P. 1
LJUDSKA PRAVA - SKRIPTA

LJUDSKA PRAVA - SKRIPTA

|Views: 4,198|Likes:
Published by Sanel_Saneli_5499

More info:

Published by: Sanel_Saneli_5499 on Jan 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/30/2013

pdf

text

original

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

LJUDSKA PRAVA
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
16. OPĆE KARAKTERISTIKE LJP II GENERACIJE Lj.p. II generacije su ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ova prava se zovu pravima II generacije zbog toga što su: - vremenski kasnije nastala u odnosu na graĎanska i politička - različita su od prava I generacije jer su usmjerena prema drugim vrijednostima - kvalitetna dopuna pojma LjP koja pripadaju čovjeku Na ovaj način ova prava su pojmovno odvojena od graĎanskih i političkih prava kao prava drugog reda u hijerarhiji LjP, ujedno je riječ o novijim a samim tim i naprednijim pravima a i na ovaj način je olakšana obrada i razlikovanje LjP. U Teheranskoj proklamaciji naglašeno je da je puna realizacija graĎanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama. Ova prava nisu privukla adekvatnu pažnju Ujedinjenih nacija pa su iste pozvane da porade na njihovoj realizaciji. To je učinjeno i ova prava se spominju uvijek zajedno kao skup prava i sloboda koje ljudi trebaju uživati bez ikakve diskriminacije. Ova prava su karakteristična po tome što su za razliku od prava I generacije koja se u odnosu prema državi odreĎuju negativno, postavljaju zahtjev nečinjenja, granicu i načine na koje se država može zakonito uplitati u prava i slobode graĎana, traže suprotno, aktivan odnos države, postavljajući pred nju zahtjev za činjenjem za stvaranjem ukupnih ekonomskih i političkih pretpostavki i usvajanje efikasnih mjera za njihovo ostvarivanje. Sva tri dokumenta regionalnih organizacija sadrže odredbe o ovim pravima, to jest ova prava su sastavni dio kako Afričke povelje prava čovjeka i naroda tako i Američke konvencije o pravima čovjeka. Evropska povelja sadrži samo graĎanska i politička prava i njihovu zaštitu ali su prava II generacije priznata i zaštićena u Evropskoj socijalnoj povelji. Cilj ovih prava je stvoriti uvjete koji bi ljudskom biću omogućili uživanje bez straha i bjede u istim a samim tim osigurali egzistenciju. Uživanje ovih prava treba da bude dostupno svim graĎanima bez ikakvih ograničenja a posebno je naglašena ravnopravnost spolova u pogledu uživanja ovih prava. NerazraĎena ekonomska i socijalna prava - pravo na rad - pravo na obrazovanje - pravo na zdravlje - pravo na zaštitu i usluge - pravo na kulturu RazraĎena ekonomska, socijalna i kulturna prava - pravo na rad - pravo na pravične i povoljne uvjete rada - pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad jednake vrijednosti - Pravo na sigurnije i zdrave uvjete rada - Pravo na napredovanje u skladu sa godinama staža - Pravo na odmor razumno ograničenje radnog vremena i povremena plaćena odsustva - Pravo na organiziranje i štrajka - Pravo na socijalnu sigurnost - Pravo na obrazovanje - Pravo roditelja na moralni i vjersko odgoj djece - I drugo Dokumenti koji se odnose na ova prava su - univerzalna deklaracija - meĎunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena - konvencije i preporuke MOR-a i UNESCO-a dokumenti koji direktno obraĎuju ova prava su prva 2 a ostali se odnose na zabranu diskriminacije.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
17. PRAVO NA RAD Pravo na rad definira se kao pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zaraĎivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. Ovo pravo podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja. Slijedeći meĎunarodni instrumenti sadrže ovo pravo: - univerzalna deklaracija o ljudskim pravima - meĎunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena - dokumenti MOR-a Države članice obvezne su poduzimati mjere koje dovode do punog ostvarenja ovog prava. One to rade kroz politiku zapošljavanja. Prilikom odreĎivanja ove politike vodi se računa o stepenu ekonomskog razvoja, a kod provoĎenja biraju se načini koji odgovaraju nacionalnim uvjetima i običajima. Planiranje politike zapošljavanja treba da uzme u obzir ukupnu populaciju u državi, mogućnosti radnog angažmana mladih, hendikepiranih, marginaliziranih dijelova populacije, osnaživanje neformalnog sektora i malih poduzeća. Da vodi računa o oblicima meĎunarodne ekonomske suradnje. Uz pravo na rad vezana su i slijedeća prava: - pravo na povoljne i pravične uvjhete rada i naknadu - pravo na jednaku plaću za jednak rad - pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor Pravo na pravične i povoljne uvjete za rad podrazumijeva nagradu koja se minimalno osigurava svim radnicima, pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti, posebno garanciju ženama da uvjeti njihovog rada nisu gori od uvjeta koje koriste muškarci i primanje iste nagrade kao muškarci za isti rad, pristojan život za radnike i njihove obitelji, higijensko-tehničku zaštitu na radu, jednake mogućnosti za napredovanje, pravo na odmor, razonodu, pravo za naknadu za praznike itd. Zaštita radnika na poslu bila je jedna od prvih oblasti reguliranja prava radnika na meĎunarodnoj razini. Zaštita radne okoline takoĎer je predmet reguliranja. Pravo na povoljnu i pravičnu naknadu je veoma fleksibilno u svom tumačenju i u direktnoj je zavisnosti od ekonomskih i socijalnih uvjeta u svakoj zemlji. Kod ovog prava ne postoji jedinstven standard i mogućnost njegove realizacije. Prva Konvencija koju je usvojio MOR o minimalnoj naknadi obvezivala je države članice da ustanove i održavaju metode kojima se odreĎuju najniže plaće radnika u industriji i trgovini a kasnije i u poljoprivredi, uz učešće predstavnika radnika i poslodavaca. Donesena je i Konvemcija s posebnim osvrtom na zemlje u razvoju. Pravo na jednaku plaću za jednak rad odnosi se na tzabranu spolne diskriminacije. MOR je donio Konvenciju o jednakom nagraĎivanju muškatqaca i žena za rad iste vrijednosti. Konvencija obvezuje drćžave članice da podstiču primjenu ovog prava raznim metodama – putem nacionalnog zakonodavstva, kolektivnim ugovorima i slično. MOR je usmjerio svoje aktivnosti i u pogledu zaštite plaća od zlouporabe (obveza kupovanja od poslodavaca) Pravo na ograničenje broja radnih sati i na odmor, ovo pravo je jedan od ciljeva MOR i sadržan je u Ustavu istog. MOR je usvojio razne konvencije po pitanju ovog prava na primjer: - konvencija o primjeni sedmičnog odmora - Preporuka o korištenju slobodnog vremena - Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru itd. 18. SINDIKALNA PRAVA I SLOBODE Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat, da se učlani u sindikat po svom izboru, uz uvjet da sa su pravila sindikata unaprijed utvrĎena u cilju zaštite i unapreĎenja ekonomskih i socijalnih interesa. Sindikatima pripada pravo na slobodno obavljanje djelatnosti. Ograničenja su moguća samo na temelju zakona , u interesima nacionalne sigurnosti i radi zaštite prava i sloboda drugih. Zakonska ograničenja su moguća kod pripadnika oružanih snaga, policije i državne uprave. Sindikalna sloboda je takoĎer jedan od ciljeva upisanih u Ustav MOR-a.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Konvencija o sindikalnoj slobodi i zaštiti sindikalnih prava je jedan od temeljnih dokumenata MOR-a. Ova konvencija predviĎa razna prava iz oblasti sindikalnih sloboda: - pravo na organizaciju - pravo na pristupanje bez diskriminacije - pravo da osnuju i pridruže se sindikatu kojem žele - zabranjeno je prisiljavanje na smo jedan sindikat i drugo Konvencija o primjeni načela prava organiziranja i kolektivnog pregovaranja ima za cilj zaštitu sindikalnih prava od poslodavaca i njihovih organizacija, zaštitu radnika od diskriminacije po osnovu pripadanja sindikatu. Članicama je ostavljena slobodu u primjeni ovih odredbi na vojsku i policiju. 19. PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOST Ovo pravo ima za cilj da osigura socijalnu sigurnost svakoj osobi, a posebno u slučajevima bolesti, nezaposlenosti, nesposobnosti, udovištva, starosti ili drugog manjka sredstava za život. Mor je donio Konvenciju o minimalnim normama socijalne sigurnosti. Ova konvencija se odnosi na granu socijalne sigurnosti i svaku državu ugovornicu obvezuje prihvaćanje u najmanje 3 oblasti. U pogledu osoba to je: - najmanje 50 % ukupno zaposlenih - odreĎene kategorije aktivnog stanovništva u iznosu od 20% - sve stanovnike čije je imovno stanje ispod minimuma. Zaštita porodice, zaposlene majke i djeteta Društvo je obvezno na što širu pomoć i zaštitu obitelji posebno u vremenu u kojem na obitelji leži odgovornost za izdržavanje i odgajanje djece. MOR je donio razne dokumente i Konvencije kojima je regulirano ovo pravo. Zaštita obitelji podrazumijeva pravo na standard koji je dovoljan pojedincu i njegovoj obitelji da ne oskudijeva u osnovnim potrebama kao što su hrana, odjeća, smještaj, te uvjeti života. Kod zapošljavanja žena koje imaju porodične obveze treba biti bez ikakve diskriminacije, a da bi se uskladilo porodično i radno države trebaju organizirati različite službe i servise. Pravo na najbolje postizanje najboljeg fizičkog i mentalnog zdravlja Ovo pravo se realizira kroz obvezu država da poduzimaju mjere za smanjenje broja mrtvoroĎene djece i smrtnosti djece kao i stvaranje uvjeta za zdrav pomladak da poboljša sve vidove higijene sredine, da sprječava i liječi epidemična, endemična, profesionalna i druga oboljenja i da svima osigura ljekarske usluge i pomoć u bolesti. Ovo pravo podrazumijeva izgraĎen, efikasan, svima dostupan zdravstveni sistem. Realiziranje ovog prava ostaje na razini težnje i dugoročnih razvojnih i polit ičkih ciljeva. 20. PRAVO NA OBRAZOVANJE Pravo na obrazovanje priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ličnosti i dostojanstva. Obrazovanjem se pojačava svijest i potreba poštovanja LP i temeljnih sloboda. Realiziranje ovog prava podrazumijeva osnovne principe kao što su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima, obvezno uvoĎenje besplatnog osnovnog školovanja, a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg školovanja. Države treba da razvijaju školsku mrežu na svim stepenima, da omoguće korištenje stipendija i da poboljšavaju materijalne uvjete života i rada nastavnog osoblja. Konvencijom o borbi protiv diskriminacije u oblasti prosvjete podrazumijevaju se ista prava u obrazovanju bez diskriminacije učenika a da nastava bude ista i pod istim uvjetima. Kulturna prava Stvarajući atmosferu u kojoj se čuvaju, razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća, a graĎani učestuvju u kulturnom životu, poštuju autorska prava i interesi, udopunjava se obveza države za kreiranjem opće ekonomske, socijalne i kulturne situacije u skladu sa vizijom čovjeka koja izrasta iz kataloga ljudskih prava.

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
21.OPĆE KARAKTERISTIKE LJP III GENERACIJE Prava III generacije su kolektivna prava. Izraz prava III generacije upotrebljava se u nekoliko značenja: - kasnije vremensko nastajanje u odnosu na graĎanska, politička, te ekonomska, socijalna i kulturna prava, - da su različita od postojećih - da se mogu shvatiti kao prava III reda u hijerarhiji vrijednosti LJP - u smislu terminološkog razlikovanja kod pristupa i obrade LJP. MeĎ.dokumenti koji u kontekst LJP stavljaju prava koja se odnose na narod/naciju stvorili su problem kod pitanja imenovanja ovih prava, njihovu pravnu prirodu i listu ovih prava. To su: - Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda - Alžirska deklaracija o pravima naroda - Aktivnost UN vezano za zemlje trećeg svijeta Prava naroda je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugerira da se LJP priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivu. Kolektivna prava asociraju da se radi o koncepciji shvaćanja LJP koja je suprotna individualističkom shvaćanju po kojem samo pojedinci mogu biti subjekti prava. Ako slijedimo listu prava koju daje afrička povelja kao regionalni dokument koji ravnopravno pravima čovjeka ističe i prava naroda onda su to: - pravo na ravnopravnost naroda - pravo na samoopredjeljenje - pravo na slobodno upravljane narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima - pravo na ekonomski, socijalni i kulturni razvoj - pravo na mir - pravo na zaštitu okoline. 22. PRAVO NA RAVNOPRAVNOST NARODA Pravo na ravnopravnost naroda iz Afričke povelje izvedeno je iz Povelje UN koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije u unutrašnjem pravnom i političkom poretku i koje se štiti sistemom LJP u zemljama članicama UN ali isto tako priznaju pravo na dostojanstvo naroda, pravo da budu jednaki i ravnopravni u sistemu meĎ.odnosa i odnosa u UN. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je i za formalno potvrĎivanje nediskriminacije, suprotstavljeno je aparthejdu kao zločinu protiv čovječnosti, a kojem su narodi Afrike bili izloženi. Pravo na samoopredjeljenje U vremenu konstituiranja graĎanskih i političkih prava i graĎanski revolucija ovo pravo se razumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude utemeljena na volji graĎana. Korijeni ovog prava ovako kako su formulirana u Povelji UN ustanovljena su Atlantskom poveljom. Generalna Skupština je prva priznala ovo pravo kao fundamentalno i pozvala da se izrade mjere za uživanje ovog prava. Pravo na samoopredjeljenje poznaje dva aspekta, vanjski i unutarnji Vanjski znači pravo naroda da se slobodno bez stranih utjecaja, opredijeli na odreĎeni politički status. Za istaknuti je - pravo na samoopredjeljenje uključuje u sebe i pravo upravljanja nacionalnim resursima - istovremeno znači i pravo svakog naroda da odredi ekonomski i socijalni sistem koji mu najviše odgovara - nosilac prava na samoopredjeljenje je narod a prava na nezavisnost država Unutrašnje pravo na samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki graĎanin ima pravo i mogućnost utjecaja na vršenje javnih polova i time na odreĎenje svog političkog statusa. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države članice ove povelje obvezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije a posebno one koje vrše meĎunarodni monopoli kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje u prednostima koje proističu iz njihovih nacionalnih izvora. Ovo pravo je u suprotnosti s klasičnim LJP, pravo na svojinu s jedne strane i nacionalizacija imovine s druge strane.

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razvijene zemlje zadržale su krajne restriktivno tumačenje ovog prava da kao pravo može pripadati samo zemljama koje su pod inozemnom dominacijom. 23. PRAVO NA RAZVOJ Smisao prava na razvoj nalazi se u dubokoj vezi sa ostalim pravima naroda koje sadrži afrička povelja i razumijeva se u otporu prema svim oblicima strane ekonomske, političke i kulturne dominacije koji države i narode afričkog kontinenta održava u položaju podreĎenosti. u kontekstu ljp ovo pravo podrazumijeva zadovoljenje temeljnih ljudskih potreba za život (hrana, voda, obrazovanje, zdravstvena zaštita i dr) Kada ovako shvatimo pravo na razvoj, to u suštini znači prihvaćanje razvojne politike koja u svom središtu ima potrebe čovjeka u svim dijelovima svijeta. Ovo pravo udpopunjuje ostala prava prije obraĎena (samoopredjeljenje, korištenje i upravljanje nacionalnim resursima) i tako zaokružuje pojam nezavisnosti. Pravo na mir Svi narodi imaju pravo na unutrašnji i meĎunarodni mir i sigurnost. Ovo pravo u teoriji o LJP nailazi na najveće otpore. UN su malo radile na ovom pitanju i prevagu su odnosili politički interesi nad pravnim obvezama koje su bile ustanovljene Poveljom UN po ovom pitanju. Rad UN a posebno vijeća sigurnosti je bio opterećen konkretnim interesima stalnih članica koje su imale snažan uticaj na rad UN i Vijeća sigurnosti. Tako ispada da je ovo pravo nerealno jer ga UN samo deklarativno podržava. Pravo na zdravu okolinu Iako je ovo pravo slično kao i pravo na mir ono je sasvim drugačije shvaćeno na zapadu, pa se može reći da je ovo pravo zapadni trend i daleko je izraženije nego u Africi. Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekološke ravnoteže. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao LJH i Sud za LJP Evropske zajednice u praksi štiti ovo pravo. Osvrt na prava III generacije Zbog prodora zemalja trećeg svijeta ova prava su uvrštena u Katalog LJP. Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda predstavlja pravni, politički i ideološki izraz prava III generacije. Prava koja je ustanovila ova povelja su: - pravo na ravnopravnost naroda - pravo na samoopredjeljenje - pravo na slobodno upravljane narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima - pravo na razvoj - pravo na mir - pravo na zdravu okoline. Jedino pravo na zdravu okolinu uživa zapadno priznanje i zaštitu. 24. LJP U USTAVU BIH Dejtonski mirovni sporazum sastoji se od 11 aneksa od kojih se Aneks 4 odnosi na Ustav, Aneks 3 na izbore, Aneks 6 na LJP i Aneks 7 na izbjeglice i raseljene. Katalog LJP koja se priznaju i štite ustavom BIH čine slijedeća prava: - pravo na život - pravo lica da ne bude mučeno - pravo lica da ne bude u ropstvu - pravo na osobnu slobodu i sigurnost - pravo na pravično saslušanje i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom - pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku - slobodu misli, svijesti i vjere - slobodu izražavanja - slobodu mirnog okupljanja i udruživanja - pravo na brak - pravo na imovinu

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
- pravo na obrazovanje - pravo na slobodu kretanja i prebivališta pored ovih prava u Ustav ulaze i prava zaštićena meĎunarodnim instrumentima koji su sastavni dio Ustava. 25. POLITIČKA PRAVA u katalogu LJP koje nabraja Ustav BIH nije data potpuna lista političkih prava. Prema meĎ.instrumentima koji su ugraĎeni u Ustav lista ovih prava bi izgledala: - prava koja uključuju slobodu mišljenja, savjesti i vjere - sloboda izražavanja i štampe - aktivno i pasivno biračko pravo - pravo na demokratske izbore - sva prava nose načelo jednakosti (nema diskriminacije) Narodu kojeg čine svi državljani kao nosiocu suvereniteta pripada pravo na političko samoopredjeljenje i na slobodni izraz političke volje. Politička volja većine graĎana ostvaruje se u parlamentu kojem pripada zakonodavna vlast. Znači da graĎani imaju pravo da biraju i budu birani u izborna politička tijela. Ova prava pripadaju svim graĎanima BiH bez obzira u kojem njenom entitetu živi i pod kojim uvjetima i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Država i oba entiteta imaju obvezu da omoguće uživanje i zaštitu ovih prava. Ove odredbe su u suprotnosti kod - izbora delegata u Dom naroda - teritorijalna pripadnost unutar iste etničke grupe - predsjedništvo – izbor članova 26. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA Ustav BiH priznaje slijedeća prava iz ove oblasti: - pravo na mirovinu - pravo na rad - pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu - pravo na pristojan život - pravo na sigurne zdrave uvjete rada - pravo na napredovanje - pravo na odmor - pravo slobodnog sindikalnog udruživanja - pravo na socijalnu sigurnost - pravo obitelj, djece i maloljetnika na zaštitu - pravo na odgovarajući životni standard - pravo jedinke na najveći stepen fizičkog i mentalnog zdravlja - pravo na obrazovanje - pravo roditelja na vjerski i moralni odgoj djece - pravo učestvovanja u kulturnom životu - pravo korištenja dostignuća nauke i tehnike - prava koja proistječu iz autorskih prava - pravo na slobodu u oblastima nauke i tehnike Prava djeteta UtvrĎivanjem i definiranjem prava djeteta kao samostalne oblasti u Katalogu LJP utpopunjenen je filozofski, pravni i ideološki koncept LJP čime ona postaju bitna značajka koja prati životni ciklus čovjeka. Konvencija o pravima djeteta za cilj ima odgoj u duhu ideala koje definira povelja UN a posebno da taj odgoj bude u duhu mira, tolerancije, slobode, ravnopravnosti i solidarnosti. U pravu djeteta ugraĎeno je načelo zabrane diskriminacije i ova prava treba da se uživaju i štite na isti način kao i ostala LJP. Priznaje se značaj tradicije i kulture naroda u razvoju ličnosti djeteta.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Lista prava iz ove Konvencije veoma je bliska graĎanskim, uvjetno političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima u prilagoĎenom obliku. To su: - pravo na zaštitu fizičkog, psihičkog, moralnog i društvenog integriteta ličnosti - politička prava djeteta - pravo na posebnu društvenu zaštitu - socijalna prava - kulturna prava - posebni aspekti zaštite.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->