P. 1
Osnove ekonomije

Osnove ekonomije

|Views: 2,083|Likes:
Published by linead1

More info:

Published by: linead1 on Feb 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/12/2013

pdf

text

original

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

S TU D I J TE H NI Č K E I G O S PO D AR S K E LO G I S TI K E Kolegij: Osnove ekonomije Zimski semestar 2009/10 Predavačica: Tomislava Majić, mag. oec. Nadnevak: ___.___._______ Student-ica: _________________________________ Matični broj studenta-ice: _______________________ Broj ostvarenih bodova na ispitu: _______ od ukupno ____, ocjena: ____________________ Napomena: _________________________________________________________________ NAPOMENA UZ ISPIT
STRUKTURA ISPITA

U ispitu ćete dobiti jedno esejističko pitanje, na koje je potrebno „dugački“ odgovor, dakle sve što smo na nastavi učili o tome. Za bolju orijentaciju u odgovaranju ovdje sam u zagrade stavila neke elemeti koje bi trebalo spomenuti. Nažalost, ovakav podsjetnik na ispitu nije moguće imati. Potpun i točan odgovor na ovo pitanje donosi gotovo četvrtinu vrijednosti ukupnog broja bodova na ispitu. Nadalje, dobit ćete nekoliko kraćih pitanja, koji su ovdje stavljeni u rubriku „kratka pitanja“ te četiri zadatka koja su ovdje navedena. Odgovori na kratka pitanja boduju se različito, od 2% do 15%, ovisno o težini zadatka. Dobar dio ovdje predloženih pitanja dano je u duljoj verziji, dakle, s više varijanti, da Vam pokaže logiku po kojoj bi moglo se nešto pojaviti kao pitanje. U ispitu dobivate, naravno, jednostavnu verziju.
VREDNOVANJE

Pojedini dijelovi pitanja / zadatka posebno se vrednuju. Zadaci moraju biti točno postavljeni te mora biti vidljiv postupak i dana interpetacija u duhu postavljenog pitanja, kao i značenja simbola. Za pozitivnu ocjenu na ispitu potrebno je imati natpolovičnu većinu točno riješenih zadataka. Bodovima iz ispita pribrajaju se bodovi iz seminarskog rada (maksimalno 30) i zalaganju na nastavi. Po obavijesti o položenom pismenom dijelu ispita, studenti će biti pozvani na usmeni dio ispita odnosno upis ocjene. Posebna napomena: Na ispit je potrebno ponijeti prazan papir (za esejistički odgovor) te kalkulator. Nije dozvoljeno korištenje mobitela za izračune. _________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

1

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

„DUGA“ PITANJA

1. Proizvodnja (definicija, 4 pitanja, funkcija, proizvodni faktori, krivulja transformacije, granična stopa transformacije, zakon opadajućih prinosa, faze proizvodnje i meĎuodnos krivulja, izokvanta, granična stopa tehnološke supstitucije) Proizvodnja je temelj procesa reprodukcije. To je djelatnost kojom se uz pomoć ljudskog rada i tehničkih sredstava sredstva za proizvodnju pretvaraju u proizvode i usluge. Četiri temeljna pitanja čiji odgovori odreĎuju proizvodni rezultat su što se treba proizvoditi – koja dobra i u kojoj količini?, kako, kojom tehnologijom i opremom se proizvode ta dobra? , za koga, za čiju su upotrebu namijenjena ta dobra? i iz čega, iz kojih sirovina se proizvode ta dobra? Proizvodna funkcija je ovisnost količine proizvodnje nekog proizvoda koja se uz danu razinu tehnološkog znanja može ostvariti iz danih količina potrebnih proizvodnih faktora. U obliku jednadžbe: Q = f (L, K) - funkcija proizvodnje kao funkcija dviju varijabli (dvaju proizvodnih faktora, rada L i kapitala K). Proizvodni faktori su rad, zemlja (poljoprivreda površina, tlo, zemljište), sirovine, kapital (proizvedena sredstva proizvodnje, stvara se zahvaljujući štednji i investicijama) i tehnološko znanje (izumi, inovacije). Krivulja transformacije pokazuje sve kombinacije proizvodnje dva dobra (X i Y) koje neka zemlja može efikasno proizvesti uz puni angažman njenih proizvodnih faktora. Granična stopa transformacije je iznos potrebnog smanjenja proizvodnje dobra Y da bi se proizvodnja dobra X povećala za 1 odnosno: ∆ Y / ∆ X. Zakon opadajućih prinosa kaže da nakon nekog vremena (odreĎene točke u proizvodnji) kada se dodatne jedinice varijabilnog inputa dodaju fiksnim inputima, granični proizvod varijabilnog inputa opada. Tri su faze proizvodnje: Stadij proizvodnje I - od ishodišta do točke gdje se izjednačavaju prosječna i granična produktivnost rada; Stadij proizvodnje II - od točke u kojoj se izjednačavaju granična i prosječna produktivnost do točke u kojoj je granična produktivnost jednaka 0; Stadij proizvodnje III - od točke u kojoj je granična produktivnost jednaka 0. Izokvanta je krivulja koja spaja sve točke koje predstavljaju različite kombinacije ulaganja proizvodnih faktora radi ostvarenja jednake količine proizvodnje. Iz definicije izokvante slijedi supstitutivnost ulaganja proizvodnih faktora. Na temelju proizvodne funkcije možemo definirati graničnu stopu tehnološke supstitucije kao količinu smanjenja ulaganja jednog faktora radi povećanja ulaganja drugog faktora za jedinicu.

2. Temeljni zakoni ponude i potražnje i tržišni mehanizam (o čemu ovisi ponuda i potražnja na tržištu, ovisnost ponude i potražnje o cijeni proizvoda, oblici krivulja ponude i potražnje, kako se ostvaruju ravnotežna cijena i količina, kako se eliminiraju viškovi ponude ili potražnje na tržištu, što je cjenovni plafon, a što cjenovni pod, što je elastičnost ponude odnosno elastičnost potražnje, ovisnost ponude i potražnje za nekim dobrom o cijeni supstituta i komplementa) Ponuda i potražnja na tržištu ovise o kretanju cijene i količine dobara. Povećanjem cijene smanjuje se potražnja a raste ponuda, dok se smanjenjem cijene povećava se potražnja a smanjuje ponuda. Ponuda i potražnja su obrnuto proporcinalne. Oblici krivulja ponude i potražnje dijele se na individualne krivulje potražnje/ponude i tržišne krivulje potražnje/ponude. Ravnotežna se cijena i količina ostvaruju na onoj razini na kojoj su dobrovoljno nuĎena i tražena količina izjednačene. Karakteristike ravnoteže ili “cijene čišćenja tržišta” su da nema viškova na tržištu, nema manjkova na tržištu i nema pritisaka za promjenom cijene. Viškovi ponude ili potražnje na tržištu eliminiraju se tako da proizvoĎači smanjuju cijene. Potraživana količina se povećava, a ponuĎena količina se smanjuje. Tržište se nastavlja prilagoĎavati sve dok se ne uspostavi ravnoteža. Cjenovni plafon tj. plafoniranje cijena je situacija kada država propiše koliko maksimalno visoka može biti cijena nekog proizvoda, primjeri u praksi: benzin, plin, najamnine stanova. Cjenovni pod predstavlja situaciju kada država propisuje koliko minimalno nisko može biti cijena nekog proizvoda ili usluge, primjer iz prakse: Vlada 2 _________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

propisuje minimalnu plaću (osobni dohodak) koju poslodavci mogu isplaćivati svojim zaposlenima. Elastična ponuda znači da je postotna promjena ponuĎene količine veća od postotne promjene cijene ES>1 . Elastična potražnja znači da je postotna promjena potraživane količine veća od postotne promjene cijene ED>1. Učinak suspstitucije nam govori da kad cijena proizvoda “X” raste zamijenit ćemo ga sa sličnim proizvodom koji će nam približno isto zadovoljiti sve naše potrebe - zamijenit ćemo ga supstitutom.

3. Analiza ponude i ravnoteža poduzeća (poduzeće, funkcija proizvodnje, kratki i dugi rok u proizvodnje, vrste proizvodniih faktora, vrste troškova i njihov opis, ograničenja u proizvodnji, granični i prosječni proizvod rada, elastičnost proizvodnje u odnosu na rad, zašto nam koriste karakteristične vrijednosti koeficijenata elastičnosti, faze proizvodnje, zako opadajućih prinosa, kakav je oblik krivulja troškova, odnos produktivnosti i troškova, u kojoj točki poduzeće postiže ravnotežu tj maksimalizira dobit, što su rastući, opadajući i konstantni prinosi na opseg)

Poduzeće je organizacija koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva. Proizvodna funkcija je ovisnost količine proizvodnje nekog
proizvoda koja se uz danu razinu tehnološkog znanja može ostvariti iz danih količina potrebnih proizvodnih faktora. Dugi rok u proizvodnji je razdoblje dovoljno dugo da se svi proizvodni čimbenici, koji sudjeluju u proizvodnji nekog proizvoda promijene - postanu varijabilni. Kratki rok je rok fiksne proizvodne opreme, dok je dugi rok zapravo rok varijabilnih proizvodnih kapaciteta. Proizvodni faktori mogu biti fiksni - koji se ne mogu u kratkom vremenskom razdoblju relativno brzo promijeniti, osim uz velike izdatke, primjerice, strojevi, oprema i sl., i varijabilni - koji se mogu relativno lako promijeniti ili zamijeniti u kratkom vremenskom razdoblju, primjerice, sirovine, niskokvalificirani zaposlenici i sl. Vrste troškova: 1) fiksni troškovi - koji se ne mogu mijenjati unutar promatranog razdoblja 2) varijabilni troškovi - koji se mijenjaju s količinom proizvodnje 3) ukupni troškovi - suma varijabilnih i fiksnih troškova daje ukupne troškove 4) prosječni troškovi - dobiju se kad ukupne troškove podijelimo s količinom proizvodnje, dakle troškovi po jedinici proizvoda 4.1) prosječni varijabilni - ukupni varijabilni troškovi podijeljeni količinom proizvodnje tj. varijabilni trošak po jedinici proizvoda 4.2) prosječni fiksni - ukupni fiksni troškovi podijeljeni količinom proizvodnje tj. fiksni trošak po jedinici proizvoda 4.3) prosječni ukupni - kako su ukupni troškovi suma fiksnih i varijabilnih troškova, to su onda i prosječni ukupni troškovi suma prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova 5) granični troškovi - dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda Ograničenja u proizvodnji su: inputi mogu biti rijetki ili cjenovno varirati, lokacija, mogućnosti plasmana i prijetnja nedovoljnog iskorištenja kapaciteta, raspoloživost tehnologije, oprema koja osigurava optimalna proizvodnju pri najnižim troškovima, odreĎene djelatnosti: determinirana tehnološka baza... Granični proizvod rada je dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice rada. Prosječni proizvod rada je ukupna proizvodnja podijeljena količinom proizvodnih faktora. Elastičnost je jačina reakcije (osjetljivost) količine proizvodnje na promjenu količine uloga jednog proizvodnog faktora. Koeficijent elastičnosti proizvodnje u odnosu na rad iskazuje se kao kvocijent granične proizvodnosti rada i prosječne proizvodnosti rada. Veza granične i prosječne proizvodnosti te vrijednost koeficijenta elastičnosti služi za definiranje triju faza proizvodnje. Krivulja varijabilnih troškova ima isti oblik kao i krivulja ukupnih troškova. Povećanjem proizvodnje rastu i varijabilni i ukupni troškovi. Vertikalna razlika izmeĎu krivulje ukupnih troškova i varijabilnih jednaka je fiksnim troškovima. Odnos izmeĎu produktivnosti i troškova: kad jedan raste, drugi opada; kad je jedan u maksimumu, drugi je u minimumu.

3
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Maksimalnu dobit poduzeće postiže u točki gdje je granični prihod (prihod dodatne jedinice proizvoda) jednak graničnom trošku. Odnos izmeĎu izlaza i ulaza daje tri moguće situacije: 1) rastući prinosi na opseg - povećanje svih utrošaka dovodi do više nego proporcionalnog povećanja proizvodnje 2) konstantni prinosi na opseg - proporcionalna promjena svih utrošaka dovodi do proporcionalnog promjene proizvodnje 3) opadajući prinosi na opseg - proporcionalno povećanje svih utrošaka dovodi do manje nego proporcionalnog povećanja proizvodnje

4. Analiza potražnje i ravnoteža potrošača (ponašanje potrašača, načelo racionalnog izbora potrošača, teorija korisnosti: ukupna i granična korisnost, zakon opadajuće granične korisnosti, budžetski pravac, teorija indiferencije, efekt supstitucije i efekt dohotka, potrošave probitak)

Potrošač je racionalan; nastoji postići najveće moguće zadovoljstvo ili korisnost (načelo maksimalizacije korisnosti ili zadovoljstva). Potrošač mora biti u stanju usporediti korisnosti različitih dobara koja može kupiti raspoloživim dohotkom . potrošnji se rukovode idejom racionaliziranja vlastitog interesa. Bira onaj proizvod (uslugu) koji za njega ima najveći značaj, koji najviše cijeni, odnosno koji će mu pružiti najviše zadovoljstva. Korisnost (zadovoljstvo) je subjektivni osjećaj zadovoljstva koje potrošač ostvaruje konzumiranjem nekog proizvoda ili usluge. Korisnost se dijeli na ukupnu korisnost (predstavlja cjelokupno zadovoljstvo koje potrošač ostvari konzumiranjem odreĎene količine nekog proizvoda ili usluge) i graničnu korisnost (promjena ukupne korisnosti koja nastaje zbog konzumiranja dodatne jedinice nekog proizvoda ili usluge). Zakon opadajuće granične korisnosti pokazuje da granična korisnost opada s povećanom potrošnjom proizvoda i usluge. Potrošač želi maksimizirati svoju kor isnost i bira za njega najpoželjnije dostupno dobro odnosno košaricu dobara. Budžetski pravac prikazuje sve moguće kombinacije dvaju proizvoda - sumu produkata cijena i količina proizvoda koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. Kombinacije “ispod” budžetskog pravca su moguće, ali potrošač ne iscrpljuje svoj dohodak. Krivulja indiferencije prikazuje set kombinacija dvaju proizvoda koje za potrošača imaju jednaku razinu zadovoljstva, tj. indiferentan je koju kombinaciju izabrati. Potrošač će maksimizirati svoju korisnost i ostvariti ravnotežu ako ostvari potrošnju u točki gdje budžetski pravac dodiruje (tangira) najudaljeniju krivulju indiferencije. Točka ravnoteže je točka u kojoj potrošač ostvaruje najviše zadovoljstvo (najviša moguća krivulja indiferencije) uz dani ukus, cijene i dohodak. Mijenjanje cijene proizvoda stvara dva efekta na potrošnju. To su efekt supstitucije (jeftinija roba teži supstituirati skuplju) i efekt dohotka (smanjenje cijena dobra povećava kupovnu moć odreĎenog dohotka). Potrošačev probitak je razlika izmeĎu maksimalnog iznosa kojeg je potrošač spreman platiti za neko dobro i cijene koju on plaća za to dobro.

4
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

„KRATKA“ PITANJA

1. Razlika ekonomije kao znanstvene discipline i poslovne ekonomije. Ekonomija kao znanstvena disciplina je znanstveno orijentirana, dok poslovna ekonomija proizlazi iz poslovnih funkcija poduzeća. 2. Što je makro-, a što mikroekonomija? Makroekonomija proučava funkcioniranje nacionalnog gospodarstva kao cjeline, dok mikroekonomija proučava ponašanje pojedinih gospodarskih subjekata. 3. Što je „nevidljiva ruka“ u gospodarstvu, prema Adamu Smithu? „Nevidljiva ruka“ je ne miješanje države u gospodarstvo. 4. Čemu služe modeli i kakvim se premisama koriste? Modeli služe za pojednostavljeni prikaz stvarnosti. Modeli koriste premise-pretpostavke koje u potpunosti i bez iznimke opisuju ograničenja i varijable modela, a to su aksiomi, hipoteze i fikcije.

5. Navedi i objasni vrste dobara. Vrste dobara su slobodna dobra (dostupna u prirodi), javna (nitko ne smije biti isključen iz njih; problem se javlja kod njihova financiranja–najčešće se trošak njihove proizvodnje subvencionira) i oskudna (imaju svoju tržišnu cijenu, dakle tržišna dobra). 6. Što je funkcija proizvodnje, a što proizvodni faktori? Funkcija proizvodnje pokazuje odnos količine utroška varijabilnog inputa i najveće moguće proizvodnje pri toj količini inputa. Pri tome se pretpostavlja da je utrošak svih ostalih inputa nepromijenjen. Faktori proizvodnje su rad, kapital i zemlja. 7. Što pokazuje krivulja transformacije? Što pokazuje granična stopa transformacije dobara i kako se izračunava? Krivulja transformacije pokazuje sve kombinacije proizvodnje dva dobra (X i Y) koje neka zemlja može efikasno proizvesti uz puni angažman njenih proizvodnih faktora. Granična stopa transformacije pokazuje iznos potrebnog smanjenja proizvodnje dobra Y da bi se proizvodnja dobra X povećala za 1 odnosno: ∆ Y / ∆ X. 8. Što pokazuje zakon opadajućih prinosa? Definiraj granični proizvod rada i kako se kreće u tri faze proizvodnje.

5
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Zakon opadajućih prinosa kaže da će se granični proizvod svake dodatne jedinice nekog proizvodnog faktora smanjivati, ako se količina toga faktora povećava dok količina ostalih faktora ostaje nepromijenjena. Granični proizvod rada je količina proizvodnje koja nastaje kao posljedica upošljavanja jednog dodatnog radnika (∆Q/ ∆L). U prvoj fazi proizvodnje granični proizvod raste s dodavanjem jedinice faktora. Kraj prve faze je sjecište krivulje prosječnog i graničnog proizvoda rada (dakle, točka njihova izjednačenja). U drugoj fazi proizvodnje granični proizvod rada pada s dodavanjem jedinice faktora. U trećoj fazi proizvodnje ukupna proizvodnja pada te granični proizvod rada postaje negativan.

faza 1 faza 2

faza 3

9. Precizno označi faze proizvodnje na slici desno. Kakav je meĎudnos krivulja graničnog i prosječnog troška u tim fazama, te kako se kreće ukupna proizvodnja? U kojoj će se fazi ostvariti optimalna razina proizvodnje? Zašto se ne isplati proizvoditi u 3. fazi? Optimalna razina proizvodnje ostvariti će se u 2. fazi. 10. Tko su predstavnici ponude, a tko predstavnici potražnje u nacionalnom gospodarstvu? Iz čega se izvodi funkcija ponude, a iz čega funkcija potražnje?

11. Što čini agregatnu ponudu, a što agregatnu potražnju u zemlji? Što se dobije grafičkim prikazom tih dviju krivulja kao rješenje modela?

6
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Agregatna ponuda (AS) predstavlja ukupnu količinu proizvoda i usluga koje poduzeća neke države proizvode u odreĎenom vremenskom razdoblju. Na nju utječu razina cijena i troškovi, potencijalna proizvodnja i faktori proizvodnje. Agregatna potražnja (AD) predstavlja ukupnu količinu proizvoda i usluga koju su različiti sektori u ekonomiji spremni potrošiti u odreĎenom razdoblju. Na nju utječu novac, porezi i potrošnja države i ostalo. Grafičkim prikazom tih dviju krivulja odreĎuje se agregatna proizvodnja i razina cijena u nekoj zemlji. 12. Nabroji temeljne makroekonomske ciljeve i navedi pomoću kojih pokazatelja mjerimo? (pomoći si s lekcijom 9) Gospodarski rast podiže životni standard mjeren dohotkom ili proizvodom (ou tput, GDP, GNP). Gospodarski rast se postiže proširenjem prirodnih resursa (osvajanja, ratovi,…), razvojem tehnologije i proširenjem znanja i većom proizvodnjom kapitalnih dobara (smanjenje sadašnje potrošnje radi veće potrošnje u budućnosti). Puna zaposlenost svih raspoloživih resursa i veća iskoristivost, jer su gubitak posla i dohotka veliki problemi, a time se gubi proizvod i smanjuje bogatstvo društva. Stabilnost cijena, bitan cilj, jer inflacija ne stvara dobru klimu za poduzetništvo. Nestabilnost cijena može dovesti do većih gospodarskih poremećaja, pa i do gospodarske krize. Sukob meĎu ekonomskim ciljevima je moguć, jer ostvarivanje jednog cilja može negativno utjecati na jedan ili više ostalih ciljeva.

13. Nabroj temeljne mikroekonomske ciljeve. Ekonomska učinkovitost uz što manje ograničenih ekonomskih resursa proizvesti što više dobara i usluga Pravedna raspodjela poštena raspodjela dohotka ili proizvoda meĎu pojedincima u društvu
-pravednost se promatra kroz pravednost jednakih prilika a ne samo kroz raspodjelu

rezultata Ekonomska sloboda pravo na vlastite proizvodne resurse i njihovu uporabu. Ek. sloboda se može ograni-čiti samo ako aktivnosti pojedinca štete drugima. 14. Objasni efekt supstitucije i efekt dohotka koje odražava oblik krivulje potražnj e Efekt supstitucije nastaje kad cijena jednog proizvoda raste pa ga potrošači nastoje supstituirati s jeftinijim proizvodom kako bi na istoj razini zadovoljili svoje potrebe.

7
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Efekt dohotka nam govori da smanjenje cijena dobra pove ćava kupovnu moć odreĎenog dohotka. 15. Ograničenja poduzeću u proizvodnji. Ograničenja u proizvodnji: inputi mogu biti rijetki ili cjenovno varirati, lokacija, mogućnosti plasmana i prijetnja nedovoljnog iskorištenja kapaciteta, raspoloživost tehnologije, oprema koja osigurava optimalna proizvodnju pri najnižim troškovima, odreĎene djelatnosti: determinirana tehnološka baza...
višak ponude

16. Objasni situaciju na slici desno, nastalu kao posljedica državne intervencije u cijene poljoprivrednih proizvoda! Slika prikazuje ravnotežu ponude i potražnje. Primjer, ako se tržišna cijena dotičnog proizvoda poveća na četiri novčane jedinice doći će do viška ponude, jer se za

četiri novčane jedinice potražuju dva proizvoda, a nudi pet proizvoda . Razlika izmeĎu ponude i potražnje su tri proizvoda viška na strani ponude. Da bi se ovi viškovi na strani ponude eliminirali, proizvoĎači moraju sniziti cijene svojih proizvoda . 17. Što je potrošačev, a što proizvoĎačev probitak? Potrošačev probitak je razlika izmeĎu maksimalnog iznosa kojeg je potrošač spreman platiti za neko dobro i cijene koju on plaća za to dobro. ProizvoĎačev probitak je vrijednost koju ostvaruje proizvoĎač prodajom proizvoda iznad njihove cijene koštanja. 18. Što je tržišni probitak, a što efikasnost tržišnog probitka? Kada se javlja gubitak blagostanja? Tržišni probitak ili višak od razmjene predstavlja sumu potrošačeva i proizvoĎačeva probitka. Efikasnost tržišnog probitka jest kad je tržište u ravnoteži te se ostvaruje maksimalno mogući tržišni probitak i proizvoĎača i potrošača (probitak od r azmjene). Ukoliko se uspostavi cijena ispod ili iznad ravnote žne stvaraju se neefikasnosti, smanjuje se i potrošačev i proizvoĎačev, a time i ukupni tržišni probitak te se javlja gubitak blagostanja (mrtvi gubitak). 19. Dani su podaci o zapošljavanju radnika u proizvodnom pogonu automobilske industrije i razini ukupne proizvodnje. Ulaganje kapitala – strojevi i know-how – fiksno je za sve razine proizvodnje pa ga u ovoj tablici izostavljamo. Izračunaj granični proizvod faktora rada, prosječan proizvod za sve razine proizvodnje te ih unesi u tablicu.

8
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

broj zaposlenih radnika 0 1 2 3 4 5 6 7

ukupna godišnja proizvodnja

granični proizvod godišnje 0 30 25 20 15 10 5 5

prosječni proizvod godišnje 0 30 27,5 25 22,5 20 15,8 12,9

0 30 55 75 90 100 95 90

20. Dana je situacija kao na slici:

igračke

0

Ako je količina proizvodnih mogućnosti neke zemlje predstavljena krivuljom Q1, a Q3=3.000 pritom se stvarno gospodarstvo nalazi u situaciji koju predstavlja točka G, zaključujemo da G Q1=2.500 Q4=3.500 a) to nije realna situacija Q2=1.500 b) gospodarstvo ne zapošljava dane proizvodne faktore u poljoprivredni proizvodi potpunosti

I.

II. Ako je količina proizvodnih mogućnosti neke zemlje predstavljena krivuljom Q2, a stvarno gospodarstvo nalazi se u situaciji koju predstavlja točka G, zaključujemo da a) to nije realna situacija b) gospodarstvo ne zapošljava dane proizvodne faktore u potpunosti

III. DoĎe li istovremeno do rasta razine tehnološkog znanja i do povećanja raspoloživih proizvodnih faktora, proizvodne mogućnosti će se pomaknuti s razine Q1 na razinu: a) Q2 b) Q3 c) Q4

IV. DoĎe samo površin moguć pomak početn razinu:

21. Cjenovna elastičnost potražnje za kivijem, krafnama i puderom navedena je u slijedećoj tablici. Upiši u treću kolonu kakva je potražnja za navedenim proizvodima elastična, jedinično elastična ili neelastična?

9
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Proizvod (u kg) Elastičnost potražnje Kivi Krafna Puder (-) 1,8 (-) 0,7 (-) 2,3

Interpretacija ___jedinično elastična_______ ___neelastična_____________ _____ elastična____________

22. Označi na grafikonu desno kako će se pomicati krivulja tržišne potražnje za normalnim dobrom, ako cijena supstituta / komplementa pada / raste. S porastom dohotka krivulja će se pomaknuti udesno, a smanjenjem dohotka krivulja će se pomaknuti ulijevo. 23. Označi na grafikonu kako će se kretati krivulja ponude, ukoliko troškovi proizvodnje dobra padaju / rastu. Porast ponude uzrokuje pomak krivulje ponude udesno. Smanjenje ponude uzrokuje pomak krivulje ponude ulijevo. 24. Nabroj nedostatke sustava slobodnog tržišnog gospodarstva i ukratko ih opiši! Negativne nuspojave slobodnog tržišnog gospodarstva koje je potrebno suzbiti ili maksimalno ublažiti su ograničenja tržišne utakmice, konjunkturna kretanja, strukturne razlike, socijalne nejednakosti i eksternalije. 25. Tri funkcije cijena u tržišnom gospodarstvu. Koordinacijska (alokacijska): koordinira ponudu i potražnju i usmjerava proizvodnju prema potrebama. Selekcijska: dijeli tržišne sudionike u grupe koje je prihvaćaju i one koji izlaze s tržišta. Indikacijska (distributivna): pokazuje koliko je neko dobro oskudno ili obilno. 26. Pojasni konjunkturna kretanja kao nedostatak sustava slobodnog tržišnog gospodarstva! Pojedinačna društva i kućanstva reagiraju na konjunkturu tako da donose odluke koje djeluju prociklički odnosno vode u istom smjeru kao i faza ciklusa: a) u vrijeme inflacije kućanstva manje štede, kupuju više, a poduzeća investiraju uslijed rastuće potražnje. Rast cijena se pospješuje. b) u vrijeme recesije i prijetećoj nezaposlenosti kućanstva štede i smanjuju izdatke iz straha, a

10
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

poduzeća manje investiraju, zbog smanjene potražnje za njihovim proizvodima. Recesija se pojačava. 27. Pojasni strukturne razlike kao nedostatak sustava slobodnog tržišnog gospodarstva! Gospodarstvo se ne razvija niti jednakim tempom niti jednoobrazno – razlike u regijama i po granama. Uloga države: ujednačiti razvoj, odrediti razvojne ciljeve i politike prema svakoj regiji i grani. 28. Pojasni socijalne nejednakosti kao nedostatak sustava slobodnog tržišnog gospodarstva! Socijalne su razlike izmeĎu rada i kapitala kao izvora dohotka, te razlike izmeĎu radnih sposobnosti i osobnih potreba. Uloga države: otkloniti ili ublažiti nejednakosti u dohocima. 29. Što su eksternalije? Kakve vrste eksternalija poznajemo? Navedi primjere. Eksternalije su indirektni učinci kojim poduzeće utječe na okolinu. Mogu biti pozitivni i negativni. Primjer negativnih: zagaĎenje okoliša, štetni otpad. Primjer pozitivnih: obnova

staroga npr. dvorca. 30. Tri karakteristike ravnotežne cijene u sustavu savršene konkurencije. Uspostavlja se sama zahvaljujući potpunoj konkurenciji; tržište se regulira automatski. Takva je da najveći broj ponuĎača i potražitelja može ispuniti svoje planove, Stabilna je, jer je nitko u toj situaciji ne želi promijeniti: svaka promjena znači pogoršanje tržišnog rezultata. 31. Navedi temeljne odrednice sustava savršene konkurencije. Slobodno tržište dijeli ponudu dobara onim kupcima koji su za nj spremni platiti najviše cijene te dijeli potražnju za dobrom onim proizvoĎačima koji su sposobni je proizvesti uz najniže troškove. Temeljne odrednice su: atomiziranost ponude i potražnje, homogenost robe, stanje potpune informiranosti, lakoća ulaska i izlaska iz neke gospodarske grane, nema tajnih sporazuma izmeĎu proizvoĎača, pritiska, nasilja ili drugog kriminalnog djelovanja. 32. Navedi i ukratko objasni 4 osnovne tržišne strukture. Monopol je takva tržišna situacija u kojoj na tržištu postoji samo jedno poduzeće koje proizvodi ili nudi odreĎeni proizvod. Savršena konkurencija je stanje na tržištu u kojem postoji mnogo proizvoĎača koji proizvode identičan (homogen) proizvod i od kojih niti jedan nema značajniji udio u prodanim količinama. Oligopol je tržišna situacija u kojoj posluje nekoliko proizvoĎača, pritom “član” oligopola ima takav tržišni udio da njegov porast dobiti uzrokuje značajan pad dobiti kod konkurencije.

11
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Monopolistička konkurencija tj. polipol je oblik tržišta na kojem postoji veliki broj poduzeća koja proizvode slične proizvode. 33. Što je tržišna moć i kako se mjeri? Tržišna moć je stupanj kontrole što ga jedno poduzeće ili odreĎen, manji, broj poduzeća ima nad cijenom i odlukama o količine proizvodnje u nekom gospodarskom sektoru. Koeficijent koncentracije 4 poduzeća je mjera tržišne moći, pokazuje postotak od ukupne proizvodnje nekog sektora koji otpada na četiri najveća poduzeća u tom sektoru.

34. Glavni uzroci nepotpune konkurencije? Glavni uzroci nepotpune konkurencije su prepreke konkurenciji, troškovni uvjeti, posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika, patentna prava i mala veličina tržišta. 35. Što je monopol? Monopol je takva tržišna situacija u kojoj na tržištu postoji samo jedno poduzeće koje proizvodi ili nudi odreĎeni proizvod. S obzirom da je poduzeće jedini proizvoĎač, proizvod koji se nudi nema supstitute, a stupanj kontrole tržišta pa i cijena od strane monopolskog poduzeća je vrlo velik - stječe ekstra profit. 36. Što je savršena konkrencija? Savršena konkurencija je stanje na tržištu u kojem postoji mnogo proizvoĎača koji proizvode identičan (homogen) proizvod i od kojih niti jedan nema značajniji udio u prodanim količinama. Cijena takvih proizvoda formira se na temelju ponude i potražnje na tržištu, odnosno niti jedno od postojećih poduzeća nije dovoljno veliko da bi moglo utjecati na formiranje prodajne cijene. 37. Što je oligopol? Koje vrste oligopola postoje i koje strategije ponašanja oligopolista? Oligopol je tržišna situacija u kojoj posluje nekoliko proizvoĎača, pritom “član” oligopola ima takav tržišni udio da njegov porast dobiti uzrokuje značajan pad dobiti kod konkurencije. Strategije u ponašanju oligopolista su defanzivna strategija (želi samo zadržati tržišni udio; ako se svi oligopolisti jednako ponašaju, nema tržišne utakmice) i ofanzivna strategija (cilj politike prodaje je povećanje tržišnog udjela; uspije li jedan ponuĎač povećati svoj tržišni udio, ugrozit će defanzivnu obrambenu strategiju drugih ponuĎača; oni mogu reagirati kroz svoj instrumentarij prodajne politike (protumjerama)). Oligopol se dijeli na čisti oligopol (lako supstituiranje proizvoda koji su homogeni) i diferencirani oligopol (različiti proizvodi, ali iste namjene, razlikuju se po cijeni, kvaliteti, dizajnu, ambalaži, načinu uporabe, promocii).

12
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

38. Što je monopolistička konkurencija? Navedi primjere. Monopolistička konkurencija je oblik tržišta na kojem postoji veliki broj poduzeća koja proizvode slične proizvode. Monopolistička konkurencija je česta u uslužnom sektoru gospodarstva, primjerice, trgovina na malo, frizerski saloni, kozmetički saloni i slične, ali ne identične usluge ili proizvodi, mini - pekare, postolari, kemijske čistione i praone rublja.

39. Funkcije novca? Funkcije novca su mjera vrijednosti odnosno sredstvo obračuna, sredstvo plaćanja, sredstvo očuvanja vrijednosti (štednje) i meĎunarodno sredstvo plaćanja ukoliko je valuta konvertibilna. 40. Što je kamatna stopa? Kamatna stopa je trošak posuĎivanja novca izražen kao postotak od posuĎene svote koji se mora platiti u odreĎenom razdoblju tj. cijena novca. 41. Zašto postoji potražnja za novcem? Potražnja za novcem postoji zbog transakcijskih potreba i želje da se dio imovine drži u likvidnom obliku. Transakcijska potražnja predstavlja potrebu za novcem subjekata u društvu zbog želje za obavljanjem neke transakcije. Špekulacijska potražnja predstavljena je potrebom pojedinaca za novcem radi štednje i prinosa na štednju (čuvanja vrijednosti). Budući da novac samo po sebi ne donosi kamate, transakcijska potražnja za novcem bit će osjetljiva na trošak držanja novca, pa će porast kamatnih stopa dovesti do smanjenja transakcijske potražnje za novcem. 42. Što je bankarstvo s djelomičnim rezervama? Što je multiplikator novčane ponude? Začetke bankarstva označava početak posudbe do tad čuvanog zlata onima kojima je bilo potrebno radi poslovnih poduhvata, a prilika je prepoznata u činjenici da ne povlači svi deponenti istodobno svoje uloge (znači, dio zlata se može investirati i na tome zaraditi) . Takvo bankarstvo s djelomičnim rezervama je općeprihvaćeno u svijetu, a obvezne rezerve, koje banke deponiraju za svaki kredit, omogućuju središnjim bankama da kontroliraju ponudu novca. 43. Što su zadaci središnje banke? Zadaci središnje banke: stvara novac “ex nihilo” (primarna emisija novca), upravlja monetarnom politikom, s ciljem osiguranja potrebne količine novca u gospodarstvu te

13
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

odgovara za stabilnost valute i cijena, nadgleda rad poslovnih banaka (prudencijalna, bonitetna i dr. vrste kontrola) i služi kao banka za poslovne banke, “posljednje utočište” . 44. Što je monetarna politika, ekspanzivna i rekstriktivna? Monetarna politika podrazumijeva mjere koje provodi središnja banka, a odnose se na reguliranje novčane mase, uvjete kreditiranja, kamatne stope i čime se utječe na gospodarska kretanja (proizvodnju, zaposlenost i inflaciju). Ekspanzivna monetarna politika pokušava pokrenuti ekonomiju kanalizirajući što više štednje prema investicijama. Restriktivna monetarna politika pokušava smanjiti inflatorne pritiske smanjujući potražnju za potrošačkim kreditima i investicijama. 45. Tri najvažnija instrumenta monetarne politike središnje banke i kratko objasni. Eskontna (diskontna) stopa: propisuje visinu stope temeljem koje se poslovno bankarstvo zadužuje kod centralne banke. Operacije otvorenog tržišta: U cilju povećanja svoje likvidnosti, kupuje vrijednosne papire (obveznice). Ukoliko se u opticaju naĎe previše novca, centralna banka prodaje vrij ednosne papire te tako smanjuje opseg novca u opticaju. Obvezna rezerva: iznos novčanih sredstava koji poslovna banka ima na računu kod centralne banke i taj iznos predstavlja zakonsku obvezu. Visinu toga iznosa odreĎuje centralna banka. Osnovna funkcija je ograničavanje procesa multiplikacije depozita i kreditne ekspanzije. 46. Što je institucionalni sektor nekog gospodarstva i koji su tri najvažnija sektora? Institucionalni sektor je skup svih gospodarskih subjekata koji obavljaju homogene ekonomske transakcije. Institucionalni sektori jednog nacionalnog gospodarstva su: gospodarska poduzeća (sektor proizvodnje), država i stanovništvo organizirano u kućanstva (sektor potrošnje). 47. Ispiši formulu bilance plaćanja i objasni pojedine simbole. (E – U) + (TRi + TRg )= - ΔL    (E – U) = saldo vanjskotrgovinske bilance (TRi + TRg ) = bilanca tekućih transfera - ΔL = bilanca kapitalnih transakcija

48. Kako se financira deficit / suficit u bilanci tekućih transkacija? Prikaži simbolima. Suficit bilance tekućih transakcija može se plasirati u povećanje neto izvoza kapitala ΔK ili u povećanje deviznih rezervi Δ RI.

14
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Deficit bilance tekućih transakcija može se financirati smanjenjem neto – izvoza kapitala ΔK (povećanjem neto – uvoza kapitala) i smanjenjem deviznih rezervi ΔRI. (E – U) + (TRi + TRg )= - ΔL (E – U) + (TRi + TRg )= ΔK + ΔRI 49. Kako se financiraju investicije u otvorenom gospodarstvu? Prikaži simbolima. Iz identiteta procesa akumulacije slijedi I = O + S + B + ΔL iz čega slijedi da se bruto investicije financiraju štednjom svih sektora: proizvodnje O, stanovništva S, države B te porastom neto – zaduženosti prema inozemstvu (porastom neto – uvoza kapitala i smanjenjem deviznih rezervi). 50. Što se dogaĎa s gospodarskom aktivnošću, ako se povećavaju rashodi države iznad razine njenih prihoda, u situaciji u kojoj proizvodni faktori nisu u potpunosti zaposleni? ProizvoĎači će dobiti više novčanih sredstava pa će oni angažirati više proizvodnih faktora, pa će se povećati proizvodnja i zaposlenost, a time i dohodak zaposlenih faktora, ukratko oživjet će gospodarska aktivnost. Iz toga slijedi preporuka za gospodarsku politiku: u situaciji nezaposlenosti proizvodnih faktora treba povećavati javne rashode. 51. Što se dogaĎa u gospodarstvu neke zemlje u situaciji kad je razina investicija veća od razine štednje? ProizvoĎači dobivaju manje novca nego prije, pa na tržištu proizvodnih faktora angažiraju manje proizvodnih faktora, čiji se onda dohoci smanjuju pa raste nezaposlenost, pa se smanjuje proizvodnja, što će smanjiti i štednju i investicije u novom ciklusu. 52. Kako se financira država, te što čini njenu potrošnju G? Kako se naziva saldo prihoda i rashoda države? Državna potrošnja (G) su plaćanja države za proizvode i usluge ili investicije države u opremu i kapacitete. Porezi koje plaćaju graĎani i poduzeća troše se na proizvode i usluge koje kupuje država ili se vraćaju pojedincima kroz transferna plaćanja. Iz jednadžbe B = Tn – G slijedi:   ukoliko je Tn > G slijedi B > 0 saldo pozitivan - budžetski suficit ukoliko je Tn < G slijedi B < 0 saldo negativan - budžetski deficit

15
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

53. Kako glasi i kako se izvodi jednadžba opće ravnoteže u otvorenom gospodarstvu? Što je primarna i finalna raspodjela? Objasni simbole.

T ind + T dir + TRg = G + Tr + B + Gu (W + TR + TRi)+ T ind + T dir + TRg = C + S + Tdir + Cu+ G + TR + B + Gu odnosno W + TRi+ T ind + TRg = S + Ct+ B + Gt W + TRi+ T ind + TRg = S + Ct+ B + Gt W + O + Tind + M = C + I + G + E Jednadžba pokazuje da je primarna raspodjela vrijednosti dodane u procesu proizvodnje jednaka rashodima domaćih sektora finalne uporabe korigiranim razlikom izmeĎu izvoza domaće robe i usluga i uvoza inozemnih roba i usluga. 54. Ispiši i objasni formulu bruto domaćeg proizvoda. Y = (Ct+It+Gt ) + (E – U) Domaći proizvod u zemlji jednak je finalnoj uporabi roba i usluga, domaćih i uvoznih, korigiranih za saldo vanjskotrgovinske bilance. 55. Ulazi li porez na dodanu vrijednost u iznos bruto domaćeg proizvoda? Da 56. Dopuni jednakost: Bruto domaći proizvod - dohoci inozemnih rezidenata u tuzemstvu + dohoci domaćih rezidenata u inozemstvu = ? bruto nacionalni proizvod 57. Dopuni jednakost: Bruto nacionalni proizvod – amortizacija = ? neto nacionalni proizvod

58. Nabroj faktore ekonomskog rasta! Sposobnost ljudi (ponuda rada, obrazovanje, disciplina, motivacija), prirodna bogatstva (zemlja, minerali, goriva, kvaliteta okolišta), tvorba kapitala (strojevi, ceste, tvornice), i tehnologija (znanost, tehnika, management, poduzetništvo). 59. Što je prirodna stopa nezaposlenosti i koja su dva značajna razloga nezaposlenosti, osim recesije?

16
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Prirodna stopa nezaposlenosti je najniža održiva stopa nezaposlenosti koja se može postići u postojećim uvjetima. Jedan od razloga nastanka nezaposlenosti je vrijeme koje je potrebno radnicima da pronaĎu posao koji će odgovarati njihovim sposobnostima, obrazovanju i željama. Drugi razlog postojanja nezaposlenosti je Zakon o minimalnim nadnicama koji povećava ponudu rada i smanjuje potražnju za radom. Treći razlog postojanja nezaposlenosti je tržišna moć sindikata. 60. Dopuni jednakost: Bruto nacionalni proizvod u tržišnim cijenama - indirektni porezi + subvencije = ? nacionalni dohodak 61. Dopuni jednakost: Bruto nacionalni proizvod u tržišnim cijenama – amortizacija = ? indirektni porezi + subvencije = neto nacionalni proizvod u cijenama proizvodnih faktora ili nacionalni dohodak neto nacionalni proizvod 62. Što su poslovni ciklusi i koje su obilježja karakterističnih faza? Poslovni ciklusi (Business Cycle) ili konjunkturni ciklusi - predstavljaju rastuća i padajuća kretanja ekonomskih aktivnosti koja se dešavaju oko trenda rasta. Poslovni ciklusi predstavljaju amplitudno kretanje ukupne nacionalne proizvodnje i zaposlenosti koje traje od 2 do 10 godina. Dno i vrh su točke obrata u poslovnom ciklusu. Dno predstavlja najnižu točku poslovnog ciklusa. Vrh je najviša točka poslovnog ciklusa. Ekspanzija je etapa rasta ekonomskih aktivnosti, prezentira se kao velik skok u proizvodnji tijekom najmanje dva kvartala. Recesija je etapa koja se definira kao razdoblje u kojem GDP pada uzastopno barem dva kvartala. Depresija je duboka recesija. 63. Karakteristike recesije? Koje su preporuke ekonomskoj politici u slučaju recesije – fiskalnoj i monetarnoj? Smanjivanje kupovina stanovništva, rast zaliha, smanjivanje investicija, smanjenje potražnje za radom, smanjivanje cijena sirovina i općenito usporavanje inflacije, pad profita poduzeća, smanjivanje kamatne stope. 64. Kako viši devizni tečaj vanjskotrgovinsku bilancu? Visoka razina deviznog tečaja domaće valute ima svoje prednosti kao i nedostatke. Izbor nacionalne valute djeluje na uvoz i izvoz odnosno

17
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

optimalne visine deviznog tečaja ovisi o stadiju u kojem se nacionalna ekonomija nalazi . I jedan i drugi pristup mogu biti opravdani ovisno o stadiju nacionalne ekonomije. Viši devizni tečaj: inozemna valuta je jeftinija, pa je uvoz j eftiniji (uvozne cijene su niže); niže uvozne cijene održavaju inflaciju niskom, a znače istodobno i jaču inozemnu konkurenciju na domaćem tržištu; visoka razina deviznog tečaja stimulira uvoz i destimulira izvoz - može uzrokovati visoke trgovinske deficite; aprecijacija deviznog tečaja = rast odnosno precijenjenost deviznog tečaja . 65. Objasni pozadinu politike administartivnog odreĎivanja tečaja nacionalne valute na apreciranoj (precijenjenoj) razini. Zemlje u razvoju vode politiku precijenjenog tečaja nacionalne valute, tako što devizni tečaj fiksiraju na razini nižoj od ravnotežne. Svaka intervencija države na tržištu znači preraspodjelu dohotka, ovdje: na štetu izvoznika, u korist uvoznika. Slijedeca posljedica je razvoj nelegalnog tržišta deviza s cijenom višom od ne samo administrativne nego i od ravnotežne razine. Što je potražnja za devizama neelastičnija, to je cijena na crnom tržištu veća. 66. Nabroj dobitke od meĎunarodne trgovine Specijalizacija i ekonomija masovne proizvodnje – niži proizvodni troškovi; raznolikost izbora; povećana konkurentnost; zamašnjak gospodarskog rasta; neekonomski dobici : transfer znanja i kulture. 67. Koji su supstituti meĎunarodnoj trgovini te pojasni njihovu mobilnost proizvodnih faktora rad i kapital (pogledati shemu u word dokumentu)? Vanjska trgovina je suptitut slobodnom kretanju radne snage i kapitala, vrijedi i obrnuto. Radna snaga ima ograničenje u kretanju (razvijene zemlje vode restriktivnu imigracijsku politiku zbog zaštite visine postojećih plaća). Kapital ima gotovo potpunu slobodu kretanja. 68. Tri vrste tijekova kapitala u svjetskom gospodarstvu. Koje su i zašto najpoželjnije hrvatskom gospodarstvu, a ne neke druge vrste investicija? Tijekovi kapitala i radne snage su supstitut svjetskoj trgovini. Tijekove kapitala predstavljaju multinacionalne korporacije, portfolio investicije i kupnja financijske imovine (udjela u trgovačkim društvima) – ne generira novo zapošljavanje, proizvodnju i dohodak. 69. Koji su motori globalizacije potkraj XX. st. i početkom XXI. st.? Pogonska snaga globalizacije: globalna ponuda, konvergencija potražnje, tehnički napredak – promet i komunikacija, neoliberalna gospodarska politika – privatizacija i deregulacija.

18
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

70. Koja je najjednostavnija mjera globalizacije? Najjednostavnija mjera globalizacije je odnos izvoza i BDP-a neke zemlje - što je taj odnos viši, zemlja je otvorenija.

19
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

ZADACI 1. Država će stvaratelja negativnih eksternih efekata (primjerice, zagaĎivača okoliša) dodatno opteretiti davanjima da bi se tako, tržišnim mehanizmom, nastale društvene štete/troškovi internalizirali. Skiciraj efekte na ucrtanom grafikonu! cijena aluminija (u 000)

1 O

količina proizvedenog aluminija (u 000)

1

Označi: a) točku ravnoteže E1 s pripadnom ravnotežnom količinom na osi x, X1 te ravnotežnom cijenom na osi y, Y1, b) točku nove ravnoteže E2 s pripadnom ravnotežnom količinom na osi x, X2 te ravnotežnom cijenom na osi y, Y2, c) krivulju ponude S1 koja odražava privatne troškove te novu krivulju ponude S2 koja odražava društvene troškove, d) krivulju potražnje D e) strelicom: pomak odgovarajuće krivulje 2. U proteklom razdoblju ponuda i potražnja za sredstvom za pranje posuĎa „Čarli“, mijenjale su se na sljedeći način: cijena (u kn) 10 9 8 7 6 5 ponuĎena količina u 000 kom. (QS) 25 23 19 14 8 3 potraživana količina u 000 kom. (QD) 7 9 11 14 18 24

a) Nacrtajte na grafikonu krivulje ponude i potražnje te utvrdite ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. b) Što se dogaĎa s ravnotežnom cijenom, ukoliko se dohodak potrošača poveća za 20%, uz pretpostavku da je elastičnost troškova EI = 1? c) Što se dogaĎa s ravnotežnom cijenom, ukoliko se troškovi proizvodnje povećaju za 20% uslijed povećanja cijena sirovina, uz pretpostavku da je ET = 1? _________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

20

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

3. Slijedi kružna shema otvorenog gospodarstva.

novčani dohodak potrošača Proizvodnja (poduzetnici) Potrošnja (kućanstva) novčani izdaci za robe i usluge

Neto investicije

Štednja potrošača Financijske investicije

Opća potrošnja

Država Neto porezi

Izdaci za uvoz

Izvoz Inozemstvo

I. II. III.

Na isprekidane linije ispiši nazive sektora odnosno grupe subjekata otvorenog gospodarstva! Uz svaku od strelica upiši vrstu transakcije izmeĎu sektora, i to novčani tijek. Upiši tri vrste tržišta koje se mogu konstatirati na ovoj kružnoj shemi otvorenog gospodarstva: ________________Tržište proizvoda___________________ (1) ______Tržište proizvodnih čimbenika___________________ (2) __________Tržište kapitala___________________________ (3)

21
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

IV.

Slijedi tablica transakcija izmeĎu sektora otvorenog gospodarstva. potrošnja proizvodnja osobna opća G TR B Gu I _ _ _ Iu E TRi TRg ∆L akumulacija Inozemstvo

Proizvodnja Osobna potrošnja Opća

W Tind O M

C Tdir S Cu

Akumulacija Inozemstvo

Unesite u tablicu simbole i ispod tablice ispišite legendu za svaki simbol koji unesete G – opća potrošnja I – investicije E - izvoz Tri – inozemni transferi domaćem sektoru osobne potrošnje Tind – indirektni porezi O – štednja sektora proizvoĎača S – štednja potrošača B – budžet ∆L – neto porast zaduživanja u inozemstvu Cu – prihodi od prodaje proizvoda i usluga namijenjenih za finalnu potrošnju Gu – prihodi od prodaje proizvoda i usluga namijenjenih za opću potrošnju c) Ispiši formulu za izračun BDP! Y = (Ct+It+Gt ) + (E – U) 4. Zadana je funkcija potrošnje u gospodarstvu neke zemlje: C = 80 + 0,80 Y, gdje je Y = dohodak. a) Koliki je investicijski multiplikator?

b) Za koliko se promijenio dohodak nakon povećanja autonomnih investicija za 500?

8. U tablicama su dane količina proizvodnje dobara u nekoj zemlje u dvije godine i pripadne tržišne cijene.

22
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

I Z BO R PI T AN J A I Z AD AT AK A Z A I S P I T

Kretanje nominalnog BDP-a u jednoj zemlji u 2007. i 2008. Godina 2007 2008 Dobro A 5000 5100 Dobro B 1000 1200 Cijena A 10 12 Cijena B 20 20 BDP

Kretanje realnog BDP-a u jednoj zemlji u 2007. i 2008. Godina 2007 2008 Dobro A 5000 5100 Dobro B 1000 1200 Cijena A 10 10 Cijena B 20 18 BDP

a) Izračunaj stopu rasta nominalnog BDP-a. Zaokruži na dvije decimale.

b) Izračunaj stopu rasta realnog BDP-a. Zaokruži na dvije decimale.

c) Koliki je BDP deflator?

Sreća prati hrabre. Dobra priprema majka je uspjeha.

23
_________________________________________________________________________________ Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Ekonomije...  ;-)

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->