P. 1
RAČUNOVODSTVO - Seminar !!!

RAČUNOVODSTVO - Seminar !!!

|Views: 8,504|Likes:
Published by diodena

More info:

Published by: diodena on Mar 07, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/25/2015

pdf

text

original

SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,OPATIJA

RAČUNOVODSTVENI PROPISI SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Računovodstvo Mentor: prof.dr.sc. Milena Peršić

Student: Romana Maružin Matični broj:20434 /09 Serijski broj: 006146 R - 18 Smjer: Menadžment u turizmu

Opatija, ožujak 2010.godina

SADRŽAJ: UVOD.......................................................................................................................................2 1. POJMOVNO RAZMATRANJE I POVIJESNI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA................3 1.1. Računovodstveni sustavi................................................................................................4 1.2. Računovodstvena načela, standardi i politike ..............................................................6 2. RAČUNOVODSTVENI PROPISI.........................................................................................8 1.3. Zakon o računovodstvu..................................................................................................8 1.4. Međunarodni računovodstveni standardi.......................................................................9 ZAKLJUČAK..........................................................................................................................11 Literatura..................................................................................................................................12 1. Anthony, R. N., (2004): Računovodstvo: Financijsko i upravljačko računovodstvo, Zagreb, RRiF - plus, Zagreb ..................................................................................................................12 2. Belak, V., (2006): Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & Partneri, Zagreb...................................................................................12 3. Crnković, L.,(2006): Organizacija i primjena računovodstva, Ekonomski fakultet, Osijek. 12 4. Greuning, H., Koen, M., (1999): Međunarodni računovodstveni standardi, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb ...........................................................12 5. Grupa autora, (1993), Računovodstvo poduzetnika, RriF – plus, Zagreb............................12 6. Grupa autora, (1995), Računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i ifnancijskih djelatnika, Zagreb......................................................................................................................12 7. Međunarodni računovodstveni standardi, (1996), RRiF – plus, Zagreb...............................12 8. http://www.propisi.hr/index.php?page=g_law&g_id=90, (04.03.2010)..............................12 9. http://www.rrif.hr/, (04.03.2010)..........................................................................................12 10. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329423.html, (04.03.2010)...........................12

I

UVOD Računovodstvo se temelji na sustavu načela, politika, standarda, tehnika i propisa koji omogućuju da ekonomske aktivnosti budu razumljive računovodstvenim korisnicima. Da bi se postiglo međusobno razumijevanje moralo se nekako uskladiti sva ta načela, propise, zakone, standarde, a to se je sve objedinjeno u nazivu „računovodstveni propisi“. Stoga se u ovom radu objašnjavaju pojmovi računovodstva, njegovih sustava, načela i politika. Svrha ovog seminarskog rada je da se ukaže na kompleksnost samog računovodstva te na njegov ustroj i podjele, u cilju boljeg shvaćanja i razumijevanja računovodstva, te potrebe za Zakonom o računovodstvu i Međunarodnih računovodstvenih standarda. U obradi teme korištene su metode, osim dostupne literature i članaka, analize i sinteze, komparacije te istraživačka metoda. Seminarski rad je, osim uvoda i zaključka, podijeljen u dvije glavne cjeline. U prvoj cjelini pod nazivom „Pojmovno razmatranje i povijesni razvoj računovodstva“ obrađuje se, kao što sam naslov kaže, pojam računovodstva, njegov razvoj kroz stoljeća, računovodstveni sustavi s naglaskom na računovodstvo poduzeća, računovodstvena načela, standardi i politike, koja su uvod u drugu cjelinu. „Računovodstveni propisi“ su glavni naslov drugog poglavlja gdje je najviše pozornosti usmjereno na Zakon o računovodstvu i Međunarodne računovodstvene standarde s ciljem interpretiranja zakona i standarda te njihove svrhe i potrebe.

2

1. POJMOVNO RAZMATRANJE I POVIJESNI RAZVOJ RAČUNOVODSTVA Razvoj računovodstva datira još od početka ljudske djelatnosti. Onog trenutka kada je čovjek počeo razmjenjivati višak dobara koja je sam proizveo za dobra koja su mu nedostajala, nije se isključivo oslanjao na svoje pamćenje već je tražio način u fizičkom obliku za evidentirati i zapamtiti sve te promjene. Arheološkim istraživanjima došlo se do saznanja da su se urezivanjem u drvene, kamene i glinene pločice bilježili podaci o ljudskoj djelatnosti. Takve bilješke, s područja Mezopotamije, potječu iz vremena 4 000 godina prije Krista. Prema tim bilješkama, odnosno dokazima, došlo se do zaključka za je tada započeo razvoj računovodstva. Računovodstvo se zapravo temeljilo na vođenju, odnosno evidentiranju računa u knjigama, pa odatle nastaje i naziv za „knjigovodstvo“, ovisno o tome je li naglasak bio na „računu“ ili na „knjizi“. Tada nije bilo neke pretjerane razlike između ta dva pojma, dok danas prevladava shvaćanje kako je knjigovodstvo sastavni dio računovodstva. Knjigovodstvo se definira kao sustav koji na temelju dokazivih isprava prati gospodarske procese i financijske tokove, te vremenskim slijedom bilježi u poslovne knjige nastale poslovne promjene imovine, kapitala, obveza, rashoda, prihoda i financijskog rezultata poslovanja. 1 Ono je usmjereno na prošle događaje poslovanja, dok za razliku od njega računovodstvo je usmjereno na buduće poslovne događaje. Računovodstvo podrazumijeva opisivanje, mjerenje i tumačenje ekonomskih aktivnosti subjekta, odnosno to je „vještina bilježenja, razvrstavanja i skraćenog prikazivanja u novčanim iznosima izraženih poslova i događaja koji su barem djelomično financijske naravi i interpretiranje iz toga proizašlih rezultata.2 Polazeći od izloženog, računovodstvo se može definirati kao zaokruženi sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i količinskog iskazivanja ekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranja te analiziranja stanja i kretanja imovine, dugova (obveza), kapitala, prihoda i rashoda, kao i utvrđivanje financijskog rezultata poduzeća i sastavljanje financijskih izvještaja.3 Računovodstvo se temelji na sustavu načela, politika, standarda, tehnika i propisa koji omogućuju da ekonomske aktivnosti budu razumljive računovodstvenim korisnicima. U odnosu na ostale sustave računovodstvo ima prednost što može u sažetom obliku sa točnošću opisati ekonomske aktivnosti i njihove rezultate. Zbog toga sve države donose propise o obveznom vođenju računovodstva te o načinu vođenja iz razloga ekonomske aktivnosti i kontrola zakonitosti tih aktivnosti. Zahvaljujući računovodstvu koje vode poslovni subjekti državni organi kontroliraju odvijaju li se te aktivnosti u skladu s propisima i zakonom. Cilj državnog nadzora i kontrole je osiguravanje državnog prihoda, te zaštita vjerovnika i dioničara. Računovodstvo, osim već navedenog, bavi se prognoziranjem i planiranjem budućih ekonomskih događaja, te procjenu mogućih rezultata. Stoga, u tom smislu, obuhvaća i različite metode i tehnike analiza, procjena, prognoza i planova. Na taj način razvila su se nova područja računovodstva, poput menadžerskog, troškovnog, upravljačkog, računovodstvo protoka i odgovornosti, međutim, propisi o obveznom vođenju računovodstva najčešće se odnose na financijsko računovodstvo koje se temelji na knjigovodstvu. Propisi i način vođenja knjigovodstva i računovodstva nisu isti za sve subjekte. Zbog toga se računovodstveni sustav dijeli na zakonski regulirana četiri temeljna sustava: • Računovodstvo neprofitnih organizacija (fondovsko računovodstvo) •
1 2

Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika

M. Safret: Knjigovodstvo s bilanciranjem 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 9. Grupa autora, Računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika Hrvatske, Zagreb, 1995., str. 13. 3 Ibidem, str. 14.

3

• •

Računovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja Računovodstvo poduzeća.4

1.1. Računovodstveni sustavi Formalni računovodstveni sustavi koji se primjenjuju u Hrvatskoj međusobno se razlikuju prema načinu priznavanja prihoda i rashoda, prema načinu utvrđivanja financijskog rezultata, prema načinu obračunavanja poreza te obvezatnosti primjene kontnog plana. Računovodstvo neprofitnih organizacija (fondovsko računovodstvo) – Svrha neprofitne organizacije nije ostvarivanje dobiti već razlog njenog postojanja je neke druge prirode. Fondovsko računovodstvo vode neprofitne organizacije kao što su udruge građana, razni sindikati, športski klubovi, odnosno sve neprofitne organizacije koje se financiraju same temeljem donacija i sponzora, a nisu financirane iz proračuna. Organizacije koje se financiraju iz proračuna, poput jedinica lokalne samouprave i uprave, državne zdravstvene i obrazovne institucije i slično, iako su neprofitne moraju voditi proračunsko računovodstvo. Najvažniji propisi na kojima se temelji računovodstvo neprofitnih organizacija u RH jesu: • Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“ br. 109/07) koja se primjenjuje od 1. siječnja 2008. • Pravilnik o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija („Narodne novine“ br. 20/94 i 40/94).

Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika – obuhvaća planiranje, prikupljanje i raspoređivanje sredstava, upravljanje tim sredstvima i kontrolu prikupljanja i trošenja sredstava i to na razini državne riznice, nadležnih ministarstava, agencija i proračunskih korisnika.5 Proračunskim korisnicima smatraju se one ustanove i institucije koje se financiraju iz proračuna, kao što su zdravstvene ustanove (Dom zdravlja), školske ustanove, državni organi i slično. Propisi o računovodstvu proračuna i proračunskih korisnika temelje se na: • Zakonu o proračunu ( „Narodne novine“ br. 087/2008) • Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika („Narodne novine“ br. 128/2009).

Računovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja temelji se na Zakonu o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 177/2004) i na zakonu o izmjeni Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine, br. 073/2008). Računovodstvo poduzeća - vode poduzetnici koji nisu banke, druge financijske institucije i osiguravajuća, te reosiguravajuća društva uključujući i sve fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit. Ovisno o tome obuhvaća li svu imovinu ili samo jedan njihov dio, ili pak pojedine dijelove poduzeća sa stajališta poslovanja računovodstvo poduzeća najčešće se dijeli na: • Financijsko računovodstvo •
4

Računovodstvo troškova

V. Belak: Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & Partneri, Zagreb, 2006., str. 15. 5 Ibidem, str. 26.

4

Upravljačko računovodstvo6

Budući da kontni plan za vođenje računovodstva nije propisan zakonom i da se poduzeća mogu odlučiti za bilo koji kontni plan koji im osigurava podatke za njihove pozicije u financijskim izvještajima, računovodstvo poduzeća još se dijeli i na: • Računovodstvo proizvodnih djelatnosti • • • Računovodstvo djelatnosti trgovine Računovodstvo usluga i Računovodstvo proizvodnih usluga7

U nastavku ovog seminarskog rada posebnu pažnju posvetiti će se financijskom računovodstvu zato što se propisi o vođenju računovodstva odnose upravo na njega. Financijsko računovodstvo odnosi se na cjelinu poduzeća ili na cjelinu ekonomskih transakcija, uključujući i njihove rezultate izražene u novčanima pokazateljima. Ono obuhvaća odgovarajući dio svih računovodstvenih funkcija i predstavlja jednu sustavnu cjelinu: knjigovodstvo, računovodstveno planiranje, računovodstveni nadzor i računovodstvenu analizu imovine, dugova, kapitala, odnosno financijskog rezultata poduzeća.8 U obliku bilance, računa dobiti i gubitka, izvještaja o novčanim propisima i bilješkama uz financijske izvještaje financijsko računovodstvo daje obrađene podatke iskazane financijskim izvještajima. Ciljevi financijskog izvještavanja jesu: Pružanje informacija o financijskom položaju (bilanca), uspješnosti poslovanja (izvještaj o dobiti) i promjenama financijskog položaja subjekta (izvještaj o novčanom toku), što je korisno širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka; Financijski izvještaji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornosti menadžmenta za povjerene im resurse. Korisnici informacija trebaju financijske izvještaje zbog ocjene efikasnosti menadžmenta kao i ocjene njihove odgovornosti; Financijski izvještaji služe za donošenje odluka, npr. treba li ulagati u neke poslovne subjekte, prodati ulaganje (dionice, udjele) subjekta ili ih zadržati, da li dati povjerenstvo menadžmentu poslovnog subjekta ili ga zamijeniti novim menadžmentom, itd. Korisnici financijskih izvještaja jesu primarno vanjski korisnici kao i interni menadžment. Prema tome, najvažniji korisnici financijskih izvještaja jesu: sadašnji i potencijalnu ulagači, zaposlenici, zajmodavci, dobavljači i ostali vjerovnici, kupci, država i njezine agencije te opća javnost. Investitori i vjerovnici trebaju informacije o budućem novčanom toku iz nekoliko praktičnih razloga. Investitori su zainteresirani hoće li vratiti uloženi iznos u budućnosti iz dividendi ili udjela ili kamata, i slično, a vjerovnici su zainteresirani za povrat plasiranih sredstava ili za naplatu potraživanja. Međutim, da bi se poduzeća mogla međusobno ocjenjivati i uspoređivati, te da bi država imala kontrolu nad ekonomskim aktivnostima i njihovim zakonitostima potrebno je bilo uspostaviti određenu razinu zajedništva, odnosno usuglašenost u poslovnim rezultatima iskazanim upravo u financijskim izvještajima.

6 7 8

Grupa autora: op.cit. pod 2., str. 17. V., Belak: op.cit. pod 4., str. 17. Grupa autora: op.cit. pod 2., str. 18.

5

1.2. Računovodstvena načela, standardi i politike Računovodstvena načela nastala su s namjerom ujednačavanja računovodstvenih pravila i postupaka u iskazivanju stanja imovine i njenih izvora, te prihoda, rashoda i financijskog rezultata na međunarodnoj razini. Računovodstvena načela određuju koncepciju računovodstva. Ta načela odnose se ponajprije na računovodstvo poduzetnika, odnosno na podsustav računovodstva poduzetnika – financijsko računovodstvo. Daljnjim razvitkom računovodstvenih načela dolazi se do računovodstvenih standarda koji su postali temelj međunarodnih standarda. Računovodstvena načela i računovodstveni standardi se razlikuju po tome što računovodstvena načela određuju koncepciju računovodstva i razrađuju njegove osnovne karakteristike te formuliraju osnovicu za računovodstvenu politiku. Računovodstvena politika odnosi se na računovodstveni sadržaj ekonomskih kategorija i na njihovo iskazivanje i interpretiranje.9 Kada se to sintetizira, može se reći da zapravo računovodstvena politika obuhvaća načela, metode, konvencije, pravila i postupke prilikom izrade i prezentiranja računovodstvenih izvještaja. Računovodstveni standardi predstavljaju razradu računovodstvenih načela u pogledu metoda obuhvaćanja i obrade računovodstvenih podataka, formiranje računovodstvenih informacija, prezentiranja i čuvanja računovodstvenih podataka i informacija.10 Prema međunarodnim računovodstvenim određenjima, računovodstvena se načela mogu podijeliti na: • Temeljna računovodstvena načela: • • • • • • • • • • • • načelo kontinuiranosti načelo dosljednosti načelo razgraničenja ili priznavanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka; Načela računovodstvenih politika: načelo opreznosti, načelo prevage suštine nad formom, načelo materijalnosti; Ostala računovodstvena načela: načelo izražavanja u novcu, načelo stabilnosti novčane jedinice, načelo vrijednosnog i vremenskog utvrđivanja promjena, načelo različitih razina izvještavanja,

9 10

Ibidem, str. 27. Ibidem

6

načelo relativnosti izvještajnih kategorija.11

Temeljna računovodstvena načela su osnova za sastavljanje računovodstvenih izvještaja. Načelo kontinuiranosti ili neprekidnosti govori o tome da je poslovna aktivnost trajna i da se obavlja u neprekidnom vremenskom slijedu, odnosno da neće prekinuti sa poslovanje. Načelo dosljednosti podrazumijeva da se računovodstvene politike dosljedno prikazuju u svakom obračunskom razdoblju, odnosno da poduzetnik na ujednačen način vodi poslovne knjige u skladu s računovodstvenim politikama. Načelo razgraničenja ili priznavanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka, odnosno kraće, načelo nastanka događaja podrazumijeva da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kada nastanu, a ne kada se primi ili isplati novac ili njegov ekvivalent. Načelima računovodstvenih politika uređuje se sve ono što nije dovoljno precizno određeno međunarodnim računovodstvenim standardima i zakonom, ili je namjerno ostavljeno slobodnoj volji poduzeća. Načelo opreznosti proizlazi iz nesigurnosti poduzeća jer je u okolini koja se neprestano mijenja, i iz tog razloga poslovni rezultati se iskazuju tek kad su sigurni i potvrđeni. Poslovne promjene moraju se prezentirati u skladu sa njihovim stvarnim sadržajem, i time se objašnjava načelo prevage suštine nad formom. Načelo materijalnosti zahtjeva da računovodstveni izvještaji pruže objašnjenje svih materijalnih stavki koje su utjecale na odlučivanje i donošenje poslovnih odluka. Načelo izražavanja u novcu zahtjeva da izvješća budu iskazana u novčanim jedinicama, ali to ima jedan veliki nedostatak. Kupovna moć novca nije fiksna, već je promjenjiva, a računovodstveni izvještaju moraju prikazivati stvarno stanje stvari, i time se bavi načelo stabilnosti novčane jedinice. Načelo vrijednosnog i vremenskog utvrđivanja promjena po računima uspjeha podrazumijeva određivanje kojom metodom će se obračunati rezultati, te za koje razdoblje se obavlja obračun. Načelom različitih razina računovodstvenog izvješćivanja moraju se prethodno odrediti subjekti o kojima će se izvještavati, zatim za čije potrebe se izvještava i razine organiziranosti poduzeća koja se obuhvaćaju izvještajem. Iz načela kontinuiteta proizlazi načelo relativnosti izvještajnih kategorija, a ono pretpostavlja da u budućem obujmu poslovanja neće doći do nekih bitnih promjena.

11

Ibidem, str. 28 – 29.

7

2. RAČUNOVODSTVENI PROPISI Računovodstvo je znanost i ukupnost knjigovodstvenih znanja i spoznaja do kojih je znanost došla iskustveno u dugom razvoju poduzetničkih aktivnosti otkrivanjem, promišljanjem i postavljanjem pravila procjenjivanja i bilanciranja, iz čega su proistekli, računovodstveni standardi, financijsko izvješćivanje te utvrđivanje zakonitosti po kojima nastaju. Međuovisnost gospodarskih sektora, njihovih entiteta i država zahtjeva međusobno razumijevanje i sklad, pa su stoga donesena pravila koja se moraju poštivati da bi cijeli sustav mogao funkcionirati. 1.3. Zakon o računovodstvu Zakonom o računovodstvu uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, revizija godišnjih financijskih izvještaja, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, registar godišnjih financijskih izvještaja, te obavljanje nadzora.12 Od trenutka stupanja na snagu, odnosno od 01. siječnja 2008. ovaj zakon postao je pravo važeći za sve poduzetnike, a njima se smatraju sve fizičke i pravne osobe koje uz rizik ulažu svoju imovinu u gospodarsku aktivnost radi postizanja dobiti. Poduzetnici u smislu ovog Zakona razvrstavaju se na male, srednje ili velike ovisno o uvjetima koje ispunjavaju. Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi pripreme i sastavljanja godišnjih izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe. Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje sukladno Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome računovodstvene standarde i temeljna načela urednog knjigovodstva. Također, poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.13 Knjigovodstvene isprave su dokumenti o nastalom poslovnom događaju, moraju se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka toga događaje, te moraju nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o njemu. Također, isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravovremeni nadzor, u Zakonu se još nalaže i njeno čuvanje. Zakon o računovodstvu određuje koje poslovne knjige (dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige) mora voditi poduzetnik i na koji način. Određuje na temelju kojih isprava se moraju voditi poslovne knjige, te kada se otvaraju i na koji način, kada se zaključuju i na koji način, te se utvrđuju rokovi u kojima se poslovne knjige moraju čuvati. Zakonom je definiran odbor za standarde financijskog izvještavanja koji ima nadležnosti da analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse, donosi Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (HSFI) i njegova tumačenja, te da priprema i objavljuje HSFI. Zakonom je propisano da je poduzetnik dužan sastavljati godišnje financijske, te navodi se što su godišnji financijski izvještaji te kada se sastavljaju i način sastavljanja te rokovi i oblik u kojima se čuvaju godišnji financijski izvještaji. Do dana prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji, poduzetnici moraju primjenjivati Međunarodne
12 13

Zakon o računovodstvu, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329423.html, 03.03.2010. Ibidem

8

standarde financijskog izvještavanja koji obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja. Također, Zakonom o računovodstvu propisane su kazne i sankcije u slučaju njegovog kršenja i nepridržavanja. 1.4. Međunarodni računovodstveni standardi S ciljem ujednačavanja računovodstvenih propisa na međunarodnoj razini razvijeni su Međunarodni računovodstveni propisi (MRS). Računovodstvena usklađenost je proces koji je usko vezan uz procese globalizacije koji snažno utječe na suvremene teorije međunarodnog računovodstva. Računovodstveni znanstvenici, kao i praktičari i korisnici računovodstvenih informacija intenzivno raspravljaju o prednostima i nedostacima u računovodstvenih standarda u odnosu na nacionalne međunarodne standarde, te na njihovu provedbe u Europi i šire. Međunarodni računovodstveni standardi utvrđuju koncepcijski okvir unutar kojeg se moraju naći nacionalni računovodstveni standardi. Nacionalni standardi sigurno će bolje zadovoljiti potrebe lokalnih poduzeća od međunarodnih, s obzirom na specifičnosti zemlje specifične kulturne, povijesnih, političkih, socijalnih, pravnih, ekonomskih (osobito tip tržišta kapitala i porezni sustav), te druge čimbenike koji uzrokuju razlike u financijskim izvješćivanjima i računovodstvenim praksama među zemljama.
S druge strane, međunarodni računovodstveni standardi prihvaćeni su širom svijeta što omogućavajući usporedivost više zemalja, uzajamno razumijevanje doprinoseći na takav način da se razmjena kapitala i robe odvija bez prepreka. Opće prihvaćanje međunarodnih računovodstvenih standarda krajnji cilj harmonizacije, odnosno usklađenosti računovodstvenih procesa koji se mogu smatrati kao rezultat globalizacije tokova, ali u isto vrijeme doprinijeti njihovom razvoju. Hrvatska je doživjela prvu primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda početkom 1990-ih, međutim, u 2004. Počinju se razvijati Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI). Do sad je doneseno 7 MSFI i to: MSFI 1 – Prva primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja MSFI 2 – Isplata s temelja dionica MSFI 3 – Poslovna spajanja MSFI 4 – Ugovori o osiguranju MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja MSFI 6 – Istraživanje i vrednovanje mineralnih resursa MSFI 7 – Financijski instrumenti: Objava U MSFI uključeni su i sljedeći Međunarodni računovodstveni standardi: MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja MRS 2 – Zalihe MRS 7 – Izvještaj o novčanom toku MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške MRS 10 – Događaji nakon datuma bilance MRS 11 – Ugovori o izgradnji MRS 12 – Porez na dobit MRS 14 – Izvještavanje po segmentu MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema MRS 17 – Najmovi MRS 18 – Prihodi MRS 19 – Primanja zaposlenih MRS 20 – Računovodstvo državnih potpora i državne pomoći MRS 21 – Učinci promjena tečaja stranih valuta MRS 23 – Troškovi posudbe

9

MRS 24 – Objavljivanje povezanih stranaka MRS 26 – Računovodstvo i izvještavanje planova mirovinskih primanja MRS 27 – Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji MRS 28 – Ulaganja u pridružena društva MRS 29 – Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama MRS 30 – Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih ustanova MRS 31 – Udjeli u zajedničkim pothvatima MRS 32 – Financijski instrumenti: Objavljivanje i prezentiranje MRS 33 – Zarade po dionici MRS 34 – Financijsko izvještavanje za razdoblja tijekom godine MRS 36 – Umanjenje imovine MRS 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina MRS 38 – Nematerijalna imovina MRS 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje MRS 40 – Ulaganje u nekretnine MRS 41 – Poljoprivreda14 Hrvatski računovodstveni standardi uvedeni su 2008. od strane novog Zakon o računovodstvu (Narodne novine, broj 109/07), koje moraju koristiti sve fizičke i pravne osobe, osim velikih društva koja su obvezna koristiti Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI).

14

V., Belak: op.cit. pod 4., str. 40.

10

ZAKLJUČAK U suvremenim tržišnim uvjetima poslovanja nemoguće je zamisliti poslovanje trgovačkog društva bez kvalitetno vođenog računovodstva. Da bi poduzetnik osigurao opstanak i razvoj trgovačkog društva na tržištu, mora neprestano kontrolirati i upravljati svojim poslovanjem, a to nije moguće bez adekvatne informacijske podloge. Veći dio takvih informacija nastaje u računovodstvu i zapisan je u računovodstvenim izvještajima. Računovodstvo je posebno važno jer sagledava stanje imovine trgovačkog društva, izvore te imovine, prihode, rashode te financijski rezultata i na taj način omogućuje kontrolu rada i upravljanja imovinom. Na osnovi adekvatne evidencije u računovodstvu mogu se izvršavati obveze trgovačkog društva prema državi, utvrditi slabosti u poslovanju, donositi korektivne mjere itd. Zakon o računovodstvu (Narodne novine, br. 146/05) uređuje obveznike primjene, knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, popis imovine i obveza, financijske izvještaje, klasifikaciju obveznika, standarde financijskog izvještavanja, Odbor za standarde financijskog izvještavanja, javnu objavu financijskih izvještaja i kaznene odredbe. Sve te poslove trebaju obavljati osobe s potrebnim znanjem i praksom jer je računovodstvo poduzetnika važno ne samo za odnos s državom, nego i u nadzoru te odlučivanju o poslovanju. Poduzetnici imaju slobodu izbora da sami ustroje poslove računovodstva i odaberu računovođu ili da poslove računovodstva i vođenja poslovnih knjiga provjere računovodstvenim tvrtkama, što je i najčešći slučaj kod malih poduzetnika. Zadaci računovodstva su prikupljanje, obrada i prezentiranje računovodstvenih informacija. Te se informacije odnose na poslovanje trgovačkog društva dostavljaju se zainteresiranim korisnicima. Predmet evidencije računovodstva su poslovni događaji odnosno transakcije koje nastaju u samom trgovačkom društvu ili između trgovačkog društva i vanjskog svijeta, a izazivaju promjene na ekonomskim kategorijama (imovini, izvorima imovine, prihodima i rashodima), mogu se izraziti u novcu i dokumentirani su. Iz toga proizlaze osnovne računovodstvene kategorije koje su predmet evidentiranja i u koje se ubrajaju imovina, kapital i obveze (izviri imovine), prihodi i rashodi. Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima imovina je resurs koji kontrolira trgovačko društvo kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi u trgovačkog društva. Financijski su izvještaji završna etapa računovodstvene obrade podataka, a daju informacije o financijskom položaju, uspješnosti, novčanom tijeku društva za jednogodišnje poslovanje, vlasnicima, menadžerima, poslovnim partnerima i državi. Međunarodni računovodstveni standardi jesu jedno od najznačajnijih područja suvremene teorije međunarodnog računovodstva zahvaljujući globalizacijskim procesima i pritiscima u pravcu postizanja računovodstvene ujednačenosti diljem svijeta. Mnoge su različitosti u institucionalnim i drugim elementima okruženja koje predstavljaju prepreku dostizanju harmonizacijskih ciljeva, ali također postoje i interni čimbenici pri poslovnim subjektima koji utječu na usklađenost sa međunarodnim standardima. U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) za sljedeće obveznike primjene Zakona o računovodstvu: za velike i za obveznike čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzama ili se spremaju za uvrštenje u burzovnu kotaciju u Hrvatskoj na službenim tržištima te na kotaciji za javna dionička društva sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira. Obveznici koji ne ispunjavaju navedene uvjete mogu odabrati primjenu MSFI u cijelosti ili standarde financijskog izvještavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. MSFI i standarde financijskog izvještavanja objavljuje Odbor za standarde financijskog izvještavanja u Narodnim novinama

11

LITERATURA

1. Anthony, R. N., (2004): Računovodstvo: Financijsko i upravljačko računovodstvo, Zagreb, RRiF - plus, Zagreb 2. BELAK, V., (2006): PROFESIONALNO RAČUNOVODSTVO PREMA MSFI I
HRVATSKIM POREZNIM PROPISIMA, ZGOMBIĆ & PARTNERI, ZAGREB

3. Crnković, L.,(2006): Organizacija i primjena računovodstva, Ekonomski fakultet, Osijek 4. GREUNING, H., KOEN, M., (1999): MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI
STANDARDI, HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA, ZAGREB 5. GRUPA AUTORA, (1993), RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKA, RRIF – PLUS, ZAGREB 6. GRUPA AUTORA, (1995), RAČUNOVODSTVO, HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I IFNANCIJSKIH DJELATNIKA, ZAGREB 7. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI, (1996), RRIF – PLUS, ZAGREB 8. HTTP://WWW.PROPISI.HR/INDEX.PHP?PAGE=G_LAW&G_ID=90, (04.03.2010) 9. HTTP://WWW.RRIF.HR/, (04.03.2010) 10. HTTP://NARODNE-NOVINE.NN.HR/CLANCI/SLUZBENI/329423.HTML, (04.03.2010)

12

2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->