Program 1

HRVATSKA KULTURA I BATINA

Na identitet i pripadnost mediteranskom i srednjoeuropskom krugu
definirani su kroz stoljea burne i ponosne hrvatske povijesti. Paljivo emo
ga materijalizirati i promovirati kroz dizajn, glazbu, knjievnost, likovnu
umjetnost, filmsko stvaralatvo i suvremene umjetnosti. Svjesni viestruke
uloge kulture u drutvu i njenog snanog utjecaja na regionalni razvoj,
socijalnu koheziju, okoli, turizam, obrazovanje, istraivanje i inovacije,
promicat emo razvoj kreativnih industrija i upotrebljavati dostupne
resurse za potporu, poticanje i promicanje kulturne batine na temelju
integriranog i sveobuhvatnog pristupa kulturi.
Program 2
KULTURA Kultura odreuje svaki narod. Kultura je i most meu narodima.
Batina i suvremeno stvaralatvo trae posebnu brigu i potporu. Ali,
kultura moe biti i snaan faktor gospodarskog razvoja, ne samo kao dio
turistike ponude, ve i kao specifina djelatnost, kao dio sve snanijih tzv.
kreativnih industrija. Njihov udio u ukupnim gospodarskim djelatnostima
raste iz godine u godinu, i u nas, i u svijetu. U voenju kulturne politike,
vodit emo se najviim estetskim kriterijima, ali i potrebom da kultura
bude dio svakodnevnice svakog ovjeka.
Program 3
Osnovni problemi u kulturi u RH proizlaze iz injenice to ne postoji
kulturna politika na temelju koje bi se taj segment drutva mogao uspjeno
razvijati. U devedesetima je kulturna politika bila okrenuta iskljuivo k
jaanju nacionalnog identiteta, to je bilo i logino s obzirom da se drava
tek konstituirala. Poetkom demokratskih promjena okupljen je tim ljudi
koji je u dvije godine napravio strateki plan za promjene (Strategija) i ta je
Strategija 21 izglasana i u Saboru u sijenju 2003. Tako je prvi put na ovom
prostoru okupljena skupina strunjaka sa svih podruja kulture koji su u
irokoj javnoj raspravi donijeli zajedniki dokument. To je bio pokuaj da se
konsenzusom, bez obzira na politiku opciju, pokuaju Hrvatsku donijeti
kulturno politike i strateke smjernice. No, vlada koja je dola nakon toga,
Strategiju 21 je proglasila nevaeom. Zalaemo se da se kulturna politika
donese konsenzusom svi politikih opcija, kao strateki dokument, kojeg
e izraditi te kasnije implementirati strunjaci, ime e se, kao i u drugim
podrujima, minimizirati utjecaj politike. Zalaemo se za sljedee promjene
koje e dugorono kulturu (uz znanost i obrazovanje) pretvoriti u polugu
razvoja drutva:

 ciklus planiranja u kulturi, koji je danas od 3 do 6 mjeseci, poveati na 2

do 4 godine,
pri donoenju odluka uvesti obveznu evaluaciju,
tradicionalno i ad-hoc planiranje zamijeniti stratekim planiranjem,
uvesti profesionalni menadment u kulturi te jaati obrazovanje u ovom
podruju,
razvijati intersektorsku suradnju,
jaati trei sektor (civilno drutvo)
, potaknuti osnivanje zaklada i fondacija koje e financirati kulturu,
uvesti olakice za sponzoriranje kulture, kada se ostvare mogunosti u
proraunskim izdacima,
poboljati edukaciju u cijelom podruju,
poboljati mobilnost umjetnika i umjetnikih djela,
razvijati meukulturalni i interkulturalni dijalog,
stabilizirati zakonodavni okvir,
jaati poduzetnitvo u kulturi,
jaati kulturne industrije,
uspostaviti temelje za tripartitnu komunikaciju,
sustavno onemoguavati sukob interesa,
uspostaviti trajni dijalog izmeu svih dionika u podruju bez obzira na
sektorsku pripadnost (javni, privatni, trei sektor).
Vano je napomenuti da su mobilnost umjetnika, mobilnost umjetnikih
djela kao i dijalog, temelji europskih kulturnih politika koje u Hrvatskoj tek
ekaju implementaciju. Reforma je potreba u svim segmentima kulture, ali
najvanije je donijeti odluku o redefiniranju poloaja kulture u razvoju
drutva, prema tome tome odrediti osnovne smjernice kulturne politike,
strategije kulture i mehanizme provedbe
Program 4
Naa koalicijska Vlada je u ovom mandatu ostvarila iznimne rezultate u
razvoju kulturnih sadraja vodei rauna da kulturni sustav vidljivo i

mjerljivo pridonosi ukupnom odrivom drutvenom i gospodarskom razvoju

Republike Hrvatske u zajednici europskih naroda i drava.
Posebno istiemo izgradnju i obnovu petnaest muzeja, od Muzeja
vuedolske kulture u Vukovaru, preko Muzeja sinjske alke pa do obnove
povijesnog Makovia hana. Izgradili smo i obnovili 13 knjinica, od Gunje,
preko Gospia pa do Jelse.Digitalizirali smo ak 51 kino dvoranu, u Bolu,
Cresu, Glini, Hvaru, itd.
Nastavljamo raditi na podruju zatite i ouvanja kulturne batine, razvoju
kulturnog i umjetnikog stvaralatva i proizvodnje, medija i javne
komunikacije te intersektorske suradnje kulture s obrazovanjem i znanosti,
gospodarstvom i turizmom, zatitom prirode i graditeljstvom, socijalnom
politikom i zdravljem.
Polazei od naela kulturne izvrsnosti, kreativne i kulturne poduzetnosti te
kulturne ukljuivosti, kljuni procesi kulturne politike obuhvatit e izgradnju
sustava stratekog planiranja na svim razinama kulturne organiziranosti te
prilagodbu modela financiranja javnih potreba u kulturi. Cilj nam je
uspostaviti sustav javnog, privatnog i mjeovitog te neizravnog
financiranja kulture (porezne olakice za kulturu) s prioritetima koritenja
europskih fondova za kulturu i dostizanja 1-postotnog nacionalnog
proraunskog standarda za kulturu.
Program 5
KULTURNA POLITIKA
Hrvatska kao zemlja koja je prije dvije godine postala punopravna lanica
Europske unije treba zauzeti svoje mjesto na karti Europe na prvom mjestu
afirmirajui, uvajui i promovirajui svoju kulturu i kulturni identitet. U
novim okolnostima djelovanja u zajednici 28 drava lanica, Hrvatska mora
osigurati ravnomjerni kulturni razvoj, dostupnost kulture i pravo na
sudjelovanje u kulturi svim svojim graanima te razvijati suradnju s drugim
europskim i svjetskim kulturama.
Potrebno je izraditi i provoditi nacionalnu kulturnu politiku i kulturnu
strategiju koja e stvoriti preduvjete za ouvanje i promociju hrvatskog
kulturnog identiteta i batine, razvoj suvremenog stvaralatva i kulturne
produkcije, poticanje kreativnosti, razvoj kreativnih industrija, ouvanje i
promociju kulturne raznolikosti te prisutnost hrvatske kulture i umjetnika u
meunarodnom okruenju. Ouvanje jezika, dijalekata i govora, ouvanje
raznolikosti mentaliteta, ouvanje batinske povijesti (literatura, obiaji,
tradicija) i poticanje suvremenih autora u kulturi koji nalaze motive i
poticaje u nacionalnim povijesnim vrednotama treba biti okosnica takve
strategije.
Kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi potrebno je donijeti niz mjera i politika
prema sljedeim prioritetima:

1. Izgradnja sustava/artikulacije kulturne politike

- regulatorni dio (reforma zakonodavstva: djelovanje ustanova u kulturi i
upravljanje, sustav financiranja, status umjetnika, kazalite, politika prema
knjizi)
- upravljanje (inzistiranje na kriterijima strunosti i profesionalnosti)
- uvoenje jasne odgovornosti za upravljanje ustanovama i donoenje
odluka u kulturi
- bolja suradnja nacionalne i lokalnih i regionalnih kulturnih politika (npr.
koordiniranje oko razvojnih projekata, financiranja, upravljanja itd.)
- posebnu panju posvetiti uruenom sustavu Ministarstva kulture
(unutarnje ustrojstvo, kriteriji izvrsnosti i strunosti, depolitizacija,
odgovornost/potivanje rokova itd.)
2. Financiranje
- poveati udio kulture u dravnom proraunu
- raditi na stalnom unapreenju transparentnosti, depolitizacije i
profesionalizacije odluivanja
- uvesti jasne kriterije za evaluaciju i praenje rezultata
- uvoditi posebne programe financiranja za postizanje pojedinih mjera
kulturne strategije (npr. poticanje kulturnih i kreativnih industrija, poticanje
poduzetnitva u kulturi, sufinanciranje pripreme dokumentacije i realizacije
projekata financiranih iz EU i sl.)
- razmotriti daljnju decentralizaciju financiranja za pojedina podruja
(slijedei primjer HAVC-a razmotriti razvoj slinog sustava za potporu knjizi
i itanju itd.)
3. Stvaralatvo i produkcija
- poboljati status umjetnika i kulturnih djelatnika (ureenje zakonske
regulative i financijskih mehanizama potpore umjetnikom i kulturnom
stvaranju)
Program 6
POLITIKA KULTURE - SAETAK
Uvod
Ovaj nacrt sektorske politike za podruje kulture zalae se za sistemski i
horizontalni pristup u kreiranju i provedbi politike. On se ne fokusira na
specifine probleme i potrebe unutar pojedinih kulturnih djelatnosti, ve
pokuava detektirati one toke iz kojih se moe djelovati tako da se uvedu
strukturne promjene koje e imati pozitivne dugorone uinke na razliite
discipline i specifina podruja kulturnog djelovanja.
Stoga su kljuna pitanja ove politike ona koja se odnose na strukture i
procese donoenja
odluka o financiranju i upravljanju kulturnim sustavom. Kulturni sustav je
promatran kao cjelina: razliite funkcije kulture i kulturne politike - zatita
kulturnih dobara, poticanje stvaralatva i razvijanje kulturnog ivot shvaaju se kao meusobno povezana i isprepletena podruja djelovanja

politike. Takav je pristup ne samo opeprihvaen u naprednijim politikim

sustavima, nego je i nuan s obzirom na specifina obiljeja kulture i
kulturnih funkcija Prijedlog ove politike utemeljen je na pristupu u kojem se
kultura sagledava kao etvrti stup odrivog razvoja te tako obraa panju
na razvoj samog kulturnog sektora, ali i na ukljuivanje kulture u druge
javne politike. Kultura i razvoj su novo, inovativno i proaktivno podruje
odrivog razvoja koje podrazumijeva ulaganje u kulturne djelatnosti,
kulturne i kreativne industrije, zatitu i odrivo koritenje
kulture batine, odrivi kulturni turizam, kao i u ljudska prava, jednakost,
socijalnu pravdu i temeljne slobode. Takvim politikama omoguit e se
humaniji pristup rastu i razvoju koji e generirati pozitivne kulturne,
socijalne i gospodarske ishode. (UNESCO 2013)
Analiza stanja
Analiza stanja polazi od definiranja kljunih problema kulturne politike te
detaljno razmatra sljedea pitanja i teme: politiki utjecaj, institucionalni
ustroj, drutveni utjecaj kulture, intersektorska suradnja, meunarodna
kulturna suradnja, odnos kulture i obrazovanja, industrije i turizma te
posebno razmatra podruje kulturne batine.
U zakljunom dijelu utvruje se sljedee:
Kulturna politika u Hrvatskoj zahtijeva sistemsku promjenu koja e
proizvesti dugorone pozitivne efekte, kako na umjetniki i kulturni razvoj,
tako i na stvaranje preduvjeta za ukupni odrivi razvoj Hrvatske. Temeljni
problemi kulturne djelatnosti su sistemske naravi pa im tako treba i
pristupati. Problemi se ne mogu rjeavati samo na razini pojedinih
disciplina i specifinih podruja, ve horizontalno, obraajui posebnu
panju na strukture i procese donoenja odluka o financiranju i upravljanju
kulturnim sustavom. Stoga se kulturna politika u iduem razdoblju prije
svega treba baviti propisima koji odreuju ova pitanja.
U zakonodavstvo su uvedene brojne pojedinane promjene, no ukupni
zakonodavni okvir, osobito onaj kojim se odreuje djelovanje javnih
ustanova te direktno i indirektno financiranje kulture nije prilagoen
stvarnim potrebama razvoja. Budui da je legislativa horizontalno pitanje,
relevantno za sve prioritetne teme i podruja ove analize, ovdje nije
odvojeno razmatrana.
Kultura je podlona politikom odluivanju na svim razinama i u primjeni
svih instrumenata. Upravo otvaranje i demokratizacija procesa kreiranja i
provedbe kulturne politike mora biti u fokusu ove sektorske politike. Sustav
odluivanja o financiranju programa treba postupno udaljavati od izravnog
politikog odluivanja, modernizirati ga i uiniti dinaminijim kako bi se na
odgovarajui nain mogao poticati kulturni razvoj. Vano je takoer poeti
rjeavati i niz problema koji proizlaze iz nedovoljne razine evaluacije
programa, neadekvatnoga sustava praenja javnog financiranja te
nedostatka ozbiljne revalorizacije pojedinih programa, rada ustanova i
organizacija.

Budui se radi o visoko institucionaliziranom sustavu, posebnu panju

treba obratiti upravo na javne ustanove. Organizacijski modeli, odnosno
modeli upravljanja i odluivanja zastarjeli su, a po svom formalnom ustroju
oni su takoer izravno uvjetovani politikim odlukama i podloni razliitim
politikim utjecajima. Takav sustav ne moe dati snaniji poticaj razvoju
umjetnikih praksi niti moe osigurati znaajniji pozitivni utjecaj kulture na
drutvene promjene. Sklonost brojnih institucija vlastitom perpetuiranju i
njihova neosjetljivost na drutvene i politike promjene esto su prepreka i
za kulturni i drutveni razvoj. Istovremeno, kulturna i drutvena dinamika
uvjetuje nune promjene u odnosima
unutar kulturnog sustava: pozitivne mjere unapreenja rada javnih
institucija, kao i mjere koje e snanije potaknuti i stabilizirati kulturno
djelovanje drugih dvaju sektora - neprofitnog odnosno civilnog te
privatnog.
Ciljevi i strategija
Polazita za razradu ciljeva i strategija su temeljni i trajni zadaci svake
kulturne politike. To su zatita i promicanje javne funkcije kulture,
omoguavanje ostvarivanje kulturnih prava, kulturna raznolikost,
potivanje autonomije i prava sudjelovanja u donoenju odluka razliitih
aktera u kulturnoj djelatnosti te kontinuirana briga za zatitu kulturnih
dobara i vrijednosti, poticanje kulturnog stvaralatva i razvijanje kulturnog
ivota.
Koncepcija kulturne politike temelji se na stratekom odreivanju ciljeva i
prioriteta koji proizlaze iz rezultata provedene analize, fokusirajui se na
ona mjesta u sustavu gdje se mogu proizvesti promjene koje e donijeti
dugorone pozitivne efekte, kako na razvoj kulture, tako i u aspektu
ukupnog razvoja Hrvatske.
Ta kljuna mjesta stratekog usmjerenja politike uobliena su u etiri cilja
koja artikuliraju viziju razvoja kulture kao dinaminog, demokratinog i
dugorono odrivog sustava koji nije samo sposoban odgovarati na
suvremene potrebe drutva, nego i proaktivno djelovati te prepoznavati i
inicirati nove trendove.
Svaki cilj razraen je kroz dva ili tri strateka prioriteta koji se pak kasnije
razrauju kroz nekoliko prioritetnih mjera politike. Iako su funkcionalno
razdvojeni, oni su svi meusobno povezani - jedni na druge se nadovezuju
i meusobno nadopunjuju. Stoga e i implementacija kulturne politike
podrazumijevati koordinirani horizontalni pristup.
Strateki ciljevi I prioriteti su:
Cilj 1: Uravnoteeniji, demokratiniji, dinaminiji i uinkovitiji kulturni
sustav
1.1. Otvoreno i participativno kreiranje kulturne politike
1.2. Unapreenje sustava financiranja u kulturi
1.3. Unapreenje modela upravljanja ustanovama u kulturi

Cilj 2: Razvoj suvremene umjetnosti, kulturnog stvaralatva i sudjelovanja

u kulturnom ivotu
2.1. Ulaganje u umjetniki razvoj i kulturno stvaralatvo
2.2. Poticanje razvojnih programa meunarodne kulturne suradnje
2.3. Sustavno povezivanje kulture i obrazovanja
Cilj 3: Jaanje drutvene uloge kulture i razvoj civilnoga drutva u kulturi
3.1. Poticanje drutveno angairanog djelovanja u kulturi
3.2 Unapreenje uvjeta za djelovanje organizacija civilnoga drutva
Cilj 4: Snaniji doprinos kulture i kulturne batine ukupnom razvoju
4.1. Uinkovitije upravljanje kulturnom batinom i njezino odrivo
koritenje
4.2. Uspostavljanje primjerenog odnosa izmeu kulture i trita