P. 1
MENTA

MENTA

|Views: 4,681|Likes:
Published by Balonija

More info:

Published by: Balonija on Dec 12, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/16/2013

pdf

text

original

MENTA ( Mentha Piperita

)

Menta sinonimi: nana, metvica, pitoma nana, baštenska nana, stomačna trava Menta se gaji uglavnom radi lista (Mentha piperitae folium) i stabljike s listovima (Mentha piperitae herba), odnosno eteričnog ulja (Mentha piperitae aetheroleum). Biljka sadrži oko 1.25 % eteričnog ulja, a od toga 50 do 90 % je mentol i 5 do 20 % menton. Eterično ulje se dobija ekstrakcijom iz nadzemne mase ili samog lišća mente. Divlja vrsta mente – Mentha arvensis i druge, kao i pitoma, koriste se kao čaj pojedinačno ili u mješavini sa kamilicom protiv glavobolje, stomačnih tegoba, nesanice, iscrpljenosti i prehlade. Danas se pitoma i divlja menta koriste u proizvodnji bombona, likera, čokolada, keksa, guma za žvakanje i dr. U medicini se menta pokazala kao dobar lijek kod: stomačnih bolesti (nadimanje i proliv), bolesti disajnih organa (usta, grla i kašlja), nervoze, bolesti žuči, crijevnih oboljenja, bolesti jetre itd.

OSOBINE MENTE Menta je višegodišnja je biljka, visoka 30 do 80 cm, razgranatog stabla, sa podzemnim i nadzemnim izdancima. Stablo je žbunjasto, na presjeku četvrtasto, a svi izdanci su jednogodišnji. Korijen je žiličast, slabo razvijen i u zemlji stvara masu podzemnih stabala iz kojih se razvijaju mnogobrojni nadzemni izdanci. Kasnije se ovi nadzemni izdanci koriste za novi zasad mente (uglavnom u jesen). U našim uslovima je vegetativni način jedini način razmnožavanja. Listovi mente su na kratkim peteljkama, duguljastoeliptični i po obodu nazubljeni, sa izraženom nervaturom, dugi 4 do 7 cm. Lice listova je tamnozelene boje i glatko, a naličje svjetlozelene boje i obraslo dlačicama. Na listu se nalaze mnogobrojne žlijezde koje sadrže ulje. Grane mente se završavaju klasastim cvatom, sastavljenim od 6 do 7 cvjetića. Cvjetovi su sitni i nalaze se na vrhovima grana, koje se granaju iz pazuha lista. Cvjetovi su crvenoružičaste ili ljubičaste boje, složeni u prividne klasolike cvasti. Najviše eteričnog ulja biljka sadrži na početku cvjetanja. Cvjeta od juna do septembra. Plod mente je merikarpijum, sastavljen od četiri jednosjemene orašice. Jedna biljka proizvede prosječno oko 200 sjemenki. KLIMATSKI UVJETI I ZEMLJIŠTE

1

Menta je biljka umjerene klime. Nema veće zahtijeve za toplotom, mlade biljke izdrže mrazeve i do - 8ºC. Starije biljke ispod snijega mogu izdržati mrazeve i do - 30ºC. Na temperaturi višoj od 10ºC biljka intenzivnije počinje rasti. Optimalna temperatura za nakupljanje eteričnog ulja je od 18 do 22ºC. Sa povećanjem temperature povećava se i sardžaj eteričnog ulja, ali se naglo smanjuje procenat mentola. Zahtijeva dosta vlage, naročito do cvijetanja. Navodnjavanjem se povećavaju prinosi i do 30 %. Pred kosidbu potrebno je suho vrijeme. Biljka je sunčanih mjesta, menta koja je proizvedena na sunčanim mjestima ima veći procenat eteričnog ulja..Biljka je humusnih i plodnih zemljišta. Na teškim zemljištima daje slabije prinose.Pitoma menta se gaji kao dvogodišnja ili trogodišnja biljka, kada se ostvaruju najveći prinosi. Može se gajiti i više od tri godine, ali samo na kvalitetnom zemljištu i redovnom agrotehnikom. Može se gajti iz sjemena i iz sadnica. Proizvodnja mente iz sjemena je vrlo rizična, dok je iz sadnica (izdanaka) znatno sigurnija i ostvaruju se veći prinosi. AGROTEHNIKA PROIZVODNJE MENTE Plodored Najbolje predkulture za mentu su strna žita i okopavine. Treba je uzgajati u plodoredu. Na istom mjestu može se uzgajati nakon 6 do 8 godina. Obrada zemljišta Za sadnju mente zemljište treba orati u jesen na dubinu 25 do 30 cm. Dopunski se zemljište obrađuje za sadnju u jesen ili proljeće, a u zavisnosti od roka sadnje. Djubrenje Najsigurnije, najtačnije, najefikasnije i najracionalnije đubrenje uradit ćemo ako uradimo analizu zemljišta. Prije oranja đubriti sa 30 do 40 t/Ha dobro zgorjelog stajnjaka i mineralnim đubrivima sa većim sadržajem fosfora i kalijuma ( 300 kg/Ha NPK 10:20:30). U drugoj i trećoj godini u proljeće, a prije drljanja, prihranjuje se sa 100 kg/Ha KAN, a poslije prvog otkosa sa oko 150 do 200 kg/Ha KAN. Takođe, u drugoj godini uzgoja u jesen, đubri se sa 300 kg/Ha NPK 10:20:30. Po primjeni đubriva usjev se podrlja. Sjetva Sadni materijal se koristi uglavnom od jednogodišnjih biljaka u jesen. Reznice se vade najbolje plugom, ali bez daske. Sadni materijal izabran za sadnju treba da bude bez primjesa korovskih vrsta, trulih, bolesnih i suhih biljaka. Od vađenja sadnog materijala do sadnje ne smije proći više od 18 sati. Reznice se odmah sade ili, ako se planira proljećna sadnja, tada se sadni materijal utrapi.Na zemljištu pripremljenom za sadnju potrebno je napraviti brazde na rastojanju 40 do 60 cm i dubini 7 do 10 cm. Sadi se specijalnim sadilicama ili ručno na rastojanju u redu od 15 cm ili gušće. Nakon sadnje, sadnice se zagrnu. Za jedan hektar potrebno je oko 1,200 do 1,500 kg podzemnih izdanaka (reznica) mente. Preguste usjeve treba prorijediti, materijal koji je izvađen može se koristiti kao sadni, ako se želi širiti usjev. Njega usjeva mente U prvoj godini proizvodnje je naročito izražen problem korova, pa je potrebno više kultivacija, okopavanja ili primjeniti herbicide. Posljednja primjena herbicida može biti najmanje mjesec dana prije branja lista. U dvogodišnjem ili trogodišnjem zasadu tokom vegetacije obavljaju se 2 do 3 kultivacije. Nakon zadnje žetve, u jesen se kultivira na dubinu od 10 do 12 cm, a u proljeće drlja. U toku vegetacije obavezna su navodnjavanja, u zavisnosti od vlage zemljišta. List mente
2

najčešće napada hrđa (Puccinia menthae). U slučaju većeg napada na zelenu masu ili pojedinačne biljke, potrebno je odmah zaražene biljke ukloniti. Od štetočina mentu najčešće napadaju: cikade (Eupteryx atroupunctata), nanina buba (Chrysomela menthastri). Kod primjene sredstava za zaštitu biljaka obavezno se pridržavati uputstva proizvođača sredstava. ŽETVA Menta se tokom vegetacije najčešće kosi dva puta, i to kad je oko polovine biljaka procvjetalo. Košnjom mente u fazi cvjetanja ostvaruju se najveći prinosi biljne mase i eteričnih ulja. U našim uslovima menta se najčešće kosi koncem juna (prvi put) i koncem augusta ili početkom septembra (drugi put). Za destilaciju se upotrebljava svježa masa, koja se tokom 24 sata prosušila i nakon žetve sadrži 50 do 60 % vode. Menta se uglavnom suši na provjetrenim mjestima, ali bez sunca ili naglih viših temperatura. Temperatura ne treba prelaziti 35ºC. Pri jačoj svjetlosti menta gubi mnogo mentola. Prinosi zelene mente se kreću od 7,000 do 26,000 kg/Ha, odnosno suhog lista od 1,500 do 3,500 kg/Ha. Od 100 kg zelene mase mente dobije se oko 0.335 kg eteričnog ulja ili 25 do70 kg/Ha. KALKULACIJA PROIZVODNJE MENTE
Vrsta troška Osnovna i predsjetvena priprema Đubrenje,sadnja, kultiviranje Kosidba, prevoz Ukupno rad mašina Sadnice - stolone Mineralna đubriva Sušenje Ukupno repromaterijal Sadnja,okopavanje, transport Priprema, sušenje, pakovanje Ukupno radna snaga UKUPNO TROŠKOVI PLANIRANI PRINOS Kg PLANSKA CIJENA PO KM/ 1 Kg VRIJEDNOST PROIZVODNJE TROŠKOVI PROIZVODNJE DOBIT (VP – TP) KM/Hektaru 1. godina 130 148 90 368 450 180 300 930 300 86 386 1.684 3,000 1 3.000 1.684 1.316 KM/Hektaru 2-3 godina N/A 76 110 186 / 180 300 480 120 96 216 882 3,000 1 3.000 882 2.118

LITERATURA: Muminović, Š., 1998.:Proizvodnja ljekovitih i začinskih biljaka. Publishing House, Sarajevo. Dražić, S., 2004.: Gajenje ljekovitog bilja. Counterpart International, Brčko Distrikt.

3

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->