You are on page 1of 371

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Azra Verlaevi Vesna Ali

PRIRUNIK 8
(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 8 i Radnu svesku 8)

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu


bosanskog jezika i knjievnosti u osmom razredu
devetogodinje osnovne kole

Upoznavanje s itankom 8
Struktura udbenikih jedinica u itanci 8

Upoznavanje s Radnom sveskom 8


Struktura udbenikih jedinica u Radnoj svesci 8

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

KNJIEVNOST
1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: usmena knjievnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, znaaj ljubavi u ivotu
ovjeka
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama narodne knjievnosti, lirska
narodna pjesma, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke u lirskoj
narodnoj pjesmi, sadrajna analiza, stilske figure, osjeanja u pjesmi, motivi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, kasetofon,
audiozapis pjesme
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik,
Meupredmetna: muzika kultura, medijska kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Oduvijek je bilo da ljubav ne zna dubine svoje dok ne doe as rastanka.

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ta za vas znai duboka ljubav? Kojim rijeima biste je opisali? Kako rastanak
moe uiniti vidljivom dubinu ljubavi?

Glavni dio sata:


Najava teksta: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak
Interpretativno itanje teksta:
Posluajte audiozapis pjesme Ljubavni rastanak.
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Koja je tema ove lirske narodne pjesme?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
bostan turski - vrt, vonjak
kalem turski olovka, pero od trstike
mureep turski- crnilo, vrsta crnog mastila, tinte
Interpretacija
Lirske narodne pjesame su vrlo razliite po svojoj sadrini. Pjevale su ih
najee ene i djevojke, a gotovo svaka lirska narodna pjesma ima svoju
melodiju kojom se pjeva. Posebno su njene i dirljive ljubavne pjesme,
ponekad pune tuge i enje, a ponekad i vedrine i razdraganog doivljaja
ljubavi.
Po emu je neobian ljubavni rastanak opjevan u ovim stihovima?
Dva cvijeta u bostanu rasla:
plavi zumbul i zelena kada.
Plavi zumbul ode na Doljane,
osta kada u bostanu sama.
Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv enje za voljenim biem koje je
daleko. Ovaj motiv je est u lirskim narodnim pjesmama, kao naprimjer u
ovoj:
arko sunce, na visoko ti si,
Moja draga na daleko ti si!
arko sunce, spusti mi se nie,
Moja draga, primakni se blie!"
Po emu se razlikuju ova dva motiva ljubavnog rastanka, a po emu su
slini?

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Alegorija je kazivanje u slici sainjenoj od niza metafora. Ko se skriva u ovoj


slici o dva zaljubljena cvijeta? Prepoznaj alegoriju u pjesmi "Ljubavni
rastanak". Ko su zapravo "plavi zumbul" i "zelena kada"?
Po kome svojstvu se u pjesmi usporeuju dva cvijeta i momak i devojka?
Kako je u pjesmi iskazano ljubavno osjeanje, otvoreno, ili skriveno, u
prenesenom znaenju?
Pjesma je nastala u davna vremena kada nije bilo uobiajeno otvoreno
iskazivanje ljubavnih emocija. Kada i zumbul su metafore za djevojku i
momka oko kojih su razvijene pjesnike slike s prenesenim znaanjem.
Stoga je cijela pjesma ispjevana u alegoriji.
Kako je opisana ljubavna enja? Koje jeziko-stilsko sredstvo prepoznaje
u ovoj strofi?
to je nebo - da je list artije,
to je gora da su kalemovi,
to je more da je crn mureep.
Pak da piem tri godine dana
Ne bi moji ispisala jada.
Kako Kada u pismu opisuje snagu svojih osjeanja, veliinu svoje ljubavi
i dubinu bola? Da li je to uobiajeni osjeaj ljubavi/bola?
Kako zovemo ovu stilsku figuru?
Bogatstvo pjesnikog jezika/slike se ne postie samo metaforom i
alegorijom. Pronai u pjesmi epitete i personifikacije.
Tragovi starih vremena vide se i u arhaizmima. Prepoznaj ih u pjesmi.
Novi knjievni pojmovi
Ponovimo:
Knjievnost dijelimo na narodnu (usmenu) i umjetniku (pisanu)
knjievnost. Usmena knjievnost je knjievnost koja je nastala i ivi u
jednom narodu, prenosi se usmenim putem, a u njenom oblikovanju i
prenoenju je uestvovalo vie nadarenih pojedinaca u duem
vremenskom periodu. Autora usmene knjievnosti ne poznajemo, ali su
nam poznati neki njeni narodni pjevai i sakupljai narodnih umotvorina.
Na taj nain je djelo usmene knjievnosti trpjelo promjene, ali je sutina
ostajala ista. Zovemo je i narodna knjievnost. U okviru usmene ili
narodne knjievnosti razlikujemo prie, pripovijetke, predaje, epske
pjesme, lirske pjesme, te pitalice, zagonetke, poslovice i sl.
Lirske narodne pjesme su najee pjevane uz pratnju muzikog
instrumenta lire i u razliitim prigodama uz kolijevku, u svatovskoj
povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju
razliite motive i iskazuju razliita osjeanja, a najrairenije su pjesme o
djevojkama i mladiima poznatim po svojoj ljepoti i razliitim ljubavnim
zgodama. U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme,
tubalice, obredne i obiajne i druge. One otkrivaju osjeajni svijet i
ivot ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao to su:
bijela svila, crne oi, dragi kamen...
Hiperbola (gr. prebacivanje) je stilska figura zasnovana na pretjerivanju
(preuveliavanju ili umanjivanju) radi isticanja odredjenih emocija, ideja, informacija.
U hiperboli se biraju prejake rijei kojima se te emocije, ideje, informacije, stav o
neemu preuveliava i prelazi sve granice uobiajenog. U tragici hiperbolom se

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

naglaava patetinost. Hiperbola moe izazvati utisak i kominog jer se esto nalazi
na granici neuvjerljivosti i groteske. Danas je vrlo popularna u govoru mladih ljudi
(npr. Manji od makova zrna...)
Alegorija (allo drugo, agoreio govorim) oznaava figuru prenesenog znaenja.
To je slikanje jedne stvari (predmeta, situacija, prizora) koja oznaava drugu stvar
( predmet situaciju ili prizor). Slina je metafori samo to se alegorija protee na
cijelu sliku ili ak na cijelu radnju. Alegorijska slika je jasna, odreena: jedan krug
pojava u potpunosti se odnosi na drugi krug pojava.
Stvaralaki rad
Ovu je pjesmu zabiljeio na knjievnik Alija Nametak od bonjakih iseljenika u
Turskoj. Ona pjeva o rastanku/rastancima, ali kakvom/kakvim?
Naa Bosno, nae vel'ko dobro
utahijo, najvia planino,
S tebe mi se Adapazar vidi!
I po njemu eerli sokaci,
Tu se eu bosanski junaci,
erbe piju, a Bosnu spominju:
"Naa Bosno, nae vel'ko dobro
U tebi su do tri dobra moja:
Jedno dobro - ostarila majka;
Drugo dobro - moj roditelj babo;
Tree dobro - moja vjerna ljuba.
arko sunce, na visoko ti si,
Moja draga na daleko ti si!
arko sunce, spusti mi se nie,
Moja draga, primakni se blie!"
O sakupljau...
Poznati sakuplja bonjakih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je i
Dubrovanin uro Feri, katoliki sveenik i pjesnik latinista. Znaajno je da je
Feri prvi sakuplja usmenih pjesama Bonjaka koji sakupljene pjesme navodi
kao muslimanske. Ferieve muslimanske pjesme se nalaze u cjelovitom i
autentinom obliku u sauvanoj rukopisnoj zbirci.
Sinteza:
Lirske narodne pjesme su najee pjevane uz pratnju muzikog
instrumenta lire i u razliitim prigodama uz kolijevku, u svatovskoj
povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju
razliite motive i iskazuju razliita osjeanja, a najrairenije su pjesme o
djevojkama i mladiima poznatim po svojoj ljepoti i razliitim ljubavnim
zgodama. U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme,
tubalice, obredne i obiajne i druge. One otkrivaju osjeajni svijet i

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ivot ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao to su:
bijela svila, crne oi, dragi kamen...
Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv enje za voljenim biem koje je
daleko. Ovaj motiv je est u lirskim narodnim pjesmama.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Potraite neto vie o lirskoj narodnoj poeziji na internet stranici:
http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0808/narodna.htm
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Narodna balada: Smrt Omera i Merime

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Narodna balada: Smrt Omera i Merime
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota usmene
knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja usmene knjievnosti
kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za
pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema
usmenoj i pisanoj rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, istinoljubivost
kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki usmene narodne knjievnosti,
osobenosti anra narodne balade, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti balade, sadrajna
analiza, epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, uoavanje razlika i
slinosti izmeu balade i romanse, stilske figure, dramski elementi u baladi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda
usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
raspravljanje
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis balade
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: historija, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Razmislite o rijeima velikog pisca i mudraca:
8

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ljubav nema drugih elja nego da se ispuni. Ali, ako volite a morate jo i da elite,
neka vam ovo budu elje: Da se istopite i budete kao potok razigrani to pjeva svoj
milozvuk noi. (...) Da se probudite u praskozorje sa srcem krilatim i uputite
zahvalnicu za jo jedan dan ljubavi.
Kahlil Gibran (Halil ubran)

Glavni dio sata:


Najava teksta: narodna balada Smrt Omera i Merime
A ta se dogodi kada se ljubav ne ispuni?
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
O baladi smo ve mnogo nauili. Znamo da je to neraskidiv spoj epskih, lirskih
i dramskih elemenata. Znai da balada ima narativan sloj koji je isprian lirski,
emotivno, slikovito, ritmino, melodino, a dramski sukob dovodi do traginog
raspleta. U baladi se likovi sukobljavaju zbog raziitih motiva ( razliitih
pogleda na svijet i ivot, ljubomore, socijalnih razlika, socijalnog statusa
uope.
Kako zavrava sukob u baladi?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
besjeda - posebno pripremljen govor
zamiliti - dopadati se, sviati se
serdar - glavar, starjeina, zapovjednik, vojvoda
lonica - spavaa soba
divit - pribor za pisanje sa perom
objedljiv - onaj koji nje sklon nekoga lano optuiti
umoriti - oduzeti ivot
ul - rua
Cjelivati - ljubiti
Poinuti - odmoriti se, otii na poinak, lei
Dvor -dvorite, avlija
ardak - istureni dio gornjeg boja prema ulici u kuama orijentalne kulture
Sokak - ulica u mahali
Sablja - hladno povijeno oruje od elika sa otricom na ispupenoj strani
Satesati - obraivati drvo tesarskom sjekirom i drugim alatom

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Interpretacija
Prepoznaj motive koji su bili uzrok dramskog sukoba u baladi Smrt Omera i
Merime?
Balada Smrt Omera i Merime pjeva o ljubavi ijem se ispunjenju isprijeila
jedna zapreka. Koja?
Kako je u baladi predstavljena namjera roditelja da odluuju o udaji i enidbi
mladih?
Ovo je est motiv u naim baladama.
Djevojka je momku prsten povraala
Djevojka je momku prsten povraala
Kad ga je vraala, gorko je plakala:
"Na ti mome prsten. Moj te rod ne ljubi:
ni otac, ni majka, ni brat, ni sestrica
nee da se zovem tvoja vjerenica."
Pronai elemente dogaajnosti u baladi (epske elemente).
U prvim stihovima balada nas uvodi u dramsku radnju. ta saznajemo iz tih
stihova? Ko su uesnici zbivanja?
Balada brzo razvija radnju i predoava zaplet. Od kojeg stiha od zapoinje?
Ko je u sreditu zapleta?
Kako objanjava ovaj postupak Omerove majke?
To ne slua Omerova majka,
Ve na silu oenila sina,
I na silu dovela djevojku.
ta je Omerovu majku ponukalo/ohrabrilo da tako odluuje? ta iz tog
postupka saznajemo o obiajima vremena u kojem je nastala ova narodna
balada?
U kojim stihovima je najvidljiviji sukob izmeu Omera i njegove majke? ta iz
njih saznajemo o Omeru?
ta ovu baladu ini lirskom? Pronai stihove u kojima prepoznaje lirski ton
balade.
Ova balada izraava i snane ljubavne emocije izmeu dvoje mladih. Tragini
rasplet je motiviran i tim snanim ljubavnim emocijama. Pronai stihove koji to
potvruju.
Kako zavrava balada? Interpretiraj zavrne stihove:
I proklinju i staro i mlado
Ko rastavi i milo i drago.
Koje osjeanje obuzima majke nakon to se tragedija dogodila?
Kojim oblikom kazivanja je u baladi postignut dinamian i dramatian tok
radnje?
Pribiljei glavne dogaaje u baladi, istiuu prepreke i posljedice tih
dogaanja. Ne zaboravi na preivljavanja likova jer likovi osim to pripadaju
epskom sloju balade, nosioci su lirskih elemenata ali i uzrok i posljedica
dramskog sukoba.
Poenta balade krije se u stihovima u obliku poslovice, izreke, aforizma. U
emu je istinsko bogatstvo ovjeka? Pronai stihove i obrazloi poentu.

10

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prepoznaj kompoziciju balade. Podsjeti se: kompozicija je sastavljena od:


uvoda (ekspozicije), zapleta, kulminacije (vrhunca), preokreta i raspleta.
Ljepota ove balade lei i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naroitim
stilskim sredstvima, stihu. U ovoj pesmi se kao izraajno sredstvo obilato
koriste stalni epiteti karakteristini za narodnu poeziju (mome mlado, lijepom
Fatom, roda bogata, moja mila majko...).
Koja je ovo stilska figura:
ul mirie, mila moja majko,
ul mirie oko naeg dvora,
ini mi se - Omerova dua.?
Po kojem svojstvu su dovedeni u vezu mirisni ul i Omerova dua?
Obrati panju na zavrne stihove balade:
Kad Omera od dvora pon'jee,
Tada Mejru u sanduk spustie;
Kad Omera na groblje don'jee
Tada Mejru od doma pon'jee;
Kad Omera u raku spustie,
Tada Mejru na groblje don'jee;
Kad Omera zemljicom posue,
Tada Mejru u raku spustie.
Da li je ista jaina tuge, bola iskazana svim stihovima?
U kojim stihovima traginost dostie svoju kulminaciju, vrhunac?
Tuga, bol postepeno rastu od prvih do posljednjih stihova u kojima je doivljavaju
svoj vrhunac traginosti. Osjeanja tuge, bola su, dakle, gradacijski iskazana, od
najniih do najveih. Takva stilska figura zove se GRADACIJA / stupnjevanje.(lat.
gradatio; gadus stepen, stupanj). U njoj se gradaciono niu rijei po teini, smislu,
znaenju, da bi se osnovni dojam pojaao.
Proitajte jo jednom i naredni stih:
Sabljama joj sanduk satesae.
Tee li se sanduk sabljama? Zato je to sanduk a ne tabut? Zato sanduk satesae?
ta se sugerira rijeima: sablje, sanduk, satesae?
Izaberi rijei koje to opisuju: snaga, brzina, estina, njenost, uurbanost, ljutnja, bol.
Koji glas dominira u ovom stihu?
Ponavljanjem glasa S postie se unutarnje sazvuje u stihu. Ovakva stilska figura
zove se ALITERACIJA. Aliteracija je jezikostilski postupak ponavljanja istih glasova
ili glasovnih skupina u stihovima ili reenicama, ili ponavljanje istih suglasnika ili
slogova na poetku vie rijei.
Prepoznaj aliteraciju u stihovima:
Ciknu, viknu Fatima djevojka:
Oj, bogami mila moja majko,
Sino ti je Omer poinuo!
Zato narodni pjeva koristi deminutiv zemljicom? Zato je upotrijebio rije
posue umjesto uobiajenih rijei (zagrnue, zatrpae)?
Svaka rije u baladi svojim oblikom, melodinou, tananou doprinosi njenosti,
osjeajnosti balade.

11

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U kakvom stihu je balada napisana? Zato je narodni pjeva esto kratio


stihove?
Tu se tuku do dv'je stare majke
I proklinju i staro i mlado
Ko rastavi i milo i drago.
Novi knjievni pojmovi
Ponovimo:
Balada je kraa usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,
lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj rijei balare
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima
usmena balada pjeva najee su: djevojka zle sree, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni suprunici i roditelji, razliiti sukobi u porodici... Radnja balade
duboko je proeta emocijama, to je ini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada
gotovo su uvijek ene, a rasplet je po pravilu tragian.
Termin balada uveo je u literaturu i nauku Englez Thomas Percy 1761. Godine, a
usvojen je krajem 19.vijeka. Najljepe balade obrauju sukob junaka koji proizilazi iz
suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica, Hasan-aga, Omer i
Merima, Bisernaza).
GRADACIJA / stupnjevanje.(lat. gradatio; gadus stepen, stupanj) je stilska figura u
kojoj se u gradacionom nizu navode rijei po teini, smislu, znaenju, da bi se
osnovni dojam pojaao.
ALITERACIJA ( lat. alliteratio; a littera po slovu, od slova) je jezikostilski postupak
ponavljanja istih glasova ili glasovnih skupina u stihovima ili reenicama, ili
ponavljanje istih suglasnika ili slogova na poetku vie rijei.
AFORIZAM je zbijeno izreena, saeta, smislena misao o ivotu i svijetu.
Stvaralaki rad
Mnogi su nai pisci uili od narodnih pjevaa. Proitaj ta o tome misli na
poznati pisac:
U pogledu jezika sposobnog da izrazi apstrakciju i da se sublimie u intelektualni ili
emocionalni izraz, najvie sam uio od muslimanske narodne balade ... Najsublimniji
izraz cjelokupne nae narodne poezije a moda i naeg jezika uopte nalazi se u
baladi Omer i Merima:
ul mirie, mila moja majko,
ini mi se Omerova dua.
Mea Selimovi, Sjeanja
Koju stilsku figuru prepoznaje u ovim stihovima? Koja su znaenja njome
istaknuta?
Povedite raspravu!
Dokaite ili osporite tezu:

12

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U baladi Smrt Omera i Merime je opjevan tragian sukob izmeu iskrene


ljubavi i patrijarhalnih shvatanja roditelja te njihovog prava da odluuju o
sudbini svoje djece.
O sakupljaima...
Jedna varijanta balade o smrti Omera i Merime potie s kraja 18. vijeka,
zabiljeena u Bubukievom Poekom zborniku iz 1798. godine pod latinskim
nazivom Divortium (divortium - raskre). U prvim decenijama 18. stoljea
bonjake balade i romance biljeio je i nepoznati zapisiva Erlangenskog
rukopisa.
Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux (1770 1823.) je hrvatski pisac, poznat
kao dubrovaki knjievnik Marko Bruerovi. Boravei kao konzul u gradu
velikog vezira, u Travniku, ostavio nam je rukopisnu zbirku koju ine usmene
lirske pjesme i balade
zabiljeene preteno meu Bonjacima u Travniku i njegovoj okolini (Hvalila
se
Hasanaginica, Osman-aga na kuli siae itd.)
Sinteza:
Balada je kraa usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,
lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj rijei balare
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima
usmena balada pjeva najee su: djevojka zle sree, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni suprunici i roditelji, razliiti sukobi u porodici... Radnja balade
duboko je proeta emocijama, to je ini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada
gotovo su uvijek ene, a rasplet je po pravilu tragian.
Ljepota ove balade lei i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naroitim
stilskim sredstvima, stihu.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Saznaj neto vie o baladama na sljedeoj internet adresi:
http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_denana_buturovic.htm
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

13

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

3
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Romska narodna pjesma: elja
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Romska narodna pjesma: elja
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
usmene knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za
uvaavanje razliitosti, toleranciju
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaajkama romske narodne pjesme, motivi,
osjeanje, raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i
harmoninost, vizualni i akustiki/auditivni elementi u pjesmi, upoznavanje sa
temeljnim znaajkama usmene narodne knjievnosti, upoznavanje sa romskom
knjievnou, romska
lirska pjesma, motivi, osjeanje, raspoloenje,
melodinost, harmoninost
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliitog izraavanja
emocionalnog doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i
pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija- ilustracija teksta iz itanke 8, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: Muzika kultura, istorija, TiZO

Tok izvoenja nastavnog sata

14

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacijski dio asa:


Didaktika igra
Jedna uenik/novinar se predstavlja na romskom jeziku.
Laho ive. (lao ive)
Dobar dan.
Mrno anav.......... (mrno anav)
Ja se zovem ...
Sar san tu? (sar san tu?)
Kako ste?
Uenik/novinar vodi intervju sa ostalim uenicima na temu: ta znamo o Romima?
Ne flip art zapiite sve uenike odgovore, a zatim dodajte jo neke podatke.
Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija
proeta je vjeitim lutalakim duhom, romantiarstvom, ali i vedrim, strastvenim i
slobodnim duhom u pjesmi, plesu, muzici.
Romi svoj jezik nazivaji e romani hib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je
kroz stoljea pretrpio promjene jer se mijeao s drugim jezicima. Romski jezik
poznaje samo muki i enski rod.

Glavni dio sata:


Najava teksta:

Romska narodna pjesma: elja

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8


Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
U pjesmi je progovorio snani i nemirni duh romskog naroda i nadahnuto
izrekao svoju snanu ivotnu energiju sublimiranu u elju. Kakvu?
Interpretacija teksta:
Me kamama
Sa so dikhav jakhenca
te avol te astarav vastenca,
te dandalav dandenca
i umidav mujeha.
elja
Sve to vidim oima
da mi je da dograbim rukama,
da zagrizem zubima
i poljubim usnama.

15

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

(Romska narodna pjesma, preveo: aban Muji)


Interpretacija
Pjesma izraava snanu elju da se ivot ivi punim pluima, da se grabi
rukama i grize zubima. Kako shvatate ovakvu elju. ta to za vas znai?
Jedan veoma mudar ovjek je rekao: Ne alosti ovjeka siromatvo, ve
elja. Koje elje mogu raalostiti ovjeka? A mogu li se sve ispuniti?
ivot je satkan od bezbroj elja. Jedan veliki pisac veli: Nikad neete dobiti
elju, a da pritom niste dobili i mo da je ispunite. Ipak, moda ete za njeno
ostvarenje morati raditi. (Richard Bach) A ta raditi kako bi vam se elje
ispunile moete saznati iz ovih rijei jedne mudre i plemenite ene:
ivot je prilika - iskusi je.
ivot je ljepota - divi joj se.
ivot je san - uini ga stvarnim.
ivot je izazov - suoi se s njim.
ivot je zadatak - izvravaj ga.
ivot je igra - igraj se.
()
(Majka Tereza)
Koju biste reenicu izdvojili i zato? Prokomentirajte sljedeu misao
Majke Tereze: ivot je tajna pronikni je.
Stvaralaki rad
ivot je himna - pjevaj je.
Hava nagila (na hebrejskom ) je hebrejska narodna pesma. Naslov pjesme
u prijevodu znai Radujmo se. Ova je pjesma zapravo pozdravna himna koja ima
svoju melodiju i plesnu koreografiju. Nauite je pjevati, plesati, a ako elite i - svirati.
Hava nagila
Transliteracija
Hava nagila
Hava nagila
Hava nagila ve nis'mecha
sretni!
(strofa se ponavlja jednom)
Hava neranenah
Hava neranenah
Hava neranenah ve nis'mecha
sretni!
(strofa se ponavlja jednom)
Uru, uru achim!
se brao!

Hebrejski tekst


omidub i es omileseV



!,

Prijevod
Veselimo se
Veselimo se

Pjevajmo
Pjevajmo
Pjevajmo i budimo
Probudite se, probudite

16

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uru achim b'lev sameach



Probudite se, brao,
sa sreom u srcu (sth se ponavlja etiri puta)
Uru achim, uru achim!
! ,
Probudite se, brao,
probudite se, brao! B'lev sameach

Sa sreom u srcu

Hava nagila (notni zapis)


O istraivau...

Srpskohrvatsko-romsko-engleski rjenik Radeta Uhlika


Romolog Rade Uhlik (1899 - 1991.) jedan je od najistaknutijih lingvista
koji je poznavao sve romske dijalekte prostora bive Jugoslavije i jedan
od najveih prijatelja Roma na naim prostorima. Posebnu panju je
posvetio gurbetskom dijaletku Roma koji su ivjeli u BiH, u Sarajevu i
Prijedoru. Iza sebe je ostavio vie od 43 vrijedna djela iz gramatike
romskog jezika, sakupljene romske prie i pjesme, kao i srpskohrvatski-romsko-bosanski rjenik. Prvu zbirku pjesama objavio je 1937.
godine u Prijedoru pod nazivom Romane gilja/Romske pjesme.
Prvi rjenik je napisao jo davne 1947. godine pod nazivom
Srpskohrvatsko-ciganski renik: Romane alava. Drugi Uhlikov
Srpskohrvatsko-romsko-engleski rjenik (Romengo alavari) objavljen
je 1983. godine. Njegova djela su sauvana u Zemaljskom muzeju
Bosne i Hercegovine.
Sinteza:
Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija
proeta je vjeitim lutalakim duhom, romantiarstvom, ali i vedrim, strastvenim i
slobodnim duhom u pjesmi, plesu, muzici.
Romi svoj jezik nazivaji e romani hib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je
kroz stoljea pretrpio promjene jer se mijeao s drugim jezicima. Romski jezik
poznaje samo muki i enski rod.
U pjesmi elja je progovorio snani i nemirni duh romskog naroda i
nadahnuto izrekao svoju snanu ivotnu energiju. Pjesma izraava
snanu elju da se ivot ivi punim pluima, da se grabi rukama i
grize zubima
17

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Video zapis muzike i plesnih koraka hebrejske narodne pjesme Hava nagila moete
nai na internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=LgvKCucx0oU&feature=related
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje
komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

18

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

4
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ivo Andri: Knjiga
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Ivo Andri: Knjiga
Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi
prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjeaja za
jednakopravnost i uvaavanje razliitosti
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama umjetnike knjievnosti,
upoznavanje s karakteristikama novele, tok dogaaja, sadrajna analiza, tema i
ideja, analiza likova
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, upoznavanje osobenosti razliitog izraavanja emocionalnog
doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa),
koordinacija imaginacije i govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i
pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafoskop i
grafofolija sa ilustracijom iz itanke 8, flip art

Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
NEMIR- TO JE TO? Na flip artu, u paukovoj mrei, ispiite sve rijei na koje vas
asocira rije nemir ( strepnja, strah, uzbuenje, ljubav...). Obrazloite vae doivljaje.
ta sve izaziva u vama nemire?
19

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kako se susreu ove dvije misli. to im je zajedniko?


Dio sam svake knjige koju sam proitao. (John Kieran)
Ljudi koji su itali dobre knjige, ivjeli su vie
od onih koji nisu Nije istina da imamo samo
jedan ivot. Ako moemo itati, moemo ivjeti
onoliko ivota koliko poelimo... (S. I. Hayakawa)

Glavni dio sata:


Najava teksta: Ivo Andri: Knjiga
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Koje osjeanje prema knjizi razvija djeak s poetka ove prie? Kakav dan
iekuje?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
rezak - otar, odsjeen
ironian - podrugljiv, zajedljiv
maiti se - posegnuti za neim
ekspedicija - putovanje s odreenom svrhom, npr. znanstvenom
polarni krajevi - zemlje koje lee oko pola
Interpretacija
Kako razumijeva sljedeu misao: ... za djeaka je nastupilo ostvarenje
jednog dugo sanjanog i eljenog trenutka.?
Kako se bibliotekar obraao acima? Kako ga pisac opisuje?
ta je djeaka zbunjivalo u njegovu obraanju acima?
O emu djeak mata dok promatra brojne knjige stoene na policama
biblioteke?
Walt Disney, slavni ameriki filmski producent je jednom prilikom izjavio: Ima
vie blaga u knjigama nego to pirati trae na ostrvima s blagom. A najbolje od
svega je da u ovom blagu moete uivati svaki dan vaeg ivota. Po emu su
slavni filma i djeak istomiljenici?
ega se djeak uplaio kada ga je bibliotekar grubo probudio iz matanja?

20

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Neproitana pria nije pria; to su male crne takice na pulpi. italac, itajui
je oivljava: ini je ivom, ini je priom. (Ursula K. Le Guin) Koju e knjigu
oivjeti djeak iz nae prie? Kako je tekao njihov prvi susret?
Koja su se osjeanja mijeala u djeaku dok se udaljavao od biblioteke?
ta je djeaku pokvarilo dugo iekivani uitak itanja?
Kako razumijevate zadnju misao iz prie: I taj bol je rastao sa sumrakom.?
ime je najvie izazvan djeakov nemir?
Kako bi se ti osjeao/la u takvoj situaciji?
ovjekova unutarnja preivljavanja popraena su i neki vidljivim fiziolokim
promjenama: u ponaanju, izgledu. Pronai dijelove teksta u kojima to
prepoznaje.
Utvrdi koliko likova i koliko dogaaja je obuhvaeno radnjom prie.
Novi knjievni pojmovi
Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinanim sudbinama malog broja likova i
u kojem je detaljno opisan obino samo jedan dogaaj. Ako je knjievnik je usmjeren
na analizu duevnog stanja lika takvu novelu zovemo psiholoka novela.
Stvaralaki rad
Jedan pjesnik je rekao: Neke knjige su nezaslueno zaboravljene; nijedna nije
nezaslueno zapamena. (W. H. Auden) Prokomentiraj ovu misao.
Pronai priu i proitaj je u cjelosti. Upoznat e se s djeakovim strahovima
od bibliotekara, s njegovim neprospavanim noima zbog knjige koja se
pocijepala i isprljala, s njegovim nemirima.
U svoj Dnevnik itanja zabiljei glavni dogaaj i prepii reenice koje naroito
naglaavaju djeakova unutarnja preivljavanja.
Obradi pismeno temu: Na tvom licu sam otkrio/la nemir.
Pronai poneku nezaslueno zaboravljenu knjigu, proitaj ju i preporui je
svojim prijateljima/icama, nastavniku/ici. Kai im zato misli da je zasluila
svoju italaku publiku.
O knjievniku...

Ivo Andri
Ivo Andri (1892-1975) roen je u Travniku, u Viegradu je pohaao
osnovnu kolu, a najstariju bosanskohercegovaku srednju kolu, Veliku
gimnaziju, u Sarajevu. Studij je zapoeo na Mudroslovnom fakultetu
Kraljevskog sveuilita u Zagrebu, a nastavio u Beu, Gracu i Krakovu.
1961. godine dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost za cjelokupno
ivotno djelo. Napisao je brojna knjievna djela, meu kojima su: Ex
Ponto, Nemiri, Put Alije erzeleza, Na Drini uprija, Travnika

21

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

hronika, Prokleta avlija, O prii i prianju - govor prigodom dodjele


Nobelove nagrade za knjievnost (1961.) itd.
Sinteza:
Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinanim sudbinama malog broja likova i
u kojem je detaljno opisan obino samo jedan dogaaj. Ako je knjievnik je usmjeren
na analizu duevnog stanja lika takvu novelu zovemo psiholoka novela.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Ovo je internetska stranica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i
Hercegovine: http://www.nub.ba/#. Potrai na njoj ta sadre specijalne
zbirke koje posjeduje:

Rukopisna zbirka;
Zbirka rariteta i starih knjiga;
Kartografska zbirka;
Muzika zbirka;
Grafika zbirka i
Zbirka doktorskih disertacija u rukopisu.

Saznajte za neki biblioteki raritet neto to posjeduje rijetku vrijednost.


Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

22

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

5
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Abdulah Sidran: BAESKIJA

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Abdulah Sidran: BAESKIJA
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: ljepota knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope,
razvijanje ljubavi prema bh tradiciji
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaajkama lirske pjesme, motivi, osjeanje,
raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i harmoninost,
vizualni i akustiki/auditivni elementi, ljetopis, slobodan stih, retoriko pitanje,
opkoraenje
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliitog izraavanja
emocionalnog doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i
pisanja, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija- ilustracija teksta iz itanke 8, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: historija,

23

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Motivacija
Proitajte ovaj zapis naeg slavnog ljetopisca:
Godina 1176. (23. VII 1762 - 11. VII 1763)
- 20. temuza ove godine pojavila se kuga i u Sarajevu, i to najprije na
Vratniku, gdje je okuen doao iz unutranjosti abri s Vratnika, koji je
odmah i umro. Zatim je umro i njegov brat hadi Sulejman abri,
kazandija.
- Iza toga kuga se pojavila na Hridu, ekalui, Banjskom Brijegu. (...) Ova
bolest je pustoila pune tri godine i u samom gradu Sarajevu pomorila oko
15.000 dua. Kronogram o prestanku haranja kuge je ovaj: Boe, koji si
riznica svih dobrota, sauvaj nas svega ega se plaimo. (Mula Mustafa
Baeskija)
ega se sve ljudi plae? ta nam o tome govori ovaj odlomak iz
Ljetopisa?

Glavni dio sata:


Najava teksta Abdulah Sidran: BAESKIJA
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Ljetopis je dokument o prolosti iz kojeg saznajemo mnogo o vremenu
u kojem je nastao. Ova Sidranova pjesma je inspirirana ljetopiscem
Baeskijom. ta iz pjesme saznajemo o vremenu u kojem je ona
nastala. Po emu je to vrijeme slino onome o kojem govori Baeskija u
svom Ljetopisu?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
huliti - runo govoriti, sramotiti
premo - prednost, prvenstvo
kalem - zailjena trska za pisanje na Istoku, pero
ama - dosada, stanje bez akcije, prazno raspoloenje
kotiti - prekomjerno se mnoiti
ponad - iznad
Interpretacija

24

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Na jednom mjestu u Ljetopisu Baeskija je napisao: Najveci su ugled


uivali, to je razumljivo u ovakvim vremenima, bezobzirni i opaki ljudi.
Koja vremena su naklonjena bezobzirnim i opakim ljudima? Kakvim
ljudima je naklonjeno vrijeme u koje je smjetena naa pjesma? ta o
tome saznaje iz sljedeih stihova:
(...) utnja i ama. Koga si,
noas, otrgnuo gradu? ije emo ime pominjati
jutrom, uz duhan i kahvu, narednih dana? Treba
biti mudar, neka se strava ekanja na licu
ne oituje. Jer, dugo je trebalo dok shvatih:
ovo je grad u kom sve bolesti zarazne su. iri se
ljubav ko utica i kuga. I mrnja se jednako koti.
Jadan na pisac je napisao: Samoa je rasko bogatih duhova. (Ivo Andri)
Kako se ova misao odnosi sparam sljedeih stihova u pjesmi San o Baeskiji:
(...) Ne hulim, samou
sam ovu primio kao dar, ne kaznu, ko premo, nipoto
uas.
Kakvu istinu trai Mula - Mustafa?
Kako eli da ode s ovog svijeta?
Proitaj jo jednom zavrni dio pjesme:
Grijeim li
prema sebi, tek tada sam drugima prav. Prema
njima grijeim li, pravdu sebi ispunjavam.
ta je onda istina, reci mi, Boe moj? Moli te
skromni Mula - Mustafa, to druge elje nema ve
tiho da bude, i jo tie ode, kad doe as.
Zbog ega pjesma lii na prozu?
Kako zovemo ovakav stih u pjesmi?
Prepoznaj opkoraenja u pjesmi.
Proitaj paljivo stihove pjesme i kai:
Da li ova pjesnikova pitanja zahtijevaju odgovore?
- Kamo
e stii, Boe, koji sve zna?
- Koga si,
noas, otrgnuo gradu?
- ije emo ime pominjati
jutrom, uz duhan i kahvu, narednih dana?
- Mislim li pravo, Boe?
- Jer, bolest otkuda - jasno mi je,
al' otkuda zdravlje?
- Pitaju li to ovi ljudi oko mene
(to isto ih primam, znaju da ni dva nisu ista,
ni pred Tvojim ni pred mojim licem), pitaju li?
- I znaju li da ih motrim?
-ta je onda istina, reci mi, Boe moj?

25

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ovakva stilska sredstva nazivamo retorikim pitanjem. Retoriko pitanje je oblik


upitnih reenica koje se esto znaju nizati jedna na drugu, ali bez namjere da
stvarno oznae pitanje, nego svojim upitnim oblikom naglaavaju odreen
osjeajni stav.
Novi knjievni pojmovi
Opkoraenjem se rije ili dio stiha prenosi u naredni stih ime se postie
poseban ritam u pjesmi.
Veina suvremenih pjesama nije napisana tako da potuje ustaljena pravila o
gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama niu, esto se dio
stiha prenosi u naredni stih, razliite su duljine, pravih rima nema ili se
povremeno pojavljuju. Ritam je karakteristian samo za pjesmu u kojoj je
ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.
Retoriko pitanje je poseban oblik upitnih reenica koje se esto znaju nizati
jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno oznae pitanje, nego svojim upitnim
oblikom naglaavaju odreen pojaavaju emocionalne, dramske i misaone
napetosti u lirskoj pjesmi.
O knjievniku...

Abdulah Sidran

Abdulah Sidran je roen 1944. godine u Sarajevu. Bosanskohercegovaki je


pjesnik, prozaik i filmski scenarist. Osnovnu kolu, gimnaziju i Filozofski
fakultet pohaao je u Sarajevu. Ureivao je mnoge omladinske listove i
asopise. Poeo je pisati sredinom sedamdesetih godina u generaciji mladih
knjievnika koju esto nazivaju ezdeset-osmakom. Za svoje pjesnike
knjige nagraivan je najznaajnijim knjievnim i drutvenim priznanjima.
Njegova knjiga poezije objavljena u ratu, Sarajevski tabut, nagraena je
izuzetnim priznanjem, Nagradom slobode PEN-centra Francuske. Napisao je
knjievna djela: ahbaza, Kost i meso, Sarajevska zbirka, Sarajevski
tabut, Sarajevska molitva, Sarajevske prie, Zato tone Venecija itd.

Stvaralaki rad
Posluaj videozapis pjesme Baeskija na internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=eyhnnjvsmHg
Pripremi se za vjebu izraajnog itanja.
Utvrdi:
intonaciju
stanke
tempo

26

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza:
Opkoraenjem se rije ili dio stiha prenosi u naredni stih ime se postie
poseban ritam u pjesmi.
Veina suvremenih pjesama nije napisana tako da potuje ustaljena pravila o
gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama niu, esto se dio
stiha prenosi u naredni stih, razliite su duljine, pravih rima nema ili se
povremeno pojavljuju. Ritam je karakteristian samo za pjesmu u kojoj je
ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.
Retoriko pitanje je poseban oblik upitnih reenica koje se esto znaju nizati
jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno oznae pitanje, nego svojim upitnim
oblikom naglaavaju odreen pojaavaju emocionalne, dramske i misaone
napetosti u lirskoj pjesmi.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Snimi svoje itanje pjesme Baeskija kako bi lake otkrio/la ta je dobro u tvom
itanju, a ta bi moglo biti i bolje.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje
komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

27

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

6
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: STEAK
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Skender Kulenovi: STEAK
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota
knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja knjievnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema pisanoj
rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, istinoljubivost kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike knjievnosti, osobenosti
anra misaone/refleksivne pjesme, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, sadrajna
analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, katren, sonet, stilska sredstva,
duina stiha, rima,
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija/ razvijanje sposobnosti uoavanja pravde

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog


izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis, dnevnik
itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: historija, muzika kultura, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
STEAK
Steak je za mene ono to nije za druge, ono to na njem i u njemu nisu drugi unijeli
ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i rije, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste

28

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i ivot, jest
prolost, ali jeste i budunost.
Mak Dizdar
Prokomentirajte ove rijei naeg poznatog pjesnika.

Steak iz Radimlje

Glavni dio sata:


Najava teksta
Skender Kulenovi: STEAK

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8


Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
ta je pjesnik vidio na steku? Kakvo je to utnje govorom? Uporedi
znaenje stiha sa znaenjem sintagme govor tiine?

Interpretacija teksta:
Pjesma se moe obraditi istraivakim radom u 4 grupe (po strofama)
Otkrijmo znaenje rijei!
dok - unutarnji dio luke
un - amac

29

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Interpretacija
Dok steak uti, simboli govore. ta nam poruuju crtei uklesani na steku?
Razmotrimo simbole po strofama:
1. Katren: steak
Sunce i Mjesec na stecima simboliziraju nebeske lae na kojima
pravedne due ekaju na svoj odlazak u Raj. ta o njihovom simbolinom
znaenju saznaje iz stihova:
Njegov mjesec i sunce, to znae posmrtne lae,
davno su prevezli duu, vjekuju sad u doku.
Naa narodna izreka Dok je Sunca i dok je Mjeseca... ovim simbolima nas
eli podsjetiti na beskrajno trajanje harmoninog poretka u prirodi, odnosno
beskrajno proticanje vremena u znaenju Dok postoje Sunce i Mjesec..., ili
otkad je svijeta i vijeka... Koje bi onda znaenje mogle imati rijei vjekuju
sad u doku? Kako shvata pjesnikove rijei da je steak jai od kanda
kie? emu sve steak odolijeva?
2. Katren: ira perspektiva steka
U drugom katrenu imamo iru perspektivu, udaljavanje od simbola ka slici
steka daleko od grada. Koje motive prepoznaje u ovoj slici? Koja simbolika
znaenja ima zmija koja svoj reljef iscrtava na steku? (Zmija mu krene uz
reljef, svoj reljef svije sred ela.)
1. Tercina: lirski subjekt.
Koja pitanja sebi postavlja lirski subjekt? Koja ga osjeanja obuzimaju? ta o
tome
saznaje iz stihova u prvoj tercini:
Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom diem.
uj, zvoni zrelo stablo to lijes mi tee una.?
Jesenji pejza asocira pjesnika na jesen njegovog ivota. Pjesnik predosjea
vlastitu
smrt, predosjea da die posljednjim disanjem jesenje trave.
2. Tercina: sonet kao steak
Posljednji stih u drugoj tercini glasi:
lezi pod steak stiha bez prevoznika una.
I ovaj sonet moe biti nadgrobni spomenik. Kome? Koliko dugo e uvati
uspomenu na pjesnika?
Steak jeste simbol smrti, ali i vjeni spomenik koji podsjea ljude da iza sebe
moraju ostaviti neko vrijedno djelo, neto po emu e biti zapameni kao ljudi.
Umjetnika djela nadivljuju ovjeka, ali i svjedoe o njegovom postojanju. To
je ujedno i poenta ove pjesme.
Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kojoj vrsti lirskih
umjetnikih pjesama pripada ova pjesma?
Kakva je duina stihova?
Uoi rimu u 1. i 2. strofi.
U obje strofe rimuju se 1. i 4. stih i 2. i 3. stih. Metrika shema izgleda ovako:
Steak mramorni uti govorom scena po boku, A
jai od kanda kie, povampirenja i krae.
B

30

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Njegov mjesec i sunce, to znae posmrtne lae, B


davno su prevezli duu, vjekuju sad u doku.
A
Ova rima se shematski moe predstaviti ovako: ABBA. Ovakva rima zove se
obgrljena rima.
Pjesnikov jezik je ekspresivan, slikovit, bogat.
- Prepoznaj stilske figure u poetnim stihovima pjesme:
Steak mramorni uti govorom scena po boku,
jai od kanda kie, povampirenja i krae.
- Prepoznaj stilsku figuru: Steak mramorni...
- Kakve tragove ostavlja kia na steku? Koja je ovo stilska figura: ...kanda
kie...?
Pjesnik ponekad u stihovima iskazuje proturjenu misao koja je suprotna
uobiajenom ili logikom miljenju. Takva stilska figura zove se PARADOKS.
- ta je proturjeno u stihovima uti govorom scena?
U kakvom odnosu su rijei zvoni i stablo u ovom stihu:
uj, zvoni zrelo stablo to lijes mi tee una.
Da li su ove rijei po bilo emu spojive? Ima li neto da ih meusobno povezuje?
Stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive pojave, osobine,
naziva se
SINESTEZIJA.
Razmotrimo i ovaj stih: Zato sam doao ovdje, kad sve ve ovdje pie?
Stihovima je postavljeno pitanje. Da li se trai odgovor na to pitanje?
Stilska figura kojom se postavlja pitanje na koje nije potrebno dati odgovor jer je on
ve poznat, ili je dat u narednim stihovima, zove se RETORIKO PITANJE.
Novi knjievni pojmovi
Misaona/refleksivna pjesma je ona pjesma u kojoj pjesnik kazuje svoja
razmiljanja, misli do kojih dolazi, svoje stavove, pogled na svijet, ali i svoja
osjeanja. Tema misaone/refleksivne pjesme najee je ivot, smisao ivota, smrt,
sudbina, ljepota, umjetnost.
Strofa: Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha
trostih ili tercina, a strofa od etiri stiha - etverostih ili katren.
Sonet je poseban oblik lirske pjesme sastavljene od dva katrena i dvije tercine,
odnosno pjesme koja je sastavljena od etrnaest stihova.
Kada se u strofi rimuju 1. i 4. i 2. i 3. stih, takva rima se zove obgrljena rima.
PARADOKS je stilska figura kojom se iskazuje neka proturjena misao suprotna
uobiajenom ili logikom miljenju.
SINESTEZIJA JE stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive
pojave, osobine.
RETORIKIM PITANJEM se postavlja pitanje a da se ne trai odgovor je je on
poznat onome ko postavlja pitanje.
Stvaralaki rad
Prepoznaj u pjesmi i ostale stilske figure: epitete, personifikacije,
onomatopeje, metafore.

31

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Simbol ljiljana je vrlo prisutan na na stecima. Postavljan je najee na


prednju, najvaniju stranu steka i uvijek je urezan na najistaknutijim stecima
odreenih nekropola. Koristili su ga bosanski vladari na grbovima i peatima
bio je, dakle, simbol srednjevjekovne bosanske drave. Saznaj koji se sve
simboli pojavljuju na bosanskohercegovakim stecima, nacrtaj neke od njih i
opii njihovo simbolino znaenje.
Prepii pjesmu Staak u u dnevnik itanja, i poneto to ti je narooto
intersantno: osjeanja, raspoloenja, stilske figure... Pjesmu moe i ilustrirati.

Ljiljani na steku - bosanskom srednjovjekovnom nadgrobnom spomeniku

Ljiljan na posudi iz rimskog doba od prije 2000 godina iskopanoj u Ilidi kod Sarajeva

Zlatnik kralja Tvrtka I (14. vijek) sa ljiljanima


O knjievniku...

Skender Kulenovi

32

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Skender Kulenovi (1910-1978) roen je u Bosanskom Petrovcu, gdje je


zavrio osnovnu kolu, a potom nakon naglog osiromaenja porodice prelazi u
majino rodno mjesto, Travnik, gdje je pohaao Jezuitsku gimnaziju. U treem
razredu gimnazije javio se prvim knjievnim radom, sonetima Ocvale primule.
Studirao je pravo na Zagrebakom sveuilitu i suraivao u brojnim listovima i
asopisima. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Pisao je pjesme i poeme,
komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, prie te romane. Knjievna djela su
mu: Stojanka majka Kneopoljka, poema, komedije Djelidba, Veera, A
ta sad?, poema eva, poema, prie za djecu Gromovo ule, roman
Ponornica itd.
Sinteza:
Steak jeste simbol smrti, ali i vjeni spomenik koji podsjea ljude da iza sebe
moraju ostaviti neko vrijedno djelo, neto po emu e biti zapameni kao ljudi.
Umjetnika djela nadivljuju ovjeka, ali i svjedoe o njegovom postojanju. To
je ujedno i poenta ove pjesme.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 71.
Saznaj vie o ...
Saznaj vie o Skenderu Kulenoviu na internet stranici:
http://www.camo.ch/skender_kulenovic.htm
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

33

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zuko Dumhur (Nekrolog jednoj ariji)
OD JEGULJE DO ABLJIIH BATAKA

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Zuko Dumhur (Nekrolog jednoj ariji)
OD JEGULJE DO ABLJIIH BATAKA
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doivljaja prirode
kao vrijednosti, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanju
doivljaja prirode rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote,
razvijanje ljubavi prema putovanjima
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim nauno-knjievnim vrstama, uoavanje
anrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju,
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti, izgraivanje estetskih vrijednosti,
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8 kreda, biljenica, olovke, flomasteri,
boje, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura,
Meupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
"Sve tee veli drevni mudrac sve je vjeni putnik, vjena elja za
putovanjima i kao to putuje u nama nemirna krv poput vode na zemlji, kao naa
misao to leti snagom vjetra i brzinom svjetla, tako se cijeli na svemir nalazi na
34

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

vjenom putovanju. O kako je krasno vama, ptice selice, to svake godine putujete
na Siciliju, u Saudijevu Arabiju, u faraunski Egipat! Blago i vama nujni i sivi, tragini i
purpurni oblaci, nebeski putnici!"
Antun Gustav Mato

Glavni dio sata:


Najava teksta
Zuko Dumhur (Nekrolog jednoj ariji)
OD JEGULJE DO ABLJIIH BATAKA
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Zulfikar Zuko Dumhur je bio viestruko talentiran i svestrano obrazovan, a
prije svega bio je hodoljub koji je do kraja svoga ivota obilazio svijet i o
vienom govorio i pisao. ta o njegovom hodoljublju saznaje iz ovog
odlomka? Na kakav nain opisuje krajeve po kojima hodi?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
Nujno - vie sjetno nego tuno
kijamet - nevrijeme, nepogoda
ahar - konjunica
vezir - najvia titula u dravnoj hijerarhiji Turske carevine
sijaset - mnotvo
klanac - uzak prolaz s okolnim strmim stranama meu brdima
debrent franc. Debris ruevine
sinji - siv, boje pepela
matica - glavna, sredinja struja u vodenom toku
riza dio monake odjee
vlastela - plemiki upravljaki stale
spahija - bolje stojei muslimanski seljak u Bosni
berat - sultanov ukaz
kolajna - odlikovanje
riznica - prostor u kojem su pohranjene dragocjenosti, blago
porta - crkveno dvorite
uk - nona ptica grabljivica iz porodice sova
Interpretacija

35

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Koji su detalji iz ovog krajolika zaokupljali Zukinu panju? Kako ih je doarao?


U kojim detaljima iz ovog odlomka je posebno naglaena znatielja jednog
vjeitog putnika?
Na poznati pisac Ivo Andri je rekao kako knjiga Zuke Dumhura Nekrolog
jednoj ariji, iz koje je i ovaj odlomak, razvija pred naim pogledom brz ali
irok film utisaka i zapaanja o ljudima, ljudskim odnosima i naravima (...)
itajui je, putovat ete po udljivom redu vonje, ali zanimljivim putevima, a
za vou i nenametljivog tumaa imaete jednog umjetnika iva duha i bogata
srca." Koji je to udljivi red vonje koji vas je poveo na ovo zanimljivo
putovanje?
ta o tome saznaje iz sljedeeg odlomka:
Pomno razgledah crkvenu riznicu i izaoh u prosrtranu portu punu velikih
kamenih krstaa nad davno opojanim humkama minulih manastirskih
starjeina. Na istoku je visoko brdo, u brdu mali gaj, u gaju veliki hrast, oko
hrasta jasen, iza jesena zelena grana, a na grani uk. S druge strane leale su
livade, po livadama ovce, za ovcama obani, iza bijelih stada vinogradi, za
vinogorjem Neretva, na Neretvi un. Zvono na tornju. Podne u vrijeme ruka.
Zamire i posljedni odjek zvona prema Istoku i prema Zapadu. Mislim se da li
da ruam jegulje na Karaotoku, ili da produim na Metkovi na ablje
batake?
Na putopisac je u jednoj putopisnoj prii zabiljeio: "Samo se slike
dugo pamte, a rijei ve sutradan promijene svoj red." (Osveta mrtvih
sultana)
Prokomentiraj ove rijei.
Novi knjievni pojmovi
Putopis je prozno knjievno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito
opisuje neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje
i svoje dojmove i osobne doivljaje s tog putovanja. Predmetom
njegova interesovanja su prirodne ljepote, kulturno- historijske
znamenitosti, ljudi i njihovi obiaji...
Stvaralaki rad
ta je predmet interesovanja putopisca Z. Dumhura u ovom odlomku?
APRIL NA SIRKEDIJU
April bane u tijesne sokake Sirkedija kao pijani kico s koferima punim sunca. April
uvijek dugo putuje do Sirkedija na karoserijama automobila. April uskae u odake
evabdinice, viri iz nabora iznoenih parhetskih haljina, igra na sakatim repovima
pijetlova, ozeleni alosne vrbe za tarabama, uspava sve ute maore i osvijetli
ljubiasti "beze" na usnama prodavaica. April ostade na pranjavim tavanicama po
Sirkediju. Naseli se ovdje tek poslije etnje glavnim ulicama grada, poto ogrije
fasade i izljubi gospodsku djecu po parkovima. April otvara vrata duana i
muhalebdinica i puzi memljivim zidovima preko arenih panorama obale po kojoj se
koopere irardo eiri starinskih kicoa u redengotima. Dopodne, april daje
besplatne predstave sunanih igara za mahalsku djeurliju...

36

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

O knjievniku...

Zulfikar Zuko Dumhur


Zulfikar Zuko Dumhur, putopisac, slikar i karikaturista, roen je u Konjicu 1920.
godine. Osnovnu kolu i niu gimnaziju zavrio je u Beogradu, a viu gimnaziju u
Sarajevu.
Zavrio je likovnu akademiju u klasi Petra Dobrovia. Saraivao je kao karikaturista i
ilustrator u mnogim listovima i asopisima. Objavio je vie od 10.000 karikatura.
Napisao je scenarije za vie kratkih i igranih filmova. Radio je i na sarajevskoj
televiziji kao pisac scenarija i voditelj serije emisija Hodoljublja. Napisao je: Nekrolog
jednoj ariji, Pisma iz Azije, Hodoljublja, Putovanja bijelom laom, Pisma iz
Afrike i Evrope itd.
Sinteza:
Putopis je prozno knjievno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito
opisuje neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje
i svoje dojmove i osobne doivljaje s tog putovanja. Predmetom
njegova interesovanja su prirodne ljepote, kulturno- historijske
znamenitosti, ljudi i njihovi obiaji...

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Proitajte naslovnu putopisnu priu Nekrolog jednoj ariji na internet adresi:
http://www.scribd.com/doc/22679047/zuko-dzumhur-nekrologij-jednoj-carsiji
Pronai neke od putopisa Zuke Dumhura ( Nekrolog jednoj ariji,
Pisma iz Azije, Hodoljublja, Putovanja bijelom laom, Pisma iz
Afrike i Evrope) i upoznaj se sa zanimljivostima krajeva kojima je slavni
putopisac proputovao. Svoja zapaanja, ono to ti se posebno svia,
pribiljei u svoj Dnevnik itanja. Nekad e ti zabiljeke iz tvog dnevnika
dobro doi.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

37

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

8
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dervi-paa Bajezidagi : GAZEL O MOSTARU

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Dervi-paa Bajezidagi : GAZEL O MOSTARU
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota
knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja knjievnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, spontano doivljavanje pisane
rijei
Obrazovni: tarih, gazel, osobenosti gazela u bh knjievnoj tradiciji, razvijanje
vjetine pravilnog razumijevanja poruke pjesme, analiza, kompozicija, poenta,
jezik i stil
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija/ razvijanje sposobnosti uoavanja pravde

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog


izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja, digresija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, induvidualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon, audiozapis
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: historija, likovna kultura, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Kako pjesnikovo pero moe dati svijetu svjetlost? Neka vam pomognu u razmiljanju
sljedee rijei o jednom pjesniku:

38

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Iako mu je ime Dervi (siromah), bio je na polju znanosti vladar.


Njegovo pero dalo je svijetu dosta svjetla, bio je mjesec na nebu
umjetnosti. (17.st. Riza o Dervi-pai Bajezidagiu)
Pjesnik Dervi-paa Bajezidagi je napisao ovaj Tarih o gradnji mosta
u Mostaru:
upriju podie koja podsjea na l k d ge
Allahu moj! Ima l na svijetu po ljepoti dr ge?
Jedan je Dervi zadivljen stao i rekao rijei:
Ostavit emo upriju a mi emo prijei.
S turskog: Lamija Hadiosmanovi i Salih Trako.
Prepjevao: Muhamed Delilovi

Jednostavnost, istota izraza, lahak jezik, savrena forma, osnovne su karakteristike


ovog tariha. Iz jednostavnog narodnog duha izviru jednostavni a duboki stihovi o
vjenom, svevremenom postojanju mosta.
Tarihi su krae pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roenje,
smrt, polazak u rat, sklapanje mira, poetak ili zavretak gradnje
mostova, puteva, esama...
Mnogi su pjesnici bili opinjeni ljepotom Starog mosta u Mostaru i kula koje ga
okruuju. Ovaj velicanstveni spomenik arhitekture turskog vremena podignut
je za vrijeme vladavine Sulejmana Velianstvenog 1566. godine po nacrtu
neimara Hajrudina, a pod nadzorom dobrotvora - Mehmeda Karaoza.

Kreimir Ledi: Stari most

Glavni dio sata:


Najava teksta
Dervi-paa Bajezidagi : GAZEL O MOSTARU

39

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8


Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Bajezidagi je mostarski pjesnik koji je elio u pjesmi ovjekovjeiti svoj rodni
grad i opisati njegovu ljepotu. Pjesnik u ovom gazelu iskazuje golemu ljubav
prema svome gradu. Kako to postie?.
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
gazel - lirska pjesma na nekom od orijentalnih jezika
bajan - udnovato lijep, raskoan, aroban
opajati - opijati
uprija - most
arna - crna
velebni velianstven, uzvien
arna - arena
mejdan - povelik prazan prostor u gradu, polje, trg
eher - grad
ures - ukras

Interpretacija
Potraite motive koji opisuju ljepotu Mostara. I priroda daruje ljepotu gradu.
ta zadivljene oi podraiva? Kakvo je izobilje rajske bae?
Kakvu ljepotu ovjek daruje gradu? Potraite je u sljedeim stihovima:
S dvije kule velika uprija
Pruila se preko rijeke arne,
Te sa svojim velebijim lukom
Priinja se poput duge arne.
Mostarski most simbolizira ljepotu kao univerzalnu vrijednost. On svjedoi o
ljepoti i skladu (harmoniji) prirode i ovjekovih graditeljskih sposobnosti. Kako
ovi stihovi opisuju tu harmoniju? Pronaite poreenje kojim je ona doarana.

40

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uvjerili ste se kako je Bajezidagi vrstan pjesnik tariha, autor je jednog od


najljepih tariha u naoj knjievnosti na orijentalnim jezicima tariha o gradnji
Mostarskog mosta. Koje simbolino znaenje ima most u zavrnim stihovima
tariha:
Jedan je Dervi zadivljen stao i rekao rijei:
Ostavit emo upriju a mi emo prijei.?
Most potie na divljenje i ushienje ovjekovim graditeljskim sposobnostima.
ta su mostovi ovjeku?

Mostovi kao kamene, postojane graevine predstavljaju i poveznice vremena,


svjedoe o njihovu proticanju i krhkosti i prolaznosti ljudskog postojanja.
Proitajte jo jedan tarih posveen Starom mostu u Mostaru i pronaite
stihove koji istiu ovo znaenje Starog mosta:

Rat il stoglav satrap il zmaj zemljotresa


srue sve do zvijezda, i nebo se jada.
Ti miran i savit preko mrakobjesa,
ljude i rijeku puta uu nada...
(Skender Kulenovi, iz Tariha Za Stari most u Mostaru)
Novi knjievni pojmovi
Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme
obino imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema eni, prijatelju ili uzvienom biu,
rodnom gradu...).
Tarihi su krae pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roenje, smrt, polazak u
rat, sklapanje mira, poetak ili zavretak gradnje mostova, puteva, esama...).
O knjievniku...
Dervi-paa Bajezidagi je poznati mostarski pjesnik iz 16. i s poetka 17.
stoljea. Roen je u Mostaru u estom deceniju XVI vijeka, a poginuo kod
Budima 1603. Godine. Nakon kolovanja u rodnom gradu nastavlja uenje u
Istanbulu i tu dospijeva u dvorsku slubu. Naroito se bavio, kako je sam
zabiljeio, prouavanjem arapske i perzijske lijepe knjievnosti. Ostavio je iza
sebe po jedan divan na turskom i na perzijskom jeziku. Napisao je vrlo uspjelu
pjesmu o svom rodnom gradu i tarih posveen Starom mostu u Mostaru, a
ostavio je Mostaru i medresu, mekteb i damiju i opremio biblioteku uz
damiju. Dervi-paa spada meu najznaajnije pjesnike osmanskog vremena
u Bosni.
Stvaralaki rad
Uporedi stihove: Jedan je Dervi zadivljen stao i rekao rijei:
Ostavit emo upriju a mi emo prijei. Dervi-paa Bajezidagi
i stihove:

Ima jedna modra rijeka


Ima jedna modra rijeka
Valja nama preko rijeke. Mak Dizdar
U emu je slinost izmeu ovih stihova?

41

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza:
Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme
obino imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema eni, prijatelju ili uzvienom biu,
rodnom gradu...).
Tarihi su krae pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roenje, smrt, polazak u
rat, sklapanje mira, poetak ili zavretak gradnje mostova, puteva, esama...).
Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme
obino imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema eni, prijatelju ili uzvienom biu,
rodnom gradu...).
Tarihi su krae pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roenje, smrt, polazak u
rat, sklapanje mira, poetak ili zavretak gradnje mostova, puteva, esama...).

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Posluajte u cjelosti Tarih Skendera Kulenovia posveen Starom mostu na sljedeoj
internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=YxYyN7-QPDI
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

42

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

9
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Enver olakovi: Legenda o Ali-pai

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Enver olakovi: Legenda o Ali-pai
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti/etinost, dobroiniteljstvo, dareljivost, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje empatije,
razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji
Obrazovni: roman kao knjievna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadrajna
analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja,
cjeline u tekstu, statini i dinamini motivi
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih, stvaralakih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja,
dijaloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, flip art, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 8, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: historija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
O emu budni sanjate?

43

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

"Spavam i sanjam da sam leptir


koji spava i sanja da je ovjek
koji spava i sanja da je leptir." (uang Ce)

Ostvaruju li se ponekad vai snovi? Jednom junaku iz romana su se ostvarili,


a njegov autor je izjavio:
Legendu sam poeo pisati sa odreenim ciljem, da sauvam na jezik bosanski.
I to ne jezik konfesija ili nacija u Bosni nego jezik Bosne. Bosna je moja
domovina Bosna ima tu nekakvu svoju sudbinu da su je uvijek vukli lijevo i
desno (intervju s Enesom engiem, Svijet, Sarajevo, 26. februar 1971.)

Glavni dio sata:


Najava teksta

Enver olakovi: Legenda o Ali-pai


Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Prepoznaj vrijeme i mjesto radnje romana.
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
bedem - debeli zid oko utvrenoga grada
ledina - neobraena ili neobradiva livada
turban - zavoj oko kape
snatriti - zanositi se mislima, sanjariti
firale - starinska lahka plitka obua koja se nosila u svako doba godine
akire - vrsta muke donje odjee sa dugim turom i uskim nogavicama
hamiliti - militi, gmizati, sporo se kretati
valija - guverner vilajeta u bivem Otomanskom Carstvu
odrvati - osloboditi se neeg, odbraniti se
perjanica - ukras od perja na kapi ili eiru
elenka - vrsta perjanice, napravljena od zlata ili srebra u obliku spojenih pera
vilajet - pokrajina, provinicija, teritorija jednog valije
au - in u turskoj vojsci
padiah - vladarska titula
hara - redovni porez u vrijeme Osmanske Carevine
hamal - nosa, neiji poslunik
bakal - trgovac, prodava namirnica
ikindija - svakodnevna molitva u islamu koja se obavlja izmeu podneva i zalaska
sunca
abdest - umivanje lica, pranje ruku i nogu prije molitve

44

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

mujezin - damijski slubenik, oglaiva namaskog vakta


munara - damijski toranj sa kojeg mijezin oglaava namaski vakat
zembilj - torba ili kotarica posebnog oblika napravljena od koe ili ispletena od trske
izba - mala kuica, siromana kua, straara
ulah - krpa od valjane vune
fermen - dio stare narodne nonje, vrsta prsluka
ube - odora, mantija muslimanskih vjerskih slubenika
alma - platno omotano oko fesa ili koje druge sline kape
selam - muslimanski pozdrav, znai: spas, mir, smirenost
bakalnica - trgovina namirnicama
hadiluk - in izvrenja hada u sveta vjerska mjesta; hodoae
paa - osoba koja upravlja paalukom
paaluk - podruje kojim upravlja paa
at - konj, pastuh, derijebac plemenite vrste
ud - vrsta mirisavog drveta za kaenje porijeklom iz Indije

Interpretacija
Okosnicu romana Legenda o Ali-pai predstavlja pria o preobrazbi Alije
Leptira od hamala do visokog dostojanstvenika. To se prvo dogaa u snu, a
onda u njegovom stvarnom ivotu. U tu priu upletena je i pria o Alijinoj
velikoj ljubavi - lijepoj Almasi, kerci jedinici sarajevskog bakala Mehage.
Koji dio prie sadri ovaj odlomak? Kako se hamal Alija Leptir preputa svojim
snovima? Neka vam pomogne u razmiljanju sljedei odlomak iz prie:
Nije osjetio kako mu kroz poderanu staru firalu na desnoj nozi viri prst. Nije
osjetio kako mu na okrpljenim akirima hamile bube, nit je uo sviruckanje i
zujanje muha oko sebe... On je bio u polusnu, sretan, sretan.. A smjela misao
vezla je nit po nit nov ivot po njegovu mozgu...
O emu je snivao Alija? U to bi utroio svoje blago?
ta o njemu kao ovjeku saznajemo iz njegovih monologa?
Jedan potovalac olakovieva djela je napisao: S uitkom se ita ovaj
osebujni roman Envera olakovia. Pred svojim oima kao da vidimo kako
ive oni stari ljupki dijelovi eher-Sarajeva. Vidimo uske i bune prolaze
arije, pune ivota i rada. (...) A sada nam majstorsko pero olakovia otkriva
drugu, pravu stranu ovoga arijskog ivota. Otkriva nam duu onih starih,
utljivih ljudi koji gotovo nepomino sjede pod starim niskim svodovima
arsijskih zgrada i zgradica, neumorno kuckajui... (D. uri) Pronaite u
ovom odlomku opise arijskog ivota. ta iz ovog odlomka saznajete o
ivoti sarajevskih hamala?
Po emu je misao Alije Leptira smjela?
ime je Alija Leptir motiviran da sanja kako postaje paa? Koje osobine
posjeduje Ali-paa u njegovim snovima?
U Alijinim snovima pojavljuje se jadan Arap. Po emu je on slian likovima iz
bajki koje ste ve upoznali?
Prokomentirajte njegove rijei: Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa,
a krpa u ruci dareljiva dobriine - zlato.

Stvaralaki rad

45

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ne propusti proitati i ovaj roman. U Dnevnik itanja zabiljei vrijeme i mjesto


radnje, ispriaj kratak sadraj, navedi glavne i sporedne likove i njihove
osobine, navedi najljepe citate, odredi temu i ideju... sve ono to misli da je
bitno za djelo. Ne zaboravi napisati izdavaa, godinu izdavanja djela, brojeve
nekih vanih stranica u djelu...
Odredi temu i ideju i u ovom odlomku.
Napii sastav na temu: Zlato i blago u ruci tvrdice su krpa, a krpa u ruci
dareljiva dobriine - zlato.
O knjievniku...

Enver olakovi
Enver olakovi (1913-1976.) rodio se u Budimpeti. Nesretno i burno djetinjstvo,
protkano selidbama i putovanjima proveo je uglavnom u Budimpeti, a nakon Prvoga
svjetskog rata obitelj olakovi se seli u Sarajevo. Uz brojne pjesme objavljuje i
pripovjetke, novele, eseje, kazalisne prikaze. Napisao je: roman Legenda o Ali-pai,
autobiografsko djelo Knjiga majci, roman u nastavcima Mujica Hanka, komediju
Moja ena krpi arape, zbirku pripovjedaka Lokljani, roman Melun itd.
Sinteza:
Enver olakovi u svom obraanju itateljima ovako govori o svom romanu:
Ovo je dakle, samo legenda, hikjaja, ono to je moglo nekada i biti, ali
vjerovatno - sigurno ak - nije ni bilo, nego je sve to rodila mata naih dobrih
djedova i pradjedova, pri dimu uta tutina i mirisu crne kahve. (...) Njezin cilj je,
ukratko, da vas, dragi itatelju, odvede u zlatnu prolost, u kojoj se ivjelo zato
da se uiva ivot, a ne da se stjeu i gomilaju milijuni, poloaji i medalje
Kako Alija Leptir uiva ivot u svojim snovima?

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o...
Saznaj vie o romanu legenda o Ali-pai. Envera olakovia. Roman u
elektronskoj formi moete nai na internet stranici:
http://bosnamuslimmedia.files.wordpress.com/2010/05/legenda-o-ali-pasienver-colakovic
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

46

Prirunik 8

10
11

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Mea Selimovi: ZLATNA PTICA
(Odlomak iz romana Dervi i smrt)

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Mea Selimovi: ZLATNA PTICA
(Odlomak iz romana Dervi i smrt)
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti/etinost, dobroiniteljstvo, dareljivost, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponaanja u tekim trenucima, razvijanje empatije,
razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji
Obrazovni: roman kao knjievna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadrajna
analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja,
cjeline u tekstu, statini i dinamini motivi
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih, stvaralakih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja,
dijaloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni
rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, flip art, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 8, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: historija, likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
ta su zlatne ptice ljudskih snova, gdje su vai zlatni snovi? U kojim
snovima pronalazite sreu? Naslikajte ili iskaite rijeju, reenicom prve
inspiracije na ovo pitanje!

47

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata:


Najava teksta
Mea Selimovi: ZLATNA PTICA
(Odlomak iz romana Dervi i smrt)
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. Po emu je ono neobino?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
dervi - pripadnik dervikog reda, skroman, povuen, poboan ovjek
dervi-asker - dervi-vojnik
ador - ator
han - svratite, konaite
slakovina - divlja trava
udorednost - moralnost
snatrenje - sanjarenje
Interpretacija
Ko pripovijeda o tom prijateljstvu?
ime je motivirana djeakova privrenost derviu?
Strahovi su prirodni dio odrastanja. Prisjetite se vlastitih strahova. ta vam o
njima govore stihovi s poetka ovog odlomka:

Ima jedna greda koja udara u glavu,


Ima jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan mi koji viri iz kuta.
Koje djeakove osobine upoznajemo iz dervieva opaanja?
ta o djeaku saznajemo iz njegova sljedeeg razgovora s derviem?
- Hoe li na granama niknuti cvijee? - pitao me.
- Moda hoe rekao sam, pomalo i sam vjerujui u to cvjetno oivljavanje
sivog drveta.
- Gdje je sunce? pitao me jednom.
- Iza oblaka.
- Je li uvijek tamo? I kad je oblano?
- Uvijek.
- Moemo li ga vidjeti kad se popnemo na vrh topole?
48

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

- Ne moemo.
- A na munaru?
- Ne moemo. Iznad munare je oblak.
- A kad bi se probila rupa u oblaku?
ta je dervia privuklo djeaku? Kakav je njegov odnos prema djeakovim
strahovima i eljama? Zato?
I djeak i dervi mataju o zlatnoj ptici. ta ona, zapravo, simbolizira? Kako
se tim matanjima ostvaruje srea?
Stvaralaki rad
Pripremite olovke, boje (votane, vodene, drvene), plastelin, glinamol, kola
papir, makazice, ljepilo. Podijelite se u etiri grupe, etiri flip arta stavite na
pod, sjedite i budite kreativni! Iskaite svoju sreu na papiru, pronaite svoju
zlatnu pticu. Radove izloite u kolskom hodniku ili na neko drugo vidno
mjesto. Ne zaboravite poneto od toga sauvati u Dnevniku itanja!
O knjievniku...

Mea Selimovi
Mea Selimovi (1910-1982.) roen je u Tuzli. U rodnom gradu zavrio je osnovnu
kolu i gimnaziju. Zavrio je studij knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Radio je kao profesor Vie pedagoke kole u Sarajevu, bio je umjetnicki direktor
"Bosna-filma", direktor drame Narodnog pozorita itd. Dobitnik je brojnih nagrada i
priznanja. Napisao je knjievna djela: Uvrijeeni ovjek, Prva eta, Magla i
mjeseina, Dervi i smrt, Tvrdjava, Ostrvo, Krug itd
Sinteza:
Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. ime je motiviranio prijateljstvo
djeaka i dervia? O emu mataju? ta simbolizira zlatna ptica?

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8: Radni kutak broj:
Saznaj vie o...
Saznaj vie o piscu Mei Selimoviu iz njegovih rijei:

49

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Smijeno je moda, bio sam ovjek s onim od jue i hou da budem ovjek s
ovim od danas, drukijim, moda i suprotnim, ali me to ne buni, jer ovjek je
promjena, a zlo je ako ne posluamo savjest kad se javi.
Lijepa rije je kao lijepo stablo, korijen mu je duboko u zemlji, a grane se pod
nebo uzdiu.
Teko e se sporazumjeti dva ovjeka koja misle razliito. Lako e se
sporazumjeti dva ovjeka koja misle.
Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objanjavati ni traiti joj
razlog.

(Mea Selimovi)
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

50

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

11
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjeanje u
pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima
izraajnog itanja pjesme, slobodni stih, uoavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje
pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 8, kreda, biljenica, olovke,
grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
ta ljubav daje, a ta uzima?
"Ljubav ne daje nita osim sebe i ne uzima nita osim sebe." (Kahlil Gibran)

51

Glavni dio sata:


Najava teksta: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Kome je namijenjena ova pjesma?
Interpretacija teksta:

Interpretacija
Odakle potiu motivi pjesme, iz vanjskog ili unutarnjeg pjesnikovog svijeta?
Motivi u ovoj pjesmi bi se tematski mogli razdvojiti ovako:
1. ljubav daje...
2. ljubav uzima...
ta ljubav daje? Istraite to u prve dvije strofe:
Otiao sam na trg ptica
I kupio sam ptica
za tebe
moja ljubavi
Otiao sam na trg cvijea
I kupio sam cvijea
za tebe
moja ljubavi
Kako razumijevate sljedee stihove?
Otiao sam na trg gvoa
I kupio sam okove
teke okove
za tebe
moja ljubavi

Kakvi su to okovi ljubavi? ta nam o tome govori zavrna strofa u pjesmi?

52

A zatim sam otiao na trg roblja


I tamo sam te traio
Ali te nisam naao
Moja ljubavi.
ta znai okovati nekoga? Kako se sve moe neko okovati? Koji je
preneseni smisao ovih rijei? Moe li se okovati voljena osoba? Zato?
Koja osjeanja preovladavaju u pjesmi:
- ljubavna razdraganost
- ljubavna enja
- ljubavna patnja?
Na kojim epitetima i poreenjima pjesnik gradi stihove?
Kakav je ritam pjesme? Na koji nain je postignut?
Pjesma je ispjevana slobodnim stihom. ta si o slobodnom stihu nauio/la? Po
emu ga prepoznaje u ovoj pjesmi?
Novi knjievni pojmovi
Ljubavna lirska pjesma izraava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, enju,
sreu, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih
redaka, stihova, pjesnici ralanuju pjesniki izraz na stihove razliite duine i bez
sheme rimovanja, pa ak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.
Stvaralaki rad
Ko je sretniji, onaj koji daje ljubav, ili onaj koji je uzima?
Kad se istovremeno i daje i uzima ljubav?
Budi li, moda, pjesma u tebi neke asocijacije, misli, slike?
Iskai svoj doivljaj ljubavi pjesmom.
Poezija Jacques Preverta (ak Prevera) sigurno zasluuje mjesto u tvom Dnevniku
itanja.
O knjievniku...

Jacques Prvert /ak Prever (1900 - 1977.), francuski je pjesnik nazvan "pjesnikom
Pariza". Poznat je po pjesmama lirskog ugoaja, od kojih su mnoge uglazbljene
("Barbara", "Uvelo lie") Prever je pjesnik neposredne osjeajnosti. U njegovu
pjesnitvu prepoznatljiv je istanan osjeaj za ljudsku intimu, te revolt prema onima
koji onemoguavaju ljudsku sreu. Autor je velikog broja filmskih scenarija ("Obala u
53

magli", "Dan se raa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja"). Njegov poetski izraz
bogat je svakidanjim, narodnim jezijom. Poznate su mu zbirke: Spektakli, Kia i
lijepo vrijeme itd.
Sinteza:
Ljubavna lirska pjesma izraava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, enju,
sreu, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih
redaka, stihova, pjesnici ralanuju pjesniki izraz na stihove razliite duine i bez
sheme rimovanja, pa ak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o...
Ako nema njegovu zbirku poezije aka Prevera, najljepe pjesme e
pronai na internet adresama:
http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=34.0
http://www.caskanja.com/forum/Tema-Zak-Prever
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

54

12
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slavko Kolar: BREZA

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Slavko Kolar: BREZA
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnja, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki nain kazivanja, likovi, elementi
izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija,
deskripcija, dijalozi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i


razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: Likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
55

Proitajte pjesmu i pokuajte odgovoriti kako bolest promijeni ovjeka?


LANJSKA PJESMA
Miriu silno bijeli cvjetovi
i pada sitna kia proljetna
ja kisnem sam.
O nitko ne zna kako je
teko hoditi sam i bolestan,
bez ikog svoga
u zlatno proljee.
U srcu mome nema ljubavi
u srcu mom su tavni spomeni
davni i muni.
Silno miriu bijeli cvjetovi.
Kisnem. Bez mira, bez ljubavi
Sam i alostan.
Ivo Andric

Glavni dio sata:


Najava teksta
Slavko Kolar: BREZA
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Radnja ove prie se dogaa u malom selu u Hrvatskom zagorju. iji i kakav
ivot opisuje?
Interpretacija teksta:

56

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Otkrijmo znaenje rijei!


sablast - strailo, utvara
hripljati - hripati, isputati pri disanju hrapav um iz plua i bronhija
nacrkevati se - naspavati se, naljenariti
obojci - komad tkanine koji se nosio umjesto arapa ispod stopala ili se obavijao do
koljena
soldaija - soldateska, vojnika rulja
rekrut - regrut, novajlija u vojsci
blago - neka velika vrijednost npr. novac, zlato, puno ovaca, krava
strojna uspravna
andar - policajac, pandur
cimerman meimurski: stolar, tesar
uka - amar, pljuska
kanda - kao
gizdav - kitnjast, nakien, nakinuren
mustai -brkovi
paati se - mijeati se
barjaktar - nositelj zastave
Interpretacija
Zato je Janica ponekad eljela biti malko bolesna?
Kakav je bio odnos ukuana prema Janici? Ko ju je posebno gnjavio i zato?
Moe li se to pripisati obiajima, svekrvinoj/svekrovoj naravi, ili i jednom i
drugom? Potkrijepite svoje miljenje odlomkom iz prie.
Kako se Janica nosila s tom grubou? ta o tome saznaje iz sljedeeg
odlomka: Naljuti se poneki put Janica, mislei pui e od jada, sve bi ih
pobila, dabome osim Marka. Ali brzo je srdba proe, pa krotko, ak i veselo
posvrava svoje poslove.
Pisac nam u prii daje i fiziki opis Janice. Pronaite to mjesto u prii i kaite
kako
njen izgled kontrastira ivotnim okolnostima u kojima se nalazi.
Prokomentirajte njegovu povezanost s naslovom prie.
ta o Janici-djevojci govori retrospektivno isprian dio pripovijetke?
ta je nagnalo Miku da oeni Janicu? Kakav je njegov odnos prema
Janici? ta o tome saznaje iz ovog odlomka:
uio je Janicu u ovu godinu dana kako zajedno ive, tek jedanput. Pa i tu je ona
bila kriva, priznala je i sama, jer koji ju je avo gonio da se na nj otresa kada je
vidjela da je malo, ko rei emo, pijan.
Kako se Mika ponaa prema bolesnoj Janici? Koje su njega brige trle?
Kako biste okarakterizirali odnos ukuana prema Janici? Izaberite odgovor
i prokomentirajte svoj/e izbor/e:
1. grubost
2. odsustvo ljubavi
3. odsustvo milosti
4. potovanje obiaja
5. uobiajeno ponaanje

57

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pronalazi li Janica ljudsku milost u stvarnom ivotu?


Na veliki pjesnik Izet Sarajli je ispjevao pjesmu ljudskoj milosti. Proitajte
pjesmu i povedite razgovor o ljudskoj milosti i plemenitosti.
LJUDSKA MILOTA

Ljudska miloto,
gdje si?
Zar jedino
u knjigama?
Izet Sarajli
Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku ivota seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.
Iskai ideju pripovijetke!
Pronai u tekstu dijelove koji otkrivaju ljepotu stila i jezika Slavka Kolara.
Prepoznaj naraciju, deskripciju, dijaloge i monologe!
ta saznajemo o Marku iz odlomka? Kako knjievnik promatra lik primitivnog
ovjeka sa sela?
Kako je knjievnik osvijetlio lik Janice?
Tanka je ona i slabana. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snae teko
koraaju kao medvjedi, u njenom hodu ima neto ritma, moda ak i elegancije. Oi
su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoe neki da je crvenkasta, a neki
da je zlatna ili pozlaena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom licu i
onim nasmijanim, malim usnicama...
Knjievnik nam je, pored fizikog opsa, dao i psiholoku, govornu i socijalnu
karakterizaciju lika Janice. Pronai u tekstu odlomke koji ovo potvruju.
Stvaralaki rad
Ukratko, bez navoenja konkretnog sadraja pripovijetke, kai o emu
pripovijeda Slavko Kolar u ovoj pripovijeci. Ovo je jedan primjer a ti pokuaj to
kazati svojim rijeima: Ova nam pria govori o ljudskim slabostima, o
zaostalosti jedne seoske sredine, o nepravdi prema ovjeku, o odnosima
meu ljudima.
Potraite ljudsku milost u stvarnom ivotu i/ili u nekoj knjizi i napiite krai tekst
na tu temu.
Uradi u svoju biljenicu, pomou teksta, tok dogaaja i svakom dijelu daj
kratak naslov.
O knjievniku...

58

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Slavko Kolar
Slavko Kolar (1891- 1963.) hrvatski je knjievnik roen u Paleniku, pokraj
Garenice, a djetinjstvom vezan za taj kraj kao i zaviaj svoje majke - Moslavinu. U
hrvatsku knjievnost unio je elemente humora i satire kao posebnog naina
sagledavanja drutvenih zbivanja. Najpoznatija knjievna djela su mu dvije
antologijske knjige pripovijedaka Ili jesmo Ili nismo i Mi smo za pravicu, a osim
pripovijedaka, od kojih je deset namijenio djeci, pisao je i kazalina djela, filmske i
televizijske scenarije, kritike, lanke, prikaze itd.
Sinteza:
Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku ivota seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Saznaj vie o istoimenom filmu Breza (iz 1967.g.), iji je reiser i scenarist
Ante Babaja, na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Breza. To je film o
njenoj seoskoj djevojci, koja se od ostalih djevojaka razlikovala kao ''breza od
bukve'', o njenoj unitenoj mladosti i promaenoj udaji
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

59

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dara Sekuli: Majka
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Dara Sekuli: Majka
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, minijatura, haiku pjesma, motivi,
osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izraajnog itanja pjesme, slobodni stih, uoavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika,
povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i
strukturnih osobenosti minijature, bogatstvo izraza
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 8, kreda, biljenica, olovke,
ilustracija iz itanke 8
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: Likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:

60

Prirunik 8

A. Verlaevi & V. Ali

Bosanski jezik i knjievnost

Motivacija
Prokomentirajte ovo sjeanje naeg poznatog pisca:
Sjeam se: polazio sam na 'kole'. Mati je grcala ispraajui me:
- Pripazi, sinko, grad je dumanin. Ne ii sredinom dade, satre te
togod, ama nemoj ni plaho uz kraj - da te, boj se, ne udari
neto s krova, vego hajde 'nako, 'nako...
Dalje nije znala. Ili nije mogla!...
Majka, Zija Dizdarevic
Iz ega proizilazi majin strah?
Otkrijmo znaenje rijei!
dumanin - neprijatelj, protivnik
dada - put, cesta, drum

Ismet Mujezinovi: Majka

Glavni dio sata:


Najava teksta: Dara Sekuli: Majka
MAJKA
Vee: suho bilje. Oi pepeo.
No: brige zavjese.
Jutro: podupre dan leima
i ostane uspravno.
Dara Sekuli
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Za Daru Sekuli kau da je pjesnikinja ljubavi i istog ljudskog srca.
Prepoznajte to u pjesmi Majka. Kakvom ljubavlju su natopljeni ovi stihovi?

Interpretacija teksta:

61

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ta za vas znai isto ljudsko srce? Gdje ga pronalazite u ovoj pjesmi?


U ovoj kratkoj pjesmi sjeanje na majku je predstavljeno kroz tri doba dana.
Koliko je tu pjesnikih slika?
Zamislimo prvu pjesniku sliku sadranu u stihu: Vee: suho bilje. Oi pepeo.
Koje asocijacije u vama izaziva ovaj stih? ta nam govori taj majin pepeljasti
pogled?
1. asocijacije na majin mukotrpni ivot;
2. na majinu starost i iscrpljenost;
3. na bezmjernu majinu ljubav...
ta donosi no? Kakva se to zavjesa od briga nadvila nad slikom majke?
Koje doba dana donosi majci novu ivotnu snagu? ta je bodri da uvijek
iznova podupre dan leima / i ostane uspravno"?
ta za vas znai ostati uspravno? Odaberite neki/e od ponuenih odgovora i
obrazloite svoj izbor: dostojanstveno podnositi ivotne nedae, ostati poten,
biti ustrajan u svojim ciljevima, ne povijati lea pred ivotnim izazovima...
Razmislite: Odakle majke crpe snagu da istraju sa ivotnim nedaama? Za
koga one to ine? A kome je to vano?
Koja su osjeanja prema majci iskazana u ovoj pjesmi? Ko joj to daruje kroz
stihove?
Kakav je stih u pjesmi, slobodan ili vezan rimom? "
Pjesnikinja je s malo rijei postigla bogatstvo izraza! Prepoznaj mnotvo
stilskih figura u ovoj kratkoj pjesmi.
Novi knjievni pojmovi
Minijatura je pjesma kratke forme i saeta izraza. Pjesma je po saetom i
ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.
Haiku pjesma je nastala u starom Japanu, a nalazimo je i u kineskome i indijskom
pjesnitvu. Temelji se na originalnoj i ivopisnoj pjesnikoj slici i formi od tri stiha. Prvi
i trei stih imaju po pet, a drugi sedam slogova, to ukupno iznosi sedamnaest
slogova.
Nai pjesnici se ne pridravaju strogo broja slogova, ali se koriste brojem stihova(tri) i
pjesnike slike su im saete.
Uporedite osobine japanske haiku pjesme i haiku pjesme Dubravka Ivanana.
Proljee

U proljee

No proljetna.
Stabla trenjina: s trenjinih stabala
Zora silazi.
Macyo Bao

Bijele cipelice
i crvena lopta
U zelenom proljeu.
Dubravko Ivanan

Proljee odlazi
oklijevajui u
kasnom cvijetu trenje.

62

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Buson
Razlika u broju slogova ove japanske haiku pjesme je nastala zbog tekoa u
prijevodu jer je nemogue prepjevati pjesmu na bilo koji jezik a da ona zadri
isti broj slogova i svu svoju ljepotu.
Stvaralaki rad
Pjesnikinja Dara Sekuli je jednom prilikom izjavila: Nemogue bi bilo ivjeti
kada bismo plakali nad svime to nam se dogaa, jer ivot ipak nije samo pla,
u svijetu ima dobrote. Gdje vi pronalazite tu dobrotu? Potraite je i u nekoj prii i
obrazloite svoj izbor
O knjievnici...

Dara Sekuli je roena 1931. godine u selu Kordunski Ljeskovac. Nakon pogibije
roditelja boravila je po djejim domovima i akim internatima. Gimnaziju je pohaala
u selu Rujevac na Baniji, Splitu, Karlovcu, Zagrebu..., a Viu kolu za socijalne
radnike zavrila je u Sarajevu gdje ivi od 1953. godine. Zastupljena je u brojnim
antologijama u zemlji i svijetu. Pjesme su joj prevoene na mnoge jezike. Objavila je
knjige: Odsanjani dom, Grlom u jagode, Gorak konak, Licem od zemljice,
Licem prema suncu, Brat moj Tesla itd.
Sinteza:
Minijatura je pjesma kratke forme i saeta izraza. Pjesma je po saetom i
ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Saznaj vie o pjesnikinji Dari Sekuli i njenoj poeziji na internet adresi
http://www.matbibli.rs.ba/Pisci/Sekulic.htm
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

63

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

14
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sergej Jesenjin: Pismo majci
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Sergej Jesenjin: Pismo majci
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu, razvijanje empatije
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, elegija, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske
slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja
pjesme, strofa, stih (katren), rima, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike
s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti elegije,
bogatstvo izraza
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 8, kreda, biljenica, olovke,
ilustracija iz itanke 8, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: Likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Kakva je ljubav majke prema djeci? ta sve majke ele za svoju djecu? ta vam
o tome govore ovi stihovi iz pjesme naeg pjesnika Skendera Kulenovia:
64

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

(...)
A ona,
ko zemlja pregladnjela,
u ile sinu-jablanu svoj zadnji sok je brizgala:
Od starog zara haljine mi skrojila
da joj u koli ne krijem golih laktova,
a kad joj se vraah s knjigama,
s glau u mozgu,
sa zimom pod noktima,
dva mi je promrzla krompira gulila
i nekakvu mi pticu bajala
koja je pjevala kad joj je bilo najgore:
Samo da jednom kuu i srce joj napunim
i na put pravi da joj izaem...
Skender Kulenovi: Na pravi put sam ti majki iza'o

Glavni dio sata:


Najava teksta: Sergej Jesenjin: Pismo majci
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Ljubav prema majci esta je tema u knjievnosti. Kako je predoena u ovoj pjesmi?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
utvara - sablast, avet
emer - gorina, bol, jad, patnja
Interpretacija
Koje emocije prema majci iskazuje lirski subjekt? ime je motivirano njegovo
emocionalno uzbuenje? ta vam o tome govore ovi stihovi:
Piu mi da viaju te esto
zbog mene veoma zabrinutu

65

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

i da ide svaki as na cestu


u svom tronom starinskom kaputu.
Kakva privienja ima majka? Iz ega ona proizilaze?
Pjesma je nastala u vrijeme velikih drutvenih promjena u Rusiji, pjesnikovoj
domovini. U kakvoj su vezi te promjene i majina privienja?
Kakav je stav lirskog subjekta u vezi s tim promjenama? Prepoznaj to u
pretposljednjoj strofi:
I ne ui da se molim. Pusti!
Nema vie vraanja ka starom.
Ti jedina utjeha si moja,
svjetlo to mi sija istim arom.
Protumai preneseno znaenje, metaforu u ovom stihu.
U pjesmi je iskazana i nostalgija za rodnim domom. Pronai stihove koji
opisuju sliku zaviaja. Kakva je ta slika? O kakvom emocionalnom odnosu
lirskog subjekta prema zaviaju ona govori?
Pronai stihove koji iskazuju:
- razoarenje u ivot
- buntovan i nemirni ivot
- privrenost, njenost i ljubav prema majci
- nostalgiju za toplinom doma i za zaviajem
Iz ega proizilazi udnja za povratkom niskom domu? Pronai ime je
motivirana ta elja u sljedeim stihovima:
Nemoj budit odsanjane snove,
nek miruje ono ega ne bi:
odve rano zamoren ivotom,
samo emer osjeam u sebi.
Neka ti pomognu u razmiljanju stihovi iz jedne druge Jesenjinove pjesme,
pjesme to sam? Tko sam?:
to sam? Tko sam? Ja sam samo sanjar,
iji pogled gasne u magli i memli,
ivio sam kao usput, ko da sanjam,
kao mnogi drugi ljudi na toj zemlji.
Koji odsanjani snovi ostavljaju emer u dui?
Koja osjeanja su u pjesmi najjae iskazana, a kojim osjeanjima je pjesma
proeta?
Kojoj vrsti lirske umjetnike pjesme pripada ova pjesma?
Novi knjievni pojmovi
Elegija (gr. elegos tubalica) je pjesma u kojoj se izraava tuga za onim to je
prolo ili to je daleko: bol zbog prolaznosti ivota, zbog prohujale mladosti, zbog
izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zaviaja i nostalgija za
njim.
Stvaralaki rad

66

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pjesma je napisana u obliku pisma. Zato je pjesnik odabrao ovu formu


iskazivanja osjeanja? Kakav ton pjesnik postie ovom formom? Napii
stihovano pismo majci.
Opii portret svoje majke u nekom posebnom trenutku (zabrinutosti, njenosti,
straha, radosti...)
O knjievniku...

Sergej Aleksandrovi Jesenjin


Sergej Aleksandrovi Jesenjin, (ruski ), (1895 1925.) jedan je od najomiljenijih pesnika Rusije. Poeo je pisati poeziju s devet
godina. Pohaao je studije na Moskovskom dravnom univerzitetu, a u Petrograd je
doao 1915. i uao u knjievne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim
motivima u poeziji. Stvorio je pjesnitvo posveeno selu i prirodi, s mnogo metafora
koje crpi iz seoskog ivota i vjerovanja. Jesenjinova poezija stekla je mnoge
poklonike i izvan pjesnikove domovine. Pjesnika djela su mu: Pjesma o kerui,
Mangup, Ispovijest mangupa, Ja sam poslednji pjesnik u selu Molitva za
umrle, Pismo majci, Ko sam, ta sam?, Snjeno polje itd.
Sinteza:
Elegija (gr. elegos tubalica) je pjesma u kojoj se izraava tuga za onim to je
prolo ili to je daleko: bol zbog prolaznosti ivota, zbog prohujale mladosti, zbog
izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zaviaja i nostalgija za
njim.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Audio-zapis pjesme Pismo majci moete pronai na sljedeim internetskim
stranicama:
http://www.youtube.com/watch?v=lucXbKfBSQc&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=2xrrpKhIXUs&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=jREf4fRE0fg&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=zE5UADnypHQ&feature=player_embedded#!
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

67

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

15
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Milan Ogrizovi: SMRT HASANAGINICE
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Milan Ogrizovi: SMRT HASANAGINICE
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina
linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u dramatinim
trenucima, razvijanje ljubavi prema bh knjievnoj tradiciji, pozoritu/kazalitu
Obrazovni: dramatizacija knjievnog djela, vremenska i prostorna lokalizacija
teksta, drama u uem smislu, sadrajna analiza, motivi, kompozicija dramskog
djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa historijskim
okolnostima na koje drama referira, dramatinost i dinaminost kompozicije,
dramska napetost, didaskalije, protagonist i antagonist,
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih i stvaralakih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora,
metoda
demonstriranja,
heuristika
metoda,
igra
uloga/dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad, individualizirani rad, rad u parovima
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija sa ilustracijom iz itanke 8, oprema za glumce
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, historija, geografija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:

68

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Mnoga su knjievna djela dramatizirana i prilagoena za izvoenje na pozornici. To


se u nekoliko navrata dogodilo s baladom Hasanaginica koja je oduvijek zaokupljala
panju mnogih knjievnika. Hasanaginica predstavlja traginu priu o ljubavi i
ponosu, o traginom nesporazumu izmeu mua i ene. ime je motivirana odluka
Hasanage da izrekne poznate vam stihove: Ne ekaj me u bijelom dvoru, / Ni u
dvoru, ni u rodu momu?
Prisjetite se najdramatinijih/najdinaminijih dijelova balade. Koji bi izdvojio/la?

Glavni dio sata:


Najava teksta
Milan Ogrizovi
SMRT HASANAGINICE
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Koji dio dramske radnje obuhvaa ovaj odlomak iz drame Hasanaginica
Milana Ogrizovia? Gdje se zbiva radnja i koji likovi sudjeluju u njoj?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
kadija - erijatski sudija
beika - kolijevka
nigda - nikad, ni u koje vrijeme, ni u kakvoj prilica
hanuma - gospoa
zaridati - plakati ridajui, zajecati
kada - kaduna, gospoa, ugledna ena, dobra domaica
beg - plami u Osmanskom carstvu, ugledan bogat ovjek
begovica - begova ena
aga - plemi za vrijeme Turskog Carstva, bogat i moan ovjek
pustimice - pusto, alosno, velika bol, aljenje za im
buklija - posuda s vinom kojim se este svati
duvak - svadbeni veo nevjeste
jenija - djeverua, ena ili djevojka koja prati nevjestu
rahmet - Boija milost, pokoj

Interpretacija

69

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U drami je drugaija tehnika graenja dramske napetosti u odnosu na narodnu


baladu. Obratite panju na didaskalije, upute o scenskom ponaanju likova
(Onda pohrli prema beici i pane na nju, Oajno zagrli kolijevku, kao da e je
ponijeti...). ta Ogrizovi postie ovim dramskim izraajnim sredstvima?
Koja osjeanja razdiru Hasanaginicu u trenutku pratanje s djecom? ta o
tome govore ove njene rijei?
Bogom brate, svata starjeino!
Ne eraj me od djeteta moga!
Progledo je. Nasmijao mi se!
Smije mi se! Majki svojoj! Zlato!
Ostavljam ti suze svoje, sine!
Na ih tebi i spominji majku!
Koja vam je scena opratanja Hasanaginice s djecom, po snanom
izraavanju ljubavi prema djeci i materinskog bola - posebno dirljiva?
Zbogom, zbogom!
Koje znaenje u sceni pratanja imaju sljedee Hasanaginiine rijei? Po
emu je ovaj trenutak poseban? Kome se sve obraa i koja je osjeanja
razdiru?
(Oajno zagrli kolijevku, kao da e je ponijeti.)
Ne, ne: zbogom! Ne, ne!
Ti e sa mnom!
(Zarida.)
Dajte mi to dijete
Vi neljudi!
Kako na razvijanje dramske radnje utiu Hasanagine rijei:
Ajte amo, sokolovi moji,
Kad se nee smilovati na vas
Majka vaa srca kamenoga.?
Kada nastupa preokret u razvijanju dramske napetosti? Kakav rasplet on
nagovjetava? ta o tome saznaje iz sljedeih Hasanaginih rijei:
Ljubo moja, taku sam te htio!
(Strgne joj duvak s lica.)
Daj mi amo oi da ih vidim!
Je l' sanak il je zbilja sevdah?
Oi daj mi!?
A kakav je konani rasplet? Usporedi ga s traginim zavretkom u baladi
Hasanaginica!
Promentirajte ovu misao i kaite kako se ona moe odnositi na dramu
Hasanaginica
Uinio sam nekoliko pogreaka u tragedijama. Mislio sam da je tragedija kad
glumci plau. Ali tragedija je kad plae publika. (Frank Capra)
Ko su pokretai zbivanja, nosioci radnje u drami Hasanaginica? Svakako to
su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kae da su protagonisti.
Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.
Koji likovi su u ovoj drami antagonisti?

70

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Novi knjievni pojmovi


Dramatizacija nekog knjievnog djela je njegova priprema za izvoenje na pozornici
a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga knjievna djela su
dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).U djeijoj knjievnosti su poznate
dramatizacije: Junaci Pavlove ulice F. Molnara, Mali princ A.de Saint- Exuperyja,
Kraljevi i prosjak M. Twaina...
Protagonist:U starogrkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu.
Danas ta rije ima vie znaenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokreta
zbivanja u knjievnom, pozorinom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je
suprotstavljen protagonisti).
Stvaralaki rad
Ogrizovi u svoju dramu uvodi likove kojih nema u baladi Hasanaginica i u
slobodnoj obradi proiruje radnju. Na koje prizore se odnosi to proirenje u
zadnjem inu?
Zadnji prizori u drami su:
a. Hasanagino priznavanje ljubavi
b. Hasanaginicina smrt u naruju mua
Odnose li se i ovi prizori na slobodnu Ogrizovievu obradu, ili ih prepoznajete
iz balade?
U kojem od ovih prizora ste pomislili kako bi rasplet mogao krenuti ka
drukijem zavretku?

O knjievniku...

Milan Ogrizovi
Milan Ogrizovi (1877 - 1923.) hrvatski je knjievnik roen u Senju. Zavrio je studij
u Zagrebu i radio kao srednjokolski profesor, te lektor i dramaturg u Hrvatskom
narodnom kazalitu u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, ali je
ponajprije dramski pisac. Najpoznatije su mu drame "Dah", "Hasanaginica" i
"Prokletstvo". Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost
posveivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je traginoga igrokaza
"Nepoznati" o ivotu Vatroslava Lisinskog. Bavei se i knjievnom kritikom, Ogrizovi

71

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

je najavio dva velika hrvatska pisca svojega doba: Antuna Gustava Matoa i
Miroslava Krleu.
Sinteza:
Dramatizacija nekog knjievnog djela je njegova priprema za izvoenje na pozornici
a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga knjievna djela su
dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).
Protagonist:U starogrkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu.
Danas ta rije ima vie znaenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokreta
zbivanja u knjievnom, pozorinom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je
suprotstavljen protagonisti).
Ko su pokretai zbivanja, nosioci radnje u drami Hasanaginica? Svakako to
su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kae da su protagonisti.
Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Potraite poneto zanimljivo o ovoj drami na sljedeim internetskim stranicama:
http://teatar.hr/732/hasanaginica/
http://www.find-docs.com/Hasanaginica-knjiga-pdf.html
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

72

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

16
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Alija Nametak: Tuturuza i eh Meco

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Alija Nametak: Tuturuza i eh Meco
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi i dobrote, snage vjerovanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti/etinost, dobroiniteljstvo, dareljivost,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u razliitim trenucima,
razvijanje empatije, razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji
Obrazovni: roman kao knjievna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadrajna
analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja,
cjeline u tekstu, statini i dinamini motivi, humor u knjievnom djelu
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih, stvaralakih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja,
dijaloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, flip art, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 8, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
ta vam o dobroti govore sljedei stihovi:
Dobrota u rijeima stvara povjerenje.
Dobrota u mislima stvara dubinu.
73

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Dobrota u davanju stvara ljubav.?


(Lao Tse)

Glavni dio sata:


Najava teksta
Alija Nametak: Tuturuza i eh Meco
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
ija dobrota vas je ganula u ovom odlomku?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
kamata - svota koja se plaa za iznajmljeni novac ili se dobija za uloeni novac
zeman - vrijeme
jeda - ne bi li, da bi
telal - javni objavljiva, doboar
ahbab - prijatelj
somun - okrugli pekarski hljeb
upremase - naspram
alem - dragi kamen, dijamant
sevab - dobro djalo koje zasluuje Boiju nagradu
ejtan - vrag, avo
hedija - dar, poklon
ime - imanje, bogatstvo
dirhem - starinski srebrni novac
aspra - nekad najsitniji dio turske valute
medresa - muslimanska srednja i via vjerska kola
rijal - novana jedinica
hajirli - dobro, sretno, estito
ilte - vuneni etverouglasti duei za sjedenje
mizan-terezije - vaga djela na sudnjem danu
maher - mjesto suenja na onom svijetu
tas - vrsta metalne zdjele posebnog oblika
otjelovljene - ostvarenje, djelatnost duha kojom sam postaje tijelo
dennet - raj
neuzu billah - Boe sauvaj
dehennem - pakao
perin - kika, pletenica
insan - ovjek, osoba

74

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Interpretacija

Kako je trgovac pomagao drugima? Je li on nekome priao o tome?


Koliko bogatstva je ostalo iza njega?
Od koga se uio dobroti trgovev sin? U emu je bila njegova dobrota?
Kome je on pomagao i kako?
Kako je nagraen za to svoje dobro djelo?
Kamo je odvela dobrota trgovevog sina? ta mu se dogodilo?
Je li mladog trgovca siromatvo promijenilo?
Potkrijepi svoje miljenje odlomkom iz prie.
ta je iznenadilo trgovca u snu?
Koje su primisli razotkrile trgovevu dobrotu? Potrai odgovor u sljedeem
odlomku iz prie:

... dou na onaj drugi tas neke trgoveve primisli kako je on zbilja dobar
ovjek, kako je on to dao od svega srca, ali se u isto vrijeme uje odnekud
glas: To si ti uradio da se znadne da nije nitko vie od tebe dao, a tas sa
sevabima opet se digne.
Kako je trgoveva sina ovaj san promijenio? emu ga je pouio?
U emu su se razlikovale oeva i njegova dobrota?
ta je tema a ta ideja ovog odlomka?
Prisjeti se: svako prianje je sastavljeno od: uvoda, poetka radnje, razvoja
radnje, kulminacije, preokreta, raspleta i zavretka. Preokret i zavrni
dijelovi nisu obavezni. Da li su uoljivi u ovoj prii? Koja je funkcija
preokreta?
ta saznajemo iz zavrnog dijela prie:
I postade sasvim drugi ovjek. I otada je radio dobra djela i zaraivao sevabe, ali
je sve radio bez ikakve primisli. Kao kad insan die. Kad die ne misli: sad u
udahnuti, pa: sad u izdahnuti. Tako je i on radio i troio na Bojem putu, a nikad nije
pomiljao zato to radi, jer ga je san pouio da dobro treba raditi radi samoga
dobra.?
Prepoznaj kompozicione dijelove prie i daj im naslove.
Stvaralaki rad
Napii sastav na temu: Jednom rukom daj, a drugom sakrij.
Ovaj roman se prvi put pojavljuje u El-Kalemovom izdanju. Neki dijelovi
romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i objavljeni.
Pripremu ovog izdanja izvrio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humoristian, pouan, i zasluuje mjesto u tvom Dnevniku
itanja. Zabiljei poneto o nekoj drugoj prii iz romana u svoj Dnevnik
itanja.

75

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

O knjievniku...

Alija Nametak
Alija Nametak (1906 - 1987.) bosanskohercegovaki je pripovjeda, dramatiar i
folklorist roen u Mostaru gdje je zavrio osnovnu kolu i klasinu gimnaziju, a studij
knjievnosti zavrio je na Filozofskom fakultetu Sveuulita u Zagrebu. Prvim
knjievnim tekstovima javio se u zagrebakim knjievnim asopisima za vrijeme
studija (Knjievnik, Omladina, Savremenik, Vijenac, Hrvatsko kolo). Intenzivno se
bavio i skupljanjem i objavljivanjem usmene knjievnosti. Objavio je knjige: Bajram
rtava, Dobri Bonjani, Ramazanske prie, Za obraz,Mladi u prirodi, Dan i
sunce, Trava zaboravka, Tuturuza i eh Meco itd.
Sinteza:
Neki dijelovi romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i
objavljeni. Pripremu ovog izdanja izvrio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humoristian.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Potrai informacije o ovom romanu i njegovom autoru na sljedeim internet
stranicama: http://www.knjige.ba/
http://www.camo.ch/alija_nametak.htm
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

76

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

17
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Josip Kozarac: MOJ DJED
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Josip Kozarac: MOJ DJED
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivani nain
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izraajnog itanja, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i


razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: Informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
77

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prokomentirajte ovu misao:


Istinska veliina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima.

Glavni dio sata:


Najava teksta: Josip Kozarac: MOJ DJED
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Koji je dogaaj potaknuo pisca da pie o svom djedu?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
odar - uzdignuto mjesto na koje se sputa sanduk sa tijelom pokojnika
piknjica - mala pjega, mrlja u obliku take
hajka - gonjenje psima (divljai na lovake zasjede)
gumno - mjesto za vrpidbu ita uz pomo konja
priest - crkveni obred prieivanja, okrugli tanki listii od bijelg brana (hostija) ili
mrvice bijelog hljeba i bijelo vino kojima se prieuje
uskrs - krianski blagdan koji se svetkuje kao dan Kristova uskrsnua
slamnjaa - vrsta starinskog dueka napunjena slamom
vraj - mjesto za vridbu ita
preslica - jednostavna drvena sprava za predenje vine
stalak - drveni predmet za novoroenad za odravanje u uspravnom poloaju dok
ne naue samo stajati (dubak)
svetka - sveanost, obiljeavanje nekog blagdana
oprava - odjea, haljine
triarija - trica, bezvrijedna stvar, sitnica, glupost
cifrarija - cifranje, dotjerivanje, kinuriti se
Interpretacija

Razmislite o ovoj reenici: Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi
zaborave." (Isabel Allende) Kako se ona moe odnositi i na nau priu?
ta iz prie saznajemo o djedovom izgledu? Pronai reenice koje ga opisuju.
Kakve je ivotne navike imao djed? Kako bi ih okarakterisao/la?
ta vam o djedovu karakteru govore sljedee njegove rijei:
A kad nestane toga strahopotovanja u vama, onda najbolje da nestane i
mene, ne daj boe, da te nesree doivim!?

78

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kakav je djed prema sebi, a kakav prema blinjima? Pokuaj odabrati


rijei koje to opisuju: blag, strog, dobronamjeran, grub, ljutit, njean...
Kako je djedovo okruenje prihvatalo njegovu narav? ta su njegovi blinji
osjeali prema njemu?
Koja su osjeanja obuzela djedove blinje kada su se suoili s njegovom
smru? ta o tome saznaje iz sljedeeg odlomka: Djed je tako srastao nama
uz duu i oko da nijesmo ni pomisliti mogli da bi on ikad umro; nama je uza nj
tako bilo kao da e navijek ivjeti. Kad prvi put usmo: umro nam djed!
zazujae nam te rijei tako udno u uima da smo u prvi as ostali bez bola i
bez suza...?
ta pisac osjea prema svome djedu? Pronai reenice koje potkrepljuju tvoje
miljenje.
Kojim je malim stvarima djed ispunjavao svoj ivot? U kojim je malim
stvarima bio
velik?
U tekstu je djedov lik osvijetljen na vie naina. Dat je njegov vanjski izgled,
unutranji/psiholoke osobine, govorna karakterizacija, osvijetljen je i kroz
svoje postupke i ponaanja.
Vanjski izgled: Kao srebro bijela kosa, nije mogla jo bjeljom postati, naborano elo,
lice sa plavim i crvenkastim piknjicama, jednako lice bilo je ljeti i zimi jednako, lice
kao iz kamena isklesano, uvijek isti hod, i govor ostao mu isti, bijelo obuen, inilo bi
nam se da miravim oima sanja, dareljiv...
Unutarnje/psiholoke osobine: ivio je kao sat, dobro poznaje prirodu (On je vidio
prvu grlicu i uo prvog slavuja), pametan, djed se znao svaijoj udi prilagoditi,
svakome djed hoe po volji uiniti, potovan, radi bez prigovora, ne voli lijenost, ne
radi teke poslove...
Govorna karakterizacija: dodao bi sveanim glasom, govor ostao mu isti, nekad
stog a nekad umilan i njean.
Koje smo djedove osobine upoznali kroz njegove postupke?
Paljivo pogledaj vremenski slijed dogaaja. Iz kojeg vremena pisac poinje
svoju priu? U kojem vremenu se pria nastavlja? Odredi vrijeme dogaaja:
- djedova smrt
- djedova kua, opis posjeta djedu
- djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo
- djedov odnos prema pravdi
- djedov odnos prema radu
- djedovi savjeti
- djedove prie
- djedova pomo drugima
- djed na sajmu, njegova dareljivost
- djedu nije teko umrijeti
- djedova smrt
Kako se zove takav slijed dogaaja?
Novi knjievni pojmovi
Slijed prianja dogaaja/doivljaja:
Ve smo nauili da kada se u knjievnom djelu prate dogaaji onim slijedom kako su
se oni i zbivali - govorimo o vremenskom (hronolokom) slijedu kazivanja.
79

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kada pisac prekida hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag, na


dogaaje koji su se zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu dogaaja.
Stvaralaki rad
Opiite neku osobu iz svoje obitelji: kako izgleda, kako ivi, kako se odnosi
prema svome okruenju, a kako ga to okruenje doivljava...
Pronai u pripovijeci i u Dnevnik itanja napii karakteristine reenice opisa
djedovog:
- vanjskog portreta (fizikog izgleda)
- unutarnjeg portreta (moralno- etikih osobina)
O knjievniku...

Josip Kozarac
Josip Kozarac (1858 - 1906.) hrvatski je novelist, romanopisac, pjesnik. Osnovnu
kolu i gimnaziju je zavrio u Vinkovcima, a fakultet umarstva u Beu. Prije fakulteta
ivio je dosta slobodan i neobuzdan ivot. Puno je vremena provodio u prirodi,
jednostavno promatrajui ivot koji se odvijao oko njega. Svoj spisateljski dar razvio
je piui poeziju, a kasnije je svoj talenat pronaao u pisanju proze. Bio je pisac
otrih zapaanja i jednostavnih misli. Pisao je djela koja su se u opisivanju slavonske
sredine najee temeljila na stvarnim dogaajima. Djela su mu: Zmija, Prie djeda
Nike, Moj djed, Biser-Kata, Slavonska uma, Mrtvi kapitali, Meu svjetlom i
tminom itd.
Sinteza:
Kada se u knjievnom djelu prate dogaaji onim slijedom kako su se oni i zbivali govorimo o vremenskom (hronolokom) slijedu kazivanja. Kada pisac prekida
hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag, na dogaaje koji su se
zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu dogaaja

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Saznaj vie o Josipu Kozarcu na internet stranicama:
http://www.lipovljani.hr/Default.aspx?tabid=88
http://www.sumari.hr/kozarac/
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

80

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

18
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OI

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OI
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi prema prirodi, domovini rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za
prepoznavanje ljepote i vrijednosti u knjievnom djelu,
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, oda, himna, motivi, osjeanje u pjesmi,
lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja
pjesme, strofa, stih (katren), ukrtena rima, uoavanje i imenovanje pojedinosti
u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, uoavanje
anrovskih i strukturnih osobenosti ode i himne, bogatstvo izraza

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog


izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: muzika kultura, informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Proitajte stihove Ode radosti, njemakog pjesnika Friedricha Schillera, uz
zavrni stavak Beethovenove Devete simfonije. U njoj pjesnik slavi ideal
81

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

bratstva i ujedinjenosti ovjeanstva. Skladatelj Ludwig van Beethoven ju je


uvrstio u zavrni stavak svoje Devete simfonije, te je tako postala naroito
poznata.
Radost iskro sve ljepote, Keri iz Elizija,
Opojna ti mo krasote, Uzviena misija.
Tvoje snove veu niti to nastavi moda zla,
Svi e ljudi braa biti, Krilo tvoje spajat' zna.
Komu bjee sklona srea Biti drugu vjeran drug,
Tomu srea jo je vea Primit' u svoj topli krug
Ma i samo jedno bie Koje svojim smije zvat',
A tko nema takvo bie plau' skrit' se mora znat'.
Prema kome pjesnik iskazuje divljenje u ovim stihovima?
O uda! Kol'ko je mnogo krasnih bia
Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod!
O hrabri novi svijete koji ima
Ba takve ljude! (Shakespeare)

Glavni dio sata:


Najava teksta: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OI
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:

Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
burkati - initi nemirnim, uzbuivati
krijes - velika vatra na otvorenom prostoru
krijesiti - iskriti
kormilo - naprava za upravljanje brodom
Interpretacija

82

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pjesnikinja pjesmu zapoinje jednom kontrasnom slikom u koju smijeta dva


suprotstavljena motiva. Proitajte prve stihove i kaite po emu su
suprotstavljeni motiv sunca i motiv hladnog i tamnog rova:
Kad sunce umiva oi visoko u planini,
U tvome rovu hlad je, i tama ko u grobu...?

Ova pjesma slavi ovjeka i njegovo djelo. Ona je oda ovjeku. Koje ovjekove
mogunosti pjesma istie/slavi? Potkrijepi svoje miljenje stihovima iz pjesme.
Da li je ovjeku dovoljna snaga za ostvarenje njegovih ciljeva? ta ti o tome
govore sljedei stihovi:

Bez tebe toak spava i vrpca miruje,


Niti hui rvanj, niti hljeb mirie,
Ni oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje,
Nit zemlja u krilu blago etve njie.?

Koje osobine ovjek mora posjedovati? ta ti o tome govori ova misao:


"Nakon dugog razmiljanja doao sam do uvjerenja da e ovjek koji ima
dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se nita ne moe suprotstaviti volji koja je
spremna za njegovo ostvarenje poloiti ak i ivot." (Benjamin Disraeli)?

Ton pjesme je ozbiljan i svean, kako i prilii odi. ta provijava iz te


ozbiljnosti? Kakva je ozbiljna zadaa pripala ovjeku? ta o tome saznaje iz
zavrnih stihova pjesme:
Ti bdi kroz pomrine i strepi kroz oluje,
I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znoji.?
Navedi stilska izraajna sredstva kojim je pjesnikinja osjeajno, lirski kazala
da je u svemu to vidimo oko sebe, svuda gdje buja ivot, ugraen ovjekov
stvaralaki rad.
Kojim je stihom pjesma napisana?
Kako zovemo strofe od etiri stiha?
Istrai rimu.
I gdje se dimi grad, i mostovi gdje bruje,
A
Gdje brod valove sijee, ti na kormilu stoji,
B
Ti bdi kroz pomrine i strepi kroz oluje,
A
I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znoji.
B
Primijetio/la si da se rimuju 1. i 3. stih i 2. i 4. stih.
Shematski bismo ovakvu rimu mogli prikazati i ovako ABAB.
Ovakva rima se zove UKRTENA rima.
Kako ona utie na ritmiku organizaciju pjesme?
Novi knjievni pojmovi
Oda je sveana pjesma posveena zaslunim osobama, znaajnim dogaajima i
temama kao to su ljubav, domovina i sl. Ugoaj ode je uvijek svean, ozbiljan i
naglaen. esti je pjesniki oblik u svim vremenima.

83

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Grki liriar Pindar u svojim odama veliao je pobjednike na olimpijskim igrama a


rimski pjesnik Horacije ode je posveivao ljubavi.
UKRTENA rima podrazumijeva rimovanje 1. i 3. i 2. i 4. stiha.
Stvaralaki rad
Koje osobine posjeduje bosanski ovjek? Kako na poznati pisac Branko
opi doivljava duh bosanskog ovjeka u sljedeim stihovima:
I duh rudarski s punom paradom:
S pijukom, lampom i dugom bradom,
U kristal kucka, kamenje para,
Kroz Bosnu trai rudita stara,
Pod zemljom brdo gvozdeno bui,
Uz vreli izvor obojke sui. (Branko opi: Bosna)?
Uoi slinosti i razlike izmeu ode i himne.
Himna proljeu
I
Nage noge proljea jure
Po zori ivota,
Nage noge proljea prolaze kao vjetar,
One su prvi cvjetovi to miris daju zelenilu
I nabujalo vrelo naega ivota.
II
Zemlja je pehar srebrni
Napunjen opojnim piem.
III
Ljudi piju sok u proljee
Da bi se njime opili,
Da bi plesali i pjevali pjesme.
IV
Ne recite im da su prestupili granicu
Ako se predadu ludosti...oni pleu
I luduju proljeem opijeni.
V
Pa zar je prestup srljati u ludost?
Oni su tako sretni! Umijte,

84

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Umijte noge proljeu ivota!


VI
ak i uborenja tiha i tajnovita
Odjekuju bistrim nebom.
ak i odjeci smijeha
Postaju tihi kao suze.
VII
Bijele ruke i bijele noge!
Pjesme vjetra trepere i odzvanjaju svjee.
Oh, sve je, sve je doputeno jer je proljee dolo.
I sami prestupi vrijedni su zavisti
U proljee ivota!
Shungetsu Ikuta
Kojim pjesnikim slikama je predoeno proljee u pjesmi?
Kojim osjeanjima i raspoloenjima je pjesma proeta?
Pjesma je spjevana proljeu. Lirski subjekt poziva ljude na zajedniku sveanost u
ast proljea jer s proljeem se raa novi ivot.
U mnogim krajevima, sredinama ljudi obiljeavaju poetak proljea
sveanostima, radnim akcijama koje imaju svean karakter.
Kakvim tonom lirski subjekt pjeva o proljeu?
Pjesma nosi naziv Himna proljeu.
Podsjetimo se:
Himna je lirska pjesma posveenu nekomu ili neemu to ovjek smatra vrijednim
najveeg potovanja, divljenja ili oboavanja. Himna je puna zanosa, ushita,
sveanog raspoloenja, tei uzvienom tonu koji se izraava sveanim, polaganim
ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina
onoga kome je himna posveena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).
Napii i ti svoju Himnu proljeu.
O knjievnici...

Vesna Parun
Vesna Parun je roena 1922. godine na otoku Zlarinu kod ibenika. Studirala je u
Zagrebu, a ve 1945. godine objavljuje prve zbirke pjesama. Ova savremena
85

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

hrvatska pjesnikinja pored lirskih pjesama pie i drame, te poeziju za djecu. Tematski
je vezana za pejzae, domovinu, za ovjeka uopte. Osnovne odlike njene lirike su
osjeajnost, ljepota izraza i metaforinost. Poznate su joj zbirke pjesama za odrasle
su: Vidrama vjerna, Zore i vihori, Crna maslina, Bila sam djeak. Za djecu je
objavila vie pjesnikih zbirki. Zbirka Maak Dingiskan i Miki Trasi pretvorena je u
djeiji igrokaz i prikazuje se kao mjuzikl. Uspjene su i ostale djeije zbirke: Tuga i
radost ume, Zec mudrijan, Kornjain oklop itd.

Sinteza:
Oda je sveana pjesma posveena zaslunim osobama, znaajnim dogaajima i
temama kao to su ljubav, domovina i sl. Ugoaj ode je uvijek svean, ozbiljan i
naglaen. esti je pjesniki oblik u svim vremenima.
Himna je lirska pjesma posveenu nekomu ili neemu to ovjek smatra vrijednim
najveeg potovanja, divljenja ili oboavanja. Himna je puna zanosa, ushita,
sveanog raspoloenja, tei uzvienom tonu koji se izraava sveanim, polaganim
ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina
onoga kome je himna posveena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o...
Jednu pjesmu posveenu proljeu i ovjeku, moe posluati na sljedeoj
internet stranici:
http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/glazba/crvena_jabuka_nekako_s_pro
ljeca2
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

86

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

19
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ernest Hemingvej: Starac i more

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Ernest Hemingvej: Starac i more
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje ljubavi prema ovjeku i empatije
prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti,
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), tema i ideja, karakterizacija glavnog lika,
elementi izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci,
naracija, deskripcija, monolozi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog


izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: informatika,

87

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Prokomentiraj ovu misao:
"Ali ovjek nije stvoren za poraze (...) ovjek moe biti uniten, ali ne i pobijeen."
(Starac i more)

Glavni dio sata:


Najava teksta: Ernest Hemingvej: Starac i more
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
ta je u sreditu zbivanja ove prie? U sreditu zbivanja ove prie je lov i ulov velike
ribe sabljarke, borba s njom i ribama grabeljivicama, ali i portret starca Santiaga.
Pisac osvjetljava njegov fiziki izgled, njegova unutarnja preivljavanja, njegovu
upornost/ustrajnost i ogromno ivotno iskustvo.
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
brazgotina - trag na koi koji je ostao nakon zarasle rane
oena - molitva hriana krana koja poinje rijeima: Oe na
zdravomarija - molitva hriana krana
pobijesniti - razbijesniti, uiniti neto bijesnim
pramac - prednji dio broda ili amca, kljun, krma
otpoinuti - Poinuti, odmoriti se, otii na poinak, lei
pasatni - stalni niski (pri)morski vjetrovi
jard (engl. Yard) jedinica za duinu (0,9144 metara)
ustavice - manje brane
harpun - orue slino koplju, nazubljeno s dva ili tri iljka na vrhu, koje se
upotrebljava u lovu na velike ribe
Interpretacija
Iz ovjekova ivotnog iskustva izvire i njegova mudrost, njenost, odlunost i
nepokolebljiva vjera u sreu i uspjeh.
Kako ovaj odlomak svjedoi o ovjekovoj ustrajnosti?

88

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Koliko se na Santiaga moe odnositi ova misao o ovjekovoj ustrajnosti:


Ustrajnost je kad devetnaest puta doivite neuspjeh, a onda dvadeseti put
uspijete. (Andrews)
Kako je povremene neuspjehe u savladavanju ribe doivljavao starac? ta
vam o tome govori ovaj odlomak:
Ne smijem iznevjeriti sama sebe, pa da umrem kraj ovakve ribe, ree. Boe,
pomozi mi da izdrim, kad sam je ve tako lijepo priveo. Izmolit u ti stotinu
oenaa i stotinu zdravomarija. Ali ih sada ne mogu moliti! Uzmi, kao da sam
ih ve izmolio, pomisli. Izmolit u ih kasnije.?
Ko je neprijatelj starcu Santiagu? Kakvu on snagu posjeduje? Da li ju je starac
oekivao?
Ako prihvatimo ideju da riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu ovjeka
u ovladavanju prirodom, ta je ovjeku jo neophodno u borbi sa silama
prirode?
Za Santiaga je riba neprijatelj ijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom pria kao
sa ljudskim biem. Prokomentirajte sljedee njegove rijei: Ribo, unitit e
me, ree u sebi starac. Ali, ima pravo. Nikad nisam vidio veeg, ljepeg,
mirnijeg ili plemenitijeg stvora od tebe sestro. Doi i ubij me! Svejedno mi je,
tko e ubiti koga.
Starac posjeduje brojne osobine koje ga ine uistinu velikim: hrabrost,
izdrljivost, domiljatost, upornost, uvaavanje protivnika, suosjeanje s
patnjom drugih... Koju od starevih osobina prepoznajete u sljedeem
odlomku:
Izgleda, da ti se muti u glavi, stare, pomisli. Ne daj da ti se muti. Ne daj se i
podnesi sve kao ovjek. Ili kao riba, pomisli.
Pronaite u prii za svaku od nabrojanih straevih osobina odgovarajui
odlomak.

Starac je savladao ribu koja je bila fiziki jaa. Kakvu snagu je on posjedovao?

Santiago vodi dvostruku borbu: jednu sa fiziki jaom ribom i drugu sa samim
sobom, svojim tjelesnim slabostima koje mora savladati da bi savladao ribu.
Izdvoji odlomke u kojima je prikazana njegova borba sa samim sobom, borba sa
tijelom koje ga izdaje.

Pronai u odlomku Santiagove unutarnje monologe, Santiagov razgovor sa


samim sobom. Kako starac hrabri samog sebe?

Ne bih mogao izdrati jo mnogo krugova. No, mora, ree sam sebi. Dobar si,
dobar!
Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao ovjek. Ili kao riba, pomisli.

89

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Objasni zato Santiago glasno razgovara sam sa sobom, zato hrabri svoje ruke,
noge, zato razgovara s ribom.
Izdvoj odgovor/e za koje smatra da su ispravni:
1. nije ni svjestan svog glasnog govora zbog uzbuenja
2. jer je ljut
3. jer eli da ostane budan
4. jer mu nedostaje drutvo
5. jer je navikao da pria sam zbog starake usamljenosti
6. jer tako stie samopouzdanje
7. jer je s njim riba koju smatra nekim ko je ravan njemu,
ljudskim biem.
Ispriaj fabulu ovog odlomka. Posebno se zadri na Santiagovoj borbi sa
ogromnom ribom.
Kakva je fabula:
a) opirna, sa puno dogaaja
b) ua, sa puno opisa, monologa
ta je tema ovog odlomka? A ta ideja? U emu lei ovjekova snaga?
Naslov romana ima simbolino znaenje: Starac i more. Kako ga moemo dovesti
u vezu sa sintagmama ovjek i ivot ili ovjek i priroda?
Saznaj vie o ...
ta anrovski predstavlja ova proza? Novelu, pripovijetku ili roman? Ako djelo
posmatramo sa kvantitativnog stanovita, ovo je kratka proza, manja je od
stotinjak stranica. Po tome je ovo dua novela kao to postoje i due
pripovijetke.Starac i more ima osobine novele: nema sloenu radnju ni fabulu,
pria je mirna, bez zapleta, malo je narativnih elemenata, malo je opisa,
preovladavaju unutranji monolozi i opis Santiagovog psiholokog stanja. Dijalozi
su oskudni, monolozi ei i vrlo jaki. Nabrojane osobenosti odvajaju ovu novelu
od pripovijetke koja ima zanimljivu, dinaminu radnju s vie likova, vie dijaloga i
deskripcije. Navedene osobenosti vae i za psiholoki roman koji se esto naziva
poetski ili lirski roman. Ipak najee je svrstavanje ovog djela u kratki savremeni
roman s obzirom da je radnja vrsto organizirana, bez mnogo likova i epizoda,
likovi i obrati djeluju snano, tako da se s malo teksta postie snaan dojam.
Nema epske opirnosti, postoji jedinstvo radnje, likova i raspoloenja, duboko
zalazi u ljudske karaktere i probleme te njihov odnos prema ivotu. Kako god da
anrovski odredimo ovo djelo, nesporno je jedno: to je snana umjetnika proza,
duboko psiholoka, jednostavna a znaenjski bogata.
O knjievniku...

90

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ernest Miller Hemingway/Ernest Miler Hemingvej (1899


1961.) je poznati ameriki pripovjeda i novinar ovog stoljea. Bio je pripadnik
parikog udruenja izgnanika dvadesetih godina dvadesetog veka, i jedan od
veterana Prvog svetskog rata, koji su kasnije bili poznati kao izgubljena generacija.
Poznat je po posebnom nainu pisanja koji karakterizira krtost na rijeima. Mnogi
njegovi romani se danas smatraju klasinim djelima amerike knjievnosti. Dobio je
Pulicerovu nagradu za svoj roman Starac i more, kako i Nobelovu nagradu za
knjievnost 1954. godine. Napisao je mnoge novele i romane, a posebno se istaknuo
romanom o Prvom svjetskom ratu Zbogom, oruje, romanom o panjolskome
gradanskom ratu Kome zvono zvoni i kratkim romanom Starac i more. Ostala
djela su mu: I sunce se ponovo rada, Imati i nemati, Smrt popodne, Preko rijeke
i u umu itd.
Sinteza:
Riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu ovjeka u ovladavanju
prirodom. Za Santiaga je riba neprijatelj ijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom
pria kao sa ljudskim biem. Starac posjeduje brojne osobine koje ga ine
uistinu velikim: hrabrost, izdrljivost, domiljatost, upornost, uvaavanje
protivnika, suosjeanje s patnjom drugih...

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Stvaralaki rad
Prikupite to vie podataka o ivotu, zanimanju i strasti ribara (da li ive od ribolova,
kad idu u ribolov, dokle see njihova upornost...) Podaci mogu biti i humoristini.
Nakon to savlada ribu, starac plovi prema obali. Ali borba nije zavrena, on se vie
ne bori s ribom, ali se bori s morem za ribu i vlastiti ivot. Proitajte pripovijetku do
kraja i saznajte da li u borbi s prirodom ovjek moe biti potpuni pobjednik. Napiite o
tome krai sastav.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

91

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

20
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje ljubavi prema ivotinjama,
razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih osobina
linosti,
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki romana, osobenosti anra romana,
pustolovni/avanturistiki roman, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), prianje u 1. licu,
karakterizacija glavnog lika, elementi izraajnog itanja, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u odlomku, naracija, deskripcija
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih
sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: Likovna kultura, geografija, biologija, informatika,

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
92

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prisjetite se i odgovorite:
Ve ste upoznali jednog Robinzona, pustolova koji je nakon brodoloma,
dvadeset i osam godina ivio sasvim sam na nenaseljenom ostrvu kraj amerike
obale, blizu usa velike rijeke Orinoko. Od lia je pravio odjeu i obuu, od
drvea luk i strijele, a od kamena otre noeve, napravio je pe, sto i stolice...
ive na udaljenim pustim ostrvima dobili ime? Na otoku je stekao i jednog odanog
prijatelja. Ko je to bio?
Poznajete li neku enu koja je doivjela slinu sudbinu?
O jednoj takvoj Robinzonki govori i roman Otok plavih dupina autora Scotta O'Della
iz June Kalifornije, blizu ije se obale nalazi opisani otok koji ima oblik dupina. Njeno
ime je bilo Karana. ivjela je u svom selu na Otoku plavih dupina usred Pacifikog
oceana. Kada je doao brod s neznancima koji su lovili vidre, mnogi pripadnici
njenog naroda su stradali, pa je pleme odluilo potraiti novi otok. Karana je zbog
brata ostala na starom otoku. Izgradila je kuu, izraivala orue, pravila odjeu,
pripitomila divljeg psa... i iekivala brod koji e je povesti njenom narodu. Jednoga
dana brod sa bijelim ljudima se pojavio...

Glavni dio sata:


Najava teksta
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA (delfina)
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:

93

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pria je ispriana u prvom licu (ih-form). ta je pisac postigao ovim oblikom


pripovijedanja?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
dapae - tavie
napose - posebno, zasebno, odvojeno
rt - uski istureni dio zemljita koji se die u visinu
dine - vjetrom nanesene gomile pijeska u pustinji ili uz morsku obalu
halja - haljina
suelice - nasuprot kome, licem u lice, oi u oi, neposredno
draga - manji morski zaliv
krletka - kafez, mala iana ili pletena kutija za dranje ptica ili drugih ivotinja
kormoran - vrsta ptice
al - morska obala prekrivena sitnim kamenjem koju zapljuskuju valovi
tabor - mjesto dje na otvorenom boravi vojska, skupina istomiljenika
hrid - isturena i strma kamena gromada, stijena koja stri, hridina
misija - zadatak, poziv, poruka
kanu - amac sjevernoamerikih Indijanaca, amac, sportska disciplina
liga - savez, drtvo, zajednica
preplet - ono to je prepleteno, preplitanje
Interpretacija
Koja osjeanja obuzimaju Karanu dok iekuje susret s bijelim ljudima? ta
je to stee u grudima?
Iz ega proizilazi Karanino ushienje ljudskim glasom? Prokomentirajte njenu
misao: To su bili zvuci ljudskog glasa. A takvome zvuku nema ravna na
cijelome svijetu.
ta je prepreka njenu komuniciranju s bijelim ljudima? Kako je prevazilazi?
S koliko povjerenja Karana uspostavlja tu komunikaciju? ta vam o tome
govori sljedei odlomak:
Bio je doao po vidre, ali vidri nije bilo. Zacijelo je ipak bilo jo nekih koje su
pamtile Aleute, jer onog jutra nije nijedne bilo na vidiku. Znala sam kamo su
bile otile. Bile su otile do Visoke hridi, ali kad su mi ljudi pokazali oruje koje
su ponijeli da bi njime ubijale vidre, zavrtjela sam glavom i pravila se da ih ne
razumijem. Pokazivali su u moje vidrino krzno, a ja sam svejedno vrtjela
glavom.?
Kakva osjeanja preplavljuju Karanu kada se oprata sa svojim
otokom? Prokomentirajte ovaj njen oprotaj sa svojim domom:
Krenuli smo ravno prema suncu. Dugo sam stajala i gledala Otkok
plavih dupina. S vida mi je posljednje ieznuo visoki rt. Mislila sam na
(...) malu crvenu lisicu koja bi mi uzaludno grebala po ogradi, i na svoj
kanu skriven u pilji, i na sve one sretne dane. Iz mora su izranjali
dupini i plivali ispred broda.

94

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Novi knjievni pojmovi


Roman ( lingua romana-romanski jezik) je obimno epsko djelo u prozi. U romanu se
prikazuje dogaaj ili dogaaji koji najee obuhvataju dui vremenski period,
ponekad i itav ivot junaka. No ponekad, to moe biti i krai vremenski period.
Postoje romani koji obuhvataju i samo jedan dan.
Pustolovni/avanturistiki roman je roman u kojemu su u prvom planu neobini,
uzbudljivi, pustolovni dogaaji i doivljaji. Likovi nisu udesni i nemogui, iako su
neobini i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se dogaaju na dramatinim i
opasnim mjestima (dungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).
Stvaralaki rad
Rad u etiri grupe:
Zadaci se rade na veim papirima.
I grupa: Uporedite sredinu u kojoj se naao Robinzon Kruso i sredinu u kojoj je ivjela
Robinzonka (Karana).
II grupa: Uporedite razloge zbog kojih su se nali usamljeni na otocima.
II grupa: S kim se vraa Robinzon a s kim se vraa Robinzonka? Gdje se vraa
Robinzon a gdje Robinzonka?
IV grupa: Nacrtajte na jednom flip artu Robinzona i Robinzonku ili na otoku ili u
povratku kui. Oboje na jednoj ilustraciji. Koliko su njih dvoje skupa Robinzoni?
Prezentirajte vae radove ostalim uenicima, uraene zadatke I, II i III grupe
zalijepite na rubove ilustracije IV grupe i okaite je u uionicu.
O knjievniku...

Scott O'Dell
Scott O'Dell/Skot O'Del (1898 1989.) roen je u Los Angelesu. ivotno iskustvo je
sabirao na putovanjima po Junoj Kaliforniji, volio je izuavati morski svijet. Prije
nego to se posvetio spisateljskoj karijeri radio je kao kamerman u Holivudu (radio
na i na filmu Ben Hur), bio je raner, knjievni kolumnist... Pisao je knjige za djecu i
za doprinos djeijoj literaturi dobio je znaajne nagrade i mnoga priznanja. Najboljim
njegovim djelom smatra se njegov roman Otok plavih dupina, a napisao je i knjige:
Crni biser, Pjevajui mjesec itd. Dobio je i nagradu Hans Kristijan Andersen za
ivotno djelo 1972.
Sinteza:
Pustolovni/avanturistiki roman je roman u kojemu su u prvom planu neobini,
uzbudljivi, pustolovni dogaaji i doivljaji. Likovi nisu udesni i nemogui, iako su
neobini i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se dogaaju na dramatinim i
opasnim mjestima (dungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).

95

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Provjerite svoje poznavanje engleskog jezika tako to ete saznati
neto vie o piscu Skotu O'Delu na sljedeoj internet stranici:
http://www.scottodell.com/moreabt.htm!
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

96

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

21
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dobria Cesari: OBLAK

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Dobria Cesari: OBLAK
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, misaona/refleksivna pjesma, motivi,
poenta, osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stih, rima, stilske figure,
upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika,
povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i
strukturnih osobenosti misaone pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 8, kreda, biljenica, olovke,
grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: likovna kultura, informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:

97

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kako umjetnost moe oplemeniti ivot ovjekov? Odgonetnite to iz rijei


jednog poznatog pisca: Dvije su stvari koje nas uvaju pred oajem,
samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost. (Jakob Wassermann)
Koliko ste vi spremni prepustiti se uitku koji prua neko umjetniko
djelo?

Glavni dio sata:


Najava teksta
Dobria Cesari: OBLAK
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Pisac Ivo Andri je zabiljeio: "Vrijednost ljepote je u beskrajnoj
raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome je i njena
oplemenjujua snaga i njena najvea dra." U kojem vidu se pojavljuje
ljepota u ovoj pjesmi?

Interpretacija teksta:
Interpretacija
Proitajte prve dvije strofe pjesme i odgonetnite koji su im glavni motivi.
U kakvom su odnosu ove dvije slike: slika oblaka ponad grada i slika
ljudi ije su oi uprte u zemne stvari?
ta su to zemne stvari? Pronaite stihove iz kojih to saznajemo!
Ko moe/eli, a ko ne moe/ne eli vidjeti ljepotu? ta nas spreava
da vidimo ljepotu?
Ljudi ne mare za ljepotu, zaokupljeni su materijalnim vrijednostima.
Oblak je umjetnik, pjesnik, bie koje je estetski senzibilizirano za ljepotu
koju svi ljudi ne mogu vidjeti. Oblak je u pjesmi ima simbolinu i
alegorinnu vrijednost.
I plovio je sve ti vie,
Ko da se kani di do boga;
Vjetar visine ga je njiho,
Vjetar visine raznio ga.
ta nam ove slike govore o ljudskom ivotu, ljudskim tenjama? Na kakve
ljude podsjeaju?

98

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Svako knjievno djelo predstavlja prikaz konkretnih ivotnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadre i dublja i ira znaenja koja nas upuuju na razmiljnje o ovjeku i
njegovom ivotu.
Pjesma Oblak ima dvije razine znaenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji krvari ljepotu, kao simbol
tragine izdvojenosti i stvaralake usamljenosti.
Novi knjievni pojmovi
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere obraati, odraziti) zasnovna je na
razmiljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doivljajem nekog motiva. Doivljaj se
reflektira u naim mislima, to dovodi do spoznaje neke ivotne istine kazane
pjesnikim jezikom. U misaonim pjesmama naglaena je zaokupljenost ovjekom i
njegovim postojanjem.
Alegorija je izraajno sredstvo kojim se na preneseni nain prikazuju ljudska
svojstva, stavovi o ivotu. Nositelji alegorijskih slika su esto ivotinje, posebno u
basnama i bajkama. Alegorijama se i mi esto sluimo kada ne moemo ili neemo
da neke pojave kaemi/prikaemo otvoreno (npr. trut do truta...).
Stvaralaki rad
Cesariev oblak, poput kakvog pjesnika, tei neemu viem, slobodnim
prostorima, izgara u ljepoti nebeskih sfera ( digao se iznad zemnih stvari) i
tei dignuti se jo vie ( ko da se kani di do boga), sve dok ga visine kojima
je teio ne raznesu.
Uradi pismeni sastav na temu: elim / ne elim postati oblak
O knjievniku...

Dobria Cesari
Dobria Cesari (1902 - 1980.) hrvatski je pjesnik roen u Slavonskoj Poegi.
Djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje je zavrio osnovnu kolu i etiri nia razreda
gimnazije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dolazi u Zagreb gdje zavrava gimnaziju,
a poslije studira pravo i filozofiju. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao urednik u
izdavakoj kui Zora. U knjievnosti se prvi put pojavljuje kao etrnaestogodinjak, a
za prvu zbirku pjesama Lirika dobio je nagradu Jugoslavenske akademije.
Suraivao je u mnogim knjievnim asopisima, objavljivao knjievne prikaze,
prevode s njemakog, ruskog, talijanskog, bugarskog i maarskog jezika. Objavio je
knjige: Lirika, Spasena svijetla, Izabrani stihovi, Pjesme itd.

99

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza:
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere obraati, odraziti) zasnovna je na
razmiljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doivljajem nekog motiva. Doivljaj se
reflektira u naim mislima, to dovodi do spoznaje neke ivotne istine kazane
pjesnikim jezikom. U misaonim pjesmama naglaena je zaokupljenost ovjekom i
njegovim postojanjem.
Svako knjievno djelo predstavlja prikaz konkretnih ivotnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadre i dublja i ira znaenja koja nas upuuju na razmiljnje o ovjeku i
njegovom ivotu.
Pjesma Oblak ima dvije razine znaenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji krvari ljepotu, kao simbol
tragine izdvojenosti i stvaralake usamljenosti.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o
Potrai jo neke Cesarieve pjesme na sljedeim interneskim stranicama:
... http://www.cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html
http://www.poezijaonline.info/dobrisa-cesaric-biografija/
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

100

Prirunik 8

22
23

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Erih Ko: UJKA FILIP

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Erih Ko: UJKA FILIP
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja (u ratnim okolnostima),
izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, prostorna i vremenska lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika, portret,
elementi izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci,
naracija, deskripcija, dijalozi, monolozi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda
usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: historija, informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


101

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacijski dio asa:


ta je za vas moralno postupanje?
"O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije ega se dobro
osjeate, a nemoralno ono poslije ega se osjeate loe." (Ernest
Hemingway)

Glavni dio sata:


Najava teksta: Erih Ko: UJKA FILIP
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
U priu nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushienje sretnim okolnostima koje su
omoguile da preivi rat. Kako to pokazuje?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
cepteti - drhtati, podrhtavati
otoman - mekani leaj bez naslona
ovetali - star, pohaban
etaera - polica, stakleni ormar sa vie pregrada za stakleno posue ili knige
pianino - vrsta klavira kod kojeg su ice napete uspravno
naftalin - tvrda tvar, bijele boje i jakog mirisa, titi krzna i vunene predmete od
insekata
tor - ograen prostor u koji se zatavaraju ovce
moriti - unitavati, muiti
tunjav - spleten, nesnalaljiv, koji sporo shvaa, tupoglav
prosektura - ustanova pri velikim bolnicama za praktino rjeavanja zadataka iz
podruja patoloke anatomije, u kojem se obavaljaju seciranja i bekterioloka
ispitivanja
leinar - preneseno onaj koji koristi tuu nesreu za svoju korist, koji gazi preko
leeva
reza - zatvara za vrata, zapor, zasun, ereza
Interpretacija
Koje svoje osobine naglaava ujka Filip, a ta o njemu saznajete iz govora
pripovjedaa:

102

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kao i uvek, mislio je prvo na sebe, samo na sebe a onda se tek setio da i
nekog drugog ima u sobi.?
Kakve emocije u vama izaziva njegovo ushienje?
Kako nam je pripovjeda doarao sobu ujka Filipa? Potraite taj opis i kaite
koliko vam ovaj opis enterijera govori o osobnosti ujka Filipa.
Najvei dio pripovijetke je isprian u formi monologa. Kako ova forma
doprinosi razotkrivanju karaktera ujka Filipa? ta iz njegova govora saznajemo
o njegovim stavovima, osobinama?
Na pjesnik Abdulah Sidran ovako pjeva o ratu:
rat je veliko zlo, koje hoda
u kuu doe, u duu ue
i kuu i duu uzme
(Abdulah Sidran: Sarajevski tabut)
Pronaite u ovim stihovima poveznicu s ratnim iskustvom ujka Filipa. On je spasio
svoj ivot, a ta je tom prilikom izgubio?
ta o tome saznajete iz sljedeeg odlomka u prii:
tefi im je pokazala moje ordenje iz prvog rata, a i sva odlikovanja svoga oca, kojih
je imala celu gomilu. Upisala se opet u dobrovoljne bolniarke, nosila je i kukasti krst
na rukavu, na kui je isticala zastavu, pozivala oficire na veeru, a ja sam sa posla
odlazio pravo kui, manji od makova zrna, i bez velike potrebe da bih izlazio na ulicu.
tefi je dokazala da sam se sa njom venao u crkvi - katolik dakle - a tvrdili smo da
nije mati bila Nemica. Prevario sam ih. Prevario svinje jedne! Morao sam da se
poniavam, da laem i da varam, straha sam se nagutao, al eto me iva sa glavom i
ramenima.?
Kakva se osjeanja mijeaju u ovom monologu ujka Filipa?
Pisac portret ujka Filipa upotpunjuje kroz njegov odnos prema tefi. ta iz tog
odnosa saznajemo o ujka Filipu?
Marchand, jedan lik i filma Niija zemlja Danisa Tanovia, veli:
Neutralnost ne postoji pred licem ubojstva. Ne pokuavati sprijeiti ga znai
birati stranu. Danis Tanovi u jednom intervjuu ovu izjavu komentira rijeima:
Budui da moramo birati stranu, trebamo izabrati onu pravu. Zbog toga
moramo biti etini...
Kako ujka Filip bira stranu? Da li je njegovo postupanje moralno? Obrazloite
svoj stav.
Razmislite kako e ujka Filipov odabir strane uticati na njegov budui ivot?
Prokomentirajte njegov zavrni monolog u prii: Ostao sam iv, ostao je iv
tvoj ujka Filip, ali ta mu vredi kad su svi ostali mrtvi, kad ostalih vie nema. Sa
kime sada da se drui? Ko e moi da ga razume?
Dio prie je isprian retrospektivno. Pronaite taj odlomak i kaite ta se
naglaava retrospekcijom.
ta oslikavaju enterijeri? Kakav dojam ostavlja u nama soba u kojoj se ujka
nalazi?
U kakvom odnosu su enterijer i portret ujka Filipa?
ta simbolizira posljednja reenica: I navrati, a tefi je bez rei zatvorila vrata i ulo
se kako je iznutra namakla rezu.

103

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prepoznaj osnovnu ideju teksta.


Stvaralaki rad
Moral se, kao skup nepisanih pravila i obiaja koji u odnosima meu ljudima
prosuuju ta je dobro, a ta zlo, oslanja na svijest i savjest pojedinca. Kao odgovor
na nemoralno ponaanje javljaju se grinja savjesti, prijekor i prijezir okoline...
Podijelite svoja saznanja o moralnom postupanju s drugovima/drugaricama iz
razreda. Povedite raspravu na temu: Najvanija ljudska tenja je tenja za
moralnou.
O knjievniku...

Erih Ko
Erih Ko (1913 2010.) je pripovjeda, romansijer, esejist i kritiar. Rodio se u
Sarajevu gdje je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju, a potom je studirao pravne nauke
na Pravnom Fakultetu u Beogradu. Poslije zavrenih studija radi kao pravnik u
Sarajevu i Beogradu. U knjievnosti se javio pred Drugi svjetski rat esejima i
kritikama, ali e se kasnije vie baviti romanom i pripovjetkom. Bavio se
prevoenjem. Djela su mu: U vatri, Tri hronike, Zapisi o malim ljudima,
Kruevaki knez, Vreme ratno itd.
Sinteza:
U priu nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushienje sretnim okolnostima
koje su omoguile da preivi rat. Najvei dio pripovijetke je isprian u formi
monologa.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Obavijesti se opirnije o Erihu Kou na internet adresi: http://sr.wikipedia.org/Erih Ko
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

104

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

23
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Antun Gustav Mato: NOTTURNO

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Antun Gustav Mato: NOTTURNO
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
prirode rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, pejzana pjesma, motivi, osjeanje u
pjesmi, lirske slike, strofa (katren), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izraajnog itanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje
pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, rad u
grupama
Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 8, kreda, biljenica, olovke,
grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:

105

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zatvori oi i zamisli: topla ljetna no, tiina. Samo se uju zrikavci kojima put
svijetle svici. Lagani povjetarac donosi malo svjeine s mirisom podnevne
vreline.
Koje slike jo vidi? ta uje? Nacrtaj svoju viziju ljetne noi.

Glavni dio sata:


Najava teksta: Antun Gustav Mato: NOTTURNO
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Kakva osjeanja i raspoloenja pjesma budi u tebi?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
mlanost - mlakost, stanje, osobina ili svojstvo onoga to je mlano
uk - vrsta ptice
netopir - imi, noni leta
pir - slavlje, gozba, svadbeno veselje
vir - duboko mjesto u rijeci gdje se voda vrtloi, vrtlog, vrelo, mjesto gdje voda izvire
bat - zvuk koji se uje od vojnikog koraka, konjskih kopita
muk - tajac, mir, tiina
huk - hujanje ili huanje koje se slijeva u jedinstveni umni slijed

Interpretacija
Proitaj stihove koji predoavaju osnovna osjeanja i raspoloenja u pjesmi.
U kakvoj vezi su lirski subjekt i topla no, puna zvukova, mirisa, treperenja?
Ova lirska pejzana pjesma je izgraena na motivu noi. Notturno zapravo i
oznaava pjesniku tvorevinu kojom se iskazuje noni ugoaj. Kako ga pjesnik
iskazuje u ovoj pjesmi?
U pjesmi je oslikano idilino ozraje noi kojem se preputa lirski subjekt dok
ivot tone u san. S kojim motivima zapoinje taj noni smiraj? Potkrijepite ovu
tvrdnju stihovima iz Matoeva Notturna.
Motivi iz prve strofe (lave, uk il' netopir, miris cvijea, tajni pir) govore i o
stanju due, raspoloenju, ovjekovu doivljaju svijeta. Da li oni izraavaju
osjeaj ovjekove bliskosti s predmetima i zvukovima u prirodi, ili iskazuju
106

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

osjeaj ovjekove emocionalne uznemirenosti? Djeluju li ovi motivi ljupko ili


zastraujue? Obrazloite svoj doivljaj ovih stihova.
U drugoj strofi se dodatno umiruje ton u doivljaju ozraja noi:
Sitni cvrak sjetno cvri, jasan
Kao srebren vir;
Teke oi sklapaju se na san,
S neba rosi mir.
Izdvojite motive koji doprinose ovom stiavanju.
Matoevom Notturnu je prepoznatljivo postepeno smirivanje tonova (gradacija
zvukova), od jakog i strasnog ka jasnom, tekom i pospanom, do muka
i sve tieg huka u zavrnoj strofi. Ne naputaju no samo zvukovi. Razmislite
o postupnom zatamnjenju vizuelnih slika u pjesmi. Potraite odgovor u
posljednjoj strofi Matoeva Notturna:
Kroz samou, muk,
Sve je tii huk;
eljeznicu guta ve daljina.
ta se to gasi s gaenjem noi, gaenjem treperenja, zvukova? Kakva
osjeanja/raspoloenja u lirskom subjektu budi ovaj smiraj:
- bol, enju, patnju za ljepotama koje mora ostaviti
- ravnodunost prema ritmu zbivanja u prirodi
- ushienje drhtavom slikom ljetne noi, gaenjem ljepote dana, svjetla, kao
simbolima gaenja ivota...?
Obratite panju na strukturu pjesme. Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije
tercine.
Kako se zove takva pjesma?
Koji se stihovi se rimuju u prvoj i drugoj strofi? Predstavi rimu shematski. Kako
zovemo takvu rimu?
Obrati panju na sljedei stih: blaga svjetlost sipi sa visina. Koji se

samoglasnici ponavljaju u stihu? emu doprinosi njihovo ponavljanje?


Glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi
postizanja odreenog zvukovnog ugoaja ili glasovnih efekata, zove se
asonanca.
Novi knjievni pojmovi
Pejzana lirska pjesma opisuje krajolik/pejza, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz
prirode istovremeno iskazujui osjeanja, raspoloenja i misli.
Pejzana lirska pjesma u kojoj se predouje sretan ivot u uljepanom obliku, miran,
bezbrian, staloen, zove se idila.
Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noni) je vrsta umjetnikog djela
(knjievno, muziko, likovno) koje prikazuje no, none prizore, nona raspoloenja.
Asonanca je glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika
radi postizanja odreenog zvukovnog ugoaja ili glasovni efekata.
Stvaralaki rad

107

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ljepoti pjesnike rijei doprinose brojne stilske figure. Prepoznajte ih u pjesmi.


Rad u grupama:
I grupa: Odredi u pjesmi epitete i onomatopeje.
II grupa: Odredi u pjesmi poreenja ikontrast.
III grupa: Prepoznaj u pjesmi metafore i aliteraciju.
IV grupa: Prepoznaj u pjesmi opkoraenja, asonance i eliptine reenice.
O knjievniku...

Antun Gustav Mato


Antun Gustav Mato (1873 - 1914.) hrvatski je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i
putopisac. Roen je u Srijemu, u Tovarniku. 1898. godine odlazi u enevu, a odatle
1899. Godine u Pariz, u kojem e ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka
napisati najznaajniji dio svoje proze. Ostavio je iza sebe dvadesetak knjiga: od
pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Matoeva poezija
ima snani peat domoljublja, imao je istanan osjeaj za jezik i njegovu
melodioznost. Djela su mu: Iverje, Novo iverje, Ogledi, Vidici i putovi, Umorne
prie, Nai ljudi i krajevi itd.
Sinteza:
Pejzana lirska pjesma opisuje krajolik/pejza, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz
prirode istovremeno iskazujui osjeanja, raspoloenja i misli.
Pejzana lirska pjesma u kojoj se predouje sretan ivot u uljepanom obliku, miran,
bezbrian, staloen, zove se idila.
Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noni) je vrsta umjetnikog djela
(knjievno, muziko, likovno) koje prikazuje no, none prizore, nona raspoloenja.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
O Matou moe saznati puno vie na sljedeim internet adresama:
http://www.biografije.org/matos.htm
http://dzs.ffzg.hr/html/Mato2.htm
http://knjiga-za-plazu.bloger.hr/default.aspx?id=1103532
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

108

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

24
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Branko opi: BATA SLJEZOVE BOJE

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Branko opi: BATA SLJEZOVE BOJE
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razumijevanje normi ljudskog ponaanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici

Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti


anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivani nain
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izraajnog itanja, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi,
humoristinost proze, humoristina pria, humorist
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda


usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,

109

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meupredmetna: historija, informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Dragi moj Zijo,
(...)
Kako li smo nekada, zajedno, djeaki, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom
Garsijom Lorkom i zamiljali ono proskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim
ulicama Granade.
Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunan kamenit labirint njenih
ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli? Opet si tada bio pored mene, sasvim
blizu, i ne znam ko je od nas dvojice aputao Lorkine rijei pune jeze:
Crni su im konji, crne potkovice.
Umnoavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noni i dnevni vampiri, a ja sjedim
nad svojm rukopisima i priam o jednoj bati sljezove boje, o dobrim starcima i
zanesenim djeacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubljeg
srca. Prije nego to me odvedu, urim da ispriam bajku o ljudima. Njeno su mi
sjeme posijali u srce jo u djetinjstvu i ono bez prestanka nie, cvjeta i obnavlja se.
(...)
(Knjievniku ZIJI DIZDAREVIU, ubijenom u logoru Jasenovac 1942.)
ta su naem piscu Branku opiu posijali u srce jo u djetinjstvu?

Glavni dio sata:


Najava teksta
Branko opi: BATA SLJEZOVE BOJE
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Kojem periodu u odrastanju je pisac posvetio ovu priu?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
spektar - snop raznobojnih zraka koji se stvara prelamanjem svjetlosti kroz prizmu
sljez - vrsta ljekovite biljke
prosinuti - poeti sjati, iznenada bljesnuti
110

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ivit - plava boja, modar kao ivit, indigo


kvit - koji su izravnati u raunima i meusobnim obavezama
beiti se - neobiajeno izbuljiti oi, zgledati se s nekim u udu
haps - hapenje, uhienje koga radi odvoenja u zatvor
uzjoguniti se - biti tvrdoglav, jogunast, zainatiti se
uzrikiti se - zagledati se
tur - zadnji dio pantalona
vajda - korist
buvara - zatvor

Interpretacija
Zbirka pria Bata sljezove boje sadri 54 kratke prie razdijeljene u tri cjeline. Pria
koju ste proitali pripada ciklusu pod naslovom Jutra plavog sljeza u kojem se pisac
posveuje svojim uspomenama na djetinjstvo. Kojim bojama (osjeanjima) opi boji
ovu uspomenu?

opi u ovoj prii slika jednu zgodu vezanu za djeake dane, i u nju uplie
svoga djeda.
Po emu je zanimljiv djed Rade?
Kako je djed Rade predstavljen u prii:
- opisom njegovog vanjskog izgleda, odjee, obue...
- opisom njegovog ponaanja
- neposrednim navoenjem osobina
- kroz njegove postupke i ponaanja
- kroz njegov govor
- kroz njegova razmiljanja, preivljavanja...?
Opredijeli se za neke odgovore i potkrijepi ih primjerima.
ta o djedu saznajemo iz ovih njegovih reenica:
A je li ti, ikavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene zna kakav je vuk,
a?! Nije zelen? Pazi ti nje! Ja se s vucima rodio i odrastao, itavog vijeka s
njima muku muim, a ona ti tu... Po turu bi tebe trebalo ovim tapom, pa da
se jednom naui pameti...?
Kakav je djed Rade:
- ohol
- aljivdija
- tvrdoglav
- dobriina
- nagle naravi
- tvrdoglav
- osjeajan
- uporan...?
Potkrijepi svoje miljenje primjerima iz teksta.
Prepoznaj slinosti izmeu djeaka Branka i djeda.
Pria je humoristina. Ko i kako izaziva u nama smijeh? ime?
Navedi primjere iz teksta. A ta te u prii rastuilo?

111

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Djelo Bata sljezove boje predstavlja neku vrstu pieve biografije, opi ju je
posvetio svom drugu iz djetinjstva, piscu Ziji Dizdareviu. Posveta u formi
pisma, nezaobilazna za razumijevanje djela, sadri i reenicu: Prije nego me
odvedu, urim da ispriam zlatnu bajku o ljudima. Pod dojmom traginog
stradanja svoga prijatelja u logoru, opi eli priati prie o o dobrim
starcima i zanesenim djeacima iz doba svog djetinjstva. ta je bajkovito u
svijetu djetinjstva? Kakvo utoite prua svijet djetinjstva?
Ovo je pria o ljudskoj dobroti u jednoj bati sljezove boje. Kako ovaj prostor
kontrastira svijetu u kojim vladaju crni konji i crni konjanici, noni i dnevni
vampiri?
Ciklus pria Jutra plavog sljeza posveen je ranom djetinjstvu, vremenu
obiljeenom vedrinom prvih djeakih snova i udnji za nepoznatim i dalekim,
tajnovitim i bajkovitim svjetovima. Pronaite u prii taj ton vedrine. Kako ga
opi utkiva u sve ega se takne?
opi je stvorio svoj sopstveni jezik. Po emu je zanimljiv jezik kojim govore
opievi junaci?
Pronaite/odaberite rijei koje ga opisuju: svje, vedar, njean, topao,
humoristian
Novi knjievni pojmovi
Humoristina pria (humoreska) je knjievno umjetniko djelo proeto kominim i
dosjetljivim segmentima. Efekt humoristine prie lei u nainu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
Stvaralaki rad
Dramatizirajte priu!
Pria moe biti sastavljena od pet inova.
I in - uionica, uiteljica i uenici
II in razgovor djeaka Branka i djeda kod kue
III in Djed u uionici (djed, uiteljica i uenici)
IV in - andari odvode djeda
V in djedov povratak i razgovor s djeakom Brankom
Saznaj vie o ...
Branku opiu su posveene brojne internet stranice. Neke od njih su:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko
http://bs.wikisource.org/wiki/Bosna
O knjievniku...

112

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Branko opi
Branko opi (1915 - 1984.) pjesnik je, pripovjeda, romansijer i pisac za djecu.
Roen je u selu Haanima, pod Grmeom. Pod snanim utiskom ratnog djetinjstva,
opi je sav svoj ivot pretoio u pjesme i prie, tako da je zanimljiv ovaj pokuaj da
se saini njegova biografiju od naslova njegovih zbirki: Svoje bosonogo djetinjstvo"
ovaj "zaneseni djeak" proveo je "pod Grmeom" "ispod zmajevih krila" u carstvu
"leptira i medvjeda" upijajui zauvijek u svoje radoznale oi "ivot u magli" svojih
"planinaca" i sluajui bajke "ispod krnjeg mjeseca". "Magaree godine" kolovanja u
susjednom gradiu i studije u Beogradu bie samo priprema za "surovu kolu" rata
koji je banuo kao "prolom" u svijet njegove planine u kojem oduvijek i "orlovi rano
lete". Tu je uz "ognjeno raanje Domovine" poelo opievo "ratnikovo proljee" sa
"rosom na bajonetima" i uz prasak pravog i "gluvog baruta". Odratovao je uz mladie
kakav je bio "Nikoletina Bursa" i starekanje kakav je bio "Vuk Bubalo" svih sedam
ofanziva i onda u Beogradu poeo da ivi "gorki med" one poslednje "osme
ofanzive". Za cijelo to vrijeme uz "bronzanu strau" sjeanja pisao je ono to je
zapamtio oko sebe i u sebi. A zapaao je i zapazio mnogo. (Branislav Mihajlovi)
Sinteza:
Zbirka pria Bata sljezove boje sadri 54 kratke prie razdijeljene u tri cjeline. Pria
koju ste proitali pripada ciklusu pod naslovom Jutra plavog sljeza u kojem se pisac
posveuje svojim uspomenama na djetinjstvo.
Humoristina pria (humoreska) je knjievno umjetniko djelo proeto kominim i
dosjetljivim segmentima. Efekt humoristine prie lei u nainu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

113

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

25
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: PIJUN

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Svetozar orovi: PIJUN
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu i moral,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), psiholoki portret/etikakara kterizacija
glavnog lika, elementi izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u
pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi, humoristina proza
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda
usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
digresija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
114

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Koja je poveznica meu rijeima: uhoda, dounik, pijun?

Glavni dio sata:


Najava teksta
Svetozar orovi: PIJUN
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Gdje se zbiva ovaj zanimljivi dogaaj?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
prestojnik - zanimanje, funkcija pri vlasti
uljeze ue
tokorse - toboe
cviker - vrsta naoala koje se dre na nosu
pe - prednja strana kaputa
tekavica - teka, brava
laskavo - od laskati, pretjerano koga hvaliti na nain kao da je posebno drag
amanet - zavjet, povjerenje
jaka - okovratnik, kragna
pijun - osoba koja tajno prikuplja razne podatke koji se mogu iskoristiti u vojne i
druge svrhe
grka gorka
bakal - trgovac, prodava namirnica
itulja - spisak
kanat krilo prozora ili vrata

Interpretacija
Koji osjeaji potiu Kostu na ovako ponizno ponaanje prema prestojniku?
Pokai tona primjeru iz odlomka.
Kako se prestojnik odnosi prema Kosti? ta skriva iza laskavih rijei?
Koje se pravi smisao krije iza prestojnikovih rijei povjerljivi ovjek? Kako ih
je Kosta razumio?
Objasni ta znai pojam pijun. Koje moralne vrijednosti on iskljuuje? U
kakvom su odnosu prema njegovom znaenju rijei: cinkaro, izdajica...
U kakvom se poloaju zatekao Kosta pred prstojnikovim zahtjevom da mu
bude povjerljivi ovjek? ta bi se dogodilo da je to odbio?

115

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kako je Kosta rijeio ovu nedoumicu? Okarakterizirajte njegov postupak u


mehani.
ta je izazvalo prestojnikovu srdbu? ime je ona motivirana?
Kako razumijevate zadovoljstvo s kojim Kosta izgovara posljednju reenicu:
Eto... beli sam te i zapitao i iskalio se ree, virei iz kanata. A sad lijepo
odoh u havs! Zbogom!...
Koje moralne vrijednost pisac pripisuje Kosti?
Humor je u temelju orovieve proze. Pronaite mjesta u prii gdje se oituje
orovieva sklonost da se s mnogo simpatija nasmije i malim i velikim
ljudima.
Radnja pripovijetke je iva, dinamina.
Prepoznaj dinamine motive. Ko su pokretai radnje? Kako je ostvarena
dinaminost radnje?
Kojim motivima se radnja usporava? Prepoznaj i statine motive i kai kojim
oblikom kazivanja su predoeni u ovom odlomku: Tek pred vee javi se
prestojniku. Bio je razdrljen, raupan, dronjav, sa uprljanim rukama i
oblaenim nogavicama; duga, prosjeda kosa pala mu po elu i pokrila sitne
vodnjikave oi, brkovi mu se opustili i pali po na pola otvorenim ustima, brada
mu se ovlaila i pobijelila od pljuvake.
Novi knjievni pojmovi
Psiholoki portret lika nastaje njegovom psiholokom karakterizacijom. Pisac prati
i otkriva preivljavanje u dui svog junaka, naine njegova razmiljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjievnom djelu slika lik posveujui posebnu panju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etikoj karakterizaciji
lika.
Stvaralaki rad
orovieve prie odiu lakoom i jednostavnou kazivanja. Snanim i
neposrednim jezikom on slika ivot svoga vremena, otkriva ljudske naravi.
Pronai u prii pijun izraze u kojima se, prema tvom miljenju, posebno
istie orovieva vjetina pripovijedanja. Objasni zato tako misli.
Proitajte ovu Ezopovu basnu i odgonetnite kako njenu pouku moete
povezati s priom pijun.
Jela i kupina
Hvalei se, govorila jela kupini: Od tebe ni u emu nema nikakve koristi, dok
se
moja korisnost oituje u krovovima hramova i u kuama. Kupina joj odvrati:
Eh,
sirotice, sjeti li se sjekira i pila koje te sijeku, bolje bi ti bilo da si izrasla kao
kupina, a ne kao jela.
Bolje je siromatvo bez straha nego bogatstvo usred neprilika i prijetnji.
Basnu kao knjievnu vrstu stvorio je Ezop. Dao joj je oblik dramski
komponirane priice s pounom poentom, koja je esto dodana na
kraju u obliku posebne poruke.
Uporedite fabulu u prii i basni. U emu je temeljna razlika?

116

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Saznaj vie o ...


Saznaj vie o orovievu djelu na internet stranici:
http://www.angelfire.com/planet/prosvjetamo/svetozarcorovic.html
O knjievniku...

Svetozar orovi
Svetozar orovi (1875 - 1919.) bosanskohercegovaki je pripovjeda roen u
Mostaru. Najvei dio svog ivota proveo je u rodnom gradu, a zaviaj je bio
njegova najvea inspiracija. Objavljivao je radove u mnogim listovima i
asopisima, priao je prie iz ivota malih, obinih ljudi, od trgovaca, zanatlija,
vojnika do sveenika i bivih plemia. Objavio je desetak knjiga pripovjedaka,
skoro isto toliko romana i nekoliko drama. Vrlo je vjet pripovjeda, pie lako i
brzo, njegovo je pripovijedanje jednostavno i prirodno. Djela su mu: Majina
sultanija, Poletarke, Krvni mir, Razoreno gnijezdo, Iz moje domovine,
Stojan Mutikaa, Zulumar, Jarani, Aja, Brani, Meu svojima itd.
Sinteza:
Psiholoki portret lika nastaje njegovom psiholokom karakterizacijom. Pisac prati i
otkriva preivljavanje u dui svog junaka, naine njegova razmiljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjievnom djelu slika lik posveujui posebnu panju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etikoj karakterizaciji
lika.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

117

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

26
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ZLATA KOLARI KIUR: SUZE KOJIH SE STIDIM

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: ZLATA KOLARI KIUR: SUZE KOJIH SE STIDIM
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki autobiografske prie, ivotopis ili
autobiografija, osobenosti anra, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta,
kompozicija proznog djela (tema i ideja, fabula, likovi), hronoloki i
retrospektivani nain kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u prii, aorist u pripovijedanju
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,
rad u grupama
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
118

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uporedite ove rijei slavnog amerikog knjievnika s narodnom poslovicom. Koje


vam je miljenje prihvatljivije? Zato?
Poznajemo tek nekolicinu ljudi, a silno mnotvo kaputa i hlaa. Odjenite neko
strailo u svoje zadnje rublje, a vi stanite do njega razodjeveni tko ne bi prvi
pozdravio strailo? (Henry David Thoreau)
Odijelo ne ini ovjeka. (Narodna poslovica)

Glavni dio sata:


Najava teksta: ZLATA KOLARI KIUR: SUZE KOJIH SE STIDIM
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Ko je, zapravo, djevojica iz ove prie?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
zajameno - zagarantovano
ahura - ljutura, oklop
parada - sveana javna povorka
sveudilj - neprekidno
kalna - prljava
napirlitan - nakien, dotjeran
tat - ohol
senzacija - neobian dogaaj
Interpretacija
Knjievnica se sjea jednog dogaaja iz svog ranog djetinjstva. Kako zovemo
prie koje opisuju stvarne dogaaje iz ivota knjievnika/knjievnice?
O kojem se dogaaju radi? Zato se on tako duboko urezao u pamenje
knjievnici ve odrasloj osobi?
Kako razumijevate djevojicino ushienje novim utim kaputiem?
Proitajte ovaj odlomak i kaite: Koja su osjeanja obuzela djevojicu kada je
svojim padom privukla neeljenu pozornost susjeda?
Sve bijae uniteno! Svrena parada, radost i srea. Ostao je samo mokri i
uprljani kaput i ja, takorei javno osramoena. Tulei iz svega glasa, vraala
sam se utuena kui.
to je ponukalo knjievnicu da se prisjeti ovog, za nju kao djevojicu tunog i
pomalo sramotnog dogaaja?

119

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kako je ovaj dogaaj promijenio knjievnicino gledanje na doivljaj iz


djetinjastva? ega se stidjela kao mala djevojica, a ega kao odrasla osoba?
Pronaite odlomke iz kojih je to vidljivo.
Jedna madagaskarska poslovica nas ui: "Snane pobijedi stid, a slabe strah."
Koga je pobijedio stid u ovoj prii? U emi je knjievnicina snaga? U priznanju
suza kojih se stidi ili u hrabrosti da nam to ispria? Ili i u jednom i u drugom?
Ova pria je knjievna obrada injenica iz ivota knjievnice. Kako zovemo
takve prie?
Novi knjievni pojmovi
ivotopis ili biografija je knjievno djelo u kojemu se opisuje neiji ivot. Biografije
se uglavnom piu o znaajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraivaima,
povijesnim linostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj ivot nazivamo
autobiografijom.
Stvaralaki rad
A moemo li se stidjeti smijeha? Razmisli i/ili se prisjeti vlastitog ili tueg
smijeha kojeg si se zastidio/la. Napii krai sastav na ovu temu.
Pronai u tekstu reenice sa prezentom, aoristom, perfektom i imperfektom.
Prepii ih u svoju biljenicu.
Kojim glagolskim oblicima se postie ivlja, dinaminija radnja?
Kojim glagolskim vremenima se postie smirenost, lagan, usporen ritam?
O knjievnici...

Zlata Kolari-Kiur
Zlata Kolari-Kiur (1894 - 1990.) je hrvatska knjievnica za djecu i odrasle.
Djetinstvo je provela u malom slavonskom gradiu Poegi, a najvei dio ivota
u Zagrebu. Za djecu je pisala pjesme, prie i igrokaze. Poznate su joj zbirke
pjesama za djecu Na veseli svijet, Po sunanim stazama, Ptiji festival i
dr. Autorica je veeg broja knjiga za djecu, od kojih je stekla veliku popularnost
zbirka pria Moja zlatna dolina, zatim slikovnica i igrokaza, a suraivala je s
mnogim asopisima i novinama za najmlae.
Sinteza:
ivotopis ili biografija je knjievno djelo u kojemu se opisuje neiji ivot. Biografije
se uglavnom piu o znaajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraivaima,
povijesnim linostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj ivot nazivamo
autobiografijom.

120

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Vie o knjievnici Zlati Kolaric moe pronai na internet stranici: http://www.pozegaonline.com/kalendar.php?month=10&day=29
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

121

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

27
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Rainer Maria Rilke: NA UGLU

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Rainer Maria Rilke: NA UGLU
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa (pentina), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima
izraajnog recitovanja pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike
s likovnim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti pjesme
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: likovna kultura, informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Oluja mozga: tematske rijei: majka, zima, kesten. Smiljajte reenice na osnovu
ovih tematskih rijei i biljeite ih na tablu.

122

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata:


Najava teksta
Rainer Maria Rilke: NA UGLU
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Koji je osnovni motiv u pjesmi? Kakav ugoaj nagovjetava?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
maron vrsta krupnog pitomog kestena
tramvaj poni mali tramvaj, tramvaj koji vuku mali konji (poni vrsta niskih, malih
konja)
ljeta - godine
lu drvo puno smole, za potpaljivanje
Interpretacija
Koji sporedni motivi pridonose toj atmosferi?
Kako tom ugoaju pridonosi slika prostora, a kako slika starice s radosnim
licem crvenim od ara?
Koje/a osjeanje/a proima/ju pjesmu:
Osjeanje njene ljubavi prema majci;
Osjeanje divljenja majinoj snazi i portvovanosti;
Osjeanje zadovoljstva i ushienje zimskim pejzaom;
Osjeanje tuge i blagog nespokojstva to Ve dugo posao tjera stara
Toni?
Potkrijepi odgovor stihovima iz pjesme.
Na koliko pjesnikih slika moemo ralaniti ovu pjesmu?
Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini. Napii shematski rimu u svakoj
strofi. Kako zovemo ovakvu rimu?
Prepoznaj glasovne figure u sljedeim stihovima:
Kraj toga gleda, prati vreve bruj,
A od svoje krivonoge pei

123

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Novi knjievni pojmovi


Pentina/petostih je strofa sastavljena od pet stihova.
Stvaralaki rad
Na satu likovne kulture crteom izrazi osnovni motiv i doivljaj pjesme.
Uz doivljaje ljepote prirode i ivota, u svojoj je poeziji izrazio i misli o
ovjekovu poloaju u svijetu. Prepoznajte i obrazloite ovu misao u pjesmi Na
uglu.
O knjievniku...

Rainer Maria Rilke


Rainer Maria Rilke/Rajner Maria Rilke (1875 - 1926.) je jedan od najpoznatijih
njemakih (austrijskih) i europskih pjesnika ovog stoljea. Studirao je istoriju
umetnosti, knjievnost i filozofiju u Pragu, Minhenu i Berlinu. Djetinjstvo je proveo u
Pragu, a boravio je i u Rusiji i Francuskoj, te pisao i na ruskome i francuskome. Rilke
je pjesnik snane slikovitosti, saeta lirskog izraza, dotjerane i muzikalne forme. Uz
doivljaje ljepote prirode i ivota, u svojoj je poeziji izrazio i misli o ovjekovu poloaju
u svijetu i o smrti. Osim pjesama, pisao je i pjesniku prozu, kritike i romane, a
istaknuo se i vrsnim pjesnikim prijevodima. Prevodio je s francuskog, engleskog i
italijanskog jezika. Poznatije su zbirke: Knjiga slika, Devinske elegije i Soneti
Orfeju.
Sinteza:
Uz doivljaje ljepote prirode i ivota, u ovoj je pjesmi Rilke izrazio i misli o ovjekovu
poloaju u svijetu. Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Vie informacija o pjesniku potrai na internet adresi:
http://en.wikipedia.org/wiki/Rainer_Maria_Rilke
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

124

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isidora Sekuli: Pisma iz Norveke

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: Isidora Sekuli: Pisma iz Norveke
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doivljaja prirode
kao vrijednosti, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanju
doivljaja prirode rijeju, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim nauno-knjievnim vrstama, uoavanje
anrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju,
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti, izgraivanje estetskih vrijednosti,
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, karta Evrope
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: geografija, likovna kultura, informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Uporedi tekst Norveka i odlomak iz teksta Pisma iz Norveke Isidore
Sekuli i uoi razlike. Kojem stilu pripada prvi a kojem drugi tekst?
Norveka
125

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Norveka (slubeni naziv: Kraljevina Norveka) drava je Nordijske regije koja


obuhvaa zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktiki
arhipelag Svalbard. Ovu zemlju povrine 385.252 kvadratnih kilometara nastanjuje
oko 4,8 milijuna stanovnika. Norveka je jedna od najrjee naseljenih drava Evrope.
Najvei dio zemlje granii sa vedskom na istoku, dok najsjevernija regija granii se
s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac
Skagerrak. Glavni grad Norveke je Oslo.
Pisma iz Norveke
Daljine! Tu rije ne treba pred Norveanima spomenuti. U njihovoj je zemlji sve
daleko, jer nema ljudi, jer je vie no slabo nastanjenja u viim i visoko sjevernim
oblastima. Norveka je zemlja gdje se ezne za oblikom i glasom ovjeka, gdje itave
pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da postanu
neija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zaviaj...

Glavni dio sata:


Najava teksta
Isidora Sekuli: Pisma iz Norveke
(Oslo /Kristijanija/, krajem avgusta)

uveni vodopad Rjukanfoss


U Norvekoj
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
ita nastavnik ili puta tonski zapis
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
126

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Konkretizacija doivljaja:
Knjievnica nam je ispriala i zanimljivu priu ljekara kojeg je upoznala na
svome putovanju. U kojoj formi je ta pria ispriana?
Interpretacija teksta:

Otkrijmo znaenje rijei!


varo gradi
protociljati se klizati se na ledenoj stazi
domazluk domae ivotinje koje se uzgajaju za potrebe domainstva
irvas vrsta sjevernog jelena
rezignirano skrueno, pomireno sa sudbinom
Interpretacija
Pisma iz Norveke su zanimljiva i stoga to se u njima mogu pronai elementi
raznih knjievnih anrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti,
ispovijesti... Dananji italac, dakle, moe ovu knjigu itati i kao putopis, i kao
putopisni roman. Pronaite u ovom odlomku elemente putopisnog romana.
Isidora Sekuli je u jednom intervjuu izjavila: O "Pismima iz Norveke" ima
malo da se kae. Mislim da je u tome putopisu najznaajniji stil. Gradovi se
menjaju, a to se tie opisa prirode, to je verno i moe da zainteresuje itaoce
i posle sto godina. Svuda je misaonost provedena. Vidi se iz svakog retka da
se pisac pripremao briljivo pre nego sto je poao u tu zemlju.
Pronaite u odlomku misaonost o kojoj govori knjievnica. Potraite je i u
ovom odlomku:
Norveka je zemlja gdje se ezne za oblikom i glasom ovjeka, gdje itave
pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da
postanu neija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zaviaj.
ta o ivotu Norveana saznajemo iz posljednjih reenica ovog pisma iz
Norveke: Jer zima je tako duga - to je stalan refren u govoru ovih ljudi,
stalno rezignirano jadanje u zemlji gdje je od ovjeka do ovjeka pusto i
daleko.?
Novi knjievni pojmovi
Putopis je vrsta knjievno-znanstvene proze u kojoj se isprepliu elementi
pjesnikoga (umjetnikoga) i znanstvenoga/naunoga izraavanja. Putopisac otkriva
svoje vienje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, obiaja, kulturnih znamenitosti,
povijesnih dogaaja i osoba.
U knjievno-znanstvene tekstove spadaju:
- putopis

127

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

- reportaa
- biografija/ivotopis
- autobiografija
- dnevnik
- esej
- memoari.
Stvaralaki rad
Vjerovatno ste i vi, u okviru kolske ekskurzije (izleta), obilazili gradove nae lijepe
domovine.
Izaberite i opiite svoje vienje znamenitosti, ljudi, obiaja, povijesnih dogaaja..., s
nekog od tih putovanja.
O knjievnici...

Isidora Sekuli
Isidora Sekuli (1877 - 1958.) je roena u Moorinu, u Bakoj. Djetinjstvo je
provela u Rumi i Zemunu, a kolovala se u Somboru i u Peti. Radila je kao
nastavnica u Panevu, apcu i Beogradu. Isidora Sekuli je ivjela povueno,
u svijetu knjiga, i bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je
u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj Aziji.
Ostae zapisano i to da je Isidora Sekuli prva ena koja je postala akademik.
U jednom intervjuu Isidora je Izjavila: "Volim tiinu (...) Ako neto vredim neka
kau posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne elim da me hvale."
Napisala je djela: Glavobolja, Ruska knjievnost i studenti, Saputnici,
Pisma iz Norveke, Iz prolosti, Kronika palanakog groblja itd.
Sinteza:
Putopis je vrsta knjievno-znanstvene proze u kojoj se isprepliu elementi
pjesnikoga (umjetnikoga) i znanstvenoga/naunoga izraavanja. Putopisac
otkriva svoje vienje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, obiaja, kulturnih
znamenitosti, povijesnih dogaaja i osoba.
Pisma iz Norveke su zanimljiva i stoga to se u njima mogu pronai elementi
raznih knjievnih anrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti,
ispovijesti... Dananji italac, dakle, moe ovu knjigu itati i kao putopis, i kao
putopisni roman.

Zavrni dio sata:

128

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Videozapis o Norvekoj moe pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://tourstv.com/en/norway
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

129

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

29
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU
(odlomak: SASTANAK NA STAZI)
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak:
SASTANAK NA STAZI)
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota
naunofantastine knjievnosti, ljepota osobnog doivljaja naunofantastine
knjievnosti, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei, spontano doivljavanje
pisane rijei, razvijanje matovitosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki naunofantastine knjievnosti,
osobenosti anra naunofantastine knjievnosti, razvijanje vjetine pravilnog
razumijevanja poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti
naunofantastine knjievnosti, sadrajna analiza, nauni i fantastini elementi
i termini u odlomku
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija i sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: geografija, informatika, fizika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:

130

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

2001: Odiseja u svemiru je slavni britanski znanstveno-fantastini film iz


1968. godine kojeg je reirao Stanley Kubrick po istoimenom romanu Arthura
C. Clarkea.

Stanley Kubrick: 2001: Odiseja u svemiru


Pogledajte insert iz filma 2001: Odiseja u svemiru i kaite kakvu ulogu ima
tiina u graenju atmosfere filma?

Glavni dio sata:


Najava teksta
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA
STAZI)
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Odlomak opisuje putovanje svemirske letjelice Orion III kroz svemirski
prostor i njeno spajanja sa svemirskom stanicom. ta Floyda remeti u itanju?
Kako zamilja nebesko ongliranje svemirske letjelice?
Interpretacija teksta:

131

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Otkrijmo znaenje rijei!


ongliranje pokazivanje neke vjetine
milja jedinica za mjerenje duine
amortizer sprava za ublaavanje potresa
atl svemirska letjelica
deklaracija objava, izjava
asnik vojna osoba, pripadnik oruanih snaga
Interpretacija
Opii prostor koji okruuje Floyda. Koji je spektakularni prizor mogao
obuhvatiti pogledom?
ta je u tom Floydovom okruenju mogue, a ta nije? Potkrijepi to podacima
iz teksta.
Zbivanja u odlomku su veoma uvjerljivo opisana. ta doprinosi toj uvjerljivosti?
Koji motivi opis ovog nestvarnog dogaaja ine tako stvarnim? ta o tome
moe zakljuiti iz Floydovog telefonskog razgovora sa Zemljom?
Pronai u tekstu znanstvene termine. Kako oni utiu na realistinost
prikazivanja zbivanja? Da li su to stvarni ili izmiljeni znanstveni pojmovi?
Znanstvena fantastika je zabavna knjievnost koja putem brojnih motiva
(putovanje kroz vrijeme, otkrivanje novih svjetova...), gradi svjetove u ijem
prikazivanju ne uvaava prirodne zakone. Po tome ona ima neto zajedniko s
nadnaravnim fantastinim priama. Ta knjievna djela pisana su stilom koji se
temelji na izmiljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih
termina.
Po emu se znanstvena fantastika ipak razlikuje od ovih fantastinih pria?
Novi knjievni pojmovi
Znanstveno/nauno fantastina knjievna djela slikaju svijet budunosti uz pomo
znanstvenih/naunih spoznaja. Pripadaju zabavnoj knjievnosti a temelje se na
izmiljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.
Stvaralaki rad
Naslikaj svoj svemirski kraj iz mate! Ako eli, moe ga i opisati.
Nauili smo da je anegdota (od starogrkog , ankdoton - nije
objavljeno) vrsta kratke prie koja se temelji na zanimljivom dogaaju obino
iz ivota neke poznate osobe. Jedna se anegdota godinama pria meu
kosmonautima:
Pitali novinari poznatog kosmonauta: Kakve imate probleme? On je
odgovorio: Samo jedan - biraju nas po zdravstvenom stanju i pripremljenosti,
a postavljaju nam pitanja na koja treba odgovarati umom.
Razmislite o kakvim se pitanjima radi. Koja znanja i sposobnosti mora
posjedovati jedan kosmonaut?

132

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

O knjievniku...

Arthur C. Clarke

Sir Arthur Charles Clarke/Ser Artur arls Klark (1917 2008.) je britanski
pisac i pronalaza. Smatra se jednim od najpoznatijih pisaca naune fantastike
. Zavrio je Kraljevski Koled u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku.
Glavne teme njegovih romana i pria su istraivanje kosmosa, mora i vremena,
mjesto ovjeka u vasioni i susreti s vanzemaljskim inteligencijama. Zbog
njegova doprinosa nauci u njegovu ast je Meunarodna astronomska unija
nazvala geostacionarnu orbitu Klarkovom orbitom. elio je da mu na grobu stoji
epitaf: "Ovdje lei ovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao
odrastati". Djela su mu: Grad i zvijezde, Pad mjeseeve praine, Otok
delfina, 2001: Odiseja u svemiru, Sastanak s Ramom, 2010: Druga
Odiseja, Pjesme udaljene Zemlje, 2061: Trea Odiseja, 3001: Zavrna
odiseja itd.
Sinteza:
Znanstveno/nauno fantastina knjievna djela slikaju svijet budunosti uz pomo
znanstvenih/naunih spoznaja. Pripadaju zabavnoj knjievnosti a temelje se na
izmiljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Pogledajte inserte iz filma 2001: Odiseja u svemiru na sljedeoj internet stranici:
http://kubrickfilms.warnerbros.com/video_detail/2001/
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

133

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

30
Uzorak obrade nastavne jedinice:
D. D. Selinder: Lovac u itu

Nastavna oblast: Knjievnost


Nastavna jedinica: D. D. Selinder: Lovac u itu
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razumijevanje normi ljudskog ponaanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki romana, osobenosti anra romana
o odrastanju (proza u trapericama), razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u romanu, naracija, deskripcija, dijalozi,
epizoda, epizodni lik
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda
usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
oluja mozga
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, ilustracija
teksta iz itanke 8,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: informatika

Tok izvoenja nastavnog sata

134

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacijski dio asa:


Olujom mozga u paukovu mreu ispiite sve asocijacije na temu odrastanje!
Zabiljeite sve asocijacije, bile one humoristine ili ozbiljne.
Kakav je svijet odraslih? Po emu se razlikuje od svijeta djeteta? ta vas
privlai tom svijetu, a ta vas odbija od tog svijeta?
(...)

Glavni dio sata:


Najava teksta

D. D. Selinder: Lovac u itu


Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 7
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Lovac u itu je roman o tinejderu, osjeajnom ali pobunjeniki nastrojenom
mladiu koji bjei iz privatne srednje kole koju je pohaao.
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
hemisvera polulopta, polukugla (nebeska, zemaljska)
prangija - vrsta malog topa iz kojeg se puca prilikom veselja
Interpretacija
Glavni junak, Holden Caulfield, postao je simbolom tinejderske pobune,
gnjeva i ljutnje. Pronaite mjesta u tekstu iz kojih je to vidljivo. ta Selinder u
liku Holdena Caulfielda govori o mladom amerikom narataju?
U ovom odlomku Holden Caulfield iznosi svoje sjeanje na jedan zanimljiv
susret. O kakvom se susretu radi?
U kojem licu je ovaj susret isprian? Kako ova forma doprinosi uvjerljivosti
prianja?
Naslov knjige Lovac u itu upuuje na stih lirske pjesme Dolazei iz ita
Roberta Burnsa (ako neko ulovi nekog dok kroz ito ide) ispjevanog na ideji
da se zatite nevini. Evo odlomka iz romana koji je poveznica s ovim stihom:
stalno zamiljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom
itnom polju. Na tisue male djece, a nikoga u blizini nikog odraslog,
mislim osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. to
mi je dunost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji... hou rei,
ako netko tri ne gledajui kuda ide, ja moram iskrsnuti odnekud i uloviti ga.

135

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

To je sve to bih radio cijelog dana. Da budem takav neki lovac u itu. Znam
da je to ludo, ali je to jedino to bih zaista elio biti. Znam da je ludo.
Ovo je metafora za djecu kako gube svoju istou i nevinost kada ulaze u
svijet odraslih, postaju prevaranti koje Holden toliko prezire. Pronaite u
ovom odlomku taj Holdenov prezir prema takvom svijetu odraslih.
A ta Holden ini? Razlikuje li se njegovo ponaanje od ljudi koji ga okruuju?
Lae li, pretvara li se...? Pokuava li ih razumjeti, ako ve oni njega ne
razumiju?
U odlomku su opisani neki Holdenovi neuspjesi. Koji? Kako se on prema njima
odnosi?
ta Selinderovo prianje ini duhovitim?
Kakvim je jezikom pisan roman? Holden koristi mnotvo argonizama,
potapalica i fraza iz jezika mladih. Upravo zbog toga je Selinderova proza
bila omiljena meu omladinom. Bilo je to vrijeme dins- traperica pa su ovu
prozu nazvali dins-proza Pronaite ih i kaite koji ton unose u prianje?
Koliko vam je taj jezik blizak?
Na osnovu onog to je reeno u ovoj epizodi, pokuajte objasniti svojim
rijeima pojam epizode i epizodne linosti u romanu.

Roman "Lovac u itu" je moderni roman. Njegova modernost se ogleda u:


- temi: suprotstavljenosti svijeta mladih i odraslih;
- pripovjedaevom jeziku: jezik koji pripada gradskoj sredini i modernoj
civilizaciji, upotreba argonizama...
- u pripovijedanju: roman je obojen ironinim stavom prema vrijednostima
ivota savremenog ovjeka, pobunom protiv pretvaranja odraslih i njihove
zlobe...
Koje vrijednosti u ivotu savremenog ovjeka uvaava glavni junak ovog romana, a
koje ne?
Novi knjievni pojmovi
Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele
jedne generacije iz doba djeatva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip
proze je proza u trapericama.
Epizoda u romanu je dio radnje koji ima svoj poetak, razvoj i kraj. To je zaokruena
samostalna cjelina koja doprinosi razumijevanju romana.
Epizodni lik je lik koji se pojavljuje samo jednom u romanu, u jednoj epizodi.
Predstavljen je tako da itaoci imaju potpunu predstavu o karakteru te linosti.
Stvaralaki rad
Buntovnik Holden je sebe zamiljao kao hvataa djece koja se igraju na rubu
ponora (svijeta odraslih) u raevim (itnim) poljima, kako se ne bi zalijetala u
svijet od kojega se pokuava odbraniti i glavni junaka romana. ta je to u
svijetu odraslih od ega bi ti spasio/la svoj svijet?
Napii sastav ili ilustriraj temu: Da sam Selinderov hvata u itu, ja bih..., ili
Vratite mi moj svijet u kojem ...
Zanimljive podatke o D. D. Selinderu moe pronai i na sljedeoj internet stranici:
http://www.korisnaknjiga.com/lovac-u-zitu-naslov-1822

136

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

O knjievniku...

Jerome David Salinger


Jerome David Salinger/Derom Dejvid Selinder (1919 - 2010.) bio je ameriki
romanopisac i pripovjeda. Roen je na Menhetnu (Njujork), gde je i odrastao kao sin
uspjenog Jevrejina. Nakon osnovnog kolovanja, poslat je u vojnu akademiju, a
potom je studirao na Univerzitetu u Njujorku. Tokom Drugog svjetskog rata
sudjelovao je u raznim bitkama, a njegovi saborci su ga opisali kao hrabrog i
istinskog heroja. Objavio je jedan roman i nekoliko zbirki pripovijedaka. Najpoznatija
djela su mu: Lovac u itu, Za Esme, Visoko podignite krovnu gredu, tesari,
Simor: uvod, Freni i Zui. Roman Lovac u itu (knjiga se moe nai i pod
naslovom Lovac u rai) donio mu je svjetsku slavu.
Sinteza:
Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele
jedne generacije iz doba djeatva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip
proze je proza u trapericama.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Roman "Lovac u itu" prodat je u vie od 60 miliona primjeraka, a njegov glavni lik,
esnaetogodinjak Holden Kolfild, postao je jedan od najpopularnijih knjievnih
junaka u historiji knjievnosti. Selinder je bio omiljen naroito meu tinejderima,
zahvaljujui buntovnosti Holdena Kolfilda i njegovoj neumornoj borbi protiv svih
"foliranata" ovog svijeta. Selinderovo djelo uticalo je na generacije filmskih
stvaralaca, inspiriralo je nastajanje filmova "Buntovnik bez razloga", "Pitomac"..., i
drugih umjetnika (na rok muziare Boba Dilana, Nila Janga...). Potrai neki od ovih
filmova u videoteci i pogledaj ga.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

137

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mirko Kova: Sjeanje na arenu pticu
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Mirko Kova: Sjeanje na arenu pticu
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje ljubavi i empatije prema
ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivani nain
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uoavanje i imenovanje pojedinosti u
pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda


usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, ilustracija
teksta iz itanke 8,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: informatika

Tok izvoenja nastavnog sata

138

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacijski dio asa:


Velika ilustracija arene ptice.
Sastavite kratku priu od ovih rijei: sjeanje, djetinjstvo, ptica, ljepota, let, radost,
udarac, strah, prozor, olakanje.

Glavni dio sata:


Najava teksta
Mirko Kova: Sjeanje na arenu pticu
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 8
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doivljaja:
Poetak zbivanja u prii vezuje se za jedan neobian prostor. Po emu je
pripovjedau u djeakim danima bio zanimljiv? Kako ga je tada doivljavao?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
rite - krpe
portik vratnice, kapija
pokuda - zamjerka
akribija tanost, temeljitost, briljivost, savjesnost
Interpretacija
Prokomentirajte pieve rijei: ... noen eljom da privirim u zabranjeni svijet
zabranjen samo majinom voljom i njezinim pretjerivanjima....
Mirko Kova nam je u ovoj prii ispripovijedao kako se upleo u ivot jednog
djeaka. Kako je tekao susret s djeakovim ocem? ta o oevom nainu
ivota saznajete iz ovog susreta?
Kakva osjeanja prema sinu gaji otac? Koje okolnosti ih ine posebnim?
Mirko Kova esto pripovijeda o neobinim sudbinama ljudi u malim
sredinama. Po emu su sudbine oca i sina iz nae prie neobine?
Kako je teklo upoznavanje i druenje pripovjedaa i djeaka Fahre? Koji
dogaaj mu se usjekao u pamenje? Zato?
Kako je pripovjeda doivio rijei Fahrinog oca: Bog e te za ovo kazniti,
podmukli stvore! Htio si da seiri na raun nesretnika!? ta ga je u kasnijem
ivotu okretalo ka dobroti.? Pronaite citat iz prie i objasnite svoj stav.
Kako je pripovjeda nakon mnogo godina doekan u gradu svog djeatva?
Zato su sugraani osuivali njegove knjige?
Pri ponovnom susretu s Fahrom ... dogodilo se neto neobino; u dvoranu je
uletjela jedna lijepa arena ptica, leprala je u uglovima i prislanjala se uza zid,

139

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

grebui pandama i ljutei kre. Po emu se Fahrin doivljaj zalutale arene


ptice razlikuje od doivljaja prisutnih? Kako ga tumaite?
Na poznati pisac Ivo Andri, razmiljajui o djetinjstvu, veli kako se cijelog
vijeka lijeimo od nesretnog djetinjstva. Pisac Mirko Kova je jednom priliko
napisao: Bili su to lijepi dani kada se vruine smiruju, a otpoinje blago
razdoblje pogodno za misli o prolaznom ivotu. Nakon duga vremena naao
sam se u zaviaju, a da nisam znao razloge svojega posjeta. Stigao sam
autobusom iz Dubrovnika gdje sam provodio odmor. Pokuajte odgonetnuti
razloge pripovjedaeva sjeanja na bolesnog djeaka Fahru. Kakvim bojama
pisac boji ovu uspomenu iz djetinjstva i sliku zaviaja?
Razmislite o rijeima voditeljice Tribine: Nikad neu zaboraviti onu pticu!
Sjea li se? Zato ne napie neto o tome? Na kakve uspomene je
sjeanje na arenu pticu moglo potaknuti voditeljicu Tribine, a na kakve
naeg pisca?
ta mislite ta navodi pisce da uzdrhte dok se prisjeaju vremena svoga
odrastanja? Zato su predjeli djetinjstva nepresuno vrelo umjetnikoga
stvaranja? Neka vam pomognu u razmiljanju sljedee rijei pisca Mirka
Kovaa: Kada sam se naao u Mahali, u strmoj ulici poploanoj oblucima, s
dva reda potleuica ije je zidove nagrizala vlaga, uzdrhtao sam pri pomisli da
bi tu mogli iskrsnuti "ostaci mog duevnog ivota", jer sam proitao da je neto
takvo mogue...
Stvaralaki rad
Postoje li dogaaji kojih se nerado sjeate jer u vama evociraju tugu, nemir, ili
vas u sjeanju remeti va ponos ili stid?
Zato je to tako? Napiite krai sastav na tu temu:
Gdje su zlatne ptice ljudskih snova, preko kojih se to bezbrojnih mora i vrletnih planina
do njih dolazi ( Mea Selimovic)

O knjievniku...

Mirko Kova
Mirko Kova roen je u Petrovii kod Nikia (Crna Gora) 1938. godine.
Studirao je na Akademiji za kazalite, film i televiziju, odjel dramaturgije, u
Beogradu. Autor je vie romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama
i filmskih scenarija. Napisao je knjievna djela: Gubilite, Moja sestra Elida,
ivotopis Malvine Trifkovi, Ruganje s duom, Vrata od utrobe, Uvod u
dugi ivot, Kristalne reetke, Rane Luke Meterevia, Nebeski zarunici
itd. Za svoje knjige nagraivan je brojnim nagradama i priznanjima.

140

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza:
Mirko Kova esto pripovijeda o neobinim sudbinama ljudi u malim
sredinama. Pisac se u ovom odlomke prisjea vremena svoga odrastanja.
Predjeli djetinjstva nepresuno su vrelo umjetnikoga stvaranja.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
O djelima i jeziku Mirka Kovaa moe saznati na internet stranici:
http://www.openstarts.units.it/dspace/bitstream/10077/2424/1/06.pdf
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

141

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

MEDIJSKA KULTURA

32 33
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Biblioteka/knjinica
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Biblioteka/knjinica
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi
prema usmenoj i pisanoj rijei, razvijanje kulturnih navika, navika itanja
Obrazovni: biblioteka, katalogizacija, knjini katalog, kolska biblioteka, UDK
katalog, Wikipedia,
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, posjeta biblioteci, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,
praktian rad/kabinet informatike
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, knjievnost, jezik,
Meupredmetna: historija, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Posjeta kolskoj biblioteci/knjinici
Glavni dio sata:
Najava teme: Biblioteka/knjinica

142

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Biblioteka/knjinica
Biblioteka/knjinica je zbirka u koju je pohranjen knjinini fond: knjige,
fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, raunalni
i mnogi drugi sadraji. Biblioteke/knjinice, osim to brinu o izgradnji i
odravanju knjininog fonda, imaju zadau da saine knjini katalog
(katalogizacija). Knjini katalog pomae bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjinog fonda u pronalaenju knjigu.
Katalozi sadre bibliografske opise knjiga (naslov, autor, izdava, godina
izdanja, dimenzije, broj stranica i sl.). Postoji tradicionalni knjini katalog to je
skup ladica napunjenih katalonim listiima. U biblioteke/knjinice se sve
ee uvodi savremeni, raunalni knjini katalog. To je elektronska baza
podataka u kojoj se uvaju bibliografski opisi knjiga, a moe biti dostupna i
online korisnicima kataloga (Online Public Access Catalog - OPAC).
kolska biblioteka/knjinica, osim prikupljanja, strune obrade, uvanja,
prezentiranja i davanja na koritenje knjine grae, ima i zadau osmiljavanja
programa bibliotekog i informacijskog opismenjavanja uenika, a to
ukljuuje: upoznavanje vrsta knjine grae i informacija koje ona nudi,
upoznavanje periodinih publikacija, knjinih kataloga, sisteme za
pretraivanje informacija u on-line bazama podataka...
Stvaralaki rad
Upoznajte se s knjinim fondom kolske biblioteke. Saznajte kako se u
kataloge upisuju enciklopedije, rjenici, pravopisni prirunici...
Ve ste se upoznali s postupkom traenja znaenja neke rijei u
enciklopedijama i rjenicima. Saznajte iz enciklopedije poneto o bibliotekom
fondu jedne od najbogatijih biblioteka u svijetu Kongresne biblioteke u
Vaingtonu i Narodne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu.
Saznajte od bibliotekara/bibliotekarke ta je UDK katalog.
Organizirajte izlobu knjinih i neknjinih izvora u kolskoj biblioteci/knjinici.

Narodna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu

143

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kongresna biblioteka u Vaingtonu (Library of Congress, Washington, USA)

Wikipedija
Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uiva veliku
popularnost i spada meu najposjeenije web stranice.
Potraimo na Wikipediji znaenje pojma bibliografija! Zapoet emo traenje
preko Google pretraivaa:

1. Ukucajte traeni pojam i naziv enciklopedije i zaponite pretragu pritiskom na


tipku Google pretraga:

bibliografija w ikipedija

Google pretraga

Osjeam se sretnim!

2. Otvorit e vam se stranica sa sljedeim sadrajem:

144

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bibliografija - Wikipedija
Bibliografija(gr. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopenitijem smislu uenje i
opisivanje knjiga. Moe biti ureena prema autoru, temi itd. ...
hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija - Iz konteksta - Slino
3. Kliknite na traeni pojam (Bibliografija - Wikipedija) i otvorit e vam se
stranica u enciklopediji koja sadri njegovo znaenje:
Bibliografija (gr. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopenitijem smislu uenje i
opisivanje knjiga. Moe biti ureena prema autoru, temi itd. Katalog neke nacionalne
knjinice esto je nacionalna bibliografija jer sadri sva djela koja su izala u toj
zemlji. Bibliografija se dijeli na nabrajaku ili sistematsku i na kritiku ili analitiku.
Bibliografska djela se najee koriste kao tercijarni izvori. Ovaj lanak e govoriti i o
anotiranoj bibliografiji, koja daje kratak sadraj i opis objavljenih radova.
Sinteza:
Biblioteka/knjinica je zbirka u koju je pohranjen knjinini fond: knjige,
fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, raunalni
i mnogi drugi sadraji. Biblioteke/knjinice, osim to brinu o izgradnji i
odravanju knjininog fonda, imaju zadau da saine knjini katalog
(katalogizacija). Knjini katalog pomae bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjinog fonda u pronalaenju knjigu.
Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uiva veliku
popularnost i spada meu najposjeenije web stranice.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 77.

U objanjenju znaenja pojma bibliografija na ovoj stranici Wikipedije neke


su rijei istaknute plavom bojom. Kliknite na njih i saznajte i njihovo znaenje.
Potraite na wikipediji znaenje rijei signatura.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

145

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

34 35
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Informacija kraljica medija
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Informacija kraljica medija
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku kao sredstvu komunikacije, ljepota i
informativnost usmene rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja usmene
rijei kao vrijednost
Obrazovni: mediji pokretnih slika, radio, televizija, internet, informacija, vrste
informacija, vrijednost informacija, internetska mrea, blog
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon za audiozapis
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik,
Meupredmetna: informatika

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:

146

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Radioprijemnik s poetka dvadesetih godina

Radioprijemnik iz tridesetih godina

Glavni dio sata:


Najava teme
Informacija kraljica medija
Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu rije, radio zvuk, film - audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano raunalno
komuniciranje. Danas je u irokoj upotrebi pojam mediji pokretnih
slika, a odnosi se na film, video, televiziju, internet.

Informacija koje nam mediji prenose mogu se podijeliti u nekoliko veih


skupina:
dnevne informacije
politike novosti
sportske vijesti
vijesti iz kulture
ostale vijesti

Dnevne informacije podrazumijevaju vijesti od prethodnog dana. Saopavaju


ih svi mediji, a najzastupljenije su televizijskim i radijskim vijestima i dnevnim
novinama.
Politike informacije su vijesti vezane za politiku, dolaze nam iz drave i svijeta
i takoer ih donose svi mediji (radio, televizija, novine i internet).
Sportske vijesti su vijesti koje donose razliite sportske informacije,
najzastupljenije su u dnevnim novinama i posebnim informativnim sportskim
emisijama koje se bave samo temom sporta. Najbre i najiscrpnije sportske
informacije moemo dobiti na internetu.

147

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Vijesti iz kulture govore o vanim kulturnim dogaajima (izlobama,


koncertima, promocijama knjiga...), a moemo ih pronai u svim medijima.
Ostale vijesti se odnose na informacije o nekim povijesnim dogaajima, vijesti
o poznatim osobama, informacije o vremenu, o igrama na sreu...
Radio najbri medij
Otac radija je Nikola Tesla. On je prvi razvio i objasnio nain proizvodnje
radio frekvencija i javno predstavio prijenos signala na velike daljine. Za
ovaj svoj pronalazak je 1897. godine dobio patent za ureaj opisan kao
sustav za beini prijenos podataka.
Kao pionira radiotelegrafije pamtimo talijanskog znanstvenika Guglielma Marconija.
On je 1901. godine ostvario prvi prijenos radio valova preko Atlantskog oceana i
1909. godine dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti.

Radijski program je kontinuirani niz govornih i glazbenih emisija i priloga u


unaprijed utvrenom trajanju i redoslijedu. Klasifikacija radijskog programa
esto se provodi na temelju podjele na informativni, obrazovni i zabavni
program.
Brojni su medijski anrovi na radiju: kratke vijesti, izvetaji, radijski intervjui,
ankete, izjave, zvune hronike, direktni prenosi dogadjaja, dokumentarne
reportae, igrane radijske drame, kontakt emisije...
Radio je medij koji je jo uvijek vrlo prisutan upravo zbog brzine informiranja,
budui da za objavu radijske informacije nisu potrebne velike pripreme.
Njegova prednost je i u tome to omoguuje sluanje uz istodobno obavljanje
drugih radnji, poput vonje automobila.
Televizija dominantni medij
Poveznica izmeu radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija.
Informacije prezentirane u oba medija moraju biti saete, jasne, te ograniene
vremenom njihova emitiranja.
Televizija je danas, usprkos internetu, dominantan medij. Njena najvea
prednost je - pokretna slika. Gledatelji mogu vidjeti ono o emu ona izvjetava,
i na neki nain biti prisutni na mjestu nekog dogaanja.
Razlika meu njima je vrlo oita: glavni i jedini nositelj informacije na radiju je zvuk, dok u sluaju televizije tu ulogu preuzima slika praena zvukom.
Za televiziju je iznimno bitan studijski prostor i njegova veliina, briljivo
ureena scenografija koja se mora se mijenjati i prilagoavati zahtjevima
emisija, briljivo birani voditelji koji moraju voditi rauna o dojmu koji ostavljaju
na gledatelja... Radio ne poznaje takva ogranienja, posebnu vanost dobija
samo glas/govor voditelja, koji mora biti ugodan za sluanje.
Internet multimedijalni medij

148

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Internetska mrea je na neki nain produetak svih medija, jer omoguuje


daljnje istraivanje i koritenje ponuenih medijskih sadraja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu moemo
pogledati vijesti, proitati novine na portalu, pogledati videosnimke, sluati
program nekog od mnogih internetskih radija.
Blog je, uz video, veoma zastupljen kao izraajno sredstvo interneta. Blog je
vrsta internet stranice koju moe, pored grupa ili kompanija, kreirati i svaki
pojedinac. Moe sadravati komentare, stavove, opise dogadjaja ili bilo kakve
materijale u obliku teksta, slika, videa... Zanimljiv je upravo po anrovskoj
arolikosti, a sadri: prozu, poeziju, novinarske reportae, crtice, vijesti,
intervjue, dnevnike zapise...
Stvaralaki rad
Napiite kratku vijest o...
Simuliraj izvjetavanje s terena uivo o ...
Sinteza:
Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu rije, radio zvuk, film - audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano raunalno
komuniciranje. Danas je u irokoj upotrebi pojam mediji pokretnih
slika, a odnosi se na film, video, televiziju, internet.
Poveznica izmeu radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija.
Informacije prezentirane u oba medija moraju biti saete, jasne, te ograniene
vremenom njihova emitiranja.
Internetska mrea je na neki nain produetak svih medija, jer omoguuje
daljnje istraivanje i koritenje ponuenih medijskih sadraja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu moemo
pogledati vijesti, proitati novine na portalu, pogledati videosnimke, sluati
program nekog od mnogih internetskih radija.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 78, 79.
Napii sinopsis (kratak opis) za dokumentarnu radijsku reportau o ...
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

149

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

36
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Film
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Film
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: film, dokumentarni film, igrani film, anrovi igranog filma
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, knjievnost, jezik,
Meupredmetna: historija, muzika kultura, biologija, geografija, informatika,
fizika...

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:

150

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Gledanje dokumentarnog filma Kornjaa: Nevjerojatno putovanje Nicka Stringera.

Prizor iz dokumentarnog filma Kornjaa: nevjerovatno putovanje (The


Turtle: The Incredible Journey) Nicka Stringera

Glavni dio sata:


Najava teme: Film
Film: dokumentarni i igrani
Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On moe
ukljuivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu moe biti dio
namjetenih scena, a moe biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu
sliku ivota kojeg je kamera iznenadila. Naprimjer, kamera je iznenadila
malu kornjau u dokumentarnom filmu Kornjaa: Nevjerojatno putovanje
Nicka Stringera. Ovaj dokumentarni film pria priu o ivotnom putu strpljive i
domiljate kornjae iz obitelji Caretta koja na svom putovanju, slijedei opasnu
stazu svojih predaka, prelazi put od mjesta svoga roenja na plai u Floridi do
Afrike, a potom i nazad, do plae na kojoj je roena.
Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili, u uem smislu, film u
kojem glumljene scene ine najvei ili najvaniji dio sadraja, bilo da se
u igranim filmovima predoava izmiljena pria ili se rekonstruiraju
stvarni dogaaji. esto je teko utvrditi granicu izmeu igranog i
dokumentarnog filma, filma koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih
zbivanja. Jean-Luc Godard, francusko-vicarski filmski redatelj, smatra
kako je ideal da svaki genijalni igrani film tei da se pretvori u
dokumentarni, a svaki genijalni dokumentarni film u igrani.
Vrste igranog filma
Igrani film temelj je filmske industrije i njegova dominantna vrsta. Vrste igranog filma
nazivaju se anrovi. anrove moemo podijeliti prema:
radnji (kriminalistiki, historijski, nauno-fantastini, ratni, vestern itd.);
151

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

osnovnom raspoloenju (akcija, komedija, drama, horor, triler itd.)


formatu filma (biografski, mjuzikl itd.)
gledateljima kojima su namijenjeni (djeiji, porodini, film za odrasle itd.).
Pojednostavimo ovu podjelu i nauimo poneto o filmskim anrovima!
Akcijski film je filmski anr u kojem akcijske scene (borbe, automobilske potjere itd.)
imaju prednost u odnosu nad elementima kao to su karakterizacija likova i razvijanje
fabule. Akcijski film moe biti blisko povezan s anrovima trilera i pustolovnih filmova.

Prizor iz amerikog akcijskog filma Rambo 2 Georgea P. Cosmatosa snimljenog


1985. godine
Drama je filmski anr koji razvija priu o likovima koji se emocionalno suoavaju sa
ivotnim dramama kao to su: alkoholizam, narkomanija, rasne predrasude, religijska
netolerancija, siromatvo itd. I drugi filmski anrovi mogu ukljuivati dramske
elemente.

Prizor iz bosanskohercegovakog filma Grbavica Jasmile bani snimljenog 2006.


godine koji pripada anru drame
Komedija je filmski anr ija je osnovna zadaa zabaviti i nasmijati publiku.
Filmska komedija eli ismijati ljudske mane i slabosti, kao i negativne pojave u
drutvu i ivotu. Osnovni elementi filmske komedije su komini karakteri (likovi),
komine situacije i komini dijalog. anr je nastao na samom poetku filma i prvom
filmskom komedijom se smatra film Louisa Lumierea iz 1896. Godine Poliveni
poliva.

152

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prizor iz prve filmske komedije - Limijerovog filma Poliveni poliva iz 1896. godine

Triler je filmski anr kojeg karakterizira uzbudljiva, dinamina i napeta radnja


smjetena na zanimljivim i tajnovitim mjestima, u nepoznatim gradovima, pustinjama,
na otvorenom moru... Junaci/junakinje u filmskom trileru su obino snane osobnosti
svikle na opasnost: policajci, pijuni, prekaljeni vojnici, mornari, avijatiari... Oni
odvano remete planove neprijatelja spaavajui tako svoj ivot, a esto i ivote
drugih.

Prizor iz trilera Poetak (Inception) Christophera Nolana snimljenog 2010. godine


Mjuzikl je anr koji je u filmskoj i pozorinoj umjetnosti nastao poetkom 20. stoljea.
Radnja se u ovom anru iskazuje govorom, glumom, pjevanjem i igrom.Tematika
mjuzikla moe biti pria iz svakodnevnog ivota, a esto se temelji i na preradi nekog
knjievnog djela. Neizostavni dio ovog anra je balet, to ulozi koreografa u

153

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

nastajanju filmskog mjuzikla daje posebnu vanost. Najpoznatiji do sada snimljeni


mjuzikli su Kosa, Poljubi me, Kejt, Cigani lete u nebo, ikago itd.

Prizor iz filmskog mjuzikla ikago (Chicago) Roba Marala iz 2002. godine

Horor filmovi su filmovi kojima je cilj izazvati strah, strepnju i uas kod gledaoca.
Tematika horor filmova se uglavnom vezuje za smrt i neke tajanstvene dogaaje. I
horor filmovi mogu sadravati elemente drugih anrova kao to su: nauna fantastika,
triler, crna komedija i dr. Neki od filmova ovog anra su: Drakula, Psiho itd.

Prizor iz horor filma Bram Stokerov Drakula (Bram Stoker's Dracula) Fransisa Forda
Kopole iz 1992. godine
Naunofantastini film je filmski anr koji gradi priu temeljei je na izmiljenoj nauci
i/ili tehnologiji (vanzemaljski oblici ivota, vanzemaljski svjetovi ili putovanje kroz vreme,
svemirski brodovi, roboti itd.). I naunofantastini filmovi mogu sadravati elemente
drugih anrova, poput filmskog trilera, filmova strave i uasa... Pojam naune
fantastike (engl. science fiction) vezuje se i za knjievna djela, ali i za likovnu i
muziku umjetnost.

154

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prizor iz naunofantastinog filma Avatar Dejmsa Kamerona snimljenog 2009.


godine
Ratni film je filmski anr koji se bavi ratom: pomorskim, vazdunim ili kopnenim bitkama,
ratnim zarobljenicima, tajnim ratnim operacijama itd. Ratni filmovi priu mogu graditi
na temelju izmiljenih ili historijski zasnovanih dogaaja.

Prizor iz bosanskohercegovakog ratnog filma Remake Dine Mustafia snimljenog


2003. godine
Sinteza:
Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On moe
ukljuivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu moe biti dio
namjetenih scena, a moe biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu sliku
ivota kojeg je kamera iznenadila. Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili,
u uem smislu, film u kojem glumljene scene ine najvei ili najvaniji dio sadraja,
bilo da se u igranim filmovima predoava izmiljena pria ili se rekonstruiraju stvarni
dogaaji. esto je teko utvrditi granicu izmeu igranog i dokumentarnog filma, filma
koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja.

Zavrni dio sata:


155

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 80, 81, 82, 83.
Pogledajte neku filmsku komediju i uoite osnovne elemente filmske komedije:
komine karaktere (likove), komine situacije i komine dijaloge.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

156

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

37
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Kako nastaje film?
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Kako nastaje film?
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: scenarij, knjiga snimanja, sekvenca, slinosti i razlike knjievnog
teksta i scenarija, oznake scena i kadrova, montaa, filmska izraajna sredstva
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog


izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, knjievnost, jezik,
Meupredmetna: historija, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacijski dio asa:
Scenarij za film Niija zemlja Danisa Tanovia
(odlomak)
# 66 IKI UPUCA NINU U NOGU
EXT. POLJE PORED RUPE DAN

157

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nino krene prema kolima. Pucanj. Nino padne vritei i drei se za nogu. Vojnici
istre iz auta i upere puku u ikija. iki uperi puku u narednika. Narednik podigne
ruke u vis.
NAREDNIK
Its ok, cool it, its ok... (Uredu je, smiri se...)
Nekoliko trenutaka se gledaju, a onda mu iki da znak da ide. Narednik polako krene
prema autu gledajui as Ninu koji se previja, as ikija.
NAREDNIK
Spustite puke! Idemo, ulazite u kola.
Sva trojica sjednu u auto i auto nakon nekoliko trenutaka ode.
(...)
ta ini unutarnju vezu izmeu filma i knjievnosti?

Glavni dio sata:


Najava teme: Kako nastaje film?
Dobar poetak u nastajanju filma je dobra pria. Saeti prikaz ukupne
radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadraj, pregled).
Sinopsisom je nuno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta
filmske prie, bez ulaenja u detalje. Sinopsis ne sadri dijaloge likova.
Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (gr.
skn - ator, kazalite; scenario tekst namijenjen sceni). Scenarij najee
sadri osnovnu priu s dijalozima i podjelom na scene, za razliku od knjige
snimanja koja detaljno obrauje sve postupke nune da se pristupi snimanju
filma. Filmski scenarij je, dakle, pismeni sastav koji redatelju/redateljki filma
slui kao neka vrsta radnog uputstva. Prema tom uputstvu redatelj/redateljka
snima nizove slika sekvenci.
Scenaristiki stil pisanja je po mnogo emu je specifian, on je po formalnim
odlikama esto blizak dramskom stilu, ali se obino scenarij ne smatra
knjievnim djelom.
U emu je slinost i razlika izmeu knjievnog teksta i scenarija?
Scenarij, dakle, ini jednu fazu u planiranju filma. On je svojevrstan plan filma,
poput arhitektonskog nacrta za zgradu.
Unutarnju vezu izmeu filma i knjievnosti ini fabula. Knjievnici su vjeti u
smiljanju i razvijanju fabule, ali ako ele napisati scenarij - moraju poznavati
posebne izvedbene zahtjeve filma i tome prilagoditi svoj posao. Profesionalni
scenaristi zapravo u veoj mjeri pripadaju svijetu filma, nego svijetu
knjievnosti.

158

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Knjiga snimanja
Scenarij je, dakle, dobar poetak za film. Ali, snimanju filma moe se
pristupiti tek poto je uraena knjiga snimanja. Ona sadri opise scena,
opis kadrova pojedinih scena, njihov redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije
opisna ve je u slikama, onda je rije o storyboardu.

Storyboard za film Precious Roba Castilla

Opisna knjiga snimanja sadri mnotvo podataka neophodnih za realizaciju filmske


zamisli:
Oznake scena i kadrova: scene se oznaavaju rimskim brojevima, a arapskim
brojevima - pojedini kadrovi oznaene scene;
INT (interijer) ili EXT (eksterijer);

159

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

PAN (snima se panorama);


VO (oznaava vonju kamere), GR (gronji rakurs - pogled odozgo) ili DR
(donji rakurs - pogled odozdo).
oznake kadra:
K - krupni plan u kojem imamo samo glavu u kadru
B - blii ili bliski plan, gdje imamo u kadru lik od poprsja ili nadlaktica.
PB - polublii plan, od pojasa do tjemena
A - ameriki plan, od koljena do tjemena
S - srednji plan, to bi se reklo od glave do pete
T - total ili opi plan u kojem se vidi cijeli ambijent
DET - detalj, odnosno u kadru se vide predmeti, dijelovi manji od ovjekove
glave
Montiranje filma
Da bi se stvorila cjelina od nekoliko kadrova, snimljeni kadrovi se moraju
nekako povezati jedan uz drugi, a za to slue tzv. montane spone. Neki
filmski radnici ih zovu i interpunkcijama. Doivljaj filmskih prizora uveliko
zavise o nainu njihova montiranja.
Najuestalije montane spone su:
Rez je osnovna montana spona, a podrazumijeva izravno povezivanje
kadrova: rub posljednjeg kvadrata jednog kadra lijepi se uz rub kvadrata
sljedeeg kadra. Rez omoguuje doivljaj vremenske uzastopnosti ili
vremenskog skoka.
Pretapanje je montana spona u kojoj slika i zvuk jednog kadra posotupno
blijede, nestaju, dok se slika i zvuk drugoga kadra istodobno pojavljuju,
nastaju.
Zatamnjenje (postupno nestajanje prizora u tmini) i odtamnjenje (postupno
pojavljivanje prizora iz tmine) su montane spone kojima se izraava
zavretak neke cjeline, odnosno poetak nove.
Zavjesa kao montana spona koristi se veoma rijetko, a podrazumijeva
montau u kojoj kadar koji dolazi brie, odnosno istiskuje prethodni kadar.

Stvaralaki rad
Pokuaj napraviti storyboard za odlomak iz prie Bata sljezove boje
Sinteza:
Dobar poetak u nastajanju filma je dobra pria. Saeti prikaz ukupne
radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadraj, pregled).
Sinopsisom je nuno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta
filmske prie, bez ulaenja u detalje. Sinopsis ne sadri dijaloge likova.

Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (gr.
skn - ator, kazalite; scenario tekst namijenjen sceni).
Ali, snimanju filma moe se pristupiti tek poto je uraena knjiga
snimanja. Ona sadri opise scena, opis kadrova pojedinih scena, njihov

160

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije opisna ve je u slikama, onda je rije


o storyboardu.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Napiite sinopsis, a potom i scenarij prema prii Knjiga Ive Andria.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

161

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

JEZIK

38
39

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rjenici/leksikoni, izgovorena
reenica, napisana reenica, rije, temeljno/osnovno znaenje rijei,
preneseno znaenje rijei, polisemija, sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje


smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,

162

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,


grafoskop, grafofolije, rjenik
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Postoje rijei njene, tople, vedre, blage, uene, leprave, duboke, razborite...
Postoje rijei neizreene, rijei skrivene. Rijei treba upoznati i pamtiti kao to se
pamte dobri topli ljudi.
Bosna
Bosna, to je jedna dobra zemlja.
Kad plae klobuaju kiseljaci.
Sagni se i pij, niko se ne ljuti.
U Bosni ima jedna tiina.
U tiini jedna njiva.
U toj njivi obeharalo stablo.
Zimi Bosna po svu no srebrom zvoni.
Bosna ima Bosanca.
Kad Bosanac lijee na poinak
On polako glavu sputa na zemlju
Da zemlju ne povrijedi.
Bosna ima majku.
Majka se popne na brdo iznad pruge
Pa mahne mainovoi.
Majka mahne mainovoi, a lokomotiva vrisne.
Bosna ima kuu
U kui ivi starica
Njen osmijeh je ajet o dennetu.
Izuj obuu kad prelazi Unu
Savu
Drinu
Operi noge u rijekama
Bosna je ilimom zastrta.
Nedad Ibriimovi

163

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

S kojim njenim, toplim, vedrim, blagim, uenim, lepravim, dubokim,


razboritim rijeima si se upoznao/la u ovim stihovima?
Gdje se uvaju sve rijei jednog jezika?
Istrai znaenje rijei ilim. Koje rijei imaju blisko znaenje?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Sinonimi
Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kazalite, teatar, pozorite)

Prisjeti se: ta je rije, a ta leksika? ta su rjenici, a ta leksikoni?

Sinonimi (gr. synonimos istog znaenja) su rijei razliitog glasovnog


sastava (razliito zvue), razliite po nastanku, ali istog ili slinog znaenja.
U naem jeziku je vrlo malo sinonima koji imaju potpuno isto znaenje. Veinom
emo ih nai meu tuicama: obitelj familija; perla biser; veselje radost; majka
mati; kompjuter- raunalo; glazba muzika, sprat kat, suglasnik - konsonant...
Sinonime koji imaju potpuno isto znaenje zovemo istoznanicama.
Mnogo je vie sinonima koji imaju bliska znaenja : drug prijatelj; kua
dom; krevet postelja; prostirka prostira ilim tepih; skupocjen
dragocjen skup...
Sinonime koji imaju slina/bliska znaenja zovemo
slinoznanice/bliskoznanice.
Zato imenice drug i prijatelj nemaju potpuno isto, nego slino znaenje?
Grafofolija 2 (strip iz Radne sveske 8)

Sinonimi su: prijatelj drug. Prijatelj jeste drug ako se esto drui sa svojim
prijateljem. Ali drug ne mora biti prijatelj. Prijatelja s kojim nismo u prilici da se
druimo, da budemo u drutvu s njim, moemo imati negdje daleko.
U knjievnim djelima esto susreemo sinonime arhaizme (prozor
pender...) Takvi sinonimi imaju stilsku vrijednost.
Postoje dvije vrste sinonima:
a) razliite rijei koje imaju potpuno isto znaenje su istoznanice (veselje
radost)
b) razliite rijei koje imaju slina/bliska znaenja su
slinoznanice/bliskoznanice (prijatelj - drug)

164

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meu sinonimima esto susreemo rijei domaeg porijekla (slavenskog),


arhaizme/zastarjelice i razliite vrste posuenica ( tuice, prilagoenice,
prevedenice...)
Domaim, izvornim rijeima uva svoj jezik, njeguje ga. Tvoje rijei ine
tebe, tvoj identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuim rijeima samo onda kada
nema odgovarajuu svoju, domau rije ili tamo gdje su te posuenice
poznate veini govornika.
Pronai sinonime za sljedee rijei: gospodar, bogat, dijete, lampa, odmor,
poklon, naglasak, razgovor, vrelo.
Odredi jesu li to sinonimi istoznanice ili slinoznanice/bliskoznanice.

Homonimi/istozvunice
Grafofolija 3 (strip iz Radne sveske 8: Djeak i djed)
Koja znaenja imaju rijei lug i kosa?
Homonimi/istozvunice (gr. homoios - jednak, isti) su rijei istog glasovnog
sastava i istih gramatikih osobina (roda i broja), a razliitog znaenja/sadraja.
Homonime koji imaju isti akcen(a)t zovemo pravim
homonimima/istozvunicama (kosa- orue za rad, kosa dio tijela; lugumica, lug- pepeo;)
Nepravi homonimi/raznozvunice
Uoi razliku u izgovoru ovih homonima!
divan kau;
divan lijep, krasan
luk - povre;
luk - hladno oruje
pas - ivotinja;
pas - pojas
bez pamuno platno; bez prijedlog sa znaenjem odsutnosti neega
zehra zrno, estica; Zehra - ime
Ponekad homonimi/istozvunice nemaju isti akcen(a)t i mogu biti razliite vrste
rijei. Takve homonime zovemo nepravi homonimi/raznozvunice.
Razlikujemo dvije vrste homonima:
a) prave homonime - homonimi koji se jednako piu i jednako izgovaraju;
b) neprave homonime - homonimi koji se jednako piu a razliito izgovaraju.
Pronai homonime (prave ili neprave) za sljedee rijei i objasni njihovo
znaenje:
paa
pitati
slagati

165

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

para
zabit
mlade
Polisemija/vieznanost rijei
Grafofolija 4 (strip iz Radne sveske 8: Glava knjige, kue...)
Kad rijei imaju isti glasovni sastav a razliita, meusobno povezana znaenja,
tada
nije rije o homonimima/homonimiji, nego o polisemiji, vieznanosti rijei.
GLAVA

ZEMLJA

ZVIJEZDA

dio tijela: glava ovjeka

vrsta tla: grumen


zemlje

nebesko tijelo: zvijezda


Danica

dio knjige: glava knjige

nebesko tijelo: Zemlja,


zemaljska kugla

morska ivotinja: morska


zvijezda

osoba: glava kue

domovina: naa zemlja

osoba: filmska zvijezda

Antonimi
Grafofolija 5 (strip iz Radne sveske 8: Ko je gladan?)
Pronai u stripu rijei suprotnog znaenja!
Antonimi (gr. anti protiv) su rijei suprotnog (proturjenog) znaenja.
Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
dan no
lijep ruan
mlad star
rat mir
ivot smrt
san java
esti su antonimi koji se tvore negacijom:
srea nesrea
istina neistina
umoran neumoran
imati nemati

166

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prepoznajmo antonime u ovom odlomku:


Panorama, Ivo Andri
... I druge slike iz panorame moga detinjstva iskrsavale su i iskrsavaju, i danas preda
mnom, manje ili vie jasno, ree ili ee, a uvek neoekivano, i lebde koji trenutak
pred mojim oima, ali onaj nemerljivi trenutak iz snova, a zatim iezavaju,
ostavljajui dugo seanje i dubok trag istinskih doivljaja. To su ponekad ivi ljudi, a
ponekad predeli ili stvari...
1. Prepoznaj antonime u izrekama i prepii ih u biljenicu.

Malo dijete, mala briga, veliko dijete, velika briga.


Sit se gladnom ne vjeruje.
Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.
Nijedna radost bez tuge ne biva!
Gdje se sije ljubav, anje se radost.

2. Prepoznaj antonime u sljedeem odlomku:


Zapisi o gradovima (To je zemlja Hercegovina)
(...) I ta nije bilo, i ta nee biti! Jer vrijeme ne stoji. Prolazi staro, dolazi
novo... Nekako tako kao rijeka... I otkad tako? Od kojih to pradavnih vremena.
Recimo onih kad su izdubljena ova pitoma kraka polja.
Ima ih puno. Zelene se kao kakvi ilimi, prostrti po zemlji izmeu brda, onih to
su slini zidovima. Pa tu kad ue, ini ti se kao da si uao u kakvu sobu. A u njoj raj.
Cvjetaju cvjetovi, zelene se bae. Grozdovi vina i med medni voa. I sve vam se ini
da ste u sobi u kojoj je poloena sofra de uzmite! A okolo svuda su zidovi, oni od
kamena, ljuta i jalova, na kojem raste jasen, trn i vrijes. Pa opet kae ono to si
rekao ko zna po koliko puta na dan: koliko je ovdje suprotnosti! Koliko za oko straha i
ljepote! Koliko umova i tiine. Koliko sunca i koliko hlada. Koliko bjeline i
zelenila. Koliko sue i koliko vode. I koliko nekih dobrih ljudi. Sjedne sa njima.
Seljaci iz blizine Ljubinja. Dolje, pod njima je Ljubinsko polje, a malo dalje polje
Popovo. A oko njih svuda su brda pa se uz brda privilo selo, kao da je pobjeglo od
poasti. I tako dalje, i tako redom. Beskonana slika beskonanih vidika... araju po
njim puti i proplanci. Gore se diu visoke visine, dolje se slamaju duboke dubine. U
dubinama teku vode. Zelene se vrtovi bijeli se kamen. Pa oku udno. Ali i ugodno.
Dolaze vjetrovi, donose mirise. To miriu vrijes i pelin. I cvijet svakojak. Pa die
slatko. I gleda daleko. I misli samo jednu misao: da je to zemlja Hercegovina!
Samo jedna jedina takva...
amil Sijari

Arhaizmi/zastarjelice
167

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Rijei su sline ljudima: raaju se, ive, stare i odlaze. Ali, za razliku od ljudi,
ponekad se i vraaju i u usmenom govoru i u pisanoj rijei. esto ih
upotrebljavamo radi pribliavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza
(avlija, adrvan, baa...)
Arhaizmi/zastarjelice (gr. archaios drevan) su rijei koje su se nekad
upotrebljavale u jeziku kao standardne, knjievne, ali su potisnute novim
rijeima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
rijei sa istim znaenjem, njenom sinonimu.
Knjievnici se esto slue arhaizmima da bi slikovitije prikazali vrijeme, likove i
sredinu u koju je radnja smjetena. Arhaizme susreemo i u poeziji. U
knjievnim djelima arhaizmi imaju stilsku vrijednost.
Pronai arhaizme u ovoj pjesmi, potrai njihovo znaenje u nekom rjeniku, i umjesto
arhaizama upotrijebi njihove sinonime koji su danas standardni. Proitaj pjesmu, ali
sa sinonimima. Uoi razliku!

Gorin
Ase leit
Vojnik Gorin
U zemlji svojoj
Na batini
Tudi
ih
A smrt dozivah
No i dan
Mrava ne zgazih
U vojnike
Odoh
Bil sam
U pet i pet vojni
Bez tita i oklopa
E da ednom
Prestanu
Gorine
Zgiboh od udne boli
Ne probi me kopje
Ne ustrijeli strijela
Ne posijee
Sablja

168

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zgiboh od boli
Nepreboli
Volju
A djevu mi ugrabie
U robje
Ako Kosaru sretnete
Na putevima
Gospodnjim
Molju
Skaite
Za vjernost
Moju

Mak Dizdar
Sinteza:
Sinonimi (gr. synonimos istog znaenja) su rijei razliitog glasovnog
sastava (razliito zvue), razliite po nastanku, ali istog ili slinog znaenja.
Homonimi/istozvunice (gr. homoios - jednak, isti) su rijei istog glasovnog
sastava i istih gramatikih osobina (roda i broja), a razliitog
znaenja/sadraja.
Antonimi (gr. anti protiv) su rijei suprotnog (proturjenog) znaenja.
Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
Arhaizmi/zastarjelice (gr. archaios drevan) su rijei koje su se nekad
upotrebljavale u jeziku kao standardne, knjievne, ali su potisnute novim
rijeima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
rijei sa istim znaenjem, njenom sinonimu.

Zavrni dio sata:


Radna sveska 8, radni kutak broj 1
Domaa zadaa:
Radna sveska 8, radni kutak broj 2, 3, 4, 5.
O sinonimima, antonimima i homonimima moe vie saznati na internet adresi:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sinonim
http://hr.wikipedia.org/wiki/Homonim
Na internet adresi :
http://www.bosnienforum.com/showthread.php?t=798 moete posluati
audiozapispoezije Maka Dizdara u izvedbi Enesa Kievia
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

169

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

40

A. Verlaevi & V. Ali

41
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne, odnosne i neodreene
zamjenice/upuenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Upitne, odnosne i neodreene zamjenice/upuenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Upitne, odnosne i neodreene
zamjenice/upuenice
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: informatika, geografija,

170

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
U gramatici saznajemo sve o oblicima, vrstama i promjeni rijei.
Tim sadrajima se bavi morfologija.
Ponovimo:
Rijei koje mijenjaju svoj oblik u razliitim reeninim poloajima, ali ne
mijenjaju svoje osnovno znaenje, zovemo promjenljive/promjenjive rijei.
To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.
Rijei koje se ne mijenjaju ni u kojem reeninom poloaju zovemo
nepromjenljive/nepromjenjive rijei. U nepromjenljive rijei spadaju:
prijedlozi, veznici, uzvici i rijece (estice, partikule).
U naem jeziku imamo i vrste rijei u kojima se samo neke rijei mijenjaju.
Takve rijei zovemo polupromjenljive rijei:
Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.
Neki prilozi mijenjaju svoj oblik, a neki ne.

RIJEI
PROMJENLJIVE

POLUPROMJENLJIVE

NEPROMJENLJIVE

imenice

prijedlozi

brojevi

glagoli

veznici

prilozi

pridjevi

uzvici

zamjenice

rijece

171

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Upitne, odnosne i neodreene zamjenice/upuenice
Ponovimo:
Zamjenice/upuenice su promjenljive rijei kojima se upuuje na lica,
predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti odreuju. Zato im
vie odgovara naziv upuenice.
Zamjenice/upuenice nemaju svoje leksiko (stvarno) znaenje. Svoje
konkretno znaenje dobivaju u kontekstu, na osnovu govorne situacije.

Zamjenice/
upuenice

LINE

PRISVOJNE

ja, ti, on, ona,


ono, mi, vi,
oni, one, ona

moj, tvoj,
njegov, na,
va, njihov...

POKAZNE

ovaj, taj, onaj,


ovakav, takav,
onakav...

Na sljedeim asovima upoznat emo se s jo nekim vrstama zamjenica.


Funkcija zamjenica/upuenica u reenici
Po funkciji u reenici razlikujemo imenike i pridjevske zamjenice.
Imenike zamjenice su u reenici ponaaju kao imenice, odnosno, zauzimaju
mjesta svojstvena imenicama. U reenici imaju istu slubu kao i imenice
(subjek(a)t, objek(a)t, PO). Imenike zamjenice su samostalne, nisu tijesno
vezane za neku drugu rije u reenici. To su line/osobne zamjenice (ja, ti,
on/ona/ono...), upitne i odnosne zamjenice ko i to/ta, te neodreene
zamjenice nainjene od njih (neko, neto).
Pridjevske zamjenice upuuju na osobinu predmeta, imaju atributsku funkciju
kao i pridjevi, a u reenici zauzimaju mjesto svojstveno pridjevima, uvijek stoje
uz imenice. Pridjevske zamjenice su: prisvojne, pokazne, upitne i odnosne,
neodreene...
Dakle, upitne, odnosne i neodreene zamjenice mogu imati i imeniku i pridjevsku
slubu.
172

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Upitne zamjenice/upuenice
KO?
Ko je prvi bosanskohercegovaki dobitnik filmske nagrade Oskar?

Danis Tanovi
Prvi dobitnik filmske nagrade Oskar u BiH je reiser Danis Tanovi koji je 2001.
godine dobio Oskar (Oscar) za film Niija zemlja.

TA?
ta su Vede?

Vede
Vede (rije veda znai znanje) su temeljni i sveti tekstovi hinduizma. Najstarija su
djela indijske i svjetske knjievnosti i jedan od najranijih pisanih tragova kulture

173

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ovjeanstva. Napisane su u formi stiha i strofe i preteno su vjerskog sadraja. (O


vedama moe vie saznati na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vede).
KOJOJ?
Kojoj galaksiji pripada Sunev sistem?

Galaksija Mlijeni put


Sunev sistem, u kojem je Zemlja jedna od planeta, pripada spiralnoj galaksiji
Mlijeni put.
KOJI? KOLIKI?
Koji je, i koliki je najvii planinski vrh na Zemlji?

Mont Everest krov Zemlje

174

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Najvii planinski vrh na Zemlji je Mont Everest u Tibetu (poznat i kao omolungma).
Visok je oko 8.848 m i pripada planinskom vijencu Himalaja.

Uporedi pitanja i odgovore!


ta zamjenjuju, na to upuuju istaknute upitne rijei u pitanjima?
Upitne zamjenice/upuenice zamjenjuju/upuuju na rije ili vie rijei koje
oekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upuenice.
Dolaze u upitnim reenicama, odnosno, slue za postavljanje pitanja.
Imenike su zamjenice/upuenice: ko/to//ta? a pridjevske: koji/koja/koje?;
iji/ija/ije?; kakav/kakva/kakvo?; koliki/kolika/koliko?.
Upitne zamjenice/upuenice se mijenjaju po padeima:
Kojoj galaksiji pripada Sunev sistem? (koja galaksija..., koje galaksije, kojoj
galaksiji...)

Odnosne zamjenice/upuenice
Proitaj sada ove reenice:
Znao/la sam ko je prvi bosanskohercegovaki dobitnik filmske nagrade
Oskar.
Sada znam i ta su Vede.
Poznato je svima kojoj galaksiji pripada Sunev sistem.
Pronali smo u enciklopediji koji je, i koliki je najvii planinski vrh na
Zemlji.
Ove zamjenice ko, ta, kojoj, koji, koliki oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim reenicama njima nita ne pitamo.
Ove zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u kojoj
takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo odnosne zamjenice.
Zamjenice ko, ta/to, koji/koja/koje, iji/ija/ije, kakav/kakva/kakvo,
koliki/kolika/koliko... povezuju jednu cijelu reenicu s drugom sureenicom pa
imaju funkciju veznika. Ove zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj
reenice u kojoj takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo odnosne
zamjenice.
Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim reenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa meu dvjema
reenicama.
Izbjegni pogreke!
Zamjenice se dekliniraju po padeima.
Akuzativ jednine u mukom rodu nije isti za ivo i neivo!
175

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pravilno:
Za ivo bie: A=G To je pisac kojeg volim. elim psa kojeg sam srela.
Za neivo: A=N To je kaput koji volim. Hou film koji nisam gledala.
Nepravilno: To je kaput kojeg volim. Hou film kojeg nisam gledala.

Neodreene zamjenice/upuenice
ilustracija: strip u 2 slike:
I kvadrat:
1. Tabla iarana imenima, bojama,
Nastavnik/ica govori, uenicima: Ko je ovo uradio?
Uenici uglas: Neko!
2. slika:
Nastavnik/ica: Kako to neko? Neto je ovdje udno! Taj neko ima ime! Neija ruka
svakako jeste! Hoe li iko rei ko je to bio? Ko god je taj NEKO ima nekakvo ime!

ta zamjenjuju oznaene zamjenice? Da li nam je poznato bie, predmet ili


pojava koju zamjenjuju (neko, neto, neija, nekakav...)?
NEKO nepoznata osoba
NETO ne zna se ta
NEIJA ne zna se ija
IKO bilo ko
KO GOD moe biti bilo ko, ali nije tano odreen niko
NEKAKVO odnosi se na nepoznato svojstvo, osobinu
ta je zajedniko u znaenju svih ovih zamjenica?
Te zamjenice/upuenice zamjenjuju neto neodreeno, nepoznato, pa ih zovemo
neodreene zamjenice/upuenice.

Tvore se prefiksima ne-, i-, po-, koje-, sva-, gdje-, to-, ili sufiksom god i
nekom upitnom ili odnosnom pridjevskom zamjenicom: ne+kakav=nekakav,
i+ta=ita, po+koji=pokoji.... Veina neodreenih zamjenica mijenja se kao i
odnosne zamjenice, odnosno, dekliniraju se po padeima.
Izbjegni pogreke!
Razlikuj neodreene zamjenice:
kogod neko

Ako te kogod pita za mene, pozdravi ga.

176

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ko god bilo ko
togod neto
to god bilo to

Ko god te pita za mene, kai da sam otputovao.


Ako togod zaboravi, javi da ti poaljem.
to god ne bude znala, potrai u enciklopediji.

U neodreene zamjenice mogu se ubrojati i odrine i ope zamjenice jer i one


imaju neodreeno, ope znaenje.
Odrinim zamjenicama odriemo bia , predmete, pojave.
Nikakvu poruku nisam primio.
Ope zamjenice upuuju na neto ope, sveobuhvatno. Njima upuujemo na
vie pojmova ili na jedan od njih.
Svako moe pogrijeiti.

Neodreene zamjenice

NEODREENE
neko, neto,
nekakav, neiji,
gdjeko,
gdjeto,
gdjekakav,
kogod, togod,
kakavgod

OPE

ODRINE

svako, svata,
svaki, svaiji,
sav, iko, ita,
ikakav,
ikoji,
bilo ko, bilo
to, bilo koji

niko, nita,
niiji, nikakav,
nikoji

Sinteza:
Rijei koje mijenjaju svoj oblik u razliitim reeninim poloajima, ali ne
mijenjaju svoje osnovno znaenje, zovemo promjenljive/promjenjive rijei.
To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.
Zamjenice/upuenice su promjenljive rijei kojima se upuuje na lica,
predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti odreuju. Zato im
vie odgovara naziv upuenice.
Upitne zamjenice/upuenice zamjenjuju/upuuju na rije ili vie rijei koje
oekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upuenice.
Dolaze u upitnim reenicama, odnosno, slue za postavljanje pitanja.
Zamjenice/upuenice koje pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u kojoj
takva zamjenica stoji na poetku zovemo odnosne zamjenice.

177

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 6, 7, 8, 9.
Pronai na internet adresi:http://hr.wikipedia.org/wiki/Zamjenice neto vie o vrstama
rijei i posebno o zamjenicama.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

178

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

42

A. Verlaevi & V. Ali

43
Uzorak obrade nastavne jedinice:

Izgovor i pisanje prijedloga, veznika,


priloga i estica
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i estica
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izgovor i pisanje prijedloga, veznika,
priloga i estica
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura, informatika

179

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
pijun, Svetozar orovi
(...)
im prestojnik uljeze, Kosta bre-bolje pritra, prihvati mu tap i eir i, tokorse,
poe istiti kaput kao da stresa prainu, makar to je kaput bio ist i nikakve praine
na njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvi se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke,
popravi cviker, zavue ruke u depove i zviduui poe etati po sobi.
Kojim vrstama rijei pripadaju istaknute rijei u odlomku?
Prepoznaj u odlomku i veznike.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika,
priloga i estica
Izgovor i pisanje prijedloga i veznika

Rijei koje se predlau pred samostalne rijei (imenice, zamjenice) zovu se


prijedlozi. To su nepromjenljive/nepromjenjive rijei koje blie odreuju
razliite odnose prema drugim rijeima u reenici(u, na, iznad, pored, kraj,
pokraj, uz, za, pred, iza, pod, ispod...). Prijedlozi nemaju samostalno
leksiko znaenje.
Veznici su nepromjenljive rijei koje slue za povezivanje rijei, sintagmi i
reenica (i, te, ni, niti, a, ali, nego, ve, ili...).
Podsjetimo se!
Proklitike (prislonjenice) su nenaglaene rijei koje se nalaze ispred naglaene
rijei i s njom ine izgovornu cjelinu: od kue, do kole, na stolici, u kui...
Proklitike su najee prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni,
da,...)
Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglaenom rijeju ispred
koje stoje, ali se piu odvojeno.
Prijedlozi i veznici uz odrine zamjenice

180

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nauili smo da se u neodreene zamjenice mogu svrstati i odrine i ope zamjenice


jer oznaavaju takoer neto neodreeno, ope.
Kada se ispred odrinih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni (
iko, niko, nita, nikakav...) nae prijedlog, onda se on umee izmeu veznika
i odnosne zamjenice: na + nita ni na ta;
na+ nikog ni na kog).
Izgovaraju se kao jedna cjelina, a piu se odvojeno.
Izbjegni pogreke!
Pravilno je rei:
Kosta nije ni u koga pogledao.
Ja ne piem biljeke ni u ta.
Ne znamo ni za kakvu priu.

Nepravilno je rei:
Kosta nije u nikoga pogledao.
Ja ne piem biljeke u nita.
Ne znamo za nikakvu priu.

Izgovor i pisanje rijeci/partikula/estica


Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kosta i prestojnik)
pijun Svetozara orovia
ilustracija: strip:
I kvadrat:
Prestojnik udvorniki: Zna li ti da te ja volim? Eto, ba si mi usluan, pokoran
Kosta: Da, da, da, dakako da sam usluan.. dabome i vjeran... i svakako pokoran.

i vjeran.

II kvadrat:
Predstojnik: Hoe li biti moj povjerljivi ovjek?...
Kosta: Ama to se u nas ne naziva povjerljivi ojek, nego pijun.
Kojim vrstama rijei pripadaju istaknute rijei u stripu?
Rijecama (esticama, partikulama) se iznosi stav govornika prema onome
o emu govori:
- istiu se pojedine rijei i daje drugaije znaenje dijelovima reenice
(... ba si mi usluan... - naglaavaju se osobine);
- poriu se ili potvruju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako);
- upuuje se na neto, slue za pokazivanje (eno, eto, evo...);
- istie suprotnost (meutim, unato, premda...)
Rijece su u govoru najee naglaene. Piu se uvijek odvojeno od ostalih
rijei.
Potapalice (ovaj, onaj, kae, vele) su takoer rijece. Njima se sluimo kada
elimo dobiti na vremenu da bismo pronali odgovarajuu rije i da bismo
zadrali panju slualaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.

181

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Rijeca NE
Rijeca NE spaja se u tvorbi imenica, pridjeva i priloga, pa se izgovara i pie
sastavljeno.
Imenice: nepravda, neradnik, nevolja, nebriga, nerad, nered, nesrea,
nevaljalac, neznanje, nezgoda;
Pridjevi: nenaspavana, nesretan, neobrijan, nepoeljan, nezgodan;
Prilozi: neumorno, nespretno, nevoljno, neoekivano.
Rijeca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a pie odvojeno: ne vidim,
ne dam, ne volim, ne itam, ne znam, ne mogu...
Izuzetak su neki glagoli. Rijeca NE se pie sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neu, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.

Rijeca LI
Rijeca LI se, kad je u vezi s glagolom, pie odvojeno: dolazi li, da li dolazi,
hoe li doi, da li bi doao, nee li doi, ne bi li doao, je li doao;
Odvojeno se pie i uzreica je li.
Rijeca Li je u nekim veznicima potpuno srasla, pa se izgovara i pie
sastavljeno: ali, ili, negoli, kamoli, kadli.

Izgovor i pisanje priloga


pijun, Svetozar orovi
(...)
- Danas su udne prilike nastale, - ree tiho, cupkajui nogom i nekakve nove
struje javljaju se... uju se nekakvi protesti, graje, tube ... Po ariji govore, viu ... A
ti ide po ariji, sastaje se ... a dobar si ovjek i svi ti vjeruju ...
- Vjeruju, fala bogu odgovori Kosta ponosito, pa se malo ispravi.
ta su prilozi?
Rijei koje su dodate ili priloene glagolima da bi se oznailo mjesto, vrijeme ili
nain na koji se vri radnja zovu se prilozi (zatim, dok, naposljetku, ovdje,
nikad, polako, dugo, blie, strano i prije).
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijei (sloeni prilozi),
piu se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza, izdaleka..):

Prila sam joj polahko, a ipak sam je zamalo probudila.


Prilog vrlo se pie odvojeno od pridjeva:

182

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

On je vrlo uporan.
Proao je s vrlo dobrim uspjehom.
Bio je tada vrlo mali.
Izbjegni pogreke!
OVDJE znai da je neto blizu osobe koja govori.
TU znai da je neto blizu osobe koja je sugovornik.
ONDJE znai da neto nije blizu niti govornika, niti sugovornika.
Sinteza:
Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglaenom rijeju ispred
koje stoje, ali se piu odvojeno.
Rijece su u govoru najee naglaene. Piu se uvijek odvojeno od ostalih
rijei.
Rijeca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a pie odvojeno: ne vidim,
ne dam, ne volim, ne itam, ne znam, ne mogu...
Izuzetak su neki glagoli. Rijeca NE se pie sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neu, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.
Rijeca LI se, kad je u vezi s glagolom, pie odvojeno: dolazi li, da li dolazi,
hoe li doi, da li bi doao, nee li doi, ne bi li doao, je li doao;
Odvojeno se pie i uzreica je li.

Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijei (sloeni


prilozi), piu se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza,
izdaleka..). Prilog vrlo se pie odvojeno od pridjeva.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Radna sveska 8, radni kutak broj 10, 11, 12.
Razmisli o znaenju poslovica, a zatim pronai u njima prijedloge i veznike!
Uoi kako se izgovaraju i kako se piu.
Lijepa rije i gvozdena vrata otvara.
Po jutru se dan poznaje.
Rijei treba mjeriti, a ne brojati.
Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pjevati.
Ko eli da pjeva, uvijek e nai pjesmu.
Rijei su kao pele, one su istovremeno i med i aoka.
Dok ivi, dolikuje ti da se nada.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

183

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

44
Uzorak obrade nastavne jedinice:

Pravilna upotreba prijedloga uz


pojedine padee
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padee
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravilna upotreba prijedloga uz pojedine
padee
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura, informatika

184

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
ta je pravilno, a ta nije?
To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice.
To je sat od mog tate.
To je sat moga tate.

Nije mogla doi radi obaveza u koli.


Otputovao je na more zbog odmora.
Nije mogla doi zbog obaveza u koli.
Otputovao je na more radi odmora.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padee


Prijedlozi uz genitiv
Genitiv dolazi i sa prijedlozima i bez njih. Najei prijedlozi u genitivu su: od, do, iz,
s(a),
iznad, ispod, zbog i radi...
Izbjegni pogreke!
Nepravilno!
Pravilno!
To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice.
To je sat od mog tate.
To je sat moga tate.

Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izrie pripadnost.


Izbjegni pogreke!
Zbog i radi u genitivu:
Nije mogla doi zbog obaveza u koli.
Otputovao je na more radi odmora.
Prijedlog zbog se upotrebljava uz imenice u genitivu da oznai uzrok, a prijedlog
radi - namjeru.

185

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prijedlozi uz dativ
Ova cesta vodi prema Kladnju, a ova druga ka Goradu.
Dativ u reenici moe biti bez prijedloga, ali i s prijedlozima k(a), prema, nasuprot...
Penjali smo se ka skakaonici.
Polako se kretala ka zgradi.
Prijedlog k(a) uz dativ oznaava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred
rijeima koje poinju sa K,G ili H, te pred rijeima u kojih su K,G ili H na
drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.

Prijedlozi u dativu i lokativu


Osim po znaenju, dativ i lokativ se razlikuju i po prijedlozima!

Dativ i lokativ

DATIV:
cilj, namjena, pripadnost
bez prijedloga ili
sa prijedlozima: k(ka), prema,
nasuprot

LOKATIV
mjesto
obavezan prijedlog: na, po, u,
pri, o

Prijedlozi uz akuzativ
Prepoznajmo prijedloge koji se nalaze uz rijei u akuzativu u sljedeem odlomku:
Kradljivac snova
...Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Sa tankovitim kragom u
ruci majka je sila u selo po vodu. I ba tada naiao je kradljivac snova i - ugrabivi
djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, traei san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Recite, da ga okujem u lance!
(...) Provaliu u njegovu jazbinu i odnijeu sve pokradene snove...
Rabindranath
Tagore
Majka je sila u selo po vodu.
Kradljivac snova je pobjegao u zoru kroz umu neznano kud.

186

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ta oznaavaju rijei u akuzativu u selo, po vodu, u zoru, kroz


umu?
Dakle, i uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, meu...) i takav
akuzativ ima slubu prilokih odredaba za mjesto i vrijeme.
Uz glagol zahvaliti moe doi prijedlog ZA (u akuzativu), ali je pravilna i upotreba
prijedloga NA (u lokativu). Dakle, oboje je pravilno.
Hvala vam za lijepo druenje.
Hvala vam na lijepom druenju.
Prijedlozi uz instrumental

Upotreba prijedloga S ili SA


- Sa zebnjom sam ga sluala.
- ekali smo ih sa arom.
Prijedlog SA dolazi ispred rijei u kojima je drugi glas S, Z, , i .
Neki prijedlozi uz padee mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali
promjenom oblika se ne mijenja ni znaenje ni odnos prema rijeima ispred
kojih stoje.
Ako prijedlog S dolazi ispred rijei koje poinju sa S, , Z, , radi lakeg
izgovora upotrebljavamo dui oblik SA.
Prijedlog SA dolazi i ispred rijei u kojima je drugi glas S, Z, , i .
Pojavila se sa psom.
Prijedlog SA mora doi i ispred zamjenikog oblika mnom:
Bio je cijelo vrijeme sa mnom.
Ako je suglasnika konstrukcija teka za izgovor, i tada moe doi prijedlog SA: sa
cmizdravcem, sa mrcljivkom...
Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izrie sredstvo.
Putujem avionom.
Izbjegni pogreke!
U vezi toga ili u vezi s tim?
Pravilno je:
U vezi s vaom knjigom... u vezi s vaim dopisom... (instrumental);
Nepravilno je:
U vezi vae knjige..., u vezi vaeg dopisa...(genitiv).

187

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Obzirom na to ili s obzirom na to?


esta je pogreka u izgovoru i pisanju reenine konstrukcije:
S obzirom na to da je iscrpljen...
Ovo je instrumental socijativnog tipa koji podrazumijeva prisutnost neega pri
odvijanju radnje.
Pravilno je:
S obzirom na to da je iscrpljen...;
Nepravilno je:
Obzirom na to da je iscrpljen...
Proao je odlinim ili s odlinim?
Ovo je takoer socijativni instrumental. Dakle, obavezna je upotreba prijedloga S.
Pravilno je:
Proao je s odlinim uspjehom.
Nepravilno je:
Proao je odlinim uspjehom.

Prijedlozi uz lokativ
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima. Uz
lokativ najee idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najee oznaavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padeom mjesta.
Prijedlog NA
Prijedlog NA uz lokativ najee ima znaenje mjesta, ali NA moe imati i
znaenje sredstva.
- Mi smo na terasi itali poeziju, dok nam je Denis svirao na gitari.
Pravilno je kazati i: Svirao je gitaru.
Sinteza:

Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izrie pripadnost.

Prijedlog k(a) uz dativ oznaava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred


rijeima koje poinju sa K,G ili H, te pred rijeima u kojih su K,G ili H na
drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.

188

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, meu...) i takav akuzativ
ima slubu prilokih odredaba za mjesto i vrijeme.
Ako prijedlog S dolazi ispred rijei koje poinju sa S, , Z, , radi lakeg
izgovora upotrebljavamo dui oblik SA.
Prijedlog SA dolazi i ispred rijei u kojima je drugi glas S, Z, , i .
Uz lokativ najee idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najee oznaavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padeom mjesta.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 13, 14.
Pronai neto vie o pjesniku Rabindranath Tagore, dobitniku Nobelove nagrade za
knjievnost i promotoru indijske kulture na internet adresi:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Rabindranath_Tagore
Prepoznaj lokativ i odredi njegovu slubu u ovom odlomku iz Andrieve pripovijetke
Knjiga:
... A ipak postoje u svijetu biblioteke, postoje tolike knjige i postoje ljudi koji ih
slobodno itaju. I on ne eli mnogo, etiri-pet knjiga o raznim putovanjima po raznim
krajevima svijeta. Samo da moe onu koju ita da nasloni na one tri ili etiri koje e
itati kasnije, i da ponekad pogleda istovremeno u dvije knjige, samo da pogled
baci...
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

189

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

45

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pisanje sloenih prijedloga i priloga

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Pisanje sloenih prijedloga i priloga
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje sloenih prijedloga i priloga
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Tok izvoenja nastavnog sata

190

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


Uoi razliku izmeu prijedloga u sljedeim reenicama:
Knjige su na stolu a olovke u ladici.
Proao je pokraj mene.
Iznad nas je vedro nebo.
Petica mi je bila nadohvat ruke.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

S obzirom na postanak, prijedlozi se dijele na prave i neprave.


Pravi prijedlozi su one rijei koje slue samo kao prijedlozi i ije se
znaenje ne moe povezati sa znaenjem i osnovom neke druge rijei. To
su prijedlozi: do, iz, kod, na, pod, o, niz, pred, radi, s, u, uz...

Nepravi prijedlozi su oni ije se znaenje moe povezati sa znaenjem i


osnovom neke druge rijei. Oni mogu biti izvedeni i sloeni.
Izvedeni prijedlozi nastaju okamenjivanjem nekog oblika imenice: kraj,
elo, dno, put, vrh. Ovdje spadaju i prijedlozi nastali od priloga (blizu, mimo,
poslije, prije, vie, pored...)
Vano je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima rijei
koje mogu biti i prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako
se dodaju glagolu.
Prijedlozi

Prilozi

Prije zore ne moe svanuti.


Poslije tebe sam ja na redu.

Mi smo prije doli.


Vi ste poslije doli.

Sloeni prijedlozi nastaju srastanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice


(iznad, izmeu, nadohvat, nakraj, naokolo, nasuprot, navrh, pokraj, poput,
posred, povie, uoi,...). Takvi prijedlozi se piu sastavljeno.

prijedlog i prijedlog

prijedlog i imenica

iz + nad iznad
na + okolo naokolo
po + sred posred

na + dohvat nadohvat
na + kraj nakraj
po + put poput
191

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

iz + meu izmeu
po + vie povie

A. Verlaevi & V. Ali

u + oi uoi
uz + du uzdu

Dakle, sloeni prijedlozi se piu sastavljeno.


Meutim, ako su prijedlog i imenica ili prilog sauvali svoja samostalna
znaenja, tada se piu odvojeno:
na izgled = obraati panju samo na formu, izgled, a ne na sutinu:
Uvijek je pazila na svoj izgled.
(naizgled = prividno: Naizgled je bila vesela.)
za sada = namjena za odreeno vrijeme: Ne treba mi olovka za sada.
(zasad = privremeno: Zasad neu doi.)
na kraj = razliita mjesta: Proao je s kraja na kraj grada.
(nakraj = prijedlog za mjesto: kola je nakraj sela.)
u oi = mjesto: Gledao me u oi.
(uoi = pred: Bilo je to uoi petka.)
Prilozi
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijei
(sloeni prilozi), piu se sastavljeno: izdaleka, polahko, uglas,
dogodine, naokolo, zamalo...
Doao je iz daleka svijeta.
Glasovi dolaze izdaleka.

Sinteza:
Dakle, sloeni prijedlozi se piu sastavljeno. Meutim, ako su prijedlog i
imenica ili prilog sauvali svoja samostalna znaenja, tada se piu odvojeno:
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijei (sloeni
prilozi), piu se sastavljeno.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 15, 16.
Sastavi po nekoliko reenica sa sloenim prijedlozima i prilozima.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

192

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

46

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijei
u veznikoj slubi u reenici

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijei u

veznikoj slubi u reenici


Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: odnosne zamjenice i nepromjenljive
rijei u veznikoj slubi u reenici
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja,

193

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Podsjetimo se:
Veznici su nepromjenljive rijei koje povezuju rijei u reenici, sintagme i
proste reenice u sloenoj reenici ( i, a, ali, ako, ili, pa, nego, iako,
mada...). Zovemo ih pravim veznicima jer imaju uvijek jednu od ovih
funkcija.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
U veznikoj slubi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste rijei.
Prepoznajmo u odlomcima iz Zlatne ptice Mee Selimovia prave veznike i druge
vrste rijei koje se nalaze u veznikoj slubi.
Mea Selimovi: Zlatna ptica
...Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno, sliilo je na pjesmicu:
Na tavanu
Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan mi koji viri iz kuta...
(...)
Ljeto je bilo, smjenjivala se kia i vrelina, stanovali smo u adorima, ... uz
nekadanji han, gdje je malian stanovao s majkom i poluslijepom bakom.
Jednom, dok sam sjedio u polju,... vidio sam djeaka kako je zastao u travi
utonuo gotovo do grla.(...)
Putao sam da me vodi svojim djetinjim putevima, da razgovaramo djetinjim
jezikom, da mislimo na djetinji nain, sretan kad mi je to uspijevalo potpuno, jer sam
osjeao da sam tako obogaen. Pravili smo svirale od trave sabljarke i uivali u
otrom piskavom zvuku koji je nastajao kad je zeleno sjeivo sjeklo zrak iz usta.
Kojim vrstama rijei pripadaju istaknute rijei: koja, koji, gdje, dok, kako,
kad?
Vezniku slubu u reenici, osim veznika, mogu imati i neke druge vrste rijei:
odnosne zamjenice (ko, ta/to, koji, iji, kolik, kakav... i njihovi oblici;
zamjeniki prilozi ( gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle, otkad, poto,
zato)
rijeca neka. Takve veznike zovemo nepravim veznicima.

194

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Slubu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od rijeca, priloga, prilokih


izraza i veznika: ako i, a kamoli, budui da, tek to, kao da, kao to, pa makar,
osim ako, pored toga to, zato to, s obzirom na to da...
U slubi veznika se mogu nai:
1. Pravi veznici: i, pa, te, a, ali, ako...
2. Nepravi veznici:
- odnosne zamjenice ko, ta/to, koji, iji...,
- zamjeniki prilozi gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle...
- rijeca neka
- skupovi sastavljeni od rijeca, priloga, prilokih izraza i veznika: ako
i, a kamoli, budui da, tek to, kao da, kao to...
Kojom vrstom rijei su povezane rijei iz ovog odlomka:
mlado i staro,
debelo i mravo,
graciozno i zdepasto,
vidite jednu ili dvije trociljajke?
Kako zovemo ove veznike?
Sinteza:
U veznikoj slubi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste rijei.
Slubu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od rijeca, priloga, prilokih
izraza i veznika: ako i, a kamoli, budui da, tek to, kao da, kao to, pa makar,
osim ako, pored toga to, zato to, s obzirom na to da...

Zavrni dio sata:


Pokuaj zamijeniti postojee vezne rijei (veznike ili neke druge vrste rijei
koje su u veznikoj funkciji) nekim drugim veznim rijeima, ali tako da se
osnovni smisao reenice ne promijeni. Da li si to uspio/uspjela uraditi u svim
reenicama i sa svim veznim rijeima?
- Du svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po
njima se kliza i mlado i staro, debelo i mravo, graciozno i zdepasto, naravno
sa jednom sigurnou i brzinom koju mogu imati samo ljudi to se tako rei od
roenja, i vie od est meseca u godini transportuju na ovaj originalan nain.
(Oslo pod snijegom, Isidora Sekuli)
Domaa zadaa:
1. Prepoznaj u odlomku iz putopisa Oslo pod snijegom, Isidore Sekuli, prave i
neprave veznike i funkciju u kojoj se nalaze (ta povezuju).
...Ima, naravno, i takvih prolaznika/ kojima saonice ne prilie, /ali po norvekim
pojmovima prilii im neto drugo, prilii im da se tociljanjem ugriju i skrate put. Du
svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po njima se kliza i
mlado i staro, debelo i mravo, graciozno i zdepasto, naravno sa jednom sigurnou i
brzinom koju mogu imati samo ljudi to se tako rei od roenja, i vie od est meseca
u godini transportuju na ovaj originalan nain...(...) Ima, naravno, i takvih prolaznika

195

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

kojima saonice ne prilie, ali po norvekim pojmovima prilii im neto drugo, prilii im
da se tociljanjem ugriju i skrate put!
Kojoj vrsti rijei pripadaju nepravi veznici iz odlomka?
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

196

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

47

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Glagolski prilozi proli i sadanji

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Glagolski prilozi proli i sadanji
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilozi proli i sadanji
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja,
Meupredmetna: informatika, matematika

197

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ponovimo glagolske priloge:
Glagolskim prilogom prolim (doavi, okrenuvi se) obiljeava se radnja
(stanje ili zbivanje) koja se izvrila prije neke druge radnje izreene linim
glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se
odnositi na isti, zajedniki im subjekt.
Glagolski prilog proli tvori se uglavnom od glagola svrenog vida (dozvoliti,
spotaknuti se, rairiti...) tako to se 3.l. mnoine prezenta dodaje nastavak
vi.
Glagolski prilog proli je prost nelian glagolski oblik. U reenici ne moe
nikad biti predikat, niti dio predikata a u reenici ima slubu priloke
odredbe.
Glagolskim prilogom sadanjim (geguckajui, gledajui, mrgodei se)
obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vri istovremeno s nekom
drugom radnjom izreenom linim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta
druga radnja (stanje ili zbivanje) vri u sadanjosti, prolosti ili budunosti.
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajedniki subjekt.
Glagolski prilog sadanji tvori se samo od nesvrenih glagola, tako to se
treem licu mnoine prezenta doda nastavak -i.
Glagolski prilog sadanji je prost nelian glagolski oblik. Uz glagolski prilog
proli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u predikatskoj slubi, ni
sam, niti kao dio predikata. Ponekad glagolski prilog sadanji u reenici moe
imati i slubu atributa (letei ilim, visei vrtovi...).

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Glagolski prilozi proli i sadanji


Pronaimo glagolske priloge u sljedeem odlomku:
...Doavi u ured, stari podvornik Kosta progura se kroz gomilu seljaka, koji su
zbijeni i pritijenjeni stajali u hodniku i ivo se prepirali, uljeze u svoju tijesnu
kancelariju, zbaci sa upave glave ulupljeni i zamaeni eir u prikrajak i okrenuvi
se na peti, uze nekakvu prljavu, razguljenu krpetinu, pa lagano, geguckajui ode u
predstojnikovu sobu.
- Uh!...Opet zaprznio!...- proguna promuklo, ispod oka gledajui po sobi i mrgodei
se.
(Svetozar orovi: pijun)

198

Prirunik 8

Glagolski
prilog sadanji
radnja se vri
istovremeno s nekom
drugom
radnjom;
tvori se od
nesvrenih glagola;
tvorba: 3.lice
mnoine prezenta +
nastavak -i.

Bosanski jezik i knjievnost

Glagolski prilozi
prosti i
bezlini;
nepromjenljivi;
obje radnje
odnose se na isti
subjekt;
ne mogu imati
slubu predikata;
imaju slubu
priloke odredbe.

A. Verlaevi & V. Ali

Glagolski
Prilog proli
radnja se vri prije
neke druge radnje,
istovremeno ili poslije nje;
tvori se uglavnom
od svrenih glagola;
tvorba: infinitivna
osnova + nastavci
-avi, -av; -vi, -v.

Koji glagolski prilog imamo u ovom odlomku?


...Na padini to prolazi pored malog prozora leao je nekad stari Vizant, i moda su
janiari u jednom od ovih tijesnih prolaza dotukli osamnaestog i posljednjeg
vizantijskog cara, raunajui od Konstantina Velikog ili sto dvadesetog, raunajui od
imperatora Avgusta Oktavijana... (Zuko Dumhur: Nekrolog jednoj ariji)

Sinteza:
Glagolskim prilogom prolim (doavi, okrenuvi se) obiljeava se radnja
(stanje ili zbivanje) koja se izvrila prije neke druge radnje izreene linim
glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se
odnositi na isti, zajedniki im subjekt.
Glagolskim prilogom sadanjim (geguckajui, gledajui, mrgodei se)
obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vri istovremeno s nekom
drugom radnjom izreenom linim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta
druga radnja (stanje ili zbivanje) vri u sadanjosti, prolosti ili budunosti.
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajedniki subjekt.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Radna sveska 8, radni kutak broj 17.

199

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Precrtaj ovaj dijagram u svoju biljenicu.


Ukucaj u Google: Venov dijagram - pogledaj slike i upoznaj se s oblastima u
kojim se koristi! S upotrebom Venovog dijagrama u matematici se moe
upoznati i na internet adresi: http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/predmeti/1001/MLP04-S-1.pdf
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

200

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

49
48

Uzorak obrade nastavne jedinice:

REENICA
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: REENICA
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: reenica, prosta, neoglagoljena,
besubjektna, s vie subjekata, gramatiko ustrojstvo reenice
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura

201

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Odredi slubu rijei u reenicama!
Strip ilustracija iz Radne sveske 8: seljak anje ito, tjera konja i izgovara reenicu (u
oblaiu): Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana!
ito, Ahmed Muradbegovi
(...)
A seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora. Gubi se... Konji tre. Ljudi tre. A posao
tee svojim tekim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klike iz snanih,
razdrljenih grudi seljakih:
- Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana! Hej, alate, vilin
brate, poskoi mi, poigraj...
1.
Koje od ovih reenica su najjednostavnije po svom ustrojstvu? Zato?
Kako zovemo takve reenice?
Konji tre. Ljudi tre.
Kojim reeninim lanovima su proirene ove reenice?
Kako njih zovemo?
Seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora.
2.
A posao tee svojim tekim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klike iz
snanih, razdrljenih grudi seljakih.
Koliko predikata ima u treoj reenici?
Kako zovemo takve reenice?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8)

Prosta reenica (prosta neproirena i prosta proirena)

Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene.


Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj predikata.

202

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim


/prostim reenicama. Jednostavne/proste reenice koje u svom sastavu osim
subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih dopunjuju, zovemo prosto
proirenim reenicama.
Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata, dvije ili vie
iskazanih misli, zovemo sloenim reenicama.
Predikatski i subjekatski skup rijei

Nauili smo:

Reenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih


dopunjuju, zovemo prostim proirenim reenicama.
Analizirajmo ovu reenicu.
Vrijedni seljaci neumorno veslaju.
ta rade seljaci? veslaju (predikat)
Kako, na koji nain to seljaci rade? neumorno (PON)
Ko vesla? seljaci (subjekat)
Kakvi su seljaci? vrijedni (atribut)

Primjeujemo da se neke rijei priklanjaju predikatu, a neke subjektu.

Proirena reenica

Subjekatski skup rijei

predikatski skup rijei

Vrijedni seljaci

neumorno veslaju.

Dodaci koji neto vie govore o predikatu ( gdje, kada, kako, pod kojim
uvjetima se vri radnja...) skupa sa predikatom ine predikatski skup rijei.
Glagolski dodaci su: objekat i priloke odredbe.

Rijei koje dopunjuju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim
ine subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.

Reenice bez subjekta/besubjektne reenice

A ta su besubjektne reenice?

203

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

Rano je.

KO? TA?
Smrailo se.
KO? TA?
Pria se da me ne voli. KO?
Govori se da me voli. KO?

A. Verlaevi & V. Ali

BEZ SUBJEKTA
BEZ SUBJEKTA
BEZ SUBJEKTA
BEZ SUBJEKTA

Ovakvim reenicama se obavjetava o zbivanjima koje prouzrokuju prirodne


pojave ili se ne iznosi vrilac radnje. Zbog toga u njima imamo samo
predikate, ali su reenice potpuno jasne. Dakle, reenica moe biti iskazana
i samo predikatom. Ovakva reenica se zove besubjektna reenica.

Neoglagoljena / krnja reenica

Obrati panju na istaknute reenice. Prepoznaj u njima reenine lanove.

Enver olakovi: Legenda o Ali-pai


(...)
- Alija, uo sam da dedo vie ni kretati ne more.
- Bogme, Omeraga, slab je.
- More li govorit'?
- Pomalo.
- A more li jest'?
- Vrlo malo, i to samo dobre i lahke zahire.
- Kupuje li mu?
- Ponekad.
- Nejse. Kad mu veeras, ode, poselami ga od mene, ja u mu po momku veeru
poslati.
- Kabul olsun! Neka ti Allah stostruko vrati i ovoga i onoga svijeta.
- Inallah! Moj Alija, reci ti meni k'o ahbabu ta tebe mori.
- Ama nita, Omeraga!
- Kree li u Travnik?
- Ako Bog da, mislim sutra.

ta je sa predikatima?

Predik(a)t u reenici moe biti i izostavljen. Negovo isputanje je najee uvjetovano


stilskim razlozima, jer reenice bez predikata imaju veu stilsku vrijednost.
Predik(a)t se najee isputa u dijalozima u kojima iz konteksta
moemo podrazumijevati radnju, stanje ili zbivanje (U pomo! Dobro
jutro Poplava! Svi pobjednici!).

204

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Reenica sa vie subjekata


Odredimo predikat a zatim i subjekat u narednoj reenici!
Konji i ljudi neumorno tre.
ta rade konji i ljudi? tre predik(a)t
Ko neumorno tri? konji i ljudi subjek(a)t
Koliko je subjekata vezano uz predikat u ovoj reenici?

esto se u reenici uz jedan predikat vee vie subjekata.


Dakle, reenica moe imati vie subjekata.

Gramatiko ustrojstvo reenice

Nauili smo:
Reenica je gramatika i znaenjska veza rijei kojom se prenosi ili trai
obavijest, ili se potie sugovornika na neku radnju.
Rijei se u reenici povezuju tako da jedna rije drugoj otvara mjesto.
Predikat ini gramatiku jezgru reenice. On otvara mjesto svim ostalim
rijeima u reenici. Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i rijeima za
izricanje okolnosti pod kojima se vri glagolska radnja, prilokim odredbama.
Reenini lanovi mogu biti samostalni i nesamostalni.
Osnovno gramatiko ustrojstvo reenice ine: predikat, subjekat, objekat
i priloke (adverbijalne) odredbe. Oni se u reenicu ukljuuju direktno i zbog
toga su samostalni reenini lanovi.
Odredimo reenine lanove! Ponimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim
reeninim lanovima!
Starac je gledao ribu.

PREDIKAT
je gledao

SUBJEKAT
starac

OBJEKAT
ribu

205

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Odredimo slubu rijei u ovim reenicama!


Umorni starac je gledao ogromnu ribu.

ATRIBUT

ATRIBUT

S
P
O
Umorni starac je gledao ogromnu ribu.

APOZICIJA

Santjago, umorni starac, gledao je ogromnu ribu.


Imenski dodaci umorni i umorni starac su nesamostalni jer su ukljueni u
reenicu posredno, preko subjekta i objekta reenice.
IMENICA: starac (subjekat)

ATRIBUT: umorni

APOZICIJA: umorni starac

Pored samostalnih reeninih lanova, u reenici uoavamo i nesamostalne


reenine lanove: atribut i apoziciju.
Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatiko ustrojstvo reenice.
To su nesamostalni reenini lanovi jer se ukljuuju u reenicu posredno, preko
nekog samostalnog reeninog lana.
Atributi i apozicije su dodaci bilo kojoj imenici u reenici, bez obzira da li je ta
imenica subjekat, objekat ili se nalazi u sklopu priloke odredbe.

Prisjetimo se kako se obiljeavaju reenini lanovi!

Predikat
Subjekat
Objekat
Priloke odredbe
Atribut
Apozicija

P
S
O
PO
A
AP

206

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza:
Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj predikata.
Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim
/prostim reenicama. Jednostavne/proste reenice koje u svom sastavu osim
subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih dopunjuju, zovemo prosto
proirenim reenicama.
Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata, dvije ili vie
iskazanih misli, zovemo sloenim reenicama.
Osnovno gramatiko ustrojstvo reenice ine: predikat, subjekat, objekat
i priloke (adverbijalne) odredbe. Oni se u reenicu ukljuuju direktno i zbog
toga su samostalni reenini lanovi.
Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatiko ustrojstvo reenice.
To su nesamostalni reenini lanovi jer se ukljuuju u reenicu posredno,
preko nekog samostalnog reeninog lana.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, Radni kutak broj 18, 19, 20, 21.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

207

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

50

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Samostalni reenini lanovi: predikat
(imenski, glagolski i priloki)

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Samostalni reenini lanovi: predikat (imenski, glagolski i
priloki)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni reenini lanovi: predikat
(imenski, glagolski i priloki)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
Meupredmetna: likovna kultura

208

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata

Prepoznajmo predikate u ovim reenicama:

Nekrolog jednoj ariji , Zuko Dumhur


Ilustracija: detalj iz itanke 8 uz tekst Nekrolog jednoj ariji
Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog. Desno je Fanar.
Voda pod Fanarom bila je bajata i stara vizantijska.
U ovoj vodi vie se ne ogledaju stvari sa zemlje. Po Fanarskom brijegu nad Zlatnim
rogom ue crvotone kue popularnih muebaka, rasute po padini iznad
Vaseljenske patrijarije. Izdaleka, ovako razbacane, lie na potuenu vojsku
posljednjih otomanskih sultana.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice Samostalni reenini lanovi: predikat (imenski,
glagolski i priloki)
Grafofolija 1
Nauili smo:
Predikat je glavni reenini lan kojim se pripisuje neka osobina koju
subjek(a)t ima, stanje ili raspoloenje u kome se nalazi, ili radnja koju vri.
Funkciju predikata mogu obavljati razliite vrste rijei, bilo da je to samo jedna
rije ili vie njih u skupu, ali je za slubu predikata najpodesniji glagol.
Jedino glagol u svojim oblicima moe oznaiti vrijeme vrenja radnje,
glagolsko lice i nain dakle, imaju svojstvo predikativnosti. U ulozi predikata
je najee glagol, mada tu funkciju moe imati i neka druga rije (imenica,
pridjev). Reenica ne moe biti bez predikata.
Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom rijeju (imenicom,
pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat.
Predikat moe biti iskazan i prilogom pa se zove priloki predikat.

Glagolski predikat

Kojim vrstama rijei su iskazani predikati u ovim reenicama?

Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog.


U ovoj vodi vie se ne ogledaju stvari sa zemlje.
Uim, uim i tako se igram.

Predikat koji je iskazan samo glagolom /linim glagolskim oblikom, zove se


glagolski predikat.

209

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prosti i sloeni glagolski predikati


Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i sloeni.
Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je
to prost ili sloen glagolski oblik:
vidi se prezent,
ne ogledaju se prezent,
otpjevali su perfekat,
bih spavala potencijal I...
Sloeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznanog (nepotpunog)
glagola u linom glagolskom obliku i punoznanog glagola u infinitivu:
Naprimjer:
poe se smijati poe (aorist nepunoznanog glagola poeti) + se smijati (infinitiv
punoznanog glagola);
elim spavati elim (prezent nepunoznanog glagola eljeti) + spavati (infinitiv
punoznanog glagola);
mogao bih jesti mogao bih (potencijal I nepunoznanog glagola moi) + jesti
(infinitiv punoznanog glagola).
U sklopu sloenog glagolskog predikata punoznani glagol u infinitivu moe biti
zamijenjen oblikom prezenta. Tada se punoznani glagol povezuje s nepunoznanim
veznikom da.
Mogao sam vidjeti bistru vodu.
Mogao sam da vidim bistru vodu.

Prisjetite se:
Najei nepunoznani/nepotpuni glagoli u naem jeziku su: moi, morati, trebati,
znati, htjeti, eljeti, pokuati, nastojati, usuditi se...

Imenski predikat

Prepoznajte predikate u ovim reenicama:

Djeca su najbolji uenici!


Djeca su dobra.
Uenici su prvi. Uenika su dva.
Ova djeca su moja.

predikat je iskazan imenicom uenici.


predikat je iskazan pridjevom dobra.
predikati su iskazani brojevima prvi i dva.
predikat je iskazan zamjenicom moja.

Pronaimo predikate i u ovoj reenici:

Voda pod Fanarom bila je bajata i stara vizantijska.

210

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U ovoj reenici je predikat: bila je bajata i stara vizantijska. Od koliko


rijei je sastavljen ovaj predikat? Koje su to vrste rijei?

Zapazio/la si da je ovaj predikat sastavljen od perfekta pomonog glagola biti i


pridjeva: bajata, stara i vizantijska.
Predikat se moe sastojati i od pomonog glagola (jesam/sam/ nisam,
jesi/si/nisi, jeste/je/nije, jesmo/smo/ nismo, jeste/ste/niste, jesu/su/nisu,
e biti/bit e,...) i od jo neke imenske rijei, imenice, pridjeva,
zamjenice, broja. Pomoni glagol biti u bilo kojem vremenu ili nainu
slui kao spona sa imenskom rijeju u sklopu predikata.
Predikat koji se izrie oblikom pomonog glagola biti i nekom imenskom
rijeju zovemo imenskim predikatom.

PREDIKAT

GLAGOLSKI
(iskazan linim
glagolskim oblikom)

PROSTI
(iskazan jednim
glagolskim oblikom)

IMENSKI
(iskazan pomonim
glagolom biti + imenica,
pridjev, zamjenica, broj)

PRILOKI
(iskazan pomonim
glagolom biti + prilog)

SLOENI
(iskazan nepunoznanim
glagolom i infinitivom)

Priloki predikat
Predikat moe biti iskazan i prilogom!
Desno je Fanar. predikat je iskazan pomonim glagolom i mjesnim prilogom
desno.
Djeca su ovdje. predikat je iskazan pomonim glagolom i mjesnim prilogom
ovdje.
Predikat se moe sastojati i od pomonog i priloga. Pomoni glagol biti
u bilo kojem vremenu ili nainu slui kao spona sa prilogom u sklopu
predikata.
Predikat koji se izrie oblikom pomonog glagola biti i prilogom zovemo
prilokim predikatom.

211

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prepoznaj glagolske i imenske predikate i u biljenicu napii kojim


vrstama rijei su iskazani.

Bata sljezove boje, Branko opi


Mukarci obino slabo razlikuju boje, ali jedan takav neznaja u bojama kakav je bio
moj djed, e, takvog je bilo teko nai. Njegov spektar svodio se na svega etiri
osnovne boje, a ono ostalo to nije ni postojalo ili se svodilo, u najmanju ruku (ako je
ia dobre volje!), na neki vrlo neodreen opis: uto je, a kao da i nije uto, nego
neto onako i jest i nije.!
Moe to predstaviti i tabelarno na sljedei nain:
GLAGOLSKI PREDIKAT
razlikuju
svodio se
nije postojalo

VRSTE RIJEI
glagol
glagol
odrini oblik pom.gl. biti, glagol

IMENSKI PREDIKAT
je bio moj djed
je bilo teko nai

VRSTE RIJEI
pom.gl. biti, zamjenica, imenica
pom.gl. biti, prilog, glagol

Sinteza:
Predikat je glavni reenini lan kojim se pripisuje neka osobina koju
subjek(a)t ima, stanje ili raspoloenje u kome se nalazi, ili radnja koju vri.
Funkciju predikata mogu obavljati razliite vrste rijei, bilo da je to samo jedna
rije ili vie njih u skupu, ali je za slubu predikata najpodesniji glagol.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 22, 23.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

212

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

51

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:

Subjek(a)t

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Subjek(a)t
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: subjekat, neizreeni subjekat,
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata

213

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nauili smo:
Subjek(a) je vrilac radnje, nosilac stanja ili osobine koja mu se pripisuje.
Subjek(a)t je obino imenica u nezavisnom padeu-nominativu, ali subjek(a)t moe
biti i svaka rije ili grupa rijei koja ima funkciju oznaavanja jednog ili vie pojmova,
ako su vrioci zajednike radnje ili posjeduju istu osobinu, koja ima osobinu imenice
u nominativu.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Subjek(a)t

Slubu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i


nepromjenljive rijei.

Imenice:

Sarajevo je grad u svakom smislu te rijei.


Blista grad dobrih ljudi.

U funkciji subjekta mogu biti i line i ostale imenike zamjenice: ko, to,
neko, neto, niko, bilo ko...

On je gledao u sarajevska brda.


Nita ne remeti ljepotu Sarajeva.
U slubi subjekta mogu biti i pokazne zamjenice: to, taj, ta, ti, a ponekad i
onaj, ovaj, ova...
To je grad.
Ovaj e se ponovo vratiti.
U slubi subjekta mogu biti i pridjevi:
Vrijedni zasluuju uspjeh.
uti e pobijediti.

Slubu subjekta mogu imati i brojevi:

Deset ih je dolo, a pet ih je ve otilo.


Nije samo prvi pobjednik.

Slubu subjekta mogu imati i nepromjenljive rijei, najee su to


koliinski prilozi, veznici, prijedlozi:

Malo je nas stiglo.


Mnogo je dobrih ljudi.
214

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ali ovjeku sreu kvari.


Od je prijedlog.

Ponekad i cijele reenice mogu biti u slubi subjekta:


K'o drugom jamu kopa, sam u nju pada.
Kojoj vodi ne zna gaza, nemoj je ni gaziti.
Neizreeni subjekat: skriveni i izostavljeni subjek(a)t

Subjek(a)t moe u reenici biti i neizreen. Reenicu, dakle, moemo


izrei i samo predikatom! Proitajte ove reenice!

Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni! Poskoi mi, poigraj...


Veseo bio!

KO? TI VESEO BIO!

Skokni!

KO? TI SKOKNI, TI POSKOI, TI


POIGRAJ...

Subjekat u 1. i 2. licu je najee suvian, pa se zbog toga moe i ispustiti.


U reenici ga moemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizreeni
subjekat se zove skriveni subjek(a)t.

Izostavljeni subjek(a)t

Proitajte sada ove reenice!

I nestaje mora ita. Gubi se.

ega nestaje? mora ita njega

A posao tee svojim tekim, odmjerenim


koracima, gazi zemlju i grlato klike iz
snanih, razdrljenih grudi seljakih.

ta gazi zemlju ? posao on


ta grlato klike? posao on

Ako u reenici nije izreen subjekat, a moe se odrediti na osnovu prethodne


reenice, takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t.
Ovaj subjekat je uvijek u 3. licu jednine ili mnoine.
Sinteza:

215

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Slubu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i


nepromjenljive rijei. Subjek(a)t moe u reenici biti i neizreen.
Reenicu, dakle, moemo izrei i samo predikatom!
Subjekat u 1. i 2. licu je najee suvian, pa se zbog toga moe i ispustiti. U reenici
ga moemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizreeni subjekat se zove
skriveni subjek(a)t.
Ako u reenici nije izreen subjekat, a moe se odrediti na osnovu prethodne
reenice, takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 24.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

216

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

52
Uzorak obrade nastavne jedinice:

Gramatika svojstva predikata i


subjekta
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Gramatika

svojstva predikata i subjekta

Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja


Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatika svojstva predikata i subjekta,
slaganje subjekta s predikatom, reenice s jednim i vie subjekata
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: matematika, informatika

217

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Nauili smo:
Predikat je jedini lan koji sam sebi otvara mjesto u reenici. Preko njega,
direktno ili indirektno se uvruju svi ostali reenini lanovi. Predikat ini
gramatiko jezgro reenice. Po njegovom gramatikom znaenju moe se
doznati gramatiko znaenje najveeg broja ostalih reeninih lanova.
Nosilac gramatikog znaenja predikata je glagol u linom glagolskom obliku. Stoga
je lini glagolski oblik nuni konstituent predikata. Prema tome da li je predikat
iskazan glagolom ili imenskom rijeju (imenicom, pridjevom,

Subjek(a)t je rije u nominativu koja se s predikatom redovito slae u licu i


broju. U reenino ustrojstvo subjek(a)t se uvruje po predikatu. Predikatom
se odreuju gramatika svojstva subjekta, te se stoga kae da subjek(a)t
gramatiki ovisi od predikata.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Gramatika svojstva predikata i

subjekta
Predikat
Koja su gramatika svojstva predikata?
Najbitnije gramatiko svojstvo reenice jest predikativnost. Bez
predikativnosti nema reenice. Predikativnost je gramatika kategorija kojom
se odreuje reenini sadraj s obzirom na gramatike oznake lica, vremena i
naina.
Predikativnost je jedinstvo ovih triju kategorija:
Kategorijom lica oznaava se odnos koji se uspostavlja izmeu govornika,
sugovornika i onoga o kome se ili onog o emu se govori (prvo, drugo i tree
lice jednine i mnoine)
Kategorijom vremena odreuje se vrijeme vrenja radnje u odnosu na
trenutak govora. Ono to se saopava reenicom moe biti u prolom,
sadanjem i buduem vremenu.
Kategorijom naina ukazuje na to u kakvoj se vezi sa stvarnou nalazi
reenini sadraj. Glagolski naini se obiljeavaju kondicionalom/potencijalom,
eljnim nainom(optativom) ili zapovjednim nainom imperativom.

218

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat. Predikat


moe biti iskazan i prilogom pa se zove priloki predikat (Oni su tamo.)
Subjek(a)t
Nauili smo:
U ulozi subjekta najee se javljaju:
Imenice:
Imenike zamjenice: Ja sam se prvi javio.
Brojne imenice i zbirni brojevi: Obojica su me posjetila. Sedmero ih je dolo.
Pridjevi: Plavi su pobijedili. Stariji malo vjeruju mladima.
Brojevi: Prvi su zategli konopac.

Slaganje subjekta s predikatom

Predikat, kao temeljni dio reeninog ustrojstva, otvara mjesto drugim


samostalnim reeninim dijelovima. Gramatiko ustrojstvo odreuje odnose
meu oblicima rijei i proizilazi iz gramatikih svojstava rijei i njihovih oblika.
Slaganje rijei ureeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sronosti) je
slaganje rijei u licu, rodu i broju i padeu.
Subjek(a)t se s predikatom gramatiki slae u licu i broju.
1. Reenice s jednim subjektom
a) Ako je predikatski glagol u 1. i 2. licu jednine ili mnoine, subjekti su line
zamjenice za 1. i 2. lice jednine ili mnoine.
Ti si sad na amcu koji donosi sreu. Pa, ostani na njemu. (Starac i more, E.
Hemingvej)
Ko je na amcu?
Ko e ostati na njemu?

ti
ti

Uz predikatski glagol u 3. licu jednine ili mnoine mogu doi line zamjenice za
3. lice jednine ili mnoine ili neka druga rije u ulozi subjekta u jednini ili
mnoini.
Starac ga pogleda svojim od sunca izblijedjelim i iskrenim oima. (Starac i more,
E. Hemingvej)
Ko ga pogleda?

Starac, on

Primjeri:

219

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

Starac je posmatrao more.


Delfini su sjekli vodu.

ROD
m.r.
m.r.

A. Verlaevi & V. Ali

BROJ
jednina
mnoina

U reenicama s jednim subjektom, subjek(a)t i predikat slau se u rodu i broju.


b) Subjekat se s predikatom slae u rodu, licu i broju samo ako je predikat imenski ili
ako je glagolski oblik sloen s glagolskim pridjevom.
Jasna je bila dobra uenica.
Jasna
. rod, 3.l. jednine
je bila dobra uenica
. rod, 3.l. jednine
Jasna je bila tuna.
Jasna
. rod, 3.l. jednine
je bila tuna
. rod, 3.l. jednine
c) U reenici subjekat moe biti iskazan i brojem ili brojnom imenicom.
Na ulaznim vratima su plakala dva djeaka.
Ako je subjek(a)t broj dva, tri ili etiri, imenice uz te brojeve dolaze u genitivu,
a predikat je u srednjem rodu mnoine.
Na vratima su se pojavila dvojica.
Ako je subjek(a)t brojna imenica, predikat je u srednjem rodu mnoine.
2. Reenice s vie subjekata
a) Reenice s vie subjekata u jednini
Subjekti enskog roda u jednini, slau se s predikatom enskog roda u
mnoini.
Majka i djevojica su pole na izvor.
Livada i uma su ozelenjele.
Subjekti mukog i srednjeg roda u jednini slau se s predikatom mukog roda
u mnoini.
Otac i sin su otili ka jezeru.
Pile i kue su ukasti.
Subjekti razliitog roda u jednini slau se s predikatom mukog roda u
mnoini.
Djevojica, majka i djeak poli su kroz umarak.
Ljubiica, kaunak i umarica su procvjetali.

220

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

b) Reenice s vie subjekata u mnoini


Subjekti istog roda u mnoini slau se s predikatom tog roda u mnoini.
Zamirisale su tek ocvale ljubiice, umarice.
Narcisi i tulipani su otvorili svoje latice.
Ako su subjekti u mnoini razliitog roda, slau se s predikatom mukog roda
u mnoini, ili s predikatom onog roda u kojem je najblii subjek(a)t.
uli su se zrikavci, pele i ose.
Dolazila su proljea, jeseni i zime.
Vodu sa umskog izvora su pili zeevi, lisice, ptice.
Izbjegni pogreke
Ako se nekome obraamo iz potovanja sa Vi, predikat mora biti uvijek u mnoini
mukoga roda, bez obzira da li je to ena ili mukarac.
Vi ste to traili, gospoo!
Sinteza:
Predikat, kao temeljni dio reeninog ustrojstva, otvara mjesto drugim
samostalnim reeninim dijelovima. Gramatiko ustrojstvo odreuje odnose
meu oblicima rijei i proizilazi iz gramatikih svojstava rijei i njihovih oblika.
Slaganje rijei ureeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sronosti) je
slaganje rijei u licu, rodu i broju i padeu.
Subjek(a)t se s predikatom gramatiki slae u licu i broju.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 28, 29.
Kutak za radoznale!
ta je kongruencija u matematici saznaj na internet stranici: http://sr.wikipedia.org/srel/Kongruencija
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

221

Prirunik 8

53

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:

Objek(a)t

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Objek(a)t
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objekat, blii i dalji objekat
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Tok izvoenja nastavnog sata


222

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


Uz glagole esto stoje rijei ili grupe rijei koje imaju funkciju dopune glagola. To su
reenini objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vri glagolska radnja.
Starac i more, Ernest Hemingvej
(...)
Zatim poe saalijevati veliku ribu, koju je zakaio. Divna je i udna, i tko zna koliko
je stara, razmiljao je. Nikada jo nisam imao tako jake ribe...
(...)
Starac se sjeti, kako je jednom ulovio sabljanovu enku. Sabljan uvijek puta svoju
enku da prva zagrize; zakaena enka povela je bijesnu, paninu i oajniku borbu
i brzo se umorila, a mujak je itavo vrijeme bio uz nju...

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice Objek(a)t
Od kojih reeninih lanova su sastavljene ove reenice?
KO RADI: SUBJEK(A)T

TA RADI: PREDIKAT

(on - starac)
(ja)
STARAC
SABLJAN
MUJAK

POE SAALIJEVATI
NISAM IMAO
JE ULOVIO
PUTA
JE BIO

KOGA ILI TO: OBJEKAT


RIBU.
RIBE.
ENKU.
ENKU.
UZ NJU.

Dio reenice koji ini dopunu glagolu a kazuje na kome ili emu se vri radnja
ili ta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u reenici
otvara glagol. Objekat moe biti u svim zavisnim padeima: genitivu, dativu,
akuzativu, instrumentalu i lokativu, s prijedlozima ili bez njih.
Blii (direktni) objekat
Pogledajmo reenice!
Starac poe saalijevati veliku ribu.
Starac je vidio samo dio ribe.
Nikada jo nisam imao tako jake ribe.
Odredi subjekatski i predikatski skup rijei.

223

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Od ega se sastoji predikatski skup rijei?


U kojem padeu se nalaze imenice ribu, ribe, ribe?
Imenice ribu, ribe su dopune glagolima koje kazuju ta je predmet radnje,
odnosno ta je obuhvaeno glagolskom radnjom. Odgovaraju na pitanje
KOGA.
Uz pitanje KOGA (za iva bia), postavlja se i pitanje TA za predmete i
pojave (Starac je uzeo harpun.).
Koji pade odgovara na pitanja KOGA, TA?
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se blii objekat.
Blii objek(a)t moe biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u nijenoj reenici
(Nikada jo nisam imao tako jake ribe.)
Bliem objektu mjesto u reenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
Prisjeti se: genitiv oznaava i dio neega, odijeljenu koliinu, djeliminost.
Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je
besprijedloni genitiv koji moe biti upotrijebljen samo u nijenoj reenici.
Dalji (indirektni) objek(a)t

ta je u ovim reenicama predmet radnje?


Mujak je itavo vrijeme bio uz nju.
Starac se susreo s ribom u dubokim vodama.
Pred ogromnom ribom starac se osjeao ushieno i maleno.
Na obali su ljudi zagledali u ogromni kostur ribe.
Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na razliita pitanja: s kim(e), im(e), kome,
emu, o kome...ega...
Uz koga je mujak sabljarke bio?
S kim se starac susreo?
Pred kim se starac osjeao ushieno i maleno?
U ta su ljudi zagledali?
Koju vrstu rijei imamo ispred objekata: nju, ribom i kostur?
Koji su ovo padei?
Neizravni/dalji objek(a)t moe biti besprijedloni, ali moe biti i rije u nekom
padeu s prijedlogom prijedloni objekt.
Besprijedloni:

224

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Bojim se vatre. (genitiv)


Dogodila mi se nezgoda.(dativ)
Ponosim se svojom kolom.(instrumental)
Dugo je priao prijateljima. (dativ)
Prijedloni:
Otila je od kue. (genitiv)
Prema meni se ponaa kao prijatelj. (dativ)
Brinem se za svoju majku. (akuzativ)
O svemu je dobro razmislila. (lokativ)
Marin je pourio sa zadatkom. (instrumental)
Posvaao se s drugom. (instrumental)
Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga,
osim besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu
mjesto u reenici otvaraju najee neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr.
Starac se bavi ribarenjem.).

Sinteza:
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se blii objekat.
Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8: Radni kutak broj 25.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

225

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

54

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Priloke odredbe/oznake namjere, pogodbe
i posljedice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Priloke odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: priloke odredbe/oznake namjere,
pogodbe i posljedice
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura

226

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
REENICA
Mi se sad/a valjamo u travi...
Mi ovdje igramo mali nogomet.
A mi spretno preskaemo
konop.
Sa mnom ovo neete ponoviti u
kadi!
Iz saaljenja nam baci koju
jabuku.

PRILOKA ODREDBA/OZNAKA
vrijeme vrenja radnje priloka
odredba/oznaka vremena (POV)
mjesto vrenja radnje priloka
odredba/oznaka mjesta (POM)
nain na koji se vri radnja - priloka
odredba/oznaka naina (PON)
drutvo u kojem e se ili nee izvriti radnja priloka odredba/oznaka drutva (POD)
uzrok vrenja radnje priloka
odredba/oznaka uzroka (POU)

Priloke oznake/odredbe su rijei ili grupe rijei kojima oznaavamo okolnosti


u kojima se vri radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje). Prilokim
oznakama/odredbama u reenici mjesto otvara predikat.
Prepoznaj i u svoju biljenicu prepii priloke odredbe/ oznake. Odredi koje okolnosti
odreuju (vrstu priloke odredbe/oznake) i kojom vrstom rijei su iskazane.
Starac i more, Ernest Hemingvej
(...)
Kad je pogledao natrag, vie nije mogao vidjeti kopna. Svejedno, pomisli. Uvijek se
mogu vratiti prema svjetlu iz Havane. Jo ima dva sata do zalaska sunca, a riba e
moda prije toga izai. Ako ne, a onda e moda izii s mjesecom. Ako ni tada ne
izie, onda e moda izii s izlaskom sunca. Nemam greva i osjeam se dobro. Pa
njoj je udica u ustima, a ne meni! Ali, kakva li je to ribetina, kad tako vue! Sigurno
zubima vrsto dri icu. Volio bih da je vidim. Volio bih da je mogu bar jednom vidjeti,
da znam, to imam protiv sebe.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Priloke odredbe/oznake namjere,
pogodbe i posljedice
Priloka odredba/oznaka namjere
Ilustracija: Radna sveska 8:
Strip
Djevojica stoji pred kolom, kia lije i razmilja (u oblaiu): Kia! Pourit u kui
radi majine brige!
Dolazi djeak sa kiobranom i kae:
Doi! Doao sam po tebe. Samo tebe radi bih doao po ovoj kii!!
Zarad tvojih plavih oiju! elim slatko sanjati.
227

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Priloka odredba/oznaka namjere oznaava namjeru, cilj radi kojeg se


poduzima neka akcija, predikatna radnja radi ega ili radi koga se vri radnja
predikata
( radi namjera)
U posebnim funkcionalnim stilovima standardnoga jezika (administrativnopravnim, novinarskim...) esta je upotreba konstrukcija s prijedlonim izrazima:
u cilju, s ciljem, u svrhu... to takoer ima ulogu priloke odredbe/oznake za
namjeru.
S ciljem bolje prodaje posjetili su fabriku obue Aida u Tuzli.
Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzroni prilozi zato i zato mogu se upotrijebiti
za iskazivanje namjere.
Zato ( s kojom namjerom) si otiao?
Zato da ne vidim njihov pla.
Izbjegni pogreke
Prijedlog zbog je uzroni prijedlog, a prijedlog radi namjerni.

Pravilno:
Nisam doao zbog bolesti. (uzrok)
Doao sam radi lijeenja. (namjera)

Nepravilno.
Nisam doao radi bolesti.
Doao sam zbog lijeenja.

Priloka odredba/oznaka pogodbe

Strip Radna sveska 8:


Djeca u uionici:
Djeak: Bez tebe ne bih popravio trojku iz matematike. Hvala ti na pomoi.
Djevojica: I ja u uz tvoju pomo popraviti svoj dvokorak.
Djeak: Da. Samo s dobrom igrom ete pobijediti 8a.
S tvojim skokovima i koevima imate anse.
Priloka odredba/oznaka pogodbe oznaava uvjet koji je potrebno ispuniti
da bi se ostvarila radnja to je uvjet, pod kojim uvjetom.

228

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Priloka odredba/oznaka doputenja


Strip:
Djeak i djevojica ispred kole razgovaraju.
Djeak: Unato mome vjebanju, dobio sam trojku iz kontrolnog.
Djevojica: Nisam ni ja dobila dobru ocjenu i pored svih mojih napora.
Djeak: Morat emo, i mimo nae volje, vie vjebati matematiku.

Priloka odredba/oznaka doputanja oznaava da je radnji postavljena


nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.

Priloka odredba/oznaka posljedice


Strip

Radna sveska 8:

Djeca izlaze iz bioskopa.


Isti likovi, djeak i djevojica razgovaraju:
Djevojica: Film je bio dobar. Ba smo se ismijali do suza!
Djeak: I nastavnici su se glasno smijali na radost, ali i na iznenaenje djece.

ta je posljedica dobrog filma?


ta se pojavilo kao posljedica djevojicinog i djeakovog smijeha?
Priloka odredba/oznaka posljedice oznaava posljedicu radnje ono to je
posljedica radnje predikata.
Sinteza:
Priloka odredba/oznaka namjere oznaava namjeru, cilj radi kojeg se
poduzima neka akcija, predikatna radnja radi ega ili radi koga se vri radnja
predikata
( radi namjera)
Priloka odredba/oznaka doputanja oznaava da je radnji postavljena
nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
Priloka odredba/oznaka posljedice oznaava posljedicu radnje ono to je
posljedica radnje predikata.
,

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 26, 27.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

229

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

55
Uzorak obrade nastavne jedinice:

Nesamostalni reenini lanovi:


atribut i apozicija
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Nesamostalni reenini lanovi: atribut i apozicija
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Nesamostalni reenini lanovi: atribut i
apozicija
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura

230

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Nauili smo:
Atribut je rije koja blie odreuje imenicu uz koju stoji, kazujui neku njezinu
osobinu, pripadnost i koliinu.
U slubi atributa su najee pridjevi, ali to mogu biti i brojevi
(Prvi uitelj je najdrai.), imenice (Volim gledati osmijeh djevojice.),
zamjenice (Moja sestra je najslaa.).
Atribut moe ponekad biti i cijeli skup rijei: Djeak s kaubojskim eirom je
uvao stado.(Kakav djeak?)
Atributima mjesto u reenici otvara imenica. Atribut u reenici moe biti
uvrten uz sve samostalne reenine lanove: uz subjekat, imenski predikat,
priloke odredbe i uz objekat.
Apozicija je nesamostalni reenini lan kojemu mjesto u reenici otvara
imenica ili zamjenica.
Apozicija je imenica ili imeniki skup rijei koji je dopuna drugoj imenici, tj.
blie odreuje drugu imenicu i s njom se slae u padeu.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Nesamostalni reenini lanovi: atribut i apozicija


Atribut i apozicija nisu lanovi temeljnog reeninog ustrojstva kao to su
predikat, subjek(a)t, objek(a)t i priloke odredbe i nisu samostalni. Zbog toga
ih zovemo nesamostalnim reeninim lanovima.

Atribut

Posljednji biser, Hans Christian Andersen


Nalazimo se u sretnoj bogatoj kui, gdje su gospodar, sluavke i prijatelji obitelji
puni veselja i zadovoljstva. Nije ni udo: rodio se sin i nasljednik, a majka i dijete
osjeaju se dobro.
Svjetiljka u spavaonici djelomino je zasjenjena, a prozori su pokriveni tekim
zavjesama od skupocjena svilena materijala. Prostirke su debele i mekane te se
inilo da je pod pokriven mahovinom. Sve je pozivalo na drijeme, sve je odavalo
arobni ugoaj poinka. Takvo je raspoloenje doivljavala i dadilja jer je zaspala.
Aneo, uvar kue, naslonio se na uzglavlje kreveta, a preko djeteta nadvila se
mrea sjajnih zvijezda, i svaka zvijezda je bila jedan biser sree. Sve dobre
zvijezde ivota donijele su svoje darove novoroenetu.
231

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U bajci Posljednji biser su boldirane imenice sa atributima.


U svoje biljenice ih prepii i odredi koji su kongruentni a koji nekongruentni atributi.
1. Kongruentni atribut

Precrtaj tabelu u biljenicu i odredi rod, broj i pade imenice i kongruentnog atributa
koji se nalazi uz njih.
ATRIBUT

IMENICA

jedan

biser

SLUBA
IMENICE
imenski predikat

ROD

BROJ

PADE

muki

jednina

Razmotri paljivo tabelu i kai:


Kojoj vrsti rijei pripadaju atributi?
U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu?
U kojoj slubi u reenici se nalazi imenica uz koju stoje?
Kako se slae atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padea?
Atributi se ponekad mogu nalaziti i iza imenice koju odreuju:
Nalazimo se u kui, sretnoj, bogatoj.
Atributi su ovdje naknadno uvrteni u reenicu, nalaze se iza imenice koju
blie odreuju i od nje se odvajaju zarezom. Izgovaraju se s pauzama i
posebnom, naglaenom intonacijom. Ovakvi kongruentni atributi se zovu
apozitivima.
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u slubi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slau s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padeu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najee stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice
koju blie odreuju) zovu se apozitivima.

2. Nekongruentni atribut

Izdvoj imenice iza kojih stoje nekongruentni atributi i odredi im slubu, rod, broj
i pade!
IMENICA
ugoaj

SLUBA IMENICE
objekat

ROD
muki

BROJ
jednina

PADE
A

232

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izdvoj nekongruentne atribute i odredi vrstu rijei, rod, broj i pade!

ATRIBUT
poinka

VRSTA RIJEI
imenica

ROD
enski

BROJ
jednina

PADE
G

Kojim vrstama rijei pripadaju ovi atributi?


U kojoj poziciji se nalaze?
Uporedite rod, broj i pade imenice i nekongruentnog atributa koji stoji iza
imenice!
Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u
padeu.
Imeniki atributi su imenice koje dopunjavaju, poblie oznauju imenice.
Najee stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slau se sa imenicom u rodu,
broju i padeu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
Nekongruentni atributi mogu biti razliite vrste rijei: imenice, zamjenice...
Zanimljivo o atributima!
Atributi nisu obavezni reenini lanovi. Meutim, postoje atributi koji su nekada
obavezni reenini lanovi. Takve atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih
bi reenica izgubila smisao.
Gledala sam ga nasmijana lica.
Gledala sam ga lica.?????????
Nauila sam plivati ovoga ljeta.
Jednog jutra su otputovali.
Cijelog dana je padala kia.

1. U poetici se za atribute obino upotrebljava termin epiteti.


Odredi epitete u ovom odlomku iz bajke Posljednji biser:
2. U biljenice nekongruentne atribute zamijeni kongruentnim!
Da li je to mogue u svim primjerima?
ugoaj poinka; uzglavlje kreveta; mrea zvijezda; biser sree; zvijezde ivota

Apozicija

Pogledajmo reenice iz pripovijetke Most na epi, Ive Andria)

233

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

A sa mesecem majem izie Jusuf iz zatoenja kao pobednik.


Pobednik vezir oseti strah od ivota.
Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja e jesti njegovu

zaradu.
U Carigradu je tada iveo jedan Italijan, neimar, koji je gradio nekoliko mostova u
okolini Carigrada i po njima se prouo.
Tek kad sve bi spremljeno i gotovo, i dovuen kamen iz Banje, stigoe klesari i
zidari, Hercegovci i Dalmatinci.

1. Uporedi apozicije!
Pobednik vezir oseti strah od ivota.
U subjekatskom skupu rijei imamo imenicu pobednik kojom je dopunjena
imenica vezir. Imenica pobednik se slae sa imenicom vezir u padeu.
Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja e jesti njegovu zaradu.
U kojoj slubi u reenici se nalazi imenica neimar?
U predikatskom skupu rijei imamo imenicu stranca kojom je dopunjena
imenica neimara. Imenica stranca se slae sa imenicom neimara u padeu.
Dakle, apozicija stranca je dopuna imenici neimara koja je u reenici blii
objek(a)t.
A sa mesecem majem izie Jusuf iz zatoenja kao pobednik.
Koju slubu u reenici ima imenica majem?
U predikatskom skupu rijei imamo imenicu mesecem kojom je dopunjena
imenica majem. Imenica mesecem se slae sa imenicom majem u padeu
(instrumental).
Apozicija mesecem je dopuna imenici majem koja je u reenici priloka odredba
vremena.
U stilski neobiljeenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju blie
odreuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.
Apozicija se tada slae sa imenicom u padeu.
Ponekad se takva apozicija zove atributivom.
U stilski obiljeenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju blie odreuje.
Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja
zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju reenice, ispred nje se stavlja
zarez.
Prepoznajmo apozicije u ovim reenicama!

234

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Na priloenoj tvroj hartiji bio je fino ispisan hronogram sa crvenim i zlatnim


inicijalom:
Kad Dobra Uprava i Plemenita
Vetina
Pruie ruku jedna drugoj,
Nastade ovaj krasni most,
Radost podanika i dika Jusufova
Na oba sveta.
(...)
Ispod toga je bio vezirov peat u ovalu, podeljen na dva nejednaka polja; na veem
je pisalo:
Jusuf Ibrahim, istinski rob boji, a na manjem vezirova deviza: U utanju je sigurnost.
Ako i ti misli da je u utanju sigurnost, napii sastav na tu temu.
Sinteza:
Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u slubi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slau s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padeu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najee stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice
koju blie odreuju) zovu se apozitivima.
Imeniki atributi su imenice koje dopunjavaju, poblie oznauju imenice.
Najee stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slau se sa imenicom u rodu,
broju i padeu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
Nekongruentni atributi mogu biti razliite vrste rijei: imenice, zamjenice...
U stilski neobiljeenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju blie
odreuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.
Apozicija se tada slae sa imenicom u padeu.
Ponekad se takva apozicija zove atributivom.
U stilski obiljeenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju blie odreuje.
Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja
zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju reenice, ispred nje se stavlja
zarez.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 30, 31, 32.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

235

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

56
Uzorak obrade nastavne jedinice:

Sloena reenica
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Sloena reenica
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: sloena reenica, shematski prikaz
sloenih reenica
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Tok izvoenja nastavnog sata

236

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


Nauili smo:
Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i sloene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj
predikata. Reenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo
prostim reenicama.
Sloene reenice sadre dva ili vie predikata, tj. dvije ili vie prostih reenica
objedinjenih u jednu znaenjsku, strukturnu i intonacijsku cjelinu.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Sloena reenica
(Prosanjane jeseni, Zija Dizdarevi)
Jeseni moga djetinjstva imale su zlatnu boju.
Djevojke iza demira sjede pa rade, savijaju se, tegle, eznu, gore i mole
mjeseinu da ih poalje u sreu.
Kakva je po sastavu prva reenica?
A kakva je druga?
U drugoj reenici imamo vie predikata, to znai da je to sloena reenica.
Nastala je sklapanjem vie prostih/jednostavnih reenica u jednu sloenu reenicu.
Djevojke iza demira sjede.
Rade.
Savijaju se.
Tegle.
eznu.
Gore.
Mole mjeseinu.
Da ih poalje u sreu.

KLAUZE/SUREENICE

Proste reenice, sastavnice sloenih reenica, nazivaju se sureenicama ili


klauzama. Sloena reenica sastavljena od dvije klauze/sureenice zove se
jednostrukosloenom reenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)
Sloena reenica sastavljena od triju ili vie klauza zove se
viestrukosloenom reenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i eznu.)
Nezavisan i zavisan odnos meu klauzama

237

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prosanjane jeseni, Zija Dizdarevi


Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, itavo more, pa se one
uhvate povrh drvea i dru rumene obasjane, mati me onda gladi lijevom rukom
po kosi i ja rastem, diem se od zemlje, letim a poda mnom i oko mene crveno
zlatno more. Viem, klikem, hvatam iskriave granice...
Koliko predikata, odnosno jednostavnih/prostih reenica ima u ovoj sloenoj
reenici?
Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, itavo more.
One se uhvate povrh drvea.
Dru rumene obasjane.
Mati me onda gladi lijevom rukom po kosi.
Ja rastem.
Diem se od zemlje.
Letim.
Poda mnom i oko mene (je) crveno zlatno more.
Zato je pripovjeda izostavio predikat u posljednjoj reenici?
Ova reenica u svom sastavu ima osam predikata, dakle, sastavljena je od osam
prostih reenica/klauza. Te klauze su u nezavisnom odnosu, jer ne objanjavaju, ne
odreuju, ne dopunjavaju ono to se iznosi u drugim reenicama s kojima su u vezi.
Po onome to sadre, po svome znaenju, sve reenice ine jednu smisaonu cjelinu.
Sloenu reenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo
nezavisnosloena reenica. Za klauze koje ine nezavisnosloenu reenicu
kaemo da su ravnopravne.
Nezavisan odnos izmeu klauza naziva se koordinacija (naporednost).
Ipak, razbijanjem nezavisnosloene reenice na proste/jednostavne reenice
ne moe se sauvati potpuno isti smisao koji su te reenice imale u sloenoj
reenici.
Sve jednostavne/proste reenice nisu na isti nain uklopljene u sloenu reenicu.
Prosanjane jeseni, Zija Dizdarevi
(...)
inilo mi se da se onim neuhvatljivim sunevim zlatom daruju svatovi to su u te
rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali. Djevojke iza demira sjede pa rade,
savijaju se, tegle, eznu, gore i mole mjeseinu da ih poalje u sreu.
Jesu li sve klauze ove sloene reenice nezavisne?

238

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

inilo mi se
da se onim neuhvatljivim sunevim zlatom daruju svatovi
to su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali.
Prva reenica je potpuna, jasna. Moemo je izdvojiti u zasebnu reenicu.
inilo mi se.
Druga reenica: ...da se onim neuhvatljivim sunevim zlatom daruju svatovi,
je uklopljena u sloenu reenicu tako da je zavisna o prvoj reenici. Odnosi se
prema njoj kao objek(a)t prema predikatu.
Trea reenica: ...to su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali je
takoer nepotpuna. Jasna je tek u sastavu sa drugom reenicom i slui kao dopuna
rijei svatovi.
U sloenu se reenicu mogu sklopiti dvije klauze/ sureenice tako da jedna
klauza/sureenica slui drugoj kao dio njezina ustrojstva: subjek(a)t, objek(a)t,
dio predikata, priloka odredba/oznaka, atribut. Sloena reenica u kojoj
klauze stoje u zavisnom odnosu, jedna smisaono zavisi o drugoj, naziva se
zavisnosloena reenica. Zavisan odnos meu klauzama naziva se
subordinacija/potinjenost.

Dakle, meusobni odnosi prostih/jednostavnih reenica u sloenoj mogu biti


dvojaki:
o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu
o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne
Po naravi gramatikog odnosa koji se uspostavlja meu klauzama unutar
sloene reenice razlikuju se nezavisnosloene ili koordinirane i
zavisnosloene ili subordinirane reenice.
U nezavisnosloenim reenicama klauze stoje u gramatiki nezavisnom
odnosu, a u zavisnosloenim reenicama u zavisnom odnosu.

Shematski prikaz sloenih reenica


Struktura sloene reenice i odnosi meu klauzama mogu se predstaviti
reeninom shemom. Klauze oznaavamo slovom K i uz njega piemo redni
broj klauze u sloenoj reenici. Veze meu klauzama oznaavaju se
vodoravnim i uspravnim crtama.
Vodoravne crte oznaavaju gramatiki nezavisan odnos izmeu klauza, a
uspravne crte gramatiku zavisnost izmeu klauza. Uz crte se piu
skraenice kojima se imenuju znaenjski odnosi klauza jednih prema drugima
u sloenoj reenici:

239

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

K = klauza;
broj pored klauze (K1) je redni broj klauze;
vodoravna crta = gramatika nezavisnost;
uspravna crta = gramatika zavisnost.

1. Shematski prikaz nezavisnosloene reenice


K1
Djevojke sjede iza demira
K1

K2
vezu.
K2 (nezavisan odnos)

2. Shematski prikaz zavisnosloene reenice


K1 - glavna
Iza demira djevojke vezu ruho

K2 - zavisna
da bi bile spremne za udaju.
K1

K2

(zavisan odnos)

Sinteza:
Proste reenice, sastavnice sloenih reenica, nazivaju se sureenicama ili
klauzama. Sloena reenica sastavljena od dvije klauze/sureenice zove se
jednostrukosloenom reenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)
Sloena reenica sastavljena od triju ili vie klauza zove se
viestrukosloenom reenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i eznu.)
Sloenu reenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo
nezavisnosloena reenica. Za klauze koje ine nezavisnosloenu reenicu
kaemo da su ravnopravne.
Nezavisan odnos izmeu klauza naziva se koordinacija (naporednost).
Ipak, razbijanjem nezavisnosloene reenice na proste/jednostavne reenice
ne moe se sauvati potpuno isti smisao koji su te reenice imale u sloenoj
reenici.
Dakle, meusobni odnosi prostih/jednostavnih reenica u sloenoj mogu biti
dvojaki:
o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu
o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne
Po naravi gramatikog odnosa koji se uspostavlja meu klauzama unutar
sloene reenice razlikuju se nezavisnosloene ili koordinirane i
zavisnosloene ili subordinirane reenice.

240

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U nezavisnosloenim reenicama klauze stoje u gramatiki nezavisnom


odnosu, a u zavisnosloenim reenicama u zavisnom odnosu.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 33.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

241

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

57

A. Verlaevi & V. Ali

59

58

Uzorak obrade nastavne jedinice:

Nezavisnosloene reenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Nezavisnosloene reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nezavisnosloene reenice, nizanje i
spajanje klauza, vrste nezavisnosloenih reenica
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: informatika

242

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Uoi kako su povezane klauze/sureenice u ovoj sloenoj reenici:
Viem, klikem, hvatam iskriave granice.

Viem.
Klikem.
Hvatam iskriave granice.

klauze/sureenica

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Nezavisnosloene reenice

Veznike i neveznike veze u nezavisnosloenim reenicama

1. Nizanje klauza/sureenica
Klauze se mogu nizati u sloenoj reenici. Veza izmeu njih nije ostvarena putem
veznika nego je izmeu njih tada zarez.
Viem, klikem, hvatam iskriave granice.
Viem.
Klikem.
Hvatam iskriave granice.

klauze/sureenica

Ovakva veza izmeu klauza zove se asindetska/neveznika veza (grki:


asindetom-nepovezano).
Iskazivanje naporednosti bez veznika naziva se implicitnost.
Sloene reenice nastale nizanjem prostih reenica/klauza zovemo reeniki
niz ili neveznike sloene reenice.
Slaganjem prostih reenica u reenini niz meureenine granice se pretvaraju u
unutarreenine granice, tj. granice izmeu klauza. Taka iza proste reenice se

243

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

zamjenjuje nekim drugim pravopisnim znakom kojim se obiljeava unutarreenina


granica (zarezom, takom-zarezom, crtom, dvotakom), npr.:
Plakala je. Niko je nije uo. Plakala je, niko je nije uo.
No je. Mir i tiina. No je mir i tiina.
2. Spajanje klauza/sureenica
Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova i po tome ih se sjeam.

Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova.


I (veznik)
Po tome ih se sjeam.
Klauze/sureenice u nezavisnosloenoj reenici mogu biti i spojene
veznicima.
Veza meu klauzama ostvarena putem veznika naziva se sindetska
/veznika veza (grki: sindetom-povezano).
Sloene reenice koje se spajaju veznicima zovu se veznike reenice.
U nezavisnosloenim reenicama veznici ne pripadaju niti jednoj od
sastavnica (klauza), oni imaju samo funkciju spajanja sureenica/klauza.
Iskazivanje naporednosti putem veznika naziva se eksplicitnost.

Dakle:
Proste/jednostavne reenice se mogu sklapati u nezavisnosloenu reenicu:
nizanjem i veznicima.
Sloene reenice nastale nizanjem prostih/jednostavnih reenica zovemo
reeniki niz ili neveznike.
Sloene reenice koje se sklapaju veznicima zovu se veznike reenice.
Nezavisnosloene reenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih
reenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju
implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosloene reenice.

Vrste nezavisnosloenih reenica


Ponovimo:
Sloenu reenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo
nezavisnosloenom reenicom. Za klauze koje ine nezavisnosloenu reenicu
kaemo da su ravnopravne.
Nezavisan odnos izmeu klauza naziva se koordinacija (naporednost).

244

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane znaenjem u


sloenoj reenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloenih reenica:
sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne),
iskljune (ekskluzivne) i zakljune (konkluzivne) reenice.

Sastavne /kopulativne reenice


Bata sljezove boje Branko opi
Strip: ilustracija iz Radne sveske 8

Ponimo od reenice:
Djed je doperjao u kolsko dvorite i razgalamio se na uiteljicu.
Koliko radnji je iskazano u ovoj reenici?
Kakva je ovo reenica po sastavu?
Kako su klauze povezane u sloenu reenicu?
Jesu li zavisne jedna o drugoj?
Ovdje imamo: isti subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti smjer, radnje su
naporedne.
Promotrimo to i na sljedeoj reenici:
Ja se s vucima rodio i odrastao, itavog vijeka s njima muku muim.
Dakle: isti je subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti je smjer, radnje su naporedne.

Nezavisnosloene reenice u kojima klauze/sureenice imaju isti smjer i slau


se u cjelinu zbog nekakvog zajednitva u sadraju ili izrazu zovu se sastavne
(kopulativne) reenice.
Zato se ove reenice zovu sastavnim?
Kako su povezane klauze u sastavnim reenicama?
Vratimo se na reenicu:
Ja se s vucima rodio i odrastao, itavog vijeka s njima muku muim.
U ovoj nezavisnosloenoj reenici se susreemo s veznikom i, znai da su prve dvije
reenice veznike/sindetske. Trea klauza je neveznika/asindetska, povezana je
zarezom s drugom reenicom.
Dakle, nezavisnosloena reenica moe nastati i kombinacijom ovih dvaju
naina slaganja klauza, tj. i nizanjem i spajanjem.
245

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Veznici sastavnih/kopulativnih reenica


U sastavnim reenicama najee susreemo veznike: i, pa, te, ni i niti.
Obrati panju na prve dvije klauze:
Ja se s vucima rodio i odrastao...
Moemo li veznik i zamijeniti veznicima pa ili te?
Ja se s vucima rodio pa odrastao...
Ja se s vucima rodio te odrastao...
Umjesto zareza izmeu druge i tree klauze moe se staviti bilo koji od ovih veznika:
Ja se s vucima rodio i odrastao i itavog vijeka s njima muku muim.
Ja se s vucima rodio i odrastao pa itavog vijeka s njima muku muim.
Ja se s vucima rodio i odrastao te itavog vijeka s njima muku muim.
Ili: zamijenimo veznik pa veznikom i!
Po turu bi tebe trebalo ovim tapom, pa da se jednom naui pameti.
Po turu bi tebe trebalo ovim tapom i da se jednom naui pameti.
Veznici i, pa i te istiu zajednitvo dviju reenica i esto su meusobno
zamjenjivi.
Napravimo odrine/nijene reenice od ovih reenica!
Ja se s vucima nisam ni rodio ni odrastao...
Ja se s vucima nisam niti rodio, niti odrastao...
U odrinim/nijenim sastavnim reenicama esti su veznici: ni i niti.
Veznik niti esto se pojavljuje u objema klauzama.
Izbjegni pogreke
Ispred nijenice NE ne dolazi veznik NI, nego veznik I:
Pravilno
Ti i ne ini nita.
Oni i nisu doli.
Vi nita i ne znate.

Nepravilno
Ti ni ne ini nita.
Oni ni nisu doli.
Vi nita ni ne znate.

Pisanje zareza u sastavnim reenicama


Zarez se u sastavnim reenicama ne stavlja poslije veznika, osim ako se
klauza/sureenica veznikom posebno istie ili ako se naknadno dodaje.

246

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Negdje sredinom godine uiteljica nam je priala o vuku, te ivi ovako, te


hrani se onako. Sjutradan, puui poput guska, djed je doperjao sa mnom u
kolsko dvorite i pred svom djeurlijom razgalamio se na uiteljicu. (...)
I drugi su ljudi ljudi leali u bihakoj Kuli pa ne vele da je lisica uta.
Prepirka o bojama ba nas nimalo ne interesuje, lisica je lisica, pa ma kakve
farbe bila.
Zakljune(konkluzivne) reenice

Djed je bio tvrdoglav u pogledu boja, moralo je biti po njegovom.


Moralo je biti po djedovom, dakle, vuk je zelen.
Djed je otperjao u kolu, sigurno e napasti uiteljicu.
Po emu su klauze istaknute u reenicama zakljune?
Zakljune klauze su one klauze kojima se donosi neki zakljuak koji logiki
slijedi iz sadraja prethodne reenice. I, kao to vidite, od reenice iz ije se
sadrine izvode zakljuci, zakljune se reenice obino odvajaju zarezom.

Dakle:
Zakljune reenice su podvrsta sastavnih reenica. Spadaju u implicitne
(iskazuju naporednost bez veznika) sastavne reenice. Vezane su, dakle,
asindetski (bez veznika). U zakljunim reenicama esto susreemo priloge:
dakle, sigurno, stoga...

Kutak za male jezikoslovce!


Prepoznaj sastavne reenice i sastavne veznike!
Kad sunce umiva oi, Vesna Parun
Bez tebe toak spava i vrpca miruje,
Niti hui rvanj, niti hljeb mirie,
Ni oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje,
Nit zemlja u krilu blago etve njie...
(...)
Kutak za radoznale!
O ivotu i djelu Branka opia moe vie saznati na internet adresi:
http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0807/pravo.htm ili
http://poezija.6forum.info/t1370-branko-copic-basta-sljezove-boje.

247

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Suprotne/adverzativne reenice

Enver olakovi, Legenda o Ali-pai


I Alija se sagnu. Uze u ruke pregrt krpa ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato!
Krasno uto zlato! Zauen Alija gleda, a stari Arap blago se smije. Htio bi Alija
upitati: ta je to?, ali mu rijei zapinju u grlu. Arap opet progovori:
Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci dareljiva dobriine
zlato. Eto, to je sad tvoje. Uzmi!
Razmotrimo reenice:
Uze u ruke pregrt krpa ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato!
Zauen Alija gleda, a stari Arap blago se smije.
Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci dareljiva
dobriine zlato.
U kakvom su odnosu rijei:
krpa zlato
gleda smije se
tvrdica dareljiva dobriina
U kakvom odnosu su, dakle, sadraji prve i druge reenice u sloenoj reenici?
Nezavisnosloene reenice u kojima se jednom klauzom izraava
suprotnost ili nepodudarnost, nazivaju se suprotnim (adverzativnim)
reenicama.
Suprotne reenice mogu biti eksplicitne, nastale spajanjem prostih reenica
veznicima, i implicitne, bez veznika. Veznici suprotnih eksplicitnih reenica
su: a, ali, nego, ve i no.
Veznici a i ali imaju najiru upotrebu:
Pa poao, a nigdje vrata!..
Sve izludjee za njim, ali on ostao vjeran svojoj Almasi.
I ona njega voli, ali je stid s paom zboriti.
Veznici nego i ve povezuju klauze samo ukoliko je predikat prve klauze
odrian/nijean:
248

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nee on biti tvrdica, nego dareljivi dobriina.


Suprotne implicitne reenice se odlikuju izrazitom suprotnou ili nepodudarnou
klauza.
Blago je pripadalo tvrdici, sad nek je tvoje!
Pisanje zareza u suprotnim reenicama
S obzirom na iskazanu suprotnost ili nepodudarnost u klauzama, suprotne
reenice se obavezno odvajaju zarezom.
Htio bi Alija upitati: ta je to?, ali mu rijei zapinju u grlu.
Lako je gospodi prigovarati, ali je teko siromahu ovjeku ivjeti.
Iskljune (ekskluzivne) reenice
Pored implicitnih suprotnih reenica susreemo i one meu ijim se klauzama
uspostavlja odnos iskljuivanja.
Sunce ve zalo na zapadu, samo blago rumenilo sutona je osvjetljavalo
Sarajevo.
Svi su otili, samo su pojedini urno obavljali zaostale poslove.
Sve djevojke njega vole, samo ga Almasa nee.
U nezavisnosloenim iskljunim reenicama drugom se klauzom iskljuuje
sve osim sadraja te klauze (osim onoga to je izneseno u toj klauzi).
Iskljuivanje se postie prilozima: samo, jedino, tek...
Iskljuivanje je naroito istaknuto kad se u prvoj reenici nalaze sveobuhvatne
rijei: sav, svi, svako, sve...
Iskljune reenice su asindetski povezane (bez veznika).

Kutak za male jezikoslovce!


1.Prepoznaj suprotne reenice u odlomku iz prie Knjiga Ive Andria!
Zagledan u te slike, sa pomijenim osjeanjima povrijeenog samoljublja,
razoarenja i ljubopitstva, djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu, poveo
se, zateturao i nakraju doekao rukama od zid, ali je pri tom ispustio knjigu koja se
otkotrljala niz stepenite...
2. Prepoznaj suprotne reenice u odlomku iz narodne balade Smrt Omera i
Merime!

249

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Proi me se, moja mila majko!


Nije blago ni srebro ni zlato,
Ve je blago to je srcu drago.
To ne slua Omerova majka,
Ve na silu oenila sina,
I na silu dovela djevojku
Kad je bilo veer po veeri
I mladence u lonicu sveli,
Al besjedi Omer mome mlado:
Aoj, Fato, ala ti si lijepa!
Moja Mejra nije tako lijepa,
Al je Mejra mome srcu draga.

Rastavne /disjunktivne reenice


Ilustracija iz Radne sveske 8: Nasrudinhoda ljutito govori:
Ili mi vratite bisage ili u ja uiniti to sam naumio.

Nasrudinove bisage
Jednoga dana nestale Nasrudin-hodi bisage. Neko ih je posudio ili moda ukrao.
Izae hoda iz kue te e susjedima:
Ili mi vratite bisage ili u ja uiniti to sam naumio.
Nakon nekog vremena susjedi nau bisage te mu ih donesu. Znatieljni, upitaju ga:
ta si bio naumio initi da ti ne naosmo bisaga?
Da mi se bisage nisu nale, ja sam bio naumio staru vreu raskrojiti i od nje napraviti
bisage.
bisage- dvostruka torba
hoda- islamski duhovnik
ta je iskazano ovim reenicama?
Ili mi vratite bisage ili u ja uiniti to sam naumio.
Neko ih je posudio ili moda ukrao.
Veznik ili sadraje reenica rastavlja, ostvariv je samo jedan od dvaju sadraja:
posudio ili ukrao; Ili vratite bisage ili u ja uiniti ...
Nezavisnosloene reenice u kojima klauze stoje u takvom odnosu da je
mogue ostvarenje sadraja samo jedne od njih, ili je samo jedan od sadraja
istinit, zovemo rastavnim reenicama.
Rastavne reenice, kao i sastavne, mogu nastati nezavisnim slaganjem prostih
reenica spajanjem i tada nastaju eksplicitne rastavne reenice. Klauze u ovim

250

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

reenicama povezuju se veznikom ili koji oznaava da sadraji klauza ne idu


zajedno, da se rastavljaju.
Naprimjer:
Bukovica Vilenicu pita: zato mi se Travnik zamaglio? Ili gori, il ga kuga
mori?
(amil Sijari, Zapisi o gradovima)
Rastavne reenice mogu biti i implicitne, ali rijetko jer se rastavnost
obiljeava eksplicitno, veznikom ili.
Naprimjer:
Ja dolazim sutra, bila kia, ne bila.
Igra se s knjigom, ui ne ui.

Pisanje zareza u rastavnim reenicama


Pie li se zarez u rastavnim reenicama?
Babo, pita mati ili e se kahva piti ili ete ruati pa onda kahvu piti. (A.
Nametak:
Tuturuza i eh Meco)
Mislim se da li da ruam jegulje na Karaotoku, ili da produim na Metkovi na
ablje batake? (Zuko Dumhur: Nekrolog jednoj ariji)
U rastavnim reenicama zarez se ne pie, osim ako se klauzama neto
naroito istie.
Ako se veznik ili nalazi ispred svake klauze, tada se naroito istie rastavni
odnos.

Prepoznaj nezavisnosloene reenice!


pijun, Svetozar orovi
(...)
- Ama to se u nas ne naziva ojek nego pijun, gospodine procijedi kroz zube.
Prestojnik se podrugljivo osmjehnu.
-Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao ovjek, ili kao riba.
(...)
- Pitam te ja, gospodine, ko je od nas dvojice vii budala: ili ja koji sam postao tamo
tvoj ovjek ili ti koji si me odabrao?...

251

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza:
Nezavisnosloene reenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih
reenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju
implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosloene reenice.
Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane znaenjem u
sloenoj reenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloenih reenica:
sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne),
iskljune (ekskluzivne) i zakljune (konkluzivne) reenice.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 33, 34, 35, 36, 37, 38,
39, 40, 41.
Na internet adresi: file:///C:/DOCUME~1/Azra/LOCALS~1/Temp/Nezavisno-slozenerecenice-2.htm se nalaze testovi za provjeru znanja o nezavisnosloenim
reenicama. Otvori ovu stranicu i provjeri svoje znanje.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

252

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

60

A. Verlaevi & V. Ali

61
Uzorak obrade nastavne jedinice:

Zavisnosloene reenice:
uvrtavanje
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Zavisnosloene reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uvrtavanje, osnovna i glavna klauza,
zavisna klauza, slijed klauza u zavisnosloenoj reenici
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura

Tok izvoenja nastavnog sata

253

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


1. Prepoznaj u odlomku nezavisne sloene reenice:
Ilustracija: detalj (moe i s ilustracije iz itanke 8): djeak s knjigom

Knjiga, Ivo Andri


Djeaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred oima, on strpa
izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i poe brzim koracima kui.
Idui ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad
i nije bio u njoj. Sad je mogao jo da misli na tetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom
i koju treba da razgleda kod kue. Pod mikom ga je pekla oteena knjiga.
Kad je doao kui ostavio je odmah zlosrenu knjigu kao neprijatan teret na dno svog
akog kovega, pod zimsko rublje. Uinao je i izaao da se igra sa vrnjacima iz
komiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je poeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali
da se razilaze kuama, njega zaboli pomisao da ga kod kue eka neto runo i
neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Zavisnosloene reenice
Uvrtavanje
Kako nastaje zavisna klauza/sureenica?
Obrati panju na objekte, priloke/adverbijalne odredbe, atribute u
prostim/jednostavnim reenicama i novonastale klauze. Kako nastaju nove klauze?
Sluao sam interesantne prie. (objekat)
Preoblikujmo objek(a)t u klauzu tako to emo uvrstiti, uvesti predikat.
Sluao sam

ta?

da su to interesantne prie. (nova klauza)

Preoblikujmo jo neke reenine lanove!


Pred bibliotekom sam bio prvi radi eljene knjige. (priloka odredba
namjere)
Pred bibliotekom sam bio prvi da bih podigao eljenu knjigu. (nova klauza)
U zoru sam stajao pred zakljuanim vratima biblioteke. (PO V)
Kada je svanula zora, stajao sam pred zakljuanim vratima biblioteke. (nova
klauza)

254

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

elio bih uzeti na itanje ilustrirano djelo. (atribut)


elio bih uzeti na itanje djelo koje je ilustrirano. (nova klauza)
Iz datih primjera si mogao/la uoiti da je od prostih reenica, preoblikom pojedinih
reeninih lanova, nastala sloena reenica.
Objekat, priloke odredbe i atribut (nepredikativni reenini lanovi) su
preoblikovani u klauze uvoenjem predikativnih jedinica. Takav nain
zavisnog slaganja prostih reenica u sloenu reenicu zovemo uvrtavanje.
Zavisna klauza/sureenica nastala uvrtavanjem dopunjava glavnu/osnovnu
klauzu i odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili priloka odredba.
Zavisna klauza nikada ne moe stajati kao zasebna reenica.
Reenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna reenica.

Razmotrimo gramatiko ustrojstvo ove zavisnosloene reenice:


U itaonici sam vidjela ovjeka koji svaki dan proita sve dnevne
novine.

K1- osnovna klauza

K2- zavisna klauza

U zavisnosloenoj reenici jedna klauza postaje dijelom gramatikog


ustrojstva druge, udruujui se tako s njom u jednu strukturnu, znaenjsku i
intonacijsku cjelinu. Dakle, svaka klauza koja je dio gramatikog
ustrojstva druge klauze je zavisna klauza. Obje klauze ine strukturnu,
znaenjsku i intonacijsku cjelinu.

Osnovna i glavna klauza

1. Osnovna klauza
Prepoznaj predikate i odredi vrstu reenice!
Umjesto istaknutog atributa staru uvrsti predikativnu jedinicu (klauzu).
K1
K2
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu i ispustio staru knjigu.
K1
K2
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu i ispustio knjigu
K3
koja je bila stara.

255

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Uvrtavanjem predikativne jedinice umjesto atributa dobili smo treu klauzu.


Ta nova uvrtena klauza (K3), koja je bila stara, je zavisna klauza kojoj je mjesto
otvorila druga klauza (K2), ispustio je knjigu.
K2 - osnovna

... ispustio knjigu

K3 - zavisna

koja je bila stara.

Klauza koja otvara mjesto zavisnoj klauzi naziva se osnovna klauza.


Osnovnu klauzu dopunjuje zavisna klauza.
Osnovna klauza moe biti i nezavisna i zavisna.
K1
K2
K3
Djeak podie knjigu ije su korice bile izlomljene kao da je neko gazio po
njima.
Prva klauza otvara mjesto drugoj pa je ona za nju osnovna.
K1 - osnovna
K2 - zavisna
Djeak podie knjigu ije su korice bile izlomljene...
Ta druga klauza je, dakle, zavisna. Ona otvara mjesto treoj, pa je ona za nju
osnovna.
K2 - osnovna (zavisna)
K3 - zavisna
... ije su korice bile izlomljene kao da je neko gazio po njima.
Trea klauza je uvrtena u drugu klauzu, ona je njena dopuna pa je i ona zavisna.

2. Glavna klauza
Vratimo se na reenicu:
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu i ispustio je knjigu
koja je bila stara.
Razmotrimo prvu klauzu:
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu...
Da li ova klauza otvara mjesto novoj klauzi?
Da li je u bilo kom smislu K2 ili K3 zavisna o njoj?
Prva klauza nije otvorila mjesto novoj zavisnoj klauzi. Ona je potpuno nezavisna od
bilo koje druge klauze.
Takva klauza se naziva glavna klauza.

256

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Glavna klauza moe istovremeno biti i osnovna (kada otvara mjesto zavisnoj
klauzi), ali nikada ne moe biti zavisna.
K1
K2
K3
Djeak je vidio knjigu koja se potpuno iskoriila jer je pala sa stepenita.
1. Djeak je vidio knjigu
klauze

glavna klauza jer ne zavisi od bilo koje druge

osnovna klauza jer je otvorila mjesto drugoj,


zavisnoj
klauzi (koja se potpuno iskoriila)
2. koja se potpuno iskoriila

zavisna klauza jer zavisi od prve klauze


(Djeak je vidio knjigu)
osnovna klauza jer je otvorila mjesto novoj
zavisnoj klauzi (jer je pala sa stepenita)

3. jer je pala sa stepenita


joj je

zavisna klauza jer zavisi od druge klauze koja


otvorila mjesto (koja se potpuno iskoriila)

U zavisnosloenim reenicama razlikujemo dvije klauze/sureenice:


o glavnu koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/sureenica moe
biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.
o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.

Dakle:
Glavna klauza je potpuno nezavisna od bilo koje klauze. Moe biti i
osnovna, ali nikada ne moe biti zavisna.

Kutak za male jezikoslovce!


2. Postupkom uvrtavanja napravi zavisnosloene reenice.
Djeak je zavidio starijim drugovima na itanju interesantnih knjiga.
Drugovi su esto priali o proitanim knjigama.
Zidovi biblioteke su bili puni ormara s knjigama.
Kako odabrati najljepu knjigu?
3. Prepoznaj u odlomku nezavisne i zavisne sloene reenice. Prepii u
biljenicu zavisnosloene reenice, prepoznaj glavnu, osnovnu i zavisnu
klauzu.
Knjiga, Ivo Andri

257

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Djeaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred oima, on strpa
izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i poe brzim koracima kui.
Idui ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad
i nije bio u njoj. Sad je mogao jo da misli na tetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom
i koju treba da razgleda kod kue. Pod mikom ga je pekla oteena knjiga.
Kad je doao kui ostavio je odmah zlosrenu knjigu kao neprijatan teret na dno svog
akog kovega, pod zimsko rublje. Uinao je i izaao da se igra sa vrnjacima iz
komiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je poeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali
da se razilaze kuama, njega zaboli pomisao da ga kod kue eka neto runo i
neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.

Slijed klauza/sureenica u zavisnosloenoj reenici


Razmotrimo kakav moe biti slijed klauza/sureenica u zavisnosloenoj
reenici!
a) Djevojke se esto udaju kad doe jesen.

K1 - glavna/osnovna klauza

K2 - zavisna klauza

Djevojke se esto udaju

kad doe jesen.

Glavna/osnovna klauza je obino prva u zavisnosloenoj reenici, a iza nje je


zavisna klauza. To je njihov uobiajeni / normalan slijed.
Zavisna klauza/sureenica se u odnosu na glavnu/osnovnu klauzu nalazi u
postpoziciji.
b) Kad doe jesen, djevojke se esto udaju.

K1- zavisna klauza


Kad doe jesen,

K2- glavna/osnovna klauza


djevojke se esto udaju.

Poredak klauza u zavisnosloenoj reenici esto je uslovljen psiholokim razlozima


govornika. Uobiajen slijed klauza mijenjamo kada elimo naglasiti okolnosti radnje
(vrijeme, uzrok, mjesto, namjeru...)
Kada je zavisna klauza prva u zavisnosloenoj reenici, a iza nje
glavna/osnovna klauza, takav poloaj klauza/sureenica se zove obrnut
slijed ili inverzija.
Zavisna reenica se tada nalazi u prepoziciji i obavezno se odvaja zarezom.
c) Djevojke se, kad doe jesen, esto udaju.

258

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ponekad se zavisna klauza umee meu dijelove glavne/osnovne klauze.


K1 prvi dio glavne/osnovne

Djevojke se,

K2 - zavisna klauza
kad doe jesen,

K1 - drugi dio
glavne/osnovne klauze
esto udaju.

Ako se u zavisnosloenoj reenici zavisna klauza umee meu dijelove


glavne/osnovne klauze, onda se takva zavisna klauza zove umetnuta
reenica/klauza.
Ona se nalazi u interpoziciji i odvaja se zarezima s obje strane.
Izbjegni pogreke!
Umetnute zavisne klauze/sureenice koje dolaze iza neline zamjenice ili
zamjenikog priloga, ne odvajaju se zarezom.
Svega to zlo donosi treba se uvati.
Sinteza:
Objekat, priloke odredbe i atribut (nepredikativni reenini lanovi) su
preoblikovani u klauze uvoenjem predikativnih jedinica. Takav nain
zavisnog slaganja prostih reenica u sloenu reenicu zovemo uvrtavanje.
Zavisna klauza/sureenica nastala uvrtavanjem dopunjava glavnu/osnovnu
klauzu i odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili priloka odredba.
Zavisna klauza nikada ne moe stajati kao zasebna reenica.
Reenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna reenica.
U zavisnosloenim reenicama razlikujemo dvije klauze/sureenice:
o glavnu koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/sureenica moe
biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.
o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.
Glavna/osnovna klauza je obino prva u zavisnosloenoj reenici, a iza nje je
zavisna klauza. To je njihov uobiajeni / normalan slijed.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 42, 43, 44, 45.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

259

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

62

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Izricanje predikata (predikatske reenice),
izricanje subjekta (subjekatske reenice)

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Izricanje predikata (predikatske reenice), izricanje subjekta
(subjekatske reenice)
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izricanje subjekta i predikata
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda,
biljenica, olovke, grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Nauili smo o glagolskom i imenskom predikatu:

260

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Predikat ini gramatiku jezgru reenice. Predikat otvara mjesto objektu i


prilokim odredbama te s njima ini predikatski skup rijei.
Predikat je glavni reenini lan kojim se subjektu pripisuje neka osobina koju
ima, stanje ili raspoloenje u kome se nalazi, ili radnja koju vri. Funkciju
predikata mogu obavljati razliite vrste rijei, bilo da je to samo jedna rije ili
vie njih u skupu, ali je za slubu predikata najpodesniji glagol jer ima svojstvo
predikativnosti (jedino glagol u svojim oblicima moe oznaiti vrijeme vrenja
radnje, glagolsko lice i nain).
Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom rijeju ( imenicom,
pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat.
Predikat koji je iskazan samo glagolom /linim glagolskim oblikom, zove se
glagolski predikat (je priala, ivi...).Glagolski predikat moe biti prost i
sloen.
Predikat koji se izrie oblikom pomonog glagola biti i nekom imenskom rijeju
(imenicom, pridjevom, zamjenicom, brojem ili prilogom) zovemo imenskim
predikatom (je ut, nije istina...).
Pomoni glagol biti u bilo kojem vremenu ili nainu slui kao spona sa
imenskom rijeju u sklopu predikata (Djed je komian.)

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Izricanje predikata (predikatske reenice), izricanje subjekta


(subjekatske reenice)

Izricanje predikata
Grafofolija (strip iz Radne sveske 8)
Prepoznaj glagolske i imenske predikate u stripu.
I slika: uiteljica pita uenike: Djeco, ko zna kakve je boje vuk?
Djeak Branko die ruku i kae: Vuk je zelen!
II slika: uiteljica govori: Bog s tobom, dijete, gdje si to uo?
Djeak: Kae moj djed!
III slika: Uiteljica: Nije tano, vuk nije zelen.
Djeak: Jeste, zelen je!

Predikatni glagol moe biti u bilo kojem licu bilo kojeg vremena:
je priala prolost/perfek(a)t, 3.l.
hranim se - sadanjost/ prezent 1.l.
e zapamtiti budunost/futur I, 2.l.

261

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ponovimo!
Predikat se izrie:
glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);
oblicima pomonog glagola biti i neke imenske rijei (imenski predikat).
Predikatske reenice
Nauili smo da jedino glagol u svojim oblicima moe oznaiti vrijeme vrenja
radnje, glagolsko lice i nain, dakle, samo lini glagolski oblik ima svojstvo
predikativnosti.
Meutim, neki gramatiari izdvajaju kao posebne predikatske zavisne klauze
koje su nastale samo od dijela imenskog predikata i nose samo njegovo
leksiko znaanje.
Naprimjer:

Vuk je siv.
Vuk je kakav je oduvijek bio.

...kakav je oduvijek bio je leksiko jezgro imenskog predikata.


Preoblikuj dio imenskog predikata u klauzu!
On je uvijek isti.

Izricanje subjekta

O subjektu mnogo znamo. Pronalazimo ga na pitanja za nominativ (ko?


ta?/to?). Prepoznaj u odlomku subjekte.
Odiseja u svemiru, Arthur C. Clarke
(...)
Pola sata kasnije pilot objavi : "Kontakt za deset minuta. Molim vas da provjerite
sigurnosni pojas. Floyd poslua i odloi papire. Pokuavati itati za vrijeme toke
nebeskog ongliranja, koja je trajala posljednjih tri stotine milja, znailo je samo izazivati
vraga; najbolje je bilo zaklopiti oi i opustiti se dok se svemirska letjelica trzala naprijednatrag uz kratka ukljuenja raketa.
Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu jedan, udaljenu svega
nekoliko milja. Suneva svjetlost bljetala je i iskrila na uglaanoj metalnoj povrini diska
promjera tri stotine metara koji se sporo okretao. Nedaleko odavde, kreui se istom
stazom, nalazio se svemiroplov Titov V, zabaenih krila, a odmah uz njega jedan gotovo
loptasti Aries-1B, teglei konj svemira, s etiri zdepaste noge koje su mu strile s jedne
strane - amortizeri za sputanje na Mjesec. Svemirska letjelica Orion III sputala se s
vie staze. To je bio spektakularan prizor.
Ponovimo ta smo nauili o subjektu!

262

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Subjek(a)t je rije ili grupa rijei kojom se oznaava pojam u reenici, o


kome ili
o emu se neto kazuje, kome ili emu se neto pripisuje (to je vrilac
radnje,
nosilac stanja ili osobine ).

Subjek(a)t je obino imenica u nezavisnom padeu-nominativu.

Kojim vrstama rijei su izreeni subjekti u reenicama?


Pola sata kasnije pilot objavi...
Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu.
To je bio spektakularan prizor...
Hrabri su letjeli svemirskom letjelicom Orion III.
Deset ih je poletjelo.
Malo je tako hrabrih.
Pokuavati itati za vrijeme toke nebeskog ongliranja znailo je samo izazivati vraga.
Slubu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i
nepromjenljive rijei.

Ponovimo!
Subjek(a)t se izrie:
jednom rijeju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti leti.);
sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).
Subjekatske reenice
U nekim gramatikama se susreemo i s pojmom subjekatska/subjektna
klauza ili reenica. Meutim, ni ta klauza, kao ni predikatska, nije opravdana.

Ovakve se zavisnosloene reenice uobliuju naknadnim brisanjem


subjekta a ne njegovom zamjenom zavisnom klauzom. Klauza je ustvari
odredba subjekta (atribut).

Naprimjer:
S

ATRIBUT

Onaj ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.


Ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.
Prepoznaj ovakvu klauzu u poslovici:
Ko se s vatrom igra, opee se.
Kako je nastala ovakva klauza?
Sinteza:

263

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Predikat se izrie:
glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);
oblicima pomonog glagola biti i neke imenske rijei (imenski predikat).
Subjek(a)t se izrie:
jednom rijeju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti leti.);
sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 46, 47.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

264

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

63
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izricanje objekta, objekatske reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Izricanje objekta, objekatske reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje objekta, objekatske reenice,
zarez u objekatskim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: informatika

265

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Prepoznaj u reenicama blie i dalje objekte.
pijun, Svetozar orovi
im prestojnik uljeze, Kosta bre-bolje pritra, prihvati mu tap i eir i, tokorse, poe
istiti kaput kao da stresa prainu, makar to je kaput bio ist i nikakve praine na
njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvi se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke, popravi
cviker, zavue ruke u depove i zviduui poe etati po sobi.
Uz glagole esto stoje rijei ili grupe rijei koje imaju funkciju dopune glagola.
To su reenini objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vri glagolska
radnja.
ko radi: subjek(a)t
Kosta

ta radi: predikat
prihvati

koga ili to: objekat


tap, eir...

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Izricanje objekta, objekatske reenice

Izricanje objekta
Dio reenice koji ini dopunu glagolu a kazuje na kome ili emu se vri radnja
ili ta je predmet glagolske radnje, zove se objekat.
1. Blii objek(a)t
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo praine), zove se blii objekat.
Blii objek(a)t moe biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u nijenoj reenici
(Praine nije bilo.)
Bliem objektu mjesto u reenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
Prisjeti se: genitiv oznaava i dio neega, odijeljenu koliinu, djeliminost.
Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je
besprijedloni genitiv koji moe biti upotrijebljen samo u nijenoj reenici.
2. Dalji objek(a)t

266

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kosta bre-bolje pritra, prihvati mu tap...


Zavue ruke u depove...
Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u
reenici otvaraju najee neprijelazni glagoli.
Prisjetite se:
Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na razliita pitanja: s kim(e), im(e), kome,
emu, o kome...
Ponovimo:
Objek(a)t se izrie:
jednom rijeju (Obrisao je prainu s kaputa.)
sintagmatskim skupom (Obukao je zimski kaput.)
objekatskom klauzom (Znam da je to tvoj najdrai kaput.)

Objekatske reenice
Osim objekta, glagolu se moe dodati i skup rijei u slubi blieg ili daljeg
objekta.
Preoblikujmo objekat postupkom uvrtavanja u zavisnu klauzu.

Ti zna
Mi vidimo

objek(a)t

za to/ta?
to/ta?

osnovna klauza
Ti zna
Mi vidimo

za moju ljubav.
tvoju sreu.

zavisna objekatska klauza


ta?
ta?

da te ja volim.
da si ti sretna.

Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje ta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrtavanja.
Sloena reenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosloena
objekatska reenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze veu za
osnovnu kluzu razlikujemo izrine i zavisnoupitne objekatske klauze.
1. Izrine objekatske klauze
Pogledajmo reenice:
Ja vjerujem da su ljudi dobri.
Znamo kako je lijepo ivjeti u miru.
Osjeam da nas eka srea.

267

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izrine objekatske klauze su izjavni, obavijesni iskazi govorenja, miljenja i


osjeanja osnovne reenice.
Izrine objekatske klauze se u sloenu reenicu uvode veznicima da i kako.
Ponekad se izrine objekatske klauze u sloenu reenicu uvode i prilogom gdje:
Uvuem se u podrum i ujem gdje neto uka.

2. Zavisnoupitne objekatske klauze


Reci mi kuda si krenuo.
Znamo ko nam dolazi u posjetu.
Nije znao koga da zove.
Zavisnoupitne objekatske klauze su samo zavisni oblici upitnih reenica
(zavisna klauza ima samo formu, oblik upitne reenice).
Sadrajem osnovne klauze sagovornik se podstie na odgovor (Reci mi
kuda si krenuo.) ili se potvruje (Znamo ko nam dolazi u posjetu.) ili odrie
sadraj zavisne klauze (Nije znao koga da zove.).
Ulogu veznih rijei u zavisnoupitnim reenicama imaju upitne zamjenice: ko,
to..., upitni prilozi: gdje, kad(a), kamo..., upitne rijece: da li, jesi li...
Pisanje zareza u objekatskim reenicama
Objekatske zavisne reenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u reeninom
nizu (ako se nabraja vie objekatskih reenica).
Pitao ga kuda je krenuo sam.
Kuda je krenuo sam, pitao ga.
Pitao ga kuda je krenuo sam, kako e sam kroz umu, ko e ga tamo ekati.
Prepoznaj objekatske reenice u odlomku (Arthur C. Clarke: Odiseja u svemiru).

MOLIMO VAS, PRIPREMITE :


Putovnicu
Lijeniku potvrdu
Dozvolu za prijevoz
Deklaraciju o teini
"Volio bih da mogu dobiti alicu crne kafe... dvije kocke eera... a i da pozovem
Zemlju."

Po knjizi Arthur C. Clarke: Odiseja u svemiru je snimljen istoimeni film. Vie podataka o
filmu potraite na internet adresi:

268

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

http://hr.wikipedia.org/wiki/2001:_Odiseja_u_svemiru_%281968%29
Sinteza:
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo praine), zove se blii objekat.
Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga,
osim besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu
mjesto u reenici otvaraju najee neprijelazni glagoli.
Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje ta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrtavanja.
Sloena reenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosloena
objekatska reenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze veu za
osnovnu kluzu razlikujemo izrine i zavisnoupitne objekatske klauze.
Objekatske zavisne reenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u
reeninom nizu (ako se nabraja vie objekatskih reenica).

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 48, 49.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

269

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

64
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izricanje atributa, atributske reenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Izricanje atributa, atributske reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje atributa, atributske reenice,
zarez u atributskim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda, oluja mozga
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

270

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Prenijeti dio ilustracije iz itanke 8: sirota djevojica

Prisjetimo se imenskog dodatka, atributa:


Suze kojih se stidim, Zlata Kolari-Kiur
Bilo je to jedne blistave nedjelje. U gradu se slavila neka sveanost. Uz zvukove glazbe
nailazila je povorka sveano odjevene djece. Pogled mi zape na djevojici koja je
stupala u povorci okruena napirlitanim ,,lutkicama,,. Sama, bez svoga para. Poalih je!
Sirotica, mora da joj je teko to nema svoje,druice,! Te male umiljene paunice
vjerojatno joj nisu htjele pruiti ruke to nije bila tako lijepo odjevena kao one. Ali kad joj
pozorno pogledah u lice, iznenadih se: na njenom licu nije se odraavala ni tuga ni
razoaranje zbog stare haljinice.
.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Izricanje atributa, atributske reenice

Izricanje atributa
Atribut je rije koja blie odreuje imenicu uz koju stoji, kazujui neku njezinu
osobinu, pripadnost i koliinu.
U slubi atributa su najee pridjevi (blistave, umiljene, napirlitane...), ali to
mogu biti i brojevi (jedne...), imenice (zvukovi glazbe..), zamjenice (neka,
svoga...) ili ak itave skupine rijei (povorka sveano odjevene djece).
Atribut se s imenicom slae u rodu i broju.
Vinjeta: djeak

Atributske reenice
Postupkom uvrtavanja od atributa napravimo zavisnu klauzu.
Bilo je to jedne blistave nedjelje.
Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava.
Pogled mi zape na djevojici koja je stupala u povorci okruena napirlitanim
lutkicama.
Pogled mi zape na djevojici koja je stupala u povorci okruena lutkicama koje
su bile napirlitane..

271

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ostale reenice pokuajte preoblikovati sami.


Na njenom licu nije se odraavala ni tuga ni razoaranje zbog stare haljinice.
Uz zvukove glazbe nailazila je povorka sveano odjevene djece.
U kakvoj vezi je uvrtena zavisna klauza sa osnovnom?
Pogledajmo to na primjerima:
Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava. ( ili koja se blistala)
Bilo je to jedne nedjelje (koje?kakve?)
blistave.
koja je bila blistava.
Odredi osnovnu i zavisnu klauzu i odredi vrstu zavisne klauze.
U svim primjerima dobili smo dvije klauze od kojih je druga u slubi atributa.
Zavisna klauza kojom se poblie odreuje imenica ili neka imenska rije, u
atributskoj je slubi pa se i zove atributska klauza/sureenica. Njena uloga u
zavisnosloenoj reenici
jednaka je ulozi atributa ili apozicije u
prostoj/jednostavnoj reenici.
Zavisnosloena reenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se
zavisnosloena atributska reenica.
Ulogu veznih rijei u atributskim reenicama najee imaju odnosne
zamjenice: koje, iji, kakav, koliki, ko, ta/to, ali ponekad to mogu biti i prilozi
(gdje, kamo, kuda, odakle).
Naprimjer:

Navukla sam prvi put cipele koje su bile nove i ute.


Obukla sam plavi kaput i plavu mornarsku kapicu kakvu niko nije imao.
Gledala sam za djevojicom ija je haljina bila stara.
Razmiljala sam koliko mi je jada zadao moj novi kaput.
Sjetila sam se tada one djevojice koja je prije mnogo godina plakala zbog kaputa.
Pogledala sam mjesto u bari gdje sam isprljala novi kaput.

Vinjeta: djeak
Pisanje zareza u atributskim reenicama
Atributske klauze nikad ne mogu biti u prepoziciji. Bez obzira da li bile u postpoziciji ili
interpoziciji ne odvajaju se zarezom jer su u tijesnoj vezi s glavnom reenicom.
( Voljela sam ba takav kaput kakav mi je majka kupila.)
Zarez se u atributskim zavisnim reenicama pie:
kada se nabraja vie atributnih reenica uz istu imenicu
(Djevojica je voljela kaput koji je uvala, koji je obukla na sveanost, koji je
nehotice isprljala.)

272

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

kada se atributna klauza istie ili je naknadno dodana


(Ima li ita ljepe od umice, gdje s grana pada tiina.)
kad je atributna klauza umetnuta, ali samo onda kada nije u izravnoj
znaenjskoj vezi sa osnovnom klauzom
(Gledajuu s tog brda, koje je vrlo interesantno, vidjeli smo obasjano selo.)

Ponovimo!
Atribut se izrie:
jednom rijeju (Prljava djevojica.je plakala.)
skupom rijei (Bila je to djevojica prljavog kaputa.)
zavisnom atributskom klauzom (Bila je to djevojica koja ima prljavi kaput.)
1. Prepoznaj vrste zavisnosloenih reenica u odlomku (Mea Selimovi, Zlatna
ptica):
Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno. Sliilo je na pjesmicu:
Na tavanu
Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan mi koji viri iz kuta.
2. Od atributa postupkom uvrtavanja napravi atributske reenice. U kakvoj poziciji
se nalaze atributske klauze u odnosu na osnovnu? Provjeri pisanje zareza u
zavisnim atributskim reenicama.
Tuturuza i eh Meco, Alija Nametak
Sjelo se po podu za nisku siniju. Pogaa zamijeana kiseljakom mirisala je i
puila se od vreline.orba je takoer bila vrela i svi su kusali iz jedne zdjele, ali
drvene kaike su imale prednost da se njima moglo vie zahvatiti i da se ovjek ne
opri. utke se jelo da se ne dangubi besposlenim govorom. ak i Mahmutaga koji je
bio bezub mogao je vakati mekan burek s isjecanim mesom, a i razvarua se tako
rei sama sklizala niz jednjak. Na kraju je bio pirin-pilav i kiselo mlijeko, pa je eh
Meco podigao ruke da blagoslovi jelo i domaina koji ih je ugostio.

Sinteza:
Atribut je rije koja blie odreuje imenicu uz koju stoji, kazujui neku njezinu
osobinu, pripadnost i koliinu.
Zavisna klauza kojom se poblie odreuje imenica ili neka imenska rije, u
atributskoj je slubi pa se i zove atributska klauza/sureenica. Njena uloga u
zavisnosloenoj reenici
jednaka je ulozi atributa ili apozicije u
prostoj/jednostavnoj reenici.

273

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavisnosloena reenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se


zavisnosloena atributska reenica.
Ulogu veznih rijei u atributskim reenicama najee imaju odnosne
zamjenice: koje, iji, kakav, koliki, ko, ta/to, ali ponekad to mogu biti i prilozi
(gdje, kamo, kuda, odakle).

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 50, 51.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

274

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

65
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mjesne/lokalne reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Mjesne/lokalne reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: mjesne/lokalne reenice, zarez u
mjesnim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

275

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ilustracija: detalj (moe i s ilustracije iz itanke 8): Una

Una a to znai jedna, amil Sijari


(...)
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras kao
nijedna druga rijeka, kao jedina kao Una!
Oni koji ne umiju da vole neka na Unu dou i zavoljee; oni koji ne umiju da pjevaju,
neka na Unu dou i propjevae; oni koji ne zbore prozborie kraj Une, oni koji ne uju
proue kraj Une, oni koji ne vide progledae kraj Une!
Moe oko ove vode da bude sve runo, ona e Una, jedina i jedinstvena, biti i tada
lijepa; moe oko ove vode da bude sve tuno, ona e Una, jedina i jedinstvena, biti i
tada vesela; moe oko ove vode da bude tmurno, mrano i plano, ona e Una, biti i
tada puna plavih boja, prelazie hitro preko kamena, gradie virove i slapove, ulaziti u
nov kraj da ga orosi, a kraj je krajiki, ona ljuta Krajina o kojoj se pjevalo: Oj, Krajino,
krvava haljino, s krvlju rua, a s krvlju veera i prolazie dalje svojim pravcem i
svojim koritom ne marei za ljudske nevolje, jer ta je sve bilo i prolo otkad ona tee i
ta jo nee biti, a ona e jednako tei i biti uvijek samo jedna i jedina, samo Una, puna
pjene i klobuka, puna uma i ubora, i oku nikad nagledana, niti uhu nasluana, niti u
pjesmi opjevana, jer je jedinstvena, a to znai drukija od drugih voda.
Stara je i mlada podjednako onako kao to je podjednako staro i mlado vrijeme, ili
kao to je podjednako star i mlad Grme nad njom, i Biha na njoj, i Krupa, i Otroac, i
Novi, i Dvor, i drugi gradovi i gradii, i silne ume, i mladi borii, jer ona je voda jedina,
to joj i ime njeno kazuje Una!
ta je to to Unu ini jednom, i jedinom, i jedinstvenom?
Kojem skupu rijei pripadaju priloke odredbe/oznake?
Na koja pitanja ih dobijamo?
Kojim vrstama rijei mogu biti iskazane?
Nauili smo:
Priloke oznake/odredbe su rijei ili grupe rijei kojima oznaavamo
okolnosti u kojima se vri radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje).
Prilokim oznakama/odredbama u reenici mjesto otvara predikat.
Prilokim oznakama/odredbama se najee obiljeava mjesto, vrijeme,
nain, uzrok, namjera, drutvo, dopust, posljedica...

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Mjesne/lokalne reenice

276

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izricanje mjesta
Prepoznaj u tekstu priloke odredbe/oznake mjesta.
slila se voda
prozborit e
moe da bude tuno, runo
prolazit e
Grme je
Biha je

(odakle?)
(gdje?)
(gdje?)
(kuda?)
(gdje?)
(gdje?)

s gorja
kraj Une
oko ove vode
dalje
nad njom
na njoj

Priloka oznaka/odredba mjesta oznaava mjesto vrenja radnje predikata.


Moe biti izreena jednom rijeju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom
rijei (imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu,
instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)
POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle...

Mjesne/lokalne reenice
Preoblikujmo priloke odredbe mjesta u klauze tako da ne promijenimo sadraj iskaza:
I
Oni koji ne umiju da vole neka na Unu dou i zavoljee;
oni koji ne umiju da pjevaju, neka na Unu dou i propjevae;
oni koji ne zbore prozborie kraj Une,
oni koji ne uju proue kraj Une,
oni koji ne vide progledae kraj Une!
II

Oni koji ne umiju da vole neka dou tamo gdje je Una i zavoljee;
oni koji ne umiju da pjevaju, neka dou gdje ubori Una i propjevae;
oni koji ne zbore prozborie tamo gdje je Una,
oni koji ne uju proue gdje tee Una,
oni koji ne vide progledae tamo gdje tee Una!

Postupkom uvrtavanja predikativne jedinice u priloku odredbu/oznaku mjesta, dobili


smo zavisnu mjesnu klauzu.
Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u sloenoj reenici koja se
prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloka odredba/oznaka mjesta, tj.
oznaava mjesto vrenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza
prostorno odreuje glagolsku radnju osnovne reenice.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se
zavisnosloena mjesna/lokalna reenica.

277

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

U ulozi veznih rijei u zavisnosloenim mjesnim reenicama nalaze se mjesni


prilozi: gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...
Pisanje zareza u zavisnosloenim mjesnim reenicama
U uobiajenom, normalnom slijedu reenica, mjesne/lokalne klauze se ne
odvajaju zarezom.
Zarez se pie obavezno ako je mjesna/lokalna klauza u inverziji, ako je
umetnuta, naknadno dodata ili je u reeninom nizu.

Nekad je bila granica izmeu istoka i zapada tamo gdje je Una.


Gdje je Una, tamo je nekad bila granica istoka i zapada.
Tamo je nekad, gdje je Una, bila granica istoka i zapada.
Sjedjeli smo na obali Une, odakle polaze kajak - utrke.
Nekad je bila granica izmeu istoka i zapada tamo gdje je Una, gdje su Unini
brzaci, gdje se bljeska biserna voda.

Mjesto u reenicama izriemo:


prilokom odredbom/oznakom mjesta (Odmaram se na osunanoj obali Une.)
zavisnom mjesnom klauzom (Odmaram se tamo gdje je osunana obala Une.
Sinteza:
Prilokim oznakama/odredbama se najee obiljeava mjesto, vrijeme,
nain, uzrok, namjera, drutvo, dopust, posljedica...
Priloka oznaka/odredba mjesta oznaava mjesto vrenja radnje predikata.
Moe biti izreena jednom rijeju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom
rijei (imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu,
instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)
POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle...
Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u sloenoj reenici koja se
prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloka odredba/oznaka mjesta, tj.
oznaava mjesto vrenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza
prostorno odreuje glagolsku radnju osnovne reenice.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se
zavisnosloena mjesna/lokalna reenica.
U ulozi veznih rijei u zavisnosloenim mjesnim reenicama nalaze se mjesni
prilozi: gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 52, 53.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

278

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

66

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Vremenske (temporalne) reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Vremenske (temporalne) reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: vremenske (temporalne) reenice, zarez
u vremenskim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

279

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Prepoznajmo u reenicama priloke odredbe/oznake vremena.
I nou i u zoru Una jednako hui.
Una, jedina i jedinstvena, oduvijek je bila lijepa.
ta je sve bilo i prolo otkad ona tee i ta jo nee biti, a ona e jednako tei i biti
zauvijek jedna i jedina.
Poslije e Una da poe hitrije i bistrije.
Una tada doe kao kakva nevjesta.
U malim kuicama od brvana stalno bruje kola i vretena.
U davna vremena ova je voda bila granica razdvajala je istok od zapada.
Na njenom srednjem dijelu jedan se jezik nekad turske zemlje uvlaio ak do iza
Kladue i gledao tamo u Petrovu goru to se nekad zvala planina Gvozd.
Una zapljuskuje Biha, razlijeva se u slapove i po svu no umi.
Una jednako hui
kad(a)?
Una, jedina i jedinstvena, je otkad(a)?
Una e biti jedna i jedina
dokad(a)?
Una e da poe hitrije i bistrije
kad(a)?
Una doe kao kakva nevjesta kad(a)?
Voda je bila granica
kad(a)?

i nou i u zoru
oduvijek
zauvijek
poslije
tada
u davna vremena

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Grafofolija 1 (strip iz itanke 8)

Izricanje vremena
Priloka oznaka/odredba vremena oznaava vrijeme vrenja radnje predikata.
Moe biti izreena jednom rijeju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom rijei-padenim i prijedlono-padenim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: nou, u
zoru, u davna vremena, svu no... )

Vremenske (temporalne) reenice

Preoblikujmo priloke odredbe vremena u klauze tako da ne promijenimo sadraj iskaza:


I nou i u zoru Una jednako hui.
280

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kad je no, kad je zora, Una jednako hui.


Una zapljuskuje Biha, razlijeva se u slapove i po svu no umi.
Una zapljuskuje Biha, razlijeva se u slapove i, dok traje no, umi.
Postupkom uvrtavanja predikativne jedinice u priloku odredbu/oznaku vremena, dobili
smo zavisnu vremensku klauzu.
Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u sloenoj reenici
koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloka odredba/oznaka
vremena, tj. oznaava vrijeme vrenja radnje predikata osnovne klauze.
Vremenska klauza vremenski odreuje glagolsku radnju osnovne reenice.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se
zavisnosloena vremenska/temporalna reenica.
U ulozi veznih rijei u zavisnosloenim vremenskim reenicama nalaze se
vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, im... ali i vezniki skupovi:
im prije, prije nego, prije negoli, prije no to...
Pisanje zareza u zavisnosloenim vremenskim reenicama
Klauze u zavisnosloenoj vremenskoj reenici se odvajaju zarezom ako su u
inverziji, ako su naknadno dodate, umetnute ili predstavljaju reenini niz.
Naprimjer:

Una se ponosi svojom ljepotom dok je gledam.


im Unu pogledam, dua mi se opije milinom.
Zavoljet e Unu, im je pogleda.
elio bih, kad budem mogao, ponovo ovdje doi.
Dua je puna miline kad gledam Unu, kad ujem njen ubor, kad vidim njenu
bisernu vodu.

Ponovimo:
Vrijeme glagolske radnje izriemo:
prilokom odredbom/oznakom vremena (Za vrijeme raspusta odmaram se na
osunanoj obali Une.)
zavisnom vremenskom/temporalnom klauzom (im ugledam Unu, srce mi
jae zakuca.)

Sinteza:
Priloka oznaka/odredba vremena oznaava vrijeme vrenja radnje predikata.
Moe biti izreena jednom rijeju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom rijei-padenim i prijedlono-padenim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: nou, u
zoru, u davna vremena, svu no... )

281

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u sloenoj reenici


koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloka odredba/oznaka
vremena, tj. oznaava vrijeme vrenja radnje predikata osnovne klauze.
Vremenska klauza vremenski odreuje glagolsku radnju osnovne reenice.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se
zavisnosloena vremenska/temporalna reenica.
U ulozi veznih rijei u zavisnosloenim vremenskim reenicama nalaze se
vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, im... ali i vezniki skupovi:
im prije, prije nego, prije negoli, prije no to...

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 54.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

282

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

67 68
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nainske (modalne) i poredbene reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Nainske (modalne) i poredbene reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nainske i poredbene reenice, zarez u
nainskim i poredbenim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

283

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ilustracija slapova, brzaka Une

Prepoznaj u opisima ljepotice Une priloke odredbe naina!


(Una, jedna i jedina, amil Sijari)
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras kao
nijedna druga rijeka, kao jedina kao Una!
Moe oko ove vode da bude sve tuno, ona e Una, jedina i jedinstvena, biti i tada
vesela; moe oko ove vode da bude tmurno, mrano i plano, ona e Una, biti i tada
puna plavih boja, prelazie hitro preko kamena, gradie virove i slapove, ulaziti u nov kraj
da ga orosi.(...)
Ona e jednako tei i biti uvijek samo jedna i jedina, samo Una, puna pjene i klobuka,
puna uma i ubora, i oku nikad nagledana... (...) Ne tee mirno, ni tiho, nego nemirno i
buno, prskajui sve oko sebe.(...)
Reklo bi se da nijedna voda nema toliko malih, a tako bunih slapova, kao ova krajika
voda.
Una tada doe kao kakva nevjesta, ogrnuta nevjestakim velom i silno bojama iarana...
Izdvojimo PON!
voda se slila
voda je potekla

kako?
kako?

Oko vode moe da bude


Una e prelaziti
Una e tei
Una ne tee
Una tee
Una je

kako?
kako?
kako?
kako?
kako?
kakva?

kao rosa sa lista


kao njen ukras
kao nijedna druga rijeka,
kao jedina
kao Una!
tuno, tmurno, mrano i plano
hitro
jednako
mirno, tiho
nemirno, buno, prskajui
kao kakva nevjesta

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Nainske (modalne) i poredbene reenice


Izricanje naina

284

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nauili smo:
Priloka oznaka/odredba naina oznaava nain vrenja radnje
predikata.
Moe biti izreena jednom rijeju (nainskim prilozima tuno, tmurno, mrano
i plano, jednako, mirno, tiho, nemirno, buno, glagolskim prilogom sadanjim:
prskajui..., ), skupom rijei (priloko-padenim izrazima: kao rosa sa lista,
kao njen ukras, kao nijedna druga rijeka, kao jedina, kao Una, kao ova krajika
voda, kao kakva nevjesta).

Nainske (modalne) reenice

Postupkom uvrtavanja predikativne jedinice umjesto priloke odredbe naina napravimo


zavisnu klauzu.
Ona e jednako tei i biti uvijek samo jedna i jedina, samo Una, puna pjene i
klobuka, puna uma i ubora, i oku nikad nagledana...
Ona e tei kako je i tekla i biti uvijek samo jedna i jedina, samo Una, puna
pjene i klobuka, puna uma i ubora, i oku nikad nagledana...
Za koju rije u osnovnoj reenici je vezana zavisna klauza?
Zavisna klauza kako je i tekla se vee uz glagol tei.
Ona (Una) e tei KAKO? kako je tekla.
Odredimo osnovnu i zavisnu klauzu i u ovoj zavisnosloenoj reenici.
ta zavisna klauza kazuje o predikatu osnovne klauze?
urili smo ka obali Une to smo bre mogli.
Zavisna klauza u ovoj reenici kazuje nain vrenja radnje predikata osnovne
klauze pa je zovemo nainskom/modalnom klauzom.
Nainska klauza je zavisna klauza u sloenoj reenici koja se prema predikatu
osnovne klauze odnosi kao priloka odredba/oznaka naina, tj. oznaava nain
vrenja radnje predikata osnovne klauze.
Njome se obiljeava okolnost koja glagolsku radnju osnovne reenice odreuje
po kvalitetu.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima nainsku klauzu zove se
zavisnosloena nainska/modalna reenica.
Za osnovnu reenicu se nainske reenice veu veznikom kako koji se ne moe
zamijeniti drugim veznikom i veznikom to s nainskim znaenjem.
Poredbene (komparativne) reenice
a) U kakvom su odnosu osnovna i zavisna reenica?
Una je bila nemirnija i bunija nego to sam oekivala.

285

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Osnovnom reenicom je dat stvarni opis rijeke Une (bila je nemirnija i bunija), a
zavisnom reenicom je iskazano oekivanje (nego to sam oekivala). Stvarni i
oekivani izgled rijeke nije isti pa kaemo da su sadraji osnovne i zavisne klauze
u nesrazmjeri ili nejednakosti.
U ove dvije klauze, osnovnoj i zavisnoj, porede se stvarni i oekivani sadraji.
Una je bila nemirnija i bunija

nego to sam oekivala.

Poreenje po nejednakosti
Uoi u reenici poreenje po nejednakosti.
Una je ljepa no to sam se nadala.
Zavisnosloena reenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj reenici porede sadraji
po nejednakosti zove se poredbena/komparativna reenica. Poredbena klauza
se u zavisnosloenu reenicu uvruje obavezno komparativom pridjeva ili
priloga u osnovnoj klauzi ( bre, ljepe, bolje,hrabriji...).
Poredbene klauze se za osnovnu klauzu veu veznicima: nego to, no to, no da,
nego da, nego kad, negoli.
b) Postupkom uvrtavanja istaknute priloke odredbe naina pretvorimo u
klauze.
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen
ukras...
To je voda koja se slila s gorja kao to se rosa sliva sa lista i zemljom potekla
kao njen ukras...
Uporedimo sadraje osnovne i zavisne klauze.
To je voda koja se slila s gorja kao to se rosa sliva sa lista...
Sadraji osnovne i zavisne klauze se u ovoj reenici porede po slinosti, jednakosti.
To je voda koja se slila s gorja

kao to se rosa sliva sa lista

Poreenje po jednakosti

Uoi u sljedeoj reenici poreenje po jednakosti.


Stara je i mlada podjednako onako kao to je podjednako staro i mlado
vrijeme, kao to je podjednako star i mlad Grme nad njom.

286

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ove zavisne reenice su na granici izmeu poredbenih i nainskih reenica,


pa ih i zovemo poredbeno-nainske zavisne reenice.
U ovim zavisnosloenim reenicama osim poreenja po jednakosti imamo
iskazan i nain vrenja radnje, odnosno kvalitet glagolske radnje, pa ih zbog
toga i zovemo poredbeno-nainske zavisne reenice.
Veznici poredbeno - nainskih reenica su: kao to i kao da.
Pisanje zareza u zavisnosloenim nainskim i poredbenim reenicama
Obrati panju na zarez u reenicama:

Una je tekla kako je tekla stoljeima.


I to smo bili dalje, to nam je Una postajala draa.
Una je prskala, kao da hoe dodirnuti nebo.
Prekrasna Una, kao da eli da nas opije ljepotom, mamila je nae uzvike.
Una je tekla kako je tekla stoljeima, kako je prskala stoljeima, kako je
bljeskala stoljeima.

Zarez se u nainskim i poredbenim reenicama pie u inverziji, naknadnom


dodavanju, umetnutoj reenici i nizanju.
Nain vrenja glagolske radnje se moe izrei:
prilokom odredbom/oznakom naina
zavisnom nainskom / modalnom reenicom
zavisnom poredbenom/komparativnom reenicom
Kutak za male jezikoslovce!
Kojoj vrsti zavisnosloenih reenica pripadaju reenice:
Moe oko ove vode da bude sve kao da je tuno, ona e Una, jedina i jedinstvena, biti
i tada vesela;
moe oko ove vode da bude kao da je tmurno, kao da je mrano i kao da je plano,
ona e Una, biti i tada puna plavih boja...

Sinteza:
Priloka oznaka/odredba naina oznaava nain vrenja radnje
predikata.
Nainska klauza je zavisna klauza u sloenoj reenici koja se prema predikatu
osnovne klauze odnosi kao priloka odredba/oznaka naina, tj. oznaava nain
vrenja radnje predikata osnovne klauze.
Njome se obiljeava okolnost koja glagolsku radnju osnovne reenice odreuje
po kvalitetu.

287

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sloena reenica koja u svom sastavu ima nainsku klauzu zove se


zavisnosloena nainska/modalna reenica.
Zavisnosloena reenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj reenici porede sadraji
po nejednakosti zove se poredbena/komparativna reenica. Poredbena klauza
se u zavisnosloenu reenicu uvruje obavezno komparativom pridjeva ili
priloga u osnovnoj klauzi ( bre, ljepe, bolje,hrabriji...).
Poredbene klauze se za osnovnu klauzu veu veznicima: nego to, no to, no da,
nego da, nego kad, negoli.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 56.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

288

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

69
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Namjerne/finalne reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Namjerne/finalne reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: namjerne (finalne) reenice, zarez u
namjernim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

289

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Prenijeti detalj s ilustracije iz itanke: Aska i vuk

Aska i vuk, Ivo Andri


Idui tako mesearski, ne gledajui gde staje i ne dajui sebi vie rauna o pravcu u
kom ide, vuk je jednako ponavljao u sebi: Krv i meso ovog iljeeta nikad mi ne
ginu. Mogu da ga raereim u svakom trenutku, kada mi se prohte. Nego da se
nagledam uda.
Da vidim jo ovaj pokret, pa jo ovaj
(...)
Sto ivota osjeala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila je da
produi jedan jedini, svoj ivot, koji je bila ve pregorela.
(...) A vuk bi se sasuljao za njom to bre moe samo da ne izgubi iz vida nita od
igre. Jo uvek je ponavljao u sebi da mu, pre ili posle, krv i meso ovog iljeeta ne
ginu nikad, samo da vidi potpuno i do kraja njegovu igru, ali je to ponavljao svaki
put sve krae i slabije, jer je u njemu sve vie mesta zauzimala igra i potiskivala sve
ostalo. A ni vreme ni duinu puta nisu merili ni vuk ni Aska. Ona je ivela a on je
uivao.
Vuk je iao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta.
Vukova namjera je bila da vidi Askinu igru, da se nagleda uda, da vidi jo
poneki pokret.
Istaknutim rijeima je iskazana namjera radi koje se vri radnja, pa one imaju slubu
priloke odredbe/oznake namjere.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Namjerne/finalne reenice

Izricanje namjere
Priloka odredba/oznaka namjere oznaava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, predikatska radnja (radi ega ili radi koga se vri
radnja predikata ).
PON moe biti izreena jednom rijeju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom
rijei s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)
Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzroni prilozi zato i zato mogu se
upotrijebiti za iskazivanje namjere:
Zato (s kojom namjerom) je Aska plesala?
Zato da spasi sopstveni ivot.
Izbjegni pogreke!

290

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Prijedlog zbog je uzroni prijedlog, a prijedlog radi namjerni.


Pravilno:
Aska je preivjela zbog baletske igre. (uzrok)
Lovci su doli radi spaavanja ovice. (namjera)

Namjerne/finalne reenice
Preoblikujmo priloke odredbe namjere u zavisne klauze.
Vuk je iao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta.
Vuk je pratio ovicu da bi se nagledao udne igre, da bi vidio jo poneki
baletski pokret.
Priloka odredba namjere
radi njene udne igre
radi njenih baletskih pokreta

Zavisna klauza
da gleda njenu udnu igru
da bi vidio jo poneki baletski pokret

U kojem glagolskom obliku se nalazi predikat zavisne namjerne klauze?


Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu.
Razmotri i ove primjere i uoi preoblikovanje priloke odredbe namjere u namjernu
klauzu i obrnuto, namjerne klauze u priloku odredbu namjere.
A to je samo eljela Aska?
Sto ivota osjeala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila
je da produi jedan jedini, svoj ivot, koji je bila ve pregorela.
K- namjerna
...sve njihove snage upotrijebila je da produi jedan jedini, svoj ivot...
PON
...sve njihove snage upotrijebila je radi produetka jednog jedinog, svog
ivota...
A vuk?
K- namjerna
A vuk bi se sauljao za njom to bre moe samo da ne izgubi iz vida nita
od igre.
PON
A vuk bi se sauljao za njom to bre radi njene igre.
Zavisna namjerna/finalna klauza oznaava namjeru, svrhu ili cilj radi
kojeg se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.
Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za
osnovnu klauzu se veu veznicima: da, kako, li i eda (e da)

291

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se
zavisnosloena namjerna/finalna reenica.
Pisanje zareza u zavisnosloenim namjernim reenicama
Zarez se u namjernim reenicama se pie u inverziji, umetnutoj reenici,
naknadnom dodavanju i nizanju.
Naprimjer:
Aska je igrala svoju igru da bi sauvala ivot.
Da sauva ivot, Aska je igrala.
Aska je, da bi sauvala ivot, igrala svoju igru.
Aska igra zaneseno, da bi vuka opinila.
Vuk je pratio ovicu da bi se nagledao igre, da bi vidio jo poneki baletski
pokret.
Ponovimo!

Namjera vrenja glagolske radnje se moe izrei:


prilokom odredbom/oznakom namjere
zavisnom namjernom/finalnom reenicom
Sinteza:
Priloka odredba/oznaka namjere oznaava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, predikatska radnja (radi ega ili radi koga se vri
radnja predikata ).
PON moe biti izreena jednom rijeju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom
rijei s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)
Zavisna namjerna/finalna klauza oznaava namjeru, svrhu ili cilj radi
kojeg se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.
Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za
osnovnu klauzu se veu veznicima: da, kako, li i eda (e da)
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se
zavisnosloena namjerna/finalna reenica.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 57.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

292

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

70
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Uzrone/kauzalne reenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Uzrone/kauzalne reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uzrone/kauzalne reenice, zarez u u
zronim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

293

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Strip Bulke pored pruge Zoran Jovanovi
I slika
Skretniar govori djeaku pokazujui na skretnicu: To je skretnica.
Djeak : Znai, ti se zove skretniar zato to je tvoja kua do skretnice.
II slika
Skretniar se smije i kae:Skretniar sam jer se brinem o skretnicama!!!!!!!
Djeak zbunjen: Zato ja ovo ne shvatam?! Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!

ta bi djeaku trebalo objasniti? ta znai rije skretati?


Kako vozovi skreu?
Zbog ega djeak ne shvata ta je skretnica i ko je skretniar?
ta je uzrok djeakovom stidu?
Djeak kae:
Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!
U kojoj slubi se nalaze istaknute rijei u reenici?
ta traimo pitajui zato? zbog ega? s kojim razlogom?
Stid me

zbog ega?

zbog mog neznanja i zbunjenosti.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Uzrone/kauzalne reenice
Grafofolija 1 (strip iz itanke 8)

Izricanje uzroka
Priloka odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vrenja glagolske radnje osnovne
klauze.
Priloka odredba/oznaka za uzrok moe biti izraena: uzronim prilogom (zato,
stoga), uzronim padenim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od,
iz).
Moe se izrei jednom rijeju (Zato ne shvatam.) i skupom rijei (Zbog mog
neznanja i neshvatanja...).

Uzrone/kauzalne reenice
Postupkom uvrtavanja od prilokih odredbi/oznaka uzroka (POU) napravimo klauzu.

294

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!


Zato to ne znam i to sam zbunjem, stid me.
Zavisne klauze nastale uvrtavanjem od POU, zovemo uzrone zavisne
klauze.
Prepoznaj uzrone zavisne klauze u sljedeim reenicama:
Znai, ti se zove skretniar zato to je tvoja kua do skretnice.
Skretniar sam jer se brinem o skretnicama!
Zavisna uzrona/kauzalna klauza oznaava uzrok vrenja radnje ili
trajanja stanja oznaenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu
se vee veznicima: jer, zato, stoga, zato to, zbog toga to, budui da...
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzronu klauzu, zove se
zavisnosloena uzrona/kauzalna reenica.
Pisanje zareza u zavisnosloenim uzronim reenicama
Zarez se u uzronim reenicama pie u inverziji, umetnutoj reenici,
naknadnom dodavanju i nizanju reenica.

Poklanjam ti knjigu jer voli da ita.


Zbog toga to voli komedije, vodim te u bioskop.
Vodim te, zbog toga to voli komedije, u bioskop.
Gledam te i utim, jer navikao sam na tebe.
Odmarat e itavo ljeto jer si na vrijeme uio, jer si bio uvijek odgovoran.

Ponovimo!
Uzrok vrenja glagolske radnje se moe izrei:
prilokom odredbom/oznakom uzroka;
zavisnom uzronom/kauzalnom reenicom.

Kutak za male jezikoslovce!


O ljepotama i historiji Travnika pisali su mnogi knjievnici. Grad bosanske tradicije,
dobrih ljudi, velikih knjievnika, umjetnika...
Prepoznaj u tekstu priloke odredbe uzroka i zavisne uzrone/kauzalne reenice.
Grad drugaiji od drugih i ljepi od mnogih.
Ime mu je Travnik. (amil Sijari)
...Po ovoj zemlji oko rijeke Lave mnogo se hodilo, odavno se ivjelo ivio je
tu i ovjek koji je od svega na svijetu divalj i sam, umio samo da lovi divlja... Od
djetinjstva od poetka ljudskog! Da se nikad kasnije ne prekine. Jer ivot e se ovdje
oko Lave uvijek ivjeti: najprije onaj divlji, a poslije sve pitomiji ve kako je ovjek
uzrastao svojim umom i svojim saznanjem... Ovdje na Lavi vidjee Travnik! Grad drukiji
od drugih. I od mnogih ljepi. Nekad prvi i glavni u cijeloj Bosni. Za kojeg je znao i Istok i
Zapad. Jer, bila je u njemu vezirska stolica. Stoga italac na toj stranici, stoga putnik na
toj taki puta mora zastati da vidi Travnik! ...

295

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Danas lii na starca, zagledana dolje na grad iji je reklo bi se, djeda i pradjeda, jer
od njega je i zbog njega je sve drugo poteklo, cio ovaj grad na Lavi grad Travnik...
Za vrijeme dok je bio glavni grad Bosne, u kojem je stolovao vezir, Travnik je dobio
mnoge graevine, to je, ujedno, bilo i prirodno jer je postao mjesto u koje se dolazi
veziru...

Sinteza:
Priloka odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vrenja glagolske radnje osnovne
klauze.
Priloka odredba/oznaka za uzrok moe biti izraena: uzronim prilogom (zato,
stoga), uzronim padenim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od,
iz).
Zavisne klauze nastale uvrtavanjem od POU, zovemo uzrone zavisne klauze.
Zavisna uzrona/kauzalna klauza oznaava uzrok vrenja radnje ili
trajanja stanja oznaenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu
se vee veznicima: jer, zato, stoga, zato to, zbog toga to, budui da...
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzronu klauzu, zove se
zavisnosloena uzrona/kauzalna reenica.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 58.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

296

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

71
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Posljedine/ konsekutivne reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Posljedine/ konsekutivne reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: posljedine reenice, zarez u
posljedinim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura

297

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Nauili smo da se priloke odredbe/oznake uvrtavanjem predikativne jedinice
mogu preoblikovati u zavisne klauze, ali i da se zavisne klauze mogu preoblikovati
u priloke odredbe. Tako se i priloka odredba posljedice moe preoblikovati u
zavisnu posljedinu klauzu i obratno.
Preoblikujmo naslov prie Strog i dobriina za poeljeti u zavisnu posljedinu
klauzu.
Strog i dobriina da bi ga svako poelio.
Preoblikujmo istaknute posljedine klauze iz teksta u priloke odredbe posljedice, ali
tako da im se ne promijeni osnovni sadraj.
Sam je meo i istio svoju sobicu da je bilo u njoj glatko i umiljato kao
u ptiijem gnijezdu.
Djed se svadljivcima podrugivao da su se morali sami sebe zastidjeti.
uzrok
Sam je meo i istio svoju sobicu
Djed se svadljivcima podrugivao

posljedica
do glatkoe i umiljatosti
kao u ptiijem gnijezdu.
do njihovog stida.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Posljedine/ konsekutivne reenice

Izricanje posljedice
Ilustracija teksta iz itanke 8: djed

Moj djed, Josip Kozarac


Strog i dobriina za poeljeti
(...)
Na stanu imao je svoju sobicu sa dva prozoia, sam ju je meo i istio, da je
bilo u njoj glatko i umiljato kao u ptiijem gnijezdu. Kad god sam dospio, otrim
djedu na stan. Najprije sam mu morao ispripovijedati ta je novo kod nas u selu, - a
on gutao svaku moju rije, udei se kojeemu kako se ljudi i obiaji danomice
mijenjaju...

298

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Svakome djed hoe po volji da uini, i odraslu i nejaku, a ako kad i ukori, uini
to nekako usput, kao da tek prigovara. Kad se ukuani togod sporjekaju i
posvade, onda svi redom idu djedu da se potue, jer svaki misli da ba njega
djed najvie voli, premda ni on sam nije znao ko mu je najmiliji. Djed se znao
svaijoj udi prilagoditi; estoke je mirnom rijeju stiavao, svadljivcima se
podrugivao, da su se morali sami sebe zastidjeti...
Odlomci iz ove lijepe i njene prie imaju naslov: Strog i dobriina za poeljeti.
Kai zbog ega bi svako poelio takvog djeda. ta je posljedica djedove dobrote?
Priloka odredba/oznaka posljedice oznaava posljedicu radnje
predikata.
Priloke odredbe/oznake posljedice su rjee u upotrebi. Umjesto njih se ee
koriste posljedine/ konsekutivne reenice.

Posljedine/ konsekutivne reenice


Svakoj posljedici prethodi uzrok. U zavisnosloenim posljedinim reenicama
uzrok se kazuje osnovnom klauzom a posljedica zavisnom klauzom.
Zavisna posljedina/konsekutivna klauza oznaava posljedicu vrenja
radnje ili trajanja stanja oznaenog predikatom u osnovnoj klauzi.
Posljedina klauza za osnovnu klauzu se vee veznicima: da, tako da.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljedinu klauzu, zove
se zavisnosloena posljedina/konsekutivna reenica.
Pisanje zareza u zavisnosloenim posljedinim reenicama
Zarez se u posljedinim reenicama pie kad je reenica naknadno dodana
ili je u reeninom nizu.
Smijali smo se tako da su nam suze tekle.
Djed ti je bio takav, da bi ga svako poelio za djeda.
Smijali smo se tako da su nam suze tekle, da su nam se obrazi zacrvenjeli.
Zapamtimo:
Posljedine reenice ne mogu biti u inverziji.
Uporedimo reenice:
1.
osnovna klauza
Smijali smo se tako

posljedina klauza
da su nam suze tekle.

2.
osnovna klauza
Suze su nam tekle

uzrona klauza
jer smo se smijali.
299

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ako posljedinu reenicu napiemo u inverziji, tada ona postaje osnovna


klauza, a osnovna klauza postaje uzrona.

Ponovimo:
Posljedica vrenja glagolske radnje se moe izrei:
o prilokom odredbom/oznakom posljedice;
o zavisnom posljedinom/konsekutivnom reenicom.

Sinteza:
Zavisna posljedina/konsekutivna klauza oznaava posljedicu vrenja
radnje ili trajanja stanja oznaenog predikatom u osnovnoj klauzi.
Posljedina klauza za osnovnu klauzu se vee veznicima: da, tako da.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljedinu klauzu, zove
se zavisnosloena posljedina/konsekutivna reenica.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 59.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

300

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

72
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pogodbene/uslovne/kondicionalne
reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pogodbene reenice, pisanje zareza u
pogodbenim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,

301

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
U komediji Sumnjivo lice Nui je ismijao primitivnu vlast, sebine inovnike
interese. On se narugao prostaklucima, ljudskoj pokvarenosti, karijerizmu i
primitivizmu.
Strip u etiri slike: Radna sveska 8: Bez Vie, ja se ne udajem!
Kakvim reenicama se Marica sluila da bi odbranila svoju ljubav?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice

Izricanje pogodbe, mogunosti i elje


ta znae istaknute rijei iz naslova ovog kratkog stripa:
Bez Vie, ja se ne udajem!
Marica je postavila uvjet/uslov roditeljima. Nee se ni udati ako to nije Vio, odnosno,
udat e se samo za Viu, htjeli to oni ili ne.
Nauili smo:
Priloka odredba/oznaka pogodbe oznaava uvjet/uslov koji je potrebno
ispuniti da bi se ostvarila radnja. U slubi ove priloke odredbe/oznake moe
biti prijedloni skup rijei (Bez tebe ja u biti potpuno sama.) ili glagolski prilozi
sadanji i proli (Premalo radei, moe ostati bez rezultata. Ne rekavi
nita, postat e laac.)
Danas se ova priloka odredba/oznaka rjee upotrebljava. Zamjenjuju je
pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice.

Pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice
Kako su nastale istaknute reenice?

Zato, ako me odista voli, ti odmah kreni na put.


Ukoliko bi moji pristali, zvat u te da odmah svrimo stvar.
Ako ne bi pristali, ja u doi tebi u hotel.
Ne stigne li Via danas, stii e sutra zacijelo.
Moe on ovamo doi ako pristajete.
Bude li mu ti kazala, poludjet e.

302

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Da se vi slaete sa mnom, sve bi bilo drugaije.


Zavisne klauze nastale uvrtavanjem predikativne jedinice u priloku
odredbu/oznaku pogodbe/uslova zovu se
pogodbene/uslovne/kondicionalne klauze.
Otkrij glagolske oblike koji se upotrebljavaju u zavisnim pogodbenim klauzama!
Zato se pogodbene/uslovne reenice zovu i kondicionalnim reenicama?
ta izraavamo kondicionalom I i kondicionalom II?
Osnovna uloga kondicionala I i kondicionala II je izricanje elje, mogunosti,
uvjeta da se neka radnja vri ili izvri. Zovemo ga jo i pogodbeni nain.
Upravo zbog toga u pogodbenim reenicama esto susreemo ove glagolske oblike
(Ukoliko bi moji pristali..., Ako ne bi pristali,...).
Ako biste dozvolili moju udaju za Viu, bilo bi bolje za sve nas.

Pogodba se moe iskazati i futurom II:


Ako budete ili po svome, bit e loe za sve nas.
i prezentom:
Ako me potujete, potovat u i ja vas.
Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza oznaava uslov/uvjet
za ostvarenje sadraja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u
uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadraja osnovne klauze mogue je
samo ako se ostvari sadraj zavisne klauze.
Pogodbene klauze za osnovnu klauzu se veu veznicima ako, da; prilozima
kad(a) i ukoliko, zanaglasnicom li ...
Sloena reenica koja u svom sastavu ima pogodbenu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloena pogodbena/uslovna/kondicionalna reenica.

Razlikujemo tri vrste pogodbenih reenica:


stvarne pogodbene reenice - sadraj glavne reenice ostvaruje se
ako
se ostvari uslov/uvjet sadran u pogodbenoj reenici. Veznici su: ako, ukoliko
(Ako nee ti, ja u mu kazati.);
mogue pogodbene reenice - mogue je ostvarenje sadraja
glavne
reenice ako je mogue ostvarenje sadraja zavisne reenice. Predikat
zavisne sureenice uvijek je u kondicionalu I. Poinje veznikom ako (Ako bi
on doao, ja bih se udala.);
nestvarne ili irealne pogodbene reenice - da je mogua pogodba
bilo bi
mogue i ostvarenje sadraja glavne reenice. Te reenice u zavisnoj
sureenici imaju sadanje ili prolo vrijeme i veznik da, a u glavnoj
kondicional ( Da postoji udo, vi biste se promijenili.).

303

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pisanje zareza u zavisnosloenim pogodbenim reenicama


Zarez se u pogodbenim reenicama pie kad su reenice u inverziji, kad su
umetnute, naknadno dodate i kad se niu jedna na drugu.

Pa pitaj me ako ti treba.


Ako nee ti, ja u mu kazati.
Udat u se, ako budem uporna, za Viu.
Udat u se za Viu, ako budem uporna.
Pa pitaj me ako ti treba, ako eli vie saznati o njemu.

Ponovimo!
Pronai u odlomku iz prie Sjeanje na arenu pticu Mirka Kovaa
pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice!
... I dok sam stajao pokraj esme i blizu damije, priao mi je uglaen ovjek,
srebrnaste kose, u iznoenom ljetnom odijelu i s ruom u ruci kojom mi je dotaknuo
lice. Sjeam se crvene boje te rascvale rue, a i dan danas, kad god pomiriem
ruu, iskrsne mi ta slika neznanca iz Mahale.
Mali, ako eka oca, on ti je sad kod Konavljanina..., Ako eli, ja ti mogu pokazati
put do tog podruma, a mogu te i odvesti ondje. To nije daleko...
Ako ti hoe, mogu te povesti tamo, nastavi neznanac, iako rijetko zalazim u taj
podrum. Poznajem tvog oca, nismo nikakvi jarani, ali se poznajemo. A moe sa
mnom u kino, ako to eli...
Nema se ega plaiti. Ovdje me svi poznaju kao dobriinu. Ako ne moe danas,
onda u te na ovom istom mjestu ekati idue subote...
Pa ti bi mogao olakati ivot mom bolesnom djetetu, rekao je ushieno. Hajde sa
mnom da ga vidi. To je pametan deko, upija sve to uje, a ti lijepo pria. Ako
pristaje, onda kreni iza mene...
Sinteza:
Pogodba/uslov vrenja glagolske radnje se moe izrei:
prilokom odredbom/oznakom pogodbe/uslova
zavisnom pogodbenom/uslovnom/kondicionalnom reenicom
Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza oznaava uslov/uvjet
za ostvarenje sadraja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u
uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadraja osnovne klauze mogue je
samo ako se ostvari sadraj zavisne klauze.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 60.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

304

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

73

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Dopusne/koncesivne reenice

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Dopusne/koncesivne reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: dopusne reenice, zarez u dopusnim
reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura, informatika

305

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Strip ilustracija: Radna sveska 8:

Strip nosi naslov: Usprkos protivljenju suca, jazavac u sudnici


ta to znai?
Jazavac je bio u sudnici iako se sudac protivio (usprkos protivljenju). Radnji je
postavljena zapreka, smetnja, ali se ona ipak ostvaruje. Ostvarenju radnje se protivi
priloka odredba/oznaka doputanja/POD (usprkos protivljenju).

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Dopusne/koncesivne reenice

Izricanje doputanja
Priloka odredba/oznaka doputanja oznaava da je radnji postavljena
nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
POD moe biti izraena padenim konstrukcijama s prijedlozima unato,
usprkos, nasuprot ili glagolskim prilogom sadanjim:

On nije mogao dobro vidjeti suca

priloka odredba doputanja/POD

gledajui pravo u njega.

Dopusne/koncesivne reenice

Preoblikujmo POD u jednostavnoj reenici u dopusnu klauzu.


Usprkos protivljenju suca jazavac je u sudnici.
Mada se sudac protivio, jazavac je u sudnici.
Takve su i ove reenice iz stripa:
Jo sam ja snaan, iako sam se rodio nekako kad se prvi put poela treina
od naroda kupiti;
Jo ja imam snage i kuveta, iako se ve dvadeset godina nemam im ni na
Uskrs omrsiti.

306

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ako se neko rodio davno, ako se godinama nema ime omrsiti ak ni za praznike,
onda se ne oekuje od njega da je snaan. Dakle, mimo oekivanja se realizira
sadraj osnovne reenice.
Klauza nastala od priloke odredbe/oznake doputanja uvrtavanjem predikativne
jedinice zove se dopusnom/koncesivnom reenicom.
Dopusnom se klauzom doputa ostvarenje sadraja osnovne klauze unato
postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu vee
veznicima: premda, makar, iako i mada.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloena dopusna/koncesivna reenica.

1. Na internet adresi:
http://www.znanje.org/i/i22/02iv04/02iv0403/kviz.htm#ta%C4%8Dan%204
imate sistematizaciju zavisnosloenih reenica a potom i mali kviz znanja o njima.
Provjerite vae znanje!
Pisanje zareza u zavisnosloenim dopusnim reenicama
Zarez u dopusnim reenicama pie se kad su reenice u inverziji, kad su
umetnute, naknadno dodate i u reeninom nizu.

Zna ti se koliko god se ti vrtio.


Koliko god se ti vrtio, zna ti se!
Zna ti se, jazave, iako se ti vrti!
David je jazavca, mada ga se sudac bojao, pustio u sudnicu.
David je jazavca pustio u sudnicu mada ga se sudac bojao, mada ga se i
pisari bojao.

Ponovimo!
Doputanje vrenja glagolske radnje se moe izrei:
prilokom odredbom/oznakom doputanja
zavisnom dopusnom/koncesivnom reenicom
1. Otkrij znaenje nepoznatih i manje poznatih rijei u odlomku iz romana
Tuturuza i eh Meco Alije Nametka. Poslui se rjenikom, zatrai
pomo od nastavnika/nastavnice ili, moda, od roditelja,
nene/nane/bake...
2. Prepoznaj vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih reenica.
(...)
Tuturuzu je Meco zapazio na jednom iftaru: mogao je pojesti gotovo kao i on,
eh Meco, ali nije znao kako treba jesti. Kad su izali od domaina, uputio se s njime
i objanjavao mu:
- Kad vidi pred iftar da nekoliko ljudi ide u skupu uz jedan sokak, pridrui im se i ti.

307

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kad se zastave pred nekim vratima, ti vrata otvori i odmah uskoi u avliju. Vii im:
"Hod'te, bujrum!"
- Kako u ih zvati kad ni mene nije niko zvao?
- uti, herif jedan! Sluaj to ti se govori i pamti! Oni e unii u avliju, domain e
izai pred njih i pozvati ih, a ti prvi uskoi u hajat pa im primaj urkove ili kapute,
okrei im obuu, a ako je ljetno doba, bezbeli nee nita skidati sa sebe osim obue.
Ti prvi ulazi u sobu!
- Ama kako u kad nisam pozvan?
- Pozovi se sam! Unii! Ako bude ko mlai, ostani za vratima, a ako jo nije prostrta
sofra, vidjees na skrabiji sloenu sofra-bosu. Razloi je, prostri je po podu, a onda
se obazri hoe li se jesti sa sinije ili tevsije demirlije. Rairi santra pa metni na nj
demirliju ili poloi siniju. Ne daj domainu da se sjeti da nisi i ti pozvan. Uzimaj kaike
i mei ih na sofru, somune komadaj i stavljaj pred svakoga i e ko sjesti. Samo neka
je prazna sredina sofre i e se meati sudi s hranom. Ljudi e posjedati oko sofre, a
ti zapikaj u dnu sofre mjesto za sebe!
- Nek sam blie vratima ako me potjeraju!
- Ama nita se ne brini! Nikad se za jednom sofrom na iftaru svi meu se ne poznaju.
A niko nee upitati "Ko je ovaj"? kojega ne zna, da drugi ne bi za pitaa pomislili da je
matuh. Kad top pukne i kad se posjeda za sofru, i ti sjedi i odmah jedi! Nemoj
kaikom bosti, nego je lijepo polozi da se u nju slijeva mast s vrha orbe. Tako kuaj
dok god ima masti na orbi, a onda dii asu a prihvataj drugi sud. Ako je u sahanu
peeno janje ili tuka, okreni sebi to najvoli. Dobro pazi neka ti je vazda jedan
zalogaj u ustima, drugi u ruci, a trei zamjeraj u sahanu ili tevsiji! Ne pij vode da ti
daba ne zauzima mjesto u elucu! Vodu moe i doma piti.
I tad se Tuturuza i Meco zapazili i sprijateljili i kamo god je jedan bio pozvan na
jemek i drugi je tamo pristajao.
Upute u analizi sloenih reenica
Prvi korak u analizi sloenih reenica je odreivanje klauza i njihovo
razgranienje (odreivanjem predikata).
Pokazatelji granica izmeu klauza su najee veznici i veznika sredstva,
zarezi ili neki drugi znaci interpunkcije.
Volim da gledam u nebo i brojim zvijezde.
I klauza: Volim
II klauza: da gledam u nebo
III klauza: i brojim zvijezde.
U implicitnim (neveznikim) reenicama klauze se odreuju po smislu:
Sjedim, gledam u nebo, brojim zvijezde.
I klauza: Sjedim,
II klauza: gledam u nebo,
III klauza: brojim zvijezde.

Nezavisni i zavisni veznici

308

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Nezavisni i zavisni veznici se razlikuju po znaenju i funkciji u reenici.


Nezavisni veznici imaju openita znaenja (sastavnost, rastavnost,
suprotnost...), a zavisni veznici imaju odreenija znaenja (mjesto,
nain, vrijeme, uzrok...):
Sjedim i uim.
Doi u kad nauim.
Nezavisni veznici mogu povezivati i rijei i sintagme i reenice, a zavisni
veznici to ne mogu:
Djeak i majka su priali i smijali se. (Djeak da majka... ili priali da smijali
se.)
Nezavisni veznici ne pripadaju ni jednoj od klauza koje povezuju. Ako
klauze promijene pozicije, nezavisni veznik ostaju na istome mjestu:
Sluam muziku i mislim o tebi.
Mislim o tebi i sluam muziku.
Zavisni veznici pripadaju klauzama koje uvode (strukturni su lanovi
klauza koje uvode):
Iako smo se pripremili za takmienje, nismo pobijedili.
Nismo pobijedili iako smo se pripremili za takmienje.
Nezavisni veznici zahtijevaju vremensku usaglaenost:
Sjedim i uim.
Zavisni veznici omoguuju slobodnu kombinaciju vremena:
itat u kad doem kui.

Sinteza:
Priloka odredba/oznaka doputanja oznaava da je radnji postavljena
nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
Klauza nastala od priloke odredbe/oznake doputanja uvrtavanjem predikativne
jedinice zove se dopusnom/koncesivnom reenicom.
Dopusnom se klauzom doputa ostvarenje sadraja osnovne klauze unato
postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu vee
veznicima: premda, makar, iako i mada.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloena dopusna/koncesivna reenica.

309

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Zarez u dopusnim reenicama pie se kad su reenice u inverziji, kad su


umetnute, naknadno dodate i u reeninom nizu.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 61.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

310

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

74

75

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Veliko slovo u jednolanim i vielanim
imenima

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema domovini
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u
jednolanim i vielanim imenima, pisanje imena drutava, organizacija,
udruga/udruenja, ustanova i preduzea, pisanje imena drutvenih i stilskih
pokreta (raznih drutvenih pokreta, umjetnikih pravaca, uenja)l, pisanje
imena historijskih dogaaja, pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
izlobi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
311

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja,
Meupredmetna: geografija, historija

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ponovimo!
Pravopis ili ortografija (grki orthos prav; grafo piem) obuhvata skup
pravila o pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i
rastavljenom pisanju rijei, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova,
dakle, svih znakova koji su potrebni za tano razumijevanje teksta.
Pravogovor ili ortoepija (grki orthos prav; epos govor) obuhvata pravilan
izgovor glasa i rijei, pravilno naglaavanje (isticanje) sloga u izgovornoj
(naglasnoj) cjelini.
I pravogovor i pravopis temelje se na jezikim normama koje su utemeljene
u rjeniku i gramatici i pravopisu.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Veliko slovo u jednolanim i vielanim

imenima

1. Pisanje imena drutava, organizacija, udruga/udruenja, ustanova i


preduzea
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan ( ili jedini lan u jednolanim
imenima) vielanih vlastitih imena drutava, organizacija, ustanova,
preduzea, udruga/udruenja.
Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako nisu same po sebi vlastito
ime.
Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime),
ona se pie takoer velikim poetnim slovom.
Drutva:
Planinarsko drutvo usine
Lovako drutvo Breza
Drutvo fiziara u BiH
Sportsko drutvo "eljezniar"
Atletski klub Sloboda

312

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine


Drutvo bosanskohercegovakih pisaca u Gornjoj Austriji
Udruenja: Udruenje humanitarno drutvo Prijateljice Tuzla
Udruenje graana oboljelih od miine distrofije TK
Udruenje bonjakih pisaca
Udruenje drutava za osiguranje u Federaciji Bosni i Hercegovini
Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine
Unija studenata Univerziteta "Demal Bijedi" u Mostaru
Udruenje studenata Elektrotehnikog fakulteta Sarajevo "Steleks
Udruenje graana Viva ene
Organizacije:
Organizacija ujedinjenih nacija
Vijee sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda
Meunarodna organizacija za razmjenu studenata
Humanitarna organizacija Partner
Ustanove:
Klasina gimnazija u Sarajevu,
Javna ustanova osnovna kola Jala
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Ustanova za predkolsko obrazovanje Amel i Nur
Institut za genetiko inenjerstvo i biotehnologiju Sarajevo
Opa bolnica Prim. Dr. Abdulah Naka
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje
Opera Narodnog pozorita u Sarajevu
Preduzea:
Javno poduzee Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine
Graevinsko preduzee Giprom
Izdavako preduzee Svjetlost
Tvornica obue Aida
2. Pisanje imena drutvenih i stilskih pokreta (raznih drutvenih pokreta,
umjetnikih pravaca, uenja)
Malim poetnim slovima se piu opi pojmovi kao to su ustaljena imena
pojedinih drutvenih i stilskih pokreta.
Naprimjer: humanizam, renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija,
romantizam, klasicizam, barok, realizam, ekspresionizam, moderna, kubizam,
sufizam, budizam, materijalizam, mirovni pokret, antinuklearni pokret, ekoloki
pokret, studenski pokret...

313

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

3. Pisanje imena historijskih dogaaja


Velikim poetnim slovom piu se ustaljeni nazivi historijskih dogaaja (ratova,
ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako
same po sebi nisu vlastita imena.
Naprimjer: Prvi svjetski rat, Husinska buna, Buna protiv dahija, Oktobarska
revolucija, Francuska revolucija, Sarajevski atentat, Igmanski mar, Bitka za
u, Bitka na Bedru, Bitka za ranjenika/Bitka na Neretvi...

Malim poetnim slovima se piu opi pojmovi kao to su ustaljena


imena pojedinih historijskih pokreta i zbivanja.
Naprimjer: narodnooslobodilaki pokret, ilirizam/ilirski pokret, humanizam,
renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija...
4. Pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izlobi, sjednica,
dogovora, simpozija, konferencija)
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan ( ili jedini lan u jednolanim
imenima) vielanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
izlobi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)
Kad ime poinje rednim brojem, prva rije iza rednog broja pie se malim
poetnim slovom ( Vi kongres ininjera Bosne i Hercegovine).
Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako nisu same po sebi vlastito
ime.
Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime),
ona se pie takoer velikim poetnim slovom.
Naprimjer:
Dubrovake ljetne igre
Smotra stvaralatva uenika osnovnih kola
Mali lager
Festival malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu
Berlinski kongres
Slovo Gorina u Stocu
Meunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije
Sajam ljive, Gradaac
Meunarodni znanstveni simpozij
Konferencija ene u politici

Sinteza:
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan ( ili jedini lan u jednolanim
imenima) vielanih vlastitih imena drutava, organizacija, ustanova,
preduzea, udruga/udruenja.

314

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako nisu same po sebi vlastito
ime.
Velikim poetnim slovom piu se ustaljeni nazivi historijskih dogaaja (ratova,
ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako
same po sebi nisu vlastita imena.
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan ( ili jedini lan u jednolanim
imenima) vielanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
izlobi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 62, 63, 64.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

315

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

76 77
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje rijei s glasovima , , d, ,
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Pisanje rijei s glasovima , , d, ,
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema domovini
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, pisanje rijei s
glasovima , , d, ,

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje


smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja,

316

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ponovimo!
Glasovi i su sliveni glasovi (afrikati) i oni ine afrikatski par. Nastali su
slivanjem ili stapanjem dva glasa, odnosno jotovanjem/jotacijom:
Pojava nerazlikovanja glasova i je esta u bosanskim narodnim
govorima. Proitajte ta o tome pie na knjievnik Alija Nametak i provjerite
svoje razlikovanje glasova i :
... Najveu su muku muili uitelji s naim . U nas je bila i aa i aa, i ovjek i
ilim, i kua i ast. Sve se jednako izgovaralo. A kad smo morali nauiti da ima i
, koje nismo nikako razlikovali u govoru, onda su istom nastale muke u govoru, a
pogotovo u pisanju. Onda je obino bilo u govoru i u pisanju: etiri avke ue na
kui. Badava su nam uitelji kazivali da je mehko, a tvrdo, mi im nismo
vjerovali, jer je bilo sila tvrdih stvari u kojima je mehko, a u mehkim stvarima
tvrdo. Nekako nam je ilo u glavu da je u ilima , jer je mekan, a u ekia
jer je tvrd, ali otkud u pele , kad je mekana kao vosak, i u oe , kad ovjek
moe o nj razbiti glavu kao tikvu...

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Pisanje rijei s glasovima , , d, ,


Izgovor i pisanje i
Glasovi i su dva razliita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei. Pri izgovoru glasa vrh jezika se
uzdie i prislanja uz desni, a usne se ispupuju i zaobljuju. Pri izgovoru glasa
srednji dio jezika se prislanja uz prednje nepce, a usne se razvlae,
olabavljuju.

Pogledajmo u kakvu nas nedoumicu moe dovesti nepravilan izgovor i


pisanje glasova i :
guak (gusinjak) guak (gusti)
mlaenje (od mlaiti) mlaenje (od mlatiti)
spavaica (ena koja spava) spavaica (odjea za spavanje)
posjeen (od posjei) posjeen (od posjetiti)
muenje (od muiti se) muenje (od mutiti)

317

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Pogledajmo neke od rijei u kojima se javlja glas !


Glas se javlja u:
rijeima u kojima postanak nije vidljiv : bava, juer, gr, pela...
nastavcima imenica na:
-a: voza, bera, otira, pjeva;
-aa: udavaa, savijaa, cvjetaa;
-njaa: sjevernjaa, kornjaa, tako da se javlja u svim padeima takvih
imenica i jednine i mnoine .
-i: u deminutivima rijei: kameni, oblai, stani;
vokativu jednine imenica mukog roda koja se zavrava na:
-k i -c: junak junae, nastavnik nastavnie, vojnik vojnie. mjesec
mjesee, otac- oe... (Prisjetite se, ova promjena se zove I palatalizacija)
nominativu, akuzativu i vokativu mnoine imenica mukog roda kojima se
osnova zavrava na:
-c : stric strievi strieve strievi; zec zeevi zeeve- zeevi
Glas se javlja u:
rijeima u kojima postanak nije vidljiv: elav, ud, ki,mo, no;
rijeima u kojima u osnovi imamo glasove t i : brat braa, pamtiti
pamenje,
sme smekast;
nastavcima imenica na:
-i: komadi, duani;
-oa: vrednoa, sljepoa;
glagolskom prilogu sadanjem: sjedei, lupkajui;
pridjevima na :
-i: pisai, ivai;
infinitivu glagola: ii, nai, rei, moi;
Glasovi i se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak jai najjai
(k + j)
gorak gori najgori (k + j)
ljut ljui najljui (t + j)
ut ui-najui
(t + j)
krut krui najkrui (t + j)
Postoje i naporedni oblici:
koat koat
maurina maurina
erpi erpi

318

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Proitaj pravilno reenice!


etiri abra esto su pod esmom.
etiri ovjeka ue i ekaju.
avrljaju i itaju lanke iz asopisa.
uju se eljugari, avke, aplje i vorci.
uje se arlijanje vijetria i ukanje uka kraj uprije
Da li ste znali da...?
Hrku nije potrebna voda.
Prosjean komarac ima 47 zuba.
Istraivanja su pokazala da komarce privlae ljudi koji su nedavno jeli
banane.
Dinovski afriki cvrak voli da jede ljudsku kosu.
Patka ima tri ona kapka.
Magarci nisu samo dobri, nego i pametni kopitari. Oni dlakama na bradi,
probaju da li je kroz ianu ogradu putena struja, i na takvo mjesto idu samo
kad
gospodar pree preko njega.
Provjeri da li su i pravilno napisani.
Izgovor i pisanje d i

I glasovi d i su dva razliita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i


sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei.
dak vrea
dem marmelada

ak uenik
em vala

Izgovor i pisanje glasa d


Glas d javlja se u osnovama rijei u kojima njihov nastanak nije vidljiv.
Najee su to orijentalizmi: amida, demper, pidama, dep, hadija,
daba, Demal, Denana, maharada, patlidan ili
anglizmi: dokej, dip, dez, dungla, ...
Glas d se javlja u sufiksima izvedenica:
-dija: buregdija, galamdija, aljivdija, raundija;
-dinica: buregdinica, sajdinica, ajdinica;
-di: amidi, dajdi;
Glas d se javlja u rijeima u kojima se glas nalazi ispred ispred
zvunog b:
-dba: naruiti narudba, jednaiti jednadba;

319

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Postoje i naporedni oblici:


Madarska Maarska
Madar Maar
Madarica Maarica
Madarski - maarski
Izgovor i pisanje glas
Glas javlja se u osnovama rijei u kojima njegov nastanak nije vidljiv: ak,
on, laa, lea, smea, aneo, maioniar, mea, orue, smu, eref,
vjee
Glas dolazi u komparativu i superlativu pridjeva:
lud- lui najlui
blijed bljei najbljei
tvrd tvri najtvri
Glas se javlja u glagolskom prilogu sadanjem, prezentu i imperativu
glagola na ati: glodati gloem gloui gloi;
Glas se javlja u:
glagolskim imenicama: roenje, vienje, navoenje;
izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima: - ja (mea), -jaj (dogaaj), janin (graanin), -je (groe), -jenik ( osuenik), - ji (medvjei), -jak
(mlaak);
nesvrenim glagolima sa sufiksima: -jati i jivati (gaati, ograivati).

Sinteza:
Glasovi i su dva razliita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i sudjeluju u
razlikovanju znaenja rijei. Pri izgovoru glasa vrh jezika se uzdie i prislanja uz
desni, a usne se ispupuju i zaobljuju.
I glasovi d i su dva razliita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 65, 66.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

320

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

78
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i
je

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i je
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema domovini
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, izgovor i pisanje
rijei s glasovnim skupovima ije i je
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja,

Tok izvoenja nastavnog sata


321

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


Nauili smo:
U jeziku naih predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (). Ovaj
glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razliite zamjene tog glasa i tri razliita izgovora:
Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor (Slovenija,
Srbija, Makedonija - cvet, mleko, vetar);
Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (dijelovi BiH i
Hrvatske - cvit, mliko, vitar). Ikavski govor nije knjievni.
Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je/e/i pa danas imamo
ijekavski izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora cvijet,
vjetar, mrea, htio)

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice
Izgovor i pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i je

Pravila izgovora i pisanja glasovnih skupova ije/je


U ijekavskim govorima jat ima refleks ije/je/e/i (rije,rjenik, sredina, dio).
Gradinar
Nikada ne kae rije koju bi trebalo.
Da te ne bih ocijenio, izmie mi na hiljadu strana.
Da te ne bih pomijeao s mnogima, stoji odvojeno.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje
nikada ne ide putem kojim bi trebalo.
Tvoj prohtjev vei je od prohtjeva drugih, zato uti.
Pritvornom ravnodunou ne haje za moje darove.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje
nikada ne uzima to bi trebalo.
Tagora
Zamjena glasa jat zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima koji su se
izgovarali otegnuto nalazi ije (rije), a u kratkim slogovima je/e/i( prohtjev,breza,
cio...).
Rijei sa ije:
cvijet

Rijei sa je:
mjesto
322

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

dijete
vrijeme
mlijeko
odijelo
snijeg

A. Verlaevi & V. Ali

pobjeda
rjenik
cvjetovi
svjetlost
ovjek

Izbjegni pogreke!
Mali savjet:
U govoru i pisanju este su pogreke kada je u pitanju zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste ba sigurni kako neku rije izgovoriti ili napisati, izgovorite je na
ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (ree), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je e na
ekavskom kratko (renik), tada upotrijebite je.
Kraenje dugoga sloga
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
-ije se skrauje u je ako imenice produimo tvorei od njih umanjenice
(deminutive) pomou nastavaka -i, -i, -ica, -ece, -ence, -ace
ili uveanice (augmentative) pomou nastavaka -ina, -ina, -etina, -esina.
Deminutivi:

Augmentativi:

cvijet cvjeti
rijeka rjeica
snijegsnjei
dijetedjetence
rijekarjeica
tijelotjelece
cijevcjevica

korijen korjenina
snijeg snjeina
mijehmjeina
tijelotjelesina

ije se skrauje u je u mnoini nekih imenica: vijek-vjekovi, korijenkorjenovi;

ije se skrauje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-ljenji/ijinajljenji/iji, blijed-bljei-najbljei.

Duljenje kratkog sloga


Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijeima
umjesto je javlja ije. Ta promjena se esto vri u glagolima:
nasjei-nasijecati
zagorjeti- zagorijevati
zastarjeti-zastarijevati
sjei - sijeem
U naem jeziku pravilno/standardno je:
prenik i prijenik

Naporedno su dozvoljeni i oblici:


slijedei i sljedei

323

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

prelaz i prijelaz
vredniji i vrjedniji
grehota i grjehota
premaz i prijemaz
pregled i prijegled

A. Verlaevi & V. Ali


svijetlei i svjetlei
usljed i uslijed
prijevod i prevod
prevara i prijevara
prijevoz i prevoz

I jo neto: svako I ili E nije refleks jata kao u rijeima: sir, zid, med.
Sastavi za svaku rije iz rubrike Pravilno je!po jednu reenicu.
Pravilno je:
naslijee
uvjeta (genitiv mn.)
djela (genitiv mn.)
sjena (genitiv mn.)
poslijepodne

Nepravilno je:
nasljee
uvijeta
dijela
sijena
posljepodne

Sinteza:
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
-ije se skrauje u je ako imenice produimo tvorei od njih umanjenice
(deminutive) pomou nastavaka -i, -i, -ica, -ece, -ence, -ace
ili uveanice (augmentative) pomou nastavaka -ina, -ina, -etina, -esina.

ije se skrauje u je u mnoini nekih imenica: vijek-vjekovi, korijenkorjenovi;

ije se skrauje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-ljenji/ijinajljenji/iji, blijed-bljei-najbljei.


Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijeima
umjesto je javlja ije. Ta promjena se esto vri u glagolima:
nasjei-nasijecati
zagorjeti- zagorijevati
zastarjeti-zastarijevati
sjei - sijeem

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 67.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

324

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

79
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upravni i neupravni govor u pisanju
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Upravni i neupravni govor u pisanju
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema domovini
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, upravni i
neupravni govor u pisanju
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja,

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Prisjetimo se odlomka iz romana Tuturuza i eh Meco Alije Nametka iz itanke 8:

325

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

(...)
Mahmutaga, dobrak i mek ovjek, zacnuo se od smijeha. Sve ga suze oblile.
Jedva je progovorio: Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.
Tuturuza je malo promukao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i
pribojavao da protuslovi uglednom arijskom starcu, posljednjem ehaji abadijskog
esnafa:
I jedna suza moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.
A oklen ti to zna? oglasio se prijekorno eh Meco.
Ako ba hoete da znate, da vam ispriam.
Tamam! pristade Mahmutaga.
Kako moe biti bolji dram smijeha nego tovar suza?
A kako jedna suza vrijedi vie od tovara zlata?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Upravni i neupravni govor u pisanju

Upravni govor
U odlomku su posebno oznaene navedene rijei, rijei koje izgovaraju glavni likovi,
a pisac ih prenosi doslovno onako kako su izgovorene. Uz navedene rijei najee
se nalaze i pieve rijei/reenice objanjenja.
Navedene rijei se mogu nalaziti na poetku, na kraju reenice, ali se mogu nalaziti i
na poetku i na kraju reenice. Za svaki od ovih naina upravnog govora postoje
odreena pravila pisanja. Da biste ih nauili, neophodno je da znate prepoznati
navedene rijei.
Upravnim govorom nazivamo sve one tue rijei koje se doslovno navode, bez
izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znai, navodi se tekst ak i
onda kada sadri u sebi pogreke. Navedene rijei moraju biti izmeu
interpunkcijskih znakova navodnika. Kad navodnike otvorite na poetku
navoda, morate ih i zatvoriti na kraju navoda.
U pisanom tekstu navodnici imaju dva oblika: ... i ..., a u tampanom i
trei: ....
U tampanom tekstu znake navoda i zarez iza njih moe zamijeniti i crtica.
Ako je upravni govor upitna ili uzvina reenica , upitnik i uzvinik stavljamo
prije navodnih znakova, reenicu objanjenja piemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom. ( Tamam! pristade Mahmutaga.)

Uoite razlike u upravnom govoru.


Gdje se nalaze objanjenja (pieve rijei), a gdje navedene/citirane rijei?
I
Jedva je progovorio: Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.
II A oklen ti to zna? oglasio se prijekorno eh Meco.
III I jedna suza, dodade Tuturuza, moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.

326

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

I
Jedva je progovorio: Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.
U prvoj reenici prije navedenih rijei stoje pieve rijei iza kojih je dvotaka,
otvaramo znake navoda, upravni govor/navedene rijei poinjemo velikim
slovom, a navodnici se zatvaraju poslije pravopisnog znaka na kraju navedene
reenice.

II
A oklen ti to zna? oglasio se prijekorno eh Meco.
Sada je upravni govor ispred reenice koja ga objanjava, ispred pievih
rijei.
Navedene rijei su izmeu znaka navoda, a iza njih je upitnik jer je reenica
upitna.
Pieve rijei poinju malim slovom.
III
I jedna suza, dodade Tuturuza, moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.
Izmeu upravnog govora su rijei objanjenja (pieve rijei) koje su s obje
strane odvojene zarezima. Prvi dio navedenih rijei poinje velikim slovom, a
drugi dio navedenih rijei malim slovom jer je to nastavak teksta (ako to nisu
vlastita imena).
Oba dijela navedenih rijei moraju biti izmeu otvorenih i zatvorenih znaka
navoda.

Uoite razlike u obiljeavanju navedenih rijei u sve tri reenice.


ta ste zakljuili?
Kada navedene rijei piemo velikim poetnim slovom, a kada ne?
Kada iza navedenih rijei piemo upitnik, uzvinik, taku, a kada zarez?

Neupravni govor
Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se
isputaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.
Preoblikujmo ovaj odlomak u neupravni govor.
Mahmutaga, dobrak i mek ovjek, zacnuo se od smijeha. Sve ga suze
oblile.
Jedva je progovorio: Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.

327

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tuturuza je malo promukao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i


pribojavao da protuslovi uglednom arijskom starcu, posljednjem ehaji abadijskog
esnafa:
I jedna suza moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.
A oklen ti to zna? oglasio se prijekorno eh Meco.
Ako ba hoete da znate, da vam ispriam.
Tamam! pristade Mahmutaga.

Neupravni govor:
Mahmutaga, dobrak i mek ovjek, zacnuo se od smijeha. Sve ga suze
oblile.
Jedva je progovorio da je bolji dram smijeha nego tovar suza.
Tuturuza je malo promukao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i
pribojavao da protuslovi uglednom arijskom starcu, posljednjem ehaji abadijskog
esnafa rekavi mu da i jedna suza moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.
Oglasio se prijekorno eh Meco upitavi ga oklen (odakle) to on zna. .
Tuturuza im je obeao da e ispriati ako ba hoe da znaju.
Pristao je i Mahmutaga.

1. Prepii tekst u svoju biljenicu i stavi navodnike i ostale interpunkcijske znakove


koji nedostaju.
Bulke pored pruge, Zoran M. Jovanovi
(odlomak iz prie Drug)
Pri izlasku iz ekaonice doviknuo sam drugu : Sutra te ekam. (...)
Tada sam primetio kako putem iz sela neko ide prema stanici. Pomislio sam da je to
moda neki putnik koji je suvie poranio na voz. Ali to je bio deak. I ja sam u njemu
poznao svoga druga. Dolazio je iako je padala kia. Poleteo sam niz stepenite i
potrao mu u susret. Nisam osetio da kia pada. Mahnuo sam mu rukom. Kada me je
video on se nasmehnuo. Isto onako kao i jue kada je odlazio sa svojim ocem.
Nisam se nadao da e doi rekao sam.
Ali zar se nismo juer dogovorili
A kia
Mislio sam da e me ekati. Nisam hteo da bude sam.
Ti si stvarno dobar drug rekao sam.
Ja nikada nisam imao druga rekao je ti si mi prvi.
I ti meni...
2. Preoblikuj ovaj odlomak u u neupravni govor.

Sinteza:
Navedene rijei se mogu nalaziti na poetku, na kraju reenice, ali se mogu nalaziti i
na poetku i na kraju reenice. Za svaki od ovih naina upravnog govora postoje
odreena pravila pisanja.

328

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Upravnim govorom nazivamo sve one tue rijei koje se doslovno navode, bez
izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znai, navodi se tekst ak i onda
kada sadri u sebi pogreke. Navedene rijei moraju biti izmeu interpunkcijskih
znakova navodnika.
Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se
isputaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 68.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

329

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kultura usmenoga i pismenog izraavanja


80 81
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Prianje, opisivanje/deskripcija

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Prianje, opisivanje/deskripcija
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: Prianje
(pripovijedanje/naracija), hronoloki i retrospektivan redoslijed prianja,
objektivno i subjektivno prianje, standardne i nestandardne rijei i izrazi,
prianje u prvom i treem licu, prianje: prianje izmiljenog dogaaja,
deskripcija: enterijer
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
330

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik,
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
ovjeku se u ivotu deavaju vani, manje vani ili beznaajni dogaaji ili doivljaji.
Dok vrijeme tee, njegov ivot se puni njegovim, ali i tuim, stvarnim, a ponekad i
zamiljenim dogaajima i doivljajima. O njima ovjek pria - stvara priu, mata,
iskazuje svoja osjeanja, iznosi svoje stavove. Bez obzira da li je prianje stvarno ili
zamiljeno, ono je stvaralako jer osposobljava za samostalno stvaranje prie.
Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Usmeni nain je jednostavniji jer ne nudi ovjeku dovoljno vremena ni za
razmiljanje, niti za izbor rijei. ovjek u momentu govora bira rijei i oblikuje
reenice. Ljepoti njegovog prianja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
Pismeno kazivanje nudi mnogo vie mogunosti. Mogue je razmisliti,
odabrati prave rijei i izraze i tek tada ih staviti na papir.
Prianje moe biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze
do izraaja line emocije, a u objektivnom prianju stvarna, istinita zbivanja.
Imamo vie vrsta prianja/naracije:
prianje na osnovu slike
saeto prepriavanje
stvaralako prepriavanje
prianje po planu prianja
prianje na osnovu mate...
Prianje dogaaja ili doivljaja moe se odnositi na neto to je uobiajeno,
stvarno, ali i na neto to je po neemu neobino, nestvarno, fantastino.
Svaki dogaaj ili doivljaj mora imati svoj poetak, svoj tok i svoj zavretak.
Tako i svaka pria mora imati svoj tok radnje:
1
uvod

2
poetak
radnje

3
razvoj radnje
zaplet

4
vrhunac radnje
(kulminacija)

5
rasplet
(zavretak)

Prianje moe biti u prvom (ja, mene...) i u treem licu (on, ona...).
U prvom licu prpovjeda pria o dogaajima koje je sam doivio, a u treem
licu pripovjeda nije izravno prisutan u prii.

331

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Jednostavnije piite. Istinska


ljepota i mudrost nalaze se u
jednstavnosti. Jezik mora biti
jednostavan i taan, to mu daje
snagu, reljefnost i ljepotu.

Maksim Gorki, pjesnik

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Prianje, opisivanje/deskripcija
Lingvista Vinogradov je rekao:
Visoka kultura usmenog i pismenog govora, dobro poznavanje i razvijeno osjeanje
maternjeg jezika, umijee da se iskoriste njegova izraajna sredstva, najbolji je
oslonac, najvjernija pomo i najsigurnija preporuka za svakog ovjeka u njegovom
optem ivotu i stvaralakoj djelatnosti.

Prianje izmiljene prie


Po emu se razlikuje prianje stvarnog doivljaja od zamiljenog? Promotrimo
to na ovom primjeru:
Ilustracija; Pjeani grad

Tajna pjeanog grada


1. Borna i Majra su nestrpljivo pourivali Malog Princa dok je mijenjao kota na
avionu, jer su eljeli to prije stii u Pustinjsku oazu. Najzanimljiviji sadraji
njihovog kampovanja krili su se u naputenom Pjeanom gradu smjetenom
duboko ispod bajkovito oslikanog zelenog ostrvceta usred pustinjske pustoi.
2. A kada su konano stigli, ushieno su se prepustili svome tajanstvenom
prijatelju da ih povede vijugavim stepenicama i bljetavo osvijetljenim
hodnicima koji su se otvarali u bezbroj pravaca i vodili do isto toliko
neistraenih dvorana skrivenih iza zlatom optoenih vrata na kojima su se s te
udaljenosti tek nazirali neki udni oblici.

332

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

3. Ova dvorana je sigurno pripadala nekom egipatskom kralju, uzbueno


proapta Majra kada su prili blie jednim vratima. Borna je odvano krenuo
rukom prema svjetlucavoj staklenoj kugli na sredini vrata, ali ona je nenadano
bljesnula i vrata su se poela tresti i otvarati uz pomalo jezivu kripu...
Zavrite priu!
Ovdje imate uvod, poetak radnje i dio zapleta. Koji vam dijelovi prie nedostaju?
Utvrdite ko je prialac? U kojem licu je isprian ovaj izmiljeni dogaaj?
Prepustite se vaoj mati i odaberite neku zanimljivu temu iz fantastinog,
raunalnog, ivotinjskog ili biljnog svijeta i ispriajte je na neobian nain.
Obogatite je stvarnim i nestvarnim detaljima, moguim i nemoguim...
Napiite priu na temu: Slika sa zida moje sobe je progovorila...
Opisivanje / deskripcija
Opisivanje ili deskripcija kao oblik usmenog ili pismenog izraavanja je jedan
od teih oblika kulture izraavanja. To je i razumljivo s obzirom da je mnogo
lake priati nego opisivati.
Za uspjeno opisivanje potrebno je imati osjeaje za boje, oblike, za sklad i
ljepotu. Opisivanje zahtijeva posmatranje, zapaanje i slikanje/opisivanje
svega to posmatramo. Slikovitost se postie stilskim figurama: epitetima,
poreenjima, personifikacijama, metaforama... Opisivati znai iznositi,
obiljeavati osobine bia, predmeta, pojava.
italac mora imati jasnu sliku o onome to je predmet opisivanja.
Opisivati moemo na osnovu posmatranja, sjeanja i mate.
Opisi mogu biti statiki i dinamiki, zavisno od toga u kakvom se stanju
nalazi ono to opisujemo.
Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doivljaji.
Prisjetimo se:
Opisivanje je bitno za bogaenje rjenika. Koristimo se rijeima koje ve
znamo, prisjeamo se i nekih zaboravljenih, ali i traimo nove rijei i izraze da
bismo vjerno prikazali ono to vidimo i doivljavamo.
Predmet opisivanja moe biti:
ovjek
predmet
enterijer/interijer
eksterijer
pejza
Do doivljaja o predmetu opisivanja dolazimo putem ula (osjetila):
ulo vida (vizuelno)
ulo sluha (auditivno/akustiko)
ulo mirisa (olfaktorno)
ulo dodira (taktilno).
ulo okusa (gustativno)

333

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)


Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graevine ili objekta. I
ovaj opis moe biti subjektivan i objektivan.
U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lini, emocionalni stav prema onome
to opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatra i zapisiva.
Najee se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliu.
Ilustracija: soba

Naprimjer:
(. . .)
Sobu je namjestio po svom.
Plitka seija du najkraeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s
izrezbarenim naslonom, petahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara bez
ukrasa, zemljana pe, uz nju banjica, po podu iste struke ponjava, po rafu knjige, na
arapskom, turskom, njemakom, na najirem zidu odjea zastrta svilenom boom i
do nje povjeano oruje i razno putno i ratno sjemenje. Nita vie.
Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bae i njive struji svjeina, pa je u sobi
studnjikavo na onaj nemio samaki ili kasarnski nain, ali je zrano, prostrano i isto.
(. . . )
Sobna vrata ciknue, san pobjee. Nasrnue udrobljene slike, rauni, srdbe,
pakost.
Dervi Sui
Kako pisac poinje ovaj opis?
Kao i kod opisa pejzaa, portreta, tako i u opisu neke prostorije trebalo bi
krenuti od opeg utiska/dojma. Pogledajmo kako je to uraeno u ovom opisu:
Opi utisak/ dojam:
sobu je namjestio po svom
Pojedinosti u opisu:
plitka seija du najkraeg zida
jednostavan sto
stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom
stegnuta sehara bez ukrasa
zemljana pe
uz nju banjica
podu iste struke ponjava
po rafu knjige
odjea zastrta svilenom boom
Zavrni openit opis:
u sobi studnjikavo
334

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ali zrano, prostrano i isto


sobna vrata ciknue, san pobjee
Izdvojite pojedinosti u enterijeru ove sobe.
Ilustracija: Ujka Filipova soba

Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zaguljiva i mrana,pretrpana ovetalim
graanskim nametajem, kao da je u njoj sabrano sve to je od tri porodice
nasleeno i godinama uvano. Trpezarija i pisai sto sa kvrgavim nogama, iskrivljena
etaera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvuen muemom. N
zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i as anatomije, na pisaem stolu pritiskiva za
hartiju...
(. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom, zadahom
naftalina, praine i crvotoine, bio etiri godine stariji.
Erih Ko
Uradite opis enterijera na temu: Kutak koji sam sama sebi uredila.
Sinteza:
Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Usmeni nain je jednostavniji jer ne nudi ovjeku dovoljno vremena ni za
razmiljanje, niti za izbor rijei. ovjek u momentu govora bira rijei i oblikuje
reenice. Ljepoti njegovog prianja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
Pismeno kazivanje nudi mnogo vie mogunosti. Mogue je razmisliti,
odabrati prave rijei i izraze i tek tada ih staviti na papir.
Opisivati moemo na osnovu posmatranja, sjeanja i mate.
Opisi mogu biti statiki i dinamiki, zavisno od toga u kakvom se stanju
nalazi ono to opisujemo.
Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doivljaji.
Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graevine ili objekta. I
ovaj opis moe biti subjektivan i objektivan.
U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lini, emocionalni stav prema onome
to opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatra i zapisiva.
Najee se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliu.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 69, 70.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

335

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

82

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Raspravljanje

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Raspravljanje
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: raspravljanje
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, rasprava
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

336

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
Ilustracija: uenik i uenica koja govori: Engleski

jezik je zanimljiv i lagan.

Prokomentirajte ovu tvrdnju.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Raspravljanje

Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka


tema ili rjeava neki problem. Temelji se na iznoenju misli i na dokazivanju.
Cilj svakog raspravljanja je tumaenje, obrazlaganje i prosuivanje na osnovu istinitih
injenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoe, odgovorilo na neka
pitanja i donijeli konkretni zakljuci. U raspravljanju se diskutanti odluuju za ili
protiv neke teze ili tvrdnje obrazlaui i argumentirajui svoje miljenje.
Kao dokazi i potvrde miljenja iznose se navodi (citati), dokumenti, statistiki podaci,
opeprihvaene injenice, spoznaje i vrijednosni sudovi.
Raspravljati se moe o temama iz svakodnevnog ivota, o knjievnim djelima, o filmu,
pozorinoj predstavi, o radio i TV emisiji, lancima iz tampe...
Raspravljati se moe usmeno i pismeno.

Raspravlja se uvijek o nekoj tvrdnji tezi, naprimjer:


Niko nema pravo odluivati umjesto mene.
Odjea ne ini ovjeka.
Mladi polau mnogo na markiranuodjeu.
X je zanimljiviji pisac od Y.
Vrste raspravljanja
Rasprava (traktat) je oblik vezanog teksta (u prvom redu naunog/znanstvenog) u
kome se svestrano razmatra neka tema, razvija zaokruena misao ili rjeava neki
problem.

Diskusija je usmena rasprava u kojoj uestvuje vei broj sudionika iji je cilj rijeiti
neki problem, rijeiti neko vano pitanje. este su tv-diskusije o raznim drutvenim,
politikim, obrazovnim, kulturnim problemima. Panel-diskusija (okrugli stol) je

pripremljena rasprava u kojoj se glavni diskutanti unaprijed pripreme za


odreenu temu, a tok rasprave je isti kao i kod svake usmene rasprave.
Problemski lanak je raspravljaki tekst u kojem se razmatra i rjeava
odreeni problem, najee od opeg interesa.
Polemika je javna, pismena ili usmena rasprava u kojoj je osnova borba
miljenja pri prosuivanju o pojavama, problemima i djelima od opeg
interesa.

337

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kritika (ocjena) je vrsta rasprave kojoj je glavni cilj ocijeniti, prosuditi i


vrednovati neko djelo na osnovu injenica, iznosei i pozitivno i negativno o
djelu.
Esej (ogled) ujedinjuje knjievnoumjetniki izraz i subjektivnost s objektivnim
znanstvenim stajalitem. Usmjeren je na rasvjetljavanje predmeta s vie
strana.

Da bi rasprava bila uspjena, potrebno je postaviti i tezu (odreena postavka,


problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna
tvrdnja kojom se negira teza).
Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela:
Uvod: Postavljanje teze ili problema
Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje moguih rjeenja
Zakljuak: Potvrivanje teze ili izbor rjeenja.
Naprimjer:
Postavljanje teze: Roditelji imaju sve manje vremena za svoju djecu
Postavljanje antiteze: Roditelji imaju dovoljno vremena za svoju djecu
(Uenici se samostalno opredjeljuju za tezu ili antitezu.)
Teza:
Ilustracija: roditelji i djeca

Roditelji sve manje vremena imaju za svoju djecu.


Dokazivanje teze:
Ekonomsko stanje porodica je esto teko pa su roditelji prisiljeni da puno
rade, a time i da due budu odvojeni od djece. Veina preduzea, tvornica je u
privatnom vlasnitvu a mediji i istraivanja strunjaka govore da uposlenici u
takvim preduzeima, tvornicama esto mnogo due rade, ne koriste godinje
odmore...
U trenucima kada su roditelji kod kue, sa porodicom, njihov boravak se svodi
na brigu o kunim poslovima, o kunom ekonomiziranju i ostalim
egzistencijalnim pitanjima.
U imunijim porodicama takoer imamo problem. Roditelji tee da materijalnim
dobrima nadoknade svoju odsutnost. Roditelje esto mijenjaju mediji
(televizija, raunar...).
Posljedice takvog rada roditelja i njihove razdvojenosti od porodice i djece su:
- Nemogunost razgovora i savjetovanja sa djecom
- Nedostatak vedre porodine atmosfere
- Preputenost djece samima sebi
- Mogunost da djeca zalutaju u neto to nije dobro
Potvrivanje teze i zakljuak:
Roditelji zaista zbog ekonomskog opstanka porodice moraju raditi mnogo.
Zakljuak je alternativni, kompromisni apel roditeljima:

338

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Kada ste slobodni, to vie vremena provedite sa svojom djecom u igri,


ozbiljnom razgovoru, savjetovanju, otkrivaju tajni, ali... Zanemarite ponekad i
kune obaveze!
Djeci je ljubav bitna kao hrana i spavanje.

Tri su temeljna pravila uspjenog sudjelovanja u raspravi:


1. razumjeti predmet rasprave
2. s uvaavanjem sluati
3. znati govoriti i imati to rei.

Potuj pravila raspravljanja:

Za raspravu se pripremi (prikupi injenice, podatke, sve potrebno zapii ili


zapamti).
Govori jasno i razgovijetno.
Govori samo u svoje ime.
Potuj zadanu temu.
Govori o temi, o problemu, a ne o osobama oko sebe.
Ako ti se neije miljenje ne svia, iznesi svoj stav s objanjenjima, ali ne
govori runo o osobi.
Tua miljenja pobijaj ili podravaj dokazima i obrazloenjima.
Potuj tue miljenje i stavove.
Priaj smirenim tonom i ne upotrebljavaj pogrdne rijei.
Ako si uvjeren(a) u svoje stavove, brani ih provjerenim dokazima nakon to ih
neko ospori.
Prihvati opravdane kritike.
Pusti druge da i oni govore.
Na uvredu ne odgovaraj uvredom.
Ne prekidaj druge dok govore jer sloboda govora je osnovno ljudsko pravo.

Sinteza:
Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka
tema ili rjeava neki problem. Temelji se na iznoenju misli i na dokazivanju.
Cilj svakog raspravljanja je tumaenje, obrazlaganje i prosuivanje na osnovu istinitih
injenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoe, odgovorilo na neka
pitanja i donijeli konkretni zakljuci. U raspravljanju se diskutanti odluuju za ili
protiv neke teze ili tvrdnje obrazlaui i argumentirajui svoje miljenje.

Da bi rasprava bila uspjena, potrebno je postaviti i tezu (odreena postavka,


problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna
tvrdnja kojom se negira teza).
Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela:
Uvod: Postavljanje teze ili problema
Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje moguih rjeenja
Zakljuak: Potvrivanje teze ili izbor rjeenja.

Zavrni dio sata:

339

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 72, 73.


Odaberite jednu od ovih tema i pripremite se za raspravljanje.
1. Samo se srcem dobro vidi. (Mali princ)
2. Usamljenost je visoka cijena koju plaaju oni koji ele biti slobodni. (Galeb
Jonathan Livingston)
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

340

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

83

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Problemski lanak

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Problemski lanak
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: problemski lanak
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
metoda diskusije, raspravljanje
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik,
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata

341

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


Ilustracija: strip u 1 kvadratu:
1. Kvadrat: zatrpano kolsko dvorite otpadom iz kojjeg viri sporadino nekoliko
cvjetova, uenik i uenica paljivo vade cvijee s korijenom i zemljom u saksije,
nastavnica zaueno pita: ta to radite?, djevojica i djeak uglas: Spaavamo
cvijee od otpada!

Kako rijeiti problem starog papira?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Problemski lanak
Tekstovi kojima je u temelju misao, razmiljanje, zovu se raspravljaki, a
raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo rijeiti.
Sa pojedinim vrstama raspravljanja smo se ve upoznali. To su:
rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski lanak.
2. Otkrivanje i obrazloenje problema
Na Vijeu uenika esto diskutujemo o problemu zatrpanosti nae kole papirima
razliitog porijekla i razliite svrhe. Nerijetko se dogodi da su papiri i na kolskom
dvoritu, u kolskom vonjaku, na kolskom hodniku, u uionici.
Vinovnici svega ovoga smo mi, uenici, ali i uenici srednjokolci koji se esto
zadravaju na kolskom dvoritu, u kolskom vonjaku.
Mada su u kolskom dvoritu postavljeni kontejneri, nekim uenicima je daleko ili im
se jednostavno ne da otii do njih i baciti papir. Srednjokolcima, izgleda, vie nije ni
stalo do izgleda nae kole, pa iza sebe ostavljaju i papire i mnogo tota
neprimjerenog.
Na asovima esto radimo ankete, vjebe, kontrolne radove, ... Za takve potrebe
iskinemo list iz sveske ili dobijemo od nastavnika kopi papir. Naravno, kad sve bude
gotovo, gdje emo sa starim papirom? Poneko ga ostavi u svoju torbu, poneko u
klupu, na klupi, poneko baci u korpu za smee a poneko i na pod. Koliko god to bila
naa sramota, moramo je priznati.
Svi nas stalno ue o ekolokom ouvanju svoje sredine, govore kako je vano
ouvati prirodu, zelenilo, sauvati ume od sjee, sauvati svijet za budue
generacije.
Bez zelenila, ume, drvea nema kiseonika, nema zdravog ivota.
3. Traganje za rjeenjima problema - prijedlozi
Kako rijeiti ovaj problem? Ko e ga rijeiti?
Prisjetimo se.
Nekad smo imali akcije prikupljanja papira i ureenja ivotna sredine pod motom:
Uredimo ivotnu sredinu!.
Tada su nam nastavnici govorili:

342

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Djeco, ne zaboravite prikupljati stari papir! Ne zaboravite obii susjedstvo! Ne


zaboravite, novine, stare sveske, letke, kutije! Ne zaboravite obii prodavnice,
tvornice, magacine! Tamo uvijek ima papira. Stari odbaeni papir je novac.
A papira ima najvie kod nas i oko nas. U naoj koli, na naem dvoritu, u naem
vonjaku.
Pa, uredimo i sada na koli!
-Iskoristimo najprije taj na papir. Pokrenimo akciju prikupljanja starog papira.
- U svaku uionicu postavimo posebne korpe ili kutije za papir, u koje emo slagati
papire jedan na drugi i tako prikupljati stari papir. Kutije ne bi odmah bile pune do
vrha, ali brzo bi se napunile.
- Organizirajmo takmienje meu odjeljenjima u prikupljanju starog papira. Sav papir
moemo prodati a od tog novca popraviti ozvuenje u koli ili obezbijediti dio novca
za video nadzor, obnoviti lektirni fond...
- U kolsko dvorite bi trebalo postaviti poseban kontejner samo za papir.
- U akciju prikupljanja papira ukljuimo i roditelje, nastavnike, direktora, lokalnu
zajednicu, opinu... Sve one koji mogu i ele pomoi da nam kola, mjesna
zajednica, grad budu ljepi, zdraviji.
- Uenici bi mogli jednom mjeseno donositi od kue stari papir. Tako bi i svoje
domove i okolinu rasteretili vika papira i rijeili vjeite zatrpanosti papirom.
- Rukovodioci akcije bi bili ekoloka sekcija a ukljuili bi se svi uenici nae kole. - Predstavnici Vijea uenika bi ostvarili kontakt s predsjednikom Mjesne zajednice
kako bismo pokuali ukljuiti i srednjokolce u akciju prikupljanja papira.
- Ako u toku akcije neko predloi jo neke aktivnosti, razgovarat emo o njima i
utvrditi da li je prihvatljiv i ostvariv.
4. Prihvatanje rjeenja i obrazloenje zakljuak
Ovom akcijom bismo sauvali nae zelenilo i zdrav ivot, tako bismo pokazali da
znamo uvati svijet za sebe i za budue generacije. Obostrana korist: nama novac,
ureenija kola i zdraviji ivot a koli - gradu istoa. Svima e nam biti bolje. Samo
je potrebno malo volje i malo truda.

Po emu je ovaj problem zasluio da se o njemu raspravlja?


Imate li i vi ovakvih ili slinih problema?
Koja su rjeenja problema ponuena?
Da li biste i vi imali dodati neke svoje prijedloge?
Koji je zakljuak ovog lanka?

Ovim tekstom su iskazana uenika razmiljanja o problemu i njihovi prijedlozi


za njegovo rjeenje. lanak se, dakle zasniva na otkrivanju problema,
potekoa, na razmatranju i prosuivanju moguih rjeenja.
Kojoj vrsti raspravljanja pripada na lanak?
Problemski lanak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na miljenju, tj. na
razumijevanju i prosuivanju pojava, stvari i bia u prostoru, dogaanja.

343

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Problemski lanci se mogu pisati o svim oblastima ivota ovjeka (o radu,


stanovanju, zabavama, knjievnosti, filmu, putovanjima, uvanju prirodnog
okolia, tehnici, sportu...
Obino se objavljuju u novinama, asopisima, itaju se na radiju...
Kompozicija problemskog lanaka je trodijelna:
otkrivanje problema
traganje za rjeenjima problema
prihvaanje najprihvatljivijeg rjeenja
Za raspravljake tekstove znaajne su rijei koje znae mislene pojmove,
djelatnosti i strune osobitosti problemske teme (rijeiti, diskutujemo, akcije,
ue, ekoloka sekcija, aktivnosti, zdrav ivot...)
Sinteza:
Tekstovi kojima je u temelju misao, razmiljanje, zovu se raspravljaki, a
raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo rijeiti.
Sa pojedinim vrstama raspravljanja smo se ve upoznali. To su:
rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski lanak.
Problemski lanak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na miljenju, tj. na
razumijevanju i prosuivanju pojava, stvari i bia u prostoru, dogaanja.
Problemski lanci se mogu pisati o svim oblastima ivota ovjeka (o radu,
stanovanju, zabavama, knjievnosti, filmu, putovanjima, uvanju prirodnog
okolia, tehnici, sportu...
Obino se objavljuju u novinama, asopisima, itaju se na radiju...
Kompozicija problemskog lanaka je trodijelna:
otkrivanje problema
traganje za rjeenjima problema
prihvaanje najprihvatljivijeg rjeenja

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 74.

Napii u svoju biljenicu problemski lanak o nekom, za tebe vanom


problemu. Neka ti ovaj plan pomogne u njegovoj kompoziciji:
Otkrivanje i objanjenje problema
Iznalaenje moguih rjeenja
Prijedlog najprihvatljivijeg rjeenja s obrazloenjem
Naprimjer: Koliko mladi danas itaju, Koliko raunari negativno utiu na mlade
ljude,
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

344

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

84
Uzorak obrade nastavne jedinice:

Adaptacija knjievnog djela/scenarij


Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Adaptacija knjievnog djela/scenarij
Struktura i tip asa: proirivanje i utvrivanje usvojenih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: adaptacija knjievnog djela
- scenarij
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata

345

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


itanka 8: itanje odlomka iz romana Lovac u rai D.D. Selindera.
Ilustracija: prof. Spenser i Holden

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

Adaptacija knjievnog djela/scenarij


Grafofolija 1 (ilustracija iz itanke 8)

Znamo da knjievna djela moemo preoblikovati, preinaiti u film, dramu.


Takva preoblika zove se adaptacijom knjievnog djela ili scenarij.
Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).
Ovaj odlomak iz romana Lovac u rai D.D. Selindera e nam posluiti za izradu
scenarija.
Ilustracija: prof. Spenser i Holden

Lovac u rai, D. D. Selinder


SCENARIJ
Audio

Video
Enterijer Profesorova soba, u njoj samo

krevet s
izguvanom posteljinom, ormar s
zadanicama.
Preko
stolice
prebaeno
odijelo. Na stolu mnotvo razbacanih
knjiga.
Profesor Spenser:
Imao sam tu ast da se upoznam
sa tvojom majkom i tatom kad su
sa tvojom majkom i tatom kad su
prema
sa tvojom majkom i tatom kad su
pored
navratili da malo proaskaju sa
navratili da malo proaskaju sa
navratili da malo proaskaju sa
gospodinom Tarmerom, pre
nekoliko nedelja. Sjajni su to ljudi.

Profesor u pidami, pridie se iz fotelje


i mekolji se. Uzima Atlantik mantli
(asopis) sa krila i baca ga ljutito
Holdenu. asopis pada na pod,
nogu samog Holdena.

346

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

Holden:
Jesu, zaista. Vrlo su fini.

A. Verlaevi & V. Ali

Podie s patosa asopis i stavlja


ga na postelju. Zbunjeno gleda
profesora ispod oka.Nastoji se izvui

jer
nasluuje otar napad.
Profesor Spenser:
ta je to sa tobom, mome?
ogrta.
Koliko si predmeta imao u ovom polugoditu?
izbeenih

Naglo se ispravi, obue svoj kuni


Bio je vrlo ljut, nabranih obrva i
zakrvavljenih oiju.

Holden:
Pet, gospodine.
sebi.

Ree to tiho, kao da govori samom


U sobu dopire traak svjetla kroz

prozor.
Profesor Spenser:
zavjesu.
Pet. A prelaznu ocenu nema za - -
se za

Lagani vjerar leluja potamnjelu


Vrisnu profesor Spenser i uhvati
glavu. Zakrvavljene profesorove
oi otro i ljutito gledaju Holdena.

Holden:
etiri.

Holden je malo mrdnuo na krevetu,


oborio glavu ,prekrstio ruke, a onda
odjednom, pun sebe, podigao glavu

i
ustao sa kreveta.
Holden:
Sa engleskim sam proao, nema greke
ga.
jer sam radio te stvari, mislim Beovulfa
i Lorda Randala, jo kad sam uio u
Vutonu. Jedva sam, znate, i imao ta
da radim, to se engleskog tie, sem da
s vremena na vreme napiem neki sastav.
Profesor Spenser:
Dao sam ti slabu ocenu iz istorije jer nisi
progovorio.
znao apsolutno nita.
Holden:
Znam, gospodine. Jasno mi je.
ta ste drugo i mogli.
izvukao

Profesor se okree zidu i ne slua


Odsutno gleda u daljinu kroz prozor.

Hladno i staloeno je profesor

Slegnu Holden ramenima i krenu


prema vratima da bi se to prije
iz neprijatne situacije.

Profesor Spenser:
Apsolutno nita. Ba apsolutno nita.
rairivi
isto sumnjam da si makar jednom
njemu
otvorio udbenik tokom itavog polugoa.

Profesor krenu prema Holdenu


ruke. Njegov ogrta je visio na
otkopan a ispod njega se bjelasala

347

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

Jesi li? Reci mi istinu, mome.


Holden:
Pa, kao, razgledao sam ga koji put.
Profesor Spenser:
Razgledao si ga, a?Tvoj, hm,
pismeni rad je tamo, na vrhu mog ormana.
Na samom vrhu one hrpe. Daj ga ovamo,
molim te.

A. Verlaevi & V. Ali


parhetna pidama.
Holden slijee ramenima i pravi facu
nevinaceta.
Profesor krenu prema ormaru,
a onda se okrenu prema Holdenu
i vidno iznerviran uze Holdenov
pismeni rad u ruke.
Prevrtao ga je s gaenjem, as na

jednu
stranu, as na drugu.
Profesor Spenser:
Uili smo o Egipanima od etvrtog
rada
novembra do drugog decembra. Sam si
izabrao da pie o njima, za kontrolnu vebu.
eli li da uje ta si imao da kae?
Holden:
Ne, gospodine, nije mi ba mnogo stalo.

Okrenu prvu stranicu kontrolnog


i spemi se zaitanje.

Holden se okree prema profesoru,


a onda oko sebe prevrui oima.

Profesor Spenser:
Egipani su bili stara kavkaska rasa koja
naglaavajui
je ivela u jednoj od severnih oblasti Afrike.
uzbuen,
Ova poslednja je, kao to znamo, najvei
kontinent u istonoj hemisferi.
ljutnjom.
Egipani su danas za nas interesantni iz
rukama
raznih razloga. Moderna nauka bi jo
uvek elela da zna kakve su to tajne
sastojke Egipani upotrebljavali kada su
pakovali pokojnika tako da im lica ne
bi istrunula tokom bezbrojnih vekova.
Ova interesantna zagonetka jo uvek
predstavlja pravi izazov za modernu
nauku u dvadesetom veku.

Profesor je itao rad


svaku njegovu rije. Vidno
spustio je rad na stol. Holden stoji
kao kip, gleda u profesora s
i nelagodom. Istee prste na
i nogom nervozno lupka o pod.

Profesor Spenser:
Tvoj esej, ako se sme tako rei, tu se
u ruke
i zavrava. Meutim, dodao si mi i nekoliko
redi, pri dnu stranice.

Ponovo je uzeo Holdenov rad


i okrenuo posljednju stranicu.

Holden:

348

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

Znam, znam.
sprijeio

A. Verlaevi & V. Ali


Holden nabrzinu ree da bi
profesora da daljeita ili da

diskutuje
o radu. Ve je bio doao skoro
do
izlaznih vrata.
Profesor Spenser:
Potovani gospodine Spenseru.
licu,
To je sve to znam o Egipanima.
Izgleda da ne mogu mnogo da se
zainteresujem za njih iako su vaa
pod.
predavanja vrlo interesantna.
Ali nita mi nee smetati ako mi
date slabu ocenu, jer ionako imam
slabe iz svih predmeta osim iz engleskog.
S potovanjem, Holden Kolfild.

Zavravao je itanje sav crven u


vidno ljutit. Ironinim pogledom je
zurio u Holdena.
Ponovo je bacio njegov rad na

Uporedi odlomak iz itanke i ovaj scenarij. U emu su razlike?


ta ima scenarij a nema literarni odlomak ? I obrnuto, ta je to to knjievni tekst ima
a scenarij nema?
Scenarij ima dva tekstovna dijela: audio i video. ta sadre, pokazuju ovi dijelovi?
Moe li ovo biti odlomak iz scenarija i za dramu i za film?

Sinteza:
Knjievna djela moemo preoblikovati, preinaiti u film, dramu. Takva
preoblika zove se adaptacijom knjievnog djela ili scenarij.
Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 75.
Po uzoru na ovaj odlomak iz scenarija pokuaj uraditi scenarij odlomka iz itanke
Knjiga Ive Andria.

Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

349

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

85

A. Verlaevi & V. Ali

86
Uzorak obrade nastavne jedinice:
itanje

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: itanje
Struktura i tip asa: proirivanje i utvrivanje usvojenih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja, itanje: tempo, intonacija,
stanke, interpunkcijski znaci, artikulacija, itanje lirskog teksta, itanje epskog
teksta
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
dramatizacija, recitovanje
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije, kasetofon i audiozapis, flip art, Rjenik karakteristine
leksike
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura

350

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


Motivacioni dio sata
ta su to govorne vrednote?
ovjek govori u razliitim ivotnim situacijama pa bi trebalo da razvije i razliite
naine govorenja (razgovor, prianje, itanje, recitovanje, govor glumaca...). U
svakom od tih naina veliku vanost imaju i govorne vrednote. One ine
govor razumljivim, zanimljivim i posebnim.
Govorne vrednote su najee:
- pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;
- naglaavanje/akcen(a)t: isticanje odreenih slogova u rijei jaim glasom;
- intonacija: kretanje tona u reenici i njegovo prilagoavanje sadraju poruke;
- visina: ton moe biti visok (tanak glas), srednji i dubok (debeo glas);
- boja glasa: glas moe biti prijatan, dubok, ozbiljan, topao, grub, uspavljujui;
- pauze/stanke: manji ili vei prekidi u govoru nakon ega se govor nastavlja;
- reenini naglasak: isticanje pojedinih rijei ili skupova rijei u reenici jaim
glasom;
- tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice

itanje
itanje i recitovanje lirskog teksta
itanje je oblik govorenja u kome rijei oblae svoje najsveanije ruho.
Jedna rije moe da ima mnogo znaenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se
nae. I ta jedna rije se moe i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju emo
joj boju dati pitanje je naeg umijea da vladamo jednom od najveih
umjetnosti umjetnou govora.
Kako itati?
Tekst treba itati prirodno, toplo i spontano. Tako ga treba i kazivati i
tako se ponaati.
Artikulacijske vjebe
Proitajte jednom tiho, a zatim i naglas pjesmu Balada iz predgraa Dobrie
Cesaria, vodei rauna o pokretima organa u usnoj duplji, posebno o kretanju
jezika i usana. Tako ete uoiti greke u artikulaciji, svoja slaba mjesta i
popraviti ih.

351

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Obratite panju na pravilan izgovor glasova: , , d i , samoglasnika a, e, o, i


glasovnih skupina u glasovnih skupina ije, je.
Pjevajte vokale (a, e, i, o, u), odravajte ih to duim, neka bruje. itajte ovu
pjesmu i vodite rauna da vam glas bude zvuan.
Koji samoglasnici se ponavljaju u stihu: A jedne veeri nekoga nema,...?
Kako se zove ova glasovna figura? emu doprinosi?
Ilustracija: petrolejska lampa na uglu

Balada iz predgraa, Dobria Cesari


...I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastoutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.
I uvijek ista sirotinja ue
U njezinu svjetlost iz mraka,
I s licem na kojem su obino brige
Pree je u par koraka.
A jedne veeri nekoga nema,
A mor'o bi pro;
I lampa gori,
I gori u magli,
I ve je no.
I nema ga sutra, ni prekosutra ne,
I vele da bolestan lei,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je ve,
I snijei...
A prolaze kao i dosada ljudi,
I maj ve mirie A njega nema, i nema, i nema,
I nema ga vie...
I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastoutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.
Intonacijske vjebe
Prisjeti se: intonacija je kretanje tona u reenici i njegovo prilagoavanje
sadraju poruke.
Dok bude itao/la pjesmu pripazi na intonaciju i naglasak rijei, stihova,
strofa, na tempo, jainu glasa, pauze/stanke. I boju glasa mora prilagoditi
sadraju, osjeanju i poenti pjesme.

352

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Akcenatske vjebe
Akcen(a)t je pravilno naglaavanje rijei, reenica.
Proitaj jo jednom prvu strofu pjesme, pravilno akcentiraj slogove u rijeima,
rijei u stihovima. Pravilno odredi naglasne cjeline. Da li tako i izgovara
stihove?
...I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastoutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.
Snimite itanje ili recitovanje pjesme. ta ste uli?
Reirajte i samostalno pripremite as!
Reirajte i samostalno pripremite as itanja i recitovanja poezije. Prouite
sadraj pjesama i odredite nain interpretacije. Odredite i iri, odredite dosjetljive
uenike za najavljivae, muziku pratnju uz gitaru ili reprodukciju muzike i zabavan
as je tu.

itanje epskog teksta


Proitaj prvo u sebi, a zatim i naglas odlomak iz pripovijetke Rua Nure
Bazdulj-Hubijar, pazei na glasovnu artikulaciju, akcen(a)t, intonaciju i ostale
govorne vrednote.
Ilustracija: djevojica s crvenim pupoljkom

Rua, Nura Bazdulj- Hubijar


(...)
Moda grijeim to piem o mojoj ljubavi. Jest, to je spomen na neto lijepo,
gotovo nestvarno to sam doivjela i to u doivjeti. Ali, ja nikad, ni u stotom licu ne
bih o tome trebala govoriti ili pisati.
Zbog toga to sam jednom, sad mi se to ini tako daleko, pomislila da se
sudbinske ljubavi dogaaju samo u knjigama, nikad u stvarnom ivotu.
Ne bih mogla podnijeti da neko na sve to ja tako duboko i iskreno osjeam
kae:
Ipak je to samo knjiga!
I da, moda, ve nakon sat ili dva zaboravi.
ini mi se da sad ivim samo za njega. Da budem tu kad mu budem potrebna. I
bit u sretna kad me bude trebao. Beskrajno sretna.
ta je s tobom, Malena? upita moj tata dok sam odsutno gledala kroz prozor u
Plavu vodu. Kao da si se odjednom uozbiljila i sazrela.
Nita, tata. Samo razmiljam o skorom poetku kolske godine, odgovorih
mislei kako su veeras sva svjetla u Tahirovoj kui bila ugaena. Zato? Odgovor
nisam mogla pronai, ak ni naslutiti.
Na televiziji je bila neka domaa drama, pa Sedam svjetskih dana.
Mama je vezla goblen (jedino je to radila od runih radova) i utala, tata je pratio
program. Ja sam gledala u ekran ne videi nita i ekala da izbije deset sati.

353

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Vjetar se lagano poigravao zavjesama na mom prozoru, na ijoj dasci noas nije
bilo rue.
Nisam zaplakala. Samo me ispunila neka strana slutnja.
Uskoro sam ula Robijev glas. Odmah je uao u moju sobu.
Ovo ti je, vabe, poslao Tahir. ree pruajui mi mali zamotuljak.
A gdje je on? skoro vrisnuh.
Zna, dolazio je socijalni radnik i rekao da on po zakonu, kao maloljetan, ne
moe ivjeti sam. Zato se danas odselio nekoj tetki u Viegrad.
Nisam osjeala nita.
Drhtavim rukama odmotah zamotuljak dok je Robi naputao sobu.
Unutra je bio prekrasan crveni pupoljak, malo uvenuo, i ceduljica ispisana crnim
flomasterom neto kosim rukopisom PLEASE, LOVE, REMEMBER.
Molim te, ljubavi moja, sjeaj se! prevedoh.
Paljivo, u sebi, proitaj sljedei tekst. To je jedna od pria o poznatom
aljivdiji i dovitljivcu Nasrudin - hodi.
Ilustracija: Nasrudin u bostanu

Nasrudin u bostanu
Prolazi Nasrudin-hoda kraj bostandijina bostana. Zapele mu lijepe dinje i
karpuze za oi, pa ne mogo srcu odoljeti, preskoi plot pa ih stane u torbetinu trpati.
Ali eto ti bostandije:
- Ma, hodo, ta radi u ovom bostanu?
Nasrudin, kako prihvatio dinju da je utrgne, okameni se kraj nje i izbuljio
oi u bostandiju:
- Ma, bostandijo, vjetar me donio.
- Ako te vjetar donio, to dri dinju u ruci? - upita bostandija.
- Drim da me dalje ne odnese, - veli hoda.
- Ma kad se dri da te dalje ne odnese, zato ih trpa u torbu? - pita opet
bostandija:
- Beli ni sam ne znam to od straha radim, - doklopi hoda.
Narodna pria
Sad proitaj naglas ovu priu. Vodi rauna o znacima interpunkcije (taka,
zarez, upitnik, crtica...)
Koje bi reenice u tekstu trebalo posebno naglasiti?
Obiljei rijei u reenicama za koje misli da su najvanije i da bi ih trebalo
naglasiti.
Kakvim tonom i bojom glasa e izgovarati Nasrudinove rijei a kakvim
bostandijine?
Ko bi trebalo da ima grublju boju glasa? Ko je ljut?
Glas Nasrudin-hode i glas bostandije se moraju razlikovati i po boji, i po
jaini i po visini glasa.
Bostandija je ljut, a Nasrudin - hoda zbunjen jer je zateen u krai njegovog
bostana. Pripazi na rijei koje oni izgovaraju!

354

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Sinteza:
itanje je oblik govorenja u kome rijei oblae svoje najsveanije ruho.
Jedna rije moe da ima mnogo znaenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se
nae. I ta jedna rije se moe i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju emo
joj boju dati pitanje je naeg umijea da vladamo jednom od najveih
umjetnosti umjetnou govora.

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa:
Pravimo kolsku razlikovnu gramatiku!
U veliku svesku ili na veliki flip art unosite primjere rijei vaeg lokalnog
(mjesnog ili zaviajnog) govora a pored tih rijei napiite rijei koje su u
upotrebi u naem standardnome jeziku. Poredite rijei, uoite slinosti i razlike
meu njima. Tako ete sami kreirati vau kolsku razlikovnu gramatiku koja e
opisivati jezike injenice, osobine govora koji po svojim obiljejima odstupa
od gramatike norme standardnoga jezika.
Moete i individualno voditi svoj Rjenik karakteristine leksike i na asovima
izdvajati najinteresantnije rijei, analizirati porijeklo i mogui nain nastanka tih
rijei, te kako glase u standardnome jeziku.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

355

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

87

A. Verlaevi & V. Ali

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Dramatizacija prie

Nastavna oblast: jezik


Nastavna jedinica: Dramatizacija prie
Struktura i tip asa: proirivanje usvojenih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: dramatizacija prie
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura

Tok izvoenja nastavnog sata


356

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


itanka 8: Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju

itanje odlomka iz prie.


Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice
Grafofolija 1 (ilustracija iz itanke 8)

Dramatizacija prie
Ovo bi mogao biti I in drame pijun, Svetozara orovia. Nastavak teksta
imate u itanci pa pokuajte ga dramatizirati na asu.
Formirajte etiri grupe, podijelite nastavak teksta na etiri odlomka i svaka
grupa neka dramatizira svoj dio. Kad zavrite, uvjebajte uloge i izvedite vau
dramu.
Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju

PIJUN
I in
(Prestojnik ulazi u sobu, Kosta mu bre-bolje pritra, prihvati mu tap i eir i poe
istiti kaput kao da stresa prainu. Prestojnik udari dlanom o dlan, protrlja ruke,
popravi cviker, zavue ruke u depove i zviduui poe etati po sobi.)
Prestojnik:
Kosta:
Prestojnik:

- A ta ti eka? ta e?
- ekam ta e vaa milost zapovieti.
- Ne treba mi...
(Kosta se skupi, previ i, duboko se poklonivi, prihvati za tekuu na

vratima.)
Prestojnik: - Stoj! Stani! ...Zna li ti da te ja volim? I moja te gospoja voli i svi te
volimo, jer...
jer si usluan, pokoran, vjeran... i nikad ne protestira i ne buni se... Mi
te volimo i
znamo da bi ti sigurno nama za ljubav sve uinio.
(Lukavo i pomuklo ispod oka pogleda u Kostu.)
Kosta:
- Ako hoe i u vodu da skoim, to se rekne. Sve...
Prestojnik: - A ti ima li djece?
Kosta:
- etvero bogu na amanet!...
Prestojnik: - Treba ti i bolja plaa?...
Kosta:
- Hj hj!
Prestojnik: - Imae ti bolju plau i jo... jo...Ako je bude znao zaraditi...

357

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Danas su udne prilike nastale, i nekakve nove struje javljaju se... uju se
nekakvi
protesti, graje, tube... Po ariji govore, viu... A ti ide po ariji, sastaje
se... a dobar
si ovjek i svi ti vjeruju...
Kosta: - Vjeruju, fala bogu.
Prestojnik: - Pa... ja bih da ti bude moj povjerljivi ovjek i... da mi javlja: ta ko
govori i kako
govori?... No? No?
Kosta:
- ta?
( Kosta se pravi kao a ga ne razumije.)
Prestojnik: - Hoe li biti moj povjerljivi ovjek?...
Kosta: - Ama to se u nas ne naziva ojek nego pijun, gospodine!
(Kosta ljutito procijedi kroz zube)
Prestojnik: - Neka se naziva kako se hoe, ali ja elim da me poslua. Ili da
dobije bolju plau,
ili... da otri iz slube... Smisli se!... Biraj!...
( Sa dva prsta ga prestojnik izvede iz sobe.)
Svetozar orovi
Sinteza:
Knjievni tekst se moe dramatizirati. Neki knjievni tekstovi su posebno
pogodni za dramatizaciju (tekstovi s dijalozima, monolozima...)

Zavrni dio sata:


Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 76.
Uvjebajte uloge i izvedite vau dramu.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

358

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

88

A. Verlaevi & V. Ali

90 91

89

Uzorak obrade nastavne jedinice:


Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa
spreavanjem greaka, izborni diktat/diktat
po izboru
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa

spreavanjem greaka, izborni diktat/diktat po izboru


Struktura i tip asa: provjera usvojenosti pravopisa
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
Obrazovni: utvrivanje i provjera postojeih znanja iz oblasti jezika (ortoepija i
ortografija)
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda diktata,
objanjavanja, poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad, rad u parovima
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost,

Tok izvoenja nastavnog sata

359

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Motivacioni dio sata


ta je ortografija, a ta oroepija?

Glavni dio sata


Najava nastavne jedinice: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa

spreavanjem greaka, izborni diktat/diktat po izboru


I Kontrolni diktati
1. diktat
Prosta/jednostavna i sloena reenica
U ovom uenikom sastavu podvuci predikate u reenicama i odredi da li su
reenice proste/jednostavne ili sloene.
Odredi vrstu sloene reenice.
Olovka pie srcem
Svako ima svoje tajne pa tako i ja.
Zaljubio sam se u jednu djevojicu iz VII3. Kada sam doao u kolu, jedna djevojica
mi je dala mali papiri. Nisam ga odmah proitao, nego sam ga stavio u dep.
Otvorio sam ga kasnije kada sam ostao potpuno sam. Papiri je bio iaran srcima i
lijepo je mirisao. Nisam morao ni da itam, ve sam znao o emu se radi. Moja
simpatija je napisala da i ona mene voli, samo je to krila. Razumio sam je jer ni ja
nisam nikome rekao za svoju tajnu ljubav. Priznao sam joj da je volim i predloio joj
da odemo poslije na sladoled. Pristala je pa smo se poslije nastave nali pred kolom
i otili u oblinju poslastiarnicu. Sjedjeli smo u uglu i jeli sladoled. Malo smo gledali
jedno u drugo i kao da smo se stidjeli svojih osjeanja. ta je olovka srcem napisala
kasnije, neu vam odati.
2. diktat
Pisanje glasova i
Napii pravilno glasove i .
ekaj me, Konstantin Simonov
ekaj me, i ja u doi,
samo me ekaj dugo.
ekaj me i kada ute kie
noi ispune tugom.
ekaj me i kada vruine zapeku,
i kada meava brie,
ekaj i kada druge nitko
ne bude ekao vie.
ekaj i kada ekanje dojadi
svakome koji eka.

360

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

ekaj me, i ja u sigurno doi.


Ne sluaj kad ti kau
kako je vreme da se zaboravi
i da te nade lau.
Nek poveruju i sin i mati
da vie ne postojim,
neka se tako umore ekati
i svi drugovi moji...

II Diktat sa spreavanjem pogreaka


Gramatiko-pravopisne probleme iz diktata trebalo bi ustanoviti na osnovu
pogreaka u uenikim pismenim vjebama i drugim pismenim i usmenim
radovima. Prije ovog diktata (na prethodnom ili na asu diktata) potrebno je
jo jednom podsjetiti se najeih pogreaka u uenikim pismenim radovima.
Ispravnost svog miljenja, znanja provjeravati koristei se gramatikopravopisnom literaturom.
Diktat se moe prezentirati na grafofoliji ili se moe svakom ueniku
pojedinano dati listi sa postavljenim gramatiko-pravopisnim problemima.
Tane odgovore obavezno prezentirati na grafofoliji ili na neki drugi nain kako
bi uenici uoili ispravno i pogreno uraene zadatke.
1. diktat
Pisanje upravnog govora (petominutni diktat)
Obiljei ispravno upravni govor u reenicama:
Kad doe zima i napada snijeg, onda navalimo na djeda kao gavrani djede, ja bih
saonice!
Djede, napravi imeni, i ja bih! vritali bismo.
Prebije li se kojoj eni preslica opet daj, djede, pravi i opravljaj a on sve s voljom
radi.
2. diktat
Od datih naziva ustanova, udruenja, oganizacija, preduzea sastavi reenice
i napii veliko i malo slovo tamo gdje je potrebno:

udruenje knjievnika bosne i hercegovine


organizacija ujedinjenih naroda
ministarstvo obrazovanja i nauke kantona sarajevo
fabrika obue aida,
sveuilite u mostaru
metalurki institut kemal kapetanovi zenica
ameriki univerzitet u bosni i hercegovini
arhiv bosne i hercegovine
ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta posavskog kantona
361

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

III Izborni diktat/ diktat po izboru


U ovim izrekama/poslovicama prepoznaj i napii pravilno sve rijei uz koje je
vezana odrina/nijena rijeca NE. (Uenici prepoznaju i piu rijei
istovremeno dok nastavnik/ca ita.)
"ovjek osredjih sposobnosti uvijek e ostati neznatan, ak i kad se izraava
nainom velikih ljudi."
"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu."
"Kad se neto ve dogodilo, nepotrebno je kajati se."
"Lud je onaj koji se eli odrei onoga to ima, nadajui se da e dobiti ono to
nema."
"Ljudima je tua nesrea najbolji lijek vlastitoj."
Niko ne treba misliti da tokom ivota sve uvijek treba ii lahko, jer sudbina je
promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatija neizbjean je dolazak runog
vremena."
"Nisu svi roeni s istim sklonostima."
"Pravi se prijatelji u nevolji poznaju."
"Treba pomoi prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su
oni ve propali."
"U neprestanoj mijeni stvari i najjai bi mogli zatrebati pomo najslabijih."
"Zajedniki ivot nee uvijek uvrstiti prijateljstvo."
"Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj uinite najvee dobroinstvo."

Na kraju diktata ostaviti uenicima vremena za petominutnu samoprovjeru


diktata.
Ispravak uraditi pomou grafofolije s ispravnim odgovorima. To moe biti i
samoprovjera i samoocjenjivanje na osnovu bodovanja ili parovi u klupi mogu
zamijeniti radove i oznaiti tane i netane odgovore.

Zavrni dio sata:


Ispravljanje, provjera i procjena usvojenosti znanja, evidentiranje najeih
pogreaka.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

362

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

LITERATURA (za itanku 8, Radnu svesku 8 i Prirunik 8)


Andrilovi,A.,udina,M.: Psihologija uenja i nastave, Zagreb, 1985
Burke, Walsh Kate: Step by step, Sarajevo, 2000
Cowley, Sue: Tajne uspjenog rada u razredu-vjetine, tehnike i ideje, kolska
knjiga, Zagreb 2006
Desforges, Charles: Uspjeno uenje i pouavanje-psihologijski pristupi,
Educa, Zagreb, 2001
edi Ibrahim - Valjevac Naila - Kro Aida - Kadi Safet - Hajdarevi Hadem:
Rjenik bosanskog jezika, Institut za jezik Sarajevo, 2007
Glasser, William: Kvalitetna kola-kola bez prisile, Educa, Zagreb, 2005
Grupa autora: Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka,
1999
Grupa autora: Pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike osnove vaspitnoobrazovnog rada, Drutvo pedagoga RS, Banja Luka, 1999
Furlan,I.: Primijenjena psihologija uenja, Zagreb, 1989
Halilovi, Senahid: Bosanski jezik, Biblioteka Kljuanin, Sarajevo, 1991
Halilovi, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo,
1996.
Ili, M.: Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, 2000
Ili, Ili: Nastava razliitih nivoa sloenosti, Slovo, Banja Luka, 1992
Isakovi, Alija: Rjenik karakteristine leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost,
Sarajevo, 1993
Jahi, Devad Halilovi, Senahid - Pali Ismail: Gramatika bosanskoga
jezika, Dom tampe, Zenica, 2000 Komenski, J. A.: Velika didaktika, Beograd,
1967
Jensen, Eric: Super-nastava nastavne strategije za kvalitetnu kolu i
uspjeno uenje, Educa, Zagreb, 2003
Kyriacou, Chris: Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 2001
Lei, Zdenko: Teorija knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Louis Chen, Lowrence Manion, Keith Morrison: Metode istraivanja u
obrazovanju, Slap, Jastrebarsko, 2007
Mattes,Wolfgang: Nastavne metode -75 kompaktnih pogleda za nastavnike i
uenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007
Meyer, Hilbert: to je dobra nastava?, Erudita Zagreb, 2005
Milanovi-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastvnih metoda i
kognitivnih sposobnosti, Beograd, 1981
Muratagi-Tuna, Hasnija: Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi (slinosti
i razlike), Bosansko filoloko drutvo, Sarajevo, 2005.
Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspjean kontakt sa uenicima, Sarajevo, 2001
Nikoli, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i knjievnosti, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999
Pranji, Marko: Nastavna metodika. Teorija, oblici, metode, sredstva i
pomagala, Editio, Zagreb,1999
Rosandi, Dragutin: Knjievnost u osnovnoj koli, kolska knjiga, Zagreb,
1978
Stevanovi, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988
Stevanovi, M.: Kreativnost nastavnika i uenika u nastavi, Rijeka, 1980
Stevanovi, B.: Pedagoka psihologija, Beograd, 1968
363

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Stojakovi, P.: Razvoj sposobnosti uenja, Svjetlost, Sarajevo, 1981


Suzi, N.: Interakcija kao vid uenja i pouavanja, u: Grupa autora,
Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999
imlea, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978
Tanovi, Ilijas: Frazeologija bosanskog jezika, Dom tampe, Zenica, 2000
Terhart, Ewald: Metode pouavanja i uenja: uvod u probleme metodike
organizacije pouavanja i uenja, Educa, Zagreb, 2001

364

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

SADRAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika i knjievnosti u sedmom razredu devetogodinje osnovne kole
KNJIEVNOST
3
Uzorak nastavne pripreme:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak
8
Uzorak nastavne pripreme:
Narodna balada: Smrt Omera i Merime
14
Uzorak nastavne pripreme:
Romska narodna pjesma: elja

19
Uzorak nastavne pripreme:
Ivo Andri: Knjiga
23
Uzorak nastavne pripreme:
Abdulah Sidran: BAESKIJA

28
Uzorak nastavne pripreme:
Skender Kulenovi: STEAK
34
Uzorak nastavne pripreme:
Zuko Dumhur (Nekrolog jednoj ariji)
OD JEGULJE DO ABLJIIH BATAKA
38
Uzorak nastavne pripreme:
Dervi-paa Bajezidagi : GAZEL O MOSTARU
43
Uzorak nastavne pripreme:
Enver olakovi: Legenda o Ali-pai
47
Uzorak nastavne pripreme:
Mea Selimovi: ZLATNA PTICA

365

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

(Odlomak iz romana Dervi i smrt)

51
Uzorak nastavne pripreme:
Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
55
Uzorak nastavne pripreme:
Slavko Kolar: BREZA
60
Uzorak nastavne pripreme:
Dara Sekuli: Majka
64
Uzorak nastavne pripreme:
Sergej Jesenjin: Pismo majci
68
Uzorak nastavne pripreme:
Milan Ogrizovi: SMRT HASANAGINICE
73
Uzorak nastavne pripreme:
Alija Nametak: Tuturuza i eh Meco
77
Uzorak nastavne pripreme:
Josip Kozarac: MOJ DJED
81
Uzorak nastavne pripreme:
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OI
87
Uzorak nastavne pripreme:
Ernest Hemingvej: Starac i more
92
Uzorak nastavne pripreme:
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
97
Uzorak nastavne pripreme:
Dobria Cesari: OBLAK

366

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

101
Uzorak nastavne pripreme:
Erih Ko: UJKA FILIP
105
Uzorak nastavne pripreme:
Antun Gustav Mato: NOTTURNO

109
Uzorak nastavne pripreme:
Branko opi: BATA SLJEZOVE BOJE
114
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: PIJUN
118
Uzorak nastavne pripreme:
ZLATA KOLARI KIUR: S
UZE KOJIH SE STIDIM

122
Uzorak nastavne pripreme:
Rainer Maria Rilke: NA UGLU
125
Uzorak nastavne pripreme:
Isidora Sekuli: Pisma iz Norveke
130
Uzorak nastavne pripreme:
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI)
134
Uzorak nastavne pripreme:
D. D. Selinder: Lovac u itu
138
Uzorak nastavne pripreme:
Mirko Kova: Sjeanje na arenu pticu
MEDIJSKA KULTURA
142
Uzorak nastavne pripreme:
Biblioteka/knjinica

367

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

146
Uzorak nastavne pripreme:
Informacija kraljica medija

150
Uzorak nastavne pripreme:
Film
157
Uzorak nastavne pripreme:
Kako nastaje film?

JEZIK
162
Uzorak nastavne pripreme:
Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
170
Uzorak nastavne pripreme:
Upitne, odnosne i neodreene zamjenice/upuenice

179
Uzorak nastavne pripreme:
Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i estica
184
Uzorak nastavne pripreme:
Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padee
190
Uzorak nastavne pripreme:
Pisanje sloenih prijedloga i priloga

193
Uzorak nastavne pripreme:
Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijei u veznikoj slubi u reenici
197
Uzorak nastavne pripreme:
Glagolski prilozi proli i sadanji

201
Uzorak nastavne pripreme:
Reenica

368

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

208
Uzorak nastavne pripreme:
Samostalni reenini lanovi: predikat (imenski, glagolski i priloki)

213
Uzorak nastavne pripreme:
Subjek(a)t
217
Uzorak nastavne pripreme:
Gramatika svojstva predikata i subjekta

222
Uzorak nastavne pripreme:
Objek(a)t
226
Uzorak nastavne pripreme:
Priloke odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice
230
Uzorak nastavne pripreme:
Nesamostalni reenini lanovi: atribut i apozicija
236
Uzorak nastavne pripreme:
Sloena reenica
242
Uzorak nastavne pripreme:
Nezavisnosloene reenice
253
Uzorak nastavne pripreme:
Zavisnosloene reenice: uvrtavanje
260
Uzorak nastavne pripreme:
Izricanje predikata (predikatske reenice), izricanje subjekta (subjekatske
reenice)
265
Uzorak nastavne pripreme:
Izricanje objekta, objekatske reenice
270
Uzorak nastavne pripreme:

369

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

Izricanje atributa, atributske reenice


275
Uzorak nastavne pripreme:
Mjesne/lokalne reenice
279
Uzorak nastavne pripreme:
Vremenske (temporalne) reenice

283
Uzorak nastavne pripreme:
Nainske (modalne) i poredbene reenice
289
Uzorak nastavne pripreme:
Namjerne/finalne reenice
293
Uzorak nastavne pripreme:
Uzrone/kauzalne reenice
297
Uzorak nastavne pripreme:
Posljedine/ konsekutivne reenice

301
Uzorak nastavne pripreme:
Pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice
305
Uzorak nastavne pripreme:
Dopusne/koncesivne reenice

311
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak nastavne pripreme:
Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima
316
Uzorak nastavne pripreme:
Pisanje rijei s glasovima , , d, ,
321
Uzorak nastavne pripreme:
Izgovor i pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i je

370

Prirunik 8

Bosanski jezik i knjievnost

A. Verlaevi & V. Ali

325
Uzorak nastavne pripreme:
Upravni i neupravni govor u pisanju
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA
330
Uzorak nastavne pripreme:
Prianje, opisivanje/deskripcija

336
Uzorak nastavne pripreme:
Raspravljanje
341
Uzorak nastavne pripreme:
Problemski lanak
345
Uzorak nastavne pripreme:
Adaptacija knjievnog djela/scenarij
350
Uzorak nastavne pripreme:
itanje
356
Uzorak nastavne pripreme:
Dramatizacija prie

359
Uzorak nastavne pripreme:
Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa spreavanjem greaka, izborni
diktat/diktat po izboru

371

You might also like