Malina I Kupina

UZGOJ MALINE I KUPINE
Novembar, 2006 godine
Uzgojm alineik upine
UZGOJM ALI N EI K UP I N E
Priredili:
Prof.drMirsadKurtovi,
AdnanMalievi
PoljoprivrednoprehramenifakultetSarajevo
Izdava:
CaritasGorade
Tira:
200prim jerak a
K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.
Idio
K ON VEN CI ON ALN ATEHN OLOGI JA

UZGOJAM ALI N EI K UP I N E
UVOD
Malina(Rubusidaeus)ikupina(Rubus spp.)usvjetskojpoljoprivrednojpraksi
predstavljaju dvije ekonomski izuzetno vrijedne vrste voaka. Takoe, ove
kulturesuveomadobroprilagoenezauspjeanuzgoj,spramagroklimatskim
uslova kojima se odlikuje Bosna i Hercegovina. Iako je njihova trenutna
proizvodnjauBiHobimommala,naazemljaposjedujeizuzetnemogunostiza
ekspanzijomproizvodnjeistih,kakozadomae,takoizainostranotrite,ito
bezobziradaliseradiloostonomvou,zamrznutimplodovima,ilipaknjihovim
preraevinama(sokovi,demoviidr.).
Mnogobrojni su razlozi za nisku produkciju plodova ovih kultura, a izmeu
ostalihposebnoseizdvajaju:
Niska otkupna cijena plodova, kao rezultat monopolistikog pristupa

domaih preraivakih kapaciteta. U BiH 90% od ukupne proizvodnje,
posebnomaline,namjenjenojehladnjaama.Ovakavpristupogledase
u tome to bosanskohercegovaki kupac jo uvijek nema u tolikom
obimu pristup za kupovinom svjeih plodova, s jedne strane, te
neadekvatna ambalaa i kvalitet plodova koji se kao svjei nude na
trituodstraneproizvoaa,sdrugestrane,tejeion samogranien
samo na domae trite. Iz ovog razloga veina proizvoaa se
orjentie ka domaim hladnjaama, kojih je u naoj zemlji jo uvijek
nedovoljan broj, te istim isporuuju robu po prilino niskim cijenama.
Ovdje je vano napomenuti da se znaajna ekonomska dobit za
proizvoaa
voa
moe
ostvariti, u pravilu, ukoliko se
roba koju nudi, proda kao
stona.
Sl.1.Adekvatnaambalaazaplodove
malineunastupunatritezemalja
EvropskeUnije
Nizak tehnoloki nivo u proizvodnji. Ovdje se prije svega, kod malin e

posebno,mislinaveomasiromaansortiment,obziromda95%ukupne
proizvodnje u BiH predstavlja sorta Wilamette, a kod kupine, sorta
Tornfree. Takoe, nedostatak rasladnih objekata za adekvatno
skladitenjeplodovadomomentaisporuketritu,ovomproblemudaje
posebnu dimenziju. Dakle, prisutnost svjeih plodova npr. maline na
tritusamotokomkraegperiodagodineukojemsejaviimaksimalna
produkcija drugog voa, uz egzistiranje neadekvatnih uslova uvanja,
dovode farmera ponovo u poziciju da svoju robu plasira hladnjai. Jo

jedan faktor kojiima bitan uticaj u proizvodnjimaline i kupine, kojise
inaenaistinainodnosiispramsvihostalihvrstaizgrupejagodastog
voajeusitnjeniposjed,priemusubuduiproizvoairijetkoupoziciji
za donoenje pozitivne odluke u smislu zasnivanja novih zasada na
veim povrinama. Iako je proizvodnja maline i kupine obzirom na
klimatske i zemljine uslove koje posjeduje BiH, sigurna i povoljna, te
omoguuje zavidne prinose, te prema tome i ekonomske rezultate,
obinosenovopodignutizasadiovihkulturazasnivajunapovrinama1
2dunuma.Ovdjejevano napomenutida jepovrinanovopodignutog
zasadaod2dunuma,generalnodonjagranicaekonomskeisplativostiu
proizvodnji jagodastog voa, dok zasadi zasnovani na manjim
zemljinim povrinama, u ekonomskom smislu predstavljaju amaterski
pristup.
Pojavabolestiitetoina.PosljednjihgodinauzgojmalineuBiHsuoen
je sa ogromnim problemima kada su u pitanju bolesti i tetoine.
Neadekvatan sadni materijal, osjetljivost sorte, nepravilno odabrana
parcela, godina sa obimnom koliinom padavina, neki su od esto
pominjanih razloga za masovnu pojavu suenja zasada maline. Ova
pojavaposebnojeizraenauIstonojBosni,gdjesefarmerisvemanje
opredjeljuju za ovakvu vrstu proizvodnje. Rjeenje ovog problema, uz
ureeniju zdravstvene ispravnosti sadnog materijala, ogleda se i u
uvoenju novih kultivara maline otpornih prema pomenutim, posebno
patolokim pojavama, kako bi se i ovako mala produkcija odrala, a
naravnounarednomperiodurazvijalaupozitivnomsmislu.
Sl.2.Masovnosuenjemalinjaka
tokom2005/06g.napodruu
IstoneBosne
Razvoj trita stolnog voa, u dopuni

sa preraivakom industrijom takoe,
veomajevaansegmentzarealizaciju
maksimuma proizvodnje navedenih
kultura, koji omoguuje stabilan profit
farmeru. Dugoroni razvoj trita stolnog voa i preraivakih kapaciteta za
preradumalineikupinezahtijevatekontinuiranapoboljanjauproizvodnji,te
tehnologijama postupaka nakon berbe, a sve vezano za produenjem perioda
plodonoenja, uz uvoenje novih kultivara, te koritenje razliitih savremenih
zatitnih struktura. Prinos maline i kupine od dvije tone po dunumu plodova
namjenjenih svjeoj potronji predstavlja minimum koji se moe realizovati

primjenompropisanihtehnologijauzgoja.
Na kraju, treba naglasiti da proizvodnja maline i kupine, i pored trokova koji
ukljuuju cijene sadnog materijala, sistema za navodnjavanje, trokove
sredstava za zatitu od bolesti i tetoina, struktura koje ine naslon pri
palirskomuzgoju,teradnesnageprilikomsadnje,rezidbe,zatite,aposebno
berbe, ipak moe biti vrlo profitabilna. Takoe, istovremeno postoje vrste
domaeiinternacionalnetrineprilikezasveproizvoaekojimoguproizvesti
dosljedne koliine, ali i plodove visokog kvaliteta ove dvije vrste voaka.
Meutim, izuzetno je vano napomenuti da nai proizvoai moraju da se
upoznaju,tepotomslijedestandardepopitanjukvalitetaizahtjevakojivladaju
na tritu zemalja EU kada je u pitanju proizvodnja i maline i kupine, to je
garancijanjihovekonkurentnostiiaktuelnosti.
Svrhaovepublikacijejedajasnopredstaviobimnetehnikeinformacijeo svim
aspektima proizvodnje maline i kupine, kako bi proizvoai mogli biti
konkurentniji na dananjem surovom tritu plodova i ovog voa. Broura je
namijenjena prijesvegakaopreporukazaoneproizvoaekojisepoprviput
planiraju baviti ovim oblikom proizvodnje, ali i kao dopuna prethodnim i
sadanjim iskustava i svim ostalim farmerima koji se ve dugo vremena bave
uzgojemmalineikupine.
Sl.3.Vrhunskatehnologijamainskobranjeplodovamaline
Postojinizzajednikihkarakteristikakaotojenpr.pripremazemljita,sadnjai
dr. koji vae za uzgoj obje tretirane vrste voaka, te e se ta problematika u
narednim poglavljima obraditi kao zajednika, dok e pojedine specifinosti,
kaotosurezidbaisistemiuzgoja,bitinaglaeni,posebnozasvakuvrstu.
Takoe,estoputaproizvoaimalineodluujuseizauzgojkupinezbogniza
zajednikih osobina, kao i da bi to vei dio godine bili prisutni na tritu sa
svojim plodovima, te e ova broura i jednima i drugima nadamo se biti od
cjenjenekoristi.
1.1.Znaajuzgojamalineikupine
Pomoloka klasifikacija svrstava malinu i kupinu u grupu jagodastog voa, i u

istoj,povanosti, zauzimajudrugoitreemjesto,odmahizajagode.Obzirom
na njihove bioloke odlike, ekoloke i tehnikotehnoloke zahtjeve,
polivalentnostupogleduupotrebeplodova,mogunostiplasmanaisl.,zanaa
voarska podruja, malina i kupina predstavljaju najprespektivnije vrste iz
grupejagodastogvoa.
U odnosu na mnoge druge vrste voaka, malina i kupina imaju niz prednosti,
kojeseuglavnomogledajuusljedeem:
moguseuspjenogajitiinanetoslabijimzemljitima,
nemajuvelikihzahtjevaupogleduklimatskihuslova,
brzostupajunarodidajuredovneprinose,
omoguujebrzobrtkapitala,
rizikuproizvodnjijemali,
tehnologijauzgojajejednostavna,
intenzivnosuradnekultureiomoguujuangaovanjeifizikislabije
radnesnage(ene,djeca,starijeosobeiinvalidnalica),
daju plodove izuzetne hranljivevrijednosti. Osim toga plodovi imaju
dijetalni, kao i profilaktiki znaaj. U sebi sadre: eere, kiseline,
mineralnematerije, pektinske materije, celulozu, bjelanevine,
masnematerije i vitamine. Posjeduju i ljekovita svojstva (plodovi
malineimajuantikancerogenodjelovanje),
odlikuju se kontinuiranim sazrijevanjem i berbom plodova, ime se
omoguujepoeljanrasporedradnesnage,
traensuproizvodnatritu,bilokaostonovoe,ilikaosirovinaza
itavnizpreraevina.
Sl.4i5.Svjeiplodovimalineikupine
2.EKOLOKIUSLOVI
2.1.Ekolokiuslovizauzgojmaline
Zemljite Malina nema specifinih zahtjeva u pogledu zemljinih uslova za

njenzavidanuzgoj.Ipak,najviejojpogodujuduboka(preko1m),rastresita,
propusna, dovoljno vlana (75%), slabo kisela (pH 6), srednje teka (sa oko
50% gline) i plodna zemljita (sa oko 5% humusa). Gajnjae i duboki aluviji
najpovoljnijisutipovizemljitazauspjenogajenjemaline.
KlimatskiusloviUprirodnimpopulacijamamalinasenajeemoenaiu
brdskimpodrujima,iuuslovimasvjetlosti,aliiuuslovimasjene,uzpoveanu
vlanost vazduha i neto nie ljetne temperature. Mada malina egzistira i na
nadmorskimvisinamaido2000m,proizvodnapodrujakojasepreporuujuza
podizanjenovihzasadaovevrstenebismjelaprelazitinadmorskevisineod
1000m.
Za uspjean uzgoj maline najpodesnija su podruja umjerene klime (srednje
mjesene temperature oko 10C i godinje sume padavina 8001000 mm, uz
njihovpravilanraspored),sanetosvjeijimljetimaiumjerenootrimzimama.
Takoe, za dobro projektovan malinjak, preporuuju se sjeveroistone ili
sjeverozapadneekspozicijeinagibiterenado10%.
Malina cvjeta neto kasnije, te njeni cvjetovi izbjegavaju opasnost od
izmrzavanja (posljedicu ranih proljetnih mrazeva). Negativno dejstvo niskih
temperatura u ovom periodu moe se odraziti prvenstveno na bona
razgranjenjanadvogodinjimprirastima.Dobrosazreliprirastimalineuspjeno
odoljevaju dejstvu niskih zimskih temperatura. Kod osjetljivih sorata nekih
godina se ipak mogu pojaviti manje ili vee tete od mraza. Faktori koji utiu
na osjetljivost prema niskim zimskim temperaturama i na koje pri podizanju
zasadatrebaobratitiposebnupanjusu:
nedovoljna otpornost sorte na izmrzavanje, kao njena
biolokaodlika,
loa zdrvenost i pripremljenost prirasta za zimu, koja
moe biti posljedica prekomjernog ubrenja azotnim
ubrivimanakrajuvegetacije,
oteenja prirasta izazvana napadom tetoina ili biljnih
bolesti,
nagli pad temperature u jesenjem periodu ili u periodu
kretanjavegetacijeidr.
Sl.6.Sazreliodrvenjeliizdanakmaline,kaouslovpodnoenjaniih
temperaturatokomzimskogmirovanja
U regionima sa dosta snijega obavezno treba planirati uzgojne forme sa

armaturomisorteveesnagerastakojaeobezbjeditisnanijeprirastekojise
najeenepostavljajutokomzimeuz naslon,veseostavljajuslobodnimda
bi tokom zime bili zatieni snijegom koji ih prekriva. Tek na proljee ovi se
prirasti, po odabiru najboljih, odnosno neizmrzlih i neoteenih podiu u
vertikalanpoloajivezujuzaicunaslona.
2.2.Ekolokiuslovizauzgojkupine
Zemljite Mada se kupina moe uzgajati na razliitim stanitina, ona

preferira duboka, srednje teka zemljita (5060% gline), sa umjerenom
vlanou.Ovakvazemljitarelativnosuprikladnazaodravanjeobradu,dobro
zadravaju vlagu, a uz povoljnu plodnost (5% humusa), obezbjeuju vane
predispozicije redovne i dobre rodnosti. Zemljite treba isto tako da bude
povoljnepHreakcije,aoptimalnavrijednost ovogparametrazakupinuje6,5
7,5. Kiselost sredine vea od navedene gornje granice moe da uzrokuje
hlorozunabiljkamausljednedostatkaeljeza.Veomaestopriizboruzemljita
za uzgoj kupine koristi se pravilo da ona zemljita koja odgovaraju gajenju
maline, odgovaraju i kupini (gajnjae, duboki aluviji i sl.). Svjee krevine za
podizanje zasada kupine ne dolaze u obzir, a kao dobre predkulture i za ovu
vrstumogusepreporuitileguminoze(graak,boranija,heljdaisl.).
Klimatski uslovi u okviru prirodnih populacija kupina se moe nai i u

relativnosurovijimklimatskimuslovimauodnosunajagoduimalinu,madaista
upogleduzahtjevazaovimfaktorimaimaslinebiolokepredispozicije.Onase
uspjeno moe gajiti na nadmorskim visinama do 700 m. Najbolje uspjevanje
ovekulturejenanadmorskimvisinama200500m,aukolikoseeligajitiizvan
ovog intervala odabiru poloaja budueg zasada treba posvetiti posebnu
panju.Podrujaumjereneklime,sasvjeimljetimaiumjerenootrimzimama,
napodesnijasuzauspjeanuzgojkupine.Takoe,nagnutiterenido6%nagiba
najpogodniji su za podizanje kupinjaka, obzirom da se na istim u kritinim
periodima, na poetku i na kraju vegetacije, ne zadrava vea koliina vode i
vlaan vazduh, a u zimskom
periodu, postepeno otapa snjeni
pokrivakojidugosluikaokoristan
izolator od nepovoljnog dejstva
niskihzimskihtemperatura.
Sl.7.Ukolikosetokomzimeizdanci
kupineveuuzicunaslona,postoji
opasnostodizmrzavanjaistih
U junim podrujima i na manjim nadmorskim visinama kupinjake treba

podizati na sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistonim poloajima, dok u
sjevernimkrajevimainaveimnadmorskimvisinamaprioritettrebadatijunim
ekspozicijama,apotomjugoistonimijugozapadnim.
2.3.teteizazvaneizmrzavanjemizdanakamalineikupine
Odreeni kultivari maline i kupine podloni su izmrzavanju tokom zime,

posebnotokomhladnogzimskogperiodasaminimalnimsnijenimpokrivaem.
Osim toga, toplo vrijeme tokom jeseni nakon kojeg uslijedi nagli pad
temperatura moe izazvati izmrzavanje izdanaka, budui da isti nisu dovoljno
sazreliiaklimatizovanizatakvuekstremnupromjenuuslova.Simptomiveihih
ozlijeda izazvanih izmrzavanjem oituju se sporadinim oteenjem
generativnihpupoljakanaizdancima,kojiseprimjeteuproljeedrugegodine.
Oteenja izazvana izmrzavanjem manifestovat e se kao sporadiao buenje
generativnih pupoljaka, uz isprekidane fleke izumrlog tkiva u obliku taki na
izdanku.
Sl.7i8.Jakoizmrzavanjeizdanakamalinesortevilametijisuidancitokom
zimeostaliuuspravnompoloaju(lijevo)Sporadinoizmrzavanjereducira
buenjegenerativnihpupoljakadrugegodinesortamalinevilamet(desno)
tete od izmrzavanja kod dvogodinjih kultivara maline mogu biti sprijeene

putanjem izdanaka da padnu prema zemlji u kasnu jesen, kako bi se tokom
zimenalazilipodsnijenimpokrivaemkojipredstavljadobarizolatoritimetiti
izdankeodizmrzavanja.Dakle,nepreporuujeseizdankemalinesortivilamet
ilimikertokomzimeostavljatiuspravno,tj.vezaneuznaslon.
Takoe,istoiskustvo,upogleduizmrzavanjaizdanakamaline,vaiizapriraste
kupine, te se u cilju neeljenih efekata i kod ove kulture izdanci ne vezuju
preko zime, ve se slobodno putaju po zemlji, da bi se tek u proljee po
odabiru i prestanku opasnosti od niskih temperatura vazduha (posebno
golomrazice)vezivalizaicunaslona.
10
3.BIOLOKEOSOBINE
3.1.Biolokeosobinemaline
Malina je viegodinja, bunasta, listopadna biljka

iji podzemni i nadzemni sistem ine dvije grupe
organa: vegetativni i generativni. U vegetativne
organe, koji su u funkciji odravanja ivota,
spadaju: korjen, stablo i list, a u generativne, koji
suufunkcijiproduenjavrste:cvijet,plodisjeme.
Sl.9.Vegetativniigenerativniorganimaline
Podzemni sistem ili korijen u osnovi je vegetativni

organ maline, obino je dobro razvijen i posjeduje
radijalnu simetriju. Pored intenzivnog rasta u
duinu, korijenov sistem maline odlikuje se i
izraenimsekundarnimdebljanjem,ijasnagarastaopadasastaroujedinke.
Najvea masa korijena ove vrste voaka razvija se na dubini do 50 cm, dok
rijetkopojedinokorijenjedostiedubinuido11,5m.Generalno,potencijalne
mogunostirastairazvitkapodzemnogsistemamalineuintenzivnojproizvodnji
ne dolaze do izraaja, odnosno ova kultura definie se kao vrsta sa plitkim
korijenom, to u odnosu na masu nadzemnog sistema uslovljava obavezu
podizanja naslona, ali i izuzetno dobru
pripremu zemljita za zasnivanje buduih
malinjaka, te kasnije njegovo besprijekorno
odravanje.
Sl.10.Izgledkorijenamaline
Iz predhodno navedenog, u praktinom

smislumoesezakljuitisljedee:nadzemni
sistem maline u potpunosti se obnavlja izkorijena, te i manja oteenja istog
moguimativelikeposljedicenaprinos.Iztograzlogamedijukojemsekorijen
razvija mora biti takvih karakteristika da omogui nesmetano buenje
pupoljakaipojavunovihprirasta,gdjejeposebnovanodaistinesmijeleati
u vodi, zbog ega uslijed nedostatka kiseonika dolazi do guenja, a zatim do
pojave bolesti koja izaziva trule korijena, i konano slijedi odumiranje
podzemnog sistema. Korijen maline nikada se ne prekriva razliitim
materijalima u smislu maliranja, obzirom da bi isti sprijeili pojavu mladih
prirasta.
11
Nadzemni sistem maline nije u tolikoj mjeri trajan kao korijen. Obzirom na
plodonosne karakteristike, odnosno na vrijeme plodonoenja, generalno
postojedvijepodgrupemaline:jednogodinjeidvogodinje.
Dvogodinjitipmalineplodonosinadvijegodinestarimizdancimatokometiri
sedmicesezonesazrijevanjauperiodujuniijuli.Ovomtipupripadajuskorosve
maline koje se trenutno uzgajaju u BiH, ukljuujui kao predstavnika sortu
Willamette,kojauestvujesa95%ukupneprodukcije.Meekerjedrugisortaiz
ove grupe, koja se uzgaja u daleko manjem obimu. Dakle, prve godine po
sadnjikodovogtipamalinenemaroda.
S druge strane, jednogodinji tip maline plodonosi na vrnom dijelu
jednogodinjeg izdanka tokom nekoliko mjeseci u p eriodu august oktobar,
nakonegaseistisueipropadaju.Tipianpredstavnikovogtipamalinejeste
heritrejd,autumnblissidr.
Obzirom da se u BiH dominantno za sada uzgaja dvogidinji tip maline, u
nastavkupanjaebitiusmjerenasamonaovugrupunavedenekulture.
Osnovu nadzemnog sistema maline ine dvogodinji prirasti koji su nosioci
rodnih elemenata i koji po donoenju roda odumiru. Dakle, u morfolokom
smislu,kodmalinemogue
je razlikovati dva tipa
prirastakojiinestrukturne
dijelove
nadzemnog
sistema:
Izdanci prirasti
nastali
iz
vegetativnih taaka
rasta na korijenu
ivedvijegodine
Izbojcijednogodinjiprirasti
(plodonosnimladari)iztaakarasta
(generativnihpupoljaka)nanadzemnom
sistemuizdnacima.
Sl.11.Nadzemnisistemmaline:
a)vegetativniprirastiIZDANCI,
b)plodonosnimladariIZBOJCI
Dakle,kodmalinepostojedvatipapupoljka:vegetativni
kojisenalazenapodzemnomsistemudukorijena,i
generativni(mjeoviti)kojisenalazeupazuhulista
jednogodinjihizdanaka.
Sl.12.Vrsteipoloajpupoljakakodmaline
12
Morfogenezagrmakoddvogodinjihsoratamaline,krozvegetacionecikluse,
odvijasenasljedeinain:
Prve godine poinje rast i razvoj prirasta iz vegetativnih pupoljaka na
korijenu (rast i razvie izdanaka). Poetak diferencijacije pupoljaka na
izdancima(svipupoljcinaizdancimabitegenerativni).
Druga godina rast i razvoj postranih prirasta sa rodnim elementima

(plodonosni mladari) iz generativnih (rodnih) pupoljaka prologodinjih
prirasta (izdanaka). Nakon plodonoenja i berbe prirasti sa rodnim
elementimaodumiru,odnosnodvogodinjiprirasti(izdanci)seeliminiu.
Sl.13.Morfogenezagrmakoddvogodinjihsortimaline:prvagodinaa)
pojavamladihizdanaka,b)vegetativnirastizdanaka,c)opadanjeliaiulazak
ufazumirovanjadrugagodinad)buenjegenerativnihpupoljakai
razvijanjeplodonosnohmladara,plodonoenje,e)nakonberbeprirodno
suenjeodvrhapremadnu,uklanjanjeprirastadoosnove
3.1.1.Razmnoavanjemaline
Malina se moe razmnoavati na vie naina.

Meutim, u praksi posebnu primjenu nalaze
sljdea
dva
naina
razmnoavanja:
razmnoavanje
reznicama
korijena
i
razmnoavanjezrelimizelenimizdancima.
Razmnoavanjemreznicamakorijenaostvarujese
ubrzano umnoavanje maline. Naime, korijenove
reznice se sijeku tako da imaju najmanje jedan
razvijen podzemni pupoljak, a optimalno je 23.
tenaovakavnainizrezanereznicetrebajuimati
dobrorazvijeneile,sanajmanjimprenikomoko
34mm.
Sl.14.Korijenovereznicemaline
13
Crvena malina se masovno razmnoava zrelim ili zelenim izdancima. Najee

je u upotrebi razmnoavanje maline zrelim izdancima. Takoe, najkvalitetniji
izdanci se dobijaju iz matinjaka maline koji su podignuti od sortno istog i
zdravog sadnog materijala, u izdvojenim zatvorenim prostorima (specijalan
sadni materijal). Nakon proizvodnje izdanaka u ovakvom matinjaku, isti se
dalje mogu razmnoavati u polju (matinjaku) koji je prostorno izolovan od
drugihmatinjakanajmanje400m(standardnisadnimaterijal).
Sl.15.Razmnoavanje
malineizdancimaiz
vegetativnih
pupoljakanakorijenu
majinskebiljke
razvijajusenovi
izdancikojisenakon
odreenogvremena
odvajajuodkorijena
majinskebiljkei
predstavljaju
novonastalesadnice
maline
3.2.Biolokeosobinekupine
Kupina je viegodinja polubunasta kultura iji podzemni sistem predstavlja

viegodinjikorijen,anadzemniinejednogodinjiidvogodinjiprirasti.
Iz praktinih razloga, a obzirom na karakter rasta izdanaka i prirodnu formu
habitusanajprikladnijapodjelasortikupinejenasljedeegrupe:
premakarakterurastauspravne,poluuspravneipuzajue,
premamorfologijiizdanakatrnoviteibestrnei
naosnovuplodonosnihkarakteristikajednogodinjeidvogodinje.
Sl.16.Puzajuitipkupine
14
Uspravno rastue kupine ne zahtjevaju naslon, obzirom da se njihovi izdanci

odravaju u vertikalnom poloaju bez vezivanja za potporu. Meutim, u
intenzivnim sistemima uzgoja, sorte kupine iz ove grupe postiu daleko bolje
prinoseukolikoseuzgajajuuzkoritenjenaslona.
Kod puzajuih sorti kupine izdanci nemaju uspravan rast, te uvijek zahtjevaju
fizikinaslonkakobiseistiodraliuvertikalnompoloaju,odnosnoodignutiod
zemlje.
Mada postoji nekoliko prelaznih formi, generalno kupine bez bodlji, koje
uglavnom imaju puzajui rast, rjee
poluuspravan ili uspravan predstavljaju
privredno najznaajniju grupu, odnosno
istu koju podrazumjeva intenzivna
proizvodnjaovevrste.
Sl.17.Puzajuiiuspravnorastuitip
kupinegeneralnoostvarujeboljeprinose
ukolikoseuzgajauznaslon
Podzemni sistem kupine izraeno je

razgranat,
obrastao
korijenovim
dlaicama, a njegova snaga i dubina
prodiranja prvenstveno zavisi od nasljedne osnove jedinke, ali i od uslova u
kojima se isti razvija. Naime, podzemni sistem uspravnorastuih sorti kupine
dominantno se razvija i grana u povrinskom sloju zemljita (0,5 m), bez
znaajnijegdubljegprodiranja,dokistikodpuzajuih kultivaradostieslojevei
dodubine11,5m.Navedeneodlikepodzemnogsistemakoduspravnorastuih
sortikupine,obezbjeujubiolokuprikladnosttipurazmnoavanjaizdancima,a
kodpuzajuih,potapanjemvrhovaioiljavanjemreznica.
Osnovunadzemnogsistemakupineineizdanciijijeivotnivijekdvijegodine.
Uprvojgodinioviprirastirastuirazvijajuse,obinodostiuiprirodnuduinu
26 m, a u drugoj godini na ovim
prirastima formiraju se bona
razgranjenja,nosiociroda,kojise,
kao i cijeli dvogodinji prirasti, po
plodonoenju, do kraja godine u
potpunostisue.
Sl.18.Nadzemnisistemkupine
15
Prema tome, morfogeneza dvogodinjeg tipa kupine odvija se na slijedei

nain: iz taaka rasta na korjenovom vratu kupine u prvoj godini razvijaju se
prirasti koji te godine samo rastu i razvijaju se, a tokom zime gube lie i
stupaju u fazu mirovanja. Druge godine iz pupoljaka koji se nalaze u pazuhu
listova na ovim prirastima, razvijaju se plodonosne granice koje donose rod,
nakonegapoinjesuenjecjelihdvogodinjihizdanakaodvrhapremaosnovi,
akojesedokrajadrugevegetacijeupotpunosti izavri.Jasnojedakle,dau
drugomvegetacionomperiodu,izdancikupinenerastuuduinu,kaotonema
niti njihovog sekundarnog debljanja, ve je kod istih u ovom periodu
obezbjeenosamorazgranjavanjeufunkcijiplodonoenja(kaokodmaline).
Sl.19.Morfogenezakoddvogodinjegtipakupine
Kupinaobrazujepupoljke,kakonapodzemnom,takoinanadzemnomsistemu.
Podzemnipupoljciformirajusenapodzemnomstablu,odnosnonakorjenovom
vratu (mjesto na povrini zemlje), to znai da za razliku od maline iji
podzemni sistem nosi pupoljke svom svojom duinom iz kojih se tokom
vegetacijerazvijajuprirastiducijelogreda,kodkupinesviprirastiseformiraju
iz jednog mjesta (prikorjenski izdanci), te nema pojave mladih izdanaka du
korijena,topredstavljaznaajnurazlikuizmeu ovedvijevrstevoakaikada
jeupitanjusistemuzgoja.
Sl.20.Kodmalineizdancikojisejavljajudukorijena(lijevo),
akodkupineizdancisejavljajuizkorjenovogvrata(desno)
16
Pupoljci nadzemnog sistema obrazuju se u pazuhu listova na jednogodinjim

izdancima, i to obino u skupinama po dva, rasporeeni jedan iznad drugog.
Razvojpupoljkanadzemnogsistemanijeuravnoteen.Naime,pupoljcibaznog
dijela izdanaka razvijaju se slabo, ili se i ne obrazuju, pupoljci srednje zone
izdanaka razvijaju se srednje intenzivno, dok je razvoj pupoljaka vrne zone
najintenzivniji. Generalno, razvoj pupoljaka podzemnog i nadzemnog sistema
uslovljen je prvenstveno sortom, ekolokim uslovima uzgoja i nivoom
agrotehnikeuzasadimakupine.
Cvjetovi kupine su sakupljeni u cvasti, boja kruninih listia je bijela, rjee
ruiasta. U naim klimatskim uslovima kupina cvjeta krajem maja, tako da
nemaopasnostiodkasnihproljetnihmrazeva.Opraivanjekupinevreinsekti,
anajznaajnijajemedonosapela.
Plod kupine moe biti razliitog oblika i krupnoe: okruglast, izdueno kupast,
zatupasto kupast i ovalan. Boja povrine ploda kupine je obino crna i sjajna
(raznenijansecrneboje),anetorjeeicrvenaiuta,kaoisok.Interesantno
jeistaidasebojapovrineplodaibojasokamogurazlikovati(npr.pokoica
crna, a sok crven i sl.). Kao posebno vana osobina ploda smatra se njegova
vrstoa,jerodnjeuznatnojmjerizavisitransportabilnost,odnosnonamjena
istih. Pri izboru sorti kupine, zbog transportabilnosti, vie se cijene one koje
imajuvrsteplodove.
3.2.1.Razmnoavanjekupine
Kupina se razmnoava na sljedee naine: sjemenom, izdancima,

ukorjenjavanjem vrhova izdanaka, korjenovim reznicama, reznicama izdanaka
(zrelimizelenim)imikrorazmnoavanjem.Zapraksunajveiznaajimajudva
naina razmnoavanja i to: ukorjenjavanjem vrhova izdanaka i reznicama
izdanaka.
Razmnoavanje ukorjenjavanjem vrhova izdanaka koristi se samo kod
puzajuih sorti kupine iji prirasti pri normalnom rastu i razvoju polijeu po
zemlji i dobro se
ukorjenjuju.
Sl.21.Razmnoavanjekupine
ukorjenjavanjemvrhovaizdanka
17
Proizvodnjasadnicakupineukorjenjavanjemvrhovaizdanakamoeseobavitiu
specijalizovanim matinjacima jednogodinjeg ili viegodinjeg karaktera.
Jednogodinji matinjaci u pravilu obezbjeuju laku produkciju sadnica, koje
supritomikvalitetnijeizdravstvenosigurnije.Ovimatinjacizasnivaju seuz
sadnarastojanja2x1miobziromdasvakaposaenasadnicaobezbjeujeido
10 novih izdanaka nakon njihovog povijanja, zagrtanja zemljom i oiljavanja,
istipo1haobezbjeujeido50000sadnica.Ukolikosevrizakidanjevrhova
izdanaka u cilju poticanja njihovog grananja, te potom oiljavanja, ova
produkcijamoeobezbjeditiido100000kvalitetnihsadnicapohektaru.
Razmnoavanje kupine zrelim i zelenim reznicama izdanaka primjenjuje se u
sluajevima potrebe masovnije proizvodnje sadnog materijala odreenesorte,
a iji je broj matinih biljaka koje su na raspolaganju mali (razmnoavanje
elitnogbezvirusnogsadnogmaterijala,razmnoavanjenovesorteisl.).Zelene
i zrele reznice (dijelovi izdanaka sa 13 pupoljka, uzeti u vegetaciji ili van
vegetacijskog perioda) oiljavaju se u kontrolisanim uslovima (staklenici), i u
pogodnomsupstratu(perlit,treset)inajee uzprimjenuhemijskihsupstanci
(fitohormona). Naravno, ovakav nain razmnoavanja je u praksi
najekonominiji,buduidaseodjednogizdankamoeobezbjeditineuporedivo
veibrojreznicabuduihsadnica,uodnosunanpr.samojednu,kojasedobija
potapanjem vrhova izdanaka. Unutar ovog vegetativnog tipa
razmnoavanja kupine, najbolje rezultate daje tehnika
oiljavanja zelenih reznica. Ove reznice ine po dva lista, i
pupoljka u njihovom pazuhu. Listovi se skrauju za gornju
polovinu njihove ukupne povrine, u cilju regulisanja
debalansa nadzemnog i podzemnog sistema. Zelene reznice
potapaju se u vlaan supstrat ije je odravanje nivoa
vlanost, kao i za svako drugo oiljavanje, od presudnog
momentazauspjenostrazmnoavanja.
Sl.22.Lisnipupoljaknareznicikupine
4.PREDRADNJEZAPODIZANJEZASADAMALINEIKUPINE
Uokviruradnjikojesepreduzimajupreditokomzasnivanjaintenzivnihzasada
malineikupineposebnoseizdvajajusljedee:
izborlokacijezapodizanjezasadamalineikupine,
pripremazemljitazasadnju,
izborsadnogmaterijalazazasnivanjezasadamalineikupine,
tehnikasadnjemalineikupine,
izborioblikovanjeuzgojneforme,
18
mjere upravljanja zasadom maline i kupine rezidba, ubrenje,

navodnjavanje,odravanjezemljitaizatitaodbolestiitetoina.
4.1.Izborlokacijezapodizanjezasadamalineikupine
Postoje osnovni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izbora mjesta za
podizanje zasada maline i kupine. To ukljuuje: ocjenu parcele, analizu
predkulture, tipa zemljita i njegove plodnosti, potrebu obezbjeenja
odvodnjavanja, vjetrozatitnih pojaseva, analizu osunanosti, blizinu izvora
vodeipovezanostsakomunikacijama.
Podocjenomparcelepodrazumjevase tenjadalokacijazazasnivanjezasada
treba da bude dobro osunana. U tom smislu, dakle potrebno je izbjegavati
zasjenjena mjesta. Idealno, uzgajivai bi trebali izabrati zemljita koja su
dobrodrenirana, prirodno plodna, bogata organskom materijom (24 %), sa
pH vrijednou 67. Za malinu su izrazito povoljne pjeskovite ilovae ili samo
ilovae, kao i dobro drenirana glinovita zemljita. Zemljita koja sadre 510
kg/dunumu raspoloivog fosfora, 2530 kg/dunumu kalija, 15 20 kg/dunumu
magnezija, i posjeduju kapacitet izmjeninih kationa (CEC) od 816 su
optimalna. Odvodnjavanje, odnosno drenaa je takoe vaan faktor prilikom
izboralokacije, izrazlogatokorijenmalineikupinedoseedubinuido1m.
Parcele koje posjeduju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivo
podzemnevodenesmijebitiviiod1m,obziromdajekorijenmalineikupine
izuzetnoosljetljivnanedostatakkiseonikauzemljitu.Takoe,mnogikultivari
malinesupodlonipremagljivicamakojeinficirajukorijen,akojedominirajuu
slabo dreniranim zemljitima. Kada izumre korijen, biljka zakrlja, to je
izuzetno izraeno tokom ljetnih vruina i nedostatka vlage u zemljitu. Postoji
jednostavan praktini test kojim se moe ustanoviti da li je zadovoljavaju a
drenaavodopropusnostuodreenomsadnommjestu. Naime,iskopaserupa
dubineoko75cmiirine15cmnamjestugdjeseplanirazasnovatizasad,ito
uperioduranogproljeailikasnejeseni,kadajezemljitezasieno saturirano
vlagom,alinijesmrznuto.Nakontogarupasepunisaoko20litaravode,tese
vri provjera nivoa iste nakon jednog sata. Ukoliko se voda zadrala na dnu
rupetakvozemljitemoebitisuvievlanozauzgojmalineikupine.
Malina i kupina trebale bi
biti posaene na blagima
padinama, gdje ne postoji
opasnost od zadravanja
suvinihkoliinavode.
Sl.23.Parcelena
breuljkastimterenima
idealnosurjeenjeza
sadnjumalineikupine
19
Takoe, i adekvatna vazduna drenaa izmeu biljaka veoma je vana za

uspjean uzgoj maline i kupine. Kretanje zraka smanjuje vlanost oko biljke i
spreava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Vazduna drenaa,
takoe,smanjujeopasnostodproljetnihmrazeva.Ukolikosezasadpodiena
nagnutim terenima, i na veim nadmorskim visinama treba znati da e se
hladanvazduhkretatinizpadinupremanajniojtaki,obziromdaje istilaki,
toukrajnjemsmanjujeopasnostodproljetnihmrazeva.
S druge strane, u nekim sluajevima, zasadi maline i kupine trebali bi biti
zatieni i od jakih vjetrova, budui da isti mogu uslovljavati znaajna
mehanikaoteenjanaplemenitimkulturama.
Odabirekspozicijeiakonekritinifaktor,takoejevaan,tebiistitrebaobiti
razmotrenpripodizanjazasadamalineikupine.Ovedvijevrstavoaka,spram
ovogfaktora,preferiraju,zatienesjeverneobronkepadine.Juneekspozicije
mogle bi biti koritene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi
temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunanih dana tokom zime.
Tako na primjer, nekoliko toplijih dana tokom januarafebruara, mogli bi biti
razlog stimulisanja pupoljaka, tako da bi sljedei hladni val u ovom periodu,
uslovioevidentnetete.
Takoe, novi zasadi bi trebali biti podizani to udaljenije od divljih populacija
maline i kupine. Naime, divlji zasadi ovih vrsta voaka u krugu od 300 m
moraju biti elminisani, budui da isti predstavljaju izvor irenja bolesti u
novopodignutimzasadima.
Zasade maline i kupine ne bi trebalo saditi na parcelama gdje su kao
predkulturegajene:jagoda,paradajz,krompir,patlidan,paprika,ilipakstariji
zasadi maline i kupine, obzirom da su sve vrste podlone oboljeljenju
izazvanom gljivicom Verticillium venuti, a ista moe preivjeti u zemljitu
godinama, te negativno uticati na novopodignute zasade maline i kupine.
Leguminozesugeneralno,dobrepredkulturezanovezasademalineikupine.
Sl.24.Primjeruticaja
predkulturenauzgoj
maline:zasadmaline
podignutnamjestugdje
jeprethodnobiopanjak
(lijevo),ijagoda(desno)
20
4.2.Pripremazemljitazasadnjumalineikupine
Odpravilnepripremezemljitazapodizanjemalinjakauvelikojmjerizavisite
visina budueg prinosa i kvalitet plodova, te samim tim i uspjenost gajenja
odabranogsortimentaprojektovanogzasadaovihkultura.Priizboruparceleza
zasnivanje novog malinjaka, dakle prije pristupanja neposrednoj pripremi
zemljita, od posebne je vanosti poznavanje kultura koje su bile gajene na
odabranojpovrini.Naime,kaopogodnepredkulturezamalinuikupinumogu
se preporuiti: sve kupusnjae i grahorice, a kao izrazito nepovoljne: jagoda,
malina, kupina, vinova loza, te krompir, paradajz i sl. Da bi se zemljite
oslobodilo korova i zemljinih insekata, kao to su liinka klinjaka i bijelog
crva, godinu dana prije sadnje maline i kupine na odabranu parcelu potrebno
jezasijatiitariceilileguminoze(primjerdobrihpredkultura).
Priprema zemljita za podizanje malinjaka podrazumjeva provoenje sljedeih
radnji: analiza zemljita, ureenje zemljita i popravka njegove plodnosti
meliorativnim ubrenjem, duboko oranje i tanjiranje, te povrinska priprema
zemljitazasadnju.
4.2.1.Analizazemljita
Analizazemljitatrebabitiizvrenanekolikomjeseciprijesamesadnje,itona
taj nain to se uzorci zemljita uzimaju nasumice sa nekoliko lokacija na
parceli i sa dvije dubine 30 i 60 cm. Preporuuje se uzimanje dva uzorka po
dunumu.Naveimparcelama,uzimanjeuzorakaizsamojednogdijelaukupne
povrineparcelemoedovestidonetanihrezultata,atimeidoneadekvatnih
preporuka kada su u pitanju intervencije na popravci osobina zemljita.
Naravno,uvijekjelakekorigovatinedostatkeodabranogzemljitaprijesadnje
negokasnijetokomekspoloatacijezasada.Kodanalizezemljitaodreujesei
analizira: pH tla, % organske materije, sadraj soli, sadraj makro i
mikroelementi, te prisustvo nematoda. Ove analize obino se obavljaju u
komercijalnim laboratorijama, ili pak u naunim i strunim institucijama.
Takoe, mogue je nabavit i jednostavnu opremu za mjerenje pH zemljita,
sadrajasoliiodreenihmineralnihelemenata,direktno
upoljskimuslovima.
Sl.25.Sondazauzimanje
uzorakazemljita
21
4.2.1.1.pHzemljita
PH vrijednost zemljita moe se odrediti koritenjem jeftinih probnih traka ili

pomourunogpHmetra.Procedurajejednostavnaipodrazumjevauzimanje
prvo,jednesupenekaikezemljita kojasepotomnavlaivodomtakodase
formira blato. Meutim, prije miksanja zemljita i vode, potrebno je provjeriti
dapHvodekojasekoristiimaneutralnuvrijednost,daklepH=7,0.Vrhprobne
trake potom se uranja u blato, tako da se voda poinje kretati niz traku
ostavljajuiesticezemljitapopovriniiste.Promjenabojenatestnojtracibit
e gotova za nekoliko minuta. Prosjena pH vrijednost moe biti odreena
uporeivanjem boje na testnoj traci sa bojom na listi opskrbljenoj testnim
trakama.
Prilikom koritenja pH metara, postupak se svodi na uranjanje elektrode u
napravljenu smjesu zemlje i vode, te potom neposrednog oitavanja pH
vrijednosti na displeju. Kada je pH vrijednost zemljita ispod 6,0 potrebno je
istom dodavati kalcijum karbonat, u cilju korekcije pH. Koliina CaCO 3
kalcijevog karbonata kojeg je potrebno dodati za podizanje pH vrijednosti
prema6,5usrednjojilovaikakvasu zemljitaveinomuBiH,prikazanajeu
tabeli1.
Potrebnekoliinekrea
Tabela1.Orjentacionekoliine PoetnapHvrijednost
(kg/m)
kalcijumkarbonatakojegje
6.0
0.25
potrebnododatidabisepH
5.5
0.50
vrijednostzemljitasapoetnih
5.0
0.90
vrijednostipodiglana6,5
4.5
1.25
Ukoliko je i sadraj magnezijuma nizak primjenjuje se dolomit (kalacijum

magnezij karbonat), u cilju korekcije pH vrijednosti zemljita i popravke
sadraja Mg. CaCO3 ili pak gaeni kre u prahu treba biti primjenjen nekoliko
mjeseci prije sadnje kako bi se obezbjedilo dovoljno vremena za hemijske
promjene u zemljitu. Krenjak bi trebalo unijeti u zemljite putem
rotovatora/freze,itonadubinuodnajmanje30cm.Zauspjeanuzgojmalinei
kupine,upravilusepreporuujeodabraneparceletretiratikrenjakom.Ucilju
ekonominosti, primjena krea se moe obaviti samo u trake, odnosno u
redovegdjeesenalazitisadnamjesta.SposobnostkrenjakazapopravkupH
zemljita odreena je veliinom
estica istog i njegove istoe.
Manjeesticeimatebruzemljinu
reakcijuiobrnuto.
Sl.26.Runaaplikacijakreapred
zasnivanjezasada
malineikupine
22
4.2.1.2.Salinitet
Malinaikupinasuosjetljivenapoveansalinitetsadrajsolizemljita,inebi
trebalebitsaenenazemljitimakojaimajusadraj800ppmodukupnesoli.
Visoka koncentracija soli u zoni korijenovog sistema ovih vrsta ima za
posljedicu tee usvajanje vode i hranjivih materija iz zemljita. Visoka
koncentracija topive/rastvorljive soli u zemljitu sprijeava n ovu inicijaciju
korijena, te izdanci postaju slabiji i imaju izrazito zakrljao rast. Zaostatak
biljaka u porastu i pad prinosa moe se pojaviti prije lisnih simptoma koji su
obino pouzdan indikator. Malina i kupina
posaene
u
zemljita
sa visokom
koncentracijom soli imat e rubnu
hlorozu/nekrozu i zakrljalost na listovima, a
ozljedesuizrazitijenastarijemliu.
Sl.27.Nekrozastarijihlisnihmarginaobino
susimptomsolnetoksinosti.
Toksinost soli u zemljitu mogu biti

uzrokovanevisokimrazinamaistihuvodikoja
se koristi za navodnjavanje ili pak u
zemljitima na kojima je siromano
odvodnjavanje, ali i pretjerana primjena
mineralnih ubriva putem fertilizacije ili
njihovom folijarnom aplikacijom. Malina i
kupina su naroito osjetljive na hlorid i natrijeve soli, a tete postaju oitije
tokomtoplijihmjeseci.Biljkekojerastuuslanimzemljitimaponaajuseslino
onimakojerastuuznedostatakvode.
Veomajevanoimatiunaprijeddobrotestiranuvodu,kaoizemljiteislijediti
ispravne procedure navodnjavanja, kao i fertirigacije, kako bi se izbjeglo
nagomilavanje soli. Analiza lista je, takoe od bitnog znaaja u
dijagnosticiranjusimptomasoliimoeotkritipotencijalnotetninatrijumhlorid
(akumulacije)akprijenegosimptomibuduvidljivinalistu.Marginalneivrne
oegotine lia ovih vrsta voaka obino su jaki indikatori hlorida ili natrijeve
toksinosti. Ako se u oteenom liu nau sadraji vei od 0,2% natrija ili
0,5%hlorida,evidentnalisnaozljedaobinosepripisujenatrijevojilihloridovoj
toksinosti. Koncentracija topive soli predstavlja ukupnu koliinu gnojiva i
drugih jona koji se nalaze u zoni korijena biljaka. Soli u zemljitu prisutne su
kao pozitivno ili negativno naelektrisani mineralni joni. Ove naelektrisane
estice poveavaju sposobnost provoenja zemljinog elektrinog
kondiktiviteta,te njihova koncentracija moe biti procjenjena mjerenjem ovog
parametra(EC).RastvorljivesolimjerenesukoritenjemECmetraiizraenesu
kaomilionitidiopocentimetru(mmhos/cm)ilidecisimenspometru(dS/m), a
kojisubrojnoekvivalentni.Vrijednost1mmho/cmjeekvivalentanpriblino670
23
milionitom dijelu (ppm) ukupne topive soli. Prinos sto lnog (trinog) voa se
smanjuje kada je kondiktivitet zasienih ekstrata u korjenskog zoni zemljita
veiod1,2DSa/m.Prinosstonogvoasesmanjujepriblino10%kodslanog
zemljita od 1,3 dS/m, 25% kada je 1,8 dS/m i 50% kada zemljite ima
kondiktivitet 2,3dS/m mmhos/cm (ove vrijednosti odgovaraju priblino 1300
1500 ppm u saturiranom/zasienom ekstraktu). Ukoliko analiza zemljita
pokaeECveiod1,2dS/m,tadajepreporuenatemeljitabazinostzemljita.
4.2.1.3.Sadrajmineralnihelemenata
Analizasadrajamakroimikroelemenatauzemljitutrebalabibitiobavljena
prijesamesadnjemalineikupine,kakobisenapravinainodrediohranidbeni
status zemljita na kojem se podie zasad navedenih kultura. Takoe, ova
analizaprovodiseikaoredovnamjeratokomeksploatacijezasada,arezultati
ovog testa mogu biti kombinovani i sa analizom listova, odnosno pojedinih
organa maline i kupine, u cilju optimizacije programa ubrenja u svim
periodima odravanja vonjaka. Optimalan sadraj mineralnih elemenata sa
adekvatnm koncentracijama obraeni su u poglavlju ubrenje maline i
kupineovebroure.
4.2.1.4.Nematode
Prilikom provoenja analize zemljita veoma je vano da ista podrazumjeva

odreivanje i prisutnosti nematoda. Nematode su mikroskopski valjkasti
organizmikojinastanjujuzemljite. Naime,postojerazliititipovinematoda, a
nekiodnjihsuveomatetnipriuzgojumalineikupine.teteizazivajuhranei
se na korijenu, a zaraene biljke ispoljavaju slab vegetativni rast, te nakon
odreenog vremena vidno krljaju. Nematode, takoe mogu biti i prenosioci
razliitih bolesti.Oviorganizmise,naimekreukrozporezemljita, imoguse
naovajnaindislociratiipo nekolikocentimetara.Meutim,moguse,atoje
izuzetno est sluaj u praksi, proiriti na nove povrine i prilikom redovne
obrade odabrane parcele. Nekoliko vrsta nematoda vezuje se za slabiji porast
maline, a najvanija nematoda je tetoina korijena (Pratylenchus), sa
zastupljenouod5001000jedinkipokilogramusuhogzemljita.Naravno,u
skladu sa prethodnim preporuuje se izbjegavanje zemljita koja imaju vei
broj ovakvih tetoina kada je u pitanju sadnja maline i kupine. Treba
napomenuti i to da ne postoje adekvatna sredstva za suzbijanje nematoda, a
da su ista dozvoljene za kontrolu ovih
tetoinaprilikomuzgojamalineikupine
uBiH,stimdazadovoljavajupreporuke
PERSUAP.
Sl.28.tetenakorijenumalineizazvane
nematodama
24
4.2.2.Ureenjezemljitaipopravkanjegoveplodnosti
Obim i broj zahvata koji iziskuje ureenje zemljita prvenstveno zavise od

zateenog stanja povrine na kojoj se eli podii novi zasad maline i kupine.
ienje i ravnanje povrine zemljita obavezna je radnja u sklopu ureenja
odabrane parcele, a ima za cilj eliminisanje svih veih ili manjih potencijalnih
fizikih i drugih smetnji, kao npr. zemljinih depresija koje bi kasnije
predstavljale nepoeljna mjesta akumulacije povrinske vode. Eliminisanje
korova, takoe je radnja koja se u ovoj fazi redovno primjenjuje. Herbicidi
Cidocor, Herkules i Basta efikasna su sredstva za unitavanje najveeg broja
viegodinjihijednogodinjihkorova,teseuovusvrhunajeepreporu uju.
Ukoliko je zemljite na kojem se eli podii malinjak neto slabijeg kvalteta,
obavezno je popravljanje njegove plodnosti, odnosno poboljanje njegovih
fizikih i hemijskih karakteristika. Popravka plodnosti zemljita vri se
meliorativnim ubrenjem organskim i mineralnim ubrivima, a prema potrebi
izvodi se i kalcifikacija (korekcija pH vrijednosti), te odvodnjavanje, odnosno
obezbjeujeisistemzanavodnjavanje.
Zemljitaobogaenaorganskommaterijomsuveomapovoljnazauzgojmaline
i kupine. Ista poboljavaju teksturu zemljita, te zadravaju mineralne
elemente usljed bazinosti od ispiranja. Organska materija pobolj ava vodni
reim zemljita, odnosno poveava kapacitet za zadravanje vode. Bogatsvo
zemljita organskom materijom esto ne smije biti omalovaavana. Koliine
organske materije koje se dodaju zemljitu mogu biti bez sutinskih
ogranienja. Ova forma moe da bude sastavljena od slame pomijeane sa
stajnjakom, zeleninim ubrivima (sudanska trava, ra, ozima ita) ili p ak
komposta.Koliina35tonapodunumuovihmaterijatrebalabibitidovoljnau
najveembrojusluajeva,aveekoliine,uciljupoveanjavodnogkapaciteta
zemljita,trebabitidodatanazemljitimapjeskovitogtipa,imesepoboljava i
njihova struktura, drenaa, ali i aeracija, spram zemljita koja imaju veu
koliinugline.
Sl.29.Nepravilnaaplikacija
stajnjaka.Naime,odmah
poslijeprimjeneistije
potrebnozaoratikakobise
gubicihranjivasvelina
minimum
Razgradnja ove organske

materije mikroorganizmima
zemljita zahtijeva naknadne koline azota osim ukoliko organmska materija
nije bila od leguminoza. Oko 6 kg stvarnog azota treba dodati na svaku
metriku tonu slame i stajnjaka i 12 kg istog treba dodati za neleguminoznu
organsku materiju ili zelenino ubrivo u cilju pomoi razgradnje. Ukoliko se
25
primjenjuje kokoijeubrivoistosedodajeujesen,ukoliinama0,51,0tpo
dunumu. Idealno, organska materija treba biti uneena po povrini 1015 cm
prijesamesadnje.Organskamaterijapoveavaraspoloivosthranjiva,kationa,
zemljini kapacitet i naravno, mikrohranjivi sadraj. U zavisnosti od zateenog
nivoa plodnosti zemljita, koliina ubriva za meliorativno ubrenje za
mineralna NPK ubriva (5:20:30, 5:22.35, 6:26:26, 7:14:21, 10:20:30) kree
se1,52,5t/ha.Ukolikoseprimjenimeliorativnoubrenje,unoenjemutrake
(neubrisecijelapovrinaredukovanoubrenje)ovekoliinemogubitiiza
oko 3 puta manje od navedenih. Najpodesnije vrijeme provoenja
meliorativnog ubrenja je u dva navrata, po 50% ukupne koliine, prije i
poslijedubokogoranja.
Nakon rasturanja stajnjaka, mineralnih ubriva, a po potrebi i krenjaka
obavlja se oranje zemljita na dubinu 3040 cm. Duboko oranje vri se
iskljuivo pri umjerenoj vlanosti zemljita , i to najmanje mjesec dana prije
poetkasadnje.
Ukoliko postoji nepropusni sloj, rigolovanjem e se isti prevezii i poveati
propusnost zemljine podloge. Rigolovanje podrazumijeva razbijanje
neporopusnog sloja zemljita primjenom podrivaa koji prave uske kanale u
zemljitu, na dubini 75100 cm. Dlijeta na podrivau postavljaju se na takvu
dubinu da obavljaju funkciju ispod stvrdnutog sloja zemlje, kako bi isti bio
prekinut. Razbijanje nepropusnog sloja na ovaj nain trebalo bi biti uinjano
dvaputapoistojparceli,takotoseudrugomprolazutraktorkreepoduglom
od 90o u odnosu na predhodno
izvedenu radnju. Treba napomenuti
da zemljite prilikom izvoenja ove
radnje mora biti umjerene vlanosti,
obzirom da bi ista ukoliko bude
poveana imala suprotan efekat od
onoga koji se eli postii samom
operacijom.
Sl.30.Razbijanjenepropusnogsloja
uzemljitu
Poslije izvrenog oranja pripremana parcela isti se od

krupnijeg kamenja, kao i ostataka korijena korovskih i
drvenastih biljaka, a po ovoj radnji dalje se pristupa
detaljnijojpovrinskojpripremizemljitazasadnju,koja
podrazumjeva dodavanje druge polovine organskih i
mineralnihubriva,tetanjiranjeidrljanjedopotpunog
usitnjavanja povrinskog sloja zemljita. U okviru
povrinskepripremezemljitazasadnjupreporuujese
provoenja mjera njegove dezinfekcije i dezinsekcije
preparatima,kaotosu:Timet,Galation,idr.
26
4.3.Izborsadnogmaterijalazazasnivanjezasadamaline ikupine
Kodzasnivanjazasadamalineikupinenesmijesekoristitisadnimaterijalkoji
vodi porijeklo od prirasta iz starijih proizvodnih zasada, budui da je isti
najeezaraen,aiproizvodnipotencijalovakvihzasadajeznatnoumanjen.
Takoe, materijal iz starijih proizvodnih malinjaka moe predstavljati
generativno potomstvo, odnosno moe predstavljati sjemenjake dobijene iz
sjemena plodova koji redovno opadaju u zasadu ime se gubi sortna istoa,
odnosnodobijajujedinkenepostojaneinepoznatenasljedneosnove.
Sadni materijal kojim je potrebno zasnovati nove malinjake i kupinjake mora
biti izuzetnog kvaliteta, mora posjedovati atest kojim se garantuje sortna
istoa i potpuna zdrastvena ispravnost, a u morfolokom pogledu mora
zadovoljiti standarde opte razvijenosti nadzemnog i podzemnog sistema.
Standardna sadnica maline i kupine mora biti duga najmanje 50 cm, srednje
debljine 812 mm, i sa korjenovim sistemom od najmanje 810 glavnih ila,
duine1220cm,idebljine
2 mm, koji je dobro
obrastao
postranim
ilicama
i
korjenovim
dlaicama. Svaka sadnica,
ili pak bunt (obino od po
50 komada sadnica) mora
posjedovati markicu na
kojoj pie: vrsta, sorta, tip
sadnice, deklaracija, ime
proizvoaa i adresa, te za
kojugodinusadnje sadnice
vae.
Sl.31.Sadnicamalinei
kupine:a)izgleddobre
sadnice(prvaklasa),b)
izgledloihsadnica
4.4.Tehnikasadnjemalineikupine
Nakon pripreme zemljita i unoenja neophodnih dodataka istom, u cilju

njegovepopravke,sljedearadnjapodrazumjevaformiranjeredovazasadnju.
Malina i kupina mogu se saditi na ravnim parcelama, pod uslovom da su iste
dobro drenirane. Meutim, ove vrste voaka na ravnim parcelama sa slabo
dreniranim zemljitem treba saditi na gredicama, dimenzija priblino 25 cm
visinei60cmirine(slika).Udaljenostizmeuredovatrebalabiiznositi2,22,5
m za malinu, a za kupinu minimalno 3 m. Ovakav razmak e obezbjediti
27
dovoljan ivotni prostor potreban za obavljanje i neophodnih agrotehnikih

radnji (fertilizacija, prskanje, branje), a istovremeno e maksimizirati
produkciju.
Sl.32.Formiranegrediceprijesadnje
naslobodreniranimzemljitima
Razmak izmeu redova, takoe zavisi

od veliine maina koje se
upotrebljavaju prilikom odravanja
zasada,alibiistitrebaobitiadekvatan
za motokultivator, odnosno pominu
frezu. Sadnja maline i kupine na
nagnutim,
dobro
dreniranim
parcelama, trebalo bi organizovati tako da ista podrazumjeva postavljenje
redovanasuprotpaduterena,imebisesprijeilaerozijazemljita.
Iako se sadnja maline i kupine moe obavljati od oktobra do poetka aprila,
zrelimizdancima(jesenjaiproljetnasadnja),ipaknajeiterminisadnjeovih
kultura su kasna jesen i rano proljee. Jesenja sadnja se najee koristi,
buduidaimanizprednosti,odnosnodadajenajboljerezultateprijema.
Neposrednopredsadnjuobaveznojepodzemnisistemsvakesadniceosvjeiti,
prvoskraivanjemilazanjihoveukupneduine,a potompotapanjemistog
usmjesupodjednakihdijelovabalegeiilovae, uvodi,uzdodataksredstvaza
dezinfekciju
korijena
(previcur).
Izdanci maline i kupine sade se u pravilu na istu dubinu na kojoj su bili prije
vaenjaizmatinjaka,aliseupraksizbogizvjesnogslijeganjazemlje,istisade
za 34 cm dublje. Ovo je posebno vano kod kupina bez bodlji, u cilju
elminisanjamogunostipovrjeivanjakorijenaipojaveodlikeremutacije.
Sadnja se u pravilu obavlja po oblanom vremenu, a njena tehnika zavisi od
nivoapripremezemljita.Ukolikojezemljitedobropripremljenos amasadnja
moeseobavitiubrazde(tojeupraksi
najeisluaj).
Sl.33.Izvuenebrazdezasadnju
malineikupine
28
Meutim, ukoliko je parcela loije pripremljena, tada je potrebno kopati

pojedinane rupe, i to za malinu dimenzija 20x20 cm, a za kupinu 30x30 cm,
koje e omoguiti neophodnu dubinu i pravilan raspored ila posaenim
sadnicama. Oblano vrijeme je najpovoljnije za izvoenje sadnje, ija se
tehnikaprovoenjabitnijenerazlikujeodtehnikesadnjeostalihvrstavoaka.
Naime,nakonslojaplodnezemljekojimaseprekrivajuilesadnice,nanosise
sloj zgorjelog goveeg stajnjaka u koliini 12 kg po sadnom mjestu i 0,1 kg
NPK,formulacije8:16:22,apotomsadnomjesto,uzlaganogaenje,potpuno
prekrivazemljom.
Nakon sadnje, posebno ukoliko neposredno po sadnji postoji vjeraovatnoa
izostankakinihdana,svakasadnicasezalijevasa34lvode.
Skraivanje posaenih sadnica predstavlja posljednju radnju koju
podrazumjeva tehnika sadnje. Ona se obavlja na 34 pupoljka, odnosno na
duinu oko 20 cm,
a u cilju boljeg
prijema
i
stimulisanja vee
vegetativne snage
rasta
buduih
prirasta.
Sl.34.Tehnika
sadnjemalinei
kupine
4.5.Izborsistemauzgoja
4.5.1.Sistemiuzgojamaline
Uosnovipostojedvasistemauzgojamaline,ito:
sistemgrmovasakvadratnimipravougaonimrastojanjem,i
sistempalira(iveograde)vertikalnipaliriVpalir(sistem)
Sistem vertikalnog palira za proizvodne zasade maline predstavlja najbolji i

danasstandardnisistemuzgojaovevrste.Naime,uzgojmalineuformibuna
danassevrlorijetkoprimjenjuje,iistijeodlikaamate rskogvoarstva.palirski
nain gajenja maline izmeu ostalog obezbjeuje, kako dovoljno
manipulativnog prostora u malinjaku, tako i visoke prinose i dobar kvalitet
ubranihplodova.
Izdancimalinerastuuspravno,alisusklonipovijanjupremazemljikada dozriju
iponuplodonositi.Iztograzlogasistempalirapodrazumjevanaslonkojibio
trebaobitipotporaizdancima,kakobiseistiodraliuvertikalnompoloajuiuz
29
teretrodakojinosenasebi.Kodsistemavertikalnogpaliranasloninestubovi
oddrveta,ilibetonaijajeduina22,5m,airina812cm,imeukojimase
uvruje pocinana ica, prenika 3 mm. Drvene stubove prije postavljanja
naslona, u cilju zatite, odnosno produetka vremena trajanja, neophodno je
dopolovinenjihoveukupneduinenagorjeti,potopitiumotornoulje,urastvor
bordovskeorbeilipremazatimasnombojom.
Sl.35.Uzgoj
malineu
sistemu
vertikalnog
palira
Stubovi se u zemlju ukopavaju 5070 cm, a razmaci istih, pri postavljanju

naslona,kreuseod610m,toprvenstvenozavisiodvrstestubova(drveni6
m betonski10 m), te bujnosti sorte. Postoje dva osnovna tipa naslona kod
sistemauzgojauvertikalnompaliruuzavisnostiodpoloajaicanaistom,koji
sudanaszastupljeniuvoarskojpraksikadajeupitanjuuzgojmaline,atosu:
stubovi na kojima se nalazi dvospratno/trospratno jedna ica, tzv. I

sistem,
stubovikojinosedvospratno/trospratnodupluicuuhorizontali,tzv.t
sistem
Sistem Ipalira je obino u upotrebi kod dvogodinjih kultivara, dok Tsistem

je posebno praktian kod jednogodinjih kultivara, ali i malog broja
dvogodinjih,kaotojesortamiker.
Kod I palir sistema izdanci su pojedinano vezani za svaki red ice i na taj
nain ne polijeu ka zemlji pod teinom roda. Obino su u ovom sistemu
prisutnadvaredaice,prvinavisini0,9m,
adrugina1,8m,dokjevisinastubaiznad
zemlje 2,0 m. Rastojanja izmeu redova
kreu se 2,5 m, a u redu broj dvogodinjih
izdanaka, dakle koji plodonose na jedan
duni metar treba da je 67. Ovo je
standardninainuzgojasortevilamet.
Sl.36.Isistempalira
30
Kod Tsistema palira na stubovima se postavljaju dvije oko 60 cm duge

poprene letve (dimenzija 2,0 x 2,5 cm x 60 cm) koje su fiksirane za svaki
stub, na visini 0,8 m i 1,7 m iznad zemlje. Za svaki kraj drvene preage,
pruajui se u duinu cjelokupnog reda, privruje se galvanizirana ili
plastificiranaica.irinaimeudvijeiceilidvaredaiceje60cm.Izdancise
usmjeravaju da rastu izmeu ica ili
redova ica. Kod dvogodinje sorte
maline mikeer broj izdanaka na
jedan duni metar, u ovom sistemu
uzgoja, iznosi 5, a razmak izmeu
redovatrebadajeminimalno3m.
Sl.37.Tsistempalira
4.5.2.Sistemiuzgojakupine
Postojeuosnovidvaglavnasistemauzgojakupine:
sistemgrmovasakvadratnimipravougaonimrastojanjemi
sistempalirahorizontalnapalmetailepeza.
Naravno, uzgoj kupine u sistemu grmova, bez obzira na raspored bunova,

odlikajeamaterskogekstenzivnogvoarstva.
Sistem palira, dakle i za kupinu, kao i za malinu predstavlja standardni i
najraireniji nain uzgoja koji istoj obezbjeuje intenzivnost proizvodnje, gust
sklop i visoke prinose. Prednosti ovog sistema ogledaju se i u tome to je
kupini naovajnainobezbjeenapunaosvjetljenostsvihdijelovabiljke,ato
opet ubrzava sazrijevanje i omoguuje formiranje krupnijih i kvalitetnijih
plodova. Izdanci biljaka uzgajanih u paliru bolje odrvenjavaju i manje su
podloniopasnostiodizmrzavanjatokomzime.Izvoenjeoperacija,kaotosu
prskanje, rezidba i berba su isto tako olakane rasporedom izdanaka u
prostoru. palirsko gajenje preporuuje se i za vee povrine pod ovom
kulturom, a istovremeno podrazumjeva u osnovi dva sistema: horizontalna
palmetailepeza.
Sl.38.Uzgoj
uspravnorastuih
sortikupineu
sistemulepeza
31
Uzgojni sistem lepeza danas predstavlja potpuno intenzivan naina gajenja

kupine, a svoju primjenu nalazi i kod uspravnorastuih i puzajuih kultivara.
Naime,koduspravnorastuihsorti(genotipovikojistvarajuveibrojizdanaka)
najeesuuupotrebitriredaica,brojizdanakapojednomsadnommjestuje
68,arednirazmak2m,odnosnomeuredno,minimalno3m.
Sl.39.Uzgojpuzajuihsortikupineusistemulepeza
Kod puzajuih sorti kupine

(genotipovi koji formiraju manji
broj prikorjenskih izdanaka
veina komercijalnih aktuelnih
sorata) takoe, najrairenije je
sistem lepeze, s razlikom da isti
podrazumjeva koritenje tri reda
ice, broj izdanaka po jednom
sadnom mjestu je 34, a redni
razmak 1 m, dok je rastojanje
izmeuredova,minimalno3m.
Sl.40.Zasadkupineusistemuuzgojnogoblikalepeza
4.6.Mjereupravljanjazasadimamalineikupine
4.6.1.Njegamladogzasadairezidbamaline
Njega zasada maline u prvoj godini po sadnji podrazumjeva: redovnu obradu

zemljita,unitavanjekorova,ubrenje,pomotehniku,zalijevanje,3 4puta,te
pravovremenu i efikasnu zatitu od tetnih biolokih agenasa. U pogledu
pomotehnike, u prvoj godini po sadnji dio sadnice koji je ostao nakon sadnje
(oko 20 cm iznad zemlje) u potpunosti se uklanja, i to u momentu kada
novoformiraniizdancidostignuduinuoko25cm.
32
Sl.41i42.ematskiistvarniprikazprimljenihsadnicamalineuproljeeprve
godineposadnji,periodukomeseuklanjastaridiosadnice
Ukoliko se stari dio sadnice ne ukloni isti e se tokom vegetacije razvijati i

plodonositi(obziromdajestarostidvijegodine),alinaraunmladihizdanaka
koji trebaju da se formiraju te godine, kako bi plodonosili naredne, a u tom
sluajuistiezakrljati(neeserazvitidovoljno).Nakrajuvegetacijedoie
dosuenjastarogdijelasadnice,aobziromdasenisurazvilinovimladiprirasti
koji bi trebali plodonositi naredne
sezone, prinos maline za naredni
perioddovedenjeupitanje.
Sl.43.Neuklonjenistaridijelovi
sadnicemalinenakonprijemaimaju
zaposljedicuveomalorazvojnovih
izdanaka
Tokom vegetacije novoformirani

izdanci se razvijaju popunjavajui
cjelokupan redni prostor. Obzirom da su mladi izdaci savitljivi i obaraju se ka
zemlji, kako bi se isti odrali u uspravnom poloaju i bilo omogueno
nesmetanoizvoenjeobradezemljitauzasadu,potrebnojeparalelnouzicu
vezati pagu, te izmeu nje i ice
provestiizdankeitakoisteodravatiu
uspravnompoloaju.
Sl.44.Paralelnopostavljenapagauz
icuolakavazadravanje
novoformiranihizdanakauspravno
33
Nakrajuprvegodineuzgojamalinesvakosadnomjestomoraobezbjediti2ili3
nova izdanka, na potrebnom
rastojanju.
Po zavretku vegetacije paga
se odvezuje i izdanci putaju
slobodno da padnu prema
zemlji kako bi se tokom zime
nalazili ispod snijega, i na taj
nain smanjila opasnost od
njihovogizmrzavanja.
Sl.45.Putanjeizdanaka
malineujesendaslobodno
padnupremazemlji
U proljee na poetku vegetacije (godina eksploatacije) vri se prorjeivanje

izdanaka,takotosedoosnoveuklanjajuizmrzli,slabi,polomljeni,nedovoljno
razvijeni,aostavljajunajbolji.Brojostavljenihizdanakakodsortevilamettreba
daiznosi67izdanakapodunommetru,dokjetajbrojkodsortemikerneto
manji
i
iznosi
5.
Nakon
prorjeivanja, ostavljeni izdanci
vezuju se uz icu, u cilju njihovog
razvoenja i fiksiranja, klasinim
vezivanjem plastinim vezivima ili
vezivanjempomouplastinihkopi.
Sl.46.Vezivanjedvogodinjih
izdanakazaicu,plastinekope
Nakontogasvakiostavljeniizdanakprikratisekosimrezomiznadpupoljkana
visinu1,8 2,0modzemlje,iliupraktinomsmislunatolikuvisinudaiznad
zadnje ice ostanu etiri pupoljka, odnosno na cjelokupnom izdanku 24
pupoljka. Ovo je proljetna rezidba maline. Nakon rezidbe slijedi plitko
okopavanjerednih
trakauzasadu.
Sl.47.ematski
prikazrezidbe
maline
34
Napoetkuvegetacije,ugodinamaeksploatacije,kontinuiranorastunovimladi
izdanci (iz taaka rasta korijena), od kojih se prva serija uvijek uklanja do
osnovezemlje, u cilju stimulacije razvoja novih prirasta i kontrole bujnosti
nadzemnog sistema. Meutim, postavlja se pitanje do kojeg momenta ove
priraste treba uklanjati. Taj momenat mora da odredi sam farmer za sebe
prema uslovima u svom zasadu, tako da slijedi pravilo po kojem su najbolji
prirastizanarednugodinuonikojiuovogodinjojvegetacijidostiuvisinudo1
m (momenat kada su prerasli prvu icu), u momentu berbe plodova na
dvogodinjimizdancima.
Sl.48.Za
vrijemeberbe
starih
izdanaka
mladitrebaju
dostiivisinu
prveice
U praksi se esto spominje da je taj momenat 15. maj. Meutim, najbolje je

uraditi sljedee: sve mlade izdanke koji se pojave do 15 maja uklanjati, a
nakon istog ostale ostavljati. Ukoliko ostavljeni prirasti u vrijeme berbe
dostignu prvu icu, to je pravi momenat, a ukoliko preu visinu iste, sa
uklanjanjemprveserijeizdanakajetrebaloranijeprekinuti,npr13.maja.
Nakonberbeorezanidvogodinjiprirastisepoinjusuitiodvrhapremabazi,
te se isti uklanjaju do osnove. Orezani dvogodinji prirasti, se mogu ostaviti
desetakdanaumalinjaku,nakonrezidbe.Utomperioduonisluekaozaklon
mladim prirastima, koji ako bi se naglo izloili direktnom suncu lako dobijaju
oegotinenalistovima.Nakontogperioda,dodatnoseuklanjajuoteenimlai
prirasti i zajednosa starim se iznose i odmah pale, da nebi predstavljali izvor
zaraze.
Kakobiseomoguilaefikasnaobradarednogprostoramladiizdancise,kaoto
je ve opisano, pomou paralelne page uz icu ostavljaju u uspravnom
poloaju, sve do kasne jeseni, kada se putaju slobodno da padnu prema
zemlji.
Sl.49.Putanje
izdanakamalineu
kasnujesen
35
4.6.2.Rezidbakupine
Obzirom da kupina obrazuje vei broj izdanaka, njena rezidba predstavlja

redovnu agrotehniku mjeru koju je u zasadima ove kulture neminovno
provoditi.Rezidbakupinepodrazumjevadvaterminaprimjene:
uvegetacijii
predkrajvegetacije.
Uprvojgodiniposadnjikupine,bezobziradalijeonaposaenaujesenili u
proljee, vri se samo proljetna rezidba koja podrazumjeva skraivanje
izdanaka na duinu 2030 cm. Tokom prve vegetacije po sadnji, do sredine
ljeta, iz korijenovog vrata dolazi do razvoja 24 izdanka, tako da se u ovom
momentunanadzemnomsistemumogudefinisatisamojednogodinjiprirasti.
Jednogodinjiizdancisepomotehnikinetretiraju,doksesamodvogodinjidio
sadniceelminiedoosnove.
Rezidba kupine u rodu podrazumjeva intervencije na nadzemnom sistemu,
dakle kako u proljetnom (pred kretanje vegetacije mart), tako i u periodu
vegetacije(prvapolovinajunaiseptembra).
Naime,obziromdausortimentukupinedominirajupuzajuesorteidajekod
istih najzastupljeniji sistem uzgoja lepeza, rezidba tokom vegetacije kod istog
podrazumjeva tri zahvata (generalno aplikativno i za ostale sisteme uzgoja), i
to:
uklanjanje (do osnove) izdanaka koji su donijeli rod (odmah nakon

berbe),
prikraivanje (pinciranje) izdanaka za zamjenu na duinu 1,82 m (do
polovinejunamjeseca),
prikraivanje bonih prirasta na 67 listova do polovine septembra
mjeseca).
Sl.50.ematskiprikazrezidbekupine
Proljetnarezidba,predkretanjevegetacije(krajmartamjeseca)podrazumje va
i jo jedno prikraivanje bonih prirasta, tada na 34 pupoljka. Navedeni
pomotehniki zahvati uveliko rjeavaju i problem prisustva vee koliine
36
nedozrelihplodovakupinena
biljci, to je naravno
nepoeljno, obzirom da
direktnoumanjujeprinos.
Sl.51.Proljetnarezidba
kupine,skraivanje
plodonosnihmladarana34
pupoljka
Neki proizvoai, poslije

berbe skrauju itavu biljku
na visinu od 30 cm, kako bi
jeojaali.Glavnirazlogovemjerejesmanjivanjepritiskaodstraneinsekatai
bolesti,takotoseuklanjajusvizaraeniizdanci.Prinosjeutomsluajumanji
sljedeegodine,jerseneuklanjajusamogranicekojesudalerod,veinovi
izdanci. Jo jedna mogunost je, da se ova mjera provodi svake tri do etiri
godine,akojetopotrebno,takodasmanjenjeprinosabudemanje.
Osim navedenih mjera veoma je vana i tehnika vezivanja izdanaka za ice
naslona. Kao i kod maline, tokom zimskog mirovanja izdanci se putaju da
slobodno padaju po povrini zemlje, te snijeg slui kao izolator u borbi protiv
izmrzavanja,aponovnovezivanjeseobavljauproljeesljedeegodine.
4.6.3.UBRENJEMALINEIKUPINE
Adekvatnaishranaubrenjebiljke,jedanjeodtemeljnihfaktorazapostizanje
odgovarajueg rasta, zatim prinosa i kvaliteta plodova i maline i kupine.
ubrenje je u osnovi dobrim dijelom pod uticajem: teksture zemljita, pH
reakcije, te procentasadraja organske materije u zasadu. Prije same sadnje
potrebnojeizvritianalizuzemljita,kojomeseodreditisadrajsvakogmakro
imikrohranjivauzemljitu,kaoipHreakcijaistog.Takoe,analizalistazasva
hranjiva, i analiza iznoenjapregled iznoenja N i K, trebali bi biti izvoene
tokom vegetacione sezone za to preciznije odreivanje hranidbenih potreba
biljakamalineikupine.Snagarasta
vigor biljke, debljina izdanka,
veliina i boja lista, vani su
indikatori
zdravstvenog
stanja
jedinki,
ali
i
potrebe
za
odgovarajuimreimomubrenja.
Sl.52.Jakiizdraviizdancimaline
sorteVillamette,kaorezultat
adekvatnogprogramaubrenja
37
MalinaikupinauBiHseuobiajenoubrekombinacijometirirazliitemetode:
primjenom stajnjaka, rasipanjem granuliranihmineralnih ubriva, vodotopivim
ubrivima kristalonima putem sistema za navodnjavanje i folijarnim
aplikacijom mikroelementima. Udio ukupnog ubrenja dodat svakom od
navedenih metoda ovisi od sadraja specifinih nutrienata, prirodne plodnosti
zemljita, tevodenogpotencijalasistemazanavodnjavanjekojijeuupotrebi.
Ukoliko se ne posjeduje sistem za navodnjavanje ubrenje moe biti izvreno
kombinacijomrasturanjastajnjakairasipanjemgranuliranihubriva.
4.6.3.1.ubrenjestajnjakom
Madajestajnjaknajcjenjenijeubrivoipritomlakodostupno,alisarelativno
niskim sadrjem analizom utvrenih nutrienatahranjiva, preraunato po toni
istog, on predstavlja veoma vrijedan dio programa za ubrenje. Sadraj
hranjivih materija u stajnjaku je veoma varijabilan, zbog toga to vrlo esto
ima poremeen odnos izmeu NPK. Pored toga stajnjak je sporodjelujue
ubrivo. Prema provedenim istraivanjima, djelovanje istog traje tri godine.
Prve godine se iskoristi 50%, druge 30%, a tree 20%. Prema tome, sljedei
uobiajnupraksu,obinobiuzasadimamalimeikupinegoveizgoriostajnjak
trebalododatisvaketreegodine,ukoliini12tpodunumu,naravno,ovisno
od plodnosti zemljita. Kokoiji stajnjakstajnjak peradi, koji ima visok sadraj
nitrogenaazota, preporuuje se dodavati u koliinama 0,51,0 t po dunumu.
Kadajestajnjakupotpunostiipravilnopreraennjegovaprimjenamoebitiu
bilo koje vrijeme tokom sezone. Preporuuje se koritenje samo zgorjelog
stajnjaka.Prilikom primjene organskih ubriva,posebno nezgorjelog stajnjaka
obzirom da isti nije inaktiviran, te da ga sainjavaju nestruktuirani materijali,
isti je veoma teko rairiti u rednom prostoru. Pored toga, nezgorjeli stajnjak
predstavljaizvorsjemenarazliitihkorovskihbiljaka,temnogobrojnihtetoina
i bolesti. Zgorjeli stajnjak ili kompost (dobro razgraena organska materija)
mnogojelakeapliciratiprimjenomlopateilivila,aimaviestrukodjelovanje
(popravljaiodravastrukturuzemljita,poveavaplodnostzemljita,stimulie
razvojkorisnihmikroorgamizamaidr.).Istraivanjasupokazaladaseizjedne
tone goveeg zgorjelog stajnjaka primjenjenog u zasadu maline i kupine
iskoristi 2 kg efektivnog N. Kompost i slama izmjeani sa stajnjakom
predstavljajuvrijednudopunuorganskematerijezemljitu,aliipakimajumanju
plodnostnegoiststajnjak.
U zasadima maline i kupine organska materija stajnjak dodaje se u jesen,
odmah nakon uklanjanja izdanaka koji su plodnonosili, kako bi isti reagovao
tokom zime i oslobaao hranjiva, a ujedno i zagrijavao biljku. Organsko
ubrivomoebitiapliciranonatajnaindasesaobjestraneredaotvoreplitke
brazdenarazmaku45cmodizdanka,teseuistepoloistajnjak,nakonega
se brazde zatvore. Prilikom pripreme zemljita za zasnivanje novog zasada
malineikupinekompostilistajnjaknajboljejeunijetiuredove/trakeilipak na
uzdignute lijehe na dubinu 10 cm, prije sadnje. Stajnjak se moe dodati i
38
nakonsadnje,kadabiljkedostignuvisinuoko8cm
ivie.ubrenjestajnjakom trebadaini jedandio
ukupnog godinjeg unoenja hranjiva u zasade
maline i kupine, ali nikako jedini izvor biljnih
hranjiva. Naime, obavezno se preporuuje, uz
stajnjak, dodatno ubrenje mineralnim i
vodotopivimubrivima.
Sl.53.Pripremanjebrazdizaaplikacijustajnjaka
4.6.3.2.ubrenjemineralnim
(granuliranim)ubrivima
Trisu,naravnomineralnaelementakojamalinaikupinazahtjevajuunajveim
koliinama, i to: azot (N), kalij (K) i fosfor (P). Tokom prve godine za rast
maline i kupine, potrebno je dodatipriblino 3,5 kg/dunumu N, bez obzira na
tiprastagajenihkultura.Meutim,dodavanjemineralnihubrivauprvojgodini
trebalo bi odgoditi sve dok se izdanci ne pojave, budui da su mlade biljke
maline i kupine izuzetno osjetljive, i time podlone oteenjima izazvanim
povienom koncentracijom soli u zemljitu. Tokom narednih godina,
preporuujeseminimalno7,5kg/dunumuN,itozadvogodinjetipovemalinei
kupine,i11kg/dunumNgodinje,zajednogodinjetipoveovihvrstavoaka.
Fosforatrebadodati svakegodineukoliini2,53kg/dunumu.Takoe,ikalij
treba primjeniti svake godine, i to u koliini 56 kg/dunumu. U sluaju
dvogodinjeg tipa maline mineralna ubriva treba primjeniti u dva ili tri
odvojenanavrata,idealnobibilo,jedanuproljeekadapoinjenovirast,drugi
krajemmajailipoetkomjuna,ikonanotreisredinomjula.Doprinosazotaiz
stajnjaka trebao bi se uzeti u obzir, kako bi se smanjile koliine mineralnih
ubriva.Ukolikoseaplicirazgorjelistajnjak,raspoloivostazotaprvegodineje
oko50%,dokukolikojeapliciransvjestajnjak,raspoloivostovoghranjivau
istoj godini moe biti 90%, to se mora uzeti u obzir. Mineralna ubriva
primjenjuju se u trake 2530 cm
udaljene od biljaka i zatrpavaju na
dubinu510cm.
Sl.54.ubrivasekodmalineikupine
aplicirajuuredniprostor
Kombinacije mineralnih ubriva, koje

sekoristeuzasadimamalineikupine,
su:NPK10:20:30,10:12:26teKANi
UREA.Koliineistihsusljedee:svake
godine u kombinaciji sa stajnjakom
39
potrebno je dodati 400600 kg/ha NPK navedenih kombinacija, a u godinama

kada izostaje primjena organskih ubriva, u koliini 600700 kg/ha. Proljetno
ubrenje predstavlja prihranjivanje, i isto se obavlja primjenom azotnih
mineralnih ubriva KAN ili UREA, u koliini 200300 kg/ha. Pored navedenog,
prema potrebi, moe se izvriti i drugo prihranjivanje, i to u cilju eliminacije
simptomanedostatkaazota,opetKanomiliureomukoliini150200kg/ha.
4.6.3.3.Fertirigacijaubrenjeputemnavodnjavanja
Oko25%odukupnepreporuenekoliineazota(N),fosfora(P),ikalija(K),te
i svih mikro elementi (ako je potrebno), moe biti primijenjeno prije sadnje.
Preostalekoliine N,P,iKtrebaprimjeniti iputemsistemazanavodnjavanje,
tokomvegetacionesezone.Putemfertirigacijetrebalobivaljanokorigiratidakle
preostalekoliineN,PiK,ukolikoistinisuprimjenjenegranuliranimubrivima,
ilipakstajnjakom.Naveimpovrinama,toepodrazumjevatidodavanje35
kg/dunumu stvarnog N, 1,52 kg/dunumu stvarnog fosfora i 34 kg/dunumu
stvarnog kalijuma. Veina N, P i K treba biti primjenjena izmeu novog rasta
izdanaka u proljee i za vrijeme berbe. Nesmije se dodavati N nakon sredine
avgusta.Nazemljitimabogatimorganskommaterijom,savN,PiKmoebit
primjenjen putem sistema za navodnjavanje, to e zasigurno obezbjediti
izvrstan rast biljaka i visok prinos. Najmanje 50% N treba da bude dodato u
nitratnojformi.MalinaikupinapostiudalekoveiikvalitetnijirodukolikoseN
iKunesuputemsistemazanavodnjavanjeunesu,uodnosunaunoenjeistih
putem granuliranih ubriva. Prilikom
fertirigacijefrekvenciojajemanjevana,
u odnosu na koliinu ubriva koja se
primjenjuje.
Sl.55.Postavljensistemza
navodnjavanjetipakappokapsluiiza
fertirigaciju
Meutim, primjena manjih koliina

ubriva, vie puta, putem fertirigacije, vrlo esto moe smanjiti potencijalne
probleme od ozlijeda nastalih usljed poveane koncentracije soli u zemljitu.
Vodotopiva gnjojiva se dodaju tokom 12 sata prilikom navodnjavanja tokom
dana ili pak svaki drugi dan tokom perioda cvjetanja i plodonoenja.
Komercijalana vodotopiva ubriva esto su sastavljena od kombinacija N i K.
Koncentriranaubrivasulakazaprimjenu,obziromdaseukratkomperiodu
aplicira dovoljna koliina hranjiva, u odnosu na razvodnjena gnojiva ija je
primjena dua. Prilikom fertirigacije treba izbjegavati mogunost zapuivanja
sistema,teubrivakojaseprimjenjujunaovajnainmorajubitivisokotopiva
u vodi. Ukoliko se prilikom ubrenja primjenjuje vie od jednog materijala,
40
kombinovanaubrivamorajubititakvadanereagujuizmeusebe.Hemikalije
koje se primjenjuju takoe, moraju biti kompatibilna komponenta sa
elementima sa kojima e stupiti u kontakt nakon injektiranja u zelivnu vodu.
Koncentrovana gnojiva sa veoma visokom ili niskom pH vrijednou mogu
korodirati bakar, cink, bronzane legure, i druge metalne dijelove sistema za
navodnjavanje. Zbog toga komponente sistema koje dolaze u kontakt sa
korozivnom smjesom ubriva trebaju biti izraeni od nehrajueg elika,
plastikeilinekihdrugihnekorodirajuihmaterijala.
Sljedea ubriva su dobar izvor azota tokom fertirigacije: amonij nitrat,
amonijevsulfat,kalcijnitrat,urea,kalijnitrat,iamonijevfosfat.
Fosfor koji se nae u zemljitu ima znaajnu mobilnost kada je dodat putem
sistemazanavodnjavanjeuniimmjerama.Malinaikupinageneralno,trebaju
fosforrano,takodajeveomavanodaistibudeprimjenjenprilikomsadnje,ili
neposrednonakoniste.Fosfatnagnojivainjektiranausistemzanavodnjavanje
mogureagovatisaklacijumomuzalivnojvodiidatinerastvorljiveforme,toe
dovesti do zaepljenja emitera. Meutim, ispravno postupanje prilikom
aplikacijeubrivaputemfertirigacijemoesprijeitiovupojavu.Rjeenjeovog
problema moe biti zakiseljavanjem fosforne kiseline u skladitu, ili mijeanje
sa sumpornom kiselinom, ili injektiranje sumporne kiseline odmah nakon
injektiranja fosforne kiseline. Ubrizgavanje kisele otopine u zalivnu vodu
neznatnospreavataloenjefosforabezizazivanjabilokojihtetnihefekatau
zemljitu.
4.6.3.4.Folijarnaprimjenamikrohranjiva
Povoljan raspon za pravilnu primjenu mikrohranjivamikroelemente je dosta

uzakimoguejevieteteizazvati,ukolikoseuzasadimamalineikupineisti
primjene u prekomjernim koliinama, nego u sluaju njihovog nedostatka.
Ukoliko se nedostatak nekog mikrohranjiva identifikuje, pravilna folijarna
aplikacijasaodgovarajuimmikroelementimatrebabitidovoljnazaublaavanje
nastalih poremeaja. Nekoliko folijarnih tretiranja u intervalima od priblino
deset dana razmakapojedinano mogu biti neophodni sve dok simptomi ne
nestanu.
Sl.56.Folijarnaprimjenaubriva
Sredstvo za vlaenje trebalo bi koristiti, ukoliko isto ve nije ukljueno u

formulaciju mikrohranjiva. Folijarna aplikacija mikrohranjiv imaa ne bi trebala
biti primjenjivana tokom fenofaze cvjetanja maline i kupine , zbog moguih
oegotina cvijeta. Granulirane formulacije mikrohranjiva dodate u zemljite,
generalnonisuuinkovite,uodnosunatretiranjeputemlista.
41
4.6.3.5.Analizelista
Kako bi se dobro prilagodio program ubrenja, uzgajivai bi trebali svake

godine provjeriti sadraj hranjiva u biljkama maline i kupine. U skladu sa
rezultatima analiza tkiva, promjene u mjerama ubrenja su neophodne. Ovaj
postupakpodrazumjevasljedee:priblino5mladihzrelihlistova(pluspeteljke
lista)trebajuibitiizabraneodsvakebiljke,inatajnaindobitireprezentativan
uzorakzaanalizu.Naime,daklenasuminoizabranebiljkesarazliitihdijelova
zasadatrebajudabudutestirane.Poredtoga,biljkesanedostatkomsimptoma
takoe bi trebalo testirati, kako bi se provjerilo da li su zaista abnormalne
pojavepovezanesahranjivima.Optimum,ispodoptimumaikoncentracijavika
i njihove varijante za svaki element predstavljeni su u donjoj tabeli.
Koncentracije su izraene na suhoj teinskoj bazi. Smanjenje prinosa e se
javitiakokoncentracijahranjivabudeispodoptimumailipakusuviku.
Tabela.2.Kategorizacijakoncentracijehranjivetvariulistovimamaline
Element
M ak roh ranjiva(% )
Azot
Fosfor
Kalij
Kalcij
Magnesium
Sulfur
M ik rohranjiva(ppm )
Mangan
Iron
Cink
Copper
Boron
Ispod
optimuma
<2.2
<0.2
<1.0
<0.5
<0.3
<0.3
<20
<30
<15
<2
<25
Optimum Suviak
2.8
0.3
1.5
0.62.5
0.4
0.4
80
50
35
10
50
>4.0
>0.6
>3.0
>2.5
>1.0
>0.5
>300
>200
>80
>40
>80
4.6.3.6.Simptominedostatkahranjiva
Hranidbenistatusmalineikupine,estomoebitiodreenvanjskimizgledom
lia. Simptomi nezadovoljavajue plodonosti esto se otkrivaju pomou
karakteristinih simptoma za pojedine nedostatke. Svaki od bitnih makro i
mikroelemenata imaju vlastite karakteristine simptome nedostatka. Vizuelna
dijagnozasimptomanedostatkapojedinihhranjivanabiljkamamalineikupine
drugi je nain pomou kojeg iskusni uzgajivai mogu odrediti njihov reim
ubrenja u prevazilaenju nastalih problema. Naalost, mnoge tete u zasadu
dogode se prije nego to simptomi istih postanu vidljivi. Ipak, nedostatak to
ranijeispravljenuslovlteboljimilakimpodnoenjemodstranebiljke. Tipini
42
simptomi nedostatka hranjiva na listu maline opisani su u narednoj tabeli i

ilustrativanoprikazaninaslikama.
Tabela.3.Simptominedostatkapojedinihhranjivanalistumalineikupine
HRANJIVO
Azot
Fosfor
K alijum
SIMPTOMI
Svijetlozelenidouti listovisacrvenimobojenjimana
marginama,aliseistimogupruatiipocjelojpovrini
lista.
Oslabljenilistoviuvelipotamnjeli,bezsjaja,plavkasto
zelene ili purpurne boje. Ljubiaste promjene boje
posebno su uoljive na nien, odnosno osnovnom
dijelu lisne plojkepovrine. Slab rast. Listovi su sitni,
malepovrine.
Opekline, oegotine, suenje i uenje du lisnih

margina. Zatamnjivanje i posmeenje tkiva lisne
plojke. Starije lie obavezno je zahvaeno
simptomima. Listovi imaju tendenciju kovranja,
odnosno uvijanja, i to unatrag, iako su opeene
margineruboviokrenutenaprijed.
Sl.Marginalneoegotineiposmeenje
listamalineusljednedostatkakalijuma.
Listovisusklonipovijanjuunatragprema
donjojpovri,aspaljenirubovise
kovrajunaprijed.
43
HRANJIVO
SIMPTOMI
Hloroza na starijim listovima, prvenstveno uz nerve

intervenozno i du marginarubova. Nekroza
propadanjenastupausluajuintentivnijegnedostatka
M agnezij
Sl.56.Nedostatakmagnezijumaseispoljava
meurednimuenjemnastarijimlistovima,
poinjuiodrubovaiprogresivnoseireika
unutranjosti.
HRANJIVO
K alcijum
Sum por
eljezo
SIMPTOMI
Spaljivanje vrhovasuenje i nabiranje uz rub

najmlaihlistova.
Svijetlozelenadoutabojalia.SlinonedostatkuN,
ali bez pojave crvene boje. Tokom naprednije faze,
nedostatkaovogelementa,javljajusemalanekrotina
podrujakojaserazvijajunalisnimplojkama.
uenje i pojava hloroze du nerava lista, i to

dominantno na novim listovima, gubljenje zelenih
neravanalistu.Usluajuvelikihnedostatakadolazido
izbjeljivanjalistovaipojavesmeihpodruja.
44
Sl.57.Nedostatakeljezaseispoljavajakomhlorozomnamladimlistovimi
izdancima.
HRANJIVO
M angan
Cink
B ak ar
B or
M olibden
SIMPTOMI
uenje i pojava hloroze du lisnih nerava. uenje

poinje blizu margine lista i progresivno napreduje
prema unutranjosti, sa jasno definisanim podrujem.
Starijilistoviostajuzeleniilimanjehlorotini.Usluaju
velikognedostatkadolazidooegotinaipovijanjalisne
plojkepremamarginama.
Kratkeinternodije,maliuskilistovi,uvenueizdanakai
plodonosnih dijelova. U naprednim fazama javljaju se
mali,odvrhasuenilistovi,sakupljeniuzavoje.Tipini
simptomi nedostatka su u tipinoj rozeti i malim
listovima.
Svijetlozelena boja nezrelih listova. Podruja uz nerve

postaju svijetlozelena. Dolazi do izbjeljivanja povrine
gornje lisne plojke sa jasno uoljivom zelenom
granicom.
Nabiranje i oegotine vrhova na mlaim listovima,
praeno uenjem i nabiranjem margina. Smanjen
porast usljed slabog buenja vegetativnih taaka
rasta.Kratak,zdepastipotamniokorijen.
Uniformnoujednaeno uenje mladih zrelih listova i
nekroza na starijim listovima. Lisne plojke se od
marginauvijajupremagore.
45
4.6.4.Navodnjavanjemalineikupine
Odgovarajuakoliinavodeneophodnajeprilikomuzgojamalineikupine,kako
biisteimalesnaanrastipostizalevisokeprinose.Nedostatakvodeuperiodu
razvojaplodaimaezaposljedicusitneplodove.Najboljebibilo kadabivoda
tokom cijele vegetacije bila ravnomjerno rasporeena. Koliina vode koju
zahtjeva malina i kupina za svoj rast i razvoj zavisi od vremenskih uslova,
stanjabiljke,teenergijerasta.Meutim,utvrenojedasenajvienormevlage
koja se upotrijebi od strane ovih kultura kree 0,50,8 cm dnevno. Malina i
kupina mogu da koriste skoro svu vlagu koja se nalazi u povrinskom sloju
zemljita, do 60 cm. Zemljita se razlikuju po koliini vode koju mogu
zadravatiuovojzoni.Naprimjer,dobrodreniranapjeskovitazemljitamogu
zadravati vodu svega 5 cm, dok ilovae zadravaju razinu iste i do 10 cm.
Generalno se smatra da sa navodnjavanem treba poeti kada je 50%
raspoloivedostupne vlage u temljitu iskoriteno. Sa maksimalnom
procjenom, ova situacija e se javiti u 510 dana, ovisno od tipa zemljita i
padavina.
Kadajeupitanjuizborsistemazanavodnjavanjemalineikupine,preporuuje
se sistem kap po kap. Isti posjeduje sljedee prednosti: potrebna je manja
koliina vode, kao i snaga iste, omoguuje ujednaen raspored vlage, te ne
stvara povoljne uslove za razvijanje trulei ploda. Nedostaci istog
podrazumjevaju: potrebu izvora zavidno iste vode (kako ne bi dolo do
zaepljenja), periodinu zamjenu, mogunost oteenja sistema tokom
kultivacije zemljita, te podlonost tetama koje mogu nanijeti glodari ili pak
ovjek.Postojedvatipasistemazanavodnjavanjetipakappokap,ito:
klasini sistem za navodnjavanje tipa kap po kap sa perforiranim

cijevima koje cijelom svojom duinom iskapavaju vodu bez pritiska, a
istisvojuprimjenuposebnonalazinaravnimparcelam a(Ttape),i
sistemsakapaljkamaizkojihsevodapodpritiskomizluujeuzemljite
blizu biljke, a isti svoju primjenu posebno nalazi na parcelama sa
izrazitimnagibom,uciljutoboljedistribucijevode.
Sl.58i59.Sistemizanavodnjavanje:tipsakapaljkama(lijevo),
sistemTtape(desno)
46
U BiH najzastupljeniji je prvi tip sistema za navodnjavanje, odnosno T tape.

Razliititipovisistemazanavodnjavanjepostavljajusetakotosesamoprue
po povrini zemljita, ili se pak zatrpavaju u zemljite, ili postavljaju u visini
prve ice. Ukoliko se sistem ukopava u zemljite, kapaljke se postavljaju na
dubini1020cm,kakobisesprijeila
Sl.60 .N avodnjavanjem aline
opasnost oteenja istih prilikom
sistem om k appok apTtape
obradezemljita.
Potreba za zalijevanjem moe se na

veoma jednostavan nain odrediti
sljedeom metodom: uzme se u
aku malo zemlje, te se od iste
pokua formirati grudvica. Uzorak
zemljita treba uzeti sa maksimalne
dubine na kojoj se razvija korijen
uzgajanih kultura (oko 1525 cm).
Ukoliko prilikom stiska ake uzorak
zemlje ostane kompaktno zbijen (formira se loptica) sadraj vlage u zemljitu
je zadovoljavajui. Meutim, ukoliko se uzorak zemlje raspe u aci sadraj
vlageuzemljitujeupadu,tejepotrebnopoetisanavodnjavanjem.Vrijemei
koliinavodekojujepotrebnoobezbjeditinavodnjavanjemmogubitiodreenii
putemtenziometra. Naime,potrebnojeuronitidvijemalesondeuzemljite,i
totolikodavrhjednedosegnedubinu15cm,adruge30cm.Kadasevlagana
15 cm dubine zemljita spusti ispod 4050 % poljskog vodnog kapaciteta
vrijeme je poeti sa navodnjavanjem. Radi lake orjentacije ugrubo, malina i
kupinazahtjevaju2,53,8cmvodezasedmicudana,kojutrebaobezbjeditibilo
kiomilinavodnjavanjemodmomentacvjetanjadokrajaberbe.Meutim,vee
koliinevodeod3,8cmtokomsedmicesuneophodnetokomrazvojaplodova
(juni).Uzgojmalineikupineuzatienimprostorimazahtjevateveekoliine
vlage, nego kada je u pitanju uzgoj istih na otvorenom polju. Generalno, ne
preporuuje se navodnjavanje dvogodinjih kultivara maline (Willamette,
Mikeeridr.)ukasnoljetoijesen,jeristospreavaizdankedapotpunodozriju
i adekvatno se pripreme za zimu. U razmatranju koliko vode dodati
navodnjavanjem,generalnosemoerei dajepotrebnododati toliku koliinu
daseuslojuod60cmdubine,odpovrinezemljita,vlagaodri100%.Treba
napomenutidajesistemzanavodnjavanjesamooko75%efektivan,takobise
3,3cmvodemoralopustitiiznatapnogsistema kakobiseobezbjedilo2,5cm
raspoloive vlage u zemljitu. Takoe, ne preporuuje se vriti navodnjavanje
veombzinomistekavode,negotoistamoebitiupijenaodstranezemljita.
Prekomjerno zalijevanje je rasipanje, a moe biti i tetno, te ga treba
izbjegavati. Ono moe rezultirati pojavom njenih, mekanih plodova, koji su
izrazito osjetljivi na dodir, ime se oteava manipulacija istim. Takoe,
prekomjernonavodnjavanjeispirehranjiva,posebnoazot,izzonekorijenovog
sistema, te spreava aeraciju zemljita, zatim normalan rast korjena, te
pogodujerazvijanjubolesti,trulekorijena.
47
5.BOLESTIITETOINEMALINEIKUPINE
Tabela.4.Orjentacioniprogramzatitemalineikupine
48
6.AKTUELNISORTIMENTMALINEUBiH
Vilamet(Willamette)USADiKanadiovojevodeasortamaline.Takoe,
izanaaproizvodnapodrujatrenutnojenajaktuelnijasortaovevonevrste.
Amerikogjeporijekla,nastalanaUniverzitetuuOregonu,ukrtanjem,Njuburg
x Lojd Dord. Spada u grupu srednje ranih sorata, sa poetkom sazrijevanja
plodovaudrugojpolovinimjesecajuna.
Plod joj je srednje krupan do krupan, prosjene mase 5 g, kupastog oblika,
tamnocrvene boje, zadovoljavajue vrstoe, te
prijatnog okusa i arome. Plodovi se lako beru,
pogodni su za potronju u svjeem stanju, ali i
zarazliitevidoveprerade.
Srednje je snage rasta, ali pri intenzivnoj njezi
moe biti izrazito bujna, tako da formira veliki
brojizdanakakojetrebaprorjeivati.
Cvjetasrednjerano,samooplodnajeiuglavnom
jednorodna sorta, mada pojedinih godina,
plodonosi i u dva navrata. U periodu punog
plodonoenja, uz solidnu njegu, daje prinose i
preko1015t/ha.Naaktuelnisortimentmaline
ne samo da kreaciju Vilamet svrstava u grupu
ekonomskinajznaajnijihsortiovevrste,vejoj
uovojgrupidajeivodeupoziciju.
Miker(Meeker)StvorenajeuSAD.auproizvodnjuje uvedenajo1967.
godine. Pripada grupi srednje kasnih sorti, sa poetkom sazrijevanja plodova
jednusedmicuposlijeVilameta.
Plod joj je krupan, oko 5,5 g, izrazito
vrst, prijatnogokusa iarome. Plodovi se
mogukoristitiikaostonovoe,aposebno
kao izuzetno pogodna sirovina za
zamrzavanje.
Izrazite je snage rasta, stvara manji broj
izdanakauodnosunasortuVilamet,alisu
istiznatnobujniji.Posebnosepreporuuje
kaosortaprikladnazaravniarsketerene,
kojoj najvie odgovaraju meuredna
rastojanja 2,5 3,0 m. Cvjeta srednje
kasno, samooplodna je i jednorodna.
Obezbjeuje izuzetno visoke prinose 12
15t/ha,paakivie.Zavidnejeotpornostipremaantraknozi,alijeosjetljiva
naviruseinietemperature,zbognetokraevegetacije.
Sorta maline Miker, danas se uz Vilamet, kod nas najee preporuuje kao
poeljanizborzauzgojovevrstevoakauintenzivnimzasadima.
49
SORTIMENTKUPINE
Sortiment kupine jako je raznolik. Najznaajnije sorte za intenzivne zasade

kupinesubezbodljiipuzajuegrasta.
JUMBO kasna, jako prinosna sorta, nastala

mutacijom genotipa Black Satin. Ima debele i jake
priraste, a rast joj je snaan. Plodovi su joj izuzetno
krupni,sanetokiselijimokusom.Srednjejeosjetljiva
na veinu bolesti kupine. Trenutno je u svjetskom
sortimentuizrazitozastupljenasortakupine.
BLACK SATIN amerika je sorta, nastala

ukrtanjem SIUS 47 X THORNFREE . Takoe, je
krupnog ploda, crne pokoice, vrstog sonog i
aromatinogmezokarpa.Moesekoristitikaostono
voe,apogodnajeizapreredu.
THORNFREE amerika je sorta, nastala ukrtanjem

hibrida US 1410 X US 1414. Posjeduje plod srednje
krupan, loptastog oblika, i sjajno crne pokoice. Sok
ploda je crn, sa visokim sadrajem suhe materije,
ukupnih kiselina i ukupnih eera. Do danas je
standardnaivodeasortakupineuBiH.
THORNLESS EVERGREEN, takoe amerika sorta,

plodovi su joj srednje krupni, crne boje, slatkog okusa, a
sazrijevaju sredinom augusta i beru se sve do oktobra.
Otpornajenahladnouinasuu.
50
Berba,klasiranjeipakovanjeplodovamalineikupine
Obzirom da plodovi maline i kupine ne sazrijevaju jednovremeno, to se i

njihova berba odvija u kontinuitetu, trajui vrlo esto i do m jesec dana.
Obezbjeenje sigurnog plasmana, u cilju postizanja potpunih ekonomskih
efekata,nijesamovaanpreduslovkojiproizilaziizdugogv remenskogperioda
berbe plodova, ve i zbog izraene nepostojanosti
plodova ove vrste koji iziskuje plasman na trite u
tokraemroku.
Berba maline i kupine zapoinje kada plodovi
poprimebojupokoicekarakteristinuzadatusortui
kada se isti lako odvajaju od cvjetne loe. Prilikom
berbe plodovi se ne smiju gnjeiti, a beru se bez
cvjetneloeibezpeteljke.
Sl.61.Pravilnoberbaplodovamaline
Tokom perioda berbe, u zavisnosti od klimatskih

uslova, ista se obavlja svaki drugi dan, a sama
tehnika berbe podrazumjeva kidanje plodova, bez
gnjeenja, koritenjem palca, kaiprsta i velikog
prsta.Za1hazasadamalineikupinepotrebnojeido15beraaangaovanih
svakodnevno,utrajanjuodjedanmjesec.Posljednjipodatakjasnoukazujeda
jeueetrokovaberbeuukupnimtrokovimaproizvodnje navedenihkultura
znaajno izraeno (7080%). Rani jutarnji i kasni popodnevni sati, vremenski
suterminiberbeplodovamalineikupineutokudana.Plodoviubranipriveim
temperaturamavazduhailipokii,usljednepoeljnihhemijskihprocesabrzose
kvare i gube svoju upotrebnu vrijednost. Distribucija plodova koji s u ubrani u
ranim jutarnjim satima mora se izvriti isti dan, a plodovi koji su ubrani u
kasnimpopodnevnimsatima,narednidan.
Plodovimalineikupinestavljeniuprometmorajupripadatijednojodsljedeih
kvalitetnihkategorija:
Ekstra kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju imati oblik,

razvijenost i boju karakteristine za tretiranu sortu. Takoe, isti
morajubitiujednaenipoveliini,obliku,zrelosti,bojipokoiceibez
aice.),
I kvaliteta (Plodovi ove kategorije moraju biti pravilno razvije ni,

ujednaeni po veliini i stepenu zrelosti, uz odstupanje do 2% i sa
izraenom bojom pokoice karakteristinim za datu sortu. Takoe,
meu plodovima ove kategorije, njih do 5% mogu posjedovati
aicu.),
51
II kvaliteta (Plodovi ove kategorije ne moraju biti ujednaeni po

zrelosti,anjihido10%moguposjedovataicu.).
Plodovimalinaikupinaseprisamojberbipakujuuposebnuambalaukojane
smijebititeka,skupaikojamorabitipodesnazarukovanje.Vrstaambalae
prvenstvenozavisiodkrajnjeupotrebeobranihplodova.
Ukoliko se plodovi beru za potronju u svjeem stanju isti se pakuju u kutije
(0,51 kg), od ljutenog drveta, parafinskog kartona ili perforiranih plastinih
supstanci.Dimenzijekutijatakosupodeenedajenjih1015moguesmjestiti
u male, plitke, otvorene holandeze, dimenzija 45x24x7,5 cm, podesne za
transportubranihplodova.
Sl.62.Ambalaazaberbuplodova
maline
Plodovi maline i kupine za zamrzavanje pakuju se u drvene ili plastine

holandeze,itoobinoudvaslojakakobinjihovozamrzavanjebilotolake.
Plodovi za preradu, takoe se pakuju u holandeze ili neku drugu prikladnu
ambalau, dok se plodovi za preradu u pulpu pakuju u pulpaku burad, uz
koritenjesumporastekiselinekaokonzervansa.
Sl.63.Pakovanjezamrznutihplodova
maline
52

Malina I Kupina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Malina I Kupina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UZGOJ MALINE I KUPINE

Novembar, 2006 godine

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

K ON VEN CI ON ALN ATEHN OLOGI JA

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Niska otkupna cijena plodova, kao rezultat monopolistikog pristupa

Nizak tehnoloki nivo u proizvodnji. Ovdje se prije svega, kod malin e

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

dovode farmera ponovo u poziciju da svoju robu plasira hladnjai. Jo

Razvoj trita stolnog voa, u dopuni

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

namjenjenih svjeoj potronji predstavlja minimum koji se moe realizovati

Uzgojm alineik upine

Pomoloka klasifikacija svrstava malinu i kupinu u grupu jagodastog voa, i u

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Zemljite Malina nema specifinih zahtjeva u pogledu zemljinih uslova za

U regionima sa dosta snijega obavezno treba planirati uzgojne forme sa

Uzgojm alineik upine

Zemljite Mada se kupina moe uzgajati na razliitim stanitina, ona

Klimatski uslovi u okviru prirodnih populacija kupina se moe nai i u

U junim podrujima i na manjim nadmorskim visinama kupinjake treba

Uzgojm alineik upine

Odreeni kultivari maline i kupine podloni su izmrzavanju tokom zime,

tete od izmrzavanja kod dvogodinjih kultivara maline mogu biti sprijeene

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Malina je viegodinja, bunasta, listopadna biljka

Podzemni sistem ili korijen u osnovi je vegetativni

Iz predhodno navedenog, u praktinom

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Druga godina rast i razvoj postranih prirasta sa rodnim elementima

Malina se moe razmnoavati na vie naina.

Uzgojm alineik upine

Crvena malina se masovno razmnoava zrelim ili zelenim izdancima. Najee

Kupina je viegodinja polubunasta kultura iji podzemni sistem predstavlja

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Uspravno rastue kupine ne zahtjevaju naslon, obzirom da se njihovi izdanci

Podzemni sistem kupine izraeno je

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Prema tome, morfogeneza dvogodinjeg tipa kupine odvija se na slijedei

Uzgojm alineik upine

Pupoljci nadzemnog sistema obrazuju se u pazuhu listova na jednogodinjim

Kupina se razmnoava na sljedee naine: sjemenom, izdancima,

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

mjere upravljanja zasadom maline i kupine rezidba, ubrenje,

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.

Uzgojm alineik upine

Takoe, i adekvatna vazduna drenaa izmeu biljaka veoma je vana za

K urtoviM .,JusoviH.K anliK .,J elek oviA.,M alieviA.