Professional Documents
Culture Documents
Lazar Čelar
Sadržaj:
1.UVOD...........................................................................................................................................2
1.1 Istorijat firme........................................................................................................................2
1.2 Organizaciona, tehnološka i proizvodna struktura...............................................................3
1.3 Proizvodni program..............................................................................................................3
1.4 Finansiski pokazatelji...........................................................................................................4
1.5 Broj zaposlenih i kvalifikaciona struktura............................................................................4
2.Opis uočenog problema................................................................................................................6
2.1 Postojeći opis rada i funkcionisanje funkcije održavanja....................................................6
2.2 Vizija rasta i razvoja funkcije održavanja............................................................................6
2.2.1 Organizacija službe održavanja.........................................................................................7
2.3 Opis uočenog problema........................................................................................................8
2.3.1 Prljanje kotlovskih grejnih površina............................................................................8
2.3.1.1 Merenje intenziteta korozije......................................................................................9
2.3.1.2 Uslovi kvaliteta napojne vode................................................................................11
2.3.1.3 Uređaji za čišćenje grejnih površina sa gasne strane..............................................12
2.3.2 Za montažu, održavanje i remont ravnog zapornog ventila DN 15 - 200 PN 6 - 16
proizvedenog u MINEL AD FAD BEOGRAD..................................................................14
2.3.2.1 Karakteristike ventila:..........................................................................................15
2.3.2.2 Montaža................................................................................................................16
2.3.2.3.Eksplatacija i održavanje.....................................................................................17
2.3.2.4. Remont................................................................................................................18
3.Predlog kako rešiti uočeni problem............................................................................................19
4.Literatura.....................................................................................................................................21
5.Prilozi..........................................................................................................................................22
1
1. UVOD
2
1.2 Organizaciona, tehnološka i proizvodna struktura
MARKETING DIREKTOR
ODBOR ZA KVALITET
RUKOVODILAC SEKTORA
KOTLARNICA
ODRŽAVANJA
OBJEKATA I OPREME
VOZNI PARK
ODRŽAVANJE
ZELENIH POVRŠINA
OBEZBEĐENJE
Na dan 31.12.2008 god. bilo je ukupno 292 zaposlenih radnika. U sledećoj tabeli dat je
prikaz strukture kadrova u specijalnoj bolnici «Rusanda» Melenci na dan 31.12.2008 god.
4
120
100
80
60
40
20
0
Lekari Zdravstveni Zdravstveni Administrativni Administrativni Administrativni Tehnički i Tehnički i Tehnički i Tehnički i
Specijalisti radnici sa višom radnici sa radnici sa radnici sa višom radnici sa pomoćni radnici pomoćni radnici pomoćni radnici pomoćni radnici
stručnom srednjom visokom stručnom srednjom sa visokom sa višom sa srednjom ostali
spremon stručnom stručnom smenom stručnom stručnom stručnom stručnom
spremon smenom smenom spremom spremom spremom
Lekari Specijalisti
Zdravstveni radnici sa višom stručnom spremon
Zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremon
Administrativni radnici sa visokom stručnom smenom
Administrativni radnici sa višom stručnom smenom
Administrativni radnici sa srednjom stručnom smenom
Tehnički i pomoćni radnici sa visokom stručnom spremom
Tehnički i pomoćni radnici sa višom stručnom spremom
Tehnički i pomoćni radnici sa srednjom stručnom spremom
Tehnički i pomoćni radnici ostali
24%
8% 15%
8%
0%
0%
4%
1% 2% 37%
5
2. Opis uočenog problema
Specijalna Bolnica „Rusanda“ poseduje varjatet raznih mašina i opreme, kako medecinske
tako i ne medicinske. Upravo ta razlika u opremi koja se koristi, iziskuje veoma detaljan i
opsežan plan ordržavanja, koji do sada nije postojao.
Pod licenciranu medicinsku opremu možemo svrstati svu opremu i mašine koje su
specifične za medicinsku struku i koje iziskuju posebne mere održavanja i popravke. Takve
mašine i oprema ne podleže održavanju i popravci koja može biti realizovana u ustanovi, takva
oprema se mora popravljati u servisima koji su za to predviđeni i imaju licencu. Tehnička služba
ustanove nema potreban kadar, kao ni znanje za popravku niti za lociranje kvara na takvoj
opremi. U ovu grupu licencirane opreme spada:
- Stimulator PS
- Ultra zvuk
- Medio DYN
- Medio STZM
- Aparat za presoterapiju
- Laser
- Medio Galvan
- Ericsson GF 768
- Osteodenzitometar
- Vaskulator
- Aspirator
- Misiomedigalvan
- Elektrostimulator
- 6 kanalni ECG
- Ekspogal plus
- Diadis
Ove mašine i oprema poseduju svoje liste održavanja koje se nalaze u servisu koji ih održava i
koji garantuje za njihovu ispravnost.
Trenutno ne postoji plan održavanja mašina i opreme koji bi obuhvatio mašine i opremu cele
ustanove, nego se po otkazu primenjuje agregatni tip održavanja.
6
kompleksnije, te je neophodno dodatno obučavati sve radnike održavanja i približiti im
savremene metode održavanja.
7
2.3 Opis uočenog problema
Najkriticniji pogon u Specijalnoj bolnici „Rusanda“, je energetski deo. U energetskom delu,
najkriticniji sklop je kotao kao celina, i ravni zaporni ventili.
2.3.1 Prljanje kotlovskih grejnih površina
Za određivanje intenziteta korozije postoje u principu tri vrste merenja koja se mogu
primeniti:
- merenje temperature tačke rose kiseline,
- merenje brzine stvaranja filma kondenzata i
- direktno merenje korozije metala.
Merenje temperature tačke rose kiseline nije najpogodnija metoda, jer tačka rose ne
označava istovremeno i korozioni maksimum, a pored toga takva metoda ne daje podatke o
količini stvorenog kondenzata i njegovoj koncentraciji. Zato se danas češće primenjuje postupak
zasnovan na principu merenja električne provodljivosti, kojim se utvrđuje brzina stvaranja filma
kondenzata. Ova metoda može se bez posebnih teškoća koristiti i za merenje na izvedenim
postrojenjima koja se nalaze u pogonu, pa se u literaturi najcešće sreću rezultati merenja dobijeni
9
na ovaj način. Svakako da bi najkorisnije rezultate davali direktno merenje korozije na probnoj
cevi, koja bi bila hlađena medijumom čija se temperatura može kontrolisano da menja, ali je
takav postupak nepogodan, pošto dugo traje i zahteva veoma tačna merenja. Tačnije rečeno,
direktno merenje korozije je metoda veoma pogodna za laboratorijske uslove, ali praktično
neprimenljiva kod kotlovskih postrojenja koja su u pogonu pa je zbog toga bolje i u
laboratorijskim uslovima koristiti metodu koja se može da koristi i kod izvedenih postrojenja jer
je u tom slučaju komparacija dobijenih rezuliata lako ostvarljiva.
Direktno merenje korozije koristi se najčešće u Rusiji, a merenje brzine stvaranja filma
kondenzata primenjuje se gotovo u celoj zapadnoj Evropi i u SAD. Na slici 1. dat je dijagram
zavisnosti intenziteta korozije od temperature metala grejne površine i na njemu se vidi tipična
kriva koja karakteriše promenu intenziteta korozije. Do pojave korozije dolazi kada temperatura
metala padne ispod tačke rose kiseline, ali je u početku korozija slaba, jer se izdvajaju male
količine sumporne kiseline visoke koncentracije. Korozioni maksimum dobija se kod
temperature koja je, kao što je već ranije rečeno, za 30-40°C niža od temperature tačke rose
kiseline. Intenzitet korozije dalje opada sa snižavanjem temperature, jer se smanjuje
koncentracija izdvojene kiseline, a nagli porast intenziteta korozije nastaje pri temperaturama
metala koje su niže od tačke rose vodene pare, pošto tada dolazi do kondenzacije relativno
velikih količina vodene pare. Tačka rose vodene pare funkcija je parcijalnog pritiska vodene pare
u produktima sagorevanja i, pod pretpostavkom da je sagorevanje potpuno, može prema
Daltonovom zakonu da bude određena iz jednačine:
VH O
PH 2 O =P uk 2
V RW [bar]
gde su:
Puk [bar] - ukupni pritisak produkata sagorevanja,
PH 2O
[bar] - parcijalni pritisak vodene pare,
m3
VH O
2 [ ]
kg - zapremina vodene pare u dimnim gasovima i
3
m
V RW [ ]
kg - zapremina vlažnih produkata sagorevanja.
S obzirom da je zapremina vodene pare u produktima sagorevanja tečnih goriva uglavnom
konstantna, jer sastav goriva veoma malo varira, parcijalni pritisak vodene pare i tačka rose biće
funkcija viška vazduha, pošto od njega zavisi zapremina vlažnih produkata sagorevanja. Kako se
i višak vazduha kod savremenih kotlova menja u relativno uskim granicama, temperatura tačke
rose vodene pare predstavlja poznatu vrednost koja se kreće od 45-55°C.
10
Slika 2. Dijagram zavistnosti intenziteta korozije od temperature metala
To je temperatura koja se kod kotlova teško može očekivati, i ako kod vrelovodnih
kotlova nije sasvim isključena, ako se kotlovsko postrojenje direktno uključi u mrežu sa
kvalitativnom regulacijom. Međutim, praktično je daleko interesantnije područje korozije u
oblasti viših temperatura, to jest, u oblasti korozionog maksimuma koji se obično kod uljnog
loženja nalazi između 100-110°C.
Kvalitet napojne vode odnosno njeno omekšanje i priprema zavisi kod kotlova pare o
više činilaca od kojih su najbitniji:
- visina pogonskog pritiska i temperature pregrijanja pare u kotlu,
- toplotno opterećenje ogrevne površine [W/m2],
- vrsta, veličina, tip i izvedba kotla pare.
Uopšteno kvalitet napojne vode mora odgovarati sledećim uslovima:
Sirova prirodna voda nikad se ne upotrebljava direktno u kotlovima jer sadrži mehaničku
nečistoću, rastvorene soli i gasove.
Tvrdoća vode određuje se nemačkim stepenima prema sadržaju soli:
1 °nj. = 10 mg CaO/l = 7,14 mg Ca/l = 7,14 mg MgO/l = 4,3 mg Mg/l.
Ukupna tvrdoća u °nj. = karbonatna + ostatna tvrdoća.
Karbonatnu tvrdoću čine spojevi:
- kalcijum bikarbonat, Ca (HCO3)2,
- magnezijum bikarbonat, Mg (HCO3)2,
Ostatnu tvrdoću čine spojevi:
11
- kalcijum sulfat, CaSO4,
- magnezijum sulfat, MgSO4,
- kalcijum klorid, CaCl2,
- magnezijum klorid, MgCl2.
Osim tvrdoće sirove vode, pogonske neprilike uzrokuju:
- mehanička i organska nečistoća,
- kremična kiselina (SiO2),
- plinovi: kiseonika (O2) i ugljen dioksid (CO2).
Za efikasan, bezbedan i neprekidan rad kotla neophodno je da obe strane njegovih grejnih
površina ostanu čiste u toku planiranog perioda neprekidnog pogona. Na efikasnost rada utiče
zaprljanost, otežavajući prolaz toplote i povećavajući otpore strujanja. Prvi faktor povećava
gubitke, a drugi potrošnju snage, što ima za posledicu opadanje bruto, neto i ekonomskog
stepena korisnosti. Posledica zaprljanosti je obično i poremećaj toplotne šeme kotla, što dovodi
do toga da se ne mogu održavati garantovani parametri pare i kapacitet. Najčešći uzrok
smanjenju bezbednosti je prekoračenje dozvoljenih temperatura metala i agresivno fizičko i
hemijsko dejstvo. Do skraćenja vremena neprekidnog pogona uglavnom dolazi iz tehničko
ekonomskih razloga, koji su posledica zaprljanosti. Čest je slučaj, ali se ne može uopštiti, da je
kvalitet i kvantitet naslaga na pojedinim grejnim površinama sledeći:
- u ložištu se stvaraju velike naslage čvrste šljake, koje se teško odstranjuju i čije
obrušavanje može da izazove razaranje cevi sa teškim posledicama eksplozije, jer težina
pojedinih blokova naslaga velika;
- u oblasti površina na kojima pregreva pare naslage mogu biti čvrste i sastojati se od
tvrdih čestica šljake;
- naslage na konvektivnim površinama (konvektivne površine na kojima može doći do
pregrevanja, konvektivni snop površina na kojima isparava voda, paketi isparavajućeg zagrejača
vode sa višim temperaturama metala) su obično rastresite i lako se mogu odstraniti
opstrujavanjem;
- na naknadnim grejnim površinama sa nižim temperaturama metala (zagrejač vazduha i
prvi paketi zagrejača vode), gde se može očekivati niskotemperaturska korozija često se stvaraju
lepljive naslage, koje je teško odstraniti uobičajenim sredstvima za čišćenje.
Krupne čestice pepela se talože na čeonom delu cevi konvektivnih grejnih površina samo
pri malim brzinama gasova, dok pri većim imaju abrazivno dejstvo najpre na cev, a zatim na
nataloženi rastresiti sloj. Sitnije čestice koje imaju malu inerciju dospevaju u vihornu oblast iza
cevi, taložeći se na njenoj zadnjoj strani. Rastresite naslage se, dostigavši određenu veličinu, koja
zavisi od geomerijskih, strujnih i režimskih uslova, više ne povećavaju, to jest, uspostavlja se
dinamička ravnoteža između abrazivnog dejstva krupnih i taloženja sitnih čestica. Prema tome,
sadržaj pepela u gorivu odnosno koncentracija čvrstih letećih čestica u gasnoj struji praktično ne
utiče na veličinu rastresitih naslaga. Na broj ugrađenih uređaja za čišćenje rastresitih naslaga ne
utiče sadržaj pepela u gorivu, jedina razlika je što kod goriva sa velikim sadržajem pepela oni
treba češće da rade. Tečni režim odvođenja šljake i pepela može da dovede do povećane
zaprljanosti, jer su zbog velikog stepena vezivanja (topiono dno, rešetke za hvatanje šljake)
dimenzije letećih čestica znatno manje. Ako su naslage čvrste, kinetička energija krupne leteće
čestice nije dovoljna da abrazivno deluje, nego se naslage progresivno povećavaju. U ovom
12
slučaju sadržaj pepela u gorivu će imati uticaja na intenziet prljanja, pa će biti potreban drugi tip
uređaja za čišćenje. Pepeo iz mazuta stvara čvrste i lepljive naslage čije su fizičke osobine slične
tvrdoj gumi, pa se vrlo teško odstranjuju. Za odstranjivanje naslaga čvrstih letećih čestica (pepeo,
šljaka, koks, čađ) sa gasne strane grejnih površina koriste se uređaji, koji rade na sledećim
principima:
- dinamičko dejstvo struje pare, vazduha ili vode za obduvavanje;
- termičko i hemijsko dejstvo mlake vode za rastvaranje naslaga;
- mehaničko dejstvo.
Pored uređaja koji služe za čišćenje grejnih površina sa gasne strane postoje i sredstva i
postupci čija je svrha da olakšaju čišćenje. Uređaji za čišćenje grejnih površina mogu se
sistematizovati po principu na kome rade, po fluidu koga koriste za čišćenje i po konstrukciji
uređaja ili kombinacijom pojedinih podloga, što je u izloženoj podeli i korišćeno:
a) Otresanje grejnih površina
- Samootresanje
- Mehaničko otresanje
-Elektromehanički vibrator
-Elektromagnetni vibrator
b) Obduvavanje grejnih površina
- Parni duvači
- Vazdušni duvači
- Vodeni duvači
c) Dvofazna struja fluida
- Peskiranje
- Kiša kuglica
- Ubrizgavanje kvarca u struju gasova
d) Fizičko hemijski postupci
- Pranje mlakom vodom sa blagim rastvorom alkalija
- Primena dodatnih sredstava
- Primena zaštitnih sredstava
e) Termički postupci
- Pokretni gorionici
- Povremeni prelaz na bolje gorivo
f) Ručno čišćenje pomoću alata.
13
2.3.2 Za montažu, održavanje i remont ravnog zapornog ventila DN 15 - 200 PN 6 - 16
proizvedenog u MINEL AD FAD BEOGRAD.
14
D D2 Dt n b H
D1 d L h G
DN (mm (mm (mm (mm (mm (mm
(mm) (mm) (mm) (mm) (kg)
) ) ) ) ) )
125 275 220 188 400 26 8 400 23 3 508 70
150 300 250 218 400 26 8 480 25 3 585 95
200 375 320 285 500 30 12 600 31 3 698 181
15
p (bar) 16 14 12
2.3.2.2 Montaža
Maksimalna dozvoljena aksijalna sila (Fa) koja izaziva istezanje - pritisak i maksimalna
dozvoljena radijalna sila (Fr) koja izaziva savijanje:
2.3.2.3.Eksplatacija i održavanje
17
U procesu eksplatacije moguća je pojava curenja (na primer na prirubničkim spojevima
ili zaptivnim spojevima ventila), radi toga treba periodično vršiti osmatranje ventila. Curenje se
otklanja ravnomernim pritezanjem spojeva ventila ili ravnomernim unakrsnim dotezanjem
prirubničkih spojeva, na način opisan u delu montaže. Po potrebi izvršiti zamenu zaptivki ili
dodavanje profilnih azbestnih zaptivnih prstenova na kojima predhodno treba napraviti zarez pod
uglom od 45° a postavljati ga pod 120° u odnosu na predhodni. Preporučuje se jedanput u godini
(a po potrebi i češće), potpuna zamena zaptivki. Cilindrični obrađeni deo zaptivne čaure sme da
uđe u poklopac pri ravnomernom pritezanju do 1/3 dužine.
Vreteno ventila treba periodično podmazivati. Podmazivanje ventila koji se često otvara i
zatvara vrši se svakog meseca, a onaj koji se retko otvara podmazuje se dva puta godišnje.
Podmazivanje zavrtnjeva i drugih pozicija preporučuje se prilikom remonta ili za vreme revizije
cevovoda. Preporučuje se za ventil koji se otvara i zatvara u periodu dužem od tri meseca svaka
tri meseca isprobati obavezno funkciju otvaranja i zatvaranja.
2.3.2.4. Remont
18
3. Predlog kako rešiti uočeni problem
Težnja svakog preduzeća je poslovati sa što manjim zastojima proizvodnje i sa što nižim
troškovima. U tome smislu održavanje radnih sredstava mora biti ekonomično i u isto vreme
kvalitetno pa će preduzeće biti konkurentno na tržištu.
Ekonomičnost i kvalitet održavanja zavise od izbora metoda održavanja koje se temelje na pet
načela održavanja:
1. Načelo «čekaj i vidi»
(Podrazumeva se popravljanje sredstava rada nakon nastanka otkaza).
2. Načelo «oportunistickog održavanje»
(Nakon početnih kvarova uvode se periodični pregledi pojedinih delova).
3. Načelo «preventivnog održavanja»
(Ovo načelo se zasniva na izreci «bolje sprečiti nego lečiti», a redovnim pregledima i
popravkama prema kalendaru ima za cilj sprečavanje nastanka otkaza).
4. Načelo «predskazivanog održavanja»
(Predskazuje se ili predviđa vrjeme nastanka otkaza i reaguje malo pre kritišnog
trenutka).
5. Načelo «održavanja prema stanju»
(Ovo načelo nalaže stalno praćenje stanja opreme i reaguje prema potrebi)
Na temelju ovih načela nastale su različite metode održavanja u različitim granama industrije i u
različito organizovanim preduzećima. Te se metode mogu podeliti prema više kriterijuma
(tablica 2), a jedan od značajnijih kriterijuma je održavanje prema vremenu popravki o odnosu
na napredovanje otkaza.
- korektivno održavanje,
19
- preventivno plansko održavanje i
- preventivno održavanje prema stanju
Korektivno održavanje je takav oblik održavanja koji se obavlja prema načelu otkaz-popravka.
Najčešce je hitnog karaktera pa se otklanja samo otkaz koji sprečava nastavak funkcije. Drugi
otkazi koji prate osnovni otkaz ili koji su zbog njega nastali, a koji ne utiču na funkcionisanje
otkloniće se kasnije - za vreme mirovanja opreme.
Preventivno plansko održavanje je takav oblik održavanja kojim se sprečava nastanak otkaza.
Ovim se održavanjem unapred planiraju popravke opreme, uredaja i postrojenja prema veku
trajanja pojedinih mašinskih delova delova (slika 3).
MP SP VP
Vek trajanja
Slika 3. Dijagram veka trajanja mašinskih delova; MP-mala popravka, SP-sredina popravka,
VP-velika popravka
Svi mašinski delovi kojima istice radni vek zamenjuju se novima bez obzira što nisu pokvareni.
Na ovaj nacin sprečavaju se iznenadni otkazi i iznenadni prekidi funkcionisanja.
20
4. Literatura
21
5. Prilozi
22
PRILOG 1. OZNAKE JUS STANDARDA
23
24
25