Professional Documents
Culture Documents
( Mentha Piperita)
OSOBINE MENTE
1
Menta je biljka umjerene klime. Nema veće zahtijeve za toplotom, mlade biljke izdrže mrazeve
i do - 8ºC. Starije biljke ispod snijega mogu izdržati mrazeve i do - 30ºC. Na temperaturi višoj
od 10ºC biljka intenzivnije počinje rasti. Optimalna temperatura za nakupljanje eteričnog ulja je
od 18 do 22ºC. Sa povećanjem temperature povećava se i sardžaj eteričnog ulja, ali se naglo
smanjuje procenat mentola. Zahtijeva dosta vlage, naročito do cvijetanja. Navodnjavanjem se
povećavaju prinosi i do 30 %. Pred kosidbu potrebno je suho vrijeme. Biljka je sunčanih
mjesta, menta koja je proizvedena na sunčanim mjestima ima veći procenat eteričnog
ulja..Biljka je humusnih i plodnih zemljišta. Na teškim zemljištima daje slabije prinose.Pitoma
menta se gaji kao dvogodišnja ili trogodišnja biljka, kada se ostvaruju najveći prinosi. Može se
gajiti i više od tri godine, ali samo na kvalitetnom zemljištu i redovnom agrotehnikom. Može se
gajti iz sjemena i iz sadnica. Proizvodnja mente iz sjemena je vrlo rizična, dok je iz sadnica
(izdanaka) znatno sigurnija i ostvaruju se veći prinosi.
Najbolje predkulture za mentu su strna žita i okopavine. Treba je uzgajati u plodoredu. Na istom
mjestu može se uzgajati nakon 6 do 8 godina.
Obrada zemljišta
Za sadnju mente zemljište treba orati u jesen na dubinu 25 do 30 cm. Dopunski se zemljište
obrađuje za sadnju u jesen ili proljeće, a u zavisnosti od roka sadnje.
Djubrenje
Sjetva
Sadni materijal se koristi uglavnom od jednogodišnjih biljaka u jesen. Reznice se vade najbolje
plugom, ali bez daske. Sadni materijal izabran za sadnju treba da bude bez primjesa korovskih
vrsta, trulih, bolesnih i suhih biljaka. Od vađenja sadnog materijala do sadnje ne smije proći
više od 18 sati. Reznice se odmah sade ili, ako se planira proljećna sadnja, tada se sadni
materijal utrapi.Na zemljištu pripremljenom za sadnju potrebno je napraviti brazde na rastojanju
40 do 60 cm i dubini 7 do 10 cm. Sadi se specijalnim sadilicama ili ručno na rastojanju u redu
od 15 cm ili gušće. Nakon sadnje, sadnice se zagrnu. Za jedan hektar potrebno je oko 1,200 do
1,500 kg podzemnih izdanaka (reznica) mente. Preguste usjeve treba prorijediti, materijal koji
je izvađen može se koristiti kao sadni, ako se želi širiti usjev.
Njega usjeva mente
U prvoj godini proizvodnje je naročito izražen problem korova, pa je potrebno više kultivacija,
okopavanja ili primjeniti herbicide. Posljednja primjena herbicida može biti najmanje mjesec
dana prije branja lista. U dvogodišnjem ili trogodišnjem zasadu tokom vegetacije obavljaju se 2
do 3 kultivacije. Nakon zadnje žetve, u jesen se kultivira na dubinu od 10 do 12 cm, a u proljeće
drlja. U toku vegetacije obavezna su navodnjavanja, u zavisnosti od vlage zemljišta. List mente
2
najčešće napada hrđa (Puccinia menthae). U slučaju većeg napada na zelenu masu ili
pojedinačne biljke, potrebno je odmah zaražene biljke ukloniti. Od štetočina mentu najčešće
napadaju: cikade (Eupteryx atroupunctata), nanina buba (Chrysomela menthastri). Kod
primjene sredstava za zaštitu biljaka obavezno se pridržavati uputstva proizvođača sredstava.
ŽETVA
Menta se tokom vegetacije najčešće kosi dva puta, i to kad je oko polovine biljaka procvjetalo.
Košnjom mente u fazi cvjetanja ostvaruju se najveći prinosi biljne mase i eteričnih ulja. U
našim uslovima menta se najčešće kosi koncem juna (prvi put) i koncem augusta ili početkom
septembra (drugi put). Za destilaciju se upotrebljava svježa masa, koja se tokom 24 sata
prosušila i nakon žetve sadrži 50 do 60 % vode. Menta se uglavnom suši na provjetrenim
mjestima, ali bez sunca ili naglih viših temperatura. Temperatura ne treba prelaziti 35ºC. Pri
jačoj svjetlosti menta gubi mnogo mentola. Prinosi zelene mente se kreću od 7,000 do 26,000
kg/Ha, odnosno suhog lista od 1,500 do 3,500 kg/Ha. Od 100 kg zelene mase mente dobije se
oko 0.335 kg eteričnog ulja ili 25 do70 kg/Ha.