Maksimalno zrno ≤ Maksimalno zrno ≤

¼ mind ¼ mind
1,25e 0,80e
min e =2,0cm min e =2,0cm
Konstrukcija Doziranje cementa (kg/m3)
- nearmirani beton ¾ 100
- beton za masivne zidane stubove = 150
- armirani beton kod masivnih građevina u vodi ili na ¾ 200
dubini
- armirani beton općenito ¾ 220
- armirani i prednapregnuti beton ¾ 240
- dodatni beton ¾ 270
- trajni, zaštićen od korozije armirani i prednapregnuti
beton ¾ 300
- beton za fine podvodne radova ¾ 320
- beton za gotove elemente = 450
- špric beton = 500
Čvrstoća na pritisak u zavisnosti od oblika probnog uzorka
 Različit unos sile

Klase
C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
čvrstoće
fck,kocka 15 20 25 30 37 45 50 55 60
fck,cilindar 12 16 20 25 30 35 40 45 50
 σc (<0)
Eksploataciona
40,0 f cm=f ck + 8 N/mm2 kriva
fc

n
σc=[1-(εc/εc2) ]·f ck
f ck= 30,0

n
σc=[1-(εc/εc2) ]·f cd
f cd=α·f ck/γc
20,0 Proračunski dijagram
0,4f c

10,0 f ck=30N/mm2
artan Ecm
εc (<0)
0 0,001 0,002 0,003 0,0035

εcl εclu

Radni i računski dijagram betona C30/37 izloženog jednoaksijalnom

pritisku prema DIN 1045-1 i EC 2
 Fu Fu

Fu Fu d
15/15 9/15

a
Fu

30 cm Fu

a
h
60 cm a

Određivanje aksijalne čvrstoće na zatezanje

Određivanje čvrstoće na zatezanje cijepanjem

Valjak preko kojeg

F/2 F/2
Valjkasti oslonac se nanosi opterećenje
)
=d
d1 (

d2(=d)
Mjerna površina
d d d
l=3d
h=l,d

Određivanje čvrstoće na zatezanje savijanjem

 Tabela 2.2 – Tabela čvrstoća na zatezanje betona u zavisnosti od klase betona (N/mm2)

Klase C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
čvrstoće

fctm 1,6 1,9 2,2 2,6 2,9 3,2 3,5 3,8 4,1

fctk o,o5 1,1 1,3 1,5 1,8 2,0 2,2 2,5 2,7 2,9

fctk o,95 2,0 2,5 2,9 3,3 3,8 4,2 4,6 4,9 5,3
 Mehanizam loma na smicanje

Stvaranje prslina prilikom loma usljed smicanja

Dinamička čvrstoća na lom nakon nakon 2 x 10E6 ciklusa opterećenja
Slika 3.14 pokazuje gornje naprezanje σo ali isto tako i njemu pripadajuće
donje naprezanje σu tj. amplitudu naprezanja ∆σ. Najmanja dinamička
čvrstoća je pri σu = 0 i iznosi 60% statičke čvrstoće. Ukoliko je broj ciklusa
manji od n0 = 2 x 106, može se čvrstoća na osiliranje preračunati prema slici
3.15.
 σc
f ck

1,0

c
GRA

TNO E
NIC
m in AS
LOM
0 in
0,8 t=2 m A

TRENU
100 a
t= dan
7
0,6 t=
SVRŠETAK
PLASTIČNIH

8
t= DEFORMACIJA
0,4

0,2

εc
0 0,002 0,004 0,006 0,008 0,01

Dijagram odnosa σc/fck i deformacija u zavisnosti od trajanja eksploatacionog opterećenja

 Kratkotrajne deformacije

Naponski zavisne Naponski nezavisne

(opterećenje) (promjena temperature)

reverzibilne ireverzibilne reverzibilne

(elastične) (plastične)

Dugotrajne deformacije

Naponski zavisne Naponski nezavisne

(puzanje) (skupljanje)

reverzibilne ireverzibilne djelimično

(zakašnjele (tečenje) reverzibilne
elastične)

Šema komponenti kratkotrajnih i dugotrajnih deformacija

 σc −σc (Mpa)
fc 60
50
f ck
σcu 40 =60,0
30
45,0
0,4f c 20
atan Eco
30,0
atan Ece 10
−εc 22,5
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 ο/ΟΟ
εce εcp εcu εc

Dijagram ponašanja uzorka betonske prizme Dijagrami ponašanja betona u zavisnosti od klase čvrstoće
 σ

σc = εc(2-εc) σc = 1
Kvadratna parabola Pravac
f cd

ε
εc1= -0,0020 εc= -0,0035

Idealizirani dijagram ponašanja betona

Tabela 2.3 – Vrijednost sekantnih modula elastičnosti (kN/mm2)

Klase
C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
čvrstoće
Ecm 26 27,5 29 30,5 32 33,5 35 36 37
 εc

t
to t1
εc

εcv εc,el
εcf εcv
εc,el εcf
εcs εcs
t

Razvoj deformacije betona kroz eksploataciju

σc(t)

σc2
∆σc

σc1 Naprezanja promjenljiva u vremenu

∆σc

t t t
 Približna vrijednost konačnog koeficijenta puzanja prema EC2

Veličina 2Ac/u (mm)

Starost pri
50 150 600 50 150 600
opterećenju
Suha sredina (unutra) Vlažna sredina (vani)
t0 (dani)
(RH = 50%) (RH = 80%)
1 5,4 4,4 3,2 3,5 3,0 2,6
7 3,9 3,2 2,5 2,5 2,1 1,9
28 3,2 2,5 2,0 1,9 1,7 1,5
90 2,6 2,1 1,6 1,6 1,4 1,2
365 2,0 1,6 1,2 1,2 1,0 1,0

εcs

Konačna mjera skupljanja prema EC2

εcs,n

Lokacija elementa Relativna 2Ac / u (mm)

vlažnost (%) ≤150 600
Unutra 50 -0,60 -0,50
t Vani 80 -0,33 -0,28

Vremenski razvoj deformacije skupljanja

Oblici armature
Dijagram σ - ε za prirodni čelik
Dijagram σ - ε za prirodni hladno obrađeni čelik
Dijagram σ - ε za visokovrijedni
prirodno tvrdi čelik
Tabela 2.11 Svojstva armaturnog čelika prema JUS propisima
Karakteristike pojedinih vrsta čelika
Promjer Savijanje Din.
Red Oznaka Vrsta fyk ftk δ Es
šipke Ø Trn Kut Čvrst.
Broj armature armature
N/ N/ N/ N/
mm 2 2 % D α
mm mm mm2 mm2
GA Glatka
1. 5÷36 240 360 20 18 2 Ø 180° -
240/360 armatura

÷
RA Rebrasta

2.0*105
2.1*105
2. 6÷14 -
400/500-1 armatura
400 500 10 5 Ø 90°
RA Rebrasta
3. 6÷40 200
400/500-2 armatura
Zavarene
MAG mreže od
500/560 hladno vu-
4. 4÷12 500 560 6 4 Ø 180° 120
MAR čene glatke
500/560 i rebraste

÷
žice

1.9*105
2.0*105
Armatura
BiA
5. specijalnog 3.1÷11.3 680 800 5 6 Ø 180° 170
680/800
oblika
GA Glatka Kao
6. 5÷12 220 340 18 2 Ø 180° -
220/340 armatura 1.
 A B A B

ί ί
c c
a) B500A (3 reda poprecnih b) B500B (2 reda poprecnih
rebara) rebara)

b A-B

A B

a
h
b1
b2
c

c) B450C (2 reda poprecnih rebara) d) kut nagiba kosine rebra a i visine

rebra h (presjeci A-B prema slikama
a) do c))

Izgled površine šipki prema EN10080

 σs
σs f tk,0,95
f yk,0,95 f tm
f yk
f ym f tk,0,05
f yd
f yk,0,05

εs εs
εyd εyk εyk,0,95

Proračunski dijagram σ - ε betonskog čelika

 Prionljivost kod BI čelika

Parametarska definicija površine rebara

Nosivost kroz prionljivost betona i armature

Smanjena prionljivost u području PBII

Područja prionljivosti
Pomjerljivo prianjanje
Relativno pomjeranje između betona i čelika

Zakon prionljivosti
a) Određivanje zakona prionljivosti; b)Određivanje srednje čvrstoće prionljivosti
Struktura koncepta dokaza
Granično stanje Nosivost Upotrebljivost
Sigurnost osoblja Ugodnost osoblja
Zahtjevi Sigurnost konstrukcije Funkcija konstrukcije
Izgled konstrukcije
Gubitak sigurnosti položaja Ograničenje naprezanja
Otkaz čvrstoće Izgradnja prslina
Kriteriji dokaza
Otkaz stabilnosti Deformacije
Zamor materijala Vibracije
Stalno i promjenljivo Rijetka odnosno
Situacije za Izvanredno karakteristična
dimenzioniranje Zemljotres Česta
Kvazi – česta
Računska vrijednost Računska vrijednost
Akcija na nosivu naprezanja djelovanja (naprezanja,
konstrukciju (destabilizirajući uticaji, širine prslina, deformacije)
poprečne sile)
Računska vrijednost Kriteriji upotrebljivosti
Reakcija nosive otpornosti (stabilizirajući (dopušteno naprezanje,
konstrukcije uticaji, čvrstoća materijala, dekompresija, širina prslina,
otpornost presjeka) deformacije)
Prikaz reprezentativnih vrijednosti promjenljivog opterećenja
Odnosi između pojedinih parcijalnih faktora sigurnosti
 Tabela 5.2. Nezavisni uticaji za objekte visokogradnje
Stalni uticaji Promjenljivi uticaji
Vlastita težina Gk Korisno opterećenje, Prometno opterećenje Qk,N
Prednaprezanje Pk Snijeg i led Qk,S
Pritisak zemlje Gk,E Vjetar Qk,W
Stalni pritisak tekućine Gk,H Temperaturni uticaji Qk,T
Promjenljivi pritisak tekućine Qk,H
Slijeganje temeljnog tla Qk,∆
Posebni uticaji Ad
Uticaji od zemljotresa AEd

Tabela 5.3 Faktori kombinacije ψ

Uticaji ψ0 ψ1 ψ2
Korisno opterećenje
Kategorija A: Stambeni i izložbeni prostori 0,7 0,5 0,3
Kategorija B: Poslovne prostorije 0,7 0,5 0,3
Kategorija C: Sajamske prostorije 0,7 0,7 0,6
Kategorija D: Prodajni prostori 0,7 0,7 0,6
Kategorija E: Skladišta 1,0 0,9 0,8
Pokretno opterećenje
Kategorija F: Vozila ≤ 30kN 0,7 0,7 0,6
Kategorija G: 30kN < Vozilo ≤ 160kN 0,7 0,5 0,3
Kategorija H: Krovovi 0,0 0,0 0,0
Snijeg i led
Mjesta do nadmorske visine +1000m 0,5 0,2 0,0
Mjesta preko nadmorske visine +1000m 0,7 0,5 0,2
Vjetar 0,6 0,5 0,0
Uticaji temperature 0,6 0,5 0,0
Slijeganje tla 1,0 1,0 1,0
Posebni promjenljivi uticaji1) 0,8 0,7 0,5
1)
Uticaji u visokogradnji koji nisu eksplicitno navedeni
 Kriterij Situacije
Uticaji Simbol
dokaza P/T A
Gubitak Stalno opterećenje: vlastita težina konstrukcije, stalni
stabilnosti uticaji, uticaji tla, podzemna voda i slobodno stojeća
konstrukcije voda γG,sup 1,10 1,00
vidi izraz nepovoljno γG,inf 0,90 0,95
(1-17) povoljno
Kod malih oscilacija stalnih uticaja, kao što je dokaz
sigurnosti upotrebe
nepovoljno γG,sup 1,05 1,00
povoljno γG,inf 0,95 0,95
Nepovoljni promjenljivi uticaj γQ 1,50 1,00
Posebni uticaji γA - 1,00
Otkaz Neovisni stalni uticaji (vidi gore)
konstrukcije nepovoljno γG,sup 1,35 1,00
njenog povoljno γG,inf 1,00 1,00
dijela ili Neovisni promjenljivi uticaji
temelja, nepovoljno γQ 1,50 1,00
kroz lom ili Posebni uticaji
γA - 1,00
pretjerane
deformacije
vidi (1-18)
Otkaz γG
Neovisni stalni uticaji (vidi gore) 1,00 1,00
temeljnog
tla kroz lom Neovisni promjenljivi uticaji
u tlu nepovoljno γQ 1,30 1,00
Posebni uticaji γA - 1,00
P – Stalna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 1)
T – Prolazna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 2)
A – Posebna situacija za dimenzioniranje (Slučaj 3)
Tabela 5.5
Linearno-elastični proračun Nelinearni
proračun
Otpornost prema
Armatura,
Beton
Prednapeta
Stalna i prolazna situacija za
γc 1,50 γs 1,15 γR 1,30
dimenzioniranje
Posebna situacija za
γcA 1,30 γsA 1,00 γRA 1,10
dimenzioniranje
Dokaz na zamor γc,fat 1,50 γs,fat 1,15 γR,fat 1,30

Pregled metoda za
analizu pouzdanosti
Tabela 5.6: Zavisnost između β i Pf prema jednačini (5-32)
Pf 10-1 10-2 10-3 10-4 10-5 10-6 10-7
β 1,28 2,32 3,09 3,72 4,27 4,75 5,20

Tabela 5.7: Vrijednost indeksa pouzdanosti β za građevinske elemente

Vrijednost indeksa pouzdanosti
Granično stanje
1 godina 50 godina
Nosivost 4,7 3,8
Zamor 1,5 do 3,81)
Upotrebljivost 3,0 1,5
1)
Zavisno od mogućnosti provjere, sanacije i tolerancije oštećenja
Jednačina graničnog stanja u x-prostoru
Jednačina graničnog stanja u standardiziranom prostoru
Standardna raspodjela granice sigurnosti Z = R – E
Primjer
Armiranobetonska prosta greda dužine 5m opterećena je koncentričnim teretom Q, čija je srednja
vrijednost µQ = 150 kN i standardna devijacija σQ2 = 5 kN2. Utvrđena nosivost na savijanje grede
ima srednju vrijednost µR = 250 kNm i standardnu devijaciju σQ2 = 10 kNm2. Potrebno je odrediti
vjerovatnoću otkaza.
Dokaz se radi uz pretpostavku da je vlastita težina grede i dužina nepromjenljiva.
E = QL/4 = 100.5/4 = 500/4 kNm
Srednja vrijednost i standardna devijacija uticaja je,
5 5
µE = µ Q = ⋅150 = 187,50kNm
4 4
5 25
σ 2E = ( ) 2 ⋅ σ Q2 = ⋅ 5 = 7,81(kNm) 2
4 16
µ z = µ R − µ E = 250 − 187,5 = 62,5
σ 2Z = σ 2R + σ 2E = 10 + 5 = 15
Indeks pouzdanosti β = 62,5/15 = 4,17.
Vjerovatnoća otkaza grede je : Pf = Φ(−β) = Φ (−4,17) = 1,7 ⋅10 −5
Naponska stanja
Tabela 6.1: Klase čvrstoće betona, karakteristična čvrstoća pri pritisku fck (cilindar 150/300mm),
karakteristična čvrstoća pri pritisku fck,cube (kocka150/150mm), karakteristična čvrstoća betona pri
zatezanju fctk, srednja čvrstoća betona pri zatezanju fctm (N/mm2)

Klase
čvrstoće C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
betona
fck 12 16 20 25 30 35 40 45 50
fck,cube 16 20 25 30 37 45 50 55 60
fctm 1,6 1,9 2,2 2,6 2,9 3,2 3,5 3,8 4,1
fctk0,05 1,1 1,3 1,5 1,8 2,0 2,2 2,5 2,7 2,9
fctk0,95 2,0 2,5 2,9 3,3 3,8 4,2 4,6 4,9 5,3
Dijagram naprezanje-deformacija za određivanje deformacija i presječnih sila
Dijagram naprezanje-deformacija za dokaz nosivosti i dimenzioniranje
Dijagram naprezanje-deformacija za armaturni čelik
Bi-linearni dijagram sa idealnim plastičnim područjem
Granična deformaciona stanja
Definicija εyk,0.95
Greda napregnuta na savijanje
Čisto savijanje, linearna raspodjela naprezanja afina deformacionoj ravnini

Armiranobetonska greda napregnuta na savijanje

Dijagram naprezanja mjerodavan za dimenzioniranje

Pravougaona raspodjela naprezanja u pritisnutoj zoni

Pojednostavljeni model mehanizma nosivosti unutar grede

Bi-linearan dijagram ponašanja armaturnog čelika

Dijagram deformacije armiranobetonskog poprečnog presjeka
Primjer 1

Zadano je :
Pravougaoni poprečni presjek : b = 0,25m; h = 0,85m
Čvrstoća materijala : fcd = -20 MN/m2; fsd = 478 MN/m2
Moment savijanja : Msd = 800 kNm

Odrediti : Potrebnu površinu armature As (cm2)

Preddimenzioniranje:
Pretpostavlja se odstojanje težišta zategnute armature od zategnutog ruba presjeka :
ds1=0,05m
d = h − d s 1 = 0 , 85 − 0 , 05 = 0 , 80 m
z ≈ 0 , 9 d = 0 , 9 ⋅ 0 , 8 = 0 , 72 m
M sd 800
T = = = 1111 kN
z 0 , 72
T 1111
potA s = ⋅ 10 4 = ⋅ 10 4 = 23 , 2 cm 2

f sd 478 ⋅ 10 3

Usvojeno : 4Φ24 (As = 18,10cm2)

2Φ20 (As = 6,28cm2)
usv.As = 24,38cm2

Raspodjela armature
Položaj težišta za prikazani raspored armature je: a = 12mm. Prema tome odstojanje težišta
armature od ruba poprečnog presjeka je ds1 = 52+12=64mm ≈ 0,07m.
Statička visina presjeka je: d = h-ds1 = 0,85-0,07 = 0,78m.

Slika 6.17: Ulazni parametri za dimenzioniranje

Konačno dimenzioniranje:
M 800
µ = Sd
= = 0 , 263
f cd ⋅ b ⋅ d 2
20 ⋅ 10 ⋅ 0 , 25 ⋅ 0 , 78
3 2

δc = 1− 1 − 2µ = 1 − 1 − ( 2 ⋅ 0 , 263 ) = 0 , 3115

d c = δ c ⋅ d = 0 , 3115 ⋅ 0 , 78 = 0 , 243 m

ξ = 1, 25 ⋅ δ c = 1, 25 ⋅ 0 , 3115 = 0 , 389
x = ξ ⋅ d = 0 , 389 ⋅ 0 , 78 = 0 , 304 m
 - kontrola dilatacije armature:
ξ −1 0 , 389 − 1
ε s = ⋅ε c = ⋅ ( − 0 , 0035 ) = 0 , 0055 (εe < εs < εsu)
ξ 0 , 389
µ 0 , 263
ς = = = 0 , 8443
δc 0 , 3115
z = ς ⋅ d = 0 , 8443 ⋅ 0 , 78 = 0 , 659 m
M 800
T = = = 1215 kN
z 0 , 659
T 1215 ⋅ 10 4
potA s = ⋅ 10 4
cm 2
= = 25 , 4 cm 2

f sd 478 ⋅ 10 3
pot.As > usv.As, prema tome potrebna je dopuna armature : 6Φ24 (As = 27,14cm2)

Slika 6.18: Nova raspodjela armature

Statička visina ostaje nepromijenjena: d = h-ds1 = 0,85-0,07 = 0,78m.

Rubno naprezanje betona εc =εcp=-2%o

Rubno naprezanje betona εc =εcu=-3.5%o

Otvaranje plastičnog zgloba
 Pritisnuta armatura

Sudjelujuća širina ploče beff

Raspodjela naprezanja na
pritisak σx i tok neutralne osi
kod T grede

«sudjelujuća širina» beff

 Grede sa širokim pojasima

T presjek, koji statički radi kao pravougaoni presjek

Greda T presjeka: oznake za dimenzioniranje