P. 1
Informatika i računalstvo, udžbenik za srednje strukovne škole

Informatika i računalstvo, udžbenik za srednje strukovne škole

5.0

|Views: 1,508|Likes:
Published by sysprint
V. Galešev, M. Korać, Z. Soldo, L. Kralj, G. Sokol, B. Kocijan

Informatika i računalstvo
Udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole

knjiga, CD i web

1. izdanje Zagreb, 2010.

Informatika i računalstvo Udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole Autori: Vinkoslav Galešev, Milan Korać, Zlatan Soldo, Lidija Kralj, Gordana Sokol, Bojan Kocijan

Urednik: Vinkoslav Galešev Recenzija: prof. dr. sc. Branko Nikolić, Armando Slaviček Lektor: Fikret Cacan Naslovni
V. Galešev, M. Korać, Z. Soldo, L. Kralj, G. Sokol, B. Kocijan

Informatika i računalstvo
Udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole

knjiga, CD i web

1. izdanje Zagreb, 2010.

Informatika i računalstvo Udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole Autori: Vinkoslav Galešev, Milan Korać, Zlatan Soldo, Lidija Kralj, Gordana Sokol, Bojan Kocijan

Urednik: Vinkoslav Galešev Recenzija: prof. dr. sc. Branko Nikolić, Armando Slaviček Lektor: Fikret Cacan Naslovni

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: sysprint on Mar 10, 2010
Copyright:Traditional Copyright: All rights reserved
List Price: $4.99 Buy Now

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
See more
See less

09/30/2015

$4.99

USD

Sections

  • OSNOVE INFORMATIKE
  • 1.1. Osnovni pojmovi
  • 1.2. Povijesni razvoj računala
  • 1.3. Vrste računala
  • 1.4. Matematičke osnove rada računala
  • STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA
  • 2.1. Strojna oprema
  • 2.2. Programska oprema
  • 2.3. Kako radi računalo – spoj hardvera i softvera
  • 3.1. Operacijski sustav
  • 3.1-A. Windows XP
  • 3.1-B. Windows Vista i Windows 7
  • 3.2. Rad s podacima i uređajima
  • 4.1. Uvod u internet
  • 4.2 Povezivanje na internet
  • 4.3. Pregledavanje i pretraživanje interneta
  • 4.4. Elektronička pošta
  • 4.5. Virusi i antivirusna zaštita
  • 5.1. Uvod u obradu teksta
  • 5.2. Oblikovanja teksta
  • 5.3. Rad s blokovima teksta
  • 5.4. Rad s tabulatorima
  • 5.5. Rad s tablicama
  • 5.6. Ispis dokumenta
  • IZRADA PREZENTACIJA
  • 6.2. Izrada prve prezentacije
  • 6.3. Dodavanje slajdova
  • 6.4. Rad s tablicama
  • 6.5. Oblikovanje prezentacije
  • 6.6. Animacije i posebni efekti
  • 6.7. Multimedija u prezentaciji
  • 7.1. Uvod u proračunske tablice
  • 7.2. Prilagođavanje tablice
  • 7.3. Vrste podataka i njihovo oblikovanje
  • 7.4. Računanje u Excelu
  • 7.5. Grafikoni
  • 7.6. Razvrstavanje podataka
  • 8.1. Osnovni pojmovi
  • 8.2. Baza podataka MS Access
  • 8.3. Tablica podataka
  • 8.4. Izrada upisnog obrasca
  • 8.5. Stvaranje upita
  • 8.6. Stvaranje izvještaja
  • 9.1. Uvod u izradu web-stranica
  • IZRADA WEB-STRANICA
  • 9.2. Prva web-stranica
  • 9.3. Rad s tekstom
  • 9.4. Prvo web-mjesto
  • 9.6. Rad sa slikama
  • 9.7. Hiperveze
  • 9.8. Navigacija na internetu
  • 9.9. Rad s tablicama
  • UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007
  • 10.1. Novosti u Microsoft Officeu 2007
  • 10.2. Office Word 2007
  • 10.3. Office Excel 2007
  • 10.4. Office PowerPoint 2007
  • 10.5. Office Access 2007
  • GRAFIKA I MULTIMEDIJA
  • 11.1. Uvod u multimediju
  • 11.2. Crtež, slika, fotografija
  • 12.1. Crtanje tehničkog crteža na računalu
  • 12.2. AutoCAD
  • Kazalo

V. Galešev, M. Korać, Z. Soldo, L. Kralj, G. Sokol, B. Kocijan

Informatika i računalstvo
Udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole

knjiga, CD i web

1. izdanje Zagreb, 2010.

Informatika i računalstvo Udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole Autori: Vinkoslav Galešev, Milan Korać, Zlatan Soldo, Lidija Kralj, Gordana Sokol, Bojan Kocijan

Urednik: Vinkoslav Galešev Recenzija: prof. dr. sc. Branko Nikolić, Armando Slaviček Lektor: Fikret Cacan Naslovnica: Tomislav Stanojević Priprema za tisak: Tomislav Stanojević, Ivan Grzela Tisak: Gradska tiskara Osijek Dio slika iz foto-arhive časopisa Bug, Mreža, Enter i Drvo znanja.

Za nakladnika: Robert Šipek Nakladnik: SysPrint d.o.o. XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741 e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr/udzbenici Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo rješenjem: Klasa: UP/I° 602-09/09-03/00100 Ur. broj: 533-12-10-0002 Zagreb, 1. veljače 2010.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 731105 ISBN 978-953-232-293-4

© SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010. Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. ISBN 953-232-097-0

SADRŽAJ
1. Osnove informatike ................................................................................6 1.1. Osnovni pojmovi ..............................................................................6 1.2. Povijesni razvoj računala ..................................................................8 1.3. Vrste računala ................................................................................11 1.4. Matematičke osnove rada računala ................................................13 2. Strojna i programska oprema računala ..............................................16 2.1. Strojna oprema ................................................................................16 2.2. Programska oprema ......................................................................24 2.3. Kako radi računalo - spoj hardvera i softvera ................................25 3. Osnove rada s računalom ......................................................................28 3.1. Operacijski sustav ..........................................................................28 3.1-A. Windows XP ..........................................................................29 3.1-B. Windows Vista i Windows 7 ..................................................41 3.2. Rad s podacima i uređajima ..........................................................62 4. Računalne mreže i internet ..................................................................70 4.1. Uvod u internet ................................................................................70 4.2. Povezivanje na internet ..................................................................75 4.3. Pregledavanje i pretraživanje interneta ..........................................77 4.4. Elektronička pošta ..........................................................................87 4.5. Virusi i antivirusna zaštita ................................................................96 5. Obrada teksta ....................................................................................100 5.1. Uvod u obradu teksta ....................................................................100 5.2. Oblikovanja teksta ........................................................................105 5.3. Rad s blokovima teksta..................................................................113 5.4. Rad s tabulatorima ........................................................................114 5.5. Rad s tablicama ............................................................................116 5.6. Ispis dokumenta ............................................................................121 6. Izrada prezentacija..............................................................................124 6.1. Program PowerPoint ....................................................................124 6.2. Izrada prve prezentacije ................................................................126 6.3. Dodavanje slajdova........................................................................127 6.4. Rad s tablicama ............................................................................128 6.5. Oblikovanje prezentacije ..............................................................129 6.6. Animacije i posebni efekti ............................................................133 6.7. Multimedija u prezentaciji ............................................................138

7. Proračunske tablice ..........................................................................144 7.1. Uvod u proračunske tablice ..........................................................144 7.2. Prilagođavanje tablice ..................................................................149 7.3. Vrste podataka i njihovo oblikovanje ............................................156 7.4. Računanje u Excelu ......................................................................160 7.5. Grafikoni ........................................................................................164 7.6. Razvrstavanje podataka ................................................................167 8. Baze podataka ....................................................................................168 8.1 Osnovni pojmovi ............................................................................168 8.2 Baza podataka MS Access ............................................................170 8.3 Tablica podataka ............................................................................171 8.4 Izrada upisnog obrasca ................................................................179 8.5 Stvaranje upita ..............................................................................180 8.6 Stvaranje izvještaja..........................................................................182 9 Izrada web-stranica ............................................................................184 9.1. Uvod u izradu web-stranica ..........................................................184 9.2. Prva web-stranica ..........................................................................188 9.3. Rad s tekstom ..............................................................................191 9.4. Prvo web-mjesto ..........................................................................191 9.5. Teme i predlošci ............................................................................194 9.6. Rad sa slikama ..............................................................................195 9.7. Hiperveze ......................................................................................197 9.8. Navigacija na internetu ..................................................................200 9.9. Rad s tablicama..............................................................................201 10. Uvod u Microsoft Office 2007 ..........................................................204 10.1. Novosti u Microsoft Officeu 2007 ................................................204 10.2. Office Word 2007 ........................................................................215 10.3. Office Excel 2007 ........................................................................216 10.4. Office PowerPoint 2007 ..............................................................217 10.5. Office Access 2007 ......................................................................218 11. Grafika i multimedija ........................................................................220 11.1. Uvod u multimediju ....................................................................220 11.2. Crtež, slika, fotografija..................................................................225 12. Tehničko crtanje pomoću računala..................................................232 12.1. Crtanje tehničkog crteža na računalu..........................................233 12.2. AutoCAD ......................................................................................234 Kazalo ......................................................................................................246

Predgovor
Udžbenik pred vama namijenjen je izvođenju nastave informatike i računalstva u srednjim strukovnim školama različitog profila. Budući da značajan broj učenika u osnovnoj školi nije pohađao nastavu informatike, u udžbeniku je obrađeno temeljno kao i dodatno gradivo iz informatike i računalstva. Udžbenik se sastoji od dvanaest poglavlja. U prva tri objašnjenje su osnove informatike, strojna i programska oprema te osnove rada i uporabe računala. U nastavku obrađujemo teme nužne za suvremenu korespondenciju i kvalitetno prezentiranje ideja: uporaba interneta i rad s elektroničkom poštom, obrada teksta, izrada multimedijskih prezentacija, proračunske tablice i baze podataka. Tome slijedi poglavlje o izradi web-stranica. U desetom poglavlju uvodimo vas u novu inačicu Microsoft Office sustava i glavne novosti koje donosi verzija 2007. Grafici su namijenjena dva posljednja poglavlja – Grafika i multimedija te Tehničko crtanje pomoću računala. Za lakše svladavanje gradiva preporučamo da koristite dodatne sadržaje na CD-u koji služe za bolje razumijevanje i uvježbavanje gradiva. Osim toga, na specijaliziranim web-stranicama na adresi www.sysprint.hr/udzbenici/info naći ćete aktualne informacije i dopune vezane uz ovaj udžbenik.

Za dodatna pitanja pišite nam na e-mail adresu udzbenici@sysprint.hr ili posjetite naše web-stranice www.sysprint.hr/udzbenici.

Što je što
U tekstu ćete naići na određene grafičke oznake. U tablici su navedena njihova značenja.

ikona

značenje
Imenovana datoteka nalazi se na CD-u uz udžbenik Web-stranice uz udžbenik s dodatnim izvorima znanja

ikona

značenje
Posebno istaknut dio gradiva

Linkovi

Za radoznalce

Želimo Vam puno uspjeha u stjecanju i primjeni informatičkih znanja autori

Osnovni pojmovi Ako je vani niska temperatura. brojki i znakova koji nešto znače. neko određeno značenje. ne moramo izaći vani da bismo znali je li hladno. Podatak je niz sačinjen od slova. informacija. Zbog značenja koje nose u sebi. Informacija (hrv. informacija je podatak koji ima smisao. Pogledamo kroz prozor na termometar i ako na njemu očitamo -1 °C. znate li da je sve što se odigrava pred vašim očima i ušima rezultat čudnovate kombinacije 0 i 1 – jedine dvije brojke koja računalo prepoznaje? Kako je to moguće? Na to pitanje odgovorit će vam informatika – znanstvena disciplina koja se bavi podacima i informacijama. daje nam informaciju. informacije mogu promijeniti naše dosadašnje znanje i utjecati na buduće ponašanje. OSNOVE INFORMATIKE Kada gledate novi video i uživate u glazbi koja dolazi iz zvučnika dok svemirska letjelica prolazi zaslonom vašeg monitora. imamo osjećaj hladnoće. informatika. Informacija . ali (još) ne znamo što. Ključne riječi podatak. No. podatak 30 °F za nas nema vrijednost informacije. obavijest) je skup znakova i simbola organiziranih tako da imaju neko puno značenje za osobu koja ih koristi.1. na osnovu tog podatka nećemo moći zaključiti je li vani hladno ili je toplo. programska oprema 1. Kako to znamo? Jer znamo značenje podataka koje pokazuje termometar. strojna oprema. Termometar je za nas izvor informacija. -1 °C je zapis o temperaturi zraka). Podatak Podatak je zapis o nekom događaju. Ukratko. U tom slučaju.1. pojavi. Podatak na termometru nije nužno informacija. stanju ili značajki iz okoline (npr. Slika 1. 30 °F? Ako ne znamo Fahrenheitovu skalu. Kada podatak dobije smisao ili značenje. što ako imamo termometar koji pokazuje npr. No. računalstvo.1. računalo. odmah znamo da se trebamo toplo obući.

bez ičije pomoći izvršava naredbe koje su mu zadane. Kažemo da računalo obrađuje podatke.2. OSNOVE INFORMATIKE Posrednik u toj priči je računalo. Prednost suvremenog računala je što strojnu opremu možemo mijenjati i nadograđivati. zvuk. Ti podaci mogu biti različitog oblika: pisane poruke (slova. Time se bavi informacijska znanost koja proučava nastajanje. Predstavlja znanstvenu disciplinu koja se bavi proučavanjem. Sve brojeve računalo zapisuje u binarnom brojevnom sustavu. Računalo se može programirati za izvršavanje različitih zadataka tako da se promijeni postojeći program ili upiše novi. Programibilan – naredbe zadane računalu mogu se promijeniti. Bez programa računalo ne bi znalo učiniti ništa korisno. Strojna oprema Informacijska znanost Informatika Računalstvo Računalo Programska oprema Osobno ra čunalo Slika 1.) kao i veće komponente računala. brzo i točno obradi i razmjeni podatke te tako dođe do ključnih informacija. pohranjivanje. No. računala nisu oduvijek bila takva. prikupljanje. Tek u zadnjih tridesetak godina. Digitalni – računalo obrađuje samo numeričke podatke. Tu spadju električki i elektronički sklopovi ugrađeni u računalo (npr. 7 . zvukove i slike) računalo zapisuje u obliku brojeva. Objasnimo značenje ključnih riječi iz ove definicije: Elektronički – u fizičkom smislu. Mogućnost instaliranja i jednostavne nadogradnje programske opreme druga je značajna prednost suvremenih računala. računalo je skup elektroničkih dijelova. Programsku opremu čine programi ugrađeni u računalo. obrađivanje. Suvremeno računalo. žice. Suvremeno računalo je elektronički. električni signali i slično. računala su stekla široku popularnost i masovnu primjenu u svim granama ljudske djelatnosti. Podaci – računalo prima podatke. Automatski – računalo samo. pojavom osobnih računala (Personal Computer – PC). slike. U središtu njenog proučavanja je računalo kao složeni sustav te principi njegovog konstruiranja i rada. zapisivanje. Računalo pomaže čovjeku da prikupi. Informatika je dio informacijske znanosti (Information Science). pohrani. Za pravilan i učinkovit rad računala potrebna je i programska oprema (Software). brojevi i znakovi). Sve ostale podatke (slova. Fizičke komponente i opremu koji sačinjavaju računalo.1. digitalni. grafički prikazi. mijenja ih i daje izlazne podatke. koristeći samo znamenke 0 i 1. automatski i programibilni uređaj za obradu podataka. procesor itd. kodiranje. nazivamo strojna oprema računala (Hardware). otpornici. razmjenjivanje i ostale vidike uporabe informacija. razvojem i uporabom postupaka i sredstava za (automatsku) obradu podataka. prenošenje. Disciplina koja se isključivo bavi računalima zove se računalstvo (Computer Science). Izraz informatika nastao je kao spoj riječi informacija i automatika. Obrada podataka – računalo s danim podacima izvodi razne računske i druge operacije. Računalo ih pritom mijenja (transformira).

n. Logaritmar ili "logaritamski šiber". pouzdanija. Uređaj je poznat pod nazivom Pascalina. abax – ploča za računanje). skog matematičara William Oughtreda da konstruira pomagalo pomoću kojeg bi se logaritamski princip iskoristio za brzo množenje i dijeljenje.e. poglavito u tehničkim strukama. a količina obrađenih podataka daleko je veća. ritamski šiber"). preciznija. često se kvarila i ponekad davala pogrešne rezultate. čovjek je uspio unaprijediti ručnu obradu podataka. Slavni francuski matematičar i filozof Blaise Pascal konstruirao je 1642. Mehanička obrada podataka Računanje pomoću mehaničkih pomagala i naprava u mnogome je doprinijelo učinkovitijoj obradi podataka u odnosu na ručnu obradu: brža je.1. Logaritmar se koristio sve do nedavno. Logaritmar 1.4. Povijesni razvoj računala Obzirom na način obrade podataka. Ručna obrada podataka Pomoću raznih pomagala za računanje. Pronalazak logaritma i logaritamskih tablica potaknuo je engle. izradio je l o g a r i t m a r .1.2.Slika 1. Abak Jedno od prvih pomagala za pomoć u računanju bio je abak (grč. Naprava je bila u stanju samostalno zbrajati i oduzimati šesteroznamenkaste brojeve. Kineski abak. Upotrebljavao se u Mezopotamiji prije više od 3000 godina pr. Prvi mehanički kalkulator Pascalina Njemački matematičar Wilhelm Schickard izradio je 1623. spravu koja po svojoj konstrukciji podsjeća na ravnalo koje klizi središtem drugog ravnala (zato je prozvan i "loga. 8 .Slika 1.2. godine prvi mehanički kalkulator .3.2.2. No. Godine 1622. razvoj naprava i strojeva za računanje možemo podijeliti na četiri razdoblja: • ručna obrada • mehanička obrada • elektromehanička obrada • elektronička obrada 1. OSNOVE INFORMATIKE 1. godine mehanički kalkulator koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve.

Započeo je proces prelaska iz dekadskog sustava s deset znamenaka u binarni sustav s dvije znamenke (0 i 1). OSNOVE INFORMATIKE Njemački matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je 1672. C h a r l e s B a b b a g e . Elektromehanička obrada podataka Slika 1. svjetskog rata engleski matematičar Alan Turing otkrio je način kako razbiti njemački sustav šifriranja vojnih poruka. Binarno kodiranje 9 . a Turing je prvi koji je takav stroj nazvao computer (računalo). a time i na usavršavanje obrade podataka do neslućenih razmjera. ičkog digitalnog računala. jedinicu za pohranjivanje podataka te centralnu jedinicu za obradu podataka.2. Sortirni stroj Colossus Elektronska cijev 1. Za razliku od dotadašnjih strojeva za računanje.5.6. “Logika” elektronskih cijevi bila je krajnje jednostavna: ima struje – nema struje. Pomoću njega je 1890. godine proizveo aritmometar (Arithmometer) – prvi komercijalno uspješni mahanički kalkulator.3. godine mehanički kalkulator koji je izvodio sve četiri osnovne računske operacije. Elektronička obrada podataka Prva računala s elektronskim cijevima imala su dalekosežne posljedice za daljnji razvoj računala. Principi rada analitičkog stroja bili su vrlo slični principima rada današnjih računala jer je stroj bio pro gramibilan.1. To je iskorišteno kao osnova za binarno kodiranje događaja u računalu: ima struje = 1. Herman Hollerith izumio je sortirni stroj koji je podatke čitao s bušenih kartica. Nova elektromehanička tehnologija omogućila je po prvi puta u povijesti masovnu obradu podataka. binarni brojevni sustav Aritmometar Diferencijalni stroj Analitički stroj 1. Pronalazak električne struje značajno je utjecao na razvoj strojeva za računanje.prvu mehaničku napravu koju je osmislio nazvao je diferencijalni stroj Babbageov drugi izum kojeg je nazvao analitički stroj preteča je suvremenih računala. dočim je dotadašnja obrada trajala nekoliko godina. Charles Xavier Thomas de Colmar je na temelju Pascalovog i Leibnizovog izuma 1820. Diferencijalni stroj. U jeku 2. Sortirni stroj. ali se često kvario i bio nepouzdan. engleski matematičar i izumitelj. godine poslužilo kao osnova za izgradnju Colossusa . Imao je sve osnovne komponente današnjih računala: jedinicu za unos i za ispis podataka. Colossus je prvi stroj u koji su ugrađene elektronske cijevi. nema struje = 0.2. To je 1943. Leibniz je utemeljio binarni brojevni sustav kakav danas poznajemo i koji se danas koristi u računalima. prvog programibilnog elektronSlika 1. Analitički stroj se smatra mehaničkom pretečom današnjih računala. godine obradio popis stanovništva u SAD (62 mio) za svega šest tjedana.4.

Tehnološki napredak krajem osamdesetih godina doveo je do proizvodnje računala za kućnu. Izum tranzistora 1947. Kombiniranjem većeg broja tranzistora u složenije elektroničke logičke sklopove. godine stubokom je izmijenio razvoj računala. Čip.10. Slika 1. OSNOVE INFORMATIKE ENIAC Godine 1946. Na ideju kako konstruirati potpuno programibilno računalu došao je matematičar John von Neumann tijekom konstrukcije računala EDVAC . EDVAC Von Neumannov model Tranzistor Integrirani krug (čip) Mikroprocesor Daljnjim povećanjem stupnja integracije tranzistora razvijeni su mikroprocesori (skraćeno procesori). To je omogućilo nastanak integriranog kruga – čipa. Osobno računalo Slika 1. 10 . Mauchly i Eckert konstruirali su ENIAC – računalo koje u suvremenom smislu smatramo prvim elektroničkim računalom. pojava mikroprocesora omogućila je smanjivanje računala na veličinu oveće tipkovnice.9. Sadrže i po nekoliko stotina milijuna tranzistora i sposobni su izvršiti milijune operacija u sekundi. prvog pot puno programibilnog računala. a potom i tvrtka IBM 1981. Tranzistor u računalu ima istu ulogu koju su imale i elektronske cijevi – ulogu sklopke.1. Od tada. Jedno od prvih široko popularnih osobnih računala (Apple Macintosh). godine. Zbog malih dimenzija. Zahvaljujući velikoj brzini i malim dimenzijama. To je omogućilo njihovu masovnu proizvodnja i primjenu. računala postaju pouzdanija. Tranzistor. manja i jeftinija za proizvodnju i održavanje. Slika 1. Tako su nastala osobna ra čunala . ENIAC. Prvo široko prihvaćeno osobno računalo proizvela je tvrtka Apple 1977. godine. izrada računala po Von Neumannovom modelu primjenjuje je sve do danas. odnosno osobnu uporabu. Slika 1.8. To je prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke. moguće je izvršavati i složenije operacije. male potrošnje a velikih sposobnosti obrade podataka.7.

Vrste računala Kada na vašem računalu izvodite više programa istovremeno.11. programima koji se na IBM i Apple standard Slika 1. • računala opće namjene za rješavanje raznoraznih (bilo kojih) zadataka i problema. 1. prijenosnik Računala se međusobno razlikuju na više načina. Podjela po namjeni Osobno računalo 1. Vrstu računala namijenjenu osobnoj uporabi korisnika nazivamo osobno računalo (Personal Computer – PC). boja kućišta).1. igranje itd.3. Nekompatibilni suparnici: osobno računalo po Apple (lijevo) i IBM (desno) standardu. grafička obrada slike i zvuka.2. Primjerice. osobno računalo. 11 . takvo računalo zadovoljava sve osobne informatičke potrebe jednog korisnika.3. podjela računala. Navest ćemo samo one osnovne. – Apple standard. Na takvom računalu korisnik može izvoditi složene matematičke operacije i rješavati raznovrsne zadatke kao što su obrada teksta.1. računalna animacija. Neke značajke su više važne (npr. jeste li primijetili da se odvijaju vidno sporije? To je zato što je računalo preopterećeno. Zato u bankama rabe drukčija. Podjela računala Podjela računala prema namjeni: • računala specijalne namijene za rješavanje specifičnih i specijaliziranih problema. OSNOVE INFORMATIKE 1. Osobna računala spadaju u takvu vrstu računala. Ključni pojmovi 1. predviđa koliko se još možemo voziti s preostalom količinom goriva itd. tj. kako po dijelovima od kojih su sastavljena tako i po načinu rada. vrste računala. Jednom riječju. računalo u automobilu koje izračunava prosječnu potrošnju. znatno snažnija računala. Vrste osobnih računala Budući da ni osobna računala nisu sva ista. kompatibilnost računala. neke manje (npr. brzina procesora). programiranje. znanstveni proračuni. Podjela prema proizvođačkom standardu: – IBM standard. Osobna računala proizvedena po jednom od ova dva standarda međusobno se razlikuju. Pogledajmo koje su osnovne vrste računala i po čemu ih možemo razlikovati.3. Zamislite koja bi tek bila brzina primjerice u banci gdje se istovremeno obrađuje više tisuća bankovnih transakcija. postoji nekoliko podjela po kojima se međusobno razlikuju.

13. današnja su računala još i brža zbog ostalih unaprijeđenih značajki procesora i drugih komponenti. Kako se razvijala tehnologija izrade procesora. tj. koju smo spomenuli na početku. 1 GHz = 1000 MHz). koji proizvode po uzoru na IBM. Zato je osim informacijske pismenosti. Informatička pismenost 12 . Za korisnike ovih računala to znači da se programi namijenjeni jednoj vrsti (standardu) računala ne mogu rabiti na drugoj. U tome će vam pomoći gradivo koje slijedi. Postoje i drugi proizvođači računala. Slika 1. a današnji procesori imaju takt od nekoliko GHz (oko 1000 puta brži). tj. Osobitost ovih računala je da rade na struju i na baterije.jedinica za brzinu obrade realnih brojeva.12. Podjela po prenosivosti osobnih računala: – stolna (Desktop) računala koristimo na radnom stolu i nisu predviđena za prenošenje. Stolna i prenosiva računala 2. Budući da ova dva procesora nisu hardverski kompatibilna. Intel i AMD procesori 3. Mogli su obrađivati sve veću količinu informacija u jedinici vremena.1. – prijenosna (Portable) računala posebno su konstruirana za često prenošenje – nisu puno veća od bilježnice A4 formata i imaju malu masu (svega par kilograma). potrebno steći i informatičku pismenost. rade računala kompatibilna s IBM-ovim standardom. nešto kasnije). Kod nas su najzastupljenija IBM kompatibilna osobna računala. Poznavanje informatike i uporabe računala danas je postalo dio opće pismenosti. Dva su glavna proizvođača procesora za IBM kompatibilna osobna računala – Prijenosnik. Dva procesorska standarda za osobna računala – AMD (lijevo) i Intel (desno). Radni takt procesora mjeri se u megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz. na matičnu ploču namijenjenu procesoru jednog proizvođača ne možemo staviti procesor drugoga. uglavnom ćemo opisivati takvu vrstu osobnih računala. Računala i računalna tehnologija od nas zahtijevaju određeno znanje kako bismo ih mogli uspješno koristiti. OSNOVE INFORMATIKE Kompatibilnost računala njima izvode.77 MHz.. Ukupno gledajući. Prvi Intelov procesor za PC računala imao je radni takt od 4. barem ne učestalo. te MFLOPS (Mega FLOating Points Per Second) . tako su oni postajali sve brži i snažniji. tvrtke Intel i AMD. Zato kažemo da takva računala međusobno nisu kompatibilna. nisu međusobno uskladiva. To također znači da se dijelovi proizvedeni za jedno od tih računala ne mogu ugraditi u drugo. Podjela prema proizvođaču procesora: Procesor je dio računala koji vrši obradu podataka i upravlja svim ostalim dijelovima računala (o tome ćete učiti Slika 1. Kao mjera snage i brzine procesora obično se rabe dvije jedinice: MIPS ( Mega Instructions Per Second) – jedinica mjere za brzinu obrade podataka izražena kao milijun naredbi u sekundi.

Nizovima bitova prikazuju se svi brojevi. Kompatibilnost računala Pojam koji označava uskladivost. Za podatke predstavljene pomoću nule i jedinice kažemo da su binarno predstavljeni. Binarni zapis Kad smo definirali računalo. bit. Sve što računalo može zapamtiti u najmanjem dijelu memorije koji zovemo bit su samo dva različita stanja: 0 i 1. dio računalskog sustava ili programa. U informatici se najčešće rabi za označavanje brzine rada procesora. logički sklopovi Ključni pojmovi 1. element. Apple Naziv računala i tvrtke Apple Computers za proizvodnju računala. Notebook computer Prijenosno računalo približnih dimenzija kao A4 bilježnica (otuda i naziv).14. Procesor – Processor Elektronički sklop u računalu koji izvodi računske operacije i obradu podataka. bajt. proizvodi procesore za osobna računala.4. Gigahertz Mjerna jedinica za frekvenciju. Komponenta Osnovni dio. udruživost. Megahertz Mjerna jedinica za frekvenciju. sastavnica. sličnost računala u smislu da mogu rabiti istu strojnu i programsku opremu. OSNOVE INFORMATIKE RJEČNIK POJMOVA AMD Američka tvrtka Advanced Micro Devices. Intel Američka tvrtka Intel (Integrated Electronics) poznata kao vodeći proizvođač procesora za osobna računala. Modernija inačica laptop računala. Slika 1.): stanje uključeno = ima struje = 1 stanje isključeno = nema struje = 0. 1. kakve mu se “misli” motaju po “glavi”? binarni zapis. posebni znakovi.1. oznaka GHz. oznaka MHz. tj. 13 . kodiranje. Zato se svaki podatak i instrukcija koji se unose u računalo zadaju (kodiraju) u obliku niza nula i jedinica. Dva stanja koja računalo prepoznaje Bit Sve operacije koje izvodi računalo svode se na nekoliko osnovnih operacija u binarnom sustavu. IBM Akronim za tvrtku International Business Machines koja je jedan od najvećih i najznačajnijih proizvođača računala na svijetu. slova. logičke izjave.4.1. slike i zvukovi u računalu. Strujni krugovi od kojih je računalo napravljeno mogu biti u jednom od dvaju stanja (Slika 1. Obično se koristi kao sinonim za mikroprocesor. Unicode. brojevni sustavi. a najmanja jedinica informacije naziva se bit. Bit je kratica od engleskih riječi binary digit. 1 GHz = 1000 MHz. ASCII. radu na (radnom) stolu. Svi podaci opisuju se koristeći samo dvije znamenke: 0 i 1.14. Matematičke osnove rada računala Na kojem jeziku razmišlja računalo? Uopće. rekli smo da je digitalno jer radi samo s brojevima i prepoznaje samo dvije znamenke: 0 i 1. sukladnost. Osobno računalo – Personal Computer (PC) Vrsta računala namijenjena osobnoj uporabi. Binarni sustav Brojčani sustav koji se rabi u računalnoj tehnologiji. Stolno računalo – Desktop computer Osobno računalo namijenjeno držanju.

7. Razlika u odnosu na ostale mjerne jedinice.1. 3. a) Kapacitet CD-a je 700 MB. Količina odnosno kapacitet memorije mjeri se upravo u bajtovima. E. primjerice. 1. jest u tome što se svaka sljedeća dobiva množenjem s potencijom broja 2.. Veće mjerne jedinice za količinu memorije dobile su imena dodavanjem uobičajenih predmetaka kilo.. 8. oktalni s bazom 8 i heksadekadski s bazom 16. Spomenimo.3. Koliko je to kB? b) Jedan znak zauzima 1 bajt memorije. 4. 5. A2C3 = A · 163 + 2 · 162 + C · 161 + 3 · 160 8. 6. Postoji još mnogo brojevnih sustava koji su se rabili tijekom povijesti. 6. mega. primjerice za duljinu. C. a ne s potencijom broja 10. 7 4123 = 4 · 83 + 1 · 82 + 2 · 81 + 3 · 80 sustava. 8. 1 1101 = 1 · 23 + 1 · 22 + 0 · 21 + 1 · 20 potencija baze tog 8 0. Jedinice za količinu memorije Vježba 1. 9. 3. 5. 4. D. Osam bitova omogućuje nam 256 različitih zapisa. 3. a neki se rabe još i danas. Tako je 1 kilobajt=210=1024 bajtova.1. možemo napisati četiri zapisa: 00. 7. To je već dovoljno za sva velika i mala slova abecede. 6. 2. 1. 2.4. 5. 9 1631 = 1 · 103 + 6 · 102 + 3 · 101 + 1 · 100 0. 01. 2. Svaki broj zapisan u dekadskom sustavu možemo zapisati pomoću potencija broja 10. 10 i 11. OSNOVE INFORMATIKE 1. 1. 6. Grupu od osam bitova nazivamo jedan bajt (byte ). Brojevi se u pojedinom sustavu baza znamenke prikaz broja prikazuju pomoću 2 0. 7. Najčešći brojevni sustavi 14 . 4. Broj 10 baza je dekadskog sustava jer se u dekadskom sustavu rabi prikaz s 10 znamenaka: 0. jedan megabajt je 220=1048576 bajtova itd. Koliko je stranica u knjizi čiji sadržaj zauzima cijeli CD? d) Koliko je CD-a potrebno za zapisivanje svih tekstova iz knjiga u vašoj školskoj knjižnici? 1. aritmetičke i interpunkcijske znakove te za još neke posebne znakove. A. bajt kilobajt megabajt gigabajt terabajt 1 B = 8 bitova 1 kB = 210 B = 1024 B 1 MB = 210kB = 220 B = 1 048 576 B 1 GB = 210MB = 220 kB = 230 B = 1 073 741 824 B 1 TB = 210 GB = 220 MB = 230 kB = 240 B = 1 099 511 627 776 B Tablica 1. 5. 2.4.1. 9. giga. 3. Bajt (byte ) Za predstavljanje većeg broja različitih podataka neophodan je veći broj bitova.2. 4. Brojevni sustavi Dekadski brojevni sustav Brojevni sustav s deset znamenaka zove se dekadski brojevni sustav. F = 10 · 163 + 2 · 162 + 12 · 161 + 3 · 160 sustav Binarni Oktalni Dekadski Heksadekadski 16 Tablica 1.2. Rabeći dva bita. B. Mjerne jedinice za količinu memorije Koristeći jedan bit možemo zapisati samo dva stanja. 1. 10 0. Koliko znakova možemo zapisati na jedan CD? c) Jedna stranica teksta sadrži približno 3000 znakova.

Jedan od najstarijih i najraširenijih međunarodnih kodnih standarda je ASCII (American Standard Code for Information Interchange). Baza ovog sustava je 16. To znači da računalo ne razumije slova i znakove kojima se ljudi obično služe u međusobnoj komunikaciji.4. (234)10. tj.p 1. instalirajte program Ascii-Bin-Hex pretvornik. (A24)16. Za suvremena računala svi znakovi prevode se u binarne brojeve.p svojem računalu. U binarnom brojevnom sustavu rabimo prikaz s dvijema znamenkama: 0 i 1. Međutim. Binarni brojevni sustav Brojevni sustav koji rabi 16 znamenki zove se heksadekadski brojevni sustav. Baza binarnog sustava je 2. pps. 1000001. OSNOVE INFORMATIKE Brojevni sustav koji ima dvije znamenke (0 i 1) zove se binarni brojevni sustav.Taj niz nula i jedinica predstavlja kôd slova A. Postupak prevođenja brojeva. broj 1101 možemo zapisati kao 1 · 23 + 1 · 22 + 0 · 21 + 1 · 20.. Ove dekadske brojeve nazivamo ASCII kodovima znakova. Primjerice. Svaki broj zapisan u binarnom brojevnom sustavu možemo zapisati pomoću potencija broja 2.4. dakle radi samo s brojevima. Ako dekadski broj 65 zapišemo u binarnom sustavu dobit ćemo A odgovara ASCII kod 65. Kodiranje Računalo je digitalno. Znamenke u heksadekadskom sustavu su: heksadekadska znamenka odgovarajuć dekadski broj 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 A B C D E Heksadekadski brojevni sustav F 10 11 12 13 14 15 pps Prezentaciju o brojevnim sustavima pogledajte u datoteci 1pre1. Na kraju udžbenika nalazi se tablica ASCII kodova. Standard Unicode pokušaj je stvaranja jedinstvenog standarda koji bi obuhvaćao znakove koji se pojavljuju u svim svjetskim jezicima. u oblik prikladan za računalo naziva se kodiranje. Svakom znaku odgovara jedan dekadski broj od 0 do 255. Da bi računalo moglo raditi sa znakovima.1. 65536 različitih znakova. Da bismo označili u kojem je brojevnom sustavu broj zapisan. Unicode rabi kodni prikaz dužine 16 bitova te tako omogućava prikaz 216. slovu . Dakle. tj. slova i znakova u brojeve. Svaki broj zapisan u binarnom brojevnom sustavu možemo zapisati pomoću potencija broja 2. 15 Unicode standard Kodiranje . rabimo okrugle zagrade i oznaku baze. binarni broj koji dobijemo pretvorbom dekadskog broja dodijeljenog pojedinom znaku iz tablice je kôd tog znaka. Primjerice. ASCII kôd sa svojih 256 znakova nije dovoljan za sve svjetske jezike. primjerice: (11100111)2. Želite li imati ASCII tablicu na Prezentaciju o kodiranju pogledajte u datoteci 1pre2. svaki pojedini znak najprije se mora pretvoriti u određeni broj. Sve što se unosi u računalo mora biti u obliku brojeva. Zato mora postojati jedinstven standard po kojem računalo naše brojke i slova pretvara u njemu razumljive binarne zapise. Svaki broj zapisan u heksadekadskom brojevnom sustavu možemo zapisati pomoću odgovarajućih potencija broja 16.

Na primjer. Pogledajmo koji sve sastavni dijelovi čine strojnu opremu modernog osobnog računala. 2. Usklađeni rad ovih triju sastavnica čini cjelinu koju nazivamo računalni sustav. uočit ćete desetak vrlo sličnih osobnih računala. Osim strojne opreme. otpornici. trgovinama ili. Slika 2. primjerice. računalom se upravljalo tipkovnicom. podatke i programe. A da ne govorimo o računalima koje možete vidjeti u reklamama.1.2. modem za spajanje na Internet itd. kućište) dio su strojne opreme. dodatnu strojnu opremu kojom se proširuju radne mogućnosti računala. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Osvrnete li se po učionici za informatiku. Umjesto njime. na sajmu informatičke opreme. Kako je to moguće? Je li to baš uvijek tako? Što zapravo ima unutra i kako to sve skupa radi? 2. Međutim. nije isto kao vaše računalo kod kuće ili računalo vašeg prijatelja. Funkcionalna podjela dijelova osobnih računala U početku razvoja osobnih računala. Čak međusobno mogu razmjenjivati dijelove. mediji za pohranu podataka Već ste naučili da fizičke dijelove koji sačinjavaju računalo nazivamo strojna oprema računala (Hardware). Ovdje spadaju: • središnja jedinica • monitor • tipkovnica • miš 2. zvučna kartica za slušanje glazbe. procesor i drugo). miš nije spadao u obaveznu. osnovnu (standardnu) strojnu opremu. standardnu strojnu opremu. vjerojatno.1. .1. vanjska memorija. I veće komponente računala (monitor. bez koje računalo ne može pravilno ili u potpunosti raditi. Podjela strojne opreme Strojna oprema od koje se sastoji osobno računalo dijeli se na: 1. tipkovnica.1. monitor. tipkovnica. za pravilan rad računala potrebni su još i programska oprema te čovjek koji upravlja računalom. miš. procesor. Strojna oprema Ključne riječi središnja jedinica. A opet – sva se ta računala ubrajaju u osobna računala. Tu spadaju električki i elektronički sklopovi ugrađeni u računalo (žice. niti jedno od njih.

dok gledamo računalo izvana. skener i modem.2a. mikrofon. spajanjem posebnih mjerača temperature možemo bilježiti promjenu dnevne temperature zraka. unutarnji su skriveni od pogleda i nalaze se u kućištu računala. računalo možemo rabiti za mnoštvo raznih zadaća. vanjske dijelove 2.1. tj.2a. zvučnici. miš. U kućištu računala smještena je središnja. Najčešći vanjski dijelovi računala su: tipkovnica. periferni uređaji (Peripheral Equipment) spajaju se ili priključuju na središnju jedinicu. Tu se nalaze glavni dijelovi računalnog sustava odgovorni za obradu podataka te za upravljanje i koordiniranje rada svih ostalih dijelova sustava. Zahvaljujući toj mogućnosti. 5 Slika 2.1 Potražite na računalima u učionici dio koji je po vašem mišljenju središnji Po čemu ćete prepoznati da je središnji? Koji su dijelovi s njime spojeni? Na koje su sve načine povezani središnji i periferni dijelovi? Pogledajmo koji su vanjski dijelovi računala. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Računalni sustav možemo podijeliti i promatrati s obzirom na njegove 1. to osigurava funkcioniranje računalnog sustava kao jedinstvene cjeline.2.2. Budući da središnja jedinica može komunicirati s različitim vrstama periferne opreme. sustavska jedinica (System Unit). unutarnje dijelove Vanjski su dijelovi računala odmah vidljivi. Vanjski. Računalo izvana Postoji velik broj raznih vanjskih dijelova računala koje možemo priključiti na njega. Dijelovi računalnog sustava 4 1 3 7 6 2 Na slici 2. pisač. Vježba 2. Primjerice. prikazani su dijelovi računalnog sustava: 9 8 10 1 pisač 2 slušalice s mikrofonom 3 zvučnici 4 prikazna jedinica (monitor) 7 sistemska jedinica 5 web kamera 8 miš 6 tipkovnica 9 skener 10 modem 17 . Vanjski i unutarnji dijelovi 2. monitor. i to automatski ispisivati na pisač.

Desna tipka obično služi za pozivanje izbornika s dodatnim opcijama 18 . Da bi dobro radili. Optički miš Noviji miševi više ne koriste kuglicu.tipkovnica (Keyboard) . ovi miševi komuniciraju sa središnjom jedinicom pomoću infra-crvenih signala ili radiosignala. pokušajte ga otvoriti. Otkrijte kojoj vrsti miša pripada.prikazni uređaj (Monitor) Standardni periferni uređaji i središnja. da možete uočiti kuglicu. tako se ta kuglica kotrlja i prenosi signale do računala. Osnovna strojna oprema Miš (Mouse) U unutrašnjosti miša nalazi se kuglica koja kroz otvor s donje strane dodiruje površinu na kojoj leži miš. Ulazne jedinice Proučimo nekoliko vanjskih uređaja pomoću kojih unosimo u računalo podatke na obradu. glavna tipka miša je lijeva. boja i veličina česta je kod miševa. tj.2b.2 Pogledajte kakvog miša rabite kod kuće ili u školi. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Standardni periferni dijelovi Neki vanjski dijelovi računala pripadaju standardnim perifernim uređajima. a pritiskom na tipke miša zadaju se i biraju naredbe. Vježba 2. Pomicanjem miša strelica se kreće po zaslonu. sustavska jedinica čine osnovnu strojnu opremu. U pravilu. već minijaturni optički element (sličan onima u kamerama). To su: . Neki miševi nemaju kabel kojim se povezuju s računalom. Pomoću nje biramo/zadajemo naredbe i izvodimo razna označavanja. Raznolikost oblika. Kako pomičete miša. sebnu podlošku (Mouse Pad). Umjesto žičane veze. a zovemo ih ulazne jedinice. no ne mogu raditi na staklenoj ili sjajnoj podlozi. Najpraktičnije rješenje su optički bežični miševi (Optical Cordless) koji nemaju ni kuglicu ni kabel.miš (Mouse) . Slika 2. Pomoću standardnih okolnih (perifernih) uređaja komuniciramo s računalom. bez koje računalo ne može raditi.2. Radi li se o kugličnom ili optičkom mišu? Ako je kuglični. Na zaslonu monitora miš je predstavljen kao bijela strelica. To su bežični miševi (Cordless Mouse).3. kuglični miševi zahtijevaju poSlika 2. Optički miševi su pouzdaniji i ne zahtijevaju čišćenje mehanizma.

Slika 2. tj. a zovemo ih izlazne jedinice. brojke. razlikuju se po tome kojoj državi. francuskim. interpunkcijske i specijalne znakove 2 Numerički skup tipki – sadrži sve tipke potrebne za unos i rad s brojkama 3 Kursorske tipke – koriste se tijekom pisanja teksta za pomak točke unosa teksta 4 Funkcijske tipke (F1 do F12) – korisnički programi dodjeljuju pojedinoj tipki prečac za pozivanje određene naredbe 5 Tipke posebne namjene – neke se koriste samostalno (npr. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Tipkovnica (Keyboard) Mada su tipkovnice naoko slične. Osim ulaznih jedinica. na računalo se priključuju i uređaji pomoću kojih računalo predaje podatke okolini.4. tipka AltGr i tipka E daju € . tipka Windows za poziv Start izbornika) a neke u kombinaciji s drugim tipkama (npr. Računalo bez tipkovnice kod uključenja će prijaviti grešku.znak za euro) 6 Aktivacijske tipke – pozivanje procedura za različite načine isključivanja računala Multimedijske tipkovnice (slika 2. Izlazne jedinice 19 .2. slova.4 desno) obično sadrže još i dodatni skup tipki za upravljanje multimedijom te tipke za komunikaciju preko interneta. O tome ovisi raspored i vrsta tipki na tipkovnici. hrvatskim i drugim rasporedima tipki. brojeve. engleskim. slike. Tako postoje tipkovnice s npr. govornom jeziku su namijenjene. 5 4 6 5 1 5 5 3 2 1 Alfanumerički skup tipki – sadrži tipke za slova. Ovi uređaji imaju zadaću da električne signale iz računala pretvore u podatke razumljive čovjeku (npr. Tipkovnice za osobna računala razlikuju se i po obliku Računala ne mogu funkcionirati ako nije spojena tipkovnica. Standardni izlazni uređaj osobnog računala je monitor. njemačkim. zvukovi) ili nekom drugom uređaju.

dpi) – način spajanja – stariji pisači spajali su se na računalo putem usporednog priključka (parallel port). Ostale značajke pisača su: – brzina ispisa – obično se mjeri brojem stranica u minuti – veličina papira na kojem mogu ispisivati – najčešće veličine su A4 i A3 – razlučivost ispisa – iskazuje se posebnom mjerom ispisnih točaka po jednom inču (dots per inch . S računalom je povezan preko grafičke (video) kartice koja digitalne podatke iz računala pretvara u čovjeku vidljiv i razumljiv oblik: sliku i tekst.5. Budući da se otisak ostvaruje Tintni (lijevo) i laserski pisač (desno) mehanički. a sve više su u uporabi široki zasloni (Widescreen) do 24". a dodatna prednost je što omogućavaju ispis u boji. maksimalna razlučivost – broj točaka (piksela) od kojih se •m stvara slika na zaslonu. Iskazuje se kao broj vodoravnih x broj okomitih zaslonskih točaka (npr. Može ispisivati na običan papir ili na prozirnicu (foliju). ispis podataka. Najčešće veličine zaslona monitora su 17" i 19". dočim se noviji spajaju uglavnom preko USB priključka. monitori se razlikuju po još nekim značajkama: • duljina dijagonale zaslona – mjeri se u inčima (inch). prskanjem tankog mlaza (ili kapljica) tinte na papir. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Monitor Monitor predstavlja standardnu izlaznu jedinicu računala i omogućava da doznamo što se u njemu događa. tj.6. 20 . Budući da se radi o frekvenciji. • laserski (laser) pisači ostvaruju najkvalitetniji i najbrži ispis uz minimalnu buku jer za ispis rabe precizan snop laserske zrake i boju u prahu (toner). Osim po vrsti zaslona. tj. – plazma monitori koji koriste tehnologiju ioniziranog plina.) • brzina osvježavanja slike – koliko puta u sekundi monitor može iscrtati cijeli zaslonski prikaz. 1024 x 768. strojeva). Slika 2. • tintni (ink-jet) pisači stvaraju ispis štrcanjem. Prema načinu izrade zaslona. prilično su bučni i spori. a označava se znakom ". Osnovne vrste pisača su: • iglični (dot-matrix) pisači za ispisivanje koriste iglice koje prolaze kroz traku s bojom (sličnu onoj kod pisaćih Slika 2. razlikujemo tri vrste monitora: – CRT monitori sa zaslonom u obliku katodne cijevi. brzina i kvaliteta ispisa im je nešto slabija od laserskih. CRT (lijevo) i LCD (desno) monitori Pisač (Printer) Pisač je izlazni uređaj koji omogućava prikaz. Daleko su tiši od igličnih. – LCD/TFT monitori sa zaslonom na bazi tekućih kristala. 1200 x 1024 itd. mjeri se u hercima (Hz).2.

medij ili nositelj podataka: plastična ili metalna ploča u obliku diska (ponekad vrpce) na koju se trajno zapisuju podaci.9. Za trajnu pohranu podataka najčešće se koriste dvije vrste medija: magnetski i optički.8. pomoćna memorija za trajnu pohranu podataka. Najprije ćemo opisati onu vrstu memorije s kojom se najprije susrećete u radu. Upoznajmo ih detaljnije. disketnom pogonu (Floppy Disk Drive). Kod ove memorije treba razlikovati dva pojma: . tj. 1. disku u uređaju s tvrdim diskom ne možete fizički pristupiti jer se nalazi hermetički zatvoren u metalnom kućištu. što daje dodatDisk) iznutra nu preciznost i pouzdanost. pogon za tvrdi disk je zatvoren u kućištu računala i korisnik nema fizički pristup do njega (osim kada otvori kućište). STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Zvučna kartica i zvučnici Zvučna kartica je zadužena za obradu zvučnih signala. Zvučnici za računala spremanja podataka. brisanje). a zvučnici za njihovo izvođenje (reprodukciju). tj. Pojedinom vrstom medija može rukovati samo određena vrsta uređaja. Za razliku od disketne jedinice. magnetski mediji Magnetski mediji izrađuju se u obliku: . Nakon svake obrade korisno je spremiti odnosno pohraniti rezultate obrade. Postoji više vrsta memorije računala. Vanjska. važnosti i trajnosti Slika 2.2. Kod tvrdih diskova disk Tvrdi disk (Hard Slika 2. Disketom se rukuje u disketnoj jedinici. Pod rukovanjem se misli na pokretanje. plastične folije.7. Površina medija je premazana tankim slojem magnetskog materijala. Prednosti ovih medija su jednostavnost uporabe te mogućnost neograničenog snimanja i promjene snimljenih podataka. zapisivanje. Osim zvučnika. a razlikuju se po mjestu. premotavanje medija i rad s podacima (čitanje.disketa (Floppy Disk) . Uređaj i medij vanjske memorije 21 . Većina zvučnih kartica omogućava povezivanje računala s kućnim glazbenim linijama. Tvrdim diskom rukuje pogon za tvrde diskove (Hard Disk Drive). Za razliku od disketa. .uređaj ili pogon (Drive): jedinica za rukovanje medijem s podacima. što omogućava da se površina trajno magnetizira. To je vanjska. pomoćna memorija Jedna od glavnih namjena računala je obrada podataka.magnetskih traka (Streamer) Diskovi kod disketa izrađeni su od Slika 2. da se upisuju podaci. Pogon za disketu nalazi se s prednje strane kućišta i ima otvor u koji umećemo disketu. na zvučnu karticu se mogu priključiti i slušalice.tvrdih diskova (Hard Disk) . Spremište podataka u računalu zovemo memorija ili spremnik. Disketa je metalni ili keramički.

Postoje tri vrste optičkih medija. a mogu imati kapacitet do oko 700 MB ili 80 minuta glazbe • DVD (Digital Versatile Disk) – namijenjeni su pohrani video-sadržaja (filmovi) i podataka a u raznim izvedbama mogu imati kapacitet i preko 17 GB odnosno preko 4 sata video-sadržaja Novi standard BD (Blu-ray Disc) omogućava kapacitet optičkih diskova od 50 GB.2. Mediji koji su tvornički otisnuti i na koje se ne može ništa upisivati niti se mogu brisati označavaju se kraticom CD-ROM Slika 2. Optički mediji namijenjeni jednokratnom snimanju (“prženju”) označavaju se kraticom CD-R (CD-Recordable) i nakon što su jednom snimljeni ne mogu se brisati. Optički mediji (CD-Read-Only-Memory).10. CD-ROM Slika 2. što osigurava pohranu audio i video podataka u HD (High-definition) kvaliteti. Računalo iznutra Osobna računala su stekla popularnost i široku primjenu zahvaljujući svojoj dogradivosti. prikazano je otvoreno kućište središnje jedinice te su prikazani njezini dijelovi. To nam omogućava da proširimo mogućnosti računala i unaprijedimo njegove radne sposobnosti (npr. brzinu rada ili količinu pohranjenih podataka). Optički diskovi koje je moguće više puta snimati i brisati označavaju se kraticom CD-RW (CD-Read/Write).3 U CD uređaj umetnite DVD disk. Vježba 2. Sustavska jedinica Zavirit ćemo u središnju sustavsku jedinicu (System Unit) i proučiti od čega se sastoji.11. To znači da kupljeno računalo možemo nakon kupovine naknadno opremiti dodatnim dijelovima.12. 22 . Danas postoje dva standarda za optičke medije: • CD (Compact Disk) – namijenjeni su pohrani glazbe i podataka.1. Uređaji za rad s optičkim medijima DVD-ROM BD 2. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA 2. Na slici 2. Što će se dogoditi? Zašto? Pogledajte prezentaciju o vanjskim dijelovima računala 2vaniPC. odnosno rezoluciji.pps.3. Na pojedinim mjestima je kućište prikazano djelomično prozirno kako bi se vidjeli uređaji. optički mediji Optički su mediji plastični diskovi presvučeni slojem reflektirajućeg aluminija. Pojedini dijelovi su obojani različitim bojama kako bi se bolje vidjeli. Njeni najvažniji dijelovi su kućište (Case) i matična ploča (Motherboard) na koju se ugrađuje cijeli niz osnovnih kao i dodatnih dijelova za proširivanje mogućnosti računala.

STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Slika 2. Dijelovi sustavske jedinice 1 2 3 4 kućište uređaj za napajanje optički diskovi (CD i DVD pogon) priključci za ulazno-izlazne uređaje 5 6 7 8 kablovi za komunikaciju i napajanje matična ploča dodatne kartice tvrdi disk 23 .12.2.

pronalaženje podataka) • programi za razvoj i pravilno izvođenje drugih programa • operacijski sustav: skupina sustavskih programa i procedura koji upravljaju cjelokupnim djelovanjem računala u skladu s potrebama korisnika • pogonski programi (Driveri): omogućuju razmjenu podataka između računala i pojedine komponente (uređaja) ugrađene ili povezane s računalom (npr. U radu s računalom dolazi do međusobnog djelovanja između podataka i korisnika. sustavska oprema. da iz njih dobije korisne informacije (slika 2. komunikaciju korisnika i računala kao i komunikaciju računala s drugom računalskom opremom i drugim računalima. programa i računala Vrste programske opreme Programska oprema sustava Programi i programske procedure sustavske programske opreme (Systems Software) omogućuju: smisleno. korisnička oprema. Slika 2. pogonski program za zvučnu karticu.2. a računalo mu pomaže da si protumači podatke. Veze između korisnika. U ovu skupinu programa spadaju: • programi za rješavanje standardnih zadataka (npr.2.14. izvođenje korisničkih programa. Čovjek upravlja računalom putem raznih vrsta programa.). osim strojne.) • razni pomoćni (Tools) i uslužni (Utility) programi.pps. i programska oprema (Software). pouzdano i cjelovito djelovanje računala. Programska oprema se dijeli na dvije osnovne vrste: 1. kao npr. Programsku opremu osobnog računala predstavljaju naredbe i upute (instrukcije) različite složenosti organizirane u cjeline. Slika 2. Korisnička ili primjenska programska oprema Za dodatno pojašnjenje pogledajte prezentaciju 2program. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA 2.13. programi za antivirusnu zaštitu. za modem itd. Sustavska programska oprema 2.13. piratski programi Rekli smo da je za pravilan i učinkovit rad računala potrebna. Programska oprema Ključne riječi Programska oprema (Software) programski paket. Kutija s operacijskim sustavom Windows 7 24 . inačica programa. programi za kreiranje sigurnosnih kopija podataka (Backup) i slično.

ali je ograničena vremenski ili na neki drugi način. Samo softver s valjanom licencom je legalan softver • Nelegalan. ali prestaju raditi nakon određenog vremena (obično 15–30 dana). obrada podataka (u skladu s instrukcijama) koja za ishod ima rezultat. a što ne mogu Tijekom rješavanja problema u ljudskom se organizmu odvijaju sljedeće aktivnosti: 1. Većinom takva inačica ne sadrži sve mogućnosti programa. Nakon nekog vremena od korisnika se očekuje ili da kupi program ili da prestane koristiti shareware inačicu. Računala mogu • izvršavati programom zadane instrukcije • raditi točno. ali nisu svemoguća. piratski je svaki softver koji ne udovoljava gore navedenim uvjetima. ali on dozvoljava slobodno korištenje programa. Zato kažemo da je računalo spoj strojne i programske opreme. Freeware Shareware Nelegalan. Kako radi računalo – spoj hardvera i softvera Zaista je začuđujuće kako računala mogu obraditi i najsloženije računske operacije u tako kratkom vremenu. preko programa koji je napisao. Nazivamo je još i primjenska programska oprema (Applications Software). pamćenje zadanih instrukcija i podataka (memoriranje) 3. informaciju 25 .: Vrste programa po načinu nabavke • Prodajna (komercijalna) inačica programa s licencom jedina osigurava pravo na neograničeno korištenje programa. Zamislite samo put svemirske letjelice na Mjesec – koliko tu ima zapletenog računanja. Programi se mogu dijeliti (razlikovati) po još nekim značajkama. Znači li to da su računala pametnija od čovjeka? Uopće. Pravni status programa • Legalan softver: program na originalnom mediju za distribuciju kojeg prodaje za to ovlaštena tvrtka uz pravovaljani račun s jasno naznačenim licencnim pravima korištenja. • Freeware inačica programa vlasništvo je proizvođača. piratski softver 2. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Korisnička programska oprema Programi koje stvara ili upotrebljava korisnik računala za rješavanje nekog određenog problema (zadatka) pripadaju korisničkoj programskoj opremi.2.3. "naučio". brzo i bez zamaranja • čuvati i pamtiti ogromnu količinu podataka • uspoređivati podatke i donositi jednostavne odluke za koje su programirani Računala ne mogu • razmišljati • osjećati • napraviti bilo što bez programa koje je čovjek napisao Što računala mogu. imaju li računala pamet? Računala mogu obaviti mnoge poslove. primanje i prijenos instrukcija i podataka (ulaz) 2. tj. • Shareware inačica obično sadrži sve mogućnosti programa i slobodna je za korištenje. Mogu napraviti samo ono što ih je čovjek. • Pokazna (Demo) i probna (Trailware) inačica nude se korisnicima da bi isprobali sve mogućnosti programa. Program se kupuje kod ovlaštenog prodavača koji će izdati uredan račun.

Na slici 2. rezultati se vraćaju u memoriju.15. Nakon obrade. kao i rezultati obrade podataka. Podaci se pamte u memoriji (unutarnjoj i vanjskoj). pamćenje rezultata obrade (memoriranje) 5. izlaz odnosno prijenos i objava (prikaz) rezultata obrade Shematski to možemo prikazati ovako (slika 2. . . Slika 2. Koraci tijekom rješavanja problema Po Von Neumannovu modelu (slika 2. .16.15): Na sličan način radi i računalo.središnju procesorsku jedi n i c u ( Central Processing Unit – CPU) u kojoj se vrši obrada podataka i nadzor ostalih dijelova računala.ulazni dio preko kojeg se iz okoline u memoriju unose podaci i programske naredbe. Memorijske jedinice predaju podatke CPU jedinici koja ih analizira i obrađuje. Von Neumannov model računala 26 . Prije šezdesetak godina znanstvenik John von Neumann opisao je i matematički odredio principe rada računala i njegovih sastavnih dijelova. CPU šalje instrukcije svim dijelovima računala i time upravlja radom cjelokupnog računala. te šalju izlaznim jedinicama koje omogućuju njihov prikaz.16 vidi se da računalo dobiva podatke preko ulaznih jedinica.2.memoriju u koju se pohranjuju podaci i programi. Von Neumannov model računala Slika 2.16). Većina današnjih računala još uvijek radi po ugledu na njegov model. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA 4. svako računalo mora imati sljedeće dijelove: .izlazni dio preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose rezultati koje su programi obradili.

2. POGLEDAJ I POTRAŽI 1. upravljački sklopovi) te utori i priključci za sve ostale uređaje računalnog sustava.). Uvod u osobna računala. Npr.2. Središnja procesorska jedinica – CPU (Central Processing Unit) Najvažniji dio računala koji tumači i izvodi naredbe (skraćeno procesor). mrežna kartica. Sistemska jedinica – System Unit Središnji dio računala – kućište i svi dijelovi koji se u njemu nalaze. memorija. Sklopovlje i pogonski mehanizam koji služi za pogon tvrdog diska te čitanje i brisanje podataka s njega. obrada teksta. Z.sysprint. zvučna kartica. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA Proučite prezentaciju 2zbroj. RJEČNIK POJMOVA Disketni pogon – FDD (Floppy Disk Drive) Uređaj (pogonski mehanizam) koji služi za rad s disketom. Zagreb 1992. CD-ROM drive itd. pogon. Linkovi: www. Periferna jedinica – Peripheral Unit Dodatni uređaj koji se izvana spaja na računalo. Hard Disk Drive.hr/infS200 27 . modemska kartica itd. Uređaj. računanje. Kartica za proširenje – Expansion Card Kartica kojom se proširuju mogućnosti računala. grafička kartica. pogonska jedinica – Drive Uređaj koji pokreće sredstvo za pohranu podataka (Floppy Disk Drive.). Matična ploča – Motherboard Osnovna ploča na kojoj se nalaze svi glavni upravljački dijelovi računala (procesor. Sastoji se od jedinice za obradu podataka i jedinice za upravljanje ostalim dijelovima računala Tvrdi disk – HDD (Hard Disk Drive) Uređaj za pogon i rad tvrdog diska. Korisnička programska oprema – Applications Software Programi koje upotrebljava korisnik računala za rješavanje nekog određenog zadataka ili problema (npr.pps i za vježbu riješite zadatak na kraju. Vistrička. crtanje tehničkih nacrta i sl. pokreće vrtnju diskete i upisuje/briše podatke.

prijava i odjava korisnika. Za ilustraciju. Operacijski sustav Windows XP Slika 3. Zadužen je za povezivanje strojne i programske opreme u svrhovitu cjelinu kako bi računalo obavilo zadaće koje mu zadamo. zaporka Operacijski sustav (Operating System) glavni je program u računalu koji upravlja cjelokupnim njegovim djelovanjem. Promjene u inačicama obično su tako velike da sadrže značajna poboljšanja i izmjene u načinu rada. odnosno nova izdanja operacijskog sustava. rad s programima te isključivanje računala.1c prikazane su inačice operacijskog sustava Windows koje ćemo opisati u ovom poglavlju: Windows XP. kao što su uključivanje računala. Operacijski sustav Kako je moguće da računalo koje se sastoji od različitih dijelova strojne opreme funkcionira kao jedinstvena cjelina? Kako uopće razumije što mu naredimo i to nepogrešivo izvede? Za sve to brine se skup programa pod zajedničkim nazivom operacijski sustav. skrbi za pravilno izvođenje ostalih korisničkih programa i osnovnih radnji na računalu. Primjerice. poveća se i sigurnosna zaštita od napada virusa. Operacijski sustav Windows 7 .1a do 3.3. grafičko sučelje. a međusobno se i vizualno razlikuju. Operacijski sustav Windows Vista Slika 3. Osim što omogućuje komunikaciju korisnika s računalom. moći će prepoznati i raditi s najnovijim hardverom i drugim digitalnim uređajima. Nakon njenog instaliranja računalo će raditi sigurnije i stabilnije. Ključne riječi operacijski sustav.1. objave ih pod zajedničkim nazivom servisna zakrpa (Service Pack). Tijekom uporabe otkriju se nedostaci i propusti operacijskog sustava koje njegovi tvorci nastoje ispraviti. Slika 3. komunikaciju računala s drugom računalnom opremom i drugim računalima. a obično se povećaju i njegove radne mogućnosti.1b. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3. Osim toga.1a. Kada izrade veću količinu takvih ispravaka i dorada.1c. na slikama 3. Windows Vista i Windows 7. Svakih nekoliko godina izdaju se nove ina čice (Version).

3.1-A.) Slika 3.3). zadavati mu naredbe i pokretati programe. Podaci drugih korisnika za njega su skriveni. Windowsi pamte postavke svakog pojedinog korisnika i skrivaju njegove podatke od drugih korisnika. Rad s programskom opremom Nakon podizanja sustava. Prijava i odjava Windowsi XP mogu biti podešeni tako da se s njima može služiti više korisnika (ali ne istovremeno). Klikom lijeve tipke miša na zeleni gumb start otvara se glavni izbornik (slika 3. Nakon uspješnog prijavljivanja korisnik ima pristup samo svojim podacima na računalu. Slika 3. Upisivanje zaporke na "tajnovit" način Zaporka (Password) Iz sigurnosnih razloga korisnik mora upisati svoju zaporku (Password). Glavni start izbornik XP-a Drugi način otvaranja izbornika start je pomoću Win tipke na tipkovnici. Kod pristupa zaštićenog zaporkom operacijski sustav Windows XP neće vas propustiti ako ne upišete točnu zaporku. Tu se nalaze elementi pomoću kojih će korisnik komunicirati s operacijskim sustavom.1. Windows XP 3.). Mjesto gdje su sakupljeni svi sustavski i korisnički programi instalirani u računalo nalazi se u glavnom izborniku pod imenom start. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3.4.1. U tom je slučaju postupak podizanja operacijskog sustava nešto složeniji. kako bi se dodatno osigurala njena tajnost (slika 3. Svaki korisnik ima tajnu šifru (zaporku) koju znaju samo on i operacijski sustav.2.2. Glavni izbornik 29 .1. Windows XP se predstavi odzivnom slikom. Zato se tijekom upisivanja zaporke na zaslonu vide točkice. Nema zaporke – nema rada na računalu! Vježba 3. Uključite računalo i provjerite da li su vaši Windowsi pripremljeni za korištenje više korisnika i imaju li pristup zaštićen zaporkom. nedostupni. Uvodni zaslon Windowsa podešen za rad više korisnika Slika 3.4.3. Tijekom podizanja sustava Windowsi očekuju da se korisnik prijavi za rad (vidi sliku 3.

Međutim. Restart – ponovno podizanje sustava Ako se dogodi da u trenu morate isključiti računalo ili da nemate vremena čekati da XP isključi računalo. otvorit će se novi prozor. Za taj posao zadužen je XP. Uvježbajte otvaranje podizbornika. programi slične namjene grupirani su u podizbornike. 30 . Slika 3. Izbore biramo ili lijevom tipkom miša ili tipkom Enter na tipkovnici.3. Radi bolje preglednosti. programe ili razne datoteke.) Izbori u izborniku mogu predstavljati druge podizbornike.2. Ako se predomislite.5. Postupak isključivanja računala započinje u izbornika start gdje se pri dnu nalaze dvije naredbe: Odjavi i Isključi računalo. Iz sigurnosnih razloga. ostaje vam da ga isključite pomoću tipke Power. Računala pod Windows XP operacijskim sustavom ne isključuju se pomoću glavne tipke kojom se uključuju. Koliko ima podizbornika? Što se dogodi kada postavite pokazivač miša iznad izbornika. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Podizbornik Tu se nalazi popisana sva programska oprema instalirana u računalo: sustavski i korisnički programi. Otvorite glavni izbornik Windowsa. Klikom na crvenu tipku Isključi. Primjer podizbornika Isključivanje računala Kada završite s radom na računalu trebate ga isključiti. Restart računala). Vježba 3. računalo će se za nekoliko trenutaka potpuno isključiti. U višeuslužnom radu za odjavu jednog korisnika i prijavu drugog koristi se naredba Odjavi. Možete ili isključiti računalo ili pokrenuti proces ponovnog podizanja sustava bez njegovog isključivanja (tzv. ni to ne ide trenutačno. Prepoznat ćete ih po crnoj strelici desno od naziva (slika 3.pps kako biste upotpunili znanje.5. Odaberete li naredbu Isključi računalo. Pogledajte prezentaciju 3sustav. kod većine računala ovu tipku morate držati pritisnutom 4-5 sekundi prije no što se računalo zaista isključi. na raspolaganju je tipka Odustani .

U njemu je slika. Elementi sučelja Operacijski sustav Windows na slikovit način omogućuje komunikaciju i upravljanje računalom. ikone operacijskog sustava. Slika 3. glavni izbornik Jedna od glavnih osobina operacijskog sustava odnosi se na korisničko sučelje (User Interface). Da biste ostvarili dobar i ugodan rad s ovim sustavom.3. Tu se nalaze njegovi dokumenti i sve što mu je potrebno za udoban rad. grafički prikaz temeljni element rada. ikone (Icons). Ključne riječi Korisničko sučelje Grafičko sučelje 31 . koris ničke ikone. tako se pomiče i pokazivač miša. promijeniti mu izgled. Može biti promjenjive veličine i može se postaviti na bilo koje mjesto na radnoj površini. tj. Svrha korisničkog sučelja je omogućiti korisniku što lakši i ugodniji rad. programska traka. Prozor je rubom ili bojom omeđen prostor u kojem se izvršava pojedini program ili programski zadatak. Kao i listovi papira. Njegova je uloga precizno pokazivanje na pojedini objekt na zaslonu ili neki njegov dio. poželjno je imati bolju grafičku karticu i veći monitor (najmanje 17 inča). 4 Grafički upravljački ele menti: slikovni objekti koji izvode određene naredbe ili daju korisne informacije. pokazivač miša. Pogledajmo kako se čita ova slikovnica.6. prozori se mogu slagati jedan na drugi. Mogu biti raznih oblika: male sličice.6. 3 Prozor (Window) jedan je od temeljnih grafičkih elemenata (po njima je operacijski sustav Windows i dobio ime).) jesu: 1 Radna površina (Desktop): ova je površina zamišljena kao korisnikov radni stol.1. Kako pomičete miša.2. Osnovni elementi grafičkog sučelja Windowsa XP (slika 3. skočni izbornik. prozor. ikona Moji dokumenti . a mogu se i djelomično ili u potpunosti prekrivati. Operacijski sustav Windows XP koristi grafičko sučelje. 2 Pokazivač miša (Mouse Pointer) u obliku bijele strelice na zaslonu grafička je prezentacija stvarnog miša. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3. ikona Moje računalo. Jednostavnije rečeno. Glavni elementi grafičkog sučelja Windowsa XP izbornici (Menus) itd. radna površina. tj. Možete ga ukrasiti pozadinskom slikom. Radi se o skupu prikaza i postupaka na zaslonu namijenjenih korisniku i njegovoj komunikaciji s računalom. veličinu i slično. gumbi (Command Buttons). to je ono što vidite na zaslonu nakon podizanja operacijskog sustava.

Stoga ih nije preporučljivo brisati! Na radnoj površini nalaze se neke od ikona oprecijskog sustava: • Moje računalo (My Computer) služi za pokretanje programa i omogućuje pristup do glavnih dijelova računala • Internet Eplorer je program za pregledavanje sadržaja na Internetu • Moji dokumenti (My Documents) je mapa (Folder) sustava u koju se smještaju dokumenti korisnika Glavne ikone sustava 32 . Ikone operacijskog sustava operacijskog sustava. koja je njihova namjena (funkcija) i kako se njima upravlja. morate upoznati te objekte. Možemo reći da ikone služe za: • predočavanje programskih i strojnih dijelova • aktiviranje programa. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Pomoću grafičkih objekata korisničkog sučelja zadajete izvršne naredbe operacijskom sustavu i pokrećete sustavske i korisničke programe. mape dokumenata. uređaji. Radna površina ima svoju širinu i visinu. ikone operacijskog sustava (System Icons) 2. koš za smeće i ostalo. Ona je trodimenzionalna! To znači da grafičke objekte na njoj možete postavljati jedan na drugi. Oni vas informiraju o stanju računala i pojedinih njegovih dijelova. Sve što postoji u računalnom sustavu ili je povezano s njim može se predstaviti ovim sličicama: programi. jedan iznad drugog. Trodimenzio nalna radna površina Ikona (Icon) Ikona je grafički objekt u obliku sličice koji predočava neki dio programske ili strojne opreme računala. Izgled radne površine u svakom trenutku možete mijenjati i prilagođavati trenutnim potrebama. programi za rad s dokumentima (pisanje. ostalim uređajima spojenim na računalo te drugim računalima s kojima je računalo povezano (umreženo) Po ulozi ikone možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: 1. Tu površinu možemo zamisliti kao radni stol na kojem se nalaze elementi potrebni za rad. Da biste pravilno komunicirali s Windowsima XP. korisničke ikone Namjena ikona Ikone sustava Ikone operacijskog sustava predstavljaju programe koji su dio Slika 3. otvaranje dokumenata. Kao i na stvarnom radnom stolu.3 Povedite razgovor s prijateljima o tome koje sve sličice (ikone) imaju na svojim računalima. Imate li svi jednak broj ikona? Postoje li ikone koje su kod svih iste? Radna površina (Desktop) Radna površina kao radni stol Polazište grafičkog sučelja XP-a čini radna površina (Desktop). druga računala u mreži. ali i dubinu.3. tako i na radnoj površini možete razmještati i uklanjati elemente te stavljati nove. slažete papir na papir ili knjigu na knjigu. dokumenti. komponente. Isto kao i na pravom radnom stolu gdje npr. pregledavanje mapa • pristupanje dijelovima strojne opreme. mape za čuvanje dokumenta.7. crtanje). tj. Ona ispunjava cijeli prostor na zaslonu monitora. Tu su dokumenti. Vježba 3. Elementi su prikazani u obliku slikovnih objekata kojima upravljate na unaprijed određen način.

9. kopiranje i brisanje. Zato se i slikovno razlikuju od ostalih ikona – u donjem lijevom kutu imaju malu strelicu (slika 3. ono što korisnik naknadno doda tijekom uporabe računala.3. Ikone prečaca (Shortcut Icons) Ove ikone ne predstavljaju stvarne dijelove programske ili strojne opreme. pregled. Na primjer. njemu svojstvenom prozoru. dozvoljeno je njihovo preimenovanje. brisanjem ikone prečaca nekog programa. Slika 3. Ove radnje ne utječu na stvarni izvorni objekt na koji se ikone prečaca pozivaju.8. Kažemo da se program startao. Primjerice. premještanje. nego samo vezu (putanju) do njih. Njenim aktiviranjem (pomoću dvoklika) otvara se prozor za pregledavanje mape i rad s njenim sadržajem. OSNOVE RADA S RAČUNALOM • Koš za smeće (Recycle Bin) je mapa sustava koja služi za čuvanje. Dakle. Dvoklikom na pripadajuću ikonu program se učita u unutarnju RAM memoriju i aktivira. Pokrenuti program najčešće se izvršava u zasebnom. Ikone mapa (Folder Icons) Ikona mape ima znakovit oblik žute mape (fascikla).). pokrenuo ili aktivirao. Ikona programa i ikona prečaca do programa Zbog prirode ikona prečaca. Ikona mape Startanje programa Prozor (Window) Pojasnili smo da je prozor temeljni objekt grafičkog sučelja Windowsa. Na primjer. Slika 3.8.10. obnavljanje i uklanjanje obrisanog sadržaja • Moja mrežna mjesta (Network Neighborhood) je program za prikazivanje i pregledavanje dozvoljenih mjesta u mreži (ako je računalo umreženo) Korisničke ikone Korisničke su ikone slikovna predodžba programa. nakon instaliranja nove igrice. on se neće obrisati sa diska. na radnoj površini se (obično) pojavi njena ikona – kao podsjetnik korisniku da je ugradio novi program.10. Prozor programa Moje računalo 33 . Slika 3.). nakon dvoklika na ikonu programa Moje računalo otvorit će se prozor u kojem se izvršava program Moje računalo (slika 3. dokumenata ili dijelova strojne opreme korisnika.

Pogledajte prezentaciju 3sucelje.pps kako biste upotpunili znanje. 4. Programska traka (Taskbar) Programska traka 1 Programska traka nalazi se na dnu radne površine. Klikom na pojedini gumb. Nemojte brkati pojmove zatvaranja i brisanja programa. Što je temeljni objekt grafičkog sučelja Windows? 5. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Zatvaranjem prozora program se briše iz radne memorije i time se prekida njegovo izvršavanje. Što je skočni izbornik? 34 . Provjerite koje dopunske informacije dobijete kada mišem prijeđete preko ikona pomoćnih programa smještenih u sustavskom pregratku. Tako postaje vidljiv u cijelosti. Pri otvaranju previše prozora neki prozor može dje- lomice ili u potpunosti prekriti drugi ispod sebe. Vježba 3.4. privremene memorije. Što je ikona? 3. tj. 3 Sustavski pregradak (System Tray) sadrži ikone pomoćnih programa učitanih u radnu memoriju te sat s datumom. Osim toga. Na lijevom rubu pregratka nalazi se strelica za njegovo proširivanje. Koji su dijelovi Programske trake? 6. U tablicu upišite po vrstama imena ikona koje imate na svojoj radnoj površini. dobit ćete njen skočni izbornik. Da se ne dogodi da korisnik zaboravi na tako prekriveni prozor. Sastoji se iz tri osnovna dijela: 2 3 Slika 3. u ovoj se traci prikazuju gumbi s nazivima trenutno otvorenih prozora. postavlja se iznad svih ostalih. Navedite neke od mapa sustava. Uvijek je vidljiva na zaslonu jer je ostali otvoreni prozori ne mogu prekriti.3. Pitanja 1. Ikone prečica i Ikone mapa. Jednostavno je tehnikom povuci i spusti odvucite na željeno mjesto. Vježba 3. Zatvaranje programa znači njegovo micanje iz radne. Programska traka zadataka s tri osnovna dijela 1 Naredbeni gumb start kojim se otvara glavni izbornik Windowsa 2 Središnji prostor za gumbe otvorenih prozora.11. Ako postavite miša na praznu površinu Programske trake i kliknete desnom tipkom miša. Korisničke ikone. prozor dolazi u prvi plan. možete je postaviti uz bilo koji rub radne površine. Koji su glavni objekti radne površine? 2. Tu ćete naći naredbe za njeno uređivanje. a brisanje programa označava postupak njegova trajnog uklanjanja iz vanjske memorije.5. Nacrtajte tablicu u bilježnicu i u zaglavlju tablice upišite: Ikone sustava.

Upravljanje operacijskim sustavom Korisnik upravlja operacijskim sustavom pomoću raznih slikovnih prikaza. Slično je i sa ikonama programa na radnoj površini. Blok za pisanje. U izborniku Svi programi nalaze se dvije vrste naslova. Programska grupa Pomagala U Windows operacijskom sustavu izbornici se prepoznaju do znakovitoj crnoj strelici s desne strane. mape i programe operacijskog sustava U dnu korisničkog dijela start izbornika nalazi se izbornik Svi programi prepoznatljiv po velikoj zelenoj strelici. a tu je i tekstovni potpis koji opisuje program koji ikona predstavlja. Dovođenjem pokazivača miša na naslov. s tom razlikom da se tu rabi dvoklik. Tu se nalazi popis svih korisničkih. U izborniku Svi programi nalazi se programska grupa Pomagala (Accessories) koja sadrži niz pomoćnih i uslužnih programa. datoteka ili pak druge podizbornike. Pokretanje naredbi i programa Programi. Postavljanjem miša na programsku grupu. Organizacija naredbi i programa Glavni izbornik Windowsa start pravo je mjesto za upoznavanje s naredbama operacijskog sustava. Naredbe koje korisnik daje sustavu usmjeravaju ponašanje računala. koji vam uvelike mogu pomoći u svakodnevnom radu na računalu. • pojedinačni programi (kao npr. tj. sustav korisniku upućuje razne tekstovne.1. Neposredno pokretanje programa 35 . Slikovni prikaz u ikonama olakšava nam prepoznavanje i razlikovanje programa. slikovne i zvučne poruke kojima ga obavještava o rezultatima izvršenja naredbi i općenito o stanju sustava. izbornik se automatski otvara. S druge strane. Microsoft Word ) koje možete odmah pokrenuti. Sastoji se iz dva dijela: • korisnički dio (lijevo): prikazuje najčešće rabljene korisničke programe a sadrži i popis svih instaliranih programa na računalu • dio sustava (desno): objedinjuje izbornike. Prepoznaju se po crnoj strelici s desne strane. Bojanje i Kalkulator. izbora: • programske grupe: izbornici koji sadrže i grupiraju više programa. izbornik se automatski otvara. naredbe u izbornicima pokreću se tako da se pokazivač miša postavi na naziv programa te se jednom kratko klikne lijevom tipkom miša. Skrećemo pozornost na programe Adresar.3. Na taj se način ostvaruje komunikacija korisnika i računala. uslužnih i pomoćnih programa instaliranih na računalu.3. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3.

3. pjesama.12. a da ga nismo neposredno aktivirali. otvorit će se program Blok za pisanje i u njemu spomenuta datoteka.avi. Izuzetak su programi smješteni u izbornicima koji se otvaraju samo jednim klikom. Osim toga.avi 3.txt”. Stoga je važno upoznati organizaciju i način pristupanja podacima u operacijskom sustavu Windows XP. Vježba 3. Pogledajte video-zapise o pokretanju programa i postupcima za rad u Windowsovom sučelju 3bojanje. Program Moje računalo Moje računalo (My Computer) jedna je od glavnih ikona operacijskog sustava Windows XP. Ukratko. 3pokret1. 3pokret2. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Osim ova dva načina. tablica. vidimo ikonu dokumenta pod nazivom “Priča o računalu.12. Ikona dokumenta Vrste dokumenata prepoznaju se po znakovitom nastavku u imenu datoteke (o tome malo kasnije). a to je dvoklikom na ikonu dokumenta. 3pokret3. Organizacija podataka u računalu U radu s računalom najčešće nas zanima kako doći do pojedinog dokumenta. program se otvorio.avi.avi. ovaj program nas vodi kroz sve važne sastavnice računala. Dvokliknite na neku od datoteka koju tamo pronađete. Ako dvokliknemo na tu ikonu. Posredno pokretanje programa moguće je zato što Windowsi pamte koji program je predviđen za rad s pojedinom vrstom dokumenata.4. Što se dogodilo? Koji su se sve programi otvorili? Uobičajeni način aktiviranja slikovnih objekata u Windows grafičkom sučelju je dvoklikom mišem. Pokrenite program Moje računalo i dvokliknite na mapu Moji dokumenti da biste otvorili njen sadržaj. Posredno pokretanje programa Slika 3. Dakle. on pregledno prikazuje organizaciju podataka na računalu.1. Njome se poziva program za pregledavanje i pristupanje važnim dijelovima strojne i programske opreme računala. 36 . Ako obrišete nastavak. U našem primjeru radilo se o tekstovnoj datoteci. slika i ostalih podataka koje spremamo na računalo svakim je danom sve veći. Broj dokumenata. Na slici 3. a za takve vrste datoteka zadužen je program Blok za pisanje. Za otvaranje podizbornika nije potrebno kliknuti na njihov naziv – automatski se otvaraju čim pokazivač miša postavimo na njih. postoji i posredni način pokretanja programa.6. Windowsi neće znati kojim programom treba otvoriti dokument.

8. Uređaji vanjske memorije u programu Moje računalo čunalo i provjerite koliko imate uređaja vanjske memorije. neovisan od drugih prozora. Pogledajte video-zapis 3mojerac. Prozori imaju elemente koji su zajednički svim prozorima. Otvorite program Moje ra. Pokušajte pronaći gdje se zatvaraju i otvaraju skupine naredbi u Traci čestih zadataka. prikazan je prozor programa Moje računalo. CD i DVD pogon.7.13. 2. Rad s prozorima Prisjetimo se – prozori su grafički objekti u kojima se izvode (izvršavaju) programi. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Na slici 3.13. jedan disketni pogon. 1.3. Koliko mapa postoji na tom disku? Prozor programa Moje računalo na lijevoj strani ima plavi okvir s dodatnim naredbama i mogućnostima (vidi sliku 3. Što će se dogoditi ako dvokliknete na disketni uređaj u kojem nema diskete? 5. Ikone i opisi naziva i vrste pogona pojašnjavaju o kakvim se uređajima radi: tri pogona tvrdih diskova. Prisjetite se koja je namjena mapama? 6. sukladno sadržaju u desnom okviru mijenjaju se dostupne naredbe u Traci čestih zadataka. Uočite pojedine uređaje vanjske memorije. Je li potrebno umetati disk C: u računalo? 4. Kliknite dva puta na C: disk. Okvir se naziva Traka čestih zadataka (Common tasks bar) i prikazuje naredbe povezane sa sadržajem koji gledamo u desnom okviru.avi o uporabi programa Moje računalo. I tako redom.Slika 3. Dakle. 3. najprije moramo pokazati od kojih se dijelova sastoje. Vježba 3. u prozoru će se prikazati njen sadržaj.1. prikazat će se njegov sadržaj – mape i datoteke koje se na njemu nalaze. otvorite skočni izbornik i izaberite naredbu Svojstva. Vježba 3. Svaki pokrenuti program dobiva svoj prozor. Kliknete li dvaput na bilo koji uređaj.13). jedan USB flash disk.5. jednako izgledaju i jednako se 37 . 3. Nakon dvoklika na neku mapu. Da biste znali pravilno raditi s prozorima. Izaberite disk C:.

14. a ime dokumenta je Dokument1. Promotrite dijelove njihovih prozora. lako ćete se snalaziti u ostalim prozorima.3. zatvaranje prozora Zatvori (Close) i druge. što znači da trenutačno nisu na raspolaganju (Disabled).14. standardnim elementima prozora. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Standardni elementi prozora koriste. Kojih elemenata ima više? Dijelovi prozora Pogledajte sliku 3.središnji gumb Maksimiziraj (Maximize) povećava prozor na najveću moguću veličinu tako da prekrije cijelu radnu površinu. . Obično svaki program ima prepoznatljivu ikonu po kojoj se razlikuje od drugih programa. minimizira prozor tako da se više ne vidi na radnoj površini. Kažemo da se radi o tzv. Moja mrežna mjesta i Moje računalo. ovdje je na dohvat jednim klikom miša. . Tu se nalaze naredbe za premještanje Premjesti (Move) i promjenu veličine prozora Veličina (Size). postoje i elementi koji su znakoviti samo za pojedine prozore i koji se mijenjaju ovisno o namjeni prozora. Na njoj su prikazani glavni dijelovi prozora.lijevi gumb Minimiziraj (Minimize) smanjuje. 3 Gumbi za standardne veličine prozora: . No to ne znači da je prozor zatvoren – samo je smanjen na veličinu gumba u programskoj traci. gumb mijenja svoj oblik i dobiva novu ulogu – vraća (Restore) prozor iz maksimalne u prijašnju veličinu. mogu sadržavati i naziv naredbe. U nekim prozorima tih dijelova ima i više – ovdje su prikazani samo oni koji se najčešće pojavljuju. Slika 3.9. Zatvaranjem prozora ujedno se prekida i izvršavanje programa koji se u njemu odvijao. Na primjeru iz slike 3. 38 . Vježba 3. 1 Kontrolni izbornik (Control Menu) predstavljen je ikonom i sadrži osnovne izbore za rad s prozorima. 5 Traka s alatima (Toolbar) sadrži slikovne gumbe za brzo pozivanje naredbi iz trake s izbornicima. 2 Naslovna traka (Title bar) je prvi gornji redak prozora i obično sadrži naziv programa ili dokumenta koji se nalazi u prozoru. Pojedini izbori mogu biti ispisani sivo.14 vidimo da se radi o programu Microsoft Word. Umjesto da otvarate pojedine izbornike tražeći odgovarajuću naredbu.desni gumb Zatvori (Close) služi za zatvaranje prozora. tj. Uočite međusobno iste (zajedničke) i različite dijelove prozora. više je standardnih elemenata. Karakteristični dijelovi prozora 4 Traka s izbornicima (Menu bar) obično se nalazi ispod naslovne trake i sadrži izbornike s naredbama za rad s programom. Za razliku od njih. Osim što prikazuju odgovarajuću sličicu. Nakon što je prozor maksimiziran. Kada naučite elemente jednog prozora. Pokrenite programe Moji dokumenti. Srećom.

klizna traka automatski nestane. a dimenzije im možete mijenjati na dva načina: • automatski: preko gumba za standardne veličine (vidi 3 na slici 3.avi. 3wkontr6.10. Nakon nekog vremena nestane sa zaslona. Veći prozor djelomično ili u potpunosti prekrije manji. 10 Rub prozora (Border) rasteže se u svim smjerovima. možete otvoriti više prozora (programa) istovremeno. Namjestite prozor tako da se vidi samo vodoravni klizač. podsjetnik se automatski prikaže. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 6 Podsjetnik (Tooltip) je kraći tekst na žutoj pozadini koji služi kao podsjetnik. Jesu li klizači uvijek jednaki? O čemu to ovisi? 6. 3wkontr2. Vježba 3. nekog procesa ili druge posebne informacije.avi Načini rastezanja prozora Rad s više prozora S obzirom na to da su Windowsi višezadaćni operacijski sustav.avi. Za lakše "hvatanje" ruba prozora. 5. tj. Kako ćete znati u kojem od prozora trenutno radite? Stručno bismo rekli.avi. Ako dovoljno povećate prozor. Kod preklapanja prozora postoji još jedan problem.avi. Tu se prikazuju razne obavijesti o stanju programa. Namjestite prozor tako da se vidi samo okomiti klizač. 8 Statusna traka (Status bar) je obično zadnji redak prozora. Kako to učiniti? Kliknite na naslovnu traku prozora i tehnikom povuci i spusti odvucite ga na željeno mjesto.14. crtati. Da biste to izbjegli. 3wkontr5. Pojašnjava čemu služi pojedini gumb ili neki dio prozora. 3wkontr3. 2. 3. promjenjive veličine. Zašto nema klizača? Kada će se pojaviti? Prozori su. 7 Radni prostor (Work Space) je dio prozora koji je namijenjen radu korisnika. 1. Kada se pokazivač miša dovede na njega mijenja oblik u crnu strelicu.avi. Pogledajte video-zapise postupaka s prozorima: 3wkontr1. izvršavanju programskih zadataka. Pokrenike program Start > Programi > Pomagala > Blok za pisanje. Tada mogu nastati problemi s preklapanjem prozora. razmjestite prozore pregledno po radnoj površini. Otvorite prozor Moje računalo. računati – ukratko obavljati sve poslove iz programa. Pojavljuje se samo kada je radni prostor veći od dimenzija prozora. dakle.3. Može biti okomita i vodoravna. koji prozor je trenutačno aktivan (Active Window)? Pravilo je jednoPreklapanje prozora Aktivan prozor 39 .) • ručno: rastežući ili sužavajući rubove prozora na željenu veličinu pomoću miša (ili tipkovnice). Tu korisnik može pisati. 9 Klizna traka (Scroll bar) služi za pregledavanje sadržaja radnog prostora koji se trenutačno ne vidi unutar prozora.avi. 3wkontr4. Kada se pokazivač miša postavi nad objektom. Namjestite prozor tako da se vide oba klizača. 3wkontr7. Tehnikom povuci i spusti (Drag and Drop) rub prozora se može rastezati u različitim smjerovima. 4. u donjem desnom kutu nalazi se površina u obliku sivog trokuta.

11. Što je to vraćanje sustava? 40 . Što se otvara kad kliknete na gumb Start? 2. Pogledajte video kao demonstraciju o tome kako se fokusiraju prozori naziva 3wfokusi. ili • držeći pritisnutu lijevu tipku Alt na tipkovnici. a trake ostalih prozora su zasivjele. Svi ostali prozori imaju zasivljenu naslovnu traku. Pritisnite tipku Tab onoliko puta koliko je potrebno da dođete do ikone željenog programa. Takvu situaciju vidimo na slici 3. U kojoj programskoj grupi se nalaze programi zvani mini aplikacije? 3. i to u dva oblika: Slika 3. Dva istovremeno otvorena prozora • kliknite na gumb prozora smješten u traci sa zadaćama. Koja je uloga kontrolnog izbornika prozora? 9. Kada se želite prebaciti u neki drugi prozor samo kliknete na bilo koji vidljivi dio tog prozora. Željeni prozor automatski postaje aktivan. Prozor je iskočio u prvi plan (prvi je u vidnom polju).avi Pitanja 1. Koju slovnu oznaku dobiva tvrdi disk? 7. Prikazat će se prozor u kome će biti poredane ikone svih trenutno otvorenih prozora. OSNOVE RADA S RAČUNALOM stavno: prozor koji je u prvom planu (prvi do očiju) i ima jasno istaknutu boju naslovne trake (obično plave boje) trenutno je aktivni prozor. Isto tako nekoliko puta otvorite program Blok za pisanje i u svakom napišite različit tekst. čak i ako je bio minimiziran. boja njegove naslovne trake je istaknuta. pa nema vidljivog dijela? Windowsi imaju rješenje za taj problem. Koja ikona služi za pozivanje programa koji omogućuju dostup do glavnih strojnih i programskih komponenti računala? 8. Prozor odmah postaje vidljiv. krećite se iz jednog u drugi kombinacijom tipki Alt+ Tab. Koju akciju valja poduzeti da pasivni prozor postane aktivan.15. Aktivirajte nekoliko puta program za crtanje Bojanje i u svakom nacrtajte nešto različito. Što je okvir upozorenja? 5.3. pritisnite i tipku Tab. Što je Traka čestih zadataka? 6. Dok su svi prozori otvoreni. ako su otvorena više od dva? 11. Vježba 3. Što ako želite raditi u prozoru koji je negdje ispod svih ostalih. Što je to minijatura? 4.15. Što je to traka s alatima? 10. Time ste ga učinili aktivnim. Na kraju otpustite tipku Alt.

16). Nakon što se uspješno prijavimo.1. kako drugi korisnici ne bi mogli vidjeti što zapravo piše i tako otkriti korisničku šifru. a njegovi podaci zaštićuju se (skrivaju) od drugih korisnika. kojem može biti pridodana zaštitna lozinka. naša prijava neće biti potpuna pa nam operacijski sustav neće dopustiti “ulaz”. a lozinka nije obvezna. Na slici 3. Korisnika biramo tako da kliknemo na ikonu ili na ime korisnika. rad na računalu. Budući da je lozinka tajna. 41 Prijava u sustav Slika 3. Prijava i odjava Nakon što uključimo računalo.17 prikazana je prijava korisnika Učenik čiji je korisnički račun zaštićen lozinkom.1-B. Tijekom podizanja. tj. Korisnički račun mora sadržavati jedinstveno korisničko ime. Postupak odabira korisnika i upis lozinke (ako je ima) naziva se prijava u operacijski sustav. 3. Ako lozinku ne upišemo ispravno. obradit ćemo ih zajedno. Uvodni zaslon u operacijski sustav Windows 7 s tri korisnička računa. Ako se računalom služi više korisnika. operacijski sustav nas uvede u grafičko sučelje. Pomoću njega se pamte postavke svakog pojedinog korisnika. tijekom njezinog upisivanja prikazuju se crne točkice. Windows Vista i Windows 7 Budući da su Windows Vista i Windows 7 slični. prikaže ih na uvodnom zaslonu i čeka da odaberemo jednog od njih (slika 3.17. Posebice vodite računa o ispravno upisanim velikim i malim slovima. Tu se nalaze elementi pomoću kojih komuniciramo s operacijskim sustavom. Prijava korisnika zaštićenog lozinkom. operacijski sustav pretraži koji su korisnički računi već napravljeni. poželjno je da svaki korisnik ima svoj korisnički račun. tj. zaštitna šifra (Password). Tako se računalo prilagođava potrebama pojedinog korisnika. Pogledajmo kako izgleda prijava u sustav s više korisničkih računa. Odmah na početku mora znati koji korisnik će raditi na računalu.16. . zadajemo mu naredbe i pokrećemo ostale programe na računalu.3. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3. Slika 3. Korisnike raspoznaje po korisničkom imenu (Username).1. operacijski sustav preuzme kontrolu nad računalom. Zajedno čine korisnički račun.

To znači da korisnik nije u potpunosti odjavljen iz operacijskog sustava. Uočite da ispod odjavljenog korisnika sada više ne piše Prijavljen. što znači da nije dostupna. Ispitajmo koja je razlika između odjave iz računalnog sustava na način Promijeni korisnika ili Odjava. Nakon što operacijski sustav odjavi korisnika. Vježba 3. Desni gumb je zapravo izbornik sa svim mogućim postupcima odjave iz operacijskog sustava te načinima isključivanja računala (slika 3.19a. 42 Slika 3.12. Uočite da je na slici 3.19b). Namjeravate li se odjaviti iz operacijskog sustava. Pričekajte dok se ne pojavi zaslon za prijavu u sustav. prikazat će uvodni zaslon za prijavu korisnika (slično kao na slici 3. Želite li izaći iz operacijskog sustava i odmah isključiti računalo. odnosno odjavljen iz operacijskog sustava. odabrat ćete središnji gumb Zaključaj (Lock). Aktivna je samo kod prijenosnika (Notebook). U donjem desnom dijelu izbornika nalaze se gumbi za odjavu iz sustava. Kliknite na gumb Start. nika kojeg ste upravo odjavili piše Prijavljen. Služi tome da se računalo tek djelomice isključi kako bismo tijekom ponovnog uključivanja nastavili ondje gdje smo stali s radom. kliknite na lijevi. te u izborniku za odjavu odaberite Promijeni korisnika. Ako privremeno napuštate računalo i ne želite da se u vašoj odsutnosti netko posluži računalom. desno Windows 7) Slika 3.18a). Slika 3. Uočite da ispod koriskorisnika. Izbornik za odjavu i isključivanje. Klikom na njega otvara se glavni izbornik Viste ili Windowsa 7 (kasnije ćemo ga detaljno opisati). Zaslon će izgledati slično kao na slici 3.19b.18b naredba Spavaj (Sleep) prikazana sivo. Ako se želite samo privremeno odjaviti. Gumbi za odjavu (lijevo Vista.18b. Ponekad je bolje izaći iz operacijskog sustava i ponovo pokrenuti postupak njegovog učitavanja. Slika 3. Tome služi naredba Ponovo pokreni (Restart). što znači da je korisnik zaista isključen. crveni gumb Isključi računalo (Shut Down). odaberite Odjava (Log Off). OSNOVE RADA S RAČUNALOM Glavni izbornik Odjava iz sustava U donjem lijevom kutu zaslona nalazi se gumb Start .18a. odnosno isključivanje računala (slika 3. Ponovo se prijavite kao netom odjavljeni korisnik. . Sada za odjavu iz operacijskog sustava odaberite naredbu Odjava i malo pričekajte. Korisnik odjavljen naredbom Odjavi.19a.18b). 1. 4. kako bi se drugi korisnik prijavio za rad.3. 5. 3. kliknite na Promijeni korisnika (Switch User). Korisnik odjavljen naredbom Promijeni 2.

Tu se nalazi sve što vam treba za rad i komunikaciju s računalom. 43 . U tom dijelu određujemo prikazivanje programčića (Gadget) koji nam čine rad s računalom lakšim i zabavnijim. Bočna traka (Sidebar) značajna je novost u Visti. Prozori (Window): omeđene površine u kojima se izvode određeni programi ili odvijaju pojedine programske zadaće.2. Kako pomičete miša. tako se pomiče i pokazivač miša. bočna traka Spomenuli smo da operacijski sustavi Vista i Windows 7 imaju grafičko sučelje. Ključne riječi 3 6 1 2 4 5 Slika 3. ikona. Elementi sučelja radna površina. prozor. Glavni elementi grafičkog sučelja Windows Viste. Služi za ukazivanje na pojedini grafički element ili neki njegov dio.1. Ikone (Icon): sličice koje predstavljaju dijelove programske i strojne opreme računala. Pokazivač miša (Mouse Pointer): grafička prezentacija stvarnog miša. Glavna joj je zadaća prikazivanje ikona pokrenutih programa te pristup do ostalih programa u računalu.20. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3.20 označeni su glavni elementi grafičkog sučelja Windows Viste. Na slici 3. Grafičko sučelje Windowsa 7 slično je Vistinom.3. Programska traka (Taskbar) zadano zauzima donji rub zaslona i uvijek je vidljiva. jedino što nema bočne trake. To znači da s računalom komuniciramo i upravljamo njime pomoću slikovnih objekata koje vidimo na zaslonu. programska traka. 1 2 3 4 5 6 Radna površina (Desktop): područje stalno vidljivo na zaslonu koje oponaša površinu radnog stola.

na ikone dvostruko kliknemo mišem). Možete mijenjati pozadinsku sliku. Ikone Ikone Ikona je grafički objekt u obliku sličice koji predočava neki dio programske ili strojne opreme računala. Da ste se prijavili kao neki drugi korisnik. To nam govori da operacijski sustav pamti sve promjene koje korisnik učini na svojoj radnoj površini. 3. Možemo je zamisliti kao radni stol na kojem se nalaze svi elementi potrebni za rad: dokumenti. pristup pojedinim dijelovima računala. Uočite da nisu posve jednake. tj. nepotrebne dokumente. 44 . Izgled radne površine i njezinih grafičkih elemenata u svakom trenutku možete promijeniti i prilagoditi svojim potrebama. komponente. Tri prozora jedan iznad drugog. mape dokumenata. Ponovo odaberite korisnika kojega ste maloprije odjavili i pričekajte da se prikaže njegova radna površina. mape za čuvanje dokumenta. dokumenti.13. druga računala u mreži. Radna površina ima svoju širinu i visinu. iako sva računala rade pod istim operacijskim sustavom. njihovu udaljenost itd. Pomoću tehnike Povuci-i-spusti premjestite nekoliko ikona na radnoj površini. Ispunjava cijeli prostor zaslona i stalno je prisutna (ne može se maknuti ili isključiti). Kao i na stvarnom radnom stolu. Upoznajmo sada nešto detaljnije elemente sučelja Windowsa Vista i Windowsa 7. Radna površina Radna površina Radna je površina osnova i polazište grafičkog sučelja Windowsa.3. Isto kao i na pravom radnom stolu gdje primjerice slažete papir na papir ili knjigu na knjigu. 1. Takav primjer vidimo na slici 3. Sve što postoji u računalnom sustavu ili je povezano s njim može se predstaviti tim sličicama: programi. koš za smeće. 2. ali i dubinu. Ti su elementi prikazani u obliku slikovnih (grafičkih) objekata kojima upravljamo na unaprijed određeni način (npr. Pogledajte radne površine na nekoliko susjednih računala u učionici.21. uređaji. Uočite da su razmještene ikone na novim mjestima. Odjavite se iz Viste ili Windowsa 7 (Start > izbornik za odjavu > Odjava) i pričekajte da se pojavi uvodni zaslon za prijavu u operacijski sustav. Slika 3. tako i na radnoj površini možemo razmještati i uklanjati elemente te postavljati ili dodavati nove. Ona je trodimenzionalna! To znači da grafičke objekte na njoj možete postavljati jednoga na drugi. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Vježba 3.21. mreži i internetu itd. tj. učinjene promjene razmještaja ikona ne bi se vidjele. veličinu ikona i slova. jedan iznad drugog. Je li uzrok tome razlika između računala ili razlika između postavki korisnika računala? Evo kako ćemo to ispitati. najzastpljeniju paletu boja. programi za rad s dokumentima.

ostalim uređajima spojenim na računalo te drugim računalima s kojima je računalo povezano (umreženo). nakon instaliranja nove igrice. • Učenik je sistemska mapa u koju se zadano smještaju dokumenti korisnika. među kojima je i mapa rezervirana za korisnika računala (s imenom Učenik). instalirao novi program. Primjerice. Ispod njih je i kraći tekst koji opisuje što ikona predstavlja. pregled. • pristupanje dijelovima strojne opreme. Pripazite da ih slučajno ne obrišete. sličice su znakovitog sadržaja i oblika. • Koš za smeće (Recycle Bin) je sistemska mapa za čuvanje. Te ikone smijete brisati.3. obnavljanje i uklanjanje obrisanog sadržaja. Da bi korisnik lakše prepoznao što predstavlja ikona. ikone sustava dio su operacijskog sustava i predstavljaju veze do važnih programa i strojnih dijelova računala. • Mreža (Network) prikazuje računala i strojnu opremu povezanu u lokalnu mrežu. To obično uzrokuje otvaranje prozora u kojemu se odvija daljnja aktivnost.22. Vista svakom korisniku automatski dodijeli mapu s njegovim imenom. pri čemu ostali korisnici nemaju pristup njezinom sadržaju. vidimo glavne ikone sustava. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Ikone služe za: • predočavanje programskih i strojnih dijelova. Dvije su osnovne vrste ikona: 1. Opišimo svaku od njih: • Računalo (Computer) omogućava pristup do strojnih i programskih dijelova računala. Ikonu se aktivira dvostrukim klikom lijevom tipkom miša na nju.22. odnosno onog što je korisnik naknadno dodao rabeći računalo. korisničke ikone slikovna su predodžba programa ili dijelova strojne opreme korisnika. otvaranje dokumenata ili pregledavanje mapa. što može naškoditi stabilnosti rada računala. Detaljnije ćemo opisati nekoliko vrsta ikona u operacijskom sustavu Vista i Windows 7. ali samo predviđenim postupkom. • glavne ikone sustava pojavljuju se kao sastavni dio radne površine i ujedinjuju najčešće zadaće koje korisnik izvodi na računalu. na radnoj površini se (obično) pojavi njezina ikona – kao podsjetnik korisniku da je dodao. 2. Na slici 3. • aktiviranje programa. U Windowsima 7 ikona Upravljačke ploče izgleda ovako: 45 . Glavne ikone sustava s mapom korisnika. • Upravljačka ploča (Control Panel) služi za mijenjanje postavki operacijskog sustava . Ikone sustava Korisničke ikone Slika 3. jer biste time uklonili ili onesposobili dijelove operacijskog sustava. Tijekom kreiranja korisničkog računa.

kontakti itd. Slično kao kod programskih ikona. To je znak da se radi o udvojenoj ikoni. Ikona mape korisnika izgleda kao žuti fascikl. favoriti. Ikone prečaca su korisne.Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu sustava Koš za smeće koja se nalazi na radnoj površini. program se neće obrisati s diska. a) mape sustava dio su prostora na disku. fizički odraz programa pa njezinim brisanjem ujedno brišemo i program. Vježba 3. jer ih možete postaviti gdje god hoćete i koliko hoćete. Dopušteno je preimenovanje. U Visti ikona mape sustava nalikuje plavom fasciklu. slike. i ovdje razlikujemo ikone mapa sustava i ikone korisničkih mapa. Primjerice. brisanjem ikone prečaca programa. koji operacijski sustav rezervira za svakog korisnika računala zasebno. Obično su tako oblikovane da grafički nalikuju programu pomoću kojega su načinjene (usporedite lijevu ikonu na gornjoj i donjoj slici). OSNOVE RADA S RAČUNALOM • ikone programa grafička su predodžba programa pohranjenih u računalu. Uočite da nove ikone prečaca u nazivu imaju broj u zagradama. kopiranje i brisanje tih ikona. • ikone mapa u obliku žutog ili plavog fascikla predočavaju mape (Folder) na disku. Ni te ikone ne možete obrisati. Većina tih ikona u minijaturi prikazuje stvarni sadržaj koji se nalazi u mapi. • ikone prečaca ne predstavljaju stvarne dijelove programske ili strojne opreme. Pokazat ćemo jedan od načina kako stvoriti novi prečac: 1. Zato se i slikovno razlikuju od ostalih ikona – u donjem lijevom kutu imaju malu strelicu. Programska ikona je stvarni. • ikone strojne opreme grafički su prikaz strojnih dijelova računala. Omogućuju pristup do strojnih komponenta te prilagođavanje njihovih svojstava. b) mape korisnika stvara korisnik u skladu sa svojim potrebama i u njih pohranjuje dokumente i podatke prema svojim željama. jer to ne utječe na stvarni izvorni objekt na koji se ikone prečaca pozivaju. 4. • ikone dokumenata predstavljaju datoteke s dokumentima i podacima koje nastaju uporabom određenog programa.14.Na radnoj površini pojavi se ikona prečaca mape Koš za smeće.U skočnom izborniku koji se otvorio pronađite naredbu Stvori prečac i kliknite na nju (lijevom tipkom miša). 3. nije preporučljivo brisati te ikone. Budući da se programi uklanjaju iz računala isključivo postupkom deinstalacije.Ponovite opisani postupak par puta. 46 . U njima se čuvaju određene vrste podataka i dokumenata: glazba.3. premještanje. 2. video. nego samo vezu (putanju) do njih.

Kažemo da se program pokrenuo. a brisanje programa označava postupak njegova trajnog uklanjanja iz vanjskog spremnika. startao. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Prozori Kao i ikone.23). Prozor Slika 3. Iako prozori programa imaju zajedničke osnovne značajke. Primjerice. Pokrenuti program najčešće se izvodi u zasebnom. iako je to zapravo pogrešno (zatvorio se prozor). Zatvaranje prozora Pojmovi zatvaranje i brisanje programa značajno se razlikuju. Znakoviti prozor programa Računalo. Zato često kažemo da se program “zatvorio“. svojstvenom mu prozoru.23.3. Dvostrukim klikom miša na pripadnu ikonu program se učita u radni spremnik i pokrene. Većina zadaća koje pokrećete u ovom operacijskom sustavu odvija se u nekom prozoru. Prozori su u tijesnoj vezi s ikonama. Zatvaranje programa znači njegovo micanje iz unutrašnjeg radnog spremnika. prozori su temeljni objekti grafičkog sučelja Windowsa. nakon dvostrukog klika na ikonu programa Računalo otvorit će se prozor u kojem će se program izvoditi (slika 3. međusobno se razlikuju i prepoznaju po znakovitim vizualnim obilježjima. 47 . Zatvaranjem prozora (klikom na gumb ) prekida se rad programa – briše se iz radnog spremnika i time se obustavlja njegovo izvršavanje.

26a).26b.24): • Gumb Start 1 (Start button) pokreće glavni izbornik operacijskog sustava. dolje Windows 7) Programska traka sastoji se od četiriju osnovnih dijelovaa (slika 3. odnosno "pribosti" (Pin) na programsku traku. Većina tih ikona nudi razne dodatne informacije. • Alatna traka za brzo pokretanje 2 (Quick Launch) u Visti sadrži ikone programa s kojima ćemo se često služiti. Windowsi 7 nemaju ovu traku. prikazat će se minijaturni prikaz (Thumbnail) tog prozora (slika 3. 48 . • Područje obavijesti (Notification Area) daje važne informacije o stanju i postavkama sustava. • Središnji prostor 3 za gumbe trenutačno otvorenih prozora. pojavit će se poruka o vremenu i datumu (slika 3. Kratke informacije o vremenu.3. Klikom na pojedini gumb. Slika 3. Slika 3. Detaljne informacije o vremenu. Sadrži 4 Jezičnu traku za odabir jezičnog standarda tipkovnice. u tom se dijelu trake prikazuju gumbi s nazivima svih trenutačno otvorenih prozora.24. Minijaturni prikaz prozora u programskoj traci. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Programska traka Programska traka Ta se traka nalazi na dnu radne površine. udomljuje 5 ikone pokrenutih programa i servisa važnih za rad operacijskog sustava te prikazuje 6 sat s kalendarom. neki prozor može ostati djelomice ili u potpunosti prekriven drugim prozorima. Ako kliknete na pokazivač vremena. dobit ćete još podrobnije informacije (slika 3. Uvijek se vidi na zaslonu. što je slična namjena – brzo pokretanje. ali se ikone programa mogu prikvačiti. prozor dolazi u prvi plan. Kako se ne bi dogodilo da zaboravimo na prekriveni prozor. postavite li miš nad pokazivač trenutačnog vremena. Primjerice. Slika 3. tj. na te je ikone dovoljno kliknuti samo jednom. Ako pokazivač miša postavimo iznad gumba prozora (i ne kliknemo). jer je ostali prozori i grafički elementi ne mogu prekriti. postavlja se iznad svih ostalih i postaje vidljiv u cijelosti. Za razliku od ikona na radnoj površini. Izgled i dijelovi programske trake (gore Vista. Slično je i kod ikona za glasnoću zvuka. stanje mreže itd.26b). 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 Slika 3. Pri otvaranju većeg broja prozora.26a.25) što nam omogućava njegov pretpregled uživo (Live Preview).25.

OSNOVE RADA S RAČUNALOM Slika 3. a možete voditi i svoje osobne bilješke.28. U skočnom izborniku odaberite naredbu Dodaj programčiće. Odvucite mišem sličicu programčića na željeno mjesto u bočnoj traci. . ali se programčići mogu dodavati bilo gdje na radnoj površini. Windowsi 7 nemaju bočnu traku.3. 49 Slika 3.29). Provjerite koje sve dopunske informacije možete dobiti kad mišem prijeđete preko ikona programa smještenih u području obavijesti. Primjer poruke sustava (lijevo u Visti . kliknite desnom tipkom miša na ikonu u području obavijesti. otvara se izbornik Vježba 3.27). Uočite razliku u količini podataka kad samo postavite pokazivač miša nad ikonu i kad mišem kliknete na nju. pa morate osigurati pristup mreži. gadgete – programčiće koji prikazuju razne korisne i zabavne informacije koje se samostalno obnavljaju. Bočna traka s dva programčića (Vista). Vista automatski sakrije dio ikona koje niste dulje vrijeme koristili. U Windows 7 to je riješeno na drukčiji način – klikom na gumb skrivenih ikona (vidi sliku). Klikom na gumb Prikaži skrivene ikone one će se privremeno prikazati. Slika 3.28). Galerija svih programčića. Želite li dodati nove programčiće na bočnu traku.27. Tijekom rada primijetit ćete da se područje obavijesti širi i sužava. Primjerice. desno u Windows 7) Jedna od važnih uloga područja obavijesti je prikazivanje poruka važnih za sigurnost sustava te stabilan rad strojne i programske opreme(slika 3. Kada veći broj ikona zahtijeva znatno širenje područja obavijesti. Otvorit će se prozor Galerija pro gramčića (slika 3.29.15. Važno je znati da neke od tih informacija računalo prima preko interneta. ovdje se može prikazivati vremenska prognoza ili najnovije vijesti iz odabranih informativnih izvora (RSS feed). Bočna traka Traka uz desni rub zaslona zasebni je dio radne površine (slika 3. Na bočnu traku dodajemo tzv.

Takav način odvlačenja grafičkih elemenata nazivamo Povuci-i-spusti. Nakon što otpustimo lijevu tipku miša.30b to je praznina u prvom retku). Nakon što smo označili ikone. odabrane. otpustimo lijevu tipku miša – u tom trenutku ikone će se premjestiti iz drugog u prvi redak. povlačimo miš dijagonalno u suprotni kut. dok držite pritisnutu tipku CTRL na tipkovnici. To činimo tako da kliknemo (jednom) na nju. Slika 3. Na primjeru slike 3. kliknite na ostale ikone koje želite označiti. Budući da su ikone i prozori grafički elementi koje ćete najčešće rabiti i to nekoliko njih istodobno.30a opisat ćemo jednu od njih. pokazat ćemo kako raditi s njima. Na kraju. dobit ćete njezin skočni izbornik. poglavito kako ih premještati po radnoj površini i najbrže dolaziti do njih. Kada stignemo do cilja. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Ako se ne želite koristiti bočnom trakom. Postavimo pokazivač miša uz lijevi gornji kut prve ikone. Uočite na slici da se iscrtao plavi prozirni pravokutnik. kada nisu jedan pored drugog? To ćete učiniti na sljedeći način: najprije kliknite mišem na prvu ikonu u nizu. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu u području obavijesti i u skočnom izborniku odaberite Izlaz.3.32a). Označavanje ikona koje želimo premjestiti. Razmještanje ikona i prozora Premještanje ikona Naučili ste da se gotovo svi elementi grafičkog sučelja operacijskog sustava Vista i Windows 7 mogu slobodno razmještati na radnoj površini. Međutim.30b. Označavanje lasom Ovakav način označavanja grafičkih objekata nazivamo Označavanje lasom – nalikuje kao da smo u omču lasa “uhvatili” ikone. pritisnemo lijevu tipku miša i dok je držimo pritisnutom. najprije je moramo označiti. Odvlačenje označenih ikona na ciljno mjesto. Premještanje ikona Da bismo premjestili ikonu. Kad postavite pokazivač miša na praznu površinu programske trake i kliknete desnom tipkom miša. Ako treba označiti više ikona. 50 . ikone su označene. tj. Slika 3. poslužimo se drukčijom tehnikom. ponovo kliknemo mišem na jednu od njih i dok držimo pritisnutu lijevu tipku miša. privremeno je možete maknuti (ne i obrisati) s radne površine. Tu se nalaze postavke za raspored trenutačno otvorenih prozora i naredbe za odabir sadržaja koji će se prikazivati u u traci (slika 3. Zatim. otpustite tipku CTRL.30a. odvlačimo ih prema ciljnom položaju (na slici 3. Označavanje na preskok Način označavanja lasom pogodan je kad treba označiti (odabrati) susjedne ikone. što ako želimo označiti elemente “na preskok”.

Pored ovog ručnog i proizvoljnog načina mijenjanja veličine. 51 .32a) koji ste upoznali u prijašnjem poglavlju. Prozor nije zatvoren. to ujedno znači da nema prilagodljive mjere. Gumbi za biranje standardnih veličina prozora. gumb mijenja oblik u Vrati smanjeno i dobiva novu ulogu – vraća prozor iz maksimalne u prijašnju veličinu. proširit će se točno preko polovine zaslona.32a. automatski će se maksimizirati. za premještanje datoteka i mapa.31). Približite li prozor gornjem rubu. dimenzije prozora mogu se prilagoditi i pomoću gumba za postavljanje standardne veličine prozora. Ako neki prozor nema standardne gumbe za veličinu. Primjerice. Premještanje i raspoređivanje prozora Naučili ste kako se ručno mijenja veličina prozora. koje ima gotovo svaki prozor u gornjem desnom kutu (slika 3. Premještanje prozora Slika 3. Na sličan način premještamo prozore: pokazivač miša postavimo na naslovnu traku prozora i tehnikom Povuci-i-spusti odvlačimo ga na novo mjesto. Nalaze se u izborniku programske trake (slika 3. odvlačimo ga u željenom smjeru do potrebne veličine prozora. Nakon maksimiziranja. otpustimo lijevu tipku miša. Izbornik programske trake. Ako radimo s više prozora. Windowsi 7 imaju mogućnost automatskog poravnavanja prozora (Snap). OSNOVE RADA S RAČUNALOM Opisane tehnike označavanja i povlačenja primjenjujemo za premještanje većine ostalih grafičkih elemenata u operacijskom sustavu. Dimenzije prozora možemo po volji mijenjati po širini i po visini (i istodobno).31. nego je smanjen na veličinu gumba u programskoj traci. Osim toga. Gumb Minimiziraj 1 smanjuje (minimizira) prozor tako da se više ne vidi na radnoj površini. dok držimo pritisnutu lijevu tipku miša. ručni način promjene veličine i položaja prozora ponekad nam može oduzeti previše vremena Vista i Windows 7 imaju ima naredbe namijenjene brzom razmještanju više prozora. Primjer takvog prozora je dijaloški okvir (na slici). većina prozora ima promjenjivu veličinu. Ako ga dovedete do lijevog ili desnog ruba. Postavimo pokazivač miša na rub prozora i. Smanjivanje i povećavanje prozora 1 2 Slika 3. Smanjivanje i povećavanje prozora Za razliku od ikona.3. Na kraju. Gumb Maksimiziraj 2 povećava prozor na najveću moguću veličinu tako da prekrije cijelu radnu površinu.

33. kada veći prozor djelomice ili u potpunosti prekrije manji. što znači da privre52 . OSNOVE RADA S RAČUNALOM Naredbe Pokaži prozore jedan iznad drugog i Pokaži prozore jedan uz drugi posebice su korisne kada treba istodobno raditi s više prozora i svi moraju biti vidljivi u cijelosti (npr.3. Time ćete ga aktivirati: prozor iskoči u prvi plan (prvi je u vidnom polju). Okvir za prebacivanje u prozor. Otvorite dva prozora. što ako želite raditi u prozoru koji je negdje ispod svih ostalih. Izmjerite koliko vam vremena treba da ih ručno razmjestite jednog iznad drugog po cijeloj radnoj površini. Nakon što otpustite tipku Alt. Pritisnite tipku Tab onoliko puta koliko treba da dođete do sličice željenog programa. • Treći je način vizualno najprivlačniji i predstavlja novost u operacijskom sustavu Windows (dosadašnje inačice nisu imate tu mogućnost).32b. pa nema nijedan vidljivi dio? Za takve situacije Vista i Windows 7 nude nudi nekoliko rješenja: • Kliknite na gumb odgovarajućeg prozora u programskoj traci. Prozor će se odmah ukazati. • Dok držite pritisnutu lijevu tipku Alt na tipkovnici. morali bismo potrošiti daleko više vremena. Dva prozora razmještena naredbom “jedan uz drugi”. a koliko pomoću naredbe Pokaži prozore jedan iznad drugog. a boja se njegove naslovne trake i rubova istakne jače. kratko pritisnite tipku Tab. Vježba 3.16. samo kliknete na njegov bilo koji njegov vidljivi dio. Da smo ih ručno slagali.32b. čak i ako je bio minimiziran. Ako se želite prebaciti u neki od prozora. kod uspoređivanja teksta iz dvaju dokumenata ili kopiranja iz jednog u drugi dokument). Prijelaz između više prozora Prijelaz između prozora Spomenuli smo da u Windows sučelju možete otvoriti više prozora (programa) istodobno. Nakon toga se izgled radne površine promijeni (zatami). pritisnete tipku Tab. prozor će automatski postati aktivan.33) s poredanim minijaturama svih otvorenih prozora. Tu mogu nastati problemi s preklapanjem prozora. Slika 3. Međutim. Slika 3. Primjer tako razmještenih prozora vidimo na slici 3. Prikazat će se okvir (slika 3. Način Prebaci 3D aktivirate tako da dok držite pritisnutu tipku Windows na tipkovnici. Naziva se Prebaci 3D (Filp 3D).

34. Otvara se klikom miša na gumb ili tipkom na tipkovnici. grafičku značajku operacijskih sustava Vista i Windows 7. kao i pretpregled prozora (Thumbnails) u programskoj traci. Osim toga.3. Uzastopnim pritiskanjem tipke Tab mijenjate raspored prozora. slično kao na slici 3.35. Glavni izbornik Glavni izbornik Start pravo je mjesto za upoznavanje s naredbama operacijskog sustava i komunikaciju s računalom. Prebaci 3D aktivira se i klikom na gumb Prebacivanje između pro zora (na programskoj traci). S druge strane. Izgled Prebaci 3D zaslona (primjer). Da biste uopće mogli uključiti Windows Aero. Glavni izbornik 53 . Slika 3. operacijski sustav nam upućuje razne tekstne. Upravljanje operacijskim sustavom Naučili ste da je korisničko sučelje Windowsa grafičko: korisnik upravlja operacijskim sustavom pomoću raznih slikovnih prikaza (ikona. Detaljniji opis vidimo na slici 3. morate imati dobru grafičku karticu. OSNOVE RADA S RAČUNALOM meno nije dostupna.1. 3. omogućuje pristup mapama sustava i ostalim podacima u računalu. radna površina vraća se u uobičajeni izgled.3. Tu je popisana sva programska oprema instalirana u računalu: naredbe i procedure operacijskog sustava te instalirani korisnički programi.34. Naredbe koje zadajemo sustavu usmjeravaju ponašanje računala. slikovne i zvučne poruke kojima nas obavještava o rezultatima izvedbe naredaba i općenito o stanju sustava. Kad otpustite tipku Tab. Prebaci 3D. U središtu zaslona prikaže se niz svih trenutačno otvorenih prozora. prozora itd. omogućeni su samo na računalima koja imaju uključen Windows Aero. a kliknuti prozor postaje aktivan. prvi prozor u nizu postat će aktivan.). Nakon što kliknete na neki od prozora u zaslonu Prebaci 3D. Na taj se način ostvaruje komunikacija između korisnika i računala.

35. a smijete ga i sami mijenjati. Dijelovi glavnog izbornika Start (Vista) prilagođavanje sustava i pomoć korisniku gumbi i izbornik za odjavu/isključivanje Desno. Organizacija podataka Potrebno je neko vrijeme dok usvojimo gdje se što nalazi u glavnom izborniku. OSNOVE RADA S RAČUNALOM stalni programi osobna mapa korisnika osobne podmape korisnika najčešće korišteni programi pristup računalu i mreži popis svih programa pretraživanje programa i datoteka Slika 3. Vježba 3. Zamislite koliko tek treba vremena za pronalaženje podatka u računalu. Prve dvije mape su osobne (Favoriti i Biblioteke).36 vidimo kako operacijski sustavi Vista i Windows 7 organiziraju podatke u računalu i prilagođavaju ih korisniku. da bi ih što lakše i brže pronalazio. Kod Viste (slika 3.36b) ima nešto drukčiju organizaciju. Što se dogodi kada postavite pokazivač miša iznad izbornika? Uvježbajte otvaranje podizbornika. Za razliku od toga. a ostale su mape sustava. crno okno sadrži pristup do dijelova sustava i njegov sadržaj ne možete mijenjati. Zato operacijski sustav prilagodi pristup podacima u računalu svakom pojedinom korisniku. Mreža. gdje postoji na tisuće mapa i datoteka.3. ishodišna mapa je Radna površina iz koje proizlaze sve ostale mape – pet mapa sustava (Javno. Upravljačka ploča i Koš za smeće) te osobna mapa korisnika (u našem primjeru mapa Učenik za korisnika s imenom Učenik). Računalo.17. U lijevom dijelu prikazana je organizacija osnovnih mapa sustava. Windows 7 (slika 3. popis programa u lijevom oknu je promjenjiv. 54 .36a) glavna. Na slici 3.

Slika 3. na ikone u glavnom izborniku dovoljno je kliknuti samo jednom. otvorit će se program Blok za pisanje i u njemu spomenuta datoteka. nego imaju znakovitu sličicu koja simbolizira vrstu podatka koja se pohranjuje u njih.txt”.37 je ikona dokumenta pod nazivom “Lektira. Pojedina vrsta podataka i dokumenata automatski se pohranjuje u za to predviđenu mapu – dokumenti se spremaju u mapu Dokumenti. a to je dvostrukim klikom na ikonu dokumenta. slikovne datoteke u mapu Slike itd.37. Slično je i kod Windowsa 7. Dakle.36b. Osim tih dvaju načina. Ikone mapa plave su boje.36a i 3. što znači da njima upravlja operacijski sustav. Na slici 3. Organizacija podataka u Windows 7 U desnom dijelu slike 3. program se otvorio. U Visti se mapa Učenik sastoji od mapa rezerviranih samo za tog korisnika. Stavke u glavnom izborniku možemo smatrati ikonama programa. Ako dvostruko kliknete mišem na nju. datoteke s glazbom u mapu Glazba. Pokretanje programa i podataka Dosad ste naučili da se programi pokreću ili u glavnom izborniku ili pomoću ikona na radnoj površini. Neposredno pokretanje programa Posredno pokretanje programa 55 . postoji i posredni način pokretanja programa. a da ga nismo neposredno pokrenuli. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Tijekom otvaranja korisničkog računa. Organizacija podataka u Windows Visti Slika 3. samo što mape nisu plave boje. Ikona dokumenta.36b vidimo što sve sadrže osobne mape korisnika. Osobna znači da se tu pohranjuju dokumenti i podaci vezani samo za tog korisnika i da drugi korisnici nemaju slobodan pristup do nje. Posredno pokretanje programa moguće je zato što Windowsi pamte koji program je predviđen za rad s određenom vrstom Slika 3.36a.3. Razlika je jedva zamjetna: za razliku od ikona programa na radnoj površini na koje moramo dvostruko kliknuti mišem. operacijski sustav korisniku dodijeli njegovu osob nu mapu.

38. Ako obrišete taj nastavak. pokrenut će program za rad sa slikovnim podacima itd. možete otvoriti nekoliko prozora programa Windows Explorer istovremeno. Vista i Windows 7 nam omogućavaju da sami odaberemo kojim programom ćemo otvoriti datoteku. Naći ćete ga u Start > Svi programi > Pomagala. prikazat će se podizbornik (slika 3. pregledno prikazuje organizaciju podataka u računalu.18. 56 . datoteke. između ostalog. Izbornik programa za otvaranje datoteka. da bi se otvorili ili pokrenuli. Ako kliknete desnom tipkom miša na ikonu Slika 3. OSNOVE RADA S RAČUNALOM dokumenata. Vrste dokumenata prepoznaju se po datotečnom nastavku (proširenju) u nazivu datoteke. pregledavamo ili preslušavamo – ovisno o vrsti podataka. Naredbom Odabir zadanog programa sami odabirete program za otvaranje datoteke. To je program za pregled i pristup svim dijelovima strojne i programske opreme računala. ako datoteka sadrži sliku. otvara se skočni izbornik koji. a na koje jednostruko.38) u kojem možete birati između predloženih programa. Osim toga. sadrži naredbu Otvori programom. Ispišite u bilježnicu u obliku tablice na koje grafičke elemente moramo dvostruko kliknuti. Nakon što dvostruko kliknemo mišem na ikonu datoteke. Vježba 3. taj nas program vodi kroza sve važne sastavnice računala. Primjerice. Vista i Windowsi 7 imaju program Windows Explorer. operacijski sustav provjeri koji je nastavak datoteke i prema tome pokreće odgovarajući program. U našem je primjeru riječ o tekstnom dokumentu. Program Računalo Ručno pokretanja programa “Ručni” način pokretanja programa i otvaranja datoteka izvodi se pomoću programa Računalo (Computer). Riječju. Za razliku od programa Računalo. datoteke s podacima otvaramo. Kliknete li na tu naredbu. Windowsi neće više znati pomoću kojeg programa da otvore dokument. vrlo sličan programu Računalo.3. a za takve vrste datoteka zadužen je program Blok za pisanje. Za razliku od programa koje pokrećemo.

Alatna traka – traka s alatima dostupnim ovisno o vrsti označenog sadržaja u navigacijskom oknu ili oknu sadržaja. na iduće mjesto. Adresna traka – puna adresa označenog mjesta u navigacijskom oknu. Program Računalo u Visti nema ovo okno. Okno detalja – svojstva označene mape ili datoteke u oknu sadržaja. 4 3 5 6 8 1 2 7 Slika 3. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Program Računalo pokrećemo naredbom u glavnom izborniku ili pomoću ikone na radnoj površini. Mjesto datoteke (ili mape) opisano je putom kroz mape vanjskog spremnika koji morate proći da biste došli do nje. adresa datoteke (ili mape). Taj put nazivamo putanja. popis nedavno odabranih mjesta. Okno sadržaja – prikaz sadržaja označenog mjesta u navigacijskom oknu. Svaka datoteka i mapa imaju svoje jednoznačno mjesto u vanjskom spremniku.39 prikazani su glavni dijelovi prozora programa. Ako se radi o glazbi ili videu. omogućava izvođenje zapisa. Na slici 3. Glavni dijelovi prozora programa Računalo (Windows 7) 1 2 3 4 5 6 7 8 Navigacijsko okno – odabir vanjskih spremnika i kretanje kroz mape s podacima. Neka svojstva mogu se mijenjati. Pritiskom na lijevu tipku Alt u prozoru programa Računalo prikaže se traka s izbornicima. a okno možete povećati da dobijete više detalja. Okno pretpregleda – prikazuje stvarni sadržaj označene datoteke. Okvir za pretraživanje – pretraživanje po nazivu datoteke ili mape.39.3. Navigacijski gumbi – kretanje kroz ranije odabrana mjesta u navigacijskom oknu: na prijašnje mjesto. Putanja 57 .

42. Ako želite da odabrana postavka vrijedi za sve mape. Ponovnim klikom na istu strelicu mapa se suzi (naredba Sažmi).41). 4. Nakon toga prikažu se njene podmape. Slika 3.40 usporedni je prikaz obiju putanja. Mogućnost koju ćete često rabiti u programu Računalo je način prikaza sadržaja u oknu sadržaja. Slika 3.3. Kliknite na izbornik Organiziraj i odaberite naredbu Mogućnosti mape i pretraživanja.40. To znači da ikone prikazuju stvarni sadržaj koji se nalazi u mapama i datotekama. Putanja u navigacijskom oknu (lijevo) i adresnoj traci (desno). 58 . Na slici 3. 3. odnosno nije vidljiv. Naučite kako to promijenti: 1. 2. Prikazi Pločice i Detalji jedini daju podatke o veličini datoteka (veličina mapa se ne prikazuje). Kliknite na karticu Prikaz i isključite mogućnost Sakrij proširenja za poznate vrste datoteka. Širenje mape u navigacijskom oknu (naredba Proširi) izvodimo klikom na bijelu strelicu lijevo od naziva mape. datotečni nastavak Prikazi.41. Slika 3. odnosno veličinu ikona.42) u kojem biramo razinu detalja prikaza. OSNOVE RADA S RAČUNALOM U programu Računalo putanju slijedimo u navigacijskom oknu (okomiti prikaz putanje) ili u adresnoj traci (vodoravni prikaz putanje). a postavlja se na alatnoj traci u izborniku Prikaz (Vista) ili (Windows 7) . Pokrenite program Računalo i otvorite bilo koju mapu na tvrdom disku. Proširivanje mapa u navigacijskom oknu (lijevo) i adresnoj traci (desno). kliknite na gumb Primijeni na mape. se ne prikazuje. Vježba 3. U adresnoj traci slično tome izvodimo klikom na crnu strelicu desno od naziva mape (slika 3. Svi izbori osim Detalji. Desni gumb sa strelicom otvara izbornik (slika 3. Popis i Male ikone umjesto ikona imaju pretpregled uživo (Live Preview) sadržaja.19. Izbornik Prema zadanim postavkama u Windowsima.

tako da postavke jednog korisnika nemaju utjecaj na izgled radne površine ostalih korisnika. razlučivost zaslona itd.44). Otvoriti će se prozor Personalizacija (slika 3. Početna stranica programa Upravljačka ploča vidljivima? 1. 59 . svaku od navedenih opcija možemo mijenjati i zasebno. Kako ih učiniti Slika 3. Glavne ikone sustava inicijalno nisu vidljive na radnoj površini.3.1. 3. Slika 3. dostupna je i kategorija Mobilni PC. promjena pokazivača miša. ne na ikone u središnjem okviru) koje želite imati na radnoj površini i kliknite na gumb Primjeni ili U redu. a djelomice i način rada operacijskog sustava možemo prilagoditi svojim potrebama. Radna površina Najbrži način da prilagodimo radnu površinu je tako da desnom tipkom miša kliknemo na njen slobodni dio i iz skočnog izbornika odaberemo Prilagodi (Personalize). 2. Osim značajki radne površine. Osim odabirom već gotovih tema. Upravljanje i mijenjanje svih postavki operacijskog sustava izvodi se u programu Upravljačka ploča (Control Panel). zvukove sustava i čuvar zaslona odjednom. pomoću koje mijenjamo pozadinu radne površine.20. U lijevom oknu na raspolaganju su dodatne mogućnosti. Vježba 3.44. Postavke su grupirane u kategorije (slika 3. Otvorite prozor Personalizacija (na jedan od opisanih načina).43). npr. Ako radite na prijenosnom računalu. boju prozora.43 Prilagođavanje radne površine Sustav pamti učinjene promjene za svakog korisnika (s korisničkim računom). Uočite skupinu Izgled i personalizacija. možemo prilagoditi i druge elemente rada. U lijevom oknu kliknite na mogućnost Promjena ikona radne površine. Postupak se naziva personalizacija jer sustav pamti izmijenjene postavke za svakog korisnika zasebno. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3. Prilagođavanje sustava Izgled. Središnja opcija je izbor teme.4. U prozoru Postavke za ikone na radnoj površini kliknite na nazive ikona (dakle.

koji se nalazi na upravljačkoj ploči u odjeljku Sigurnost (slika 3.5.46). Program koji u Visti upravlja najvažnijim sigurnosnim postavkama sustava je Centar za sigurnost (Security Center). odaberite opciju Sam(a) ću odabrati i postavite na Nikad ne provjeravaj ažuriranja.45b. moramo se pobrinuti za njegovo održavanje.3. Akcijski centar (Windows 7) Ako nemate antivirusni program ili ako nije ažuran te ako imate odabranu opciju Nikad ne provjeravaj ažuriranja sustava. Centar za sigurnost (Vista) . Slika 3. Za podešavanje mogućnosti Akcijskog centra odaberemo naredbu Promjena postavki akcijskog centra. Akcijski centar pokrećemo na dva načina: • u području obavijesti kliknemo na gumb akcijskog centa • Upravljačka ploča > Sustav i sigurnost > Akcijski centar. Održavanje sustava Da bi operacijski sustav pravilno i stabilno radio tijekom dužeg vremena. Što trebate učiniti da se ta poruka više ne pojavljuje? 60 Slika 3. sustav će vas na to upozoriti odgovarajućom porukom u području obavijesti.45a). Pokrenite Centrar za sigurnost (na upravljačkoj ploči u kategoriji Sigurnost). Postavke ažuriranja naSlika 3. znači da s njom nešto nije u redu – ili nije uključena ili je zastarjela (slika 3. Potpuno isključite automatsko ažuriranje (kliknite na gumb Promijeni postavke. preuzme ih s interneta i instalira na vaše računalo. U Windowsima 7 funkcije sigurnosti i ažuriranja sustava objedinjene su u programu Akcijski centar (slika 3. Dva su osnovna vidika održavanja: sigurnost (Security) i nadopuna (ažuriranje) operacijskog sustava (Update). Vista i Windows 7 imaju nekoliko razina zaštite od štetnih programa te nekoliko načina ažuriranja ispravaka i nadogradnji sustava preko interneta. Ažuriranje Windowsa (Vista) dopuna Viste možete provjeriti pomoću programa Windows Update.21.1.45b). Nakon što potvrdite promjenu klikom na gumb U redu. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3. Oba operacijska sustava imaju mogućnost automatskog ažuriranja nadopuna (Automatic Update) – sustav sam provjeri ima li novih nadopuna.46. Ako je neka od stavki obojana crveno. Nalazi se na upravljačkoj ploči u kategoriji Sigurnost. Promatrajte koju poruku ćete dobiti u području obavijesti nakon što se učita operacijski sustav. odjavite se iz sustava naredbom Ponovo pokreni. Vježba 3.45a.

prozora) na novo mjesto korištenjem miša. Obično sadrži naziv programa (i dokumenta) koji se odvija u prozoru. Standardni dio grafičkog korisničkog sučelja. Inačica – Version Novo. Povuci i spusti – Drag and Drop Način odvlačenja grafičkog objekta (npr. Alatna traka – Toolbar Redak u prozoru koji sadrži gumbe sa sličicama ili simbolima za brzo pozivanje određenih naredbi ili izvođenje slijeda radnji. Prozor – Window Uokviren. Gumb Start – Start Button Gumb u programskoj traci za pokretanje glavnog izbornika operacijskog sustava. Programska traka – Taskbar Višenamjenska traka obično smještena pri dnu zaslona. Servisna zakrpa – Service Pack Veća količina ispravaka i dorada programa objavljenih pod zajedničkim nazivom. Obično za prikazivanje obavijesti ili odabir mogućnosti. za razliku od običnih ikona koje se u pravilu aktiviraju dvostrukim klikom. OSNOVE RADA S RAČUNALOM RJEČNIK POJMOVA Aktivni prozor – Active Window Prozor u kojem trenutačno radimo. Izbornik – Menu Grafički objekt u obliku popisa u kojem korisnik može odabrati neki od ponuđenih izbora. Sve radnje s mišem i tipkovnicom odnose se na taj prozor. Omogućuje korisniku računala komunikaciju i upravljanje računalom. antivirusni programi). Grafičko korisničko sučelje – Graphical User Interface (GUI) Korisničko sučelje koje se koristi grafičkim simbolima i slikovnim elementima pomoću kojih korisnik zadaje određene naredbe i upravlja radom računala. Obično ima broj ili oznaku (Version Number) po kojoj se razlikuje od svih ostalih izdanja. sat. Može sadržavati i podizbornike. Radna površina – Desktop Ishodište grafičkog sučelja operacijskog sustava Windows koje ispunjava cijeli prostor na zaslonu. Pretpregled uživo – Live Preview Prikaz sadržaja prozora u minijaturama ili datoteka i mapa u ikonama.3. Operacijski sustav – Operating System Dio programske opreme sustava koja povezuje strojne (Hardware) i programske (Software) dijelove računalskog sustava u funkcionalnu cjelinu. Traka za brzo pokretanje – Quick Launch Traka s ikonama programa koje je dovoljno jednom kliknuti (“brzo pokretanje”). Bočna traka – Sidebar Dio radne površine za prikazivanje programčića (Gadget). omeđen prostor na zaslonu unutar kojeg se odvija pojedini program. Ikona – Icon Grafički simbol na zaslonu za predočavanje pojedinih dijelova računala (softvera i hardvera) te za zadavanje naredaba i izvedbu procesa. Područje obavijesti – Notification Area Traka s ikonama programa koji se automatski učitaju u radni spremnik odmah nakon operacijskog sustava i nadziru pojedini dio strojne ili programske opreme ili pak daju važne informacije korisniku (npr. 61 . Naslovna traka – Title bar Prvi gornji redak prozora. Dijaloški okvir – Dialog box Vrsta prozora bez prilagodljivih rubova. Glavna joj je namjena davanje informacija koji su programi ili zadaci trenutačno pokrenuti. Nudi naredbe ili informacije vezane za objekt nad kojim se nalazio pokazivač miša. Skočni izbornik – Pop-up Menu Izbornik koji se otvara klikom desne tipke miša. poboljšano izdanje programa.

Klikom na gumb.48. Ispred svake grane nalazi se gumb s oznakom plus (+). Windows Explorer i organizacija podataka u Windowsima Stablasta struktura podataka U lijevom okviru prozora prikazuje se tzv. odabran u lijevom okviru (slika 3. brisanje. i mapa ima svoje ime. stablasta struktura podataka na računalu. Rad s podacima i uređajima Ključne riječi dokument. otvara se mapa sa svojom stablastom strukturom (slika 3. vrste datoteka 3. datoteka.2. Klikom na gumb s oznakom minus. mape i postupci s njima Datoteka Datoteka (File) je zapis u kojemu se nalaze podaci spremljeni na disku računala pod određenim imenom.47.2. sve datoteke za četvrti broj školskog lista možemo spremiti u jednu mapu da ih ne moramo tražiti po disku i da se ne pomiješaju s datotekama za npr. Datoteke.47. tj. Mapa Windows Explorer Ovaj program služi za upravljanje datotekama i mapama te za osnovne operacije kao što su kreiranje (izrada) novih. grana se širi. da je mapa otvorena. U lijevom okviru pregledno se prikazuje struktura podataka na računalu. stablasta struktura podataka. To je znak da je grana raširena.3.48. mapa. kopiranje i premještanje. zatvorit će se prikaz strukture odabrane mape. tj. a desni okvir prikazuje sadržaj dijela koji je označen. Korijen. putanja datoteke. Kao i datoteka. Windowsi imaju program specijaliziran za rad s mapama i datotekama. Npr. Primjeri datoteka su npr. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3. Stablasta struktura mape (lijevo) otvorena nakon klika na znak + (desno) 62 . Prozor Windows Explorera podijeljen je na dva dijela. grana će se skupiti.) Nakon klika na gumb s oznakom plus i nakon što se prikaže struktura odabrane mape. samo što je ovdje stablo okrenuto naglavačke. ishodište podataka je Radna površina (vidi na slici 3. Slika 3.). tj. gumb dobiva oznaku minus (–). Windows Explorer se otvara u glavnom izborniku Start > Svi programi > Pomagala > Windows Explorer. treći broj. tekstni dokument napravljen programom za obradu teksta ili slika napravljena programom za crtanje Ovakve se datoteke nazivaju i dokumenti.47). Slika 3. tj.1. njihovo preimenovanje. njihova stablasta organizacija. Mapa (Folder) je zaštićeno mjesto na disku gdje se datoteke i druge mape grupiraju po nekoj zajedničkoj osobini.

Međutim. Kliknite na minus. Prvi dio korisnik može proizvoljno mijenjati u skladu sa svojim potrebama. Što je na vrhu stabla? 3. 6. drugi dio u zagradama je rezerviran – koriste ga Windowsi za komunikaciju s pojedinim uređajem. Uočite dva okvira programa Windows Explorer. pa ćemo najprije opisati imenovanje datoteka. Primjeri imenovanja datoteka Osim što prema nastavku možete odrediti koja je vrsta podataka pohranjena u datoteci. Vježba 3.avi Imenovanje pogona Nazivi pogona (uređaja) vanjske memorije sastoje se iz dva dijela. Od imena datoteke odvaja se točkom (npr.doc. Provjerite kako treba kliknuti kada želite otvoriti mapu u lijevom okviru.49.48 kako izgleda. Windowsi pamte koji je program zadužen za rad s datotekama određenog 63 . primjerice. sve znakove osim < > : " / \ | Nastavak imena (Filename Extension) je dodatak imenu datoteke.3. Kliknite na plus ispred proizvoljne mape. otvorena mapa enter. Možete koristiti i slova i brojke. Pravila su potrebna da bi se brzo i točno pronašli traženi podaci smješteni u računalu. Naziv mape nešto je jednostavniji (manje zahtjevan). OSNOVE RADA S RAČUNALOM Trenutačno otvorena mapa ima nešto drugačiju ikonu od ostalih: u obliku otvorenog žutog fascikla. USB flash diskovi. obično duljine 3 znaka. Koristi se za opis vrste podataka spremljenih u datoteci. memorijske kartice itd. Proučite stablo u lijevom okviru Windows Explorera. prezentacija.) Dva dijela naziva uređaja Sustavke oznake uređaja Imenovanje mapa i datoteka Osim što Windowsi imaju svoja pravila imenovanja uređaja vanjske memorije.ppt). Što primjećujete? 4. Svaka mapa i svaka datoteka moraju imati svoj naziv. 2. Izaberite disk C: i pročitajte koliko još ima slobodnog memorijskog prostora Pogledajte video-zapis o Windows Exploreru pod nazivom 3wexplor. tj.xls. Naziv datoteke sastoji se iz dva osnovna dijela: Ime datoteke (File Name) može biti niz do 255 znakova po kojima se datoteke prepoznaju. slika. tablica. Provjerite kako treba kliknuti kada želite otvoriti mapu u desnom okviru. Windowsi imenuju uređaje vanjske memorije na sljedeći način: A: i B: su disketni uređaji (uključujući i zip uređaj) C: je glavni tvrdi disk D: do Z: redom su svi ostali tvrdi diskovi te ostali uređaji vanjske memorije (optički diskovi. Pogledajte na slici 3. 7. 1. Što uočavate? 5.22. on ima još jednu važnu ulogu. dokument. Ime datoteke Nastavak imena Slika 3. postoje pravila i za imenovanje mapa i datoteka na tim uređajima.bmp.

INI. imat ćete dvije datoteke potpuno jednakog naziva. BAT TXT XLS. njihova se imena razdvajaju znakom obrnute kose crte \ (backslash). Uključite u Windowsima prikazivanje nastavka datoteka.50. Iako i mapa u nazivu može imati nastavak. U tablici je dan popis nekoliko najčešćih. GIF ICO AVI. Putanja = oznaka uređaja + naziv mape Obrnuta kosa crta (backslash ) Kada u putanji treba navesti više mapa (stablo). Nastavak je korisna informacija i za vas i za sustav. . Nastavak EXE. U tome je i osnovna razlika u imenovanju između mapa i datoteka. bat. Zbog takvih primjera. REG DOC. CHM WAV.sys. Ako datoteku kopirate s jednog tvrdog diska na drugi. on nema ulogu kao kod datoteke pa se i ne koristi. Slika 3. za potpuno razlikovanje datoteka operacijski sustav će ispred imena dodati tzv. exe. MP3 ZIP. Putanja datoteke (Path) sadrži oznaku uređaja vanjske memorije (Drive) i nazive mapa (Folders) kroz koje treba proći da bi se došlo do datoteke. putanju do datoteke. Kada pokrenete otvaranje datoteke. automatski ga otvaraju i u njega učitavaju označenu datoteku. RAR Vrsta datoteke Datoteke operacijskog sustava Datoteke napravljene u MS Word programu Datoteke napravljene u MS Power Point programu Datoteke pomoći (Help) Datoteke sa zvučnim zapisom Sažete (komprimirane) datoteke Izvršne datoteke (s nastavkom npr. com. COM. Windowsi obično ne prikazuju nastavke datoteka. . DLL. Windowsi provjeravaju da li postoji takav program. OSNOVE RADA S RAČUNALOM nastavka. lnk) i datoteke sustava (s nastavkom npr. pif. MPG Vrsta datoteke Izvršne (executable) datoteke Datoteke napravljene u programu za pisanje teksta (Blok za pisanje) Datoteke napravljene u MS Excel programu Web-stranice Datoteke sa slikovnim zapisom Datoteke s ikonama Datoteke sa video zapisom Nastavak SYS.ini. kliknite na izbornik Alati >Odrednice mape > Prikaz > Sakrij proširenja za poznate vrste datoteka i isključite tu odrednicu. PPTX HLP. Ako ga pronađu. . . tipičnih nastavaka datoteka. XLSX HTM BMP. Ako ih ipak želite vidjeti u Windows Exploreru. DRV.dll.reg) nemojte dirati jer možete poremetiti rad Windowsa. Primjeri putanja datoteka 64 . JPG.3. DOCX PPT. Tada ćete pored imena datoteke vidjeti i njezin nastavak.

Vježba 3. vlasnika. u mapi se mogu čuvati i druge mape. Napišite puno ime datoteka. Pregledavanje mape prikazom Detalji 65 . Tu se prikazuje puni nazivi datoteke. Osim datoteka.3. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Sad možemo reći da se puno ime datoteke sastoji od tri dijela: • putanje • imena datoteke • nastavka imena Vježba 3. Trenutačno aktivni način prikaza označen je crnom točkom.). 4.52. Navedite imena nekih datoteka. veličina i vrsta datoteke te vrijeme njene zadnje promjene. moguće je datoteke zajedničke namjene. 3. Uočite dijelove imena datoteke. ako kliknemo Prikaz s detaljima Slika 3. Pregledajte pomoću Windows Explorera mape na vašem računalu.52. Popis.24. Slika 3.51. Detalji. a možete koristiti i gumb Prikazi u alatnoj traci. Pomoću mapa postižemo bolju organiziranost podatka. Zaglavlje svakog stupca je zapravo gumb kojim vršimo redanje (sortiranje) podataka. Pregledavanje mape prikazom Minijature Najviše informacija daje prikaz Detalji (slika 3. 2. podrijetla. Primjerice. Ikone. Kojim načinom možete saznati tip datoteke ako je prikazivanje nastavka isključeno? Načini prikaza mape Windows Explorer raspolaže s pet načina prikazivanja sadržaja mapa: Minijature. 1. Pločice. Mapa spremljena u mapi naziva se podmapa (Subfolder). Kad broj datoteka naraste toliko da ih je teško pretraživati. što nam pomaže da brže i lakše pronalazimo datoteke. Naći ćete ih u izborniku Prikaz. Pokušajte uključiti i isključiti prikazivanje nastavka datoteka. korisnika ili programa spremiti u zajedničku mapu.23.

OSNOVE RADA S RAČUNALOM na gumb. Znači. Korisnik može i sam stvarati nove datoteke i mape. prevelika pauza između dva klika. Za otvaranje mape ili datoteke: brzi dvoklik mišem Za preimenovanje mape ili datoteke: 1.avi Stvaranje nove mape i datoteke Naučili ste već da datoteke nastaju uporabom određenog programa (npr.avi. Vježba 3. Kada pomoću miša otvarate mapu. tj. ali u obratnom redoslijedu. pričekate sekundu.avi.25. 3preimen3. Pri stvaranju (kreiranju) mape. Tako dobijete mogućnost preimenovanja. 3prikaz2. Kliknite desnom tipkom miša na prazan prostor u desnom okviru Windows Explorera – pojavit će se skočni izbornik. U njemu izaberite naredbe Novo > Mapa. Istu radnju možete obaviti uporabom izbornika Datoteka > Preimenuj. nova će se mapa stvoriti kao podmapa postojeće mape. Pogledajte video-zapise 3prikaz1. pa kliknete na naziv mape. pauza od najmanje pola sekunde. Slika 3.avi. upis morate dovršiti (potvrditi) pritiskom na tipku Enter ili klikom miša bilo gdje izvan područja upisa. 2. 3. Daljnji koraci su isti kao u prije opisanom postupku. Bloka za pisanje). Ponovnim klikom presložit će se po veličini. klik za označavanje naziva. kliknite na ikonu mape. Za stvaranje nove mape otvorimo izbornik Datoteka i odaberemo naredbe Novo > Mapa.avi. Za stvaranje nove mape ili datoteke možemo rabiti i drugi postupak. Nakon što upišete ime. 3preimen2.avi. 3prikaz4. Uzrok tome je kriva brzina dvoklika. Stvaranje nove mape skočnim izbornikom Pogledajte video-zapise o izradi novih mapa i datoteka naziva 3novamap.53.avi i 3novadat. klik za aktiviranje preimenovanja Pogledajte video-zapise o postupcima preimenovanja datoteka i mapa: 3preimen1. Pronađite mapu sa što više različitih vrsta i oblika datoteka i vježbajte njihovo redanje (sortiranje) po raznim pravilima. najprije kliknete (najbolje na ikonu) da biste mapu označili. ne na njen naziv! Na taj način ćete izbjeći slučajno uključivanje preimenovanja mape.avi 66 . U aktivnoj mapi stvorit će se nova mapa kojoj Windowsi automatski dodjeljuju naziv Nova mapa. popis datoteka će se presložiti po veličini. Preimenovanje se može dogoditi i slučajno! Ako dvoklikom odlučite otvoriti neku mapu može se dogoditi da se umjesto otvaranja aktivira preimenovanje mape. zaglavlje Veličina.3. 3prikaz3.avi Preimenovanje mapa i datoteka Preimenovanje mape Preimenovanje mape obavlja se desnim klikom miša na mapu i izborom naredbe Preimenuj u skočnom izborniku. Sustav očekuje da joj sami odredite ime po želji. tj.

ali tek toliko da stane novo pristiglo "smeće". Prije no što ste izvrši brisanje. otpustite lijevu tipku miša. mapa ili datoteka neće nestati s diska! Umjesto toga. pri vrhu pokazivača miša pojavit će se znak +. Ako tijekom premještanja nešto krene neplanirano ili se predomislite. Mapa Koš za smeće ima ograničen kapacitet.kliknite na mapu/datoteku lijevom tipkom miša. Pražnjenje Koša za smeće uzrokuje trajni nestanak brisanih podataka s diska! Brisanje mape Mapa Koš za smeće Premještanje i kopiranje mapa i datoteka Mape i datoteke vrlo se jednostavno premještaju s mjesta na mjesto postupkom povuci i ispusti (drag and drop): . . Ako pak želite kopirati mapu ili datoteku postupak je isti. Windowsi će je sami isprazniti. Također. . bez panike.55. Glavno da ne otpustite lijevu tipku miša. Kliknete desnim tipkom miša na ikonu Koš za smeće i u skočnom izborniku izaberete naredbu Isprazni koš za smeće. Premještanje i kopiranje mapa Slika 3.kada stignete na odredište. Brisanje je zapravo premještanje u mapu Koš za smeće.ne otpuštajući lijevu tipku pomičite miš prema odredišnoj.54. Tamo će se nalaziti neko vrijeme – za slučaj da se predomislite ili ako vam ipak zatreba jednom kasnije. ciljnoj mapi u koju želite premjestiti označeni sadržaj. Premještanje mape u drugu mapu Kao potvrda da je u tijeku kopiranje. Windowsi će je poslati u mapu Koš za smeće. Slika 3. 67 .3. Koš za smeće možete i sami isprazniti. Windowsi će vas pitati jeste li sigurni da želite brisati (slika 3. možete pozvati skočni izbornik i odabrati naredbu Izbriši. Brisanje podataka samo privremeno uklanja podatke s diska. Postupak premještanja i kopiranja uvijek možete prekinuti tipkom Esc (Escape) na tipkovnici. znak + će nestati. Kada se prepuni. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Brisanje mapa i datoteka Brisanje mape ili datoteke vršimo označavanjem njenog naziva i pritiskom na tipku Delete na tipkovnici. a kopiranje će se automatski pretvoriti u naredbu premještanja. jedino što za vrijeme prenošenja treba držati pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici. Ako tijekom kopiranja otpustite tipku Ctrl. Upozorenje prije brisanja Nakon potvrde brisanja.).54.

Zaslonski će opis prikazati ukupnu veličinu diska i slobodan prostor na njemu. obično za prijenos manje količine podataka. bit će vam potreban poseban uređaj – CD snimač (tzv. • Postavite pokazivač na pogon diska koji želite provjeriti. želite li snimiti podatke ili glazbu na odgovarajući CD disk. razlikujemo dvije osnovne vrste optičkih uređaja: CD i DVD uređaje. • CD-RW – za višestruko snimanje i brisanje podataka.3. a) Tvrdi disk Rekli smo da je Moje računalo program koji daje pregled svih uređaja vanjske memorije. isti će podaci biti prikazani s lijeve strane prozora u ploči čestih zadataka. kapacitet diskete je postalo nedovoljan. Evo kako ćete saznati značajke pojedinog diska: • Otvorite program Moje računalo.56.57. S vremenom. CD uređaji Kao što smo već ranije spomenuli. u ovom prozoru su na raspolaganju alati za provjeru grešaka. Slika 3. disketa se još uvijek rabi. • Ako označite pogon diska. Unatoč tome. iskorištenog (Used spana njemu ce) i preostalog slobodnog (Free space) prostora na disku. Međutim.2. datoteke i općenito svi podaci u digitalnom obliku. Slobodan prostor i ostala svojstva diska možete pregledati u skočnom izborniku opcijom Svojstva. OSNOVE RADA S RAČUNALOM 3. Zaslonski opis ukupne veličine diska i slobodnog prostora Osim imena diska (Label). Problem CD medija je osjetljivost na Sunčevu svjetlost. defragmentaciju i sigurnosnu kopiju. Dugotrajnije izlaganje CD diska (bilo koje vrste) Sunčevim zrakama može u potpunosti izbrisati podatke s diska. USB memorijski štapić. igrice. uređaj za diskete (disketna jedinica). uređaji za CD i DVD diskove. "CD pržilica"). CD "pržilica" – snimač CD-a Za čitanje podataka s bilo koje vrste CD diskova dovoljan je običan CD uređaj. 68 . Osnovne operacije s uređajima za pohranu podataka Tipični uređaji vanjske memorije računala jesu: tvrdi disk. Slika 3.2. b) Disketni uređaj Svojedobno se sve prenosilo disketom: programi. Disketa i detalj s pomaknutim limenim vratima c) Optički uređaji S obzirom na vrstu medija. • CD-R – za jednokratno snimanje. CD diskova ima nekoliko vrsta: • CD-ROM diskovi – samo za čitanje.

Koš za smeće – Recycle Bin Mapa operacijskog sustava za pregled. DVD uređaji I kod uređaja za rukovanje DVD diskovima vrijede slična pravila kao i kod CD uređaja. Traka čestih zadataka – Common tasks bar Dio prozora s lijeve strane koji mijenja sadržaj u ovisnosti o tome što se nalazi u radnom prostoru prozora ili u otvorenoj mapi te je li u njoj označen neki objekt. Budući da se lako prenosi i da je po kapacitetu sličan DVD diskovima. Combo uređaji koji podržavaju CD i DVD diskove. obnavljanje ili uklanjanje obrisanih podataka. Koristi se za pobliži opis vrste podataka pohranjenih u datoteci. Osim klasičnih DVD uređaja. koristi se kao jedan od najčešćih medija za prijenos podataka između računala. Slika 3. Posebna vrsta memorijskih štapića namijenjena je pohrani i reprodukciji audiozapisa (MP3 player) i videozapisa (MP4 player).hr/infS300 69 . DVD uređaji mogu čitati obje vrste medija. Slično se odnosi i na DVD uređaje za snimanje . Slika 3.59. Nastavak imena datoteke – Filename Extension Dodatak imenu datoteke obično duljine tri znaka. Ne veći od privjeska za ključeve (po čemu je i dobio ime) uređaj se jednostavno utakne u USB priključak računala. Uređaji za rukovanje optičkim medijima d) Memorijski štapić Za razliku od memorijskih kartica kod kojih je potreban poseban čitač da bi se koristile u računalu. postoje i tzv. Usporedite međusobno rezultate. Prednost DVD uređaja je što mogu čitati CD i DVD diskove. Ima svoj jedinstveni naziv (File Name) po kojem se prepoznaje. Ako su podaci i dalje čitljivi. produžite izlaganje Sunčevim zrakama sve dok čitanje bude onemogućeno. Ime datoteke – File Name Niz znakova za označavanje i prepoznavanje datoteke Kapacitet memorije Količina podataka koja se može smjestiti na disk. Linkovi: www. a mogu čitati i snimati podatke na oba medija. CD uređaji rade samo s CD medijima.većina njih može snimati na odgovarajuće CD i DVD diskove. Od imena datoteke odvaja se točkom. OSNOVE RADA S RAČUNALOM Vježba 3. Mapa – Folder Mjesto ("spremište") na vanjskoj memoriji koje služi za spremanje podataka i njihovo brzo pronalaženje. tj.26. Izaberite nekoliko starih CD diskova i ostavite ih na suncu tjedan dana. Pomagala – Accessories Naziv za skup dodatnih sustavskih i pomoćnih programa u sklopu operacijskog sustava Windows.3. Putanja datoteke – Path Staza po kojoj se dolazi do pojedine datoteke. ova vrsta uređaja s flash memorijom koristi USB sučelje pa se mogu neposredno spojiti s računalom. tzv. "DVD pržilica". razlikuje od drugih datoteka.sysprint. Za snimanje podataka na DVD-RW diskove potreban je DVD uređaj za snimanje. Za razliku od njih.58. Memorijski štapić (Memory Stick) RJEČNIK POJMOVA Datoteka – File Skup podataka organiziran kao cjelina i trajno zapisan na mediju za pohranu podataka. POGLEDAJ I POTRAŽI 1. Sadrži oznaku uređaja vanjske memorije i niz naziva mapa kroz koje treba proći da bi se došlo do datoteke. Nakon toga pokušajte pročitati podatke s njih.

međusobnu udaljenost računala: • lokalna mreža . mikrovalova. 70 . ISP. tj. Pretraživanje podataka i njihova razmjena te međusobna komunikacija korisnika glavne su prednosti računalnih mreža. Mogućnost zajedničkog korištenja dijelova strojne i programske opreme dostupne u mreži zovemo dijeljenje mrežnih resursa. internet.4. Računala se povezuju žičano (pomoću mrežnih kablova različite tehnologije izrade). ISDN. ADSN. Tako nastaju različite vrste mreža. tu je ključni pojam mreža bez koje internet ne može postojati niti funkcionirati. pravila za prijenos podataka unutar mreže • uređaji za povezivanje i upravljanje komunikacijom između računala (u jednostavnim mrežama dovoljna su računala opremljena mrežnom karticom). lokalna mreža.1.LAN • gradska mreža . Osim računala. putem telekomunikacijske veze. Ključne riječi mreža računala. kompleks zgrada neke ustanove). 4. industrijsko dvorište. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 4. često spominjani opis interneta je “mreža svih mreža”.1. crtala itd. Mreža računala Kada dva ili više računala povežemo tako da mogu međusobno komunicirati i razmjenjivati podatke i aplikacije nastaje računalna mreža. Računalnu mrežu kao sustav specijaliziranog hardvera i softvera čine: • računala koja šalju i/ili primaju podatke • mediji za prijenos podataka između računala • protokoli.) kojima računala mogu slobodno pristupiti i koristiti ih. infracrvenih valova). pomoću mrežnog kabela i posredno.MAN • široko rasprostranjena mreža . koriste se različite tehnologije za umrežavanje i vrste medija za prijenos podataka. Stoga ćemo najprije objasniti što je to računalna mreža. Vrste mreža s obzirom na njihovu veličinu. Posredno povezivanje omogućava umrežavanje fizički međusobno vrlo udaljenih računala. Računala se u mrežu mogu povezati neposredno. klijent/poslužitelj. tj. TCP/IP protokol. škola.1. učionica. tj. ili bežično (putem radiovalova. u mreži mogu biti povezani i drugi uređaji (poput pisača. Sva povezivanja sabiru se u mrežnu sabirnicu. Vrste računalnih mreža Ovisno o udaljenosti računala i njihovoj ulozi u mreži. računalne mreže omogućavaju i različite oblike komunikacije između korisnika. mreža računala. Očito. Osim što se putem mreže brzo i sigurno razmjenjuju podaci i dijele zajednički resursi neovisno o prostornoj udaljenosti. lokalnom području (npr.WAN Lokalna mreža (Local Area Network – LAN) se primjenjuje kada se računala koja treba umrežiti nalaze na relativno ograničenom. modem. Uvod u internet Najkraći.

pisač i sl.3. 4. U operacijskom sustavu Windows pomoću sustavskog programa Moja mrežna mjesta (My Network Places) mogu se vidjeti računala povezana u lokalnu mrežu kao i mrežni resursi Slika 4. te međusobno Internet – WAN mreža 71 . CD/DVD uređaj. Pokrenite program Moja mrežna mjesta i u lijevom okviru Mrežni zadaci kliknite na Prikaži računala radne grupe. 2. Za određivanje resursa na vašem računalu kojeg želite zajednički dijeliti s ostalim računalima (i korisnicima) u mreži. Desnom tipkom miša kliknite na resurs (mapu. kliknite na Moji dokumenti > Moja mrežna mjesta.4. Široko rasprostranjena mreža (Wide Area Network – WAN) je najsloženiji oblik umrežavanja računala. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Primjer lokalne mreže koja se često koristi u školama prikazan je na slici 4.1. širu mrežu. U skočnom izborniku odaberite naredbu Zajedničko korištenje i sigurnost. U Windowsima se resursi označeni za zajedničko mrežno dijeljenje (Shared Resources) prepoznaju po znakovitom obilježju – u ikoni resursa vidljiva je ruka koja “pruža” resurs na korištenje (vidi sliku 4. urbanog područja.1.3). Dobit ćete prikaz sličan onome na slici 4. Dijeljena mapa (lijevo) i dijeljeni pisač (desno).2. Najjednostavniji oblik lokalne mreže naziva se radna grupa (Workgroup) u kojoj sva računala u grupi mogu izravno komunicirati s ostalim računalima u toj grupi. MAN mreža Gradska mreža (Metropolitan Area Network – MAN) je veza računala unutar većeg.1. Obično obuhvaća više lokalnih mreža povezanih posebnim uređajima u veću. WAN mreže najčešće objedinjuju mnogobrojne lokalne i gradske mreže.) kojeg želite dijeliti s drugima. U dijaloškom prozoru na kartici Zajedničko korištenje označite opciju Zajednički koristi ovu mapu na mreži i kliknite na gumb OK. U okviru Ostala mjesta kliknite na Moje računalo. Primjer lokalne mreže namijenjeni zajedničkom korištenju.2. učinite sljedeće: 1. Lokalna mreža LAN Radna grupa Slika 4. Želite li ponovo vidjeti vaša mrežna mjesta. Vježba 4. 3. Primjer računala povezanih u lokalnu mrežu u programu Moja mrežna mjesta Slika 4.

Usmjernik ( Router) – uređaj koji služi za međusobno povezivanje mreža različitih vrsta (primjerice LAN i WAN mreže) Slika 4. Preklopnik ( Switch ) – ima istu funkciju kao i koncentrator. Načini povezivanja s globalnom internet mrežom Kako računala dijele uloge? Obzirom na uloge koje računala mogu imati u mreži. pa predstavlja središnju. Velike udaljenosti koje pokriva WAN mreža premošćuju se telefonskim. kojom su međusobno povezane gotovo sve mreže na svijetu.4. do određenog računala u mreži. Podaci se šalju u paketnom obliku u formatu propisanom mrežnim protokolom. O svemu tome brinu mrežni uređaji kao što su: Koncentrator (Hub) – uređaj na koji se priključuju sva računala u lokalnoj mreži. satelitskim i radio vezama ili posebnim podzemnim i podmorskim kabelima. razlikujemo dvije osnovne vrste mreža: • korisničko/poslužiteljski model (Client/Server) • model ravnopravnih članova (Peer-to-Peer) 72 . čak i na više kontinenata. ali je “pametniji”. veću propusnost podataka). Danas najpoznatiji primjer WAN mreže je globalna internet mreža. Time je osigurano da sva umrežena računala mogu međusobno komunicirati. nosi i informaciju o adresi računala-primatelja. Mrežni uređaji Osnovni mrežni uređaji Podaci u mreži pronalaze put do svojeg odredišta uz pomoć mrežnih komunikacijskih uređaja.4. To osigurava da podaci stignu točno na određeno mjesto tj. sabirnu točku mreže. Bitna razlika je što u mrežama sa preklopnikom podatke može slati više računala istovremeno pa stoga takva mreža ima bolja mrežna svojstva (npr. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET povezuju više mreža na širem zemljopisnom području. Paket podataka osim što sadrži podatke.

4. računalo. Sam pojam internet nastao je kao skraćenica od engleskih riječi International Network. godine kada nastaju prve lokalne mreže. godine kao projekt kojim je trebalo istražiti kako se mogu direktno slati podaci s jednog računala na drugo. CARNet Regionalni čvorovi CARNet 73 . usluge i uređaje (resurse) na korištenje ostalim računalima u mreži. da nadzire njihov rad i brine se o sigurnosti cjelokupne mreže. bez upotrebe nekog memorijskog medija (tada diskete). što je posebice važno. korisničkih računala (Client) povezuje se s jednim ili više snažnih računala poslužitelja (Server). Organizacija interneta Internet je decentralizirana mreža. što znači da nema jednog središnjeg dijela iz kojeg se upravlja. Tako je internet postao svjetska. već i cijelih lokalnih mreža. koja povezuje veliki broj manjih međusobno povezanih računalnih mreža i u njima umreženih računala. raspolažu velikim količinama diskovnog prostora. Internet mreža Sad možemo proširiti opis koji smo dali na početku i internet definirati kao svjetsku računalnu mrežu. Isto vrijedi i za “poslužitelj”. riječ “korisnik” ne odnosi se na čovjeka. bez posebnih ograničenja i prava pristupa. Naša se država priključila “svjetskoj mreži” internet 1991. Međutim. standardni protokol na Internetu postaje TCP/IP (Transmission Control Protocol / Internet Protokol). Na taj je način internet mreža isprepletena po cijelom svijetu. Kako je nastao internet Prethodnica današnjeg interneta bila je mreža ARPAnet koju je Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država razvilo 1968. globalna mreža. sustavima sigurnosnog kopiranja podataka i. što omogućuje da se svako računalo može (indirektno) povezati s bilo kojim računalom u internet mreži. godine prvi se put spominje kratica Internet. jasno je određeno koji su zajednički resursi na raspolaganju klijentima i koja su pravila njihovog korištenja. brzim vezama prema internetu. sveučilištima i civilnim institucijama. posebnim sustavom napajanja u slučaju nestanka električne struje. Daljnja prekretnica nastupila je 1983. što do tada nije bio slučaj. Razvojem IP protokola omogućena je komunikacija različitih vrsta računala. Opće prihvaćeni. postoje glavni internetski regionalni čvorovi po državama i gradovima. nego na stroj. godine kada je osnovana Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet (Croatian Academic and Research Network). tj. Za prijenos paketa mrežom stvoren je poseban mrežni protokol IP (Internet Protokol).1. Model ravnopravnih članova Model korisnik/ /poslužitelj 4. Zadatak poslužitelja je da pruža podatke.2. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET U korisničko/poslužiteljskoj mreži više manjih. Godine 1982. U ovakvom modelu mreže. Svaka od manjih mreža povezana je s njoj najbližim regionalnim čvorom koji je pak povezan s drugim susjednim regionalnim čvorom itd. Smatra se da je internet nastao kada je ARPAnet kao vojna mreža povezan s drugim javnim mrežama. Poslužitelji rade 24-sata neprekidno. U ovom slučaju. U mreži ravnopravnih članova računala su povezana na ravnopravnoj osnovi – svako je umreženo računalo istovremeno i korisnik i poslužitelj jer ravnopravno dijele zajedničke resurse. To je omogućilo priključivanje ne samo pojedinih računala na internet.

• Web-mail servis je također usluga za razmjenu elektroničke pošte. Poruka poslana na listu automatski se prosljeđuje svim korisnicima u grupi. Posrednik između korisnika (tj. Iako se na internetu štošta nudi besplatno.5. zapravo. 07. a glavno čvorište je u Zagrebu u Sveučilišnom računskom centru (SRCE). njegovog računala) i internet mreže je specijalizirana tvrtka koja nudi usluge povezivanja na internet. takav ured fizički ne postoji. a nije ni besplatno. Prednost interneta je što takvih poslužitelja ima jako mnogo i što međusobno mogu komunicirati. Organizacija internet mreže osigurava da internet doživljavamo kao “ured” koji nudi raznovrsne usluge (servise). • Distribucijska (Mailing) lista svojevrsno je proširenje uporabe elektroničke pošte. tzv. Zato se na internet ne možete spojiti neposredno. 2004 11 grad s više spojenih lokacija (“11” broj spojenih lokacija) grad s jednom spojenom lokacijom 155 Mbps ATM 2 Mbps modemska veza Usluge i servisi na internetu Osnovna značajka interneta je otvorenost. Nudi pretraživanje i pregledavanje multimedijskih sadržaja. Osnovu WWW servisa čine HTTP protokol za razmjenu multimedijskih podataka i web-stranice međusobno povezane linkovima (o tome ćemo govoriti malo kasnije).4. javno dobro s kojim možete raditi što god hoćete. a isto tako s njega korisnik šalje svoje poruke. Usluga – može vas spojiti s drugim poslužiteljem koji ga možda ima. izgradnjom. najpopularniji servis na internetu. Ako od pojedinog poslužitelja zatražite sadržaj kojeg on nema. slobodan pristup sadržajima računala povezanih u internet mrežu. CARNet pokriva gotovo cijelu Hrvatsku. Sadržaji na internetu nisu opće. niti postoji centralna zgrada interneta. Poruka je najčešće tekstualna. U tome i jest draž interneta – stalno se nešto nudi. Javno dostupno računalo koje u internet mreži nudi određene usluge (servise) Slika 4. • Elektronička pošta (Electronic Mail. To stvara osjećaj da na internetu uviservis jek možete pronaći ono što vas zanima. Internet usluge Navest ćemo neke od usluga koje se nude na internetu: • WWW (World Wide Web ili skraćeno Web) je. Internet Service Provider – ISP i koja te usluge naplaćuje. iako. dostupna su samo neka računala i samo neki njihovi resursi. skraćeno e-mail): omogućava razmjenu poruka s drugim korisnicima u mreži. Osim toga. Internet Service Provider – ISP Povezivanje na internet mrežu i korištenje internetskih usluga nije potpuno slobodno. CARNet je i davatelj internet usluga. 74 . to ne znači da automatski postajete i vlasnik ponuđenog sadržaja. sve je na “dohvat miša”. Omogućuje razmjenu e-mail poruka unutar određene grupe korisnika. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Okosnica CARNet mreže je nacionalna mreža i ujedno ustanova koja se bavi razvojem. pored elektroničke pošte. LEGENDA stanje 20. samo treba biti uporan u traženju. tj. CARNet mreža u Hrvatskoj naziva se poslužitelj (server ili host). ali može sadržavati i multimedijske elemente. Pristigle poruke čuvaju se na web-mail serveru. ali namijenjena korisnicima koji poštu ne mogu ili ne žele primati na svojem računalu. održavanjem i nadzorom cjelokupne mreže u Hrvatskoj. No.

Zbog toga što modem pretvara analogni signal u digitalni i obratno. • servisi za pretraživanje: omogućavaju pronalaženje odgovarajućih sadržaja. S obzirom na način ugradnje modema u računalo. ISDN adapter. što nije isto. poruke se ne šalju automatski. koje se kreiraju po potrebi. 75 Oprema za internet Modem . Za razliku od mailing-listi. programe i ostale resurse host računala kao da ste zaista. Vanjski modem se Slika 4. • Web-SMS servis namijenjen je slanju SMS poruka preko interneta. Možete koristiti datoteke. modem. oponašajući terminal. tj. • Ćaskanje ( Chat) omogućava interaktivno “razgovaranje” (zapravo. Login) i šifru ili zaporku (Password) za slobodan pristup. Razgovor je organiziran po temama (tzv. Web je samo određena vrsta servisa koja se nudi na internetu. 4. fizički za njim. Najčešća brzina prijenosa podataka modemom je oko 56 kbps (kilobits per seconds). gotovo neizbježno.6.6. Za korištenje resursa udaljenog računala morate imati korisničko ime (Username. brzina prijenosa podataka je ograničena.4. Ne brinite se – slijede odgovori. • FTP (File Transfer Protocol) služi za prijenos datoteka među računalima u mreži. DSL uređaj) • korisnički račun kod nekog davatelja usluga pristupa internetu (ISP) • telefonsku ili neku drugu liniju za povezivanje s ISP-om • softver za povezivanje.). postoje dva tipa modema: vanjski (eksterni) i unutarnji (interni). Da biste pristupili datotekama na udaljenom računalu. morate imati korisničko ime i šifru (slično kao kod telneta). RAČUNALNE MREŽE I INTERNET • Mrežne novine (News) su javne diskusijske grupe (Newsgroup). Ova je usluga posebice korisna kada se pokvari mobitel ili kada potrošite račun na kartici. • Telnet je servis za pristup udaljenom računalu na terminalski način. pri čemu možete zadati i kombinirati ključne riječi i filtere za podešavanje traženja. a često i nekvalitetna. ćaskanje i brbljanje) velikog broja korisnika interneta putem razmjene tekstualnih poruka. kako ću ja to?! To su samo neka od pitanja koja se svakom početniku motaju po glavi. “sobama”). nego se čuvaju na news-serveru tako da ih korisnici mogu pročitati kada žele. web-preglednik i. Zbog toga se danas modemi sve manje koriste. program za zaštitu od računalnih virusa.1 Potreban hardver i softver Za povezivanje s internetom i pretraživanje njegova sadržaja neophodno je imati: • računalo • uređaj za povezivanje (npr. U takvom načinu rada vaše se računalo ponaša kao da je dio računala s kojim ste se spojili. Korisnici mogu čitati poruke i slati svoja mišljenja i komentare. Vanjski (eksterni) modem nalazi izvan računala i priključuje se posebnim kabelom (slika 4.2 Povezivanje na internet Što mi je potrebno za internet? Odakle krenuti? Koga ću nazvati? Dokada radi internet? Što ako ne znam engleski? Joj. U stanju su pretražiti ogroman broj dokumenata. Modem je uređaj koji omogućuje komunikaciju između računala putem telefonske linije. Često se pojam interneta poistovjećuje s pojmom weba. 4.2.

tada je brzina oko 128 kbps. Osim toga. a brzina uvijek maksimalna. Ovaj uređaj prenosi telefonskom linijom pravu digitalnu informaciju. nego količinu prenesenih podataka. ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Digitalna pretplatnička veza je tehnologija koja koristi postojeće telefonske linije za stvaranje stalnih i vrlo brzih veza s internetom. ADSL Slika 4. veza ISDNom je kvalitetna i stabilna. ADSL-router Satelitska veza Temelji se na principu da se velike udaljenosti premošćuju korištenjem satelitske veze preko postojećih umjetnih satelita u Zemljinoj orbiti.Slika 4. tj. što znači da se nalazi unutar kućišta sustavske jedinice. e-mail pošte) treba koristiti neki od klasičnih načina spajanja. Za slanje podataka na internet (npr. Ako se koriste oba kanala istovremeno. Za razliku od modema.8. ISDN omogućuje prijenos podataka putem dva kanala. Za ostvarivanje ove veze potrebna je telefonska linija spojena na ADSL centralu. Vanjski (gore) i tem jednog kanala budemo na internetu. ova je tehnologija idealna sa download multimedijskog sadržaja. Posebnost ove veze je da ste stalno priključeni na internet tako da više ne plaćate vrijeme provedeno na mreži.4. Oprema za bežično umrežavanje ostale mrežne opreme. Zato je i brzina prijenosa veća nego kod modema – 64 kbps. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Unutarnji se modem kao dodatna kartica utakne na matičnu ploču računala.7. Kod ovakvog načina prijenosa više nije potrebno pretvarati digitalne signale u analogne i obrnuto. Nedostatak ove veze je jednosmjernost. ADSL pristupni uređaj i računalo s mrežnom karticom. Od opreme je potrebna DVB (Digital Video Braodcasting) kartica i digitalna satelitska antena. ISDN Danas je umjesto modema sve češće u upotrebi ISDN uređaj (Integrated Services Digital Network). (Access Point uređaji i bežična mrežna kartica) 76 . Za realizaciju bežične LAN mreže treba posebna bežična mrežna kartica i pristupni uređaj (Access Point). Bežične mreže (Wireless LAN) Bežične lokalne mreže pripadaju u mreže malog dosega (do nekoliko stotina metara) i relativno male propusnosti podataka (54 Mbps). Prednost bežičnog umrežavanja je što prostorno niste ograničeni dužinom mrežnih kablova i razmještajem Slika 4.9. a putem drugog unutarnji (dolje) ISDN uređaj razgovaramo telefonom. putem nje je moguće samo primati podatke s interneta. ISDN nam čak omogućuje da istodobno pu. Zbog svoje brzine i kvalitete veze.

2.1. ADSL) pozvati taj broj. Svoj username i password nemojte davati nikome! ISP će vam dati i pristupni telefonski broj. VIP.2. po povoljnijim cijenama nego ako koristite usluge ostalih komercijalnih davatelja usluga). Pregledavanje i pretraživanje interneta Iako u internet mreži ima preko milijun računala i gotovo milijarda korisnika. korisnike interneta te za mrežne resurse (datoteke. URL adresa. Davatelji internetskih usluga ISP (Internet Service Provider) je tvrtka koja nudi mrežne usluge. Vi kao učenici imate pravo biti korisnici CARNeta i plaćati samo telefonske impulse koje potrošite (dakle. Na internetu se koriste tri vrste adresa: za računala.) 77 . korisnika i resursa na internetu Adresa je oznaka kojom se jednoznačno opisuju i određuju sudionici u mreži. Uporabom nepogrešive poštanske logike – sve mora imati svoju adresu. RJEČNIK POJMOVA ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Asimetrična digitalna pretplatnička veza omogućava stalnu. ISDN. DNS sustav. Adrese računala. prenosi digitalne podatke. IskonInternet i dr. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 4. za osobe. Prijenos podataka sa poslužitelja (download) značajno je brži od prijenosa na poslužitelj (upload). a zaštićen je korisničkom lozinkom ili zaporkom (Password). Modem Uređaj koji omogućuje komunikaciju među računalima putem telefonske linije.2. Jedna od osnovnih usluga upravo je pristup internetu. Osim CARNeta. Korisnički račun jednoznačno je određen korisničkom oznakom (Username ili Login). e-mail adresa. sve ostale tvrtke naplaćuju svoje usluge. njihovi podaci i poruke sigurno stižu do svojih odredišta. Korisničkim računom su definirana prava korištenja resursa na internetu i obveze plaćanja njihova korištenja koje korisnik računa dobiva na raspolaganje od nekog davatelja internetskih usluga. Globalnet.3.online. pa postiže brzinu do 128 kb/s. Protokol (mrežni) – Protocol Skup pravila kojima se određuje (definira) način prijenosa podataka i komunikacija između računala u mreži. uređaje itd. vaš će pristupni uređaj (modem. IP adresa. tj.4. Kada se budete spajali na Internet. adresa računala. 4.3. ISDN (Integrated Services Digital Network) Uređaj koji povezuje računalo s mrežom putem telefonske linije. domena Ključne riječi 4. stabilnu i brzu vezu s internetom. Uz to dobivate i e-mail adresu i nešto besplatnog prostora za postavljanje svojih osobnih web-stranica.3. U Hrvatskoj postoji nekoliko ISP-ova: T-Com. Korisnički račun Svaki korisnik interneta ima svoj korisnički račun (Account) koji mu dodijeli ISP kod kojeg je otvorio račun. 4. TCP/IP (Transmission Control Protocol/I Internet Protocol) Skup pravila koji određuje kako će računala međusobno razmjenjivati informacije u mreži.

hr. Problem je kada računalo želimo povezati s internetom. Zato se adresa svakog računala u mreži predstavlja točkastim decimalnim zapisom tj. pa se može dodijeliti sljedećem računalu koje će se spojiti na internet. računala razumiju samo brojeve. Pomoću URL adrese točno je opisano kako se resurs zove. sva računala u mreži dobivaju jedinstvenu IP adresu.53. Ovo prevođenje obavljaju posebno za to zadužena računala na internetu – DNS poslužitelji. Dijelovi simboličke adrese računala (primjer) vrhovnih domena prema nižima.) DNS sustav Domena Adrese resursa URL adresa Kao i računala. U lokalnim mrežama to nije problem. Kada pretražujete internet.53.10b). pa su izmislili lakše pamtljivu zamjenu – simboličke adrese.com (commercial): komercijalna djelatnost . Sustav domena hijerarhijski je organiziran od Slika 4. ta adresa postaje slobodna. koju u tom trenutku nema niti jedno računalo na internetu.net (n network): mrežna djelatnost .hr – Hrvatska.srce. tj.4. s 4 dekadska broja (u rasponu 0 – 255) odvojena točkama. Zato je razvijen sustav za prevođenje simboličkih u brojčane IP adrese (i obratno). Izvorno su to brojčane adrese u obliku četiri binarna okteta (npr. Kada se računalo odspoji s interneta. Što ako neko računalo već ima istu adresu? Kod spajanja na internet računalu se dodijeli dinamička (promjenjiva) IP adresa. prepoznatljivu mrežu računala. Kada se novo računalo spoji na LAN.de – Njemačka itd.69 pretvara u daleko razumljiviju i lakše pamtljivu www. ispita se koje su adrese trenutno zauzete i računalu se dodijeli jedinstvena fiksna (stalna) IP adresa. brojčane IP adrese. . Tako se prijašnja brojčana IP adresa 161.si – Slovenija.2.edu (educational): obrazovna djelatnost . 78 . tako i svaki sadržaj (resurs) dostupan na internetu ima svoju jedinstvenu URL adresu (Uniform Resource Locator). DNS sustav (Domain Name System).69. tzv.2. 10100001 00110101 00000010 01000101). Simbolička adresa Ljudima je ipak teško pamtiti brojeve. Pretvorimo li ove binarne oktete u dekadske i odvojimo ih točkom. Domena je pojam za određenu.biz (bussiines s): poslovna djelatnost . Najpoznatije vrhovne domene po djelatnostima su: . Fiksne i dinamičke adrese U mreži ne smiju postojati dva računala s istom IP adresom. koristite se simboličkim adresama.10a. Svaki put druga ali jedinstvena.org (organization): razne organizacije Vrhovne domene po zemljopisnoj podjeli koriste se u obliku dvoslovnih kodova država (primjerice . gdje se nalazi (na kojem računalu i u kojoj mapi) te kojim protokolom mu možemo pristupiti (slika 4. dobit ćemo lakše čitljiv zapis 161. Međutim. vrhovne domene (Top-level Domain) obuhvaćaju mreže unutar određene vrste djelatnosti ili pak mreže na nekom zemljopisnom području. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Adrese računala IP adresa U skladu s internetskim IP protokolom. . Glavne.

RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Znak :// u URL adresi služi za odvajanje naziva protokola od ostalog dijela URL adrese.șysprint. služi za jednoznačno označavanje mjesta gdje se resurs nalazi i način pristupa (protokol) do njega. Slika 4. korisnik u mreži. gov) Elektronička adresa – E-mail address Skup znakova kojim se jednoznačno (jedinstveno) predstavlja osoba. npr. at) koristi se za razdvajanje korisničkog imena osobe od računala na kojem radi.255. RJEČNIK POJMOVA Adresa (mrežna) Address skup znakova kojim se jednoznačno (jedinstveno) označava.URL (Uniform Resource Locator) Jedinstvena adresa bilo kojeg resursa na mreži.htm DNS (Domain Name Server) Poslužiteljsko računalo koje za imena računala pronalazi njihove izvorne IP adrese. Za WWW servis koristi se HTTP protokol. predstavlja računalo. može biti u obliku četiri skupine brojeva međusobno odvojenih točkom. npr. Zbog praktičnosti. može biti numerička (npr. služi za međusobnu komunikaciju računala u mreži. npr. kao što je to slučaj na slici 4. za mail servis POP3 i SMTP protokol itd.bug. Znak @ (engl. Zato se i zovu e-mail adrese. http://www.19. enter. tj.hr Mrežna adresa računala (IP adresa) 32-bitni broj kojim se jednoznačno (jedinstveno) označava računalo u mreži. vgalesev@enter.hr/index. us). Dijelovi URL adrese resursa (primjer) Adrese osoba I korisnici interneta imaju svoje adrese koje služe za međusobnu razmjenu elektroničke pošte.8 Simbolička adresa računala Numerička IP adresa pretvorena u skup od nekoliko riječi radi lakšeg pamćenja. prevođenje imena računala je potrebno jer računala u mreži komuniciraju isključivo putem brojčanih IP adresa Domena Oznaka zemlje ili oznaka vrste organizacije kojoj računalo pripada.4.hr 79 . Dijelovi e-mail adrese korisnika (primjer) Na tipkovnici se znak @ dobiva kombinacijom desne tipke Alt i tipke za slovo V. na kojoj ima svoj korisnički račun. IP adresa) ili alfanumerička (npr. oznake zemlje su dvoslovne (hr.10c. 205. računalni resurs ili korisnik u mreži. obično se sastoji od korisničkog imena osobe i imena računala kojim se osoba koristi. Sastoje se od korisničkog imena osobe i računala na kojoj osoba radi. U internet mreži koristi se nekoliko vrsta protokola.bug. obično se koristiti kraće zamjensko ime (Alias). Protokolom se unaprijed određuje način prijenosa podataka. riječi su međusobno odvojene točkom. uk. edu. E-mail adresa Korisničko ime ne mora biti u obliku pravog imena i prezimena osobe. e-mail adresa) Adresa mrežnog resursa . To može biti računalo ustanove u kojoj korisnik radi ili računalo ISP tvrtke kod koje je korisnik otvorio svoj korisnički račun. služi za međusobnu komunikaciju korisnika u mreži.10c. a znak / za razdvajanje sastavnih dijelova adrese. a oznake vrste organizacije su troslovne (com. Slika 4. npr.10b. net. za FTP servis FTP protokol. Kao ime računala navodi se računalo na kojem će korisnik primati svoju e-mail poštu.

zvučnim ili slikovnim podacima. Preduvjet je jedino da traženi sadržaj postoji na nekom od poslužitelja i da imate pravo pristupa do njega (slika 4. web-mjesto. Omogućuje pretraživanje. Ali ne samo to – pomoću ovog servisa moguće je preslušavati glazbu. Opera i. Microsoftov Internet Explorer koji zasigurno već imate na svojem računalu. postoji i drugi način. Jednostavnim klikom miša na pojedini link aktivira se pristup sadržaju na koji link upućuje. Uključuje i povezuje tekst. indeksni pretraživač. Tijek komunikacije između klijenta i poslužitelja www-usluga WWW je hipertekstovni sustav koji omogućuje razmjenu informacija diljem internet mreže. pronalaženje i pregledavanje knjiga.3.11) WWW Slika 4. web-preglednik (web-browser). baza podataka… čitavih knjižnica. Enterov web. dakako. gledati filmove. Iskonov web). za pregledavanje sadržaja web-stranica potreban je specijalizirani program.3. sliku.11. video. HTML (Hypert text Markup Language) je simbolički jezik za kreiranje hipertekstualnih dokumenata. kao što su Netscapeov Navigator. Web-preglednik ili browser je klijentski program koji nam omogućava pregledavanje web-stranica. Naučite tražiti odgovore . animaciju). znanstvenih radova. kataloški pretraživač World Wide Web (WWW ili samo Web) osnovni je multimedijski mrežni informacijski servis interneta. web-preglednik. dobiti najnovije vijesti iz cijelog svijeta itd.12a. web-stranica.servis za informacije Tko je prvi prošetao Mjesecom? Kako lete rakete? Kako je živjeti u svemiru? To su samo neka od pitanja na koja bismo željeli znati odgovor.na internetu! Ključne riječi hipertekst. Slika 4. Tako kreirani dokumenti imaju nastavak htm ili html. hiperlink. Internet Explorer Webpreglednik Web-stranica 80 .2. stranica pisanih u HTML jeziku. Hipertekst Hiperlink Web 4.3. tzv. Osnovu WWW servisa čine HTTP protokol za razmjenu podataka i web-stranice međusobno povezane hipervezama (skraćeno Link). Internet Explorer – preglednik Weba Osim računala i WWW servisa. Web-stranice su hipertekstni dokumenti koji osim osnovnog teksta sadrže razne grafičke i multimedijske sadržaje (sliku. zvuk. HTML. Skup međusobno povezanih web-stranica obično vezanih uz određenu temu naziva se webmjesto (web-site) ili samo web (npr. tj. Hipertekst je tekst u kojemu neke riječi ili slike služe kao veze prema drugim tekstovnim. Tko bi to sve znao! Trebalo bi pročitati desetke enciklopedija! Ali.4. časopisa. zvučni i video zapis. WWW . Linkovi su veze koje nas izravno vode s jedne webstranice na drugu bilo gdje na internetu. igrati igrice. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 4. Postoje razni web-preglednici.

) na radnoj površini.12a.12b. Pokrećemo ga pomoću Start > Programi > Pomagala > Internet Explorer ili dvostrukim klikom miša na ikonu u obliku malog slova "e" (slika 4. Upravo zato ćemo i mi govoriti baš o njemu. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Internet Explorer je web-preglednik koji dolazi u sastavu Windowsa. Preostali dio prozora podijeljen je na četiri dijela. Pogledajmo prozor Internet Explorera u novom ruhu (slika 4.12b. odavde ćete započeti surfanje. 81 . Početna stranica (Home Page) Upisivanje adrese Ako ste slijedili našu preporuku. nakon pokretanja web-preglednika učitala se prazna početna stranica. prozor za prikazivanje web-stranica 6 i statusna traka 7 . traku s izbornicima 2 i standardnu alatnu traku 3 . Početna stranica (Home Page) je web-stranica koja se automatski prva učitava pri otvaranju web-preglednika. U Windowsima XP Internet Explorer dolazi u još otprije poznatoj verziji 6. Prozor programa Internet Explorer Pokrenite sada Internet Explorer. To su: adresna traka 4 s gumbom Idi 5 . Ovisno o tome kako ste ga namjestili.). Njime se služimo gotovo u svim našim osnovnim školama. no sada i s hrvatskim sučeljem. 1 2 3 4 5 6 7 Slika 4. i prozor Internet Explorera ima naslovnu traku 1 .4. Bez obzira na to što ste odabrali za početnu stranicu. Kao i svi programi za Windowse. u prozoru za prikaz stranice učitat će se ili potpuno prazna stranica ili neka web-stranica koju ste odabrali kao početnu.

otvaranjem web-preglednika ujedno se pokreće postupak spajanja na internet (kako bi se učitala naznačena stranica). prikazat će se popis nedavno posjećenih stranica. Za organiziranje adresa upotrijebite naredbu Organiziraj Favorite iz izbornika Favoriti. Kako još niste spojeni na internet. Jednostavno se možete vratiti na bilo koju od njih jednim klikom miša na njenu adresu. Potrebno je znati točnu adresu onoga što tražite. Hiperlink ili link Favoriti Tijekom surfanja internetom pronalazite zanimljive web-stranice. Do web-sadržaja možete doći i na treći način: slijedeći linkove na web-stranici. Adrese svojih omiljenih stranica možete spremiti u izbornik Favoriti tako da odaberete izbornik Favoriti > Dodaj u Favorite te upišete naziv web-stranice i svoj unos potvrdite s U redu (vidi sliku 4. a za izvanmrežni rad odaberite Ostani izvanmrežno. Dolaženje do websadržaja Prvi način dolaženja do web-sadržaja je neposrednim upisivanjem web-adrese u web-preglednik. brzo ćete sakupiti puno takvih adresa. U tom se slučaju ne zahtijeva učitavanje nikakve web-stranice. Linkovi su izravne veze koje iz miša nad hiperlinkom jednog dokumenta vode do drugog dokumenta. Drugi način dolaženja do web-sadržaja je izbor iz popisa nedavno posjećenih stranica. Opisat ćemo ih redom: 82 .4. kliknite na Poveži. Zato je dobro da adrese organizirate i pregledno grupirate po kategorijama. about:blank). web-preglednik vas obavještava da tražena stranica nije dostupna izvanmrežno (Offline). RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Početnu stranicu možete sami odabrati na kartici Alati > Internet opcije > Općenito tijekom konfiguriranja Internet Explorera. Želite li ovo izbjeći. Ako kao početnu stranicu postavite neku web-adresu s interneta.hr) i kliknete na gumb Idi. www. www. Hiperlinkovi Prošećete li mišem po prozoru neke učitane web-stranice (npr.).enter.bug.14. Za nekoliko trenutaka bit ćete spojeni na internet i u web-pregledniku će se učitati sadržaj s pozvanog servera. Ukoliko često surfate internetom.enter. Valja napomenuti da adresna traka sadrži i podatke o stranicama koje ste nedavno posjetili.). za početnu stranicu odaberete Koristi praznu (engl. Ovaj dio teksta naziva Slika 4.13. Ukoliko želite pogledati sadržaj tražene stranice.hr). otvara se prozor za povezivanje s internetom. primijetit ćete da na nekim dijelovima teksta pokazivač miša mijenja svoj izgled u ruku s ispruženim kažiprstom (vidi sliku 4. Kliknete li na njen desni rub i otvorite padajući izbornik. a u statusnoj traci pojavljuje se adresa web-stranice. Gumbi s alatne trake Na alatnoj traci nalazi se nekoliko vrlo korisnih kratica koje će vam pomoći pri surfanju. Izgled pokazivača se hiperlink (skraćeno link). Kako zapamtiti sve te webadrese? Nema potrebe da ih pamtite – Internet Explorer učinit će to umjesto vas. U njemu kliknete na Poveži. Omogućuju da jednostavnim klikom miša na pojedini link aktiviramo pristup sadržaju na koji taj link upućuje. Na adresnoj traci u polje Adresa upišete željenu web-stranicu (npr.13. pa stoga niti automatsko spajanje na internet. Nakon što ste kliknuli na Poveži.bug.

4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET
• Nazad – Gumb koji vas vraća korak unazad. Kliknete li na taj gumb, doći ćete na stranicu koju ste čitali prije trenutne stranice. Gumb Nazad možete kliknuti i više puta. Naravno, kada dođete do početne stranice, više nećete moći kliknuti Nazad jer ne postoji stranica prije nje • Naprijed – gumb koji radi suprotno od gumba Nazad. Nakon što ste kliknuli na gumb Nazad, dobivate mogućnost pomicanja unaprijed. Tako se možete kretati kroz sve stranice koje ste posjetili otkako ste otvorili web-preglednik. • Stani – gumb kojim prekidate učitavanje neke stranice. Koristan je kada ste kliknuli na pogrešan link i ta stranica vas ustvari ne zanima. • Osvježi – gumb koji služi za ponovno učitavanje trenutne web-stranice. Upotrijebit ćete ga u slučaju da vam učitavanje neke stranice nije uspjelo. Slika 4.14. Naredba Dodaj u Favorite

• Polazno – gumb koji vas vraća na vašu početnu stranicu. Dobro dođe ako se izgubite među gomilom web-stranica. • Pretraži – gumb koji pokreće Internet Explorerovu vlastitu tražilicu • Favoriti – radi u osnovi isto što i izbornik Favoriti – daje vam popis vaših omiljenih stranica. • Medij – gumb za lakše snalaženje u multimedijalnim sadržajima na internetu • Povijest – vrlo koristan gumb koji vam daje prikaz web-stranica koje ste posjetili prethodnih dana ili tjedana. Koristan je kada ste sigurni da ste bili na nekoj stranici, ali se ne možete sjetiti njene adrese (a niste je spremili ni u mapu Favoriti). • Pošta – gumb kojim pozivate Outlook Express, program za e-mail • Ispis – gumb za ispisivanje web-stranice koju upravo gledate

4.3.4. Pretraživanje web-stranica
Internet možemo opisati kao najveću enciklopediju ljudskog znanja u povijesti. No pronaći podatak koji vas zanima u ovoj "enciklopediji" s milijardama stranica nije jednostavan posao. Na sreću, ne morate ga obavljati sami. Ako ne znate adresu web-stranice na kojoj biste mogli pronaći određene podatke, ne brinite – u pomoć vam priskaču specijalizirane web-stranice i programi namijenjeni pronalaženju podataka na Webu. To su: • Tražilice ili indeksni pretraživači (Search Engines) – programi koji omogućuju korisniku postavljanje upita pretraživanja. Prije korištenja proučite upute i savjetnik za korištenje odabrane tražilice jer svaka pojedina tražilica ima svoja pravila za postavljanje upita! • Tematski katalozi (Web Directories) – katalozi za pretraživanje organizirani po područjima i kategorijama • Ostali pretraživački sustavi – tražilice i katalozi zajedno • Portali – nude pristup svim mrežnim resursima na jednom mjestu Servisi za traženje

83

4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET
4.3.5. Gdje i kako tražiti?
Indeksni pretraživači Na Webu postoje mnoge tražilice ili indeksni pretraživači, neke popularnije možete pronaći u tablici 4.1. No koju od tražilica upotrijebiti? Kvaliteta tražilice ovisi o njezinim mogućnostima pretraživanja. Mnoge tražilice uz osnovno pretraživanje nude i Google www.google.hr napredno pretraživanje (Advanced Search). Ovaj način sužava AltaVista www.altavista.com pretraživanje na najvrjednije izvore informacija. Dakako, za one koji se ne snalaze s engleskim jezikom, kod odabira tražilice vaLycos www.lycos.com lja obratiti pozornost na mogućnost biranja jezika kod pretraživanja. Nažalost, nemaju sve tražilice tu mogućnost.

HotBot

www.hotbot.com www.ask.com

Kad ste odabrali neku od tražilica i učitali njenu web-stranicu, npr. Google, uočit ćete polje za unos pojma po kojem želite pretraživati Tablica 4.1. Adrese popularnih tražilica Web. Uz ovo polje nalazi se gumb na kojem najčešće piše Search (Pretraga). Na ovaj gumb morate kliknuti nakon što ste upisali pojam. Kada unesete jedan ili više pojmova tzv. ključnih riječi (engl. Keywords) koje se tiču sadržaja koji tražite, tražilica pregledava svoju bazu web-stranica i pronalazi one stranice u kojima se spominju uneseni pojmovi. Rezultat pretraživanja je popis linkova na web-stranice koje odgovaraju vašem upitu.

Ask Jeeves

Google

Google je trenutno najveća svjetska tražilica, koja u svojoj bazi ima zabilježene milijarde webstranica. Rezultate daje velikom brzinom i često pronalazi baš ono što smo tražili. Pogledajmo prozor Googlea (slika 4.15.). Njegovo sučelje može biti na hrvatskom jeziku, što nam uvelike olakšava pretraživanje. Ukoliko vaš Google nema hrvatsko sučelje, vrlo jednostavno ga možete naučiti hrvatski jezik. Da biste Google podesili na hrvatski jezik, kliknite na link Preferences (Postavke), a na sljedećoj stranici kao Interface language (Jezik sučelja) odaberite Croatian (Hrvatski). Ne dirajte ništa drugo, nego samo kliknite na Save Preferences (Spremi postavke). Google nudi odabir četiriju kategorija pretraživanja. Kategoriju za pretraživanje Weba 1 , slika, grupa i imenika u kojem je web organiziran u kategorije po temama. Tu je i polje za unos pojma 2 ispod kojeg se nalaze dva gumba: gumb za Google pretragu 3 i gumb Osjećam se sretnim 4 . Klikom miša na ovaj gumb automatski će se učitati prva web-stranica s liste rezultata. Nadalje, jednim klikom miša možemo odabrati želimo pretraživati Web ili hrvatske stranice 5 . No ne treba zaboraviti link na napredno pretraživanje 6 . Google radi ponešto drugačije od drugih tražilica. Prvo što trebate zapamtiti kad radite s Googleom je da on u ključnim riječima ne razlikuje velika od malih slova. Sva slova, bez obzira na to kako ih upisujete, Google prima kao da su mala. Primjer: Upisivanjem bilo kojeg od sljedeća tri pojma dobit ćete jednake rezultate. Profesor Baltazar PROFESOR baltazar profesor BALTAZAR Vježba 4.2 Web-pretraživači. 1. Otvorite Internet Explorer. 2. U polje Adresa upišite: www.google.com 3. U polje za unos pojma upišite pojam koji želite pronaći, npr. ime svog mjesta (Osijek).

84

4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET

1 2 3 5 4 6

Slika 4.15. Google na adresi www.google.hr 4. Web-pretraživač će pretražiti sva web-mjesta koje sadrže ključnu riječ. 5. Pokušajte otkriti grad za koji Google neće pronaći barem jednu web-stranicu.

Savjeti za pretraživanje
Odabrali ste alat za pretraživanje, unijeli ključnu riječ no niste dobili željeni rezultat. Pokušali ste ponovno s nekom drugom ključnom riječi, ali opet ništa. Samo hrabro! Evo nekoliko načina da jednostavno i brzo pronađete ono što tražite. Razradi strategiju Da biste si olakšali pretraživanje Weba dobro je imati na umu neke smjernice koje će nam taj posao olakšati: • razmislite što tražite: tražite li izvor informacije ili konkretan podatak • odaberite nekoliko ključnih riječi, jedna ključna riječ najčešće daje previše rezultata • odredite sinonime, istoznačnice • upotrijebite pretraživačke operatore u sastavljanju upita • postavite ograničenja, filtre (jezik, domena, URL adresa, linkovi i dr.). Pretraživački operatori Pri sastavljanju upita web-pretraživačima koristimo se tzv. pretraživačkim operatorima. To su oznake pomoću kojih se ključne riječi kombiniraju u precizniji zahtjev za pretraživanje. Pazite, ne koriste svi web-pretraživači iste operatore! Neki koriste Booleove logičke operatore AND, OR ili NOT, a neki oznake + i -. Operatori pomažu u sužavanju ili proširivanju rezultata pretraživanja.

Pretraživački operatori 85

4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET
Vježba 4.3 Korištenje logičkog operatora AND, OR i NOT. Na primjeru ćemo pokazati kako rabiti logičke opretore. 1. Upišite web-adresu: www.google.com 2. Nakon što vam se učitala stranica, kliknite u odgovarajuće polje gdje se vrši pretraga. 3. Napišite upit časopis AND Enter – tražimo stranice koje spominju časopis i riječ Enter. 4. Napišite upit časopis OR Enter – ovako pretražujemo web-stranice koje govore o bilo kojem časopisu ili koje sadrže riječ Enter. 5. Napišite upit časopis NOT Enter – ovako pretražujemo web-stranice koje govore o bilo kojem časopisu, osim o časopisu Enter. 6. Isprobajte na još nekim primjerima, postavljajući upite. 7. Međusobno jedni drugima dajte zadatke. Ako želite da pronađena web-stranica sadrži određeni izraz ili naziv riječi, onda ključne riječi stavljamo jednu do druge, i to pod navodnike. Npr. kada biste tražili web-stranice koje spominju časopis Enter zadali biste upit ”časopis Enter”. I web-preglednici sadrže mogućnost pretraživanja web-stranica. Primjerice, Internet Explorer omogućuje unošenje pojma koji tražite direktno u polje za unos adrese, nakon čega se automatski spaja na MSN Search, Microsoftov servis za pretraživanje. Drugi način je da pokrenete Internet Explorerov alat za pretraživanje klikom miša na sličicu Pretraži u alatnoj traci. Uz lijevi rub Internet Explorera pojavit će se stupac s opcijama za pretraživanje. Vježba 4.4 Pretražite internet i pronađite odgovore!
1. skupina Kakvo je trenutačno vrijeme u Francuskoj? Pronađite sliku IBM osobnog računala. Koliko stanovnika ima Litva? Koji je zadnji broj časopisa Bug? Kolika je cijena Eurodizel goriva kod nas? 2. skupina Kakvo je trenutačno vrijeme u Finskoj? Pronađite sliku Apple osobnog računala. Koliko stanovnika ima Letonija? Koji je zadnji broj časopisa Enter? Kolika je cijena Eurosuper95 goriva kod nas?

Za ponavljanje gradiva mogu vam poslužiti prezentacija 4ppt07.pps i kvizovi 4kviz09.htm, 4kviz10.htm, 4kviz11.htm, 4kviz12.htm.

RJEČNIK POJMOVA
Meta-search Engine – Metatražilica Paralelne ili višestruke tražilice koje ne koriste vlastitu bazu web-stranica. One postavljeni upit šalju na nekoliko ostalih tražilica, a rezultate objedinjuju na zajedničkoj web-stranici. Pretraživački filtri Oznake kojima se određuje dio web-stranice unutar kojeg web-pretraživač treba tražiti zadanu ključnu riječ. Pretraživački operatori Oznake pomoću kojih se zadane ključne riječi kombiniraju u zahtjev za pretraživanje webpretraživačem. Koriste se oznake + i -, kao i logični Boolovi operatori AND, OR, NOT itd. Npr. znak "-" ispred ključne riječi znači da želimo pretražiti stranice koje ne sadrže zadanu riječ. Search Engine – Indeksni pretraživač Program na Webu koji nudi uslugu pretraživanja web-stranica pomoću zadavanja ključnih riječi. Isto i web-tražilica. Web-browser – Web-preglednik Program za predočivanje i pregledavanje sadržaja web-stranica. Čita web-stranice na poslužiteljskom računalu i predočava ih u grafičkom obliku na računalu korisnika.

86

4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET
4.4. Elektronička pošta
Elektronička pošta je jednostavan način slanja poruka koji zaobilazi tradicionalni poštanski ured. Ne koristi papir, brza je i ništa ne košta (bar ne više od iznosa koji već plaćate za pristup internetu). Uz te prednosti dodajte još uključivanje datoteka, programa i drugih priloga uz poruke koje šaljete, kao i to da istu poruku možete istovremeno slati većem broju primatelja odjednom. elektronička pošta, e-mail, e-mail adresa, račun elektroničke pošte, korisničko ime, lozinka U današnje vrijeme slati i primati elektroničku poštu (e-mail) postalo je sasvim obično. Prijatelji i poznanici vas češće pitaju za vašu e-mail adresu nego za onu običnu, poštansku. Elektronička poruka do svojeg odredišta obično stigne za par sekundi, neovisno o tome šaljete li je u susjednu ulicu ili mnogo, mnogo dalje. Primatelj čak niti ne mora biti kod kuće da bi je primio – sve što mu je potrebno je računalo spojeno na internet. Ključne riječi

4.4.1. E-mail adresa
Kao što znate, na internetu sve ima svoju adresu, pa tako i korisnici elektroničke pošte imaju svoje adrese. Želite li nekome slati elektroničke poruke ili ih primati, morate imati svoju e-mail adresu. Možete ih imati i nekoliko, no za početak je važno da imate barem jednu. Kad vam netko šalje poruku, mora znati vašu adresu. Jednako tako i vi morate znati adresu elektroničke pošte osobe kojoj pišete. Adrese elektroničke pošte oblikovane su na vrlo jednostavan i lako pamtljiv način. Najčešće imaju oblik imeosobe@nazivposlužitelja, primjerice lkralj@inet.hr. Računala ne prave razliku između velikih i malih slova u adresi elektroničke pošte pa je svejedno koja koristite. Uobičajeno je pisati sve malim slovima. Pazite - prazna mjesta nisu dozvoljena! Korisničko ime ne mora biti u obliku pravog imena korisnika. Zbog skraćenosti, obično se koristiti zamjensko ime (Alias Name). Glavno je da e-mail adresa jednoznačno opisuje korisnika, tj. da niti jedan drugi korisnik na svijetu nema istu takvu e-mail adresu. Kao ime računala navodi se računalo na kojem će korisnik primati svoju e-mail poštu. To može biti naziv računala ustanove u kojoj radi ili računalo tvrtke kod koje je otvorio svoj internet korisnički račun. Znak @ koristi se za razdvajanje korisničkog imena osobe od računala na kojem radi. Na tipkovnici nema posebne tipke za ovaj znak, pa se dobiva kombinacijom desne tipke Alt i tipke za slovo V. Vježba 4.5. Svakoj adresi naznačite sastavne dijelove: • korisničko ime osobe • računalo na kojem osoba radi (odnosno tamo gdje ima svoj korisnički račun) gordana.sokol@vz.htnet.hr vgalesev@enter.bug.hr tomislav@sysprint.hr Adresu elektroničke pošte dobivate od tvrtke preko koje pristupate internetu. Uz svoju adresu svakako ste dobili i račun elektroničke pošte (e-mail account) s podacima potrebnim za pristup 87 Znak @ pomoću tipki AltGr + V Opći oblik e-mail adrese

4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET
poslužiteljskom računalu. Ti podaci su korisničko ime (username) i zaporka (lozinka, password). Vrlo često su isti kao i za pristup internetu. Znak @ čita se "et" od engleskog at, a prevodi se kao "pri". Ukoliko želite biti pomodni, možete adresu lkralj@inet.hr čitati ovako: "lkralj et inet dot hr". Povijest znaka @ počinje 1972. godine kada su osnivači ARPANET-a pisali prve odrednice za elektroničku poštu. Ray Tomlinson je tražio znak kojim bi odvojio ime korisnika od imena poslužiteljskog računala. Trebao je znak koji se nikad neće pojaviti u imenu korisnika, a da se može naći na standardnoj tipkovnici. Pogledao je na svoju tipkovnicu, model 33 Teletype – na njoj je bilo desetak takvih simbola. On je odabrao @ i time stvorio ikonu interneta. Program e-mail klijent Da biste slali i primali poruke elektroničke pošte, na svom računalu morate imati neki od programa napravljenih u tu svrhu, primjerice Outlook Express, Outlook, Eudoru. To su tzv. e-mail klijent programi. Mi ćemo raditi s programom Outlook Express koji se nalazi u sklopu Windowsa XP. Ponavljanje: 1. Od čega se sastoji elektronička adresa korisnika? 2. Kako se dobije znak @? 3. Čemu on služi? Provjerite svoje znanje uz kvizovima 4kviz13.htm i 4kviz14.htm.

4.4.2. Outlook Express
Slika 4.16. Prozor Outlook Expressa
1 2 3

4

5

6

7

Outlook Express (ili kraće OE) samo je djelomično preveden na hrvatski. Zato se često pojavljuju okviri koji su djelomično na hrvatskom, a djelomično na engleskom jeziku. 88

4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET
Osnovni elementi sučelja
Na slici 4.16. prikazan je prozor programa Outlook Express. Kao i svi programi u Windowsima, i on ima naslovnu traku 1 , traku s izbornicima 2 i standardnu alatnu traku 3 . Preostali dio prozora podijeljen je na četiri dijela. 4 Mape s porukama sadrže sve poruke razvrstane u nekoliko pretinaca radi lakšeg snalaženja među porukama. Mape koje OE početno postavlja su: Ulazna pošta (Inbox), Izlazna pošta (Outbox), Poslane stavke (Sent Items), Izbrisane stavke (Deleted Items) i Skice (Drafts). U mapu Ulazna pošta smještaju se sve primljene poruke. U zagradi podebljano piše broj poruka koje nisu pročitane. U mapi Izlazna pošta nalaze se poruke koje ste pripremili za slanje, no niste se još spojili na internet da biste ih poslali. Mapa Poslane stavke sadrži poruke koje ste već poslali. U mapi Izbrisane stavke nalaze se poruke koje ste izbrisali. Ako poruke želite nepovratno obrisati, morate ih izbrisati i iz ove mape. Mapa Skice sadrži poruke koje nisu završene, a spremili ste ih za kasniju upotrebu. OE vam omogućava organiziranje i dodavanje mapa po vašim željama. Nove mape dodajete odabirom Datoteka > Nova > Mapa. U prozoru Stvori mapu (slika 4.17.) odredite naziv mape te mapu u kojoj će biti smještena nova mapa. Za lakše snalaženje u Outlook Expressu riješite kviz 4kviz15.htm Vježba 4.6. U mapi Ulazna pošta napravite podmapu i nazovite je svojim imenom.
5 Popis poruka iz pojedine mape. Popis sadrži razne informacije o porukama, organizirane u nekoliko stupaca. Početno su vidljivi stupci: Prioritet – oznaka važnosti poruke (prikazana uskličnikom), Privitak – sadrži li poruka privitke (znak spajalice), Šalje koji sadrži ime pošiljatelja, Predmet – tema poruke i Primljeno – datum i sat slanja poruke. Odabir prikaza i redoslijeda stupaca podešavate tako da odaberete Prikaz > Stupci te u prozoru Stupci (slika 4.18.) uključite/isključite prikaz pojedinih stupaca, a klikom na Premjesti gore/dolje mijenjate njihov redoslijed. Stupce možete prikazati i izborom naredbe Poredaj uzlazno/Poredaj silazno. 6 Kontakti su e-mail adrese osoba koje imate u adresaru. Možete postaviti opciju u izborniku Alati > Odrednice > Pošalji > Automatski u moj Adresar stavi osobe kojima odgovaram. 7 Sadržaj poruke prikazuje se kad odaberete neku poruku u popisu poruka. Na vrhu su napisani detalji o pošiljatelju, primatelju te temi poruke. Ispod se nalazi tijelo, tj. sadržaj poruke.

Slika 4.17. Prozor Stvori mapu

Slika 4.18. Prozor Stupci 89

Pretpostavljamo da ste to već napravili. Podešavanje računa elektroničke pošte Rad s e-poštom zahtijeva povezivanje s internetom.19.20. Kada prvi put pokrenete Outlook Express. Čarobnjak za povezivanje s internetom – korak 2 Pogledajte kviz 4kviz16. Da biste odredili račun za poštu. dakle ne možete slati ni primati poruke ako nemate postavljenu vezu s internetom. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 4. a za slanje poruka na poslužitelj koristi se SMTP protokol. Čarobnjak za povezivanje s internetom – korak 1 Otvorio se prvi prozor Čarobnjaka za povezivanje s internetom (slika 4.3. Naknadno ga možete pokrenuti odabirom Alati > Računi> kartica Pošta > Dodaj.4.) morate upisati svoju adresu elektroničke pošte te ponovno kliknuti na Next. odaberite karticu Pošta i kliknite na Dodaj.) morate upisati nazive poštanskih poslužitelja.20. U trećem koraku (slika 4. odmah se pokrene i Čarobnjak za povezivanje s internetom koji služi za određivanje postavki za vašu elektroničku poštu. Slika 4. Protokol za preuzimanje pošte s poslužitelja je POP3. U prazno polje upišite svoje ime i prezime koje hoćete da se pojavljuje u zaglavlju poruka koje šaljete. U prozoru Internetski računi podešavate račune za poštu. Slika 4. pa kliknite na Next. U sljedećem koraku (slika 4.htm za provjeru znanja.4.). 90 . novosti i imeničke servise.21. Komunikacija s poštanskim poslužiteljem odvija se upotrebom protokola.19.

U okviru Ulazni poštanski poslužitelj je morate odabrati POP3. IMAP protokol (Internet Message Access Protocol) Koristi se za pristup poštanskom poslužitelju. Nazive poštanskih poslužitelja dobili ste zajedno s podacima o računu elektroničke pošte.22) morate upisati svoje korisničko ime. LDAP (Lightweight Directory Access Protocol) Omogućuje pretraživanje imenika s e-mail adresama. Lozinka je sigurnosno sredstvo koje ovlaštenim korisnicima dopušta pristup nekom korisničkom računu. Svoju lozinku morat ćete povremeno mijenjati. Nemojte zaboraviti svoju lozinku! I na kraju će vam čarobnjak čestitati za uspješno određivanje postavki računa elektroničke pošte. Klikom na Next idete dalje. Kad ste upisali sve što je potrebno. Potrebno je još samo kliknuti na Finish.22. i to u okviru Naziv računa . primjerice pop. Za razliku od POP protokola. SMTP protokol (Simple Mail Transfer Protocol) Služi za slanje poruka s vašeg na poslužiteljsko računalo te za razmjenu pošte između poslužiteljskih računala. Čarobnjak za povezivanje s internetom – korak 4 91 .hr ili pop. Adresa POP poslužitelja Adresa SMTP poslužitelja Korisničko ime i zaporka Slika 4. U okviru Poslužitelj za izlaznu poštu (Outgoing mail server) napišete ime SMTP poslužitelja. sve poruke se pregledavaju i uređuju na poslužitelju bez preuzimanja na osobno računalo.4. a neovlaštenima to onemogućuje. primjerice mail. Označite okvir Zapamti lozinku da je ne morate upisivati svaki put kad provjeravate poštu.iskon. U okviru Ulazni poštanski (POP3.htnet. lozinka tome ne može služiti ako nije tajna.hr.iskon. IMAP ili HTTP) poslužitelj (Incoming mail server) napišete ime POP poslužitelja. Naravno.htnet. kliknite na Next.hr.21. Čarobnjak za povezivanje s internetom – korak 3 Slika 4. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET POP protokol (Post Office Protocol) Služi za preuzimanje poruka s poštanskog poslužitelja na vaše računalo (nakon toga se poruke na poštanskom poslužitelju brišu).hr ili mail. a u okviru Lozinka svoju zaporku. Prava lozinka sadrži i velika i mala slova te znamenke. U četvrtom koraku (slika 4.

Izbornik Šalji/Primaj 92 .23. Čarobnjak za povezivanje s internetom – korak 5 Ukoliko naknadno želite promijeniti postavke računa elektroničke pošte. to možete napraviti odabirom Alati > Računi > kartica Pošta. potom odaberete račun s popisa te kliknete na Svojstva (slika 4.24.23). RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Slika 4.avi.25.4. Za lakše postavljanje korisničkog računa poslušajte sljedeću multimedijalnu datoteku 4zvu02. Svojstva računa elektroničke pošte Slika 4. Slika 4.

kliknite na prvu ikonu u standardnoj alatnoj traci – Stvori poštansku poruku (Create mail). 4 Zaglavlje poruke sastoji se od pet polja: Šalje. a slati kada uspostavite vezu. Budući da u polju Prima mora biti barem jedna adresa. Datoteka u privitku može sadržavati virus! • Sastavljanje nove poruke Poruke možete pisati i kada niste spojeni na internet. morate sve adrese staviti u polje Na znanje. Slika 4. bez otvaranja izbornika. U polje Na znanje (Bcc) također unosite adrese primatelja poruke. Polje Šalje (Sender) automatski se popunjava vašom adresom. Ako poruka koju ste primili sadrži privitak (naznačen spajalicom). Za primanje i slanje poruka dovoljno je kliknuti Šalji/Primaj (Send/Receive) na standardnoj alatnoj traci (slika 4. Kopija. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 4. Ukoliko imate adresu u adresaru. pa će znati zaključiti nalazi se među "važnim" ili "nevažnim" čitateljima te poruke. Prima. Otvorit će se prozor Nova poruka. a ako ih imate više. Razlika je u tome što ostali primatelji (iz prethodna dva polja) neće vidjeti te adrese. 93 . dovoljno je da samo kliknete na gumb. otvorit će se izbornik koji vidite na slici. briše ih s poslužitelja i šalje poruke koje ste vi napisali. ako želite istu poruku poslati na više adresa.4. U polje Kopija (Cc) unosite adrese osoba kojima želite poslati istu tu poruku. možete je umetnuti tako da kliknete na sličicu knjige koja se nalazi slijeva.4. Svaki će primatelj znati u koje je polje bio uvršten jer će mu to pisati pri vrhu primljene poruke.25). Na znanje i Predmet. tu možete napisati svoju ili neku izmišljenu adresu. Ako želite istu poruku poslati istovremeno na više adresa. Prozor Nova poruka U polje Prima (To) trebate unijeti adresu osobe kojoj šaljete poruku.4. Ako želite primiti i poslati sve poruke.27 možete vidjeti uvećani prikaz svih alata s njihovim nazivima. Standardna alatna traka za sastavljanje nove poruke met (Subject) upisujete temu ili naslov poruke. možete iz padajućeg izbornika odabrati onu s koje želite poslati poruku. Nakon toga računalo uspostavlja vezu s internetom te s poštanskog poslužitelja preuzima poruke na vaše računalo. možete ih sve navesti u polju Prima – potrebno ih je samo razdvojiti točka-zarezom i razmakom. Ako kliknete na strelicu pokraj tog gumba. U posljednje polje – PredSlika 4. Da biste nekome napisali e-mail.27. nemojte privitak odmah otvoriti. 1 2 3 4 Prozor za sastavljanje novih poruka ima nekoliko važnih dijelova: 5 1 Naslovna traka 2 Traka s izbornicima 3 Alatna traka – na slici 4. a da primatelji to ne znaju. Slanje i primanje pošte Sve postavke smo pravilno odredili i sad možemo provjeriti ima li koja poruka u našem sandučiću. Dakle.26.

Programs otvara se padajući izbornik. Za hrvatski jezik odaberite Srednjoeuropski jezici (ISO). Pošaljite poruku nekom od prijatelja iz razreda. u izborniku Oblikovanje odabrati Rich text (HTML). To ćete napraviti tako da kliknete na isti onaj gumb koje ste upotrijebili za primanje poruka – Šalji/Primaj. OE ima unaprijed definiranih sedam već gotovih oblikovanja (podloga. Ako želite uljepšati svoju poruku. Na znanje? Koju naredbu trebate pritisnuti da biste poruku poslali? Vježba 4.4. Ne zaboravite se potpisati na kraju! Na raspolaganju imate i provjeru pravopisa za hrvatski jezik – uključujete ga klikom na gumb Provjera pravopisa. Pošaljite poruku sami sebi. njihov prikaz uključujete/isključujete odabirom Prikaz > Sva Zaglavlja. sličice). 3. Za pomoć pri slanju poruke pogledajte prezentaciju 4zvu01. Odabirom Oblikovanje > Kodiranje podešavate kodnu stranicu za poruku koju pišete. Proučite prozor koji vam se otvorio. morate.8. Vježba 4. Izaberite Microsoft Outlook Express – otvara se prozor programa. trebate kliknuti na gumb Pošalji (Send). kad se otvori prozor Nova poruka. Kad završite s upisivanjem adresa i sastavljanjem poruke. Tekst možete oblikovati upotrebom naredbi iz izbornika Oblikovanje (slika 4. boja i font) koje možete primijeniti odabirom Oblikovanje > Primijeni tiskanicu. 5 Tijelo poruke je prostor u kojem upisujete tekst poruke. Takve poruke zauzimaju malo memorije i brzo putuju internetom. Upoznajmo Microsoft Outlook Express 1. gdje čeka da se spojite na internet i pošaljete je.7. trebala bi se automatski pojaviti i alatna traka oblikovanja (ista kakva postoji u Wordu) no iz nepoznatih razloga u hrvatskoj verziji Outlook Expressa te alatne trake nema. Kad sastavite sve poruke koje ste namjeravali. što znači da nema nikakvog oblikovanja (font. Kopija poslane poruke čuva se u mapi Poslane stavke.28. Tako oblikovane poruke su zapravo male web-stranice i putuju internetom znatno dulje nego obične poruke. Vježba 4. Pogledajte slikovne naredbe – pomoću koje naredbe šaljete elektroničku poštu? 5. Koristeći HTML oblikovanje. boja. Kliknite na dugme Start –otvara se glavni izbornik 2.9. veličine i boje slova odaberite Oblikovanje > Font. 4. Kada odaberete oblikovanje Rich text. čime se poruka prebacuje u mapu Izlazna pošta. možete ih sve zajedno poslati. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Ako vam nisu vidljiva sva polja zaglavlja.avi • Oblikovanje poruka Oblikovanje poruka u Outlook Expressu početno je postavljeno na Običan tekst (Plain text). 94 . pošaljite poruku nekom od prijatelja iz razreda. Što ide u polje Prima. Vjerojatno pretpostavljate da je to Stvori poštansku poruku – kliknite na tu naredbu. Kopija.). Za promjenu vrste.

28. Izbornik Oblikovanje Slika 4. izbrišite suvišne poruke. Sve suvišne dijelove obrišite! Vježba 4. Ukoliko ste sigurni da neku poruku želite neposredno izbrisati. Trebate samo upisati adrese primatelja i poslati poruku. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET • Odgovaranje na poruke Primili ste poruku. Razmijenite s prijateljima nekoliko poruka s raznim pitanjima i odgovorima.11.10. Vježba 4. Najjednostavniji način je da kliknete na gumb Odgovori ili. Tada se otvara prozor za pisanje poruke s već umetnutim predmetom i tekstom poruke koju ste primili. pročitali i želite je poslati još nekim prijateljima. Provjerite kako izgleda poruka ako odgovarate na običnu odnosno HTML poruku. • Prosljeđivanje poruke Primili ste poruku. Vježba 4.13. Iz te mape ih lako možete vratiti ako ste ih zabunom obrisali.30). 95 . No one nisu u potpunosti izbrisane. Odgovaranje na poruku Slika 4. Kad odgovarate na nečiju poruku. ako ima više primatelja.29. Standardna alatna traka O namještanju postavki Outlook Expressa pročitajte u dokumentu 4OEpostav. Vježba 4. predmetom poruke. Ako ih želite potpuno obrisati. nego samo preseljene u mapu Izbrisane stavke.). pročitali je i želite odgovoriti na nju. • Brisanje poruka Označene poruke se brišu jednim klikom na gumb Izbriši ili pritiskom na tipku Delete na tipkovnici. a i samim tekstom poruke koju ste primili (slika 4. možete ostaviti dijelove poruke na koje odgovarate tako da primatelj zna na što se odnosi vaš odgovor.29. Tada se otvara prozor za pisanje poruke s već umetnutim adresama primatelja. obrišite ih i iz mape Izbrisane stavke. Outlook Express možete podesiti tako da prilikom zatvaranja programa automatski briše sve iz mape Izbrisane stavke. tada je trajno brišete tako da pritisnete kombinaciju tipaka Shift i Delete. Slika 4.pdf .12. Pregledajte poruke u svim mapama. Poruku koju ste dobili od jednog prijatelja proslijedite drugom.29). Odgovorite na pitanja iz primljene poruke tako da ispod svakog pitanja umetnete svoj odgovor. Najjednostavniji način je da kliknete na gumb Proslijedi na alatnoj traci (slika 4. na Odgovori svima (slika 4.4. Dijelovi originalne poruke najčešće se označavaju znakom > ako je riječ o običnom tekstu ili uvlačenjem ako je riječ o HTML-u.30.

trojanski konji i logičke bombe. spyware Nekada su računalni virusi bili uglavnom rijetka pojava. virus. ne instalirajte novi softver (nema novih igrica i uslužnih programa osim ako nisu kupljeni u ovlaštenim prodavaonicama). nema e-maila. Svi će se sigurno nasmijati ovom vickastom prijedlogu "luckastog" liječnika. ne spajajte ga na internet (nema surfanja. napadaju zdrave datoteke u računalu prikrivajući se u njihovom sadržaju. stavite svoj komp pod "stakleno zvono". dropper. Obično s kakve sumnjive diskete na kojoj je bio još sumnjiviji softver (pogađate – piratska igrica ili tome slično). Osim ovih programa. Ako ste i dobili virus na računalu. kako bi nastala prava "epidemija" zaraženih računala i kako bi šteta bila što veća. po mogućnosti što više računala. Na taj način inače dobroćudne tjelesne stanice. njih samih na tisuće. virusi i viroze – to već znamo. Uzmimo za primjer prirodni virus koji nam zimi donosi prehladu i gripu."Bolje spriječiti.5. Značajke ovakve vrste programa su oštećivatj. crv. Osnovne i najčešće vrste malware programa su virusi. uništavanje i brisanje sustavskih ili korisničkih podataka te uzrokovanje nekontroliranih radnji i događaja na računalu ili cijelim računalnim sustavima. malware.5. ostaje savjet . dialer i sl. danas situacija više nije tako jednostavna. i te kako! Kako to spriječiti? Jednostavno.4. Virusa ima nekoliko vrsta. objasnit ćemo na primjeru pravog virusa (po kojem je kompjutorski virus i dobio ime). Na potpuno jednak način rade računalni virusi. i ne znajući. zaraziti virusom i razboljeti? Može. spyware.1. može doći do prave epidemije gripe. a njihovih varijanti i podvarijanti preko sto tisuća! Najgore od svega je što se virusom možete zaraziti u svakom trenutku i na potpuno neočekivanim mjestima (npr. Štetni programi (Malware) Svaki program kojemu je svrha da čini štetu na računalu spada u grupu tzv. malware programa (od engl. Posljedica toga je da tjelesna stanica zaražena virusom počne stvarati nove stanice – isto zaražene virusom. Imaju čak slične osobine kao i prirodni virusi: maleni su. ware). štetnih. backdoor. Danas je najčešći način rasprostiranja virusa preko računalnih mreža i interneta jer tu ima na milijune računala i korisnika. sunce moje digitalno. Nastala šteta je golema: postajemo bolesni. Krajnji im je cilj da djelomice ili potpuno onesposobe računalo. naoko bezazlenom e-mail porukom prijatelja). znali ste od kuda je stigao. zlonamjernih. nego "slobodno" raznose i umnožavaju virus. crvi i trojanski konji. nego liječiti!" 4. Ukratko. tu i tamo obrišite prašinu i ponovno ga spremite na sigurno. neprimjetno se šire i razmnožavaju i čine razne oblike štete. Pravi raj za nesmetano i nekontrolirano širenje virusa! Što je računalni virus i kako djeluje. Ukoliko se zaražene osobe ne liječe na vrijeme. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 4. Virusi i antivirusna zaštita Dobro. postoje i druge neželjene pojave kojima može biti "zaraženo" vaše računalo: hoax. crvi. Opasni mali virus uđe u ljudsko tijelo. 96 . "prikrpa se" za neku tjelesnu stanicu i izmijeni njenu biološku informaciju. Malicious Softw nje. tj. Međutim. dobijemo gripu i zarazimo druge osobe. Vrste virusa Ključne riječi štetni programi. Ali kakve to ima veze s računalima? Pa ne može se valjda moj kompić. Ali ipak. razmnožavaju i raznose virus po cijelom tijelu. nema internet bankarstva). Osnovne vrste malware programa su: virusi. Trojanski konj.

exe) ili posebno primamljivim aplikacijama (npr. Većina trojana ima nazive vrlo slične ili uobičajenim korisničkim programima (npr. Predstavljaju zajednički naziv za "S različite postupke i programe koji omogućuju drugom korisniku da se služi vašim računalom dok ste spojeni na internet. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET Virus (Virus) je maleni računalni program sposoban da se neprimjetno ubaci u neki drugi program. formatiranje cijelog tvrdog diska). Programiran je da čini štetu u mrežnim sustavima pretvarajući se da izvršava dio poslova unutar mreže. Posebna vrsta trojana. kada se spojite na internet i radite nešto posve uobičajeno. Općenito.4. padnuto računalo. Npr. Spyware aplikacije šalju preko interneta informacije o vama i vašim navikama (koje programe koristite. Može kopirati podatke iz vašeg računala na svoje. Crv (Worm) je program koji neprestano umnožava samog sebe. Spyware je još jedna vrsta trojanskih konja. Tako se širi na sve veći broj datoteka. služi za Slika 4. brisati ih. je program koji se pretvara da izgleda kao i svaki drugi korisnički program. Za razliku od virusa i crva. počinje "tulum"! Svojevremeno je jedan od najpopularnijih backdoora bio ICQ (u novijim inačicama su sigurnosne ”rupe” u programu ispravljene). Droper igra ulogu žrtve. Trojanski konj (Trojan horse). jednom kada se pokrene. trojanski konj ne može sam sebe umnožavati. virusi mogu sami sebe reproducirati (umnožavati). Širi se tako što zarazi ili inficira druge datoteke i programe. briše pojedine datoteke ili sadržaj cijelog diska i sl. Međutim. Virus Crv Trojanski konj Dropper Stražnja vrata (Backdoor) Spyware 97 .nalazi crv Nachi. namjerno omogućujući virusu da se naseli u njega kako bi ga dalje nesmetano širio.exe). Nerijetko se trojanac i backdoor koriste zajedno: pokrenete program za koji mislite da je igrica i dok se vi igrate. ili kraće trojan. tipkati poruke umjesto vas i slično. Ta je tvrtka u svojoj bazi podataka imala registracijski broj korisnika zajedno s informacijama o tome koju glazbu sluša i koliko često. tzv. a da vi o tome nemate pojma. postajući tako njegov naizgled sastavni dio.). dropper . Sex. čineći različite oblike štete i neželjenih posljedica na zaraženom ili inficiranom računalu. Pokretanjem i/ili otvaranjem tih zaraženih datoteka virus se ponovo aktivira i traži datoteke koje još nije zarazio. koju vrstu glazbe slušate itd. Sljedeći put kada se spojite na internet. pomicati pokazivač miša po zaslonu (iako vaš miš stoji na mjestu). Stražnja vrata" (Backdoor) su isto jedna vrsta trojanskih konja. trojanac ubaci backdoor u vaše računalo. oštećuje druge programe. Automatski se sam umnožava. Primjer ovakvog programa je RealJukeBox koji je tvrtki Real Networks slao podatke kad god bi korisnik ubacio CD u CD uređaj. To je zajednička oznaka za vrstu programa koji prate što radite na računalu i o tome obavještavaju nekog drugog (obično razne marketinške agencije). Za razliku od trojanskih konja i logičkih bombi. Startme. nema sposobnost da se ubaci u drugi program i tako se dalje širi. otkriva svoje pravo lice i počinje izvršavati svoju (obično) štetnu zadaću (npr. backdoor omogući drugom korisniku da radi s vašim računalom što god hoće. Obavijest da se na vašem računalu naseljavanje pravog računalnog virusa u na. Npr. zagušujući tako promet podataka na mreži ili zatrpavajući podacima tvrdi disk lokalnog računala sve dok se potpuno ne napuni. "stražnja vrata" iskorištavaju sigurnosne propuste ("rupe") u računalnom sustavu.31. Za razliku od virusa.

Najbolja zaštita od virusa je – preventiva! 4. to je onda tragedija. Nemojte se zavaravati da vama se neće dogoditi napad virusa. Stoga tvrtke koje razvijaju ove programe redovito objavljuju nove verzije i nadogradnje starih verzija. Antivirusne programe je potrebno redovito nadograđivati. Programi za zaštitu Antivirusni programi Za lakše detektiranje virusa i njihovo brisanje sa zaraženog računala koristimo antivirusne programe. nego zdravorazumska prosudba. Live Update).4. on će pregledati sve datoteke na vašem računalu ne bi li pronašao makar i trag nekog virusa. Kada pokrenete antivirusni program. već kada će se to dogoditi! Poznajemo nekoliko oblika zaštite i obrane od malwarea: • instaliranje i održavanje antivirusnih programa: svakako instalirajte jedan od poznatijih i provjerenijih programa za antivirusnu zaštitu • pravilno podešavanje mrežnih i internetskih postavki: izbjegavanje sigurnosnih rupa pravilnim instaliranjem programa i mrežnih postavki i aktiviranjem vatrozida (Firewall) • oprez i zdrav razum: kod e-mail poruka tipa lažnih uzbuna (tzv. antivirusni program je potrebno održavati i nadopunjavati. Zato je arhiviranje podataka toliko važno. Nije pitanje da li će se dogoditi. Bez redovitog obnavljanja i najbolji antivirusni program postaje neučinkovit i – neupotrebljiv! 98 . Nije toliki problem ako vam virus obriše igricu ili onesposobi korisničku aplikaciju – lako ju je ponovo instalirati. hoax) i nekih drugih oblika "štetočina" neće vam pomoći ni najbolji antivirusni program. Čak i ako mislite da se ne ubrajate u "rizičnu skupinu". Nadogradnju je moguće izvršiti neposredno preko interneta (tzv. "skidaju" softver s piratskih web-stranica i pokreću datoteke dobivene sumnjivim mailovima – morate se zaštititi.5. a nikog ne poznate u inozemstvu tko bi vam mogao pisati – jasno vam je da je vjerojatno virus u pitanju • neprestano informiranje o mogućim rizicima. Kako se iz dana u dan pojavljuju novi virusi.2. odnosno u one koji međusobno razmjenjuju igrice. Potreban je stalan oprez prilikom preuzimanja tuđih podataka. ali će umanjiti učinak eventualnog gubitka podataka.5.4. Ali ako obriše podatke koje ste tjednima ili mjesecima pisali i stvarali. Svaki e-mail s privitkom je sumnjiv! Ako je još na engleskom. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET 4. Mjere zaštite Mjere zaštite S virusima i ostalim štetnim programima nema šale. sigurnosnim rupama i novim virusima • redovito arhiviranje podataka: stvaranje sigurnosnih kopija (Backup) podataka neće vas zaštititi od razornog djelovanja malwarea. pa makar bili od vašeg najboljeg prijatelja.

Microsoft Hrvatska. Obično se maskira i prikazuje kao običan. Širi se tako što inficira ili zarazi druge programe Spyware Program koji prikuplja informacije o korisnikovom računalu i šalje ih svojem proizvođaču putem interneta bez korisnikovog znanja Trojan horse – trojanski konj Program čija je svrha razbijanje sigurnosnog sustava računala.). Zagreb. Ne inficira druge programe i ne uništava ih izravno POGLEDAJ I POTRAŽI 1. http://www.sysprint. Dragan Petric: Internet uzduž i poprijeko.com/croatia/security/steps/assess. Linkovi: www. što ima za posljedicu usporavanje rada računala ili pad cijelog računalnog sustava.htm 3. čineći različite oblike štete i neželjenih posljedica na zaraženom.microsoft. Računala-napadači šalju neprestane zahtjeve za uslugama s ciljem da se računalo-žrtvu toliko zaguši s obradom podatka da se na kraju onesposobi za rad Malware (Malicious Software) – Štetni programi Vrsta zlonamjernih programa kojima je cilj nanošenje štete i uzrokovanje neželjenih radnji i pojava na računalu ili računalnom (mrežnom) sustavu Računalni virus Računalni program koji se samostalno umnožava. RAČUNALNE MREŽE I INTERNET RJEČNIK POJMOVA Antivirusni program Protuvirusni program za otkrivanje i uništavanje računalnih virusa Backdoor – stražnja vrata Programiranjem namjerno ili nepažnjom ostavljen prolaz kroz sigurnosni sustav računala ili mreže računala koji se može iskoristiti za neovlašteni ulaz u sustav Distributed Denial-of-Service Attack (DDoS) Napad preko mreže s više računala istovremeno na jedno računalo-žrtvu (obično server na internetu). brisanje pojedinih datoteka ili sadržaja cijelog diska i sl. Bug i Sysprint. 2.hr/infS760 99 . 2002. inficiranom računalu (oštećivanje drugih programa.4. neškodljiv korisnički program Worm – crv Štetni program koji se neprestano razmnožava.

Razlika je u tome što u Wordu stranice slijede jedna ispod druge. Word ima standardne mogućnosti koje su ugrađene u gotovo sve programe koji rade pod Windowsima. baš kao u knjizi. dokument. brojač riječi. gdje odaberemo Prazan dokument i kliknemo na gumb U redu..1. Rubovi stranice nazivaju se margine. poravnavanje. odlomak.1. Brzo da se tinta na peru ne posuši. koji završavamo pritiskom na tipku Enter. One se upotrebljavaju za pisanje fusnota. dopisivati i uređivati dijelove kako vam drago.. bojom i razmakom. veličinom.1). OBRADA TEKSTA 5. standardni dio programskog paketa Microsoft Office. Osim toga. Word sadrži i elemente koji su karakteristični za programe za obradu teksta: automatski prijelaz u novi redak. u ovom slučaju MS Wordom.1. otvorit će se okvir Novi Office dokument (slika 5.1. jer je pogreške bilo gotovo nemoguće ispravljati. odabirom Start > Novi Office dokument. otvaranje. 5. Tekst možete mijenjati po miloj volji. Pismo (Font) je grafički dizajn primijenjen na grupu slova. Ključne riječi obrada teksta. Pokretanje programa Word Postoji nekoliko načina pokretanja programa Word: 1. Wordove datoteke prepoznajemo po nastavku . pa čak i umetati slikovne zapise. brojeva stranica i sl. Temeljni dio teksta je odlomak (Paragraph). rastavljanje riječi.DOC ili po ikoni uz naziv dokumenta u obliku plavog slova W. Pismo je određeno vrstom. Dokument je određen svojim jedinstvenim imenom pod kojim je spremljen.5. a ne slijeva nadesno kao u knjizi. a pažljivo da se ne pogriješi. klikom miša na gumb sa znakom r . simbola i znakova. umetanje slika. Danas imamo računala. D o k u m e n t ( Document ) je uradak napravljen nekim korisničkim programom. tekstni procesori. Prozor Novi Office dokument s trinaest različitih kartica dijaloških okvira 100 . dvostrukim klikom mišem na neku Wordovu datoteku u Windows Exploreru 3. Uvod u obradu teksta Nekada davno gušće se pero umakalo u bočicu s tintom i onda se pažljivo i brzo pisalo po papiru. pisanje u obliku novinskih stupaca. Sve to omogućuju nam programi za obradu teksta – tzv. odabirom izbornika Start > Programi > Microsoft Word 2. koji se nalazi u gornjem desnom uglu naslovne trake 2. brojeva. Za zatvaranje Worda upotrijebite neki od ovih načina: 1. pismo. odabirom Datoteka > Izlaz Slika 5. provjeru gramatike i pravopisa. zatvaranje i spremanje dokumenta. označavanje Najpoznatiji program za obradu teksta je nesumnjivo Microsoft Word. Dokument napisan u Wordu skup je stranica (Page).

Alatne trake 3 Na alatnoj traci nalaze se gumbi koji nam omogućuju brz i jednostavan odabir najčešće korištenih naredbi. Naslovna traka 1 Traka s naslovom sastavni je dio svih aplikacija pod Windowsima.5.2. klikom miša na ikonu Worda. 1 2 3 4 5 6 Elementi Wordovog prozora 7 9 8 Slika 5. Otvorite ponovno Word i krenimo u razgledavanje njegovih "prirodnih ljepota". Traka s izbornicima 2 Traka s izbornicima omogućuje pristup izbornicima. otvara se izbornik u kojem izaberemo naredbu Zatvori. Osim toga. na njoj se nalaze gumbi za minimiziranje. U izbornicima pronalazimo dodatne naredbe. Pogledajte sliku 5. U ovoj traci pronalazimo naziv otvorenog dokumenta i ime programa. Na vodoravnom ravnalu prikazana je širina papira u centimetrima. ali nisu sve vidljive. Ove naredbe odabiremo mišem ili pomoću tipkovnice. Kliknemo li lijevom tipkom miša na naziv izbornika. Prozor Worda 101 . pojavljuje se oblačić s kratkim opisom odabranog gumba. Postavimo li se mišem na neki od ponuđenih gumba na alatnoj traci. koja se nalazi u gornjem lijevom uglu naslovne trake. Uključivanje i isključivanje alatnih traka izvodi se u izborniku Prikaz > Alatne trake. Na njemu možemo namještati oznake za uvlačenje teksta. sažimanje i zatvaranje programa. Word ima mnogo alatnih traka. Ravnalo 4 Ravnalo pronalazimo uz gornji i lijevi rub papira. OBRADA TEKSTA 3.2. Pomoću tipkovnice izbornike otvaramo tako da pritisnemo tipku Alt i podvučeno slovo u nazivu izbornika. Klikom miša na gumb odabiremo željenu naredbu. otvara se padajući izbornik s popisom naredbi.

avi o otvaranju novog dokumenta.1. Delete (udesno) Home End PgUp PdDn Tipke sa strelicama Pogledajte prezentaciju 5001. Po potrebi ga možemo zatvoriti ili otvoriti odabirom izbornika Pogled > Okno zadatka. stranica je prazna. Klizne trake 8 Trake za vodoravni i okomiti pomak upotrebljavamo za kretanje po dokumentu. Vježba 5.5. Na ovaj način Okno zadatka lako mijenja svoju namjenu. uredili i oblikovali tekst. Rubovi stranice nazivaju se margine. za podešavanje margina i za rad sa stupcima i crtežnim objektima Strukturni prikaz upotrijebite ako želite vidjeti strukturu dokumenta. OBRADA TEKSTA Prostor za pisanje 5 Radna površina ima izgled bijelog lista papira. Otvara se Velika slova i gornji znakovi Tipka Shift + neka tipka Okno zadatka u kojem jednim klikom miša Stalno velika slova Caps Lock odaberete prazan dokument ili neki od ponuđenih predložaka. Prazan red Enter Brisanje Pomak na početak retka Pomak na kraj retka Pomak jednu stranicu gore Pomak jednu stranicu dolje Pomicanje po tekstu Backspace (ulijevo). grafike i drugi elementi biti smješteni na ispisanoj stranici. Prikaz web-izgleda prikladan je za stvaranje web-stranice ili dokumenta koji se gleda na zaslonu. pisanje i spremanje Kod pokretanja programa u prozoru Worda pojavi se prazni dokument. Novi prazan dokument moRazmak Razmaknica (Space) žete otvoriti i klikom miša na gumb Novi Novi odlomak Enter prazni dokument na standardnoj alatnoj traci. kopiranje i reorganiziranje teksta povlačenjem naslova. Otvaranje dokumenta. Gore znači prema početku dokumenta. Tekst je tako prikazan da cijeli stane u prozor. Prikaze mijenjate klikom na odgovarajući gumb: Obični prikaz upotrebljavamo kako bismo upisivali. Okno zadataka /zadatka 6 Okno zadatka nudi nekoliko izbornika koje odabiremo iz padajućeg izbornika u sivoj traci pri vrhu okvira. a dolje prema kraju dokumenta. U prikazu web-izgleda možete vidjeti i podloge.2. Iz teksta na početku prepišite što je dokument. Obični prikaz pokazuje oblikovanje teksta. Traka stanja 9 Traka stanja prikazuje informacije o trenutačnom stanju u dokumentu i stanju nekih tipki. Margine su na ravnalima označene sivom bojom. Ovaj pogled koristan je za uređivanje zaglavlja i podnožja. Da biste otvorili novi dokument (čisti list papiPodsjetnik za korištenje ra). 102 . odlomak i pismo.1. Gumbi za odabir prikaza 7 Word nudi četiri različita prikaza dokumenta. Kad otvorimo Word. Word mu automatski dodijeli ime Dokument1. fusnota i sl. Možete mišem povlačiti klizač ili držati pritisnutu strelicu na jednom kraju trake. Ispisni prikaz upotrebljavamo da bismo vidjeli kako će tekst. Upotrebljavamo ih za pisanje brojeva stranica. stranica. te za premještanje. odaberite Datoteka > Nova. ali pojednostavljuje izgled stranice. Otvaranje novog dokumenta 5.

doc. Dokument u Wordu možemo pospremiti i klikom miša na gumb Spremi na alatnoj traci.avi o spremanju dokumenta. Za poništavanje nekoliko radnji odjednom kliknite na strelicu kraj gumba Poništi i označite s popisa radnje koje želite poništiti. odaberete mapu u kojoj se nalazi datoteka 2.3). Kod prvog spremanja datoteke otvara se dijaloški okvir Spremi kao (slika 5. u okviru Naziv datoteke upišemo ime datoteke te odaberemo njezin format. Za spremanje ćemo upotrijebiti naredbu Datoteka > Spremi. Spremimo sada napisani tekst. Postojeći dokument otvaramo na jedan od sljedećih načina: 1.5. u okviru Naziv datoteke upišete ime dato. U sva tri slučaja otvara se dijaloški okvir Otvaranje u kojem: 1. Dijaloški okvir Spremi kao teke: vjezba2. OBRADA TEKSTA Za poništavanje onoga što ste zadnje pisali ili radili kliknite na gumb Poništi na standardnoj traci alata. Vježba 5. pa mu napišite naslov velikim slovima. Otvorite datoteku 5vje03.doc 4. Pogledajte prezentaciju 5003. Razlika između Spremi i Spremi kao: – ako ne trebate mijenjati mjesto spremanja.3. klikom mišem na Još dokumenata… u Oknu zadatka. odabirom Datoteka > Otvori 2. Klik na Poništi spašava nas kod pogre-šnog brisanja. pisanja i svih ostalih neugodnih grešaka. odaberete tip datoteke. Nakon što smo sve odabrali.avi o otvaranju postojećeg dokumenta. Prvo pročitajte tekst. Ako ste se predomislili.2. ime datoteke ili format. Datoteku spremite u mapu na vašem računalu pod imenom vjezba3. dvostruko kliknete na datoteku ili upišete ime datoteke 3. U okviru Spremi u odaberemo mapu u koju ćemo datoteku spremiti.Slika 5. Pogledajte prezentaciju 5002. ako je potrebno 4. kliknite na gumb Spremi. 103 Otvaranje dokumenta Poništavanje promjena Spremanje dokumenta . upotrijebite Datoteka > Spremi kao. u okviru Spremi u obliku ostavite Wordov dokument 5. klikom mišem na gumb Otvori na alatnoj traci 3.3. 1.doc. Napisani tekst potrebno je pospremiti na disketu ili na disk računala kao datoteku. Vježba 5. kliknite na gumb Vrati poništeno. kliknemo na gumb Spremi ili pritisnemo tipku Enter. nakon odabira datoteku kliknete na Otvori. u okviru Spremi u odaberete mapu u koju ćete datoteku spremiti 3. Microsoft Word označava sve radnje iznad odabrane. odaberite Datoteka > Spremi kao 2. upotrijebite Datoteka > Spremi – ukoliko trebate mijenjati nešto od toga. Ispravite greške u tekstu (padeži!).

html Vježba 5. Pomaknite pokazivač miša na lijevi rub odlomka. Otvorite pet Wordovih dokumenata (novih ili starih). držite pritisnutu tipku Ctrl i kliknite na lijevi rub ili odaberite Uređivanje > Odaberi sve Kviz za ponavljanje označivanja 5008. OBRADA TEKSTA Word dopušta otvaranje nekoliko dokumenata istovremeno. Prilikom zatvaranja dokumenta Word će nas upitati želimo li spremiti promjene izvršene na dokumentu. Pritisnite lijevu tipku na početku dijela koji želite označiti. dvostruko kliknite lijevom tipkom miša ili trostruko kliknite bilo gdje u odlomku. jednom kliknite lijevom tipkom miša. Da biste prebacili neki od dokumenata u aktivni prozor. Trostruko kliknite miša na lijevi rub dokumenta ili pritisnite kombinaciju tipaka Ctrl+A. Pomaknite pokazivač miša na lijevi rub retka. Otvorite datoteku 5vje06.1. kliknite na njegovo ime.doc. U izborniku Prozor nalazi se popis trenutačno otvorenih dokumenata. Vježba 5. najprije ga moramo označiti (selektirati). Zatvaranje dokumenta Nakon što završite rad na nekom dokumentu. Klikom na prazni dio dokumenta poništavamo označavanje. tj. najčešće se zacrni. potrebno ga je zatvoriti.5. Zatvorite redom dokumente koje ste otvorili u prethodnoj vježbi. Pogledajte načine označavanja u slijedećoj tablici. Popis otvorenih dokumenata vidi se i u programskoj traci Windowsa.5. OZNAČIVANJE Za označivanje Jedne riječi Jedne rečenice Jednog retka Jednog odlomka Bilo čega Cijelog dokumenta Radnja Dvostruko kliknite lijevom tipkom miša bilo gdje na riječ. pa držeći pritisnutu tipku Shift kliknite na kraj tog dijela. raditi na njemu svakojake promjene. To dobro upamtite – bez toga Word neće znati na koji dio teksta treba primijeniti izmjene! Označeni dio teksta promijeni boju. 5.avi Vježba 5. Upotrebom tipkovnice prebacujete se iz dokumenta u dokument koristeći kombinaciju tipki Alt+Tab. programske trake ili tipkovnice prebacujte se s jednog na drugi.4.6 . Držeći pritisnutu tipku. Za zatvaranje dokumenta odaberite Datoteka > Zatvori. čim zatvorite jedan na zaslonu će vam se prikazati drugi aktivan dokument. kad poprimi oblik bijele strelice. Označavanje Da biste mogli obrađivati tekst. Pritisnite i držite tipku Ctrl dok klikate na rečenicu.3. Pogledajte prezentaciju 5004. Označite: a) plavu riječ d) crveni odlomak 104 b) zeleni redak e) narančasti dio teksta c) žutu rečenicu f) cijeli dokument . vucite pokazivač miša do kraja tog dijela ili kliknite na početak dijela koji želite označiti. Upotrebom izbornika Prozor. Ako radite istodobno na nekoliko dokumenata.

Nova pisma instaliraju se u Upravljačkoj ploči.4. 5. Kako otvoriti nov. Kako pospremiti dokument? 8. efekti na tekstu. Odlomak . možemo birati i veličinu znakova. kosa strelica ili neki drugi simbol čije je kretanje zaslonom uzrokovano pomicanjem miša. gornja i donja margina. odlomke ili cijeli dokument.Margin Dio površine papira ili stranice knjige između teksta i ruba papira. uočite razliku u duljini riječi s istim brojem slova pisanih razmjernim (Times New Roman) i nerazmjernim (Courier) pismom. Pisma prepoznajemo po njihovim imenima: Arial. Times New Roman. Pisma dijelimo u dvije grupe: Razmjerno pismo (proportional font) je skup znakova koji su oblikovani tako da svaki znak zauzima prostor koji odgovara njegovoj širini. oblikovanje odlomaka. Primjerice. Oblikovanja teksta Vrijeme je da unesemo malo živosti i ljepote u tekst napisan u Wordu. 4. 105 .. OBRADA TEKSTA Pitanja 1. Slika 5. Koja je razlika između naredbi Spremi i Spremi kao? 12.. a kako već postojeći dokument? 9. zauzimaju jednak prostor. Gdje se uključuje prikaz alatnih traka? 6. Svako pismo ima svoje značajke koje određuju izgled znakova. Točka unosa . Osim izgleda.2. Najčešće su nazivi pisama napisana vrstom pisma koje predstavljaju. prored. 3. Čemu služe klizači? 7. Word nudi velik broj pisama (fontova) koja možete upotrebljavati u dokumentu. 2. Kako se možemo prebacivati iz jednog u drugi otvoreni Word dokument? 11. Brush Script.Paragraph Dio teksta koji se od susjednih odlomaka odvaja oznakom za prijelaz u novi redak (tipkom Enter) Pokazivač miša .4. bez obzira na širinu. u mapi Fontovi. Nerazmjerno pismo (mono spaced ili fixed-pitch font) je skup znakova koji su oblikovani tako da svaki znak zauzima jednak prostor. rečenice.Mouse Pointer Kvadratić. Ključne riječi Razmjerno i nerazmjerno pismo Za dostupnost pisama odgovorni su Windowsi. Slova I i A. podnožje Oblikovati možemo znakove. tekst. Koja naredba poništava naredbu Poništi? 10.Insertion Point Mjesto umetanja – položaj u dokumentu na kojem se unosi tekst. Kako dobiti razmak između riječi? Kako dobiti prazan red? Kako se pokreće program MS Word? Po čemu prepoznajemo datoteke napravljene programom MS Word? 5. oblikovanje stranice. Krenimo od oblikovanja znakova.5. desna. slovo I će zauzeti manje prostora nego slovo A. oblikovanje teksta. Na slici 5. zaglavlje. Razlika između razmjernog (lijevo) i nerazmjernog pisma (desno). Kako označavamo dijelove dokumenta? RJEČNIK POJMOVA Margina . postoji lijeva. primjerice.

prvo morate označiti dio teksta na koji će ta promjena djelovati. 6. on postaje svjetliji (izgleda kao utisnut) i time smo oblikovanje uključili. đ. Za povrat nestalog teksta brzo kliknite na Poništi. 1. Neke vrste pisama nemaju naše dijakritičke znakove (č.5) 4. Vježba 5. ostala su poredana po abecedi). 4. U popisu kliknite na Arial (na vrhu popisa nalaze se pisma koja su zadnja korištena.2. slika 5. Alatna traka Oblikovanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 Vježba 5.5). Odaberite s popisa veličinu 22 točke (broj možete i sami napisati u taj okvir). Pogledajte tekst.5. Ako ste se predomislili. Na traci za oblikovanje kliknite na strelicu uz veličinu pisma (oznaka 3 . Klikom izvan označenog dijela prestajete oblikovati tekst. 2. Ako vrstu pisma mijenjate na već napisanom tekstu. 7. OBRADA TEKSTA 5. Promjena vrste pisma Isprobajmo nekoliko vrsta pisama. Slika 5. Dok je tekst označen. pojavit će vam se kvadratići ili čudni znakovi u tekstu. 2.1 Oblikovanje pisma Pismo možete promijeniti prije početka pisanja teksta ili nakon što ste tekst napisali. pa odaberite neko drugo pismo.5). Prepišite odlomak o oblikovanju teksta. Ako ste odabrali takvo pismo. slika 5. š. 5 i 6 slika 5. ne smijete pritisnuti niti jednu tipku na tipkovnici – tekst bi istog trena nestao. c) podcrtan (underline) – Ovo je podcrtano. Označite zadnju rečenicu. koliko god puta treba. ć. Još malo povećajte slova – odaberite broj 36. Označite drugu rečenicu. spašavate se klikom na gumb Poništi. Kad prvi put kliknemo na neki od njih. 3. 1. Upotrijebite tekst koji ste napisali u prethodnoj vježbi.5. Pogledajte prezentaciju 5005. Ponovnim klikom oblikovanje isključujemo (gumb više nije utisnut). 3. Na traci za oblikovanje kliknite na strelicu uz popis pisama (oznaka 2 . Promjena veličine pisma Želimo promijeniti veličinu slova. Klikom izvan označenog dijela prestajete oblikovati tekst. Tekst možemo oblikovati tako da bude: a) podebljan (bold) – Ovo je podebljano. b) ukošen (italic) – Ovo je ukošeno. 5.8. ž).7 .avi 106 . Te načine oblikovanja uključujemo i isključujemo pomoću tri gumba na traci oblikovanja (oznake 4 . 5.

Želimo da u tekstu koji ste Pis maloprije napisali riječ "P mo" bude podebljana (otisnuta masno). stil fonta. Želite li primijeniti posebne efekte na odabrani tekst ili onaj koji ćete tek unositi. 2. 1. 2. 1.5. Kliknite na crvenu boju. 2.12. b) Drugu rečenicu oblikujte podcrtano. kao što su sjena i obrub.5). Kliknite na svijetloplavu boju.5) 3. kao kad markerom označavate tekst u knjizi. Riječ "promijeniti" ćemo podcrtati. Otvorite datoteku 5vje12. u pismo Calisto MT veličine 17 točaka. možemo promijeniti boju teksta i boju podloge. Pogledajte prezentaciju 5006. 2. 1. Kliknite na gumb B na traci oblikovanja. crveno osvjetljavanje. OBRADA TEKSTA Vježba 5.doc. 1. plava boja. Vježba 5. Tekst možete i sakriti da ne bi bio vidljiv na zaslonu ili ispisan. slika 5. Pogledajte kako izgledaju efekti na slici 5. pismo Elephant veličine 5. zelena boja. Kliknite na strelicu uz gumb označenu flomasterom. To uključuje eksponente i indekse. ružičasto osvjetljavanje.10. na traci oblikovanja (oznaka 18 slika 5. morate otvoriti dijaloški okvir Font. 3. Vježba 5. boja fonta. Na kartici Font nude se neka oblikovanja koja prepoznajete s trake oblikovanja: font. slika 5. 2. Označite riječ. Word nam omogućava i osvjetljavanje (isticanje) teksta bojom.11. Kliknite na strelicu uz gumb označen slovom A. Word ima brojne posebne efekte za pisma. Kliknite na gumb I.6.6. Ovdje možete odabrati stil i boju podcrtavanja te efekte. Označite riječ. na traci oblikovanja (oznaka 17 . Podebljani tekst Ukošeni tekst Podcrtani tekst Boje teksta mijenjamo upotrebom dva gumba na traci oblikovanja (oznake 17 i 18 .5). Mijenja se boja podloge označenog teksta. c) Drugi odlomak oblikujte ukošeno. Kliknite na gumb U. Slika 5. Riječ "možete" napisat ćemo kurzivom (ukošeno). Njega možete naći u izborniku prečica ili izborniku Oblikovanje. Označite rečenicu. pismo Typewriter veličine 200. Istaknimo drugu rečenicu. Označite rečenicu. veličina. Efekti na tekstu Upotreba efekata na tekstu Promjena boje osvjetljavanja Promjena boje pisma 107 . Pobojajmo prvu rečenicu crveno. a) Prvu riječ oblikujte podebljano. 1. svijetloplavom bojom.9. crvena boja. Na riječ "prije" primijenite sva tri oblikovanja. precrtane znakove i nekoliko grafičkih.avi Vježba 5. Označite riječ.

Poravnavanje je pojam kojim se opisuje kako je tekst smješten na stranici – u odnosu na rubove stranica.doc. 2.15. Otvorite datoteku 5vje14. Svaka vrsta poravnavanja ima svoju ikonu na traci oblikovanja (oznake 7 . Na označeni dio kliknite desnom tipkom miša. pogledajte prezentaciju 5rje14. 5. 1. tj. Otvorite datoteku 5vje15. Slika 5.doc.5). desno i obostrano. Na kartici Font kliknite na kvadratić ispred Indeks. Oblikovanje odlomaka Odlomak možete oblikovati na sve načine koje smo dosad naučili. 8 . Brojka 5 sad je napisana malo niže od ostalih slova. tako da u tom kvadratiću bude kvačica. Kliknite na U redu.2.7. U izborniku prečica odaberite Font. 3. 5.5. Napišite "oznaka 5". Moguće je i prvo odabrati način poravnavanja. U tekstu vam je zadano nekoliko zadataka prema kojima trebate oblikovati tekst. kao index. Poravnajte odlomke: a) prvi odlomak lijevo b) drugi odlomak desno 108 Poravnavanje odlomaka . Odlomak poravnavate tako da ga označite te odaberete odgovarajući gumb na traci oblikovanja.14. Četiri su načina za poravnavanje odlomaka u tekstu: lijevo. U okviru Pregled možete vidjeti kakve promjene radite. Označite broj 5.pps. Vježba 5. pritisnite strelicu na kraju trake i dodajte potrebne gumbe. primjerice stupajuće crvene mrave. Na kartici Tekstni efekti možete tekstu dodati animacije. Vježba 5. središnje. pa tek onda pisati tekst. 9 i 10 slika 5. OBRADA TEKSTA Na kartici Razmak među znakovima možete podešavati razmak među znakovima i njihov položaj. Dijaloški okvir Font. kartica Font Oznake u indeksu i eksponentu često se koriste u matematičkim i kemijskim formulama te kao oznake za dodatna objašnjenja u tekstu.2.13. no postoje i posebna oblikovanja samo za odlomke. Vježba 5. Ako zatrebate pomoć. Animacija je vidljiva samo na ekranu. Ukoliko nisu vidljivi. 4.

U okviru Za s desne strane unesite vrijednost za koju želite uvući prvi redak. Kliknite na U redu. kartica Uvlake i razmaci (slika 5. Za uvlačenje i izvlačenje slijeva možemo upotrijebiti gumbe na traci oblikovanja (oznake 14 i 15 .doc. tj. OBRADA TEKSTA c) treći odlomak obostrano d) četvrti odlomak središnje Možemo promijeniti razmak prije i poslije odlomka te između redaka.htm 109 Uvlačenje prvog reda Slika 5. kartica Uvlake i razmaci (slika 5. Vježba 5. U okvirima Ispred. Nakon odabira kliknite na U redu. Vježba 5.5).) koju smo spominjali kod veličine znakova. Dijaloški okvir Odlomak.8). slika 5.doc. Otvorite datoteku 5vje16.8. Kliknite na U redu 5. U okviru Specijalno odaberite Prvi redak 3.5. Podešavanje razmaka za odlomak Tekstovi bolje izgledaju ako je prvi redak svakog odlomka malo uvučen. 1. Odaberite Oblikovanje > Odlomak.8). Označite drugi odlomak. U okviru Pregled možete vidjeti kakve promjene radite. Ne morate na to misliti cijelo vrijeme – dovoljno je na početku pisanja to zadati Wordu i on će automatski uvući prvi redak svakog odlomka! Vježba 5.18.17. Mjerna jedinica je točka (point – pt. Odlomak završavate pritiskom na tipku Enter. Odaberite Oblikovanje > Odlomak. ne počinje posve lijevo kao ostatak teksta. Tu je mjerna jedinica inč ili centimetar. Kviz za ponavljanje oblikovanja odlomaka 5009. Oblikujte prvi odlomak dvostrukim proredom. 2. Napišite nekoliko odlomaka. 4. kartica Uvlake i razmaci U okviru Lijevo upišite broj 2.16. kartica Uvlake i razmaci Uvlačenje odlomka . i to s lijeve i desne strane. Otvorite novu datoteku. 5. Iza i Prored odaberite željenu veličinu. Odaberite Oblikovanje > Odlomak. Uvlačenje zdesna možemo podesiti u Oblikovanje > Odlomak. U okviru Desno upišite broj 2. Naredbu Odlomak možete pronaći i u izborniku prečica. Uvucimo drugi odlomak s obje strane.8) 2. kartica Uvlake i razmaci (slika 5. Otvorite datoteku 5vje18. 1. 4. 3. Moguće je uvući i cijeli odlomak.

Samo morate znati što i kuda treba povući. Nazivi koji se upotrebljavaju za ova dva usmjerenja su Portret i Pejzaž.9.19 . po duljini papira. Ako imate pisač koji ispisuje A4 format. ipak razmislite možete li ga ispisati u tom formatu.9. donju na 5.5. Pogledajte oznake na slici 5.10. Za taj slučaj potrebno je promijeniti usmjerenje stranice. uvlačenje će se primijeniti na tekst koji ćete tek unositi. Na kartici Margine podešavamo veličinu Margine margina i usmjerenje stranica. a kod pejzažnog usmjerenja papir je postavljen vodoravno. 1 2 3 1 2 3 4 4 Upotreba ravnala Gumb za tabulatore Lijeva i viseća uvlaka odlomka Uvlaka prvog retka Desna uvlaka odlomka 5. Dijaloški okvir Postava stranice. Ravnalo nam inače služi za crtanje ravnih crta. Ako ne odaberete odlomak ili ne postavite točku unosa u željeni odlomak.3 Oblikovanje stranica Koliko teksta stane na jednu stranicu? To ovisi o veličini papira. odaberite Datoteka > Postava stranice. Za uvlačenje retka ili cijelog odlomka vucite oznaku uvlake po ravnalu na željeno mjesto. ne možete ispisati poster veličine A3! Podešavanje margina Da biste prilagodili Wordove stranice svojim potrebama. kartica Margine. lijevu i desnu marginu. Po potrebi ih možete promijeniti upisivanjem željenih veličina u okvirima Gore. točkasta okomita crta pokazuje mjesto u dokumentu do kojeg će se uvući odlomak. Papir i Izgled. Dolje. lijevu na 3. Kod portretnog usmjerenja papir je postavljen uspravno. Dokument možete ispisati i vodoravno . 110 . Razlikujemo gornju. Dok vučete oznaku. a desnu na 2cm. Format papira s kojim najčešće radimo je A4. Najčešće su sve margine postavljene jednako za cijeli dokument. Između ostalog. Otvara se okvir Postava stranice na kojem se nalaze tri kartice: Slika 5. a i o veličini slova.2. veličine 210 x 297 mm. Vježba 5. OBRADA TEKSTA Slika 5.doc Postavite gornju marginu na 5 cm. donju. Margine su dio površine stranice između teksta i ruba papira. Podešavanje usmjerenja stranice Po osnovnim postavkama Word ispisuje dokument uspravno. Otvorite datoteku 5vje19. Lijevo i Desno. Iako možete svoj dokument napraviti u bilo kojem formatu koji vam padne napamet. No Wordovo ravnalo nije upotrebljivo u tu svrhu. Sami možete određivati i mijenjati veličinu stranice – od malih formata za omotnice do formata veličine kreveta. ravnalo možete upotrijebiti i za podešavanje uvlaka. Ravnalo s hvatačima za uvlake.

20. Ukoliko želite tekst ispisati na neki vlastiti format papira. Dijaloški okvir Postava stranice. U podnožje najčešće smještamo broj stranice ili pak ukupan broj stranica. Vježba 5. Zaglavlje može sadržavati razne podatke – naziv knjige. u okvire Širina i Visina upišite željene dimenzije.5. veličine 210 × 297 mm. Sami možete određivati i mijenjati veličinu stranice.4. Podesite orijentaciju stranica na Pejzaž. nalazi se podnožje. ovisi o vrsti dokumenta. od ove točke naprijed. naziva se zaglavlje stranice.12. OBRADA TEKSTA Da biste promijenili usmjerenje papira dovoljno je da mišem kliknete na željeno usmjerenje u okviru Usmjerenje. naslov poglavlja. Na kartici Papir možete odabrati format stranice.doc. unutar donje margine. U okviru Primijeni na odaberete na što ćete primijeniti promjene: na cijeli dokument. unutar gornje margine. Ne morate ih koristiti zajedno – koju kombinaciju ćete upotrijebiti.11. U odjeljku Pregled možete pratiti kako će promjena djelovati na vaš dokument. Obično se koristi A4 format. naziv dokumenta. Slično zaglavlju. kartica Papir 5. Podešavanje veličine stranice Slika 5. Oblikovanje zaglavlja i podnožja Tekst koji se u dokumentu ispisuje na vrhu svake stranice. datum itd. Otvorite datoteku 5vje20.2. Izgled dokumenta nakon aktiviranja prikaza zaglavlja i podnožja 111 . Word vam daje mogućnost da sami podesite Slika 5. na dnu svake stranice. Iz padajuće liste Veličina papira odaberete format koji vam odgovara. Zaglavlje i podnožje daju ozbiljniji izgled vašem dokumentu. na ovu sekciju ili pak na odabrani tekst.

12). Otvorite prikaz zaglavlja i podnožja. desno . OBRADA TEKSTA svoje zaglavlje i podnožje. Razmjerno pismo – Proportional font Skup znakova koji je oblikovan tako da svaki znak zauzima prostor koji odgovara njegovoj širini. Koja je standardna veličina papira? 11. U podnožje umetnite: na sredinu – broj stranice (oznaka 2 na slici 5. jedno zaglavlje/podnožje za neparne stranice. Primjerice slovo I će zauzeti manje prostora nego slovo A. Tekst dokumenta je zasjenjen. Alatna traka Zaglavlje i podnožje 1 2 3 4 5 1 6 7 8 9 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 umeće gotov tekst umeće broj aktualne stranice umeće ukupan broj stranica oblikovanje broja stranice umeće aktualan datum umeće aktualno vrijeme otvara dijaloški okvir Postava stranice pokazuje/sakriva tekst dokumenta kopira sadržaj prethodnog zaglavlja/podnožja 10 prebacuje iz zaglavlja u podnožje i obratno 11 pokazuje prethodno zaglavlje/podnožje 12 pokazuje sljedeće zaglavlje/podnožje 13 zatvara okvir Zaglavlje i podnožje Oblikovanje zaglavlja i podnožja Za oblikovanje zaglavlja i podnožja odaberite Prikaz > Zaglavlje i podnožje. Fontovi se dijele na razmjerne (proportional) i nerazmjerne (mono spaced). ubaciti slike ili posebne elemente."1. Kako podešavamo orijentaciju papira? 12. Tako možete koristiti ista zaglavlja/podnožja na svim stranicama.13). 5. 1. 2. Slika 5.5. Elementi koje smjestite u zaglavlje ili podnožje automatski će se pojaviti i na svim ostalim stranicama. 2. Kako podešavamo veličinu margina u Wordu? 14.htm Pitanja 1. a drugo za parne stranice i slično. Pismo – Font Skup znakova i simbola koji se od drugih takvih skupova razlikuje po izgledu i veličini. bez obzira na širinu.21.13). Otvorite datoteku 5vje22.a" 3. Oblikovanje – Format Različiti načini promjene izgleda teksta.doc. 6. Primjerice slova I i A zauzimaju jednak prostor. 112 .13) Kviz za ponavljanje Worda 5010. Kako promijeniti boju teksta? Kako podebljati tekst? Kako dobiti tekst napisan kurzivom (ukošeno)? Kako precrtati tekst? Kako dobiti znakove u eksponentu? Koje načini poravnavanja postoje u Wordu i kako ih primijeniti na tekst? 7. Kako podesiti da Word automatski uvlači prvi red svakog odlomka? 10. U ove okvire možete upisati tekst. Kako umetnuti zaglavlje i podnožje? RJEČNIK POJMOVA Nerazmjerno pismo – Mono spaced font Skup znakova koji je oblikovan tako da svaki znak zauzima jednak prostor. desno – datum (oznaka 5 na slici 5. Vježba 5. Kako promijeniti razmak između redaka (prored) u tekstu? 9. a na mjestima na kojima dolazi zaglavlje i podnožje pojavljuju se okviri od isprekidanih crta (slika 5. 3. Otvara se alatna traka Zaglavlje i podnožje (slika 5. 4. Što su margine? 13. Što sve možemo podešavati na ravnalu? 8.13. Upišite u zaglavlje: na sredinu – "Srednja genijalna škola ". Uvlačenje – Indent Način oblikovanja teksta pri kojem je prvi redak ili cijeli odlomak pomaknut udesno od lijeve margine.

3.htm 113 . Na novo ga mjesto lijepite pomoću naredbe Zalijepi. Kliknite na gumb Kopiraj na standardnoj traci alata.avi i kviz za ponavljanje 5013. ne samo u MS Wordu već i u mnogim drugim programima. a naredbom Zalijepi ubacujemo ih u dokument na željeno mjesto. Kliknite desnom tipkom miša i iz izbornika prečica odaberite Zalijepi. Pogledajte prezentaciju 5011. Odaberite Uređivanje > Zalijepi. 5. izrezivanje. Izreži i Zalijepi su. Kliknite na gumb Zalijepi. 2. Označite dio dokumenta. 4.5. međuspremnik Naredbe Kopiraj. 2. U izborniku odaberite Uređivanje > Kopiraj (slika 5. Kod upotrebe ovih triju naredbi koristimo međuspremnik (clipboard) kao privremeno skladište za podatke koje izaberemo. Naredbama Kopiraj i Izreži spremamo podatke u međuspremnik. vjerojatno. U izborniku prečica odaberite Kopiraj. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite dobiti još jedan primjerak označenog dijela. Kopiranje pomoću standardne alatne trake: 1. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite dobiti još jedan primjerak označenog dijela.avi Želite li označeni dio teksta samo premjestiti. 4. Označite neki dio. lijepljenje. OBRADA TEKSTA 5. premještanje.14. 3. Izbornik Uređivanje Premještanje označenog dijela Kopiranje pomoću izbornika prečica Ključne riječi Kopiranje pomoću standardne alatne trake Kopiranje pomoću izbornika Uređivanje TIPKOVNIČKE KRATICE Pritisnite Ctrl + C Ctrl + X Ctrl + V Za Kopiraj Izreži Zalijepi Pogledajte prezentaciju 5012. Pokazat ćemo tri osnovna trika koje koriste gotovo svi programi. kopiranje. Označite neki dio. u traci sa standardnim alatima i u gotovo svim izbornicima prečica. Slika 5. Kopiranje pomoću izbornika prečica: 1. Rad s blokovima teksta Znate li kako dobiti puno teksta u kratko vrijeme? Jednostavno – kopiranjem. tri najčešće korištene naredbe. Kopiranje pomoću izbornika Uređivanje: 1. umjesto naredbe Kopiraj odaberite naredbu Izreži. Nalazimo ih u izborniku Uređivanje.14) 3. 2. Lijepiti možete isti dio koliko god puta želite i na koja god mjesta želite.3. Na označeni dio kliknite desnom tipkom miša. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite dobiti još jedan primjerak označenog dijela 4.

15): lijevi tabulator – poravnava lijevi rub teksta uz rub graničnika Slika 5. Word nam nudi pet vrsta tabulatora (slika 5. Dakle brzina. Otvorite datoteku 05vje23. Pogledajmo koju tajnu krije. U novom dokumentu složite priču od zadanih dijelova.5. Ključne riječi Tipka Tab tabulator. Kako premještamo dijelove dokumenta? 5. Otvorite datoteke 05vje25a. U prvom stupcu napišite pet vrsta voća. siva. Vježba 5.doc i 05vje25c. Za što upotrebljavamo naredbu Zalijepi? 5. dovoljno je pet puta pritisnuti Tab. U čemu se razlikuju naredbe Kopiraj i Izreži? 6. OBRADA TEKSTA Vježba 5.24.doc. a u drugom isto toliko vrsta povrća. vrste tabulatora u Wordu Tipka Tab nalazi se na lijevom rubu tipkovnice. Što je međuspremnik? 2.25. 05vje25b.23.22. c) premjestite drugi odlomak na početak teksta. Tabulator je poput velikog razmaka – kao kad nekoliko puta pritisnete razmaknicu. naravno! Umjesto da pedeset puta pritisnete razmaknicu. Pritisnite je nekoliko puta i vidjet ćete kako točka unosa skakuće po stranici. jednostavnost i preciznost su na strani tipke Tab. Koristeći tabulator. a) Otvorite datoteku 05vje24a. Koju tipku ćete upotrijebiti za određivanje razmaka među stupcima? Tab.15.doc i složite rečenice po redu. Kako označavamo dijelove dokumenta? 3. Vježba 5. možete lijepo i uredno poravnavati tekst u pravilne stupce.4. b) Otvorite datoteku 05vje24b. Vježba 5. Rad s tabulatorima Postoji jedna tipka na tipkovnici – mala. Kako kopiramo dijelove dokumenta? 4. Zovu ju tabulator. poravnavanje teksta.doc. što razmaknicom ne možete postići. s dvije strelice.doc i složite odlomke po redu.doc i: a) kopirajte naslov tri puta. a nadimak joj je Tab. d) premjestite treći odlomak na kraj teksta. Oblikujte tekst u dva stupca. Razmaknicom niti ne možete dobro poravnati stupac. Pitanja 1. b) kopirajte prvu rečenicu dva puta. Primjer teksta u kojem je upotrijebljeno poravnavanje pomoću tabulatora 114 .

1. Pritisnite tipku Tab. napišite "Ovo". 5. odaberite Oblikovanje > Tabulatori i kliknite Očisti sve. Pritisnite tipku Enter. 11. Nastavite upisivati ostale podatke s računa. pokraj ravnala) i odaberite tip tabulatora. 6. Pritisnite tipku Tab.456". Napišimo račun kao slici 5. Postavite tabulator trake na 10.5.16. Kliknite na ravnalo. 7. 9. Da biste poništili sve postavke tabulatora. Držeći pritisnutu lijevu tipku miša. 1. 7. Promijenite tipku tabulatora u decimalni tabulator. napišite "Ovo". Pritisnite tipku Tab. Klikajte na gumb za promjenu vrste tabulatora dok se ne pojavi oznaka za lijevi tabulator 2. Položaje tabulatora uklanjamo tako da oznake tabulatora dohvatimo mišem i odvučemo s ravnala.27. Otvorite novu datoteku. Zatim na ravnalu kliknite mišem na mjesto na koje želite postaviti graničnik.16. OBRADA TEKSTA tabulator centriranja – pora-vnava tekst po sredini desni tabulator – poravnava desni rub teksta uz graničnik decimalni tabulator – poravnava brojeve tako da im se decimalne točke potpisuju jedna ispod druge tabulator trake – umeće okomitu crtu u sredinu na mjesto tabulatora. Pritisnite tipku Tab. Kliknite na broj 9 na ravnalu. Sad smo postavili sve tabulatore i možemo početi pisati. Račun 3. Postavite decimalni tabulator na 12. 8. napišite broj "23. Postavite lijevi tabulator na 1. 6.15. Pritisnite tipku Tab i napišite "Brašno" (bez navodnika). 5. Ne zaboravite prvo pritisnuti tipku Tab na tipkovnici! Vježba 5. pa ponovite prethodna četiri koraka nekoliko puta. 2. Pritisnite tipku Enter. Svaki tabulator možete postavljati zasebno. Postavljanje tabulatora Vrste tabulatora Primijetite kako se tekst pomiče prilikom upisivanja! Tekst vam treba biti raspoređen kao na Slika 5. Pogledajte prezentaciju 5007.26. Na taj način premještate tabulator kamo želite. 3. Postavite desni tabulator na 8. 4. Da biste postavili tabulator na neko mjesto.avi Vježba 5. Uklanjanje tabulatora 115 . 8. vucite oznaku tabulatora do broja 2. 6. onda će se tekst pomicati kako mi povlačimo oznake tabulatora. Slika 5. kliknite na gumb za tabulator (u lijevom uglu. na broj 3. napišite "Ovo". 10. Pritisnite tipku Tab i napišite "2. Ukoliko je točka unosa još uvijek u tekstu koji smo oblikovali pomoću tabulatora.54" (bez navodnika). Otvorite novu datoteku. Postavite tabulator centriranja na 5.

5. OBRADA TEKSTA
Duljina skoka tipke Tab Skok tabulatora je postavljen na 1/2 inča, tj. 1,25 centimetara. Duljinu skoka možete podesiti u dijaloškom okviru Tabulatori. Odaberite Oblikovanje > Tabulatori (slika 5.17). U okviru Zadani pomaci tabulatora kliknite na strelicu da biste povećali/smanjili razmak osnovno podešenih tabulatora. Na kraju podešavanja kliknite na U redu.

Vježba 5.28. Otvorite datoteku 05vje30.doc. Prepišite i oblikujte tekst upotrebom tabulatora.

Slika 5.17. Podešavanje tabulatora

Pitanja
1. Čemu služi tipka Tab? 2. Što sve možemo podešavati na ravnalu? 3. Koje vrste tabulatora sadrži Word? 4. Koje tabulatore biste upotrijebili za oblikovanje popisa namirnica i njihovih cijena? 5. Kako poništiti postavke svih tabulatora?

5.5. Rad s tablicama
Toliko dugo već upotrebljavate Word, a još niste napravili svoj raspored? Prava sitnica! Potrebna vam je samo jedna tablica. Ključne riječi tablica, stupac, redak, ćeli ja, obrubi i sjenčanje Tablice omogućuju pregledniju organizaciju podataka u dokumentu. Tablica u Wordu sastoji se od redaka položenih vodoravno i stupaca položenih okomito. Pravokutnik na presjeku nekog retka i stupca naziva se ćelija . Ćelija tablice može sadržavati tekst, slike, pa čak i tablice (slika 5.18). Slika 5.18. Dokument s tablicom

Tablica

Redak Stupac

Ćelija

116

5. OBRADA TEKSTA
5.5.1. Umetanje tablice
Tablicu možemo umetnuti na nekoliko načina. Jedan od njih je pomoću izbornika Tablica. Vježba 5.29. Želimo napraviti tablicu sa šest stupaca i sedam redaka (time dobivamo 42 ćelije). 1. Postavite točku unosa na mjesto gdje želite umetnuti tablicu. 2. Odaberite Tablica > Umetni > Tablicu. 3. Upišite broj stupaca (6) u okvir Broj stupaca (slika 5.19). 4. Upišite broj redaka (7) u okvir Broj redaka. 5. U odjeljku Postavke SamoPrilagodbe možete odabrati sljedeće mogućnosti: • Utvrđena širina stupca za jednako široke stupce; u okviru zdesna Slika 5.19. Dijaloški okvir Umetanje možete ostaviti da Word automatski podesi širinu stupca ili je odre- tablice dite sami Izbornik • Samoprilagodi sadržaju, da se širina stupca automatski prilagodi sadržaju • Samoprilagodi prozoru, da se širina stupca automatski prilagodi širini prozora Tablica Odaberite mogućnost Utvrđena širina stupca i u okviru zdesna ostavite Automatsko 6. Kliknite na U redu. U dokumentu je prikazana prazna tablica s točkom unosa u prvoj ćeliji. 7. Spremite dokument pod nazivom vjezba31.doc. Tablicu možemo umetnuti i pomoću dviju ikona s alatne trake: Tablice i obrubi i Umetni tablicu. Klikom na gumb Tablice i obrubi otvaramo istoimenu alatnu traku koja sadrži razne alate za stvaranje i oblikovanje tablice. Istovremeno se aktivira alat Crtanje tablice i pokazivač miša poprimi oblik olovke. Vježba 5.30. Za umetanje tablice napravite sljedeće korake: 8. Držeći pritisnutu lijevu tipku miša, razvucite okvir tablice. 9. Za ucrtavanje redaka vucite pokazivač-olovku vodoravno, od lijevog ruba prema desnom. 10. Za ucrtavanje stupaca vucite pokazivač-olovku okomito, odozgo prema dolje. 11. Crtanje tablice završavate ponovnim klikom na Crtanje tablice ili zatvaranjem alatne trake. Na ovaj način možete jednostavno napraviti tablice s "neobično" složenim stupcima i recima (slika 5.20) – dovoljno je da stupac ili redak crtate samo u nekom dijelu tablice. Gumb Umetni tablicu Slika 5.20. "Neobična" tablica Gumb Tablice i obrubi

Gumb Umetni tablicu upotrebljavamo za brzo umetanje tablice. Kliknite na njega, te povucite pokazivač miša po željenom broju redaka i stupaca. Pogledajte prezentaciju 5014.avi

117

5. OBRADA TEKSTA
5.5.2. Označavanje i upisivanje u tablice
Označavanje dijelova tablice Ćeliju označavate tako da kliknete u nju. Cijeli stupac označavate tako da postavite pokazivač miša iznad željenog stupca. Kad se pokazivač preobrazi u crnu strelicu prema dolje, jednostavno kliknite. Da biste označili cijeli redak, postavite pokazivač miša lijevo od retka i kliknite. Ako želite označiti više stupaca, redaka ili ćelija, držite pritisnutu lijevu tipku miša i povucite pokazivač preko željenog dijela. Za označavanje cijele tablice kliknite na kvadratić s četverostranom strelicom u gornjem lijevom kutu tablice (slika 5.18). Vježba 5.31. Upisivanje u tablicu Otvorite dokument vjezba31.doc koji smo napravili u prethodnoj vježbi. Popunite tablicu rasporedom sati, kao na slici 5.21.

Slika 5.21. Tablica s rasporedom sati Po tablici se pomičete klikom miša u pojedinu ćeliju, pritiskom na tipke sa strelicama ili pritiskom na tipku Tab.

Pritisnete li tipku Tab u posljednjoj ćeliji tablice, stvorit ćete novi redak.

5.5.3. Oblikovanje tablice
Tekst u tablici oblikujete kao i običan tekst – pomoću alatne trake oblikovanja ili upotrebom dijaloškog okvira Font. Posebnost vezana za tekst u tablicama je njegovo poravnanje i orijentacija unutar ćelije.

Vježba 5.32. Poravnanje teksta u tablici Tekst u prvom retku želimo poravnati tako da bude napisan u sredini ćelije. U ćeliji imate na raspolaganju devet načina poravnanja – razne kombinacije gore/dolje, lijevo/desno i sredina. 1. Označite cijeli prvi redak. 2. Kliknite na njega desnom tipkom miša. 118 Slika 5.22. Izbornik Poravnanje ćelije

5. OBRADA TEKSTA
3. U izborniku prečica odaberite Poravnanje ćelije. 4. U podizborniku odaberite središnji kvadratić (slika 5.22).

Da biste u ćeliji dobili tekst napisan okomito, u izborniku prečica odaberite Smjer teksta.
Vježba 5.33. U tablici s rasporedom vidimo da nam širine nekih stupaca nisu odgovarajuće. Prvi stupac u kojem su redni brojevi potrebno je suziti. To ćete napraviti tako da postavite pokazivač miša na crtu koja dijeli prvi i drugi stupac. Kad se pokazivač miša preobrazi u dvostranu strelicu, pritisnite lijevu tipku miša – tada će se pojaviti isprekidana crta po cijeloj stranici. Povucite je mišem ulijevo. Time smo smanjili širinu prvog stupca. Povlačenjem udesno širinu tog stupca bismo povećali. Nakon te promjene drugi stupac je postao širi od ostalih. Želimo da svi preostali stupci budu jednake širine. Označite sve stupce osim prvog. Na označeni dio kliknite desnom tipkom miša i u izborniku prečica odaberite Svrstaj stupce jednoliko. Redak koji sadrži nazive dana ćemo proširiti. Postavite pokazivač miša na crtu između prvog i drugog retka. Kad se pokazivač miša preobrazi u dvostranu strelicu, pritisnite lijevu tipku miša te povucite mišem prema dolje. Primijetite da se visina drugog retka time nije promijenila. Podešavanje širine stupaca

Podešavanje visine redaka

Cijelu tablicu možete povećati ili smanjiti povlačenjem rubnog kvadratića u donjem desnom kutu tablice. Time se reci i stupci jednoliko povećavaju/smanjuju. Vježba 5.34 . U tablicu s rasporedom želimo umetnuti naslovni redak (iznad prvog reda). U tablicu možemo umetnuti redak iznad ili ispod ćelije u kojoj je točka unosa. Kliknite u neku ćeliju prvog retka. 1. Odaberite Tablica > Umetni. 2. U podizborniku odaberite Retke iznad. 3. Na isti način umećete stupce, s tim da za njih birate umetanje lijevo ili desno (Stupce ulijevo/udesno). Umetnite stupac između srijede i četvrtka. Pogledajte prezentaciju 5015.avi Vježba 5.35. Stupac koji smo u prethodnoj vježbi umetnuli potrebno je izbrisati. 1. Kliknite u neku ćeliju tog stupca. 2. Odaberite Tablica > Izbriši. 3. U podizborniku možete odabrati brisanje cijele tablice, stupaca, redaka ili ćelija. Odaberite Stupce. Ne zaboravite spremati svoj dokument! Pogledajte prezentaciju 5016.avi 119 Brisanje dijelova tablice Umetanje redaka i stupaca

5. OBRADA TEKSTA
Vježba 5.36 . Ponekad vam zatreba tablica "stepenastog" oblika kao na slici 5.23. Da biste napravili takvu tablicu, prvo napravite običnu tablicu (četiri stupca i retka), a zatim brišite suvišne ćelije. Pogledajte prezentaciju 5017.avi 1. 2. 3. 4. Kliknite u ćeliju koju želite izbrisati (ili označite niz ćelija). Odaberite Tablica > Izbriši. U podizborniku odaberite Ćelije. Otvori se okvir za dijalog Brisanje ćelija (slika 5.24) u kojem birate kako će se preostale ćelije pomaknuti nakon brisanja: • odabirom Pomakni ćelije ulijevo ćelije desno od izbrisane pomiču se za jedno mjesto ulijevo • odabirom Pomakni ćelije gore ćelije ispod izbrisane pomiču se prema gore • preostale dvije mogućnosti su za odabir brisanja cijelog retka odnosno stupca.

Slika 5.23. "Stepenasta" tablica

Slika 5.24. Dijaloški okvir Brisanje ćelija

Spajanje i razdvajanje ćelija

Izgled tablice je vrlo lako mijenjati. Možete nekoliko ćelija spojiti u jednu ili jednu ćeliju podijeliti u nekoliko stupaca i redaka. Vježba 5.37. Vraćamo se na tablicu s rasporedom. U prvi redak želimo napisati naslov "Raspored sati" (slika 5.25). Da bismo dobili cjelovit redak, moramo sve njegove ćelije spojiti u jednu. 1. Označite prvi redak. 2. U izborniku prečica odaberite Spoji ćelije. 3. Napišite tekst naslova i poravnajte ga na sredinu ćelije. Naredbe za spajanje i razdvajanje ćelija nalaze se i u izborniku Tablica.

Pitanja
1. Na koje sve načine možete umetnuti tablicu u Word dokument? 2. Kako obrisati neki stupac tablice? 3. Kako obrisati neku ćeliju? 4. Kako umetnuti novi redak u tablicu?

120

5. OBRADA TEKSTA
5.6. Ispis dokumenta
Vjerojatno ste se zasitili teksta koji je vidljiv na zaslonu i potpuno nevidljiv kad nema struje. Sada ćete naučiti kako ga pretvoriti u vrlo opipljiv tekst na papiru. pregled ispisa, pisač, stranice Za početak pogledajmo kako bi naši dokumenti izgledali kad bismo ih ispisali. Za to ih nije potrebno prvo ispisati pa pogledati, nego upotrijebiti mogućnost Worda koja se zove Pregled ispisa (slika 5.25). Pogledajte kako je tekst smješten na stranici. Obratite pozornost na margine, zaglavlja i podnožja. Ovdje imate priliku uočiti sve veće pogreške i nedostatke i ispraviti ih prije ispisa. Prije nego što pošaljete svoj dokument na ispis, provjerite: • imate li pisač priključen na računalo, • je li uključen u struju i pravilno spojen na računalo, • ima li u njemu dovoljno tinte, tonera ili trake, • ima li papira i je li pravilno umetnut. Provjerite je li vaš pisač postavljen u Windowsima. Ključne riječi

Pregled ispisa

Slika 5.25. Pregled ispisa Vježba 5.39 . Otvorite datoteku 5vje42.doc. Kliknete na Datoteka > Pregled ispisa. Pogledajte kako su orijentirane stranice. Kad ste dobro pogledali dokument, kliknite na tipku Zatvori i vratite se u dokument. 121

5. OBRADA TEKSTA
U prozoru Pregled ispisa imate na raspolaganju istoimenu alatnu traku (slika 5.26): Ako ste zadovoljni posljednjim pregledom dokumenta, možete ga i ispisati. Najbrži način ispisa je klikom na gumb I s p i s , koji se nalazi na alatnim trakama Pregled ispisa (oznaka 1 slika 5.26) i Standardna.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Slika 5.26. Alatna traka Pregled ispisa.
1 2 3 4 5

Ispis Povećalo Jedna stranica Višestruke stranice Zumiranje

6 7 8 9

Prikaz ravnala Stisni da stane Puni zaslon Zatvori pregled

Gumb za ispis

Oprez – kad jednom kliknete na tu ikonu Word vas više ništa neće pitati. Dokument će biti poslan na ispis s osnovnim postavkama (cijeli dokument, u jednom primjerku, bez zumiranja). Na slici 5.27 vidite te osnovne postavke. Word vam daje svakojake mogućnosti ispisa. Možete ispisati samo jednu stranicu, nekoliko njih, parne i neparne stranice, označeni dio teksta ili nekoliko dokumenata. Vježba 5.40 . Ispis parnih i neparnih stranica Želimo ispisati cijeli dokument. Pošto nemamo pisač koji ispisuje dvostrano, najprije ćemo ispisati sve neparne, vratiti papire u pisač pa ispisati sve parne stranice. 1. Kliknete na Datoteka > Ispis 2. U odjeljku Pisač 1 birate pisač i podešavate njegova svojstva. 3. U odjeljku Raspon stranica 2 odabirete koje stranice ćete ispisati – odaberemo Sve. 4. U odjeljku Kopije 3 određujete u koliko primjeraka će se ispisivati. 5. U okviru Ispiši 4 određujemo što će se ispisati. Ostavimo Dokument. 6. U donjem okviru Ispiši 5 određujemo koje od odabranih stranica će se ispisivati. 3 Odaberemo Neparne stranice. 7. Od ispisa možete odustati klikom na Odustani. 10 8. Ispis potvrđujemo klikom na U redu. 9
6 7 8 9 10

1

2

4 5

Kad se sve stranice ispišu vratite ih u pisač (pazite kako okrećete papir). Ponovite korake 1 do 5, a u 6. odaberite Parne stranice.

Slika 5.27. Dijaloški okvir Ispis 122

Ovakvim ispisom veličina stranice smanjena je na pola. Kako ispisati cijeli dokument? 3. Kliknite na ispis koji želite ukloniti. Ispis potvrđujete klikom na U redu. Ne brinite. U donjem okviru Ispiši 5 ostavite Sve stranice raspona. U tijeku ispisa sjetili ste se da ste nešto zaboravili ili pogrešno upisali. 123 . Slika 5. 1. U izborniku Dokument odaberite Za4. 2.41.doc. Želimo ispisati stranice od 1. 5. Portretna orijentacija – Portrait orientation) Ispis redaka teksta usporedno s kraćom stranicom papira. U odjeljku Raspon stranica 2 napišete 1–10. 6. U odjeljku Pisač birate pisač i podešavate njegova svojstva. Kako prekinuti ispis dokumenta? 5. u okviru Stranica po listu 7 odaberete 2 stranice. Kako možemo pogledati dokument prije ispisa? 2.28. ako stranicu veličine A4 želite ispisati na format A3 u okviru Na veličinu stranice 8 odaberite A3. Dvostruko kliknite na ikonu pisača u programskoj traci Windowsa (desno Pitanja dolje). Kako ispisati samo parne stranice dokumenta? 4. Pojavit će se raspored ispisa. Prekid ispisa RJEČNIK POJMOVA A4 format papira Papir veličine 210x297 mm. Kako ispisati drugu stranicu dokumenta? ustavi ispis ili 5. U odjeljku Ispiši 2 ostavite Dokument. U odjeljku Kopije ostavite 1. 4. učinite sljedeće: 1. Kliknete na Datoteka > Ispis. do 10. 7. 3. i to po dvije stranice na Otvorite datoteku jednom listu papira (ne dvostrano). 5vje44. ispis se može prekinuti ili odgoditi. Primjerice. Raspored ispisa Da biste prikazali raspored ispisa i izbacili neki zadatak ispisa. Ako želite obrisati sve s rasporeda ispisa. 3. Word dozvoljava razna smanjivanja i povećavanja u tom odjeljku. Pritisnite tipku Delete. Pritom će Word razmjerno povećati tekst i slike da odgovaraju novom formatu. 8. U odjeljku Zumiraj 6 . OBRADA TEKSTA Vježba 5.5. 1. otvorite izbornik Pisač i odaberite Odustani od ispisa svih dokumenata. 2. Pejzažna orijentacija – Landscape orientation Ispis redaka teksta usporedno s duljom stranicom papira.

2.1. na njoj se nalaze gumbi za minimiziranje. Spajajući sliku. odabirom Start > Svi Programi > Microsoft PowerPoint Slika 6. slike. Ove naredbe odabiremo mišem ili pomoću tipkovnice. odabirom Start >Svi programi >Novi Officeov dokument Otvorit će se okvir Novi Office dokument (slika 6.6. Program pokrećete na neki od sljedećih načina: 1. slajd. animacije i vizualnih efekata. predstaviti svoj razred na cool način ili možda napraviti crtić? Za to vam treba dobra ideja i . na što isto možete uticati. gdje odaberemo Prazna prezentacija i kliknemo na gumb U redu. sažimanje i zatvaranje programa. Namijenjen je izradi prezentacija te omogućava povezivanje teksta. kao u pravom crtiću ili reklamnom spotu. zvuka. Cijela prezentacija sastoji se od niza slajdova koji se nižu jedan za drugim u odabranom slijedu. otvara se padajući izbornik s popisom naredbi. Prozor programa PowerPoint možete vidjeti na slici 6.1). Prozor programa PowerPoint PowerPoint dolazi u sklopu standardnog Microsoftovog paketa Office.1. pogled na prezentaciju. okno zadatka. Osnovni element prezentacije je slajd (engl. da izvode glazbu ili da izvršavaju razne druge radnje. Ključne riječi prezentacija. zvuk i pokret možete postići zanimljive efekte. Kliknemo li lijevom tipkom miša na pojedini naziv. Prozor Novi Office dokument s trinaest različitih kartica 2. gotovo da i nema multimedijskog sadržaja kojeg ne možete uključiti u prezentaciju. Možete ih "natjerati" da se kreću u određenom smjeru određenom brzinom. Pomoću tipkovnice izbornike otvaramo tako da pritisnemo tipku Alt i podvučeno slovo u nazivu izbornika. slika.program za izradu prezentacija. 6. 1 u naslovnoj traci pronalazimo naziv otvorenog dokumenta i ime programa. okvir za bilješke Prezentacija na računalu spoj je teksta. 2 traka s izbornicima omogućuje nam pristup izbornicima. To je okvir nalik stranici u Wordu s tom razlikom što na elemente koje umetnete na slajd možete utjecati. zvuka i vizualnih efekata u animiranu cjelinu. dvostrukim klikom dijaloških okvira miša na neku PowerPoint datoteku u Windows Exploreru 3. U izbornicima pronalazimo dodatne naredbe. 124 . Osim toga. Zapravo. slide). IZRADA PREZENTACIJA Želite izraditi animirani slogan za neku tvrtku.

Prozor programa PowerPoint 3 na alatnoj traci nalaze se gumbi koji nam omogućuju brz i jednostavan odabir najčešće korištenih naredbi. Drugi gumb uključuje pogled Slide Sorter u kojem vidimo sve slajdove neke prezentacije. 125 . Postavimo li se mišem na neki od ponuđenih gumba na alatnoj traci. Ukoliko vam okno zadatka smeta. 4 okvir slajdova koristimo za pregled cijele prezentacije. pojavljuje se oblačić s kratkim opisom odabranog gumba.2. Dostupne su dvije kartice: Outline i Slides. Karticu Outline koristimo kad želimo prikazati i uređivati koncept prezentacije. 8 okvir za bilješke omogućuje upisivanje bilježaka za pojedine slajdove. Njega upotrebljavamo kod podešavanja rada prezentacije. Za ponovno otvaranje okna zadatka odaberite View > Task Pane. Na slici je uključen pogled Normal. možete ga zatvoriti klikom na gumb Close (oznaka X). 7 gumbi za odabir pogleda na prezentaciju: Prvi gumb daje pogled Normal koji najčešće koristimo pri izradi prezentacije. Tako više ne morate tražiti naredbe u izbornicima jer su vam one najvažnije uvijek vidljive na prvi pogled. Klikom miša na gumb odabiremo željenu naredbu. Bilješke neće biti vidljive na samim slajdovima 9 alatna traka za crtanje i statusna traka.6. Na slici uz naslov je otvorena kartica Slides 5 aktivan slajd kojeg uređujemo 6 okno zadatka (Task Pane) sadrži grupirane naredbe koje vam najčešće trebaju. Posljednji je Slide Show kojim uključujemo pregled izvođenja prezentacije. IZRADA PREZENTACIJA 1 2 3 4 5 6 Elementi prozora 8 7 9 Slika 6. a karticu Slides kad želimo vidjeti umanjene sličice slajdova.

Za zatvaranje PowerPointa upotrijebite neki od ovih načina: 1. Ukoliko vam neki od tih tekstnih okvira nije potreban.1. odabirom naredbe Save iz izbornika File 2. rezerviran za naslov i podnaslov prezentacije (slika 6. Prezentaciju možete spremiti na nekoliko načina: 1. Također. a želite početi raditi novu. pritiskom kombinacije tipki Ctrl+S. Ukoliko imate otvorenu neku prezentaciju. upotrebom već postojeće prezentacije ili 4. klikom miša na ikonu PowerPointa koja se nalazi u gornjem lijevom uglu naslovne trake.1. Prazna prezentacija 6. odabirom File > Exit 3. označite ga (kliknite lijevom tipkom miša na njegov obrub) i pritisnite tipku Delete. PowerPoint će vam pri svakom pokretanju otvoriti novu. Pri odabiru vrste i veličine pisma mislite na osobe koje će čitati taj tekst! Otvaranje nove prezentacije Slika 6.označite dio teksta te odaberete alat s alatne trake oblikovanja ili iz izbornika Format > Font. upotrebom ponuđenih predložaka 3. možete iz okna zadataka odabrati New > Blank Presentation.6.2. klikom na gumb Save na standardnoj alatnoj traci 3.3. prazan slajd. Prva prezentacija Kliknite u tekstni okvir u kojem piše "Click to add title" i napišite naslov "Pozdravi s praznika". praznu prezentaciju (slično kao u Wordu). Spremanje prezentacije Prezentacije koje ste napravili potrebno je povremeno pospremiti da ne biste izgubili promjene koje ste napravili. Izbrišite tekstni okvir za podnaslov ("Click to add subtitle"). pomoću Čarobnjaka za automatsko stvaranje prezentacije 2. 126 .3). On sadrži prostor. Eksperimentiranje s čarobnjacima i predlošcima ostavljamo za kasnije i počinjemo od prazne prezentacije. Vježba 6.2. početi sve od početka. Nova prazna prezentacija sadrži jedan.2. naučimo i kako ga zatvoriti. Prazan slajd zapravo nije prazan. otvara se izbornik u kojem izaberemo naredbu Zatvori. Izrada prve prezentacije Novu prezentaciju možete napraviti na četiri načina: 1. IZRADA PREZENTACIJA Nakon što ste upoznali osnovne elemente PowerPointovog prozora. prezentaciju je potrebno pospremiti prije napuštanja programa. Vježba 6. klikom miša na gumb s znakom r koja se nalazi u gornjem desnom uglu naslovne trake 2. Oblikovanje i poravnanje teksta radi se na isti način kao u Wordu . 6. u obliku tekstnih okvira.

U oknu zadataka pokazat će se sličice izbornika Slide Layout u kojem odabirete izgled novog slajda (vidi sliku 6. grafikon.4. Dodavanje slajdova tekstni okvir.5).6. Po sličicama možete vidjeti što će slajd sadržavati – samo tekst. Gumbom Cancel možete se predomisliti i odustati od zatvaranja prezentacije. Za dodavanje novog slajda odaberite Insert > New Slide. Odabirom gumba Yes spremate prezentaciju prije napuštanja programa.avi. ali će PowerPoint i dalje ostati aktivan. dijagram i multimedijska datoteka (zvuk ili video). Prezentaciju zatvaramo na neki od slijedećih načina: Zatvaranje 1. Kliknete li na No. Odaberimo File > Open. Naša prezentacija još uvijek ima samo jedan slajd. Postojeću prezentaciju otvaramo kao i bilo koju drugu vrstu datoteka u Office aplikacijama. U okviru Save as type: odabere se tip prezentacije. Prezentacije napravljene PowerPointom se prepoznaju po nastavku . slika iz datoteke. tablica. PowerPoint će vas upozoriti na to dijaloškim okvirom kao na slici 6. Zatvaranje prezentacije Više ne želite nastaviti rad na svojoj prezentaciji. Zatvaranjem prezentacije zatvorit će se njen prozor.4. kombinaciju teksta i objekata ili ništa. Dijaloški okvir za spremanje dokumenta Za provjeru znanja riješite kvizove 9kviz01. nastavak . Objekti koje možete umetati na slajd su: tablica.ppt 6.htm 6. uzorci boja Otvorimo sada prvu prezentaciju koju smo napravili u vježbi 6. klikom miša na znak r koji se nalazi na desnom kraju trake s izbornicima File > Close 3.3.ppt. IZRADA PREZENTACIJA U okviru Save in: odabere se mapa u koju spremamo prezentaciju. Slika 6.2. Ukoliko niste pohranili prezentaciju prije pokušaja zatvaranja. U okviru File name: upisuje se ime prezentacije. pozadina slajda (background ). pritiskom kombinacije tipki Ctrl+F4.2. Zatvorite je.htm i 9kviz02. Slika 6.1. To nam omogućuje da nastavimo rad na nekoj drugoj prezentaciji.5. Svi ti objekti su u PowerPointu imenovani jednim imenom – Contents (sadržaj). odabirom naredbe Close iz izbornika File prezentacije: 2. kliknite na istoimeni gumb na alatnoj traci oblikovanja ili pritisnite kombinaciju tipki Ctrl+M. predložak. 127 Ključne riječi Otvaranje postojeće prezentacije: File > Open . Spremite prezentaciju pod imenom Pozdravi s ljetovanja. slika iz galerije Clip Art. Okno zadatka Slide Layout Novi slajd se umeće uvijek iza slajda na kojem trenutno radite. Postupak dodavanja novog slajda naučite uz multimedijsku prezentaciju 9mmp001. izgubit ćete sve promjene napravljene na prezentaciji od zadnjeg spremanja. Novi slajd u prezentaciju možete dodati na nekoliko načina.

Nakon što ste umetnuli tablicu. Povlačenjem rubnih kvadratića možete mijenjati veličinu objekta na slajdu. Kliknite na strelicu u donjem dijelu prozora. Vježba 6. Da biste odabranu pozadinu primijenili na cijelu prezentaciju. Jednostavno postavite pokazivač miš na objekt.avi i 9mmp004.avi služe za ponavljanje gradiva. Pojavit će se prozor koji vidite na slici 6. Na sličan način umećete ostale objekte s alatne trake Drawing. Stoga to nećemo ponavljati.6. Slika 6. odaberite View > Toolbars te kliknite na ime alatne trake. Želimo promijeniti izgled pozadine slajda. Ako želite neku drugu boju. 9mmp002. sliku ili uzorak.4. Postupke umetanja teksta na slajd naučite uz multimedijsku prezentaciju 9mmp003. Svaki od objekata umetnutih na slajd se može premještati.6) 5.6. strelice. Kad pokazivač miša poprimi oblik četverostrane strelice. Kliknite desnom tipkom miša na slajd (izvan tekstnih okvira) te u izborniku prečica odaberite Background. 6. Da biste odabranu pozadinu primijenili na aktivan slajd. kliknite na Apply to All 7. Ponovno je vidljiv prozor Background (slika 6. Time ste otvorili prozor u kojem možete odabrati neke boje. Rad s tablicama Tablicu umećete odabirom Insert > Table. Alatna traka je vidljiva ako se točka unosa nalazi u tablici. Nakon što ste odabrali boju. kliknite na More Colors. Rad s tablicama u PowerPointu gotovo je isti kao i u programu Microsoft Word. primjerice WordArt tekst. kliknite na OK 4. kliknite na gumb Apply 6. uzorke ili slike za pozadinu slajda 3. pritisnite lijevu tipku miša i odvucite objekt na željeno mjesto. u prozoru koji se otvori odaberete željeni broj stupaca i redaka.avi. Prozor za promjenu Ako odaberete Apply to All. 128 . možete je mijenjati i oblikovati upotrebom alatne trake Tables and Borders. Za premještanje tekstnog okvira morate kliknuti na njegov rub. IZRADA PREZENTACIJA Postupak umetanja slike na slajd naučite uz multimedijsku prezentaciju 9mmp002.3. nova pozadina će biti primijenjena na sve slajdoizgleda pozadine ve – i one koje ste prije napravili i one koje ćete tek raditi! Kako postaviti fotografiju u pozadinu slajda naučite uz multimedijsku prezentaciju 9mmp004.pps Multimedijske prezentacije 9mmp001. gotove oblike ili dijagrame. Klikom na Fill Effects otvara se istoimeni prozor u kojem možete odabrati razne kombinacije boja. 1.6 2. Pregled osnova rada s tablicama pogledajte u prezentaciji 9ppt001.avi. Za odustajanje od promjena kliknite na Cancel.avi.avi. Želite li uključiti stalni prikaz neke alatne trake. 9mmp003.avi.

iz izbornika View odaberite Master.5. Svaka promjena izvršena na glavnom slajdu bit će odmah vidljiva na svim slajdovima. Jedan od tih slajdova namijenjen je za uređivanje naslovnog slajda (Title Master). kako postaviti neki tekst ili sliku na slajd. Notes Master. Već ste ranije naučili kako odrediti pozadinu slajdova. slike…). Glavni slajd Glavni naslovni slajd Slika 6. Sve ove tipove master-slajdova otvaramo odabirom izbornika View > Master. Handout Master i Notes Master. upravo u tu svrhu rabimo glavni slajd.5.1. hiperlink Jeste li se ikad zapitali kako na sve slajdove prezentacije odjednom postaviti neku sliku. 6. PowerPoint nam nudi četiri tipa master-slajdova: Slide Master. Title Master. njegovu veličinu ili boju. Stoga krenimo redom. promijenite li font kojim je pisana pojedina stavka. PowerPoint otvara prikaz Slide Master View s dvama slajdovima i pripadnom alatnom trakom. Od navedenih tipova master slajdova nama će biti najzanimljiviji glavni slajd (Slide Master) i glavni naslovni slajd (Title Master). slad za unos teksta ili slike. sheme boja. Naravno. Glavni slajdovi (Master slides) Glavni slajdovi ili Master slides osnovni su slajdovi na kojima definiramo raspored objekata (tekst. ovisno o tome želimo li naslovni slajd. Ključne riječi 6. Postavlja se pitanje može li se sve ovo odrediti odjednom za sve slajdove naše prezentacije. itd. ili slad za unos tablice ili potpuno prazan slajd koji ćemo mi kreirati. automatski će se promijeniti svi slajdovi. tekst ili neki drugi objekt? Vrijeme je da upoznamo još neke tajne koje nam skriva PowerPoint. Handout Master.6. Primjerice. IZRADA PREZENTACIJA RJEČNIK POJMOVA Novi slajd – New Slide Umetanje novog slajda u prezentaciju možemo napraviti na dva načina: iz izbornika Insert (Umetni) odaberemo New Slide (Novi slajd) ili kliknemo na ikonu za novi slajd iz trake alata Standard Predložak – Design Template PowerPoint nam omogućuje niz unaprijed definiranih predložaka prezentacije koje odabiremo na početku kreiranja prezentacije Raspored elemenata na slajdu – Slide Layout Omogućuje nam odabir izgleda slajda. a drugi za uređivanje svih ostalih slajdova (Slide Master) (slika 6. kao i ostalo za sve slajdove u prezentaciji.7. Da biste prikazali glavni slajd.7). Pogled Slide Master View 129 . Title Master. Oblikovanje prezentacije Slide Master. pozadinu. a zatim Slide Master.

Za promjenu pozadine odaberite Format > Background. No. Odaberite stoga iz izbornika View naredbu Master > Slide Master. Prvi problem na koji je naišao Marko bio je kako podesiti boju i veličinu fonta da one na svim slajdovima budu jednake. Njime definiramo izgled naslovne stranice prezentacije. Da biste uredili zaglavlje ili podnožje svoje prezentacije. Ti se slajdovi uređuju na jednak način kao i “obični” slajdovi. Za umetanje slike odaberite Insert > Picture.8. Kako je Marko odlučio da će njegova prezentacija imati i nekoliko naslovnih slajdova morao je oblikovati i Title Master. IZRADA PREZENTACIJA Ako u prikazu Slide Master View ne vidite naslovni slajd.6. možete ubaciti novi glavni naslovni slajd odabirom gumba Insert New Title Master na alatnoj traci Slide Master View. Kad budete zadovoljni izgledom glavnog slajda. Da biste napravili promjene na glavnim slajdovima. vratite se natrag na uobičajeni pogled na prezentaciju odabirom View > Normal ili kliknite na gumb Close Master View na alatnoj traci Slide Master View. Slide Master i Title Master uvijek se nalaze u paru. Stoga na alatnoj traci Slide Master View kliknite na gumb Insert New 130 . upotrijebite naredbu Header and Footer iz izbornika View. Na glavnom slajdu obilježeni su svi glavni elementi koji čine svaki slajd: položaj i izgled naslova. Glavni naslovni slajd posebna je vrsta glavnog slajda. Kod popisa možete promijeniti i grafičke oznake za svaku pojedinu razinu. Pomoći ćemo Marku i zajedno riješiti te probleme. jednostavno kliknite u okvir za tekst (Click to edit Master text styles) te mijenjajte vrstu. Vježba 6. podnožje slajda (footer) s pozicijama za datum. vrijeme. Alatna traka Slide Master View fonta po želji. Na isti način promijenite boju i veličinu fonta osnovnog teksta i popisa do četvrte razine. broj slajda i slično.4. pet razina stavki. Slide Master stil svih ostalih slajdova. uz dobru volju i još bolju ideju naišao je na nekoliko problema. Unutar jedne prezentacije možemo imati više ovakvih parova različitih mastera. Kliknite u okvir za tekst (Click to edit Master title style) i odaberite boju i veličinu fonta naslove na vašim slajdovima. To se rješava pomoću Slide Mastera. layout kojim je ona izrađena. boju i veličinu Slika 6. Title Master određuje stil naslovnog slajda za cijelu prezentaciju. tj. Na glavnom slajdu nemojte mijenjati zaglavlje (header) ili podnožje (footer) slajdova. Pitagorin poučak Marko je odlučio spojiti stečeno znanje iz matematike sa znanjem informatike i napraviti pravu multimedijsku prezentaciju vezanu uz Pitagorin poučak.

Na isti način kao kod Slide Mastera odaberite boju i veličinu fonta. a da pritom ne zatvaraju prezentaciju. Ako želite vezu između slajdova podesiti tako da se korisnik može kretati kroz prezentaciju samo uz pomoć hiperveza. U odjeljku Link to možete odabrati želite li da hiperveza pokazuje na neku od postojećih datoteka (Existing File or Web Page). Rad s objektima hipertext i hiperlink Pred Markom je stajao još jedan problem: kako proizvoljno mijenjati redoslijed prikazivanja slajdova. Ubacivati slike u prezentaciju već smo naučili.2. obavezno u oknu zadataka za izmjenu slajdova (Slide Transition) uklonite kvačice ispred On mouse click i Automatically after. neki slajd u našoj prezentaciji (Place in This document). Dijaloški okvir Insert Hyperlink korisne kad želite uvjetovati prijelaz na neki slajd ili kad želite korisniku ponuditi više mogućnosti kretanja kroz prezentaciju. Nakon toga iz izbornika Insert odaberete Hyperlink. 6. Pomoću hiperveza (linkova) na lak i jednostavan način možemo proizvoljno mijenjati tijek svake prezentacije. Prema potrebi smanjite veličinu slike i postavite je na željeno mjesto povlačenjem. Hiperveze u prezentaciji Da biste umetnuli hipervezu na neki objekt (sliku.9). Tekst na koji smo postavili hipervezu bit će podcrtan i u drugoj boji. pa nacrtamo kvadratić oko slova “a)” na popisu ponuđenih odgovora. hipervezu možete postaviti i na sliku ili na neki drugi objekt. slajdu. Stoga ubacite sliku na Slide Master i Title Master odabirom izbornika Insert > Picture > From file. Kvadratićem ćemo označiti ponuđene odgovore na 9. Hiperveza Postavljanje hiperveza na određene dijelove slajda Osim na tekst. Otkrijmo sada trik kako se postavljaju hiperveze na nacrtani kvadratić. IZRADA PREZENTACIJA Title Master i uključite prikaz glavnog naslovnog slajda.5.6. Postavljanje hiperveze na crtani objekt 131 . neki novi dokument (Create New Document) ili na e-mail adresu. neku vrstu loga za njegovu prezentaciju. Hiperveze na vanjske datoteke otvaraju program koji je potreban za gledanje ili izvođenje tih datoteka. Otvara se dijaloški okvir Insert Hyperlink (slika 6.9. Drugi problem bio je kako na svaki od slajdova postaviti sliku s prikazom dokaza Pitagorina poučka. tekst) najprije ga morate označiti. Na alatnoj traci Drawing odaberemo alat Rectangle za crtanje pravokutnika. Hiperveze na slajdove u prezentaciji vrlo su Slika 6. Kao i prethodni problem i ovaj ćete riješiti pomoću Slide Mastera.

6. Otvara se izbornik u kojem možemo birati akcijske gumbe po potrebi. slajda ubacite četiri nova slajda. razvučemo gumb do željene veličine. slajd postavili akcijske gumbe. potrebno je iz izbornika Slide Show odabrati naredbu Action Buttons (slika 6. zgodno je obrisati rub kvadratića tako da na alatnoj traci Draw odaberete Line Color pa kliknete na strelicu i odaberete No Line. Postavimo ga na mjesto na slajdu gdje želimo da se pojavi gumb te.11. otvorit će se dijaloški okvir Action Settings. Da biste na 13. Odaberite Hyperlink to:.10). slajda prema slajdovima sa zadacima. odabrat ćemo Return (vrati se). možete je promijeniti tako da u standardnoj shemi boja (Format > Slide Color Scheme > Custom) promijenite boje za Fills i Accent and hyperlink. za vrijeme crtanja držite pritisnutu tipku Shift. Za potpuni doživljaj.avi. Postavljanje hiperveza pomoću akcijskih gumba Hiperveza akcijskim gumbom Pokazali smo kako možemo postaviti hipervezu na tekst ili na grafički objekt. Postavljanje akcijskih gumba na slajd Slika 6.11 nalazi se alatna traka s akcijskim gumbima. Postavimo sada hiperveze akcijskim gumbima s 13.10. Vježba 6. pa postavite vezu prema 14. pokazivač miša pretvorit će se u križić. Sada nam još preostaje postaviti hipervezu na nacrtani lik.avi. Marko je pripremio i nekoliko slajdova s pomoći koje treba pozvati s akcijskim gumbom. Najprije iza 14. Slika 6.pps. postupak dodavanja akcijskih gumba naučite uz multimedijsku prezentaciju 9mmp002. Nakon što smo odabrali željeni akcijski gumb. Otvorit će se dijaloški okvir Hyperlink To Slide u kojem odaberite slajd 8 – Zadaci za vježbu. slajdu (jer je riječ o netočnu odgovoru). pa kliknite na strelicu i odaberite No Fill. Čim otpustimo tipku miša. Ako vam se ne sviđa boja gumba koju vam je predložila shema boja. držeći pritisnutu lijevu tipku miša. Odabir akcijskih gumba Rješenje vježbe pogledajte na prezentaciji 9ppt001. IZRADA PREZENTACIJA Ako vam je boja ispunila kvadratić.5. Izračunajte svaki od zadanih zadataka te postupak izraču132 . Da biste dobili kvadratić. a zatim u padajućem izborniku odaberite Slide. Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp001. Iz izbornika Insert odaberite Hyperlink. i 14. na alatnoj traci Drawing odaberite Fill Color. Na slici 6. Na kartici Mouse Click podešavamo akcije koje će se dogoditi kada kliknemo mišem na gumb. No u PowerPointu možete jednostavno načiniti prave gumbe te na njih postaviti hiperveze.

Animacije i posebni efekti prijelazni efekti. Slajdovi se jednostavno izmjenjuju jedan za drugim. Hiperveze – Hyperlink Veza postavljena na dio teksta ili na neki drugi objekt u prezentaciji koja nas vodi na drugo mjesto u istoj prezentaciji ili otvara novi dokument ili aplikaciju. Pitanja: 1. Ovdje odaberemo efekt koji želimo i on će biti primijenjen na slajd. Oni prezentaciji daju posebnu draž. Kako namjestiti da se na svakom slajdu ispiše datum? 3. Kako promijeniti boju teksta svim naslovima u prezentaciji ? 4. Uz osnovne animacijske efekte PowerPoint nam nudi još mnogo sakrivenih čarolija.6. Akcijskim gumbima veze postavljamo na sličan način kao i veze na tekst. Glavni naslovni slajd – Title Master Slajd koji sprema informacije iz predloška dizajna.6. U kojem se izborniku nalazi opcija za postavljanje akcijskih gumba? 6. Ključne riječi 6. dizajn pozadine i sheme boja. Kako smo to mi učinili. U drugom odjeljku Modify 133 Tranzicijski ili prijelazni efekti . animacijski efekti Već ste se ranije upoznali s osnovnim animacijskim efektima. Prijelaz na novi slajd Najjednostavniji efekti koje rabimo u PowerPointu animacijski su efekti za prijelaz između dvaju slajdova. Također.ppt. Opišite kako možemo postaviti vezu na neki tekst na slajdu. Kako na sve slajdove osim na naslovne odjednom možemo ubaciti sliku? 2. veličine i mjesta rezerviranih mjesta. a odnosi se na stilove na slajdovima naslova. U odjeljku Apply to selected slides nabrojani su svi prijelazni efekti koje nam nudi PowerPoint. za prijelaz između dvaju slajdova ne rabi se nijedan efekt. No priča ne prestaje ovdje. Okno zadatka otvarate pomoću View > Task Pane. 6. Kod izrade nove prezentacije. Za dodjeljivanje prijelaznog efekta nekom slajdu rabi se okno zadatka Slide Transition.6. No. da biste razbili ovu monotoniju izmjene slajdova. možete upotrijebiti neki od mnogobrojnih tranzicijskih ili prijelaznih efekata koje nudi PowerPoint. uključujući stilove fonta. možete odrediti želite li da se slajdovi izmjenjuju nakon pritiska na lijevu tipku miša ili automatski nakon nekog vremena. Glavni slajd – Slide Master Slajd koji sprema podatke o primijenjenom predlošku dizajna. Preostaje još samo da povežete slajdove sa zadacima i slajdove s postupkom rješavanja pojedinog zadatka pomoću akcijskog gumba Help (pomoć). možete pogledati u prezentaciji 9ppt002. IZRADA PREZENTACIJA na stavite na novoubačene slajdove. 5. Kako možemo na akcijski gumb napisati neki tekst? RJEČNIK POJMOVA Akcijski gumbi – Action Buttons Veze između slajdova u PowerPointu možemo postavljati pomoću akcijskih gumba.1.

Ako vam se odabrani efekt ne sviđa odaberite drugi ili pak uklonite prijelazni efekt odabirom No Transition. Određivanje vremena prijelaza na sljedeći slajd U ovoj vježbi Markovoj prezentaciji odredit ćemo vrijeme prijelaza na sljedeći slajd. Želimo li da se slajdovi promijene nakon nekog perioda.ppt Prijelazni efekt 1.avi. dok se u odjeljku Advance slide određuje način prelaska na novi slajd. 2. U oknu zadatka otvorite okno Slide transition. kliknite na gumb Apply to All Slides. Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp003. isključit ćemo obje opcije On mouse click i Automatically after.avi. Animacije objekata Animacijski efekti Najveći čar prezentacijama daju animacijski efekti. Ako odaberemo ovu mogućnost. IZRADA PREZENTACIJA transition mijenja se brzina izvođenja prijelaza i po želji se dodaju zvukovi.6. Kao što smo već rekli. Odabir prijelaznog efekta Vratit ćemo se Markovoj prezentaciji i slajdovima dodati prijelazne efekte. Oni omogućavaju raznovrsna kretanja teksta ili slika po slajdu. Na posljednji slajd postavite vremenski period od 15 sekundi. Na slajdove od 1 do 7 postavite vrijeme prijelaza po želji. Na raspolaganju su vam brza izvedba efekta (Fast). 5 Ako želite da se odabrani prijelazni efekt primijeni na sve slajdove. Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp004. PowerPoint će vam automatski prikazati kako odabrani efekt izgleda tijekom izvođenja prezentacije. 4. U PowerPointu XP postoji mnogo efekata. Na slajdovima od 8 do 18 isključite obje opcije kako biste uvjetovali prijelaz na sljedeći slajd uz pomoć hiperveza.7. srednja (Medium) i spora (Slow). ali tijekom tog vremena možete i sami inicirati prelaženje na sljedeći slajd pritiskom na tipku miša. Ove dvije opcije možemo i kombinirati. označite sve slajdove u oknu Slides (držeći pritisnutu tipku Ctrl). U odjeljku Apply to selected slides pronađite efekt koji želite primijeniti na odabrane slajdove i kliknite na njega. Za prijelaz na novi slajd pomoću klika na lijevu tipku miša uključit ćemo opciju On mouse click. U odjeljku Modify transition po želji promijenite brzinu izvođenja efekta. Rješenje prethodnih vježbi pogledajte na prezentaciji 9ppt004. 6. 2. uključit ćemo opciju Automatically after i u polje za upis vremena unijeti broj sekundi. Ukoliko želite da se korisnik kreće između slajdova uz pomoć hiperveza. 4.6. bilo da se to događa pri dolasku ili pri odlasku objekta sa slajda. 3.6. 134 . Vježba 6. no neki od njih neće raditi na starijim inačicama PowerPointa. PowerPoint će na sljedeći slajd prijeći nakon navedene količine vremena. Vježba 6.2. Otvorite stoga prezentaciju 9ppt003. 3.pps. Ako želite promijeniti prijelazne efekte na dvama ili na više slajdova. Ovu mogućnost također podešavamo u oknu Slide Transition u odjeljku Advance slide. Otvorite slajd čiji prijelazni efekt želite promijeniti. možemo birati između nekoliko mogućnosti: 1. obje mogu biti uključene istovremeno.

Kliknite sada na sliku i pomaknite je na posljednje mjesto.12. Padajući izbornik na animiranom objektu 135 . 3. a odlazne pri nestajanju objekta sa slajda. 1. 1. a smjerove gibanja kad želimo pomicati objekte po slajdu na određen način. Nakon što odaberete neki od efekata za označeni objekt. zatim tekst i na kraju slika. Ako još niste. otvorite sad prezentaciju o Pitagorinu poučku. Dolazne efekte rabimo pri pojavljivanju nekog objekta na slajdu. 3.8. a u oknu zadatka pojavit će se u popisu umetnutih efekata. Objekti na slajdu numerirani su redom kojim se pojavljuju na slajdu. odlazni (Exit) i smjerovi pomicanja (Motion Paths). Odaberite Add Effect > Entrence >Diamond. Klikom na strelice Re-Order možete taj redoslijed mijenjati. Efekt uklanjate klikom na gumb Remove. Nakon toga otvorite padajući izbornik Add Effect. 2. Dva puta kliknite na strelicu Re-Order kako biste naslov pomaknuli na prvo mjesto popisa. a na kraju naslov. Kliknite sada na tekst te mu dodajte dolazni efekt Curve Up.9. U oknu zadatka kliknite na naslov u popisu umetnutih efekata. 2. Slika će biti označena brojkom 1. IZRADA PREZENTACIJA Otvorite prezentaciju o Pitagorinu poučku. Kliknite na sliku. U njemu su dostupne četiri grupe efekata: dolazni (Entrance). Malo je neobično da se na slajdu prvo pojavljuje slika. Jednom dodan animacijski efekt možete naknadno mijenjati ili ukloniti. Provjerite pomoću gumba Play kako sada izgleda redoslijed izvođenja objekata na ovom slajdu. naglašavajući (Emphasis). Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp005.6. koji sadrži tekst i slike. Vježba 6. Na drugom slajdu postavit ćemo dolazne efekte na tekstove i sliku. uz objekt će se pojaviti broj koji označava redoslijed izvođenja animacijskih efekata.). Da biste dodali animacijski efekt nekom objektu. smjestite je na drugi slajd. Kliknite na gumb Play i pogledajte kako izgledaju postavljeni dolazni efekti. Vježba 6. Okno zadatka Custom Animation s otvorenim izbornikom Add Effect Slika 6.13. Sva podešavanja i promjene animacijskih efekata odabiru se u oknu zadataka Custom Animation (slika 6.avi. zatim odaberite Slide Show > Custom Animation ili otvorite izbornik Custom Animation u oknu zadataka.13. te zatim nastavite primjenjivati animacijske efekate. Popis svih umetnutih efekata vidljiv je u oknu zadataka. Na isti način kao u prethodnim dvama primjerima naslovu dodajte dolazni efekt FlyIn. U odjeljku Start Izmjena redoslijeda pojavljivanja objekata Slika 6. Strelicama Re-Order izmijenite redoslijed pojavljivanja objekata tako da prvo dolazi naslov. najprije ga označite. Naglašavajuće efekte rabimo kad želimo dodatno istaknuti neki objekt na slajdu.

U odjeljku Start odaberite After Previous. no svaki od njih moramo pokrenuti klikom miša. Slika 6. Na isti način kao i kod uključivanja promijenite smjer djelovanja efekta i brzinu izvršavanja uz pomoć odjeljaka Direction i Speed. s desne strane naziva objekta pojavit će se strelica kojom otvarate padajući izbornik. IZRADA PREZENTACIJA odabirete hoće li se efekt uključiti na klik miša. gore. a u odjeljku Speed brzinu izvršavanja. a With Previous za sliku. a možete i sami nacrtati putanju po kojoj će se objekt pomicati. Da biste nacrtali svoju putanju kretanja objekta. Dodali smo dolazne efekte.14. najprije primijenite efekt na neki označeni objekt odabirom Add Effects > Motion Paths. U odjeljku Direction odabirete smjer djelovanja efekta. u tom padajućem izborniku odaberite Effect Options. dolje). 1. 3. Pripazite da ne odredite prebrzo kretanje objekata po slajdu – tada ih publika neće vidjeti. Na kartici Timing možete podesiti vrijeme pojavljivanja objekata na slajdu Efekti Emphasis omogućavaju povećanje.10.16. U popisu umetnutih efekata kliknite na tekst i također odaberite After Previous iz odjeljka Start. 136 . Ako je tekst oblikovan kao popis.avi. Klikom na gumb Play provjerite kako se slika pomiče. Vratimo se ponovo na naš drugi slajd. Kartica Effect omogućava odabir smjera animacije objekta te dodavanje zvuka. veličine i stila pisma. Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp006. Vježba 6. a ako se radi o tekstu. Zatim odaberite Draw Custom Path > Curve (slika 6.6. onda još i promjenu vrste. U animacijskom efektu Motion Paths PowerPoint nudi nekoliko smjerova pomicanja objekta (dijagonalno. Efekti Entrance (dolazni) i Exit (odlazni) određuju se na isti način. automatski s prethodnim objektom (With Previous) ili nakon njega (After Previous).15. a dvostrukim klikom završavate crtanje. Slika 6. Kartica Timing omogućava podešavanje načina pokretanja efekta i brzinu njegova izvođenja. Želite li dodatno podešavati animacijski efekt.). Ovisno o vrsti odabranog efekta bit će vam dostupne dvije-tri kartice. Promijenimo im način uključivanja tako da u odjeljku Start odaberemo After Previous za tekst. Svakim klikom određujete jedan dio krivulje. Mišem nacrtajte neku krivulju na slajdu. Podešavanje animacijskih efekata Kad kliknete na pojedini efekt na popisu u oknu zadataka. 2. Odaberite sada sliku iz popisa te na nju primijenite With Previous iz odjeljka Start. Način i redoslijed pojavljivanja dijelova teksta možete odrediti na kartici Text Animation. U popisu umetnutih efekata kliknite na naslov. smanjenje i okretanje za slike. svaki će se redak pojavljivati zasebno. Na kartici Text Animation podešavate animaciju teksta Efekti Motion Paths nisu vidljivi u starijim inačicama PowerPointa.

slajd do sada ste ubacili tekst i akcijske gumbe. IZRADA PREZENTACIJA Za provjeru znanja riješite kviz 9kviz03.16. 4. Dodavanje zvučnog efekta Slika 6. 1. i 14. buka. bez čekanja na klik mišem? 5. u cijeloj će prezentaciji najviše doći do izražaja zvuk. 6. Ubacite stoga prigodnu sliku na svaki od ovih dvaju slajdova. Odabir efekta pomicanja po određenoj putanji Dodavanje zvučnog efekta Pitanja: 1. Otvorite 13. Vježba 6. Kako postavljamo automatsko izmjenjivanje slajdova? Kako se postavljaju efekti prijelaza između slajdova? Kako možemo prilagoditi redoslijed pojavljivanja elemenata na slajdu? Kako namjestiti da se svake sekunde pojavi novi element na slajdu. 3. Što treba učiniti želimo li da tekst na slajd uđe nakon što kliknemo mišem? 137 . Na svaku od slika dodajte animacijski efekt Motion Paths i popratite ga zvukom.htm. slajd. Ako uza svako pomicanje objekta stavite novi zvuk. Na 13. U odjeljku Sound odaberite neki od ponuđenih zvučnih efekata ili dodajte zvuk iz neke svoje datoteke. Opišite kako možemo postaviti da se prezentacija izvršava tako dugo dok ne pritisnemo tipku ESC. Uza svaki od prije spomenutih efekata možete staviti i zvuk. Slika 6. Odabirom Add Effects > Motion Paths >Draw Custom Path > Curve na slajdu nacrtajte krivulju. 2.6. tj. Otvorite dijaloški okvir Effect Options kartica Effect.11. Pogledajmo ponovo Markovu prezentaciju. Odaberite Insert > Picture >Clip Art… Pronađite prigodnu sliku i ubacite je na slajd. Zvuk dodajete na kartici Effect dijaloškog okvira Effect Options koji je dostupan u izborniku uz dodani efekt. Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp007. U odjeljku Sound odaberite neki od ponuđenih zvučnih efekata ili dodajte zvuk iz neke svoje datoteke služeći se opcijom Other Sound… Na isti način umetnite prigodnu sliku i na četrnaesti slajd. Kliknite na umetnutu sliku. 5.avi. 4. Zvučni efekti dobri su samo ako su povezani sa sadržajem prezentacije. 2. 3.17. Bilo bi zgodno da ih malo popunite i pokojom sličicom.

138 . Pogledajmo sada kako dodati glazbu i zvukove vašoj prezentaciji. Zvukove možete umetnuti uz pomoć Clip Organizera (slično kao što ste radili sa slikama) ili pak možete umetnuti bilo koju zvučnu datoteku. no nisu samo aplauz. IZRADA PREZENTACIJA RJEČNIK POJMOVA Custom Animation Sve objekte na slajdu u PowerPointu (tekst. najčešće ćete upotrebljavati datoteke u formatima WAV. Na raspolaganju su nam različiti animacijski efekti za prijelaz slajdova. No. Multimedija u prezentaciji Ključne riječi zvukovi. Rabe se ako želimo prikazati samo dijelove prezentacije koju smo napravili ili ako želimo definirati različit redoslijed prikazivanja slajdova. katkad vam ipak upravo oni trebaju. bubnjevi i povjetarac zvukovi koje možete dodati prezentaciji. Ima toga još. itd. 6. a kada se zaustavlja. sliku.6.. Naravno. MIDI ili pak MP3. Da biste na neki slajd umetnuli zvuk. osmisliti neki zabavni ili šaljivi slide show ili pak želite slušatelju dati da razmisli o točnu odgovoru uz laganu glazbu. 6. Ima li glazbe i zvukova? Iako su glazba i zvukovi relativno rijetki u prezentacijama.) možemo prilikom prezentacije staviti na slajd uz različite efekte koje postavljamo tako da iz izbornika Slide Show odaberemo Custom Animation. film Neke multimedijalne elemente već ste naučili ubacivati u prezentaciju. Sjećate li se kako ste umetali slike ili bilo koje druge objekte u prezentaciju? Umetanje zvukova nimalo se ne razlikuje od umetanja drugih vrsta objekata. Slide Transition Efekti izmjene slajdova u PowerPointu mogu se definirati tako da iz izbornika Slide Show odaberemo Slide Transition. Najveći problem u takvom slučaju jest dobro uskladiti kada se zvuk počne reproducirati.1. postavite se na željeni slajd i iz izbornika Insert odaberite podizbornik Movies and Sounds. Ovdje vam se nude dvije mogućnosti umetanja zvukova. PowerPoint će pokušati reproducirati bilo koju vrstu zvučne datoteke.7. Također možemo definirati želimo li da se slajdovi izmjenjuju kada korisnik klikne mišem ili automatski nakon određenog broja sekundi.7. Ne pretjerujte s glazbom i zvukovima u svojoj prezentaciji kako ne biste odvukli pažnju slušatelja od predavača. Primjerice.. ni to u PowerPointu ne zahtjeva previše truda. Custom Shows Prilagođeni (korisnički) prikazi prezentacije PowerPointa. želite li napraviti niz slajdova praćenih glazbom. Preostalo je još samo da pogledamo što je s glazbom i zvukovima. U prezentaciju u PowerPointu možete umetnuti svaki zvuk koji inače možete reproducirati na svojem računalu. Služeći se Windows Media Playerom i njegovim codecom za zvuk. Reći ćete pa mi to znamo iz animacija. glazba.

koja predstavlja umetnuti zvuk. Želite li da reprodukcija zvuka započne s nekoliko trenutaka zakašnjenja. taj način možete uvijek promijeniti i kasnije. Nakon što ste odabrali datoteku koju želite. U okviru Delay upišite broj sekundi nakon koliko želite da počne reprodukcija nakon učitavanja slajda. Start On Click želite li da zvuk bude reproduciran nakon što kliknete na ikonu zvučnika.18. 2. Start After Previous želite li da reprodukcija zvuka počne nakon prethodnog objekta na slajdu. Okno zadatka Custom Animation 139 . Odaberete li gumb No.18) na tvrdom disku pronađite zvučnu datoteku koju želite umetnuti na slajd i pritisnite gumb OK. Ako želite. Slika 6. pritisnite na gumb Yes. kako biste poDodavanje zvučnog efekta Iako ste kod ubacivanja zvučne datoteke odabrali način reprodukcije zvuka.19. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu koja predstavlja zvučni objekt i iz padajućeg izbornika odaberite Custom Animation. Slika 6.6. Prozor za odabir datoteka morat ćete ručno kliknuti na ikonu zvučnika krenuli reprodukciju. U okviru Spead određujete brzinu izvođenja zvučne datoteke. Otvorit će se okno zadatka Custom Animation. U prozoru za odabir datoteke (slika 6. Start With Previous želite li da reprodukcija zvuka počne odmah nakon učitavanja slajda i 3. odnosno No ako to ne želite. u padajućem izborniku odaberite naredbu Timing. IZRADA PREZENTACIJA Ako želite umetnuti neku zvučnu datoteku iz podizbornika Movies and Sounds. dok u okviru Repeat možete odrediti koliko će se dugo izvoditi reprodukcija zvuka. odaberite Sound from File. U popisu kliknite na strelicu pored imena zvučne datoteke te iz izbornika odaberite: 1. PowerPoint će vas upitati želite li da se zvuk automatski reproducira nakon prikazivanja slajda.

20. IZRADA PREZENTACIJA Ako želite sakriti ikonu koja predstavlja ubačeni zvuk. Pogledajmo zajedno kako je to učinio. 1. jednostavno je odvucite izvan slajda. 3. 2. No. nećete moći ručno kliknuti na nju tijekom izvođenja prezentacije. 140 . Kako ikona neće biti vidljiva. Određivanje “tajminga” reprodukcije zvuka Slika 6. Klasična glazba za lakše razmišljanje Vratimo se ponovo Markovoj prezentaciji i pogledajmo kako je on iskoristio ugodnu klasičnu glazbu za lakše razmišljanje prilikom rješavanja matematičkih problema. Kliknuvši na Yes u idućem prozoru odabrao je da se glazba reproducira nakon prikaza slajda. Kako je želio čitatelju dati određeno vrijeme za čitanje zadatka.21.6. slajd Marko je odlučio ubaciti melodiju Labud iz Karnevala životinja (Saint-Saens) koju je imao na disku svog računala. Slijedite njegov primjer i odaberite svoju glazbu za svaki slajd. Najprije je odabrao Insert > Movies and Sounds > Sound from File. U prozoru Play Sound na kartici Timing postavio je Delay na 15 sekundi i kliknuo na OK. 4. Slika 6. Na 9. odlučio je da će reprodukciju ipak odgoditi za 15 sekundi. ne zaboravite prije toga podesiti automatsko izvođenje zvuka. Na svaki slajd sa zadacima Marko je ubacio po jednu klasičnu melodiju. Na kartici Effect odredite trenutak kada treba zaustaviti reprodukciju zvuka Vježba 6.12. U prozoru za odabir datoteka pronašao je željenu melodiju i kliknuo na OK.

Kako je Marku ponestalo klasične glazbe na tvrdom disku računala.22. U odjeljku Play options uključite opciju Loop until stopped ako želite da se zvuk ponavlja. 141 . Opcije vezane uz reprodukciju glazbe s CD-a 3. Za automatsku reprodukciju zvuka nakon prikazivanja slajda kliknite na gumb Yes. Ili. Iako je praktičnije da glazba koju uključujemo u prezentaciju bude pohranjena na tvrdom disku u digitalnom obliku. CD sa željenom glazbom mora biti u CD-ROM uređaju vašeg računala uvijek tijekom izvođenja te prezentacije. odlučio je na idući slajd ubaciti nekog klasika s glazbenog CD-a. Želite li odsvirati samo jednu pjesmu ili neki njezin dio. Trebalo je odrediti i kada će glazba prestati. Ako želite da zvuk traje cijelo vrijeme prikazivanja slajda.6. a da se zaustavi nakon prelaska na sljedeći slajd. Odaberite željenu zvučnu datoteku te kliknite na strelicu pored njezina imena. odaberite After current slide. pak. kad je sve to odredio. Na isti način možete odrediti i trenutak kada će se reprodukcija pjesme zaustaviti.13. U dijaloškom okviru Movie and Sound Options (slika 6. Ako želite da pjesma počne svirati od neke pozicije. moguće je i sadržaje snimljene na glazbeni CD uključiti u prezentaciju. u polje za upis brojke upišite broj slajda do kojeg će zvuk trajati.22) u odjeljku Play CD audio Track upišite početnu i krajnju točku izvođenja CD-a. otvorite okno zadatka Custom Animation. Otvorite 10. No. Kliknite na OK. ovaj pristup ima jedan nedostatak. Marko se našao pred problemom. ako želite da se zvuk zaustavi odmah nakon što kliknete mišem i prijeđete na sljedeću animaciju u nizu. Da biste to učinili. upišite od koje će se sekunde pjesma izvoditi. Želite li reproducirati zvuk na klik miša. Dodavanje glazba s CD-a 4. IZRADA PREZENTACIJA No. Upišite broj prve i zadnje trake koju treba odsvirati. Slika 6. Glazba s CD-a Ubacite na sljedeće slajdove sa zadacima svoje omiljene kompozicije s nekog glazbenog CD-a. Pojavit će se okvir kao na slici 6. U odjeljku Stop playing odaberite On click. Glazba s CD-a bit će na slajdu prikazana ikonom . slajd i odaberite Insert > Movies and Sounds > Play CD Audio Track 2. 1. kliknite na No. Vježba 6. i u polju Start Track i u polju End Track upišite njezin broj. ako želite da se zvuk reproducira tijekom nekoliko sljedećih slajdova.21. pa je kliknuo na After current slide. Iz padajućeg izbornika odaberite Effect Options. Pogledajmo sada kako umetnuti glazbu s CD-a. Marko je odabrao opciju da zvuk traje cijelo vrijeme prikazivanja slajda.

1. Datoteka AVI umetnuta u slajd ili Quick-Time. uz tekst pohvale ubacite i govorni komentar. kliknite na gumb OK. odaberite Insert > Movies and Sounds > Record Sound. Da biste u prezentaciju ubacili videozapis. Primjerice.14. Njime upravljate kao i bilo kojim drugim snimačem zvuka. odaberite Insert > Movies and Sounds >Movie from File. IZRADA PREZENTACIJA Glasovni komentari Katkad je u prezentaciju dobro uključiti i glasovne komentare. Kao i kod zvučnih datoteka. Primjerice. Izgovorite željeni tekst ili snimite zvuk koji želite snimiti. PowerPoint će vas upitati želite li da video automatski krene nakon prikazivanja slajda ili tek nakon što kliknete mišem. Vježba 6. pritisnite na gumb za snimanje. 6. Zvuku umetnutu na ovaj način možete podešavati parametre njegove reprodukcije kao što ste to dosad radili s drugim zvukovima. Oni će uvelike obogatiti vašu prezentaciju. 3. 142 . Osim datoteka AVI u prezentaciju možete ubaciti sve videozapise bez obzira njihov format. Da biste snimili govorni komentar. Dijaloški okvir Record Sound Snimite glasovne komentare pohvale na slajdu 13 te podesite način reprodukcije tako da se izvode zajedno s prikazivanjem pismene pohvale na slajdu. Jeste li za film? Dodavanje video isječka Mnogo češće nego audiomaterijale u prezentacijama ćete rabiti video isječke. Zvuk će biti umetnut na slajd. Windows Media Video (WMV) Slika 6.6. Kako je princip umetanja videozapisa i podešavanja parametara reprodukcije gotovo jednak kao kod zvučnih zapisa nećemo ga posebno objašnjavati. Marko je osmislio jedan slajd pomoći na kojem je AVI datotekom objašnjeno kako u prezentaciju u PowerPointu ubaciti formule napisane pomoću MS Equationa. Na tvrdom disku pronađite videozapis koji želite umetnuti na slajd. Snimanje prekinite pritiskom na gumb za zaustavljanje.23.24.7. Najčešće se rabe datoteke MPEG. Kada budete zadovoljni snimljenim.avi. Pojavljuje se dijaloški okvir kao na slici 6. Da biste započeli snimanje.2. Snimljeno možete poslušati pritiskom na gumb za reprodukciju. želite li pohvaliti učenika koji je dobro riješio postavljeni zadatak. 2. Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp008.23. Glasovni komentari Slika 6.

) možemo prilikom prezentacije staviti na slajd uz različite efekte koje postavljamo tako da iz izbornika Slide Show odaberemo Custom Animation.15. Kliknite na OK. ton. Custom Animation Sve objekte na slajdu u PowerPointu (tekst. Kako ubaciti zvuk u prezentaciju? 2. Na raspolaganju su nam različiti animacijski efekti za prijelaz slajdova. 1.. itd. Otvorite prezentaciju o Pitagorinu poučku. 4. 4. Po potrebi povećajte sliku prikaza te je smjestite na željeno mjesto.avi služi za ponavljanje gradiva. Custom Shows Prilagođeni (korisnički) prikazi prezentacije PowerPointa. Kada ne treba umetati zvučne efekte u prezentaciju? 3. View Show Pokretanje prezentacije PowerPointa: iz izbornika Slide Show odaberemo View Show ili pritisnemo tipku F5. Opišite kako prezentaciji dodajemo glasovne komentare. Odaberite Yes kako bi video automatski krenuo nakon prikazivanja slajda..6. 8. Slide Transition Efekti izmjene slajdova u PowerPointu mogu se definirati tako da iz izbornika Slide Show odaberemo Slide Transition. ili pritisnemo tipku F5 ili u donjem lijevom kutu zaslona (gumbi za odabir pogleda na slajdove) odaberemo Slide Show. slajda dodajte novi slajd. Slide Show Želimo li pokrenuti prezentacju u PowerPointu iz izbornika Slide Show odaberemo View. Kako podesiti da se videoisječak automatski pokrene nakon prikazivanja slajda? RJEČNIK POJMOVA Audio Koji se odnosi na zvuk. sažimanje i pohranu zvučnog zapisa.avi. 2. Ne pretjerujte s veličinom slike. Pitanja: 1. IZRADA PREZENTACIJA Videozapis umetnut na slajd bit će prikazan konkretnom slikom koju po potrebi možete povećati razvlačenjem rubnih točaka. WMV (Windows Media Video) Microsoftov format za kodiranje. koristeći bilo koji windowsov kodek. U dijaloškom okviru Insert Movie odaberite datoteku avi001. Pogledajte multimedijsku prezentaciju 9mmp009. Kvaliteta prikaza video zapisa sve će više opadati što je više razvlačite u odnosu na original.avi. Multimedijska prezentacija 9mmp005. Također možemo definirati želimo li da se slajdovi izmjenjuju kada korisnik klikne mišem ili automatski nakon određenog broja sekundi. AVI (Audio Video Interleaved) Multimedijalni format koji zajedno pohranjuje audio i videozapise.. 5. Upišite naslov: “Kako dodati formulu na slajd služeći se MS Equationom” Odaberite Insert > Movies and Sounds > Movie from File. Vježba 6.. glazbu. Odmah iza 18. 6. Koriste se ukoliko želimo prikazati samo dijelove prezentacije koju smo napravili ili ukoliko želimo definirati različite redosljede prikazivanja slajdova. koji se čuje. Datoteka AVI u prezentaciji U prezentaciju o Pitagorinu poučku dodat ćemo datoteku AVI s objašnjenjem kako u prezentaciju u PowerPointu ubaciti formule napisane pomoću MS Equationa. 3. 143 . sliku. 7.

Kod pokretanja programa u prozoru Excela pojavljuje se prazan Excelov dokument. Traka s izbornicima sadrži izbornike i gumbe za promjenu veličine prozora dokumenta te gumb za zatvaranje datoteke. Opišimo ih redom: 1 Pokretanje programa Naslovna traka ima istu ulogu kao i u Wordu. Ako je prozor dokumenta maksimiziran u naslovnoj traci vidjet će se njegov naziv.1. morate naučiti raditi s nekim programom za tablično računanje. redak Želite li upotrijebiti računalo za proračune i obrade brojčanih podataka smještenih u tablice. Excel je program namijenjen unosu. otvaranje i spremanje radne knjige. Jedno i drugo može biti točno. Ključne riječi proračunska tablica. PRORAČUNSKE TABLICE 7. tablica. 2 .1. ova traka sadrži i gumbe za postavljanje standardnih veličina prozora (Minimiziraj. Excel. Dokumente Excela prepoznajemo po njihovom nastavku .1. Možemo ga koristiti i kao jednostavnu bazu podataka. Uvod u proračunske tablice Kažu da "istina leži u statistici" ali i da "statistika laže". možete ga zatvoriti odabirom Prikaz > Okno zadatka ili klikom na oznaku X na sivoj traci na vrhu okna zadatka. Jedan od takvih programa je Microsoftov Excel. Excelova proračunska tablica. Excel automatski otvara i Okno zadataka u desnom dijelu prozora. ovisno o tome tko i zašto proučava brojeve i statističke podatke. možete vidjeti osnovne elemente prozora programa Excel. koji je formiran iz enxcel l Spreadsheet. tj. ćelija.7. Za zatvaranje Excela upotrijebit ćete neki od sljedećih načina: • Klikom miša na gumb sa znakom r koji se nalazi u gornjem Zatvaranje desnom uglu naslovne trake programa • Odabirom Datoteka > Izlaz • Klikom miša na ikonu Excela.xls. Na slici 7. otvara se izbornik u kojem izaberemo naredbu Zatvori. obradi i ispisu većih količina brojčanih podataka smještenih u tablice. Ukoliko vam Okno zadataka Okno zadataka ne treba. koja se nalazi u gornjem lijevom uglu naslovne trake. gleskog naziva Ex 7. stupac.1. Naučite kako se snaći u programu za rad s proračunskim tablicama i kako doći do prave istine u nizovima brojeva. Osim toga. Maksimiziraj i Vrati smanjeno) te za izlaz iz programa. Program otvorenom dokumentu automatski dodijeli ime Knjiga1. radni list. Odabir izbornika moguć je pomoću miša ili tipkovnice. Osnovni elementi programa Excel Program MS Excel možemo pokrenuti na nekoliko načina: • iz izbornika Start • klikom na ikonu • dvostrukim klikom na neku Excelovu datoteku.

Traka formule prikazuje sadržaj ćelije ili formulu. PRORAČUNSKE TABLICE 1 2 3 4 5 7 12 Elementi prozora 6 8 11 13 9 10 Slika 7. Ovo je primjer jednostavne tablice koja sadrži podatke o uspjehu učenika pojedinih razreda. Broj radnih listova ograničen je veličinom dostupne memorije. Excel ima mnogo alatnih traka. F3. a njen sadržaj u traci formule.1. Stupci su označenih slovima od A – IV (ukupno 256 stupaca).7. Njena adresa. Okvir naziva prikazuje adresu aktivne ćelije ili broj redaka i stupaca prilikom označavanja. vidi se u okviru naziva. 145 . Traka stanja sastoji se od nekoliko dijelova koji sadrže informacije o stanju programa.1. ali nisu sve odmah vidljive. Zaglavlje redaka. Prozor programa MS Excel 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Alatna traka sadrži razne alate koji omogućuju jednostavan i brz odabir najčešće korištenih naredbi. Kartice radnih listova. Na slici 7. Primjer grafikona dobivenog iz podataka iz tablice slijeva. Aktivna ćelija prepoznaje se po okviru i malom kvadratiću u donjem desnom kutu. Na slici se vide standardna traka alata i traka alata za oblikovanje. Okno zadatka nudi nam nekoliko izbornika s najčešće korištenim naredbama. Reci su označeni brojevima od 1– 65536. Na slici 7. Zaglavlje stupaca.1. Primjer proračunske tablice. vidi se sadržaj trenutačno aktivne ćelije F3. Uključivanje i isključivanje alatnih traka izvodi se u izborniku Prikaz > Alatne trake. trenutno je aktivan (otvoren) radni list s imenom Uspjeh.

3. U sva tri navedena slučaja otvara se dijaloški prozor u kojem odaberete željenu datoteku i kliknete Otvori (slika 7.1.1.1. Odaberete Datoteka > Otvori… ili kliknete mišem na gumb Otvori na alatnoj traci. Novu radnu knjigu možete otvoriti klikom na gumb Novo na standardnoj alatnoj traci (oznaka 3 na slici 7.) u kojem možemo odabrati naredbu Prazna radna knjiga. Spremanje Slika 7. Kako se otvara datoteka pogledajte u 7pre01.3). Kliknemo na gumb Spremi ili pritisnemo tipku Enter.avi Za spremanje radne knjige odaberemo Datoteka > Spremi kao. nakon čega se otvara okno zadatka (oznaka 6 na slici 7. klik.2.2). PRORAČUNSKE TABLICE 7.Slika 7. Dijaloški prozor Otvori nete na naredbu Još radnih knjiga. U oknu zadatka. Otvaranje postojećeg dokumenta Postupak otvaranja postojećeg tabličnog dokumenta je identičan onome u MS Wordu.1. Dijaloški okvir Spremi kao 146 .).2. u izborniku Otvori radnu knjigu. Ako datoteka koju želite otvoriti nije na popisu. okno zadatka nam nudi još jednu mogućnost otvaranja postojećih datoteka. Za spremanje radne knjige možete upotrijebiti gumb Spremi na standardnoj alatnoj traci. Vježba 7. Uz ova dva načina. U prozoru Spremi kao odaberemo mapu u koju ćemo spremiti datoteku. možete odabrati naziv nedavno otvorene datoteke. upišemo ime datoteke te u okviru Spremi u obliku odaberemo njen format (slika 7. Otvorite nekoliko novih radnih knjiga. Otvaranje i spremanje radnih knjiga Otvaranje novog dokumenta Novi dokument otvaramo tako da odaberemo Datoteka > Nova.7.

Svaka je ćelija jednoznačno označena adresom koju čine oznaka stupca i broj retka na čijem sjecištu se nalazi. Kada 147 . adresa F3 je adresa ćelije na sjecištu stupca F i retka 3 (vidi oznaku 12 na slici 7. organiziranje i analizu podataka koji opisuju neku određenu pojavu ili problem.avi 7. Na nekoliko radnih listova moguće je istodobno unositi i uređivati podatke i izvoditi proračune temeljene na podacima iz više radnih listova.. Tablica Radni list Ćelija Slika 7..1. Radni list se sastoji od velikog broja pravokutnika koje nazivamo ćelijama.4. PRORAČUNSKE TABLICE Razlika između Spremi i Spremi kao: ako ne trebate mijenjati mjesto spremanja. ime datoteke ili njen format. No ako trebate mijenjati neki od tih podataka. Adresa aktivne ćelije prikazana je u okviru naziva. Prepoznaje se po istaknutom okviru i malenom kvadratiću u donjem desnom kutu. Primjerice.7.3. upotrijebite Datoteka > Spremi kao. ona postaje aktivna. Kako se sprema datoteka pogledajte u 7pre02. a naziva se Excelov radni list. Kliknete li mišem na neku ćeliju. upotrijebite Datoteka > Spremi. Izgled prozora Excela s dvije otvorene radne knjige Radne listove upotrebljavamo za popisivanje.1). Dijelovi proračunske tablice Površina Excelovog prozora ispresijecana je okomitim i vodoravnim crtama te ima izgled tablice.

tipki PageUp i PageDown. Alt + Page Down Home Ctrl + End Ctrl + Home Ctrl + Backspace Tablica 7. Ako se prozor radne knjige maksimalno poveća. kretati se tablicom možemo na nekoliko načina: Kretanje pomoću tipkovnice 1. dobijemo da je broj ćelija u tablici 16777216. Home. Listove radne knjige možete prema potrebi dodavati.htm 7. tj. Unutar Excelovog prozora može istovremeno biti otvoreno i više radnih knjiga (slika 7. možete ga smjestiti na radni list s njemu pridruženim podacima ili na zaseban list grafikona. U tablici 7. Radna knjiga mora imati barem jedan radni list. Upotrebom tipkovnice .htm i 7kvi02. Radna knjiga Više radnih listova spremljenih u jednu datoteku naziva se radna knjiga. tipke Enter. Tipka Opis pomicanje aktivne ćelije u smjeru odabrane strelice od trenutne pozicije aktivne ćelije pomicanje aktivne ćelije na prvu iduću punu ćeliju u smjeru odabrane strelice pomak aktivne ćelije za jedan ekran gore.1).5. a najveći broj radnih listova ograničen je veličinom dostupne memorije. Za prelaženje s lista na list. brisati. PRORAČUNSKE TABLICE stvarate grafikon. End. Podatke u Excelu unosimo u aktivnu ćeliju. U naslovnoj traci svakog otvorenog prozora radne knjige nalazi se njen naziv. Dijelove tabličnog dokumenta ponovite rješavajući kvizove 7kvi01. odnosno dolje pomak za jedan ekran ulijevo. Page Down Alt + Page Up.7. Tipke za kretanje radnim listom 148 . Kretanje radnim listom Excelov radni list ima 256 stupaca (označenih slovima od A do IV) i 65536 redaka (označenih brojevima). Za radnu knjigu upotrebljava se još i naziv tablični dokument. Nazivi listova pojavljuju se na karticama u dnu prozora radne knjige. i to upotrebom kursorskih strelica.1. njen naziv će biti ispisan u naslovnoj traci. nalazi se kratak pregled tipki za kretanje radnim listom. pritisnite karticu odabranog lista (vidi oznaku 9 na slici 7. kopirati.4. Prilikom otvaranja Excela automatski se otvara jedna radna knjiga s tri radna lista. Odabrati ćeliju. Pomnožimo li 256 sa 65536. premještati i preimenovati.4). Također možete upotrijebiti kombinaciju tipki Ctrl i Shift s nekom od prije navedenih tipki.5. pomak za jedan ekran udesno pomak na početak retka pomak na posljednju ćeliju s podatkom u radnom listu povratak na prvi stupac prvog retka (ćelija A1) povratak pogleda na aktivnu ćeliju (ako ste pomicanjem klizača odmakli negdje daleko u tablicu) Ctrl + Page Up.

morate na nju kliknuti. Ovako označena ćelija postaje istovremeno i aktivna ćelija te u nju možemo upisivati sadržaje. No ponekad imamo potrebu označiti grupu susjednih (povezanih) ćelija koju zovemo raspon. odvojenih dvotočkom. Da biste aktivirali ćeliju. Dijaloški prozor Idi na Pomicanjem klizača mijenjamo samo pogled na tablicu. Jednu ćeliju ćemo označiti tako da mišem kliknemo na nju ili da do nje dođemo pomoću kursorskih strelica na tipkovnici. Prvi od njih je povlačenjem miša. Kretanje pomoću naredbe Idi na Kretanje pomoću miša Slika 7. PRORAČUNSKE TABLICE 2. koji se nalaze uz desni i donji rub Excelova prozora. Sad dolaze na red razna oblikovanja i uređivanja tako da tablica izgleda baš onako kako želite. označavanje. Vježba 7. poništavanje. 3. Kliknete mišem na jednu od kutnih ćelija grupe i. okomitog i vodoravnog.7. čišćenje.2. Granice raspona određuju se navođenjem adresa ćelije u gornjem lijevom kutu raspona i donjem desnom kutu raspona. U svakom od ova tri slučaja otvorit će se prozor Idi na (slika 7. Upotrebom dijaloškog prozora Idi na…. brisanje. umetanje. držeći pritisnutu lijevu tipku miša. Prilagođavanje tablice Dosad ste naučili samo osnovne stvari u Excelu.6. Označavanje dijelova tablice Pri radu s proračunskim tablicama često trebate sadržaje pojedinih ćelija premjestiti ili kopirati na drugu adresu. pritiskom tipki Ctrl+G ili odabirom funkcijske tipke F5.1.2.2. potrebno je ćelije najprije označiti. povlačite pokazivač dijagonalno do suprotnog kuta grupe. premještanje. Označite raspon ćelija od C3 do E7 kao na slici 7. kopiranje. Ćelije označavamo pomoću miša ili pomoću tipkovnice.6) u kojem ćete u okviru Referenca upisati adresu ćelije te klikom na U redu potvrditi svoj izbor. Kretanje tablicom moguće je i mišem – jednostavnim povlačenjem klizača.7. 7. Označavanje mišem Raspon A3:A10 149 . Dijaloški prozor Idi na… otvaramo odabirom Uređivanje > Idi na…. Označavanje grupe susjednih ćelija U tablici radnog lista grupu ćelija možemo označavati na više načina. Da biste to mogli napraviti. podeša vanje visine i širine Ključne riječi 7.

150 . Kod označavanja pomoću tipkovnice koristit ćete isti postupak kao što smo ranije opisali (koristeći tipku Shift + strelice). Zatim držeći pritisnutu tipku Ctrl.avi Označavanje redaka ili stupaca Ponekad ćete morati označiti cijeli stupac.7. Nakon što ste označili prvi raspon. PRORAČUNSKE TABLICE Rješenje Kliknite mišem u ćeliju C3. Označavanje poništavamo klikom na bilo koju ćeliju tablice radnog lista. Označavanjem grupe ćelija mijenja se boja pozadine označene grupe. Ovaj način označavanja moguće je izvesti na nekoliko načina.8. Označavanje grupe ćelija koje nisu susjedne Većinom ćete označavati grupu povezanih ćelija – raspon. Pomoću strelica dođite na jednu od kutnih ćelija raspona 2. cijeli redak ili pak cijelu tablicu radnog lista.3. Jedino je aktivna ćelija unutar označene grupe prikazana standardnom bojom. pritisnite kombinaciju tipki Shift +F8 i označite drugi raspon. kliknite mišem na ćeliju E5 i povucite miš do ćelije E12. Rješenje: Tipka Ctrl Tipka Shift Najprije kliknite mišem na ćeliju B2 pa dijagonalno povucite do ćelije C8. Držite pritisnutu tipku Shift i strelicama označite željeno područje ćelija. Slika 7. držite stisnutu lijevu tipku miša i povucite dijagonalno do ćelije E7. Vježba 7. Jedina razlika je u tome što pri označavanju nepovezanih ćelija ili grupa ćelija morate držati pritisnutu tipku Ctrl dok ih mišem označavate.8. Označavanje pomoću tipkovnice Slika 7. Označeni raspon ćelija je uokviren i uvijek pravokutnog oblika. Postupak označavanja mišem gotovo je jednak ranije opisanom postupku. Označena grupa susjednih ćelija od C3 do E7 Grupu ćelija možemo označiti i pomoću strelica s tipkovnice: 1. Označite raspon od B2 do C8 i raspon od E5 do E12. No ponekad će biti potrebno označiti više pojedinačnih ćelija ili grupa ćelija koje nisu nužno jedna pokraj druge. Nakon što otpustite tipku miša i tipku Ctrl oba će raspona biti označena. kao na slici 7.7. Označene dvije grupe ćelija Označavanje ćelija uvježbajte gledajući 7pre04. To jednostavno možete učiniti jednim klikom miša ili pak pomoću tipki Shift i Ctrl u kombinaciji s razmaknicom (Spacebar).

3. Kliknete li mišem na sivi pravokutnik između zaglavlja redaka i stupaca. Kopiranje pomoću izbornika prečica ili pomoću izbornika Uređivanje slično je kao i u Microsoft Wordu. 2. jednostavno kliknite na zaglavlje retka ili stupca Označavanje koji želite označiti.7. 4. Držite pritisnutu tipku Ctrl dok ih klikom na zaglavlja redaka ili stupaca odabirete. označit će se cijeli radni list. Naredbe Kopiraj i Izreži spremaju podatke u međuspremnik. Excel nam omogućuje nekoliko načina kopiranja. Kopiranje i premještanje Naredbe Kopiraj. Vježba 7. Kod kopiranja grupe ćelija u drugu grupu ćelija obje grupe moraju biti jednake veličine. Kombinacijom tipki Ctrl + razmaknica označit ćete stupac u kojem je aktivna ćelija. Postupak je sljedeći: 1. Više susjednih redaka ili stupaca označavate tako da kliknete na zaglavlje cijelog retka ili prvog retka (ili stupca) u nizu i povučete mišem preko susjednih redaka ili stupaca.avi.9. Kopiranje 151 . odaberite ćelije koje želite kopirati pomaknite pokazivač miša na neku od granica označenog područja pokazivač miša promijeni izgled u oblik četverostrane strelice pritisnite tipku Ctrl uz pokazivač miša pojavit će se mali znak plus (+) držeći tipku Ctrl. 7. Slika 7.2. Označen stupac C Ctrl + A 7. Retke ili stupce možete označiti i pomoću tipki na tipkovnici. Međuspremnik se koristi kao privremeno spremište za odabrane podatke. Izreži i Zalijepi koristimo za kopiranje i premještanje podataka. Uvježbajte označavanje gledajući 7pre07. 6. povlačite mišem označene ćelije do željenog mjesta na odredištu otpustite tipku miša i tipku Ctrl i pojavit će se kopirani sadržaj. 5.xls označite obojena područja tablice radnog lista. a naredba Zalijepi umeće ih na željeno mjesto u radnom listu. označit će se redak u kojem se nalazi aktivna ćelija. upotrijebit ćete tipku Ctrl. PRORAČUNSKE TABLICE Da biste mišem označili cijeli redak ili stupac. Označavanje cijelog radnog lista Cijeli radni list također možemo označiti na više načina. Drugi način označavanja cijelog radnog lista je pritiskom na tipke Shift + Ctrl + razmaknica. U radnoj knjizi 7vje07.2. Pritisnete li kombinaciju tipki Shift + razmaknica (Spacebar). Excel nudi još jedan način kopiranja sadržaja ćelija – povlačenjem označenih ćelija mišem.4. stupca Ako želite označiti više razdvojenih redaka ili stupaca. Cijeli radni list možete označiti i kombinacijom tipki Ctrl + A.

xls. Premještanje Kao i kopiranje. označite ćelije koje želite premjestiti odaberite naredbu Izreži. za odustajanje od promjena pritisnite tipku Esc. pomičući se sadržajem ćelije pomoću kursorskih strelica. 7. Prilikom kopiranja ne mijenja se sadržaj ćelija koje se kopiraju. Povlačenjem miša premjestite označene ćelije na željeni mjesto. Kao i kod kopiranja. dvaput kliknite mišem na ćeliju s podacima koje želite urediti 2. PRORAČUNSKE TABLICE Vježba 7.htm te gledajući 7pre09. 3. 2.avi. označite ćeliju i pritisnite F2. Pogledajmo najprije kako se preuređuje sadržaj ćelije: 1. Vježba 7. sadržaj ćelija može se premjestiti i povlačenjem pomoću miša. Najprije označite ćeliju ili grupu ćelija koje želite premjestiti. Sadržaj ćelije možete samo preurediti. postavite točku unosa na određeno mjesto i napravite potrebne promjene 3. Ova naredba premješta označeni sadržaj u međuspremnik.7. osim što ovdje ne treba držati pritisnutu tipku Ctrl.htm te gledajući 7pre08.2. 4.xls. Premještanje ponovite rješavajući kviz 7kvi09. a zatim premjestite obojena područja na radnim listovima radne knjige 7vje09. Označite. Ako želite podatke premjestiti na drugo mjesto. Čišćenje i brisanje Preuređivanje Pogrešno ste nešto upisali i sada to želite ispraviti. a možete ga očistiti ili pak obrisati. koristit ćete naredbu Izreži. uklanjajući ga iz izvornih ćelija. Nakon kopiranja podaci postoje na barem dva mjesta.5. 152 .avi.3. premještanje sadržaja ćelija izvodi se u nekoliko koraka: 1. Ovaj postupak je sličan onome kod kopiranja. a zatim kopirajte obojena područja na radnim listovima radne knjige 7vje08. Excel za taj posao nudi nekoliko rješenja. Pomaknete pokazivač miša na neku od granica označenog područja.6. I ovdje pokazivač miša promijeni izgled u oblik četverostrane strelice. za unos promjena pritisnite tipku Enter 4. Za brzo dodavanje na kraj sadržaja ćelije. Označite. Oko označenog dijela pojavit će se isprekidane crtice kliknite u ćeliju u koju želite premjestiti sadržaj odaberite naredbu Zalijepi. Kopiranje ponovite rješavajući kviz 7kvi08.

Izgled izbornika možete vidjeti na slici 7. Možete je pronaći na standardnoj alatnoj traci i u izborniku Uređivanje. Nakon brisanja. Poništavanje Pogrešno ste upisali podatak u ćeliju. Naredbe Očisti i Izbriši u izborniku Uređivanje Čišćenje Pogledajmo sada postupak brisanja: 1. oblikovanja. PRORAČUNSKE TABLICE Čišćenje i brisanje u Excelu su dvije različite stvari. komentare ili sve troje iz ćelije. odaberite Uređivanje > Očisti i zatim kliknite na Sve. okolne ćelije se premještaju i ispunjavaju “ispražnjeni” prostor. Za poništavanje nekoliko radnji odjednom kliknite na strelicu pokraj gumba Poništi i označite s popisa radnje koje želite poništiti. Ako očistite ćeliju. označite ćeliju ili grupu ćelija koje želite očistiti 2. Kao i u MS Wordu. 7. Ništa zato. Izbrišite ćeliju B2. Stoga ako se nešto pogrešno upisali ili obrisali. Sadržaj ili Komentare.2. Oblikovanja.4. Excel uklanja sadržaj. Postupak čišćenja izvodi se ovako: 1.10. Excel označava sve radnje iznad odabrane.10. označite ćeliju ili grupu ćelija koje želite obrisati 2. Naredbe Očisti i Izbriši pojavljuju se i u izborniku prečica. Promatrajte što se dešava s okolnim ćelijama. Brisanje Vježba 7. Popunite podacima ćelije od A1 do D5. i u Excelu postoji naredba koja poništava ono što ste zadnje radili.7. Excel će ukloniti sadržaj. odaberite Uređivanje > Poništi. Ako ste se predomislili. ali neće ukloniti komentare niti oblikovanja ćelije.7. Očistite ćeliju C3. odaberite Uređivanje > Izbriši. a onda slučajno izbrisali sadržaj susjedne ćelije. To je naredba Poništi. Poništavanje 153 . Slika 7. Promatrajte što se dešava s okolnim ćelijama. odaberite Uređivanje > Ponovi i poništite naredbe od Poništi. Ako pak brišete sadržaj ćelije.

12. Njihovim se pomicanjem oslobađa prostor za nove ćelije.11) • desnim klikom miša na zaglavlje retka i odabirom naredbe Umetni iz izbornika prečica Želite li dodati više redaka odjednom. kliknite na Umetanje > Stupaca (slika 7. a posljednji se stupac uklanja iz tablice. stupaca i ćelija Iako je broj redaka i stupaca u radnom listu fiksan. Kod umetanja ćelija ih želite umetnuti. retke i stupce ipak možete umetati i brisati. Kliknete desnom tipkom miša na zaglavlje stupca i izaberete naredbu Umetni.11. Umetanje redaka. Ako umetnete novi redak. 154 . najprije označite područje u koje Slika 7. svi ostali reci će se pomaknuti za jedno mjesto prema dolje. Zatim kliknite na Umetanje > Ćelije. Umetanje redaka Umetanje redaka Nove retke možete umetnuti na Slika 7. Kamo će se ćelije pomaknuti. PRORAČUNSKE TABLICE 7. označite više redaka ili ćelija u stupcu te upotrijebite neki od navedenih načina umetanja. Kao i pri umetanju redaka. Želite li dodati više stupaca odjednom. Umetanje ćelije Umetanje ćelije Osim umetanja redaka i stupaca. drugi način je upotrebom izbornika prečica. Excel će dodati onoliko redaka koliko ste ih označili. označite više ćelija u retku.11). Excel nudi dvije mogućnosti pomaka: pomak prema dolje i udesno. Ovim operacijama nećete promijeniti ukupan broj redaka i stupaca. moguće je umetati i ćelije. a posljednji redak će se jednostavno ukloniti iz tablice.7. Ovdje se stupci pomiču udesno. Slično je i kod umetanja stupaca. one koje se trenutačno nalaze na mjestu gdje starih ćelija želite umetnuti nove ćelije moraju se pomaknuti. odabrat ćete sami u dijaloškom okviru Umetanje (slika 7. Novi stupac također možete umetnuti tako da označite bilo koju ćeliju u stupcu ispred kojega želite umetnuti novi stupac i kliknete na Umetanje > Stupaca.5. Izbornik Umetanje ove načine: • odabirom naredbe Umetanje > Redaka (slika 7.12). Da biste umetnuli ćelije. Kad potrebno je zadati smjer pomicanja umećete ćelije. Umetanje stupaca Umetanje stupaca Da biste umetnuli stupac.2.

Odabirom naredbe Oblikovanje > Stupac > Širina također možete promijeniti širinu stupca. Visinu retka mjerimo u točkama (point). Promjena visine retka i širine stupca Prilikom unosa podataka u radni list naići ćete na potrebu da oblikujete pojedine stupce i retke.8. Želite li promijeniti širinu više stupaca odjednom. Moguće je promijeniti visinu više redaka odjednom. Slika 7. Otvorite datoteku 7vje11. Na ovaj način postavit ćete širinu stupca na najširi zapis u stupcu. Širina stupca Drugi način je dvostruki klik miša na razdjelnicu dvaju stupaca. Ako postavite miš na razdjelnicu dvaju stupaca u zaglavlju. 7.6. Promjenu širine stupca možemo izvršiti na jednom ili pak više stupaca. Širinu stupca možemo promijeniti na više načina. Excel dopušta promjenu standardne širine stupca i visine retka. PRORAČUNSKE TABLICE Umetanjem novih ćelija “stare” ćelije pomičemo uokolo. Pritisnite lijevu tipku miša i povlačite pokazivač ulijevo ili udesno do željene širine stupca.7. Stoga budite oprezni pri umetanju ćelija. što može izazvati velike poteškoće na drugim mjestima u radnom listu.2. i to tako da odaberete nekoliko redaka i tada im promijenite visinu na jedan od sljedećih načina: • povlačenjem gornje linije retka mišem • dvostrukim klikom na donju razdjelnicu redaka u zaglavlju • odabirom naredbe Oblikovanje > Retka > Visina. Pri upisivanju podataka Excel će visinu retka automatski podesiti tako da se može prikazati najviši font u retku.13). Umetnite: a) ćeliju na adresu A4 b) stupac nakon stupca C c) redak ispod trećeg retka Pogledajte kako su se pomicali podaci u tablici pri svakoj promjeni. pokazivač će poprimiti izgled dvostrane strelice. Promjena širine stupca Promjena visine retka 155 .13. najprije ih označite i tek tada promijenite širinu. Širina stupca mjeri se u znakovima koji se mogu prikazati u jednoj ćeliji.xls. Vježba 7. Standardna visina retka ovisi o pismu i veličini pisma koje je definirano u stilu Obično. u koji unosite vrijednost željene širine stupca (vidi sliku 7. Visinu retka možete i sami odrediti po želji. Otvara se dijaloški okvir Širina stupca. Dvostrukim klikom na razdjelnicu stupaca ili redaka prilagođavate njihovu širinu ili visinu sadržaju.

a kako već postojeću datoteku? 5. Kako otvoriti novu. Ključne riječi podaci.9. . Najjednostavniji način da cijeli tekst pohranjen u ćeliji učinite vidljivim je da povećate širinu ćelije. Što je ćelija? 3. Sadrži 256 stupaca označenih slovima i 65536 redaka označenih brojevima 7. Formule su slične formulama koje koristite za računanje u matematici i fizici. Ćelija može sadržavati najviše 32 767 znakova. brojčane vrijednosti. Ćelija je osnovni dio tablice u koji unosite podatke Proračunska tablica – Spreadsheet Tablica izrađena u programu poput Excela.7. Podesite širine i visine tako da svi podaci budu potpuno vidljivi. formule. Naravno. unos podataka. crteži. vrijednosti i formule tri vrste podataka koje možemo unijeti u ćeliju.3. PRORAČUNSKE TABLICE Vježba 7. Primjerice. 156 . Kompletan tekst je sadržan u ćeliji. Unos teksta Tekst Unos teksta u ćeliju vrlo je jednostavan. niz podataka U Excelovu tablicu možemo unositi razne vrste podataka. Što je radna knjiga? 2.14). Ponekad u ćeliji neće biti vidljiv čitav tekst. npr.. Upravo su tekst. Vrste podataka i njihovo oblikovanje Podaci su brojevi. u kojoj možemo brzo i točno izvoditi razne proračune s podacima koje smo unijeli u tablicu. Na koje načine možemo umetnuti redak. U cijelosti ga možete vidjeti u traci za formule. Vrijednosti također mogu biti datumi (kao 12–pro–03) ili vrijeme. umjesto da to radimo ručno Radna knjiga – Workbook Excelov dokument koji se sastoji od jednog ili više radnih listova. razne vrijednosti i formule. Datum) ili redaka (npr. Imenu radne knjige dodan je nastavak . Pitanja 1.xls. samo nije vidljiv.1.3. Tekstom obično opisujemo neke brojčane vrijednosti. riječi. Pogledamo li Nikolininu tablicu (slika 7. Za svakog od njih Exel ima poseban recept rada. 7. 6. oblikovanje podataka. slike te neki drugi objekti. Vrijednosti (brojevi) nam predstavljaju količinu. Otvorite datoteku 7vje12. Objasni razliku između čišćenja i brisanja. datumi. vidimo da ona sadrži tekst. odnosno stupac? RJEČNIK POJMOVA Ćelija – Cell Sjecište stupca i retka tablice. utipkate tekst i pritisnete tipku Enter. no ne morate se brinuti. Slobodno vrijeme). na radnom listu se mogu nalaziti još i grafikoni. Na koje načine se možemo kretati tablicom radnog lista? 4. tekst upisujemo u zaglavlja stupaca (npr.. potrošenih minuta igranja na računalu ili ukupnog broja provedenih minuta za računalom. Kliknete u ćeliju.xls Radni list – Sheet Radni dio u prozoru Excela u koji upisujete i spremate podatke.

Ukoliko na računalu imate podešene regionalne postavke za Hrvatsku tada decimalne brojeve morate pisati s decimalnim zarezom. Negativan broj Decimalan broj Vrijednosti Postotak Razlomak 157 . Vrijednost se prikazuje u ćeliji i u traci za formule. Primjerice. Regionalne postavke možete provjeriti u Windowsima odabirom Start > Postavke > Upravljačka ploča > Regionalne i jezične odrednice.2.14. Excel u traci za unos formule prikazuje 45%. Za unos decimalnih brojeva koristite decimalni zarez. Kliknete u željenu ćeliju. PRORAČUNSKE TABLICE Slika 7.7. upišete li 1 1/2.5. predznak plus ili minus i zarez. a ćeliji pridružuje oblik postotka i ispisuje 45%. Excel će ćeliji pridružiti postotni oblik. Za unos negativnih brojeva ispred broja stavljate znak minus (–). Excel će u traci formule prikazati 1. Prilikom unosa brojki možete koristiti decimalnu točku. Za velike brojeve Excel automatski odabire odgovarajući oblik tako da im vrijednost može prikazati u ćeliji. Brojčani zapis upisan pomoću kose crte (/) Excel prepoznaje kao razlomak. Unos vrijednosti Unos brojčanih vrijednosti radi se na isti način. Ćeliji će dodijeliti oblik razlomka i ćelija će prikazivati 1 1/2. unesete broj putem tipkovnice i pritisnite tipku Enter. Primjerice. Nikolinina tablica 7. Ponekad vrijednost koju unesete neće biti prikazana točno kao što ste je unijeli. Završite li unos brojčane vrijednosti znakom postotak (%). unesete li 45%. Brojčana vrijednost koju unosite u ćeliju može imati najviše 15 znakova.3. znak dolara.

Neke brojčane zapise koji sadrže kosu crtu Excel će interpretirati kao datum. Rješenje: Niz brojeva Da biste u ćelije od B5 do B10 upisali niz brojeva koji započinje brojem 5 a završava s 10.) i prepoznaje svaku riječ koja se nalazi u nekom od zapamćenih nizova. držeći pritisnutu lijevu tipku miša. Otvorite novu radnu knjigu. mjesece itd. kartica Korisnički popisi (slika 7. postavite pokazivač miša u donji desni ugao ćelije.15). Uz niz tekstovnih podataka. PRORAČUNSKE TABLICE Vježba 7. Na toj kartici možete upisati i svoje popise. U ćeliju C1 upišite Rujan 2.pro (1. provjerite sami odabirom Alati > Odrednice. Koje nizove prepoznaje vaš Excel. u ćelije od C1 do L1 željela je unijeti ove mjesece. U ćelije od B5 do B10 upišite niz brojeva koji započinje brojem 5 a završava s 10. u drugi cijele brojeve. 7. u četvrti razlomke. možemo unositi i niz brojčanih vrijednosti. pri čemu pokazivač miša promijeni izgled u znak plus 3. 1/12 Excel interpretira kao 1. Vježba 7. prosinca tekuće godine). U prvi stupac napišite dane u tjednu. Odrednice. Kako je to učinila? Rješenje: Niz mjeseci 1. Postupak je sličan onom ranije opisanom.10. kartica Korisnički popisi Vaša razrednica vodi evidenciju izostanaka učenika pomoću Excelove tablice. vucite ga sve do ćelije L1 4.15. Slika 7. a u peti postotke. Excel pamti određene nizove podataka (primjerice dane u tjednu. postavite pokazivač miša u donji desni ugao ćelije – pokazivač miša promijeni izgled u znak plus 158 .4. a završava u lipnju.11. u treći decimalne brojeve. Primjerice. Za rad s razlomcima oblikujte ćelije odabirom Oblikuj ćelije >Broj > Razlomak > Do tri znamenke. u ćelijama C1 do L1 pojavit će se nazivi mjeseci od rujna do lipnja. Kako školska godina započinje u rujnu. Unos niza podataka Niz podataka Kod unosa niza podataka Excel će nam puno pomoći. slijedite ove korake: 1.12. Vježba 7.7.3. u ćeliju B5 upišite broj 5 2.

otpustite najprije tipku miša. U ćelijama od B5 do B10 pišu brojevi od 5 do 10. Nakon toga odaberete izbornik Oblikovanje > Ćelija (slika 7. Vježba 7. poravnavanje sadržaja ćelija unutar ćelije. Izbornik Oblikovanje ćelija Ukoliko želite poravnati sadržaj pojedinih ćelija. Vježba 7.13. Oblikovanje podataka u ćeliji Sve podatke koje smo unijeli u ćelije možemo i naknadno oblikovati.16). Nakon što kliknete na U redu. Otvorite datoteku 7vje25.4.xls. c) U ćelije od C3 do C12 unesite brojeve od 1 do 10. veličinu znakova. tekst u E stupcu poravnajte tako da bude napisan okomito (usmjerenje 90°) 159 . držeći pritisnutu tipku Ctrl vucite mišem do ćelije C10 5. PRORAČUNSKE TABLICE 3. Za oblikovanje brojevnih vrijednosti odabirete karticu Broj. Da niste držali pritisnutu tipku Ctrl. a zatim tipku Ctrl. odnosno sadržaj ćelija. Na kartici Font odabiremo vrstu znakova. Ovdje možete odabrati koji od obruba želite i vrstu i boju crte obruba. Za sjenčanje ćelija odabrat ćete karticu Uzorci. oblikovanje znakova. Prema potrebi odaberete kategoriju. dodavanje rubova ćelijama i sjenčanje ćelija. b) U ćelije od B1 do B12 unesite nazive mjeseci u silaznom nizu. boju i efekte. Da biste vašoj tablici dodali obrube.7. Otvorite novu radnu knjigu i unesite nekoliko nizova podataka. Na njoj je dostupno dvanaest kategorija brojeva. najprije morate označiti ćeliju ili željenu grupu ćelija. u svim bi se ćelijama nalazio broj 5.14. stil znakova. Želite li oblikovati podatke smještene u nekoj ćeliji ili grupu ćelija. Oblikujemo prikaz vrijednosti u ćelijama.3. 7. od prosinca do siječnja.16. odabrat ćete karticu Poravnavanje. Poravnavanje Obrub Sjenčanje Oblikovanje podataka Slika 7. pritisnite tipku Ctrl 4. spojiti ćelije ili usmjeriti tekst ukoso. a) b) c) d) e) spojite ćelije do A1 do D1 popunjene ćelije u drugom retku pobojajte svijetlo plavo imena u trećem retku poravnajte po sredini – i vodoravno i okomito cijeloj tablici dodajte obrube. kliknut ćete na karticu Obrub. a) U ćelije od A2 do A8 unesite dane tjedna. u označenim ćelijama promijenit će se oblikovanje. primjerice Datum i Vrstu prikaza datuma. Na njoj odabirete boju i uzorak kojim želite sjenčati određene ćelije.

Relativnu adresu upotrebljavamo kad želimo da se adresa ćelije mijenja pri korištenju. funkcije pretraživanja podataka. Time postižemo da se svakom retku računa s vrijednošću iz tog retka. računske operacije. statističke. Važno je upamtiti da formula uvijek započinje znakom = . Računanje u Excelu Znate li da Excel možete upotrijebiti za rješavanje domaće zadaće iz matematike? Potrebno vam je samo nekoliko formula. Apsolutna adresa $C$4 Kod apsolutne adrese ispred oznake stupca i broja retka stavljamo znak $. tj. za formulu u svakom retku ili stupcu koristi se vrijednost iz iste.17. znak =. funkcije datuma i vremena. Želite izračunati prosjek vaših ocjena iz matematike ili možda riješiti zadatak o brzinama za zadaću iz fizike. Excel razlikuje dvije vrste adresa: apsolutnu i relativnu adresu ćelije. Primjerice. tj. primjerice C4. Formula za izračunavanje kamata Apsolutne adresa koristimo kad ne želimo da se adresa ćelije mijenja pri korištenju. funkcije Moć Excela se krije u njegovim formulama i funkcijama. PRORAČUNSKE TABLICE 7.7. Tu vrstu adrese čine samo oznaka stupca i broj retka. 160 . Relativna adresa ima standardni oblik zapisa. Po tom znaku Excel razlikuje formulu od običnog teksta. funkcije za rad s tekstom i informacijama. formule. U Excelu je dostupno oko tristo funkcija podijeljenih u više kategorija: financijske funkcije. pa zatim C6 itd. Ključne riječi Formule apsolutna i relativna adresa.17 nalazi se jedan primjer formule u kojem su prikazani neki od elemenata koji mogu biti sadržani u formuli. Na slici 7. Slika 7. 7. matematičke i trigonometrijske. povećava ili umanjuje za onoliko brojeva stupaca i redaka za koliko smo ćelija pomaknuli izraz u odnosu na početnu ćeliju. Nju čini oznaka stupca i broj retka na čijem sjecištu se nalazi. U svakoj formuli možete upotrijebiti neke od sljedećih elemenata: • brojevne vrijednosti • funkcija • adresa ćelija • ime ćelije • operator • tekst. funkcije za rad s bazama podataka. nema problema – Excel ima rješenje za sve vaše računske brige.1.4. točno određene ćelije.4. ukoliko formulu s adresom ćelije C4 kopiramo u sljedeći redak adresa će biti C5. Relativna i apsolutna adresa ćelije Relativna adresa C4 Svaka ćelija u tablici je jednoznačno označena svojom adresom. logičke. Ista primjena vrijedi i pri prenošenju formule u stupcima. Znak $ ne koristite kao oznaku valute u vrijednostima koje unosite u formule. primjerice $C$4.

4. Ako pak želite osigurati da prilikom kopiranja adrese ostanu nepromijenjene. a njena adresa je plavo obojana u formuli.2. 5. formula u ćeliji u koju se kopira ne odnosi se na iste ćelije kao i formula u ćeliji iz koje se kopira. a u stupcu D površinu tog pravokutnika. upotrijebite apsolutne adrese. Formule smještene u ćelije možemo i kopirati. Jednostavne formule Upisivanje formule započinjemo znakom =. Vrijednost u ćeliji A11 i formula u traci formule Kada kopirate formulu koja sadrži relativne adrese ćelija. 8. PRORAČUNSKE TABLICE 7. Prilikom upisivanja formula se pojavljuje u ćeliji i u traci formule.18.4. Rješenje: Za izračunavanje opsega napravite redom ove korake: 1. Nakon upisa i izvršenja formule u ćeliji će se vidjeti izračunata vrijednost.19. množenje zbrajanje * + dijeljenje oduzimanje / – Računske operacije Upisivanje formule Napravite tablicu kao na slici 7. Excel će automatski zamijeniti adrese u odnosu na položaj ćelija u koje se kopira.avi 161 . pogledajte 7pre26. adrese ćelija. 7. Na taj način možete i cijeli redak ili stupac uključiti u formulu – samo kliknite na njihovo zaglavlje. Slika 7... U stupcu C želimo dobiti opseg. Znakovi za osnovne računske operacije: Vježba 7. 6.15. računske operacije. Excel dozvoljava da umjesto upisivanja adrese ćelije u formulu možemo jednostavno kliknuti mišem na ćeliju čiji sadržaj želimo uključiti u formulu. U stupcima A i B imamo zadane duljine stranica pravokutnika. a nakon toga slijede brojevi. Tablica s podacima za pravokutnike i podsjetnikom za formule Ukoliko niste sigurni kako se unosi formula.7. 3. kliknite u ćeliju C3 upišite znak = upišite 2*( kliknite na ćeliju A3 – oko nje će se pojaviti plavi obrub upišite znak + kliknite na ćeliju B3 – oko nje će se pojaviti plavi obrub upišite znak ) pritisnite tipku Enter. a u traci formule sama formula (slika 7. Slika 7.18). pritom je jako važno koje adrese ćelija koristite. 2.19. Pritom se oko odabrane ćelije pojavljuje plava isprekidana crta.

.Slika 7. b) Otvorite radnu knjigu 7vje27. Otvorite radnu knjigu 7vje28.7.xls. Vježba 7. Opseg je izračunat i upravo upisujemo formulu za površinu.20. a) Radnu knjigu Pravokutnik. u formulama se upotrebljavaju različiti operatori i mnoge funkcije. Prisjetimo se – formulu kopiramo “razvlačenjem” tako da mišem kliknemo na crni kvadratić u donjem desnom kutu ćelije C3.16. Excel raspolaže s velikim brojem funkcija. Ovdje ćete upoznati samo neke jednostavnije primjere.xls preoblikujte tako da stranice budu zadane u obliku razlomka.22. koje navodi.Slika 7. u četvrtom retku s vrijednostima ćelija A4 i B4 itd. Vježba 7. Za izračunavanje površine kliknite u ćeliju D3 te upišite ovu formulu = A3*B3.3. Ukoliko želimo kao argument upotrijebiti niz ćelija.xls Potrebno je zbrojiti izostanke svih učenika u rujnu.. Argumenti funkcije su vrijednosti za koje se pojedina funkcija izračunava. Radnu knjigu spremite pod nazivom Pravokutnik. U oba ova izračuna koristili smo relativne adrese ćelija jer smo htjeli da se u trećem retku računa s vrijednostima ćelija A3 i B3. te držeći pritisnutu lijevu tipku miša vučemo prema dolje. To “razvlačenje” formula je vrlo praktično kad trebate riješiti hrpu zadataka s jednom te istom formulom. pritom je jednostavnije upotrijebiti funkciju SUM nego pisati A1 + A2 + A3 +.4. Dakle. Upotreba funkcija Kao što smo već ranije spomenuli. znak dvotočke pa zadnja ćelija u nizu. PRORAČUNSKE TABLICE Kopiranje formule U ćeliji C3 dobili smo opseg prvog pravokutnika. 7. Pritisnite tipku Enter da završite unos formule i razvucite formulu po stupcu D. Funkcija SUM i njen argument mo u okruglim zagradama (slika 7.xls i riješite zadatke s postotnim računom. Rješenje: Često je potrebno zbrojiti sve vrijednosti u nekom stupcu. Slika 7.21. Da biste dobili opsege svih ostalih zadanih pravokutnika jednostavno kopirajte formulu po stupcu C. Svaka se funkcija sastoji od imena funkcije i skupa argumenata. onda pišemo raspon – prva ćelija u nizu. želite li zbrojiti sve vrijednosti zadane u stupcu A od retka 3 do retka 10.17.21). Opseg i površina također trebaju biti u obliku razlomka. Traka formule i gumb za umetanje funkcije pravite ovo: 162 Funkcije . primjerice A3:A10. na.

Vježba 7.19. primjerice =MAX(E4:E12).24. a koji najmanje izostao s nastave. da bismo odredili najmanju vrijednost upisanu u ćelijama od E4 do E12. Slika 7. Rješenje: Da bismo izračunali prosjek ocjena. Ako pak tražimo najveću brojčanu vrijednost upotrijebit ćemo funkciju MAX.18.23).7. Time se otvara dijaloški okvir Umetanje funkcije (slika 7.23. ovaj zadatak mogli smo riješiti i tako da smo u ćeliju A11 sami upisali formulu = SUM(A3:A20).28) u kojem birate za koje vrijednosti će se funkcija računati. možete je i sami upisati u formulu. u okvir Number1 upišite A3:A10. u ćelijama od C3 do P3 upišite u ćeliju Q3 ovu formulu =AVERAGE(C3:P3). Primjerice. To je funkcija AVERAGE. Slika 7. upotrijebit ćemo formulu =MIN(E4:E12). Vježba 7. Otvorite radnu knjigu 7vje29. klikom na Pomoć za ovu funkciju možemo dobiti objašnjenje i primjere za svaku funkciju 3. otvorit će se dijaloški okvir Argumenti funkcije (slika 7. Želimo li pronaći najmanju brojčanu vrijednost u grupi ćelija. pa na gumb U redu 4. Dijaloški okvir za odabir argumenata funkcije 163 . Excel ima funkciju za računanje prosjeka koja će sve to napraviti umjesto nas. PRORAČUNSKE TABLICE 1. upotrijebit ćemo funkciju MIN. vrlo često Excel pravilno pogodi za koje vrijednosti želite računati 5. kliknite na funkciju SUM. Otvorite radnu knjigu 7vje30.xls i pomoću funkcija izračunajte: a) broj izostanaka za svakog učenika kroz protekle mjesece b) broj izostanaka svih učenika u jednom mjesecu c) odredite koji je učenik najviše.xls i izračunajte prosjek ocjena za svakog učenika. kliknite u ćeliju A11 – u njoj ćemo dobiti zbroj 2. Da biste izračunali prosjek ocjena upisanih u trećem redu. pa kliknite na U redu Ako znate ime funkcije. Dijaloški okvir za umetanje funkcija Dakle. moramo sve ocjene najprije zbrojiti i tada ih podijeliti s brojem ocjena.).22. kliknite na gumb fx u traci formule (slika 7.

htm Pitanja 1.1. Oni nam pomažu da iz mnoštva numeričkih podataka dobijemo korisne i upotrebljive informacije. 7kvi35. Vrste grafikona Odabir vrste grafikona ovisi o podacima koje treba prikazati. vrste grafikona. stupčani ili linijski grafikon. 7kvi33.25.htm. Možemo li radni list premjestiti u neku drugu radnu knjigu? 4. 7kvi34.5.htm. Opišite načine na koje možemo umetnuti novi radni list. Želite li naglasiti neki dio cjeline (postotci) ili prikazati proporcionalnu veličinu pojedinog podatka prema zbroju.7. Tortni grafikon 164 . Grafikoni Ključne riječi grafikon. 7. 2. Fontovi se dijele na razmjerne (proportional) i nerazmjerne (mono spaced) Preimenovati – Rename Naredba u brzom izborniku (dobivena pritiskom na desnu tipku miša) pomoću koje mijenjamo ime radnih listova Premjesti ili kopiraj – Move or Copy Naredba u brzom izborniku (izborniku prečica) kojom započinjemo postupak premještanja ili kopiranja radnih listova 7. 6. upotrijebite tortni ili prstenasti grafikon.pps te rješavajući kvizove 7kvi31.25) prikazuje proporcionalnu veličinu po- Slika 7. Opišite postupak unosa formula. Po čemu Excel razlikuje formulu od običnog teksta? 5. XY (raspršni) grafikon je pogodan za prikaz znanstvenih podataka i grafova matematičkih funkcija. upotrijebite površinski. izrada i uređivanje grafikona Grafikoni omogućuju pregled nad promjenama u podacima te njihovu međusobnu usporedbu. PRORAČUNSKE TABLICE Upotrebu formula i funkcija ponovite uz prezentaciju 7pre30. Tortni grafikon Tortni grafikon (slika 7. Koje znakove ne smijemo koristiti u imenima radnog lista? 3. 7kvi32.htm i 7kvi36.htm. Koju funkciju ćete upotrijebiti za zbrajanje vrijednosti zapisanih u grupi ćelija? RJEČNIK POJMOVA Funkcija – Function Posebni alati u Excelu koji složene izračune izvršavaju brzo i jednostavno Oblikovanje – Format Različiti načini promjene izgleda teksta Pismo – Font Skup znakova i simbola koji se od drugih takvih skupova razlikuje po izgledu i veličini.htm.5. Ukoliko želite prikazati neke podatke čiju promjenu pratite kroz neki vremenski period.

5. 6.7. Te podatke potrebno je prikazati grafikonom. U okviru Podvrsta grafikona biramo podvrstu odabrane vrste grafikona. prstenasti grafikon pokazuje odnos dijelova prema cjelini. Odaberite Stupčani. korak – Vrsta grafikona 3. Čarobnjak za grafikone Slika 7. Prstenasti grafikon Stupčani grafikon 7. Izrada grafikona Grafikone je najjednostavnije napraviti uz pomoć Čarobnjaka za grafikone. ali sadrži više skupova podataka. pritisnite i držite tipku Pritisnite i držite za pregled primjera 7. Za stvaranje grafikona najprije morate unijeti podatke za grafikon u radni list.xls. a vrijednosti okomito zbog isticanja promjena kroz vrijeme. U njoj ćete pronaći popis učenika i njihove ocjene. Stupčani 3D grafikon Stupčani grafikon (slika 7.2. Rješenje: Za prikaz ovih podataka prikladan je stupčani grafikon. I. Odaberite Klasterirani stupac s vizualnim 3D efektom. Kategorije su organizirane vodoravno. Za vježbu ćemo upotrijebiti podatke u datoteci 7vje31.26. U okviru Standardne vrste biramo vrstu grafikona. Čarobnjak za grafikon – prvi korak 165 . On uvijek pokazuje samo jedan skup podataka i koristan je kada želite naglasiti neki dio cjeline. Ako ste zadovoljni izgledom grafikona. Najprije trebamo označiti retke ili stupce koje želimo prikazati grafikonom. Grafikon možete napraviti na posebnom listu ili kao umetnuti objekt u radnom listu. Svaki prsten prstenastog grafikona predstavlja skup podataka. 1.27. Da biste vidjeli kako će vaši podaci biti prikazani u odabranoj vrsti grafikona. označite ćelije u rasponu od A1 do B9 2. Obično za ovu vrstu grafikona ne koristimo više od šest do deset podataka jer ga je inače teško protumačiti.20.26) pokazuje promjene podataka kroz vremenski period ili ilustrira usporedbu stavki. Slika 7. 4. Dakle. Označimo stupac koji sadrži imena podataka i stupac koji sadrži vrijednosti. kliknite na Dalje. Kao i tortni grafikon. Vježba 7. PRORAČUNSKE TABLICE jedinog podatka prema zbroju svih podataka. Kliknite na ikonu Čarobnjaka za grafikone.

U ovom koraku nećemo ništa mijenjati III. U ovom koraku odabirete naslove grafikona i nazive osi te prikaz legende i oznake podataka. 12. Budući da prikazujemo samo jednu vrstu podataka. PRORAČUNSKE TABLICE II. Izradu stupčanog grafikona uz pomoć čarobnjaka možete naučiti uz multimedijalnu prezentaciju 7pre31. Kliknite na kružić ispred Kao novi list i u okvir upišite Ocjene. Čarobnjak za grafikon – treći korak imenom Ocjene. Ako ste pažljivo označavali podatke. uklonimo legendu – na kartici Legenda uklonite kvačicu ispred Pokaži legendu.30. Odabirete gdje će grafikon biti smješten: na novi list ili na neki od postojećih listova. Čarobnjak za grafikon – drugi korak 9. 9. IV. korak – Izvor podataka za grafikon 8. Klikom na Završi završavamo rad s čarobnjakom za grafikone. Ako niste označili ništa. onda u ovom koraku morate odabrati podatke koje želite prikazati grafikonom. tada ovdje najčešće ne morate ništa mijenjati.c. korak – Lokacija grafikona 10. U okviru Raspon podataka piše koje ste podatke označili. U okviru pregleda vidite kakve promjene radite. korak – Odrednice grafikona 9. Slika 7. 11. Datoteku spremite pod imenom Ocjene.xls. Grafikon ćemo smjestiti na novi list s Slika 7.a Kartica Naslovi U okvir Naslov grafikona napišite naslov grafikona – Uspjeh učenika U okvir Os kategorije (X) napišite – Imena U okvir Os vrijednosti (Z) napišite – Ocjene. 9. Čarobnjak za grafikon – četvrti korak 166 .29.Prikaz crta rešetke možete mijenjati na kartici Crte rešetke.avi Slika 7.7.b.28.

redanje. tablica koja sadrži adrese može se razvrstavati po državi. kliknite na kružić ispred Uzlazno kako biste odredili poredak sortiranja A–Z 5. Da biste razvrstavali sadržaj neke tablice. Prvi ključ u prethodnom primjeru bi bila država. a brojeve od najmanjeg prema najvećem. Stupac ili redak po kojem razvrstavate naziva se ključ. Da biste razvrstali podatke u tablici. Vježba 7. Taj se redak onda ne sortira 6. • Silazno sortiranje razvrstava riječi od Ž prema A. Možete koristiti do tri ključa za razvrstavanje. Ako označite samo dio tablice.21.7. drugi bi bio grad. u padajućem popisu Redanje po odaberite Ime (da naši stupci nemaju nazive. najprije ga morate označiti. sortiranje. najprije morate odlučite po kojem stupcu ili retku ćete razvrstavati. kliknite na U redu 7. silazno. gradu ili prezimenu.xls Cijelu tablicu treba razvrstati po imenima učenika. možete poništiti sortiranje klikom na Poništi redanje. unutar iste države.6. a brojeve od najvećeg prema najmanjem. Rješenje: 1. Razvrstavanje može ići u dva smjera: • Uzlazno sortiranje razvrstava po abecedi od A prema Ž. Želite li razvrstavati po recima. Uzlazno redanje Ključne riječi Ključ 167 . ako se postupak sortiranja nije zbio onako kako ste očekivali. otvorite izbornik Podaci > Redanje…. Pojavi se okvir za dijalog Redanje 3. U okviru Redanje kliknite na Odrednice pa na Poredaj slijeva nadesno. Dijaloški okvir Redanje kliknite na Redak zaglavlja. Otvorite datoteku 7vje34. Označite područje koje ćete razvrstavati – stupci A i B 2. odaberite Podaci > Redanje. Excel je početno postavljen na razvrstavanje po stupcima. označeni dio sadrži redak zaglavlja pa Slika 7. Primjerice. PRORAČUNSKE TABLICE 7. Excel će vas upozoriti da tablica sadrži još podataka. za svaki bi se grad razvrstali po abecednom redu prezimena. tu bi pisalo Stupac A) 4. ključ. Razvrstavanje podataka razvrstavanje.31. Naposljetku. a treći bi bio prezime. uzlazno. Svi zapisi bi se najprije razvrstali prema državama. Zatim bi se. razvrstali po gradovima.

slike i dr. relacijske baze podataka. Dobro organizirane proračunske tablice mogu poslužiti kao jednostavne baze podataka. baza podataka rezervnih dijelova u skladištu itd.avi pogledajte kako se u proračunskoj tablici MS Excela koriste mogućnosti baze podataka. Ključne riječi baza podataka. polje. nego samo digitalne podatke koji opisuju te predmete. Baza podataka nudi znatno više mogućnosti nego proračunska tablica: • u bazi podataka nema ograničenja najvećeg mogućeg broja redaka (u Excelu samo 65536 redaka) ili stupaca (u Excelu samo 256 stupaca). U prezentacijama 8001. nigdje niti jedne knjige! U informacijskom centru joj umjesto knjiga dadoše upute kako se služiti katalogom za pretraživanje baze podataka. slog. pojednostavljeno.avi i 8004. izvještaj.xls za vježbu. plošne baze podataka. logičke vrijednosti. upit. glazba. U bazama podataka stupac tablice nazivamo polje (Field). nazivamo plošne baze podataka. Takve baze podataka. Npr. Tablica je osnovna jedinica za organizirano spremanje podataka unutar baze podataka. strani ključ. Knjižničarka joj objašnjava da NSK ima preko dva i pol milijuna raznih naslova. 8002.pps. Zasigurno ste već i prije čuli za izraz baza podataka koji spominjemo u Monikinoj priči. brojevi.8. glavni ključ. kad tamo. modul. U tablicu se upisuju podaci o osobama i predmetima sličnih svojstava.avi. . Zato je podatke u računalu potrebno organizirati u obliku baze podataka. “Kakav sad katalog. baze podataka su. Impresionirana ovim brojem. Veselo se uputi u zgradu NSK. baza podataka telefonskih pretplatnika Hrvatske. tablica. Skladištu – pitate se? Da. a redak slog (Record). obrazac.1. BAZE PODATAKA Monika je u školi dobila referat na temu “Pregled znanstvenih radova o nastanku glagoljičkog pisma“. 8003. šifrarnik. to će računalo lakše pronaći ono što tražimo. U mapi Vjezbe nalazi se datoteka 8Excel_baza. Da bi jedan čovjek sve to pretražio. Gdje će dobiti potrebne podatke? Netko joj spomene Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Osnovni pojmovi U računalo ne možemo uskladištiti stvarne predmete. kakva baza podataka? “ – čudila se Monika. • baze podataka mogu objedinjavati više tablica istovremeno i međusobno ih povezivati. dobro organizirana elektronička skladišta podataka pohranjenih u računalo. relacija 8. trebalo bi mu 145 dana. Što je opis predmeta detaljniji i precizniji. Monika ipak odlazi do kataloga i koristeći se knjižničnim programom za pretraživanje za samo nekoliko sekundi dobiva popis naslova koje je tražila. koje se sastoje od jedne tablice. • podaci koje upisujemo u bazu mogu biti raznorodni: tekst. Ograničenje je samo prostor na tvrdom disku. baza podataka svih naslova u videoteci. Baza podataka organiziran je i uređen skup međusobno povezanih podataka pohranjenih u računalu u obliku jedne ili više tablica.

8. koji ide. Sustav za upravljanje bazom podataka RJEČNIK POJMOVA Baza podataka – Database Organiziran i uređen skup međusobno povezanih podataka pohranjenih u računalu u obliku jedne ili više tablica. ako je u bazi upisano dva i pol milijuna knjiga. To je program za organiziranje baze podataka i za rad s podacima u njoj. nema velike koristi od toga da čitamo slog po slog nadajući se da ćemo “naletjeti” na knjigu koju tražimo. sortiranje itd. Za združivanje podataka iz dviju tablica je potreban program za rukovanje podacima iz baze. Naizgled. 169 . Kao korisnici baze želimo jednostavan i brz pristup podacima u bazi. Želimo voditi evidenciju o posuđenim knjigama u školskoj knjižnici. prikazivanje. rješenje je u uvođenju novih stupaca u tablicu.1 koliko bi se podataka tada ponavljalo. čitatelj koji je posudio knjigu i datum posudbe. što ako bismo htjeli imati detaljnije podatke o čitatelju? Na primjer. Kada čitatelj posudi neku knjigu. Zato u bazi podataka primjenjujemo drugačije rješenje. broj iskaznice. služe za nadgledanje ispravnosti podataka i osiguranje njihove zaštite. uređivanje. Tablica s dodatnim poljima gdje se puno podataka ponavlja. a u drugoj o čitatelju. Osim toga. Pogledajte na slici 8. prikazivanje. BAZE PODATAKA Objasnimo na primjeru. Baze podataka koje omogućavaju međusobno povezivanje tablica i združivanje podataka iz više njih nazivamo relacijske baze podataka. ovakva organizacija podataka nije dobra. Datab base Management System (DBMS) – Sustav za upravljanje bazama podataka Skupina programa za rad s podacima u bazi podataka (unošenje. base Management System Takve zadatke obavlja sustav za upravljanje bazom podataka (Datab – DBMS). Ali tada bismo si natovarili nepotreban dodatni posao – sve podatke o istom čitatelju trebalo bi nanovo upisivati za svaku posuđenu knjigu. podataka u bazi. unošenje. uređivanje. Očito. Sustav DBMS omogućuje npr. služi za nadgledanje ispravnosti podataka i osiguranje njihove zaštite. Npr.) Osim toga. pretraživanje.1. pretraživanje. sortiranje itd. Međutim. Napravit ćemo tablicu u kojoj će se nalaziti svi potrebni podaci: naslov i autor knjige. U jednoj tablici vodimo evidenciju o knjigama. Treba nam program koji će na naš upit sam pretražiti bazu i u kratkom vremenu dati odgovor postoji li u bazi tražena knjiga. jednostavno združimo podatke o knjizi s podacima o čitatelju i to prebacimo u treću tablicu – tablicu posudbi. adresu stanovanja i razred u Slika 8.

stvaranje izvještaja i sl. kod pogrešna upisa) i zaštita od neovlaštena korištenja Programsko korisničko sučelje Osim ovih poslova vezanih uz bazu podataka. Upišite Test. BAZE PODATAKA Polje – Field Stupac u retku tablice. unos. Access ima ugrađen programski jezik Visual Basic for Applications (VBA) pomoću kojeg se mnogi poslovi s bazom mogu automatizirati. izdvajanje.mdb koji će se automatski pridružiti imenu datoteke. Baza podataka MS Access Microsoftov program Access sadrži sve što je potrebno za rad s bazama podataka. MS Access sadrži i alate za stvaranje korisničkog sučelja. Program će zatražiti da najprije upišete naziv buduće baze podataka.1. a svrha mu je da se korisniku olakša rad s podacima pohranjenima u bazi. Tablica – Table Osnovna jedinica za organizirano spremanje podataka unutar baze podataka.2.onda vam je instaliran Access 2003. skom bazom podataka i alate za stvaranje korisničkog sučelja. njihovo međusobno povezivanje itd. Sastoji se od redaka (slogova) a svaki redak od jednog ili više polja. Ako vaš Access ima ikonu . Da biste kreirali novu bazu podataka. brisanje. sustav za upravljanje relacij. • rad s podacima: čitanje..2. • zaštita podataka: nadgledanje ispravnosti podataka (npr. Od rukovanja podacima u bazi do programiranja korisničkog sučelja za lakši pristup i rad s podacima. a ako je ikona kao ova . promjena podataka te čitav niz ostalih operacija potrebnih za dobivanje traženih informacija (npr. Aplikacija MS Access objedinjuje relacijsku bazu podataka. MS Access dolazi u sastavu programskog paketa MS Officea. Elementi programa Vrsta datoteke . 8.). onda se radi o nekoj od prijašnjih verzija MS Accessa. 170 . MS Access nije preveden na hrvatski jezik. 8. Slog – Record Redak u tablici baze podataka. Uočite nastavak . pretraživanje. MS Access kao sustav za upravljanje bazom podataka (DBMS) izvršava nekoliko zadataka: • organiziranje baze podataka: stvaranje tablica.mdb U izborniku Svi programi potražite program MS Access sa znakovitom ikonom ključa i pokrenite ga. u izborniku File odaberite naredbu New.8. Programsko korisničko sučelje obavlja ulogu posrednika između korisnika i baze podataka.

Macros: makronaredbe za automatizirano izvršavanje radnji. Tablice 171 . nego prečaci za kreiranje novih objekata. Pages: posebna vrsta web-stranica (Data Access Pages) služi za rad s podacima preko mreže (lokalne ili putem interneta). nje više tablica u jednu novu. Novost je prozor Database prikazan na slici 8. Queries: upiti služe za pronalaženje. New – kreiranje novog objekta. Klikom na pojedini objekt. U alatnoj traci prozora Database (slika 8. Tablica podataka Bez tablica nema ni baze podataka. 8.8. u desnom se okviru prikazuje popis objekata te vrste koje ste do sada napravili. BAZE PODATAKA Radna se okolina sastoji od uobičajenih dijelova za programe iz paketa MS Officea.2. Database . Osim toga.glavni radni prozor u Accessu. One su osnovna komponenta za spremanje podataka. Tablice stvaramo tako da definiramo koja polja ona sadrži te koje vrste (tipove) podataka ćemo u ta polja zapisivati. Modules: objekti s programskim procedurama koje korisnik napiše u programskom jeziku VBA-u. U lijevom dijelu prozora Database nalazi se okomiti okvir (Places bar) s glavnim vrstama objekata koje možete stvarati u Accessu.3. odabiranje i kombiniranje podataka iz jedne ili više tablica.pps u kojoj su opisane preporučene postavke za rad s MS Accessom. dizajniranje objekta. Pogledajte prezentaciju 8005.2) nalaze se osnovne naredbe za rad s objektima: Open – otvaranje postojećeg objekta. Design – mijenjanje. Tri naziva koja se vide na slici 8. Opišimo s kojim to objektima možemo raditi u MS Accessu: Tables: tablice su temeljni objekti u Microsoftovu Accessu. omogućuju kombiniranje i združiva. Favorites: prečice do često upotrebljavanih baza podataka. I oni se mogu programirati. Reports: izvještaji za prikazivanje podataka u obliku dokumenata spremnih za ispis na pisaču.2. Forms: obrasci su prozori koje upotrebljavamo kao grafičko sučelje (Interface) za pregledniji unos i pristup podacima iz baze. U njima se nalaze podaci smješteni u bazi podataka.2 nisu objekti. Mogu se dodatno programirati uporabom programskog jezika VBA-a. Delete – brisanje objekta.Slika 8.

1 navedene su vrste podataka koje možete upisivati u polja Accessove baze podataka. Oznaka Text Memo Number Currency Date/Time Primjena i ograničenja Kraći tekst do 255 znakova Dulji tekst do 64000 znakova Numerički podaci koji se obično upotrebljavaju za aritmetičke operacije Numerički podaci s oznakom valute Datum ili vrijeme u skladu s regionalnim postavkama u Windowsima Oznaka AutoNumber Yes/No OLE Object Hyperlink Lookup Wizard Primjena i ograničenja Automatski brojač redaka koji osigurava da svaki redak u tablici dobije jedinstven broj Booleove vrijednosti tipa da/ne ili točno/netočno Objekti drugih programa (npr.3. program će prijaviti pogrešku. U Tablici 8. Na raspolaganju nam je nekoliko načina kreiranja nove tablice. Dopuštene vrste podataka u poljima tablice. Ako tijekom popunjavanja tablice pokušate upisati nepredviđenu vrstu podatka. 3 Description: opis polja.) Mail-adrese i URL-adrese datoteka na računalu u mreži ili na internetu Polje s tekstom koje se popunjava podacima iz polja neke druge tablice ili iz liste zadanih vrijednosti Tablica 8. tablice Excela. Stvaranje tablice 1 2 3 4 Slika 8. Database . dobit ćete prozor kao na slici 8. Odaberite način Design View kako biste naučili stvarati i oblikovati tablicu od početka. prikazuje se u statusnoj traci 4 dodatna podešavanja polja tijekom upisivanja i prikazivanja podataka. Slika 8. Prikazat će se prozor Design View koji vidite na slici 8. dokumenti Worda. Stvaranje tablice načinom Design View.1.4. Prozor u kojem oblikujemo tablicu sastoji se od dvaju dijelova. U gornjem dijelu upisujemo polja tablice. BAZE PODATAKA Kada u izborniku Places bar u prozoru Database odaberete Tables i kliknete na naredbu New (kreiranje nove tablice).8.glavni radni prozor u Accessu. 172 . zvučne i grafičke datoteke itd.3.4. Opis polja sastoji se od triju podataka: 1 Field Name: naziv polja (najviše 64 znaka) 2 Data Type: vrsta podatka predviđena za upis u polje.

Opet moramo zastati i promisliti. Dvoklikom na njezin naziv u desnom okviru prozora Database ili naredbom Open možete se odmah početi služiti njome. preselit ćemo se u “stvarnu” situaciju. 8. evidencija čitatelja i evidencija posudbi. U prozoru Database u izborniku Placesbar odaberite Tables i kliknite na gumb New 2. vrsta podatka (Data Type) 2 i opis polja (Description) 3 .1. ne bi bilo dobro da unosite ime i prezime. Upisivanje podataka u tablicu Budući da se najbolje uči na stvarnim primjerima. Ako ovdje imamo polje za ime čitatelja. Zamislite da se nalazite u ulozi školskog knjižničara koji želi napraviti bazu podataka pomoću programa MS Access i tako si olakšati svakodnevni posao u knjižnici. Vježba 8.pps opisane su sve vrste polja i podataka u bazi Access i postupci za njihovo podešavanje. Dakle. U prozoru New Tables odaberite Design View i potvrdite s OK (može i samo dvoklik). Ovdje treba malo promisliti. adresa stanovanja. Svaki redak u prozoru za dizajniranje tablice predstavlja određeno polje buduće tablice. telefon. U prezentaciji 8006. Središnji su zadaci školskog knjižničara evidencija naslova. a može i mobitel. broj članske iskaznice. Ne bi bilo dobro 173 .1. Prva su dva stupca obavezna. Budući da primarni ključ nije obavezan.3.mdb s već upisanim podacima. to u hrvatskom jeziku nije baš pravilno.): naziv polja (Field Name) 1 . u tablici autora imat ćemo polje za ime autora. na upit želite li ga stvoriti. Najprije ćemo napraviti tablicu čitatelja. Potonja služi za stvaranje polja koje će se popunjavati podacima iz neke druge tablice. BAZE PODATAKA Dodatna podešavanja polja ( 4 na slici 8. unositi podatke. nego prezime i ime. Pretpostavimo da vam za evidenciju čitatelja trebaju sljedeći podaci: ime i prezime. kliknite na No i vaša nova tablica bit će pohranjena u bazu podataka. tablicu je potrebno spremiti. Stvaranje nove tablice 1. Ako kasnije budete htjeli sortirati podatke o čitateljima po prezimenu. tj. prvo polje buduće tablice bit će ime čitatelja.8. Međutim. a stupci služe za detaljan opis polja. Problem ćete riješiti tako da postavite dva polja – zasebno za ime i za prezime.4. Prije njezina zatvaranja dobit ćete upozorenje da u tablici nije određen primarni ključ (Primary Key). Prvi podatak koji će predstavljati polje u tablici neka bude ime i prezime. razred. upita ili iz liste predodređenih vrijednosti. Za lakše praćenje primjera koji slijede poslužite se bazom Biblio0.4) grupirana su u dvjema karticama: General i Lookup. U donjem je dijelu prostor za određivanje svojstava pojedinog polja (Fields Properties). Otvorit će se tablica s trima stupcima (kao na slici 8. Kada ste upisali i opisali sva željena polja.

o čemu smo već govorili. ć. ako odredite da je polje numeričkog tipa (Number). No. koje je svakako tekstualnog tipa. ali ni prekratko. bilo bi dobro da ga indeksiramo. Vježba 8. Indeks Indeksiranje polja 174 Budući da je ovo polje po kojem ćemo kasnije redati (sortirati) podatke. Određivanje duljine polja Na kartici General prvo svojstvo određuje duljinu polja (Field Size). Pretpostavljamo da ne postoji ime koje bi sadržavalo 50 znakova. Tijekom izgradnje baze podataka treba razmišljati unaprijed i predvidjeti moguće probleme.5. Slika 8. Zato ćemo predviđenu duljinu polja skratiti na 20. Zašto je to važno? Da se uštedi prostor na disku. upis polja time nije gotov. dobro ih je izbjegavati u nazivima polja. Zato duljinu polja treba razumno planirati. Ni predugo. Ostala svojstva polja CIme nećemo mijenjati. ne smijete upisivati drugačiju vrstu podataka. polje za ime autora bit će AIme. U Data Typeu ostavite ponuđenu vrijednost Text. ponuđena vrijednost nam odgovara. Kada jednom odredite ovo svojstvo. Za ime čitatelja. Pogotovo ako jednog dana poželite Accessovu bazu prenijeti u neki drugi sustav koji to ne podržava. imaju polja istog naziva. Prelazimo na polje za prezime.2. Isto se odnosi i na uporabu razmaka. u to polje nećete moći upisivati tekstualne podatke. Npr. Zato je dobro da prije stvaranja tablice na papiru načinite popis budućih polja. Na raspolaganju vam je nekoliko vrsta podataka. Duljinu polja (Field Size u Field Properties) skratite na 25. a kada budemo stvarali tablicu autora. Zato ćemo polje za ime čitatelja nazvati CIme (slovo “C” je od riječi “čitatelj”).može se dogoditi da izgubite sve podatke u tom polju. Indeks predstavlja značajku polja. š.8. BAZE PODATAKA da ti podaci. Kliknite u drugom retku u prostor za upisivanje naziva polja (stupac Field Name). ovo ćemo polje nazvati CPrezime. Nakon što ste pritisnuli Enter. Okvir DataType s padajućim popisom raspoloživih vrsta podataka. Jednom kada upišete podatke u tablicu. Slično kao i kod imena. Uočite da se radi o okviru s padajućim popisom (Combo box). pa tu nećemo ništa mijenjati.3. nije preporučljivo mijenjati ovo svojstvo . Za tip podataka Text Access automatski se upiše 50. Vježba 8. Baza podataka radi tako da za svako polje rezervira stalni (fiksni) prostor koji se odredi u svojstvu Field Size. đ. Dobro razmislite prije nego što odredite vrstu podataka za pojedino polje. ž). Iako Accessova baza prepoznaje hrvatska slova (č. koji su različiti. kursor se preselio u sljedeći stupac gdje se za vrstu podatka (Data Type) automatski upisala vrijednost Text. njime se opisuje kako će se redati podaci u . Upis polja U stupcu Field Name kao naziv polja upišite Cime.

Access pamti indeksna polja u zasebnoj tablici Indexes (slika 8. Nazovite je Citatelji i potvrdite s OK. Ne zaboravite indeksirati polje Iskaznica s No Duplikates. Budući da takva polja služe za jednoznačno prepoznavanje (identifikaciju) slogova. Upišite sami ostala polja tablice. slično kako se imenuju novi dokumenti u ostalim aplikacijama Officeova paketa. Tel (11) i Mob (11). Slika 8. Da biste označili CPrezime kao indeksno polje. Tablica Indexes za rad s indeksima pojedine tablice. u Field Propertiesu trebate promijeniti svojstvo Indexed u Yes. Za indeksiranje polja na raspolaganju su dvije mogućnosti: • Yes (Duplicates OK): u indeksnom je polju dopušten upis istih (dupliciranih) podataka • Yes (No Duplicates): u indeksno polje ne smiju se upisati dva ista podatka.6. Glavni ključ (Primary Key) je polje (ili više njih zajedno) koje osigurava jedinstvenost svakog sloga u tablici. Spremanje tablice Vaša prva tablica nosi privremeno. radno ime Table1. U našem primjeru za polje CPrezime odaberite Yes (Duplicates OK) jer se može dogoditi da se pojave dva čitatelja istog prezimena. Kliknite na Cancel kako biste sami definirali glavni ključ.5. Naredbom File > Save otvara se dijaloški prozor Save As za spremanje tablice pod novim imenom. BAZE PODATAKA polju. Mjesto (25). Razred (3). u polju Iskaznica (broj članske iskaznice) trebat će odabrati indeksiranje bez duplikata jer se ne smije dogoditi da dva čitatelja imaju isti broj iskaznice. Indeksiranje polja Polje za koje predviđamo da ćemo kasnije u njemu sortirati podatke treba posebno označiti. Posta (5). Dobit ćete upozorenje da u tablici nije određen glavni ključ (There is no primary key defined). U polju koje se odredi kao glavni ključ ne mogu se pojaviti dvije iste vrijednosti. Postupak pridruživanja indeksa polju nazivamo indeksiranje polja. Vježba 8. Zato u tablici može postojati samo jedan glavni ključ.6). Međutim.4.8. Sva su tekstualna (u zagradama je dana njihova duljina): Iskaznica (5). Adresa (30). Glavni ključ (Primary Key ) 175 . Vježba 8. Kod vrlo velikih tablica. po poljima koja su indeksirana moguće je znatno brže pretraživanje nego po poljima koja to nisu. Glavni ključ je sličan indeksiranom polju sa svojstvom No Duplicates. nazivaju se polja ID (od Identification). Indeksiranih polja u jednoj tablici može biti više. Naredbom View > Indexes dobiva se pregled svih indeksiranih polja u tablici.

• označite cijeli redak polja ID_Citatelj (klik na sivi gumb u čelu tablice) i tehnikom “povuci i spusti” odvucite ga na početak (ispred prvog retka). Prvi upis u novoj tablici. Nakon što upišete i zadnje polje. Dalje je lako: dopišite “iserka” i pritisnite tipku Enter ili Tab da biste se preselili u sljedeće polje (CPrezime). Na slici 8. Njezina bi ikona trebala biti vidljiva u desnom okviru prozora Database. BAZE PODATAKA Vježba 8. U čelu retka (sivo polje) vidi se simbol olovke koja piše – to je znak da se u retku trenutno vrše izmjene. tj.6. Ako se želite vratiti na neko prijašnje polje. upisuju podaci. zaštićena su od upisa i bilo kakvih izmjena. • pohranite načinjene izmjene (File > Save) i zatvorite tablicu (File > Close). ali sada u načinu Datasheet View. odabrat ćemo bolje rješenje. čija će jedina uloga biti održavanje glavnog ključa. Za poništavanje upisa u slog koji još nije pohranjen upotrijebite tipku Esc. slog se trajno sprema u tablicu. ovo će se polje automatski popunjavati jedinstvenim brojem • naredbom Edit > Primary Key postavite svojstvo za glavni ključ.7 vidimo što se dogodilo. Polje tipa AutoNumber Edit način rada 176 . Napravili ste svoju prvu tablicu u bazi podataka. Iako bismo ga mogli postaviti kao glavni ključ. Tipka Esc – poništavanje upisa Sve dok ne upišete podatak u zadnje polje. Postoji li neko koje bi moglo udovoljiti zahtjevima glavnog ključa? Najbliže je tomu polje Iskaznica jer je indeksirano s No Duplicates. Tu možete upisivati podatke izravno u tablicu. Kreirat ćemo novo polje. slog nije pohranjen u tablici. Određivanje glavnog ključa Provjerite jeste li u tabličnom načinu rada Design View. a kursor se automatski premješta u prvo polje sljedećeg sloga. Vježba 8. Polja koja kao vrstu podatka sadrže AutoNumber. Kažemo da je polje u načinu rada Edit. Otvorit će se tablica. Uočite da se u čelu tablice lijevo od polja pojavio znak ključa.8. Slika 8. Tipkom Tab preskočite polje ID_Citatelj da biste došli u sljedeće polje (CIme) i utipkajte slovo B. Upis podataka u tablicu Upis podataka Dvokliknite na ikonu s nazivom Citatelji. Promotrite polja od kojih se sastoji tablica. • otvorite okvir s padajućim popisom Data Type i odaberite AutoNumber. Postupak upisivanja polja s glavnim ključem: • u prvi slobodni redak upišite naziv novog polja ID_Citatelj.7. Nepisano je pravilo da naziv polja glavnog ključa započinje sa ID. upotrijebite kombinaciju tipki Shift i Tab. Polje ID_Citatelj koje je tipa AutoNumber automatski je dobilo vrijednost 1.7. Svaki put kada budete upisivali novi slog u tablicu.

ove dvije tablice moraju imati nešto zajedničko. Vježba 8. autor. broj (za svezak ili časopis). Zajednička polja u tablicama Napravili ste tablicu za čitatelje.8. a oni sigurno nešto i čitaju. trebat će napraviti novu tablicu u kojoj će biti popis postojećih knjiga. Da bismo se iz tablice naslova mogli pozvati na tablicu autora. zapisi Dobriša Cesarić i Dobriša Cesarič za bazu podataka dva su različita autora. tipa AutoNumber – AIme: jednako kao polje CIme u tablici čitatelja – APrezime: jednako kao polje CPrezime u tablici čitatelja 177 . Već mala pogreška dovodi do velikih razlika u podacima. Predlažemo da se nova tablica Naslovi sastoji od sljedećih polja: naslov. godina izdanja. izdavač. Bilo bi bolje imati zasebnu tablicu autora. zajedničko polje koje postoji u objema tablicama.2. BAZE PODATAKA U tablici 8. jezik i vrsta naslova. Zašto je to potrebno? Uvijek postoji mogućnost da se tijekom tipkanja pogriješi. tj.2.3.8. Postavljanje zajedničkih polja Shift+Tab End Home Ctrl+End Ctrl+Home Esc Esc Ctrl+F4 Tablica 8. jezik i vrsta naslova (knjiga. časopis. dan je pregled tipki kojima se možete služiti tijekom upisivanja podataka u tablicu Accessove baze podataka. Na slici 8. tipka Tab Enter Značenje sljedeće polje sljedeće polje prethodno polje zadnje polje sloga prvo polje sloga zadnje polje zadnjeg sloga prvo polje prvog sloga isto polje prethodnog/sljedećeg sloga lijevo/desno unutar polja F2 Esc izmjena (Edit) sadržaja polja poništavanje unosa polja poništavanje unosa sloga zatvaranje tablice 8. kaseta ili CD). izdavači. U našem slučaju kao zajedničko polje odabrat ćemo jedinstvenu šifru autora. Tipke za rad u tablici Accessove baze podataka.8 zorno je prikazano kako bi mogli izgledati podaci u tablici naslova. – Polja tablice Autori mogla bi izgledati ovako: – ID_Autor: glavni ključ (polje ID) u tablici autora. a da se u tablici naslova napravi veza na podatke iz tablice autora. Npr.8. naslova u knjižnici. Tablica Naslovi (dio) s podacima koji se ponavljaju u toj tablici. U tablici autora svakom ćemo autoru dodijeliti jedinstveni broj ID i to će biti glavni ključ (Primary Key) Slika 8. tj. Lako je uočiti da će se ovdje neki podaci ponavljati: autori.2. Polje tipa AutoNumber najprikladnije je za tu svrhu. Očito. Dobra organizacija baze podataka pretpostavlja izdvajanje podataka koji se ponavljaju u zasebne tablice.

tekstualnog tipa (zbog mogućih rimskih brojki) duljine 2 znaka • Autor_ID: polje ID za povezivanje s tablicom autora. brojčanog tipa (Long Integer) • Izdavac_ID: polje ID za povezivanje s tablicom izdavača. BAZE PODATAKA Šifrarnik Na slici 8.8. kada se umjesto polja za autore i izdavače upotrebljavaju polja sa stranim ključevima. Shematski je taj odnos prikazan na slici 8. nazivamo šifrarnik. Na slici 8.9.10. brojčanog tipa (Integer) Vježba 8. brojčanog tipa (Long Integer) • Jezik_ID: polje ID za povezivanje s tablicom jezika. Primjer dviju tablica tiranje po ovom polju.9. brojčanog tipa (Long Integer) • Vrsta_ID: polje ID za povezivanje s tablicom vrste naslova. najprije morate napraviti tablicu šifrarnika za izdavače.9 prikazana je tablica autora. za izdavače knjiga. Tablica Naslovi u kojoj se upotrebljavaju dva strana ključa (polja Autor_ID i Izdavac_ID).10. istih naslova može biti više) povezanih zajedničkim poljem • Broj: svezak knjige ili broj časopisa. Polje sa U tablici Naslovi zajedničko polje s tablicom šifrom autora glavni je ključ tablice. brojčanog tipa (Long Integer) • Godina: godina izdanja naslova. Sami napravite zajednički ključ između tablica Naslovi i Izdavaci. Slika 8. tipa AutoNumber • Naslov: naslov knjige.10. Autori nazvali smo Autor_ID (strani ključ) da se razlikuje od polja ID_Autor (glavni ključ) u tablici Autori. Slika 8. npr. Slično kao za autore mogu se napraviti šifrarnici za još neke tablice. Ovakvu vrstu tablice. Naravno. Sada ste spremni do kraja napraviti tablicu naslova: • ID_Naslov: glavni ključ za tablicu naslova. Vježba 8.11. tekstualnog tipa duljine 50 znakova. 178 . Tablica autora kao šifrarnik. u kojoj svaka osoba ili predmet ima svoj broj (šifru). Svaki autor ima svoju jedinstvenu šifru (tzv. Polje strani ključ “posuđeno” je polje glavnog ključa iz tablice šifrarnika.11 vidimo kako izgleda tablica Naslovi sa slike 8. Strani ključ (Foreign Key ) Polje u tablici koje se povezuje s tablicom šifrarnika naziva se strani ključ (Foreign Key).8. indeksirano s Duplicates OK (vrši se sorSlika 8. ID broj).

U stupcu God. sumarne podatke) Osim obrasca. visina (Height). . Redanje (sortiranje) Filtriranje 8. Prozor Properties za namještanje svojstava kontrola. Prozor Properties služi za prikazivanje i namještanje svojstava odabrane kontrole. (godina izdanja) kliknite na polje s vrijednosti 1990. Obrazac se sastoji od triju glavnih dijelova: • Form Header – zaglavlje obrasca u Slika 8. Vježba 8. Font 179 Slika 8. 2. Npr.3. Nakon toga trebali biste vidjeti samo 5 slogova. Slogovi tablice razvrstali su se po uzlazno sortiranom polju Naslov. Izrada upisnog obrasca Ručno uređivanje obrasca Da biste doradili obrazac. Tablica se otvorila u načinu Datasheet koji podsjeća na radni list iz proračunske tablice. Da biste poništili filtriranje i vratili prikaz svih slogova. Naravno. vodoravna i okomita pozicija (Left i Top). Sortiranje i filtriranje Otvorite bazu podataka Biblio0. 3. Vježba 8. Da vidimo što se tu nalazi. Obrazac u pogledu kojem se prikazuju npr. 2. Učinite sljedeće: 1. Sortiranje podataka 1. Filtriranje podataka Filtriranje je postupak odabiranja samo onih slogova koji zadovoljavaju određeni kriterij.12. Kliknite bilo gdje u stupcu polja Naslov. izvedite redanje naredbom Records > Sort > Sort Ascending.8.13.4. raspoređuju polja iz tablice • Form Footer – podnožje rezervirano za dodatne informacije (npr.3. Uočite sličnost s redanjem kao u MS Excelu.12.mdb sa i dvokliknite na tablicu Naziv. u radnom se prostoru mogu vidjeti još dva prozora. zadajte naredbu Records > Remove Filter/Sort. BAZE PODATAKA 8. morate se iz načina rada Form View prebaciti u Design View (u izborniku View odaberite naredbu Design View).11. nazivi polja • Detail – glavna površina u kojoj se Design View. vidljivost (Visible). ostali nisu izbrisani. vrsta i boja fonta (Font Name. širina (Width). Alatna traka Toolbox sadrži grafičke kontrole koje smještamo na formu i koje služe za rad s podacima (upis i prikazivanje podataka) te općenito za dizajniranje izgleda obrasca.izd. Ulazimo “ispod haube” u strukturu forme. Izvedite jednostavno filtriranje naredbom Records > Filter > Filter by Selection.

Na početku smo rekli da pomoću upita (Queries). Ravnatelj hitno traži popis autora i njihovih knjiga koje imamo u knjižnici. Postupak za združivanje tablica pomoću upita: • U prozoru Database odaberite Queries i kliknite na New. Obično se pojavi okvir s padajućom listom već predodređenih vrijednosti (kao na slici 8. Za svako polje svojstvo Border Style postavite na Transparent (prozirno). Pojedino svojstvo mijenja se tako da kliknete u desno bijelo polje. Otvorite formu u načinu Form View (izbornik View > naredba Form View). 180 . Slika 8. između ostalog. Nakon toga širinu forme (Width) postavite na 9. Za lakše pronalaženje grupirana su u kategorije (Format.5 cm. tako da se donji rub polja poravna s ostalim poljima • u AIme_Label i APrezime_Label promijenite tekst (svojstvo Caption) u Ime.5 cm.15. To isto možete postići povlačenjem donjeg hvatača (mali crni kvadratić) prema gore.13). • sakrijte labelu ID_Autor_Label tako da je učinite nevidljivom: svojstvo Visible postavite na No.5. Pomaknite polja ulijevo (svojstvo Left).14. 8. a ostala polja za trećinu. možemo stvarati nove tablice i nova polja. Sada bi vaša prva forma trebala izgledati približno kao na slici 8. Svaka kontrola sadrži svoj skup raspoloživih svojstava. odnosno Prezime • skratite površinu forme Detail tako da visina (Height) bude 0. Event i Other).8. Zato mu svojstvo Enabled postavite na False. • suzite polje ID_Autor za pola. Vježba 8. Data. • isto tako učinite nevidljivima obrub oko polja.13. Vježba 8. Upravo nam tako nešto sada treba – pomoću upita združit ćemo autore i naslove. a Locked na Yes. Obrazac nakon dorade.14. Font Color) itd.7. pregledno i poredano po abecedi. I to lijepo sređeno. Stvaranje upita Upiti ( Query ) Vratimo se svakodnevnim poslovima školskog knjižničara.14. Malo ćemo doraditi obrazac i njegove kontrole: • smanjite visinu polja APrezime tako da kliknete na polje i svojstvo Height postavite na 0. Što sad? Toga nema u vašoj bazi – ima samo zasebno tablica autora i tablica knjiga (naslova). Kreiranje upita i izbor tablica za združivanje. Isto možete postići i odvlačeći donji rub površine Detail prema gore. BAZE PODATAKA Size. • Budući da je polje ID_Autor tipa AutoNumber. u njega se ne smije ništa upisivati. Slika 8.

• U donjem dijelu upita u drugom stupcu APrezime kliknite u ćeliju za Sort. programski stvorena tablica. Označite tablicu Autori i kliknite na Add. Uspostavljena veza (relacija) između ovih dviju tablica trebala bi izgledati kao na slici 8. tablice Naslovi tako da vidite sva polja (pogledajte na slici 8. • Ako je potrebno. Ako je sve u redu. • U tablici Autori dvokliknite na polje Aime – polje će se automatski prenijeti u donji okvir upita. Na raspolaganju je nekoliko načina kreiranja novoga upita. Uočite da se upit ponaša kao prava tablica! • Snimite upit pod nazivom qAutoriNaslovi. Isti postupak ponovite za tablicu Naslovi (slika 8.16) • Sada ćemo napraviti vezu odnosno relaciju između ove dvije tablice. povisite okvir Slika 8. • Aktivirajte upit da biste provjerili učinke dosadašnjih postavki (izbornik View > naredba Datasheet View). Zatvaranjem prozora upita "tablica" nestaje iz memorije. U potonjem trebate odabrati tablice podataka koje želite združiti.16. • Zatvorite prozor Show Table klikom na Close. Tablica će se automatski preseliti u prozor Query1. jednog praznog mjesta i polja APrezime.16 • Još nismo gotovi – treba nam novo polje za autora sastavljeno od imena i prezimena. Jedna od glavnih prednost takve tablice je što se podaci u njoj automatski mijenjaju kako se mijenjaju podaci u izvornim tablicama od kojih je sastavljena. radije odaberite Design View i potvrdite s OK. Iako bismo i ovdje mogli iskoristiti čarobnjake. i to u rastućem abecednom redu. U donjem okviru upita u četvrtom praznom stupcu kliknite u ćeliju za Field i upišite: Autor: [AIme] & “ “ & [APrezime] Ovom sintaksom stvorili ste novo polje Autor koje se sastoji od polja AIme.15). Uspostavljanje relacije između dviju tablica preko zajedničkog polja. Kliknite na polje ID_Autor u tablici Autori i tehnikom “povuci-i-spusti” odvucite ga točno nad polje Autor_ID u tablici Naslovi. Isto napravite za polje APrezime te za polje Naslov iz tablice Naslovi.8. Relacija • Otvaraju se dva nova prozora: prozor Query1 i dijaloški prozor Show Table. tablica ima pravilno združeno ime i prezime i sortirana je po prezimenu autora. Time određujete da se slogovi upita sortiraju po prezimenu. Tablica koju smo dobili upitom je prividna. U padajućoj listi odaberite Ascending. programski kôd skriven u pozadini upita generira tablicu u memoriji računala. BAZE PODATAKA • Prokazat će se prozor New Query. 181 . Svaki put kada pokrenemo ovaj upit.

182 . Izvještaj će se otvoriti u pogledu Design View. Nakon malo dorade izvještaj može vrlo lijepo izgledati (slika 8. Stvaranje izvještaja Izvještaj ( Report ) Imamo upit s potrebnim podacima.6. U izborniku Tools > Office Links nalaze se naredbe za izvoz u jedan od tih dvaju programa. Vježba 8. To je aplikacija u Accessu s cjelovitim korisničkim sučeljem za rad u školskoj knjižnici. Želite li doraditi svoj izvještaj. Isprobajte kako radi – puno ćete naučiti. i 4. Soft Gray • u zadnjem 6. Na CD-u pronađite datoteku Biblio. koraku ne treba ništa mijenjati – samo klikajte na Next • 5. korak: za naš izvještaj odaberite samo polja Autor i Naslov pa kliknite Next • 2.17. Primjer izvještaja nakon dorade. • U New Report odaberite čarobnjak Report Wizard i za izvor podataka odaberite upravo kreiran upit qAutoriNaslovi. odaberite Report Design. Izvještaj ćemo napraviti na osnovu upita kojeg ste maloprije kreirali: • U prozoru Database kliknite na Reports pa na New. koraku izvještaju dajte naziv rAutoriNaslovi i potvrdite sa Finish. Ako to nije dovoljno. korak: u lijevom okviru dvokliknite na polje Autor kako biste izvršili grupiranje slogova po tom polju • u 3. • 1.15.8. Pokrenut će se postupak za kreiranje izvještaja vrlo sličan onome za kreiranje obrazaca. BAZE PODATAKA 8. korak: za postavku stila odaberite npr. Slika 8. U tom načinu rada izvještaj možete mijenjati slično kao i obrazac.mdb. Treba nam još samo lijep izvještaj (Report). izvještaj prebacite u Word ili Excel i ondje ga dodatno obradite.17).

Glavni ključ – Primary Key Jedno ili više polja po kojima je svaki slog u tablici jedinstven (razlikuje se od svih ostalih slogova). Objasni pojam relacije između tablica? 8.hr/inf600 Pitanja 1. Koja je vrsta polja najpogodnija za glavni ključ? 7. Zajednička polja glavni su ključ iz jedne tablice i strani ključ iz druge tablice. Zagreb 1995. Strani ključ – Foreign Key Jedno ili više polja koja su po vrijednostima jednaka glavnom ključu iz neke druge tablice (šifrarnika). Nabroji glavne vrste Accessovih objekata. Brzi vodič kroz Access 2002. Goran Jednačak. Runtime View – Izvršni izgled Izgled objekta u Accessu tijekom njegova izvršavanja. Relacija – Relationship Veza postavljena između zajedničkih polja iz dviju tablica. raspored polja na obrascu (Form) ili u izvještaju (Report). Da li se pomoću MS Access upita mogu stvarati nove tablice? 9. Za tekstualna polja po abecedi. 2. Namijenjen razvojnom programeru za stvaranje i mijenjanje objekta. 3. Bug i SysPrint. Da li se u Access izvještaje mogu upisivati podaci? 183 . Layout – Raspored Razmještaj. 4. POGLEDAJ I POTRAŽI 1. John L. Čemu služi polja tipa AutoNumber? 5. Kako koristiti Microsoft Access. Zagreb 2002. Design View – Oblikovni izgled Izgled objekta u Accessu tijekom njegova oblikovanja. Redanje podataka – Sort Postupak kojim se podaci slažu po nekom redu. User interface – Korisničko sučelje Skup prikaza i postupaka na zaslonu pomoću kojih korisnik upotrebljava program. Izgled općenito. Relacija omogućuje združivanje dviju tablica u jednu novu koja sadrži sva polja iz obiju tablica. Filtriranje podataka – Filter Postupak kojim se iz tablice podataka odabiru samo oni slogovi koji zadovoljavaju postavljeni uvjet. Znak. BAZE PODATAKA RJEČNIK POJMOVA Datasheet View Izvršni izgled objekta u Accessu u obliku tablice. za brojčana polja po vrijednosti. Koji nastavak imaju datoteke Accessove baze podataka? 3. Default Unaprijed određena i u program ugrađena vrijednost ili postavka. Da li tablica mora imati glavni ključ? 6. Od čega se sastoji tablica baze podataka? 2. Viescas. Namijenjen korisniku za uporabu objekta. Linkovi: www.8.sysprint.

Čim stranice objavite na internetu. HTML.1. Slika 9.1. Hipertekst (hypertext) je tekst koji sadrži izravne veze s nekim drugim dokumentom. Svaka web-stranica je hipertekstovni dokument. Stranice povezane hipervezama Te veze su prikazane posebno označenim riječima ili slikama koje nazivamo hipervezama (hyperlink) – pogledajte sliku 9. jednim klikom miša prebacujete se s jedne web-stranice na drugu. bit ćete svjetski poznati.9. HTML editor 9. web-preglednik. Hipersvijet Pisci znanstvenofantastičnih romana su izmislili hiperprostor (hyperspace) kako bi svemirske brodove u trenu prebacili s jednog kraja svemira na drugi. opise i detalje. Kad ne bi postojale hiperveze (linkovi) među web-stranicama.1. hiperveze. IZRADA WEB-STRANICA 9. vi biste morali znati adrese svih stranica koje želite pogledati. Kad koristite Web. 184 . mapa weba. Uvod u izradu web-stranica Žarko želite svima pokazati kako ste se dobro proveli na ljetovanju? Nema problema napravite web-stranice. Na taj način putujete lako i brzo s jednog na drugi kraj Zemlje.1. ubacite slike. web-stranice.1. web-mjesto. hypertext. Ključne riječi hyperspace.

no završna još ima i znak /. web-lokacija. Kada u svoj preglednik upišete adresu neke web-stranice.mjesto Web stranica Mapa weba 9. Ta mjesta se moraju označiti posebnim oznakama (bookmarks). Omogućuje upotrebu oznaka (tags) za opis sastavnih dijelova dokumenta (oblikovanja teksta.). HTML oznaka HTML tag 185 . Netscapeov Communicator... Njih možemo shvatiti kao “naredbe” web-pregledniku. posjet drugoj web-adresi ili prijenos (download) datoteke na svoje računalo. Mozilla. Skup web-stranica vezanih uz jednu temu zove se web mjesto (web-site. Informacije na Webu su pospremljene i organizirane u web-stranice.). smještaj slika. izgled tablica. Programski jezici koji se često upotrebljavaju u kombinaciji s HTML-om su JavaScript i Java. WWW (World Wide Web) je sustav za distribuciju informacija i usluga na internetu. Hiperveze (Hyperlink ) su posebno oblikovane riječi.2). Za upotrebu Weba potreban je program – web-preglednik. Za web-site se najčešće govori samo web (Enterov web. HTML kôd HTML dokument se sastoji od teksta i oznaka (tags). HTML jezik Web-preglednik Hiperveza (Hyperlink ) WWW Web. a neke je potrebno napisati u posebnom programskom jeziku. Web-preglednici (Web browser) su programi koji omogućuju prikaz HTML dokumenata. Neki od tih oblika mogu biti otvoreni HTML-om (tekst. obrasce). a lijevo njen original u HTML kodu. Pomoću njih gledamo stranice objavljene na World Wide Webu (WWW) poznatijem kao Web... slike. slike.. Svaki pojedinačni HTML dokument nazivamo web-stranica.2. tada vaše računalo od poslužitelja dobiva HTML datoteku. hiperveza.9. Opera i mnogi drugi. animacije. To je jezik kojim se opisuje izgled i sadržaj web-stranice. Mapa weba povezanih web-stranica zovemo web-site. pogled na sliku.. igre. Web-preglednici su Internet Explorer.htm ili . slike ili hotspot-područja na koja korisnik može kliknuti za skok na drugu stranicu. Hiperveze i oznake se mogu koristiti i u dokumentima izrađenim u raznim drugim programima – primjerice u Wordu i PowerPointu. primjerice <title> i </title>.). Preglednik čita tu datoteku i prema oznakama prikazuje sadržaj na zaslonu. Osim hiperveza koje vas prebacuju na nove stranice. Oznake najčešće dolaze u parovima: početna i završna oznaka. Na slici na naslovnoj stranici možete vidjeti jednu web-stranicu. Iskonov web.1. HTML dokumente prepoznajete po nastavku . IZRADA WEB-STRANICA HTML jezik (HyperText Markup Language) je temelj svake web-stranice. obrasce... ankete. Obje imaju isto ime. web-sjedište ili web).html. Pregled svih stranica i veza u jednom webu zove se mapa weba (slika 9.2. Oznake određuju kako će elementi stranice biti prikazani (boja teksta. slika. Desno je stranica kako je vi vidite u Internet Exploreru. Web-stranice mogu sadržavati mnogo raznih oblika informacija: tekstove. Oznaka (Bookmark ili Anchor) je posebna oznaka na stranici na koju se veže hiperveza s te iste stranice. postoje i hiperveze koje vas prebacuju na određena mjesta na istoj stranici. a grupu Slika 9.

<head> i <body> slika 9. Primjeri grafičkih (vizualnih) HTML editora su Microsoftov FrontPage i Macromedijin Dreamweaver. Prozor programa FrontPage 186 . Ti vam programi omogućavaju da napravite web-stranicu.9. Web-stranicu u FrontPageu možete napraviti bez ikakvog znanja o HTML-u.1. Glavna je oznaka <html> unutar koje se nalazi kompletan sadržaj stranice. IZRADA WEB-STRANICA Tri osnovne oznake sačinjavaju HTML dokument. Unutar oznaka <html> nalaze se druge dvije oznake. umetnete tekstove. slike i tablice bez poznavanja HTML-a. Nemojte se preplašiti od pogleda na HTML kôd.3. Pisanje web-stranica u HTML kodu koristeći samo Notepad težak je posao.4. stoga su Slika 9. Osnovni elementi programa FrontPage HTML dokument možete napraviti i najobičnijim tekst-editorom kao što je blok za pisanje (Notepad). Ponovite naučeno i naučite nešto novo uz web stranice o HTML-u 9kvi01.htm 9.3. U nastavku teksta pokazat ćemo kako se izrađuju web-stranice upotrebom programa FrontPage. 1 2 3 Prozor programa FrontPage 4 5 6 7 8 Slika 9. Osnovna struktura izmišljeni grafički HTML editori koji uvelike olakšavaju postupak HTML stranice izrade web-stranica.3.

Prikaz možete mijenjati odabirom u izborniku View ili klikom na kartice na dnu prozora (slika 9. Ostali prikazi weba dostupni su ako je otvorena kartica Web site. Traka s pogledima 7 na dokumente koji su dostupni u prikazu Page (Design.1.6. To su: naslovna traka 1 . traka s izbornicima i alatne trake 2 . Code.7. 9. Split pogled na stranicu 187 .5. možete vidjeti dijelove prozora programa FrontPage. Traka za odabir prikaza weba Slika 9. sa interneta. Statusna traka 8 sadrži i sat koji pokazuje koliko vremena je potrebno za učitavanje stranice. Prikazi i pogledi FrontPage koristi naziv view (prikaz. IZRADA WEB-STRANICA Na slici 9.4. Split. Služi za lakše praćenje rada na nekom webu Slika 9. mape i datoteke trenutačnog weba Remote Web site – koristi se za publiciranje weba Reports – omogućava pregled statističkih i ostalih informacija vezanih uz web Navigation – omogućava pregled svih stranica nekog weba u obliku sheme koja prikazuje hijerarhijsku organizaciju weba Hyperlinks – prikazuje sve veze između dijelova weba Tasks – popis zadataka koje treba napraviti ili koji su napravljeni. Radni prozor koji vidite vezan je uz prikaz Page. Sadržaj radnog prozora 5 ovisi o odabranom pogledu. pogled Design.6. a u donjem običan izgled stranice Code – prikazuje HTML kod otvorene stranice Preview – pokazuje kako će stranica izgledati u web-pregledniku. Traka s prikazima 6 sadrži gumbe (Folder List i Navigation) za promjenu prikaza weba. Pogledi na web-stranicu (slika 9.9.). Okvir Folder List 4 sadrži popis svih mapa i datoteka u aktivnom webu. Pogledi na web stranicu Prikazi weba Slika 9. Neke od njih poznajete iz Worda ili Excela.): Design – u njemu izrađujemo stranicu Split – podijeli prozor na dva dijela. Prikazi dostupni u izborniku Views omogućavaju promjenu prikaza cijelog weba. Ukoliko okvir Folder List nije vidljiv. Kartice otvorenih webova i webstranica 3 .4.6. U gornjem je prikazan HTML kôd. pogled) u dva značenja. Traka za odabir pogleda na web-stranicu Prikaz Page omogućava promjenu pogleda trenutačno otvorene webstranice. možete ga otvoriti odabirom View > Folder List. Prikazi weba: Page – koristi se za pregled i uređivanje pojedinačnih stranica Folders – prikazuje sve stranice. Preview). pri različitim brzinama.

Odaberite Blank Page – to je potpuno prazna stranica. kao na slici 9. FP vam otvara jednu praznu web-stranicu pod imenom new_page_1.8. Stvaranje nove stranice Kako biste napravili jednu. Želimo napisati “Ovo je moja prva web-stranica”. Ikona mu je plavo-ljubičasti krug s bijelom strelicom. Da bismo mogli pisati. Pisanje teksta Kad već imamo stranicu. Vježba 9. Za početak.2. Rad s tekstom je isti kao u Wordu. Prozor FrontPagea nakon pokretanja 9.6).9. Prva web-stranica Izradu weba počet ćemo od početka – jedne jedine web-stranice. Nova web-stranica Vježba 9. a pogled na dokument mora biti Design (slika 9. Odaberite File > New > Page 2. napravimo jednu web-stranicu. IZRADA WEB-STRANICA Prikaz alatnih traka (Toolbars). 9.9).2. web-stranicu? Rješenje Da biste napravili novu web-stranicu: 1.8. jezik. Okno zadataka New 188 . moramo odabrati prikaz weba View > Page. Ključne riječi novi HTML dokument. Kliknite u radni dio i pišite. Slika 9.1. U oknu zadataka pojavit će se izbornik New (slika 9. promjene prikaza weba i popisa mapa (Folder List) uključujete i isključujete u izborniku View.2. novu. pod jednom web-stranicom misli se na jedan HTML dokument koji može imati i više stranica.9. U odjeljku New Page birate kakvu stranicu želite 3. Slika 9. spremanje. mogli bismo je i napuniti nekim sadržajima. Zapravo. naslov i kodira nje web-stranice Program FrontPage (FP) pokrećete odabirom Start > Programs > FrontPage.1.htm.

10. Ne stavljate razmak između riječi u nazivu.9. Pri odabiru imena datoteka nikada ne koristite hrvatske dijakritičke znakove (č. niti znakove interpunkcije (. Kliknite na OK.Slika 9..11). File > Save As 2. š. Naslov stranice se prikazuje u naslovnoj traci web-preglednika prilikom otvaranja stranice. ž). U prozoru Save As (slika 9. ć.4.11.3.10) određujete mapu u koju ćete spremiti datoteku. Odaberite mapu u koju ćete spremiti datoteku.htm”. posebno nakon što svoje stranice postavite na internet. Spremite web-stranicu napravljenu u prethodnoj vježbi. kliknite na gumb Change title te u prozoru koji se pojavi upišite naslov “Moja prva stranica” (slika 9. 189 Spremanje web-stranice Naslov web-stranice . Da biste promijenili naslov stranice. Određivanje naslova stranice 5. Vježba 9. ime i tip datoteke i naslov stranice 3. U okviru File name napišite ime datoteke (HTML dokumenta) – nazovite je “prva.!?) i slične. IZRADA WEB-STRANICA Vježba 9. FP po. Rješenje Za spremanje svoje prve web-stranice odaberite: 1. Kliknite na Save. Pogledajmo našu prvu web-stranicu sa svih strana.6) najprije kliknite na Code i pogledajte kakav je HTML kôd napisao FP umjesto vas. Slika 9. 6. đ. brojeve i eventualno znakove – i _. U suprotnom bi moglo biti problema oko prepoznavanja datoteka od strane web-preglednika. Nakon toga kliknite na karticu Preview da biste provjerili kako će ta stranica izgledati u web-pregledniku. U okviru Save as Type ostavite Web Pages 7. Prozor Save As četno nudi mapu My Documents / My Webs 4. već samo slova engleske abecede. Rješenje Na traci s karticama pogleda (slika 9.

Na kraju kliknite na OK. ć. Rješenje Pokrenite program Internet Explorer – ne uključujte se na internet. albanski. IZRADA WEB-STRANICA 9. Odaberite File > Properties Slika 9.9. finski. HTML encoding ili character set je skup znakova koji su potrebni za prikazivanje teksta u nekom jeziku. stalno provjeravajte njen izgled u web-pregledniku. dogovoreni su standardni skupovi znakova. ali s nekakvim čudnim znakovima umjesto č.12) odabiremo jezik i HTML encoding. Latin 2. Kartica Language 2. Na kartici Language (slika 9.6. važno je podesiti osnovna svojstva stranice. Preporučujemo da u okviru Page language odaberete Croatian. Pogledajte kako stranica izgleda otvorena u web-pregledniku. engleski. ISO 8859-2 sadrži sve potrebne znakove za hrvatski. Ne zaboravite pospremiti stranicu! Vježba 9. Na internetu se može naći puno “mrtvih” stranica koje su njihovi autori zaboravili i napustili. 190 Podešavanje jezika . ž .2. nego odaberite Work Offline. Pogledajmo našu prvu stranicu u web-pregledniku.5. slovenski i još desetak jezika. đ. Podesite naslov. U izborniku File odaberite Open i pronađite svoju datoteku prva. Na kartici General možete upisati naslov stranice u okviru Title (to je drugi način – prvi smo upoznali prilikom spremanja stranice) 3. 4. Zapravo to i morate činiti da bi stranice bile aktualne i zanimljive. Vježba 9. a u okviru HTML encoding odaberite Central European (ISO 8859-2). Obratite pažnju na smještaj teksta. Izrada web-stranice je posao koji stalno traje.htm. Važna podešavanja Sigurno ste pregledavajući stranice na internetu naišli na stranice napisane hrvatskim jezikom. š. Da ne bi i vaše stranice završile u nečitljivom obliku. kodiranje te jezik web-stranice. Piše li vam naslov “Moja prva stranica” u naslovnoj traci? Svoju web-stranicu možete pogledati u pregledniku i odabirom File > Preview in Browser u FrontPageu. Dok izrađujete neku stranicu. irski. Izgled stranice koji vidite u FrontPageu ne odgovara u potpunosti izgledu u web-pregledniku. Da bi tekstovi bili čitljivi svim programima u svim državama. Rješenje 1.12. ISO 8859 je serija od nekoliko skupova znakova za različite jezike. tj. Web-stranice možete mijenjati i preuređivati i kad su objavljene na internetu.2.

Za poništavanje neželjenih promjena možete upotrijebiti gumb Undo. pisanje i oblikovanje teksta Ako izrađujete web-stranice koristeći čarobnjake ili predloške. Izrada weba pomoću predloška Vježba 9. na stranicama ćete vidjeti mjesta određena za tekst. poništeno možete vratiti klikom na Redo. Ta stranica neće biti dio web-sitea koji radimo. IZRADA WEB-STRANICA 9. U odjeljku Description možete vidjeti kratki opis ponuđenih predložaka. web-mjesto. Excelu ili PowerPointu.7. no lakše je početi od web-mjesta koje vam stvori FrontPage. Prozor Web Site Templates page Web site. Odaberite File > New 2. Sve što vi trebate napraviti je zamijeniti postojeći tekst svojim. U oknu zadataka otvorio se izbornik New. utipkajte svoj tekst i na kraju stranicu pospremite. Otvorite stranicu koju želite uređivati Slika 9. označite tekst koji želite dva retka zamijeniti.3. Prvo web-mjesto Jedna web-stranica baš i nije dovoljna da biste pokazali svijetu sve vaše dobre strane.14). a ako ste se predomislili.1. 4.9. Napravite novi web pomoću predloška. prikazana u u prikazu Page. Zatvorite stranicu koja se automatski otvara (File > Close). Rad s tekstom Rad s tekstom u FrontPageu sličan je radu s tekstom u Wordu. pa ju je bolje zatvoriti da vas ne zbunjuje. 5. umetanje i brisanje web-stranica. Možete prvo izrađivati stranicu po stranicu pa ih na kraju povezati. Tekst koji želite oblikovati prvo označite. FrontPage nudi nekoliko predložaka i čarobnjaka za izradu weba (slika 9. predložak. Alatna traka Formatting.4. Na raspolaganju su vam alatna traka oblikovanja (Formatting) na slici 9. Da biste napravili novi web: 1. Ključne riječi Pisanje Oblikovanje 9. Predlošci 191 . a zatim odaberite željeno oblikovanje. web. Ključne riječi 9.13.13 i izbornik Format > Font. U odjeljku New web site odaberite One Slika 9.4. Odaberite Personal Web Site. spremanje weba. 3. Rješenje Pokrenite FrontPage.14.

Nakon što se otvori vaš novi web. U tu mapu FP postavlja i neke svoje mape koje su nužne za funkcioniranje weba. FrontPage je za vaš web napravio nekoliko Slika 9. Dio 3 je središnji dio stranice. Ime weba je ime mape u kojoj će biti pospremljene sve datoteke i mape uključene u taj web-site.15).16. Prikaz mapa 1 2 3 Slika 9.15. Dio 1 sadrži navigacijsku traku (Navigation Bar) s hipervezama na ostale stranice u webu. Interests (interest. IZRADA WEB-STRANICA 6. Odaberete li prikaz Navigation. U okviru Specify the location of new web odaberite ili upišite ime mape koja će sadržavati vaš web. Ukoliko nemate uključen prikaz popisa mapa (Folder List). Dio 2 sadrži i natpis (Page Banner). Početna stranica ima naslov Welcome to . Dijelovi 1 i 2 nazivaju se zajednički rubovi (Shared Borders) – oni se pojavljuju na svim stranicama u webu. Ta stranica će se otvoriti u prikazu Page.htm) i Photo Gallery (photo. 7. Naslov stranice je naziv koji se prikazuje u naslovnoj traci preglednika kad otvorimo neku web-stranicu.htm). Kliknite u taj okvir i upišite “C:\ . dovoljno je dvostruko kliknuti na njeno ime u shemi ili u okviru Folder List. pa samo trebate promijeniti ime krajnje mape).. Da biste uređivali neku od napravljenih stranica. Ime web-stranice je ime HTML datoteke.. Trebali biste dobiti stranicu kao na slici 9.. Stranice ne moraju imati zajedničke rubove i navigacijske trake. Više o radu s tim dijelovima naučit ćete u temi 9. Izgled weba u prikazu Navigation mapa i pet datoteka.htm). prozor FrontPagea će biti podijeljen na dva okvira. Početna stranica 192 . 8. Dvostruko kliknite na početnu stranicu. trebali biste vidjeti shemu weba (slika 9. a u desnom sadržaj weba u nekom od dostupnih prikaza.7.htm).16.\My Documents\My Webs\PRVI” (najčešće vam FP već nudi početak tog naziva.9.. i smještena je u datoteku index. Favorites (favorite. Nemojte se izgubiti u svim tim imenima i naslovima. U lijevom će biti prikazan popis mapa i datoteka vašeg weba (Folder List). svi predlošci nude engleski tekst. Kliknite na OK. bit će vam otvoren samo prikaz Folders. Na stranice je primijenjena FP-ova tema Sky. Ispod nje (hijerarhijski) su stranice About me (aboutme. Na početku je to prikaz Folders. Početna stranica je podijeljena na tri dijela. Budući da FP nije preveden na hrvatski jezik.htm.

Hijerarhija u webu 9. izbrišite ponuđeni tekst i napišite svoj. 2. 1. Vježba 9. Nadogradnja na postojeći web je vrlo jednostavna stvar. Pošto ime New Page 1 ne govori ništa.17. Zatvorite FrontPage i pritom pospremite sve što je potrebno. Otvorite web koji smo napravili u prošloj vježbi. tj. Najviša razina – Top level. stranica Kućni ljubimci je “roditelj” stranica Pas i Ribice. Počnimo s dodavanjem jedne stranice. 3. Kliknite na novu stranicu desnom tipkom miša. Stranice koje su na istoj razini – Same level. Kliknite na gumb za prikaz Navigation. trebamo stranici dati bolje ime. Slike. 9.htm. Kliknite u dio 3 . FP je napravio i više od toga – ta nova stranica je automatski uključena u postojeće navigacijske trake 5. 4. Omiljene stranice i Kućni ljubimci.9.3. Svaka stranica se sprema posebno. na slici je to Početna stranica. u izborniku prečica odaberite Rename i upišite “Kućni ljubimci”. 3. Promijenite naslov i jezik za stranicu index. – na slici su to stranice: Zanimacije. Pogledajte svoj web u Internet Exploreru.9. Web otvarate tako da otvorite njegovu početnu stranicu.4. kao što smo naučili u vježbi 9. 2. Roditeljska razina – Parent level. Veze između web-stranica Prema međusobnom odnosu pojedinih stranica u web-mjestu FrontPage razlikuje sljedeće hijerarhijske razine (slika 9. 3. Slika 9. Desnom tipkom miša kliknite na početnu stranicu te u izborniku prečica odaberite New > Page. IZRADA WEB-STRANICA Vježba 9. Naslov neka bude “Početna stranica”.17): 1. 2. Spremite stranicu (File > Save). Dodajte napravljenom webu novu stranicu. Razina potomaka – Child level. Napišite svoj tekst na web-stranicu. Rješenje 1. Rješenje Pokrenite FrontPage. index. Drugi način otvaranja je File > Open Site. 193 Umetanje stranice .3. 4. a jezik i kodiranje podešeni za hrvatski jezik. i to u prikazu Page.4.8.htm. stranice Pas i Ribice su “djeca” stranice Kućni ljubimci 4. Preuredite preostale stranice na isti način i pospremite ih. Vjerojatno ga imate u File > Recent Sites.2. Umetanje stranica Već ste naučili osnovne stvari u FP-u i sad vam više nisu dovoljni njegovi predlošci. Nova stranica pojavila se desno od postojećih i već je uključena u shemu weba.

Teme Teme FrontPageovim temama možete postići poseban. Odabirom Format > Theme otvarate izbornik Theme u oknu zadataka (slika 9. moramo imati otvoren popis datoteka (Folder List) te u njemu kliknuti desnom tipkom miša na datoteku i odabrati Rename. Kako se zove opisni jezik kojim su određene web-stranice? 2. 9kvi03. Koja je razlika između webstranice i web-sitea? 4. Naknadno mijenjanje tema može uništiti neke od vaših kreacija na web-stranicama.avi. Kako dodati novu stranicu u web? 5.avi Provjerite svoje znanje rješavajući kvizove 9kvi02. 9pre08.5. spremiti stranicu. Kako podesiti kodiranje i jezik za prikaz hrvatskog jezika na web-stranicama? Slika 9. Prebacite se u prikaz Page i vidjet ćete da je FP već primijenio temu i na novu stranicu. provjerite koja su dozvoljena imena za početnu stranicu..htm 6. Ukoliko namjeravate upotrijebiti neku od ponuđenih tema učinite to odmah na početku izrade weba. Ime početne stranice ovisi o poslužitelju na kojem ćete stranice smjestiti. naravno. Najčešće se početna stranica imenuje index. podloge.avi.htm. Sve teme su prikazane umanjenim slikama. Promijenite joj ime u “kucni. No ime odgovarajuće datoteke je i dalje ostalo new_page_1. IZRADA WEB-STRANICA To je ime koje se pojavljuje u shemi i navigacijskim trakama. Ponovite i naučite nešto novo o radu s FrontPageom uz multimedijalne prezentacije: 9pre06. popisa.18.htm Odabir i uređivanje teme Pitanja 1. Teme sadrže oblikovanje pisma. na pojedinu web-stranicu ili izgled teme prilagoditi svojim potrebama (Customize).9. Klikom na izbornik na pojedinoj sličici možete temu primijeniti na cijeli web. 9pre07.avi. naslova.18). 9pre09.. ujednačen izgled cijelog weba.htm.html ili index. Vama samo preostaje napisati odgovarajući tekst o svojim kućnim ljubimcima i.htm” 7. Kako napraviti web-site? 3. Prije nego web prebacite na poslužiteljsko računalo. Da bismo promijenili ime datoteke. Okno zadataka s ponuđenim temama (prošireno na dva stupca) 194 . navigacijskih traka. Promjena imena datoteke 9.htm. 9kvi04.

9.. slika.. web lokacija Skup web-stranica vezanih uz jednu temu. Mozilla. Ovdje najprije morate nacrtati crtež u nekom od programa za crtanje.6. upotrebljava se za fotografije. Formati prikladni za web-stranice su GIF i JPEG. Umetanje slika Za početak nešto jednostavno – umetanje gotovih slika.1.. Iskonov web. Web browser – Web-preglednik Program za gledanje HTML dokumenata. Home page – Početna stranica Prva stranica nekog web-sitea. Opera.html. Grupa povezanih web-stranica. Najčešće se nalazi u datoteci index.6. Formati slika Za slike na web-stranicama vrlo je važan njihov format zbog brzine učitavanja stranica s Interneta. Te veze su prikazane posebno označenim riječima ili slikama koje nazivamo hipervezama (hyperlink.). Format JPEG (Joint Photographic Experts Group) može imati 16 milijuna boja (dubina boje od 24 bita).. umetanje i uređivanje slike Ključne riječi 9. Svaka web-stranica je hipertekstovni dokument. a onda ga kao gotovu datoteku umetnuti na web-stranicu. Web page – Web-stranica Svaki pojedinačni HTML dokument nazivamo web-stranica.6. slike možete umetati iz datoteke ili ClipArt galerije. u FrontPageu ne postoji mogućnost crtanja. Web site – Web-site. Netscapeov Navigator. Hypertext – Hipertekst Tekst koji sadrži izravne veze s nekim drugim dokumentom. a gdje su slike? slikovni formati..). HTML (HyperText Markup Language) Opisni jezik za izradu hipertekstovnih dokumenata. Omogućuje upotrebu oznaka (tags) za sastavne dijelove dokumenta (oblikovanja teksta. hiperveza. Format GIF (Graphic Interchange Format) može imati do 256 boja (8-bitna boja).2. 9.9. WWW (World Wide Web) Sustav za distribuciju informacija i usluga na internetu. link). a dodatna prednost je što može imati prozirnu (transparentnu) podlogu i može biti animiran. Kao i u ostalim Officeovim programima. Rad sa slikama Pisali mi pisali i – napravili izvrsne web-stranice! Hmm. Primjerice Internet Exporer. Excela ili PowerPointa. Zbog većeg broja boja. 195 .. Za razliku od Worda. Za web-site se najčešće govori samo web (Enterov web. Oba koriste sažimanje (komprimiranje) podataka i zato stvaraju osjetno manje datoteke (u smislu zauzeća memorije). IZRADA WEB-STRANICA RJEČNIK POJMOVA Ctrl + Backspace povratak na prvi stupac prvog retka (ćelija A1).

dok čeka da se učita slika. ClipArt galerija odjeljku Alternative representations određujete sliku manje rezolucije (Low-Res) ili tekst koji se prikazuje dok se prava slika ne učita. kartica Appearance . Na novu stranicu umetnite sliku iz ClipArt galerije. Rješenje Umetanje gotovog crteža 1. U okvir Search for upišite riječ koja opisuje sliku koju tražite. Tako će posjetitelj vaših stranica.20. Picture Properties. U oknu zadataka pojavit će se izbornik Clip Art. 4. Kad umećete sliku na web-stranicu. Između ponuđenih slika odaberite koja vam se sviđa te kliknite na nju lijevom tipkom miša.. U Slika 9. Za slike svakako koristite tekstnu zamjenu koja opisuje sliku. Na kartici General (slika 9. Same slikovne datoteke spremaju se odvojeno od stranica. naravno na engleskom. Promjena svojstva slike Slika 9. U ClipArt galeriji osim običnih slika ima i animiranih GIF-ova koji se na isti način umeću na web-stranice.20) u odjeljku Picture source možete promijeniti izvor i format slike. dok je slika označena. 3. kliknete na Format > Properties. kartica General 196 Slika 9. Ako slika koju umećete nije u “web-friendly” formatu. Picture Properties.9.19. FrontPage je automatski pretvara u GIF ili JPEG format. Odaberite Insert > Picture > Clip Art.21. zapravo umećete vezu između slike i njenog položaja na stranici.10 Pokrenite program FrontPage. odmah znati o kakvoj se slici radi. 2. Svojstva slike možete mijenjati tako da. IZRADA WEB-STRANICA Vježba 9.

Alatna traka Pictures (prikazana u četiri retka) Auto Thumbnail – Automatska izrada umanjene inačice slike. S obzirom na to da se slike najsporije učitavaju. Umjesto riječi hyperlink udomaćila se riječ link. Spomenimo alate: Uređivanje slike Slika 9. IZRADA WEB-STRANICA Na kartici Appearance (slika 9. Veličina slike može se zadati u pikselima ili u postotku.22).21) određujete poravnanje (Alignment) slike. otvori ili pokrene u prozoru web-preglednika – ovisno o vrsti odredišta. posjet drugoj web-adresi ili prijenos (download) datoteka na svoje računalo. Kada posjetitelj klikne na neku hipervezu. No možete upotrijebiti i neki od alata koje FrontPage nudi na alatnoj traci Pictures (slika 9. debljinu obruba (Border thickness) i veličinu slike (Size). Hiperveze Vrijeme je da od kombinacije teksta i slike napravimo hipertekst. Oprez – promjenom omjera širine i visine možete deformirati sliku! 9. 9. Hiperveze (Hyperlink) su posebno oblikovane riječi. uključite je odabirom View > Toolbars > Pictures.7. Stavljanjem ili uklanjanjem kvačice ispred Keep aspect ratio zadržavate (ili ne zadržavate) omjer širine i visine slike.22. Za detaljnije upoznavanje s alatima koji vam stoje na raspolaganju pogledajte prezentaciju 9pre10. a ponekad se koristi i riječ poveznica. Približno vrijeme potrebno za učitavanje web-stranice možete vidjeti u statusnoj traci u donjem desnom kutu prozora FrontPagea. Klikom na taj dio statusne trake odaberete odgovarajuću brzinu pristupa internetu i budno pratite kako se mijenja brzina učitavanja vaše web-stranice. Klikom na umanjenu sliku otvara se originalna slika. pregled hiperveza Za razliku od knjige koju čitate od prve stranice prema posljednjoj. slike ili područja (hotspot) na koja korisnik može kliknuti za skok na drugu stranicu. slikovne mape. bilo bi dobro koristiti umanjene verzije slika – Thumbnail Pictures. web-stranice su povezane pomoću hiperveza koje omogućuju čitatelju odabir prikazivanja stranica po vlastitom izboru. hiperveza na AVI datoteku Ključne riječi Hiperveze 197 . Ako alatna traka nije vidljiva. pogled na sliku. Uređivanje slika Slike koje umećete prilikom izrade web-stranica možete oblikovati i uređivati u nekom od programa za obradu slika. a vi ne želite rastjerati svoju publiku. njeno odredište se prikaže. Primjerice.9. Stvara umanjenu inačicu slike i na nju postavlja hipervezu prema originalnoj slici.pps.3. umetanje i brisanje hiperveze.6.

Odaberite Insert > Hyperlink. Prozor Insert Hyperlink Hyperlink (slika 9. 9. morate u okviru Look in otvoriti mapu i pronaći željenu datoteku. Otvorite datoteku prica. Kliknite na OK. Spremite stranicu pa je pogledajte u web-pregledniku (File > Preview in Browser). 5.1. primjerice drugu web-stranicu. 5. 3.htm.23. Otvorio se prozor Insert Slika 9. Vježba 9. U pogledu Design držite pritisnutu tipku Ctrl dok klikate na objekt s hipervezom. Rješenje 1.12. Stvaranje hiperveze na datoteku na računalu Stvaranje hiperveze Na sličan način umećete hipervezu na neku drugu datoteku koja se nalazi na vašem računalu. 198 . Da biste provjerili rade li umetnute hiperveze. Umetnite sliku s hipervezom na Microsoftove stranice o FrontPageu. imate na raspolaganju tri mogućnosti: 1. 4. Otvorio se prozor Insert Hyperlink. Kliknite na OK. Ako je datoteka vidljiva kliknite na nju. 2. Na kraju stranice umetnite sliku iz datoteke 9vje17. U okviru URL upišite http://www. hiperveze se zapravo sastoje od dva sloja: jednog vidljivog i jednog nevidljivog. IZRADA WEB-STRANICA pokreće program za izvođenje (Media Player) i u njemu otvara tu datoteku. 2.7. Dakle. Vidljivi dio je slika ili tekst.7. Odaberite Insert > Hyperlink.microsoft. 2. 3.11.23).9. Označite tekst ili crtežni objekt koji želite upotrijebiti kao hipervezu.gif.com/frontpage. 6. 3. 4. Označite sliku. Spremite stranicu pa je pogledajte u pogledu Preview. PowerPointovu prezentaciju ili Wordov dokument. 6. Rješenje Umetanje hiperveze 1. 9.2. Umetnite hipervezu na neki objekt. Nevidljivi dio je veza između tog objekta i odredišta hiperveze koja se aktivira klikom na vidljivi dio. Ako datoteka nije vidljiva. Stvaranje hiperveze na web-adresu Vježba 9.

Prikaz Hyperlinks 199 . pa zatim u okviru Folder List odaberite stranicu čije hiperveze želite pogledati.13. Otvorit će se prozor Edit Hyperlink (slika 9. Izbrišite hipervezu. Da biste promijenili ili uklonili hipervezu (ali ne i obrisali objekt). Rješenje Ako želite ukloniti i objekt (tekst ili sliku) i hipervezu. Za uklanjanje hiperveze kliknite na gumb Remove Link.25. Odaberite Hyperlink Properties u izborniku prečica. 2.24).25) prikazuje sve hiperveze na otvorenu stranicu i s nje. Prozor Edit Hyperlink za promjenu ili brisanje hiperveze ša na objekt s hipervezom. učinite sljedeće: 1. Na traci s prikazima kliknite na Hyperlinks. 4.3. Brisanje ili mijenjanje hiperveze Vježba 9. Kliknite desnom tipkom miSlika 9.24.9. IZRADA WEB-STRANICA 9. Promjene na postavljenim područjima Promjena veličine područja Brisanje područja Povlačenje rubnih kvadratića Klik na njega i pritisak na tipku Delete Slika 9.7. 3. 5. jednostavno ih obrišite tipkama Delete ili Backspace. Za promjenu hiperveze odaberite novu datoteku ili upišite novu adresu na koju će hiperveza pokazivati. Uklanjanje hiperveze Pregled hiperveza Hyperlink View (slika 9.

Navigacijske trake možete napraviti sami ili dopustiti da FrontPage to uradi umjesto vas. 8. U sljedećem koraku odabirete izgled navigacijske trake. Na kartici General. 5. Rješenje Umetanje navigacijske trake Otvorite web-stranicu index. Kako se snaći u tom moru stranica? Trebat će nam nekakvi putokazi! Ključne riječi zajednički rub. Vertical).27). Umetnite navigacijsku traku.26. kartica Authoring i stavite kvačicu ispred Shared Borders. Kliknite na Finish. u odjeljku Hyperlinks to add to page birate razinu stranica koje želite prikazati. 7. gumb. 4. Navigacija na internetu Na internetu postoji na milijune web-stranica.8. a u desnom su ponuđene tri vrste navigacijske trake. 200 . Kliknite na OK. Prozor Insert Web Component za odabir rite Bar based on navigation structure te navigacijske trake kliknite na Next. Odaberite Insert > Navigation. IZRADA WEB-STRANICA 9. Umetanje navigacijske trake Vježba 9.9. Zajednički rub Navigacijska traka 9.). Na nju želimo umetnuti navigacijsku traku. 3. Najčešće se smješta uz rub stranice. Zajednički rubovi obično sadrže logo. Svaka stranica u vašem webu može sadržavati jedan ili više zajedničkih rubova (Shared Borders). Putokazi prema drugim web-stranicama prikazani su u obliku navigacijskih gumbića i traka. Otvorio se prozor Link Bar Properties (slika 9. 6.htm u prikazu Page.26. Da biste dozvolili pristup zajedničkim rubovima odaberite Tools > Page Options.1. Navigacijska traka (Navigation bar) je dio web-stranice koji sadrži objekte (sličica. Nakon toga odabirete orijentaciju (Horizontal. unutar zajedničkog ruba. navigacijska traka Navigacija na Internetu je kretanje korisnika kroz sustav web-stranica. U osnovnim postavkama FrontPage 2003 ne dozvoljava rad sa zajedničkim rubovima. U lijevom okviru je već odabrano Link Bars. OdabeSlika 9. ali može biti i bilo gdje na stranici. Odaberite Child level. Kliknite na Next. To su fiksni dijelovi stranice rezervirani za sadržaj koji želite da se ponavlja na svakoj stranici. 2. Na kartici Style možete mijenjati izgled navigacijske trake.14. 1. tekst) s hipervezama za navigaciju kroz sustav web-stranica. Otvorio se prozor Insert Web Component (slika 9.8. FrontPage izrađuje navigacijske trake prema hijerarhijskoj organizaciji stranica koje ste napravili u prikazu Navigation. Sve što mijenjate u zajedničkom rubu odnosi se na sve stranice koje ga sadrže. naslov ili navigacijsku traku.

navigacijsku traku. Navigacijsku traku možete postaviti i prilikom postavljanja zajedničkog ruba – ako odaberete gornji ili lijevi rub. 2. Umetnite neke gumbe iz galerije ClipArt. Dakle. Nemojte se zabrinuti – ne morate biti nevidljivi da biste napravili nevidljive tablice! umetanje i podešavanje tablice. redak. Prednost FrontPageovih navigacijskih traka je njihova automatska reorganizacija prilikom svake promjene organizacije stranica u webu.27. Ključne riječi Upotreba tablica 201 . Rad s tablicama Tablice mogu biti vidljive i nevidljive. Samo kliknite na kvadratić ispred Include navigation buttons. posebnu. IZRADA WEB-STRANICA Slika 9. 3. stupac. Početna stranica s navigacijskom trakom na vrhu stranice Napravite svoju.28. Ovih nekoliko sitnica koje vam nedostaju naučit ćete u par koraka. Prozor Link Bar Properties Vježba 9. ćelija Tablice ste upoznali učeći Word i Excel.15. Slika 9. Rješenje 1. znate skoro sve.9. Za vaše vlastite navigacijske trake te promjene ćete morati napraviti sami. umetnite tekstni okvir na njega). Promjene koje radite na navigacijskoj traci unutar zajedničkog ruba primijenit će se na sve stranice koje sadrže taj rub! 9.9. Za svaki gumb odredite njegovu hipervezu. Za svaki gumb odredite njegov naslov (tj.

1. upotrijebit ćemo tablicu. Ako tablicu želite upotrijebiti za bolji razmještaj tekstova i slika na stranicama. a onda u nju umećete sadržaje. 2. Da bismo gumbiće za navigaciju lakše razmjestili. 2.30) možete podesiti osnovna svojstva svoje tablice: • broj redaka (Rows) i stupaca (Columns) • poravnanje (Alignment) • razmak između ruba ćelije i njenog sadržaja (Cell padding) • razmak između susjednih ćelija (Cell spacing) • širinu tablice (Width) – u pikselima ili postotku stranice • debljinu i boju obruba (Borders) • boju pozadine (Background) 3. kliknite na OK.16. IZRADA WEB-STRANICA Tablice u FrontPageu možete upotrijebiti na dva načina: 1.17. Kada ste sve podesili. Prozor Insert Table Želimo napraviti originalnu navigacijsku traku koja će se nalaziti unutar zajedničkog ruba slijeva. Umetnite tablicu na web-stranicu. Napravite navigacijsku traku pomoću tablice. Vježba 9. 202 Slika 9.1. U prozoru koji se otvori (slika 9. Stranica s nevidljivom tablicom Obrub tablice . odmah postavite Border Size na nulu – tada će rubovi tablice biti nevidljivi. Da biste prikazali podatke na dobro organiziran i pregledan način. Umetanje tablice Vježba 9. Umetnite zajednički rub slijeva.9.9.29. 9. Rješenje Za umetanje tablice odaberite: 1. Table >Insert > Table.30. 2. Da biste uredili prikaz svoje stranice – možete postići različite efekte tako da na svoju stranicu prvo stavite tablicu. Otvorite svoj web i jednu njegovu stranicu. Rješenje Slika 9.

Izbornik Table ju različito od ostatka tablice. Ako želite da neke ćelije izgledaSlika 9. Otvorit će se prozor koji izgleda isto kao i prozor Insert Table (slika 9.htm. 9pre12. Tu možete podesiti poravnanje. Pogledajte multimedijalne prezentacije o radu s FrontPageom 9pre11.avi. a broj redaka ovisi o broju stranica za koje želite postaviti navigacijsku traku.htm. Odredite hiperveze za svaki od njih.56) da biste ih uredili. tu podešavate vodoravno i okomito poravnanje teksta unutar ćelija. U svaki redak tablice umetnite po jedan gumbić iz Clip Art galerije. širinu stupaca.9. Neke od naredbi u izborniku Table: Delete Cells Select Merge Cells Split Cells Distribute Rows Evently Distribute Columns Evently AutoFit to Contents Convert Table Properties Brisanje ćelija Označavanje Spajanje ćelija Razdvajanje ćelija Jednolik raspored redaka Jednolik raspored stupaca Prilagođavanje tablice stranici Pretvorba teksta u tablicu ili obratno Podešavanje svojstava tablice ili ćelije Većina tih naredbi dostupna je i u izborniku prečica.avi.30). 4. obrube. Označite dio tablice te u izborniku Table (slika 9. Mijenjanje tablice Spajanje i razdvajanje ćelija te promjena veličine stupaca i redaka radi se na isti način kao i u Wordu. 9. 5. Između ostalog. upotrijebite Cell Properties (slika 9. 6.32. čak i odabrati pozadinsku boju ili sliku za tablicu. 9kvi15. Provjerite znanje rješavajući kvizove 9kvi14.2. Na svaki gumbić stavite naslov. Pospremite web i provjerite kako izgleda i radi u web-pregledniku. Prozor Cell Properties 203 . Da biste mijenjali oblikovanje tablice. 7. IZRADA WEB-STRANICA 3. Oblikovanje tablice Slika 9. 9pre13. Unutar tog ruba umetnite tablicu koja ima jedan stupac.31) odaberete odgovarajuću naredbu. U okviru za debljinu obruba tablice odaberite 0.avi. Širinu tablice podesite naknadno prema širini gumbića koje umetnete.31. kliknite na nju desnom tipkom miša te iz izbornika prečica odaberite Table Properties.9.

InfoPath 2007. Ključni pojmovi korisničko sučelje Fluent . njih više nema! Izmijenjeno sučelje programa izrađeno je u novom Fluent sučelju koje donosi novi način rada. krenimo redom. No. istovremeno kad i Microsoft Vista operacijski sustav. 10. Novosti u Microsoft Officeu 2007 Nekoliko je novosti na koje se trebamo naviknuti u novom sustavu Microsoft Office 2007. za Jezični paket te za Alate za jezičnu provjeru. PowerPoint 2007. kontekstualne kartice. prije svega nas zanima pod kojim operacijskim sustavom se može instalirati.1. zaslonski opisi Od ukupno osam paketa Office 2007 sustava. godine izdane su prve servisne zakrpe: za cijeli sustav Microsoft Office 2007.1. Najznačajnija novost je vrpca (Ribbon) koja je zamijenila dosadašnje trake s izbornicima (Menubar) i alatne trake (Toolbar).1. 10. Sve glavne aplikacije iz Office 2007 sustava lokalizirane su za hrvatski jezik. Naime. mini alatna traka. Ikone programa Microsoft Office 2007 sustav ima vidno izmijenjene ikone programa: Word 2007 Obrada teksta Excel 2007 Tablični proračuni PowerPoint 2007 Izrada prezentacija Access 2007 Baza podataka Outlook 2007 Poslovno dopisivanje Publisher 2007 Stolno izdavaštvo InfoPath 2007 Izrada obrazaca . tako i u osnovnom formatu dokumenata. brojčana oznaka Office 12) pojavio se u prodaji u siječnju 2007. predpregled uživo. Excel 2007. alatna traka za brzi pristup.10. Sustav Office 2007 donosi niz novosti. vrpca. pametni dijagrami. bitno drukčiji od dosadašnjeg. natuknice za tipke. Od minimalnih zahtjeva Microsoft Officea 2007 sustava. godine. Outlook 2007. u našim školama u uporabi je paket Office Professional Plus 2007 koji uključuje: Access 2007. U prosincu 2007. naravno. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Sustav Microsoft Office 2007 (službeni naziv 2007 Microsoft Office system. Prednost ove inačice je što ju podržava veći broj operacijskih sustava: Microsoft Windows XP sa servisnom zakrpom 2 (SP2). Publisher 2007 i Word 2007. kako u izgledu sučelja i načinu rada u njemu. gumb Microsoft Office. operacijski sustav Microsoft Windows Vista. čak i Access 2007 (u prijašnjim inačicama to nije bio slučaj). Windows Server 2003 sa servisnom zakrpom 1 (SP1) i.

prva je 3 naslovna traka u kojoj je prikazan naziv otvorenog dokumenta. Korisničko sučelje Fluent (Fluent User Interface) Pogledajmo na primjeru programa Word 2007 koji su znakoviti elementi prozora u novom sučelju. Po svojoj ulozi gumb podsjeća na izbornik Datoteke iz prijašnjih inačica Officea. Na mjestu gdje su se u prijašnjim inačicama Officeovih programa nalazile traka s izbornicima i alatna traka. slično kao u prijašnjim inačicama Officea.2. Osnovni dijelovi prozora programa Word 2007. U lijevom kutu ispod naslovne trake nalazi se 1 gumb Office pomoću kojeg se poziva glavni izbornik Officeova programa. ovisno o radnji koju trenutačno izvodimo. U desnom kutu su gumbi za promjenu veličine prozora. 2 1 3 4 5 6 10 7 8 9 Slika 10. Ona omogućuje brz i jednostavan odabir naredbi te nudi dodatne opcije. smještena je nova vrsta objekta – 4 vrpca (Ribbon). ukupan broj riječi u dokumentu. Uz gornji i lijevi rub 6 radne površine. prostora za pisanje nalaze se 5 ravnala. Gledano odozgo prema dolje. 205 . kao i gumb za zatvaranje programa. U samom dnu prozora je 7 traka stanja koja prikazuje brojne informacije o stanju u dokumentu (broj trenutačne stranice i ukupan broj stranica. U lijevom dijelu naslovne trake nalazi se 2 alatna traka za brzi pristup često korištenih naredbi koja se može prilagođavati potrebama i navikama korisnika. tj. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 10.1.10.1.

gumb Office sadrži proširene mogućnosti prijašnjeg izbornika Datoteka. Nacrt). Prema zadanim postavkama.2. to omogućava pokretanje naredbi jednim klikom mišem (ne treba otvarati dodatne trake ili izbornike). Web-izgled. U desnom dijelu je 8 izbornik za odabir prikaza dokumenta (Izgled ispisa. Naizgled. Slika 10. Dodano je cjelovito pripremanje i objavljivanje dokumenta na mreži (naredbe Pripremi i Objavi). Podešavanje trake za brzi pristup. uklanjanje postojećih. Ukratko ćemo ih opisati. izmijenjena je funkcionalnost pojedinih dijelova ili su dodani neki posve novi elementi.3. čitanje preko cijelog zaslona. gumb Mogućnosti programa te popis nedavno otvorenih dokumenata. Struktura.). odabir položaja trake u prozoru te minimiziranje vrpce (o tome ćemo više reći malo kasnije). prozor se nije puno promijenio. U desnom kutu nalazi se klizač 9 zumiraj za povećavanje/smanjivanje pogleda na dokument. Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) U ovu prilagodljivu traku možemo smjestiti naredbe koje često koristimo. Budući da je traka stalno vidljiva u sučelju prozora. Prisutan je u svim aplikacijama Office 2007 sustava (osim u Outlooku). Kao što vidimo na slici 10. Klikom na gumb desno od trake. 10 su okomita i vodoravna klizna traka. Poništi (Undo) i Ponovi poništeno ( Redo ). 206 . traka sadrži samo naredbe Spremi (Save). UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 postavke jezika. Međutim. Gumb Microsoft Office (Microsoft Office button) Ovaj je gumb svojevrsna zamjena za izbornik Datoteka (File).10. itd. Izbornik glavnog gumba Microsoft Office. otvara se izbornik za podešavanje trake: dodavanje novih naredbi.2. Slika 10.

207 . Ako je u kartici Alati tablice aktivna kartica Izgled. kartice su slične izbornicima. Zamjenjuje traku s izbornicima (Menubar) i alatnu traku (Toolbar) koje se više ne koriste.10. u Wordovoj tablici želimo dodati jedan redak iznad trenutačnog retka. izbornici s naredbama/opcijama. naredba Retke iznad Word 2007 (dok smo u tablici. tj. U inačici 2007 bit će dovoljno samo 1 . više ne postoje. galerije i kao gumb dijaloškog okvira. a grupe sa skupinama naredbi u izborniku. kartice galerija izbornik grupe gumb dijaloškog okvira Slika 10. Galerije si možemo predočiti kao gotove predloške za oblikovanja. podizbornik Umetni 3. Vrpca ima nekoliko bitno novih i unaprijeđenih značajki: • Dok smo u prijašnjim inačicama do pojedine naredbe morali prolaziti kroz izbornik u nekoliko koraka. svega u par koraka. U karticama su srodne naredbe grupirane po grupama. Radi usporedbe s prijašnjim inačicama Officea. Međutim. Ušteda je pregledno prikazana u tablici: Word 2003 1. Glavni dijelovi vrpce i organizacija naredbi. Primjerice. zbog čega se korisničko sučelje Fluent često naziva i Ribbon User Interface. u vrpci su naredbe na dohvat ruke. Vrpca se sastoji od više kartica. suština razlike između prijašnjih i nove inačice Officea nije (samo) u različitom izgledu gornjeg dijela prozora i zamjeni izbornika i alatnih traka s vrpcom. U inačici 2003 za to bi nam trebalo 3 koraka: Tablica > Umetni > Retke iznad.4. izbornik Tablica 2. trebamo samo kliknuti na gumb Umetni iznad. kartica Alati tablice je aktivna) (kartica Izgled vjerojatno je već odabrana) 1. gumb Umetni iznad • Vrpca je "pametan" objekt koji prati što radimo i sukladno tome nudi naredbe i opcije za koje pretpostavlja da će nam trebati da bismo dovršili započetu radnju. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Vrpca (Ribbon) Vrpca je glavna i najuočljivija nova značajka Office 2007 sustava. U pojedinoj grupi naredbe mogu biti predstavljene na četiri načina: kao jednostavne naredbe.2 koraka.

Ova korisna mogućnost naziva se predpregled uživo (Live Preview). možemo ju privremeno minimizirati. Galerije (Gallery) Radi se o jednoj od najznačajnijih i najkorisnijih novina u Office 2007 sustavu. Kad kliknemo izvan tablice. Slika 10. Primjerice. Međutim. ovisno o tome što trenutačno radimo. automatski će se prikazati kontekstualna kartica Alati tablice s najčešćim naredbama i opcijama za rad s tablicama. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Vrpca zauzima popriličan prostor u gornjem dijelu prozora (5 redaka). prije no što postavku odaberemo "za stvarno". Ova kartica inače nije vidljiva u vrpci. bez bojazni da ćemo pokvariti nešto u dokumentu. Galerije ubrzavaju proces oblikovanja i pojednostavljuju postupak stvaranja dokumenta jer zamjenjuju niz naredbi i opcija koje bismo inače morali sami pronaći. Iznimno je korisna mogućnost da odmah vidimo kako bi primjena pojedinog stila iz galerije izgledala u dokumentu. kontekstualna kartica (privremeno) nestane iz vrpce. kontekstualne kartice. "Pametna" kontekstualna kartica Alati tablice.6. odabrati i podesiti u izbornicima ili dijaloškim okvirima. neke se vide samo u posebnim slučajevima. Slika 10. Kontekstualne kartice (Contextual Tabs) Ova vrsta kartica pojavljuje se na vrpci ovisno o kontekstu.5. tj. označenom objektu ili trenutačnoj radnji koju izvodimo. Većina kartica stalno je dostupna na vrpci. To su tzv. Ako nam je potrebno više radnog prostora. 208 . Dakle.4. To nam omogućava da isprobavamo i uspoređujemo razne stilove i postavke. ako u dokumentu imamo tablicu i kliknemo na nju. Minimizirana vrpca sa slike 10.10. Galerije su gotova vizualna oblikovanja (brzi stilovi i postavke) koja korisnik može primijeniti na dokument ili neki njegov dio.

209 . Vizualna oblikovanja u galeriji pregledavamo na dva načina: • U traci galerije gdje se vidi samo dio mogućnosti u galeriji. Postavljanjem miša nad temom iz galerije vidi se kako bi prezentacija izgledala nakon primjene teme. samo jedan redak. Pomoću gumba gore/dolje pomičemo se za jedan redak po galeriji. Slika 10.8. • Klikom na gumb izbornika otvara se prozor sa cjelokupnim sadržajem galerije. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 traka galerije izbornik galerije Slika 10.7. tj. Prozor cjelokupne galerije sa slike 10.10.7.

9. iznad se prikaže poluprozirna mala alatna traka sa često korištenim naredbama za oblikovanje teksta. Predpregled kod izbora veličine pisma. tj. Mini alatna traka (Mini Toolbar) Ova je alatna traka još jedna novost u Office 2007 Fluent sučelju. Dijaloški okviri sada se otvaraju pomoću gumba (Pokretač dijaloškog okvira) koji se nalazi u donjem desnom kutu pojedine grupe na vrpci. 210 . Mini alatna traka sa često korištenim tekst koji pišemo. Kada označimo dio teksta. Dijaloški okviri (Dialog Box) U prijašnjim inačicama dijaloški okviri su bili tipičan način podešavanja srodnih opcija kompleksnih naredbi. primjerice izbor veličine pisma. koja značajno pojednostavljuje i ubrzava oblikovanje teksta tijekom pisanja. Zadržani su i u inačici Office 2007. Ovaj smo učinak već opisali u podnaslovu Galerije. nego su (česte) naredbe odmah dostupne uz Slika 10. naredbe iz dijaloških okvira odmah dostupne na vrpci. Treba naglasiti da je predpregled omogućen ne samo za galerije. Većina grupa nema ovaj gumb jer su. dinamička tehnologija omogućava da unaprijed vidimo kako bi dokument izgledao kada bi se primijenila pojedina opcija iz galerije. Slika 10.11. pomaknemo miš u područje trake nakon čega ona postane potpuno iscrtana. Tako više nije potrebno premještati miš u područje alatnih traka.10. Slika 10. sukladno principima Fluent sučelja. što je znak da možemo odabrati (kliknuti mišem) na željenu naredbu. Ako se u traci nalazi naredba koju trebamo. naredbama. nego i neke druge izbornike oblikovanja.10. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Predpregled uživo (Live Preview) Ova nova. vrpce pri vrhu prozora. Pozivanje dijaloškog okvira pomoću znakovitog gumba. ali na drukčiji način.

Dodatno. ako želimo pomoću tipkovnice Slika 10. Natuknice za tipke (KeyTips) U Officeu 2007 lijeva tipka ALT. pored svake kartice u vrpci prikaže se slovna natuknica (vidi sliku 10. s kojom smo prije pozivali tipkovne prečace. ima proširenu ulogu. otvara se izbornik za njeno prilagođavanje (slika 10.12a) pomoću koje se kartica može učiniti aktivnom. Slika 10.12b). Svaka glavna kartica ima svoj tipkovni prečac. to bismo učinili izvođenjem prečaca ALT R R (primjer u Wordu 2007): ALT R – aktiviranje kartice Prikaz (slika 10. i R – aktiviranje naredbe Ravnalo (slika 10.13.) u kojem biramo željene informacije.13. Pojedine naredbe na kartici imaju svoj tipkovni prečac. On zamjenjuje Times New Roman. sada možemo sami birati koje informacije će se prikazivati. gotovo jednako ravnoSlika 10.10. Primjerice. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Nova pisma U sustavu Microsoft Office 2007 uvedeno je pet novih pisama (fontova): Zadani font u svim Office 2007 aplikacijama je Calibri.12b) Statusna traka (Statusbar) Ne samo da statusna traka u sustavu Office 2007 može prikazivati daleko više informacija nego u prijašnjim inačicama Officea (ukupno njih 20). i kroz pojedine kartice možemo se kretati pomoću natuknica za tipke (vidi sliku 10.12b. Nakon što desnom tipkom miša kliknemo na statusnu traku. pravno kao mišem. Kada se pritisne tipka ALT.12a). Izbornik za prilagođavanje statusne trake (primjer trake iz Worda 2007). 211 . isključiti ili uključiti prikaz ravnala. To omogućava da se kroz vrpcu i njene kartice krećemo tipkovnicom.12a. koji je bio zadani font u prijašnjim inačicama Officea.

• Fluent sučelje donosi niz tehnoloških novosti.14. Primjer dijagrama napravljenog pomoću SmartArt programa. Excel 2007. Ona omogućava bolju organizaciju i logičnu raspoređenost naredbi. Dodatno.15. predpregled u živo. Slika 10.10. Kad pozovemo pametni dijagram. • Brže dolaženje do naredbi: naredbe više ne treba tražiti u višestrukim podizbornicima. Ukratko o Fluent korisničkom sučelju Prednosti Fluent korisničkog sučelja: • Brojne izbornike i alatne trake iz prijašnjih inačica Officea zamijenila je jedinstvena vrpca ( Ribbon ). primjerice. Zaslonski opisi (Screen Tips) Prijašnji kratki opisi (Tool Tips) pojedinih naredbi i dijelova prozora zamijenjeni su opširnim zaslonskim opisima (Screen Tips) koji mogu sadržavati puno više informacija. oblikovani tekst i slike. kao što su. najprije moramo upisati podatke kojima opišemo hijerarhijsku strukturu koju planiramo prikazati dijagramom. Kroz ostale korake vodi nas čarobnjak dijagrama koji nudi niz opcija i gotovih predložaka za oblikovanje dijagrama. 212 . Slika 10. To značajno ubrzava pisanje i olakšava oblikovanje dokumenta. mini alatna traka i galerije. Sve naredbe za pojedinu vrstu posla sada su na jednom mjestu i odmah vidljive. nego su plošno raspoređene po karticama na vrpci. pametni dijagrami automatski se prilagođavaju pojedinoj temi koju primijenimo na cijeli dokument. • Lakše dolaženje do naredbi: naredbe su organizirane u logičke cjeline po karticama i unutar grupa naredbi. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Pametni dijagrami (SmartArt) Ova nova vrsta dijagrama ugrađena je u programe Word 2007. Zaslonski opisi sadrže detaljna objašnjenja u tekstualnom i grafičkom obliku. PowerPoint 2007 i Outlook 2007.

PPT ³ PPTX.5. Novi format Office tema (.1. novi format olakšava njihovo spašavanje (recovery) i značajno im smanjuje veličinu (do 75%).THMX) zajednički se koristi u dokumentima svih programa iz Office sustava.4. Gotovo sve što se umetne u dokument.1.10. automatski poprima oblikovanja zadana postavljenom temom. Ukratko: izvorni dokument Office 2003 Office 2007 program za obradu Office 2007 Office 2003 moguće nije moguće Dokumente napravljene nekim od programa sustava Office 2007 nije moguće otvoriti u odgovarajućem programu iz prijašnjeg paketa Office 2003. 10. 10. Office teme Na raspolaganju je novi sustav tema i brzih stilova. Format datoteka Zadani. Sustav pomoći Umjesto Officeovih pomoćnika ( Office Assistants ). tj. fontove i grafičke efekte čitavog dokumenta.3. To znači da je određena tema jednako dostupna u svim tim programima. DOC ³ DOCX. Obratno je moguće – dokument napravljen programom iz Office 2003 paketa može se otvoriti odgovarajućim programom iz Office 2007 sustava. ugrađen je novi sustav pomoći korisniku (User Assistance System). to ćemo raditi samo dok je ostvarena veza s internetom. Tema dokumenta (Document Theme) određuje boju. Pomoću izbornika Stanje veze u prozoru pomoći možemo zatražiti i mrežnu pomoć putem interneta s Microsoft Office Online web-mjesta. 213 . Naravno. Primjerice.1. Osim povećane sigurnosti dokumenata. Slika 10. Novi format dokumenata napravljenih pomoću programa iz Office 2007 sustava ima i novi datotečni nastavak – na kraju je pridodano slovo X. osnovni sustav pomoći korisnik dobiva izvanmrežno – iz datoteka pomoći instaliranih na lokalno računalo. Izbornik Stanje veze za biranje izvora sadržaja pomoći. podrazumijevani (default) format datoteka je Office Open XML.16. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 10. Za razliku od prijašnjih inačica.

web-sučelja. Izrada web-stranica Aplikacija FrontPage više nije dio Office sustava. tj.17. 10. više i ne postoji.1. Groove 2007 osigurava kolaborativni rad na dokumentima u peer-to-peer načinu. Sučelje Expression Weba podsjeća na FrontPage.17. Serverske aplikacije Serverske aplikacije u sklopu sustava Microsoft Office 2007. 214 .10. 10. SharePoint Designer (puni naziv Microsoft Office SharePoint Designer 2007 ) namijenjen je poslovnim mrežnim web-rješenjima. umjetničko pismo (SmartArt) itd. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 Brzi stilovi (Quick Styles) su galerije stilova jednostavno primjenjivih u sklopu određene teme. kao samostalne aplikacije.7. Zapravo. Expression Web je dio Microsoft Expression Studio paketa namijenjenog cjelovitom dizajniranju web-stranica.6. Office SharePoint Server 2007 i Excel Services namijenjeni su dijeljenu podataka i kolaborativnom radu preko weba. kao što su Groove 2007. Primjenjivi su gotovo na sve vrste objekata u dokumentu. Preduvjet za takav način rada je kreiranje zajedničkog radnog prostora (Workspace). Office SharePoint Server 2007 i Excel Services omogućavaju suradničko dijeljenje dokumenata i zajednički rad na njima. Opisat ćemo samo najvažnije nove značajke. primjerice tekst. temeljenim na Microsoft SharePoint platformi. prikazano je sučelje programa Expression Web i primjer izrade webstranice u njemu. ne dolaze ni u jednom Office paketu – nabavljaju se zasebno. tablice. Pogledajmo što ima nova u aplikacijama iz sustava Office 2007 koje obrađujemo u sklopu srednjoškolskog programa. Na slici 10. Njeni su nasljednici Microsoft SharePoint Designer i Microsoft Expression Web. grafikone. Iako djelomice nasljeđuju koncept FrontPage aplikacije. Slika 10.1.

Preduvjet za ostvarenje ove mogućnosti je otvoren korisnički račun na nekom od blog servisa. Dvoklikom na indikator otvara se dijaloški okvir s kompletnom statistikom dokumenta (broj znakova. Office Word 2007 Nove i unaprijeđene značajke • Oblikovanje teksta značajno je ubrzano i pojednostavljeno zahvaljujući velikom broju gotovih brzih stilova i galerija (slika 10. • Nova je i mogućnost neposrednog prenošenja dokumenta na blog servis. Naredba Kontrola dokumenta (Document Inspector) otkriva i uklanja.). osobne i druge metapodatke iz dokumenta. Formati datoteka vrsta dokumenta Dokument Dokument s makronaredbama Predložak Predložak s makronaredbama nastavak .DOCM . • Čitanje dokumenta preko cijelog zaslona omogućava prikazivanje dvije stranice dokumenta odjednom.DOCX . Galerija gotovih stilova. 215 .2.10.18. • U dokumentu napisanom pomoću programa Word 2007 može biti spremljeno nekoliko vrsta skrivenih i osobnih podataka (npr. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 10. • Nova značajka pisanja jednadžbi u Wordu 2007 olakšava umetanje stručno oblikovanih formula i jednadžbi u dokument.19) • Statusna traka sadrži brojne korisne informacije tijekom pisanja dokumenta (npr. Prozor programa Office Word 2007. ime i prezime korisnika. broj riječi.DOTX . broj riječi u dokumentu). revizije i rukopisne primjedbe i sl. broj redaka itd.). Slika 10.19.DOTM Slika 10. komentari. ako želimo.

Tri nove vrste uvjetnog oblikovanja. • Uvjetno oblikovanje (Conditional Formatting) prošireno je novom vrstom oblikovanja: skale boje (Color Scales).XLTX . • Samodovršavanje formula (Formula Autocomplete): dok pišemo formulu.21. Prozor programa Office Excel 2007.21. • Uz prikaz Normalno. • Uvoz podataka moguć je iz više vrsta izvora. Formati datoteka vrsta dokumenta Radna knjiga Radna knjiga s makronaredbama Predložak Predložak s makronaredbama nastavak . Office Excel 2007 Nove i unaprijeđene značajke • Radni list sada može imati do 1048576 redaka i 16384 stupaca. nudi moguće alternative i prikazuje sintaksu funkcije kako bismo pravilno dovršili njeno pisanje. Excel prepoznaje o kojoj se funkciji radi. 216 .10. a u ćeliju stane 32767 znakova.XLTM Slika 10. a za grafiku se koristi sustav sa 16 milijuna boja. sada je u sortiranje moguće uključiti do 64 kriterija. • Osim što se podaci mogu sortirati po boji.20.3.XLSM . podatkovni stupci (Data Bars) i skupovi ikona (Icon Sets). dodani su Izgled stranice i Pregled prijeloma stranica. Slika 10. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 10. Primjer ovih oblikovanja možete vidjeti na slici 10. • Unaprijeđen izgled grafikona: za poboljšanu čitljivost uvedeni su ClearType fontovi. čak i onih koji nemaju strukturu tablice.XLSX .

Formati datoteka vrsta dokumenta Prezentacija Predložak Predložak s makronaredbama Projekcija Projekcija s makronaredbama Slajd Slajd s makronaredbama nastavak . tome je namijenjena naredba Ograniči dozvolu (zahtijeva prijavu na IRM – Information Rights Management i Windows Live ID račun). i ovdje je osigurana funkcija Kontrola dokumenata te dodavanje digitalnog potpisa. koja prezentaciju prebacuje u način samo za čitanje u kojem su naredbe uređivanja. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 10.PPTM 217 . Office PowerPoint 2007 Nove i unaprijeđene značajke • Mogućnost kreiranja prilagođenih izgleda slajdova s proizvoljnim brojem rezerviranih mjesta na slajdu. Windows Rights Management prozor. uvedena je naredba Označi kao konačno.WMA.POTX . • Uvoženje Excelovih tablica sada je u potpunosti podržano: od vrste podataka do oblikovanja ćelija • Novost Biblioteka slajdova (Slide Library) omogućava korištenje pojedinog slajda ili prezentacije kao obrasca za nove slajdove ili prezentacije. minijature za odabir idućeg slajda i sl. Prozor programa Office PowerPoint 2007.SLDM Slika 10. • Pogled izlagača (Presenter View) u kombinaciji s dva monitora tijekom prezentacije dobio je punu funkcionalnost uvođenjem novih značajki kao što su pretpregled teksta. oznake provjere i unos isključeni. • Podrška zvuka proširena je novim zvučnim formatima kao što su . Ako prezentaciju želimo Slika 10. • Dodana je podrška za široke (widescreen) zaslone. • Da bi se u uvjetima kolaborativnog rada prezentacija zaštitila od nehotičnih promjena ili brisanja.PPTX .SLDX .23.4.PPSX . zaštiti od namjernog mijenjanja.PPSM . • Kao i u Wordu.MP3 i .POTM .22.10. Prezentacija s makronaredbama .

u vizualnom i funkcionalnom smislu (slika 10. Moguće je zalijepiti gotovu Excelovu tablicu od koje će Access automatski napraviti svoju. • Postoji velika biblioteka gotovih rješenja.. sa SQL Server bazama podataka itd. Formati datoteka vrsta dokumenta Baza podataka Baza podataka u samoizvršnom (runtime) modu Predložak Datoteka zaključavanja baze nastavak .ACCDB .25. • Moguć je unos podataka preko HTML stranica. • Koristeći Office SharePoint Services omogućeno je kolaborativno pristupanje podacima u bazi i stvaranje izvještaja u realnom vremenu putem web-sučelja. bez dizajn načina rada (podsjeća na rad s radnim listovima u Excelu). Office Access 2007 Nove i unaprijeđene značajke U odnosu na ostale programe iz Office 2007 sustava. s web-mjestom Office SharePoint Services. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 10. direktno povezanih s bazom podataka.LACCDB Slika 10. s Excelovim tablicama. uvedene su neke nove vrste polja.10. privitci. poglavito obrazaca i izvještaja.24.ACCDE . Primjer podatkovnog obrasca. 218 . • Tablicu možemo stvarati interaktivno.24). Prozor programa Office Access 2007. Slika 10. • Proširen je skup mogućih izvora podataka. Baza se može povezati s tablicama iz druge Access baze. • Osim što je poboljšana funkcionalnost polja u tablici (Access automatski prepoznaje koju vrstu podatka ste upisali).5. npr. polja s više vrijednosti.ACCDT . baza podataka Access 2007 doživjela je najuočljivije promjene: • Sučelje je potpuno redizajnirano.

hr/infS1100 219 . Aktivira se lijevom tipom ALT.10. Zaslonski opisi – Screen Tips Opširni opisi naredbi koji mogu sadržavati oblikovani tekst i slike. Pametni dijagrami – SmartArt Dijagrami koji pamte hijerarhijsku strukturu upisanu u dijagram. UVOD U MICROSOFT OFFICE 2007 RJEČNIK POJMOVA Alatna traka za brzi pristup – Quick Access Toolbar Prilagodljivi dio naslovne trake u koji možemo smjestiti često korištene naredbe. Milan Korać. Budući da je traka stalno vidljiva u sučelju. Algebra.sysprint. označenom objektu ili trenutačnoj radnji koju korisnik izvodi. Microsoft Excel 2007. osim u Outlooku. Microsoft Office Online Hrvatska. Vrpca – Ribbon Zamjenjuje traku s izbornicima (Menubar) i alatnu traku (Toolbar) iz prijašnjih inačica Officea. tj. Algebra. 2008. Zagreb. Predstavlja veliku uštedu u radu jer skraćuje putanju miša do osnovnih naredbi za oblikovanja. Prisutan u svim aplikacijama Office 2007 sustava. Prednost vrpce je što su naredbe odmah dostupne na karticama te što se sadržaj vrpce mijenja u skladu s trenutačnim radnjama koje korisnik obavlja. Milan Korać. Fluent korisničko sučelje – Fluent user interface Novo sučelje koje se rabi u sustavu Microsoft Office 2007 i operacijskom sustavu Microsoft Vista. office. www. Mini alatna traka – Mini Toolbar Poluprozirna mala alatna traka sa često korištenim naredbama za oblikovanje teksta koja se pojavljuje tik iznad mjesta gdje je korisnik označio neki tekst ili objekt. 2008. 2008. 2008. Zlatan Soldo. Galerije – Gallery Gotova oblikovanja (brzi stilovi i postavke) koja korisnik može primijeniti na dokument ili neki njegov dio. Temelj sučelja je vrpca (ribbon) i njoj prilagođena funkcionalnost. Gumb Microsoft Office – Microsoft Office button Zamjena za glavni izbornik Datoteka (File) iz prijašnjih inačica Officea. Sastoji se od više programskih kartica u kojima su srodne naredbe grupirane po grupama. Zagreb. Predpregled uživo – Live Preview Dinamička tehnologija koja omogućava da unaprijed vidimo kako bi dokument izgledao kada bi se primijenila pojedina opcija iz galerije. Microsoft PowerPoint 2007. Microsoft Access 2007. to omogućava pokretanje naredbi jednim klikom mišem. Zagreb.microsoft. Zamjena za kratke opise (ToopTips) iz prijašnjih inačica Officea. Linkovi 1. POGLEDAJ I POTRAŽI Literatura Siniša Živković. Natuknice za tipke – KeyTips Sustav pozivanja kartica i naredbi na vrpci pomoću tipkovnice. Algebra. Microsoft Word 2007.com/hr-hr 2. Kontekstualne kartice – Contextual Tabs Vrsta kartica koje se pojavljuju na vrpci ovisno o kontekstu. Algebra. Zagreb. SysPrint.

Komunikacijski kanali se ovdje nazivaju mediji. prividna stvarnost Za početak. tj. kolutate očima. analogna multimedija. otuda i naziv multimedija. zapravo izvodite multimedijalnu predstavu. slika itd. tj.1).1. Osnovni pojmovi Multimedija obuhvaća prijenos poruka putem različitih komunikacijskih sredstava. a vi se preznojavate. oblike kojima se predstavlja i prenosi poruka (tekst. kombinira više raznovrsnih medija. ugođaj ili događaj.11. Tu se fizičke pojave. slike. pokret itd. privlačnije i stvarnije predoči i prenese neku pojavu. što . Cilj je multimedije da zaokupi što više naših osjetila kako bi doživljaj prenesene poruke bio potpuniji. Primjerice. medij. zvuk. signali (zvuk. pokreta itd.1. U izrazu multimedija riječ “medij” predstavlja načine. Pojavom računala nastaje digitalna multimedija. binarni oblik. audio.1.). Takva se multimedija naziva analogna multimedija. premještate se s noge na nogu. kodek. Vježba 11. ušima tražite spasonosne “signale” iz razreda. slikom) komunicirate s učiteljem (i učenicima) u razredu i šaljete im poruku .da ne znate odgovor na pitanje. 11. zvuka.) pretvaraju u drugi. ali ovdje se mediji (fizičke pojave) pretvaraju u digitalni. kodiranje. kanala (npr. tj. 11. a “multi” označava da se koristi više njih istovremeno.1. animacija. teksta. GRAFIKA I MULTIMEDIJA Kada vas učitelj ispituje. Pojednostavljena shema nastajanja analogne multimedije. Fizičke pojave Uređaji za snimanje Trajni zapis zvuk mikrofon kaseta slika pokret filmska kamera fotoaparat fotografija filmska vrpca Slika 11. Svrha je multimedije da što zanimljivije. reći ćemo da je multimedija predočavanje i prenošenje informacija na više načina istovremeno. video. Uvod u multimediju Ključne riječi multimedija.1. Budući da se rabi više njih istovremeno. šapućete si nešto u bradu. U zajedničkoj diskusiji u razredu pokušajte otkriti koje se još komponente mogu dodati shemi na slici 11. dekodiranje. Multimedija nije ništa novo. Na više načina istovremeno (zvukom. prizor.1.) te njihovo miješanje i spajanje. pokretom. Ona isto tako spaja. digitalna multimedija. slika. film i televizija dobro su poznati oblici multimedije koji objedinjuju pokretne slike i zvuk. odgovarajući fizikalni medij (sliku 11.

Encoder) i programi za dekodiranje zvučnih datoteka u oblik pogodan za dekodiranje reprodukciju (engl. GRAFIKA I MULTIMEDIJA omogućuje da se dodatno obrade na računalu. Obično su objedinjeni u jednom te istom programu koji skraKodek decoder) ćeno nazivamo kodek (codec. sintetizator zvuka (Synthesizer). Elementi multimedije U digitalnoj multimediji elementi od kojih se gradi mogu biti vrlo raznovrsni – od teksta ukrašenog raznim bojama i veličinom slova do urnebesnog videa. Pod time se podrazumijeva stvaranje. tvrdi disk. Slika 11. prikazivanje. Decoder). tj. Budući da multimedijski zapisi u digitalnom obliku sadrže veliku količinu podataka.2. digitalnoj obradi zvuka ili npr. Osim toga. digitalnoj obradi fotografije. Budući da se u informatici ne bavimo analognom multimedijom. digitalni fotoaparat itd. Iako mala izgledom. videorekorder. u daljnjem ćemo tekstu digitalnu multimediju skraćeno nazivati multimedija. prenošenje i pohranjivanje multimedijskih podataka. Primjer takvih mogućnosti digitalne multimedije umjetna je stvarnost (Virtual Reality). potrebni su i uređaji vanjske memorije velikog kapaciteta (npr. televizor. Navedite što više vama poznatih primjera gdje se koristi umjetna stvarnost. medije možemo spajati i ispreplitati u neviđenim kombinacijama. od engl. slušalice. grafički tablet. videokamera. MIDI klavijature. moderna su računala opremljena Sučelje može biti ili dio strojne opreme ili poseban za multimedijske funkcije. snimanje. mikrofon. Ključno je da elemente. Tako u digitalnoj multimediji govorimo o.2. hi-fi linija. realnom svijetu. grafička (video) kartica i monitor u boji. 11. dobro će doći brz procesor i puno radne memorije • neki od dodatnih multimedijskih uređaja koji se mogu priključiti na računalo: skener.2. coder/d • programi za obradu digitalnih multimedijskih datoteka. obrađivanje. Kao rezultat može nastati nešto što uopće ne postoji u stvarnom. DVD uređaj). program koji je potrebno instalirati u računalo • programi za kodiranje (pretvaranje) digitalnog zvučnog zapisa u određeni format zvučne Kodiranje i datoteke (engl. još bolje. Nabrojit ćemo što je sve potrebno za digitalnu multimediju: • multimedijsko računalo: sadrži dodatne komponente za rad s digitalnim multimedijalnim podacima. Na koje biste vi načine iskoristili ove mogućnosti za učinkovitije i lakše učenje? 221 . Digitalna multimedija kao pojam obuhvaća strojnu opremu i programsku podršku na računalu za rad s digitalnim multimedijskim podacima. Osnovna oprema su zvučna (audio) kartica i zvučnici. CD ili.1.11. Svaki od ovih uređaja zahtijeva odgovarajuće sučelje (Interface) za komunikaciju i razmjenu podataka s računalom. primjerice. Vježba 11.

Očit primjer digitalno obrađene slike. Slično kao i s podcrtavanjem gradiva u udžbeniku. Na taj način hipertekst omogućuje da korisnik sam bira kojim će slijedom čitati i pretraživati tekst. nepromjenjiv i pravocrtan (linearan) medij – čita se tako kako je napisan. dobiva se privid kao da Kadar ili okvir Slika 11. Crteži obično prikazuju neki lik (objekt) u različitom položaju (vidi sliku 11. U digitalnoj multimediji kadar se češće naziva okvir (Frame). Njegova je uloga da vodi do drugog dijela teksta ili pak do nekog novog dokumenta. klikom mišem) da bi se izvršila neka radnja. Slika 11. ima značajnu ulogu u multimediji. Primjer hiperteksta su veze (linkovi) koje srećemo u dokumentima na internetu (slika 11. Pojedini crtež u nizu naziva se kadar. Slika pretvorena u digitalni oblik pohranjuje se u neki od grafičkih formata koje računalo može prepoznati Osnovna je prednost slika pohranjenih u digitalnom obliku što ih kasnije možemo obrađivati i mijenjati po želji. izmjenjuju dovoljno brzo (oko 24 u sekundi). digitalni fotoaparati i digitalne kamere.3. veličina. GRAFIKA I MULTIMEDIJA Opišimo elemente od kojih se sastoji digitalna multimedija.4. pokretni tekst i ostali efekti koji čine tekst zanimljivijim i lakše uočljivim. Primjer veze u hipertekstu. Animacija se sastoji od niza crteža koji se brzo izmjenjuju. smisao podcrtavanja (isticanje važnih dijelova) izgubit će se. To je dio teksta koji se može aktivirati (npr. Ako podcrtate previše teksta. 222 . Za pretvaranje slika i fotografija iz analognog u digitalni oblik uglavnom se rabe uređaji kao što su skeneri. element animacije ili dio videozapisa. Može biti samostalan multimedijski sadržaj.11. Kada se crteži prikazuju. Tekst Tekst u multimediji nema tako izrazit značaj jer ga nadopunjuju ili zamjenjuju drugi mediji. Time se postiže interakcija korisnika i multimedijskog sadržaja. Pravilo je da s efektima u tekstu ne treba pretjerivati jer se postiže obratan učinak – od silnih efekata teško se raspoznaje sam tekst. Hipertekst Hipertekst je čest tekstualni element u suvremenoj multimediji. Na raspolaganju su različite vrste fontova. od početka do kraja. boja.3). sjene. tj. tj. Pokazivač miša mijenja se radi bolje uočljivosti veze. Slika Slika. Nedostatak teksta je to što je nepokretan (statičan). bilo kao crtež ili kao fotografija.5).

Razlikujemo dvodimenzionalne (2D) i trodimenzionalne (3D) animacije. videa i filma kadrovi se moraju izmjenjivati brže – najmanje 24 u sekundi. multimedijsko računalo možemo povezati s drugim videouređajima (npr. Kod televizije. Primjer dvodimenzionalne animacije je crtani film. od kojih je najpoznatiji Macromedijin Flash. Slaganje videa od nekoliko kadrova. Slika 11. One manje i jednostavnije izrađuju se od crteža u formatu GIF koji se pakiraju u jednu datoteku. ali se kadar ovdje sastoji od pokretne slike.5 možete mijenjati brzinu izmjenjivanja sličica u nizu. pa time likovi na crtežu izgledaju stvarnije. Riječ animacija se i rabi u smislu “udahnuti život”. Sličice od kojih se može napraviti animacija mačkina skoka i trka. Kod trodimenzionalne animacije crtežima je dodana treća dimenzija (dubina). u okvirima (kadrovima) imamo pravu. Zbog tromosti oka umjesto serije odvojenih slika vidimo kao da se objekt na slici miče. One složenije izrađuju se odgovarajućim programima.6. ali onda privid kretanja objekta ne izgleda dovoljno stvarno. 223 . To se zove tromost oka zbog kojeg ne možemo vidjeti više od 20-ak slika u sekundi. Isprobajte najmanju i najveću vrijednost i uočite razliku u doživljaju. ako se slike izmjenjuju dovoljno brzo (brže od kašnjenja vida). Za animaciju je već i 16 kadrova u sekundi dovoljno da se stekne privid gibanja slike. Osim što se na računalu može prikazivati već gotov videosadržaj. televizor. U programu Animacija kojim se animiraju kadrovi mačkina skoka sa slike 11. Tako u malom djeliću sekunde dolazi do kašnjenja vida. Video se temelji na sličnim principima kao i animacija (brzo prikazivanje niza kadrova). oživiti. Zašto dolazi do privida kretanja i zašto su potrebne baš 24 sličice u sekundi? Ljudskom oku treba neko vrijeme da uoči. Posebna vrsta animacija priređuje se za prikazivanje na internetu – to su web-animacije. videorekorder) i od njih preuzeti videomaterijal te ga dalje obrađivati (npr. dopisati naslovni Animacija Video Slika 11. Kod jednostavnijih animacija može se prikazivati i manji broj crteža u sekundi. “živu” sliku.11. a ljudskom mozgu da shvati ono što je oko uočilo. GRAFIKA I MULTIMEDIJA se objekt pomiče i giba pa izgleda kao da je “oživio”.5. Umjesto crteža.

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
tekst ili dodati zvučnu podlogu). Kada se video kombinira s animacijom i tehnikama za trodimenzionalno grafičko modeliranje, mogu se dobiti zanimljivi rezultati koji nadilaze stvarnost (npr. videosimulacija života dinosaura u vrijeme mezozoika). Zvuk Zvuk je jedan od temeljnih elemenata multimedije, bilo da se radi o glasovnom ili instrumentalnom zapisu. Može služiti za prepoznavanje naredbi na računalu, za preslušavanje zvukom zabilježenih dokumenata, za glazbene i zvučne efekte koji pojačavaju doživljaj stvarnosti itd. Za snimanje i reprodukciju zvuka i glazbe multimedijsko računalo treba imati zvučnu karticu, ulazne audiouređaje (kao što je npr. mikrofon), softver za digitalizaciju analognog zvuka te izlazne audiouređaje (npr. zvučnike). Te komponente omogućuju osnovne radnje sa zvukom: možemo ga snimiti, spremiti kao digitalni dokument i ponovno ga preslušati. Osim toga, zvuk zapisan u digitalnom obliku (digitalni zvučni zapis) možemo obrađivati, mijenjati te mu dodavati ili oduzimati zvučne efekte (npr. dodati jeku, oduzeti šum i sl.). Virtualna, prividna stvarnost (Virtual Reality) označava složeni multimedijski sustav koji kombinacijom posebne strojne i programske opreme simulira stvarnost ili stvara potpuno novu, izmišljenu stvarnost. Cilj je ovog sustava da okupira što više korisnikovih osjetila (vid, sluh, dodir, pokret) kako bi dobio osjećaj kao da se “stvarno” nalazi u stvarnosti (umjetno stvorenoj). Na slici 11.7 prikazan je dio jednog takvog sustava.

Prividna stvarnost

Slika 11.7. Dio sustava za virtualnu stvarnost: obrađuju se podaci o položaju glave, pokretima ruku i o glasu.

Osjećaj prividne stvarnosti Na glavu korisnika stavlja se multimedijski zaslon (Head Mounted Display - HMD) preko kojeg računalo prikazuje prizore umjetno stvorene stvarnosti. Osoba više ne vidi i ne čuje podražaje iz stvarnog svijeta, nego je usmjerena na informacije koje joj preko HMD-a prosljeđuje računalo. Sustav preko senzora smještenih u HMD-u i u posebnim rukavicama (Data Glove) prenosi računalu podatke o položaju i kretnjama osobe. Računalo objedinjuje te podatke i spaja ih s prizorima umjetne stvarnosti. Konačan je rezultat da osoba može “vidjeti” svoje kretnje na zaslonu HMD-a i “osjetiti” svoje gibanje. Takvim zavaravanjem osjetila stvara se dojam kao da se osoba zaista nalazi u (računalom stvorenoj) stvarnosti. Virtualna se stvarnost rabi u raznim djelatnostima: u vojsci, avionskoj i autoindustriji (simulatori upravljanja zrakoplovima i automobilima), turizmu (putovanja kroz turističke krajeve), medicini, psihologiji (liječenje strahova), simulaciji rada u ekstremnim uvjetima (u svemiru, pod vodom), edukaciji itd.

RJEČNIK POJMOVA
Analogna multimedija Multimedija koja spaja i kombinira fizičke pojave (signale) i pretvara ih u drugi fizikalni oblik. Animacija Brzo izmjenjivanje niza crteža koji prikazuju isti objekt u različitim položajima pa se zbog tromosti oko dobiva privid gibanja objekta.

224

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
11.2. Crtež, slika, fotografija
Nadamo se da ste se s crtanjem i osnovnim pojmovima u računalnoj grafici upoznali već prije. Osim crtanja crteža, u digitalnoj se multimediji rabe i kombiniraju i drugi izvori grafičkih podataka. Sada ćete se detaljnije upoznati s njima. rasterska grafika, vektorska grafika, snimak zaslona, skenirana slika, digitalni optički uređaji, digitalna obrada slika, konvertiranje grafičkog formata Ključne riječi

11.2.1. Prikupljanje grafičkih podataka
Slično kao i kod zvuka, digitalne grafičke podatke možemo dobiti na dva načina: • pretvorbom postojećih analognih zapisa u digitalne. Analogni zapisi su crtež, slika, fotografija, film itd. • preuzimanjem grafičkih podataka u digitalnom obliku iz raznih digitalnih uređaja kao što su računalo, digitalni fotoaparat, digitalna kamera, skener, mobitel itd. Za prikazivanje digitalne slike na monitoru Slika 11.8. Grafička kartica prikazuje sliku na monitoru. brine se grafička kartica. Za to su joj poGrafički formati trebni podaci o slikovnom zapisu. Osnovno je da slikovni zapis bude spremljen u digitalnom Ime formata Tip datoteke Tip slike obliku u nekom od grafičkih formata koji računalo TIFF (Tagged Image File Format) .TIF rasterska razumije (tablica 11.1). Ovisno o vrsti slikovnog zapisa, grafička kartica obrađuje podatke spremljene u grafičku datoteku i prikazuje ih na monitoru. Kod rasterske grafike, slika se pamti kao niz točkica (bitmapa). Vektorska grafika za opis slike koristi matematičke formule. Pogledajmo na koje se sve načine stvara digitalni grafički zapis.
GIF (Graphics Interchange Format) JPEG map p Windows Bitm Windows Metaf file Encapsulased PostS Script Cor relD Draw CRD .GIF .JPG .BMP .WMF .EPS .CRD rasterska rasterska rasterska vektorska vektorska vektorska

Tablica 11.1. Neki od najčešćih formata slikovnih zapisa.

1. Ručno crtanje Crteže možemo nacrtati u nekom od programa za crtanje. Za jednostavnije crteže dovoljan će biti neki od rasterskih (bitmap) programa kao što je Microsoftov Paint. Želite li stvarati kompleksnije slike, s mogućnošću crtanja u više slojeva (Layera) i bez gubitka kvalitete nakon povećanja, upotrijebit ćete neki od programa za vektorsku grafiku, kao što su CorelDraw i AutoCAD. Rasterki programi Vektorski programi

225

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
2. Snimka zaslona ( screenshot) Sliku na zaslonu monitora možemo u trenu pretvoriti u digitalni grafički zapis. Pritiskom na tipku Print Screen, cjelokupni se prikaz sa zaslona pohrani kao bitmapa u memorijski međuspremnik (clipboard). Upamćenu sliku, tj. snimku zaslona (screenshot) možete iskopirati u neki od programa za crtanje i dalje digitalno obraditi (slika 11.10). Ako treba snimiti samo određeni dio zaslona, bit će vam potreban neki od programa specijaliziranih za snimanje screenshotova, kao što su npr. SnagIt ili HyperSnap. Pored toga, takvi programi imaju dodatne mogućnosti (određivanje rezolucije) te niz opcija za podešavanje tijekom snimanja zaslona (npr. treba li se na snimci vidjeti i trenutni položaj pokazivača miša).

Slika 11.9. Rad s rasterskomi vektorskom grafikom (Paint Shop Pro).

Tipka Print Screen Screenshot

Slika 11.10. Snimka (screenshot) cijele radne površine. Kada želite dobiti screenshot samo trenutačno aktivnog prozora, upotrijebite kombinaciju PrintScreen. tipki Alt+P

226

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
3. Skenirana slika Kod prikupljanja slikovnog materijala problem može nastati kada želimo iskoristiti crteže i slike na papiru (npr. crtež iz nekog časopisa ili klasičnu fotografiju). U tom slučaju bit će potreban skener (scanner). To je uređaj koji analognu sliku (na papiru) pretvara u digitalni oblik (grafičku datoteku). Priključuje se direktno na računalo, slično kao i pisač. Za komunikaciju s računalom brine se upravljački program TWAIN driver koji se dobije uz skener. Ovaj driver ima važnu ulogu tijekom skeniranja jer osigurava komunikaciju između skenera i programa za skeniranje.

Skener ( Scanner)

Upravljački program TWAIN

Slika 11.11. Upravljački program TWAIN omogućava upravljanje procesom skeniranja.

Česta je zabuna da se skeniranjem teksta iz knjige ili časopisa može dobiti tekstualna datoteka. Rezultat skeniranja uvijek je slika, tj. grafička datoteka. Tako će u primjeru na slici 11.19 rezultat skeniranja biti slika teksta. Međutim, slika teksta može se pretvoriti u tekstualni dokument uz pomoć postupka OCR (Optical Character Recognition). Kao rezultat nastaje tekstualna datoteka koju možemo učitati u program za obradu teksta (npr. MS Word). Kvalitetni programi OCR koji prepoznaju hrvatska slova su npr. Recognita i FineReader. 4. Slike iz digitalnih uređaja Sljedeći način pripremanja slikovnog zapisa je korištenje digitalnih optičkih uređaja kao što su digitalni fotoaparat i digitalna videokamera (camcorder). Njima možemo dodati i mobitele s kamerom, iako oni po svojoj primarnoj namjeni nisu optički uređaji. Svi ti uređaji tijekom snimanja automatski pretvaraju sliku iz prirode u digitalni oblik i spremaju je na neki od medija za trajnu pohranu podataka. U digitalnim fotoaparatima obično se rabe memorijske flash kartice. Digitalne videokamere većinom koriste Slika 11.12. Digitalna videokamera s DVD snimačem digitalne kasete, a neke od njih i DVD disza spremanje videa na DVD disk. kove (slika 11.12). Za prijenos digitalnih podataka s digitalnih optičkih uređaja na računalo rabe se brza sučelja (interface) koja su u stanju prenijeti veliku količinu digitalnih podataka (do 400 Mbita u sekundi). U tu svrhu na raspolaganju su USB i FireWire sučelja.

USB sučelje FireWire (IEEE1394) sučelje

227

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
Digitalni fotoaparati obično se povezuju s računalom preko USB sučelja. Digitalne videokamere koriste brže, FireWire sučelje. Nakon što pravilno povežete digitalni aparat s računalom, operacijski sustav Windows XP automatski će prepoznati uređaj (ako radi po plug&play standardu). Dodijelit će mu status izmjenjivog USB diska. Od tog trenutka moći ćete izvoditi uobičajene radnje kao i s ostalim datotekama na tvrdom disku.

11.2.2. Obrada i dorada slika
Jednom kada crtež ili sliku pohranite u digitalni oblik (grafičku datoteku), možete ga dorađivati i obrađivati po želji. Programi za digitalnu obradu slika imaju ugrađene već gotove efekte kojima možete popravljati, dorađivati ili transformirati originalnu sliku, npr. Paint Shop Pro ili PhotoShop. Osnovne ali i neke napredne mogućnosti digitalne obrade slika mogu se pokazati u shareware programu Paint Shop Pro (skraćeno PSP). Program podržava rastersku i vektorsku grafiku, omogućava rad u slojevima (Layers), sadrži velik broj gotovih grafičkih efekata i ostalih mogućnosti za digitalnu obradu. Sučelje programa Paint Shop Pro Prozor programa krajnje je jednostavan. Sastoji se od nekoliko glavnih dijelova (slika 11.13):
1

1 2 5 3 4 2

3

4 5

traka s izbornicima (Menubar) i prostor za alatne trake (Toolbars). traka s alatima (Tools) za izvođenje radnji (crtanje, označavanje dijelova slike, pisanje teksta itd.). paleta za alat (Tool Options Palette) prikazuje opcije ovisno o alatu kojim trenutačno radimo. U PSP-u paleta je okvir koji objedinje srodne naredbe i opcije. prostor za dodatne palete. radni prostor (Workspace).

Na slici 11.13 vidimo da je u program učitana fotografija koju treba doraditi, tj. digitalno obraditi. Grafički materijal korišten u primjerima možete naći na CD-u u mapi Vjezbe

Slika 11.13. Glavni dijelovi programa Paint Shop Pro. 228

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
Ako pogriješite, najbolji je način za ispravljanje pogrešaka naredba za poništenje naredbi (Undo). Osim toga, u paleti History možete birati koju naredbu želite poništiti. Izrezivanje slike ( Crop ) Ako je na fotografiji previše nepotrebnog prostora oko glavnog motiva ili ako želite iz bilo kojeg drugog razloga smanjiti sliku, tj. uzeti samo neki njen dio, upotrijebit ćete naredbu za izrezivanje (Crop). Nalazi se u traci Tools, a poziva se i pritiskom na tipku R. Obratite pozornost na paletu Tool Options u kojoj će se nakon pozivanja naredbe Crop automatski promijeniti raspoložive opcije. Označite dio slike koji želite sačuvati (slika 11.14). Iscrtat će se okvir s hvatačima za fino podešavanje označenog područja (ostali dio slike će se zatamniti). Kada ste sigurni da ste označili željeni dio, dvokliknite unutar označenog područja. Vaša fotografija sada će se sastojati samo od dijela koji ste označili. Podešavanje fotografije Slika 11.14. Fotografija sa slike 11.24 tijekom izrezivanja (Crop) Podešavanje Izrezivanje ( Crop )

Osnovne su značajke koje utječu na doživljaj fotografije osvijetljenost (Brightness), kontrast (Contrast), izbalansiranost boja (Color Balance), zasićenost bojom (Saturation) i oštrina slike (Sharpness). Naredbe za podešavanje ovih opcija nalaze se u izborniku Adjust (slika 11.15). Efekte iz izbornika možemo namještati na dva načina: automatski i ručno. U oba slučaja otvorit će se dodatni prozor u kojem možete isprobavati efekte prije konačne primjene. Na slici 11.16 prikazan je prozor tijekom ručnog namještanja efekta. Lijevo je isječak iz originalne slike, desno je slika nakon primjene efekta. Unutar okvira možete se “šetati” tražeći druge detalje sa slike. Kliknite na neki okvir i ne otpuštajući prst s miša pomičite kursor u obliku šake u željenom smjeru.

Slika 11.15. Izbornik Adjust s efektima za podešavanje izgleda fotografije. 229

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
Ako vam je desni okvir nedovoljan za procjenu učinka efekta, kliknite na tipku Proof – efekt će se privremeno odraziti na cijeloj originalnoj slici. Tek kad budete zadovoljni zadovoljni, kliknite na tipku OK.

Popravljanje slike Popravljanje Na digitalnim fotografijama ponekad se pojavljuju nepravilnosti i šumovi (Noise), unatoč digitalnoj tehnologiji. Neke nepravilnosti mogu nastati tijekom snimanja, neke tijekom pretvorbe u digitalni zapis, a neke i kasnije. Srećom, razvijeni su postupci i efekti koji otklanjaju ili barem smanjuju učinak ovih nepravilnosti. Slika 11.16. Ručno namještanje kontrasta i osvjetljenja. U programu PSP ovi su postupci okupljeni na jednom mjestu, u izborniku Add/Remove Noise (slika 11.18)

Slika 11.17. Fotografija sa slike 11.21 nakon izrezivanja, obrade One Step Photo Fix efektom i namještanja oštrine. Kod automatske primjene nekog efekta, npr. osvjetljenja program izračunava prosječnu osvijetljenost cijele fotografije. Ako je na slici ima puno npr. tamnih dijelova, prosjek osvjetljenja će biti niži. Ako se ti dijelovi kasnije izrežu prosjek osvjetljenja bi mogao postati potpuno drugačiji. Zato prije automatske primjene efekata najprije odredite površinu slike, tj. odrežite nepotrebne dijelove ili one koji smetaju.

230

11. GRAFIKA I MULTIMEDIJA
Programom Paint Shop Pro mogu se izvoditi razne korekcije, kao npr. uklanjanje manjih ogrebotina kod skeniranih starih slika, smanjivanje karakterističnih nečistoća na slikama u formatu JPEG itd. Nakon što sliku u potpunosti digitalno obradite i dotjerate, treba je i spremiti. Tijekom spremanja slike moguće su još neke dorade i transformacije. Veličina, rezolucija i format slike Prije završnog snimanja obrađene slike, korisno je prilagoditi veličinu i kvalitetu slike njenoj svrsi. Primjerice, ako radite sliku za Web, onda ćete maksimalno smanjiti ili njenu veličinu ili rezoluciju. Pri tome treba imati na umu da se smanjivanjem rezolucije smanjuje veličina slike (i obratno). U programu PSP ove se opcije nalaze u izborniku Image > Resize. Promjena veličine Slika 11.18. Postupci za obradu šuma (Noise) u programu Paint Shop Pro.

Kao i obično, slika se sprema naredbom Save iz izbornika File. Osim što je možete spremiti, sliku možete i pretvoriti (konvertirati) iz jednog u drugi grafički format. Program Paint Shop Pro podržava 40-ak grafičkih formata. Njihov se popis nalazi u padajućoj listi Save As Type. Ako originalnu fotografiju jako smanjite i tako spremite, novu fotografiju nemojte povećavati. Dobit ćete vrlo lošu, mutnu i zrnatu sliku.

Naredba Save Konvertiranje u grafički format

RJEČNIK POJMOVA
Rasterska grafika Metoda stvaranja i pohranjivanja slike u obliku kvadratnih točaka (pixela) raspoređenih u retke i stupce. Prilikom uvećanja slike ona postaje “zrnata”. Vektorska grafika Metoda stvaranja slike upotrebom matematičkih definicija i formula. Grafički objekt određen je kao skup koordinata i crta ili krivulja koje ih povezuju. Kod povećanja slika ne gubi na kvaliteti Screenshot Sadržaj (dijela) zaslona monitora pretvoren u sliku. Skener - Scanner Uređaj koji sadržaj na papiru pretvara u digitalnu sliku. Skenirana slika Digitalni zapis koji nastaje nakon skeniranja papirnatog predloška. TWAIN Upravljački program (driver) koji služi za komunikaciju skenera i računala. Optical Character Recognition (OCR) Program za pretvaranje skeniranog teksta (zapravo, slike teksta) u tekst. USB Sučelje (interface) za prijenos podataka s vanjskih digitalnih uređaja u računalo. FireWire (IEEE-1394) Sučelje (interface) za prijenos podataka s vanjskih digitalnih uređaja u računalo. Brži od USB sučelja.

231

12.

TEHNIČKO CRTANJE
Kako bi inženjeri mogli razumijeti nacrte svojih kolega, uveden je univerzalni način crtanja i dokumentiranja koji se naziva tehničko crtanje. Postavljena su pravila i norme po kojima se izrađuju nacrti: širina i izgled crta, način označavanja bridova, sklopova, tehnička dokumentacija i izgled slova i brojki. Ključni pojmovi tehničko crtanje, računalna grafika. vektorska grafika, rasterska grafika

Nekada se crtalo rukom uz pomoć rapidografa, ravnala, trokuta, krivuljara i šestara, na obične i paus papire ili folije. To je bio dugotrajan i zahtjevan proces. Posebice je bilo nezgodno ispravljati pogreške tijekom crtanja ili u konstrukciji. Zamislite samo probleme brodograditelja koji su gradili tankere od nekoliko tisuća dijelova i svaki su crtali ručno. Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća došlo je do razvoja računalnih programa Slika 12.1a. Crtanje nekad koji su olakšali konstruiranje proizvoda i Sketchpad tehničko crtanje. Prvi od njih zvao se Sketchpad. Pojavu ovog programa možemo smatrati početkom razvoja računalne grafike. Tehničko crtanje postalo je puno lakše i preciznije, a razmijena i prijenos nacrta daleko jednostavniji. Danas je moguće da na jednom projektu surađuju stručnjaci iz raznih dijelova svijeta kao da se nalaze u istoj tvrtki. Računalna Računalna grafika je grafika stvografika rena pomoću računala a predstavlja stvaranje, uporabu i pohranu modela i slika objekata na računalu. Modeli i slike mogu biti bilo što, od stvarnih objekata iz prirode, industrije i kućanstva pa do apstraktnih umjetničkih formi. Razlikujemo vektorsku i rastersku grafiku. Programi za tehničko crtanje koriste vektorsku grafiku. Neki primjeri uporabe računalne Slika 12.1b. Crtanje danas grafike su: projektiranje pomoću računala, interaktivno crtanje, simulacija i animacija, geografski informacijski sustavi (GIS), uredska automatizacija itd. Računalna grafika u svrhu tehničkog crtanja nalazi svoju primjenu u raznim područjima, primjerice, arhitekturi i graditeljstvu, strojarstvu, brodogradnji i zrakoplovstvu, elektrotehnici, stomatologiji i medicini itd.

232

12. TEHNIČKO CRTANJE
12.1. Crtanje tehničkog crteža na računalu
crtanje crte, kotiranje, skošenje ruba, šrafiranje, sastavnica, mjerilo za ispis, ispis crteža Crtanje tehničkog crteža na računalu počinje izborom programa i alata za crtanje. Crtati se može mišem, tipkovnicom ili crtaćom olovkom na crtačoj ploči. Važno je i na koji uređaj ćemo ispisivati - pisač (printer) ili crtalo (plotter). Pisač služi za tehničke crteže manjeg formata, dok se za one većeg formata koristi crtalo. Odabir programa u kojem ćemo crtati tehnički crtež ovisi o vrsti crteža koji crtamo - 2D ili 3D crtež. Zatim i o tome kojom strukom se bavi crtač i koji program preferira. Najpoznatiji program za tehničko crtanje je AutoCAD (Autodesk) i u ovom poglavlju ukratko ćemo pokazati kako se njime služiti. AutoCAD predstavlja svojevrsni standard za tehničko crtanje na računalu i osnova je većini ostalih programa. Osim njega, postoje programi specijalizirani za pojedine struke kao npr. ArhiCAD i AutoCAD Arhitecture za arhitekturu i graditeljstvo, AutoCAD Electrical i CADdy++ Electrical za elektrotehniku itd. Za 3D modeliranje i tehničko crtanje najčešće se rabe CATIA, Pro Engeneer i Solidworks. Za 3D animaciju i modeliranje postoji posebna vrsta programa, kao što je primjerice 3D Studio Max. Da bismo pokazali osnove crtanja u pogramu AutoCAD, za predložak smo odabrali predmet nacrtan na slici 12.2. Programi za crtanje pomoću računala Ključni pojmovi

Slika 12.2. Predmet koji ćemo crtati u AutoCAD-u

233

12. TEHNIČKO CRTANJE
12.2. AutoCAD
Opišimo najprije osnovne elemente korisničkog sučelja programa AutoCAD (slika 12.3).
1 2

3

4

8

5 6 7

Slika 12.3. Korisničko sučelje programa AutoCAD inačica 2007
1

2

3 5

6 7 8

Traka s izbornicima – osnovni upravljački dio programa. Sadrži izbornike s glavnim naredbama programa. Gornja alatna traka – alati za izradu crteža. Traku možemo prilagoditi svojim potrebama i crtačim navikama. Lijeva i 4 desna alatna traka sadrže alate za izradu crteža. Obje trake možemo prilagođavati. Kartice modela i sastavnica – pomoću njih prebacujemo se s površine za crtanje na površinu sa sastavnicom. Naredbeni redak – za upisivanje naredbi i dimenzija. Statusna traka – posebne opcije važne za crtanje. Kursor – za označavanje točaka i objekata tijekom crtanja.

Otvaranje novog crteža

Za otvaranje novog crteža u izborniku File odaberemo naredbu New (File > New). No, prije crtanja potrebno je izvršiti pripremu jer dobra i temeljita priprema znatno ubrzava proces crtanja. U sklopu toga trebamo odabrati širine i vrste crta s kojima ćemo crtati.

234

12. TEHNIČKO CRTANJE
Layer

Slika 12.4. Kreiranje Layera

Crte modificiramo u prozoru Layer Properties Manager (gumb New layer na gornjoj alatnoj traci) prikazanom na slici 12.4. Layer označava sve atribute crte – boju, širinu, tip itd.. Važno je upamtiti da za svaku novu crtu moramo kreirati novi, zaseban Layer. Za odabir širine crta, u prozoru Layer Properties Manager kliknemo na opciju Lineweight. Otvara se prozor za postavljanje širine crte (slika 12.5). Primjerice, želimo li crtati širokom punom crtom, odabrat ćemo u prozoru Lineweight opciju 0.35 mm.

Određivanje crta

Kod biranja širina crta nije toliko ključno koje širine odabiremo, nego da se međusobno razlikuju i da budu u skladu s normom.

Slika 12.5. Izbor širine crte

235

12. TEHNIČKO CRTANJE
Osim široke pune crte, potrebna nam je i simetrala. Kreiramo novi Layer desnim klikom miša, damo mu ime i nakon što promijenimo širinu crte, dvokliknemo na Linetype. Otvara se izbornik za odabir vrste crta (slika 12.6). Kliknemo na opciju Load i iz slijedećeg izbornika odaberemo vrstu crte koju želimo.

Slika 12.6. Izbor vrste crte

Korisno je služiti se crtama različitih boja jer kod opsežnijih crteža to pomaže u snalaženju i raspoznavanju dijelova crteža (slika 12.7). Naravno, obojene crte rabe se samo u programu, ne i tijekom ispisa crteža. Osim crta, možemo bojati i površine (primjerice, zavare). Često se nekom bojom označavaju i šrafure. Ako želimo, površine možemo obojiti i u gradijentu (označimo površinu, kliknemo desnom tipkom miša i u Hatch Edit na kartici Gradient odaberemo željeni prijelaz). Neovisno za koju opciju se odlučimo, trebamo imati na umu da ispis crteža mora biti u skladu s normom. Slika 12.7. Izbor boje crte

Izgled kota

Dimension

Nakon što smo definirali crte, potrebno je definirati izgled kota. Na traci izbornika otvorimo izbornik Dimension i kliknemo na Dimension Style. U dijaloškom prozoru Dimension Style Manager (slika 12.8) odaberemo Modify kako bismo prilagodili izgled kota.

Slika 12.8. Izbornik izgleda kota 236

Nakon izrađene pripreme.9. program pokazuje ključne točke i odnose među njima. Primjerice. Korisno je na statusnoj traci uključiti opciju OSNAP. Osim opcije OSNAP. središnju točku. Možemo podešavati visinu slova. paralelnih crta i sl. Nakon što ste to učinili. vratite navedene postavke na prijašnju veličinu. boju teksta. TEHNIČKO CRTANJE U ovom prozoru (slika 12. moramo odabrati Layer u kojem smo definirali simetralu. često ćemo koristiti opciju POLAR koja uključuje pomoćne crte tijekom crtanja.1. One ne utječu na značajke crteža. Postavite veličinu strelica i slova na sedam. Međutim. Modificiranje kota Vježba 12. Nacrtajmo crtu: Draw > Line. 237 . duljinu strelica itd.10. što nam olakšava crtanje okomica. možemo početi s crtanjem. Kad je uključena. da uskladimo visinu slova i duljinu kotnih strelica. mišem označimo smjer i pomoću tipkovnice upišemo duljinu crte. Djelovanje opcije OSNAP vidimo na slici 12. Crtamo tako da kliknemo na neko mjesto koje označava početnu točku. Slika 12.12. treba paziti da su naše promjene u skladu s normama npr. Pošto prvo crtamo simetrale.9) imamo nekoliko kartica koje nam omogućavaju prilagođavanje izgleda i ostalih značajki kota. polovinu dužine. ali su važne za proces crtanja. centar kružnice itd. Crtanje crte (Draw) OSNAP POLAR Opcije u statusnoj traci uključujemo i isključujemo po potrebi.

12.12). Pošto naš predmet ima tri provrta. ovisno o odabiru. trebamo nacrtati kružnice. U izborniku Draw odaberemo opciju Circle (možemo odabrati želimo li definirati polumjer ili promjer) i kliknemo na mjesto gdje želimo postaviti središte kružnice. TEHNIČKO CRTANJE Slika12. Opcija OSNAP pokazuje polovinu dužine simetrale (primjer) Kada smo nacrtali simetralu. Kotiranje Sada ćemo pokazati kako kotirati predmet. Zatim s pomoću tipkovnice unesemo polumjer ili promjer. Slika 12.11. U izborniku Dimension odaberemo Linear – opciju za kotiranje ploha. Prikaz relacija između crta 238 .10. odaberemo Layer u kojem je definirana puna široka linija i počnemo crtati. Crtat ćemo predmet u tlocrtu te nacrtu i bokocrtu u punom okomitom presjeku . Zatim kliknemo na dvije krajne točke plohe koju želimo kotirati i izvučemo kotu koliko je potrebno da budu vidljivi svi elementi (slika 12.

Ta opcija razdvoji kotu na zasebne dijelove (slika 12. Explode Slika 12.13. Uporaba opcije Explode 239 . Primjer kotiranja Kada kotiramo neke provrte ili dijelove predmeta koji su valjkasti.12. Kotu selektiramo tako da kliknemo na nju.13). TEHNIČKO CRTANJE Slika 12. otvorimo izbornik Modify i u njemu odaberemo opciju Explode. Dolje ucrtani provrt u nacrtu kotiramo kao da je brid.12. onda se za upis njihovih promjera moramo poslužiti malim trikom. što smo pokazali u prethodnom primjeru.

U njemu odaberemo znak za promjer i upišemo ga ispred već postojećeg broja (slika 12. ali skošenje možemo nacrtati i tako da za obje linije upišemo udaljenosti od ruba. Stoga ćemo još pokazati kako se crta skošenje rubova.15. Slika 12. Crtanje skošenja s pomoću naredbe Chamfer 240 . Ovdje smo odabrali opciju crtanja pomoću kuta. u izborniku se nalaze i drugi znakovi i simboli važni za tehničko crtanje. Ne zaboravite da se mnogi elementi crteža u AutoCAD-u mogu nacrtati na više načina. U naredbenom retku pri dnu ekrana pojavit će se opcije za naredbu Chamfer. To je slučaj i kod crtanja skošenja.2) ima kose rubove pod 45°. Osim simbola za promjer (Diameter). Kotiranje promjera Skošenje ruba Chamfer Primijetite da naš predmet crtanja (slika 12. Upisali smo a i pritisnuli Enter.14). što znači da želimo odrediti kut.12.14. oznaka za električni otpor (Ohm). U izborniku Modify odaberemo opciju Chamfer. TEHNIČKO CRTANJE Dvostruko kliknemo na broj koji označava iznos na koti i u prozoru koji se otvori odaberemo mali izbornik posebnih znakova. Slika 12. kao npr.

Zaobljeni rubovi (Fillet) Slika 12.15). smiještene u izborniku Draw. upisat ćemo 5 (slika 12. program pita za kut skošenja.17. Nakon toga označimo prvu i drugu crtu i dobit ćemo željeno skošenje (slika 12. U gornjem desnom kutu kliknemo na gumb Add Pick points. program traži da upišemo kolika je udaljenost skošenja od ruba. Nacrtajte tri koncentrične kružnice i kotirajte ih. Srednjoj kružnici kotirajte promjer. a ostalim dvjema polumjer. U našem primjeru upisat ćemo 45 i opet pritisnuti tipku Enter. otvara se dijaloški prozor (slika 12. Šrafiranje (Hatch ) Slika 12. Kad smo upisali udaljenost i pritisnuli tipku Enter.12.2.16.17) u kojem možemo modificirati šrafuru – od izgleda šrafure i njene gustoće pa do boje iscrtavanja. Slijedeće što ćemo pokazati je šrafiranje.16). Odabirom ove naredbe. Ona omogućava zaobljavanje rubova definiranjem radijusa zakrivljenosti. Naredbi Chamfer slična je naredba Fillet. TEHNIČKO CRTANJE U nastavku. U našem primjeru. Izbornik za modificiranje šrafure 241 . Izvodi se odabirom naredbe Hatch. Skošenje nacrtano naredbom Chamfer Vježba 12.

Crtanje šrafure odabirom ploha koje želimo šrafirati Obično je teško odmah pogoditi gustoću šrafure tako da izgleda estetski i proporcionalno. Nakon što se iscrta šrafura. TEHNIČKO CRTANJE Odaberemo plohe koje želimo šrafirati i pritisnemo Enter. Selektiramo ju. Stoga šrafuru naknadno editiramo opcijom Hatch edit sve dok ne postignemo odgovarajući izgled. Prvi dio je odabir sastavnice i formata papira na kojem ćemo izvršiti ispis crteža. Slika 12. 242 .19. Drugi dio je odabir mjerila i prebacivanje crteža u odobrano mjerilo za ispis. Modificiranje šrafure nakon ucrtavanja Za kotiranje provrta u nacrtu odaberemo izbornik Dimension i jednostavnom naredbom Diameter program na odabranoj kružnici ispiše promjer.12. trebamo ga ispisati kao što propisuje norma. kliknemo desnom tipkom miša te u skočnom izborniku odaberemo opciju Hatch edit (slika 12.19). Slika 12. možemo ju naknadno modificirati. Ispis crteža Nakon što smo nacrtali cijeli crtež.18.

Crtež mijenjamo tako da odaberemo cijeli crtež i desnim klikom miiša otvorimo izbornik u kojem odaberemo naredbu Scale i upišemo za koliko želimo uvećati ili umanjiti naš crtež (slika 12. U primjeru na slici odabrali smo ISO A3 sastavnicu u boji. TEHNIČKO CRTANJE Sastavnicu biramo tako da otvorimo izbornik Insert. Odabir sastavnice iz izbornika Slijedi odabir mjerila. kliknemo izbornik Layout i odaberemo opciju Layout from Template.20. Slijedi odabir odgovarajuće sastavnice iz popisa raspoloživih sastavnica (slika 12. To možemo napraviti na način da smanjujemo ili povećavamo crtež.13). odabir sastavnice ovisi i o namjeni crteža. program promijeni kote u odnosu na promijenu dimenzija crteža. Kako bismo izbjegli ovu neželjenu posljedicu.20). postoji cijeli niz sastavnica. Slika 12. Odabir sastavnice Layout from Template Kao što vidimo na slici.21). Odabir mjerila Slika 12. Smanjivanje crteža da stane na odabrani fomat papira 243 .12. crtež moramo modificirati u odnosu na odabrano mjerilo (umanjiti ili uvećati) kako bi bio u skladu s normama nakon ispisa. Nakon što odaberemo mjerilo.21. Ovaj je način pomalo nepraktičan jer nakon što skaliramo crtež naredbom Scale. Osim o mjerilu. ili da manipuliramo papirom i sastavnicom. najprije moramo na sve kote primijeniti naredbu Explode (kako se to radi pokazali smo na slici 12.

peterokut i šesterokut. nakon čega se promijeni veličina papira. Plot Scale Slika 12. Kliknemo na karticu sastavnice te odaberemo Paste. Mjerilo namjestimo u okviru Plot scale. Za ispis manjih crteža (format A3 ili manji) rabimo pisač (Printer). a za one veće crtalo (Plotter).22) i napravljena je tehnička dokumentacija.3. TEHNIČKO CRTANJE Drugi način je prilagođavanje veličine papira i sastavnice u programu. Vježba 12. Crtež sa sastavnicom Ispis – Plot Nakon što je crtež pravilno pozicioniran (slika 12. Ponovo selektiramo sastavnicu. nakon čega se otvori Page Setup prozor. U dijaloškom prozoru odaberemo Modify.12. Mnogokuti (Polygon ) Pomoću opcije Polygon nacrtajte kvadrat.22. 244 . U ovom poglavlju pokazali smo osnove rada u AutoCAD-u i objasnili kako se služiti njegovim opcijama. Zatim ih kotirajte i svaki lik šrafirajte drugačije. preostaje nam ispisati crtež. pomoću naredbe Scale prilagodimo je veličini papira i namjestimo joj položaj. U skočnom izborniku odaberemo Page Setup Manager. Zatim se vratimo na model i kopiramo cijeli crtež. Dok se 2D crtanje u AutoCAD-u temelji na simulaciji uporabe crtače ploče i rapidografa. Prebacimo se na karticu sastavnice i kliknemo desnom tipkom miša na karticu Layout. Na crtaču je da istraži sve njegove opcije i da ga prilagodi svojem načinu crtanja. U izborniku File odaberemo naredbu Plot i tako dobijemo gotov tehnički crtež. u slijedećem poglavlju prikazat ćemo program koji donosi nove mogućnosti i drugačiji pristup.

ali već ta kratka demonstracija zorno pokazuje niz prednosti (od konstruiranja idejnih rješenja do izvedbe proizvoda).autocadhr. načina projiciranja itd.12. Na koje vrste djelimo računalnu grafiku? Koje ortogonalne projekcije poznajete? Kako se zove širina crte u AutoCAD-u? Što radi opcija Explode u AutoCAD-u? 5. manipulacjie i analize konstrukcija. CAM . prikazan je model motora izrađen u programu za 3D modeliranje. pojednostavio i postao daleko precizniji.net Pitanja 1. www. Primjerice. Osim u tehničkom crtanju.grafika stvorena pomoću raćunala a predstavlja stvaranje. Kotiranje .skup usklađenih pravila pisanja slova i znakova.označava odnos veličine predmeta na crtežu prema stvarnoj veličini predmeta. primjenom suvremenih optičkih tehnologija.grafički prikaz nekog strojnog djela. Mjerilo nam govori je li predmet prikazan uvečano kako bi bolje vidjeli detalje predmeta ili je prikazan umanjeno kako bi stao na papir. RJEČNIK POJMOVA Tehnički crtež . Hrvatski AutoCAD portal. CAD . CAD/CAM tehnologija danas se sve više koristi u raznim granama istraživanja i proizvodnje. Autodesk (AutoCAD) početna stranica. 2.autodesk. Mjerilo . Za ilustraciju. posupaka crtanja i označavanja dimenzija (kotiranja). 12. Norma . građevine ili bilo kojeg drugog predmeta i najvažniji je dio tehničke dokumentacije.normirani postupak označavanja mjera na crtežu. uporabu i pohranu modela i slika objekata na računalu. veličina listova za crtanje. Računalna grafika . 3D model dijela motora 3D modeliranje Za ilustraciju primjene CAD/CAM tehnologije pogledajte video Izrada krunice. na slici 12.com 2. 3. 4.flv. POGLEDAJ I POTRAŽI 1. Pokazali smo samo dio mogućnosti programa za tehničko crtanje.(Computer Aided Manufacturing) je tehnologija za upravljanje. specijaliziranih CAD/CAM programa i CNC strojeva moguće je izmodelirati i automatski izraditi kompletnu zubnu protetiku. usa.23.(Computer Aided Design) je tehnologija koja omogućuje uporabu računala u svrhu kreiranja. TEHNIČKO CRTANJE Pojavom AutoCAD-a i sličnih programa. kontrolu i planiranje proizvodnje uz pomoć računala. U kojem se izborniku programa AutoCAD nalazi naredba za kotiranje promjera i kako se zove? 6.23. Kako se zove naredba za šrafiranje u AutoCAD-u? 245 . proces tehničkog crtanja značajno se ubrzao. računala grafika ima svoju primjenu i u 3D modeliranju te CAD/CAM tehnologiji.

22. 220. 31. 129. 221. 62 DBMS. 75-79. 86 ikona – Icon. 10. 61 kućište – Case. 46 filtriranje u bazi podataka. 87. 148. 85-86 logičko NE (NOT). 85-86 lokalna mreža. 184 hypertext. 175 indeksni pretraživači. 68-69. 12 memorija. 24. 77-79. 220-221 diferencijalni stroj (Babbage). 79 funkcije u Excelu. 160-163 galerija Clip Art. 64 abak. 204. 38. 38 Handout Master. 20 crtalo – Plotter. 13. 32 korisnički račun. 143. 222-223 kilobajt. 21-22. 32. 85-86 logičko ILI (OR). 19 izrezivanje dijela slike – Crop. 64 backdoor. 232 animacijski efekti. 16-18 . 68-69 CD snimač. 103. 110-112. 229 izvještaj baze podataka. 204-205 AMD. 61. 168. 170 dekadski brojevni sustav. 15 binarni sustav. 131 hiperveze. 21. 25 indeksiranje polja u bazi podataka. 75-77 isključivanje računala. 87. 10-13. 206 kodek. 184-185 margine. 6-7 Intel. 76-77 dropper. 222 digitalna obrada slika. 225 digitalni optički uređaji. 190 Internet Explorer. 133-134. 37 DVD uređaj. 13 CRT monitor. 8 logičke izjave. 220-221 kodiranje. 77-79 ISDN. 85 download. 219 formule u Excelu. 13-14 baza podataka. domena. 27 LAN mreža. 131-132. 84 informacija. 15 audio. 138. 224 mikroprocesor. 9. 39. 41. 169. 13 logičko I (AND). 75. 190-194. 198-199 HTML editor. 182 Java. 68 DNS. 99 čip. 244 crv. 96-97 bajt. 127. 186 HTML jezik. 195-196 Colossus. 9 analogna multimedija. 185 http protokol. 80. 9. 220-223. 79-80. 104 alatna traka za brzi pristup. 65. 204 gumb Zatvori – Close. 121 matična ploča – Motherboard. 91 malware. 9 ASCII. 84-85 grafičko sučelje – GUI. 184-185. 87-88. 116-20 ćelija u Excelu. 76-77 aktivni prozor – Active Window. 70. 6-7 informacijska znanost. 74-79 izbornik Svi programi. 145-147 datoteka. 31-35. 87. 96-97 DVD disk. 12-13 internet. 8 ADSL. 25 logaritmar. 70 klizna traka – Scroll bar. 10 elektronička pošta. 130 glazba u prezentaciji. 23. 12-13 analitički stroj (Babbage). 14 dekodiranje. 77-79 dokument. 13 logički sklopovi. 215 gigabajt. 33. 9 computer. 141-143. 225 korisničke ikone. 12 glavni naslovni slajd. 68-71. 9 binarni zapis. 221 EDVAC. 14 gigahertz. 13 mini alatna traka. 87 elementi prozora. 62. 189. 96. 14 medij u multimediji. 13-14 brojevni sustavi. 113-114. 143 antivirusni program. 160-163 FTP protokol. 82. 91 korisničko sučelje – User Interface. 220-221 kompatibilnost računala. 129 heksadekadski brojevni sustav. 31 ikona prečaca. 17. 196. 73-74 CD disk. 46 ikone sustava. 44-46 ikona Moje računalo – My Computer. 54-58. 13 bit. 42 ISP. 86 apsolutna adresa ćelije. 68 CD-ROM disk. 31 ikona Moji dokumenti – My Documents. 220-222 medij za pohranu podataka. 143. 171. 168. 179 Fluent korisničko sučelje. 68 ClipArt galerija. 218 binarni brojevni sustav. 13-15 byte. 41. 11 kontekstualna kartica. 138. 70. 14 megahertz. 225 disketa. 27 mikrofon. 22. 32-37. 21 međuspremnik. 138-141 Google. 172 AVI nastavak. 61 grafikon u Excelu. 185 kadar u animaciji. 45 ime datoteke. 16. 15 hiperlink. 227 DVD pogon (uređaj). 215 korisničko ime. 76-78 legalan softver. 80. 7 informatika. 77-78. 28. 21. 80-83 IP adresa.Kazalo @ (at). 96 mapa. 151-152 megabajt. 164-166 gumb Microsoft Office. 205 e-mail adresa. 203 galerija u Office 2007. 91 ENIAC. 184 IBM. 98 Apple. 45-46. 10 ćelija tablice u Wordu. 212 miš. 35 izlazne jedinice. 220 animacija. 61-71 mapa weba. 214 favoriti. 70-72. 10 Expression Web. 70-97. 10-13. 208 konvertiranje grafičkog formata. 194 inačica (verzija) programa. 220-224 AutoNumber polje u bazi podataka. 70 lozinka. 14 CARNet. 207. 79 \ (backslash). 102-105. 97. 184. 160 aritmometar. 129. 9 digitalna multimedija. 22 MB (megabajt). 198 hyperspace. 41. 14 klijent/poslužitelj. 53.

183 strojna oprema. 39. 138. 27 zvučnici. 16-17. 62 račun elektroničke pošte. 77. 225 sortiranje u bazi podataka. 114-115 TB (terabajt). 21. 28-36 Windows Vista. 110. 172 vrste podataka u Excelu. 28 odlomak u Wordu. 223 virus. 157 relacijske baze podataka. 124-126 prijelazni efekti. 110-112 vanjska memorija. 13. 33. 12. 112. 125. 17. 31. 195 Screenshot. 97 ulazne jedinice. 85. 124. 24. 83. 212. 204. 161 zaglavlje u Wordu. 8. 96 središnja jedinica – System Unit.modem. 133-141 operacijski sustav. 210 obrada teksta. 111. 91 znak = u Excel formuli. 115 regionalne postavke. 151. 145-148. 31-32. 204 navigacijska traka na web-stranicama. 225 skočni izbornik – PopUp Menu. 194 oblikovanje teksta. 112 zajednički rub web-stranica. 183 tabulator. 39. 16-91 Outlook Express. 164. 168-169 relativna adresa ćelije. 225. 169-170 štetni programi – Malware. 191. 30. 34. 187. 56 slajd. 30-31. 178. 133 priključak – Port. 74-80. 196 slog tablice baze podataka. 165 vrste podataka. 135. 68. 21 . 55 Pomagala. 88. 69 vrste podataka u bazi podataka. 35-36. 73 multimedija. 124-128 Slide Master. 173. 211 strani ključ u bazi podataka. 168. 85 USB flash disk. 26 vrpca – Ribbon. 7. 28. 28-29. 7. 191-195 web-stranica. 8 Peer-to-Peer. 33. 66 podnožje u prezentaciji. 43 pokretanje programa. 16-17 stablasta struktura podataka. 57 traka s izbornicima – Menu bar. 77. 78. 124. 185. 28. 36. 224 procesor – CPU. 59-60 uređivanje grafikona u Excelu. 179 sortirni stroj. 101. 39 von Neumannov model računala. 87 računalo. 41. 55. 6. 42 poravnavanje teksta. 153. 68 programska oprema – Software. 143 slikovne datoteke. 13. 154. 70 mrežni protokol. 155 radni prostor – Workspace. 50. 204-208. 168 pržilica. 167-169. 7-12 računalstvo. 168 podatak. 72 periferni dijelovi. 192. 88. 114-116 WAN mreža. 62-64 vrste grafikona u Excelu. 30 podmapa. 124-125. 61 sustav za upravljanje bazom podataka. 214 plošne baze podataka. 191 web-preglednik. 168 monitor. 16-19 Title Master u prezentaciji. 96-97 tvrdi disk. 24. 232 ravnalo u Wordu. 212 Pascalina. 16 vektorska grafika. 14 TFT monitor. 187 Trojanski konj. 35 ponovno podizanje sustava – Restart. 18 Unicode. 185. 72 web-mail. 62 statusna traka – Status bar. 226. 6-7 računske operacije u Excelu. 184-200 web-tražilica. 51 sažimanje zvučnog zapisa. 39 rasterska grafika. 70-77 modul baze podataka. 75. 69 prividna stvarnost. 170 proračunska tablica. 43-44 radni list. 176 podizanje sustava – Boot. 27 program Moje računalo. 20 pismo – Font. 61 programska traka – Taskbar. 40. 100-114 Office 2007. 40. 129 oblikovanje pisma. 41-60 optički mediji. 160-161 zvučna kartica. 200 News.95 pametni dijagrami. 17. 21. 65. 17. 11. 221 snimak zaslona – Screenshot. 31 mreža računala. 96-99 višezadaćni operacijski sustav. 168-169 slušalice. 28-60 WordArt. 71. 74 web-mjesto. 43 programski jezik. 15 upload. 232 video. 16. 86 Windows XP. 25 skener. 56-58. 75. 16-18 strojna oprema – Hardware. 9 spyware. 200-202 zakrpa – Service Pack. 18 piratski softver. 17 skenirana slika. 100-107. 114 predpregled uživo. 11 vrste tabulatora u Wordu. 96 tablica baze podataka. 63. 144. 51 prezentacija. 220-224 naslovna traka – Title bar. 80. 102. 16. 151. 45 pokazivač miša – Mouse Pointer. 143. 57. 160 rub prozora – Border. 129-133 traka s alatima – Toolbar. 80-86. 105. 27 obrubi i sjenčanje. 80-83 web-site. 80. 20 tipkovnica. 219 vrste datoteka. 61 zaporka – Password. 16-20. 156 vrste računala. 129-131 Slide Show. 93. 111. 220. 45-54. 205 natuknice za tipke. 125. 11. 116 odjava korisnika. 36. 128 WWW. 24-27. 231 shareware inačica programa. 22 osobno računalo. 112 podsjetnik – Tooltip. 225. 204-219 okno zadatka. 204. 75 Notes Master. 130 podnožje u Wordu. 23. 105. 71 radna površina – Desktop. 25 pisač. 77 Upravljačka ploča – Control Panel. 197 pregled ispisa Wordovog dokumenta. 195 zaglavlje u Excelu. 164 URL adresa. 208 pregled hiperveza. 121 premještanje datoteka i mapa. 160-161 radna grupa u Windowsima. 69 putanja datoteke. 41-60 Windows 7. 63. 184. 28. 63 uvlaka (margina) u Wordu.

. . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : . < = > ? 64 @ 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ 96 97 98 99 ` a b c ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~ 128 € 129 130 131 132 „ ‚ Ç ü é â ä 160 161 162 ˇ ˘ í ó ú 192 Ŕ 193 Á 194 Â 195 Ã 196 Ä 197 Ĺ Ž ž 198 Ć 199 Ç 200 Č 201 É ¬ 202 Ę 203 Ë Č 204 Ě 205 « » 206 Í Î L 224 ŕ Ó ß Ô 225 á T 226 â 227 ă 228 ä 229 Ã ã 230 231 232 ĺ ć ç č 163 Ł 164 ¤ 165 Ą 100 d 101 e 102 f 133 … 134 † 135 ‡ 136 137 ‰ 138 Š 139 ‹ ë Õ õ î ć ç 166 ¦ Š š 103 g 104 h 105 106 107 108 i j k l 167 § 168 ¨ 169 © 170 Ş 171 « 172 ¬ 173 233 é 234 ę 235 ë 236 ě = 237 238 í î Ú 140 Ś 141 Ť 142 Ž 143 Ź 144 145 146 147 148 149 ‘ ’ “ ” • ý Ý 109 m 110 n 111 o 112 p 113 q 114 115 116 r s t Ä Ć É 174 ® 175 Ż 176 ° 207 Ď 208 Ð 209 Ń 210 Ň 211 Ó 212 Ô Ë đ Ð 239 ď 240 đ 241 ń 242 ň 243 ó 244 ô 245 ő Í Î 246 ö 247 ÷ 248 ř 177 ± 178 ô ö 179 180 ˛ ł ´ Á Â 117 u 118 v 181 µ 182 183 184 Ö Ü ¶ · ¸ 213 Ő 214 Ö 215 × 216 Ř 217 Ů 218 Ú 219 Ű 220 Ü 221 Ý 222 Ţ 223 ß 150 – 151 — 152 153 ™ 154 155 156 157 158 159 š › ś ť ž ź × č 119 w 120 121 122 123 124 125 x y z { | } 185 ą 186 ş 249 ů 250 ú 251 ű 252 ü 253 254 255 ý ţ · 187 » 188 Ľ 189 190 191 ˝ ľ ż 126 ~ 127 znaci prikazani u zelenoj boji su kontrolni znaci znaci prikazani u plavoj boji su neispisivi znaci . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : .ASCII tablica ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Tab Tab 10 LF LF 11 12 FF FF 13 CR CR 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Esc 28 29 30 31 !! ¶ § - 32 Spc Spc 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 ! “ # $ % & ‘ ( ) * + . < = > ? ! “ # $ % & ‘ ( ) * + .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->