You are on page 1of 15

Broj 37/godina XVII/jul 2015./ISSN 1452-3272; e-mail: dijaliza.nsp@gmail.com; www.ns-nefro.

org

UDAHNI NOVI IVOT

PROJEKTNI TIM

PRIJATELJI SAVEZA:
Broj 37/jul 2015.
IMPRESSUM
SAVEZ BUBRENIH
INVALIDA VOJVODINE
21000 Novi Sad
Bulevar osloboenja 6-8
Tel/faks: 021/6333-866

www.ns-nefro.org

iro raun: 340-2437-88


Za izdavaa:
Radoslav Jovii i Zoran Mikovi
Glavna i odgovorna urednica:
Iris Peregi Kopanski
Zamenica glavne urednice
Dr Boana Peregi,
e-mail: bnoskovperegi@gmail.com
Struni saradnici:
Puk.prof.dr Zoran Kovaevi
dr Jelica Alargi - KCV
Dr. sc. med. Stevan Pavlovi,
internista-nefrolog, Direktor
Specijalne bolnice za hemodijalizu
Fresenius Medical Care Beograd
Foto-video prilozi:
Tomek Bela
Adresa Redakcije:
Novi Sad, Bul. osloboenja 6-8
Tel: 069/712-547, 712-557, 712-535
Tel/faks: 021/6333-866
magazin.nefro@gmail.com
Tira 2.500 primeraka
Prelom i dizajn:
Rade Gardinovaki
radegardinovacki@gmail.com
Lektor: Nada Abramovi
tampa:
tamparija MAXIMA GRAF ,
Petrovaradin, Vladana Desnice 13
List izlazi etiri puta godinje
i besplatan je.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List je upisan u registar Ministarstva
za pravosue i lokalnu samoupravu
pod brojem 3144 od 20. avgusta 2001.
godine.
Na osnovu miljenja Ministarstva za
Nauku, tehnologiju i razvoj broj
413-00-281/2002-01 od
19.06.2002. godine.
Ovaj asopis je osloboen plaanja
poreza, jer je publikacija
od posebnog interesa za nauku.
PIB: 100454425

4.

ZNAAJ I ULOGA UDRUENJA


OSOBA SA INVALIDITETOM

5.
9.

OPTA BOLNICA LESKOVAC


CENTAR ZA HEMODIJALIZU
U BAKOJ TOPOLI

14.

UDAHNI NOVI IVOT IV


Pali , 07.06.2015. godine

17.

AKTIVNOSTI UDRUENJA
BUBRENIH INVALIDA PROKUPLJE

17.
18.

MAJSKI SUSRET KIKINDA

20.

TRANSPLANTACIJA BUBREGA
PREDNOSTI I MANE
AKTIVNOSTI UDRUENJA
BUBRENIH INVALIDA
SREMSKA MITROVICA

23.

SKUPTINA SAVEZA BUBRENIH


INVALIDA VOJVODINE

24.

LIMUN JEDNA OD NAJBOLJIH


NAMIRNICA NA SVETU

25.
26.

IZ MOG UGLA NAKON 20 GODINA

27.

NEKOLIKO KORISNIH SAVETA


ZA LETNJI PERIOD

PRAVNI ASPEKT
TRANSPLANTACIJE BUBREGA

Pokrajinski
sekretarijat za
kulturu i javno
informisanje

Ministarstvo
za rad,
zapoljavanje,
boraka i socijalna pitanja

Zoran Mikovi,
predsednik
saveza
bubrenih
invalida
Vojvodine

Rade
Gardinovaki
prelom i dizajn

Nevena Ivezi
urednik
internet
stranice saveza

Spomenka
Tanovi
administrativno
-tehnika
podrka

Boana Peregi
glavna
urednica

Tomek Bela
video i foto
prilozi

Jaroslav Pap
tampa
Maximagraf

Pokrajinski
sekretarijat za
zdravstvo,
socijalnu
politiku
i demografiju

Dobro
jutro
Srbijo!

Povodom dve godine izdavanja asopisa Nefro za celu teritoriju Republike Srbije
Dragi prijatelji, ponosni smo to ispred Ureivakog odbora i projektnog
tima asopisa Nefro obeleavamo jo jedan jubilej. Ceo asopis ima afirmativnu poruku kojom treba da se animiraju, kako udruenja invalida, tako
i zdravstveno osoblje i nadlena ministarstva u pravcu afirmacije pozitivnih
trendova u pruanju savremenih zdravstvenih usluga na odeljenjima hemodijalize i podizanju tehniko-tehnolokih standarda u pravcu podizanja kako
kvaliteta leenja, tako i zadovoljstva pacijenata.
Ovaj broj asopisa Nefro, na simbolian nain alje poruku celoj Srbiji,
da imamo samo jednu zemlju, jedan dravni okvir, a da su nam pokolenja i
mladost jedina prava nacionalno- objedinjujua nit koja nas vodi u budunost,
a to su naa MLADOST I POKOLJENJA KOJA DOLAZE ZA NAMA
U prirodi ovekovog bia je da ivi za sreu i blagostanje svoje porodice, svojih naslednika, a najvea poruka nas oko 5000 bubrenih invalida je da doekamo da vidimo kako naa potomstva ive zdravo, sreno, slobodno i u dravi
u kojoj nalaze smisao svog ivota i imaju svoj nacionalni ponos i dostojanstvo.
Od kada je na Savez uao u teke vode takozvanog projektnog finansiranja, upustili smo se u ivotnu borbu izmeu: teke bolesti-dijalize svakog
drugog dana - i elje da iza nas ostane neto to e biti peat, ne samo
Saveza bubrenih invalida Vojvodine, ve i peat zajednitva u kome Savez
bubrenih invalida Vojvodine i Savez organizacija bubrenih invalida RS trebaju i moraju biti jedna dua i neraskidivi stisak ruke zajednitva. Posle dve
godine, od kako je pripala posebna ast naem Savezu, da priprema, ureuje,
tampa i vri distribuciju asopisa Nefro od 2013. godine kao jedinog edukativno-informativnog asopisa bubrenih invalida Republike Srbije i sa veim brojem strunih broura i priloga koji postaju putokazi i vodii za primenu savremenih metoda leenja i ujednaavanja standarda pri svim dijaliznim
centrima, moemo s ponosom zakljuiti da je naa misija uspeno realizovana
u prethodne dve godine.
Poto su Ministarstva, Sekretarijati i zainteresovane kompanije shvatile sutinu misije iz naih projekata, kojima konkuriemo svake godine, posle dve
godine moemo konstatovati da smo po prvi put obezbedili dovaljn nivo finansijskih sredstava da bez problema i stresnih situacija nastavimo sa naim
radom. I ovom prilikom u naem asopisu bie struni dodatak primarijusa dr
Ljubinka Todorovia, sa obraenim principima Ishrane bolesnika na hemodijalizi, kao i dve strune broure, dr uri Ivana i spec. farm. Vuka Jasmine
kojima, shodno projektnim ciljevima, obraujemo ivotne teme.
Poto strune broure iz finansijskih razloga nismo mogli odtampati u
2500 primeraka, iste e biti na sajtu Saveza bubrenih invalida Vojvodine
dostupne svim zainteresovanim licima. U prilogu svakog naeg asopisa koji
prosleujemo dijaliznim centrima i naim udruenjima aljemo jedan broj
primeraka broura, te MOLIMO lica iz dijaliznih centara da one budu dostupne to veem broju pacijenata i zdravstvenog osoblja. Sve nae broure i
lanci u asopisu su deo nae ivotne sudbine, naih dobrih i loih iskustava
kao bolesnika, a predlozi i poruke dravi i zdravstvenom sistemu nae zemlje,
da se posveti malo vie panje i omogui ovoj najteoj grupaciji Osoba sa invaliditetom (OSI) sa 100% invalidnosti, to bolje, kvalitetnije i uslove leenja
primerene standardima 21. veka.
Poto ovaj asopis ureuju bubreni invalidi, SVIMA NAMA-SVIMA
VAMA elimo to dui ivot i porodinu sreu. Dok itate ovaj asopis
vano je da shvatite da je svaki dan koji smo proiveli smisleno, sadrajno i u komunikaciji, kako sa svojom porodicom, tako i sa komijama ili
prijateljima, jo jedna pobeda u borbi sa naom boleu. Pozdrav aljemo povodom naeg jubileja i svim zdravstvenim radnicima,
medicinskim sestrama i lekarima, koji su dali doprinos u
afirmaciji naeg asopisa kroz strune lanke, priloge,
u nadi da emo jo vie saraivati u interesu HUMANOSTI I OVEKOLJUBLJA.

Predsednik Saveza

bubrenih invalida Vojvodine

Zoran Mikovi

IVOTNI RULET

JUL 2015

JUL 2015

Znaaj i uloga udruenja osoba sa invaliditetom


Udruenje pacijenata i zdravstvene ustanove trebaju imati veu saradnju u pravcu i unapreenju prava pacijenata .

Delovanje i rad organizacija osoba sa


invaliditetom predstavljaju skup aktivnosti od javnog interesa.
Udruenje je samostalno u ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka koji su
usmereni na stvaranju uslova za kvalitetan ivot i aktivnost bubrenih invalida.
Radi ostvarenja svojih ciljeva Udruenje naroito:
sprovodi aktivnosti na unapreenju
poloaja bubrenih invalida, ukljuujui zalaganje za primenu Nacionalne
strategije i politike u oblasti invalidnosti i reformu nacionalnog zakonodavstva u skladu sa potrebama i interesima osoba sa invaliditetom,
sprovodi aktivnosti na podizanju svesti
o poloaju i pravima osoba sa invaliditetom,

Nerazumevanje i nepotpuna
Organizacije osoba sa invainformisanost o znaaju i
liditetom su udruenja graana
ulozi udruenja pacijenata na
koja deluju u javnom interesu
dijalizi od strane medicinskog
unapreenja i zatite osnovnih
osoblja iz
prava i interesa osoba sa invaKCV-Novi Sad odeljenja
liditetom
za hemodijalizu dalo mi je
Organizacija osoba sa invapovoda da se oglasim putem
liditetom je dobrovoljno, neasopisa Nefro u svojstvu
profitno i nestranako udrueZakonskog zastupnika Udrunje interesno povezanih osoba
enja dijaliziranih i transplansa invaliditetom, ili njihovih
Borivoj
tiranih bubrenih invalida Novi
zakonskih zastupnika, iji cilj
Odadi
Sad i kao zamenik predsednika
je promovisanje i unapreenje
Saveza bubrenih invalida Vojosnovnih prava i interesa osoba
vodine i pokuam pojasniti znaaj i ulogu sa invaliditetom u svim sferama druudruenja radi zajednike saradnje tvenog ivota.
udruenja i dijaliznog centra, u cilju
lakeg ostvarivanja prava pacijenata na
Zdravstveni radnici moraju biti vie edukovani i vie
dijalizi u okvirima Zakona o socijalnoj
raditi na zatiti i unapreenju prava pacijenata.
i zdravstvenoj zatiti.
Udruenje okuplja bubrene invalide, prua praktinu podrku svojim laPojam udruenja
odnosno osobe na hemodijalizi, na
novim i lanovima zajednikog domaOrganizacije osoba sa invaliditetom kunoj dijalizi, na peritonealnoj dijalizi
instva kao zajednike celine radi
se osnivaju udruivanjem osoba sa in- i transplantirane osobe.
ostvarivanju prava u oblasti socijalne
validitetom koji pripadaju istovrsnoj
Nadlene dravne institucije su u
zatite i socijalne sigurnosti.
kategoriji invalidnosti, ili njihovih za- obavezi da razmatraju sve argumentoU nadi da e ovo biti proitano od
konskih zastupnika. Njihove aktivnosti vane navode predstavnika osoba sa in- strane onog kome je i upueno
se sprovode na teritoriji lokalne uprave. validitetom.

Srdaan pozdrav,

nv
ali

dsk
up
Zna

ni n enz
aj u
ij
a
ine t
okom laz kr u
v
d
i
Bubren
jalize i?
a dijeta
ta je dnevna bolnica?

oj m

ese

za

li
Vrste dija

reg

b
ki bu

Veta

ja
Mo

la

u
fist
t

H
a je

BI?

Dij

ab

ete
si

ja

Hep
atit
is

Ja i sportske
aktivnosti
Kako
do ku
ne d
ijalize
?

Specifini vidovi diskriminacije


?
lantacije stvo
n transp
or
ta nako
i don k
gana
ata
je or
dod omo
lni
p
cija
ui
eg
un
tan
Zave

at
ai

je m

a so

n
vo
Pra

n
vo
Pra

iji

Pra
vo
n

Smatrajui da jasna i razumljiva informacija predstavlja veliku pomo u prevazilaenju teke i stresne situacije kada je potrebno krenuti na program Hemodijalize, ovom prilikom elimo da ukaemo na osnovna
e?
tic
obeleja hronine bubrene slabosti. Jer, to je jer
a
ek
ju
i
dan od naina da se sami pacijenti, ali i lanovi
c
sr k
ta
o
lan
on
njihovih porodica lake prilagode novonastaloj
p
s
d
e
o
an
e
u
o d nu tr
situaciji.
i
k
cija
Ka veri
cipa
i
a
t
r
d
V
Na ovaj nain elimo da utiemo i na celu
Pa
za T
ka
tplatu
za
na pre
drutvenu
zajednicu da se o ovoj tekoj,
a
ij
c
iL sta
n
Subve
ni kupac
podmukloj bolesti mnogo ozbiljnije deluje
Energetski zatie
preventivno, preko primarnih zdravstvenih
Lista lekova
Bespla
institucija, a u dogledno vreme da se uvede
t
no par
eli
kiranje
mn
i
skrining, koji trenutno u Srbiji ne postoji.
am
Pra
ore.
vo
.. Ka
na

Ureivaki odbor
k
r
o?
eh
abi
lita
av
ciju
on
a
ivo
t

Pr

www.ns-nefro.org

Jubileji

SA SVIH STRANA

35 GODINA CENTRA ZA HEMODIJALIZU


SLUBE NEFROLOGIJE OPTE BOLNICE LESKOVAC

Kao to nai poznati istoriari medicine


prim dr. Vukadin Risti u svojoj knjizi
Razvoj zdravstvene slube u Leskovakom kraju 1878-2005 i prof. dr Ljubica
ukanovi u svojoj knjizi Prilozi za
istoriju nefrologije u Srbiji navode,
glavni krivac za otvaranje Centra za
hemodijalizu u Leskovcu bila je balkanska endemska nefropatija (BEN).
Naselja u okolini Leskovca Brestovac, Kutle, arlinac, Mea, Donje i
Gornje Brijanje, Lapotince i druga, bila
su sredinom osamdesetih epicentar postojanja BEN-a, zbog ega su lanovi
mnogih porodica iz ovih naselja zbog
terminalne bubrene slabosti, morali na
leenje hemodijalizom. Poto je jedini

Opta bolnica Leskovac


Pie: Prim. dr Miomir Prokopovi
Naelnik Slube nefrologije sa Centrom za dijalizu

centar za hemodijalizu bio u Institutu


za nefrologiju i hemodijalizu u Niu,
pacijenti iz itavog regiona bili su
upueni na leenje u ovaj Centar.
Naravno da je veliki broj pacijenata
stvarao ogromne probleme u organizacionom smislu (rad u etiri smene,
nedostatak kadrova), kao i probleme u
leenju i prevozu ovih bolesnika (none
smene dijalize, duina prevoza). Kao i
sada - i tada je leenje velikog broja
bolesnika iz leskovakog kraja stvaralo
ogromne finansijske i materijalne trokove pa je na inicijativu tadanjeg sekretara SIZ-a za zdravstvo ivojina
Mitrovia dolo do formiranja Centra
za hemodijalizu u Leskovcu.
Adaptiran je prostor u okviru Slube
urologije, koji je opremljen najmodernijom opremom (uz veliku pomo u to
vreme poznate farmaceutske kue
Zdravlje iz Leskovca) i Centar za he-

modijalizu u Leskovcu, prvi na jugu


Srbije, otvoren je 8. marta 1980. godine.
Najvee zasluge za otvaranje ovog
Centra, a posredno i za poetak razvoja
nefroloke slube u Leskovcu ima prim.
dr Slobodan Stojanovi, na poznati
urolog. Imao je dovoljno znanja, oseaja
za razvoj i napredak u medicini i prepoznao je trenutak kada je trebalo uiniti
sve da se najteim pacijentima pomogne.
Jo jedan ovek je umnogome zasluan
za otvaranje centra za hemodijalizu:
davanjem podrke ovoj inicijativi svojom
strunom aktivnou, ali i kadrovskom
i tehnikom podrkom institucije u kojoj
je radio. To je prof. dr Spira Strahinji,
doajen srpske nefrologije, osniva i dugogodinji rukovodilac Instituta za nefrologiju i hemodijalizu u Niu.
Dijalizni centar, koji je bio deo Slube
urologije bolnice u Leskovcu sveano je
otvoren 8. marta 1980. godine, a prva

Prim. dr Slobodan Stojanovi


Osniva Centra za hemodijalizu u Leskovcu
hemodijaliza je uraena 12. aprila iste
godine. Prvu hemodijalizu u naem
Centru vodio je na poznati nefrolog,
sada akademik, prof.dr Vladica Stefanovi. Naravno, kao i sada, ni na poetku
rada hemodijaliza se nije mogla zamisliti bez izuzetno edukovanih i za ovaj

069/712 547: 069/712 557: 069/712 535

SA SVIH STRANA

JUL 2015

JUL 2015

SA SVIH STRANA

Sluba nefrologije sa
centrom za dijalizu
Opte bolnice
u Leskovcu ima
38 zaposlenih:
Pet lekara specijalista
i jednog lekara na
specijalizaciji:
Prim. mr sc. med.
dr Stevan Glogovac
Prim. mr sc. med.
dr Slobodan Davini
Dr Slaana Stankovi
Dr Miodrag Sokolovi
Dr Stojan Stojanovi
Prim. dr
Miomir Prokopovi

Dr Stanko Petrovi, Gordana orevi, Zorica Nikoli

Osoblje Slube nefrologije sa centrom za dijalizu maj 2015. godine

,,Naa re 1981. godine


specifian rad osposobljenih, medicinskih sestara. Medicinske sestre Nikoli
Slavica, Stamenkovi Malina, Stojkovi
Miroslavka, oki Granica i Stankovi
Jagoda imale su tromesenu obuku u
Institutu za nefrologiju i hemodijalizu u
Niu i bile su prva grupa sestara koja je
poela sa radom u Centru za hemodijalizu u Leskovcu. Odgovorna sestra bila
je Risti Jelica. Godine 1981. iz KBC
Zvezdara dolazi dugogodinja glavna
sestra Centra Rosica Markovi. Centar
dobija i dva stalno zaposlena elektroteh-

Prim. mr sc. med. dr Stevan Glogovac,


Prim. mr sc. med. dr Slobodan Davini
i Prim. dr Miomir Prokopovi

niara za rad na aparatima za hemodijalizu ali i za odravanje sistema za reverznu osmozu: Dragana Kostia i
Zvonimira Karanfilovia.
Centar je poeo sa radom u skromnim
prostornim uslovima, sa malim brojem
aparata za hemodijalizu i sa est medicinskih sestara. U periodu osnivanja i
poetka rada Centra od velike pomoi
bili su lekari i medicinsko tehniko
osoblje sa Instituta za INH u Niu. U
prvoj godini rada Centra dolazili su prof.
dr Sveta Kosti, prim. dr Budimir Mi-

loevi, dr Mirjana orevi, prof. dr


Slavimir Veljkovi, doc. dr Nikola
Pavlovi i prof. dr Vidojko orevi.
Prvi lekar koji je stalno radio u Centru
za hemodijalizu u Leskovcu bila je mr
sc. med. dr Sneana Aracki, sada urolog,
dugogodinji rukovodilac operativnog
bloka INH Ni. Moramo pomenuti i
druge lekare koji su od 1982. godine
stalno zaposleni u Centru: dr sc. med.
Jozef Glasnovi, dr Milena Radosavljevi, doc. dr Slaana Dimkovski-ivkovi, dr Ivica Stojkovi, dr Biljana

Rupar i prim. mr sc. med. dr Stevan


Glogovac od 1985. godine. U narednim
godinama lekari su nastavili da odlaze
iz Centra za dijalizu, ali su dolazili drugi:
dr Neboja Prokopovi, urolog, kasnije
dugogodinji naelnik Slube urologije
i nefrologije sa centrom za dijalizu, i
prim. dr Milan Petrovi, urolog, sada na
elu Uroloke slube. Od 1990. godine
u Centru za hemodijalizu poinje da radi
prim. mr sc. med. dr Slobodan Davini,
a od 1992. godine prim. dr Miomir Prokopovi. Nakon toga narednih godina
dolaze u Centar i dr Duan Vulanovi,
dr Vesna Popovi, dr Zoran Veljkovi,
dr Slavoljub Mladenovi, dr Biljana
Savi i dr Miodrag Sokolovi od 2002.
godine, dr Vladan Simonovi i dr Stojan
Stojanovi.
Kako se broj bolesnika iz Jablanikog
okruga, kojima je potrebno leenje hemodijalizom, stalno poveava, javila se
potreba za novim prostorom za dijalizu,
sa odvojenim salama za hepatitis pozitivne pacijente, za veim brojem dijaliznih mesta i za veim brojem aparata.
Ovaj novi prostor je otvoren novembra
1996. godine sa 26 dijaliznih mesta i 18
aparata za hemodijalizu, na kojima se
dijaliziralo preko 100 pacijenata. U
centru tada rade etiri lekara, 20 medicinskih sestara, dva elektrotehniara na
odravanju reverzne osmoze i aparata za

dijalizu i pet spremaica. U 2003. godini


obavljeno je vie od 12.500 dijaliznih
procedura. U saradnji sa lekarima iz
Slube anestezije i reanimacije plasiraju
se vaskularni kateteri kao privremeni
pristupi za akutnu dijalizu. Deo Centra
koristi se i za leenje hroninih bubrenih preterminalnih bolesnika kao dnevno
leenje za davanje transfuzija ili infuzionih rastvora i lekova. Pored toga kontroliu se bolesnici na CAPD i transplantirani bolesnici u smislu laboratorijske
obrade i procene opteg i nefrolokog
statusa.
Sa razvojem nefroloke nauke u Srbiji
i poveanjem broja pacijenata sa hro-

Osoblje
Centra
za dijalizu
1995. godine

Dvadeset est sestara


i medicinskih tehniara :
Bratislav Nikoli
Jagoda Stankovi
Jagoda Stojanovi
Zorica Nikoli
Gordana Stojanovi
Slaana Kosti
Mirjana Joci
Gordana orevi
Ljiljana Jovanovi
Zlata Dimitrijevi
Slaana Stankovi
Stana Dzoni
Suzana Stojanovi
Danijela Stankovi
Nataa Dimitrijevi
Ivana Mladenovi
Marija Peri
Nevena Milenkovi
Nadica Nikoli
Milica Mitrovi
Lidija Jovi
Sonja Markovi
Marija Tasi
Jasmina Jovi
Dragica ivkovi
Dragana Miti
Nada Aleksi
Elektrotehniare
i pomono osoblje :
Dragan Kosti
Miodrag Ili
Duanka Krsti
Olgica Filipovi
Marija Stoi
Vesna Jovanovi

SA SVIH STRANA

JUL 2015

ninom bubrenom slabou u Jablanikom regionu, javlja se potreba za


brom i uspenijom dijagnozom bolesti
kao i uspenijim leenjem. Godine

2003. Ministarstvo zdravlja Republike


Srbije radi epidemioloku studiju kojom
se predvia poveanje broja bolesnika
sa terminalnom bubrenom slabou u

Prim. dr Miomir Prokopovi, dr Miodrag Sokolovi i prim. mr sc. med. dr


Slobodan Davini sa projektnom dokumentacijom budueg Centra za bubrene bolesti

Dr Miodra Sokolovi, prim. mr sc. med. dr Stevan Glogovac,


prim. dr Miomir Prokopovi i prim. mr sc. med. dr Slobodan Davini

JUL 2015

narednom periodu. To podrazumeva i


promenu strategije u pristupu i leenju
bubrenih bolesnika pa se u jedinici
za implementaciju programa rekonstrukcije zdravstvenih ustanova u
Srbiji koju je formiralo Ministarstvo
zdravlja RS priprema projekat za izgradnju nove zgrade Centra za bubrene bolesti, koji e na 1200 kvadratnih
metara prostora imati najmodernije
uslove za praenje i leenje nefrolokih
bolesnika. U ovom periodu u Centru za
HD ve postoji kadrovski potencijal - tri
lekara specijalista interne medicine,
primarijusi iz oblasti nefrologije i magistri iz oblasti nefrologije i kardiologije.
Sluba nefrologije sa Centrom za dijalizu formirana je jula 2008. godine. U
novu zgradu Centra za bubrene bolesti
Sluba se preselila jula 2010. godine, a
sveano je otvorena septembra iste
godine na tridesetogodinjicu od osnivanja Centra za hemodijalizu. Prvi naelnik Slube nefrologije OB Leskovac
bio je prim. dr Slobodan Davini.
Danas Sluba nefrologije ima nekoliko organizacionih jedinica: Centar za
hemodijalizu, stacionar, dnevnu bolnicu
i nefroloku ambulantu.
Centar za hemodijalizu ima tri sale za
dijalizu, prostorno potpuno odvojene, sa
prateim svlaionicama i sanitarnim
vorovima za mukarce i ene. Centar
ima 28 dijaliznih mesta, a dijalize se
obavljaju u dve smene.
Stacionar ima sedam kreveta: za nefroloke pacijente kojima se procenjuje
bubrena funkcija, za pacijente sa terminalnom bubrenom slabou u fazi
pripreme za aktivno leenje, kao i za
leenje komplikacija na hemodijalizi.
Dnevna bolnica nefrologije u kojoj se
sprovode dijagnostike procedure za sve
vei broj pacijenata iz Jablanikog
okruga. Nefroloka ambulanta u kojoj
se godinje obavi preko 5500 nefrolokih pregleda za pacijente iz regiona. U
ambulanti i dnevnoj bolnici nefrolozi
prate i kontroliu pacijente iz endemskih
podruja, pacijente nakon transplantacije bubrega, oko 30 pacijenata na peritoneumskoj dijalizi, kao i sve vei broj
pacijenata sa udruenim bolestima dijabetom, hipertenzijom i bubrenom slabou.

SA STRUNE STRANE

Predstavljamo vam
Centar za hemodijalizu u Bakoj Topoli

Bezbedna i kvalitetna pomo


pacijentima na dijalizi
Pie: dr Vesna Vukeli
Naelnica Centra za hemodijalizu Doma zdravlja
Dr Hadi Jano u Bakoj Topoli
Centar za hemodijalizu, koji pripada
Domu zdravlja Dr Hadi Jano u
Bakoj Topoli, 64. je po redu otvoren
u Republici Srbiji. Sa radom je poeo
22. oktobra 2013.godine.
Ovaj Centar je formiran i opremljen
zajednikim naporima Ministarstva
zdravlja Republike Srbije, menaderskog
tima i zaposlenih u bakapalanakom

Domu zdravlja, uz pomo i podrku


lokalne zajednice.
Zamisao o otvaranju dijaliznog centra
u ovom Domu zdravlja postojala je i pre
vie od tridest godina. Dr Tot Agoton,
koji je dugi niz godina rukovodio Internim odelenjem, posedovao je ak i nacrt
za izgradnju Centra. Zbog objektivnih
potekoa u ovom regionu i itavoj

zemlji, odlagana je i pomalo zaboravljena ova zamisao. Tako je od ideje do


realizacije protekao dugi niz godina, a
pacijenti su odlazili na dijalizu u Suboticu, Novi Sad i Baku Palanku.
Nije samo transport oteavao ivot
ovim pacijentima, ve i dugo ekanje,
vremenske nepogode, lo kvalitet ivota.
U medijima se pojavila informacija o

SA STRUNE STRANE

Tokom dijaliznog tretmana


pacijenti dobiju jednu
uinu. Uvek se nastoji da
uina bude i energetski ali
i sadrajno to kvalitetnija,
a ocenu obroka se vidi na
licima pacijenata. Petkom
i subotom po osmehu pacijenata daje se zakljuiti
da najbolju ocenu ima
rotilj sa salatom, dok je
sredom i etvrtkom zadovoljstvo manje, jer su na
meniju mekike sa sirom
ili krofne uz aj. Ponedeljkom i utorkom
je na redu sendvi
kifla s jogurtom
ili mlekom.Ovo
su naravno samo
neki od nedeljnih
menija ali bi
jelovnik svakako
trebao biti jo
malo matovitiji,
sa veim udelom sveeg
voa ili povra,
prilagoen potrebama dijaliznih
pacijenata, uz sve
potovanje dijaliznog kuvara.

10

JUL 2015

donaciji italijanske vlade naoj zemlji u


vidu opreme za hemodijalizu, pa je tako
ponovo oivela i ideja o osnivanju i
izgradnji dijaliznog centra u ovoj Ustanovi.

JUL 2015

Dom zdravlja u Bakoj Topoli je


zdravstvena ustanova koja nastoji da
prui kompletnu i blagovremenu zdravstvenu zatitu na primarnom i specijalistiko-konsultativnom nivou, realizujui aktivnosti preventive, edukacije,
kurative i rehabilitacije, zadovoljavajui tako potrebe stanovnitva optine
Baka Topola pa i ire.
Specifina organizaciona struktura,
sa apotekom i vanbolnikom porodilitem sa stacionarom u njenom sastavu,
uz veliku koncentraciju visoko obrazovanih kadrova, obezbeuju usluge koje
su bazirane na savremenim medicinskim
dostignuima i primenjive u okviru
vlastitih mogunosti i drutveno-ekonomskog konteksta.
Ova zdravstvena ustanova stekla je
po drugi put akreditacijski status na
period od sedam godina, a dodeljen joj
je sertifikat broj A-69-09/2011 .
Centar za hemodijalizu deo je Internog odeljenja Konsultativno specijalistike slube Doma zdravlja u Bakoj
Topoli. U ovom Centru su stalno zaposlena dva lekara, jedan specijalista
interne medicine i jedan lekar opte
medicine, sa edukacijom za rad na hemodijalizi. Takoe, zaposleno je est
visoko edukovanih medicinskih sestara,
a i tehniar- elektroniar. Na Internom
odelenju zaposlena su jo dva lekara
specijalisti interne medicine, koji su
takoe edukovani za rad na hemodijlizi.
U timsko leenje pacijenata ukljueni su specijalisti: pulmolog, otorinola-

ringolog, rendgenolog, fizijatar, ginekolog i kliniki psiholog.


Centar za hemodijalizu smeten je u,
za tu namenu posebno adaptiranom,
Katelu, objektu nastalom krajem 19.
veka, s funkcionalnom radnom povrinom
od oko 120-130 m2, a i s podrumskim
prostorom, koji se za sada ne koristi.
Katel pripada kompleksu zgrada
unutar Doma zdravlja. U vremenu nastanka bio je privatan posed, porodina
kua, da bi potom imao mnogo namena:
od porodilita i hirurke bolnice, krajem
pedesetih i poetkom ezdesetih godina
prolog veka, preko upravne zgrade
Doma zdravlja, sedita Crvenog krsta...
sve do dananje namene malog ali
funkcionalnog dijaliznog centra.
Za sadanju namenu katel je potpuno
renoviran. Krov je zamenjen, a enterijer je prilagoen potrebama sadanje
namene. Rad se odvija u dve dijalizne
sale koje su meusobno povezane Od
preostalih prostorija odvojene su staklenim zidovima, tako da je omoguen

permanentan nadzor nad pacijentima.


Ukupno postoji osam (+2 ) dijaliznih
mesta. Kompletan radni prostor je klimatizovan, s tim da je i grejanje i hlaenje prostorija centralizovano,
stropno.
Pacijenti imaju garderobe odvojene
za mukarce i za ene, s vlastitim ormariima i toaletima. Ulaz u sale ima
predprostor s elektronskom vagom za
merenje teine, a postoji i mogunost
merenja nepokretnih pacijenata elektronskom krevet (ili kolica) vagom.
U dijaliznim salama postoji mobilni
kiseonik, defibrilator i EKG aparat.
Aparati za dijalizu s kojima Centar
raspolae su: Hospal Innova - 7 aparata,
Gambro AK 200Ultra S - 2 aparata,
Bellco Formula 2000 - 2 aparata. Sprovodi se tretman bikarbonatne, visoko
efikasne, dijalize i hemodijafiltraciju. U
svakodnevnom radu koriste se ProHD
setovi, ali i vlastiti sanitetski materijal,
prevashodno kod pacijenata s jugularnim
kateterom, koji se sterilie u autoklavu.

SA STRUNE STRANE

Specifina organizaciona struktura, sa apotekom i vanbolnikom


porodilitem sa stacionarom u njenom sastavu, uz veliku koncentraciju visoko obrazovanih
kadrova, obezbeuju
usluge koje su bazirane
na savremenim medicinskim dostignuima
i primenjive u okviru
vlastitih mogunosti i
drutveno-ekonomskog
konteksta.

11

SA STRUNE STRANE

JUL 2015

JUL 2015

Za sopstvene potrebe postoji mogunost


i toplotne sterilizacije u suvom sterilizatoru.
U Domu zdravlja postoji Sluba za
laboratorijsku, Rtg i UZ dijagnostiku,
kao i sve specijalistike slube. Osim
povremenih ciljanih specijalistikih
konsultacija, svaki pacijent podvrgnut
je i psihodijagnostici kod klinikog psihologa. Savetodavne seanse, nakon
poseta psihologu, odravaju se i kod
lanova porodica. UZV pregledi abdomena i titaste lezde provode se najmanje jednom godinje, kao i UZV pregled
srca .
Prema postojeim preporukama, rade
se mesene, tromesene i polugodinje
laboratorijske analize. Osim feritina i
parat hormona, sve laboratorijske analize
vre se u ovdanjoj laboratoriji. Mikrobioloke i virusoloke analize, kao i
mesena kontrola vode za dijalizu vri
se u ZZZZ Subotica. Od mikrobiolokih
analiza periodino se rade brisevi grla i
nosa, urinokultura, te bris ulaznog mesta
jugularnog katetera, a od virusolokih
Anti HIV, HbsAg i AntiHCV dva puta
godinje.
Analize vode podrazumevaju mesene
mikrobioloke i hemijske analize vode.
Do sada su bile uvek zadovoljavajue,
obzirom da je mesni vodovod snabdeven
vodom za pie koja se kondicionira u

U dijaliznim salama postoji mobilni kiseonik,


defibrilator i EKG aparat.
fabrici vode, a voda za dijalizu tretira se
u postrojenju za vodu, ureajem za reverznu osmozu, tipa HP400-1600D/E.
Rad Centra za sada se odvija u jednoj
smeni. U ovom asu u Centar dolazi 15
pacijenata, starosne strukture od 41 do
81 godinu. Jedna pacijentkinja je transplantirana 2014. godine, a bubreg je
dobila od ivog donora.
Tokom dijaliznog tretmana pacijenti
dobiju jednu uinu. Uvek se nastoji da
uina bude i energetski ali i sadrajno
to kvalitetnija, a ocenu obroka se vidi
na licima pacijenata. Petkom i subotom
po osmehu pacijenata daje se zakljui-

12

ti da najbolju ocenu ima rotilj sa


salatom, dok je sredom i etvrtkom
zadovoljstvo manje, jer su na meniju
mekike sa sirom ili krofne uz aj. Ponedeljkom i utorkom je na redu sendvi
kifla s jogurtom ili mlekom.Ovo su
naravno samo neki od nedeljnih menija
ali bi jelovnik svakako trebao biti jo
malo matovitiji, sa veim udelom
sveeg voa ili povra, prilagoen potrebama dijaliznih pacijenata, uz sve
potovanje dijaliznog kuvara.
Postoji odlina saradnja sa Centrom
za hemodijalizu i Nefrolokim odelenjem
OB Subotica, gde je sprovedena eduka-

cija svih zaposlenih. Takoe, struna


pomo i nadzor kolega iz Subotice bili
su prisutni i u prvim nedeljama rada
Centra, a sve komplikacije koje zahtevaju bolniko leenje pacijenata zbrinjavaju se u OB Subotica.
U poslednjih nekoliko meseci, zahvaljujui razumevanju i podrci dr Mihajla
Zwicka, vaskularnog hirurga u OB
Subotica, ekanje na kreiranje AV
fistule svedeno je na najkai mogui
rok.
Misija Centra za dijalizu Doma zdravlja u Bakoj Topoli je da se osigura to
kvalitetnije leenje i praenje pacijenata, u cilju postizanja to boljeg psihikog
i fizikog blagostanja, zatim socijalne i
profesionalne sigurnosti i adaptiranosti
obolelih.

SA SVIH STRANA

UDAHNI NOVI IVOT


Pali 7. 06. 2015.
13

JUL 2015

Republika Srbija
Ministarstvo za rad,
zapoljavanje, boraka
i socijalna pitanja

Jasmina Vuka

Farmakoterapijski aspekti
minerala kod pacijenata
na hemodijalizi

UDAHNI NOVI

IVOT IV

Pali , 07.06.2015. godine

Dodela zahvalnice spec-pharm Jasmini Vuka

Petar Savi, direktor


ZOO vrta Pali

14

Predsednik Skuptine
Subotice Ilija Maravi

JUL 2015

Podrka nacionalnoj
kampanji donatorstva
i transplantacije
"Produi ivot"
i tradicionalno
obeleavanje "Juna
meseca transplantacije
u Vojvodini" .

Republika Srbija
Ministarstvo za rad,
zapoljavanje, boraka
i socijalna pitanja

Procena kardiovaskularnog
rizika u sklopu pripreme za
transplantaciju bubrega

Dr Ivan uri

Dodela zahvalnice dr Ivanu uriu

Zoran Mikovi, predsednik


udruenja, Subotica

15
DONATORI Evropa,
Nikola,
Dino-2,
Beli golub 1969- Subotica,
Klas- Pali,
Tisa- Hajdukovo.
SUSRETA PEKARE Beli golub 2003-Bajmok,

JUL 2015

UDAHNI NOVI IVOT IV


Pali , 07.06.2015. godine
I ove godine je pruena nesebina
podrka petogodinjem tradicionalnom
susretu bubrenih invalida APV uz
podrku grada Subotica. Nosilac centralne manifestacije, a preko projekta
"Udahni novi ivot IV", koji je podran
od Grada Subotice, kao podrkaNacionalnoj kampanje "Produi ivot" i "Junmesec transplantacije u APV" kao i

domain susreta bilo je Udruenje bubrenih invalida Subotica. Manifestacija je odrana pod pokroviteljstvom
Saveza bubrenih invalida Vojvodine,
uz podrku Ministarstva za rad, zapoljavanje boraka i socijalna pitanja
Republike Srbije.
U predivnom ambijentu kongresne
sale, jednog od najlepih ZOO vrtova,
ZOO vrta Pali, predavanja su odrali
dr Ivan uri i spec-pharm Jasmina
Vuka. U manifestaciji koja je propraena od lokalnih TV stanica i tampanih
medija, uee je uzelo 153 lanova

udruenja bubrenih invalida sa teritorije APV iz: Subotice, Bake Topole,


Kikinde, Novog Sada, Sremske Mitrovice, Beeja, kao i zdravstveno osoblje
Opte bolnice Subotica, Opte bolnice
Kikinda, Doma zdravlja dr Hadi Jano
Baka Topola, Specijalne bolnice za
hemodijalizu Fresenius Medical Care
Novi Sad.

Ispred grada Subotica skup je pozdravio Predsednik Skuptine Maravi Ilija.


Dajui podrku ovakvim susretima koji
predstavljaju jednu od najhumanijih
misija u podrci Nacionalnim kampanjama koje promoviu donatorsto i transplantaciju organa i tkiva, g-din Maravi
je naglasio da e grad Subotica i u narednom periodu uvek podravati ovakve
projekte. Ovakvi susreti imaju edukativno-informativni karakter, afirmiu savremene pristupe i metode leenja bubrenih
bolesnika i pruaju podrku lokalnih
zajednica Osobama sa invaliditetom u

TEME U SKLOPU EDUKATIVNOG DELA PROGRAMA:


Procena kardiovaskularnog rizika u sklopu pripreme za transplantaciju bubrega predava: Dr Ivan uri Spec. internista-kardiolog i nefrolog Specijalna bolnica za hemodijalizu Fresenius Medical Care Beograd
Farmakoterapijski aspekt primene minerala kod pacijenata na hemodijalizi - predava: spec farm Jasmina Vuka, Apoteka Subotica
Znaaj rehabilitacije u leenju pacijenata na hemodijalizi predava:
Zoran Mikovi dipl ecc Savez bubrenih invalida APV (Udruenje bubrenih invalida Subotica).

16

JUL 2015

Dana 7.06.2015.
u sklopu realizacije projekta "Udahni novi ivot
IV", podranog od
Grada Subotice
i uz obeleavanje
nacionalne kampanje
"Produi ivot"
i kampanje
"Jun mesec
transplantacije u APV",
organizovan je susret bubrenih invalida
i zdravstvenog osoblja
Opte Bolnice Subotica i
Doma zdravlja
"Dr Hadi Jano" Baka
Topola, kao i gostiju sa teritorije R. Srbije.
ostvarivanju svojih zdravstvenih, socijalnih prava i integraciji u iru drutvenu
zajednicu. Sutina projekta i susreta je
imala za cilj da iz jednog drugog ugla
kroz struna predavanja i broure objasni
dileme i probleme s kojima se susreu
pacijenti u pripremi za transplantaciju
bubrega, a naroito kada treba dati najznaajniju ocenu, a to je procena kardiovaskularnog rizika u sklopu pripreme za transplantaciju bubrega.
Druga tema susreta je bio nastavak
uspene saradnje sa "Apotekom" Subotica i priprema, prezentiranje i tampanje
strune broure koja treba da pojasni
problematiku vezanu za Farmakoterapijski aspekt primene minerala kod
pacijenata na hemodijalizi.
Zahvaljujui nesebinoj podrci
ZOO vrta Pali nakon predavanja
svim uesnicima susreta je omoguen
besplatan obilazak ZOO vrta. Nakon
toga je druenje, razmena miljenja i
informacija u prijatnom ambijentu
"Vila Viktorija Plus" Pali i uz
muziku podrku "Casablanco
benda" nastavljena do kasnih popodnevnih asova i uz obilazak turistikog
kompleksa Palia.

Zoran Mikovi

SA SVIH STRANA

AKTIVNOSTI UDRUENJA BUBRENIH INVALIDA

Druenje je nain da se pobolja zdravlje


Udruenje dijaliziranih i bubrenih
bolesnika Toplica organizovalo je
jednodevni izlet, zahvaljujui Optini
Prokuplje, za svoje lanove, u avolju
Varo i Prolom Banju.
- Praksa je da Udruenje za svoje
lanove organizuje druenja i izlete, kako
bi omoguili, jednoj od najteih kategorija pacijenata, da se drue i odvoje od
sredine za koju su vezani svojom boleu
rekao je predsednik Udruenja dijaliziranih i bubrenih bolesnika Toplica
Milan Krsti i dodao da se ovoga puta
Udruenja potudilo da lanovi udruenja
povedu na izlet i najmlae lanove porodice.

On se zahvalio prokupakoj lokalnoj


samoupravi na finansijskoj podrci, koja
je na ovaj nain omoguila pacijentima
sa teritorije tri optine: itorae, Prokuplja i Blaca, ije lanove Udruenje
okuplja, da na trenutak zaborave na svoju
bolest i vezanost za aparate za dijalizu.
Doktor Vladica Mikovi, koji je
pratio pacijente na ovom izletu, istakao
je da su ovakva druenja veoma bitna sa
zdravstvenog i socijolokog as, da se
pacijenti oseaju ravnopravnim lanovima drutva, to utie na opte zdravstveno stanje svakog pacijenta.
- Ovi pacijenti su specifini, jer je
veina njih tri puta nedeljno na dijalizi,

provode dugi niz godina zajedno i


izmeu njih ali i medicinskog osoblja
raa se specifian kontakt objasnio je
Mikovi i izrazio nadu da e se ova
tradicija organizovanja jednodnevnih
izleta nastaviti i u narednom periodu.
Inae, Optina Prokuplje je Udruenju
dijaliziranih i bubrenih bolesnika
Toplica na konursu za finansiranje
nevladinih organizacija dodelila sredstva, koja e biti iskoriena i za digitalizaciju dijaliznih sala, ali i za organizaciju predavanja za pacijente, na kojima
e dobiti savete od nefrologa, kako mogu
poboljali svoje zdravstveno stanje.

N..

AKTIVNOSTI UDRUENJA BUBRENIH INVALIDA

Majski susret Kikinda


lanovi Udruenja bubrenih invalida
Optine Kikinda, u partnerstvu sa Udruenjem bubrenih invalida Subotica i uz
podrku Opte bolnice Kikinda i Saveza
bubrenih invalida Vojvodine, organizovali su 24.maja programsku aktivnost sa
sledeim temama:
1.Transplantacija bubrega prednosti i mane- gde je predava bila mr.
sc.med. Olivera Milievi, ef Jedinice
za hemodijalizu Bolnice u Kikindi.
2.Znaaj kvalitetno kreiranog vaskularnog pristupa u pruanju kvali-

tetne usluge hemodijalize u Optpj


bolnici Kikinda sa predavaem dr
Milanom Mitriem, specijalistom vaskularne hirurgije.
3.Mesto i uloga Udrtuenja bubrenih invalida i Saveza u zatiti prava
OSI predava je bio Zoran Mikovi,
dipl.ek., predsednik Saveza bubrenih
invalida Vojvodine.
Susreti su odrani u restoranu DDOR
NOVI SAD u Kikindi.

Kukobat Slobodan,

predsednik Udruenja

17

JUL 2015

JUL 2015

Odrana je...

Skuptina saveza bubrenih


invalida Vojvodine
Nakon godinu dana od izbora novog
rukovodstva i lanova organa upravljanja, Savez bubrenih invalida Vojvodine
je 28.06.2015. godine odrao godinju
skuptinu.
Skuptina je odrana u proirenom
sastavu kao zajednika sednica lanova
Izvrnog odbora i sednice Skuptine.
Osnovni motiv odravanja ovog sastanka bila je potreba da se to vie informacije, uoenih problema i strategija delovanja u narednom periodu prezentuje
predstavnicima svih udruenja sa teritorije APV, koje aktivno uestvuju u radu
Saveza, kao i da se takve informacije
prenesu svim lanovima preko dijaliznih
centara, zbog uvida u objektivne probleme bubrenih bolesnika.
Posle dueg niza godina kada je Savez
imao problema u organizaciji priprema
sednica Skuptine, naroito u vezi rada
Nadzornog odbora, zbog tekih ivotnih
problema gde su nam, na alost, lanovi
ovog znaajnog organa ili umirali ili nisu
mogli da uzmu aktivno uee, prvi put

18

je omoguen uspean i kvalitetan rad


Nadzornog odbora.
Skuptina je odrana u prostorijama
Pokrajinskih invalidskih organizacija, u
Novom Sadu, Bulevar osoloboenja
6-8,a prema Dnevnom redu blagovremeno dostavljenom svim udruenjima,
lanicama Saveza bubrenih invalida
Vojvodine.
Od strane predsednika Saveza bubrenih invalida Vojvodine Zorana Mikovia, pre iznoenja rezultata o poslovanju
Saveza, predloeno je i prihvaeno da
se minutom utanja oda pota svim preminulim lanovima Saveza bubrenih
invalida Vojvodine. Nakon toga, predsednik Nadzornog odbora Radulovi
Radojica prezentovao je Skuptini izvetaj sa sastanka Nadzornog odbora, koji
je potvrdio da je Savez tokom 2014.
godine radio u skladu sa propisima i
zakonskom regulativom koja regulie
finansijsko knjigovodstvene principe
legitimnog i zakonitog poslovanja. Od
strane knjigovoe Margarete agi Skup-

Nakon usvajanja Dnevnog reda


izabrani su:
Radno predsednitvo
Borivoj Odadi
predsedavajui
Zoran Mikovi
lan (Predsednik Saveza)
Imre Harci lan
Verifikaciona komisija
Petko Femi
Tot Zita
Overivai zapisnika
Svetlana Mirkov
Vladimir Krklec
Zapisniar
Spomenka Tanovi
tini je potvreno da je upravo Savez sve
aktivnosti realizovao u skladu sa vaeim
propisima, a posebno je zahvalna to je
Nadzorni odbor potvrdio svojim izve-

tajem da je knjigovodstvo pratilo aktivnosti Saveza i kompletno knjigovodstvo vodilo profesionalno i po pravilima
zakonom utvrenim.
Nakon usvajanja Zakljuka Nadzornog
odbora predsednik Saveza je ukazao na
bitne elemente koji su pratitli aktivnosti
tokom 2014. godine. Uspeno su realizovane sve projektne i programske aktivnosti koje su odobrene tokom 2014.
godine od strane Ministarstva za rad,
zapoljavanje boraka i socijalna pitanja.
Sva udurenja su svoje aktivnosti realizovala u skladu sa odobrenim projektima, osim Udruenja bubrenih invalida
Vrac, koje je zbog odreenih finansijsko
administrativnih problema imalo
mnogo pasivniji odnos prema Savezu i
tekuim aktivnostima.
Izuzetno zadovoljstvo predstavlja injenica da je asopis Nefro sa svojim
prateim prilozima, strunim brourama,
vodiima i strunim lancima, postao
asopis koji se ita i prati na celoj teritoriji Republike Srbije. Tokom 2014.
godine asopis je pripreman, tampan i
distribuiran kao besplatan asopis u
tirau od 2500 primeraka, a najvie zahvaljujui sredstvima pribavljenim kroz
projekte od Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Ministarstva
za rad, zapoljavanje boraka i socijalna
pitanja, Osnovnog javnog tuilatva
Novi Sad, Fresenius Medical Care Srbija
i jednim delom ueem u sufinansiranju
od strane Saveza organizacija bubrenih
invalida Republike Srbije.
Sve programske aktivnosti su realizovane u skladu sa odobrenim projektima

Odavanje pote preminulim lanovima


i publikovane kroz asopis Nefro i
preko sajta www.ns-nefro.org .
U daljem delu sednice, data je informacija o tekuim aktivnostima i odobrenim prejektima u 2015. Godini, na
osnovu ega se sa optimizmom moe
zakljuiti da e Savez uspeti po prvi
put da bez velikih finansijskih proble-

Sve programske aktivnosti su realizovane u skladu sa odobrenim projektima i publikovane kroz


asopis Nefro i preko
sajta www.ns-nefro.org .
ma do kraja 2015. godine pripremi i
odtampa jo tri broja asopisa
Nefro i nekoliko strunih broura i
vodia. U tom kontekstu Savez oekuje
konkretnije i vee uee kroz organizacija bubrenih invalida Republike
Srbije u finansijskom i tehnikom
pogledu, odnosno u dostavljanu strunih lanaka, priloga i informacija
kojima bi se asopisom obradila problematika svih bubrenih bolesnika sa
teritorije cele nae zemlje i pomoglo
mnogim naim lanovima da se lake
ukljue u borbu sa tekom doivotnom
boleu.

Zoran Mikovi

19

JUL 2015

SA STRUNE STRANE

JUL 2015

SVESNO I ODGOVORNO DO ODLUKE


O TRANSPLANTACIJI

Transplantacija bubrega
prednosti i mane
Pie: dr sc.med. Olivera Milievi, nefrolog
Opta bolnica, Kikinda

Transplantacija bubrega je metod


zamene bubrene funkcije koji omoguava bolesniku sa terminalnom bubrenom slabou ivot najsliniji onom koji
je imao sa zdravim bubrezima i najbolji
stepen rehabilitacije.
Bubreg se moe presaditi od ivog
srodnog davaoca, ivog nesrodnog
davaoca ili od osobe preminule modanom smru.

Uzimanje organa od ivog davaoca


dozvoljeno je ako je rizik po ivot i
zdravlje davaoca prema medicinskim
kriterijumima u granicama prihvatljivog.
Transplantacija bubrega od ivog
davaoca je jedinstvena procedura u medicini koja nije korisna za davaoca i
tokom koje on prelazi iz zdravog u
bolesno stanje. Da bi neka osoba bila
davalac organa, mora biti potpuno zdrava

uzimanje organa zbog presaivanja


ukoliko je davalac pre smrti potpisao
pismeni pristanak za doniranje u sluaju
smrti ili uz pismenu saglasnost lanova
porodice umrlog lica. Ukoliko je donor
medicinski podoban, a porodica preminulog je dala pismeni pristanak za donaciju organa, njegova krv se alje u
Zavod za transfuziju krvi i radi se HLA
tipizacija donora radi poreenja sa HLA
tipizacijom svih potencijalnih primaoca
na listi ekanja.

Prvi korak ka transplantaciji

Primaoci bubrega su bolesnici koji


se zbog nepovratnog gubitka funkcije
bubrega lee hemodijalizom ili peritoneumskom dijalizom. Kod bolesnika
koji imaju ivog davaoca mogue je
planirati transplantaciju neposredno pre
zapoinjanja leenja dijalizom. Transplantacija bubrega sa ive osobe ima
prednosti u odnosu na kadaverinu
transplantaciju: funkcija grafta se
odmah uspostavlja, dugoronija je funkcija grafta i preivljavanje je bolje za
10-12 % u prvoj godini posle transplantacije.

20

i imunoloki se mora slagati sa primaocem. Pre transplantacije se obavljaju


detaljna ispitivanja stanja svih organa
davaoca i primaoca bubrega.
Kadaverina transplantacija podrazumeva uzimanje organa od osobe kod koje
je utvrena modana smrt, a funkcija
srca je ouvana i moe se odravati uz
pomo aparata u jedinicama intenzivnog
leenja do momenta uzimanja organa za
presaivanje bolesniku. Potencijalni
kadaverini donor se prepoznaje u jedinicama intenzivne nege donorskih
bolnica. Sa umrlog lica dozvoljeno je

Prvi korak ka transplantaciji bubrega


je elja i odluka bolesnika.
U pripremi bolesnika za transplantaciju, pored tipizacije tkiva i ispitivanja
prisustva citotoksinih antitela u serumu,
vre se i brojna druga ispitivanja. Cilj
ovih ispitivanja je da se proveri da kod
bolesnika ne postoji neko od oboljenja
koje predstavlja kontraindikaciju za
transplantaciju: uznapredovala maligna
bolest, srana insuficijencija, aktivna
ishemijska bolest srca, teka respiratorna insuficijencija, teka vaskularna
oboljenja, teke anomalije mokranih
puteva, aktivna infekcija, ciroza i uznapredovala fibroza jetre, poremeaj koagulacije, mentalna retardacija, aktivna
psihoza, bolesti zavisnosti i uznapredovala dijalizna demencija. Neke od
pregleda pacijenti mogu obaviti u matinom zdravstvenom centru. Visokospecifine preglede pacijenti obavljaju u
tercijarnim zdravstvenim ustanovama.
Bolesnici sa bubrenom slabou imaju
znaajno povien kardiovaskularni rizik.
Zato su kardioloka ispitivanja vaan

Jedinica za hemodijalizu Internog


odeljenja Opte bolnice u Kikindi
Jedinica za hemodijalizu Opte
bolnice Kikinda poela je sa radom
01. 03. 1985. god. sa jednim specijalistom interne medicine, dva lekara
opte medicine, pet medicinskih
sestara i jednim elektrotehniarom.
Dijaliziralo se 10 bolesnika na pet
aparata za hemodijalizu. U prvoj
godini je bila zastupljena samo acetatna hemodijaliza, a 1986. godine je
uvedena bikarbonatna hemodijaliza.
Broj bolesnika se neprestano poveavao, a dijalizni prostor je sa manjim
izmenama ostao isti i ne zadovoljava
standarde prostora za dijalizu.
Danas se u Optoj bolnici Kikinda
dijaliziraju 83 bolesnika. Rad u jedinici za hemodijalizu se odvija u dve
smene. Pacijenti se dijaliziraju dva do
tri puta nedeljno u trajanju od etiri
do pet sati. Kvalitet ivota pacijenata
na dijalizi je poboljan, jer veina
bolesnika dobija preparate eritropoetina, dijalizne procedure su produene,
a uvedene su hemodijafiltracija i
visoko efikasna bikarbonatna hemodijaliza.
Raspolaemo sa 20 aparata marke
Fresenius (etiri tipa 5008, jedan 4008
H i petnaest 4008), 4 aparata marke
Bellco i jednim Hospal aparatom .
Zaposleni su: jedan internista nefrolog, jedan specijalista interne
medicine (koji su angaovani i na
Internom odeljenju), dva specijalizanta interne medicine, jedna via
medicinska sestra, jedan diplomirani
organizator zdravstvene nege, 14
medicinskih sestara i dva elektrotehniara.
Prema prisustvu markera virusa
hepatitisa bolesnici su razdvojeni u tri
sale.
Jedinica za hemodijalizu funkcionie po tipu dnevne bolnice, a paci-

jenti koji zahtevaju hospitalizaciju se


lee na Internom odeljenju Opte
bolnice Kikinda.
Mikrobioloka i biohemijska kontrola vode za hemodijalizu obavlja se
jednom nedeljno u Zavodu za javno
zdravlje Kikinda. Uz velike napore
kvalitet vode za dijalizu je zadovoljavajui.

Tendencija porasta broja pacijenata


na hroninom programu hemodijalize
se konstantno odrava. Peritoneumska
dijaliza je uvedena 2004. godine. Broj
bolesnika na peritoneumskoj dijalizi
se menja (od 3 do 12). Bile su zastupljene kontinuirana ambulatorna peritoneumska dijaliza i automatska
peritoneumska dijaliza. Trenutno je
na hroninom programu kontinuirane
ambulatorne peritoneumske dijalize
etvoro bolesnika.

Opta bolnica Kikinda, Interno odeljenje


Jedinica za hemodijalizu, ure Jakia 110, Tel: 0230 434 603

SA STRUNE STRANE

deo pripreme bolesnika za transplantaciju bubrega. Transplantaciju bubrega


karakterie niz specifinosti koje mogu
doprineti nastanku i pogoranju kardiovaskularnih bolesti. Iako je eerna
bolest udruena sa velikim brojem komplikacija, ne treba da bude iskljuujui
faktor za transplantaciju bubrega. Bolesnika treba upoznati sa svim komplikacijama i ukazati mu na mogunost
izmene dotadanjeg reima regulacije
eera i oteanog postizanja eljenog
nivoa eera zbog primene imunosupresivnih lekova. Kod bolesnika sa termi-

nalnom bubrenom slabou infekcije


su este. Pogoravaju se pod uticajem
imunosupresivnih lekova i zato je vano
pre transplantacije bubrega otkriti infekcije koje su kontraindikacija za transplantaciju kao i aktivne infekcije koje
treba leiti pre transplantacije.
Pre konane odluke o podobnosti za
transplantaciju neophodno je uraditi
HLA tipizaciju. Ova analiza podrazumeva odreivanje antigena tkivne podudarnosti na osnovu kojih se kasnije
utvruje podudarnost sa davaocem
bubrega.
Odreivanje prisustva citotoksinih
antitela podrazumeva otkrivanje antitela
koja su usmerena protiv HLA molekula

21

SA STRUNE STRANE

JUL 2015

JUL 2015

SA SVIH STRANA

AKTIVNOSTI UDRUENJA BUBRENIH INVALIDA SREMSKA MITROVICA

Znaaj prepoznavanja simptoma


uremijske polineuropatije

i tetna su za transplantaciju bubrega.


Koncentracija citotoksinih antitela u
krvi je promenjiva i poveava se u kontaktu sa stranim tkivom (transfuzije krvi,
prethodna transplantacija, trudnoa) i
zato su potrebne redovne kontrole.
Podobnost bolesnika procenjuje tim
za transplantaciju bubrega. Kada se
utvrdi podobnost bolesnika za transplantaciju bubrega, tada se uz njegovu saglasnost bolesnik upisuje na listu ekanja
za transplantaciju bubrega. Nedostatak
organa i mogui rizici koji su povezani
sa imunosupresivnom terapijom zahtevaju paljiv izbor i pripremu. Centri za
dijalizu imaju znaajnu ulogu u pripremi
bolesnika za transplantaciju. Neophodno je obezbediti adekvatnu dijalizu i
odravati bolesnika u to boljem fizikom i psihikom stanju.

Odluka o transplantaciji
prihvatanje i rizika

Odluka o transplantaciji bubrega mora


biti doneta uz prihvatanje svih moguih
rizika koje ona nosi, od operativnog
rizika do pojave ranih i kasnih komplikacija. Najozbiljnije komplikacije koje
se mogu javiti u toku same operacije i u
neposrednom postoperativnom periodu
su pojava veeg krvarenja i tromboza
krvnih sudova transplantiranog bubrega.
Uspeh transplantacije zavisi od starosti
i pridruenih oboljenja davaoca i primaoca bubrega. Osobe sa bolestima srca i

22

krvnih sudova, bolesnici kod kojih se


radi druga ili trea transplantacija, nakon
prethodnog gubitka presaenog bubrega,
i bolesnici koji su dugo leeni hemodijalizom imaju manje izglede na dugoroan uspeh transplantacije. ivotni vek
presaenog bubrega je ogranien.
Da bi se spreilo odbacivanje transplantiranog bubrega, neophodno je
kontinuirano uzimanje imunosupresivne
terapije. Najee se uzimaju kalcineurinski inhibitori koji blokiraju aktivaciju T limfocita, preparati mikofenoline
kiseline koji usporavaju proliferaciju T
limfocita i steroidi. Posle transplantacije bolesnik mora redovno da se kontrolie i mora voditi umeren ivot. Neredovno uzimanje imunosupresivne
terapije ili prekid u uzimanju moe
dovesti do odbacivanja transplantiraniog
bubrega. Na alost, imunosupresivni
lekovi imaju i neeljena dejstva koja su
dozno zavisna. Zbog uzimanja ovih
lekova bolesnik je osetljiv na bakterijske,
virusne i gljivine infekcije. Infekcije
predstavljaju vanu komplikaciju posle
transplantacije bubrega i znaajno utiu
na preivljavanje.Vea je uestalost
nekih tumora u odnosu na zdravu populaciju (limfoproliferativna bolest, rak
koe, bubrega, jetre i unih puteva).

Neeljeni efekti

Nakon uzimanja lekova iz grupe kalcineurinskih inhibitora mogu se pojaviti gastrointestinalni neeljeni efekti:

munina, povraanje, promene u pranjenju creva i stvaranje kamenaca u


unoj kesi. Gastrointestinalne tegobe
nisu retke ni posle uzimanja preparata
mikofenoline kiseline, a mogu se ublaiti smanjenjem doze. Bolesnici sa transplantiranim bubregom esto imaju
povien arterijski krvni pritisak, a postoji
i vei rizik za pojavu eerne bolesti.
esti su poremeaji metabolizma lipida,
kostiju i bolesti jetre.
I pored odreenih ogranienja koja
ivot sa tranplantiranim bubregom
donosi, prisutne su znaajne prednosti
u stepenu rehabilitacije i uspostavljanju
radne sposobnosti transplantiranih pacijenata. U odnosu na hemodijalizu i
peritoneumsku dijalizu, transplantacija
najefikasnije zamenjuje bubrenu funkciju. Bolji je kvalitet ivota bolesnika i
vei je stepen preivljavanja. Najbolji
rezultati se postiu ako se bolesnici transplantiraju neposredno pre ili to ranije
nakon zapoinjanja dijalize. Transplantacija bubrega ima znaajno manji rizik
za nastanak komplikacija hronine bubrene slabosti (ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, bolesti kostiju i
polineuropatije). Nakon transplantacije
se smanjuju ogranienja u ishrani i unosu
tenosti. Posle uspene transplantacije
oporavljaju se ili poboljavaju seksualna funkcija i reproduktivna sposobnost.
Smanjuje se rizik za prenos zaraznih
bolesti. Bolesnici nisu vezani za dijalizni
centar i ponovo mogu putovati.

Udruenje bubrenih invalida iz


Sremske Mitrovice je u prolom kvartalu bilo veoma aktivno u edukaciji svojih
lanova. Na taj nain smo podizali svest
o potrebi sticanja znanja o svom zdrastvenom problemu. Poseban akcenat smo
stavili na edukaciji novopridolih
lanova, kao i lanova njihovih porodica,
kako bi se to lake zajedno izborili sa
novonastalim problemom.
Prvo predavanje u nizu koje je odrano
na odeljenju hemodijalize u Zdrastvenom
centru Sr. Mitrovice sa temom "Polineuropatija kod pacijenata na hemodijalizi
- uzroci, diagnostika i leenje" bilo je
veoma uspeno, sa velikim odzivom
naih lanova.
Zakljuili smo da je uremijske polineuropatija jedna od najeih komplikacija hronine bubrene insuficijencije, da je ona u oko 70% svih bolesnika
na poetku terapije dijalizom koji imaju
ureminu polineuropatiju, ea kod
mukaraca nego kod ena.
Simtomi uremijske polineuropatije su:
miina slabost i atrofija, gubitak refleksa, trzanje nogu - simptom
nemirnirnih nogu, svrab, bol i peckanje
u donjim ekstremitetima.
Terapija se odreuje u saradnji nefologa i neurolaga.
Ovo predavanje je vrlo uspeno odrala
nefrolog dr Branka Savi.
U Pokrajini se jun obeleava kao mesec
transplantacije. Mi smo ga obeleili sa
dva predavanja - u idu i Sremskoj Mitrovici.
Tema predavanja u idu je bila "Ko
moe biti donor", a u Sr. Mitorvici
"Produi nekom ivot - doniraj organe".
Oba predavanja je veoma uspeno
odrala dr Danijela Salati.
Posebno se osvrnula na injenicu da
bez humanosti ljudi nema trasplantacije
i spasavanja ljudskih ivota.
Ovim putem se zahvaljujemo dr Vanji

Gnip na dobrodolici i pomoi u organizaciji predavanja koje je odrano u


Domu zdravlja u idu.
Aktivnosti Udruenja bubrenih invalida Sremska Mitrovica su nastavljene
prisustvom edukativnoj radionici, koju
je organizovao Savez organizacija
bubrenih invalida Republike Srbije,
5.jula, u prostorijama Saveza, Gandijeva
89, na Novom Beogradu.

Radionica se sastojala iz dva dela.


Tema prvog dela je bila pravilna ishrana
pacijenata na hemodijalizi a drugog psiholoka stabilnost pacijenta.
Povean priliv novih pacijena ukazuje
na potrebu i znaaj prevencije i edukacije, kao vanim faktorima u ivotu
svakog oveka.


Violeta Srbljanin

23

2015
DRUGIM PUTEM DO JUL
BOLJEG
ZDRAVLJA
BILJE ZA ZDRAVLJE

Limun jedna od najboljih


namirnica na svetu
Limun je jedna od najkorisnijih namirnica na naoj planeti jer titi od
velikog broja bolesti, pa se s pravom
moe nazvati super-hranom.
Limun je pun nutrijenata - sadri bioflavonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamini C, A, B1, B6, kalijum, kalcijum,
magnezijum, fosfor, mangan.
Povoljno deluje na rad jetre, creva,
eluca, imunog, nervnog i kardiovaskularnog sistema.
Ako redovno konzumirate limun,
moete spreiti bolesti poput laringitisa,
bronhitisa, gripe, prehlade, artritisa,
visokog krvnog pritiska, bakterijskih
infekcija, bubrenih i unih kamenaca,
a prema najnovijim istraivanjima i raka!
Postoji puno naina da ovu namirnicu
uvrstite u Va svakodnevni meni.
Ipak, najjednostavniji nain je svaki
dan popijete 1-2 ae mlake vode sa
limunom.

Voda sa limunom

aa vode sa limunom odmah nakon


buenja ima iznenaujue povoljno
dejstvo na zdravlje.
Joga i ajurveda koriste ovaj postupak
za stimulaciju varenja i eliminaciju
toksina iz organizma.
Meutim, voda sa limunom ima i
mnoge druge dobrobiti za nae zdravlje.

Priprema napitka sa limunom

U au mlake vode iscedite pola


limuna i popijte odmah ujutro, natate.
Tokom dana moete popiti jo 2-3 ae
vode sa limunom. Ako ne podnosite
kiseli ukus, zasladite napitak javorovim
ili agava sirupom.
Najbolje je koristiti limun iz biolokog
ili domaeg uzgoja. Uzgajiti limun kod
kue nije uopte teko.

Gajite stabalce
limuna u stanu.
Limun i rak

U zadnje vrijeme sve ee se govori


o delovanju limuna na rak.
Mnogi alternativni lekari govore o
tome da je limun snano sredstvo protiv
raka, jer ubija kancerogene elije puno
bolje od hemoterapije.
Jo jedna prednost limuna je u tome,
da on deluje samo na elije raka a ne
unitava zdrave elije.
Ovu injenicu su otkrili naunici, ali
pretpostavlja se da farmaceutska industrija striktno uva ovu tajnu.
Osim elija raka, limun ubija bakterije, viruse i gljivice, a deluje i na parazite.
Ova super-namirnica ima toliki uinak
na zdravlje da zasluuje da je koristimo
svaki dan.
Zaista, zato ne biste sada uzeli au
vode, iscedili u nju pola limuna i odmah
to popili?

24

JUL 2015

19 razloga zbog kojih


trebate svakodnevno
popiti au vode sa
limunom
1. Limun isti jetru i stimulise njen
rad.
2. Prirodni je antiseptik i antioksidans. Spreava gripu, prehladu i mnoge vrste infekcija.
3. Pomae kod kolika i eluanih
tegoba.
4. Limun je odlino sredstvo protiv
peruti i masne kose.
5. Voda sa limunom pomae
varenju, jer je njen sastav slian
eludanoj kiselini.
6. Limun podstie stvaranje
enzima u jetri.
7. Voda sa limunom normalizuje
rad creva i olakava njihovo
pranjenje.
8. Limun spreava gingivitis i stomatitis.
9. Pomae u sniavanju krvnog
pritiska i poveava nivo dobrog
(HDL) holesterola.
10. Limun alkalizuje organizam.
11. Voda sa limunom razblauje
mokranu kiselinu, a time
pomae kod artritisa i gihta.
12. Limun pomae eliminaciju
vika sluzi iz organizma.
13. Spreava greve i bolove u miiima.
14. Limun regulie metabolizam.
15. titi od stresa i depresije.
16. Smanjuje rizik od modanog
udara.
17. Spreava nastanak bubrenih i
unih kamenaca.
18. Limun titi od osteoporoze.
19. Voda sa limunom pomae mravljenju.
Osim toga, limun je odlina namirnica za ienje organizma, zatim
vrlo delotvorno ekoloko sredstvo
za ienje doma.

(www.alternativa-za-vas.com)

Zovem se Milica Peji, iz Subotice


sam, roena 1963 godine. Kada sam
imala 30 godina, odnosno 1992. godine
ustanovila sam da bolujem od hronine
upale bubrega, tanije dijagnoza je glasila
hronini glomerulonefritis. Bolest se
otkrila sluajno i to kada je ve bila u
poodmakloj fazi pregledom kod lekara
opte prakse u lokalnoj ambulanti, nakon
nekoliko prehlada od kojih nikako nisam
mogla da se oslobodim. Mada kada
gledam unazad bili su tu prisutni i drugi
znaci karakteristini za ljude iji bubrezi
ne funkcioniu kao to su: anemija, suva
koa, pospanost, bezvoljnost i sl. Nakon
ispitivanja u klinikom centru Novoga
Sada ustanovljeno je da mi jedan bubreg
uopte ne funkcionie, a drgi 17%. Nije
se moglo precizno rei dokle e i tih 17%
funkcionisati. Nakon prvobitnog oka
krenula sam na pripremu za hemodijalizu. Ve tu mi je veoma bila znaajna
podrka moje porodice, mog supruga,
moje majke, kao i njegovih roditelja.
Imam dva sina, koji su tada bili jo mali:
osam i est godina, a danas ve od mlaeg
sina imam i unue. Prva av-fistula
uraena mi je u klinikom centru Novog
Sada, ali nikada nije proradila, druga u
Budimpeti (koja takoe nije proradila),
gde mi je ugraen i tezioni katetar. Preko
tezionog katetera sam dijalizirana oko 3
meseca, nakon ega je dijaliza nastavljena preko av-fistule uraene u Subotici. U septembru 1994. godine moja
majka i ja smo se, uz podrku ostalih
lanova porodice obratile klinikom
centru Srbije u Beogradu, Dr. Radmili
Blagojevi Lazi sa nadom da posotoji
mogunos transplantacije. Veoma brzo
smo krenule na uporednu tipizaciju tkiva,
tako da sam zimu 1994. na 1995 godinu
provela: tri puta nedeljno prepodne na
poslu, popodne na dijalizi, a dane izmeu,
majka i ja smo putovale u Beograd radi
ispitivanja. Godina je bila teka, nedostatak raznih reagensa uslovio je sporiji
tok ispitivanja podudarnosti. U maju
1995. godine, zavrile smo ispitivanja i
ekale smo POZIV od strane klinikog
centra Srbije da se pristupi transplantciji. Poziv je stigao, i 15. juna 1995. godine
ule smo u kliniki centar. Trnasplantacija je izvrena 22.juna 1995. godine.
Opercije su izveli Dr Bori i Dr Milutinovi, a lekarski tim nefrologa predvo-

SA SVIH STRANA

Sada na kontrole odlazim kod Prof Dr


Vinje Leai. Svih ovih proteklih 20
godina veoma sam zadovoljna nainom
rada i odnosom prema meni kao pacijentu, svih u klinikom centru Srbije. Kontrolama su obuhvaena uobiajene analize
za pacijente koji su transplantirani. Osim
toga jednom godinje pacijent uradi sve
lekarske preglede, kao to su na primer:
mamografija, ginekoloki pregled,
pregled kod kardiologa, snimanje plua
i dr. bi se ustanovilo opte zdravstveno
stanje pacijenta. Prilikom izrade analiza
krvi i urina esto se urade i dodatne
analize kao to je na primer analiza parathormona.
U vreme odlaska na transplantaciju i
nekoliko narednih godina nisam uopte

Iz mog ugla nakon 20 godina


dile su Dr Blagojevi Lazi i Dr Radivojevi oki.
Kada su me probudili iz anestezije,
probudila sam se sa neizmernim oseajem sree. Jo mi niko nita nije rekao,
ali ja sam jednostavno znala da je sve
uredu i da moj novi bubreg funkcionie.
Moj oporavak iao je oekivanim tokom,
meutim majka se sporije oporavljala,
jer je nekoliko dana nakon operacije
ustanovljeno da ima unutranje krvaranje. Obe smo izale iz klinikog centra
21. jula 1995. godine.
U vreme kada sam se pripremala za
transplantaciju i na neki nain edukovala u vezi toga proitala sam da je prosean vek presaenog bubrega pet godina
i da ga nakon toga obino savlada bolest
koja je savladala i prve, odnosno prirodne bubrege pacijenta.
Danas, nakon 20 godina od transplantacije mogu rei da sam ja jedna veom
sretna ena. Dobro se oseam, radim
punim tempom, na radnom mestu kao i
kod kue. U penziju nisam otila ni kada
sam mogla, odnosno dok sam jo bila na
hemodijalizi, a tuu negu i pomo nikada
nisam koristila, jer posao je pored moje
porodice bio onaj drugi elemenat koji mi
je pomogao da se borim i preivim. Redovito idem na kontrole u kliniki centar
Srbije u Beogradu svaka tri meseca, a po
potrebi i ranije. Dr Blagojevi Lazi i Dr
Radivojevi oki su otile u penziju.

odlazila u lokalnu ambulantu, ve sam


se za sve to mi je bilo potrebno obraala Dr Zadori Janou, nefrologu u subotikoj bolnici. Nakon promena u organizaciji zdravstvenog sistema, sada u
bolnicu uopte ne idem, ve sve to mi
je potrebno reavam u lokalnoj ambulanti kod Dr Sabolki Melite koja je moj
izabrani lekar i sa kojom sam veoma
zadovoljna.
Moja majka e ove godine napuniti
sedamdeset godina. Vodi rauna o svom
zdravlju, vitalna je, dobro se osea,
obavlja svakodnevne poslove, putuje i
svima nam (deci, unuadima i praunuetu) i danas pomae.
Ja sam imala sree da sam imala od
koga da dobijem bubreg, moju majku.
Mnogi pacijenti na hemodijalizi nemaju
takvu mogunost.
Za njih je izlaz kadaverina transplantacija, a dok su na dijalizi to vii kvalitet dijalize.
Zbog toga verujem da svi trebamo
raditi na edukaciji ljudi, na podizanju
svesti, da se svako od nas prijavi za potencijalnog donora i da zatrai donorsku
karticu.
Svakom pacijentu na dijalizi poruujem: borite se i telom i duhom, ne klonite,
to vie edukujte sebe, da bi va ivot
bio kvalitetniji.


Milica Peji

25

PREVENCIJA
SA PRAVNE STRANE

Pravni aspekt transplantacije bubrega


Republika Srbija ima oko
kako bi osoba koja je transplan5500 bubrenih invalida sa
tirana mogla ispravno da
prvim stepenom invalidnosti.
postupa.
Evidentno je i statistiki potlan 101 Zakona o socijalnoj
zatiti i kae:Ocenu potrebe za
krepljeno da je kod ove kategorije invalida, tekih invalida,
pomoi i negom drugog lica i
registrovana najvea stopa
postojanje i stepen telesnog
oteenja utvruju organi
smrtnosti u odnosu na druge
kategorije invalida. Kad tome
vetaenja obrazovani po prododamo istovremeno da je i Nada Abramovi pisima kojima se ureuje penveliki broj novonastalih inzijsko i invalidsko osiguranje.
pravnica
valida ove kategorije, jasno je
Zakonom o socijalnoj
koji su sve to aspekti sagledazatiti, odnosno Zakonom o
vanja potekoa sa kojima se suoava ova izmenama i dopunama zakona o socijalnoj
kategorija invalida. Prisutne su komplek- zatiti i obezbeivanju socijalne sigurnsne tekoe zdravstvenog aspekta ove osti graana konstituisano je i pravo na
vrste invalidnosti, sa kojima se oni sva- uvean dodatak za pomo i negu drugog
kodnevno susreu.
lica onim licima kod kojih je utvreno
Ova kategorija invalida, koja je upuena telesno oteenje od 100% po jednom
na aparat za dijalizu od koga im zavisi osnovu to i pripada bubrenim invalidima.
ivot, koji se tri puta nedeljno po etiri
Nakon transplantacije, shodno odredsata dijaliziraju ostvaruju pravo na bama Pravilnika o utvrivanju telesnih
naknadu za pomo i negu i uveani oteenja (Sl.gl. RS br. 105/03 i
dodatak za negu i pomo.
120/08.) u glavi X UROGENITALNI
Sva teina dijalize se reflektuje na osobu ORGANI utvreno je da se nakon transkoja ide svaki drugi dan na dijalizu da bi plantacije bubrega kada se konstatuje
mogla svakodnevno da funkcionie. Njen stanje bubrega sa kompenzovanom
ivot zavisi od aparata za dijalizu, uz sve funkcijom, utvruje stepen telesnog
nuspojave koje prate dijaliziranje.
oteenja od 50%. Nadlena lekarska
Obzirom na sve oteavajue okolnosti komisija filijala PIO, pri gradovima i
koje prate dijaliziranje svima je jasno da otinama, donosi konano miljenje na
im ivot zavisi od aparata za dijalizu. osnovu koga filijale svojim reenjem
ansa za novi ivot je u transplant- utvruju pojedinana prava pacijenata sa
aciji koju svi eljno oekuju.
promenjenim stepenom invalidnosti.
Zakon o transplantaciji organa (Sl. gl.
lan 97 Zakona o socijalnoj zatiti
RS 72/09) poeo se primenjivati od 01. kae: Korisnik prava na dodatak za
januara 2010. godine. Bubreni invalidi pomo i negu drugog lica i prava na
sa liste ekanja se po redu pozivaju i uveani dodatak za pomo i negu drugog
nakon ispunjenja medicinskih param- lica, odnosno njegov zakonski zastupnik
etara se transplantiraju. Podaren im je duan je da nadlenom centru za socijalni
novi i bolji ivot, sa doivotnom rad prijavi svaku promenu od uticaja na
imuno-supresivnom terapijom. Produen priznato pravo u roku od 15 dana od dana
im je ivot u odnosu na leenje dijalizom, kada je promena nastala. Sve promene koje
postignuta bolja psihosocijalna i radna su od uticaja na korienje prava i utvrene
rehabilitacija.
obaveze uzimaju se u obzir od prvog dana
Transplantacija ima i svoju drugu narednog meseca po njihovom nastupanju,
stranu, sa utvrenim sada drugim stepe- odnosno od 15.-og u mesecu ako je
nom invalidnosti, nakon izvrene trans- promena nastupila do 15.-og u mesecu,
plantacije. To sve donosi i nova pravila osim kod dodatka za pomo i negu drugog
ponaanja. Transplantirane osobe nisu lica i uveanog dodatka za pomo i negu
zdrave osobe. Doivotno im je odreena drugog lica, kada se nastala promena uzima
imuno-supresivna terapija. injenica je u obzir od dana nastanka.
da je zdravstveno stanje promenjeno, ali
lan 105 Zakona o socijalnoj zatiti
o tome miljenje i nalaz treba da usta- utvruje da je korisnik duan da nadnovi nadlena komisija medicinske struke, oknadi tetu, odnosno vrati primljeni iznos

26

SEZONSKE TEME

JUL 2015
X. UROGENITALNI ORGANI
A. Mokracni organi
1. Gubitak jednog bubrega posle prilagodavanja ili potpuni
gubitak funkcije bubrega, sa normalnom funkcijom drugog
bubrega 30%
2. Funkcionalno otecenje preostalog
bubrega:
1) lakeg stepena
40 do
60%
2) teeg stepena
70 do
100%
Procenat telesnog otecenja odreduje se prema nalazu kreatinin
klirensa, i to ako je vrednost kk:
0.83 ml/s 40%
0.67 ml/s 50%
0.50 ml/s 60%
0.33 ml/s 70%
0.25 ml/s 80%
0.17 ml/s 90%
ispod 0.17 ml/s 100%
3. Funkcionalno otecenje oba
bubrega teeg stepena
50 do
100%
Procenat telesnog otecenja odreduje se prema mogucnostima
terapije:
1) moguca medikamentna terapija
60 do
80%
2) neophodna trajna dijaliza 100%
3) neophodna transplantacija, posle
koje je stanje
transplantiranog bubrega:
- sa kompenzovanom funkcijom 50%
- sa dekompenzovanom funkcijom
100%

JUL 2015

Nekoliko korisnih
saveta za letnji period
Pie: prim. dr Branislava Stanimirov, pedijatar
Naelnica Slube za zdravstvenu zatitu dece
Dom zdravlja Novi Sad

Nisu samo malaksalost, sunanica, glavobolja, glavni zdravstveni problemi sa kojima se u


letnjem periodu suoavaju nai mali pacijenti,
pomo pedijatra je ea zbog crevnih, konih,
urinarnih infekcija, infekcija usne duplje, upala
uha i iritacije i infekcije oka, alergije na sunce.

Sunce

Zbog veoma tetnog dejstva, sunce je najbolje izbegavati u periodu izmeu 11 i 17 asova,
uz korienje preparata za sunanje sa visokim
faktorom zatite, koji se nanose na kou 30 do
60 min. pre izlaska na sunce (kremovi, losioni
ili ulja sa UVB i UVA filterom). Naroito na
moru, preporuka je da se koriste vodootporne
kreme jer se sunevi zraci prelamaju i prolaze
kroz vodu, a kako nai maliani malo budu u
vodi malo na suncu treba ih adekvatno zatititi. Obratite panju i kada je oblano, jer UV
zraci prodiru kroz oblake pa se moe izgoreti,
a da se to i ne osetiti.

Voda

Organizmu je potrebna odreena koliina


tenosti, naroito u letnjem periodu, kada se
prilikom znojenja ili pri mokrenju gubi vea
koliina tenosti. Dnevno bi trebalo da se unese
od 1,5 do 2 litra tenosti, treba piti vodu, jer
svea voda je najbolji napitak i ne sadri nikakve
kalorije. Nezaslaeni aj se takoe preporuuje. Vone sokove valja ograniiti na minimalnu
koliinu, naroito ako su vetaki, a ne svee
ceeni. Treba jesti svee voe jer sadre vlakna
i druge hranljive materije, a manje eera. Gazirani napici i druga slatka pia sa dodatkom
eera moraju se ograniiti, jer nemaju nikakvu
hranljivu vrednost.
Ishrana ne treba da optereuje sistem za
varenje, treba da bude lako svarljiva. To se
naroito odnosi na vei unos voa i povra
(bogato vodom, vitaminima i mineralima,
biljnim vlaknima), mleno-kiselih proizvoda
(jogurt i kiselo mleko imaju dijeteski efekat kod
crevnih poremeaja), uz manje masnu i zainjenu hranu (riba, mlado meso).

ako je na osnovu neistinitih podataka, za


koje je znao ili je morao znati da su neistiniti, ostvario primanja na koja nije imao
pravo ili ih je ostvario u veem obimu
nego to mu pripada. Isto tako ako je primanja ostvario usled toga to nije prijavio
promenu koja utie na gubitak ili obim
prava, a znao je ili je morao znati za tu
promenu.
Jasno je nama svima da je sve potrebno
uskladiti sa standardima ljudskih prava,
ali u ovakvim sluajevima i ispotovati
pojedinca kao oveka kome je potrebno
omoguiti ostvarivanje prava na potpunu
zdravstvenu i pravnu zatitu i sigurnost.

27

asopis bubrenih invalida Republike Srbije

SAV E Z BUBR E N IH IN VALIDA VOJVOD IN E


21000 Novi Sad, Bulevar osloboenja 6 - 8
Tel/fax: 021/6333 866; www.ns-nefro.org
UDRUE NJ E BUB REN IH IN VALIDA - SU BOT IC A
Blaka Rajia 27/36; P.J. Banijska 2
Mob: 069/712-547

You might also like