Professional Documents
Culture Documents
#include <iostream>
#include <cmath>
using namespace std;
//deklaracija promjenljivih
float O, P, S, a,b,c;
int izbor;
int main()
{
cout <<"Unesite vrijednost prve stranice a= ";
cin >>a;
cout <<"Unesite vrijednost druge stranice b= ";
cin >>b;
cout <<"Unesite vrijednost trece stranicec= ";
cin >>c;
if ((a==0) || (b==0) || (c==0))//da li su unesene vrijednosti 0
{
cout << "Vrijednosti stranica trougla ne smiju biti <= 0!";
system("Pause");
goto kraj;
}
if ((a+b<=c) || (b+c<=a) || (a+c<=b))//cine li stranice trougla
{
cout << "Unesene vrijednosti ne cine stranice trougla!";
system("Pause");
goto kraj;
}
cout <<"Ako zelite obim trougla trougla 'O' pritisnite taster 1, ako
zelite povrsinu trougla 'P' pritisnite taster 2"<<endl;
cin >>izbor;
switch(izbor)//u zavisnosti od izbora
{
case 1: O=a+b+c;
cout <<" Obim trougla je: " <<O<<endl;
system("Pause");
break;
case 2: S=(a+b+c)/2;
P=sqrt(S*(S-a)*(S-b)*(S-c));
cout <<"Povrsina trougla je: "<<P<<endl;
system("Pause");
break;
default: cout <<" Mozeta izabrati taster 1 ili taster 2!";
system("Pause");
break;
}
kraj:return 0;
}
2. Калкулатор-примјер са насилним прекидом програма у случају
грешке
Начинити програм који извршава 4 основне аритметичке операције: сабирање,
одузимање, множење и дијељење.
Програм се рјешава кориштењем наредбе switch, у случају покушаја дијељења са 0
програм се насилно прекида.
#include <iostream>
using namespace std;
Проблем се рјешава са двије switch наредбе. Преступне године су све дјељиве с 4, ако нису
дјељиве са 100, којима се додају оне коју су дјељиве са 400.-програм провјерава да ли је
година дјељива са 4, да не би копликовали са разгранатом структуром.
#include <iostream>
using namespace std;
int main ()
{
int godina, mjesec,privremena;//deklaracija promjenljivih
cout << "Unesi godinu iz intervala 1901-2099: ";
cin >>godina;
cout << "Unesi mjesec predstavljen brojcanom vrijednoscu 1-12: ";
cin >>mjesec;
if ((godina>=1901) && (godina<=2099))//kontrola unosa godine
{
switch (mjesec)//swich za broj dana u mjesecu
{
case 1:
case 3:
case 5:
case 7:
case 8:
case 10:
case 12:
switch (mjesec) //swich za naziv mjeseca
{
case 1: cout<<"Januar";
break;
case 3: cout<<"Mart";
break;
case 5: cout<<"Maj";
break;
case 7: cout<<"Juli";
break;
case 8: cout<<"Avgust";
break;
case 10: cout<<"Oktobar";
break;
case 12: cout<<"Decembar";
break;
}
cout <<" ima 31 dan!";
system("Pause");
break;
case 4:
case 6:
case 9:
case 11:
switch (mjesec)
{
case 4: cout<<"April";
break;
case 6: cout<<"Juni";
break;
case 9: cout<<"Septembar";
break;
case 11: cout<<"Novembar";
break;
}
cout <<" ima 30 dana!";
system("Pause");
break;
case 2:
cout <<"Februar";
if (godina%4==0)//provjeravam da li je prestupna
{
cout<<" prestupna je godina i ima 29 dana!";
system("Pause");
}
else
{
cout <<" ima 28 dana!";
system("Pause");
}
break;
default: cout<<" Oznaka mjeseca mora biti iz intervala 1-12";
system("Pause");
break;
}
}
else
{
cout<<"Unesui godinu iz navedenog intervala!";
system("Pause");
}
return 0;
}
5. Факторјел-for петља
Начинити програм који израчунава факторјел унесеног броја.
Програм се рјешава кориштењем једне for петље и акумулирањем проиѕвода бројева
од 1 до тражене вриједности. Акумулирани производ чини коначно рјешење.
#include <iostream>
using namespace std;
int main()
{
double Broj, FaktorJ;//deklaracija promjenljivih
int Brojac;
for(Brojac=1;Brojac<=Broj;Brojac=Brojac+1)
{
FaktorJ=FaktorJ*Brojac;//izracunavanje u for petlji
}
cout << "Faktorjel broja "<<Broj<< " iznosi: " << FaktorJ << endl;
system("Pause");
return 0;
}
6. Факторјел-позив функције
#include <iostream>
using namespace std;
for(Brojac=2;Brojac<=B;Brojac+=1)
{
FJ=FJ*Brojac;
}
return FJ;//Izracunata vrijednost !
}
FaktorJ=F1(Broj);//Poziv funkcije
7. Факторјел-рекурзивно
До рјешења се долази рекурзивним позивом функције .
#include <iostream>
using namespace std;
//definisem promjenjive
int n;
long double FaktorJ;
//ovo je funkcija koja izracunava !
long double Fak (int n)
{
if (n<=0) return 1; //ako je n<=0 vraca 1 i time oznacava da je greska
else
{
return Fak(n-1)*n;//rekurzivni poziv funkcije
}
}
//glavni program
int main()
{
cout << "Unesi prirodan broj ciji ! zalis ";
cin >>n;
FaktorJ=Fak(n);
cout <<" Vrijednost "<<n<<"! je: "<<FaktorJ<<endl;
system("Pause");
return 0;
}
8. Савршен број
Начинити програм који провјерава да ли је учитани број савршен.
Број је савршен ако је једнак суми свих својих дјелилаца ( сам број се не рачуна).
int main()
{
cout <<"Unesi broj za koji zelis provjeriti da li je savrsen!";
cin >> Broj;
Suma=1;
for (i=2;i<=(Broj/2);i++)//dovoljno je provjeriti djelioce do polovine
broja
{
if(Broj%i==0)//provjeravam da li je djeljiv
{
Suma+=i;//akumuliram djelioce
}
}
if (Broj==Suma)//da li je jednak sumi svojih djelioca
{
cout<<" Broj "<<Broj<<" je savrsen!";
}
else
{
cout<<" Broj "<<Broj<<" nije savrsen!";
}
system("Pause");
return 0;
}
9. Најмањи заједнички садржилац
Начинити програм који израчунава најмањи заједнички садржилац два природна
броја.
Проблем се рјешава са двије do while петље, при чему је једна петљa угнијежђена у
другу. Првом петљом контролишем бројеве и петља се извршава док бројеви нису једнаки
јединици, исто тако мијењам вриједност бројача помоћу кога вршим дијељење бројева и
акумулирам садржилац.
Друга петља дијели бројеве (раставља бројеве на просте факторе) и то за вриједност
бројача док је остатак једнак нули. Имам три различита случаја:
1. оба броја дјељива-дијелим оба (цјелобројно)
2. први број дјељив-дијелим први
3. други број дјељив-дијелим други
Кад бројеви нису дјељиви бројачем излазим из угнијежђене петље и мијењам
вриједност бројача.
#include <iostream>
using namespace std;
//Deklarisem potrebne promjenjive
int PrviBroj, DrugiBroj, Sadrzilac, Brojac;
int OstatakPrvi, OstatakDrugi;
int main ()
{
cout << "Unesi vrijednost prvog broja ";
cin >> PrviBroj;
cout << "Unesi vrijednost drugog broja ";
cin >> DrugiBroj;
if ((PrviBroj<=0)||(DrugiBroj<=0))
{
cout<<"Program funkcionise za cijele brojeve vece od 0";
system("Pause");
goto kraj;
}
Sadrzilac=1;
//Postavljam pocetnu vrijednost Brojaca i sadrzioca
Brojac=1;
//Brojac je kontrolna promjenjiva a sadrzilac akumulativna
//dvije do petlje, prva ima zadatak da odbrojava brojac od 2 do najveceg prostog
faktora najmanjeg zajednickog sadrzioca
do
{
Brojac=Brojac+1;//ako ne stavim brojac na 2 upadam u beskonacnu
petlju
OstatakPrvi=PrviBroj%Brojac;
OstatakDrugi=DrugiBroj%Brojac;//racunam ostatak dijeljenja sa
aktivnim brojacem
do
{
//imam 3 opcije 1.oba broja djljiva
if((OstatakPrvi==0) && (OstatakDrugi==0))
{
PrviBroj=PrviBroj/Brojac;
DrugiBroj=DrugiBroj/Brojac;
Sadrzilac=Sadrzilac*Brojac;
OstatakPrvi=PrviBroj%Brojac;
OstatakDrugi=DrugiBroj%Brojac;
}//2.prvi broj djeljiv
if (OstatakPrvi==0)
{
PrviBroj=PrviBroj/Brojac;
Sadrzilac=Sadrzilac*Brojac;
OstatakPrvi=PrviBroj%Brojac;
}//3.drugi broj djeljiv
if (OstatakDrugi==0)
{
DrugiBroj=DrugiBroj/Brojac;
Sadrzilac=Sadrzilac*Brojac;
OstatakDrugi=DrugiBroj%Brojac;
}}
while ((OstatakPrvi==0) || (OstatakDrugi==0));
//unutrasnja while zavrsava kad su oba ostatka razlicita od nule
}
while ((PrviBroj!=1) || (DrugiBroj!=1));
//spoljna while zavrsava kad su oba broja svedena na 1-podijeljena do
kraja
#include <iostream>
using namespace std;
int main()
{
//deklaracija promjenjivih i unos
int Broj1,Broj2,Ostatak;
int main()
{
cout << "Unesi broj za koji zelis provjeriti da li je u skupu prostih
brojeva."<<endl;
cin>> Broj;
//poziv funkcije
ProstBroj=prost(Broj);
if (ProstBroj==true)
{
cout <<"Broj " << Broj<<" je prost." <<endl;
system("Pause");
}
else
{
cout <<"Broj " << Broj<<" nije prost." <<endl;
system("Pause");
}
return 0;
}
12. Квадратна једначина
Начинити програм који израчунава рјешења квадратне једначине.
Рјешење се може подијелити у 2 цјелине:
1. провјеравам вриједности коефицијената, у случају да даљи рачун има смисла
прелазим на корак 2
2. израчунавам детерминанту, па на основу вриједности детерминанте рачунам рјешења
једначине.
#include <iostream>
#include <cmath>
using namespace std;
int main()
{
float a,b,c,D,Pom,Real,Imag,X1,X2;
//unos koeficijenata
cout <<"Unesi vrijednost koeficijenata kvadratne jednacine"<<endl;
cout << "a=";
cin >>a;
cout << "b=";
cin >>b;
cout << "c=";
cin >>c;
if ((a==0) && (b==0) && (c==0))//svi koeficijenti nule
{
cout << "Ovakva kvadratna jednacina ima beskonacno mnogo rjesenja!"<<endl;
system ("Pause");
goto kraj;
}
if ((a==0) && (b==0) && (c!=0))//samo c razlicito od nule-jednacina nemoguca
{
cout << "Ovakva kvadratna jednacina je nemoguca!"<<endl;
system ("Pause");
goto kraj;
}
if ((a==0) && (c==0) && (b!=0))//a i c razlicito od nule-rjesenja ista i to 0
{
cout <<" Rjesenja ovakve kvadratne jednacine su ista i to X1=X2=0"<<endl;
system ("Pause");
goto kraj;
}
if ((a==0) && (b!=0) && (c!=0))//b i c razlicito od nule-linearna jednacina
{
X1=-c/b;
cout <<"Kvadratna jednacina je svedena na linearnu i iznosi: " <<X1<<endl;
system ("Pause");
goto kraj;
}
D=b*b-4*a*c;//racunam determinantu(3 slucaja vrijednosti determinante)
Pom=a+a;
if (D==0)
{
X1=-b/Pom;
cout <<" Rjesenja ovakve kvadratne jednacine su ista i to X1=X2=
"<<X1<<endl;
system ("Pause");
}
else
{
if (D<0)
{
Real=-b/Pom;
Imag=sqrt(-D)/Pom;
cout << "Prvo rjesenje X1=" <<Real<<"+"<<Imag<<" i"<<endl;
cout << "Drugo rjesenje X2=" <<Real<<"-"<<Imag<<" i"<<endl;
system("Pause");
}
else
{
X1=(-b+sqrt(D))/Pom;
X2=(-b-sqrt(D))/Pom;
cout << "Prvo rjesenje X1="<<X1<<endl;
cout << "Drugo rjesenje X2="<<X2<<endl;
system("Pause");
}
}
kraj:return 0;
}
13. Фибоначијев број-рекурзивно
Начинити програм који за учитани број израчунава вриједност члана Фибоначијевиг
низа чији је индекс учитани број.
Рјешење: F0=1; F1=1 ; Fn=Fn-1+Fn-2
#include <iostream>
using namespace std;
int N,i;
//funkcija koja racuna clan niza rekurzivno
int Fib(int N)
{
if (N<=1) return 1;//za svaki N<=1 kao rezultat vraca 1
else return Fib(N-1)+Fib(N-2);
}
int main()
{
cout<<"Unesi indeks clana Fibonacijevog niza koji zelis: ";
cin>>N;
//Poziva funkciju i stampa
cout<<"Fibonaci["<<N<<"]="<<Fib(N)<<endl;
system ("Pause");
return 0;
}
14. Фибоначијев низ
Начинити програм који исписује Фибоначијев низ до индекса броја који се уноси са
тастатуре.
#include <iostream>
using namespace std;
int N,i;
int X[100];
int main()
{
cout<<"Unesi granicnu vrijednost Fibonacijevog niza <100: ";
cin>>N;
//provjerava da li je N veci ili jednak nuli
if (N<0)
{
cout<<"Granicna vrijednost ne moze biti manja od 0";
system("Pause");
}
else
//ako jeste racuna clanove niza do N i smijesta ih u niz X
{
X[0]=1;
X[1]=1;
for(i=2;i<N;i++)
{
X[i]=X[i-1]+X[i-2];
}
}
//ispisuje clanove niz X
for(i=0;i<N;i++)
{
cout<<"Fibonaci["<<i<<"]="<<X[i]<<endl;
}
system("Pause");
return 0;
}
15. Минималан члан низа
Начинити програм који проналази и штампа минималан члан низа.
Програм ради тако да први члан низа проглашава минималним, затим га упоређује са
осталим члановима, када нађе да је неки члан низа мањи од минималног узима њега за
минималан и тако до краја низа.
#include <iostream>
using namespace std;
//deklarcija promjenljivih
int N, MinC, i;
int X[100];
int main()
{//unos granicne vrijednosti niza
cout<<" Unesi broj clanova niza <100 :";
cin>>N;
//unos clanova niza
for (i=0;i<N;i++)
{
cout<<i<<". clan niza iznosi "<<"X["<<i<<"]=";
cin>>X[i];
}
//prvi clan niza proglasavam minimalnim
MinC=X[0];
for (i=1;i<N;i++)
{
//ulazim u petlju i poredim moj minimalan sa ostalim clanovima niza, kad nadjem
manji on je minimalan
if (X[i]<MinC)
{
MinC=X[i];
}
}
//stampam najmanji
cout<<"Minimalan clan niza je clan: "<<MinC<<endl;
system("Pause");
return 0;
}
16. Листа простих
Начинити програм који за учитану границу интервала исписује све просте бројеве до
границе интервала.
Проблем рјешавам позивом функције prost која за сваки члан низа провјерава да ли
припада скупу простих бројева.
#include <iostream>
#include <cmath>
using namespace std;
//deklarisem promjenljive-globalne
int N,i;
int X[50];
#include <iostream>
using namespace std;
int N, i,j,pom;
int X[100];
int main()
{
cout<<"Unesi granicnu vrijednost niza <100: ";
cin>>N;
if (N<0)
{
cout<<"broj clanova niza mora biti >0!";
system ("Pause");
goto kraj;
}
for (i=0;i<N;i++)//unos clanova niza
{
cout<<"X["<<i<<"]=";
cin>>X[i];
}
for (i=0;i<N;i++)//postupak sortiranja
{
for(j=0;j<N-i;j++)
{
if(X[j] >= X[j + 1])
{//zamjena mjesta, veci clan se "gura" na kraj
pom = X[j];
X[j] = X[j + 1];
X[j + 1] = pom;
}
}
}
cout<<"Sortirani niz je:"<<endl;
for (i=0;i<N;i++)
{
cout<<"X["<<i<<"]="<<X[i]<<endl;
}
system("Pause");
kraj:return 0;
}
19. Елементи на главној дијагонали
Начинити програм који исписује елементе главне дијагонале учитане матрице.
//Ispis clanova glavne dijagonale, matrica mora biti kvadratna
#include <iostream>
using namespace std;
//Deklaracija promjenjivih
int A[10][10], i,j,N;
//funkcija za unos matrice
int unesi(int N)
{
for(i=0;i<N;i++)
for(j=0;j<N;j++)
{
cout << "A[" << i << "," << j << "]=" ;
cin >> A[i][j];
}
return A[i][j];
}
void ispisi(int N)
{
for(i=0;i<N;i++)
{
cout<<endl;
for(j=0;j<N;j++)
{
cout<<" "<<A[i][j];
}
}
}
//glavni program
int main()
{
//unos dimenzija matrice
cout<<"Unesi dimenzije matrice: ";
cin>>N;
//poziv funkcije unesi
A[N][N]=unesi(N);
//poziv funkcije ispisi-da napise matricu u preglednom obliku
ispisi(N);
//izdvajanje i ispis clanova dijagonale
cout<<endl;
cout<<"Clanovi matrice koji se nalaze na glavnoj dijagonali su: "<<endl;
for(i=0;i<N;i++)
for(j=0;j<N;j++)
{
if(i==j)
{
cout<<"A["<<i<<","<<j<<"]="<<A[i][j]<<endl;
}
}
system ("Pause");
return 0;
}
20. Дијагонална матрица
Начинити програм који провјерава да ли је учитана матрица дијагонална.
Матрица је дијагонална ако су јој сви чланови ван главне дијагонале једнаки нули, а
бар један члан на главној дијагонали различит од нуле.
//Matrica je dijagonalana ako su joj svi clanovi, osim onih na glavnoj
dijagonali jednaki 0
#include <iostream>
using namespace std;
//deklarisem promjenjive
int A[10][10], i, j, M;
bool contProm;
int main()
{
cout<<"Unesi red matrice: ";
cin>>M;
//Unos matrice
for(i=0;i<M;i++)
{
for(j=0;j<M;j++)
{
cout<<"A["<<i<<","<<j<<"]=";
cin>>A[i][j];
}
}
cout<<endl;
//Ispisi matricu-lijepo
for(i=0;i<M;i++)
{
cout<<endl;
for(j=0;j<M;j++)
{
cout<<" "<<A[i][j];
}
}
cout<<endl;
//Provjeri da li na glavnoj dijagonali postoji elemanat !=0
contProm=false;
for(i=0;i<M;i++)
{
for(j=0;j<M;j++)
{
if((i==j) && (A[i][j]!=0))
{
contProm=true;
}
}
}
if (contProm==true)
{//ako postoji pitam da li su svi ostali =0
for(i=0;i<M;i++)
{
for(j=0;j<M;j++)
{
if((A[i][j]!=0) && (i!=j))
{ cout<<"Matrica nije dijagonalna!";
system("Pause");
goto kraj;
}
}
}
cout<<"Matrica je dijagonalna!";
system ("Pause");
goto kraj;
}
else
{
cout<<"Svi elementi na glavnoj dijagonali su nule, bez obzira na ostale
vrijednosti matrica nije dijagonalna!";
system("Pause");
goto kraj;
}
kraj:return 0;
}
21. Производ-матрица са скаларом
Начинити програм који израчунава производ унесене матрице се заданим скаларом.
#include <iostream>
using namespace std;
int main()
{
cout<<"Unesi broj redova matrice: ";
cin>>M;
cout<<"Unesi broj kolona matrice: ";
cin>>N;
//Unos matrice
for(i=0;i<M;i++)
{
for(j=0;j<N;j++)
{
cout<<"A["<<i<<","<<j<<"]=";
cin>>A[i][j];
}
}
cout<<endl;
//Ispisi matricu-lijepo
for(i=0;i<M;i++)
{
cout<<endl;
for(j=0;j<N;j++)
{
cout<<" "<<A[i][j];
}
}
cout<<endl;
cout<<"Unesi broj sa kojim zelis pomnoziti matricu: ";
cin>>Broj;
cout<<"Proizvod unesene matrice i datog broja je: "<<endl;
for(i=0;i<M;i++)//izracunavanje i ispis proizvoda
{
cout<<endl;
for(j=0;j<N;j++)
{
cout<<" "<<A[i][j]*Broj;
}
}
cout<<endl;
system("Pause");
return 0;
}
22. Производ-двије матрице
Начинити програм који израчунава производ двије унесене матрице.
#include <iostream>
using namespace std;
//Deklaracija promjenjivih
int A[10][10], B[10][10], C[10][10], i, j, m, k, ar,ak, br,bk;
int main()
{
cout<<"Unesi dimenzije prve matrice: Br-kolona, Br-redova"<<endl;
cin>>ak;
cin>>ar;
for(i=0;i<ar;i++)
{
for(j=0;j<ak;j++)
{
cout << "A[" << i << "," << j << "]=" ;
cin >> A[i][j];
}
}
cout<<endl<<"Unesi dimenzije druge matrice: Br-kolona, Br-redova"<<endl;
cin>>bk;
cin>>br;
for(i=0;i<br;i++)
{
for(j=0;j<bk;j++)
{
cout << "B[" << i << "," << j << "]=" ;
cin >> B[i][j];
}
}
//ispisujem unesenu prvu matricu
cout<<endl<<"Unesena matrica je oblika: "<<endl;
for(i=0;i<ar;i++)
{
cout<<endl;
for(j=0;j<ak;j++)
{
cout<<" "<<A[i][j];
}
}
//ispisujem unesenu drugu matricu
cout<<endl<<"Unesena matrica je oblika: "<<endl;
for(i=0;i<br;i++)
{
cout<<endl;
for(j=0;j<bk;j++)
{
cout<<" "<<B[i][j];
}
}
//pitam da li se mogu izmnoziti
if(ak!=br)
{
cout<<"Dimenzije matrica su takve da mnozenje nije moguce";
system("Pause");
goto kraj;
}
//mnozim ove dvije matrice
for(i=0;i<ar;i++)
{
for(k=0;k<bk;k++)
{
m=0; //ovjde ubaci
for(j=0;j<br;j++)
{
m=m+A[i][j]*B[j][k];
}
C[i][k]=m;
}
}
cout<<endl<<"Rezultat mnozenja ove dvije matrice je: "<<endl;
for(i=0;i<ar;i++)
{
cout<<endl;
for(j=0;j<bk;j++)
{
cout<<" "<<C[i][j];
}
}
system("Pause");
kraj:return 0;
}
23. Транспонована матрица
Начинити програм који израчунава и исписује транспоновану матрицу учитане
матрице.
#include <iostream>
using namespace std;
//Deklaracija promjenjivih
int A[10][10], B[10][10], i, j, N,M;
#include <iostream>
using namespace std;
int main()
{
int broj_diskova,br;
void prebaci(int,int,int,int);
cout<<"Unesi broj diskova: ";
cin>>broj_diskova;
prebaci(broj_diskova,1,2,3);
system("pause");
return 0;
}
void prebaci(int n,int sa,int na, int pom)/*deklarisanje promjenljivih,n-broj
diskova, "sa"-sa stuba na stub, "na"-na stub, "pom"-pomocni stub*/
{
if(n>0)
{
prebaci(n-1,sa,pom,na);//prebaci disk sa stuba "sa" na stub "na"
cout<<sa<<" -> "<<na<<endl;
prebaci(n-1,pom,na,sa);
}
}
25. Паскалов троугао
Начинити програм који исписује Паскалов троугао, ред троугла који ће бити исписан
уносимо са тастатуре.
#include <iostream>
using namespace std;
if((x==1) || (x==y))
return 1;
return a+b;
int main()
{
int n,i,j;
cout<<" "<<Paskal(i,j);
}
system("Pause");
return 0;
}
26. Сабирање и одузимање комплексних бројева-класе
Начинити програм који пројектује класу са елементарним операцијама над
комплексним бројевима (сабирање, одузимање).
#include <iostream>
using namespace std;
//definicija klase
class compleksBr{//ime klase i krecemo sa definisanjem
float imag, real;//privatni podaci clanovi
public://javni (funkcije clanice klase)
void cUcitaj(float, float);
compleksBr cSab(compleksBr);
compleksBrcOduz(compleksBr);
float cRe()const{return real;};//vraca vrijednost realnog dijela
(inspektor-ne mijenja stanje objekta)
float cIm()const{return imag;};
};//zavrsena definicija klase
void compleksBr::cUcitaj(float a, float b){//inicijalizacija objekta klase
compleksBr (primjerak klase)
real=a;//dodjeljuje vrijednosti podacima clanovima objekta
imag=b;
}
compleksBr compleksBr::cSab(compleksBr a){
compleksBr priv;
priv.real=real+a.real;
priv.imag=imag+a.imag;
return priv;
}
compleksBr compleksBr:cOduz(compleksBr a){
compleksBr priv;
priv.real=real-a.real;
priv.imag=imag-a.imag;
return priv;
}
int main()
{
compleksBr c1,c2,c3;
float a,b;
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int a;
cout<<"Racuna apsolutnu vrijednost"<<endl<<endl;
cout<<"Unesi bilo koji cijeli broj"<<endl;
cin>>a;
if(a>0)//uslov prvi
cout<<a<<endl;
else//ako nije ispunjen uslov onada izvrsava sledecu radnju
cout<<a*(-1)<<endl;
system("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int brojac;//deklarisanje promjenljive
cout<<"Ispis brojeva od 1 d0 20"<<endl;
for(brojac=1;brojac<=20;brojac++)/*ovdje se u zagradu stavlja
(pocetno stanje;uslov;prirast) */
{
cout<<brojac<<",";//navodne znake stavljamo da se napravi
rastojanje izmedju brojeva
}
cout<<endl;
system("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
char a,b;
a='A';
b=65;//ASCII vrijednost slova A
cout<<a<<endl;
cout<<b<<endl;
system ("PAUSE");
return 0;
}
U ovom programu moramo uočiti da se na ekranu pokazuju slova A i B bez obzira što su
različite naredbe.
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
char zvuk='\a';// a je oznaka za zvuk od rječi "alter"
char novi_red='\n';// isto ima značenje kao endl;
cout<<zvuk<<zvuk<<novi_red;
system ("PAUSE");
return 0;
}
U ovom programu nema nikakvog ispisa na ekranu, kada pokrenemo program čuje se zvučni
signal. Ako je potreban znak koji se ne može prikazati na ekranu, koristi se slijed koji počinje
lijevom kosom crtom (engl. backslash). U primjeru je prikaz zvučnog signala (engl. alert), te
pomak u novi red.
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
#include<string>//poziv datoteke sa klasom string
using namespace std;
int main ()
{
string user_name;//da bi mogli procitati ime koje korisnik upise
cout<<"Unesi svoje ime:"<<endl;
cin>>user_name;
cout<<endl;
cout<<"Zdravo,"<<user_name<<", kako ste?"<<endl;
system ("pause");
return 0;
}
Da bi mogli unijeti ime moramo deklarisati promjenljivu kao tip string, sve ono sto će biti
ispisano na ekranu treba staviti unutar para dvostrukih navodnika. Npr.: "Zdravo,"
32. Površina kruga
Načiniti program koji računa obim i površinu kruga. Koristiti konstantu Pi.
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
float r, P, O ;//deklarisanje promjenljivih
const float Pi=3.14;//deklarisanje konstante Pi
cout<<"Program za racunanje obim i povrsine kruga"<<endl<<endl;
cout<<"Unesi poluprecnik kruga"<<endl<<endl;
cin>>r;//ucitavanje unesene vrijednosti
O=2*r*Pi;
P=r*r*Pi;
cout<<"obim je: "<<O<<endl<<endl;
cout<<"Povrsina je: "<<P<<endl<<endl;
system("pause");
return 0;
}
33. Kvadrat broja
Načiniti program koji računa kvadrat broja koji se unese preko tastature.
#include "stdafx.h"
#include <iostream>
using namespace std;
int main()
{
int a;
cout<< "Unesite broj: "<<endl;//ispis poruke
cin >>a; // naredba za unos broja*/
cout << endl;
cout << "Kvadrat broja ";
cout << endl;
cout << " je "<<a*a;//racuna kvadrat unesenog broja
cout << endl;//ispis praznog reda
cout << endl;
system ("PAUSE");
return 0;
}
34. Stepenovanje
Načiniti program koji stepenuje unešeni broj sa unešenim eksponentom.
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
#include<cmath>// ukljucujemo biblioteku matematickih funkcija
using namespace std;
int main ()
{
float broj;//broj moze biti svaki realni broj
float eksponent;
float rezultat;
cout<<"Stepenovanje brojeva"<<endl;
cout<<"Unesi broj koji zelis stepenovati:"<<endl;
cin>>broj;
cout<<"Unesi eksponent"<<endl;
cin>>eksponent;
rezultat=pow(broj,eksponent);//""pow" je naredba za stepenovanje
cout<<"Rezultat je"<<endl;
cout<<rezultat<<endl;
cout<<endl;
system("pause");
return 0;
U ovom programu se poziva biblioteka cmath, jer se koristi naredba pow , naredba za
stepenovanje, što znači da računar sam računa stepen zadanog broja na zadani eksponent.
int main()
{
cout << "\n\n";//oznake za novi red
cout << "Pozdrav,\n";
cout << "svim studentima\n"; // sadaržaj znakovnog niza se ispisuje u
navodnim znacima
cout <<"Apeirona\n\n";
cout << “\n";;
system ("PAUSE");
return 0;
}
Da bi poruka bila ispisana u više redova koristimo oznake za novi red.U ovom primjeru za
novi red korišćena je oznaka \n, a sadržaj znakovnog ispisa se ispisuje između navodnih znakova.
#include "stdafx.h"
#include <iostream>
#include<cmath>
using namespace std;
int main()
{
float broj;
float rezultat;
cout<<"Unesi negativan broj"<<endl;
cin>>broj;
cout<<endl;
rezultat=abs(broj);//"abs"je naredba za pretvaranje negativnog broja u
pozitivan
cout<<"Pozitivan broj je"<<endl;
cout<<rezultat<<endl;
cout<<endl;
system("pause");
return 0;
}
U ovom programu se poziva bilioteka cmath jer se koristila naredba abs, naredba koja
negativan broj pretvara u pozitivan.
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int a, b, c, d, e;//deklarisanje varijabli
cout<< "Osnovne racunske operacije"<<endl;
cout<<"Unesite dva cijela broja"<<endl;
cin >> a;//Naredba koja ucitava vrijednost koju unese korisnik
cin >> b;
c=(a*b);
cout<<"Proizvod je:"<<c<<endl;
d=(a+b);
cout<<"Zbir je:"<<d<<endl;
e=(a-b);
cout<<"razlika je:"<<e<<endl;
cout<<"Kraj"<<endl;
system("pause");
return 0;
}
int main ()
{ float a; // u prostor formiran naredbom "float",
float b;// mozemo spremiti brojeve sa decimalnim zarezom.
float kolicnik;
cout <<"Djeljenje"<<endl;//na ekranu se ispisuje tekst
cout<<endl;
cout <<"unesi prvi broj:"<<endl;
cout<<endl;
cin >> a;
cout<<endl;// sa ovim samo uljepsavamo ekran
cout <<"unesi drugi broj:"<<endl;cout<<endl;
cin >> b;
cout<<endl;
kolicnik = a/b;
cout<<"Kolicnik je:"<<endl;cout<<endl;
cout<< kolicnik;
cout<<endl;
cout<<endl;
system("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int a, b, ostatak, kolicnik;//deklarisanje promjenljivih
cout<<"Upisi djeljenik"<<endl<<endl;
cin>> a;
cout<<"Upisi djelilac"<<endl<<endl;
cin>> b;
kolicnik = a / b;
ostatak = a%b;//"%"je binarni operator za moduo(ostatak pri djeljenju)
cout<<endl;
cout<<a<<":"<<b<<"="<<endl<<endl;
cout<<kolicnik<<endl<<endl;
cout<<"cijelih, a ostatak je"<<endl<<endl;
cout<<ostatak<<endl;
system("pause");
return 0;
}
system("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
float a;//deklarisanje promjenjljive
cout<<"Upisi zeljeni broj"<<endl;
cin>>a;
cout<<"Sadrzaj varijable se uvecava za 5."<<endl;
cout<<"Sada a iznosi:"<<endl;
cout<<(a+=5)<<endl;//a+=5 ima isto znacenje kao a+5=a
cout<<"Od trenutnog sadrzaja varijable a oduzima se 8"<<endl;
cout<<"Sada a iznosi"<<endl;
cout<<(a-=8)<<endl;
cout<<"Trenutni sadrzaj varijable a se mnozi sa 3"<<endl;
cout<<"Sada a iznosi"<<endl;
cout<<(a*=3)<<endl<<endl;
system("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
#include<string>
using namespace std;
int main()
{
int I_godina, god_R, god_S;//deklaracija promjenljivih
string ime;//nareba koja omogucava unos imena
cout<<"Saznaj koliko imas godina"<<endl;
cout<<"Upisi svoje ime"<<endl;
cin>>ime;
cout<<endl;
cout<<"Upisi godinu svog rodjenja:"<<endl;
cin>>god_R;
cout<<endl;
cout<<"Koja je godina sada?"<<endl;
cin>>god_S;
cout<<endl;
I_godina=god_S-god_R;
cout<<ime<<" ima "<<I_godina<<" godina "<<endl<<endl;
system("pause");
return 0;
}
43. Trocifreni brojevi djeljivi sa 9
Načiniti program koji na ekran ispisuje sve trocifrene brojeve , čiji je zbir cifara djeljiv sa 9.
#include "stdafx.h"
#include <iostream>
using namespace std;
int main()
{
int s,d,j; //stotine, desetice, jedinice...
cout<<"Trocifrene brojeve kod kojih je suma cifri djeljiva sa
9:"<<endl<<endl<<endl;
for (int i=100; i<1000; i++) //petlja vrti sve 3-cifrene brojeve
{
int temp=i;/* izdvaja redom cifre broja tako što prvo traži
ostatak pri djeljenju sa 10, a zatim broj i djeli sa 10 da se
oslobodi zadnje cifre i
omogući traženje nove*/
j=temp%10;
temp/=10;
d=temp%10;
temp/=10;
s=temp%10;
int sum=s+d+j;
if (sum%9==0) //provjera da li je suma djeljiva sa 9
cout << i <<", "; // ako jeste, ispisuju se brojevi
}
cout<<endl<<endl<<endl;
system ("pause");
return 0;
}
int main()
{ float r, H, V;//definisanje promjenljivih
const float Pi=3.14;//definisanje konstante Pi
cout<<"Zapremina kupe"<<endl<<endl;
cout<<"Unesi poluprecnik kupe"<<endl<<endl;
cin>>r;
cout<<"Unesi visinu kupe"<<endl<<endl;
cin>>H;
cout<<endl;
if (r>0 && H>0)//uslov
{
V=r*r*Pi*H;
cout<<"V= "<<r<<" * "<<r<<" * "<<Pi<<" * "<<H<<endl<<endl;//za prikaz
izrade zadatka
cout<<"V= "<<V<<endl;//gotov rezultat
}
else
cout<<"Unesi pozitivne brojeve"<<endl;//ako se unesu negativni brojevi
system("pause");
return 0;
}
//Heronov obrazac
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
#include<cmath>
using namespace std;
int main()
{
float a, b, c, s , P;
cout<<"Unesi stranicu a"<<endl;
cin>>a;
cout<<"Unesi stranicu b"<<endl;
cin>>b;
cout<<"Unesi stranicu c"<<endl;
cin>>c;
if (a+b>c>a-b && a+c>b>a-c && b+c>a>b-c))
{
s= (a+b+c)/2;
P= sqrt(s*(s-a)*(s-b)*(s-c));
cout<<"P= "<<P<<endl<<endl;
}
else
{
cout<<"Te stranice ne cine trougao, probaj ponovo"<<endl;
}
system("pause");
return 0;
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int a;
cout<<"Unesi cijeli broj razlicit od nule"<<endl<<endl<<endl;
cin>>a;
cout<<endl;
if (a<100)//Vanjska if naredba
{
cout<<"Uneseni broj je manji od 100 i ";
if (a%2==0)//ovo je ugnjezdena if naredba, provjerava da li je
broj paran
cout<<" paran je."<<endl;
else
cout<<" neparan je."<<endl;
}
else if(a>100)
{
cout<<"unesenibroj je veci od 100 i" ;
if(a%2==0)
cout<<" paran je."<<endl;
else
cout<<" neparan je."<<endl;
}
else // ako broj nije ni veci ni manji od 100 izvrsava se ova naredba
{
cout<<"Unesen je broj 100, on je paran"<<endl;
}
system ("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int brojac, M, N ;
cout<<"Ispis pocinje od: "<<endl;
cin>>M;
cout<<"Ispis zavrsava brojem: "<<endl;
cin>>N;
if (M<N)
{
for(brojac=M; brojac<=N; brojac++)
{
cout<<brojac<<",";
}
}
else
cout<<"Prvi broj mora biti manji od drugog";
cout<<endl<<endl;
system ("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main ()
{
int b,brojac;
cout<<"Upisi broj s kojim zelis mnoziti"<<endl;
cin>>b;
for(brojac=1;brojac<=10;brojac++)
cout<<b<<"*"<<brojac<<"="<<b*brojac<<endl;
system("pause");
return 0;
}
49. Faktorijel
Načiniti program kojim se za dato n izračunava faktorijel prirodnog broja n: fakt=n!
=1*2*3+..*n.
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
long i,n, fakt;//ovdje su definisane promjnljive
cout<<"faktorijel proizvoljnog broja"<<endl;
cout<<"Unesi broj ciji faktorijel zelis. "<<endl<<endl;
cin>>n;
for(fakt=1,i=1;i<=n;,i++)//pocetno stanje,uslov,prirast
fakt*=i;//formula po kojoj racuna rezultat
cout<<"Faktorijel je:"<<fakt<<endl;//ispisi rezultat
cout<<endl;
system("pause");
return 0;
}
50. Kalkulator
Načiniti program koji vrši četiri osnovne računske operacije, tako da korisnik sam unosi
brojeve i računsku operaciju koju želi izvršiti.Ovdje se koristi switch petlja.
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
float a;
float b;
int rezultat;
cout<<"Unesite prvi broj"<<endl;
cin>>a;
cout<<"Unesite drugi broj"<<endl;
cin>>b;
cout<<"1-sabrati"<<endl;
cout<<"2-oduzeti"<<endl;
cout<<"3-množiti"<<endl;
cout<<"4-djeliti"<<endl;
cout<<"unesi broj racunske opeacije koju zelis izvrsiti"<<endl<<endl;
cin>>rezultat;
switch(rezultat)/*naredbom case zapocinje dio programa koji ce se izvršavati u varijabli
zavisno od toga koju racunsku operaciju zeli korisnik*/
{
case 1:
cout<<a<<"+"<<b<<"="<<a+b<<endl;
break;//naredbom break se zavrsava case 1 naredba
case 2:
cout<<a<<"-"<<b<<"="<<a-b<<endl;
break;
case 3:
cout<<a<<"*"<<b<<"="<<a*b<<endl;
break;
case 4:if (b==0)
{
cout<<"Dijeljenje sa nulom nije dozvoljeno"<<endl;//uslov za djeljenje
system("pause");
break;
}
else
{
cout<<a<<":"<<b<<"="<<a/b<<endl;
break;
}
default://Ovaj dio se izvrsava ako ni jedan uslov "case" nije zadovoljen
cout<<"morate unijeti 1,2,3 ili 4"<<endl;
}//ovom viticastom zagradom se zavrsava naredba case
cout<<endl;
system ("PAUSE");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int n; // Broj elemenata niza
float *A; // Pokazivač niza
cout << "Unesite broj elemenata niza? "<<endl;
cin >> n;
A = new float [n]; // Alocira se niz A od n float elemenata.
for (int i = 0; i < n; i++)
A[i] = i * i; // A[i] = i^2.
// Ispis vrijednosti elemenata niza.
for (int i = 0; i < n; i++)
cout << "A[" << i << "] == " << A[i] << endl;// Dealokacija niza.
delete [] A;
system("pause");
return 0;
}
/*Program koji ispisuje sve brojeve koji su djeljivi sa zadanim brojem u zadanom rasponu
(raspon zadaje korisnik)*/
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int brojac, m, n, b;//deklarisanje promjenljivih
cout<<"Unesi od kog broja racunamo djeljivost: "<<endl<<endl;//ispis na ekranu
cin>> m;
cout<<"Unesi do kog broja se racuna djeljivost: "<<endl<<endl;
cin>> n;
cout<<"Sa kojim brojem provjeravamo djeljivost: "<<endl<<endl;
cin>> b;
cout<<"Brojevi djeljivi sa "<<b<<" u rasponu od "<<m<<"do "<<n<<" su "<<endl<<endl;
for(brojac=m;brojac<=n;brojac++)//deklarisanje pocetnog stanja,uslova i prirasta
{
if(brojac%b==0)//uslov koji treba biti uspunjen
cout<<brojac<<",";//ako je uslov ispunjen stampa
}
cout<<endl;
cout<<endl;
system("pause");
return 0;
}
/*20 studenata, opcija 1 je prolaz, a 2 pad na ispitu, nakon toga na izlazu dobijamo zbir
kolko je proslo, as koliko palo na ispitu*/
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int Prolaz = 0,
Pad = 0,
BrojacStudenata = 1,
Rezultat; //deklaracija promjenjljivih
while ( BrojacStudenata<=20 )//uslov za while petlju (ona ce se izvrsavati
dok se ne unese 20 studenata)
{
cout<<"Unesite rezultate sa ispita ARHTEKTURA RACUNARA (1= prolaz,
2=pad): ";
cin>>Rezultat;
if( Rezultat==1 )
Prolaz = Prolaz + 1;//prvi unos
else
Pad = Pad + 1;//prvi unos ako je negativan
BrojacStudenata = BrojacStudenata + 1;//provjerava broj unosa
}
cout<<" Ukupno proslo "<<Prolaz<<endl<<endl;
cout<<" Ukupno palo "<<Pad<<endl<<endl;
system("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
cout<<"U programu se unose proizvoljni brojevi i racuna se njihova srednja
vrijednost."<<endl;
float N, broj,zbir;//deklarisanje promjenljivih, mogu biti svi realni
brojevi
broj=0;
zbir=0;
cout<<"Nakon poslednjeg broja unesi 0. "<<endl;//naredba korisniku
do //koristi se ako pocetni broj nije unaprijed pozna
{ cout<<"Unesi broj: ";
cin>>N;
broj=broj+1;//koliko se unese brojeva
zbir=zbir+N;// sabira unesene brojeve
}
while (N!=0);//uslov da se izadje iz petlje
broj=broj-1;//umanjiti broj unesenih brojeva za 1
cout<<"Uneseno je "<<broj;
cout<<" brojeva .Srednja vrijednost je "<<zbir/broj<<endl;//srednja
vrijednost
system("pause");
return 0;
}
#include "stdafx.h"
#include <iostream>
using namespace std;
int main()
{
long i,n,fakt,s;//definisanje promjenljivih
cout<<"unesi broj n"<<endl;
cin>> n;
for (s=0,fakt=1,i=1;i<=n;i++)//pocetno stanje, uslov,prirast
{
fakt*=i,s+=fakt;//formula po kojoj se racuna rjesenja
}
cout<<"Suma = "<<s<<endl<<endl;//ispis rjesenja
system ("pause");
return 0;
}
Najveći zajednički djelilac dva prirodna broja je najveći broj kojim možemo podijeliti i broj
a i broj b, a da pri tome nemamo ostatak.
//Program koji za dva unesena broja racuna NZD
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
long int broj1,broj2,ostatak,pom_broj;
cout<<"Unesite prvi broj: ";
cin>>broj1;
cout<<"Unesite drugi broj: ";
cin>>broj2;
if ((broj1==0)&&(broj2==0))//prvi uslov ,ako su oba broja 0, && je i
{
cout<<"Pogresan unos"<<endl;
system ("Pause");
return 0;
}
if (broj1<0) broj1=-broj1;//pretvara broj u pozitivan broj
if (broj2<0) broj2=-broj2;//pretvara broj u pozitivan broj
if ((broj1==1)&& (broj2==1))//ako su oba broja 1,
cout<<"nzd je 1"<<endl;// Izracunavanje NZD
if(broj1<broj2)//uslov
{
pom_broj=broj1;//pomocni broj
broj1=broj2;
broj2=pom_broj;
}
do
{
ostatak=broj1%broj2;//racunanje po modulu
broj1=broj2;
broj2=ostatak;
}
while (ostatak !=0);//ostatak nije 0
cout<<"Najveci zajednicki djelilac (NZD)je: "<<broj1<<endl;
cout<<endl;
system ("Pause");
}
57. NZS Najmanji zajednički sadržilac- NZS.
int main()
{
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int broj_diskova;
void prebaci(int,int,int,int);
cout<<"Unesi broj diskova"<<endl;
cin>>broj_diskova;
prebaci(broj_diskova,1,2,3);
}
void prebaci(int n,int sa,int na,int pom)/*n-broj diskova,"sa"-sa kojeg
prebacuje,"na"-na koji prebacuje, "pom"-pomocni disk*/
{if (n>0)//ovdje smo moli pisati samo n
{prebaci(n-1,sa,pom,na);
cout<<sa<<"->"<<na<<endl;
prebaci(n-1,pom,na,sa);
}
system("pause");
int main()
{
int a, n = 3;
if( n > 0 ) {
}
60. Dani u sedmici
#include "stdafx.h"
#include<stdlib.h>
#include<conio.h>
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
//Ispis naslova
cout<<"PROGRAM ZA UTVRDJIVANJE DANA U SEDMICI KOJI ODGOVARA ZADATOM
DATUMU"<<endl;
cout<<endl;
int d,m,g,godina,mjesec,dan,i,n;//deklaracija promjenljivih
cout<<"Koliko puta zelite pokrenuti program (unesite broj): "<<endl;
cin>>n;
for(i=1;i<=n;i++)//petlja,krece od broja 1 do zadanog broja
{
//Unos datuma
cout<<"Unesi datum:"<<endl<<endl;
cout<<"Dan (1-31) : "<<endl;
cin>>d; //dan
cout<<"Mjesec (1-12) : "<<endl;
cin>>m; //mjesec
cout<<"Godina(1900-2010): "<<endl;
cin>>g;//godina
cout<<endl;
//Provjera unosa za dan, mjesec, godinu
if( d>31 || m>12 || (g<1900 || g>=2010) )//||-oznacava logicko "i" i svi
moraju biti tacni
{
cout<<"POGRESAN UNOS"<<endl; // Ispis ako uslov nije zadovoljen
getch();
exit(0);//izadji
}
godina = g-1900;
godina = godina/4;
godina = godina+g-1900;
//godina = ((g-1900)/4)+(g-1900)
switch(m)
{
case 1: case 10:
mjesec = 1; break;
case 2: case 3: case 11:
mjesec = 4; break;
case 7: case 4:
mjesec = 0; break;
case 5:
mjesec = 2; break;
case 6:
mjesec = 5; break;
case 8:
mjesec = 3; break;
case 9: case 12:
mjesec = 6; break;
}
godina = godina+mjesec;
godina = godina+d;
// godina = (godina+mjesec)+d
dan = godina%7; //sedmica ima 7 dana
//Ispis rezultata
switch(dan)
{
case 0:
cout<<("Dan je SUBOTA ");break;
case 1:
cout<<("Dan je NEDJELJA ");break;
case 2:
cout<<("Dan je PONEDJELJAK ");break;
case 3:
cout<<("Dan je UTORAK ");break;
case 4:
cout<<("Dan je SRIJEDA" );break;
case 5:
cout<<("Dan je CETVRTAK ");break;
case 6:
cout<<("Dan je PETAK ");break;
}
}
//Kraj programa
cout<<endl<<endl;
system ("Pause");
return 0;
}
Izračunati ukupan broj zrna pšenice koje je Seta (navodni pronalazač šaha) tražio od cara
kao nagradu, te ispisati koliko je trebalo "staviti" pšenice na svako od 64
šahovska polja.
/*primjer sa postavljanjem zrna psenice na sahovsku tablu tako da na sakoj sledećoj bude
duplo vise zrna*/
int main(void)
{
int br[max];
init (br);
br[0]=1;
cout << "1. polje:\t" << br[0] << endl;
for (int n=1; n<=64; n++)
{
int temp=0;
int i=0;
while (br[i]!=-1)
{
br[i]=br[i]*2+temp;//formula za racunanje
temp=0;
if (br[i]>9)
{
if (br[i+1]==-1)
br[i+1]=0;
temp=br[i]/10;
br[i]%=10;
}
i++;
}
if (n<64)
{
cout << n+1 << ". polje:\t"; ispisi(br);//ispis brojeva
}
else
{
br[0]-=1;
cout << "\nUKUPNO:\t\t"; ispisi(br);//korisceno \t za prelazak u drugi red
}
}
cout << endl << endl;
system ("pause");
return EXIT_SUCCESS;//uspjesno napusti funkciju
}
#include "stdafx.h"
#include<iostream>
using namespace std;
int main()
{
int broj, d, s, pb, kb;//deklaracija promjenljivih
// Unos pocetnog i krajnjeg broja
cout<<"Savrsen broj je onaj broj koji je djeljiv "<<endl<<endl;
cout<<" sa samim sobom i brojem jedan "<<endl<<endl<<endl;
cout<<"Unesite pocetni broj: "<<endl<<endl;
cin>>pb;//unos donje granice intervala
cout<<"Unesite krajnji broj: "<<endl<<endl;
cin>>kb; //unos gornje granice intervala
Načiniti program za nalaženje zbira dva vektora (V+LJ). Sa ulaza se unose dimenzije 2
vektora (iste dimenzije), a zatim se izračuna treći vektor koji predstavlja zbir (prvi član prvog
vektora plus prvi član drugog vektora...) dva unesena vektora.
//Program koji sabira dva vektora , tako da korisnik unese broj elemenata
vektora
#include "stdafx.h"
#include <iostream>
#include <vector>//ukljucivanje biblioteke za vektore
using namespace std;
int main(){
vector<int> a(100), b(100), c;//definisanje promjenljivih
int broj;
cout << "Unesite broj elemenata vektora [1-100]: ";
cin >> broj;//unos dimenzija vektora
cout << "Unesite elemente prvog vektora: " << endl;
for(int i=0; i<broj; i++)//definisanje promjenljivih prvog vektora
{
cin >>a[i];
}
cout << "Unesite elemente drugog vektora: " << endl;
for(int i=0; i<broj; i++)//definisanje promjenljivih drugog vektora
cin >> b[i];
}
for(int i = 0; i < a.size(); i++) //deklarisanje treceg vektora
c.push_back(a[i] + b[i]); //tako da se sabiraju odgovarajuci elementi
vektora a i b
cout << "\"Zbir\" vektora je vektor: (";
for(int i=0; i<broj; i++)
cout << c[i] << ", ";//ispis vektora c
cout << ")";
cout<<endl;
system ("Pause");
return 0;
}
64. Napisati C program koji će pronaći i ispisati na ekran sve
trocifrene brojeve kod kojih je suma cifri djeljiva sa 7.
http://furka.com/procitaj/7/42022/c-programiranje-za-pocetnike
#include iostream
using namespace std;
main()
{
int s,d,j; //stotine, desetice, jedinice...
for (int i=100; i1000; i++) //petlja vrti sve 3-cifrene brojeve
{
int temp=i;
j=temp%10; //izdvajamo redom cifre broja tako što
temp/=10; //prvo tražimo ostatak pri djeljenju
d=temp%10; //sa 10, a zatim broj i djelimo sa 10
temp/=10; //da se oslobodimo zadnje cifre i
s=temp%10; //omogućimo traženje nove
int sum=s+d+j;
if (sum%7==0) //provjeravamo da li je suma djeljiva sa 7
cout i endl; //ako jeste, ispisujemo broj
}
system ("pause");
return 0;
}
#include iostream
using namespace std;
main()
{
long int i;
int cf[6],br=0;
for (i=10000; i100000; i++) //petlja koja vrti sve 5-cifrene br.
{
long int temp=i;
for (int j=5; j0; j--) //petlja u kojoj izdvajamo cifre broja
{
cf[j]=temp%10; //uzimamo zadnju cifru broja i spremamo je u niz
temp/=10; //"odsjecamo" zadnju cifru da bi mogli naći sledeću
}
int sum=cf[2]+cf[3]+cf[4]+cf[5]; //suma zadnje 4 cifre
if (cf[1]==sum) //ako je suma jednaka prvoj cifri
{ //ispisuje se taj broj
cout i endl; //a brojač se uvećava za 1
br++;
}
}
cout "br=" br endl; //ispis brojača
system ("pause");
return 0;
}
66. Izostvaljanje suvisnog razmaka medju rijecima
#include "stdafx.h"
#include <iostream>
using namespace std;
int main () {
int znak; bool ima = true;