Zbornik Radova Za PU Bitno

UENJE ZA PODUZETNITVO
Zbornik radova 1. meunarodne konferencije

uenje za poduzetnitvo
odrane u Zagrebu 2.lipnja 2011.
ENTREPRENEURIAL LEARNING
Book of proceedings of the 1st International Conference
on entrpreneurial learning
(Zagreb, 2nd June, 2011)
Uredili / Edited by: Vitomir Tafra, Ivan Tafra
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnika komora
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Visoka kola za ekonomiju, poduzetnitvo i upravljanje
Nikola ubi Zrinski
Zagreb, Croatia, 2011.
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Nakladnik / Published by:

Nikola ubi Zrinski
Selska cesta 119, Zagreb
Za nakladnika: Vitomir Tafra
Sadraj/Contents
Recenzenti / Reviewers:
Prof.dr.sc. Tanja Mihali, Ljubljana, Slovenija
Prof.dr.sc. Dragomir orevi, Novi Sad, Srbija
Prof.dr.sc. Milan Matijevi, Zagreb, Hrvatska
Prijevod uvoda na engleski: Sanja Bili Troha

Lektura: Sanja Bili Troha
Naklada: 500
Grafiko oblikovanje i tisak:
Tiskara Velika Gorica, Velika Gorica
ISSN 1848-1264
Tihana Kralji
Uvod
............................................................................................................ 9
Introduction

Uvodni lanci
Vitomir Tafra
Nacionalna strategija uenja za poduzetnitvo.................................................... 17
National Strategy for Entrpreneurial Learning
Zdravko Tkalec
Definicija i karakteristike poduzetnitva kao kljune kompetencije
cjeloivotnog uenja .............................................................................................35
Entrepreneurship as a Key Competence for Lifelong Learning
Heinrich Traublinger
Poduzetniko osposobljavanje i vertikalna prohodnost obrazovnog
sustava na primjeru Bavarske................................................................................45
Entrepreneurial Qualifications and Vertical Permeability on the Case
of Bavaria
Zoltan Zavargo, Zdravko umi
Suradnja obrazovnih institucija i gospodarstva.....................................................51
Cooperation Between Educational Institutions
And Businesses
1. Poduzetnitvo (definicija, karakteristike) kao kljuna kompetencija
cjeloivotnog uenja
Entrepreneurship (definition, characteristics) as a key competence for
lifelong learning
Narcisa Vojnovi i Sinia Manojlovi
Psiholoki aspekti poduzetnike kompetencije uenika utvreni stratekim
aktima i oekivana ogranienja u njihovoj provedbi ...........................................63
Psychological Aspects Of Entrepreneurial Competence Of Students
Defined By Strategic Acts And Expected Limitations In Their Implementation
2. Poduzetne obrazovne institucije

Entreprenurial educational institutions
Marko Cari i Olivera Smieko

Model preduzetnike visokokolske ustanove ...................................................79
Entrepreneurial UNIVERSITY MODEL
Andrijan Kos, Mirjana Trstenjak i Vesna Sabol - Opai
Poduzetna obrazovna institucija u segmentu visokog obrazovanja....................87
Entrepreneurial Educational Institution In the Area of Higher Education
Branko Wasserbauer, Petra Novakovi i Mirjana Vueti
Akademska zajednica u razvoju i promoviranju drutveno odgovornog
poslovanja...........................................................................................................95
The Academic Community In The Development And Promotion of Corporate
Social Responsibility
Zbornik radova
3. Obrazovni programi za usvajanje poduzetnike kompetencije
Educational programmes for acquisition of entrepreneurial competences
Boris Blaini
Model sustavnog razvoja ljudskih potencijala (MSR)........................................107
A Systematic Approach to Human Resource Development (MSD)
Rua Bri, Marina Klamer alopa i Kristina Brodar
Uloga uenja u poduzetnitvu.............................................................................117
The Role Of Learning In Entrepreneurship
Igor izmadija i Dragan Stankovi
Poduzetniki inkubatori u edukaciji za poduzetnitvo.......................................129
Business Incubators In Education For Entrepreneurship
Martina Ferk Novakovi i Milo Bogdanovi
Razvoj poduzetnike kompetencije kroz koritenje poslovnih simulacija........141
Development Of Entrepreneurial Compmetence Through Usage Of Business
Simulation
Darko Ivekovi
Neka znanja bez kojih poduzetnik ne moe......................................................155
Some Skills Which An Entrepreneur Needs Badly
Ljubo Juri, Iva Biondi, Marija Slijepevi i Anita Zeli Gere
Vanost i razlozi ukljuivanja obrazovanja za medijsko poduzetnitvo u
kurikulume medijskih studija ...........................................................................163
Relevance And Reasons For Incorporating Education For Media
Entrepreneurship
Into The Curriculums Of Media Studies
Mile Marini
O poduzetniku (bio)etiaru u okviru Ulrichova koncepta integrativne............177
gospodarske etike
About Entrepreneur (Bio)Ethics Within Ulrichs Concept Of Integrative
Economic Ethics
Zbornik radova
Mladen Nikolaevi
Utjecaj sporta na razvoj poduzetnosti mladih......................................................197
Influence Of Sport On Development Of Young Entrepreneurs
Marijana Vrani, Sandra Lovreni i Davorin Novosel

Senzibilizacija uenika i uitelja za uvoenje obrazovanja za
poduzetnitvo u osnovne kole.............................................................................289
Raising Awareness Of Pupils And Teachers on Introducting Education
For Entrepreneurship In Elementary School
Marijan Oani
Obrazovanje poduzetnika tijekom rasta i razvoja poduzea................................203
Education Of Entrepreneurs During Entrepreneurial Growth And Development
Jasna Pekli i Dinka Vujatovi
Odgoj i obrazovanje u djejim vrtiima...............................................................213
The Entrepreneurial Learning For Kindergarten
Mirjana Posavec
Odgoj za poduzetnitvo u primarnom obrazovanju..............................................225
Education For Entrepreneurship In Primary Education
Slavica Singer i Anamarija Delic
Europski program edukatora za poduzetnitvo................................................... 239
European Entrepreneurship Educators Programme - 3EP
Mirko Smolji
Znanstvena i tehnologijska politika i inovativno poduzetnitvo..........................251
Science And Technology Policy And Innovative Entrepreneurship
Antonela imunovi, Ivana Letica i Ksenija Halter
Znanje stranih jezika kao jedna od kljunih poduzetnikih kompetencija .........271
The Knowledge of Foreign Languages as One of the Key
Entrepreneurial Competences
Vera utalo
Poduzetnike kompetencije i suradniko poduzetnitvo: put do promjena
i unapreenja kvalitete programa i obrazovanja ...............................................279
Entrepreneurial Competences and Collaborative Enterprise: Way to
Change and Improve the Programme and Education Quality
Ksenija Vukovi, Irena Kedmenec, Jelena Horvat i Dina Korent

Uloga obrazovnja u stvaranju kulture poduzetnosti.............................................297
The Role Of Education In Creating An Enterprise Culture
Tihomir ivi, Marija Mesi kori i Melita Todorovi
Stjecanje kompetencija kao kljunog initelja u obrazovanju
za poduzetnitvo...................................................................................................311
Competence Acquisition as a Key Factor in Education for Entrepreneurship
4. Suradnja obrazovnih institucija i poslovnih subjekata
Cooperation on education and business entities
Vitomir Begovi
Obrazovanje u funkciji prevencije nezaposlenosti u uvjetima vika radnika......323
Education In Function Of Prevention Of Unemployment In
Conditions Of Employee Redundancy
Mirela Leki
Sustav obrazovanja za obrtnitvo kao jamac opstanka i rasta ove
gospodarske grane...............................................................................................335
Education System For Trades And Crafts As A Guarantee For The
Preservation And Growth Of This Economic Branch
Tatjana Stubli
Zakonska ogranienja pri zapoljavanju redovnih uenika.................................347
Legal Limitations In The Employment Of Regular Students
Vesna tefica
Analiza potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzeima s
posebnim naglaskom na poduzetnikim vjetinama............................................355
The Training Needs Analysis In Small And Medium Enterprises With
Particular Stress On Entrepreneurial Skills
Mirjana Zeirevi, Irena Baeli i Mirjana Bolari kare
Jaanje poduzetnike kompetencije korisnika putem razvoja vjetina
upravljanja karijerom u Hrvatskom zavodu za zapoljavanju.............................367
Strengthening Entrepreneurial Competence Of Clients Through
Development Of Career Management Skills At The Croatian Employment Service
5. Diseminacija dobrih praksi

Dissemination of good practice
Marija Bohu i Ivona Paveli,
Razvoj poduzetnike kompetencije u strukovnom obrazovanju - primjer
dobre prakse.........................................................................................................381
The Development Of Entrepreneurial Competence In Vocational
Education - Good Practice Example
Iva Senegovi, Gordana ori i Mirjana Bautovi
Poduavanje poduzetnitva kako uiti od drugih na primjerima
dobrih praksi programa za razvoj obiteljskog poduzetnitva...............................391
Teaching Entrepreneurship Learning from Best Practices of Family
Business Development Programs
Ana Udovii
Malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj sa osvrtom na
obiteljsko poduzetnitvo.......................................................................................405
Small and Medium-Sized Enterprise in Croatia Focusing
on Family Business
Zbornik radova
Uvod
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva temeljem Programa Vlade
Republike Hrvatske za poticanje malog i srednjeg poduzetnitva sustavno
potie projekte i programe obrazovanja za poduzetnitvo, te predlae sustavne
prilagodbe i mjere razvojnih politika.
U suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstvom
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvom
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatskom gospodarskom komorom,
Hrvatskom obrtnikom komorom, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje i
Visokom kolom za ekonomiju, poduzetnitvo i upravljanje Nikola ubi
Zrinski, organizira prvu znanstveno-strunu Meunarodnu konferenciju o
obrazovanju za poduzetnitvo ICEL1.
Meunarodna konferencija koncipirana je kao znanstveno struni skup s
ciljem da potakne sve one koji se na bilo koji nain prepoznaju svojim radom
i angamanom na promoviranju, te razvoju poduzetnosti i poduzetnitva.
Poduzetnitvo i poduzetnika kompetencija, kako pojedinca tako i drutvene
zajednice u cjelini, u uvjetima ope drutvene i gospodarske globalizacije
predstavlja temeljnu pretpostavku za uspjean rast i razvoj. Teoretske
razliitosti u definiranju pojmova poduzetnitva i poduzetnosti samo upuuje
na svu sloenost, ali i vanost rasprava na tu temu. Praktini efekti uenja za
poduzetnitvo na drutvenu i gospodarsku zbilju sa dugoronim posljedicama
predstavljaju svojevrsni izazov gospodarstvu i svima onima koji se nalaze u
procesu obrazovanja, tj. uenicima, studentima, polaznicima, zaposlenicima
ili odgajateljima, uiteljima, nastavnicima i mentorima. Podizanje ope razine
poduzetnike kompetencije jedan je od glavnih prioriteta svakog drutva.
Proces senzibilizacije javnosti o poduzetnitvu s ciljem razvoja pozitivnog
stava prema cjeloivotnom uenju za poduzetnitvo, te uvoenje uenja za
poduzetnitvo kao kljune kompetencije u sve oblike, vrste i razine formalnog,
neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja, zahtijeva kontinuirano voenje
konsekventne politike i aktivnosti u skladu sa potrebama razvoja gospodarstva.
Ova meunarodna konferencija ima za cilj potaknuti znanstvenike i strunjake
raznih profila iz gospodarstva, obrazovnih institucija i ostalih segmenata
drutvene zajednice da sueljavanjem razliitih perspektiva realizacije uenja
Zbornik radova
za poduzetnitvo stvore propulzivno, dinamiko i poticajno okruenje za

prihvaanje poduzetnitva kao odgojno obrazovne, drutvene i gospodarske
vrijednosti. Meunarodni dijalog sudionika prua mogunost za bolje meusobno
razumijevanje i usklaivanje te doprinosi poboljanju gospodarske, znanstvene
i strune suradnje sa zemljama lanicama Europske Unije, kao i sa zemljama
regije i Mediterana.
Uvoenje poduzetnikog uenja i osposobljavanja u sve razvojne politike i programe
predstavlja odgovor na nunost kontinuiranog podizanja apsorpcijskog kapaciteta
zaposlenih i buduih zaposlenika s ciljem stvaranja uvjeta za uspjean rast i razvoj
gospodarskih subjekata, kao i ope poticanje interesa za osposobljavanje za
poduzetnitvo.
U cilju uvoenja poduzetnitva kao jedne od kljunih kompetencija u sve obrazovne
kurikulume potrebno je kontinuirano djelovati na poveanju kapaciteta obrazovnih
institucija. U cilju to breg i kvalitetnijeg uvoenja obrazovanja za poduzetnitvo
u obrazovni sustav, nuno je poveavati kompetencije odgajatelja, nastavnika i
trenera za obrazovanje za poduzetnitvo, jaati suradnju i umreavanje obrazovnih
institucija, znanstveno-istraivakih i gospodarskih subjekata na programima
poduzetnitva. Razvoj dodatnih programa i sadraja profesionalne poduzetnike
kompetencije u formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja i pouavanja
pretpostavlja trajnu suradnju specijalista s razliitih podruja. Sustavnim stvaranjem
poduzetnike klime i okruenja stalno potiemo razvoj poduzetnitva.
Definiranje kljunih tema konferencije: Strategija uenja za poduzetnitvo,
poduzetnitvo kao kljuna kompetencija cjeloivotnog uenja, znaaj poduzetnikog
uenja u skladu s pretpristupnim procesom, razvoj poduzetne obrazovne institucije,
razvoj obrazovnih programa i sadraja za usvajanje poduzetnike kompetencije,
suradnja obrazovnih institucija i poslovnih subjekata, te diseminacija dobrih praksi
ima za cilj potaknuti oblike i naine za razvijanje poduzetnike kompetencije i na
taj nain utjecati na poveanje broja gospodarskih subjekata osnovanih iz poslovne
prilike.
Tihana Kralji
10
INTRODUCTION
Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship, based on the Programme

of the Croatian Government to encourage small and medium sized
enterprises, systematically encourages projects and programs of education
for entrepreneurship, and proposes a systematic adjustment measures and
development policies measures.
In cooperation with the Ministry of Science, Education and Sports, Ministry of
Regional Development, Forestry and Water, Ministry of Agriculture, Fisheries
and Rural Development, Croatian Chamber of Economy, Croatian Chamber of
Trades and Crafts, Croatian Employment Service and the University College of
Economics, Entrepreneurship and Management Nikola Subic Zrinski, organized
the first scholar International Conference on Education for Entrepreneurship
ICEL1.
The International Conference is designed as a scientific-professional
symposium to encourage all those who are in any way recognized through
their work and commitment to the promotion and development of enterprise
and entrepreneurship. Entrepreneurship and entrepreneurial competence, of
an individual and society as a whole, in terms of overall social and economic
globalization is a fundamental prerequisite for successful growth and
development. Theoretical differences in defining the concepts of entrepreneurship
and enterprise only suggest the complexity, but also the importance of discussions
on this topic. The practical effects of learning for entrepreneurship in social
and economic reality with long-term consequences represent a challenge to the
economy and all those involved in the process of education, i.e. pupils, university
students, trainees, employees, or educators, teachers, lecturers and tutors. Raising
the general level of entrepreneurial competence is one of the main priorities of
any society.
The process of raising public awareness on entrepreneurship to develop a
positive attitude toward lifelong learning for entrepreneurship, learning and
the introduction of entrepreneurial learning as a key competence in all forms,
11
Zbornik radova
types and levels of formal, non formal education and learning requires ongoing
management of consequent policies and actions in accordance with needs of
economic development. This international conference aims to encourage scientists
and experts of various profiles from economy, educational institutions and other
segments of the community to combine different perspectives of the realization
of learning for entrepreneurship in order to create propulsive, dynamic and
stimulating environment for the acceptance of entrepreneurship as an educational,
social and economic value. Dialogue provides an opportunity for better mutual
understanding of the international participants and contributes to the improvement
of economic, scientific and professional cooperation with member countries of the
European Union as well as the countries of the region and the Mediterranean.
process, the development of entrepreneurial educational institutions, the

development of educational programmes and contents for the acquisition of
entrepreneurial competences, cooperation on education and businesses entities,
and dissemination of good practice aims to encourage certain forms and ways to
develop entrepreneurial competences and thus affect the increase in the number of
business entities created from the business opportunity.
Tihana Kralji
Introduction of entrepreneurial learning and training in all development policies

and programmes is a response to the necessity of continual rise of the absorption
capacity of employees and future employees in order to create conditions for
successful growth and development of economic entities, as well as creating
general interest in encouraging entrepreneurship training.
In order to introduce entrepreneurship as one of the key competencies in all
educational curricula the need for continuous work on increasing the capacity
of educational institutions is stressed. In order to make faster and better
introduction of the education for entrepreneurship into the education system, it is
necessary to improve the competence of teachers, teacher trainers and educators
in education for entrepreneurship, to strengthen cooperation and networking
among educational institutions, scientific-research and business entities on
entrepreneurial programmes. The development of additional programmes and
contents of professional entrepreneurial competences in formal and non formal
forms of education and teaching requires a permanent cooperation among
various experts. Constant encouragement of entrepreneurship is created through
systematic establishment of entrepreneurial climate and environment.
Defining the core themes of the conference: Strategy for Entrepreneurial
Learning, entrepreneurship as a key competence for lifelong learning, the
importance of entrepreneurial learning in accordance with the pre-accession
12
13
Zbornik radova
Uvodni lanci
Introduction articles
14
15
Zbornik radova
Nacionalna strategija uenja za poduzetnitvo

Vitomir Tafra
Obrazovna Grupa Zrinski, Zagreb
vitomirt@zrinski.org
Saetak - nacionalno gospodarstvo svoj razvoj zasniva na uspjenosti
poduzetnitva. U tu uspjenost utkano je sve iskustvo nacije kao i sposobnost
materijalizacije raspoloivih resursa te njena efikasnost, kroz proizvod ili uslugu
realiziranu na tritu. Usvojenost poduzetnike kompetencije glavni je indikator, ali
i ograniavajui faktor poveanja uspjenosti postojeih gospodarskih subjekata
kao i stvaranja novih iz poslovne prilike te ukupne nacionalne gospodarske
efikasnosti. Ljudski potencijali cijele drutvene zajednice na odgovarajui nain
participiraju u stvaranju nacionalnog gospodarskog rezultata. Upravo zato
je nuno sustavno stvoriti uvjete za razvoj poduzetnosti svakog pojedinca kroz
sustav cjeloivotnog uenja i to ve od najranije ivotne dobi. Strategija uenja za
poduzetnitvo daje sustavna rjeenja i definira nositelje i sunositelje provedbenih
Mjera iz Akcijskog plana. Nacionalna koordinacija E4E - obrazovanja za
poduzetnitvo kao meuresorno tijelo Vlade Republike Hrvatske je zadueno za
provedbu i implementaciju Strategije i Akcijskog plana.
Kljune rijei - nacionalno gospodarstvo, poduzetnika kompetencija, poduzetnost,
uenje za poduzetnitvo, cjeloivotno obrazovanje, zapoljivost, nacionalna
strategija, nacionalna koordinacija E4E-a
Uvod
Suvremeno gospodarstvo usmjereno je ka globalnim trinim integracijama koje
se, izmeu ostalog, primarno oituje i sposobnou nacionalnog gospodarstva da
proizvodi meunarodno razmjenjive robe i usluge. Upravo efikasnost gospodarstva
te njegova opstojnost u uvjetima svjetske trine konkurencije preduvjet su za
harmonizirani razvoj drutva u cjelini.
16
Vitomir Tafra
17
Zbornik radova
Artikulacija politike unaprjeivanja razvoja ljudskog potencijala u poduzeima,

sukladno suvremenom gospodarskom razvoju, jedan su od preduvjeta sustavnog
sagledavanja i komuniciranja s gotovo dnevnim promjenama u sferi tehnikotehnolokog napretka i trinih uvjeta. Opa ekonomska recesija samo jasnije
diferencira nau sadanju situaciju i nedvosmisleno ukazuje na nunost, obuhvatnost
i pravce promjena. Razumijevanje i prihvaanje realnog stanja prua ansu za
promjene kako na osobnoj tako i ukupnoj drutvenoj razini.
se provlai kroz svakodnevni obiteljski ivot. Kod zaposlenika potie svjesnost

konteksta njihovog posla te razvija sposobnost iskoritavanja prilika. Obrazovanje
za poduzetnitvo je i temelj za stjecanje odreenih vjetina i znanja, potrebnih
poduzetnicima koji zapoinju drutvenu ili gospodarsku djelatnost.
Gospodarska kriza i/ili ansa nije uvjetovana samo ekonomskim faktorima, nego
je generirana i globalnim drutvenim promjenama. Sagledavajui te procese iz
poduzetnikog rakursa, kao jedan od odgovora, svakako je i organiziranje efikasnijeg
sustava edukacije, a posebno malih i srednjih poduzetnika primjereno njihovim
potrebama i gospodarskim kretanjima. U tu svrhu nuan je i razvoj jedinstvenog
sustava poduzetnike edukacije, kao jedne od 8 kljunih kompetencija EU-a u koju
su ukljuene sve drutvene skupine.
Obrazovanje za poduzetnitvo
Potrebno je razlikovati iri i ui koncept obrazovanja za poduzetnitvo. iri koncept
obrazovanja za poduzetnitvo u funkciji je razvijanja poduzetnikih sklonosti,
vjetina i sposobnosti to ukljuuje i razvoj ciljanih osobnih kvaliteta, poput
stvaralatva i duha inicijative, te usvajanja osnovnih ekonomskih koncepata. Ui,
specifini koncept obrazovanja za poduzetnitvo (osposobljavanje) u funkciji je
pokretanja poduzea i upravljanja njime.
U Lisabonu je Europska unija postavila za cilj postati najkonkurentnije i
najdinaminije gospodarstvo na svijetu, temeljeno na znanju, sposobno za odriv
gospodarski razvoj, otvaranje veeg broja kvalitetnijih radnih mjesta te jau
socijalnu koheziju. Nastojanja Europe oko uvoenja nove ekonomije uspjet e samo
ukoliko se mala poduzea stave na vrh ljestvice prioriteta. Mala i srednja poduzea
su temeljni oslonac europskog gospodarstva. Glavni su izvor zaposlenja, te u njima
nastaju mnoge poslovne ideje. Najznaajniji su pokretai inovacija, te socijalne i
lokalne integracije u Europi. To je najznaajniji razlog zato su Europski parlament
i Europsko vijee, u svojim preporukama za razvoj poduzetnitva, naveli definiciju
i naela te kljune kompetencije potrebne za cjeloivotno uenje (Bruxelles, 2005.).
Prema tome tumaenju, poduzetnitvo predstavlja sposobnost pojedinca da pretvara
ideje u djela. Ono podrazumijeva kreativnost, inovacije i rizik, kao i sposobnost
planiranja i voenja projekata, kako bi se postigli odreeni ciljevi. Poduzetnitvo
18
Vitomir Tafra
Implementacija poduzetnikih sadraja i specijaliziranih nastavnih predmeta u

obrazovni sustav Republike Hrvatske namee se vie kao pitanje naina, a ne kao
pitanje izbora. Stoga rad na jaanju kapaciteta obrazovnog sustava (kurikulum,
osposobljavanje nastavnika, menadmenta kole i dr.) zahtijeva koordinaciju i
podrku strukturiranom dijalogu svih relevantnih dionika hrvatskog gospodarstva
i obrazovnog sustava s ciljem podizanja poduzetnikog kapaciteta i jaanja
konkurentnosti, a konkurentska prednost gospodarstva se temelji na razvoju
poduzetnitva.
Suglasno tomu, temelji se i na razvoju obrazovanja za poduzetnitvo, s naglaskom
na cjelovito usvajanje poduzetnike kompetencije. Ona, pored znanja kao osnovne
pretpostavke djelovanja i stvaranja, razvija odgovarajue sposobnosti i stavove.
Europskom poveljom o malom gospodarstvu, Lisabonskom strategijom, kao i
drugim relevantnim dokumentima Europske unije, takva se usmjerenost osobito
naglaava. U nacionalnim dokumentima utvrena je potreba za cjeloivotnim
uenjem i osposobljavanjem za jaanje poduzetnikog kapaciteta.
Jedan od kljunih ciljeva je razumijevanje i usvajanje logike ekonomskog sustava,
te osnovnih tehnika poduzetnikog razmiljanja (55 preporuka za konkurentnost
Hrvatske). U tome kontekstu potrebno je sustavno razvijati poduzetnitvo kao
kljunu kompetenciju na svim razinama i oblicima obrazovanja koristei pri tom
ve postojee primjere dobre prakse. Uloga malog gospodarstva je nezamjenjiva
u preraspodjeli gospodarskih resursa te ivotnom ciklusu poduzea to generalno
pridonosi razini gospodarske produktivnosti te konkurentnosti. Upravo zato je
jedno od glavnih prioriteta gospodarske politike jaanje poduzetnitva te njegovo
bre ukljuivanje u multilateralne trgovinske i gospodarske integracije to ima za
cilj stalno poticati gospodarsku obnovu i rast.
Meutim, ne smijemo ispustiti iz vida da je svaki ovjek i homo economicus
koji poslovnom sposobnou konkurira na tritu rada, a upravo ta sposobnost,
kada je u nju implementirana i odgovarajua poduzetnika kompetencija, moe
postii veu vrijednost, to omoguava veu i trajnu zapoljivost. Usvojena
Vitomir Tafra
19
Zbornik radova
poduzetnika znanja poveavaju kompetitivnost pojedinca i lake profesionalno

usmjeravanje prilikom odabira prvog zanimanja i kasnijeg upravljanja karijerom.
Usvajanje poduzetnike kompetencije koja pospjeuje tranziciju ideje u ostvarenja,
neposredno potie razvoj ljudskog potencijala u smjeru usvajanja novog naina
razmiljanja kao pripreme za prihvaanje sve dinaminijih gospodarskih trendova,
kako u Europskoj uniji tako i na globalnom planu.
Upravo zato, bilo je nuno definirati kljune sastavnice uenja za poduzetnitvo koje
e djelatno podravati razvoj ljudskog potencijala s ciljem poveanja doprinosa u
kreiranju konkurentne i dinamine ekonomije, sposobne za odrivi ekonomski rast.
Takoer, sustavno poticati stvaranje odgojno obrazovnog okruja za razvoj malog
i srednjeg poduzetnitva, te i na taj nain poticati opi razvoj poduzetnike kulture
i poduzetniki nain razmiljanja i djelovanja.
Uvaavajui ukupni kontekst, Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici 10. lipnja
2010. godine, a na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva i uz punu
podrku Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, usvojila je dokument Poduzetna
Hrvatska - Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.2014. koja prua okvir za sustavno
sveobuhvatno stvaranje obrazovno-poticajnog, poduzetnitvu usmjerenog drutvenog
okruja. Ono sustavno i dugorono potie tritu primjereniji nain razmiljanja te ga i
priprema za nove ekonomske trendove razvoja ljudskog potencijala. Stalnim poticanjem
poduzetnikog naina razmiljanja i razvojem poduzetnike kompetencije neposredno se
doprinosi poveanju zapoljivosti i uinkovitosti sustava socijalne sigurnosti te poveanju
domae proizvodnje i izvoza. Time se ostvaruje temelj za odrivi ekonomski razvoj
Republike Hrvatske.
Temeljna naela strategije uenja za poduzetnitvo
Nacionalna strategija uenja za poduzetnitvo temelji se na naelima i vrijednostima
Analize koje se u sferi gospodarstva Hrvatske kontinuirano provode (Global

Entrepreneurship Monitor, Training Needs Analysis i dr.) ukazuju na nedostatno i
neodgovarajue poduzetniko obrazovanje kao i na sve izraeniju svijest o nunosti
takovog obrazovanja. Poslovni izvjetaji poduzea, takoer, pokazuju kako su
kljuni izazovi poduzetnicima vezani za njihove organizacijske i menaderske
sposobnosti te nedostatak vjetina za uinkovito pokretanje posla.
koje podravaju usmjerenost ka drutveno odgovornom poduzetnitvu to je i prezentno u

sljedeim naelima:
Europski parlament i Europsko vijee, u svojim preporukama za razvoj poduzetnitva,

naveli su definiciju i naela te kljune kompetencije cjeloivotnog uenja. Prema tome
gleditu, poduzetnitvo predstavlja sposobnost pojedinca da pretvara ideje u djela. Ono
podrazumijeva kreativnost, inovativnost, sposobnost razumnog preuzimanja rizika, kao
i sposobnost planiranja, organiziranja te voenja projekata kako bi se postigli odreeni
ciljevi. Poduzetnitvo se provlai kroz svakodnevni obiteljski ivot. Kod zaposlenika
potie svjesnost o cjelovitosti rada i razvija sposobnost iskoritavanja prilika.
Socijalna osjetljivost
Strategija uenja za poduzetnitvo

Razumijevajui etimoloko znaenje rijei strategija, koja dolazi od starogrke rijei
stratgos i doslovno znai voenje vojske (gr. stratos: vojska, ago: voditi,
strategos: vojskovoa), a s vremenom je izgubljeno to prvobitno znaenje, i
koristi se da bi se oznailo postupanje usmjereno ka ostvarivanju odreenog
cilja nakon dueg planiranja, potvrujemo vanost sveobuhvatnog pristupa
kao i vrijednost Akcijskog plana kao operacionalizaciju aktivnosti u realizaciji
definiranih ciljeva.
20
Vitomir Tafra
Odrivost razvoja
Egzistencijalna je nunost gospodarskog subjekta opstanak i rast na konkurentnom tritu.
Poduzetnika je kompetencija po svojim karakteristikama jedna od glavnih pretpostavki
uspjene odrivosti poduzea.
Poduzetnitvo treba biti socijalno osjetljivo te u tom smislu uvaavati potrebe drutvene
zajednice, kao i pojedinaca.
Kompetentnost
U cilju opeg razvoja potrebna je kompetentnost svakoga pojedinca i visoka razina
osposobljenosti, to rezultira podizanjem ukupnog poduzetnikog kapaciteta kao nove
kvalitete u svakom segmentu drutva, bez obzira na direktnu komercijalnu korist, a to je
ujedno i preduvjet za podizanje razine ope konkurentnosti.
Natjecateljski duh
Konkurentnost u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i internacionalnom kontekstu
pretpostavlja, osim kreativnosti, inovativnosti i pokretakog duha, natjecateljski duh
(kompetitivnost), jer trite rada, i gospodarstvo u cjelini, poiva na postizanju viih ciljeva
i usporedbi s drugima.
Odluno djelovanje
Poslovna ideja e zaivjeti odlunim djelovanjem (proaktivnou), okretnim i energinim
Vitomir Tafra
21
Zbornik radova
transformiranjem kreativne ideje i inovacije u poslovnu priliku.

Znanstvena utemeljenost
Komplementarnim jaanjem veza izmeu znanosti i poduzetnitva u istraivakorazvojnim projektima stvaraju se poticajni uvjeti za kontinuirani rast i razvoj
gospodarstva.
Jednakost ukljuivanja za sve
Stjecanje poduzetnike kompetencije, kao i njezino ostvarenje u razliitim okruenjima,
potrebno je omoguiti svim graanima, a u cilju opeg dobra.
Europska dimenzija
Temeljni europski dokumenti podupiru, ali i odreuju poduzetniku kompetenciju kao
jednu od kljunih kompetencija cjeloivotnog uenja.
Drutveno blagostanje oituje se i u postizanju veeg standarda i socijalne sigurnosti svih

stanovnika. Gospodarski subjekti, kao mjesto stvaranja nove vrijednosti, jedini su koji
mogu stvoriti potrebnu materijalnu pretpostavku.
Osnovni ciljevi strategije uenja za poduzetnitvo
Osnovni ciljevi strategije su:
Senzibilizirati javnost o poduzetnitvu te razviti pozitivan stav prema cjeloivotnom
uenju za poduzetnitvo.
Uvesti uenje i osposobljavanje za poduzetnitvo kao kljunu kompetenciju u sve oblike,
vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja.
Ostvarenje ovih ciljeva e u razdoblju od pet godina doprinijeti:
Temeljne vrijednosti strategije uenja za poduzetnitvo

Uz temeljna naela, strategija polazi i od temeljnih vrijednosti koje su
implementirane u njen sadraj i to:
Pored znanja, kao osnovne pretpostavke djelovanja i stvaranja, sadraj svake kompetencije
ine i umijea, sposobnosti i stavovi. Drutvo temeljeno na znanju je drutvena i obrazovna
usmjerenost Hrvatske, a ima za cilj podizanje ukupne konkurentnosti gospodarstva te
njegov uspjean rast. Razmjenom iskustava, uei uvidom i radom, te koritenjem i drugih
metoda stjecanja, usvajanja i prijenosa znanja, potie se bra implementacija znanja u
cjelokupnu drutvenu praksu.
Pravednost, kao izgraeni stav i nain socijalnog ponaanja prilikom donoenja odluka, a
posebno poslovnih, veoma je vana u razvoju poduzetnitva, kako pojedinca tako i drutva
u cjelini.
Transparentnost, kao naelo rada i stvaranja u poduzetnitvu, dobiva poseban znaaj u
kontekstu ukupnog drutvenog i ekonomskog razvoja.
Drutveno odgovorno poduzetnitvo neposredno uvaava, podrava i unaprjeuje ukupni
drutveno-ekonomski kontekst u sferi rada, stjecanja i raspodjele. Izgradnja stavova o
ouvanju prirode i zatiti okolia te o primjerenom koritenju prirodnih resursa potrebna
je i s aspekta uravnoteenog gospodarskog razvoja te osiguranja kvalitativne opstojnosti u
danom prostoru i vremenu.
22
Drutvo koje cijeni poduzetnitvo ine stvaralake radne sredine koje svojim aktivnostima
najizravnije doprinose poveanju standarda svakog zaposlenog radnika, poduzetnika,
lokalne i regionalne zajednice te drutva u cjelini.
Vitomir Tafra
a) poveanju zapoljivosti svih struktura radno-sposobnog stanovnitva, ukljuujui

i posebno osjetljive skupine na tritu rada,
b) osnivanju veeg broja malih poduzea iz prilike,

c) poveanju raznolikosti ponude hrvatskih proizvoda i usluga kao rezultat
inovacija, istraivanja i razvoja,
d) poveanju broja mladih koji pokreu vlastiti posao,

e) poveanju broja ena koje pokreu vlastiti posao,
f) porastu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Svi navedeni ciljevi po svojoj sveobuhvatnosti, kao i po znaaju, svrstavaju se u
red nadnacionalnih interesa i predstavljaju uvjet bez kojega se ne moe sustavno
promiljati opi gospodarski, ali ni ukupni drutveni razvoj. Navedenu ogranienost
trajanja realizacije strategije vezane za period 2010. 2014. godine determiniraju
aktivnosti iz Akcijskog plana dok ciljevi ostaju trajna pretpostavka razvoja
poduzetnosti i poduzetnitva te gospodarstva i drutvene zajednice u cjelini.
Vitomir Tafra
23
Zbornik radova
Opseg Akcijskog plana strategije uenja za poduzetnitvo

Promatrajui ukupni opseg kao i strukturu Akcijskog plana u realizaciji Strategije uenja
za poduzetnitvo kroz 10 precizno definiranih mjera, moemo konstatirati da su, prema
statistikim podacima za 2010. godinu, obuhvaene sve razine formalnog, neformalnog i
informalnog obrazovanja i to:
Opseg Strategije Vrtii
Opseg Strategije Srednje kole
713
87 906
Srednjih kola
39 856
Uenika u trogodinjim kolama
51 395
Uenika u gimnazijama
Uenika u etverogodinjim strukovnim i umjetnikim kolama
667
150 553
Vrtia s 1 593 objekta

Djece
1425
Uenika s tekoama u razvoju
180 582
Ukupno uenika
10 032
Odgojno-obrazovnih radnika
24 004
Nastavnika
926
Strunih suradnika i medicinskih sestara
10 958
Ukupno zaposlenih
Opseg Strategije Osnovne kole
Opseg strategije Visoke kole i Fakulteti
Sveuilita
126
Visokih uilita
996
1242
Osnovnih kola
45
Veleuilita
Podrune kole
27
Visokih kola
163 970
Uenika od 1. do 4. razreda
139 068
Studenata
193 025
Uenika od 5. do 8. razreda
11 459
Nastavnika
356 995
Uenika
1351
Struni suradnik
11 724
Uitelja razredne nastave
20 337
Nastavnika u predmetnoj nastavi
33 412
24
Ukupno zaposlenih
Opseg strategije Obrazovanje odraslih
538
18 189
Institucija za obrazovanje odraslih
6681
Nastavnik
Polaznika
25
Zbornik radova
Nacionalna koordinacija E4E obrazovanje za poduzetnitvo
Opseg strategije Radnici
285 040
57 168
Stalno zaposlenih osoba (20%)
343 208
Ukupno
Nezaposlenih osoba (20%)
Opseg strategije Sveukupno
2 551
827 198
Obrazovna ustanova
80 243
Nastavnika, odgajateljica, uitelja
285 040
Stalno zaposlenih osoba (20%)
57 168
Nezaposlenih osoba (20%)
1 249 649
Ukupno
Polaznika obrazovnih programa
Respektabilan planirani opseg ukljuenih sudionika kao i sloenost kurikularnog

pristupa u razradi obrazovnih sadraja, te modaliteti integracije na svakoj razini
obrazovanja predstavljaju izuzetno osjetljiv i sloen postupak prilikom kreiranja i
implementacije poduzetnikih sadraja u obrazovni sustav Republike Hrvatske.
Razrada predvienih rjeenja zahtijeva holistiki, multidisciplinaran, ekspertni te
znanstveno-struni pristup.
Prilikom izrade strategije uoeno je da nije bilo potrebno mijenjati ili donositi niti
jedan postojei zakon niti podzakonski akt, to omoguuje formalno jednostavniju
implementaciju uenja za poduzetnitvo u obrazovni sustav Republike Hrvatske.
Hrvatski okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno
i srednjokolsko obrazovanje, usvojen u srpnju 2010. godine, ne samo da
omoguava uvoenje poduzetnikih obrazovnih sadraja, u skladu s dokumentima
Europske unije, u postojee obrazovne kurikulume, nego propisuje i njihovu obvezu
ugraivanja kao meupredmetnih tema u sve razine formalnog i neformalnog
obrazovanja.
26
Vitomir Tafra
Za praenje provoenja Strategije i Akcijskog plana, Vlada Republike Hrvatske imenovala

je i Nacionalnu koordinaciju kao savjetodavno tijelo ija je zadaa praenje stanja i
predlaganje mjera za razvoj obrazovanja i uenja za poduzetnitvo, davanje miljenja o
prijedlozima zakonskih i provedbenih propisa te praenje realizacije Strategije i Akcijskog
plana, koja je sastavljena od predstavnika:
- Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva,
- Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta,
- Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
- Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva,
- Ministarstva turizma,
- Hrvatske gospodarske komore,
- Hrvatske obrtnike komore,
- Hrvatske udruge poslodavaca i
- Hrvatskog zavoda za zapoljavanje.
Osim navedenih lanica meuresornog tijela, jedinstvenog i u zemljama Europske unije,
za praenje i provoenje realizacije Strategije i Akcijskog plana utvrena je i jedinica
u nadlenom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta, za izradu i implementaciju
kurikuluma za poduzetnitvo.
Razvoj koncepta E4E obrazovanje za poduzetnitvo
Stvaranje strategije imalo je svojevrsnu pretpovijest, jer se termin E4E (eng.
Education for Entrepreneurship) obrazovanje za poduzetnitvo sa logotipom,

prvi puta spominje 2005. godine na 3. Meunarodnom sajmu vjebovnih tvrtki
odranom 22. i 23. travnja u Zagrebu, a prezentirale su ga ustanove Obrazovne
grupe Zrinski u strunom dijelu sajma. Tada je obuhvaao srednje etverogodinje
strukovne kole i ukazivao na potrebu cjelovitog razumijevanja potrebe razvoja
obrazovanja za poduzetnitvo primjenom aktivnih metoda uenja i pouavanja te
kompetencijskim pristupom u usvajanju obrazovnih sadraja kroz izborni predmet
PVT - Poslovanje vjebovne tvrtke. Posebno je ukazano na potrebu uvoenja
nekih oblika obrazovanja za poduzetnitvo u osnovnim kolama kao i nastavak na
visokim uilitima i fakultetima.
Vitomir Tafra
27
Zbornik radova
Svojevrsnu operacionalizaciju tako iskazanih loginih smjerova u stvaranju

cjelovitog koncepta uenja za poduzetnitvo iitavamo u izvedbenom programu
Edukacija nastavnika za izvoenje PVT-a u ekonomskim kolama u okviru projektu
Edukacija u poduzetnitvu ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva od
10. lipnja 2005. godine gdje su u 5. i 6. toci naveden mogui nain uvoenja
sustava obrazovanja za poduzetnitvo u osnovne kole i vrtie.
Daljnja kronologija stvaranja koordinacije E4E - obrazovanja za poduzetnitvo,
koja je i inicijator i nositelj svih aktivnosti na donoenju Strategije te odgovorna
za njenu implementaciju, datira od 30. svibnja 2006. godine, kada se prvi put
se Hrvatskoj gospodarskoj komori javno predstavlja cjelovit koncept E4E

- obrazovanja za poduzetnitvo na okruglom stolu: Razvoj cjeloivotnog
obrazovanja za poduzetnitvo, kojem je bila svrha stvoriti cjeloviti sustav
obrazovanja za poduzetnitvo kao koncepta cjeloivotnog uenja usklaenog s
potrebama suvremenog svjetskog trita s naglaskom na obrazovnim ciljevima EU,
uvaavajui postojee stanje i pravce razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.
Prezentirano uvodno izlaganje s cjelovito razraenim konceptom, na zahtjev
Hrvatske gospodarske komore, pripremile su ustanove Obrazovne grupe Zrinski.
Tada su i prezentirani sljedei ciljevi:
1. Kreirati sustav cjeloivotnog obrazovanja prema konceptu trajne zapoljivosti,
sukladno razvoju trita rada.
2. Artikulirati politiku unaprjeivanja razvoja ljudskog potencijala u poduzeima,
sukladno suvremenom gospodarskom razvoju.
3. Osigurati kljuni utjecaj lanica Hrvatske gospodarske komore na stalnu
artikulaciju potrebnih obrazovnih ishoda i izlaznih kompetencija u procesu
obrazovanja.
4. Hrvatska gospodarska komora nositelj priznanja kvalifikacija formalnih
i neformalnih oblika obrazovanja i uenja, artikulacije potreba za novim
zanimanjima, te osuvremenjivanja postojeih u smislu definiranja potrebnog
kompetencijsko kvalifikacijskog okvira.
5. Razviti jedinstven sustav poduzetnike edukacije u koju su ukljuene sve
drutvene skupine, kao jedne od 8 kljunih kompetencija EU.
28
Vitomir Tafra
Polazita:
Koncept trajne zapoljivosti jedan je od kljunih ciljeva razvoja trita rada i
gospodarskog razvoja. U procesu naputanja koncepcije trajnog zaposlenja, koje je
desetljeima prisutno u svijesti drutva, potrebno je dugorono voenje konsekventne
strategije implementacije cjeloivotnog uenja. Hrvatska gospodarska komora je
reprezentativni nositelj stalnih mijenjanja sustava obrazovanja putem poboljanja
kvalitete i uinkovitosti s ciljem usvajanja kompetencija potrebnih modernoj radnoj
snazi u drutvu utemeljenom na znanju.
lanice Hrvatske gospodarske komore imaju jasno definiranu potrebu za stalnim
aktivnim sudjelovanjem u svim procesima cjeloivotnog uenja. Organiziranost
i prisutnost Hrvatske gospodarske komore, kako programski, tako i teritorijalno
(sektori, grupacije, upanijske komore), omoguuju poetak realizacije postavljenog
cilja. Za efikasnije promjene koje moraju zadovoljiti, kako sadrajno, tako i
vremenski, potrebno je stvoriti jedinstven sustav za obrazovanje u poduzetnitvu.
Konceptualno, sadrajno i metodiki, tom cilju odgovara sustav obrazovanja za
poduzetnitvo koji razvija Privatna srednja ekonomska kola Katarina Zrinski,
Puko otvoreno uilite Petar Zrinski sa svojim metodikim centrima, kao i
Visoka kola za ekonomiju, poduzetnitvo i upravljanje Zrinski (tada u osnivanju)
s dodiplomskim i diplomskim studijem poduzetnitva.
Cijeli sustav obrazovne vertikale usmjeren je na edukaciju poduzetnika i edukaciju
za razvijanje poduzetnikog duha, uvaavajui realnost postignutog i potreba u
procesu usvajanja zakonitosti trine ekonomije potrebne za suvremeno poslovanje
u uvjetima EU trita, a temeljeno na vlastitim iskustvima i iskustvima uspjenih
gospodarstava svijeta, prilagoeno stvarnim mogunostima i potrebama.
Stvaranje jedinstvenog brenda E4E-a, koji ukljuuje realnu snagu Hrvatske
gospodarske komore za sudjelovanje na svim kljunim mjestima na kojima se
donose odluke o promjenama i razvoju obrazovanja, te artikulaciju zahtjeva lanica,
sada i kroz sustav vlastitih obrazovnih institucija, postat e nezaobilazan imbenik
razvoja gospodarstva Hrvatske temeljene na znanju.
Vitomir Tafra
29
Zbornik radova
Sustav E4E-a omoguuje svrsishodniju i bru implementaciju promjena u

obrazovanju, a u skladu s potrebama lanica. Izradom strategije razvoja te
operativnog plana rada stvara se mogunost za apsorpciju projekata EU, kao i
projekata koje financiraju ministarstva i drugi izvori, a u cilju ostvarenja programskih
opredjeljenja.
Sagledavajui sloenost i opsenost, a prije svega neophodnost promjene postojee

obrazovne paradigme, kao i opeg drutvenog stava prema poduzetnicima i
poduzetnitvu, te potreba obrazovanja za poduzetnitvo, uglavnom zasnovanih na
dosadanjim negativnim primjerima, lanice Koordinacije E4Ea pokrenule su
inicijativu za sustavnim promjenama koje imaju za cilj implementaciju obrazovanja
za poduzetnitvo u obrazovni sustav Republike Hrvatske.
Upravo zato, Hrvatska gospodarska komora je oko ideje E4E obrazovanje za

poduzetnitvo, kao konceptualnog rjeenja, objedinila pojedinane inicijative
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstva znanosti, obrazovanja
i porta, Hrvatske obrtnike komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog
zavoda za zapoljavanje. Rezultat rada koordinacije je povezivanje pojedinanih
aktivnosti na kontribuciji razvoja obrazovanja za poduzetnitvo.
Konstituiranje Koordinacije E4E - obrazovanje za poduzetnitvo
Dana 20. studenog 2007. godine odrana je i konstituirajua sjednica Koordinacije
E4E - obrazovanje za poduzetnitvo koja je bila rezultat prethodno potpisanih
sporazuma o Suradnji na razvoju cjeloivotnog uenja izmeu Hrvatske gospodarske
komore i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta te Hrvatske obrtnike komore.
Na konstituirajuoj sjednici donesen je i Plan rada te je utvreno da prvih est
mjeseci predsjedava Hrvatska gospodarska komora. Vano je napomenuti da se
predsjedavajua institucija rotira svakih est mjeseci a da se zakljuci donose
konsenzusom lanica.
U srpnju 2008. godine koordinacija E4E-a usvojila je koncept Sustava cjeloivotnog
obrazovanja za poduzetnitvo Republike Hrvatske i Plan implementacije E4E
obrazovanja za poduzetnitvo u obrazovni sustav Republike Hrvatske, koji je
kasnije, nakon javne rasprave, posluio kao poticaj i okosnica za izradu Strategije
uenja za poduzetnitvo.
Takoer je vano istaknuti da je upravo Koordinacija E4E-a usvojila inicijativu
za osnivanjem Regionalnog centra za poduzetniko uenje za zemlje jugoistone
Europe koji je kasnije i osnovan pod nazivom SEECEL - South East European
Centre for Entrepreneurial Learning Regionalni centar za poduzetniko uenje
zemalja jugoistone Europe, utemeljen 28. srpnja 2009. godine, to nam je i kao
dravi potvrdilo vodeu poziciju u Regiji kad je rije o uenju za poduzetnitvu, s
dugorono pozitivnim implikacijama.
30
Vitomir Tafra
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva je tijekom itavog ovog perioda,

kroz projekte, poticalo i nadalje potie senzibilizaciju uenja za poduzetnitvo u
svim razinama i segmentima obrazovanja, od predkolskih ustanova i osnovnih
kola, kroz projekt Djeji dani poduzetnitva, financiranje kolskih zadruga i
vjebovnih tvrtki, studentskih inkubatora, kroz seminare za poduzetnike poetnike
i poduzetnike u rastu i razvoju, hrvatska izvozna ofenziva i druge, te na taj nain
dala je i daje jasnu poruku i podrku nunosti to bre sustavne implementacije
obrazovanja za poduzetnitvo u obrazovni sustav Republike Hrvatske.
Ukljuenosti nekih o od oblika obrazovanja za poduzetnitvo u obrazovnim
institucijama u svim formalnim razinama obrazovanja daje izuzetno pozitivnu
sliku prilika. Ustanove za rani odgoj i obrazovanje u svojim programima poticajnih
okruenja ukljuile su, iako sporadino, neke dijelove poduzetnike kompetencije,
tako je i u osnovnim kolama, naroito u onim u kojim djeluju kolske zadruge.
kolske zadruge u kolstvu hrvatske imaju iznimno dugu tradiciju koja datira jo
od sredine 19. stoljea. Srednje strukovne trogodinje i etvero godinje kole,
gimnazije i umjetnike kole takoer djelomino obrauju poduzetnitvo u barem
jednom nastavnom predmetu. Mnogi neekonomski fakulteti uveli su izborne
predmete s tematikom ekonomije i poduzetnitva, a nekolicina ekonomskih
fakulteta i studentske poduzetnike inkubatore.
Visoke kole i veleuilita ne zaostaju za navedenim tendencijama, ak to vie
postoji i studentski poduzetniki inkubator u kojem studenti osnivaju realne tvrtke
to je rijetkost i u zemljama Europske Unije. Sadanje stanje ukljuenosti nekih od
oblika obrazovanja za poduzetnitvo kao i sve vea svijest menadmenta obrazovnih
institucija i odgajatelja, uitelja i nastavnika realno omoguava kvalitetnu, brzu i
uspjenu implementaciju obrazovanja za poduzetnitvo u obrazovni sustav hrvatske
to na sustavan nain omoguava provoenje strategije uenja za poduzetnitvo.
Vitomir Tafra
31
Zbornik radova
Koordinacija E4E obrazovanje za poduzetnitvo djeluje i kao svojevrsna

meuresorna skupina u iji rad se ukljuuju, s razliitim intenzitetom, sve Agencije
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta i to po funkcionalnom principu, kako
je utvreno u Akcijskom planu. Kooperativan pristup integraciji pojedinanih
inicijativa i aktivnosti gospodarstva kao korisnika obrazovnih usluga te obrazovnih
institucija kao davaoca tih usluga i njihovo sinergijsko djelovanje je kljuna
pretpostavka za poetak sustavnog stvaranja obrazovno-poduzetnike paradigme.
National Strategy for Entrepreneurial Learning
Zakljuak
Stalno podizanje konkurentne sposobnosti gospodarstva, koja implicira i stabilnost
gospodarskog rasta jaanjem kapaciteta ljudskog potencijala, posebno na podruju
poduzetnitva i poduzetnosti, osigurava kvalitativne pretpostavke za podizanje
zapoljivosti radnika. Konkurentnost gospodarstva oituje se i u sposobnosti stalnog
dinamikog prilagoavanja sve veim i sloenijim izazovima svjetskog globalnog trita
kao i uspjenijem koritenju raspoloivih nacionalnih resursa. Gospodarska opstojnost
uvjetovana je, izmeu ostalog, kompetencijskim razvojem ljudskih potencijala u skladu
sa zahtjevima svjetskog trita rada, a realizacija Strategije uenja za poduzetnitvo stvara
sustavne pretpostavke za uspjeh.
Literatura:
Poduzetna hrvatska - Strategija uenja za poduzetnitvo 2010 2014. Vlada
Republike Hrvatske, 10. 06. 2010.,Zagreb
Edukacija u poduzetnitvu, Edukacija nastavnika za izvoenje PVT-a u

ekonomskim kolama, MINGORP, 10. lipnja 2005. godine
Vitomir Tafra
Education group Zrinski, Zagreb, Croatia

vitomirt@zrinski.org
Abstract - the development of national economy is based on the success of
entrepreneurship. The overall national experience as well as the ability to
materialize available resources and its efficiency, in the form of market products
or services, is mirrored in that success. The level of entrepreneurial competence
is the main indicator but also the limiting factor in the increase of the success of
existing and the creation of new businesses from business opportunities, and also in
the overall national economic efficiency. Human resources of the entire community
participate adequately in the creation of national economic results. Therefore it
is necessary to start at an early age with systematic creation of conditions for the
development of individual entrepreneurial competence through a system of lifelong
education. National Coordination E4E - Education for Entrepreneurship, as the
Interdepartmental Working Body of the Government of the Republic of Croatia, is
responsible for enforcing and implementing the Strategy and the Action Plan.
Key words: national economy, entrepreneurial competence, enterprise, education

for entrepreneurship, lifelong education, employability, national strategy, national
coordination E4E
Hrvatski okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i

srednjokolsko obrazovanje, MZO, srpanj 2010. godine,
32
Vitomir Tafra
Vitomir Tafra
33
Zbornik radova
Definicija i karakteristike poduzetnitva kao kljune

kompetencije cjeloivotnog uenja
Mr. sc. Zdravko Tkalec
Nikola ubi Zrinski, Zagreb, Hrvatska
zdravkot@vszrinski.hr
Saetak - poduzetnitvo je staro koliko i ljudsko drutvo. Pojam se koristi

svakodnevno u razliite svrhe. Ima opi gospodarski ali i drutveni znaaj. No, pojam
kao i karakteristike poduzetnitva nisu dovoljno standardizirani niti usustavljeni.
Pojam poduzetnitvo se koristi u razliite svrhe, esto i nesvrsishodno. Cilj ovog
rada je prikazati raznolikost koncepcija pojma poduzetnitvo kao i kompleksnost
njegovih karakteristika. Takoer rad eli dati definiciju samog pojma koji bi se
mogao rabiti svakodnevno, kako u strunim krugovima tako i kolokvijalno.
Posebno je znaajno poduzetnitvo promiljati kao kljunu kompetenciju
cjeloivotnog uenja. U tom smislu poduzetnitvo je sustav znanja, vjetina i
stavova koji nadilaze gospodarske okvire.
Kljune rijei - poduzetnitvo, kljuna kompetencija, cjeloivotno uenje.
UVOD
Poduzetnitvo danas postaje sve vie specifina poslovna ali i osobna filozofija.
Poduzetan je onaj koji se zna i hoe prihvatiti ega u pravo vrijeme, koji je snalaljiv,
vjet u praktinoj provedbi ideja (Klai, 2005.).
Potrebno je nastojati jednoznano definirati pojam poduzetnitvo kao i osnovne
poduzetnike karakteristike. U rasponu izmeu definicija poduzetnitva graanskih
do modernih ekonomista, nalaze se brojne druge definicije poduzetnitva, pri
emu je potrebno rei da niti jedna od njih nije dostatno cjelovita za izraavanje
kompleksnosti ovog pojma.
34
Zdravko Tkalec
35
Zbornik radova
U radu e biti prikazano niz definicija pojma poduzetnitvo kao i znaajne

poduzetnike karakteristike.
POJMOVNO ODREENJE PODUZETNITVA
ii.
Njemaka
- poduzetnik snosi rizik i ujedno je inovator

- profit je nagrada za preuzimanje rizika i inovatorstvo
Poduzetnitvo; engl.- ENTREPRENEURSIP

franc.- L ESPRIT D ENTREPRISE
II.
NEOKLASINA KOLA
njem.- ENTREPRENEURSHIP
tal.-
IMPRENDITORIALITA
voenje poduzea sjedinjuje elemente: organiziranje i primjenu novih

metoda i preuzimanje rizika
poduzetnik bira samozapoljavanje ako e mu to donijeti veu zaradu
zadaa poduzetnika je remeenje status quo - inoviranje
port.- EMPREENDEDORISMO
poduzetnitvo je izvor promjena
panj.- EL ESPIRITU EMPRESARIAL
profit je cijena i plaa za pruene usluge poduzetnika
profit nije nagrada za preuzimanje rizika
rus. PREDPRINIMATELJSTVA
slov.- PODJETNITVO
to znai: poduzima, odnosno sposobnost pokretanja, voenja i razvijanja

poslovnog pothvata s dostatnim kapitalom, a to je povezano s veom ili manjom
neizvjesnou i rizikom. To je i splet poslovnih aktivnosti u sklopu kojih poduzetnik
ima ideju koju dri dobrom poslovnom prilikom, ulae vlastiti ili tui kapital,
nabavlja sredstva, zapoljava ljude, s ciljem ostvarenja profita.
Richard Cantillon (1680.-1734.) - prvi je moderni teoretiar poduzetnitva koji

opisuje poduzetnike aktivnosti i navodi karakteristike profita.
a) Povijesni razvoj pojma
Adam Smith (1713.-1790.) - poduzetnika aktivnost se ostvaruje:
Najznaajnije kole koje su definirale poduzetnitvo su:

I.
a) marljivou i tedljivou,
b) poslovnim pekulacijama,
KLASINA KOLA
i.
Amerika
c) poslovnim inovacijama.
poduzetnik je kreator bogatstva
Joseph Schumpeter (1883.-1950.) - otac poduzetnitva, austrijski i ameriki

ekonomist i sociolog. Definira poduzetnitvo kao stvaranje inovacija, to je osnova
za gospodarski rast i razvoj.
profit je rezultat uloenih vjetina, sposobnosti i talenta

posao se odvija u uvjetima neizvjesnosti (rizika)
36
Od teoretiara poduzetnitva, najvaniji su:
Zdravko Tkalec
Zdravko Tkalec
37
Peter Drucker (1909.-2005) - suvremeni ameriki teoretiar; ekonomija se temelji
na sustavnoj inovaciji, poduzetnikom upravljanju i poduzetnikim strategijama.
Ideje - inovacije se pretvaraju u organiziranu djelatnost.
b) Smisao poduzetnitva
Iz razliitih teorija pojma poduzetnitvo mogue je definirati iri i ui smisao
poduzetnitva.
IRI SMISAO: poduzetnitvo je svaka aktivnost koja ukljuuje kreativnost,
inovativnost, upornost, dosljednost, razumno preuzimanje rizika, odgovornost,
samostalnost i dr.
UI SMISAO: proces stvaranja vrijednosti kombinacijom resursa u svrhu
iskoritavanja prilika uz razumno preuzimanje rizika.
Tako Nacionalni okvirni kurikulum definira poduzetnitvo (poduzetniku
kompetenciju) kao niz osobina linosti: kreativnost, samostalnost, spremnost na
preuzimanje rizika, socijalne i komunikacijske sposobnosti, s temeljnim znanjima
iz podruja gospodarstva i voenja poslova, sposobnost uoavanja prilika u kojima
svoje ideje mogu pretvoriti u pothvat u razliitim kontekstualnim situacijama.
Poduzetnitvo nuno ne podrazumijeva gospodarsku aktivnost. Manifestacija
poduzetnikih karakteristika je mogua i u drutvenim podrujima. Osobe mogu
biti poduzetne (kreativne, inovativne, sklone timskom radu, odgovorne, samostalne,
sklone preuzimati rizik i dr.) i izvan gospodarskih aktivnosti. Ono podrazumijeva
potrebu da se radi na drugaiji nain. Tako Europski referentni okvir kljunih
kompetencija za cjeloivotno uenje definira poduzetnitvo kao sklonost unoenja
promjena i sposobnost da prihvaamo, podravamo i prilagoavamo inovacije
vanjskih imbenika. Poduzetnitvo podrazumijeva prihvaanje odgovornosti
za vlastite postupke, bilo pozitivne bilo negativne, razvijanje strateke vizije,
postavljanje ciljeva i njihovo postizanje te motiviranost za njihov uspjeh. No,
uobiajeno je poduzetnitvo i poduzetnike aktivnosti izjednaiti s gospodarskim
aktivnostima.
Poduzetnitvo bi se moglo definirati kao kreativnu aktivnost usmjerenu na
optimalno komuniciranje proizvodnih initelja kojim se, primjerenim ulaganjem
i motiviranim ponaanjem, uz razumno preuzimanje rizika, ostvaruju odreeni
ciljevi i odgovarajui ekonomski efekti (Kuvai).
Zdravko Tkalec
38
Zbornik radova
Poduzetnitvo postaje i jedna od osam kljunih kompetencija cjeloivotnog
obrazovanja i to u irem smislu te rijei.
KARAKTERISTIKE PODUZETNITVA
Jedna izreka kae: Poduzetne osobine su najmirnije kada nemaju mira.
Poduzetnitvo se definira i kao proces stvaranja neega novoga, pod
pretpostavkom rizika i nagrada (Hisrich, Peters, Schepard).
Poduzetnitvo ukljuuje stvaranje neega novog, trai predanost u obliku
potrebnog vremena i truda, donosi nagrade (u obliku neovisnosti) u obliku novca,
profita, preuzima se potreban rizik (Hisrich).
Openito se smatra da bi poduzetnik trebao posjedovati sedam temeljnih
poduzetnikih osobina: inovativnost, sklonost preuzimanju rizika,
samouvjerenost, radoholinost, svrhovitost, odgovornost i samostalnost. Neke od
navedenih osobina su uroene a neke su pak steene.
No, navedena kategorizacija je suvie pojednostavljena. U nastavku e biti
pobrojene i opisane funkcionalne karakteristike poduzetnitva.
Altruizam oznaava spremnost poduzetnika na razumijevanje interesa drugih.
U poduzetnitvu ga povezujemo s potenjem i etinou poslovanja.
Hrabrost karakteristika osoba koje su spremne na razumno preuzimanje rizika.
Osobina je povezana sa samouvjerenou. Poduzetnika hrabrost se temelji na
visokoj razini znanja i informiranosti o rizinosti posla te spremnosti na uspjeh ali
i na mogui neuspjeh.
Kreativnost i inovativnost bez kreativnosti i inovativnosti nema poduzetnitva.
Poduzetnik obine stvari vidi na nov i neobian nain. Takva misaona
transformacija je nuni uvjet svake nove ideje. Ukljuuje sposobnost drugaijeg,
stvaralakog razmiljanja i djelovanja, spremnost i otvorenost za kreiranje novih
ideja. Kreativnost je podloga za inovativnost a inovacija je rezultat kreacije.
Poduzetnici osmiljavaju inovaciju u obliku novih proizvoda ili usluga, nude ih
tritu u oekivanju profita.
Zdravko Tkalec
39
Zbornik radova
Mudrost karakteristika koja je rezultat razumna ponaanja povezana s

iskustvom. To je upravljanje znanjem i iskustvom te primjena tog i takvog znanja.
Mudar poduzetnik uoava poslovne prigode i mogunosti svojih suradnika.
Upornost - poslovanje je povezano s preprekama, esto i neplaniranima i

nepredvienima. Samo upornou se prevladavaju problemi i prepreke. Ako su
poduzetnici uvjereni u pozitivan, jasan cilj poduzetnikog pothvata, upornou
e ga i realizirati. Ako i doive neuspjeh, upornost ih vodi ka novim pokuajima i
traenju novih, kvalitetnijih rjeenja.
Samostalnost osnovni poduzetniki stav temeljem kojeg poduzetnici

samostalno uoavaju i kreiraju poslovne prilike s ciljem svrhovite realizacije.
Odgovornost poduzetnika odgovornost pretpostavlja elju za uspjehom.
Odgovornost je slojevita. Poduzetnik je odgovoran prema samome sebi, obitelji,
dravnim obvezama, prirodi, zaposlenicima, kupcima i dobavljaima i dr.
Potenje potenje osigurava temeljne pretpostavke za svekoliki uspjeh. Moralna
naela se sve vie uvaavaju u odnosu na beskrupulozno stjecanje profita.
Radoholinost - poduzetnici posjeduju visoku razinu radnih navika. Ne miruju i
zaljubljeni su u svoj posao.
Samouvjerenost poduzetnici vjeruju u sebe i svoje sposobnosti. Karakteristika
koja je uroena ali dolazi do punog znaaja uz znanje i iskustvo.
Sklonost razumnom preuzimanju rizika poduzetnici su osobe koje svjesno
riskiraju da bi ostvarili odreeni profit. Poduzetnicima su zanimljivi i nesigurni,
profitabilniji poslovi. Nuna je razumnost u preuzimanju rizika. Do mnogih,
najplemenitijih pothvata u ivotu moda uope ne bi ni dolo da su se mogle
predvidjeti potekoe u realizaciji.
Strpljenje strpljenje poduzetniku osigurava realizaciju najambicioznijih ciljeva.
Strpljenje je jedno od temeljnih naela moi etikog poslovanja.
Stvaralatvo poduzetnika je karakteristika koja je svojevrsna kombinacija
kreativnosti i inovativnosti. Oznaava osobinu i nastojanje stvaranja neeg novog,
originalnog i drugaijeg od drugih. Ogleda se u pokretanju razliitih aktivnosti,
kombiniranju raznih initelja proizvodnje, prodaje ili stvaranju novih proizvoda.
Svrhovitost potrebno je imati dugorone ciljeve kako se ne bi razoarali zbog
kratkoronih neuspjeha (George. H. Bender). Svrhovitost znai ciljano ponaanje,
kombiniranje razliitih aktivnosti i resursa s ciljem postizanja odreenih rezultata.
Poduzetnici stalno formuliraju nove ciljeve i naine realizacije tih ciljeva.
40
Zdravko Tkalec
Vizionarstvo Vizionarstvo kao poduzetnika karakteristika pretpostavlja

uoavanje dobrih poslovnih prilika, predvianje buduih dogaaja. Znaajno je
predvianje trinih i poslovnih promjena, razvoj znanosti i tehnologije, zahtjeva
kupaca, politikih i drutvenih promjena te, temeljem toga, odrediti smjernice
poslovne politike.
Iz svega naprijed navedenog je razvidna kompleksnost poduzetnikih
karakteristika. Vezano za karakteristike poduzetnitva (poduzetnika), znaajna
je misao F. Bahtijarevi-iber (2008.): Pitanje poduzetnikog talenta, kreiranje
uvjeta za njihov razvoj, poticanje i primjenu u promicanju individualnog i
drutvenog razvoja postaje kljuno pitanje modernih drutava.
Poduzetniko okruje je pri razvoju poduzetnikih karakteristika neizostavan
inilac.
ZAKLJUAK
Pojam poduzetnitvo se definira na razliite naine. Znaajna je podjela definicija
koje preferiraju poduzetnitvo kao aktivnost koja nije povezana s gospodarskom
djelatnou te definira neke ljudske osobine. Druge i najee vrste definicija opisuju
poduzetnitvo kao gospodarsku djelatnost koja kombiniranjem razliitih initelja
ima za posljedicu odreeni rezultat. Dijalektiki gledano, nuno je funkcionalno
proimanje obiju vrsta definicija. Nema gospodarskog razvoja bez kreativnosti i
inovativnosti koje su glavne odrednice definicije poduzetnitva u irem smislu te
rijei.
Mnoge su poduzetnike karakteristike. Optimalan odnos karakteristika svakog
poduzetnika ini ga jedinstvenim. Tako su neki kreativniji, neki uporniji, neki
obrazovaniji, ali zajedniko im je to da im upravo taj i takav odnos daje jedinstvenost
koja se u konanici prepoznaje i realizira na tritu.
Zdravko Tkalec
41
Zbornik radova
Literatura
1. Ani.V., (2005.) Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, Novi liber
2. Bahtijarevi-iber, F., Sikavica, P., Poloki Voki, N. (2008) Suvremeni
menadment, Zagreb, kolska knjiga
show the diversity of conceptions of the term entrepreneurship as well as the

complexity of its characteristics. It also aims to give a definition of the term,
which could be used on a daily basis both in professional circles and colloquially.
3. Cingula. M., (2001.), Poduzetnitvo, Zagreb, kolska knjiga
It is especially important to consider entrepreneurship as a key competence of

lifelong learning. In this sense, entrepreneurship is a system of knowledge, skills
and attitudes beyond the economic framework.
4. Drucker. F. P., (1992.), Inovacije i poduzetnitvo, Zagreb, Globus
Key words - entrepreneurship, key competence, lifelong learning
4. Drucker. F.,P., (1993.), Managing for the Future-The 1990. and Beyond, New
York Truman
Talley
5. Horvat. ., Tintor. ., (2006.), Poduzetnika ekonomija, Zagreb, Trgovaka
akademija
6. Kuvai. N., (2005.), Poduzetnika biblija, Split, Beretin
7. Skupina autora, (2006.), Primijenjeno poduzetnitvo, Split, Beretin
Entrepreneurship as a Key Competence for Lifelong Learning

Zdravko Tkalec
University College of Economics, Entrepreneurship and Management Nikola

ubi Zrinski, Zagreb, Croatia
zdravkot@vszrinski.hr
Abstract - Entrepreneurship is as old as human society. The term is used every
day for various purposes. It has general economic and social importance.
However, the concept and characteristics of entrepreneurship are not sufficiently
standardized or systematized. The term entrepreneurship is used for various
purposes, and often without a proper purpose. The aim of this study was to
42
Zdravko Tkalec
Zdravko Tkalec
43
Zbornik radova
Poduzetniko osposobljavanje i vertikalna prohodnost

obrazovnog sustava na primjeru Bavarske
Obrtnika komora za Mnchen i Gornju Bavarsku,Mnchen,Njemaka
info@hwk-muenchen.de
Saetak - predavanje pod nazivom Poduzetniko osposobljavanje i vertikalna

prohodnost obrazovnog sustava na primjeru Bavarske bavi se temom njemakog
majstora obrta koji predstavlja vrhunac karijere u njemakom obrtnitvu.
Sam pojam majstora, kad se pojavljuje u rijeima kao majstorstvo, majstorski
ili majstorska postignua, pokazuje pozitivne asocijacije i vanost koja se u
Njemakoj pripisuje majstorici ili majstoru.
Tekst na primjeru Bavarske predstavlja strukturu majstorskog ispita, njegove
sadraje i prednosti te vertikalnu prohodnost nakon uspjeno poloenog ispita.
Uvod
Ve u Srednjem vijeku, dakle sredinom 11. stoljea, zajedno s izgradnjom gradova
zapoeo je trijumf obrtnitva. Proizvodi koje su izradili obrtnici nudili su se na
trnicama ili izlagali u trgovinama ili obrtnikim radionicama u novonastalim
urbanim centrima. Graevinski obrt doivio je svoj prvi procvat, graevinski
majstori i klesari imali su pune ruke posla u podizanju kua, gradskih zidina i
monih katedrala.
U obrtnitvu se brzo razvio sustav koji se, unato redovitim prilagodbama modernom
svijetu obrazovanja i rada, u sutini provodi jo i danas: naunik pomonik
majstor je trijada koja je poznata i cijenjena u cijelom svijetu.
Zvanje majstora obrta ve je u Srednjem vijeku bio najvii stupanj zanimanja koji
nije samo traio majstorska struna znanja i obrtnike vjetine, nego je bio povezan
i s pravima i obvezama.
44
45
Zbornik radova
Tijekom godina se mnogo toga iz Srednjeg vijeka izgubilo dijelom i s dobrim

razlogom, kad se sjetimo svih tada uvrijeenih obiaja i praksi. Ali stvarno dobre
stvari ouvale su se do danas. Tu se ubraja i majstor obrta.
Prednosti majstorskog ispita
Struktura i sadraji majstorskog ispita

Danas je majstor, vie nego ikad, kljuno daljnje obrazovanje u obrtnitvu te
istovremeno glavni ispit iz poduzetnitva, koji je uvjet za otvaranje mnogih obrta.
Preduvjet za daljnje obrazovanje za majstora obrta je inicijalno strukovno
obrazovanje. Nekad su mlade pomonice i pomonici nakon poloenog
pomonikog ispita najprije nekoliko godina morali raditi u svom zanimanju prije
nego to su smjeli izai na majstorski ispit. Toga tzv. pomonikog staa danas vie
nema. Mladi ovjek moe se dalje obrazovati za majstora odmah nakon zavretka
inicijalnog obrazovanja.
Daljnje obrazovanje za majstoricu ili majstora obrta provodi se, u pravilu, u
obrazovnim ustanovama obrtnikih organizacija, bilo uz rad ili redovno.
Nastavni sadraji majstorskog ispita dijele se na etiri dijela. Dijelovi I. i II. su
specifini za zanimanje i sadre strunu praksu i strunu teoriju. Obuhvaaju
projektne radove specifine za zanat, prenose kompetencije rjeavanja problema
i donoenja odluka i u mnogim obrtima kulminiraju izradom majstorskog uratka.
Opseg nastave ova dva dijela varira od zanimanja do zanimanja, no nerijetko
nastava traje preko 1000 sati.
Strunu teoriju i praksu dopunjuju dijelovi III. i IV. koji su jednaki za sva zanimanja.
U III. dijelu se postavljaju osnove koje majstorice i majstore obrta osposobljavaju
za samostalno otvaranje obrta ili za preuzimanje te uspjeno pozicioniranje na
tritu. Sadraji obuhvaaju sve pravne i gospodarske teme, od raunovodstva
preko opih pravnih pitanja sve do marketinga i upravljanja ljudskim resursima.
III. dio obuhvaa 220 - 240 sati nastave.
I na kraju, zadnji IV. dio posveen je prvenstveno radnoj pedagogiji. Bavi se

temama vezanim uz zapoljavanje i obrazovanje mladih ljudi od A do Z. Isto
tako se bavi i vanim pravnim temeljima izobrazbe u njemakom dvojnom sustavu.
Daljnje obrazovanje za majstora za IV. dio predvia oko 100 nastavnih sati.
46
Uspjenim polaganjem majstorskog ispita osobe koje su zavrile obrazovanje

za obrtnitvo dokazuju svoje natprosjeno znanje i vjetine, to se pokazalo kao
neposredna konkurentska prednost za majstorske pogone u Njemakoj. Prednosti
daljnjeg obrazovanja za majstore za obrtnike radionice, klijente i cijelo nacionalno
gospodarstvo potpuno su jasni:
Majstor je uspjeno daljnje obrazovanje za poduzetnitvo. Jer: samo daljnje
obrazovanje za majstora obuhvaa obrt u cijeloj njegovoj dubini i irini
te znanja u podruju poslovne ekonomije, voenja poduzea i radne
pedagogije koja su neophodna za uspjeno samostalno voenje obrta.
Majstor je jamstvo za uspjeni opstanak na tritu. Jer: od obrtnikih radionica,
u zanimanjima u kojima je uvjet za otvaranje obrta poloen majstorski ispit
5 godina nakon otvaranja obrta, postoji jo preko dvije treine obrta, dok
se u zanimanjima u kojima za otvaranje obrta ne postoji uvjet poloenog
majstorskog ispita nakon istog vremena na tritu nalazi jo samo oko
treina radionica.
Majstor pokree zapoljavanje. Jer: obrtnike radionice, u zanimanjima u
kojima je uvjet za otvaranje obrta poloen majstorski ispit, imaju oko pet
zaposlenih. Dakle, otvaraju znatno vie radnih mjesta nego radionice za ije
otvaranje nije uvjet poloen majstorski ispit ili radionice sline obrtu, koje
u prosjeku imaju samo polovicu toliko zaposlenih.
Majstor je znak kvalitete za potroaa. Jer: majstor je temelj veih strunih
kompetencija i time jamstvo za veu razinu postignua i priznatu kvalitetu
rada majstorskih radionica. Stoga je majstorsko zvanje prava konkurentska
prednost i u obrtnikim zanimanjima u kojima ne postoji uvjet polaganja
majstorskog ispita, ve se majstorski ispit moe i dalje polagati dobrovoljno.
Majstor je investicija za osiguranje vlastite konkurentnosti. Jer: uz jeftine
ponuae, u nacionalnoj i internacionalnoj konkurenciji obrtnitvo
moe opstati samo uz strategiju kvalitete i inovacija. Za to je neophodna
dobra strukovna izobrazba, kao i opirno struno i poduzetniko daljnje
obrazovanje za majstora.
Majstor je primjer dobre prakse za mnoge zemlje. Jer: njemako daljnje
obrazovanje za majstora smatra se meunarodnim uzorom i mnoge
47
Zbornik radova
delegacije iz cijelog svijeta dolaze u Njemaku kako bi uile o dvojnom

sustavu strukovne izobrazbe.
Majstor jami nadprosjena postignua u obrazovanju za obrtnitvo. Jer:
obrti provode izobrazbu za oko 30% naunika, a u zanatsko-tehnikim
zanimanjima za ak dvije treine. Stopa izobrazbe u obrtnitvu iznosi 9%
od ukupnog broja zaposlenih, dok u cjelokupnom gospodarstvu iznosi
samo 4%. Izobrazba se u obrtnitvu provodi upravo u onim zanimanjima
i radionicama u kojima postoji obveza polaganja majstorskog ispita. U
podruju slobodnih obrta spremnost za izobrazbu je, nasuprot tome, znatno
nia.
Vertikalna prohodnost
Unato svim prednostima koje sa sobom donosi uspjeno poloeni majstorski ispit
postoji jedna elja koja ujedinjuje gotovo sve roditelje svijeta. Tako se esto moe
uti: Nae dijete treba bolje ivjeti. A za mnoge roditelje to znai poloiti maturu i
studirati.
kolski sustavi mnogih zemalja su organizirani tako se uenici zapravo relativno
rano upoznaju s obrazovanjem u gimnaziji i kasnijim odlaskom na studij.
Iz toga razloga je izuzetno bitno da je svaki obrazovni put bilo u kolskom ili
strukovnom obrazovanju prohodan, i svaka vrata, i ona prema visokom kolstvu,
moraju uvijek biti otvorena.
U jesen 2009. godine, bavarsko obrtnitvo je ostvarilo odluujui uspjeh u
zalaganjima za vertikalnu prohodnost. Izmjenom Zakona o visokom kolstvu u
Bavarskoj od tada i oni koji su zavrili strukovno obrazovanje mogu znatno lake
doi do prava upisa na fakultet.
To konkretno znai da majstorice i majstori u Bavarskoj imaju mogunost direktnog
upisa i studiranja na sveuilitima i visokokolskim ustanovama bez nadoknade
kolski steenog prava za upis na fakultet, i to na svim studijskim smjerovima,
bez obzira na struku. Svaka majstorica pekarica smije studirati strojarstvo, svaki
majstor frizer smije studirati pravo.
I pomonice i pomonici mogu zapoeti studirati pod odreenim uvjetima. Tu
postoje jo neka ogranienja kao primjerice najmanje tri godine radnog iskustva u
struci, strukovno podruje te probni studij ili prijemni ispit.
48
Unato svim uspjesima, samostalna majstorica i samostalan majstor jesu i ostaju

najvei cilj karijere u obrtnitvu. Studij je ipak vana alternativa koja izraava
jednaku vrijednost strukovnog i opeg obrazovanja. To je signal da strukovno
obrazovanje za mlade ljude ne predstavlja slijepu ulicu.
Kada se bave budunou svoje djece, roditelji moraju znati da je uvijek sve mogue.
Oni mogu smanjiti pritisak na djecu. Svako dijete treba smjeti uiti ono to odgovara
njegovim afinitetima, interesima i talentima. Ako je to obrtniko obrazovanje, to je
dobro za bavarsko obrtnitvo. Ako nakon toga jo postane majstor, jo je bolje za
bavarsko obrtnitvo. A kada mladi ljudi jo ele i studirati i tada se opet vratiti u
obrtnitvo, primjerice kao inenjeri, to je iz kuta gledita obrtnike politike idealni
sluaj.
Zakljuak
Bavarska narodna izreka kae: Prvo nauni neto pametno, kasnije moe jo i
studirati. Poruka je vrlo jednostavna: Strukovno obrazovanje je za mlade ljude
najbolji temelj za ulazak u uspjean radni vijek. I taj temelj je danas tako irok
da mlada obrtnica i mladi obrtnik mogu na njemu graditi: bilo kao kvalificirani
radnik, majstor, na studiju ili sve zajedno. Time je u Bavarskoj ostvarena kvaliteta
vertikalne prohodnosti koja je konano ispunila dugogodinje zahtjeve obrtnitva
za jednakom vrijednou kolskog i strukovnog obrazovanja.

Entrepreneurial Qualifications and Vertical Permeability on the Case of
Bavaria
Abstract - The lecture entitled Entrepreneurial Qualifications and Vertical
Permeability on the Case of Bavaria deals with German Master Craftsman, the
highest professional qualification in German craftsmanship.
Alone the term master, when it appears in words like mastery, masterly or
masterly performance, shows positive connotations and significance ascribed to a
master in Germany.
In the following text the structure, contents and advantages of German Master
Craftsman Exam as well as possible vertical paths after successful completion of
the exam are presented on the case of Bavaria.
49
Zbornik radova
Cooperation between educational institutions

and businesses
Zoltan Zavargo and Zdravko umi
University of Novi Sad, Faculty of Technology, Novi Sad, Serbia
zzavargo@uns.ac.rs
Abstract - the increasingly global economy forces countries and regions all over
the world to maximize their own economic benefit. Economic success will depend
greatly on production of information and knowledge readily available to the
individuals and enterprises, creating the so-called knowledge based economy.
One of the functions of universities is to provide the national research base. From
this base much useful knowledge for society and the economy have derived. They
produce expertise, innovative and radical thinking. They are the principal sources
of highly trained personnel and they stimulate entrepreneurship and business and
can be powerful attractors of investment into a region. University has a key role
in educating people but it also has a huge influence on the development of region
through interaction with the industry. European universities have enormous
potential, 4 000 institutions with over 17 million students and about 1.5 million
staff, 435 000 of whom are researchers. In order to make this potential work fully
effective, a better cooperation between educational institutions and businesses is
need.
Key words: education, cooperation, businesses
Introduction
The Europe 2020 Strategy was launched by the European Commission in March
2010. The Strategy stands for smart, sustainable and inclusive growth in order to
recover from the recession and to prepare the EU economy for the next decade. The
main three priorities (education is embedded in all) are:
Smart growth developing.
50
51
Zbornik radova
An economy based on knowledge and innovation. This includes the

requirement to improve the quality of education.
Sustainable growth
This should promote a more resource-efficient, greener and more
competitive economy.
Inclusive growth
Fostering a high-employment economy delivering economic, social and
territorial cohesion, including the requirement to modernize, strengthen
employment education and training policies.
European platform against poverty
Providing continuous professional development in order to update the

professional and business skills
Problem solving relation (through cooperative research)
Providing other knowledge concerning publications, patents, prototypes,
technology licensing, faculty consultation, incubation services etc.
Public space function (interaction between university staff and business
community: meetings and conferences, establishing entrepreneurship centers,
promoting personnel exchange, etc.).
The dialogue between business and university at local, regional and national level
will be the one of the most important issues in the coming years. A recent report
on the issue, produced by the European Parliament, identified three main focal
areas for University Business cooperation: Lifelong learning (LLL), mobility and
partnership and good practice. Lifelong learning fosters growth, jobs and creates
a strong learning culture. It helps university to modernize the curricula and to
keep them up to date. Mobility and partnership is only possible by strengthening
dialogue between university and business. Cooperation between universities and
business should be based on transparency and mutual respect. In order to facilitate
collaboration, the needs of companies have to be better understood. Good practice
should demonstrate the value of university business cooperation and it should
be shared. The university business cooperation should bridge the gap between
academia and the demands of business to support the knowledge-based economy.
The university-business interaction can take many forms including knowledge
transfer and collaboration on research, development and innovation (RDI) activities.
This interaction can result in the generation of new products and services that allow
creation of spin-off companies.
By meeting these ambitions education and training policies should become the
major factor to Europe.
Universities and businesses
The universities can be businesses in their own right. For example, in 2003/04, UK
universities generated a total direct economic output of 45.1 billion. Generally,
this is true for universities with a predominantly regional focus and it is also true
for the great research universities. Their greatest economic impact is in their own
region.

Universities should be important contributors to national or/and regional
economic planning. Unlike most businesses, their location is fixed and they have the
capacity to be the leaders. They should be one of the major factors in planning and
promoting regional economic development. In order to be effective, they need to
recognize the innovation potential of their region, and to be aware of their strengths
and capacities in research and education. There is strong evidence that patenting
and licensing are not the most effective pathways through which academic activity
contributes to innovation (patents are not the way to build up regional innovation
as they are realized elsewhere). The role of university should be taken broader: as
creators, transmitters and interpreters of ideas and new knowledge, as sources of
human capital. Possible types of interaction that contribute to knowledge exchange
at university-business level are:
Generally, there is a trend of growing cooperation between universities and

industry. In the past years in the UK, for instance, there has been a significant
increase in the number of cooperation between universities and industry. In the
period between 2002 and 2007, the income of UK universities from businesses
increased by a third, knowledge exchange was more than doubled, and staff in a
dedicated role towards industry grew from 200 to 3500.
Quality of education
Education of qualified human resources for business sector

52
53
Zbornik radova
Businesses need quality graduates. Multinational businesses need more excellent

graduates and postgraduates. There is also a particular shortage of quality graduates
with STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) skills.
For the employer, it is difficult to employ graduates straight out of university
due to the lack of appropriate skills for the work place. This does not mean that
students had not been well educated. The point is that there is a gap between what
they know and what they are expected to do. The company needs to invest some
time and effort to make the graduates become effective employees. This imposes
the importance of the work of ready graduates. There is a need to provide a student
experience which includes much more in terms of creating a work-ready graduate
at the end of the process. The quality of education can be increased through
partnerships. In addition, the links to the world of vocational education and training
could be strengthened.
Universities have to accept that research is no longer an isolated activity. The

emphasis should be shifted from individual researchers to teams and global
research networks. However, many European universities still underestimate
the potential benefits of sharing knowledge with the economy and society. At
the same time industry has not had sufficient absorption capacity to receive the
potential of university-based research. In order to enhance innovation:
PhDs have to be more practical.
Internships and projects with businesses.
The Enterprise Experience Programme of DG Enterprise senior officials
should spend time in businesses and internships should be developed for
academia, as well. This could help in breaking down the barriers.
Internships have a very important role in supporting the link between university
and business. It should provide benefits to both sides and an open pathway for the
dialogue. There are enormous variations in the types of internships which exist in
Europe, from those embedded throughout the course to short placements. There
remains an issue of transparent accreditation of internships.
In the development of education and training for the workforce it is essential
to recognize that higher education institutions and business are equal partners.
Sometimes, there is a too strong emphasis on the need for universities to serve
businesses. Their needs should be in balance. The regional structures can support
the dialogue and work between the universities and businesses in order to ensure
equal investment and mutual benefit.
There is a need to develop a common language between university business
and government for ensuring quality and standards in skills and training delivery:
business and universities have different starting and finishing points in these issues
but at the same time they agree on the need for quality of delivery. We should know
what the best indicators for quality of education are.
It is also important to have an appropriate feedback to the university for course
reorientation: through the graduate and through the business.
Innovation
54
University-Business Cooperation
Why and how to collaborate?
Deutche Telekom
Markus Lecke (Head of Education Policy, Deutsche Telekom, Bonn, Germany)
in his presentation outlines the following five aspects for good cooperation:
Innovation, Talent, Education, Brand and Business.
Innovation (R&D)
channel to public researchers
creation of intellectual property rights (e.g. patents)
product development, field studies, etc.
expert opinions / reviews
Talent
recruiting talented students
(global) employer branding
selection of Top Talents
Education
cooperation to enrich student education with real-business experience
collaboration for knowledge transfer (such as leadership programs or further
education)
55
extra occupational study courses
Brand
presenting the company as being good
corporate citizen (local global player)
transforming our image positively
supporting our brand values
Business
reference implementations
huge deals in public sector
sales-strategy
Improve the Competitive Muscle
attractive, highly innovative products
magnet for talents
business-oriented skill-profile
good image and future decision makers
growth and prospering business
Standardization
One of the priorities of every economic development is to use internal resources to
raise the quality of products and services. Data from the international market show
that the largest barriers in trade originate from conflicts among national standards
and technical regulations. The introduction of the international systems, primarily
HACCP, ISO 9001, ISO 14000 and ISO 22000, defines the quality of products and
services under the same principles, uniquely defined characteristics of products
and services that are the subject of trade. The Development of integrated quality
management system establishes a system of international recognition of quality
systems and approves the national institutions for standardization and accreditation
to issue a certificate of HACCP, ISO 9001, ISO 14000 and ISO 22000. In this
way the limitations of business are removed, and companies receive a label of
recognized manufacturers.
The realization of the strategy implementation of international standards
creates the conditions for improving the level of product quality due to preventive
action. The implementation of standards enables the increase of overall efficiency
56
Zbornik radova
and reduces risks to humans and the environment, respecting the principles of
sustainable development. The ultimate goal is to increase the extent of exports as
well as conservation of natural resources.
Certification of personnel
Besides the demand of standards for certification of products and processes, the
certification of staff is also very important. The regulation provides the obligations
of certification bodies that for specific tasks related to assessment must engage
exclusively professionals with special authorizations and licenses. For example:
for checking the quality management systems of the organization whose product or
process is certified and the tasks of risk analysis for food safety.
The process of certification/inspection of products and processes crucially
depends on the competence of personnel for the certification/inspection. Therefore,
the selection of competent staff for certification/inspection and their planned training
are very important according to the international standards and regulations relating
to the certification/inspection products, as well as in practice of all certification/
control bodies for the products.
Principles of certification of competence of persons are based on ISO / IEC
17024th. Certification scheme defines the requirements by which assesses the
competence of persons. Competence evaluation of candidates will be evaluated
using one or more forms of examination or other forms/ methods of competence
assessment. The scheme describes the policies and procedures for granting,
maintenance, enlargement, reduction, suspension and revocation of certification for
the required area certification.
In the process of certifying schemes development, an active member is industry,
through administrative body responsible for the development scheme. This provides
a direct link to the university as an institution that organizes the training and the
economy which are intended for training.
References
1. Lecke Markus, University-Business Cooperation, Why and how to
collaborate? Deutsche Telekom
http://ec.europa.eu/education/higher-education/doc/business/forum2011/
presentations/lecke.pdf
2. Jaumotte L Andre, EVOLUTION OF THE ENGINEER, ITS TRAINING,
57
3.
4.
5.
6.
7.
8.
ITS PROFESSION AND THE ENTREPRISE,

http://ec.europa.eu/education/higher-education/doc/business/jaumotte_
en.pdf
Education and Culture DG Lifelong Learning Programme Third European
Forum on cooperation between Highe Education and the Business
Community, Forum report, 4-5 May 2010.
http://ec.europa.eu/education/higher-education/doc/business/forum2010/
report.pdf
Universities and innovation: the challenge for Europe, November
2006.,Legaue of European Research Institutes http://www.leru.org/files/
general/Universities%20and%20Innovation%20The%20Challenge%20
for%20Europe%20(November%202006).pdf
COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES, Brussels,
10.5.2006
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE COUNCIL
AND THE EUROPEAN PARLIAMENT
EDUCATION, RESEARCH AND INNOVATION
http://www.go8.edu.au/__documents/university-staff/events/2008/cost-andcompacts/european_commission-elivering_on_the_modernisation_agenda_
for_unis.pdf
ISO/IEC 17021 Conformity assessment Requirements for bodies
providing audit and certification of management systems
ISO/IEC 17024:2005 Conformity assessment - General requirements for
bodies operating certification of persons
Zakon o bezbednosti hrane (Slubeni glasnik RS, broj 41/09)
58
Zbornik radova
Suradnja obrazovnih institucija i gospodarstva

Univerzitet Novi Sad, Tehnoloki fakultet, Novi Sad, Serbia
zzavargo@uns.ac.rs
Saetak - sve jaa globalna ekonomija potie drave i regije diljem svijeta kako
bi poveale vlastitu ekonomsku korist. Ekonomski uspjeh ovisit e uvelike o
stvaranju informacija i znanja dostupnih pojedincima i tvrtkama, oblikujui time
tzv ekonomiju temeljenu na znanju. Jedna od funkcija sveuilita je pruanje
nacionalne istraivake baze. Iz te baze je nastalo mnogo korisnih znanja za
drutvo i gospodarstvo. Oni stvaraju strunost, te inovativan i radikalan nain
razmiljanja. Sveuilita su glavni izvori visokoobrazovanog osoblja i stimuliraju
poduzetnitvo i poslovanje, te mogu biti snaan imbenik u privlaenju ulaganja
u regiju. Sveuilite ima kljunu ulogu u edukaciji ljudi, ali takoer ima i ogroman
utjecaj na razvoj regije interakcijom s industrijom. Europska sveuilita imaju
golem potencijal, 4,000 institucija s vie od 17 milijuna studenata, a oko 1,5
milijun zaposlenika, od kojih su 435,000 istraivai. Kako bi se ovaj potencijal u
potpunosti iskoristio, potrebna je bolja suradnja izmeu obrazovnih institucija i
gospodarskih subjekata.
Kljune rijei - obrazovanje, suradnja, gospodarski subjekti
59
Zbornik radova
Poduzetnitvo (definicija,karakteristike) kao kljuna

kompetencija cjloivotnog uenja
Entreprenuership (definition, characteristics) as a key
competence for lifelong learning
60
61
Zbornik radova
Psiholoki aspekti poduzetnike kompetencije uenika

utvreni stratekim aktima i oekivana ogranienja u
njihovoj provedbi
Narcisa Vojnovi
Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Hrvatska
narcisa.vojnovic@azoo.hr
Sinia Manojlovi
Proconsult d.o.o., Zagreb, Hrvatska
proconsult@zg.t-com.hr
Saetak - Donoenjem Strategije uenja za poduzetnitvo 2010.-2014., te
uvoenjem poduzetnitva kao jedne od osam kljunih kompetencija uenika
u Nacionalni okvirni kurikulum iz 2010., Republika Hrvatska, jednako kao
i Europska unija koju godinu ranije, pokazuje da poduzetniku orijentaciju
smatra iznimno vanom za osobni, opedrutveni i gospodarski razvoj, danas i u
vremenima koja dolaze. Analizira li se nain na koji je poduzetnika kompetencija
uenika u navedenim dokumentima definirana, a pogotovo broj i struktura
psiholokih obiljeja koje ona sadri i koje uitelji trebaju podravati, poticati i
sustavno razvijati, jasno je da je taj zadatak vrlo zahtjevan.
Kao jedna od pretpostavki za ostvarivanje eljene razine uenikih kompetencija
potrebno je, prije svega, postii odgovarajuu razinu uiteljskih kompetencija.
Pritom treba voditi rauna da se kompetencije, koje podrazumijevaju niz obiljeja
potrebnih za postizanje uspjeha (sposobnosti, znanja, vjetina, stavova...), trebaju
razmatrati u odnosu na kontekst u kojem se ostvaruju. Stoga se u radu analiziraju
i iznose pojedini preduvjeti za rad na razvoju poduzetnikih kompetencija
uenika. Uz unaprjeivanje uiteljskih kompetencija, koje je u spomenutim
dokumentima najavljeno ali ne i konkretizirano i operacionalizirano, treba voditi
rauna i o kontekstu, prije svega da se to jasnije definira razina oekivanja,
te da se razrade uvjeti i naini na koji e se uenje za poduzetnitvo u kolama
odgovarajue provoditi.
62
63
Kljune rijei - uenje za poduzetnitvo, poduzetnika kompetencija uenika,
psiholoki aspekti, kompetencije uitelja
Uvodne napomene
Mjesto i znaenje uenja za poduzetnitvo u hrvatskom odgojno-obrazovnom
sustavu
U dokumentu Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta, 2010.; u daljnjem tekstu: Nacionalni okvirni kurikulum)
resorno Ministarstvo opredijelilo se za koncept osam temeljnih kompetencija za
cjeloivotno obrazovanje. Isto kao to je utvreno u dokumentu Key Competences
for Lifelong Learning - a European Reference Framework (European Parliament
and the Council of The European Union, 2006; u daljnjem tekstu: Europski
kompetencijski okvir), uz komunikaciju na materinskomu jeziku, na stranim
jezicima, matematiku i osnovnu prirodoslovno-tehnoloku kompetenciju,
digitalnu kompetenciju, kompetenciju uiti kako uiti, socijalnu i graansku
kompetenciju te kulturnu svijest i izraavanje, inicijativnost i poduzetnost
istaknuta je kao jedna od osam kljunih kompetencija, koje su uenicima nune
za uspjeno funkcioniranje u globaliziranim i brzo promjenjivim gospodarskim i
trinim okolnostima.
Nacionalni okvirni kurikulum ubraja ovu kompetenciju meu meupredmetne
teme ili interdisciplinarne sadraje u osnovnim i srednjim kolama, gdje su, uz
poduzetnitvo, svrstani i osobni i socijalni razvoj, zdravlje, sigurnost i zatita
okolia, uiti kako uiti, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
te graanski odgoj i obrazovanje. To znai da se pojedine od osam temeljnih
kompetencija, ukljuujui i poduzetniku, obrauju meupredmetno i/ili
interdisciplinarno, to je takoer u skladu s preuzetim europskim konceptom.
64
Zbornik radova
Ministarstvo je u daljnjim svojim aktima, pozivajui se na potrebe djece i
mladih, drutva i gospodarstva, poduzetnitvu kao temeljnoj kompetenciji i
meupredmetnoj temi dalo posebni znaaj. Tako u Stratekom planu Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta za razdoblje 2011. - 2013. ( 2010.) istie da e
sljedee tri godine osobitu pozornost, uz jaanje osobnog i socijalnog razvoja
i uporabe informacijsko-telekomunikacijske tehnologije, posvetiti upravo
poduzetnikom uenju.
Dokument Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. (Vlada Republike
Hrvatske, 2010.; u daljnjem tekstu: Strategija uenja za poduzetnitvo)
donesen je kratko prije Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Njime je i
najavljeno uvoenje poduzetnitva u temeljni nacionalni kurikularni dokument,
a za sljedee etverogodinje razdoblje najavljuje se niz mjera koje e
unaprijediti uenje za poduzetniku djelatnost, izmeu ostalog, i u okviru
kolskog sustava, iji su utjecaji dvojaki: odgojno-obrazovni i posljedino
ekonomski. Izraavajui oekivanje da e poduzete mjere utjecati na
zapoljivost ljudi, brojnost, inovativnost i uspjenost poduzetnikih poduhvata
i u konanici na porast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Strategija
obrazovanja za poduzetnitvo se, uz promidbu poduzetnitva, koncentrira na
uvoenje uenja za poduzetnitvo kao kljune kompetencije u sve oblike, vrste
i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja, pri emu
polazi od injenice da se sustavan razvoj ipak najdjelotvornije ostvaruje kroz
formalni sustav odgoja i obrazovanja.
to se u nacionalnim dokumentima podrazumijeva pod poduzetnikom

kompetencijom uenika
Strategija uenja za poduzetnitvo, a potom i sam Kurikulum, definirali
su kompetenciju: inicijativnost i poduzetnost na isti nain kao i Europski
kompetencijski okvir. Poduzetnika kompetencija odnosi se na sposobnost
pojedinca da ideje pretvori u djelovanje te ukljuuje stvaralatvo, inovativnost
i spremnost na preuzimanje rizika, te sposobnost planiranja i voenja projekata
65
Zbornik radova
radi ostvarivanja ciljeva. Ona je temelj za voenje svakodnevnog, drutvenog

ali i profesionalnoga ivota pojedinca i osnova je za stjecanje specifinih
znanja i vjetina potrebnih za pokretanje drutvenih i trinih djelatnosti.
Mnoge od sastavnica poduzetnitva, a time i od ciljeva i ishoda poduzetnikog

odgoja i obrazovanja navedenih u Okvirnom nacionalnom kurikulumu, preklapaju
se sa sastavnicama, ciljevima i ishodima drugih temeljnih kompetencija i
meupredmetnih tema, na to je ukazano i u Europskom kompetencijskom
okviru. Postoji i odreeni broj, kako se navodi, tema, ili bolje rei oekivanih
obiljeja uenika, za koje je u dokumentu Improving competences for the 21st
Century: An Agenda for European Cooperation on Schools (Commission of the
European Communities, 2008) utvreno da su sadrane u svakoj od osam kljunih
kompetencija, a to su: sposobnost kritikog miljenja, rjeavanja problema,
procjene rizika, donoenja odluka, konstruktivno upravljanje emocijama,
kreativnost i inicijativnost.
Strategija uenja za poduzetnitvo razlikuje iri koncept obrazovanja za

poduzetnitvo koji je u funkciji razvijanja poduzetnikih sposobnosti, vjetina
i sklonosti, to ukljuuje i razvoj odreenih obiljeja osobnosti, te usvajanja
osnovnih ekonomskih koncepata. Specifini, ui koncept obrazovanja i
osposobljavanja za poduzetnitvo u izravnoj je funkciji pokretanja poslovnih
subjekata i upravljanja njima. U Strategiji se naglaava da istinsko zaivljavanje
poduzetnitva prije svega podrazumijeva sustavan pristup razvoju niza osobina
linosti: stvaralatva, samostalnosti, odgovornosti, kritinosti, inovativnosti,
inicijativnosti, sposobnosti razumnog preuzimanja rizika, organizacijskih
sposobnosti, sposobnosti voenja i upravljanja, suradnikih vjetina i drugih
osobina.
Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu, osnovni cilj razvoja poduzetnike
kompetencije uenika je razvoj osobina linosti te znanja, vjetina, sposobnosti
i stavova potrebnih za djelovanje uspjene poduzetne osobe, osposobljene za
uoavanje prilika u kojima svoje ideje moe pretvoriti u djelatnost ili pothvat
u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu openito. Poduzetnika
kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzimljivih, samostalnih i
kreativnih, spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, s razvijenim
socijalnim i komunikacijskim sposobnostima, te s temeljnim znanjima iz podruja
gospodarstva i voenja poslova, te podruja obrta.
Kao ciljevi te meupredmetne teme navedeni su sljedei: da uenici budu
osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva,
znaju planirati svoj rad i ostvarivati planove, razviju inicijativnost, ustrajnost
u aktivnostima, posebno u uenju, budu osposobljeni za prilagoavanje novim
situacijama, idejama i tehnologijama, razviju stvaralaki pristup prema izazovima
i promjenama, stresovima i sukobima te natjecanju, razviju vjetine vrjednovanja
drugih i samovrjednovanja te kritikoga odnosa prema vlastitomu uspjehu,
odnosno neuspjehu, razviju samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet,
upoznaju radni ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu, steknu
temeljna znanja u podruju gospodarstva i voenja poslova te osvijeste vanost i
mogunosti samozapoljavanja.
66
Preklapanje i nejasno razgranienje rada na razvoju poduzetnikih kompetencija,

u odnosu prema drugim podrujima djelovanja uitelja i nastavnika (u daljnjem
tekstu: uitelja) lako je razumjeti, jer je posrijedi vrlo kompleksan konstrukt. Ona
obuhvaa niz meusobno povezanih psiholokih i drugih obiljeja, na specifian
nain strukturiranih i integriranih u pojam poduzetnike kompetentnosti.
Najavljene zadae i mjere s ciljem stvaranja preduvjeta za razvoj
poduzetnike kompetencije uenika
Nacionalnim okvirnim kurikulumom se obrada meupredmetnih tema, pa tako
i poduzetnitva, propisuje kao obvezna u svim nastavnim predmetima. Osim
ugradbom u pojedine predmete, meupredmetne se teme mogu ostvarivati i
zajednikim projektima ili modulima. kole imaju mogunost njihove razrade i
osmiljavanja naina na koji e ostvarivati meupredmetne teme, a od uitelja i
nastavnika oekuje se visoka kompetentnost i djelotvornost izvedbe.
Meutim, Nacionalni okvirni kurikulum tu meupredmetnu temu za sada ne
razrauje, nego tek najavljuje da e se o njenoj razradi voditi rauna tijekom
budueg kurikulumskoga programiranja pojedinih predmeta, i u jezgrovnome i u
diferenciranome dijelu kurikuluma.
67
Strategijom uenja za poduzetnitvo za sljedee je razdoblje, uz podravanje i
unapreivanje postojeeg poduzetniki usmjerenog rada s uenicima, osobito u
zadrugama, vjebovnim tvrtkama i sajmovima (mjera 8.), predviena, izmeu
ostalog: izrada kurikuluma za poduzetnitvo, izrada plana primjene i sustavnog
uvoenja obrazovanja za poduzetnitvo u sve razine odgoja i obrazovanja,
prilagodba i razvoj obrazovnih programa u kojima je sadrano poduzetnitvo
kao kljuna kompetencija (mjera 4.), razvoj poduzetniki orijentiranog ozraja
u kolama i motivacije uitelja za ukljuivanje poduzetnikog uenja u nastavu
(mjera 5.), poveavanje kompetencija uitelja njihovim osposobljavanjem za
poduzetniko obrazovanje, s naglaskom na metodike aspekte, zatim njihovim
ukljuivanjem u osmiljavanje prikladnih nastavnih aktivnosti za razvoj
poduzetnikih kompetencija i osiguravanjem potrebnih didaktiko-metodikih
sredstava (mjera 6.), te suradnja, umreavanje i partnerstvo odgojno-obrazovnih
ustanova s poduzetniki relevantnim institucijama (mjera 7.).
Svrha rada
Aktualni nacionalni dokumenti: Strategija uenja za poduzetnitvo i Nacionalni
okvirni kurikulum tek su najavili osmiljavanje programa i sustavnog rada na
razvoju poduzetnikih kompetencija uenika, to zahtijeva daljnju analizu,
osmiljavanje i razradu.
Stoga je svrha ovog rada odreenim sugestijama doprinijeti izradi programa
i planiranju odgojno-obrazovnog rada, usmjerenog na poticanje i razvoj
poduzetnikih kompetencija uenika.
Analiza pojedinih ogranienja za djelotvorno ostvarivanje poduzetnikih

kompetencija
Ovaj rad fokusira se na dva uoena problema, koja bi se mogla pokazati
kao ogranienja u procesu uvoenja i ostvarivanja rada na poduzetnikoj
kompetenciju uenika:
68
Zbornik radova
Problem: Psiholoka obiljeja sadrana u odreenju poduzetnike
kompetencije uenika
U dokumentima su, naravno, premda se u radu time neemo posebno baviti,
pobrojana sljedea opa i specifina znanja i vjetine: poznavanje radnog
ivota i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu, svijest o mogunosti
samozapoljavanja, usvajanje osnovnih ekonomskih koncepata, stjecanje
temeljnih znanja iz podruja gospodarstva, iz podruja obrta, iz podruja voenja
poslova, osposobljenost za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih
i poslovnih ciljeva, sposobnost planiranja i sposobnost voenja projekata,
specifina znanja i vjetina za pokretanje drutvenih djelatnosti i trinih
djelatnosti te za pokretanje i voenje poduzetnikog posla, osposobljenost za
prilagoavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama, i dr.
Na temelju citiranih dokumenata, dolazi se i do niza psiholokih obiljeja (osobina
linosti i karakteristinih psiholokih mehanizama, sposobnosti, motivacijskoaktivacijskih i ponaajnih obiljeja, vrijednosti i stavova, emocionalnih,
socijalnih i komunikacijskih obiljeja) sadranih u konstruktu poduzetnike
kompetencije uenika. Pobrojili smo ih barem trideset, jer su tu uvrteni: osobni
integritet, samopouzdanje, samostalnost, spremnost na prihvaanje promjena,
prihvaanje izazova, otpornost na stres i neizvjesnost, stvaralaki pristup prema
sukobima i natjecanju, spremnost na preuzimanje rizika, sposobnost noenja
s uspjehom i neuspjehom, fleksibilnost, prilagodljivost, sposobnost kritikog
miljenja, rjeavanja problema, sposobnost procjene, analize i uoavanja prilika,
stvaralatvo, inovativnost, donoenje odluka, poduzimljivost, inicijativnost,
ustrajnost u aktivnostima, posebno u uenju, orijentacija na postignue, visoka
radna energija i usmjerenost na ciljeve, konstruktivno upravljanje emocijama,
razvijene socijalne i komunikacijske sposobnosti, vjetina vrednovanja drugih i
samovrednovanja, itd.
Sve su to, dakako, vrlo poeljni odgojni ciljevi, koje uitelj uvijek treba imati
na umu, prije svega odgovarajuim odnosom, podrkom, usmjeravanjem,
savjetovanjem, koritenjem prikladnih nastavnih metoda i sadraja. Sigurno je i
to da obrazovanje za poduzetnitvo, uz stjecanje potrebnih znanja i vjetina, treba
usmjeriti prema najvanijim psiholokim obiljejima poduzetnikog razvoja.
Meutim, u smislu aktivne, fokusirane i djelotvorne uloge uitelja u razvoju
69
poduzetnikih kompetencija uenika, vjerujemo da je potrebno usmjeriti njihovu
pozornost na dostian broj kljunih ciljeva i oekivanih ishoda, kako uitelji ne bi
bili u situaciji da planiraju sve o svemu, to jest da ne bi, po onoj narodnoj, od
ume drva ne vidjeli.
Problem: Ogranienja vezana uz postizanje i primjenu uiteljskih
kompetencija
Kao jedna od pretpostavki za ostvarivanje eljene razine uenikih kompetencija
potrebno je, prije svega, postii odgovarajuu razinu uiteljskih kompetencija
(Lonari i Peji Papak, 2009.).
Jednostavna definicija preuzeta iz Europskog kompetencijskog okvira definira
kompetencije kao kombinaciju znanja, vjetina i stavova (u irem znaenju
i vrijednosti, motiva i niza osobnih obiljeja), koja pojedincu omoguuje da
odgovarajue i uspjeno djeluje u odreenom kontekstu. U konanici, je li netko
dovoljno kompetentan ili ne, uvjetovano je i situacijski, to jest okruenjem u
kojem ta osoba djeluje.
U jednom od modela odluivanja o izboru kandidata s ciljem da se osigura
najbolja izvedba (Sherman, Bohlander i Chruden, 1988.), sadrana su dva sloena
faktora koji vie-manje odgovaraju kompetencijskoj strukturi: moe, koji znai
sposobnosti, znanja i vjetine, te hoe, koji ukljuuje osobne karakteristike,
motivaciju i interese. Svi elementi ukljueni u model ilustriran u Prikazu 1. su
utjecajni, pa nia vrijednost svakog pojedinog faktora negativno utjee na konani
rezultat.
Prikaz 1. Model odluivanja o izboru kandidata
moe x hoe = postie
Zbornik radova
Prikaz 2. Kompetencije uitelja u ovisnosti o kontekstu
moe" x hoe"
uvjeti x = postie
oekivanja
Uvoenjem oekivanja u nazivnik ove formule, eljeli bismo upozoriti da uz

prekomjerna oekivanja ni uitelj koji puno moe i hoe nee moi ostvariti
eljeni rezultat. Isto tako, ako uvjeti nisu odgovarajui nego puno nii, ni visoka
razina kompetencija uitelja to nee moi nadoknaditi.
Ve smo istakli da je razina oekivanja koju pred uitelje stavljaju drutvo
i odgojno-obrazovni sustav iznimno visoka, i eksplicitna (sadrana u
dokumentima), i ona implicitna. Po pitanju uvjeta: resursa (vremena, sredstava,
materijala), organizacijskih rjeenja i trajne strune i druge potpore, navedeni
dokumenti, osim donekle u dijelu koji se odnosi na struno usavravanje, nisu
dovoljno obeavajui.
Niz autora istie potrebu za osposobljavanjem uitelja za uenje za poduzetnitvo
(Begovi, Stankovi i, Tkalec, 2009.; Heder, Smolji i Tafra, 2009.), a provedena
su i pojedina istraivanja koja su utvrdila nedovoljnu osposobljenost uitelja
za razvoj poduzetnike kompetencije uenika i potrebu da se ista unaprijedi
(Domovi, Baranovi i tibri, 2007.; Joki i dr., 2007.), to je Strategijom
uenja za poduzetnitvo i planirano. Valja meutim rei da treba biti vrlo oprezan
i u procjeni mogunosti da velik dio uiteljskog korpusa kroz ciljano struno
usavravanje stekne potrebne kompetencije i time se adekvatno i sveobuhvatno
osposobi za razvoj poduzetnike kompetencije kod djece, budui da je, uz opa
ekonomska i specifina poduzetnika znanja i vjetine, nuno imati i odreene
poduzetnike sklonosti i obiljeja, na to upuuju i pojedini koriteni izvori
(Letonja, 1999.).
Budui da kompetencije uitelja sagledavamo u kontekstu, taj smo model proirili

oekivanjima i uvjetima koji su im u tu svrhu osigurani, to pokazujemo u Prikazu
2.
70
71
Umjesto zakljuka: prijedlozi
U svezi s problemom uistinu zahtjevnog, a slobodno bi se moglo rei i
nedostinog, broja i razine psiholokih ciljeva, ije se ostvarivanje oekuje
kao dio razvoja poduzetnike kompetencije uenika, jedno od rjeenja je da se
poduzetnika kompetencija definira uim brojem najvanijih ishoda, koji bi bili
dobro operacionalizirani, ime bi se postiglo suavanje i jasnije definiranje uloge
svakog uitelja. Time bi se dijelom razrijeio i problem prevelikih i nejasnih
oekivanja, koji mogu natetiti uiteljskoj djelotvornosti i dovesti u pitanje
definiranje njihovih kompetencija, a i samo njihovo ostvarivanje kroz sustav
strunog usavravanja.
Po pitanju planiranog sudjelovanja svih uitelja u uenju za poduzetnitvo,
potrebno je uvaiti nespornu injenicu da se od uitelja koji po svojim osobnim
obiljejima nisu skloni poduzetnitvu, a takvih je sigurno veina, teko mogu
oekivati odgovarajue kompetencije za razvoj poduzetnike kompetencije
uenika. Zbog toga je koncept po kojem e svatko u svom predmetu kontinuirano
poneto doprinositi, pa e to uroditi eljenim ishodima, vrlo upitan.
Po naem miljenju, vei broj uitelja trebao bi proi krae programe strunog
usavravanja o ovoj temi, koji bi bili informacijsko-motivacijske-selekcijske
prirode. Iz njih bi se u kolama regrutirala struna i potporna jezgra od
nekoliko odgovarajue selekcioniranih i potom temeljito educiranih uitelja
i strunih suradnika, koji bi, uz edukacijsku i motivacijsku ulogu, sustavno
koordinirali i unapreivali predmetne i kolske aktivnosti na realizaciji ove teme.
Razgraniavanjem i specificiranjem uloga uitelja, definiranjem njihove timske
suradnje, suavanjem i fokusiranjem njihovih aktivnosti, znatno bi se doprinijelo
uvjetima ostvarivanja ovih programa i njihovoj djelotvornosti.
Nadalje, raunajui na vrlo realnu mogunost da e se, kao meupredmetna,
ova tema u praksi obraivati fragmentarno, a ne i usustavljeno, svakako bismo
preporuili da se barem jednom tijekom osnovnog kolovanja uenicima omogui
zaokruen i cjelovit program uenja za poduzetnitvo, bilo kontinuirano tijekom
godine, polugodita ili koncentrirano tijekom nekoliko tjedana. Preporuili bismo
vrijeme sedmog razreda, to zbog psiholokih razvojnih obiljeja te dobi, to
zbog podudaranja s aktivnostima profesionalnog informiranja. Kljunu bi ulogu u
ostvarivanju tog programa (izbornog, izvannastavnog ili kakvog je ve mogue)
72
Zbornik radova
preuzeli ve spomenuti specijalizirani uitelji i koordinatori za poduzetniko
uenje, koji bi, u skladu s naelima i vrijednostima vezanima uz podravanje
poduzetnike orijentacije, za to bili i dodatno stimulirani.
Literatura
1. Begovi, V., Stankovi, D., Tkalec, Z. (2009.) Strategije uenja i pouavanja
za razvoj poduzetnike kompetencije u neformalnom obrazovanju. U: Zbornik
radova 4. meunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno
uenje odraslih, ibenik, 29.-31.5.2009. (Ur.: Matijevi, M. i iljak, T.)
Hrvatsko andragoko drutvo, Zagreb. 83-93.
2. Commission of the European Communities (2008). Improving competences for
the 21st Century : An Agenda for European Cooperation on Schools.
3. Domovi, V., Baranovi, B., tibri, M. (2007.). Uitelji i uvoenje poduzetnike
kompetencije u osnovne kole. U: Babi, N. (Ur.). Kompetencije i kompetentnost
uitelja. Uiteljski fakultet u Osijeku i Kherson State University, Kherson,
Ukraine, Osijek. 175-181.
4. Heder, E., Smolji, M., Tafra, V. (2009.) Nunost implementacije poduzetnike
kompetencije u kurikulum neformalnog obrazovanja. U: Zbornik radova
4. meunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno uenje
odraslih ibenik, 29.-31.5.2009. (Ur.: Matijevi, M. i iljak, T.) Hrvatsko
andragoko drutvo, Zagreb. 73-81.
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.
do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF (24.04.2011.)
5. Joki, B. i dr. (2007.) Kljune kompetencije uiti kako uiti i poduzetnitvo
u osnovnom kolstvu Republike Hrvatske ; Istraivaki izvjetaj. European
Training Foundation i Institut za drutvena istraivanja, Centar za istraivanje i
razvoj obrazovanja. Zagreb.
73
Zbornik radova
6. Letonja, M. Didaktika poduavanja poduzetnitva (1999.). U: Poduzetnitvo za

21. stoljee : Prirunik za uitelje/trenere, savjetnike i promotore poduzetnitva
(Ur.: Glas, M., Kraljeta, V., Penyni, V.). Ministarstvo gospodarstva Republike
Hrvatske, Zagreb. 292-296.
Psychological aspects of entrepreneurial competence of students

defined by strategic acts and expected limitations in their
implementation
7. Lonari, D. i Peji Papak, P. (2009.) Profiliranje uiteljskih kompetencija.

Odgojne znanosti, 11(2). 479 - 497.
Summary - Having adopted the Strategy of Learning for Entrepreneurship

2010-2014, and introduced entrepreneurship as one of eight key competences of
students into the National Curriculum Framework from 2010, the Republic of
Croatia, the same as the European Union some years before, has shown that the
entrepreneurial orientation is considered extra important for the personal, general
social and economic prosperity, both today and in a time to come. If we analyse
the way in which the entrepreneurial competence of students in the mentioned
documents is defined, and especially the number and structure of psychological
characteristics it implies, which should all be supported, encouraged and
systematically developed in students by their teachers, it is clear that it is a very
demanding task.As one of presumptions for the achievement of the desired level
of students competencies, it would be necessary to develop corresponding level
of teachers competencies first.
It would have to be taken into account that the competencies implying a number
of characteristics needed to achieve success (abilities, knowledge, skills,
attitudes, ) should be considered in relation to the context in which they are
being realized. That is why some preconditions aimed at work on development
of students entrepreneurial competencies have been mentioned and analysed.
In addition to improvement of teacher competencies, which has been announced
in the indicated documents, but still not specified and operationalized, the
context should be considered as well, first of all, in order to define the level of
expectations as precisely as possible, and to work out corresponding conditions
and ways of teaching entrepreneurship at schools in an adequate way.
8. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2010.) Nacionalni okvirni

kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje.
9. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2010.) Strateki plan za razdoblje
2011. - 2013.
10. Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December
2006 on key competences for lifelong learning (2006/962/EC). Annex: Key
Competences for Lifelong Learning - a European Reference Framework.
Official Journal of the European Union, 30.12.2006, L 394. 13-18.
11. Sherman, A., Bohlander, G., Chruden, H. (1988). Managing Human Resources.
South-Western Pub. Co., Cincinnati.
12. Vlada Republike Hrvatske (2010.). Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.2014.
Key words - learning for entrepreneurship, student entrepreneurial competence,

psychological aspects, teacher competencies
74
75
Zbornik radova
Poduzetne obrazovne institucije

Entreprenurial educational institutions
76
77
Zbornik radova
Model preduzetnike visokokolske ustanove

Entrepreneurial university model
Fakultet za ekonomiju i inenjerski menadment u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija
Info@fimek.edu.rs, olivera@fimek.edu.rs
Abstract - The article studies different perspectives of Entrepreneurial University.

Firstly, it provides an overview of EU strategic documents which are highlighting
the importance of entrepreneurship and entrepreneurial education. In terms of
global market and economy, which is increasingly based on knowledge, economic
success of any society depends on its ability to establish a comparative advantage
in this domain. For competitiveness, growth and employment as well as for equality
and social inclusion, it is of utmost importance to create a knowledge triangle
of education, research and innovation. Higher education institutions must respond
to the needs of the environment people, labour market and society as a whole.
Further, this article provides different views on Entrepreneurial University. After
presenting various Entrepreneurial University concepts and studies it finally
provides a process-based Model of Entrepreneurial University.
Key words - entrepreneurial university, entrepreneurial education, key competences,
innovation.
78
79
Zbornik radova
Uvod
Upravljanje visokokolskim ustanovama postaje sve sloenije zbog brzih promena

u okruenju, a visokokolske institucije se suoavaju sa problemom: kako da se
dobije najbolja ekonomska efektivnost a pri tome da se ne narui kvalitet ponuenog
obrazovanja.
Zemlje EU su 2000. godine na samitu Evropske unije u Lisabonu postavile

ambiciozni cilj da EU do 2010. godine postane najkonkurentnija i najdinaminija
svetska privreda zasnovana na znanju koja e biti u stanju da ima odrivi razvoj sa
boljim i kvalitetnijim radnim mestima i veom socijalnom kohezijom. Zbog sporog
ostvarivanja postavljenih ciljeva, Lisabonska strategija je 2005. godine redefinisana
i usmerena pre svega na rast i zapoljavanje, ponovo naglaavajui da kompleks
znanja, koji obuhvata obrazovanje, istraivanja i inovacije, predstavlja motor
odrivog razvoja i kreiranja radnih mesta. Evropa 2020 - evropska strategija za
pametni, odrivi i inkluzivni razvoj definie viziju Evropske socijalno-trine
ekonomije za 21. vek. U ovoj strategiji, postavljena su tri meusobno proimajua
prioriteta: (1) Pametni rast razvoj ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama;
(2) Odrivi rast promovisanje ekonomije koja e efikasno koristiti resurse
(resursno efikasna ekonomija) i biti visoko kompetitivna; (3) Inkluzivni rast
osnaivanje ekonomije sa visokom stopom zaposlenosti koja obezbeuje socijalnu
i teritorijalnu koheziju.
Neki od najvanijih prioriteta EU politike preduzea su stvaranje preduzetnikog
razmiljanja kroz obrazovanje i obuku kao i promovisanje preduzetnitva kroz
podsticanje stvaranja preduzea i podravanje malih i sredmnjih predeuzea
(MSP) tokom njihovog pokretanja i u fazi razvoja. Preduzetnitvo se smatra
jezgrom kompetenstosti za rast, zapoljavanje i lino ispunjenje, a preduzetniko
obrazovanje kljunom merom za podsticanje preduzetnitva.
U uslovima globalno otvorenih trita, kao i privrede koja je sve vie
zasnovana na znanju, ekonomski uspeh svakog drutva zavisi od njegove
sposobnosti da uspostavi komparativnu prednost u ovom domenu. Za kokurentnost,
rast i zapoljavanje kao i za jednakost i socijalnu inkluziju veoma je vano stvoriti
trougao znanja obrazovanja, istraivanja i inovacija.
Poslednjih nekoliko godina, visoko obrazovanje u Srbiji, ali i u regionu,
pretrpelo je znaajne promene i trendove: Bolonja, globalizacija proizvodnje i
prenoenja znanja, omasovljenje visokog obrazovanja i ogranienost dravnih
sredstava za finansiranje visokokvalitetnog istraivakog i obrazovnog rada.
80
Interesovanje za preduzetniko obrazovanje poelo je 80 tih godina prologa

veka, iako se moze rei da je u Sjedinjenim Amerikim Dravama postojalo i
ranije. Vlade zemalja irom sveta uvidele su da preduzetniko obrazovanje pomae
u stvaranju preduzetnike kulture, preduzetnije radne snage i veem broju novih
poduhvata.
Preduzetnitvo je prepoznato kao bazina vetina u procesu permanentnog
(doivotnog) obrazovanja (koncept LLL - lifelong learning). Evropski okvir za
kljune kompetencije za doivotno uenje identifikuje i definie osam kljunih
kompetencija koje predstavljaju prenosivi multifunkcionalni paket znanja, vetina i
stavova koji su neophodni svim pojedincima za lino ispunjenje i razvoj, ukljuivanje
u drutvo i zapoljavanje: Komuniciranje na maternjem jeziku, Komuniciranje na
stranom jeziku, Matematika pismenost i osnovna znanja iz nauke i tehnologije,
Digitalna kompetencija, Uiti kako se ui, Meuljudska i graanska kompetencija,
Preduzetnitvo, Kulturna svest i izraavanje.
Preduzetnitvo se definie kao sposobnost pojedinca da pretvori ideju u akciju.
Dakle, koristi od preduzetnikog obrazovanja nisu ograniene samo na start-up,
inovativne poduhvate i nova radna mesta kako je do sada bilo uvreeno miljenje.
Kao kljuna kompetencija, preduzetnitvo ima aktivnu i pasivnu komponentu: ono
ukljuuje sklonost da sami unosimo promene kao i sposobnost da prihvatamo,
podravamo i prilagoavamo inovacije spoljanjih faktora. Preduzetnitvo
podrazumeva prihvatanje odgovornosti za sopstvene postupke bilo pozitivne ili
negativne, razvijanje strateke vizije, postavljanje ciljeva i njihovo postizanje kao i
motivisanost za njihov uspeh.
Rezultati istraivanja koje je sprovedeno na 664 visokokolske institucije
u Evropi 2008. godine pokazali su da je obim preduzetnikog obrazovanja
zabrinjavaju: vie od polovine studenata na viim nivoima obrazovanja nemaju
pristup obrazovanju za preduzetnitvo. (Survey of Entrepreneurship Education in
Higher Education in Europe, 2008.)
81
Zbornik radova
U Srbiji je trenutno u izradi Strategija doivotnog preduzetnikog obrazovanja.

Paunovi (Paunovi, 2009.) ocenjuje da iako su uinjeni znaajni pomaci,
preduzetniko obrazovanje prua dovoljno znanja i informacija o kljunim
elementima ali ne doprinosi u dovoljnoj meri unapreenju sposobnosti i vetina
preduzetnikog ponaanja u realnom poslovnom okruenju i navodi da u stvarnosti
na delu imamo pre edukaciju o preduzetnivu nego edukaciju za preduzetnivo.
Gibb navodi da su Univerziteti preduzetniki kada: hrabro stvaraju svoju

autonomiju i prihvataju ideju da e sve manje biti finansirani od strane drave;
bez straha maksimiziraju potencijal za komercijalizaciju svojih ideja i ne vide
to kao znaajnu pretnju akademskim vrednostima; interno se organizuju kako
bi obezbedili jae centrano upravljanje preduzetnikim poduhvatom, gradei
priprodnu autonomiju pojedinanih akademskih radnika; se aktivno ukljuuju u iru
zajednicu stakeholdera (zainteresovanih strana) kao deo strategije organizacionog
uenja; promoviu stvaranje naunih parkova, inkubatora, kancelarija za transfer
tehnologije, aranmana za zatitu patenata, ne u cilju zadravanja za sebe, ve kao
mono sredstvo za otvaranje i integraciju i univerzitetske odnose sa relevantnim
stakeholderima kako na formalni tako i na neformalni institucionalni nain;
podstiu irok spektar interdisciplinarnih aktivnosti stvaranjem interdisciplinarnih
departmana i istraivakih i razvojnih centara; prihvataju iru odgovornost za lini
razvoj studenata i osoblja, posebno u vezi sa buduim iskustvima: socijalnim,
karijernim i doivotnim uenjem; zapoljavaju preduzetno osoblje i imenuju
preduzetne lidere kao agente promene; izgrauju sistem nagraivanja daleko izvan
kriterijuma koji se odnose na istraivanje, publikovanje i nastavu; sveukupno,
obezbeuju da je koncept preduzetnikog obrazovanja ugraen i utemeljen na svim
fakultetima, svojstven kljunom osoblju i integrisan u nastavne planove.
Visokokolske ustanove sada su odgovorne za ekonomski i drutveni razvoj,

da bi ostvarile ulogu koja im je postavljena, tradicionalne visokokolske ustanove
morae da se transformiu u preduzetnike.
Model preduzetnikog univerziteta
Koncept preduzetnikog univerziteta vezuje se za amerikog sociologa Burton
Clark-a koji je 1998. godine objavio studiju Creating Entrepreneurial Universities:
Organisational Pathways of Transformation. Gjerding et. al navode glavni zakljuak
ove studije: da bi univerzitet bio preduzetniki, organizacionu kulturu mora da
karakterie kolektivni mentalni sklop u kojem je preduzetnitvo potpomognuto
kombinacijom top-down (odozgo na dole) i bottom-up (odozdo na gore) pristupom,
ukljuujui i visoku toleranciju za preuzimanje rizika. Preduzetniki univerzitet
pokazao se kao oraganizacija u kojoj je preuzimanje rizika normalna pojava kada
se pokreu nove prakse, i gde se preduzetnitvo esto doivljava kao preuzimanje
inovativnih praksi do faze komercijalne eksploatacije.
Eminentni istraiva u ovoj oblasti Alan Gibb, navodi da preduzetniku
organizaciju moemo definisati kao organizaciju koja maksimizira potencijal
pojedinaca u njoj da slede efektivno preduzetniko ponaanje i inicijative koje vode
do veeg linog ispunjenja i poboljane organizacione performanse.
Burton Clark navodi da su univerziteti preduzetniki kada bez straha
maksimiziraju potencijal za komercijalitaciju svojih ideja i ne vide to kao znaajnu
pretnju akademskim vrednostima. Na osnovu iskustava iz Sjedinjenih Amerikih
Drava, Azije i Evrope,
82
Norbert Kailer objanjava da je koncept univerzitetskog preduzetnikog

obrazovanja zasnovan je na stratekim odlukama u vezi sa razvojem univerziteta i
fakulteta koji obuhvata srednjorone i dugorone odluke: vizije i filozofije koja je
ispod nje Burgoyne and Stuart 1978); posveenost kontinuiranoj evaluaciji i razvoju
koncepta (Easterby-Smith, 1986); organizaciona struktura jedinica odgovornih
za obrazovanje za preduzetnitvo u okviru organizacije (Pittaway and Hannon
2007); Identifikacija internih i eksternih partnera za saradnju, politika umreavanja
i saradnje; umreavanje i partnerstva sa preduzeima i drugim univerzitetima;
zapoljavanje i razvoj nastavnog osoblja (ukljuujui preduzetnike i Alumni kao
predavae); okvirni uslovi kao to su pronalasci, patenti, dodatne preduzetnike
aktivnosti osoblja, planovi karijere; spektar ponuenih aktivnosti, kao to su
programi preduzetnitva i druge tvrde i meke mere podrke (Kirby, 2006) i
terenske aktivnosti; Odluke koje se tiu stratekih ciljnih grupa kao i procedure za
zahtev i prijem; politike finansiranja; podrka i ulaganja u spin-off.
83
Studija sprovedena od strane Gjerding, Wilderom, Cameron, Taylor and
Scheunert (2006), ukazala je na karakteristike preduzetnikih univerziteta: veza
izmeu inovacija i preduzetnikog duha, vanost zaraivanja novca i odnos izmeu
internog i eksternog preduzetnitva. Autori istiu pretpostavku bi svi univerziteti
trebali da budu inovativni, meutim, samim tim to je univerzitet inovativan, ne
mora da znai da je univerzitet i preduzetan. Najvei broj ispitanika u studiji je
povezalo preduzetnitvo sa eksternom saradnjom preko koje univerzitet doprinosi
razvoju i formiranju kompanija i razvoju drutva uopte. Takoe, znaajno je istai
da je ovo istraivanje ukazalo da postoji potreba za takvim strukturama podrke
koje e pomoi istraivaima da dobiju finansiranje, zatite prava intelektualne
svojine, komercijalizuju izvodljive poslovne ideje, upravljaju projektima itd.
Sa druge strane, administrativni deo organizacije univerziteta takoe treba da
bude inovativan i preduzetan. Mora da postoji spremnost na preuzimanje rizika,
finansijski i intelektualno, to se tie intelektualnog rizika, mora postojati akademsko
priznavanje visoko kvalitetnih primenjenih istraivanja. I poslednje, preduzetnitvo
se mora odnositi i na obrazovanje, jer ceo etos koji okruuje obrazovne aktivnosti u
visokoj meri utie na to ta se dogaa u ostalim delovima univerziteta. Na osnovu
literature i i optih postavki na kojima se temelje visokokolske ustanove u regionu
definisali smo Model preduzetnikog univerziteta prikazan na slici 1.
Zbornik radova
Zakljuak
Ne postoji konsenzus o tome koji model da visokokolske ustanove primene u
cilju transformacije iz tradicionalnog u preduzetniki univerzitet. Na osnovu
iskustava iz drugih zemalja, moemo da zakljuimo da su prakse raznolike to se
i moe pretpostaviti ako uzmemo u obzir razliitu istorijsku tradiciju, ekonomsko
i socijalno okruenje. Vano je istai da koncept preduzetnikog univerziteta nije
pretvaranje visokokolskih ustanove u iskljuivo profitno orijentisane, ve jedan
od naina da se razvije visokokolska ustanova koja je spremna da odgovori na
potrebe okruenja graana, trita rada i drutva u celini.
Literatura
1. Gibb, A. (2007) Creating the entrepreneurial university: do we need a
wholly different model of entrepreneurship? in Handbook of Research in
Entrepreneurship Education, A General Perspective, Volume 1, Ed. Fayolle, A.,
Edward Elgar, 67-103
2. Wong, P; Ho, Y; Singh, A. (2007) Towards an Entrepreneurial University
Model to Support Knowledge-Based Economic Development: The Case of the
National University of Singapore, World Development, Vol. 35, No. 6, 941-958
3. Survey of Entrepreneurship Education in Higher Education in Europe (2008),
NIRAS Consultants, FORA, ECON Pyry
4. Kailer, N. (2010) Entrepreneurship education at universities in German-speaking
countries: empirical findings and proposals for the design of university- wide
concepts, in Handbook of Research in Entrepreneurship Education, International
Perspectives, Volume 3, Ed. Fayolle, A., Edward Elgar, 248-273
5. Kickul, J; Fayolle A. Cornerstones of change: revisiting and challenging
Procesni model Preduzetnikog Univerziteta - Slika 1.

84
85
Zbornik radova
new perspectives on research in entrepreneurship education, in Handbook of

Research in Entrepreneurship Education, A General Perspective, Volume 1, Ed.
Fayolle, A., Edward Elgar, 1-17
6. Kirby, D. Changing the entrepreneurship education paradigm, in Handbook of
Research in Entrepreneurship Education, A General Perspective, Volume 1, Ed.
Fayolle, A., Edward Elgar, 21-45
7. Gjerding, A; Wilderom, C; Cameron, S; et. al; (2006) Twenty Practices of an
Entrepreneurial University, Higher Education Management and Policy, Vol. 18,
No. 3
8. European Commission - Enterprise and Industry Directorate-General, (2008)
Entrepreneurship in Higher Education, especially in Non-business studies,
Final report of the Expert Group.
9. EUROPEAN COMMISSION, Directorate-General for Education and Culture
(2004) Implementation of Education and Training 2010, Work programme
Working group B, Key competences, Key competences for Lifelong Learning
a European reference Framework
10. European Comission, EU 2020 - A European strategy for smart, sustainable and
inclusive growth.
11. Gibb, A; Towards the Entrepreneurial University Entrepreneurship Education
as a Lever for Change, http://www.ncge.org.uk/publication/towards_the_
entrepreneurial_university.pdf, (15.03.2011.)
12. Gibb, A.; Hannon P; Towards the Entrepreneurial University? https://webspace.
utexas.edu/cherwitz/www/articles/gibb_hannon.pdf, (07.05.2011.)
13. Paunovi, S. (2009) Preduzetniko obrazovanje kako ga uiniti efikasnijim
i preduzetnijim?, Menadment, marketing i trgovina, http://www.singipedia.
com/content/257-Preduzetnicko-obrazovanje-Kako-ga-uciniti-efikasnijim-ipreduzetnijim, 144-149, (05.04.2011.)
Poduzetna obrazovna institucija u segmentu
86
visokog obrazovanja
Andrijana Kos i Mirjana Trstenjak
Meimursko veleuilite u akovcu,akovec, Hrvatska
akos@mev.hr, mtrstenjak@mev.hr
Vesna Sabol-Opai
Hotel Park, akovec, Hrvatska
direktor@hotel-park.info
Saetak - Segment visokog obrazovanja u ukupnoj obrazovnoj strukturi mora teiti

poduzetnosti. No obrazovne institucije ne znaju kojim smjerom krenuti jer njihova
uloga jo uvijek nije definirana, za razliku od ostalih gospodarskih subjekata.
Da bi visokoobrazovna institucija bila poduzetna mora identificirati svoju ciljnu
skupinu, prepoznati njihove potrebe te ih zadovoljiti pomou vlastitih resursa i
suradnjom s gospodarstvenicima. Visokoobrazovne institucije mogu sudjelovati u
izradi i provoenju projekata Europske unije putem kojih e stei potrebno iskustvo
i ostvariti partnerstvo s ostalim institucijama. U svoje podruje izuavanja moe
ukljuiti gospodarske subjekte s ciljem aktiviranja svojih studenata za sudjelovanje
u praksi. Vano je da visokoobrazovne institucije svojim djelovanjem u zajednici
stvore pozitivan imid koji e biti osnova njihovog daljnjeg razvoja prema
poduzetnoj obrazovnoj instituciji.
Kljune rijei - visokoobrazovna institucija, suradnja, gospodarski subjekti,
marketinka komunikacija
Andrijana Kos, Mirjana Trstenjak i Vesna Sabol-Opai
87
Zbornik radova
Uvod
na tritu rada, a cilj projekata je osnaiti hrvatski obrazovni sustav u segmentu

obrazovanja odraslih odnosno cjeloivotnog uenja. Suradnjom s lokalnim
podrunicama Hrvatskog zavoda za zapoljavanje lake se dolazi do spoznaje da
postoji veliki nedostatak potrebnih vjetina za odreene poslove. Sljedei korak je
odabir pouzdanih partnera na projektu koji e biti voljni sudjelovati u pripremi i
provedbi projekta. Odabir projektnih partnera je ozbiljan zadatak jer neozbiljnost
i nedosljednost provoenja projekta dovodi u opasnost cijeli posao. Najbolje
je odabrati druge obrazovne institucije koje se takoer mogu okarakterizirati
kao poduzetne, a prola pozitivna iskustva s njima su dobar pokazatelj u kojem
smjeru e partnerstvo krenuti. Pripremom projekata visokoobrazovna institucija
izrazit e svoje poduzetne sposobnosti pravom idejom, odabirom kvalitetnog
kadra, projektnog partnera i samom provedbom koja e dati pozitivne rezultate.
Rezultati e se reflektirati kroz komunikaciju s lokalnom zajednicom, omoguit e
zapoljavanje i osigurat e polaznicima odreene socijalne i ostale vjetine.
Biti poduzetan znai imati sposobnost postaviti cilj, stvoriti osjeaj uspjenosti i
biti motiviran ostvarenjem zadanih ciljeva. Poduzetnost podrazumijeva stalno
razmiljanje o poslovanju, prihvaanje odgovornosti, ali i moguih neuspjeha.
Obrazovne institucije moraju se okrenuti ranom otkrivanju socijalnih i obrazovnih
potreba njezinih ciljnih skupina.
to znai biti poduzetna obrazovna institucija?
Institucije visokog obrazovanja imaju sve vei udio u regionalnom razvoju, koji u
posljednje vrijeme privlai sve vie pozornosti. Dok je uloga ljudskog kapitala u
ekonomskom rastu ve poznato podruje, uloga koju bi morale odigrati obrazovne
institucije jo uvijek nije definirana. Od institucija se oekuje da trebaju biti glavni
igrai, istraivati i provoditi obrazovanje te biti okosnica kulturnog, drutvenog i
ekonomskog okruenja. Obrazovne institucije moraju provoditi regionalnu misiju,
a da bi to ostvarile potrebno je zadovoljenje odreenih imbenika. Ti imbenici
ukljuuju karakteristike pojedine institucije, lokacija institucije te nacionalni okvir.
Najvei problem je to obrazovne institucije ne znaju koje su njihove obaveze,
na koji nain moraju ostvariti suradnju s gospodarstvom. Poduzetne obrazovne
institucije moraju imati svojevrsne menadere koji e biti inovativni, poticati
na aktivnosti te biti glavni pokretai i izvoai odreenih akcija. Ljudski resursi
u obrazovnim institucijama glavni su klju njezine poduzetnosti i povezivanja s
gospodarskim subjektima.
Kako mogu visokoobrazovne institucije biti i ostati poduzetne?
Priprema kvalitetnih projekata
Obrazovanje odraslih je vrlo vano obrazovno podruje bez kojeg je daljnji
razvoj drutva nemogu. Ono osigurava konkurentnost na tritu rada, poveava
mogunost zapoljavanja, razvoj civilnog drutva i odrivi razvoj svih ostalih
podruja. Vano je da visokoobrazovna institucija dobrom politikom upravljanja
ljudskim resursima odabire struni kadar koji posjeduje dobre organizacijske i
jezine sposobnosti za razumijevanje programa Europske unije, njihovih zahtjeva,
procedura koje treba provesti. Ideje za projekte potrebno je uskladiti s potrebama
88
Povezivanje studenata i gospodarstvenika

Suradnjom visokoobrazovne ustanove s turistikim kompleksima, lokalnom
gradskom upravom i lokalnim poduzeem mogue je razviti projekt u smjeru
razvitka turistike ponude lokalne regije. Cilj projekta je revitalizacija turistike
lokacije stvaranjem zaokruene cjeline koja e biti u stanju pruiti kompleksnu
turistiku uslugu s ciljem potpunog aktiviranja lokacije, te njena ukljuivanja u
turistike tokove, kao i ouvanje i promoviranje povijesne, kulturne, industrijske
i gastronomske batine. Ukljuivanje studenata u projekt realizirat e se radom
studenata na terenu, postavljanjem toaka GPS ureajem, ukljuivanjem u program
sveanog otvorenja turistike lokacije. Studenti e turistima odravati prezentacije
o povijesti grada kroz njegovu prolost, znaaj prirodnih resursa u turistikoj ponudi
toga kraja, a takoer i poticati lokalno stanovnitvo i posjetitelje na rekreativne
aktivnosti i druenja, te gastronomsku ponudu. Studentima se ukljuivanjem u
projekt prua mogunost aktivnog sudjelovanja i realizacije novih ideja u razvoju i
obogaivanju turistike ponude lokalne zajednice. Suradnju je mogue pokrenuti
i ukljuivanjem studenata u terensku nastavu u prirodi - obaveznog nastavnog
programa uenika osnovnih kola. Zamisao je da studenti izrade dodatne programe i
aktivnosti za uenike te provedbom dodatnih aktivnosti uenika doprinesu kvaliteti
izvoenja programa kole u prirodi. S druge strane, obrazovna institucija e kroz
89
Zbornik radova
vanjsku suradnju ukljuiti visokostruni kadar iz podruja pruatelja turistike

ponude u izvoenje pojedinih nastavnih programa i tako pomoi u poboljanju
obrazovne strukture zaposlenih u turizmu.
restoraterstvu. U proteklih 11 godina, struno usavravanje za konobare, barmene,

kuhare, slastiare, hotelske domaice i recepcionare zavrilo je neto manje od
est tisua osoba. S druge strane, osmiljavanje novog, modulski postavljenog
obrazovnog sustava Udruge hotelijera obuhvaa, izmeu ostalog, i organiziranje
strunog usavravanja menadmenta u suradnji s fakultetima i veleuilitima te
drugim nadlenim institucijama. Jedan od moguih modula suradnje s obrazovnim
institucijama u budunosti jest kroz nastavni program upoznati studente s
konkretnim problemima u hrvatskom hotelijerstvu, te preko strunih radionica
nastave organizirati i potaknuti studente da ponude rjeenja problema te direktno,
preko svojih pismenih radova, sudjeluju u rjeavanju problema. Naime, u praksi se
vrlo esto dogaa da mladi ljudi po zavretku kolovanja postignu visok stupanj
naobrazbe, ali istu mogu teko primijeniti zbog nedostatka kvalitetnog praktinog
rada. Suradnjom edukativnih institucija i UPUHH-a (novim modelom obrazovanja)
postigli bi struno usavravanje i u praktinom dijelu. Dobili bi mlade, visoko
kolovane menadere koji su ve upoznati s djelovanjem hotelskog sustava, kao
i sa svom problematikom koju nalazimo u visokom i srednjem menadmentu
hotelijerstva. Istovremeno, strukovna veleuilita postala bi na taj nain mali
poduzetnici koji bi se takoer prilagoavali trinom natjecanju, kao i njegovim
zahtjevima.
Uvoenje novih programa prema zahtjevima trita

U sklopu programa za obrazovanje odraslih mogue je organizirati i kratke
strune seminare, a kao primjer navodimo seminar za turistike vodie i voditelje
poslovnica, ime se nastoji poveati broj turistikih vodia u lokalnoj sredini, kojih
je do sada bilo samo nekoliko i uope nisu mogli pokrivati zahtjeve turistikih
agencija. Provedeni seminar i struni ispit za turistikog vodia poloilo je 34 novih
kandidata, to ukazuje na veliku potrebu i zainteresiranost, ali, to je najvanije,
samim poveanjem ponude broja turistikih vodia podii e se i kvaliteta postojeeg
strunog kadra jer e agencije moi birati i opstat e samo najbolji vodii.
Povezivanje s udrugom hotelijera
Obrazovanje u hrvatskom hotelijerstvu je zastarjelo, no jaanjem suradnje izmeu
obrazovnih institucija i realnog sektora, moe se bitno unaprijediti. U obrazovanju
u hrvatskom hotelijerstvu gotovo se nita nije promijenilo tijekom posljednjih 20
godina. Rjeenje za unaprjeenje je vrlo jednostavno. Potreban je angaman na
uzajamnoj suradnji obrazovnih institucija s hotelijerstvom. Udruga poslodavaca
u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) je vodea strukovna udruga u hotelijerstvu
i ugostiteljstvu, s dugoronim ciljevima razvoja u hotelijerstvu. UPUHH je
strukovno gospodarska udruga koja okuplja menadere, strunjake i poduzetnike,
a ima zadatak promicanja i afirmacije veeg znaaja opih interesa u hotelijerstvu.
Udruga ima 225 lanica (hoteli, restorani, kole i fakulteti) iz podruja turizma
i obrazovanja. Kadrovi sa svojim znanjima, sposobnostima i radnim iskustvom
ine najznaajniji dio proizvodnih snaga u kvalitativnom i kvantitativnom smislu.
Oni su odreujui faktor razvoja organiziranosti i uspjenosti poslovanja. Udruga
poslodavca u hotelijerstvu vie od deset godina sudjeluje u obrazovanju kadrova
za potrebe turizma. Obrazovna funkcija meu najvanijim je zadaama Udruge.
S obzirom na eljeni kvalitativni iskorak hrvatskog hotelijerstva te sveukupno
podizanje konkurentske sposobnosti sektora, UPUHH kontinuirano provodi dodatnu
edukaciju i struno usavravanje proizvodno uslunog osoblja u hotelijerstvu i
90
Kreiranje uinkovite marketinke strategije

Poduzetne obrazovne institucije usredotouju se na svoju ciljnu skupinu (klijente)
identificirajui ih, pribliavajui se vienju stvari s njihovog gledita i zadovoljavaju
njihovih potreba i zahtjeva. Institucija stvara napor da slui i zadovoljava potrebe
i elje svojih klijenata i publike unutar svoje misije, koristei raspoloive resurse.
Jednom kad shvati potrebe i preferencije svoje ciljne skupine, odreuje u kojoj
mjeri moe odgovarati na njih i primijeniti programe za uinkovit razvoj odnosa sa
svojim klijentima. Obrazovne institucije moraju imati jasno odreenu marketinku
strategiju kako bi postale poduzetne. Kao najjae marketinko sredstvo za
postizanje pozitivnog imida obrazovne ustanove jest marketing od usta do usta, pa
institucije moraju djelovati tom smjeru. Pozitivan imid najprije se gradi pozitivnim
iskustvima studenata, pa je njihovo zadovoljstvo nastavnim sadrajima, nastavnim
osobljem i tretmanom prvi korak ka postizanju toga cilja. Kao primjer navodimo
91
ideju studenata koji su izrazili elju za svojim prostorom, gdje bi se mogli odmoriti
izmeu predavanja, sjesti i popiti kavu, imati mogunost besplatnih instrukcija,
koristiti internet ili se opustiti uz zabavne igre. Cilj je pruiti nove usluge studentima
u smjeru poduzetnosti i oslukivanja potreba. Taj prostor e biti za potrebe udruge
studenata, a on e biti edukativno-zabavni centar, te u budunosti i mjesto odvijanja
razliitih dogaanja i manifestacija kojima bi se poboljala kvaliteta studentskog
ivota, a i promotor obrazovne institucije. Interes studenata izrazio se putem
ankete, a rezultati e biti podloga za djelovanje prema upanijskim vlastima za
dobivanje prostora. Drugo podruje stvaranja pozitivnog poduzetnog imida je
organiziranje strunih skupova na podruju na kojem obrazovna institucija djeluje.
Cilj takvih skupova je doi do saznanja i pravih pokazatelja o kolovanju kadra i
drugih strunih profila za obrazovno podruje institucije, o znanju i vjetinama koji
se stjeu tijekom studija, o mogunostima zaposlenja u struci, o mogunostima
strunog osposobljavanja za nova zanimanja u obrazovnom podruju institucije, ali
i osposobljavanja ve postojeeg kadra koji radi na slinim poslovima. Prijedlog
obrazovnim institucijama takoer je formiranje skupine ljudi, tzv. marketinkog
odbora institucije koji e biti zadueni za marketinke akcije koje e ona poduzeti.
Odbor e voditi rauna o uspostavljanju dvosmjerne komunikacije izmeu
institucije, studenata, lokalne zajednice i zainteresiranih gospodarskih subjekata.
Potrebno je voditi rauna i o moguim modernim nainima prenoenja informacija,
ostvarivanja komunikacije, kao to su koritenje drutvenih mrea te svih oblika
komunikacije koje nam nudi internet, a koji su dio viralnog marketinga. Potencijal
viralnog marketinga poprima ogromne razmjere, a posebno je primjenjiv u domeni
marketinga visokoobrazovnih institucija.
Zakljuak
Osnova poduzetne obrazovne institucije je komunikacija, stvaranje mree dobrih
odnosa institucije i gospodarskih subjekata. U dananje vrijeme ekonomske
stagnacije, pronalaenje poduzea koja bi bila voljna sudjelovati u djelovanju
obrazovne institucije je teak posao, no proizvodi multi-pozitivne uinke. Obrazovna
institucija uvodi u svoj program elemente prijeko potrebne prakse, dok s druge
strane gospodarski subjekt moe pronai kvalitetan kadar koji e u budunosti
biti dio njihovog kvalitetnog radog tima. Potrebno je oslukivati i trite rada kao
izvor informacija, te kreirati marketinku strategiju za stvaranje pozitivnog imida
obrazovne institucije.
92
Zbornik radova
Literatura:
Breslauer, N. (2010). Edukacija kadrova za potrebe turizma i sporta u Hrvatskoj
s osvrtom na Meimursku upaniju. Zbornik radova struni kadrovi u turizmu i
sportu, 1, 22.
Kotler, P., Fox, K. (1995). Strategic Marketing For Educational Institutions. New
Jersey: Prentice-Hall Inc.
OECD (2007). Understanding the regional contribution of higher education
institutions: A literature review. Paris: OECD.
Entrpreneurial Educational Institution In the Area of Higher

Education
Abstract - a segment of higher education in total educational structure must strive
to be entrepreneurial. But educational institutions do not know which direction
to take because their role has not yet been defined, unlike other businesses.
Higher education institutions must identify their target groups, their needs and
satisfy them by using their own resources and cooperating with business entities.
Higher education institutions can participate in drafting and implementation
of projects of the European Union through which they will gain experience and
establish partnerships with other institutions. They can involve business entities
in their area of study with the aim of activating their students to participate in
practice. It is important that higher education institutions, through their activities
in the community, create a positive image that will be the basis for their further
development towards enterprising educational institution.
Key words: higher educational institution, cooperation, business entities,
marketing communication
93
Zbornik radova
AKADEMSKA ZAJEDNICA U RAZVOJU

I PROMOVIRANJU DRUTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA

Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, Hrvatska
wb@vuka.hr, novakovic.petraa@gmail.com, mvucetic@email.t-com.hr
Saetak - drutveno odgovorno poslovanje (DOP) danas postaje sve vaniji

segment u poslovanjima poduzea. Jedan je od naina postizanja konkurentske
prednosti koju hrvatska poduzea trebaju ostvariti ulaskom u Europsku uniju.
Jaanje konkurencije zahtjeva promjene u razmiljanju itavog drutva jer se
pokazala velikim problemom tranzicijskih gospodarstava. Kako bi se to postiglo
potrebna je suradnja svih interesno-utjecajnih skupina. Akademska zajednica
kao jedan od dionika i promotora DOP-a nalazi svoju ulogu u osvjetavanju i
obrazovanju mladih ljudi. Kako ne postoji jedinstveni program za ovaj relativno
novi poslovni koncept, on se opisuje kroz pojmove odrivog razvoja i etikog
poslovanja uz koje je usko vezan. Njegovim uvoenjem u obrazovni sustav
omoguila bi se kontinuirana edukacija na strunoj razini. Takvi programi
stvorili bi potencijalni pozitivan uinak na studente kao budue rukovodioce i
poduzetnike te ih usmjerili da ujedno kao potroai na tritu kupuju na osnovi
kriterija koji ukljuuju drutvenu odgovornost.
KLJUNE RIJEI - Europska unija, konkurentnost, akademska zajednica,
rukovodioci, potroai
94
95
Zbornik radova
UVOD
Europske unije. Sastavni je dio vizije EU usmjerene odrivom razvoju. Drutvenu

odgovornost u Hrvatskoj treba razmotriti u kontekstu tranzicije, uzimajui u obzir
proces pribliavanja Europskoj uniji (krabalo, Mioi-Lisjak i Bagi, 2007, str.
9). Kao jedan od glavnih katalizatora ubrzanog usvajanja DOP-a u hrvatskim
poduzeima je i proces stabilizacije i pristupanju Europskoj uniji, unutar kojeg su
hrvatska poduzea poela usklaivati svoje strategije i prakse s EU standardima
(Osmanagi Bedenik i suradnici, 2010, str. 264).
Praksa drutveno odgovornog poslovanja (DOP-a) u posljednje vrijeme sve se

vie razvija pod utjecajem globalizacije, tehnolokog napretka, bolje osvijetenosti
potroaa, ali i zbog ekonomskih standarda koje Republika Hrvatska (RH) mora
zadovoljiti u procesu ulaska u Europsku uniju (EU). Vanu ulogu u stjecanju vrste
osnove za dugoroni razvoj drutvene odgovornosti ima suradnja izmeu poduzea,
akademske zajednice, organizacija civilnog drutva i drugih strunih organizacija.
Tek kroz njihovu suradnju i razmjenu horizontalnih upravljakih praksi drutvena
odgovornost moe postati poslovni imperativ poduzea.
Predmet rada je znaaj akademske zajednice kao jednog od interesno-utjecajnih
dionika u prenoenju i irenju znanja o drutveno odgovornog poslovanja
studentima kao buduim rukovodiocima, ali i potroaima. Takoer se ispituje
uloga akademske zajednice u promoviranju drutvene odgovornosti u vrijeme kada
je RH u procesu ulaska u Europsku uniju u kojoj DOP obuhvaa iri kontekst od
onoga koji se provodi u Hrvatskoj. Stoga je cilj bio istaknuti vanost obrazovnih
institucija kroz irenje obrazovnih programa i svijesti studenata, kao potroaa i
buduih rukovodioca na razliitim razinama poslovanja.
Hrvatska poduzea relativno sporo napreduju u provoenju drutvene odgovornosti
u svom poslovanju pa se radom naglaava akademska zajednica kao predvodnica i
svim ostalim dionicima u usvajanju, razvijanju i prenoenju znanja i iskustava na
podruju drutveno odgovornog poslovanja.
POLITIKA DRUTVENE ODGOVORNOSTI HRVATSKIH PODUZEA
Drutveno odgovorno poslovanje (DOP) danas postaje sve prihvaeniji termin

poduzea ali i osvjetenih pojedinaca, vlade i civilnog drutva. Temeljni je dio
odrivog razvoja te spada meu brzorastue, vrlo eksponirane i vane politike
96
Europska unija zahtijeva jau pripremu i razumijevanje hrvatske poslovne

zajednice o vanosti DOP-a pri izlasku na europsko trite jer veina poduzea
nije upoznata s DOP-om te im nedostaju struna i praktina znanja za njegovu
integraciju u poslovanje (www.dop.hr.). Veliki problem predstavlja nepostojanje
pravnog okvira te relativno niska razina svijesti o drutvenoj odgovornosti koja
ograniava odgovarajuu primjenu DOP-a na svim razinama poduzea. Ulaskom
u EU, nedostatak ovih pozitivnih praksi utjecat e na konkurentnost poduzea
(Hrvatska udruga poslodavaca, 2011).
U svrhu ostvarivanja pozitivne konkurencije potrebno je smanjiti neodlunost
poduzea u primjeni prakse DOP-a koja je prvenstveno interne naravi te ovisi o
osobnim stavovima rukovoditelja. Kako bi se poveala razina svijesti i vanosti o
drutvenoj odgovornosti te povezale sve inicijative i stvorila mrea organizacija
koje se bave DOP-om, u Hrvatskoj je uz odobrenje Europske komisije zapoelo
stvaranje platforme za DOP. Iako se prilagoava standardima zapadnoeuropskih
zemalja implementirajui zakone o drutvenoj odgovornosti u strategije poslovnih
sektora potrebno je aktivnije djelovanje svih interesno-utjecajnih dionika. Uz
vlasnike, zaposlenike, potroae, lokalnu zajednicu, politike institucije i dr.,
naglasak treba biti i na obrazovnim institucijama kao nositeljima i promotorima
DOP-a.
Akademska zajednica treba iskoristiti injenicu da su mlae generacije danas
relativno drutveno i ekoloki osvijetene te da ele doprinositi boljem i kvalitetnijem
svijetu u kojem ive. Spremni su svoje obrazovanje provoditi s naglaskom na
odgovornosti i odrivosti te bi njihov utjecaj, kada u budunosti uu na trite rada,
moga biti od velike vanosti.
97
Zbornik radova
Ankete provedene s ciljem analize DOP-a pokazuju da vei broj mladih ljudi ne
bi htjelo raditi za poslodavca koji ima lo javni ugled to ukazuje na injenicu da
se vie poduzea ne procjenjuju samo prema profitu koji ostvaruju ve i prema
utjecaju koji imaju u zajednici i drutvu u kojem posluju (Holcim d.o.o., 2011).
Stoga bi obrazovne institucije trebale iskoristiti spremnost mladih ljudi na uenje i
irenje znanja o podrujima koja obuhvaa DOP, a koja su vrlo bitan dio poslovnog
sektora tranzicijske ekonomije, ali i ekonomske politike koja se provodi u europskim
zemljama.
drutvene odgovornosti (ur. Krka , 2007, str. 224). Odrivi razvoj obuhvaa
socijalni, ekonomski i ekoloki aspekt iz ega je vidljivo da drutvena odgovornost
predstavlja njegov temeljni element. U akademskoj praksi poslovna etika i odrivi
razvoj su prouavani detaljnije i kroz dui vremenski period nego je to sluaj sa
DOP-om te se problematika vezana uz njih jasnije moe rjeavati. Znanja i iskustva
steena na ova dva podruja u akademskim i poslovnim krugovima mogu biti
smjernice za bolje razumijevanje, primjenjivanje i irenje svijesti o DOP-u kako
meu uenicima i studentima tako i meu svim dionicima poslovne zajednice.
POTPORA AKADEMSKE ZAJEDNICE DRUTVENO ODGOVORNOM

POSLOVANJU
Premda jo uvijek nema cjelovitog akademskog programa fokusiranog na DOP ili

odrivi razvoj, sve je vei broj predmeta o poslovnoj etici i DOP-u koji se sluaju
kao obvezni ili izborni predmeti na dodiplomskim i postdiplomskim studijima
javnih i privatnih fakulteta i poslovnih kola.
Prednosti drutveno odgovorne prakse u poslovanju se mogu izdvojiti, ali sam

utjecaj DOP-a na financijski uspjeh poduzea predstavlja problematino podruje.
Obrazovne institucije imaju veliku ulogu upravo u rjeavanju tog problema te
koriste znanja svojih lanova i djelatnika kako bi se na temelju iskustva i novih
spoznaja to preciznije mogla odrediti veza izmeu DOP-a i financijskog rezultata
poduzea. Ve vie od tri desetljea akademska zajednica analizira podatke i nastoji
pronai potencijalnu vezu izmeu DOP-a i financijskog uspjeha, no opi konsenzus
jo nije postignut (Osmanagi Bedenik i suradnici, 2010, str. 264).
Drutvena odgovornost i poslovna etika ukljueni su u studijske programe

poduzetnitva i ekonomije na veini javnih i privatnih sveuilita i poslovnih kola
kao primjerice Zagrebake kole ekonomije i menadmenta, VERN-a, Ekonomskog
fakulteta u Zagreb-u, Ekonomskog fakulteta u Split-u ili Poslijediplomskog studija
poduzetnitva u Osijeku (krabalo, Mioi-Lisjak i Bagi, 2007, str. 28). No
uvoenje cjelokupnog akademskog programa s ciljem edukacije mladih studenata o
drutvenoj odgovornosti i vanosti njegove implementacije u strategiju poslovanja,
osiguralo bi bolju osvjetenost mladih kao buduih rukovodioca ali i kao potroaa
koji imaju veliki utjecaj na odluke poduzea o ugradnji drutvene odgovornosti.
Steena znanja, iskustva, prakse i istraivanja kojim obrazovne institucije raspolau

i postiu od presudne vanosti su za rjeavanje ovog problema jer kada bi se taj
odnos u potpunosti mogao definirati, poduzea bi imala i financijsku motivaciju za
uvoenjem i primjenjivanjem DOP-a u svoju poslovnu strategiju.
Drutveno odgovorno poslovanje usko je povezano sa pojmovima poslovna
etika i odrivi razvoj. Poslovna etika ili etika poslovanja jest cjelina prihvatljivih
oblika djelovanja u poslovnim organizacijama ili cjelina naela i standarda koji
odreuju prihvatljivo djelovanje u poslovnim organizacijama i promicanje
98
Obrazovanje studenata kao buduih rukovodioca u podruju drutvene

odgovornosti
Mladi narataji i ostali koji se obrazuju u sklopu akademske zajednice nakon

zavretka obrazovanja postaju dio poslovne zajednice kao rukovoditelji, poduzetnici
ili zaposlenici. Obavljajui poslove na razliitim razinama u poduzeu nastupaju i
kao potencijalni nositelji i promotori DOP-a gdje do izraaja dolaze njihova znanja,
razina svijesti i konkretna djelovanja vezana uz drutvenu odgovornost, a koje su
stekli tijekom obrazovanja.
99
Zbornik radova
Unato podacima europske ankete koji govore da veina rukovodioca u odgovornom

poslovanju vide ansu novom uzletu, veliki broj hrvatskih i stranih menadera nije
uvjeren u isplativost provoenja ove strategije (Kotler i Lee, 2009, str. 7) Takoer,
iznimno vanu ulogu u poticanju DOP-a imaju oni koji posjeduju veu mo i
strunost na nacionalnoj razini. Zakonska regulativa je vrlo esto neusklaena
s praksom, a dodatni ograniavajui imbenik za razvoj DOP-a u RH su strah i
neznanje koji sprjeavaju menadere i politiku elitu da uvide koristi koje iz njega
proizlaze (Hubak, 2010, br. 10, str. 19).
Kako je hrvatsko gospodarstvo uglavnom strukturirano na mikro poduzeima koja

ne provode politiku DOP-a u okvirima da je ona mjerena i u potpunosti ugraena
u njihove vrijednosne i strateke orjentacije, potrebna je dodatna edukacija i
osnaivanje malih poduzea u cilju prihvaanja ove strategije. Obrazovanje o
konceptu drutveno odgovornog poslovanja omoguit e hrvatskim poduzeima da
se lake nose s meunarodnim izazovom te im pruiti veu razinu informiranosti
kao i konkretna znanja za uvoenje DOP prakse u vlastito poslovanje (Global
Compact Network, 2011).
Cilj akademske zajednice je da obuava budue rukovodioce i poduzetnike vezano

uz tu problematiku kako bi se kroz znanje podignula i razina svijesti da je drutvena
odgovornost poduzea u konanici isplativa. Tako i marketinki strunjak Philip
Kotler kroz svoje djelo Drutveno odgovorno poslovanje potie menadere
na provoenje vie drutvene odgovornosti u strategiji poslovanja jer se to, po
njegovom miljenju, isplati.
Poetak DOP-a u Hrvatskoj zapoeo je u poduzeima koja su osnovana kao
podrunice velikih meunarodnih korporacija nakon ega su taj koncept preuzela
odreena velika i priznata hrvatska poduzea. Glavni pokretai DOP-a u Hrvatskoj
prvenstveno su interne naravi, i proizlaze iz procjene samih poduzea o dugoronim
prilikama i rizicima koji se odnose na produktivnost, uinkovitost, integraciju trita i
uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. Daljnje ukljuivanje akademske zajednice
na istraivanju i promociji DOP-a, potpomognuto odgovarajuim finanaciranjem iz
javnog i privatnog sektora i Europske unije, osigurat e pravovemeno definiranje
i razmjenu potrebnih znanja o pokretaima i preprekama za razvoj DOP-a, kao i
inovativnim mjerama (krabalo, Mioi-Lisjak i Bagi, 2007, str. 10).
Srednja i mala poduzea koja imaju profilirani obrazac DOP-a postoje u manjoj
mjeri. Ona esto spontano ulau u svoju drutvenu zajednicu, ali su ogranieni
u drugim segmentima. U tranzicijskim gospodarstvima nalaze se pod posebnim
pritiskom da dokau klijentima i potroaima diljem Europske unije kako uistinu
posluju u skladu s naelima drutveno odgovornog poslovanja.
100
Razvijanje sustava drutvene vrijednosti studenata kao potroaa
Mladi narataji koji su jo dio obrazovnog procesa trenutni su i budui potroai

ija e osvijetenost o drutvenoj odgovornosti promijeniti sustav vrijednosti pri
odabiru proizvoda ili usluga na tritu. Oni, ali i svi ostali potroai svojim odabirom
moraju poticati konkurentnost na tritu. S obzirom da su poduzea orjentirana na
potrebe i zahtjeve potroaa, njihovi stavovi izravno utjeu i na odluke menadera.
Holcim d.o.o., poznat po vodeoj ulozi u promociji odrivog razvoja i DOP-a u
globalnoj poslovnoj zajednici, proveo je istraivanje s ciljem otkrivanja znaaja
percepcije odgovornosti poduzea na potroaki odabir proizvodne marke (Holcim
d.o.o., 2011). Rezultati pokazuju da je ispitani uzorak naelno upoznat s drutvenom
odgovornou te da vee poznavanje iskazuju ispitanici vieg stupnja obrazovanja.
Relativna vanost percepcije poduzea kao drutveno odgovornog u odnosu
prema znaaju ostalih kriterija potroakog odabira je manja. Jo uvijek cijena i
kvaliteta proizvoda pokazuju se znaajnijim za odluke o potronji to onemoguuje
poduzeima u RH da ostvare uoljivu trinu prednost kroz primjenu DOP-a .
101
Zbornik radova
Kako bi se trenutni stavovi promijenili potrebno je educirati studente kao i ostale

sudionike trita o vanosti drutvene odgovornosti koja izravno utjee na odrivi
razvoj pa tako i na nacionalno gospodarstvo u cjelini. Ponaanje potroaa koje
ukljuuje vrednovanje i pribavljanje proizvoda i usluga treba svesti na razinu u
kojoj se uz ostale komponente prvenstveno cijeni odgovornost poduzea (Holcim
d.o.o., 2011).
zajednica trebala sve vie orijentirati na stvaranje primjenjivog znanja i obrazovnih

programa u svrhu osnaivanja svijesti o korelaciji izmeu drutvene odgovornosti
i konkurentske prednosti.
Drutvena odgovornost treba postati bitna varijabla koja utjee na donoenje odluka
potroaa u procesu traenja i kupnje odabranog proizvoda ili usluge. Osvjetavanje
mladih ljudi te ujedno irenje mree odgovornih pojedinaca pa tako i poslovne
zajednice moe se postii odgovarajuim akademskim programom. Studenti svoja
znanja i njihovu primjenu formiraju tokom obrazovanja na kojem stjeu temelje za
svoje budue odgovornosti i odluke to akademsku zajednicu izdvaja kao nositelja
i promotora drutvene odgovornosti.
LITERATURA
1. Drutveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj, www.dop.hr, (10.5.2011.)

2. Global Compact Network, Republika Hrvatska, www.drustvena-odgovornost.
undp.hr, (12.5.2011.)
3. Holcim (Hrvatska) d.o.o., www.holcim.hr, (12.5.2011.)
4. Hrvatska udruga poslodavaca, www.hup.hr, (10.5.2011.)
ZAKLJUAK
Drutveno odgovorno poslovanje sve vie postaje standard poslovanja europskih

pa tako i hrvatskih poduzea. Uvoenje i razvijanje takvog koncepta zahtjeva
pristup koji odgovara mogunostima i kapacitetima poduzea. Pritom se stvara
bolja pozicija na europskom tritu, a poduzea postaju ravnopravni konkurenti
bez ugroavanja vlastite produktivnosti.
Usvajanje DOP-a u Hrvatskoj relativno je spor proces te su poduzea prisiljena
razmiljati i poslovati odgovorno i odrivo jer je to jedan od osnovnih preduvjeta
razvoja i opstanka na tritu.
Akademska zajednica ima veliku ulogu u promociji i razvoju DOP-a jer
poduavanjem i podizanjem svijesti o njegovoj vanosti kod studenata stvara
temelje za primjenu takvog naina poslovanja u drutvenoj zajednici. Uvoenjem
DOP-a u program obrazovanja postie se utjecaj na studente kao potroae
i sudionike u gospodarskim i drutvenim aktivnostima. Stoga bi se akademska
102
5. Hubak, D-M. (2010). Marketinka dimenzija drutveno odgovornog poslovanja.

Ekonomski fakultet u Zagrebu-serija lanaka u nastajanju, br. 10, str. 19
6. Kotler, P; Lee, N. (2009). Drutveno odgovorno poslovanje-Suvremena teorija i
najbolja praksa. Zagreb: M.E.P. d.o.o.
7. Krka, K (ur.). (2007). Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku drutvenu
odgovornost. Zagreb: Mate/ZEM
8. Osmanagi Bedenik, N. i suradnici (2010). Kontroling izmeu profita i odrivog
razvoja. Zagreb: M.E.P. d.o.o.:
9. krabalo, M.; Mioi-Lisjak, N.; Bagi, A. (2007). Ubrzanje praksi drutveno
odgovornog poslovanja -u novim zemljama lanicama EU i zemljama
kandidatkinjama kao sredstvo usklaivanja, konkurentnosti i drutvene kohezije
u EU, Izvjetaj o drutveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj: Program
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Zagreb
103
Zbornik radova
THE ACADEMIC COMMUNITY IN THE DEVELOPMENT

AND PROMOTION OF CORPORATE SOCIAL
RESPONSIBILITY
Abstract - corporate social responsibility (CSR) has become an increasingly
important segment of the business enterprise. One way to achieve competitive
advantage by Croatian companies is to achieve EU accession. The strengthening
of competition requires changes in thinking of the entire society, because it has
proved to be a major problem in transitional economies. To achieve this, the
support of all powerful interest groups is required. The Academic Community as
one of the participants and promoters of CSR finds its role in raising awareness
and educating young people. As there is no unique program for this relatively
new business concept, it is described in terms of sustainable development and
ethical business with which it is closely linked. By introducing this concept into
the educational system, continuing education of the professional level would be
possible. Such a program would create a potentially positive impact on future
leaders and entrepreneurs, who would at the same time as consumers buy on the
market based on criteria including social responsibility.
Obrazovni programi za usvajanje poduzetnike kompetencije

Educational programmes for aqusition of entrepreneurial competences
KEY WORDS - European union, competitiveness, Academic Community,

managers, consumers
104
105
Zbornik radova
Model sustavnog razvoja ljudskih potencijala (MSR)

Boris Blaini
Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala, Zagreb, Hrvatska
info@softskills.hr
Saetak - model sustavnog razvoja ljudskog potencijala (MSR) utemeljen je na

najnovijim istraivanjima i modelima, te prilagoen specifinostima naih ljudi i
kulture. Model je organizacijski, iskustveno utemeljen proces uenja koji integrira
razvoj osobnih i organizacijskih kompetencija. Integrira poslovnu strategiju
kompanije, strategiju upravljanja ljudskim potencijalima i razvitak menadera.
Model ukljuuje tri faze. Cilj prve faze je procjena intelektualnog, moralnog i
socijalnog kapitala, te priprema rukovoditelja za ulogu nositelja promjena. Cilj
druge faze je osnaivanje organizacijske i implementacija timske kulture, a cilj
tree faze je izrada plana razvoja i usavravanja za svakog djelatnika kako bi bili
motivirani i sposobni samostalno zavriti zadatke prema standardima te stvarati
dodatnu vrijednost. Za sustavno upravljanje ljudskim potencijalima, to znai
planiranje cijelog raspona razvojnih aktivnosti, optimiziranih ne samo za razinu
menadera, ve i za druge skupine zaposlenika.
Kljune rijei - ljudski kapital, potencijali, menadment, razvoj kompetencija,

organizacijska i timska kultura, upravljanje promjenama.
Uvod
Zakonitosti trita danas neumoljivo odreuju da uspjene organizacije, privatne
tvrtke, dravne institucije, lokalna uprava i samouprava (u daljnjem tekstu organizacije) moraju se mijenjati i prilagoavati bre od promjena u svojoj okolini
i na tritu. Visoka uinkovitost, fokus na rezultatima i pruanju kvalitetne usluge
kupcima i korisnicima (vanjskim i unutarnjim)
jedan je od najviih prioriteta, ako se eli uspjeno poslovati i dugorono zadrati
svoju poziciju na tritu. To znai osigurati resurse i kontinuirano ulagati u ljudski
106
Boris Blaini
107
Zbornik radova
kapital (intelektualni, moralni i socijalni) kako bi stalno podizali radnu uinkovitost

i kvalitetu usluga, a zadrali zadovoljstvo zaposlenika. Meutim, rad na podizanju
kvalitete usluge i na razvijanju i koritenju ljudskih potencijala mora biti sustavan,
planiran i sveobuhvatan. Rad na samo jednome od ovih segmenata dugorono
dovodi do toga da je organizacija spora, neorganizirana, neuinkovita i, iznad
svega, za kvalitetu svoje usluge preskupa. Sustavni pristup upravljanju ljudskim
potencijalima treba postati dio stratekog plana, jer svaka organizacija koja eli
opstati i napredovati mora biti spremna za promjene i ulagati u ljudski kapital kako
bi se osigurala neophodna inovativnost, te stalno podizala uinkovitost i kvaliteta
proizvoda i usluga.
Na kraju, svakom menaderu i zaposleniku je jasno to bi trebao biti, znati i

raditi, kao i koje potrebne kompetencije i ponaanje treba razvijati i usavravati
kako bi egzistirao i napredovao u organizaciji. Tada je ulaganje u ljude strateka
investicija koja direktno doprinosi razvoju cijele organizacije. Proces promjene s
ciljem podizanja motivacije, uinkovitosti, kvalitete usluga i uinkovitog koritenja
ljudskih potencijala mora biti sustavan, planiran i sveobuhvatan te usklaen sa
stratekim i razvojnim ciljevima.
Kako bi ljudski resursi zaista postali ljudski kapital, potrebno je paralelno raditi na
sustavu i razvoju ljudi. Rad na sustavu znaio bi definirati to bi svaki zaposlenik
trebao biti, znati i raditi kako bi bio sposoban samostalno zavriti posao u skladu sa
standardima i, po mogunosti, stvoriti dodanu vrijednost kako bi teio izvrsnosti.
Nakon toga, nuno je procijeniti svakoga djelatnika na razini odjela i/ili organizacije,
njegove osobne kvalitete i kompetencije te ih povezati s njegovom uinkovitou.
Razvoj ljudi koji trebaju pratiti sustav je samo odgovor kako poveati sadanju
uinkovitost i kvalitetu usluge, a pri tome zadrati zadovoljstvo i motiviranost
djelatnika. Razvijajui kljune kompetencije, kao i poeljne osobne kvalitete koje
se manifestiraju kroz ponaanje i odnos djelatnika prema poslu, nadreenima,
suradnicima i vanjskim korisnicima, stvoren je ne samo sustav, ve i kontekst
koji omoguava procjenu, razvoj i praenje promjena u stavu, znanju, ponaanju
i uinkovitosti svakog djelatnika. Takoer, potrebno je osposobiti i rukovoditelje
za ulogu nositelja promjena (change agent), te ih naoruati potrebnim znanjima,
tehnikama i alatima kako bi vodili i razvijali razliite ljude k izvrsnosti. Oni trebaju
postati promjena koju ele vidjeti kod svojih ljudi.
U dananje vrijeme kriza, reorganizacija, otkaza i promjena, djelatnicima pada moral,
raste osjeaj nesigurnosti, pada motivacija i slabi osjeaj pripadnosti organizaciji.
Kako bi se taj problem prevladao i sinergijski ujedinilo djelatnike u organizacijskim
vrijednostima, nuno je kreirati i implementirati timsku kulturu. Ona podrazumijeva
transparentnost postignua svakog lana tima, njihove kompetencije, ovlasti,
dunosti, odgovornosti i jasno definirano poeljno i nepoeljno ponaanje. Jedna
od glavnih prednosti timske kulture jest stvaranje osjeaja pravednosti koji se onda
kod lanova tima odraava na poveanju njihove motivacije.
108
Boris Blaini
Svrha
Kontinuirani razvoj i usavravanje potencijala i kompetencija zaposlenika u funkciji
poveanja uinkovitosti i odravanja motivacije.
Razlozi za uvoenje Modela sustavnog razvoja ljudskih potencijala - MSR-a
Dobro razvijen, provodljiv sustav razvoja bi trebao:
poboljati kvalitetu usluga i rada,
definirati to bi svaki zaposlenik trebao biti, znati i raditi,
osigurati informacije o intelektualnom, moralnom i socijalnom kapitalu,
omoguiti upravljanje ljudskim potencijalima,
definirati razvojne planove za svakog zaposlenika,
poboljati uinkovitost, moral te smanjiti tetu,
maksimalizirati potencijale,
Boris Blaini
109
Zbornik radova
ostvariti sinergijski uinak,

omoguiti neprekidno unapreivanje,
stvoriti kontekst i sustav koji podrava i osigurava nune promjene.
Realizacija uvoenja MSR-a

Kako bi se model mogao uinkovito implementirati, vano je ostvariti sinergijski
uinak i stvoriti okruenje koje podrava i osigurava promjenu. Vrh organizacije se
mora obvezati na kontinuiran razvoj i provedbu visokokvalitetne usluge unutarnjem
i vanjskom kupcu ili korisniku. Stoga, uprava treba definirati viziju, misiju i ciljeve
organizacije, dati jasnu informaciju kakva se usluga oekuje i svakog djelatnika
drati sposobnim za ostvarenje tih oekivanja. Takoer se djelatnici trebaju obvezati
na usmjerenost korisniku, pruanje kvalitetne usluge i na oekivane rezultate.
I. faza: IZRADA PLANA VOENJA I MOTIVIRANJA (samoprocjena i

procjena lanova tima)
Svrha prve faze projekta je pripremiti rukovoditelje na promjene, usavriti ih u
vjetini procjenjivanja ljudi i razviti njihovu vjetinu voenja. Ciljevi su da procijene
problematina podruja, kompetencije i motivaciju svojih djelatnika. Na temelju
dobivenih podataka, trebaju isplanirati sustav koji omoguuje planiranje voenja,
motiviranja i razvoja za svakog djelatnika, ime ujedno razvijaju i usavravaju
svoje rukovodee kompetencije.
Rukovoditelji trebaju teiti stvaranju poticajne atmosfere u pruanju visokokvalitetne
usluge lanovima tima (unutarnjim kupcima). Usluga se moe definirati kao dobro
poznavanje svoga posla (profesionalne, upravljake i interpersonalne kompetencije)
i kvalitetan motivirajui odnos kako bi lanovi tima postizali zadane ciljeve, te bili
uinkoviti i motivirani. Pruanje visokokvalitetne usluge djelatnicima od strane
rukovoditelja jedan je od najviih prioriteta. Ponueni program je upravo osnova
110
Boris Blaini
za stvaranje poticajne radne atmosfere i postizanje maksimalnog uinka. Kada

rukovoditelji znaju objektivno procijeniti svoje djelatnike prema kriterijima koji
su nuni za postizanje izvrsnosti na radnom mjestu, onda mogu i svoj stil voenja
prilagoditi njihovim potrebama. Kombinacijom razliitih stilova voenja stvara se
atmosfera povjerenja i poticajnog radnog okruenja. Motivacijske tehnike i vjetine,
njihovo razumijevanje i nain primjene pridonose razumijevanju lanova tima i
utjeu na njihovu predanost u radu. Motivirani lanovi tima lake i jednostavnije
rjeavaju probleme, otvoreno surauju sa svojim suradnicima, jasno i artikulirano
komuniciraju i ustrajno idu prema zacrtanim ciljevima, potujui propisane i
dogovorene standarde.
Zato, rukovoditelje treba pripremiti za promjene kako bi svojim radom i ponaanjem
postali primjer za promjene koje ele postii kod svojih djelatnika. Trebaju kod svojih
djelatnika znati uoavati i pepoznavati potencijal, snagu, slabosti i mogunosti,
njihovu strunost i motiviranost, te naine kako zaobii ili umanjiti prijetnje kako
bi lake, bre i uinkovitije ostvarili postavljene ciljeve. Oni trebaju, upravljajui
poslovnim procesima, znati voditi i motivirati svoje djelatnike kombinacijom
razliitih stilova voenja kako bi stvorili atmosferu povjerenja i poticajnog
radnog okruenja. Razvojem njihove emocionalne inteligencije, intrapersonalnih i
interpersonalnih vjetina dobit e adekvatne resurse za inspiraciju i vraanje strasti
na radno mjesto. Njihova ukljuenost, razumijevanje i nain primjene navedenih
vjetina pridonosit e predanosti i uinkovitosti samih djelatnika.
II. faza: UVOENJE TIMSKE KULTURE
Svrha druge faze je osnaivanje organizacijske kulture implementacijom timske
kulture. lanove tima treba pripremiti na promjene te poveati osjeaj pripadnosti,
smislenosti, sigurnosti i meusobnog potovanja tijekom zajednikog rada. Cilj
je stvoriti timsku sinergiju ujedinjavanjem lanova tima u zajednikoj viziji,
vrijednostima i dogovorenim obrascima ponaanja.
esto se u praksi dogaa da je organizacijska kultura, a time i timska kultura,
odnosno da su timske vrijednosti deklarativne, nametnute, nerazumljive, a time i
neprovedive. Drugim rijeima, ponaanje lanova tima nije u skladu s deklariranim
vrijednostima. Tako organizacijske i timske vrijednosti ne znae nita ako nisu
svima razumljive, od svih prihvaene, ako nisu svakodnevno ponaanje, odnosno
ako u organizaciji ili timu nisu ivljene. Stoga je neophodno da sami lanovi tima
Boris Blaini
111
Zbornik radova
sudjeluju u implementaciji timske kulture, vodei rauna o osnovnim smjernicama

organizacijske kulture. To znai da se unutar svakog tima definira struktura, uloga,
zadaci i odgovornosti koji pridonose sinergiji, motivaciji i uinkovitosti tima. Svaki
lan treba uskladiti svoju osobnu viziju, vrijednosti i kulturu ponaanja s timskom.
Tako e svaki lan tima imati mogunost zadrati svoju osobnost, pruiti svoj
maksimalni doprinos u radu kako bi svi zajedno djelovali kao funkcionalna cjelina.
Postignuti rezultati
Implementacijom timske kulture jaa se osjeaj svrhovitosti u radu, osjeaj

sigurnosti, pripadnosti i potovanja. Tako se unutar tima osigurava izgradnja boljih
meusobnih odnosa, potie se otvorenija i kvalitetnija komunikacija, poveava se
meusobno razumijevanje i, to je najvanije, vraa se osmijeh na radno mjesto, a
time se poveava motivacija i uinkovitost svakog lana tima.
III. faza: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
Svrha ove faze je teiti i promovirati izvrsnost u poslu. Ciljevi su, prema individualnim
potrebama, razvijati osobne kompetencije djelatnika kako bi u izvravanju svojih
zadataka bili motivirani i sposobni samostalno ih izvriti potujui zadane rokove
i standarde izvedbe.
Projektom je u treoj fazi planiran individualni pristup razvoju ljudskih potencijala.
Naime, projekt je u prvoj fazi namijenjen svim rukovoditeljima i voditeljima timova,
druga faza obuhvaa sve lanove timova, dok je trea faza planirana na procjenama
i stvarnim potrebama razvoja osobnih kompetencija. To znai da se djelatnici
ukljuuju u razvoj i usavravanje samo onih kompetencija za koje je procijenjeno
da ih je potrebno razvijati i usavravati. Za takvo uspjeno i kontinuirano razvijanje
ljudskog potencijala najprije je potrebno definirati portfolio potrebnih kompetencija
za svako radno mjesto, identificirati i procijeniti postojee kompetencije djelatnika
te napraviti plan razvoja i usavravanja kompetencija za svakog djelatnika
pojedinano. Kako bi se to uspjeno provelo, radno okruenje mora poticati
ovakav oblik usavravanja, moraju se osigurati uvjeti za implementaciju i mogue
napredovanje i usavravanje se mora povezati sa sustavom nagraivanja.
112
Boris Blaini
Na temelju implementiranog MSR-a u razliitim organizacijama primijeeno

je znatno poboljanje na svim razinama. U firmama je registrirano kontinuirano
poveanje uinkovitosti i kvalitete rada, koji su evidentni i u financijskim mjerilima
i u zadovoljstvu radnom atmosferom svih zaposlenika. Uinkovitije voenje i
motiviranje djelatnika imalo je za posljedicu bolju suradnju, a time i radne efekte,
koji su primijeeni u efikasnosti izvrenog. Poboljana kvaliteta komunikacije i
odnosa meu rukovodiocima, protok informacija i sinkronizacija poslova bili su
primjetni i prenosili su se na odnos izmeu rukovodioca i lanova tima. Naravno,
to je doprinijelo razvoju timske kulture, odnosno boljim odnosima i komunikaciji
meu lanovima tima. Ovakvo poboljanje olakalo je svakodnevno voenje i
delegiranje. Model ima efekt smanjenja frustracije i stresa u radu s ljudima, jer
doputa ventiliranje i adekvatno i pravovremeno rjeavanje svih problema, bez obzira
jesu li u pitanju organizacijski, meuljudski ili neki drugi. Nedvojbeno je da sva ova
postignua utjeu i na veu produktivnost, jer se poveanjem osobnog zadovoljstva
i kod menadmenta i kod lanova tima, zaposlenika, stvara bolja psihosocijalna
kultura koja pogoduje efikasnijem radu. Model omoguava rukovodiocima vie
kvalitetnog vremena za brigu o ljudima, ime se smanjuje stres njihove voditeljske
odgovornosti. Takoer su iskazivali kako su primijetili poveanje svog utjecaja i
autoriteta, jer nije bilo zastoja u protoku informacija, zadataka i radnih oekivanja.
Svima ukljuenima bilo je jasnije to su ije radne odgovornosti, kako ih ostvariti,
kada su ostvarene ili zbog ega nisu. Time je povean entuzijazam u radu, koji
je imao dugotrajni efekt, jer se pretakao s rukovodstva na lanove i obratno.
Postignuta je bolja organizacija, vea uinkovitost i produktivnost; jasnoa u
komunikaciji omoguavala je upravo ovakav razvoj situacije jer se omoguila
trostruka protonost informacija, unutar menadmenta, s lanovima tima i unutar
tima, a i u suprotnom smjeru. Ostvaren je kvalitetniji timski rad, porastao je osjeaj
pripadnosti i potovanja, a lanovi tima su postali zadovoljniji.
Boris Blaini
113
Zbornik radova
Voditelji timova su, izmeu ostaloga, izjavili kako: svakom lanu tima pristupaju
individualno, vie ih potiu u predlaganju novih ideja, timski planiraju izvrenje
zadataka, povjeravaju lanovima tima dodatne zadatke; vidi se vea samostalnost,
vie sigurnosti, bolja organiziranost, vie inicijative, bolja je komunikacija s
puno povratnih informacija, posao je bolje rasporeen (to pozitivno utjee na
raspoloenje i radnu atmosferu), svojim lanovima tima daju vie pohvala i
priznanja za njihov trud, na temelju povratnih informacija o obavljenom poslu
imaju bolji uvid u realizaciju zadanih ciljeva i osjeaju veu sigurnost u radu.
Zakljuak
Svaka kompanija ili organizacija, koja ima za cilj dugorono i uspjeno poslovanje
na sve konkurentnijem i zahtjevnijem tritu, prisiljena je promiljati i raditi na
svom razvitku i unaprjeenju, kako sustava tako i ljudskih resursa. Za razvoj i
unaprjeenje jednog i drugog postoje razliite mogunosti i svaka kompanija
ili organizacija u svom stratekom planiranju moe koristiti razliita tehnoloka
i edukativna rjeenja. Meutim, bez sustavnog i kontinuiranog ulaganja teko je
oekivati uspjenost ishoda ovakvih procesa. Model sustavnog razvoja (MSR)
je jedno od moguih rjeenja. Njegova specifinost, a ujedno i komparativna
prednost, u odnosu na druga rjeenja je upravo njegova mogunost prilagodbe
specifinim potrebama kompanije. Razvijati i usavravati postojee ljudske
potencijale u kompaniji ima viestruke prednosti, kako za kompaniju tako i za
njezine djelatnike. Prednosti za kompaniju su prvenstveno u tome to su to djelatnici
koji imaju viegodinje iskustvo u radu te kompanije, koji dobro poznaju procese
rada, organizacijsku kulturu te im je, zbog toga, potrebno kratko vrijeme u kojem
novosteena znanja, umijea i vjetine mogu neposredno implementirati u procese
rada. S druge strane, sami djelatnici, osim to razvijaju svoje osobne kompetencije
i tako postaju uinkovitiji na radnom mjestu, stjeu radnu sigurnost i poveavaju
svoju motivaciju. U ovoj sprezi poveanja vrijednosti ljudskog potencijala i
lojalnosti kompaniji stvara se vrsti okvir za strateki i procesni napredak.
114
Boris Blaini
Literatura
1. Blanchard, K., Oncken, W., Jr. Burrows, H.: Kako rukovoditi brzo i
efikasno, Poslovna kola, Zagreb, 1996.
2. Feri, I.: Vrijednosti i vrijednosni sustavi: Psihologijski pristup, Alinea,
Zagreb, 2009.
3. Templar, R.: The rules of work, Pearson Education, Great Britain, 2010.
4. Culbert, S.: The Heart of Leadership, Oxford University Press, Inc, New
York, 1996
5. Mackin, D.: The team-building tool kit, Amacom, New York, 2007.
Boris Blaini
115
Zbornik radova
A Systematic Approach to Human Resource Development
Uloga uenja u poduzetnitvu
Model of Systematic Development

Boris Blazinic
Institute for quality and human resource development, Zagreb, Croatia
info@softskills.hr
Abstract - Systematic Development of Human Potential Model (MSR) is based
on the latest research and models, and adjusted to the specifics of our people
and culture. The model presents organizational, experience-based learning that
integrates the development of personal and organizational competencies. MSR
integrates the companys business strategy, management strategy and human
resource development, as well as development of managers. The model includes
three phases. The aim of the first phase is the intellectual, moral and social
capital assessment, and preparation of managers for the role of making changes.
The aim of the second phase is to strengthen the organizational and implement
the team culture, a goal of the third phase of development plan is preparation
and training of each employee to be motivated and able to complete tasks
independently according to standards as well as to create additional value. For
the systematic management of human resources, that means planning a whole
range of development activities, not only optimized for the level of managers, but
also for other groups of employees.
Keywords: human capital, resources, management, competence development,
organizational and team culture, change management.
Rua Bri, Marina Klamer alop i Kristina Brodar

Fakultet organizacije i informatike Varadin, Sveuilite u Zagrebu
Varadin, Hrvatska
ruzica.brcic@foi.hr, marina.klacmer@foi.hr, kristina.brodar@foi.hr
Saetak - u prvom dijelu lanka autorice prikazuju pregled trendova u

poduzetnikom obrazovanju s fokusom na europska iskustva. Prikazani su
trendovi na sveuilitima Velike Britanije, a zatim je uoeno prelijevanje
tih iskustava na europsku razinu preko funkcioniranja europskih projekata.
Predstavljamo i aktivnosti Fakulteta organizacije i informatike Varadin,
na podizanju svijesti o potrebi za poduzetnikim znanjima edukacijom u
poduzetnitvu. Pregled relevantne literature ve dulji niz godina pokazuje
vanost poduzetnitva za gospodarski rast i napredak. Pri tome se meu ostalim
imbenicima razvoja poduzetnitva naglasak stavlja i na poduzetniku edukaciju.
Shodno tome slijedi prikaz razvoja i aktivnosti na sveuilinim studijima
poduzetnitva (PDS + DS) koji se odravaju u Varadinu. Jedan aspekt je
obrazovanje s naglascima na poduzetnike aktivnosti to FOI postie kroz
zajedniki preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva koji se izvodi u suradnji
s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu. Studij je prvi takav zajedniki projekt
dviju sastavnica Sveuilita u Zagrebu. Zbog iskazanog interesa studenata od
akademske godine 2010/2011 FOI samostalno izvodi diplomski studij kako bi
studentima zavrenog preddiplomskog studija omoguio nastavak studiranja i
stjecanje konceptualnih znanja za rjeavanje sloenih problema u poduzetnitvu.
Kljune rijei - uenje u poduzetnitvu, poduzetna sveuilita, studij

poduzetnitva Varadin
116
Boris Blaini
117
Zbornik radova
Stvaranje poduzetnih sveuilita

Usporedbe poduzetnitva diljem svijeta pokazuju da razliite sredine ostvaruju
razliitu razinu poduzetnike aktivnosti, a osim toga razliita je i spremnost
ljudi na ulazak u poduzetniku aktivnost (Global entrepreneurship monitor;
Bosma, 2008; Ahmad, Seymour, 2008). Osim poduzetnitva u privatnom
sektoru takvi su trendovi prisutni i u okviru visokog obrazovanja, a europska
sveuilita se zbog smanjenog financiranja iz dravnih prorauna moraju okretati
i ostvarenju vlastitih prihoda na tritu. To im daje priliku da pokau mogu li
i ona biti poduzetniki orijentirana, kad ve u svojim programima poduavaju
poduzetnitvo.
Prema istraivanjima A. Gibba i drugih (Gibb, 2005; Gibb, Haskins, Robertson
2009) u procesu poduavanja poduzetnitva moemo uoiti tradicionalne
koncepte, dok nas dananja okolina tjera na transformaciju tih koncepata.
Tradicionalni model poduavanja poduzetnitva je prilino neprikladan za
djelovanje u dananjem okruenju zbog vie razloga. Primjerice, poduzetnitvo
se uvijek povezuje s visokim razinama inovativnosti, tehnoloki naprednijim
djelatnostima i rastom, dok u stvarnosti postoji mnotvo malih poduzea s
primarnim ciljem samozapoljavanja. Takvim je poduzeima najvanije stvoriti
samoodrivost bez ambicija za daljnjim rastom nakon pronalaska vlastite trine
nie. Sljedea karakteristika je promatranje poduzetnitva u kontekstu poslovnog
modela profitnih poduzea, zbog ega se teko opaa potencijal poduzetnitva u
neprofitnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje i dr.). Vri se podjela menaderskih
znanja po kutijama poslovnih funkcija, dok poduzetnitvo u svojoj sri
zahtijeva holistiki pristup. esto se zanemaruju neki dionici poduzea, a
u poduzetnitvu najbolje uspijevaju oni koji upravljaju odnosima na osnovi
povjerenja, osobne prosudbe i sposobnosti prepoznavanja pravih ljudi za njihovo
poslovanje.
Suvremeni autori predlau prikladniji model poduavanja poduzetnitva koji je
bolje prilagoen dananjim uvjetima, a najlake ga je prikazati sljedeom slikom:
118
Slika 1. Prijelaz prema prikladnijem modelu poduavanja poduzetnitva

Izvor: Gibb, 2005, str. 6.
Model se temelji na vrijednostima poput suivljavanja s poduzetnikim

vrijednostima, nainima razmiljanja, razvojem stratekog promiljanja,
suivljavanja s poduzetnikim nainom ivota i pogledom na poduzetnitvo u
veoma razliitim kontekstima. On ujedno naglaava i potrebu da se uz kognitivno
(spoznajno uenje) uvode i metode uenja iskustvom i afektivnog (doivljajnog)
uenja, s naglaskom na holistiki pristup. Kontekst poduzetnitva se iri mnogo
dalje od samog trinog horizonta.
119
Zbornik radova
Zbog toga se i na razini sveuilita treba odmaknuti od uobiajenih naina

shvaanja te pomaknuti perspektivu iz poloaja izvrsnosti bazirane na znatielji
pojedinaca koja je bila dovoljna u kontekstu nekadanje okoline koju su
karakterizirale jednostavnost i izvjesnost. Dananje turbulentne okolnosti s
poveanom sloenou i porastom neizvjesnosti trae izvrsnost baziranu na
drutvu znanja gdje su prisutne integrirane i obvezujue vrijednosti koje su
relevantne za iru javnost.
komisije na istu temu. Cilj agende je pojaati promociju poduzetnikog naina

razmiljanja u drutvu pomou sistematskog pristupa i efektivnih akcija. Agenda
predstavlja bogatu ponudu prijedloga iz kojih potencijalni korisnici (vlade,
lokalna uprava, kole itd.) mogu izabrati prikladne mjere za odgovarajuu razinu i
prilagoditi ih konkretnoj sredini.
Slika 2. Promjena sveuiline paradigme

Izvor: Gibb, Haskins, Robertson, 2009., str. 6. - izvedeno iz Lawrence and Lorsch
(1986.), Covin and Slevin (1991.) i Gibb (1985.)
Poduzimanje akcije na razini EU - Agenda iz Osla
Kao rezultat konferencije Poduzetnika edukacija u Europi: Njegovanje
poduzetnikog naina razmiljanja edukacijom i uenjem odrane 2006.
godine u Oslu u Norvekoj nastao je dokument pod nazivom Agenda iz Osla o
poduzetnikoj edukaciji, a samu konferenciju je potaknuo dokument Europske
120
Agenda daje okvire kako europske stanovnike ve u fazi kolovanja potaknuti

da se ponaaju vie poduzetniki, da bi doprinijeli konkurentnosti europskog
gospodarstva u svjetskim okvirima. U njoj se akcije nude u okviru 5 cjelina:
A: Okvir za razvoj politika; B: Potpora edukacijskim ustanovama; C: Potpora
nastavnicima i edukatorima; D: Poduzetnike aktivnosti u kolama i ustanovama
visokog obrazovanja; E: Izgradnja veza i otvaranje edukacije vanjskom svijetu; F:
Komunikacijske aktivnosti.
3EP - Europski program za edukatore u podruju poduzetnitva

Jedna od prateih aktivnosti koja nastavlja praktinu primjenu ideja Agende
iz Osla je i 3EP program (akronim od European Entrepreneurhsip Educators
Programme). On predstavlja jedan od projekata Europske unije kojem je cilj
pomoi edukatorima u podruju poduzetnitva da razviju nove pristupe uenju i
stvore nove materijale za pouavanje kako bi ih to uspjenije ukljuili u svoj rad.
Svrha toga je da europska sveuilita postanu vie poduzetnika ili kako je jedan
od lanova projektnog tima rekao: Ne, da bismo studentima omoguili stjecanje
vjetina da pronau posao, nego da ih nauimo kako kreirati vlastitu budunost.
kola je namijenjena nastavnicima koji studente ekonomskih, ali i neekonomskih
(prvenstveno tehnikih studija) poduavaju poduzetnitvu, kreativnosti,
inovacijama i sl. Program je zavrilo oko 50 polaznika iz dvadesetak europskih
zemalja. Institucije na kojima polaznici rade time su stekle pristup nizu novih
ideja koje potiu razvoj poduzetnikog sveuilita i pomau staviti uenje o
poduzetnitvu u stvaran kontekst. Ujedno je kroz cijeli program naglaavana ideja
umreavanja, te je dana i osnova za njenu realizaciju u vidu 3EP portala kojeg
su polaznici poticani koristiti. Osim toga tijekom ljetne kole polaznici su dobili
pristup velikom broju materijala koje sada mogu podijeliti sa svojim kolegama i
studentima.
121
Prikaz programa 3EP ljetne kole
Profesori i asistenti na Fakultetu organizacije i informatike Varadin prate
najnovije trendove u obrazovanju na podruju poduzetnitva, tako je izmeu
ostalog jedna asistentica bila ukljuena u rad ljetne kole 3EP tijekom 2010.
godine. Ovaj program je bio koncipiran tako da je zapoeo upoznavanjem
sudionika pomou nekoliko igri, tzv. razbijaa leda (ice breakers) i sudionici
su svakodnevno poticani da u dvorani, gdje se sve odvijalo, ne sjedaju uvijek na
ista mjesta kako bi se u ovim timskim vjebama meusobno to bolje upoznali.
Jedna od tema bila je i Teorija djelotvornog rasuivanja (Effectuation teorija
koju razvijaju prof. S. Sararvathy sa suradnicima na sveuilitu Virginia, u
Darden Business school) kao suprotnost uzronom rasuivanju. U konceptu
uenja naglasak je stavljen i na praktine zajednice (Communities of practice)
kao mree strunjaka za neko podruje koji meusobnom suradnjom i
komunikacijom omoguuju irenje i produbljivanje tih znanja. Jedna od tema bila
je i Poduzetnik u kui gdje su sudionici imali priliku za cjelodnevno druenje
s poduzetnikom iz prakse. Program je proao kroz 5 cjelina na kraju kojeg su svi
sudionici povezani u zajednicu na virtualnoj platformi za uenje.
Studij poduzetnitva u Varadinu
U Varadinu, na Fakultetu organizacije i informatike Varadin Sveuilite u
Zagrebu, izvode se sveuilini preddiplomski i sveuilini diplomski studij
Ekonomika poduzetnitva. Za potrebe razvoja edukacije iz poduzetnitva
u gradu Varadinu angairani su dodatni prostorni kapaciteti, dok su nastavni
kapaciteti osigurani suradnjom s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu.
Sveuilini preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva izvodi se kao
zajedniki studij Fakulteta organizacije i informatike Varadin i Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu. Studij godinje upisuje 170 studenata, a u akademskoj
2010/2011. godini upisana je etvrta generacija studenata.
Pored redovnog studija od jeseni 2011. godine izvoditi e se i izvanredni
studij Ekonomika poduzetnitva. Ovakva odluka temelji se na spoznaji da
u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, postoje brojni gospodarski
potencijali, ali i brojni nedovoljno ili neprimjereno educirani poduzetnici.
122
Zbornik radova
Mnogi od njih na zavidnoj su strunoj razini i s velikim poslovnim iskustvom u
poduzetnikim aktivnostima na razliitim podrujima gospodarstva. Meutim,
esta je pojava meu uhodanim poduzetnicima, nepostojanje irine i prikladnosti
znanja iz razliitih ekonomskih i informatikih disciplina to postaje sve ozbiljnija
prepreka njihovom daljnjem razvoju. Ovo se posebice odnosi na upanije
u sjeverozapadnom dijelu drave gdje se razvijaju brojne poslovne zone, a
industrijska i obrtnika tradicija otprije su jake.
Mnogi od poduzetnika zainteresirani su za studij uz rad i proirivanje znanja
potrebnih za budue poslovne i poduzetnike aktivnosti. Ambiciozni obrtnici,
vlasnici malih i srednjih poduzea, pa ak i poljoprivrednici ele stjecati znanja
uz rad o ekonomiji i poduzetnitvu kako bi uspjenije obavljali svoje redovite
poslovne aktivnosti. Tijekom izvoenja redovitog studija unazad tri godine,
sve vie ima upita i interesa za studij uz rad, koji pokazuju i zaposleni radnici u
poduzetnikim tvrtkama u smislu vlastitog strunog osposobljavanja.
kolovanjem polaznika na redovnom i izvanrednom preddiplomskom studiju
Ekonomika poduzetnitva neprijeporni je doprinos razvoju poduzetnitva,
ubrzanju gospodarskog razvoja na ve spomenutom podruju, osobito i stoga to
oekujemo i opredmeenje procesa cjeloivotnog uenja u domeni poduzetnitva.
Studij poduzetnitva u Varadinu uklapa se u europski studijski program ovoga
tipa, koncipiran suvremenim osobito praktino korisnim studijskim disciplinama.
Respektirajui specifinosti poslovanja malih poduzea i obrtnika u odnosu na
velika poduzea, studij poduzetnitva zavrenim studentima ostavlja sposobnosti i
kompetencije ba za rad u tim sredinama ili osnivanje vlastitih poduzea odnosno
otvaranje obrta.
Za studente koji se prepoznaju za sloenija uenja iz podruja poduzetnitva
Fakultet organizacije i informatike Varadin u akademskoj 2010/2011 godini
posebnom dopusnicom samostalno izvodi i diplomski studij Ekonomika
poduzetnitva. Prvenstveno, studij se je razvio zbog vertikalne pokretljivosti
studenata od preddiplomskog studija Ekonomika poduzetnitva prema viim
razinama studija, ali primarno zbog injenice da je obrazovanje buduih
poduzetnika osnovni preduvjet za uspjenu prilagodbu zahtjevima koje
proizlaze iz poslovanja poduzea u razvijenim zemljama EU i ire. Studij je u
123
potpunosti usuglaen s misijom i vizijom Sveuilita u Zagrebu, te misijom,
vizijom i strategijom razvoja Fakulteta organizacije i informatike Varadin kao
predlagatelja studija.
Diplomski studij, uostalom kao i preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva
temelji se na spoznaji da u Republici Hrvatskoj, a posebice u njezinom
sjeverozapadnom dijelu uz velika poduzea, postoji znaajan broj malih i
srednjih poduzea, te klasinih obiteljskih poduzea za koje je karakteristian
prijenos vlasnitva na mlae generacije. Kao komplementarna prednost ovog
studija istaknuto je sustavno koritenje suvremene informacijsko-komunikacijske
tehnologije koja daje poseban doprinos razvoju gospodarske djelatnosti u cjelini,
a sve s ciljem to uspjenijeg obavljanja redovitih poslovnih aktivnosti u svim
segmentima poslovanja. U kreiranju nastavnog plana i programa diplomskog
studija vodilo se je analizama pristupa obrazovanju za poduzetnitvo kako
europskih sveuilinih programa tako i kanadskih sveuilita, te postoji znatna
slinost i usporedivost u strukturi predmeta i nainu izvoenja nastave.
Ideja kod oblikovanja studija bila je razvoj studija kao svojevrsnog inkubatora
ideja, a koji je u potpunosti prilagoen potrebama gospodarske prakse na
lokalnom, ali i globalnom tritu, to studentima omoguava lake ukljuivanje u
svijet poduzetnitva i suvremenog poslovanja. Isto tako, studij otvara mogunost
za nastavak sveuilinog obrazovanja na poslijediplomskoj specijalistikoj i/ili
doktorskoj razini.
Kod oblikovanja studija poduzetnitva posebna je panja posveena ishodima
uenja na razini studijskog programa. Nastavni planovi i programi svojim su se
sadrajem i ishodima uenja morali uklopiti u ishode uenja studijskog programa.
Ovakav nain kreiranja studija proizlazi iz analize potreba potencijalnih
poslodavaca koji djeluju lokalno, ali i na meunarodnoj razini. Od zavrenih
studenata ovog diplomskog studija oekuje se relativno brza mogunost
zapoljavanja i na meunarodnoj razini, upravo zbog kompetencija koje stjeu
tijekom studija. S druge strane, injenica da je u Hrvatskoj, u ovom trenutku,
vrlo visoka nezaposlenost, stoga je uspjeno upravljanje poduzeem temeljeno na
znanju i inovacijama neminovno, kao i potreba mladih za samozapoljavanjem.
124
Zbornik radova
Zakljuak
Ulogu uenja u poduzetnitvu u ovom smo radu razmotrili na modelu koji se
temelji na poduzetnikim vrijednostima i pogledom na poduzetnitvo u razliitim
kontekstima. U tom smislu komentiramo i novu sveuilinu paradigmu (od
izvrsnosti bazirane na znatielji pojedinca prema izvrsnosti baziranoj na drutvu
znanja). Europski program uenja u podruju poduzetnitva (3EP) ini nam se
operativno prikladan i doista praktino koristan, pri emu ovaj program smjelo
sueljavamo s uenjima poduzetnitva na studiju poduzetnitva u Varadinu.
Razvojem studija poduzetnitva u Varadinu, policentrini razvoj visokog
obrazovanja dobio je vee znaenje to je u skladu s dugoronom strategijom
Hrvatske, ali i u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Upravo kroz policentrinost
visokog obrazovanja temeljenog na potrebama regionalnog i lokalnog
gospodarstva omoguava se ne samo razvoj studija poduzetnitva, ve i sukladno
tome gospodarski razvoj regije SZ, a u konanici i cijele zemlje. Sve navedeno je
vana injenica za opravdanost svrhovitosti studija poduzetnitva s obzirom na
potrebe trita rada.
Analiza pristupa obrazovanju za poduzetnitvo na kanadskim i europskim
sveuilitima pokazuje da su predmeti i studiji iz poduzetnitva unatrag par
godina postali izuzetno popularni. Takoer, dokumenti o poduzetnikoj djelatnosti
u EU koji obvezuju i Hrvatsku, pokazuju da razvijene zemlje imaju za cilj jaanje
konkurentnosti i malog gospodarstva temeljenog na znanju. Izmeu ostalog istie
se da poduzetnika djelatnost poveava drutvenu odgovornost poduzea, te
efikasnost i inovativnost u svim gospodarskim granama djelatnosti.
Fakultet organizacije i informatike Varadin zbog globalizacije poslovanja i
svakodnevnih promjena, studijem poduzetnitva otvorio je prostor za nova znanja,
primjenu novih metoda i logike razmiljanja u poduzetnikim aktivnostima i
djelatnosti.
125
Zbornik radova
Literatura
Ahmad, N., Seymour, R. G. (2008). Defining Entrepreneurial Activity. Definitions
Supporting Frameworks for Data Collection, OECD Statistics Working Papers,
Paris. dostupno na:
The role of learning in entrepreneurship
http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1090372 (uitano
28.03.2011.)
Bosma N. (2006). Mapping Entrepreneurial Activity and Entrepreneurial Attitudes
in European Regions
Utrecht University, dostupno na:
http://www.supdeco-montpellier.com/fileadmin/cerom/img/iecer/Bosma.pdf
(uitano 28.03.2011.)
Gibb, A. (2005). Towards the Entrepreneurial University. entrepreneurship
education as a lever for change, NCGE policy paper, dostupan na:
http://www.ncge.org.uk/publication/towards_the_entrepreneurial_university.pdf
(uitano 12.09.2010.)
Gibb A., Haskins G., Robertson I. (2009). Leading the Entrepreneurial University,
Meeting the entrepreneurial development needs of higher education institutions
dostupan na:
http://www.ncge.org.uk/publication/leading_the_entrepreneurial_university.pdf
(uitano 12.09.2010.)
Global entrepreneurship monitor, dostupno na www.gemconsortium.org (uitano
02.04.2011.)
Abstract - in the first part of the article, the authors present an overview of
trends in entrepreneurial education with a focus on the European experience.
First, the authors show the trends in the Universities of Great Britain, whose
experiences have been spilt over at the European level through functioning
of European projects. The authors also present the activities of the Faculty of
Organization and Informatics (FOI) Varadin on raising awareness about the
need for entrepreneurial skills through education in entrepreneurship. Review of
relevant literature demonstrates the importance of entrepreneurship for economic
growth and prosperity. Among other factors of entrepreneurship development, the
emphasis is on entrepreneurship education.
Accordingly, in the second part of the article, the authors present development
and activities on university studies of entrepreneurship (Undergraduate +
Graduate study), that is held in Varadin. One aspect is education with emphasis
on entrepreneurial activities, which FOI achieves through a joint undergraduate
study in collaboration with the Faculty of Economics and Business Zagreb. This
study is the first such a joint project of two components of University of Zagreb.
Due to the students interest, from the academic year 2010/2011, FOI has also
independently started graduate study of entrepreneurship. This study program
enables the continuation for the undergraduate students in gaining of conceptual
knowledge for solving complex problems in the entrepreneurship.
Key words - Learning in entrepreneurship, Entrepreneurial Universities,

University studies of entrepreneurship in Varadin
Oslo agenda (2006). Dokument EU o poduzetnikoj edukaciji u Europi, dostupan

na:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/support_measures/training_
education/doc/oslo_agenda_final_en.pdf (uitano 20.03.2011.)
126
127
Zbornik radova
Poduzetniki inkubatori u edukaciji za poduzetnitvo

Nikola ubi Zrinski, Zagreb, Hrvatska
igorc@katarinazrinski.hr, dragans@katarinazrinski.hr
Saetak - u doba sveope globalizacije i procesa pridruivanja Hrvatske

Europskoj uniji neminovno je prilagoditi se i iznai nove modele edukacije
za poduzetnitvo. Ovim radom prikazat e se kako postojei model poticanja
poduzetnitva putem poduzetnikih inkubatora moe biti primijenjen u edukaciji
za poduzetnitvo. Rad e dati struno-znanstvene osnove za razumijevanje
studentskih poduzetnikih inkubatora koji mogu postati novim zamanjakom
razvoja hrvatskog gospodarstva. Autori e dokazati postavljenu tezu prema kojoj
je pokretanje poduzetnikih inkubatora unutar visokokolskih institucija nuno
za stvaranje pozitivne poduzetnike klime i jaanje poduzetnikih kompetencija.
Svoju tezu autori e u radu potkrijepiti primjerom dobre prakse. Na kraju e se
izvesti zakljuak koji e moi primijeniti i ostale visokoobrazovne institucije u
edukaciji studenata za poduzetnitvo te stjecanju poduzetnikih kompetencija uz
pomo studentskih poduzetnikih inkubatora kao alata za razvoj poduzetnitva.
Kljune rijei - poduzetniki inkubatori, edukacija, poduzetnitvo
Uvod
Iako se najee u literaturi pronalaze podaci kako su poduzetniki inkubatori
kao oblik potporne poduzetnike infrastrukture nastali u SAD-u jo 1959. godine,
korijene inkubatora ipak pronalazimo u Europi. Poznato je da su ljudi u antiko
doba kako bi doivjeli viziju pohodili rimske ili grke hramove te lijegali po svjeim
128
129
krznima tek rtvovanih ivotinja. Taj obiaj se nazivao incubatio. Obiaj se najee
prakticirao kako bi se doivjela vizija na koji nain lijeiti odreene bolesti. Iz
tog razloga incubatio se prakticirao veinom u hramovima boga Asklepiona1, boga
lijeenja. On je poznat i po svojoj reinkarnaciji u ivotinju, najee zmiju koja je
i dan danas simbol medicine. U svijetu medicine inkubatori se pojavljuju prilikom
njege i skrbi za nedonoad. Kontrolirani uvjeti unutar inkubatora omoguuju
prijevremeno roenoj djeci da preive, te da se razvijaju i rastu nakon naputanja
inkubatora. Slino je i s poduzetnikim inkubatorima koji se brinu za start-up tvrtke
kako bi lake preivjele svoje najranjivije razdoblje i pripremile se za trite. Dok
korijene inkubatora moemo pronai jo u antiko doba, poduzetniki inkubatori
koji su se najprije razvili u SAD-u u Hrvatskoj se pojavljuju tek 1991. godine.
Kasnije pojavljivanje i slabija zastupljenost poduzetnikih inkubatora u Europi pa
tako i Hrvatskoj lei u nedostatku razumijevanja vanosti poduzetnikih inkubatora
i samog poduzetnitva, njegovom financiranju te nerazvijenoj mrei poslovnih
anela. Prema istraivanju NBIA, 80 posto svih novoosnovanih poduzea koja
nisu u sustavu poduzetnikih inkubatora propada u prvih pet godina poslovanja. S
druge strane, start-up kompanije koje naputaju inkubator imaju 87 posto izgleda
za opstanak i uspjeh na tritu u petogodinjem razdoblju.
to su poduzetniki inkubatori?
Za razumijevanje rada potrebno je definirati pojam poduzetnikog inkubatora.

Vie je definicija koje su opeprihvaene. Tako je Europska komisija (EK)
definirala poduzetniki inkubator kao ogranien prostor na kojem se koncentriraju
novostvorena poduzea. Cilj im je unaprijediti mogunost rasta i osigurati opstanak
stanara pruajui im prostor sa zajednikom infrastrukturom (telefaks, oprema
i sl.) kao i menadersku podrku te strunu pomo kroz savjetovanje. Naglasak
1
gr. , Asklpis; lat. Aesculapius. Asklepionov je
pandan u rimskoj mitologiji Eskulap, a bio je znan i pod egipatskim
imenom Imhotep.
130
Zbornik radova
Europske komisije je na lokalnom razvoju i zapoljavanju nove radne snage.
S druge strane, prema definiciji National Business Incubation Association2
poduzetniki inkubatori predstavljaju jedan od alata za ekonomski razvoj
koritenjem niza resursa i usluga. Osnovni cilj inkubatora jest proizvesti uspjena
poduzea koja su nakon inkubacije financijski samoodriva i neovisna.
Na temelju spomenutih definicija daje se zakljuiti kako poduzetniki inkubatori
ponajprije generiraju nove male tvrtke koje tek poinju poslovati ili su u fazi rasta
i razvoja te nemaju vlastiti prostor. Na temelju inovacijskih ili poduzetnikih
projekata male tvrtke se razvijaju uz strunu pomo u samom inkubatoru.
Zajednika karakteristika svim poduzetnikim inkubatorima jest ta da omoguuju
poduzetnicima stanarima koritenje poslovnog prostora po vrlo povoljnim uvjetima
(bez najamnine ili uz smanjenu najamninu) ogranien broj godina. Prednost pri
ulasku u poduzetniki inkubator imaju start-up i mali poduzetnici do dvije godine
starosti, poduzetnici osnivai do 30 godina starosti, poduzetnici s invalidnou,
poduzetnice, inovatori i poduzetnici koji se bave informacijskim tehnologijama,
proizvodnim djelatnostima te uslunim djelatnostima vezanim uz proizvodnju. Osim
prostora, stanarima se osigurava poslovna oprema te savjetodavne, intelektualne,
poslovne i druge usluge.
Prema organizacijskom obliku poduzetniki inkubatori mogu biti pravne osobe ili
drugi organizacijski oblici u vlasnitvu jedinica lokalne/podrune samouprave, u
privatnom ili vlasnitvu ostalih institucija.
Karakteristika inkubatora je da mogu biti financijski podravani temeljem posebnih
programa nadlenih ministarstava u onim sredinama u kojima se utvrdi ispunjenje
potrebnih preduvjeta, kao to su:
postojanje poslovnog prostora,
zainteresiranost i potreba poduzetnika,
interes lokalne uprave i drugih institucija za taj oblik organiziranosti.
2
NBIA (hrv. Nacionalna udruga poduzetnikih inkubatora)
131
Zbornik radova
Prema podacima NBIA3 u SAD-u postoji oko 1.100 inkubatora i najmanje 7.000
u ostatku svijeta. U Hrvatskoj postoje svega 23 poduzetnika inkubatora (vidi:
Tablica 1.). Najvei udio poduzetnikih inkubatora u Hrvatskoj, oko 17%, nalazi se u
Primorsko-goranskoj upaniji. etiri upanije s udjelom od 52% svih poduzetnikih
inkubatora imaju po 3 inkubatora. To su Splitsko-dalmatinska, Osjeko-baranjska,
Koprivniko-krievaka i Istarska upanija. Slijedi ih Bjelovarsko-bilogorska
upanija s udjelom od oko 9%. Zadarska, Virovitiko-podravska, Sisakomoslavaka, Poeko-slavonska i Brodsko-posavska upanija ine zajedno udio
od oko 22%. Ostale upanije, njih 10, to ini oko 48% svih upanija, nema niti
jedan poduzetniki inkubator. U regiji Sjeverozapadna Hrvatska nalaze se svega 3
poduzetnika inkubatora i to u jednoj upaniji. Regija Istona i Sredinja Hrvatska
ima 9, dok regija Jadranska Hrvatska ima 11 poduzetnikih inkubatora. Udio regija
u ukupnom broju poduzetnikih inkubatora u Republici Hrvatskoj mogue je vidjeti
u grafikonu (Graf 1).
Tablica 1. Broj poduzetnikih inkubatora u RH4 prema regijama i upanijama

Regija1
Sjeverozapadna
Hrvatska
Zagrebaka
Broj poduzetnikih
inkubatora
0
Varadinska
upanije
Vukovarsko-srijemska
Virovitiko-podravska
Sisako-moslavaka
Istona (Panonska) Poeko-slavonska

i Sredinja
Osjeko-baranjska
Hrvatska
1
3
Karlovaka
Brodsko posavska
Bjelovarsko-bilogorska
Zadarska
ibensko-kninska
Splitsko-dalmatinska
Jadranska Hrvatska Primorsko-goranska
Liko-senjska
Istarska
Meimurska
Dubrovako-neretvanska
Krapinsko-zagorska
Koprivniko-krievaka
Grad Zagreb
UKUPNO
23
3
http://www.nbia.org/resource_library/faq/#1 (29. travnja 2011.)
4 Prema podacima HAMAG-a, http://www.hamag.hr/poduzetnickainfrastruktura/poduzetnicki-inkubatori.html (26. travnja 2011.)
132
133
Zbornik radova
Graf 1. Udio poduzetnikih inkubatora u RH
strunih kompetencija te cjeloivotno obrazovanje. Europska Unija definirala je u

Europskom kompetencijskom okviru osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno
obrazovanje8 od kojih je jedna inicijativnost i poduzetnost, a koje su ugraene
u Nacionalni okvirni kurikulum RH. Prema Europskoj komisiji (2008.) uenje o
poduzetnitvu moe imati razliite ciljeve: od razvijanja poduzetnike inicijative
meu studentima i jaanja svijesti i motiviranosti, preko stjecanja vjetina kod
studenata potrebnih za pokretanje poslovnog poduhvata, upravljanje i poslovni rast
do razvijanja poduzetnike sposobnosti za prepoznavanje i istraivanje poslovne
prilike.
Osnovne komponente poduzetnikih kompetencija mogle bi se oitovati u uvoenju
i podravanju inovacija, pokazivanju inicijative i preuzimanju rizika, preuzimanju
odgovornosti za vlastite postupke, postavljanju ciljeva i ostvarivanju istih,
proaktivnom djelovanju i pozitivnom reagiranju na promjene, timskom djelovanju
te motivaciji za uspjeh.
3 Poduzetniki inkubatori kao alat u edukaciji za poduzetnitvo?
U Republici Hrvatskoj nekoliko je znaajnih dokumenata kojima se podupire

razvoj poduzetnitva kao jedne od etiri temelja slobodnog svijeta5. Primjerice,
lanak 49. Ustava RH6 jami pravo na poduzetniku i trinu slobodu. lankom
5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli7 regulirani su
ciljevi odgojno-obrazovnog procesa od kojih je jedan usmjeren na stjecanje
5
Prema parikoj povelji sa Konferencije europske sigurnosti i suradnje
iz 1990. godine slobodno poduzetnitvo je jedan od etiri temelja slobodnog
svijeta.
6
Proieni tekst, http://www.zakon.hr/z/94/Ustav-RepublikeHrvatske (29. travnja 2011.)
7
Proieni tekst, http://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-iobrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-koli (29. travnja 2011.)
134
Kako bi se osigurala harmonija dugoronog ekonomskog napretka i razvoja

nacionalne ekonomije nuno je sustavno ukljuivanje poduzetnikih sadraja u
programe obrazovanja. Poduzetniki inkubatori su izvrstan poligon za usvajanje
temeljnih poduzetnikih kompetencija (stavova, vjetina i znanja) potrebnih da bi
osoba uspjeno djelovala kao poduzetnik.
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. kao aktivnost za ostvarenje ciljeva
iz Strategije navodi osnivanje poduzetnikih inkubatora pri visokokolskim
ustanovama. Time su stvoreni preduvjeti za ukljuivanje poduzetnikih inkubatora
kao alata u edukaciji za poduzetnitvo i stjecanje poduzetnikih kompetencija.
Studentski poduzetniki inkubatori kao nuni alat u edukaciji za poduzetnitvo
omoguuju:
poticanje i podravanje poduzetnikog naina razmiljanja studenata,
unaprjeenje suradnje i umreavanje odgojno-obrazovnih ustanova i
znanstveno-istraivakih institucija s gospodarskim subjektima,
prenoenje znanja kroz mentorski rad svih profesora te na taj nain
osposobljavanje svih zainteresiranih studenata za osnivanje, voenje i
8 Key competences for lifelong learning
135
Zbornik radova
upravljanje malim poduzeem,

pripremanje studenata za stvarni svijet poduzetnitva,
financijsku, tehniku i savjetodavnu podrku studentima u osnivanju vlastite
tvrtke.
Na podruju Republike Hrvatske trenutno djeluje pet studentskih poduzetnikih
inkubatora od kojih se tri nalaze u gradu Zagrebu, jedan u Krievcima i jedan u
Poegi.
Studentski poduzetniki inkubator, kao sredinje savjetodavno tijelo, prua

studentima/zaposlenicima savjetodavnu, administrativnu i organizacijsku poslovnu
podrku.
U studentskom poduzetnikom inkubatoru V NZ trenutno ive tri stanara:
arobni korak d.o.o. osnovano 2008. godine, arobni put d.o.o. osnovano
2009. godine te Ruki-Zrin d.o.o. osnovano 2010. godine.
Kao to je vidljivo iz ovog primjera, koristi su viestruke. Prvenstveno studenti ve
tijekom studija stjeu iskustvo i praksu u upravljanju malim i srednjim poduzeem.
Nadalje studentima se osnivanjem vlastitih poduzea, otvara mogunost
samozapoljavanja u istom. S obzirom da studentska poduzea posluju u stvarnom
okruenju, ona su prola sve djeje bolesti te nakon zavretka studija studenti mogu
samostalno nastaviti djelovati s uhodanim poslom. Zavretkom studija bivim
studentima se i dalje osiguravaju savjetodavne usluge s obzirom na nove trendove
u globalnoj ekonomiji poduzetnitva. Jedan od alata koji V NZ koristi u ovom
segmentu je i Poslovni klub9.
Primjer dobre prakse Visoka kola Nikola ubi Zrinski
Primjer dobre prakse jest Visoka kola za ekonomiju, poduzetnitvo i upravljanje

Nikola ubi Zrinski (V NZ) koja je dio obrazovne institucije pod nazivom
Obrazovna grupa Zrinski (OGZ). Specifinost V NZ je u tome to ima za cilj
osposobiti mlade poduzetnice i poduzetnike kroz teoriju i praksu kako bi uspjeno
vodili svoje vlastite tvrtke.
V NZ inovativnim nastavnim procesom osposobljava studente za praktinu
primjenu poduzetnikih znanja, strunih vjetina i poslovnih tehnika. Kako to
ini? Prvo studentima u sklopu kolegija Integralno upravljanje poduzeem (IUP),
omoguuje sjecanje poduzetnikih kompetencija potrebnih za upravljanje malim i
srednjim poduzeem. Nadalje, tijekom druge godine studija svi studenti osnivaju
stvarno trgovako drutvo - studentsko poduzee prema afinitetima grupe. Osnovano
poduzee u realnom trinom okruenju posluje kao samostalan poslovni subjekt
u okviru studentskog poduzetnikog inkubatora. Tim se jedinstvenim didaktikometodikim pristupom koji se navodi i u Strategiji uenja za poduzetnitvo 2010.2014. omoguuje stjecanje znanja i vjetina u realnim, trinim uvjetima.
Temeljni kapital za osnivanje studentskog drutva s ogranienom odgovornou
osigurava V NZ, a studenti se brinu o registraciji i poslovanju novoosnovane
tvrtke uz pomo profesora, strunjaka s dugogodinjim praktinim iskustvom.
Mentorskim pristupom studenti imaju mogunost aktivno komunicirati i koristiti
konzultantske usluge svojih profesora. Uloge unutar poduzea odreuju sami
studenti. Direktor poduzea je profesor-mentor, a zamjenik direktora je jedan od
studenata.
Osnivanjem studentskog poduzea studentima V NZ dana je mogunost
samozapoljavanja jer po zavretku studija imaju mogunost preuzimanja
poduzea bez naknade, uz daljnju suradnju i uz podrku studentskog poduzetnikog
inkubatora.
136
Zakljuak
U stvarnom svijetu oko osamdeset posto svih novoosnovanih poduzea koja nisu u
sustavu poduzetnikih inkubatora propada u prvih pet godina poslovanja. S druge
strane, u tom istom svijetu, start-up kompanije koje naputaju inkubator imaju 87
posto izgleda za opstanak i uspjeh na tritu u petogodinjem razdoblju.
Primjena studentskog poduzetnikog inkubatora kao metodiko-didaktikog
modela edukacije mladih ljudi za poduzetnitvo omoguuje poticanje i podravanje
poduzetnikog naina razmiljanja studenata, unaprjeenje suradnje i umreavanje
odgojno-obrazovnih ustanova i znanstveno-istraivakih institucija s gospodarskim
subjektima, stjecanje znanja uz mentorsko voenje svih profesora te na taj nain
osposobljavanje svih zainteresiranih studenata za osnivanje, voenje i upravljanje
malim poduzeem, pripremanje studenata za stvarni svijet poduzetnitva, te
financijsku, tehniku i savjetodavnu podrku studentima u osnivanju vlastite tvrtke.
9
Sastanci na kojima uz profesore sudjeluju bivi i sadanji studenti
izmjenjujui iskustva iz poslovnog svijeta koja mogu primijeniti u daljnjem
poslovanju.
137
Iako se u Republici Hrvatskoj moe pronai tek mali broj studentskih poduzetnikih
inkubatora, s obzirom na mogunosti koje ovakav model edukacije nudi za oekivati
je vei broj inkubatora i studentskih poduzea u skoroj budunosti. Kako bi se
osiguralo zapoljavanje mladih ljudi koji zavravaju studije, razvoj gospodarstva i
u konanici smanjenje javnog duga Republike Hrvatske nuno je ulagati u razvoj
studentskih poduzetnikih inkubatora kao modela edukacije za poduzetnitvo.
Potrebno je poboljati trenutno nedovoljnu povezanost znanstveno-istraivakih
institucija s gospodarstvom te uvesti u obrazovne institucije ljude iz prakse koji e
ojaati stup na kojem se temelji budunost svake zemlje - znanje. Ispunjavanjem
navedena dva uvjeta studentski poduzetniki inkubatori kao alat u edukaciji za
poduzetnitvo zasigurno mogu postati jednim od zamanjaka razvoja poduzetnikih
kompetencija i poduzetnitva u cjelini.
Literatura
European Commission (2010). EUROPE 2020 A strategy for smart, sustainable
and inclusive growth, Brussels
European Commission (2006). Entrepreneurship Education in Europe: Fostering
Entrepreneurial Mindsets through Education and Learning, Oslo
European Commission (2000). European Charter for Small Enterprises, Brussels
Nacionalno vijee za konkurentnost (2004). 55 preporuka za poveanje
konkurentnosti Hrvatske, Zagreb
Rudy Aernoudt (2004). Incubators: Tool for Entrepreneurship?, Small Business
Economics, Springer, vol. 23(2), pages 127-135
Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2010). Strategija
uenja za poduzetnitvo 2010. 2014., Zagreb
http://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske (29. 04. 2011)
http://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjojkoli (29. 04. 2011)
http://www.nbia.org/resource_library/faq/#1 (29. 04. 2011)
Zbornik radova
Business incubators in education for entrepreneurship

Abstract - in the age of globalization and during the process of Croatian
accession to the European Union, it is essential to adjust and find new models
of education for entrepreneurship. This paper will show how the existing model
of encouraging entrepreneurship through business incubators can be applied to
education for entrepreneurship. Furthermore, the paper will provide basis for
understanding student business incubators which can become a new driving force
of Croatian economy. The authors will prove the thesis that establishing business
incubators within higher education institutions is essential for creating positive
entrepreneurial climate and developing entrepreneurial competences. The thesis
will be substantiated by example of good practice. The conclusion will be relevant
to other higher education institutions in educating students for entrepreneurship
and developing entrepreneurial competences through student business incubators
as a tool for developing entrepreneurship.
Key words: business incubators, education, entrepreneurship
http://www.hamag.hr/poduzetnicka-infrastruktura/poduzetnicki-inkubatori.html
(26. 04. 2011)
138
139
Zbornik radova
Razvoj poduzetnike kompetencije kroz koritenje poslovnih

simulacija
Martina Ferk Novakovi
Obrazovna grupa Zrinski, Zagreb, Hrvatska
martinafn@zrinski.org
Milo Bogdanovi
CESIM Oy Helsinki, Helsinki, Finland
milos.bogdanovic@cesim.com
Saetak - poduzetnika kompetencija se, kao jedna od kljunih kompetencija

Europskog kompetencijskog okvira cjeloivotnog obrazovanja (Europska
komisija, 2004.), sastoji od specifinih i definiranih znanja, vjetina i stavova.
Poduzetnitvo se definira kao sposobnost pretvaranja ideja u djela i time se
kristalizira kao imperativ obrazovnog i gospodarskog sustava. U Republici
Hrvatskoj Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. (2010.) identificira
nekoreliranost obrazovnih programa s potrebama trita rada te, inter alia,
predlae inkorporiranje poduzetnike kompetencije u sve oblike i na sve razine
uenja. Poslovne simulacije, kao oblik aktivnih metoda uenja i pouavanja kroz
timski rad, mogu se koristiti u cilju razvoja poduzetnikih kompetencija.
Kljune rijei - poduzetnika kompetencija, digitalna kompetencija, poslovne
simulacije, igra, Strategija uenja za poduzetnitvo
Uvod
U uvjetima gospodarstva koji nalau orijentaciju i stalnu modifikaciju obrazovnih
programa usklaenih sa zahtjevima trita rada, u procesu uenja nuan je fokus
na jaanju poduzetnike kompetencije. U skladu s Europskim parlamentom
i Europskim vijeem (2004.,2006.), poduzetnika kompetencija je jedna od
140
141
Zbornik radova
kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. Poslovne simulacije omoguuju

praktino iskustvo u upravljanju razliitim aspektima poduzea. Obzirom na
navedeno, ovaj rad ima za cilj ispitati mogunost unaprjeenja poduzetnike
kompetencije kroz koritenje poslovnih simulacija. Takoer, u skladu s potrebom
podizanja poduzetnike kompetencije, u ovom e se radu istraiti mogu li se
koritenjem poslovnih simulacija kao metodom obrazovanja i uenja realizirati
neki od ciljeva Strategije uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. (2010.).
karakterizira kompleksnost, kaotinost i nedostatak linearnosti (Neck, Greene,

2011.), edukatori poduzetnitva imaju za cilj osnaiti poduzetniku kompetenciju
kako bi uenici/studenti/polaznici po zavretku procesa uenja mogli provjeriti
dobivenu kompetenciju u nepredvidivom poslovnom okruenju. To predstavlja
veliki izazov za obje strane procesa uenja. Prvenstveno je u ovom kontekstu
nuno definirati poduzetnitvo kao i obrazovanje za poduzetnitvo.
Specifino, ovim se radom ispituje segment uenja za poduzetnitvo u obliku

poslovnih simulacija, koje su najadekvatnije za implementaciju u zadnjim
razredima srednjih kola, tijekom visokokolskog obrazovanja, kao i u
obrazovanju odraslih.
U skladu s Bloomovom taksonomijom uenja koja razlikuje 6 razina uenja
(Bloom, 1956.), poevi od znanja, koje slijedi razumijevanje, primjena, analiza,
sinteza i evaluacija, evidentno je da je znanje nuno, no za potrebe trita rada na
gore navedenim razinama i oblicima obrazovanja, potrebno mu je dati uporabnu
vrijednost, a uenje za poduzetnitvo upravo nalae takav proces.
S obzirom na injenicu da je Strategija uenja za poduzetnitvo jedan od kljunih
stratekih dokumenata Republike Hrvatske, u razmatranju inkorporiranja
poslovnih simulacija u proces uenja uzima se u obzir injenica da Strategija
ima dvojak cilj; senzibiliziranje i stvaranje pozitivnog stava javnosti prema
poduzetnitvu i uvoenje uenja za poduzetnitvo u sve oblike uenja. Iz prvog
se cilja iitava kako preteiti stav javnosti, kao i polaznika u procesu uenja,
naspram poduzetnitva nije u potpunosti pozitivan to moe predstavljati izazov
u realizaciji drugog cilja. Ta bi injenica mogla, unato pozitivnim zakljucima o
uporabi poslovnih simulacija u kontekstu treniranja poduzetnike kompetencije,
poluiti u samoj realizaciji sasvim drugaije rezultate.
Poduzetnika kompetencija
Uenje za poduzetnitvo zato je bitno?
U uenju za poduzetnitvo, uzimajui u obzir da poduzetnitvo kao proces
142
U definiciji Europskog parlamenta i Europskog vijea, poduzetnitvo je

sposobnost pojedinca da pretvara ideje u djela te podrazumijeva kreativnost,
inovativnost, sposobnost razumnog preuzimanja rizika, kao i sposobnost
planiranja, organiziranja te voenja projekata kako bi se postigli odreeni ciljevi.
Postoje dva koncepta obrazovanja za poduzetnitvo: iri i ui. U Strategiji uenja
za poduzetnitvo (2010.) iri koncept obrazovanja za poduzetnitvo je u funkciji
razvijanja poduzetnikih sklonosti, vjetina i sposobnosti, to ukljuuje i razvoj
odreenih odlika osobnosti poput stvaralatva, inicijativnosti, samostalnosti,
odgovornosti i drugih kvaliteta, te usvajanja osnovnih ekonomskih koncepata. Ui
je koncept obrazovanja i osposobljavanja za poduzetnitvo u funkciji pokretanja
poslovnih subjekata i upravljanja njima.
Mala i srednja poduzea su temeljni oslonac europskog gospodarstva. Glavni
su izvor zaposlenja, te u njima nastaju mnoge poslovne ideje. Najznaajniji
su pokretai inovacija, te socijalne i lokalne integracije u Europi. U Strategiji
Europa 2020 (2010.) je naglaeno da kolski kurikulumi moraju biti fokusirani na
kreativnost, inovativnost i poduzetnitvo. Taj nalog proizlazi iz injenice da oko
50% polaznika formalnog obrazovanja stekne srednjokolsko obrazovanje, no
ono nije usklaeno s potrebama trita rada. Takoer, kako samo etvrtina trita
vrijednog 2 000 bilijuna pripada Europi, nuno je osnaivanje digitalnog drutva
te jae povezivanje poduzetnike i informatike kompetencije.
Oslo agenda za uenje za poduzetnitvo (2006.) u Europi predstavlja preporuke
Europske unije za razvoj poduzetnikog uenja u obrazovanju. Inter alia, Oslo
agenda daje smjernice kako ojaati poduzetniku kompetenciju:
143
Zbornik radova
Podrati koritenje pedagokih metoda temeljenih na praksi gdje su uenici

ukljueni u konkretni projekt poduzea (npr. voenje mini-poduzea)
posebice u kolskim programima srednjih kola.
vidljivo je na Slici br.1.

Slika 1. Znanja, vjetine i stavovi poduzetnike kompetencije.
Usvojiti inovativne metode za obuku nastavnika o poduzetnitvu (studije

sluaja i druge interaktivne metode, poput rada na projektima tvrtke i sl.).
Uklopiti evaluaciju sustavno u svim programima. Najuinkovitija procjena
je neovisna i komparativna (tj. trebalo bi ju provesti prije poetka te nakon
zavretka programa).
Zelena knjiga (2003.) definira poduzetnitvo kao nain razmiljanja, proces
stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti u kombinaciji rizika, kreativnosti
i/ili inovativnosti uz pouzdanu upravljaku strukturu unutar nove ili postojee
organizacije. Takoer, poduzetnitvo je znaajno jer potpomae otvaranje novih
radnih mjesta i rast gospodarstva, a od presudnog je znaaja za konkurentnost, te
razvija osobne potencijale i u skladu je s drutvenim interesima.
Uzimajui u obzir injenicu da su za osnivanje poduzea potrebni poticaj,
kreativnost i ustrajnost, a za postupni rast potrebne su upravljake sposobnosti,
te vjetine nune za pokretanje poduzetnike djelatnosti potrebno je razvijati od
rane faze obrazovanja. Europska komisija je utvrdila da je veina drava lanica
u razliitim omjerima u svojim sustavima obrazovanja odluno poela davati
potporu poduzetnikom obrazovanju. (Zelena knjiga, 2003.)
Razlozi za osnaivanje poduzetnike kompetencije takoer su dati u Europskoj
povelji o malom gospodarstvu (2000.) koja za cilj ima pretvoriti Europu u
gospodarski fenomen temeljen na najkompetitivnijem i najdinaminijem saznanju
na svijetu, primarno zbog injenice da u Europi mala i srednja poduzea
imaju kljunu ulogu u gospodarstvu, te predstavljaju 99% ukupnih poduzea i
zapoljavaju oko 95 milijuna osoba, osiguravajui time 55 % radnih mjesta.
Poduzetnika kompetencija kroz cjeloivotno uenje
Poduzetnika kompetencija se sastoji od odreenih znanja, vjetina i stavova
koji su primjereni odreenom kontekstu (ekonomskom, kulturnom, sportskom
itd.). Koja su to znanja, vjetine i stavovi imanentni poduzetnikoj kompetenciji,
144
Poduzetnika kompetencija ukljuuje pozitivan stav prema promjenama,

preuzimanje odgovornosti za vlastito djelovanje, utvrivanje ciljeva i njihovo
ostvarenje te motiviranost za uspjeh (Europska komisija, 2004.).
U istom dokumentu Europske komisije se istie i znaaj digitalne kompetencije
u procesu cjeloivotnog uenja kao jo jedne od osam kljunih kompetencija.
Digitalna kompetencija ukljuuje pouzdanu i kritiku uporabu tehnologije
informacijskog drutva za rad, slobodno vrijeme i komunikaciju. To je protkano
osnovnim vjetinama u IKT-u (informacijsko komunikacijske tehnologije):
koritenje raunala za prikupljanje, procjenu, skladitenje, proizvodnju,
prezentiranje i razmjenu informacija, te za komuniciranje i sudjelovanje u
kolaborativnim mreama putem Interneta (Europska komisija, 2004.).
145
Zbornik radova
Kao potvrdu neophodnosti digitalnih kompetencija, zasnovanih na IKT

kompetencijama, UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural
Organization) u svom projektu IKT kompetencije za nastavnike (2008.) navodi
da za ivjeti, uiti i uspjeno raditi u sve sloenijem, informacijama bogatom i
na znanju zasnovanom drutvu, uenici i nastavnici moraju koristiti tehnologiju
uinkovito. Takoer se navodi kako tehnologija unutar solidnog obrazovnog
sustava moe omoguiti studentima/uenicima da postanu:
Huizinga potencira ulogu igre u ivotu, kao i njen znaaj u razvoju kulture kao
i ostalih sfera ivota i naglaava da je igra smislena funkcija, a suigra neto
to nadilazi neposredan poriv za potvrivanjem ivota i to u ivotno djelovanje
unosi smisao (Huizinga, 1938.).
sposobni korisnici informacijske tehnologije,

tragai za informacijama, analitiari i evaluatori,
Poslovne simulacije su se poele koristiti prije otprilike ezdeset i pet godina kada
je RAND (Research And Development) korporacija razvila MONOPOLOGS
- simulaciju logistikog sustava amerikog ratnog zrakoplovstva. Danas su
kompjuterske poslovne simulacije nezaobilazna metoda u razvoju ljudskih
potencijala i u potpori odluivanju u veini poslovnih organizacija.
Poslovne simulacije su jedan od oblika aktivnih metoda uenja i pouavanja s
naglaskom na timskom radu.
rjeavai problema i donositelji odluka,

kreativni i uinkoviti korisnici alata za produktivnost,
komunikatori, suradnici, izdavai i proizvoai, te
informirani, odgovorni graani koji doprinose drutvu. (UNESCO, 2008.)
Kao rezultat navedenog UNESCO projekta, navodi se kako su interaktivne
raunalne simulacije, digitalni i otvoreni edukativni resursi i sofisticirani alati
za prikupljanje i analizu podataka samo neki od resursa koji omoguavaju
nastavnicima/profesorima prethodno nezamislive prilike za konceptualno
razumijevanje.
U Finskoj je razvijena kompjuterska poslovna simulacija s fokusom na

poduzetnitvo iji se rad bazira na internet platformi, to omoguava fleksibilnost
u prostornom i vremenskom koritenju i omoguava uspjenu primjenu simulacije
kao digitalnog alata u stjecanju znanja i vjetina u podruju poduzetnitva. Proces
uenja koritenjem simulacije je u skladu s Kolbovom teorijom iskustvenog
uenja.
Iskustveno uenje je poznati model u obrazovanju. Kolbova teorija iskustvenog
uenja definira iskustveno uenje kao proces u kome se znanje kreira
kroz transformaciju iskustva, a znanje je rezultat kombinacije shvaanja i
transformacije iskustva (Kolb, 1984.). Ciklus je prikazan na Slici 2.
Simulacije kao alat za razvoj kompetencija

Simulacije i igre
Znaaj simulacija i njihova primjena u stjecanju znanja i razvoju vjetina je
evidentan u svakodnevnom ivotu, od djeje igre, preko simulatora za pilote
vojnih i komercijalnih zrakoplova na kojima vjebaju postupke u sluaju opasnih
i izvanrednih okolnosti, pa do simuliranih situacija koje koriste u vojsci, policiji
i specijalnim jedinicama slubi za djelovanje u specijalnim uvjetima. Jo davne
450. pr.n.e. Konfucije je rekao: Omogui mi da napravim, i ja u razumjeti.
146
147
Zbornik radova
Koritenje simulacija za razvoj poduzetnike kompetencije
Koritenje simulacije prua uesnicima: rjeavanje konkretnih problema u
sigurnom okruenju, holistiki pogled na poduzetnitvo, analitiko razmiljanje,
razvoj strategija u skladu s uvjetima i ciljevima i njihova implementacija,
iskustvo, timski rad, kritiko razmiljanje, donoenje odluka i komunikacija
istih u okviru tima, te preuzimanje opravdanih rizika. Rad simulacije se bazira
na internet platformi, to omoguava fleksibilnost u prostornom i vremenskom
koritenju i omoguava uspjenu primjenu simulacije kao digitalnog alata u
stjecanju znanja i vjetina u podruju poduzetnitva.
Slika 2. Kolbov ciklus uenja (Kolb, 1984.).
Proces uenja koritenjem simulacije je u kombinaciji s Kolbovim ciklusom

uenja i prikazan je na Slici 3.
Slika 3. Proces uenja koritenjem simulacije.
Klju Kolbovog modela nalazi se u injenici da je to jednostavan opis pretvaranja

iskustva u koncepte koji se zatim koriste kao smjernica za izbor novog iskustva.
Da bi efikasno uili, ljudi moraju od promatraa postati sudionici, od direktno
ukljuenih - objektivni analitiari.
U Helsinkiju je dizajnirana i razvijena raunalna poslovna simulacija kako
bi studentima pruila praktino iskustvo u upravljanju razliitim aspektima
malih i srednjih poduzea u podruju uslunih djelatnosti. Cilj timova koji se
natjeu tijekom simulacije je upravljanje poslovnim, trinim i financijskim
uinkom uslunog poduzea na konkurentskim tritima u skladu sa sezonskim
varijacijama u potranji i ekonomskim uvjetima. Upravljanje ljudskim resursima,
upravljanje kapacitetima, investicije, kvaliteta usluga, cijene i marketing su
u simulaciji kljuna podruja prilikom donoenja odluka. Timovi se takoer
suoavaju sa strategijskim odlukama, kao to su irenje svog poslovanja na nova
trita.
148
Ciljevi simulacije su:

- Pomoi studentima da razviju kompletan uvid u poslovanje, ukljuujui
marketing, prodaju, ljudske resurse, upravljanje kapacitetima, investicije i
kvalitetu usluga.
- Razvijati razumijevanje i upravljanje osnovnim pravilima poslovanja i
vjetinama pri donoenju odluka u ovisnosti o tritu.
149
Zbornik radova
- Unaprijediti analitiko donoenje odluka bazirano na injenicama i

razvijati sposobnost sagledavanja financijskih posljedica donoenja odluka
povezivanjem odluka s novanim tokovima i financijskim uinkom.
- Pruiti studentima praktina iskustva u timskom radu u rjeavanju problema
te pobuditi natjecateljski duh na tritu koje se dinamiki razvija.
Vano je to to se timovi natjeu jedni protiv drugih na svom tritu, a ne
protiv kompjutera. Odluke svakog tima utjeu na rezultate drugih timova i na
razvoj cjelokupnog trita.
150
151
Zbornik radova
Zakljuak
BLOOM B. S. (ed.) (1956) Taxonomy of Educational Objectives, the

classification of educational goals Handbook I: Cognitive Domain New York:
McKay.
Na osnovi Slike 4. gdje se poslovne simulacije prikazuju u odnosu na vjetine

i stavove koji sainjavaju poduzetniku kompetenciju, poslovne se simulacije,
kao aktivne metode uenja i pouavanja, u velikoj mjeri mogu koristiti u cilju
razvoja poduzetnike kompetencije. Naravno, ovdje se referiramo na razinu
uenja u zadnjim razredima srednjih kola, tijekom visokokolskog obrazovanja,
kao i u obrazovanju odraslih gdje je ovakav oblik uenja najadekvatniji. Takoer,
svaka od tih razina uenja zahtjeva odreenu razinu znanja koja se pretpostavlja
i provjerava kroz koritenje simulacije u skladu s razinom obrazovanja korisnika.
Tijekom aplikacije simulacija razvija se i digitalna kompetencija koja je (kao i
poduzetnika) jedna od kljunih za potrebe gospodarstva. Iz svega se navedenog
moe zakljuiti da su simulacije dobra metoda aktivnog uenja poduzetnike
kompetencije u sigurnom okruenju. Koritenje simulacija je takoer, na
adekvatnim razinama i oblicima obrazovanja, usklaeno sa i u sklopu realizacije
ciljeva Strategije uenja za poduzetnitvo (2010.).
Neck H. M., Greene G. (2011.) Entrepreneurship Education: Known Words and

New Frontiers, Journal of Small Business Management 49 (1). Str. 55-70.
Europska trening fondacija (ETF) (2007.). Kljune kompetencije za cjeloivotno
uenje, Torino.
Strategija Europa 2020 (2010.). Europska komisija.
Europska povelja o malom gospodarstvu (2000.). Europska komisija.
Oslo agenda za uenje za poduzetnitvo (2006.). Europska komisija. Oslo.
Zelena knjiga o poduzetnitvu (2003.). Europska komisija. Bruxelles.
UNESCO (2008.) Projekt IKT kompetencije za nastavnike.
Huizinga J. (1938.). Homo ludens O porijeklu kulture u igri.
Kratice
IKT Informacijsko komunikacijske tehnologije
KOLB D. A. (1984.) Experiential Learning: experience as the source of learning

and development New Jersey: Prentice-Hall.
RAND - Research And Development

UNESCO - United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization
Literatura
EU komisija, (2004), Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje, EU referentni
okvir.
http://europa.eu/legislation_summaries/education_training_youth/lifelong_
learning/c11090_en.htm (20.04.2011.)
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. (2010.). Vlada Republike
Hrvatske.
152
Development of entrepreneurial compmetence through usage of

business simulation
Abstract - Entrepreneurial competence, as one of the eight key competences of
European Reference Framework for Key Competences for Lifelong Learning
(European Commission, 2004) consists of specific and defined set of knowledge,
skills and attitudes. Entrepreneurship is defined as the ability to turn ideas into
actions whereby it becomes recognized as an imperative in educational and
economic system. In the Republic of Croatia, the Strategy on Entrepreneurial
153
Zbornik radova
Learning 2010-2014 (2010) has identified non-correlation between educational

programs and the needs of the labour market and, among other things, suggests
incorporation of entrepreneurial competence into all forms and levels of learning.
Business simulations, as a form of active learning and teaching methods through
teamwork, can be used with the aim of developing entrepreneurial competence.
NEKA ZNANJA BEZ KOJIH PODUZETNIK NE MOE
Keywords - Entrepreneurial competence, digital competence, business

simulations, game, Strategy on Entrepreneurial Learning.
Darko Ivekovi
Ivekovi savjetovanja d.o.o., Zagreb, Hrvatska
ivekovic-consulting@zg.t-com.hr
SAETAK - poduzetnik - ma kako njegova organizacija bila mala - ostvaruje
svoje ciljeve radom svojih suradnika. Njegovi ljudi su oni koji pomou povjerenih
im dragocjenih i ogranienih resursa stvaraju vrijednosti. Stvorene e vrijednosti
biti privlanije, poduzetniku e omoguiti veu zaradu i uspjenije poslovanje u
trinoj utakmici ako poduzetnikova organizacija pokazuje visoku produktivnost
rada. Jedno od najuinkovitijih naina odravanja konkurentne produktivnosti
rada jest odgovarajue voenje ljudi - tvoraca svih vrijednosti. Raspolaganje i
primjena vjetina voenja ljudi nuna je poduzetniku s najmanjim poduzeem kao
i menadmentu velikih korporacija.
UVOD
Poduzetnik je osoba - pravna ili fizika - koja posluje na vlastiti rizik, isporuuje
dobra ili obavlja usluge, sve to u nastojanju da ostvari zaradu. Djeluje na tritima
(roba, usluga, kapitala, rada, .... ) na kojima vladaju neizvjesne prilike koje se
mijenjaju sve bre, ponekad i dramatino. Nije udo da je njegova glavna znaajka
nesigurna zarada [1. Iskustvo pokazuje da je jedan od kritinih faktora uspjenosti
poduzetnikovog besprekidnog nastojanja da povea izglede za svoju zaradu upravo
njegova produktivnost, dakle odnos stvorene vrijednosti i svega onoga to je uloeno
u stvaranje te vrijednosti. Tek visoka produktivnost omoguuje visok dobitak uz
nie cijene i stvara ansu za uspjeh u dranju konkurentne prednosti pred trinim
154
Darko Ivekovi
155
Zbornik radova
takmacima. To u potpunosti i bez iznimke vrijedi za svaku organizaciju, neovisno

o broju zaposlenih, stoga ni jedan odluan poduzetnik bez obzira na veliinu svoje
organizacije nije poteen ulaganja svojih napora prema dizanju produktivnosti.
U nastavku emo se usmjeriti na jednu od nekoliko vrsta produktivnosti koju kod
sebe prate moderne organizacije - na produktivnost rada.
ne moe. Ako je u poduzetnikovoj organizaciji funkcija menadmenta razdvojena

od vlasnitva, onda poduzetnik - budui da ne upravlja izravno - ne mora vladati
vjetinama voenja na onoj razini koja bi mu bila potrebna da upravlja izravno.
Meutim, niti u tom sluaju poduzetnik ne moe bez osnovnih poznavanja voenja
ljudi. Razloga ima nekoliko. On naime mora znati
(a) koje e vjetine zahtijevati od kandidata za menadersko mjesto (jedno ili
nekoliko) u svojoj organizaciji,
(b) pokazivanje kojih vjetina e on kod svojeg (ili svojih) menadera nadzirati
i pratiti u njihovom radu s ljudima,
(c) kad je sazrelo vrijeme da se u njegovoj organizaciji provede organizacijska
promjena koja se odnosi na rad s ljudima (npr. unapreenje sustava plaa i
nagraivanja, upravljanje radnim uinkom i sl.),
(d) to e zahtijevati od vanjskog konzultanta ako takvoga bude angairao na
projektiranju i implementaciji organizacijske promjene koje se odnose na
rad s ljudima.
Drugim rijeima, poduzetnik ne e uvijek morati raspolagati znanjima koja
su potrebna u njegovoj organizaciji ali e morati znati od koga e takva znanja
zahtijevati.
KOJA SU ZNANJA POTREBNA PODUZETNIKU KAKO BI OSTVARIO

KONKURENTNU PREDNOST
Postoji nekoliko naina za dizanje produktivnosti rada: reorganizacijom,

optimiranjem poslovnih procesa, kresanjem broja radnih mjesta (nepopularan i
viestruko osjetljiv nain, nerijetko sumnjive uspjenosti i dvosjeklih posljedica!),
Outsourcing-om, da spomenemo samo neke. Meutim, najvei prostor za iskorak
u produktivnosti lei u mobilizaciji zaposlenika prema ostvarivanju ciljeva
organizacije.
Mobilizacija zaposlenika prema ostvarivanju ciljeva organizacije je tipian oblik

voenja ljudi i spada u temeljna zaduenja svakog menadera. Budui da je menader
osoba koja svoje ciljeve ostvaruje radom svojih suradnika, on mora izmeu ostalih
vjetina vladati i vjetinama voenja ljudi. Vladanje vjetinama iz Core Business-a
organizacije nije dovoljno. Primjenjujui vjetine voenja, menader osigurava da
zaposlenici u cjelini i individualno ele doprinositi stvaranju novih vrijednosti, da
ele razvijati svoje vjetine koje su im za to potrebne i da ele preuzimati nove,
sloenije odgovornosti. to to znai za poduzetnika? U kojoj je to mjeri na njega
primjenjivo? Naime, budui da izraz poduzetnik obino ima dvije konotacije:
(a) on oznaava osobu koja ozbiljno razmilja o pokretanju vlastitog poduzea ili
je na njegovom samom poetku te (b) radi se o organizaciji koja brojem svojih
zaposlenika ee spada meu one manje nego meu one srednje veliine, ponekad
se uje miljenje da poduzetniku treba neto drugo nego to treba direktoru u velikoj
organizaciji. Ako je poduzetnik u svojoj organizaciji ujedno i u ulozi menadera
(to je sluaj u veini malih organizacija), onda je on taj koji bez vjetina voenja
156
Darko Ivekovi
MENADERSKE VJETINE ILI SPECIJALISTIKE VJETINE
Potranja za menaderskim vjetinama u Hrvatskoj zorno se moe predoiti

rezultatima studije koje je prema postupku koji je razvila konzultantska tvrtka
HEWITT iz SAD-a (Total Compensation Measurement ) proveo i u 2009. godini
objavio njihov partner u Hrvatskoj - konzultantska tvrtka Ivekovi savjetovanja
d.o.o. Dio studije je bilo pitanje upueno sudionicima studije: Gdje biste se na tritu
rada u Hrvatskoj eljeli pozicionirati s plaom i ostalim pogodnostima koje nudite
top menadmentu, srednjem i operativnom menadmentu odnosno specijalistima?
Darko Ivekovi
157
Zbornik radova
Na ovo je pitanje studija dala zanimljive odgovore. Oni su prikazani na grafikonu

koji slijedi:
za srednji i operativni menadment taj postotak iznosi oko 40%;

- u tom istom gornjem dijelu eli se za specijalistika radna mjesta pozicionirati
tek oko 30% sudionika.

Poslodavci u Hrvatskoj ele svojom ponudom biti u vrhu atraktivnosti
upravo za menaderska radna mjesta dok im je manje stalo da budu atraktivni
za specijalistika radna mjesta . Drugim rijeima - potranja za menaderskim
vjetinama vea je od potranje za specijalistikim vjetinama.
% o rg a n i za ci j a
e l i b i ti
60%
TO PODUZETNIKA INI USPJENIM
40%
20%
z a sp
e c ij a
z a sr
ednj
me
dija
na
li s t e
i me n
a d m
ent
z a to
p men
a d m
e nt
isp
od
edi
ja n
u
um
u7
5. p
erc
ent
ilu
0%
Koje su to konkretne vjetine bez kojih poduzetnik ne moe oekivati uspjenost

svojeg poduzea? Naa e se potraga za odgovorom usmjeriti na podruja koja
poduzetnik mora poznavati i ije poznavanje mora primjenjivati, bez obzira je li
on ujedno i u ulozi menadera (u tom mu je sluaju potrebna visoka razina tih
vjetina) ili ima samo vlasniku ulogu (u tom mu je sluaju dovoljna tek temeljna
razina). to je zajedniko uspjenim menaderima, bez obzira na veliinu njegove
organizacije i granu u kojoj ona djeluje?
Grafikon - Koliko poslodavci u Hrvatskoj ele biti atraktivni na tritu rada i za

koje grupe radnih mjesta (istraivanje za god. 2009.)
Vano je uoiti da grafikon ne pokazuje nuene plae u apsolutnim iznosima.
Grafikon pokazuje na kojem se relativnom mjestu, izraenom u percentilima, unutar
raspona plaa za odabrana radna mjesta u Hrvatskoj poslodavci ele pozicionirati.
U ovom sluaju grafikon pokazuje - izmeu ostaloga - da se svojom ponudom
plaa i ostalih pogodnosti
- u gornjem dijelu (oko 75. percentila) raspona u Hrvatskoj, vie od 50% svih
sudionika eli se pozicionirati svojom ponudom za mjesta top menadmenta a
158
Darko Ivekovi
Posluit emo se nalazima koje su 1987. godine, nakon istraivanja od nekoliko

godina, objavila dvojica istraivaa iz SAD-a, James Kouzes i Barry Posner [3.
U svojim su se istraivanjima koncentrirali na potragu za onim to je zajedniko
uspjenim poduzetnicima i menaderima, neovisno o veliini njihove organizacije,
neovisno o njihovom hijerarhijskom poloaju u organizaciji i neovisno o grani u
kojoj njihova organizacija posluje. Knjiga koju su objavili do danas je prevedena
na 22 jezika i tiskana u 2 milijuna primjeraka.
Nalazi njihovog istraivanja stvorili su sasvim novi pogled na uspjenost menadera.
Ono to je zajedniko uspjenim menaderima nisu njihove osobine niti njihova
znanja. Uspjenog menadera ini ono to on radi, kako se on bavi svojim ljudima.
Jednostavno reeno, autori ukazuju na - kako ih oni nazivaju - obvezatnih pet
praksi voenja od kojih se svaka praksa sastoji od sasvim odreenih postupaka. To
je prikazano u tablici koja slijedi:
Darko Ivekovi
159
Obvezatne prakse voenja
Zbornik radova
Postupci od kojih se sastoji pojedina praksa

voenja
Tragati za novim prigodama

Stalno preispitivati postojee
procese
Krajnja jednostavnost prakse i postupaka ne smije nas zavarati. Njihovo

razumijevanje jo ne znai i sposobnost njihove primjene. Upoznati se s tekstovima
Kouzesa i Posnera, bilo iz njihove knjige, s Interneta ili bilo kojeg drugog pasivnog
izvora, tek je temelj na kojem poduzetnik treba svoje vjetine postupno izgraivati
u praksi. Najbolje uz pomo nekoga tko je na tome ve radio.
ZAKLJUAK
Eksperimentirati i biti spreman izloiti se

rizicima
Vjetine kojima poduzetnik mora vladati (i koje mora primjenjivati!) povrh vjetina
is svojeg Core Business-a kako bi bio uspjean u okrutnom trinom okruenju su
vjetine voenja. One su do krajnosti jednostavne, svakome razumljive i imaju
samo jedan uvjet uspjene primjenjivosti - volju. Primjena tih vjetina nije predmet
opcije, ona ne trpi kompromis ili improvizaciju, ona ne poznaje krai put, ona
je imperativ. Te vjetine rue staro vjerovanje da se ovjek mora roditi s darom
za voenje kako bi bio uspjean voa. One omoguuju da poduzetnik jaa svoj
imunitet na ne-trine utjecaje jer u njima niti vidi jedine krivce (kao to se ponekad
optuuje Europska Unija, makroekonomska politika, cijena nafte, teaj kune, Kina
kao svjetska tvornica, Indija kao svjetski laboratorij i sl.) niti ondje trai jedini
lijek za svoje poslovne potekoe ve se usmjerava na prostor za poboljanje u
vlastitoj organizaciji. Ovladavanjem voditeljskih vjetina, poduzetnik uzima svoju
sudbinu u svoje ruke, inae e to - po rijeima Jacka Welcha, menadera XX.
stoljea [4] - uiniti netko drugi. Danas se vjetine voenja ljudi prepoznaju kao
zasebna struka, koja nije tek ogranak neke od tradicionalnih struka kao to su npr.
ekonomija, psihologija, financije, pravo ili sociologija.
Stvarati sliku budunosti

Nadahnjivati zajednikom
vizijom
Mobilizirati
Poticati suradnju
Omoguiti ljudima oko sebe da
uspjeno djeluju
Jaati pojedince
Pruati primjer
Kriti nove putove
Planirati male pobjede
Prepoznavati individualne doprinose
One iste vjetine koje trebaju uspjenom poduzetniku odnosno menaderu u velikoj
organizaciji, nune su i poduzetniku u maloj organizaciji - ako eli biti uspjean.
Razlog univerzalne vanosti ovih vjetina je sam po sebi razumljiv - vjetine se
odnose na rad s ljudima. Znaaj i uloga ljudskog kapitala nisu odreeni veliinom
organizacije. On je danas prepoznat kao vaan imbenik dizanja produktivnosti [5.
Hrabriti
Slaviti ostvarenja
160
Darko Ivekovi
Darko Ivekovi
161
Zbornik radova
LITERATURA
Bahtijarevi-iber, F., Sikavica, P. (2009). Leksikon menadmenta, Zagreb,
Masmedia;
Ivekovi, N. (2009), Studija o plaama i nagraivanjima u Hrvatskoj, Zagreb,

Ivekovi savjetovanja d.o.o.
Kouzes, J.M, Posner, B.Z. (1987). The Leadership Challenge - How to get
extraordinary things done in organizations, San Francisco i Oxford, Jossey-Bass
Publishers;
Petre, P., Schlender, B. (1999). The Businessman of The Century, asopis
FORTUNE, New-York, Time Inc.
Stiroh, K.J, (oujak 2001.) What Drives Productivity Growth? Economic Policy
Review, New York, Federal Reserve Bank of New York,
SOME SKILLS WHICH AN ENTREPRENEUR NEEDS BADLY

Abstract - An entrepreneur - whatever the size of his organization - achieves his
goals with the work of his associates. It is his people who generate values using
valuable and limited resources entrusted to them. The generated values will be
more attractive, will bring higher revenues and more succes on the competitive
market if the entrepreneurs organization demonstrates a high labour efficiency.
One of the most effective means to encrease a competitive labour efficiency is to
lead people - the creators of all values - adequately. Both - an entrepreneur in the
smallest enterprise as well as management in huge corporations - need leadership
skills and should use them.
162
Darko Ivekovi
Vanost i razlozi ukljuivanja obrazovanja za medijsko

poduzetnitvo u kurikulume medijskih studija
Iva Biondi
Visoka novinarska kola, Zagreb
iva.biondic@nclstudij.com
Ljubo Juri
Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Slijepevi i Anita Zeli Gere
Visoka novinarska kola, Zagreb, Hrvatska
Saetak - elementi poduzetnikih procesa inovacija, preuzimanje rizika i

kreacija kljuni su atributi uspjeha medijskih proizvoda i usluga. Ovo pokazuje
da su mediji i poduzetnitvo, ak i na konceptualnom nivou, vrsto povezani.
Cilj ovoga rada je postaviti teorijski okvir vanosti i razloga za ukljuivanje
obrazovanja za medijsko poduzetnitvo u kurikulume medijskih studija u
Hrvatskoj. Temeljeno na pregledu programa visokog obrazovanja u podruju
medija i novinarstva, u Hrvatskoj rezultati istraivanja jasno pokazuju da
obrazovanje u podruju poduzetnitva te razvoja odgovarajuih kompetencija
gotovo ne postoji. U vremenu maksimalne demokratizacije i potpune trivijalizacije
medijskih proizvoda, koje prate brze tehnoloke promjene, poduzetnike su
inicijative od najveeg znaaja, kako za medije tako i u irem drutvenom
kontekstu. U zakljuku se preporuuje ukljuivanje obrazovanja za poduzetnitvo
u programe medijskih studija te razvoj poduzetnitva u medijskoj industriji u
cjelini s implikacijama na tradicionalne medije kao i na nove poslovne pothvate u
ovom podruju.
Kljune rijei - medijsko poduzetnitvo, mediji, obrazovanje, novinarstvo
Iva Biondi, Ljubo Juri, Marija Slijepevi i Anita Zeli Gere
163
Zbornik radova
Uvod
Slijedom navedenoga, u radu emo, govorei o vanosti i razlozima ukljuivanja

obrazovanja za medijsko poduzetnitvo u obrazovne programe, prvenstveno
predstaviti medijsko poduzetnitvo kroz teorijski okvir, zatim emo navesti
rezultate istraivanja o zastupljenosti osposobljavanja za poduzetnitvo na
medijskim studijima u Hrvatskoj. U zakljuku objedinjujemo ova dva navedena
dijela pokuavajui dati odgovor na pitanje zato nam je potrebno obrazovanje za
medijsko poduzetnitvo?
ivimo u poduzetnikim, a ne institucionalnim vremenima. To je ve neko vrijeme

stvarnost mnogih profesija, a (moda i s kanjenjem) sve vie i novinarske,
izjavio je John F. Harris 2006. godine odlazei s mjesta politikog urednika u The
Washington Postu i preuzimajui mjesto glavnog urednika u start-up10 kompaniji
Politico.com. Mediji11 su se u tim poduzetnikim vremenima nali prije svega
uslijed velikih tehnolokih inovacija, koje su podjednako promijenile produkcijske,
distribucijske i promotivne procese kao i navike potroaa, te uslijed nacionalne i
relativno globalne deregulacije medijskog trita.
Posljedice prelaska iz plansko-dogovorne u trinu privredu, proces pridruivanja
EU te jo uvijek aktualna financijska kriza samo su neki od generatora promjenjivih
gospodarsko-politikih uvjeta koji karakteriziraju Hrvatsku posljednjih godina.
Navedene promjene sasvim sigurno su i ishodite novih izazova u poduzetnitvu.
Velika neizvjesnost na ekonomskom podruju zahtijeva izuzetnu ekonomsku
dinaminost, brzinu, inovativnost i neprestano prilagoavanje novim okolnostima.
Uz tehnoloke promjene i liberalizaciju medijskog trita, recesija i kriza u
medijskoj industriji smanjile su mogunosti zapoljavanja novinara u tradicionalnim
medijskim organizacijama. Za snalaenje i uspjeh u tom novom medijskom
okruenju potrebna su brojna nova znanja i vjetine. Upravo je stoga, danas vie no
ikada prije, od vitalnog znaaja kod buduih novinara razviti poduzetnike vjetine
kako bi se ukljuili u stalno promjenjive procese na medijskoj sceni.
10
Poetniki poduzetniki pothvat koji se realizira osnivanjem nove tvrtke i, u veini sluajeva,
samozapoljavanjem poduzetnika. Osobu ili osobe koje pokreu start-up tvrtku karakteriziraju sve
osnovne karakteristike poduzetnika: proaktivnost, organiziranost i svjesno preuzimanje rizika.
Mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija,
elektronike publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodinog objavljivanja uredniki
oblikovanih programskih sadraja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. (Zakon o medijima, l.2.,
Narodne novine 59/04, Zagreb)
Elektroniki mediji: televizijski i radijski programi, te elektronike publikacije.
Elektronike publikacije: programski sadraji koje fizike ili pravne osobe prenose putem informacijskokomunikacijskih veza na nain da su dostupni irokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. (Zakon o
elektronikim medijima, l. 2, Narodne novine 122/03, Zagreb)
164
Medijsko poduzetnitvo teorijski okvir

Bilo da je rije o Schumpeterovoj definiciji poduzetnika prema kojoj se rui
ustaljeni ekonomski red, stvara novu vrijednost i koristi nove materijale,
Druckerovu inovatoru koji stvara nova trita i nove potroae ili poduzetniku
iz najsuvremenijih teorija, rije je o definicijama koje imaju zajedniki nazivnik.
Iz cijelog spektra definicija poduzetnika moe se izvesti zakljuak koji bi mogao
glasiti uspjenog modernog poduzetnika obiljeava: kreativnost, inovativnost,
potreba za postignuem, sposobnost donoenja odluka u neizvjesnim situacijama i
svjesno preuzimanje rizika.
Uz to, kada je rije o medijskom poduzetnitvu, prema Achtenhagenu, treba voditi
rauna o jednom vrlo specifinom obiljeju neorijentiranosti profitu, odnosno
potrazi za prilikama, neovisno o sredstvima koja su na raspolaganju. U medijskim
tvrtkama povijesno je prisutno balansiranje izmeu drutvenih institucija, ija
se uloga i funkcija povezuje s doprinosom demokraciji, i industrije koja tei za
profitom (Peruko, 2011:25). Stoga je bitno u definiciju medijskog poduzetnitva
inkorporirati druge vane aspekte medijskih proizvoda, poput neto misionarskijih
pokuaja mijenjanja svijeta ili literarnih i umjetnikih nastojanja (Achtenhagen
2008:126, prema Picard 2005).
Trome tradicionalne medijske organizacije, koje karakterizira odsustvo poduzetnike
inicijative, nisu sposobne za bru primjenu inovacija u poslovnoj praksi da bi se na
vrijeme prilagodile tehnolokim promjenama kao i onima u navikama potroaa.
O tome svjedoe i veliki problemi u kojima se one nalaze. Situacija u hrvatskim
medijima nikad nije bila gora: 2009. godinu samo je jedna dnevna novina zavrila
u plusu (24 sata), sve ostale velike dnevne novine (Veernji list, Jutarnji list, Novi
list i Slobodna Dalmacija) uz pad naklade biljee i pad prihoda. Ne oekuje se da
165
Zbornik radova
e rezultati za 2010. biti ita bolji (Brkulj, 2010). Realnost medijskog poslovanja
danas obiljeavaju otputanja radnika, trajkovi, steajevi, viemilijunski gubitci,
rezanje trokova i to u svim vrstama tiskanih medija, kao i televizijskim kuama,
portalima i radijskim stanicama. Krivca ne treba traiti samo u krizi koja je pogodila
i ovu i srodne industrije, treba ga traiti i unutar samih medijskih kompanija, u
promaenim ureivakim politikama, loem upravljanju i neprilagoivanju
novonastalim trinim uvjetima. Da su ti interni problemi prevladani, kriza u
industriji sigurno bi bila blaa a medijski proizvodi kvalitetniji (Brkulj, 2010). Za
taj kvalitetniji proizvod potrebna je inovacija, potrebno je riskirati, imati ideje
i investirati u njih, investirati i u tehnologiju i ljude i, naposljetku, svime time
upravljati kao organizacijom koja svojom klimom pogoduje internom poduzetnitvu
(intrapreneurship12). U ekonomskoj se teoriji poduzetnitvo promatra kao posebni
proizvodni faktor. Zadatak mu je na najpovoljniji nain kombinirati i koordinirati
ostale proizvodne faktore (rad, kapital) i tako maksimizirati profit. Namee se
zakljuak da nam je poduzetnitvo u medijskom kontekstu bitno i radi razvoja ili ak
preivljavanja tradicionalnih medijskih organizacija i promjene njihovih zastarjelih
i nefunkcionalnih poslovnih modela. Poduzetniki orijentirana poduzea pokazuju
daleko veu sposobnost prilagodbe brzim i sveprisutnim promjenama suvremenog
poslovnog okruenja.
danas mogu svoju karijeru poeti graditi iz studentskog doma i s radnog stola kroz
digitalnu platformu. Sve navedeno pogodovalo je pojavi velikog broja medijskih
i srodnih tehnolokih i komunikacijskih poduzetnikih projekata, prvenstveno u
SAD-u. Kad je rije o ulasku u te poduzetnike pothvate, oni se pojavljuju kao
rezultat prepoznavanja:
Upravo u uvjetima velikih i brzih promjena u tehnologiji i samoj preferenciji

potroaa, koje su u zadnjem desetljeu maksimalno zastupljene u medijskoj
industriji, poduzetnika aktivnost iskazuje se u svom punom svjetlu kad je rije
o osnivanju novih tvrtki i samozapoljavanju. Stanje u medijima karakterizira
veliki tehnoloki napredak koji je smanjio prepreke za ulazak na trite kreacije
sadraja, omoguio iru dostupnost profesionalnih standarda produkcije i stvorio
nove distribucijske i promotivne kanale (Achtenhagen 2008:128, prema Kng
2007:31). Takva, uvjetno nazvana, financijski neovisnija medijska scena utjecala je
da djelomino nestaje tradicionalni ulazak u novinarsku profesiju koji nije nudio
neke inovativne i kreativne putove. Digitalna revolucija omoguila je da novinari
svoje mjesto u drutvenom eteru vie ne moraju traiti samo kroz velike medije. Oni
12
Ovaj je naziv kombinacija rijei "intra" (unutarnji, interni) i "entrepreneurship" (poduzetnitvo),
a odnosi se na prakticiranje poduzetnikih aktivnosti unutar ve postojee, razvijene, stabilne tvrtke.
Pojedinci unutar tvrtke koji prakticiraju interno poduzetnitvo (intrapreneurs) visoko su motivirane,
proaktivne osobe, okrenute ka realizaciji cilja i preuzimanju inicijative ak i unutar ograniavajuih
faktora velike organizacije kako bi plasirale novi proizvod ili ponudile novu uslugu.
166
a)
promjene u preferenciji potroaa ili stvaranja nekih novih, do sada
nepostojeih preferencija,
b)
tehnolokih promjena,
te ideja kako te promjene iskoristiti za mijenjanje svijeta, pristup sadraju ili

stvaranje sadraja, komunikaciju te stjecanje profita.
Zbog toga, u svojoj osnovi svaka pa tako i medijska poduzetnika aktivnost
rezultat je djelovanja nekoliko pokretakih sila:
a)
b)
c)
d)
e)
ideje,
inovacije,
investiranja,
rizika,
menadmenta.
Slika 1. Medijski poduzetniki pothvat13

13
Citizen journalism (graansko novinarstvo) aktivno ukljuivanje graana, bez obzira na to jesu
li novinarski obrazovani, u stvaranje, distribuiranje i druge naine participiranja u digitalnom medijskom

prostoru za to koriste iroko dostupnu modernu tehnologiju
Freemium model ovaj model naglaava vanost odvajanja sadraja koji je besplatan (free) odnosno onaj za
koji publika nije spremna platiti od onog koji je premium i koji nudi dodatnu vrijednost i za koji je publika
spremna platiti
Multitasking odnosi se na ljudsku sposobnost za simultano obavljanje vie aktivnosti . Multitasking je
posebno zastupljen pri radu na raunalu kada je uobiajeno da u isto vrijeme paralelno radimo u vie
167
Zbornik radova
moe biti generirana iz mnotva razliitih izvora, polazina je toka bilo kakve
daljnje aktivnosti. Provjera te ideje kroz procjenu ekonominosti pothvata i mogueg
rizika pretvara je u poduzetniku priliku (inovaciju, inovaciju na proizvodu ili u
tehnologiji) koja otvara novu mogunost na tritu (trinu niu). To dovodi do
odluke poduzetnika o pribavljanju sredstava, odnosno investiranju u pothvat. Svaka
investicija neizbjeno je povezana s rizikom. Rizik povrata uloenih sredstava
temelj je poduzetnikog pothvata. Sastavni element suvremenog poduzetnitva
je menadment, odnosno upravljanje i koordiniranje razliitim elementima i
procesima poslovanja.
Ovakva e tvrtka, nakon to je zaivjela na tritu, postati sastavnim dijelom mree
poduzea, odnosno ukupnoga gospodarstva. Koristei promjene u preferenciji
potroaa ili tehnoloki napredak, poduzetnik uvodi novi ili inovirani proizvod
na trite i time potie daljnje promjene i u preferenciji potroaa i u tehnologiji.
Ovi procesi pokazali su se posebno aktivnima i bitnima kad je rije o medijskoj
industriji. S jedne strane moemo govoriti o maksimalnoj demokratizaciji, a s druge
strane o maksimalnoj trivijalizaciji medijskih proizvoda. Pokuavajui nekritino
sagledati te dvije krajnosti, jasno je da poetkom 21. stoljea moemo govoriti o
svojevrsnoj medijskoj i komunikacijskoj revoluciji u kojoj poduzetniki projekti
igraju ulogu od najireg drutvenog znaaja.
Obrazovanje novinara u Hrvatskoj u podruju medijskog poduzetnitva
Izvor: izradili autori

Sve spomenute pokretake sile meusobno su isprepletene i kljune su za
poduzetniki uspjeh. Prepoznajui faktore koji utjeu na promjenu preferencije
potroaa i indikatore tehnoloke promjene, poduzetniku se javlja poduzetnika
ideja. Sutina poduzetnike ideje je da moe zadovoljiti neku ljudsku potrebu na
kvalitetniji i uinkovitiji nain nego ostali poduzetnici. Poduzetnika ideja, koja
programa, obavljamo vie od jednog zadatka
Konvergencija kompleksan proces koji ukljuuje interakciju izmeu novinarstva i tehnologije, odnosno
spajanje neko odvojenih tehnologija za prijenos glasa (telekomunikacije), podataka, slike i videa koje su
sinergijski stvorile nove mogunosti kreiranje i distribucije sadraja
Broadband (irokopojasni internet) nain povezivanja na internet koji omoguuje brzi prijenos podataka
168
Zato je obrazovanje novinara vano za njihov profesionalni uspjeh najbolje sumira

De Bourgh (Kaniaj, Skoko, 2011:36): Kako bi ispunili ono to se od njih oekuje,
novinari trebaju obrazovanje koje im omoguava da shvate iru perspektivu sebe,
ali i drutva kako bi mogli postavljati pitanja i dovoditi u pitanje. Vjetine su u tome
potrebne, ali i intelektualna sigurnost koja dolazi od znanja.
Visokokolsko obrazovanje novinara u Hrvatskoj zapoelo je pokretanjem
etverogodinjeg sveuilinog studija novinarstva pri Fakultetu politikih znanosti
1986. godine14, dok se prvi struni studij novinarstva poeo izvoditi 2007. na
Visokoj novinarskoj koli.
Slika 2. Visokokolski programi u Hrvatskoj 2011. godine na podruju
14
Poetkom sedamdesetih, FPZ je poeo izvoditi dvogodinji studij novinarstva
169
Zbornik radova
novinarstva i medija15
Dodiplomska razina:
Institucija
Naziv studija
vrsta studija
Fakultet politikih
znanosti
dodiplomski sveuilini studij

novinarstva
sveuilini
Sveuilite u Dubrovniku
Hrvatski studiji
Visoka novinarska kola
Visoka kola za odnose s
javnou i studij medija
"Kairos"
dodiplomski studij Mediji i

kultura drutva
dodiplomski studij
komunikologije (do 2005. studij
novinarstva)
dodiplomski struni studij
novinarstva
sveuilini
sveuilini
struni
dodiplomski struni studij

struni
odnosa s javnou i studij medija
Diplomska razina:
Institucija
Naziv studija
vrsta studija
Fakultet politikih
znanosti
diplomski sveuilini studij

novinarstva
sveuilini
15
Pregled je rezultat istraivanja slubeno objavljenih nastavnih planova na internetskim

stranicama fakulteta te uz konzultacije s Dravnim zavodom za statistiku. Istraivanjem nisu
obuhvaeni programi za koje autori smatraju da se rubno dotiu novinarstva: Veleuilite VERN
(Diplomski studij Upravljanje poslovnim komunikacijama), Visoka kola trinih komunikacija
Agora (dodiplomski struni studiji menadmenta trinih komunikacija, dodiplomski struni studiji
dizajna trinih komunikacija, diplomski specijalistiki struni studij kreativnoga upravljanja trinim
komunikacijama), Visoka kola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kreli" Zaprei
(specijalistiki diplomski struni studij Komunikacijski menadment). Takoer je izuzeta i nerealizirana
splitska TV Akademija (Visoka kola multimedijskih i komunikacijskih tehnologija).
170
Sveuilite u Dubrovniku
diplomski studij Mediji
Sveuilite u Zadru,
Odjel za turizam i
komunikacijske znanosti
diplomski sveuilini studij

Novinarstvo i odnosi s
javnostima
diplomski studij komunikologije
(do 2005. studij novinarstva)
Hrvatski studiji
sveuilini
sveuilini
sveuilini
Poslijediplomska razina
Institucija
Naziv studija
vrsta studija
Filozofski fakultet
poslijediplomski doktorski
studij informacijskih i
komunikacijskih znanosti
sveuilini
Izvor: Izradili autori
Pregled iz slike 2. prikazuje da je obrazovanje novinara u Hrvatskoj najee

sveuilinog, odnosno znanstvenog tipa. Ipak, i teoretiari i praktiari novinarstvo
najee nazivaju zanatom, prema emu bi obrazovanje u novinarstvu trebalo biti
vie struno orijentirano.
Prouavajui nastavne planove svih navedenih studija, uviamo da je i program
orijentiran vie teorijski i u minimalnom obujmu obuhvaa obrazovanje novinara
u podruju menadmenta i poduzetnitva. Svega je nekoliko kolegija na svim
studijima koji izvode ovakve kolegije: Menadment medija (Visoka novinarska
kola), Osnove vodstva (menadmenta) (Kairos) i Osnove poduzetnitva (Kairos).
Nekoliko je kolegija koji se uvjetno dotiu ove teme, a najee su orijentirani
na odnose s javnostima: Strategija OSJ-a (FPZ), Upravljanje imidem i kreiranje
brendova (FPZ), Ekonomija i masovna komunikacija (HRSTUD), Strategija OSJ
(UNIDU).16
16
Na spomenutim izuzetim programima vie je ovakvih kolegija, primjerice: Konkurentnost,
inovativnost i razvoj, Strateko upravljanje odnosima s javnou, Napredne vjetine prezentacije
i pregovaranja, Ekonomija poduzetnitva, Upravljanje konfliktima, Menadment trinih
komunikacija, Menadment poduzea, Voenje marke, Menadment agencija, Prezentacijske
171
Zbornik radova
S obzirom na to da ovdje govorimo o ak deset studija i to svih razina, indikativna

je injenica da su prisutna tek tri kolegija koja budue medijske djelatnike obrazuju
u poduzetnitvu i menadmentu, a sva tri su na strunim studijima gdje je broj
studenata neusporedivo manji nego na sveuilinima. Obrazovanje medijskih
djelatnika naroito je vano u hrvatskom kontekstu kada uzmemo u obzir da veliki
broj medijskih menadera dolazi iz redova novinara, budui da novinari nemaju
formalnu ekonomsku i poduzetniku naobrazbu, a najee ni iskustvo (Biondi,
Jelii, Slijepevi, 2010).
razvoj menaderskih i poduzetnikih kompetencija za potrebe cjelokupne

medijske industrije,
Iz svega navedenoga zakljuujemo da se u obrazovanju za medije u Hrvatskoj

gotovo uope ne potie poduzetnika klima, niti se studente, budue medijske
djelatnike (koji su u veini sluajeva izuzetno kreativni pojedinci) obrazuje za
razvijanje poduzetnikih kompetencija.
razvoj poduzetnike klime, poticanje pokretanja novih medijskih projekata

i samozapoljavanja mladih novinara.
Zakljuak kao odgovor na pitanje Zato nam treba obrazovanje za

medijsko poduzetnitvo?
Razrada teorijskog okvira u drugom dijelu ovoga rada sugerira vanost razvoja
poduzetnikih kompetencija kod studenata medija i novinarstva. Stoga u zakljuku
ovog rada sintetiziramo osnovno o dvjema temama. Prije svega nudimo, koliko je
to mogue, sveobuhvatan pregled razloga zato nam treba obrazovanje za medijsko
poduzetnitvo te naglaavamo vanost cjelovitog pristupa razvoju istoga.
Razvoj poduzetnikih kompetencija i ukljuivanje obrazovanja za medijsko

poduzetnitvo u kurikulume medijskih studija moglo bi za rezultate imati:
unaprjeenje kvalitete medija i stvaranje konstruktivnijega graanskog
dijaloga,
novinare i medijske djelatnike koji bolje razumiju funkcioniranje industrije
i pojedinih medija, te trendova koji tu i srodne industrije obiljeavaju,
tehnike, Upravljanje idejama, Leadership, Kreativna ekonomija, Kreativni alati u menadmentu,
Komunikacijski menadment u organizaciji, Krizni komunikacijski menadment
172
revitalizacija posrnulih tradicionalnih medija,

poticanje poduzetnike klime unutar postojeih medijskih organizacija,
inovativnije promiljanje medijskog sadraja, proizvoda i usluga i
unapreenje postojeih,
Treba dodati i da su karakteristike medijskih proizvoda izrazito srodne dimenzijama

poduzetnikih procesa. Inovativnost, preuzimanje rizika, proaktivnost i kompetitivna
agresivnost odlike su i procesa unutar medijske industrije i poduzetnike orijentacije
nekog pojedinca ili organizacije (Hang, van Weezel 2007:5 prema Lumpkin, Dess
1996). Od poduzetnikog obrazovanja novinari i medijski djelatnici stoga mogu
profitirati na vie naina te je ukljuivanje razvoja potrebnih kompetencija od
znaaja za sve aspekte medijske industrije.
Praktine implikacije navedenoga intuitivno nas dovode do druge teme bitno je

naglasiti da obrazovanje za medijsko poduzetnitvo treba razvijati holistiki kroz
sve razine obrazovanja, formalne, neformalne i informalne procese i u kontekstu
razvoja irih odgojno-obrazovnih, drutvenih i gospodarskih vrijednosti. Bez
takvoga pristupa, u kojem se jednako vodi rauna o svim temeljnim pretpostavkama
za razvoj poduzetnitva, od obrazovnih i znanstvenih preko pravnih, financijskih
i servisnih i savjetodavnih, poduzetnika klima na medijskoj sceni nee zaivjeti.
Literatura
Achtenhagen, L. (2008) Understanding Entrepreneurship in Traditional Media. U:
Journal of Media Studies, 5(1): 123-142
173
Zbornik radova
Biondi, I., Slijepevi, M., Jelii, N. (2010), Uloga menadmenta u osiguravanju

kvalitete hrvatskih medija kao preduvjeta za njihovu konkurentnost i odrivost.
U: Drljaa, M., ur. (2010) Kvaliteta, konkurentnost i odrivost, zbornik radova,
Hrvatsko drutvo menadera kvalitete
Brkulj, V. (2010) Nije kriva kriza nego promaene ureivake politike. Sauvano:
(7.4.2011.)
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/99354/Medu-novinarimamanjka-solidarnosti.html
Relevance and reasons for incorporating education for media

entrepreneurship into the curriculums of media studies
Hang, M., van Weezel, A. (2007). Media and Entrepreneurship: A Survey of the
Literature Relating Both Concepts. U: Journal of Media Business Studies, 4, 1,
51-70
Glaser, M. (2008) In DigitalAge, Journalism Students Need Business, Entrepreneutrial
Skills. Sauvano: (13.4.2011.) http://www.pbs.org/mediashift/2008/01/in-digitalage-journalism-students-need-business-entrepreneurial-skills030.html
Kaniaj. I., Skoko, B. (2011) Mitovi i istine o novinarskoj profesiji imid novinara
u hrvatskoj javnosti. U: Medijske studije Vol. 1 (2010), Zagreb: Sveuilite u
Zagrebu, Fakultet politikih znanosti i Hrvatsko komunikacijsko drutvo
Malovi, S. (2002) Hrvatska gorko-slatka iskustva: edukacija novinara u Hrvatskoj,
Media Online Selections (2)
Peruko, Z., ur. (2011) Uvod u medije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko
socioloko drutvo
Poduzetnitvo za 21. stoljee, Republika Hrvatska, Ministarstvo gospodarstva,
Zagreb 1999.
Rae, D. (2004) Entrepreneurial Learning: A Practical Model From the Creative
Industries. U: Education+Training, Volume 46, Nr. 8/9, Emerald Group Publishing
Limiited
Timmons, J. A. (2001) New Venture Creation: Entrepreneurship in the 21st Century,
5th Edition. Boston: McGraw Hill.
174
Abstract - elements of the entrepreneurial processes innovation, risk taking

and creation are essential attributes of successful media products and services.
This shows that media and entrepreneurship, even at the conceptual level,
have a strong connection. This paper aims at setting a theoretic framework of
relevance and reasons for incorporating education for media entrepreneurship
into the curriculums of media studies in Croatia. Based on a review of the
higher education programs in media and journalism in Croatia, results of the
research clearly show that entrepreneurial learning and development of related
competencies are almost non-existent. In the times of maximal democratization
and concurrent trivialization of media products that are also characterized
by rapid technological changes, entrepreneurial initiatives are of utmost
importance for the media and even in the broader social context. Conclusions
suggest the importance of entrepreneurial coursework in the media curriculum
and entrepreneurial development within the media industry in general with
implications both for the traditional media as well as for the new business
ventures within the sector.
Key words - media entrepreneurship, media, education, journalism
175
Zbornik radova
O poduzetniku (bio)etiaru u okviru Ulrichova koncepta

integrativne gospodarske etike
Saetak - u ovom radu pokuali smo predstaviti ideju integrativne gospodarske
etike Petera Ulricha sagledavajui je u kontekstu suvremenih etikih strujanja,
te je dovesti u vezu s novom paradigmom pluriperspektivnosti u okviru
integrativne bioetike. Istraivanje smo bazirali na doprinosima Instituta za
gospodarsku etiku u St. Gallenu (vicarska), kojemu je zaetnik i direktor sam
Peter Ulrich. Usporedbe koje smo pokuali napraviti s idejom Hansa Knga
Weltethos i Hansa Jonasa Princip odgovornosti trebale su nam pokazati kako je
ideja integrativne gospodarske etike nastavak niza u okviru etikih promiljanja
o suoavanju s ozbiljnim problemima s kojima se susree i susretat e se drutvo
i svijet. Ulrich trai odgovore na pitanje smislenosti naeg gospodarenja te
koliko nae gospodarenje moe biti opravdano u odnosu prema drugima, to bi
bilo pitanje legitimnosti. Kao sredinji izazov za integrativnu gospodarsku etiku
i njezinu refleksiju svakako se moe postaviti pitanje o okoliu i neadekvatno
vrednovanje odgovornosti naspram prirode. Samim time dolazimo i do bioetikog
uporita unutar ideje integrativne gospodarske etike. Tako ona neminovno postaje
ne samo jedno od bioetikih uporita, nego svojim idejama i doprinosima moe
biti stavljena u okvire (integrativnog) bioetikog diskursa.
Kljune rijei - Peter Ulrich, integrativna gospodarska etika, princip odgovornosti,
svjetski etos, politika, ekonomija, gospodarstvo, (integrativna) bioetika
Uvod
Dojam je kako se posljednjih godina zanimanje za etike probleme naglo povealo.
Razloga za to svakako ima mnogo. Tu su svakako prisutni izazovi suvremenoga
drutva koji nam se nameu kao svojevrsni znakovi vremena. Meu ostalim pitanjima
koja mue ljude, a moe se rei, sve vie novu, mlau generaciju, svakako je i
pitanje etike u gospodarstvu.17 Postaje sve jasnije kako e njezino poznavanje postati
jednim od preduvjeta za odgovor na izazove naega vremena. Malo je poznato kako
17
Usp. Peter Ulrich, Integrative Wirtschaftsethik. Grundlagen einer
lebensdienlichen konomie, Verlag Paul Haupt, Bern-Stuttgart-Wien, 2001., str. 11.
176
177
neki njezini segmenti u drutvu ve igraju veliku ulogu, koja je iroj javnosti jo
uvijek nepoznata. Stoga izgleda vie nego logino poraditi na ovom pitanju, i to iz
perspektive sadanje situacije, obraditi njezine temelje u bliskoj prolosti te odrediti
njezine smjernice za budunost. Jedan od takvih pokuaja svakako je i koncept
Petera Ulricha integrativna gospodarska etika. Naime, Peter Ulrich je nastavio
razvijati ideju koja je nastala u St. Galenu u vicarskoj potkraj osamdesetih godina
prologa stoljea. Iako je ta kola mlada, svakako zavrjeuje da se ono to je u gore
navedenoj knjizi razmotri te da se iz nje pokuaju izvui neke vane reference za
budunost. U svom uvodnom razmiljanju profesor Ulrich daje do znanja kako ovaj
pokuaj ne ide za tim da ponudi gotova rjeenja za neke gorue probleme drutva
(gospodarstva) glede toga, nego mnogo vie eli razjasniti mogua promiljanja
nekih temeljnih gospodarsko-etikih pitanja. Knjiga se sastoji od etiriju veih
cjelina. Prva govori o svojevrsnim temeljima morala i temeljnim pojmovima morala
i etike. Druga ide za kritikom ekonomizma, ponajprije ekonomskog determinizma i
ekonomskog redukcionizma. Trea cjelina govori o inkorporiranosti gospodarstva u
svakodnevni ljudski ivot. etvrta pak cjelina progovara o mjestima etike (morala)
gospodarstvenika, i to u pogledu na graansko-gospodarsku etiku, etiku ureenost
i pravni red koji ukljuuje i politiku te poslovnu etiku. Ulrichov koncept koji je
sumiran u knjizi Integratiwe Wirtschaftsethik, Grundlagen einer lebensdienlichen
konomie, zajedno s temeljnim dostignuima Instituta za gospodarsku etiku u St.
Gallenu, na kojemu je Ulrich direktor od njegova osnutka bit e naa temeljna
preokupacija u ovom radu.
Pokuat emo dakle sagledati zamke koje pred nas postavlja poslovanje i
gospodarstvo kritiki se osvrui na mogue negativne orijentacije unutar poslovanja
i gospodarstva. Razmotrit emo stupnjeve koje Peter Ulrich nudi kao rjeenja
unutar poslovne etike, te emo se posebno osvrnuti na pojam poduzetnik etiar,
kojega je na institutu za gospodarsku etiku u St. Gallenu stvorila doktorandica
Claudia Khler Emmert. Na kraju emo samo kao napomenu kratko analizirati
anglosaksonski govor o poslovnoj etici te europsku poziciju u pogledu na poslovnu
etiku, s moguim uvoenjem Ulrichovog koncepta integrativne gospodarske etike
u horizont integrativne bioetike koji je kod nas stvoren zahvaljujui Anti oviu i
njegovom timu s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
178
Zbornik radova
Tko je Peter Ulrich
Peter Ulrich je roen u 1948. u Bernu, u vicarskoj. Zavrio je studij ekonomije
i drutvenih znanosti (1967-1971) na Sveuilitu u Fribourgu, u vicarskoj. Od
1972. do 1976. godine radi kao asistent profesora Wilhelma Hilla na Institutu za
gospodarstvo i poslovanje Univerziteta u Baselu, na kojemu je promoviran u doktora
1976. godine. Od jesen 1987. godine prvi je nositelj katedre za gospodarsku etiku
Sveuilita u St. Gallenu (HSG), to je i prva utemeljena katedra za gospodarsku
etiku na nekom ekonomskom fakultetu na njemakome govornom podruju. Od
jeseni 1989. godine utemeljuje i kao direktor vodi Institut za gospodarsku etiku
na Sveuilitu u St. Gallenu. Na istome sveuilitu je od jeseni 2005. do jeseni
2007. godine i dekan Odsjeka za kulturne znanosti. Institut je nastao kao nastavak
ve postavljenog projekta za znanstveno istraivanje iz 1983.18 godine. Spomenuti
projekt nastao je na temelju crkvene inicijative kantona St. Gallen iz 1977., a vodio
ga je rektor Alois Riklin.19 Ubrzo se pojavilo nevjerojatno zanimanje za rad instituta,
koje je dolazilo s razliitih strana i iz razliitih znanstvenih podruja. Sveuilite u
St. Gallenu, tonije Katedra za gospodarsku etiku, pokazalo je kako se sustavnim
radom (bezbroj to kraih znanstvenih radova i dostignua, doktorskih disertacija,
znanstvenih knjiga) moe puno uiniti, a da to nije samo elja za popularnou ili
modom, na to nam esto slii aktualiziranje poslovne etike u SAD-u. Peter Ulrich
je lan komiteta Europske mree za poslovnu etiku (EBEN) 1992.-1996. i 1997.2001. lan je uprave Njemake mree za etiku u gospodarstvu (DNWE). Od 2004.
godine suosniva je i savjetnik (SSW) vicarske zaklade za drutvenu odgovornost.
Suinicijator je i lan poveznice jedne od mrea drutveno-odgovornog gospodarstva
(NSW) i, sukladno tome, nastale grupe od trideset profesorica i profesora s polja
duhovnih drutvenih i ekonomskih znanosti na vicarskim Univerzitetima. Neka
od djela koje je, to sam to s timom, napisao jesu: Transformacija ekonomskog
uma, Integrativna gospodarska etika. Podloga za ekonomiju koja e sluiti
ivotu (djelomino izdano na ruskom, u potpunosti na engleskom i panjolskom
jeziku), Civilizirano trino gospodarstvo, John Stuart Mill zaboravljeni filozof i
politiki ekonom, Standardi dobrog poslovnog voenja, Dvanaest internacionalnih
18
Ulrich Thielemann, Das Institut fr Wirtschaftsethik (IWE) der Universitt
St. Gallen Ein Kurz-Portrait, http://www.zfwu.de/fileadmin/pdf/2_2002/IWE.
pdf.
19
Ibid.
179
Zbornik radova
inicijativa i njihov normativno-orijentacijski sadraj,20 Meutim, moda i vea

vrijednost od Ulrichova znanstvenog opusa jest injenica da je stvorio kolu koja
se sustavno bavi problemom etike u gospodarstvu, i to s integrativnim predznakom,
a u rad kole (instituta) uveo je mnoge mlade znanstvenike iz razliitih podruja,
to ve polako daje svoje rezultate, a uvjeren sam kako e rezultati biti sve bolji i
nemalo nas iznenaditi u skoroj budunosti.
konkretnijim uincima na poboljanje ivota i suivota ljudi u drutveno dobro

organiziranom koritenju i stvaranju dobara. U takvom jednom dobro ureenom
drutvu trino gospodarstvo e sluiti ljudima, to predstavlja epohalne izazove
za politiko i kulturno ureenje. Nikako ne bi bilo dobro da se aktualizacija ideje
integrativne gospodarske etike na uilitima i fakultetima zasniva samo na rijeima
moderno ili hit, nego da ona na uilitima, fakultetima i visokim kolama
postane jedna od temeljnih disciplina.21
Zato o integrativnoj gospodarskoj etici i to u okviru poslovanja i gospodarstva

kritizira Peter Ulrich?
Ideju za potpunom afirmacijom unutar gospodarske etike, kako sam kae, Ulrich
je naao jer je sam otkrio odreene odnose i samim time mogue drugaije
promiljanje u okviru razumijevanja etike u gospodarstvu. S druge strane, zadaa
koju je preda se postavio uistinu mu priinjava zadovoljstvo i ispunjava ga iznutra
te kako zajedno s lanovima svoga tima, koji isto ili slino promiljaju doskoiti
duhovnom trenutku i razjanjenu vremena u kojemu se nalazimo. Ideja nije
naprosto u tome da se unutar gospodarstva ponovno pokua s etikim zahtjevima
koji e biti korektiv u gospodarsko-poslovnim odnosima, ili jo gore - koji e biti
moralno-ekonomski instrumentalizirani. Naprotiv, normativno mora posvema
proeti ekonomske kategorije i promiljanja te na taj nain osnaiti njihovu kritiku
refleksiju. Samim time bi se unutar svijeta mogle razotkriti i razobliiti postojee
podjele na etiku za sebe, ekonomiju za sebe, Tako integrativnu gospodarsku
etiku moemo razumjeti kao transdisciplinarnu, ali metodiki ureenu refleksiju u
okviru pretpostavki legitimnog, ivotno-praktinog i potpuno smislenog koritenja
dobara. Ulrich trai da se nanovo promisli ekonomiju na moderan nain, to e
rei, ne samo instrumentalistiki ili primijenjeno nego i etiki-praktino, sa to
20
Informacije iz Ulrichova ivota ponajprije sam uzeo s internetske stranice,
http://www.iwe.unisg.ch/org/web.nsf/wwwPubPersonen/1DE47243330654E9C1
256... dopunjavajui ih podacima koje sam nalazi prilikom iitavanja literature,
Instituta za gospodarsku etiku u St. Gallenu, koju sam imao pri ruci: Michael S.
Alnder, Peter Ulrich (ur.), 60 Jahre Soziale Marktwirtschaft. Illusionen und
Reinterpretationen einer ordnungspolitischen Integrationsformel, Verlag Paul Haupt,
Bern-Stuttgart-Wien, 2009.; Peter Ulrich i Thomas Maak (ur.): Die Wirtschaft in der
Gesellschaft. Perspektiven an der Schwelle zum 3. Jahrtausend, Verlag Paul Haupt,
Bern-Stuttgart-Wien, 2000., i dr.
180
U konanici Ulrichove ideje jest elja za izgradnjom poslovanja (gospodarstva)

koje e uistinu prepoznavati svoju ulogu i znaenje za drutvo (svijet) u cjelini.
Poduzetnitvo (poduzetnici), gospodarstvo (gospodarstvenici), svakako bi trebali
u svom nastojanju za uspjehom, bolje reeno kroz svoju filozofiju uspjeha, uinke
svoga djelovanja primijeniti na sve ljude (drutvo) kojih se ti uinci tiu, a ne samo
na dioniare ili one snage koje su u voditeljskoj ulozi. Logino je da poduzetnici
tee za napretkom, samo to e estit ovjek takvu tenju ostvarivati legitimnim
sredstvima i metodama, mislei pritom na ovjeanstvo i svijet u cjelini. estit i
pristojan ovjek respektira sve strane i ophodi se civilizirano (humano) u okvirima
suivota slobodnih, odgovornih graana. Ukoliko se u okviru nekog drutva takvo
ponaanje (sloboda, odgovornost, civiliziranost) ne prepoznaje, zadau da do
ureenja (ponaanja) doe, ima pravna drava.
Sve do novijega vremena ekonomija je bila samo jedan dio u okviru znanosti i ivota,
i to sama po sebi razumljiva, tako da uope nije niti bilo posebnog propitivanja
toga podruja. Moemo rei kako se takav pristup ekonomiji razvijao od starih
Grka i Aristotela pa sve do nevidljive ruke Adama Smitha. Tek u novije vrijeme
dolazi do jednog novijeg kulturnopovijesno modernog (racionalnog) konteksta
propitivanja gospodarstva (ekonomije). U tome pravcu moemo govoriti i o zadai
etike da ovjeka uini racionalnim u pogledu na brigu o svijetu i sebi samome, na
vlastito samoodreenje, demokraciju, te kako praktini um uvrstiti u sva moderna
21
Ono to je u Hrvatskoj zabrinjavajue, a to bi trebalo istraiti, ili
nekom dobrom anketom razbistriti, jest uvoenje predmeta poslovna etika ili
gospodarska (ekonomska) etika na uilita i fakultete isto zbog toga to je to
postala moda, neto to je aktualno, jer to imaju kole, uilita i fakulteti u Americi
i Europi. Ili moda, to to trae navedene kole kao potvrdu za priznanjem neke
kole u svjetskim okvirima i sl.?
181
Zbornik radova
zbivanja, pa tako i u ekonomiju. Uslijed snanog i nikad dosad vienog poveanja

intenziteta rada i radnoga vremena opravdano se moemo zapitati: ivimo li da
bismo radili, ili radimo da bismo ivjeli? Vie je nego oito kako moramo traiti
pravu mjeru, kako u samom ophoenju dobrima i iskoritavanju potencijala koji
su nam dani tako i u zamkama poput profita, konzumerizma, potronje itd. u svrhu
zdrave i umjerene kvalitete ivljenja. Za razliku od prirodno-metafizike tradicije
i vizije o nevidljivoj ruci koja e upravljati tritem, kako je to zamislio Adam
Smith, i koja e poput nevidljive Boje ruke uvesti red i pobrinuti se za harmoniju
unutar drutva, a na temelju ega moemo govoriti o metafizici trita ili ak o
tritu kao religiji, iz ega su i nastala fundamentalno-radikalna uenja o moi
i snazi trita, dananje bi se gospodarstvo trebalo odvojiti od takvih religijskih
ili naprosto religijsko-etikih pozadina te u modernom izriaju prikloniti umskoetikom pogledu i modernim izriajima filozofske etike. To nikako ne znai i ne bi
znailo zaborav i iskljuivost navedenih izriaja, nego naprosto otvaranje vratima
integrativnosti i pluriperspektivnosti, ne odbacujui, dakle, nijedan koncept koji
moe neto dobro donijeti u pogledu na novije poglede i strujanja. Primarno je
u tom pravcu stvoriti politiko-etike temelje dobro ureenog drutva slobodnih
i jednakih ljudi. Gospodarstvo (ekonomija) bi trebalo prvenstveno posluiti za
ispunjenje temeljnih ljudski potreba: hrana, pie, odjea, stanovanje, zdravlje i
obrazovanje. To e rei, trebalo bi (gospodarstvo) sluiti dobrom ivotu, kvaliteti
ivota. Nasuprot tome stoji drutvo kakvo imamo; potroako, konzumeristiko,
profitersko, sklono koristoljublju, utilitarizmu i uivanju. Ako samo razbistrimo
injenicu kako vie od milijarde ljudi na svijetu ivi s manje od jednog dolara na
dan, postaje nam jasno zato Peter Ulrich u izazovima gospodarstva vidi epohalnu
zadau, kako ostvariti sredstva dostatna za ivot svima (cjelokupnom puanstvu), a
ne samo pojedinima. Navedeno e biti mogue ostvariti samo ukoliko budemo teili
drutvu uistinu slobodnih graana, s osnaenim graanskim pravom i zakonima, s
elementarnim osobnim pravima za ostvarenje realne i ivotne slobode. Zato nam je
potrebna trea grupa zakona koje Ulrich naziva graansko-gospodarski zakoni, koji
e svima u okviru gospodarstva davati jednake anse. Svi ne mogu biti pobjednici,
kae Ulrich, naravno da e biti i gubitnika u poslovanju i ekonomiji. Meutim,
svima se moraju jamiti iste anse i ista prava, jednaki pristup i pravo na koritenje
dobara, obrazovanje, bankovne kredite, Meutim, i gubitnicima treba osigurati
pravo na egzistenciju. to budu praviniji i bolji graanski zakoni, bit e potrebno
manje brige za gubitnike, jer e im prava biti zagarantirana. Zadaa je pak, etike
(bioetike) izgradnja orijentira za vie svijesti i odgovornosti.
182
Govorei o potrebi i ulozi etike, slino promilja i Christof Arn, a kao odgovor
na razne pritiske koji dolaze, ne samo na raun gospodarstva, nego i politike,
prava, religije, znanosti itd. predlae sustavno promiljanje i prosudbu kroz etike
transfere.22 Podravajui Ulricha, Arn jasno naznauje kako etika ne treba biti
svedena na vlastitu etiku odgovornost ili pak poslovno etiku odgovornost, nego
naprotiv: gospodarstvo trai okvirno etiko ureenje u kojem e se prepoznati kako
pojedinac tako i poslovni ljudi, tvrtke, korporacije. Kad se stvore okvirni uvjeti,
ulazi se i u sfere mogueg opredmeenja teorijskih inicijativa u praksi.23
Ako traimo recept kako rijeiti probleme ili, bolje reeno, kako rijeiti loe ustroje,
osim ve spomenutih graansko-gospodarskih prava, Ulrichova integrativna
gospodarska etika na drugom mjestu spominje politiko ureenje. Dakle, briga za
sve, za ope dobro, bila je oduvijek i ostat e zadaa politike. Politika bi trebala
pronai okvirne poveznice i dati potporu za pojedinane aktere u poslovanju, s
otvorenom mogunou za nagraivanje onih koji su krajnje odgovorni u svom
ponaanju, ali i kanjavanje neodgovornih.
injenica je da su se igrai na svjetskoj pozornici ekonomije i kapitala promijenili.
Takoer je injenica da su pred nama ovi globalni izazovi postindustrijskog
drutva, a mi jo uvijek grcamo u problemima koje je sa sobom donijelo i ostavlja
industrijsko drutvo na svim razinama. Ponekad mi se ini kako pojedine knjige koje
sam esto itao ovla i svrstavao u kategoriju teorija zavjere polako, ali sigurno
pokazuju da su upozoravale na te injenice. Primjerice, Svjetski izazov od JeanaJecquesa Servan-Screibera.24 Ulrich je izrazito kritian i prema WTO-u (Svjetska
22
Christof Arn, Ethiktransfer. Mitgestaltung von organisationalen und
gesellschaftlichen Strukturen durch wissenschaftliche ethische Reflexion, Verlag
Regger, Zrich, 2006., str. 137.
23
Ibid., str. 37. Arn navodi primjere iz vicarske (seksualno uznemiravanje na
poslu) o kojima je istraivanje vodio Ulrichov institut, a na temelju kojih se stvorila
pozicija za provedbu zatite ugroenih glede spolnosti i seksualnosti u praksi.
24
Jean-Jacques Servan-Screiber, Svjetski izazov, Globus/Zagreb, Ljubljana
1981. U ovoj knjizi opisane su aktivnosti tzv. Parike grupe, koju osim pisca ove
knjige ine jo dva intelektualca, Karl Schiller, ministar i profesor, te meunarodni
183
Zbornik radova
trgovinska organizacija) kao organizaciji koja na nadnacionalnoj razini ima priliku

u budunosti biti nositeljicom institucionalne politike trinog natjecanja. On jasno
daje do znanja kako bi to bio stvarni iskorak nabolje. Meutim, ono to Ulrich misli
pod politikom ureenja naprosto je puno vie od same politike trinog natjecanja.
Naime, cilj politike trinog natjecanja jest zagarantirano otvoreno trite i
institucionaliziranje slobodnog trinog natjecanja. Ulrich se pita to je s kulturnim,
duhovnim, svjetonazorskim, socijalnim, socioekolokim i ekolokim standardima,
koji trae ukljuenje svakog ovjeka i drutva u cjelini kao nositelja odgovornosti.
Kao glavu za takav nain ureenja Ulrich ne vidi spomenuti WTO, koji se prije
svega orijentira na razmiljanje o uspjehu i pod velikim je upitnikom koliko se moe
i eli baviti suvremenim problemima drutva koji se ne tiu striktno ekonomije, a to
naprosto zato jer bi se u suprotnom WTO naao u unutarnjem konfliktu s vlastitim
ciljem. Ulrich smatra kako trebamo neke nove instancije i nositelje koje e predloiti
UNO, a koje e na neki nain promijeniti politiko ureivake stavove u pogledu
na svijet i drutvo. Ulrichova ideja je da to bude politika koja e preferirati ivot,
ivotna politika. Ne mogu se oteti dojmu (saznanju) kako politika ivota (ivotna
politika) o kojoj Ulrich govori vodi k podruju integrativne bioetike, u kojoj se
sama ivotna politika moe opredmetiti, a sama integrativna bioetika iz dana u dan
se propitujui eli omoguiti opredmeenje (integraciju) razliitih perspektiva koje
e sustavno promiljati naine za opstanak svijeta i ovjeka. Ulrich napominje kako
je duboko svjestan da njegova ideja upuuje na mogue objedinjenje ljudi cijeloga
svijeta i njihov angaman na navedenom polju, djeluje pomalo utopijski, meutim
napominje kako utopija nije zapoela s njim nego jo s Kantom. Peter Fischer
potvruje navedenu Ulrichovu tvrdnju kad opisujui Ulrichov koncept kae kako
taj koncept predstavlja integraciju morala i etike u ekonomski um te da nam Ulrich
nudi odgovore na pitanje smisla i legitimnosti, objedinjujui koncepte od Aristotela

i njegove teleoloke etike do Kanta i njegova vie deontolokog stajalita.25 Fischer
jasno naznauje kako Ulrichova etika nije nikakva primijenjena etika u danim
uvjetima, nego je Ulrichova etika etika uma gospodarstvenika kojoj je primarna
zadaa kritika, tonije kritika ekonomizma. U konanici, takva bi ideja trebala
voditi svjetskom miru, svjetskoj otvorenosti, to jest drutvu punopravnih ljudi koji
nadilaze nacionalne okvire, u svrhu razumskog stvaranja civilnog drutva koje e
biti potpuno otvoreno i angairano za suivot. Ulrich smatra kako se na neki nain
ve polako ostvaruje takav vid kritike otvorenosti na svjetskoj razini.
odvjetnik Samuel Pisar. lanovi ove grupe dali su si zadatak kako razrijeiti problem
zemalja tzv. treeg svijeta. Kao prvi izazov u pravcu traenja rijeenja trebalo bi
prevladati meusobno nerazumijevanje. Sutranji rukovoditelji, morat e, dakle
biti mnogo inventivniji. I ne samo to, ve e morati i sve lanove drutva poticati na
to veu inventivnost. Bez obzira na krize, politike strasti i sukobe na razliitim
stranama svijeta, lanovi Grupe nastavljaju, u suradnji s kompetentnim linostima,
svoj rad na izraivanju planova i organiziranju razmjena i istraivanja, s svrhom da
pridonesu otvaranju granica svijeta i duha, te se posvete problemu istovremenog i
integralnog razvoja razliitih dijelova svijeta.
184
Kao mogua polazita za etiku u gospodarstvu Ulrich uzima:

a) primijenjenu etiku
b) normativnu ekonomiku
c) etiku uma u gospodarenju
Ovisno o polazitu, doi emo do razliitih uinaka etike u gospodarstvu. Ako je
nae polazite primijenjena etika, moemo se nadati samo korektivnoj njezinoj
ulozi, ako je pak polazite normativna etika, uinak e biti funkcionalan, a ukoliko
je nae polazite etika uma u gospodarenju, uinak e biti integrativna gospodarska
etika koja e naprosto biti ivotna. Na takvim temeljima (integrativne gospodarske
etike/ivotne etike) moe se sustavno i jasno prikazati i kritiki promotriti sve
zamke za kvalitetnu etiku u gospodarstvu, kao primjerice zamku ekonomizma
(samo profit), zamku ekonomskog redukcionizma (svoenje svega na ekonomiju) i
determinizma (odreivanje svega ekonomijom).
Kakva poslovna etika26

25
Peter Fischer, Politische Ethik, Wilhelm Fink Verlag, Mnchen, 2006., str.
64-65.
26
Usp. Peter Ulrich, Transformation der konomischen Vernunft., Peter Ulrich
i Ulrich Thielemann, Ethik und Erfolg. Unternehmensethische Denkmuster von
Fhrungskrften-eine empirische Studie, Verlag Paul Haupt, Bern und Stuttgart, 1992.,
u kojima autori razotkrivaju temeljni problem/e poslovne etike polazei od razliitih
185
Zbornik radova
Postavlja se pitanje: da li instrumentalna, karitativna, korektivna ili integrativna

poslovna etika?
a onda emo biti i dobroinitelji.27 Kristalno je jasno kako se iza metafore kola
krije utilitaristika fikcija, prije svega oslonjena na maksimirajui etiki neutralan
formalni cilj dobiti (socijalnog produkta), iz kojeg se onda izvlae etiki izrauni.
Samim tim Ulrich se dotie socijalno odgovornog voenja poslovanja, posebice u
SAD-u, koje se razvilo u posljednjim desetljeima, te napominje kako e socijalno
odgovorno gospodarenje biti onoliko uinkovito koliko bude orijentirano na sve, a
ne fragmentarno zakljuano i zatvoreno u poslovnoj etici, korporativno-drutvenoj
odgovornosti, etici trita i trinog natjecanja, gdje se u partikularnim pothvatima
lako izgubi potreba usmjerenosti na cjelovitu potrebu odgovornosti, kako u pogledu
na ovjeka, tako i na prirodu. To ne znai da ne treba pojedinano razraivati i
poboljavati poslovnu etiku, etiku u menaderstvu, etiku trita, korporativnu
drutvenu odgovornost i sl., ali isto tako mora postojati i integrativnost i interakcija
meu njima kako bi im uinci bili daleko snaniji.28
Na svojevrstan nain poduzea e morati ulagati u moral ako se ele vrsto postaviti i
zadrati u drutvu. Ne radi se ni o kakvoj maksimi nego prije svega o motivu strateke
razboritosti, bilo da gledamo poslovanje prema vani ili unutar sebe samoga. Osim
toga, poduzea i poduzetnici morat e se aktivno pozabaviti nekim od pritisaka
koje im donosi budunost. Prije svega radi se o drutvu i drutvenoj zajednici te
njihovim oekivanjima od poduzee u pravcu brige za okoli, mnogostruka etika
pitanja i izazove koje budunost nosi, o ukljuenosti samoga drutva u procese u
poduzetnitvu, brigu o radnoj snazi i zbrinjavanju radne snage, o novim oblicima
ekonomije, novim zakonima i sl. S druge strane stoje pritisci dioniara koji trae
brze rezultate i zaradu (profit). Samo u iskrenom i pravom dijalogu na temeljima
pravih vrijednosti bit e mogue odgovoriti izazovima budunosti. Nikakav pokuaj
manipulacije i instrumentaliziranja, koji kratkorono moe biti rjeenje, dugorono
nee donijeti prave rezultate, budui da je neetian i nije izgraen na normativnim
premisama.
Isto tako, suprotno instrumentalizmu, rjeenje nije niti karitativna poslovna etika kao
etika post festum. to bi znailo, pustimo da posao donese svoje, a onda emo ve
nai naina kako se opravdati, i kako uiniti da nae djelovanje (poslovanje) bude
ope prihvaeno kao dobro, a mi budemo prihvaeni kao etini poslovni ljudi. Etika
bi u tom kontekstu bila poduzetniki faktor napretka. Nasuprot tome, zadaa pravo
voenog gospodarstva bila bi u najmanju ruku izbjei nejasnoe i strateke postavke
(linije), a etici omoguiti kako nastup prema (drugi poslovni subjekti) vani, tako i
unutra (poboljanje stanja unutar same tvrtke, meu ljudima, te stavljanje naglaska
na brigu o njima, na motiviranost, poticajnost,). Naalost, opet ostaje upitno je li
konani cilj istinski traiti humane crte i osobne vrijednosti suradnika u perspektivi
normativne logike meuljudskih odnosa ili pak instrumentalnu vrijednost u korist
logike napretka. Svakako bi korporativna socijalna odgovornost bila dobra, ukoliko
si je moemo priutiti. Ulrich ovdje upuuje na sintagmu kola dobiti, ili u
narodno-gospodarskoj varijanti kola socijalnog produkta, koji prvo mora biti
ispeen, prije nego ga se moe podijeliti. To znai: prvo omoguiti stjecanje dobara,
tipova ponaanja u poslovanju. Primjerice metafiziki tip, instumentalistiki tip,
paternalist, personalist, kulturharmonist, legalist
186
Korektivna, pak, poslovna etika pokuava postaviti granice u odreenoj situaciji i

to u odnosu izmeu pravila i iznimaka.29 Etika bi u tom kontekstu bila ponajvie
situacijsko samo-ogranienje poduzetnikog nastojanja za dobiti. Bio bi to nekakav
balans izmeu nastojanja da pravila budu zadovoljena i moguih iznimki koje bi
trebalo urediti.
Stoga se, logiki, namee potreba za permanentnim procesom integrativne poslovne
etike kao temeljne kritike refleksije poduzetnikog nastojanja za dobiti, sa svim
njegovim zadaama. Tako bi odgovarajue poduzetniko nastojanje bilo samo ono
koje bi moglo biti legitimno, koliko je i u samoj etikoj perspektivi mogue. Takvo
poduzetnitvo zahtijevalo bi za razliku od korektivnog totalni zaokret. Integrativni
pokuaj zahvaa poslovnu etiku kao konstitutivno normativni preduvjet svakog
27
Nekako mi se ovdje sama po sebi namee ona glasovita Rojsova iz Hrvatskoga
sabora: Tko jamio, jamio. Problem je to u sluaju jamiti ne samo da se radi o
neetinosti nego i krai, a kasnije, kad sam se nakrao ili nezakonito obogatio, znam
biti i pomagaki raspoloen, dajui neke mrvice u dobrotvorne svrhe.
28
Znam za jedan vrlo kvalitetan rad primjerice u Makedoniji gdje mladi
doktorand Dejan Donev sustavno istrauje Etiku u menaderstvu; postoje
fragmentarni pokuaji i kod nas, ali sam duboko uvjeren kako mora postojati
koncept koji e objedinjavati sve navedeno.
29
Usp. P. Ulrich, Integrative Wirtschaftsethik, str. 425.
187
legitimno poduzetnikog djelovanja, ne samo kao korektivno samoogranienje u
pojedinanom sluaju. Stoga bi, integrativna poslovna etika trebala biti shvaena kao
permanentan proces bezuvjetne kritike refleksije i stvaranje plodnih normativnih
uvjeta za mogunost ivotno-slueeg poduzetnikog gospodarenja. Poduzetnitvo
bi tako trebalo postii vlastitu ivotnu sigurnost, i vlastiti napredak unutar trinog
natjecanja, posebice koristei legitimno-drutvenu i potpuno smislenu strategiju
poduzetnikog crpljenje resursa, nikada ne pomiljajui da, kad se jednom
takav pristup unutar poduzetnitva dohvati, dalje ne treba raditi na njegovom
usavravanju.30 Naprotiv, upravo nakon to poduzetnik dosegne odreenu razinu
etiko-legitimno-smislene osvijetenosti, na njoj ne treba stati, nego je mora dalje
razvijati, nikada ne mislei kako je dohvatio sve. Poslodavci moraju biti svjesni
svoje vrijednosti i znaaja kojim doprinose gospodarstvu i drutvenoj zajednici,
ali nikako ne bi smjeli smetnuti s uma one koji za njih rade (radnike) i zajednicu
za koju oni rade (drutvo), jer bez njih ni njihovo postojanje ne bi imalo smisla ni
svrhe.
Ulrich u okviru poduzetnike etike u pravcu integrativnosti uoava etiku
dvostupanjsku odgovornost. Prvi stupanj odgovornosti odnosi se na etiku
poslovanja, a temeljno obiljeje bi joj bilo kako pronai rentabilan put potpuno
socioekonomski smislenog i legitimnog gospodarenja unutar politiki ureenih
okvira. U takvom poslovanju ocrtavala bi se poduzetnika zadaa koritenja resursa.
Takva prvostupanjska odgovornost bila bi uokvirena drugim stupnjem odgovornosti.
Tonije, bila bi stavljena u kritiko propitivanje onoga to stoji u pozadini danih nam
uvjeta trinog natjecanja, koji bi nas vodili u rjeavanje poslovno etikih situacija
koje su obiljeene dilemom. U navedenom bi do izraaja dola suodgovornost, kako
struke tako i politikog ureenja, za etiki odgovorne standarde i okvirne uvjete
trinog natjecanja, to bi oznaavalo ordoliberalni angaman u pravcu vitalnopolitiki povezanog i ivotu slueeg trinog gospodarstva. Stoga se pitanje etike
u poslovanju mora kroz poslovno etika savjetovalita prije svega eksplicitno
metodoloki odrediti, kako bi bio mogu njezin daljnji razvitak, naravno sve uz
pretpostavku da e poslovni subjekti i firme ve na poetku pristati na definiranje
30
Ne mogu se oteti dojmu kako permanentnost u sustavu etike u
gospodarstvu slii zahtjevu za cjeloivotnim obrazovanjem. Tako promiljam kako
ovjek kao to treba biti spreman na cjeloivotno usavravanje i uenje, takoer
treba biti spreman i na etikoj, moralnoj razini sustavno cjeloivotno raditi na sebi.
188
Zbornik radova
vlastite pozicije (identiteta) u okviru odnosa nasuprot etikim standardima.31
Ekskurs: poduzetnik etiar
Na temelju ovog naeg hoda kroz integrativnu gospodarsku etiku nekako se sama
po sebi namee potreba za takvim poslovnim ljudima koji e istovremeno biti i
etiari ili u najmanju ruku dobro etiki potkovani. Jednim takvim, usuujem se
rei, pionirskim razmiljanjem bavi se Claudia Khler Emmert. Ona je neovisna
menaderica, zavrila je ekonomiju i drutvene znanosti u Augsburgu, bila
asistentica na Univerzitetu u Michigenu, konzultantica u nekim poznatim tvrtkama,
prije nego se preko nekih crkvenih institucija i organizacija poela interesirati za
gospodarsku etiku. Od 2000. do 2005. godine boravi na Institutu za gospodarsku
etiku u St. Gallenu.32 Ona jednostavno pokuava upozoriti na potrebu stvaranja
etiara specijalista za ulogu u poslovanju i menaderstvu. Ona napominje kako
se sline projekte ve moe nai kako u SAD-u, tako i u okvirima EU-a. Ukratko,
gospoa Emmert nudi naine i metodologiju za napredak u poslovanju i rjeavanju
poslovnih situacija, zatim razliite etike inicijative kroz publikacije unutar tvrtki,
intervjue s lanstvom i korisnicima, kao i postulate za praktino etiko poslovanje,
napominjui kako i nije ba najbolje rjeenje jednostavno preuzimanje praktinih
koncepata od drugih. Znai, okoristiti se, uvrstiti u svoje ideje, koncepte drugih nije
problem, ali jednostavno ih preslikavati nikako nee donijeti eljene rezultate, jer
svaki subjekt (tvrtka) jest specifikum za sebe i tako mu i treba pristupati.33 Smatram,
31
Usp. Y. Lunau, Unternehmensethikberatung, Metodischer Weg zu einem
praktikabeln konzept, Verlag Paul Haupt, Bern-Stuttgart-Wien, 2000.
32
Pokuavajui u kratkim crtama pokazati to bi i tko bi trebao biti poduzetnik
etiar sluit emo se disertacijom Claudije Khler Emmert, Unternehmensethiker
Schrittmacher zum legitimen Erfolg. Profil einer neuen Managementfunktion, Verlag
Paul Haupt, Bern-Stuttgart-Wien, 2006.
33
Slian sluaj preuzimanja tue ideje dogodio se i u mojoj koli. U jednom
trenutku kod nas u Hrvatskoj dolo je do nevjerojatnog interesa za etikim
kodeksima. Tako je i moja kola, htijui biti in, prvo pozvala osobu koja nam je
odrala predavanje o svemu tome i naravno preporuila da uvedemo etiki kodeks u
svoj kolektiv. Napravljeno je povjerenstvo na razini Nastavnikog vijea (zanimljivo
bez ijednog etiara i filozofa), te smo ve za tjedan dana na stolu imali etiki kodeks
koji smo trebali usvojiti. Neki od nas kolega ozbiljno smo prouili skoro 30-tak
189
Zbornik radova
budui da postoji etiki kodeks poslovanja koji nudi Hrvatska gospodarska komora,
kako ne bi bilo dobro da taj kodeks jednostavno preuzmu (u cijelosti) poslovni i
gospodarski subjekti. Najbolje bi bilo da se s njime poslovni i gospodarski subjekti
okoriste te na temelju njega donesu svoje kodekse.
Bioetika je tako postala orijentacijska znanost koja u interakciji znanstvenih i

kulturnih perspektiva trai orijentire u moralnim dilemama koje se odnose na ivot
u cjelini i uvjete njegova odranja.35
Claudia K. Emmert jasno pokazuje pozadinske razloge za nastanak etikih kodeksa,

ali i odnos prema onima kojih se oni tiu. Prije svega treba uti njih, nadalje s njima
suosjeati u stvarnosti i potrebama, znati s njima komunicirati, biti uvijek autentian
i otvoren za konstruktivan razgovor, uvaavati naela personaliteta, socijalnosti,
solidarnosti, supsidijarnosti i tolerancije. Kad se radi o odnosu prema profesiji, trai
se stalni razvoj, permanentno obrazovanje, sveobuhvatnost (povezivanje pojedinaca
i organizacija), vlastito djelovanje, a u odnosu na sam kodeks fer ponaanje svih,
ispravno interpretiranje (ne dovoditi ljude u zabludu), nadilaenje zapreka i stalno
dokumentiranje. Na taj nain se postie status istinskog integrativno prakticirajueg
poslovnog etiara. Ne mogu se oteti dojmu da je bioetika (integrativna bioetika)
ve dobrano, u Europi i kod nas, postigla stupanj institucionaliziranosti i ulaska u
sve pore ivota. Osim toga, u nekim neformalnim razgovorima koji su se odvijali
prije 6-7 godina (to e rei, prije disertacije Claudije Emmert), dalo se naslutiti
ideju o stvaranju strunih bioetiarki i bioetiara koji bi ulazili u dravne institucije
i nudili perspektive i orijentire odrivosti kako na lokalnoj, tako i na svjetskoj
razini. I sam mons. Elio Sgreccia, kojem emo se vratiti u zavrnoj fazi ovoga rada,
dao je jo prije 2000. naslutiti takav put i razvoj bioetike. Kao to se i Ante ovi
zajedno sa svojim timom, jo i prije Sgreccie, u Hrvatskoj fokusirao na takav stav i
razvoj bioetike, to je rezultiralo njezinom sve veom prisutnosti u svakodnevnom
ivotu, ali i poticajem njezinom irenju na jugoistonu Europu, o emu se jo puno
moe govoriti, ali za to mi u ovom trenutku naprosto nemamo vremena.
Umjesto zakljuka: Pokuaj uvoenja integrativne gospodarske etike u

horizonte integrativne bioetike34
stranica kodeksa koji za na posao pokazalo se nije imao nikakvoga smisla. Ovaj
sluaj samo potvruje studiju i razmiljanja Claudije Emmert o potrebi strunih
osoba, ali i o specifikumu svake tvrtke.
34
Za detaljnije upoznavanje s pojmom bioetika (integrativna bioetika)
190
Van Rensselaer Potter je svoju bioetiku nazvao most prema budunosti, mislei
pritom i na premoivanje jaza koji se stvorio izmeu prirodnih i humanistikih
znanosti, izmeu etike i prava, razuma i vjere, ljubavi i ivota koje Sgreccia naziva
poruenim mostovima koje treba obnoviti. Fra Luka Tomaevi e u predgovoru za
ve spomenuto Potterovo djelo Bioetika most prema budunosti rei i ovo:
Bioetika se toliko proirila na sve tijekove ivota i poela proimati znanost,
znanstvena istraivanja, tehniku, potom je kruila po bolnicama i laboratorijima,
da bi se proirila na industriju, pa ak i na trgovinu i samo bankarstvo.36
Fra Luka konstatira da je bioetika danas napravila dobre korake te da je potaknula
i u ispravan odnos postavila znanje, etiku i drutvenu primjenu. Posebice
drim zanimljivim dio gore citiranog teksta koji u izravan odnos s bioetikom
stavlja i industriju, trgovinu, bankarstvo, a samim tim bioetiku dovodi u vezu s
gospodarstvom pa je tako mogue govoriti i o dodirima integrativne gospodarske
etike i integrativne bioetike. Fra Luka nam jasno podcrtava Potterove zasluge za
odjek imena bioetika na amerikom tlu, ali jednako mu odaje priznanje i zato to
je bioetika preuzela povijesno-socijalnu ulogu jer je ukazivala na socijalno-etike
probleme.
Obje govore o potrebi orijentacijskog znanja (orijentacije openito), obje direktno
ili indirektno govore o potrebi razvoja ljudske svijesti (kolektivne i pojedinane)
o kojoj, kako smo to izloili, govore i etiari dotaknuti u ovom radu, nadalje
govore o odgoju, obrazovanju (obrazovne ustanove), meuljudskim odnosima
(komunikacija), ekologiji i okoliu, razvoju civilnog drutva, odrivom razvoju i
naprosto nemamo vremena. Za bolju informaciju dovoljno je sagledati izdanja
koja nam u zadnjih desetak godina nudi biblioteka Bioetika u izdavakoj kui
Pergamena u Zagrebu.
35
Ovu definiciju su iznjedrili profesor Ante ovi i njegov asistent Hrvoje
Juri (2009). Imao sam ast da sam je uz njihove parafe dobio u trenutku njezina
nastanka.
36
Van Rensselaer Potter, Bioetika most prema budunosti, str. 15.
191
opstanku svijeta i ovjeka itd.
U zakljuku svoje disertacije Etika odgovornosti Hansa Jonasa Hrvoje Juri kae:
Osim toga, biomedicinski i ekoloki problemi, ako su bioetiki artikulirani, nuno
se prepoznaju i kao ekonomski i politiki problemi, tako da bioetika, ispravno
shvaena, moe imati vanu ulogu u raskrinkavanju jedinstvenog ali troglavog
tehnoznanstveno-ekonomsko-politikog sklopa koji vlada dananjim svijetom, kao
i u djelovanju u pravcu oslabljivanja njegove moi, tj. svemoi.37
Stoga bi bilo dobro, to smatram vie nego potrebnim, im prije definirati mjesto i
ulogu integrativne gospodarske etike u okviru integrativne bioetike kao i mogue
doprinose prve drugoj. Neke od tih doprinosa smatram da sam dotaknuo, podvukao
i naglasio ve u ovom radu, pogotovo u njegovu prvom dijelu, koji se izravno bavi
integrativnom gospodarskom etikom. Za daljnje korake u tom pravcu svakako bi
bilo dobro podrobno upoznavanje s radom Instituta za integrativnu gospodarsku
etiku u St. Gallenu u vicarskoj, kao i direktno stupanje u kontakt s njegovim
direktorom i osnivaem Peterom Ulrichom. Posebice vanim smatram injenicu
koju sam napomenuo jo na poetku ovoga rada: tumaei svoju ideju integrativne
gospodarske etike Ulrich kae da je cilj politike trinog natjecanja zagarantirano
otvoreno trite i institucionaliziranje slobodnog trinog natjecanja, ali se pita to je
s kulturnim, duhovnim, svjetonazorskim, socijalnim, socio-ekolokim i ekolokim
standardima, koji trae ukljuenje svakog ovjeka i drutva u cjelini, kao nositelja
odgovornosti. Takav Ulrichov stav i bez njegova spoznanja ili bavljenja bioetikom
(integrativnom bioetikom) dovodi u direktnu vezu njegov koncept integrativne
gospodarske etike s integrativnom bioetikom.
Iznimno interesantnim doprinosom u tom pravcu smatram ve spomenuto djelo
Christofa Arna Ethiktransfer.38 Premda izrazito ne dotie pojam integrativnosti
i premda je nejasan u pogledu pojma primijenjena etika, zato je itekako
jasan o potrebi interdisciplinarnosi, transdisciplinarnosti ili, kako on to kae,
etikih transfera, uzrokovanih rastuom potrebom za etikom u znanosti, tehnici,
tehnologiji, bolje reeno, za etikom orijentacijom i etikom kritikom refleksijom
37
H. Juri, Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010., str.
313.
38
Usp. Christof Arn, Ethiktransfer, str. 9-20.
192
Zbornik radova
unutar navedenih podruja. Arn je i sam svjestan nejasnoe pojma etiki transfer,
ali je svjestan potrebitosti pronalaenja mjesta za etiku unutar znanosti, tehnike,
tehnologije, koji e na taj nain biti podvrgnuti sustavnoj kritikoj refleksiji. Ulrich
e svojom integrativnom gospodarskom etikom otii jo korak dalje i dopustiti
da razliite perspektive (pluriperspektivnost), kroz razliita podruja koja se ne
mijeaju i ostaju jasna i samostalna, na razini inter-, multi- i trans-disciplinarnosti
ponude rjeenja za svijet i ovjeka. Ulrich je naravno, prije svega, orijentiran na etiku
u gospodarstvu, ali ne vidim nikakvu prepreku da se njegovi stavovi (integrativne
gospodarske etike) ne uklope u obrise integrativne bioetike. Nejasnoe, dakako,
postoje pogotovo u pogledu na pojmove primijenjena i podruna etika, kao i u
pogledu na etike i moralne refleksije, te to u svemu tome nudi ili moe ponuditi
bioetika. Premda je moment integrativnosti (metodologija integrativnosti) prisutan
u oba pristupa, irina kojom se bave kao i perspektive koje ukljuuju nisu im ni
priblino iste, to ne znai da se u pojedinim momentima ne preklapaju, to samo
potvruje mogunost da i oni autori i pokuaji koji nam na prvi pogled ne izgledaju
da imaju ita zajedniko s bioetiarima, mogu bioetici i bioetiarima biti inspirativni
sugovornici.
Temeljnu razliku izmeu integrativne gospodarske etike i integrativne bioetike
vidim u irini koju obuhvaaju. Dok se integrativna gospodarska etika zadrava
unutar prie o gospodarstvu i ekonomije kao znanosti, te na taj nain (s te toke
gledita) pokuava u interakcijama i integracijama ponuditi bolje ureenje za svijet
i ovjeka, bioetika se nadvija poput plata (ne u smislu prikrivanja neega, nego
u smisli zaokruenosti) nad sveukupnim pokuajima, problemima i zahtjevima
te trai orijentaciju u interakciji znanstvenih i kulturnih perspektiva u moralnim
dilemama koje se odnose na ivot u cjelini i uvjete njegova odranja.
Literatura:
Arn, Christof (2006): Ethiktransfer. Mitgestaltung von organisationalen
und gesellschaftlichen Strukturen durch wissenschaftliche etische Reflexion.
Zrich: Verlag Regger.
ovi, Ante (2004): Etika i bioetika, Zagreb: Pergamena.
Khler Emmert, Claudia (2006): Unternehmensethiker Schrittmacher zum
193
legitimen Erfolg. Profil einer neuen Managementfunktion. Bern-StuttgartWien: Verlag Paul Haupt.
Fischer, Peter (2006): Politische Ethik. Mnchen: Wilhelm Fink Verlag
Mnchen.
Juri, Hrvoje (2010): Etika odgovornosti Hansa Jonasa. Zagreb: Pergamena.
Servan-Screiber, Jean-Jacques (1981), Svjetski izazov, Zagreb: Globus
Lunau,York (2000): Unternehmensethikberatung. Metodischer Weg zu
einem praktikablen Konzept. Bern-Stuttgart-Wien: Verlag Paul Haupt.
Marini, Mile (2009): Etika u gospodarstvu i odgovornost za budunost
(integrativni procesi), Bilten Udruge aka Franjevake klasine gimnazije
Visoko Zagreb, Zagreb, 2009, br. 11.
Potter, Van Rensselaer (2007): Bioetika most prema budunosti. Rijeka:
Medicinski fakultet u Rijeci, Katedra za drutvene znanosti, Hrvatsko
drutvo za kliniku bioetiku, Hrvatsko bioetiko drutvo, Meunarodno
udruenje za kliniku bioetiku (ISCB).
Ulrich, Peter (2001): Integrative Wirtschaftsethik. Grundlagen einer
lebensdienlichen konomie. Bern-Stuttgart-Wien: Verlag Paul Haupt.
http://www.iwe.unisg.ch/org/web.nsf/wwwPubPersonen/1DE4724333065
4E9C1256
Zbornik radova
of meaningfulness of our economizing, and the question of how much can our
economizing be justified in relation to the others, which would be the question of
legitimacy. As a central challenge for integrative economic ethics and its reflection,
the question about the environment and inadequate evaluation of the responsibility
towards nature can certainly be raised. By that alone, we come to the bioethical
viewpoint within the idea of integrative economic ethics. In that way, it unavoidably
becomes not only one of the bioethical footholds, but it can be placed within the
frames of (integrative) bioethical discourse.
Key word - Peter Ulrich, integrative economic ethics, principle of responsibility,
world ethos, politics, economics, economy, (integrative) bioethics
About entrepreneur (bio)ethics within Ulrics concept of

integrative economic ethics
Abstract - In this paper, we tried to present the idea of integrative economic
ethics of Peter Ulrich, viewing it in the context of modern ethical trends, and
bring the same in connection with the new paradigm of pluriperspectiveness within
integrative bioethics. We based the research on contributions brought forth by the
Institute for Business Ethics in St. Gallen, the founder and director of which is
Peter Ulrich himself. The comparisons that we tried to make with the idea of Hans
Kng Weltethos, and Hans Jonas Principle of Responsibility, were supposed to
show us that the idea of integrative economic ethics is a continuation of a series
within ethical considerations about dealing with serious problems which are and
will be faced by the society and the world. Ulrich seeks answers to the question
194
195
Zbornik radova
Utjecaj sporta na razvoj poduzetnosti mladih
Mladen Nikolaevi,
Obrazovna grupa Zrinski, Zagreb, Republika Hrvatska
mladenn@katarinazrinski.hr
Saetak - ragbi je prilino popularan sport u svijetu, a posljednjih godina sve je

popularniji i u Hrvatskoj. Sadri brojne elemente igre kao kompetitivna obiljeja
sve do razine profesionalnog sporta. to je to to kroz ragbi utjee na razvoj
poduzetnosti mladih? Dinaminost sadraja same igre, rizici ozljeda, ali i jasno
izraeno preuzimanje odgovornosti za suigrae. No, ne samo to - sport prua i
mogunost potpunog oslobaanja i izraavanja. Ragbi prua mogunost pripreme
mladih ljudi za puno sudjelovanje u ivotu na svim sociokulturnim razinama.
Naglaava inovativnost, integriranost i naprednost u smislu jaanja motivacije,
ukljuivanje u rad kluba, otkrivanje vlastite osobnosti i razvijanje smisla za timski
rad. To je svakako put koji vodi intelektualizaciji sporta te jasno izraenoj korelaciji
s poduzetnitvom i ostalim kolskim predmetima.
Kljune rijei - ragbi, sport, timski rad, poduzetnost
Uvod
Globalizacija koja se posljednjih godina oituje u svim porama drutva, postavlja
brojne izazove i u podruju sporta. Sve vea popularnost ragbija kod nas razlog je
da istaknemo njegov pozitivan utjecaj na razvoj mladog ovjeka. Ragbi je iznimno
dinamina i strukturalno zahtjevna igra. Stoga, kroz kratki povijesni pregled te
logiku igre i korelaciju ragbija s razvojem poduzetnikih kompetencija, nastoji
se svima pribliiti ovaj sport i istaknuti ekonomski aspekt bavljenja ragbijem kod
196
Mladen Nikolaevi
Mladen Nikolaevi
197
Zbornik radova
mladih. Pozitivni uinci proizlaze iz injenice da je ragbi timski sport. Dakle, nuan
je timski rad kao i sposobnost preuzimanja rizika za uspjeh odnosno neuspjeh
momadi. Brojna pravila zahtijevaju od igraa potivanje ne samo suigraa ve i
protivnika. Jasno je da ove osobitosti ragbija izravno utjeu na osobnost mladog
ovjeka, a u konanici to su osobine primjenjive u svijetu poduzetnosti i razvoja
poduzetnih ideja.
Razvoj poduzetnikih vjetina kroz sport ragbi kao primjer dobre prakse
Povijesni pregled
Nastanak ragbija se pripisuje Webbu Ellisu iz Rugby-a 1823 (Flander, 1977).
Igrajui jednu od varijanti nogometa, uzeo je loptu u ruke i poeo trati. Trofej
uruen pobjedniku svjetskih prvenstava nosi njegovo ime, a memorijalna ploa
ispred kole u Rugby-u obiljeava njegov pothvat. Najstariji ragbi klub je Dublin
University Football club osnovan 1843. u Irskoj. Najstariji ragbi klub u Engleskoj
je Blackbeath Rugby Club osnovan 1858. a sudjelovao je u stvaranju Engleskoga
nogometnog saveza 1863. Kada je postalo jasno da e taj Savez zabraniti igranje
loptom rukama te obaranje i dranje protivnika, Blackbeath se povukao iz Saveza.
Isto su uinili ostali ragbijaki klubovi, uinivi tako zavrni korak u odvajanju
nogometa i ragbija. Prva slubena pravila ragbija napravio je 1871. Rugby
Football Union. Uskoro su poeli nastajati i prvi ragbijaki savezi u dravama s
ragbijakom tradicijom. Godine 1886. osnovan je International Rugby Board koji
je i slubeno postao vrhovna grana ragbija u itavome svijetu 1890. godine kada ga
je RFU priznao. Prijelaz iz amaterizma u profesionalizam imao je snaan utjecaj
na mentalitet igraa, a i navijai su poeli masovno pratiti svoje reprezentacije na
natjecanjima. Brojne tvrtke postale su sponzori klubovima, koji su na taj nain
postali bogatiji, a njihove domae utakmice poeo je pratiti sve vei broj gledatelja,
posebno u engleskom Premiershipu. Danas u svijetu postoji registriranih ragbi
igraa preko 3 mil. a igra se u vie od 80 zemalja na svim kontinentima. Dodatnu
popularnost ragbi stjee ulaskom u olimpijsku obitelj sportova te se prvi put oekuje
na olimpijskim igrama 2016. godine.
198
Mladen Nikolaevi
Sport je natjecateljska aktivnost koja za glavni cilj ima razviti sve sposobnosti
sportaa (motorike, kognitivne i konativne) u svrhu postizanja vrhunskog sportskog
rezultata. U ragbiju, cilj igre svake momadi, koje su sastavljene od po 15 igraa,
postizanje je to vie bodova tijekom utakmice, a momad koja ostvari vei broj
bodova proglaava se pobjednikom (Flander, 1977.).
Kroz logiku igre ragbija, mogue je povui mnogo paralela, odnosno istaknuti
nain na koji se kroz sport razvija poduzetnika kompetencija (znanja, vjetine i
stavovi) kod mladih sportaa, a koja je iznimno vana u svim aspektima ivota za
razvoj samopouzdane i odgovorne osobe, sposobne za timski rad. Osnovna logika
ragbija je prenoenje lopte timskim radom igraa na protivniku stranu, pri emu je
glavni cilj poloiti loptu na prostor u kojem se postie bod. Kroz timski rad, igrai
razvijaju svoje poduzetnike vjetine: odgovornost, inovativnost, preuzimanje
rizika, komunikativnost, samopouzdanje i mnoge druge. Odgovornost je iznimno
vana osobina koju nositelji igre ragbija moraju posjedovati, a vee se uz njihovu
sposobnost preuzimanja rizika za uspjeh odnosno neuspjeh momadi, uz nuno
potivanje pravila igre i protivnika (ugi, 2000.). S jedne strane igrai moraju biti
samostalni i odgovorni za vlastitu igru, dok s druge strane moraju razviti sposobnost
za timski rad, bez kojega nijedna momad ne moe uspjeti. Svaki igra unutar
momadi ima svoju ulogu, a koja je usmjerena prema pobjeivanju protivnika
odnosno iskoritavanju njegovih slabosti. Svaku momad ine napadaka i
obrambena formacija. Glavna uloga napadaa je osvajanje i ouvanje posjeda lopte
dok je uloga brania napredovanje prema protivnikom golu tranjem s loptom u
rukama, dodavanjem suigraima ili napucavanjem lopte nogom, pri emu je cilj
postizanje boda. Igrai moraju biti svjesni svoje uloge u timu i njenog utjecaja na
uspjeh momadi, pri emu moraju teiti poboljanju kvalitete, odnosno uspjenosti
cijelog tima. Takoer moraju znati preuzeti rizik, biti svjesni okruenja u smislu
obrane i napada (ugi, 2000.). Njihova zadaa je takoer i promocija tima te
voenje rauna o opremi namijenjenoj za igru (ugi, 1996.). Kako bi momad
postigla vrhunske rezultate, nuno mora funkcionirati kao tim, odravajui dobru
komunikaciju, potovanje, meusobno se motivirati te se neprestano poticati na
napredovanje odnosno usavravanje, bez ega je nemogue postii vrhunske
rezultate.
Mladen Nikolaevi
199
Zbornik radova
Kapetan momadi najvanija je karika koja vodi cijeli tim prema pobjedi kao
glavnom cilju. Njegova uloga ogleda se u razvijanju i odluivanju o strategiji igre
(tehnika i taktike u sportu), ukazivanju na pogreke i njihovo ispravljanje, a kao
najvanija istie se njegova uloga motivatora odnosno voe koji mora postojati
u svakom timu (Horga, 1993.). Kapetan momadi koordinira igru u obrani i
napadu na nain da sve prednosti i mane svojih suigraa stavi u funkciju rjeavanja
situacijskih zahtjeva na terenu, ba poput uspjenog menadera nekog poduzea
koji svojim odlukama utjee na poslovni rezultat trine utakmice.
Zakljuak
Kako bi se dao odgovor na pitanje to sport ini pogodnim oblikom utjecaja
na razvoj poduzetnosti kod mladih opisana su, uz kratak povijesni kontekst,
pravila i logika ragbija te njegov utjecaj u razvoju poduzetnikih kompetencija
mladih sportaa. Karakteristike ove sportske igre imaju univerzalnu vrijednost i
primjenjivost u drugim podrujima ljudskog djelovanja. Pri tome se istie timski rad,
sposobnost preuzimanja rizika te snaan motiv i vjetina pronalaenja adekvatnih
rjeenja u konkretnim situacijama. Sport kao takav posjeduje iznimnu vrijednost
u stvaranju poduzetnikih osobina (inovativnost, odgovornost, komunikativnost,
napredovanje...) koje svoju primjenjivost pronalaze u svim podrujima ivota.
Izreka: Zdrav duh u zdravom tijelu (lat. Mens sana in corpore sano) na najbolji
nain prezentira utjecaj sporta u formiranju uspjenog poslovnog mladog ovjeka.
Influence of sport on development of young entreprenuers

Abstract - rugby is a rather popular sport in the world and as of recent years
it is becoming more popular in Croatia. It contains numerous elements of the
game as competitive attributes all the way to professional sporting level. What
is it that through rugby influences the development of entrepreneurship in youth?
Dynamics of the its content, risks of injuries but also a clearly expressed overtaking
of responsibility for team mates. But not only that the sport gives the possibility
of total freedom and expression. Rugby gives the opportunity of preparing young
people for full participation in life on all socio-cultural levels. It emphasizes
innovation, integration and advancement in the sense of strengthening motivation,
involvement in activities of the club, discovery of personal abilities and developing
a sense for teamwork. That is certainly the way that leads to intellectualisation of
sport and clearly expressed correlation with entrepreneurship and other school
subjects.
Key words: rugby, sport, teamwork, entrepreneurship
Literatura
Flander, Marijan, ur. (1975 - 1977). Enciklopedija fizike kulture, Jugoslavenski
leksikografski zavod, Zagreb
Horga, Smiljka (1993). Psihologija sporta, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb
ugi, Zoran (1996). Uvod u sociologiju sporta, Drutvena istraivanja, Vol.5
No.5-6 (25-26), Zagreb
ugi, Zoran (2000). Sociologija sporta, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb
200
Mladen Nikolaevi
Mladen Nikolaevi
201
Zbornik radova
Obrazovanje poduzetnika tijekom rasta i razvoja poduzea

Marijan Oani,
Razvojna agencija Zagreb-TPZ.d.o.o., Zagreb
m.ozanic@raza-tpz.hr
Saetak - kakvo obrazovanje treba poduzetnik? Gdje i kako stei to znanje? Moe
li se to znanje stei itajui amerike knjige, radei u nekim institutima ili kroz
predavanja na fakultetima? Ne moe, zato treba provoditi stalna istraivanja u
realnom poslovnom ivotu, u poduzetnikim laboratorijima, poduzetnikim
inkubatorima i tehnolokim parkovima? Uobiajeno da je da se u poslovnim
kolama menadment, organizacija i ostali zadaci poduzetnika prouavaju na
statian nain, kroz jedno tipino poduzee i tipine aktivnosti koje se odvijaju
u svakom poduzeu. Meutim, ne postoji tipian menader ili poduzetnik niti
tipino poduzee. Poduzee je sustav, ivi organizam koji se stalno mijenja, raste
i razvija se. U poslovnom ivotu poduzea odvijaju se neprestano dinamika,
turbulentna gibanja, a unutar poduzea odvijaju se dinamiki poslovni procesi.
Sve se to odvija u jednoj vrlo promjenjivoj okolini.
Svaka faza razvoja poduzea ima svoje znaajke u nainu rada, organizaciji i
rukovoenju te svaka faza treba menadera posebnih karakteristika.
Zato poduzetnitvo treba prouavati na dinamian nain, vezano uz promjene
poduzea tijekom rasta i razvoja. Tijekom tih faza, kao to se mijenja poduzee
mora se mijenjati i poduzetnik. Ako se ne mijenja, ako nema znanja i sposobnosti
da se mijenja, tada poduzetnik postaje konica i problem u svom poduzeu.
Kljune rijei - poduzetnitvo, menadment, obrazovanje, rast i razvoj
202
Marijan Oani
203
Zbornik radova
Uvod
jedino oni koji su na temelju svoje poduzetnike ideje osnovali poduzee (obrt ili
trgovako drutvo), zapoeli poslovati, boriti se na tritu i zapoljavati, zasluuju
da ih se nazove poduzetnicima. O tome govori ve 1889. i dr. Bla Lorkovi u
knjizi Poela politike ekonomije ili nauke opega gospodarstva. U toj knjizi dr.
Lorkovi opisuje i naela funkcioniranja gospodarstva, te znanja koja poduzetnik
mora imati.
Kriza, koja je duboko zahvatila hrvatsko gospodarstvo, zahtijeva snane i radikalne

zahvate i promjene naina rada. Pored svih uzroka koji se mogu nai u svjetskoj
financijskoj i gospodarskoj krizi, glavni uzroci nae krize nalaze se u naem
pogrenom gospodarskom konceptu. Imamo gospodarstvo koje se ne temelji
na stvaranju novih proizvoda i novih vrijednosti, ve se temelji na uvozu tuih
proizvoda i tuih vrijednosti i zatiti stranog kapitala. Zbog toga nam je trgovinski
deficit vei od 10 milijardi dolara, a uvoz je dva puta vei od izvoza.
Kako bismo prevladali krizu, trebamo stvarati novo gospodarstvo okrenuto prema
stvaranju novih proizvoda, konkurentnih na svjetskom tritu. U tom novom
gospodarstvu i novo poduzetnitvo mora ima veoma vano mjesto. Pokazalo se
da se gotovo 80% novih radnih mjesta otvara u poduzetnitvu, dok velika i stara
poduzea uglavnom otputaju radnike. To novo poduzetnitvo temeljit e se na
znanju, izvozit e svoje proizvode, rasti i razvijati se te poveavati zapoljavanje.
Za to, novo poduzetnitvo, potrebno je novo znanje. Kakvo je to novo znanje, to
se pod time misli?
Gdje se takvo novo znanje moe stei?
Je li poduzetniko obrazovanje potrebno
Moe li se poduzetniko obrazovanje, odnosno obrazovanje poduzetnika uklopiti u
uobiajeno klasino obrazovanje ili trebamo primijeniti drugaiji pristup? Prije
dvadeset godina poduzetniko obrazovanje kod nas nije postojalo. A nije se niti
znalo to je to poduzetnitvo, kojega u socijalistikom gospodarstvu nije niti bilo
(osim neto obrtnika i zadruga), odnosno shvaano je kao ostatak kapitalizma koji
treba iskorijeniti.
Poetkom devedesetih, propau komunizma, u poetku kaotine izgradnje novog
drutva i novog gospodarstva, zbrka je nastala i oko definicije poduzetnitva. Veliki
dio te zbrke pojmova traje i do danas. Uobiajeno je da se u poduzetnitvo nastoji
ugurati sve to je povezano s gospodarstvom. Poduzetnicima se esto nazivaju i
direktori dravnih, a i ostalih poduzea, te ljudi koji su u burnom tranzicijskom
razdoblju postali vlasnici poduzea otimajui od kapitala drave. Meutim,
204
Marijan Oani
Poetkom devedesetih se mislilo da poduzetnik i ne treba nekakva posebna znanja,

ve je najvaniji feeling za business. Nakon to je javnost upoznavala ljude
koji su postajali preko noi veliki, veoma bogati biznismeni, a bez ikakvoga
znanja i obrazovanja, teko je bilo opravdati potrebu poduzetnikog obrazovanja.
Ipak, jo uvijek je teko objanjiva nespremnost poduzetnika da se dobro pripreme
prije ulaska u poduzetnitvo, iako u taj projekt ulau egzistenciju svoje obitelji.
Nekoliko je glavnih razloga zbog kojih poduzetnici ne smatraju da bi se trebali
posebno obrazovati:
1.
njihovi poznanici, a i tajkuni, bave se poduzetnitvom, a da nisu ili ni

u kakve posebne kole;
2. okrenuti su svakodnevnoj borbi za ivot, tj. sijeku tupom sjekirom i
nemaju vremena da ju naotre;
3. uenje je veliki napor, muenje i gnjavaa i veina nije spremna uloiti
taj napor;
4. mnogi seminari i kole nisu upotrebljivi niti dovoljno kvalitetni.
Uobiajeni oblik poduzetnikog obrazovanja
Danas se vie ne moe rei kako poduzetnikog obrazovanja nema. Postoji velika
ponuda razliitih programa, a MINGORP ve niz godina financira obrazovanje
poduzetnika. Takav program postoji i u Programu Grada Zagreba za poticanje
razvoja malog gospodarstva. Poduzetniko obrazovanje nudi se kroz razne seminare,
privatne poslovne kole i fakultete, kroz poslijediplomske studije na ekonomskim
fakultetima, a uvodi se i u srednje kole.
To obrazovanje ima nekoliko osnovnih znaajki:
1. program i teme koje se obrauju uglavnom prate uobiajene teme
Marijan Oani
205
Zbornik radova
obrazovanja menadera u poslovnim kolama, pri emu su dodane teme

vezane uz osnivanje poduzea (kako osnovati poduzee ili obrt, zaposliti
novoga radnika, kako napisati poslovni plan, financije za poduzetnika,
komunikacije i sl.);
2. poduzetnika znanja veinom se odnose na statino, tipino poduzetnitvo.
Uobiajeno da je da se u poslovnim kolama menadment, organizacija i ostali
zadaci poduzetnika prouavaju kroz jedno tipino poduzee i tipine aktivnosti
koje se odvijaju u svakom poduzeu i kojim rukovodi univerzalni menader.
Pretpostavlja se kako takav menader moe uspjeno voditi Konar i Siemens,
Zagrebaku operu, Kliniku na Rebru, Gradsko poglavarstvo i neko malo poduzee.
Zato poduzetnici sebe u tome ne vide i kau: To je sve teorija, ivot je neto drugo.
Ja nemam vremena baviti se time .Znai, potreban je drugaiji pristup.
Vrlo esto poduzetnicima se nude razni, danas popularni poslovni treninzi za
stjecanje poduzetnikih vjetina. Meutim, dobar poduzetnik ne postaje se trikovima
i posebnim tehnikama koje se ue na takvim treninzima. I sam naziv trening - je
uvredljiv za poslovno obrazovanje. Treniraju nogometai, atletiari, skijai i ostali
sportai. Na treninzima se ui kako dobro koristiti ruke i noge.
Poslovno obrazovanje treba ljude uiti kako koristiti glavu.
Osnovna i dodatna, specifina znanja
Kada se govori o menaderskim znanjima koja trebaju poduzetniku, tada uzimamo
u obzir injenicu da postoje osnovna, temeljna znanja to se ue na svim poslovnim
kolama u svijetu. Ali, postoje i dodatna znanja koja se esto zanemaruju, a ovise o:
1. povijesnim i kulturolokim znaajkama poslovnog okruenja i drutva,
2. stupnju razvoja drutva i okoline,
3. vrsti proizvoda, proizvodnje i udjelu vlastitog razvoja,
4. poloaju na globalnom tritu,
5. fazi rasta i razvoja poduzea.
Svaki od tih utjecaja na poseban nain djeluje na znanje potrebno menaderu pa u
obrazovanje poduzetnika treba ukljuiti sve te utjecaje.
206
Marijan Oani
Menadment u Hrvatskoj ili Hrvatski menadment

Menadment je otvoreni sustav na koji djeluje okolina, a ljudsko ponaanje je
proizvod prolih i sadanjih kulturolokih sila, ekonomskih, drutvenih i politikih
sila prolosti i sadanjosti. Zato si moemo postaviti pitanje postoji li neto kao
hrvatski menadment ili je u stvarnosti sve to menadment u Hrvatskoj? Ako se
kae menadment u Hrvatskoj, mnogi pritom misle - menadment je menadment,
business je business, profit je profit, menadment je neto kao matematika koja
je ista i u Hrvatskoj, Njemakoj i Singapuru. Dakle, kao to nema hrvatske
matematike nema niti hrvatskog menadmenta. Znai, samo treba presaditi
nekoliko stranih poznatih poslovnih kola, dovesti strane profesore i problem e
biti rijeen. S druge strane, hrvatski menadment znai menadment koji u sebi nosi
odreene nae specifinosti za rjeavanje naih problema. Nai menaderi trebaju
se osposobljavati za rjeavanje problema u naim poduzeima
Znanje nije samo sebi svrha ve je to alat kojim rjeavamo probleme. A sigurno
nisu isti problemi koji se postavljaju pred menadere u Americi, Rusiji, Koreji i
Hrvatskoj i nisu potrebna ista znanja za njihovo rjeavanje. Zato i postoji japanski,
ameriki i njemaki menadment, pa treba postojati i hrvatski menadment.
Hrvatski menadment treba koristiti najbolja znanja iz svjetskih poslovnih kola,
ali i poznavanje naih problema, nae okoline, naeg drutva, naih ljudi i nae
tradicije.
Zapadna iskustva bazirana su na funkcioniranju sredina koje imaju iza sebe
kontinuirani razvoj industrije tijekom zadnjih 200 godina. Na menader mora
djelovati u sustavu koji proizlazi iz jednoga deformiranog sustava, odnosno
djelovati u procesu stvaranja novoga sustava, u nevjerojatno sloenim uvjetima
poslije socijalizma, rata, raspada drava i raspada trita, privatizacije, poremeenih
odnosa i sustava vrijednosti. Zapadne poslovne kole i knjige koluju kapetana
prekooceanskog broda koji plovi po mirnom moru, a naveer plee s lijepim
damama. Nae poslovne kole i nae knjige trebaju pripremati kapetana malog
broda koji plovi po olujnom, uzburkanom moru, munje sijevaju, brod mu se raspada,
posada je na rubu pobune, a putnici povraaju preko ograde. Na menader treba
biti fajter, pomalo gusar, koji zna gdje smo bili, gdje smo i kuda idemo, koji
e provesti promjene i posadu pripremiti za zadatke 21. stoljea, a istovremeno
sauvati svoj integritet i poslovnu etiku i boriti se na globalnom tritu s bogatom
Marijan Oani
207
Zbornik radova
i tehnoloki superiornijom konkurencijom.

Na tim stavovima i na toj filozofiji zasniva se poslovno obrazovanje u Razvojnoj
agenciji Zagreb.
Znanje o konkurentnosti - razvoj proizvoda i komercijalizacija inovacija
voditi rast i razvoj poduzea. Zato, poduzetnitvo treba prouavati na dinamian

nain, vezano uz promjene poduzea tijekom pojedinih faza rasta i razvoja.
Tijekom tih faza, kao to se mijenja poduzee mora se mijenjati i poduzetnik. Ako
se ne mijenja, ako nema znanja i sposobnosti za promjene, tada poduzetnik postaje
konica i problem u svom poduzeu.
U veini obrazovanih programa za poduzetnike teite se stavlja na ekonomsku

stranu poslovanja, odnosno predavanja izvode ekonomisti i obrazovanje je veinom
dio programa ekonomskih kola ili fakulteta. Teme, koje govore o konkurentnosti
proizvoda, o proizvodnim i tehnolokim procesima, o razvoju proizvoda,
inovacijama, o poduzetnitvu temeljenom na znanju, slabo su ili nikako zastupljene.
A to su teme koje su nune za poveanje konkurentnosti naih poduzetnika na
svjetskom tritu i koje mogu poveati izvozne mogunosti poduzetnika.
Znai, kljuni je zadatak poduzetnikog obrazovanja pripremiti poduzetnika da se

mijenja tijekom rasta i razvija njegovog poduzea, potie promjene u poduzeu i
mijenja sebe zajedno s njim.
Znai, i na tom podruju treba doi do znaajne promjene obrazovnih programa i

trebalo bi ih nadopuniti navedenim temama.
Za novi nain obrazovanja trebamo stei nova znanja. Ta nova znanja ne mogu
se stei na nekim uobiajenim mjestima gdje se treniraju treneri, jer se tamo
dobivaju samo razliite tehnike i trikovi. A znanja se ne mogu dobiti niti samo
itajui raznu ameriku poslovnu literaturu, jer u toj literaturi nema nita o
hrvatskom poduzetnitvu niti uvjetima u kojima posluju nai poduzetnici (a niti
poduzetnici iz drugih malih zemalja). Poslovna iskustva i znanja steena na tritu
od 300 milijuna stanovnika i nekoliko tisua milijardi dolara ne mogu se kopirati
na nain copy-paste na jedno malo, siromano trite od 4,5 milijuna stanovnika.
Dinamian rast i razvoj poduzea

Ne postoji idealan ili tipian menader ili poduzetnik niti tipino poduzee. Ne
postoji univerzalno znanje za tipinog menadera, kao to ne postoji univerzalna
organizacija. Poduzee je sustav, ivi organizam koji se stalno mijenja, raste i razvija
se. U poslovnom ivotu poduzea odvijaju se neprestano dinamika, turbulentna
gibanja, a unutar poduzea odvijaju se dinamiki poslovni procesi. Sve se to odvija
u jednoj vrlo promjenjivoj okolini.
Svaka faza razvoja poduzea ima svoje znaajke u nainu rada, u organizaciji i
u rukovoenju, zahtijeva razliita znanja, ali i razliiti stil menadmenta. Svaka
faza treba menadera posebnih karakteristika. Da bismo mogli upravljati razvojem.
moramo znati to je to rast a to je razvoj, to pokree rast i razvoj, zato neki rastu
i razvijaju se. Moramo znati i to koi rast i razvoj, zato neki ne rastu i ostaju
stalno na jednoj razini? Problem nastaje i kada rast poduzea nije praen razvojem
poduzea - kada naraslo poduzee ostaje organizacijski i menaderski nezrelo.
Slino je kada u tijelu odraslog ovjeka imamo nezrelu i nedoraslu osobu.
Menader te procese mora razumjeti kako bi njima mogao upravljati, te mogao
208
Marijan Oani
Takav pristup najee nije prisutan kod uobiajenog poduzetnikog obrazovanja,

a uope nije prisutan kod uobiajenih poslovnih treninga.
Kako i gdje moemo stei znanje za poduzetniko obrazovanje
Kako se, onda, mogu dobiti prava znanja koja su nuna naim poduzetnicima? Tako
da se temeljna znanja iz zapadnog poslovnog svijeta nadopunjuju znanjima koja
e se stei istraivanjem naeg poduzetnitva.
Kako se moe istraivati nae poduzetnitvo? Naalost, gotovo sve znanstvene
metode koje se koriste za istraivanje poduzetnitva su uobiajena anketarska
istraivanja, koja se provode iz kabineta slanjem anketnih upitnika putem Interneta.
A rezultati takvih istraivanja su u veini sluajeva znanstveno bezvrijedni, jer
uzorak na kojem se provode istraivanja, odnosno odgovori koji su na taj nain
dobiveni, ne predstavljaju reprezentativni uzorak. Na taj nain se moe dobiti vrlo
malo upotrebljivih spoznaja o poduzetnitvu.
Najbolji laboratorij za istraivanje hrvatskog poduzetnitva su nai poduzetniki
Marijan Oani
209
Zbornik radova
inkubatori i tehnoloki parkovi. Ljudi koji upravljaju tim institucijama u stalnom

su kontaktu s poduzetnicima i imaju veliku mogunost iz prve ruke prouavati
poduzetnitvo.
dynamic way through the growth and development of enterprise. During these
phases, entrepreneurs should change as well, together with their company. If they
are not capable of change and adjustment, or if they do not posses the ability to
change, then entrepreneurs become a problem for the company.
Time se mogu dobiti dragocjena znanja, koja se zatim mogu prenositi kroz razne
oblike poduzetnikog obrazovanja.
Zakljuak
Key Words: Entrepreneurship, management, education, growth and development
Novo gospodarstvo zahtijeva i novi oblik poduzetnikog obrazovanja koje e

poduzetnike pripremati za rast i razvoj te nastup na svjetskom tritu. Vie tema
trebalo bi posvetiti razvoju inovativnog proizvoda konkurentnog na svjetskom
tritu, proizvodnim procesima i efikasnosti poslovanja. A vana znanja za
poduzetniko obrazovanje mogu se dodatno stei istraivanjima u poduzetnikim
inkubatorima i tehnolokim parkovima.
Education of entrepreneurs during entrepreneurial growth and

development
Abstract - What kind of education entrepreneurs need? How and where can
they acquire entrepreneurial skills and knowledge they need? Can these skills
be acquired by reading American books, working at some institutes or through
lectures at universities? No, it cannot. Therefore, continuous research in real
business life should be carried out through entrepreneurial labs, incubators and
technology parks. Common practice is that management, business organization
and other entrepreneurial issues are being studied in a static way through a
typical company model and through processes that are taking place in every
company. However, ideal or typical manager or an entrepreneur as well as a
typical company do not exist. The company is a system, a living organism with
its constant changes, growth and development. In a companys life, turbulent
business processes are taking place and these processes take place in a dynamic
environment. Each stage of companys development has its own characteristics
regarding organization and management, and each and every phase needs a
manager with special skills. Therefore, entrepreneurship should be studied in a
210
Marijan Oani
Marijan Oani
211
Zbornik radova
ODGOJ I OBRAZOVANJE U DJEJIM VRTIIMA

Djeji vrti Markuevec Zagreb, Hrvatska,
jasna.peklic@zg.t-com.hr
djecji.vrtic.markusevec@zg.t-com.hr
SAETAK Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnita je pedagoke godine

2008./09. pokrenuo projekt Djeji tjedan poduzetnitva u djejim vrtiima RH.
Tijekom protekle dvije godine projektom je bilo obuhvaeno sedam djejih vrtia.
Projektni tim u sastavu: Vitomir Tafra, predsjednik Upravnog odbora Obrazovnog
sustava Zrinski, Zdravko Tkalec, ravnatelj Akademije Petar Zrinski, Jasna
Pekli, ravnateljica DV Markuevec i Dinka Vujatovi, pedagoginja DV
Markuevec je osmislio, sudjelovao u realizaciji i proveo evaluaciju pokrenutog
projekta.
Cilj projekta Djeji tjedan poduzetnitva je bio senzibilizacija drutva o potrebi
odgoja i obrazovanja za poduzetnitvo od najranije dobi, te stvaranje poduzetnikog
ozraja koje e, kroz igru i razliite aktivnosti primjerene djejoj dobi, omoguiti
djeci stjecanje nekih osnovnih poduzetnikih znanja, vjetina i stavova
Potreba za ovakvim projektom proizala je iz novog Nacionalnog okvirnog
kurikuluma za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj
koli a kojem je jedan od osnovnih ciljeva usklaenost s potrebama i razvojnim
ciljevima hrvatskog drutva i razvojnim potrebama pojedinca. Jedna od osam
temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje koje je odredila EU, a
obrazovna politika RH prihvatila i navodi ih u Nacionalnom okvirnom kurikulumu
je inicijativnost i poduzetnost. Ta se kompetencija odnosi na sposobnost pojedinca
da ideje pretvori u djela te ukljuuje stvaralatvo, inovativnost, inicijativnost,
timski rad, nenasilno rjeavanje sukoba, planiranje projekta radi ostvarivanja
212
213
Zbornik radova
cilja te znanja i vjetine potrebne za pokretanje drutvenih i trinih djelatnosti.

Naglasak je stavljen na oekivana odgojno-obrazovna postignua u koja ulazi i
razvoj poduzetnike kompetencije.
da ideje pretvori u djela te ukljuuje stvaralatvo, inovativnost, inicijativnost,

timski rad, nenasilno rjeavanje sukoba, planiranje projekta radi ostvarivanja
cilja te znanja i vjetine potrebne za pokretanje drutvenih i trinih djelatnosti.
Naglasak je stavljen na oekivana odgojno-obrazovna postignua u koja ulazi i
razvoj poduzetnike kompetencije.
Kljune rijei - djeji vrti, poduzetnitvo, senzibilizacija
UVOD
Suvremena strategija obrazovanja temelji se na naelu cjeloivotnog uenja. Obzirom
da znanja steena u tradicionalnom obrazovnom sustavu zastarijevaju, uoena je
potreba za uvoenjem novih sadraja i poticaja u postojei odgojno-obrazovni sustav.
U okviru Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva koji je Vlada
Republike Hrvatske prihvatila 2. travnja 2009. godine, Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva (MINGORP), koje sustavno podupire razvoj poduzetnitva i
poduzetnike kompetencije, pokrenulo je projekt Obrazovanje za poduzetnitvo
koji se provodi u suradnji s poduzetnikim centrima, poduzetnikim inkubatorima,
obrazovnim i srodnim institucijama po upanijama kontinuirano od 2002. godine.
Prepoznavi referentnost Obrazovne grupe Zrinski, MINGORP joj je povjerio
realizaciju provedbe projekta Djeji tjedan poduzetnitva senzibilizacija
uenja za poduzetnitvo u djejim vrtiima i osnovnoj koli. U projektnom timu za
provoenje projekta u predkolskim ustanovama svoje mjesto su nali specijalisti
s obrazovnog, ekonomsko-poduzetnikog podruja iz Visoke kole za ekonomiju,
poduzetnitvo i upravljanje Nikola ubi Zrinski, a iz predkolskog odgoja, iz
djejeg vrtia Markuevec (Zagreb).
Potreba za ovakvim projektom potvrena je i u novom Nacionalnom okvirnom
kurikulumu za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i
srednjoj koli, a kojem je jedan od osnovnih ciljeva usklaenost s potrebama i
razvojnim ciljevima hrvatskog drutva i razvojnim potrebama pojedinca. Jedna od
osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje koje je odredila EU, a
obrazovna politika RH prihvatila i navodi ih u Nacionalnom okvirnom kurikulumu
je inicijativnost i poduzetnost. Ta se kompetencija odnosi na sposobnost pojedinca
214
CILJEVI I ZADAE PROJEKTA

Cilj projekta Djeji tjedan poduzetnitva koji se provodio 2010. i 2011. godine
u 7 djejih vrtia RH je bio senzibilizacija drutva o potrebi odgoja i obrazovanja
za poduzetnitvo od najranije dobi, te stvaranje poduzetnikog ozraja koje e kroz
igru i razliite aktivnosti primjerene djejoj dobi omoguiti djeci stjecanje nekih
osnovnih poduzetnikih znanja, vjetina i posebno stavova.
Zadaa projektnog tima je bila osmisliti na koji nain senzibilizirati za poduzetnitvo
ne samo djecu, ve i odgojitelje, roditelje, kao i lokalnu zajednicu, te na koji nain
djeci pribliiti osnovne ekonomske i poduzetnike pojmove (nabava, proizvodnja,
prodaja, prihod, potronja, dobit i dr.) na njima prihvatljiv i razumljiv nain.
TIJEK PROJEKTA
Na sveukupan razvoj temelji se na pomacima u znanju ali i na promjeni uvjerenja
i ponaanja. Dijete spoznaje sebe i svijet oko sebe praktinim djelovanjem i
interakcijom sa sredinom koja ga okruuje, odnosno putem poruka koje prima iz
okoline. Djecu treba percipirati kao inteligentna i kompetentna mala bia koja ue
inei i suraujui s drugima i koja su sposobna samoorganizirati vlastite aktivnosti.
Iz toga razloga treba im ponuditi raznovrsne izvore znanja kroz mijenjanje i bogaenje
materijalnog konteksta u skladu s humanistikom razvojnom koncepcijom, jer na
taj nain potiemo prirodan proces uenja.
Jedan od prirodnih naina uenja jest i rad djece na projektu, nain rada gdje odgojitelj
ne vodi nego potie djecu, a takav nain rada primjenjivao se u provoenju projekta
Djeji tjedan poduzetnitva. Projektni pristup nalae svakom odgojitelju izradu
poetnog nacrta tj. okvirni smjer razvoja projekta koji je prema potrebi promjenjiv,
a ovisi o interesu djece. Djeca rukovoena vlastitim interesom biraju odreenu
temu koju e istraivati, a uloga odgojitelja je da im osigura resurse potrebne za
projekt, da ih potie na razmiljanje, na raspravu, zakljuivanje i na suradnju,
215
Zbornik radova
odnosno razmjenu miljenja s drugom djecom. Odgojitelj promatra i dokumentira

tijek projekta (fotografije, video i audio zapis, zabiljeke djejih izjava, zajedno
s djecom izrauje informativne plakate). Nastala dokumentacija ima viestruko
znaenje, od poticanja djece na raspravu i prisjeanja na vane momente projekta,
pa preko praenja razvoja tijeka projekta do njegove evaluacije i prezentacije
roditeljima, sustrunjacima i lokalnoj zajednici.
Provoenje projekta Djeji tjedan poduzetnitva podrazumijevalo je

osmiljavanje, planiranje i metodiku pripremu djeci atraktivnih aktivnosti, u
kojima su neposredno sudjelovala u:
U okviru projekta Djeji tjedan poduzetnitva proveli smo vlastito istraivanje

kojim smo obuhvatili roditelje i odgojitelje. Obje skupine smo anketirali i prije
i poslije provedbe projekta. Na temelju dobivenih rezultata, sa zadovoljstvom
moemo konstatirati da smo ostvarili postavljeni nam cilj tj. da smo senzibilizirali
sudionike projekta o potrebi odgoja i obrazovanja za poduzetnitvo, koji su bili
izuzetno zadovoljni sudjelovanjem u istom te nam dali podrku za daljnji razvoj
projekta. Iz rezultata anketa odgojitelja vidljivo je da su osvijestili potrebu za
dodatnim ekonomskim znanjima, to bi trebao biti jedan od aspekata daljnjeg
razvoja projekta, kao i irenje u smislu veeg obuhvata sudionika.
U projektu je u dvije godine sudjelovalo 436-oro djece i 231 odgojiteljica, a
246 roditelja je sudjelovalo u naem istraivanju koje smo proveli prije i poslije
realizacije programa aktivnosti.
2009./10.g. u projekt su bila ukljuena 4 vrtia RH:

DV Markuevec, Zagreb,
Centar za predkolski odgoj Vinkovci, DV Stribor,
DV Biokovsko zvonce, Makarska,
DV Zraka sunca, Krievci.
2010./11.g. u projekt su bila ukljuena 4 vrtia RH:

216
DV Markuevec, Zagreb,
DV Ciciban, ibenik,
DV Olga Ban Pazin,
Centar za predkolski odgoj Osijek, DV Sjenica.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Nabavi repromaterijala i opreme,

Proizvodnji proizvoda,
Prodaji proizvoda,
Raspodjeli prihoda (prihod umanjen za trokove je dobit), dodjeli plae,
Potronji,
Promotivnim aktivnostima,
Upoznavanju karakteristika novca,
Suradnji s lokalnom zajednicom.
Provoenje projekta Djeji tjedan poduzetnitva podrazumijevalo je

osmiljavanje, planiranje i metodiku pripremu djeci atraktivnih aktivnosti, u
kojima su neposredno sudjelovala u:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Nabavi repromaterijala i opreme,

Proizvodnji proizvoda,
Prodaji proizvoda,
Raspodjeli prihoda (prihod umanjen za trokove je dobit), dodjeli plae,
Potronji,
Promotivnim aktivnostima,
Upoznavanju karakteristika novca,
Suradnji s lokalnom zajednicom.
1. Nabava repromaterijala i opreme

U suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom djeca i odgojiteljice su nabavili
sirovine za proizvodnju. Dogovorili su se da e za preuzete sirovine trokove
namiriti tek nakon prodaje proizvoda. Organizirane su interesantne posjete (mlinu,
ribarima, vinogradu, pekari, vonjaku, cvijetnjaku) u kojima su se djeca upoznala
s razliitim zanimanjima.
217
2. Proizvodnja proizvoda (stvaranje nove/dodane vrijednosti)

Putem zanimljivih posjeta u lokalnoj zajednici i sudjelovanjem roditelja u
aktivnostima djece, djeca su se upoznala s proizvodnim procesom. U vrtiima
su djeca, prema vlastitom izboru i mogunostima, sudjelovala u aktivnostima
proizvodnje i stvarala nove vrijednosti (pekarski proizvodi, sueno i ueereno
voe, mirisna ulja, nakit, koarice, glineno posue, drvene kuice, ukrasni magneti
i dr.). Za potrebe aktivnosti vezanih uz proizvodnju formirani su neki novi centri
aktivnosti kao aromateka, likovni atelier, lonarska radnja, pekara, srdelarnica,
izrada koara i sl., a ve postojei obogaeni novim poticajima.
Zbornik radova
dogovorili: jedan dio poloili su u banku i otvorili tednu knjiicu, darovali u
humanitarne svrhe, otili na izlet ili u posjetu, kupili igrake za grupu i sl., a vrlo
je vano istaknuti da je svako dijete osobno bilo nagraeno kako bi neposredno
osjetilo nagradu za uloeni trud.
Izuzetno vrijedne su bile opservacije i djeje rasprave, odnosno na koji su nain
djeca vrednovala sebe i druge:
Kada nae proizvode prodamo, to e biti zarada?

- Novac koji smo posudili moramo vratiti.
- Zarada je ono to nam ostane.
3. Prodaja proizvoda
Uz podrku roditelja i lokalne zajednice, stvarna prodaja novonastalih proizvoda

odvijala se u djejim vrtiima i na gradskim trgovima. Djeca su sama dogovorila
cijenu proizvoda i zajedno s odgojiteljima ih prodavala, pri emu je bio naglasak
na komunikaciji i kulturnom ophoenju. Osim stvarne prodaje, djeca su se
svakodnevno igrala prodaje i kupovine u novonastalim centrima aktivnosti (pekari,
slastiarni, trnici, trgovini).
4. Raspodjela prihoda
Djeca su zajedniki dogovorila cilj tj. u koju svrhu e raditi i tako zaraditi novac,
te na koji nain e novac biti utroen. Osvijestili su da sve to su dobili prodajom
proizvoda nije zarada, te da prvo trebaju podmiriti trokove sirovina i proizvodnje.
Ostatak prihoda kao ukupnu (bruto) dobit tada mogu rasporediti na odgovarajui
nain. Budui da su se sredstva za poetnu nabavu sirovina osigurala posudbom,
dogovoreno je da se dio steenih sredstava ostavi za sljedeu proizvodnu aktivnost
kao princip osiguranja obrtnih sredstava za novi ciklus proizvodnje.
5. Potronja
Nakon toga je svaki vrti rasporedio ostatak dobiti na nain koji su zajedniki
218
Kako moemo raspodijeliti zaradu?

- pola meni, pola tebi,
- svakome po 10,
- svakome koliko je radio,
- treba dobiti malo vie novaca tko se vie trudio, a manje novaca tko se
manje trudio
- treba podijeliti novce po hrpama, damo tetama a ostalo nama
- onaj tko je izmislio treba dobiti jedan dio, a ostalo svi
6. Promotivne aktivnosti
Promotivne aktivnosti pratile su provoenje projekta od samoga poetka. Zajedniki
su izraivani plakati putem kojih su roditelji i lokalna zajednica obavjetavani
o svakodnevnim aktivnostima i dogaanjima u vrtiu. Djeca su, zajedno s
219
Zbornik radova
odgojiteljicama, smislila pjesmice, reklame i druge naine kojima su promovirala

svoje proizvode i skretala pozornost javnosti. Fotografiranjem i video zapisima
dokumentirane su djeje aktivnosti, a na zavrnim dogaanjima projekta bili su
prisutni i predstavnici razliitih medija.
EVO, KUPCI ZOVU, EKAM VANU STRANKU,
U djejem vrtiu Sjenica iz Osijeka, u okviru promotivnih aktivnosti, pokazali

su zavidan stupanj inovativnosti te poduzetnosti napisavi i uglazbivi pjesmu i
propagandnu poruku koju su, izmeu ostaloga, emitirali u redovnom programu
Radio Osijeka tijekom cijelog vremena trajanja projekta.
Za Radio Osijek snimili su i reklamu za projekt ZLATNE RUKE autorice Hamire

Perkovi, odgojiteljice:
Pjesma: MALI PODUZETNIK
SVE TO ZARADIM NOSIT U U BANKU.
U ZLATNIM RUKAMA
Tekst napisala i pjesmu uglazbila Tajana Balatinac, suradnica za glazbenu kulturu
VJERUJTE NAM LJUDI

SVATKO SE NA SVOJ
MNOGO TOGA ELIM, ALI IPAK NEMAM
NAIN TRUDI.
PA SE NOVCE JA ZARADITI SPREMAM.
ZA MAMU, TATU
SAD U NAPRAVITI SAM BA SVE TO MOGU,
I SUSJEDU KATU.
JER SE RADU UI VE OD MALIH NOGU.
ZA SVAKOG PONETO
IZRADIT EMO VJETO.
REFREN:
LAVOVI, TIGROVI
TO JE PODUZETNIK? TO JE UDNA RIJE.
I OGRLICE RAZNE
PITAM MAMU, TATU ONI E MI RE:
NAE SU POLICE
AKO NETO RADI, ONDA TVOJ RAD NETO VRIJEDI,
ZBOG PRODAJE PRAZNE.
NOVCE TI ULOI ILI BOLJE TEDI!
I ZATO DOITE U
DJEJI VRTI SJENICA
220
VE SAM NAPRAVIO PROIZVOD JA SVOJ,
SJENJAK 8, OSIJEK
REKLAMU STAVIO I NA NJOJ KONTAKT BROJ.
ILI NAZOVITE NA BROJ 031 574 644.
221
7. Karakteristike novca
U formiranom centru banke, pote, trgovine i trnice djeca su se kroz simboliku
igru imala prilike upoznati s novcem i njegovim karakteristikama (izgled, vrijednost,
namjena). Izraivale su se novanice, tedne knjiice, kartice za bankomat, a u
posjeti pravoj banci bili su upoznati s postupkom otvaranja tedne knjiice.
8. Suradnja s lokalnom zajednicom

Poseban naglasak je stavljen na suradnju s lokalnom zajednicom, kako uom
(u vidu ve navedenih posjeta malim poduzetnicima) tako i irom. U manjim
sredinama povezanost lokalne zajednice s vrtiima je bila izraenija u sudjelovanju,
organizaciji i realizaciji projekta emu je dan vaan medijski prostor. Ipak, najvei
je odaziv bio od strane roditelja koji su aktivno sudjelovali u svim fazama projekta.
ZAKLJUAK
Kao posebnu vrijednost provoenja projekta naglaavamo stvaranje poduzetnike
atmosfere koja podrazumijeva bogat i poticajan prostorno materijalni i socijalni
kontekst koji je djeci omoguio samoinicijativno i samoorganizirano uenje kroz
igru. Osnovne ekonomske pojmove potrebno je integrirati u suvremeni kurikulum,
koji je humanistiki i razvojno orijentiran, a baziran na suvremenim spoznajama.
Literatura
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014., Vlada Republike Hrvatske, 2010.g.
Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno
i srednjokolsko obrazovanje, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, 2010.g.
Zbornik radova
THE ENTREPRENEURIAL LEARNING FOR

KINDERGARTEN
Jasna Pekli and Dinka Vujatovi
Abstract - Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship started a project
in the kindergartens of Croatia called Childrens Entrepreneurship Week
in the year of 2008/09. In the last two years this project has covered seven
kindergartens. Project team that participated in realization and evaluation of
the undergoing project consists of: Vitomir Tafra, president of the Board of the
educational system Zrinski, Zdravko Tkalec, principal of the Open University
Petar Zrinski, Jasna Peklic, principal of the kindergarten Markuevec
and Dinka Vujatovic, a pedagogue in the kindergaten Markuevec.
The goal of the project was raising awareness of society about the need for education
for entrepreneurship from an early age of a child, and creating entrepreneurial
environment that will enable children to acquire basic entrepreneurial knowledge,
skills and attitudes through play and various activities appropriate to childrens age.
The need for such projects came from the new National Curriculum Framework
for pre-school education and general compulsory and secondary education,
in which one of the main goals is to achieve balance between the needs and
development goals of Croatian society and individual development needs. One of
the eight basic competences for a long-term education provided by the EU are
initiative and entrepreneurship, which were accepted by the educational policy
of the Republic of Croatia and included in the National Curriculum Framework.
This refers to the ability of an individual to turn ideas into actions and includes
creativity, innovation, initiative, teamwork, peaceful resolution of conflicts,
planning the project in order to realize goals and the abilities and the skills
necessary for the activation of social and market services. The emphasis is on the
expected educational results and development of the entrepreneurial competence.
Slunjski, E. (2008). Djeji vrti zajednica koja ui. Zagreb, Spektar media
Kljune rijei - Kindergarten, Entrepreneurship, sensitization
222
223
Zbornik radova
ODGOJ ZA PODUZETNITVO U PRIMARNOM

OBRAZOVANJU
Mirjana Posavec
Osnovna kola Ivana Rangera, Lepoglava, Hrvatska
amirjana.posavec@gmail.com
Saetak - suvremena kola poveava vanost komunikacijskih i interpersonalnih
vjetina, a drutvo treba iroko obrazovane kadrove pripremljene za nove
promjene to zahtijeva razliite i inovativne pristupe u uenju. To ukljuuje
stjecanje novih vjetina i kompetencija. Jedna od takvih kompetencija jest odgoj
i obrazovanje za poduzetnitvo, koje se kao meupredmetna tema pojavljuje
u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. kolske zadruge imaju dugogodinju
predanost obrazovanju, a zadrune vrijednosti imaju mnogo toga ponuditi
dananjem (i buduem) obrazovanju. Kroz usvajanje zadrunih vrijednosti djeca
i mladi ljudi mogu stei bolje razumijevanje svoje uloge kao graana te tako
pomoi u izgradnji pravednijeg drutva. Osim toga, zadrune vrijednosti mogu
pomoi kolama podii standarde na razne naine pomaui im da se ukljue
u lokalnu zajednicu, a istovremeno i omoguiti veu participaciju roditelja i
vanjskih poslovnih suradnika u ivotu kole. Zadruga u primarnom obrazovanju
temelji se i na uenju demokracije, moralne, graanske i drutvene odgovornosti
pojedinca te se prakticira u razredu i koli. Usavravanje zadruga pojaava
novi impuls na polju strukovne izobrazbe i u pripremanju mladih ljudi za njihov
ulazak na trite rada. Iako formalno obrazovanje, kakvo je razvijeno u Europi,
nije pogodno za razvoj poduzetnitva, ipak uvelike moe doprinijeti uspjenom
rjeavanju poduzetnikih izazova unutar EU-a.
Kljune rijei - odgoj za poduzetnitvo, primarno obrazovanje, uenika zadruga,

zadrune vrijednosti
224
Mirjana Posavec
225
Zbornik radova
Uvod
Uenike zadruge (engl. school cooperatives, school co-ops) su osmiljene kao

vrlo fleksibilne proizvodne izvannastavne aktivnosti (slika 1.), osiguravajui pritom
da kola i zadruga mogu graditi povjerenje i suradnju s partnerima to odgovara
njihovim specifinim potrebama. Individualizacijom i induktivnim pristupom,
koji ukljuuje praktian rad u izvannastavnim aktivnostima, dokolica postaje
razvojni resurs koji, sukladno pokretu radne kole, u potrazi za funkcionalnim
obrazovanjem pridonosi gospodarskoj funkciji u tzv. koli za ivot. Ta funkcija
obuhvaa razumijevanje svijeta rada i poduzetniku ulogu, jer je zadrugarstvo
najprimjereniji nain gospodarske organizacije i postizanja ekonomskih interesa
malih (pa i srednjih) poduzetnika. Time zadruge dijele resurse koje donose suradnju
i kooperativne vrijednosti u dananji obrazovni sustav (Petak, 2006.).
Danas je, moda vie nego ranije, potrebno pratiti nove trendove u kulturi,
obrazovanju, gospodarstvu, tehnologiji jer drutvo treba iroko obrazovane kadrove
pripremljene za nove promjene, to zahtijeva razliite i inovativne pristupe u
uenju. To ukljuuje stjecanje novih vjetina i kompetencija. U kolama, mladi ljudi
razvijaju kompetencije kako bi bili odgovorni i motivirani za donoenje odluka koje
imaju pozitivan utjecaj na njih, ali i na druge. Odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo
zapoinje u primarnom obrazovanju, nastavlja se u srednjoj koli te prua mogunost
da uenici povezuju svoje uenje sa stvarnim, ivotnim situacijama. Kombinira
uenje u koli i sudjelovanje u radu ire zajednice, ukljuujui i poslovni svijet,
te uvruje relevantnost i vrijednost onoga to se ui u nastavnom programu.
Prema Gardneru (2000.), kljuni element uspjenog obrazovanja jest put koji
odreuje ishode pouavanja, ali i naine kako doi do postavljenih ciljeva.
Dogovorene smjernice i standardi ine kolu uspjenom, a kole koje ukljuuju
roditelje, lokalnu zajednicu i vanjske partnere u upravljanje kolom imaju ogroman
utjecaj na standarde, dok brzi razvitak znanosti i tehnologije, razvitak proizvodnje,
novi proizvodni i drutveni odnosi danas trae odgoj za poduzetnitvo. Godine 2005.
objavljena je Preporuka Europskog Parlamenta i Vijea u kojoj su predstavljene
zajednike europske preporuke za kljune kompetencije. Rezultat dogovora
Komisije i Parlamenta Europske unije (EU) o okviru kljunih kompetencija je
Europski okvir za kljune kompetencije. Jedna od kljunih kompetencija jest
i poduzetnitvo, a u Republici Hrvatskoj javlja se po prvi puta u Nacionalnom
okvirnom kurikulumu kao meupredmetna tema.
Slika 1. Izrada proizvoda uenika zadruga.
Uenike zadruge
Svrha je radnog odgoja svakog pojedinca da osim tjelesne, intelektualne, moralne
i estetske razine ovlada kulturom koja e ga osposobiti za ekonomian, kreativan i
poduzetniki rad. Radni odgoj i odgoj za poduzetnitvo (young entrepreneurship)
zauzimaju vano mjesto u odgojnome procesu i isto tako trebaju zauzeti vano
mjesto u teoriji odgoja. Naroito u radu s dragovoljnim skupinama u izvannastavnim
i izvankolskim aktivnostima u kojima mladi svojim odnosom jame energetski
potencijal, a voditelji i kola profesionalnu razinu odgovornosti pojedinca (Petak,
2005.).
226
Mirjana Posavec
Mirjana Posavec
227
Zbornik radova
Povijest uenikog zadrugarstva u Hrvatskoj
Slika 2. Izrada predmeta na autohtonom alatu (ouvanje narodnog umijea).
Smatra se da je prva uenika zadruga u Hrvatskoj nastala u Puiima na otoku

Brau 1896. godine. Odonda do danas taj je oblik izvannastavnog rada biljeio brojne
oscilacije. U razdoblju izmeu dva svjetska rata na podruju dananje Hrvatske
osobito je znaajno desetljee 1930. 1940. u kojem je zabiljeen dinamian porast
broja uenikih zadruga. Broj im znaajnije poinje rasti 1974. godine, 1985./86. u
41,2 % osnovnih kola djelovala je 361 zadruga. Nadalje, 1989. godine je prekinut
sustavan rad uenikih zadruga. Krajem lipnja 2006. godine Republika Hrvatska
imala je 257 uenikih zadruga s vie od 19.800 mladih zadrugara i gotovo 3.100
voditelja i suradnika (Petak, 2006.). Danas Hrvatska ima vie od 276 uenikih
zadruga.
Uenika zadruga djeluje kao jedinstvena cjelina za sve uenike jedne kole koji
se dobrovoljno ukljuuju u rad sekcija formiranih prema sadraju rada koji su
nerijetko povezani s prirodnim, ekolokim i etnolokim resursima u kojima kola
djeluje. Uenici i mjetani, zajedno s uiteljem i ostalim strunjacima, oplemenjuju
prirodu, prenose znanje te trae plasman na tritu. Razvitkom kolskog sustava
razvija se i oblikuje organizacija zadruga. Sadraj rada zadruge danas ovisi o
novanim i materijalnim mogunostima kole, interesima uenika, a eventualna
dobit usmjerava se na poboljanje poslovanja zadruge.
Uenike zadruge imaju mnotvo sekcija koje moemo svrstati u etiri kategorije:
- poljoprivredna proizvodnja,
- izrada uporabnih i ukrasnih predmeta,
- njegovanje rukotvorstva i narodnog umijea (slika 2. i 3.),
- pruanje usluga.
228
Mirjana Posavec
Mirjana Posavec
229
Zbornik radova
Slika 3. Proizvod uenike zadruge spreman za plasman na trite.
6. naelo: suradnja meu zadrugama,

7. naelo: briga za zajednicu.
Zadruga djeluje kao organizacija uenika i uitelja inei Skuptinu zadruge
koja bira i imenuje Zadruni odbor. On ima kljunu ulogu u postavljanju ciljeva
u skladu s djelatnou zadruge koji su temeljeni na vrijednostima samopomoi,
samoodgovornosti, demokracije, jednakosti, pravednosti i solidarnosti.
lanovi zadruge vjeruju u etike vrijednosti potenja i brige za druge, a zadruge
implementiraju kooperativne vrijednosti u dananji obrazovni sustav kroz program
rada i kolskog menadmenta. One kolama pruaju jedinstvenu priliku za izgradnju
kolskog etosa oko zadrunih vrijednosti, potiu stvaranje prilika za uenike i nude
zajednici mogunost sudjelovanja u voenju kole kako bi se osiguralo da kola
donosi odluke koje su na dobrobit zajednice u cjelini.
Danas, uenike zadruge djeluju u osnovnim, srednjim kolama te ustanovama za
djecu s posebnim potrebama, a osnovana je i studentska zadruga na Uiteljskom
fakultetu u Zagrebu. Uenici, uz mentorstvo uitelja i suradnju vanjskog suradnika,
stjeu i primjenjuju znanje i sposobnosti neposredno sudjelujui u pripremi,
organizaciji i izvedbi programa (od ideje do plasmana proizvoda), vrednovanju
rada te raspodjeli eventualne dobiti.
Zadruge u naim kolama djeluju prema Temeljnim naelima zadrugarstva iz

1844. godine, koja su kasnije revidirana (ICA, 1966.):
1. naelo: dobrovoljno i slobodno lanstvo,
2. naelo: demokratsko upravljanje,
3. naelo: ekonomsko sudjelovanje lanova,
4. naelo: autonomija i neovisnost,
5. naelo: obrazovanje, uvjebavanje i informiranje lanova prema
zadrunim principima,
230
Mirjana Posavec
Svi zadrugari, primjereno njihovoj dobi i zrelosti, sudjeluju u radu zadruge,

ukljuujui i upravljanje financijama. Sve kole, bez obzira na veliinu, lokaciju ili
stanje, mogu imati ueniku zadrugu i koristiti prirodni svijet oko sebe kao resurs,
no one ipak nisu jednako razvijene u svim osnovnim kolama.
Uzajamnim djelovanjem svih aktera programa (uenika, uitelja, vanjskih suradnika,
lokalne zajednice), uenika zadruga pridonosi odgoju i obrazovanju uenika, a
time i razvitku poduzetnitva. Usavravanje zadruga pojaava novi impuls na polju
strukovne izobrazbe i u pripremanju mladih ljudi za njihov ulazak na trite rada.
Uenike zadruge su potencijalno rjeenje za potrebe uenika i nastavnika kako
bi nauili vie o poduzetnitvu jer promiu svijest o ulozi poslovanja u zajednici,
pripremaju mlade ljude na kritika promiljanja o sloenim gospodarskim, pravnim
i etikim pitanjima te potiu suradnju izmeu vanjskih suradnika i nastavnika.
Mirjana Posavec
231
Zbornik radova
Vie je vanija uloga zadruga kao medija za prijenos mnogih ciljeva i rjeenja EU
na poljima kao to su politika zapoljavanja, socijalna integracija, ruralni razvoj,
pa je stoga nuno da ueniko zadrugarstvo zauzme vanije mjesto u kurikulumu
obrazovanja.
nastavnika (prije svega, priznavanjem satnice za voenje uenike zadruge koja je

do sada, u veini kola, svedena na jedan sat tjedno), dok institucije poput Agencije
za odgoj i obrazovanje trebaju omoguiti struno usavravanje nastavnika, kao i
neposredno struno iskustvo (suradnja s poslovnim partnerima). Cilj treninga i
modularnih usavravanja jest pruiti sudionicima nune vjetine i kompetencije
poduzetnitva (npr. poslovno planiranje, administracija, marketing, upravljanje
ljudskim resursima, upravljanje projektima,).
Uloga poduzetnikog obrazovanja u EU i meunarodnoj razini

Nunost obrazovanja za poduzetnitvo formulirano je u mnogim dokumentima
Europske unije. Tradicionalno, formalno obrazovanje u Europi nije pogodno za
razvoj poduzetnitva. Meutim, sustav obrazovanja uvelike moe doprinijeti
uspjenom rjeavanju poduzetnikih izazova unutar EU.
Global Entrepreneurship Monitor (GEM) je proveo istraivanje o poduzetnitvu
u svijetu od 1999. godine. U izvjeu skupine autora (2010.), utvreno je da je
80% poduzetnikog obrazovanja i osposobljavanja prueno kroz formalne kanale,
kao to su primarna i sekundarna razina kolovanja, te putem sveuilinih studija.
Najvia razina obrazovanja za poduzetnitvo pronaena je u Finskoj i u ileu,
zemljama s dravnim inicijativama usmjerenim na poticanje pojedinaca i pripremu
za poetak poslovanja. Obrazovanje za poduzetnitvo, ini se, ima najvei utjecaj u
ranoj fazi poduzetnike aktivnosti u bogatim zemljama s povoljnim institucionalnim
okvirima.
Europska unija istie kako poduzetnike kompetencije treba razvijati ve od
najranije dobi pa Komisija predlae preporuke na temelju najbolje prakse u Europi,
s ciljem pomoi dravama lanicama.
Kako razviti sustavnu strategiju za promicanje poduzetnikog obrazovanja?
1. Razvoj poduzetnitva u okviru nastavnih planova i programa za kole
Poduzetnike vjetine i razmiljanja najbolje se mogu promovirati putem uenja
kroz rad i doivljavanjem poduzetnitva u praksi, putem praktinih projekata i
djelatnosti; stoga je nuno definirati eksplicitne ciljeve u nastavnim programima
koji e zajedno sa smjernicama pruiti solidnu osnovu za razvoj poduzetnikog
obrazovanja.
2. Mjere za pruanje podrke kolama i nastavnicima
kolama treba dati podrku te poticati poduzetnike aktivnosti i programe
232
Mirjana Posavec
Obrazovanje za poduzetnitvo - primjeri nekih zemalja

Slovenija - poduzetnitvo u osnovnim kolama odvija se kroz Program za razvoj
poduzetnike kulture i kreativnosti meu mladima, a provodi ga Centar za razvoj
malog gospodarstva i podran je od strane razliitih Ministarstava. 123 osnovne
kole (od 450 u Sloveniji) ukljuene su u poduzetnike krugove. Organiziran je
trening za uitelje i vanjske suradnike.
Norveka - Vlada je razvila strategiju za provedbu poduzetnitva u obrazovanju
na svim razinama. To je postao temelj za plan razvijen od strane Ministarstva
obrazovanja i znanosti 1997. godine, koji trenutno vodi obrazovanje poduzetnitva
na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Nizozemska - stvaranje posebnog povjerenstva za obrazovanje poduzetnitva (od
primarnog obrazovanja do sveuiline razine) s ciljem promicanja pilot projekata
i prikupljanja dobrih primjera koji se mogu lako usvojiti u drugim obrazovnim
ustanovama. Financijska potpora je pruena od strane Ministarstva za razvoj
metoda pouavanja te za druge aktivnosti (kao to su seminari za uitelje).
Estonija - Oko polovice svih osnovnih kola imaju poduzetniku aktivnost Junior, a
oko 10% sekundarnih kola koristi mini-tvrtke. Ostvarenje programa Junior K-6 ui
se kroz igru. Ove lekcije su popularne meu djecom i podiu njihovu motivaciju za
uenje u koli. Neki elementi toga programa ukljueni su u nastavni plan i program.
Na taj nain veina uenika dobije uvid u neke oblike poduzetnitva.
Odgoj za poduzetnitvo u primarnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj
Danas se izmeu uenikog zadrugarstva i poduzetnitva mladih (young
enterpreneurship, young achievement) stavlja znak jednakosti. Poduzetnitvo
Mirjana Posavec
233
Zbornik radova
mladih razvilo se iz uenikog zadrugarstva i oblika u kojem uenike zadruge

postoje i djeluju u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, s jedne strane, te puta razvoja
uenikog zadrugarstva, s druge.
e od njih zahtijevati fleksibilnost. Stoga je vano razvijati odgoj i obrazovanje za

poduzetnitvo od najranije dobi. U Hrvatskoj, u primarnom obrazovanju, dobar
primjer za razvoj poduzetnitva su uenike zadruge, no, ini se kako njihov
potencijal nije dovoljno iskoriten. Obrazovanje za poduzetnitvo, koje se razvija
kao intencijska aktivnost unutar zadruge, prua kontekst za stjecanje iskustva u
kojem uenici razvijaju vlastite vrijednosti, pripremaju se za svijet rada i ivot
u graanskom drutvu. Europska komisija vjeruje da njihovu korisnost tek treba
dokazati na nacionalnim, ali i europskoj razini. Pozornost osobito valja usmjeriti
novim lanicama i zemljama kandidatima.
Baranovi, Domovi, tribi (2008.) smatraju da odgoj za poduzetnitvo

podrazumijeva intencijsku aktivnost s jasno definiranim ciljevima ili odgojnoobrazovnim postignuima uenika. Meutim, on se danas u hrvatskim kolama
izvodi sporadino, uglavnom na nastavi tehnike kulture u viim razredima
osnovne kole ili u realizaciji ciljeva drugih predmeta, a da pri tome nije osvijeten
i imenovan kao obrazovanje za poduzetnitvo ili poduzetnost.
Analiza istraivanja koje je provedeno u sklopu meunarodnog projekta, u
organizaciji i uz financijsku podrku European Training Foundation (2007.), a
proveo ga je Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu - Centar za istraivanje
i razvoj obrazovanja u suradnji s Uiteljskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu,
ukazuje na nedovoljno sustavan rad u razvoju poduzetnitva i poduzetnikih
aktivnosti u osnovnim kolama u Hrvatskoj. ini se kako su velike razlike meu
kolama, kako na razini sadraja, metoda, pristupa tako i aktivnosti za uenike, a
sustavan nedostatak potpore vidljiv je na razini cjelokupnog obrazovnog sustava.
Neke kole pruaju uenicima mogunost provoenja poduzetnikih aktivnosti
osnivanjem uenikih zadruga i slinim projektima, dok druge to ne ine.
Nacionalnim okvirnim kurikulumom (2010.) definirana je meupredmetna tema
Poduzetnitvo. Ona je interdisciplinarna tema i pridonosi meusobnom povezivanju
odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. U osnovi
razvoja poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme koja se razvija u
svim predmetima, jest razvoj poduzetne osobe osposobljene za uoavanje prilika u
kojima svoje ideje mogu pretvoriti u djelatnost ili pothvat u razliitim situacijama:
obrazovanju, radu i ivotu openito, a nastavnicima je dana sloboda u izboru
sadraja, metoda, pristupa i aktivnosti za uenike.
Zakljuak
Suvremena kola zahtijeva razliite i inovativne pristupe u uenju koji se mogu
razlikovati od uspjenih pristupa u prolosti. Uenici naputaju kolu i velika je
vjerojatnost da e se susresti s nekoliko radnih mjesta i uloga tijekom ivota koje
234
Mirjana Posavec
Popis upotrijebljenih oznaka i kratica

Kratica
EU
GEM
ICA
Znaenje
Europska unija
Global Entrepreneurship Monitor
International Co-operative Alliance
Literatura:
1.
Baranovi, B., Domovi, V., tribi, M. (2008, veljaa). Obrazovanje za

poduzetnost perspektiva osnovnokolskih uitelja i nastavnika. [E lanak]
Sociologija i prostor. 177-178 (3-4), 339-360.
2.
Biljan, N. (1984). Odgojna funkcija uenike zadruge. Zagreb:
kolske novine.
3.
Coduras Martinez, A. et al. (2010). (GEM) Special Report: A Global
Perspective on Entrepreneurship Education and Training http://babson.acrobat.
com/p25946848/ (12.3.2011.)
4. Campbell, J. (2009). Co-operative school models. Department for Children,
Schools and Families Publications http://publications.education.gov.uk/
default.aspx?PageFunction=productdetails&PageMode=publications&Produ
Mirjana Posavec
235
Zbornik radova
ctId=DCSF-00416-2009&. ( 4. kolovoza 2010)

5.
14.
Savicius, E. (2006). Strategy for economic literacy and entrepreneurship.

Entrepreneurship Education in Europe: Fostering Entrepreneurial Mindsets
through Education and Learning Oslo, 26-27 October 2006. http://ec.europa.
eu/enterprise/policies/sme/files/support_measures/training_education/oslo/
ws6_02_savicius_en.pdf (9.04.2011.)
15.
site)
Statute for a European Cooperative Society (SCE) (5.prosinca 2007) (Web
Cindri, M. (1988). Uenika zadruga u funkciji ostvarivanja cilja odgoja

i obrazovanja. Magistarski rad. Rijeka: Pedagoki fakultet Sveuilita
Vladimir Bakari. 130 148.
6.
Gardner, H. (2004). Disciplinirani um. Zagreb: Educa
7.
International Co-operative Alliance. Revisions Statement on the Cooperative Identity ICA Coop (Web site) http://www.ica.coop/coop/principlesrevisions.html (26.kolovoza 2010.)
8.
Laue, K.(2006). Entrepreneurship in kindergarten and primary schools
in the county of Telemark. Entrepreneurship Education in Europe: Fostering
Entrepreneurial Mindsets through Education and Learning Oslo, 26-27 October
2006. (10. travnja 2011.)
education/oslo/ws1_04_laue_en.pdf
9.
Munjiza, E. (1995). Motivacija uenika za rad u uenikoj zadruzi.
Antun Petak, (Ur.), Prinosi obnovi uenikog zadrugarstva: zbornik strunih i
znanstvenih priloga. Zagreb: Hrvatska zajednica tehnike kulture.
10. Peko, A., Munjiza, E., Cindri, M. (2005). Uloga uenikih zadruga u
razvijanju samopotovanja. Zbornik Uiteljske akademije u Zagrebu, 7 (1), 7-33.
11.
Petak, A., Hajsok, A. (2006). Uloga, djelatnost i ustroj uenike zadruge
to je uenika zadruga? Neobjavljen rad za potrebe Seminara za voditelje
uenikih zadruga Uenika zadruga, nacionalna asocijacija i program
poticanja, Sredinji odbor uenikog zadrugarstva Republike Hrvatske, Pore,
18.-21. sijenja 2006.
12.
Petak, A. (2005). Smisao, svrhe, razvoj i ustroj uenikog zadrugarstva.
eljko Mataga (Ur.), Zadruni prirunik Zagreb (str. 80-91). Zagreb: Hrvatski
savez zadruga.
13.
Popp. S. (2006). Junior Achievement K-6 programme. Entrepreneurship
Education in Europe: Fostering Entrepreneurial Mindsets through Education and
Learning Oslo, 26-27 October 2006.
education/oslo/ws1_03_popp_en.pdf (10. travnja 2011.)
236
Mirjana Posavec
http://europa.eu/legislation_summaries/employment_and_social_policy/
social_dialogue/l26018_en.htm (10.04. 2011.)
16.
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685, (10.04.2011.)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Nacionalni okvirni kurikulum
EDUCATION FOR ENTREPRENEURSHIP IN PRIMARY

EDUCATION
Summary: The modern school increases the importance of communication and
interpersonal skills, and the society needs broadly educated people prepared for
new changes which requires different and innovative approaches to learning. This
includes the acquisition of new skills and competences. One such competence
is education for entrepreneurship, which is a cross-curricular theme and as such
exists in the National Curriculum Framework. School cooperatives have had a
long-standing commitment to education, and cooperative values have much to
offer to current and future education. Through the adoption of cooperative values,
children and young people can gain a better understanding of their roles as citizens
and thus help build a more just society. In addition, the cooperative values can
help schools raise standards in various ways by helping them to engage in a local
community and allow for greater participation of parents and external business
Mirjana Posavec
237
Zbornik radova
associates in school life. In primary education student cooperatives are based on

learning democracy, moral, civic and social responsibilities of individuals and
this is practiced in classrooms and schools. The training of cooperatives adds new
impetus in the field of vocational education in preparing young people for their
entry to the labour market. Although formal education, as developed in Europe,
is not suitable for development of entrepreneurship, it can greatly contribute to a
successful resolution of business challenges within the EU.
Keywords: education for entrepreneurship, primary education, school cooperatives,

cooperative values
European Entrepreneurship Educators Program 3EP

Slavica Singer i Anamarija Deli
J. J. Strossmayer University in Osijek, Faculty of Economics
singer@efos.hr, adelic@efos.hr
Saetak - potreba za obrazovanjem za poduzetnitvo na Sveuilitu Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku razvila se iz dvije vane spoznaje: prvo, da se
obrazovanje za jaanje poduzetnikog kapaciteta ljudi razvija ubrzano u SAD
krajem 20. stoljea i drugo, da se problem zaostajanja istone Hrvatske ne moe
rijeiti bez kapaciteta poduzetnikog djelovanja. Ovaj sraz globalne tendencije
i lokalnih potreba doveo je do toga da je jo krajem 1980ih na Ekonomskom
fakultetu u Osijeku pokrenut smjer poduzetnitva na preddiplomskoj razini
studija, kao jedini takav program u tadanjoj Jugoslaviji. Pravi zamah u razvoju
obrazovanja za poduzetnitvo dogodio se 2000. godine pokretanjem magistarskog
znanstvenog studija iz poduzetnitva, koji je zasluan za stvaranje kritine mase
istraivaa poduzetnitva ali i predavaa posebno educiranih za sudjelovanje
u obrazovanju za poduzetnitvo. Kroz intenziviranu meunarodnu suradnju
pokrenut je 2010. godine doktorski studij INOVATIVNOST I PODUZETNITVO,
ime je Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku postala jedina visokokolska
institucija u Hrvatskoj sa cijelom vertikalom sveuilinog obrazovanja za
poduzetnitvo, od preddiplomske, diplomske, specijalistike do doktorske razine.
S tim referencama osjeki tim istraivaa i edukatora poduzetnitva sudjeluje i
u European Entrepreneurship Educators Program 3EP, zajedno s University
of Turku (Finska), Aarhus School of Business (Danska) i National Council for
Graduate Entrepreneurship (UK).
Key words - Entrepreneurship education, educators program
238
Mirjana Posavec
239
Zbornik radova
Introduction
Centre for Entrepreneurship and Small Business (CEPOR) in Zagreb contributed to

very good connectedness with small and medium sized businesses as well as with
policy activities in the field of entrepreneurship, regional development, small and
medium sized businesses and innovations.
The need for education for entrepreneurship at the J.J. Strossmayer University
in Osijek emerged from two almost parallel important insights: mushrooming
of educational programs in the field of entrepreneurship in the U.S.A. in late
1980ies and 1990ies, and that obvious development setback of Croatia, especially
eastern Croatia, cannot be solved without individual and institutional capacity for
entrepreneurial behaviour. This slash of global tendency and local needs opened
the door for introducing the educational program in entrepreneurship at the Faculty
of Economics in Osijek as early as 1989, what was the very first such program in
former Yugoslavia.
Real start in developing educational programs in entrepreneurship happened when
the Masters degree program in entrepreneurship, started in year 2000, because it
was a source for developing a critical mass of researchers in entrepreneurship, what
resulted in first doctoral thesis focused on entrepreneurship (from entrepreneurial
university, learning organizations to social entrepreneurship) as well as lecturers
specifically trained in applying pedagogies relevant for teaching/learning
entrepreneurship.
Bologna reform requested a re-design of undergraduate, graduate and postgraduate
educational programs, what was done in 2005. Through an intensive, years
long, TEMPUS funded, international collaboration39 the doctoral program
INNOVATIVENESS AND ENTREPRENEURSHIP was established in 2010 what
made J.J. Strossmayer University in Osijek the only higher education institution
in Croatia with the whole vertical of university education for entrepreneurship,
from undergraduate, graduate and postgraduate programs including doctoral
program. Close collaboration with Osijeks Centre for Entrepreneurship from its
establishment, as well as with Business Incubator (BIOS) in Osijek and Policy
39
Doctoral program INNOVATIVENESS AND ENTREPRENEURSHIP
is a joint program of J.J. Strossmayer University in Osijek, University of Turku,
University of Klagenfurt, University of Maribor and Durham University, based on
signed agreement among those higher education institutions providing mobility of
doctoral students. In developing the program, essential contribution was provided
by Allan Gibb (UK) and Jouko Havunen (Finland).
240
With such references, Osijeks team of researchers and educators participate in the
on-going European Entrepreneurship Educators Program 3EP, jointly with the
University of Turku (Finland), Aarhus School of Business (Denmark) and National
Council for Graduate Entrepreneurship (UK).
3EP project started in 2010 as a three years project with 4 partners. In this paper,
the experience of the J.J. Strossmayer University in Osijek with the 3EP will be
described, as well as the structure of this on-going project.
Rationale for starting European Entrepreneurship Educators Program
3EP
The need for providing support for entrepreneurship in secondary and tertiary
education institutions in Europe is well established in last decade and the debate
has moved onto the nature and quality of the support provided. The European
Commission has addressed the issues through series of discussions, expert groups
and surveys, and the arguments in favour of increasing and improving the support
for nascent entrepreneurs are reflected in policies and initiatives.
The European Entrepreneurship Educators Program 3EP contributes to three EU
collaborative processes: the Lisbon Agenda (in terms f increasing entrepreneurship
and developing entrepreneurial competences of individuals), the Oslo Agenda (in
terms of fostering entrepreneurial mindsets in students and educators) and Bologna
Process (in terms of making European higher education services more compatible
and comparable).
While the rationale for taking action is established, it is less clear how action
should be effectively undertaken to achieve the best results. The 2008 Survey
of Entrepreneurship Education in Higher Education in Europe carried out on
behalf of the European Commission found that less than a quarter of students are
involved in any form of entrepreneurship education and that there is a considerable
difference in quantity and quality of provision of entrepreneurship education in
241
Zbornik radova
Europe. The study highlights a number of issues relating to institutions structures

that affect whether entrepreneurship education is given priority, that change must
occur at the institutional level to have a lasting impact. These findings are supported
by academic research as well as Braun et al (2006, p. 9) stated that next two
conditions are both necessary and sufficient to make universities production places
of entrepreneurial competences:
- Create a legacy of online materials; European network of 3EP Fellows;

transnational European pool of mentors; and a sustainable model of summer
academy delivery which can be operated across Europe at regional, national
or trans-national levels.
- the members of universities students, lecturers and staff need to develop

entrepreneurial competences and
- The university itself has to become an entrepreneurial organization to
enable the development of these competences.
The report of the ECs Expert Group (2008) identified many of the same issues and
focused on the requirements to improve the capacity and capability of educators.
Failings relating to the content of the curricula and the pedagogies employed were
also highlighted. The inadequate resources allocated to entrepreneurship education
and the constraints educators face in developing effective courses cannot be
addressed through individual development alone but requires changes in policy
and implementation at national and institutional levels.
3EP is designed around a long-term vision of running an Europe wide programme

which invigorates the promotion and teaching of entrepreneurship in higher
education, and the creation of entrepreneurial organizations, sustained through
potential future regional Academies. The experience of the National Council of
Graduate Entrepreneurship (NCGE) has demonstrated that education institutions
perform better in relation to entrepreneurship when curriculum change supports
the development of the entrepreneurial university thus embedding support for
entrepreneurship in all departments of the institution (entrepreneurship across the
campus), and creating institutional change (Towards the Entrepreneurial University,
NCGE).
Overall goal and objectives of the 3EP

Sharing understanding about the rationale behind the project, the overall goal of
3EP was identified as to increase the number of participants to entrepreneurship
education in schools and universities; improving the image of entrepreneurs in
society and the attractiveness of entrepreneurship as a career choice as well as
fostering creativity and innovation in education and training.
In order to achieve this overall goal the project is led by following objectives:
- Create a pedagogically driven programme for summer academies that
addresses key needs in curriculum change
- Create institutional change through curriculum change / institutional audit
- Create 3EP graduates (Fellows) motivated to undertake action for change
(commitments)
- Support 3EP Fellows to deliver change at all levels, supported by
transnational mentors
242
Activities, actors, timeline and expected outcomes of the 3EP
Activities
Long-term vision of the project is planned to be achieved through inter-related
activities in order to develop 3EP Fellows that are motivated and supported to
create change at personal, professional, institutional and national levels:
- Develop and implement pilot and subsequent summer academies
- Develop and implement the on-line network (inc. social networking
function)
- Create materials & on-line pedagogies and support tools
- Develop proven academy model and support for network
- Evaluate and share learning from the project (network and academies)
through the final think tank
Summer Academies
Three transnational entrepreneurship summer academies will be held during the
project period, in duration of one week. The first one was held in Turku, Finland
243
Zbornik radova
in August 2010 (host: University of Turku), second one will be held in Aarhus,
Denmark in August 2011 (host: Aarhus School of Business) and the third one will
be held in Osijek, Croatia in August 2012 (host: J.J. Strossmayer University in
Osijek). Structure of the program can be seen on www.3ep.eu .
Participants in the academies will achieve 3EP Fellowship status, which entails
both obligations and rights, and they will become the vanguard of a network that
will eventually reach into every region of the EU. In the first academy held in
Turku, Finland in 2010 there were 53 participants, from 7 countries, and 25 of
them fulfilled requirements to get the status of 3EP Fellowships. There is already a
pool of transnational mentors of 50 educators from UK (mostly), Denmark, Finland
and Croatia. The transnational mentors are selected based on rigorous recruitment
criteria to ensure they have the knowledge and competencies to help Fellows create
change within their own institutions.
All three academies are focused on following key themes:

- Entrepreneurial educational challenges: role as educator and institutional
catalyst
- Teaching the entrepreneurship mindset
- Teaching entrepreneurial behaviours, attitudes and skills
- Opportunity recognition and new venture development
- Developing entrepreneurship education strategies
Each partner provides input for the program Osijeks team provides input
to Teaching entrepreneurial behaviours, attitudes and skills, using drama as a
learning tool. Besides this, Osijeks team contributes in topics as effectuation and
communities of practice, as well as on entrepreneurial university concept.
During this one week of intensive work, special emphasis is on style of learning,
as a part of overall education for entrepreneurship. The style of learning is very
inclusive and interactive, based on Learning by Doing concept. The basic idea is
to implement at least 40 different pedagogies which participants would be able
to use with their own students. Most of the work is undertaken in small groups,
allowing exchange of different teaching experiences, and building the pool of
teaching practices, methods and styles as an open source for entrepreneurship
educators.
It is expected that participants take away will be enriched experience as well
as access to open source of pedagogies, contents and practices needed to make
changes in their personal approach and teaching methods. Very important aspect
of expected take away is ability to contextualize newly acquired knowledge and
skills in the conditions of their respective institutions.
On-line network
244
Creation of support tools

3EP is producing two sets of resources for the programme learning materials
required for the delivery of the summer academies and the online tools to support
the network of 3EP Fellows but also to be used as an open source for educators in
the field of entrepreneurship. J.J. Strossmayer University in Osijek is in charge for
developing 3EP distance learning portal, using experience from developing, jointly
with Microsoft and e-Vision, distance learning portal for its doctoral program
INNOVATIVENESS AND ENTREPRENEURSHIP. 3EP distance learning portal
will provide communication in the network of fellows as well as communication
between mentors and mentees, and it links to http://user.3ep.eu .
Academy model and ongoing support
The final output from the academies will be a franchise model for running a
transnational or national entrepreneurship academy. The model will include all
aspects, from governance to finance and from curriculum content to pedagogies,
including all the learning materials necessary to run an academy.
After first academy delivered in Turku, Finland in 2010, some intervention were
made in the design of the academy which will be delivered in Aarhus in August
2011.After third academy which will be run in Croatia in 2012, the final model will
be designed and be available online with all needed support materials.
Evaluation and sharing learning / dissemination (network and academies) through
245
final think tank
Following the final summer academy in Croatia in August 2012, the Strategic Panel
will invite representatives of all stakeholders (Alumni Fellows, Mentors, Higher
education institutions, Students, European Commission) in the project to consider
the main learning points from the project and what recommendations should be
made to national and EU policy makers with regard education for entrepreneurship.
The event will take a Think Tank approach to identifying the key issues for
dissemination.
Actors
3EP is a joint effort of four European partners who share their wealth of expertise and
experience to deliver all 3EP activities. The project is led by the National Council
for Graduate Entrepreneurship (NCGE), UK Paul Hannon, and supervised by the
European wide Strategic Panel.
National Council for Graduate Entrepreneurship (NCGE) was established in
2004, as a key driver for change in UK universities, by shaping the institutional
environment for enterprise and entrepreneurship and embedding good practices,
increasing the number of graduate businesses and informing regional and national
policies that affect enterprise. NCGE has an important impact on policy aspect of
developing entrepreneurial university concept not only in UK but internationally,
too.
Aarhus Entrepreneurship Centre at the Aarhus University, Denmark represents a
network of teachers from different departments of the Aarhus University, primarily
teachers from the humanities, the social science, the faculty of science and the
Aarhus School of Business, as well as from the health science and from the faculty
of theology. The network is active in developing new entrepreneurial teaching
methods and contents.
Turku School of Economics, as a part of University of Turku, Finland has a

worldwide reputation for its work in the field of entrepreneurship, technology,
246
Zbornik radova
innovations support and SME education, with emphasis on industrial relations
and foresight. It hosts the secretariat of the European Council for Small Business
(ECSB) the Europes leading association for small business and entrepreneurship
educators and researchers.
International Centre for Entrepreneurial Studies at the J.J. Strossmayer University
in Osijek, Croatia was established as a part of TEMPUS funded project in 2010. It
is a virtual hub of all activities related to research of entrepreneurship and education
for developing entrepreneurship competences from undergraduate to postgraduate
level. Joint doctoral program in INNOVATIVENESS AND ENTREPRENEURSHIP,
started in 2010 is based on agreement among TEMPUS partners (J.J. Strossmayer
University in Osijek, University of Turku, University of Klagenfurt, University of
Maribor and Durham University) which enables high mobility of doctoral students
and faculty involved in the program.
Timeline
3EP project started in 2010 and will run till 2012, with three summer academies run
in each year and on-going activities of mentoring potential fellows.
Expected outcomes
3EP project will reach a minimum of 150 educators across Europe the first
academy held in Turku, Finland already provided one third of this quota. The pool
of transnational mentors is filling already (50) as well as 3EP Fellows. A sustainable
franchise model of academy will be provided online with all support materials for
post 3EP funding. A policy recommendations based on inputs lessons learned by
all stakeholders in the project will be presented in the final event which is planned
to for the end of the project.
Conclusion
Experience of the J.J. Strossmayer University in Osijek with 3EP project
is manifold:
247
- There is a confirmation of the Porters competitiveness model - it
is very important to be trained on the domestic market before
exiting to the international arena. Being active for 20 years in
research and education activities in the field of entrepreneurship,
brought to Osijeks team knowledge and skills needed to
participate as a relevant player on international scene.
- Without research activities it is not possible to work on
development of educational content, pedagogies, educators and
business model for delivering educational programs.
- Commitments on individual level, collaboration capacity and
availability of open sources of knowledge are essential for acting
as change agents in order to develop entrepreneurial culture of
institutions (like entrepreneurial university, entrepreneurial
business, entrepreneurial local government).
Being in the middle
achieved objectives
will create a proven
entrepreneurship for
across Europe.
Zbornik radova
Entrepreneurship Education in Europe: Fostering Entrepreneurial
Mindsets Through Education and Learning, Final Proceedings
of the Oslo Conference, 2006
Survey of Entrepreneurship Education in Higher Education in
Europe, 2008
Towards the Entrepreneurial University, NCGE policy paper
No 3 http://www.ncge.com/files/biblio593.pdf
of the project timeline, and based on already

it is reasonable to assume that the project
model of educating educators in the field of
future international and/or localised delivery
Literature
Braun, G., Diensberg, C., Kadler, S., Reichert, A., Wilde, K. (2006). Entrepreneurship
Education Challenge for Universities in the 21str Century, Rostock Working
Papers on Economic and Human Resource Development No 25, Hanseatic Institute
for Entrepreneurship and Regional Development
Communication from the Commission to the Council and the European Parliament:
Delivering on the modernisation agenda for universities, education, research and
innovation, 10.5.2006.
Entrepreneurship in Higher Education: Especially in Nonbusiness Studies, Report of Expert Group to EC, March 2008
248
249
Zbornik radova
Znanstvena i tehnologijska politika i inovativno poduzetnitvo

Mirko Smolji
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb,Hrvatska
msmoljic@mzos.hr
Saetak - znanstvenom i tehnologijskom te inovacijskom politikom Republika
Hrvatska sustavno stvara poticajno okruje radi promicanja i ostvarivanja
najveih moguih koristi za drutvo. Takva politika nije usredotoena
iskljuivo na razvoj tehnologije, ve i na njeno irenje, prilagodbu i prijenos u
poslovno okruenje jer su upravo ti mehanizmi sve ee imbenici razvoja.
I postupne i radikalne inovacije temeljni su pokretai gospodarskog
razvoja. Inovativnost moe biti pokretana ponudom na podruju
istraivanja
i
razvoja,
potranjom
na
tritu,
neophodnim
pomacima
u
konkurentnosti,
pojavom
novih
tvrtki
i
slino.
Da bi se stvorili sinergijski uinci, politika na podruju znanosti i tehnologije
te inovacija mora biti meusobno povezana i s politikama u pojedinim
gospodarskim granama, kao i s drugim podrujima od vanosti za razvoj drutva.
S druge strane, Vlada Republike Hrvatske donijela je Strategiju
uenja za poduzetnitvo Poduzetna Hrvatska 2010.-2014. godine s
Akcijskim planom za njeno provoenje kao posljedicu opredijeljenosti
Republike Hrvatske, usmjerene na prihvaanje poduzetnitva kao
drutvene, nacionalne, gospodarske i odgojno-obrazovne djelatnosti.
U Akcijskom planu predviene su, izmeu ostalih, tri mjere koje
zajedno s mjerama koje se temelje na znanstvenoj, tehnologijskoj i
inovacijskoj politici ine okvir za sustavno sveobuhvatno stvaranje
obrazovno-poticajnog
i
poduzetnitvu usmjerenog drutvenog okruja.
U ovom radu dat e se pregled tih mjera i u kontekstu istih mjera znanstvene,
tehnologijske i inovacijske politike Republike Hrvatske.
Kljune rijei - Znanstvena i tehnologijska politika, inovacijska politika, inovativno
poduzetnitvo
250
Mirko Smolji
251
Zbornik radova
UVOD
Ukljuivanje uenja o poduzetnitvu u nacionalne kurikulume vaan je korak, ali

nee biti dovoljan sam po sebi. Potrebni su podrka i poticajne mjere, te da kole i
nastavnici imaju vii stupanj autonomije. Takve su mjere razvijene samo u nekim
zemljama, dok je dodatno obrazovanje nastavnika uglavnom nedovoljno.
Akcijski plan za provoenje Strategije obrazovanja za poduzetnitvo Poduzetna

Hrvatska 2010.-2014., izmeu ostalih, sadri mjeru 3 koja se odnosi na uvoenje
poduzetnikog uenja i osposobljavanja u sve razvojne politike i programe, mjeru
7 koja se odnosi na jaanje suradnje i umreavanje obrazovnih institucija, te
znanstveno-istraivakih i gospodarskih subjekata na programima poduzetnitva
i mjeru 10 koja se odnosi na poveanje broja uspjenih malih poduzea osnovanih
iz poslovne prilike.
Nema sumnje da su poduzetnitvo, obrazovanje o poduzetnitvu, poduzetniki
duh i poduzetnika klima pozitivno pridonijeli zapoljavanju pojedinaca, to je
osnova za odrivi gospodarski razvoj i socijalnu sigurnost. Takoer, poduzetnike
vjetine nesumnjivo pridonose konkurentnosti radne snage na tritu rada, kao i
gospodarstva u cjelini.
Poduzetnitvo podrazumijeva sposobnost pojedinca da ideje pretvori u akciju.
Poduzetniki programi i moduli nude uenicima alate za kreativno razmiljanje
i djelotvornost u rjeavanju problema. Obrazovanje za poduzetnitvo moe biti
posebno uinkovito u inicijalnom strukovnom osposobljavanju.
Poduzetnitvo, kao vrijednost i kao odgojno-obrazovni cilj, otvara prostor
spoznavanju i uenju, povezuje odgojno-obrazovna podruja i olakava proces
stjecanja znanja i razvoja vjetina i sposobnosti.
Kljuni bi moment u nastavnom programu moglo biti premjetanje teita sa
sadraja na strunost. Taj bi se proces mogao dograditi poveavanjem nastavnike
strune osnove.
U Strategiji za izradu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj,
ope i srednje obrazovanje, poduzetnitvo je naznaeno kao drutveno-kulturna
vrijednost i odgojno-obrazovni cilj.
Prijedlog Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope i strukovno
obrazovanje istie temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, i to: znanje, solidarnost,
identitet, odgovornost i poduzetnitvo.
252
Mirko Smolji
Njihov bi rad trebao biti bolje prepoznat te bi trebali imati veu drutvenu podrku.
Mjera 7, koja se odnosi na jaanje suradnje i umreavanje obrazovnih institucija,
znanstveno-istraivakih i gospodarskih subjekata na programima poduzetnitva,
vrlo je vana i u jednom bitnom dijelu ovisi o znanstvenoj i tehnologijskoj politici
drave.
Znanost prerasta u temeljnu proizvodnu snagu drutva s obzirom da se mijenjaju
naini proizvodnje i odnosi meu ljudima, odnosi prema radu, sredstvima za rad,
kao i odnosi ovjeka prema prirodi. Stara tehniko-tehnoloka osnova i na njoj
utemeljene strukture odstupaju pred novom elektroniko-biotiko-genetikom
i robotiko-tehniko-tehnolokom osnovom. U tom sklopu dominantno mjesto
zauzimaju mikroelektronika, biotehnologija i genetski inenjering, fotonika i ostale
visoke tehnologije, koje izazivaju i promjene u strukturama svih vanih podruja
djelovanja u drutvu, u organizaciji i upravljanju, u svjetonazoru, pa sve do promjena
u nainu razmiljanja i pristupima u istraivanju i rjeavanju problema.
U kontekstu navedenog, kao i mjere 10, koja se odnosi na poveanje broja uspjenih
malih poduzea osnovanih iz poslovne prilike kao rezultata steenih kompetencija
za prepoznavanje prilike za dobar poduzetniki pothvat u poslovnom okruenju.
Inovativna znanost, sustav generiranja i komercijalizacije ideja te razvoj
poduzetnitva nune su pretpostavke za oporavak gospodarstva i smanjenje
nezaposlenosti.
Zbog navedenog, uspjeni razvoj poduzetnitva u drutvu moemo oekivati samo
u trokutu znanja (obrazovanju-istraivanju-inovacijama), odnosno uinkovitom
povezivanju znanstvenoistraivakih resursa s ostalim dijelovima drutvenog
i gospodarskog sustava gdje e se stvoriti uvjeti za nastanak novih tehnologija
i inovacija u obliku novih proizvoda, proizvodnih procesa i usluga u skladu s
programom odrivog razvoja i konkurentnosti na globalnom tritu.
Mirko Smolji
253
Zbornik radova
POVEZANOST DRUTVENOG RAZVOJA I ZNANJA
njezinog istraivakog i obrazovnog dijela ujedno je i uvjet odranja Hrvatske u

civilizacijskom prostoru Europe i razvijenog svijeta.
Uspjena budunost danas se vezuje uz drutvo znanja, odnosno drutvo koje

obiljeava kultura znanja (obrazovanost, civilnost i suradnja) i ekonomija znanja
(proizvodnja novog znanja i natjecanje na globalnom tritu znanja). Taj se trend
ovisnosti o znanju - njegovom unaprjeivanju, irenju i prihvaanju - ubrzava i
postaje teina toka budunosti. Znanost, kao podruje u kojem se stvara novo
znanje, jest sredinji pokreta razvoja, djelatnost koja omoguuje zadovoljavanje
drutvenih potreba, osobito onih u podruju rada i ope kvalitete ivota.
Znanje i pratea tehnoloka rjeenja danas su fundamentalni resurs na kojem
poiva drutveno blagostanje. Rast blagostanja, drugim rijeima, temelji se na
znanstvenicima koji stvaraju i primjenjuju novo znanje, te ga prenose na budue
generacije. Stvarajui nove proizvode, procese i usluge, znanstvena djelatnost
potie zapoljavanje i odrivi gospodarski razvoj. injenica da je veina novih
radnih mjesta danas vezana uz sektor visokih tehnologija rasprila je nekadanji
strah da e znanstveni razvoj i nove tehnologije dovesti do ukidanja radnih mjesta.
Osim toga, znanost ima kljuno mjesto pri izradi, primjeni i evaluaciji politikih
odluka. Primjerice, u zdravstvu, zatiti okolia i industrijskoj sigurnosti odluke se
nuno temelje na znanstvenim injenicama. Jo je izrazitija uloga znanosti kad je
rije o razumijevanju i rjeavanju gospodarskih i socijalnih dilema. Vie nego ikada
ranije, ulaganje u znanost postaje jamstvo budunosti.
Po svojoj naravi, znanost je okrenuta argumentiranoj analizi i kritici postojeih
odluka i stvaranju novih mogunosti i rjeenja. Promiui informiranost, kritinost
i spremnost na promjene, znanstvene institucije unaprjeuju civilizacijsku
razinu drutva, a zahvaljujui meunarodnoj povezanosti, znanstvenici postaju
nezaobilazni i utjecajni promicatelji meunarodne suradnje, mira i demokracije.
Postojei znanstveni sustav u Republici Hrvatskoj nije razvojno usmjeren. Postojea
razina kompetentnosti, kreativnosti, djelotvornosti, odgovornosti i kompetitivnosti
znanstvenog rada, unato znatnim osobnim postignuima, ne odgovara potrebama
ubrzanog drutvenog razvoja. Bez hitnih i opsenih promjena, sadanja razina
stvaranja, primjene i irenja novog znanja ne omoguava ostvarivanje blagostanja.
U tom smislu, zakonska, organizacijska i financijska reforma sustava znanosti - i
254
Mirko Smolji
EUROPSKA STRATEGIJA ZA PAMETAN, ODRIV I UKLJUIV RAST

EUROPA 2020
U predgovoru predmetne Strategije, predsjednik Europske komisije Jos Manuel
BARROSO kazao je: Europska komisija predlae pet mjerljivih EU ciljeva za
2020. koji e usmjeriti proces i biti pretvoreni u nacionalne ciljeve: za zapoljavanje;
za istraivanje i inovacije; za klimatske promjene i energetiku; za obrazovanje; i za
borbu protiv siromatva. Oni predstavljaju smjer kojim trebamo krenuti i znait e
da moemo mjeriti svoj uspjeh.
Strategija Europa 2020 predlae tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju:
- Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji,
- Odriv rast: promicanje ekonomije koja uinkovitije iskoritava resurse, koja je
zelenija i konkurentnija,
- Ukljuiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi
drutvenu i teritorijalnu povezanost.
Kako bi definirala gdje eli biti 2020. godine, Europska komisija predloila je
sljedee glavne ciljeve EU:
- 75 % populacije u dobi izmeu 20-64 godina trebalo bi biti zaposleno,
- 3 % BDP-a EU treba investirati u istraivanje i razvoj,
- Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve 20/20/20 (ukljuujui i
poveanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju),
- Postotak osoba koje rano napuste kolovanje trebao bi biti ispod 10 %,
a najmanje 40 % mlae generacije trebalo bi zavriti tercijarni stupanj
obrazovanja,
- 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromatva.
Mirko Smolji
255
Zbornik radova
Ovi su ciljevi reprezentativni za tri prioriteta pametnog, odrivog i ukljuivog rasta,

ali nisu razraeni s obzirom da e za potporu biti potreban itav niz aktivnosti
na nacionalnoj razini, na razini Europske unije i internacionalnoj razini. Europska
komisija predstavila je sedam predvodnikih inicijativa koje e katalizirati napredak
u okviru svake prioritetne teme:
razini EU, prvenstveno jedinstveno trite, financijske poluge i sredstva vanjske

politike, bit e u potpunosti mobilizirani u svrhu rjeavanja problema uskih grla i
ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020.
- Unija inovacija s ciljem unaprjeenja okvirnih uvjeta i dostupnosti

financiranja za istraivanje i inovacije kako bi se osigurala mogunost
transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koji stvaraju rast i
radna mjesta,
- Mladi u pokretu s ciljem poveanja uinka obrazovnih sustava i olakanja
ulaska mladih na trite rada,
- Digitalni program za Europu s ciljem breg irenja brzog interneta te
koritenja prednosti jedinstvenog digitalnog trita za kuanstva i tvrtke,
- Resursno uinkovita Europa s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od
koritenja resursa, podrke prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine
ugljena, poveanja koritenja obnovljivih izvora, modernizacije sektora
transporta i promicanja energetske uinkovitosti,
- Industrijska politika za globalizacijsko doba s ciljem unaprjeenja
poslovnog okruenja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoja
snane i odrive globalno konkurentne industrijske osnove,
- Program za nove vjetine i radna mjesta s ciljem modernizacije trita
rada te osnaivanja ljudi razvojem njihovih vjetina tijekom cijeloga ivota
s ciljem poveanog sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja ponude i
potranje, ukljuujui i kroz mobilnost radne snage,
- Europska platforma protiv siromatva s ciljem jamenja drutvene i
teritorijalne povezanosti na nain da svi imaju koristi od prednosti rasta i
radnih mjesta te da se ljudima koji pate od siromatva i socijalne iskljuenosti
omogui dostojanstven ivot i aktivno sudjelovanje u drutvu.
Ovih sedam glavnih inicijativa obvezivat e i EU i drave lanice. Instrumenti na
256
Mirko Smolji
Prethodno navedena tri prioriteta meusobno se nadopunjuju i nude viziju europske

socijalne trine ekonomije za 21. stoljee.
Trenutni cilj EU-a jest ulaganje 3% BDP-a u istraivanje i razvoj a ovaj je cilj
uspio usmjeriti panju na potrebu da i javni i privatni sektor ulau u istraivanje
i razvoj, ali je usredotoen na ulaganje umjesto na uinak. Jasno je da bi
objedinjavanje istraivanja i razvoja s inovacijama donijelo iri raspon izdataka,
to bi bilo relevantno za poslovanje i pokretae produktivnosti, zbog ega je
Komisija predloila zadravanje cilja od 3% uz istovremeni razvoj pokazatelja koji
bi reflektirao intenzitet istraivanja i razvoja i inovacija.
Vaan cilj je i onaj koji se odnosi na obrazovna dostignua, a bavi se problemom ranog
naputanja obrazovanja smanjenjem stope s trenutnih 15% na 10%, istovremeno
poveavajui udio stanovnitva u dobi od 30-34 godine koji zavravaju tercijarno
obrazovanje s 31% na najmanje 40% u 2020. godini.
Ovi su ciljevi meusobno povezani i, primjerice, poveanje razine obrazovanja
poveava zapoljivost, dok napredak u poveanju stope zapoljavanja pomae
smanjenju siromatva. Jaanje kapaciteta za istraivanje i razvoj, kao i inovacije,
u svim sektorima gospodarstva, zajedno s poveanom uinkovitou koritenja
resursa pridonijet e rastu konkurentnosti i olakati otvaranje novih radnih
mjesta. Ulaganja u ie tehnologije s niskim udjelom ugljena pomoi e okoliu,
pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena te stvoriti nove poslovne mogunosti
i mogunosti zapoljavanja.
Ulaganja u istraivanje i razvoj te inovacije u obrazovanje i tehnologije koje
uinkovito koriste resurse imat e pozitivan uinak na tradicionalne sektore, ruralna
podruja te visoko kvalitetnu uslunu ekonomiju. Ojaat e ekonomsku, socijalnu
i teritorijalnu koheziju kako bi osigurala da e svaka drava lanica prilagoditi
strategiju Europa 2020 imajui na umu svoju specifinu situaciju.
Pametan rast oznaava jaanje znanja i inovacija kao pokretaa budueg rasta
EU te zahtijeva podizanje kvalitete obrazovanja, jaanje uinka istraivanja,
Mirko Smolji
257
Zbornik radova
promicanje transfera inovacija i znanja u Uniji, bolje koritenje informacijskih i

komunikacijskih tehnologija te osiguravanje pretvaranja inovativnih ideja u nove
proizvode i usluge koje rezultiraju rastom i kvalitetnim poslovima te pomau u
suoavanju s europskim i globalnim socijalnim izazovima. Kako bi se postigao
uspjeh, potrebno je to spojiti s poduzetnitvom, financijama i fokusiranjem na
potrebe korisnika i trine mogunosti.
kao to su klimatske promjene, energetska i resursna uinkovitost, zdravlje i

demografske promjene. Inicijativa odreuje da je potrebno ojaati svaku kariku
u inovacijskom lancu, od podruja koja nemaju izravnu primjenjivost (blue sky
research) do komercijalizacije.
Kada su u pitanju inovacije, trokovi za istraivanje i razvoj u Europi iznose manje

od 2%, za razliku od 2,6% u SAD-u i 3,4% u Japanu, to je prvenstveno rezultat
nie razine privatnih ulaganja. Ne raunaju se samo apsolutni iznosi utroeni u
istraivanje i razvoj, te se s obzirom na isto Europa mora fokusirati na uinak i
sastav trokova za istraivanje te popraviti uvjete za privatni sektor istraivanja i
razvoja u EU.
U odnosu na predvodniku inicijativu Mladi u pokretu, cilj je poveati uinak

i meunarodnu privlanost europskih institucija visokog obrazovanja te podii
ukupnu kvalitetu svih razina obrazovanja i osposobljavanja u EU, povezujui
izvrsnost i jednakost promicanjem mobilnosti studenata i mladih strunjaka te
popraviti mogunosti zapoljavanja mladih ljudi.
Kada je u pitanju obrazovanje, usavravanje i cjeloivotno uenje, Strategija daje

odreene prikaze stanja u EU. Tako se navodi da etvrtina ukupnog broja uenika
loe ita, svaka sedma mlada osoba prerano naputa kolovanje i usavravanje,
otprilike 50% zavrava srednju razinu obrazovanja ali to esto ne odgovara
potrebama trita rada. Manje od svake tree osobe u dobi izmeu 25 i 34 godine
ima fakultetsku diplomu, dok taj broj u SAD-u iznosi 40%, a u Japanu preko 50%.
Prema podacima angajskog indeksa, samo dva europska sveuilita nalaze se
meu prvih 20 sveuilita u svijetu.
U odnosu na digitalno drutvo govori se da globalna potranja za informacijskim
i komunikacijskim tehnologijama predstavlja trite vrijedno 2 000 milijardi eura,
a tek jedna etvrtina dolazi iz europskih tvrtki. Europa zaostaje i u podruju brzog
interneta, to utjee na mogunost inovacija, pogotovo u ruralnim podrujima, te na
mogunost irenja znanja i distribucije roba i usluga putem interneta.
Pametan rast temelji se prvenstveno na tri predvodnike inicijative i to: Unija

inovacija, Mladi u pokretu i Digitalna agenda za Europu.
Kad je u pitanju glavna inicijativa, Unija inovacija, cilj je usmjeriti fokus politike
istraivanja i razvoja te inovacija na izazove s kojima se europsko drutvo susree,
258
Mirko Smolji
U okviru navedene inicijative, govori se kako e na razini Europske unije Komisija

raditi na:
- integraciji i jaanju programa mobilnosti, sveuilinih i istraivakih
programa EU (kao to su Erasmus, Erasmus Mundus, Tempus i Marie
Curie) te njihovom povezivanju s nacionalnim programima i resursima,
- ubrzavanju programa modernizacije visokog obrazovanja (nastavni planovi
i programi, upravljanje i financiranje), meu ostalim i rangiranjem rezultata
sveuilita i obrazovnih rezultata u globalnom kontekstu;
- pronalaenju naina za promicanje poduzetnitva kroz programe mobilnosti
za mlade strunjake;
- promicanju prepoznavanja neformalnog i informalnog uenja;
- pokretanju okvirnih politika zapoljavanja mladih s ciljem smanjenja
stope nezaposlenosti mladih (cilj je, u suradnji s dravama lanicama i
socijalnim partnerima, promicanje ulaska mladih osoba na trite rada
kroz pripravnitvo, stairanje ili drugo radno iskustvo, meu ostalim i
kroz plan - Tvoj prvi EURES posao, usmjeren na poveanje mogunosti
zapoljavanja mladih ljudi potiui mobilnost irom Europske unije).
Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:
Mirko Smolji
259
Zbornik radova
- osigurati uinkovito ulaganje u obrazovni i sustav osposobljavanja na svim

razinama (od predkolske do tercijarne razine);
- popraviti obrazovne rezultate, dotiui se svakog segmenta (predkolski,
primarni, sekundarni, tercijarni) u okviru integriranog pristupa, obuhvaajui
kljune kompetencije, s ciljem smanjenja ranog naputanja kolovanja;
- poveati otvorenost i znaajnost obrazovnih sustava stvaranjem nacionalnih
kvalifikacijskih okvira te prilagoavanjem rezultata uenja potrebama
trita rada;
- popraviti ulazak mladih na trite rada integriranim aktivnostima koje,
meu ostalim, pokrivaju usmjeravanje, savjetovanje i pripravnitva.
Predvodnika inicijativa EU, Digitalna agenda za Europu, ima za cilj osigurati
ekonomsku i socijalnu korist od jedinstvenog digitalnog trita temeljenog na brzom
i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. Do 2013. godine svi bi
trebali imati pristup irokopojasnom internetu, do 2020. godine svi bi trebali imati
pristup znatno veim brzinama interneta (30 Mb/s i vie), a 50% ili vie europskih
kuanstava trebalo bi biti pretplaeno na internetsku vezu brzine vee od 100 Mb/s.
- Reformiranju istraivakih i inovacijskih fondova te jaanju podrke na

polju informacijskih i komunikacijskih tehnologija s ciljem poveanja
tehnoloke snage Europe na kljunim stratekim poljima te stvaranja uvjeta
za intenzivan rast malih i srednjih poduzea kako bi ista predvodila trita
u nastanku, te na poticanju inovacija u informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama u svim poslovnim sektorima;
- Promicanju pristupa internetu te dostupnosti svim graanima Europe,
prvenstveno kroz aktivnosti promicanja digitalne pismenosti i dostupnosti.
Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:
- Pripremiti operativne strategije brzog interneta i usmjeriti javno financiranje,
ukljuujui i strukturne fondove, na podruja koja nisu u potpunosti
pokrivena privatnim ulaganjima;
- Stvoriti pravni okvir za koordinaciju javnih radova s ciljem smanjenja
trokova za razvoj mree;
- Promicati razvoj i koritenje modernih dostupnih online usluga (primjerice
e-vlada, online zdravlje, pametan dom, digitalne vjetine, sigurnost).
U okviru navedene inicijative, govori se kako e na razini Europske unije Komisija

raditi na:
- Stvaranju stabilnog zakonskog okvira koji potie ulaganja u otvorenu i
konkurentnu
infrastrukturu brzog interneta i vezanih usluga;
- Razvoju uinkovite politike spektra;
- Olakavanju koritenja strukturnih fondova EU u tu svrhu;
- Stvaranju pravog jedinstvenog trita za online sadraje i usluge (primjerice,
bezgranine i sigurne internetske stranice EU i trite digitalnih sadraja
visoke razine sigurnosti, uravnoteen regulatorni okvir s jasnim reimom
prava, poticanje multiteritorijalnih dozvola, odgovarajuih zatita i naknada
za nositelje prava te aktivne podrke digitalizaciji bogatog kulturnog
naslijea Europe, te formiranju globalnog upravljanja internetom);
260
Mirko Smolji
STRATEGIJA ZNANSTVENE I TEHNOLOGIJSKE POLITIKE

REPUBLIKE HRVATSKE
Znanstveni izazovi 21. stoljea podrazumijevaju pitanja koja e obiljeiti ovo
stoljee. Njihovo bi nerazumijevanje i zapostavljanje rezultiralo nesagledivim
negativnim posljedicama. Time se ne ustvruje kako ostala, tradicionalna
pitanja treba zaboraviti, niti da valja prihvatiti sve nove izazove. Razvijeni svijet
u sadanjem trenutku osobitu pozornost poklanja podrujima informacijske
i telekomunikacijske tehnologije, biomedicine i genetike, biotehnologije,
nanotehnologije, novih materijala, novih energija, znanosti o okoliu, sociokulturne
tranzicije iz industrijskog u drutvo znanja.
Mirko Smolji
261
Zbornik radova
Veina razvijenih drava provela je reformu financiranja znanosti, s ciljem

pospjeivanja fleksibilnosti i otvorenosti prema budunosti, jaanja uloge
znanja, poveanja inovativnosti i poticanja komercijalizacije ideja i otkria, te
znanstvenog menadmenta. Na taj se nain znanstvena djelatnost potvruje kao
temelj razumijevanja stvarnosti, ureenja meuljudskih odnosa i unaprjeenja
ivotnih uvjeta, zdravlja i slobode. Napori se poglavito usredotouju na promicanje
kreativnosti i inovativnosti, poticanje interdisciplinarnog i multidisciplinarnog
istraivakog pristupa,
promjene organizacijske strukture radi poveanja
djelotvornosti, povezivanje znanosti i gospodarstva kroz bru komercijalizaciju
rezultata, okupljanje znanstvenih i financijskih resursa kroz transnacionalne
megaprojekte, razvijanje istraivakih i obrazovnih kapaciteta te poveano ulaganje
u istraivanja.
u znanost, kako bi smanjila zaostajanje za razinom ulaganja u razvijenom

svijetu, tehnologije 21. stoljea uvrstit e u svoje prioritetne pravce razvoja i
izgraditi regulativu koja e poticati poveanje kvalitete i kompetitivnosti, kao i
decentralizaciju i internacionalizaciju znanstvenog rada.
Temeljni strateki dokumenti razvijenih zemalja istiu vanost obrazovanja na

svim razinama uz preporuke razrade nastavnih programa koji potiu ovladavanje
temeljnim kategorijama prirodnih znanosti, poveanje kvalitete, fleksibilnosti i
djelotvornosti visokog kolstva, unaprjeenje mobilnosti visokoobrazovanih mladih
ljudi, osobito u odnosu znanosti i gospodarstva, osiguranje pomoi znanstvenicima
za zapoljavanje nakon doktorata, strukturalno reformiranje dodiplomskih,
poslijediplomskih i doktorskih studija kako bi se poveala uinkovitost studiranja
i obrazovanja za znanosti, informiranja i educiranja javnosti kako bi se shvatila
korist i vanost znanja i znanosti i poveanje transparentnosti i drutvenog utjecaja
znanstvenog rada.
Republika Hrvatska, kao budua lanica Europske unije, svoju znanstvenu i
tehnologijsku politiku uskladit e s pet mjerljivih ciljeva EU za 2020. godinu koji
proizlaze iz prethodno navedene EU Strategije.
Republika Hrvatska sudjeluje u okvirnim programima EU od 2006. godine, a u
Sedmome okvirnom programu sudjeluje od njegova poetka. Samo u tom programu
dosada je ukljueno ukupno 137 hrvatskih partnera u 108 projekata Sedmoga
okvirnog programa, a ukupan iznos dobivenih sredstava je 23,9 mil. .
Republika Hrvatska e u najkraem moguem roku provesti zakonodavne,
organizacijske i financijske mjere nune za korjenitu promjenu sadanjeg
znanstvenog sustava na nain da e postupno, ali trajno, poveavati ulaganja
262
Mirko Smolji
Takoer e provesti niz mjera kojima e poticati stvaranje, komercijalizaciju i

transfer ideja iz znanosti te pristupiti ubrzanoj dogradnji infrastrukture, osobito one
informacijsko komunikacijske, nune za razvoj znanosti.
Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o.
Smjernicama koje je prihvatila Vlada RH pokrenut je u 2006. godini program
Poticanje poduzetnitva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama
koji sainjava niz od pet potprograma i ukljuuje dravne poticaje poduzetnitvu
utemeljenom na inovacijama i novim tehnologijama.
Provedba potprograma RAZUM, TEHCRO,VENCRO,IRCRO i KONCRO
povjerena je Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske - BICRO d.o.o. Programima
se financiraju inovativni tehnologijski projekti s ciljem podizanja konkurentnosti
domaih poduzea i proizvoda, te stvaranja drugih uvjeta potrebnih za uspjean
prijenos znanja.
Evaluaciju projekata provodi BICRO u suradnji s domaim i meunarodno
priznatim strunjacima iz podruja tehnologije.
BICRO ne ostvaruje financijsku dobit od projekata niti stjee pravo na
intelektualno vlasnitvo a programi su otvoreni svima s inovativnom tehnolokom
idejom.
Uspjena i djelotvorna podrka tehnologijskom razvoju i komercijalizaciji rezultata
istraivanja povezivanjem gospodarstva sa znanou i stvaranjem financijskih,
materijalnih i drugih uvjeta postojeim i novoosnovanim trgovakim drutvima
kako bi se poveala konkurentnost ili uveli novi proizvodi i usluge, te osvijestila
javnost u vezi s vrijednosti znanja, inovacija i novih tehnologija te vanosti poticanja
stvaranja rizinog kapitala i javno-privatnog partnerstva.
BICRO je kljuna organizacija u nacionalnom inovacijskom sustavu ija je osnovna
uloga razvoj i provedba programa dravne potpore s ciljem jaanja tehnologijskog
Mirko Smolji
263
Zbornik radova
razvoja kao pokretaa odrivog gospodarskog rasta zemlje.

Hrvatski institut za tehnologiju HIT d.o.o.
Vlada Republike Hrvatske osnovala je u oujku 2006. godine Hrvatski institut
za tehnologiju HIT d.o.o. s ciljem da isti postane sredinjom institucijom
hrvatske tehnologijske mree. HIT prua podrku i usmjerava hrvatska razvojnotehnologijska istraivanja, prati i predvia svjetska tehnologijska kretanja, savjetuje
i prua podrku u pitanjima intelektualnog vlasnitva i transfera tehnologija, prua
podrku i promie sudjelovanje u europskim projektima istraivanja i razvoja te na
meunarodnoj razini promie hrvatsku tehnologijsku proizvodnju i istraivakorazvojni potencijal.
Hrvatski institut za tehnologiju povezuje kreativne sudionike iz
podruja znanosti, istraivanja i industrije u jedinstvenu zajednicu
znanja ili trokut znanja (obrazovanje - istraivanje - inovacije).
Djelatnost HIT-a obuhvaa financiranje i provedbu tehnologijskih projekata,
praenje, analizu i predvianje utjecaja svjetskih tehnologijskih zbivanja na podruju
RH, savjetovanje i podrku u zatiti intelektualnog vlasnitva i transferu tehnologija,
poticanje domaih sudionika na sudjelovanje u europskim istraivakim i razvojnim
projektima te promicanje hrvatskih tehnolokih dostignua i istraivako-razvojnih
potencijala u svijetu.
Fonda je stvaranje uvjeta za gospodarski rast utemeljen na znanju i prevladavanje

razvojnog jaza izmeu Hrvatske i ostalih zemalja. Misija e se ostvarivati kroz
projekte koji potiu suradnju s dijasporom i koji stvaraju nove vrijednosti u
hrvatskom gospodarstvu. Projekti i aktivnosti koje e Fond poticati ukljuuju i
zajednike istraivake projekte znanstvenika u Hrvatskoj i dijaspori te pokretanje
na znanju utemeljenih gospodarskih aktivnosti.
Ciljevi Fonda su:
- Poticanje istraivanja koja su konkurentna na meunarodnoj razini. Fond potie
ona temeljna i primijenjena znanstvena istraivanja koja stvaraju nova znanja i
pokazuju snagu za natjecanje na meunarodnoj razini. Financiraju se istraivanja
koja privlae strunjake i investicije u Hrvatsku i istraivanja koja omoguuju
suradnju odnosno voenje europskih i ostalih meunarodnih projekata, u skladu s
hrvatskom znanstvenom i tehnologijskom politikom.
- Poticanje istraivanja koja stvaraju nove vrijednosti hrvatskom gospodarstvu.
Poticanje istraivanja koja izravno i neizravno jaaju hrvatsko gospodarstvo i
utemeljuju ga na znanju. Financiranje razvoja inovacija, patenata i komercijalne
i druge primjene znanstvenih rezultata. Posebno se podravaju ulaganja iz
gospodarstva u znanstvene projekte. Uz koritenje resursa znanstvene i strune
dijaspore, podravaju se poduzea koja primjenjuju nova znanja.
HIT u svom radu promie znanje, inovativnost i kreativnost, suradnju,

poduzetnitvo i odrivi razvoj a njegovi ciljevi odnose se na poticanje i jaanje
razvojno-istraivakih i tehnologijski usmjerenih aktivnosti, aktivno pridonoenje
modeliranju strategije tehnologijskog razvitka Hrvatske, povezivanju visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s gospodarstvom, osnaivanje domae i
meunarodne suradnje, educiranje, savjetovanje i informiranje o podrujima
vezanim uz tehnologijski razvitak i promoviranje znanja kao kljunog imbenika
razvoja gospodarskog rasta.
- Poticanje ostalih projekata i aktivnosti koji pridonose razvoju znanstvenog sustava

u Hrvatskoj. Fond podrava sve inicijative koje pridonose razvoju znanstvenog
sustava u Hrvatskoj kroz suradnju s dijasporom. U tu svrhu potie se razvoj koji
omoguuje gospodarstvenu konkurentnost, potie obrazovanje i znanstvenu
izvrsnost, te ini Hrvatsku privlanim mjestom za vrhunske znanstvenike, kako
iz dijaspore tako i druge. Financiraju se projekti koji provode misiju Fonda kroz
rad u administrativnom, infrastrukturnom te upravljakom podruju znanosti i
tehnologije.
Fond Jedinstvo uz pomo znanja
INOVATIVNO PODUZETNITVO
Fond Jedinstvo uz pomo znanja (Unity-through-Knowledge Fund) potie

spajanje potencijala hrvatske znanstvene i strune dijaspore s domovinom. Misija
Moderna definicija poduzetnitva istie snanu vezu izmeu poduzetnitva i

inovacija. Poduzetnitvo se prepoznaje kao kritina veza izmeu novih znanja i
gospodarskog rasta.
264
Mirko Smolji
Mirko Smolji
265
Zbornik radova
Poduzetnik je inovator koji provodi promjene na tritu kroz provedbu novih

aktivnosti, kao npr: uvoenje novih i kvalitetnijih proizvoda, uvoenje novih
naina proizvodnje, otvaranje novih trita, pronalaenje novih izvora opskrbe
novim materijalima ili dijelovima i slino.
zahtijeva prilagoavanje prilikama u kratkom roku uz dugoroni razvoj resursa

znanja i sposobnosti.
Poduzetnitvo je identificirano od strane mnogih istraivaa kao glavna pokretaka

snaga slobodnog trinog gospodarstva. Meutim, tek nedavno ekonomisti su
poeli sintetizirati znanja o poduzetnitvu i analizirati njegov utjecaj na ekonomski
rast.
Strateko partnerstvo, kao odgovor na ovaj izazov, omoguava poduzetnicima laki

pristup nedostupnim novim znanjima i resursima.
ZAKLJUAK
Usluge Mree specifino su kreirane za male i srednje poduzetnike ali su dostupne

i poslovnim institucijama, istraivakim centrima i sveuilitima u cijeloj Europi.
Sastavljena je od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija, prua odline
kontakte i poveznice u 47 zemalja, te povezuje preko 3.000 eksperata s podruja
poduzetnitva, inovacija i transfera tehnologije. Kroz prvih 18 mjeseci djelovanja
na razini cijele EEN mree odrano je preko 500 meunarodnih sastanaka, a 9150
tvrtki pronalo je partnera.
U tijeku su reforme koje se provode u znanstveno istraivakom podruju u Republici

Hrvatskoj, kao i podruju visokog obrazovanja koja e se temeljiti na tri nova zakona:
Zakonu o znanosti, Zakonu o visokom obrazovanju i Zakonu o sveuilitu, koji bi
trebali zamijeniti vaei Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz
2003. godine. Glavne smjernice na temelju kojih su izraeni nacrti prijedloga novih
zakona ukljuuju okrupnjavanje znanstvenih potencijala, strateko usmjeravanje
istraivanja prema gospodarstvu i zatitu intelektualnog vlasnitva proizvedenog
u sustavu javno financiranih znanstvenih istraivanja, uinkovitije upravljanje
proraunskim sredstvima koja se ulau u znanost i visoko obrazovanje, poboljane
modele upravljanja sveuilitima, poveanje konkurentnosti, kako izmeu
pojedinaca tako i izmeu znanstvenih i visokoobrazovnih ustanova na nacionalnoj i
meunarodnoj razini, sukladno svjetskim standardima, kao i standardima Europske
unije.
Europska istraivanja o novoosnovanim tvrtkama istiu postojanje mnogih

potekoa u njihovu daljnjem rastu. Poduzetnici se esto pretjerano fokusiraju
na prvotnu ideju, dok se brojne kljune odluke o samom proizvodu, marketingu i
organizaciji donose sa zakanjenjem.
Rast hrvatskog gospodarstva ovisi o uspjenoj pretvorbi istraivakih rezultata i

znanja u komercijalno iskoristive proizvode i tehnologije. Uspjena integracija na
nova trita stoga zahtjeva prijelaz na gospodarstvo znanja u kojemu su znanost,
tehnologija i inovativno poduzetnitvo meusobno povezani vie nego ikada ranije.
Broj dobrih modela koji prate faze razvoja novih poslovnih poduhvata i koji mogu
dati pouzdane
Literatura:
EEN mrea (www.een.hr) prua potporu i savjete gospodarstvenicima diljem Europe

te im pomae maksimalno iskoristiti mogunosti Europske Unije i jedinstvenog
europskog trita.
pokazatelje o mogunostima rasta i razvoja je malen.

Metodologija se temelji na pretpostavci da tvrtka koja eli rasti mora postii svoju
poslovnu platformu. Da bi to uspjela, mora uravnoteeno razviti osam kritinih
imbenika nunih za rast i razvoj tvrtke.
Uvoenje inovacija kljuni je izazov za male i srednje poduzetnike. Trite
266
Mirko Smolji
Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010.

Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske, Akcijski plan 2007.
2010.
Strategija Vijea Europe Europa 2020, Bruxelles, lipanj 2010.
Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu Znanost, (NN
108/2003).
Mirko Smolji
267
Zbornik radova
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010. 2014. Poduzetna Hrvatska, -(http://

www.e4e.com.hr/pdf/60_sjednica_vlade_rh_1.1_strategija.pdf)
Drutvena evaluacija znanstveno-tehnologijske i inovacijske politike u Hrvatskoj:
zato nam je potrebna?, J. varc, J. Lanjak, UDK: 001.89(497.5), 001.3(497.5),
Revija za sociologiju, Vol XXXIX. (2008), No 12: 85100.
www.mzos.hr
www.bicro.hr
Science and technology policy and innovative entrepreneurship

Abstract - through science and technology and innovation policy Croatia is
systematically creating an enabling environment to encourage and maximize benefits
to society. Such a policy is not focused exclusively on the development of technology,
but also on its expansion, adaptation and transfer in business environment, since
these mechanisms are becoming more often the factors of development.
Both gradual and radical innovations are the core agents of economic development.
Innovation can be triggered by research and development, market demand, the
necessary improvements in competitiveness, the emergence of new firms and the
like.
http://www.hit.hr/web/
http://www.ukf.hr/
www.een.hr
In order to create synergies, the field of science and technology and innovation must
be interconnected with the policies in certain industries, as well as other important
areas for the development of society.
http://www.enterprise-europe-network.ec.europa.eu/index_en.htm
http://cordis.europa.eu/fp7/home_en.html
http://www.entrepreneurship.org
http://www.iglortd.org/Content/ERA/Com01_549en.pdf
http://www.dziv.hr/webcontent/file_library/izvori_inf/pdf/Strategija_IV.pdf
Akcijski plan za mobilnost istraivaa 2011. 2012., MZO
Istraivaka strategija Sveuilita u Zagrebu 2008. 2013.
On the other hand, the Croatian Government adopted the Strategy for Entrepreneurial
Learning Entrepreneurial Croatia 2010-2014 together with the Action Plan
for its implementation as a result of Croatian orientation to the acceptance of
entrepreneurship as a social, national, economic and educational activity.
The Action Plan envisaged, among others, the three measures which together
with measures based on scientific, technological and innovation policy provide
a framework for systematic comprehensive creation of an educational and
entrepreneurship-oriented social environment.
This paper will give an overview of these measures in the same context of science,
technology and innovation policy measures in Croatia.
Keywords - science and technology policy, innovation policy, innovative
entrepreneurship
268
Mirko Smolji
Mirko Smolji
269
Zbornik radova
Znanje stranih jezika kao jedna od kljunih poduzetnikih

kompetencija
antonelas@katarinazrinski.hr, ivanal@katarinazrinski.hr, ksenijah@
katarinazrisnki.hr
Saetak - poznavanje jednog ili vie stranih jezika osnova je uspjenog poslovanja
u meunarodnom okruenju. Ovim radom prikazat e se kako nepoznavanje
stranih jezika koi poduzetniku proaktivnost te negativno utjee na uspjenost
poslovanja. Nadalje, radom e se definirati koje kljune jezine kompetencije
uspjean poduzetnik mora imati te kako se te kompetencije mogu stei sluei
se interaktivnim metodama pouavanja poslovnog stranog jezika uz poseban
naglasak na koritenje analize sluaja (engl. case study). Osim toga, pokazat e se
da uenje poslovnog stranog jezika ne znai samo usvajanje poslovnog vokabulara
i potrebne terminologije, ve je rije o puno kompleksnijem procesu koji obuhvaa
irok spektar znanja i komunikacijskih vjetina. Sve navedeno autori e potkrijepiti
primjerom dobre prakse te pokazati jedan od modela uenja stranih jezika u okviru
obrazovanja za poduzetnitvo.
Kljune rijei - poslovni strani jezici, poduzetnitvo, kompetencije
Uvod
Poznavanje jednog ili vie stranih jezika nedvojbeno je jedna od kljunih
kompetencija uspjenog poduzetnika. Vanost stranih jezika nikada nije bila upitna,
a u razdoblju sveope globalizacije i internacionalizacije poslovanja poznavanje
stranog jezika nije izbor ve nunost.
Odlukom Vijea Europe svake se godine 26. rujna obiljeava kao Europski dan
jezika ije su temeljne ideje multikulturalizam, viejezinost te promicanje vanosti
uenja stranih jezika u privatnom i profesionalnom ivotu. Prologodinji Europski
dan jezika bio je posveen upravo vanosti poznavanja stranih jezika u poslovanju,
270
271
Zbornik radova
a posebice u malom i srednjem poduzetnitvu. U sklopu obiljeavanja tog dana, u

Bruxellesu je odrana i konferencija Jezici za male i srednje tvrtke na kojoj je
istaknuto kako 11 posto malih i srednjih tvrtki gubi poslove zbog nepoznavanja
stranih jezika to dovodi do velikih financijskih gubitaka, a u konanici i do
gubitka radnih mjesta. Malim i srednjim tvrtkama zajednika je ambicija irenja na
nova inozemna trita, a pri tom ne nailaze samo na jezine, ve i na kulturoloke
barijere.
Na sline probleme upuuju i rezultati istraivanja edukativnih potreba malih i
srednjih poduzea i obrtnika provedenih od strane Hrvatske gospodarske komore od
rujna do listopada prole godine prema kojima je jasno vidljivo da je nepoznavanje
stranih jezika jedna od veih prepreka na koju nailaze hrvatski poduzetnici koji
aspiriraju irenju poslovanja na inozemna trita.
koje crpe iz doticaja s tehnikim know-how, boljeg poznavanje trita, uteda

na trokovima te vlastite uinkovitosti. Neosporna je injenica da strani jezici
omoguuju dobivanje boljih informacija o poslovnom okruenju i novim idejama o
proizvodnji, sirovinama, komercijalizaciji i trgovinskim kanalima.
Europska unija 2006.godine definirala je osam kljunih kompetencija koncepta

cjeloivotnog uenja pri emu je jedna od njih i komunikacija na stranim jezicima.
Iz svega navedenog jasno da je uenje stranih jezika neizostavan element uenja za
poduzetnitvo.
Kako se nedovoljno poznavanje stranih jezika odraava na uspjenost
poslovanja?
Europska komisija je u okviru nove strategije za viejezinost 2005. istaknula da
je poticanje uenja stranih jezika graana Europske unije jako vano za ostvarenje
ciljeva europske politike. Potvrdu te teze ponudila je ELAN studija Utjecaj
nedostatnog znanja stranih jezika u poduzeima na europsko gospodarstvo u
okviru koje je gotovo 2000 malih i srednjih poduzea dalo odgovore potrebne za
utvrivanje postojeeg stanja.
Tako je primjerice utvreno da su poduzea koja se bave izvozom produktivnija
od onih koja ne izvoze svoje proizvode i da takva poduzea posjeduju prednosti
272
U trinaest od dvadeset i devet europskih zemalja, koje su bile obuhvaene studijom,

vie od 50% ispitanika izrazilo je pretpostavku da e im u sljedee tri godine
biti potrebno dodatno znanje stranih jezika. 48% poduzea navodi da je svojim
zaposlenicima ponudilo teajeve stranih jezika dok je u 15 zemalja taj broj preao
50%; samo je postotak u Velikoj Britaniji nii od 20%. U tome prednjae esi i
Slovaci (90% i 84%), slijede ih Austrijanci, Finci i veani; dok su takvi sluajevi
na Malti i u Velikoj Britaniji prava rijetkost. No, ti se postotci znatno smanjuju u
odgovorima na pitanje koliko je teajeva zaista provedeno u posljednje tri godine
u tim poduzeima. Ipak, ovi se podaci mogu smatrati ohrabrujuim ako se uzme
u obzir koje probleme imaju manja poduzea pri investiranju u sredstva za izvoz.
Iz tog razloga sva poduzea daju prednost zapoljavanja djelatnika koji raspolau
znanjem stranih jezika s ciljem izbjegavanja investiranja u jezine teajeve.
Prosjeno 40% poduzea zapoljava ljude sa znanjem stranog jezika ovisno o tome
s kojim inozemnim tritem posluje. Zapoljavanje domaih ljudi na inozemnim
tritima koji vladaju jezikom matinog poduzea upuuje na to da malom i
srednjem poduzetnitvu nedostaje jezine sposobnosti da bez posrednika posluje
u inozemstvu. Prosjeno 31% poduzea zapoljava takvog domaeg zastupnika.
Zemlje koje u velikoj mjeri posluju na taj nain jesu Francuska i Njemaka, uz
naravno zemlje s engleskog govornog podruja.
Studija navodi da je vie od etvrtine turskih izvoznika prvenstveno zbog
nepoznavanja stranih jezika biljeilo gubitke, slijede ih rumunjska poduzea (25%)
i etiri skandinavske tvrtke (u Finskoj, vedskoj, Danskoj i na Islandu), a potom i
poduzea iz panjolske, Norveke, eke, Francuske i Nizozemske. Sveukupan broj
predstavlja enormni gubitak za gospodarstvo EU. Kao glavni razlog tih gubitaka
poduzea navode nedovoljan broj zaposlenika koji vladaju stranim jezicima
(63%), potom slijedi nedovoljno samopouzdanje (8%) te u gotovo neznatnoj mjeri
zastupljeni problemi s telefonskim centralama, potekoe s prodajnim mjestima
kao i nedostatak kulturolokih kompetencija.
273
Zbornik radova
Na pitanje je li Vae poduzee zbog kulturolokih razlika nailo na potekoe s

inozemnim klijentima 18% poduzea je odgovorilo potvrdno.
s tim, uenici navedene vjetine usvajaju i na stranom jeziku te ue kako napisati

poslovno pismo, kako sastaviti upit i ponudu, kako sastaviti molbu za posao na
stranom jeziku, kako napisati ivotopis, kako prezentirati svoju tvrtku na jednom
ili vie stranih jezika, odnosno vjebaju usmenu i pismenu poslovnu komunikaciju.
Uenje stranog jezika, a s ciljem obrazovanja za poduzetnitvo te razvijanja svih
kljunih poduzetnikih kompetencija, usmjereno je, dakle, na stvarne budue
potrebe dananjih uenika i buduih uspjenih poduzetnika. Sasvim je jasno da
je iznimno vana usklaenost nastavnih planova i programa te korelacija izmeu
stranih jezika i strunih predmeta. Uenik usporedno stjee znanja i vjetine na
nastavi strunih predmeta i na nastavi stranih jezika.
Iz svega navedenog, jasno je vidljivo da je poslovni uspjeh usko vezan uz jezine

kompetencije te da obrazovanje za poduzetnitvo mora ukljuivati sustavno uenje
poslovnih stranih jezika.
Koje jezine kompetencije ine sastavni dio obrazovanja za poduzetnitvo?
Uenje stranog jezika kontinuiran je proces koji obuhvaa stjecanje kompetencije
itanja, pisanja, razumijevanja i naravno govora. Sve navedene kompetencije
konstantno se isprepliu i nadograuju. U praksi se esto razlikuje uenje opeg
stranog jezika i stranog jezika struke pri emu kod obrazovanja za poduzetnitvo
govorimo o uenju poslovnog stranog jezika. Kada govorimo o uenju poslovnog
stranog jezika moramo imati na umu da taj proces ne obuhvaa samo stjecanje
jezinih znanja u smislu usvajanja odgovarajueg poslovnog vokabulara, ve je rije
o puno kompleksnijem procesu. Biti jezino kompetentan u poslovnom okruenju
znai poznavati poslovni bonton, imati odgovarajue socijalne i prezentacijske
vjetine, znati sudjelovati u poslovnom sastanku, znati voditi sastanak, biti u stanju
voditi telefonski razgovor na stranom jeziku, moi pismeno komunicirati, znati
sastaviti dopis, mail, poslovno pismo itd. Sve su to vjetine koje moraju biti sastavni
dio uenja stranog jezika u sklopu obrazovanja za poduzetnitvo.
Primjer dobre prakse - Obrazovna grupa Zrinski (OGZ)
U idealnoj situaciji uenje poslovnog stranog jezika jest cjelovit i strukturiran
proces koji zapoinje ve u srednjoj koli te se nastavlja na visokokolskoj ustanovi
pri emu se kao primjer dobre prakse moe uzeti Obrazovna grupa Zrinski (OGZ) i
njene lanice Ekonomska kola Katarina Zrinski te Visoka kola za ekonomiju,
poduzetnitvo i upravljanje Nikola ubi Zrinski . U sklopu predmeta Poslovanje
vjebovne tvrtke (PVT) uenici u prvom razredu srednje kole osnivaju svoja
vlastita fiktivna poduzea te stjeu vjetinu upravljanja tvrtkom, upoznaju se s
radom razliitih sektora te usvajaju vjetine poslovnog komuniciranja. Usporedno
274
Vjetine steene tijekom srednjokolskog obrazovanja dalje se razvijaju prelaskom

na Visoku kolu gdje studenti obvezno ue dva strana jezika. Naglasak je i dalje na
osposobljavanju studenata za uspjeno funkcioniranje i komuniciranje u realnom
poslovnom svijetu. Nastava se izvodi kroz predavanja, seminare i vjebe pri emu
se putem interaktivnih metoda rada kao to su simulacije, analize sluaja (engl.
case study) i igranje uloga (engl. role-play) stjeu jezine kompetencije.
U viegodinjoj nastavnoj praksi upravo se analiza sluaja pokazala kao jedna od
uspjenih metoda kojom uenici Ekonomske kole Katarina Zrinski i studenti
Visoke kole Nikola ubi Zrinski simultano stjeu poduzetnika znanja i vjetine
te vjetine komuniciranja na stranom jeziku koje e im biti potrebne u stvarnom
poslovnom okruenju. Prednosti koritenja analize sluaja u nastavi stranih jezika
s ciljem razvijanja poduzetnikih kompetencija jesu, dakle, sljedee:
- razvijanje usmenih i pismenih komunikacijskih vjetina te usvajanje prikladne
neverbalne komunikacije koja je esto puta vrlo vaan element komuniciranja u
poslovnom svijetu,
- razvijanje organizacijskih vjetina (uenici i studenti ue kako razluiti bitne od
nebitnih informacija te fokusirati se na one informacije koje e dovesti do rjeenja
zadanog problema),
- razvoj kritikog razmiljanja,
- vjebanje kompetencija koje su kljune u edukaciji uspjenog poduzetnika i
menadera koji funkcionira u meunarodnom okruenju: odravanje sastanaka na
stranom jeziku, prezentiranje, pregovaranje pri sklapanju ugovora itd.,
- shvaanje vanosti timskog rada.
275
Zbornik radova
Osim svega navedenog, analiza sluaja pokazala se, dakle, kao izvrstan poligon za
testiranje svih kompetencija koje su cilj nastave stranih jezika u okviru obrazovanja
za poduzetnitvo. Uenici i studenti imaju priliku osjetiti kako izgleda stvarna
poslovna situacija te ue kako adekvatno reagirati i iznai najbolje mogue rjeenje
uz istovremeno aktiviranje cjelokupnog znanja odgovarajueg stranog jezika.
The Knowledge of Foreign Languages as One of the Key

Entrepreneurial Competences
Zakljuak
Vanost poznavanja stranih jezika u poslovnom svijetu ne ograniava se samo
na potrebu u obavljanju konkretnih poslova ve se odnosi i na cjelokupnu sliku
tvrtke i sposobnosti zaposlenika da samostalno i samouvjereno nastupa na tritu.
To se prije svega odnosi na poveanu spremnost na rizik koji se uz navedene
kompetencije znatno smanjuje te se time stvara pozitivno ozraje za maksimalan
uspjeh i potpunu kreativnost ideja. Jezino kompetentan poduzetnik prevenira
potencijalne kulturoloke potekoe, kao i one poslovne prirode. Pri tom je vano
naglasiti da se jezina kompetencija stjee iskljuivo kontinuiranim radom te da
taj proces mora biti kvalitetno strukturiran kako bi se ostvarila njegova svrha u
poduzetnitvu poslovanje osloboeno komunikacijskih potekoa i kulturolokih
predrasuda.
Abstract - the knowledge of one or more foreign languages is the key to running
a successful business in international environment. This paper will show that the
insufficient knowledge of foreign languages seriously impedes entrepreneurial
proactivity and has a negative influence on the success of business.
Furthermore, the paper will define the key language competences necessary for
a successful entrepreneur and show how these competences can be acquired
through interactive teaching methods with emphasis on using case studies. Besides,
it will demonstrate the fact that learning a foreign business language is a much
more complex process than just acquiring business vocabulary and appropriate
terminology. All of the above will be substantiated by the example of good practice
based on one of the models of teaching foreign languages as a part of education for
entrepreneurship.
Key words - business foreign languages, entrepreneurship, competences
Literatura
1. Brecht, W. (2000). Bedeutung von Fremdsprachen fr die Unternehmen, Max
Hueber Verlag, seite 101-104
2. Daly P. (2002). Methodology for Using Case Studies in the Business English
Language Classroom, The Internet TESL Journal Vol VIII No.11
3. Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2010.) Strategija
uenja za poduzetnitvo 2010. 2014. Zagreb
4. http://www.abecedakarijere.ba/kk/kljucne-kompetencije.html (11.05.2011.)
5. http://ec.europa.eu/education/languages/Focus/docs/elan_de.pdf
276
277
Zbornik radova
Poduzetnike kompetencije i suradniko poduzetnitvo: put do

promjena i unaprjeenja kvalitete programa i obrazovanja
Vera utalo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske,
Zagreb,Republika Hrvatska
vera.sutalo@mzos.hr
Saetak - koncept poduzetnitva vezan je u pravilu za podruje
ekonomije, tj. za pokretanje i razvijanje posla; on ukljuuje znanja i

vjetine te osobine i stavove potrebne za pokretanje i uspjean razvoj posla.
Obrazovanje ima znaajnu ulogu u razvoju poduzetnitva. Uloga obrazovanja
u razvoju poduzetnosti pojedinca postala je nain ivota pojedinca, te je
poduzetnika kompetencija proglaena jednom od temeljnih kompetencija.
Kada zapoeti s obrazovanjem za poduzetnost i kako obrazovati
uenike, kako unaprijediti programe i uiniti obrazovanje kvalitetnijim
samo su neka od pitanja o kojima se govori u ovom lanku.
Analize programa i iskustva u obrazovanju upuuju na to da je poduzetnost nuno
uvesti na pojedinim razinama obrazovanja te izraditi odgovarajue nastavne
programe, odnosno kurikulume koji bi sadravali cjeline o poduzetnitvu. Obiljeja
poduzetnosti koja posjeduje najvei broj uenika jesu otvorenost za promjene i nova
iskustva, spremnost za suradnju i dogovaranje s vrnjacima.
Kljune rijei: poduzetnika kompetencija, poduzetnost, nastavni predmeti,
kurikulum
278
Vera utalo
279
Zbornik radova
UVOD
je na nastavi i inicijativa samih uenika kao to je postavljanje pitanja ili iznoenje

vlastitih ideja i razmiljanja.
Globalne, drutvene i tehnoloke promjene iziskuju brzu i ozbiljnu reakciju

prosvjetne zajednice.
kole nisu otoci, potrebna im je potpora, one moraju postati organizacije za uenje,
a poduzetna Hrvatska treba dati okvir za sustavno stvaranje obrazovnopoticajnog
poduzetnitvu usmjerenog drutvenog okruja (Poduzetna Hrvatska Strategija
uenja za poduzetnitvo, Zagreb, 2010.) Obrazovna politika, kao niti druge javne
politike, nije neto to je unaprijed odreeno, nego to sudionici trebaju kreirati.
Specifina znanja o poduzetnitvu trebaju imati kreatori takve politike.
Formalno obrazovanje nije do sada omoguavalo pruanje znanja u svrhu opeg
drutvenog i gospodarskog napretka, poduzetnitvo treba ukljuiti u sve razine
obrazovanja, a ideal kojem treba teiti je omoguiti poduzetniko uenje i izvan
formalnog obrazovanja, a u kole je potrebno uvoditi obrazovanje za poduzetnost
od samog poetka.
injenica je da je kurikulum odraz koncepcije kole i to koncepcije u smislu
specifinog imida koji odreuje svaka kola sebi time nam se otvara iroko
podruje da u radu i promiljanjima raspravljamo i o mogunostima koliko
kurikulum odreene kole uvaava nove spoznaje vezane za: emu sve uimo
djecu u koli mimo onog to je propisano uiti ih? i Kakva je procjena pojedinih
predmeta na dimenziji poduzetnikih vjetina?
Ako vie od 65 % uenika kae da mora uloiti puno truda da bi savladali
gradivo, a tek desetak posto uenika navodi da voli kolu zbog uenja i osobnog
razvoja, onda nam ovi podatci mogu korisno posluiti u planiranju strukturalnih
promjena u sustavu obrazovanja, kao i intervencijskih programa. To je dobar
temelj za osmiljavanje izvannastavnih programa u koli, a i za primjenu nastavnih
metoda zasnovanih na suradnikom poduzetnitvu u uenju (Institut za drutvena
istraivanja Zagreb: Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za
obvezno obrazovanje u Hrvatskoj, Zagreb, 2004.).
Uenici su tijekom nastave esto pasivni, preko polovice njih esto ili uvijek
slua i zapisuje to im nastavnik govori. Vrlo rijetko sudjeluju u terenskom radu,
prezentiranju gradiva na nastavi ili sudjelovanju u izradi nekog predmeta. Rijetka
280
Vera utalo
Rijetko su zastupljene i aktivnosti koje razvijaju vjetine rjeavanja problema te

poduzetnike vjetine kao to su npr. samostalnost, inicijativnost, samopouzdanje,
kritiko miljenje, suradniki duh.
Jasno je da uenici nemaju sposobnosti da pretvore ideje u djela, nemaju kljunih
poduzetnikih kompetencija, nemaju odreenih vjetina, sposobnosti poput
stvaralatva, inicijativnosti, samostalnosti u funkciji pokretanja poslovnih subjekata
i upravljanja njima.
Stoga je i cilj strategije: Uvesti uenje i osposobljavanje za poduzetnitvo
kao kljune kompetencije u sve oblike, vrste i razine formalnog, neformalnog i
informalnog obrazovanja i uenja (Poduzetna Hrvatska strategija uenja za
poduzetnitvo, Zagreb, 2010.).
Poduzetnost je danas postala nain ivota pojedinca, jedna od temeljnih pretpostavki
uspjenog ivota pojedinca i drutva. Poduzetnika kompetencija proglaena je
jednom od temeljnih kompetencija potrebnih za ivot i rad u drutvu znanja koju
treba putem znanja osigurati svakom pojedincu.
Jedan od kljunih problema svakako su postojei nastavni planovi i programi, kako
u osnovnoj koli, tako i na srednjokolskoj razini.
Nastavni planovi i programi
Poznato nam je da veina nastavnika koristi tradicionalne nastavne metode,
metode vezane za razred i udbeniko gradivo. Metode rada s uenicima koje se
danas apostrofiraju u veini europskih zemalja kao rad na uenikim projektima,
izvoenje eksperimenata, pisanje komentara, zapaanja, izvjetaja, sudjelovanje u
terenskom radu i sl. nisu este aktivnosti uenika u nastavi.
Kako su aktivnosti uenika na nastavi najveim dijelom vezane uz predmet
i gradivo, onda se moe konstatirati da samo jedan dio aktivnosti poduzetnike
naravi uenici konzumiraju u prirodoslovnim predmetima, matematici i tehnikoj
kulturi, jer sudjeluju u terenskom radu ee u nastavi biologije i zemljopisa.
Vera utalo
281
Zbornik radova
Postojei nastavni programi su opirni, ak je prema istraivanjima utvreno da je

od 10% - 20 % gradiva u ponekim predmetima viak, odnosno da bi dio nastavnog
gradiva trebalo izbaciti iz programa.
Gledajui sustav u cjelini, podatci indiciraju da se u cijelom sustavu gotovo u
svim nastavnim predmetima svi susreu s problemom vika gradiva, opsenosti
kao jednom od znaajnih slabosti programa. To je prostor u kojem bi jedan
uravnoteeni kurikulum mogao i dodati poduzetnike kompetencije i osposobiti
uenike za sloene i promjenjive uvjete rada i ivota kole. Jedan dovoljno irok
i izbalansiran kurikulum sigurno bi omoguio razvoj temeljnih podruja uenika
kao to su: kognitivno emocionalno, estetsko moralno, praktino tehniko i
tjelesno motorno. (Gardner, 2000., str. 186 214.)
U tom kontekstu treba pri izradi nacionalnog kurikuluma iznalaziti naine
povezivanja i integriranja svih podruja razvijanjem pozitivnih stavova i interesa
za uenje te za ostvarivanje koncepta cjeloivotnog poduzetnikog uenja, koji
treba initi programsku osnovu razvoja obrazovanja u Hrvatskoj.
Nisu samo preopirni nastavni planovi i programi zapreka za kvalitetnu realizaciju
i uvoenje inovacija, posebice poduzetnikih. Jasno da se s ovom optereenosti
najtee nose uenici koji sigurno nisu osobito motivirani za rad. Prebrzi tempo
realizacije programa, veliki broj uenika u razredu, nejednaka motiviranost uenika,
razliite posebnosti; sve su to zapreke koje ometaju kvalitetnu realizaciju programa.
Iz toga proizlazi potreba diferencijacije i individualizacije obrazovanja, potreba
usklaivanja satnice i opsega programa. Ne moemo rei da su i nastavnici osobito
motivirani ako im svi ovi problemi oteavaju kvalitetnu realizaciju nastavnih
programa.
To ukazuje da prijedlozi promjena strukture obrazovnog sustava trebaju imati
intenzivniju suradnikopoduzetniku komunikaciju i suradnju sa kolama kako
bi se nastavnici bolje upoznali s promjenama i bili senzibilizirani za njihovo
prihvaanje i realizaciju. Indikativan je podatak da je samo 12 % nastavnika
sudjelovalo u organiziranju i izvoenju nekih od aktivnosti kojima se uenicima
omoguuje upoznavanje uspjenih pojedinaca. Takve aktivnosti su u kolama jo
uvijek marginalizirane, a upoznavanje uspjenih pojedinaca tj. poduzetnih ljudi
282
Vera utalo
predstavlja vaan nain poticanja poduzetnosti kod uenika.

Nastavnici uglavnom u velikoj veini prihvaaju promjene i u tom su pogledu
prilino homogeni. Prema miljenju nastavnika programe bi trebalo i sadrajno
restrukturirati. Izmjene nastavnih programa, pored njihovog osuvremenjivanja,
rastereenja i drugih poboljanja, trebaju se odvijati u pravcu novog, koherentnog
nacionalnog kurikuluma. To znai da e se umjesto sadanjeg predmetno
fragmentarnog kurikuluma trebati razvijati koherentan kurikulum utemeljen na
interdisciplinarnom pristupu i meusobno, vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti
nastavnih programa. Razvoj suvremenih kolskih sustava temelji se na koncepciji
cjeloivotnog obrazovanja i drutva koje ui, a poduzetnika kompetencija spada
u temeljnu kompetenciju za cjeloivotno uenje, koju bi po zavretku obrazovanja
trebali imati svi uenici.
To je koncepcija kurikulumskog razvoja koja se ne moe ostvariti samo promjenom
nastavnih planova i programa, nego dubljim zahvatima i drugaijim koncipiranjem
cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa na razini cijelog sustava i na razini
kola, temeljeni na partnerstvu svih sudionika, na suradnikomu poduzetnitvu
kola, uenika i roditelja.
Prema procjenama vanosti gradiva i pojedinih predmeta, za budui ivot, kao i
za procjene korisnosti takvih predmeta uenici openito procjenjuju da im je za
budui ivot vaan strani jezik, pa matematika i hrvatski jezik, to se moe povezati
i s polaganjem dravne mature. Uglavnom istiu da nemaju utjecaj na odabir tema
koje e se obraivati na nastavnom satu, jer je sve programom unaprijed odreeno.
Jasno je da je najomiljeniji predmet tjelesna i zdravstvena kultura. Uenici vole
ovaj predmet zbog nastavnih sadraja i aktivnosti te fleksibilne nastave.
Dominantni razlozi za ono to uenici ne vole je teina i nerazumljivost te
nezanimljivost i opirnost. Veliki dio uenika nikad na nastavi ne postavlja pitanja,
ne iznosi vlastite ideje i razmiljanja, rijetko prezentira gradivo ili dio gradiva, ne
sudjeluje u izradi nekog predmeta i slino.
Podizanje kvalitete obrazovanja, uvoenja promjena, poduzetnog duha, ovisi
kako je vidljivo o mnotvu imbenika, organizacijskih, strunih, inovativnih,
profesionalnih.
Vera utalo
283
Zbornik radova
Svjedoci smo brzog zastarijevanja znanja i intenzivnog kumuliranja novih spoznaja

na razliitim podrujima ivota, stoga je nezaobilazno i struno usavravanje kao
vaan element radnog procesa, kako bi se nastavnici mogli nositi s promjenama koje
namee poduzetniki nain razmiljanja. Potrebna je vea motiviranost odgajatelja,
uitelja, nastavnika i svih koji sudjeluju u prijenosu znanja za ukljuivanje
poduzetnikog duha u uenju i u procese nastave. Kada je rije o strunom
usavravanju, onda je jasno da agencije obrazovnog sustava uglavnom provode
taj dio posla u najveem postotku, neto manje strunih seminara i predavanja
odradile su same kole i nevladine organizacije. Kada govorimo o obliku strunih
usavravanja u ukupnom broju strunih usavravanja najzastupljenija su jo uvijek
samo predavanja s 90,7 % ; seminari s 88,1 % te radionice s 78,8 %.
Ako je jo uvijek klasino nastavno pomagalo udbenik i radna biljenica gotovo

u cijelom sustavu s 99 % u uporabi u veem dijelu nastavnog procesa, a jo uvijek
manji postotak koristi suvremenu tehnologiju, edukacijski CD ROM ili LCD
projektor, to je velikim dijelom posljedica neadekvatne opremljenosti nastavnim
sredstvima, onda moemo i ovime konstatirati da uvjeti rada u kolama nisu na
razini razvijanja poduzetnikih vjetina.
Konferencije, studijska putovanja i usavravanje u inozemstvu jo uvijek su rjei

oblici usavravanja. Ipak nastavnici nisu bili tijekom svog inicijalnog obrazovanja
osposobljavani za pouavanje poduzetnike kompetencije, pa je logino da je
vei dio nastavnika manje ukljuen u kolske aktivnosti kojima se omoguuje
upoznavanje uenika s poduzetnikim vjetinama. Poduzetnike kompetencije pored
ekonomske pismenosti i znanja potrebnih za pokretanje posla obuhvaaju i osobine
linosti i vjetine potrebne za uspjeno djelovanje pojedinca u profesionalnom i
irem socijalnom kontekstu.
Dakle, sve ovo pokazuje da je potrebno napraviti kvalitetne promjene. Prema
podatcima istraivanja Instituta za drutvena istraivanja u Zagrebu vidljivo je da
su ispitanici u najveem broju ukazali na nunost poveanja autonomije kole u
kontekstu organizacije nastave i izvannastavnih aktivnosti (satnica, organizacija
smjena, donoenje pravilnika, rad podrunih kola, donoenje godinjeg plana i
programa). Na drugom mjestu po vanosti ispitanika su poboljanje materijalne
opremljenosti kole nastavna sredstva, prostorni uvjeti i poveanje financijskih
sredstava koja se dodjeljuju kolama, a na treem mjestu su promjene nastavnog
plana i programa kurikularne promjene. (Institut za drutvena istraivanja
u Zagrebu: Evaluacija nastavnih programa i razvoj kurikuluma za obvezno
obrazovanje u Hrvatskoj, Zagreb, 2004.)
Iz svega ovoga proizlazi da postoji puno prostora za promjene i unaprjeenje
programa kvalitete rada kola i obrazovanja.
284
Vera utalo
Ako to potkrijepimo podatcima da u Hrvatskoj gotovo 20 % stanovnitva nema

zavrenu osnovnu kolu, a jo toliko ih je bez srednjokolskog obrazovanja. Veina
ovih niskoobrazovanih spada u starije dobne skupine, a 6 % - 9 % uenika ne
zavrava osnovnu kolu u roku. Prema podatcima Zavoda za statistiku 92 % djece
odreene generacije upisuje srednju kolu. Oko 15 % djece koja upiu srednju kolu,
ne zavre je. Problem ranog naputanja kole vrlo je kompleksan i na njega utjeu
akademski neuspjeh i niske profesionalne aspiracije, ekonomski i socijalni uvjeti.
Suoena i s ovim problemom slabe obrazovne strukture Hrvatske i uestalog ranog
naputanja kolovanja, Strategija uenja za poduzetnitvo zasigurno e poveati
ekonomsku konkurentnost i smanjiti socijalnu iskljuenost, otvorenost za promjene
i nova iskustva u obrazovanju. (Dravni zavod za statistiku: Obvezno obrazovanje
u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2007.).
Zakljuak
Poduzetnika kompetencija uvrtena je u sve europske nacionalne kurikulume kao
jedna od osam temeljnih kompetencija. Poticanjem poduzetnog naina razmiljanja
i razvojem poduzetnike kompetencije doprinosi se poveanju zapoljivosti
i uinkovitosti i socijalne sigurnosti. Smjernice za ostvarenje poduzetnitva i
poduzetnike kompetencije nalazimo u dokumentima Europske unije.
Potreba za cjeloivotnim uenjem i osposobljavanjem za poduzetnitvo naglaena
je i potreba za promjenama u svim nastavnim programima. Postojei programi su
za uenike preteki, opseni, nerazumljivi. Uenici ne smiju biti pasivni na satu,
programi trebaju biti koncipirani tako da ih potaknu na inicijativu, iznoenje vlastitih
ideja i razmiljanja. Uenici moraju stei specifina znanja o poduzetnitvu u svrhu
opeg drutvenog i gospodarskog napretka. Nacionalni kurikulum treba pronai
naine povezivanja i integriranja svih obrazovnih podruja, a postoji i potreba kroz
kurikulumskog modula.
Vera utalo
285
Zbornik radova
Razvoj suvremenih kolskih sustava temelji se na koncepciji cjeloivotnog

obrazovanja i drutva koje ui.
Moemo zakljuiti da je vidljivo da postoji potreba za uvoenjem sustavnog
obrazovanja za poduzetnost, to implicira izradu jasne koncepcije nastavnih
programa, odnosno kurikuluma.
Osim toga, jasno je da iz ovoga proizlazi i potreba za kvalitetnijim osposobljavanjem
nastavnika za pouavanje poduzetnike kompetencije. U naim programima
obrazovanje za poduzetnost djelomino je prisutno i odvija se u sklopu realizacije
ciljeva drugih predmeta i nije rezultat planirane i osmiljene politike obrazovanja
za poduzetnitvo.
Literatura:
1. Podatci Dravnog zavoda za statistiku prema: Obvezno obrazovanje u
Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2007.,
Zagreb.
2. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta, 2005., Zagreb.
3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, 2005.
Vodi kroz Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard za osnovnu kolu,
Zagreb
4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, Strategija
za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope
obvezno i srednjokolsko obrazovanje, 2007., Zagreb.
5. Pedagogijska istraivanja, znanstveni asopis, Vladimir Juri, Kurikulum
suvremene kole, str. 185, kolska knjiga, 2005., Zagreb.
6. Eckard Knig, Peter Zedler: Teorije znanosti o odgoju, Educa, 2001.,
Zagreb.
7. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Strategija uenja za
poduzetnitvo, 2010., Zagreb.
286
Vera utalo
8. Institut za drutvena istraivanja Zagreb: Evaluacija nastavnih programa

i razvoj modela kurikuluma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj, 2004.,
Zagreb.
9. Institut za drutvena istraivanja Zagreb: Nacionalni kurikulum za obvezno
obrazovanje u Hrvatskoj, 2006., Zagreb.
10. Vlasta Vizek Vidovi: Cjeloivotno obrazovanje uitelja i nastavnika:
viestruke perspektive, IDI, 2005., Zagreb.
Entrepreneurial Competences and Collaborative Enterprise: Way

to Change and Improve the Programme and Education Quality
Abstract - the notion of entrepreneurship is usually related to the
economics, i.e. starting and development of business. Entrepreneurship

involves knowledge and skills, characteristics and attitudes that are
necessary for starting the business and its successful development.
Knowledge has a significant role in the development of entrepreneurship. The role of
the education in the development of the enterprising spirit of an individual has become
a way of living. Entrepreneurial competence has become one of the key competences.
When should we start with entrepreneurial education and how should we educate
students, improve the programmes and make education meet high standards?
These are only some of the questions that have been discussed in this article.
The analysis of programmes and experience in education has shown that it is
necessary to introduce entrepreneurship at certain levels of education and to create
teaching programmes and curricula which would include topic of entrepreneurship.
Entrepreneurial features shared by the majority of students include being open for
changes and new experience, and ready for cooperation and making arrangements
with fellow students.
Key words: entrepreneurial competence, enterprise, school subjects, curriculum
Vera utalo
287
Zbornik radova
Senzibilizacija uenika i uitelja za uvoenje obrazovanja za

poduzetnitvo u osnovne kole

Osnovna kola Preko, Zagreb, Hrvatska
os-zagreb-065@skole.t-com.hr
Uvod
Suvremeno drutvo smatra obrazovanje temeljnim kapitalom i kljunim faktorom
ekonomskog razvoja. Osnovna potreba svakog drutva je obrazovati i osposobiti
za ivot i rad svakog svog pojedinca, to se moe postii jedino obrazovanjem
koje uspjeno ide u korak sa stalnim promjenama koje se u drutvu dogaaju.
Osim formalnog opeg obrazovanja sve se vie pridaje pozornost neformalnom i
informalnom obrazovanju koje pojedinac stjee vlastitim radom, komunikacijom,
itanjem, osobnim razvijanjem razliitih vjetina i iskustava. Svi ovi oblici uenja
mogu se obuhvatiti jednim pojmom cjeloivotno uenje.
No suvremeno obrazovanje trai i novi tip znanja, vjetina, vrijednosti i stavova,
tj. nove kompetencije koje se oekuju od pojedinaca. Oekuju se inovativnost,
kreativnost, rjeavanje problema, razvoj kritikog miljenja, poduzetnost,
informatika pismenosti, socijalne i druge vjetine. Njih nije mogue ostvariti kroz
tradicionalni odgojno-obrazovni sustav koji podrazumijeva usvajanje mnotva
injeninog znanja. Stoga je postalo nuno uvoditi promjene u pristupu odgoju i
obrazovanju koje e svojom primjenom osigurati osnove za cjeloivotno uenje, te
stjecanje temeljnih i strunih kompetencija potrebnih za ukljuivanje u suvremeno
gospodarstvo.
Na temelju Europskog kvalifikacijskog okviraEQF, Hrvatski kvalifikacisjki okvir
HKO donio je preporuku o osam temeljnih kompetencija u odgoju i obrazovanju.
Ove se kompetencije danas integriraju u nacionalne kurikulume lanica Europske
288
289
Zbornik radova
Unije i njihovu obrazovnu politiku. Preporuku je prihvatila i hrvatska obrazovna

politika i uvrstila je u Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope
obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli.
Ciljevi projekta
Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u

osnovnoj i srednjoj koli definira odgojno obrazovna podruja, ali i meupredmetne
teme, kao jedan od naina kojim se pridonosi meusobnom povezivanju predmeta u
zajedniku cjelinu znanja, vjetina i sposobnosti. Na taj se nain znanja sagledavaju
iz razliitih perspektiva i postie laki i cjelovitiji razvoj razliitih kompetencija.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama
realiziraju sljedee meupredmetne teme ili moduli: Poduzetnitvo, Uiti kako uiti,
Osobni i socijalni razvoj, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Zdravlje,
sigurnost i zatita okolia, Graanski odgoj.
Poduzetnitvo predstavlja jednu od temeljnih kompetencija i meupredmetnih
tema Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i ope obvezno
obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli, u ijem tekstu se navodi da je osnovni cilj
razvoja poduzetnike kompetencije kod uenika razvoj odlika osobnosti te znanja,
vjetina i stavova potrebnih za stjecanje ekonomske pismenosti te znanja i vjetina
potrebnih za pokretanje i razvoj posla.
U okviru Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva koji je
Vlada Republike Hrvatske prihvatila 2. travnja 2009. Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva sustavno podupire razvoj poduzetnitva, te je pokrenulo
projekt Obrazovanje za poduzetnitvo koji se provodi u suradnji sa poduzetnikim
centrima, obrazovnim i srodnim institucijama. U skladu s tim Obrazovna grupa
Zrinski, kao permanentan nastavak svoga dosadanjeg rada na podruju obrazovanja
za poduzetnitvo, prepoznala je poduzetniku kompetenciju kao iznimno vanu u
razvoju naeg obrazovnog sustava i u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada
i poduzetnitva organizirala je u razdoblju od 20. listopada do 12. studenog 2010.
godine projekt pod nazivom Djeji tjedan poduzetnitva. U realizaciji projekta
za osnovne kole ostvarena je suradnja s Osnovnom kolom Preko iz Zagreba
iji uitelji sustavno provode razliite projekte vezane uz odgoj i obrazovanje za
poduzetnitvo. U realizaciji ovog projekta sudjelovali su uitelji-eksperti Sandra
Lovreni, dipl. uiteljica razredne nastave, Davorin Novosel, profesor informatike
i tehnike kulture i Marijana Vrani, dipl. uiteljica razredne nastave.
290
Cilj ovog projekta bio je potaknuti uenike i uitelje na aktivan pristup razvoju
poduzetnikog duha i stjecanju poduzetnikih kompetencija u svim razredima
osnovne kole, te senzibilizacija uitelja za uvoenje novih metoda rada i
pouavanja primjerenih za usvajanje poduzetnikih znanja, stavova i kompetencija.
U konanici, cilj projekta je uvoenje sustavnog obrazovanja za poduzetnitvo u
hrvatski obrazovni sustav to bi, u irem smislu, pridonijelo stvaranju poduzetnika
od malih nogu i sukladno tome boljoj ekonomskoj budunosti nae zemlje.
Tijek projekta
Projekt Djeji tjedan poduzetnitva realiziran je u etirima osnovnim kolama u
razliitim hrvatskim upanijama, u O Petra Kanavelia u Koruli, u O Viktora
Signjara u Virju, u O dr. Jure Turia u Gospiu te u O Blage Zadre u Vukovaru.
Ove kole pokazale su veliki interes za temu poduzetnitva i obrazovanje svojih
uitelja za uvoenje poduzetnitva kao meupredmetnog sadraja. Neke od radionica
prikazane su kao webinar u okviru suradnje na programu Suradnici u uenju
i snimljene su kako bi mogle biti dostupne svim zainteresiranim nastavnicima,
uiteljima i ostalima.
Projektni tim je osmislio radionice kojima je nastojao zainteresirati za poduzetnitvo
uenike svih razreda osnovne kole, njihove uitelje, roditelje i lokalnu zajednicu,
te pribliiti uenicima osnovne ekonomske i poduzetnike pojmove.
Radionice su osmiljene prema uzrastu uenika i podijeljene su u etiri grupe:
1. i 2. razred- radionica Proizvodnja soka od jabuke;
3. i 4. razred radionica Proizvodnja suvenira u obliku kiobrana;
5. i 6. razred - radionica Proizvodnja postolja za suvenir kiobran;
291
Zbornik radova
7. i 8. razred kazalina predstava to hou mogu, koju je izvelo Edukativno

kazalite Agram.
nalog u kojem je detaljno opisano to treba raditi. Uenici su izraivali predviene

proizvode vodei rauna o podjeli rada u timu i efikasnosti svakog tima, kontrolirali
su vrijeme i kvalitetu izrade proizvoda. Izradili su plakate i slogane za reklamiranje
proizvoda. Odreivali su trokove proizvodnje i cijenu proizvoda te na osnovu toga
izraunavali moguu dobit.
Radionice su izvedene u okviru nastavnih predmeta priroda i drutvo, likovna

kultura, tehnika kultura i dramska kultura.
Ciljevi ovih radionica bili su nainiti konkretan proizvod i pri tome uvesti uenike u
osnovne poduzetnike pojmove (poduzetnitvo, poduzee, proizvodnja, proizvod,
timski rad, nabava materijala, stvaranje nove vrijednosti, cijena, zarada, plaa,
dobit, potronja, ulaganje), razvijati kod djece sposobnost uoavanja veza i odnosa
u procesu proizvodnje, razvijati temeljne poduzetnike vjetine u skladu s naelima
opih ljudskih vrijednosti.
Tijekom rada koritene su suvremene metode timskog rada i suradnike nastave
koje se znaajno razlikuju od uobiajenog grupnog rada u kojem svaki lan
grupe radi istu operaciju. U timskom radu lanovi tima imaju razliita zaduenja
unutar tima, prilagoena njihovim sposobnostima i predispozicijama, pri emu je
omoguena najbolja samorealizacija svakog uenika ponaosob.
Radionice temelje svoju strukturu na sljedeim etapama:

Nabava repromaterijala i opreme,
Proizvodnja proizvoda (stvaranje nove vrijednosti),
Prodaja proizvoda,
Raspodjela prihoda,
Potronja,
Promotivne aktivnosti,
Karakteristike novca,
Ukljuivanje u lokalnu zajednicu.
U prvom dijelu radionice uenici su govorili o svojim iskustvima i znanjima

vezanim uz poduzetnitvo. Zatim su podijeljeni u timove. Svaki tim dobio je radni
292
Javna prezentacija
Nakon zavrene radionice uenici su uvjebavali javno prezentiranje cijele
radionice koje je uslijedilo na zajednikoj priredbi na kojoj su, pred ostalim
uenicima iz kole, roditeljima, uiteljima, predstavnicima lokalne zajednice i
medijima, pokazali to su proizveli, to su pritom nauili te koje su poduzetnike
termine usvojili. Uenicima su podijeljene diplome za sudjelovanje u Djejem
tjednu poduzetnitva. Nakon prezentacije odrana je prodajna izloba na kojoj
su uenici prodavali proizvode i zadradili svoje prve plae. Uslijedila je presskonferencija kojom je ira javnost upoznata s ciljevima i realizacijom projekta.
Kazalina predstava
Radionice za uenike
Po zavretku izrade proizvoda, svaki tim je prezentirao svoj rad pred ostalim
timovima.
Edukativna kazalina predstava to hou - mogu, namijenjena je uenicima

sedmog i osmog razreda, no s velikim zanimanjem odgledali su je svi nazoni na
javnoj prezentaciji jer je sjajna ekipa glumaca interaktivnim pristupom ukljuila
uenike u predstavu, pri emu su najaktivniji bili sudionici najniih razreda. Predstava
je potaknula djeje emocije i navela ih na razmiljanje o nunosti poduzetnikog
naina razmiljanja koji podrazumijeva injenicu da budunost svakog od njih
ovisi o vlastitim znanjima, sposobnostima, trudu i, nadasve, upornosti.
Radionica za uitelje
Nakon javne prezentacije svih radionica pred cijelom kolom, odrana je radionica
za uitelje.
Radionicu su proveli lanovi Obrazovne grupe Zrinski i svi uitelji koji su provodili
radionice s uenicima.
293
Zbornik radova
Na radionici za uitelje opisan je tijek rada i osobitosti svake pojedine radionice.

Istaknut je zakljuak da su uenici vrlo spontano usvojili poduzetnike termine
poduzetnitvo, poduzee, proizvodnja, proizvod, timski rad, nabavka materijala,
stvaranje nove vrijednosti, cijena, zarada, plaa, dobit, potronja, ulaganje, a
stariji uenici i pojam PDV-a. S obzirom da su ovo vrlo jednostavni termini koji
se esto susreu u svakodnevnom ivotu, uenici nisu imali problema u njihovom
razumijevanju.
Raising Awareness Of Pupils And Teachers On Introducing

Education For Entrepreneurship In Elementary School
Rezultati ankete provedene meu uiteljima govore da je miljenje uitelja kako se

u mnotvo nastavnih jedinica u veini nastavnih predmeta mogu uvrstiti i sadraji
koji potiu razvoj poduzetnikih kompetencija, te da potreba za istima postoji.
Zakljuak
Projekt Djeji tjedan poduzetnitva donosi novost u na obrazovni sustav.
Poduzetnikim radionicama nastoji se senzibilizirati uenike, uitelje i lokalnu
zajednicu za potrebu uvoenja obrazovanja za poduzetnitvo u predkolsko,
obvezno osnovno i srednje obrazovanje. Uenici su na radionicama za osnovne
kole jednostavnim i dostupnim aktivnostima uvedeni u osnovne poduzetnike
pojmove, te osobnim radom, uz pomo suvremenih metoda pouavanja, razvijaju
osnovne poduzetnike kompetencije. Suradnja s uiteljima praktiarima,
ravnateljima, roditeljima i mnogim predstavnicima lokalnih zajednica pokazuje
da postoji zainteresiranost i potreba za uvoenjem obrazovanja za poduzetnitvo
u osnovne kole, te da je nuna zadaa nae obrazovne politike uiniti to u to
kraem vremenskom roku. Usvajanjem poduzetnikih kompetencija od najranije
dobi djeca poveavaju svoja znanja, sposobnosti i vjetine koje e im biti potrebne
za njihovo kasnije zanimanje i ukljuivanje u ekonomske procese.
Abstract - according to the decision of Ministry of Science, Education and Sports

on introduction of the entrepreneurial competencies into the National Curriculum
for Preschool Education, general compulsory and secondary school education,
the Educational Group Zrinski in cooperation with Ministry of Economy, Labour
and Entrepreneurship conducts the project called Childrens entrepreneur week.
This project for general compulsory education was conducted by team composed
of Educational Group Zrinski and teachers of Elementary School Preko Zagreb,
Sandra Lovreni, Davorin Novosel and Marijana Vrani.
The goal of the project is to raise public awareness, especially of pupils, teachers
and parents, of the need for introduction of education for entrepreneurship into
the general compulsory education, and achievement of basic entrepreneurial
competencies from the earliest age of children. The project is created as a set of
workshops designated for pupils and teachers. Pupils workshops were organized
according to stages of childrens development. The goal of every workshop was
to invent and produce the product which would be presented and afterwards sold
in local community. Therefore, children have been adopted basic entrepreneurial
skills and terms (entrepreneurship, enterprise, production, product, team
work, procurement of material resources, creation of added value) During
the teachers workshops participants exposed their stances and experiences
about entrepreneurship. Most of teachers were consented that entrepreneurial
competencies could be introduced in educational system as inter-subject thematic
units.
This project has proved that teachers and wider public recognize entrepreneurship
as an important competency which should be acquired during the childrens
education, influencing in that way economic and overall prosperity of our country.
Key words - entrepreneurship in elementary school, education for entrepreneurship,
entrepreneurial competencies, inter-subject thematic
Literatura

Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u
osnovnoj i srednjoj koli (2007)
Vlada Republike Hrvatske (2010), Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.- 2014.
294
295
Zbornik radova
Uloga obrazovanja u stvaranju kulture poduzetnosti

Fakultet organizacije i informatike Varadin,Sveuilite u Zagrebu,Varadin,
Hrvatska,
ksenija.vukovic@foi.hr, irena.kedmenec@foi.hr, jelena.horvat@foi.hr, dina.
korent@foi.hr
Saetak - smjetajui poduzetnitvo u iri drutveni kontekst, ne samo ekonomski,
budui da poduzetnici imaju svoju istaknutu drutvenu, kao i ekonomsku ulogu,
pitamo se to je mogue uiniti institucionalno, sa stajalita obrazovne institucije,
kako bi se napravili koraci naprijed prema koritenju poduzetnitva kao vanog
faktora ekonomskog rasta i tretiranju samog poduzetnitva kao ekonomske i
drutvene vrijednosti. Polazei od apstraktnijih pojmova (poput vrijednosti i
uvjerenja) prema poduzetnikoj stvarnosti, uoava se logiki slijed i poveznica
izmeu vrijednosti, stavova, motiva, poduzetnikog ponaanja, obrazovanja i
aktivnosti vezanih uz poduzetnike pothvate. U lanku istraujemo stavove studenata
diplomskog studija Ekonomika poduzetnitva Fakulteta organizacije i informatike
u Varadinu o poduzetnicima, poduzetnitvu kao drutvenoj vrijednosti, bitnim
faktorima uspjeha u poduzetnitvu, usklaivanju poduzetnitva i obiteljskog ivota,
toleranciji na neuspjeh poduzetnika te namjerama studenata da postanu poduzetnici.
Kljune rijei: poduzetniko
poduzetnitva Varadin
obrazovanje,
kultura
poduzetnosti,
studij
Poduzetnitvo kao vrijednost i uloga poduzetnikog obrazovanja u stvaranju

kulture poduzetnosti
Polazei od apstraktnijih pojmova (poput vrijednosti i uvjerenja) prema
poduzetnikoj stvarnosti, uoava se poveznica izmeu vrijednosti, stavova, motiva,
poduzetnikog ponaanja, obrazovanja i aktivnosti vezanih uz poduzetnike
pothvate. U tom loginom slijedu obrazovanje ima vanu ulogu jer moe utjecati
296
297
na preostale sastavnice.
Zbornik radova
Slika 1. Determinante poduzetnikog ponaanja
Odnos vrijednosti, stavova i poduzetnikog ponaanja

Iako je vrijednost relativno apstraktna kategorija, iz razliitih definicija mogu se
navesti zajednika obiljeja prema kojima su vrijednosti ideje ili vjerovanja o
poeljnim ciljevima ili ponaanjima koja nadilaze specifine situacije, usmjeravaju
odabir i procjenu ponaanja te su hijerarhijski organizirana u sustave vrijednosti
s obzirom na njihovu relativnu vanost za pojedinca (Feri i Kamenov, 2007.).
Vrijednosti mogu biti razliite: ekonomske, politike, drutvene, s tim da postoje
razlike u hijerarhijama vrijednosti unutar drutava. Ako poduzetnitvo tretiramo
kao vrijednost, ono moe imati dvojaku vrijednost: drutvenu i ekonomsku.
Ekonomska vrijednost moe se gledati kroz broj novootvorenih poduzea, doprinos
poduzetnitva ekonomskom rastu, doprinos inovativnosti i dr. S drutvenog
stajalita vana je sklonost samozapoljavanju kao i zapoljavanje u sektoru malih
i srednjih poduzea. Za EU, koja istie socijalnu koheziju kao jednu od temeljnih
smjernica, potpora poduzetnitvu je politiko pitanje. Vidljivo je naime, iz njezine
povijesti od nekoliko stoljea unatrag, da se poduzetnitvo smatra i podrujem
za drutveno zbrinjavanje odreenih slojeva ili kategorija drutva. Percepcija
poduzetnitva kao vrijednosti i poduzetnika kao agenta promjene i osobe koja ima
svoju vanu drutvenu i ekonomsku ulogu bitna je u kontekstu veze poduzetnitva
i ekonomskog rasta.
Na vrlo openitoj razini mogu se navesti dvije kole u tumaenju poduzetnitva:
pristup okoline i pristup osobina pojedinca (osobinski pristup). Fishbein i Ajzen
(1975) navode logiki slijed: iz uvjerenja proizlaze stavovi, iz stavova namjere, a iz
namjera ponaanje. Bitan utjecaj na poduzetnitvo ima kultura koju se moe gledati
kroz razliite koncepcije: ponaanja koja se prenose s generacije na generaciju ili
kao mentalitet vrijednosti i uvjerenja. Pritom se smatra da uvjerenja predstavljaju
manje apstraktnu kategoriju od vrijednosti, tj. daju konkretniju percepciju atributa,
objekata ili fenomena (Davidsson i Wiklund, 1997.). Kao izvorita utjecaja na
poduzetnike karakteristike navode se: vrijednosna baza i profesionalni razvitak
(profesionalna znanja i vjetine obrazovanje i iskustvo) koji proizlazi iz motivacije.
298
Izvor: Vesalainen i Pihkala, 1998.

Slika 1 prikazuje glavne determinante poduzetnikog ponaanja i faze
poduzetnikog procesa. Prvu razinu ini vrijednosna baza koja se sastoji od
osobne vrijednosne strukture, uvjerenja i preciznijih stavova o poduzetnitvu kao
i razliitih poduzetnikih karakteristika i ponaanja. Osim osobnih vrijednosti, na
osobnoj razini bitna je motivacija kao i znanje. Pored toga to neke poduzetnike
osobine nastaju pod utjecajem pozitivne vrijednosne baze, one takoer utjeu na
razvoj profesionalne baze, stjecanje profesionalnih znanja i vjetina. Sljedeu fazu
ini poduzetnika namjera kao poveznica osobne profesionalne baze i stvarnog
poduzetnikog ponaanja. Posljednja faza je predpoduzetnika koja uz istraivanje,
planiranje i pripremu za start-up fazu predstavlja poduzetniki potencijal koji
moe, i ne mora, zavriti realiziranim poduzetnikim pothvatom. Poduzetniki
proces je uvijek osobni proces pri emu treba imati na umu da na taj proces utjeu
osobne i eksterne determinante. Utjecaji koji dolaze izvana mogu biti socijalne,
ekonomske ili politike prirode, povezani s razvojem infrastrukture i trita. Faktori
nunosti i faktori prigode obino su povezani s poduzetnikim procesom. Nunost
moe nastati kao posljedica otkaza, nemogunosti zapoljavanja, nezadovoljstva
postojeim radnim mjestom ili nemogunou napredovanja. Mogue je takoer
pretpostaviti da postoji utjecaj okoline na vrijednosnu bazu pojedinca. Za razliku
od prijanjih istraivanja koja su ukazivala da su dugotrajne promjene u hijerarhiji
299
vrijednosti bile izrazito rijetke, novija istraivanja ponudila su mogunost
postavljanja hipoteze da vrijednosni sustav pojedinca nije potpuno stabilan, nego
da uvelike ovise o situacijskom kontekstu (Feri i Kamenov, 2007.).
Zbornik radova
Poduzetnik
Osoba koja demonstrira znaajno koritenje

atributa poduzetnosti u posebnim zadacima u
kontekstu okruenja ee u poslovnom
Mali biznis
Neovisan biznis upravljan od strane vlasnika,

veliine arbitrarno odreene kao male u
odnosu na strukturu industrije/sektora u kojem
djeluje, kao i s obzirom na veliinu poduzea u
gospodarstvu
Poduzetniki
Pridjev koji se koristi za opis poduzetnog

ponaanja u posebnom kontekstu, obino
komercijalnom ili administrativnom
Kultura poduzetnosti
Skup vrijednosti, stavova i uvjerenja koji pomae

u izvrenju zadataka u zajednici, neovisno
poduzetniko ponaanje u poslovnom kontekstu
Poduzetniko obrazovanje u funkciji stvaranja kulture poduzetnosti

Moe li se pronai model u kojem bi obrazovne institucije, zajedno s drugim
drutvenim faktorima i institucijama, podigle razinu poduzetnike kulture? Kako
moemo utjecati na poimanje poduzetnitva kao vrijednosti od strane studenata
kao i na prepoznavanje poduzetnikih vrijednosti u samim studentima te kako da
oni to osvijeste i iskoriste u realnom svijetu poduzetnosti i poduzetnitva? Gibb i
Ritchie (1981.) predlau model kulture poduzetnosti koji podrazumijeva drutvo
u kojem su osobe poduzetne na nain da preuzimaju inicijativu, djeluju neovisno,
kreativno i inovativno; drutvo u kojem pojedinci preuzimaju odgovornost za svoju
budunost, drutvo u kojem se ne treba dominantno oslanjati na javni sektor i dravu.
U Hrvatskoj je prisutna kultura ovisnosti, stoga postoji prostor za poboljanje i
uspostavljanje koraka prema drutvu poduzetnosti, odnosno stvaranju kulture
poduzetnosti. Gibb (1987.) redefinira pojmove razlikujui atribute poduzetnosti i
poduzetnikog ponaanja te kulture poduzetnosti koja moe funkcionirati u svim
podrujima poslovnog i drutvenog ivota (tablica 1).
Tablica 1. Redefiniranje pojmova
Atributi poduzetnosti
Inicijativa, preuzimanje umjerenog rizika,

fleksibilnost, kreativnost, sposobnost rjeavanja
problema, neovisnost/autonomija, potreba za
postignuima, imaginacija, snano uvjerenje o
kontroli vlastite sudbine, vodstvo, marljivost
Poduzetnost
Vjeba atributa poduzetnosti u bilo kojem

zadatku u kontekstu okruenja
300
Izvor: Gibb, 1987.

Meunarodno istraivanje unutar populacije studenata ekonomskih fakulteta u
Njemakoj, Rumunjskoj, Latviji, Italiji i Austriji (Volkmann i Tokarski, 2009.)
pokazuje razlike u stavovima studenata o poduzetnitvu kao i u percepciji poduzetnika
to se povezuje s razliitim drutvenim i ekonomskim uvjetima i oekivanjima.
Blau i Duncan (1967.) iz svog ekstenzivnog istraivanja profesionalne usmjerenosti
u SAD-u izvode zakljuak da je obrazovanje vaniji prediktor neijeg zanimanja
nego to je to drutvena, odnosno obiteljska pozadina, poput oevog zanimanja
ili obrazovanja. Istraivanja takoer pokazuju da poduzetniko obrazovanje moe
dati doprinos razvoju poduzetnikih vjetina i potencijala za osnivanje vlastitog
poduzea (Galloway et al., 2006.). Primjeri i uzori koji se podastiru studentima,
direktno kroz goste predavae iz realnog svijeta poduzetnitva i studije sluajeva ili
indirektno kroz stjecanje teorijskih znanja i vjetina bitnih za poduzetnitvo (izrada
poslovnog plana, vrednovanje poduzetnikih ideja, poslovno komuniciranje i
301
Zbornik radova
pregovaranje i dr.) mogu utjecati na percepciju vlastitih poduzetnikih atributa i

samoefektivnosti.
Osnovna pretpostavka za primjenu faktorske analize jest mjerenje varijabli na

intervalnoj skali. U empirijskim istraivanjima cesto se primjenjuju ordinalne
skale, ali je uobiajeno da se prikupljeni podaci analiziraju kao da su prikupljeni na
intervalnoj skali (Kurnoga< ivadinovic, 2004). U ovome radu koristi se Likertova
skala koja je ordinalna, a moe se smatrati intervalnom ako se polazi od pretpostavke
da su intervali na skali jednaki.
Metodologija
U empirijskom dijelu istraivanja anketirani su studenti prve godine diplomskog
studija Ekonomika poduzetnitva Fakulteta organizacije i informatike u Varadinu.
Upitnik je popunio 41 ispitanik od ega su veina ene (32 studentice). Upitnik
je sadravao trinaest pitanja, od ega su jedanaest bile izjave koje su ispitanici
vrednovali na Likertovoj skali. Te su izjave nastale na temelju prouene literature
i prosudbe istraivaa, a s ciljem istraivanja percepcije vrijednosti poduzetnitva
kod studenata. Intenzitet stavova mjeren je Likertovom skalom sa est toaka (1
u potpunosti se ne slaem, 2 ne slaem se, 3 nisam siguran/sigurna, ali se vie
ne slaem, nego slaem, 4 nisam siguran/sigurna, ali se vie slaem, nego ne
slaem, 5 slaem se, 6 u potpunosti se slaem). Likertova skala je ordinalna,
jednodimenzionalna skala na kojoj ispitanik odabire jednu opciju koja najvie
odgovara njegovom stavu (Ranjit, 2005.). Prednosti takvih pitanja su to ih je lako
razumjeti te se njima prikupljaju konzistentni odgovori. Neparan broj toaka za
vrednovanje izjava omoguava ispitanicima da ne izraze svoje miljenje. Paran
broj razina prisiljava ispitanika na neki izbor, bilo da taj izbor reflektira njihov
stvaran stav ili ne. Neki ispitanici ne vole izbor ekstremnih razina jer to znaci da su
potpuno sigurni u svoj stav, a znaju da se uvijek moe nai valjani argument i za
drugaiji stav. Zbog toga esto postoji tendencija grupiranja rezultata oko umjerenih
vrijednosti. Kako bismo to izbjegli, izjave su vrednovane na skali sa est toaka.
Provedena je deskriptivna analiza dobivenih rezultata, s naglaskom na razlike u
spolovima i postojanju poduzetnikog primjera u obitelji. Nakon toga je provedena
faktorska analiza kojom su identificirana dva faktora. Faktorska analiza je metoda
koja pripada metodama viedimenzionalne analize, a koristi se kada treba saeti
velik broj meusobno povezanih izvornih varijabli u manji broj varijabli koje
nazivamo faktorima. Ti latentni (skriveni) faktori opisuju izvorne varijable i
objanjavaju njihovu meusobnu povezanost. Prednost faktorske analize jest to
se njome uklanja problem kolinearnosti. varijabli. Naime, umjesto da se u daljnjoj
analizi koristi velik broj koreliranih izvornih varijabli, analiza se provodi na
nekoreliranim faktorima (Kurnoga ivadinovic, 2002.).
302
Na kraju analize su provedeni testovi postojanja korelacije izmeu procjene

vjerojatnosti bavljenja poduzetnitvom i svakog pojedinog identificiranog faktora.
Rezultati
Spremnost bavljenja poduzetnitvom je izuzetno visoka. Naime 46 posto anketiranih
studenata se slae (odgovori 5 slaem se i 6 u potpunosti se slaem) da e se u
slijedeih deset godina baviti poduzetnitvom. Oekivano se najvei broj studenata
grupirao oko sredinje vrijednosti na skali, no s obzirom na paran broj toaka na
Likertovoj skali, 36 posto ukupnog broja studenata se unato jo neodreenom
stavu ipak odluilo za poduzetnitvo (odgovor 4 ne znam, ali ipak se vie slaem,
nego ne slaem). Zanimljivo je da nizak postotak ispitanika koji se ne ele baviti
poduzetnitvom ine iskljuivo studentice, dok su svi studenti iskazali namjeru
bavljenja poduzetnitvom.
T-test je pokazao da na razini signifikantnosti od 0,05 moemo tvrditi da postoji
znaajna razlika u namjeri bavljenja poduzetnitvom izmeu studenata i studentica
(sig=0,021) te je namjera snanije izraena kod studenata 5,22, nego kod studentica
4,38.
303
Zbornik radova
Grafikon 1. Procjena vjerojatnosti bavljenja poduzetnitvom u sljedeih deset

godina (na skali od 1 uope se ne slaem do 6 u potpunosti se slaem)
Grafikon 3. Vrednovanje tvrdnje o usklaivanju poduzetnitva i obiteljskog ivota

(na skali od 1 uope se ne slaem do 6 u potpunosti se slaem)
Studenti koji imaju barem jednog poduzetnika u uoj obitelji iskazuju namjeru
bavljenja poduzetnitvom na razini 4,6, dok oni studenti koji nemaju primjer
poduzetnitva u obitelji pokazuju skoro istu namjeru bavljenja poduzetnitvom na
razini 4,54 te izmeu njih ne postoji statistiki znaajna razlika (sig=0,868).
Grafikon 2. Vrednovanje tvrdnje da je neuspjeh u poduzetnikom pothvatu
sramota (na skali od 1 uope se ne slaem do 6 u potpunosti se slaem)
Izraavajui svoja miljenja o poduzetnitvu, studenti su pokazali (95,1 posto)

da ne smatraju da je neuspjeh u poduzetnikom poslu sramota. S obzirom na
veu toleranciju neuspjeha u amerikom drutvu naspram europskog, moemo
pretpostaviti da je ovakav stav ispitanika posljedica njihovog poduzetnikog
obrazovanja (grafikon 2).
304
Ispitanici se veinom (73,2 posto svih ispitanika) slau s tvrdnjom da je

poduzetnitvo i obiteljski ivot teko uskladiti. Pritom se u potpunosti s tom
tvrdnjom slau iskljuivo studentice, dok je razmiljanje studenata podijeljeno (5
studenata se s tvrdnjom slae, a 4 studenata ne).
Grafikon 4. Vrednovanje poduzetnikog doprinosa drutvu (na skali od 1 uope
se ne slaem do 6 u potpunosti se slaem)
Pozitivan stav prema poduzetnitvu vidi se kroz rezultate koji pokazuju da se od

41 ispitanika 87,8 posto slae da od poduzetnikog djelovanja koristi ima cijelo
305
Zbornik radova
drutvo (grafikon 4). Konkretnije, 26,82 posto se u potpunosti slae sa navedenom

tvrdnjom. Dok se 12,2 posto ispitanika ne slae s time. Svi studenti smatraju da
od poduzetnikog djelovanja koristi ima cijelo drutvo, dok su neslaganje izrazile
iskljuivo studentice.
Tablica 2. Faktorska struktura stavova o poduzetnitvu
Grafikon 5. Vrednovanje vanosti ilegalnih aktivnosti (na skali od 1 uope se ne

slaem do 6 u potpunosti se slaem)
Tvrdnja
Faktor 1
U poslu je poeljnije biti poduzetnik, nego zaposlenik

0,036
u velikom poduzeu.
Glavne pretpostavke za poduzetniki uspjeh su
-0,077
sposobnost i znanje.
Za uspjeh u poduzetnitvu je najvanije imati sree. 0,571
Za uspjeno poduzetnitvo vano je imati dobre
0,848
veze koje omoguavaju zaobilaenje propisa.
Poduzetnitvom se bave ljudi koji ne uspiju nai
0,781
posao.
Od svih ispitanika 63,4 posto smatra da za uspjeh poduzetnitva nije nuno da se

osiguraju dobre veze koje omoguavaju zaobilaenje propisa. U kontekstu rezultata
tulhofera i Rimca (2002) koji su pokazali da su oportunizmu u hrvatskom drutvu
najvie priklonjeni mladi i obrazovani ljudi, ovakav rezultat postaje jo i vaniji.
Ipak, primjetno je grupiranje odgovora oko vrijednosti 3 i 4 koje ipak upuuju na
nejasan stav studenata koji bi se mogao objasniti utjecajem dijametralno suprotnih
poruka koje studenti primaju iz svoje okoline na tu temu.
Tematski se izjave koje se vrednuju na Likertovoj skali odnose na razliite aspekte
percepcije poduzetnitva. Temeljem varijabli koje opisuju stavove studenata prema
poduzetnitvu provedena je faktorska analiza s ciljem smanjenja broja varijabli.
Metodom glavnih komponenata te Varimax rotacijom dobivena su dva faktora sa
saturacijama prikazanima u tablici 2.
Faktor 2
0,789
0,746
-0,476
-0,081
0,089
Prve dvije tvrdnje imaju visoku saturaciju na faktoru 2 pa je naziv tog faktora
Poduzetniki pothvat temelji se na slobodnom izboru, a uspjeh na sposobnostima
i znanju. Preostale tri tvrdnje obuhvaene su faktorom 1 kojeg imenujemo
Poduzetniki pothvat se temelji na nunosti, a uspjeh na srei i zaobilaenju
propisa. Testirat emo jesu li dobiveni faktori korelirani s procjenom vjerojatnosti
bavljenja poduzetnitvom u sljedeih deset godina.
H1: Procjena vjerojatnosti pokretanja vlastitog posla je pozitivno korelirana
sa stavom da se poduzetniki pothvat temelji na slobodnom izboru, a uspjeh na
sposobnostima i znanju.
Test na gornju granicu pokazao je da Pearsonov koeficijent korelacije iznosi 0,537,
to je znaajno na razini signifikantnosti od 0,01 (sig.= 0,000). Drugim rijeima,
studenti koji vie cijene poduzetnike i vjeruju u sposobnost i znanje kao imbenike
uspjeha znatno ee u odnosu na studente suprotnih stavova vjeruju da e pokrenuti
vlastiti posao.
H2: Procjena vjerojatnosti pokretanja vlastitog posla je negativno korelirana
sa stavom da se poduzetniki pothvat temelji na nunosti, a uspjeh na srei i
zaobilaenju propisa.
306
307
Test na donju granicu pokazao je da Pearsonov koeficijent korelacije iznosi -0,083,
to nije statistiki znaajna korelacija (sig.=0,303). Drugim rijeima, ne moemo
tvrditi da studenti koji smatraju da je poduzetnitvo rezultat egzistencijalne nunosti,
a uspjeh rezultat spleta nekontroliranih okolnosti znatno rjee u odnosu na studente
suprotnih stavova vjeruju da e pokrenuti vlastiti posao.
Zakljuak
Ispitujui razmiljanja i stavove studenata prema poduzetnitvu doli smo do
zakljuka da je spremnost bavljenja poduzetnitvom studenata diplomskog studija
Ekonomika poduzetnitva izuzetno visoka, te da na namjeru pokretanja vlastitog
poduzetnikog posla ne utjee postojanje poduzetnikog primjera u obitelji.
Iako se samo dio poduzetnikih namjera zaista i realizira, smatramo vanim
kroz poduzetniko obrazovanje utjecati na vrijednosti, stavove, znanje i vjetine,
motivaciju te poduzetnike karakteristike studenata iz dva razloga. Prvi je
intenziviranje poduzetnikih namjera studenata kao posljedica utjecaja na njihovu
percepciju vlastitih poduzetnikih atributa. Istraivanje je ukazalo na visoku
samoefektivnost studenata diplomskog studija Ekonomike poduzetnitva te
potvrdilo postojanje veze izmeu vrijednosti ispitanika te njihovih poduzetnikih
namjera. Studenti koji vie cijene poduzetnike i vjeruju u sposobnost i znanje kao
imbenike uspjeha znatno ee u odnosu na studente suprotnih stavova vjeruju
da e pokrenuti vlastiti posao. Drugi razlog jest razvoj kulture poduzetnosti
kao skupa vrijednosti, stavova i uvjerenja koji pomae u izvrenju zadataka u
zajednici. Ispitanici su pokazali da u velikoj mjeri prepoznaju drutveni doprinos
poduzetnitva.
Pretpostavljamo da su izrazito pozitivni stavovi ispitanika prema poduzetnitvu
posljedica njihova obrazovanja to emo ispitati daljnjim istraivanjima u kojima e
se dobiveni rezultati komparirati s rezultatima studenata drugih studijskih podruja.
Zbornik radova
Literatura
Blau, P.M., Duncan, O.D. (1967). The American occupational structure. New York:
John Wiley & Sons, Inc.
Davidsson, P., Wiklund, J. (1997). Values, beliefs and regional variations in new
firm formation rates. Journal of Economic Psychology, 18, 179-199.
Feri, I., Kamenov, . (2007). Vrijednosti kao prediktori stavova i ponaanja:
postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja?. Drutvena istraivanja, 16, 1-2, 51-71.
Fishbein, M., Ajzen, I. (1975). Belief, Attitude, Intention and Behavior: An
Introduction to Theory and Research Reading. MA: Addison-Wesley
Galloway, L., Kelly, S., Keogh, W. (2006). Identifying entrepreneurial potential in
students, National Council for Graduate Entrepreneurship, Working Paper 006/2006.
Preuzeto: (14.04.2011) http://gees. pbworks.com/f/entrepreneurialpotential.pdf
(14.04.2011)
Gibb, A. (1987). Enterprise Culture Its Meaning and Implications for Education
and Training. Journal of European Industrial Training, 11, 2.
Gibb, A., Ritchie, J. (1981). Influences on entrepreneurship: A study over time
Bolton ten years on. Proceedings of the UK Small Business Research Conference,
Polytechnic Cental London, 20-21.
Kurnoga ivadinovic, N. (2002). Primjena faktorske analize u istraivanju trita
za potrebe oglaavanja. Magistarski rad, Ekonomski fakultet Zagreb
Kurnoga ivadinovi, N. (2004). Utvrivanje osnovnih karakteristika proizvoda
primjenom faktorske analize. Ekonomski pregled, 55, 853-893.
Ranjit, K. (2005). Research methodology. London: SAGE Publications Ltd.
tulhofer, A., Rimac, I. (2002). Opportunism, institutions and moral costs: The
socio-cultural dimension of the underground economy in Croatia 1995-1999.
Occasional Paper No. 14. Institute of Public Finance. Preuzeto: (15.04.2011) http://
www.ijf.hr/OPS/14.pdf (15.04.2011)
308
309
Zbornik radova
Vesalainen, J. & T. Pihkala (1998). Entrepreneurial identity, intentions and the

effect of the push factor. Journal of the Academy of Entrepreneurship, 3,1.
Stjecanje kompetencija kao kljunog initelja

u obrazovanju za poduzetnitvo
Volkmann, C.K., Tokarski, K.O. (2009). Student Attitudes to Entrepreneurship.

Management & Marketing, 4,1, 17-38.
The Role of Education in Creating an Enterprise Culture

Abstract - by placingentrepreneurship in a broadersocialcontext,besideeconomic
one, because
of
the
fact
that the
entrepreneurs
have
a
prominentsocialandeconomicrole,the question follows on whatmight be done
institutionally,from an educationalinstitutions standpoint,in ordertomakesteps
towards the use ofentrepreneurshipas an important factor of economic growth
and treatment of entrepreneurship as an economic and social value. Starting
from abstract concepts (such as values and beliefs) towards entrepreneurial
reality, logical sequence and connection is perceived between values,
attitudes,motivation,entrepreneurial behaviour, education and activities directed
towards entrepreneurial ventures. This article explores attitudes of graduate
students of the study programme Economics of Entrepreneurship at the Faculty of
Organisation and Informatics in Varadin on entrepreneurs, entrepreneurship as a
social value, important success factors in entrepreneurship, family life, tolerance to
entrepreneurial failure and intentions to become entrepreneurs.
Key words: entrepreneurial education, entrepreneurial culture, University study
of entrepreneurship in Varadin
Tihomir ivi i Marija Mesi kori

Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru,Vukovar, Republika Hrvatska
tzivic@vevu.hr, marija.mesic@yahoo.com
Melita Todorovi,
Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir, Hrvatska
meli.todorovic@gmail.com
Saetak
Na podruju Republike Hrvatske obrazovni je sustav bio podvrgnut mnogim
reformama koje, u pravilu nisu doprinijele stvaranju visokokvalitetnih ljudskih
resursa, spremnih da budu izravno ukljueni u poduzetnitvo. tovie, ovaj
problem je i povean zbog injenice da je sustav visokoga obrazovanja proao kroz
transformaciju u nekoliko prethodnih godina, razvivi se u Bolonjski proces, dok
srednjokolski obrazovni sustav nije adekvatno pratio tu promjenu.
Zbog vanosti obrazovanja profesionalnog osoblja radi gospodarskoga razvoja
istone Hrvatske, napose Vukovarsko-srijemske upanije kao podruja posebne
dravne skrbi, bilo je nuno pokrenuti trogodinji Struni studij Trgovine na
Veleuilitu Lavoslav Ruika u Vukovaru. Njegov nastavni plan i program treba
initi osnovu koja bi bila prikladna sadanjim potrebama i shvaanju poduzetnitva
kao glavne kompetencije cjeloivotnoga uenja gospodarskih subjekata na najbolji
mogui nain.
Na veleuilinoj razini, nuno je nastavne planove i programe prilagoditi tako
da rjeavaju probleme prilagodbe studenata pragmatinim poslovnim uvjetima i
prihvaanju poduzetnitva kao obrazovne, drutvene i gospodarstvene vrijednosti.
Uz to, nuno je analizirati politiku, misiju i obrazovne ciljeve unutar cjeloivotnoga
uenja i obrazovanja odraslih.
310
311
Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru ulae maksimalne napore u razvoj

nastavnih planova i programa cjeloivotnoga uenja u podruju obrazovanja i
poveanja mobilnosti u odnosu na studente ukljuene u ovaj proces. Ovi programi
prilagoeni su u skladu sa smjernicama Meunarodne udruge za cjeloivotno uenje
i pouavanje (International Association for Continued Education and Training,
IACET) iz Washingtona, DC, te Europske unije.
Kljune rijei - kompetencija, obrazovanje, poduzetnitvo, gospodarski subjekti
(poduzetnici)
Uvod
Budui da je najvei problem 21. stoljea nezaposlenost, vizija je Strunog studija
Trgovine na Veleuilitu Lavoslav Ruika u Vukovaru uspjeno uspostavljanje
pozitivne komunikacije izmeu studenata, profesora i poduzetnika. Studentima
je dana mogunost inicijative i razvoja ideja koje e poboljati razvoj ekonomije.
Takoer im se doputa da tijekom svog kolovanja znanjem, inovacijama,
kreativnou i komunikacijom u pozitivnoj atmosferi stvore dobre preduvjete za
ukljuivanje u poduzetnitvo i trite rada.
Poduzetnitvo se definira kao cjelina znanja i vjetina kako uoiti priliku i
kako ju pretvoriti u poduhvat, osobni ili profesionalni (Singer, 2007.). Studenti,
kroz obrazovni sustav koji je prilagoen potrebama gospodarskih subjekata,
stjeu odreena znanja i vjetine koje im omoguuju kvalitetno sudjelovanje u
poduzetnitvu.
Opa naela rada inozemnih uilita primjenjiva i na Veleuilitu Lavoslav Ruika
u Vukovaru svjedoe o njihovoj bliskoj povezanosti s gospodarstvom i tritem rada
ire drutvene sredine i zajednice u kojoj djeluju. Uglavnom je na njima zamjetan
vei udio strunog rada nego li je to sluaj kod nas, a iskustva i podatci pokazuju
da na nekima od inozemnih poredbenih visokoobrazovnih ustanova studenti samo
dio svoje izobrazbe provode na teorijskim predavanjima unutar same veleuiline
312
Zbornik radova
ustanove, dok je ostali dio nastave, koji u nekim sluajevima (npr. Praxis u Saveznoj
Republici Njemakoj) traje i vie mjeseci, ustanovljen u samom poduzeu, s kojim
takve ustanove redovito imaju sklopljen suradniki ugovor.
Postojei studijski programi na Veleuilitu korespondiraju u odreenoj mjeri
s odgovarajuim studijskim programima koji se izvode u visokouilinim
ustanovama u inozemstvu. Tako studijski program Strunog studija Trgovine,
koji je izraen u cilju ishoenja dopusnice, polazi od djelomine usporedivosti
programa studija s programima studija trgovinskog usmjerenja na europskim
visokim strunim kolama, poput onih koji se izvode na Wirtschaftsakademie u
Frankfurtu (trajanje etiri semestra), Berufsakademie u Mannheimu (trajanje est
semestara) i Berufsakademie u Karlsruheu (trajanje est semestara).
Komunikacija izmeu studenata, profesora i gospodarskih subjekata
Istraujui trite za potrebe gospodarskih subjekata kao mogunost to lakeg
prilagoavanja standardima Europske unije te pratei potrebe trita rada, uoeni
su znaajni nedostatci u poznavanju poslovnog engleskog jezika kao poslovno
priznatog jezika u podruju komunikacija na globalnoj razini.
Kontinuirani gospodarski rast i razvoj dovodi do uvoenja promjena u obrazovanje.
Kako bismo te promjene pratili, moramo razviti novi nain komunikacije izmeu
studenata, profesora i gospodarskih subjekata.
Zato je potrebno poeti od studenata? Zato to su studenti tijekom svog obveznog
obrazovanja stekli opeobrazovna i struna znanja iz pojedinih podruja koja su od
posebne vanosti za poticanje inovativnosti, kreativnosti te komunikacije na viim
razinama. Kao dovoljno odgovorni i samokritini dolaze do odreenih spoznaja
koje ih potiu na daljnje usavravanje i stjecanje znanja za potrebe gospodarskih
subjekata. Kontinuirana komunikacija u suvremeno opremljenim multimedijalnim
predavaonicama daje studentima mogunost otvorene komunikacije s profesorima
i gospodarskim subjektima koji prepoznaju individualne vjetine i mogunosti
studenata. Na taj nain im je omogueno da svoje steeno znanje primjenjuju na
globalnoj razini.
Poduzetnici bi trebali biti fleksibilni i to prije se prilagoditi tritu i zahtjevima
313
Zbornik radova
trita te tako pomoi direktnoj edukaciji studenata u svrhu lakeg zapoljavanja.

Najpoznatiji gospodarski subjekti koji svojom dobrom i uspjenom poslovnom
praksom ostvaruju priznate rezultatu u poslovanju na dravnoj razini objavljuju
natjeaje za inovacije i na taj nain dolaze do uspjenih, inovativnih i kreativnih
mladih ljudi koje e ukljuiti u svoje poslovanje.
studenti
gospodarski subjekti
profesori
Kako su na tritu uglavnom zastupljene uslune djelatnosti u svim segmentima

gospodarskog ivota, upravo je to injenica koja upuuje na potrebe usmjeravanja
na cjeloivotno uenje u podruju komunikacija i primjene poslovnog engleskog
jezika.
Potrebne kompetencije studenata u obrazovnom procesu
Postignua studenata ili obrazovni ishodi pokazuju jasno iskazane kompetencije,
odnosno oekivana znanja, te potrebne vjetine i sposobnosti. Pri zavretku
procesa obrazovanja od studenata se oekuje da usvojena znanja, vjetine i stavove
primjenjuju u konkretnoj poslovnoj praksi. Ishodi uenja predstavljaju iskaze
kojima se izraava to student treba znati, razumjeti i/ili biti u mogunosti pokazati
nakon to zavri odreeni proces uenja.
Obrazovni ishodi pomau:
studentima da shvate to se od njih oekuje i olakavaju proces uenja;

nastavnom osoblju da tono definira to bi studenti morali znati
uiniti (ispuniti) na kraju odreenog razdoblja uenja, a prije nisu znali;
buduim studentima i gospodarskim subjektima informirajui ih o
vjetinama i kompetencijama steenima tijekom studiranja.
314
Vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odsluanog predmeta ili na kraju
svoga kolovanja opisane su kroz obrazovne ciljeve, ishode uenja i zadatke,
a odnose se na aktivnosti koje e student znati obavljati nakon uspjenog
svladavanja programa predmeta na razini prihvatljivoj za drutvo.
Uz to, Samoanaliza koju je Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru tijekom
postupka reakreditacije visokog uilita izradilo u studenome 2010. postavlja
sljedeu razvojnu viziju (str. 11): Veleuilite u partnerstvu s gospodarstvom i
srodnim institucijama obrazuje vrsne strunjake, a putem fleksibilnih programa
uspjeno se prilagoava potrebama gospodarstva i pomae njegovom razvoju.
U istome dokumentu, na osnovi svoje misije i vizije, Veleuilite je predvidjelo
i otvaranje dvaju strunih specijalistikih studija do 2012., uvoenje dodatnih
programa cjeloivotnog uenja, daljnju reformu svojih strunih kurikuluma
(uz koordinaciju s alumnima i formu partnerstva sa subjektima iz okruenja),
unaprjeenje internog sustava praenja kvalitete, strunog rada i meunarodne
suradnje te rad na osiguranju i unaprjeenju kakvoe i visokog standarda studiranja
(izgradnjom Studentskog centra i nastavkom provedbe prateih izvannastavnih
aktivnosti).
Stoga spomenuta Samoanaliza na str. 13 specificira: Opravdano je na Veleuilitu
teiti osnivanju bar jednog proizvodnog smjera koji poiva na tradiciji ovog kraja
(gumarstvo, obuarstvo, vinarstvo, hortikultura, promet) ili novim tehnologijama
(logistika, recikliranje, energetska uinkovitost, oblikovanje obue, ekoloka
poljoprivreda i dr.).
Misija i poslovna filozofija uenja poslovnog engleskog jezika
Svojom poslovnom filozofijom i pristupom, Centar za cjeloivotno uenje (nadalje:
CCU) na Veleuilitu Lavoslav Ruika u Vukovaru (nadalje: VEVU) nastoji
slijediti primjere dobre prakse i smjernice koje svojim lanicama preporuuje
Meunarodna udruga za cjeloivotno uenje i pouavanje (International Association
for Continuing Education and Training, IACET) iz Washingtona, DC, SAD te, u
okvirima EU-a i zemalja pristupnica, tzv. okvirni Program za cjeloivotno uenje,
napose Grundtvig, namijenjen obrazovanju odraslih i mobilnosti dionika ukljuenih
315
Zbornik radova
u taj proces. Na taj nain CCU, kao ovlateni pruatelj usluga obrazovanja odraslih
u skladu s verifikacijom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH i kao
suradnik hrvatske Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ulae
konstantne napore glede zadovoljenja strogih kriterija, trinih zahtjeva i ciljeva
takvog vida obrazovanja, uz odgovorno i visokokvalificirano voenje toga procesa.
S tim u vezi, CCU je usmjeren ka sljedeem:
prilagoenost nastavnih termina i naina svladavanja gradiva slobodnom vremenu

veine zaposlenih odraslih polaznika, uz mogunost stalnih besplatnih konzultacija
i poslovnog savjetovanja ili usmjeravanja tijekom cjelokupnog obrazovnog procesa,
u skladu s potrebama i interesima;
uraunatost svih trokova u ukupnu cijenu teaja, pri emu certificirana literatura
postaje trajno vlasnitvo pristupnika.
pruanju usluga neformalnog, raunalno potpomognutog jezinog obrazovanja

i razvoju komunikacijskih vjetina odraslih prema Zajednikom europskom
referentnom okviru za jezike (Common European Framework of Reference for
Languages, CEFRL);
osiguravanju prostornih i materijalnih uvjeta za provedbu kratkotrajnih
(viemjesenih) multimedijskih nastavnih kurikuluma iz podruja poslovnih
pregovarakih vjetina i primjene novih tehnolokih rjeenja;
promidbi sustava cjeloivotnoga uenja u skladu sa suvremenim zahtjevima
trita rada Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske upanije i irega gravitacijskog
podruja hrvatskog Podunavlja;
stavljanju naglaska na vjetine samoobrazovanja i poveanu zaposlenost, na to
upuuje navedeni slogan Biram znanje jer znanjem biram!
Osiguravanje kvalitete i standardizacija nastave
U okviru CCU-a, djelatnici promiu meusobno povjerenje polaznika i predavaa

i ulaganje u vlastito znanje kao najisplativiju odluku i vaan imbenik uspjenosti,
ime pojedinani polaznik stjee vjetine i znanja za napredovanje u vlastitoj
karijeri ili prednost kod zapoljavanja.
U skladu s Pravilnikom o evidencijama u obrazovanju odraslih (NN 129/08),

poglavito l. 3 8, CCU i Financijska, Informativna i Studentska sluba VEVU-a
vode poseban Upisnik programa za obrazovanje odraslih, Upisnik polaznika i
Upisnik radnika, te Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
uredno dostavljaju sve potrebne podatke u vezi s provedbom programa. CCU
djeluje u sklopu VEVU-a, te posjeduje raunalnu opremu i programsku potporu
za internetsku razmjenu podataka s Agencijom za strukovno obrazovanje i
obrazovanje odraslih i e-Maticom. Provedbu programa CCU je takoer u potpunosti
uskladio s Pravilnikom o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke
dokumentacije (NN 129/08). Kao ustanova, CCU ispunjava sve tehnike,
higijenske, prostorne, kadrovske i materijalne uvjete za standardnu izvedbu
programa obrazovanja odraslih prema Pravilniku o standardima i normativima te
nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje
odraslih (NN 129/08). Po zavretku obrazovanja prema upisanim programima,
CCU i VEVU obavljaju unos novih kvalifikacija u radnu dokumentaciju polaznika
i izdaju svjedodbe u skladu s Pravilnikom o javnim ispravama u obrazovanju
odraslih (NN 129/08).
Stoga je u radu osigurano sljedee:

visoka kvaliteta i suvremenost institucionalnog i certificiranog obrazovnog
procesa u svim njegovim komponentama;
upis novosteenih kvalifikacija u polaznikovu radnu dokumentaciju, uz odobrenje
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH (MZO);
mogunost obrazovanja pristupnika po trino prihvatljivim cijenama, ime je
pokazana socijalna osjetljivost bez smanjenja kakvoe pruenoga edukativnog
sadraja;
Time je osigurano sljedee:

profesionalni razvoj putem neformalnog uenja, ali u poticajnom akademskom
okruenju, uz visoku prolaznost i zadovoljstvo polaznika;
koritenje najsuvremenijih nastavnih pomagala i mogunost svladavanja
prilagoenih nastavnih sadraja u slobodnom vremenu polaznika i izvan
konvencionalne predavaonice;
mogunost znatno ire ukljuenosti kvalificiranih vanjskih suradnika iz prakse u
nastavni proces na CCU i bolja interakcija s pristupnicima.
Metodologija i nain rada
316
317
Korespondentnost nastavnih programa
Djelovanje CCU-a usklaeno je s Razvojnom strategijom Vukovarsko-srijemske
upanije od 2007. do 2013. godine, odnosno s njezinim Ciljem 2 (Razvoj ljudskih
potencijala kroz cjeloivotno uenje), Prioritetom 4 (Usklaivanje postojeeg s
novim obrazovnim sustavom i trinim potrebama upanije), Mjerom 22 (Potpora
razvoju visokokolskih ustanova), te Ciljem 4 (Proaktivna uloga Vukovarskosrijemske upanije u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u
okruenju), Prioritetom 8 (Jaanje meunarodne, meuupanijske i unutarupanijske
suradnje), Mjerom 36 (Jaanje suradnje izmeu jedinica lokalne samouprave i
aktivna uloga relevantnih institucija u regionalnom razvoju).
Istodobno, ponueni programi CCU-a podupiru i Program gospodarskog razvoja
Grada Vukovara donesen 21. srpnja 2006., i to poglavito strateki prioritet poticanja
i razvoja poduzetnike kulture u okviru toaka 5c: Poticanje tvrtki da ulau u obuku
sadanje i budue radne snage (cjeloivotno uenje) i 5d: Poticanje svih stanovnika
Grada Vukovara da unaprijede svoja znanja (cjeloivotno uenje), te je u skladu s
Programom poticajnih mjera za razvoj poduzetnitva u 2009. godini, tokom VII.
Informatizacija Grada Vukovara, Projekt e-Vukovar, usvojenim 19. oujka 2009.
godine.
CCU razlikuje obrazovanje (institucionalizirani oblik uenja, obino vezan
uz mlau dob), nastoji suzbiti nelagodu povratka u klupe te promie naviku
cjeloivotnog uenja graana u regiji (spontano, neformalno stjecanje znanja
neovisno o godinama) u skladu s hrvatskom Strategijom obrazovanja odraslih.
Zakljuak
Izmeu efikasnosti gospodarstva u cjelini, odnosno gospodarskih subjekata,
profesora i studenata, postoji korelacija, to podrazumijeva veu povezanost i
usklaenost u visokokolskom obrazovnom sustavu. Obrazovni ciljevi nastojat
e opisati to profesor ini kako bi studenti to znali ispuniti na kraju obrazovnog
razdoblja i prilagoditi potrebama trinih uvjeta. Ishodi uenja, za razliku od
318
Zbornik radova
obrazovnih ciljeva, definiraju ono to bi student morao znati initi na kraju
obrazovnog razdoblja, a ne profesor. Cilj visokokolskog sustava jest uskladiti
potrebna znanja, vjetine komunikacije na hrvatskom jeziku, ali i na poslovnom
engleskom jeziku. U tu svrhu potrebno je kontinuirano ulagati u vlastita steena
znanja te tako sudjelovati u cjeloivotnom uenju kao dobrobiti za pojedinca, ali i
iru drutvenu zajednicu.
Literatura
Allen, K. R. (1999.), Growing and Managing an Entrepreneurial Business. Boston:
Houghton Mifflin Company.
Certo, S. C., Certo, S. T. (2008.), Moderni menadment. Zagreb: MATE.
Hamel, G. (2009.), Budunost menadmenta. Zagreb: MATE.
Marsh, C. J. (1994.), Kurikulum. Zagreb: Educa.
Previi, V. (2007.), Kurikulum. Zagreb: kolska knjiga.
Samoanaliza Veleuilita Lavoslav Ruika u Vukovaru. Studeni 2010.
Singer, Slavica i dr. (2007.), to ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom: rezultati
Global Entrepreneurship Monitor za Hrvatsku, 2006. Zagreb: CEPOR, 2007.
Competence Acquisition as a Key Factor in Education for

Entreprenuership
Abstract - in the territory of the Republic of Croatia, educational system has
experienced multiple reforms which, as a rule, have not contributed to the
creation of high-quality human resources (HR), ready to be directly involved
in entrepreneurship. Furthermore, the problem is increased due to the fact that
the higher educational system has experienced a transformation in a couple of
recent years, having evolved into the Bologna Process, while the high-school
educational system has not adequately followed this change.
Because of the importance to educate professional personnel for the economic
development of eastern Croatia, especially of Vukovar-Sirmium County, being a
Special State Concern Area, it was necessary to launch a three-year vocational
319
Zbornik radova
Course of Trade Study at the University of Applied Sciences Lavoslav Ruika in

Vukovar. A curriculum should form a basis that would respond to contemporary
necessity to understand entrepreneurship as a key economic entities lifelong
learning (LLL) competence at its best.
At the University level, it is necessary to adapt the curricula that would solve
the problems of students adjustment to the pragmatic business conditions while
contributing to the acceptance of entrepreneurship as an educational, social,
and economic value. Moreover, it is necessary to analyze the policy, mission, and
educational objectives within the LLL.
The University of Applied Sciences Lavoslav Ruika in Vukovar invests maximal
efforts in the development of LLL curricula in the field of education and mobility
increase pertaining to the students involved in the process. The programs are
adapted to the guidelines provided by the International Association for Continued
Education and Training (IACET), Washington, DC, and the EU.
Suradnja obrazovnih institucija i poslovnih subjekata

Cooperation on education and business entities
320
321
Zbornik radova
OBRAZOVANJE U FUNKCIJI PREVENCIJE

NEZAPOSLENOSTI U UVJETIMA VIKA RADNIKA
Vitomir Begovi
Vlada Republike Hrvatske, Ured za socijalno partnerstvo u RH
vitomir.begovic@vlada.hr
Saetak - usprkos sve teim ekonomskim problemima, neophodno je prihvatiti nune

promjene u poduzeima i na tritu rada, ne kao prijetnju, ve kao mogunost. Prilagoavati
se promjenama kako bi se uspjelo, unato sve jaoj konkurenciji, opstati na tritu, mogue
je prije svega koritenjem ljudskog potencijala koji je kreativan i fleksibilno prilagodljiv,
ali i multiobrazovan s razvijenim potrebnim vjetinama. Smanjivanje broja zaposlenih
radnika zbog gospodarskih, tehnolokih i organizacijskih razloga ne mora znaiti i
njihov prelazak u dugotrajnu nezaposlenost. Proces zbrinjavanja vika radnika nuno
podrazumijeva participaciju poslodavca, socijalnih partnera i drugih imbenika na tritu
rada poduzimanjem niza moguih mjera i aktivnosti. Kad se pravodobno utvrdi odreeni
viak radnika, kroz osmiljeni program prua se niz mogunosti alternativnog zapoljavanja
tih radnika uz procjenu pojedinanih potencijala, interesa i mogunosti te odgovarajue
programe obrazovanja i osposobljavanja za zanimanja potrebna na tritu rada, kao i za
samostalne poduzetnike aktivnosti. Brze promjene uvjeta poslovanja, tehnologija i stalni
zahtjevi trita zahtijevaju cjeloivotno obrazovanje te osuvremenjivanje niza programa
koji mogu omoguiti i poveati anse za novo zapoljavanje ili pokretanje samostalnog
poslovanja. Temeljni cilj koji je potrebno ostvariti u prevenciji nezaposlenosti u uvjetima
vika radnika je pomo, podrka, posredovanje, edukacija i usmjerenje ka novom
zapoljavanju ili samozapoljavanju. Cilj donoenja i provedbe programa obrazovanja i
drugih mjera u cilju prevencije nezaposlenosti, u sluaju vika radnika, treba omoguiti
takvim radnicima realnu ansu za opstanak na tritu rada te ih pripremiti za njihovu novu
profesiju ili novu priliku za iskazivanje poduzetnikih sklonosti i namjera.
Kljune rijei - restrukturiranje, viak radnika, obrazovanje, trite rada, prevencija

nezaposlenosti
322
Vitomir Begovi
323
Zbornik radova
Uvod
Konkurentski poloaj odreene nacionalne ekonomije ili poduzea ovisi prvenstveno o
kvaliteti raspoloivih ljudskih resursa. Koritenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu
glavni su imbenici gospodarskog i socijalnog napretka. Ulaganjima u obrazovanje
omoguava se stjecanje novih znanja i vjetina, potrebnih za ouvanje postojeih radnih
mjesta, ali i oblikovanje i otvaranje novih radnih mjesta. Izlazak iz svijeta rada zbog
gospodarskih, tehnolokih ili organizacijskih razloga te zadovoljavanje zakonske forme
donoenjem i provedbom Programa zbrinjavanja vika radnika, a bez prethodne edukacije
i iznalaenja produktivnih i alternativnih rjeenja, uzrokuju jedan od najveih problema na
tritu rada, a to je dugotrajna nezaposlenost. Takav vid nezaposlenosti za sobom povlai
gubitak znanja i vjetina steenih radom ili obrazovanjem, gubitak motivacije i aktiviteta,
te gubitak odreene veze s tritem rada.
Pravodobnim i osmiljenim programima cjeloivotnog obrazovanja, a posebno kvalitetnim
dugoronim i kratkoronim planovima kadrova, mogue je organizirati dodatne programe
obrazovanja, a time i odgovarajuu pokretljivost pojedinaca na tritu radne snage i njihov
prelazak na druge poslove.
U cilju ostvarivanja programa obrazovanja, posebno radnika kojima prijeti rizik otputanja,
posebno je vana uloga poslodavca, ali isto tako i sindikata te drugih odgovarajuih
institucija na tritu rada.
Istovremeno, potrebna je i fleksibilnost prilagodbe programa i metoda rada obrazovnih
institucija, programa obuavanja i usavravanja zaposlenih zahtjevima promjena globalnog
trita, najnovijim svjetskim dostignuima i standardima, te razvoj poduzetnikih
kompetencija, polazei pritom od injenice da se u dananjim i buduim gospodarskim
okolnostima, hrvatsko gospodarstvo zasniva na razvoju malog poduzetnitva i obrta.
U vrijeme globalizacije, tranzicije i restrukturiranja, u stalnoj trci za konkurentnou,
dnevna mora za radnike, poslodavce, sindikate, radnika vijea, Hrvatski zavod za
zapoljavanje (HZZ), ali i dravu postaje problem to uiniti u situaciji kada se najavi
zbrinjavanje vika radnika.
Problematika vika radnika u praksi
Fleksibilnost i sposobnost pravodobne prilagodbe trinim promjenama poduzea i radnika
postaju imperativ rada i opstanka. I gotovo da u vezi takvog razumljivog odreenja nema
spora.
324
Vitomir Begovi
Meutim, pratei due vrijeme trendove na ovome podruju, izuzimajui pritom suprotne
primjere, zamjeujem u jednom broju sluajeva sljedee:
nedostatak kratkoronih i dugoronih poslovnih planova, odnosno jasne vizije i
strategije kompanije, kvalitetnih proizvoda i usluga, fleksibilnosti i prilagodbe
organizacije promjenama u okruenju, te slijedom toga kasno otkrivanje vikova
radnika,
izostanak profesionalnog upravljanja ljudskim resursima tj. upravljanja
organizacijskim promjenama, sustavom motiviranja i nagraivanja, brojem i
strukturom zaposlenih (zapoljavanje, restrukturiranje), razvoja, promocije i
edukacije zaposlenih, praenja, istraivanja i unaprjeenja radnog okruenja, kao i
razvoja korporacijskog identiteta, vrijednosti i kulture,
izostanak pravovremenih aktivnosti na preustroju poslovanja, kao i mjera kojima bi
se osigurala alternativna rjeenja zapoljavanja i samozapoljavanja uz angairanje
konzultanta i ukljuivanje samog poslodavca, radnika, sindikata, HZZ-a, nadlenih
slubi jedinica lokalne samouprave, odreenih obrazovnih institucija, poduzetnikih
centara i inkubatora itd.,
jednostran pristup u primjeni odredbi Zakona o radu, pri emu se bez veeg napora
prilazi isplati ugovorenih otpremnina, ili radi smanjivanja otpora, osigurava se
privola radnika odreenih za otpust tzv. stimulativnim otpremninama.
Dakle, u takvim situacijama uz program zbrinjavanja, koji je esto puta formalan, kao i
postupak davanja suglasnosti na isti, miljenja sam da nedostaje svojevrsni pratei akcijski
plan kojim bi se precizno utvrdilo stanje, mogunosti i potrebne mjere konkretne pomoi
svakom pojedincu, koristei pritom sve mogunosti koje ve postoje u okviru sustava, u
cilju poveanja konkurentnosti pojedinaca na tritu rada.
Posljedice su izlazak odreenog broja radnika, uglavnom starijih, iz svijeta rada, nesnalaenje
u novonastaloj situaciji, raspolaganje izvjesnom sumom novca, u nekim sluajevima ak i
dovoljnom za poetak novog posla, ili udruivanje s drugima radi pokretanja neeg novog,
ali to postaju gotovo vrlo rijetki sluajevi. U pravilu, najvei dio takvih otputenih radnika
u konanici zavrava u evidenciji HZZ-a, na mjesenoj novanoj naknadi i ekanju nove
prilike, ili u radu u sivoj ekonomiji, a istovremeno novac od otpremnine odlazi u klasinu
potronju i vrlo brzo nestaje.
Preventivne aktivnosti u cilju smanjenja rizika nezaposlenosti
Temeljno je pitanje kako djelovati na uzroke koji dovode do pojave vikova zaposlenih i
Vitomir Begovi
325
Zbornik radova
izostanka adekvatnih poteza kojima bi se u najveoj mjeri djelovalo supstitucijom drugih

poslova, te kroz akcijski program ponudila alternativna rjeenja.
Potpuno je jasno da je hrvatski cilj postati drutvo znanja ili ekonomija temeljena
na modernim tehnologijama i uslugama, jer u globalnim uvjetima samo takav pristup
osigurava konkurentnost.
To znai da radnici moraju poveati osobnu konkurentnost, osobnom fleksibilnou, a to
je mogue stalnim osposobljavanjem i edukacijom, kako bi stekli odgovarajua znanja i
vjetine, a time i pokretljivost unutar tvrtke, ali i na irem tritu rada.
Strategija uenja za poduzetnitvo za razdoblje 2010.-2014. i Zakon o obrazovanju odraslih
pruaju poticaj cjeloivotnom obrazovanju, ali bez aktiviteta, bez zajednike suradnje,
planiranja i praktine provedbe tih stratekih dokumenata uz znaajno angairanje
poslodavaca i sindikata, te sudjelovanje drave i samih pojedinaca nije mogue ostvariti
sinergijski pozitivan uinak na promjene u gospodarstvu i tritu rada. Zato bi bilo vrlo
korisno da se kolektivnim ugovorima i drugim internim aktima, te posebnim planovima
regulira pravo i obveza na kontinuirano obrazovanje i usavravanje zaposlenih u odreenim
tvrtkama i drugim institucijama, kao kljunom preduvjetu smanjivanja rizika od gubitka
posla i nekonkurentnosti. Pritom, podsjeam da i sada u samom Zakonu o radu postoji okvir
koji na to upuuje, te da je obrazovanje i osposobljavanje pravo i obveza, i poslodavca i
radnika.
Kada su u pitanju oni koji su ve u ranijem razdoblju evidentirani u HZZ-u, drim da je
nuno planski i individualno, pratei sadanje, ali posebice budue trendove na tritu rada,
pristupiti operativnim aktivnostima s ciljem njihove dokvalifikacije i prekvalifikacije, kako
bi i uz odgovarajue mjere iz Akcijskog plana zapoljavanja za ovu i sljedee godine mogli
konkurirati na tritu rada.
U zemljama koje su uspjeno provele fleksibilizaciju na tritu rada, uloga drave se
oitovala upravo u toj koordinaciji izmeu trita rada i interesa graana. Primjera radi,
u vedskoj se u drugoj polovici devedesetih oko 50 posto zaposlenih dokvalificiralo,
prekvalificiralo, specijaliziralo, polazilo strune programe, ali i fakultetski obrazovalo u
srednjoj ivotnoj dobi.
U Nizozemskoj su, uz dravne agencije, u tome procesu bili vrlo aktivni i sindikati,
preuzimajui, nakon odreenog otpora, promjene i novu ulogu, polazei od toga da se
radnici moraju prilagoditi promjenama.
Poslodavci sve ee, a takav je trend i dalje predvidiv, donose odluke i o izdvajanju
326
Vitomir Begovi
odreenih funkcija tzv. sporednih djelatnosti iz sastava matine tvrtke. Meutim, u praksi
se primjenjuju razliiti modeli, tj. povjeravanje tih poslova u budunosti potpuno novom
subjektu, to znai da radnici, koji su do tada radili te poslove, u potpunosti odlaze iz
tvrtke kao viak, ali imamo i primjera gdje poslodavci, uz isplatu otpremnina, radnicima
omoguavaju daljnji nastavak rada u drugaijoj organizacijskoj i vlasnikoj formi i upravo
na tragu inicijative da viak u stvarnosti i ne mora biti viak, ukoliko postoji alternativa.
Uloga pojedinih aktera na tritu rada
Uloga pojedinca mora se mijenjati, u samoprocjeni vlastitih vjetina i znanja, aktivnom
traenju posla, prihvaanju dodatnog i stalnog obrazovanja za odravanje zapoljivosti, te
vertikalnoj i horizontalnoj pokretljivosti unutar jedne tvrtke ali i ire.
Naime, sigurnost radnika temeljena na zadravanju postojeih radnih mjesta pod svaku
cijenu je element koji e u budunosti stvarati probleme u postizanju globalne konkurentnosti
u malom otvorenom gospodarstvu kakvo je u Hrvatskoj. Zato je klju sigurnosti na tritu
rada u edukaciji, osobnom razvoju i aktivaciji ljudskih potencijala.
Kada su poslodavci u pitanju, za njih ljudi postaju kljunom konkurentskom prednou, i
takav e trend zasigurno istisnuti sve one koji nisu sposobni privui i zadrati motivirane,
sposobne i kreativne radnike.
Odgovornost je poslodavaca da ulaganjem u ljude jaaju njihovu sadanju i buduu poziciju
na tritu rada, te da nose dio tereta restrukturiranja znanja i vjetina potrebnih za razvoj.
Pravodobno predvianje moguih vikova te suradnja s nizom drugih institucija u
iznalaenju alternativnih rjeenja zapoljavanja treba biti standard, a ne izuzetak.
Nadalje, poslodavci imaju i kljunu ulogu u promicanju etikih standarda poglavito u
podruju osiguranja osnovnih radnikih prava i prava na obrazovanje.
Temeljni cilj svakog ozbiljnog poslodavca treba biti javna verifikacija ispunjavanja kriterija
drutveno odgovornog poduzea.
Sindikati imaju izuzetno znaajnu ulogu u pravovremenom praenju i iniciranju mjera
kojima e se na najmanju moguu mjeru smanjiti razlozi za klasino otputanje radnika,
forsirajui istovremeno programe cjeloivotnog obrazovanja, pri emu je mogue, uz
sredstva poslodavca i pojedinca, angairati i sredstva sindikata. Pri tome je mogue, kao
to je to bio sluaj u Nizozemskoj, da sindikati budu osnivai i agencija za privremeno
i povremeno zapoljavanje, jer mogu radnike bolje plaati od konkurencije, pruati im
Vitomir Begovi
327
Zbornik radova
osposobljavanje i druge beneficije, te ih pripremati za bru protonost prema stalnom

tritu rada, utjeui na taj nain i na smanjivanje sivog trita rada.
HZZ se treba dalje razvijati kao glavni imbenik mobilnosti i razvoja ljudskih resursa za
razvoj, pruajui potporu traiteljima posla, uz maksimalni mogui individualni pristup
pojedincu.
Uloga drave bitna je na podruju makroekonomske politike, koja e omoguiti stabilno
i predvidivo okruenje. Odgovarajuim zakonima i mjerama drava treba pruati poticaj
poslodavcima i pojedincima, kao i obrazovnim institucijama s ciljem strunog usavravanja
i obrazovanja radnika i nezaposlenih.
Meutim, najvea je obveza drave u investiranju u kvalitetan obrazovni sustav, te u
pruanju podrke znanstvenim istraivanjima. U okviru toga, moderno obrazovanje
odraslih mora biti u stanju pruiti vjetine neophodne na tritu rada.
Uloga raznih obrazovnih institucija treba biti u irokoj ponudi kvalitetnih programa kojima
e se pratiti suvremene potrebe na tritu rada, potiui sve oblike formalnog i neformalnog
obrazovanja.
Znaaj produktivnog zbrinjavanja vika radnika

Proces zbrinjavanja vika radnika zasluuje veu panju te ga je zbog sprjeavanja daljnjeg
rasta broja nezaposlenih i korporativne socijalne osjetljivosti i odgovornosti, nuno podii
na odgovarajuu razinu efikasnosti. Nain za postizanje toga cilja je participacija socijalnih
partnera i pravodobno poduzimanje odgovarajuih organizacijskih aktivnosti.
Pri tome je potrebno uzeti u obzir odreene kljune vrijednosne elemente:
-
-
-
-
Jedinice lokalne samouprave, tehnoloki parkovi, poduzetniki centri, inkubatori i drugi

oblici potpore poticanju zapoljavanja i samozapoljavanja kljuni su imbenici otvaranja
novih mogunosti zapoljavanja.
Socijalni partneri, suradnjom kroz institucionalna tijela, kao to su nacionalno i lokalna
Gospodarsko-socijalna vijea (GSV), Upravno vijee i Savjetodavna vijea HZZ-a,
Upravni odbor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom,
Povjerenstvo za praenje provedbe Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja, Upravno
vijee Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i dr. imaju mogunost
i obvezu biti ukljueni u sve procese razvoja i zapoljavanja kroz planiranje, praenje
i evaluiranje politike zapoljavanja i mjera na tritu rada s ciljem potpore podizanju
zapoljivosti radnika.
Nadalje, vrlo je vano uspostaviti sustav prikupljanja podataka iz sektora poduzea,
obrazovnih institucija, zavoda za zapoljavanje itd., kako bi razvili dobar informacijski
sustav trita rada.
Kako je pitanje rada i zapoljavanja zasigurno jedno od sredinjih gospodarsko-socijalnih
pitanja, na ovome podruju mogue je razviti javno-privatna partnerstva koja e omoguiti
umreavanje svih nositelja interesa u podruju zapoljavanja, razvoja i obrazovanja.
328
Vitomir Begovi
na prvom je mjestu poruka da radnici nisu potrona roba, da svatko ima

odreene potencijale koje je potrebno prepoznati, odrati i iskoristiti, a da je
stimulativna otpremnina rjeenje samo u nedostatku drugih mogunosti, da
je svim radnicima koji imaju potencijal potrebna podrka i pomo za novo
zapoljavanje, ukljuivo i poduzetnie vjetine,
da je podrka alternativnom zapoljavanju vika radnika za poslodavca jeftinija
od otpremnine, a za dravu bezuvjetno korisnija od dugotrajne nezaposlenosti,
da je korisnije da radnik, umjesto u troak, svoju otpremninu investira u svoju
budunost i budunost svoje obitelji,
da se na takav nain iskazuje poruka da su ljudi vani, a poslodavac ima
ljudsko lice, dok istovremeno poduzee i drutvo koje to prati postaju socijalno
odgovorni.
Svrha izrade programa produktivnog zbrinjavanja vika radnika je:

-
-
-
-
-
razvoj odgovarajuih organizacijskih formi i naina posredovanja,

pomoi i edukacije za zapoljavanje ili samozapoljavanje radnika u tijeku
restrukturiranja i u razdoblju otkaznog roka,
osiguranje socijalne i materijalne sigurnosti radnika, s mogunou novog
zapoljavanja ili pokretanje samostalnog poslovanja,
reafirmacija potencijala i mogunosti pojedinih radnika za trite rada,
identifikacija radnika s iskazanim poduzetnikim sklonostima i namjerama,
struno usavravanje i prekvalifikacija radnika koji e u tijeku procesa
reorganizacije i modernizacije biti iskazani kao viak.
Mogui nain zbrinjavanja vika radnika
U svrhu zbrinjavanja vika radnika mogue je implementirati nekoliko temeljnih programa

i to:
Vitomir Begovi
329
Zbornik radova
Struno usavravanje i prekvalifikacija

Zapoljavanje na novootvorenim radnim mjestima unutar poduzea uz
financiranje iz sredstava za poticajne otpremnine
Poticaj poduzetnitvu
Poticaj, podrka i pomo kod samozapoljavanja za one radnike koji odlue
nastaviti rad kao obrtnici ili mali poduzetnici uz koritenje sredstava za poticajne
otpremnine i druge potpore u okviru odreenih programa na nacionalnoj razini
Poticajno zapoljavanje
Sufinanciranje novog zapoljavanja radnika s liste vika kod drugih poslodavaca
uz koritenje sredstava poticajnih otpremnina i namjenskih sredstava drave
za poticanje zapoljavanja
Zapoljavanje u izdvojenim i privatiziranim dijelovima poduzea koji nastaju
iz matinog poduzea uz financiranje iz sredstava poticajnih otpremnina i
namjenskih sredstava drave za poticanje zapoljavanja
Programi inkubatora
Osiguranje nove proizvodnje s radnicima koji su viak u programima
supstitucije nabave roba ili usluga za matino poduzee, uz umjerena ulaganja
i prekvalifikaciju radnika koji su viak u kraem trajanju, s tim da su osnivai
i vlasnici takvih poduzea radnici, uz koritenje sredstava za poticajne
otpremnine, sredstava poduzea i drugih poticajnih sredstava
Zapoljavanje vika radnika sa smanjenom radnom sposobnou na novim
prilagoenim radnim mjestima, uz koritenje poticajnih mjera drave za
zapoljavanje osoba s invaliditetom
330
Interna burza rada

Interna burza rada treba omoguiti veu pokretljivost radnika, kako unutar
tako i izvan poduzea, a ciljna skupina su radnici koji nisu na listi vika, a
ele poslovni i radni uspjeh potraiti na drugim radnim mjestima. Na takav
nain mogue je realizirati suradnju i razmjenu informacija izmeu odjela za
upravljanje ljudskim resursima matinog, izdvojenih i suradnikih poduzea.
Praktina provedba
Svaki pojedinac koji se utvrdi kao viak treba dobiti osobnog savjetnika koji e
ga voditi kroz proces utvrivanja preostalih radnih sposobnosti i profesionalne
orijentacije, ukljuiti ga u programe edukacije za aktivno traenje posla iji
Vitomir Begovi
rezultat treba biti individualni plan novog zapoljavanja pojedinca. Ovisno o

vrsti plana, tijekom njegove realizacije mogue je primijeniti odgovarajue
mjere podrke (edukacija, osposobljavanje, konzalting, izrada poslovnog
plana) ili mjere posredovanja kod buduega poslodavca zainteresiranog za
radno angairanje traitelja posla.
Zakljuak
Restrukturiranje poduzea, privatizacija, promjena proizvodnog programa, uvoenje novih
tehnologija, tekoe prilagodbe zahtjevima trita i slini razlozi najei su uzrok pojave
vika radnika.
U proteklih 20 godina znaajan udio vika radnika u poduzeima bio je zbog tehnikih,
gospodarskih i organizacijskih razloga. Zbrinjavanje vika radnika, iako zakonska obveza,
svelo se najee na formalnu proceduru, a dominantni nain skrbi bili su prijevremena
mirovina i stimulativne otpremnine.
Problem otkaza ugovora o radu uzrokuje promjenu socijalnog statusa pojedinca i njegovu
socijalnu nesigurnost, a esto puta i izostanak daljnje radne perspektive. Suoavanje s
tom injenicom nije nimalo jednostavno, a veina osoba u takvoj situaciji treba konkretnu
pomo, podrku, posredovanje, edukaciju te, naravno, daljnje usmjerenje u cilju novog
zapoljavanja ili samozapoljavanja, odnosno poduzetnike aktivnosti. Znaajan broj
radnika koji se nau na listama vika radnika predstavlja odgovarajui potencijal koji
e, ako mu se ne pomogne u iznalaenju rjeenja za daljnje zapoljavanje, prestati biti
potencijal.
esto puta problem nije u nedostatku ideja, sposobnosti i motivacije za promjenu, ve
najee u okruenju. Izostanak pozitivnih primjera, a posebice ponude neposredne
pomoi, dovodi do izostanka ponude i realizacije programa edukacije za zapoljavanje i
samozapoljavanje.
Jedan od osnovnih preduvjeta gospodarskog i socijalnog razvoja Hrvatske jest poveanje
broja zaposlenih, odnosno otvaranje novih radnih mjesta. Pritom je od osobite vanosti
svekoliko stvaranje pozitivne poduzetnike klime, kao i ponuda i realizacija razliitih
programa cjeloivotnog obrazovanja i osposobljavanja za trite rada sukladno iskazanim
potrebama, kao i osposobljavanje za samostalno voenje poslovanja.
Kako bi se ostvarilo sinergijsko djelovanje na ovom podruju, od osobitog je znaaja
kontinuirana suradnja obrazovnih institucija i poslovnih subjekata, kao i svih drugih
imbenika na tritu rada.
Vitomir Begovi
331
Zbornik radova
Uz najiru primjenu koncepcije cjeloivotnog uenja koja e odgovoriti izazovima

ukljuenja Hrvatske u Europsku uniju, potrebno je provoditi kontinuirano obrazovanje
zaposlenih i nezaposlenih osoba, kao i prilagodbu obrazovnih institucija i poduzea na
razliite oblike poduzetnike edukacije polazei od injenice da je znanje stvarna vrijednost
kojom se opstaje na tritu, ukljuivo i tritu rada.
Literatura
Dragievi, Mirjana (1999.), Konkurentske prednosti ljudskog potencijala u globalnoj

ekonomiji (Pretpostavke za Hrvatsku), Ekonomija, RIFIN, str. 297-307, br.3
the labour market, as well as for independent entrepreneurial activities. Fast changes
in working conditions, technology and constant demands of the market require lifelong
learning and revision of existing programmes which may enable and increase the chances
for new employment or starting up independent business. The basic goal to be achieved
when it comes to prevention of unemployment in conditions of redundant workers is help,
mediation, education and orientation towards new employment or self-employment. The
goal of adopting and implementing educational programmes and other measures in order
to prevent unemployment in conditions of employee redundancy is to allow these workers
a realistic chance for survival on the labour market and to prepare them for their new
profession or new opportunity to express entrepreneurial affinities and intentions.
Friedrich Ebert Stiftung, Ured u Zagrebu (2001.), Strategije protiv nezaposlenosti,

Zagreb
http:/www.hd-pro.hr/podrska_poslodavcima_0.htm (9.5.2011.)
EDUCATION IN FUNCTION OF PREVENTION OF UNEMPLOYMENT IN

CONDITIONS OF EMPLOYEE REDUNDANCY
Summary - in spite of increasingly more difficult economic problems, it is vital to accept

the necessary changes in companies and on the labour market, not as a threat, but as an
opportunity. Adapting to changes in order to succeed in surviving on the market, despite
ever increasing competition, is possible primarily by using human potential, which is
creative and flexible, but also multieducated with developed necessary skills. Reduction of
the number of employees due to economic, technological and organizational reasons does
not have to mean their transition into long-term unemployment. The process of adopting
a redundancy social security plan normally implies cooperation between the employer,
social partners and other stakeholders on the labour market by undertaking a number of
possible measures and activities. When a number of redundant workers are established in
a timely manner, through a predesigned programme, a number of possibilities appear for
alternative employment of these workers, with assessing individual potentials, interests
and appropriate educational and vocational programmes for professions needed on
332
Vitomir Begovi
Vitomir Begovi
333
Zbornik radova
SUSTAV OBRAZOVANJA ZA OBRTNITVO KAO JAMAC

OPSTANKA I RASTA OVE GOSPODARSKE GRANE
Mirela Leki
Hrvatska obrtnika komora, Zagreb, Hrvatska
mirela.lekic@hok.hr
Saetak - Hrvatsko obrtnitvo odavno je spoznalo da je dobro obrazovana radna
snaga jamac opstanka i rasta ove vane gospodarske grane. Kako je Hrvatska
iza sebe imala dugogodinju tradiciju u obrtnitvu, odmah nakon osamostaljenja
Hrvatska obrtnika komora poduzela je niz aktivnosti kako bi razvila sustav
obrazovanja koji e adekvatno odgovoriti na zahtjeve obrtnitva. Zahvaljujui
potpori Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva razvijen je sustav koji
predstavlja spoj tradicije obrtnikog obrazovanja i novih trendova u obrazovnoj
politici EU-a. esnaestogodinje iskustvo provedbe ovog dijela strukovne izobrazbe
pokazuje da se smjernice i standardi provedbe strukovnog obrazovanja u zemljama
EU-a mogu uspjeno primijeniti i u naoj zemlji, naglaavajui pritom kao
najvanije partnerstvo gospodarstva i obrazovnog sustava, jer u uvjetima brzog
gospodarskog razvoja to postaje nunost. Kako programi izobrazbe za obrtnika
zanimanja prvenstveno usmjeravaju uenike prema tritu rada, tijekom 2009.
i 2010. godine provedeno je istraivanje ija je osnovna svrha bila ispitati kako
kvaliteta praktine nastave utjee na zapoljivost uenika koji su zavrili neki od
programa izobrazbe za obrtnika zanimanja. Dobiveni rezultati i preporuke panel
diskusije mogu se iskoristiti kao jedno od brojnih polazita za daljnje unaprjeenje
kvalitete obrazovanja za obrtnika zanimanja, ali i cjelokupne strukovne izobrazbe.
Kljune rijei: naukovanje, zapoljivost, kvaliteta obrazovanja, kompetencije
334
Mirela Leki
335
Zbornik radova
UVOD
vjetina i navika potrebnih suvremenom tritu rada te injenice da obrazovanje za

zanimanje veini mladih ljudi znai put do zaposlenja i dokazivanja na tritu rada
koji e u konanici oblikovati kvalitetu i tijek njihova ivota, hrvatski obrtnici su
prije 16 godina odluili biti aktivni sudionici u procesu izobrazbe i razvoja vjetina
mladih koji su odabrali neko od obrtnikih zanimanja. Hrvatska obrtnika komora,
asocijacija hrvatskih obrtnika koja u naem gospodarstvu egzistira ve vie od
150 godina, poduzela je niz aktivnosti kako bi razvila sustav koji e adekvatno
odgovoriti na zahtjeve obrtnitva. Naime, obrtnika zanimanja, upravo zbog svojih
specifinosti, zahtijevaju visok stupanj vjetina. Uei od drugih, hrvatski obrtnici
prepoznali su proces naukovanja (nain pouavanja dominantan u njemakim
kolama i veini zemalja sjeverne Europe i Skandinavije) kao najbolji nain
izobrazbe obrtnikih vjetina. Naukovanje se naglaava i u suvremenoj pedagokoj
literaturi koja promilja odgojnoobrazovne sustave kao nain kojim emo pomoi
mladoj generaciji u suoavanju sa svim izazovima koji ih ekaju u budunosti i
koji smatra da obrazovanje mora unaprijediti razumijevanje. Hrvatska obrtnika
komora, uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, razvila je
sustav koji je ureen Zakonom o obrtu i koji predstavlja spoj tradicije obrtnikog
obrazovanja i novih trendova u obrazovnoj politici EU-a. Posebnost ovog sustava
jest da opeobrazovne predmete i struno teorijski dio naukovanja izvodi srednja
strukovna kola, a praktini dio naukovanja licencirana (ovlatena) obrtnika
radionica ili pravna osoba. Zakonom o obrtu, kao i brojnim podzakonskim aktima,
osim to je usustavljeno partnerstvo izmeu Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta i Hrvatske obrtnike
komore, regulirani su i meusobni odnosi poslodavaca, uenika, njihovih roditelja
i samih strukovnih kola. Strukovno obrazovanje za obrtnika zanimanja u okviru
kojeg uenici imaju dvostruko vie sati praktine nastave, od kojih 70 % mora
obvezno, osim u izuzetnim sluajevima, provesti u gospodarstvu, za razliku od
uenika koji se za ista zanimanja koluju prema tzv. kolskim (B programima),
uenicima osigurava:
Hrvatsko gospodarstvo ve due vrijeme izraava nezadovoljstvo izlaznim

kompetencijama osoba koje zavravaju neke od programa strukovne izobrazbe.
Naime, neosporna je injenica kako znanja i vjetine, odnosno kompetencije
uenika koji zavravaju neke od programa strukovne izobrazbe ne odgovaraju
kompetencijama koje trai trite rada. Nove tehnoloke promjene u svim
djelatnostima dovele su do poveanih kvalifikacijskih zahtjeva. Strukovno
se obrazovanje, sadrajno i metodiki, sve vie usmjerava na razvoj strunih,
osobnih i socijalnih radnih sposobnosti, uz poseban naglasak na uvaavanju
kljunih kompetencija i zatite okolia. U uvjetima brzog gospodarskog razvitka,
ukljuivanje gospodarstva u strukovnu izobrazbu postaje nunost. Naime, kreatori
politike razvoja gospodarstva, ali i kreatori obrazovne politike naeg drutva
moraju si postaviti pitanje je li u dananje vrijeme mobilnosti, novih tehnologija,
konkurencije i ostalih izazova, koje donose suvremeni uvjeti i naini ivota i rada,
mogue realizirati kvalitetnu strukovnu izobrazbu ukoliko se ona nee odvijati i
u realnom gospodarskom okruenju. Mogu li mladi ljudi postati sigurni u svoje
znanje i svoje vjetine, postati kompetentni u zanimanju koje su odabrali za svoj
ivotni poziv, pripremljeni za neprestane promjene koje vladaju na tritu rada
ukoliko se ne osposobljavaju u svakodnevnim ivotnim i radnim situacijama i
ukoliko u takvom okruenju ne provedu dovoljan fond sati. Naime, klasina kola
u kojoj se realiziraju svi odgojno-obrazovni sadraji, teorijski i praktini, ne moe
zadovoljiti potrebe gospodarstva. Pitanje obrazovanja u nekoj zemlji od prevelike
je vanosti da bi ga se prepustilo bilo pojedincu bilo jednom sektoru. Gospodarstvo
mora preuzeti odgovornost za kvalitetu strukovne izobrazbe, a obrazovni sektor
biti spreman na istinsko partnerstvo i suradnju. Zadaa jednog i drugog sektora jest
pridonositi realizaciji zajednikog obrazovnog cilja, a taj je osposobiti kompetentne
ljude, to je osnovni preduvjet ne samo izlaska iz gospodarske krize, ve i ukupnog
gospodarskog rasta.
NAUKOVANJE KAO PRIMJER USPJENE POVEZNICE OBRAZOVANJA I
GOSPODARSTVA U HRVATSKOM OBRAZOVNOM SUSTAVU
Svjesni nesrazmjera izmeu ishoda uenja koje producira obrazovni sustav i znanja,
336
Mirela Leki
osposobljavanje za samostalan rad u zanimanju za koje se koluje,
povezivanje strune teorije i praktine primjene,
primjenu strune teorije u praksi,
Mirela Leki
337
Zbornik radova
bolje razumijevanje struno-teorijskih sadraja nauenih u koli,
stjecanje poduzetnikih vjetina na licu mjesta,
stjecanje socijalnih kompetencija,
-
bre ukljuivanje u posao nakon zavrenog srednjokolskog
obrazovanja,
-
laku zapoljivost.
Naukovanje, naime, ne znai puku prisutnost uenika u obrtnikoj radionici.

Naunik je tijekom naukovanja u potpunosti ukljuen u poslovno okruenje u
koje ga njegov majstor postupno uvodi u tajne zanimanja, prvo samo promatrajui
kako njegov majstor pristupa problemu, narudbi, konfliktu ili sl., a sa svakim
novim problemom ili narudbom postupno ukljuuje uenika sukladno njegovim
sposobnostima. Uenje se odvija prvo promatranjem, kasnije i samostalnim
ukljuivanjem, ali to je najvanije, uz kontinuirano objanjavanje (to se radi, kako
se radi i zato se tako radi). Uenjem kod poslodavca stjeu se i razvijaju brojne
socijalne kompetencije, kao to je pravovremen dolazak na posao, potivanje radne
discipline, nain komuniciranja s ostalim radnicima, s nadreenima, s dobavljaima,
te kupcima i klijentima njegova majstora kao i razvijanje poduzetnikog duha,
potivanje standarda unutar struke, potivanje strogo propisanih pravila u okviru
radnog mjesta i sl. Majstor ga tijekom naukovanja postupno potie na samostalnu
izvedbu, rjeavanje problema, uklanjanje kvarova i sl., to e toj mladoj osobi,
po zavretku obrazovanja, pomoi da se u to boljem svijetlu predstavi buduem
poslodavcu i u najkraem moguem vremenu ukljui u posao, jer e mu to biti ve
poznato okruenje, budui da je tijekom redovnog srednjokolskog obrazovanja
vei dio upravo provodio u njemu. Za vrijeme naukovanja uenici istovremeno
stvaraju priliku za vlastito zapoljavanje, jer viegodinje iskustvo Hrvatske
obrtnike komore ukazuje na injenicu da poslodavci, ukoliko postoji potreba za
zapoljavanjem, rado zapoljavanju vlastitog praktikanta. Upravo zahvaljujui
usmjerenosti obrazovnih programa za obrtnika zanimanja prema gospodarstvu/
poduzetnitvu, strukovno obrazovanje u Hrvatskoj vrednovano je od strane
Europske komisije vrlo visokom ocjenom (4 od moguih 5).
338
Mirela Leki
POVEZANOST KVALITETE PRAKTINE NASTAVE I ZAPOLJIVOSTI

Uz pripremljenost mladih ljudi za samostalan i odgovoran ivot, mjerilo kvalitete
strukovne izobrazbe jest svakako i zapoljivost. Kako programi izobrazbe za
obrtnika zanimanja uglavnom usmjeravaju uenike prema radu i razvoju karijere
kroz rad u odabranom zanimanju, ovaj kriterij bio je osnovna misao vodilja u
osmiljavanju istraivanja koje e dati dio odgovora na to pitanje. Stoga je Odjel
za obrazovanje Hrvatske obrtnike komore osmislio projekt Povezanost kvalitete
strukovne izobrazbe za obrtnika zanimanja i zapoljivosti, a zahvaljujui
prepoznavanju te potrebe i koristi Europska zaklada za obrazovanje (ETF) odluila
ga je financirati. Cilj cjelokupnoga projekta, koji se provodio u tri faze, bio je
ispitati na koji nain kvaliteta strukovne izobrazbe utjee na zapoljivost osoba koje
su zavrile neke od programa izobrazbe za obrtnika zanimanja i dati preporuke
mjera za poveanje kvalitete. Prva faza istraivanja provedena je u travnju 2009.
godine i bila je usmjerena na procjenu percepcije kvalitete strukovne izobrazbe
i vlastitih postignua, odnosno doivljaja vlastitog uspjeha te procjenu razvoja
vlastite profesionalne karijere od strane uenika koji su polazili zavrni razred
programa izobrazbe jednog od odabranih zanimanja. Istraivanje je obuhvatilo 1
167 uenika. Anketiranje istih ispitanika provedeno je i u drugoj fazi istraivanja
koja je trajala od prosinca 2009. do kraja svibnja 2010. godine. Istraivanje u ovoj
fazi bilo je usmjereno na prikupljanje podataka o zaposlenosti ispitanika, te njihovoj
sadanjoj percepciji kvalitete izobrazbe. Anketi se odazvalo 340 osoba. Trea faza
istraivanja provedena je u lipnju i srpnju 2010. godine i bila je usmjerena na
anketiranje poslodavaca koji su zaposlili ispitanike iz prvih dviju faza anketiranja,
odnosno na njihovu procjenu osposobljenosti i zadovoljstvo radom tih radnika.
Istraivanje u ovoj fazi obuhvatilo je 55 poslodavaca.
Kako je naglasak ovog rada na povezanosti naina obrazovanja i opstanka ali i
jaanja obrtnitva, navodimo, izmeu brojnih odgovora, sljedee:
Da su praktine vjetine usvojene tijekom naukovanja u obrtnikoj radionici od
presudnog znaaja za kvalitetno obavljanje posla u izuenom zanimanju izjavljuje
67,59% ispitanika (zaposlenih osoba). Ovaj podatak dobiva jo vie na znaaju
kada se uzme u obzir da je 8,74% uenika obavljalo praksu samo, a 16,02 % veim
dijelom u kolskim radionicama, zbog nedostatka licenciranih mjesta. Usporedimo
li dobivene podatke s tvrdnjom uenika u prvoj fazi istraivanja da su vie nauili
Mirela Leki
339
Zbornik radova
na nastavi kod obrtnika nego u kolskoj radionici (66%), dobivamo i pouzdanog

pokazatelja vanosti izobrazbe u gospodarstvu. Tim vie to ispitanici istovremeno
izjavljuju kako teorijska nastava nema utjecaja na obavljanje posla, to je zaista
zabrinjavajui podatak.
Rezultati anketiranja ukazali su, izmeu ostalog, i na prednost zapoljavanja osoba

koje su bile kod njih na naukovanju.
Tablica broj 3. Prednost za zapoljavanje naunika
Tablica broj 1. Korisnost za obavljanje posla

Pitanje
Sada, kada sam poeo raditi, u

obavljanju moga posla mi najvie
koristi:
Pitanje
Odgovor
neodgovoreno
10,19%
teorijsko znanje u koli

praktine vjetine usvojene u
koli
praktine vjetine usvojene u
obrtnikoj radionici
nita od navedenog
1,85%
UKUPNO
9,26%
67,59%
11,11%
100,00%
Da ovakav nain izobrazbe itekako utjee na bre ukljuivanje novozaposlenih

djelatnika u posao ukazuju izjave 22,22% ispitanika, koji su potpuno samostalno
odmah nakon zapoljavanja mogli raditi, i 50,93% ispitanika, kojima je trebala
minimalna pomo za samostalno obavljanje poslova.
Ima li prednost pri zapoljavanju uenik koji je

kod Vas bio na naukovanju?
UKUPNO
Odmah nakon zapoljavanja

mogao sam raditi
UKUPNO
340
Odgovor
Tablica broj 4. Procjena praktinih vjetina novih zaposlenika

Pitanje
neodgovoreno
12,96%
potpuno samostalno
samostalno, uz minimalnu
pomo
samo uz pomo iskusnijih
radnika
22,22%
Ako da, molimo Vas procijenite praktine

vjetine tog novog zaposlenika
50,93%
13,89%
%
0,00%
87,27%
12,73%
100,00%
Poslodavci procjenjuju praktine vjetine i teorijska znanja i tzv. meke vjetine

podjednako. Najveim dijelom ocjenom vrlo dobar. Kako obrazovanje za
obrtnitvo u sustavu strukovnog obrazovanja nije visoko rangirano te se vrlo
esto smatra mjestom okupljanja svih onih uenika koji se nisu uspjeli upisati u
druge obrazovne programe, prvenstveno zbog postignutog loijeg uspjeha na kraju
osnovnokolskog obrazovanja (to ovo istraivanje nije potvrdilo), procjenom
osposobljenosti prilikom ulaska na trite rada dobivaju na jo veem znaaju.
Tablica broj 2. Samostalnost u obavljanju posla

Pitanje
Odgovor
neodgovoreno
da
ne
UKUPNO
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobre
vrlo dobre
izvrsne
%
18,18%
0,00%
0,00%
20,00%
50,91%
10,91%
100,00%
100,00%
Mirela Leki
Mirela Leki
341
Zbornik radova
Tablica broj 5. Procjena teorijskih znanja novih zaposlenika

Pitanje
Ako da, molimo procijenite teorijska
znanja novog zaposlenika
UKUPNO
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajua
zadovoljavajua
dobra
vrlo dobra
izvrsna
%
18,18%
0,00%
0,00%
21,82%
54,55%
5,45%
100,00%
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlo dobro
izvrsno
%
18,18%
0,00%
1,82%
23,64%
49,09%
7,27%
100,00%
Tablica broj 6. Procjena odnosa prema radu

Pitanje
Ako da, molimo procijenite odnos novog

zaposlenika prema radu
UKUPNO
Tablica broj 7. Procjena odnosa prema radu
Pitanje
Ako da, molimo procijenite odnos
novog zaposlenika prema drugim
zaposlenicima
UKUPNO
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlo dobro
izvrsno
%
18,18%
0,00%
0,00%
27,27%
49,09%
5,45%
100,00%
Provedenim istraivanjem utvrena je povezanost kvalitete izobrazbe i zapoljivosti,

to je posebno potvreno rezultatima anketiranja poslodavaca. Dobiveni su i
342
Mirela Leki
dragocjeni podaci o podrujima koje je potrebno unaprijediti kako bi se poboljala

kvaliteta obrtnikog obrazovanja te u konanici obrazovanje za obrtnitvo uinilo
atraktivnijim, a na taj nain i vie afirmiralo u cjelokupnom sustavu strukovne
izobrazbe i drutvu openito. Dobiveni rezultati bili su i predmet panel diskusije
odrane na diseminacijskoj konferenciji u okviru koje su svi dionici, bez kojih je
nemogue provesti kvalitetnu strukovnu izobrazbu, zakljuili sljedee. Neophodno
je:
- poticati sudjelovanje gospodarskih subjekata u aktivno ukljuivanje u
provedbi strukovne izobrazbe kako bi svi uenici imali priliku praktini dio
naukovanja realizirati u realnom, radnom okruenju,
- informirati poslovnu zajednicu o velikom fondu sati praktine nastave
uenika koji se koluju za obrtnika zanimanja kako bi se praktini dio
naukovanja u alikvotnom dijelu tretiralo kao radno iskustvo, kako to i ine
poslodavci koji imaju takve uenike na naukovanju,
- raditi i dalje na poveanju kvalitete obrtnikog obrazovanja i, izmeu
ostaloga, osmisliti i osigurati pedagoko-metodiko usavravanje
majstora strunih uitelja u obrtnikim radionicama i pravnim osobama,
a nastavnicima kola omoguiti dodir sa suvremenom tehnologijom u
gospodarstvu,
- osmisliti alate kojima e uenicima obrtnikih programa izobrazbe osigurati
vertikalnu prohodnost, ime bi se takoer poveala atraktivnost ovih
programa, a svima koji to ele osiguralo daljnje obrazovanje.
ZAKLJUAK
esnaestogodinje iskustvo Hrvatske obrtnike komore pokazalo je da se
smjernice i standardi provedbe strukovnog obrazovanja u zemljama EU-a mogu
uspjeno primijeniti i u Republici Hrvatskoj. Naime, u svim dokumentima
vezanim uz strukovno obrazovanje koje je donijela EU, istaknuta je potreba uske
suradnje gospodarstva i obrazovanja i vana uloga i odgovornost gospodarstva u
realizaciji programa strukovnog obrazovanja, ali i provjeri steenih kompetencija.
Mirela Leki
343
Zbornik radova
Partnerstvo utjee na bolje pribliavanje programskih sadraja stvarnim potrebama

gospodarstva, to u konanici utjee na zapoljivost osoba koje zavravaju neki
od programa strukovne izobrazbe. Vea interakcija gospodarstva i obrazovanja
omoguit e poslodavcima da lake dolaze do sposobnih i kvalificiranih djelatnika,
drutvu uinkovitiju iskoristivost ljudskih potencijala, graanima poveanje
ivotnog standarda, socijalnu i mirovinsku sigurnost te kvalitetniju zdravstvenu
zatitu. Kvalitetna strukovna izobrazba, koja je u dananje vrijeme modernog
i postmodernog drutva nemogua bez takve suradnje, omoguava pojedincu
zapoljivost, samostalnost, pouzdanost, osiguravanje vlastite egzistencije, otvaranje
vlastitog obrta i njegov uspjean razvoj. Dobro obrazovan, kvalificiran radnik u
uvjetima gospodarske krize, za gospodarstvo jedne drave, jamac je oporavka i
zalog gospodarskog razvoja. Hrvatsko obrtnitvo odavno je spoznalo da je dobro
obrazovana radna snaga jamac opstanka i rasta ovoga vanog dijela gospodarstva.
No, za usklaeno strukovno obrazovanje, vrlo su vani odnosi suradnje u praksi.
Na alost, veina rasprava o potrebi vee povezanosti obrazovanja sa svijetom
rada u Hrvatskoj danas zavrava meusobnim okrivljavanjem. Nastava u koli i
praktina poduka u radionici provode se paralelno, ali vrlo esto bez sadrajno/
metodike povezanosti. Suradnja ne znai samo staviti naunika mjesta na
raspolaganje, nego zajedniki provoditi nove moderne sadraje, a to je nemogue
ostvariti ukoliko nee ojaati suradnja izmeu politikih nositelja odgovornosti s
jedne strane, komora i obrta/pravnih osoba s druge strane, te dravnih institucija i
strukovnih kola s tree strane.
LITERATURA
(17.04.2011.)
Lui,O.; Herceg,I.(1998): Rezultati pokusne primjene dvojnog sustava obrazovanja
za potrebe obrtnitva u Republici Hrvatskoj (1995.-1998.) U: info HOK posebno
izdanje: 3-13, Zagreb
Lui,O. (2009): Prvo izvjee o vanjskoj evaluaciji GTZ-ABU projekta Strukovno
obrazovanje usmjereno na trite rada u RH.
http//www.hok.hr/obrazovanje/projekti (17.04.2011.)
Vrcelj, S. (2007): Traganje za drugaijim obrazovanjem. U: Previi, V.; oljan
N.N.; Hrvati N. (ur.): Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu
znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko drutvo
*** Zakon o obrtu, Narodne novine (77/93,90/96, 102/98, 64/01, 71/01,
68/07,79/07), Zagreb
*** Pravilnik o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog
osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i
ocjenjivanju naunika, Narodne novine (69/04), Zagreb
Education system for trades and crafts as a guarantee for the

preservation and growth of this economic branch
Bognar, L.(2007): Pedagogija u razdoblju postmoderne. U: Previi, V.; oljan

N.N.; Hrvati N. (ur.): Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu
znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko drutvo
Mirela Leki
Croatian Chamber of Trades and Crafts, Zagreb, Croatia
mirela.lekic@hok.hr
Gardner,H. (2004): Disciplinirani um. Zagreb: Educa.

Herceg,I.(2010): Povezanost kvalitete strukovne izobrazbe za obrtnika
zanimanja i zapoljivosti. http//www.hok.hr/obrazovanje/projekti
344
Mirela Leki
Abstract - Croatian craftsmen and tradesmen have realised a long time ago that well
Mirela Leki
345
Zbornik radova
educated and trained workforce ensures the existence and growth of this important
branch of economy. Since Croatia has had a long crafts and trades tradition,
immediately after gaining independence Croatian Chamber of Trades and Crafts
undertook a series of activities to develop an education system that would be able
to respond to trades and crafts demands. Thanks to the support of the Ministry of
Economy, Labour and Entrepreneurship an education system has been developed
which represents a combination of traditional education for trades and crafts and
new developments in EU educational politics. Sixteen years of experience in the
implementation of this part of VET shows that EU VET implementation guidelines
and standards can also be successfully applied in our country, with the stress on
the partnership between the economy and the education system, which becomes
necessary in the conditions of rapid economic development. Since the programmes
for education in trades and crafts professions primarily direct students towards the
labour market, a survey was conducted in 2009 and 2010 with the main purpose
to examine how the quality of practical training influences the employability of
students who completed some of the education programmes for trades and crafts
professions. The results of the survey and the recommendations of the followup panel discussion can be used as one of the many starting points for further
improvement in the quality of education for trades and crafts professions, as well
as the whole VET.
Zakonska ogranienja pri zapoljavanju redovnih uenika

Tatjana Stubli, Obrazovna grupa Zrinski, Zagreb, Hrvatska
tatjanas@katarinazrinski.hr
Saetak - konkurentno trite rada mogue je ostvariti poveanjem sudjelovanja

na tritu rada ne samo nezaposlenih, neaktivnih ili osoba koje su dugo izvan
svijeta rada, ve i pravovremenom i kontinuiranom pripremom mladih ljudi
za rad i slobodu rada. Jedan od mehanizama i moebitnih mjera poticanja
zapoljavanja je i povremeni rad redovitih uenika koji svoja steena aplikativna
znanja i poduzetnike kompetencije povremenim radnim iskustvom primjenjuju
na konkretnim radnim zadacima u stvarnom i realnom okruenju. Poslove
posredovanja za povremeni rad redovnih uenika srednjokolskih ustanova
obavljaju srednjokolske ustanove. Novina u pravnim okvirima reguliranja
tematike posredovanja za povremeni rad redovnih uenika je donoenje
Pravilnika o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapoljavanjem (N.N. br. 19/2011)
objavljenog 11.02.2011. godine, a donesenog od strane ministra nadlenog za
rad. Pravilnik koji propisuje kako srednjokolske ustanove mogu obavljati poslove
posredovanja za povremeni rad samo svojih redovnih uenika u zemlji, a iznimno
i za redovne uenike drugih srednjokolskih ustanova sa sjeditem u istoj upaniji,
na temelju pisanog sporazuma koji su dune dostaviti ministarstvu nadlenom za
rad. Na taj nain se ograniava mogunost povremenog rada uenika za vrijeme
kolskih praznika, zato jer postoje upanije u Republici Hrvatskoj (RH) u kojima
nema niti jedan registriran ueniki servis. Takav stavom i ogranienjima ne
stvara se sustav poticanja zapoljavanja mladih ljudi ve dovodi do inertnosti
kao i do suzbijanja poduzetnikog duha mladih ljudi koji sutra trebaju nositi
gospodarstvo RH i ujedno se pravovremeno pripremiti za trite rada.
Kljune rijei - zapoljavanje, trite rada, mladi ljudi, uenik, poduzetnike

kompetencije
346
Mirela Leki
Tatjana Stubli
347
Zbornik radova
Uvod
i pravima za vrijeme nezaposlenost (NN, br.121/10) i Pravilnik o obavljanju

djelatnosti u svezi sa zapoljavanjem (N.N. br. 19/2011).
Zakonsko ograniavanje posredovanja za povremeni rad redovnih uenika
Pod aktivnom politikom zapoljavanja mladih podrazumijevamo sustav

usmjerenih drutvenih intervencija u funkciji prevladavanja nestabilnosti
gospodarske situacije, ujednacavanja ponude i potranje za zanimanjima i
vjetinama na tritu rada te razvoj poduzetnikih kompetencija i postepeno
ukljuivanje mladih ljudi na trite rada od ranih srednjokolskih dana.
Zahvaljujuci visokom stupnju obiteljske solidarnosti i dugotrajnoj podrci
roditelja, najveci dio mladih nije preputen sam sebi to uvelike ublaava
socijalne rizike. S druge strane, procjenjuje se, naime, da oko 10% stanovnitva
Hrvatske ivi ispod nacionalnog praga siromatva. Mladi iz siromanih obitelji
trebaju vecu drutvenu pomo kako bi se izjednaile njihove anse u obrazovanju,
zapoljavanju te zadovoljavajuem osobnom i obiteljskom ivotu. Neovisno o
ivotnom standardu mlade treba poticati na razvoj i usvajanje poduzetnikih
kompetencija te ih raznim mehanizmima i mjerama usmjeravati na rad. Izmeu
ostalog je i Ustavom Republike Hrvatske propisano kako svatko ima pravo na
rad i slobodu rada. Pravovremenim ukljuivanjem mladih ljudi u gospodarska
kretanja drave i trite rada otvaraju se mogunosti da se nakon povremenog
rada uenika tijekom kolskih praznika osigura njihova zapoljivost i vea
konkurentnost nakon zavretka srednjokolskog obrazovanja. Time se postie
vea stopa zaposlenosti jer samo radna snaga koja ima znanje i vjetine moe
na vrijeme nai svoje mjesto na tritu rada. Meu nezaposlenima velik je
broj osoba koje su dugo nezaposlene, a to nezaposlenost due traje sve manje
mogu konkurirati za slobodna radna mjesta u gospodarstvu. Proaktivanost, a
ne pasivnost i ogranienja drave u nepoticanju fleksibilnijeg sustava poticanja
zapoljavanja mladih ljudi dovodi i do razvijanja inertnosti kao i ne stvaranja
poduzetnikog duha mladih ljudi koji trebaju nositi gospodarstvo Republike
Hrvatske.
Nacionalni dokumenti i strategije za proklamiranje aktivnih mjera zapoljavanja
mladih ljudi su: Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine donesen
na sjednici Vlada Republike Hrvatske odranoj 2. srpnja 2009. godine i Strateki
plan Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za razdoblje 2011.-2013.
Pravni okvir za posredovanje pri zapoljavanju redovnih uenika su: Zakon o
posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN, br.
80/08) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapoljavanju
348
Tatjana Stubli
Novina u pravnim okvirima reguliranja tematike posredovanja za povremeni rad

redovnih uenika je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju
pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenost (NN, br.121/10) koji
je stupio na snagu 01.11.2010. godine te Pravilnik o obavljanju djelatnosti u
svezi sa zapoljavanjem (dalje u tekstu: Pravilnik) kao lex specialis, objavljen
11.02.2011. godine i donesen od strane ministra nadlenog za rad koji izriito
propisuju kako srednjokolske ustanove mogu obavljati poslove posredovanja za
povremeni rad svojih redovnih uenika u zemlji, a iznimno i za redovne uenike
drugih srednjokolskih ustanova sa sjeditem u istoj upaniji, na temelju pisanog
sporazuma koji su dune dostaviti ministrastvu nadlenom za rad.
S obzirom na donoenje zakonskog i podzakonskog akta, radi zatite prava i
interesa srednjokolskih uenika ukazuje se na konkretne posljedice donesenih
propisa. Srednjokolske ustanove mogu obavljati djelatnosti u svezi sa
zapoljavanjem pod uvjetom da ispunjavaju kadrovske, organizacijske, prostorne,
tehnike i ostale propisane uvjete za obavljanje tih djelatnosti. O povremenom
radu redovitog uenika sklapa se ugovor o povremenom radu redovitog uenika
izmeu poslodavca, posrednika i uenika uz supotpis kao i pisanu suglasnost
njegovog zakonskog zastupnika (roditelja ili skrbnika). Srednjokolske
ustanove obavljaju poslove posredovanja za povremeni rad redovnih uenika
srednjokolskih ustanova za vrijeme zimskog, proljetnog i ljetnog odmora ije
trajanje za svaku kolsku godinu propisuje ministar nadlean za obrazovanje.
Prema Pravilniku o kalendaru rada osnovnih i srednjih kola za kolsku godinu
2010./2011., broj radnih dana kada redovni uenici mogu raditi je 61 radni dan,
od toga; zimski odmor uenika traje od 24.12.2010. do 07.01.2011. odnosno 9
radnih dana, proljetni odmor uenika traje od 21.04.2011. do 29.04.2011. odnsono
5 radnih dana, ljetni odmor uenika traje od 16.6.2011. do nije jo propisano
odnosno okvirno 47 radnih dana.
Maloljetni redovni uenik ne smije raditi due od sedam sati dnevno i 35 sati
tjedno. Iznimno, uenik koji je navrio 15 godina ivota moe raditi osam sati
dnevno i 40 sati tjedno.
Naknada za posredovanje koje obavlja srednjokolska ustanova ne moe biti vea
Tatjana Stubli
349
Zbornik radova
od 10%. Doprinosi koji se plaaju za sluaj ozljede na radu redovnog uenika

su: 0,5% za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i 5% za Hrvatski zavod
za mirovinsko osiguranje. Statistiki podaci, od tri uenika servisa koja djeluju
na podruju upanije grada Zagreba, pokazuju kako 90% isplata koje se izvre
preko uenikih servisa ne prelaze iznose od 1.000,00 kuna (slovima: tisuu
kuna) zarade po ueniku. Za podruje RH izdane su 34 dozvole srednjokolskim
ustanovama. Propisujui rad uenikih servisa samo za potrebe svojih uenika,
gledajui s pozicije organizacije rada srednjokolske ustanove je ekonomski
neopravdano iz razloga to u koli mora biti zaposlena osoba koja e obavljati
taj dio posla i cijeli period praznika, poglavito ljetnih raditi u ustanovi. Praksa
je pokazala kako ne moete za takvu vrstu posla angairati nastavnika, jer rad
preko praznika za njih je neprihvatljiv. Srednjokolska ustanova bi u tom sluaju
morala zaposliti osobu (uvjetovan prvi stupanj fakulteta, struni studij ili via
kola) koja bi samo obavljala poslova posredovanja preko kolskih praznika, a
ukoliko se radi o dravnoj koli u tom sluaju bi kola morala dobiti i suglasnost
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta za zapoljavanje konkretne osobe, to
je u dananjim uvjetima otegotna okolnost.
Napominjemo kako Pravilnik iznimno doputa posredovanje za uenike i drugih
kola, ali samo unutar svoje upanije. Postoje mnoge upanije u RH koje nemaju
registriranih uenikih servisa, tako da je velikom broju uenika onemoguena
bilo kakva zarada i rad za vrijeme praznika. Na takav nain dolazi do povrede i
Ustavnih naela, prava svake osobe na rad i povredu naela diskriminacije koja je
u ovom sluaju evidentna. Svjetski trendovi kao i direktive Europske unije (EU)
pokazale su kako se poduzetnike kompetencije i radne navike trebaju usaivati
od najranije mladosti, tako da nam nije jasno zato i uenici koji su stariji od 15
godina ne bi imali mogunost dodatne zarade, bez ogranienja i diskriminacije.
Srednjokolske ustanove se statusno, porezno gledajui osnivaju kao neprofitne
ustanove, te svaka razlika izmeu prihoda i rashoda koja nastane slui i ulae se
samo za unapreenje pedagokog standarda. Svu zaradu ostvarenu od naknade
za posredovanje, kole koriste za unapreivanje uenikog standarda. Tako da
stav resornog ministarstva kako srednjokolske ustanove imaju veliku financijsku
korist od obavljanja takve vrste posla ne bi trebale gledati jednostrano negativno,
jer su to upravo sredstva koja mogu rasteretiti dravni proraun i usmjeriti taj
novac prema poveanju uenikog standarda. Ukoliko se ve srednjokolskim
ustanovama omoguava, uz uvjete propisne Pravilnikom da dobiju dozvolu
za posredovanje u privremenom zapoaljavanju uenika, smatramo da takvu

inicijativu trebaju poticati, a ne demotivirati propisivanjem ogranienja u
obavljanju te vrste posla. Popisivanjem takvih mjera dovodi do smanjivanja broja
uenikih servisa i smanjivanja mogunosti rada uenika to svakako ne ide u
smjeru razvijanja poduzetnikih kompetencija i poticanja mjera zapoljavanja
mladih ljudi. Ekonomski gledano, od takve vrste zapoljavanja, koristi ima vie
zainteresiranih strana: uenik (primjena steenih znanja, stvaranje radnih navika,
priprema za trite rada), roditelji (olakava se financijski proraun kuanstva),
drava (plaaju se doprinosi), poslodavci (povremeno angairanje uenika za
odreenu vrstu nezahtjevnog posla uz plaanje niih iznosa doprinosa) i kole
(stjecanje sredstava za unapreivanje uenikog i pedagokog standarda). Drava
treba svojim mladim ljudima, buduim radnim snagama koje e sutra nositi
gospodarstvo RH, omoguiti bez razlike i ogranienja mogunost rada preko
uenikih servisa, a takoer i srednjokolskim ustanovama omoguiti nesmetan
rad i djelovanje, jer u protivnom nema opravdanosti za opstojnost takve vrste
servisa koji e posredovati za rad redovnih uenika.
Aktivna politika zapoljavanja
350
Tatjana Stubli
Strateki plan Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za razdoblje 2011.2013. (dalje u tekstu: Strateki plan) u svojim posebnim ciljevima razvijanja
konkurentnosti i fleksibilnosti trita rada proklamira kako se obrazovanjem potie
zapoljivost osobama koje nemaju odgovarajue kvalifikacije, znanja i vjetine,
te se smanjuje nesrazmjer ponude i potranje na tritu rada. Mjere i zadatci
aktivne politike zapoljavanja definirane Stratekim planom usmjerene su prema
svakoj pojedinoj ciljanoj skupini, koje se samo u jednom dijelu dotiu uenika
srednokolskih ustanova.
Uprava za rad i trite rada koja djeluje pri Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetnitva nadlena je za upravne i druge strune poslove koji se odnose
na radne odnose, trite rada i zapoljavanje kao i usklaivanje hrvatskoga
zakonodavstva s pravnom steevinom EU i to: normativno ureivanje radnih
odnosa, trita rada i zapoljavanja, praenje aktivne politike zapoljavanja,
praenje ravnopravnosti u podruju zapoljavanja i rada, praenje ostvarivanja
prava za vrijeme nezaposlenosti kao i izrade pravnih tumaenja glede primjene
propisa s podruja trita rada i zapoljavanja. Nerazumijevanje nadlenog tijela za
Tatjana Stubli
351
Zbornik radova
poloaj uenika koji u svojoj koli ili upaniji nemaju organiziran ueniki servis, a
u objektivnoj su nemogunosti utjecaja na svoju kolu da potpie s drugom kolom
sporazum ili da potakne srednjokolsku ustanovu na registraciju uenikog servisa,
stvara problem koji dovodi do nezavidnog i diskriminirajueg poloaja uenika.
Dolazimo do zakljuka kako postoji animozitet prema uenikim servisima
srednjokolskih ustanova glede njihove zarade. Resorno ministarstvo s obzirom na
svoje ovlasti i nadlenost kao i Strateki plan duni su voditi brigu o mladim ljudima
i pravcu njihove zapoljivosti od njihove mladosti na dalje. Jedan od mehanizama
i moebitnih mjera poticanja zapoljavanja je i povremeni rad redovitih uenika
koji svoja steena aplikativna znanja, poduzetnike kompetencije, znanja i vjetine,
povremenim radnim iskustvom primjenjuju na konkretnim radnim zadacima u
stvarnom i realnom okruenju. U okviru Stratekog plana jedini dio u kojem se
ukljueni uenici je istraivanje trita odnosno navodi se kako je potrebno nastaviti
provoditi istraivanje o profesionalnim namjerama uenika zavrnih razreda o
nastavku kolovanja kako bi se detektirale namjere uenika o njihovom nastavku
kolovanja te informiranjem i savjetovanjem utjecalo na njihovu spremnost
na upisivanje zanimanja potrebnih gospodarstvu. Iz toga proizlaze smjernice i
elementi za utvrivanje potreba obrazovanja tono odreenog profila kadrova za
konkretna radna mjesta, ali je naravno bitno tijekom kolovanja osigurati ueniku
mogunost rada bez ogranienja i diskriminicije. Jedino opravdano ogranienje za
rad je povremeno zapoljavanje za vrijeme trajanja nastave i rad na poslovima koji
naruavaju njihovo zdravlje, razvoj i udorednost.
osamostaljivanjem, to mlade prisilno zadrava u ovisnom poloaju. Jedan od

glavnih stratekih ciljeva Nacionalnog programa za mlade od 2009. do 2013. godine
je unapreenje zakonodavstva koje se odnosi na potrebe i probleme mladih. Krajem
2010. i poetkom 2011. godine donose se propisi kojim se ograniava mogunost
uenicima da rade preko uenikih servisa, djelomino ili u cijelosti ukoliko se
radi o upanijama u kojima niti jedna srednjokolska ustanova nije registrirala
svoj ueniki servis. Svima je bez razlike Ustavom RH zagarantirano pravo na
rad i slobodu rada, zakonskim ogranienjima u posredovanju pri povremenom
zapoljavanju redovitih uenika ima za posljedicu nedovoljnu integraciju mlade
generacije za trite rada te potencijali mladih kao najfleksibilnijeg i potencijalno
najinovativnijeg i najkreativnijeg segmenta suvremenog drutva ostaju nedovoljno
iskoriteni u fazi srednjokolskog obrazovanja.
Kratice
EU Europska unija
RH - Republika Hrvatska
Strateki plan - Strateki plan Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za
razdoblje 2011.-2013.
Literatura
Zakljuak
Svi doneeni nacionalni programi i strategije aktivne politike trita rada
prvenstveno su usmjerene na smanjenje nezaposlenosti i aktiviranje neaktivnih
traitelja zaposlenja. U okviru dobnih skupina mladih ljudi egzistiraju razliite
skupine koje se meusobno razlikuju po stupnju zrelosti, pa i formalnim pravima
koja im drutvo priznaje. Gospodarsko-socijalna kretanja cikliki uzrokuju
porast nezaposlenosti, koja najvie pogaa mlade. Naznaeni procesi rezultiraju
i usporenim ulaskom u tzv. svijet rada, odnosno sporijim socioekonomskim
352
Tatjana Stubli
Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN,

br. 80/08)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapoljavanju i
pravima za vrijeme nezaposlenost (NN, br.121/10)
Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapoljavanjem (N.N. br. 19/2011)
Strateki plan Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za razdoblje 2011.2013.
Vlada RH, Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine
Tatjana Stubli
353
Zbornik radova
Legal limitations in the employment of regular students

Abstract - competitive labour market may be achieved by increasing
participation in the labour market not only unemployed, inactive or those
who have long been outside the world of work, but also timely and continuous
preparation of young people for work and freedom to work. One of the
mechanisms and possible measures to encourage employment and occasional
employment of regular students who can their applicative knowledge,
entrepreneurial competencies, knowledge and skills, occasional work experience
apply to specific tasks in the real environment. Occasional mediation employment
of high school students provides secondary schools. The novelty in the legal
framework which regulates occasional mediation employment of the high school
students is enactment of the Ordinance on the performance of activities related to
employment (Official Gazette no. 19/2011) published on 11.02.2011., approved by
the Minister of Labour. The Ordinance allows the secondary schools to provide
occasional mediation employment only to its students in the country and in very
rare situations to students of other secondary schools which are located in the
same county, on the basis of a written agreement which have to be submitted to
the ministry of labour. The provision limits an ability of students to occasionally
work during holidays, because there are counties in the Republic of Croatia
where there is not a registered student service. Such an attitude and restrictions
encourage the occasional employment of young people and lead to inertia and
to the suppression of the entrepreneurial spirit of young people who should take
a part in economy of country in the future and also timely preparation for the
labour market.

Keywords - employment, labour market, young people, student, entrepreneurial
competence
Analiza potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzeima

s posebnim naglaskom na poduzetnikim vjetinama
Vesna tefica
Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, Hrvatska
vstefica@hgk.hr
Saetak - o potrebama za dodatnim obrazovanjem i usavravanjem zaposlenika
u poduzeima odluku donose provoditelji programa, bez jasnog uvida u stvarno
stanje u samim poduzeima, a to se posebno odnosi na mala i srednja poduzea,
ije su potrebe u potpunosti razliite od velikih poduzea.
Velika poduzea samostalno unutar organizacije provode svoja istraivanja i na
osnovu dobivenih rezultata pokreu potrebne aktivnosti treninga, a s obzirom na
svoju snagu (financijsku), u mogunosti su naruivati programe po svojoj mjeri
ili, to je sve ei sluaj, formirati unutar poduzea vlastiti trening centar u kojem
provode obuku za svoje zaposlenike.
Neprihvatljivost pristupa da provoditelji odreuju vrste treninga utjecala je na
pokretanje projekta Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Ministarstvom
gospodarstva, rada i poduzetnitva o istraivanju potreba za treningom u malim
i srednjim poduzeima, a kako bi programi bili oblikovani prema iskazanim
potrebama od strane korisnika, u ovom sluaju poduzea. Poseban naglasak stavljen
je na poduzetnike kompetencije, te Povelju o malim i srednjim poduzeima, kao
temeljnom dokumentu vrednovanja aktivnosti istraivanja.
Dvije su glavne hipoteze na koje se oslanja istraivanje, a to je postojanje potrebe
za dodatnim obrazovanjem (treningom), te nedovoljno koritenje sustava dravnih
potpora.
Kljune rijei - istraivanje potreba, mala i srednja poduzea, poduzetnike
kompetencije, trening
Uvod
Poduzetnitvo je glavni pokreta inovacija, konkurentnosti i rasta. Imajui u vidu
njegovu snanu prisutnost u kljunim sektorima, kao to su usluge i mala poduzea,
354
Tatjana Stubli
Vesna tefica
355
Zbornik radova
ije se aktivnosti zasnivaju na znanju, poduzetnici imaju kljunu ulogu u buduem

razvoju hrvatskog gospodarstva.
prepoznavanje ope koristi od istraivanja, odnosno koritenje dobivenih rezultata

za formiranje trening programa sukladno potrebama malih i srednjih poduzetnika,
ali i uvoenje promjena u redovne obrazovne programe koje e smanjiti jaz izmeu
znanja kojima raspolau novi zaposlenici i potreba gospodarstva.
Jaka i pozitivna korelacija izmeu poduzetnitva i ekonomije nalazi se u terminima

rasta, preivljavanja, inovacija, kreativnosti zaposlenika, tehnolokim promjenama,
rastu produktivnosti i izvoza. Ali, osim toga, poduzetnitvo utjee i na druge naine
na dananje drutvo u cjelini. Ono je pokreta osobnog razvoja na nain da utjee
na socijalnu ukljuenost, omoguavajui svakome da pokrene svoj vlastiti posao,
bez obzira gdje se nalazi i s ime se ranije bavio.
Poticanje poduzetnikog duha nalazimo u iznimno velikom broju dokumenata i
politika Europske unije, a u jednom od posljednjih Europska strategija 2020, malo
i srednje gospodarstvo, te razvoj poduzetnikih vjetina kod mladih naznaeno je
kao jedno od najveih mogunosti za izlazak iz krize u kojoj se naao cijeli svijet.
Zato analiza potreba?

Svrha istraivanja potreba za treningom je smanjivanje razlike izmeu trenutne i
eljene situacije s ciljem ograniavanja diskrepancije u rezultatima, postavljajui ih
na osnovu prioriteta, te selektiranjem najvanijih koji se moraju smanjiti.
Istraivanje se provodi prije bilo kakvih obrazovnih (trening) aktivnosti, jer je ono
potvrda uspjeha tih aktivnosti. Osigurava sinergiju izmeu potreba pojedinca i
zahtjeva za efikasnou, provedbi posla i stratekog organizacijskog razvoja.
U svojim nastojanjima da se to vie prilagodi uvjetima poslovanja na europskom,

ali i globalnom tritu, Hrvatska se 2003. godine ukljuila u provedbu Povelje o
malom gospodarstvu, a posljednji izvjetaj objavljen je 2009. godine. Prema njemu,
Hrvatska je u odnosu na ostale zemlje40 najnaprednija u podruju politika malih i
srednjih poduzea (MSP), osim u dijelu koji se odnosi na ljudski kapital i poreznu
politiku. U svim ostalim podrujima ocjena je iznad 3.
Kako bi postigli potpuni uspjeh, cjelokupni proces mora osigurati prikupljanje

najireg opsega informacija vezano za vrstu optimalnih vjetina koje su potrebne
za provedbu odreene zadae, trenutanu razinu vjetina populacije obuhvaene
istraivanjem, njihovog miljenja o osobnoj provedbi zadataka, potencijalne uzroke
jaza izmeu trenutne i eljene situacije, te razliite oblike rjeenja iz razliitih
perspektiva.
Sljednik Povelje je Zakon o malom gospodarstvu, u kojem poglavlje VIII govori

o promociji unaprjeenja vjetina u malom i srednjem poduzetnitvu, kao i svih
oblika inovacija.
Rezultati istraivanja ne iskazuju buduu politiku provedbe treninga ili programa,

ve je to alat koji je izmjerio potrebe za obrazovanjem populacije koja se ispituje.
Dobivene informacije temelj su za budui razvoj obrazovnih potreba.
Jedan od kriterija uspjenosti svake zemlje je i sustavno provoenje istraivanja

potreba za obrazovanjem i usavravanjem u malim i srednjim poduzeima. Od 2009
godine takvo istraivanje provodi Hrvatska gospodarska komora, a poseban naglasak
je na poduzetnikim kompetencijama. S obzirom da takav oblik istraivanja nije
proveden u Hrvatskoj, ali i ire, iskustva u pripremi, razradi i provedbi istraivanja
od izuzetnog su znaaja. Stvaranje navike kod poduzetnika o potrebnoj suradnji na
provedbi istraivanja, bez obzira na izazove koje se pri tome pojavljuju, garancija
su uspostave sustavnog istraivanja u godinama koje dolaze. Najvaniji element je
40
Podrazumijevaju se sljedee zemlje: Albanija, Bosna i
Hercegovina, Crna gora, Kosovo, Makedonija i Srbija
356
Vesna tefica
Istraivanje kao proces esto pokriva:

-
-
-
-
-
-
pregled trenutnih treninga/obrazovnih aktivnosti,

analizu zadataka,
identifikaciju jaza izmeu postojeih i potrebnih treninga,
izvjee o potrebama za treningom,
procjenu mogunosti treninga,
analizu trokova i koristi buduih treninga.
Vesna tefica
357
Zbornik radova
4. Digitalne kompetencije
Analiza se najee koristi kao dio procesa sustava razvoja, kod veih poduzea
unutar njih samih, dok za mala i srednja takva istraivanja provode razliite
institucije (udruge malih i srednjih poduzetnika, strune granske udruge, komore,
udruge poslodavaca, itd).
5. Sposobnost i voljnost za uenje;
Istraivanje je od izuzetne vanosti u planiranju treninga, jedino na taj nain

osigurava se smanjenje jaza izmeu trenutne i eljene situacije. Jednostavnije
reeno, pravo rjeenje u pravom trenutku za postojei problem.
8. Kultura izraavanja.
Kako su uobiajeno sredstva namijenjena treningu izuzetno ograniena, odabir

prioritetnih podruja treninga omoguit e postizanje zadanih ciljeva koji e biti
zadovoljavajui kako za rukovoditelje, tako i za cjelokupnu organizaciju.
Ovako definirane kompetencije kombinacija su znanja, strunosti, sposobnosti i

stavova koja odgovaraju okruenju. Kljune kompetencije su one koje pojedinac
treba za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno graanstvo, socijalnu ukljuenost i
zapoljavanje. Do kraja formalnog obrazovanja i osposobljavanja pojedinci bi
trebali imati razvijene kljune kompetencije koje im omoguavaju ponaanje i rad
odrasle osobe, s time da ih trebaju nadalje razvijati, ouvati i unaprijediti kao dio
cjeloivotnog uenja i obrazovanja odraslih.
Veina postojeih istraivanja fokusirana je na odreene grane gospodarstva

ili na definiranje znanja i vjetina koje treba imati u odreenom zanimanju, bez
fokusiranosti na poduzetnike kompetencije. Dodatni problem u Hrvatskoj je to se
i takva istraivanja ne provode sustavno ve ad hoc, ovisno o potrebi u odreenom
trenutku.
Poduzetnike kompetencije
Kao kljuna kompetencija, poduzetnitvo se definira kroz kategorije prepoznavanja
problema i prijedloga njegova rjeavanja, timski rad, projektni nain rada,
inovativnost i kreativnost.
Preporuke Europskog parlamenta i Vijea obuhvaaju osam kljunih kompetencija
za cjeloivotno uenje, i to:
1. Sposobnost komunikacije na materinjem jeziku;

2. Sposobnost komunikacije na stranom jeziku;
3. Matematike kompetencije i temeljne kompetencije u znanosti i tehnologiji;
358
Vesna tefica
6. Meuljudske, meukulturalne i drutvene te graanske kompetencije;

7. Poduzetnitvo; i
Poduzetnitvo
Poduzetnitvo se odnosi na sposobnost pojedinca da ideju pretvori u akciju.
Ukljuuje kreativnost, inovativnost i preuzimanje rizika, kao i sposobnost
planiranja i voenja projekata kako bi se ostvarili predvieni ciljevi. To zahtjeva
svakodnevne mogunosti svijesti o okruenju i uvjetima te iskoritavanju prilike, a
temelj je sposobnostima, vjetinama i znanjima koja su potrebna poduzetnicima za
uspostavljanje i ostvarivanje drutvenih i poslovnih aktivnosti.
Neophodna znanja ukljuuju odgovarajue mogunosti za osobne, profesionalne
i/ili poslovne aktivnosti, ukljuujui stvaranje ope slike o uvjetima u kojima
ljudi ive i rade, kao to su razumijevanje djelovanja gospodarstva te shvaanje
mogunosti i izazova koji stoje pred poslodavcem ili organizacijom.
Vjetine i sposobnosti odnose se na aktivno upravljanje projektom (ukljuujui
vjetine i sposobnosti planiranja, organiziranja, upravljanja, voenja i delegiranja,
analiziranja, komuniciranja, razumijevanja, evaluiranja i memoriranja), kao
i mogunosti pojedinanog i timskog rada. Pritom su prisutne sposobnosti
Vesna tefica
359
Zbornik radova
procjenjivanja vlastitih snaga i slabosti, te procjena rizika, odnosno iznalaenje

mogunosti osiguranja. Poduzetniki se stav oituje u inicijativnosti, proaktivnosti,
samostalnosti i inventivnosti u osobnom i drutvenom ivotu, kao i u radu.
To takoer ukljuuje motiviranost i odlunost u postizanju ciljeva u osobnom i
poslovnom ivotu.
poticaji i sl.). Analiza potreba obrazovanja za poduzetnitvo (Training Needs

Analysis - TNA) pokretaki je indikator u ovom poglavlju. Mala i srednja poduzea
sustavno trebaju dostavljati podatke o svojim potrebama obrazovanja i treninga te
na taj nain osigurati adekvatnu ponudu koja se prati i za redovni sustav obrazovanja
u poglavlju.
Povelja o malom i srednjem gospodarstvu

Povelja obvezuje zemlje potpisnice na sustavno praenje, vrednovanje i
usporeivanje godinjeg napretka razvoja malog i srednjeg poduzetnitva. Ona
obuhvaa sva pitanja koja se odnose na problematiku malog gospodarstva, u
rasponu od zakonske regulative do edukacije. Poveljom se nastoji unaprijediti
suradnja u nizu podruja kljunih za europsko malo poduzetnitvo.
Svako od podruja posjeduje svoje pokazatelje uspjenosti podijeljeno u 5 razina.
Prva razina oznaava nepostojanje bilo kakvih strategija, politika ili sustavnih
rjeenja, dok peta razina oznaava da su sve politike i strategije donesene, te da su
aktivnosti koje se ocjenjuju u potpunosti zaivjele u praksi.
Povelja ukljuuje 27 zemalja Europske unije, IPA zemlje i MEDA (mediteranske
zemlje). Svaka zemlja (lanice EU nisu do sada koristile indikatore) se sama
ocjenjuje ocjenama od 1-5, a za IPA zemlje kontrolni mehanizam je European
Training Foundation, koji daje konanu potvrdu ocjena na osnovu uvida u stanje u
svakoj zemlji.
Za projekt Analiza potreba za obrazovanjem u MSP s posebnim naglaskom na
poduzetnikim vjetinama od posebnog su znaaja poglavlja 1 i 4, a koja se odnose
na obrazovanje i trening (ponuda obrazovnog sustava) i dostupnost obrazovanja
(strana potranje).
U prvom poglavlju nalazi se i obrazovna politika procjenjuje se u kojem je
suglasju dravna strategija ekonomskog razvoja sa strategijom razvoja obrazovanja
(odnosi se samo na dio o obrazovanju za poduzetnitvo). Strategija poduzetnikog
obrazovanja je pokretaki indikator u ovom poglavlju.
Poglavlje 4 definira vjetine i znanja koja su potrebna malim i srednjih poduzeima,
vrednuje financijsku ulogu drave u obrazovanju za poduzetnitvo (subvencije,
360
Vesna tefica
Tijekom 2008. godine EU je prihvatila Small Business Act (SBA), novi dokument
koji u 10 toaka pokriva sva kljuna podruja vezano za razvoj MSP, te su u njega
inkorporirana i dosadanja poglavlja 1 i 4. SBA je kljuni dokument EU vezano
za razvoj poduzetnitva i poduzetnikog uenja te e, prema rijeima strunjaka,
zemlje koje prve prihvate navedene principe biti u boljem poloaju od onih koje e
ekati neko drugo vrijeme za primjenu.
Ciljevi projekta Analiza potreba za obrazovanjem u MSP s posebnim
naglaskom na poduzetnikim vjetinama
Promatrajui rezultate Hrvatske u provedbi Povelje, te uvidjevi nedostatak
postojanja redovnog i sustavnog prikupljanja podataka, kako o potrebama za
treninzima tako i o tome koje su treninge poduzea prethodno koristila, pogotovo
mala i srednja, pokrenut je projekt Analize potreba za obrazovanjem u MSP s
posebnim naglaskom na poduzetnikim vjetinama.
Takav oblik analize je, u stvari, identifikacija potreba za treningom zaposlenika,
a koja e osigurati da treninzi odgovaraju postojeim problemima u poduzeima i
nedostacima znanja i vjetina radne snage potrebnih za njihovo rjeavanje.
Glavni cilj projekta je uspostava cjelovite metodologije i trajnog praenja potreba
za obrazovanjem u malim i srednjim poduzeima s posebnim naglaskom na
poduzetnikim vjetinama i znanjima. Rezultati analiza koristit e se za kreiranje
i financiranje obrazovnih potreba poduzetnika, ukljuivanje poduzetnitva
kao kljune kompetencije u cjeloviti obrazovni sustav Hrvatske, te za potrebe
Regionalnog centra za poduzetniko uenje zemalja jugoistone Europe (SEECEL
South East Centar for Entreprenuiral Learing).
Projekt se realizira u sljedeim fazama

izrada analize koja e sadravati prikaz trenutnog stanja potreba za
Vesna tefica
361
Zbornik radova
obrazovanjem,
usavravanjem i osposobljavanjem u malim i srednjim poduzeima,

razvoj metodologije praenja potreba,

analiza potranje i realizacije minimalno na godinjoj razini,
praenje trendova na meunarodnoj razini s ciljem usklaivanja s
nacionalnim potrebama,
izrada portala sa svim relevantnim podacima u cilju postizanja
transparentnosti.
Projektom je predvieno aktivno ukljuivanje svih relevantnih dionika kao to su

ministarstva, agencije, komore, udruge poslodavaca i druga profesionalna udruenja,
Hrvatski izvoznici, sindikati, Hrvatski zavod za zapoljavanje, obrazovne institucije
i sl., kao i svih ostalih zainteresiranih, a koji su ukljueni u proces cjeloivotnog
uenja i obrazovanja za poduzetnitvo.
Metodologija i uzorak
S obzirom da se ovakav tip istraivanja nije provodio u Hrvatskoj, a u Europi je tek u
zaetku, prilikom odabira metodologije koritena su iskustva slinih pilot projekata
od OECED-a, ETF-a, CEDEFOP-a (Agencija EU za strukovno obrazovanje), te
anketiranja koja su realizirana u okviru projekata CARDS 2002 i CARDS 2003 u
Hrvatskoj.
Osnovni kriterij za odabir poduzea bio je broj zaposlenih, te je odabrano 10%
MSP do 250 zaposlenih (EU definicija), koja su predala zavrno izvjee za godinu
koja je prethodila godini anketiranja, a obuhvaeno je podruje cijele Hrvatske uz
proporcionalnu zastupljenost svih djelatnosti.
Upitnik se sastojao u 2009. od 20 pitanja, a u 2010. od 12 pitanja. Istraivanje se
provodi putem Interneta (online).
Uzimajui u obzir krizu, koja se nazirala prilikom provedbe prvog istraivanja

2009. godine, te situacije u kojoj se danas nalazi gospodarstvo, najvei izazov
bio je dobiti prihvatljivi broj popunjenih upitnika, dok je kod pripreme same
ankete trebalo voditi rauna o jednostavnosti pitanja, ali ne zanemarujui pri tome
razliitosti u veliini poduzea, te mogunost da se dobiju vieznani odgovori.
Dodatni problem bila je i poplava razliitih anketa koje su stizale na adrese
poduzea, te su ona bila zasiena ispunjavanjem anketa koje za njih konkretno nisu
uglavnom davale nikakve rezultate.
Iskustvo prvog i drugog istraivanja omoguilo je da se pitanja testiraju,
preformuliraju u cilju dobivanja jednoznanih odgovora, a pravovremena priprema
u upanijskim komorama osigurala je dobar odaziv poduzea. U 2009. godini
odaziv je bio 12%, dok je u 2010. narastao na 21%.
Istraivanje se oslanja na dvije glavne hipoteze Prva je hipoteza da postoji potreba
za usavravanjem i obrazovanjem zaposlenika, neovisno o kategorizacijama prema
veliini ili djelatnosti u malim i srednjim poduzeima, a druga je da sustav dravnih
potpora nije u dovoljnoj mjeri iskoriten.
Stanje u Hrvatskoj, u pogledu razvoja zaposlenika i poduzetnikih vjetina, jo
uvijek nije zadovoljavajue, no oigledni su pozitivni pomaci u odnosu na 2009.
godinu, emu su barem djelomino doprinijeli rezultati i preporuke prologodinjeg
istraivanja, a to je svakako i jedan od poticaja za nastavak ovog istraivanja i
u budunosti. Meutim, proces formalnog obrazovanja je iznimno dugotrajan
te je potrebno dosta vremena da se postojea obrazovna struktura zaposlenika
znaajnije izmijeni pa stoga treba biti uporan i strpljiv. Eventualne vee promjene
u tom smislu moi e se uoiti tek kroz nekoliko godina uz konstantno promicanje
vanosti obrazovanja i poduzetnikih vjetina i ulaganje u provedbu specijaliziranih
programa.
Za efikasno provoenje edukativnih usluga nuna je uspostava umreavanja
provoditelja programa i lokalnih i regionalnih institucija te poslovnih asocijacija
poput upanijskih komora, regionalnih razvojnih agencija i slino. Potrebna je i
intenzivnija kampanja prezentiranja i pribliavanja svih oblika potpora u javnosti
putem ireg spektra dostupnih lokalnih i nacionalnih medija.
Zakljuak
362
Vesna tefica
Vesna tefica
363
Zbornik radova
POPIS SKRAENICA
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
MINGORP
Hrvatska gospodarska komora
HGK
upanijske komore
Mala i srednja poduzea

Analiza potreba za obrazovanjem i usavravanjem
(Training Need Analyse)
South East European Centre for Entrepreneurial Learning
MSP
Zemlje Mediterana
MEDA
Small Business Act (Zakon o malim poduzeima)
SBA
Organisation for Economic Co-operation and Development
OECD
European Training Foundation
ETF
Europska agencija za razvoj strukovnog obrazovanja
CEDEFOP
THE TRAINING NEEDS ANALYSIS IN SMALL AND MEDIUM

ENTERPRISES WITH PARTICULAR STRESS ON ENTREPRENEURIAL
SKILLS
TNA
Vesna tefica
Croatian Chamber of Economy,Zagreb, Croatia
vstefica@hgk.hr
SEECEL
Literatura
1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Projekti poticanja malog
i srednjeg poduzetnitva, Operativni plan poticanja malog i srednjeg
poduzetnitva, www.mingorp.hr (veljaa 2011.)
2. Hrvatska gospodarska komora, Analiza potreba za obrazovanjem u malim i
srednjim poduzeima s posebnim naglaskom na poduzetnikim vjetinama,
www.hgk.hr (20.04.2011)
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010-2014, www.vlada.rh (lipanj 2010.)
European Training Foundation, www.etf.eu (20.04.2011.)
Delegacija Europske komisije u Zagrebu, www.delhrv.ec.europe.eu (21.04.2011)
Report on the Implementation of the European Charter for Small Enterprises in
364
the Westen Balkans 2009, www.oecd.org (lipanj 2009.)

Analiza potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzeima s posebnim
naglaskom na poduzetnikim vjetinama, Hrvatska gospodarska komora, svibanj
2009., prosinac 2010
Vesna tefica
Abstract - today, providers of training have a main function in developing training

programs for companies employees, without a clear picture of the real needs of
the companies, particularly small and medium-sized companies, and they prepare
programs which are not suitable for them.
Large companies carry out internal research once a year and depending on the
results they start necessary training activities and, due to their financial strength,
they order specially designed programmes for internal training. A lot of them
have established their own training centre for their employees.
Unacceptable approach, that providers of training programs determine the type
of training, has made Croatian Chamber of Economy in 2009 in cooperation with
Ministry of economy, entrepreneurship and labour, to launch a Training Needs
Analysis project in small and medium-sized enterprises with the aim to create
programmes according to the needs of users, i.e. enterprises. The main goal is that
business side start to be driven factor for their needs.
Special attention is given to entrepreneurial competences and Charter for Small
and Medium Enterprises as a basic document for TNA evaluation.
The analysis proposed two main hypotheses. The first hypothesis is that there is a
Vesna tefica
365
Zbornik radova
need for further employees education (training) and the second hypothesis is that
there is insufficient exploitation of state support.
Jaanje poduzetnike kompetencije korisnika putem razvoja vjetina

upravljanja karijerom u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje
Key words - training need analysis, small and medium enterprises,

entrepreneurial competences, training
Mirjana Zeirevi,Irena Baeli i Marijana Bolari kare

Hrvatski zavod za zapoljavanje, Zagreb Hrvatska
mirjana.zecievic@hzz.hr, irena.bacelic@hzz.hr, marijana.bolaric@hzz.hr
Saetak - Hrvatski zavod za zapoljavanje prepoznao je vanost razvoja
poduzetnike kompetencije putem razvoja vjetina upravljanja karijerom (engl.
career management skills - CMS). Razvoj CMS-a najveim se dijelom potie
kroz usluge profesionalnog usmjeravanja uenika i studenata, osobito kroz
usluge profesionalnog grupnog savjetovanja i informiranja nezaposlenih osoba/
traitelja zaposlenja. Model cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja, koji
provodi Zavod, prati relevantne europske strategije i smjernice u podruju
obrazovanja, zapoljavanja i upravljanja karijerom, a osnova mu je partnerski i
multidisciplinarni pristup koji ukljuuje strateka planiranja, mjere i aktivnosti
koje se provode u suradnji sa svim dionicima trita rada, na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini. Posebno priznanje Republici Hrvatskoj i Hrvatskom
zavodu za zapoljavanje jest status punopravne lanice u Europskoj mrei politika
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN), pri emu je Hrvatski zavod
za zapoljavanje imenovan nacionalnim koordinatorom aktivnosti Mree u politici
profesionalnog usmjeravanja i razvoju sustava.
Kljune rijei - vjetine upravljanja karijerom, profesionalno usmjeravanje, razvoj
karijere, poduzetnika kompetencija
Uvod
Duboka gospodarska kriza snano je utjecala na trite rada, kako u europskim
zemljama tako i u Republici Hrvatskoj. Znaajan pad ukupne proizvodnje u zadnje
dvije godine doveo je do smanjenja zaposlenosti i poveanja nezaposlenosti. U
razdoblju od 2008. do 2010. godine prosjean godinji broj zaposlenih osoba
366
Vesna tefica
367
iz evidencije Zavoda smanjio se za 122.350 osoba odnosno za 7,9 posto. Stopa
nezaposlenosti prema Anketi radne snage poveala se s 8,4 posto u 2008. na 11,8
posto u 2010. godini.
Gospodarska je kriza naglasila strukturalne probleme, osobito rizik od visoke
dugorone i strukturalne nezaposlenosti, neusklaenosti vjetina i iskljuenosti s
trita rada, to se osobito odnosi na skupine u najnepovoljnijem poloaju na tritu
rada. Tijekom 2011. godine oekuje se blago poveanje stope gospodarskog rasta,
to e dovesti do ublaavanja negativnih kretanja na tritu rada no bit e potrebno
neko vrijeme kako bi pozitivan uinak na trite rada bio vidljiv.
Zbog rizika od daljnjeg rasta nezaposlenosti potrebno je i dalje ulagati dodatne
napore kako bi se izbjegla dugorona nezaposlenost i trajna neaktivnost nezaposlenih
osoba te kako bi se ouvao ljudski kapital. Nuni su i stalni napori s ciljem poveanja
ponude konkurentne radne snage, pogotovo za skupine sa strukturalno niskom
participacijom na tritu rada, s ciljem uspostavljanja odrivog gospodarskog rasta
i jaanja socijalne kohezije.
Naglaava se potreba za poveanjem radne i prostorne pokretljivosti, stalnim
prilagodbama obrazovnog sustava potrebama trita rada, boljim usklaivanjem
ponude i potranje, odnosno prilagoavanjem obrazovne upisne politike
zahtjevima lokalnih trita rada. (Uredba o praenju, analizi i predvianju potreba
trita rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za
obrazovnu upisnu politiku, NN br. 93/2010).
Hrvatski Zavod za zapoljavanje svoje aktivnosti planira i obavlja sukladno
smjernicama i ciljevima definiranim u Stratekom planu Zavoda za razdoblje od
2008. do 2011. godine41 koje se odnose na potrebu razvoja usluga radi poveanja
konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tritu rada; razvoj ljudskog
potencijala i administrativnog kapaciteta te uspostavu partnerskih odnosa i jaanje
utjecaja na donoenje i provedbu javnih politika.
Ovako definirani strateki ciljevi imaju trajnije obiljeje i predstavljaju temelj za
kontinuirani razvoj usluga, za ulaganja u razvoj ljudskih potencijala, za stalnu
prilagodbu poslovnih procesa potrebama korisnika i partnera uz unaprjeenje
41
Upravno vijee Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje (2008.) Strateki plan Hrvatskoga

zavoda za zapoljavanje za razdoblje od 2008. do 2011. Godine
368
Zbornik radova
administrativnih kapaciteta i kvalitete usluga.
U svrhu praenja ostvarenja postavljenih ciljeva, mjera i aktivnosti postavljaju se
standardi kvalitete i definiraju potrebne kompetencije savjetnika Zavoda u svim
kljunim i potpornim procesima. Takoer su utvreni i analiziraju se pokazatelji
uspjenosti kljunih poslovnih procesa.
Tijekom 2011. planira se donoenje Stratekog plana Zavoda za naredno razdoblje42
koji e ukljuiti europske smjernice sadrane u glavnim stratekim dokumentima.
U Europskoj strategiji za pametan, odriv i ukljuiv razvoj Europa 202043
postavljeno je pet mjerljivih EU ciljeva do 2020. koji postaju nacionalni ciljevi:
za zapoljavanje, istraivanje i inovacije, za klimatske promjene i energetiku, za
obrazovanje i za borbu protiv siromatva. Dokument Europske komisije i Vijea
Europe Nove vjetine za nove poslove (engl. New skills for new jobs44) naglaava
kako je jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva EU 2020 nunost
iznalaenja novih naina za stvaranje novih radnih mjesta, pri emu je od temeljne
vanosti identificirati kompetencije koje e biti potrebne Europi do 2020. godine, te
razvijati politike usklaivanja i predvianja vjetina i poslova potrebnih na tritu
rada.
Sustav upravljanja kvalitetom podrava institucionalni razvoj Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje, koherentnu organizacijsku kulturu, kvalitetu usluga
i metoda te utvrivanje i unaprjeenje potrebnih kompetencija zaposlenika.
Ovako postavljen sustav omoguava standardizaciju kvaliteta usluga Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje s jedinstvenim pristupom uz uvaavanje regionalnih
razliitosti i lokalnih potreba u pruanju usluga, to ini usluge Zavoda dostupnim
i transparentnim korisnicima i javnosti. Sustav omoguava prilagodbu usluga
potrebama trita rada i potrebama i potencijalima korisnika. Zbog toga, vaan dio
42
Upravno vijee Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje (2011.) Strateki plan Hrvatskoga

zavoda za zapoljavanje za razdoblje od 2012. do 2016. godine u izradi
43
European Commission (2010.) EUROPE 2020 A European strategy for smart, sustainable
and inclusive growth, Bruxelles
http://europa.eu/press_room/pdf/complet_en_barroso___007_-_europe_2020_-_en_version.pdf
44
European Commission (2010.) An Agenda for new skills and jobs: A European
contribution towards full employment. COM(2010) 682 final
http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/10/st17/st17066.en10.pdf
369
upravljanja kvalitetom ine ispitivanja potreba i potencijala korisnika.
Vjetine upravljanja karijerom
Sukladno preporukama Europskog Parlamenta i Vijea Europske unije,
poduzetnitvo je definirano kao jedna od osam kljunih kompetencija za cjeloivotno
uenje (Key competences for lifelong learning, 2006.).
Uenje za poduzetnitvo definirano je i kroz Strategiju uenja za poduzetnitvo
2010. 2014. godine koju je Vlada RH usvojila u lipnju 2010. godine. Strategija
podrazumijeva sinergiju aktivnosti svih dionika, odnosno socijalnih partnera
obrazovnog sektora, gospodarstva, trita rada, nevladinog sektora.
Hrvatski zavod za zapoljavanje prepoznao je vanost razvoja poduzetnike
kompetencije kroz tzv. razvoj vjetina upravljanja karijerom (engl. career
management skills - CMS). Pod pojmom vjetine upravljanja karijerom misli
se na skupinu kompetencija koje pojedincima i grupama omoguavaju da na
strukturirane naine prikupljaju, analiziraju, sintetiziraju i organiziraju informacije
o sebi, obrazovanju i zanimanjima; kompetencije potrebne za donoenje i provedbu
odluka o nastavku obrazovanja i/ili ukljuivanju u svijet rada. Ove su kompetencije
potrebne graanima, osobito u tzv. tranzicijskim ili prijelaznim razdobljima, koji
su karakteristika koncepta suvremenog obrazovanja i zapoljavanja, zahtjeva
gospodarstva temeljenog na znanju, te kao odgovor na brze tehnoloke promjene
i promjene na tritima rada. Razvoj kompetencija za upravljanje karijerom
pridonosi i zapoljivosti, te potie socijalnu jednakost i ukljuivanje.
Dvije EU Rezolucije Vijea za obrazovanje (2004.45; 2008.46) naglasile su potrebu
za razvojem usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja, kako bi ljudi stekli
kompetencije potrebne za upravljanje uenjem, razvojem profesionalne karijere
i zapoljavanjem, to je osobito vano u prijelaznim razdobljima profesionalnog
razvoja pojedinca. U dokumentu Europske komisije i OECD-a (Career Guidance A handbook for policy-makers, 2004.) takoer je istaknuta vanost razvoja vjetina
upravljanja karijerom, odnosno znaaj mogunosti pristupa visokokvalitetnim
45
Vijee Europske unije (2004.) Jaanje politika, sustava i praksi usmjeravanja tijekom
ivota. 9286/04 EDUC 109 SOC 234.
46
Vijee Europske unije (2008.) Bolja integracija cjeloivotnog usmjeravanja u strategije

cjeloivotnog uenja. 2905. sastanak vijea vezan za obrazovanje, mlade i kulturu, Bruxelles, 21.
studenog 2008.
370
Zbornik radova
informacijama i savjetima o obrazovanju, osposobljavanju i poslovima te razvijanje
uinkovitih politika u upravljanju karijerom unutar obrazovnog sektora, u javnim
slubama za zapoljavanje, na radnome mjestu, u privatnom sektoru i dr.
Model profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje
Razvoj vjetina upravljanja karijerom potie se kroz aktivnosti Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje, odnosno kroz usluge profesionalnog usmjeravanja
uenika i studenata, a naroito kroz usluge profesionalnog grupnog savjetovanja
i informiranja nezaposlenih osoba/traitelja zaposlenja. Unaprjeenje modela
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja istaknuto je u veini stratekih
dokumenata (Nacionalni plan za poticanje zapoljavanja 2009.-2010., Nacionalni
plan za poticanje zapoljavanja 2011.-2013., Joint Assessment of the Employment
Policy Priorities of the Republic of Croatia (JAP), Nacionalni program za mlade
2009. 2013., Strateki plan Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje 2008. 2011. i
dr.).
Znaajka modela profesionalnog usmjeravanja uenika i odraslih koji se provodi
u Zavodu jest partnerski i multidisciplinarni pristup u prevenciji razliitih
negativnih pojava na drutvenom i osobnom planu. Postojei sustav profesionalnog
usmjeravanja i upravljanja karijerom ukljuuje mjere i aktivnosti Zavoda koje
se provode na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama. Profesionalno
usmjeravanje danas se smatra alatom politike zapoljavanja.
Aktivnosti u radu s uenicima i studentima
Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u radu s uenicima imaju preventivno
znaenje u smislu sprjeavanja kasnije (dugotrajne) nezaposlenosti omoguavanjem
pomoi uenicima i njihovim roditeljima u donoenju odluka o izboru obrazovnog
programa/zapoljavanja koje je sukladno psihofizikim mogunostima i interesima
uenika te potrebama trita rada. Ove aktivnosti obuhvaaju ispitivanje
profesionalnih namjera uenika te profesionalno usmjeravanje - informiranje i
savjetovanje koje moe biti individualno, grupno, koritenjem metoda samopomoi
uporabom programa temeljnih na koritenju informatike tehnologije i dr.
Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom s uenicima/
studentima, koje se provode u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje, prepoznate
371
Zbornik radova
su kao vrlo uspjene i od strane Europske komisije i organizacija EU koje se

bave razvojem i istraivanjima u podruju obrazovanja i zapoljavanja (ETF47,
CEDEFOP48, OECD49). Zadnje istraivanje ETF-a i CEDEFOP-a iz rujna 2009.,
izmeu ostaloga, zakljuuje: Preventivne mjere u sustavu profesionalnog
usmjeravanja i savjetovanja u Republici Hrvatskoj uvelike doprinose niskom
postotku osoba koje rano naputaju kolski sustav50.
osposobljavanje i usavravanje za poduzetnitvo i poticao razvoj samozapoljavanja,

Zavod redovito provodi aktivnosti grupnih informiranja i individualnih savjetovanja
o mogunostima samozapoljavanja te provodi radionice o poduzetnikim
vjetinama i pokretanju vlastitog posla. Kroz aktivnosti individualnog i grupnog
savjetovanja utvruje se osobni potencijal nezaposlene osobe i mogunosti za
pokretanjem vlastitog posla. Navedene aktivnosti provode se u suradnji s ostalim
partnerima i dionicima (primjerice Hrvatskim Caritasom kroz program Stvaranje
egzistencije, upanijskim razvojnim agencijama projekt Do konkurentnosti
kroz obrazovanje i planiranje, Lokalna partnerstva za zapoljavanje faza
3, Mladi na tritu rada, Puni krug itd.). Tijekom 2010. godine navedenim
aktivnostima informiranja o mogunostima samozapoljavanja obuhvaeno je
26.140 nezaposlenih osoba, a u aktivnosti individualnog i grupnog savjetovanja
ukljueno je 2.849 nezaposlenih osoba.
Aktivnosti u radu s nezaposlenim osobama

Rad s nezaposlenim osobama ukljuuje identifikaciju i selekciju potencijalnih
poduzetnika, definiranje profesionalnog plana, edukaciju za poduzetnike
kompetencije kao i edukaciju za strune kompetencije potencijalnog poduzetnika,
kontinuiranopraenje i planiranje razvoja karijere i dr.
U svim podrunim slubama Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, a u cilju
motiviranja, mobilizacije, osnaivanja i unaprjeenja kompetencija nezaposlenih
osoba nunih za poveanje njihove zapoljivosti, provode se razliite radionice:
Kako traiti posao ija je svrha poboljanje metoda i tehnika traenja
posla;
Kako se predstaviti poslodavcu kao pomo u pripremi za kontakt s
poslodavcem;
Radionica samoprocjene pomo u samoprocjeni radnog potencijala
(sposobnosti, znanja, vjetina, osobina i interesa u definiranju ostvarivog
profesionalnog cilja);
Radionice prilagoene potrebama i mogunostima pojedinih skupina
nezaposlenih osoba npr. radionice za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Tijekom 2010. godine navedenim radionicama ukupno je obuhvaeno 36.705
nezaposlenih osoba. Kako bi se kod nezaposlenih osoba poveao interes za
47
48
49
50
European Training Foundation

European Centre for the Development of Vocational Training
Organisation for Economic Co-operation and Development
European Training Foundation (ETF) & European Centre for the Development of
Vocational Training (CEDEFOP) (2009.) Case Study Contributions from the European Training
Foundation, Guidance and counseling to fight early school leaving in Croatia
372
Takoer, u okviru Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja postoji mogunost

financijskog poticanja samozapoljavanja od strane Hrvatskoga zavoda za
zapoljavanje kroz mjeru Sufinanciranje samozapoljavanja nezaposlenih osoba.
Navedena mjera usmjerena je na nezaposlene osobe koje su najmanje est mjeseci
u evidenciji nezaposlenih, a cilj je omoguiti nezaposlenim osobama provoenje
vlastite poslovne ideje, a time i rjeavanje pitanja njihove nezaposlenosti. U 2010.
godini kroz navedenu je mjeru sufinancirano samozapoljavanje za 284 osobe.
Hrvatski zavod za zapoljavanje takoer provodi aktivnosti usmjerene na
poticanje i razvijanje partnerstva i suradnje obrazovnih institucija, poslodavaca
i lokalnih zajednica u jaanju poduzetnike klime te senzibiliziranje javnosti
o znaaju poduzetnitva kroz organiziranje brojnih tiskovnih konferencija,
okruglih stolova, prezentacija i promocija usluga i mjera Zavoda na razliitim
obrtnikim i gospodarskim sajmovima, na nacionalnim dogaanjima kao to su
Tjedan cjeloivotnog uenja, Sajmovi poslova, Dani karijera i dr., izradu pisanih
promotivnih materijala, prirunika i sl.
Aktivnosti u radu s poduzetnicima, poslodavcima
Podrune slube Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje provode savjetovanje
poslodavaca (posebno malih i srednjih) u podrujima upravljanja i razvoja ljudskih
potencijala. Takoer, za potrebe poslodavaca provode se selekcije nezaposlenih
373
Zbornik radova
osoba za zapoljavanje. Ovi postupci mogu ukljuivati i uporabu psihodijagnostikog

instrumentarija, kao i pregled lijenika specijaliste medicine rada. Pored toga, Zavod
omoguava mjere potpore za ouvanje radnih mjesta te osigurava mogunosti
financiranja obrazovnih aktivnosti za tzv. poznatog poslodavca
poveanja dostupnosti ovih usluga svim graanima Republike Hrvatske, unutar IV.
komponente Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) Razvoj ljudskih potencijala,
obavljene su pripreme za provoenje projekta Usluge HZZ-a klijentima:
Unaprjeenje cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrka.
Projektom se planira uspostaviti tzv. Nacionalni forum u profesionalnom
usmjeravanju koji se temelji na partnerstvu dionika na nacionalnoj, regionalnoj
i lokalnoj razini te nainiti pregled i mogue izmjene zakonodavnog okvira u
tom podruju. Takoer se planira osnivanje sedam pilot Centara za informiranje
i savjetovanje o karijeri CISOK (u Zagrebu, Osijeku, Koprivnici, Varadinu,
Slavonskom Brodu, Zadru i ibeniku) koji e usluge cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja pruati razliitim skupinama graana bez obzira na radni status,
kronoloku dob, profesionalne i osobne interese (uenici, studenti, nezaposleni,
zaposleni, poslodavci, partnerske organizacije i dr.) sukladno regionalnim i
lokalnim potrebama.
Europska mrea politika cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja

Od 1. sijenja 2011. godine Republika Hrvatska postala je punopravna lanica
Europske mree politika cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja (engl.
European Lifelong Guidance Policy Network ELGPN). ELGPN je utemeljena
2007. godine na inicijativu Europske komisije s ciljem ujednaavanja politika
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u podruju zapoljavanja i obrazovanja
u zemljama lanicama EU i zemljama kandidatima. Podrka je razvoju sustava
nacionalnih politika cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja, povezivanja
s politikama zapoljavanja, cjeloivotnog uenja i socijalnog ukljuivanja te
razmjene iskustava i znanja meu njenim lanicama.
Hrvatski zavod za zapoljavanje je odlukom Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva te Ministarstva znanosti obrazovanja i porta imenovan nacionalnim
predstavnikom i koordinatorom djelovanja u radu Mree. Time su se ostvarile nune
pretpostavke za implementaciju EU smjernica i mjera u podruju cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja u pojedinim aspektima obrazovanja i zapoljavanja.
Identificirana su etiri prioriteta: razvoj kompetencija za upravljanje karijerom;
pristupanost usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja; razvoj suradnje
i koordinacije djelovanja razliitih dionika u podruju CPU; razvoj standarda
kvalitete usluga CPU. Zajednikom odlukom nadlenih ministarstava i Zavoda,
u programu rada 2011.2012. Republika Hrvatska osobitu e pozornost posvetiti
aktivnostima koje se odnose na razvoj kompetencija za upravljanje karijerom u
podruju obrazovanja i zapoljavanja te razvoju suradnje i koordiniranom djelovanju
partnera u podruju cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja, ukljuujui javni,
privatni, civilni i dr. sektor.
Unaprjeenje usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT
podrka
U cilju daljnjeg unaprjeenja sustava cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja te
374
Zakljuak
Hrvatski zavod za zapoljavanje kroz programe, aktivnosti i usluge koje prua u
znaajnoj mjeri omoguava jaanje poduzetnike kompetencije, osobito poticanjem
razvoja kompetencija za upravljanje karijerom. Prepoznat kao kljuni dionik sustava
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj Zavod provodi
mjere za poveanje zapoljivosti temeljeno na partnerskom pristupu te sukladno
europskim strategijama i smjernicama.
Literatura:
1. Upravno vijee Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje (2008.) Strateki plan
Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje za razdoblje od 2008. do 2011. godine
2. Upravno vijee Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje (2011.) Strateki plan
Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje za razdoblje od 2012. do 2016. godine
u izradi
3. European Commission (2010.) EUROPE 2020 A European strategy for
smart, sustainable and inclusive growth, Bruxelles
375
http://europa.eu/press_room/pdf/complet_en_barroso___007_-_europe_2020_-_
en_version.pdf
4. European Commission (2010.) An Agenda for new skills and jobs: A
European contribution towards full employment. COM(2010) 682 final
http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/10/st17/st17066.en10.pdf
5. Hrvatski zavod za zapoljavanje (2005.) Nacrt Standarda kvalitete
usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje
6. Vijee Europske unije (2004.) Jaanje politika, sustava i praksi usmjeravanja
tijekom ivota, 9286/04 EDUC 109 SOC 234.
7. Vijee Europske unije (2008.) Bolja integracija cjeloivotnog usmjeravanja u
strategije cjeloivotnog uenja, 2905. sastanak vijea vezan za obrazovanje,
mlade i kulturu, Bruxelles, 21. studenog 2008.
8. European Training Foundation (ETF) & European Centre for the
Development of Vocational Training (CEDEFOP) (2009.) Case Study
Contributions from the European Training Foundation, Guidance and
counseling to fight early school leaving in Croatia
Zbornik radova
Strengthening entrepreneurial competence of clients through development of
career management skills at the croatian employment service
Abstract - The Croatian Employment Service (CES) has recognized the importance
of entrepreneurial competence development through development of career
management skills (abbr. CMS). The CMS development has been for the most
part encouraged through career guidance services for pupils and students, and
especially through the services of professional group counselling and informing
of unemployed persons/job seekers. The lifelong career guidance model, which
is implemented by the CES, is in line with the relevant European strategies and
guidelines in the area of education, employment and career management. The basis
of this model is a partnership and multidisciplinary approach which integrates
strategic planning, measures and activities which are carried out in collaboration
with all labour market stakeholders at the national, regional and local level. Full
membership in the European Lifelong Guidance Policy Network (abbr. ELGPN)
represents a special acknowledgement to the Republic of Croatia and Croatian
Employment Service, whereby the Croatian Employment Service has been appointed
as national co-ordinator for the Network activities in the area of career guidance
policy and system development.
Key words - career management skills, career guidance, career development,
entrepreneurial competence
9. European Training Foundation (ETF) (2005.) Career Guidance Policy

review, Croatia, External expert recommendations
10. Organization for Economic Co-operation and Development (OECD)
Policies for Information, Guidance and Counselling Services project
(2005.) System of Information, Guidance and Counselling Services,
National Questionnaire, Republic Of Croatia
European Lifelong Guidance Policy Network (ELGPN) http://ktl.jyu.fi/ktl/elgpn
376
377
Zbornik radova
Diseminacija dobrih praksi

Dissemination of good practice
378
379
Zbornik radova
Razvoj poduzetnike kompetencije u strukovnom obrazovanju

primjer dobre prakse
Marija Bohu i Ivona Paveli
marija.bohus@zrinski.org, ivona.pavelic@zrinski.org
Saetak - konkurentnost gospodarstva neke zemlje ovisi o razini razvoja

poduzetnitva kao kljune kompetencije koju je potrebno razvijati na svim
razinama obrazovanja. U Hrvatskoj je poduzetnika kompetencija nedovoljno
implementirana u kurikulume strukovnog obrazovanja, odnosno postojei
kurikulumi nisu usklaeni s potrebama gospodarstva i trita rada. Modernizaciju
hrvatskog sustava strukovnog obrazovanja mogue je ostvariti koritenjem
primjera dobre prakse iz Europske unije (EU) i slijeenjem europskih smjernica
za ukljuivanje poduzetnitva u obrazovanje. U sustavno oblikovanje kurikuluma,
sukladno potrebama trita, nuno je ukljuiti socijalne i gospodarske partnere.
Jedan od naina unaprjeenja strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj je koritenje
bespovratnih sredstava EU za razvoj ljudskih potencijala, kojima se potie
primjena inovativnih pristupa obrazovanju. Projekt Ekonomske kole Katarina
Zrinski (EKZ), Modularni kurikulum za vjebovne tvrtke, pokazuje nain
unoenja promjena u strukovno obrazovanje, poboljanja poduzetnikih
kompetencija te skraenja tranzicijskog perioda i poveanja kapaciteta strukovnog
obrazovanja. Vrijednost novog kurikuluma za predmet Poslovanje vjebovne
tvrtke (PVT) ogleda se u njegovoj koreliranosti s potrebama trita rada i primjeni
inovativnih informacijsko-komunikacijskih rjeenja (ICT) koja e podii razinu
informatike pismenosti uenika. EKZ moe posluiti kao primjer dobre prakse
na nacionalnoj razini, pri emu je Modularni kurikulum za vjebovne tvrtke
mogue implementirati u druge ekonomske i neekonomske strukovne kole. Na taj
nain, omoguuje se provoenje kljunih strategija EU odnosno ulazak Hrvatske u
europsko podruje znanja.
Kljune rijei - poduzetnika kompetencija, kurikulum, strukovno obrazovanje
380
381
Zbornik radova
Uvod
strukturiranja i sustavnog oblikovanja kurikuluma usmjerenog osposobljavanju

uenika s kompetencijama (vjetinama, znanjima i stavovima) koje su u skladu s
potrebama trita rada. Takav kurikularni pristup stvorit e poduzetniko ozraje
nuno kao temelj razvoja gospodarstva. U proces planiranja obrazovnog programa
potrebno je ukljuiti i socijalne partnere kako bi vjetine steene tijekom obrazovanja
odgovarale potrebama gospodarstva, odnosno trita rada.
Razina poduzetnikog razvoja u nekoj zemlji kljuna je za konkurentnost

gospodarstva, pri emu se temelj razvoja poduzetnikog naina razmiljanja
i djelovanja prvenstveno nalazi u sustavu obrazovanja. U Strategiji uenja za
poduzetnitvo 2010. 2014. (Vlada RH, 2010.) naglaava se nunost razvijanja
poduzetnike kompetencije na svim razinama obrazovanja, usmjerene poveanju
zapoljivosti i odrivom ekonomskom razvoju. Pri tome se navodi kako sustav
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj (RH) jo uvijek
nedovoljno inkorporira poduzetnike kompetencije u nastavni plan i program,
to ukazuje na potrebu za temeljitim strukturnim promjenama koje e sustav
obrazovanja pribliiti potrebama trita rada.
Smjernice za ukljuivanje poduzetnitva u obrazovanje nalaze se u Europskoj
povelji o malom gospodarstvu (2000.), Zelenoj knjizi o poduzetnitvu u EU (2003.),
Oslo Agendi obrazovanja za poduzetnitvo u Europi (2006.), Zakonu o malom
gospodarstvu za Europu (2008.) i Europi 2020 (2010.), koja zamjenjuje Lisabonsku
strategiju (2000.) i naglaava potrebu za ekonomskim razvojem temeljenim
na znanju. U obrazovnom sustavu RH vanost obrazovanja za poduzetnitvo i
cjeloivotnog uenja istaknuta je u sljedeim kljunim dokumentima: 55 preporuka
za konkurentnost Hrvatske (2004), Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja
2005.-2010. (2005.), Strateki okvir za razvoj 2006.-2013. (2006.), Strategija
razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008.-2013. (2008.)
i Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. (2010).
Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008.2013. (Vlada RH, 2008.) navodi kako suvremeni sustav strukovnog obrazovanja
mora odgovoriti na potrebe pojedinca na nain da analizira sadanje i predvia
budue trendove na tritu rada te obrazovnu ponudu prilagoava zahtjevima trita
rada - ime se namee potreba za drugaijem pristupu obrazovanju. Problemi s
kojima se suoava strukovno obrazovanje u Hrvatskoj je relativno slaba poveznica
izmeu rezultata obrazovanja i potreba trita rada. U skladu s pripremama za
ulazak u EU, sustav strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj potrebno je modernizirati,
ponajprije kroz koritenje primjera dobre prakse iz europskih zemalja koji e olakati
njihovu konvergenciju. Zahtjev koji se stavlja pred transformaciju hrvatskog
sustava strukovnog obrazovanja je potreba za uenjem od EU zemalja u smislu
382
Primjer dobre prakse razvoja strukovnog obrazovanja u Republici

Hrvatskoj
Unaprijeenje strukovnog obrazovanja u RH provodi se I koritenjem Instrumenta
za pretpristupnu pomo EU (IPA) koji potie nove inovativne pristupe obrazovanju
u strukovnim kolama te osigurava usklaenost strukovnog obrazovanja s
promjenama u gospodarstvu. Kao primjer dobre prakse moe posluiti Ekonomska
kola Katarina Zrinski (EKZ) iz Zagreba, koja provodi dva projekta u okviru grant
sheme Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Implementacija
novih kurikuluma. EKZ dodijeljena su nepovratna sredstva u sklopu Operativnog
programa Razvoj ljudskih potencijala za projekte Modularni kurikulum za
vjebovne tvrtke, gdje je voditelj projekta, i Budui narataj, gdje je partner na
projektu. Glavni cilj ovih projekata je modernizacija postojeih kurikuluma koji
e se temeljiti na ishodima uenja, a koji e biti razvijeni u skladu s promjenama na
lokalnom i/ili regionalnom tritu rada.
Projekt Modularni kurikulum za vjebovne tvrtke (EKZ, 2009.), kao primjer
dobre prakse, pokazuje na koji je nain mogue unijeti promjene u strukovno
obrazovanje, poboljati poduzetnike kompetencije te skratiti tranzicijski period
i poveati kapacitete strukovnog obrazovanja. Glavni cilj projekta je izgradnja
modularnog kurikuluma za postojei predmet - Poslovanje vjebovnih tvrtki
(PVT), koritenjem primjera dobre prakse iz EU i novih ICT rjeenja u upravljanju
vjebovnim tvrtkama. Takoer, njegov razvoj mora biti u skladu s hrvatskim
Zakonom o strukovnom obrazovanju i Nacionalnim okvirnim kurikulumom.
Vrijednost modularnog kurikuluma za predmet PVT ogleda se u njegovoj
koreliranosti s potrebama trita rada, a koja se postie kroz sudjelovanje
socijalnih partnera, gospodarskih institucija te poslovnih subjekata u njegovoj
izradi. Osim strunjaka iz EKZ i Srednje ekonomske kole Celje iz Slovenije,
383
Zbornik radova
u izradi kurikuluma sudjeluju i strunjaci iz dvaju poduzea (kao predstavnici

poslovnog svijeta), Visoke kole Nikola ubi Zrinski te Hrvatske gospodarske
komore (HGK) i Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (HZZ) koji zajedno
ine Radno tijelo projekta. Postavljanje okvira Kurikuluma, prema potrebama
hrvatskog gospodarstva, omogueno je upravo kroz sudjelovanje HGK-a, odnosno
integriranje potreba gospodarstva u obrazovanju za poduzetnitvo u kurikulum. S
druge strane, usklaivanje potreba trita rada s obrazovanjem i osposobljavanjem
uenika ekonomskih kola, ostvareno je sudjelovanjem HZZ-a u izradi modularnog
kurikuluma za PVT.
naela EU o stvaranju povoljnog okruenja za razvoj malog poduzetnitva,

naglaavajui pritom nunost obrazovanja i usavravanja za poduzetnitvo. Mala
gospodarstva predstavljaju temelj europskog gospodarstva, budui da su glavni
izvor zapoljavanja, te plodno tlo za razvoj poslovnih ideja a ujedno su i pokreta
gospodarskog rasta te rasta konkurentnosti. Predmet PVT, kroz kojeg uenici na
praktian nain, osnivanjem vlastite tvrtke unutar programa prve godine, usvajaju
komeptencije kako bi lake prevladali barijere koje postoje i koje ih ekaju pri
ulasku u poduzetnitvo - omoguava jeftiniji i bri poetak poslovanja, to je jedna
od smjernica Europske povelje za mala poduzea. S obzirom da je raspolaganje
uspjenim modelima e-poslovanja vano, ugraena informacijsko komunikacijska
tehnologija (ICT) za predmet PVT, softver i interaktivni web-portal za vjebovne
tvrtke, bitni su faktori u podizanju informatike pismenosti uenika, koja zasigurno
poveava njihovu konkurentnost na suvremenom tritu rada.
Prije implementacije razvijenog modularnog kurikuluma PVT-a u redovni program

ekonomske kole, provodi se Pilot projekt kojim se testira novi kurikulum i njegova
uinkovitost. Pilot projekt predstavlja instrument kvalitativne i kvantitativne
evaluacije modularnog kurikuluma pri emu uenici i profesori provode njegovu
internu evaluaciju. Takoer, provoenje radionica za modularni kurikulum i
informatika rjeenja u sklopu projekta, nuno je za upoznavanje kolske uprave
i profesora ekonomske kole s novonastalim promjenama te podizanje svijesti
o potrebama za uvoenjem novog kurikuluma a koji e dugorono doprinijeti
razvoju poduzetnikih kompetencija i veoj zapoljivosti uenika nakon zavretka
srednje kole. U daljnjem razvoju kurikuluma koriste se i povratne informacije od
uenika, profesora PVT-a kao i smjernice uspostavljenih projektnih tijela Radnog
tijela, Vanjskog evaluacijskog tijela i Operativnog tijela. Krajnji rezultat projekta
- Inkubator vjebovnih tvrtki, omoguit e virtualno poslovanje vjebovnih tvrtki
te e, putem web-portala i softvera, biti otvoren svim ostalim ekonomskim i
neekonomskim strukovnim kolama razmjenjujui najbolja iskustva i pripremajui
uenike za turbulentan poslovni svijet. Dodanu vrijednost kurikulumu ine
upravo informatika rjeenja za vjebovne tvrtke, a koja e doprinijeti vioj
razini informatike pismenosti uenika i njihovoj konkurentnosti na tritu rada.
EKZ moe posluiti kao primjer dobre prakse na nacionalnoj razini pri emu
je Modularni kuirkulum za vjebovne tvrtke mogue implementirati u druge
ekonomske i neekonomske strukovne kole.
Koreliranost projekta s kljunim strategijama za obrazovanje za
poduzetnitvo
Europska povelja o malom gospodarstvu (European Commission, 2000.) predstavlja
384
Zelena knjiga o poduzetnitvu (Commission of the European communities,

2003.) poduzetnitvo smatra kao nain razmiljanja, proces stvaranja i razvijanja
ekonomskih aktivnosti kombiniranjem rizika, kreativnosti i inovativnosti, uz
pouzdanu upravljaku strukturu unutar nove ili postojee organizacije. U projektu
Modularni kurikulum za vjebovne tvrke, poduzetniki nain razmiljanja
i djelovanja se naglaava kao kljuna kompetencija koju je nuno razvijati kroz
sustav obrazovanja, a to se u primjeru EKZ-a provodi kroz predmet PVT.
Nacionalno vijee za konkurentnost RH donijelo je dokument 55 preporuka za
konkurentnost Hrvatske (2004.) jer su prepoznate potrebe za razvojem poduzetnike
kompetencije kroz sustav strukovnog obrazovanja te radom na njihovom razvoju.
EKZ iznimno je angairana na stvaranju novih planova i programa, veoj
integriranosti s poslovnim subjektima, te prilagodbi tritu rada nakon njihove
povratne informacije o stvarnim potrebama, otvarajui time put nunoj promjeni
hrvatskog kolskog sustava.
Oslo Agenda obrazovanja za poduzetnitvo u Europi (European Commission, 2006.)
predstavlja preporuke EU za razvoj poduzetnikog uenja u obrazovanju. Jedna od
preporuka Oslo Agende je i podrati koritenje pedagokih metoda temeljenih na
praksi, gdje su uenici ukljueni u konkretni projekt poduzea (npr. voenje minipoduzea), posebice u kolskim programima srednjih kola. U projektu Modularni
kurikulum za vjebovne tvrtke, a kroz predmet PVT, uenici na praktian nain
385
Zbornik radova
primjenjuju steena znanja o poslovanju poduzea, ime dobivaju potpuni uvid

u cjelokupno poslovanje i voenje tvrtke. Slino se postupa i u projektu Budui
narataj koji promovira prihvatljivije uvjete za stvaranje nove generacije
poduzetnika, gdje e dodatno osposobljavanje u podruju poduzetnitva tijekom
kolovanja omoguiti mladim ljudima stjecanje boljih temelja za pokretanje vlastitog
posla i osposobiti ih da postanu budui poduzetnici - kako bi bolje rukovodili svojim
poslom, bolje iskoristili vlastiti potencijal i komparativne prednosti okruja u kojem
rade. Oslo agenda takoer preporua i izradu evaluacije programa ili predmeta o
poduzetnitvu unutar kojeg treba testirati poduzetnike kompetencije uenika te
im ponuditi certifikat kao priznanje za usvojene vjetine. Pri tome se naglaava
da je najuinkovitija procjena neovisna i komparativna, te da bi je trebalo provesti
prije poetka te nakon zavretka programa. Upravo prema toj preporuci, isto se
provodi u projektu Modularni kurikulum za vjebovne tvrtke, kroz testiranje
poduzetnikih kompetencija uenika prije poetka te nakon zavretka predmeta
PVT, kako bi usvajanje poduzetnike kompetencije i napredak uenika bio mjerljiv.
Oslo agenda naglaava i vanost povezivanja uenika sa stvarnim poduzeima i
poslovnim ljudima u svrhu postizanja bliske veze s iskustvom stvarnog poslovanja.
Takoer, ona istie nunost poticanja poduzetnikog razmiljanja putem izgradnje
veze izmeu javnog i privatnog sektora, posebice obrazovnih institucija i poslovnog
svijeta. Upravo suradnja u izradi kurikuluma PVT-a s HGK, HZZ i poduzeima kao
predstavnicima gospodarstva, trita rada i poslovnog svijeta te suradnja uenikih
vjebovnih tvrtki s partner tvrtkama iz Hrvatske vaan je imbenik provedbe
navedenog prijedloga od strane EKZ-a.
EU koja zamjenjuje Lisabonsku strategiju, a usmjerena je na zapoljavanje i rast

te promicanje i provedbu strukturnih reformi. Pri tome se naglaava potreba za
osiguranjem pametnog, odrivog i ukljuivog razvoja. Problem koji se navodi
su neadekvatne vjetine dijela radno aktivnog stanovnitva. Istie se potreba za
reformama trita rada, zbog iznimne vanosti za ukljuivanjem socijalnih partnera
u proces planiranja obrazovnog programa, a kako bi vjetine steene tijekom
obrazovanja odgovarale potrebama trita rada. U skladu s tom strategijom, EKZ
radi na razvoju radne snage u pogledu vjetina temeljenih na potrebama trita rada,
promoviranja kvalitete rada i cjeloivotnog uenja. Pri tome je suradnja s poslovnim
subjektima, HGK i HZZ-om od iznimne vanosti za ukljuivanje trinih potreba u
obrazovne programe, usmjerenih poveanju zapoljivosti uenika strukovnih kola.
Cilj Zakona o malom gospodarstvu za Europu (Commission of the European

communities, 2008.) je unaprijediti ukupni pristup politike prema poduzetnitvu,
nepovratno uvrstiti naelo Ponimo od najmanjih u donoenju politika,
promovirati rast malog i srednjeg poduzetnitva pomaui im rijeiti preostale
probleme koji ometaju njihov razvoj. Ovaj zakon istie i probleme u obrazovanju
gdje kole ne pruaju kompetencije potrebne poduzetnicima te istie potrebu za
provoenjem Europskog referentnog okvira o kljunim kompetencijama. Projekt
Modularni kurikulum za vjebovne tvrtke usmjeren je upravo na implementaciju
kljune poduzetnike kompetencije u kolski kurikulum.
Europa 2020 (European Commission, 2010) je nova desetogodinja strategija
386
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010. 2014. (Vlada RH, 2010) razvoj

poduzetnitva navodi kao temelj konkurentnosti i razvoja hrvatskog gospodarstva,
pri emu je potreba obrazovanja za poduzetnitvo nuna za poveanje
zapoljivosti. Glavni ciljevi su: senzibilizirati javnost o poduzetnitvu te razviti
pozitivan stav prema cjeloivotnom uenju za poduzetnitvo i uvesti uenje i
osposobljavanje za poduzetnitvo kao kljune kompetencije u sve oblike, vrste
i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja. Aktivnosti
kojima se eli implementirati ova strategija, a koje se provode kroz projekte
Modularni kurikulum za vjebovne tvrtke i Budui narataj, su: prilagodba
i razvoj obrazovnih programa u kojima je poduzetnitvo sadrano kao kljuna
kompetencija, unaprjeenje rada u kolskim zadrugama i vjebovnim tvrtkama
za sve uenike, poveanje suradnje odgojno-obrazovnih ustanova, znanstvenoistraivakih institucija, gospodarskih subjekata i lokalnih zajednica na programima
poduzetnikog uenja te razmjenjivanje iskustava i irenje primjera dobre prakse.
Zakljuci
Stvaranje poduzetnikog ozraja unutar strukovnog obrazovanja temelj je razvoja
gospodarstva i poveanja njegove konkurentnosti. Sustav strukovnog obrazovanja
u Hrvatskoj karakterizira veliki nesrazmjer izmeu obrazovnih programa i
potreba trita rada, to dugorono vodi nekonkurentnosti ekonomije. Nuna je
modernizacija postojeih kolskih kurikuluma, koji e se temeljiti na ishodima
uenja te biti razvijeni u skladu s promjenama na lokalnom i/ili regionalnom tritu
387
Zbornik radova
rada. U proces planiranja obrazovnog programa stoga je potrebno ukljuiti i socijalne

partnere i gospodarske subjekte, kako bi vjetine steene tijekom obrazovanja
odgovarale potrebama gospodarstva. Ekonomska kola Katarina Zrinski moe
posluiti kao primjer dobre prakse na nacionalnoj razini, pri emu je modularni
kuirkulum za vjebovne tvrtke mogue implementirati u druge ekonomske i
neekonomske strukovne kole. Krajnja svrha njegove implementacije u strukovnim
kolama je usvajanje poduzetnikog naina razmiljanja i djelovanja kao okosnice
napretka gospodarstva. Tranzicija strukovnog obrazovanja prema europskim
okvirima uinkovita je kroz koritenje primjera dobre prakse iz EU. Dodanu
vrijednost kurikulumu ine ICT rjeenja koja doprinose veoj konkurentnosti
uenika ekonomskih kola na tritu rada. Inovativni nastavni planovi i programi,
voeni europskim smjernicama i poueni iskustvima EU zemalja - priprema su za
ulazak Hrvatske u europsko podruje znanja i pribliavanje europskim okvirima
strukovnog obrazovanja. Strukovno obrazovanje mora biti prilagoeno hrvatskim
gospodarskim potrebama, a time i usmjereno rastu hrvatskog gospodarstva
utemeljenog na poduzetnikom obrazovanju.
Literatura
Popis kratica
Nacionalno vijee za konkurentnost (2004). 55 preporuka za poveanje

konkurentnosti Hrvatske, Zagreb
EU Europska unija
Commission of the European communities (2003). Green Paper Entrepreneurship

in Europe, Brussels.
Commission of the European communities (2008). A Small Business Act for
Europe, Brussels.
Ekonomska kola Katarina Zrinski (2009). Modular curriculum for Training Firms,
br. ugovora IPA4.1.3.1.03.02.c17, Zagreb
European Commission (2000). European Charter for Small Enterprises, Brussels
European Commission (2006). Entrepreneurship Education in Europe: Fostering
Entrepreneurial Mindsets through Education and Learning, Oslo
European Commission (2010). EUROPE 2020 A strategy for smart, sustainable
and inclusive growth, Brussels
Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (2006).

Strateki okvir za razvoj 2006. 2013., Zagreb
EKZ Ekonomska kola Katarina Zrinski
Vlada RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2005). Plan razvoja sustava
odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb
HGK Hrvatska gospodarska komora

HZZ Hrvatski zavod za zapoljavanje
Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2010). Strategija

uenja za poduzetnitvo 2010. 2014., Zagreb
ICT Informacijsko-komunikacijska tehnologija
Vlada RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2008). Strategija razvoja

sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. 2013., Zagreb
IPA Instrument za pretpristupnu pomo

PVT Poslovanje vjebovnih tvrtki
RH Republika Hrvatska
388
389
Zbornik radova
The development of entrepreneurial competence in vocational

education - good practice example
Poduavanje poduzetnitva kako uiti od drugih na primjerima

dobrih praksi programa za razvoj obiteljskog poduzetnitva
Abstract - Competitive economy of a certain country depends on the level of

development of entrepreneurship as a key competence that needs to be developed
at all levels of education. In Croatia, the entrepreneurial competence has not been
adequately implemented into the curricula of vocational education and the existing
curricula have not been designed to meet the needs of the economy and labour
market. Croatian vocational system might be modernized by using the examples of
a good practice from European Union and by following European guidelines for
introducing entrepreneurship to the education. It is essential to include both social
and economic partner into the systematic designing the curricula to correspond
to the needs of the market. One of the ways to improve vocational education in
Croatia is to use the funds of EU given for development of human resources which
will encourage the implementation of innovative approach toward education. The
project Modular curriculum for Training Firms carried out by the Economic
School Katarina Zrinski shows the way of inducing changes in vocational education,
improvement of entrepreneurial competences and shortening of transitional period
as well as the increase of vocational education capacity. The value of the new
curriculum of the school subject Training Firms lies in its correspondance to the
needs of the labour market and the implementation of innovative Information
communication technologies in order to enhance informatic literacy of the students.
Economic School Katarina Zrinski may be used as a good practice example
at a national level since the Modular curriculum for Training Firms can be
implemented in other vocational economic and non-economic schools. That would
be the way to enable the implementation of key strategies of the EU as well as the
access of Croatia to the European field of knowledge.
Keywords - entrepreneurial competence, curriculum, vocational education
390
Veleuilite VERN, Zagreb, Hrvatska

ipodgorcic@yahoo.com, gordana.coric@gmail.com, mirjana.bautovic@vern.hr
Saetak - u radu su predstavljeni opi trendovi u visokokolskom obrazovanju,

te razlike u pristupu poduzetnikom obrazovanju i stjecanju poduzetnikih
kompetencija na strunim i sveuilinim studijima poduzetnike orijentacije.
Struni studiji u Hrvatskoj posjeduju znaajne strune i obrazovne resurse
koji jo uvijek nisu dovoljno iskoriteni za suradnju s drugim sektorima.
Programi cjeloivotnog uenja ojaali bi povezanost tih obrazovnih institucija
s gospodarskim, civilnim i javnim sektorom, te uvrstili povezanost prakse,
istraivanja i znanosti.
Za potrebe ovog rada istraeni su primjeri dobre prakse u podruju pruanja
kvalitetnih usluga za razvoj obiteljskog poduzetnitva u obrazovnim institucijama,
te predstavljeni uspjeni europski i ameriki programi koji bi mogli posluiti kao
benchmark za budue planiranje razvoja tih programa u Hrvatskoj.
Koritene su metode pretraivanja sekundarnih izvora, provoenja ankete u vezi
s potrebama obiteljskih poduzetnika, te metoda snimanja postojee ponude takvih
programa na tematskim konferencijama o obiteljskom poduzetnitvu. Upuivanjem
na najbolje prakse ponueni su modeli za definiranje novih programa, te utvrene
pretpostavke za pruanje obrazovnih programa u sklopu cjeloivotnog uenja
obiteljskih poduzetnika.
Svrha ovog rada je stvaranje svijesti o potrebi koritenja iskustava najboljih
europskih i svjetskih praksi s ciljem podizanja kvalitete programa cjeloivotnog
uenja, te sustavnog osposobljavanja predavaa za kvalitetnije djelovanje u nastavi
i takvim programima.
391
Zbornik radova
Kljune rijei - poduavanje poduzetnitva, cjeloivotno uenje za poduzetnitvo,

benchmarking, dobre prakse, obiteljsko poduzetnitvo
njihovu osobnu realizaciju, razvitak, ukljuivanje u drutvo i zapoljavanje,

neosporno je da se u procesima pripreme za pridruivanje Republike Hrvatske
Europskoj uniji mora razmiljati i o aspektu uvoenja poduzetnitva u sustave
cjeloivotnog obrazovanja, te cjeloivotnog uenja52.
Uvod
Poduzetnitvo kao znanost ima interdisciplinarni karakter: moe ga se definirati

ue (u okviru drutvenih znanosti), te ire (kao kognitivnu znanost u okviru
interdisciplinarnog podruja znanosti). U kontektstu poduavanja, poduzetniko
obrazovanje se moe promatrati kroz 3 cilja nauiti kako (1) razumjeti
poduzetnitvo, (2) postati poduzetan/poduzetna, te (3) postati poduzetnik/ca.
Veina definicija poduzetnitva i poduzetnika ukazuju na element nepoznanice,

odnosno neizvjesnosti. Tako, primjerice, najee koritene definicije poduzetnitva
ukazuju na to da je poduzetnitvo sposobnost stvaranja neeg vrijednog skoro
ni iz ega (Timmons i Spinelli, 2003.), odnosno iskoritavanje prilika unato
trenutnom neposjedovanju svih potrebnih resursa (Stevenson, 1993.). Upravo
taj element neizvjesnosti izaziva brojne rasprave na temu moemo li (uope)
poduavati poduzetnitvo, te koliko uspjeno to moemo initi.
Druga znaajna rasprava se vodi i o tome raaju li se poduzetnici ili ih je mogue
stvoriti. Naime, osim roenih poduzetnika s prirodnim smislom za voenje
posla i talentom za otkrivanje poslovnih prilika i trinih nia, postoje i poduzetnici
koji ne posjeduju istovremeno sve potrebne poduzetnike vjetine i osobine. Na
svu sreu, kreativni (roeni) poduzetnik/ca moe nauiti napraviti poslovni plan
i razumjeti funkcioniranje poslovanja, a onaj drugi ima na raspolaganju programe
i teajeve kojima e usvojiti kreativne tehnike za smiljanje poslovnih projekata.
Dakle, u dananje doba obrazovanje poduzetnika/ca ima smisla, jer vrlo esto
predstavlja faktor odluke hoe li poduzetnik i njegov pothvat uspjeti ili ne.
Svoju izloenost novim idejama, informacijama i prilikama za uenje novih
tehnika i vjetina, poduzetnici esto vrlo uspjeno koriste za poboljanje postojeeg
ili pokretanje novog poduzetnikog pothvata. Primjerice, razumijevanje kako
funkcionira tijek novca u poslovanju, primjena matrice za procjenu najprimjerenije
strategije rasta, ili najobinija analiza okruenja dovele su do brojnih racionalizacija,
otvaranja novih vidika, uoavanja novih mogunosti.
Kako je Vijee Europe prepoznalo poduzetnitvo kao jednu od osam (8) kljunih
kompetencija51 u cjeloivotnom uenju koje su potrebne svim pojedincima za
51
Kao kljune kompetencije su prepoznate (1) sposobnost komuniciranja na materinjem jeziku, (2)
sposobnost komuniciranja na stranom jeziku, (3) razumijevanje i koritenje znanja iz matematike, znanosti i
tehnologije, (4) sposobnost koritenja digitalne tehnologije, (5) sposobnost uenja, (6) socijalne i civilne vjetine
u multikulturalnom okruenju, (7) poduzetnitvo, te (8) sposobnost kulturnog ophodenja.
392
Poduzetnika edukacija je uenje (a) za poduzetnitvo, (b) o poduzetnitvu i (c) kroz

poduzetnitvo (Gibb, 2005.), pa stoga poduzetniko uenje treba smatrati i metodom,
ali i sadrajem uenja i poduavanja. Raznolikost poduzetnikog obrazovanja
i njegovih dimenzija svim dionicima otvara prostor za veliki broj mogunosti u
postupku odabira obveznih i fakultativnih tema, sadraja i alata. Meutim, takav
odabir dovodi i do postavljanja pitanja postizanja prave mjere, dobrog odabira i
dimenzioniranja programa, te opasnosti od proputanja poduavanja univerzalno
bitnih sadraja uslijed odabira nekih specifinih sadraja.
Kao dodatni argument za opravdavanje potrebe poduavanja poduzetnitva,
posluit e podjela poduzetnika predstavljena tzv. TEA53 indeksom u izvjeima
Global Entrepreneurship Monitor-a, s obzirom na razloge njihova ulaska u
poduzetnitvo. Naime, u ukupnom TEA indeksu, poeljno je da bude vie onih
koji su u poduzetniku aktivnost uli svojom voljom zbog prepoznate poslovne
prilike (TEA prilika), od onih koji su to uinili zato to ih je situacija na to natjerala
(TEA nunost), budui da poduzetnici koji su svojom voljom postali poduzetniki
aktivni, posjeduju dugoronije planove, optimistinija oekivanja, viziju i izrazito
su orijentirani na poduzimanje radnji potrebnih za uspjeh svog pothvata. Oni koji
su u poduzetnitvo uli uslijed nedostatka drugih mogunosti, spremniji su napustiti
52
U ovom radu se pojam cjeloivotno uenje koristi za stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta
sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija), a pojamcjeloivotno obrazovanje za sve oblike formalnog,
neformalnog i informalnog obrazovanja.
53
TEA Total Entrepreneurship Activity (ukupna poduzetnika aktivnost), indeks kojim se utvruje
postotak ljudi ija poduzetnika aktivnost je kraa od 42 mjeseca u populaciji odraslih stanovnika. (Singer et al.,
2006, 2007)
393
Zbornik radova
svoju poduzetniku aktivnost im im se ukae neko prihvatljivo rjeenje u kome

ne moraju biti poduzetniki aktivni (na primjer, zapoljavanje kod nekog drugoga,
odlazak u mirovinu, oslanjanje na subvencije i slino).
2004. godine, postavljene su zakonske osnove za razvoj sustava strunih studija.
Dakle, poduavanje poduzetnitva je i mogue i poeljno, meutim, ono ne

moe biti provedeno koritenjem samo jedne metode (primjerice, tradicionalnog
uionikog poduavanja), ve kombinacijom vie metoda: od usvajanja osnovnih
poduzetnikih znanja formalnim pouavanjem, preko stjecanja vlastitih iskustava
u stvarnim poslovno-poduzetnikim situacijama, pa do koritenja ostalih razliitih
tehnika (timski i individualni rad na studijama sluaja, gosti-predavai, projektni
zadaci i slino). Poduzetnitvo zahtijeva razliite vjetine, no, za razliku od mnogih
akademskih podruja, ne prua jednostavne i jednoznano ispravne odgovore.
Autorice su u ovom radu usmjerile fokus svoga istraivanja na visokokolsko
obrazovanje i ponudu programa za poduavanje poduzetnitva, a u cilju
dodatnog fokusiranja pregled je usmjeren na programe s naglaskom na obiteljsko
poduzetnitvo.
Struni studiji i razvoj poduzetnikog obrazovanja

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u Republici
Hrvatskoj djeluje oko 130 visokokolskih institucija, od ega je 7 sveuilita54. Na
visokokolskoj razini studenti imaju na raspolaganju (1) sveuiline studije, koji
osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju,
u poslovnom i javnom sektoru, te openito u drutvu, (2) strune studije, ija je
uloga pruanje odgovarajuih znanja i vjetina neophodnih za obavljanje strunih
zanimanja, te ih osposobljavaju za neposredno ukljuivanje u radni proces.
Njemaka, Nizozemska, Danska, Belgija, Norveka i Irska europske su zemlje
s najrazvijenijim sustavom strunih studija te slue kao poticaj zemljama poput
Hrvatske koje ga tek razvijaju. este reforme sustava visokog obrazovanja u
Republici Hrvatskoj prouzroile su stagnaciju u razvoju strunih studija, iako
tradicija postoji, osobito tehnikih usmjerenja. Donoenjem Zakona o znanosti i
visokom obrazovanju 1993. godine, te izmjenama i dopunama toga istog zakona
54
sveuilite u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Dubrovniku, u Puli
394
Prednosti strunog studija su: usmjerenost prema praktinim znanjima i trenutnoj

spremnosti za rad po zavretku studija, a time i vee mogunosti zapoljavanja,
te mogunost irenja obrazovne vertikale na cjeloivotno uenje. S obzirom na
gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, te su prednosti bitno utjecale
na pojavu svjetskog trenda otvaranja brojnih strunih studija. Gotovo da ne postoji
zemlja u Europi koja ne biljei pozitivan trend upisanih studenata strunih studija.
Najvei europski poklonici strunog visokog obrazovanja su Danska (ak 70%
ukupnog broja studenata), Nizozemska i Belgija (vie od 60%), Njemaka i Finska
(24%). U Hrvatskoj, gotovo 30% studenata odluuje se za strune studije. Ono
to ih ini osobito interesantnima je povezanost s gospodarstvom jer olakavaju
pristup praksi tijekom studija, a i kasnije prilikom zapoljavanja tek diplomiranih
prvostupnika.
Bolonjska deklaracija prouzrokovala je reformu itavog sustava visokog
obrazovanja, a njezin najvei utjecaj oekuje se u razvoju strunih studija. Jedan
od ciljeva je postizanje ravnopravnosti sveuilinih i strunih studija (prema razini
strune spreme, strunih naziva, duljini trajanja studija). Jedan od preduvjeta
za izjednaavanje razvijenosti dvaju sustava svakako je i pravilna raspodjela
proraunskih sredstava, to do danas nije bio sluaj. Vano je prepoznati razliitost
strunih od sveuilinih programa, gdje su struni usmjereni prema praktinim
znanjima i vjetinama pri osposobljavanju studenata za ciljanu profesiju. Jedan
od naina je i postavljanje jasnih granica izvoenja nastave. Pritom bi se struni
programi izvodili iskljuivo na veleuilitima i visokim kolama, ime bi se hrvatski
model visokog obrazovanja pribliio europskom binarnom sustavu.
Binarni sustav omoguava razvoj visokog obrazovanja u dvama smjerovima:
strunom i sveuilinom. U strunom, teite je na stjecanju praktinih znanja i
vjetina koji e osposobiti studenta za neposredno ukljuivanje u radni proces, a u
sveuilinom na savladavanje teorije i istraivake metodologije.55 Cilj Bolonjske
deklaracije nije izjednaavanje sustava visokog obrazovanja, ve njihova
harmonizacija. Ona je potrebna radi jaanja konkurentnosti visokog obrazovanja na
meunarodnoj razini, te jednostavnijeg zapoljavanja i mobilnosti na tritu rada.56
55
Havelka, M. (2005). Bolonjski proces i struni studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb
56
Konfederacija konferencija rektora zemalja Europske zajednice i Udruenje sveuilita u Europi
395
Zbornik radova
S obzirom na svjetske trendove, u budunosti se ne oekuje porast proraunskih

sredstava za sektor visokog obrazovanja. Naprotiv, trendovi ukazuju na suprotno
nunost uspostavljanja i jaanja veza s gospodarstvom s ciljem ostvarivanja
vlastitih prihoda, to podrava i Bolonjska deklaracija.
Program Grundtvig, kao dio Programa za cjeloivotno uenje, potie suradnju

meu institucijama koje nude mogunost obrazovanja i usavravanja odraslih u
itavoj Europi. U sluaju uspostavljanja partnerstva s drugim institucijama koje
bi sudjelovale u realizaciji projekta, postoji mogunost prijave za vee projekte.59
Kao osobito zanimljiv primjer istiu se programi za obiteljske poduzetnike koji su
u inozemstvu uspjeno provoeni upravo umreavanjem partnerskih obrazovnih
institucija i privatnog sektora. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, obiteljska poduzea
predstavljaju najee zastupljenu formu vlasnikog organiziranja i upravljanja
poduzeem pa su takve inicijative dobro primljene od strane svih dionika, radi
viestrukih pozitivnih uinaka.
Cjeloivotno uenje
Koncept cjeloivotnog uenja podrazumijeva usustavljivanje uenja u svim
ivotnim razdobljima i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno
i informalno). Pojam cjeloivotno uenje esto se zamjenjuje izrazom cjeloivotno
obrazovanje, no vano je istaknuti da ta dva pojma nisu istoznana. Obrazovanje
obuhvaa samo organizirano uenje, a uenje je iri koncept koji ukljuuje i
nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja te se moe provoditi cijeli
ivot.57
Tijekom proteklih pedesetak godina, dolo je do velikih promjena tehnologija koje
su znaajno utjecale na trite radne snage. Poetkom ezdesetih godina prolog
stoljea, dolo je do znaajnijeg razvoja tzv. cjeloivotnog uenja, poznatijeg kao
lifelong learning koncept. Na poetku se to svodilo na organiziranje teajeva,
radionica, seminara i drugih oblika prijenosa znanja. Na takvim organiziranim
skupovima najee su sudjelovali inozemni strunjaci kao gostujui predavai.
Meutim, taj neformalan nain prijenosa znanja pokazao se nedostatnim. Poelo
se zalagati za organizirano ukljuivanje sveuilita, veleuilita i visokih kola u
razvoj cjeloivotnog uenja, s vlastitim programima.58 U Hrvatskoj postoje pojedini
programi koji podravaju takve inicijative te otvaraju prostor za uspostavljanjem
razliitih vrsta partnerstava pri realizaciji ovakve osuvremenjene varijante
cjeloivotnog uenja.
Program Europske unije Program za cjeloivotno uenje najvei je europski
program u podruju obrazovanja za koji je izdvojeno ak 6,9 milijardi eura (za
razdoblje 2007.2013. godine), od ega je za Hrvatsku izdvojeno 14 milijuna kuna.
Nacionalna agencija nadlena za provoenje programa je Agencija za mobilnost i
programe EU.
(CRE): Bolonjska deklaracija o europskom prostoru za visoko obrazovanje
57
Agencija za cjeloivotno uenje, to je cjeloivotno uenje?, (http://www.aoo.hr/Page.aspx?id=21,

(30.4.2011)
58
Povjerenstvo za obrazovanje odraslih: Strategija i akcijski plan obrazovanja odraslih, srpanj, 2004.
396
S obzirom da su neka hrvatska struna visoka uilita, poput Veleuilita Vern,

ve uspostavila partnerske odnose s europskim uilitima, ukljuujui Sveuilite
u Vaasi (Finska), Veleuilite Gornje Austrije (Austrija), ISTUD iz Milana i druge,
pojednostavljena je mogunost suradnje na zajednikim projektima. Sveuilite
Vaasa u Finskoj, primjerice, u okviru Levon Instituta ve ima razvijen program za
obiteljske poduzetnike. Levon Institut je centar za istraivanje i cjeloivotno uenje
s iskustvom u Grundtvig partnerskom programu s drugim europskim obrazovnim
institucijama.60 Povezivanje s njima radi njihovog znanja, iskustva i umreenosti,
imalo bi smisla prilikom nadogradnje obrazovne poduzetnike vertikale koja bi se
bavila cjeloivotnim uenjem.
Dio Grundtvigovog programa koji je primjenjiv za realizaciju ovakvog partnerskog
programa, odnosi se na osobe koje je teko motivirati i ukljuiti u obrazovne
programe. Tipini predstavnici te skupine su, primjerice, osnivai-vlasnici
obiteljskih tvrtki pred mirovinom. Kruti u svojim stavovima, ne vole da ih drugi
ue ili savjetuju to bi trebali initi. Ovu tvrdnju podrava istraivanje provedeno
za potrebe izrade magistarskog rada Ive Senegovi na temu Transfer vlasnitva u
obiteljskim poduzeima. Od 37 vlasnika obiteljskih poduzea koji su sudjelovali u
anketiranju, 51% njih odgovorilo je kako ne bi koristili usluge potporne institucije
za obiteljsko poduzetnitvo prilikom tranzicije vlasnitva i liderstva, 38% ih je
neodluno, a svega 11% zainteresirano je za takav oblik potpore. S obzirom na
velik broj neodlunih, programi poput onog Grundtvigovog, utjecali bi na njihovo
59
Sredinji ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske Unije, http://www.strategija.hr/
hr/fondovi/programi-zajednice/aktualni-programi-u-rh/llp-program-za-cjelozivotno-ucenje (23.06.2010.)
60
Sveuilite u Vaasi, Finska, http://www.uwasa.fi/avoin/hankkeet/opengate/ (23.06.2010.)
397
Zbornik radova
otvaranje prema uenju i suradnji, ne oslanjajui se iskljuivo na samopomo, to

je uglavnom bila praksa do sada.
Bavljenje obiteljskim poduzetnitvom se, primjerice na Veleuilitu VERN provodi

u sklopu kolegija Osnove poduzetnitva, te ukljuuje: predavanja, vjebe, izrade
seminara, analizu studija sluaja, gostovanje osnivaa/vlasnika ili potencijalnih
nasljednika. Kako oko 60% polaznika ovog studija dolazi iz obiteljskih poduzea,
dodatna vrijednost ovog pristupa je i u mogunosti testiranja i provjere nauenog
na bliskim primjerima.
Sudjelovanje u takvom programu uinilo bi ih otvorenijima prema novim saznanjima

i iskustvu, motiviranijima za uenje, poboljalo komunikacijske vjetine, te povealo
razumijevanje i toleranciju prema drukijem. Za poticanje takve otvorenosti za
takvu skupinu su najprimjerenije teme Grundtvigovog programa koje ukljuuju
meugeneracijsko uenje i uenje u treoj ivotnoj dobi, te meugeneracijski
dijalog, savjetovanje i voenje.61 Uspostavljanje ovakvog partnerskog programa
dalo bi dodatnu, ne samo ekonomsku, ve i socijalnu dimenziju (privatnom)
strunom obrazovanju.
3. Primjeri dobrih praksi za obiteljsko poduzetnitvo
Obrazovni programi koji se bave poduzetnitvom u Hrvatskoj su tek u fazi
pojavljivanja, dok je onih koji su usmjereni na obiteljsko poduzetnitvo jo i manje.
Primjerice, kolegij Obiteljsko poduzetnitvo dostupan je, za sada, kao obvezni
kolegij samo na dodiplomskom studiju poduzetnitva na Ekonomskom fakultetu
u Osijeku, dok je na razini diplomskog studija ponuen kao izborni kolegij.
Nadalje, Ekonomski fakultet u Splitu ga trenutno ima kao izborni kolegij, a od
naredne akademske godine (2011./2012.) ga uvodi kao obvezni predmet na smjeru
Poduzetnitvo (Pavi, 2011.). Obiteljsko poduzetnitvo je ponueno kao jedna od
tema poduzetnikih kolegija i/ili programa obrazovanja koje nude struni studiji
poduzetnitva u sklopu veleuilita62 i visokih uilita, te programa za edukaciju
poduzetnika u sklopu uilita63
Edukacijski programi na znanstvenim studijima su vrlo esto usmjereni na
izuavanje problematike o znaenju obiteljskog biznisa te drugih tema64 (Pavi,
2011.).
61
European Commission: Grundtvig Success Stories, Lifelong Learning Programme, Office for
Official Publications of the European Communities, Luxembourg, 2007.
62
63
npr. Veleuilite VERN', www.vern.hr)
npr. Uilite Filaks (www.filaks.hr), Akademija Petar Zrinski (http://www.petarzrinski.hr/edukacijapoduzetnika/)
64
ukljuujui prednosti i ogranienja obiteljskog biznisa, interakciju tri temeljne dimenzije obiteljskih
poduzea (poslovna, obiteljska, vlasnika), balansiranje obiteljskih potreba i poslovnih zahtijeva, obiteljske
odnose i uloge, rjeavanje konfliktnih situacija, voenje obiteljskih poduzea, planiranje umirovljenja vlasnika i
prijenosa menadmenta i vodstva, vlasnitva i kontrole na sljedee generacije.
398
U Prilogu #1: Primjeri dobre inozemne prakse u poduavanju obiteljskog

poduzetnitva, predstavljeni su odabrani primjeri programa kojima promatrane
institucije odgovaraju na konkretne potrebe obiteljskih poduzetnika. Veina
ovih inicijativa bi se uz pomo domaih i inozemnih partnera mogla realizirati
u hrvatskim institucijama, prvenstveno onima koje organiziraju strune studije
na temu poduzetnitva. Naime, one posjeduju struni nastavni kadar koji osim
znanstveno-nastavnih kompetencija, te pedagoko-predavakih vjetina, mora
posjedovati i iskustvo u struci, profesionalne vjetine steene u konkretnom
poslovnom pothvatu te, po mogunosti, i vlastito poduzetniko iskustvo.
Nakon provedenog istraivanja dobrih praksi i programa za obiteljske poduzetnike,
naredni korak ukljuuje ispitivanje potrebe za pojedinim programima, te dodatna
istraivanja u cilju poboljanja i obogaivanja postojeih sadraja i programa. Kao
rezultat toga istraivanja, definirat e se osnovne dodatne aktivnosti, ukljuujui
studijske posjete institucijama s najboljom praksom, dodatno osposobljavanje
predavaa na njima, te razvoj nastavnih materijala, metoda, pomagala i slino.
Zakljuak
Osnovni cilj poduavanja u sklopu poduzetnikih kolegija i programa bi trebao
biti pruiti pomo studentima/polaznicima pri otkrivanju suglasja izmeu
poduzetnitva i njihovih osobnih ciljeva, vrijednosti, te ivotnog stila. Ovo pravilo
se naroito odnosi na sluajeve obiteljskog poduzetnitva u kome se isprepleu
osobna, poslovna i vlasnika struktura, i u kome treba jasno potivati elje, sklonosti
i sposobnosti svih dionika, te izbjegavati nametanje i podrazumijevanje odabira.
Kako se radi o znaajnim temama i problematici koja jo uvijek nije pokrivena
znaajnijim i kontinuiranim istraivanjima, te u kojoj nedostaje jo puno iskustva
za rjeavanje njezinih specifinosti, potrebno je koristiti tua dobra iskustva, te je
399
Zbornik radova
stoga praktina vrijednost ovoga rada u pruanju polazita za prouavanje dobrih

praksi koje bi mogle znaajno poboljati ponudu i sadraj programa usmjerenih na
poduzetniko uenje u podruju obiteljskog poduzetnitva.
12. Havelka, M (2005): Bolonjski proces i struni studiji, Sveuilite u

Zagrebu, Zagreb
13. Havunen, J., i Sten, J. (2003): Changes in the Management and Ownership
of a Family Business, Levn Institute, University of Vaasa, Vaasa, veljaa,
2003.
14. INSEAD The Business School for the World, http://www.insead.edu/home
(16.05.2010.)
15. Instituut voor het Familiebedrijf, www.familiebedrijf.be (17.05.2010.)
16. IVEFA, http://www.ivefa.com/ (17.05.2010.)
17. Kellog School of Management, http://www.kellogg.northwestern.edu/
(16.05.2010.)
18. Konfederacija konferencija rektora zemalja Europske zajednice i Udruenje
sveuilita u Europi (CRE): Bolonjska deklaracija o europskom prostoru za
visoko obrazovanje, http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=16885 (13.04.2011.)
19. London Business School, http://www.london.edu/ (16.05.2010.)
20. Nacionalno vijee za visoko obrazovanje: Izvjee o radu Nacionalnog vijea
za visoko obrazovanje u 2007. godini, Zagreb, lipanj 2008.
21. Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2011. godinu
(www.mingorp.hr) (14.4.2011)
22. Pavi, I. (2011). Karijera u obiteljskom biznisu: Put od nasljednika do
lidera, prezentacija u sklopu konferencije Budunost obiteljskih tvrki nove
generacije u obiteljskom biznisu, 14.4.2011.
23. Perheyritysten liitto ry, www.perheyritystenliitto.fi (17.05.2010.)
24. Povjerenstvo za obrazovanje odraslih: Strategija i akcijski plan obrazovanja
odraslih, srpanj, 2004.
25. REINO, http://www.reinoproject.eu/ (19.05.2010.)
26. Singer, S., arlija, N., Pfeifer, S., Borozan, ., & Oberman Peterka, S. (2006)
Global Entrepreneuship Monitor: to ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom?
Rezultati GEM 2002-2005 za Hrvatsku: CEPOR, Zagreb
27. Singer, S., arlija, N., Pfeifer, S., Borozan, ., & Oberman Peterka, S. (2007).
Global Entrepreneuship Monitor: to ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom?
Rezultati GEM 2006 za Hrvatsku: CEPOR, Zagreb, str. 8
28. Sredinji ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske Unije:
Program za cjeloivotno uenje (http://www.strategija.hr/hr/fondovi/
programi-zajednice/aktualni-programi-u-rh/llp-program-za-cjelozivotno-
Literatura
1. Agencija za cjeloivotno uenje, to je cjeloivotno uenje?, (http://www.aoo.
hr/Page.aspx?id=21, 30.4.2011)
2. Allahwerdi, H. i Westerholm, H. (2008): Family business entrepreneurs
influence on entrepreneurship education and training, Sveuilite
Jyvskyl, 2122. kolovoza, 2008., Finska
3. Baylor University Institute for Family Business, http://www.baylor.edu/
(16.05.2010.)
4. Brebri, T. (2009): Pokrenuli smo dugoroni trend okrupnjavanja u visokom
kolstvu, Lider, 19.02.2009.
5. Commission staff working document: Progress towards the common
European objectives in education and training (2010/2011) - Indicators and
benchmarks (Brussels, SEC(2011) http://ec.europa.eu/education/lifelonglearning-policy/doc/report10/report_en.pdf (30.4.2011)
6. European Commission: Grundtvig Success Stories, Lifelong Learning
Programme, Office for Official Publications of the European Communities,
Luxembourg, 2007.
7. Fairleigh Dicksington University, http://www.fdu.edu/ (16.05.2010.)
8. Family Business Experts, http://www.family-business-experts.com/familybusiness-forum.html (17.05.2010.)
9. Gibb, A. 2005. The future of entrepreneurship education Determining
the basis for coherent policy and practice?, in Kyr, P. and Carrier, C., The
dynamics of learning entrepreneurship in a cross-cultural university context,
Entrepreneurship Education Series 2/2005, Hmeenlinna: University of
Tampere, Research Centre for Vocational and Professional Education 44-67.
10. Global Entrepreneurship Monitor: Global perspective on entrepreneursial
education and training (GEM Special Report on Ed and Training) (www.
gemconsortium.org) (23.4.2011)
11. Harvard Business School, http://www.exed.hbs.edu/ (16.05.2010.)
400
401
Zbornik radova
ucenje) (23.06.2010.)
29. Stetson University, http://www.stetson.edu/home/ (18.05.2010.)
30. Stevenson, H. (1993). The Nature of Entrepreneurship u Abell, D. and
Kllermeier, T. ur. Dynamic Entrepreneurship in Central and Eastern Europe.
2nd edition, The Hague: Delwel Publishers (p. 3-5)
31. Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. Zagreb, svibanj (http://www.
e4e.com.hr/pdf/60_sjednica_vlade_rh_1.1_strategija.pdf)
32. Sveuilite u Vaasi, Finska, http://www.uwasa.fi/avoin/hankkeet/opengate/
(23.06.2010.)
33. The Family Business Consulting Group, Inc., http://www.efamilybusiness.
com/v2/index.cfm?md=Content&sd=MainPage&b=Opera (16.05.2010.)
34. The Family Business Network, http://www.fbn-i.org/ (16.05.2010.)
35. The Family Firm Institute, Inc., http://www.ffi.org/ (16.05.2010.)
36. The Key Competences for Lifelong Learning A European Framework kao
dio Recommendation of the European Parliament and of the Council on key
competences for lifelong learning, Official Journal of the European Union (30
December 2006/L394), (http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/
l_394/l_39420061230en00100018.pdf)
37. The Wharton Global Family Alliance, http://wgfa.wharton.upenn.edu/
(16.05.2010.)
38. Wilson, K. (2008). Chapter 5: Entrepreneurship Education in Europe,
objavljeno u Entrepreneurship and Higher Education, OECD Local Economic
and Employment Development (LEED) Programme (23.4.2011)
entrepreneurial orientation. Vocational studies in Croatia have significant

professional and educational resources that have not yet been sufficiently
exploited for collaboration with other sectors. Lifelong learning programs will
strengthen the connection between these educational institutions with economic,
civil and public sectors, as well as make closer connection between practice,
research and science.
Teaching Entrepreneurship
Learning from Best Practices of Family Business Development
Programs
For the purpose of this study, examples of good practice in the field of providing
quality services for the development of family entrepreneurship in educational
institutions have been explored. Furthermore, the successful European and
American programs are presented, because they could serve as a benchmark for
future planning of these programs in Croatia.
The following methods are used: search of secondary sources, the survey related to
the needs of family businesses, and the method of screening the existing programs in
thematic conferences on the family businesses. Referring to the best practice models
for defining new programs have been offered, and conditions for the provision of
educational programs as part of lifelong learning for the family businesses have
been established.
The purpose of this paper is to raise awareness of the need to use the experience
of the European and worldwide best practice examples, to increase the quality of
lifelong learning, and provide systematic training of teachers for quality conduction
in teaching and in such programs.
Keywords - teaching entrepreneurship, lifelong learning for entrepreneurship,

benchmarking, best practice examples, family businesses
Abstract - this paper presents the general trends in higher education, and
differences in approach to entrepreneurial education and the acquisition
of entrepreneurial competencies in vocational and university studies of
402
403
Zbornik radova
Malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj s osvrtom na obiteljsko

poduzetnitvo
Ana Udovii
Veleuilite u ibeniku, ibenik, Hrvatska
ana_u@vus.hr
Saetak - malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj predstavlja jedan od vodeih

gospodarskih sektora koji pozitivno djeluje na sveukupno zapoljavanje kao i na
postotak gospodarskog razvoja. Zemlje Europske Unije kao i ostale moderne zemlje
svijeta prepoznale su znaaj poduzetnitva te prednosti koje sektor poduzetnitva
donosi odreenoj zemlji. Rastui znaaj malog i srednjeg poduzetnitva u Hrvatskoj
datira kroz zadnje desetljee. Obiteljsko poduzetnitvo predstavlja posebno
podruje malog poduzetnitva u Hrvatskoj. U ovom radu prikazat e se temeljne
znaajke poduzetnitva o Hrvatskoj, definirat e se obiteljsko poduzetnitvo, kao
i njegove znaajke, s posebnim osvrtom na neke od vanijih znaajki obiteljskog
poduzetnitva u Hrvatskoj.
Kljune rijei - obiteljsko poduzetnitvo, poduzetnika ekonomija, poduzetnitvo
Uvod
Veliki broj razvijenih zemalja Europske Unije, te ostale zemlje modernog
svijeta, prihvatile su poduzetnitvo kao vodeu snagu koja moe pridonijeti
prosperitetu ekonomskog sistema te pozitivno djelovati na konkurentnost pojedine
zemlje. Moderni svijet je motiviran idejama te je poduzetnitvo shvaeno kao
vodea aktivnost ka inovacijama. Sektor malog i srednjeg poduzetnitva prua
mogunosti implementacije modernih rjeenja voenih primjerima uspjenih
praksi. Poduzetnitvo ima pozitivan utjecaj na stupanj zaposlenosti, poveava
404
Ana Udovii
405
Zbornik radova
efektivnost, kvalitetu i konkurentnost ekonomskog sistema te unaprjeuje izvoz

i prilagoava ekonomski sistem modernom svjetskom tritu. S globalizacijskim
procesom, pozicija malog i srednjeg poduzetnitva postaje kompleksnija, zajedno s
rastuom konkurencijom na tritu, uz sve zahtjevnije potrebe potroaa. Hrvatska
ekonomija je jo uvijek u procesu tranzicije prema poduzetniki orijentiranom
sistemu, no spomenuti sistem predstavlja veliki potencijal za ekonomski rast.
Hrvatska ekonomija jo uvijek se karakterizira po velikom stupnju nezaposlenosti,
privatizacijskim problemima, manjku vladinog razumijevanja za potrebe
poduzetnika, manjku inovacija i tehnikim potporama, nedovoljnim vladinim
poreznim potporama, ulaganjima u istraivanje i razvoj, ulaganjima u inovacije i
ostalo.
Malo gospodarstvo u Hrvatskoj ukljuuje vie od 78.000 trgovakih drutava

i time ini 99% registriranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Malo i srednje
poduzetnitvo u Hrvatskoj polako postaje sektor koji je zaduen za pokretanje i
poticanje nacionalne ekonomije u cijelosti te stalno generira ubrani i poveani rast
u samom broju zaposlenih kao i broju poduzetnika (Kersan-krabi & I. Bankovi,
2008., 59).
Obiteljsko poduzetnitvo predstavlja znaajno podruje malog poduzetnitva. U

Hrvatskoj literaturi manjak je kvalitetnih i profesionalnih radova potpomognutih
empirijskim istraivanjima o obiteljskom poduzetnitvu. Obiteljsko poduzetnitvo
specifino je po razlozima pokretanja obiteljskog biznisa kao i po psiholokim i
sociolokim obiljejima. Obiteljsko poduzetnitvo stvara tradiciju te predstavlja
jedan od najjednostavnijih naina samozapoljavanja s relativno malim trokovima
poetnog ulaganja. Uspjeno obiteljsko poduzetnitvo uvelike moe pozitivno
utjecati na gospodarski razvitak mikro-okoline unutar koje odreeni biznis djeluje
te na smanjenje mikroekonomskih gospodarskih problema odreene drave meu
kojima je poseban naglasak na nezaposlenosti.
Malo i srednje poduzetnitvo u dananjem ekonomskom sistemu definiraju se kao

snaga koja moe u najveoj mjeri utjecati na poboljanje odreene nacionalne
gospodarske strukture. Malo i srednje gospodarstvo u Hrvatskoj predstavlja jedan
od moguih generatora zapoljavanja i ekonomskog te gospodarskog razvoja.
Europska unija predstavlja veliku ansu za Hrvatsko malo gospodarstvo budui
da mala i srednja poduzea u Hrvatskoj u ovome trenutno znaajno zaostaju za
ekonomskom efikasnou malog gospodarstva Europske unije. Hrvatska mala i
srednja poduzea moraju smanjiti svoje trokove poslovanja, dodatno investirati u
inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga, pronalaziti nova atraktivna trita kao
i kanale distribucije te poveati kvalitetu poslovanja (krti & Miki, 2006., 202).
Malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj

Hrvatska je na svome putu ka stvaranju moderne i suvremene drave te efikasnih
ekonomskih uvjeta relativno dugo zanemarivala potrebe malog i srednjeg
poduzetnitva. Mnoge moderne zemlje Europske Unije kao i ostale razvijene
zemlje svijeta shvatile su i ukazale posebnost malog i srednjeg poduzetnitva te je
Hrvatska, voena istim saznanjima, 2002. godine pristupila donoenju zakonske
regulative za uporite malog i srednjeg poduzetnitva. Jedan od znaajnijih
trenutaka je bio donoenje Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva kojim
su se uredile osnove mjere za primjenu poticajnih gospodarskih mjera usmjerenih
razvoju, restrukturiranju i trinom prilagoavanju malog gospodarstva te osnivanje
Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (Kersan-krabi & I. Bankovi, 2008.,
59).
406
Ana Udovii
Ana Udovii
407
Ukupno
Mala
Srednja
Velika
Poduzea
67.295
67.295
64.698
2.597
889
2003.
98.7
98,7
94,9
3,8
1,3
%
68.019
68,019
65.327
3.692
962
2004.
98,6
98,6
94,7
3,9
1,4
%
70.729
70,729
67.760
2.969
1,074
2005.
98,5
98,5
94,4
4,1
1,5
%
78.068
76,068
76.588
1.480
441
2006.
99,4
99,4
97,5
1,9
0,6
%
83.057
83,057
81,467
1.590
475
2007.
99,4
99,4
97,5
1,9
0,6
%
89.203
89,203
87,807
1,396
453
2008.
99,5
99.5
97,7
1,6
0,5
%
99.884
90.884
89.438
1,446
436
2009.
99.5
99.5
98,0
1,5
0,5
%
Ana Udovii
Ana Udovii
375.081
158.971
262.844
796.896
421.815
Velika
Srednja
Mala
Ukupno
M+S
poduzea
52,9
110,0
33,0
19,9
47,1
424.796
811.776
268.389
156.407
386.980
2004.
52,9
100,0
33,0
19,3
47,7
422.543
813.762
262.797
159.746
391.219
2005.
51,9
100,0
32,3
19,6
48,1
560.620
865.883
388.275
172.345
305.263
2006.*
64,8
100,0
44,8
20,0
35,2
591.317
920.173
410.103
181.214
328.856
2007.
64,3
100,0
44,6
19,7
35,7
618.841
933.958
448.803
170.038
315.117
2008.
66,3
100
48,1
18,2
33,7
587.235
889.396
422.720
164.515
302.161
2009.
66,01
100,0
47,52
18,49
33,97
&
Izvor: Slubene stranice Hrvatske gospodarske komore Odjela za industriju i tehnologiju: Malo i srednje poduzetnitvo; page 5.; available at:
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf
*struktura poduzetnika u odnosu na njihovu veliinu znaajno se se promijenila u 2006. u usporedbi s 2005. i prethodnim godinama zbog
izmjene kriterija za odreivanje veliine poduzetnika u novom Zakonu o raunovodstvu, kojim su ti kriteriji priblini onim u EU. Zbog
primjene tih kriterija, broj velikih i srednje velikih poduzetnika vie se nego prepolovio, a istodobno se poveao broj malih poduzetnika.
Izvor: FINA obrada HGK
2003.
Poduzea
Broj zaposlenika
Tablica 1. Broj poduzetnika u odnosu na veliinu od 2003. do 2009.
Broj poduzetnika
M+S
poduzea
Izvor: Slubene stranice Hrvatske gospodarske komore Odjela za industriju i tehnologiju: Malo i srednje poduzetnitvo; page 5.; available at:
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf
408
Tablica 2. Broj zaposlenika u odnosu na veliinu od 2003 do 2009.
Zbornik radova
409
Zbornik radova
Meutim, potrebno je napomenuti specifine znaajke malog i srednjeg

poduzetnitva u Hrvatskoj koji u konanici rezultiraju problemima kojima se
pozitivna situacija vie ne ini jednako idealna. Jedan od najznaajnijih problema
jest veliko raslojavanje meu djelatnostima budui da su se poduzetnici vremenom
koncentrirali na samo odreenu vrstu djelatnosti, budui da su u istoj prepoznali
potencijal za rast (trgovina na veliko i malo ini 35% od ukopnog broja poduzetnika u
RH, poslovanje nekretninama 22%, preraivaka industrija 13,2% te graevinarstvo
10,35%, to zajedno ini 80,55% ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj) (http://
hgk.biznet.hr/hgk/, navedeno u Kersan-krabi & I. Bankovi, 2008., 60).
Hrvatskom malo i srednje poduzetnitvo moe i mora iskoristiti svoju kreativnost

i poslovni duh. Mala i srednja poduzea u Hrvatskoj moraju smanjiti svoje
trokove poslovanja, poveati i unaprijediti kvalitetu, investirati u obrazovanje
svojih zaposlenika te prepoznati vanost ulaganja u nove procese, tehnologiju i
istraivanje da bi se pribliila poslovnim praksama i politikama kao onih u vodeim
zemljama Europske unije (krti i Miki, 2006, 202).
U malom i srednjem poduzetnitvu prisutno je i regionalno raslojavanje gdje izrazitu

dominaciju sainjava Grad zagreb. U Zagrebu je koncentrirano 33% poduzetnika i
njihovih tvrtki od cjelokupnog malog poduzetnitva u Hrvatskoj. Prevlast Zagreba
oita je i u drugim pokazateljima kao to su ostvareni prihodi, izvor, uvoz, dobit,
ulaganje te broj zaposlenosti (Lozi, 2007.).
Tablica 3. Poduzetnitvo u Hrvatskoj u 2009.
Opis
Broj
poduzetnika
Udio u br.
Poduzetnika
%
Broj
zapooslenika
Udio u br.
zaposlenika%
Udio u
profitu
%
Malo
poduzetnitvo
89,438
98,0
422.720
47,52
41,90
Srednje
poduzetnitvo
1446
1,5
164,515
18,49
15,82
Veliko
poduzetnitvo
436
0,5
302,161
33,97
42,26
PoduzetniciUkupno
91,320
100,0
889,396
100,00
100,00
M+S
poduzetnitvo
90,884
99,5
587,235
66,01
57,72
Izvor: Slubene stranice Hrvatske gospodarske komore Odjela za industriju i

tehnologiju: Malo i srednje poduzetnitvo; str. 5; dostupno na :
Znaajke obiteljskog poduzetnitva

Obiteljski biznis (eng. family business) osobito je znaajno podruje malog
poduzetnitva. Primjerice, prema izvjeu Borkovog instituta za obiteljski biznis
(Bork Institute for Family Business) samo u Americi ima 13 milijuna tvrtki
obiteljskog biznisa. Budui da ga nalazimo u razliitim pojavnim formama (glede
njegove veliine, djelatnog podruja, broja i strukture zaposlenika, pravnoorganizacijskih oblika i slino), u literaturi nema jedinstvene definicije obiteljskog
biznisa poduzetnitva. Svaki uspjean obiteljski biznis s vremenom raste i razvija
se te prerasta okvire i poduzetnike mogunosti jedne obitelji. Izvorni oblici
obiteljskog biznisa predstavljaju poduzetnitvo u kojem su radno angairani
iskljuivo lanovi jedne obitelji i njihovi prvi srodnici po mukome ili enskome
srodstvu (Kuvai, 2005., 227).
Prednosti i nedostatci obiteljskog poduzetnitva

Obiteljsko poduzetnitvo, kao i svaki drugi oblik malog i srednjeg poduzetnitva,
ima svoje prednosti i nedostatke. Prema N. Kuvaiu (Kuvai, 2005., 239-240)
prednosti obiteljskog poduzetnitva su mnogobrojne no meu najvanijima istiu
se:
- obiteljsko poduzetnitvo predstavlja biznis koji je najjednostavniji, najuinkovitiji
te najjeftiniji nain samozapoljavanja budui da dostupan svim slojevima puanstva
iz ega proizlazi da se obiteljskim poduzetnitvom moe baviti svaka obitelj;
- obiteljsko poduzetnitvo stvara tradiciju ime pridonosi veoj povezanosti i
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf.
410
Ana Udovii
Ana Udovii
411
Zbornik radova
uzajamnom povjerenju lanova obitelji. Obiteljsko poduzetnitvo ujedno pridonosi

zdravom natjecateljskom okruenju, stvara ugodnu radnu atmosferu te pridonosi
poboljanom radnom entuzijazmu unutar radne okoline;
- obiteljsko poduzetnitvo predstavlja relativno niska ulaganja te nie trokove
vezane uz stalna sredstva kao i manje trokove zaposlenika;
- obiteljsko poduzetnitvo omoguava veliku transparentnost pri poslovanju;
predstavlja uinkovitiju i jednostavniju organizaciju; omoguava jednostavniji i
svrhovitiji raspored pojedinaca uz adekvatna radna mjesta te zaraeni novac ostaje
unutar obitelji to nadalje omoguava ulaganje u obiteljski posao i irenje biznisa;
- u zdravim ekonomskim uvjetima, svaka drava ima osobit interes poticanja i
potpore obiteljskog poduzetnitva putem poreznih olakica te povoljnijih zajmova
budui da svako novo obiteljsko poduzetnitvo pozitivno djeluje na okolinu u cjelini
te omoguava razvitak mikro-okoline kao i sanaciju odreenih makrogospodarskih
problema u odreenoj zemlji.
Meu nedostatcima obiteljskog poduzetnitva podrazumijevaju se (Kuvai, 2005.,
241-242):
- visoka rizinost pothvata obiteljskog biznisa, uz istodobno nizak stupanj dravne
skrbi za njegovu sudbinu,
Nemogunosti pri samofinanciranju razvoja kao i tekueg poslovanja te koritenja
razliitih pogodnosti ekonomije obujma,
-visoki stupanj konkurencije na ciljnom tritu koji iziskuje ulaganje u inovacije ili
prilagoavanje niim cijenama na tritu,
- nemogunost utjecaja na vanjske imbenike koji se odnose na vladinu politiku,
poreze, poslovnu legislativu, poduzetniku infrastrukturu i ostalo,
- mogui konflikti meu lanovima obitelji, nemogunost objektivnosti te
ravnopravnog tretmana svih sudionika obiteljskog biznisa, negativne posljedice
nepotizma, manji stupanj osobne odgovornosti,
- mogunost velikih poslovnih pogreaka koje je u malom poduzetnitvu iznimno
412
Ana Udovii
teko ispraviti,
- izraena tenja za poslovnom sigurnou te se time umanjuje ulazak u rizinije
poslovanje koje moe voditi razvitku biznisa.
Znaajke obiteljskog poduzetnitva u Hrvatskoj65
Budui da su empirijska istraivanja o znaajkama obiteljskog poduzetnitva kako
u stranoj tako i domaoj literaturi vrlo malena i nedostatna, navedeno istraivanje
predstavlja jedno od znaajnih ukoliko ne i prvo istraivanje o stanju obiteljskog
poduzetnitva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001.-2004. godine. Istraivanje
je vrlo detaljno, no u nastavku slijedi osvrt na neke od temeljnih znaajki obiteljskog
poduzetnitva kao to su: razina obrazovanja, pravni organizacijski oblici poduzea
i oblici jamstva koritenih pri uspostavi biznisa.
Struktura obrazovanja nositelja obiteljskog poduzetnitva
Hrvatski poduzetnici poetnici, potencijalni nositelji projekata obiteljskog
poduzetnitva, najee imaju srednjokolsko obrazovanje (38,28%), zatim razna
struna zanimanja (29,53%), visoke kole i fakultete (14,84%), razne vie kole
(10,53%) i, konano, osnovne kole (6,82%). Promatrano prema
spolu nositelja projekata, ene su u izrazitoj prednosti pred mukarcima u
srednjokolskom obrazovanju (odnos 52,82% prema 32,36%), ali je znatno vie
mukaraca nego ena s razliitim strunim zanimanjima (34,24% prema 17,95%).
Naprijed navedeni relativni pokazatelji, moglo bi se rei, svjedoe o visokoj
obrazovnoj razini hrvatskih poduzetnika poetnika nositelja projekata obiteljskog
poduzetnitva (jer je ak 25,37% njih zavrilo neko visokokolsko obrazovanje).
Oblici jamstva pri traenju kredita
Kao jamstvo za traene kredite nositelji projekata obiteljskog poduzetnitva najee
65
Navedeni podatci predstavljaju rezultate preuzete iz etverogodinjeg
istraivanja navedenih
u izvornom znanstvenom radu : Analiza empirijskog istraivanja o obiteljskom
poduzetnitvu u RH; provedenog od strane: N. Renko, Kuvai i . Renko D. iz
2007. godine.
Ana Udovii
413
Zbornik radova
odabiru hipoteku na vlastite nekretnine (86,05%), to i HBOR, odnosno poslovne

banke najee navode u svojim propozicijama, osobito kada su to potencijalno
brzo unovive kue, stanovi, poslovni prostori ili
efikasnost, kvalitetu i konkurentnost ekonomskog sistema, poboljanje i poveanje

izvoza i prilagodbu sistema modernim svjetskim tritima. Obiteljsko poduzetnitvo
predstavlja poseban potencijal za rast i razvoj ekonomije u Hrvatskoj zbog svojih
oitih prednosti. Obiteljsko poduzetnitvo pozitivno utjee na porast zaposlenosti,
poveava konkurenciju na odreenom tritu te ujedno utjee na smanjenje
odreenih nedostataka na gospodarskoj razini. Svako obiteljsko poduzee ima
potencijal za daljni razvitak te za razvoj u uspjeno poduzee. Empirijska istraivanja
o prednostima i nedostatcima obiteljskog poduzetnitva, kao i o stanju obiteljskog
poduzetnitva u Hrvatskoj, su vrlo nedostatna. Akademska i istraivaka zajednica
trebala bi posvetiti panju upravo ovom aspektu malog i srednjeg poduzetnitva.
zemljita. Na drugom je mjestu kombinacija jamaca i nekretnina (3,56%), zatim

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), odnosno biva Hrvatska
garancijska agencija (2,97%), potom platno sposobni jamci i kombinacija HAMAG
i nekretnina (s po 2,82%) i, konano, ostali oblici jamstava (1,78%), kao to su
kreditom kupljena stalna sredstva, vlastita tednja, jamstva drugih trgovakih
drutava, domaih ili stranih banaka i slino.
Sve to pokazuje da se nositelji projekata obiteljskog poduzetnitva, jednako kao i svi
drugi poduzetnici, na razliite naine, rekli bismo, dovijaju da udovolje rigoroznim
uvjetima jamenja za traene kredite za realizaciju svojih poduzetnikih projekata,
to nije sluaj, primjerice, kod traenja kredita za kupnju osobnih automobila.
Planirani pravno-organizacijski oblici obiteljskog poduzetnitva
Od ukupno 764 projekta obiteljskog poduzetnitva, njihovi su nositelji najvie njih
planirali realizirati u pravnom obliku nekih, najee slobodnih obrta (38,57%),
zatim u obliku drutava s ogranienom odgovornou (19,87%), sezonskih obrta
(17,35%), poljoprivrednih gospodarstava (13,95%), ustanova (2,67%), individualnih
poljoprivrednika (2,07%), obiteljskih gospodarstava (1,93%), zadruga (1,34%) i,
konano, u ostalim pravnim oblicima (2,25%).
Zakljuak
Malo i srednje poduzetnitvo u Hrvatskoj predstavlja veliki potencijal za
ekonomski rast i cjelokupni ekonomski i gospodarski prosperitet zbog velikoga
postotka nezaposlenosti i ekonomske neefikasnosti u Hrvatskoj. Hrvatsko
poduzetnitvo specifino je prema odreenim problemima koji predstavljaju velike
prepreke za daljnji rast i razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, za ulazak novih
poduzetnika u odreene poslovne aktivnosti te za ulaganja stranih poduzetnika.
Malo i srednje poduzetnitvo definirano je velikim problemima u administraciji,
sloenom i neefikasnom birokracijom, velikim indeksom korupcije, malenim
postotkom ulaganja u inovacije i istraivanje te s nedovoljnim vladinim poticajima.
Nedvojbeno je da poduzetnitvo pozitivno djeluje na postotak zaposlenosti,
414
Ana Udovii
Literatura:
Kersan-kabi, I. & Bankovi, M. (2008). Malo gospodarstvo u Hrvatskoj I
ulazak u Europsku Uniju, Ekonomska misao Praksa Dbk. 1, (57-76), UDK/UCD:
339.92
Kuvai, N. (2005). Poduzetnika biblija, Beretin:Split, (227-244).
Lozi, V. (2007.) Prevelika dominacija Zagreba, Lider, 13. July 2007., str. 7-9.
N. Renko, Kuvai i . Renko D .(2007). Analiza empirijskog istraivanja o
obiteljskom poduzetnitvu, Ekonomski pregled, 58 (1-2) 72-90.
krti, M. & Miki, M. (2006). Gospodarsko znaenje hrvatskog poduzetnitva
anse I zamke, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 4, (191-203),
UDK: 338:65.012(497.5)
Slubene stranice Hrvatske gospodarske komore Odjela za industriju i
tehnologiju: Malo i srednje poduzetnitvo; str. 5; dostupno na :
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf.
(preuzeto: 20. travnja 2011)
http://hgk.biznet.hr/hgk/; (preuzeto 18. travnja 2011.)
Ana Udovii
415
Small and Medium-Sized Enterprise in Croatia Focusing on

Family Business
Abstract - Small and medium entrepreneurship in Croatia represents one of the
leading economic sectors that has a positive effect on overall employment rate
and overall economic growth. EU countries as well as the other modern countries
have recognized the importance and advantages that the small and medium-sized
enterprises have on overall economic development. Croatia has recognized the
importance of entrepreneurship during the last decade. Family entrepreneurship
represents a special area of small entrepreneurship in Croatia. This paper presents
core characteristics of entrepreneurship in Croatia, defined as family enterprise,
along with its features, with special interest on some of the more important
characteristics of family entrepreneurship.
Key words: family entrepreneurship, entrepreneurship economy, entrepreneurship
416
Ana Udovii

Zbornik Radova Za PU Bitno

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik Radova Za PU Bitno

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UENJE ZA PODUZETNITVO

Zbornik radova 1. meunarodne konferencije

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Nakladnik / Published by:

Prijevod uvoda na engleski: Sanja Bili Troha

2. Poduzetne obrazovne institucije

Marko Cari i Olivera Smieko

Marijana Vrani, Sandra Lovreni i Davorin Novosel

Ksenija Vukovi, Irena Kedmenec, Jelena Horvat i Dina Korent

5. Diseminacija dobrih praksi

za poduzetnitvo stvore propulzivno, dinamiko i poticajno okruenje za

Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship, based on the Programme

process, the development of entrepreneurial educational institutions, the

Introduction of entrepreneurial learning and training in all development policies

Nacionalna strategija uenja za poduzetnitvo

Artikulacija politike unaprjeivanja razvoja ljudskog potencijala u poduzeima,

se provlai kroz svakodnevni obiteljski ivot. Kod zaposlenika potie svjesnost

Implementacija poduzetnikih sadraja i specijaliziranih nastavnih predmeta u

poduzetnika znanja poveavaju kompetitivnost pojedinca i lake profesionalno

Nacionalna strategija uenja za poduzetnitvo temelji se na naelima i vrijednostima

Analize koje se u sferi gospodarstva Hrvatske kontinuirano provode (Global

koje podravaju usmjerenost ka drutveno odgovornom poduzetnitvu to je i prezentno u

Europski parlament i Europsko vijee, u svojim preporukama za razvoj poduzetnitva,

Strategija uenja za poduzetnitvo

transformiranjem kreativne ideje i inovacije u poslovnu priliku.

Drutveno blagostanje oituje se i u postizanju veeg standarda i socijalne sigurnosti svih

Temeljne vrijednosti strategije uenja za poduzetnitvo

a) poveanju zapoljivosti svih struktura radno-sposobnog stanovnitva, ukljuujui

b) osnivanju veeg broja malih poduzea iz prilike,

d) poveanju broja mladih koji pokreu vlastiti posao,

Opseg Akcijskog plana strategije uenja za poduzetnitvo

Opseg Strategije Srednje kole

Uenika u trogodinjim kolama

Uenika u etverogodinjim strukovnim i umjetnikim kolama

Vrtia s 1 593 objekta

Uenika s tekoama u razvoju

Strunih suradnika i medicinskih sestara

Opseg Strategije Osnovne kole

Opseg strategije Visoke kole i Fakulteti

Uitelja razredne nastave

Nastavnika u predmetnoj nastavi

Opseg strategije Obrazovanje odraslih

Institucija za obrazovanje odraslih

Opseg strategije Radnici

Stalno zaposlenih osoba (20%)

Nezaposlenih osoba (20%)

Opseg strategije Sveukupno

Nastavnika, odgajateljica, uitelja

Stalno zaposlenih osoba (20%)

Nezaposlenih osoba (20%)

Polaznika obrazovnih programa

Respektabilan planirani opseg ukljuenih sudionika kao i sloenost kurikularnog

Za praenje provoenja Strategije i Akcijskog plana, Vlada Republike Hrvatske imenovala

Education for Entrepreneurship) obrazovanje za poduzetnitvo sa logotipom,

Svojevrsnu operacionalizaciju tako iskazanih loginih smjerova u stvaranju

se Hrvatskoj gospodarskoj komori javno predstavlja cjelovit koncept E4E

Sustav E4E-a omoguuje svrsishodniju i bru implementaciju promjena u

Sagledavajui sloenost i opsenost, a prije svega neophodnost promjene postojee

Upravo zato, Hrvatska gospodarska komora je oko ideje E4E obrazovanje za

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva je tijekom itavog ovog perioda,

Koordinacija E4E obrazovanje za poduzetnitvo djeluje i kao svojevrsna

National Strategy for Entrepreneurial Learning

Edukacija u poduzetnitvu, Edukacija nastavnika za izvoenje PVT-a u

Education group Zrinski, Zagreb, Croatia