Professional Documents
Culture Documents
1
maštovitost ukrašavanja enterijera – dorski, široko se izučavaju vrednosti, ideje i ostvarenja gotike
jonski, korintski rimski red, živo ocrtavanje slikovitost i prirodnost – pejzažni vrtovi, okosnica neog
zeleni stubovi, bogata polihromija, kasetirana Lengli, Volpol, Bentli, Čut – pioniri ovog pokreta
tavanica Džon Neš
prepleti, živost linearnih šara – sličnost sa predstavnik poznog slikovitog stila neogotike
rokokoom najpre se bavi seoskim kućama
Đovani Batista Piranezi seoce Blejz, 1811
inženjer i arhitekta iz Venecije neobičnost, engleska slikarska tradicija
bavio se rekonstrukcijom stvarnih i zamišljenih rimskih iluzija seoske pitoreskne atmosfere
ruševina krovovi od slame, zabati, opeka, bondručna
maštovitost – često predimenzioniranje, teatralnost, konstr.
svetlosni efekti – utisak fantastičnog i Kraljevski paviljon, Brajton, 1815.
fantazmagoričnog moderna egzotika orjentalnog stila
tehnika bakropisa, sjajne vizije rimske arhitekture maštovite kombinacije gotskih, kineskih i indijskih
arh Grčke manje ceni, potencira Rim i Etruriju oblika
verodostojnost često podređena mašti i imaginaciji lukovičaste kupole, minareti, čipkasta dekoracija,
Adam se na njega dosta oslanja u svojim delima raskoš
Oživljavanje gotike – Gothic Revival Ridžents Park, London, 1812-27.
javlja se u Engleskoj gde gotika skoro da i nije najveće Nešovo dostignuće
napuštana primer urbanističkog planiranja
renesansa i barok su se manje razvili nego u drugim tradicija slikovitog stila gradića Bata, iz XVIII
zemljama veka, oca i sina Vuda
uzvišenost i slikovitost gotike, verske i nacionalne 50 vila, jedno jezero, crkva, kraljevska palata,
konotacije opasano kućama u stilu neoklasicizma i
nestvarnost snova i legendi postaje ponovo aktuelna neopaladijanizma, glavna ulica Ridžent,
polovinom XVIII veka arheološki se i naučno ponovo raznovrsnost fasada, monumentalne kolonade
proučava i srednji vek priličan deo ove šeme je proveden u delo, oko
izučavaju se gotski redovi odn. pod-stilovi 1830
2
FRANCUSKA četvorougaoni prostor sa samo jednom stranom
jednoobraznost, istančani jezik klasike sa fasadom, ostale 3 srane su oivičene isušenim
neoklasicizam kao dominantan pravac sancima
Đovani Nikolo Servandoni naokolo su balustrade i paviljoni sa malim
Crkva Sen-Silpis, Pariz, 1732 statuama
još dok je rokoro bio u punom zamaku javlja se centralna fontana je vizuelni akcenat
projekat Servandonija u duhu neoklasicizma miran, nenametljiv, otvoren prostor trga, sa tri
fasada monumentalna, jasna i smela kao slobodne strane okružen prirodom – vrtovi,
kontrast lepršavosti rokokoa Jelisejska polja i Sena
neusiljena primena klasičnih arh obrazaca funkcionalno prožimanje svih elemenata – zidovi,
slobodno stojeća arhitravna konstrukcija stepeništa, skulpture, fontane, ribnjaci – postavke
donji red stubova – dorski, gornji – jonski urbanističkog projektovanja koje je uveo Gabriel
zidovi, luci, stubovi i grede – elementi koji su u Francuskoj XVIII veka
ujedno i konstruktivni i estetski Radikalni neoklasicizam
tipično francusko racionalistički pristup klasici 70-ih i 80-ih godina XVIII veka
Strukturalni neoklasicizam Bule i Ledu kao glavni predstavnici ove nove struje
50-ih godina XVIII veka neoklasicizma
U pokušaju približavanja klasici traga se za istorijskim Mari-Žozef Pejr i Šarl de Vaji
posrednicima oslanjanje na rastući uticaj Piranezija
Klod Pero – najvažniji teoretičar francuskog arh osnovni izvor je arheološki neoklasicizam
racionalizma u XVII veku Francusko pozorište, Pariz, 1767
Velika istočna fasada Luvra, XVII vek strogost i purizam, max prečišćavanje antičkih
Pero zagovara racionalizam konstrukcije antičkih oblika
hramova – stub/greda – arhitravna konstrukcija ali se foaje podseća na halucinantnu atmosferu
zalaže i za tradiciju francuskih gotskih katedrala Pirenezijevih gravira
U XVIII veku taj grčko-gotski estetski princip ponovo jednoobrazno rustično obrađeni kameni zidovi
oživljava strogost oblika i rasporeda arkada i prozora
Ložije ide još i dalje od Peroa – model idealne bez ikakvih ulepšavanja, lepo u ogoljenosti
primitivne kolibe, arhitravna konstrukcija kao Žak Gondoan
konstrukcijski racionalizam Ecole de Chirurgie, Pariz, 1775
Žak-Žermen Suflo jedna jedina ali izuzetno značajna građevina
Crkva svete Ženevjeve – Panteon, 1790. sala za predavanja iz anatomije u vidu antičkog
po Ložijeu “prvi uzor savršene arhitekture” pozorišta i sa polukupolom nalik na Panteonovu
cilj - ujedinjene “strukturalne lakoće gotskih prazni zidovi, snažno kasetirana tavanica
katedrala sa čistotom i lepotom grčke arh” više funkcija – mala bolnica, učionice,
osnova u obliku grčkog krsta laboratorije, biblioteka...
elegantni korintski stilski red, vitki lukovi osnova sa monumentalnim dvorištem četvrtastog
gornji delovi zdanja imaju lakoću koja asocira na oblika
gotiku prefinjenost svedenih detalja, fine proporcije
sem konstrukcije velika pažnja je posvećena i ulična fasada sa elementima trijumfalne kapije i
oblikovanju tremom korintskog reda
Arheološki neoklasicizam Viktor Luj
50-ih i 60-ih godina XVIII veka Revolucionarni - vizionarski neoklasicizam
Razvija se paralelno sa arheološkim ekspedicijama i Glavni predstavnici su Ledu i Bule
izučavanjima klasične arh Etjen-Luj Bule
Lična vizija, snaga, veličanstvenost i uzornost klasike vizionar, opsednut snagom geometrijskih oblika,
sjedinjena sa tradicijom francuskog neoklasicizma maštovit, simboličan
Anž-Žak Gabriel više se zaokupljao slikarstvom nego arhitekturom
Mali Trijanon, Versaj, 1760 ostavio je seriju sjajnih vizionarskih crteža –
projektovana za madam Pompadur »francuski Piranezi«
stilski redovi, prozorski okviri, balustrade i ostali umetnička i izražajna dimenzija arhitekture za njega je
elementi se preuzimaju iz francuske klasicističke bila presudna
tradicije kao najsnažnije oblike vidi one elementarne –
strogost, kubična tektonika, suzdržana piramida, kocka, valjak, kupa, i posebno lopta
artikulacija, oskudnost reljefne dekoracije odnos svetlo/senka postaje nosilac 3D efekta u arh –
Trg Luja XV, danas Trg Konkord, Pariz, 1775 »arhitektura senki«
njegov najambiciozniji projekat on spaja englesku slikovitost sa francuskim
radikalno napuštanje šeme trgova iz doba baroka geometrijskim purizmom neoklasicizma
Panteon Sufloa kao čest uzor u transformaciji do niza
veličanstvenih oblika
3
česta je upotreba venaca, natpisa, skulpture i dr - zalaže se za jednostavne geometrijske oblike,
akcenata bez oštrih uglova ili zaobljenja
antičke stilske redove ne tretira u njihovoj primarnoj - zagovara jedinstvo strukture, ali i nezavisnost
suštini već su mu oni sredstvo za postizanje osećaja pojedinih delova
uzvišenog i velelepnog (formalizam?) - predlaže da se gotska građevina ostvari
niz projekata gde se vidi ta snaga mašte i slikovita sredstvima klasične grčke arh i njenih oblika
imaginacija Sebastijan Le Klerk
kružna zgrada opere, 1781 - estetika pre svega – lepota, dobar ukus,
Njutnov kenotaf, 1784 elegancija
Kenotaf u obliku kupe - ne zanimaju ga obične zgrade već samo one koje
Projekat za Metropolitensku katedralu su otmene, svečane i veličanstvene
Nacionalna biblioteka - stilski red kao oznaka statusa
Muzej sa Hramom svetih ljudi - proporcije ne vidi kao naučni metod već kao
Radikalni i vizionarski neoklasicizam u Engleskoj proizvoljnost subjektivnog ukusa
Džon Soun - predlaže poseban francuski red sa kapitelom u
ekstravagancija, vizionarizam, duh srednjovekovlja vidu ljiljana, palminog lišća i petla
uticaj piranezijevskih vizija - friz sa motivom Sunca – aluzija na kralja Luja XIV
pristalica francuskog neoklasicizma – kralj Sunce
Nešov savremenik, uticaj »slikovitosti« - istančan ukus i uživanje kao merilo lepog
individualista, inovator u arh ali i eklektičak - dobar ukus se ostvaruje upotrebom jednostavnih
Preuređenje Engleske banke, 1788 odnosa između delova jer to svest lakše prima pa
kompleks više dograđivanih delova, je i zadovoljstvo veće
“grad u malom” - kasnije ukus podređuje svrsi, funkciji
varijacije prilikom narednih dogradnji kao ta Žerman Bofran
komponenta slikovitog - član »prvog reda« Akademije Arhitekture
neoklasične fasade i stilski različiti enterijeri - glavni nadzornik mostova i puteva
unutrašnji delovi zgrade haotično isprepletani, - humanista i teoretičar ali i praktičar
“lavirint”-ska šema - u skladu sa tadašnjim tendencijama na Akademiji
i on se bavi pre svega »dobrim ukusom«
Deoničarska banka, 1792
- to je za njega jedan od glavnih principa arh
u enterijeru efekat rimskih kupatila, palata ili
- dobar ukus povezuje sa razvojem civilizacije
bazilika
- to nije subjektivna kategorija, već objektivna
Staro ministarstvo kolonija, 1818
- principe smatra promenljivim, i da se oni razvijaju
monumentalni oblik prstena sa jonskim
razmišljanjem i iskustvom
stubovima
- koncept funkcije je važan ali ne u preterano
poporni luci pod zemljom kao inovacija
naglašenom obliku
Muzej ser Džona Souna, London, 1813
- zalaže se za srazmernost delova prema celini u
najekscentričnije od njegovih ostvarenja
pogledu svrhe
rekonstruisane 3 manje zgrade u nizu
- smatra da moda truje principe arhitekture
zbirka arh fragmenata iz antičkog perioda u stilu
- zagovara »otmenu jednostavnost«
Piranezija
- građevina treba da izražava karakter – graditelja
soba za doručak – konveksna ogledala,
ali i svoje namene
refleksija, slikovitost i draž, poetika
- u svojim projektima se približio paladijanskom
Projekti i planovi: u Londonu zgrada Parlamenta, klasicizmu (lovačka koliba kružne osnove,
Palata pravde, Masonska loža, Umetnička preteča Ledua i grada Šoa)
galerija Dalvič Šarl-Etjen Brize
2. ARHITEKTURA XVIII veka - teoretske osnove - od arhitekte rokokoa do dogmatičara
Žan-Luj de Kordemoa neoklasicizma
- opat, početkom XVIII veka značajan spis u - značajniji kao teoretičar nego stvaralac
oblasti teorije arhitekture - 1728 delo sa prijektima i tehničkim savetima za
- oslanjanje na delo Kloda Peroa gradnju kuća
- raspravu zasniva na 3 pojma Vitruvija: red, - želi da pomogne graditeljima privatnih kuća
raspored i prijatan oblik - udobnost i estetika mogu da se prilagode
- red je za njega stilski red, obeležje svake uslovima koje nameće lokacija i građ propisi
pojedinačne građevine - pitanja gradnje i kvaliteta materijala
- raspored je raspored delova - osnovna tema su kuće u Parizu i za svaku kuću
- estetski aspekt obezbeđuje da raspored bude on daje osnovu prizemlja, i jedinstveni projekat
takav da ne narušava prirodu, običaje i funkciju za sve spratove
- upotreba i prikladnost su takođe važni za lepotu / - ima i kombinacija sa poslovnim prostorima
preteča modernog funkcionalizma - projekti su izuzetno funkcionalni
4
- etički princip – za stanare svih društ slojeva - sve smešta na plan Pariza što pokazuje njegov
- nema mnogo ukrasa interes za urbani kontekst projekata
- daje pregled geometrije, merenja konstrukcije - kružni tgovi, okruženi zgradama i sa spomenikom
kao i važeće propise gradnje u središtu
- 1743 – knjiga sa obrascima za građenje vila koje - bavio se temom grada – zamišlja veoma
će u prvoj pol XVIII veka biti vrlo popularan tip funkcionalan grad sa odgovarajućom prostornom
zgrade organizacijom ali ne prihvata bilo koju vrstu
- građevina se tretira kao celina geometrijske mreže ulica
- klasična privlačnost - principi hladne simetrije, kuće oko pravilnih
- fasada se ukrašava tako da odražava prirodnu kvadrata i paralelograma – prevaziđeno
lepotu – otmeno, jednostavno, simetrično - protiv je takve monotonije i jednoličnosti
- na kraju knjige su i primeri obloga, ukrasa, - zalaže se za različitost, novinu, raznovrsnost
materijala-kamena, balustrada... - zastupa i ideje urbanog planiranja u skladu sa
- 1752 poslednje delo – normativni klasicizam klimatskim, geografskim, higijenskim i
- proporcija kao postulat – vrhovni izraz lepote saobraćajnim uslovima
- zakoni lepote proističi iz Prirode - prevazilazi standardne geometrijske šeme mada
- čulni doživljaj nije dovoljan, potrebna je je i dalje princip pravilnosti prisutan
racionalna potvrda lepote arhitekture - u tipologiji ulica prednost daje pitanju saobraćaja,
- kao teoretičar je pionir neoklasicizma a kao bezbednosti i zdravlja
praktičar je još u stilu rokokoa Mark Antoan Ložije
Žak-Fransoa Blondel - opat, revolucionar, istoričar i diplomata
- potiče iz porodice arhitekata - teoretičar arhitekture mada laik, uzor mu je bio
- 1743 osniva svoju pruvatnu pkolu arhitekture koja Kordemoa
je doživela finansijski krah - 1753 - Esej o Arhitekturi – gde daje osnovne
- školovala je Ledua i Bulea principe arhitekture
- i on se bavio kućama za odmor - veruje u slobodnu suštinsku lepotu
- zalaže se za prisniju vezu enterijera i eksterijera - sva se lepota nalazi u Prirodi
tj. da ukrašavanje eksterijera treba da odrazi - pravila u arhitekturi su pravila prenesena iz
unutr raspored građevine Prirode, ali su ona nastala »pukim slučajem«
- predstavnik je još uvek rokokoa ali zahteva - primitivnu kolibu smatra pretečom svih mogućih
stravanje »opšteg reda« oblika u arhitekturi
- 1 tom donosi planove građevine s vrtovima, a 2 - ona postaje zakon i merni elemenat celokupne
tom su projekti unutraš dekoracije arhitekture
- objavljuje i svoja predavanja na arh školi - njene arh elemente on smatra prirodnim,
- to će dovršiti učenik Pjer Pat racionalnim i funkcionalnim
- daje pregled istorije arhitekture, baveći se usput - zid nije više sastavni deo arhitekture
pitanjima njene korisnosti - pilaster je loša imitacije stuba
- poznavanje proporcija smatra potrebom - arkade su potpuno isključene
- one nisu proizvoljne već proizašle iz Prirode - pitanje proporcija je pre za filozofe nego za
- često proporcije dovodi u vezu sa čovečjim telom arhitekte
– renesansna teorija - stilske redove pokušava da prenese i u logiku
- razrađuje i Bofranovu teoriju Karaktera / karakter strukture i ornamenta građevine
je ekspresija građevine, tipovi različitih zgrada - koristeći se konstruktivnom logikom teži da
poseduju određene karaktere smanji broj elemenata u arhitekturi
- korišćenje ornamentike mora biti određeno - u gradnji crkava vraća se renesansnom načinu
ekspresivnom funkcijom razmišljanja – osnova jednakostraničnog trougla
- uspostavlja ideju Stila koji je proizvod karaktera mu se čini idealnom za crkve
- stilske razlike su uvek uslovljene nacionalnim i - geometrijska osnova građevine mora biti
kulturnim okolnostima racionalna – u skladu sa karakterom građevine
- označava prelaz od vitruvijanske teorije ka - smatra da istine arh leži u nejnoj strikturalnoj
»revolucionarnoj arhitekturi« logici i time je on preteča i strukturalizma ali ii
Pjer Pat funkcionalizma koji će obeležiti kraj XIXi XX vek u
- najverniji Blondelov učenik arhitekturi
- oslanjanje na Bofrana i Blondela - grad kao park, kao šuma, otelovljuje njegove
- traktat o spomenicima podignutim u slavu Luja ideje planiranja gradova u skladu sa engleskim
XV vrtovima – prirodni principi simetrije i raznolikosti
- daje obiman pregled istorije spomenika još od - odbacuje urbanizam Pariza tog vremena
antičkih vremena - odbacuje franc klasicizam u potrazi za gotskim
- daje konkursni projekat jednog trga u Parizu stilom u kome vidi praktičnu realizaciju svojih
ideja
5
- Blondel Esej preporučuje kao udžbenik svojim 1. Bačvarska radionica
studentima 2. Kuća za čuvara izvorišta reke Lu
Karlo Londoli 3. Oikema - Hram ljubavi - »kuća zadovoljstva«
- arh Egipta i Stounhendž kao vrhunac 4. Kuća ujedinjenja – Palata sloge
- statika i priroda materijala kao važno određenje 5. Kuća drvoseča - Atelje za drvoseču
Le Kami de Mezijer 6. Štale uz kuću direktora
- istražuje osnovne koncepte teorije arhitekture sa 7. Građevine namenjene radnicima
stanovišta njihovog efekta 8. Sudnica - »kuća mudrih«
- smatra da proporcije neposredno deluju na 9. Topolivnica
ljudska čula, »pogađaju pravo u dušu« 10. Crkva
- prihvata teoriju mahinalnog izraza Le Brena 11. Groblje
- svaki predmet poseduje sopstveni karakter 12. Javno kupatilo
- teoriju o mahinalnom efektu proširuje prenoseći 13. Ekonomska farma
je u sfere zvukova i boja 14. Samački hotel
- proporciju i harmoniju u arh dovodi u vezu sa 15. Letnjikovci – za oca sa 3 dece,i intelektualce
muzikom i slikarstvom
- koncept proporcije ne smešta više u domen 4. ARHITEKTURA XIX veka – teoretske osnove
aritmetike i geometrije već ga povezuje sa ENGLESKA
harmnojom čvrstih tela, gde karakter građevina Tomas Houp
dolazi neposredno iz Prirode - krajem XVIII veka put po Evropi
- definiše i »genre terrible« – stil užasa predstavlja - tako je stekao značajno znanje o arhitekturi
efelat velelepnosti u kombinaciji sa moći – najava - zalaže se za čisto grčki stil a ne za rimski
Bulea - čistota grčkog stila kao zaloga tog zalaganja
- rekonstruisao i opremio svoju kuću (a.Adam)
3. KLOD-NIKOLA LEDU - eklekticizam po kom svaka soba treba da ima
- akademska tradicija i generacija vizionarskih svoj stil
arhitekata – Bule, Gondoan... učenik Blondela - ne veruje u mašinu i njenu moć da zameni umne
- uspešan arhitekta pariskog visokog društva sposobnosti čoveka
- niz porudžbina i brojni realizovani projekti - u tom je smislu preteča Morisa
I period 1760-1771 - sasvim novi dekorativni stil zasnovan na formi i
- šegrtovanje ali i rad na rekontrukcijama i izgradnji ornamentici klasike
hotela i dvoraca - baveći se i istorijom arhitekture, smatra da je
1. rekonstrukcija zamka Šato Montereu tipologija arh produkt klime, materijala, lata,
2. Hotel d' Halwyll, saradnja sa švajcarskim društvenih okolnosti i prilika
bankarima i vojnicima - obradio je i arh srednjeg veka
3. Hotel d' Uses - renesansa – imitacija umetnosti a barok –
4. Zamak Benuvil, Normandija anomalija ukusa
5. Gradske rezidencije - pozajmice iz svakog pređašnjeg arh stila sa
6. kuća za gospođicu Gimar, balerinu ciljem da se iskoristi sve što je u njima vredno,
7. paviljon di Bari, 1771 korisno, naučno i da se tome doda nov kvalitet ili
II period 1771-1779 oblik, doprinese novim potrebama, novim estet
- u periodu 1773-79 razrađuje nacrt solane Salin zahtevima do originalnog stila
koji će 1804 proširiti u idealni grad Šo Čarls Robert Kokerel
- polukružna solana postaje središte tog grada, a u - arheolog, uspešan arhitekta
okviru kompleksa projektovaće i druge zgrade: - držao predavanja na Kraljevskoj akademiji
1. Kuća direktora solane - eklekticizam intelektualno zasnovan
2. Lovačka kuća - od prošlih stilova ka modernizmu
3. Čuvareva koliba - u novoosnovanim arh časopisima objavljivani su
Rezidencija za gđu Telison, 1778 odlomci njegovih predavanja
Pozorište u Bezansonu - tu se raspravljalo o pitanjima savremene arh
Pozorište za Marsej Tomas Rikman
III period 1779-1789 - pitanje engleskih korena gotike
1. Zatvor u Egz-an-Provansu, 1784 - za faze engleske gotike uvodi standardne
2. projekti 40-50 trošarina - »propileji«, 1783 pojmove
3. Palata pravde - restauracija istorijskih objekata ali i modeli za
IV period 1789-1806 nove zgrade
- posle revoluje kao rojalista dospeva u zatvor na 2 - crkvena arh iskuljučivo u stilu gotike i to u
godine nacionalnim engleskim formama
- razrađuje svoj Idealni grad Šo: Pjudžin
- uključuje se polemiku o gotici
6
- jak religiozni uticaj na teoetisanje o arh - prihvata renije teorije i koncept mase, prostora,
- srednjovekovnu arh vidi kao superiornu vremena i koherentnosti antike i renesanse
- to je kombinovao sa teorijom funkcionalizma (Teodor Lips)
- stil treba da odgovara nameni zgrade - otkriva »prevare« u dotadašnjoj teoriji arhitekture
- velika umetnost može imati korene samo u - vitruvijanski koncepti »udobnost, čvrstina,
katolicizmu zadovoljstvo« - smatra da svaki ima svoju
- otvara pitanje materijala kao odlučujućeg faktora autonomiju i da se jedan nikada ne može i ne
u konstrukciji sme žrtvovati u korist drugog
- u arh dozvoljava samo klimatske i nacionalne - 4 vrste »prevara«:
varijacije 1. »romantičarska«
- zalaže se za oživljaj radova hrišćanske umetnosti pretrpavanje stavova prema arhitekturi literarnim
pa svim starinskim i doslednim principima asocijacijama, sa simboličkim religioznim i
- odbacuje grčku arh kao pagansku političkim implikacijama
- za njega je gotika ne stil već princip i to je zamena Umetnosti Prirodom – kritika usmerena
njegova sličnost sa Viole-le-Dikom na Raskina i Morisa
- osnivaju se udruženja za proučavanje gotske srh 2. »mehanička«
na Oksfordu i Kembridžu materijalistički stav gde se arh posmatra kao
Džon Raskin rezultat mehaničkih zakona i definiše kao vidljiva
- najznačajniji pobornik gotskog stila konstrukcija
- zakoni arh su identični sa zakonima morala 3. »etička«
- ne uvažava pravila izvedena iz arh prošlosti već projekcija socijalnih, političkih ili moralnih
samo ona proizašla iz prirode čoveka i materijala vrednosti na istorijske stilove, koji se potom u
- upozorava na 3 arh prevare: skladu sa time prihvataju ili odbacuju – ponovo
1. nagoveštaj strukture koja nije prava napad na Raskina i Morisa
2. imitiranje materijala 4. »biološka«
3. upotreba mašinski napravljenih ukrasa primena evolutivnog koncepta zasnovanog na
- zahteva čitljivost konstruktivnog sistema, modelu rasta, zrelosti i opadanja, na arh
verodostojnost materijala i upotrebu ručno - sebe svrstava u red vitruvijanaca
izrađenih ornamenata - zalaže se za autonomnost arhitekture bez
- sistem ukrašavanja ide od čistih organskih formi uvođenja nearh kriterijuma i vrednosti
do čistih geometrijskih oblika - kako nije bio arhitekta njegova rešenja nisu
- arh dovodi u vezu sa uslovima vremena u kome mogla biti praktična već samo teorijska ali je
nastaje doprinos te teorije veoma značajan – kritizerski
- u svom bavljenju ornamentom u seriji ilustracija, stav, anticipacija optužbi na koje će u XX veku
apstraktnost linija, elementi preuzeti iz flore i naići Moderni pokreti u arh
faune bliski su Art Nouveau NEMAČKA
Viljem Moris Kristijan Ludvig Štiglic
- za razliku od Raskina delatan je i praktičan - oslanja se na Vinkelmana i njegovo proučavanje
- sa Filipom Vebom rad na Morisovoj »crvenoj antike
kući« koju će Moris sam dekorisati - to je jedini način da se dosegne »veličina«
- sveobuhvatan svet umetnosti i zanata - antička arh za štiglica ima istu vrednost kao
- to su bile postavke čuvenog engleskog pokreta Priroda za umetnika
Arts&Crafts - vrednovanje arh Egipta i Bliskog istoka
- zalaže se za jednostavnost, življenja i umetnosti prilagođava tako da se istakne veličina Grčke
podjednako - za opis grčke arh služi se pojmovima kao što su:
- gotika kao otelovljenje neuništivih principa »uzvišena jednostavnost, oplemenjenost i
umetnosti veličanstvenost«
- arh je odraz društvenog uređenja i taj sociološki - rane radove karakteriše jasan klasicistički pogled
momenat je jednako važan kao i etički – na istoriju arhitekture
umetnost od naroda za narod - rimska arh po njemu je već korak nazad, ali
- odbacuje masovnu industrijsku proizvodnju priznaje joj napredak u oblasti tehnologije i
- zalaže se za upotrebljivu – primenjenu umetnost ukrašavanja
- u »Vesti niotkuda«, njegovom utopističkom - doba posle cara Konstantina donosi potpuni pad
romanu, Moris se zalaže za ukidanje fabrika i - kasnije će se Štiglic udaljiti od Vinkelmanovih
prelaska sa mašine na zanatski rad principa i približiti francuskim teoretičarima – oblik
- sa Raskinom je pokretač pokreta A&C arh građevine je uslovljen namenom i svrhom jer
Džefri Skot u suprotnom nema funkciju
- pravda neorenesansni stil - sledi doktrinu »karektera« – kao poslednju
kategoriju vidi gotiku
7
- menja stav prema klasicizmu – on je samo razvija teoriju funkcionalizma zasnovanu na
podražavanje oblika, konstrukcije i ukrasa... materijalima, rasporedu prostorija, konstrukciji, iz
prosto igranje arh oblicima bez poštovanja tog proističu i karakter i ukras
karaktera zgrade i njene namene antiku poistovećuje sa materijom, gotiku sa
- uvodi teoriju 3 stila: duhom, udaljava se od klasicizma
1. grčki – racionalni, horizontalnost 2. nacionalromantična
2. vizantijski – slikoviti, sa polukružnim lucima slično VioleleDiku nastaće niz nacrta za objekte u
3. ranogermanski – šiljati luci, romantični stil, duhu pruske gotike
vertikalnost mauzolej kraljice Lujze, Petrova crkva,
- svaki od ovih stilova predlaže za određene Memorijalne crkve u Berlinu
građevine tako da on bude u skladu sa njenim 3. klasicistička
karakterom i namenom odbacuje romantičnu pobunu
- renesansu – »italijanski stil« predlaže za palate, odbacuje i gotiku
stambene zgrade i javne građevine razvija složenu teoriju arh na bazi funkcionalnih,
- vizantijski – za pozorišta, gradske većnice, škole, formalnih, društvenih i istorijskih faktora
univerzitete i sl funkc stav - zadatak arh je da nešto korisno i
- ranogermanski – za crkve funkcionalno pretvori u nešto lepo
- konstrukcija, oblik glavnih delova i telo zgrade struktural stav – svi elementi konstrukscije
kao celina daju lepotu arhitekturi i osnov se te moraju ostati vidljivi, u tome je lepota građ
lepote 4. tehnicistička
- ukrašavanje je uvek podređeno konstrukciji traži sintezu grčke i srednjevekovne arh
Alojz Hirt pročišćavanje srednjovekovne arh u antičkom
- nastavnik na Akademiji u Berlinu duhu
- živeo u Rimu, kontakt sa antičkom arhitekturom kontrukcija i materijal ključni u tome
- nastojao da razvije »sistem« koji će otelotvoriti otkrivanje stila našeg doba
sam ideal arh za koji smatra da se nalazi u antici koristi grčki formalni rečnik
- zavisnost od francuskog koncepta disposition – kritikuje praznu simetriju
osnovni cilj bilo kog arh dela definiše kao 5. legitimistička
dispozociju i uređivanje u skladu sa namenom sadrži idealan projekat Kraljevske rezidencije za
- pritom su trajnost i lepota konstrukcije sporedni Fridriha Vilhelma
- funkcionalistički princip – suština lepog proističe napušta probleme tehnologije i zaokuplja se
iz konstrukcije i dispozicije koja je prilagođena uticajem istorijskih i poetskih ciljeva
nameni to je neka vrsta povratka romantizmu
- ukras, spolja i iznutra, u celini i delovima, daje suština arh leži u emocijama
prijatnost u skladu sa namenom - pod uticajem savremene filozofije i nemačkih
- 6 estetskih kriterijuma, koji poalo podsećaju na idealista – Fihte, Šeling, Hegel – promene ideja
Vitruvija - pre svega upliv ideja organskih oblika koji se
1. Proporcija = organska celina najbolje manifestuje u arh antike
2. Simetrija Kuća straže
3. Harmonija = skladnost Pozorište
4. Masa Altes Museum, 1830
5. Materija Leo fon Klence
6. Ukras - karijera u Minhenu slično Šinkelu u Berlinu
- za njega arhitektura nije imitacija prirode - početkom XIX veka više puta posetio Italiju i
- Grci su prodrli u samu srž gradnje od svih vrsta jednom Grčku
materijala - interes za arheologiju, istoriju i religiju
- Hirt tako postaje propagator onoga što bi se - rekonstruiše jedan toskanski hram u skladu sa
moglo nazvati funkcionalistički klasicizam etrurskom arh i postavkama Vitruvija
- slične ideje ima Viole-le-Dik u odnosu na - arhitekturu Grčke povezuje sa arh svih vremena,
neogotiku pa i svoga – žestok protivnik oživljaja gotike
Karl Fridrih Šinkel - daje prednost zvaničnoj državnoj arh politici kako
- preokupacija mu je bila da sačini Udžbenik bi se ustalio skup određenih pravila i oblika u arh
- 1803-05 posećuje Italiju i u tim beležnicama se - odvaja tu »pravu« od »ekonomske arh« koju ne
vidi zaokupljenost tehničkim detaljima, razmatra
materijalima i konstrukcijom srednjovekovnih - crkvena arh igra važno mesto u njegov teorijama
objekata - lepota je kvalitet u najvišem smislu reči - poštuje
- na povratku u Berlin svraća u Pariz i dolazi u se namena građevine, zakoni statike i ekonomije
kontakt sa idejama Dirana - najsavršeniju sintezu statike, materijala i
- u radu na “Udžbeniku” prošao je kroz 5 faza: konstrukcije nalazi se u umetnosti Grčke
1. romantična
8
- grčke arh je dala čvrste principe za sva vremena - opravdanje za primenu čistih geometrijskih oblika
- regionalni i klimatski uslovi stvaraju lokalne vidi u pravilnim oblicima prirode koji su simboli
varijacije u crkvenoj arhitekturi univerzuma
Gliptoteka u Minhenu - pruhvata neorenesansni stil koji je izraz
Pinakoteka kosmopolitizma i liberalnog političkog duha
Propileji - ne priznaje metal kao građ materijal za
Valhala monumentalnu arh (odbacuje Labrusta i njegove
Galerija Ermitaž, Petrograd biblioteke sa vidljivom metalnom konstrukcijom)
Gotfrid Zemper već samo u inženjeriji i saobraćaju (hale, peron
- poznat u svetskim razmerama – pisac i arh nastrešnice, ...)
- karijeru započeo kao matematičar - zalaže se da se konstrukcija zavisna od
- putovanja po Italiji i Grčkoj ga odvode ka materijala i statike postane simbolična tj da
bavljenju pitanjima polihromije u antičkoj arh reprezentuje kreativne sile čoveka
- prvo delo koje se time bavi ima kao cilj da pruži Burgteater, bečki ring – sa Hazenauerom
savete i korisna obaveštenja Prirodnjački muzej, bečki ring, - II -
- jasna veza između arh i društvenog i istorijskog Muzej istorije umetnosti, bečki ring, - II -
ustrojstva FRANCUSKA
- umetnost se razvija samo u slobodi Žan-Nikola Luj Diran
- zalaže se da se matarijali iskazuju u svojoj - karijeru počinje 70-ih godina
otvorenosti i u oblicima najpogodnijim za njih - učesnik takmičenja za Veliku nagradu Rima
- pokušava da dokaže da je polihromija uvek - u toku svog razvoja prošao je kroz nekoliko faza
postojala u arh od antike do renesanse tokom kojih je znatan broj tradicionalnih
- direktno napada klasicizam koji je uveo varvarsku elemenata odbacio ali je neke ipak zadržao
monohromiju u arh - racionalista, funkcionalista, graditelj
- polihromija u arh i vajarstvu antike je simboličkog - pobornik klasične arhitekture ali i najava
karaktera modernog stila
- odbacuje funkcionalizam smatrajući da je
-
prvi projekat – nacrt za Muzej, 1779
svođenje arh samo na strukturu kočnica motiv polukružne organizacije prostora sa
- konstituiše 4 osnovna elementa iz kojih se razvila pridodatim krilima
arh:
-
ovaj formulisani plan će i nadalje razrađivati u
1. ognjište svojm »Predavanjima«
2. krov
-
prilagođavanje tuđih objekata, prekrajanje gde
3. zidovi koji ih okružuju Diran tradicionalne planove prerađuje u skladu sa
4. zemljani radovi – uređenje zemljišta svojim idealima i zamislima
- to je relacija 4 osnovna materijala iz kojih
-
tako u pogledu kompozicije sve svodi na
proizlaze 4 osnovne tehnike, a iz njih 4 osn standardizovane, elementarne oblike – krug,
elementa arh: kvadrat koje ponavlja kao osnovnu jedinicu
1. glina – keramika – ognjište
-
planove svodi na apstrahovanu geom šemu gde
2. drvo – tesarstvo – krov je funkcija često zanemarena
3. tekstil – tkanina – ograda (opna)
-
istražuje mogućnosti modularnih promena,
4. kamen – zidanje – temelji permutacija i kombinacija jednog oblika plana koji
- arh vidi kao potpuno zavisnu od društvene istorije bi se preoblikovao do prikladnijih i ekonomičnijih
i svevažećeg grčkog modela modela
- posle Svetske izložbe 1851 , London zaokuplja
-
to često nailazi na negodovanje njegovih
se za udeo tehničkih veština u arh savremenika
- koristi metodologiju prirodnih nauka i čak dolazi
-
zapođljava ga Bule i moguće je da je za njega
do formule kojom pokušava da matematički izrazi Diran radio crteže projekata
odnos između umetn dela i svih sastavnih
-
u stilu Bulea, oslanjajući se na njegov projekat
elemenata Opere, sačinio je niz monumentalnih kružnih
Y = F (x, y, z...) tj Y – umetničko delo je zavisno zdanja sa kupolama
direktno od konstante F (šeme funkcije koje one
-
ti kružni hramovi se javljaju u dva oblikovna
naziva tipovi) kao i od promenljivih (1. materijali, rešenja:
2. uslovi - regionalni, etnološki, klimatski, verski, 1. kružno zdanje sa kupolom, neprekinute
politički, 3. Lični uticaji) zidne površine, na 4 strane po jedan trem sa
Kombinacije promenljivih daju karakteristike Stila stepenicama
- odbacuje gotiku – zbog golog funkciolanizma 2. hram okružen gigantskom kolonadom
- odbacuje neogotiku – zbog ideoloških konotacija
-
1802 daće svoju kritiku Sufloovog zdanja crkve
– obnova katolicizma Sv. Ženevjeve – Panteon, predlažući kao
alternativu tolos
9
-
u kasnijim radovima svešće upotrebu stilskih jednako ekonomično i precizno kao do tada drvo i
redova na samo dva – kemen
korintski – za velike javne građevine -
ipak gvožđe se ne koristi kao isključivi za noseće
dorski – za privatne zgrade najniže klase delove, često deo opterećenja nose i masivni
-
1800 Rimski kapitol prerađuje sličnim metodom, zidovi
oslanjajući se dosta na Piranezija -
njegovi crteži su primer kako se može ali ne i
-
originalni plan je korz nekoliko transformacija mora racionalna teorija konstrukcije primeniti u
sveo na apstraktan kompozicioni plan gde oblikovanju prostora
demonstrira svoje pravile i principe
komponovanja 5. ARHITEKTURA XIX veka
-
odnos prema nasleđenoj tradiciji je dvojan – on tu Eklekticizam, arhitektura, tehnologija
arh prepravlja u skladu sa svojim teorijskim -
period istorijskih obnova stilova
idealima i idejama, pritom se oslanja na -
istoricizam, eklekticizam, akademizam
ekonomičnost i pogodnost a pritom gotovo -
nova otkrića u nauci bacaju novo svetlo na
poptuno zapostavlja istorijske i arheološke proučavanje istorijskih stilova
autentičnosti, pa i funkciju građevina -
arheologija postaje vrlo važan izvor proučavanja
-
tako, zapravo zapada u istoricizam dela antičkih vremena
-
međutim u praksi on brani tradiciju, a samo u Nemačka:
svojim radikalnim teorijama od nje odstupa Šinkel
Ežen-Emanuel Viole-le-Dik Narodno pozorište, Berlin, 1821
-
obeležio je period XIX veka tj prelazak Stari muzej, Altes Meseum, Berlin, 1828
romantizma u kriticizam i materijalizam Arhitektonska škola, Berlin, 1835
-
odbio je da pohađa Ecole de Beaux Arts Vila u kompleksu Šarlotenhof, Potsdam, 1827
-
protiv je institucija i ukalupljivanja pojedinca Leo fon Klence
-
postaje kasnije profesor kompozicije u jednoj Valhala, spomenik znamenitim Nemcima, 1842
maloj nezavisnoj školi u Parizu Propileji u Minhenu, 1817
-
opčinjava ga arh srednjovekovne Francuske Gliptoteka, 1834
-
u njoj je video suštinsku logiku graditeljstva i na
Ludvig-štrase
tome će izgraditi svoju filozofiju arh
Engleska:
-
bavio se restauracijom i rekonstrukcijom niza
Robert Smerk–Britanski muzej, London, 1847
crkava u Francuskoj, i Bogorodičine
-
kasnije se više posvećuje teorijskim radovima, Kokerel – zgrade osiguravajućih društava i filijala
pisanju i objavljivanju svojih dela Engleska banke
-
Rečnik i Predavanja – prva objavljena dela Aleksander Tomson – crkva u Kraljičinom parku,
-
potencira racionalistički stav – moć analize a 1867
potom i i sinteze kao ključni za obrazovanje Glazgovska crkva, 1856
arhitekata Beri i Pjudžin – Parlament, London, 1860
-
ima akstremno radikalne ideje po pitanju Viktorijanska gotika
obrazovanja mladih arh i gaji veoma velik prezir Francuska:
prema akademizmi i eklekticizmu Bozara Šarl Garnije – Pariska opera,1875 neobarok
-
zalaže se za nezavisnost i individualizam Vinjon - Crkva Madlena, Pariz, 1845
-
gotika je bila primer racionalne arh Osman – rekonstrukcija Pariza, 1853-73
-
cilj mu je bio – naučno obrazložiti gotiku a potom Novi metodi građenja, novi materijali
stvoriti i modernu paralelu Inženjerstvo
-
čisto vajarske elemente gotske arh smatra Mostovi
ukrasima -
pre gvožđa dominirao je kamen kao materijal
-
cilj arh dela je da ispuni određene funkcije radi -
prva građevinska inženjerska škola L' Ekol de
postizanja efikasnosti i ekonomičnosti Pon e de Šose – most na Seni kod Neija
-
arh često poredi sa muzikom i poezijom -
javlja se gvozdeni most sa lukovima
-
svoje ideje je objasnio praktično na osnovu -
ekonomičnost, upotrebljivost, veličina
nekoliko svojih projekata Abraham Darbi
-
koncertna dvorana most na reci Severn, Engleska, 1779
-
jedna gradska kuća Tomas Telford
-
jedna seoska kuća most preko reke Temze, novi kolosalni, 1801
-
nacrti novi i fascinantni, geometrija je najvažnija, jedan jedini luk od 200m, vizionarski projekat
ornamenti su dozvoljeni u diskretnoj meri Robert Stivenson
-
racionalnost i prefinjen osećaj za stil Britania bridž, cevasti, 1850
-
otkriće gvožđa kao novog građ materijala ga most preko tesnaca Menai,
usmerava ka misli da ga je moguće upotrebiti
10
Gistav Ajfel Karl fon Hazenauer – sa Zemperom BurgTeater,
Duoro - most, 1875 Muzeji na Ringštrase, Berlin
vijadukt Garabi, Francuska, 1885 Diter
kombinacija pilona sa rešetkastim nosačima Galerija mašina, Svetska izložba, Pariz, 1889
Ajfelov toranj, Svetska izložba Pariz, 1889 Anri Labrust
Bendžamin Bejker Biblioteka Sv. Ženevjeve, Pariz, 1850
Most Fort, Škotska, 1889 Nacionalna biblioteka, Pariz, 1868
--------------------------------- Anatole de Baudot
Bruklinski most, najveći most XIX veka Crkva St Jean de Montmartre,1894 (AB)
- viseći most - Finli, Amerikanac, potom Telford
Železničke stanice 6. L’ECOLE DES BEAUX ARTS
-
poptuno novi tip objekata -
sama škola – grupa zgrada na levoj obali Sene u
-
posle 1830 izgrađeno 100.000 takvih obj Parizu
-
putnička zgrada + nastrešnica za vozove -
moćna institucija kulture i obrazovanja
-
rešetkasti nisači, konzole, lukovi... -
državna institucija, velika konkurencija
-
obično prekrivane staklom a konstrukcija od -
nastavlja tradiciju institucija Luja XIV (kraljevska
gvožđa Akademija)
Juston, London, 1839 (13m)
-
1819 – posle velike Francuske revolucije se
Kings Kros, London, 1852 obnavlja pod ovim imenom
Stanica Sv. Pankracija, London, 1876 (81m)
-
obuhvata slikarstvo, vajarstvo i arhitekturu
Lajpcig, 1915
-
apsolutni arbitar na kulturnom polju Francuske pa
Filip Hardvik i šire
Barlou
-
vrhunsko otelotvorenje stila viđeno je u umetnosti
Fransoa Dikene klasičnih Rimskih i renesansnih građevina
Istočna stanica u Parizu, 1852
-
učenje kroz izučavanje 5 redova:
-
radi u stilu ital renesanse, dve istovetne palate u 1. PARTI – »zauzimanje stava« – osnovna šema
stilu činkvečćenta, U-oblika, sa asocijacijom na zgrade, temeljno rešenje funkcionalnog programa
francuske dvorce 2. COMPOSITION – »kompozicija« – razrada dela
------------------------------------------- 1, raspord i poredak elemenata i njihova
artikulacija i povezivanje u celinu
Grand Central Stejšn, Nju Jork, 1913
3. POINT – »tačka« – osnovni volumen
Tržnice
4. CIRCULATION – »kretanje« - mreža pristupa i
- jeftine nadstrešnice od gvožđa i stakla
šema kretanja
Viktor Baltar
5. MARCHE – imaginarni doživljaj prolaska kroz
Les Halles Centrales, Pariz, 1853
plan objekta, doživljaj zgrade spolja i iznutra (LC
-
u okviru velikog Osmanovog plana
to naziva »promenada«)
-
niz gvozdenih hangara -
arh sistem škole je bio jedinstveni u svetu
Robne kuće -
moćna pokretačka snaga strujanja u arh toga
Luj-Šarl Boalo i G. Ajfel
vremena
Magasins du Bon Marche, Pariz, 1876 I. pripremni kurs – matematika, perspektiva
-
klasičan primer robnih kuća kasnog XIX veka -
demokratski, svako je mogao da seprijavi
-
ogroman prostor ispod krova od gvožđa i stakla -
studiranje traje 10,12 pa i 15 godina
kroz koje je svetlost dopirala u centralni prostor -
Grand Prix de Rome – velika nagrada Rima
oko kog su bili nizovi prodajnih površina sa -
sama srž, svrha studiranja
galerijama -
pobednik je 5 godina išao na studije u Rim, u vilu
Laplanš Mediči
Religiozni objekti -
3 godine proučavanja, 4 rekonstrukcija i tokom
Luj-Ogist Boalo
pete godine pravo na sopstveni projekat
-
sredinom XIX veka u Francuskoj je gotika -
do 16 godina – pravo na takmičenje za GPR
oživljena kao tradicionalni i racionalni stil -
1824 – pobednik Anri Labrust
građenja -
čitava škola je zapravo zasnovana na seriji
-
gvožđe počinje da se upotrebljava i u gradnji
pripremnih konkursa za GPR
novih crkava -
1819-64 – organizovan kao dvostepeni kurs
crkva St. Ežen, Pariz, 1855 -
I – skica (24h) – 30 takmičara
crkva St. Deni, 1854 -
II – razrada skice – 8 takmičara
Izložbeni paviljoni na Svetskim Izložbama -
Finale – 1 pobednik
Džozef Pakston -
Ako ima više od 30 studenata radio se probni
Kristalna palata, Svet izložba London, 1851 konkurs od 12h
Le Ple
Van der Nil i Sikardsburg – Opera, Bečki ring
11
-
Program je pripremala akademija, svaki profesor 6. Parlament, grč neoklasicizam, Teofil Hanzen
daje predlog, glasanjem se svodi na 3 predloga, 7. Palata pravde, nemačka renesansa,
a žrebom tj izvlađenjem na samo jedan fon Vilemans
-
Teme su obično bile neke velike javne zgrade u 8. Muzeji, Istorije umetnosti i Prirodnjački
konteksti toga vremena Zemper, Karl fon Hazenauer
-
1824 – tema Vrhovni Kasacioni sud 9. Vojno ministrastvo, secesija, Oto Vagner
-
1821 – tema Palata pravde 10. Poštanska štedionica, secesija, Oto Vagner
-
zgrade površine oko 35.000m2 Barselona
-
II stepen – osnova 1x1m, fasade 1x2m -
Ildefonso Serda, inženjer, urbanista
-
ogromni crteži akvarelom i tešem
-
skica i završni crtež nisu mogli puno da se 10. URBANISTIČKE UTOPIJE XIX VEKA
razlikuju Robert Oven – Idealno selo – Nju Lenark
-
originalnost nije bila uslov za pobedu jer je Sen-Simon – teorija javnih radova
pristup bio akademski i storicistički tj u duhu Šarl Furije – Flansterij, falanga
obnove ranijih stilova (klasika i renesansa) Viktor Konsideran – furijerista
-
teoretska razrada koncepta kojom se stiže do Žan-Batist Goden – Familisterij
više rešenja, problem je izabrati samo jedan, a Etjen Kabe
razlika je samo u detaljima i toj različitoj razradi
projekta 11. EBENIZER HAUARD I VRTNI GRAD
-
Toni Garnije je bio dobitnik nagrade GPR za -
teoretičar, publicista, inovator ali i urbanista
rekonstrukciju antičkog grada Tuskuluma 1899 -
rođen u Londonu polovinom XIX veka
god -
vrtni grad pre kao inovacija – jedinstvena
kombinacija predloga, pre kao zamisao i šeme
7. KARL FRIDRIH ŠINKEL nego kao konkretan predlog urbaniz
Realizacije u Berlinu: -
radio kao inovator raznih naprava
Crkva Fridrih Verder, neogotika -
zaokupljen socijalnim i političkim pitanjima
Nova straža, na aveniji Pod lipama
-
pripadnik radikala
Pozorište na trgu
-
kritika postojećeg stanja u državi –
Stari muzej, Altes Museum korumpiranost, nemoral, monopol nad
Akademija arhitekture zemljištem, uništena poljoprivreda
U Potsdamu, kraljevska rezidencija
-
zalaganje za demokratizaciju, kooperaciju i
Crkva Sv. Nikole radikalnu agrarnu reformu
-
početkom 90-ih predlozi kooperativnih zajednica
Mauzolej za kraljicu Lujzu
na principima volonterstva
Adaptacija palate princa Karla -
koncept H je ''miran put u stvarnu reformu''
Uređenje trga Potsdamer Platz -
počeo je da kreira model zajednice od nekoliko
Zamak Šarlotenhof hiljada ljudi, oslanjajući se na ideje Edvarda
Ostala važnija ostvarenja: Belamija Pogled unazad
Kraljevski zamak na Akropolju -
prihvatao je njegov koncept po kom je
Zamak-letnjikovac Orianda na Krimu centralizacija bila neminovna
Robna kuća Pod Lipama -
uticaj ideja Kropotkina, ruskog anarhiste
-
budućnost je u »ind selima« tj manjim naseljima
8. INDUSTRIJSKI GRADOVI – pojava i razvoj zasnovanim na industriji i polj
-
H odbacuje centralizaciju i prihvata ideje K-a i
9. VELIKI URB. PODUHVATI XIX VEKA decentralizovanu šemu naselja
Pariz -
protiv je koncentracije moći i bogatstva
-
vladavina Napoleona III, sestrića cara Nepoleona -
prednosti grada koje priznaje potrebno je spojiti
Bonaparte sa vrednostima sela
-
Baron Žorž-Ežen Osman, 1853 - postaje prefekt -
zajednice od oko 30.000 zasnovane na
senskog okruga – rekonstrukcija Pariza 17 god poslovanju manjeg obima i na poljoprivredi
Beč -
šema 3 magneta – selo, grad i grad-selo-VG
-
vladavina Franje Josifa -
1. Selo - ekonomska zaostalost, nedostatak
Ring – Ringštrase, objekti, stil, arhitekte zabave ali zdravo prirodno okruženje
(pravac S-Z-J-I) 2. Grad – uzbuđenja, visoke plate, zaposlenje,
1. Kasarna previsoke cene, loši živ uslovi
2. Zavetna crkva, neogotika, Hajnrih fon Ferstel 3. Grad-selo – kombinacija fizičke, ekonomske,
3. Univerzitet, neorenesansa, ------- II ------- socijalne, kulturne dobiti
4. Gradska kuća, gotika, Fridrih fon Šmit -
1889-92 H razrađuje plan idealne društvene
5. BurgTeater, neobarok, zajednice »vrtnog grada«
Zemper, Karl fon Hazenauer
12
Vrtni grad -
pritom sam VG ne sme da se povećava ni
-
čvrsto organizovan urbani centar, oko 30.000 prostorno ni populaciono jer bi to narušilo
stanovnika, opasan pojasom zelenila sa farmama njegovu prostornu organizaciju i funkcionis
i parkovima -
1902 H u knjizi Sutrašnjica donosi jedan
-
unutar grada su tihe stambene četvrti, hipotetički dijagram od 6 VG kružno postavljenih
komercijalne, ind i kulturne aktivnosti oko jednog velikog gradskog centra – princip
-
on planira na nivou regije više stotina VG-a sa sateliskih naselja
malim obimom raznovrsnih funkcija -
gradovi su povezani kružnim infrastrukturnim
-
to je savršeno kružni plan, simetričan koridorom – struja, voda, žel i drum saobr...
-
propisi u domenu zdravstva se veoma poštuju – Realizacija
50 st/ha, nizovi širokih avenija sa drvoredima, -
H stiče pristalice među radikalima za svoje ideje
javni parkovi, stambene zgrade VG-a
-
fabrike H smešta na periferiju grada ali tako da -
počinje kampanja prikupljanja kapitala za
budu dostupne radnicima čak i peške izgradnju prvog VG-a
-
od stamb zona ih rzdvaja pojasevima tampon- -
priključuje se grupi zemljšnih reformista
zona zelenila -
1904 prikupljenim novčanim sredstvima je
-
kružna rpuga opasava grad i u njenoj blizini su obezbeđeno temljište 1900 ha, za VG – Lečvort,
smeštena fabrička postrojenja SI od Londona (šemu Hauarda su preradili mladi
-
ova pruga je povezana sa glavnom prugom arhitekti Rejmon Anvin i Bari Perker)
kojom se sam VG povezuje sa ostalim gradovima -
1909 – Hempsted – vrtno predgrađe, R Anvin
na nivou regije
Centri 12. ČIKAŠKA ŠKOLA
-
postoje 2 vrste centara: centri jedinice susedstva -
nakon katrastofalnog požara 1871 Čikago
i glavni gradski centar doživljava veliku građevinsku ekspanziju
-
jedinice susedstva – kvartovi imaju oko 5.000 -
dolazi i do velikog demografskog ali i
stanovnika, tj grad ima 6 kvartova ekonomskog rasta
-
vrtni gard se izgradjuje kvart po kvart -
cena zemljište je rasla – to je uslovilo rast zgrada
-
centar kvarta bi sačinjavale najvažnije zgrade u visinu – pojava oblakodera
koje bi se nalazile duž glavne avenije -
patenat liftova tokom 50-ih godina XIX veka
-
u blizini su park i šetališta -
osnivač Čikaške škole je Viljem Le Beron Dženi
-
na velikoj aveniji se smeštaju: škola, biblioteka, -
vodeći timovi po dvoje – Barnem & Rut, Holaberd
dvorana za sastanke, crkva... & Rouč i Adler & Saliven, McKim, Mead & White
-
centar grada je u stvari centralni park sa terenima -
Svetska izložba u Čikagu 1893 – prezentacija
za rekreaciju, a park bi okruživala velika prvih dela Čikaške škole
zastakljena arkada koju H naziva »kristalna -
Zgrade visina 6, 8,12 i više spratova
palata« (asocijacija na Paxtona, 1851, Sv Izlož) Vilijam Le Beron Dženi
-
to je zapravo glavni trgovački centar, tu bi se 1884-85 – zgrada Osiguravajućeg zavoda
vršila razmena roba 1890-91 – zgrada Fer Stor, Čikago
-
u tom centralnom parku se nalaze još i važni prvi put upotrebio zid-zavesu – vidljivi čel skelet
objekti kulture i duhovnog života – gradska Barnem i Rut
većnica, biblioteka, muzej, koncertna dvorana, 1886-87 – zgrada Rukeri, Čikago
bolnica, teatar, i ostalo... 1889-91 – zgrada Mounadnok, Čikago
-
VG se prostire na površini od 500 ha, unutar šire 1894-95 – zgrada Rilajans, Čikago
teritorije od 2.500 ha koja je namenjena farmama Holaberd i Rouč
i šumama – poljoprivredni pojas 1887-89 – zgrada Takoma
-
umesto revolucije koja bi izmenila englesko 1893-94 – zgrada Market
društvo H predlaže svoj VG (slično LC)
1904 – zgrada u Vest Džekson bulevaru
-
ekonomska potpora VG – sam H prdlaže princip
Henri Ričardson
''filantropske špekulacije zemljištem''
1885-87 – robna kuća Maršal Filds, Čikago
-
vlasništvo nad zemljom bi bilo kolektivno, ne bi
Adler&Saliven
više bilo velikih zemljoposednika, i to bi bilo u
korist svakog pojedinca 1880 – Borden blok, Čikago
Nivo regije 1886-89 – zgrada Auditorijuma, Čikago
-
H je svestan da je grad od 30.000 st premali da 1888-89 – Voker Haus
bi pružio raznolikost koju ima veliki grad 1890-91 – Duli Blok
-
zato on razmišlja o umrežavanju većeg broja 1890-92 – Vejnarajt Bilding, Sent Luis
takvih raznorodnih i raznolikih VG-ova u 1891 – Fraterniti Templ
''grozdove gradova'' koji bi tako simulirali 1891-93 – Transportejšn bilding
raznovrsnost jednog velikog grada 1892-93 – Junion Trast
13
1894-95 – Garanti bilding, Bafalo -
oslanjanje na model domaće arh – lokalno
13. LUJ SALIVEN graditeljstvo u opeci 16 veka, flamanska arh
-
kraj XIX veka, Čikago, počeci oblakodera -
u gradnji kuća reinterpretira dvojnost konstr i
-
studirao na Ecole des Beaux Arts i MIT-u izražajnih svojstava kamen / gvožđe
-
rad u birou Farnesa, potom sa Adlerom -
staklo se dosta primenjuje i to na fasadama
-
1871 Čikago zahvata veliki požar, nakon toga -
dekoracije enterijera u skladu sa idejama AN-a
velika građevinska aktivnost, razvija se Čikaška 1893 – Palata Tassel / gvožđe u stambenoj arh
Škola – rast u visinu, visoka poslovna zgrada - kuća Frizon
soliter, konstrukcija lifta, zidana konstrukcija se 1895-96 – zgrada Visinger
zamenjuje čeličnom 1895 – rezidencija Solve
Auditorijum, 1886, Adler i Saliven rezidencija Van Etvelde-a
-
rani stil Salivena se dosta oslanjana na 1897-1900 – Narodni dom, Brisel
Ričardsona, neoromanika, Maršal Fild, 1885 1900 – kuća Obek, vrhunac stamb kuća
-
prvi Salivenovi objekti su »a la ričardson«: 1906 – kuća Ale, fasada izuzetna, u metalu
Trgovačka kuća Walker, 1888 Ortina privatna kuća sa ateljeom – sada muzej
Dooly Block, 1890 Viktora Orte
-
nadalje se bavi oblakoderima, dekompozicijom, 1901– 09 – 5 robnih kuća
ističe horizontalne međuspratne vence ili pak 1901 – robna kuća »Kod Inovacije«, Brisel
vertikalne pilastre 1903 – »Voke« – danas muzej stripa
Grobnica Getty, 1890
1903 – Grand Bazar, Frankfurt
Fraternity Temple, 1891
1906 – »Volfers«
Transportation Building, 1891
Union Trust, 1893 manje značajni projekti
National Farmers Bank kuća Diboa – potom odlazak u SAD
Wainwright, Sent Luis, 1892 1914 – Palata umetnosti, Brisel
-
zaokuplja se problemom dekoracije 1938 – glavna stanica
-
naginje ka bezornamentalnoj arh, ali njegova bolnica Bruhman
dekoracija je još uvek secesionistička
Guaranty Building, Buffalo, 1895 15. ČARLS RENI MEKINTOŠ
-
konačna kristalizacija njegovog ornamenta -
na prelomu vekova u Engleskoj odn u Škotskoj,
-
vrhunac satvaralaštva, jak vertikalizam Glazgov, deluje grupa mladih umetnika –
-
veza kontrukcije i ornamenta je prirodna »Glazgovska četvorka« - Čarls Reni Mekintoš,
»organska« – uticaj na F.L.W. njegova žena Margaret MekDonald, njena sestra
-
»oblik sledi funkciju« - začeci funkcionalizma Frensis MekNer i muž joj Herbert MekNer
1895 Luj Saliven započinje samostalnu karijeru -
1896 na izložbi engleskog društva A&C izlažu
Bejard Bilding, 1897 svoje rane radove – domen unutrašnjeg
Gejdž Bilding, 1899 uređenja: grafike, kovanina, ogledala, satovi,
Robna kuća Šlezinger i Mejer (Karson, Piri i Skot, nameštaj, pokućstvo...
danas), 1904 -
stil – spoj linernosti Blejka, Birdzlija, Rosetija
-
ornament primenjen samo u zoni prizemlja, ostali (romantizam, prerafaeliti) i motiva nacionaln
spratovi imaju strogu i pročišćenu strukturiranost keltskog odn velškog porekla
sa belim horiz trakama dok se između prozora -
preko francuskih slikara impresionista dolaze z
nalaze tanki vertikal pilastri kontakt sa umetnošću dalekog Istoka – uticaj
-
vile – Babson i Bredli, 1907 i 1909 Japana će biti posebno značajan za M
-
8 banaka, robne kuće, poslovne zgrade... -
novina u dizajnu koja nailazi i na osude i na
oduševljenja
14. VIKTOR ORTA -
sledi narudžba Mekintošu za umetničku školu u
-
kraj XIX veka, Belgija, Brisel Glazgovu
-
zaokupljenost nacionalnim identitetom -
u domenu arh Mekintošev stil je racionalniji,
-
težnja za stvaranjem jednog istovremeno zanatskiji, zasnovan na principima pokreta Gotic
modernog ali i nacionalnog stila Revival, uticaj Raskina, primena tradic materijala
-
napuštaju se ideje L'ecole des Beaux Arts, – kamen, opeka, masivnost
neoklasicizma, istoricizma, eklekticizma -
ne veruje u gvožđe kao zamenu za ove mat
-
predstavnik belgijskog pokreta Art Nouveau 1897 – Crkva u Glazgovu – jak uticaj GR-a
-
umetnička grupa Les XX širi ideje pokreta A&C, 1896-1909 - Glazgovska umetnička škola
slikarstvo postimpresionizma 1900 – Mekintošev stan u Glazgovu
-
racionalni konstrukc pristup – ideje Viole-le-Dika 1904 – WillowTea Rooms, čajana sa vrbama
»neogotika« - konstrukcija je ujedno i struktura
190 - Hill-House, kuća na brdu
koja artikuliše arh prostor građevine
14
1901 - Kuća za ljubitelja umetnosti, neizved 1906 – garaža u Rue de Ponthieu
-
1914 više se okreće slikarstvu 1910-13 – pozorište Champs Elysees
-
1916 rekonstrukcija male kuće u nizu 1912 – kuća Gode (po nacrtima G-a mlađeg)
-
anticipira pojavu avangardnih umet pokreta -
zrelu fazu karakteriše visoka zanatska izrada ali
nakon I sv rata – de Stajl, Art Deco je u domenu arh manje revolucionaran nego u
svojim ranim delima
16. ANTONIO GAUDI -
istraživanja o industrijalizaciji i standardizaciji
-
kraj XIX veka, Katalonija, Barselona građ elemenata – uticaj na LC-a
-
jaka želje za oživljajem autohtone katal arh 1922-24 – crkva Notre Dame du Raincy
-
kontruktivno-racionalistička načela Viole-le-Dika industrijske zgrade
– neogotika koju Gaudi ''popravlja'' 1915 – skladište u Kazablanci
-
uticaj Raskina ali i Riharda Vagnera 1920 i 1939 – hale valjaonice čelika Montater i
-
pripadnik pokreta katalonskog nacionalnog Isoare
preporoda – jak separatistički pokret 1950 – hangari u Marseju
-
duboka religioznost kao izvor stvaralačkog pozna ostvarenja
nadahnuća -
vraćanje neoklasicističkim oblicima
-
katalonska secesija - tzv stil modernismo -
visoka tehnika i tehnologija izdignuta na nivo
-
''biološki stil'' –samosvojan stil G-a, zasniva se na perfekcije i plemenitosti (slično Misu)
primeni kamena, drveta i kovanog gvožđa 1931 – Mobilier National, Paris
-
oslanjanje na konstrukciju sa ciljem da se ujedno
1937 – Muzej javnih radova
dobiju i zanimljiva arh rešenja prostora – često
1947 – centar za atomska istraživanja
improvizuje i dolazi eksperimentom do rešenja na
licu mesta – spoj kontrukcije i expres oblikovanja
18. TONI GARNIJE
-
vajarska a potom i strukturalna plastika
-
raskošna i maštovita upotreba mozaika i 1901-04-17 – Cite Industrielle
keramike, stakla, islikanih pločica... realizovani objekti u Lionu
-
u prvo vreme projektuje komunalne strukture, 1909-13 – klanica La Mouche
radionice i kuće za radnike 1913-16 – olimpijski stadion
1882 – projekti za radnička naselja 1915-30 – bolnica Grande Blanche
188_ – Casa Visens 1924 – spomenik palima
3 objekta za svog mecenu grofa Eusebia Guelja 1927 – telefonska centrala
1888 – Palata Guelj – privatna kuća Guelja 1828-35 – stambena četvrt Etats Unis
1891 – Kolonija Guelj – radnička komuna
tekstilne fabrike čije je vlasnik Guelj 19. ANRI VAN DE VELDE
1900 – Park Guelj - predgrađe za srednju klasu
-
kraj XIX veka, Belgija
1905-07 – Casa Batljo
-
najpre slikar – neoimpresionista
-
potom dizajner, teoretičar, arhitekta
1905-10 – Casa Mila »la Pedrera« (kamenolom) -
dodiri sa belgijskom avangardnom umetničkom
1906 – Sagrada Familia – preuzima gradnju
grupom Les XX – ideje engleskih prerafaelita,
velike crkve u Barseloni
pokreta A&C
radiće na njoj sve do kraja života
1895 – privatna kuća u Uccleu, kraj Brisela
crkva u ime svetosti institucije porodice
ideja kompletnog umetničkog dela
»prava linija je čovečja a kriva božja«
spoj svih umetnosti – arhitektura, nameštaj,
upotreba simboličnih formi Hiperboloični
prdmeti i oprema, čak i odeća njegove žene
Paraboloid koji simboliše Sveto Trojstvo – Oca,
zakrivljene, pokrenute, žive linije - odlika stila
Sina i Svetog duha – jedna prava linija se kreće -
odbacuje sve oblike arh nastale posle gotike
preko druge dve i tako uspostavlja vezu među -
zalaže se pre za nove oblike nego za uvođenje
njima
srednjovekovnih u savremenu arh
-
odbacuje fantaziju secesije ali i racionalnost
17. OGIST PERE
-
studira na Ecole des BA – profesor Gode klasicizma
-
teži stvaranju čistog organskog oblika u arh
-
napušta je i počinje da radi za svog oca -
socijalističko političko ubeđenje i anarhističke
-
pionir SA sa Garnijeom u Francuskoj
ideje Kropotkina
-
AB kao dominantni materijal koji on po prvi put -
veruje da je arh sredstvo pomoću kog je moguće
uvodi u stambenu izgradnju
izmeniti i same društv odnose
-
tradicije francuskog racionalizma – neogotika i -
daje prednost fizičkom obliku u odnosu na
neoklasicizam + AB kao novi mat
programski sadržaj arh objekta
1899 – Kazino u Sent Malou -
empatija, apstrakcija, transcendencija
1902 – stabm zgrada u Av Wagram, Pariz
1903 – stamb zgrada u Rue Franklin, Pariz
15
-
divi se uzvišenosti klasike ali je pre za ostvarenje tradicionalno tkivo grada – ulice i kuće
individualne »volje za oblikom« veći javni prostori na ukrsnicama ulica - Zite
1896 – oprema prodavnicu Art Nouveau-a, Pariz sistem masovnog prevoza – tramvajima
1897 – izlaže na izložbi prim umet, Drezden 1925 – modifikacija plana
unutrašnje uređenje Maison Moderne, Pariz ugradnja avenija Osmanovog tipa
1889 – seli se u Nemačku 1920 – realizacija plana zajedno sa okolnim
1900 – prodavnica duvana područjem – potvrda vrednosti urb ideja
1901 – frizerski salon
-
saradnja sa arh amsterdamske škole – De Klerk,
1900-02 – uređenje muzeja Folkwagen, Hagen De Stal, Kramer slede duh ideja Berlahea
1903-06 nekoliko kuća, u i oko Hagena
-
blok, povezanost i sklad su ispred lepote kuće
jaka megalitska svojstva neolitske umetnosti 21. BEČ NA PRELOMU VEKOVA
-
1901 – profesor Velikovojvodske škole za
-
liberalni duh Austrije – snaga, moć, bogatsvo...
umetnost i zanatstvo, Vajmar
-
umetnost, lepota, prosvećenost...
1906 – novi objekti za tu školu
-
1898 – pokretanje secesionističkog časopisa
»sveto proleće« odn. ver Sacrum
Akademija lepih umetnosti(prerašće u Bauh) -
1894 – Vagner postaje profesor arh odseka
Javni objekti – pozorišta i muzeji
Umetničke Akedemije u Beču
1904 – pozorište Dumont, 3-delna pozornica -
učio je kod Šinkelovih sledbenika i taj duh
1911 – Theatre des Champs Elysees
racionalizma i klasicizma Šinkela prenosi đacima
(1913 realizovaće Pere u modifikov obliku) Jozef Marija Olbrih
1914 – pozorište Verkbudna, Izložba u Kelnu -
osniva zajedno sa Hofmanom jak anti-akademski
posleratni period umetnički pokret
1921 – projekat za muzej porodice Kreler-Miler, -
uticaj »glazgovske četvorke«, ali i Gustava Klimta
Oterlo, Holandija (realizacija 1937-54) -
1897 – kao pobuna protiv Akademije, uz
nakon I sv rata - privatna kuća pristanak Vagnera, osnivaju »Bečku secesiju«
skromna, modularna, montažna -
i Vagner će naredne godine pristupiti sececiji
pitanja nužnog smeštaja nakon ratnih razaranja 1898 – paviljon »Secesije«, Beč
postaju važnija od onih formalnih 1899 – osnivanje umetničke kolonije, Darmštat
1925 – povratak u Belgiju
1899 – kuća Ernsta Ludviga, Darmštat
-
u Brislu osniva Insitut za dekorativne umetnosti i
1899 – Olbrihova sopstvena kuća, Darmštat
upravlja njime sve do 1935
-
profesor arh na Univerzitetu u Ganu 1908 – Kula za venčanja, Darmštat
''kruna grada'' – ideja koju će preuzeti B Taut
20. HENDRIK PETRUS BERLAHE 1908 – robna kuća Tic, Diseldorf
-
2 decenije na prelazu vekova, Holandija 1908 – vila Fajnhalsa, proizvođača sigara, Keln
-
stabilni društveni odnosi, jaka građan klasa Jozef Hofman
-
za vreme studija upliv ideja Zempera i leDika
-
najbriljantniji student Vagnera
-
nečela konstruktivnog racionalizma,
-
1895 – dobitnik Grande Prix de Rome
-
pokušaj stvaranja novog nacionalnog stila
-
postaje vodeći arhitekta secesije
oslanjanjem na tradicionalni flamanski stil 1901-05 – elitno bečko predgrađe Hoe Varte
-
sinteza ovih načela – neka vrsta sa 4 vile koje je tu sagradio
»neoflamanskog« stila – opeka i tracionalni kuća Kolomana Mozerea, slikara secesije
konstruktivni sistem – luci, svodovi itd... 1900 – trgovačka radnja »Apolon« - secesija
1885 – Rijksmuseum, Amsterdam
-
1901 pod uticajem Vagnera više se zaokuplja
1894 – vila u Groningenu apstrahovanjem oblika, napušta izrazitu
1895 – poslovna zgrada, Hag pokrenutost linija karakterističnu na secesiju
1897 – narudžba za Berzu Amsterdama
-
kvadrat, upotreba crne i bele (ne)boje
luci i svodovi od opeke–neoromanička konstr
-
zanimanje za zanatstvo i dela egleskog A&C-a
razrada projekta kroz 4 faze sa stalnim
-
osniva radionicu za oblikovanje, proizvodnju i
pojednostavljenjima prodaju umetničkih predmeta »Hofman-Mozer«
prostor / zid definiše oblik / matem proporcija 1902 – postavka za Betovenovu statuu
spolja – zidovi u njihovoj ogoljenoj lepoti 1903 – sanatorijum Pukersdorf - uticaj na LC-a
glavni ulaz i toranj kao reprezentat elementi 1905 – palata Stokle, Brisel – remek delo
1899 – kuća majstora obrađivača dijamanata Peter Berens
Amsterdam
-
slikar Minhenske secesije
1914 – Holland House, London
-
pridružuje se koloniji u Darmštatu
urbanizam 1901 – sopstvena kuća, Darmštat
1901 – izrada plana za Južni Amsterdam Oto Vagner
protiv dezurbanizacije gradova
22. OTO VAGNER I VAGNEROVA ŠKOLA
16
Oto Vagner -
odlazi u Prag, tu provodi I sv rat, radi u zan školi
-
kraj XIX veka u Beču obeležava jak istoricizam -
Masarik ga imenuje za arhitektu Hradčana
-
Ringštrase je od 80-ih godina postala antologija 1921-35 serija vrtova Hradčana, Prag
najrazličitijih ranijih oživljenih stilova sa skulpturom SvĐorđa/sa jarbolima/sa stepeništ
-
gomilanje stilskih redova i svih istorijskih stilova – ulaz u kompleks Hradčana, ''citat'' Plečnika
barok, renesansa, gotika, klasika – dvorana Matije Korvina – sa stubovima
-
to nailazi na reakcije ostalih arhitekata crkva Sv Srca Isusovog – konkurs, 1919
-
Vagner se zalaže za Modernu arhitekturu 1896 Majkl Grejvs reinterpretira elemente portala
-
na njega dosta utiču Zemper a ni ideje Šinkela -
Ljubljana - paralelna karijera sa Pragom
mu nisu strane – klasična pruska arh tradicija -
1895 – jak zemljotres razorio baroknu Ljubljanu
I faza GUP Ljubljane – uticaji Vagnera – funkcionalizam
-
klasika kao inspiracija, uticaji tradicionalista Zitea - umetnički pristup, Hauard - vrtni gradovi
1883-84 – Austrijska zemaljska banka piramida – elementarni oblik kontrole prostora
1884 – zgrada Berze Amsterdam – projekti ograda/zid/paviljon – karakteristični element
1886 – Ruska ambasada, Beč »markeri« prostora – stub/ograda/stub/klupa
1886-88 – ''Prva vila Vagner'', Hiteldorf, kraj Beča ''pešački'' grad, vizelne senzacije, osećaj
1893 – konkurs generalne regulacije Beča monumentalizacija pomoću serije objekata
1894 – rad na projektu Bečke gradske železnice Crkva Uspenja Bogorodičinog
projekti staničnih zgrada Crkva Sv Franje Asiškog
sistem pristaništa i brana na kanalu Dunava Crkva Sv Mihajla
projekti za mostove i brane Crkva Sv Antona Padovanskog, Beograd
II faza Poštanska štedionica, Ljubljana, kamen,opeka
-
na prelomu vekova doći će do prihvatanja ideja Univerzitetska biblioteka – inspirac Holajnu/Muru
Secesije saradnika Olbriha i učenika Hofmana Trgovačka komora, Ljubljana
-
taj period inspirisan Jugendstilom je bio kratak Spomenici – Napoleonu, pesniku Simonu
1898-99 – 2 stambene zgrade u Beču Gregorčiću i francuskoj revoluciji – jedan trougao
1898-99 – kuća Majolika, Beč »Križanke«
III faza uređenje reke Ljubljanice
-
početkom XX veka nastupa zrela faza stvaranja »obućarski most«
-
dolazi do ''klasicizacije'' secesije, racionalizacije
Gerberovo stepenište
-
tehnička osmišljenost i preciznost
Šetalište u Tivoliju
1901 – mreža gradske železnice, Beč
Brana – primena arh-umetničkih sredstava
1902 – Zgrada Telgrafske agencije
- nakon II sv rata socijalni projekti
1904 – Poštanska štedionica, Beč
Projekat za Parlement, 1947 – P Portogezi
1904 – crkva Sv Leopolda, Beč
Groblje – ulaz sa propilejima
1906 – brana Kajzerbad
Paviljon na Brionima
1911 – paviljon Austrije, izložba u Rimu
Konkurs za Generalštab, Beograd – u 83.g.ž.
1912 – druga Vagnerova vila, Hitendorf
nerealizovani projekti 23. ADOLF LOS
Akademija lepih umetnosti -
1870, Brno, Moravska, otac klesar
Muzej cara Franje Josifa -
školovanje - Visoka tehnička škola Drezden
Univerzitetska biblioteka -
1893 odlazak u SAD, 3 god, dela Salivena
Parohijska crkva u Veringu -
zaokuplja se pitanjem ornamenta u arh
Crkva primirja -
protivnik secesije Olbriha
Plan za rekonstrukciju Karlsplatz-a -
povratak u Beč, delo »Ornament i zločin«
Hubert Gasner -
protivnik i istoricizma i eklekticizma – Ring je
Zgrada Osiguravajućeg zavoda, Beč proglasio »Potemkinovim gradom«
Jan Kotjera -
preteča purizma, bezornamentalne arh
Vila Lemberger, Beč, 1914 -
zagovara tipizaciju, ind proizvode
Max Fabiani -
zagovara »narodni govor« A&C-a, populističko
Kuća Portois und Fix, 1897 shvatanje umetnosti
Jože Plečnik
-
racionalnost, praktičnost, bez suvišnih kitnjastih
Zgrada »Zacherl«, 1903-05 ornamenata secesije
Crkva Svetog Duha, 1910-12
-
zalaže se za upotrebu skupocenih materijala
Konkurs za Gutenbergov spomenik
-
Šinkel, po njemu, poslednji veliki arhitekta
Karlo Boromeo – fontana u čast gradonačelnika
-
do 1910 bavi se adaptacijom postojećih enterijera
Beča 1. rekonstrukcije i adaptacije
-
1911 Vagner ga postavlja za svog zamenika niz luksuznih prodavnica - Goldmen&Salasch
17
Američki bar, 1907 -
G Zemper se još 1852 u eseju Nauka, industrija i
-
elegancija, svednost, strogost klasicizma, umetnost bavi proučavanjem odnosa industrijske
japanska jednostavnost, američka praktičnost proizvodnje, primenje umetnosti i arhitekture
-
drvo, kamen, beli zidovi, skupoceni materijali -
tako se pokreću problemi u domenu ind dizajna,
-
klasični ornamenti – npr. frizovi su u upotrebi pitanje stila, usmerava teorija kulture u Nemačkoj
Raumplan tog vremena
-
na vilama i kućama koje radi u narednom periodu -
1870 – od ujedinjanja pod Bizmarkom dolazi do
razrađuje koncepciju Raumplan-a/plan volumena snažnog industrijs razvoja, konkurencija, tržište
-
sistem unutrašnjeg oblikovanja prostora, -
1883 – osnivanje AEG-a, velikog elektro-
upotreba više nivoa, svedena ali nepravilna industrijskog koncerna
osnova i artikulacija prostora koja se više oslanja -
1890 – ostavka Bizmarka, velike promene u
na presek zgrade i efekte volumena kultrunoj klimi Nemačke – neophodnost
-
opredeljuje se ka klasičnoj svedenoj kubičnoj usavršavanja oblasti ind dizajna
formi ali tako se teže dobija dinamičan raspored -
Herman Mutezijus odlazi u Engleski da bi se
masa – zato se kroz presek kompozicija upoznao sa dostignućima eng arh i dizajna - A&C
dinamizira -
1904 – po povratku u Nemačku on reformiše
-
to »iskrivljavanje« plana je namerno kako bi se nacionalni program obrazovanja u oblasti
ostvarila senzacija prostora, u osećaju primenjenih umetnosti i dizajna
-
slobodna osnova se smešta u kubus, -
osnivaju se nove umentičke škole za umetnost i
horizontalnim i vertikalnim ravnima unutar samog zanatstvo (Drezden – Šmit, Diseldorf – P Berens
prostora on se dinamizira, dobija se nepravilan Vajmar – van de Velde su direktori tih škola)
volumen koji je vrlo praktičan – to je ideja koju će -
kvalitet, ekonomičnost, praktičnost – kvaliteti
L.C. razviti u Vili Savoa, Poasi A&C koje zagovara Mutezijus u Nemačkoj
-
u eksterijerima, na fasadama usvaja apstrakciju, -
1907 – osnivanje Deutsche Werkbunda – Šmit,
slobodan raspored prozora, bezornamentalnost – Nauman – osnivači, 12 članova DW-a: Berens,
preteča Internac Stila Hofman, Olbrih, Bruno Paul...
2. Individualne zgrade i vile -
1907 Berens postaje umetnički savetnik AEGa –
Vila Karma, 1903-06 grafika, dizajn proizvoda npr svetiljke, reklamni
Vila Štajner, Beč, 1910 plakati ali i objekti
Vila Rufer, Beč, 1922 1902 – paviljon Vorhalle, Međunar izložba Torino
Vila Štros, Beč, 1922 1905 – paviljon u Oldenburgu
Vila na Lidu, Venecija, 1923 1906 – krematorijum u Hagenu
Kuća pesnika Tristana Tzara, Pariz, 1926 1908 – paviljon AEGa, izložba u Berlinu
Kuća Žozefine Bejker, Pariz, 1928 1909 – fabrika turbina AEG, Berlin
Vila Moler, Beč, 1928 1912 – Nemačka ambasada, Petrograd, Mis
Vila Miler, Prag, 1930 1914 – Izložba Verkbunda, Keln
3. Javne zgrade
-
Mutezijus – za tipizaciju
Goldman & Salač, Beč, 1909-11
-
Van de Velde – Teatar Verkbunda
Konkurs za Čikago Tribune, 1922 za kreativnost i individualnost
4. Spomenici i monumentalne zgrade
-
Bruno Taut – stakleni paviljon
Projekat za crkvu Sv Elizabete, Beč,1898 najava ekspresionističkog pokreta u arh
5. Hoteli
-
Gropius i A Majer – model fabrike
Hotel u Fridrihštrase, Beč, 1906 za racionalizovanu idn proizvodnju
-
I sv rat, prvi industr rat doneće promenu mišljenja
Grand-hotel »Vavilon«, Nica, 1910
u pogledu upotrebe mašina
Projekat odmarališta u Austriji, 1913 -
Berens se okreće srednjovekovnim uzorima
Projekat za H na Jelisejskim poljima, 1924
1920 - projekat ind pogona, Frankfurt
6. Urbanizam
1922 – katedralska loža, Izložba Minhen
-
1920-22, glavni arh urb odseka Beča
1925 – staklenik W-a, izložba dek um, Pariz
-
problemi masovne stambene izgradnje
Stambeni blok, naselje Heuberg, 1920 1927 – Vajsenhof, Štutgart, međunarodna izložba
stamb arh (Mis, Gropius, LC, Oud...)
-
omiljeni oblik – kocku, preobražava kroz -
DW se otada pretapa u pokret Nova Objekt
stepenasti, terasasti presek – raumplan
-
kuće u nizu, svaka sa baštom i vrtom
25. FRENK LOJD RAJT
-
krajem XIX veka radi kod Luja Salivena
24. DER DEUTSCHE WERKBUND 1898-1927. -
uticaj Ričardsona – simetrija, roman masivnost
-
početkom XX veka Nemačka postaje centar ind
proizvodnje, do tada je to bila Engleska
-
prve kuće spoj uticaja Ričardsona i Salivena
I period – formiranje stila
1889 – sopstvena kuća, Oak Park, predgr Čikaga
18
1892 – kuća Karnli, centar Čikaga -
nadalje svoj novi stil još i više pojednostavljuje,
1893 – kuća Vinslou, River Forest, kraj Čikaga svodi na jasne i definisane mase
II period – oformljeni Rajtov stil zgrada za firmu Kotjare, 1909
-
iz ovih rešenja dolazi do formiranja tzv ''prerijskog -
Gočar i Janak su bili saradnici Kotjara na
stila'' kuća u predgrađima, uglavnom Čikaga paviljonu 1908
serija »prerijskih kuća« -
oni postaju nosioci stila kubizma
1904 – kuća Martin, Bafalo
-
časopis »Stil« razrađuje ideje kubizma
1904 – kuća Dejna, Springfild, Ilinois
-
veze sa grupom Most i Plečnikom koji će
1905 – Kuća Hardi predavati u školi za industrijski dizajn
1910 – kuća Robi – »organska arhitektura«
-
Janak je vodeći teoretičar grupe, kritika Vagnera,
javni objekti udaljavanje od racionalizma Beča i Vagnerove
1906 – Zgrada Larkin, Bafalo – poslovna zgrada škole
1908 – crkva Unity, Oak Park, Čikago, Ilinois
-
Insistiranje na nacionalnim obeležjima,
individualnost, kreativnost »arh je umetnost«
1914 – Midvej Gardens -
Jan Kotjara ubrzo napušta grupu i u njoj ostaju
1921 – Barensdol ili Slezova kuća, LA
samo mlađi arhitekti
1922 – Hotel Imperijal, Tokio -
Janak kao 2 ključne stavke vidi tehničko/utilitarno
1923 – kuća Milard, Pasadena, Kalifornija i apstraktno/umetnilčko
kuća u Tulsi, Oklahoma Jožef Gočar
III period – zrela faza Robna kuća u Pragu, 1909-10
-
počinje da projektuje ispitujući mogućnosti AB-a Gradska većnica,
-
dotle je koristio betonske blokove (frebel-kocke) Dvojna porodična kuća, 1912-13
1924 – Osiguravajući zavod, Čikago
Projekat za srednju školu
1932 – Brodejker siti, anti-urbanistički koncept Sanatorijum
1935 – projekti »Usonijskih« kuća, Mičigen
Baštenski paviljon
1936-39 – Džonson Veks, Rejsin, Viskonsin Crna bogorodica
administrativna zgrada – pečurkaste tavanice
Pavel Janak
1950 – kula istraživačke laboratorije -
više se bavi teorijom, crtanjem projekata,
1937 – kuća Kaufman, Ber Ran, Pensilvanija – rekonstrukcijama
kuća na vodopadima, Falling Water kuća doktora Fare – reknstrukcija
vrhunac Organske arhitekture
skice za spomenike
IV period – ekspresija novih oblika
Jozef Kohout
-
već ovi projekti nagoveštavaju kasniju upotrebu
trostambena zgrada, 1912-13
pokrenutih, krivih linija, biomorfnih oblika
-
krug, spirala, kriva linija – osećajnost, egzotika vila sa vrtom
Vlastislav Hofman
1949 – Talijezin Vest, Skotsdejl, Arizona -
projekti za zgrade, enterijeri i nameštaj
1949 – Prodavnica »Moris«, San Francisko, CA -
linorez – specifična tehnika
1956 – Prajs Tower, Bartlesvil, Oklahoma
Palaski trg
195? – kuća Fridmena, (3 valjka), Plezentvil, NY
Novotni Otokar
1956 – Oblakoder Ilinoj, visok 1.600 m
Kraljevska palata u Sofiji
1959 – Muzej Gugenhajm, New York
Stambena zgrada, 1919
1962 – Društveni centar okruga Marin, Kalifornija
Zadružna zgrada
1966 – Memorial Auditorium, Tempe, Arizona -
Bedžih, Stepanek, Matej Bleka, Jirži Kroha
-
posle I sv rata raslojavanje u nekoliko struja,
26. FUTURIZAM I SANT’ELIJA Gočar i Janak – monumentalni nacion stil –
Marineti – književnost, manifest (1909 – 11 tačaka) Masarikov trg
Boćoni – slikarstvo i vajarstvo, manifesti 1910 i 1912 -
uticaj češkog kubizma:
Sant 'Elija – arhitektura Stil Floreale - futurizam 1914
Njujork University
Ostali – Rusolo, Đino Severini, Đakomo Bala
Ministarstvo građevina, Vašington
Francuski kubizam
27. KUBIZAM
Braća Dišan – grupa »Zlatni presek«
Češki kubizam -
tri brata Dišan ima sličan smer delovanja – spoj
Jan Kotjara
epskog tradicionalizma i kubizma
-
učenik Vagnerove škole, sa Plečnikom -
Jesenji salon 1912, maketa kubističke kuće u 1:1
zgrada u Pragu, na prelomu vekova
– La maison Cubiste
-
gradi je u stilu secesije i u maniru Vagnera -
uticaj pozorišta Šanzelize, prizmatičnih
-
ubrzo odstupa od tog stila i to se vidi već na
elemenata dekoracije
narednom projektu -
narudžba za koledž u Americi
paviljon za izložbu, 1908
19
Jože Plečnik – u stilu kubizma -
strmi krovovi, biomorfni oblici
projekat za fabriku, oko 1910 -
organski princip geneze oblika
crkva Sv. Duha u Beču, kripta i unutrašnjost poljoprivredni kompleks, Libek, 1924
stabm projekat Princ Albreht Garten, 1924
28. EKSPRESIONIZAM / AMSTERDAMSKA ŠKOLA -
oko 1920 Haring sarađuje sa Misom u ateljeu u
-
razvija se kao opozicija D. Verkbundu i državnoj Berlinu, međusobni uticaji (zgrada u Fridrihštrase
etabliranoj kulturi kao i stakleni oblakoder)
-
vizija nove kulture i arh upotrebom stakla -
sukob sa L.C.-om na CIAM-u 1928 na liniji
-
1909 začinje se proto-ekspresionistički pokret, njegovog funkcionalizma i purizma
Minhenu, Kandinski na čelu
-
1914 izložba Verkbunda – razdor između ideje 29. DE STIJL
tipizacije – Mutezijus, klasičnih osnova (Berens - -
Holandija, umetnički pokret 1917-31
Festhalle), individualizma (van der Velde – -
»tvrdo jezgro« Pit Mondrijan, Gerit Ritveld i Teo
Verkbund Teater) van Duzburg
Bruno Taut -
pesnik Antoni Kok, slikari Vantongerlo, arh Van't
Stakleni paviljon, Izložba Verkbunda 1914 Hof, Vils, Oud – delimično
Zidovi i kupola sve od stakla -
časopis »De Stajl« – slikarstvo, skulptura,
Sveprisustvo svetlosti teorijske rasprave i tekstovi
-
»kruna grada« - ideja Tauta kao univerzalna -
sinteza 2 idejne struje:
paradigma svih kulturnih građevina 1. matematičke teorije Skumakers
-
1918 pristupa Novembergrup-u, Mis 2. arhitektura Berlahea
-
1919 manifest – narodna umetnost -
Vantongerlo – skulptor čije ideje i ostvarenja
-
veza sa grupom »Most«, Berlin, začetak imaju dosta uticaja na arh objekte
nemačkog ekspresionizma – Emil Nolde, -
Uticaj El Lisickog – konstruktivizam i
Fajninger, Karl Šmit-Rotljuf elementaristički suprematizam – »proun«
-
1919 – izložba vizionarskih radova, predgovor -
razvoj kroz 3 vremenske faze:
Gropijusa 1. formativna, holandski krug 1916-21
-
1919 – uspostavlja se korespondencija poznata 2. sazrevanje, internacionalizacija 1921-25
kao »stakleni lanac« - Bruno i Max Taut, 3. transformacija i raspad 1925-31
Gropijus, Finsterlin – učesnici Van't Hof
model kružnog radijalnog poljoprivrednog naselja Vila Woonhuis, predgrađe Utrehta
sa 3 zasebne stambene zone koje su usmerene prvo arh delo koje sledi principe de Stajla
ka Nebeskoj kući, upravi uticaj Rajta, plohe...
Izložbena dvorana, Magdeburg, 1922 Wils
Pokušaj realizacije ideje »Krune grada« prvo pionirsko zdanje od AB-a
Jeftine stambene šeme, 1923 nekoliko manje uspelih radova u stilu Rajta
Hans Pelcig Peter Oud
Vodotoranj u Plzenju
-
gradski arh Roterdama
Poslovna zgrada Bratislava
-
nije bio potpisnik manifesta
Hemijska fabrika u Lubanu, 1912
-
raskida sa izrazitim strukturalizmom de Stajla
Pozorište, Berlin, 1919 1917 – zgrade u nizu, Scheveningen
ostvarenje ideje »krune grada« 1919 – projekat fabrike Purmerend
svetlucava luminoznost, prirodna i veštačka primena neoplasticizma, dopadljiv sklop masa
fantastični privesci u obliku visećih stalaktita 1924-25 – Cafe de Unie, Roterdam
Scenografija za film »Golem« po delu Majrinka funkcionalizam
Erih Mendelson 1922 – naselje Oud–Mathenesse, Roterdam
Opservatorija za Ajnštajna, Potsdam, '17-21 1924 – radničko naselje, Roterdam
realizacija ideje »kruna grada« 1925-27 – naselje Kiefhoek, Roterdam
uticaj radova arhitekata Berlahea, Kramera, de 1938 – zgrada Shell, Hag
Klerka – amsterdamska škola, konstruktivistički napušta funkcionalizam
ekspresionizam 1952-60 – dečje biooporavilište
uticaj roterdamskih arh racionalističke orjentacije Gerit Ritveld
– Oud, Dudok (Rajt, AB) -
najpre unikatni nameštaj – bife ormarić, dečja
Fabrika šešira – kosi krovovi – de Klerk kolica, i rad na enterijerima
Tekstilna fabrika, Lenjingrad -
saradnja sa slikarem van der Lekom
Niz robnih kuća – Bratislava, Štutgart, Berlin crveno/plava stolica, remek delo, 1917
1927-31 kabinet doktora Hartoga, 1920
Hugo Haring berlinska stolica, 1924
-
sledi liniju ekspresionizma Mendelsona kuća Šreder, Utreht, 1924
20
dvospratnica, Utreht, 1927 -
1923 – Itn daje ostavku zbog sukoba sa
Teo van Duzburg Gropijusom
kuće u nizu
-
na njegovo mesto dolazi Laslo Moholji-Nađ sa
kuća Rozenberg 1923 – za vlasnika galerije u idejama El Lisickog i Maljeviča – ruski avangardni
kojoj je sa van Esterenom napravio izložbu niza umetnici – konstruktivizam, suprematizam,
hipotetičkih arh kompozicija, datih kao elementarizam
aksonometrije na kojima su radili shodno
-
Moholji-Nađ i stil »konstruktivnog
principima de Stajla – asimetrija, plošni elementi, elementarizma«
volumetrijsko središte i raspored visećih ili
-
1926 – preseljenje Bauhausa u Desau
lebdećih ravni oko tog središta Gropijusova dela:
anti-kubizam i anti-dekorativnost 1926 – zgrada novog Bauhausa, Desau
kafe l' Aubette, Strazbur, 1928 – redizajn - sa 1926 – rad na projektu serijskih kuća
Sofi Tauber Arp i Hansom Arpom - uvođenje
-
1927 – osnovan arh odsek, vodi ga Henes Mejer,
dijagonale zbog koje se razilazi sa Mondijanom švajcarski arhitekta (NO)
privatna kuća T.van Duzburga projekti montažnih kuća, Brojer
-
1928 Gropijus daje ostavku, Mejer ga menja
30. PURIZAM
-
Mejer uvodi rigorozne mere dizajniranja –
objektivizam, utilitarizam, tehnologizacija
31. FUNKCIONALIZAM
-
Brojer i Moholji-Nađ daju ostavke
-
Mejer zagovara socijalno angažovanu arh
32. BAUHAUS I VALTER GROPIUS -
estetika stavljena u drugi plan
-
1906 – Škola za umetnost i zanatstvo velikog -
proširenje programa sa još 4 odseka
vojvodstva u Vajmaru, direktor Anri van de Velde -
proširenje kadra – Mart Stam, Hilberseimer
(projekat škole) -
jačanje nacizma u Nemačkoj, zatvaranje B-a
-
1919 – osnivanje Vajmarskog Bauhausa -
Mis preuzima vođstvo B-a, slabog je uspeha
-
sjedinjavanje Akademije likovnih umetnosti i -
1932 – preseljenje B-a na periferiju Berlina
Škole za umetnost i zanatstvo -
1933 – Bauhaus je definitvno zatvoren
-
izvesna podvojenost umetnost / zanatstvo će Valter Gropius – faze arh delovanja i objekti
uvek biti prisutna u Bauhausu iako je ideja Bliskost sa idejama DW-a
upravo bila spoj te dve oblasti delovanja 1911 – fabrika Fagus, Alfeld
-
»umetnost i tehnologija idu ruku po ruku« 1914 – model fabrike, Izložba DW, Keln
-
ideja škole je da obrazuje umetnike-zanatlije Bauhaus – faza
-
spoj zanata, vajarstva i slikarstva 1926 – zgrada Bauhausa, Desau
-
dizajniranje stakla, metala, drveta, grafika... 1926 – projekat serijskih kuća
-
ali i bavljenje »čistim« umetnostima – vajarstvo, 1927 – projekat Totalnog pozorišta, Berlin
slikarstvo... 1927 – naselje Damerštok
-
arhitektura ima veoma važno mesto kao 1928 – naselje Terten – usvajanje načela NO
svojevrstan spoj više različitih aktivnosti Nova Objektivnost
-
spoj umetnosti i tehnike, mašte i zanata 1929 – nerealizovani stamb objekti, Berlin
-
u školi kao predavači rade priznati umetnici
1931 – predlog višespratnog stamb naselja –
-
švajc slikar Itn obeležava početke B, vodi
Simensov grad
pripremni kurs, izrazito duhovni pristup,
Engleska (Nemačku napušta 1934)
insistiranje na kreativnosti, neguje poseban
1936 – filmske laboratorije za London Film
istočnjački mistični kult – mazdaizam
Production
-
Paul Kle, Oskar Šlemer, Fajninger...
-
Gropius je naklonjeniji racionalizmu 1936 – 2 zgrade u Saseksu
-
1921 – Gropius poziva Tea van Duzburga u B 1936 – Koledž Kembridžšajr
kao predavača Američka faza – od 1937 predavač na Harvardu
-
ideje de Stajla - racionalizam se odlično 1939 – Chamberlain House, Vejland (s Brojerom)
nadovezuju na gledišta Gropiusa 1939 – paviljon Pensilvanije na Sv Iz, Njujork
-
1922 V Kandinski postaje predavač u B-u sa 1941 – st naselje New Kensington, Pitsburg
idejama emotivnog, neposrednog, intuitivnog, čak veliki broj serijskih kuća, Kaliforniji, od drveta
mističnog prilaza umetnosti - 1945 – osniva TAC The Architects Collaborative
-
1923 – prva izložba B-u Vajmaru više stambenih zgrada
kuća Sommerfeld – Gropius, Majer 1949-50 – Junior High School, Masačusets
kao tradic drvene kuća, totalno umet delo 1953 – novi centar Bostona
»eksperimentalna kuća« – Majer 1953 – projekat poslovne zgrade
zahlih-objekat, »mašina za stanovanje«LC McCormick&Co. Ing., Čikago
Asocijacija za razvoj nauke, Vašington D.C.
21
1957 – Hram Oheb Shalom, Baltimor, 1957 -
ideja kuće kao mašine za stanovanje – tipizacija,
1958 – Univerzitetski grad, Bagdad standardizacija, serijska proizvodnja,
1958 – PAN-AM-ova zgrada, sa timom TAC (de)montažni postupak
1958 – Američka ambasada, Atina 1922 – Maison Sitroen
33. LE KORBIZIJE 1922 - Savremeni grad za 3 miliona st
-
rođen 1887, La Šo d Fon, Švajcarska u Jurama, 1924 – naselje Pesak, Liež – sa kućama S
nadomak granice sa Francuskom 1925 – Plan Voazen za Pariz
-
pravo ime Šarl-Eduar Žanere 1925 – »Kuća-vila« – paviljon LespriNuvoa na
Prvih 10 godina rada Pariskoj izložbi dekorativnih umetnosti
-
1900 - od svoje 13 godine uči za gravera 1927 – naselje Vajsenhof, Štutgart – 2 kuće
-
L'Eplatenije učitelj crtanja LC-a na Umetničkoj građanske vile
školi 1923, kuća i atelje Amade-a Ozenfana
-
usmerava ga sa slikarstva na arhitekturu, Viši 1924, kuća La Roš, Pariz
kurs, 1906 (LC 19 god) -
1925 vraća se temi građanske vile,
-
formiranje umetničkog regionalnog stila neopaladijanizam, formulacija 5 tačaka nove
-
uticaj Art Nouveau-a, savremenih dekorativnih moderne arhitekture:
stilova – uzor Gimar 1. pilotisi
-
divljenje Raskinu - ideje A&C 2. slobodna osnova
-
interesovanje za prirodu, koncept ornamenta 3. slobodna fasada
-
filozofski koncept mikrokosmosa, univerzalnog, 4. duge horizontalne trake prozora
platonizam, čita Ničea - mesijanska uloga 5. krovna terasa
umetnika, spas sveta -
noseća konstrukcija je skeletna AB Enebikov
-
čistota oblika kao izraz božanske ideje sistem
-
1907 – studira kod Hofmana u Beču -
stubovi - pilotisi noseći elementi
-
1907 – u Lionu sreće T. Garnijea -
oni odižu kuću od nivoa tla
uticaj ideja njegovog Industrijskog grada -
zidovi imaju samo ulogu pregrađivanja
-
1907 – posećuje manastir Ema u Toskani -
fasada je slobodna, povlačenja
1907, kuća Fale, La Šo d Fon -
često je unutrašnji konstr raster zasnovan na
duh regionalnog, dekoracija izvedena u stilu nekom ritmu slično kao kod Paladija
secesije i transponovanih biomorfnih, floralnih -
Losov Raumplan – neformalna osnova i
motiva geometrizovani neoklasični oblici
-
1908 – zapošljava se kod Perea u birou Kuća Kuk, 1927
-
uticaj Perea i AB skeletnog konstr sistema Vila Majer,?
1908, vile Žakme i Štocer, La Šo... Vila Stajn, u Garšu, 1928 (V Malkontenta P)
-
1910 – rad u studiju Berensa u Berlinu (AEG) Vila Savoa, Poasi, 1931 (Vila Rotonda P)
-
uticaj ideja Mutezijusa i DW – odnos urbanizam
mehanizacije, ind proizvodnje i umetnosti -
1915 – Ville Pilotis
-
ideje standardizacije, tipizacije, serijske proiz -
1922 – Savremeni grad za 3 miliona stanovnika
1910, projekat umetničke škole, La Šo... -
1924 – vrtno naselje Pesak, Lijež
naglašavanje jednostavnih oblika, primarnih – -
1925 – plan Voisin za Pariz
kocka i piramida -
1927 – Vajsenhof, Štutgart – izložba DW-a
geometrizovani »klasicizam« -
1929 – produžetak Rija, Brazil
-
1911 – preduzima putovanje na Istok – Italija, -
1930 – Ozareni grad
Grčka, Mala Azija, Mediteran... -
1933 – plan »Obus« za Alžir
-
mnogo skicira – kuće Pompeje, Akropolj, džamije -
plan za grad Nemours, Sev Afrika
Istambula, grčka narodna arh -
plan za grad Zlin, Čehoslovačka
1912, vila Žanere, kuća za roditelje, La Šo... -
1944 – Les trois etablissements humains
1914, kuća Dom-Ino i Ville Pilotis -
1950 – Čandigar
1916, vila Švob (vila Turk), La Šo... arh ostvarenja do 30-e
-
1917 – odlazak u Pariz 1929 – zgrada Centrosojuza (slično našem CK)
-
otvara sopstveni arhitektonski atelje 1929 – Cite Mondiale–Mundaneum, Ženeva
-
susret sa Amade-om Ozenfanom, menja ime u 1930 – kuća Erazuriz, Čile
LC, L'Esprit nouveau, Purizam 1931 – projekat za Palatu Sovjeta
-
1922 otvara arh biro sa bratićem – P. Žanere »monumentalizacija regionalnog«
-
1923 – Ka (novoj) arhitekturi 1931 – vila madam Mandro, Tulon
knjiga u kojoj objedinjuje tekstove koji su izlazili u
1935 – vikend kuća, predgrađe Pariza
časopisu L'Espri nuvo
1937 – paviljon des Temps Nouveaux
funkcija/empirija + um/čula/simbolizam
-
razrađuje teme kuće Dom-Ino i Vil pilotisa 1940 – Maison Murondis
22
1942 – kompleks Šeršel, sev Afrika 1931 – eksperimentalna kuća, izložbeni paviljon
1949 – Roq et Rob, stepenaste kuće u nizu na izložbi građevinarstva, Berlin
1955 – Maison Jaoul (kuća Žaul), Pariz 1933 – projekat Rajhsbanke, Berlin
kasni arh objekti američka faza
1947-52 – Unite d'habitation, Marsej
-
1937 – Mis emigrira u Ameriku
1950 – kapela Ronšan
-
1937-59 vodi Školu arh na IIT, Čikago
1960 – manastir La Turet, blizina Liona
-
usvaja racionalizaciju visoke tehnike
1965 – projekat Ambasade FR u Braziliji
-
jednostavna formu kubusa, često velikih dim
1965 – bolnica u Veneciji
-
simetrija, tehnika je monumentalizovana
1968 – LC Centar, Cirih, Švajcarska
-
strukturalizam – konstrukcija + sklop =
arhitektura »kostiju i kože« kostur+anvelopa
-
sentence »Manje je više« i »Skoro ništa«
34. MIS VAN DER ROE
-
rođen u Ahenu, uči u radionici oca klesara 1940 – kompleks IIT-a, Čikago
-
potom pohađa zanatsku školu – za dizajnera - Biblioteka
štukature - Alumni Memorial Hol
-
1905 – preseljava se u Berlin - Zgrada istraživanja metala i minerala
-
radi kao crtač za jednog arhitektu (B Paul) - Laboratorije
-
1908 – rad u ateljeu Berensa (saradnja na 1946 – Fernsvort haus, Plano, Ilinois
izgradnji Ambasade Nemačke u Petrogradu) 1948 – stambeni objekat Promontory,Čikago
-
1911 – otvara samostalno svoj arh atelje 1948 – staklena kuća 16x16m
-
oslanjanje na ideje prusku tradicionalnu školu 1951 – stamb objekat Lake Shore Drive, Čikago
klasicizma - Šinkel 1952-56 – Crown Hall zgrada Arh odsek IIT-a
Rani objekti 1953 – gradsko pozorište, Manhajm
-
nekoliko prvih kuća koje radi do I sv rata su 1954 – kongresna hala, Čikago
mešavina Berensa i Šinkela 1955-63 – Lafajet Park,Detroit – kule+dvoriš kuće
1911 – kuća Perls, Berlin 1957 – »Komonvelt Promnejd«,Čikago - 4 st obj
1911-12 – Ambasada Nemačke u Petrogradu B 1958 – Seagram Building, NY, Menhetn
1912 – projekat zdanja Kreler, Hagg – galerija i 1962-68 – Nova Galerija, Berlin
rezidencija
1912 – spomenik Bizmarku 35. NOVA OBJEKTIVNOST 1923-1933.
1914 – kuća Urbig -
1925 – izložba pod tim nazivom, Manhajm
4/5 ključna objekta između dva rata -
izraz označava zapravo posleratnu školu
-
1919 pristupa u Novembergrupe – kontak sa antiekspresionističkog slikarstva
idejama B Tauta i »staklenog lanca« -
još se Mutezijus služio ovim izrazom – zahlih –
-
uticaj nemačkog ekspresionizma funkcionalistički, tehnički pristup arhitekturi
1. projekat zgrade u Fridrihštrase, 1919 -
naglasak na socijalnom aspektu arhitekture
2. stakleni oblakoder, (zaobljene ivice) 1921 -
1922 SSSR i Nemačka posle I sv rata ponovo
3. poslovna AB zgrada, 1922 uspostavljaju diplomatske odnose
4. letnjikovac od betona, 1923 -
El Lisicki – priprema izložbe avangarde SSSR-a
5. letnjikovac od opeke, 1924 u Berlinu
-
uticaji Berlahea – tradicija opeke i jasna -
»Proun« - prounovis – škola nove umetnosti,
konstrukcija uticaj ideja Maljeviča, suprematizam,
-
uticaji F.L.Rajta (1911- izdanje Vazmuta) – elementarizam Lisickog
slobodna osnova, plohe -
Nova Objektivnost posteje međunarodni pokret u
-
uticaji Maljeviča i El Lisickog – suprematizam i arhitekturi
elementarizam -
zalaganje da se stvari sagledaju realno,
faza Internacionalnog Stila objektivno, bezideološki, svesno i savesno...
1926 – spomenik Rozi Luksemburg i Karlu -
Mart Stam (Holand) sa Maxom Tautom i El
Libknehtu Lisickim odlazi u Cirih (Švajc)
1926 – kuća Volf, od opeke
-
1925 – osnivaju grupu ABC, Bazel, a ubrzo im se
1927 – Vajsenhof, Štutgart – urbanizam + priključuje i švajcarski umetnici:
kolektivna zgrada
-
Hannes Meyer, Hans Wittwer, Hans Šmit
1928 – kuća Herman Lange, Krefeld Švajcarska
1928 – projekat zgrade Adam, Berlin
-
projektovanje društvenih građevina
1928 – projekat banke, Štutgart
-
normativizacija, standardizacija, tipologizacija,
projekat preuređenja Aleksanderplatza,Berlin primena AB-a, primena ntehnike i tehnologije u
građenju
1929 – nemački paviljon, Barselona
Hannes Meyer, Hans Wittver
1930 – kuća Tugendhat, Brno,Čehoslovačka
1926 – projekat Petersschule, Bazel
23
1927 –Liga naroda, Ženeva – konkursni projekat narodske kulture jedinstvom nauke, industrije i
Holandija umetnosti
Brinkman i Van der Vlugt -
Maljevič je član – formiranje suprematizma
1925 – fabrika Van Nelle, Roterdam
-
pred I sv rat postoje 2 avangardna pravca:
Mart Stam 1. ne-utilitaristička umetnička forma – Maljevič
1926 – projekat za četvrt Ronkin, Amsterdam 2. novo jedinstvo života, rada i umetnosti-Bogdanov
1927 – naselje Vajsenhof, Štutgart
-
1920 – Inhuk institut za umetničku kulturu i
1928 – saradnja sa E Majom, Frankfurt Vhutemas – viši zavod za umetničke i teh nauke
Duiker
-
za sveobuhvatno obrazovanje u umetnosti,
1924 – drvena kuća u Aalsmeeru dizajnu i arhitekturi
-
izvesna podvojenost u stavovima:
1928 – sanatorijum Zonnenstraal
Maljevič i Kandinski – pobornici mističnog realizma
1930 – škola na otvorenom, Amsterdam
Braća Pevsner – objektivni umetnici
- 1928 na osnivanju CIAM-a doći će do fuzije
Tatljin, Rodčenko – produktivisti, konstruktivisti
holandskog ogranka NO sa amsterdamskim funkc -
Maljevič osniva svoju školu nove umetnosti –
krugom (De8) i roterdamskom grupom Opbouv – oni
Unovis
će predstavljati Holandiju - CIAMa -
El Lisicki prihvata suprematizam Maljeviča
Nemačka
Oto Hesler Govornica za Lenjina, 1920 – slikarstvo+arhitekt
-
Vajmarska republika i programi radničkih naselja,
-
Proletkult se bavi umetnošću u službi Agit-propa
masovna stambena izgradnja
-
konstrukcije(de)montažne,jednostavne,prenosive
-
Hesler se bavi prvenstveno kućama u nizu
-
Tarljin i Rodčenko – nameštaj ,kiosci,odeća...
-
pitanja optimalnih rastojanja, visina, šema, Spomenik III Internacionali, 1920 – Tatljin
osnove stanova, orjentacija prostorija, zelenilo
-
podvajanje na 2 tendencije:
-
variranje šema naselja kao i tipskih stanova 1. škola u sklopu Vhutemasa – Ladovski
-
razvija osnovni tip stana 2. pragmatski pristup – Ginzburg
1923 – Italienisher Garten, kod Hanovera
-
1923 – Ladovski osniva grupu ASNOVA –
asocijacija novih arhitekata
1924 – GeorgsGarten, ------- II ------- -
priključuju se Lisicki i Meljnikov
-
dva pionirska naselja sa zajedničkim javnim
objektima – praonice, biblioteka, vrtići, sportski Viseći restoran – Simbirčev
tereni, prostorije za sastanke... Rasklopivi kiosci za pijace, 1924
-
unutrašnja oprema u stilu NO – standardizacija, Paviljon SSSR-a na Izložbi u Parizu,1925,Meljnik
svedeno, jednostavno Interijer radničkog kluba, Rodčenko
1929 – naselje Rotenberg, Kasel »vešalica za oblake« – El Lisicki
Ernst Maj
-
1924 – OSA OrganizacijaSavremenihArhitekata
-
1925 – postaje gradski savetnik za arh u
-
bave se problemima nestašice stanova
Frankfurtu
-
Ginzburg,Burov,Komarov,Pasternak,braćaVesnin
-
izgradnja radničkih stanova (ukupno 15.000)
-
OSA-in časopis Savremena arhitektura
-
zatvoreni urbani prostor po uzoru na
-
tipski oblici stanovanja, standardizacija, uvođenje
tradicionalna pruska sela tehnike u arh praksu, »dom-komuna« kao novi
1926 – plan za “Novi Frankfurt” oblik stanovanja, duplex-stanovi – uticaj na LC-a
izgradnja trajala do 1930
-
jedinice »strojkoma« - sa zajedničkim javnim
efikasnost, ekonomičnost, principi NO sadržajima (preteča Unite-a LC-a)
prostorni standardi »životnog minimuma« 1923 – projekat Zgrade Pravde – braća Vesnin
funkcionalna, praktična kuhinja, nameštaj 1923 – Palata rada – braća Vesnin
montažna konstrukcija 1929 – stam blok Narkomfin, Moskva – Ginzburg
panelna gradnja »sistem Maj« 1928 – Institut Lenjin – Ivan Leonidov
Valter Gropius 1930 – Palata kulture – Ivan Leonidov
1926 – nova zgrada Bauhausa, Desau urbanizam
1927 – projekat Totalnog pozorišta, Berlin -
Okitovič – planer i teoretičar OSA-e / dezurban
1928 – naselje Terten –usvajanje načela NO
-
Miljutin zagovara takođe dezurbanizaciju
1929 – nerealizovani stamb objekti, Berlin
-
Uticaj ideja Sorija y Mate – linerni grad
1931 – predlog višespratnog stamb naselja 1930 – plan »zelenog grada«, Moskva– Ginzburg
1930 – predlog linearnog grada socgorod,Miljutin
36. SOVJETSKI EKSPERIMENT 6 paralelnih traka
-
krajem XIX veka – kolonije, umetnički i slikarski 1. železnica
centri za narodnu radinost, oživljaj zanata 2. industrijska zona
-
kolonija Teniševe – preteča Proletkulta 3. zelena zona sa autoputevima
-
1903 – Bogdanov – organizacija za proletersku 4. stambena zona + škole, vrtići...
kulturu Proletkult – cilj je oživljavanje masovne 5. parkovi sa rekreativnim centrima
24
6. poljoprivredna zona Škola Bauhaus, Desau, 1926
1931 – konkurs za grad Magnitogorsk, u Uralu Gradski biro za zapošljavanje, Desau, 1928
-
prispeli radovi Miljutina, Ginzburga, Leonidova Stambeno naselje Terten, Desau, 1928
-
ocenjeni kao previše apstraktni i atristični Stambeno naselje Damerštok, Karlsrue, 1928
-
vlada angažuje E Maja i ekipu iz Frankfurta Oto Hesler
-
konačni neuspeh (dez)urbanizma OSA-e prostorije firme Kurcag, Brunsvik, 1930
37. INTERNACIONALNI STIL stambeno naselje Rotenberg, Kasel, 1930
-
IS se nadovezuje na stil kubizma a kasnije i Starački dom, Kasel, 1931
purizma koji će zastupati 20-ih godina LC Erih Mendelson
-
Hičkog i Džonson, izložba u NY, pod nazivom IS Robna kuća Šoken, Hemnic, 1928-30
-
radovi evropskih i SAD arh u periodu 1922-1932
Zgrada N sindikata metal radnika, Berlin, '30
-
začeci IS nalaze se u delima Losa – stambene
Mis van der Roe
zgrade, Perea i Berensa, Gropijusa
Vajsenhof,Štutgart,kolekt stamb zgrada1927
-
to je ''herojsko doba'' moderne arh koji
obeležavaju LC, Gropijus, Mis, Oud, Ritveld Kuća Lange, Krefeld, 1928
-
ovaj tada zvani »novi stil« je potekao uglavnom iz Nemački paviljon na SI, Barselona, 1929
Nemačke,Francuske i Holandije Kuća Tugendhat, Brno, ČHS, 1930
-
tokom 20-ih godina propagiraju ga upravo ovi arh Ernst Maj
da bi se on 30-ih raširio i poprimio Škola Fridrih Ebert, Frankfurt, 1931
internacionalne razmere SAD
-
krajem 40-ih jednodušno je pruhvaćen kao Hou i Leskejz
dominantan stil u svim zemljama Zapada zgrada Štednog Fonda, Filadelfija, 1931
-
50-ih dolazi do opadanja, nekritičke primene Ričard Nojtra
principa IS-a, dolazi i do reakcija i do pojave prvih sanatorijum dr Lovela, Kalifornija, 1927
alternativnih mišljenja – Tim 10 – X CIAM kuća dr Lovela, LA, 1929 (sa Šindlerom)
-
principi IS-a: škola na otvorenom, LA
1. arhitektura kao volumen Kaufmanova pustinjska kuća,Kalifornija,1946
2. pravilnost a ne simetrija Švajcarska - Hans Šmit
3. izbegavanje dekorativne aplikacije ženski samački dom, Bazel
-
funkcionalizam, kubizam, purizam, novi materijali kuća Valdner, nadomak Bazela, 1930
Finska – Alvar Alto Engleska - Lubetkin (i firma TEKTON)
zgrada Turun Sanomat, u Turku, 1928-30 stamb blok Hajpoint 1, London, 1935
Švedska - Gunar Asplund Hajpoint 2, 1938
paviljoni na Svetskoj izložbi, Stokholm, 1930 Zoološki vrt, London
Holandija - Brinkman i van der Flugt Dom zdravlja, London, 1938
fabrika Van Nele, Roterdam, 1928-30 Španija - GATEPAC –1929 kao ogranak CIAM-a
Peter Oud Urb plan Barselone (sa LC-om), 1933
radnički stanovi, Holandija, 1924-27 Casa-Bloc, kolektivna zgrada
Vajsenhof ,Štutgart, niz malih kuća, 1927 Španski paviljon za Sv Izlož, Pariz, 1937
Stamb naselje Kiefek, Roterdam, 1928-30 Japan - Rejmond
Mart Štam Privatna kuća Rejmondovih, Tokijo, 1923
Dom staraca, Frankfurt, 1929-30 Poslov zgrada petrolejske kompanije, 1926
Francuska - Le Korbizije Golf klub, Tokio, 1930
Vajsenhof, Štutgart – zasebna i dvojna zgrada, Kuća Akaboši, 1933
1927 (sa sestrićem P Žanereom)
Kuća Fukui, 1935
Kuća Stajn, Garš, 1928 (sa P Ž-om)
Yamada
Vila Savoa, Poasi, 1931 (sa P Ž-om) Zgrada telegrafskog zavoda, Tokio, 1926
Vila de Mandro, L' Prade, 1931 (sa P Ž-om) Električna laboratorija, Tokio, 1929
Krovni apartman de Bestigi, Pariz, 1931 Yoshida
Čehoslovačka - Oto Ajsler Zgrada glavne pošte, Tokio, 1931
Dvojna kuća, Brno, 1926 Sakakura
Bohuslav Fuks Japanski paviljon na Sv Izlož Pariz, 1931
Paviljon grada Brna na Sv Izlož u Brnu, 1928 Muzej moderne umetnosti, Kamakura, 1951
Jozef Kranc Kenzo Tange
Kafe Era, Brno, 1929 Gradska skupština u Šimicu, 1952
Ludvig Kisela
Gradska skupština, Tokio, 1954
Robna kuča Bata, Prag, 1929
Zgrada prefekture u Kagavi, 1955-58
Krejcar, Havliček, Honzik
Gradska skupština u Kurašikiju, 1957-60
Nemačka - Valter Gropijus
25
Megastruktura za Bostonski zaliv, 1959 1930 – Rokfeler Centar, NY, Hud & assosiat
Megastruktura za Tokijski zaliv, 1961 tipičan primer uklapanja američkog modernog
Brazil - Oskar Nimajer stila u istorijsku i ideološku pozadinu SAD-a
Zgrada Ministarstva obrazovanja i zdravstva, Rio grandiozni kompleks na velikom prostoru
de Žaneiro, 1936 8 blokova i 14 reprezantativnih zgrada
- sa L Kostom i H Moreirom, savetnik LC
-
novo gledalište Metropoliten Opere
Brazilski paviljon na Svetskoj Izložbi, NY, 1939
-
Radio City – ''grad u gradu''
Pampula - Kazino, Restoran, Jaht-klub, 1942
-
Radio City Music Hall
Urb plan Coste za Braziliju, Nimajer glavni
-
Center Theater
arhitekta, 1950 – trg Triju vlasti
-
Veliki trg, vrtovi, šetalište sa vodoskokom...
Privatna kuća Nimajera, iznad Rija, 1954 Manhattan, NY – beskonačni niz oblakodera u
Muzej moderne umetnosti, Karakas, 1955 stilu Art Deco-a, vizija »grada oblakodera« kule,
SSSR Državni arhitekti – Nikolajev i Fisenko dekor, raskoš, bogatstvo, grandioznost
Elektro-fizička laboratorija, Moskva, 1927 Novi Vavilon Novog Sveta
-
II svetski rat prekida Novu Tadiciju u SAD
-
New Deal Ruzvelta i negativan stav prema
38. ART DECO
-
u periodu nakon I sv rata u SAD preovlađuje monumentalizmu Art Deco-a
neoklaisizam u stilu Beaux Arts-a kao ''službeni''
-
tokom 30-ih i 40-ih godina jača uticaj moderne
stil graditeljstva u Americi tada arhitekture i IS-a
-
najznačajnija ostvarenja u tom duhu su:
-
Hičkok i Džonson – izložba IS-a u NY, 1932
žel stanice – eklekticizam u duhu romanike
-
Više evropskih arh emigrira u Ameriku (Gropijus,
Mis...) ideje funkcionalizma, ekonomičnosti, NO,
1903-13 – Grand Central Station, NY,
tehničkog savršenstva...
1906-10 – Pensilvanija Stejšn, MekKim, Mid&Vajt -
Nova Tradicija nestaje i trijumfuje Moderna
1917 – Lincoln Memorial, Henri Bejkon -
kasnije se ponovo obnavlja ideja
Univerziteti – ropsko podražavanje gotike monumentalizma čiji je zagovornik Gidion
Poslovne višespratnice – »soliterski stil« -
reprezentativnost i značenje arh se aktuelizuje –
1913 – zdanje Woolworth, Cass Gilbert Luj Kan
1922 – konkurs za zgradu Čikago Tribjuna
pobednici na konkursu Hud i Hauel (Los učesnik) 39. ARHITEKTURA TOTALITARNIH REŽIMA
1924 – American Radiator Building, Hud -
Hičkok taj istoricistički i eklektički pristup arh
1930 – Rockfeller Center, NY, Hood 1929 naziva Nova Tradicija, to su relikti tradicije,
-
tako se razvija stil modernizma u SAD, istoricizma i konzervatizma u službi ideologije i
naklonjenost neoklasičnim oblicima kao i gotici, reprezentativnosti
akademizam sa monumentalnim značenjem ali i -
krajem XIX veka preovlađujući stil establišmenta i
primena principa modernog pokreta u arh tog vladajućih krugova bio je spoj neogotike i
vremena – to je Art Deko neobaroka
-
sinteza glavne struje modernističkog pokreta i -
početkom XX-og veka on prerasta u svesno
istoricizma s preloma vekova modernizovani istoricistički stil
-
stil sintetiše te uzore sa glavnim ciljem da se -
eklektičnost, izveštačenost, često i pseudo-
reprezentuje i veliča tekovina demokratije i klasicizam preuzet od Bozara
kapitalizma Novog Sveta -
npr i Berens 1914, na izložbi Verkbunda, Keln
-
eklekticizam se ogleda u primeni više elem: (Festhalle) – reprezentativnost i neoklasicizam
-
kubizam, etika mašine, visoka tehnika i -
povratak na stilsku, duhovnu i formalnu čistoću
tehnologija, nasleđe civilizacije starosedelaca arh drevnog Rima (imperijalna moć Rimskog
Maja i Indijanaca, bečka secesija, odbacivanje Carstva reba da bude pandan moći drugih
zoninga, jak centralizam velikih gradova... naprednih zemalja tog doba)
-
princip demokratije se javlja i u Art Deco-u, -
veličanje nacionalnih, političkih, ekonomskih,
slobodne, raznolike koncepcije i otvorene društvenih, kulturnih preporoda
orjentacije u stilu primene kombinacije elem -
1927 – konkurs za zgradu Lige Naroda, Ženeva –
-
arh program je takođe karakterističan: poslovne dolazi do sukoba te akademske tradicije i
zgrade, banke, robne kuće, javne zgrade modernističkog pokreta (diskvalifikacija LC-a)
(novinske, izdavačke kuće, televizija) -
nagrađeni projekat u stilu Nove Tradicije –
-
Hud je glavni predstavnik stamb arh – u ogoljeni šturi klasicizam koji je najava soc-
ekskluzivnim prigradskim četvrtima grade se realizma u SSSR-u
privatne kuće i klubovi sa različitim varijacijama Italija
engleskog slobodnog stila, sa primesama -
razvoj ideologije fašizma nakon I sva rata na
kolonijalnog stila (npr. trem) polju umetnosti je proizašao iz dva aspekta
1928-30 – Chrysler Building, Empire State futurističkog pokreta pre I sv rata:
Building, NY, Van Alen -
veličanje mašine i kult rata
26
-
»Novecento Italiano« je italijanska avangarda, 1936 – fabrika Heinkel, Herbert Rimpl
stoji nasuprot futurizmu trem upravne zgrade - klasicizam
-
racionalistička grupa koja teži reformi na osnovi radnička naselja – narodno graditeljstvo
klasicističke arh – obnova volumena i plastičnih objekti fabrike – funkcionalizam
vrednosti stambena izgradnja
-
grad Milano, Đovani Muzio na čelu pokreta -
stil Vajmarske republike, Bauhausa i NO se
-
Muzio zastupa antifuturistički stav napušta u potpunosti
-
brani klasičnu tradiciju, racionalizam -
arh Paul Šulce-Naumburg kreira novi stil stamb
1923 – stamb zgrada, Milano, arh Muzio objekata – belo krečeno, kosi krovovi, izvesne
-
najznačajni arh pokreta je Đuzepe Taranji ideje A&C-a, odbacuje se funkcionalizam i
1927 – stamb zgrada, Komo racionalizam modrne arh
1932 – Casa del Fascista
-
selo postaje idealna naseobina Arijevaca
-
MIAR – MovimentoItalianioperArchRazionale
-
kuća simbolizuje ideju ''krvi i tla'', ona je simbol
-
racionalistički i intelekualistički pristup domovine, vezanosti za zemlju
-
akademska opozicija na čelu sa Pjaćentinijem
-
ta nova »nemačka kuća« ipak nije dovoljno
vodi polemiku sa mladim arhitektima reprezentativna za Treći Rajh
-
Piacentini, sa još nekoliko arh odanih fašizmu u
-
lični arh Hitlera Troost i Speer prilagođavaju
periodu do II sve rata izgradili su veliki broj klasično nasleđe Šinkela u reprezentativni stil
objekata sa kolonadama, rimskim lukovima... države Trećeg Rajha
-
fašizam na čelu sa Musolinijem smatra da ovaj Troost – ulepšavanje Minhena kao Partijskog
stil nema potrebnu ideološku ikonografiju koja bi sedišta
veličala političke ideje Speer – Stadion Zeppelinfeld, Nirnberg
-
1931 – uvodi se klasičan stil ali se on često Speer – Novo sedište kancelara, Berlin
pojednostavljuje i čak vulgarizuje Speer – »ledena katedrala«, Berlin
1942 – EUR, nova prestonica van Rima tribina sa zastavama, reflektorima za govore
Palata Italijanske civilizacije Speer – niz drugih javnih objekata
-
postoji i grupa arh i kritičara koji su zastupali -
često oslanjanje na Šinkela ali se njegova
modernu arh misao proporcionalnost i istančanost izvitoperava
-
Perisco, urednik časopisa »Casabella« smatra da -
romantični klasicizam se pretvara u sterilne
je ispravna, racionalna i vredna arh po svojoj verzije toskanskog stila
suštini antinacionalistička -
aluzije na Piranezija i Bulea – grandioznost,
-
Gio Ponti – V trijenale 1933 – poziva grupu megalomanija, fantazmagorija, teatralnost,
racionalista da učestvuje na trijenalu, a njihove iluzionizam, monumentalizam...
stavove populariše u svom časopisu »Domus« SSSR
(Ponti - zgrada Pirelli ,Milano, 1961) 1931 – konkurs za zgradu Palate Sovjeta
-
sve do kraja II sv rata modrna arh u Italiji je -
sukob Nove Tradicije i Modernizma
gušena od strane nesposobnih nazadnih arh -
radovi LC-a, Perea, Gropijusa, Pelciga
-
otpori ovoj nadmenoj i neukoj arh koji se javljaju -
nagrađeni rad Jofana – stil soc-realizma
u krugovima pronicljive elite spasli su arh Italije -
1933 – u fazi razrade projekta Jofan sarađuje sa
koja se posle II sv rata vraća tokovima Ščukom, projekat postaje još retoričniji
savremene arh misli i delanja -
na vrhu je ogromna statua Lenjina
Nemačka -
vo je otvorilo put nastajanju niza pseudo-
-
po dolasku na Nacista na vlast 1933 ugušena je klasicističkih građevina
Moderna arh – zatvaranje Bauhausa -
Nova Tradicija u SSSR-u nastaje kao rezultat
-
Treći Rajh želi stil koji će reprezentovati snagu i apstrakcije moderne estetike konstruktivizma i
moć nemačkog naroda avangardizma koji nije u stanju da reprezentuje
-
nacisti se oslanjaju na prusku tradiciju kulturu i umetnost širokih narodnih masa
-
filozofija Helega i arh Šinkela kao uzori -
arh intelektualci iz redova avangardista ne mogu
-
kult i kultura ''krvi i tla'' biti nosioci te kulture jer ''samo proleteri mogu
-
zagovara se povratak zemlji stvarati proletersku kulturu''
-
Darre je najznačajniji za tu anti-urbanu rasnu -
elitizam, modernizam, autizam, artizam...
ideologiju nacizma -
rehabilitacija predratnih akademika, oživljaj
-
razvija se narodno graditeljstvo po uzorima na akademskog pristupa arh sa jasnim ciljem
tradicionalno graditeljstvo -
umetnici iz redova avangarde napuštaju SSSR i
-
oživljava se stil starih zamkova emigriraju na Zapad – Kandinski, Maljevič, El
partijske škole Ordensburgen Lisicki, Mark Šagal...
-
dekor u stilu pseudo-rokokoa, raskoš Pozorište Moskva, arh Joltovski
-
neujednačenost i pluralizam stilova često je 1934 – stamb zgrade, arh Joltovski
dovodio do hibrida nekoliko nespojivih stilova Lenjinova državna biblioteka, Ščuk
27
-
1932 – apsolutna ideološka prevlast komunizma -
tema Egzistenzminimuma zagovara je NO a LC
zahvata i umetnost zagovara temu »maison maximum«
-
Lunačarski – promoviše novu kulturu, veliča soc- CIAM III – 1930, Brisel
realizam, uzori arh SSSR-a je helenska antička -
tema optimalnih visina i razmaka između blokova
kultura II faza / 1933-47
CIAM IV – 1933, Atina
-
plovidba na brodu »Patris«, Atina - Marsej
40. ALVAR ALTO -
dominantna ličnost je LC a tema urbanizam
-
u drugoj poll XIX veka u Finskoj prisutna dva -
sveobuhvat uporedna analiza 34 evr grada
stila: romantični klasicizam i Gotic Revival -
doneta »Atinska povelja« (objavljena 1943 u
-
Alto poštuje klasiku – uticaj Šinkela Francuskoj) – tema funkcionalni grad
-
zanima se i za izvorno narodno graditeljstvo -
111 predloga za poboljšanje stanja u gradovima
-
uticaj dorskog senzibiliteta ali i Gunara Asplunda -
5 funkcionalnih zona grada:
– Švedska i romantično-klasicistički preporod 1. stanovanje
-
1922 – Alto počinje samostalan rad 2. rad
-
1923-27 – prvi radovi u Ivaskili 3. saobraćaj
-
uticaj Asplunda, dorski stil, primese lokalnog grad 4. rekreacija
2 doma civilne zaštite - Ivaskila i Seinajoki 5. kulturno-istorijska jezgra
1927 – Biblioteka u Vipuriju
-
jedan tip stamb objekata – soliter, visoke zgrade,
1928 – zgrada Turun-Sanomata u Turku razmaknute, sa dosta zelenila, velike gustine
1929 – sanatorijum Paimio stanovanja – »otvoreni grad«
1935 – osniva preduzeće za proizvodnju CIAM V – 1937, Pariz
nameštaja ARTEK (supruga Aino)
-
tema stanovanje i slobodno vreme
1936 – privatna kuća Altovih, Munkiniemi
-
uloga istorije i okoline
III faza / 1947-56
1937 – Finski paviljon za Sv Izložbu Pariz
CIAM VI – 1947, Bridžvoter
1938 – vila Mairea -
napušta se sterilnost i apstrakcija funkcionalnog
1939 – Finski paviljon za Sv Izložbu Njujork grada
1946 – Izložba Altovog nameštaja, Cirih -
ide se ka zadovoljenju materijalnih, kulturnih i
1947 – studentski paviljon Bejker, MIT Kembridž emotivnih potreba čoveka
1949-52 – Gradska većnica, Sainatsalo -
grupa MARS – priprema tema
1952-56 – Penzioni zavod, Helsinki CIAM VII – 1949, Bergam
1956 – projekat višespratnog stambenog bloka CIAM VIII – 1951, Hoddeston
za Berlinsku izložbu -
ideje Gidiona i Ležera – reprezentativnost,
1955 –58 – Dom kulture, Helsinki monumentalnost, emocija, oživljaj ideja Zitea
1957-59 – crkva u Imatri, Vuokseniska -
tema »srce grada«, tj gradski centar
1959-62 – Kulturni centar Volfsburg, Nemačka CIAM IX – 1954, Ex-an-Provans
-
pojava mlađih članova koji imaju realniji pristup
41. CIAM I GRUPA 10 pokrenutoj temi »Habitat«
CIAM – Congres International d' Arch Moderne -
osporavaju se 4 funkc zone funkc grada
CIRPAC– izvršni odbor, priprema tema kongresa -
A&P Smitson, Aldo van Ajk, Bakema, Kandilis,
Comite International pour la Realisation des Vuds
Problemes d' Arch Contemporaine -
simplifikaciji i tipizaciji (L.C., Gropijus, van
I faza / 1928-33 Esteren) suprotstavljaju identitet, kontekst...
CIAM I – 1928, La Saraz, Švajcarska CIAM X – 1956, Dubrovnik
- povod - izložba Vajsenhof, Štutgart, 1927 - IS -
mlađi članovi nastavljaju razradu svojih ideja
-
početna faza najdogmatičnija i obeležena u -
dolazi do rascepa, konačno gašenje CIAM-a
idejnom smislu nemačkim arhitektima i pokretom -
osniva se Team ten - Tim 10
NO, Gropijus i LC u osnivanju -
nastavljaju samostalni rad
-
ciljevi: -
XI Kongres, 1959, Oterlo
1. utvrditi sadašnje probleme arh Tim 10
2. formulisati ideju moderne arh A&P Smitson
3. proširiti ideju moderne arh u sve sfere života -
Engleska sredinom 50-ih – brutalizam
4. budno pratiti problematiku mod arh -
reakcija na ideje L.C.-a i funkc grad
CIAM II – 1929, Frankfurt na Majni -
4 funkc zone zamenjuju sa 4 kategorije grada:
-
ustanovljena 3 organa: ulica, kuća, opština, grad
1. kongres – glavni skup članova Golden Lane, stambeno naselje, 1952
2. CIRPAC–radna grupa, na čelu E. Maj tema megastrukture i niska stambena gradnja, do
3. Radne grupe – posebni problemi i specijalisti max 6 spratova
ključne reči - identitet, kontekst, zajednica
28
Shema Haupstadt – poslovni kompleks opeka, grubo izvedeni interijeri
Economista, London pojava seoskih naselja – Smitsonovi, Stirling
Shema Mehringplatz, stambeni blok Robin Hood Džejms Stirling
Gardens, London
-
preuzima ideje Novog brutalizma
dve sheme - napuštaju temu magastrukture
-
utilitaristička arh – povratak na stil u Engleskoj s
prelaze na lokalizovane enklave kraja XIX veka – opeka
Bakema
-
uticaj L.C.-a, kuća Žaul, regionalizam,
-
antifunkcionalista monumentalizam
-
sledi ipak ideje N.O. – kuće u nizu,
-
populizam u pristupu, ali i formalističke težnje –
slobodnostojeći blokovi jednakih visina i na razni uticaji, de Stajl, Mis, L.C.
optimalnim rastojanjima
-
tradicija opeke i stakla preuzeta sa ind objekata u
-
uticaj holandskih racionalista – roterdamska Engleskoj, period ind revolucije
škola
-
saradnja sa arh Gowan-om
-
tema i problem »susedstva« E. Maja konkurs – Šefildski univerzitet, 1953
plan Kennermerland, 1959 stambeni kompleks, Ričmond, 1955-58
projekat za Tel Aviv, 1963 projekat Studentskih domova,Kembridž,1959
megastruktura inspirisana L.C.-ovim planom Tehnički fakultet u Leicesteru, 1964
»Obus« za Alžir Studentski dom Univerziteta St Andrews,
Aldo van Ajk Škotska, 1964-69
-
razvoj »ambijentalnog oblika« Istorijski fakultet u Kembridžu, 1968
-
antropologija, proučavanje primitivnih kultura Studentski dom, Oksford, 1966-71
-
bezvremenski aspekt građevinskih oblika Galerija u Štutgartu, 1977-83
-
suština je istovetna i nepromenljiva
-
odnosi unutra/spolja i kuća/grad 43. METABOLIZAM
Dečji dom, Amsterdam Japan, krajem 50-ih godina
pojam »lavirintske jasnoće« slično idejama Arhigrama u Engleskoj
niz međusobno spojenih zasvođenih jedinica oslanjanje na ideje B Fulera
-
kritika funkc grada, koji je uništio stil i ambijent problem ''demografske eksplozije''
-
za tradicionalnost, autohtonost izražavanja teritorijalna ograničenost Japana ostrvske zemlje
Woods predlozi tzv. ''priključnih'' megastruktura
-
ideje stabla i tkanja rast, povećanja, promene, prilagođavanja...
konkursni rad za Frankfurt - Remerberg, »grad u Kurokawa
malom«, 1963 tornjevima sa montažnim jedinicama, kapsulama koje
Slobodni univerzitet, Berlin, 1973 – realizovana se pričvršćuju za središnju noseću konstrukc
ideja »Tkanja« i date šeme promenljivost, zamene, dodavanja ili oduzimanja
pojedinih delova
42. NOVI BRUTALIZAM teorija metaboličkih ciklusa ili regenerativnih stepena
-
Engleska, period nakon II svetskog rata tri osnovna oblika menjanja: obnavljanje, rast i
-
arh socijalnog karaktera, posleratna obnova, transformaciju
antimonumentalizam, uzor Lečvort – vrt grad Nagakin toranj – samački hotel, Tokio, 1971
50-ih pojava pokreta Novi Brutalizam Nacionalni muzej Etnologije, Osaka, 1977
Alison&Piter Smitson Sony Tower, Osaka, 1976
-
protiv jeftinog populizma, narodskog detaljiranja u Kikutake
stilu A&C i Morisa Projekat »Marine City«-a, 1958
-
to je vrsta neopaladijanizma, humanizma Sky House, 1958, realizovan
-
Žan Dibife – slikar antiumetnost, Art Brut Hotel Tokoen, Banja Kaike, 1963-64
-
tokom 50-ih niz ostavrenja u duhu neobrutalizma:
EXPO ‘ 70 – ‘’kula-simbol’’, Osaka, 1970
projekat za školu, Hunstenton, 1949-54r Maki i Otaka
katedrala u Koventriju, 1951 projekt Shinjuku
naselje Golden Lejn, London, 1952 3 različita oblika jasne organizacije:
dogradnja Šefidskog univerziteta, 1953 kompoziciona forma, megaforma i grupna forma
2 izložbe brutalista, 1953 i 1956 Arato Isozaki
»kuća budućnosti« izložba »Idealni dom« »Kosmički grad«, 1960
za radničku klasu i potrošačko društvo »Grozdovi u vazduhu«, 1963
ideali građanske klase sistem montažno-demontažnih elemenata koji se
uzdignut autoput na stubovima konzolno kače na fiksne nosače – jezgra
mehanicistički i kontruktivistički prilaz oslanjao na tradiciju japanske pagode i njene
mala kuća u Sohou ''grozdaste'' konzolne konstrukcije
normativan, antiestetičan stil “Novi talas” - Arato Isozaki
29
Fukuoka Mutual Bank, Japan, 1968 -
početkom 50-ih Kan će se više baviti
Fukuoka Sogo Bank, 1968-71 oživljavanjem oblikovnih sistema iz prošlosti,
Fukuoka zgrada, 1972-75 vraćanje na tradiciju, istoricizam
Nagamsami Home Bank, 1971 Objekti
Fujimi Country Clubhouse, 1972-74 Umetnička galerija u Jejlu, 1954
Pokrajinski muzej u Gunmi, Takasaki, 1974 prikrivena kontrukcija zarad monumentalnosti
Centralna Biblioteka u Kita, 1972-75 spoljašnjosti
simetrija takođe skrivena, čvrstoća opeke
Cukoba centar, 1980-83
funkcionalno – služeni / služeći prostori
Muzej savremene umetnosti, LA, 1984
spoljna obrada pre nego konstr artikuliše obj
Kenzo Tange
Trenton Jewish Community Center, 1954
projekat za Tokijski zaliv
Trenton, kupalište, 1956
u saradnji sa Metabolist team-om
tipičan za metabolističku filozofiju urbanog planiranja - projekat Gradske većnice, Filadelfija, sa En Tyng,
rast, promena, (pod)ciklusi, stupnjevi... 1952-57 – uticaj Fulera i geodez konst
omogućen nesmetan rast grada Richards Laboratories, Pensilvanija, 1957-64
svakih pet godina mogu dodati novi segmenti a da se Istraživački centar La Jola, Kalifornija, Salkove
pritom ne poremeti već izgrađeno laboratorije, 1959-65
Olimpijski centar uTokiju, 1964 Prva Unitaristička crkva, Ročester, NY, 1964
Spomenik mira u Hirošimi, 1955 Indijski Institut za menadžment, Ahmedabad
Gradska većnica, Shimizu, 1952-54 projekat za Islamabad
Gradska većnica, Tokio, 1952-54 Zgrada narodne skupštine, Daka, Bangladeš,
Prefektura u Kagavi, 1955-58 1965-74
Gradska većnica u Kurashikiju Biblioteka 1965-72
Yamanashi Pres centar, Konju, 1967 Muzeji
Tematski paviljon, EXPO 70, Osaka Kimbell Art Museum, Texas, 1966-72
Centar za Umetnosti, Jejl
44. LUJ KAN Venecija, Kongresni centar
-
snažan individualista, spoj elemenata antiteze u urbanizam
koegsistentne celine Plan središta Filadelfije, 1956
-
stabilnost, simetrija – klasičnost Predlog »doka« - uticaj Piranezija,
-
primena naprednih tehnoloških sredstava ali megastrukturalizam, gubi se ljudska mera
pritom prevazilazi strogost funkcionalizma
-
stereometrija je racionalizovana ali i spoljnom 45. KASNI MODERNIZAM
izrazu – monumentalizacija
-
razvijaju osnovne postavke modrnizma ali u
-
uzori – Piranezi i LekoldeBozar mnogo kompleksnijem vidu, upotrebom
-
ekonomsko-politička kriza u Evropi 30-ih godina obogaćenog arh rečnika
– dolazak više značajnih stvaralaca u arh u
-
već krajem 50-ih i početkom 60-ih dolazi do
Ameriku i širenje njihovih uticaja uporednog toka ova dva donekle i
-
New Deal – Ruzvelt, privlačnost SAD-a suprotstavljena pravca savremene arh
-
Ideje NO prenete u SAD – prilagođavanje,
-
kasno-moderna ili neo-moderna ima kao osnovna
antimonumentalnost, upotreba domaćih obeležja sledeće:
materijala, serijska ind proizvodnja, tipizacija,
-
geometrijski sklopovi
standardizacija – teme koje su se dobro uklapale
-
naglašena svetlost pa i belina
u tadašnje tokove razvoja tehnike i tehnologije u
-
prostorna dinamika
SAD-u
-
funkcija – i dalje naglašena
-
Gropijus – Visoka škola za dizajn, Harvard
-
dramatična artikulacija
-
Mis van der Roe – IIT, Ilinois, Čikago
-
konstrukcija, moderni materijali i tehnika i
-
George Howe – AF na Jejlu tehnologija svih vrsta i dalje se obilato
-
1945 po završetku II svetskog rata – Amerika se koriste (kao i u modernoj)
razvija, pobednik u ratu, bez materijalnih
-
već ranih 60-ih godina niz alternativ arh pravaca:
razaranja, intelekt elita iz Evrope
-
Novi brutalizam – A&P Smitson, Stirling
-
orjentacija Nju Dila ustupa mesto potrebi za
-
Tim 10 – Bakema, Vuds, Aldo van Ajk
monumentalnošću – Amerika, svetska sila
-
Arhigram – P Kuk, R Heron, J Fridmen
-
Hou i Kan smatraju da je Nju Dil doprineo
-
Metabolizam – Kurokava, Kikutake, »Novi
opadanju kulture, zalažu se za monumentalizam talas« – Isozaki, Kenzo Tange...
– ideje Gidiona
-
High-tech arhitektura
-
funkcionalistički, tehnokratski i ekonomični prisup
-
Slick-tech arhitektura (uglađena tehnologija,
se potiskuje zarad monumentalnosti rafinirana upotreba delikatnih modernih
materijala - nerđajući čelik, emajl, Al...)
30
Filip Džonson Guild House, Filadelfija, 1960-63
staklena kuća, New Canaan, 1949 – Mis Lieb House, Long Bič Ajlend, 1966-69
Kule Penzoil, 1975 – uticaj Misa-Sigram Brant House, Konektikat, 1971-73
Richard Meier Trubeck&Wislocki Houses, Masačusets,
Muzej primenjene umetnosti, Frankfurt, 1979-84 1970
Ateneum, New Harmony, Indiana, 1980 Charles Moore
Smith House Piazza d' Italia, Nju Orleans, 1976-79
Daglass House Aldo van Ajk
Džejms Stirling Dečji dom, Amsterdam, 1975-77
Galerija u Štutgartu, 1977-83 Izložbeni paviljon u Arnheimu, 1966
Proširenje Tate Galery, London Ricardo Bofill
Les Arcades du Lac, 1974-80
46. DRUGI MODERNIZAM Blok Abraxas, Marne la Vallee, 1979-83
POST-MODERNIZAM Aldo Rosi
-
ranih 70-ih godina Stambeni blok u Milanu, 1963-73
-
nastaje usled promenjenih političkih, socijalnih, Gradska skupština, Trst, 1973
ekonomskih i kulturnih procesa Projekat groblja u Modeni, 1971
-
Jezik PostModerne arh,Dženks, I izdanje '77 Teatro del Mondo, 1979
-
slobodniji način izražavanja, bogatiji jezik Otto Frei
-
otvorenost prema istoriji, nasleđu... EXPO ' 60 Hamburg, - šatori
-
pitanja kontinuiteta, konteksta, duha mesta Nemački paviljon Sv izložbi 1967, Montreal
-
zasnovana umnogome na kritici izvesnih odlika
Krov stadiona za OI Minhen, 1972
moderne arh toga vremena:
Ungers
-
dogmatizam
Muzej arhitekture, Frankfurt, 1984
-
funkcionalistički formalizam
Rob i Leon Krier
-
radikalizam u oslanjanju na teh sredstva
-
napuštanje ciljeva ''herojske moderne'' Bela kuća, berlin, 1977-80
-
masovna proizvodnja sterilnih modela Royal Mint Skver, London, 1974
-
odsustvo smisla za kontekst i nasleđe
-
neke od ključnih postavki post-moderne: 47. SLICK-TECH ARHITEKTURA
-
slobodniji odnos prema funkciji
-
Slick-tech arhitektura (uglađena tehnologija,
-
istorijske reference – ne istoricizam rafinirana upotreba delikatnih modernih materijala
-
prisustvo klasicizma – bez kanoničnih - nerđajući čelik, emajl, Al...)
oblika, reiterpretiranje, uzori
-
karakteristična za kasnu modernu
-
kontekst – regionalnost umesto
-
predstavnici ove veoma savremene linije su:
internacionalnosti Renzo Piano
-
semiotika – značenje arh forme Muzej u Hjustonu, Teksas, 1981
-
simbolizam – arh kao simbol Richard Rogers
-
komunikacija – jezik slikovan, dvostruko Lloyd's, London, ''hram biznisa''
kodiranje – delimično moderan, delimično uz zajedno
prisustvo nekih novina Centar Žorž Pompidu, Bobur, Pariz, 1977
-
pluralistički pristup – uključivanje a ne Norman Foster
iskuljučivanje, istovremena prisutnost više Willis Faber & Dumas, Ipswich, 1971-75
različitih izvora i uzora Zgrada Renoa, Engleska, 1982-83
-
populistički pristur – popularnost, opštenje Banka u Hong-Kongu, 1986
sa svima kojima je arh upućena Šangajska banka, 1985
Majkl Grejvs Aerodrom, Engleska, 1986
Kuća Crooks, 1976 Centar za vizuelne umetnosti, Norvič
Kulturni centar, 1977 Hans Hollein
Adam zgrada, Portland, Oregon, 1980-82 Retti Candle Shop, Beč, 1965
zgrada »Humana«, Kentaki, 1982 Juvelirska radnja, Beč, 1974
Javna biblioteka, Kalifornija, 1983 Muzej moderne umetn, Menhengladbah '83
Robert Venturi James Stirling
Kuća Pirson, Česnat Hil, Pensilvanija, 1957 Olivetti Traning School, Engleska, 1969-72
Projekat kuće na plaži, 1959 Pei
Zgrada sedišta Udruženja medicinskih Poslovna kula, Masačusets, 1968-73
sestara za kućnu negu, Nort Pen, 1960 Staklena piramida u Luvru, Pariz
Stambena kuća, Česnat Hil, Muzej rokenrola, Klivlend, USA
Pensilvanija,1962
31
Cesar Peli Peter Eisenman
Pacific Design Center, LA, 1975 Frank House, Konektikat, 1972
Moshe Safdie Fridrihštat, kraj Berlinskog zida, 1982
Habitat, Sv Izložba Montreal, 1967 Daniel Libeskind
Richard Meier City Edge Competision, Berlin, 1987
Muzej primenjene umetnosti, Frankfurt, 1979-84
Ateneum, New Harmony, Indiana, 1980 50. KRITIČKI REGIONALIZAM
Smith House
-
nije stil već kritička kategorija sa izvesnim
Daglass House zajedničkim odlikama
48. HIGH-TECH ARHITEKTURA
-
stavovi i principi:
Bakminster Fuller 1. kritički odnos prema modernizaciji
Dymaxion House, 1927 2. uklapanje objekta u fizičke granice mesta,
Dymaxion World izbegavanje slobodnostojećih objekata
Geodezijska kupola nad Menhetnom, NY 3. tektonsko – oblikovno ispred scenografskog
Arhigram 4. regionalizam – naglašavanje specifikuma
postojećeg prostora – topografija, klima, svetlo,
Jona Fridmen - »Spacijalni grad«, 1961
lokalni građevinski materijali...
Denis Krompton »Kompjuterski grad«, 1964
5. sem vizuelnog naglašava se i taktilno, osećajno –
Ron Heron - »Hodajući grad«, 1964 tolpta, vlažnost, strujanja vazduha, mirisi, zvuci...
Piter Kuk - »Plug-in City« »Utikački grad« ’65 6. reinterpretacija elemenata reionalnog bez kič
Piter Kuk – Kula za Montrealsku izložbu, ‘67 pristupa, korišćenje savremene prakse, novih
»Instant grad« - Arhigram, 1969 tehnika i tehnologija
Zgrada za zabave, Monte Carlo, 1969 7. razbija se kulturni model satelita potčinjenih
METABOLISTI velikim centrima, razvoj lokalnih kultura
Kurokava, Kikutake, Isozaki, Tange... Danska – Jorn Utzon
Jan Nouvel Sidnejska opera, Australija, 1957
Arapski Institut, Pariz, 1985 crkva u Kopenhagenu, 1976
Renzo Piano Katalonija – Coderach (Koderah)
Richard Rogers Stambeni blok ISM-a, Barselona, 1951
Norman Foster Casa Catasus, Sitges, 1956
Ricardo Bofill
49. DEKONSTRUKTIVIZAM Calle Nicaragua, apartmani, 1964
-
preteče El Lisicki, Meljnikov, Rodčenko, braća
Kompleks Xanadu, Calpe, 1967
Vesnin
Kompleks Walden 7, Barselona, 1970-75
-
konstruktivizam preteča dekonstruktivizma
Portugalija – Alvar Siza Vieira
-
svako delo u sebi sadrži dekonstrukciju
-
razvio ju je franc filozof Žak Derida 60-ih Bazen u Quinta de Conceicao, 1958-65
-
ideje se prenose i na teoriju arhitekture Kuća Beires, 1973-76
-
odbacuje se nauka, nepojmljive stvari su i Zgrada stamb udruženja u Portu, 1973-77
najvažnije, čulna spoznaja a ne racionalna Ekspozitura banke Pinto, 1974
-
1988 – promocija dekonstrukcije u arh Meksiko – Luis Barragan
-
Čumi i Ajzenman se pozivaju na Deridu Kuća sa ateljeom, 1947
-
Metodi – primena 4 osnovna principa: Spomenik Satelite City Towers, 1957
1. sudarajući uglovi u horizontalnom planu SAD (Kalifornija) – Neutra, Šindler
2. sudarajući uglovi u vetikalnom planu Japan – Todao Ando
3. sudarajući geometrijski sistemi Kuća Koshino, Osaka, 1981
4. »slučajni metodi« Italija – Mario Botta
Frank O' Gehry kuća u Riva san Vitale 1972-73
»Anti-kuća«, Santa Monika, Calif, 1978-79 projekat - Centro Direzionale, Peruđa,
Low School, LA, 1981 Predlog - Železnička stanica, Cirih, 1978
California Aerospace Museum, LA, 1982-84 Carlo Scarpa
Fish Restaurant, Japan, 1984 Umetnička galerija, Venecija, 1961-63
Kancelarije, Merilend Švajcarska – Atelje 5 – Sartoris, Tami, Carloni
Zaha Hadid Zgrada kantonalne biblioteke, Lugano, '40 Tami
The Peak Club, Hong-Kong, 1983 Grčka – Aris Konstantinidis
Poslovna zgrada, Berlin, 1985 Kuća Eleusis, 1938
Bernard Tscumi Vrtna izložba Kifissia, 1940
Park la Vilette, Pariz, 1983 Niz jeftinih stambenih šema i hotela za
nacionalnu turističku organizaciju Xenia, 1956-66
32
Pikionis
Park na brdu Filopapus, Atina, 1957
Antonakakis, Dimitris i Susana
Stanovi u ulici Benaki, Atina, 1975
33