P. 1
10 KASNO CARSTVO - ZAPAD I ISTOK RIMSKOG SVIJETA

10 KASNO CARSTVO - ZAPAD I ISTOK RIMSKOG SVIJETA

|Views: 1,050|Likes:
Published by Maja

More info:

Published by: Maja on Feb 17, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/02/2013

pdf

text

original

Kasno carstvo

Zapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi

Vojnički carevi
• • • 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na germanskom limesu 235. – 285. g.: razdoblje vojničkih careva – kaos i grañanski ratovi – propadanje države u svim vidovima vojni zapovjednici (uglavnom barbari s granice) – izmjenjuju se kao carevi – grañanski ratovi careva i protucareva po cijeloj državi u slijedećih 50 godina; samo jedan car od njih tridesetak doživio prirodnu smrt – ubili ih protucarevi ili njihova vlastita vojska povremeni raspad države na nezavisne dijelove – pojedine provincije ili više njih – 262. – 272. g.: palmirska država – Zenobija i Valbalat – uzurpatorska država obuhvaćala Bliski istok, Egipat i Malu Aziju raste barbarski pritisak izvana: Alamani, Goti, Vandali, Franci, Langobardi – prodiru duboko u državu – limes zapušten i u rasulu – anarhija i opći kaos Alamani i Franci – Rim napušta 260 .g. područje s desne obale Rajne – tek Dioklecijan ponovno uspostavlja čvrsti limes na Rajni od 240. g. – Goti upadaju u Rimsko Carstvo preko donjeg toka Dunava – s brodovima prolaze kroz Bospor i pljačkaju grčke otoke

• •

Maksimin Tračanin – prvi car barbarskog porijekla (235. – 238. g.)

Palmira u Siriji

Vojnički carevi
• • • Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen kod Sirmija – poginuo u borbi s Gotima i Karpima u Dobrudži (SI Bugarska) 270. g. – Klaudije II. Gotički – pobijedio Gote kod Naisa – protjerao ih s Balkana za vrijeme Aurelijana napuštena Dacija 271/2. g. – prodor Alamana u Italiju 271. g. – Aurelijan ih uspijeva pobijediti nakon teškog poraza kod Placentije Aurelijan protjeruje barbare iz Ilirika, Trakije i Mezije uspon sasanidske Perzije na istoku – trajni neprijatelj rimskoj državi – kasnije i Bizantu – sve do arapskih osvajanja u 6. i 7. st. visoki porezi zbog vojnih napora – pljačkanje i razaranje u ratovima – propadanje obrta i trgovine – osiromašenje stanovništva visoka inflacija u državi – obezvrjeñivanje novca – pojava naturalne razmjene sve više kršćana u državi – protivljenje carskom kultu – novi progoni kršćana pod Trajanom Decijem od 268. g. carevi iz Ilirika: Klaudije Gotički, Aurelijan, Prob – postupan izlazak iz krize i stabilizacija države nakon Karove smrti – Numerijan i Karin proglašeni Augustima – Karin vlada u Rimu – Numerijan uskoro ubijen na istoku

• • • • • • •

Zlatni novac Trajana Decija

Aurelijanove zidine u Rimu

Dioklecijan na vlasti
• Numerijanovi zapovjednici u Nikomediji – izabiru Diokla (Diocles) za novog cara – uzima latinizirano ime Dioklecijan (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus) 285. g. pobjeñuje Karina na rijeci Margus – ostaje jedini car u državi – završetak grañ. ratova i razdoblja vojničkih careva Dioklecijan se prihvaća sreñivanja stanja u državi – imenuje prijatelja Maksimijana 285. g. suvladarom (Cezarom) na zapadu Carstva odlazi na istok – ureñivanje stanja u Siriji i na ist. limesu – pobjeda nad Perzijom – za kralja Armenije postavlja Tiridata III. odgojenog u Rimu 286. g. Maksimijan se proglašava Augustom – Dioklecijan se vraća s istoka – obojica ratuju protiv Alamana na desnoj obali Rajne Maksimijan sam sreñuje stanje u Galiji i ratuje s uzurpatorom Karauzijem u Britaniji Dioklecijan se vraća na istok – usput pobjeñuje Sarmate na Dunavu 287. g.: Dioklecijan – Iovius; Maksimijan – Herculius

• •

• • •

Dioklecijan

Dioklecijan – uspostava tetrarhije
• 293. g. – uspostava tetrarhije:
– Maksimijan (August) u Mediolanu (Milanu) – Konstancije Klor (Cezar) u Trieru – Dioklecijan (August) u Nikomediji – Galerije (Cezar) u Solunu

Dioklecijan 294. i 295. g. pobjeñuje iznova Sarmate – gradi novi sustav utvrda na lijevoj obali Dunava – nasuprot već postojećim vojnim logorima kao mostobrane – Ripa Sarmatica 295/296. g.: novi sukob s Perzijancima – Narzes protjeruje Tiridata III. i pobjeñuje Galerija Galerije uspijeva 298. g. uz pojačanja s Dunava pobijediti Narzesa i osvojiti Ktesifon – 299. g. sklopljen mir: Rim dobiva nova područja izmeñu Eufrata Tigrisa – Tiridat III. vraćen na prijestolje u Armeniji Dioklecijan u Egiptu pobjeñuje uzurpatore Domicijana koji se proglasio Augustom i Ahila 297/298. g.

Galerije

Ruševine Ktesifona

Dioklecijanove reforme
• • Dioklecijan sebe i suvladare prikazuje kao obnovitelje države nestanak zadnjih tradicija republike i principata – purpurna odjeća cara i zlatna kruna – orijentalni način štovanja: proskineza Rim gubi značaj kao glavni grad države – senat postaje gradsku organ uprave u Rimu – Italija postaje jedna od provincija teritorijalna reogranizacija države – 4 prefekture (Orientis, Illyrici, Galliarum, Italiae) – 13 dijeceza – 116 provincija smanjenje provincija radi bolje kontrole nad činovništvom u njima – odvajanje civilne (vicarii i praesides) od vojne uprave (duces) u provincijama reforma grañanskog pravnog sustava – kraj klasičnog perioda rimskog prava kodifikaciju carskih konstitucija – dva pravnika porijeklom s istoka – Gregorianus (Codex Gregorianus 291. g.) i Hermogenianus (C. Hermogenianus 295. g.)

• •

Tetrarsi

Dioklecijanova reorganizacija Carstva

Dioklecijanove reforme
• • • reforma vojske – povećanje broja vojnika s 390 000 (cca. 285. g.) na oko 580 000 za njegove vladavine 1:25 (omjer vojnici : muškarci) – raste na 1:15 konjaništvo – osnova vojske – bolja pokretljivost – oklopljeni konjanici i konjanici-strijelci – većinu vojske čine barbari (ponajviše Germani) gospodarstvo u službi vojske – zabrana napuštanja pojedinih zanimanja – obavezno nasljeñivanje znatno pojednostavljenje poreznog sustava – capita i iuga: po glavi i po zemlji monetarna reforma 293. g. – pokušaj obuzdavanja inflacije – uvoñenje novih novčanih nominala neuspjeh novog sustava – 301. g. car prepolavlja vrijednost novca ediktom – devalvacija Dioklecijan odredio najviše cijene pojedinih proizvoda u cijeloj državi – maksimizacija cijena – edikt De pretiis – vrlo štetna odluka za slobodno tržište

• • • • •

Dio edikta De pretiis

Kraj Dioklecijanove vladavine
• zalagao se za povratak starorimskih tradicija – progoni istočnjačke kultove – uključivo i kršćane od 299. g. 303. g. – izdaje u Nikomediji “Edikt protiv kršćanstva” – uzrok: protivljenje kršćana carskom kultu i deifikaciji – veliki progoni kršćana - nastanak kršćanskih mučenika Dioklecijan se 303. g. vraća u Rim – 304.. polazi u pohod na dunavski limes iz Ravenne – vraća se u Nikomediju abdicira 305. g. zbog bolesti – povlači se u palaču kod Salone – umro vj. 311. g. – Maksimijan se takoñer povlači na imanja u Kampaniji zapad: Konstancije Klor (August) – Sever (Cezar) istok: Galerije (August) – Maksimin Daja (Cezar) Dikolecijanova ostavština – apsolutna monarhija – tetrarhija – definitivni kraj principata – uvod u novi sistem koji će se razviti za Konstantina: dominat

• • •

Maksimijanov novac

Konstantinov uspon
• • • • 306. g. umire Konstancije Klor – Konstantin novi August – proglašen od britanskih legija u Rimu – Augustom proglašen Maksencije – Maksimijanov sin Sever – isprva takoñer želi postati August – odriče se vlasti 307. g. – Maksencije ga pogubljuje 308. g. – sastanak careva u Karnuntu – zapad: Licinije (August), Konstantin (Cezar) – istok: Galerije (August), Maksimin Daja (Cezar) Maksencije – uzurpator u Italiji – protjeruje oca Maksimijana koji bježi Konstantinu koji ga daje pogubiti 310. g. 311. g. – Galerijeva smrt – neposredno prije ukida edikt o progonu kršćana 312. g. – Konstantin kreće na Maksencija – bitke: Torino, Verona, Milvijski most – In hoc signo vinces – poraženi Maksencije se utapa u Tiberu Konstantin podiže na forumu svoj kip s križem – znak pobjede – izjednačava kršćanstvo sa starim vjerovanjima koja ne dira – zadržava titulu Pontifex Maximus

• • •

Maksencijeva bazilika u Rimu

Maksencijev novac

Konstantin i Licinije
• 313. g. Milano – Konstantinov edikt o vjerskoj toleranciji – pridobiva kršćane: početak povezivanja države i crkve Licinije u savezništvu s Konstantinom – uklanja Maksimina Daju na istoku – postaje istočni August 314. g. počinje sukob Konstantina i Licinija – bitka kod Cibala – Licinijev poraz – sklopljen sporazum – iliričke provincije prelaze pod Konstantinovu vlast – Licinije ostaje na vlasti na istoku Konstantin – brani limes od Germana i Sarmata – Licinije na istoku vodi protukršćansku politiku – novi sukob s Konstantinom 324. g. – bitke kod Hadrianopola i Krisopola – Licinije poražen i interniran – ubijen 325. g. Konstantin Veliki – ostaje jedini vladar u cijelom Carstvu proglašava svoje sinove Cezarima: Krisp i Konstantin II. 317. g. – Konstancije II. 324. g. – Konstans 333. g.

• • •

Konstantin

Konstantinove reforme
• • • • centralizacija uprave i vlasti – težnja k apsolutnoj monarhiji – daljnje razvlašćivanje senata zadržava Dioklecijanovu podjelu države – novo – tri prefekture u Carstvu: istočna, zapadna, središnja strogo oporezivanje – razrezivanje poreza po veličini i kvaliteti zemljišnog posjeda – svake 5. godine nova prijestolnica – Konstantinopol (nekadašnji Bizancij) – 330. g.
– – – – – strateški položaj simbolika novog kršćanskog Rima zabranjeni stari kultovi gradnja brojnih crkava unutarnja organizacija po uzoru na Rim – senat, Kapitol, besplatna opskrba žitom

• •

Rim i Konstantinopol odvojeni od teritorijalnog ustroja države – upravu u njima drže 4 senatska prefekta – vojna i civilna vlast car postaje Kristov zastupnik – gospodar države i crkve – dominat (dominus) – apsolutni vladar – zadržana poganska božanska obilježja vladara – orijentalni dvorski ceremonijal 328. i 332. g. – Konstantin II. pobjeñuje Alamane i Gote – novi napad Perzijanaca

Carigradski bedemi

Konstantinovi nasljednici
• • • • • • 337. g. – Konstantin umire u Nikomediji – sahranjen u Konstantinopolu vlast preuzimaju 3 sina – Konstantin II., Konstancije II. i Konstans – uskoro počinje njihov meñusobni sukob Konstantin II. – pogiba 340. u bici protiv Konstansa kod Akvileje 340. – 350. g. – Konstans na zapadu – Novac Konstancija II. Konstancije II. na istoku – stalni napadi Germana, Sarmata i Perzijanaca 350. g. – Magnencije Magnus detronizira i ubija Konstansa 351. g. Konstancije II. poražava Magnencija kod Murse i 353. g. u južnoj Galiji – samoubojstvo Magnencija – Konstancije II. ostaje jedini vladar do svoje smrti 361. g. car postaje Julijan – Konstancijev nećak – pobornik neoplatonizma i stare rimske religije nastoji potisnuti kršćanstvo i obnoviti stara vjerovanja – Apostata (otpadnik) – pogiba 363. u borbi sa Sasanidima 363. g.: Flavije Jovijan – opoziva Julijanov edikt protiv kršćanstva – prepušta Perzijancima područja istočno od Tigrisa i Armeniju – Jovijan Julijan Apostata umire 364. g.

• • •

Valentinijan i Valent
• • • • • • • • vojska izabire dvojicu braće – panonskih vojnih zapovjednika za Auguste Flavije Valentinijan (364. – 375.) na zapadu – Flavije Valent (364. – 378.) na istoku Valentinijan uspijeva održati limes na Rajni i Dunavu – 364. – 368. g.: prodire na desnu obalu Rajne – rezidenciju seli u Trier 370. g. – pohod protiv Pikta u Britaniji – vodi ga vojni zapovjednik Teodozije – budući car 372. – 375. g.: ustanak u Mauretaniji – 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta iza Drave Valentinijan i Teodozije uspijevaju potisnuti napadače i uspostaviti limes Valentinijan umire 375. g. – nasljednik sin Gracijan Istočni i Zapadni Goti potisnuti od Huna – pokreću se prema Carstvu – 376. g. Zapadni Goti (Vizigoti) naseljavaju se kao federati u Meziji – uz dozvolu Valenta – njih 70 000 uskoro pobuna zbog sukoba s carskom upravom – kreću pod Fritigernom na Carigrad Gracijan zauzet borbama s Alamanima – ne može pomoći Valentu Valent pogiba u teškom porazu rimske vojske kod Hadrijanopola 378. g.

Valent

• • •

Bitka kod Hadrijanopola 378. g.

Teodozije i protivnici
• • • Gracijan postavlja Teodozija za Augusta na istoku Teodozije uspijeva potisnuti najopasnije skupine Gota s Balkana – dio Gota ulazi u sastav rimske vojske novi federatski ugovor: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, osloboñenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice Teodozije zabranjuje poganske kultove – 391. g. proglašava kršćanstvo državnom religijom na zapadu – Magnus Klement Maksim s britanskim i galskim legijama – pobuna protiv Gracijana – Gracijan pogiba kod Lugdunuma germanske čete izabiru Gracijanova polubrata Valentinijana II. za cara 383. g. Teodozije ga priznaje – pomaže mu u ratu protiv Maksima – Maksim poražen kod Siscije i Petovija – zarobljen kod Akvileje Valentinijan II. – uz pomoć Franka Arbogasta poražava i Maksimovog sina Viktora 392. g. – Valentnijan II. ubijen – Arbogast proglašava Eugenija carem na zapadu – Teodozije ga ne priznaje

• • • • • •

Teodozijev novac

Podjela Carstva
• 394. g. – bitka kod Vipave (Frigidus) u Sloveniji – poraz i smrt Eugenija i Arbogasta Teodozije ostaje jedini car – prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – na dvije upravne cjeline iste države – nije mislio na podjelu na dvije države dvojica Teodozijevih sinova postaju carevi – istok: Arkadije (Konstantinopol) – zapad: Honorije (Milano, Ravenna) imenuje regente – na istoku prefekt Rufin – uskoro zamijenjen Eutorpijem – njega nasljeñuje Got Gainas (magister militum) – regent na zapadu: Vandal Stilihon (magister militum) na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima – u Carigradu raste otpor barbarima u vojsci i na položajima – sve veći raskol izmeñu Istoka i Zapada

Honorijev novac

Arkadijev novac

Dalmacija i Panonija u 3. st.
• • • • • • • 235. g. – Maksimin Tračanin – vlada u Sirmiju Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen u Sirmiju – poginuo u borbi s Gotima 258. g. – kod Murse bitka Galijena (260. – 268. g.) i Ingenua (Ingenuus) – poraz i smrt Ingenua Galijen i protucar Regalijan takoñer ratuju u Panoniji za prijestolje oko 265. – Galijen osniva kovnicu novca u Sisku Klaudije II. Gotički (268. – 270. g.) – roñen u Sirmiju – pobijedio Gote kod Naisa 269. i protjerao ih s Balkana Aurelijan (270. – 275. g.) – pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide – 271. napušta Daciju – protjerao barbare iz Ilirika i Trakije Prob (276. – 282. g.) – takoñer iz Sirmija – sreñuje stanje u Panoniji – protjeruje Vandale s Dunava – ubijen u Sirmiju ponovno mir u Dalmaciji – smirivanje stanja u Panoniji – Marko Aurelije Kar (282. – 283. g.) pobjeñuje Sarmate u Panoniji nakon razdoblja vojničkih careva – Panonija teško opustošena – Dalmacija u znatno boljoj poziciji – Carstvo u lošem stanju 284. g. Dioklecijan – proglašen novim carem

Galijen

• • • •

Aurelijanov novac

Dioklecijanovo razdoblje
• • Dioklecijan boravi u Sirmiju 290. – 291. g. – ratuje protiv Vandala, Gota i Sarmata 293. g. – uspostava tetrarhije – Sirmij postaje jedno od carskih sjedišta – Galerije provodi Dioklecijanove reforme u Panoniji – modernizacija limesa, vojne i civilne reforme, podjela provincija 295. god. nova podjela provincija podjela iliričkih provincija:
– Gornja Panonija: Pannonia Prima (Savaria – Szombathely) i Pannonia Savia (Siscia) – Donja Panonija: Pannonia Valeria (Sopianae – Pečuh) i Pannonia Secunda (Sirmium) – Dalmacija: Dalmacija (od Raše do Budve) i Prevalitana – Praevalis (Skodra)
Sirmij

• •

sve četiri Panonije, Dalmacija i dva Norika – 8. (Ilirička ili Panonska) dijeceza, kasniji Zapadni Ilirik – podreñena prefekturi Italije i Ilirika (u Konstantinovo doba) Prevalitana ulazi u 7. (Dačku) dijecezu – spada pod prefekturu Ilirik (u Konstantinovo doba), kasniji Istočni Ilirik

Podzemne grobnice u Sopijanama (Pečuh), 4. st.

Dioklecijanova podjela iliričkih provincija

Dioklecijanovo razdoblje
• 299. – 311. g. – Galerije pobjeñuje Sarmate tri puta na dunavskom limesu – stabilno stanje u Panonijama 303 – 306. g. – progoni kršćana u Dalmaciji i Panonijama mučenici:
– Salona: Sv. Dujam (Manstirine), Sv. Anastazije – Siscija: Sv. Kvirin – mučen i ubijen u Savariji – Sirmij: Sv. Donat, Sv. Irenej, Sv. Anastazija, Sv. Hermagora, Sv. Fortunat, petorica klesara (bačeni u olovnim sanducima u rijeku) – Cibale: Sv. Polion

• •

Ranokršćanski kompleks Manastirine u Saloni

Dioklecijan za vrijeme aktivnog vladanja gradi palaču kod Salone – današnji Split povlači se u nju nakon abdikacije zbog bolesti 305. g. – živi ondje do svoje smrti 311. g.
Dioklecijanova palača

Dalmacija i Panonije u 4. st.
• 308. g. – Licinije kao novi August dobiva pod upravu Ilirik na sastanku careva u Karnuntu 314. god. – bitka izmeñu Licinija i Konstantina kod Cibala – pobjeda Konstantina – iliričke provincije postaju dio zapadnog dijela države – Sirmij postaje Konstantinovo sjedište 322. g. – značajna Konstantinova pobjeda nad Sarmatima u Panoniji – ureñenje limesa – gotski napadi na Dunavu poslije Konstantinovog edikta o vjerskoj toleranciji – razvoj crkvene organizacije u Dalmaciji i Panoniji biskupska središta u Dalmaciji: Salona (od 2. pol. 3. st.), Narona, Arba, Jader, Skardona, Epidaur, Bistue Nova – nadbiskupski naslov se pojavljuje tek od 6. st. (Salona) biskupska središta u južnoj Panoniji: Siscija, Sirmij, Mursa, Cibale, Basijane – sirmijska biskupija postaje metropolija

Rab (antička Arba)

Dalmacija i Panonije u 4. st.
• 351. g. – sukob Konstancija II. i protucara Magnencija – Konstancijeva pobjeda kod Murse – Magnencije izvršava samoubojstvo nakon 351. g. – Konstancije II. često boravi u Sirmiju – 357/358. g. uspješno ratuje protiv Kvada i Sarmata – proglašava arijanstvo službenom religijom 361. Julijan kao novi car ulazi trijumfalno u Sirmij 365. g. – susret Valentinijana i Valenta u Sirmiju – dogovor oko rata s barbarima 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta južno od Drave – velika razaranja u Panoniji Primi i Valeriji Valentinijan ponovno dograñuje utvrñenja na panonskom limesu – promatračnice i zidovi 375. – 378. g. – Valentinijan II. vlada u Sirmiju

• •

Magnencijev novac

Valentinijanov novac

Dalmacija i Panonije u 4. st.
• • • 378. g. – nakon Valentovog poraza i pogibije kod Hadrijanopola – Vizigoti pustoše Meziju i Panoniju 379. g.: Teodozije proglašen carem u Sirmiju novi federatski ugovor s Gotima: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, osloboñenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice 388. g. Teodozije pobjeñuje uzurpatora Maksima – kod Siscije uz pomoć hunskih federata – kod Petovije uz pomoć Ostrogota i Alana 395. g. – Teodozije prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – Dalmacija i sve četiri Panonije ulaze u zapadni dio carstva – Sirmij sjedište Zapadnog Ilirika – Prevalitana postaje dio Istočnog carstva 396. g. Vizigoti (Alarih) pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju – zapadni magister militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magister militum za Ilirik

Teodozije

Gradovi u iliričkim provincijama
• • gradovi u provincijama – kolonije i municipiji – različit stupanj grañanskih prava kolonije – naselja rimskih i italskih naseljenika ili vojnih veterana – puno grañansko pravo municipiji – djelomično grañansko pravo – obično naselja saveznika ili pokorenog lokalnog stanovništva koje je dobilo lokalnu samoupravu lokalne zajednice koje su stekle civitet – niži stupanj samouprave gradovi – nositelji romanizacije – centri političkog života, društvenog i gospodarskog razvoja uprava gradova – na čelu duoviri – po uzoru na dva konzula – mandat od 1 godine – bira ih općinsko vijeće dva edila: javna sigurnost kvestori: financijski poslovi općinsko vijeće (Ordo decurionum) – vijećnici birani prema imovini (cenzusu) – biraju ih duoviri quinquenales

• •

• • •

Počasni natpis cara Trajana Decija iz Stenjevca

Gradovi u iliričkim provincijama
• kolonije na Jadranu:
– Martia Iulia Salona i Narona – za Cezara – Colonia Pola pietas Iulia – 43. g. pr. Kr. – Iader i Epidaurum – za Augusta – Colonia Iulia Parentium – za Tiberija – Colonia Claudia Aequum – za Klaudija – veteranska kolonija – prva u unutrašnjosti (Čitluk kod Sinja)

kolonije u Panoniji:
– Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia Sirmium – za Vespazijana – Colonia Aelia Mursa – za Hadrijana – Colonia Aurelia Cibalae – za Septimija Severa ili Karakale
Ostaci rimske Murse

municipiji na Jadranu: Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria (Varvarini), Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria) municipiji u Panoniji: Andautonia (Ščitarjevo), Aquae Balissae (Municipium Iasorum – Daruvar), Iovia Botivo (Ludbreg)
Rimski forum u Zadru

Gradovi u iliričkim provincijama
• • u gradovima – javne izgradnje po uzoru na Rim i italske gradove bedemi – važni za sigurnost grada – služe i kao dokaz prestiža grada – javna financiranje – često financirani od careva ili viših dužnosnika – dio grada ostaje izvan bedema: predgraña vodovodi i cisterne – javni objekti – dokaz civilizacijske razine teatri i amfiteatri – sačuvan teatar u Puli i Saloni – amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu – kod ovih objekata česte carske donacije terme (kupališta) – javna mjesta – važna za društveni život – često donirana od bogatih pojedinaca bazilike i kurije – javna izgradnja – ponekad i privatna donacija hramovi – javna i privatna izgradnja – sačuvani hramovi: Augustov hram u Puli, Zadar, Split

• •

Amfiteatar u Burnumu

• •

Augustov hram u Puli

Gradovi u iliričkim provincijama
• • Salona i Sirmij – dva najveća i najrazvijenija grada na našem povijesnom prostoru u Sirmiju kasnije sagrañena carska palača i hipodrom – kraj Salone sagrañena Dioklecijanova palača – oba grada dobivaju carski značaj Salona – sjedište provincije Dalmacije – prije i Ilirika uz sjedište provincije važni i konventi – sudbeno-upravna središta – namjesnik provincije u odreñene dane u pretoriju svakog konventa vrši sudovanje u Dalmaciji – tri konventa:
– za Liburniju i Japode: Skardona – za središnji dio Dalmacije – Salona – za južni dio – Narona

• •

Skradin

Siscija postaje važan centar u kasnoj antici – 3. i 4. st. – važna kovnica novca – osnovana za Galijena oko 265. g. – traje do vladavine Arkadija (395. – 408. g.) Sirmij – kovnica radi: 324. – 328. i 351. g. do Arkadija

Rimski novci kovani u Sisciji

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama
• ceste – gradnje prvenstveno radi vojnih potreba i državnih interesa – omogućuje brzo kretanje vojnika prema zadanom odredištu – strateški značaj uz izgradnju – vrlo važno je i njihovo održavanje – mnogi dokazi govore o tome – miljokazi raznih careva na istom pravcu Akvileja – ishodište cesta prema Dalmaciji i Panoniji važni prometni pravci:
– Akvileja – Nauport – Emona – Celeja – Petovij – Savarija – Karnunt – Petovij – Akva Viva – Mursa – CibaleSirmij – Singidun – Nais – Serdika – Filipopol (Plovdiv) – Hadrijanopol (Jedrene) – Konstantinopol – cesta uz dunavski limes – od Vindobone nizvodno uz Dunav – Karnunt – Petovij – Akva Viva – Andautonija – Siscija – Salona – Emona – Neviodun – Siscija – Servicij – Marsonija – Cibale – Sirmij – Akvileja – Parencij – Pola – Albona – Tarsatika – Senija – Vratnik – Siscija – Senija – Arupij – Burnum – Salona – Narona – Epidaur – Rizinij – Dirahij – Via Egnatia – Solun

• • •

Miljokaz iz Jelkovca kod Zagreba postavljen od cara Maksimina Tračanina 235. – 238. g.

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama
• • izgradnja cesta u Dalmaciji – najveća zasluga upravitelja provincije Publija Kornelija Dolabele (14. – 20. g.) Salona – ishodište cesta u Dalmaciji – 5 glavnih pravaca:
– Salona – Tragurij – Danilo (Rider) – Skardona – Jader – Salona – Andetrij (Muć) – Burnum – Jader ili prema Arupiju i Seniji ili dolinom Une preko Retinija (Golubić) prema sjeveru i Sisku – Salona – Ekvum – Salvij – Servicij (Bosanska Gradiška) – Salona – Tilurij – Bistua Vetus (Bugojno) – Domavia (Srebrenica) – Drina – Sirmij – Salona – Bigeste (Ljubuški) – Narona – Epidaur – Olcinij – Dirahij – Via Egnatia

Struktura rimske ceste

• • • • •

osim cestovnih prometnih pravaca – velika važnost rijeke Krka: plovidba do Skardone i Burnuma – Neretva: do Narone panonski plovni put: Nauportus (Vrhnika) – Ljubljanica – Sava – Dunav važne luke: Nauport, Neviodun, Andautonija, Siscija, Servicij ostale plovne rijeke: Drava, Kupa, Una, Sana, Bosut

Karta Panonije nakon Trajanove podjele

Gospodarski život
• gradovi – nositelji gospodarskih aktivnosti u obje provincije – gradsko obrtništvo i manufakture obrtnici u gradovima – udruženi u kolegije (collegii):
collegium fabrum – kovači collegium fabrum Veneris – zlatari collegium dendroforum – tesari collegium lapidariorum – klesari collegium aeneatorum – glazbenici collegium purpurariorum – bojadiseri purpurom – collegium naviculariorum – lañari (u Sisku) – – – – – –

Rimski kovač

• • • •

trgovina – unutarnja i vanjska vanjska trgovina – izvan Carstva – samo na odreñenim mjestima na limesu zabrana izvoza van Carstva za oružje, željezo, vino, ulje, žito, sol, zlato za svaki uvoz u provinciju se plaća carina – portorium – u iliričkim provincijama 2,5 % vrijednosti robe

Amfora

Gospodarski život
• • • • • • • • • rudarstvo – važan izvor državnih prihoda vañenje metala – na potezu od današnje Banovine u Hrvatskoj preko bosanskog gorja do Srebrenice i rijeke Drine rudarstvo – jaka predrimska tradicija – ilirska i ponajviše keltska zlato – ispiranje i kopanje – porječje Vrbasa, Fojnice i Lašve srebro – Domavia i Argentaria: Srebrenica – cesta od Salone do Argentarije: Via Argentaria srebrni rudnici poznati i u sjevernoj Panoniji olovo – Plumbum (današnje Olovo u BiH) željezo – Topusko, Gvozdansko, Ljubija, Sanski most, Japra, Fojnica, Visoko, Vareš rudnici željeza na Banovini i SZ Bosni u službi sisačkih radionica za obradu željeza – oružje i oruñe za potrebe okolnih provincija i vojske na limesu kamenolomi: Kirmenjak kod Poreča, Vinkuran kod Medulina, Trogir, Brač (Splitska, Škrip), Čiovo, Medvednica, Fruška Gora kamena sol: Ad Salinas (Tuzla)

Srebrenica

Rimski kamenolom u Vinkuranu

Gospodarski život
• poljoprivreda – napredak pod rimskom vlašću: uvoñenje novih kultura – bolja obrada zemlje – veći prinosi villae rusticae – osnovne jedinice poljoprivredne proizvodnje – u Istri i na Brijunima postoje i velike latifundije – neke vj. u carskom vlasništvu jadranska obala – mediteranske kulture – ponajviše masline i vinova loza – ove kulture uvedene kod nas od grčkih kolonista – širenje na veće površine uz obalu Panonija – oranice, pašnjaci i šume – krčenje šuma radi dobivanja obradivih površina u blizini Sirmija sredine 3. st. – velika carska imanja – car Prob sadi vinovu lozu na Sirmij dinarski planinski prostor – zadržavanje tradicionalnog transhumantnog stočarstva

Rekonstrukcija rimske vile rustike

Rimska vila na Brijunima

Duhovna sfera života u Dalmaciji i Panoniji
• s rimskom državom – prodor rimskog državnog kulta – posebno u gradskim sredinama naseljenim italskim doseljenicima kontakt s religijskim vjerovanjima starosjedilačkog stanovništva povezivanje i identifikacija starih božanstava s novim rimskim antički Silvan identificiran s sličnim domaćim božanstvom – božanstvo voda i izvora Bind izjednačen s Neptunom nastavak štovanja starih riječnih božanstava – Savus, Dravus, Danuvius pojava istočnjačkih kultova: Mitra, Kibela (Magna Mater), Izida, Serapis prvi tragovi kršćanstva u Dalmaciji potkraj 1. st. – pojedinačne općine u drugoj polovici 3. st. – osnutak salonitanske biskupije – mučeništvo Sv. Venancija (prvi salonitanski i dalmatinski biskup) u Delminiju – oko 257. g.

• • •

• • • •

Mitrej iz Močića u Konavlima

Kasno carstvo Zapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi
• Literatura: Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91 Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38 Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam international, 2009 McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2007 Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004 Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007 Povijest, sv. 5, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding, 2007 Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003 Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga, 1925 The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest, Lexington: Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980 The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia 1, ur. M. Šašel Kos, P. Scherrer, Situla 41, Ljubljana: Narodni muzej Slovenije, 2003 The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford University Press, 2001 Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani, 1974 Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani, 1974

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->