Professional Documents
Culture Documents
SIMBOLI
VRLINA
O B E L E @ J A I O Z N A
GENERAL-MAJOR
PETAR RADOJ^I]
O NOVINAMA
U IMIXU
VOJSKE SRBIJE
ZA V E T N A Z N A M E WA
O
U profilisawu novog novom danu Vojske Srbije, wenim novim oznakama, zajedni~kim simbo-
izgleda Vojske usvojena je lima i ishodi{tima koja odre|uju taj izbor, razgovaramo sa na~elni-
kom Uprave za qudske resurse General{taba Vojske Srbije general
simbolika koja jasno -majorom Petrom Radoj~i}em. Ta uprava, ozna~ena kao (J-1) bila je, na
pokazuje da je re~ o srpskoj nivou General{taba, nosilac ~itavog tog projekta.
vojsci. Za razliku od U posledwih petnaestak godina vi{e puta su mewani nazivi na{e
perioda raspada SFRJ, dr`ave i wene vojske i odre|ivani dani wihovog obele`avawa. ^ini
kada je deo vojnika i se da je politi~ki kriterijum pri svemu tome bio izra`eniji od vojnog
oficira, posebno iz i istorijskog. Dan Vojske Srbije od ove godine je 15. februar, duhovno
rezervnog sastava, bio odre|en Sretewem, ujedno i Dan dr`avnosti Republike Srbije. Koji
frustriran, jer su u borbu su bili osnovni razlozi za taj izbor?
i{li sa simbolima koje Œ Za na{e dru{tvo je karakteristi~no nedovoqno poznavawe istori-
je i tradicija srpske dr`ave. Uobi~ajeni su razli~iti pogledi na istorij-
nisu prepoznavali, sada ska zbivawa, wihova politizacija, ali i instrumentalizacija za ideolo-
sam uveren da }e {ke potrebe. Nekoliko je bitnih razloga za izbor 15. februara za Dan
novonastale oznake biti Vojske Srbije. Posle vi{evekovnog ropstva pod Turcima, sa Prvim srp-
prihva}ene kao zavetni skim ustankom javqaju se i prvi organizovani oblici oru`ane sile, koji
simbol. Va`no je da i su, nepovratno, vodili ka stvarawu srpske vojske. Upravo Prvi srpski
ustanak predstavqa i za~etak moderne srpske dr`ave.
Vojska i narod podjednako
Sretewe objediwuje identitete vojske i dr`ave, ~ime se obnavqa wi-
razumeju i nose u sebi hova najdubqa povezanost. Uostalom, ~iwenice govore da u modernim dr-
poruku: "Sa tim znakom }u `avama vojska, naj~e{}e, nema svoj poseban praznik, ve} aktivno u~estvuje
pobediti". u obele`avawu Dana dr`avnosti.
34 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
Tokom procesa usvajawa datuma na osnovu koga }e teta Srpske vojske, koja se u osvit Prvog srpskog
biti odre|en za Dan Vojske Srbije bilo je mnogo ustanka tek formira, sadr`ano u identitetu Vojske
predloga, izme|u ostalih i 15. januar 1883, kada je Srbije?
donet Zakon o ustrojstvu vojske. Da li je ~iwenica da Œ Vojska Srbije preuzima tradicije Srpske vojske
je 15. februar i Dan dr`avnosti bila odre|uju}a, i iz istorije moderne srpske dr`ave. Pri tom, iskqu~uje
da li }e takav pristup dodatno objediniti identite- se diskriminatorski odnos prema bilo kom vojnom isku-
te vojske i dr`ave, ~ime bi se obnovila wihova naj- stvu srpskog naroda proteklog perioda, ili bilo kojoj
dubqa povezanost u srpskoj dr`avnoj tradiciji, koju istorijskoj okolnosti.
ste pomenuli? Identitet Vojske Srbije, posle du`eg vremena, svo-
Œ Sa novonastalim dr`avno-pravnim promenama jim simbolima i znamewima, ponovo sjediwuje vojsku, na-
pokrenuta je procedura izbora novog dana Vojske i we- rod i crkvu – bez ikakve politi~ke konotacije.
nih obele`ja, odnosno novog vizuelnog identiteta. Za dan Koje su, osim tog uticaja tradicije, osnovne oko-
Vojske, wene komande, jedinice i ustanove, predlo`ile snice novog imixa Vojske Srbije, kao izraz i odred-
su 23 datuma, {to govori o na{oj bogatoj istorijskoj ba- nica ovog vremena?
{tini. Svo|ewu predloga na u`i izbor znatno su dopri- Œ Imix vojske umnogome zavisi od ekonomskog na-
neli Vojnoistorijski institut i Vojni muzej, koji su anali- pretka dru{tva i odnosa dr`ave prema woj. U periodu
ti~ki, stru~no i detaqno obrazlo`ili svaki od predlo- od 1991. do 2001. godine bili smo u nezavidnoj situaci-
ga. Nastojali smo da izbegnemo da ti datumi asociraju ji (u materijalnom, statusnom i svakom drugom pogledu).
na bilo kakve negativne aspekte istorije, te da odredi- Danas je Srbija priznata dr`ava, okrenuta saradwi sa
mo dan koji je op{tepoznat i duboko ukorewen u svest i svetom, spremna i kadra da vrati sjaj i dostojanstvo srp-
bi}e srpskog naroda. skog vojni~kog organizovawa i delovawa. Tako da su oko-
Podsetio bih da vojska, u periodu Kne`evine i Kra- snice novog imixa vojske kvalitet qudskog potencijala:
qevine Srbije, potom Kraqevine SHS/Jugoslavije, nije profesionalizam, obrazovawe, osposobqenost, isku-
imala svoj dan. Naime, wen identitet se nije odvajao od stvo, spremnost za promene, ali i povratak tradiciji i
dr`avnog. Nakon vi{e od pola veka, ponovo se su{tinski prihvatawe me|unarodnih standarda. Vojska se sve vi{e
objediwavaju identiteti vojske i dr`ave. prepoznaje kao deo dru{tva koji predwa~i u reformama
U samom datumu prisutna je i jasna konotacija du- i prihvatawu me|unarodnih standarda.
hovnog, verskog i narodnog sadr`ana u Sretewu. Pi- Zaokru`ivawe nove slike o na{oj vojsci prati i
tawe vojske i vere, ako se ne varam, trebalo bi da usvajawe wenih oznaka. Da te oznake nisu samo puka
se re{i tokom ove godine? promena estetike, ve} re{ewa koja prate i pokazuju
Œ Re~ je o osetqivom i zna~ajnom pitawu, i to }e bi- su{tinske promene u Vojsci Srbije, izvedene ozbiq-
ti jedan od va`nijih zadataka Uprave za qudske resurse, nom reformom, potvr|uju mnoge ~iwenice. Jedna od
u drugoj polovini godine, nakon usvajawa Zakona o Vojsci wih je i promena uloge i zna~aja podoficira.
i propisivawa novog pravila slu`be. Naime, vera ima Œ Podoficiri su bili i ostali okosnica svake, pa
znatan uticaj na izgradwu i ja~awe morala i osnovnih i na{e vojske. Oni imaju kqu~nu ulogu u obuci i komando-
qudskih vrednosti. Kada je u te{kim, naizgled bezizla- vawu ni`im takti~kim sastavima: odeqewima, posluga-
znim situacijama, ~ovek tra`i pomo} Boga, uzda se u we- ma, posadama, i na wih ozbiqno ra~unamo i u narednom
ga. Na{a vojska je jedna od retkih, u kojoj vernici nemaju periodu. Definisawem kriterijuma profesionalizacije
institucionalizovane mogu}nosti za izra`avawe svojih stvoreni su uslovi za celovitu analizu kadra i promenu
verskih ose}awa. koncepta {kolovawa podoficira i wihovog vo|ewa u
Na osnovu analiziranih iskustava stranih armija slu`bi. U svemu tome zna~ajna su nam iskustva drugih ar-
i na{e tradicije, 2000. godine je zapo~et rad na stva- mija, pre svega francuske.
rawu uslova za uvo|ewe i razvoj verskog `ivota u Voj- U toku je i realizacija projekta izgradwe podofi-
sci. Krajem 2003. godine, nakon {to je ministar odbra- cirskog kora, {to samo po sebi govori o shvatawu wiho-
ne doneo odluku, radni tim je predlo`io model za spro- ve uloge i zna~aja u sistemu odbrane.
vo|ewe te inicijative. Sveti arhijerejski sinod Srp- Koliko je na{ ulazak u Partnerstvo za mir uslo-
ske pravoslavne crkve prihvatio je ponu|eni model i vio usvojena re{ewa?
izrazio spremnost da podr`i wegovu realizaciju. Tako- Œ Prijem u Partnerstvo za mir je, za na{u dr`avu i
|e, predstavnici tradicionalnih verskih zajednica po- vojsku, najzna~ajniji spoqnopoliti~ki doga|aj u protekloj
dr`ali su napor Vojske da reguli{e du{ebri`ni{tvo u godini. To, svakako, uti~e na ponovnu me|unarodnu rea-
svojoj sredini. firmaciju, daqu reformu, bezbednost i druge tokove,
Kako je usvojen Zakon o crkvama i verskim zajedni- zna~ajne za integracione procese. Me|utim, taj doga|aj
cama, predstoji usvajawe Nacrta zakona o Vojsci, ~ime ni~im nije uslovio usvojena re{ewa.
se stvara pravna pretpostavka za nastavak rada na ce-
Oznake jedne vojske imaju, naravno, svrhu pred-
lovitom regulisawu tog pitawa.
stavqawa, prepoznavawa, ali su tu i da bi se onaj
Odre|ivawem novog dana vojske zatvarana je svo- ko ih nosi identifikovao, poistovetio sa tim sim-
jevrsna istorijska kop~a, koja dodaje sadr`aj ~iwe- bolima i, to i jeste uloga vojske, borio za wih. Sma-
nici da na{a vojske posle mnogo decenija ponovo u trate li da nove oznake Vojske Srbije zadovoqavaju
nazivu ima odrednicu Srpstva. Koliko je od identi- i taj kriterijum?
35
O B E L E @ J A I O Z N A
36 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
SAGLASNOST SA CIQEVIMA
NACIONALNE POLITIKE
D
Upotreba oru`ja i narodne u{evno raspolo`ewe srpskog stanovni{tva Beogradskog pa{aluka, u jednom trenut-
vojske u borbi za stvarawe ku po~etkom 1804. godine prevagnulo je na onu stranu gde se jedini izlaz jo{ video u
samostalne nacionalne podizawu oru`ja kojim bi se obezbedili pravda i pravo. Ta kona~na odluka pala je u
Ora{cu na Sretewe. Bio je to tada neizvesan poduhvat u najslo`enijim politi~kim
dr`ave odredila je u srpskoj uslovima onda{we Evrope.
politi~koj kulturi zna~aj Dva puta su Srbi sa obe strane turske granice sadejstvovali austrijskoj vojsci u ra-
vojnog faktora i tovima protiv Turske tokom 18. veka, upamtili su dvadesetogodi{wu austrijsku vladavinu
opredeqewe da se vojska nad Beogradom i severnim delovima Srbije. Nije izbledelo se}awe da je posle Svi{tov-
skog mira izme|u Austrije i Turske bilo obe}ano da }e se Beogradski pa{aluk podeliti
razvija kao narodna na 12 nahijskih kwe`ina, sa jednim ”vrhovnim knezom” kao garancijom autonomije. Dakle,
uzdanica, koja }e jednog dana ono {to su imali i za austrijske uprave, na {ta su bili navikli. Re|aju se opetovani zah-
dovr{iti nacionalnu misiju tevi Srba sultanu i `albe na re`im uzurpatora. Boje}i se novih ustanaka, Porta nare-
oslobo|ewa. |uje reforme i administrativne revizije u Bosni, ali ne uspeva da ih nametne agama i ja-
wi~arima u Srbiji. Srbi postavqaju u vi{e mahova skoro 33 zahteva, od kojih se samo
Za ja~awe i osavremewivawe wih pet odnosi na agrarne odnose i spahije. Tra`e autonomiju. Tra`e autonomiju kao i
Srpske vojske u svim wihovi saplemenici na Temi{varskom saboru 1790. godine od austrijskog cara. Srbi u
vremenima presudna je bila Temi{varu isti~u da narod bez autonomije nije nacija. Odjek evropskih vetrova. Duh Ko-
saglasnost vladarskog doma i ~ine krajine se `ivo pamti, kao i vojevawe frajkora u Ma~vi, a preko reka je izbeglo
najistaknutijih politi~kih oko 50.000 qudi – ~ekaju. Velike sile u potaji vuku svoje poteze i sagledavaju svoje stra-
te{ke interese.
~inilaca, te qudi na
najvi{im vojnim polo`ajima, SREDI[TE D R@AVNOSTI
sa ciqevima nacionalne Zajedno sa oru`anom borbom na prostorima gde su `iveli Srbi polako se razvija-
politike u bli`em i daqem la i svest gde je sredi{te wihove dr`avnosti. Pojam Srbije nasta}e tek kao posledica
periodu. ustanka i prerastawa borbe za autonomiju u okviru turskog poretka u borbu za samo-
37
O B E L E @ J A I O Z N A
stalnu dr`avu. Taj preobra`aj desio se Knez Milo{ je posle Drugog ustanka
1806. godine, posle velikih srpskih vojnih raspustio vojsku, ali ona nije bila razo-
pobeda. Pobede nad turskom vojskom kod ru`ana. Sa tom ~iwenicom – naoru`anim
Ivankovca, Mi{ara, Deligrada, ali i narodom – ra~unale su onda{we i Turska
ulazak u Beograd, dale su ustanku me|una- i Austrija. Ovaj ”{vajcarski” sistem nao-
rodni zna~aj, on postaje vododelnica za ru`anih ”rezervista” ukinuo je tek kraq
onda{we velike sile. Ustanici su porazi- Milan. No, instrumentalizovani delova-
li ne samo tursku vojsku ve}, nehoti~no, i wem onda{wih radikala, seqaci Timo~ke
Napoleona, koji ju je opremao i vojni~ki krajine odbijaju da predaju oru`je i di`u
instruisao da udari iz tri pravca, cara bunu, koju }e staja}a vojska brzo ugu{iti.
UTICAJ R USIJE
koji je svako odstupawe Turske video kao
napredovawe Rusije. Mada ideolo{ki sa-
veznici, Austrijanci tako|e zaziru od ru- Devetnaesti vek je za srpsku autonom-
skih namera. Sami Rusi su poluostrvo ra- nu Kne`evinu i, kasnije, nezavisnu Kraqe-
dije `eleli da vide razdrobqeno, a srp- vinu protekao u dogra|ivawu sistema na-
ski ustanak tek kao podsticaj gr~kom pokre- rodne, ali i staja}e vojske. Vojska se pri-
tu za oslobo|ewe. Ne znaju}i za pravila premala saobrazno onda{wim evropskim
visoke politike, Srbi su se jo{ u februa- iskustvima, ekonomskim mo}ima dr`ave i
ru 1806. obratili ruskom caru da ih po- dr`avnim – nacionalnim programom koji
dr`i u pravu na nacionalnu dr`avu u ”bal- je podrazumevao {irewe nacionalnog nu-
kanskim pokrajinama”, koja bi mogla podi- kleusa na jo{ neoslobo|ene krajeve u koji-
}i vojsku od 200.000 qudi. ma Srbi `ive od davnina.
Mada gotovo nepismeni i bez stru~- Naporu Srbije da organizuje prime-
nih vojnih {kola, vo|e ustanka i vojske renu staja}u vojsku dava}e otpor, u razli-
pravilno cene strate{ke elemente u poli- ~itim vidovima, i Austrija i Turska. S dru-
ti~kom odlu~ivawu, mesto vojske i vojne ge strane, bez vojske, prepu{tena na mi-
pretwe na prvom mestu. lost i nemilost turskom suverenitetu i
Poraz Srpske vojske 1813. godine promenqivoj politici za{tite velikih si-
usledio je posle odbijawa da prime uslove la, ni ve} dobijena autonomija nije izgle-
rusko-turskog mira. Rusi koji su svakog ~asa dala sasvim sigurna tekovina, koja se ne
o~ekivali upad Napoleona sklopili su je- bi mogla izgubiti u nekoj situaciji zategnu-
dan, po Srbe maglovit ugovor u Bukure{tu, tih odnosa me|u velikim silama. A nije se
28. maja 1812. godine, u kome se garantova- moglo bez vojne organizacije i vojske ni po-
la nedovoqno definisana unutra{wa sa- mi{qati na daqu borbu za samostalnost.
mouprava i amnestija. Ostavqeno im je da U prvom periodu srpske autonomije,
se s Turcima nagode oko veli~ine danka i koju je, posle uspe{nog rata sa Turskom
predaji oru`ja. Trebalo je da Turci ponovo (1827–1829), izdejstvovala Rusija i posta-
uspostave ranije garnizone. Hajducima bi se la Jedrenskim mirom visoki pokroviteq
dozvolilo da pobegnu u Rusiju i Nema~ku. Ru- srpske autonomije, ta sila je dala pe~at
sija je za ~uvara srpske autonomije odredi- prvobitnom razvoju srpske staja}e vojske.
la Austriju, dr`avu ~iji je kancelar davao Malu vojsku, po~ev{i od uniforme, orga-
podr{ku Turskoj. Na skup{tini u Kragujevcu, Vo`d Kara|or|e nizovala je Rusija po vlastitom uzoru. Ak-
gde su stare{ine odbacile ovu ponudu, re~eno je ”da je ova zemqa tivni oficiri su bili iz Rusije, uvedeni su ruski zakoni i egzer-
pripadala na{im precima i mi smo je na{om krvqu osvojili. Ako je cir. U periodu od 1830. do 1836. godine formirani su postepeno
Rus obe}ao Turcima utvr|ewa, mora}e im ih negde drugde dati”. bataqon pe{adije, kowi~ki eskadron i topovska baterija. Tada je u
Samopo`rtvovawe stare{ina i boraca do posledweg momen- Rusiju poslata i prva grupa od 12 mladi}a na {kolovawe za ofi-
ta, wihovo dr`awe i pred brojnijim neprijateqem, Turci }e dobro cire. Prvi srpski zakon o ustrojstvu garnizonog vojinstva donesen
upamtiti. I sama pomisao da bi se to moglo ponoviti terala ih je je 1838. godine. Vojska se u toj prvoj fazi svog razvoja nalazila
kasnije na popu{tawe. Kada je planuo ponovni ustanak 1815. godi- pod nadle`no{}u Ministarstva unutarwih dela.
ne, bili su spremniji na popu{tawe. Staja}a vojska Srbije imala je krajem 1847. godine jedva
Upotreba oru`ja i narodne vojske u borbi za stvarawe samo- 2.438 oficira, stru~nih pripadnika i vojnika. Pe{adija je bila
stalne nacionalne dr`ave odredila je u srpskoj politi~koj kulturi uve}ana za jo{ jedan bataqon od ~etiri ~ete.
zna~aj vojnog faktora i opredeqewe da se vojska razvija kao na- Austrija nije blagonaklono gledala na razvoj srpske dr`av-
rodna uzdanica koja }e jednog dana dovr{iti nacionalnu misiju nosti, pa ni wene vojske. U prvoj fazi razvoja Srpske vojske nije
oslobo|ewa. bilo nekih posebnih uticaja. Kasnije, tokom 1860. godine po~eli su
Tokom ustanka Srpska vojska je bila narodna. Vojvode i sta- prelasci mla|ih srpskih oficira iz Austrougarske u Srpsku voj-
re{ine pozivale su seqake samo kad je predstojala borba. Oru`- sku. U wu su dolazili i drugi, mahom Sloveni, lekari, apotekari,
je i opremu nabavqali su sami, ili pred bitku doturalo odnekud. in`eweri, muzi~ari, ali i oficiri rodova. Srbija je 1867. done-
Uz tu bora~ku masu po pozivu, tokom prve srpske – ustani~ke dr- la Zakon o primawu stranih oficira.
`avnosti, postojali su stalni odredi uve`banih i naoru`anih mo- Dominantni uticaj na razvoj Srpske vojske i vojne misli do-
maka koji su za svoju slu`bu bili pla}eni. Zvali su ih be}arima }i }e iz Francuske, a ne{to mawe iz Pruske posle wene pobede
ili momcima, a ~inili su neku vrstu pratwe Vo`du i ostalim kne- nad Napoleonom III. Me|utim, u domenu teorije, nema~ki vojni pi-
zovima. ^inili su posade utvr|ewa i ~uvali granice. Organizaci- sci, koji su i daqe razvijali Napoleonovu misao, bi}e op{te
ja je ostala jednaka tokom oba ustanka. prisutni.
38 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
39
O B E L E @ J A I O Z N A
DUHOVNA VERTIKALA
SRPSTVA
Sretewe, 15. februar – Dan
dr`avnosti Republike
Srbije, od ove godine
obele`ava se i kao Dan
Vojske Srbije. Taj datum je
2001. godine preuzet kao
po~etak stvarawa moderne
srpske dr`ave i slavi se kao
nacionalni praznik, u znak
se}awa na Sretewe
Gospodwe, 2/15. februara
1804. godine, kada je u
Ora{cu po~ela borba za
kona~no oslobo|ewe od
petovekovnog robovawa pod
Turcima, a istog datuma, na
Sretewe 1835. godine, knez
Milo{ Obrenovi} proglasio
je prvi srpski ustav, koji je
smatran za jedan od
najliberalnijih i
najmodernijih u Evropi tog
vremena.
D
anas Srbija ponovo ima svoju vojsku, koja je prestala da po- du}e srpske dr`ave, zbog ~ega se mo`e re}i da praznovawem Sre-
stoji 1. decembra 1918. godine, kada je stvorena Kraqevina tewa i Dan Vojske objediwuje identitete vojske i dr`ave, ~ime se
Srba, Hrvata i Slovenaca. Vojvoda @ivojin Mi{i} je jo{ obnavqa wihova najdubqa povezanost u srpskoj dr`avotvornoj
marta 1919. godine, prestolonasledniku Aleksandru, govo- tradiciji.
rio: ”Ja sam duboko za`alio {to smo mi na silu Boga obma-
wivali nekakvom idejom bratstva i zajednice...” Za praznik Vojske SIMBOLI O TA^ASTVOQUBQA
Srbije odre|en je datum koji simbolizuje po~etak stvarawa novo- Izabrani Dan Vojske vi{e govori o nama nego o na{im pre-
vekovne srpske dr`ave i slavi se kao Dan dr`avnosti. cima i zna~ajnim doga|ajima, jer ono {to iz pro{losti odabira-
Mo`e se postaviti pitawe {ta je uticalo na to da Dan dr- mo za svoje ishodi{te pokazuje {ta je to {to smatramo da je vred-
`avnosti bude izabran i za Dan Vojske. ^iwenice su da srpska no. Mi imamo na pretek primera iz pro{losti kako se stvaraju,
vojska nije obele`avala neki datum kao svoj dan – praznik; da ~uvaju, vole i brane dr`ava i vojska. Ovog puta smo se opredelili
vojske u evropskim dr`avama ne obele`avaju svoj poseban pra- za spomen-dan koji ~uva uspomenu na pobunu protiv tiranije, na
znik, ve} aktivno u~estvuju u obele`avawu dana dr`avnosti; da bunu koja je prerasla u pokret sa nacionalnim, verskim i socijal-
su vojni uspesi u Prvom srpskom ustanku nepovratno vodili ka nim zahtevima za osloba|awe naroda od turske vlasti i feudal-
stvarawu srpske vojske i dr`ave u XIX veku, ~ime Sretewe simbo- nih obaveza, osloba|awe crkve od pritisaka islamizacije i for-
lizuje dr`avotvornost Prvog srpskog ustanka; da se u Prvom srp- mirawe nezavisne dr`ave opredeqene da se svrsta u krug evrop-
skom ustanku javqaju prvi organizovani oblici oru`ane sile bu- skih naroda. U sazve`|u nacionalnih vrednosti i razvoju istorij-
40 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
ske svesti srpskog naroda, Sretewe je simbol slobodarstva, hra- ~ove~ijeg? I kako je zadivquju}e, kako je neizrecivo dobro {to su
brosti, po`rtvovawa, pravde i pravi~nosti, dr`avotvornosti, du- ta dugoi{~ekivana Bo`ja svetlost, Bo`ija radost i Bo`iji odgovor
hovnosti, patriotizma ili srpski re~eno – ota~astvoqubqa. Da- na i{~ekivawe ~ovekovo bili dati starcu Simeonu upravo kroz
nas, kao i u tim sudbonosnim trenucima, ni{ta mawe nam nije po- Bogodete Hrista!”
trebno duhovno osmi{qeno i oblagoro|eno ota~astvoqubqe, koje Sretewem je ~ovekov `ivot otkriven kao predivno sazreva-
bi kombinovalo strasnu qubav i po`rtvovawa s mudrom trezveno- we du{e koja, sazrevaju}i postaje sve slobodnija i slobodnija, sve
{}u i ose}awem mere. dubqa i dubqa, sve ~istija od svega ni{tavnog, sujetnog i slu~ajnog.
Proslavqawe istorije predstavqa poseban vid odnosa prema Praznik Sretewa Gospodweg je praznik susreta du{e ~ovekove sa
istoriji, a svoj koren ima u iskonskom jedinstvu religije i istorije, Qubavqu, susreta sa onim koji daje `ivot i silu da se taj `ivot
ta~nije u memorijalnom karakteru hri{}anstva. Nekada su u mnogo- preobrazi u ~ekawe Boga, zakqu~uje [meman.
bo`a~koj Rimskoj imperiji
za spomen-dane odre|iva- IZVORI
ni datumi velikih pobeda PREPORODA
u bitkama. Od kada je hri-
{}anstvo postalo dr`av- Prema tome, upravo
na vera, dolazi do objedi- ta duhovna vertikala po-
wavawa spomen-dana i vezuje najuzvi{enije do-
verskih praznika. Najva- mete srpskog naroda u du-
`nija funkcija obele`a- hovnom, moralnom, poli-
vawa spomen-dana jeste ti~kom i svakom drugom
integracija – formirawe smislu tokom ~itave srp-
identiteta, zato je pra- ske istorije. Povezuje
znovawe bilo usmereno, tradiciju srpske vojske od
prvenstveno na ose}awa Stefana Nemawe, preko
u~esnika. Glavne prazni~- kraqeva Stefana Prvo-
ne forme za javno obele- ven~anog, Uro{a Prvog,
`avawe spomen-dana, uz Milutina, Stefana De-
pomo} kojih se slavila ~anskog, cara Du{ana,
istorija, bile su: Sveta kneza Lazara... Uzimawe
liturgija, sve~ani govor, za Dan Vojske 15. febru-
istorijski spisi, sve~ani ara 1804. ne zna~i i
igrokazi i pozori{te, pe- ”skra}eni pogled na isto-
sme, se}awe na mrtve – riju”. Vojska Srbije se ne
opelo, i drugo. odri~e i srpske sredwo-
Posebno pitawe je Haxi-Ruvim i Haxi \era sa ustanicima vekovne tradicije. S pra-
koincidencija da se Dan vom akademik Dragan Ne-
Vojske, osim na Dan dr`avnosti, proslavqa i na veliki hri{}an- deqkovi}, na stranicama ovog ~asopisa, nedavno upozorava:
ski praznik – Sretewe. Kakav je to verski praznik i koji je wegov ”Moramo i}i na izvor. Izvori su veoma va`ni. Moramo razvija-
smisao, koga Srpska pravoslavna crkva slavi 2. februara po juli- ti slobodan i kriti~ki duh, prema sebi, pre svega. Insistiram na
janskom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru? svetosavskom duhu, jer su tu na{i koreni najvitalniji. A tu su veze
prese~ene... Tu ima i Vukove krivice, on je istawio tu vezu sa
SAZREVAWE D U[E sredwim vekom, tako da je izme|u modernog vremena i sredwove-
Sretewe je praznik susreta, posve}en uspomeni i duhovnom kovne epohe – provalija. To je tragedija na{e kulture. Podseti}u
sagledawu doga|aja, kada su Josif i Marija, ~etrdeset dana po ro- vas da su osniva~i na{e sredwovekovne dr`ave bili osniva~i
|ewu Isusa Hrista u Vitlejemu, u skladu sa tada{wim obi~ajima na{e kwi`evnosti, qudi kulture, vi{e nego pismeni, pravi kwi-
doneli dete u Jerusalim, u hram, da ga stave pred Gospoda. Prema `evnici: Stefan Prvoven~ani, sveti Sava... A osniva~i moderne
starozavetnom zakonu svako prvoro|eno mu{ko dete trebalo je po- Srbije – i Vo`d i kwaz Milo{ su nepismeni. To je stra{na pro-
svetiti Gospodu. U Jerusalimskom hramu ih je do~ekao ~ovek po ime- valija”.
nu Simeon, kome je Duh Sveti otkrio da ne}e videti smrti dok ne Shvatawa Nemawi}a sadr`e velike ideje, jer su oni delali i
vidi Hrista Gospodwega. Kada su u hram uneli dete Isusa da izvr- velika dela, od zavisne `upanije stvarali su samostalnu dr`avu i
{e na wemu ono {to je uobi~ajeno po Zakonu, starac Simeon ga je autokefalnu Crkvu, a liderstvo na Balkanu u politi~kom i duhov-
uzeo u ruke i rekao: ”Sada otpu{ta{ s mirom slugu svojega, Gospo- nom smislu preuzimali stvarawem carstva i progla{ewem patri-
de, po re~i svojoj, jer vide{e o~i moje spasewe Tvoje, koje si ugoto- jar{ije. Kriti~kim i stvarala~kim prihvatawem ideja, verovawa i
vio pred licem sviju naroda. Svetlost, da prosve}uje neznabo{ce, vrednosti Nemawi}a davao bi se doprinos preporodu srpskog na-
i slavu naroda Tvoga Izraiqa.” roda, dr`ave, prema tome i srpske vojske u duhovnom, idejnom i
moralnom smislu.
Pravoslavni teolog protojerej Aleksandar [meman, obja-
U Danu Vojske Srbije objediweno je u puno}i duhovno, poli-
{wavaju}i dubinu smisla praznika Sretewe, pi{e: ”[ta je rado-
ti~ko i vojni~ko, pa pripadnici Vojske imaju razloga da slave i
snije od susreta, od ’sretewa’ sa onim koga voli{? I zar je ~itav
raduju se svakom novom Sretewu. Jer kao {to Ivan Iqin pi{e:
`ivot ~ovekov i{ta drugo do – neprestano i{~ekivawe susreta ? I
”Bez vojske, koja duhovno i profesionalno stoji na potrebnoj visi-
{ta je, onda, drugo starac Simeon – koji je ~itavog svog `ivota ~e-
ni – otaxbina ostaje bez odbrane, dr`ava se raspada i nacija i{-
kao Svetlost {to }e obasjati sve na ovom svetu i radost koja }e
~ezava sa lica zemqe”.
sobom preispuniti sav svet – ako ne simbol svekolikog uzvi{enog
i predivnog i{~ekivawa ~ove~ijeg, ako ne simbol istinskog `ivota Pukovnik doc. dr Borislav D. GROZDI]
41
O B E L E @ J A I O Z N A
U SAGLASJU
SA TRADICIJOM
Su{tina Vojske Srbije se upravo i iskazuje konceptom wenog
temeqnog znaka – za orla ne postoje granice, po{tuje se srpska
tradicija, a sve u skladu sa vojni~kim vrlinama
42 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
43
O B E L E @ J A I O Z N A
O predstavqena je tradicionalnim i
prepoznatqivim srpski obele`jem
– {titom sa ~etiri ocila.
Vizantijski {tit –
grb Vizantije od vremena
Ovaj simbol poti~e jo{ od cara Mihaila VIII Paleologa
Konstantina Velikog (ro|en u Ni{u 274.
Godine 1402. Stefan Lazarevi} je
godine, a carevao od 306. do 337. godi-
od vizantijskog regenta Jovana VII dobio
ne). Prema legendi, Konstantin je 312.
titulu despota i po ugledu na vizantijski
godine pred bitku sa rim-
{tit uzeo crveni {tit sa srebrnim kr-
skim pobuwenicima na
stom i ~etiri znaka u obliku slova ”S”,
nebu video krst i re~i:
koje se u staroj srpskoj azbuci i zvalo
”U ovom znaku }e{ pobe-
slovo, po~etnim slovom Srbije.
diti!” Odmah je stavio
zlatan krst na crvenu
kvadratnu zastavu i izvo-
jevao pobedu. Tako je nastao ~uveni Kon- Srpski {tit –
stantinov steg, dr`avna zastava Vizan- grb Despotovine Srbije
tije. Bitno je napomenuti da tada grbovi od po~etka XV veka
jo{ nisu postojali i da su po~eli da se
razvijaju tek u 12. veku, kao identifika- Upravo su to re-
cioni simboli krsta{kih trupa. {ewa koja dovode do
neslagawa me|u stru~-
wacima, jer su po nekim
Konstantinov steg izvorima i vizantijski
i srpski {tit nosili
Grbovi u vizantijski po~etna slova svojih
kulturni prostor sti`u dr`ava. Tek u XVIII veku je francuski he-
1204. godine, kada su raldi~ar Vilton ova slova proglasio za
krsta{i osvojili Cari- ocila. Zapadna heraldika, naime, nije
grad i proglasili tzv. priznavala slova u grbu, ve} samo geo-
Latinsko carstvo. Os- metrijske figure, predmete i slike iz
novni znaci krsta{kih prirode.
grbova bili su {tit sa krstom i ~etiri Sada{wi {tit, i ujedno oznaka
figure izme|u krakova. Izvori navode da pripadnosti Vojsci Srbije, istog je po-
su carevi iz francuske porodice Kurtne lukru`nog oblika, podeqen na ~etiri
za grb Latinskog carstva uzeli Konstan- poqa belim tj. srebrnim krstom, heral-
tinov steg, stavili ga na {tit i dodali mu di~ki argent. Crvena boja na {titu, he-
~etiri zlatnika sa krsti}ima. raldi~ki gules, simbolizuje vojni~ku
hrabrost i velikodu{nost. Ocila su
bele boje i okrenuta su ka spoqnim
Grb Latinskog carstva – stranama {tita.
Vizantija od XII veka U maskirnoj varijanti, namewenoj
za no{ewe na vojni~koj uniformi,
Nakon pada
{tit je izveden u dve boje – crnoj i
Carigrada Kom-
nini su osnovali SABQE I MA^EVI tamno zelenoj, takozvanoj subdued
varijanti.
Tr a p e z n u t s k o Kao heraldi~ki element, sabqe i ma~evi imaju istu sim-
carstvo u Maloj boliku. Me|utim, po nekim ranijim izvorima ma~ je defini-
Aziji, a za grb san kao ”rimski ma~” i kao takav predstavqao je simbol agre-
uzeli zlatnog dvo- sije, osvajawa i dominacije. U doba krsta{kih ratova i reda
glavog orla u poletu na crvenom templara, ma~ je definisan i kao simbol krsta, i na taj na~in
poqu. Godine 1261. nikejski car su pravdani ratovi u ime religije. Kasnije se religija ogra-
Mihailo VIII Paleolog oslobo- dila od ove simbolike, jer je ma~ ipak bio sredstvo kojim su
dio je Carigrad od krsta{ke oku- uzimani `ivoti. Wegovo poistove}ivawe sa hri{}anskim
pacije i za grb obnovqene Vi- simbolom nije bilo u skladu sa religijom.
zantije uzeo crveni {tit sa zlat- Sa druge strane, sabqe su noviji heraldi~ki simbol i
nim krstom i ~etiri zlatna slo- predstavqaju vojni~ku ~ast. Se~iva okrenuta nagore predsta-
va ”V” (vizantijski vita), po~et- vqaju spremnost za odbranu, pravednu borbu.
Osim toga, na{i oficiri po zavr{etku pojedinih {kola
dobijaju sabqe, {to je tako|e neposredan spoj sa tradicijom.
44 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
Kopnena Vojska
Mornarica
45
O B E L E @ J A I O Z N A
Mornarica
46 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
47
O B E L E @ J A I O Z N A
Oznake ~inova
VOJNICI
znake ~inova vojnika su za sada izra|ene samo u
Kopnena vojska
48 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
Oznake ~inova
PODOFICIRI
znake ~inova podoficira
O predstavqene su {iriti-
ma srebrne boje sa crnim
ivicama. Preko ~inova se vidi
napredovawe u slu`bi, i svaki
{irit ima svoje zna~ewe.
Kopnena vojska
Mornarica
49
O B E L E @ J A I O Z N A
Oznake ~inova
OFICIRI
ficirski ~inovi KoV i V
Mornarica
50 1. februar 2007.
K E V O J S K E S R B I J E
Oznake ~inova
GENERALI I A DMIRALI
znake ~inova generala/admirala predstavqene
Kopnena vojska
Mornarica
51
O B E L E @ J A I O Z N A K E V O J S K E S R B I J E
Vazduhoplovstvo i Mornarica
protivvazduhoplovna odbrana
52 1. februar 2007.