Professional Documents
Culture Documents
PRIRUNIK 8
(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 8 i Radnu svesku 8)
Prirunik 8
Upoznavanje s itankom 8
Struktura udbenikih jedinica u itanci 8
Prirunik 8
KNJIEVNOST
1
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak
Prirunik 8
ta za vas znai duboka ljubav? Kojim rijeima biste je opisali? Kako rastanak
moe uiniti vidljivom dubinu ljubavi?
Prirunik 8
Prirunik 8
naglaava patetinost. Hiperbola moe izazvati utisak i kominog jer se esto nalazi
na granici neuvjerljivosti i groteske. Danas je vrlo popularna u govoru mladih ljudi
(npr. Manji od makova zrna...)
Alegorija (allo drugo, agoreio govorim) oznaava figuru prenesenog znaenja.
To je slikanje jedne stvari (predmeta, situacija, prizora) koja oznaava drugu stvar
( predmet situaciju ili prizor). Slina je metafori samo to se alegorija protee na
cijelu sliku ili ak na cijelu radnju. Alegorijska slika je jasna, odreena: jedan krug
pojava u potpunosti se odnosi na drugi krug pojava.
Stvaralaki rad
Ovu je pjesmu zabiljeio na knjievnik Alija Nametak od bonjakih iseljenika u
Turskoj. Ona pjeva o rastanku/rastancima, ali kakvom/kakvim?
Naa Bosno, nae vel'ko dobro
utahijo, najvia planino,
S tebe mi se Adapazar vidi!
I po njemu eerli sokaci,
Tu se eu bosanski junaci,
erbe piju, a Bosnu spominju:
"Naa Bosno, nae vel'ko dobro
U tebi su do tri dobra moja:
Jedno dobro - ostarila majka;
Drugo dobro - moj roditelj babo;
Tree dobro - moja vjerna ljuba.
arko sunce, na visoko ti si,
Moja draga na daleko ti si!
arko sunce, spusti mi se nie,
Moja draga, primakni se blie!"
O sakupljau...
Poznati sakuplja bonjakih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je i
Dubrovanin uro Feri, katoliki sveenik i pjesnik latinista. Znaajno je da je
Feri prvi sakuplja usmenih pjesama Bonjaka koji sakupljene pjesme navodi
kao muslimanske. Ferieve muslimanske pjesme se nalaze u cjelovitom i
autentinom obliku u sauvanoj rukopisnoj zbirci.
Sinteza:
Lirske narodne pjesme su najee pjevane uz pratnju muzikog
instrumenta lire i u razliitim prigodama uz kolijevku, u svatovskoj
povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju
razliite motive i iskazuju razliita osjeanja, a najrairenije su pjesme o
djevojkama i mladiima poznatim po svojoj ljepoti i razliitim ljubavnim
zgodama. U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme,
tubalice, obredne i obiajne i druge. One otkrivaju osjeajni svijet i
Prirunik 8
ivot ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao to su:
bijela svila, crne oi, dragi kamen...
Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv enje za voljenim biem koje je
daleko. Ovaj motiv je est u lirskim narodnim pjesmama.
Prirunik 8
2
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Narodna balada: Smrt Omera i Merime
Prirunik 8
Ljubav nema drugih elja nego da se ispuni. Ali, ako volite a morate jo i da elite,
neka vam ovo budu elje: Da se istopite i budete kao potok razigrani to pjeva svoj
milozvuk noi. (...) Da se probudite u praskozorje sa srcem krilatim i uputite
zahvalnicu za jo jedan dan ljubavi.
Kahlil Gibran (Halil ubran)
Prirunik 8
Interpretacija
Prepoznaj motive koji su bili uzrok dramskog sukoba u baladi Smrt Omera i
Merime?
Balada Smrt Omera i Merime pjeva o ljubavi ijem se ispunjenju isprijeila
jedna zapreka. Koja?
Kako je u baladi predstavljena namjera roditelja da odluuju o udaji i enidbi
mladih?
Ovo je est motiv u naim baladama.
Djevojka je momku prsten povraala
Djevojka je momku prsten povraala
Kad ga je vraala, gorko je plakala:
"Na ti mome prsten. Moj te rod ne ljubi:
ni otac, ni majka, ni brat, ni sestrica
nee da se zovem tvoja vjerenica."
Pronai elemente dogaajnosti u baladi (epske elemente).
U prvim stihovima balada nas uvodi u dramsku radnju. ta saznajemo iz tih
stihova? Ko su uesnici zbivanja?
Balada brzo razvija radnju i predoava zaplet. Od kojeg stiha od zapoinje?
Ko je u sreditu zapleta?
Kako objanjava ovaj postupak Omerove majke?
To ne slua Omerova majka,
Ve na silu oenila sina,
I na silu dovela djevojku.
ta je Omerovu majku ponukalo/ohrabrilo da tako odluuje? ta iz tog
postupka saznajemo o obiajima vremena u kojem je nastala ova narodna
balada?
U kojim stihovima je najvidljiviji sukob izmeu Omera i njegove majke? ta iz
njih saznajemo o Omeru?
ta ovu baladu ini lirskom? Pronai stihove u kojima prepoznaje lirski ton
balade.
Ova balada izraava i snane ljubavne emocije izmeu dvoje mladih. Tragini
rasplet je motiviran i tim snanim ljubavnim emocijama. Pronai stihove koji to
potvruju.
Kako zavrava balada? Interpretiraj zavrne stihove:
I proklinju i staro i mlado
Ko rastavi i milo i drago.
Koje osjeanje obuzima majke nakon to se tragedija dogodila?
Kojim oblikom kazivanja je u baladi postignut dinamian i dramatian tok
radnje?
Pribiljei glavne dogaaje u baladi, istiuu prepreke i posljedice tih
dogaanja. Ne zaboravi na preivljavanja likova jer likovi osim to pripadaju
epskom sloju balade, nosioci su lirskih elemenata ali i uzrok i posljedica
dramskog sukoba.
Poenta balade krije se u stihovima u obliku poslovice, izreke, aforizma. U
emu je istinsko bogatstvo ovjeka? Pronai stihove i obrazloi poentu.
10
Prirunik 8
11
Prirunik 8
12
Prirunik 8
13
Prirunik 8
3
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Romska narodna pjesma: elja
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Romska narodna pjesma: elja
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja
usmene knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za
uvaavanje razliitosti, toleranciju
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaajkama romske narodne pjesme, motivi,
osjeanje, raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i
harmoninost, vizualni i akustiki/auditivni elementi u pjesmi, upoznavanje sa
temeljnim znaajkama usmene narodne knjievnosti, upoznavanje sa romskom
knjievnou, romska
lirska pjesma, motivi, osjeanje, raspoloenje,
melodinost, harmoninost
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliitog izraavanja
emocionalnog doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i
pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija- ilustracija teksta iz itanke 8, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik
Meupredmetna: Muzika kultura, istorija, TiZO
14
Prirunik 8
15
Prirunik 8
Hebrejski tekst
omidub i es omileseV
!,
Prijevod
Veselimo se
Veselimo se
Pjevajmo
Pjevajmo
Pjevajmo i budimo
Probudite se, probudite
16
Prirunik 8
Prirunik 8
18
Prirunik 8
4
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ivo Andri: Knjiga
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Ivo Andri: Knjiga
Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi
prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjeaja za
jednakopravnost i uvaavanje razliitosti
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama umjetnike knjievnosti,
upoznavanje s karakteristikama novele, tok dogaaja, sadrajna analiza, tema i
ideja, analiza likova
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, upoznavanje osobenosti razliitog izraavanja emocionalnog
doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa),
koordinacija imaginacije i govornog izraza
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i
pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafoskop i
grafofolija sa ilustracijom iz itanke 8, flip art
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura
Prirunik 8
20
Prirunik 8
Neproitana pria nije pria; to su male crne takice na pulpi. italac, itajui
je oivljava: ini je ivom, ini je priom. (Ursula K. Le Guin) Koju e knjigu
oivjeti djeak iz nae prie? Kako je tekao njihov prvi susret?
Koja su se osjeanja mijeala u djeaku dok se udaljavao od biblioteke?
ta je djeaku pokvarilo dugo iekivani uitak itanja?
Kako razumijevate zadnju misao iz prie: I taj bol je rastao sa sumrakom.?
ime je najvie izazvan djeakov nemir?
Kako bi se ti osjeao/la u takvoj situaciji?
ovjekova unutarnja preivljavanja popraena su i neki vidljivim fiziolokim
promjenama: u ponaanju, izgledu. Pronai dijelove teksta u kojima to
prepoznaje.
Utvrdi koliko likova i koliko dogaaja je obuhvaeno radnjom prie.
Novi knjievni pojmovi
Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinanim sudbinama malog broja likova i
u kojem je detaljno opisan obino samo jedan dogaaj. Ako je knjievnik je usmjeren
na analizu duevnog stanja lika takvu novelu zovemo psiholoka novela.
Stvaralaki rad
Jedan pjesnik je rekao: Neke knjige su nezaslueno zaboravljene; nijedna nije
nezaslueno zapamena. (W. H. Auden) Prokomentiraj ovu misao.
Pronai priu i proitaj je u cjelosti. Upoznat e se s djeakovim strahovima
od bibliotekara, s njegovim neprospavanim noima zbog knjige koja se
pocijepala i isprljala, s njegovim nemirima.
U svoj Dnevnik itanja zabiljei glavni dogaaj i prepii reenice koje naroito
naglaavaju djeakova unutarnja preivljavanja.
Obradi pismeno temu: Na tvom licu sam otkrio/la nemir.
Pronai poneku nezaslueno zaboravljenu knjigu, proitaj ju i preporui je
svojim prijateljima/icama, nastavniku/ici. Kai im zato misli da je zasluila
svoju italaku publiku.
O knjievniku...
Ivo Andri
Ivo Andri (1892-1975) roen je u Travniku, u Viegradu je pohaao
osnovnu kolu, a najstariju bosanskohercegovaku srednju kolu, Veliku
gimnaziju, u Sarajevu. Studij je zapoeo na Mudroslovnom fakultetu
Kraljevskog sveuilita u Zagrebu, a nastavio u Beu, Gracu i Krakovu.
1961. godine dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost za cjelokupno
ivotno djelo. Napisao je brojna knjievna djela, meu kojima su: Ex
Ponto, Nemiri, Put Alije erzeleza, Na Drini uprija, Travnika
21
Prirunik 8
Rukopisna zbirka;
Zbirka rariteta i starih knjiga;
Kartografska zbirka;
Muzika zbirka;
Grafika zbirka i
Zbirka doktorskih disertacija u rukopisu.
22
Prirunik 8
5
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Abdulah Sidran: BAESKIJA
23
Prirunik 8
24
Prirunik 8
25
Prirunik 8
Abdulah Sidran
Stvaralaki rad
Posluaj videozapis pjesme Baeskija na internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=eyhnnjvsmHg
Pripremi se za vjebu izraajnog itanja.
Utvrdi:
intonaciju
stanke
tempo
26
Prirunik 8
Sinteza:
Opkoraenjem se rije ili dio stiha prenosi u naredni stih ime se postie
poseban ritam u pjesmi.
Veina suvremenih pjesama nije napisana tako da potuje ustaljena pravila o
gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama niu, esto se dio
stiha prenosi u naredni stih, razliite su duljine, pravih rima nema ili se
povremeno pojavljuju. Ritam je karakteristian samo za pjesmu u kojoj je
ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.
Retoriko pitanje je poseban oblik upitnih reenica koje se esto znaju nizati
jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno oznae pitanje, nego svojim upitnim
oblikom naglaavaju odreen pojaavaju emocionalne, dramske i misaone
napetosti u lirskoj pjesmi.
27
Prirunik 8
6
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Skender Kulenovi: STEAK
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Skender Kulenovi: STEAK
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota
knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja knjievnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema pisanoj
rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, istinoljubivost kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike knjievnosti, osobenosti
anra misaone/refleksivne pjesme, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, sadrajna
analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, katren, sonet, stilska sredstva,
duina stiha, rima,
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija/ razvijanje sposobnosti uoavanja pravde
28
Prirunik 8
materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i ivot, jest
prolost, ali jeste i budunost.
Mak Dizdar
Prokomentirajte ove rijei naeg poznatog pjesnika.
Steak iz Radimlje
Interpretacija teksta:
Pjesma se moe obraditi istraivakim radom u 4 grupe (po strofama)
Otkrijmo znaenje rijei!
dok - unutarnji dio luke
un - amac
29
Prirunik 8
Interpretacija
Dok steak uti, simboli govore. ta nam poruuju crtei uklesani na steku?
Razmotrimo simbole po strofama:
1. Katren: steak
Sunce i Mjesec na stecima simboliziraju nebeske lae na kojima
pravedne due ekaju na svoj odlazak u Raj. ta o njihovom simbolinom
znaenju saznaje iz stihova:
Njegov mjesec i sunce, to znae posmrtne lae,
davno su prevezli duu, vjekuju sad u doku.
Naa narodna izreka Dok je Sunca i dok je Mjeseca... ovim simbolima nas
eli podsjetiti na beskrajno trajanje harmoninog poretka u prirodi, odnosno
beskrajno proticanje vremena u znaenju Dok postoje Sunce i Mjesec..., ili
otkad je svijeta i vijeka... Koje bi onda znaenje mogle imati rijei vjekuju
sad u doku? Kako shvata pjesnikove rijei da je steak jai od kanda
kie? emu sve steak odolijeva?
2. Katren: ira perspektiva steka
U drugom katrenu imamo iru perspektivu, udaljavanje od simbola ka slici
steka daleko od grada. Koje motive prepoznaje u ovoj slici? Koja simbolika
znaenja ima zmija koja svoj reljef iscrtava na steku? (Zmija mu krene uz
reljef, svoj reljef svije sred ela.)
1. Tercina: lirski subjekt.
Koja pitanja sebi postavlja lirski subjekt? Koja ga osjeanja obuzimaju? ta o
tome
saznaje iz stihova u prvoj tercini:
Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom diem.
uj, zvoni zrelo stablo to lijes mi tee una.?
Jesenji pejza asocira pjesnika na jesen njegovog ivota. Pjesnik predosjea
vlastitu
smrt, predosjea da die posljednjim disanjem jesenje trave.
2. Tercina: sonet kao steak
Posljednji stih u drugoj tercini glasi:
lezi pod steak stiha bez prevoznika una.
I ovaj sonet moe biti nadgrobni spomenik. Kome? Koliko dugo e uvati
uspomenu na pjesnika?
Steak jeste simbol smrti, ali i vjeni spomenik koji podsjea ljude da iza sebe
moraju ostaviti neko vrijedno djelo, neto po emu e biti zapameni kao ljudi.
Umjetnika djela nadivljuju ovjeka, ali i svjedoe o njegovom postojanju. To
je ujedno i poenta ove pjesme.
Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kojoj vrsti lirskih
umjetnikih pjesama pripada ova pjesma?
Kakva je duina stihova?
Uoi rimu u 1. i 2. strofi.
U obje strofe rimuju se 1. i 4. stih i 2. i 3. stih. Metrika shema izgleda ovako:
Steak mramorni uti govorom scena po boku, A
jai od kanda kie, povampirenja i krae.
B
30
Prirunik 8
31
Prirunik 8
Ljiljan na posudi iz rimskog doba od prije 2000 godina iskopanoj u Ilidi kod Sarajeva
Skender Kulenovi
32
Prirunik 8
33
Prirunik 8
7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zuko Dumhur (Nekrolog jednoj ariji)
OD JEGULJE DO ABLJIIH BATAKA
Prirunik 8
vjenom putovanju. O kako je krasno vama, ptice selice, to svake godine putujete
na Siciliju, u Saudijevu Arabiju, u faraunski Egipat! Blago i vama nujni i sivi, tragini i
purpurni oblaci, nebeski putnici!"
Antun Gustav Mato
35
Prirunik 8
36
Prirunik 8
O knjievniku...
37
Prirunik 8
8
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dervi-paa Bajezidagi : GAZEL O MOSTARU
38
Prirunik 8
39
Prirunik 8
Interpretacija
Potraite motive koji opisuju ljepotu Mostara. I priroda daruje ljepotu gradu.
ta zadivljene oi podraiva? Kakvo je izobilje rajske bae?
Kakvu ljepotu ovjek daruje gradu? Potraite je u sljedeim stihovima:
S dvije kule velika uprija
Pruila se preko rijeke arne,
Te sa svojim velebijim lukom
Priinja se poput duge arne.
Mostarski most simbolizira ljepotu kao univerzalnu vrijednost. On svjedoi o
ljepoti i skladu (harmoniji) prirode i ovjekovih graditeljskih sposobnosti. Kako
ovi stihovi opisuju tu harmoniju? Pronaite poreenje kojim je ona doarana.
40
Prirunik 8
41
Prirunik 8
Sinteza:
Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme
obino imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema eni, prijatelju ili uzvienom biu,
rodnom gradu...).
Tarihi su krae pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roenje, smrt, polazak u
rat, sklapanje mira, poetak ili zavretak gradnje mostova, puteva, esama...).
Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme
obino imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema eni, prijatelju ili uzvienom biu,
rodnom gradu...).
Tarihi su krae pjesme pisane nekim konkretnim povodom (roenje, smrt, polazak u
rat, sklapanje mira, poetak ili zavretak gradnje mostova, puteva, esama...).
42
Prirunik 8
9
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Enver olakovi: Legenda o Ali-pai
43
Prirunik 8
44
Prirunik 8
Interpretacija
Okosnicu romana Legenda o Ali-pai predstavlja pria o preobrazbi Alije
Leptira od hamala do visokog dostojanstvenika. To se prvo dogaa u snu, a
onda u njegovom stvarnom ivotu. U tu priu upletena je i pria o Alijinoj
velikoj ljubavi - lijepoj Almasi, kerci jedinici sarajevskog bakala Mehage.
Koji dio prie sadri ovaj odlomak? Kako se hamal Alija Leptir preputa svojim
snovima? Neka vam pomogne u razmiljanju sljedei odlomak iz prie:
Nije osjetio kako mu kroz poderanu staru firalu na desnoj nozi viri prst. Nije
osjetio kako mu na okrpljenim akirima hamile bube, nit je uo sviruckanje i
zujanje muha oko sebe... On je bio u polusnu, sretan, sretan.. A smjela misao
vezla je nit po nit nov ivot po njegovu mozgu...
O emu je snivao Alija? U to bi utroio svoje blago?
ta o njemu kao ovjeku saznajemo iz njegovih monologa?
Jedan potovalac olakovieva djela je napisao: S uitkom se ita ovaj
osebujni roman Envera olakovia. Pred svojim oima kao da vidimo kako
ive oni stari ljupki dijelovi eher-Sarajeva. Vidimo uske i bune prolaze
arije, pune ivota i rada. (...) A sada nam majstorsko pero olakovia otkriva
drugu, pravu stranu ovoga arijskog ivota. Otkriva nam duu onih starih,
utljivih ljudi koji gotovo nepomino sjede pod starim niskim svodovima
arsijskih zgrada i zgradica, neumorno kuckajui... (D. uri) Pronaite u
ovom odlomku opise arijskog ivota. ta iz ovog odlomka saznajete o
ivoti sarajevskih hamala?
Po emu je misao Alije Leptira smjela?
ime je Alija Leptir motiviran da sanja kako postaje paa? Koje osobine
posjeduje Ali-paa u njegovim snovima?
U Alijinim snovima pojavljuje se jadan Arap. Po emu je on slian likovima iz
bajki koje ste ve upoznali?
Prokomentirajte njegove rijei: Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa,
a krpa u ruci dareljiva dobriine - zlato.
Stvaralaki rad
45
Prirunik 8
Enver olakovi
Enver olakovi (1913-1976.) rodio se u Budimpeti. Nesretno i burno djetinjstvo,
protkano selidbama i putovanjima proveo je uglavnom u Budimpeti, a nakon Prvoga
svjetskog rata obitelj olakovi se seli u Sarajevo. Uz brojne pjesme objavljuje i
pripovjetke, novele, eseje, kazalisne prikaze. Napisao je: roman Legenda o Ali-pai,
autobiografsko djelo Knjiga majci, roman u nastavcima Mujica Hanka, komediju
Moja ena krpi arape, zbirku pripovjedaka Lokljani, roman Melun itd.
Sinteza:
Enver olakovi u svom obraanju itateljima ovako govori o svom romanu:
Ovo je dakle, samo legenda, hikjaja, ono to je moglo nekada i biti, ali
vjerovatno - sigurno ak - nije ni bilo, nego je sve to rodila mata naih dobrih
djedova i pradjedova, pri dimu uta tutina i mirisu crne kahve. (...) Njezin cilj je,
ukratko, da vas, dragi itatelju, odvede u zlatnu prolost, u kojoj se ivjelo zato
da se uiva ivot, a ne da se stjeu i gomilaju milijuni, poloaji i medalje
Kako Alija Leptir uiva ivot u svojim snovima?
46
Prirunik 8
10
11
47
Prirunik 8
Prirunik 8
- Ne moemo.
- A na munaru?
- Ne moemo. Iznad munare je oblak.
- A kad bi se probila rupa u oblaku?
ta je dervia privuklo djeaku? Kakav je njegov odnos prema djeakovim
strahovima i eljama? Zato?
I djeak i dervi mataju o zlatnoj ptici. ta ona, zapravo, simbolizira? Kako
se tim matanjima ostvaruje srea?
Stvaralaki rad
Pripremite olovke, boje (votane, vodene, drvene), plastelin, glinamol, kola
papir, makazice, ljepilo. Podijelite se u etiri grupe, etiri flip arta stavite na
pod, sjedite i budite kreativni! Iskaite svoju sreu na papiru, pronaite svoju
zlatnu pticu. Radove izloite u kolskom hodniku ili na neko drugo vidno
mjesto. Ne zaboravite poneto od toga sauvati u Dnevniku itanja!
O knjievniku...
Mea Selimovi
Mea Selimovi (1910-1982.) roen je u Tuzli. U rodnom gradu zavrio je osnovnu
kolu i gimnaziju. Zavrio je studij knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Radio je kao profesor Vie pedagoke kole u Sarajevu, bio je umjetnicki direktor
"Bosna-filma", direktor drame Narodnog pozorita itd. Dobitnik je brojnih nagrada i
priznanja. Napisao je knjievna djela: Uvrijeeni ovjek, Prva eta, Magla i
mjeseina, Dervi i smrt, Tvrdjava, Ostrvo, Krug itd
Sinteza:
Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. ime je motiviranio prijateljstvo
djeaka i dervia? O emu mataju? ta simbolizira zlatna ptica?
49
Prirunik 8
Smijeno je moda, bio sam ovjek s onim od jue i hou da budem ovjek s
ovim od danas, drukijim, moda i suprotnim, ali me to ne buni, jer ovjek je
promjena, a zlo je ako ne posluamo savjest kad se javi.
Lijepa rije je kao lijepo stablo, korijen mu je duboko u zemlji, a grane se pod
nebo uzdiu.
Teko e se sporazumjeti dva ovjeka koja misle razliito. Lako e se
sporazumjeti dva ovjeka koja misle.
Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objanjavati ni traiti joj
razlog.
(Mea Selimovi)
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
50
Prirunik 8
11
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
51
Interpretacija
Odakle potiu motivi pjesme, iz vanjskog ili unutarnjeg pjesnikovog svijeta?
Motivi u ovoj pjesmi bi se tematski mogli razdvojiti ovako:
1. ljubav daje...
2. ljubav uzima...
ta ljubav daje? Istraite to u prve dvije strofe:
Otiao sam na trg ptica
I kupio sam ptica
za tebe
moja ljubavi
Otiao sam na trg cvijea
I kupio sam cvijea
za tebe
moja ljubavi
Kako razumijevate sljedee stihove?
Otiao sam na trg gvoa
I kupio sam okove
teke okove
za tebe
moja ljubavi
52
Jacques Prvert /ak Prever (1900 - 1977.), francuski je pjesnik nazvan "pjesnikom
Pariza". Poznat je po pjesmama lirskog ugoaja, od kojih su mnoge uglazbljene
("Barbara", "Uvelo lie") Prever je pjesnik neposredne osjeajnosti. U njegovu
pjesnitvu prepoznatljiv je istanan osjeaj za ljudsku intimu, te revolt prema onima
koji onemoguavaju ljudsku sreu. Autor je velikog broja filmskih scenarija ("Obala u
53
magli", "Dan se raa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja"). Njegov poetski izraz
bogat je svakidanjim, narodnim jezijom. Poznate su mu zbirke: Spektakli, Kia i
lijepo vrijeme itd.
Sinteza:
Ljubavna lirska pjesma izraava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, enju,
sreu, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih
redaka, stihova, pjesnici ralanuju pjesniki izraz na stihove razliite duine i bez
sheme rimovanja, pa ak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.
54
12
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Slavko Kolar: BREZA
56
Prirunik 8
57
Prirunik 8
Ljudska miloto,
gdje si?
Zar jedino
u knjigama?
Izet Sarajli
Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku ivota seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.
Iskai ideju pripovijetke!
Pronai u tekstu dijelove koji otkrivaju ljepotu stila i jezika Slavka Kolara.
Prepoznaj naraciju, deskripciju, dijaloge i monologe!
ta saznajemo o Marku iz odlomka? Kako knjievnik promatra lik primitivnog
ovjeka sa sela?
Kako je knjievnik osvijetlio lik Janice?
Tanka je ona i slabana. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snae teko
koraaju kao medvjedi, u njenom hodu ima neto ritma, moda ak i elegancije. Oi
su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoe neki da je crvenkasta, a neki
da je zlatna ili pozlaena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom licu i
onim nasmijanim, malim usnicama...
Knjievnik nam je, pored fizikog opsa, dao i psiholoku, govornu i socijalnu
karakterizaciju lika Janice. Pronai u tekstu odlomke koji ovo potvruju.
Stvaralaki rad
Ukratko, bez navoenja konkretnog sadraja pripovijetke, kai o emu
pripovijeda Slavko Kolar u ovoj pripovijeci. Ovo je jedan primjer a ti pokuaj to
kazati svojim rijeima: Ova nam pria govori o ljudskim slabostima, o
zaostalosti jedne seoske sredine, o nepravdi prema ovjeku, o odnosima
meu ljudima.
Potraite ljudsku milost u stvarnom ivotu i/ili u nekoj knjizi i napiite krai tekst
na tu temu.
Uradi u svoju biljenicu, pomou teksta, tok dogaaja i svakom dijelu daj
kratak naslov.
O knjievniku...
58
Prirunik 8
Slavko Kolar
Slavko Kolar (1891- 1963.) hrvatski je knjievnik roen u Paleniku, pokraj
Garenice, a djetinjstvom vezan za taj kraj kao i zaviaj svoje majke - Moslavinu. U
hrvatsku knjievnost unio je elemente humora i satire kao posebnog naina
sagledavanja drutvenih zbivanja. Najpoznatija knjievna djela su mu dvije
antologijske knjige pripovijedaka Ili jesmo Ili nismo i Mi smo za pravicu, a osim
pripovijedaka, od kojih je deset namijenio djeci, pisao je i kazalina djela, filmske i
televizijske scenarije, kritike, lanke, prikaze itd.
Sinteza:
Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku ivota seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.
59
Prirunik 8
13
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dara Sekuli: Majka
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Dara Sekuli: Majka
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, minijatura, haiku pjesma, motivi,
osjeanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izraajnog itanja pjesme, slobodni stih, uoavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika,
povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i
strukturnih osobenosti minijature, bogatstvo izraza
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 8, kreda, biljenica, olovke,
ilustracija iz itanke 8
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: Likovna kultura
60
Prirunik 8
Motivacija
Prokomentirajte ovo sjeanje naeg poznatog pisca:
Sjeam se: polazio sam na 'kole'. Mati je grcala ispraajui me:
- Pripazi, sinko, grad je dumanin. Ne ii sredinom dade, satre te
togod, ama nemoj ni plaho uz kraj - da te, boj se, ne udari
neto s krova, vego hajde 'nako, 'nako...
Dalje nije znala. Ili nije mogla!...
Majka, Zija Dizdarevic
Iz ega proizilazi majin strah?
Otkrijmo znaenje rijei!
dumanin - neprijatelj, protivnik
dada - put, cesta, drum
Interpretacija teksta:
61
Prirunik 8
U proljee
No proljetna.
Stabla trenjina: s trenjinih stabala
Zora silazi.
Macyo Bao
Bijele cipelice
i crvena lopta
U zelenom proljeu.
Dubravko Ivanan
Proljee odlazi
oklijevajui u
kasnom cvijetu trenje.
62
Prirunik 8
Buson
Razlika u broju slogova ove japanske haiku pjesme je nastala zbog tekoa u
prijevodu jer je nemogue prepjevati pjesmu na bilo koji jezik a da ona zadri
isti broj slogova i svu svoju ljepotu.
Stvaralaki rad
Pjesnikinja Dara Sekuli je jednom prilikom izjavila: Nemogue bi bilo ivjeti
kada bismo plakali nad svime to nam se dogaa, jer ivot ipak nije samo pla,
u svijetu ima dobrote. Gdje vi pronalazite tu dobrotu? Potraite je i u nekoj prii i
obrazloite svoj izbor
O knjievnici...
Dara Sekuli je roena 1931. godine u selu Kordunski Ljeskovac. Nakon pogibije
roditelja boravila je po djejim domovima i akim internatima. Gimnaziju je pohaala
u selu Rujevac na Baniji, Splitu, Karlovcu, Zagrebu..., a Viu kolu za socijalne
radnike zavrila je u Sarajevu gdje ivi od 1953. godine. Zastupljena je u brojnim
antologijama u zemlji i svijetu. Pjesme su joj prevoene na mnoge jezike. Objavila je
knjige: Odsanjani dom, Grlom u jagode, Gorak konak, Licem od zemljice,
Licem prema suncu, Brat moj Tesla itd.
Sinteza:
Minijatura je pjesma kratke forme i saeta izraza. Pjesma je po saetom i
ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.
63
Prirunik 8
14
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sergej Jesenjin: Pismo majci
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Sergej Jesenjin: Pismo majci
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja
pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu, razvijanje empatije
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, elegija, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske
slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja
pjesme, strofa, stih (katren), rima, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike
s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti elegije,
bogatstvo izraza
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 8, kreda, biljenica, olovke,
ilustracija iz itanke 8, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura
Meupredmetna: Likovna kultura
Prirunik 8
(...)
A ona,
ko zemlja pregladnjela,
u ile sinu-jablanu svoj zadnji sok je brizgala:
Od starog zara haljine mi skrojila
da joj u koli ne krijem golih laktova,
a kad joj se vraah s knjigama,
s glau u mozgu,
sa zimom pod noktima,
dva mi je promrzla krompira gulila
i nekakvu mi pticu bajala
koja je pjevala kad joj je bilo najgore:
Samo da jednom kuu i srce joj napunim
i na put pravi da joj izaem...
Skender Kulenovi: Na pravi put sam ti majki iza'o
65
Prirunik 8
66
Prirunik 8
67
Prirunik 8
15
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Milan Ogrizovi: SMRT HASANAGINICE
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Milan Ogrizovi: SMRT HASANAGINICE
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina
linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u dramatinim
trenucima, razvijanje ljubavi prema bh knjievnoj tradiciji, pozoritu/kazalitu
Obrazovni: dramatizacija knjievnog djela, vremenska i prostorna lokalizacija
teksta, drama u uem smislu, sadrajna analiza, motivi, kompozicija dramskog
djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa historijskim
okolnostima na koje drama referira, dramatinost i dinaminost kompozicije,
dramska napetost, didaskalije, protagonist i antagonist,
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih i stvaralakih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora,
metoda
demonstriranja,
heuristika
metoda,
igra
uloga/dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad, individualizirani rad, rad u parovima
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija sa ilustracijom iz itanke 8, oprema za glumce
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, historija, geografija
68
Prirunik 8
Interpretacija
69
Prirunik 8
70
Prirunik 8
O knjievniku...
Milan Ogrizovi
Milan Ogrizovi (1877 - 1923.) hrvatski je knjievnik roen u Senju. Zavrio je studij
u Zagrebu i radio kao srednjokolski profesor, te lektor i dramaturg u Hrvatskom
narodnom kazalitu u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, ali je
ponajprije dramski pisac. Najpoznatije su mu drame "Dah", "Hasanaginica" i
"Prokletstvo". Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost
posveivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je traginoga igrokaza
"Nepoznati" o ivotu Vatroslava Lisinskog. Bavei se i knjievnom kritikom, Ogrizovi
71
Prirunik 8
je najavio dva velika hrvatska pisca svojega doba: Antuna Gustava Matoa i
Miroslava Krleu.
Sinteza:
Dramatizacija nekog knjievnog djela je njegova priprema za izvoenje na pozornici
a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga knjievna djela su
dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).
Protagonist:U starogrkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu.
Danas ta rije ima vie znaenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokreta
zbivanja u knjievnom, pozorinom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je
suprotstavljen protagonisti).
Ko su pokretai zbivanja, nosioci radnje u drami Hasanaginica? Svakako to
su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kae da su protagonisti.
Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,
sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.
72
Prirunik 8
16
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Alija Nametak: Tuturuza i eh Meco
Prirunik 8
74
Prirunik 8
Interpretacija
... dou na onaj drugi tas neke trgoveve primisli kako je on zbilja dobar
ovjek, kako je on to dao od svega srca, ali se u isto vrijeme uje odnekud
glas: To si ti uradio da se znadne da nije nitko vie od tebe dao, a tas sa
sevabima opet se digne.
Kako je trgoveva sina ovaj san promijenio? emu ga je pouio?
U emu su se razlikovale oeva i njegova dobrota?
ta je tema a ta ideja ovog odlomka?
Prisjeti se: svako prianje je sastavljeno od: uvoda, poetka radnje, razvoja
radnje, kulminacije, preokreta, raspleta i zavretka. Preokret i zavrni
dijelovi nisu obavezni. Da li su uoljivi u ovoj prii? Koja je funkcija
preokreta?
ta saznajemo iz zavrnog dijela prie:
I postade sasvim drugi ovjek. I otada je radio dobra djela i zaraivao sevabe, ali
je sve radio bez ikakve primisli. Kao kad insan die. Kad die ne misli: sad u
udahnuti, pa: sad u izdahnuti. Tako je i on radio i troio na Bojem putu, a nikad nije
pomiljao zato to radi, jer ga je san pouio da dobro treba raditi radi samoga
dobra.?
Prepoznaj kompozicione dijelove prie i daj im naslove.
Stvaralaki rad
Napii sastav na temu: Jednom rukom daj, a drugom sakrij.
Ovaj roman se prvi put pojavljuje u El-Kalemovom izdanju. Neki dijelovi
romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i objavljeni.
Pripremu ovog izdanja izvrio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humoristian, pouan, i zasluuje mjesto u tvom Dnevniku
itanja. Zabiljei poneto o nekoj drugoj prii iz romana u svoj Dnevnik
itanja.
75
Prirunik 8
O knjievniku...
Alija Nametak
Alija Nametak (1906 - 1987.) bosanskohercegovaki je pripovjeda, dramatiar i
folklorist roen u Mostaru gdje je zavrio osnovnu kolu i klasinu gimnaziju, a studij
knjievnosti zavrio je na Filozofskom fakultetu Sveuulita u Zagrebu. Prvim
knjievnim tekstovima javio se u zagrebakim knjievnim asopisima za vrijeme
studija (Knjievnik, Omladina, Savremenik, Vijenac, Hrvatsko kolo). Intenzivno se
bavio i skupljanjem i objavljivanjem usmene knjievnosti. Objavio je knjige: Bajram
rtava, Dobri Bonjani, Ramazanske prie, Za obraz,Mladi u prirodi, Dan i
sunce, Trava zaboravka, Tuturuza i eh Meco itd.
Sinteza:
Neki dijelovi romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i
objavljeni. Pripremu ovog izdanja izvrio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humoristian.
76
Prirunik 8
17
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Josip Kozarac: MOJ DJED
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Josip Kozarac: MOJ DJED
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivani nain
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izraajnog itanja, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti
Prirunik 8
Razmislite o ovoj reenici: Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi
zaborave." (Isabel Allende) Kako se ona moe odnositi i na nau priu?
ta iz prie saznajemo o djedovom izgledu? Pronai reenice koje ga opisuju.
Kakve je ivotne navike imao djed? Kako bi ih okarakterisao/la?
ta vam o djedovu karakteru govore sljedee njegove rijei:
A kad nestane toga strahopotovanja u vama, onda najbolje da nestane i
mene, ne daj boe, da te nesree doivim!?
78
Prirunik 8
Prirunik 8
Josip Kozarac
Josip Kozarac (1858 - 1906.) hrvatski je novelist, romanopisac, pjesnik. Osnovnu
kolu i gimnaziju je zavrio u Vinkovcima, a fakultet umarstva u Beu. Prije fakulteta
ivio je dosta slobodan i neobuzdan ivot. Puno je vremena provodio u prirodi,
jednostavno promatrajui ivot koji se odvijao oko njega. Svoj spisateljski dar razvio
je piui poeziju, a kasnije je svoj talenat pronaao u pisanju proze. Bio je pisac
otrih zapaanja i jednostavnih misli. Pisao je djela koja su se u opisivanju slavonske
sredine najee temeljila na stvarnim dogaajima. Djela su mu: Zmija, Prie djeda
Nike, Moj djed, Biser-Kata, Slavonska uma, Mrtvi kapitali, Meu svjetlom i
tminom itd.
Sinteza:
Kada se u knjievnom djelu prate dogaaji onim slijedom kako su se oni i zbivali govorimo o vremenskom (hronolokom) slijedu kazivanja. Kada pisac prekida
hronoloki (vremenski) slijed dogaaja i vraa se unatrag, na dogaaje koji su se
zbili u prolosti, rije je o retrospektivnom slijedu dogaaja
80
Prirunik 8
18
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OI
Prirunik 8
Interpretacija teksta:
Otkrijmo znaenje rijei!
burkati - initi nemirnim, uzbuivati
krijes - velika vatra na otvorenom prostoru
krijesiti - iskriti
kormilo - naprava za upravljanje brodom
Interpretacija
82
Prirunik 8
Ova pjesma slavi ovjeka i njegovo djelo. Ona je oda ovjeku. Koje ovjekove
mogunosti pjesma istie/slavi? Potkrijepi svoje miljenje stihovima iz pjesme.
Da li je ovjeku dovoljna snaga za ostvarenje njegovih ciljeva? ta ti o tome
govore sljedei stihovi:
83
Prirunik 8
84
Prirunik 8
Vesna Parun
Vesna Parun je roena 1922. godine na otoku Zlarinu kod ibenika. Studirala je u
Zagrebu, a ve 1945. godine objavljuje prve zbirke pjesama. Ova savremena
85
Prirunik 8
hrvatska pjesnikinja pored lirskih pjesama pie i drame, te poeziju za djecu. Tematski
je vezana za pejzae, domovinu, za ovjeka uopte. Osnovne odlike njene lirike su
osjeajnost, ljepota izraza i metaforinost. Poznate su joj zbirke pjesama za odrasle
su: Vidrama vjerna, Zore i vihori, Crna maslina, Bila sam djeak. Za djecu je
objavila vie pjesnikih zbirki. Zbirka Maak Dingiskan i Miki Trasi pretvorena je u
djeiji igrokaz i prikazuje se kao mjuzikl. Uspjene su i ostale djeije zbirke: Tuga i
radost ume, Zec mudrijan, Kornjain oklop itd.
Sinteza:
Oda je sveana pjesma posveena zaslunim osobama, znaajnim dogaajima i
temama kao to su ljubav, domovina i sl. Ugoaj ode je uvijek svean, ozbiljan i
naglaen. esti je pjesniki oblik u svim vremenima.
Himna je lirska pjesma posveenu nekomu ili neemu to ovjek smatra vrijednim
najveeg potovanja, divljenja ili oboavanja. Himna je puna zanosa, ushita,
sveanog raspoloenja, tei uzvienom tonu koji se izraava sveanim, polaganim
ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina
onoga kome je himna posveena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).
86
Prirunik 8
19
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Ernest Hemingvej: Starac i more
87
Prirunik 8
88
Prirunik 8
Starac je savladao ribu koja je bila fiziki jaa. Kakvu snagu je on posjedovao?
Santiago vodi dvostruku borbu: jednu sa fiziki jaom ribom i drugu sa samim
sobom, svojim tjelesnim slabostima koje mora savladati da bi savladao ribu.
Izdvoji odlomke u kojima je prikazana njegova borba sa samim sobom, borba sa
tijelom koje ga izdaje.
Ne bih mogao izdrati jo mnogo krugova. No, mora, ree sam sebi. Dobar si,
dobar!
Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao ovjek. Ili kao riba, pomisli.
89
Prirunik 8
Objasni zato Santiago glasno razgovara sam sa sobom, zato hrabri svoje ruke,
noge, zato razgovara s ribom.
Izdvoj odgovor/e za koje smatra da su ispravni:
1. nije ni svjestan svog glasnog govora zbog uzbuenja
2. jer je ljut
3. jer eli da ostane budan
4. jer mu nedostaje drutvo
5. jer je navikao da pria sam zbog starake usamljenosti
6. jer tako stie samopouzdanje
7. jer je s njim riba koju smatra nekim ko je ravan njemu,
ljudskim biem.
Ispriaj fabulu ovog odlomka. Posebno se zadri na Santiagovoj borbi sa
ogromnom ribom.
Kakva je fabula:
a) opirna, sa puno dogaaja
b) ua, sa puno opisa, monologa
ta je tema ovog odlomka? A ta ideja? U emu lei ovjekova snaga?
Naslov romana ima simbolino znaenje: Starac i more. Kako ga moemo dovesti
u vezu sa sintagmama ovjek i ivot ili ovjek i priroda?
Saznaj vie o ...
ta anrovski predstavlja ova proza? Novelu, pripovijetku ili roman? Ako djelo
posmatramo sa kvantitativnog stanovita, ovo je kratka proza, manja je od
stotinjak stranica. Po tome je ovo dua novela kao to postoje i due
pripovijetke.Starac i more ima osobine novele: nema sloenu radnju ni fabulu,
pria je mirna, bez zapleta, malo je narativnih elemenata, malo je opisa,
preovladavaju unutranji monolozi i opis Santiagovog psiholokog stanja. Dijalozi
su oskudni, monolozi ei i vrlo jaki. Nabrojane osobenosti odvajaju ovu novelu
od pripovijetke koja ima zanimljivu, dinaminu radnju s vie likova, vie dijaloga i
deskripcije. Navedene osobenosti vae i za psiholoki roman koji se esto naziva
poetski ili lirski roman. Ipak najee je svrstavanje ovog djela u kratki savremeni
roman s obzirom da je radnja vrsto organizirana, bez mnogo likova i epizoda,
likovi i obrati djeluju snano, tako da se s malo teksta postie snaan dojam.
Nema epske opirnosti, postoji jedinstvo radnje, likova i raspoloenja, duboko
zalazi u ljudske karaktere i probleme te njihov odnos prema ivotu. Kako god da
anrovski odredimo ovo djelo, nesporno je jedno: to je snana umjetnika proza,
duboko psiholoka, jednostavna a znaenjski bogata.
O knjievniku...
90
Prirunik 8
91
Prirunik 8
20
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
Prirunik 8
Prisjetite se i odgovorite:
Ve ste upoznali jednog Robinzona, pustolova koji je nakon brodoloma,
dvadeset i osam godina ivio sasvim sam na nenaseljenom ostrvu kraj amerike
obale, blizu usa velike rijeke Orinoko. Od lia je pravio odjeu i obuu, od
drvea luk i strijele, a od kamena otre noeve, napravio je pe, sto i stolice...
ive na udaljenim pustim ostrvima dobili ime? Na otoku je stekao i jednog odanog
prijatelja. Ko je to bio?
Poznajete li neku enu koja je doivjela slinu sudbinu?
O jednoj takvoj Robinzonki govori i roman Otok plavih dupina autora Scotta O'Della
iz June Kalifornije, blizu ije se obale nalazi opisani otok koji ima oblik dupina. Njeno
ime je bilo Karana. ivjela je u svom selu na Otoku plavih dupina usred Pacifikog
oceana. Kada je doao brod s neznancima koji su lovili vidre, mnogi pripadnici
njenog naroda su stradali, pa je pleme odluilo potraiti novi otok. Karana je zbog
brata ostala na starom otoku. Izgradila je kuu, izraivala orue, pravila odjeu,
pripitomila divljeg psa... i iekivala brod koji e je povesti njenom narodu. Jednoga
dana brod sa bijelim ljudima se pojavio...
93
Prirunik 8
94
Prirunik 8
Scott O'Dell
Scott O'Dell/Skot O'Del (1898 1989.) roen je u Los Angelesu. ivotno iskustvo je
sabirao na putovanjima po Junoj Kaliforniji, volio je izuavati morski svijet. Prije
nego to se posvetio spisateljskoj karijeri radio je kao kamerman u Holivudu (radio
na i na filmu Ben Hur), bio je raner, knjievni kolumnist... Pisao je knjige za djecu i
za doprinos djeijoj literaturi dobio je znaajne nagrade i mnoga priznanja. Najboljim
njegovim djelom smatra se njegov roman Otok plavih dupina, a napisao je i knjige:
Crni biser, Pjevajui mjesec itd. Dobio je i nagradu Hans Kristijan Andersen za
ivotno djelo 1972.
Sinteza:
Pustolovni/avanturistiki roman je roman u kojemu su u prvom planu neobini,
uzbudljivi, pustolovni dogaaji i doivljaji. Likovi nisu udesni i nemogui, iako su
neobini i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se dogaaju na dramatinim i
opasnim mjestima (dungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).
95
Prirunik 8
96
Prirunik 8
21
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Dobria Cesari: OBLAK
97
Prirunik 8
Interpretacija teksta:
Interpretacija
Proitajte prve dvije strofe pjesme i odgonetnite koji su im glavni motivi.
U kakvom su odnosu ove dvije slike: slika oblaka ponad grada i slika
ljudi ije su oi uprte u zemne stvari?
ta su to zemne stvari? Pronaite stihove iz kojih to saznajemo!
Ko moe/eli, a ko ne moe/ne eli vidjeti ljepotu? ta nas spreava
da vidimo ljepotu?
Ljudi ne mare za ljepotu, zaokupljeni su materijalnim vrijednostima.
Oblak je umjetnik, pjesnik, bie koje je estetski senzibilizirano za ljepotu
koju svi ljudi ne mogu vidjeti. Oblak je u pjesmi ima simbolinu i
alegorinnu vrijednost.
I plovio je sve ti vie,
Ko da se kani di do boga;
Vjetar visine ga je njiho,
Vjetar visine raznio ga.
ta nam ove slike govore o ljudskom ivotu, ljudskim tenjama? Na kakve
ljude podsjeaju?
98
Prirunik 8
Svako knjievno djelo predstavlja prikaz konkretnih ivotnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadre i dublja i ira znaenja koja nas upuuju na razmiljnje o ovjeku i
njegovom ivotu.
Pjesma Oblak ima dvije razine znaenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji krvari ljepotu, kao simbol
tragine izdvojenosti i stvaralake usamljenosti.
Novi knjievni pojmovi
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere obraati, odraziti) zasnovna je na
razmiljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doivljajem nekog motiva. Doivljaj se
reflektira u naim mislima, to dovodi do spoznaje neke ivotne istine kazane
pjesnikim jezikom. U misaonim pjesmama naglaena je zaokupljenost ovjekom i
njegovim postojanjem.
Alegorija je izraajno sredstvo kojim se na preneseni nain prikazuju ljudska
svojstva, stavovi o ivotu. Nositelji alegorijskih slika su esto ivotinje, posebno u
basnama i bajkama. Alegorijama se i mi esto sluimo kada ne moemo ili neemo
da neke pojave kaemi/prikaemo otvoreno (npr. trut do truta...).
Stvaralaki rad
Cesariev oblak, poput kakvog pjesnika, tei neemu viem, slobodnim
prostorima, izgara u ljepoti nebeskih sfera ( digao se iznad zemnih stvari) i
tei dignuti se jo vie ( ko da se kani di do boga), sve dok ga visine kojima
je teio ne raznesu.
Uradi pismeni sastav na temu: elim / ne elim postati oblak
O knjievniku...
Dobria Cesari
Dobria Cesari (1902 - 1980.) hrvatski je pjesnik roen u Slavonskoj Poegi.
Djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje je zavrio osnovnu kolu i etiri nia razreda
gimnazije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dolazi u Zagreb gdje zavrava gimnaziju,
a poslije studira pravo i filozofiju. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao urednik u
izdavakoj kui Zora. U knjievnosti se prvi put pojavljuje kao etrnaestogodinjak, a
za prvu zbirku pjesama Lirika dobio je nagradu Jugoslavenske akademije.
Suraivao je u mnogim knjievnim asopisima, objavljivao knjievne prikaze,
prevode s njemakog, ruskog, talijanskog, bugarskog i maarskog jezika. Objavio je
knjige: Lirika, Spasena svijetla, Izabrani stihovi, Pjesme itd.
99
Prirunik 8
Sinteza:
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere obraati, odraziti) zasnovna je na
razmiljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doivljajem nekog motiva. Doivljaj se
reflektira u naim mislima, to dovodi do spoznaje neke ivotne istine kazane
pjesnikim jezikom. U misaonim pjesmama naglaena je zaokupljenost ovjekom i
njegovim postojanjem.
Svako knjievno djelo predstavlja prikaz konkretnih ivotnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadre i dublja i ira znaenja koja nas upuuju na razmiljnje o ovjeku i
njegovom ivotu.
Pjesma Oblak ima dvije razine znaenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji krvari ljepotu, kao simbol
tragine izdvojenosti i stvaralake usamljenosti.
100
Prirunik 8
22
23
Prirunik 8
102
Prirunik 8
Kao i uvek, mislio je prvo na sebe, samo na sebe a onda se tek setio da i
nekog drugog ima u sobi.?
Kakve emocije u vama izaziva njegovo ushienje?
Kako nam je pripovjeda doarao sobu ujka Filipa? Potraite taj opis i kaite
koliko vam ovaj opis enterijera govori o osobnosti ujka Filipa.
Najvei dio pripovijetke je isprian u formi monologa. Kako ova forma
doprinosi razotkrivanju karaktera ujka Filipa? ta iz njegova govora saznajemo
o njegovim stavovima, osobinama?
Na pjesnik Abdulah Sidran ovako pjeva o ratu:
rat je veliko zlo, koje hoda
u kuu doe, u duu ue
i kuu i duu uzme
(Abdulah Sidran: Sarajevski tabut)
Pronaite u ovim stihovima poveznicu s ratnim iskustvom ujka Filipa. On je spasio
svoj ivot, a ta je tom prilikom izgubio?
ta o tome saznajete iz sljedeeg odlomka u prii:
tefi im je pokazala moje ordenje iz prvog rata, a i sva odlikovanja svoga oca, kojih
je imala celu gomilu. Upisala se opet u dobrovoljne bolniarke, nosila je i kukasti krst
na rukavu, na kui je isticala zastavu, pozivala oficire na veeru, a ja sam sa posla
odlazio pravo kui, manji od makova zrna, i bez velike potrebe da bih izlazio na ulicu.
tefi je dokazala da sam se sa njom venao u crkvi - katolik dakle - a tvrdili smo da
nije mati bila Nemica. Prevario sam ih. Prevario svinje jedne! Morao sam da se
poniavam, da laem i da varam, straha sam se nagutao, al eto me iva sa glavom i
ramenima.?
Kakva se osjeanja mijeaju u ovom monologu ujka Filipa?
Pisac portret ujka Filipa upotpunjuje kroz njegov odnos prema tefi. ta iz tog
odnosa saznajemo o ujka Filipu?
Marchand, jedan lik i filma Niija zemlja Danisa Tanovia, veli:
Neutralnost ne postoji pred licem ubojstva. Ne pokuavati sprijeiti ga znai
birati stranu. Danis Tanovi u jednom intervjuu ovu izjavu komentira rijeima:
Budui da moramo birati stranu, trebamo izabrati onu pravu. Zbog toga
moramo biti etini...
Kako ujka Filip bira stranu? Da li je njegovo postupanje moralno? Obrazloite
svoj stav.
Razmislite kako e ujka Filipov odabir strane uticati na njegov budui ivot?
Prokomentirajte njegov zavrni monolog u prii: Ostao sam iv, ostao je iv
tvoj ujka Filip, ali ta mu vredi kad su svi ostali mrtvi, kad ostalih vie nema. Sa
kime sada da se drui? Ko e moi da ga razume?
Dio prie je isprian retrospektivno. Pronaite taj odlomak i kaite ta se
naglaava retrospekcijom.
ta oslikavaju enterijeri? Kakav dojam ostavlja u nama soba u kojoj se ujka
nalazi?
U kakvom odnosu su enterijer i portret ujka Filipa?
ta simbolizira posljednja reenica: I navrati, a tefi je bez rei zatvorila vrata i ulo
se kako je iznutra namakla rezu.
103
Prirunik 8
Erih Ko
Erih Ko (1913 2010.) je pripovjeda, romansijer, esejist i kritiar. Rodio se u
Sarajevu gdje je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju, a potom je studirao pravne nauke
na Pravnom Fakultetu u Beogradu. Poslije zavrenih studija radi kao pravnik u
Sarajevu i Beogradu. U knjievnosti se javio pred Drugi svjetski rat esejima i
kritikama, ali e se kasnije vie baviti romanom i pripovjetkom. Bavio se
prevoenjem. Djela su mu: U vatri, Tri hronike, Zapisi o malim ljudima,
Kruevaki knez, Vreme ratno itd.
Sinteza:
U priu nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushienje sretnim okolnostima
koje su omoguile da preivi rat. Najvei dio pripovijetke je isprian u formi
monologa.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Obavijesti se opirnije o Erihu Kou na internet adresi: http://sr.wikipedia.org/Erih Ko
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
104
Prirunik 8
23
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Antun Gustav Mato: NOTTURNO
105
Prirunik 8
Zatvori oi i zamisli: topla ljetna no, tiina. Samo se uju zrikavci kojima put
svijetle svici. Lagani povjetarac donosi malo svjeine s mirisom podnevne
vreline.
Koje slike jo vidi? ta uje? Nacrtaj svoju viziju ljetne noi.
Interpretacija
Proitaj stihove koji predoavaju osnovna osjeanja i raspoloenja u pjesmi.
U kakvoj vezi su lirski subjekt i topla no, puna zvukova, mirisa, treperenja?
Ova lirska pejzana pjesma je izgraena na motivu noi. Notturno zapravo i
oznaava pjesniku tvorevinu kojom se iskazuje noni ugoaj. Kako ga pjesnik
iskazuje u ovoj pjesmi?
U pjesmi je oslikano idilino ozraje noi kojem se preputa lirski subjekt dok
ivot tone u san. S kojim motivima zapoinje taj noni smiraj? Potkrijepite ovu
tvrdnju stihovima iz Matoeva Notturna.
Motivi iz prve strofe (lave, uk il' netopir, miris cvijea, tajni pir) govore i o
stanju due, raspoloenju, ovjekovu doivljaju svijeta. Da li oni izraavaju
osjeaj ovjekove bliskosti s predmetima i zvukovima u prirodi, ili iskazuju
106
Prirunik 8
107
Prirunik 8
108
Prirunik 8
24
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Branko opi: BATA SLJEZOVE BOJE
109
Prirunik 8
Prirunik 8
Interpretacija
Zbirka pria Bata sljezove boje sadri 54 kratke prie razdijeljene u tri cjeline. Pria
koju ste proitali pripada ciklusu pod naslovom Jutra plavog sljeza u kojem se pisac
posveuje svojim uspomenama na djetinjstvo. Kojim bojama (osjeanjima) opi boji
ovu uspomenu?
opi u ovoj prii slika jednu zgodu vezanu za djeake dane, i u nju uplie
svoga djeda.
Po emu je zanimljiv djed Rade?
Kako je djed Rade predstavljen u prii:
- opisom njegovog vanjskog izgleda, odjee, obue...
- opisom njegovog ponaanja
- neposrednim navoenjem osobina
- kroz njegove postupke i ponaanja
- kroz njegov govor
- kroz njegova razmiljanja, preivljavanja...?
Opredijeli se za neke odgovore i potkrijepi ih primjerima.
ta o djedu saznajemo iz ovih njegovih reenica:
A je li ti, ikavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene zna kakav je vuk,
a?! Nije zelen? Pazi ti nje! Ja se s vucima rodio i odrastao, itavog vijeka s
njima muku muim, a ona ti tu... Po turu bi tebe trebalo ovim tapom, pa da
se jednom naui pameti...?
Kakav je djed Rade:
- ohol
- aljivdija
- tvrdoglav
- dobriina
- nagle naravi
- tvrdoglav
- osjeajan
- uporan...?
Potkrijepi svoje miljenje primjerima iz teksta.
Prepoznaj slinosti izmeu djeaka Branka i djeda.
Pria je humoristina. Ko i kako izaziva u nama smijeh? ime?
Navedi primjere iz teksta. A ta te u prii rastuilo?
111
Prirunik 8
Djelo Bata sljezove boje predstavlja neku vrstu pieve biografije, opi ju je
posvetio svom drugu iz djetinjstva, piscu Ziji Dizdareviu. Posveta u formi
pisma, nezaobilazna za razumijevanje djela, sadri i reenicu: Prije nego me
odvedu, urim da ispriam zlatnu bajku o ljudima. Pod dojmom traginog
stradanja svoga prijatelja u logoru, opi eli priati prie o o dobrim
starcima i zanesenim djeacima iz doba svog djetinjstva. ta je bajkovito u
svijetu djetinjstva? Kakvo utoite prua svijet djetinjstva?
Ovo je pria o ljudskoj dobroti u jednoj bati sljezove boje. Kako ovaj prostor
kontrastira svijetu u kojim vladaju crni konji i crni konjanici, noni i dnevni
vampiri?
Ciklus pria Jutra plavog sljeza posveen je ranom djetinjstvu, vremenu
obiljeenom vedrinom prvih djeakih snova i udnji za nepoznatim i dalekim,
tajnovitim i bajkovitim svjetovima. Pronaite u prii taj ton vedrine. Kako ga
opi utkiva u sve ega se takne?
opi je stvorio svoj sopstveni jezik. Po emu je zanimljiv jezik kojim govore
opievi junaci?
Pronaite/odaberite rijei koje ga opisuju: svje, vedar, njean, topao,
humoristian
Novi knjievni pojmovi
Humoristina pria (humoreska) je knjievno umjetniko djelo proeto kominim i
dosjetljivim segmentima. Efekt humoristine prie lei u nainu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
Stvaralaki rad
Dramatizirajte priu!
Pria moe biti sastavljena od pet inova.
I in - uionica, uiteljica i uenici
II in razgovor djeaka Branka i djeda kod kue
III in Djed u uionici (djed, uiteljica i uenici)
IV in - andari odvode djeda
V in djedov povratak i razgovor s djeakom Brankom
Saznaj vie o ...
Branku opiu su posveene brojne internet stranice. Neke od njih su:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko
http://bs.wikisource.org/wiki/Bosna
O knjievniku...
112
Prirunik 8
Branko opi
Branko opi (1915 - 1984.) pjesnik je, pripovjeda, romansijer i pisac za djecu.
Roen je u selu Haanima, pod Grmeom. Pod snanim utiskom ratnog djetinjstva,
opi je sav svoj ivot pretoio u pjesme i prie, tako da je zanimljiv ovaj pokuaj da
se saini njegova biografiju od naslova njegovih zbirki: Svoje bosonogo djetinjstvo"
ovaj "zaneseni djeak" proveo je "pod Grmeom" "ispod zmajevih krila" u carstvu
"leptira i medvjeda" upijajui zauvijek u svoje radoznale oi "ivot u magli" svojih
"planinaca" i sluajui bajke "ispod krnjeg mjeseca". "Magaree godine" kolovanja u
susjednom gradiu i studije u Beogradu bie samo priprema za "surovu kolu" rata
koji je banuo kao "prolom" u svijet njegove planine u kojem oduvijek i "orlovi rano
lete". Tu je uz "ognjeno raanje Domovine" poelo opievo "ratnikovo proljee" sa
"rosom na bajonetima" i uz prasak pravog i "gluvog baruta". Odratovao je uz mladie
kakav je bio "Nikoletina Bursa" i starekanje kakav je bio "Vuk Bubalo" svih sedam
ofanziva i onda u Beogradu poeo da ivi "gorki med" one poslednje "osme
ofanzive". Za cijelo to vrijeme uz "bronzanu strau" sjeanja pisao je ono to je
zapamtio oko sebe i u sebi. A zapaao je i zapazio mnogo. (Branislav Mihajlovi)
Sinteza:
Zbirka pria Bata sljezove boje sadri 54 kratke prie razdijeljene u tri cjeline. Pria
koju ste proitali pripada ciklusu pod naslovom Jutra plavog sljeza u kojem se pisac
posveuje svojim uspomenama na djetinjstvo.
Humoristina pria (humoreska) je knjievno umjetniko djelo proeto kominim i
dosjetljivim segmentima. Efekt humoristine prie lei u nainu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
113
Prirunik 8
25
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: PIJUN
Prirunik 8
Interpretacija
Koji osjeaji potiu Kostu na ovako ponizno ponaanje prema prestojniku?
Pokai tona primjeru iz odlomka.
Kako se prestojnik odnosi prema Kosti? ta skriva iza laskavih rijei?
Koje se pravi smisao krije iza prestojnikovih rijei povjerljivi ovjek? Kako ih
je Kosta razumio?
Objasni ta znai pojam pijun. Koje moralne vrijednosti on iskljuuje? U
kakvom su odnosu prema njegovom znaenju rijei: cinkaro, izdajica...
U kakvom se poloaju zatekao Kosta pred prstojnikovim zahtjevom da mu
bude povjerljivi ovjek? ta bi se dogodilo da je to odbio?
115
Prirunik 8
116
Prirunik 8
Svetozar orovi
Svetozar orovi (1875 - 1919.) bosanskohercegovaki je pripovjeda roen u
Mostaru. Najvei dio svog ivota proveo je u rodnom gradu, a zaviaj je bio
njegova najvea inspiracija. Objavljivao je radove u mnogim listovima i
asopisima, priao je prie iz ivota malih, obinih ljudi, od trgovaca, zanatlija,
vojnika do sveenika i bivih plemia. Objavio je desetak knjiga pripovjedaka,
skoro isto toliko romana i nekoliko drama. Vrlo je vjet pripovjeda, pie lako i
brzo, njegovo je pripovijedanje jednostavno i prirodno. Djela su mu: Majina
sultanija, Poletarke, Krvni mir, Razoreno gnijezdo, Iz moje domovine,
Stojan Mutikaa, Zulumar, Jarani, Aja, Brani, Meu svojima itd.
Sinteza:
Psiholoki portret lika nastaje njegovom psiholokom karakterizacijom. Pisac prati i
otkriva preivljavanje u dui svog junaka, naine njegova razmiljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjievnom djelu slika lik posveujui posebnu panju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etikoj karakterizaciji
lika.
117
Prirunik 8
26
Uzorak obrade nastavne jedinice:
ZLATA KOLARI KIUR: SUZE KOJIH SE STIDIM
Prirunik 8
119
Prirunik 8
Zlata Kolari-Kiur
Zlata Kolari-Kiur (1894 - 1990.) je hrvatska knjievnica za djecu i odrasle.
Djetinstvo je provela u malom slavonskom gradiu Poegi, a najvei dio ivota
u Zagrebu. Za djecu je pisala pjesme, prie i igrokaze. Poznate su joj zbirke
pjesama za djecu Na veseli svijet, Po sunanim stazama, Ptiji festival i
dr. Autorica je veeg broja knjiga za djecu, od kojih je stekla veliku popularnost
zbirka pria Moja zlatna dolina, zatim slikovnica i igrokaza, a suraivala je s
mnogim asopisima i novinama za najmlae.
Sinteza:
ivotopis ili biografija je knjievno djelo u kojemu se opisuje neiji ivot. Biografije
se uglavnom piu o znaajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraivaima,
povijesnim linostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj ivot nazivamo
autobiografijom.
120
Prirunik 8
121
Prirunik 8
27
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Rainer Maria Rilke: NA UGLU
122
Prirunik 8
123
Prirunik 8
124
Prirunik 8
28
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Isidora Sekuli: Pisma iz Norveke
Prirunik 8
Prirunik 8
Konkretizacija doivljaja:
Knjievnica nam je ispriala i zanimljivu priu ljekara kojeg je upoznala na
svome putovanju. U kojoj formi je ta pria ispriana?
Interpretacija teksta:
127
Prirunik 8
- reportaa
- biografija/ivotopis
- autobiografija
- dnevnik
- esej
- memoari.
Stvaralaki rad
Vjerovatno ste i vi, u okviru kolske ekskurzije (izleta), obilazili gradove nae lijepe
domovine.
Izaberite i opiite svoje vienje znamenitosti, ljudi, obiaja, povijesnih dogaaja..., s
nekog od tih putovanja.
O knjievnici...
Isidora Sekuli
Isidora Sekuli (1877 - 1958.) je roena u Moorinu, u Bakoj. Djetinjstvo je
provela u Rumi i Zemunu, a kolovala se u Somboru i u Peti. Radila je kao
nastavnica u Panevu, apcu i Beogradu. Isidora Sekuli je ivjela povueno,
u svijetu knjiga, i bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je
u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj Aziji.
Ostae zapisano i to da je Isidora Sekuli prva ena koja je postala akademik.
U jednom intervjuu Isidora je Izjavila: "Volim tiinu (...) Ako neto vredim neka
kau posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne elim da me hvale."
Napisala je djela: Glavobolja, Ruska knjievnost i studenti, Saputnici,
Pisma iz Norveke, Iz prolosti, Kronika palanakog groblja itd.
Sinteza:
Putopis je vrsta knjievno-znanstvene proze u kojoj se isprepliu elementi
pjesnikoga (umjetnikoga) i znanstvenoga/naunoga izraavanja. Putopisac
otkriva svoje vienje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, obiaja, kulturnih
znamenitosti, povijesnih dogaaja i osoba.
Pisma iz Norveke su zanimljiva i stoga to se u njima mogu pronai elementi
raznih knjievnih anrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti,
ispovijesti... Dananji italac, dakle, moe ovu knjigu itati i kao putopis, i kao
putopisni roman.
128
Prirunik 8
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Videozapis o Norvekoj moe pronai na sljedeoj internetskoj stranici: http://tourstv.com/en/norway
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
129
Prirunik 8
29
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU
(odlomak: SASTANAK NA STAZI)
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak:
SASTANAK NA STAZI)
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota
naunofantastine knjievnosti, ljepota osobnog doivljaja naunofantastine
knjievnosti, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei, spontano doivljavanje
pisane rijei, razvijanje matovitosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki naunofantastine knjievnosti,
osobenosti anra naunofantastine knjievnosti, razvijanje vjetine pravilnog
razumijevanja poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti
naunofantastine knjievnosti, sadrajna analiza, nauni i fantastini elementi
i termini u odlomku
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija i sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,
Meupredmetna: geografija, informatika, fizika
130
Prirunik 8
131
Prirunik 8
132
Prirunik 8
O knjievniku...
Arthur C. Clarke
Sir Arthur Charles Clarke/Ser Artur arls Klark (1917 2008.) je britanski
pisac i pronalaza. Smatra se jednim od najpoznatijih pisaca naune fantastike
. Zavrio je Kraljevski Koled u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku.
Glavne teme njegovih romana i pria su istraivanje kosmosa, mora i vremena,
mjesto ovjeka u vasioni i susreti s vanzemaljskim inteligencijama. Zbog
njegova doprinosa nauci u njegovu ast je Meunarodna astronomska unija
nazvala geostacionarnu orbitu Klarkovom orbitom. elio je da mu na grobu stoji
epitaf: "Ovdje lei ovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao
odrastati". Djela su mu: Grad i zvijezde, Pad mjeseeve praine, Otok
delfina, 2001: Odiseja u svemiru, Sastanak s Ramom, 2010: Druga
Odiseja, Pjesme udaljene Zemlje, 2061: Trea Odiseja, 3001: Zavrna
odiseja itd.
Sinteza:
Znanstveno/nauno fantastina knjievna djela slikaju svijet budunosti uz pomo
znanstvenih/naunih spoznaja. Pripadaju zabavnoj knjievnosti a temelje se na
izmiljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.
133
Prirunik 8
30
Uzorak obrade nastavne jedinice:
D. D. Selinder: Lovac u itu
134
Prirunik 8
135
Prirunik 8
To je sve to bih radio cijelog dana. Da budem takav neki lovac u itu. Znam
da je to ludo, ali je to jedino to bih zaista elio biti. Znam da je ludo.
Ovo je metafora za djecu kako gube svoju istou i nevinost kada ulaze u
svijet odraslih, postaju prevaranti koje Holden toliko prezire. Pronaite u
ovom odlomku taj Holdenov prezir prema takvom svijetu odraslih.
A ta Holden ini? Razlikuje li se njegovo ponaanje od ljudi koji ga okruuju?
Lae li, pretvara li se...? Pokuava li ih razumjeti, ako ve oni njega ne
razumiju?
U odlomku su opisani neki Holdenovi neuspjesi. Koji? Kako se on prema njima
odnosi?
ta Selinderovo prianje ini duhovitim?
Kakvim je jezikom pisan roman? Holden koristi mnotvo argonizama,
potapalica i fraza iz jezika mladih. Upravo zbog toga je Selinderova proza
bila omiljena meu omladinom. Bilo je to vrijeme dins- traperica pa su ovu
prozu nazvali dins-proza Pronaite ih i kaite koji ton unose u prianje?
Koliko vam je taj jezik blizak?
Na osnovu onog to je reeno u ovoj epizodi, pokuajte objasniti svojim
rijeima pojam epizode i epizodne linosti u romanu.
136
Prirunik 8
O knjievniku...
137
Prirunik 8
31
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mirko Kova: Sjeanje na arenu pticu
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Mirko Kova: Sjeanje na arenu pticu
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog
doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje ljubavi i empatije prema
ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivani nain
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uoavanje i imenovanje pojedinosti u
pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti
138
Prirunik 8
139
Prirunik 8
O knjievniku...
Mirko Kova
Mirko Kova roen je u Petrovii kod Nikia (Crna Gora) 1938. godine.
Studirao je na Akademiji za kazalite, film i televiziju, odjel dramaturgije, u
Beogradu. Autor je vie romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama
i filmskih scenarija. Napisao je knjievna djela: Gubilite, Moja sestra Elida,
ivotopis Malvine Trifkovi, Ruganje s duom, Vrata od utrobe, Uvod u
dugi ivot, Kristalne reetke, Rane Luke Meterevia, Nebeski zarunici
itd. Za svoje knjige nagraivan je brojnim nagradama i priznanjima.
140
Prirunik 8
Sinteza:
Mirko Kova esto pripovijeda o neobinim sudbinama ljudi u malim
sredinama. Pisac se u ovom odlomke prisjea vremena svoga odrastanja.
Predjeli djetinjstva nepresuno su vrelo umjetnikoga stvaranja.
141
Prirunik 8
MEDIJSKA KULTURA
32 33
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Biblioteka/knjinica
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Biblioteka/knjinica
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi
prema usmenoj i pisanoj rijei, razvijanje kulturnih navika, navika itanja
Obrazovni: biblioteka, katalogizacija, knjini katalog, kolska biblioteka, UDK
katalog, Wikipedia,
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, posjeta biblioteci, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,
praktian rad/kabinet informatike
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, knjievnost, jezik,
Meupredmetna: historija, muzika kultura
142
Prirunik 8
Biblioteka/knjinica
Biblioteka/knjinica je zbirka u koju je pohranjen knjinini fond: knjige,
fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, raunalni
i mnogi drugi sadraji. Biblioteke/knjinice, osim to brinu o izgradnji i
odravanju knjininog fonda, imaju zadau da saine knjini katalog
(katalogizacija). Knjini katalog pomae bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjinog fonda u pronalaenju knjigu.
Katalozi sadre bibliografske opise knjiga (naslov, autor, izdava, godina
izdanja, dimenzije, broj stranica i sl.). Postoji tradicionalni knjini katalog to je
skup ladica napunjenih katalonim listiima. U biblioteke/knjinice se sve
ee uvodi savremeni, raunalni knjini katalog. To je elektronska baza
podataka u kojoj se uvaju bibliografski opisi knjiga, a moe biti dostupna i
online korisnicima kataloga (Online Public Access Catalog - OPAC).
kolska biblioteka/knjinica, osim prikupljanja, strune obrade, uvanja,
prezentiranja i davanja na koritenje knjine grae, ima i zadau osmiljavanja
programa bibliotekog i informacijskog opismenjavanja uenika, a to
ukljuuje: upoznavanje vrsta knjine grae i informacija koje ona nudi,
upoznavanje periodinih publikacija, knjinih kataloga, sisteme za
pretraivanje informacija u on-line bazama podataka...
Stvaralaki rad
Upoznajte se s knjinim fondom kolske biblioteke. Saznajte kako se u
kataloge upisuju enciklopedije, rjenici, pravopisni prirunici...
Ve ste se upoznali s postupkom traenja znaenja neke rijei u
enciklopedijama i rjenicima. Saznajte iz enciklopedije poneto o bibliotekom
fondu jedne od najbogatijih biblioteka u svijetu Kongresne biblioteke u
Vaingtonu i Narodne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu.
Saznajte od bibliotekara/bibliotekarke ta je UDK katalog.
Organizirajte izlobu knjinih i neknjinih izvora u kolskoj biblioteci/knjinici.
143
Prirunik 8
Wikipedija
Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uiva veliku
popularnost i spada meu najposjeenije web stranice.
Potraimo na Wikipediji znaenje pojma bibliografija! Zapoet emo traenje
preko Google pretraivaa:
bibliografija w ikipedija
Google pretraga
Osjeam se sretnim!
144
Prirunik 8
Bibliografija - Wikipedija
Bibliografija(gr. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopenitijem smislu uenje i
opisivanje knjiga. Moe biti ureena prema autoru, temi itd. ...
hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija - Iz konteksta - Slino
3. Kliknite na traeni pojam (Bibliografija - Wikipedija) i otvorit e vam se
stranica u enciklopediji koja sadri njegovo znaenje:
Bibliografija (gr. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopenitijem smislu uenje i
opisivanje knjiga. Moe biti ureena prema autoru, temi itd. Katalog neke nacionalne
knjinice esto je nacionalna bibliografija jer sadri sva djela koja su izala u toj
zemlji. Bibliografija se dijeli na nabrajaku ili sistematsku i na kritiku ili analitiku.
Bibliografska djela se najee koriste kao tercijarni izvori. Ovaj lanak e govoriti i o
anotiranoj bibliografiji, koja daje kratak sadraj i opis objavljenih radova.
Sinteza:
Biblioteka/knjinica je zbirka u koju je pohranjen knjinini fond: knjige,
fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, raunalni
i mnogi drugi sadraji. Biblioteke/knjinice, osim to brinu o izgradnji i
odravanju knjininog fonda, imaju zadau da saine knjini katalog
(katalogizacija). Knjini katalog pomae bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjinog fonda u pronalaenju knjigu.
Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uiva veliku
popularnost i spada meu najposjeenije web stranice.
145
Prirunik 8
34 35
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Informacija kraljica medija
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Informacija kraljica medija
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku kao sredstvu komunikacije, ljepota i
informativnost usmene rijei kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja usmene
rijei kao vrijednost
Obrazovni: mediji pokretnih slika, radio, televizija, internet, informacija, vrste
informacija, vrijednost informacija, internetska mrea, blog
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
dramatizacija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop, kasetofon za audiozapis
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik,
Meupredmetna: informatika
146
Prirunik 8
147
Prirunik 8
148
Prirunik 8
149
Prirunik 8
36
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Film
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Film
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: film, dokumentarni film, igrani film, anrovi igranog filma
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog
izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 8, kreda, biljenica, olovke, grafofolija
ilustracija teksta iz itanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, knjievnost, jezik,
Meupredmetna: historija, muzika kultura, biologija, geografija, informatika,
fizika...
150
Prirunik 8
Prirunik 8
152
Prirunik 8
Prizor iz prve filmske komedije - Limijerovog filma Poliveni poliva iz 1896. godine
153
Prirunik 8
Horor filmovi su filmovi kojima je cilj izazvati strah, strepnju i uas kod gledaoca.
Tematika horor filmova se uglavnom vezuje za smrt i neke tajanstvene dogaaje. I
horor filmovi mogu sadravati elemente drugih anrova kao to su: nauna fantastika,
triler, crna komedija i dr. Neki od filmova ovog anra su: Drakula, Psiho itd.
Prizor iz horor filma Bram Stokerov Drakula (Bram Stoker's Dracula) Fransisa Forda
Kopole iz 1992. godine
Naunofantastini film je filmski anr koji gradi priu temeljei je na izmiljenoj nauci
i/ili tehnologiji (vanzemaljski oblici ivota, vanzemaljski svjetovi ili putovanje kroz vreme,
svemirski brodovi, roboti itd.). I naunofantastini filmovi mogu sadravati elemente
drugih anrova, poput filmskog trilera, filmova strave i uasa... Pojam naune
fantastike (engl. science fiction) vezuje se i za knjievna djela, ali i za likovnu i
muziku umjetnost.
154
Prirunik 8
Prirunik 8
Domaa zadaa: Radna sveska 8, radni kutak broj 80, 81, 82, 83.
Pogledajte neku filmsku komediju i uoite osnovne elemente filmske komedije:
komine karaktere (likove), komine situacije i komine dijaloge.
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
156
Prirunik 8
37
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Kako nastaje film?
Nastavna oblast: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Kako nastaje film?
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti openito,
razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji estetiziraju
ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: scenarij, knjiga snimanja, sekvenca, slinosti i razlike knjievnog
teksta i scenarija, oznake scena i kadrova, montaa, filmska izraajna sredstva
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija
157
Prirunik 8
Nino krene prema kolima. Pucanj. Nino padne vritei i drei se za nogu. Vojnici
istre iz auta i upere puku u ikija. iki uperi puku u narednika. Narednik podigne
ruke u vis.
NAREDNIK
Its ok, cool it, its ok... (Uredu je, smiri se...)
Nekoliko trenutaka se gledaju, a onda mu iki da znak da ide. Narednik polako krene
prema autu gledajui as Ninu koji se previja, as ikija.
NAREDNIK
Spustite puke! Idemo, ulazite u kola.
Sva trojica sjednu u auto i auto nakon nekoliko trenutaka ode.
(...)
ta ini unutarnju vezu izmeu filma i knjievnosti?
158
Prirunik 8
Knjiga snimanja
Scenarij je, dakle, dobar poetak za film. Ali, snimanju filma moe se
pristupiti tek poto je uraena knjiga snimanja. Ona sadri opise scena,
opis kadrova pojedinih scena, njihov redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije
opisna ve je u slikama, onda je rije o storyboardu.
159
Prirunik 8
Stvaralaki rad
Pokuaj napraviti storyboard za odlomak iz prie Bata sljezove boje
Sinteza:
Dobar poetak u nastajanju filma je dobra pria. Saeti prikaz ukupne
radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadraj, pregled).
Sinopsisom je nuno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta
filmske prie, bez ulaenja u detalje. Sinopsis ne sadri dijaloge likova.
Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (gr.
skn - ator, kazalite; scenario tekst namijenjen sceni).
Ali, snimanju filma moe se pristupiti tek poto je uraena knjiga
snimanja. Ona sadri opise scena, opis kadrova pojedinih scena, njihov
160
Prirunik 8
161
Prirunik 8
JEZIK
38
39
162
Prirunik 8
163
Prirunik 8
Sinonimi
Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kazalite, teatar, pozorite)
Sinonimi su: prijatelj drug. Prijatelj jeste drug ako se esto drui sa svojim
prijateljem. Ali drug ne mora biti prijatelj. Prijatelja s kojim nismo u prilici da se
druimo, da budemo u drutvu s njim, moemo imati negdje daleko.
U knjievnim djelima esto susreemo sinonime arhaizme (prozor
pender...) Takvi sinonimi imaju stilsku vrijednost.
Postoje dvije vrste sinonima:
a) razliite rijei koje imaju potpuno isto znaenje su istoznanice (veselje
radost)
b) razliite rijei koje imaju slina/bliska znaenja su
slinoznanice/bliskoznanice (prijatelj - drug)
164
Prirunik 8
Homonimi/istozvunice
Grafofolija 3 (strip iz Radne sveske 8: Djeak i djed)
Koja znaenja imaju rijei lug i kosa?
Homonimi/istozvunice (gr. homoios - jednak, isti) su rijei istog glasovnog
sastava i istih gramatikih osobina (roda i broja), a razliitog znaenja/sadraja.
Homonime koji imaju isti akcen(a)t zovemo pravim
homonimima/istozvunicama (kosa- orue za rad, kosa dio tijela; lugumica, lug- pepeo;)
Nepravi homonimi/raznozvunice
Uoi razliku u izgovoru ovih homonima!
divan kau;
divan lijep, krasan
luk - povre;
luk - hladno oruje
pas - ivotinja;
pas - pojas
bez pamuno platno; bez prijedlog sa znaenjem odsutnosti neega
zehra zrno, estica; Zehra - ime
Ponekad homonimi/istozvunice nemaju isti akcen(a)t i mogu biti razliite vrste
rijei. Takve homonime zovemo nepravi homonimi/raznozvunice.
Razlikujemo dvije vrste homonima:
a) prave homonime - homonimi koji se jednako piu i jednako izgovaraju;
b) neprave homonime - homonimi koji se jednako piu a razliito izgovaraju.
Pronai homonime (prave ili neprave) za sljedee rijei i objasni njihovo
znaenje:
paa
pitati
slagati
165
Prirunik 8
para
zabit
mlade
Polisemija/vieznanost rijei
Grafofolija 4 (strip iz Radne sveske 8: Glava knjige, kue...)
Kad rijei imaju isti glasovni sastav a razliita, meusobno povezana znaenja,
tada
nije rije o homonimima/homonimiji, nego o polisemiji, vieznanosti rijei.
GLAVA
ZEMLJA
ZVIJEZDA
Antonimi
Grafofolija 5 (strip iz Radne sveske 8: Ko je gladan?)
Pronai u stripu rijei suprotnog znaenja!
Antonimi (gr. anti protiv) su rijei suprotnog (proturjenog) znaenja.
Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
dan no
lijep ruan
mlad star
rat mir
ivot smrt
san java
esti su antonimi koji se tvore negacijom:
srea nesrea
istina neistina
umoran neumoran
imati nemati
166
Prirunik 8
Arhaizmi/zastarjelice
167
Prirunik 8
Rijei su sline ljudima: raaju se, ive, stare i odlaze. Ali, za razliku od ljudi,
ponekad se i vraaju i u usmenom govoru i u pisanoj rijei. esto ih
upotrebljavamo radi pribliavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza
(avlija, adrvan, baa...)
Arhaizmi/zastarjelice (gr. archaios drevan) su rijei koje su se nekad
upotrebljavale u jeziku kao standardne, knjievne, ali su potisnute novim
rijeima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
rijei sa istim znaenjem, njenom sinonimu.
Knjievnici se esto slue arhaizmima da bi slikovitije prikazali vrijeme, likove i
sredinu u koju je radnja smjetena. Arhaizme susreemo i u poeziji. U
knjievnim djelima arhaizmi imaju stilsku vrijednost.
Pronai arhaizme u ovoj pjesmi, potrai njihovo znaenje u nekom rjeniku, i umjesto
arhaizama upotrijebi njihove sinonime koji su danas standardni. Proitaj pjesmu, ali
sa sinonimima. Uoi razliku!
Gorin
Ase leit
Vojnik Gorin
U zemlji svojoj
Na batini
Tudi
ih
A smrt dozivah
No i dan
Mrava ne zgazih
U vojnike
Odoh
Bil sam
U pet i pet vojni
Bez tita i oklopa
E da ednom
Prestanu
Gorine
Zgiboh od udne boli
Ne probi me kopje
Ne ustrijeli strijela
Ne posijee
Sablja
168
Prirunik 8
Zgiboh od boli
Nepreboli
Volju
A djevu mi ugrabie
U robje
Ako Kosaru sretnete
Na putevima
Gospodnjim
Molju
Skaite
Za vjernost
Moju
Mak Dizdar
Sinteza:
Sinonimi (gr. synonimos istog znaenja) su rijei razliitog glasovnog
sastava (razliito zvue), razliite po nastanku, ali istog ili slinog znaenja.
Homonimi/istozvunice (gr. homoios - jednak, isti) su rijei istog glasovnog
sastava i istih gramatikih osobina (roda i broja), a razliitog
znaenja/sadraja.
Antonimi (gr. anti protiv) su rijei suprotnog (proturjenog) znaenja.
Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
Arhaizmi/zastarjelice (gr. archaios drevan) su rijei koje su se nekad
upotrebljavale u jeziku kao standardne, knjievne, ali su potisnute novim
rijeima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
rijei sa istim znaenjem, njenom sinonimu.
169
Prirunik 8
40
41
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upitne, odnosne i neodreene
zamjenice/upuenice
170
Prirunik 8
RIJEI
PROMJENLJIVE
POLUPROMJENLJIVE
NEPROMJENLJIVE
imenice
prijedlozi
brojevi
glagoli
veznici
prilozi
pridjevi
uzvici
zamjenice
rijece
171
Prirunik 8
Zamjenice/
upuenice
LINE
PRISVOJNE
moj, tvoj,
njegov, na,
va, njihov...
POKAZNE
Prirunik 8
Upitne zamjenice/upuenice
KO?
Ko je prvi bosanskohercegovaki dobitnik filmske nagrade Oskar?
Danis Tanovi
Prvi dobitnik filmske nagrade Oskar u BiH je reiser Danis Tanovi koji je 2001.
godine dobio Oskar (Oscar) za film Niija zemlja.
TA?
ta su Vede?
Vede
Vede (rije veda znai znanje) su temeljni i sveti tekstovi hinduizma. Najstarija su
djela indijske i svjetske knjievnosti i jedan od najranijih pisanih tragova kulture
173
Prirunik 8
174
Prirunik 8
Najvii planinski vrh na Zemlji je Mont Everest u Tibetu (poznat i kao omolungma).
Visok je oko 8.848 m i pripada planinskom vijencu Himalaja.
Odnosne zamjenice/upuenice
Proitaj sada ove reenice:
Znao/la sam ko je prvi bosanskohercegovaki dobitnik filmske nagrade
Oskar.
Sada znam i ta su Vede.
Poznato je svima kojoj galaksiji pripada Sunev sistem.
Pronali smo u enciklopediji koji je, i koliki je najvii planinski vrh na
Zemlji.
Ove zamjenice ko, ta, kojoj, koji, koliki oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim reenicama njima nita ne pitamo.
Ove zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u kojoj
takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo odnosne zamjenice.
Zamjenice ko, ta/to, koji/koja/koje, iji/ija/ije, kakav/kakva/kakvo,
koliki/kolika/koliko... povezuju jednu cijelu reenicu s drugom sureenicom pa
imaju funkciju veznika. Ove zamjenice/upuenice pokazuju na to se odnosi sadraj
reenice u kojoj takva zamjenica stoji na poetku. Zato ih zovemo odnosne
zamjenice.
Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim reenicama), a
odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa meu dvjema
reenicama.
Izbjegni pogreke!
Zamjenice se dekliniraju po padeima.
Akuzativ jednine u mukom rodu nije isti za ivo i neivo!
175
Prirunik 8
Pravilno:
Za ivo bie: A=G To je pisac kojeg volim. elim psa kojeg sam srela.
Za neivo: A=N To je kaput koji volim. Hou film koji nisam gledala.
Nepravilno: To je kaput kojeg volim. Hou film kojeg nisam gledala.
Neodreene zamjenice/upuenice
ilustracija: strip u 2 slike:
I kvadrat:
1. Tabla iarana imenima, bojama,
Nastavnik/ica govori, uenicima: Ko je ovo uradio?
Uenici uglas: Neko!
2. slika:
Nastavnik/ica: Kako to neko? Neto je ovdje udno! Taj neko ima ime! Neija ruka
svakako jeste! Hoe li iko rei ko je to bio? Ko god je taj NEKO ima nekakvo ime!
Tvore se prefiksima ne-, i-, po-, koje-, sva-, gdje-, to-, ili sufiksom god i
nekom upitnom ili odnosnom pridjevskom zamjenicom: ne+kakav=nekakav,
i+ta=ita, po+koji=pokoji.... Veina neodreenih zamjenica mijenja se kao i
odnosne zamjenice, odnosno, dekliniraju se po padeima.
Izbjegni pogreke!
Razlikuj neodreene zamjenice:
kogod neko
176
Prirunik 8
ko god bilo ko
togod neto
to god bilo to
Neodreene zamjenice
NEODREENE
neko, neto,
nekakav, neiji,
gdjeko,
gdjeto,
gdjekakav,
kogod, togod,
kakavgod
OPE
ODRINE
svako, svata,
svaki, svaiji,
sav, iko, ita,
ikakav,
ikoji,
bilo ko, bilo
to, bilo koji
niko, nita,
niiji, nikakav,
nikoji
Sinteza:
Rijei koje mijenjaju svoj oblik u razliitim reeninim poloajima, ali ne
mijenjaju svoje osnovno znaenje, zovemo promjenljive/promjenjive rijei.
To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.
Zamjenice/upuenice su promjenljive rijei kojima se upuuje na lica,
predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti odreuju. Zato im
vie odgovara naziv upuenice.
Upitne zamjenice/upuenice zamjenjuju/upuuju na rije ili vie rijei koje
oekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upuenice.
Dolaze u upitnim reenicama, odnosno, slue za postavljanje pitanja.
Zamjenice/upuenice koje pokazuju na to se odnosi sadraj reenice u kojoj
takva zamjenica stoji na poetku zovemo odnosne zamjenice.
177
Prirunik 8
178
Prirunik 8
42
43
Uzorak obrade nastavne jedinice:
179
Prirunik 8
180
Prirunik 8
Nepravilno je rei:
Kosta nije u nikoga pogledao.
Ja ne piem biljeke u nita.
Ne znamo za nikakvu priu.
i vjeran.
II kvadrat:
Predstojnik: Hoe li biti moj povjerljivi ovjek?...
Kosta: Ama to se u nas ne naziva povjerljivi ojek, nego pijun.
Kojim vrstama rijei pripadaju istaknute rijei u stripu?
Rijecama (esticama, partikulama) se iznosi stav govornika prema onome
o emu govori:
- istiu se pojedine rijei i daje drugaije znaenje dijelovima reenice
(... ba si mi usluan... - naglaavaju se osobine);
- poriu se ili potvruju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako);
- upuuje se na neto, slue za pokazivanje (eno, eto, evo...);
- istie suprotnost (meutim, unato, premda...)
Rijece su u govoru najee naglaene. Piu se uvijek odvojeno od ostalih
rijei.
Potapalice (ovaj, onaj, kae, vele) su takoer rijece. Njima se sluimo kada
elimo dobiti na vremenu da bismo pronali odgovarajuu rije i da bismo
zadrali panju slualaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.
181
Prirunik 8
Rijeca NE
Rijeca NE spaja se u tvorbi imenica, pridjeva i priloga, pa se izgovara i pie
sastavljeno.
Imenice: nepravda, neradnik, nevolja, nebriga, nerad, nered, nesrea,
nevaljalac, neznanje, nezgoda;
Pridjevi: nenaspavana, nesretan, neobrijan, nepoeljan, nezgodan;
Prilozi: neumorno, nespretno, nevoljno, neoekivano.
Rijeca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a pie odvojeno: ne vidim,
ne dam, ne volim, ne itam, ne znam, ne mogu...
Izuzetak su neki glagoli. Rijeca NE se pie sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neu, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.
Rijeca LI
Rijeca LI se, kad je u vezi s glagolom, pie odvojeno: dolazi li, da li dolazi,
hoe li doi, da li bi doao, nee li doi, ne bi li doao, je li doao;
Odvojeno se pie i uzreica je li.
Rijeca Li je u nekim veznicima potpuno srasla, pa se izgovara i pie
sastavljeno: ali, ili, negoli, kamoli, kadli.
182
Prirunik 8
On je vrlo uporan.
Proao je s vrlo dobrim uspjehom.
Bio je tada vrlo mali.
Izbjegni pogreke!
OVDJE znai da je neto blizu osobe koja govori.
TU znai da je neto blizu osobe koja je sugovornik.
ONDJE znai da neto nije blizu niti govornika, niti sugovornika.
Sinteza:
Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglaenom rijeju ispred
koje stoje, ali se piu odvojeno.
Rijece su u govoru najee naglaene. Piu se uvijek odvojeno od ostalih
rijei.
Rijeca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a pie odvojeno: ne vidim,
ne dam, ne volim, ne itam, ne znam, ne mogu...
Izuzetak su neki glagoli. Rijeca NE se pie sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neu, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.
Rijeca LI se, kad je u vezi s glagolom, pie odvojeno: dolazi li, da li dolazi,
hoe li doi, da li bi doao, nee li doi, ne bi li doao, je li doao;
Odvojeno se pie i uzreica je li.
183
Prirunik 8
44
Uzorak obrade nastavne jedinice:
184
Prirunik 8
185
Prirunik 8
Prijedlozi uz dativ
Ova cesta vodi prema Kladnju, a ova druga ka Goradu.
Dativ u reenici moe biti bez prijedloga, ali i s prijedlozima k(a), prema, nasuprot...
Penjali smo se ka skakaonici.
Polako se kretala ka zgradi.
Prijedlog k(a) uz dativ oznaava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred
rijeima koje poinju sa K,G ili H, te pred rijeima u kojih su K,G ili H na
drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.
Dativ i lokativ
DATIV:
cilj, namjena, pripadnost
bez prijedloga ili
sa prijedlozima: k(ka), prema,
nasuprot
LOKATIV
mjesto
obavezan prijedlog: na, po, u,
pri, o
Prijedlozi uz akuzativ
Prepoznajmo prijedloge koji se nalaze uz rijei u akuzativu u sljedeem odlomku:
Kradljivac snova
...Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Sa tankovitim kragom u
ruci majka je sila u selo po vodu. I ba tada naiao je kradljivac snova i - ugrabivi
djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, traei san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hou da znam! Recite, da ga okujem u lance!
(...) Provaliu u njegovu jazbinu i odnijeu sve pokradene snove...
Rabindranath
Tagore
Majka je sila u selo po vodu.
Kradljivac snova je pobjegao u zoru kroz umu neznano kud.
186
Prirunik 8
187
Prirunik 8
Prijedlozi uz lokativ
Lokativ je jedini pade koji se upotrebljava samo sa prijedlozima. Uz
lokativ najee idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najee oznaavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padeom mjesta.
Prijedlog NA
Prijedlog NA uz lokativ najee ima znaenje mjesta, ali NA moe imati i
znaenje sredstva.
- Mi smo na terasi itali poeziju, dok nam je Denis svirao na gitari.
Pravilno je kazati i: Svirao je gitaru.
Sinteza:
188
Prirunik 8
Uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, meu...) i takav akuzativ
ima slubu prilokih odredaba za mjesto i vrijeme.
Ako prijedlog S dolazi ispred rijei koje poinju sa S, , Z, , radi lakeg
izgovora upotrebljavamo dui oblik SA.
Prijedlog SA dolazi i ispred rijei u kojima je drugi glas S, Z, , i .
Uz lokativ najee idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najee oznaavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padeom mjesta.
189
Prirunik 8
45
190
Prirunik 8
Prilozi
prijedlog i prijedlog
prijedlog i imenica
iz + nad iznad
na + okolo naokolo
po + sred posred
na + dohvat nadohvat
na + kraj nakraj
po + put poput
191
Prirunik 8
iz + meu izmeu
po + vie povie
u + oi uoi
uz + du uzdu
Sinteza:
Dakle, sloeni prijedlozi se piu sastavljeno. Meutim, ako su prijedlog i
imenica ili prilog sauvali svoja samostalna znaenja, tada se piu odvojeno:
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijei (sloeni
prilozi), piu se sastavljeno.
192
Prirunik 8
46
193
Prirunik 8
194
Prirunik 8
195
Prirunik 8
kojima saonice ne prilie, ali po norvekim pojmovima prilii im neto drugo, prilii im
da se tociljanjem ugriju i skrate put!
Kojoj vrsti rijei pripadaju nepravi veznici iz odlomka?
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
196
Prirunik 8
47
197
Prirunik 8
198
Prirunik 8
Glagolski
prilog sadanji
radnja se vri
istovremeno s nekom
drugom
radnjom;
tvori se od
nesvrenih glagola;
tvorba: 3.lice
mnoine prezenta +
nastavak -i.
Glagolski prilozi
prosti i
bezlini;
nepromjenljivi;
obje radnje
odnose se na isti
subjekt;
ne mogu imati
slubu predikata;
imaju slubu
priloke odredbe.
Glagolski
Prilog proli
radnja se vri prije
neke druge radnje,
istovremeno ili poslije nje;
tvori se uglavnom
od svrenih glagola;
tvorba: infinitivna
osnova + nastavci
-avi, -av; -vi, -v.
Sinteza:
Glagolskim prilogom prolim (doavi, okrenuvi se) obiljeava se radnja
(stanje ili zbivanje) koja se izvrila prije neke druge radnje izreene linim
glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se
odnositi na isti, zajedniki im subjekt.
Glagolskim prilogom sadanjim (geguckajui, gledajui, mrgodei se)
obiljeava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vri istovremeno s nekom
drugom radnjom izreenom linim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta
druga radnja (stanje ili zbivanje) vri u sadanjosti, prolosti ili budunosti.
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajedniki subjekt.
199
Prirunik 8
200
Prirunik 8
49
48
REENICA
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: REENICA
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: reenica, prosta, neoglagoljena,
besubjektna, s vie subjekata, gramatiko ustrojstvo reenice
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolija
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
201
Prirunik 8
202
Prirunik 8
Nauili smo:
Proirena reenica
Vrijedni seljaci
neumorno veslaju.
Dodaci koji neto vie govore o predikatu ( gdje, kada, kako, pod kojim
uvjetima se vri radnja...) skupa sa predikatom ine predikatski skup rijei.
Glagolski dodaci su: objekat i priloke odredbe.
Rijei koje dopunjuju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim
ine subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.
A ta su besubjektne reenice?
203
Prirunik 8
Rano je.
KO? TA?
Smrailo se.
KO? TA?
Pria se da me ne voli. KO?
Govori se da me voli. KO?
BEZ SUBJEKTA
BEZ SUBJEKTA
BEZ SUBJEKTA
BEZ SUBJEKTA
ta je sa predikatima?
204
Prirunik 8
Nauili smo:
Reenica je gramatika i znaenjska veza rijei kojom se prenosi ili trai
obavijest, ili se potie sugovornika na neku radnju.
Rijei se u reenici povezuju tako da jedna rije drugoj otvara mjesto.
Predikat ini gramatiku jezgru reenice. On otvara mjesto svim ostalim
rijeima u reenici. Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i rijeima za
izricanje okolnosti pod kojima se vri glagolska radnja, prilokim odredbama.
Reenini lanovi mogu biti samostalni i nesamostalni.
Osnovno gramatiko ustrojstvo reenice ine: predikat, subjekat, objekat
i priloke (adverbijalne) odredbe. Oni se u reenicu ukljuuju direktno i zbog
toga su samostalni reenini lanovi.
Odredimo reenine lanove! Ponimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim
reeninim lanovima!
Starac je gledao ribu.
PREDIKAT
je gledao
SUBJEKAT
starac
OBJEKAT
ribu
205
Prirunik 8
ATRIBUT
ATRIBUT
S
P
O
Umorni starac je gledao ogromnu ribu.
APOZICIJA
ATRIBUT: umorni
Predikat
Subjekat
Objekat
Priloke odredbe
Atribut
Apozicija
P
S
O
PO
A
AP
206
Prirunik 8
Sinteza:
Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj predikata.
Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim
/prostim reenicama. Jednostavne/proste reenice koje u svom sastavu osim
subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih dopunjuju, zovemo prosto
proirenim reenicama.
Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata, dvije ili vie
iskazanih misli, zovemo sloenim reenicama.
Osnovno gramatiko ustrojstvo reenice ine: predikat, subjekat, objekat
i priloke (adverbijalne) odredbe. Oni se u reenicu ukljuuju direktno i zbog
toga su samostalni reenini lanovi.
Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatiko ustrojstvo reenice.
To su nesamostalni reenini lanovi jer se ukljuuju u reenicu posredno,
preko nekog samostalnog reeninog lana.
207
Prirunik 8
50
208
Prirunik 8
Glagolski predikat
209
Prirunik 8
Prisjetite se:
Najei nepunoznani/nepotpuni glagoli u naem jeziku su: moi, morati, trebati,
znati, htjeti, eljeti, pokuati, nastojati, usuditi se...
Imenski predikat
210
Prirunik 8
PREDIKAT
GLAGOLSKI
(iskazan linim
glagolskim oblikom)
PROSTI
(iskazan jednim
glagolskim oblikom)
IMENSKI
(iskazan pomonim
glagolom biti + imenica,
pridjev, zamjenica, broj)
PRILOKI
(iskazan pomonim
glagolom biti + prilog)
SLOENI
(iskazan nepunoznanim
glagolom i infinitivom)
Priloki predikat
Predikat moe biti iskazan i prilogom!
Desno je Fanar. predikat je iskazan pomonim glagolom i mjesnim prilogom
desno.
Djeca su ovdje. predikat je iskazan pomonim glagolom i mjesnim prilogom
ovdje.
Predikat se moe sastojati i od pomonog i priloga. Pomoni glagol biti
u bilo kojem vremenu ili nainu slui kao spona sa prilogom u sklopu
predikata.
Predikat koji se izrie oblikom pomonog glagola biti i prilogom zovemo
prilokim predikatom.
211
Prirunik 8
VRSTE RIJEI
glagol
glagol
odrini oblik pom.gl. biti, glagol
IMENSKI PREDIKAT
je bio moj djed
je bilo teko nai
VRSTE RIJEI
pom.gl. biti, zamjenica, imenica
pom.gl. biti, prilog, glagol
Sinteza:
Predikat je glavni reenini lan kojim se pripisuje neka osobina koju
subjek(a)t ima, stanje ili raspoloenje u kome se nalazi, ili radnja koju vri.
Funkciju predikata mogu obavljati razliite vrste rijei, bilo da je to samo jedna
rije ili vie njih u skupu, ali je za slubu predikata najpodesniji glagol.
212
Prirunik 8
51
Subjek(a)t
213
Prirunik 8
Nauili smo:
Subjek(a) je vrilac radnje, nosilac stanja ili osobine koja mu se pripisuje.
Subjek(a)t je obino imenica u nezavisnom padeu-nominativu, ali subjek(a)t moe
biti i svaka rije ili grupa rijei koja ima funkciju oznaavanja jednog ili vie pojmova,
ako su vrioci zajednike radnje ili posjeduju istu osobinu, koja ima osobinu imenice
u nominativu.
Subjek(a)t
Imenice:
U funkciji subjekta mogu biti i line i ostale imenike zamjenice: ko, to,
neko, neto, niko, bilo ko...
Prirunik 8
Skokni!
Izostavljeni subjek(a)t
215
Prirunik 8
216
Prirunik 8
52
Uzorak obrade nastavne jedinice:
217
Prirunik 8
subjekta
Predikat
Koja su gramatika svojstva predikata?
Najbitnije gramatiko svojstvo reenice jest predikativnost. Bez
predikativnosti nema reenice. Predikativnost je gramatika kategorija kojom
se odreuje reenini sadraj s obzirom na gramatike oznake lica, vremena i
naina.
Predikativnost je jedinstvo ovih triju kategorija:
Kategorijom lica oznaava se odnos koji se uspostavlja izmeu govornika,
sugovornika i onoga o kome se ili onog o emu se govori (prvo, drugo i tree
lice jednine i mnoine)
Kategorijom vremena odreuje se vrijeme vrenja radnje u odnosu na
trenutak govora. Ono to se saopava reenicom moe biti u prolom,
sadanjem i buduem vremenu.
Kategorijom naina ukazuje na to u kakvoj se vezi sa stvarnou nalazi
reenini sadraj. Glagolski naini se obiljeavaju kondicionalom/potencijalom,
eljnim nainom(optativom) ili zapovjednim nainom imperativom.
218
Prirunik 8
ti
ti
Uz predikatski glagol u 3. licu jednine ili mnoine mogu doi line zamjenice za
3. lice jednine ili mnoine ili neka druga rije u ulozi subjekta u jednini ili
mnoini.
Starac ga pogleda svojim od sunca izblijedjelim i iskrenim oima. (Starac i more,
E. Hemingvej)
Ko ga pogleda?
Starac, on
Primjeri:
219
Prirunik 8
ROD
m.r.
m.r.
BROJ
jednina
mnoina
220
Prirunik 8
221
Prirunik 8
53
Objek(a)t
Prirunik 8
TA RADI: PREDIKAT
(on - starac)
(ja)
STARAC
SABLJAN
MUJAK
POE SAALIJEVATI
NISAM IMAO
JE ULOVIO
PUTA
JE BIO
Dio reenice koji ini dopunu glagolu a kazuje na kome ili emu se vri radnja
ili ta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u reenici
otvara glagol. Objekat moe biti u svim zavisnim padeima: genitivu, dativu,
akuzativu, instrumentalu i lokativu, s prijedlozima ili bez njih.
Blii (direktni) objekat
Pogledajmo reenice!
Starac poe saalijevati veliku ribu.
Starac je vidio samo dio ribe.
Nikada jo nisam imao tako jake ribe.
Odredi subjekatski i predikatski skup rijei.
223
Prirunik 8
224
Prirunik 8
Sinteza:
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se blii objekat.
Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom.
225
Prirunik 8
54
226
Prirunik 8
PRILOKA ODREDBA/OZNAKA
vrijeme vrenja radnje priloka
odredba/oznaka vremena (POV)
mjesto vrenja radnje priloka
odredba/oznaka mjesta (POM)
nain na koji se vri radnja - priloka
odredba/oznaka naina (PON)
drutvo u kojem e se ili nee izvriti radnja priloka odredba/oznaka drutva (POD)
uzrok vrenja radnje priloka
odredba/oznaka uzroka (POU)
Prirunik 8
Pravilno:
Nisam doao zbog bolesti. (uzrok)
Doao sam radi lijeenja. (namjera)
Nepravilno.
Nisam doao radi bolesti.
Doao sam zbog lijeenja.
228
Prirunik 8
Radna sveska 8:
229
Prirunik 8
55
Uzorak obrade nastavne jedinice:
230
Prirunik 8
Atribut
Prirunik 8
Precrtaj tabelu u biljenicu i odredi rod, broj i pade imenice i kongruentnog atributa
koji se nalazi uz njih.
ATRIBUT
IMENICA
jedan
biser
SLUBA
IMENICE
imenski predikat
ROD
BROJ
PADE
muki
jednina
2. Nekongruentni atribut
Izdvoj imenice iza kojih stoje nekongruentni atributi i odredi im slubu, rod, broj
i pade!
IMENICA
ugoaj
SLUBA IMENICE
objekat
ROD
muki
BROJ
jednina
PADE
A
232
Prirunik 8
ATRIBUT
poinka
VRSTA RIJEI
imenica
ROD
enski
BROJ
jednina
PADE
G
Apozicija
233
Prirunik 8
zaradu.
U Carigradu je tada iveo jedan Italijan, neimar, koji je gradio nekoliko mostova u
okolini Carigrada i po njima se prouo.
Tek kad sve bi spremljeno i gotovo, i dovuen kamen iz Banje, stigoe klesari i
zidari, Hercegovci i Dalmatinci.
1. Uporedi apozicije!
Pobednik vezir oseti strah od ivota.
U subjekatskom skupu rijei imamo imenicu pobednik kojom je dopunjena
imenica vezir. Imenica pobednik se slae sa imenicom vezir u padeu.
Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja e jesti njegovu zaradu.
U kojoj slubi u reenici se nalazi imenica neimar?
U predikatskom skupu rijei imamo imenicu stranca kojom je dopunjena
imenica neimara. Imenica stranca se slae sa imenicom neimara u padeu.
Dakle, apozicija stranca je dopuna imenici neimara koja je u reenici blii
objek(a)t.
A sa mesecem majem izie Jusuf iz zatoenja kao pobednik.
Koju slubu u reenici ima imenica majem?
U predikatskom skupu rijei imamo imenicu mesecem kojom je dopunjena
imenica majem. Imenica mesecem se slae sa imenicom majem u padeu
(instrumental).
Apozicija mesecem je dopuna imenici majem koja je u reenici priloka odredba
vremena.
U stilski neobiljeenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju blie
odreuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.
Apozicija se tada slae sa imenicom u padeu.
Ponekad se takva apozicija zove atributivom.
U stilski obiljeenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju blie odreuje.
Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja
zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju reenice, ispred nje se stavlja
zarez.
Prepoznajmo apozicije u ovim reenicama!
234
Prirunik 8
235
Prirunik 8
56
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Sloena reenica
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Sloena reenica
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: sloena reenica, shematski prikaz
sloenih reenica
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja
236
Prirunik 8
Sloena reenica
(Prosanjane jeseni, Zija Dizdarevi)
Jeseni moga djetinjstva imale su zlatnu boju.
Djevojke iza demira sjede pa rade, savijaju se, tegle, eznu, gore i mole
mjeseinu da ih poalje u sreu.
Kakva je po sastavu prva reenica?
A kakva je druga?
U drugoj reenici imamo vie predikata, to znai da je to sloena reenica.
Nastala je sklapanjem vie prostih/jednostavnih reenica u jednu sloenu reenicu.
Djevojke iza demira sjede.
Rade.
Savijaju se.
Tegle.
eznu.
Gore.
Mole mjeseinu.
Da ih poalje u sreu.
KLAUZE/SUREENICE
237
Prirunik 8
238
Prirunik 8
inilo mi se
da se onim neuhvatljivim sunevim zlatom daruju svatovi
to su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali.
Prva reenica je potpuna, jasna. Moemo je izdvojiti u zasebnu reenicu.
inilo mi se.
Druga reenica: ...da se onim neuhvatljivim sunevim zlatom daruju svatovi,
je uklopljena u sloenu reenicu tako da je zavisna o prvoj reenici. Odnosi se
prema njoj kao objek(a)t prema predikatu.
Trea reenica: ...to su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali je
takoer nepotpuna. Jasna je tek u sastavu sa drugom reenicom i slui kao dopuna
rijei svatovi.
U sloenu se reenicu mogu sklopiti dvije klauze/ sureenice tako da jedna
klauza/sureenica slui drugoj kao dio njezina ustrojstva: subjek(a)t, objek(a)t,
dio predikata, priloka odredba/oznaka, atribut. Sloena reenica u kojoj
klauze stoje u zavisnom odnosu, jedna smisaono zavisi o drugoj, naziva se
zavisnosloena reenica. Zavisan odnos meu klauzama naziva se
subordinacija/potinjenost.
239
Prirunik 8
K = klauza;
broj pored klauze (K1) je redni broj klauze;
vodoravna crta = gramatika nezavisnost;
uspravna crta = gramatika zavisnost.
K2
vezu.
K2 (nezavisan odnos)
K2 - zavisna
da bi bile spremne za udaju.
K1
K2
(zavisan odnos)
Sinteza:
Proste reenice, sastavnice sloenih reenica, nazivaju se sureenicama ili
klauzama. Sloena reenica sastavljena od dvije klauze/sureenice zove se
jednostrukosloenom reenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)
Sloena reenica sastavljena od triju ili vie klauza zove se
viestrukosloenom reenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i eznu.)
Sloenu reenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo
nezavisnosloena reenica. Za klauze koje ine nezavisnosloenu reenicu
kaemo da su ravnopravne.
Nezavisan odnos izmeu klauza naziva se koordinacija (naporednost).
Ipak, razbijanjem nezavisnosloene reenice na proste/jednostavne reenice
ne moe se sauvati potpuno isti smisao koji su te reenice imale u sloenoj
reenici.
Dakle, meusobni odnosi prostih/jednostavnih reenica u sloenoj mogu biti
dvojaki:
o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu
o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne
Po naravi gramatikog odnosa koji se uspostavlja meu klauzama unutar
sloene reenice razlikuju se nezavisnosloene ili koordinirane i
zavisnosloene ili subordinirane reenice.
240
Prirunik 8
241
Prirunik 8
57
59
58
Nezavisnosloene reenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Nezavisnosloene reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nezavisnosloene reenice, nizanje i
spajanje klauza, vrste nezavisnosloenih reenica
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: informatika
242
Prirunik 8
Viem.
Klikem.
Hvatam iskriave granice.
klauze/sureenica
1. Nizanje klauza/sureenica
Klauze se mogu nizati u sloenoj reenici. Veza izmeu njih nije ostvarena putem
veznika nego je izmeu njih tada zarez.
Viem, klikem, hvatam iskriave granice.
Viem.
Klikem.
Hvatam iskriave granice.
klauze/sureenica
243
Prirunik 8
Dakle:
Proste/jednostavne reenice se mogu sklapati u nezavisnosloenu reenicu:
nizanjem i veznicima.
Sloene reenice nastale nizanjem prostih/jednostavnih reenica zovemo
reeniki niz ili neveznike.
Sloene reenice koje se sklapaju veznicima zovu se veznike reenice.
Nezavisnosloene reenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih
reenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju
implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosloene reenice.
244
Prirunik 8
Ponimo od reenice:
Djed je doperjao u kolsko dvorite i razgalamio se na uiteljicu.
Koliko radnji je iskazano u ovoj reenici?
Kakva je ovo reenica po sastavu?
Kako su klauze povezane u sloenu reenicu?
Jesu li zavisne jedna o drugoj?
Ovdje imamo: isti subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti smjer, radnje su
naporedne.
Promotrimo to i na sljedeoj reenici:
Ja se s vucima rodio i odrastao, itavog vijeka s njima muku muim.
Dakle: isti je subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti je smjer, radnje su naporedne.
Prirunik 8
Nepravilno
Ti ni ne ini nita.
Oni ni nisu doli.
Vi nita ni ne znate.
246
Prirunik 8
Dakle:
Zakljune reenice su podvrsta sastavnih reenica. Spadaju u implicitne
(iskazuju naporednost bez veznika) sastavne reenice. Vezane su, dakle,
asindetski (bez veznika). U zakljunim reenicama esto susreemo priloge:
dakle, sigurno, stoga...
247
Prirunik 8
Suprotne/adverzativne reenice
Prirunik 8
249
Prirunik 8
Nasrudinove bisage
Jednoga dana nestale Nasrudin-hodi bisage. Neko ih je posudio ili moda ukrao.
Izae hoda iz kue te e susjedima:
Ili mi vratite bisage ili u ja uiniti to sam naumio.
Nakon nekog vremena susjedi nau bisage te mu ih donesu. Znatieljni, upitaju ga:
ta si bio naumio initi da ti ne naosmo bisaga?
Da mi se bisage nisu nale, ja sam bio naumio staru vreu raskrojiti i od nje napraviti
bisage.
bisage- dvostruka torba
hoda- islamski duhovnik
ta je iskazano ovim reenicama?
Ili mi vratite bisage ili u ja uiniti to sam naumio.
Neko ih je posudio ili moda ukrao.
Veznik ili sadraje reenica rastavlja, ostvariv je samo jedan od dvaju sadraja:
posudio ili ukrao; Ili vratite bisage ili u ja uiniti ...
Nezavisnosloene reenice u kojima klauze stoje u takvom odnosu da je
mogue ostvarenje sadraja samo jedne od njih, ili je samo jedan od sadraja
istinit, zovemo rastavnim reenicama.
Rastavne reenice, kao i sastavne, mogu nastati nezavisnim slaganjem prostih
reenica spajanjem i tada nastaju eksplicitne rastavne reenice. Klauze u ovim
250
Prirunik 8
251
Prirunik 8
Sinteza:
Nezavisnosloene reenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih
reenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju
implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosloene reenice.
Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane znaenjem u
sloenoj reenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloenih reenica:
sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne),
iskljune (ekskluzivne) i zakljune (konkluzivne) reenice.
252
Prirunik 8
60
61
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Zavisnosloene reenice:
uvrtavanje
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Zavisnosloene reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uvrtavanje, osnovna i glavna klauza,
zavisna klauza, slijed klauza u zavisnosloenoj reenici
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
253
Prirunik 8
Zavisnosloene reenice
Uvrtavanje
Kako nastaje zavisna klauza/sureenica?
Obrati panju na objekte, priloke/adverbijalne odredbe, atribute u
prostim/jednostavnim reenicama i novonastale klauze. Kako nastaju nove klauze?
Sluao sam interesantne prie. (objekat)
Preoblikujmo objek(a)t u klauzu tako to emo uvrstiti, uvesti predikat.
Sluao sam
ta?
254
Prirunik 8
1. Osnovna klauza
Prepoznaj predikate i odredi vrstu reenice!
Umjesto istaknutog atributa staru uvrsti predikativnu jedinicu (klauzu).
K1
K2
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu i ispustio staru knjigu.
K1
K2
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu i ispustio knjigu
K3
koja je bila stara.
255
Prirunik 8
K3 - zavisna
2. Glavna klauza
Vratimo se na reenicu:
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu i ispustio je knjigu
koja je bila stara.
Razmotrimo prvu klauzu:
Djeak je pogreno stao na jednu izlizanu stepenicu...
Da li ova klauza otvara mjesto novoj klauzi?
Da li je u bilo kom smislu K2 ili K3 zavisna o njoj?
Prva klauza nije otvorila mjesto novoj zavisnoj klauzi. Ona je potpuno nezavisna od
bilo koje druge klauze.
Takva klauza se naziva glavna klauza.
256
Prirunik 8
Glavna klauza moe istovremeno biti i osnovna (kada otvara mjesto zavisnoj
klauzi), ali nikada ne moe biti zavisna.
K1
K2
K3
Djeak je vidio knjigu koja se potpuno iskoriila jer je pala sa stepenita.
1. Djeak je vidio knjigu
klauze
Dakle:
Glavna klauza je potpuno nezavisna od bilo koje klauze. Moe biti i
osnovna, ali nikada ne moe biti zavisna.
257
Prirunik 8
Djeaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred oima, on strpa
izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i poe brzim koracima kui.
Idui ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad
i nije bio u njoj. Sad je mogao jo da misli na tetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom
i koju treba da razgleda kod kue. Pod mikom ga je pekla oteena knjiga.
Kad je doao kui ostavio je odmah zlosrenu knjigu kao neprijatan teret na dno svog
akog kovega, pod zimsko rublje. Uinao je i izaao da se igra sa vrnjacima iz
komiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je poeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali
da se razilaze kuama, njega zaboli pomisao da ga kod kue eka neto runo i
neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.
K1 - glavna/osnovna klauza
K2 - zavisna klauza
258
Prirunik 8
Djevojke se,
K2 - zavisna klauza
kad doe jesen,
K1 - drugi dio
glavne/osnovne klauze
esto udaju.
259
Prirunik 8
62
260
Prirunik 8
Izricanje predikata
Grafofolija (strip iz Radne sveske 8)
Prepoznaj glagolske i imenske predikate u stripu.
I slika: uiteljica pita uenike: Djeco, ko zna kakve je boje vuk?
Djeak Branko die ruku i kae: Vuk je zelen!
II slika: uiteljica govori: Bog s tobom, dijete, gdje si to uo?
Djeak: Kae moj djed!
III slika: Uiteljica: Nije tano, vuk nije zelen.
Djeak: Jeste, zelen je!
Predikatni glagol moe biti u bilo kojem licu bilo kojeg vremena:
je priala prolost/perfek(a)t, 3.l.
hranim se - sadanjost/ prezent 1.l.
e zapamtiti budunost/futur I, 2.l.
261
Prirunik 8
Ponovimo!
Predikat se izrie:
glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);
oblicima pomonog glagola biti i neke imenske rijei (imenski predikat).
Predikatske reenice
Nauili smo da jedino glagol u svojim oblicima moe oznaiti vrijeme vrenja
radnje, glagolsko lice i nain, dakle, samo lini glagolski oblik ima svojstvo
predikativnosti.
Meutim, neki gramatiari izdvajaju kao posebne predikatske zavisne klauze
koje su nastale samo od dijela imenskog predikata i nose samo njegovo
leksiko znaanje.
Naprimjer:
Vuk je siv.
Vuk je kakav je oduvijek bio.
Izricanje subjekta
262
Prirunik 8
Ponovimo!
Subjek(a)t se izrie:
jednom rijeju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti leti.);
sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).
Subjekatske reenice
U nekim gramatikama se susreemo i s pojmom subjekatska/subjektna
klauza ili reenica. Meutim, ni ta klauza, kao ni predikatska, nije opravdana.
Naprimjer:
S
ATRIBUT
263
Prirunik 8
Predikat se izrie:
glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);
oblicima pomonog glagola biti i neke imenske rijei (imenski predikat).
Subjek(a)t se izrie:
jednom rijeju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti leti.);
sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).
264
Prirunik 8
63
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izricanje objekta, objekatske reenice
265
Prirunik 8
ta radi: predikat
prihvati
Izricanje objekta
Dio reenice koji ini dopunu glagolu a kazuje na kome ili emu se vri radnja
ili ta je predmet glagolske radnje, zove se objekat.
1. Blii objek(a)t
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo praine), zove se blii objekat.
Blii objek(a)t moe biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u nijenoj reenici
(Praine nije bilo.)
Bliem objektu mjesto u reenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
Prisjeti se: genitiv oznaava i dio neega, odijeljenu koliinu, djeliminost.
Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je
besprijedloni genitiv koji moe biti upotrijebljen samo u nijenoj reenici.
2. Dalji objek(a)t
266
Prirunik 8
Objekatske reenice
Osim objekta, glagolu se moe dodati i skup rijei u slubi blieg ili daljeg
objekta.
Preoblikujmo objekat postupkom uvrtavanja u zavisnu klauzu.
Ti zna
Mi vidimo
objek(a)t
za to/ta?
to/ta?
osnovna klauza
Ti zna
Mi vidimo
za moju ljubav.
tvoju sreu.
da te ja volim.
da si ti sretna.
Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje ta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrtavanja.
Sloena reenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosloena
objekatska reenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze veu za
osnovnu kluzu razlikujemo izrine i zavisnoupitne objekatske klauze.
1. Izrine objekatske klauze
Pogledajmo reenice:
Ja vjerujem da su ljudi dobri.
Znamo kako je lijepo ivjeti u miru.
Osjeam da nas eka srea.
267
Prirunik 8
Po knjizi Arthur C. Clarke: Odiseja u svemiru je snimljen istoimeni film. Vie podataka o
filmu potraite na internet adresi:
268
Prirunik 8
http://hr.wikipedia.org/wiki/2001:_Odiseja_u_svemiru_%281968%29
Sinteza:
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo praine), zove se blii objekat.
Objekat koji se moe nalaziti u svim zavisnim padeima sa ili bez prijedloga,
osim besprijedlonog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu
mjesto u reenici otvaraju najee neprijelazni glagoli.
Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje ta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrtavanja.
Sloena reenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosloena
objekatska reenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze veu za
osnovnu kluzu razlikujemo izrine i zavisnoupitne objekatske klauze.
Objekatske zavisne reenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u
reeninom nizu (ako se nabraja vie objekatskih reenica).
269
Prirunik 8
64
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izricanje atributa, atributske reenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Izricanje atributa, atributske reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje atributa, atributske reenice,
zarez u atributskim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda, oluja mozga
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura
270
Prirunik 8
Izricanje atributa
Atribut je rije koja blie odreuje imenicu uz koju stoji, kazujui neku njezinu
osobinu, pripadnost i koliinu.
U slubi atributa su najee pridjevi (blistave, umiljene, napirlitane...), ali to
mogu biti i brojevi (jedne...), imenice (zvukovi glazbe..), zamjenice (neka,
svoga...) ili ak itave skupine rijei (povorka sveano odjevene djece).
Atribut se s imenicom slae u rodu i broju.
Vinjeta: djeak
Atributske reenice
Postupkom uvrtavanja od atributa napravimo zavisnu klauzu.
Bilo je to jedne blistave nedjelje.
Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava.
Pogled mi zape na djevojici koja je stupala u povorci okruena napirlitanim
lutkicama.
Pogled mi zape na djevojici koja je stupala u povorci okruena lutkicama koje
su bile napirlitane..
271
Prirunik 8
Vinjeta: djeak
Pisanje zareza u atributskim reenicama
Atributske klauze nikad ne mogu biti u prepoziciji. Bez obzira da li bile u postpoziciji ili
interpoziciji ne odvajaju se zarezom jer su u tijesnoj vezi s glavnom reenicom.
( Voljela sam ba takav kaput kakav mi je majka kupila.)
Zarez se u atributskim zavisnim reenicama pie:
kada se nabraja vie atributnih reenica uz istu imenicu
(Djevojica je voljela kaput koji je uvala, koji je obukla na sveanost, koji je
nehotice isprljala.)
272
Prirunik 8
Ponovimo!
Atribut se izrie:
jednom rijeju (Prljava djevojica.je plakala.)
skupom rijei (Bila je to djevojica prljavog kaputa.)
zavisnom atributskom klauzom (Bila je to djevojica koja ima prljavi kaput.)
1. Prepoznaj vrste zavisnosloenih reenica u odlomku (Mea Selimovi, Zlatna
ptica):
Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno. Sliilo je na pjesmicu:
Na tavanu
Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan mi koji viri iz kuta.
2. Od atributa postupkom uvrtavanja napravi atributske reenice. U kakvoj poziciji
se nalaze atributske klauze u odnosu na osnovnu? Provjeri pisanje zareza u
zavisnim atributskim reenicama.
Tuturuza i eh Meco, Alija Nametak
Sjelo se po podu za nisku siniju. Pogaa zamijeana kiseljakom mirisala je i
puila se od vreline.orba je takoer bila vrela i svi su kusali iz jedne zdjele, ali
drvene kaike su imale prednost da se njima moglo vie zahvatiti i da se ovjek ne
opri. utke se jelo da se ne dangubi besposlenim govorom. ak i Mahmutaga koji je
bio bezub mogao je vakati mekan burek s isjecanim mesom, a i razvarua se tako
rei sama sklizala niz jednjak. Na kraju je bio pirin-pilav i kiselo mlijeko, pa je eh
Meco podigao ruke da blagoslovi jelo i domaina koji ih je ugostio.
Sinteza:
Atribut je rije koja blie odreuje imenicu uz koju stoji, kazujui neku njezinu
osobinu, pripadnost i koliinu.
Zavisna klauza kojom se poblie odreuje imenica ili neka imenska rije, u
atributskoj je slubi pa se i zove atributska klauza/sureenica. Njena uloga u
zavisnosloenoj reenici
jednaka je ulozi atributa ili apozicije u
prostoj/jednostavnoj reenici.
273
Prirunik 8
274
Prirunik 8
65
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Mjesne/lokalne reenice
275
Prirunik 8
276
Prirunik 8
Izricanje mjesta
Prepoznaj u tekstu priloke odredbe/oznake mjesta.
slila se voda
prozborit e
moe da bude tuno, runo
prolazit e
Grme je
Biha je
(odakle?)
(gdje?)
(gdje?)
(kuda?)
(gdje?)
(gdje?)
s gorja
kraj Une
oko ove vode
dalje
nad njom
na njoj
Mjesne/lokalne reenice
Preoblikujmo priloke odredbe mjesta u klauze tako da ne promijenimo sadraj iskaza:
I
Oni koji ne umiju da vole neka na Unu dou i zavoljee;
oni koji ne umiju da pjevaju, neka na Unu dou i propjevae;
oni koji ne zbore prozborie kraj Une,
oni koji ne uju proue kraj Une,
oni koji ne vide progledae kraj Une!
II
Oni koji ne umiju da vole neka dou tamo gdje je Una i zavoljee;
oni koji ne umiju da pjevaju, neka dou gdje ubori Una i propjevae;
oni koji ne zbore prozborie tamo gdje je Una,
oni koji ne uju proue gdje tee Una,
oni koji ne vide progledae tamo gdje tee Una!
277
Prirunik 8
278
Prirunik 8
66
279
Prirunik 8
i nou i u zoru
oduvijek
zauvijek
poslije
tada
u davna vremena
Izricanje vremena
Priloka oznaka/odredba vremena oznaava vrijeme vrenja radnje predikata.
Moe biti izreena jednom rijeju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom rijei-padenim i prijedlono-padenim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: nou, u
zoru, u davna vremena, svu no... )
Prirunik 8
Ponovimo:
Vrijeme glagolske radnje izriemo:
prilokom odredbom/oznakom vremena (Za vrijeme raspusta odmaram se na
osunanoj obali Une.)
zavisnom vremenskom/temporalnom klauzom (im ugledam Unu, srce mi
jae zakuca.)
Sinteza:
Priloka oznaka/odredba vremena oznaava vrijeme vrenja radnje predikata.
Moe biti izreena jednom rijeju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom rijei-padenim i prijedlono-padenim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: nou, u
zoru, u davna vremena, svu no... )
281
Prirunik 8
282
Prirunik 8
67 68
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Nainske (modalne) i poredbene reenice
283
Prirunik 8
kako?
kako?
kako?
kako?
kako?
kako?
kako?
kakva?
284
Prirunik 8
Nauili smo:
Priloka oznaka/odredba naina oznaava nain vrenja radnje
predikata.
Moe biti izreena jednom rijeju (nainskim prilozima tuno, tmurno, mrano
i plano, jednako, mirno, tiho, nemirno, buno, glagolskim prilogom sadanjim:
prskajui..., ), skupom rijei (priloko-padenim izrazima: kao rosa sa lista,
kao njen ukras, kao nijedna druga rijeka, kao jedina, kao Una, kao ova krajika
voda, kao kakva nevjesta).
285
Prirunik 8
Osnovnom reenicom je dat stvarni opis rijeke Une (bila je nemirnija i bunija), a
zavisnom reenicom je iskazano oekivanje (nego to sam oekivala). Stvarni i
oekivani izgled rijeke nije isti pa kaemo da su sadraji osnovne i zavisne klauze
u nesrazmjeri ili nejednakosti.
U ove dvije klauze, osnovnoj i zavisnoj, porede se stvarni i oekivani sadraji.
Una je bila nemirnija i bunija
Poreenje po nejednakosti
Uoi u reenici poreenje po nejednakosti.
Una je ljepa no to sam se nadala.
Zavisnosloena reenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj reenici porede sadraji
po nejednakosti zove se poredbena/komparativna reenica. Poredbena klauza
se u zavisnosloenu reenicu uvruje obavezno komparativom pridjeva ili
priloga u osnovnoj klauzi ( bre, ljepe, bolje,hrabriji...).
Poredbene klauze se za osnovnu klauzu veu veznicima: nego to, no to, no da,
nego da, nego kad, negoli.
b) Postupkom uvrtavanja istaknute priloke odredbe naina pretvorimo u
klauze.
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen
ukras...
To je voda koja se slila s gorja kao to se rosa sliva sa lista i zemljom potekla
kao njen ukras...
Uporedimo sadraje osnovne i zavisne klauze.
To je voda koja se slila s gorja kao to se rosa sliva sa lista...
Sadraji osnovne i zavisne klauze se u ovoj reenici porede po slinosti, jednakosti.
To je voda koja se slila s gorja
Poreenje po jednakosti
286
Prirunik 8
Sinteza:
Priloka oznaka/odredba naina oznaava nain vrenja radnje
predikata.
Nainska klauza je zavisna klauza u sloenoj reenici koja se prema predikatu
osnovne klauze odnosi kao priloka odredba/oznaka naina, tj. oznaava nain
vrenja radnje predikata osnovne klauze.
Njome se obiljeava okolnost koja glagolsku radnju osnovne reenice odreuje
po kvalitetu.
287
Prirunik 8
288
Prirunik 8
69
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Namjerne/finalne reenice
289
Prirunik 8
Izricanje namjere
Priloka odredba/oznaka namjere oznaava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, predikatska radnja (radi ega ili radi koga se vri
radnja predikata ).
PON moe biti izreena jednom rijeju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom
rijei s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)
Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzroni prilozi zato i zato mogu se
upotrijebiti za iskazivanje namjere:
Zato (s kojom namjerom) je Aska plesala?
Zato da spasi sopstveni ivot.
Izbjegni pogreke!
290
Prirunik 8
Namjerne/finalne reenice
Preoblikujmo priloke odredbe namjere u zavisne klauze.
Vuk je iao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta.
Vuk je pratio ovicu da bi se nagledao udne igre, da bi vidio jo poneki
baletski pokret.
Priloka odredba namjere
radi njene udne igre
radi njenih baletskih pokreta
Zavisna klauza
da gleda njenu udnu igru
da bi vidio jo poneki baletski pokret
291
Prirunik 8
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se
zavisnosloena namjerna/finalna reenica.
Pisanje zareza u zavisnosloenim namjernim reenicama
Zarez se u namjernim reenicama se pie u inverziji, umetnutoj reenici,
naknadnom dodavanju i nizanju.
Naprimjer:
Aska je igrala svoju igru da bi sauvala ivot.
Da sauva ivot, Aska je igrala.
Aska je, da bi sauvala ivot, igrala svoju igru.
Aska igra zaneseno, da bi vuka opinila.
Vuk je pratio ovicu da bi se nagledao igre, da bi vidio jo poneki baletski
pokret.
Ponovimo!
292
Prirunik 8
70
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Uzrone/kauzalne reenice
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Uzrone/kauzalne reenice
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uzrone/kauzalne reenice, zarez u u
zronim reenicama
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura
293
Prirunik 8
zbog ega?
Izricanje uzroka
Priloka odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vrenja glagolske radnje osnovne
klauze.
Priloka odredba/oznaka za uzrok moe biti izraena: uzronim prilogom (zato,
stoga), uzronim padenim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od,
iz).
Moe se izrei jednom rijeju (Zato ne shvatam.) i skupom rijei (Zbog mog
neznanja i neshvatanja...).
Uzrone/kauzalne reenice
Postupkom uvrtavanja od prilokih odredbi/oznaka uzroka (POU) napravimo klauzu.
294
Prirunik 8
Ponovimo!
Uzrok vrenja glagolske radnje se moe izrei:
prilokom odredbom/oznakom uzroka;
zavisnom uzronom/kauzalnom reenicom.
295
Prirunik 8
Danas lii na starca, zagledana dolje na grad iji je reklo bi se, djeda i pradjeda, jer
od njega je i zbog njega je sve drugo poteklo, cio ovaj grad na Lavi grad Travnik...
Za vrijeme dok je bio glavni grad Bosne, u kojem je stolovao vezir, Travnik je dobio
mnoge graevine, to je, ujedno, bilo i prirodno jer je postao mjesto u koje se dolazi
veziru...
Sinteza:
Priloka odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vrenja glagolske radnje osnovne
klauze.
Priloka odredba/oznaka za uzrok moe biti izraena: uzronim prilogom (zato,
stoga), uzronim padenim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od,
iz).
Zavisne klauze nastale uvrtavanjem od POU, zovemo uzrone zavisne klauze.
Zavisna uzrona/kauzalna klauza oznaava uzrok vrenja radnje ili
trajanja stanja oznaenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu
se vee veznicima: jer, zato, stoga, zato to, zbog toga to, budui da...
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzronu klauzu, zove se
zavisnosloena uzrona/kauzalna reenica.
296
Prirunik 8
71
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Posljedine/ konsekutivne reenice
297
Prirunik 8
posljedica
do glatkoe i umiljatosti
kao u ptiijem gnijezdu.
do njihovog stida.
Izricanje posljedice
Ilustracija teksta iz itanke 8: djed
298
Prirunik 8
Svakome djed hoe po volji da uini, i odraslu i nejaku, a ako kad i ukori, uini
to nekako usput, kao da tek prigovara. Kad se ukuani togod sporjekaju i
posvade, onda svi redom idu djedu da se potue, jer svaki misli da ba njega
djed najvie voli, premda ni on sam nije znao ko mu je najmiliji. Djed se znao
svaijoj udi prilagoditi; estoke je mirnom rijeju stiavao, svadljivcima se
podrugivao, da su se morali sami sebe zastidjeti...
Odlomci iz ove lijepe i njene prie imaju naslov: Strog i dobriina za poeljeti.
Kai zbog ega bi svako poelio takvog djeda. ta je posljedica djedove dobrote?
Priloka odredba/oznaka posljedice oznaava posljedicu radnje
predikata.
Priloke odredbe/oznake posljedice su rjee u upotrebi. Umjesto njih se ee
koriste posljedine/ konsekutivne reenice.
posljedina klauza
da su nam suze tekle.
2.
osnovna klauza
Suze su nam tekle
uzrona klauza
jer smo se smijali.
299
Prirunik 8
Ponovimo:
Posljedica vrenja glagolske radnje se moe izrei:
o prilokom odredbom/oznakom posljedice;
o zavisnom posljedinom/konsekutivnom reenicom.
Sinteza:
Zavisna posljedina/konsekutivna klauza oznaava posljedicu vrenja
radnje ili trajanja stanja oznaenog predikatom u osnovnoj klauzi.
Posljedina klauza za osnovnu klauzu se vee veznicima: da, tako da.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljedinu klauzu, zove
se zavisnosloena posljedina/konsekutivna reenica.
300
Prirunik 8
72
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pogodbene/uslovne/kondicionalne
reenice
301
Prirunik 8
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura
Meupredmetna: likovna kultura
Pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice
Kako su nastale istaknute reenice?
302
Prirunik 8
303
Prirunik 8
Ponovimo!
Pronai u odlomku iz prie Sjeanje na arenu pticu Mirka Kovaa
pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice!
... I dok sam stajao pokraj esme i blizu damije, priao mi je uglaen ovjek,
srebrnaste kose, u iznoenom ljetnom odijelu i s ruom u ruci kojom mi je dotaknuo
lice. Sjeam se crvene boje te rascvale rue, a i dan danas, kad god pomiriem
ruu, iskrsne mi ta slika neznanca iz Mahale.
Mali, ako eka oca, on ti je sad kod Konavljanina..., Ako eli, ja ti mogu pokazati
put do tog podruma, a mogu te i odvesti ondje. To nije daleko...
Ako ti hoe, mogu te povesti tamo, nastavi neznanac, iako rijetko zalazim u taj
podrum. Poznajem tvog oca, nismo nikakvi jarani, ali se poznajemo. A moe sa
mnom u kino, ako to eli...
Nema se ega plaiti. Ovdje me svi poznaju kao dobriinu. Ako ne moe danas,
onda u te na ovom istom mjestu ekati idue subote...
Pa ti bi mogao olakati ivot mom bolesnom djetetu, rekao je ushieno. Hajde sa
mnom da ga vidi. To je pametan deko, upija sve to uje, a ti lijepo pria. Ako
pristaje, onda kreni iza mene...
Sinteza:
Pogodba/uslov vrenja glagolske radnje se moe izrei:
prilokom odredbom/oznakom pogodbe/uslova
zavisnom pogodbenom/uslovnom/kondicionalnom reenicom
Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza oznaava uslov/uvjet
za ostvarenje sadraja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u
uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadraja osnovne klauze mogue je
samo ako se ostvari sadraj zavisne klauze.
304
Prirunik 8
73
305
Prirunik 8
Izricanje doputanja
Priloka odredba/oznaka doputanja oznaava da je radnji postavljena
nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
POD moe biti izraena padenim konstrukcijama s prijedlozima unato,
usprkos, nasuprot ili glagolskim prilogom sadanjim:
Dopusne/koncesivne reenice
306
Prirunik 8
Ako se neko rodio davno, ako se godinama nema ime omrsiti ak ni za praznike,
onda se ne oekuje od njega da je snaan. Dakle, mimo oekivanja se realizira
sadraj osnovne reenice.
Klauza nastala od priloke odredbe/oznake doputanja uvrtavanjem predikativne
jedinice zove se dopusnom/koncesivnom reenicom.
Dopusnom se klauzom doputa ostvarenje sadraja osnovne klauze unato
postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu vee
veznicima: premda, makar, iako i mada.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloena dopusna/koncesivna reenica.
1. Na internet adresi:
http://www.znanje.org/i/i22/02iv04/02iv0403/kviz.htm#ta%C4%8Dan%204
imate sistematizaciju zavisnosloenih reenica a potom i mali kviz znanja o njima.
Provjerite vae znanje!
Pisanje zareza u zavisnosloenim dopusnim reenicama
Zarez u dopusnim reenicama pie se kad su reenice u inverziji, kad su
umetnute, naknadno dodate i u reeninom nizu.
Ponovimo!
Doputanje vrenja glagolske radnje se moe izrei:
prilokom odredbom/oznakom doputanja
zavisnom dopusnom/koncesivnom reenicom
1. Otkrij znaenje nepoznatih i manje poznatih rijei u odlomku iz romana
Tuturuza i eh Meco Alije Nametka. Poslui se rjenikom, zatrai
pomo od nastavnika/nastavnice ili, moda, od roditelja,
nene/nane/bake...
2. Prepoznaj vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih reenica.
(...)
Tuturuzu je Meco zapazio na jednom iftaru: mogao je pojesti gotovo kao i on,
eh Meco, ali nije znao kako treba jesti. Kad su izali od domaina, uputio se s njime
i objanjavao mu:
- Kad vidi pred iftar da nekoliko ljudi ide u skupu uz jedan sokak, pridrui im se i ti.
307
Prirunik 8
Kad se zastave pred nekim vratima, ti vrata otvori i odmah uskoi u avliju. Vii im:
"Hod'te, bujrum!"
- Kako u ih zvati kad ni mene nije niko zvao?
- uti, herif jedan! Sluaj to ti se govori i pamti! Oni e unii u avliju, domain e
izai pred njih i pozvati ih, a ti prvi uskoi u hajat pa im primaj urkove ili kapute,
okrei im obuu, a ako je ljetno doba, bezbeli nee nita skidati sa sebe osim obue.
Ti prvi ulazi u sobu!
- Ama kako u kad nisam pozvan?
- Pozovi se sam! Unii! Ako bude ko mlai, ostani za vratima, a ako jo nije prostrta
sofra, vidjees na skrabiji sloenu sofra-bosu. Razloi je, prostri je po podu, a onda
se obazri hoe li se jesti sa sinije ili tevsije demirlije. Rairi santra pa metni na nj
demirliju ili poloi siniju. Ne daj domainu da se sjeti da nisi i ti pozvan. Uzimaj kaike
i mei ih na sofru, somune komadaj i stavljaj pred svakoga i e ko sjesti. Samo neka
je prazna sredina sofre i e se meati sudi s hranom. Ljudi e posjedati oko sofre, a
ti zapikaj u dnu sofre mjesto za sebe!
- Nek sam blie vratima ako me potjeraju!
- Ama nita se ne brini! Nikad se za jednom sofrom na iftaru svi meu se ne poznaju.
A niko nee upitati "Ko je ovaj"? kojega ne zna, da drugi ne bi za pitaa pomislili da je
matuh. Kad top pukne i kad se posjeda za sofru, i ti sjedi i odmah jedi! Nemoj
kaikom bosti, nego je lijepo polozi da se u nju slijeva mast s vrha orbe. Tako kuaj
dok god ima masti na orbi, a onda dii asu a prihvataj drugi sud. Ako je u sahanu
peeno janje ili tuka, okreni sebi to najvoli. Dobro pazi neka ti je vazda jedan
zalogaj u ustima, drugi u ruci, a trei zamjeraj u sahanu ili tevsiji! Ne pij vode da ti
daba ne zauzima mjesto u elucu! Vodu moe i doma piti.
I tad se Tuturuza i Meco zapazili i sprijateljili i kamo god je jedan bio pozvan na
jemek i drugi je tamo pristajao.
Upute u analizi sloenih reenica
Prvi korak u analizi sloenih reenica je odreivanje klauza i njihovo
razgranienje (odreivanjem predikata).
Pokazatelji granica izmeu klauza su najee veznici i veznika sredstva,
zarezi ili neki drugi znaci interpunkcije.
Volim da gledam u nebo i brojim zvijezde.
I klauza: Volim
II klauza: da gledam u nebo
III klauza: i brojim zvijezde.
U implicitnim (neveznikim) reenicama klauze se odreuju po smislu:
Sjedim, gledam u nebo, brojim zvijezde.
I klauza: Sjedim,
II klauza: gledam u nebo,
III klauza: brojim zvijezde.
308
Prirunik 8
Sinteza:
Priloka odredba/oznaka doputanja oznaava da je radnji postavljena
nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
Klauza nastala od priloke odredbe/oznake doputanja uvrtavanjem predikativne
jedinice zove se dopusnom/koncesivnom reenicom.
Dopusnom se klauzom doputa ostvarenje sadraja osnovne klauze unato
postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu vee
veznicima: premda, makar, iako i mada.
Sloena reenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosloena dopusna/koncesivna reenica.
309
Prirunik 8
310
Prirunik 8
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
74
75
Prirunik 8
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja,
Meupredmetna: geografija, historija
imenima
312
Prirunik 8
313
Prirunik 8
Sinteza:
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan ( ili jedini lan u jednolanim
imenima) vielanih vlastitih imena drutava, organizacija, ustanova,
preduzea, udruga/udruenja.
314
Prirunik 8
Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako nisu same po sebi vlastito
ime.
Velikim poetnim slovom piu se ustaljeni nazivi historijskih dogaaja (ratova,
ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako
same po sebi nisu vlastita imena.
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan ( ili jedini lan u jednolanim
imenima) vielanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
izlobi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)
315
Prirunik 8
76 77
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Pisanje rijei s glasovima , , d, ,
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Pisanje rijei s glasovima , , d, ,
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema domovini
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, pisanje rijei s
glasovima , , d, ,
316
Prirunik 8
317
Prirunik 8
318
Prirunik 8
ak uenik
em vala
319
Prirunik 8
Sinteza:
Glasovi i su dva razliita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i sudjeluju u
razlikovanju znaenja rijei. Pri izgovoru glasa vrh jezika se uzdie i prislanja uz
desni, a usne se ispupuju i zaobljuju.
I glasovi d i su dva razliita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei.
320
Prirunik 8
78
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Izgovor i pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i
je
Prirunik 8
Rijei sa je:
mjesto
322
Prirunik 8
dijete
vrijeme
mlijeko
odijelo
snijeg
pobjeda
rjenik
cvjetovi
svjetlost
ovjek
Izbjegni pogreke!
Mali savjet:
U govoru i pisanju este su pogreke kada je u pitanju zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste ba sigurni kako neku rije izgovoriti ili napisati, izgovorite je na
ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (ree), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je e na
ekavskom kratko (renik), tada upotrijebite je.
Kraenje dugoga sloga
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
-ije se skrauje u je ako imenice produimo tvorei od njih umanjenice
(deminutive) pomou nastavaka -i, -i, -ica, -ece, -ence, -ace
ili uveanice (augmentative) pomou nastavaka -ina, -ina, -etina, -esina.
Deminutivi:
Augmentativi:
cvijet cvjeti
rijeka rjeica
snijegsnjei
dijetedjetence
rijekarjeica
tijelotjelece
cijevcjevica
korijen korjenina
snijeg snjeina
mijehmjeina
tijelotjelesina
323
Prirunik 8
prelaz i prijelaz
vredniji i vrjedniji
grehota i grjehota
premaz i prijemaz
pregled i prijegled
I jo neto: svako I ili E nije refleks jata kao u rijeima: sir, zid, med.
Sastavi za svaku rije iz rubrike Pravilno je!po jednu reenicu.
Pravilno je:
naslijee
uvjeta (genitiv mn.)
djela (genitiv mn.)
sjena (genitiv mn.)
poslijepodne
Nepravilno je:
nasljee
uvijeta
dijela
sijena
posljepodne
Sinteza:
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
-ije se skrauje u je ako imenice produimo tvorei od njih umanjenice
(deminutive) pomou nastavaka -i, -i, -ica, -ece, -ence, -ace
ili uveanice (augmentative) pomou nastavaka -ina, -ina, -etina, -esina.
324
Prirunik 8
79
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Upravni i neupravni govor u pisanju
Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Upravni i neupravni govor u pisanju
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje
govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema domovini
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, upravni i
neupravni govor u pisanju
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i
razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, biljenica, olovke,
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja,
325
Prirunik 8
(...)
Mahmutaga, dobrak i mek ovjek, zacnuo se od smijeha. Sve ga suze oblile.
Jedva je progovorio: Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.
Tuturuza je malo promukao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i
pribojavao da protuslovi uglednom arijskom starcu, posljednjem ehaji abadijskog
esnafa:
I jedna suza moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.
A oklen ti to zna? oglasio se prijekorno eh Meco.
Ako ba hoete da znate, da vam ispriam.
Tamam! pristade Mahmutaga.
Kako moe biti bolji dram smijeha nego tovar suza?
A kako jedna suza vrijedi vie od tovara zlata?
Upravni govor
U odlomku su posebno oznaene navedene rijei, rijei koje izgovaraju glavni likovi,
a pisac ih prenosi doslovno onako kako su izgovorene. Uz navedene rijei najee
se nalaze i pieve rijei/reenice objanjenja.
Navedene rijei se mogu nalaziti na poetku, na kraju reenice, ali se mogu nalaziti i
na poetku i na kraju reenice. Za svaki od ovih naina upravnog govora postoje
odreena pravila pisanja. Da biste ih nauili, neophodno je da znate prepoznati
navedene rijei.
Upravnim govorom nazivamo sve one tue rijei koje se doslovno navode, bez
izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znai, navodi se tekst ak i
onda kada sadri u sebi pogreke. Navedene rijei moraju biti izmeu
interpunkcijskih znakova navodnika. Kad navodnike otvorite na poetku
navoda, morate ih i zatvoriti na kraju navoda.
U pisanom tekstu navodnici imaju dva oblika: ... i ..., a u tampanom i
trei: ....
U tampanom tekstu znake navoda i zarez iza njih moe zamijeniti i crtica.
Ako je upravni govor upitna ili uzvina reenica , upitnik i uzvinik stavljamo
prije navodnih znakova, reenicu objanjenja piemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom. ( Tamam! pristade Mahmutaga.)
326
Prirunik 8
I
Jedva je progovorio: Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.
U prvoj reenici prije navedenih rijei stoje pieve rijei iza kojih je dvotaka,
otvaramo znake navoda, upravni govor/navedene rijei poinjemo velikim
slovom, a navodnici se zatvaraju poslije pravopisnog znaka na kraju navedene
reenice.
II
A oklen ti to zna? oglasio se prijekorno eh Meco.
Sada je upravni govor ispred reenice koja ga objanjava, ispred pievih
rijei.
Navedene rijei su izmeu znaka navoda, a iza njih je upitnik jer je reenica
upitna.
Pieve rijei poinju malim slovom.
III
I jedna suza, dodade Tuturuza, moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.
Izmeu upravnog govora su rijei objanjenja (pieve rijei) koje su s obje
strane odvojene zarezima. Prvi dio navedenih rijei poinje velikim slovom, a
drugi dio navedenih rijei malim slovom jer je to nastavak teksta (ako to nisu
vlastita imena).
Oba dijela navedenih rijei moraju biti izmeu otvorenih i zatvorenih znaka
navoda.
Neupravni govor
Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se
isputaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.
Preoblikujmo ovaj odlomak u neupravni govor.
Mahmutaga, dobrak i mek ovjek, zacnuo se od smijeha. Sve ga suze
oblile.
Jedva je progovorio: Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.
327
Prirunik 8
Neupravni govor:
Mahmutaga, dobrak i mek ovjek, zacnuo se od smijeha. Sve ga suze
oblile.
Jedva je progovorio da je bolji dram smijeha nego tovar suza.
Tuturuza je malo promukao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i
pribojavao da protuslovi uglednom arijskom starcu, posljednjem ehaji abadijskog
esnafa rekavi mu da i jedna suza moe nekad vrijediti vie od tovara zlata.
Oglasio se prijekorno eh Meco upitavi ga oklen (odakle) to on zna. .
Tuturuza im je obeao da e ispriati ako ba hoe da znaju.
Pristao je i Mahmutaga.
Sinteza:
Navedene rijei se mogu nalaziti na poetku, na kraju reenice, ali se mogu nalaziti i
na poetku i na kraju reenice. Za svaki od ovih naina upravnog govora postoje
odreena pravila pisanja.
328
Prirunik 8
Upravnim govorom nazivamo sve one tue rijei koje se doslovno navode, bez
izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znai, navodi se tekst ak i onda
kada sadri u sebi pogreke. Navedene rijei moraju biti izmeu interpunkcijskih
znakova navodnika.
Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se
isputaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.
329
Prirunik 8
Prirunik 8
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik,
Meupredmetna: likovna kultura
2
poetak
radnje
3
razvoj radnje
zaplet
4
vrhunac radnje
(kulminacija)
5
rasplet
(zavretak)
Prianje moe biti u prvom (ja, mene...) i u treem licu (on, ona...).
U prvom licu prpovjeda pria o dogaajima koje je sam doivio, a u treem
licu pripovjeda nije izravno prisutan u prii.
331
Prirunik 8
332
Prirunik 8
333
Prirunik 8
Naprimjer:
(. . .)
Sobu je namjestio po svom.
Plitka seija du najkraeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s
izrezbarenim naslonom, petahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara bez
ukrasa, zemljana pe, uz nju banjica, po podu iste struke ponjava, po rafu knjige, na
arapskom, turskom, njemakom, na najirem zidu odjea zastrta svilenom boom i
do nje povjeano oruje i razno putno i ratno sjemenje. Nita vie.
Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bae i njive struji svjeina, pa je u sobi
studnjikavo na onaj nemio samaki ili kasarnski nain, ali je zrano, prostrano i isto.
(. . . )
Sobna vrata ciknue, san pobjee. Nasrnue udrobljene slike, rauni, srdbe,
pakost.
Dervi Sui
Kako pisac poinje ovaj opis?
Kao i kod opisa pejzaa, portreta, tako i u opisu neke prostorije trebalo bi
krenuti od opeg utiska/dojma. Pogledajmo kako je to uraeno u ovom opisu:
Opi utisak/ dojam:
sobu je namjestio po svom
Pojedinosti u opisu:
plitka seija du najkraeg zida
jednostavan sto
stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom
stegnuta sehara bez ukrasa
zemljana pe
uz nju banjica
podu iste struke ponjava
po rafu knjige
odjea zastrta svilenom boom
Zavrni openit opis:
u sobi studnjikavo
334
Prirunik 8
Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zaguljiva i mrana,pretrpana ovetalim
graanskim nametajem, kao da je u njoj sabrano sve to je od tri porodice
nasleeno i godinama uvano. Trpezarija i pisai sto sa kvrgavim nogama, iskrivljena
etaera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvuen muemom. N
zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i as anatomije, na pisaem stolu pritiskiva za
hartiju...
(. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom, zadahom
naftalina, praine i crvotoine, bio etiri godine stariji.
Erih Ko
Uradite opis enterijera na temu: Kutak koji sam sama sebi uredila.
Sinteza:
Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
Usmeni nain je jednostavniji jer ne nudi ovjeku dovoljno vremena ni za
razmiljanje, niti za izbor rijei. ovjek u momentu govora bira rijei i oblikuje
reenice. Ljepoti njegovog prianja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
Pismeno kazivanje nudi mnogo vie mogunosti. Mogue je razmisliti,
odabrati prave rijei i izraze i tek tada ih staviti na papir.
Opisivati moemo na osnovu posmatranja, sjeanja i mate.
Opisi mogu biti statiki i dinamiki, zavisno od toga u kakvom se stanju
nalazi ono to opisujemo.
Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doivljaji.
Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke graevine ili objekta. I
ovaj opis moe biti subjektivan i objektivan.
U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lini, emocionalni stav prema onome
to opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poreenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
On je samo realan posmatra i zapisiva.
Najee se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliu.
335
Prirunik 8
82
336
Prirunik 8
Diskusija je usmena rasprava u kojoj uestvuje vei broj sudionika iji je cilj rijeiti
neki problem, rijeiti neko vano pitanje. este su tv-diskusije o raznim drutvenim,
politikim, obrazovnim, kulturnim problemima. Panel-diskusija (okrugli stol) je
337
Prirunik 8
338
Prirunik 8
Sinteza:
Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka
tema ili rjeava neki problem. Temelji se na iznoenju misli i na dokazivanju.
Cilj svakog raspravljanja je tumaenje, obrazlaganje i prosuivanje na osnovu istinitih
injenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoe, odgovorilo na neka
pitanja i donijeli konkretni zakljuci. U raspravljanju se diskutanti odluuju za ili
protiv neke teze ili tvrdnje obrazlaui i argumentirajui svoje miljenje.
339
Prirunik 8
340
Prirunik 8
83
341
Prirunik 8
342
Prirunik 8
343
Prirunik 8
344
Prirunik 8
84
Uzorak obrade nastavne jedinice:
345
Prirunik 8
Video
Enterijer Profesorova soba, u njoj samo
krevet s
izguvanom posteljinom, ormar s
zadanicama.
Preko
stolice
prebaeno
odijelo. Na stolu mnotvo razbacanih
knjiga.
Profesor Spenser:
Imao sam tu ast da se upoznam
sa tvojom majkom i tatom kad su
sa tvojom majkom i tatom kad su
prema
sa tvojom majkom i tatom kad su
pored
navratili da malo proaskaju sa
navratili da malo proaskaju sa
navratili da malo proaskaju sa
gospodinom Tarmerom, pre
nekoliko nedelja. Sjajni su to ljudi.
346
Prirunik 8
Holden:
Jesu, zaista. Vrlo su fini.
jer
nasluuje otar napad.
Profesor Spenser:
ta je to sa tobom, mome?
ogrta.
Koliko si predmeta imao u ovom polugoditu?
izbeenih
Holden:
Pet, gospodine.
sebi.
prozor.
Profesor Spenser:
zavjesu.
Pet. A prelaznu ocenu nema za - -
se za
Holden:
etiri.
i
ustao sa kreveta.
Holden:
Sa engleskim sam proao, nema greke
ga.
jer sam radio te stvari, mislim Beovulfa
i Lorda Randala, jo kad sam uio u
Vutonu. Jedva sam, znate, i imao ta
da radim, to se engleskog tie, sem da
s vremena na vreme napiem neki sastav.
Profesor Spenser:
Dao sam ti slabu ocenu iz istorije jer nisi
progovorio.
znao apsolutno nita.
Holden:
Znam, gospodine. Jasno mi je.
ta ste drugo i mogli.
izvukao
Profesor Spenser:
Apsolutno nita. Ba apsolutno nita.
rairivi
isto sumnjam da si makar jednom
njemu
otvorio udbenik tokom itavog polugoa.
347
Prirunik 8
jednu
stranu, as na drugu.
Profesor Spenser:
Uili smo o Egipanima od etvrtog
rada
novembra do drugog decembra. Sam si
izabrao da pie o njima, za kontrolnu vebu.
eli li da uje ta si imao da kae?
Holden:
Ne, gospodine, nije mi ba mnogo stalo.
Profesor Spenser:
Egipani su bili stara kavkaska rasa koja
naglaavajui
je ivela u jednoj od severnih oblasti Afrike.
uzbuen,
Ova poslednja je, kao to znamo, najvei
kontinent u istonoj hemisferi.
ljutnjom.
Egipani su danas za nas interesantni iz
rukama
raznih razloga. Moderna nauka bi jo
uvek elela da zna kakve su to tajne
sastojke Egipani upotrebljavali kada su
pakovali pokojnika tako da im lica ne
bi istrunula tokom bezbrojnih vekova.
Ova interesantna zagonetka jo uvek
predstavlja pravi izazov za modernu
nauku u dvadesetom veku.
Profesor Spenser:
Tvoj esej, ako se sme tako rei, tu se
u ruke
i zavrava. Meutim, dodao si mi i nekoliko
redi, pri dnu stranice.
Holden:
348
Prirunik 8
Znam, znam.
sprijeio
diskutuje
o radu. Ve je bio doao skoro
do
izlaznih vrata.
Profesor Spenser:
Potovani gospodine Spenseru.
licu,
To je sve to znam o Egipanima.
Izgleda da ne mogu mnogo da se
zainteresujem za njih iako su vaa
pod.
predavanja vrlo interesantna.
Ali nita mi nee smetati ako mi
date slabu ocenu, jer ionako imam
slabe iz svih predmeta osim iz engleskog.
S potovanjem, Holden Kolfild.
Sinteza:
Knjievna djela moemo preoblikovati, preinaiti u film, dramu. Takva
preoblika zove se adaptacijom knjievnog djela ili scenarij.
Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
349
Prirunik 8
85
86
Uzorak obrade nastavne jedinice:
itanje
350
Prirunik 8
itanje
itanje i recitovanje lirskog teksta
itanje je oblik govorenja u kome rijei oblae svoje najsveanije ruho.
Jedna rije moe da ima mnogo znaenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se
nae. I ta jedna rije se moe i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju emo
joj boju dati pitanje je naeg umijea da vladamo jednom od najveih
umjetnosti umjetnou govora.
Kako itati?
Tekst treba itati prirodno, toplo i spontano. Tako ga treba i kazivati i
tako se ponaati.
Artikulacijske vjebe
Proitajte jednom tiho, a zatim i naglas pjesmu Balada iz predgraa Dobrie
Cesaria, vodei rauna o pokretima organa u usnoj duplji, posebno o kretanju
jezika i usana. Tako ete uoiti greke u artikulaciji, svoja slaba mjesta i
popraviti ih.
351
Prirunik 8
352
Prirunik 8
Akcenatske vjebe
Akcen(a)t je pravilno naglaavanje rijei, reenica.
Proitaj jo jednom prvu strofu pjesme, pravilno akcentiraj slogove u rijeima,
rijei u stihovima. Pravilno odredi naglasne cjeline. Da li tako i izgovara
stihove?
...I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastoutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.
Snimite itanje ili recitovanje pjesme. ta ste uli?
Reirajte i samostalno pripremite as!
Reirajte i samostalno pripremite as itanja i recitovanja poezije. Prouite
sadraj pjesama i odredite nain interpretacije. Odredite i iri, odredite dosjetljive
uenike za najavljivae, muziku pratnju uz gitaru ili reprodukciju muzike i zabavan
as je tu.
353
Prirunik 8
Vjetar se lagano poigravao zavjesama na mom prozoru, na ijoj dasci noas nije
bilo rue.
Nisam zaplakala. Samo me ispunila neka strana slutnja.
Uskoro sam ula Robijev glas. Odmah je uao u moju sobu.
Ovo ti je, vabe, poslao Tahir. ree pruajui mi mali zamotuljak.
A gdje je on? skoro vrisnuh.
Zna, dolazio je socijalni radnik i rekao da on po zakonu, kao maloljetan, ne
moe ivjeti sam. Zato se danas odselio nekoj tetki u Viegrad.
Nisam osjeala nita.
Drhtavim rukama odmotah zamotuljak dok je Robi naputao sobu.
Unutra je bio prekrasan crveni pupoljak, malo uvenuo, i ceduljica ispisana crnim
flomasterom neto kosim rukopisom PLEASE, LOVE, REMEMBER.
Molim te, ljubavi moja, sjeaj se! prevedoh.
Paljivo, u sebi, proitaj sljedei tekst. To je jedna od pria o poznatom
aljivdiji i dovitljivcu Nasrudin - hodi.
Ilustracija: Nasrudin u bostanu
Nasrudin u bostanu
Prolazi Nasrudin-hoda kraj bostandijina bostana. Zapele mu lijepe dinje i
karpuze za oi, pa ne mogo srcu odoljeti, preskoi plot pa ih stane u torbetinu trpati.
Ali eto ti bostandije:
- Ma, hodo, ta radi u ovom bostanu?
Nasrudin, kako prihvatio dinju da je utrgne, okameni se kraj nje i izbuljio
oi u bostandiju:
- Ma, bostandijo, vjetar me donio.
- Ako te vjetar donio, to dri dinju u ruci? - upita bostandija.
- Drim da me dalje ne odnese, - veli hoda.
- Ma kad se dri da te dalje ne odnese, zato ih trpa u torbu? - pita opet
bostandija:
- Beli ni sam ne znam to od straha radim, - doklopi hoda.
Narodna pria
Sad proitaj naglas ovu priu. Vodi rauna o znacima interpunkcije (taka,
zarez, upitnik, crtica...)
Koje bi reenice u tekstu trebalo posebno naglasiti?
Obiljei rijei u reenicama za koje misli da su najvanije i da bi ih trebalo
naglasiti.
Kakvim tonom i bojom glasa e izgovarati Nasrudinove rijei a kakvim
bostandijine?
Ko bi trebalo da ima grublju boju glasa? Ko je ljut?
Glas Nasrudin-hode i glas bostandije se moraju razlikovati i po boji, i po
jaini i po visini glasa.
Bostandija je ljut, a Nasrudin - hoda zbunjen jer je zateen u krai njegovog
bostana. Pripazi na rijei koje oni izgovaraju!
354
Prirunik 8
Sinteza:
itanje je oblik govorenja u kome rijei oblae svoje najsveanije ruho.
Jedna rije moe da ima mnogo znaenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se
nae. I ta jedna rije se moe i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju emo
joj boju dati pitanje je naeg umijea da vladamo jednom od najveih
umjetnosti umjetnou govora.
355
Prirunik 8
87
Prirunik 8
Dramatizacija prie
Ovo bi mogao biti I in drame pijun, Svetozara orovia. Nastavak teksta
imate u itanci pa pokuajte ga dramatizirati na asu.
Formirajte etiri grupe, podijelite nastavak teksta na etiri odlomka i svaka
grupa neka dramatizira svoj dio. Kad zavrite, uvjebajte uloge i izvedite vau
dramu.
Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju
PIJUN
I in
(Prestojnik ulazi u sobu, Kosta mu bre-bolje pritra, prihvati mu tap i eir i poe
istiti kaput kao da stresa prainu. Prestojnik udari dlanom o dlan, protrlja ruke,
popravi cviker, zavue ruke u depove i zviduui poe etati po sobi.)
Prestojnik:
Kosta:
Prestojnik:
- A ta ti eka? ta e?
- ekam ta e vaa milost zapovieti.
- Ne treba mi...
(Kosta se skupi, previ i, duboko se poklonivi, prihvati za tekuu na
vratima.)
Prestojnik: - Stoj! Stani! ...Zna li ti da te ja volim? I moja te gospoja voli i svi te
volimo, jer...
jer si usluan, pokoran, vjeran... i nikad ne protestira i ne buni se... Mi
te volimo i
znamo da bi ti sigurno nama za ljubav sve uinio.
(Lukavo i pomuklo ispod oka pogleda u Kostu.)
Kosta:
- Ako hoe i u vodu da skoim, to se rekne. Sve...
Prestojnik: - A ti ima li djece?
Kosta:
- etvero bogu na amanet!...
Prestojnik: - Treba ti i bolja plaa?...
Kosta:
- Hj hj!
Prestojnik: - Imae ti bolju plau i jo... jo...Ako je bude znao zaraditi...
357
Prirunik 8
Danas su udne prilike nastale, i nekakve nove struje javljaju se... uju se
nekakvi
protesti, graje, tube... Po ariji govore, viu... A ti ide po ariji, sastaje
se... a dobar
si ovjek i svi ti vjeruju...
Kosta: - Vjeruju, fala bogu.
Prestojnik: - Pa... ja bih da ti bude moj povjerljivi ovjek i... da mi javlja: ta ko
govori i kako
govori?... No? No?
Kosta:
- ta?
( Kosta se pravi kao a ga ne razumije.)
Prestojnik: - Hoe li biti moj povjerljivi ovjek?...
Kosta: - Ama to se u nas ne naziva ojek nego pijun, gospodine!
(Kosta ljutito procijedi kroz zube)
Prestojnik: - Neka se naziva kako se hoe, ali ja elim da me poslua. Ili da
dobije bolju plau,
ili... da otri iz slube... Smisli se!... Biraj!...
( Sa dva prsta ga prestojnik izvede iz sobe.)
Svetozar orovi
Sinteza:
Knjievni tekst se moe dramatizirati. Neki knjievni tekstovi su posebno
pogodni za dramatizaciju (tekstovi s dijalozima, monolozima...)
358
Prirunik 8
88
90 91
89
359
Prirunik 8
360
Prirunik 8
Prirunik 8
362
Prirunik 8
Prirunik 8
364
Prirunik 8
SADRAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika i knjievnosti u sedmom razredu devetogodinje osnovne kole
KNJIEVNOST
3
Uzorak nastavne pripreme:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak
8
Uzorak nastavne pripreme:
Narodna balada: Smrt Omera i Merime
14
Uzorak nastavne pripreme:
Romska narodna pjesma: elja
19
Uzorak nastavne pripreme:
Ivo Andri: Knjiga
23
Uzorak nastavne pripreme:
Abdulah Sidran: BAESKIJA
28
Uzorak nastavne pripreme:
Skender Kulenovi: STEAK
34
Uzorak nastavne pripreme:
Zuko Dumhur (Nekrolog jednoj ariji)
OD JEGULJE DO ABLJIIH BATAKA
38
Uzorak nastavne pripreme:
Dervi-paa Bajezidagi : GAZEL O MOSTARU
43
Uzorak nastavne pripreme:
Enver olakovi: Legenda o Ali-pai
47
Uzorak nastavne pripreme:
Mea Selimovi: ZLATNA PTICA
365
Prirunik 8
51
Uzorak nastavne pripreme:
Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
55
Uzorak nastavne pripreme:
Slavko Kolar: BREZA
60
Uzorak nastavne pripreme:
Dara Sekuli: Majka
64
Uzorak nastavne pripreme:
Sergej Jesenjin: Pismo majci
68
Uzorak nastavne pripreme:
Milan Ogrizovi: SMRT HASANAGINICE
73
Uzorak nastavne pripreme:
Alija Nametak: Tuturuza i eh Meco
77
Uzorak nastavne pripreme:
Josip Kozarac: MOJ DJED
81
Uzorak nastavne pripreme:
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OI
87
Uzorak nastavne pripreme:
Ernest Hemingvej: Starac i more
92
Uzorak nastavne pripreme:
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
97
Uzorak nastavne pripreme:
Dobria Cesari: OBLAK
366
Prirunik 8
101
Uzorak nastavne pripreme:
Erih Ko: UJKA FILIP
105
Uzorak nastavne pripreme:
Antun Gustav Mato: NOTTURNO
109
Uzorak nastavne pripreme:
Branko opi: BATA SLJEZOVE BOJE
114
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Svetozar orovi: PIJUN
118
Uzorak nastavne pripreme:
ZLATA KOLARI KIUR: S
UZE KOJIH SE STIDIM
122
Uzorak nastavne pripreme:
Rainer Maria Rilke: NA UGLU
125
Uzorak nastavne pripreme:
Isidora Sekuli: Pisma iz Norveke
130
Uzorak nastavne pripreme:
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI)
134
Uzorak nastavne pripreme:
D. D. Selinder: Lovac u itu
138
Uzorak nastavne pripreme:
Mirko Kova: Sjeanje na arenu pticu
MEDIJSKA KULTURA
142
Uzorak nastavne pripreme:
Biblioteka/knjinica
367
Prirunik 8
146
Uzorak nastavne pripreme:
Informacija kraljica medija
150
Uzorak nastavne pripreme:
Film
157
Uzorak nastavne pripreme:
Kako nastaje film?
JEZIK
162
Uzorak nastavne pripreme:
Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
170
Uzorak nastavne pripreme:
Upitne, odnosne i neodreene zamjenice/upuenice
179
Uzorak nastavne pripreme:
Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i estica
184
Uzorak nastavne pripreme:
Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padee
190
Uzorak nastavne pripreme:
Pisanje sloenih prijedloga i priloga
193
Uzorak nastavne pripreme:
Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijei u veznikoj slubi u reenici
197
Uzorak nastavne pripreme:
Glagolski prilozi proli i sadanji
201
Uzorak nastavne pripreme:
Reenica
368
Prirunik 8
208
Uzorak nastavne pripreme:
Samostalni reenini lanovi: predikat (imenski, glagolski i priloki)
213
Uzorak nastavne pripreme:
Subjek(a)t
217
Uzorak nastavne pripreme:
Gramatika svojstva predikata i subjekta
222
Uzorak nastavne pripreme:
Objek(a)t
226
Uzorak nastavne pripreme:
Priloke odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice
230
Uzorak nastavne pripreme:
Nesamostalni reenini lanovi: atribut i apozicija
236
Uzorak nastavne pripreme:
Sloena reenica
242
Uzorak nastavne pripreme:
Nezavisnosloene reenice
253
Uzorak nastavne pripreme:
Zavisnosloene reenice: uvrtavanje
260
Uzorak nastavne pripreme:
Izricanje predikata (predikatske reenice), izricanje subjekta (subjekatske
reenice)
265
Uzorak nastavne pripreme:
Izricanje objekta, objekatske reenice
270
Uzorak nastavne pripreme:
369
Prirunik 8
283
Uzorak nastavne pripreme:
Nainske (modalne) i poredbene reenice
289
Uzorak nastavne pripreme:
Namjerne/finalne reenice
293
Uzorak nastavne pripreme:
Uzrone/kauzalne reenice
297
Uzorak nastavne pripreme:
Posljedine/ konsekutivne reenice
301
Uzorak nastavne pripreme:
Pogodbene/uslovne/kondicionalne reenice
305
Uzorak nastavne pripreme:
Dopusne/koncesivne reenice
311
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Uzorak nastavne pripreme:
Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima
316
Uzorak nastavne pripreme:
Pisanje rijei s glasovima , , d, ,
321
Uzorak nastavne pripreme:
Izgovor i pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i je
370
Prirunik 8
325
Uzorak nastavne pripreme:
Upravni i neupravni govor u pisanju
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA
330
Uzorak nastavne pripreme:
Prianje, opisivanje/deskripcija
336
Uzorak nastavne pripreme:
Raspravljanje
341
Uzorak nastavne pripreme:
Problemski lanak
345
Uzorak nastavne pripreme:
Adaptacija knjievnog djela/scenarij
350
Uzorak nastavne pripreme:
itanje
356
Uzorak nastavne pripreme:
Dramatizacija prie
359
Uzorak nastavne pripreme:
Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa spreavanjem greaka, izborni
diktat/diktat po izboru
371