Professional Documents
Culture Documents
Ali se
ne kredu istom rotacionom brzinom. Najvedu rotacionu brzinu imaju mesta na ekvatoru (0 ) a najmanju na
polovima (90 ). Znači da se rocaciona brzina idudi od polova ka ekvatoru povedava, zato što tačke za isto vreme (24
h) moraju predi različiti put i obrnuto.
-Mesta u našoj zemlji se kredi brzinom od 333 m/s
Posledice rotacije su: smena obdanice i nodi i pojava časovnih zona na Zemlji
Na Zemlji ima 24 časovne zone i svaka je ograničena meridijanom na rastojanju 15 jedan od drugog
Naša zemlja se nalazi u srednjoevropskoj časovnoj zoni (od 7,5 do 22,5 IGD). U njoj su još npr. Norveška, Švedska,
Češka, Slovačka, Mađarska, a Bugarska je ved u istočnoevropskoj, dok je Velika Britanija u zapadnoevropskoj
časovnoj zoni (od 7,6 ZGD do 7,5 IGD), po 7,5 istočno i zapadno od Griniča.
Zonsko vreme je vreme jedne časovne zone koje je za 1 čas različito od susednih zona. Idudi na istok na prelazu iz
jedne časovne zone u drugu dodajemo 1 h, a na zapad oduzimamo 1 h.
-U Rusiji ima 11 časovnih zona
-na 180 geografske dužine nalazi se datumska granica
- novi datum (nova godina) prvi stiže stanovnicima ostrva Fidži u Tihom okeanu
-revolucija- kretanje Zemlje oko Sunca. Obrne se za 1 godinu
Kalendarska godina traje 365 dana, a stvarno trajanje revolucije iznosi 365 dana i 6 časova. Zato se svake godine
„nakupe“ po četiri četvrtine dana, koje se dodaju februaru kao 29. Dan. Tako nastaje godina sa 365 dana koja se
naziva prestupna godina.
Prestupne su one godine koje su deljive sa 4. Prestupna je svaka 4. Godina.
Savermeni gregorijanski kalendar – godina počinje 1. Januara, a godine se broje od Hristovog rođenja. Pravoslavni
praznici se određuju po starom, julijanskom kalendaru. Po tom kalendaru godina počinje 13 dana kasnije.
Zemljina rotaciona osa ne stoji pod pravim uglom prema ravni svoje putanje oko Sunca, ved je nagnuta po duglom
od 66,5 i uvek je severnim krajem usmerena ka Severnjači.
- Prvi dokaz o Zemljinom loptastom obliku zapisao je u IV veku starogrčki filozof Aristotel.
- Prva pretpostavka da je Zemlja lopta javila se va zveme Pitagore u VI veku pre nove ere.
- Prvi je tačno odredio obim Zemlje Eratosten u III veku pne (40 000 km).
- Prvi pu je dokazano da je Zemlja lopta 1522. Kada je Magelanova ekspedicija oplovila celu Zemlju (Fernando
Magelan, 1519 - 1522)
- Na osnovu radova Isaka Njutna, krajem XVII veka, javila se pretpostavka da bi Zemlja, zbog okretanja oko svoje
ose, morala biti spljoštena na polovima.
- U odnosu na tačke ekvatora polovi su primaknuti ka centru Zemlje 21 km, pošto od centra zemlje do polova ima 6
356 km, a do tačaka na ekvatoru 6 377 km.
- prosečan poluprečnik Zemlje iznosi 6 370 km, a obim 40 000 km.
Ekvator je zamišljeni krug koji se nalazi tačno na pola puta između polova.
- Zemlja se obrde oko svoje ose (rotacija). Ova osa prodire u površinu Zemlje u tačkama koje se nazivaju Severni i
Južni geografski pol (90 SGŠ i JGŠ).
Površina Zemlje iznosi 510 miliona km². Od toga 2/3 tj. 71% pokriva voda koju jednim imenom nazivamo svetski
okean ili more. Čine ga 4 okeana, nabrojana po veličini: Tihi okean (Pacifik), Atlantski okean (Atlantik), indijski
okean i Severni ledeni okean.
Preostali deo Zemljine Zemljine površine zauzima kopno. P=149 mil km² = 25% ili 1/3
Kopno čini 7 kontinenata. Poređani po veličini: Azija, Afrika, Severna Amerika, Južna Amerika, Antarktida, Evropa i
Australija.
Azija zauzima skoro 1/3 kopna (kao Severna Amerika, Južna Amerika, Evropa i Australija zajedno)
Antarktida – nenaseljen kontinent (samo istraživačke stanice).
Na primer: Evropa se po veličini nalazi na 6. mestu, a među naseljenim kontinentima na 5. mestu.
Severni pol – arktik – (grčki arktos znači medved) zato što se iznad njega nalazi sazvežđe Mali medved. Nije
kontinent, čini ga uglavnom zaleđena voda (led).
Antarktik – južni pol – u prevodu „nasuprot Arktiku“. Najhladniji kontinent; Ovde je izmerena najniža temperatura
vazduha -89,2 C.
Antarktik – 2 puta vedi od Arktika.
Na Antarktiku žive pingvini, a na Arktiku beli medvedi.
Putanja po kojoj Zemlja obilazioko Sunca zove se ekliptika.
Toplotni pojasevi:
Severni hladni (od Severnog pola do severnog polarnika, tj. od 90 N do 66,5 N )
Severni umereni (od severnog polarnika do severnog povratnika, tj. od 66,5 N do 23,5 N)
Žarki (od severnog povratnika do južnog povratnika, tj. od 23, 5 N do 23, 5 S)
Južni umereni (od južnog povratnika do južnog polarnika, tj. od 23,5 S do 66,5 S)
Južni polarni (od južnog polarnika do južnog povratnika, od 66,5 S do 90 S)
Posledice revolucije:
1. Nejednaka dužina obdanice I nodi tokom godine
2.Smena godišnjih doba
3. Toplotni pojasevi na Zemlji
Na severnoj polulopti godišnja doba počinju:
21. mart prolede proledna ravnodnevnica; od tada dani postaju sve duži do:
21. jun leto dugodnevnica – najduža obdanica, a nod najkrada. Pa dani sve kradi
23. septembar jesen jesenja ravnodnevnica; od tada nodi sve duže do:
22. decembar zima nod najduža, obdanica najkrada
U polarnim predelima postoje periodi kada Sunce leti uopšte ne zalazi, a zimi uopšte ne izlazi. To su polarni dani I
polarne nodi. Na geografskim širinama 66,5 N i 66,5 S dugodnevnica je, ustvari, polarni dan, a kratkodnevnica –
polarnia nod. Te paralele nazivaju se severni polarnik i južni polarnik.
Za vreme ravnodnevnice Sunce je u zenitu nad mestima na ekvatoru, a tokom dugodnevnice i kratkodnevnice nad
mestima severnog i južnog povratnika.
Na primer:Između kojih datuma se Sunce pomera od ekvatora do južnog povratnika?
Znači, u tom periodu dani postaju sve kraći na severnoj, a sve duži na južnoj polulopti, dakle na severnoj je jesen, a
na južnoj proleće.
Odgovor: od 23. Septembra do 22. decembra
-Najduža obdanica u Beogradu traje 15,5 a najkrada 8,5 časova.
-Sunce može biti u zenitu samo nad mestima u žarkom pojasu
-Naša zemlja se nalazi u središnjem delu severnog umerenog toplotnog pojasa
-Središnja 45. paralela preseca našu zemlju preko Sremske Mitrovice, Rume do Banatskog Novog Sela
Svetlosna godina – predstavlja put koji pređe svetlost za godinu dana, putujudi 300 000 km u jednoj sekundi.
Nama najbliža zvezda (osim Sunca) je proksima kentaura – udaljena 4,3 svetlosne godine
Zvezde – džinovske lopte usijanog gasa
Crveni džinovi – zvezde mnogostruko vede od Sunca
Beli patuljci – stotinka puta manji od Sunca
Naša galaksija (zvezdani sistem) naziva se galaktika ili kumova slama
Planete-tamna, hladna nebeska tela koja svetlost primaju od Sunca
Redosled po udaljenosti od Sunca: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun I Pluton
Golim okom su vidljive:
Merkur, Venera, Mars, Jupiter I Saturn
Redosled po veličini:
-džinovske planete: Jupiter, Saturn, Uran, Neptun
-planete zemljine grupe: Zemlja, Venera, Mars, Pluton, Merkur
Najveda Jupiter
Najmanja Pluton
Najbliža Suncu Merkur
Najudaljenija od SuncaPluton
Sateliti – prirodni pratioci planeta
Najviše satelita (22) ima Saturn
Zemljin prirodni satelit je Mesec (čvrsto, hladno nebesko telo)
Asteroidi-pojas malih planeta između Marsa I Jupitera
Meteori – kada padnu na Zemlju nazivaju se meteoriti
Komete-zvezde repatice; najpoznatija Hajejeva kometa – prolazi svakih 76 godina u blizini Zemlje
Atmosfera – stenoviti omotač Zemlje
Struktura atmosfere:
1. Troposfera – najniža
2. Stratosfera
3. Mezosfera
4. Termosfera
Sastav atmosphere:
Azot - 78%, kiseonik – 21%, ostali gasovi – 1%
Temperatura vazduha – najviša između 14 I 15 časova
Normalan vazdušni pritisak 1013 mb ili 760 mm živinog stuba na 0 m (nivo mora) I 45 N & S
Reljef – sve neravnine na Zemlji
Prema nadmorskoj visini reljef se deli na:
1. Nizijski – do 200 m
2. Brdski – 200-500 m
3. Planinski – preko 500 m
Unutrašnjost Zemlje čine:
1. Zemljino jezgro – sastavljeno od metala gvođže I nikal
2. Omotač jezgra
3. Zemljina kora
Zemljina kora se deli na:
1. Kontinentalna kora – starija, složenija I deblja – od 30 – 70 km
2. Okeanska kora – od 5 do 10 km
Po načinu postanka stene se dele na:
1. Magmatske (nastaju očvršdavanjem magme) – granit, bazalt
2. Sedimentne (taloženjem ostataka živog sveta) – krečnjak, kreda, kameni ugalj (ili drugih raspadnutih
stena) – glina, peščar
3. Metamorfne (nastaju od magmatskih I sedimentnih stena, pod uticajem visokih temperature I pritiscima
u unutrašnjosti Zemlje) mermer
Unutrašnje sile Zemlje:
1. Zemljina teža ili gravitacija – ka jezgru
2. Zemljina toplota – od jezgra
Delovanjem unutrašnjih sila dolazi do stvaranja najkrupnijih oblika reljefa.
Rasedanje – proces izdizaja I spuštanja Zemljine kore (npr. Fruška Gora); rasedajem nastaju gromadne planine
(Altaj, Jastrebac, Cer)
Nabiranje – proces nabiranja slojeva Zemljine kore. Nabiranjem nastaju venačne planine (Himalaji, Andi, Kordiljeri,
Alpi, Karpati, Prokletije,Šar - planina)
Po načinu postanka delimo ih na:
1. Gromadne
2. Venačne
Najviše vulkana ima u vatrenom pojasu Pacifika
Zemljotres = trus = seizmički talasi (pokreti)
Hipocentar – žarište zemljotresa u Zemljinoj unutrašnjosti
Epicentar – mesto na Zemljinoj površini gde se zemljotres najjače oseda
Seizmologija – nauka koja proučava zemljotrese
Seizmograf – aparat pomodu koga se meri jačina zemljotresa
Jačina zemljotresa se utvrđuje pomodu:
1. Rihterove skale – ona ima 9
2. Merkalijeve skale – ima 12
Globus – model Zemljine lopte
Geografsku mrežu čini mreža paralela I meridijana
Merdijani (podnevnici) – kada je u Kragujevcu podne, podne je u Varšavi (Poljska) I u Bengaziju (Libija), jerse ova
triri grada nalaze na istom meridijanu.
Geografska karta je umanjen grafički prikaz površine Zemlje u jednoj ravni.
Geografske karte se prema sadržini dele na:
1. Opštegeografske
2. Tematske
Razmer je broj koji pokazuje koliko je rastojanje u prirodi smanjeno I prikazano na karti. Ili: Razmer karte je odnos
bilo kojedužine na karti prema odgovarajudoj dužini na površini Zemlje.
Razmer se deli na:
1. Brojčani
2. Grafički
Geografske karte se prema razmeri dele na:
1. Planove (plan grada, za igradnju stanova, kude)
2. Topografske karte (koriste se u vojne, naučne svrhe)
3. Geografske karte – zidna – svet 1: 20 000 000; svet u atlasu 1: 90 000 000
Reljef (izgled zemljine površine) se kartama prikazuje na 4 načina:
1. Metod izohipsi
2. Metod senčenja
3. Metod boja
4. Metod šrafa
VULKANI
U Evropi: Etna (Sicilija) – najviša vulkanska kupa u Evropi (3263 m), Vezuv – kod Napulja – za vreme erupcije 79.
Godine zatrpani su gradovi Pompeja, Herkulanum I Stabi kod Napulje, Hekla&Laki (Island), Vulkano&Stromboli (Na
liparskim ostrvima - Italija)
U Africi: Kilimandžaro – najviši vrh Afrike (5895 m) – ugašen, Ruvenzori, Kenija, Meru (Tanzanija), Kamerun
(Kamerun)
U Aziji: Ključevska Sopka (Kamčatka), Ksudač (Kamčatka), Ararat&Kazbet&Elbrut(Kavkaz), Majon (Filipini),
Fudžijama&Bandaj – San&Asama&Kiršima (Japan), Krenicin (Kurilska ostrva), Krakatau (Između Jave I Sumatre),
Tamboro (ost. Sumbava – Sundska ostrva)
Severna Amerika: Katmaj&Vrangel (Aljaska), Manua Kea&Mauna Loa&Kilavea (Havaji),
Popokatepetl&Orizaba&Kolima (Mexiko)
Južna Amerika: Lulalajko (Peru), Akonkagva (Argentina), Kotopaksi (Ekvador) – najviši aktivni vulkan na svetu (5 896
m), Čimboraso (Ekvador)
Antarktik: Elebus I Teror
Australia – nema vulkana
VENAČNE PLANINE:
U Evropi: Pirineji, Alpi, Apenini, Dinaridi, Karpati, Balkan (Balkanidi), Olimp
U Aziji: Kavkaz, Himalaji, Karakorum, Tjanšan
U Africi: Atlas
U Severnoj Americi: Kordiljeri – najviši vrh – Mek Kinli 6 196 m
U Južnoj Americi: Andi – najviši vrh – Akonkagva 6 960 m (7 040 m)
Venačne planine nastaju horizontalnim tektonskim pokretima.
Erozija – process razaranja I odnošenja stenovite podloge
Akumulacija – process nagomilavanja (taloženja) stenovitog materijala
Eroziju I akumulaciju vrše spoljašnje (egzogene) sile: glavni pokretač je Sunce, a spolješnje sile su voda, led I vetar.
Erozijom nastaju erozivni oblici reljefa, a akumulacijom akumulativni oblici reljefa:
1.Rečna (fluvijalna) erozija:
Erozivni oblici: rečno koriti, rečna dolina
Akumulativni: ade, delte, plavine, aluvijalne ravni
Delte su prostrane nanosne ravnice na ušdima reka u mora ili jezera
Ušde u vidu delte imaju reke: Nil, Misisipi, Dunav, Volga, Rona, Po, Lena, Ind, Eufrat I Tigar (Šat El Arab), najveda na
svetu delta Ganga I Bramaputre, Amazon, Iravadi
2.Erozija morskih talasa (abrazija):
Abrazioni erozivni oblici: talasna potkapina, klif (vertikalna stenovita obala) , pribrežna terasa
Abrazioni akumulativni oblici: pribrežni sprud, peščana kosa I prevlaka ili tombolo (sprud koji ostrvo pretvara u
poluostrvo)
Ostrvo Sveti Stefan je tombolom povezano sa obalom I pretvoreno u poluostrvo.
3.Lednička (glacijalna) erozija – radom leda
Erozivni oblici: cirk (udubljenje u kome se formira lednik) I valov (ledničko korito)
Akumulativni: morene (odlomci stena koje lednik nosi sa sobom)
U cirkovima I na kraju valova nastaju lednička jezera, npr. u Italiji : Komo, Mađore I Garda (u Alpima), u našoj
zemlji: Plavsko, Biogradsko, Crno; u Sloveniji: Bohinjsko I Bledsko
4.Eolska erozija (radom vetra) Eol – bog vetra
Erozivni: kamenite pusinje (hamade), ostenjaci, uadi (suva rečna korita)
Akumulativni: dine (peščani bedemi), peskovite pustinje (ergovi), les
5.Kraška erozija – u krečnjačkim terenima
Površinski: škrape, vrtače, uvalei kraška polja
Podzemni: jame I pedine
Akumulativni: taloženjem kalcijum –karbonata po pedinskoj tavanici = stalaktiti, dok se na podu stvaraju stalagmiti.
Spajanjem stalaktita I stalagmite nastaje pedinski stub koji se još zove I stalagnjat.
Najduža pedina – Mamutova pedina sa pedinskim sistemom Flint Riš duga je 530 km u državi Kentaki (SAD)
Najdublja kanjonska dolina – kanjon Kolorada – dubina 1 800 m, dužina 450 km
Najviši vrh – Mont Everest 8 848 m (Čomolugma) na Himalajima
Najveda okeanska dubina – Marijanska potolina kod Marijanskih ostrva u Tihom okeanu; dubina 11 034 m
Najbrojniji narodi sveta 2000. godine:
1. Kinezi
2. Hindustanci
3. Bengamci
4. Amerikanci
5. Brazilci
6. Rusi
7. Japanci
8. Meksikanci
9. Pendžapci
10. Biharci
Žutoj (mongoloidnoj ) rasi pripadaju: Kinezi, Japanci, Koreanci, Mongolci, narodi Srednje Azije, Tajlanđani,
Kambodžani, Laošani, Vijetnamci, Mijamarci (Burmani)
Turski narodi: Kazasi, Turkmeni, Uzbeci, Kirgizi
Iranski narodi: Tadžici
Kazahstan 35 % Rusi, a najmanji % islamskog stanovništva
EVROPSKI NARODI:
Sloveni: južni: Srbi, Bugari, Makedonci, Crnogorci, Slovenci, Hrvati istočni: Rusi, Belorusi I Ukrajinci zapadni.: Česi,
Slovaci, Poljaci I Lužički Srbi
Romani: Italijani, Španci, Portugalci, Francuzi I Rumuni
Germani: Nemci, Englezi, Holanđani, Islanđani, Norvežani, Danci
Ugrofinci: Mađari I Finci
Posebni narodi: Grci, Albanci (stari, antički narodi)
DR Kongo – belgijska kolonija
Visoravan Šaba (Katanga) “grad bakra” Lulumbaši
-3. Mesto u svetu po proizvodnji dijamanata posle Bocvane I Australije
Reka Ind protiče kroz 3 sušne oblasti: Pendžab, Sind I pustinju Tar
Nastanak religija – na kom prostoru?
Jugozapadna Azija – hrišdanstvo, islam, mojsijeva vera, judizam
Južna Azija - budizam, hinduizam
Istočna Azija – konfučijanizam
Svetske religije: hrišdanstvo (najbrojnije; katolici), islam I budizam
Budizam zastupljen u: Ist.AzijiKina,Koreja, Japan, Nepal,Butan I Šri Lanka; u Juž. Aziji, Indokina
Najkišovitije mesto na svetu – Čerapundži na jugoistočnim padinama Himalaja, oblast Asam, prosčno 12 000 mm
Iz Azije potiču sledede culture:
- Biber
- Bambus
- Pirinač
- Karanfilid
- Pšenica
- Maslina
- Pamuk
- Šederna trska
- Grašak
- Konoplja
Naziv Indija
–Hind-Arapi
-Bharat – sami Indijci
-Hindustan –Persijanci
-Arjavarta – sev. deo – “zemlja Arijevaca”
Po površini Indija – na 7. Mestu u svetu
Dekan znači jug – visoravan nagnuta ka istoku, oivičavaju je Zapadni I istočni Gati
Harif – kišni monsoon – najvažniji za poljoprivredu
U Indiji prisutna je podela društva na kaste. Ustanovili su ih Arijevci koji su pokorili Dravide I potisnuli ih ka jugu.
Postoje 4 kaste:
- Bramani – sveštenici I učitelji
- Kšatrije – ratnici I vladari
- Vašije – zemljoradnici, zanatlije I trgovci
- Šudre – sluge I robovi
Parije – nedodirljivi –na najnižoj stepenici, van kasta bavili se prljavim poslovima, nedostojnim
pripadnicima kasta
U Indiji preko 200 naroda
Indijci su: Hindustanci, Biharci, Bendalci, Telugu, Marathi, Tamili, Gudžaratci, Kanara, Malajali,
Pendžapci,Radžastanci…
Pendžab – oblast u Indiji, u gornjem tokuInd s istočne strane prima pet velikih pritoka, po čemu je nazvana.
Sind – oblast u donjem toku reke Ind u kojoj se nazi Karači, bivša prestonica I najvedi grad Pakistana (razvijena
tekstilna industrija)
Sanskrit – drevni indijski jezik osnova indoevropskih jezika
Najvedi indijski grad: Mombaj ili Bombaj 16 miliona stanovnika, Kalkuta, pa Nju Delhi glavni grad
religija Hinduizam, budizam tu su nastali
islam – Pakistan, Bangladeš I Maldivima (nastao u Jugozapadnoj Aziji)
Kako se geografske karte dele prema razmeri u kojoj se rade
1. Planovi od 1:100 do 1: 10 000
2. Topografske karte od 1:25 000 do 1: 300 000
3. Geografske karte od 1: 300 000 pa naviše
Podela geografskih karata po sadržini na
1.Opšte
2.Tematske
Najvedi geograf antičke grčke je Eratosten, a najpoznatiji geograf iz doba Rimskog carstva je Strabon.
Koji su tipovi klime žarkog (tropskog) toplotnog pojasa?
1.ekvatorska
2.tropska
3.monsunska
4.pustinjska
Koji su tipovi klime umerenih toplotnih pojaseva?
1.suptropska (sredozemna)
2.okeanska
3.kontinentalna
Koji su tipovi klime u hladnim polarnim pojasevima?
1.subpolarna
2.arktička
3.antarktička
Četiri osnovne biljne zajednice su: šume, trave, pustinje, tundre