PAULOWNIA sp.

Opte informacije o uzgajanju Pavlonije

Muamer ehi BA
Sarajevo, April, 2014.

SADRAJ
1.

2.
3.

4.
5.

UVOD.....................................................................................................................................................................3
OSNOVNE INFORMACIJE...............................................................................................................................4
1.1. Sistematika vrste............................................................................................................ .................................4
1.2. Morfologija vrste............................................................................................................................................5
1.3. Areal........................................................................................................................ .......................................6
1.4. Ekoloki zahtjevi............................................................................................................................................6
1.4.1. Temperatura............................................................................................................. ..............................6
1.4.2. Vlaga......................................................................................................................................................6
1.4.3. Svjetlost................................................................................................................... ..............................7
1.4.4. Vjetar....................................................................................................................... ..............................7
1.4.5. Tlo..........................................................................................................................................................7
UZGOJ...................................................................................................................................................................9
2.1. Sjemenarstvo i rasadnici.................................................................................................................................9
PODIZANJE PLANTAA I UPRAVLJANJE (NJEGA I ZATITA)..........................................................10
3.1. Pogodna mjesta za sadnju velikih razmjera..................................................................................................10
3.2. Lokacije za sadnju malih razmjera................................................................................................................11
3.2.1. Sadnja `na etiri predjela/strane '..........................................................................................................11
3.3. Razmak za sadnju.........................................................................................................................................11
3.4. Mjeovite ume i kombinacije drvea, grmlja i trava...................................................................................11
3.5. Pripremni radovi na terenu............................................................................................................................12
3.6. Priprema rupe................................................................................................................................................12
3.6.1. Potpuna priprema terena.......................................................................................................................13
3.6.2. Priprema pruga i obrnuti nagib na terasastim zemljitima...................................................................13
3.7. Sadnja i regeneracija izdanaka......................................................................................................................13
3.8. Sadnja............................................................................................................................................................13
3.8.1. Obnova izdancima................................................................................................................................14
3.9. Njega i gazdovanje/upravljanje.....................................................................................................................14
3.9.1. Zatita...................................................................................................................................................14
3.9.2. Zalijevanje i odvodnja..........................................................................................................................14
3.9.3. Podrezivanje.........................................................................................................................................14
3.9.4. Proreda..................................................................................................................................................15
3.9.5. Metode za poveanje debljinskog prirasta............................................................................................15
3.9.6. Shoot metoda (Izbojci).........................................................................................................................15
3.9.7. Uklanjanje vrha i potenciranje bone grane.........................................................................................15
3.9.8. Orezivanje kronje................................................................................................................................16
3.10. Sjea..............................................................................................................................................................17
3.11. Razmak i broj stabala u plantaama/meukulturama/agroumarstvo...........................................................17
ZAKLJUAK......................................................................................................................................................18
LITERATURA....................................................................................................................................................19

UVOD
Pavlovnija je udesna vrsta drvea, sa svojim brzorastuim svojstvima, uz dobru kvalitetu drva,
viestruke koristi, iroko rasprostiranje i brzo irenje. To je, takoer, jedinstvena bioloka vrsta,
sa specifnim korijenskim sistemom koji raste duboko u zemlju i svijetlom strukturom krune, te
je to ini pogodnom za sadnju s drugim vrstama koje trae manje svjetla, pa je veoma pogodna
za agroforestri. Od nedavno, su plantae pavlovnija u Kini proirene na podruje od 15 miliona
hektara, veim djelom u sredinjim ravnicama Sjeverne Kine. Takoer plantae pavlonije se
osnivaju i ostalim dijelovima svijeta poputa Amerike, Afrike, Australije, Brazilu, Paragvaju,
paniji...
Pavlovnija veoma brzo raste, te u plantaama kod starosti od 10 godina moe dosegnuti
srednjom visinom 16 - 20 m, sa prsnim promjerom od 35 - 40 cm, i zapreminom od 0,5 m3 po
stablu, ako su primijenjene sve potrebne uzgojne mjere. Podaci takoer pokazuju da pojedina
stabla na osami u starosti od 18 godina mogu dosegnuti do 22 m visine, promjera 100,5 cm i
zapremnine od 6,65 m3.
Kada su u pitanju tetoine i bolesti, najbolji rezultati su postignuti u borbi s patogenim
vjetiinim metlama i Velikim vreama, i njihovoj kontroli, to se uinkovito primjenjuje u
svim podignutim nasadima pavlovnije. Odnedavno se plantano orijentiran uzgoj pavlovnije
pokazuje opravdanim i proftabilnim zbog rasta industrijske potranje za drvom.

6. OSNOVNE INFORMACIJE
6.1. Sistematika vrste
Paulownia (Pavlonija, Paulovnija) je drvo iz roda koji broji 617 vrsta (zavisno o taksonomskoj
pripadnosti) iz porodice Scrophulariaceae. Paulownia je vrsta tvrdog azijskog drveta rodom iz
Kine i gdje se uzgaja preko 3000 godina (Bergmann, 1997). Nazvan je po imenu kraljice Anne
Pavlovne, kerke cara Pavla I Petrovia. Ovo drvo je iz istog razloga poznato i kao "princess
tree". U Kini pavloniju zovu zmajevo drvo a u Japanu kiri. Nisu tako strani ni nazivi
Pavlovo ili carsko drvo, a danas je poznato i kao drvo-udo ili drvo-naftni bunar.
Carstvo: Plantae
Podcarstvo: Tracheobionta Vaskularne biljke
Superdivizija: Spermatophyta - Sjemenjae
Divizija: Magnoliophyta - Cvjetnjnice
Razred: Magnoliopsida Dvosupnice
Podrazred: Asteridae
Odjeljak: Scrophulariales
Porodica: Scrophulariaceae
Rod: Paulownia Sieb. & Zucc
Vrsta: npr Paulownia tomentosa (Thunb.) Sieb. & Zucc. ex Steud1

1.

Woods V.B. (2008) Paulownia as a novel biomass crop for Northern Ireland?, AFBI, Hillsborough, No. 7,
str. 42.

6.2. Morfologija vrste

Listopadna je vrsta. Naraste do 25 m. Kod Paulownia vrsta kora je siva, smea ili crna te glatka,
karakteriu je upadljive lenticele u mladosti, kasnije na starijim stablima kora vertikalno ispuca i
izblijedi (Sl. 1.). Listovi su obino oskudni, nasuprotni i krupni povrine do 35 x 25 cm, 15-25
cm (u mladosti duge peteljke), a kronja ima izgled kiobrana. esto, svi dijelovi, osim starih
grana, prekriveni su dlaicama. Tip cvasti metlice sastavljene od 2-5 cvjetova. Cvjetaju u aprilu i
maju, ljubiaste su boje
bogati
nektarom
i
antioksidansima.
Plod je
viesjemeni tobolac dugaak
3-4 cm koji se raspukne na 2
dijela. Sjemenke su dosta
sitne i okriljene.2 Duboko se
ukorijenjenjuje i karakterie
dobro razvijenim korijenovim
sistemom.
Ima
obino
nekoliko velikih, dihotomno
razgranatih ila (dugih i do 4
metra). Korjenove dlaie za
upijanje vode debljine su 15mm i do 60 cm duge.3
Slika 1. Kora Pavlonije vertikalno ispucala s letnicelama
(izvor: http://www.energia-erdo.hu/images/paulownia_elongata_9.JPG)
(Pristupio: 13.12. 2014. godine)
Slika 2. U fazi cvjetanja (1), sa
cvjetnim metlicama i ahurama (2)
(izvor: Beus, V. (2011), Unikatne
vrste u dendroflori Sarajeva
Metasequoia
glyptostroboides
Cheng et Hu. i Paulownia
tomentosa Steud., Nae ume, 2425., Sarajevo, 32-33.)

http://www.savjetodavna.hr/?page=savjeti,558,562,562 (Pristup: 13.12. 2014. 14:22 h)

El-Showk, S., El-Showk N., (2003)The Paulownia Tree An Alternative for Sustainable Forestry, The Farm.

6.3. Areal
Pavlonija je autohtona vrsta u Kini gdje ima
veoma iroko podruje rasprostranjenjenosti.
Sjeverna granica je Liaoning i Peking, na istok ide
do Tajvana, juna granica je Kwangtung i
Kwangsi, jugozapad Gansu i Szechuan. Visinska
rasprostranjenost i do 2400 m nv. Raste u
asocijaciji sa Metasekvojom (Metasequoia
glyptostroboides).
Antropogeno uneena odnosno proirena na
teritoriju Sjedinjenih Amerikih Drava kao i
Australije, te u jo nekim Latino-amerikim
zemljama.

Slika 2. Prirodni areal Pavlonije

(izvor: http://fil.bg/clients/paulownia/i/isotriq1.jpg)
(Pristupio: 13.12. 2014. godine)

6.4. Ekoloki zahtjevi

6.4.1. Temperatura
Jako tolerantna vrsta, podnosi velika variranja temperature od -20do +40 C, kako je ve
naprijed spomenuto moe rasti na visinama preko 2000 m nv i 40 june i sjeverne geografske
irine. Prirast pavlonije poinje pri temperaturi od + 8 C. Dakle, rast pavlonije je usko vezan za
temperature. Eksperimenti sprovedeni na raznim mjestima pokazuju da je optimalna temperatura
za kvalitetan prenik i visinu obino oko +24 do + 29 C (srednje dnevne temperature).4
Nedovoljno lignificirane (snadbjene ligninom) sadnice i slabija mlada stabla su podlona
povredama od kasnih mrazeva, posebno na osunanoj strani, ak i na niim visinama junih
podruja. Ubrzo na kori se pojavljuje trule. Ova povreda nije posljedica samo niskih
temperatura, ali je takoer uzrokovana velikom razlikom izmeu dnevnih i nonih temperatura.
tete djelovanje mraza je mogue efikasno rijeiti primjenom rastopljenog krea i travnatog
zavoja oko debla.
6.4.2. Vlaga

Pavlonija ima vrlo veliku povrinu lista to se odraava visokom stopom transpiracije, i ima
dobro razvijen korijen sistem. Dakle, dovoljna koliina vlage je vrlo vana za rast pavlonije.
4

Paulownia in China: Cultivation and utilization by Chinese Academy of Forestry staff (1986) Asian network for
biological sciences & IRDC, str 23., 1-74.

Meutim, godinja koliina padavina u podrujima gdje pavlonija raste bilo prirodno ili kao
kultivirana znaajno varira, od 500 mm do najvie 2.000-3.000 mm kao to je to u Tajvanu. ak
u brdskim podrujima, gdje je godinja koliina padavina je ispod 500 mm, raste sasvim dobro
bez vjetakih navodnjavanja (vrste Paulownia elongata i Paulownia tomentosa).
6.4.3. Svjetlost

Svjetloljubiva je vrsta, blagi hlad na jednoj strani moe iskriviti stablo ili otetiti ga u potpunosti.
Eksperimenti sa mladicama pokazuju da oko 70% hlada moe biti fatalno. Dobro reagira na
jakom svjetlu i obino je neprikladna za mijeanje s drugim svjetloljubivim brzorastuim
vrstama drvea. Nije preporuljivo imati visoka stabla drugih vrsta uokolo. U Wu Gueng
podruju, Shensi provincije, mjeovita uma P. tomentosa i Populus nigra je podignuta s
razmakom od 3 x 2 m. U est godina, utvreno je da su stabla pavlonije imala inferiornost rasta i
smrtnost od 20%. Sjeme ove vrste za klijane i rast sadnica zahtijeva intenzivno svjetlo (12 sati
dnevnog svjetla). Stoga, pavlonija se ne moe prirodno obnavljati u umi, samo na otvorenim
podrujima kao to su naputena zemljita i spaljena mjesta na kojima se moe smatrati kao
pionirska vrste. U prirodnom mjeovitim umama, pavlonija je uglavnom jednaka ili via od
ostalih vrsta drvea. To pokazuje da Pavlonija zahtijeva visoke uslove svjetla, u suprotnom brzo
umire ako je u sjeni drugog drvea. Razliite vrste pavlonije imaju razliite zahtjeve za svjetlo.
6.4.4. Vjetar

Krilato sjeme pavlonije se lahko iri, vjetar tu igra veliku ulogu. Zabiljeeno je da sjeme odleti
pola do 1 km od maternjeg stabla. Mladice, mlada stabla, pa ak i starija stabala mogu biti
oteena ili slomljena jakim vjetrovima. Stoga je najbolje da se izbjegnu visoko izloena
podruja s jakim vjetrovima pri odabiru mjesta za poumljavanje.
6.4.5. Tlo

Pavlonija je vrlo iroko prirodno rasaprostranjena u Kini, te je uspjeno unesena na velikim

podrujima. Raste i na bogatim humusnim tlima u umjerenim zonama, na suhom loem tlu u
sjevernoj sredinjoj Kini, na bogatom umskom tlu i u sjevernim Suptropima, na karbonatim
tlima. Pavlonija uglavnom raste na pjeskovitom i glinenom tlu (kombinacija). Sadraj gline u tlu
na kojem se nalaze razliite vrste varira. P. fortunei raste na tlima s glinom 16,25-23,49 %, dok
ostale vrste na tlu s manje od 10% gline. Duboko se ukorijenjenjuje s dobro razvijenim bonim
korijenima. Zahtijeva ne samo prikladnu vodu i odgovarajuu temperaturu, ve i duboka,
rastresita, vlana, drenirana i dobro prozrana tla. Poroznost iznad 50%, prozranost iznad 30% i
prosjenu gustou mase 1.03- 1.3 g/cm-3. Osjetljiva na podzemne vode i slanost. Ustajala voda tri
do etiri dana (voda koja nije otekla) moe biti pogubna. ivot ozbiljno ugroava ukupni sadraj
soli u tlu ve od 1%.Raspon i stepen tolerancije na pH tla je razliit: P. elongata i P. tomentosa

pH 5,0-8,9 ; 5,0-8,0 ; (umjereno kisela do blago alkalna tla)5. Usporedbe tla i analize lia za
drvee raslo na razliitim tlima pokazuju da pavlonija ima sposobnost da selektivno apsorbuje
kalcij i magnezij iz tla. Zbog te injenice pavlonija se koristiti s velikim uspjehom u projekte
poumljavanja rudnih jalovita.6 Pavlonija je tolerantana i podnosi loa tla te i dalje moe postii
znajan prenik. Meutim, raste puno bolje na plodnim tlima. Eksperimenti gnojiva pokazuju da
je najbolje primijeniti kompleksna NPK gnojiva u starosti 8 do 10 godina. Duik je uinkovitiji
ako se injektira sam.

Johnson D.V. (2000) Use of Paulownia for forest plantations in the Leon Region of Nicaragua, Chemonics
International Inc.
6
El-Showk, S., El-Showk N. (2003)The Paulownia Tree An Alternative for Sustainable Forestry, The Farm.

7. UZGOJ
7.1. Sjemenarstvo i rasadnici
Dobro odabrana mlada stabla su pogodna za programe poumljavanja. Proizvodnja visoko
kvalitetnih sadnica pavlovnije je vana zbog poboljavanja prinosa i kvaliteta drveta. Pavlovnija
moe se razmnoavati iz sjemena, korijena ili reznica. Plodonosi redovno od 15 godine. Plod
sadri oko 2.000 vrlo malih laganih sjemenki, koje se lahko ire vjetrom. U jednom kg sjemena
ima izmeu 4 i 6 miliona sjemenki. etiri metra visoka, jednogodinja sadnica pavlovnije ne
moe se koristiti direktno za poumljavanje, ali moe kao materijal za vegetativno
razmnoavanje. Svaka mladica moe proizvesti 25-30 korjenskih reznica. Biljke uzgojene po
jednom hektar zemljita rasadnika mogu proizvesti 150.000-200.000 korjenskih reznica.
Jednostavno razmnoavanje je pomoglo brzom razvoju odnosno koritenju/uzgajanju paulovnije
kao plantaa. Vrijeme sazrijevanja sjemena je otprilike septembar to zavisi od klime. Klijavost
sjemena oko 70 90 %, esto i preko 90 %.
Rasadnici: obraditi povrinu za sadnju i napraviti uske ljebove 2,5 cm iroke i samo 3 mm
duboke. Sjeme treba mijeati sa suhom piljevinom kao gnojivom. Na m2 treba zasijati 430
sjemenki (40 po kvadratnoj stopi). Nakon sjetve gredicu treba navlaiti sa sa blagim
rasprivaem i drati je vlanom dok sjeme klija u narednih 20-30 dana. Gredicu treba razrijediti
uklanjanjem manjih, slabijih biljka, i to 65-86 po kvadratnom metru (6-8 po kvadratnoj stopi).
Zalivanje, plijevljenje je vano. Sadnice brzo rastu i mogu biti spremne za presadnju u istoj
godini ako se pravilno upravlja. Na primjer, na Feng Lin Farm, Gui Lin, biljke uzgojene iz
sjemena izrasle su u kvalitetne mladice, 5,6 m visine i oko 7 cm u prenik na vratu korjena, u
prvoj godini. Institut za istraivanje Minchuan kantona, Honan provincija, koristili su reznice iz
korijena P. elongata reznice, s gustoom od 12.000 sadnica po hektaru. Sadnice su postigle
prosjenu visinu od 5,23 m u istoj godini; najvia 6,30 m. Najvie mladice uzgojene iz reznica
korijena u seuanskoj provinciji, dostigle su visinu od 8 m, te 12 cm prenik na vratu korijena, u
prvoj godini. Svojevrstan rekord u visini ikad uzgojene sadnice u historiji umarstva je visina od
10,38 m i 14,00 cm prenik na vratu korijena zabiljea je 1977. godine takoer u rasadniku u
seuanskoj provinciji. 7
Razmnoavanje iz sjemena je bolje u odnosu na druga dva. Korijen je bolje razvijen, biljka raste
jae, bre i nije osjetljiva na bolesti konkretno na unutranju trule, tj. sadnice iz sjemena su
otpornije.Eksprimenti o trajnosti sjemena, pokazali da sjeme moe zadrati vitalitet i uspjeno
klijati i godinu, godinu i pol nakon opadanja. Druga su istraivanja pokazala da, sjeme moe
sauvati vitalitet u tlu dvije godine, a moda i petnaestak godina. Neke studije govore da sjeme
moe preivjeti poare, naunici misle da Paulownia moe izgraditi veliku banku sjemena
(sjeme koje ostaje uspavano dok uslovi za klijanje ne budu povoljni). Poari su dominanti faktor
koje utjee na stopu invazije. Na visokim vrhovima i padinama, mjestima koja su esto pod
utjecajem poara veeg obima, pavlonija tu uspjeno raste esto u izobilju.8

Paulownia in China: Cultivation and utilization by Chinese Academy of Forestry staff (1986) Asian network for
biological sciences & IRDC, str. 28., 1-74.
8

Kuppinger, D. M., White, P.S., Jenkins M.J. (2006) Predicting the invasion and survival of the
Paulownia tomentosa following burning in pine and oak-pine forests, Fire Science Program,

exotic species

8. PODIZANJE PLANTAA I UPRAVLJANJE (NJEGA I ZATITA)

Sadnja drvea pavlonije bi mogao biti koristan sistem koji sniava koncentraciju ugljika i ima
veliki potencijal biomase u kratkom vremenu, s druge strane ima specifine ekosistemske usluge
koje ukljuuju ublaavanje poplava, smanjenje zagaenje i erozije tla, zatita usjeva i stoke, utie
na izgled stanita i sliku pejzaa. 9 Podizanje kultura na velikim povrinama u Australiji i
Americi. U samo 15 godina, u Kini je osnovano preko 3 miliona hektara kultura na
poljoprivrednom zemljitu, to je dovelo do poveanja prinosa i obilje drvne grae, poboljanja
mikro-klime i smanjenje degradacije tla (meukulture).
Sedam vrsta brzo rastuih drvea na planeti.
Vrsta
Paulovnija (Paulownia spp)
Hibridna vrba (Salix spp
hybrid)
Crna topola (Populus nigra)
Hibridna topola,istona
topola(Populus deltoides)
Teksaki crveni hrast(Quercus
texanaQuercus nuttalli)
Crveni eukaliptus(Eucalyptus
Polyanthemos)
alosna vrba (Salix
babulonica)

Godinji
prirast
35m
1,4 4 m

Visina
trogodinjeg drveta
10,5 15,5 m
7,5 12 m

Maksimalna visina
zrelog drveta
15-20 m
15 25 m

2,5 3,5 m
2,5 3,5 m

9 12 m
9 12 m

20 25 m
20 30m

2 2,5 m
2 2,5 m

7,5 9 m
6 9m

15 20 m
10 15 m

1,5 2,5 m

4,5 9 m

15 20 m

Tabela 1. Brzorastue drvee

8.1. Pogodna mjesta za sadnju velikih razmjera

Izbor velikih lokaliteta, pogodnih za sadnju razliitih vrsta Paulownia prema njihovim ekolokim
zahtijevima je kljuni faktor koji odreuje uspjeh ili neuspjeh poumljavanje kao i za postizanje
brzog rasta i visokih prinosa. Pavlonija je vrlo prilagodljiva, osim na suvie glinenim, suhim ili
loim tlima, vrlo slanim ili alkalnim tlima, gdje loa drenaa, pretjerano visoke vode (manje od
1,5 m dubine) i ekstremno niske minimalne temperature (ispod -20 C), kao i ona mjesta gdje su
esti jaki vjetrovi. Moe se sadi na ravnicama i planinama do oko 2.000 m nadmorska visina.
Meutim, najbolje je saditi na plodnim, dubokim, pjeanim ilovaama ili ilovasta tla s dobrom
odvodnjom. Vano je odabrati vrste koje najbolje odgovaraju lokalnim uslovima.
9

Puyeddu, M., Marras, G., Murino, G. (2012) Paulownia Tree Planting in Sardinia (Italy) and Its Evaluation for
Agroforestry Systems and Sustainable Land Use, Journal of Environmental Science and Engineering B 1 1192 1195.

8.2. Lokacije za sadnju malih razmjera

8.2.1. Sadnja

`na etiri predjela/strane '

Sadnja na razliitim lokacijama je opisana naime pojmom `etiri strane '- uz kue, uz sela, uz
cestu i vode su glavna pogodna mjesta za sadnju malih razmjera. Sadnja na neiskoritenim
upotpunosti neupotrebljivim zemljitima. Ove lokacije obino imaju duboka, plodna tla i
pogodni su za upravljanje. Drvee treba saditi u pruge i blokove prema potrebi pored sela i kua,
s razmakom 5 x 5 m ili 5 x 6 m za sadnju u pruge, i treba biti razrijeeno u pet do est godina.
Du puteva i plovnih ruta, mogu biti posaene u redovima, jedan red sa svake strane, 4-5 m. Ako
se sadi samo na jednoj strani, treba forsirati da to bude juna stranu, ako ceste vode istok-zapad i
istone strane, ako ceste vode sjever-jug. Sadnja na ovaj nain ne ometa saobraaj. U poljima
zasjenjivanje poljoprivrednih kultura moe se svesti na minimum sadnjom u pravcu istok-zapad.
8.3. Razmak za sadnju
Na temelju rezultata eksperimenata sljedei razmaci se preporuuju za podizanje plantaa. U
normalnim uslovima razmak za poetnu sadnju treba da bude 6 x 6 m, 5 x 5 m ili 5 x 4 m, sa
278, 400 ili 500 stabala po hektaru. Proreda se mogu izvriti kada su stabla stara 5-6 godina.
Uklanjaju se alternativni redovi da se dobije konaan razmak od 6 x 12 m, 5 x 10 m ili 5 x 8 m.
Sve u svemu razrjeivanje treba obaviti kasnije, kada stabla dostignu vee visine. Granice
gustoe (razmak sadnje) treba da ostanu fleksibilne zavisno od lokalnih situacija u planinskim
predjelima. Na primjer, gdje su narueni i degradirani uslovi tla ne postoji fiksni razmak koji se
moe preporuiti za sadnju na takvim podrujima. U ravnicama, gdje se Paulownia uzgaja kao
meukultura sa itaricama gustoa primarne sadnje treba da bude 5 x 10 m (200 stabala po
hektaru) i prorjeivanje treba obaviti za est do sedam godina.
8.4. Mjeovite ume i kombinacije drvea, grmlja i trava
Mjeoviti zasadi drvea, grmlja i trava moe se koristiti za stvaranje vjetake biljne zajednica u
skladu sa ekolokim karakteristikama razliitih biljaka. Ovo je efikasan nain za poboljanje
programa poumljavanja i puno koritenje raspoloivog zemljita, podizanje ekonominosti po
jedinici povrine i poboljanje uslova. Takoer je uinkovita mjera spreavanja ozbiljnih
epidemija bolesti i napada insekata. Kao to je ve spomenuto, Paulownia je svijetlo-zahtjevna
vrsta koja nije pogodna za mijeanje sa brzorastueim vrstama, kao to su Populus tomentosa,
Salix sp., Ulmus sp., Robinia sp., Ailanthus altissirna, Melia azaderach, Camptotheca acuminata
i Pterocarya stenoptera. Meutim, kao to Paulownia ne podnosi hlad sa oskudnom kronjom,
dobar prodor svjetla i dubok korjenov sistem, pogodan je za podizanje mjeovitih ume i za
interkorporiranje sa hranom ili raznim vrstama itarica.
Kako velike povrine istih uma pavlonije mogu biti napadnute od patogena i insekata, gustoa
primarne sadnje ne smije biti previsoka. S druge strane, rijetka sadnja omoguava prodiranje
svjetla i podstie snaan rast korova i grmlja i donosi tekoe u njegi i gazdovanju. Ipak, ovo su

korisne metode koje e stvoriti odgovarajue uslove za regeneraciju drugih vrsta drvea u umi
ili za poticanje rasta mjeovite ume ili agroumarstvu (meukulture). Prema tome, posebnu
panju treba posvetiti za rast mjeovitih ume ili meukulture u poumljavanju Paulownia vrsta.
Vrlo malo istraivanja je uraeno na podizanju mjeovite ume. Eksperimenti treba izvriti u
skladu sa tlom i klimatskim uslovima na razliitim mjestima. Na primjer, u junoj Kini, sadnju
mjeovitih uma Paulownia sa Cunninghamia lanceolata moe se saditi u blokovima ili
prugama. Mjeovita uma P. fargesii. sa C. lanceolata je podignuta na visini od 1.140 m.
Desetogodinja C. lanceolata je 7.46 m visine u prosjeku, 12.05 cm u preinku, i 7-8 godina
stara Paulownia je 9,4 m visine u prosjeku, 18 cm-u preniku (prsnom). U ovoj mjeovitoj umi,
C. lanceolata pod kronjom pavlonije ima 7,33 m visinu prenik 12,1 cm. U istoj plantae, C.
lanceolata koja nije pod utjecajem pavlonije ima visinu 7,6 m u prosjeku i 12 cm prenik. To
pokazuje da ne postoji oigledna konkurencija izmeu dvije vrste.
Paulownia se takoer moe mijeati sa plantaama bambusa Phyllostachys pubescens. Obe vrste
mogu rasti jako dobro u mjeovitoj umi, uglavnom zbog P. pubescens koji ima bolju toleranciju
na hlad i plii korijenov sistem. Mijeanje pavlonije s P. pubescens ubrzava razvoj bambusovih
uma i na taj nain poveava prihode i prinose. Eksperimenti Kineske akademije umarstva
pokazaju da interkorporiranje pavlonije sa Keteleeria davidiana, Camellia oleifera i grmlje
ajeva bilo uspjeno.
Panju treba usmjeriti na podizanje kultura(usjeve) vee ekonomske vrijednosti. U ovom
trenutku drvee i grmlje koje se sadi izmeu Paulownia i pod njihovim kronjama u razliitim
dijelovima Kine ukljuuju:. Fraxinus chinensis, Morus sp, Poncirus trifoliata, Trachycarpus
fortunei i Lonicera japonica. U nekim mjestima, neka kineska ljekovita bilja su saena pod
kronjnom, kao to su Paeonia spp., Arisaema heterophyllum, Codonopsis pilosula, Ophiopogon
JAPONICUS, Chrysanthemum, Mentha Piperata, Ligusticum wallichii. U nekim mjestima,
umbir, celer i neka druga relativno na zasjenu tolerantna povra se uzgajaju. Takoer i vrste
zelenog gnojiva Coriaria sinica, Crotalaria juncea i Melilotus suaveola.
8.5. Pripremni radovi na terenu
8.5.1. Priprema rupe
Priprema rupe je preduslov za sadnju Paulownia, bilo na ravnici, u planinskim regijama, ili u
agroumarstvu. Rupe su uglavnom irine 70-80 cm i dubine 50-60 cm. Ponekad veliinu rupe
odreuje veliina sadnica.
8.5.2. Potpuna

priprema terena

Neobraeno zemljite u planinskim podrujima, naputena zemljita i zemljita u kotlinama i na

padinama su pogodna za potpunu pripremu terena. Priprema zemljita bi trebao biti duboka
preko 30 cm i treba se izvoditi u ljeto, jesen ili zimu godinu prije sadnje. U planinskim
podrujima, posebno na strmim padinama, panju treba posvetiti ouvanju/zatiti vode i tla

ouvanje kada ukupni obavlja ukupna priprema terena. Stoga, velika podruja ili cijele padine ne
bi trebale da budu pripremljene na ovaj nain, ve samo u male zakrpe ili pruge paralelno sa
izohipsama prvo a kasnije iriti u fazama.
8.5.3. Priprema pruga

i obrnuti nagib na terasastim zemljitima

Priprema pruga je prilagoena planinama sa blagim padinama i za mjesta sa dubokim tlima.

Priprema zemljita u pruge se vri uz izohipse, irina pruge 1-1,3 m, dubina 50 cm. Na
planinama sa strmijim padinama, obrnuti-nagib terasa, koje su visoke izvana i niske iznutra,
treba raditi na poboljanju vode i ouvanju zemljita. Oticanje vode i ispiranje tla treba sprijeiti.
Izvornu vegetaciju izmeu terase treba zadrati to je vie mogue.
8.6. Sadnja i regeneracija izdanaka
8.6.1. Sadnja
Poumljavanje se moe provoditi sadnicama iz rasadnika ili direktnom sadnjom reznica iz
korijena.
a) Sadnja sadnica - Ova metoda se intenzivno koristi u ovom trenutku, uglavnom u
zimskom periodu. Meutim, u posljednjih nekoliko godina uobiajena je sadnja u jesen (period
kada rast u visinu prestaje i neposredno prije nego otpadne list), na raznim mjestima i bolji su
rezultati dobiveni. U to vrijeme, temperatura zraka brzo padne i rast nadzemnog dijela je
zaustavljen ali je i dalje visoka temperatura tla, tako da drvee moe formirati kalus i stvoriti
novo korijenje prije zime. Ovo novo korijene e biti u mogunosti da upija vodu i hranjive tvari
iz tla te da podri rast i znatno skratiti period prilagodbe u proljee. Meutim, ovaj metod ne
treba koristiti u hladnijim podrujima. Mladice bez dovoljne koliine lignina ne bi trebalo saditi
u jesen. Regenerisane mladice su obino bolje. Sadnice visoke kvalitete treba izabrati za sadnju i
sortirati po visini prije upotrebe. Visoke sadnice ne bi trebalo saditi na mjestima sa siromanim
tlom i gdje vlada jak vjetar. Korijenski sistem treba zadrati to duim prilikom vaenja u
rasadniku. Mladice 4-5 m visoke obino zahtijevaju duinu korijena oko 40-50 cm. Paulownia
treba plitko saditi. Dubina sadnje treba da budu od 6-10 cm dublja od one u rasadniku. Nakon
sadnje, zemlju treba nagomilati se oko sadnice do visine od 15-20 cm.
b) Sadnja reznica korijena - Kao to je ranije reeno, reznice korijena je pogodna metoda
za poumljavanje, gdje nema dovoljno sadnica, Prednosti korijen reznica su: 1) nepotrebno da
raste i presaivanje sadnica; 2) period oporavka se moe skratiti; i 3) biljka brzo raste i moe se
dobiti korisno graevno drvo vrlo rano. Meutim, ovom metodom nije lahko upravljati i stabla
mogu biti neujednaene veliine. Biljke iz reznica korijena su manje visine 3-4 m u prvoj godini,
treba ih odrezati tako da se ponovo regeneriu. Presaivanje viaka mladica u blizini je jako
efikasno.
8.6.2. Obnova izdancima

Paulownia ima veoma jake izbojne sposobnosti. Izbojci iz bazalnog dijela panjeva ili na
podzemni korijeni nakon sjee moge se koristiti za regeneraciju umu. Izdanci rastu brzo u
ranom periodu i obino do 5-6 m u prvoj godini, a ponekad mogu biti i vei od 10 m. Ova
metoda regeneracije je jednostavna i esto je koriste uzgajivai. Meutim, drvee iz izdanka rano
slabi i podlona su bolestima. Dakle, ova metoda moe se koristiti u planinskim podrujima gdje
su sadnice nedostatne posao i upravljanje veliko, ali metodu ne bi trebalo praktikovati u puno
generacija.
8.7. Njega i gazdovanje/upravljanje
Da bi se podstakao brz rast i visok prinos; zatita, njegovanje i gazdovanje mladom umom je
jako vano, posebno u prve tri do etiri godine.
8.7.1. Zatita

Kora sadnica i mladih stabala je vrlo tanka. Povrede zarastu te je kvalitet grae lo. Prema tome,
povrede kore uzrokovane raznim agensima, fizike udarce i oteenja divljai treba izbjegavati
nakon sadnje. Povrede od mraza i insolacije treba sprijeiti na drveu starosti 1-2 godine. To se
moe sprijeiti rastopljenim kreom na kori stabala u kasnu jesen, poetkom zime ili u rano
proljee ili debla omotati travom i to zimi. Kako su stabla pavlonije u mladosti jako visoka i
imaju mali procenat korijena, prvih godina nakon sadnje jedne (1-2 god.), jak vjetar i oluje esto
uzrokuju zakrivljenje stabla koje treba ispraviti, poduprijeti i slino.
8.7.2. Zalijevanje

i odvodnja

Pravovremeno i redovno zalijevanje treba initi posebno u sunom periodu. Mladice ne treba
navodnjavati dva puta na dan sadnje, ali bi trebalo da se zalijevaju sedam do osam dana nakon
sadnje. Poplave uzrokuje najvie tete. Potrebno je obezbijediti dobru odvodnju i sistem oticanja
vode (drenau).
8.7.3. Podrezivanje

Nakon sadnje na terenu, prema veliini mladica, 5-6 pari bonih pupoljaka treba zadrati u prvoj
godini. Oni e se razviti u nove grane s liem koje e brzo formirati kronju i pridonijeti
energinijem rastu. Odstranjivanje poinje tree ili etvrte godine nakon sadnje, prema stanju
rasta. U cilju stvaranja dovoljne koliinu svjetla i prostora za rast glavnog debla, neposredno
blize grane i nepotrebne bone grane treba ukloniti. Ako postoji nekoliko bonih grana koje treba
ukloniti, velika treba zadrati, a one male ukloniti kako bi sprijeili trule srca, uzrokovanog
gljivicama koje ulaze kroz velike rane. Kroz obrezivanje i njegu, uslovi rasta centralne osi
(debla) mogu biti poboljana te samo deblo moe brzo poveati debljinski prirast. Prethodno
ostavljene grane kronje treba potpuno ukloniti na zimu ili proljee u manje od dvije godine.
Visoka i uspravna stabla trebaju biti primjer i uzeti kao rezultat i poredba.

8.7.4. Proreda

Vrijeme proreda Paulownia nasada je vrlo usko vezana sa poetnom gustoom sadnje. Plantau
sa 5 x 5 m ili 6 x 6 m poetnog razmaka ili ume (agroumarstvo) sa 3-5 m razmaka, treba
prorijediti pet do est godina nakon sadnje. U ovoj fazi grane rastu blizu jedna drugoj, kronje su
guste i njihov dalji rast je inhibiran. U plantaama sa meukuturama gustine sadnje 5 x 10 m ili
6 x 12 m gdje je jedan red uklonjen jedan zadran prvo prorjeivanje, treba provesti pet do est
godina nakon sadnje.
8.7.5. Metode za poveanje debljinskog prirasta

Niske sadnice imaju tendenciju formiranja niskih i iskrivljenih stabala. Ovo ne samo da
negativno utie na uslove svjetla za poljoprivredne kulture, nego i smanjuje prinosa i kvaliteta
stabala. Stoga, treba koristiti umjetne metode za pretvaranje niskih stabala u visoka stabla. To je
veliki problem u uzgoju pavlonije.
Paulownia ima pseudo-dihotomno grananje10, postoji terminal pupoljak, aksilarni pupoljci i
dodatni-pomoni pupoljci, kako glavnom stablu tako i granama. Terminalni pupoljak i aksilarni
pupoljci na prvom treem nodiju generalno umiru tokom zime. U proljee naredne godine, u
aksilarni pupoljaka na treem do etvrtom nodiju razvije se u par bonih grana na glavnim deblu.
Metode poboljavanja debljinskog prirasta odnosno naini orezivanje i izgradnje stable se
obino ogledaju prema karakteristikama rasta raznih vrsta Paulownia kako bi se proizvela visoka
stabla. U ovom trenutku, koriste se sljedee glavne metode.
8.7.6. Shoot

metoda (Izbojci)

Na skoro poumljeno zemljite, sadnice slobodno rastu u prvoj godini i razvijaju korijen. U
drugoj godini sadnice se reu na vratu korijena na jesen ili u rano proljee (Sl. 1). Novi izbojci e
razviti visoku strukturu i kasnije u snano deblo. Ova metoda se primjenjuje za uklanjanje
inferiornih sadnica (sl. 1).
8.7.7. Uklanjanje

vrha i potenciranje bone grane

Ova metoda je pogodna za mlada stabla visoka manje od 3 m u drugoj ili treoj godini nakon
sadnje na terenu, ili imaju iskrivljena debla. U proljee prije poetka vegetacijkog perioda, cijelu
kronju treba odrezati neposredno ispod grane (sl. 2). Alternativno, prvi par grana se uklanjaju te
omoguavaju glavnom deblu da se razvije (sl. 3). Iskrivljen dio debla treba prekinuti u isto
vrijeme, ako je to potrebno. Rezanje bi trebalo biti od 1 cm iznad uspavanog pupoljaka. Otrim
noem sprijeiti cijepanje i rane pokriti blatom da se sprijei isparavanje vode. Ako nekoliko
pupoljaka niu istovremeno, odabrati jedan zdravi i jaki pupoljak koji je iznikao iz prvog para se
dihitomno granjanje - grananje u kojega se ila, izdanak ili talus grana uvijek u dva jednako znaajna ogranka (osi
keri); takoer viliasto grananje (http://www.botanic.hr/praktikum/tumac_d.htm)
10

zadrava a drugi ukloniti (sl. 4). Ovako proizvedena manipulisana sadnica moe narasti 3-5 m u
istoj godini (slike. 3, 4), a rane su u potpunosti zarasle dvije do tri godine. Ova metoda je
jednostavna za praksu i ne utie na kvalitet drveta. Prakticira u drugoj godini nakon sadnje na
terenu. U nekim mjestima, ova metoda se ponovo koristi u treoj godini.
8.7.8. Orezivanje

kronje

Manipulacija sa kronjom poinje na stablima starim 3-4 godine koja su niske. U proljee, oko
dvije sedmice prije poetka aktivnog rasta, treba izabrati uspavane pupoljak u blizini debla. Ranu
okomito na grani je napraviti noem na poziciji 2-3 cm iznad pupoljka, irine 1 cm, i dvije
treine kroz grane. Kronja treba biti razrijeen da pruimo to bolju uslove za preostale grane,
poveati prodor svjetla i ubrzti razvoj pupoljaka odmah ispod rane (slike. 49, 50). Sve ovo e
pomoi brem rastu ogranka obino 4-5 m visok. Nakon produetka debla, veinu grana na
originalnoj kronji treba ukloniti
prije ili za vrijeme zime iste
godine ili u proljee sljedee.
Mali broj grana moe biti zadran
do sljedee zime (sl. 50). U nekim
lokacijama s loim uslovima ili
jakih vjetrova, pretjerano visoka
stabla
nisa
dobra.
Stoga,
manipulisanje kronjom treba
izabrati u skladu sa lokalnim
uvjetima, statusom drvea i ciljem
gazdovanja. Povremeno ravasta
debla moge proklijati iz jednog
zahvata kao to je prikazano na
slici 50a, b. Bazalni dio stabla se
proirio na slici. 50b.
Slika 3. Metode za popravljanje debljinskog prirasta

Slika 3. Rast paulovnije nakon uklanjanja vrha

8.8. Sjea
Obino produkcioni periodi u ovim plantaama traju 10ak godine. Pavlonija se karakterie jakom

izdanakom snagom i kvalitetnim izdancima, tako da se kultura brzo obnavlja.

Cijena soritmenata varira sa kvalitetom drveta u rasponu od 250 $ (Kvalitet E) do $ 550
(Kvalitet A1) po kubnom metru, visoko kvalitetno drvo iz Australije moe kotati ak 2000 $ /
m3, Tabela u nastavku se moe koristiti kao grubi vodi za odreivanje kvalitete drveta.
Tanji kraj
prenik (in)
20+
19 16
12 - 15
8 - 11

8
A1
A2
A3
A4

6
B1
B2
B3
B3

Godovi po
inu
4
C1
C2
C3
C4

4
D
D
D
D

<4
E
E
E
E

Ocjena A drvo mora biti bez nedostataka; B drvo moe imati 1 greku(nedostatak); C i D dvije greke;
drvo sa 3 ili vie nedostataka je ocjene E.
8.9. Razmak i broj stabala u plantaama/meukulturama/agroumarstvo

Primarni cilj uzgoj uma, agroumarstvo sekundarno

razmak bi trebao biti 5 x 5-10 m, sa 200-400 stabala po hektaru
Agroumarstvo i gajenje su podjednako vani
razmak je obino 5 x 5-15 m, sa 80-133 stabala po hektar
Primarni cilj je agroumarstvo, gajenje je sekundarno
Razmak bi trebao biti 5 x 30-50 m, sa 40-67 stabala po hektaru

9. ZAKLJUAK
irom svijeta, urbani centri, poljeprivredne povrine, farme se ire, esto na tetu prirodnih
umskih ekosistema, koji su i rtve sve vee potranje drveta. Gubitak ovih sistema uzrokuje
ozbiljne probleme. Erozije se poveavaju, poveanje temperature, izmjenjen reim padavina i
degradiranje profila tla. Uz nestanak uma globalno postoji kontinuirano poveanje zahtjeva za
sortimentima. Na FAO strunoj konsultaciji o SFM11 (Rim, 03-05 februar, 2003) procjenjuje se d
porast od 10% svjetske potronje drvnih proizvoda do 2010. godine, a porast od 15% do 2015.
godine. Uzimajui sve veu potranju drveta na tritima, potreba za programima poumljavanja
odnosno podizanje kultura uzima sve vei zamah. Sigurno da posebno i veliko mjesto u
budunosti e uzimati pavlonija, uzimajui u obzir osobine i kvalitete vrste koje su u
seminarskom radu spomenute. 3

11

SFM Odrivo upravljanje umama

10. LITERATURA
Ballian, D. (2011), Oplemenjivanja, kultivacije i uporabe pavlonije Paulownia tomentosa
(Thunb.) Steud. u Kini, Nae ume, 24-25., Sarajevo, 68-69.
Beus, V. (2011), Unikatne vrste u dendroflori Sarajeva Metasequoia glyptostroboides Cheng et
Hu. i Paulownia tomentosa Steud., Nae ume, 24-25., Sarajevo, 32-33.
Clatterbuck W. K., Hodges D. G. (2012) Tree Crops for Marginal Farmland Paulownia With a
Financial Analysis, the University of Tennesse
El-Showk, S., El-Showk N. (2003)The Paulownia Tree An Alternative for Sustainable Forestry,
The Farm.
Johnson D.V. (2000) Use of Paulownia for forest plantations in the Leon Region of Nicaragua,
Chemonics International Inc.
Kumarmangalam, N., Brajesh Y., Vaidya1 N., Henderson, K., Frost Lee, J., Stewart W.M.,
Dhekney, S.A., Joshee, N. A Review of Paulownia Biotechnology: A Short Rotation,
Fast Growing Multipurpose Bioenergy Tree, American Journal of Plant Sciences, 2013,
4, 2070-2082
Kuppinger, D. M., White, P.S., Jenkins M.J. (2006) Predicting the invasion and survival of the
exotic species Paulownia tomentosa following burning in pine and oak-pine forests, Fire
Science Program, 1-53.
Kuppinger, D.M. (2010) Nature in a Name: Paulownia tomentosaExotic Tree, Native
Problem, Fire Science Brief 116:1-6.
Paulownia in China: Cultivation and utilization by Chinese Academy of Forestry staff (1986)
Asian network for biological sciences & IRDC, 1-74.
Puyeddu, M., Marras, G., Murino, G. (2012) Paulownia Tree Planting in Sardinia (Italy) and
Its Evaluation for Agroforestry Systems and Sustainable Land Use, Journal of
Environmental Science and Engineering B 1 1192-1195.
Woods V.B. (2008) Paulownia as a novel biomass crop for Northern Ireland?, AFBI,
Hillsborough, No. 7, 1-56.
Izvori sa interneta:
http://www.paulownia.rs/clanci/paulovnija/karakteristike-rasta-paulovnije.html
http://www.zlatnatuja.com/paulownia.php
http://www.paulowniatrees.com.au/carbon1.htm

http://sumlist.sumari.hr/200405.pdf
http://portal.nifa.usda.gov/web/crisprojectpages/0212993-biotechnological-investigations-on-specialtyplants-scutellaria-and-paulownia.html
http://www.worldpaulownia.com/html/about_paulownia.html
http://www.croenergo.eu/Hrvatska-posjeduje-najmodernije-nasade-Paulovnije-u-cijeloj-EU-22746.aspx
http://www.znanjenapoklon.rs/clanci/agroekonomija/saveti-za-uzgoj-paulovnije.html
http://www.gospodarski.hr/Publication/2014/17/paulovnija-se-sve-vie-sadi/8059#.VGN6xmdRnSg
http://www.agroburza.hr/2014/03/drvo-buducnosti-paulownia-elongata/