četiri puta veća. Britanski Household Survey otkriva da kod osoba koje su prethodno bile u kontaktu s poduzetništvom (putem prijatelja, obitelji ili obrazovanja) postoji veća vjerojatnost da će početi ozbiljno razmišljati o pokretanju svog vlastitog poduzeća. Sustav obrazovanja može doprinijeti poticanju poduzetništva putem pružanja vještina i kontakta s poduzetništvom. Upravljanje virtualnim poduzećem u školi Tehnička škola Sivitanidios iz Atene, Grčka koristi virtualna poduzeća kao pomoćno sredstvo za obuku studenata. Studenti pola vremena pohađaju teoretska predavanja a pola vremena provode upravljajući virtualnim poduzećem. Ovaj će se program zbog svojih izuzetno dobrih rezultata uvesti u sve tehničke škole. U obrazovni program su uvedena i predavanja iz poduzetništva kojima je obuhvaćena teorija o poduzetništvu i praktične upute za pripremanje poslovnog plana. Povezani uredi se brinu da se studentima pruže savjeti i potpora u izboru poduzetničke karijere. Za osnivanje poduzeća potrebni su poticaj, kreativnost i ustrajnost, a za njegov postupni rast potrebne su upravljačke sposobnosti, kao npr. marljivost, učinkovitost i pouzdanost. Imajući u vidu činjenicu da su i osobne i upravljačke sposobnosti od presudnog značaja za postizanje uspjeha, osobne je vještine nužne za pokretanje poduzetničke djelatnosti potrebno razvijati od rane faze do fakultetskog doba, kada se težište može staviti na razvijanje upravljačkih sposobnosti.33 Europska komisija je utvrdila da je većina država članica u različitim omjerima u svojim sustavima obrazovanja odlučno počela davati potporu poduzetničkom obrazovanju.34 Na sveučilištima se poduzetničko obrazovanje ne bi trebalo nuditi samo MBA studentima (Master of Business Administration – magistar poslovnog upravljanja) već bi trebalo biti na raspolaganju i studentima drugih područja. Primjerice, na tehničkim sveučilištima poduzetničko obrazovanje može doprinijeti usklađivanju poduzetničkog i tehnološkog potencijala. Poduzetničko obrazovanje u kombinaciji s programima javnog istraživanja razvija elemente potrebne za povezivanje znanstvenih rezultata i njihove komercijalizacije.
33

Studija Sveučilišta Nijenrode, travanj 2000., u “De succesvolle ondernemer”, Ministerie van Economische Zaken en de Nederlandse Vereniging van Participatiemaatschappijen, Den Haag, Nederland, studeni 2002. 34 Projekt najbolje procedure o “Obrazovanju i pripremi za poduzetništvo”, Europska komisija, 2002.

15

Potpora poduzetnicima početnicima na sveučilištima Enterprise Ireland provodi strategiju osnivanja poduzeća koja ostvaruju brzi rast pomoću paketa potpore čije je težište na povećanju broja i jačanju intenziteta poduzetničkih aktivnosti na sveučilištu. Program je sastavni dio irske regionalne strategije rasta koji obuhvaća jednogodišnji program inkubacije za diplomirane studente koji žele osnovati poduzeće na način da im se pruža praktična i upravljačka potpora. U okviru Campus Company Programme ("Program za poduzeća na sveučilištu") studenti mogu dobiti financijsku potporu kako bi se rezultati njihovih istraživanja primijenili u komercijalnoj praksi. Poslovni inkubatori učinkovit su način pružanja potpore novim poduzetnicima. Poduzeća u inkubatoru imaju bolje šanse za opstanak od drugih poduzeća, a inkubatori su instrumenti kojima se uz prihvatljivu cijenu provode ciljevi javne politike. Zbog svoje uspješnosti inkubatori se ubrzano šire; u Europskoj uniji ih u ovom trenutku postoji više od 850.35 iv. Približavanje poduzetništva svim članovima društva

Potrebno je snažnije promovirati poduzetništvo uz stavljanje posebnog naglaska na žene i ostale slabije zastupljene skupine. Etničke manjine odlikuju se izuzetno dobrim poduzetničkim instinktom i još snažnijim potencijalom. No, izgleda da su postojeće službe koje pružaju poslovnu potporu podbacile kod uvažavanja njihovih specifičnih potreba. U Europi je broj žena poduzetnica značajno niži od broja muškaraca poduzetnika, a postotci samozaposlenih žena kreću se od 16% u Irskoj do 40% u Portugalu.36 Žene poduzetnice suočavaju se s poteškoćama s kojima se susreću svi poduzetnici, no čini se da su neke od tih poteškoća za žene teže, kao npr. pitanje iznalaženja financijskih sredstava. Žene često ne posjeduju potrebno samopouzdanje i vještine koje su nužne za uspješno pokretanje i vođenje poduzeća. Za to postoji niz različitih razloga, u koja spadaju izbor djelatnosti, nedostatak informacija, zamjetna diskriminacija, nedostatak umreženosti ili poteškoće kod usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza.37 Europska komisija potiče promjenu prakse u politici unapređenja poduzetništva među ženama putem "WES mreže" koja vladinim službenicima daje odgovornost za poticanje poduzetništva kod žena.38 Žene savjetnice za žene poduzetnice NUTEK, Švedska, pokrenuo je Projekt poslovnih savjetnika za žene u okviru kojeg žene savjetnice ženama poduzetnicama pružaju savjete i potporu koja nije financijske
35

“Benchmarking of Business Incubators” (“Komparacija poslovnih inkubatora”), Europska komisija, veljača 2002. 36 “Annual Labour Force Statistics” (“Godišnji statistički podaci o radnoj snazi”), Europska komisija 2001. 37 Najbolji projekt ”Poticanje poduzetništva među ženama” i studija “Mladi poduzetnici, žene poduzetnice, su-poduzetnici i poduzetništvo etničkih manjina u Europskoj uniji te srednjoj i istočnoj Europi”, Europska komisija, srpanj 2000. 38 Za daljnje informacije: http://europa.eu.int/comm/enterprise/entrepreneurship/craft/craftwomen/wes.htm.

16

prirode. Projekt je potaknut dokazima da veliki broj žena savjete o vođenju poduzeća radije traži od žena. Poslovni konzultanti daju savjete u svezi s problemima u poslovanju te vezano na šire teme, kao npr. usklađivanje obiteljskog života s vođenjem poduzeća. NUTEK savjetnicima nudi obuku i mogućnost razmjene iskustava. Poduzeća u vlasništvu pripadnika etničkih manjina u Europi odražavaju njihove velike poduzetničke kapacitete i potencijale. Poduzetnici koji dolaze iz redova etničkih manjina heterogena su skupina u smislu jezika, socijalnog i ekonomskog položaja te kulture, a to se ogleda i u prirodi njihovih poslovnih aktivnosti. Veliki ih je broj koncentriran na području aktivnosti s niskim prihodima i teško se probijaju iz tih okvira. Problemi s kojima se etnički poduzetnici suočavaju općenito su slični problemima s kojima se susreću svi poduzetnici, no čini se da se oni ispodprosječno koriste uslugama javnih službi za pružanje poslovne potpore i rjeđe se uključuju u poslovne organizacije.39 Postoji prijedlog da europska mreža etničkih poduzetnika pruži potporu razmjeni iskustava i predloži načine rješavanja otvorenih pitanja.40 U okviru svoje politike prema imigraciji, Europska komisija je iznijela dva prijedloga direktiva, kojima će se dati dodatni poticaj poduzetnicima iz trećih zemalja na pokretanje poduzetničkih aktivnosti.41 B. Kako poduzeća pripremiti za rast?

Poduzetnici su suočeni s mnogim preprekama. Usklađenost s administrativnim propisima i srodni troškovi predstavljaju znatan teret. Mogućnost zapošljavanja kvalificiranih radnika, stupanj fleksibilnosti tržišta rada i odgovarajuće financiranje također su ograničenja za poslovanje tvrtki.42 Osim toga, poduzećima bi trebalo pomoći da najbolje što mogu iskoriste mogućnosti koje im nudi Unutrašnje tržište te da se bave inovacijama. i. Regulatorno okruženje

Unatoč stalnim nastojanjima da se ostvari poboljšanje, poduzetnici još uvijek ukazuju na birokraciju kao glavnu prepreku za vođenje poduzeća, posebno onih koja žele poslovati i rasti u okviru Unutrašnjeg tržišta. Propisi se u načelu ne razlikuju ovisno o veličini tvrtke, te stoga često nesrazmjerno utječu na manje tvrtke. Organe javnih vlasti trebalo bi poticati da “prvo misle na malo”, te da propisi budu što jednostavniji i prikladniji. Kako bi se smanjili
39

“Mladi poduzetnici, žene poduzetnice, su-poduzetnici i poduzetništvo etničkih manjina u Europskoj uniji te srednjoj i istočnoj Europi”, Europska komisija, srpanj 2000 40 Ovaj je prijedlog nastao na seminaru o etničkom poduzetništvu na kojem su sudjelovali akademski građani, kreatori politika te poslovne organizacije a organizirala ga je Europska komisija u lipnju 2002. godine. 41 “Prijedlog Direktive Vijeća o uvjetima za ulazak i prebivalište državljana trećih zemalja radi obavljanja ekonomskih aktivnosti s plaćenim zapošljavanjem i samozapošljavanjem, COM (2001) 386 final, 11.07.2001., “Prijedlog Direktive Vijeća o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim prebivalištem, COM (2001) 127 final, 13.03.2001. 42 “Observatory of European SMEs / br. 1 Highlights from the 2001 Survey”, Europska komisija, 2001, “European Business Survey”, Grant Thornton, 2002; i “Business Views on Red Tape”, OECD, 2002.

17

administrativni nameti, čitav niz država članica utvrdile su iznimke za MSP ili pružaju administrativne usluge u svrhu potpore. Pružanje informacija i potpore može pomoći poduzetnicima u izlaženju na kraj s birokracijom. EasyPay (Jednostavno plaćanje) Danska je uvela novi sustav za obradu plaća. Pretplatom na “EasyPay”, koji je na dobrovoljnoj osnovi i besplatan, poslodavci mogu na jednom mjestu davati informacije o plaćama i zaposlenicima. Isto se zatim distribuira svim relevantnim vlastima. EasyPay je dio inicijative za "E-administraciju", koja također uključuje www.indberetning.dk, gdje su u elektronskom obliku prikupljeni svi obrasci organa javnih vlasti relevantni za poduzeća, te Webreg, koji novim poduzećima s ograničenom odgovornošću omogućuje on-line registraciju. Registracija putem Webrega je zakonski obvezujuća korištenjem digitalnog potpisa. Virtualna pomoć kod upravnih postupaka Austrija je uvela web stranicu (www.help-business.gv.at) na kojoj se poduzetnicima pružaju detaljne informacije o upravnim postupcima. Svi postupci koji se mogu izvršiti on-line, dostupni su putem administrativnog alata (@mtsweg online). Poduzetnici mogu ispuniti svoje općinske porezne prijave putem korištenja alata pod nazivom HELP, koji podatke šalje nadležnim vlastima. Web stranica također pruža opširne informacije o različitim aspektima vođenja poduzeća, od "prijavljivanja zaposlenih" do "godišnjeg odmora". Prema istraživanju provedenom među europskim tvrtkama o kvaliteti regulatornog okruženja, Europska komisija je procijenila da bi se kvalitetnijim zakonodavstvom moglo uštedjeti 50 milijardi €.43 Komisija se obvezala da će unaprijediti kvalitetu zakonodavstva44 te je stoga poduzela niz inicijativa na razini EU, uključujući i plan djelovanja za bolju regulativu, minimalne standarde za savjetovanje o novim politikama i sistematični pristup procjeni utjecaja.45 Komisija također osmišljava mehanizme za savjetovanje poduzeća u okviru "Interaktivne inicijative za donošenje politike" te je stvorila platformu na kojoj će države članice izmjenjivati mišljenja o vlastitim sustavima za procjenu utjecaja na poslovanje.46 U 2002. godini, u okviru Europske komisije imenovan je predstavnik za MSP koji će djelovati u svojstvu aktivnog sučelja s poslovnom zajednicom i koji će osigurati da interesi MSP budu identificirani i na odgovarajući način uzeti u obzir u svim relevantnim službama Komisije. Slične inicijative poduzete su i u nekim državama članicama.

43 44

“Internal Market Scoreboard”, br. 9, Europska komisija, 19.11.2001. “European Governance - White Paper” (Bijela knjiga), COM (2001) 428 final, 25.07.2001. 45 Communication of the Commission “European Governance: Better Lawmaking”, COM (2002) 275 final, “Impact Assessment”, COM (2002) 276 final, “Consultation document: Towards a reinforced culture of consultation and dialogue - proposal for general principles and minimum standards for consultation of interested parties by the Commission”, COM (2002) 277 final, “Action plan: Simplifying and improving the regulatory environment”, COM (2002) 278 final 05.06.2002. 46 Inicijativa za interaktivno donošenje politike, IPM C (2001) 1014. Konačno izvješće Pilot-projekta za procjenu utjecaja na poslovanje, ožujka 2002.

18

Unutrašnje tržište je znatno smanjilo prepreke za poslovanje u Europskoj uniji. Unija i nadalje ostvaruje znatan napredak u proširenju Unutrašnjeg tržišta (npr. u financijskom sektoru),47 ali postoji jaz između vizije integrirane europske ekonomije i realnosti koju osjećaju pružatelji i korisnici. Petogodišnji program Strategije Unutrašnjeg tržišta48 usredotočen je na ona područja na kojima je napredak najpotrebniji, kao npr. intelektualno vlasništvo, pravila o javnoj nabavi i prepreke koje utječu na usluge.49 Europski poduzetnici su zainteresirani za daljnje usklađivanje kako bi se unaprijedila zaštita potrošača,50 budući da bi prekogranične poslovne aktivnosti profitirale od Unutrašnjeg tržišta koje je privlačno za potrošače. ii. Porezi

Odgovarajuće porezne mjere mogu pridonijeti razvoju, rastu i preživljavanju tvrtki. Struktura poreznog sustava, uključujući porez na dohodak i porez na dobit, porez na rad (labour tax) i PDV, utječe na mogućnost tvrtke za proširenje njezinog poslovanja. Složenost poreznih sustava je sama po sebi administrativni teret za poduzetnike. Europska komisija je identificirala niz poreznih prepreka za prekogranične aktivnosti na Unutrašnjem tržištu i istaknula mogućnosti za njihovo rješavanje, koje se dalje ispituju.51 Kako rastu granične stope poreza na dohodak, poduzetnici sporije šire svoje poslovanje, manje ulažu i zapošljavaju manje radne snage.52 Visina poreza na rad također može utjecati na odluke tvrtki o zapošljavanju radne snage. Porezne reforme posljednjih godina pridonijele su jasnoj tendenciji usmjerenoj na smanjenje poreznog opterećenja na rad u Europskoj uniji, iako su porezi na rad u čitavom nizu zemalja članica još uvijek visoki.53 Vezano za nacionalne aktivnosti, Komisija je dala preporuke54 posebno usmjerene prema MSP kako bi potakla prijenos poduzeća, na primjer, odricanjem od naknada za registraciju ili odgodom poreza, ali je učinjen tek neznatan napredak. Porezno opterećenje prijenosa poduzeća je od posebnog značaja za obiteljska poduzeća, koja predstavljaju znatan dio europskih tvrtki. Umirovljenje i nasljeđivanje mogu se
47

Communication of the Commission, Risk Capital: A key to job creation in the European Union”, SEC 1998) 552, 31.03.1998; “Communication of the Commission, Financial Services, Implementing the framework for financial markets: Action Plan”, COM (1999) 232 final, 11.05.1999. 48 “Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, 2002 Review of the Internal Market Strategy, Delivering the promise”, COM (2002) 171 final, 11.04.2002. 49 “Izvješće Komisije za Vijeće i Europski parlament o stanju Unutrašnjeg tržišta za usluge”, COM (2002) 441 final, pokazuje postojanje velikog jaza “isporuke” za usluge. 50 Eurobarometar 57.2 Flash Eurobarometer 128 “Public opinion in Europe: Views on business-toconsumer cross-border trade”, 14.11.2002. 51 “Communication from the Commission to the Council, the European Parliament and the Economic and Social Committee Towards an Internal Market without tax obstacles”, COM (2001) 582 final, 23.10.2001. i “Radna dokumentacija Komisije, Oporezivanje poduzeća na Unutrašnjem tržištu”, SEC (2001) 1681, 23.10.2001. 52 “Ekonomska politika, osnivanje, opstanak i rast poduzetničkih poduhvata”, Holtz-Eakin & Rosen, pripremljeno za Upravu za mala podzeća, Washington DC, svibanj 2001. 53 “Communication from the Commission to the Council, Draft Joint Employment Report”, COM (2002) 621 final, 13.11.2002. 54 “Preporuka Komisije od 07.12.94. o prijenosu MSP”, 94/1069/EC, OJ L 385, 31.12.1994.

19

sprječavati neodgovarajućim ili složenim oporezivanjem. U najgorem slučaju, rezultat je neposredno zatvaranje takvih poduzeća ili nanošenje štete budućoj održivosti tvrtke. Smanjenje poreza na nasljedstvo i poreza na darove U Španjolskoj, u slučaju nasljeđivanja poduzeća u vlasništvu pojedinca, stručnih poduzeća ili udjelnog vlasništva uslijed smrtnog slučaja ili prijenosa između živih osoba, u pojedinim se slučajevima može primijeniti smanjenje vrijednosti oporezivog iznosa za 95%, pod uvjetom da poduzeće postoji deset godina i da je korisnik u istom razdoblju oslobođen poreza na nekretnine (ovo posljednje primjenjuje se samo u slučaju prijenosa između živih osoba). iii. Mogućnost zapošljavanja kvalificirane radne snage

Uska grla na tržištu radne snage stvaraju prepreke za rast te je potrebno intenzivirati nastojanja za razvijanje kvalifikacija radnika. Iako nezaposlenost još uvijek predstavlja glavni izazov za Europsku uniju, posljednjih se godina također pojavljuje sve više poteškoća u pronalaženju radne snage na određenim područjima i sektorima. Krajem 90-tih godina, većina novih radnih mjesta odnosila se na srednje i visokokvalificirane radnike, dok je zapošljavanje niskokvalificiranih radnika u padu. Rast potražnje za visokokvalificiranim radnicima premašio je rast ponude.55 Vijeće je naglasilo potrebu da kvalifikacije radne snage odgovaraju gospodarskoj i tehnološkoj evoluciji.56 Cjeloživotno učenje je djelotvoran način za izgradnju takvih vještina. Danas su mnogi Europljani uključeni u cjeloživotno učenje, ali na različitim stupnjevima.57 Također je potrebno navesti druga uska grla koja utječu na fleksibilnost tržišta radne snage. Tvrtke već reagiraju na nedostatak kvalifikacija, na primjer, pružanjem formalne ili neformalne izobrazbe njihovih zaposlenika. U provedenom istraživanju, 46% sudionika je odgovorilo da bi razmotrili zapošljavanje (više) osoba iz neke druge zemlje, posebno za stručna radna mjesta. Među glavnim navedenim preprekama navedeno je znanje jezika, radne dozvole i administrativne poteškoće. Gotovo sva poduzeća EU očekivala su da će proširenje imati pozitivan ili neutralan učinak na ponudu radne snage za tvrtku.58 Europska je komisija usvojila Plan djelovanja za kvalifikacije i mobilnost u 2002. godini kako bi poboljšala profesionalnu i geografsku mobilnost.59 U 2001. godini,
55

“Radna dokumentacija Komisije, Izvješće o europskoj konkurentnosti”, SEC (2002) 528, 21.05.2002. 56 “Konkretni budući ciljevi sustava obrazovanja i osposobljavanja”, Vijeće Europske unije, 5980/01 EDUC 23, 14.02.2001. 57 Postotak stanovništva u dobi od 25-64 godine koje sudjeluje u obrazovanju i obuci tijekom četiri tjedna prije istraživanja kreće se od otprilike 20% u UK do otprilike 5% u različitim državama članicama EU. “Strukturni pokazatelji”, Eurostat, 2002. 58 Istraživanje je uključilo Austriju, Belgiju, Hrvatsku, Češku Republiku, Dansku, Njemačku, Grčku, Cipar, Mađarsku, Island, Italiju, Luksemburg, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Tursku i UK. “European Business Panel Survey 2002, Vještine, mobilnost i izobrazba za konkurentnost”, Eurochambres, 2002. 59 “Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions - Commission's Action Plan for skills and

20

Komisija je usvojila prijedlog kojim bi se olakšalo zapošljavanje radnika iz trećih zemalja u slučaju kada se dokaže ekonomska potreba za radnicima u određenom zanimanju ili sektoru koja se ne može zadovoljiti u okviru Europske unije (npr. unificiranjem boravišnih i radnih dozvola u jednu dozvolu).60 Poticaji za rukovodstvo poduzeća Vlada UK daje poticaje kojima pomaže malim poduzećima s većim udjelom rizika kod pronalaženja i zadržavanja zaposlenika koji su im potrebni kako bi ostvarili svoj potencijal rasta. Shema omogućuje poduzećima da glavnim zaposlenicima daju fiskalno atraktivne dioničke opcije. iv. Mogućnost iznalaženja financijskih sredstava

Mogućnost iznalaženja financijskih sredstava je neophodno za rast, ali mnoga MSP imaju poteškoća s tim u svezi budući da tržište rizičnog kapitala nije dovoljno razvijeno, a banke sve više izbjegavaju rizično kreditiranje. Otprilike 20% malih poduzeća izvještava o problemima vezano za mogućnost iznalaženja dugoročnog financiranja.61 Unatoč razlikama među državama članicama, kod financiranja MSP u Europskoj uniji i nadalje dominiraju krediti. Banke sve više koriste mehanizme za rangiranje MSP, što znači da se troškovi kredita prilagođavaju razini rizika koji je povezan s pojedinim MSP. Nadalje, visoki opći troškovi malih kredita čine ove kredite neprivlačnima za banke. Europa bi i nadalje trebala razvijati svoja tržišta rizičnog kapitala kao alternativu bankarskom kreditiranju. Američke tvrtke imaju snažnije bilance od europskih tvrtki (u prosjeku s otprilike 50% temeljnog kapitala, za razliku od samo 30% u Europi). Iako je oko 7000 europskih tvrtki od fondova rizičnog kapitala u 2001. godini dobilo kapital za prvu fazu poslovanja ili kapital za proširenje tvrtke, to su uglavnom bile tvrtke za visoku tehnologiju i tvrtke s visokim rastom.62 Kako bi djelovale u svojstvu katalizatora za privatne ulagače te kako bi povećale broj garancija za MSP, javne institucije su izradile programe za pomoć MSP kojima je obuhvaćen niz instrumenata od mikrokredita do poduzetničkog kapitala. Na razini EU, Europski investicijski fond upravlja nizom financijskih instrumenata koji se financiraju u okviru Višegodišnjeg programa za poduzeća i poduzetništvo.63 U okviru Strukturnih fondova, Europska komisija je zatražila od država članica da privilegiraju financiranje rizičnog kapitala; rezultat toga bilo je udvostručenje takvog financiranja u okviru ovih programa. Mogućnost dobivanja mikrokredita
mobility”, COM (2002) 72 final, 13.02.2002. 60 “Prijedlog Direktive Vijeća o uvjetima za ulazak i prebivalište državljana trećih zemalja radi obavljanja ekonomskih aktivnosti s plaćenim zapošljavanjem i samozapošljavanjem, COM (2001) 386 final, 11.07.2001. 61 “European Business Survey, Grant Thornton, 2002”. 62 Godišnji pregled paneuropskih aktivnosti privatnog temeljnog kapitala i rizičnog kapitala”, EVCA Yearbook 2002. 63 Odluka Vijeća (2000/819/EC) od 20.12.2000. o višegodišnjem programu za poduzeće i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001.-2005.).

21

Finnvera, javna financijska institucija za MSP u Finskoj, provodi program mikrokredita za postojeća i nova mikro poduzeća, a u 2001. godini je financirala ulaganja, obrtni kapital i razvoj poduzeća 2741 poduzetnika s iznosom od 45,5 milijuna €. Ova institucija financira do 75% ukupnih potreba za financiranjem. Krediti se kreću između 3400 € i 35000 €. Ovaj program kombinira državne garancije i garancije regionalnih fondova EU za slučaj gubitaka te uključuje alat za procjenu poduzeća s ciljem promoviranja visoke stope opstanka među poduzetnicima. Poduzetnicima bi trebalo pomoći u prevladavanju njihovog opiranja za prihvaćanje vanjskih ulagača. Ulagačima su potrebne kvalitetne informacije o tvrtkama, koje bi poduzetnici morali biti sposobni pružiti. v. Pomoć tvrtkama u korištenju znanja i međunarodnih mogućnosti

Kako bi iskoristili prednosti Unutrašnjeg tržišta i suprotstavili se izazovu snažnije konkurencije, poduzetnike bi trebalo poticati na inovacije i internacionalizaciju. Zbog toga bi trebali imati pristup znanju, relevantnim kontaktima, izobrazbi i vrhunskim uslugama potpore poduzećima. MSP smatraju da je Unutrašnje tržište dovelo do veće konkurencije, ali i novih mogućnosti za proširenje.64 Pritisak konkurencije potiče tvrtke da kontinuirano koriste znanje i inovacije. Tvrtke mogu biti inovativne na različite načine, uključujući tehnološki razvoj, kvalitetno upravljanje, nove načine organiziranja rada ili distribucijskih kanala, marke ili dizajna proizvoda. Ljudski kapital je od presudne važnosti za ostvarenje kreativnih ili inovativnih ideja. Tvrtke mogu ostvariti dobit od ulaganja kapitala u neformalno znanje, kompetenciju i mreže svojih vlastitih zaposlenika. Za to je potrebno poticanje poduzetničkog stava među zaposlenicima, što se može ostvariti ponudom udjela u vlasništvu i dobiti poduzeća. Europska komisija je nedavno usvojila Priopćenje o udjelu zaposlenika u vlasništvu i dobiti poduzeća. 65 Poduzetnički stavovi među zaposlenicima mogu se još više povećati ukoliko je sudjelovanje u vlasništvu i dobiti poduzeća praćeno većim utjecajem zaposlenika na donošenje odluka u tvrtki.66 Industrijski okruzi Gospodarsko okruženje u Italiji karakterizira postojanje niza industrijskih okruga (skupina), aglomeracija malih tvrtki specijaliziranih u pojedinom sektoru. Okruzi kombiniraju konkurenciju i suradnju između tvrtki kako bi osnažili poslovanje. Na nacionalnoj razini postoji zakon o industrijskim okruzima, dok se potpora i politika uglavnom utvrđuju na regionalnoj razini (npr. Veneto, Lombardija, EmiliaRomagna). Kako bi poboljšali svoju kvalitetu i djelotvornost, niz okruga je organiziran u tzv. "Club dei Distretti Industriali", koji predstavlja 40% svih okruga, ili 30 000 tvrtki i 250 000 radnih mjesta. Cilj Club-a je izgraditi mrežu između talijanskih i stranih industrijskih okruga u cilju razmjene informacija, promoviranja pristupa istraživanju i zastupanja interesa okruga.
64 65

“European Business Survey”, Grant Thornton, 2002. “Communication from the Commission to the Council, the European Parliament, the Economic and Social Committee and the Committee of the Regions on a framework for the promotion of employee financial participation”, COM (2002) 364 FINAL, 05.07.2002. 66 “Shared modes of Compensation and Firm Performance: UK Evidence”, Martin J. Conyon i Richard B. Freeman (LSE and Harvard).

22

Trebalo bi poboljšati uvjete MSP za internacionalizaciju. Dok je u studiji "Observatory for European SMEs' survey" oko trećine MSP izvijestilo o povećanom broju kontakata u međunarodnom poslovanju u posljednjih pet godina, European Business Survey je došao do rezultata da trgovanje na širem Unutrašnjem tržištu u sadašnjem trenutku nije proširenije nego prije deset godina. MSP izražavaju preferenciju za samostalno poslovanje u slučaju internacionalizacije, ali se ipak oslanjaju na savjetovanje, putem lokalnih i regionalnih mreža drugih, uglavnom velikih međunarodnih tvrtki, osobnih odnosa i posrednika.67 Promoviranje regionalnih mreža ili skupina ne bi samo pomoglo poduzetnicima u razmjeni iskustava o proširenju, već i u pristupu znanju, partnerima i savjetovanju. Poduzetnici moraju usavršavati i razvijati svoje menadžerske vještine kako bi mogli pratiti tokove ekonomije koja se konstantno mijenja, ali dugo radno vrijeme većini otežava pohađanje tečajeva. Alternativna sredstva učenja, kao što su osposobljavanje menadžera68 na daljinu ili mentorske sheme, u kojima poduzetnici mogu učiti jedni od drugih, zaslužuju daljnju pažnju. ICT alate za učenje koji su prilagođeni potrebama MSP trebalo bi dalje razvijati kako bi se stimuliralo razumijevanje i korištenje takvih alata od strane poduzetnika. Kako bi se kompenzirao nedostatak osobne stručnosti u sve većem nizu vještina koje su potrebne za vođenje poduzeća, poduzetnici moraju imati pristup vrhunskoj poslovnoj potpori. Danas se manje od 20% malih poduzeća koristi uslugama javne potpore.69 Općenito, takve usluge moraju dalje razvijati svoju usmjerenost prema klijentima, ICT kapacitete i stručne standarde.70 Europska komisija putem Strukturnog fonda već daje financijsku pomoć za osmišljavanje različitih vrsta usluga poslovne potpore. vi. Intrapoduzetništvo i poduzetnički poduhvati poduzeća (corporate venturing)

“Intrapoduzetništvo” i poduzetnički poduhvati poduzeća osiguravaju djelotvorno sredstvo za razvoj poduzetničkih aktivnosti koje bi na neki drugi način ostale neiskorištene. Rezultati istraživanja i razvoja ili inovacije u velikim tvrtkama, sveučilištima ili istraživačkim institutima, koje ne žele sami iskorištavati, mogu se komercijalizirati putem "poduzeća-kćeri" kojima upravljaju (bivši) zaposlenici: praksa poznata pod nazivom intrapoduzetništvo (stvaranje poduzeća unutar korporacije). Na primjer, u Nizozemskoj je gotovo četvrtina većih tvrtki pomogla zaposlenicima da osnuju vlastito poduzeće u posljednjih 5 godina. Iako većina tvrtki ima pozitivan stav glede ovakvog oblika poduzetništva, inicijativa obično ostaje na zaposlenicima.71 Mnogi poslodavci ipak pružaju potporu kada "poduzeće-kćer" započne s radom, na primjer u
67

“Internacionalizacija europskih MSP”, uz koordinaciju Institut für Soziologie, Friederich Schiller Universität Jena i drugi autori, travanj, 2002. 68 Vidi također “Studija i analiza tehnika izobrazbe menadžmenta za direktore MSP”, posebno uz korištenje ICT”, Europska komisija, prosinac 2000. 69 “Usluge potpore za mikro, mala poduzeća i poduzeća samostalnih vlasnika, konačno izvješće”, Europska komisija, lipanj 2002. 70 “Commission Staff Working Paper Creating Top-class Business Support Services”, SEC (2001) 1937, Europska komisija, 28.11.2001. 71 “Poduzetništvo u novoj ekonomiji Nizozemske: novi poduzetnici!”, Ministarstvo gospodarstva i EIM, siječanj 2001.

23

obliku znanja, kontakata, rada ili financiranja. U usporedbi s drugim MSP, poduzećakćeri su pokazala više od prosječne razine inovacije i rasta.72 Regionalne mreže za poticanje poduzetništva "EXIST program" u Njemačkoj pokrenulo je Savezno ministarstvo za obrazovanje i istraživanje kako bi promoviralo regionalnu suradnju između sveučilišta, tehničkih škola, poslovnog sektora i drugih partnera. Isti zbližava strane koje drugačije ne bi zajedno radile u cilju zajedničkog stvaranja jačeg poduzetničkog mentaliteta na institucijama za visokoškolsko obrazovanje i istraživanje, poticanja prenošenja znanja i korištenja prednosti potencijalnih ideja i poduzetnika. To bi trebalo dovesti do inovativnijih novih poduzeća i novih radnih mjesta. Prirodno je da tvrtke svih veličina rade zajedno na obostranu korist. Udruženja velikih i malih poduzeća imaju sve veće značenje i omogućuju fleksibilnost koja je potrebna u inovativnom gospodarstvu kao i kritičnu masu za osvajanje tržišta u većim razmjerima. Velike tvrtke imaju pristup novim tržištima, tehnologiji i inovacijama, a manje tvrtke mogu imati korist od boljeg pristupa financiranju, znanju i mrežama. C. i. Ususret poduzetničkom društvu Pozitivniji stavovi prema poduzetništvu

Izgradnja poduzetničkog društva uključuje svaku osobu. Stavovi prema poduzetničkoj inicijativi, te neuspjehu, moraju biti pozitivniji. Kako bi se to postiglo, od presudne su važnosti oni o kojima ovise sadašnji i budući poduzetnici. Vijeće je prepoznalo poduzetništvo kao vrijedno poticaja, zbog toga što poduzetničke vještine i stavovi osiguravaju koristi za društvo, čak i izvan njihove primjene na poslovnu djelatnost.73 Kako bi cijenilo poduzetništvo, društvo mora vrednovati i slaviti uspješne poduzetnike i tolerirati neuspjeh. Pozitivni stavovi prema poduzetništvu posebno su važni među onima o kojima ovise sadašnji i budući poduzetnici, kao što su škole, sveučilišta, ulagači, lokalne zajednice, regije, poslovne organizacije, poslovni savjetnici i mediji. Jedan od načina poticanja takvih pozitivnih stavova je davanje modela uloga putem “izlaganja” priča o uspjehu. Prikazivanje poduzetništva Luksemburg je uveo nagrade u svrhu nagrađivanja uspješnih poslovnih projekata. Uz potporu Europske komisije, Chambre des Métiers dodjeljuje nagradu mladim poduzetnicima. Ministarstvo nadležno za jednakost spolova dodjeljuje nagradu za uspješna poduzeća koja vode žene. Vrijedna nagrada za inovativne poslovne poduhvate privlači znatnu pažnju ciljne skupine koja se sastoji od predstavnika industrije i mladih istraživača.
72 73

Osnivanje poduzeća-kćeri u Nizozemskoj Na prvi pogled”, EIM, svibanj 2002. “Konkretni budući ciljevi sustava obrazovanja i izobrazbe” Vijeće Europske unije, 5980/01 EDUC 23, 14.02.2001. i “Detaljan radni program o praćenju ciljeva sustava obrazovanja i izobrazbe u Europi”, usvojeni od strane Vijeća i Komisije; Vijeće Europske unije, EDUC, 6365/02, 20.02.2002. i COM (2001) 501 final.

24

Izobrazba učitelja Sveučilište Strathclyde u UK nudi program za promoviranje pozitivnog stava prema poduzetništvu među učiteljima. Sadržaj programa je fleksibilan i usmjeren na "učenje kroz praksu". Zadaci obuhvaćaju pisanje poslovnog plana i donošenje odluka o upravljanju uz pomoć tutora. Učitelji uče o poduzetničkim vještinama i stavovima, ali isto tako o tome kako ovo iskustvo primijeniti na obrazovanje o poduzeću u svojim školama. Iako je dokazano da poduzetnici uče iz vlastitih pogrešaka i da bolje posluju u sljedećim poduzetničkim pokušajima,74 ipak su suočeni sa stigmom neuspjeha. Suočavaju se s nedostatkom povjerenja među potrošačima, a ulagači i poslovni partneri od njih često traže dodatne garancije.75 45% europskih državljana je u istraživanju Eurobarometer kazalo da bi bili manje skloni dati narudžbu takvom poduzeću. Društvo bi neuspješnim poduzetnicima radije trebalo dati šansu za novi početak. ii. Uloga poduzetništva u ostvarivanju društvenih ciljeva

Socijalna ekonomija i društvena poduzeća primjenjuju poslovna načela i učinkovitost za ostvarivanje socijalnih i društvenih ciljeva. Takva poduzeća se suočavaju s posebnim izazovima u pristupu sredstvima financiranja, izobrazbi menadžmenta i savjetovanju. Socijalna ekonomija sastoji se od poduzeća, uključujući zadruge, uzajamna društva, udruge i zaklade, čiji je primarni cilj pružanje usluga njihovim članovima ili široj zajednici. Poduzeća socijalne ekonomije, koja obuhvaćaju gotovo 8% radnih mjesta u privatnom sektoru u Europi,76 često mogu opstati i pružati kvalitetne usluge u okolnostima koje bi tvrtke "koje pokreću ulagači" smatrale manje privlačnima. Međutim, njihove posebne strukture upravljanja, grupe nositelja interesa, i strukture kapitala zahtijevaju prilagođene vještine menadžera i dužnosnika u upravama. Mnoge lokalne vlasti pokušale su kombinirati pozitivne aspekte privatnog i javnog sektora kako bi povećale učinkovitost u javnim službama. To djelomično objašnjava sve veće značenje "socijalnih poduzeća", koja imaju primarno socijalne ili društvene ciljeve, i koja sada osiguravaju 3,5 milijuna radnih mjesta u Europskoj uniji.77 IV. A. i. PUT U BUDUĆNOST Koordinirani pristup politici poduzetništva Koordinacija politike poduzetništva između svih nositelja politike

74

“Seminar o poslovnom neuspjehu”, Europska komisija i Ministarstvo gospodarstva, Noordwijk, Nizozemska, 10.-11. svibanj 2001. 75 “Stečaj i novi početak”, Europska komisija, kolovoz 2002. 76 7,92% ekvivalent plaće za puno radno vrijeme u civilnoj službi (1995.-1997.), “Treći sustav i zapošljavanje”, CIRIEC, 2000. 77 “Istraživanje društvenog poduzeća”, David Smallbone i drugi autori, the UK Small Business Service.

25

Za poduzetništvo je potreban koordinirani pristup zbog njegove horizontalne naravi. Politika bi trebala obuhvatiti sve elemente koji utječu u okviru relevantnih područja politike, kako bi se istima omogućilo da se međusobno osnažuju. U okviru javnih vlasti, službe za koordinaciju mogu stvarati veze između različitih odjela, te regionalnih i lokalnih vlasti, kako bi se identificirali prioriteti i osigurao jedinstven pristup. Europska komisija bi mogla preuzeti ulogu koordinacije na razini EU. Koordinirani pristup U Nizozemskoj je sproveden u praksu koordinirani pristup poduzetništvu, a isti obuhvaća interakciju između različitih vladinih odjela, javnih agencija i vlasnika poduzeća. Smatralo se da je od presudne važnosti obuhvatiti one regije koje su direktno uključene u provođenje politike poduzetništva. Regije su se usuglasile s Ministarstvom gospodarstva oko zajedničkog djelovanja po ključnim pitanjima kao što su stimuliranje poduzetničkog duha u okviru visokog obrazovanja i poticanje razvoja integriranih usluga potpore. ii. Učenje od najboljih

U mnogim aspektima poduzetništva, neke države članice nadmašuju druge i mogu služiti kao inspiracija. Europska komisija pomaže državama članicama da uče jedna od druge na temelju "otvorene metode koordinacije", pri čemu Komisija stvara platforme na kojima države članice same razmjenjuju dobru praksu i standarde. Daljnji zadaci za usporedbu mogli bi se predvidjeti na područjima koja su identificirana kao presudna za promoviranje poduzetništva. Ne smije se smetnuti s uma da će različiti nacionalni ili regionalni konteksti utjecati na učinkovitost mjera politike te bi, pri identificiranju prioriteta ili provođenju politike, država ili regija trebala uzeti u obzir svoj specifični kontekst. Zajedničke smjernice trebalo bi prilagoditi nacionalnim ili regionalnim okolnostima. Budući da je postojanje usporedivih i relevantnih pokazatelja preduvjet za uspjeh takvih zadataka, Komisija nastoji aktivno koordinirati izradu potrebnih statističkih podataka. 1 bi glavni ciljevi trebali biti na dnevnom redu poduzetništva u Europskoj uniji i Koji u kakvom bi odnosu oni trebali biti prema drugim političkim ambicijama? Kako možemo izgraditi model za poduzetništvo u proširenoj Europi? B. i. Tri stupa za djelovanje u pravcu poduzetničkog društva Uklanjanje prepreka za rast i razvoj poduzeća

S obzirom na vrijeme i troškove koji su uključeni u osnivanje poduzeća, utvrđene su europske vrijednosti koje bi vlade trebale postići. Na taj bi način trebali osigurati da javnost postane svjesna njihovih nastojanja za smanjenjem početnih prepreka. Sadašnji rad na unapređenju funkcioniranja Unutrašnjeg tržišta i smanjenju birokracije mora se nastaviti kako bi se uklonile prepreke za poslovanje te bi trebalo promovirati načelo "prvo misli na malo". Također je potrebno intenzivirati nastojanja za unapređenje mogućnosti iznalaženja financiranja i zapošljavanja kvalificiranih radnika. Poduzetnike je potrebno poticati u razvoju vještina koje su potrebne za 26

prilagođavanje njihovog poslovanja izmijenjenim uvjetima. Razmjena iskustva i zajednički rad, u skupinama ili mrežama, može pomoći poduzetnicima u pronalaženju inspiracije i savjeta, ostvarenju pristupa tehnologiji i znanju ili identificiranju partnera. Unapređenje mreža moglo bi biti posebno učinkovito kao potpora određenim sektorima ili grupama poduzetnika, kao što su poduzeća etničkih manjina. 2Kako možemo poboljšati raspoloživost financiranja (porezne mjere, partnerstva javnog i privatnog sektora, snažnije bilance, garancije) i koje alternative bankovnim kreditima bi trebalo promovirati (financiranje "poslovnih anđela", leasing, faktoring i mikrokredite od zajmodavaca koji nisu banke)? Kako se može pomoći poduzetnicima u dobivanju vanjskog financiranja? 3 Koji faktori najviše sprječavaju rast ((nedostatno) međusobno priznavanje pravila EU ili njihovo (ne)provođenje na nacionalnoj razini, nacionalne odredbe o porezima ili stanje na tržištima radne snage)? Koji su postupci najprikladniji za potporu rastu i internacionalizaciji (trgovačke misije, analize tržišta, grupiranje i umrežavanje, informacije i konzultantske usluge)? 4 Kako bi se osigurala visoka kvaliteta poslovanja, koju vrstu izobrazbe i potpore bi trebalo ponuditi za osnivanje poduzeća (osnovna izobrazba - obavezna ili dobrovoljna, inkubatori, mentorstvo) i razvoj poduzeća (mreže, tečajevi, mentorski rad, učenje na daljinu, tj. učenje pomoću računala)? Trebaju li postojati usluge prilagođene potrebama specifičnih skupina (žene, etničke manjine, nezaposlene osobe ili osobe u socijalno nepovoljnom položaju) ili poslovanja (aktivnosti koje se temelje na znanju)? Treba li poboljšati kvalitetu pomoćnih usluga (korištenje ICT, stručnih standarda)? 5 Jesu li prepreke i poticaji za rast i razvoj poduzeća u Europskoj uniji slične onima za poduzetnike u zemljama koje se kandidiraju za članstvo, te jesu li za predstojeće proširenje potrebne posebne mjere u zemljama koje se kandidiraju za članstvo? ii. Ujednačavanje rizika i prednosti poduzetništva

Ulaženje u rizik bi trebalo nagrađivati, a ne kažnjavati. Socijalnu sigurnost i porezne odredbe potrebno je ponovno procijeniti u svjetlu njihovih učinaka na spremnost poduzetnika za ulaženje u rizik kod osnivanja poduzeća ili rasta. Trebalo bi poticati preuzimanje već postojećeg poduzeća te bi dalje trebalo istraživati potencijal "intrapoduzetništva". Kako bi se smanjili negativni učinci stečaja, trebalo bi razmotriti odgovarajuće mjere kao što su brže rješavanje dugova, zadržavanje određene imovine ili uklanjanje određenih ograničenja kod stečaja. 6 Što mogu učiniti države članice EU kako bi ravnoteža između rizika i prednosti bila što povoljnija za poticanje poduzetništva (smanjenje negativnih učinaka stečaja, veća dostupnost socijalnih beneficija za poduzetnike, smanjenje poreznog opterećenja u smislu administracije ili stopa)? 7 Kako se što više budućih poduzetnika može potaknuti da prvo razmatraju preuzimanje postojećeg, a zatim osnivanje novog poduzeća (baze podataka ili tržnice

27

kupaca i prodavača, posebna izobrazba za obiteljska poduzeća, kupnja kontrolnog paketa od strane uprave ili djelatnika)? 8 Kako poduzeća-kćeri učiniti privlačnijima (kupnja kontrolnog paketa od strane uprave, izlaganja, stručni savjeti, porezne ili druge odredbe za zaposlenike i njihove poslodavce dok pokreću poslovnu djelatnost)? iii. Društvo koje cijeni poduzetništvo

Iako mnogi ljudi izražavaju sklonost prema poduzetništvu, mnogima nedostaje sigurnost i vještine kako bi ostvarili svoje ambicije. Mlade ljude bi trebalo izlagati poduzetništvu te ih zajedno s njihovim trenerima poticati na razvoj poduzetničkih vještina. Kampanje bi mogle pružiti modele uloga i priče o uspjehu kako bi se poduzetnici predstavili javnosti te istakli prednosti koje donose društvu. To se posebno odnosi na one koji mogu odigrati ključnu ulogu u potpori budućim poduzetnicima, kao što su škole, sveučilišta, ulagači, lokalne zajednice, regije, poslovne organizacije, savjetnici i mediji. 9 Kako obrazovanje može pomoći razvijanju svijesti i vještina koje su potrebne za razvoj poduzetničkog načina razmišljanja i poduzetničkih vještina (izobrazba o poduzetništvu kao dio školskog programa, dovođenje poduzetnika u učionice, naukovanje za učenike koji će raditi s iskusnim poduzetnicima, više izobrazbe o poduzetništvu na sveučilištima, više MBA programa, usklađivanje poduzetničke izobrazbe s javnim programima istraživanja)? 10 Što bi mogle učiniti poslovne organizacije, mediji i javne vlasti za promicanje poduzetništva (modeli uloga, medijske kampanje, otvoreni dani tvrtki, sheme nagrađivanja poduzetnika) te na kojoj razini (europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj)?

28

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->