Professional Documents
Culture Documents
ENTREPRENEURIAL LEARNING
Book of proceedings of the 1st International Conference
on entrpreneurial learning
(Zagreb, 2nd June, 2011)
Uredili / Edited by: Vitomir Tafra, Ivan Tafra
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Sadraj/Contents
Recenzenti / Reviewers:
Prof.dr.sc. Tanja Mihali, Ljubljana, Slovenija
Prof.dr.sc. Dragomir orevi, Novi Sad, Srbija
Prof.dr.sc. Milan Matijevi, Zagreb, Hrvatska
ISSN 1848-1264
Tihana Kralji
Uvod
............................................................................................................ 9
Introduction
Uvodni lanci
Vitomir Tafra
Nacionalna strategija uenja za poduzetnitvo.................................................... 17
National Strategy for Entrpreneurial Learning
Zdravko Tkalec
Definicija i karakteristike poduzetnitva kao kljune kompetencije
cjeloivotnog uenja .............................................................................................35
Entrepreneurship as a Key Competence for Lifelong Learning
Heinrich Traublinger
Poduzetniko osposobljavanje i vertikalna prohodnost obrazovnog
sustava na primjeru Bavarske................................................................................45
Entrepreneurial Qualifications and Vertical Permeability on the Case
of Bavaria
Zoltan Zavargo, Zdravko umi
Suradnja obrazovnih institucija i gospodarstva.....................................................51
Cooperation Between Educational Institutions
And Businesses
Uenje za poduzetnitvo
1. Poduzetnitvo (definicija, karakteristike) kao kljuna kompetencija
cjeloivotnog uenja
Entrepreneurship (definition, characteristics) as a key competence for
lifelong learning
Narcisa Vojnovi i Sinia Manojlovi
Psiholoki aspekti poduzetnike kompetencije uenika utvreni stratekim
aktima i oekivana ogranienja u njihovoj provedbi ...........................................63
Psychological Aspects Of Entrepreneurial Competence Of Students
Defined By Strategic Acts And Expected Limitations In Their Implementation
Zbornik radova
3. Obrazovni programi za usvajanje poduzetnike kompetencije
Educational programmes for acquisition of entrepreneurial competences
Boris Blaini
Model sustavnog razvoja ljudskih potencijala (MSR)........................................107
A Systematic Approach to Human Resource Development (MSD)
Rua Bri, Marina Klamer alopa i Kristina Brodar
Uloga uenja u poduzetnitvu.............................................................................117
The Role Of Learning In Entrepreneurship
Igor izmadija i Dragan Stankovi
Poduzetniki inkubatori u edukaciji za poduzetnitvo.......................................129
Business Incubators In Education For Entrepreneurship
Martina Ferk Novakovi i Milo Bogdanovi
Razvoj poduzetnike kompetencije kroz koritenje poslovnih simulacija........141
Development Of Entrepreneurial Compmetence Through Usage Of Business
Simulation
Darko Ivekovi
Neka znanja bez kojih poduzetnik ne moe......................................................155
Some Skills Which An Entrepreneur Needs Badly
Ljubo Juri, Iva Biondi, Marija Slijepevi i Anita Zeli Gere
Vanost i razlozi ukljuivanja obrazovanja za medijsko poduzetnitvo u
kurikulume medijskih studija ...........................................................................163
Relevance And Reasons For Incorporating Education For Media
Entrepreneurship
Into The Curriculums Of Media Studies
Mile Marini
O poduzetniku (bio)etiaru u okviru Ulrichova koncepta integrativne............177
gospodarske etike
About Entrepreneur (Bio)Ethics Within Ulrichs Concept Of Integrative
Economic Ethics
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Mladen Nikolaevi
Utjecaj sporta na razvoj poduzetnosti mladih......................................................197
Influence Of Sport On Development Of Young Entrepreneurs
Marijan Oani
Obrazovanje poduzetnika tijekom rasta i razvoja poduzea................................203
Education Of Entrepreneurs During Entrepreneurial Growth And Development
Jasna Pekli i Dinka Vujatovi
Odgoj i obrazovanje u djejim vrtiima...............................................................213
The Entrepreneurial Learning For Kindergarten
Mirjana Posavec
Odgoj za poduzetnitvo u primarnom obrazovanju..............................................225
Education For Entrepreneurship In Primary Education
Slavica Singer i Anamarija Delic
Europski program edukatora za poduzetnitvo................................................... 239
European Entrepreneurship Educators Programme - 3EP
Mirko Smolji
Znanstvena i tehnologijska politika i inovativno poduzetnitvo..........................251
Science And Technology Policy And Innovative Entrepreneurship
Antonela imunovi, Ivana Letica i Ksenija Halter
Znanje stranih jezika kao jedna od kljunih poduzetnikih kompetencija .........271
The Knowledge of Foreign Languages as One of the Key
Entrepreneurial Competences
Vera utalo
Poduzetnike kompetencije i suradniko poduzetnitvo: put do promjena
i unapreenja kvalitete programa i obrazovanja ...............................................279
Entrepreneurial Competences and Collaborative Enterprise: Way to
Change and Improve the Programme and Education Quality
Uenje za poduzetnitvo
Vesna tefica
Analiza potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzeima s
posebnim naglaskom na poduzetnikim vjetinama............................................355
The Training Needs Analysis In Small And Medium Enterprises With
Particular Stress On Entrepreneurial Skills
Mirjana Zeirevi, Irena Baeli i Mirjana Bolari kare
Jaanje poduzetnike kompetencije korisnika putem razvoja vjetina
upravljanja karijerom u Hrvatskom zavodu za zapoljavanju.............................367
Strengthening Entrepreneurial Competence Of Clients Through
Development Of Career Management Skills At The Croatian Employment Service
Zbornik radova
Uvod
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva temeljem Programa Vlade
Republike Hrvatske za poticanje malog i srednjeg poduzetnitva sustavno
potie projekte i programe obrazovanja za poduzetnitvo, te predlae sustavne
prilagodbe i mjere razvojnih politika.
U suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta, Ministarstvom
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvom
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatskom gospodarskom komorom,
Hrvatskom obrtnikom komorom, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje i
Visokom kolom za ekonomiju, poduzetnitvo i upravljanje Nikola ubi
Zrinski, organizira prvu znanstveno-strunu Meunarodnu konferenciju o
obrazovanju za poduzetnitvo ICEL1.
Meunarodna konferencija koncipirana je kao znanstveno struni skup s
ciljem da potakne sve one koji se na bilo koji nain prepoznaju svojim radom
i angamanom na promoviranju, te razvoju poduzetnosti i poduzetnitva.
Poduzetnitvo i poduzetnika kompetencija, kako pojedinca tako i drutvene
zajednice u cjelini, u uvjetima ope drutvene i gospodarske globalizacije
predstavlja temeljnu pretpostavku za uspjean rast i razvoj. Teoretske
razliitosti u definiranju pojmova poduzetnitva i poduzetnosti samo upuuje
na svu sloenost, ali i vanost rasprava na tu temu. Praktini efekti uenja za
poduzetnitvo na drutvenu i gospodarsku zbilju sa dugoronim posljedicama
predstavljaju svojevrsni izazov gospodarstvu i svima onima koji se nalaze u
procesu obrazovanja, tj. uenicima, studentima, polaznicima, zaposlenicima
ili odgajateljima, uiteljima, nastavnicima i mentorima. Podizanje ope razine
poduzetnike kompetencije jedan je od glavnih prioriteta svakog drutva.
Proces senzibilizacije javnosti o poduzetnitvu s ciljem razvoja pozitivnog
stava prema cjeloivotnom uenju za poduzetnitvo, te uvoenje uenja za
poduzetnitvo kao kljune kompetencije u sve oblike, vrste i razine formalnog,
neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja, zahtijeva kontinuirano voenje
konsekventne politike i aktivnosti u skladu sa potrebama razvoja gospodarstva.
Ova meunarodna konferencija ima za cilj potaknuti znanstvenike i strunjake
raznih profila iz gospodarstva, obrazovnih institucija i ostalih segmenata
drutvene zajednice da sueljavanjem razliitih perspektiva realizacije uenja
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
10
INTRODUCTION
11
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
types and levels of formal, non formal education and learning requires ongoing
management of consequent policies and actions in accordance with needs of
economic development. This international conference aims to encourage scientists
and experts of various profiles from economy, educational institutions and other
segments of the community to combine different perspectives of the realization
of learning for entrepreneurship in order to create propulsive, dynamic and
stimulating environment for the acceptance of entrepreneurship as an educational,
social and economic value. Dialogue provides an opportunity for better mutual
understanding of the international participants and contributes to the improvement
of economic, scientific and professional cooperation with member countries of the
European Union as well as the countries of the region and the Mediterranean.
Tihana Kralji
12
13
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvodni lanci
Introduction articles
14
15
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Suvremeno gospodarstvo usmjereno je ka globalnim trinim integracijama koje
se, izmeu ostalog, primarno oituje i sposobnou nacionalnog gospodarstva da
proizvodi meunarodno razmjenjive robe i usluge. Upravo efikasnost gospodarstva
te njegova opstojnost u uvjetima svjetske trine konkurencije preduvjet su za
harmonizirani razvoj drutva u cjelini.
16
Vitomir Tafra
17
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Gospodarska kriza i/ili ansa nije uvjetovana samo ekonomskim faktorima, nego
je generirana i globalnim drutvenim promjenama. Sagledavajui te procese iz
poduzetnikog rakursa, kao jedan od odgovora, svakako je i organiziranje efikasnijeg
sustava edukacije, a posebno malih i srednjih poduzetnika primjereno njihovim
potrebama i gospodarskim kretanjima. U tu svrhu nuan je i razvoj jedinstvenog
sustava poduzetnike edukacije, kao jedne od 8 kljunih kompetencija EU-a u koju
su ukljuene sve drutvene skupine.
Obrazovanje za poduzetnitvo
Potrebno je razlikovati iri i ui koncept obrazovanja za poduzetnitvo. iri koncept
obrazovanja za poduzetnitvo u funkciji je razvijanja poduzetnikih sklonosti,
vjetina i sposobnosti to ukljuuje i razvoj ciljanih osobnih kvaliteta, poput
stvaralatva i duha inicijative, te usvajanja osnovnih ekonomskih koncepata. Ui,
specifini koncept obrazovanja za poduzetnitvo (osposobljavanje) u funkciji je
pokretanja poduzea i upravljanja njime.
U Lisabonu je Europska unija postavila za cilj postati najkonkurentnije i
najdinaminije gospodarstvo na svijetu, temeljeno na znanju, sposobno za odriv
gospodarski razvoj, otvaranje veeg broja kvalitetnijih radnih mjesta te jau
socijalnu koheziju. Nastojanja Europe oko uvoenja nove ekonomije uspjet e samo
ukoliko se mala poduzea stave na vrh ljestvice prioriteta. Mala i srednja poduzea
su temeljni oslonac europskog gospodarstva. Glavni su izvor zaposlenja, te u njima
nastaju mnoge poslovne ideje. Najznaajniji su pokretai inovacija, te socijalne i
lokalne integracije u Europi. To je najznaajniji razlog zato su Europski parlament
i Europsko vijee, u svojim preporukama za razvoj poduzetnitva, naveli definiciju
i naela te kljune kompetencije potrebne za cjeloivotno uenje (Bruxelles, 2005.).
Prema tome tumaenju, poduzetnitvo predstavlja sposobnost pojedinca da pretvara
ideje u djela. Ono podrazumijeva kreativnost, inovacije i rizik, kao i sposobnost
planiranja i voenja projekata, kako bi se postigli odreeni ciljevi. Poduzetnitvo
18
Vitomir Tafra
Vitomir Tafra
19
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvaavajui ukupni kontekst, Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici 10. lipnja
2010. godine, a na prijedlog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva i uz punu
podrku Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, usvojila je dokument Poduzetna
Hrvatska - Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.2014. koja prua okvir za sustavno
sveobuhvatno stvaranje obrazovno-poticajnog, poduzetnitvu usmjerenog drutvenog
okruja. Ono sustavno i dugorono potie tritu primjereniji nain razmiljanja te ga i
priprema za nove ekonomske trendove razvoja ljudskog potencijala. Stalnim poticanjem
poduzetnikog naina razmiljanja i razvojem poduzetnike kompetencije neposredno se
doprinosi poveanju zapoljivosti i uinkovitosti sustava socijalne sigurnosti te poveanju
domae proizvodnje i izvoza. Time se ostvaruje temelj za odrivi ekonomski razvoj
Republike Hrvatske.
Temeljna naela strategije uenja za poduzetnitvo
Socijalna osjetljivost
stratgos i doslovno znai voenje vojske (gr. stratos: vojska, ago: voditi,
strategos: vojskovoa), a s vremenom je izgubljeno to prvobitno znaenje, i
koristi se da bi se oznailo postupanje usmjereno ka ostvarivanju odreenog
cilja nakon dueg planiranja, potvrujemo vanost sveobuhvatnog pristupa
kao i vrijednost Akcijskog plana kao operacionalizaciju aktivnosti u realizaciji
definiranih ciljeva.
20
Vitomir Tafra
Odrivost razvoja
Egzistencijalna je nunost gospodarskog subjekta opstanak i rast na konkurentnom tritu.
Poduzetnika je kompetencija po svojim karakteristikama jedna od glavnih pretpostavki
uspjene odrivosti poduzea.
Poduzetnitvo treba biti socijalno osjetljivo te u tom smislu uvaavati potrebe drutvene
zajednice, kao i pojedinaca.
Kompetentnost
U cilju opeg razvoja potrebna je kompetentnost svakoga pojedinca i visoka razina
osposobljenosti, to rezultira podizanjem ukupnog poduzetnikog kapaciteta kao nove
kvalitete u svakom segmentu drutva, bez obzira na direktnu komercijalnu korist, a to je
ujedno i preduvjet za podizanje razine ope konkurentnosti.
Natjecateljski duh
Konkurentnost u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i internacionalnom kontekstu
pretpostavlja, osim kreativnosti, inovativnosti i pokretakog duha, natjecateljski duh
(kompetitivnost), jer trite rada, i gospodarstvo u cjelini, poiva na postizanju viih ciljeva
i usporedbi s drugima.
Odluno djelovanje
Poslovna ideja e zaivjeti odlunim djelovanjem (proaktivnou), okretnim i energinim
Vitomir Tafra
21
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
22
Drutvo koje cijeni poduzetnitvo ine stvaralake radne sredine koje svojim aktivnostima
najizravnije doprinose poveanju standarda svakog zaposlenog radnika, poduzetnika,
lokalne i regionalne zajednice te drutva u cjelini.
Vitomir Tafra
Vitomir Tafra
23
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
713
87 906
Srednjih kola
39 856
51 395
Uenika u gimnazijama
667
150 553
1425
180 582
Ukupno uenika
10 032
Odgojno-obrazovnih radnika
24 004
Nastavnika
926
10 958
Ukupno zaposlenih
Sveuilita
126
Visokih uilita
996
1242
Osnovnih kola
45
Veleuilita
Podrune kole
27
Visokih kola
163 970
Uenika od 1. do 4. razreda
139 068
Studenata
193 025
Uenika od 5. do 8. razreda
11 459
Nastavnika
356 995
Uenika
1351
Struni suradnik
11 724
20 337
33 412
24
Ukupno zaposlenih
538
18 189
6681
Nastavnik
Polaznika
25
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Nacionalna koordinacija E4E obrazovanje za poduzetnitvo
285 040
57 168
343 208
Ukupno
2 551
827 198
Obrazovna ustanova
80 243
285 040
57 168
1 249 649
Ukupno
26
Vitomir Tafra
Vitomir Tafra
27
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
28
Vitomir Tafra
Polazita:
Koncept trajne zapoljivosti jedan je od kljunih ciljeva razvoja trita rada i
gospodarskog razvoja. U procesu naputanja koncepcije trajnog zaposlenja, koje je
desetljeima prisutno u svijesti drutva, potrebno je dugorono voenje konsekventne
strategije implementacije cjeloivotnog uenja. Hrvatska gospodarska komora je
reprezentativni nositelj stalnih mijenjanja sustava obrazovanja putem poboljanja
kvalitete i uinkovitosti s ciljem usvajanja kompetencija potrebnih modernoj radnoj
snazi u drutvu utemeljenom na znanju.
lanice Hrvatske gospodarske komore imaju jasno definiranu potrebu za stalnim
aktivnim sudjelovanjem u svim procesima cjeloivotnog uenja. Organiziranost
i prisutnost Hrvatske gospodarske komore, kako programski, tako i teritorijalno
(sektori, grupacije, upanijske komore), omoguuju poetak realizacije postavljenog
cilja. Za efikasnije promjene koje moraju zadovoljiti, kako sadrajno, tako i
vremenski, potrebno je stvoriti jedinstven sustav za obrazovanje u poduzetnitvu.
Konceptualno, sadrajno i metodiki, tom cilju odgovara sustav obrazovanja za
poduzetnitvo koji razvija Privatna srednja ekonomska kola Katarina Zrinski,
Puko otvoreno uilite Petar Zrinski sa svojim metodikim centrima, kao i
Visoka kola za ekonomiju, poduzetnitvo i upravljanje Zrinski (tada u osnivanju)
s dodiplomskim i diplomskim studijem poduzetnitva.
Cijeli sustav obrazovne vertikale usmjeren je na edukaciju poduzetnika i edukaciju
za razvijanje poduzetnikog duha, uvaavajui realnost postignutog i potreba u
procesu usvajanja zakonitosti trine ekonomije potrebne za suvremeno poslovanje
u uvjetima EU trita, a temeljeno na vlastitim iskustvima i iskustvima uspjenih
gospodarstava svijeta, prilagoeno stvarnim mogunostima i potrebama.
Stvaranje jedinstvenog brenda E4E-a, koji ukljuuje realnu snagu Hrvatske
gospodarske komore za sudjelovanje na svim kljunim mjestima na kojima se
donose odluke o promjenama i razvoju obrazovanja, te artikulaciju zahtjeva lanica,
sada i kroz sustav vlastitih obrazovnih institucija, postat e nezaobilazan imbenik
razvoja gospodarstva Hrvatske temeljene na znanju.
Vitomir Tafra
29
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Vitomir Tafra
Vitomir Tafra
31
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Zakljuak
Stalno podizanje konkurentne sposobnosti gospodarstva, koja implicira i stabilnost
gospodarskog rasta jaanjem kapaciteta ljudskog potencijala, posebno na podruju
poduzetnitva i poduzetnosti, osigurava kvalitativne pretpostavke za podizanje
zapoljivosti radnika. Konkurentnost gospodarstva oituje se i u sposobnosti stalnog
dinamikog prilagoavanja sve veim i sloenijim izazovima svjetskog globalnog trita
kao i uspjenijem koritenju raspoloivih nacionalnih resursa. Gospodarska opstojnost
uvjetovana je, izmeu ostalog, kompetencijskim razvojem ljudskih potencijala u skladu
sa zahtjevima svjetskog trita rada, a realizacija Strategije uenja za poduzetnitvo stvara
sustavne pretpostavke za uspjeh.
Literatura:
Poduzetna hrvatska - Strategija uenja za poduzetnitvo 2010 2014. Vlada
Republike Hrvatske, 10. 06. 2010.,Zagreb
Vitomir Tafra
32
Vitomir Tafra
Vitomir Tafra
33
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
34
Zdravko Tkalec
35
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
ii.
Njemaka
II.
NEOKLASINA KOLA
njem.- ENTREPRENEURSHIP
tal.-
IMPRENDITORIALITA
port.- EMPREENDEDORISMO
rus. PREDPRINIMATELJSTVA
slov.- PODJETNITVO
a) marljivou i tedljivou,
b) poslovnim pekulacijama,
KLASINA KOLA
i.
Amerika
c) poslovnim inovacijama.
36
Zdravko Tkalec
Zdravko Tkalec
37
Uenje za poduzetnitvo
Peter Drucker (1909.-2005) - suvremeni ameriki teoretiar; ekonomija se temelji
na sustavnoj inovaciji, poduzetnikom upravljanju i poduzetnikim strategijama.
Ideje - inovacije se pretvaraju u organiziranu djelatnost.
b) Smisao poduzetnitva
Iz razliitih teorija pojma poduzetnitvo mogue je definirati iri i ui smisao
poduzetnitva.
IRI SMISAO: poduzetnitvo je svaka aktivnost koja ukljuuje kreativnost,
inovativnost, upornost, dosljednost, razumno preuzimanje rizika, odgovornost,
samostalnost i dr.
UI SMISAO: proces stvaranja vrijednosti kombinacijom resursa u svrhu
iskoritavanja prilika uz razumno preuzimanje rizika.
Tako Nacionalni okvirni kurikulum definira poduzetnitvo (poduzetniku
kompetenciju) kao niz osobina linosti: kreativnost, samostalnost, spremnost na
preuzimanje rizika, socijalne i komunikacijske sposobnosti, s temeljnim znanjima
iz podruja gospodarstva i voenja poslova, sposobnost uoavanja prilika u kojima
svoje ideje mogu pretvoriti u pothvat u razliitim kontekstualnim situacijama.
Poduzetnitvo nuno ne podrazumijeva gospodarsku aktivnost. Manifestacija
poduzetnikih karakteristika je mogua i u drutvenim podrujima. Osobe mogu
biti poduzetne (kreativne, inovativne, sklone timskom radu, odgovorne, samostalne,
sklone preuzimati rizik i dr.) i izvan gospodarskih aktivnosti. Ono podrazumijeva
potrebu da se radi na drugaiji nain. Tako Europski referentni okvir kljunih
kompetencija za cjeloivotno uenje definira poduzetnitvo kao sklonost unoenja
promjena i sposobnost da prihvaamo, podravamo i prilagoavamo inovacije
vanjskih imbenika. Poduzetnitvo podrazumijeva prihvaanje odgovornosti
za vlastite postupke, bilo pozitivne bilo negativne, razvijanje strateke vizije,
postavljanje ciljeva i njihovo postizanje te motiviranost za njihov uspjeh. No,
uobiajeno je poduzetnitvo i poduzetnike aktivnosti izjednaiti s gospodarskim
aktivnostima.
Poduzetnitvo bi se moglo definirati kao kreativnu aktivnost usmjerenu na
optimalno komuniciranje proizvodnih initelja kojim se, primjerenim ulaganjem
i motiviranim ponaanjem, uz razumno preuzimanje rizika, ostvaruju odreeni
ciljevi i odgovarajui ekonomski efekti (Kuvai).
Zdravko Tkalec
38
Zbornik radova
Poduzetnitvo postaje i jedna od osam kljunih kompetencija cjeloivotnog
obrazovanja i to u irem smislu te rijei.
KARAKTERISTIKE PODUZETNITVA
Jedna izreka kae: Poduzetne osobine su najmirnije kada nemaju mira.
Poduzetnitvo se definira i kao proces stvaranja neega novoga, pod
pretpostavkom rizika i nagrada (Hisrich, Peters, Schepard).
Poduzetnitvo ukljuuje stvaranje neega novog, trai predanost u obliku
potrebnog vremena i truda, donosi nagrade (u obliku neovisnosti) u obliku novca,
profita, preuzima se potreban rizik (Hisrich).
Openito se smatra da bi poduzetnik trebao posjedovati sedam temeljnih
poduzetnikih osobina: inovativnost, sklonost preuzimanju rizika,
samouvjerenost, radoholinost, svrhovitost, odgovornost i samostalnost. Neke od
navedenih osobina su uroene a neke su pak steene.
No, navedena kategorizacija je suvie pojednostavljena. U nastavku e biti
pobrojene i opisane funkcionalne karakteristike poduzetnitva.
Altruizam oznaava spremnost poduzetnika na razumijevanje interesa drugih.
U poduzetnitvu ga povezujemo s potenjem i etinou poslovanja.
Hrabrost karakteristika osoba koje su spremne na razumno preuzimanje rizika.
Osobina je povezana sa samouvjerenou. Poduzetnika hrabrost se temelji na
visokoj razini znanja i informiranosti o rizinosti posla te spremnosti na uspjeh ali
i na mogui neuspjeh.
Kreativnost i inovativnost bez kreativnosti i inovativnosti nema poduzetnitva.
Poduzetnik obine stvari vidi na nov i neobian nain. Takva misaona
transformacija je nuni uvjet svake nove ideje. Ukljuuje sposobnost drugaijeg,
stvaralakog razmiljanja i djelovanja, spremnost i otvorenost za kreiranje novih
ideja. Kreativnost je podloga za inovativnost a inovacija je rezultat kreacije.
Poduzetnici osmiljavaju inovaciju u obliku novih proizvoda ili usluga, nude ih
tritu u oekivanju profita.
Zdravko Tkalec
39
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
40
Zdravko Tkalec
Zdravko Tkalec
41
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Literatura
1. Ani.V., (2005.) Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Zagreb, Novi liber
2. Bahtijarevi-iber, F., Sikavica, P., Poloki Voki, N. (2008) Suvremeni
menadment, Zagreb, kolska knjiga
4. Drucker. F.,P., (1993.), Managing for the Future-The 1990. and Beyond, New
York Truman
Talley
5. Horvat. ., Tintor. ., (2006.), Poduzetnika ekonomija, Zagreb, Trgovaka
akademija
6. Kuvai. N., (2005.), Poduzetnika biblija, Split, Beretin
7. Skupina autora, (2006.), Primijenjeno poduzetnitvo, Split, Beretin
Zdravko Tkalec
Zdravko Tkalec
43
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
44
Heinrich Traublinger
45
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Heinrich Traublinger
Heinrich Traublinger
47
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Heinrich Traublinger
49
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Introduction
The Europe 2020 Strategy was launched by the European Commission in March
2010. The Strategy stands for smart, sustainable and inclusive growth in order to
recover from the recession and to prepare the EU economy for the next decade. The
main three priorities (education is embedded in all) are:
Smart growth developing.
50
51
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
By meeting these ambitions education and training policies should become the
major factor to Europe.
Universities and businesses
The universities can be businesses in their own right. For example, in 2003/04, UK
universities generated a total direct economic output of 45.1 billion. Generally,
this is true for universities with a predominantly regional focus and it is also true
for the great research universities. Their greatest economic impact is in their own
region.
Universities should be important contributors to national or/and regional
economic planning. Unlike most businesses, their location is fixed and they have the
capacity to be the leaders. They should be one of the major factors in planning and
promoting regional economic development. In order to be effective, they need to
recognize the innovation potential of their region, and to be aware of their strengths
and capacities in research and education. There is strong evidence that patenting
and licensing are not the most effective pathways through which academic activity
contributes to innovation (patents are not the way to build up regional innovation
as they are realized elsewhere). The role of university should be taken broader: as
creators, transmitters and interpreters of ideas and new knowledge, as sources of
human capital. Possible types of interaction that contribute to knowledge exchange
at university-business level are:
53
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Internships have a very important role in supporting the link between university
and business. It should provide benefits to both sides and an open pathway for the
dialogue. There are enormous variations in the types of internships which exist in
Europe, from those embedded throughout the course to short placements. There
remains an issue of transparent accreditation of internships.
In the development of education and training for the workforce it is essential
to recognize that higher education institutions and business are equal partners.
Sometimes, there is a too strong emphasis on the need for universities to serve
businesses. Their needs should be in balance. The regional structures can support
the dialogue and work between the universities and businesses in order to ensure
equal investment and mutual benefit.
There is a need to develop a common language between university business
and government for ensuring quality and standards in skills and training delivery:
business and universities have different starting and finishing points in these issues
but at the same time they agree on the need for quality of delivery. We should know
what the best indicators for quality of education are.
It is also important to have an appropriate feedback to the university for course
reorientation: through the graduate and through the business.
Innovation
54
University-Business Cooperation
Why and how to collaborate?
Deutche Telekom
Markus Lecke (Head of Education Policy, Deutsche Telekom, Bonn, Germany)
in his presentation outlines the following five aspects for good cooperation:
Innovation, Talent, Education, Brand and Business.
Innovation (R&D)
channel to public researchers
creation of intellectual property rights (e.g. patents)
product development, field studies, etc.
expert opinions / reviews
Talent
recruiting talented students
(global) employer branding
selection of Top Talents
Education
cooperation to enrich student education with real-business experience
collaboration for knowledge transfer (such as leadership programs or further
education)
55
Uenje za poduzetnitvo
extra occupational study courses
Brand
presenting the company as being good
corporate citizen (local global player)
transforming our image positively
supporting our brand values
Business
reference implementations
huge deals in public sector
sales-strategy
Improve the Competitive Muscle
attractive, highly innovative products
magnet for talents
business-oriented skill-profile
good image and future decision makers
growth and prospering business
Standardization
One of the priorities of every economic development is to use internal resources to
raise the quality of products and services. Data from the international market show
that the largest barriers in trade originate from conflicts among national standards
and technical regulations. The introduction of the international systems, primarily
HACCP, ISO 9001, ISO 14000 and ISO 22000, defines the quality of products and
services under the same principles, uniquely defined characteristics of products
and services that are the subject of trade. The Development of integrated quality
management system establishes a system of international recognition of quality
systems and approves the national institutions for standardization and accreditation
to issue a certificate of HACCP, ISO 9001, ISO 14000 and ISO 22000. In this
way the limitations of business are removed, and companies receive a label of
recognized manufacturers.
The realization of the strategy implementation of international standards
creates the conditions for improving the level of product quality due to preventive
action. The implementation of standards enables the increase of overall efficiency
56
Zbornik radova
and reduces risks to humans and the environment, respecting the principles of
sustainable development. The ultimate goal is to increase the extent of exports as
well as conservation of natural resources.
Certification of personnel
Besides the demand of standards for certification of products and processes, the
certification of staff is also very important. The regulation provides the obligations
of certification bodies that for specific tasks related to assessment must engage
exclusively professionals with special authorizations and licenses. For example:
for checking the quality management systems of the organization whose product or
process is certified and the tasks of risk analysis for food safety.
The process of certification/inspection of products and processes crucially
depends on the competence of personnel for the certification/inspection. Therefore,
the selection of competent staff for certification/inspection and their planned training
are very important according to the international standards and regulations relating
to the certification/inspection products, as well as in practice of all certification/
control bodies for the products.
Principles of certification of competence of persons are based on ISO / IEC
17024th. Certification scheme defines the requirements by which assesses the
competence of persons. Competence evaluation of candidates will be evaluated
using one or more forms of examination or other forms/ methods of competence
assessment. The scheme describes the policies and procedures for granting,
maintenance, enlargement, reduction, suspension and revocation of certification for
the required area certification.
In the process of certifying schemes development, an active member is industry,
through administrative body responsible for the development scheme. This provides
a direct link to the university as an institution that organizes the training and the
economy which are intended for training.
References
1. Lecke Markus, University-Business Cooperation, Why and how to
collaborate? Deutsche Telekom
http://ec.europa.eu/education/higher-education/doc/business/forum2011/
presentations/lecke.pdf
2. Jaumotte L Andre, EVOLUTION OF THE ENGINEER, ITS TRAINING,
Zoltan Zavargo and Zdravko umi
57
Uenje za poduzetnitvo
3.
4.
5.
6.
7.
8.
58
Zbornik radova
Saetak - sve jaa globalna ekonomija potie drave i regije diljem svijeta kako
bi poveale vlastitu ekonomsku korist. Ekonomski uspjeh ovisit e uvelike o
stvaranju informacija i znanja dostupnih pojedincima i tvrtkama, oblikujui time
tzv ekonomiju temeljenu na znanju. Jedna od funkcija sveuilita je pruanje
nacionalne istraivake baze. Iz te baze je nastalo mnogo korisnih znanja za
drutvo i gospodarstvo. Oni stvaraju strunost, te inovativan i radikalan nain
razmiljanja. Sveuilita su glavni izvori visokoobrazovanog osoblja i stimuliraju
poduzetnitvo i poslovanje, te mogu biti snaan imbenik u privlaenju ulaganja
u regiju. Sveuilite ima kljunu ulogu u edukaciji ljudi, ali takoer ima i ogroman
utjecaj na razvoj regije interakcijom s industrijom. Europska sveuilita imaju
golem potencijal, 4,000 institucija s vie od 17 milijuna studenata, a oko 1,5
milijun zaposlenika, od kojih su 435,000 istraivai. Kako bi se ovaj potencijal u
potpunosti iskoristio, potrebna je bolja suradnja izmeu obrazovnih institucija i
gospodarskih subjekata.
Kljune rijei - obrazovanje, suradnja, gospodarski subjekti
59
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
60
61
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
62
63
Uenje za poduzetnitvo
Kljune rijei - uenje za poduzetnitvo, poduzetnika kompetencija uenika,
psiholoki aspekti, kompetencije uitelja
Uvodne napomene
Mjesto i znaenje uenja za poduzetnitvo u hrvatskom odgojno-obrazovnom
sustavu
U dokumentu Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta, 2010.; u daljnjem tekstu: Nacionalni okvirni kurikulum)
resorno Ministarstvo opredijelilo se za koncept osam temeljnih kompetencija za
cjeloivotno obrazovanje. Isto kao to je utvreno u dokumentu Key Competences
for Lifelong Learning - a European Reference Framework (European Parliament
and the Council of The European Union, 2006; u daljnjem tekstu: Europski
kompetencijski okvir), uz komunikaciju na materinskomu jeziku, na stranim
jezicima, matematiku i osnovnu prirodoslovno-tehnoloku kompetenciju,
digitalnu kompetenciju, kompetenciju uiti kako uiti, socijalnu i graansku
kompetenciju te kulturnu svijest i izraavanje, inicijativnost i poduzetnost
istaknuta je kao jedna od osam kljunih kompetencija, koje su uenicima nune
za uspjeno funkcioniranje u globaliziranim i brzo promjenjivim gospodarskim i
trinim okolnostima.
Nacionalni okvirni kurikulum ubraja ovu kompetenciju meu meupredmetne
teme ili interdisciplinarne sadraje u osnovnim i srednjim kolama, gdje su, uz
poduzetnitvo, svrstani i osobni i socijalni razvoj, zdravlje, sigurnost i zatita
okolia, uiti kako uiti, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
te graanski odgoj i obrazovanje. To znai da se pojedine od osam temeljnih
kompetencija, ukljuujui i poduzetniku, obrauju meupredmetno i/ili
interdisciplinarno, to je takoer u skladu s preuzetim europskim konceptom.
64
Zbornik radova
Ministarstvo je u daljnjim svojim aktima, pozivajui se na potrebe djece i
mladih, drutva i gospodarstva, poduzetnitvu kao temeljnoj kompetenciji i
meupredmetnoj temi dalo posebni znaaj. Tako u Stratekom planu Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta za razdoblje 2011. - 2013. ( 2010.) istie da e
sljedee tri godine osobitu pozornost, uz jaanje osobnog i socijalnog razvoja
i uporabe informacijsko-telekomunikacijske tehnologije, posvetiti upravo
poduzetnikom uenju.
Dokument Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. (Vlada Republike
Hrvatske, 2010.; u daljnjem tekstu: Strategija uenja za poduzetnitvo)
donesen je kratko prije Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Njime je i
najavljeno uvoenje poduzetnitva u temeljni nacionalni kurikularni dokument,
a za sljedee etverogodinje razdoblje najavljuje se niz mjera koje e
unaprijediti uenje za poduzetniku djelatnost, izmeu ostalog, i u okviru
kolskog sustava, iji su utjecaji dvojaki: odgojno-obrazovni i posljedino
ekonomski. Izraavajui oekivanje da e poduzete mjere utjecati na
zapoljivost ljudi, brojnost, inovativnost i uspjenost poduzetnikih poduhvata
i u konanici na porast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Strategija
obrazovanja za poduzetnitvo se, uz promidbu poduzetnitva, koncentrira na
uvoenje uenja za poduzetnitvo kao kljune kompetencije u sve oblike, vrste
i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i uenja, pri emu
polazi od injenice da se sustavan razvoj ipak najdjelotvornije ostvaruje kroz
formalni sustav odgoja i obrazovanja.
65
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
67
Uenje za poduzetnitvo
Strategijom uenja za poduzetnitvo za sljedee je razdoblje, uz podravanje i
unapreivanje postojeeg poduzetniki usmjerenog rada s uenicima, osobito u
zadrugama, vjebovnim tvrtkama i sajmovima (mjera 8.), predviena, izmeu
ostalog: izrada kurikuluma za poduzetnitvo, izrada plana primjene i sustavnog
uvoenja obrazovanja za poduzetnitvo u sve razine odgoja i obrazovanja,
prilagodba i razvoj obrazovnih programa u kojima je sadrano poduzetnitvo
kao kljuna kompetencija (mjera 4.), razvoj poduzetniki orijentiranog ozraja
u kolama i motivacije uitelja za ukljuivanje poduzetnikog uenja u nastavu
(mjera 5.), poveavanje kompetencija uitelja njihovim osposobljavanjem za
poduzetniko obrazovanje, s naglaskom na metodike aspekte, zatim njihovim
ukljuivanjem u osmiljavanje prikladnih nastavnih aktivnosti za razvoj
poduzetnikih kompetencija i osiguravanjem potrebnih didaktiko-metodikih
sredstava (mjera 6.), te suradnja, umreavanje i partnerstvo odgojno-obrazovnih
ustanova s poduzetniki relevantnim institucijama (mjera 7.).
Svrha rada
Aktualni nacionalni dokumenti: Strategija uenja za poduzetnitvo i Nacionalni
okvirni kurikulum tek su najavili osmiljavanje programa i sustavnog rada na
razvoju poduzetnikih kompetencija uenika, to zahtijeva daljnju analizu,
osmiljavanje i razradu.
Stoga je svrha ovog rada odreenim sugestijama doprinijeti izradi programa
i planiranju odgojno-obrazovnog rada, usmjerenog na poticanje i razvoj
poduzetnikih kompetencija uenika.
68
Zbornik radova
Problem: Psiholoka obiljeja sadrana u odreenju poduzetnike
kompetencije uenika
U dokumentima su, naravno, premda se u radu time neemo posebno baviti,
pobrojana sljedea opa i specifina znanja i vjetine: poznavanje radnog
ivota i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu, svijest o mogunosti
samozapoljavanja, usvajanje osnovnih ekonomskih koncepata, stjecanje
temeljnih znanja iz podruja gospodarstva, iz podruja obrta, iz podruja voenja
poslova, osposobljenost za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih
i poslovnih ciljeva, sposobnost planiranja i sposobnost voenja projekata,
specifina znanja i vjetina za pokretanje drutvenih djelatnosti i trinih
djelatnosti te za pokretanje i voenje poduzetnikog posla, osposobljenost za
prilagoavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama, i dr.
Na temelju citiranih dokumenata, dolazi se i do niza psiholokih obiljeja (osobina
linosti i karakteristinih psiholokih mehanizama, sposobnosti, motivacijskoaktivacijskih i ponaajnih obiljeja, vrijednosti i stavova, emocionalnih,
socijalnih i komunikacijskih obiljeja) sadranih u konstruktu poduzetnike
kompetencije uenika. Pobrojili smo ih barem trideset, jer su tu uvrteni: osobni
integritet, samopouzdanje, samostalnost, spremnost na prihvaanje promjena,
prihvaanje izazova, otpornost na stres i neizvjesnost, stvaralaki pristup prema
sukobima i natjecanju, spremnost na preuzimanje rizika, sposobnost noenja
s uspjehom i neuspjehom, fleksibilnost, prilagodljivost, sposobnost kritikog
miljenja, rjeavanja problema, sposobnost procjene, analize i uoavanja prilika,
stvaralatvo, inovativnost, donoenje odluka, poduzimljivost, inicijativnost,
ustrajnost u aktivnostima, posebno u uenju, orijentacija na postignue, visoka
radna energija i usmjerenost na ciljeve, konstruktivno upravljanje emocijama,
razvijene socijalne i komunikacijske sposobnosti, vjetina vrednovanja drugih i
samovrednovanja, itd.
Sve su to, dakako, vrlo poeljni odgojni ciljevi, koje uitelj uvijek treba imati
na umu, prije svega odgovarajuim odnosom, podrkom, usmjeravanjem,
savjetovanjem, koritenjem prikladnih nastavnih metoda i sadraja. Sigurno je i
to da obrazovanje za poduzetnitvo, uz stjecanje potrebnih znanja i vjetina, treba
usmjeriti prema najvanijim psiholokim obiljejima poduzetnikog razvoja.
Meutim, u smislu aktivne, fokusirane i djelotvorne uloge uitelja u razvoju
Narcisa Vojnovi i Sinia Manojlovi
69
Uenje za poduzetnitvo
poduzetnikih kompetencija uenika, vjerujemo da je potrebno usmjeriti njihovu
pozornost na dostian broj kljunih ciljeva i oekivanih ishoda, kako uitelji ne bi
bili u situaciji da planiraju sve o svemu, to jest da ne bi, po onoj narodnoj, od
ume drva ne vidjeli.
Problem: Ogranienja vezana uz postizanje i primjenu uiteljskih
kompetencija
Kao jedna od pretpostavki za ostvarivanje eljene razine uenikih kompetencija
potrebno je, prije svega, postii odgovarajuu razinu uiteljskih kompetencija
(Lonari i Peji Papak, 2009.).
Jednostavna definicija preuzeta iz Europskog kompetencijskog okvira definira
kompetencije kao kombinaciju znanja, vjetina i stavova (u irem znaenju
i vrijednosti, motiva i niza osobnih obiljeja), koja pojedincu omoguuje da
odgovarajue i uspjeno djeluje u odreenom kontekstu. U konanici, je li netko
dovoljno kompetentan ili ne, uvjetovano je i situacijski, to jest okruenjem u
kojem ta osoba djeluje.
U jednom od modela odluivanja o izboru kandidata s ciljem da se osigura
najbolja izvedba (Sherman, Bohlander i Chruden, 1988.), sadrana su dva sloena
faktora koji vie-manje odgovaraju kompetencijskoj strukturi: moe, koji znai
sposobnosti, znanja i vjetine, te hoe, koji ukljuuje osobne karakteristike,
motivaciju i interese. Svi elementi ukljueni u model ilustriran u Prikazu 1. su
utjecajni, pa nia vrijednost svakog pojedinog faktora negativno utjee na konani
rezultat.
Prikaz 1. Model odluivanja o izboru kandidata
moe x hoe = postie
Zbornik radova
Prikaz 2. Kompetencije uitelja u ovisnosti o kontekstu
moe" x hoe"
uvjeti x = postie
oekivanja
71
Uenje za poduzetnitvo
Umjesto zakljuka: prijedlozi
U svezi s problemom uistinu zahtjevnog, a slobodno bi se moglo rei i
nedostinog, broja i razine psiholokih ciljeva, ije se ostvarivanje oekuje
kao dio razvoja poduzetnike kompetencije uenika, jedno od rjeenja je da se
poduzetnika kompetencija definira uim brojem najvanijih ishoda, koji bi bili
dobro operacionalizirani, ime bi se postiglo suavanje i jasnije definiranje uloge
svakog uitelja. Time bi se dijelom razrijeio i problem prevelikih i nejasnih
oekivanja, koji mogu natetiti uiteljskoj djelotvornosti i dovesti u pitanje
definiranje njihovih kompetencija, a i samo njihovo ostvarivanje kroz sustav
strunog usavravanja.
Po pitanju planiranog sudjelovanja svih uitelja u uenju za poduzetnitvo,
potrebno je uvaiti nespornu injenicu da se od uitelja koji po svojim osobnim
obiljejima nisu skloni poduzetnitvu, a takvih je sigurno veina, teko mogu
oekivati odgovarajue kompetencije za razvoj poduzetnike kompetencije
uenika. Zbog toga je koncept po kojem e svatko u svom predmetu kontinuirano
poneto doprinositi, pa e to uroditi eljenim ishodima, vrlo upitan.
Po naem miljenju, vei broj uitelja trebao bi proi krae programe strunog
usavravanja o ovoj temi, koji bi bili informacijsko-motivacijske-selekcijske
prirode. Iz njih bi se u kolama regrutirala struna i potporna jezgra od
nekoliko odgovarajue selekcioniranih i potom temeljito educiranih uitelja
i strunih suradnika, koji bi, uz edukacijsku i motivacijsku ulogu, sustavno
koordinirali i unapreivali predmetne i kolske aktivnosti na realizaciji ove teme.
Razgraniavanjem i specificiranjem uloga uitelja, definiranjem njihove timske
suradnje, suavanjem i fokusiranjem njihovih aktivnosti, znatno bi se doprinijelo
uvjetima ostvarivanja ovih programa i njihovoj djelotvornosti.
Nadalje, raunajui na vrlo realnu mogunost da e se, kao meupredmetna,
ova tema u praksi obraivati fragmentarno, a ne i usustavljeno, svakako bismo
preporuili da se barem jednom tijekom osnovnog kolovanja uenicima omogui
zaokruen i cjelovit program uenja za poduzetnitvo, bilo kontinuirano tijekom
godine, polugodita ili koncentrirano tijekom nekoliko tjedana. Preporuili bismo
vrijeme sedmog razreda, to zbog psiholokih razvojnih obiljeja te dobi, to
zbog podudaranja s aktivnostima profesionalnog informiranja. Kljunu bi ulogu u
ostvarivanju tog programa (izbornog, izvannastavnog ili kakvog je ve mogue)
72
Zbornik radova
preuzeli ve spomenuti specijalizirani uitelji i koordinatori za poduzetniko
uenje, koji bi, u skladu s naelima i vrijednostima vezanima uz podravanje
poduzetnike orijentacije, za to bili i dodatno stimulirani.
Literatura
1. Begovi, V., Stankovi, D., Tkalec, Z. (2009.) Strategije uenja i pouavanja
za razvoj poduzetnike kompetencije u neformalnom obrazovanju. U: Zbornik
radova 4. meunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno
uenje odraslih, ibenik, 29.-31.5.2009. (Ur.: Matijevi, M. i iljak, T.)
Hrvatsko andragoko drutvo, Zagreb. 83-93.
2. Commission of the European Communities (2008). Improving competences for
the 21st Century : An Agenda for European Cooperation on Schools.
3. Domovi, V., Baranovi, B., tibri, M. (2007.). Uitelji i uvoenje poduzetnike
kompetencije u osnovne kole. U: Babi, N. (Ur.). Kompetencije i kompetentnost
uitelja. Uiteljski fakultet u Osijeku i Kherson State University, Kherson,
Ukraine, Osijek. 175-181.
4. Heder, E., Smolji, M., Tafra, V. (2009.) Nunost implementacije poduzetnike
kompetencije u kurikulum neformalnog obrazovanja. U: Zbornik radova
4. meunarodne konferencije Neformalno obrazovanje i informalno uenje
odraslih ibenik, 29.-31.5.2009. (Ur.: Matijevi, M. i iljak, T.) Hrvatsko
andragoko drutvo, Zagreb. 73-81.
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.
do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF (24.04.2011.)
5. Joki, B. i dr. (2007.) Kljune kompetencije uiti kako uiti i poduzetnitvo
u osnovnom kolstvu Republike Hrvatske ; Istraivaki izvjetaj. European
Training Foundation i Institut za drutvena istraivanja, Centar za istraivanje i
razvoj obrazovanja. Zagreb.
73
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
74
75
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
76
77
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
78
79
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
80
81
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
82
83
Uenje za poduzetnitvo
Studija sprovedena od strane Gjerding, Wilderom, Cameron, Taylor and
Scheunert (2006), ukazala je na karakteristike preduzetnikih univerziteta: veza
izmeu inovacija i preduzetnikog duha, vanost zaraivanja novca i odnos izmeu
internog i eksternog preduzetnitva. Autori istiu pretpostavku bi svi univerziteti
trebali da budu inovativni, meutim, samim tim to je univerzitet inovativan, ne
mora da znai da je univerzitet i preduzetan. Najvei broj ispitanika u studiji je
povezalo preduzetnitvo sa eksternom saradnjom preko koje univerzitet doprinosi
razvoju i formiranju kompanija i razvoju drutva uopte. Takoe, znaajno je istai
da je ovo istraivanje ukazalo da postoji potreba za takvim strukturama podrke
koje e pomoi istraivaima da dobiju finansiranje, zatite prava intelektualne
svojine, komercijalizuju izvodljive poslovne ideje, upravljaju projektima itd.
Sa druge strane, administrativni deo organizacije univerziteta takoe treba da
bude inovativan i preduzetan. Mora da postoji spremnost na preuzimanje rizika,
finansijski i intelektualno, to se tie intelektualnog rizika, mora postojati akademsko
priznavanje visoko kvalitetnih primenjenih istraivanja. I poslednje, preduzetnitvo
se mora odnositi i na obrazovanje, jer ceo etos koji okruuje obrazovne aktivnosti u
visokoj meri utie na to ta se dogaa u ostalim delovima univerziteta. Na osnovu
literature i i optih postavki na kojima se temelje visokokolske ustanove u regionu
definisali smo Model preduzetnikog univerziteta prikazan na slici 1.
Zbornik radova
Zakljuak
Ne postoji konsenzus o tome koji model da visokokolske ustanove primene u
cilju transformacije iz tradicionalnog u preduzetniki univerzitet. Na osnovu
iskustava iz drugih zemalja, moemo da zakljuimo da su prakse raznolike to se
i moe pretpostaviti ako uzmemo u obzir razliitu istorijsku tradiciju, ekonomsko
i socijalno okruenje. Vano je istai da koncept preduzetnikog univerziteta nije
pretvaranje visokokolskih ustanove u iskljuivo profitno orijentisane, ve jedan
od naina da se razvije visokokolska ustanova koja je spremna da odgovori na
potrebe okruenja graana, trita rada i drutva u celini.
Literatura
1. Gibb, A. (2007) Creating the entrepreneurial university: do we need a
wholly different model of entrepreneurship? in Handbook of Research in
Entrepreneurship Education, A General Perspective, Volume 1, Ed. Fayolle, A.,
Edward Elgar, 67-103
2. Wong, P; Ho, Y; Singh, A. (2007) Towards an Entrepreneurial University
Model to Support Knowledge-Based Economic Development: The Case of the
National University of Singapore, World Development, Vol. 35, No. 6, 941-958
3. Survey of Entrepreneurship Education in Higher Education in Europe (2008),
NIRAS Consultants, FORA, ECON Pyry
4. Kailer, N. (2010) Entrepreneurship education at universities in German-speaking
countries: empirical findings and proposals for the design of university- wide
concepts, in Handbook of Research in Entrepreneurship Education, International
Perspectives, Volume 3, Ed. Fayolle, A., Edward Elgar, 248-273
5. Kickul, J; Fayolle A. Cornerstones of change: revisiting and challenging
85
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
86
visokog obrazovanja
Andrijana Kos i Mirjana Trstenjak
Meimursko veleuilite u akovcu,akovec, Hrvatska
akos@mev.hr, mtrstenjak@mev.hr
Vesna Sabol-Opai
Hotel Park, akovec, Hrvatska
direktor@hotel-park.info
87
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Biti poduzetan znai imati sposobnost postaviti cilj, stvoriti osjeaj uspjenosti i
biti motiviran ostvarenjem zadanih ciljeva. Poduzetnost podrazumijeva stalno
razmiljanje o poslovanju, prihvaanje odgovornosti, ali i moguih neuspjeha.
Obrazovne institucije moraju se okrenuti ranom otkrivanju socijalnih i obrazovnih
potreba njezinih ciljnih skupina.
to znai biti poduzetna obrazovna institucija?
Institucije visokog obrazovanja imaju sve vei udio u regionalnom razvoju, koji u
posljednje vrijeme privlai sve vie pozornosti. Dok je uloga ljudskog kapitala u
ekonomskom rastu ve poznato podruje, uloga koju bi morale odigrati obrazovne
institucije jo uvijek nije definirana. Od institucija se oekuje da trebaju biti glavni
igrai, istraivati i provoditi obrazovanje te biti okosnica kulturnog, drutvenog i
ekonomskog okruenja. Obrazovne institucije moraju provoditi regionalnu misiju,
a da bi to ostvarile potrebno je zadovoljenje odreenih imbenika. Ti imbenici
ukljuuju karakteristike pojedine institucije, lokacija institucije te nacionalni okvir.
Najvei problem je to obrazovne institucije ne znaju koje su njihove obaveze,
na koji nain moraju ostvariti suradnju s gospodarstvom. Poduzetne obrazovne
institucije moraju imati svojevrsne menadere koji e biti inovativni, poticati
na aktivnosti te biti glavni pokretai i izvoai odreenih akcija. Ljudski resursi
u obrazovnim institucijama glavni su klju njezine poduzetnosti i povezivanja s
gospodarskim subjektima.
Kako mogu visokoobrazovne institucije biti i ostati poduzetne?
Priprema kvalitetnih projekata
Obrazovanje odraslih je vrlo vano obrazovno podruje bez kojeg je daljnji
razvoj drutva nemogu. Ono osigurava konkurentnost na tritu rada, poveava
mogunost zapoljavanja, razvoj civilnog drutva i odrivi razvoj svih ostalih
podruja. Vano je da visokoobrazovna institucija dobrom politikom upravljanja
ljudskim resursima odabire struni kadar koji posjeduje dobre organizacijske i
jezine sposobnosti za razumijevanje programa Europske unije, njihovih zahtjeva,
procedura koje treba provesti. Ideje za projekte potrebno je uskladiti s potrebama
88
89
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
90
91
Uenje za poduzetnitvo
ideju studenata koji su izrazili elju za svojim prostorom, gdje bi se mogli odmoriti
izmeu predavanja, sjesti i popiti kavu, imati mogunost besplatnih instrukcija,
koristiti internet ili se opustiti uz zabavne igre. Cilj je pruiti nove usluge studentima
u smjeru poduzetnosti i oslukivanja potreba. Taj prostor e biti za potrebe udruge
studenata, a on e biti edukativno-zabavni centar, te u budunosti i mjesto odvijanja
razliitih dogaanja i manifestacija kojima bi se poboljala kvaliteta studentskog
ivota, a i promotor obrazovne institucije. Interes studenata izrazio se putem
ankete, a rezultati e biti podloga za djelovanje prema upanijskim vlastima za
dobivanje prostora. Drugo podruje stvaranja pozitivnog poduzetnog imida je
organiziranje strunih skupova na podruju na kojem obrazovna institucija djeluje.
Cilj takvih skupova je doi do saznanja i pravih pokazatelja o kolovanju kadra i
drugih strunih profila za obrazovno podruje institucije, o znanju i vjetinama koji
se stjeu tijekom studija, o mogunostima zaposlenja u struci, o mogunostima
strunog osposobljavanja za nova zanimanja u obrazovnom podruju institucije, ali
i osposobljavanja ve postojeeg kadra koji radi na slinim poslovima. Prijedlog
obrazovnim institucijama takoer je formiranje skupine ljudi, tzv. marketinkog
odbora institucije koji e biti zadueni za marketinke akcije koje e ona poduzeti.
Odbor e voditi rauna o uspostavljanju dvosmjerne komunikacije izmeu
institucije, studenata, lokalne zajednice i zainteresiranih gospodarskih subjekata.
Potrebno je voditi rauna i o moguim modernim nainima prenoenja informacija,
ostvarivanja komunikacije, kao to su koritenje drutvenih mrea te svih oblika
komunikacije koje nam nudi internet, a koji su dio viralnog marketinga. Potencijal
viralnog marketinga poprima ogromne razmjere, a posebno je primjenjiv u domeni
marketinga visokoobrazovnih institucija.
Zakljuak
Osnova poduzetne obrazovne institucije je komunikacija, stvaranje mree dobrih
odnosa institucije i gospodarskih subjekata. U dananje vrijeme ekonomske
stagnacije, pronalaenje poduzea koja bi bila voljna sudjelovati u djelovanju
obrazovne institucije je teak posao, no proizvodi multi-pozitivne uinke. Obrazovna
institucija uvodi u svoj program elemente prijeko potrebne prakse, dok s druge
strane gospodarski subjekt moe pronai kvalitetan kadar koji e u budunosti
biti dio njihovog kvalitetnog radog tima. Potrebno je oslukivati i trite rada kao
izvor informacija, te kreirati marketinku strategiju za stvaranje pozitivnog imida
obrazovne institucije.
92
Zbornik radova
Literatura:
Breslauer, N. (2010). Edukacija kadrova za potrebe turizma i sporta u Hrvatskoj
s osvrtom na Meimursku upaniju. Zbornik radova struni kadrovi u turizmu i
sportu, 1, 22.
Kotler, P., Fox, K. (1995). Strategic Marketing For Educational Institutions. New
Jersey: Prentice-Hall Inc.
OECD (2007). Understanding the regional contribution of higher education
institutions: A literature review. Paris: OECD.
93
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
94
95
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
UVOD
96
97
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Ankete provedene s ciljem analize DOP-a pokazuju da vei broj mladih ljudi ne
bi htjelo raditi za poslodavca koji ima lo javni ugled to ukazuje na injenicu da
se vie poduzea ne procjenjuju samo prema profitu koji ostvaruju ve i prema
utjecaju koji imaju u zajednici i drutvu u kojem posluju (Holcim d.o.o., 2011).
Stoga bi obrazovne institucije trebale iskoristiti spremnost mladih ljudi na uenje i
irenje znanja o podrujima koja obuhvaa DOP, a koja su vrlo bitan dio poslovnog
sektora tranzicijske ekonomije, ali i ekonomske politike koja se provodi u europskim
zemljama.
drutvene odgovornosti (ur. Krka , 2007, str. 224). Odrivi razvoj obuhvaa
socijalni, ekonomski i ekoloki aspekt iz ega je vidljivo da drutvena odgovornost
predstavlja njegov temeljni element. U akademskoj praksi poslovna etika i odrivi
razvoj su prouavani detaljnije i kroz dui vremenski period nego je to sluaj sa
DOP-om te se problematika vezana uz njih jasnije moe rjeavati. Znanja i iskustva
steena na ova dva podruja u akademskim i poslovnim krugovima mogu biti
smjernice za bolje razumijevanje, primjenjivanje i irenje svijesti o DOP-u kako
meu uenicima i studentima tako i meu svim dionicima poslovne zajednice.
98
99
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
100
101
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Drutvena odgovornost treba postati bitna varijabla koja utjee na donoenje odluka
potroaa u procesu traenja i kupnje odabranog proizvoda ili usluge. Osvjetavanje
mladih ljudi te ujedno irenje mree odgovornih pojedinaca pa tako i poslovne
zajednice moe se postii odgovarajuim akademskim programom. Studenti svoja
znanja i njihovu primjenu formiraju tokom obrazovanja na kojem stjeu temelje za
svoje budue odgovornosti i odluke to akademsku zajednicu izdvaja kao nositelja
i promotora drutvene odgovornosti.
LITERATURA
ZAKLJUAK
102
103
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
104
105
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Boris Blaini
107
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Kako bi ljudski resursi zaista postali ljudski kapital, potrebno je paralelno raditi na
sustavu i razvoju ljudi. Rad na sustavu znaio bi definirati to bi svaki zaposlenik
trebao biti, znati i raditi kako bi bio sposoban samostalno zavriti posao u skladu sa
standardima i, po mogunosti, stvoriti dodanu vrijednost kako bi teio izvrsnosti.
Nakon toga, nuno je procijeniti svakoga djelatnika na razini odjela i/ili organizacije,
njegove osobne kvalitete i kompetencije te ih povezati s njegovom uinkovitou.
Razvoj ljudi koji trebaju pratiti sustav je samo odgovor kako poveati sadanju
uinkovitost i kvalitetu usluge, a pri tome zadrati zadovoljstvo i motiviranost
djelatnika. Razvijajui kljune kompetencije, kao i poeljne osobne kvalitete koje
se manifestiraju kroz ponaanje i odnos djelatnika prema poslu, nadreenima,
suradnicima i vanjskim korisnicima, stvoren je ne samo sustav, ve i kontekst
koji omoguava procjenu, razvoj i praenje promjena u stavu, znanju, ponaanju
i uinkovitosti svakog djelatnika. Takoer, potrebno je osposobiti i rukovoditelje
za ulogu nositelja promjena (change agent), te ih naoruati potrebnim znanjima,
tehnikama i alatima kako bi vodili i razvijali razliite ljude k izvrsnosti. Oni trebaju
postati promjena koju ele vidjeti kod svojih ljudi.
U dananje vrijeme kriza, reorganizacija, otkaza i promjena, djelatnicima pada moral,
raste osjeaj nesigurnosti, pada motivacija i slabi osjeaj pripadnosti organizaciji.
Kako bi se taj problem prevladao i sinergijski ujedinilo djelatnike u organizacijskim
vrijednostima, nuno je kreirati i implementirati timsku kulturu. Ona podrazumijeva
transparentnost postignua svakog lana tima, njihove kompetencije, ovlasti,
dunosti, odgovornosti i jasno definirano poeljno i nepoeljno ponaanje. Jedna
od glavnih prednosti timske kulture jest stvaranje osjeaja pravednosti koji se onda
kod lanova tima odraava na poveanju njihove motivacije.
108
Boris Blaini
Svrha
Kontinuirani razvoj i usavravanje potencijala i kompetencija zaposlenika u funkciji
poveanja uinkovitosti i odravanja motivacije.
Razlozi za uvoenje Modela sustavnog razvoja ljudskih potencijala - MSR-a
Dobro razvijen, provodljiv sustav razvoja bi trebao:
poboljati kvalitetu usluga i rada,
definirati to bi svaki zaposlenik trebao biti, znati i raditi,
osigurati informacije o intelektualnom, moralnom i socijalnom kapitalu,
omoguiti upravljanje ljudskim potencijalima,
definirati razvojne planove za svakog zaposlenika,
poboljati uinkovitost, moral te smanjiti tetu,
maksimalizirati potencijale,
Boris Blaini
109
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
110
Boris Blaini
111
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Postignuti rezultati
112
Boris Blaini
Boris Blaini
113
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Voditelji timova su, izmeu ostaloga, izjavili kako: svakom lanu tima pristupaju
individualno, vie ih potiu u predlaganju novih ideja, timski planiraju izvrenje
zadataka, povjeravaju lanovima tima dodatne zadatke; vidi se vea samostalnost,
vie sigurnosti, bolja organiziranost, vie inicijative, bolja je komunikacija s
puno povratnih informacija, posao je bolje rasporeen (to pozitivno utjee na
raspoloenje i radnu atmosferu), svojim lanovima tima daju vie pohvala i
priznanja za njihov trud, na temelju povratnih informacija o obavljenom poslu
imaju bolji uvid u realizaciju zadanih ciljeva i osjeaju veu sigurnost u radu.
Zakljuak
Svaka kompanija ili organizacija, koja ima za cilj dugorono i uspjeno poslovanje
na sve konkurentnijem i zahtjevnijem tritu, prisiljena je promiljati i raditi na
svom razvitku i unaprjeenju, kako sustava tako i ljudskih resursa. Za razvoj i
unaprjeenje jednog i drugog postoje razliite mogunosti i svaka kompanija
ili organizacija u svom stratekom planiranju moe koristiti razliita tehnoloka
i edukativna rjeenja. Meutim, bez sustavnog i kontinuiranog ulaganja teko je
oekivati uspjenost ishoda ovakvih procesa. Model sustavnog razvoja (MSR)
je jedno od moguih rjeenja. Njegova specifinost, a ujedno i komparativna
prednost, u odnosu na druga rjeenja je upravo njegova mogunost prilagodbe
specifinim potrebama kompanije. Razvijati i usavravati postojee ljudske
potencijale u kompaniji ima viestruke prednosti, kako za kompaniju tako i za
njezine djelatnike. Prednosti za kompaniju su prvenstveno u tome to su to djelatnici
koji imaju viegodinje iskustvo u radu te kompanije, koji dobro poznaju procese
rada, organizacijsku kulturu te im je, zbog toga, potrebno kratko vrijeme u kojem
novosteena znanja, umijea i vjetine mogu neposredno implementirati u procese
rada. S druge strane, sami djelatnici, osim to razvijaju svoje osobne kompetencije
i tako postaju uinkovitiji na radnom mjestu, stjeu radnu sigurnost i poveavaju
svoju motivaciju. U ovoj sprezi poveanja vrijednosti ljudskog potencijala i
lojalnosti kompaniji stvara se vrsti okvir za strateki i procesni napredak.
114
Boris Blaini
Literatura
1. Blanchard, K., Oncken, W., Jr. Burrows, H.: Kako rukovoditi brzo i
efikasno, Poslovna kola, Zagreb, 1996.
2. Feri, I.: Vrijednosti i vrijednosni sustavi: Psihologijski pristup, Alinea,
Zagreb, 2009.
3. Templar, R.: The rules of work, Pearson Education, Great Britain, 2010.
4. Culbert, S.: The Heart of Leadership, Oxford University Press, Inc, New
York, 1996
5. Mackin, D.: The team-building tool kit, Amacom, New York, 2007.
Boris Blaini
115
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
116
Boris Blaini
117
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
118
119
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
120
121
Uenje za poduzetnitvo
Prikaz programa 3EP ljetne kole
Profesori i asistenti na Fakultetu organizacije i informatike Varadin prate
najnovije trendove u obrazovanju na podruju poduzetnitva, tako je izmeu
ostalog jedna asistentica bila ukljuena u rad ljetne kole 3EP tijekom 2010.
godine. Ovaj program je bio koncipiran tako da je zapoeo upoznavanjem
sudionika pomou nekoliko igri, tzv. razbijaa leda (ice breakers) i sudionici
su svakodnevno poticani da u dvorani, gdje se sve odvijalo, ne sjedaju uvijek na
ista mjesta kako bi se u ovim timskim vjebama meusobno to bolje upoznali.
Jedna od tema bila je i Teorija djelotvornog rasuivanja (Effectuation teorija
koju razvijaju prof. S. Sararvathy sa suradnicima na sveuilitu Virginia, u
Darden Business school) kao suprotnost uzronom rasuivanju. U konceptu
uenja naglasak je stavljen i na praktine zajednice (Communities of practice)
kao mree strunjaka za neko podruje koji meusobnom suradnjom i
komunikacijom omoguuju irenje i produbljivanje tih znanja. Jedna od tema bila
je i Poduzetnik u kui gdje su sudionici imali priliku za cjelodnevno druenje
s poduzetnikom iz prakse. Program je proao kroz 5 cjelina na kraju kojeg su svi
sudionici povezani u zajednicu na virtualnoj platformi za uenje.
Studij poduzetnitva u Varadinu
U Varadinu, na Fakultetu organizacije i informatike Varadin Sveuilite u
Zagrebu, izvode se sveuilini preddiplomski i sveuilini diplomski studij
Ekonomika poduzetnitva. Za potrebe razvoja edukacije iz poduzetnitva
u gradu Varadinu angairani su dodatni prostorni kapaciteti, dok su nastavni
kapaciteti osigurani suradnjom s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu.
Sveuilini preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva izvodi se kao
zajedniki studij Fakulteta organizacije i informatike Varadin i Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu. Studij godinje upisuje 170 studenata, a u akademskoj
2010/2011. godini upisana je etvrta generacija studenata.
Pored redovnog studija od jeseni 2011. godine izvoditi e se i izvanredni
studij Ekonomika poduzetnitva. Ovakva odluka temelji se na spoznaji da
u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, postoje brojni gospodarski
potencijali, ali i brojni nedovoljno ili neprimjereno educirani poduzetnici.
122
Zbornik radova
Mnogi od njih na zavidnoj su strunoj razini i s velikim poslovnim iskustvom u
poduzetnikim aktivnostima na razliitim podrujima gospodarstva. Meutim,
esta je pojava meu uhodanim poduzetnicima, nepostojanje irine i prikladnosti
znanja iz razliitih ekonomskih i informatikih disciplina to postaje sve ozbiljnija
prepreka njihovom daljnjem razvoju. Ovo se posebice odnosi na upanije
u sjeverozapadnom dijelu drave gdje se razvijaju brojne poslovne zone, a
industrijska i obrtnika tradicija otprije su jake.
Mnogi od poduzetnika zainteresirani su za studij uz rad i proirivanje znanja
potrebnih za budue poslovne i poduzetnike aktivnosti. Ambiciozni obrtnici,
vlasnici malih i srednjih poduzea, pa ak i poljoprivrednici ele stjecati znanja
uz rad o ekonomiji i poduzetnitvu kako bi uspjenije obavljali svoje redovite
poslovne aktivnosti. Tijekom izvoenja redovitog studija unazad tri godine,
sve vie ima upita i interesa za studij uz rad, koji pokazuju i zaposleni radnici u
poduzetnikim tvrtkama u smislu vlastitog strunog osposobljavanja.
kolovanjem polaznika na redovnom i izvanrednom preddiplomskom studiju
Ekonomika poduzetnitva neprijeporni je doprinos razvoju poduzetnitva,
ubrzanju gospodarskog razvoja na ve spomenutom podruju, osobito i stoga to
oekujemo i opredmeenje procesa cjeloivotnog uenja u domeni poduzetnitva.
Studij poduzetnitva u Varadinu uklapa se u europski studijski program ovoga
tipa, koncipiran suvremenim osobito praktino korisnim studijskim disciplinama.
Respektirajui specifinosti poslovanja malih poduzea i obrtnika u odnosu na
velika poduzea, studij poduzetnitva zavrenim studentima ostavlja sposobnosti i
kompetencije ba za rad u tim sredinama ili osnivanje vlastitih poduzea odnosno
otvaranje obrta.
Za studente koji se prepoznaju za sloenija uenja iz podruja poduzetnitva
Fakultet organizacije i informatike Varadin u akademskoj 2010/2011 godini
posebnom dopusnicom samostalno izvodi i diplomski studij Ekonomika
poduzetnitva. Prvenstveno, studij se je razvio zbog vertikalne pokretljivosti
studenata od preddiplomskog studija Ekonomika poduzetnitva prema viim
razinama studija, ali primarno zbog injenice da je obrazovanje buduih
poduzetnika osnovni preduvjet za uspjenu prilagodbu zahtjevima koje
proizlaze iz poslovanja poduzea u razvijenim zemljama EU i ire. Studij je u
123
Uenje za poduzetnitvo
potpunosti usuglaen s misijom i vizijom Sveuilita u Zagrebu, te misijom,
vizijom i strategijom razvoja Fakulteta organizacije i informatike Varadin kao
predlagatelja studija.
Diplomski studij, uostalom kao i preddiplomski studij Ekonomika poduzetnitva
temelji se na spoznaji da u Republici Hrvatskoj, a posebice u njezinom
sjeverozapadnom dijelu uz velika poduzea, postoji znaajan broj malih i
srednjih poduzea, te klasinih obiteljskih poduzea za koje je karakteristian
prijenos vlasnitva na mlae generacije. Kao komplementarna prednost ovog
studija istaknuto je sustavno koritenje suvremene informacijsko-komunikacijske
tehnologije koja daje poseban doprinos razvoju gospodarske djelatnosti u cjelini,
a sve s ciljem to uspjenijeg obavljanja redovitih poslovnih aktivnosti u svim
segmentima poslovanja. U kreiranju nastavnog plana i programa diplomskog
studija vodilo se je analizama pristupa obrazovanju za poduzetnitvo kako
europskih sveuilinih programa tako i kanadskih sveuilita, te postoji znatna
slinost i usporedivost u strukturi predmeta i nainu izvoenja nastave.
Ideja kod oblikovanja studija bila je razvoj studija kao svojevrsnog inkubatora
ideja, a koji je u potpunosti prilagoen potrebama gospodarske prakse na
lokalnom, ali i globalnom tritu, to studentima omoguava lake ukljuivanje u
svijet poduzetnitva i suvremenog poslovanja. Isto tako, studij otvara mogunost
za nastavak sveuilinog obrazovanja na poslijediplomskoj specijalistikoj i/ili
doktorskoj razini.
Kod oblikovanja studija poduzetnitva posebna je panja posveena ishodima
uenja na razini studijskog programa. Nastavni planovi i programi svojim su se
sadrajem i ishodima uenja morali uklopiti u ishode uenja studijskog programa.
Ovakav nain kreiranja studija proizlazi iz analize potreba potencijalnih
poslodavaca koji djeluju lokalno, ali i na meunarodnoj razini. Od zavrenih
studenata ovog diplomskog studija oekuje se relativno brza mogunost
zapoljavanja i na meunarodnoj razini, upravo zbog kompetencija koje stjeu
tijekom studija. S druge strane, injenica da je u Hrvatskoj, u ovom trenutku,
vrlo visoka nezaposlenost, stoga je uspjeno upravljanje poduzeem temeljeno na
znanju i inovacijama neminovno, kao i potreba mladih za samozapoljavanjem.
124
Zbornik radova
Zakljuak
Ulogu uenja u poduzetnitvu u ovom smo radu razmotrili na modelu koji se
temelji na poduzetnikim vrijednostima i pogledom na poduzetnitvo u razliitim
kontekstima. U tom smislu komentiramo i novu sveuilinu paradigmu (od
izvrsnosti bazirane na znatielji pojedinca prema izvrsnosti baziranoj na drutvu
znanja). Europski program uenja u podruju poduzetnitva (3EP) ini nam se
operativno prikladan i doista praktino koristan, pri emu ovaj program smjelo
sueljavamo s uenjima poduzetnitva na studiju poduzetnitva u Varadinu.
Razvojem studija poduzetnitva u Varadinu, policentrini razvoj visokog
obrazovanja dobio je vee znaenje to je u skladu s dugoronom strategijom
Hrvatske, ali i u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Upravo kroz policentrinost
visokog obrazovanja temeljenog na potrebama regionalnog i lokalnog
gospodarstva omoguava se ne samo razvoj studija poduzetnitva, ve i sukladno
tome gospodarski razvoj regije SZ, a u konanici i cijele zemlje. Sve navedeno je
vana injenica za opravdanost svrhovitosti studija poduzetnitva s obzirom na
potrebe trita rada.
Analiza pristupa obrazovanju za poduzetnitvo na kanadskim i europskim
sveuilitima pokazuje da su predmeti i studiji iz poduzetnitva unatrag par
godina postali izuzetno popularni. Takoer, dokumenti o poduzetnikoj djelatnosti
u EU koji obvezuju i Hrvatsku, pokazuju da razvijene zemlje imaju za cilj jaanje
konkurentnosti i malog gospodarstva temeljenog na znanju. Izmeu ostalog istie
se da poduzetnika djelatnost poveava drutvenu odgovornost poduzea, te
efikasnost i inovativnost u svim gospodarskim granama djelatnosti.
Fakultet organizacije i informatike Varadin zbog globalizacije poslovanja i
svakodnevnih promjena, studijem poduzetnitva otvorio je prostor za nova znanja,
primjenu novih metoda i logike razmiljanja u poduzetnikim aktivnostima i
djelatnosti.
125
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Literatura
Ahmad, N., Seymour, R. G. (2008). Defining Entrepreneurial Activity. Definitions
Supporting Frameworks for Data Collection, OECD Statistics Working Papers,
Paris. dostupno na:
http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1090372 (uitano
28.03.2011.)
Bosma N. (2006). Mapping Entrepreneurial Activity and Entrepreneurial Attitudes
in European Regions
Utrecht University, dostupno na:
http://www.supdeco-montpellier.com/fileadmin/cerom/img/iecer/Bosma.pdf
(uitano 28.03.2011.)
Gibb, A. (2005). Towards the Entrepreneurial University. entrepreneurship
education as a lever for change, NCGE policy paper, dostupan na:
http://www.ncge.org.uk/publication/towards_the_entrepreneurial_university.pdf
(uitano 12.09.2010.)
Gibb A., Haskins G., Robertson I. (2009). Leading the Entrepreneurial University,
Meeting the entrepreneurial development needs of higher education institutions
dostupan na:
http://www.ncge.org.uk/publication/leading_the_entrepreneurial_university.pdf
(uitano 12.09.2010.)
Global entrepreneurship monitor, dostupno na www.gemconsortium.org (uitano
02.04.2011.)
Abstract - in the first part of the article, the authors present an overview of
trends in entrepreneurial education with a focus on the European experience.
First, the authors show the trends in the Universities of Great Britain, whose
experiences have been spilt over at the European level through functioning
of European projects. The authors also present the activities of the Faculty of
Organization and Informatics (FOI) Varadin on raising awareness about the
need for entrepreneurial skills through education in entrepreneurship. Review of
relevant literature demonstrates the importance of entrepreneurship for economic
growth and prosperity. Among other factors of entrepreneurship development, the
emphasis is on entrepreneurship education.
Accordingly, in the second part of the article, the authors present development
and activities on university studies of entrepreneurship (Undergraduate +
Graduate study), that is held in Varadin. One aspect is education with emphasis
on entrepreneurial activities, which FOI achieves through a joint undergraduate
study in collaboration with the Faculty of Economics and Business Zagreb. This
study is the first such a joint project of two components of University of Zagreb.
Due to the students interest, from the academic year 2010/2011, FOI has also
independently started graduate study of entrepreneurship. This study program
enables the continuation for the undergraduate students in gaining of conceptual
knowledge for solving complex problems in the entrepreneurship.
126
127
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Iako se najee u literaturi pronalaze podaci kako su poduzetniki inkubatori
kao oblik potporne poduzetnike infrastrukture nastali u SAD-u jo 1959. godine,
korijene inkubatora ipak pronalazimo u Europi. Poznato je da su ljudi u antiko
doba kako bi doivjeli viziju pohodili rimske ili grke hramove te lijegali po svjeim
128
129
Uenje za poduzetnitvo
krznima tek rtvovanih ivotinja. Taj obiaj se nazivao incubatio. Obiaj se najee
prakticirao kako bi se doivjela vizija na koji nain lijeiti odreene bolesti. Iz
tog razloga incubatio se prakticirao veinom u hramovima boga Asklepiona1, boga
lijeenja. On je poznat i po svojoj reinkarnaciji u ivotinju, najee zmiju koja je
i dan danas simbol medicine. U svijetu medicine inkubatori se pojavljuju prilikom
njege i skrbi za nedonoad. Kontrolirani uvjeti unutar inkubatora omoguuju
prijevremeno roenoj djeci da preive, te da se razvijaju i rastu nakon naputanja
inkubatora. Slino je i s poduzetnikim inkubatorima koji se brinu za start-up tvrtke
kako bi lake preivjele svoje najranjivije razdoblje i pripremile se za trite. Dok
korijene inkubatora moemo pronai jo u antiko doba, poduzetniki inkubatori
koji su se najprije razvili u SAD-u u Hrvatskoj se pojavljuju tek 1991. godine.
Kasnije pojavljivanje i slabija zastupljenost poduzetnikih inkubatora u Europi pa
tako i Hrvatskoj lei u nedostatku razumijevanja vanosti poduzetnikih inkubatora
i samog poduzetnitva, njegovom financiranju te nerazvijenoj mrei poslovnih
anela. Prema istraivanju NBIA, 80 posto svih novoosnovanih poduzea koja
nisu u sustavu poduzetnikih inkubatora propada u prvih pet godina poslovanja. S
druge strane, start-up kompanije koje naputaju inkubator imaju 87 posto izgleda
za opstanak i uspjeh na tritu u petogodinjem razdoblju.
to su poduzetniki inkubatori?
130
Zbornik radova
Europske komisije je na lokalnom razvoju i zapoljavanju nove radne snage.
S druge strane, prema definiciji National Business Incubation Association2
poduzetniki inkubatori predstavljaju jedan od alata za ekonomski razvoj
koritenjem niza resursa i usluga. Osnovni cilj inkubatora jest proizvesti uspjena
poduzea koja su nakon inkubacije financijski samoodriva i neovisna.
Na temelju spomenutih definicija daje se zakljuiti kako poduzetniki inkubatori
ponajprije generiraju nove male tvrtke koje tek poinju poslovati ili su u fazi rasta
i razvoja te nemaju vlastiti prostor. Na temelju inovacijskih ili poduzetnikih
projekata male tvrtke se razvijaju uz strunu pomo u samom inkubatoru.
Zajednika karakteristika svim poduzetnikim inkubatorima jest ta da omoguuju
poduzetnicima stanarima koritenje poslovnog prostora po vrlo povoljnim uvjetima
(bez najamnine ili uz smanjenu najamninu) ogranien broj godina. Prednost pri
ulasku u poduzetniki inkubator imaju start-up i mali poduzetnici do dvije godine
starosti, poduzetnici osnivai do 30 godina starosti, poduzetnici s invalidnou,
poduzetnice, inovatori i poduzetnici koji se bave informacijskim tehnologijama,
proizvodnim djelatnostima te uslunim djelatnostima vezanim uz proizvodnju. Osim
prostora, stanarima se osigurava poslovna oprema te savjetodavne, intelektualne,
poslovne i druge usluge.
Prema organizacijskom obliku poduzetniki inkubatori mogu biti pravne osobe ili
drugi organizacijski oblici u vlasnitvu jedinica lokalne/podrune samouprave, u
privatnom ili vlasnitvu ostalih institucija.
Karakteristika inkubatora je da mogu biti financijski podravani temeljem posebnih
programa nadlenih ministarstava u onim sredinama u kojima se utvrdi ispunjenje
potrebnih preduvjeta, kao to su:
postojanje poslovnog prostora,
zainteresiranost i potreba poduzetnika,
interes lokalne uprave i drugih institucija za taj oblik organiziranosti.
2
131
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Prema podacima NBIA3 u SAD-u postoji oko 1.100 inkubatora i najmanje 7.000
u ostatku svijeta. U Hrvatskoj postoje svega 23 poduzetnika inkubatora (vidi:
Tablica 1.). Najvei udio poduzetnikih inkubatora u Hrvatskoj, oko 17%, nalazi se u
Primorsko-goranskoj upaniji. etiri upanije s udjelom od 52% svih poduzetnikih
inkubatora imaju po 3 inkubatora. To su Splitsko-dalmatinska, Osjeko-baranjska,
Koprivniko-krievaka i Istarska upanija. Slijedi ih Bjelovarsko-bilogorska
upanija s udjelom od oko 9%. Zadarska, Virovitiko-podravska, Sisakomoslavaka, Poeko-slavonska i Brodsko-posavska upanija ine zajedno udio
od oko 22%. Ostale upanije, njih 10, to ini oko 48% svih upanija, nema niti
jedan poduzetniki inkubator. U regiji Sjeverozapadna Hrvatska nalaze se svega 3
poduzetnika inkubatora i to u jednoj upaniji. Regija Istona i Sredinja Hrvatska
ima 9, dok regija Jadranska Hrvatska ima 11 poduzetnikih inkubatora. Udio regija
u ukupnom broju poduzetnikih inkubatora u Republici Hrvatskoj mogue je vidjeti
u grafikonu (Graf 1).
Sjeverozapadna
Hrvatska
Zagrebaka
Broj poduzetnikih
inkubatora
0
Varadinska
upanije
Vukovarsko-srijemska
Virovitiko-podravska
Sisako-moslavaka
1
3
Karlovaka
Brodsko posavska
Bjelovarsko-bilogorska
Zadarska
ibensko-kninska
Splitsko-dalmatinska
Liko-senjska
Istarska
Meimurska
Dubrovako-neretvanska
Krapinsko-zagorska
Koprivniko-krievaka
Grad Zagreb
UKUPNO
23
3
http://www.nbia.org/resource_library/faq/#1 (29. travnja 2011.)
4 Prema podacima HAMAG-a, http://www.hamag.hr/poduzetnickainfrastruktura/poduzetnicki-inkubatori.html (26. travnja 2011.)
132
133
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
134
135
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
136
Zakljuak
U stvarnom svijetu oko osamdeset posto svih novoosnovanih poduzea koja nisu u
sustavu poduzetnikih inkubatora propada u prvih pet godina poslovanja. S druge
strane, u tom istom svijetu, start-up kompanije koje naputaju inkubator imaju 87
posto izgleda za opstanak i uspjeh na tritu u petogodinjem razdoblju.
Primjena studentskog poduzetnikog inkubatora kao metodiko-didaktikog
modela edukacije mladih ljudi za poduzetnitvo omoguuje poticanje i podravanje
poduzetnikog naina razmiljanja studenata, unaprjeenje suradnje i umreavanje
odgojno-obrazovnih ustanova i znanstveno-istraivakih institucija s gospodarskim
subjektima, stjecanje znanja uz mentorsko voenje svih profesora te na taj nain
osposobljavanje svih zainteresiranih studenata za osnivanje, voenje i upravljanje
malim poduzeem, pripremanje studenata za stvarni svijet poduzetnitva, te
financijsku, tehniku i savjetodavnu podrku studentima u osnivanju vlastite tvrtke.
9
Sastanci na kojima uz profesore sudjeluju bivi i sadanji studenti
izmjenjujui iskustva iz poslovnog svijeta koja mogu primijeniti u daljnjem
poslovanju.
Igor izmadija i Dragan Stankovi
137
Uenje za poduzetnitvo
Iako se u Republici Hrvatskoj moe pronai tek mali broj studentskih poduzetnikih
inkubatora, s obzirom na mogunosti koje ovakav model edukacije nudi za oekivati
je vei broj inkubatora i studentskih poduzea u skoroj budunosti. Kako bi se
osiguralo zapoljavanje mladih ljudi koji zavravaju studije, razvoj gospodarstva i
u konanici smanjenje javnog duga Republike Hrvatske nuno je ulagati u razvoj
studentskih poduzetnikih inkubatora kao modela edukacije za poduzetnitvo.
Potrebno je poboljati trenutno nedovoljnu povezanost znanstveno-istraivakih
institucija s gospodarstvom te uvesti u obrazovne institucije ljude iz prakse koji e
ojaati stup na kojem se temelji budunost svake zemlje - znanje. Ispunjavanjem
navedena dva uvjeta studentski poduzetniki inkubatori kao alat u edukaciji za
poduzetnitvo zasigurno mogu postati jednim od zamanjaka razvoja poduzetnikih
kompetencija i poduzetnitva u cjelini.
Literatura
European Commission (2010). EUROPE 2020 A strategy for smart, sustainable
and inclusive growth, Brussels
European Commission (2006). Entrepreneurship Education in Europe: Fostering
Entrepreneurial Mindsets through Education and Learning, Oslo
European Commission (2000). European Charter for Small Enterprises, Brussels
Nacionalno vijee za konkurentnost (2004). 55 preporuka za poveanje
konkurentnosti Hrvatske, Zagreb
Rudy Aernoudt (2004). Incubators: Tool for Entrepreneurship?, Small Business
Economics, Springer, vol. 23(2), pages 127-135
Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2010). Strategija
uenja za poduzetnitvo 2010. 2014., Zagreb
http://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske (29. 04. 2011)
http://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjojkoli (29. 04. 2011)
http://www.nbia.org/resource_library/faq/#1 (29. 04. 2011)
Zbornik radova
http://www.hamag.hr/poduzetnicka-infrastruktura/poduzetnicki-inkubatori.html
(26. 04. 2011)
138
139
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
U uvjetima gospodarstva koji nalau orijentaciju i stalnu modifikaciju obrazovnih
programa usklaenih sa zahtjevima trita rada, u procesu uenja nuan je fokus
na jaanju poduzetnike kompetencije. U skladu s Europskim parlamentom
i Europskim vijeem (2004.,2006.), poduzetnika kompetencija je jedna od
140
141
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
142
143
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
144
145
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Huizinga potencira ulogu igre u ivotu, kao i njen znaaj u razvoju kulture kao
i ostalih sfera ivota i naglaava da je igra smislena funkcija, a suigra neto
to nadilazi neposredan poriv za potvrivanjem ivota i to u ivotno djelovanje
unosi smisao (Huizinga, 1938.).
Poslovne simulacije su se poele koristiti prije otprilike ezdeset i pet godina kada
je RAND (Research And Development) korporacija razvila MONOPOLOGS
- simulaciju logistikog sustava amerikog ratnog zrakoplovstva. Danas su
kompjuterske poslovne simulacije nezaobilazna metoda u razvoju ljudskih
potencijala i u potpori odluivanju u veini poslovnih organizacija.
Poslovne simulacije su jedan od oblika aktivnih metoda uenja i pouavanja s
naglaskom na timskom radu.
146
147
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Koritenje simulacija za razvoj poduzetnike kompetencije
Koritenje simulacije prua uesnicima: rjeavanje konkretnih problema u
sigurnom okruenju, holistiki pogled na poduzetnitvo, analitiko razmiljanje,
razvoj strategija u skladu s uvjetima i ciljevima i njihova implementacija,
iskustvo, timski rad, kritiko razmiljanje, donoenje odluka i komunikacija
istih u okviru tima, te preuzimanje opravdanih rizika. Rad simulacije se bazira
na internet platformi, to omoguava fleksibilnost u prostornom i vremenskom
koritenju i omoguava uspjenu primjenu simulacije kao digitalnog alata u
stjecanju znanja i vjetina u podruju poduzetnitva.
148
149
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
150
151
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Zakljuak
Kratice
IKT Informacijsko komunikacijske tehnologije
152
153
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Darko Ivekovi
Ivekovi savjetovanja d.o.o., Zagreb, Hrvatska
ivekovic-consulting@zg.t-com.hr
SAETAK - poduzetnik - ma kako njegova organizacija bila mala - ostvaruje
svoje ciljeve radom svojih suradnika. Njegovi ljudi su oni koji pomou povjerenih
im dragocjenih i ogranienih resursa stvaraju vrijednosti. Stvorene e vrijednosti
biti privlanije, poduzetniku e omoguiti veu zaradu i uspjenije poslovanje u
trinoj utakmici ako poduzetnikova organizacija pokazuje visoku produktivnost
rada. Jedno od najuinkovitijih naina odravanja konkurentne produktivnosti
rada jest odgovarajue voenje ljudi - tvoraca svih vrijednosti. Raspolaganje i
primjena vjetina voenja ljudi nuna je poduzetniku s najmanjim poduzeem kao
i menadmentu velikih korporacija.
UVOD
Poduzetnik je osoba - pravna ili fizika - koja posluje na vlastiti rizik, isporuuje
dobra ili obavlja usluge, sve to u nastojanju da ostvari zaradu. Djeluje na tritima
(roba, usluga, kapitala, rada, .... ) na kojima vladaju neizvjesne prilike koje se
mijenjaju sve bre, ponekad i dramatino. Nije udo da je njegova glavna znaajka
nesigurna zarada [1. Iskustvo pokazuje da je jedan od kritinih faktora uspjenosti
poduzetnikovog besprekidnog nastojanja da povea izglede za svoju zaradu upravo
njegova produktivnost, dakle odnos stvorene vrijednosti i svega onoga to je uloeno
u stvaranje te vrijednosti. Tek visoka produktivnost omoguuje visok dobitak uz
nie cijene i stvara ansu za uspjeh u dranju konkurentne prednosti pred trinim
154
Darko Ivekovi
155
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
156
Darko Ivekovi
Darko Ivekovi
157
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
% o rg a n i za ci j a
e l i b i ti
60%
40%
20%
z a sp
e c ij a
z a sr
ednj
me
dija
na
li s t e
i me n
a d m
ent
z a to
p men
a d m
e nt
isp
od
edi
ja n
u
um
u7
5. p
erc
ent
ilu
0%
158
Darko Ivekovi
Darko Ivekovi
159
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Vjetine kojima poduzetnik mora vladati (i koje mora primjenjivati!) povrh vjetina
is svojeg Core Business-a kako bi bio uspjean u okrutnom trinom okruenju su
vjetine voenja. One su do krajnosti jednostavne, svakome razumljive i imaju
samo jedan uvjet uspjene primjenjivosti - volju. Primjena tih vjetina nije predmet
opcije, ona ne trpi kompromis ili improvizaciju, ona ne poznaje krai put, ona
je imperativ. Te vjetine rue staro vjerovanje da se ovjek mora roditi s darom
za voenje kako bi bio uspjean voa. One omoguuju da poduzetnik jaa svoj
imunitet na ne-trine utjecaje jer u njima niti vidi jedine krivce (kao to se ponekad
optuuje Europska Unija, makroekonomska politika, cijena nafte, teaj kune, Kina
kao svjetska tvornica, Indija kao svjetski laboratorij i sl.) niti ondje trai jedini
lijek za svoje poslovne potekoe ve se usmjerava na prostor za poboljanje u
vlastitoj organizaciji. Ovladavanjem voditeljskih vjetina, poduzetnik uzima svoju
sudbinu u svoje ruke, inae e to - po rijeima Jacka Welcha, menadera XX.
stoljea [4] - uiniti netko drugi. Danas se vjetine voenja ljudi prepoznaju kao
zasebna struka, koja nije tek ogranak neke od tradicionalnih struka kao to su npr.
ekonomija, psihologija, financije, pravo ili sociologija.
Poticati suradnju
Omoguiti ljudima oko sebe da
uspjeno djeluju
Jaati pojedince
Pruati primjer
Kriti nove putove
Planirati male pobjede
One iste vjetine koje trebaju uspjenom poduzetniku odnosno menaderu u velikoj
organizaciji, nune su i poduzetniku u maloj organizaciji - ako eli biti uspjean.
Razlog univerzalne vanosti ovih vjetina je sam po sebi razumljiv - vjetine se
odnose na rad s ljudima. Znaaj i uloga ljudskog kapitala nisu odreeni veliinom
organizacije. On je danas prepoznat kao vaan imbenik dizanja produktivnosti [5.
Hrabriti
Slaviti ostvarenja
160
Darko Ivekovi
Darko Ivekovi
161
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
LITERATURA
Bahtijarevi-iber, F., Sikavica, P. (2009). Leksikon menadmenta, Zagreb,
Masmedia;
162
Darko Ivekovi
163
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Poetniki poduzetniki pothvat koji se realizira osnivanjem nove tvrtke i, u veini sluajeva,
samozapoljavanjem poduzetnika. Osobu ili osobe koje pokreu start-up tvrtku karakteriziraju sve
osnovne karakteristike poduzetnika: proaktivnost, organiziranost i svjesno preuzimanje rizika.
Mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija,
elektronike publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodinog objavljivanja uredniki
oblikovanih programskih sadraja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. (Zakon o medijima, l.2.,
Narodne novine 59/04, Zagreb)
Elektroniki mediji: televizijski i radijski programi, te elektronike publikacije.
Elektronike publikacije: programski sadraji koje fizike ili pravne osobe prenose putem informacijskokomunikacijskih veza na nain da su dostupni irokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. (Zakon o
elektronikim medijima, l. 2, Narodne novine 122/03, Zagreb)
164
165
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
e rezultati za 2010. biti ita bolji (Brkulj, 2010). Realnost medijskog poslovanja
danas obiljeavaju otputanja radnika, trajkovi, steajevi, viemilijunski gubitci,
rezanje trokova i to u svim vrstama tiskanih medija, kao i televizijskim kuama,
portalima i radijskim stanicama. Krivca ne treba traiti samo u krizi koja je pogodila
i ovu i srodne industrije, treba ga traiti i unutar samih medijskih kompanija, u
promaenim ureivakim politikama, loem upravljanju i neprilagoivanju
novonastalim trinim uvjetima. Da su ti interni problemi prevladani, kriza u
industriji sigurno bi bila blaa a medijski proizvodi kvalitetniji (Brkulj, 2010). Za
taj kvalitetniji proizvod potrebna je inovacija, potrebno je riskirati, imati ideje
i investirati u njih, investirati i u tehnologiju i ljude i, naposljetku, svime time
upravljati kao organizacijom koja svojom klimom pogoduje internom poduzetnitvu
(intrapreneurship12). U ekonomskoj se teoriji poduzetnitvo promatra kao posebni
proizvodni faktor. Zadatak mu je na najpovoljniji nain kombinirati i koordinirati
ostale proizvodne faktore (rad, kapital) i tako maksimizirati profit. Namee se
zakljuak da nam je poduzetnitvo u medijskom kontekstu bitno i radi razvoja ili ak
preivljavanja tradicionalnih medijskih organizacija i promjene njihovih zastarjelih
i nefunkcionalnih poslovnih modela. Poduzetniki orijentirana poduzea pokazuju
daleko veu sposobnost prilagodbe brzim i sveprisutnim promjenama suvremenog
poslovnog okruenja.
danas mogu svoju karijeru poeti graditi iz studentskog doma i s radnog stola kroz
digitalnu platformu. Sve navedeno pogodovalo je pojavi velikog broja medijskih
i srodnih tehnolokih i komunikacijskih poduzetnikih projekata, prvenstveno u
SAD-u. Kad je rije o ulasku u te poduzetnike pothvate, oni se pojavljuju kao
rezultat prepoznavanja:
166
a)
promjene u preferenciji potroaa ili stvaranja nekih novih, do sada
nepostojeih preferencija,
b)
tehnolokih promjena,
ideje,
inovacije,
investiranja,
rizika,
menadmenta.
167
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
moe biti generirana iz mnotva razliitih izvora, polazina je toka bilo kakve
daljnje aktivnosti. Provjera te ideje kroz procjenu ekonominosti pothvata i mogueg
rizika pretvara je u poduzetniku priliku (inovaciju, inovaciju na proizvodu ili u
tehnologiji) koja otvara novu mogunost na tritu (trinu niu). To dovodi do
odluke poduzetnika o pribavljanju sredstava, odnosno investiranju u pothvat. Svaka
investicija neizbjeno je povezana s rizikom. Rizik povrata uloenih sredstava
temelj je poduzetnikog pothvata. Sastavni element suvremenog poduzetnitva
je menadment, odnosno upravljanje i koordiniranje razliitim elementima i
procesima poslovanja.
Ovakva e tvrtka, nakon to je zaivjela na tritu, postati sastavnim dijelom mree
poduzea, odnosno ukupnoga gospodarstva. Koristei promjene u preferenciji
potroaa ili tehnoloki napredak, poduzetnik uvodi novi ili inovirani proizvod
na trite i time potie daljnje promjene i u preferenciji potroaa i u tehnologiji.
Ovi procesi pokazali su se posebno aktivnima i bitnima kad je rije o medijskoj
industriji. S jedne strane moemo govoriti o maksimalnoj demokratizaciji, a s druge
strane o maksimalnoj trivijalizaciji medijskih proizvoda. Pokuavajui nekritino
sagledati te dvije krajnosti, jasno je da poetkom 21. stoljea moemo govoriti o
svojevrsnoj medijskoj i komunikacijskoj revoluciji u kojoj poduzetniki projekti
igraju ulogu od najireg drutvenog znaaja.
Obrazovanje novinara u Hrvatskoj u podruju medijskog poduzetnitva
168
169
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
novinarstva i medija15
Dodiplomska razina:
Institucija
Naziv studija
vrsta studija
Fakultet politikih
znanosti
sveuilini
Sveuilite u Dubrovniku
Hrvatski studiji
Visoka novinarska kola
Visoka kola za odnose s
javnou i studij medija
"Kairos"
sveuilini
sveuilini
struni
Diplomska razina:
Institucija
Naziv studija
vrsta studija
Fakultet politikih
znanosti
sveuilini
15
170
Sveuilite u Dubrovniku
Sveuilite u Zadru,
Odjel za turizam i
komunikacijske znanosti
Hrvatski studiji
sveuilini
sveuilini
sveuilini
Poslijediplomska razina
Institucija
Naziv studija
vrsta studija
Filozofski fakultet
poslijediplomski doktorski
studij informacijskih i
komunikacijskih znanosti
sveuilini
171
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
172
Literatura
Achtenhagen, L. (2008) Understanding Entrepreneurship in Traditional Media. U:
Journal of Media Studies, 5(1): 123-142
173
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Hang, M., van Weezel, A. (2007). Media and Entrepreneurship: A Survey of the
Literature Relating Both Concepts. U: Journal of Media Business Studies, 4, 1,
51-70
Glaser, M. (2008) In DigitalAge, Journalism Students Need Business, Entrepreneutrial
Skills. Sauvano: (13.4.2011.) http://www.pbs.org/mediashift/2008/01/in-digitalage-journalism-students-need-business-entrepreneurial-skills030.html
Kaniaj. I., Skoko, B. (2011) Mitovi i istine o novinarskoj profesiji imid novinara
u hrvatskoj javnosti. U: Medijske studije Vol. 1 (2010), Zagreb: Sveuilite u
Zagrebu, Fakultet politikih znanosti i Hrvatsko komunikacijsko drutvo
Malovi, S. (2002) Hrvatska gorko-slatka iskustva: edukacija novinara u Hrvatskoj,
Media Online Selections (2)
Peruko, Z., ur. (2011) Uvod u medije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko
socioloko drutvo
Poduzetnitvo za 21. stoljee, Republika Hrvatska, Ministarstvo gospodarstva,
Zagreb 1999.
Rae, D. (2004) Entrepreneurial Learning: A Practical Model From the Creative
Industries. U: Education+Training, Volume 46, Nr. 8/9, Emerald Group Publishing
Limiited
Timmons, J. A. (2001) New Venture Creation: Entrepreneurship in the 21st Century,
5th Edition. Boston: McGraw Hill.
174
175
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
176
177
Uenje za poduzetnitvo
neki njezini segmenti u drutvu ve igraju veliku ulogu, koja je iroj javnosti jo
uvijek nepoznata. Stoga izgleda vie nego logino poraditi na ovom pitanju, i to iz
perspektive sadanje situacije, obraditi njezine temelje u bliskoj prolosti te odrediti
njezine smjernice za budunost. Jedan od takvih pokuaja svakako je i koncept
Petera Ulricha integrativna gospodarska etika. Naime, Peter Ulrich je nastavio
razvijati ideju koja je nastala u St. Galenu u vicarskoj potkraj osamdesetih godina
prologa stoljea. Iako je ta kola mlada, svakako zavrjeuje da se ono to je u gore
navedenoj knjizi razmotri te da se iz nje pokuaju izvui neke vane reference za
budunost. U svom uvodnom razmiljanju profesor Ulrich daje do znanja kako ovaj
pokuaj ne ide za tim da ponudi gotova rjeenja za neke gorue probleme drutva
(gospodarstva) glede toga, nego mnogo vie eli razjasniti mogua promiljanja
nekih temeljnih gospodarsko-etikih pitanja. Knjiga se sastoji od etiriju veih
cjelina. Prva govori o svojevrsnim temeljima morala i temeljnim pojmovima morala
i etike. Druga ide za kritikom ekonomizma, ponajprije ekonomskog determinizma i
ekonomskog redukcionizma. Trea cjelina govori o inkorporiranosti gospodarstva u
svakodnevni ljudski ivot. etvrta pak cjelina progovara o mjestima etike (morala)
gospodarstvenika, i to u pogledu na graansko-gospodarsku etiku, etiku ureenost
i pravni red koji ukljuuje i politiku te poslovnu etiku. Ulrichov koncept koji je
sumiran u knjizi Integratiwe Wirtschaftsethik, Grundlagen einer lebensdienlichen
konomie, zajedno s temeljnim dostignuima Instituta za gospodarsku etiku u St.
Gallenu, na kojemu je Ulrich direktor od njegova osnutka bit e naa temeljna
preokupacija u ovom radu.
Pokuat emo dakle sagledati zamke koje pred nas postavlja poslovanje i
gospodarstvo kritiki se osvrui na mogue negativne orijentacije unutar poslovanja
i gospodarstva. Razmotrit emo stupnjeve koje Peter Ulrich nudi kao rjeenja
unutar poslovne etike, te emo se posebno osvrnuti na pojam poduzetnik etiar,
kojega je na institutu za gospodarsku etiku u St. Gallenu stvorila doktorandica
Claudia Khler Emmert. Na kraju emo samo kao napomenu kratko analizirati
anglosaksonski govor o poslovnoj etici te europsku poziciju u pogledu na poslovnu
etiku, s moguim uvoenjem Ulrichovog koncepta integrativne gospodarske etike
u horizont integrativne bioetike koji je kod nas stvoren zahvaljujui Anti oviu i
njegovom timu s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
178
Zbornik radova
Tko je Peter Ulrich
Peter Ulrich je roen u 1948. u Bernu, u vicarskoj. Zavrio je studij ekonomije
i drutvenih znanosti (1967-1971) na Sveuilitu u Fribourgu, u vicarskoj. Od
1972. do 1976. godine radi kao asistent profesora Wilhelma Hilla na Institutu za
gospodarstvo i poslovanje Univerziteta u Baselu, na kojemu je promoviran u doktora
1976. godine. Od jesen 1987. godine prvi je nositelj katedre za gospodarsku etiku
Sveuilita u St. Gallenu (HSG), to je i prva utemeljena katedra za gospodarsku
etiku na nekom ekonomskom fakultetu na njemakome govornom podruju. Od
jeseni 1989. godine utemeljuje i kao direktor vodi Institut za gospodarsku etiku
na Sveuilitu u St. Gallenu. Na istome sveuilitu je od jeseni 2005. do jeseni
2007. godine i dekan Odsjeka za kulturne znanosti. Institut je nastao kao nastavak
ve postavljenog projekta za znanstveno istraivanje iz 1983.18 godine. Spomenuti
projekt nastao je na temelju crkvene inicijative kantona St. Gallen iz 1977., a vodio
ga je rektor Alois Riklin.19 Ubrzo se pojavilo nevjerojatno zanimanje za rad instituta,
koje je dolazilo s razliitih strana i iz razliitih znanstvenih podruja. Sveuilite u
St. Gallenu, tonije Katedra za gospodarsku etiku, pokazalo je kako se sustavnim
radom (bezbroj to kraih znanstvenih radova i dostignua, doktorskih disertacija,
znanstvenih knjiga) moe puno uiniti, a da to nije samo elja za popularnou ili
modom, na to nam esto slii aktualiziranje poslovne etike u SAD-u. Peter Ulrich
je lan komiteta Europske mree za poslovnu etiku (EBEN) 1992.-1996. i 1997.2001. lan je uprave Njemake mree za etiku u gospodarstvu (DNWE). Od 2004.
godine suosniva je i savjetnik (SSW) vicarske zaklade za drutvenu odgovornost.
Suinicijator je i lan poveznice jedne od mrea drutveno-odgovornog gospodarstva
(NSW) i, sukladno tome, nastale grupe od trideset profesorica i profesora s polja
duhovnih drutvenih i ekonomskih znanosti na vicarskim Univerzitetima. Neka
od djela koje je, to sam to s timom, napisao jesu: Transformacija ekonomskog
uma, Integrativna gospodarska etika. Podloga za ekonomiju koja e sluiti
ivotu (djelomino izdano na ruskom, u potpunosti na engleskom i panjolskom
jeziku), Civilizirano trino gospodarstvo, John Stuart Mill zaboravljeni filozof i
politiki ekonom, Standardi dobrog poslovnog voenja, Dvanaest internacionalnih
18
Ulrich Thielemann, Das Institut fr Wirtschaftsethik (IWE) der Universitt
St. Gallen Ein Kurz-Portrait, http://www.zfwu.de/fileadmin/pdf/2_2002/IWE.
pdf.
19
Ibid.
179
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
180
181
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
manje brige za gubitnike, jer e im prava biti zagarantirana. Zadaa je pak, etike
(bioetike) izgradnja orijentira za vie svijesti i odgovornosti.
182
Govorei o potrebi i ulozi etike, slino promilja i Christof Arn, a kao odgovor
na razne pritiske koji dolaze, ne samo na raun gospodarstva, nego i politike,
prava, religije, znanosti itd. predlae sustavno promiljanje i prosudbu kroz etike
transfere.22 Podravajui Ulricha, Arn jasno naznauje kako etika ne treba biti
svedena na vlastitu etiku odgovornost ili pak poslovno etiku odgovornost, nego
naprotiv: gospodarstvo trai okvirno etiko ureenje u kojem e se prepoznati kako
pojedinac tako i poslovni ljudi, tvrtke, korporacije. Kad se stvore okvirni uvjeti,
ulazi se i u sfere mogueg opredmeenja teorijskih inicijativa u praksi.23
Ako traimo recept kako rijeiti probleme ili, bolje reeno, kako rijeiti loe ustroje,
osim ve spomenutih graansko-gospodarskih prava, Ulrichova integrativna
gospodarska etika na drugom mjestu spominje politiko ureenje. Dakle, briga za
sve, za ope dobro, bila je oduvijek i ostat e zadaa politike. Politika bi trebala
pronai okvirne poveznice i dati potporu za pojedinane aktere u poslovanju, s
otvorenom mogunou za nagraivanje onih koji su krajnje odgovorni u svom
ponaanju, ali i kanjavanje neodgovornih.
injenica je da su se igrai na svjetskoj pozornici ekonomije i kapitala promijenili.
Takoer je injenica da su pred nama ovi globalni izazovi postindustrijskog
drutva, a mi jo uvijek grcamo u problemima koje je sa sobom donijelo i ostavlja
industrijsko drutvo na svim razinama. Ponekad mi se ini kako pojedine knjige koje
sam esto itao ovla i svrstavao u kategoriju teorija zavjere polako, ali sigurno
pokazuju da su upozoravale na te injenice. Primjerice, Svjetski izazov od JeanaJecquesa Servan-Screibera.24 Ulrich je izrazito kritian i prema WTO-u (Svjetska
22
Christof Arn, Ethiktransfer. Mitgestaltung von organisationalen und
gesellschaftlichen Strukturen durch wissenschaftliche ethische Reflexion, Verlag
Regger, Zrich, 2006., str. 137.
23
Ibid., str. 37. Arn navodi primjere iz vicarske (seksualno uznemiravanje na
poslu) o kojima je istraivanje vodio Ulrichov institut, a na temelju kojih se stvorila
pozicija za provedbu zatite ugroenih glede spolnosti i seksualnosti u praksi.
24
Jean-Jacques Servan-Screiber, Svjetski izazov, Globus/Zagreb, Ljubljana
1981. U ovoj knjizi opisane su aktivnosti tzv. Parike grupe, koju osim pisca ove
knjige ine jo dva intelektualca, Karl Schiller, ministar i profesor, te meunarodni
183
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
odvjetnik Samuel Pisar. lanovi ove grupe dali su si zadatak kako razrijeiti problem
zemalja tzv. treeg svijeta. Kao prvi izazov u pravcu traenja rijeenja trebalo bi
prevladati meusobno nerazumijevanje. Sutranji rukovoditelji, morat e, dakle
biti mnogo inventivniji. I ne samo to, ve e morati i sve lanove drutva poticati na
to veu inventivnost. Bez obzira na krize, politike strasti i sukobe na razliitim
stranama svijeta, lanovi Grupe nastavljaju, u suradnji s kompetentnim linostima,
svoj rad na izraivanju planova i organiziranju razmjena i istraivanja, s svrhom da
pridonesu otvaranju granica svijeta i duha, te se posvete problemu istovremenog i
integralnog razvoja razliitih dijelova svijeta.
184
185
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
a onda emo biti i dobroinitelji.27 Kristalno je jasno kako se iza metafore kola
krije utilitaristika fikcija, prije svega oslonjena na maksimirajui etiki neutralan
formalni cilj dobiti (socijalnog produkta), iz kojeg se onda izvlae etiki izrauni.
Samim tim Ulrich se dotie socijalno odgovornog voenja poslovanja, posebice u
SAD-u, koje se razvilo u posljednjim desetljeima, te napominje kako e socijalno
odgovorno gospodarenje biti onoliko uinkovito koliko bude orijentirano na sve, a
ne fragmentarno zakljuano i zatvoreno u poslovnoj etici, korporativno-drutvenoj
odgovornosti, etici trita i trinog natjecanja, gdje se u partikularnim pothvatima
lako izgubi potreba usmjerenosti na cjelovitu potrebu odgovornosti, kako u pogledu
na ovjeka, tako i na prirodu. To ne znai da ne treba pojedinano razraivati i
poboljavati poslovnu etiku, etiku u menaderstvu, etiku trita, korporativnu
drutvenu odgovornost i sl., ali isto tako mora postojati i integrativnost i interakcija
meu njima kako bi im uinci bili daleko snaniji.28
Na svojevrstan nain poduzea e morati ulagati u moral ako se ele vrsto postaviti i
zadrati u drutvu. Ne radi se ni o kakvoj maksimi nego prije svega o motivu strateke
razboritosti, bilo da gledamo poslovanje prema vani ili unutar sebe samoga. Osim
toga, poduzea i poduzetnici morat e se aktivno pozabaviti nekim od pritisaka
koje im donosi budunost. Prije svega radi se o drutvu i drutvenoj zajednici te
njihovim oekivanjima od poduzee u pravcu brige za okoli, mnogostruka etika
pitanja i izazove koje budunost nosi, o ukljuenosti samoga drutva u procese u
poduzetnitvu, brigu o radnoj snazi i zbrinjavanju radne snage, o novim oblicima
ekonomije, novim zakonima i sl. S druge strane stoje pritisci dioniara koji trae
brze rezultate i zaradu (profit). Samo u iskrenom i pravom dijalogu na temeljima
pravih vrijednosti bit e mogue odgovoriti izazovima budunosti. Nikakav pokuaj
manipulacije i instrumentaliziranja, koji kratkorono moe biti rjeenje, dugorono
nee donijeti prave rezultate, budui da je neetian i nije izgraen na normativnim
premisama.
Isto tako, suprotno instrumentalizmu, rjeenje nije niti karitativna poslovna etika kao
etika post festum. to bi znailo, pustimo da posao donese svoje, a onda emo ve
nai naina kako se opravdati, i kako uiniti da nae djelovanje (poslovanje) bude
ope prihvaeno kao dobro, a mi budemo prihvaeni kao etini poslovni ljudi. Etika
bi u tom kontekstu bila poduzetniki faktor napretka. Nasuprot tome, zadaa pravo
voenog gospodarstva bila bi u najmanju ruku izbjei nejasnoe i strateke postavke
(linije), a etici omoguiti kako nastup prema (drugi poslovni subjekti) vani, tako i
unutra (poboljanje stanja unutar same tvrtke, meu ljudima, te stavljanje naglaska
na brigu o njima, na motiviranost, poticajnost,). Naalost, opet ostaje upitno je li
konani cilj istinski traiti humane crte i osobne vrijednosti suradnika u perspektivi
normativne logike meuljudskih odnosa ili pak instrumentalnu vrijednost u korist
logike napretka. Svakako bi korporativna socijalna odgovornost bila dobra, ukoliko
si je moemo priutiti. Ulrich ovdje upuuje na sintagmu kola dobiti, ili u
narodno-gospodarskoj varijanti kola socijalnog produkta, koji prvo mora biti
ispeen, prije nego ga se moe podijeliti. To znai: prvo omoguiti stjecanje dobara,
tipova ponaanja u poslovanju. Primjerice metafiziki tip, instumentalistiki tip,
paternalist, personalist, kulturharmonist, legalist
186
187
Uenje za poduzetnitvo
legitimno poduzetnikog djelovanja, ne samo kao korektivno samoogranienje u
pojedinanom sluaju. Stoga bi, integrativna poslovna etika trebala biti shvaena kao
permanentan proces bezuvjetne kritike refleksije i stvaranje plodnih normativnih
uvjeta za mogunost ivotno-slueeg poduzetnikog gospodarenja. Poduzetnitvo
bi tako trebalo postii vlastitu ivotnu sigurnost, i vlastiti napredak unutar trinog
natjecanja, posebice koristei legitimno-drutvenu i potpuno smislenu strategiju
poduzetnikog crpljenje resursa, nikada ne pomiljajui da, kad se jednom
takav pristup unutar poduzetnitva dohvati, dalje ne treba raditi na njegovom
usavravanju.30 Naprotiv, upravo nakon to poduzetnik dosegne odreenu razinu
etiko-legitimno-smislene osvijetenosti, na njoj ne treba stati, nego je mora dalje
razvijati, nikada ne mislei kako je dohvatio sve. Poslodavci moraju biti svjesni
svoje vrijednosti i znaaja kojim doprinose gospodarstvu i drutvenoj zajednici,
ali nikako ne bi smjeli smetnuti s uma one koji za njih rade (radnike) i zajednicu
za koju oni rade (drutvo), jer bez njih ni njihovo postojanje ne bi imalo smisla ni
svrhe.
Ulrich u okviru poduzetnike etike u pravcu integrativnosti uoava etiku
dvostupanjsku odgovornost. Prvi stupanj odgovornosti odnosi se na etiku
poslovanja, a temeljno obiljeje bi joj bilo kako pronai rentabilan put potpuno
socioekonomski smislenog i legitimnog gospodarenja unutar politiki ureenih
okvira. U takvom poslovanju ocrtavala bi se poduzetnika zadaa koritenja resursa.
Takva prvostupanjska odgovornost bila bi uokvirena drugim stupnjem odgovornosti.
Tonije, bila bi stavljena u kritiko propitivanje onoga to stoji u pozadini danih nam
uvjeta trinog natjecanja, koji bi nas vodili u rjeavanje poslovno etikih situacija
koje su obiljeene dilemom. U navedenom bi do izraaja dola suodgovornost, kako
struke tako i politikog ureenja, za etiki odgovorne standarde i okvirne uvjete
trinog natjecanja, to bi oznaavalo ordoliberalni angaman u pravcu vitalnopolitiki povezanog i ivotu slueeg trinog gospodarstva. Stoga se pitanje etike
u poslovanju mora kroz poslovno etika savjetovalita prije svega eksplicitno
metodoloki odrediti, kako bi bio mogu njezin daljnji razvitak, naravno sve uz
pretpostavku da e poslovni subjekti i firme ve na poetku pristati na definiranje
30
Ne mogu se oteti dojmu kako permanentnost u sustavu etike u
gospodarstvu slii zahtjevu za cjeloivotnim obrazovanjem. Tako promiljam kako
ovjek kao to treba biti spreman na cjeloivotno usavravanje i uenje, takoer
treba biti spreman i na etikoj, moralnoj razini sustavno cjeloivotno raditi na sebi.
188
Zbornik radova
vlastite pozicije (identiteta) u okviru odnosa nasuprot etikim standardima.31
Ekskurs: poduzetnik etiar
Na temelju ovog naeg hoda kroz integrativnu gospodarsku etiku nekako se sama
po sebi namee potreba za takvim poslovnim ljudima koji e istovremeno biti i
etiari ili u najmanju ruku dobro etiki potkovani. Jednim takvim, usuujem se
rei, pionirskim razmiljanjem bavi se Claudia Khler Emmert. Ona je neovisna
menaderica, zavrila je ekonomiju i drutvene znanosti u Augsburgu, bila
asistentica na Univerzitetu u Michigenu, konzultantica u nekim poznatim tvrtkama,
prije nego se preko nekih crkvenih institucija i organizacija poela interesirati za
gospodarsku etiku. Od 2000. do 2005. godine boravi na Institutu za gospodarsku
etiku u St. Gallenu.32 Ona jednostavno pokuava upozoriti na potrebu stvaranja
etiara specijalista za ulogu u poslovanju i menaderstvu. Ona napominje kako
se sline projekte ve moe nai kako u SAD-u, tako i u okvirima EU-a. Ukratko,
gospoa Emmert nudi naine i metodologiju za napredak u poslovanju i rjeavanju
poslovnih situacija, zatim razliite etike inicijative kroz publikacije unutar tvrtki,
intervjue s lanstvom i korisnicima, kao i postulate za praktino etiko poslovanje,
napominjui kako i nije ba najbolje rjeenje jednostavno preuzimanje praktinih
koncepata od drugih. Znai, okoristiti se, uvrstiti u svoje ideje, koncepte drugih nije
problem, ali jednostavno ih preslikavati nikako nee donijeti eljene rezultate, jer
svaki subjekt (tvrtka) jest specifikum za sebe i tako mu i treba pristupati.33 Smatram,
31
Usp. Y. Lunau, Unternehmensethikberatung, Metodischer Weg zu einem
praktikabeln konzept, Verlag Paul Haupt, Bern-Stuttgart-Wien, 2000.
32
Pokuavajui u kratkim crtama pokazati to bi i tko bi trebao biti poduzetnik
etiar sluit emo se disertacijom Claudije Khler Emmert, Unternehmensethiker
Schrittmacher zum legitimen Erfolg. Profil einer neuen Managementfunktion, Verlag
Paul Haupt, Bern-Stuttgart-Wien, 2006.
33
Slian sluaj preuzimanja tue ideje dogodio se i u mojoj koli. U jednom
trenutku kod nas u Hrvatskoj dolo je do nevjerojatnog interesa za etikim
kodeksima. Tako je i moja kola, htijui biti in, prvo pozvala osobu koja nam je
odrala predavanje o svemu tome i naravno preporuila da uvedemo etiki kodeks u
svoj kolektiv. Napravljeno je povjerenstvo na razini Nastavnikog vijea (zanimljivo
bez ijednog etiara i filozofa), te smo ve za tjedan dana na stolu imali etiki kodeks
koji smo trebali usvojiti. Neki od nas kolega ozbiljno smo prouili skoro 30-tak
189
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
budui da postoji etiki kodeks poslovanja koji nudi Hrvatska gospodarska komora,
kako ne bi bilo dobro da taj kodeks jednostavno preuzmu (u cijelosti) poslovni i
gospodarski subjekti. Najbolje bi bilo da se s njime poslovni i gospodarski subjekti
okoriste te na temelju njega donesu svoje kodekse.
190
Van Rensselaer Potter je svoju bioetiku nazvao most prema budunosti, mislei
pritom i na premoivanje jaza koji se stvorio izmeu prirodnih i humanistikih
znanosti, izmeu etike i prava, razuma i vjere, ljubavi i ivota koje Sgreccia naziva
poruenim mostovima koje treba obnoviti. Fra Luka Tomaevi e u predgovoru za
ve spomenuto Potterovo djelo Bioetika most prema budunosti rei i ovo:
Bioetika se toliko proirila na sve tijekove ivota i poela proimati znanost,
znanstvena istraivanja, tehniku, potom je kruila po bolnicama i laboratorijima,
da bi se proirila na industriju, pa ak i na trgovinu i samo bankarstvo.36
Fra Luka konstatira da je bioetika danas napravila dobre korake te da je potaknula
i u ispravan odnos postavila znanje, etiku i drutvenu primjenu. Posebice
drim zanimljivim dio gore citiranog teksta koji u izravan odnos s bioetikom
stavlja i industriju, trgovinu, bankarstvo, a samim tim bioetiku dovodi u vezu s
gospodarstvom pa je tako mogue govoriti i o dodirima integrativne gospodarske
etike i integrativne bioetike. Fra Luka nam jasno podcrtava Potterove zasluge za
odjek imena bioetika na amerikom tlu, ali jednako mu odaje priznanje i zato to
je bioetika preuzela povijesno-socijalnu ulogu jer je ukazivala na socijalno-etike
probleme.
Obje govore o potrebi orijentacijskog znanja (orijentacije openito), obje direktno
ili indirektno govore o potrebi razvoja ljudske svijesti (kolektivne i pojedinane)
o kojoj, kako smo to izloili, govore i etiari dotaknuti u ovom radu, nadalje
govore o odgoju, obrazovanju (obrazovne ustanove), meuljudskim odnosima
(komunikacija), ekologiji i okoliu, razvoju civilnog drutva, odrivom razvoju i
naprosto nemamo vremena. Za bolju informaciju dovoljno je sagledati izdanja
koja nam u zadnjih desetak godina nudi biblioteka Bioetika u izdavakoj kui
Pergamena u Zagrebu.
35
Ovu definiciju su iznjedrili profesor Ante ovi i njegov asistent Hrvoje
Juri (2009). Imao sam ast da sam je uz njihove parafe dobio u trenutku njezina
nastanka.
36
Van Rensselaer Potter, Bioetika most prema budunosti, str. 15.
191
Uenje za poduzetnitvo
opstanku svijeta i ovjeka itd.
U zakljuku svoje disertacije Etika odgovornosti Hansa Jonasa Hrvoje Juri kae:
Osim toga, biomedicinski i ekoloki problemi, ako su bioetiki artikulirani, nuno
se prepoznaju i kao ekonomski i politiki problemi, tako da bioetika, ispravno
shvaena, moe imati vanu ulogu u raskrinkavanju jedinstvenog ali troglavog
tehnoznanstveno-ekonomsko-politikog sklopa koji vlada dananjim svijetom, kao
i u djelovanju u pravcu oslabljivanja njegove moi, tj. svemoi.37
Stoga bi bilo dobro, to smatram vie nego potrebnim, im prije definirati mjesto i
ulogu integrativne gospodarske etike u okviru integrativne bioetike kao i mogue
doprinose prve drugoj. Neke od tih doprinosa smatram da sam dotaknuo, podvukao
i naglasio ve u ovom radu, pogotovo u njegovu prvom dijelu, koji se izravno bavi
integrativnom gospodarskom etikom. Za daljnje korake u tom pravcu svakako bi
bilo dobro podrobno upoznavanje s radom Instituta za integrativnu gospodarsku
etiku u St. Gallenu u vicarskoj, kao i direktno stupanje u kontakt s njegovim
direktorom i osnivaem Peterom Ulrichom. Posebice vanim smatram injenicu
koju sam napomenuo jo na poetku ovoga rada: tumaei svoju ideju integrativne
gospodarske etike Ulrich kae da je cilj politike trinog natjecanja zagarantirano
otvoreno trite i institucionaliziranje slobodnog trinog natjecanja, ali se pita to je
s kulturnim, duhovnim, svjetonazorskim, socijalnim, socio-ekolokim i ekolokim
standardima, koji trae ukljuenje svakog ovjeka i drutva u cjelini, kao nositelja
odgovornosti. Takav Ulrichov stav i bez njegova spoznanja ili bavljenja bioetikom
(integrativnom bioetikom) dovodi u direktnu vezu njegov koncept integrativne
gospodarske etike s integrativnom bioetikom.
Iznimno interesantnim doprinosom u tom pravcu smatram ve spomenuto djelo
Christofa Arna Ethiktransfer.38 Premda izrazito ne dotie pojam integrativnosti
i premda je nejasan u pogledu pojma primijenjena etika, zato je itekako
jasan o potrebi interdisciplinarnosi, transdisciplinarnosti ili, kako on to kae,
etikih transfera, uzrokovanih rastuom potrebom za etikom u znanosti, tehnici,
tehnologiji, bolje reeno, za etikom orijentacijom i etikom kritikom refleksijom
37
H. Juri, Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010., str.
313.
38
Usp. Christof Arn, Ethiktransfer, str. 9-20.
192
Zbornik radova
unutar navedenih podruja. Arn je i sam svjestan nejasnoe pojma etiki transfer,
ali je svjestan potrebitosti pronalaenja mjesta za etiku unutar znanosti, tehnike,
tehnologije, koji e na taj nain biti podvrgnuti sustavnoj kritikoj refleksiji. Ulrich
e svojom integrativnom gospodarskom etikom otii jo korak dalje i dopustiti
da razliite perspektive (pluriperspektivnost), kroz razliita podruja koja se ne
mijeaju i ostaju jasna i samostalna, na razini inter-, multi- i trans-disciplinarnosti
ponude rjeenja za svijet i ovjeka. Ulrich je naravno, prije svega, orijentiran na etiku
u gospodarstvu, ali ne vidim nikakvu prepreku da se njegovi stavovi (integrativne
gospodarske etike) ne uklope u obrise integrativne bioetike. Nejasnoe, dakako,
postoje pogotovo u pogledu na pojmove primijenjena i podruna etika, kao i u
pogledu na etike i moralne refleksije, te to u svemu tome nudi ili moe ponuditi
bioetika. Premda je moment integrativnosti (metodologija integrativnosti) prisutan
u oba pristupa, irina kojom se bave kao i perspektive koje ukljuuju nisu im ni
priblino iste, to ne znai da se u pojedinim momentima ne preklapaju, to samo
potvruje mogunost da i oni autori i pokuaji koji nam na prvi pogled ne izgledaju
da imaju ita zajedniko s bioetiarima, mogu bioetici i bioetiarima biti inspirativni
sugovornici.
Temeljnu razliku izmeu integrativne gospodarske etike i integrativne bioetike
vidim u irini koju obuhvaaju. Dok se integrativna gospodarska etika zadrava
unutar prie o gospodarstvu i ekonomije kao znanosti, te na taj nain (s te toke
gledita) pokuava u interakcijama i integracijama ponuditi bolje ureenje za svijet
i ovjeka, bioetika se nadvija poput plata (ne u smislu prikrivanja neega, nego
u smisli zaokruenosti) nad sveukupnim pokuajima, problemima i zahtjevima
te trai orijentaciju u interakciji znanstvenih i kulturnih perspektiva u moralnim
dilemama koje se odnose na ivot u cjelini i uvjete njegova odranja.
Literatura:
Arn, Christof (2006): Ethiktransfer. Mitgestaltung von organisationalen
und gesellschaftlichen Strukturen durch wissenschaftliche etische Reflexion.
Zrich: Verlag Regger.
ovi, Ante (2004): Etika i bioetika, Zagreb: Pergamena.
Khler Emmert, Claudia (2006): Unternehmensethiker Schrittmacher zum
193
Uenje za poduzetnitvo
legitimen Erfolg. Profil einer neuen Managementfunktion. Bern-StuttgartWien: Verlag Paul Haupt.
Fischer, Peter (2006): Politische Ethik. Mnchen: Wilhelm Fink Verlag
Mnchen.
Juri, Hrvoje (2010): Etika odgovornosti Hansa Jonasa. Zagreb: Pergamena.
Servan-Screiber, Jean-Jacques (1981), Svjetski izazov, Zagreb: Globus
Lunau,York (2000): Unternehmensethikberatung. Metodischer Weg zu
einem praktikablen Konzept. Bern-Stuttgart-Wien: Verlag Paul Haupt.
Marini, Mile (2009): Etika u gospodarstvu i odgovornost za budunost
(integrativni procesi), Bilten Udruge aka Franjevake klasine gimnazije
Visoko Zagreb, Zagreb, 2009, br. 11.
Potter, Van Rensselaer (2007): Bioetika most prema budunosti. Rijeka:
Medicinski fakultet u Rijeci, Katedra za drutvene znanosti, Hrvatsko
drutvo za kliniku bioetiku, Hrvatsko bioetiko drutvo, Meunarodno
udruenje za kliniku bioetiku (ISCB).
Ulrich, Peter (2001): Integrative Wirtschaftsethik. Grundlagen einer
lebensdienlichen konomie. Bern-Stuttgart-Wien: Verlag Paul Haupt.
http://www.iwe.unisg.ch/org/web.nsf/wwwPubPersonen/1DE4724333065
4E9C1256
Zbornik radova
of meaningfulness of our economizing, and the question of how much can our
economizing be justified in relation to the others, which would be the question of
legitimacy. As a central challenge for integrative economic ethics and its reflection,
the question about the environment and inadequate evaluation of the responsibility
towards nature can certainly be raised. By that alone, we come to the bioethical
viewpoint within the idea of integrative economic ethics. In that way, it unavoidably
becomes not only one of the bioethical footholds, but it can be placed within the
frames of (integrative) bioethical discourse.
Key word - Peter Ulrich, integrative economic ethics, principle of responsibility,
world ethos, politics, economics, economy, (integrative) bioethics
194
195
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Mladen Nikolaevi,
Obrazovna grupa Zrinski, Zagreb, Republika Hrvatska
mladenn@katarinazrinski.hr
Uvod
Globalizacija koja se posljednjih godina oituje u svim porama drutva, postavlja
brojne izazove i u podruju sporta. Sve vea popularnost ragbija kod nas razlog je
da istaknemo njegov pozitivan utjecaj na razvoj mladog ovjeka. Ragbi je iznimno
dinamina i strukturalno zahtjevna igra. Stoga, kroz kratki povijesni pregled te
logiku igre i korelaciju ragbija s razvojem poduzetnikih kompetencija, nastoji
se svima pribliiti ovaj sport i istaknuti ekonomski aspekt bavljenja ragbijem kod
196
Mladen Nikolaevi
Mladen Nikolaevi
197
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
mladih. Pozitivni uinci proizlaze iz injenice da je ragbi timski sport. Dakle, nuan
je timski rad kao i sposobnost preuzimanja rizika za uspjeh odnosno neuspjeh
momadi. Brojna pravila zahtijevaju od igraa potivanje ne samo suigraa ve i
protivnika. Jasno je da ove osobitosti ragbija izravno utjeu na osobnost mladog
ovjeka, a u konanici to su osobine primjenjive u svijetu poduzetnosti i razvoja
poduzetnih ideja.
Razvoj poduzetnikih vjetina kroz sport ragbi kao primjer dobre prakse
Povijesni pregled
Nastanak ragbija se pripisuje Webbu Ellisu iz Rugby-a 1823 (Flander, 1977).
Igrajui jednu od varijanti nogometa, uzeo je loptu u ruke i poeo trati. Trofej
uruen pobjedniku svjetskih prvenstava nosi njegovo ime, a memorijalna ploa
ispred kole u Rugby-u obiljeava njegov pothvat. Najstariji ragbi klub je Dublin
University Football club osnovan 1843. u Irskoj. Najstariji ragbi klub u Engleskoj
je Blackbeath Rugby Club osnovan 1858. a sudjelovao je u stvaranju Engleskoga
nogometnog saveza 1863. Kada je postalo jasno da e taj Savez zabraniti igranje
loptom rukama te obaranje i dranje protivnika, Blackbeath se povukao iz Saveza.
Isto su uinili ostali ragbijaki klubovi, uinivi tako zavrni korak u odvajanju
nogometa i ragbija. Prva slubena pravila ragbija napravio je 1871. Rugby
Football Union. Uskoro su poeli nastajati i prvi ragbijaki savezi u dravama s
ragbijakom tradicijom. Godine 1886. osnovan je International Rugby Board koji
je i slubeno postao vrhovna grana ragbija u itavome svijetu 1890. godine kada ga
je RFU priznao. Prijelaz iz amaterizma u profesionalizam imao je snaan utjecaj
na mentalitet igraa, a i navijai su poeli masovno pratiti svoje reprezentacije na
natjecanjima. Brojne tvrtke postale su sponzori klubovima, koji su na taj nain
postali bogatiji, a njihove domae utakmice poeo je pratiti sve vei broj gledatelja,
posebno u engleskom Premiershipu. Danas u svijetu postoji registriranih ragbi
igraa preko 3 mil. a igra se u vie od 80 zemalja na svim kontinentima. Dodatnu
popularnost ragbi stjee ulaskom u olimpijsku obitelj sportova te se prvi put oekuje
na olimpijskim igrama 2016. godine.
198
Mladen Nikolaevi
Sport je natjecateljska aktivnost koja za glavni cilj ima razviti sve sposobnosti
sportaa (motorike, kognitivne i konativne) u svrhu postizanja vrhunskog sportskog
rezultata. U ragbiju, cilj igre svake momadi, koje su sastavljene od po 15 igraa,
postizanje je to vie bodova tijekom utakmice, a momad koja ostvari vei broj
bodova proglaava se pobjednikom (Flander, 1977.).
Kroz logiku igre ragbija, mogue je povui mnogo paralela, odnosno istaknuti
nain na koji se kroz sport razvija poduzetnika kompetencija (znanja, vjetine i
stavovi) kod mladih sportaa, a koja je iznimno vana u svim aspektima ivota za
razvoj samopouzdane i odgovorne osobe, sposobne za timski rad. Osnovna logika
ragbija je prenoenje lopte timskim radom igraa na protivniku stranu, pri emu je
glavni cilj poloiti loptu na prostor u kojem se postie bod. Kroz timski rad, igrai
razvijaju svoje poduzetnike vjetine: odgovornost, inovativnost, preuzimanje
rizika, komunikativnost, samopouzdanje i mnoge druge. Odgovornost je iznimno
vana osobina koju nositelji igre ragbija moraju posjedovati, a vee se uz njihovu
sposobnost preuzimanja rizika za uspjeh odnosno neuspjeh momadi, uz nuno
potivanje pravila igre i protivnika (ugi, 2000.). S jedne strane igrai moraju biti
samostalni i odgovorni za vlastitu igru, dok s druge strane moraju razviti sposobnost
za timski rad, bez kojega nijedna momad ne moe uspjeti. Svaki igra unutar
momadi ima svoju ulogu, a koja je usmjerena prema pobjeivanju protivnika
odnosno iskoritavanju njegovih slabosti. Svaku momad ine napadaka i
obrambena formacija. Glavna uloga napadaa je osvajanje i ouvanje posjeda lopte
dok je uloga brania napredovanje prema protivnikom golu tranjem s loptom u
rukama, dodavanjem suigraima ili napucavanjem lopte nogom, pri emu je cilj
postizanje boda. Igrai moraju biti svjesni svoje uloge u timu i njenog utjecaja na
uspjeh momadi, pri emu moraju teiti poboljanju kvalitete, odnosno uspjenosti
cijelog tima. Takoer moraju znati preuzeti rizik, biti svjesni okruenja u smislu
obrane i napada (ugi, 2000.). Njihova zadaa je takoer i promocija tima te
voenje rauna o opremi namijenjenoj za igru (ugi, 1996.). Kako bi momad
postigla vrhunske rezultate, nuno mora funkcionirati kao tim, odravajui dobru
komunikaciju, potovanje, meusobno se motivirati te se neprestano poticati na
napredovanje odnosno usavravanje, bez ega je nemogue postii vrhunske
rezultate.
Mladen Nikolaevi
199
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Kapetan momadi najvanija je karika koja vodi cijeli tim prema pobjedi kao
glavnom cilju. Njegova uloga ogleda se u razvijanju i odluivanju o strategiji igre
(tehnika i taktike u sportu), ukazivanju na pogreke i njihovo ispravljanje, a kao
najvanija istie se njegova uloga motivatora odnosno voe koji mora postojati
u svakom timu (Horga, 1993.). Kapetan momadi koordinira igru u obrani i
napadu na nain da sve prednosti i mane svojih suigraa stavi u funkciju rjeavanja
situacijskih zahtjeva na terenu, ba poput uspjenog menadera nekog poduzea
koji svojim odlukama utjee na poslovni rezultat trine utakmice.
Zakljuak
Kako bi se dao odgovor na pitanje to sport ini pogodnim oblikom utjecaja
na razvoj poduzetnosti kod mladih opisana su, uz kratak povijesni kontekst,
pravila i logika ragbija te njegov utjecaj u razvoju poduzetnikih kompetencija
mladih sportaa. Karakteristike ove sportske igre imaju univerzalnu vrijednost i
primjenjivost u drugim podrujima ljudskog djelovanja. Pri tome se istie timski rad,
sposobnost preuzimanja rizika te snaan motiv i vjetina pronalaenja adekvatnih
rjeenja u konkretnim situacijama. Sport kao takav posjeduje iznimnu vrijednost
u stvaranju poduzetnikih osobina (inovativnost, odgovornost, komunikativnost,
napredovanje...) koje svoju primjenjivost pronalaze u svim podrujima ivota.
Izreka: Zdrav duh u zdravom tijelu (lat. Mens sana in corpore sano) na najbolji
nain prezentira utjecaj sporta u formiranju uspjenog poslovnog mladog ovjeka.
Literatura
Flander, Marijan, ur. (1975 - 1977). Enciklopedija fizike kulture, Jugoslavenski
leksikografski zavod, Zagreb
Horga, Smiljka (1993). Psihologija sporta, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb
ugi, Zoran (1996). Uvod u sociologiju sporta, Drutvena istraivanja, Vol.5
No.5-6 (25-26), Zagreb
ugi, Zoran (2000). Sociologija sporta, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb
200
Mladen Nikolaevi
Mladen Nikolaevi
201
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Saetak - kakvo obrazovanje treba poduzetnik? Gdje i kako stei to znanje? Moe
li se to znanje stei itajui amerike knjige, radei u nekim institutima ili kroz
predavanja na fakultetima? Ne moe, zato treba provoditi stalna istraivanja u
realnom poslovnom ivotu, u poduzetnikim laboratorijima, poduzetnikim
inkubatorima i tehnolokim parkovima? Uobiajeno da je da se u poslovnim
kolama menadment, organizacija i ostali zadaci poduzetnika prouavaju na
statian nain, kroz jedno tipino poduzee i tipine aktivnosti koje se odvijaju
u svakom poduzeu. Meutim, ne postoji tipian menader ili poduzetnik niti
tipino poduzee. Poduzee je sustav, ivi organizam koji se stalno mijenja, raste
i razvija se. U poslovnom ivotu poduzea odvijaju se neprestano dinamika,
turbulentna gibanja, a unutar poduzea odvijaju se dinamiki poslovni procesi.
Sve se to odvija u jednoj vrlo promjenjivoj okolini.
Svaka faza razvoja poduzea ima svoje znaajke u nainu rada, organizaciji i
rukovoenju te svaka faza treba menadera posebnih karakteristika.
Zato poduzetnitvo treba prouavati na dinamian nain, vezano uz promjene
poduzea tijekom rasta i razvoja. Tijekom tih faza, kao to se mijenja poduzee
mora se mijenjati i poduzetnik. Ako se ne mijenja, ako nema znanja i sposobnosti
da se mijenja, tada poduzetnik postaje konica i problem u svom poduzeu.
202
Marijan Oani
203
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
jedino oni koji su na temelju svoje poduzetnike ideje osnovali poduzee (obrt ili
trgovako drutvo), zapoeli poslovati, boriti se na tritu i zapoljavati, zasluuju
da ih se nazove poduzetnicima. O tome govori ve 1889. i dr. Bla Lorkovi u
knjizi Poela politike ekonomije ili nauke opega gospodarstva. U toj knjizi dr.
Lorkovi opisuje i naela funkcioniranja gospodarstva, te znanja koja poduzetnik
mora imati.
204
Marijan Oani
Marijan Oani
205
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
206
Marijan Oani
207
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Za novi nain obrazovanja trebamo stei nova znanja. Ta nova znanja ne mogu
se stei na nekim uobiajenim mjestima gdje se treniraju treneri, jer se tamo
dobivaju samo razliite tehnike i trikovi. A znanja se ne mogu dobiti niti samo
itajui raznu ameriku poslovnu literaturu, jer u toj literaturi nema nita o
hrvatskom poduzetnitvu niti uvjetima u kojima posluju nai poduzetnici (a niti
poduzetnici iz drugih malih zemalja). Poslovna iskustva i znanja steena na tritu
od 300 milijuna stanovnika i nekoliko tisua milijardi dolara ne mogu se kopirati
na nain copy-paste na jedno malo, siromano trite od 4,5 milijuna stanovnika.
208
Marijan Oani
Kako se, onda, mogu dobiti prava znanja koja su nuna naim poduzetnicima? Tako
da se temeljna znanja iz zapadnog poslovnog svijeta nadopunjuju znanjima koja
e se stei istraivanjem naeg poduzetnitva.
Kako se moe istraivati nae poduzetnitvo? Naalost, gotovo sve znanstvene
metode koje se koriste za istraivanje poduzetnitva su uobiajena anketarska
istraivanja, koja se provode iz kabineta slanjem anketnih upitnika putem Interneta.
A rezultati takvih istraivanja su u veini sluajeva znanstveno bezvrijedni, jer
uzorak na kojem se provode istraivanja, odnosno odgovori koji su na taj nain
dobiveni, ne predstavljaju reprezentativni uzorak. Na taj nain se moe dobiti vrlo
malo upotrebljivih spoznaja o poduzetnitvu.
Najbolji laboratorij za istraivanje hrvatskog poduzetnitva su nai poduzetniki
Marijan Oani
209
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
dynamic way through the growth and development of enterprise. During these
phases, entrepreneurs should change as well, together with their company. If they
are not capable of change and adjustment, or if they do not posses the ability to
change, then entrepreneurs become a problem for the company.
Time se mogu dobiti dragocjena znanja, koja se zatim mogu prenositi kroz razne
oblike poduzetnikog obrazovanja.
Zakljuak
210
Marijan Oani
Marijan Oani
211
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
djecji.vrtic.markusevec@zg.t-com.hr
212
213
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
UVOD
Suvremena strategija obrazovanja temelji se na naelu cjeloivotnog uenja. Obzirom
da znanja steena u tradicionalnom obrazovnom sustavu zastarijevaju, uoena je
potreba za uvoenjem novih sadraja i poticaja u postojei odgojno-obrazovni sustav.
U okviru Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva koji je Vlada
Republike Hrvatske prihvatila 2. travnja 2009. godine, Ministarstvo gospodarstva,
rada i poduzetnitva (MINGORP), koje sustavno podupire razvoj poduzetnitva i
poduzetnike kompetencije, pokrenulo je projekt Obrazovanje za poduzetnitvo
koji se provodi u suradnji s poduzetnikim centrima, poduzetnikim inkubatorima,
obrazovnim i srodnim institucijama po upanijama kontinuirano od 2002. godine.
Prepoznavi referentnost Obrazovne grupe Zrinski, MINGORP joj je povjerio
realizaciju provedbe projekta Djeji tjedan poduzetnitva senzibilizacija
uenja za poduzetnitvo u djejim vrtiima i osnovnoj koli. U projektnom timu za
provoenje projekta u predkolskim ustanovama svoje mjesto su nali specijalisti
s obrazovnog, ekonomsko-poduzetnikog podruja iz Visoke kole za ekonomiju,
poduzetnitvo i upravljanje Nikola ubi Zrinski, a iz predkolskog odgoja, iz
djejeg vrtia Markuevec (Zagreb).
Potreba za ovakvim projektom potvrena je i u novom Nacionalnom okvirnom
kurikulumu za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i
srednjoj koli, a kojem je jedan od osnovnih ciljeva usklaenost s potrebama i
razvojnim ciljevima hrvatskog drutva i razvojnim potrebama pojedinca. Jedna od
osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje koje je odredila EU, a
obrazovna politika RH prihvatila i navodi ih u Nacionalnom okvirnom kurikulumu
je inicijativnost i poduzetnost. Ta se kompetencija odnosi na sposobnost pojedinca
214
215
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
DV Markuevec, Zagreb,
Centar za predkolski odgoj Vinkovci, DV Stribor,
DV Biokovsko zvonce, Makarska,
DV Zraka sunca, Krievci.
216
DV Markuevec, Zagreb,
DV Ciciban, ibenik,
DV Olga Ban Pazin,
Centar za predkolski odgoj Osijek, DV Sjenica.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
217
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
dogovorili: jedan dio poloili su u banku i otvorili tednu knjiicu, darovali u
humanitarne svrhe, otili na izlet ili u posjetu, kupili igrake za grupu i sl., a vrlo
je vano istaknuti da je svako dijete osobno bilo nagraeno kako bi neposredno
osjetilo nagradu za uloeni trud.
Izuzetno vrijedne su bile opservacije i djeje rasprave, odnosno na koji su nain
djeca vrednovala sebe i druge:
3. Prodaja proizvoda
218
6. Promotivne aktivnosti
Promotivne aktivnosti pratile su provoenje projekta od samoga poetka. Zajedniki
su izraivani plakati putem kojih su roditelji i lokalna zajednica obavjetavani
o svakodnevnim aktivnostima i dogaanjima u vrtiu. Djeca su, zajedno s
Jasna Pekli i Dinka Vujatovi
219
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
U ZLATNIM RUKAMA
NAIN TRUDI.
ZA MAMU, TATU
I SUSJEDU KATU.
ZA SVAKOG PONETO
IZRADIT EMO VJETO.
REFREN:
LAVOVI, TIGROVI
I OGRLICE RAZNE
NAE SU POLICE
I ZATO DOITE U
DJEJI VRTI SJENICA
220
SJENJAK 8, OSIJEK
221
Uenje za poduzetnitvo
7. Karakteristike novca
U formiranom centru banke, pote, trgovine i trnice djeca su se kroz simboliku
igru imala prilike upoznati s novcem i njegovim karakteristikama (izgled, vrijednost,
namjena). Izraivale su se novanice, tedne knjiice, kartice za bankomat, a u
posjeti pravoj banci bili su upoznati s postupkom otvaranja tedne knjiice.
Literatura
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014., Vlada Republike Hrvatske, 2010.g.
Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno
i srednjokolsko obrazovanje, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, 2010.g.
Zbornik radova
Slunjski, E. (2008). Djeji vrti zajednica koja ui. Zagreb, Spektar media
Kljune rijei - Kindergarten, Entrepreneurship, sensitization
222
223
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
224
Mirjana Posavec
225
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Danas je, moda vie nego ranije, potrebno pratiti nove trendove u kulturi,
obrazovanju, gospodarstvu, tehnologiji jer drutvo treba iroko obrazovane kadrove
pripremljene za nove promjene, to zahtijeva razliite i inovativne pristupe u
uenju. To ukljuuje stjecanje novih vjetina i kompetencija. U kolama, mladi ljudi
razvijaju kompetencije kako bi bili odgovorni i motivirani za donoenje odluka koje
imaju pozitivan utjecaj na njih, ali i na druge. Odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo
zapoinje u primarnom obrazovanju, nastavlja se u srednjoj koli te prua mogunost
da uenici povezuju svoje uenje sa stvarnim, ivotnim situacijama. Kombinira
uenje u koli i sudjelovanje u radu ire zajednice, ukljuujui i poslovni svijet,
te uvruje relevantnost i vrijednost onoga to se ui u nastavnom programu.
Prema Gardneru (2000.), kljuni element uspjenog obrazovanja jest put koji
odreuje ishode pouavanja, ali i naine kako doi do postavljenih ciljeva.
Dogovorene smjernice i standardi ine kolu uspjenom, a kole koje ukljuuju
roditelje, lokalnu zajednicu i vanjske partnere u upravljanje kolom imaju ogroman
utjecaj na standarde, dok brzi razvitak znanosti i tehnologije, razvitak proizvodnje,
novi proizvodni i drutveni odnosi danas trae odgoj za poduzetnitvo. Godine 2005.
objavljena je Preporuka Europskog Parlamenta i Vijea u kojoj su predstavljene
zajednike europske preporuke za kljune kompetencije. Rezultat dogovora
Komisije i Parlamenta Europske unije (EU) o okviru kljunih kompetencija je
Europski okvir za kljune kompetencije. Jedna od kljunih kompetencija jest
i poduzetnitvo, a u Republici Hrvatskoj javlja se po prvi puta u Nacionalnom
okvirnom kurikulumu kao meupredmetna tema.
Uenike zadruge
Svrha je radnog odgoja svakog pojedinca da osim tjelesne, intelektualne, moralne
i estetske razine ovlada kulturom koja e ga osposobiti za ekonomian, kreativan i
poduzetniki rad. Radni odgoj i odgoj za poduzetnitvo (young entrepreneurship)
zauzimaju vano mjesto u odgojnome procesu i isto tako trebaju zauzeti vano
mjesto u teoriji odgoja. Naroito u radu s dragovoljnim skupinama u izvannastavnim
i izvankolskim aktivnostima u kojima mladi svojim odnosom jame energetski
potencijal, a voditelji i kola profesionalnu razinu odgovornosti pojedinca (Petak,
2005.).
226
Mirjana Posavec
Mirjana Posavec
227
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
228
Mirjana Posavec
Mirjana Posavec
229
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Mirjana Posavec
Mirjana Posavec
231
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Vie je vanija uloga zadruga kao medija za prijenos mnogih ciljeva i rjeenja EU
na poljima kao to su politika zapoljavanja, socijalna integracija, ruralni razvoj,
pa je stoga nuno da ueniko zadrugarstvo zauzme vanije mjesto u kurikulumu
obrazovanja.
232
Mirjana Posavec
Mirjana Posavec
233
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
234
Mirjana Posavec
Znaenje
Europska unija
Global Entrepreneurship Monitor
International Co-operative Alliance
Literatura:
1.
2.
Biljan, N. (1984). Odgojna funkcija uenike zadruge. Zagreb:
kolske novine.
3.
Coduras Martinez, A. et al. (2010). (GEM) Special Report: A Global
Perspective on Entrepreneurship Education and Training http://babson.acrobat.
com/p25946848/ (12.3.2011.)
4. Campbell, J. (2009). Co-operative school models. Department for Children,
Schools and Families Publications http://publications.education.gov.uk/
default.aspx?PageFunction=productdetails&PageMode=publications&Produ
Mirjana Posavec
235
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
14.
15.
site)
6.
7.
International Co-operative Alliance. Revisions Statement on the Cooperative Identity ICA Coop (Web site) http://www.ica.coop/coop/principlesrevisions.html (26.kolovoza 2010.)
8.
Laue, K.(2006). Entrepreneurship in kindergarten and primary schools
in the county of Telemark. Entrepreneurship Education in Europe: Fostering
Entrepreneurial Mindsets through Education and Learning Oslo, 26-27 October
2006. (10. travnja 2011.)
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/support_measures/training_
education/oslo/ws1_04_laue_en.pdf
9.
Munjiza, E. (1995). Motivacija uenika za rad u uenikoj zadruzi.
Antun Petak, (Ur.), Prinosi obnovi uenikog zadrugarstva: zbornik strunih i
znanstvenih priloga. Zagreb: Hrvatska zajednica tehnike kulture.
10. Peko, A., Munjiza, E., Cindri, M. (2005). Uloga uenikih zadruga u
razvijanju samopotovanja. Zbornik Uiteljske akademije u Zagrebu, 7 (1), 7-33.
11.
Petak, A., Hajsok, A. (2006). Uloga, djelatnost i ustroj uenike zadruge
to je uenika zadruga? Neobjavljen rad za potrebe Seminara za voditelje
uenikih zadruga Uenika zadruga, nacionalna asocijacija i program
poticanja, Sredinji odbor uenikog zadrugarstva Republike Hrvatske, Pore,
18.-21. sijenja 2006.
12.
Petak, A. (2005). Smisao, svrhe, razvoj i ustroj uenikog zadrugarstva.
eljko Mataga (Ur.), Zadruni prirunik Zagreb (str. 80-91). Zagreb: Hrvatski
savez zadruga.
13.
Popp. S. (2006). Junior Achievement K-6 programme. Entrepreneurship
Education in Europe: Fostering Entrepreneurial Mindsets through Education and
Learning Oslo, 26-27 October 2006.
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/support_measures/training_
education/oslo/ws1_03_popp_en.pdf (10. travnja 2011.)
236
Mirjana Posavec
http://europa.eu/legislation_summaries/employment_and_social_policy/
social_dialogue/l26018_en.htm (10.04. 2011.)
16.
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685, (10.04.2011.)
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Nacionalni okvirni kurikulum
Mirjana Posavec
237
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
238
Mirjana Posavec
239
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Introduction
The need for education for entrepreneurship at the J.J. Strossmayer University
in Osijek emerged from two almost parallel important insights: mushrooming
of educational programs in the field of entrepreneurship in the U.S.A. in late
1980ies and 1990ies, and that obvious development setback of Croatia, especially
eastern Croatia, cannot be solved without individual and institutional capacity for
entrepreneurial behaviour. This slash of global tendency and local needs opened
the door for introducing the educational program in entrepreneurship at the Faculty
of Economics in Osijek as early as 1989, what was the very first such program in
former Yugoslavia.
Real start in developing educational programs in entrepreneurship happened when
the Masters degree program in entrepreneurship, started in year 2000, because it
was a source for developing a critical mass of researchers in entrepreneurship, what
resulted in first doctoral thesis focused on entrepreneurship (from entrepreneurial
university, learning organizations to social entrepreneurship) as well as lecturers
specifically trained in applying pedagogies relevant for teaching/learning
entrepreneurship.
Bologna reform requested a re-design of undergraduate, graduate and postgraduate
educational programs, what was done in 2005. Through an intensive, years
long, TEMPUS funded, international collaboration39 the doctoral program
INNOVATIVENESS AND ENTREPRENEURSHIP was established in 2010 what
made J.J. Strossmayer University in Osijek the only higher education institution
in Croatia with the whole vertical of university education for entrepreneurship,
from undergraduate, graduate and postgraduate programs including doctoral
program. Close collaboration with Osijeks Centre for Entrepreneurship from its
establishment, as well as with Business Incubator (BIOS) in Osijek and Policy
39
Doctoral program INNOVATIVENESS AND ENTREPRENEURSHIP
is a joint program of J.J. Strossmayer University in Osijek, University of Turku,
University of Klagenfurt, University of Maribor and Durham University, based on
signed agreement among those higher education institutions providing mobility of
doctoral students. In developing the program, essential contribution was provided
by Allan Gibb (UK) and Jouko Havunen (Finland).
240
With such references, Osijeks team of researchers and educators participate in the
on-going European Entrepreneurship Educators Program 3EP, jointly with the
University of Turku (Finland), Aarhus School of Business (Denmark) and National
Council for Graduate Entrepreneurship (UK).
3EP project started in 2010 as a three years project with 4 partners. In this paper,
the experience of the J.J. Strossmayer University in Osijek with the 3EP will be
described, as well as the structure of this on-going project.
Rationale for starting European Entrepreneurship Educators Program
3EP
The need for providing support for entrepreneurship in secondary and tertiary
education institutions in Europe is well established in last decade and the debate
has moved onto the nature and quality of the support provided. The European
Commission has addressed the issues through series of discussions, expert groups
and surveys, and the arguments in favour of increasing and improving the support
for nascent entrepreneurs are reflected in policies and initiatives.
The European Entrepreneurship Educators Program 3EP contributes to three EU
collaborative processes: the Lisbon Agenda (in terms f increasing entrepreneurship
and developing entrepreneurial competences of individuals), the Oslo Agenda (in
terms of fostering entrepreneurial mindsets in students and educators) and Bologna
Process (in terms of making European higher education services more compatible
and comparable).
While the rationale for taking action is established, it is less clear how action
should be effectively undertaken to achieve the best results. The 2008 Survey
of Entrepreneurship Education in Higher Education in Europe carried out on
behalf of the European Commission found that less than a quarter of students are
involved in any form of entrepreneurship education and that there is a considerable
difference in quantity and quality of provision of entrepreneurship education in
Slavica Singer i Anamarija Deli
241
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
242
Activities
Long-term vision of the project is planned to be achieved through inter-related
activities in order to develop 3EP Fellows that are motivated and supported to
create change at personal, professional, institutional and national levels:
- Develop and implement pilot and subsequent summer academies
- Develop and implement the on-line network (inc. social networking
function)
- Create materials & on-line pedagogies and support tools
- Develop proven academy model and support for network
- Evaluate and share learning from the project (network and academies)
through the final think tank
Summer Academies
Three transnational entrepreneurship summer academies will be held during the
project period, in duration of one week. The first one was held in Turku, Finland
Slavica Singer i Anamarija Deli
243
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
in August 2010 (host: University of Turku), second one will be held in Aarhus,
Denmark in August 2011 (host: Aarhus School of Business) and the third one will
be held in Osijek, Croatia in August 2012 (host: J.J. Strossmayer University in
Osijek). Structure of the program can be seen on www.3ep.eu .
Participants in the academies will achieve 3EP Fellowship status, which entails
both obligations and rights, and they will become the vanguard of a network that
will eventually reach into every region of the EU. In the first academy held in
Turku, Finland in 2010 there were 53 participants, from 7 countries, and 25 of
them fulfilled requirements to get the status of 3EP Fellowships. There is already a
pool of transnational mentors of 50 educators from UK (mostly), Denmark, Finland
and Croatia. The transnational mentors are selected based on rigorous recruitment
criteria to ensure they have the knowledge and competencies to help Fellows create
change within their own institutions.
244
After first academy delivered in Turku, Finland in 2010, some intervention were
made in the design of the academy which will be delivered in Aarhus in August
2011.After third academy which will be run in Croatia in 2012, the final model will
be designed and be available online with all needed support materials.
Evaluation and sharing learning / dissemination (network and academies) through
245
Uenje za poduzetnitvo
final think tank
Following the final summer academy in Croatia in August 2012, the Strategic Panel
will invite representatives of all stakeholders (Alumni Fellows, Mentors, Higher
education institutions, Students, European Commission) in the project to consider
the main learning points from the project and what recommendations should be
made to national and EU policy makers with regard education for entrepreneurship.
The event will take a Think Tank approach to identifying the key issues for
dissemination.
Actors
3EP is a joint effort of four European partners who share their wealth of expertise and
experience to deliver all 3EP activities. The project is led by the National Council
for Graduate Entrepreneurship (NCGE), UK Paul Hannon, and supervised by the
European wide Strategic Panel.
National Council for Graduate Entrepreneurship (NCGE) was established in
2004, as a key driver for change in UK universities, by shaping the institutional
environment for enterprise and entrepreneurship and embedding good practices,
increasing the number of graduate businesses and informing regional and national
policies that affect enterprise. NCGE has an important impact on policy aspect of
developing entrepreneurial university concept not only in UK but internationally,
too.
Aarhus Entrepreneurship Centre at the Aarhus University, Denmark represents a
network of teachers from different departments of the Aarhus University, primarily
teachers from the humanities, the social science, the faculty of science and the
Aarhus School of Business, as well as from the health science and from the faculty
of theology. The network is active in developing new entrepreneurial teaching
methods and contents.
246
Zbornik radova
innovations support and SME education, with emphasis on industrial relations
and foresight. It hosts the secretariat of the European Council for Small Business
(ECSB) the Europes leading association for small business and entrepreneurship
educators and researchers.
International Centre for Entrepreneurial Studies at the J.J. Strossmayer University
in Osijek, Croatia was established as a part of TEMPUS funded project in 2010. It
is a virtual hub of all activities related to research of entrepreneurship and education
for developing entrepreneurship competences from undergraduate to postgraduate
level. Joint doctoral program in INNOVATIVENESS AND ENTREPRENEURSHIP,
started in 2010 is based on agreement among TEMPUS partners (J.J. Strossmayer
University in Osijek, University of Turku, University of Klagenfurt, University of
Maribor and Durham University) which enables high mobility of doctoral students
and faculty involved in the program.
Timeline
3EP project started in 2010 and will run till 2012, with three summer academies run
in each year and on-going activities of mentoring potential fellows.
Expected outcomes
3EP project will reach a minimum of 150 educators across Europe the first
academy held in Turku, Finland already provided one third of this quota. The pool
of transnational mentors is filling already (50) as well as 3EP Fellows. A sustainable
franchise model of academy will be provided online with all support materials for
post 3EP funding. A policy recommendations based on inputs lessons learned by
all stakeholders in the project will be presented in the final event which is planned
to for the end of the project.
Conclusion
Experience of the J.J. Strossmayer University in Osijek with 3EP project
is manifold:
Slavica Singer i Anamarija Deli
247
Uenje za poduzetnitvo
- There is a confirmation of the Porters competitiveness model - it
is very important to be trained on the domestic market before
exiting to the international arena. Being active for 20 years in
research and education activities in the field of entrepreneurship,
brought to Osijeks team knowledge and skills needed to
participate as a relevant player on international scene.
- Without research activities it is not possible to work on
development of educational content, pedagogies, educators and
business model for delivering educational programs.
- Commitments on individual level, collaboration capacity and
availability of open sources of knowledge are essential for acting
as change agents in order to develop entrepreneurial culture of
institutions (like entrepreneurial university, entrepreneurial
business, entrepreneurial local government).
Being in the middle
achieved objectives
will create a proven
entrepreneurship for
across Europe.
Zbornik radova
Entrepreneurship Education in Europe: Fostering Entrepreneurial
Mindsets Through Education and Learning, Final Proceedings
of the Oslo Conference, 2006
Survey of Entrepreneurship Education in Higher Education in
Europe, 2008
Towards the Entrepreneurial University, NCGE policy paper
No 3 http://www.ncge.com/files/biblio593.pdf
Literature
Braun, G., Diensberg, C., Kadler, S., Reichert, A., Wilde, K. (2006). Entrepreneurship
Education Challenge for Universities in the 21str Century, Rostock Working
Papers on Economic and Human Resource Development No 25, Hanseatic Institute
for Entrepreneurship and Regional Development
Communication from the Commission to the Council and the European Parliament:
Delivering on the modernisation agenda for universities, education, research and
innovation, 10.5.2006.
Entrepreneurship in Higher Education: Especially in Nonbusiness Studies, Report of Expert Group to EC, March 2008
248
249
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
250
Mirko Smolji
251
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
UVOD
252
Mirko Smolji
Njihov bi rad trebao biti bolje prepoznat te bi trebali imati veu drutvenu podrku.
Mjera 7, koja se odnosi na jaanje suradnje i umreavanje obrazovnih institucija,
znanstveno-istraivakih i gospodarskih subjekata na programima poduzetnitva,
vrlo je vana i u jednom bitnom dijelu ovisi o znanstvenoj i tehnologijskoj politici
drave.
Znanost prerasta u temeljnu proizvodnu snagu drutva s obzirom da se mijenjaju
naini proizvodnje i odnosi meu ljudima, odnosi prema radu, sredstvima za rad,
kao i odnosi ovjeka prema prirodi. Stara tehniko-tehnoloka osnova i na njoj
utemeljene strukture odstupaju pred novom elektroniko-biotiko-genetikom
i robotiko-tehniko-tehnolokom osnovom. U tom sklopu dominantno mjesto
zauzimaju mikroelektronika, biotehnologija i genetski inenjering, fotonika i ostale
visoke tehnologije, koje izazivaju i promjene u strukturama svih vanih podruja
djelovanja u drutvu, u organizaciji i upravljanju, u svjetonazoru, pa sve do promjena
u nainu razmiljanja i pristupima u istraivanju i rjeavanju problema.
U kontekstu navedenog, kao i mjere 10, koja se odnosi na poveanje broja uspjenih
malih poduzea osnovanih iz poslovne prilike kao rezultata steenih kompetencija
za prepoznavanje prilike za dobar poduzetniki pothvat u poslovnom okruenju.
Inovativna znanost, sustav generiranja i komercijalizacije ideja te razvoj
poduzetnitva nune su pretpostavke za oporavak gospodarstva i smanjenje
nezaposlenosti.
Zbog navedenog, uspjeni razvoj poduzetnitva u drutvu moemo oekivati samo
u trokutu znanja (obrazovanju-istraivanju-inovacijama), odnosno uinkovitom
povezivanju znanstvenoistraivakih resursa s ostalim dijelovima drutvenog
i gospodarskog sustava gdje e se stvoriti uvjeti za nastanak novih tehnologija
i inovacija u obliku novih proizvoda, proizvodnih procesa i usluga u skladu s
programom odrivog razvoja i konkurentnosti na globalnom tritu.
Mirko Smolji
253
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
254
Mirko Smolji
Mirko Smolji
255
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
256
Mirko Smolji
257
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
258
Mirko Smolji
Mirko Smolji
259
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
260
Mirko Smolji
Mirko Smolji
261
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
262
Mirko Smolji
Mirko Smolji
263
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
INOVATIVNO PODUZETNITVO
264
Mirko Smolji
Mirko Smolji
265
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Broj dobrih modela koji prate faze razvoja novih poslovnih poduhvata i koji mogu
dati pouzdane
Literatura:
266
Mirko Smolji
267
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
http://www.hit.hr/web/
http://www.ukf.hr/
www.een.hr
In order to create synergies, the field of science and technology and innovation must
be interconnected with the policies in certain industries, as well as other important
areas for the development of society.
http://www.enterprise-europe-network.ec.europa.eu/index_en.htm
http://cordis.europa.eu/fp7/home_en.html
http://www.entrepreneurship.org
http://www.iglortd.org/Content/ERA/Com01_549en.pdf
http://www.dziv.hr/webcontent/file_library/izvori_inf/pdf/Strategija_IV.pdf
Akcijski plan za mobilnost istraivaa 2011. 2012., MZO
Istraivaka strategija Sveuilita u Zagrebu 2008. 2013.
On the other hand, the Croatian Government adopted the Strategy for Entrepreneurial
Learning Entrepreneurial Croatia 2010-2014 together with the Action Plan
for its implementation as a result of Croatian orientation to the acceptance of
entrepreneurship as a social, national, economic and educational activity.
The Action Plan envisaged, among others, the three measures which together
with measures based on scientific, technological and innovation policy provide
a framework for systematic comprehensive creation of an educational and
entrepreneurship-oriented social environment.
This paper will give an overview of these measures in the same context of science,
technology and innovation policy measures in Croatia.
Keywords - science and technology policy, innovation policy, innovative
entrepreneurship
268
Mirko Smolji
Mirko Smolji
269
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Poznavanje jednog ili vie stranih jezika nedvojbeno je jedna od kljunih
kompetencija uspjenog poduzetnika. Vanost stranih jezika nikada nije bila upitna,
a u razdoblju sveope globalizacije i internacionalizacije poslovanja poznavanje
stranog jezika nije izbor ve nunost.
Odlukom Vijea Europe svake se godine 26. rujna obiljeava kao Europski dan
jezika ije su temeljne ideje multikulturalizam, viejezinost te promicanje vanosti
uenja stranih jezika u privatnom i profesionalnom ivotu. Prologodinji Europski
dan jezika bio je posveen upravo vanosti poznavanja stranih jezika u poslovanju,
270
271
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
272
273
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
274
275
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Osim svega navedenog, analiza sluaja pokazala se, dakle, kao izvrstan poligon za
testiranje svih kompetencija koje su cilj nastave stranih jezika u okviru obrazovanja
za poduzetnitvo. Uenici i studenti imaju priliku osjetiti kako izgleda stvarna
poslovna situacija te ue kako adekvatno reagirati i iznai najbolje mogue rjeenje
uz istovremeno aktiviranje cjelokupnog znanja odgovarajueg stranog jezika.
Zakljuak
Vanost poznavanja stranih jezika u poslovnom svijetu ne ograniava se samo
na potrebu u obavljanju konkretnih poslova ve se odnosi i na cjelokupnu sliku
tvrtke i sposobnosti zaposlenika da samostalno i samouvjereno nastupa na tritu.
To se prije svega odnosi na poveanu spremnost na rizik koji se uz navedene
kompetencije znatno smanjuje te se time stvara pozitivno ozraje za maksimalan
uspjeh i potpunu kreativnost ideja. Jezino kompetentan poduzetnik prevenira
potencijalne kulturoloke potekoe, kao i one poslovne prirode. Pri tom je vano
naglasiti da se jezina kompetencija stjee iskljuivo kontinuiranim radom te da
taj proces mora biti kvalitetno strukturiran kako bi se ostvarila njegova svrha u
poduzetnitvu poslovanje osloboeno komunikacijskih potekoa i kulturolokih
predrasuda.
Abstract - the knowledge of one or more foreign languages is the key to running
a successful business in international environment. This paper will show that the
insufficient knowledge of foreign languages seriously impedes entrepreneurial
proactivity and has a negative influence on the success of business.
Furthermore, the paper will define the key language competences necessary for
a successful entrepreneur and show how these competences can be acquired
through interactive teaching methods with emphasis on using case studies. Besides,
it will demonstrate the fact that learning a foreign business language is a much
more complex process than just acquiring business vocabulary and appropriate
terminology. All of the above will be substantiated by the example of good practice
based on one of the models of teaching foreign languages as a part of education for
entrepreneurship.
Key words - business foreign languages, entrepreneurship, competences
Literatura
1. Brecht, W. (2000). Bedeutung von Fremdsprachen fr die Unternehmen, Max
Hueber Verlag, seite 101-104
2. Daly P. (2002). Methodology for Using Case Studies in the Business English
Language Classroom, The Internet TESL Journal Vol VIII No.11
3. Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (2010.) Strategija
uenja za poduzetnitvo 2010. 2014. Zagreb
4. http://www.abecedakarijere.ba/kk/kljucne-kompetencije.html (11.05.2011.)
5. http://ec.europa.eu/education/languages/Focus/docs/elan_de.pdf
276
277
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
278
Vera utalo
279
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
UVOD
280
Vera utalo
Vera utalo
281
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
282
Vera utalo
Vera utalo
283
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
284
Vera utalo
Vera utalo
285
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Literatura:
1. Podatci Dravnog zavoda za statistiku prema: Obvezno obrazovanje u
Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2007.,
Zagreb.
2. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta, 2005., Zagreb.
3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, 2005.
Vodi kroz Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard za osnovnu kolu,
Zagreb
4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, Strategija
za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope
obvezno i srednjokolsko obrazovanje, 2007., Zagreb.
5. Pedagogijska istraivanja, znanstveni asopis, Vladimir Juri, Kurikulum
suvremene kole, str. 185, kolska knjiga, 2005., Zagreb.
6. Eckard Knig, Peter Zedler: Teorije znanosti o odgoju, Educa, 2001.,
Zagreb.
7. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Strategija uenja za
poduzetnitvo, 2010., Zagreb.
286
Vera utalo
Vera utalo
287
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Suvremeno drutvo smatra obrazovanje temeljnim kapitalom i kljunim faktorom
ekonomskog razvoja. Osnovna potreba svakog drutva je obrazovati i osposobiti
za ivot i rad svakog svog pojedinca, to se moe postii jedino obrazovanjem
koje uspjeno ide u korak sa stalnim promjenama koje se u drutvu dogaaju.
Osim formalnog opeg obrazovanja sve se vie pridaje pozornost neformalnom i
informalnom obrazovanju koje pojedinac stjee vlastitim radom, komunikacijom,
itanjem, osobnim razvijanjem razliitih vjetina i iskustava. Svi ovi oblici uenja
mogu se obuhvatiti jednim pojmom cjeloivotno uenje.
No suvremeno obrazovanje trai i novi tip znanja, vjetina, vrijednosti i stavova,
tj. nove kompetencije koje se oekuju od pojedinaca. Oekuju se inovativnost,
kreativnost, rjeavanje problema, razvoj kritikog miljenja, poduzetnost,
informatika pismenosti, socijalne i druge vjetine. Njih nije mogue ostvariti kroz
tradicionalni odgojno-obrazovni sustav koji podrazumijeva usvajanje mnotva
injeninog znanja. Stoga je postalo nuno uvoditi promjene u pristupu odgoju i
obrazovanju koje e svojom primjenom osigurati osnove za cjeloivotno uenje, te
stjecanje temeljnih i strunih kompetencija potrebnih za ukljuivanje u suvremeno
gospodarstvo.
Na temelju Europskog kvalifikacijskog okviraEQF, Hrvatski kvalifikacisjki okvir
HKO donio je preporuku o osam temeljnih kompetencija u odgoju i obrazovanju.
Ove se kompetencije danas integriraju u nacionalne kurikulume lanica Europske
288
289
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Ciljevi projekta
290
Cilj ovog projekta bio je potaknuti uenike i uitelje na aktivan pristup razvoju
poduzetnikog duha i stjecanju poduzetnikih kompetencija u svim razredima
osnovne kole, te senzibilizacija uitelja za uvoenje novih metoda rada i
pouavanja primjerenih za usvajanje poduzetnikih znanja, stavova i kompetencija.
U konanici, cilj projekta je uvoenje sustavnog obrazovanja za poduzetnitvo u
hrvatski obrazovni sustav to bi, u irem smislu, pridonijelo stvaranju poduzetnika
od malih nogu i sukladno tome boljoj ekonomskoj budunosti nae zemlje.
Tijek projekta
Projekt Djeji tjedan poduzetnitva realiziran je u etirima osnovnim kolama u
razliitim hrvatskim upanijama, u O Petra Kanavelia u Koruli, u O Viktora
Signjara u Virju, u O dr. Jure Turia u Gospiu te u O Blage Zadre u Vukovaru.
Ove kole pokazale su veliki interes za temu poduzetnitva i obrazovanje svojih
uitelja za uvoenje poduzetnitva kao meupredmetnog sadraja. Neke od radionica
prikazane su kao webinar u okviru suradnje na programu Suradnici u uenju
i snimljene su kako bi mogle biti dostupne svim zainteresiranim nastavnicima,
uiteljima i ostalima.
Projektni tim je osmislio radionice kojima je nastojao zainteresirati za poduzetnitvo
uenike svih razreda osnovne kole, njihove uitelje, roditelje i lokalnu zajednicu,
te pribliiti uenicima osnovne ekonomske i poduzetnike pojmove.
Radionice su osmiljene prema uzrastu uenika i podijeljene su u etiri grupe:
1. i 2. razred- radionica Proizvodnja soka od jabuke;
3. i 4. razred radionica Proizvodnja suvenira u obliku kiobrana;
5. i 6. razred - radionica Proizvodnja postolja za suvenir kiobran;
291
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
292
Javna prezentacija
Nakon zavrene radionice uenici su uvjebavali javno prezentiranje cijele
radionice koje je uslijedilo na zajednikoj priredbi na kojoj su, pred ostalim
uenicima iz kole, roditeljima, uiteljima, predstavnicima lokalne zajednice i
medijima, pokazali to su proizveli, to su pritom nauili te koje su poduzetnike
termine usvojili. Uenicima su podijeljene diplome za sudjelovanje u Djejem
tjednu poduzetnitva. Nakon prezentacije odrana je prodajna izloba na kojoj
su uenici prodavali proizvode i zadradili svoje prve plae. Uslijedila je presskonferencija kojom je ira javnost upoznata s ciljevima i realizacijom projekta.
Kazalina predstava
Radionice za uenike
Po zavretku izrade proizvoda, svaki tim je prezentirao svoj rad pred ostalim
timovima.
293
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Literatura
Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u
osnovnoj i srednjoj koli (2007)
Vlada Republike Hrvatske (2010), Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.- 2014.
294
295
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
obrazovanje,
kultura
poduzetnosti,
studij
296
297
Uenje za poduzetnitvo
na preostale sastavnice.
Zbornik radova
Slika 1. Determinante poduzetnikog ponaanja
298
299
Uenje za poduzetnitvo
vrijednosti bile izrazito rijetke, novija istraivanja ponudila su mogunost
postavljanja hipoteze da vrijednosni sustav pojedinca nije potpuno stabilan, nego
da uvelike ovise o situacijskom kontekstu (Feri i Kamenov, 2007.).
Zbornik radova
Poduzetnik
Mali biznis
Poduzetniki
Kultura poduzetnosti
Atributi poduzetnosti
Poduzetnost
300
301
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Metodologija
U empirijskom dijelu istraivanja anketirani su studenti prve godine diplomskog
studija Ekonomika poduzetnitva Fakulteta organizacije i informatike u Varadinu.
Upitnik je popunio 41 ispitanik od ega su veina ene (32 studentice). Upitnik
je sadravao trinaest pitanja, od ega su jedanaest bile izjave koje su ispitanici
vrednovali na Likertovoj skali. Te su izjave nastale na temelju prouene literature
i prosudbe istraivaa, a s ciljem istraivanja percepcije vrijednosti poduzetnitva
kod studenata. Intenzitet stavova mjeren je Likertovom skalom sa est toaka (1
u potpunosti se ne slaem, 2 ne slaem se, 3 nisam siguran/sigurna, ali se vie
ne slaem, nego slaem, 4 nisam siguran/sigurna, ali se vie slaem, nego ne
slaem, 5 slaem se, 6 u potpunosti se slaem). Likertova skala je ordinalna,
jednodimenzionalna skala na kojoj ispitanik odabire jednu opciju koja najvie
odgovara njegovom stavu (Ranjit, 2005.). Prednosti takvih pitanja su to ih je lako
razumjeti te se njima prikupljaju konzistentni odgovori. Neparan broj toaka za
vrednovanje izjava omoguava ispitanicima da ne izraze svoje miljenje. Paran
broj razina prisiljava ispitanika na neki izbor, bilo da taj izbor reflektira njihov
stvaran stav ili ne. Neki ispitanici ne vole izbor ekstremnih razina jer to znaci da su
potpuno sigurni u svoj stav, a znaju da se uvijek moe nai valjani argument i za
drugaiji stav. Zbog toga esto postoji tendencija grupiranja rezultata oko umjerenih
vrijednosti. Kako bismo to izbjegli, izjave su vrednovane na skali sa est toaka.
Provedena je deskriptivna analiza dobivenih rezultata, s naglaskom na razlike u
spolovima i postojanju poduzetnikog primjera u obitelji. Nakon toga je provedena
faktorska analiza kojom su identificirana dva faktora. Faktorska analiza je metoda
koja pripada metodama viedimenzionalne analize, a koristi se kada treba saeti
velik broj meusobno povezanih izvornih varijabli u manji broj varijabli koje
nazivamo faktorima. Ti latentni (skriveni) faktori opisuju izvorne varijable i
objanjavaju njihovu meusobnu povezanost. Prednost faktorske analize jest to
se njome uklanja problem kolinearnosti. varijabli. Naime, umjesto da se u daljnjoj
analizi koristi velik broj koreliranih izvornih varijabli, analiza se provodi na
nekoreliranim faktorima (Kurnoga ivadinovic, 2002.).
302
303
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Studenti koji imaju barem jednog poduzetnika u uoj obitelji iskazuju namjeru
bavljenja poduzetnitvom na razini 4,6, dok oni studenti koji nemaju primjer
poduzetnitva u obitelji pokazuju skoro istu namjeru bavljenja poduzetnitvom na
razini 4,54 te izmeu njih ne postoji statistiki znaajna razlika (sig=0,868).
Grafikon 2. Vrednovanje tvrdnje da je neuspjeh u poduzetnikom pothvatu
sramota (na skali od 1 uope se ne slaem do 6 u potpunosti se slaem)
304
305
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Tvrdnja
Faktor 1
Faktor 2
0,789
0,746
-0,476
-0,081
0,089
Prve dvije tvrdnje imaju visoku saturaciju na faktoru 2 pa je naziv tog faktora
Poduzetniki pothvat temelji se na slobodnom izboru, a uspjeh na sposobnostima
i znanju. Preostale tri tvrdnje obuhvaene su faktorom 1 kojeg imenujemo
Poduzetniki pothvat se temelji na nunosti, a uspjeh na srei i zaobilaenju
propisa. Testirat emo jesu li dobiveni faktori korelirani s procjenom vjerojatnosti
bavljenja poduzetnitvom u sljedeih deset godina.
H1: Procjena vjerojatnosti pokretanja vlastitog posla je pozitivno korelirana
sa stavom da se poduzetniki pothvat temelji na slobodnom izboru, a uspjeh na
sposobnostima i znanju.
Test na gornju granicu pokazao je da Pearsonov koeficijent korelacije iznosi 0,537,
to je znaajno na razini signifikantnosti od 0,01 (sig.= 0,000). Drugim rijeima,
studenti koji vie cijene poduzetnike i vjeruju u sposobnost i znanje kao imbenike
uspjeha znatno ee u odnosu na studente suprotnih stavova vjeruju da e pokrenuti
vlastiti posao.
H2: Procjena vjerojatnosti pokretanja vlastitog posla je negativno korelirana
sa stavom da se poduzetniki pothvat temelji na nunosti, a uspjeh na srei i
zaobilaenju propisa.
306
307
Uenje za poduzetnitvo
Test na donju granicu pokazao je da Pearsonov koeficijent korelacije iznosi -0,083,
to nije statistiki znaajna korelacija (sig.=0,303). Drugim rijeima, ne moemo
tvrditi da studenti koji smatraju da je poduzetnitvo rezultat egzistencijalne nunosti,
a uspjeh rezultat spleta nekontroliranih okolnosti znatno rjee u odnosu na studente
suprotnih stavova vjeruju da e pokrenuti vlastiti posao.
Zakljuak
Ispitujui razmiljanja i stavove studenata prema poduzetnitvu doli smo do
zakljuka da je spremnost bavljenja poduzetnitvom studenata diplomskog studija
Ekonomika poduzetnitva izuzetno visoka, te da na namjeru pokretanja vlastitog
poduzetnikog posla ne utjee postojanje poduzetnikog primjera u obitelji.
Iako se samo dio poduzetnikih namjera zaista i realizira, smatramo vanim
kroz poduzetniko obrazovanje utjecati na vrijednosti, stavove, znanje i vjetine,
motivaciju te poduzetnike karakteristike studenata iz dva razloga. Prvi je
intenziviranje poduzetnikih namjera studenata kao posljedica utjecaja na njihovu
percepciju vlastitih poduzetnikih atributa. Istraivanje je ukazalo na visoku
samoefektivnost studenata diplomskog studija Ekonomike poduzetnitva te
potvrdilo postojanje veze izmeu vrijednosti ispitanika te njihovih poduzetnikih
namjera. Studenti koji vie cijene poduzetnike i vjeruju u sposobnost i znanje kao
imbenike uspjeha znatno ee u odnosu na studente suprotnih stavova vjeruju
da e pokrenuti vlastiti posao. Drugi razlog jest razvoj kulture poduzetnosti
kao skupa vrijednosti, stavova i uvjerenja koji pomae u izvrenju zadataka u
zajednici. Ispitanici su pokazali da u velikoj mjeri prepoznaju drutveni doprinos
poduzetnitva.
Pretpostavljamo da su izrazito pozitivni stavovi ispitanika prema poduzetnitvu
posljedica njihova obrazovanja to emo ispitati daljnjim istraivanjima u kojima e
se dobiveni rezultati komparirati s rezultatima studenata drugih studijskih podruja.
Zbornik radova
Literatura
Blau, P.M., Duncan, O.D. (1967). The American occupational structure. New York:
John Wiley & Sons, Inc.
Davidsson, P., Wiklund, J. (1997). Values, beliefs and regional variations in new
firm formation rates. Journal of Economic Psychology, 18, 179-199.
Feri, I., Kamenov, . (2007). Vrijednosti kao prediktori stavova i ponaanja:
postoji li utjecaj redoslijeda mjerenja?. Drutvena istraivanja, 16, 1-2, 51-71.
Fishbein, M., Ajzen, I. (1975). Belief, Attitude, Intention and Behavior: An
Introduction to Theory and Research Reading. MA: Addison-Wesley
Galloway, L., Kelly, S., Keogh, W. (2006). Identifying entrepreneurial potential in
students, National Council for Graduate Entrepreneurship, Working Paper 006/2006.
Preuzeto: (14.04.2011) http://gees. pbworks.com/f/entrepreneurialpotential.pdf
(14.04.2011)
Gibb, A. (1987). Enterprise Culture Its Meaning and Implications for Education
and Training. Journal of European Industrial Training, 11, 2.
Gibb, A., Ritchie, J. (1981). Influences on entrepreneurship: A study over time
Bolton ten years on. Proceedings of the UK Small Business Research Conference,
Polytechnic Cental London, 20-21.
Kurnoga ivadinovic, N. (2002). Primjena faktorske analize u istraivanju trita
za potrebe oglaavanja. Magistarski rad, Ekonomski fakultet Zagreb
Kurnoga ivadinovi, N. (2004). Utvrivanje osnovnih karakteristika proizvoda
primjenom faktorske analize. Ekonomski pregled, 55, 853-893.
Ranjit, K. (2005). Research methodology. London: SAGE Publications Ltd.
tulhofer, A., Rimac, I. (2002). Opportunism, institutions and moral costs: The
socio-cultural dimension of the underground economy in Croatia 1995-1999.
Occasional Paper No. 14. Institute of Public Finance. Preuzeto: (15.04.2011) http://
www.ijf.hr/OPS/14.pdf (15.04.2011)
308
309
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Saetak
Na podruju Republike Hrvatske obrazovni je sustav bio podvrgnut mnogim
reformama koje, u pravilu nisu doprinijele stvaranju visokokvalitetnih ljudskih
resursa, spremnih da budu izravno ukljueni u poduzetnitvo. tovie, ovaj
problem je i povean zbog injenice da je sustav visokoga obrazovanja proao kroz
transformaciju u nekoliko prethodnih godina, razvivi se u Bolonjski proces, dok
srednjokolski obrazovni sustav nije adekvatno pratio tu promjenu.
Zbog vanosti obrazovanja profesionalnog osoblja radi gospodarskoga razvoja
istone Hrvatske, napose Vukovarsko-srijemske upanije kao podruja posebne
dravne skrbi, bilo je nuno pokrenuti trogodinji Struni studij Trgovine na
Veleuilitu Lavoslav Ruika u Vukovaru. Njegov nastavni plan i program treba
initi osnovu koja bi bila prikladna sadanjim potrebama i shvaanju poduzetnitva
kao glavne kompetencije cjeloivotnoga uenja gospodarskih subjekata na najbolji
mogui nain.
Na veleuilinoj razini, nuno je nastavne planove i programe prilagoditi tako
da rjeavaju probleme prilagodbe studenata pragmatinim poslovnim uvjetima i
prihvaanju poduzetnitva kao obrazovne, drutvene i gospodarstvene vrijednosti.
Uz to, nuno je analizirati politiku, misiju i obrazovne ciljeve unutar cjeloivotnoga
uenja i obrazovanja odraslih.
310
311
Uenje za poduzetnitvo
Uvod
Budui da je najvei problem 21. stoljea nezaposlenost, vizija je Strunog studija
Trgovine na Veleuilitu Lavoslav Ruika u Vukovaru uspjeno uspostavljanje
pozitivne komunikacije izmeu studenata, profesora i poduzetnika. Studentima
je dana mogunost inicijative i razvoja ideja koje e poboljati razvoj ekonomije.
Takoer im se doputa da tijekom svog kolovanja znanjem, inovacijama,
kreativnou i komunikacijom u pozitivnoj atmosferi stvore dobre preduvjete za
ukljuivanje u poduzetnitvo i trite rada.
Poduzetnitvo se definira kao cjelina znanja i vjetina kako uoiti priliku i
kako ju pretvoriti u poduhvat, osobni ili profesionalni (Singer, 2007.). Studenti,
kroz obrazovni sustav koji je prilagoen potrebama gospodarskih subjekata,
stjeu odreena znanja i vjetine koje im omoguuju kvalitetno sudjelovanje u
poduzetnitvu.
Opa naela rada inozemnih uilita primjenjiva i na Veleuilitu Lavoslav Ruika
u Vukovaru svjedoe o njihovoj bliskoj povezanosti s gospodarstvom i tritem rada
ire drutvene sredine i zajednice u kojoj djeluju. Uglavnom je na njima zamjetan
vei udio strunog rada nego li je to sluaj kod nas, a iskustva i podatci pokazuju
da na nekima od inozemnih poredbenih visokoobrazovnih ustanova studenti samo
dio svoje izobrazbe provode na teorijskim predavanjima unutar same veleuiline
312
Zbornik radova
ustanove, dok je ostali dio nastave, koji u nekim sluajevima (npr. Praxis u Saveznoj
Republici Njemakoj) traje i vie mjeseci, ustanovljen u samom poduzeu, s kojim
takve ustanove redovito imaju sklopljen suradniki ugovor.
Postojei studijski programi na Veleuilitu korespondiraju u odreenoj mjeri
s odgovarajuim studijskim programima koji se izvode u visokouilinim
ustanovama u inozemstvu. Tako studijski program Strunog studija Trgovine,
koji je izraen u cilju ishoenja dopusnice, polazi od djelomine usporedivosti
programa studija s programima studija trgovinskog usmjerenja na europskim
visokim strunim kolama, poput onih koji se izvode na Wirtschaftsakademie u
Frankfurtu (trajanje etiri semestra), Berufsakademie u Mannheimu (trajanje est
semestara) i Berufsakademie u Karlsruheu (trajanje est semestara).
Komunikacija izmeu studenata, profesora i gospodarskih subjekata
Istraujui trite za potrebe gospodarskih subjekata kao mogunost to lakeg
prilagoavanja standardima Europske unije te pratei potrebe trita rada, uoeni
su znaajni nedostatci u poznavanju poslovnog engleskog jezika kao poslovno
priznatog jezika u podruju komunikacija na globalnoj razini.
Kontinuirani gospodarski rast i razvoj dovodi do uvoenja promjena u obrazovanje.
Kako bismo te promjene pratili, moramo razviti novi nain komunikacije izmeu
studenata, profesora i gospodarskih subjekata.
Zato je potrebno poeti od studenata? Zato to su studenti tijekom svog obveznog
obrazovanja stekli opeobrazovna i struna znanja iz pojedinih podruja koja su od
posebne vanosti za poticanje inovativnosti, kreativnosti te komunikacije na viim
razinama. Kao dovoljno odgovorni i samokritini dolaze do odreenih spoznaja
koje ih potiu na daljnje usavravanje i stjecanje znanja za potrebe gospodarskih
subjekata. Kontinuirana komunikacija u suvremeno opremljenim multimedijalnim
predavaonicama daje studentima mogunost otvorene komunikacije s profesorima
i gospodarskim subjektima koji prepoznaju individualne vjetine i mogunosti
studenata. Na taj nain im je omogueno da svoje steeno znanje primjenjuju na
globalnoj razini.
Poduzetnici bi trebali biti fleksibilni i to prije se prilagoditi tritu i zahtjevima
313
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
studenti
gospodarski subjekti
profesori
314
Vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odsluanog predmeta ili na kraju
svoga kolovanja opisane su kroz obrazovne ciljeve, ishode uenja i zadatke,
a odnose se na aktivnosti koje e student znati obavljati nakon uspjenog
svladavanja programa predmeta na razini prihvatljivoj za drutvo.
Uz to, Samoanaliza koju je Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru tijekom
postupka reakreditacije visokog uilita izradilo u studenome 2010. postavlja
sljedeu razvojnu viziju (str. 11): Veleuilite u partnerstvu s gospodarstvom i
srodnim institucijama obrazuje vrsne strunjake, a putem fleksibilnih programa
uspjeno se prilagoava potrebama gospodarstva i pomae njegovom razvoju.
U istome dokumentu, na osnovi svoje misije i vizije, Veleuilite je predvidjelo
i otvaranje dvaju strunih specijalistikih studija do 2012., uvoenje dodatnih
programa cjeloivotnog uenja, daljnju reformu svojih strunih kurikuluma
(uz koordinaciju s alumnima i formu partnerstva sa subjektima iz okruenja),
unaprjeenje internog sustava praenja kvalitete, strunog rada i meunarodne
suradnje te rad na osiguranju i unaprjeenju kakvoe i visokog standarda studiranja
(izgradnjom Studentskog centra i nastavkom provedbe prateih izvannastavnih
aktivnosti).
Stoga spomenuta Samoanaliza na str. 13 specificira: Opravdano je na Veleuilitu
teiti osnivanju bar jednog proizvodnog smjera koji poiva na tradiciji ovog kraja
(gumarstvo, obuarstvo, vinarstvo, hortikultura, promet) ili novim tehnologijama
(logistika, recikliranje, energetska uinkovitost, oblikovanje obue, ekoloka
poljoprivreda i dr.).
Misija i poslovna filozofija uenja poslovnog engleskog jezika
Svojom poslovnom filozofijom i pristupom, Centar za cjeloivotno uenje (nadalje:
CCU) na Veleuilitu Lavoslav Ruika u Vukovaru (nadalje: VEVU) nastoji
slijediti primjere dobre prakse i smjernice koje svojim lanicama preporuuje
Meunarodna udruga za cjeloivotno uenje i pouavanje (International Association
for Continuing Education and Training, IACET) iz Washingtona, DC, SAD te, u
okvirima EU-a i zemalja pristupnica, tzv. okvirni Program za cjeloivotno uenje,
napose Grundtvig, namijenjen obrazovanju odraslih i mobilnosti dionika ukljuenih
Tihomir ivi, Marija Mesi kori i Melita Todorovi
315
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
u taj proces. Na taj nain CCU, kao ovlateni pruatelj usluga obrazovanja odraslih
u skladu s verifikacijom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH i kao
suradnik hrvatske Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ulae
konstantne napore glede zadovoljenja strogih kriterija, trinih zahtjeva i ciljeva
takvog vida obrazovanja, uz odgovorno i visokokvalificirano voenje toga procesa.
S tim u vezi, CCU je usmjeren ka sljedeem:
316
317
Uenje za poduzetnitvo
Korespondentnost nastavnih programa
Djelovanje CCU-a usklaeno je s Razvojnom strategijom Vukovarsko-srijemske
upanije od 2007. do 2013. godine, odnosno s njezinim Ciljem 2 (Razvoj ljudskih
potencijala kroz cjeloivotno uenje), Prioritetom 4 (Usklaivanje postojeeg s
novim obrazovnim sustavom i trinim potrebama upanije), Mjerom 22 (Potpora
razvoju visokokolskih ustanova), te Ciljem 4 (Proaktivna uloga Vukovarskosrijemske upanije u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u
okruenju), Prioritetom 8 (Jaanje meunarodne, meuupanijske i unutarupanijske
suradnje), Mjerom 36 (Jaanje suradnje izmeu jedinica lokalne samouprave i
aktivna uloga relevantnih institucija u regionalnom razvoju).
Istodobno, ponueni programi CCU-a podupiru i Program gospodarskog razvoja
Grada Vukovara donesen 21. srpnja 2006., i to poglavito strateki prioritet poticanja
i razvoja poduzetnike kulture u okviru toaka 5c: Poticanje tvrtki da ulau u obuku
sadanje i budue radne snage (cjeloivotno uenje) i 5d: Poticanje svih stanovnika
Grada Vukovara da unaprijede svoja znanja (cjeloivotno uenje), te je u skladu s
Programom poticajnih mjera za razvoj poduzetnitva u 2009. godini, tokom VII.
Informatizacija Grada Vukovara, Projekt e-Vukovar, usvojenim 19. oujka 2009.
godine.
CCU razlikuje obrazovanje (institucionalizirani oblik uenja, obino vezan
uz mlau dob), nastoji suzbiti nelagodu povratka u klupe te promie naviku
cjeloivotnog uenja graana u regiji (spontano, neformalno stjecanje znanja
neovisno o godinama) u skladu s hrvatskom Strategijom obrazovanja odraslih.
Zakljuak
Izmeu efikasnosti gospodarstva u cjelini, odnosno gospodarskih subjekata,
profesora i studenata, postoji korelacija, to podrazumijeva veu povezanost i
usklaenost u visokokolskom obrazovnom sustavu. Obrazovni ciljevi nastojat
e opisati to profesor ini kako bi studenti to znali ispuniti na kraju obrazovnog
razdoblja i prilagoditi potrebama trinih uvjeta. Ishodi uenja, za razliku od
318
Zbornik radova
obrazovnih ciljeva, definiraju ono to bi student morao znati initi na kraju
obrazovnog razdoblja, a ne profesor. Cilj visokokolskog sustava jest uskladiti
potrebna znanja, vjetine komunikacije na hrvatskom jeziku, ali i na poslovnom
engleskom jeziku. U tu svrhu potrebno je kontinuirano ulagati u vlastita steena
znanja te tako sudjelovati u cjeloivotnom uenju kao dobrobiti za pojedinca, ali i
iru drutvenu zajednicu.
Literatura
Allen, K. R. (1999.), Growing and Managing an Entrepreneurial Business. Boston:
Houghton Mifflin Company.
Certo, S. C., Certo, S. T. (2008.), Moderni menadment. Zagreb: MATE.
Hamel, G. (2009.), Budunost menadmenta. Zagreb: MATE.
Marsh, C. J. (1994.), Kurikulum. Zagreb: Educa.
Previi, V. (2007.), Kurikulum. Zagreb: kolska knjiga.
Samoanaliza Veleuilita Lavoslav Ruika u Vukovaru. Studeni 2010.
Singer, Slavica i dr. (2007.), to ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom: rezultati
Global Entrepreneurship Monitor za Hrvatsku, 2006. Zagreb: CEPOR, 2007.
319
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
320
321
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
322
Vitomir Begovi
323
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Konkurentski poloaj odreene nacionalne ekonomije ili poduzea ovisi prvenstveno o
kvaliteti raspoloivih ljudskih resursa. Koritenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu
glavni su imbenici gospodarskog i socijalnog napretka. Ulaganjima u obrazovanje
omoguava se stjecanje novih znanja i vjetina, potrebnih za ouvanje postojeih radnih
mjesta, ali i oblikovanje i otvaranje novih radnih mjesta. Izlazak iz svijeta rada zbog
gospodarskih, tehnolokih ili organizacijskih razloga te zadovoljavanje zakonske forme
donoenjem i provedbom Programa zbrinjavanja vika radnika, a bez prethodne edukacije
i iznalaenja produktivnih i alternativnih rjeenja, uzrokuju jedan od najveih problema na
tritu rada, a to je dugotrajna nezaposlenost. Takav vid nezaposlenosti za sobom povlai
gubitak znanja i vjetina steenih radom ili obrazovanjem, gubitak motivacije i aktiviteta,
te gubitak odreene veze s tritem rada.
Pravodobnim i osmiljenim programima cjeloivotnog obrazovanja, a posebno kvalitetnim
dugoronim i kratkoronim planovima kadrova, mogue je organizirati dodatne programe
obrazovanja, a time i odgovarajuu pokretljivost pojedinaca na tritu radne snage i njihov
prelazak na druge poslove.
U cilju ostvarivanja programa obrazovanja, posebno radnika kojima prijeti rizik otputanja,
posebno je vana uloga poslodavca, ali isto tako i sindikata te drugih odgovarajuih
institucija na tritu rada.
Istovremeno, potrebna je i fleksibilnost prilagodbe programa i metoda rada obrazovnih
institucija, programa obuavanja i usavravanja zaposlenih zahtjevima promjena globalnog
trita, najnovijim svjetskim dostignuima i standardima, te razvoj poduzetnikih
kompetencija, polazei pritom od injenice da se u dananjim i buduim gospodarskim
okolnostima, hrvatsko gospodarstvo zasniva na razvoju malog poduzetnitva i obrta.
U vrijeme globalizacije, tranzicije i restrukturiranja, u stalnoj trci za konkurentnou,
dnevna mora za radnike, poslodavce, sindikate, radnika vijea, Hrvatski zavod za
zapoljavanje (HZZ), ali i dravu postaje problem to uiniti u situaciji kada se najavi
zbrinjavanje vika radnika.
Problematika vika radnika u praksi
Fleksibilnost i sposobnost pravodobne prilagodbe trinim promjenama poduzea i radnika
postaju imperativ rada i opstanka. I gotovo da u vezi takvog razumljivog odreenja nema
spora.
324
Vitomir Begovi
Meutim, pratei due vrijeme trendove na ovome podruju, izuzimajui pritom suprotne
primjere, zamjeujem u jednom broju sluajeva sljedee:
nedostatak kratkoronih i dugoronih poslovnih planova, odnosno jasne vizije i
strategije kompanije, kvalitetnih proizvoda i usluga, fleksibilnosti i prilagodbe
organizacije promjenama u okruenju, te slijedom toga kasno otkrivanje vikova
radnika,
izostanak profesionalnog upravljanja ljudskim resursima tj. upravljanja
organizacijskim promjenama, sustavom motiviranja i nagraivanja, brojem i
strukturom zaposlenih (zapoljavanje, restrukturiranje), razvoja, promocije i
edukacije zaposlenih, praenja, istraivanja i unaprjeenja radnog okruenja, kao i
razvoja korporacijskog identiteta, vrijednosti i kulture,
izostanak pravovremenih aktivnosti na preustroju poslovanja, kao i mjera kojima bi
se osigurala alternativna rjeenja zapoljavanja i samozapoljavanja uz angairanje
konzultanta i ukljuivanje samog poslodavca, radnika, sindikata, HZZ-a, nadlenih
slubi jedinica lokalne samouprave, odreenih obrazovnih institucija, poduzetnikih
centara i inkubatora itd.,
jednostran pristup u primjeni odredbi Zakona o radu, pri emu se bez veeg napora
prilazi isplati ugovorenih otpremnina, ili radi smanjivanja otpora, osigurava se
privola radnika odreenih za otpust tzv. stimulativnim otpremninama.
Dakle, u takvim situacijama uz program zbrinjavanja, koji je esto puta formalan, kao i
postupak davanja suglasnosti na isti, miljenja sam da nedostaje svojevrsni pratei akcijski
plan kojim bi se precizno utvrdilo stanje, mogunosti i potrebne mjere konkretne pomoi
svakom pojedincu, koristei pritom sve mogunosti koje ve postoje u okviru sustava, u
cilju poveanja konkurentnosti pojedinaca na tritu rada.
Posljedice su izlazak odreenog broja radnika, uglavnom starijih, iz svijeta rada, nesnalaenje
u novonastaloj situaciji, raspolaganje izvjesnom sumom novca, u nekim sluajevima ak i
dovoljnom za poetak novog posla, ili udruivanje s drugima radi pokretanja neeg novog,
ali to postaju gotovo vrlo rijetki sluajevi. U pravilu, najvei dio takvih otputenih radnika
u konanici zavrava u evidenciji HZZ-a, na mjesenoj novanoj naknadi i ekanju nove
prilike, ili u radu u sivoj ekonomiji, a istovremeno novac od otpremnine odlazi u klasinu
potronju i vrlo brzo nestaje.
Preventivne aktivnosti u cilju smanjenja rizika nezaposlenosti
Temeljno je pitanje kako djelovati na uzroke koji dovode do pojave vikova zaposlenih i
Vitomir Begovi
325
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
326
Vitomir Begovi
odreenih funkcija tzv. sporednih djelatnosti iz sastava matine tvrtke. Meutim, u praksi
se primjenjuju razliiti modeli, tj. povjeravanje tih poslova u budunosti potpuno novom
subjektu, to znai da radnici, koji su do tada radili te poslove, u potpunosti odlaze iz
tvrtke kao viak, ali imamo i primjera gdje poslodavci, uz isplatu otpremnina, radnicima
omoguavaju daljnji nastavak rada u drugaijoj organizacijskoj i vlasnikoj formi i upravo
na tragu inicijative da viak u stvarnosti i ne mora biti viak, ukoliko postoji alternativa.
Uloga pojedinih aktera na tritu rada
Uloga pojedinca mora se mijenjati, u samoprocjeni vlastitih vjetina i znanja, aktivnom
traenju posla, prihvaanju dodatnog i stalnog obrazovanja za odravanje zapoljivosti, te
vertikalnoj i horizontalnoj pokretljivosti unutar jedne tvrtke ali i ire.
Naime, sigurnost radnika temeljena na zadravanju postojeih radnih mjesta pod svaku
cijenu je element koji e u budunosti stvarati probleme u postizanju globalne konkurentnosti
u malom otvorenom gospodarstvu kakvo je u Hrvatskoj. Zato je klju sigurnosti na tritu
rada u edukaciji, osobnom razvoju i aktivaciji ljudskih potencijala.
Kada su poslodavci u pitanju, za njih ljudi postaju kljunom konkurentskom prednou, i
takav e trend zasigurno istisnuti sve one koji nisu sposobni privui i zadrati motivirane,
sposobne i kreativne radnike.
Odgovornost je poslodavaca da ulaganjem u ljude jaaju njihovu sadanju i buduu poziciju
na tritu rada, te da nose dio tereta restrukturiranja znanja i vjetina potrebnih za razvoj.
Pravodobno predvianje moguih vikova te suradnja s nizom drugih institucija u
iznalaenju alternativnih rjeenja zapoljavanja treba biti standard, a ne izuzetak.
Nadalje, poslodavci imaju i kljunu ulogu u promicanju etikih standarda poglavito u
podruju osiguranja osnovnih radnikih prava i prava na obrazovanje.
Temeljni cilj svakog ozbiljnog poslodavca treba biti javna verifikacija ispunjavanja kriterija
drutveno odgovornog poduzea.
Sindikati imaju izuzetno znaajnu ulogu u pravovremenom praenju i iniciranju mjera
kojima e se na najmanju moguu mjeru smanjiti razlozi za klasino otputanje radnika,
forsirajui istovremeno programe cjeloivotnog obrazovanja, pri emu je mogue, uz
sredstva poslodavca i pojedinca, angairati i sredstva sindikata. Pri tome je mogue, kao
to je to bio sluaj u Nizozemskoj, da sindikati budu osnivai i agencija za privremeno
i povremeno zapoljavanje, jer mogu radnike bolje plaati od konkurencije, pruati im
Vitomir Begovi
327
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
-
-
-
328
Vitomir Begovi
Vitomir Begovi
329
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Poticaj poduzetnitvu
Poticaj, podrka i pomo kod samozapoljavanja za one radnike koji odlue
nastaviti rad kao obrtnici ili mali poduzetnici uz koritenje sredstava za poticajne
otpremnine i druge potpore u okviru odreenih programa na nacionalnoj razini
Poticajno zapoljavanje
Sufinanciranje novog zapoljavanja radnika s liste vika kod drugih poslodavaca
uz koritenje sredstava poticajnih otpremnina i namjenskih sredstava drave
za poticanje zapoljavanja
Zapoljavanje u izdvojenim i privatiziranim dijelovima poduzea koji nastaju
iz matinog poduzea uz financiranje iz sredstava poticajnih otpremnina i
namjenskih sredstava drave za poticanje zapoljavanja
Programi inkubatora
Osiguranje nove proizvodnje s radnicima koji su viak u programima
supstitucije nabave roba ili usluga za matino poduzee, uz umjerena ulaganja
i prekvalifikaciju radnika koji su viak u kraem trajanju, s tim da su osnivai
i vlasnici takvih poduzea radnici, uz koritenje sredstava za poticajne
otpremnine, sredstava poduzea i drugih poticajnih sredstava
Zapoljavanje vika radnika sa smanjenom radnom sposobnou na novim
prilagoenim radnim mjestima, uz koritenje poticajnih mjera drave za
zapoljavanje osoba s invaliditetom
330
Vitomir Begovi
Vitomir Begovi
331
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
the labour market, as well as for independent entrepreneurial activities. Fast changes
in working conditions, technology and constant demands of the market require lifelong
learning and revision of existing programmes which may enable and increase the chances
for new employment or starting up independent business. The basic goal to be achieved
when it comes to prevention of unemployment in conditions of redundant workers is help,
mediation, education and orientation towards new employment or self-employment. The
goal of adopting and implementing educational programmes and other measures in order
to prevent unemployment in conditions of employee redundancy is to allow these workers
a realistic chance for survival on the labour market and to prepare them for their new
profession or new opportunity to express entrepreneurial affinities and intentions.
332
Vitomir Begovi
Vitomir Begovi
333
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
334
Mirela Leki
335
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
UVOD
336
Mirela Leki
Mirela Leki
337
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
-
bre ukljuivanje u posao nakon zavrenog srednjokolskog
obrazovanja,
-
laku zapoljivost.
338
Mirela Leki
339
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Pitanje
Odgovor
neodgovoreno
10,19%
1,85%
UKUPNO
9,26%
67,59%
11,11%
100,00%
UKUPNO
340
Odgovor
neodgovoreno
12,96%
potpuno samostalno
samostalno, uz minimalnu
pomo
samo uz pomo iskusnijih
radnika
22,22%
50,93%
13,89%
%
0,00%
87,27%
12,73%
100,00%
Odgovor
neodgovoreno
da
ne
UKUPNO
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobre
vrlo dobre
izvrsne
%
18,18%
0,00%
0,00%
20,00%
50,91%
10,91%
100,00%
100,00%
Mirela Leki
Mirela Leki
341
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajua
zadovoljavajua
dobra
vrlo dobra
izvrsna
%
18,18%
0,00%
0,00%
21,82%
54,55%
5,45%
100,00%
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlo dobro
izvrsno
%
18,18%
0,00%
1,82%
23,64%
49,09%
7,27%
100,00%
UKUPNO
Tablica broj 7. Procjena odnosa prema radu
Pitanje
Ako da, molimo procijenite odnos
novog zaposlenika prema drugim
zaposlenicima
UKUPNO
Odgovor
neodgovoreno
nezadovoljavajue
zadovoljavajue
dobro
vrlo dobro
izvrsno
%
18,18%
0,00%
0,00%
27,27%
49,09%
5,45%
100,00%
342
Mirela Leki
343
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
(17.04.2011.)
Lui,O.; Herceg,I.(1998): Rezultati pokusne primjene dvojnog sustava obrazovanja
za potrebe obrtnitva u Republici Hrvatskoj (1995.-1998.) U: info HOK posebno
izdanje: 3-13, Zagreb
Lui,O. (2009): Prvo izvjee o vanjskoj evaluaciji GTZ-ABU projekta Strukovno
obrazovanje usmjereno na trite rada u RH.
http//www.hok.hr/obrazovanje/projekti (17.04.2011.)
Vrcelj, S. (2007): Traganje za drugaijim obrazovanjem. U: Previi, V.; oljan
N.N.; Hrvati N. (ur.): Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu
znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko drutvo
*** Zakon o obrtu, Narodne novine (77/93,90/96, 102/98, 64/01, 71/01,
68/07,79/07), Zagreb
*** Pravilnik o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog
osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i
ocjenjivanju naunika, Narodne novine (69/04), Zagreb
Mirela Leki
Croatian Chamber of Trades and Crafts, Zagreb, Croatia
mirela.lekic@hok.hr
344
Mirela Leki
Abstract - Croatian craftsmen and tradesmen have realised a long time ago that well
Mirela Leki
345
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
educated and trained workforce ensures the existence and growth of this important
branch of economy. Since Croatia has had a long crafts and trades tradition,
immediately after gaining independence Croatian Chamber of Trades and Crafts
undertook a series of activities to develop an education system that would be able
to respond to trades and crafts demands. Thanks to the support of the Ministry of
Economy, Labour and Entrepreneurship an education system has been developed
which represents a combination of traditional education for trades and crafts and
new developments in EU educational politics. Sixteen years of experience in the
implementation of this part of VET shows that EU VET implementation guidelines
and standards can also be successfully applied in our country, with the stress on
the partnership between the economy and the education system, which becomes
necessary in the conditions of rapid economic development. Since the programmes
for education in trades and crafts professions primarily direct students towards the
labour market, a survey was conducted in 2009 and 2010 with the main purpose
to examine how the quality of practical training influences the employability of
students who completed some of the education programmes for trades and crafts
professions. The results of the survey and the recommendations of the followup panel discussion can be used as one of the many starting points for further
improvement in the quality of education for trades and crafts professions, as well
as the whole VET.
346
Mirela Leki
Tatjana Stubli
347
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
348
Tatjana Stubli
Tatjana Stubli
349
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
350
Tatjana Stubli
Strateki plan Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za razdoblje 2011.2013. (dalje u tekstu: Strateki plan) u svojim posebnim ciljevima razvijanja
konkurentnosti i fleksibilnosti trita rada proklamira kako se obrazovanjem potie
zapoljivost osobama koje nemaju odgovarajue kvalifikacije, znanja i vjetine,
te se smanjuje nesrazmjer ponude i potranje na tritu rada. Mjere i zadatci
aktivne politike zapoljavanja definirane Stratekim planom usmjerene su prema
svakoj pojedinoj ciljanoj skupini, koje se samo u jednom dijelu dotiu uenika
srednokolskih ustanova.
Uprava za rad i trite rada koja djeluje pri Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetnitva nadlena je za upravne i druge strune poslove koji se odnose
na radne odnose, trite rada i zapoljavanje kao i usklaivanje hrvatskoga
zakonodavstva s pravnom steevinom EU i to: normativno ureivanje radnih
odnosa, trita rada i zapoljavanja, praenje aktivne politike zapoljavanja,
praenje ravnopravnosti u podruju zapoljavanja i rada, praenje ostvarivanja
prava za vrijeme nezaposlenosti kao i izrade pravnih tumaenja glede primjene
propisa s podruja trita rada i zapoljavanja. Nerazumijevanje nadlenog tijela za
Tatjana Stubli
351
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
poloaj uenika koji u svojoj koli ili upaniji nemaju organiziran ueniki servis, a
u objektivnoj su nemogunosti utjecaja na svoju kolu da potpie s drugom kolom
sporazum ili da potakne srednjokolsku ustanovu na registraciju uenikog servisa,
stvara problem koji dovodi do nezavidnog i diskriminirajueg poloaja uenika.
Dolazimo do zakljuka kako postoji animozitet prema uenikim servisima
srednjokolskih ustanova glede njihove zarade. Resorno ministarstvo s obzirom na
svoje ovlasti i nadlenost kao i Strateki plan duni su voditi brigu o mladim ljudima
i pravcu njihove zapoljivosti od njihove mladosti na dalje. Jedan od mehanizama
i moebitnih mjera poticanja zapoljavanja je i povremeni rad redovitih uenika
koji svoja steena aplikativna znanja, poduzetnike kompetencije, znanja i vjetine,
povremenim radnim iskustvom primjenjuju na konkretnim radnim zadacima u
stvarnom i realnom okruenju. U okviru Stratekog plana jedini dio u kojem se
ukljueni uenici je istraivanje trita odnosno navodi se kako je potrebno nastaviti
provoditi istraivanje o profesionalnim namjerama uenika zavrnih razreda o
nastavku kolovanja kako bi se detektirale namjere uenika o njihovom nastavku
kolovanja te informiranjem i savjetovanjem utjecalo na njihovu spremnost
na upisivanje zanimanja potrebnih gospodarstvu. Iz toga proizlaze smjernice i
elementi za utvrivanje potreba obrazovanja tono odreenog profila kadrova za
konkretna radna mjesta, ali je naravno bitno tijekom kolovanja osigurati ueniku
mogunost rada bez ogranienja i diskriminicije. Jedino opravdano ogranienje za
rad je povremeno zapoljavanje za vrijeme trajanja nastave i rad na poslovima koji
naruavaju njihovo zdravlje, razvoj i udorednost.
Kratice
EU Europska unija
RH - Republika Hrvatska
Strateki plan - Strateki plan Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za
razdoblje 2011.-2013.
Literatura
Zakljuak
Svi doneeni nacionalni programi i strategije aktivne politike trita rada
prvenstveno su usmjerene na smanjenje nezaposlenosti i aktiviranje neaktivnih
traitelja zaposlenja. U okviru dobnih skupina mladih ljudi egzistiraju razliite
skupine koje se meusobno razlikuju po stupnju zrelosti, pa i formalnim pravima
koja im drutvo priznaje. Gospodarsko-socijalna kretanja cikliki uzrokuju
porast nezaposlenosti, koja najvie pogaa mlade. Naznaeni procesi rezultiraju
i usporenim ulaskom u tzv. svijet rada, odnosno sporijim socioekonomskim
352
Tatjana Stubli
353
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
354
Tatjana Stubli
Vesna tefica
355
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
356
Vesna tefica
Vesna tefica
357
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
4. Digitalne kompetencije
Analiza se najee koristi kao dio procesa sustava razvoja, kod veih poduzea
unutar njih samih, dok za mala i srednja takva istraivanja provode razliite
institucije (udruge malih i srednjih poduzetnika, strune granske udruge, komore,
udruge poslodavaca, itd).
8. Kultura izraavanja.
358
Vesna tefica
Poduzetnitvo
Poduzetnitvo se odnosi na sposobnost pojedinca da ideju pretvori u akciju.
Ukljuuje kreativnost, inovativnost i preuzimanje rizika, kao i sposobnost
planiranja i voenja projekata kako bi se ostvarili predvieni ciljevi. To zahtjeva
svakodnevne mogunosti svijesti o okruenju i uvjetima te iskoritavanju prilike, a
temelj je sposobnostima, vjetinama i znanjima koja su potrebna poduzetnicima za
uspostavljanje i ostvarivanje drutvenih i poslovnih aktivnosti.
Neophodna znanja ukljuuju odgovarajue mogunosti za osobne, profesionalne
i/ili poslovne aktivnosti, ukljuujui stvaranje ope slike o uvjetima u kojima
ljudi ive i rade, kao to su razumijevanje djelovanja gospodarstva te shvaanje
mogunosti i izazova koji stoje pred poslodavcem ili organizacijom.
Vjetine i sposobnosti odnose se na aktivno upravljanje projektom (ukljuujui
vjetine i sposobnosti planiranja, organiziranja, upravljanja, voenja i delegiranja,
analiziranja, komuniciranja, razumijevanja, evaluiranja i memoriranja), kao
i mogunosti pojedinanog i timskog rada. Pritom su prisutne sposobnosti
Vesna tefica
359
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
360
Vesna tefica
Tijekom 2008. godine EU je prihvatila Small Business Act (SBA), novi dokument
koji u 10 toaka pokriva sva kljuna podruja vezano za razvoj MSP, te su u njega
inkorporirana i dosadanja poglavlja 1 i 4. SBA je kljuni dokument EU vezano
za razvoj poduzetnitva i poduzetnikog uenja te e, prema rijeima strunjaka,
zemlje koje prve prihvate navedene principe biti u boljem poloaju od onih koje e
ekati neko drugo vrijeme za primjenu.
Ciljevi projekta Analiza potreba za obrazovanjem u MSP s posebnim
naglaskom na poduzetnikim vjetinama
Promatrajui rezultate Hrvatske u provedbi Povelje, te uvidjevi nedostatak
postojanja redovnog i sustavnog prikupljanja podataka, kako o potrebama za
treninzima tako i o tome koje su treninge poduzea prethodno koristila, pogotovo
mala i srednja, pokrenut je projekt Analize potreba za obrazovanjem u MSP s
posebnim naglaskom na poduzetnikim vjetinama.
Takav oblik analize je, u stvari, identifikacija potreba za treningom zaposlenika,
a koja e osigurati da treninzi odgovaraju postojeim problemima u poduzeima i
nedostacima znanja i vjetina radne snage potrebnih za njihovo rjeavanje.
Glavni cilj projekta je uspostava cjelovite metodologije i trajnog praenja potreba
za obrazovanjem u malim i srednjim poduzeima s posebnim naglaskom na
poduzetnikim vjetinama i znanjima. Rezultati analiza koristit e se za kreiranje
i financiranje obrazovnih potreba poduzetnika, ukljuivanje poduzetnitva
kao kljune kompetencije u cjeloviti obrazovni sustav Hrvatske, te za potrebe
Regionalnog centra za poduzetniko uenje zemalja jugoistone Europe (SEECEL
South East Centar for Entreprenuiral Learing).
Projekt se realizira u sljedeim fazama
Vesna tefica
361
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
obrazovanjem,
usavravanjem i osposobljavanjem u malim i srednjim poduzeima,
Metodologija i uzorak
S obzirom da se ovakav tip istraivanja nije provodio u Hrvatskoj, a u Europi je tek u
zaetku, prilikom odabira metodologije koritena su iskustva slinih pilot projekata
od OECED-a, ETF-a, CEDEFOP-a (Agencija EU za strukovno obrazovanje), te
anketiranja koja su realizirana u okviru projekata CARDS 2002 i CARDS 2003 u
Hrvatskoj.
Osnovni kriterij za odabir poduzea bio je broj zaposlenih, te je odabrano 10%
MSP do 250 zaposlenih (EU definicija), koja su predala zavrno izvjee za godinu
koja je prethodila godini anketiranja, a obuhvaeno je podruje cijele Hrvatske uz
proporcionalnu zastupljenost svih djelatnosti.
Upitnik se sastojao u 2009. od 20 pitanja, a u 2010. od 12 pitanja. Istraivanje se
provodi putem Interneta (online).
Zakljuak
362
Vesna tefica
Vesna tefica
363
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
POPIS SKRAENICA
MINGORP
HGK
upanijske komore
MSP
Zemlje Mediterana
MEDA
SBA
OECD
ETF
CEDEFOP
TNA
Vesna tefica
Croatian Chamber of Economy,Zagreb, Croatia
vstefica@hgk.hr
SEECEL
Literatura
1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Projekti poticanja malog
i srednjeg poduzetnitva, Operativni plan poticanja malog i srednjeg
poduzetnitva, www.mingorp.hr (veljaa 2011.)
2. Hrvatska gospodarska komora, Analiza potreba za obrazovanjem u malim i
srednjim poduzeima s posebnim naglaskom na poduzetnikim vjetinama,
www.hgk.hr (20.04.2011)
Strategija uenja za poduzetnitvo 2010-2014, www.vlada.rh (lipanj 2010.)
European Training Foundation, www.etf.eu (20.04.2011.)
Delegacija Europske komisije u Zagrebu, www.delhrv.ec.europe.eu (21.04.2011)
Report on the Implementation of the European Charter for Small Enterprises in
364
Vesna tefica
Vesna tefica
365
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
need for further employees education (training) and the second hypothesis is that
there is insufficient exploitation of state support.
366
Vesna tefica
367
Uenje za poduzetnitvo
iz evidencije Zavoda smanjio se za 122.350 osoba odnosno za 7,9 posto. Stopa
nezaposlenosti prema Anketi radne snage poveala se s 8,4 posto u 2008. na 11,8
posto u 2010. godini.
Gospodarska je kriza naglasila strukturalne probleme, osobito rizik od visoke
dugorone i strukturalne nezaposlenosti, neusklaenosti vjetina i iskljuenosti s
trita rada, to se osobito odnosi na skupine u najnepovoljnijem poloaju na tritu
rada. Tijekom 2011. godine oekuje se blago poveanje stope gospodarskog rasta,
to e dovesti do ublaavanja negativnih kretanja na tritu rada no bit e potrebno
neko vrijeme kako bi pozitivan uinak na trite rada bio vidljiv.
Zbog rizika od daljnjeg rasta nezaposlenosti potrebno je i dalje ulagati dodatne
napore kako bi se izbjegla dugorona nezaposlenost i trajna neaktivnost nezaposlenih
osoba te kako bi se ouvao ljudski kapital. Nuni su i stalni napori s ciljem poveanja
ponude konkurentne radne snage, pogotovo za skupine sa strukturalno niskom
participacijom na tritu rada, s ciljem uspostavljanja odrivog gospodarskog rasta
i jaanja socijalne kohezije.
Naglaava se potreba za poveanjem radne i prostorne pokretljivosti, stalnim
prilagodbama obrazovnog sustava potrebama trita rada, boljim usklaivanjem
ponude i potranje, odnosno prilagoavanjem obrazovne upisne politike
zahtjevima lokalnih trita rada. (Uredba o praenju, analizi i predvianju potreba
trita rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za
obrazovnu upisnu politiku, NN br. 93/2010).
Hrvatski Zavod za zapoljavanje svoje aktivnosti planira i obavlja sukladno
smjernicama i ciljevima definiranim u Stratekom planu Zavoda za razdoblje od
2008. do 2011. godine41 koje se odnose na potrebu razvoja usluga radi poveanja
konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tritu rada; razvoj ljudskog
potencijala i administrativnog kapaciteta te uspostavu partnerskih odnosa i jaanje
utjecaja na donoenje i provedbu javnih politika.
Ovako definirani strateki ciljevi imaju trajnije obiljeje i predstavljaju temelj za
kontinuirani razvoj usluga, za ulaganja u razvoj ljudskih potencijala, za stalnu
prilagodbu poslovnih procesa potrebama korisnika i partnera uz unaprjeenje
41
368
Zbornik radova
administrativnih kapaciteta i kvalitete usluga.
U svrhu praenja ostvarenja postavljenih ciljeva, mjera i aktivnosti postavljaju se
standardi kvalitete i definiraju potrebne kompetencije savjetnika Zavoda u svim
kljunim i potpornim procesima. Takoer su utvreni i analiziraju se pokazatelji
uspjenosti kljunih poslovnih procesa.
Tijekom 2011. planira se donoenje Stratekog plana Zavoda za naredno razdoblje42
koji e ukljuiti europske smjernice sadrane u glavnim stratekim dokumentima.
U Europskoj strategiji za pametan, odriv i ukljuiv razvoj Europa 202043
postavljeno je pet mjerljivih EU ciljeva do 2020. koji postaju nacionalni ciljevi:
za zapoljavanje, istraivanje i inovacije, za klimatske promjene i energetiku, za
obrazovanje i za borbu protiv siromatva. Dokument Europske komisije i Vijea
Europe Nove vjetine za nove poslove (engl. New skills for new jobs44) naglaava
kako je jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva EU 2020 nunost
iznalaenja novih naina za stvaranje novih radnih mjesta, pri emu je od temeljne
vanosti identificirati kompetencije koje e biti potrebne Europi do 2020. godine, te
razvijati politike usklaivanja i predvianja vjetina i poslova potrebnih na tritu
rada.
Sustav upravljanja kvalitetom podrava institucionalni razvoj Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje, koherentnu organizacijsku kulturu, kvalitetu usluga
i metoda te utvrivanje i unaprjeenje potrebnih kompetencija zaposlenika.
Ovako postavljen sustav omoguava standardizaciju kvaliteta usluga Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje s jedinstvenim pristupom uz uvaavanje regionalnih
razliitosti i lokalnih potreba u pruanju usluga, to ini usluge Zavoda dostupnim
i transparentnim korisnicima i javnosti. Sustav omoguava prilagodbu usluga
potrebama trita rada i potrebama i potencijalima korisnika. Zbog toga, vaan dio
42
43
European Commission (2010.) EUROPE 2020 A European strategy for smart, sustainable
and inclusive growth, Bruxelles
http://europa.eu/press_room/pdf/complet_en_barroso___007_-_europe_2020_-_en_version.pdf
44
European Commission (2010.) An Agenda for new skills and jobs: A European
contribution towards full employment. COM(2010) 682 final
http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/10/st17/st17066.en10.pdf
369
Uenje za poduzetnitvo
upravljanja kvalitetom ine ispitivanja potreba i potencijala korisnika.
Vjetine upravljanja karijerom
Sukladno preporukama Europskog Parlamenta i Vijea Europske unije,
poduzetnitvo je definirano kao jedna od osam kljunih kompetencija za cjeloivotno
uenje (Key competences for lifelong learning, 2006.).
Uenje za poduzetnitvo definirano je i kroz Strategiju uenja za poduzetnitvo
2010. 2014. godine koju je Vlada RH usvojila u lipnju 2010. godine. Strategija
podrazumijeva sinergiju aktivnosti svih dionika, odnosno socijalnih partnera
obrazovnog sektora, gospodarstva, trita rada, nevladinog sektora.
Hrvatski zavod za zapoljavanje prepoznao je vanost razvoja poduzetnike
kompetencije kroz tzv. razvoj vjetina upravljanja karijerom (engl. career
management skills - CMS). Pod pojmom vjetine upravljanja karijerom misli
se na skupinu kompetencija koje pojedincima i grupama omoguavaju da na
strukturirane naine prikupljaju, analiziraju, sintetiziraju i organiziraju informacije
o sebi, obrazovanju i zanimanjima; kompetencije potrebne za donoenje i provedbu
odluka o nastavku obrazovanja i/ili ukljuivanju u svijet rada. Ove su kompetencije
potrebne graanima, osobito u tzv. tranzicijskim ili prijelaznim razdobljima, koji
su karakteristika koncepta suvremenog obrazovanja i zapoljavanja, zahtjeva
gospodarstva temeljenog na znanju, te kao odgovor na brze tehnoloke promjene
i promjene na tritima rada. Razvoj kompetencija za upravljanje karijerom
pridonosi i zapoljivosti, te potie socijalnu jednakost i ukljuivanje.
Dvije EU Rezolucije Vijea za obrazovanje (2004.45; 2008.46) naglasile su potrebu
za razvojem usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja, kako bi ljudi stekli
kompetencije potrebne za upravljanje uenjem, razvojem profesionalne karijere
i zapoljavanjem, to je osobito vano u prijelaznim razdobljima profesionalnog
razvoja pojedinca. U dokumentu Europske komisije i OECD-a (Career Guidance A handbook for policy-makers, 2004.) takoer je istaknuta vanost razvoja vjetina
upravljanja karijerom, odnosno znaaj mogunosti pristupa visokokvalitetnim
45
Vijee Europske unije (2004.) Jaanje politika, sustava i praksi usmjeravanja tijekom
ivota. 9286/04 EDUC 109 SOC 234.
46
370
Zbornik radova
informacijama i savjetima o obrazovanju, osposobljavanju i poslovima te razvijanje
uinkovitih politika u upravljanju karijerom unutar obrazovnog sektora, u javnim
slubama za zapoljavanje, na radnome mjestu, u privatnom sektoru i dr.
Model profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje
Razvoj vjetina upravljanja karijerom potie se kroz aktivnosti Hrvatskoga
zavoda za zapoljavanje, odnosno kroz usluge profesionalnog usmjeravanja
uenika i studenata, a naroito kroz usluge profesionalnog grupnog savjetovanja
i informiranja nezaposlenih osoba/traitelja zaposlenja. Unaprjeenje modela
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja istaknuto je u veini stratekih
dokumenata (Nacionalni plan za poticanje zapoljavanja 2009.-2010., Nacionalni
plan za poticanje zapoljavanja 2011.-2013., Joint Assessment of the Employment
Policy Priorities of the Republic of Croatia (JAP), Nacionalni program za mlade
2009. 2013., Strateki plan Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje 2008. 2011. i
dr.).
Znaajka modela profesionalnog usmjeravanja uenika i odraslih koji se provodi
u Zavodu jest partnerski i multidisciplinarni pristup u prevenciji razliitih
negativnih pojava na drutvenom i osobnom planu. Postojei sustav profesionalnog
usmjeravanja i upravljanja karijerom ukljuuje mjere i aktivnosti Zavoda koje
se provode na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama. Profesionalno
usmjeravanje danas se smatra alatom politike zapoljavanja.
Aktivnosti u radu s uenicima i studentima
Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u radu s uenicima imaju preventivno
znaenje u smislu sprjeavanja kasnije (dugotrajne) nezaposlenosti omoguavanjem
pomoi uenicima i njihovim roditeljima u donoenju odluka o izboru obrazovnog
programa/zapoljavanja koje je sukladno psihofizikim mogunostima i interesima
uenika te potrebama trita rada. Ove aktivnosti obuhvaaju ispitivanje
profesionalnih namjera uenika te profesionalno usmjeravanje - informiranje i
savjetovanje koje moe biti individualno, grupno, koritenjem metoda samopomoi
uporabom programa temeljnih na koritenju informatike tehnologije i dr.
Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom s uenicima/
studentima, koje se provode u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje, prepoznate
Mirjana Zeirevi,Irena Baeli i Marijana Bolari kare
371
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
European Training Foundation (ETF) & European Centre for the Development of
Vocational Training (CEDEFOP) (2009.) Case Study Contributions from the European Training
Foundation, Guidance and counseling to fight early school leaving in Croatia
372
373
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
poveanja dostupnosti ovih usluga svim graanima Republike Hrvatske, unutar IV.
komponente Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) Razvoj ljudskih potencijala,
obavljene su pripreme za provoenje projekta Usluge HZZ-a klijentima:
Unaprjeenje cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrka.
Projektom se planira uspostaviti tzv. Nacionalni forum u profesionalnom
usmjeravanju koji se temelji na partnerstvu dionika na nacionalnoj, regionalnoj
i lokalnoj razini te nainiti pregled i mogue izmjene zakonodavnog okvira u
tom podruju. Takoer se planira osnivanje sedam pilot Centara za informiranje
i savjetovanje o karijeri CISOK (u Zagrebu, Osijeku, Koprivnici, Varadinu,
Slavonskom Brodu, Zadru i ibeniku) koji e usluge cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja pruati razliitim skupinama graana bez obzira na radni status,
kronoloku dob, profesionalne i osobne interese (uenici, studenti, nezaposleni,
zaposleni, poslodavci, partnerske organizacije i dr.) sukladno regionalnim i
lokalnim potrebama.
374
Zakljuak
Hrvatski zavod za zapoljavanje kroz programe, aktivnosti i usluge koje prua u
znaajnoj mjeri omoguava jaanje poduzetnike kompetencije, osobito poticanjem
razvoja kompetencija za upravljanje karijerom. Prepoznat kao kljuni dionik sustava
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj Zavod provodi
mjere za poveanje zapoljivosti temeljeno na partnerskom pristupu te sukladno
europskim strategijama i smjernicama.
Literatura:
1. Upravno vijee Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje (2008.) Strateki plan
Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje za razdoblje od 2008. do 2011. godine
2. Upravno vijee Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje (2011.) Strateki plan
Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje za razdoblje od 2012. do 2016. godine
u izradi
3. European Commission (2010.) EUROPE 2020 A European strategy for
smart, sustainable and inclusive growth, Bruxelles
Mirjana Zeirevi,Irena Baeli i Marijana Bolari kare
375
Uenje za poduzetnitvo
http://europa.eu/press_room/pdf/complet_en_barroso___007_-_europe_2020_-_
en_version.pdf
4. European Commission (2010.) An Agenda for new skills and jobs: A
European contribution towards full employment. COM(2010) 682 final
http://register.consilium.europa.eu/pdf/en/10/st17/st17066.en10.pdf
5. Hrvatski zavod za zapoljavanje (2005.) Nacrt Standarda kvalitete
usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje
6. Vijee Europske unije (2004.) Jaanje politika, sustava i praksi usmjeravanja
tijekom ivota, 9286/04 EDUC 109 SOC 234.
7. Vijee Europske unije (2008.) Bolja integracija cjeloivotnog usmjeravanja u
strategije cjeloivotnog uenja, 2905. sastanak vijea vezan za obrazovanje,
mlade i kulturu, Bruxelles, 21. studenog 2008.
8. European Training Foundation (ETF) & European Centre for the
Development of Vocational Training (CEDEFOP) (2009.) Case Study
Contributions from the European Training Foundation, Guidance and
counseling to fight early school leaving in Croatia
Zbornik radova
Strengthening entrepreneurial competence of clients through development of
career management skills at the croatian employment service
Abstract - The Croatian Employment Service (CES) has recognized the importance
of entrepreneurial competence development through development of career
management skills (abbr. CMS). The CMS development has been for the most
part encouraged through career guidance services for pupils and students, and
especially through the services of professional group counselling and informing
of unemployed persons/job seekers. The lifelong career guidance model, which
is implemented by the CES, is in line with the relevant European strategies and
guidelines in the area of education, employment and career management. The basis
of this model is a partnership and multidisciplinary approach which integrates
strategic planning, measures and activities which are carried out in collaboration
with all labour market stakeholders at the national, regional and local level. Full
membership in the European Lifelong Guidance Policy Network (abbr. ELGPN)
represents a special acknowledgement to the Republic of Croatia and Croatian
Employment Service, whereby the Croatian Employment Service has been appointed
as national co-ordinator for the Network activities in the area of career guidance
policy and system development.
Key words - career management skills, career guidance, career development,
entrepreneurial competence
376
377
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
378
379
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
380
381
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
382
383
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
384
385
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
386
387
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Literatura
Popis kratica
EU Europska unija
Vlada RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (2005). Plan razvoja sustava
odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb
388
389
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
390
391
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
392
TEA Total Entrepreneurship Activity (ukupna poduzetnika aktivnost), indeks kojim se utvruje
postotak ljudi ija poduzetnika aktivnost je kraa od 42 mjeseca u populaciji odraslih stanovnika. (Singer et al.,
2006, 2007)
393
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
394
395
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Cjeloivotno uenje
Koncept cjeloivotnog uenja podrazumijeva usustavljivanje uenja u svim
ivotnim razdobljima i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno
i informalno). Pojam cjeloivotno uenje esto se zamjenjuje izrazom cjeloivotno
obrazovanje, no vano je istaknuti da ta dva pojma nisu istoznana. Obrazovanje
obuhvaa samo organizirano uenje, a uenje je iri koncept koji ukljuuje i
nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja te se moe provoditi cijeli
ivot.57
Tijekom proteklih pedesetak godina, dolo je do velikih promjena tehnologija koje
su znaajno utjecale na trite radne snage. Poetkom ezdesetih godina prolog
stoljea, dolo je do znaajnijeg razvoja tzv. cjeloivotnog uenja, poznatijeg kao
lifelong learning koncept. Na poetku se to svodilo na organiziranje teajeva,
radionica, seminara i drugih oblika prijenosa znanja. Na takvim organiziranim
skupovima najee su sudjelovali inozemni strunjaci kao gostujui predavai.
Meutim, taj neformalan nain prijenosa znanja pokazao se nedostatnim. Poelo
se zalagati za organizirano ukljuivanje sveuilita, veleuilita i visokih kola u
razvoj cjeloivotnog uenja, s vlastitim programima.58 U Hrvatskoj postoje pojedini
programi koji podravaju takve inicijative te otvaraju prostor za uspostavljanjem
razliitih vrsta partnerstava pri realizaciji ovakve osuvremenjene varijante
cjeloivotnog uenja.
Program Europske unije Program za cjeloivotno uenje najvei je europski
program u podruju obrazovanja za koji je izdvojeno ak 6,9 milijardi eura (za
razdoblje 2007.2013. godine), od ega je za Hrvatsku izdvojeno 14 milijuna kuna.
Nacionalna agencija nadlena za provoenje programa je Agencija za mobilnost i
programe EU.
(CRE): Bolonjska deklaracija o europskom prostoru za visoko obrazovanje
57
58
Povjerenstvo za obrazovanje odraslih: Strategija i akcijski plan obrazovanja odraslih, srpanj, 2004.
396
60
397
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
62
63
64
ukljuujui prednosti i ogranienja obiteljskog biznisa, interakciju tri temeljne dimenzije obiteljskih
poduzea (poslovna, obiteljska, vlasnika), balansiranje obiteljskih potreba i poslovnih zahtijeva, obiteljske
odnose i uloge, rjeavanje konfliktnih situacija, voenje obiteljskih poduzea, planiranje umirovljenja vlasnika i
prijenosa menadmenta i vodstva, vlasnitva i kontrole na sljedee generacije.
398
399
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Literatura
1. Agencija za cjeloivotno uenje, to je cjeloivotno uenje?, (http://www.aoo.
hr/Page.aspx?id=21, 30.4.2011)
2. Allahwerdi, H. i Westerholm, H. (2008): Family business entrepreneurs
influence on entrepreneurship education and training, Sveuilite
Jyvskyl, 2122. kolovoza, 2008., Finska
3. Baylor University Institute for Family Business, http://www.baylor.edu/
(16.05.2010.)
4. Brebri, T. (2009): Pokrenuli smo dugoroni trend okrupnjavanja u visokom
kolstvu, Lider, 19.02.2009.
5. Commission staff working document: Progress towards the common
European objectives in education and training (2010/2011) - Indicators and
benchmarks (Brussels, SEC(2011) http://ec.europa.eu/education/lifelonglearning-policy/doc/report10/report_en.pdf (30.4.2011)
6. European Commission: Grundtvig Success Stories, Lifelong Learning
Programme, Office for Official Publications of the European Communities,
Luxembourg, 2007.
7. Fairleigh Dicksington University, http://www.fdu.edu/ (16.05.2010.)
8. Family Business Experts, http://www.family-business-experts.com/familybusiness-forum.html (17.05.2010.)
9. Gibb, A. 2005. The future of entrepreneurship education Determining
the basis for coherent policy and practice?, in Kyr, P. and Carrier, C., The
dynamics of learning entrepreneurship in a cross-cultural university context,
Entrepreneurship Education Series 2/2005, Hmeenlinna: University of
Tampere, Research Centre for Vocational and Professional Education 44-67.
10. Global Entrepreneurship Monitor: Global perspective on entrepreneursial
education and training (GEM Special Report on Ed and Training) (www.
gemconsortium.org) (23.4.2011)
11. Harvard Business School, http://www.exed.hbs.edu/ (16.05.2010.)
400
401
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
ucenje) (23.06.2010.)
29. Stetson University, http://www.stetson.edu/home/ (18.05.2010.)
30. Stevenson, H. (1993). The Nature of Entrepreneurship u Abell, D. and
Kllermeier, T. ur. Dynamic Entrepreneurship in Central and Eastern Europe.
2nd edition, The Hague: Delwel Publishers (p. 3-5)
31. Strategija uenja za poduzetnitvo 2010.-2014. Zagreb, svibanj (http://www.
e4e.com.hr/pdf/60_sjednica_vlade_rh_1.1_strategija.pdf)
32. Sveuilite u Vaasi, Finska, http://www.uwasa.fi/avoin/hankkeet/opengate/
(23.06.2010.)
33. The Family Business Consulting Group, Inc., http://www.efamilybusiness.
com/v2/index.cfm?md=Content&sd=MainPage&b=Opera (16.05.2010.)
34. The Family Business Network, http://www.fbn-i.org/ (16.05.2010.)
35. The Family Firm Institute, Inc., http://www.ffi.org/ (16.05.2010.)
36. The Key Competences for Lifelong Learning A European Framework kao
dio Recommendation of the European Parliament and of the Council on key
competences for lifelong learning, Official Journal of the European Union (30
December 2006/L394), (http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/
l_394/l_39420061230en00100018.pdf)
37. The Wharton Global Family Alliance, http://wgfa.wharton.upenn.edu/
(16.05.2010.)
38. Wilson, K. (2008). Chapter 5: Entrepreneurship Education in Europe,
objavljeno u Entrepreneurship and Higher Education, OECD Local Economic
and Employment Development (LEED) Programme (23.4.2011)
Teaching Entrepreneurship
Learning from Best Practices of Family Business Development
Programs
For the purpose of this study, examples of good practice in the field of providing
quality services for the development of family entrepreneurship in educational
institutions have been explored. Furthermore, the successful European and
American programs are presented, because they could serve as a benchmark for
future planning of these programs in Croatia.
The following methods are used: search of secondary sources, the survey related to
the needs of family businesses, and the method of screening the existing programs in
thematic conferences on the family businesses. Referring to the best practice models
for defining new programs have been offered, and conditions for the provision of
educational programs as part of lifelong learning for the family businesses have
been established.
The purpose of this paper is to raise awareness of the need to use the experience
of the European and worldwide best practice examples, to increase the quality of
lifelong learning, and provide systematic training of teachers for quality conduction
in teaching and in such programs.
Abstract - this paper presents the general trends in higher education, and
differences in approach to entrepreneurial education and the acquisition
of entrepreneurial competencies in vocational and university studies of
402
403
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Uvod
Veliki broj razvijenih zemalja Europske Unije, te ostale zemlje modernog
svijeta, prihvatile su poduzetnitvo kao vodeu snagu koja moe pridonijeti
prosperitetu ekonomskog sistema te pozitivno djelovati na konkurentnost pojedine
zemlje. Moderni svijet je motiviran idejama te je poduzetnitvo shvaeno kao
vodea aktivnost ka inovacijama. Sektor malog i srednjeg poduzetnitva prua
mogunosti implementacije modernih rjeenja voenih primjerima uspjenih
praksi. Poduzetnitvo ima pozitivan utjecaj na stupanj zaposlenosti, poveava
404
Ana Udovii
405
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
406
Ana Udovii
Ana Udovii
407
Ukupno
Mala
Srednja
Velika
Poduzea
67.295
67.295
64.698
2.597
889
2003.
98.7
98,7
94,9
3,8
1,3
%
68.019
68,019
65.327
3.692
962
2004.
98,6
98,6
94,7
3,9
1,4
%
70.729
70,729
67.760
2.969
1,074
2005.
98,5
98,5
94,4
4,1
1,5
%
78.068
76,068
76.588
1.480
441
2006.
99,4
99,4
97,5
1,9
0,6
%
83.057
83,057
81,467
1.590
475
2007.
99,4
99,4
97,5
1,9
0,6
%
89.203
89,203
87,807
1,396
453
2008.
99,5
99.5
97,7
1,6
0,5
%
99.884
90.884
89.438
1,446
436
2009.
99.5
99.5
98,0
1,5
0,5
%
Ana Udovii
Ana Udovii
375.081
158.971
262.844
796.896
421.815
Velika
Srednja
Mala
Ukupno
M+S
poduzea
52,9
110,0
33,0
19,9
47,1
424.796
811.776
268.389
156.407
386.980
2004.
52,9
100,0
33,0
19,3
47,7
422.543
813.762
262.797
159.746
391.219
2005.
51,9
100,0
32,3
19,6
48,1
560.620
865.883
388.275
172.345
305.263
2006.*
64,8
100,0
44,8
20,0
35,2
591.317
920.173
410.103
181.214
328.856
2007.
64,3
100,0
44,6
19,7
35,7
618.841
933.958
448.803
170.038
315.117
2008.
66,3
100
48,1
18,2
33,7
587.235
889.396
422.720
164.515
302.161
2009.
66,01
100,0
47,52
18,49
33,97
&
Izvor: Slubene stranice Hrvatske gospodarske komore Odjela za industriju i tehnologiju: Malo i srednje poduzetnitvo; page 5.; available at:
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf
*struktura poduzetnika u odnosu na njihovu veliinu znaajno se se promijenila u 2006. u usporedbi s 2005. i prethodnim godinama zbog
izmjene kriterija za odreivanje veliine poduzetnika u novom Zakonu o raunovodstvu, kojim su ti kriteriji priblini onim u EU. Zbog
primjene tih kriterija, broj velikih i srednje velikih poduzetnika vie se nego prepolovio, a istodobno se poveao broj malih poduzetnika.
Izvor: FINA obrada HGK
2003.
Poduzea
Broj zaposlenika
Broj poduzetnika
M+S
poduzea
Izvor: Slubene stranice Hrvatske gospodarske komore Odjela za industriju i tehnologiju: Malo i srednje poduzetnitvo; page 5.; available at:
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf
408
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
409
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
Opis
Broj
poduzetnika
Udio u br.
Poduzetnika
%
Broj
zapooslenika
Udio u br.
zaposlenika%
Udio u
profitu
%
Malo
poduzetnitvo
89,438
98,0
422.720
47,52
41,90
Srednje
poduzetnitvo
1446
1,5
164,515
18,49
15,82
Veliko
poduzetnitvo
436
0,5
302,161
33,97
42,26
PoduzetniciUkupno
91,320
100,0
889,396
100,00
100,00
M+S
poduzetnitvo
90,884
99,5
587,235
66,01
57,72
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf.
410
Ana Udovii
Ana Udovii
411
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
412
Ana Udovii
teko ispraviti,
- izraena tenja za poslovnom sigurnou te se time umanjuje ulazak u rizinije
poslovanje koje moe voditi razvitku biznisa.
Znaajke obiteljskog poduzetnitva u Hrvatskoj65
Budui da su empirijska istraivanja o znaajkama obiteljskog poduzetnitva kako
u stranoj tako i domaoj literaturi vrlo malena i nedostatna, navedeno istraivanje
predstavlja jedno od znaajnih ukoliko ne i prvo istraivanje o stanju obiteljskog
poduzetnitva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001.-2004. godine. Istraivanje
je vrlo detaljno, no u nastavku slijedi osvrt na neke od temeljnih znaajki obiteljskog
poduzetnitva kao to su: razina obrazovanja, pravni organizacijski oblici poduzea
i oblici jamstva koritenih pri uspostavi biznisa.
Struktura obrazovanja nositelja obiteljskog poduzetnitva
Hrvatski poduzetnici poetnici, potencijalni nositelji projekata obiteljskog
poduzetnitva, najee imaju srednjokolsko obrazovanje (38,28%), zatim razna
struna zanimanja (29,53%), visoke kole i fakultete (14,84%), razne vie kole
(10,53%) i, konano, osnovne kole (6,82%). Promatrano prema
spolu nositelja projekata, ene su u izrazitoj prednosti pred mukarcima u
srednjokolskom obrazovanju (odnos 52,82% prema 32,36%), ali je znatno vie
mukaraca nego ena s razliitim strunim zanimanjima (34,24% prema 17,95%).
Naprijed navedeni relativni pokazatelji, moglo bi se rei, svjedoe o visokoj
obrazovnoj razini hrvatskih poduzetnika poetnika nositelja projekata obiteljskog
poduzetnitva (jer je ak 25,37% njih zavrilo neko visokokolsko obrazovanje).
Oblici jamstva pri traenju kredita
Kao jamstvo za traene kredite nositelji projekata obiteljskog poduzetnitva najee
65
Navedeni podatci predstavljaju rezultate preuzete iz etverogodinjeg
istraivanja navedenih
u izvornom znanstvenom radu : Analiza empirijskog istraivanja o obiteljskom
poduzetnitvu u RH; provedenog od strane: N. Renko, Kuvai i . Renko D. iz
2007. godine.
Ana Udovii
413
Uenje za poduzetnitvo
Zbornik radova
414
Ana Udovii
Literatura:
Kersan-kabi, I. & Bankovi, M. (2008). Malo gospodarstvo u Hrvatskoj I
ulazak u Europsku Uniju, Ekonomska misao Praksa Dbk. 1, (57-76), UDK/UCD:
339.92
Kuvai, N. (2005). Poduzetnika biblija, Beretin:Split, (227-244).
Lozi, V. (2007.) Prevelika dominacija Zagreba, Lider, 13. July 2007., str. 7-9.
N. Renko, Kuvai i . Renko D .(2007). Analiza empirijskog istraivanja o
obiteljskom poduzetnitvu, Ekonomski pregled, 58 (1-2) 72-90.
krti, M. & Miki, M. (2006). Gospodarsko znaenje hrvatskog poduzetnitva
anse I zamke, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 4, (191-203),
UDK: 338:65.012(497.5)
Slubene stranice Hrvatske gospodarske komore Odjela za industriju i
tehnologiju: Malo i srednje poduzetnitvo; str. 5; dostupno na :
http://www2.hgk.hr/en/depts/industry/Malo_gospodarstvo_10_web.pdf.
(preuzeto: 20. travnja 2011)
http://hgk.biznet.hr/hgk/; (preuzeto 18. travnja 2011.)
Ana Udovii
415
Uenje za poduzetnitvo
416
Ana Udovii